2 800 821 https://kolekcije.nub.ba/files/original/6cfa6169a6097d2ec431c889c4f7a292.pdf dcae1e00869a1da3fd63741c960755ba PDF Text Text SERAFiNSKi Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU SARAJEVO, BROJ 1. 15. SIJEĆNJA 1912. GOD. XXVI. SADRŽAJ: A) PJESME 1 ČLANCI: 1. 2. 3. 4. 5. Dr. Gjuro Arnold: Zvijezda mora G. Guenot: Neronove žrtve P. Senjić-Tvrtković: Genij Hrvatstva Pjesnik i pravnik b. Jakopone da Todi Dr. Gjuro Arnold: Što se više bližim . . j B) LISTAK .............................................. 1. Dr. Jelenić: Sraz kršćanstva i islama pod P' gradoi^ 1456 . . . . 2. F. A. G .: Socijologija u Špar;jolsk; .■ oeiuinarima 12 C) VJESNIK . . Ж Д р Г .............................. 13 Naša domovi л. Zahvala franjevačkoj gim.i .ziji п Visokome — Skupština za gradnju crkvo гл. Antuna u Sarajev — Obnova crkve u Tolisi. - 'romjene..— U — Kužan vjetar s mora. — i postolski d gat ItaMj.i Deficit jubilarne godine. — Žrt Čudan način propovijedanja . . Švicarska. Borba proti spaljivanju tje le sa............... 15 Engleska. Značajni govor kardinala Bourne . . . . 15 uiturni boj N Njemačka. ...................................................15 r ’— 'ka Joahima III............................................. 15 D) Kiv : NA SMCTRA . • ..............................15 Prikazi i ocjene. Dr. Bl\ v : L>atka povjest glazbe.................15 'rum!i smo na prikaz i ocjenu. Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta. — Kine­ ske oitanje ц fiosn i Hercegovini. — Der Rosenkranzf de> Priesters Erklarung des kleinen De^H|tjschen Katechizmus. — Aiban Stolz, ErzidiuMg u n s t ............................................................................... .... . . . 14 ______________________ Podrnžnice д Spljetn, Trstu, Celovca, Gorici i Celje, Dionička glavnica K 8,000.000. ■■Pričuve preko K 900.000. Prima uloge na štednju na uložne knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih sa 4 V lo čisto bez ikakvih poreza i odbitaka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog k o v a n o g i pap irn og novca. 0 svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i nsmena obavještenja & 16 “ opisnica uredn s t v a ......................................16 �ANTUN HUBER, Bruneck, Tirol dekoratorni slikar i pozlaćivač. Atelier za crkveno slikanje. PREPORUČUJEM SE VELEČASNOM SVEĆENSTVU ZA SLIKANJE CRKAVA U SVAKOM ŠTILU I IZVEDENJU UZ UMJERENU CIJENU. ISTO SE PREPORUČUJEM ZA GRADNJU I POPRAVLJANJE OLTARA, KRIŽNIH PUTEVA I T. D. -------SA NACRTIMA I CIJENOM PRIPRAVAN SAM ODMAH POSLUŽITI.-------Brzojavna adresa: HUBER, BRUNECK, TIROL. Privilegovana iska banka novi n i Da uzmogne štediti sa б K Privilegovana zemaljska akoga! di iaba a često ići u banku. . jt zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz če ка (v sliku), koje ona po želji ustupa sve. (om e :e kut.ja otvoriti sa tamo spremi j e \ kl. em, n^vac iz nje prebrojiti i upisati uplatu od 6 kruna (trošak kutije), kop se u kćo шо i uložnu knjižicu. Ta se pak knji­ žak vraća, kad se kutija opet pred:, zavodu, žica , vlasniku, koji može po tom sa Te kutije može svaki svoJ »л које su iskazane u knjižici sobodno ima u svako doba pri ruci. Iste su zt ključan raspolagati. i napose uregjene za kovani i papirni u m e , s način štednje prema tom e osniva je vagjenje i ispadanje novca z a p r v з P , r ipu, da se jednom sprem ljena uštedtentiranom spravom. Kovani se novac ,'a г može opet olako dignuti, nego se kroz prostrani otvor I I. dočim Snijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a novac savije i utura kroz šupijinu ma prima kau štedovni ulogna ukamaćenje tivnoj strani i najmanji iznos. Kad se kutija napuni ili prije u >vaj način štednje osobito je podesan za času, ali svakako svakoga ili svako dva mje osobe svak og staleža, koje mogu da štede seca donese se u banku ili na m jestim a, gdj samo u malim svotam a, napose za obrtnike i banka nema podružnice, na odregjeno m ^ sto, radnike; za domaćice i u uzgojnom sm islu za djecu; za stoln a udruženja i sabiranje za . prinosa . društvene, osiguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd. kao i za osobe, koje stanuju u udaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću, da unapredi sm isao za štednje i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru privede ukam aćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz go ­ dinu dana 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za 10 godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju neće nikomu uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu u glavnici, koju će tako postići. Da se dobije takova kutija, d osta je doći u banku i javiti adresu ili pisati. -- BOSANSKO-HERCEGOVAČKO - - G R A G J E V N O D IO N IČ K O D R U ŠTV O U SA R A JEV U Preuzima osnivanje i izvagjanje vrsnih javnih i privatnih zgrada, drumova, betonskih radnja, vodovoda, gradnja u vodi, elektrana, tvornica itd., te preuzima financiranje gradnja uz povoljne uvjete; proizvagja svakovrsne cigle u vlastitoj :: kružnoj ciglani. :: DIONIČKA GLAVNICA K 500.000 — MOŽE SE POVISITI NA K 2,000.000 - Glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu Direktor: gragjevni savjetnik Josip pl. Vancaš. najboljeg materijala za pokrivanje krovova. TVORNICE ETERNITA �serafinsri Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ l. SARAJEVO, Dr. Gjuro Arnold: 15. SIJEČNJA ■ Z v ie zd a m ora. Noć i mrak; a tamno more Vrije opet srcu u mom — Diže vale poput gore 1 gromotnim šumi šumom. Lagje mnogih nada mojih Kroz valovje mutno jure Svaki čas se druga znoji U mukama skrajnje ure. A1 meni je tek do one, Što rio moju krije vjeru Ole, kako je vihri gone I po virim’ b’jesno deru. Mislim, da je sada stala Blistat nad njom blijeda zora . . . Ne, ne! — Ti si! Tebi hvala. Majko Spasa, zvijezdo mora! G. Guenot: --------------------- N e r o n o v e ž rtv e. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura.) 1. Subura. Pod Aventinom, na Tiberovim obalama, u carskome Rimu, vijuga se poput zmije nečista, smrd­ ljiva, kriva ulica, imenom Subura. Tuda vrvi ne­ voljno, besposleno, prljavo stanovništvo, koje se uzdržaje državnom blagajnom na troškove svijeta, koji je plaćao čast, što je rimskim postao. Ova svjetina prognana s Foruma od pada republike, nije održala od svoje stare moći, do prava na kruh i kazališta. Povjest pripovijeda, kako su cezari za to veliko­ dušno doprinosili terete prvoga reda: cirkusi i amfi­ teatri rijetko su praznikovali. Jednoga jutra 64. g. Isukrstove, mnogo prije dana, sve je bilo u vrtnji u jednoj od ogromnih 1912. GOD. XXVI. zgrada na osam podova, koje su se nalazile s jedne strane uzduž ulice, a s druge uzduž rijeke. U jednoj najubožnijoj sobici otoka — ovako su se zvale ove prostrane zgrade radi njihova osamljena položaja, — stanovalo je šest ljudskih stvorenja: čovjek, žena i četvero djece, od koje najstarijemu bilo jedva osam godina. Čovjek, gospodar stana, glavar obi­ telji, bio je u naponu dobe; potezi su pokazivali rimsko lice, preinačeno smjesom tugjinske krvi, ka­ kovo se je pojavljivalo u one dane propadanja; na njemu se je čitao ponos zajedno sa potištenošću, uspomena na staru slobodu i osjećaj sramotnog rop­ stva. Obučen u vunenu togu, suburski stanovnik dostojanstveno je navlačio na se kabanicu od kostrijeti; noge su mu bile obuvene u sandale, zakop­ čane sa četiri vezane steznice. On se je spremao na dvor, premda se još nije bilo svanulo. Žena mu, otmena stasa, visoka, stajala je kraj njega. I ako joj je bijeda, a možda i glad, lice ispio, još je bila lijepa. Oči su joj imale neku značajnu nježnost: one su odrazivale ustrpljivu mirnoću, koju je kršćan­ stvo, od tog doba, onako divno udahnjivalo siroma­ štvu. Ovoj ženi bilo je jedino odijelo i nakit jedno­ stavna crna tunika. Četvero djece bez reda se pru­ žilo po vremenom izjedenom prostiraču i mirno je spavalo. U jednom zakutku sobe ležala je malena mjedena cijev pod utisnutim imenom vlasnika na zidu i označenom kolikoćom žita, koju mu se da­ valo svakoga mjeseca iz državnih žitnica. Još su se u sobici opažala dva kamena, koja su služila za mljeti žito; jedna klupa i jedan stol sačinjavali su ostalo pokućstvo. Rimski gragjanin živući ob dan pod trjemovima hramova, bazilika, u atriju veli­ kaša, kojim se je udvarao, u kupalištima ili termama, prostranim dvorovima, koji su bili za nj sagragjeni s nekim kraljskim sjajem, prezirao je ugodnost do­ maćega krova; to je raskošje bilo pričuvano oda­ branim obiteljima, koju je obogatio i ugojio plijen svijeta. Što se tiče njegove žene, malo je glavu raz­ bijao: željezni zakon činio ju prvom robinjicom čo­ vjeka; pa i djeca bila su podvržena neograničenoj vlasti poglavice obitelji. Unutrašnjost onoga, što smo opisali, koju je �2 Br. 1. — Serafinski Perivoj. — 1912. rasvjetljivala zadimljena svijeća postavljena na ka­ men, koji je bio u zid zabijen, vjerno se odrazivala sa svim sitnicam golotinje i skrajne bijede u hilja­ dama stanova, odregjenih rimskom puku. Čovjek i žena, čiju smo sliku digli, mukom su se gledali za nekoliko časa. Zora je počela bijeliti daleke sabinske planine, kad je prvi koracao prama vratima; jednim kretom žena ga ustavi, govoreći mu uzru­ jano: — Gdje ćeš tako rano, Veturije? Gradske su ulice još puste; sve počiva u stanu bogatih patricija. — Siromašni štićenik ne smje, da ga čekaju u trijemu velikaša. Ti znaš, Koralijo, rimskim se sret­ nicima mili brojiti dugi niz dvorjanika na vratima nji­ hovih prekrasnih dvorova. — Koga ideš danas pozdraviti? prihvati Rimljanka. — Namjeravam se prikazati Pedaniju Sekundu, prefektu grada. — Mogu li znati uzrok ovoga izbora? Mislila sam, da si imao druge osnove. — Pedanij Sekund večeras prregjuje sjajnu ve­ čeru; možda će i mene na nju pozvati i posaditi me na klupicu kraj njegovoga bogatoga stola. Ovaj odgovor smrači lice bijedne majke; jedna suza poput bisera zasja na kraju njezim crnih tre­ pavica. — A nama, reče ona sa bolnim uzdisajem, ko će nama priskrbiti večeru? Veturij saže ramenima s nekim nestrpljivim iz­ gledom. Ipak Koralija proslijedi: — Ne ćeš li imati milosrgja na ovu nevoljnu djecu? Već su se juče morala zadovoljiti s kruhom i s kašom skuhanom na vodi, megjutim ti si primio dar od sto kvadranta1), svotu, koja ti se nije činila zgodnom, da se i mi s njom okoristimo. — Sastao sam se sa Hermom, Tigelinovim oslobogjenikom, odgovori Veturij, u smetnji; on me je odvukao u p o p i n u2). Nisam se mogao oprijeti čo­ vjeku, čiji gospodar zaprema tako važno mjesto u Rimu. — Tu si, bez sumnje, potrošio novac, koji je bio dovoljan, da ti se djeca za dva dana prehrane. Onoga časa, kada si ti jeo ovnovu glavu s lukom i kada si pio pečeno vino, pitali su me, hoćeš li im povećati njihovu mršavu hranu. — Stvar je učinjena, više o tomu ne govorimo, odvrati Veturij, više ponižen, nego rasrgjen prigo­ vorima svoje žene. Taj izljev riječi ne će izliječiti zlo, na koje se tužiš. ‘) Franak i dvadeset i pet centima. *) Tamna i gnjusna krčma. — Lako bih se utješila s neprestanih oskudica, koje podnosimo, kad bih imala nadu, Veturije, da ćeš u buduće više misliti na svoju obitelj. - Za našu djecu i za te, Koralijo, žurim se kući Pedanija Sekunda; ja držim do toga, da me tu nitko ne preteče: rimski je prefekt veledušan; on me po­ znaje, neće me zaboraviti pri diobi svojih dobročin­ stva. — Još ćeš novca primiti, s kojim ćeš, bojim se, kao jučer upraviti. — Gdje ćeš dakle, da se prikažem? upita Rim­ ljanin zlovoljno. Treba li, da se odem udvarati ko­ mu strancu, ili komu od onih poreznika, koji, iza kako su se natrpali državnog imanja; zvjerski odbi­ jaju siromašne gragjane? — Nije pitanje o tomu, Veturije, ti zlo tumačiš moje riječi. Ja bih voljela, da se ti jutros pokloniš Aulu Plauciju. Za što ragje Plauciju, nego Pedaniju? Megjutim rimski prefekat pFolazi kao velikodušan čovjek, on nam je o tome često dao dokaza. — To ja ne niječem; ali, po mome mnijenju, skuplje su darežljivosti bivšega konzula Plaucija. — Vrlo bi' mi drago bilo znati, koja je razlika izmegju aša1) jednoga i drugoga. — Ja ću ti to kazati: kod Plaucija uvijek se puni košarica siromašnog štićenika s mesom i vo­ ćem, diobe se obavljaju razborito. Tu se dijele do­ bročinstva onim, koji ih traže, ne radi samoga hvastanja; računa se, da ima iza gragjanina, lišena sre­ će, obitelj, žena, djeca, koji u njihovoj uzanoj so­ bici rijetko imaju prigodu, da se dobro nahrane. Tu je nježnosti i osjetljivoga načina u postupanju, na koji nas nisu privikli ostali patriciji. Eto, za što bih željela, da kreneš jutros Plaucijevoj kući. — Ići ću drugi put, možda sjutra, k bogatomu konzularcu Plauciju, odgovori Veturij, koji nije lako žrtvovao nadu u izvrsnu večeru. U ostalom bo­ gati patricij, prama kome imam osobitu čast, često ima dobru misao, da priskoči u pomoć na domu si­ romašnih gragjana. To je zbilja, nešto nova u Ri­ mu, što se razno tumači. — Imamo li se mi na to tužiti? prihvati živo Koralija. Morali bismo se držati presretnim, kad bi slična dobrohotnost tako često dolazila u pomoć našoj bijedi. — Pa i ja štujem Aula Plaucija. — Vjerujem u to dobro; svakako dužnost je pokloniti se onomu, koji ima pravo na to. Ima u kući Plaucijevoj čestita žena, dika rimskih gospogja; nje­ zino je življenje čisto, njezine krjeposti divne. Pom’) Rimski novac. �Neronove Žrtve 3 ponija Grecina, žena konzularca ima jedinoga sina; mramora i u zid zamjerne jednostavnosti, jedina su nego, ona ga je odgojila, kaže se, u strogim običaji­ se vrata ovoga pročelja otvarala na dva krila, a ma; ona ga je, da sve u kratko rečem, na svoju sliku svako je bilo sastavljeno od dvije pregrade mjedotjerala. Ovo je plemenita gospogja, koja bdije nad dom optočene, prekrivene s velikim čavlima sa po­ dijeljenjem mesa, ulja, voća, pa i novca, što nas je zlaćenim glavama. Na njima je bila dvostruka brava više puta iznenadilo po našim nevoljnim otocima. umjetnički izragjena, dotjerana oblika. Na ta se je Ona ima požrtvovnih robova, njezinim duhom za­ vrata ulazilo u četvorni dvor, nazvan a t r i u m. grijanih, punih samilosti prama stradajućim stvoro­ Štićenici, na svoje veliko razočaranje, još su bili vima; ovi izvrsni službenici znadu dobro naći put nekoliko časova zadržani ispred ovih vrata; oni do naših sobica; ne boje se unutar ući, sisati smrdljivi su pod glas saopćivali svoje misli, ne znadući druk­ zrak naših stanova. Čovjek bi malo sumnjao, kad čije, no nagagjanjem tumačiti ovo neobično zakaš­ ih vidi, jesu li rogjeni pod pozlaćenim krovovima njenje. Pa, kad su se dva krila krenula na svojim koje palače, stanuju li u mramornim stanovima, gdje šarkama, nestrpljivo je ljudstvo naprijed poletjelo; su se nagomilale sve slasti, koje mogu život uljepšati. nego, od jednom je uzmaklo u čudu, kao prestrašeno Koralija je govorila sa oduševljenjem i zano­ od prizora, koji mu se ukazao. Vojnici, sa mačem som o dobročinstvima Pomponije Grecine. Veturij u ruci, ispunjali su dvorište opkoljavajući prefektove je mislio, da se mora pridružiti harnosti svoje žene, robove. Pas iz Epira, privezan s jedne strane, suče­ pa će reći: l e prama vratarevoj sobi, kadšto bi turobno za­ — 1 ja priznajem plemenitoj Plaucijevoj ženi, vijao. Pa i vratar inače oštar u traženju koga asa premda mi njezino ponašanje izgleda čudnovato; a i komu se je obično malo htjelo, da odbije dosadne ima ih, koji to nazivlju i ludošću. štićenike sa udarcima štapa, poniknuo je glavom i — Veturije, prekinje Rimljanka, ne ponavljajmo bio je tužan i očajan; očito se je dogodila nesreća u nikada takovih nesmišljenih brbljanja; bilo bi po nas ovoj patricijskoj kući. Posjetnike obuze muk zloružno grditi pomoćnicu ruku. udesna proricanja; nitko, ni vojnici, ni robovi riječi Veturij strese glavom šuteći i mahom otvori vra­ im ne progovori, tako da su stali nepomični, ne zna­ ta, bez ikakova odgovora. Dostojanstveno sagje, dući, šta će činiti. Veturij nije bio čovjek da gubi kako je dolikovalo rimskom gragjaninu, sto i pedeset svoje jutro u nijemom očekivanju. Budući došao stepenica stuba od svoga stana i dogje na ulicu ono­ megju poslijednjim i ne videći no djelomično, što se ga časa, kada je sunce pozlaćivalo svojim prvim je dogagjalo, stade mahati rukama, napravi prolaz zrakam vrhunce kapitolske tvrgjave. Grad se je kroz svoje takmace i dokopa se prvoga reda. Kad stao buditi; robovi i pučki ljudi obilazili su ulice, hi­ se je primakao robu, upitat će ga bez oklijevanja: ljadu nejasnih glasova dizalo se s raznih krajeva. — Što to znači? Je li tvoj gospodar upao u ne­ Stanovnik Subure išao je uzduž bjelušastog Tibera milost? Da mu nije cezar svoju milost ukratio? prama brdu Palatinu i njega ostavi na desnu. Kad Jao! odgovori plačnim glasom vratar, koji je došo podno brda Kapitolina, pogje lijevo jednom je bio u svojoj sobici svezan, kao kakov epirski pas, prostranom ulicom, za tim se ustave pred jednim hiljadu bi puta bilo bolje, da je tako. sjajnim dvorom: bio je rimskog prefekta, Pedanija — Kako! misliš li ti, da je ništa carska milost? Sekunda. Već je mnoštvo štićenika čekalo u po­ Upasti u nemilost Neronovu, nije Ii najveće zlo? vorci na vratima; ovliki broj nije se milio Veturiju, — Ovo, barem, zlo tišti samo jednoga čovjeka; jer je osjetio dobro, kako su njegovi izgledi u večeru što se tiče našega gospodara, on se više neće ništa s patricijem, bili silno pali. Zaglušni šapat išao je ni bojati pi nadati. ovom svjetinom, koja se je snebivala nad okašnje— Govori jasnije. Zar je dakle mrtav Pedanij njem vratara. Napokon se prva vrata stana otvore. Sekund? Štićenici ugju u vestibul ili čekaonicu, prostrani peri­ —Pogodio si; noćas ga je ubio rob, priregjivač voj posagjen lovorikom, javorom i brižno pošišanim gosdba. šikarjem. Tu se je opažao kip rimskoga prefekta, Na ovu kobnu vijest, štićenici poraženi većinom vodometi, okruženi cvijećem, koje je saginjalo svoje se povukoše; Veturij i neki drugi, srčaniji ili pozna­ miomirisne vjenčiće nad mramornim jezercima. Na tiji, ugjoše polako u atrij. Ovaj dio stana, uz koji dnu pored zida, koji je prolazio kroz vrata ulaza, su bili prostrani trijemovi, bio je pokriven grimiz­ dizalo se je glavno pročelje, koje je u stupovlju pro­ nim zastorima i osvježen oširokim jezercem okru­ zora, u dražesnim crtama korniža s dlijetom naprav­ ženim rijetkim cvijećem. Pošto su Veturij i nje­ ljenih i u raznolikim uresima, pružalo sve krasote govi drugovi prešli preko jednoga hodnika, došli su staroga graditeljstva. Umetnuta u stupove bijeloga do peristila, urešena sa stupovima od karitskog mra- �4 Br. 1. — Serafinski Perivoj. — 1912. mora; stropovi su bili umjetno izragjeni, zidovi oblo­ ženi krasnim pločicama, sve se je prelijevalo bijelim sjajem. U etrurskim posudam, koje su resile mjesto izmegju stupova, sjalo se je cvijeće najugodnijeg mi­ risa; sve što je izumjelo raskošje onoga doba, sve je tu bilo sabrano. Ali žalostan prizor bio je u opreci sa ovim raskošnim sjajem: na zemlji, ili bolje, na mozajičnom pločniku peristila, ležalo je tijelo Pedanija Sekunda. Oko njega je bila rodbina i nešto prijatelja. Prefektovo je lice, blijedo poput slonove kosti, nosilo tragove smrtne trzavice; grimizni sag, na komu je ležao, bio je krvlju nakvašen. Vidjela se je na njegovim otvorenim i krvavim prsima brit­ kim bodežem zadana rana. Oružje, s fcojim se zlo­ čin izveo, crveno do ručice, bilo je tu blizu postav­ ljeno na mramorni stočić, kao dokaz. Pedanijev li­ ječnik stao je uz glavu lješine i turobno motrio ranu i već pomodrene usnice: znanost je bila nemoćna, a da povrati život bogatome patriciju. Dva koraka odalje tri su vojnika, s mačem u ruci, čuvali uuojicu, izvaljena na uznak i čvrsto svezana. Na sve je strane prevrćao divljim očima, u kojima je još bio uslikan bijes, strast i osveta; skučeno mu i krvavo lice svjedočilo je o borbi, koju je održo prije no se je pustio uhvatiti. Nesretnik je od n uke i ognjice di ri­ tao; jer saponi, koji su ga sapinjali, stegnuti skrajnim divljaštvom, meso su mu bili zaparali; on se megjutim nimalo nije tužio. Kad Veturij prepozna izmegju prisutnih oslobogjenikp Aurelija Pudenta, imenom Filoksena, primače mu se i propita se o okolnostima, koje su zločin popratile. p — Koji je povod, reče, s koga ]e ovaj nesretnjak, pokazujući roba, tako udario svoga gospodara? Filoksen povuče Veturija na stranu u jedan za­ kutak atrija i niskim glasom mu odgovori: — Ako je istina ono, što se pripovijeda, Pedanij Sekund je teško skrivio onome čovjeKu. — Gospodar ne smije voditi računa o svome robu, prekine Veturij. — Slažem se u tome, prihvati Filoksen; megju­ tim kršenje besjede nikad nije dopušteno, pa ni go­ spodaru prama robu: dakle, Pedanij Sekund poka­ zao se je nepošten. Ubojica je, na silu štednja, oskur dica i truda, u znoju svoga tijela skucao nešto ma­ loga imetka, s namjerom, da kupi svoju slobodu. Kad je mislio, da je dosta bogat, prikaza se gospo­ daru: ima od toga dva dana; zapitao ga je, pod kojim bi uvjetom pristao, da se otkupi. Pedanij zatraži osam hiljada sesteraca1) Rob se je čas otimao ci­ jeni, koju je prefekt udario, napokon je primio. Sutra dan opet se prikaza Pedaniju Sekundu sa za‘) Šesnaest hiljada franaka. traženom svotom, moleći gospodara, da ispuni za­ htjeve oslobogjenja; ali Pedanij promijeni mnijenje i ne htjede više ni riječi čuti o oslobogjenju. Uzalud je rob spominjao sinošnju pogodbu, prefekt je bio neumoljiv: pače, on se je stao rugati nevoljniku, iz­ javljujući mu, da mu je u ropstvu umrijeti, da bude spravan. Rob se povuče sav bijesan i očajan. U to mu se ote nekoliko nejasnih prijetnja, za koje ga go­ spodar oštro kazni. Srdžba robova nije više pozna­ vala granica: u nerazboritosti zače strašnu osnovu osvete: cijelu je noć vrebao zgodan čas, pa jutros, dva sata prije svanuća, uspije mu da unigje u sobu Pedanijevu, pripravan, da izvrši svoj zločin. Gospo­ dar, koji je sinoć obilato večerao, prama svome obi­ čaju, kasno je legao, u dubokom je snu spavao; rob oružan s bodežom, udari ga pouzdanom rukom. Eto, kako se je izvršilo ubojstvo rimskoga prefekta. — Je li onoga časa ostao mrtav Pedanij Se­ kund? upita Veturij. Kad je vidio, da je ranjen, još je imao snage, da zaviče, što je činilo, da se njegov sin i više vjer­ nih robova sleti. Oni su teškom mukom svladali ubojicu, jer se je bjesomučno sa svojim bodežom branio. Kad su ga oborili, svezali su ga i bacili ovdje u peristil, pa čekaju, da ga stave na mučilo, e bi doznali, je li imao sukrivaca. — Pa zašto to, kad zakon bez razlike sve ro­ bove osugjuje, pa i onda, kad ni malo nisu u zločinu sudjelovali? — Istina, tako se je nekoč radilo; nego sam do­ znao, da će se o pitanju u senatu raspravljati. — Tako, prihvati Veturij, prefekt je na mjestu poginuo. On je izdahnuo uprav onoga časa, kad je sin k njemu doletio; bodež je bio pogodio u izvore ži­ vota. — Znade li vladar za dogagjaj? — Cezara se je obznanilo; on je odredio da se odmah pravda otkroji, jer je Pedanij Sekund bio jedan od ponajboljih njegovih prijatelja, ako se ipak može ovaj naziv dati vladarevim miljenicima. Kad je Veturij svoju radoznalost zadovoljio, pri­ mače se skupu, koji je bio oko lješine. Sin pokoj­ nikov tada se obraćao Štićenicima i zahvalio im sa jednim migom očiju na posjetu; za tim naredi, da im se udijeli nagrada od sto kvadranta, pa ih zamoli, da ostanu kraj mrtvaca sve do pogreba, koji se je imao još ove večeri obaviti, o zapadu sunca. — Idem narediti, doda, da vam priprave užinu. Štićenici zahvališe mladiću na njegovoj brizi i izjaviše, da su sretni, što su mu ugodni. —- Moje robove, prihvati on, pošto su pod udarcom zakona, u nijednu službu ne smijem upotrebiti; �Neronove Žrtve. usljed počinjene nasilne smrti njihova gospodara, moraju ostati pod vojničkom paskom, sve do onoga časa, kada senat proglasi osudu. Ja bih bio sam sve dotle, dok bih druge namakao. — Ti možeš računati na nas, prihvati Veturij, u ime svoje i svojih drugova. — Dobro je, na to će mladi Pedanij, vi nećete žaliti svoga truda. Veturij se iznova rastapao u obećanjima samo­ prijegora. Ovaj poziv za nj je bio krasna sreća; misilo je, da ga je zapao masni zalogaj u ovom bo­ gatom dvoru, pa se je nadao novom dobročinstvu. Sin Pedanija Sekunda, rodbina i prijatelji, iza kako su čuvanje mrtvaca povjerili štićenicima, udaljiše se; za tim poduzetnik pogrebnih obreda ugje sa svojim robovima. Ovi ljudi uzmu mrtvaca, pom­ njivo ga operu, oškrope ga miomirisnom vodom, obuku ga u časno odijelo njegova dostojanstva, pa mu prama običaju, pokriju lice s nekakovom obo­ jenom tjesteninom. Za tim posade pred kućom čempres, nakite pročelje znakovima žalosti i ispune ostale zahtjeve, koje je tražio običaj, kad se je radilo 0 bogatim gragjanima. Povrativši se tijelu mrtvaca, dignu ga sa saga, na kome je ležalo, prenesu ga u atrij i tu ga polože na mrtvački odar, okrenuvši mu noge prama vratima. Zidovi su bili obučeni u crne pokrove. Robovi, koje su vojnici s početka čuvali u atriju, bili su odvedeni u državnu tamnicu, isko­ panu u samom podnožju Tarpejske pećine, i bačeni pod zemlju, mjesto nazvano T u 11 i a n u m, po imenu kralja, koji ga je dao iskopati. Kad je to bilo uči­ njeno, poduzetnikov glasonoša obleti rimske ulice javljajući zvukom trube smrt Pedanija Sekunda i utanačeno vrijeme svečanih zadušnica i pozivajući na njih narod. Već je kobna vijest o prefektovu umorstvu kolala po gradu i s gradom potresla. Dva oprečna dijela rimskoga društva, koje se razlikovalo od našega življenjem i običajima, bavila se zločinom 1 njegovim posljedicama. Patriciji i bogataši su se sa visine zgražali nad drzovitošću jednoga roba i većim dijelom bili su mnijenja, da se zakon izvrši sa svom svojom strogošću. Robovi, čepani nogam rim­ skih sretnika, držani, kao prosta marva, drhtali su od straha i užasa na pomisao, da je njihov život predan na milost i nemilost radi jednoga bjesomučnika, čijim su ih se sukrivcima smatrali, što su na svoju nesreću pripadali ubijenom gospodaru. Na­ rod, koji je bio, kao srednja ruka, i koji je brojio u svojim redovima mnoge oslobogjenike, naginjao je na milosrgje i prijekim okom gledao raspoloženje velikaša. U večer, redatelj pogrebnih obreda dogje s tuž­ nom povorkom svojih crnih liktora, sa plaćenim 5 trubljačima i narikušama. Kad je tijelo bilo polo­ ženo u lijes od cedrova drveta sa osam ploha, naj­ bliži rogjaci pokojnikovi uzmu ga i stave na ramena, pa ga ponesu gologlavi grobu, koji mu je bio priregjen na Apijevoj cesti. Tu je bila podignuta i lo­ mača. Iza mrtvaca dolazile su voštane slike nje­ govih pregja, oznake dostojanstva, koje je obnašao i isluženih časti; ove posljednje oznake ljudske ispraznosti nosile su se na nosiljkama za to odregjenim. Veliki broj patricija išao je u sprovodu, pa su svojim držanjem pokazivali, kako su jednodušni u osveti i kako nisu voljni popustiti u staroj stro­ gosti. Za cijeloga su puta od mrtvačke kuće do lo­ mače, rogjaci, prijatelji i štićenici, megju kojim se isticao Veturij, svi sa zubljom, jaukali i spominjali vrline pokojnikove. Narikuše su se derale, čupale kosu, noktima grebale jagodice, okolicu ispunjale vikom i jaukom i svjesno vršile svoju plaćeničku službu. Svjetina je grnula, kuda je povorka prola­ zila, iz radoznalosti, a ne iz ljubavi. Kad se je došlo k pozorištu turobnog obreda, sprovod se ustavi. Lijes postave na zemlju, a rogjaci, prijatelji i štiće­ nici poredaše se oko njega u redu uobičajenom i pro­ pisanom samim prilikama. Grob, koji je imao za­ tvarati Pedanijeve ostanke, dizao se je nedaleko Scipijonova; bio je sagragjen prama naredbama sa­ moga prefekta, pa je divnim svojim razmjerima po­ davao veličanstvenu sliku. Lomača, nakladana bo­ rovim drvljem, bila je odmah po strani smještena. Kada su imali početi pogrebni obredi, opazilo se je, gdje nadolaze mnogi ljubimci Cezarovi, kojim je još jučer prefekt bio drug po izbor: bili su to Tigelin, Servilij Tusko. Senecij i neki drugi, kojim je Neron bio naredio, da budu na Pedanijevu pogrebu. S nji­ ma su bili došli Marko Plaucij, sin konsularca i Pomponije Grecine i oslobogjenik Filoksen. Po običaju velikih obitelji, prije no se je prešlo na spaljivanje tijela, najbliži rogjak uze riječ, da proslavi pokoj­ nika. Kad je u zanosu pripovjedio glavna djela nje­ gova života, dostojanstva, koja je imao, časti, koje su uzdigle sjaj njegova plemena, prijatelji i štićenici pokojnikovi odgovoriše laskavim odobravanjem, običajnim izrazima, u kojim se nitko nije varao. Po­ što je bilo vrijeme, stavilo se je tijelo na lomaču, koju su dva gragjanina zapalila. Kad je meso izgor­ jelo, pokupiše pomnjivo kosti, u vinu ih upraše i onda ih zatvoriše u srebrnu žaru. Toga časa po­ duzetnik mrtvačkih obreda, koji je upravljao službom u svim prostorijama, umoči maslinovu granu u po­ sudu punu čiste vode, tri puta poškropi prisutne i otpusti ih izgovarajući tajinstvenu besjedu: »11ic e t ! « »Možete otići!« Ovi okrećući se prama žari, u kojoj je bio pepeo pokojnikov, zavikaše, što �6 Вг. 1. Serafinski Perivoj — 1912. ih grlo nosilo: »Zbogom, zbogom! zbogom!« Primakoše se sinu Pedanija Sekunda, opet mu iskazaše svoju žalost i pustiše ga, da sakrije u grob ostanke svoga oca. Kod mladića ostadoše samo dva prija­ telja, Veturij i još štiećnik. Kad je sve svršilo, mla­ di se Pedanije tužan kući vrati u društvu četiriju spo­ menutih lica. Na povratku kući, naredi nastojniku, da obilato nagradi njegove štićenike, a osobito Veturija. Moramo priznati, na njegovu čast, da se je danas čankoliz sjetio Koralijinih preporuka; dosta se je rano povratio pod bračni krov i sa svojom obitelju podijelio izvanrednu nagradu, što ju zaslužio. Obilje je vladalo jednu sedmicu u siromašnom stanu; Ve­ turij je živo žalio, što nije katkad otišao u krčmu, da potroši jedan dio svoga dobitka; nego ovo kajanje bilo je kratka vijeka. Dok je sin Pedanija Sekunda ispunjao posljed­ nje dužnosti prama nesretnome rimskom prefektu, turobna se je povorka raštrkala u mnoštvu skupova i u grad se vraćala. Jedra od tih skupina, u kojoj je bio Marko Plaucij, oslobogjemk Filoksen, i Servij Tusko, šuteći je stupala, zadubljena u teške misli. Napokon, Servilij, koji je možda prvi put u životu razmišljao, reći će svojim suputnicima; »Prijatelji, kako li su žalosni ovi pogrebni obredi! S tim dakle svršava naš život? Jeli grob .krajna granica ljud­ skoga života? Tako je nekoliko trudnih godina, u kojima je smiješano više zla, nego dobra, cijela naša baština. Čas se pojavimo na pozornici svijeta, a za tim nam vječni san vjegje zaklopim Ove je riječi izgovorio klonulim glasom i poka­ zao dušu, koja je počela hladnjeti u tjelesnim nasla­ dama i odvratnost je bila blizu. Servilij, Neronov prijatelj, bio je učesnik njegovih pijanaka i raskalašenosti; ali već se je osjećalo sito srce mladoga čo­ vjeka; on je kušao tajinstvena nadahnuća, žegju sre­ će, koju se nije nadao, da će moći zadovoljiti. On je bio iscrpio naslade ove zemlje; na dnu čaše, koju je bio pomamno zgrabio, našao je samu gorčinu. Nego, on je znao, da kraj njegove patricijske kuće ima ljudi, koji su poznavali put neumrlih sreća. — Možeš li ti ozbiljno vjerovati, Silvije, da nam u grobu sve svršava? — odgovori oslobogjenik. — Jao! ne znam. Naša je sudbina nerazrješljiva zagonetka. — Nisi li pohagjao škole filozofa? Pa još i danas nisi li u općenju sa učiteljima znanja? — Jest, bez sumnje, ja se družim sa Senekom, najslavnijim od njih. Nego, ja kažem na žalost, ovaj čovjek tako velikoga glasa, nije me ništa naučio. Čitanje me je njegovih spisa utvrdilo u svim mojim sumnjama. Megjutim je filozof, učitelj i prijatelj vlada­ rev, napisao veličanstvenih stranica o neumrlosti, koja čeka krjeposne duše. — To je istina; ali inače on veli, da je njegovo vjerovanje pjesnička šala i da smrću sve svršava. Seneka je, molim te, prosti skeptik i glumac. Kad on, čovjek takvoga znanja, nema osvjedočenja, ka­ ko ćeš, da ja vjerujem, ja, čovjek uživanja, kao što svak zna? Za što bih ja posmatrao život sa ozbilj­ ne strane, kad se ljudi, koje se drži ozbiljnim, malo bave s takovim stvarima? Mislim, da ti ne držiš, Filoksene, e ja vjerujem u stare basne, koje bajaju o Stiksu, Karonu i njegovom čamcu, o mirijadama bogova, kojim se svjetina klanja? — Ne, doduše, pa ni ja u to ne vjerujem. O vjerskom sustavu, koji se još megju nami podrži, nema ni govora. -- Koje su dakle tvoje misli u poslu vjere? Što ti misliš o našoj sudbini? U času, kad je Servilij upravljao ovaj upit sta­ romu oslobogjeniku, tri su čovjeka bila na domak brdu Ćeliju, na čijem je obronku bila sagragjena ku­ ća Aula Plaucija, gdje je Marko stanovao. Oslobo­ gjenik, jer nije htio stavljati ova visoka pitanja, i jer je mače znao, kako je Servilij Tusko slabo pri­ pravan slušati ozbiljan razgovor, zadovolji se s od­ govorom : — Bilo bi nemoguće, Silvije, da se danas ovaj predmet duboko pretresa. Biti će možda vremena ili podesnije prigode. Kako mu drago bilo, ja ću ti iskreno reći: što se mene tiče, ja tražim sudbinu drukčiju od sudbine ovoga svijeta; jer sam uvjeren, da duše ne mogu umrijeti. Sretan sam, da s tobom u to vjerujem, Filoksene, — odvrati Servilij. I oni se rastadoše. (Nastavit će se.) ЈШ L j P. Senjić-Tvrtković: Genij Hrvatstva. Gdje svemir grle krši Velebita, gdje strašnog vihra bjesni grozan huj, megj’ klisurama — zora gdje ne svita, strahovit, kažu, ponor zjeva tuj. Za vedrih noći, kad no viš Jadrana svud svemirom se širi blažen raj, tad muklo, tromo, puže s onih strana pučinom mora, bolan uzdisaj. �Genij Hrvatstva. Tad zdvojan urlik moru iz dubina uz šum se vala gromko ori svud, i opet zamre; — zavlada tišina, za novi urlik nadimljući grud. U crnog zjala strašnoj raspuklini tajnovit neki tu se priča dvor, gdje stoljet mnogu čami u dubini, hrvatstva silnog pobornika zbor. Uz hladne hridi tri su spete vile, simboli slave: — megj’ njih roda spoj simboli vječni: — slobodne su bile, dok rod im i dom negda bio svoj. I dizali se gordi gorski dvori, što sad ih puste krije mašak siv, na Kapeli, na Zagrebačkoj gori i gdje se koči Vlašić kršni div. Tu pjevale su rodu pjesme svete, slobode dične dok još blista trak, dok dušman stenjo još mu ispod pete visoko bljesko pobjede se znak. A burni vihor kršnih sa p:anina raznosio je svemirom taj poj, navještajući narodima svima, da Hrvat još je u svom domu svoj. Sad mjesto pjesme teške negve zvuče, (— zar sam ih rod baš imao im dat? —) kad sloge bratske zagrljaj im puče: kad bratu nogom na vrat stade brat. Sad kletvu Pravde zalud blaži uza i zdvojan jauk, — zubi mukli škrip, zaludu potok gorkih teče suza; ti vitki stasi koče se ko kip. U moru suza čudna neman reži i strašno sikće, hropće, riga jed sa strave vlas se uznicima ježi, na oku suza kruti se u led. U drhtu strave usnice se kupe i sv’jetli nekad ukoči se gled, uz stanca tvrdog orijaške stupe, gdje kostura se čudan koči red. Tek kosti suhe, — zgin’o pepel slave i desnica im zgin’o udar čvrst, bez lovora su okrunjene glave, tek gdjekom čelo prazno resi krst. Pod nogom leže žezla polomljena i krune puste — davni ponos taj, već rosna hrgja s vlažnih prekri st’jena, pod maškom sivim zginu divni sjaj. Dok orijaške strše kosti one; što jedin ostan divske snage jest, i šuplje oči katkad suze rone, i suha katkad grči im se pest. — Na škripu kosti junačkoga stasa u ponor sagje čudan sjene lik, a neman suza more ustalasa, iz divljih ralja vine joj se rik. To navještaj je borbe divske davne, već stoljet mnogu što ju krije jaz od doba onog, kada krvi slavne na pokolj braće prvi brižnu mlaz. Gromoviti se odjek borbe gubi kroz raspukline u tugaljiv muk, u suzno lice vila vilu ljubi, аГ zalud kostur kuša napet luk i neman zgodit: sputane su kosti, a sjen već mine, divski pušta boj kroz ponor zgine, zboreć: »Prosti, prosti ah, Bože, prosti, rod što zgr’ješi moj!« Strahota briše uznicama s lica i zadnje nade prosinuli pram, a šuplje oči golih okosnica po suzu spuste studeni na kam. Tek jedan kostur stišće luk u šaki i trga uze, kao sputan lav, јеГ Tvrtko silni, Ljudevit li jaki, јеГ kralj nam prvi slavni Tomislav? To tajne vječne mračno velo krije za domovinu sluti pjesnik njen: T& nesloga je neman boj što bije, Hrvatska genij ona čudna sjen! — U crnog zjala strašnoj raspuklini tajnovit neki tu se priča dvor, gdje stoljet mnogu čami u dubini hrvatstva silnog pobornika zbor. �Br. \. — Serafinski Perivoj. — 1912. Tu borba strašna v’jekom vodit će se i vječni bjesnit s netnanim će boj, dok rod za gr’jehe svoje pokaje se, dok suza s krvlju zbriše gr’jeha broj. Hrvatstva tad će genij neman b’jesnu u borbi svladat, uze skršit jak i zapjevat će vile, rodu pjesmu, slobode sinut izgubljeni trak. — Duh pomlagjeni junački nam pregja uz davne slave vratit će se glas, glas slave, za kom Slaven v’jekom žegja u bratskoj slozi podignut će nas. I viti će se kolo, košto davno brat, bratu past’ će u zagrljaj čvrst, na glavi lovor dizat će se slavno, a snažne grudi kitit će nam k r s t ! — Pjesnik i pravnik b. Jakopone da Todi. BI. Jakopone, rodio se je g. 1240. u Todi, u uba­ vom gradiću Umbrije od plemićkih roditelja. Na kr­ štenju mu nadjenuše ime Jakov, a od miiinja ga prozvaše Jakopone. Mlade je dane svoga života sproveo pod strogim nadzorom svojih rodnelja, dok se u nje­ mu ne porodi želja za naukama; čemu roditelji i udovoljiše, poslavši ga u osnovnu škoiu, koju svrši s od­ likom. Nakon toga Jakoponu sinu zora bolje buduć­ nosti, jer on ode na sveučilište u Bolonju; tu svrši nauke sa općim priznanjem, te zadobije lovor-vijenac, postade doktor prava. Otalem se povrati kao odvjetnik u svoju domovinu, gdje ga je čekala vi­ soka služba. Po želji svojih roditelja, zagleda se u lijepo djevojče imenom Vannu Koldimezzo, grofovske poro­ dice, veoma bogatu i krjeposnu. Ali ona nije bila prava njegova zaručnica, nego samo uzor njegovu pjesnikovanju, namjesto muze. Jedne večeri g. 1268. kuća Jakoponova blistaše od narodnoga slavlja. Sla­ vila se je jedna stara svečanost, koja se danas ne slavi, nego se samo spominje. Tu se bjehu skupile odlične i dragocjeno obučene rimske matrone, naj­ veći bogataši i plemići, kao i prosti narod. Megju ovima nije smjela faliti ni mlada Vanna, buduća za­ ručnica našeg odvjetnika. 1 ona je, vragoljasto djevojče, megju vršnjakinjama svojim i odličnim ma­ tronama na pozornici mjesto zauzela. Kod prisutnika vladalo je neopisivo veselje i raspoloženost, a na sve strane brujilo je neodoljivo odobravanje prestavljačima, poput šumećeg vjetra u atmosferi. 1 u najvećem trenutku živatnosti i veselja, do­ godi se rijedak i koban slučaj: Pozornica se sruši! Ah! B o ž e !... strašna prizora! Ranjeni jadikuju, satrveni izdišu, oholi su zastrašen i!... Jakopone kao gromom ošinut radi strašne katastrofe, poleti na lice mjesta, te napokon pane megju ruševine od sla­ bosti . . . pita . . . viče, traži, gdje je moja vila? . . . Oči su mu bile pune suza, a glas iznemogo i u grlu zapinjao. Jao! strašna prizora, žalosna iznenagjenja! Napokon megju ležećim mrtvacima, pod ru­ ševinama raspozna svoju vilu po haljinama i zlat­ nom ovratniku. Jakopone sav preneražen od ža­ losti odmah rastrgne zlatni ovratnik na nevinom angjelu, sagne se k nevinoj žrtvi i stane prisluškivati, da !i još diše; ali nenadano opazi pod sjajnim odije­ lom strogu pokorničku haljinu; zbog toga mu se strašna borba u duši porodi. To je bilo za našeg mladog odvjetnika gorka čaša mučeništva — trenu­ tak u pravome smislu tragičan. Smrt njegove mlade zaručnice, bješe poziv ne­ beski i krasan primjer njegova obraćenja. Bog nje­ ga tim ganu na obraćenje, a on sav izmučen svjet­ skim ispraznostima i prolaznim užitcima, ču glas svoje savjesti, i osjeti gdje mu dovikuje: bježi i plači! Jakopone prezrevši prolazne stvari ovoga svijeta, obrati se i poče uzdisati prema svomu Spa­ sitelju na križu, moleći ga, da mu oprosti. Razdijelivši sve svoje bogatstvo siromasima, ži­ vio je sam u žalosti punih deset godina po zabit­ nim mjestima, ili je putovao tražeći ukor, prezir i poniženje od ljudi. Tako sprovede naš Jakopone svoj svjetski ži­ vot, a g. 1278. potraži — kao i pjesnik Dante Aleghieri — samoću u franjevačkom redu. U jednom apokrifnom životopisu, kaže se pogrješno, da je bi. Jakopone obukao franjevačku haljinu g. 1296. Jakopone ostavivši svijet, a stupivši u franje­ vački red, tu u samoći ispjeva svoje pjesme, koje su slavne u književnoj povjesti, kao što su važne i radi poznavanja prilika, u kojima vladaše papa Bonifacij VIII. Najvažnije su mu pjesme: »S t a b a t m' a t e r« (Stala majka) i »C u m m u n d u s m i 1it a t s u b v a n a g 1o r i a«. Da se je potpuno bi. Jakopone Bogu obratio, najbolji su nam dokaz dva njegova hvalospjeva: »A m o r d e c h a r it a t e« i »A m o r m e i n p u l v e r e m сопv e r t i t«. No svaki čovjek, pa i izvanrednih kreposti, kat­ kada pogriješi. Naš bi. Jakopone kao vatreni pri­ staša Gibelina, pristade uz nasilne političare i tako �Pjesnik i pravnik b. Jakopone da Todi. se uplete u akciju proti Bonifaciju VIII., koji sumnjiv bijaše radi izbora s obzirom na zakonitost. Papa braneći svoj zakoniti izbor i čast, izopći iz Crkve Jakopona i sve njegove pristaše. Jakopone bude još osugjen na zatvor u samostanu u Palestrini, i tu živući, o suhu kruhu i vodi, promišljaše zloće ovoga svijeta. Vatreno je ljubio svoje pristaše Gibeline, pa mu je zato i misao na papin izbor još uvijek lebdjela pred očima, izopćenje mu se je gore činilo od paklenih muka. A energična izjava sa strane zbora stožernika: da je valjan izbor Bonifacija VIII., palilo ga je u srcu kao munja. Napokon Jakopone priznade svoju krivnju, te spjeva i posla Papi Bonifaciju VIII. pjesmu pri­ znanja: 0 papa Bonifacije Evo moja duša stenje Radi riječi, kojom na me Baci prokletstvo 1 izopćenje.------ A po Bogu Tebe molim Otpusti mi prekršaje I sve druge kazne jošte Dok ovoga sv’jeta traje. Ova nam pjesma otkriva svu njegovu duševnu žalost, što je od ostalih kršćana, braće svoje, bio odijeljen, ali ovu poniznu molbu na prvi mah ne usliša namjesnik Hristov. Jakopone opet spjeva pjesmu, u kojoj moli svetog oca da ga odriješi, te ju godine 1300. po hodočasnicima pošalje Papi u Rim. Ćuj pastiru glas barem sada, Ne daj da sam izvan stada, O pastiru Ti se još ne budiš, Nit’ za ovcu hoćeš da se trudiš! Megjutim Papa nije ni ove druge molbe našega žalosnoga i neustrpljivoga pjesnika htio da primi, nego i tom prilikom ostade neumoljan, a naš starac Jakopone pjesnik ostade i nadalje u izopćenju. Zašto je Bonifacije odbio tu Jakoponovu molbu, drži se da su tomu bili uzrokom stanovnici vatreni Gibelini, koje je Jakopone volio, i koji su čeznuli za gospostvom u Rimu. Bonifacije VIII. ožalošćen radi strašnoga vjerskoga • svetogrgja, što ga počiniše francuski vojnici pod vojskovogjom Julijanom Nogaretom umrije god. 1303. Poslije Bonifacija izabran 9 je za papu Benedikt XI. Ovaj iste godine 1303. 23. prosinca izdade bulu, kojom ukidaše sve cenzure svoga predšasnika. Tom bulom bješe i Jakopone oslobogjen tamnice i izopćenja, te se povuče u samo­ ću u samostan u Kolaču u Kampaniji i ovdje je sav blažen u miru posvetio se pjesništvu. Živio je tri godine u pripravljanju na bolji život i sretnu smrt, u najstrožijoj pokori, sastavljajući pjesme i revnujući za slavu Božju, obranu Crkve i korist domo­ vine. Iza burnih dana prošlosti pokazaše se' našem Jakoponu vedri dani života, kao što se običaju po­ kazati poslije silne bure. Ali Jakopone je bio već veoma slab nešto radi starosti, nešto opet radi pre­ trpljenih suprotivština. Osjećajući da su mu dani već izbrojeni, a smrt blizu, primi zadnju utjehu svetih sakramenata. No Jakopone iznemogavši od goruće ljubavi napram Bogu očekuje, dok mu dogje " jerni duhovni prijatelj Ivan od Verne, koji ga je u slabosti višeputa svojim milozvučnim pjesmama tješio. No to se upravo činilo nemoeuće da će njegov prijateljv prije doći nego što će Jakopone do­ vršiti svoje odiseiske dane. Napokon Jakopone na rukama svojih ljubitelja i svoje braće u zadnjem času srmtnc borbe sa slijedećom pjesmom opraštaše nepi ijateljirna svojim: Dušo blagoslovljena Od stvoritelja sv’jeta Gledaj na Gospodina, Na križu razap eta!. . . Ta je pjesma slična ostalim pjesmama, koje su nam do danas od nje.ga preostale. A prestao je pje­ vati ovu divnu pjesmu onda, kad mu je došao nje­ gov vjerni prijatelj od Verne. Jakopone kao po­ kornik okrijepljen sa sakramentima, veseo videći slavu nebesku blaženo uzdahnu u naručaju svoje braće, na Božić ob noć god. 1306. Ostanci su mu prenešeni s velikim slavljem u njeeovo rodno mje­ sto, a pokopan je u samostanu Klarisa, zatim je bio prenešen u samostan sv. Fortunata, i pokopan u grobnicu, koju je po svoj prilici kao spomenik digo njegov strić, biskup Angjeo Cesi (Todi), na kojoj stoji napisano: Ossa Beati Jacoponis de Benedictis Tudertini, fratris Ordinis minorum, qui stultus propter Christum nova mundum arte delusit, et coelum rapuit1). Narod ga je odmah poslije njegove smrti štovao i držao blaženim, a i njegovi ostanci, pokazuju nam znak svetosti i neumrlosti njegove. Dvostruku slavu postiže, jer je svijetu poznat kao pjesnik, kao ‘) Kosti blaženoga Jakopana „de Benedictis", Tudertinca, brata reda manje braće, koji lud za Isusa novim načinom sv i­ jet prevari i nebo zadobi. �10 Br. 1. — Serafinski Perivoj 1912. Blaž. Jakopone ostavio nam je sto i jedanaest pjesama porazdijeljenih u sedam svezaka, a sadržaj im je: epski, lirski, satiričan i dramatičan; namjera im je uništivati zablude svijeta. Uz ove pjesme imade i čisto duhovnih pjesama, kao što i prigodnica: prijateljima, prigodnim svečanostima itd. Te pjesme obiluju čistim stilom, vjerskom isti­ nom, dirljive su čuvstvene i uzvišene, misli su i osje­ ćaji čisti kao kristal, a proistječu iz duše pune suza pokornica; duboki su glasovi molitve, nose znak negdašnje duševne krize, koja poslije tolike bure, Žalosti se Crkvo, plači i jadikuj. (tuge) žalosti i progonstva, nagje sebi izvor mira i Snosi sudbinu, žalosnog stanja svog. utjehe, obrativši se Bogu i stupivši u franjevački red. Ovaj sin sv. Franje Aziskoga pozdravljen je kao Druga glasi: pjesnik Pindar i Anakreont, i steko je sebi neumrlu O Papa Bonifacije, slavu. Mnogo li se sa sv’jetom igrao?! Njegove su se pjesme pjevale na njegovim mrt­ vim ostaneima »Dies irae«, a pjevo ih je i prosti puk Zato je bi. Jakopone doživio sudbinu, manje po ulicama i šumama, kao što se dandanas Danteove više kao i ostali glasoviti ljudi, koji podnesoše mrž­ rime »Božanske Komedije« pjevaju. Talijanski su nju, zavist i progon. To *u velike kušnje u povje- se pjesnici Dante, Petrarka, Tasso, Manzzoni, na­ sti života, i povlastica su onih ljud;, koji putuju pu­ tjecali da prestignu bi. Jakopona u duhovitim inspi­ tem krjeposti u slavu nebesku Bez tih kušnji racijama, kao Vircril Eneju. Promjenljive okolnosti nema pobjede. I Jakopone je :'mo povlasticu i u vremenu mogu katkad iskorjeniti u narodu lijepu kušnje i prezira; pa buduć da ou se napokon tmasti uspomenu na pjesnika, kao i na vojskovogju, umjet­ oblaci kritike smirili, ponosno smijemo reći: n a š nika, učenjaka itd. Ali što se tiče Jakopona — veli je J a k o p o n e ! Prva pjesma satiričnoga sadržaja Fridrik Ozanam proučavanje i poštovanje nje­ nije bila naperena protiv Bonifaciju VIII. Nema tu gove poezije moramo sada uskrisiti. On je u Х1ТТ. ni jedne protivne riječi, koja bi aludirala proti papi; vijeku zatekao tlo talijansko napunjeno samo primi­ nego tuđe izrugiva Jakopone one ljude, koji se pre- tivnim pjesmama, koje su iz Sicilije proizlazile, a već brinu za zemaljske stvari. Tim se je pokazao pjevao ih je narod. To su većim dijelom bile pokra­ Jakopone gorljivim za slavu Božju i crkvu nje­ jinske pjesme, a složio ih je prosti narod po predaji govu. u formi: zvonjelicćl (sonetta), popjevaka (Canzone) Druga pjesma takogjer sadržajem je satirična, ili poskočica (balada). Pjesnik iz Todija promjenio a napada Papu Bonifacija VIII. Megjutim je ona je ukus i sadržaja i čuvstva i forme. apokrifna, jer je nemamo nikako u kodeksu JakoRadi toga se je činilo u to vrijeme, da je kla­ ponovih pjesama iz XIV. vijeka; ne nalazimo je ni sično taliiansko pjesništvo dosta pretrpjelo i uzmaklo u prvim izdanjima tih pjesama, koje svjetlo ugle­ pred bi. Jakoponom sa prvacima, koji su bili preteče daše: jedno u Florenciji god. 1490., a drugo u Ve­ florentinskoga pjesništva i novoga i slatkoga stila, neciji god. 1617. kao što ga zovu: »đ o 1c e s t i 1 n o v o«. Ti su pr­ Ta pjesma — pravo veli Ozanam — ne odiše vaci bili Enzo, Petar od Vigne, Jakov od Leutine, svetošću Jakoponovom, stil i fantazija ne slaže se Arrigo Testa di Arezzo, Gvido od Kolone, Bonagisa štilom i fantazijom drugih njegovih pjesama. unto Orlicciani, Gvido Arezzo, Gvido Gvinicelli. Kontradikcije i anahronizmi najbolje nam svjedoče f^onone je daleko nadvisio svoje savremene da ta pjesma nije djelo Jakoponovo. Tu je dakle pjesnike, a nije mnogo zaostao ni za kasnijim pjesni­ konkluziju stavio Ozanam nakon strogog istraživa­ cima, zato ga punim pravom možemo ubrojiti u red nja i proučavanja Jakoponova kodeksa. i kasnijih velikih pjesnika. Opisavši ovdje ukratko javni i privatni život Dante je poznavao i žarko ljubio našeg pjesnika bi. Jakopona, povratimo se sada na njegov rad, na Franjevca; jer je Dante kao poslanik u dvoru mnoge njegove pjesme, i na harakter njegovih pjesama. verze citirao kralju Filipu Lijepome, iz pjesama Jakoponovih. Pa ne samo to, nego Dante još i pred ‘) Neokaljanu krjepost mrzimo, a kada uteče od očiju tražimo ju zavidno. cijelim naraštajem sviju vremena naglasuje, da je svetac. Katolička ga crkva štuje kao blažena, radi njegovih izvrsnih krjeposti, o kojim pripjeva uzvi­ šeni pjesnik Horac (III. Od. XXIV, 31—32.) »Virtutem incolumen odimus: Sublatam oculis, quaerimus invidi.1) Neprijatelji su rimske stolice svojim klevetama bili okrivili našega pjesnika kod naroda radi dviju satiričnih pjesama, koje su po njihovom mišljenju bile naperene proti Papi Bonifaciju VIII. Jedna glasi: �Listak bi. Jakopone kao pjesnik bogoslov, satirik i narod­ njak epik, prije svih drugih, svojom pjesmom narod zadahnuo. BI. Jakopone kao uzvišeni pjesnik bogoslov raspravlja u svojim pjesmama o metafizici, o kršćan­ skim načelima na laki način, pa nas ne samo poučaje o uzvišenim stvarima, nego nas i zamamljuje pjesničkom ljepotom. On je opjevao svu mističnu teologiju; prestavlja nam strahovit prizor o osudi grješne duše, crta nam u mističnom duhu kraljestvo nebesko, poučaje nas zornim primjerima, kako se moramo poniziti pred Svemogućim Bogom; to je sve poslužilo Danteu pjesniku, kad je sastavljao svoju pjesmu »Raj i Pakao«. Jakopone se je prvi poput orla digao u visine, te nam pjesničkim poletom rje­ šavao vjerska pitanja. Kao pjesnik satirik — prije Dantea — strogo kori naraštaj svoga vremena i zle običaje svojih zemljaka. Neustrašivo se bori kao lav, te šiba i obara nemoralnost sjedeći kao Židov svrhu Jeruzolima, a tugaljivo vičuč" Teško domo­ vini! Jao se ovom naraštaju! Kao pjesnik narodnjak pjeva narječjem, koje se govorilo u Umbriji. Znamenito je osobito to u nje­ govim pjesmama, što često upotrebljuje izmjene sad iz sv. Pisma sad opet doživljaje iz svoga ži­ vota, zorno nam crta i opisuje dušu svoga naraštaja, krjeposti i surovost svojih zemljaka Pjesničkim zanosom opjevao ljepotu svoga rodnoga mjesta, te se čini kad ili čitaš da pred očima gledaš te lijepe gorovite i romantične predjele Umbrije. Dante je zato najviše imao sebi za uzor bi. Jakopona i držao ga plodnim i rječitim pjesnikom. Jakopone se je mnogo trudio i učio ne samo kod kuće, u školi i samoći, nego je marljivo i često putovao kroz Umbriju i druga mjesta Italije, pa tako je marljivo sabirao gradivo svojoj liri. Dante uznešen prirodnim ljepotama Mantove i Solmone, a marljivo proučavajući Lukana i Stazia odluči oponašati bi. Jakopona, opjevajući te krasne predjele jezikom i verzom Virgilovim: Ultima regna canam fluido contermina tnundo:1) Megjutim Dante nije s tim toliko zainteresovao 11 publiku, jer su učenjaci kao i prosti puk više se za­ ljubili u lirsko pjevanje svog narodnog jezika. I to je bilo uzrokom da je Dante napustio latinski eksametar, a priuzeo narodni jezik i oblike, kao što je to davno učinio Jakopone. Kao pjesnik mističan pjeva čistim i uzvišenim štilom o putujućoj kršćan­ skoj duši po trima putevima, i to putem: pomirenja, rasvijetljena i sjedinjena s Bogom u nebu; a kao apostol revan za slavu Božju i spas ljudi, pjeva du­ hovne pjesme o stožernim krjepostima. Kao pjesnik dramatik i tragik, prije Dantea, penje se daleko u visinu sa svojom dubokom »trilogijom«, te otalen upravo divno i zamamljivo crta i mjeri pogrješke svoga vijeka. Osim spomenutoga on je još spjevao pjesme: »Otkupljenje roda ljudskoga«, »Neopisiva radost u Nazaretu«, »Utjeha u Ebronu«, »Božić i ljubav Bo­ žja u Betlehemu«, »Žalost i radost u hramu jerusalemskomu«, »Bijeg u Egipat«, »Bijeg, žalost i suprotivštine u progonstvu«, »Veliki petak«, »Duhovi«, »Muka i krvna žrtva na Kalvariji«. —ć. Dr. Gjuro Arno! — ------------------------- Što se v iš e bližim . . . Što se više bližim žića svrsi, To se, Bože, više mrače puti U daljini samo sjaju vrsi, Za kojima srce Tebe sluti. • I po mraku ja se mukom vijern Kroz kamenje i kroz trnje gusto, S rana mnogu gorku suzu slijem Na to svoje živovanje pusto. Potraje li dugo kušnja ova. Strah me ipak: jošte da ne zagjern Ne daj, Oče. nakon zimskih snova, Da ti barem sveti prag ne nagjem! LISTA K. Dr. Jelenić : Sraz kršćanstva i islama pod Biogradom, 1456. Srednji vijek sačinjava drugu heroičnu periodu kr­ šćanstva. U njoj nailazimo na neprestane sukobe *) Pošljedna ću kraljevstva pjevat, s tekućim, koja gra­ niče svj’etom. sljedbenika Hrista i Evangjelja sa Sljedbenicima Mu­ hameda i alkorana. Ne samo u Maloj Aziji, Africi i Španjolskoj; nego i na samome Balkanu, vode se lju­ ti bojevi. Od balkanskih krvavih okršaja, puno se u kršćanstvu slavi pobjeda križara pod Biogradom, koju su ovi nad Turcima izvojštili na sv. Magdalenu �12 Br. 1. — Serafinski Perivoj. — 1912 — 22. srpnja 1456. BI. Bernardin ab Aquila, koji je iza 7 godina iza ove bitke pod Biogradom, postao vi­ karom franjevačke bosanske vikarije, opisuje u svo­ me ljetopisu ovu pobjedu i pripisuje ju zaslugama Franjevca sv. Ivana Kapistrana i Imena Isusova. Buduć se Ime Isusovo baš ovoga mjeseca slavi, to od­ nosni ulomak donosimo iz ljetopisa bi. Bernardina, što ga je u Rimu 1902. objelodanio fra L. Lemmens pod imenom: »B. Bernardini Aquilani Chronica Fratrum Minorum observantiae«. Taj ulomak glasi: »Čuvši otac fra Ivan, da se je Turčin puno protiv kršćana spremao, da im oduzme neku zemlju na Dunavu1), koja je Turčinu puno smetala, a kr­ šćanima — osobito u Ugarskoj puno pomagala, prohtjedne mu se, da se Turčinu opre kao lav, koji trči ža plijenom. I buduć je već bio silu kiižara skupio, i svejednako skupljao, najednoč ostavi Njemačku i prijegje u Ugarsku, gdje se predstavi kardinalu sv. Angjela, preč. gospodinu poslaniku Gospodina Na­ šega2). Očev je glas tako rastao kod onoga naroda, da je izgledalo, da je na poslanika Apostolske Stolice zaboravio i samo s Kapistranom govorio. Otac ga je pak, kao što mi njegovi drugovi kazaše, svakom zgodom častio i nukao druge, da ga časte; ali bu­ duć je puk njega obožavao, jedva je mogao kako je želio svoje dužnosti da obavi. On je uvijek običa­ vao i najmanjim crkvenim prelatima najveće časti iskazivati. Nu nije bilo moguće, da toliku silu sklo­ ne, da preč. gospodinu poslaniku iskaže čast, jer nije poznavao jezika — činio je ipak, što je mogao. Napokon je Turčin s velikom vojskom prispio. Otac je pak, prema mogućnosti, danju i noću bdijući, upregao sve moguće sile, da s pomoću pisama i poslanika potakne na obranu vjere. Na koncu Tur­ čin, da tvrgjavu dobije, razašalje Dunavom mnoge zastave, utvrgjene, kako se je bolje i znalo i moglo. Vidjevši to kršćani, rasporede se, da turske zasta­ ve opkole. To se uistinu i dogodi.. Sve turske lagje budu kršćanskim lagjama opkoljene. Vidjevši pak Turci, da neće izbjeći, sve svoje lagje potope, a sami pobjegnu na kopno. Turci su, izuzev četiri, sve lagje potopili, bojeći se, da se njima ne bi kr­ šćani poslužili. Takogjer su rasporedili po kopnu veliku vojsku, te su mislili, da će izgubiv lagje, kopno osvojiti. Rasporede strojeve za rušenje bedema. Pripreme vojsku, koja će, kada se bedemi poruše, zemlju pri­ svajati, ljude tući i zarobljavati i prodavati, i koja će, kada postanu gospodari grada, pokazati prema kr>) Bolje grad Biograd.3, *) Papinim je poslanikom tada u Ugarskoj bio Ivan Carvajal. šćanima veliki ponos. Svojim strojevima poruše veliki dio grada. Tada Turci unigju unutra i u ve­ likoj preuzetnosti, te u velikoj moći i oduševljenju pomisliše, da su gospodari. Zaposjedaju zemlju, dok kršćani još jedinu tvrgjavu drže. Otac stoji na tvrgjavi sa drugovima, te u koliko može molitvama i savjetima hrabri. Križare je pak opomenuo, da, ka­ da on velikim glasom vikne: »Isuse!«, svi odgovore: »Isuse!«, da se u ime Isusovo svako koljeno pokloni. Suprot bedemima tvrgjave stavljaju se stroje­ vi. Strojevi se pritegnu, a veliki se dio bedema ospe. 500 ili oko 500 Turaka unigje u tvrgju i po­ kažu se kao gospodari. Dobri Gospodin, da pokaže, da će radi zasluga svoga sluge udijeliti pobjedu, mjesto, na kome je on stajao, na čudan je način hotio da brani. Bijahu bo u tvrgji trstike smolom na­ mazane ili oblijepljene, koje kršćani uzmu i upale i ne s malim nego s velikim oduševljenjem stanu na Turke bacati. Poviče otac: »Isuse!«, a sva kršćan­ ska vojska odgovori: »Isuse!« I porodi se veliki ža­ mor i veliki strah megju Turcima, a megju kršća­ nima užganost, što su Turci na bacanje nasmbljenih trstika i na poklik: »Isuse!«, počeli malaksati i bje­ žati. Najveća ih je pak množina u opkopima grada sa zapaljenim smolama izgorjelo i u gradu od kršćana pogubljeno. A samih je pet (hiljada) 0 kri­ žara, kao što su pripovijedali drugovi očevi, koji su bili prisutni, svu tursku vojsku nagnalo u bijeg. Ta­ da ohrabeni kršćani, dugo su ih gonili, a i otac je skupa s kršćanskom vojskom gonio Turke. I prem­ da je gotovo neprestano u sredini strijelica stajao, ipak ga za čudo nije nijedna ranila — što su kr­ šćani za čudo držali. Čuo sam, da je kršćana 60.000 mučeno. Turci su pak ostavili sve strojeve, i više ih je hiljada ubijeno. A čuo sam, da su Turci pri­ povijedali: Kada su kršćani počeli vikati :~»Isuse!«, da su izgubili duh i tjelesnu snagu; da su, dok ih nije niko progonio, bježali, i da su im sulice i ostalo oružje iz ruku ispadalo, kao da su bez udova ili bo­ lesni. I pošto su Turke dugo progonili, ostaviv ih, vrate se u grad, (zahvaljujući se )2) Gospodinu naše­ mu Isusu Hristu, u čije su ime postali pobjednici i bi. Mariji Magdaleni, na čiju se je svetkovinu vodio rat i izvojštila pobjeda« . . . F. A. G.: Socijologija u španjolskim seminarima. Socijal­ no pitanje sve više uzrujava svijet. To je već ta­ ko jasna činjenica, da bi u najboljem slučaju nazvali slijepcem, ako ne i neznalicom onoga, koji bi to nije‘) Zagragiene riječ u izvorniku fali. s) Zagragjene riječi fale u izvorniku. �Listak. kao. Krvavi štrajkovi, barcelonske barikade, pa i nedavni bečki nemiri, odveć jasno govore. No što nam kod svega toga ovaj čas najviše u oči upada jest to, da su bezdušni agitatori crvene internacijonale znali gotovo uvijek tu borbu izglad­ njelih masa svrnuti proti »omraženom klerikalizmu«, te da su se ti nemiri redovito svršavali ubijanjem svećenika i rušenjem crkava i samostana. Stoga su katolici ozbiljno stali pomišljati na to, da tome na put stanu. Znajući, da se klin jedino klinom izbija, pohrlili su megju radnike i stavili su se na čelo sva­ koj pravednoj stvari bijednih proletaraca. Po Au­ striji, Njemačkoj Belgiji, već je sva sila bogoslovskih seminara sa socijologijom kao obligatnim pred­ metom. No katolička je Španija u tome košiju od­ nijela. Godine 1901. ustanovljena je u toledskom sje­ meništu prva stolica za socijologiju. Iza burnih rad­ ničkih nemira, koji su podrmali i prijestoljem mlagjanog kralja Alfonza, uprli su katolici još življe na rad u tome smijeru. Zaslugom španjolskog prima­ sa, toledskog nadbiskupa, kardinala Franjevca Aguirre-a Španjolska danas broji preko 50 takovih semi­ nara. Po nalogu istoga kardinala imadu se u bu­ duće u svim španjolskim sjemeništima podizati ta­ kove katedre. U uvaženom »Kirch. Zeitung«-u upoznaje nas dr. Schreyer malo pobliže s tim seminarima. Socijologija se u tim sjemeništima predaje pod raznim imenima. U većini se seminara ustanovljuju »katedre za socijologiju«, no dolaze takogjer i ime­ na »katedra za etiku i socijologiju«, »katedra za so­ cijalne probleme«, »za socijalni moral« i t. d. 13 Ni broj učevnih sati nije takogjer svuda jednak. U Madridu traje socijalni tečaj četiri godine sa dva sata predavanja nedjeljno; u Toledu i Bilbao-u tri, a u Valenciji dvije godine sa tri sata nedjeljno. U samom predavanju nema još svuda jedinstve­ ne podloge. Na nekim se mjestima teoriji posveću­ je veća pažnja, dočim na drugim prevlagjuje prak­ tična poduka. Energičnom primasu španjolskom, koji je cijelu stvar u svoje ruke uzeo i zauzetnim biskupima španjolskim, od kojih su neki pravi ka­ paciteti u socijalnoj struci, poći će sigurno za rukom, stvar i s toga gledišta jedinstveno urediti. Kod predavanja dolaze u obzir španjolski i stra­ ni auktori, u koliko su na španjolski jezik prevedeni. Od stranih auktora i profesori i slušatelji najragje posežu za Biederlackom i simpatičnim Hitze-om. Kraj tih dolaze još u obzir i Toniolo, Turmann, Goijau, Antoine, Pottier i Garriguet; od domaćih najviše se rabi kao priručnik »Soziologia cristiana« od P. Slovere, no ne zanemaruje se ni Cartrovigo, Vicent, Sanz Escartim Innocencio Gimenez i ostali. I već se opažaju krasni plodovi toga rada. Iz tih seminara potekoše dva vrsna socijalna časopisa »Revista Social« i »Paz Social«. Uregjuju ih sveće­ nici, nekadanji slušaoci socijalnih predavanja u tim seminarima. Gotovo svako socijalno poduzeće špa­ njolskih katolika ima svoj početak u redakciji tih dvaju listova. Preko tih časopisa dobivaju španjol­ ski katolici vjernu sliku o kulturnom i socijalnom djelovanju katolika po Njemačkoj, Austriji, Francus­ koj, Engleskoj, Italiji. Svako plemenito poduzeće nalazi u tim središtima socijalnog života u Španjol­ skoj vjerne zagovornike i očinske prijatelje. Tako u Španjolskoj. A kod nas? VJESNIK. NAŠA DOMOVINA. Zahvala franjevačkoj gimnaziji u Visokome. »Sarajevski List« u broju od 16. prosinca objelodanio je pod naslovom »Javna zahvala« slijedeću zahvalu višoj franjevačkoj gimnaziji u Visokome: »Potpisani odbor cijeneći primjerno i požrtvovno djelo mladeži i gg. proferskog zbora, ovdašnje franjevačke gimna­ zije, oko spašavanja pojedinih porodica, izišavši na dan katastrofe dne 24. (11,) t. g. sa svom gimnazij­ skom omladinom i tako spasiše, što se je spasiti dalo, imetak pojedinih familija; kao i stoga, da je školska omladina i pri samom gašenju učestvovala potpi­ sani odbor ovim putem izražava slavnom predsjed­ ništvu rečene gimnazije svoju najtopliju blagodarnost. Odbor za pogorelce grada Visokog. Predsjed­ nik: Salihaga Sehović, gradonačelnik.« Skupština za gradnju crkve sv. Antuna u Sa­ rajevu. Redovita glavna skupština za gradnju nove zavjetne crkve sv. Ante Paduanskoga u Sarajevu, držana je dne 28. prosinca 1911. Prisutni su bili potpisani članovi. Na skupštini: 1. Blagajnik izvješćuje o stanju blagajne do kon­ ca godine 1911. — U gotovu novca K 48.63; Uloženo na knjižice K 95,170.51; Ukupno K 95.219.14. �14 Br. 1. — Serafinski Perivoj. — 1912. 2. U ime revizora izvješćuje g. profesor I. Krč­ mar, da je blagajnu sa g. prof. N. Sambrailom pre­ gledao, i da je koli gotovi novac, toli onaj uloženi na knjižice u redu pronagejn. 3. U ime odsutnoga tajnika društva g. M. Premužića (otsutan radi bolesti), izvješćuje blagajnik o predradnjama za gradnju crkve. Predradnje su po­ čele od dne 28. rujna, te neke poteškoće do danas lijepo napredovale. Preporučuje društvu, da izgrad­ nju crkve primi prema učinjenom proračunu u vla­ stitu režiju uz sudjelovanje graditelja gosp. Franje Holza. Sve tri se gornje točke primaju jednoglasno. Zaključeno i potpisano. Sarajevo, dne 28. prosinca 1911. Predsjednik: Perovogja: 0. Alojzije Mišić. Nikola Sambrailo. Ostali članovi odbora: Ivan Strauss, vi. savjetnik, Ladislav Schuller, Ivan Krčmar, revizor, Tomo Igre, potpredsjednik, Josip Brogjanac, Antun Peršić, Eduard Sokolić 'Jr. Luka Čabrajić, 0. fra Petar Ćorković, blagajnik. Obnova crkve u Tolisi. Iz Tolise dne 19. XII. p. g. piše nam prijatelj: Naša je crkva izvana već davno gotova, a i iznutra je u glavnome već namaljana, te su skele danas iz nje izbačene. Još nije do kraja, popločana — mogla bi biti do nove godine gotova, ali nijesu još stigle sve pločice, te će si­ gurno biti gotova do 15. siječnja. Novo veliko zvono — od 1050 kila — dignuto je dne 19. X., te sada imamo 4 zvona. Veliki novi oltar biti će gotov slijedećeg mjeseca, a propovjedaonica je već go­ tova. Trsi se, da se barem i 2 pobočna oltara nabave. Tornjevi su pokriveni bakrom, a crkva, sakristija i trijem eternitom. Crkvu slika g. Antun Huber iz Tirola, i to sa sveopćim zadovoljstvom. Četiri Evangjelista, mislim, da ovakova uopće na Balkanu nema. Promjene. Vel. o. Tugomir Marković premješćen je iz Gučegore u Vitez za duhovnoga pomoć­ nika, a fra Jozo Vukadin otišao je u Gučugoru. Isto tako fra Stanko Marinović otišao je iz Tuzle za du­ hovnoga pomoćnika u Jajce, a fra Nedjeljko Dugonjić iz Jajca u Tuzlu. Umrli. Na 26. prosinca umro je na Plehanu fra Petar Arelijić, rodom iz Bukovice; a u Derventi 1. siječnja 1912. vel. prof. Nikola Odić, brusnički župnik. Počivali u miru! Kužan vjetar s mora. Dopala nam je ruku brošura: »Trijalizam i hrvatska država«, što ju je neki N. B. objelodanio u Dubrovniku, 1911. N. B. sliči onome, što je pravio ražanj, dok je bio zec u šumi ili onome, što je pravio račun bez krčmara. On u za­ mišljenoj ujedinjenoj Hrvatskoj, ne samo, da svojom voljom uregjuje liturgična i hijerarhična pitanja, nego dokida i sve pučke konfesionalne škole. Na str. 14. veli: »Nu s v e p u č k e š k o l e m o r a l e bi b i t i d r ž a v n e . P r i v a t n i h li k o n f e ­ s i o n a l n i h ___š k o l a n e bi s m j e l o bi t i . « Na str. 19.: » P u č k e š k o l e s u s v e d r ž a v n e . N e m a n i p r i v a t n i h ni k o n f e s i o n a l n i h š k o l a . . . n e bi s m j e l a b i t i n. pr. k a t o l i ­ č k a p u č k a š k o l a ---- « Apostolski delegat, kako se čuje, ovih će se dana zaputiti iz Sarajeva u Banjaluku, k presvj. biskupu Markoviću. ITALIJA. Deficit jubilarne godine. Lani je sv. Otac Papa u Italiji proglasio žalobnu godinu, jer se je navršilo ravnih 50 godina, da mu je silom oduzeto kraljev­ stvo. Talijanska vlada naprotiv proglasi tu godinu jubilarnom godinom, otvori izložbu i s raznim rekla­ mama pozva sav svijet u Rim. Da talijansku oho­ lost i prkos skrši, posla Bog na Italiju koleru, koja je po čitavoj Italiji harala i tako oni, koji su mislili pohoditi Italiju i njezinu izložbu, od namisli odusta­ nu. S toga, kako novine danas glasaju, Italija na iz­ ložbi ne samo da nije ništa dobila, nego je štetovala 2 milijuna lira. Žrtva klevete. Prije dvije godine bude sveće­ nik don Riva, ispovjednik u zavodu P. Fumigalli na potvore neke petnaestgodišnje djevojke osugjen na 16 godina tamnice. Pred nekoliko dana spomenuta je djevojka dala izjavu, da njezine osvade ne odgo­ varaju istini, da su potvore, koje je ona na nagovor drugih iznijela. Kako socijalistični list »Avanti« tvr­ di, do skora će se povesti istraga, koje tu djevojku nagovorio na one klevete. Ćudan način propovijedanja riječi Božje. U ne­ kim talijanskim mjestima vlada čudan način propo­ vijedanja riječi Božje — sličan raspravama, što se u bogoslovnim i filozofičnim zavodima drže. U spo­ menutim mjestima ne drži jedan, nego dva svećenika propovijed. Prvi se popne na propovijedaonicu i is­ postavi temu. Kada ovi svrši, drugi se svećenik izmegju puka digne i napane nekoliko tačaka prvoga govornika. Na to prvi govornik ustane i svoga pro­ tivnika dokaze pobije. Take predike traju češće i više od sata, a narod ih vrlo rado sluša. * �Književna smotra. ŠVICARSKA. Borba proti spaljivanju tjelesa. Na 7. o. inj. dr­ žalo je veliko vijeće u Bazelu svoju izvanrednu sjed­ nicu. Na sjednici ustao je slobodoumni Gehrig i predložio, da se zakon o pokapanju mrtvih revidira i da se za buduće uzakoni, da se tjelesa mrtvih spa­ ljuju, a samo ne izričitu molbu pokapaju. Na to se je razvila debata, u kojoj su se liberalci i katolici našli proti prijedloga slobodoumnoga Gehriga, dok su Gehrigov prijedlog branili slobodoumnici i soci­ jalisti. S 49 proti 42 glasa potisnu katolici i liberalci Gehrigovo mnijenje u kut. Pitat bi se moglo: zašto slobodoumnici toliko ustaju proti pokapanju tjelesa? Odgovor je jednostavan i jasan. Nijesu tu po srijedi ni higijenični, ni ekonomični, ni estetični, ni ikakvi drugi razlozi, nego, mržnja na sve što je katoličko i što potječe od katolika. Istina je, spaljivanje se tje­ lesa ne protivi nijednome članku katoličke vjere, ali protivi se obredima katoličke Crkve i njezinoj stezi. Uz to spaljivanje tjelesa pobugjuje ljude na poganske obrede i na njihovu vjeru, da s tijelom prestaje i ljudska duša bitisati. 1 to je onaj glavni i pravi mo­ tiv, koji vodi protivnike katoličke Crkve, da se to liko angažuju za spaljivanje tjelesa. ENGLESKA. Značajni govor kardinala Bourne. Ovih je da­ na kardinal Bourne bio ustoličen u svojoj crkvi sv. Pudencijane. Pri ustoličenju Bourne je držao vrlo značajan govor, koji nam razjasnjuje odnošaj angli­ kanske crkve prema katoličkoj Crkvi. »Misli mno­ gih — veli Bourne - u Engleskoj sa žarom su na to upravljene, da se opet uspostavi onaj vez, koji je prije 300 godina pukao. Ali većinom se traži po­ stignuće cilja ondje, gdje se nikada neće naći — u kompromisu vjerskih istina. Raznovrsni su planovi, koji su na površinu izbili, nu svi su jednako neutješIjivi radi nemoći napora, koji su tako dobro zasno­ K N J IŽ E V N A PRIKAZI I OCJENE. Dr. Blažević: Kratka povjest glazbe, po Bernardu Kotheu i Fr. X. Kuhaču, priredio Stjepan Hadrović, kanonik vrh­ bosanski. Vlastita naklada, Zagreb. Tisak A. Scholza. 1911. 8". Cijena 1 K. Str. 144. Prijateljima glazbe sigurno je davna želja bila, 15 vani. Uspjeh može imati samo jedna shema — Bo­ ga Isusa Hrista, koji je iz Petra i njegovih našljednika načinio stup svoje Crkve i njima dao vlast, da svoju braću u vjeri potvrgjujii. To je ona velika činjenica, o kojoj mi tako ozbiljno želimo osvjedo­ čiti naše zemljake i tako stvoriti opet zajednicu vje­ re, koja je dugo bila jakost Engleske, koja je ostavila tako duboke tragove u vjerskome značaju puka tragove, koji u svojim učincima preživljuju uzroke, ali koja je na žalost davno usahnula.« NJEMAČKA. Kulturni boj. U Bavarskoj dulje vremena vodi se žestoki kulturni boj. Sama vlada upregla je sve moguće 4sile, da sačuva većinu protivnu centrumu. Nedavno je ministar prosvjete Wehner obnovio pro­ tiv Isusovaca stvoreni zakon — da se Isusovci iz­ bace iz svih aktivnih društava. Po dosadanjem obi­ čaju —v veli zakon — Isusovci mogu samo tihu misu govoriti. U crkvi ne smiju držati predavanja niti o znanstvenim nitr o vjerskim pitanjima. U duhovnu se pastvu ne smiju miješati, a osobito sv. vježbe držati. TURSKA. Ostavka Joahima III. Na 26. prosinca grčki je patrijarha dao ostavku na patrijarskoj časti. Kao uzroke ovoga koraka patrijarha navodi teški polo­ žaj patrijaršije i ino. Ima se znati, da je ovo treći puta, kako patrijarha Joahim daje ostavku, a kako brzojavi iz Carigrada stižu, on ju je i opet povukao natrag. Patrijarha Joahim, kadgod je ostavku davao - veli se — da je s njom htio, da učini presiju na vladu, za podijeljenje raznih milosti. Slično se je i sada dogodilo. Patrijarha je zahtijevao za kršćane, da se stvari kršćanskih vojnika u Turskoj dostojno urede, da vlada ne progoni kršćanskih škola i t. d. S toga, što je patrijarha ostavku opozvao, dovode ne­ ki, da mu je vlada pošla u susret. SM O TRA. da im se dadne u ruke kakova knjižica, koja će im biti putokazom, na širokom glazbenom polju, napose na njezinoj povjesti. U istinu, za glazbenika nema veće slasti, nego kada se može zadubiti u svu onu raznolikost, koja se je tečajem vremena na glazbe­ nom polju ragjala. Prvi početci kao i daljni razvi­ tak glazbe zanimaju ga i on u tu svrhu poteže za �16 Br. 1. — Serafinski Perivoj. — 1912. ^zgodnim djelcem. I našim hrvatskim glazbenicima, kao i prijateljima glazbe, evo je takovo djelce pru­ ženo, na koje ćemo se kratkim potezima osvrnuti, kao što su to već neke hrvatske novine učinile. Sadržaj djela u glavnom je slijedeći: Grčku gla­ zbu za temelj uzevši, i njezine osebujnosti navedavši, prelazi pisac na crkvenu, za koju veli, da se teme­ lji na grčkom načinu i pravilima, ali ne na duhu i melodiji«. Prvi početci crkvene muzike bili su pro­ sti, a kašnje su usavršavani po sv. Ambroži i Grguru Velikom, koji se punim pravom ocem liturgijskog horalnog pjeva nazvati može. Što je još iza Grgu­ ra manjkavo ostalo, to su kažnje drugi učenjaci na tom polju, kao Guido od Arezza, Hucbald i drugi po­ punili, i time vrata višeglasnoj glazbi otvorili, koja se tijekom vremena po raznim pjevačima — truba­ duri, Minnesangeri, — a napose nizozemskoj školi razvija. Za ovima dolaze Palestrina i Orlando Lasso reformatori glazbe. Zatim se prikazuje azvitak muzikalne drame« — oratorija — i opere u Italiji. Crkvena glazba u 17. i 18. vijeku pada, a opera se, nastojanjem Handela, Bacna, Glucka, Haydna, Mozarta i drugih, diže. Ovime se za\ ršuje povjest gla­ zbe, ako izuzmemo još nadometak o ilirskim glazbe­ nicima, kao i nekim — u svemu b — novijim hrvat­ skim. Neki kao prilog, moglo bi se reći, knjizi, sači­ njava povjest razvitka gradnje gusala i guslanja, gla­ sovira i glasoviranja, i napokon povjest orgulja, nji­ hov sastav, povjest gradnje orguija i sviranja na or­ guljama. S »kazalom imena« zavr.šuje se ovo djelo. Što se našega suda o djelu tiče, to ćemo ga ovako izraziti: Djelo imade svoju vrijednost u toliko u koliko je prikladno da početnicima glavne upute u razvoj glazbe pruži. Nu opet s druge strane imade i nekih manjaka, koji se mjestimice bolno osjećaju, te djelu namijenjenu vrijednost umanjuju. Ona mje­ stimična zbijenost, kratkoća, te prosto nabrajanje imena raznih glazbenika, piščeva mjestimična neiz­ vjesnost; ispušćanje stalnih faza crkvenog pjevanja — canto fratto, koji je podloga našeg uobičajenog pjevanja — kao i slabi obzir na novije glazbenike, neugodno nas se dojima. Poželjno bi bilo, da nam je pisac opširniju sliku rada tridentskog sabora, kao i Palestrine na polju reforme crkvenog pjevanja dao. Za povjest crkvene glazbe od važnosti je i Motu proprio Pija X., koji je ispušćen. — Djelo preporuču­ jemo! Primili smo na prikaz i ocjenu. Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta. P re­ veo i bilješke prikupio dr. Valentin Cebušnik. Iz­ dao Zbor Duhovne Mladeži Zagrebačke. Svezak I. U Zagrebu, 1911. Štamparija Hrv. Kat. Tiskov­ noga Društva. Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Na­ pisao Vojislav Hranić. Preštampano iz »Hrvatske Zajednice«. Cijena 1 K, za seljake 50 h. Sarajevo, Tiskara i Litografija Vogler i Drugovi, 1911. Fra Andrija Matutinović, Rukovet cvijeća, 1911. Tisk. umj. zavod »Miriaum«, Rijeka. Cijena 30 hel. De» Rosenkranz des Priesters, ein Mittel zu seiner fieiligung, geistliche Lesung von Dr. Fer­ dinand Rudolf, papstl. Hauspralat und Domkapitular in Freiburg i. Br. Mit Approbation des hochw. Herrn Erzbischofs von Freiburg. Freiburg im Breisgau, Herdersche Verlagshandlung, 1911. K 3.60; geb. in Leinwand K 4.56. Erklarung des kleinen Deharbeschen Katechismus von Dr. Jakob Schmitt, pdpstl. Hauspralat und Domkapitular zu Freiburg i. Br. Mit Approbation des hochw. Herrn Bischofs in Meinz. Zehnte Auflage. Freiburg im Breisgau, Herdersche Verlags­ handlung, 1911. K 3.12; geb. in Leinwand K 4.08. Alban Stolz, Erziehungskunst, mit einer Einfiihrung von Dr. Julius Мауег, Prolessor an der Universitat i. Br. Achte Auflage. Herdersche Ver­ lagshandlung, Freiburg im Breisgau und Wien. Geb. in Leinwand K 2.88. Dopisnica uredništva. — Upozorujemo, da smo u „Seraf. Perivoj" neke preinake zaveli radi lakšega prijegleda. — Na neka djela, koja su ogla­ šena i koja budu oglašena pod rubrikom: „Primili smo", svoje­ dobno ćemo se opširnije obazrijeti. — Sve naše prijatelje mo­ limo, da nam barem na dopisnici jave svaki znamenitiji pokret, da nam „Vjesnik" bude Što puniji, biraniji i originalniji. Koji još ne platiše „Seraf. Perivoja" lijepo ih molimo, da se požure. „Serafinski Perivoj" izlazi na dva arka svakog 15. u mjesecu; godišnja cijena 5 kruna. Rukopise, pretplate reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urednik: dr. o Julijan Jelenić. Tiskara Vogler i drugovi u Sarajevu. �M I L O D A R I : za gradnju crkve sv. Ante Paduanskoga u Sarajevu. (U mjesecu prosincu 1911.) Anton Hanyš 1 K, Marko Cović 1 K, Ana Gašić Osova 2 K, Anka Lučić 10 K, Mijo Mijatović 10 K, 1 K, sakupio g. Sokolić 10 K, N. N. Sarajevo 5 K, N. N. iz Vareša K 3.20, članovi iz Jajca K 18.30, N. Š. Sarajevo 65 K, N. N. Banjaluka 5 K, obitelj Mijo i Ana Pavlović 50 K, Vilim Servis 5 K, presvj. Marušić 60 h, Suzana Ruppert K 2.50, sakupila Ivka g. o. Marijan Marković biskup 500 K. Davidović K 4.90, Marko Gavranić K 11.20, Marija Sv. Anto Paduanski isprosio svima dobročini­ Lisac 30 K, sakupio Zlović 11 K, sakupila ggja Kateljima i sabiračima milodara obilje blagoslova! talinić (Novo-Sarajevo) K 26.90, Mara StojanovićPreporučamo i dalje svima štovateljima velikog Vešarić K 4.87, ggja Zwiefelhofer 3 K, sakupila Katica .lović K 29.10, župa Osova od članova 8 K, N. N. Čudotvorca njegovu zavjetnu crkvu u Sarajevu. P retplatiše i uplatiše „Serafinski P erivoj1*. N. N. Sarajevo (K 70); biskup Marković, Banja­ luka, za 1912.; Fra Franjo Stepanek, Banjaluka, za 1912.; O. Bernardo Brlić, Drvenik, za 1911.; Franjev. samostan, Knin, za 1911.; Župa Podhum 1912.; Fra Juro Tvrtković, Osova, (10 K, i to 5 za 1912., a 5 K milodar za dobru štampu); l)r Karaman, Krilo-Jasenice, za 1911.; Ft kovljević (2 primjerka) za 1912.; Dubrovnik, za 1912.; Dc л ^foite ić, Dragove, za 1912.; vel. Ivan Kozhiović, 5 K za »S. P.«, a 10 K u Pletikosić, Sarajevo, za 1' Leber, Zagreb, za 1912.; za 1912.; Fra David Brlić, 7л O. Leonarđ Radoš, Goranci, M. Glavina, Šibenik, (za 1911. i 1912.; Fra Ciril Sti g. Josip pl. Ivanišević pok. 1912. ; o. Augustin Pavlić, SI nica rad. Hrvata, Vareš, za 1912., рг L Stepinec, Varaždin, za 1912.; Franjev. samoštan, Osijek Ц za 1912.; Zemalj. Vlada I. Bureau H. Sarajevu, z 1912.; Župnički ured, Dubrave, za 1912.; vel. gosp. Ivan Crnić žup., Piškorevci, za 1912.; Župa, Barlov ci, za 1912.; Župa, Petrićevac, za 1912.; Biskup dr. Krapac, Gjakovo, za 1912.; Fra Jure Samac, Stankovci, za 1912.; Franjev. samostan, Petrićevac, za 1912.; vel. g. Stjepan Bojanić, bog. Zadar, za 1911.; č. sestra Dionisija Basilijanka, Lavov, za 1912.; Hrv. društvo Zvijezda, Vareš, za 1912.; vel. g. Matija Dolenec u Pozgi za 1912.; vel. g. Nikola Gjebić, Sarajevo, za 1912.; Franjev. samostan Imocki za 1912.; Župa, Varcar, za 1908., 1909. i 1910.; o. P. Strukan, Petravlje, za 1912.; Samostan sv. Dujma, Pašman, za 1912.; Biskup Marčelić, Dubrovnik, za 1912.; Biskup dr. Voršak, Gjakovo, za 1912.; nad­ biskup dr. Bauer (za Kat. djet. društvo, Varaždin), za 1912.; Franjev. samostan, Kr. Sutjeska, za 1912.; Franjevci u Šarengradu za 1912.; Župa, Sanskimost, za 1912.; g. Marija Singer, Sarajevo, za 1912.; o. Tomo Brbić, Plima, za 1912.; Franjev. filozofsko učilište u Zaostrogu, za 1912.; Župa, Domaljevac, za 1912.; o. Ambroz Živković, Domaljevac, za 1912.; ggja Barbara pl. Drugčević, Bihać, za 1912.; Fra Angjeo Nuić, Megjugorje, za 1912.; Župa, Prijedor, za 1°12.; Župa, Bugojno, za 1912.; Biskup Roko enj, za 1912.; o. Makarij Križan, Cernik, za ' • pr^č, ćr. Gustav Baron, Zagreb, za 1912.; vel. Milorad, Stara Rijeka (10 K, i to 5 K za za dotru štampu); Fra Ante Gojak, žup. Nevesta, 1912.; g. Emanuel Fialka, Sarajevo za 1912.; prc v Suk, Zagreb, za 1912.; Franjev. samostan, 1 n, za 1911.; Fra Rafael Babić, Ulice K, i to 5 k pretplata za 1912., a 10 K kao čestitku jubilarcu »S. P *); ^upa, Zelinovac, za 1910. i 1911.; pres Svindcrnii i, Zagreb, za 1912.; Fra Andrija Buzuk, ILmbrdo (10 K, i to 5 K pretplata za 1912., a 5 K za dobi u t ipu) ; ggjica Brigita T. Lenz, Glo­ g o v a, za 191 ; ra Bonifacij Vidović 21 K (10 K za primejr! a S. p .«, za 1912., a 11 K za gradnju crkve sv. A nte u Sarajevu, dar L. Lisice i Mate S. Kaića); Jozo Garić, Vrbanjci (za 2 primjerka), za 1912.; preč. Milan Strahinšćak, Zagreb, za 1912.; Presvj. Milko Cepelić, Gjakovo, za 1912.; vel. gosp. Stjep. Zorac, Podgorac, za 1912.; Župa, Dobretić, za 1912.; Župa, Dolac, za 1912.; Samostan »Marija Po­ moćnica«, Banjaluka, za 1912.; Župa, Trernošnica, za 1912.; vel. g. Kraljević, žup. Oriovac, za 1912.; vel. g. Ivan.Kristić, žup. Novigrad podravski, za 1912.; Franjevački Bogoslovi u Gyongyošu, za 1910., 1911. i 1912. Preko bivšega našega povjerenika u Zenici, vel. o. Tugomira Markovića osim prije oglašenih platili su još »Seraf. Perivoj« za 1911.: Ivan Radoslav Palinić, asistent. Nemila; Matija Dević, strojovogja, Ze­ nica; Franjo Smole, bank. činovnik »Hrvatske šte­ dionice«, Zenica; Sofija Podmenik, trgovkinja, Ze­ nica; Stipo Jozić, radnik u željezari, Zenica; Nikola Hellmann, financ. respicient, Zenica; Hrvatsko pje­ vačko i tamburaško društvo »Zvečaj«, Zenica; Anto Strepački, upravitelj postaje, Nemila; Ivan Novaković, gruntovničar, Zenica, za 1910.; »Organizacija radnika Hrvata«, Zenica, za 1910. �—I ® I Tiskara i lito g rafija I^ N VOGLERI DRUGOVI, SARAJEVO :: (K o m a n d itn o d r u štv o ) :: preporučuje velečasnoj gg. svećenicima i župskim ure­ dima svoje obilato snabdjeveno skladište sviju vrsti - - crkvenih tiskanica. - kao: matica krštenih, matica krizmanih, matica vjenčanih, matica umrlih, prot^' ' raci na i exhibita, krstnih, vjenčarl^ . »mrtnih listo* d. r pojedinim arcima ima ili u solidnom uvezu, u v la j^ o ^ n jig o v e z n ic i. Službe ih kuverata u sviin \^Hči^ema. s i Prva hrvatska parna tvornica voštenib в н » н и i в i i i i i svieća i roedičarskih proizvoda М. LUKINIĆ KARLOVAC. Kao jedina domaća hrvatska i u toj struci najpoznatija tvrdka preporuča se ovime najuljudnije veleč. župnim uredima, samostanima i inim crkvenim predstavničkima za nabavu pravih i nepatvorenih vostanica stearinskih svijeća, crkvenog nija za gorivo, najfinijeg tamjana, stienja, dnšica i t. d. Preko 300 javnih priznanja i pohvala o vrsnoći proizvoda i o solidnosti tvrdke leže svakomu na uvid, dočim preko 600 župnih ureda u domovini našoj svojim proizvodima poslužujem. U interesu je svakog konsumenta, da se kod nabave gornjih predmeta na tu domaću i valjanu tvrdku obrati. Tvrdka je odlikovana na svim domaćim izložbama. Za olakšati naručbu, valja tražiti cienik, koji se franko dostavlja, - p j . i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3c61c3f61693f1fd3ca005df80b966ff.pdf 177a349b432f52d036849f3de075cc4b PDF Text Text Ovaj broj ima 4 strane priloga. serafinski P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU SARAJEVO, IS. VELJAČE 1912. BROJ 2. GOD. XXVI. Pretplatiše i uplatiše „Serafinski Perivoj U Fra Augustin Cičić za trećoredsku općinu u Kreševu za 1911.; Župski ured Bos. Gradiška za 1912.; o. Ambroza Radmanović za 1912.; Župski ured Ivanjska za 1912.; don Kleme Sumić-Klajić, Klepci za 1912.; g. Nikola Tajić, Peći za 1912.; Redodržavništvo sv. Jeronima 10 K, i to 5 K kao pretplatu za 1912., a 5 K za dobru štampu; g. J. Matić, Županjac za 1912.; vel. A. Švarić, Odra za 1911. i 1912.; Fra­ njevci, Šarengrad za dobru štampu 5 K ; o. J. Tomaš, Prgomet za 1911.; Franj. samostan. Kreševo 1911. ; Župa Gornji Vakuf, za 1912.; Franj. Otok, Korčula za 1912.; don Vid L 1912. ; Franj. samostan, Kostajnica /.a 1912.; Župa Kr. Sutjeska za 1912.; Preć. Antun Kotlarski, Zagreb za 1912.; Fra Josip Andrić, Vareš a 1912.; Žu reš za 1912.; Župna ekspositi ranl i 1912.; Vlč. g. Ivo Cvrkc vlč. g. Petar Hrga, Zemun za eo gimn. Sarajevo za 1912.; fr£ Arli Tuzla za 1912.; Župa Tuzla B 1pa Г12.; F 1912.; Franj. samostan Subotk L Kora]; ran c, Mat mostan Trsat za 1912.; vlč. g. čević za 1912.; Župa Ovčarevo Košta lidrmann, Sarajevo za 1912., 1r Josip Lang, kan., Zagreb za 1912.; Franj. sam ostan Čakovac za 1912.;' Župa Bučići, za 1912.; Župa Spiv. 1912.; Župa Tolisa za 1912.; Fra Bona Brkić Tolisa za 1912.; Franj. samostan, Tolisa za (1912.; fra Ivo Maretić, Ilok za 1912.; Kat. brv. prAsvj. društvo -Rodoljub«, Fojnica za 1912.; Franj. samostan, Ko- privnica za 1912.; ggjica Milka Mostarčić, Sarajevo za 1911.; »Cvjetje«, Gorica za 1912.; vlč. g. Silvestar Turzan, Mihovijani za 1912.; Franj. samostan Živogošće za 1912.; fra Angjeo Ikić, Zovik za 1912.; Ćč. Sestre sv. Križa, Djakovo za 1912.; Samost. III. Reda sv. Franje, Preko za 1912.; fra Mijo Kotaraš, Otok za 1911. (za godinu 1912. prije plaćeno); Župa Potočani za 1912.; fra Marijan Marić, Poticani za 1912.; fra Milivoj Mijatović, Vi1912.; preč. don Milio Pavlinović, Makarska г. Ravlić, Zavojane za 1912.; preč. DiijW' у, Zagreb za 1912.; g. Stjep. Vuković, Sa­ rajevo , .5. veljače 1911.—15. veljače 1912.); vlč. g. Alojzij ovk\ Kunić, za 1912.; fra Marijan LoBresti sko nj K, Sto: 5 K za pretplatu, a 5 K ra Marijan Sirca, sv. Gora za rv. o Miličić,- ž. Krapanj za 1912.; fra L. rišić ^а б. gfr.m. Visokom) za 1911.; Župa Zenica za 1p 1_ ®Ш^Зо1 ’ iblanović, Zenica 10 K, i to: 5 K 1912 a ¥ u -dobru štampu; gosp. Ivo ović, Сјч :i\-< ora za 1912.; vlč. gosp. Stjep. rniet, H e l., Otinovci za 1911.; Franj. residenllR aj^a za 191^.; g. Josip Mikić, Kostrč za 1912.; vlč. g K. Moaričin, žup. Hol (Hrv.) za 1912.; vel. M. Bozo r o, Nazaret (Banjaluka) za 1912.; v. g. Gu­ stav Lapušić, Rameta za 1911.; v. g. Franjo Horvat, za 1911.; fra Altonz Kudrić, Binać 10 K, i to: 5 K za pretplatu 1912., a 5 K za dobru štampu; Msgr. dr. Pajić Pavao, Banjaluka za 1912. Podiuiniia u Sarajem. Podružnice u Spljetu, Trstu, Celovcu, Gorici i Cel|e, Dionička glavnica K 8,000.000. ■■ Pričuve preko K 900.000. Prima uloge na štednju na uložne knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih sa bez ikakvih poreza i odbitaka. 41h0lo čisto Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog I papirnog novca. svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i nsmena obavještenja. Л �B o s n u i HCercegovirru.. za, Uplaćeni dionički kapital 10 milijuna kruna. —= — CENTRALA U SARAJEVU. F IL IJ A L E : u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — IS P O S T A V E : u Bihaću, Derventi, Doboju B. Gra­ diški, Lijevnu, B. Šamcu Travniku, Trebinju i Višegradu. — Z A ST U PST V A : u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorniku. V e lep ro d a ja duhana u svim spomenutim mjestima. T T in r d 'A lr n r n D п ^ 1 а Н р п 1л Daje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4*/,% založnice X lip U tt? K d r i lU U U J c lj c I J j^ . 5° 0 komunalne obligacije. Ove su založnice i komunalne obligacije u Bosni Hercegovini proste od proveza, imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke ženidbene kaucije. R ankovno n H ip lip n ip Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i druge kovine — Preuzima U .... ~ ~ UJ UAJ CAJJ ' ; ’ kupone i vučene srećke. — Eskomptira mjenice i doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zajmove na vrijednosne papire. — Prima novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao ,,Safe“ — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke. O d i e l i e n i e Z ft r o b u banke ustroieno odjeienje robe, као što i posebno odjelenje za zemaljske proizJ J J * vode u Brčkom sa Doboju bave se sa svijem u trgovačku struku za sjecajućim dobavama, kako u komisiji tako i na vi•> ; podizanjem industrija i javnih poduzeća r. Kod banke opstojeća generalna „dm etl iz v o z a suhe" s i v „ASSECURAZIO* .entura i. k«- po prima direktno ili putem filijala tii ispostava razne vrste osiguranja na život • рпЛЈ vatre, a generalna »gentura osigurav . guranja za r D R U ŠT V A ZA >a aj nesreće proti raznih šteta na itrojeviffla i n. O S If .U R A l Г ЈЕ r O PĆ E G A 1 je d in a c a . r a d e n ik a , d r u š ta v a i t. п ., — p , tiv z a k o ii ’ V ] » C V riir Ј И Д т l l t U j M M v a . p r o tiv р к : p ie c e рг<ЈI H s r povrati« ' koje р п k r a g je ijj* f ,,P R O V ID E N C IJA “ prima osi­ cdrnetima. ''s i • n ije s v a k e v rs ti o r o tiv n e z g o d a m a po 1’ ih š t e t a ; — n a d a lje p r im a o s ig u r a n ja 1 Hrvatsl za Bosnu i Hercegovinu (dioničko društvo). Z = Uplaćena dionička glavnica 2.000.000 kruna, u z : Centrala u Sarajevu. Podružnice: Mostar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne knjižice te ukamaćuje iste uz 47*% čistih. Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijed­ nosne papire i kupone. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Pohranjuje svakovrsne depozite i upravlja njima. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise, valute. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i ino­ zemstva. Zalagaonica prima u zalog sve dragocjenosti dragulje i ostalo. kao: srebro, zlato �serafinski P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 2. Dr. B lažević: " SARAJEVO, 15. VELJAČE 1912. OOD. XXVI. Koje čudo, ako katolici otajstvenog Isusa, ovako svečanim načinom štuju? Nije li On središte, nije K budućem euharističnom li žarište, nije li os, gdje se sve usredotočuje, na kongresu u Beču. kome se sve grije, oko koje se u katoličkoj nauci sve vrti! Nek nam se otajstveni Isus uzme, naše će Mi živimo u vremenima sastanaka, koji našoj crkve puste, naša vjera suhoparna izgledati! Nek dobi neko posebno obilježje daju. Malo koja godina nam se uzme otajstveni Isus, i naše će crkve izgle­ progje, a da nas bar kojim — većim, manjim — sa­ dati kao i svaka druga zgrada, koju možemo kititi stankom ne usreći. A to je posve i opravdano, da * resiti, al kojoj ipak nešto manjka, nešto što ju oživ­ čovjek kao društveno biće, na druge upućen s njima ljava, što ju milom i ugodnom čini. Naše će srce 0 svom boljku i napretku radi, da načine traži, kako ostatDbijedno i prevareno u svojim težnjama. »Kako će možebitno svoje ugroženo stanje održati i saču­ su sjeromašni oni, koji nikakovog više oltara nemaju, vati ili svoju misao i osvjedočenje u društvu s dru­ pred kojim bi moliti mogli. Srce hoće, srce mora, gima sjajnije manifestirati. Prema naravi stvari rav­ da se klanja, ono hoće da sve svoje moći utopi u naju se i sastanci, te su ili socijalni ili samo vjerski. rijeku Božanstva, hoće da se opoji, hoće da se oboNas zanimaju u ovaj čas samo vjerski, napose žanstveni.«*1) Da bez otajstvenoga Isusa, srce bi nam katolički sastanci, koji za tim idu, da vjersku stvar prevareno bilo, a crkve naše bile kao kakovi uredi, pospješe, na pogibelji upozore, na zgodna sredstva koji se samo otvore kad činovnici dogju, a zatvore za-očuvanje vjerskih svetinja upozoie! Ovakovih čim isti izagju! katoličkih sastanaka, Bogu hvala, mogli bi više na­ I evo gdje nakon dvije godine katolici sveg svi­ brojiti, na plodove njihove upozoriti, ali to nije svrha jeta ponovno hrle, da svoje štovanje i svoju vjeru u ovim retcima. Želimo samo, da se ovakovi sastanci otajstvenog Isusa, javnim načinom iskažu! Da, hrle što češće opetuju, jer im je svrha spasonosna i Bogu i pripravljaju se, da, ne na drugom mjestu, nego u ugodna! srcu katoličke Austrije, u carskom gradu Beču od Ali bili ovi sastanci socijalni ili katolički, u smi­ 12. do 15. rujna svoje osvjedočenje i vjeru mani­ slu u kome se obično to uzima, kad se ovaki sasta­ festiraju. Ako nas sve ne vara veličanstven će biti nak drži — ipak im nešto manjka! Oni su naime taj brojem 23. megjunarodni kongres. Sudeći po ograničeni ili na jedan stališ, ili na jednu pokrajinu, pripravama, koje se već sada čine, biti Ce to nešto zemlju, i time u svojim učincima za dotični stališ, velebnoga, tako, da bi već unaprijed mogli reći »da«, pokrajinu ili zemlju privezani. Kolikogod su ovakovi ako je po riječima kardinala Vanuteli-ja »londonski sastanci dobri, plemeniti, dotle su ipak manjkavi i euharistični kongres historičnu razvojnu točku zna­ stegnuti. čio; Kolu svojom impozantnom procesijom vrhunac Ovim nasuprot stoje u novije doba sastanci, vjere u euharističnog Isusa postigao, a Montreal koji nijesu privezani za jedan stališ, pokrajinu, zem­ amerikansku velebnost pokazao«1’), da će se u Beču lju, nego koji sve stališe svega svijeta u svoje kolo p r a v a k a t o l i č k a velebnost pokazati. Za ovo svode, koji su megjunarodni. Ovamo spadaju euhanam donekle jamče austrijski katolički sastanci, u ristični megjunarodni kongresi, koji se dosta često 1 veličanstveno obdržavaju. Svojom svrhom i ciljem ovom nas ukrijepljuje živi interes megju katoličkim za kim idu — iskazati štovanje otajstvenom Isusu, pučanstvom za ovaj kongres. Sve se uprav natječe, koji nam se ovdje ne prikazuje u svojoj slavi i veli­ da kongres što velebnije ispane, da se slava uzčanstvu, nego u neizrecivom poniženju; probuditi i množa! oiačati vjeru u Njegovu prisutnost, rasplamtjeti srca ‘) V. F. Hettinger: Apologie des Christenthums 6. II. 2. ljudi ljubavlju prema Neizmjernomu — nadmašuju str. 256. Freiburg 1887. oni sve druge sastanke! ž) V. Serafinski Perivoj 1910. str. 183. �18 Br. 3. — Serafinski Perivoj. — 1912. Kardinal-nadbiskup u prvom svom pastirskom pismu od 25. prosinca 1911. opširno govori ob ovom sastanku i poziva sve vjernike »da zajedno s vrhov­ nim pastirom sve upotrebe, da ovu svjetsku sveča­ nost, na koju će i sv. Otac svog zastupnika poslati, načinom dostojnim Beča proslave...« Na ovaj po­ ziv odazvaše se bečki katolici, te se u tu svrhu osnovaše odbori, koji neumorno na pripremama rade, a interes općinstva sve to više raste, što se najbolje vidi iz raznih i mnogobrojnih upita, savjeta, sve više rastućeg broja pomagača, i to ko li iz svećeničkih, to li svjetovnih krugova. Već je i program za pro­ cesiju ustanovljen, kao i crkva, u kojoj će se kongres obdržavati. Po sebi se razumije da je za to najzgod­ nija crkva sv. Stjepana. Ulazne, dotično učesničke karte, kao i učesnički znakovi već su odregjeni. Protektorat nad kongresom primila je posve­ ćena osoba Njegova Veličanstva. Pa tko bi • bio zgodniji za toga! Ta poznato je, da je uprav štova­ nje otajstvenog Isusa, svetkovina, i to par excellence habsburške kuće. Dosta nam je u tom pogledu spo­ menuti veličanstvenu procesiju n Tijelovo, gdje se sav sjaj prejasne carske kuće razvije i zablista u počast Kralju kraljeva! I drugi članovi previšnje kuće rado su se odazvali pozivu. Tako je nadvojvotkinja Anunciata preuzela protektorat nad sudjelova­ njem gospogja u pripravama za kongres, a Isabela je obećala, da će megju magjarskim gospogjama u istom smjeru akciju pokrenuti, dok su druge nadvojvotkinje svoje sudjelovanje najpripravnije obrekle. I tako vidimo da su glavne uloge u prvim rukama. Koliku djelatnost razvija pripravljajući odbor, neka nam svjedoči ovo pismo koga je upravio na češki narod: »Cesi, katolici! Veliki i slavni dani po austrij­ ske katolike eto se približuju. Glavni i stolni grad naše države zapast će velika čast, jer će se u njemu od 12. do 15. rujna ove god. obdržavati svjetski kon­ gres u čast Presv. Oltarskog Sakramenta — svjetski Euharistični kongres. Nakon slavnih svjetskih euharističnih kongresa u Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Americi i Špa­ njolskoj — dolazi na red katolička Austrija. Zastupnici svih staleža i naroda katol. svijeta dohrlit će u Beč, da dadnu čast presv. Euharistiji, koja je izvor svake jakosti i središte svake snage katoličkog života. Na tome kongresu, čiji protektorat uze Nj. Veli­ čanstvo, učestvovat će na osobiti način svi katolički narodi Austrije; pa i katolički narod češki ne smije zaostati,a da kao narod, koji časti Euharističnog Spa­ sitelja, ne učestvuje i on u velikom broju u tomu svetomu činu. Česi, katolici! Sijači sjemena nevjere i zavisti proti Hristu u narodu našemu zameću borbu, da bi ga odvratili od vjere u Boga Spasitelja: ne dopusti­ mo, da bi se ti dušmani pred svijetom ponosili s пеdična uspjeha u toj mrskoj borbi. Narod sv. muče­ nika Vojtjeha, Vaclava i Nepomuka, neka se ne iz­ nevjeri svojim svetiteljima, vjeri svojih otaca, nego neka pred čitavim svijetom na tom svjetskom euhar. kongresu u velikom broju učestvuje i svoju vjeru u Boga jakoga glasno ispovjedi. Česi, katolici! Iz svih strana svijeta, gdje se božanski naš Spasitelj časti, dohrlit će prestavnici katoličkih naroda, da čast iskažu Isusu Hristu, te da zajedno s drugima iz toga crpe snage i zanosa, i da u srcu uzbude duboko čuvstvo vjere i poKlona Bogu, da bi otvorenije ispovijedali svoju vjeru. Megju tima ne smiju izostati ni prestavnici češkoga naroda. Zato se već sada pripravljajmo. Neka se već sada za to spremaju sva društva, sve organizacije i sve korporacije. Neka ne bude nikakva društva, koje ne bi poslalo svoje predstavnike na taj veličan­ stveni kongues. U tu je svrhu i god. 1912. od austrij­ skog episkopata proglašena euharističnom u mjesecu studenom minule godine. Na posao dakle!« Katoličko novinstvo, s osobitim zanimanjem prati akciju i rad odbora u tome pogledu, te o tome od vreVnena do vremena i općinstvo izvješćuje. 1 mi ćemo s naše strane to isto činiti, a sada velimo: Dogjite, poklonimo se! O. P etar Vlašić: ~ ~ - = Pretkršćanski Isus. 1. Nastavak prepirke o Isusu. Najnovija prepirka o Isusu, o kojoj sam opeto­ vano progovorio u »Serafinskom Perivoju« prošle godine, kao takogjer u prvom ovogodišnjem broju »Hrvatske Straže«1), neće da prestane, nego se još i dandanas nastavlja većom ili manjom žestinom ras­ pravljanja. Doduše, smatra se općenito posve izjalovljenim pokušaj dra. Arthura Drevvsa, koji je hotio prikazati presvetu osobu Gospodina našega Isusa Hrista nepovjesnom, ali pojedine točke Drewsovog dokazivanja, još se i sada sa stanovite strane nje­ govih privrženika ističu kao istinite ili bar vjero­ jatne, pa se o njma i nadalje raspravlja u krugovima modernih kritičara. Jedna od takovih točaka i to bez sumnje poglavita — kojoj je Drews posvetio či‘) Pod naslovom: Osvrt na prošlogodišnju prepirku o Isusu. »Hrv. Straža« g. X. (1911.—1912.) br. 1. �Pretkršćanski Isus. tav prvi dio svog bezočnog djela »Die Christusmythe« — jest pitanje o p r e t k r š ć a n s k o m I s u s u . Drews se naime napreže, da dokaže, da je i prije kršćanstva opstojalo štovanje nekog Boga imenom Isus (Jehošua, Bog Spasitelj), te je to štovanje prihvaćeno i od kršćana, s tom razlikom, da su kršćani tog Isusa umišljali povjesnom osobom i utemeljiteljem svoje vjere. Pravo govoreć nije Drews začetnik ove drske izmišljotine o pretkršćanskom Isusu, nego su i prije njega nekoji to isto tvrdili i uporno branili, a na čelu im W i 11 i a m B e n j a m i n S m i t h , profesor ma­ tematike u tulanskom sveučilištu u New-Orleansu. Ovaj je u svom djelu pod naslovom » De r v o rc h r i s t l i c h e J e s u s « — pretkršćanski Isus (Giessen, 1906.) na temelju nekoliko zlo shvaćenih i krivo tumačenih mjesta u »Djelima Apostolskim«, kao i spisima svetih Otaca, pokušao da dokaže od­ stojanje štovanja nekog Boga Spasitelja imenom »Isus« i prije ere kršćanske; dosljedno tome ustvrdio je Smith, da Isus kršćanski nije naziv povjesne oso­ be, nego naprosto naziv nekog umišlejnog boga Isu­ sa, koji je kao takav bio poznat i štovan prije po­ stanka kršćanstva. Drews sa svojim pristašama, rado je i veselo prihvatio ovu Smithovu tvrdnju, jer je veoma u pri­ log njegovom nijekanju povjesnosti Isusove; kad bi naime bilo istinito ono, što su Smith i njegovi isto­ mišljenici ustvrdili o pretkršćanskom Isusu, povjesnost Isusova bila bi bez sumnje, ako ne nužno obo­ rena, ali svakako jako uzdrmana. Nego takova tvrd­ nja, tako je drska i na tako slabim dokazima osno­ vana, da su je sa negodovanjem odbili golemom veći­ nom moderni kritičari, pa i oni najradikalnije racio nalistične struje, koji inače nijesu baš nježne savjesti u vjersko-biblijskim pitanjima, pa i u njhovim spisi­ ma nalazimo na izobilj pogrješaka povjesnih, filo­ zofskih i teoloških. No zato je baš začudnije, da su oni u velikom broju ustali protiv Smitha, Drewsa i njihove družine upiruć prstom u ništetnost njihovog dokazivanja i nazivajuć njihove dokaze nedostoj­ nim naziva znanstvenih dokaza. Nadasve oštro i temeljito ustao je protiv pomenute dvojice čuveni mo­ derni kritičar Heinrich W e i n e 1, profesor bogoslov­ lja (protest.) na sveučilištu u Jeni1), koji je završio pobijanje Smithovih tvrdnja sa ovim značajnim rije­ čima; »U čitavom Smithovom dokazivanju nema ni mrve istine. Smith ne bi bez sumnje bio izišao pred*) *) U opširnoj raspravi pod naslovom »Ist d a s l i b e ­ r a l e J e s u s b i l d w i d e r l e g t ? — Eine Antvort an seine positiven und seine radikalen Gegner, mit besonderer Rucksicht auf A. Drevvs: Die Christusmythe. - Tubingen, 1910. 19 javnost sa onakovom knjigom, da poznaje malo te­ meljitije vrela starokršćanske povjesti i da znade, kako se pametan čovjek mora služiti tim starim vre­ lima.«1) Uza sve to W. B. Smith smatra se nepobjegjenim, te je svoje nazore o pretkršćanskom Isusu obje­ lodanio nepromjenjeno, pače upotpunjeno, u drugom izdanju svog djela, i to otrag malo mjeseci"). Tu on odmah pri početku naglasuje, da ga sva pobijanja bogoslova nijesu mogla o protivnom uvjeriti i da je s toga on primoran ostati pri svojoj tvrdnji o pret­ kršćanskom Isusu i novim ju dokazima potkrijepiti. Dakako da ni na ovo drugo izdanje Smithovog djela nijesu kritičari umukli, nego su po raznim časopisi­ ma nemilice otkrili svu golotinju i plitkost Smithovog dokazivanja. Poimenice je to uradio profesor u Gdttingenu dr. W. Bousset u raspravi »N o c h e i n m a 1 d e r v o r c h r i s t t l i c h e J e s u s « (Još jednom o pretkršćanskom Isus), što je otisnuta u protestant­ skom racionalističnom časopisu »Theologische Rund­ schau« mjeseca listopada netom minule godine 1911. Pri svrsi te rasprave Bousset je primjetio: »Smith se hvali, da on uza sva pobijanja svojih protivnika može otisnuti u drugom izdanju svoje nazore (o pret­ kršćanskom Isusu) bez bitne promjene. No mora znati, da time njegovi nazori ne dobivaju pečat isti­ nitosti, jer zaoluda ne može postati istinom kolikogod se puta ona (zabluda) opetovala. Čudna je u istinu Smithova tvrdnja; još su čud­ niji dokazi, koje on iznosi u potvrdu te tvrdnje, a najčudnije je to, Sto on drži, aa u tim dokazima imade nešto što uvjerava. Da li je on o tom u duši svojoj osvjedočen ne znam ; znam samo to, da će svaki raz­ boriti čovjek kad samo malo pomnjivije prosudi te aoKaze, morati kazati sa Weineiom, da u njima nema ni mrve istine; ih sa Boussetom, da oni ne postaju istinitim uza sve što ih Smith opetovano naglasuje. Cijenjeni će čitatelj i sam sasvim lako razabrati иеosnovanost Smtihove tvrdnje i ništetnost njegovih dokaza iz nekojih niže navedenih primjera, uzetih iz bezočnog Smithovog djela »Der vorchristliehe Jesus«. 2. Poglavitiji Smithovi dokazi. Na što temelji Smith svoju tvrdnju, da je opstajalo i prije kršćanstva štovanje (kult) nekog boga imenom Isus? Dokazi, koje navodi, jesu povjesne i filološke naravi, no koji na koncu konca ne doka­ zuju a ma baš ništa, te je red priznati, da je Smith ') U naznačenoj raspravi str. 103. 2) Pod cjelovitim naslovom: W. B. Smith: Der vorchristliche Jesus. 2. Aufl. Vorwort von P. W . Schmiedel. — Jena, 1911. �20 Br.'2. — Serafinski Perivoj. — 1912. u istinu smion preko reda, kad se usudio — on sve­ učilišni profesor — pred javnost ili iznijeti. Ponajprije naglasuje Smith, a za njim i Drews sa družinom, nekako apodiktički i auktoritativno, da »Isus« nije vlastito ime, nego je to ime općenito, ko­ jim se označuje Boga spasitelja ili pomoćnika: jer je ta riječ semitskog porijetla (>12ПГР čitaj Jeliošuah), a znači doslovce »pomoz Bog« (Gotthilf) i uslijed toga nije to ime kakove povjesne osobe, nego ime božanstva; a božanstvo pod tim imenom bilo je po­ znato prije kršćana. To Smith zaključuje na temelju istog sv. Pisma Novoga Zavjeta, i to knjige »Djela Apoštolskih«, jer da tu imade spomena o nekojim ljudima, koji su obožavali Isusa, a da nijesu znali za kršćanskog Isusa. Tako n. pr. čitamo u »Djelima Apošt.« gl. 18, 24 i d. slijedeće: »A dogje u Efez jedan Židov po imenu Apolon, rodom iz Aleksandrije, čovjek rječit i silan u knji gama. Ovaj bijaše upućen na put Gospoomov i goreći duhom govoraše i н č a š e p o s t o j a n o o Isusu, a z n a d i j a š e s a mo k r š t e n j e I va ­ n o v o « 1). Smith tumači ovaj zadnji redaK ovako: Glavni predmet Apolonova propovijedanja bijaše o Isusu, (xi ттер? хоо Tr^ooO — om , što se odnosilo na Isusa), a uza sve to poznavao je samo Ivanovo kršćenje. Apolon dakle nije propovijedao kršćan­ skog Isusa, jer bi u tom slučaju bio morao znati za Njegovu glavnu nauku o krštenju, nego je propovije­ dao drugog nekog Isusa, pretkršćanskog, koji nije krštenje naučavao, koji u opće nije ni opstojao, neg'o se naprosto štovao kao vrhunaravno biće. Isto tako — ide dalje Smith — čitamo u slijede­ ćoj 19.glavi »Djela Apošt.« ovo: »Dogodi se pak, kad bijaše Apolon u Korintu, da Pavao prolažaše gornje zemlje i dogje u Efez i našavši nekoje učenike reče im: jeste li primili Duha Svetoga? A oni mu re­ koše: nijesmo ni čuli, da ima Duh Sveti. A on im reče: na što se dakle krstiste? A oni rekoše: na krštenje Ivanovo. A Pavao reče: Ivan krsti kršte­ njem pokajanja, govoreći narodu, da vjeruju u Ono­ ga, koji će za njim doći, to jest u Isusa«**). Smith pri­ dodaje: što Pavao kaže, da vjeruju u Onoga, koji će za Ivanom doći, ne slijedi, da je taj već došao, nego, da Onaj, koji ima doći jest »Isus (6 ’ir^co; = der Jesus = ille Jesus), a to znači Spasitelj; ovdje je dakle ime općenito, a ne vlastito i odnosi se na pret­ kršćanskog Isusa. U istinu od potrebe je silnog naprezanja i po­ tezanja i rastezanja teksta »Djela Apošt.«, da se izaxa ‘) Grčki tekst veli doslovce ovako: Kal eSćSaaxev ахрф т? хоО Tr/aoO, Ž7Uoxa|xevo? |jlovov х4 рагсхсзра Ttodvou. Tiepl г) Grčki te k s t: тоОх’ eaxtv eč$ x4v 'lija&Ov. žme onaj smisao, koji Smith u njemu nalazi. Ili go­ voreći točnije moramo se slagati sa dr. Weinelom, koji ob ovakom tumačenju veli1): Čovjek se mora ovdje zapitati proizlazi li takovo tumačenje iz ne­ znanja grčkog jezika ili iz hotimičnog iskrivljivanja teksta? Jer i početnik u grčkoj gramatici mora znati, kad se u grčkom jeziku stavlja spolnik pred kakovu imenicu, da se u tom slučaju hoće pokazati, da nam je ta osoba već poznata. Ovdje je pak jasno, da je auktor »Djela Apošt.« (dotično govornik sv. Pavao) s onim spolnikom ispred imenice Isus liotio naznačiti čitaocima osobu već svima poznatu, Isusa Hrista, jer sigurno ni sv. Luka ni sv. Pavao nijesu obožavali drugog Isusa do li našeg kršćanskog Isusa. A ni Apolon nije drugoga obožavao, jer ako i nije znao za krštenje Isusovo ne slijedi da nije znao za istog Isusa, utemeljitelja kršć. vjere. Do istine dandanas nije moguće naći kršćanina, koji ne bi znao za krštenje, ali u prva vremena kršćanstva, nepo­ sredno nakon smrti i uskrsnuća Isusova, takovih je moglo biti, a u istinu ih je i bilo, megju tima i Apo­ lon, koji su Isusa poznavali kao povjesnu osobu, pri­ znavali Ga Bogom i Njegovo čudesno djelovanje razglasivali, a ipak ne znali, da je Isus ustanovio krštenje posebno od Ivanova krštenja. Što se pak tiče onog Smithovog dokaza, uzetog iz etimologije Isusovog imena, to i taj dokaz ništa ne vrijedi; odatle bi se mogla zaključiti naprosto mo­ gućnost, da se je kakovo božanstvo nazivalo opće­ nitim imenom Jehošua Bog pomoćnik, kao što ga se moglo nazivati i »Emanuel« = »Bog s nami« i drugim mnogim sličnim nazivima. Pače baš iz eti­ mologije Isusovog imena možemo zaključiti na nevjerojatnost Smithove tvrdnje; jer Jehošua ne znači naprosto »Bog pomoćnik« nego » J a h v e pomoć­ nik«, te su pod nazivom »Jahve« ( m n 1) samo liebrejci Boga nazivali; »Jahve« je bio specifično samo njihov Bog. Jasno je pak da kod Hebrejaca nema ni traga kakovom obožavanju nekog Jehošua, ako ne da kažemo sa istomišljenikom Smithovim — R o b e r t s o n o т г)(> da su Isus i starozavjetni Jozue, jedno te isto. No takova šta ustvrditi toli je očita besmislenost, da ni isti Smith nije se usudio opetovati ju. Nego Smith misli, da imade pozitivnijih dokaza u prilog svoje tvrdnje. Megju takovima jest i ovaj dokaz: U jednom psalmu gnostičke šljedbe — Naassenske — nalazimo spomenuta i Isusa. Čitamo na­ ime u tom Psalmu, kako nam ga je ITippolyth') po­ četkom trećeg stoljeća po Isusu, zabilježio: »Na to ') U gori naznač. raspravi str. 92. *) H. Weinel: Ist das liberale Jesusbild widerlegt. Str. 91. *) Philosophumena, V. 10. �Pretkršćanski Isus. 21 reče Isus: Gle! Oče, pošlji mene, ja ću se na jedrima opet sebi u prilog. Tako on iznosi u svom djelu je­ spustiti dolje na zemlju« (da ljude spasim/. Nije nam dan starinski natpis, koji je prvi pronašao C. Wespoznato — veli Smith — kad je ovaj psalam sastav­ sely na komadu papira, a potječe valjda iz četvrtog ljen, ali po onome, što sude Harnack i Preuschen, vijeka po Isusu, te glasi na grčkom izvornom jeziku ovako: mora da je veoma starinski. брхс Е;о> ae хата тои = Zaklinjem te . .. U istinu i jest ovaj psalam u davno doba sastav­ |i,ap7rapxoupt0- vaaaa marpakurit nasaa ljen, ali je starodrevan samo u kršćanskom smislu, pt vatqiap3 ran racpt ri naiemare pai pari pripada naime prvim vijekovima kršćanstva, kad su A na drugom mjestu istog papira čitamo: po istoku bile razgranjene gnostičke sljedbe. Sa­ бру.i^w as хата хои freou tcov 'E[3paiwv Trjaoou = stavljen je kako Harnack, uvaženi poznavalac kršć. starine, tvrdi u II. ili III. vijeku po Isusu. Smith zaklinjem te hebrejskim Bogom Isusom. Smith, a po njemu i Drews, priznaju, da je ovaj pako čitajuć na jednom mjestu u Harnackovoj ras­ pravi, da je ovaj psalam veoma starinski, pridodao natpis zabilježen u kršćansko doba, ali da mu je sa­ je odmah, da je sastavljen prije kršćanstva i da je držaj pretkršćanski; ovdje bi naime bila sadržana za­ s toga prije kršćanstva opstojala neka sljedba — kletva starih pretkršćanskih čarobnjaka, koji su znali Naasena —, koja je Isusa štovala. Može Ii se naći za neku šljedbu »nazarejsku« ili za nekog boga »Naveće zablude od ovakove? U sebi nije isključena zarećanina«, dakle Isusa, jer se i u Novom Zavjetu mogućnost, da je prije Isusa opstojala šljedba Naa­ na više mjesta utemeljitelja kršćanske vjere zove sena, obožavatelja zmije — jer to znači hebrejska »Isusom Nazarećaninom«. Pače to je izvan svake riječ !*ТП (č. nahaš) — ali je izvan svake sumnje, sumje, jer eto ti čarobnjaci u svoioj zakletvi izričito da je ovaj psalam proizvod jedne gnostičke sljedbe, spominju Isusa kao hebrejskog Boga. Ne znam koiim nravom i po kojoj egzegesi može koja se za vremena prvih vijekova kršćanstva u Egiptu pojavila, te je po tom kriva kršćanska sljedba, se takova Šta zaključiti. Ponajprije onaj prvi tekst koja je za Isusa znala i na svoi Ga način obožavala1). skroz i skroz ie nejasan: razumljive su nam samo zakliniem te: druge To je jasno već odatle, što ti Nanseni. o kojima Hip- dvije prve riječi• opxi£w oe po!yth piše, priznavahu Evanejelje Ivanovo i pa- riječi uzalud ćemo tražiti pod rječnicima grčkim, ili slanicu sv. Pavla k Efežanom, kao svete knjige, očito kojeg drugog jezika. Tu su, kako je dobro opazio je dakle, da su to kršćanski Naaseni Ili će valjda Wern!e (str. 102.) naprosto nagomilane tamne riječi Smith ustvrditi, da su i te novozavjetne knjige na­ bez ijednog značenja i kad čovjek hoće da time pot­ pisane koji vijek prije kršćanstva? Ne bi bilo čuda, krijepi svoju tvrdniu o opstojanju pretkršćanske kad bi on i takova šta ustvrdio, no onda bismo mi sljedbe nazarenske ili o pretkršćanskom štovanju s naše strane mogli mirne duše kazati, da tom sve­ Isusa, tad se zazbilj s tim čovjekom ne može ozbilj­ učilišnom profesoru matematike fali bez sumnje koji no raspravljati, pa taman on bio profesor matematike na jednom sveučilištu. One druge riječi: »Zaklinjem broj u moždanima___ te hebrejskim Bogom Isusom mogle bi se onako na­ prosto uzete nekako shvatiti u Smithovom smislu, 3. Što da sudimo o Smithovim dokazima. ali tekar onda, kad bi bila istinita nieeova pretpo­ Čitavo Smithovo razlaganje pokazuje čovjeka, stavka, da su to riieči izrečene prije kršćanstva; što koji ili nije pri zdravoj pameti ili hoće da sve zlobno Smiht niti je dokazao niti može dokazati. Kao što na svoju izvrne. U starinskim povjesnim vijestima, je papir, na kom je zakletva zabilježena, trećeg ili koje su svakome jasne, nalazi on nejasnoće, pa iz četvrtog vijeka po Isusu, tako je i zakletva iste dobe; nejasnosti iznosi na vidjelo zaključke, koji su u pri­ a što se Isusa nazivlje hebrejskim Bogom, lasno se log njegovoj tvrdnji, ali koji se protive znanstvenom tumači tako, da je koji poganski vračar ili pisac za­ zaključivanju i u opće zdravom razumu. Vidjeli smo, mjenjivao židovsku sa kršćanskom vjerom držeći kako Smith tumači ona dva jasna mjesta »Djela Apo- obe jednom te istom; te je po tom kazao, da je Isus štolskih« i onaj gnostični psalam i na kako čudni na­ hebrejski Bog. U povjesti u istinu imade slučajeva, čin izvodi on odatle svoje zaključke. No Smith da se kršćane držalo Židovima i obratno Židove znade ne samo jasno izvrnuti u nejasno, nego i obrat­ kršćanima. To mislim, da i Smith i Pre\vs znadu ili no: ono, što je nejasno prikazati jasnim, i to naravski bi bar morali znati. To bi bili eto ti neoborivi Smithovi dokazi usli­ ’) O toj sljedbi čitat će cijenjeni čitatelji potanje u „Роjed kojih je on primoran — »uza sva pobijanja pro­ vjesti crkvenoj" od raznih auktora. V. napose: J. Магх: Lehrtivnika« — pridržati svoje mnijenje, da je i prije buch der Kirchengeschichte, 2. i 3. izd. Trier, 1906. str. 83. �Br. 2. — Serafinski Perivoj. 22 1912. kršćanstva opstojalo štovanje nekog Isusa i da kršćanski Isus nije povjesna osoba, nego onaj pret­ kršćanski umišljeni Isus1). Pripominjem, što sam već jednom spomenuo: ne možemo zaviriti u dušu Smithovu i saznati, da Ii je on u duši uvjeren ob onome, što je eto ponovno pred svijet iznio; no da to cijelo njegovo dokazivanje ne dokazuje a ma baš ništa, jasno je, da jasnije ne može biti. Te Smithove do­ kaze, koje on nazivlje »neoborivim, nepobijenim« možemo prispodobiti onim malim kućicama ili ku­ lama, štono ih malo dijete napravi: ludom djetetu čine se te igračke neoborivim, ali odrasli čovjek smije se toj djetinjskoj naivnosti i sa jednim lakim udarcem noge ili štapa, dokaže djetetu koliko su čvrste njegove gragjevine. Razlika je ipak velika megju Smithovim dokazima i djetinjim igračkama: jer dijete je dijete: to svak znade, pa se njegovo? naivnosti nitko ne će čuditi; ali se je u velike čuditi jednom sveučilišnom profesoru matematike, što iz­ lazi pred svijet sa onako neosnovanom tvrdnjom, sa onako djetinjastim, smiješnim, ništetnim dokazima. I to u dvadesetom vijeku, pod plaštem znanstvenog istraživanja!. . . Kamenovat divlju dušu, Sto zborove tajne kupi! Tako mišljah, a to upro Svatko u me pogled tupi. Uzaludna borba sva je, Makar divskom snagom segli! Ja sam kući čaman pošo: Odžaci su glavni legli. B. M arkušić: КоГко puta i sad gledam Kršne momke po sokacim’, A kunem se: uv’jek moram, Da se na njih okom bacim: Ej vi »Turad« Гјера stasa, Hrvatsko ste stablo mlado; Kad nam na dar sv’jetla puste, To ćete nam priznat rado. Iz „Pjesam a Ruši (Visoko u po: 1Г čaršiju plamen ništi, Da otjera na štap ljude, IГ to neki osvetnici U krivom se v ’jeku bude? Od Lužnice samostana Prostili su valjda s v e ti. . . Već rgja se s gradom prila, Sad im sudi oganj kleti. Gle Šadrvan-sokak planu, A do njeg je grada pola; Sad tu vrište po sokacim’ Sa ženama djeca gola. To i džini vatrom pljujuć Pale skakom napopr’jekom, Sazivlje ih vještac zloban U poslanju g r’ješnom nekom. ’)ЛО svjedočanstvu sv. Epifanija, kog navodi Smith sebi u prilog progovoriti ću napose drugom zgodom u poseb­ noj raspravi, jer je i tom e dandanas u krugu modernih kriti­ čara živahna prepirka. Nadahni me, vilo, sada, Da zaplačem nad tim gradom, Od ćuprije nad prosjacim’, Nad hadžijam’ s Гјерот bradom! Nek me zovnu na sud zato, Tamo ću im grgje reći. Na nekog sam ljutit nešto: Kroz srce mi bura ječi. Krvno li se nekad kolo Po garištim’ ovim v'ilo; АГ Visoko od sad više eće biti, što je bilo: jezdo krvnih od junaka, (Bar moje je tako mn’jenje); duše im ode spomen ožjom voljom u bescjenje. A gle nije tlapnja luda, Da nejačke kuga voli; Vjetar ragje suhar krši, Neg stoljetni hrast oholi. Gledajući momke take Zanos mi se srca prima, Jer pod gladnim kapam’ tijem Ja tu gledam: vatre ima. АГ da prošlost! — Bješe (rekoh) I pametnih i budala, S neopranom ćulah-kapom Od Orašca harsuz-Tala. I kulaš mu pogan jedna Htjeo stoput smetat redu, Bagav parip manu krijuć Za čestitog Čejvan-dedu, �Neronove žrtve. I Kostreši tu se legli Hodeć putem više pr’jekim. Pokoj svima! — ljudi bjehu, Tek falio ukus nekim. Nu sad nema takog sv’jeta, АГ ni Hrnja slavnih' više; Izrode će (strah me) ragjat, Tko i sobom jedva diše. Nekad grad je Nadu imo, Kašnje su se razvjenčali. Naglost moja! - - stihom pitam, Па Г ga moma danas žali? Zvanično će pisat mislim, Što baš nije pov’jest c’jela; Po jeziku grč mi šeta: Istina mu na vrh sjela. Gledao sam zadnje sljeme Ponajvećim plamom planu, Ko narodu pozdrav da je Pri pr’jetećem nekom danu . . . Smije Г i moj grad ga čekat? Rekoše mi, da se sprema. Bez takta sam u r ’ječ upo: U prosjacim’ kruha nema. Sa Kraljevca čujte, bezi, (Ma da sumnjam - to se znade) Pregorit se mnogo može, Nu Šadrvan što nam p ad e !. . . Ovud bilo Гјеро proći Sa pjesničkim zamišljajem; АГ obrast će trnjem sada П’ još gore — tugjim sjajem. Kad nam neki dogju, grade, Htjet ćeš konak da im dariš; Šadrvan će posjest za tim I zagrmit: deutsch-ungarisch. Ah, onda ću mrzit tebe I bogznade dokle s tije m !... Prostit će se dašto meni, Jer se nemaš branit s kijem. Eto pjesma, »Rušigrade«, A u njoj su dv’je-tri suze; Mogo sam ti alem dati, АГ nema ga — netko uze. Ja tu sanjam noći l’jepih Od junaka naše krvi; Htjedoh slavan epos spjevat, Nu zape mi o stih prvi. c> o 23 G. G uenot: ■ Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura.) II. Hostilijska Vijećnica. Sutradan po pogrebu Pedanija Sekunda, u osvit dana, pojavila se neobična graja u okolici Foruma. Senatori, odjeveni u grimizom obrubljene tunike, počasni znak, osnovan na predaji njihova dostojan­ stva, grnuli su ovome središtu staroga Rima, posred koga se dizao zlatni stupac, točka, s koje su pola­ zili divni putevi, koji su rodili legije sve do granica svijeta. Odabrani oci prolazili su kroz dvostruki trijem napravljen od dva reda stupova korintskoga sloga, koji su bili na kraju trga sa četiri strane. Na dnu se je dizala govornica; ali oni su išli dalje, svrha njihovoga jutrošnjega puta bila je drugamo. Iza go­ vornice nalazila se je zgrada jednako kao i ona zna­ menita, bila je toliko puta svjedokom oluja slobode, tu su se nekoč pretresali udesi naroda — kraljeva: bila je ovo hostilijska vijećnica, redovito mjesto senatskih sjednica. Tu su se često, u doba republike, izdavale odredbe, koje su zbacivale kraljeve i narode strahom napunjale. Osmera vrata zgrade razvaljena izmegju devet stupova divskoga sloga, da­ vala su lak pristup pozvanim patricijima, da vije­ ćaju u njezinim prostorijama. Pod kubetom dizao se je žrtvenik Pobjede, Čiji kip ponosno je širio zlatna krila. Doista, ovo je mjesto bilo znamenito i sa uspomena, koje je u pamet dozivalo i sa svoga graditeljstva. Dok su se vijećnici žurili, da unigju u vijećnicu, da drže sjednicu, molimo čitaoca, da se prenese u bogati dom brata Ćelija, uprav u onaj, gdje smo vi­ djeli, da je sinoć ušao Marko Plaucij, na povratku s pogreba. Tu se odigravao prizor, koji moramo pripovijediti. Aulo Plaucij, plemeniti konzularac, koji je nekoč pod Kaligulinom vladom vodio uspješ­ ni rat proti Bretoncima, spremao se, da ostavi svoju kuću i da se pridruži svojim drugovima u senatu. Plaucij je bio u tablinumu, sobi spisa. U već poodmakloj dobi, slavni je patricij, komu je vrijeme i bojni napori glavu pobijelili, odavao svojim licem i svojim držanjem onu kiparsku ljepotu, često otisnutu u stare spomenike i novce. Neka muževna odvaž­ nost. ublažena izrazom velike dobrohotnosti blistala je u njegovom sjajnom pogledu; on je ustezao svoju dušu od onih pogubnih dojmova, koji pretvoriše Rim­ ljane u najkukavnije robove. Nije ga bilo megju ovim ljudima, koji se nije, po snažnom izrazu Teutovu, strmoglavio u ropstvo. Njegov dugi boravak �24 Br. 2. — Serafinski Perivoj. — 1912. u pokrajinama, na čelu vojska, bez sumnje ga je sa­ čuvao od progonstva, koje je udaralo tako često pod sramotnim gospodarima bjelodanu krjepost, koja je bila kao najveći zločin. To znači, da je Aulo Plaucij imao malo prijatelja, osobito na carskom dvoru. Ozbiljnost njegova vladanja i njegovi poznati osje­ ćaji nisu imali prava na povjerenje. Plemeniti konzularac malo je za to glavu razbijao. Zadovoljan s ljubavlju, koju mu je obitelj posvjedočavala, pa i njegovi robovi, nije ništa drugo tražio. Poslije rat­ nih trzavica, mir domaćeg ognjišta lijepo je pristajao njegovoj duši. Uz Plaucija bila je njegova žena, Pomponija Grecina, još lijepa, kraj svojih četrdeset i osam godina i mnogih kušnji, koje su joj prešle preko glave. Časna gospogja kroz trideset godina bila je dika svoga muža, njemu je bila ravna u srča­ nosti i u dostojanstvu. Marko, sin Plaucijev, komu je bilo oko dvadeset i pet godina, izgledao je izmegju oca i majke, kao draga veza njihova jedinstva .! t o bavi, koju nikad nikakov oblak nne notammo. Ušavši u život kroz zlatna vrata sreće, odgojen u ozbiljnim načelima stroge filozofije, rekao bn da Će se posvetiti zanimanju časti. Vidjeti ga u njegovom otmenom i plemićkom držanju, narešena najsjajnijim svojstvima, proricalo mu se sjajni uspjeh u napred govorilo, da će dostojno održati slavu svoga plemena. Ali mladi patricij slatko bi se smijao ovim laskavim pro­ ricanjima svjetskoga veličanstva. On je gajio druge misli, kako ćemo kašnje vidjeti. Ispraznosti vremena slabo su ga dirale, ili bolje, on ih je živo prezirao. Njegove težnje, njegovi ukusi i njegovo ponašanje stvaralo je izmegju njega i mladića njegove dobe i njegova stališa veliku opreku. Opažalo se. da je ne­ premostivi jaz izmegju njegovih i njihovih želja. Tri opisana lica, rekao bi, da su, onoga časa, kad smo čitatelja k njima uveli, zaokupljena veoma ozbilj­ nim razgovorom, koji je bio od velike važnosti. — Budi milostiv, Aulo, — govorila je gospogja tronutim glasom. — Promisli, da su ljudi, kao i ti oni, o Čijoj sudbini imaš glasovati i jedina je razlika izmegju njih i nas, što su oni u ropstvu rogjeni, pa trpe, pa su nesretni; dvostruki razlog, s koga su do­ stojniji naše ljubavi, jer ih je priroda s nama izjed­ načila. — Naši pregji, Pomponijo, nisu nikada pripuštali tih čudnih nazora, odgovori senator. — Ako su naši pregji bili prestrogi, ako su se va­ rali, je li to razlog za nas, da počinjamo iste po­ greške? Ne, sigurno, ali je zakon jasan; božanski ga je August iznova potvrdio. — Pa, što veli taj strašni zakon? — On proglasuje smrtnu kaznu svima robovima, od njih ubijenoga gospodara. — To je krvnički zakon. — Slažem se u tome; ali on postoji. — Megjutim, Aulo, ja se usugjujem nadati, da ćeš se danas s ugledom, koji dolikuje tvome imenu, tvomu značaju, tvomu neokaljanomu glasu boriti proti izvršenju. Molim te za ovu milost. - Hoćeš li ti, moja draga, da još sumnji iza­ zovem? Znadeš, malo je vremena, kad si bila tu­ žena, da slijediš tugjinska praznovjerja, bila si do­ vedena pred kućni sud. Ja sam, istina, izrekao osudu, s kojom sam te nevinom proglasio; ali ova je parnica zabavila općinstvo i ono je sačuvalo nepo­ vjerenje1). Pa što je stalo za narodnim sudom, moj oče, kad se radi o pravici? odvrati Marko u zanosu. Li­ jepo je i plemenito uzeti u obranu stvar nesretnih, potlačenih i nevinih, pa i onda, kad bi se izvrgao po­ gibelji klevetanja tvojih namjera. Na te riječi Plaucij u čudu pogleda svoga s-ina; slavni je patricij nastojao čitati iz mladićevih očiju, prozrijeti u njegovu dušu, da otkrije razloge, s kojih je onako govorio. Napokon duboko uzdahnu i tre­ sući glavom tužno reče: — Pa i ti, sinko, zar si i ti pohagjao kuću Aurelija Pudenta? — Kad bi to i bilo, zar bi zlo bio učinio, moj oče! Držiš li zločinom općenje sa ovim strogim sena­ torom? — Ne, ne, ja neću, da to rečem. Aurelij Pudent mudrac je i pametan; on pripada, mislim strogoj stojičkoj družbi, koja nam je dala Musonija Rufa2), najkreposnijega Rimljanina. Nego, od nekoga vre­ mena, reklo mi se je, on prima u svoju kuću strance, ljude, koji su sa Istoka došli, da propovijedaju novi nauk i da uče ćudoregje nama do sada nepoznato. Ovi strani učitelji zabacuju naša božanstva i bogo­ štovlje naših pregja. — To je istina, nisu te prevarili, moj oče. Ovi čudni ljudi propovijedaju samu krjepost; oni uče svoje učenike, da provode savršeniji život; otkrivaju im otajstvo ljudske sudbine; njihovo je znanje veliko, a njihovo požrtvovanje zamjerno. Na prvi mah Plaucij ne odgovori, neko vrijeme osta zamišljen, poniknutom glavom k prsima; kad ju podiže, zadovolji se sa ovim riječima: — Vrijeme bježi, čekaju me u senatu. — Ti ćeš biti milostiv; ti ne ćeš osuditi nevinih, još zamoli Pomponija. *) Tacit, A n n a l e s . 3) Filozof, koji je Živio za Nerona, koga je, kako veli jedan Otac, Sotona progonila radi krjeposti. �Neronove žrtve. 25 — Ja ću učiniti, kako želiš, odgovori Plaucij. Cezareje, donijelo je u skutovima kabanica uzvišenu Rekavši ove riječi zaputi se k vijećnici. Senat filozofiju, odakle je imao poteći preporod svijeta. je bio dupkom pun. Ovo društvo, nekoć toli moćno, Miješali se oni megju robove, pučane i sve razbaštikoje je kroz vjekove namećalo zakone čitavome svi­ njenike svijeta; udahnjivali su im ne bunu, ne mržnju jetu, pod Neronom drugo ništa nije bilo do sjena nje­ proti gospodarima i tiranima, nego ustrpljivost, gova. Carska je vlast od Augusta oteta svaki ugled oprost, junačke krjeposti, meleme bačene usred i narodu i patricijskom stališu. Cezar, koji je u svo­ strašne pokvarenosti, što je moralo nabrzo ustaviti joj gvozdenoj ruci usredotočio sve snažne sile vlasti, haranja. Ovi ljudi, koji su imali Božansko poslan­ bio je više nego smrtnik u očima odrogjenih Rimlja­ stvo, ulazili su u boljarske dvorove, nalazili su pri­ na; bio strasniji bog, no onaj na Kapitolu. Za života staša pa i u carskim dvorovima, pa i megju carskim su mu podizali hramove i žrtvenike; poslije smrti ga prijateljima. Oni su malo po malo ulijevali u život je javno ulagivanje, nezasitne podlosti stavljalo na ugodnije i čovječnije težnje. Za carevanja Klaudinebesa megju zvijezde, odakle je još rukovodio jeva došli su u prijestolnicu svijeta, njihovo djelo­ udese svijeta. Cesarova volja bila je vrhovni za­ vanje već je bilo u jeku i oni su znali za otpor, koji kon; najponosniji značajevi, brzo ubijeni, saginjali su ih je čekao u senatu i narodu grozni kazneni za­ glavu pred nakaznim idolom. Megjutim, još i u ove kon, što je na smrt osugjivao robove Pedanija Se­ žalosne dane, neki ostatak staroga veličanstva ostao kunda. je u rimskom senatu, koji su sačinjavali poglavice Aulo Plaucij, došavši u hostilijsku vijećnicu, velikih i bogatih obitelji. Cezar mu je kadšto do­ sjede megju svoje drugove, nedaleko Aurelija Pudenpuštao, da neograničeno sudi u nekim pitanjima, u ta, Sofonija Tigelina, prefekta pretorija i Servilija kojim ne bi bilo ni zere političke važnosti. U dobi, Tuska, prijatelja Tigelinova, koji je kao i on bio pri­ u kojoj počinje ovo pripovijedanje, senat je mnogo jatelj Neronov. Servilij je pripadao onomu društvu više drhtao, nego pod Tiberijem, čiju je uspomenu mladih raskalašenika, kao i Oton i Senecijon, vični slavni povjesničar Tacit, žigosao, barem u onome, s vladarom provoditi g r i j e Š n e п o ć i, o kojim Što se odnosi na općenitost uprave. Neron je bio ^ govori sv. Pismo. Oni su pokvareno živjeli i tu su onaj okrutni lav, o kome govori sv. Pavao1); u nje­ sjedili cvijećem ovjenčani, kao da su na kakvoj mu je bila paklena naslada zla, znanje i moć u izvr­ gozbi; uživanje pod svaku cijenu, izbjegavanje pat­ šenju sotonskih osnova grozne mu duše. nje; u tome je, po njihovu mnijenju, sastojala čovje­ Onoga dana, koga smo početak pripovjedili, čja svrha, ovo im se jedino činilo pametno tražiti. Neron je bio pozvao u vijeće izabrane oce, da iznova Servilij Tusko, kao i Tigelin, bio je zakleti neprija­ posvete barbarski zakonik o ropstvu. Pošto je Pe- telj novih misli, donesenih sa Istoka, jer je znao, da danij Sekund poginuo zločinom jednoga svoga roba, one udaraju proti njegovim epikurejskirn navadama. zakon je sve ostale na smrt osugjivao. No njih je On je bio zaboravio sinoćnju sjetu, koja mu se bila bilo četiri stotine; okolnosti ubojstva rješavale su ih žalosno u srce zasjekla povodom pogreba rimskoga svakoga sudjelovanja; okrivljenik stavljen na mu­ pret kta; on je došao u senat, odlučan boriti se proti čila uvijek je govorio, da je sam ubojstvo zamislio; svakome prijedlogu, koji bi išao za pomilovanjem. da je onoga istoga dana, da tako reče, ugledao prvu Kad su izabrani oci zasjeli, zavlada duboki muk misao zločina. S druge strane bilo se je bojati, da u dvorani. Tada konzul, koji je predsjedao, stavi ne bi kazna tolikoga nesretnoga mnoštva pobudila narodni bijes; ne, što bi proljevana krv bila na užas pitanje umorstva Pedanija Sekunda. Aulo Plaucij, rimskih gragjana; njima se je naprotiv mililo gledati komu je položaj i časti, što ih obnašao i njegov upis ju teći na potoke u borbama cirkusa; nego, kad bi na ploči, davao pravo, da glasuje prvi, odvažno se uzeli u obranu nesretnike, čiju je sudbinu veliki dio izjavi za dokinuće staroga zakona, koji on nazva oslobogjenika dijelio, oni bi bez sumnje držali, e je okrutnim, i ztraži, da samo ubojica bude kažnjen suvišno ovo krvoproliće, da se sačuva život patri­ skrajnom kaznom. S velikim začugjenjem slušali su cija. Ovi su ini bili mrski do skrajnosti, radi svoga njegove riječi. Odmah u istom smislu glasova Auredrzovitoga razmećanja, radi svoga neizmjernoga bo- lij Pudent; on još s većom žestinom udari na ne­ gastva, plijena čitavoga svijeta, stečena lupeštinom, pravdu, koja bi imala obuhvatiti u smrtnoj osudi to­ pronevjerenjem i kamatima. Treba spomenuti, da je like nevine. Govorio je na dugo s rijetkom rječitošću onda neki novi duh, neki tajinstveni dah prolazio usprkos žamora s jedne strane vijeća. Kad je Pudent Rimom. Nekoliko ribara, što se zaputilo sa obala svršio, Sofonij Tigelin baci na nj užasni pogled. Ovaj sramotni starac bio je svemoguć nad Neronovim duhom; on je izgledao kao zloduh vladarev. ‘) Poslanica na Timoteja. �Br. 2. 26 Serafinski Perivoj. — 1912. Neprijateljstvo prijatelja bilo je užasnije, što je ono bilo skoro uvijek smrtonosno. Na sami mig čovjeka po njegovu srcu, cezar bi na smrt osugjivao. Servilij Tusko bio je jednako ljut kao i Tigelin na Pudentov govor; ali, kako ćemo kašnje kazati, on je imao razloga, da se obzirno vlada prama časnom senatoru, pa zatvori svoje nutarnje osjećaje. Jasno je, jedan je dio senata bio protivan popuštanju, koje je pripisivao kukavičluku. Kajo Kasij, okrutni starac, diže se, da protumači svoje misli. — Senatori, reče on, zar ćemo mi tražiti raz­ loge, kad su naši pregji, pametniji od nas, tako od­ redili? Od četiri stotine robova nijedan dakle nije posumnjao, nijedan čuo, nijedan vidio zločinca; ni­ jedan ga ni zaustavio, ni izdao? Reklo vam se, da su nevini; a vi vidite, da su sukrivci. Usugjuje se tomu nadodati, da se je ubojica osvetio na nepravici; u ovome slučaju proglasimo, da je umorstvo gospo­ dara pravedno bilo. Naši pregji nisu se u robove pouzdali, pa ni onda, kad su se na našim imanjima i u našim kućama ragjali i sa životom pnmali osjećaj ljubavi prama gospodarima. Danas, kad su od hi­ ljadu raznih naroda, tugje vjere ih' bez vjere, strah je jedina uzda za ovaj izrod čovječanstva. Nu, mi ćemo činiti, da nevini poginu! Kad u vojsci pone­ stane odvažnosti i kad se desetkuje i juna i se i ku­ kavice sudbini predaju. U velikom djel i ima uvijek nešto nepravedna; ali se pojedine nesreće nadoknagjuju općim dobrom1). Ovo mnijenje, poduprto Tigelinom, Servilijem Tuskom i s njihovim prijateljima, nadvlada. Smrtna kazna bila je odlučena četirima stotinam nesretnih robova Pedanija Sekunda: morali su se na križu po­ gubiti. Kada im je bila ova grozna osuda saopćena tamnici, u koju su bili strpani, megju ovim nesretni­ cima nastade silno jadikovanje, vika i urlikanje. Svodovi su Tulijanuma odlijegali iznemoglim klet­ vama i proklestvima, kojim su zvali nebesku osvetu proti nemilosnim gospodarima, začetnicima ovoga užasnoga pokolja. Bilo je robova svake dobe i obojega spola. Jedni su pokazivali svoje sijede vlase i naborane poteze na svome licu, tragove truda muko­ trpnoga života, što no im čitav protekao u vjernoj službi njihovih gospodara. Drugi su, u cvijetu mla­ dosti, ponizno molili, da ih još puste uživati ugodnu svjetlost dana; žene su dojile svoju djecu i molile krvnike, da se smiluju ovim nevinim žrtvam a; dje­ vojke su pružale svoje slabašne ruke prama vojni­ cima i povjerenicima senata. Ali to je bio uzaludan trud i ove jadikovke, molbe, suze i žalosni povici bili su upravljeni tvrdokornim i okrutnim srcima, duJ) Tacit, An п a l e s , XIV. šama odgojenim s uvjerenjem, da je rob neka stvar, a ne čeljade, s kojim se može gospodar služiti po mi­ loj volji, bilo da utovi ribu u svojim ribnjacima ba­ civši joj ga za hranu, bilo da se bori u krvavoj borbi u gostinskog dvorani. Netom osuda bi doznačena osugjenim, liktori spopadoše robove, koji su osim žena bili svezani. Iza kako su ih iz podzemlja izvukli, poredaše ih u dva duga reda, da ih povedu preko Tibera, kraj Neronova cirkusa, gdje se priregjivalo četiri stotine križeva. Po prilici tri sata prije zahoda sunca, za­ puti se tužna povorka, a pratili su ju liktori i neko­ liko vojnika. Trebalo joj proći jednim dijelom grada, da dogje do stratišta; ali jedan neočekivani slučaj ustavi odmah na početku puta osugjene. Otkako je bila proglašena osuda, strašna pobuna buknula je u gladu, narod je bio uzrujan. Guste rulje pod vod­ stvom usijanih glava sukale se brdu Kapitolinu, očito prijeteći. Mnoštvo, u kome je bilo oslobogjenika i siromašnih gragjana, planu bijesnom rikom, kad ugleda dva dva povezane robove i većinu u mu­ kama groznoga očaja. Ovo mnoštvo bez prestanka potiskivano prijetnjama patricija, odlučilo je sprije­ čiti izvršenje nepravedne osude. Na pogled ove bu­ jice naroda, koja se valjala prama Kapitolu poput olu­ jom uzburkanih morskih valova, straže osugjenih zadrhtaše; robovi začmu slabu nadu spasa, pa sta­ doše zvati u pomoć trčeću svjetinu i vikati na ne­ pravdu. Megjutim su liktori vojnici gledali prodri­ jeti kroz zbijenu svjetinu, koje je bila puna ulica; ali su bili žestoko suzbijeni. Svjetina zgrabi kamenje i sve što joj pod ruku došlo i stade se hitati na oru­ žanu pratnju, što no osugjene okružila. Vojnički vogja stade govoriti i tumačiti narodu, kako se od senata izdana i od vladara potvrgjena osuda ne mo­ že opozvati; novi poklici i užasne grožnje prikriše njegov glas. On dade zapovijed na uzmak i da se na v rat na nos unigje u utvrgjenu ogradu m amertinske tamnice. Bilo je vremena, jer istoga časa v rata su se teškom mukom zatvarala i narod navalio. Još su tu bili povjerenici senata; vojnički se vogja s nji­ ma posavjetova i bi uglavljeno, da valja cara odmah obavijestiti o narodnoj pobuni. Odmah bi poslan jedan stražar tamnice u carski dvor, da javi cezaru, e se ne može osuda senata izvršiti. Neron se spre­ mao na večeru sa svojim običnim uzvanicima; bili su kod njega Tigelin i Servilij Tusko i gledali su za­ čarati njegove dosade sa pokvarenim razgovorom. Poslani iz tamnice drhćući provali u carski stan. Odmah doveden pred vladara pripovijedi, što se do­ godilo i kako je sm rt robova bila na silu obustav­ ljena. �Neronove žrtve. Neron problijedi od bijesa slušajući ovu vijest. Još mu nije bila misao na pamet pala, njemu, koji ie, da tako reknem, od djetinjih nogu uživao neogra­ ničenu vlast, pa da su mogli rimski gragjani i naj­ manje pokušati njegovoj se volji oprijeti. Kad je po­ slanik svršio, vladar se okrene prama Tigelinu: — Što veliš ti? zapita ga izobličenim glasom. Ti ne ćeš dopustiti, cezare, da se tvoja vlast ne poznaje, odgovori prefekt pretorija. — Ne, tako mi bogova! Ako se narod nastavi opirati, ja ću ga znati dovesti k dužnosti. — Svjetina je, na mome odlasku, stajala pred tamnicom, prihvati poslanik; njezino je držanje iz­ gledalo sve više i više prijeteće. — Onda nam, reče Neron, treba vojnika, da suz­ bijemo drzovitost naroda; nekoliko Iješina opruženih po javnom trgu, biti će lijepim primjerom i strah će zadavati onim kukavnim prosjacima, koji nisu za­ dovoljni s kruhom i s igrama, što no im se daje. Neka više četa ode tarpej^koj pećini, da otprati osugjene na stratište. Tigelin, s privolom Cezarovom, naredi Serviiiju, da on sam preuzme zapovjedništvo vojske, pa da žurno krene u pomoć onima, što su čuvali robove. Mladi patricij ništa bolieea niie tražio do izvršenja ovoera naloga: njegovi okrutni osjećaji, njeeove misli, koje je jutros pri glasovanju u senatu otkrio, pot­ puno su se slagale sa Cezarovim naredbama. Zakle se Cezarovom glavom, da će narod biti kažnjen i da će na brzo osugjenici na smrt stupati. Kad je Servilij Tusko otišao, Neron reče Tige­ linu: — Odakle ovo naglo narodno smiljenje nad tom šakom robova? To me tim većma u čudo stavlja, što sam hiljadu puta vidio, kako se svjetina opija s mirisom krvi, kako odreejuje smrt gladijatorima i kako u ludilu s pljeskanjem odobrava, kad zub lava ili tigra kida po pijesku drhćuća uda žrtava ili drobi njihove kosti. Ja tu više ne raspoznajem naroda rimskoga; mora, da su me prevarili. Možda je, cezare, više istine u tvojim rije­ čima, nego u tvojim mislima. — Pa dobro! kakov može biti uzrok ovom čud­ novatom pojavu? - Ne treba ga dugo otkrivati, odgovori Tige­ lin s nekim opakim posmjehom. Nu, napokon koji je? zapita neustrpljivo Neron. — Cezare, treba da znaš za silni preokret, koji je na putu k ostvarenju i s koga sam ja nemiran. Od nekoliko godina jedna opaka šljedba, kivna na obi­ 27 čaje naših pregja, propovijeda narodu nekakov opas­ ni način življenja, a robu ljubav za slobodu. — Više sam puta čuo govoriti o toj sljedbi, pre­ kine vladar; nije li to ona, o kojoj se radilo u tužbi proti Pomponiji Grecini? Upravo! Njezin muž Aulo Plaucij, bio je predsjednikom u domaćem sudištu, na kome je ona bila riješena. Aulo Plaucij, sjećam se, bio ju oslobodio i izjavio, da nije kriva. Jest, takva je bila osuda Plaucijeva, prihvati Tigelin; ali ja mislim, da je on u sporazumu sa ženom. — Što! Aulo Plaucij, bivši konzul! Teško je vjerovati, da se takov stari borac daje na lijepak smiješnim majkama. Ne mislim, da se je on potpuno predao prazno­ vjerju, koje je stalo poganiti grad i carstvo; ali ja se bojim; inače mogao bih iznijeti časnih lica, koja su zaljubljena u ove pogubne nauke. Cezare. biti će mi dosta jednu riječ nadodati: po mome mnijenju, ako nova sljedba bude slavlje slaviti, već je odzvonjelo carskoj vlasti. — Koji su to ljudi, koja čeljad, o kojoj govoriš? — Senator Aurelij Pudent. - Nije li nakanio Servilij Tusko zaprositi ruku kćeri ovoga patricija? Doduše, Servilij se želi združiti s kćerkom Pudentovora; on ljubi Aureliju, jedinu senatorovu baŠtinicu, ali se bojim, da se njegove osnove neće ispuniti. — Za što neće? Servilij je bogat i plemenit, on uživa naše prijateljstvo. Pudent ne bi mogao že­ ljeti bolje sreće svojoj kćeri. - Možda; megjutim ja ostajem pri mome miš­ ljenju, jer ga. držim, osnovanim. — Na kakovim se razlozima osniva to mišlljenje? - Aurelija, kći Pudentova, zavedena, kao i mnoge naše gospogje, živi u tuzi i samoći; nikada je nije vidjeti u društvima ni na vjerskim svetkovi­ nama rimskih gospogja: ona će odbiti Servilija. — Mislio sam, da ti sokoliš Servilija u njegovim nadama. — Zbilja, tomu je tako; ali ja imam sasvim drugu svrhu nego se misli, odgovori T igelin prasnuvši u divlji smjieh, koji je uvijek naviještao grozne naume. — Koja je to svrha? upita Neron postajući sve pomnjiviji. — Ja bih htjeo upropastiti Pudenta i njegovu kuću; njegova zaplijenjena dobra tebe bi zapala: ona bi obogatila tvoju blagajnu. — Tigeline, ta je misao izvrsna! zaviče Neron, ganut do suza; s tvojom pomoću, ja mogu živjeti, �28 Br. 2. — Serafinski Perivoj — 1912. kako se dolikuje jednome caru. Ti si mi već priskr­ bio baštinu mnogih patricija, koji su s raskošjem i bogatstvom vrijegjali moje veličanstvo. Tigelin se nakloni cezaru, govoreći, da je vladar punim pravom gospodar života i imanja stanovnika svoga carstva. Za vrijeme ovoga razgovora izmegju Nerona i zloglasnog Tigelina, Servilij je Tusko digao više četa u pretorijanskom taboru, pa je njima na čelu išao na sav mah mamertinskoj tamnici. Dolaskom pretorijanaca najedanput se sleže narodni bijes; pogled na vojnike i na oružje, što no se sjalo u posljednjim zrakama sunca, utjera svjetini spasonosni strah i nauči ju, da se cezar ne šali sa pobunom. Robovi strpani u ogradi tamnice, ne čujući više ni graje ni vike svjetine, razumješe, da je svaka nada izgubljena i nanova stadoše plakati i jaukati. U taj čas, Servilij Tusko, u društvu sa poglavicam vojske, unigje u ogradu, naredi, da se zublje zapale, jer se je smrkavalo, pa da se krene na put, koji je vodio na stratište: liktori brzo poslušaše. Nesretni osugjenici, koji su za nekoliko sati očekivali drugi izlaz, dušili su se pritisnuti očajem. Iznova se o tv iše vrata tamnice, osugjeni kroz njih izagjoše i nagioše se izmegju dva reda vojnika, koji su potiskivali svjetinu i nemilo ju grdili. Servilij Tusko, kad su posljednji * bovi izašli iz mamertinske tamnice, naredi, da se 'tane. Zatim cbrativši se svjetini, pročita cezarov ukaz, koji ih je opoininjao oštrim izrazima radi njezine drzovitosti i grozio joj se strašnim ustukom u slučaju, kad bi se unapred usudila prkositi izvršenju osude senatove. Veliki broj gragjana, od straha pred vojni­ cima, a možda i Neronovim hirima, jer se je znalo, da je spreman hladnokrvno pokolj narediti, povuče se i ostavj puste ulice, kuda su imali proći osugj nici. Stalo se je dakle bez zaprijeke ići u turobnom svijetlu zubalja. Tužna povorka pregje preko Tibera drvenim mostom i polako je išla prama Neronovu cirkusu, gdje su podignuti križevi od više sati čekali žrtve. Više je krvnika tu bilo i nestrpljivo čekalo da izvrše svoju službu. Napokon robovi dogjoše na mjesto, gdje su morali poginuti. Servilij zapovjedi, da se ustavi; naredi, da se smjeste voj­ nici iza svakoga reda križeva i ostavi liktore, da iz­ vrše jutros izdanu osudu. Mjesto, gdje su se križevi dizali, nije bilo pusto; osim krvnika, opažalo se je razne skupine, koje su šuteći čekale dolazak mučenika. Kad se ovi ustaviše pod svojim mučilima, opaziše se dva čovjeka, kako se dijele od jedne nejasne skupine, koja je bila nabaška, i kako se primiču napravljenim redovima robova. Jedan od njih, u koliko se je moglo raza­ birati u svijetlu zvijezda i zubalja, bio je još mlad: lice mu je bilo na pola sakriveno u kabanici; njegov drug sa sijedom glavom i bradom pokazivao je, da je prekoračio granice zrele dobe. Ova se dva čo­ vjeka šuteći došuljaše do stisnutih redova osugjenika, a da vojnici ni vremena nisu imali, da ih spri­ ječe; oni polako obigju dva reda posred liktora i posred krvnika. Ustavili bi se kod gdjekoga roba i pod glas im nešto rekli; za tim bi starac učinio neki tajinstveni znak, dizao ruke nad njihove glave, a oči u nebesa i odmah ih ostavio. Nejasno svijetlo zubalja, pometnja, koja je morala vladati u tolikom mnoštvu, hitnja, s kojom su ljudi izvršivali svoju službu, ne dopusti ni vojnicima ni njihovim poglavarim: da ih odbiju prije no su dovršili. Osugjenici, kojim je starac govorio, u kome je broju bilo više ženski! ustrajno su mirovali i čekali svoje muke. Kad ih staviše na mučilo, mjesto da se, kao i nji­ hovi drugovi, tuže na muke, oni se zadubiše u du­ boko razmišljanje i zanesoše se nekom ushićenom pobožnošću; kadšto bi se njihove oči dizale prama nebu s nekim neopisivim izrazom nade i veselja: njihove duše, odcijepljene od zemlje, već su gledale u bolji svijet, u kome nije ni nepravda, ni patnja, ni suza. Krvnici se zapanjiše nad ovim junačkim dr­ žanjem mučenika i uzalud su tražili uzrok strpljivo­ sti, koje nijesu razumijevali. Servilij, primakavši se slučajno mučilima, na kojim su bile smiješeće se žrtve u zagrljaju smrti, opazi opreku, u kojoj su bile s drugim osugjenicima. U isto doba opazi starca i mladića, koji ga je pratio, pa će kroz zube promrmljati: Zar ću se svagdje na njih namjeravati; na ove proklete ljude. Zatim ih časom poprati rasrgjenim pogledom, pa doda: — Nisam se prevario, ono su kršćani; oni imaju bez sumnje pristaša megju ovim nevoljnicima; nego, strpi se! skupo će platiti svoju smionost. Jedva su svi robovi bili na križ dignuti, a na­ redba bi izdana, da se brzo pošalju na drugi svijet, to jest, da im se ruke i noge prelome i da ih smaknu, . ako su još na životu ostali poslije te strašne muke. Za nekoliko časova potraja užasna glazba urlika­ nja, jaukanja i smrtnoga hripanja; za tim grobni muk obavi mučila i poginule. Divljačka se osuda senata ovršila; četiri stotine robova Pedanija Se­ kunda podnijelo je svoju kaznu. �Listak. 29 L15 TAK. Proto Ilić o sadanjoj crkvi neujedinjenih Srba. U Beogradu već je s malim prekidom 30 godina, da izlazi »Н r i š ć a n s k i V e s n i k«. Urednikom mu je kroz sve to vrijeme bio sadanji mu vlasnik proto Aleksa Ilić, koji je te, inače dobro uregjevane smotre, uredništvo u dvobroju od listopada i studenoga pro­ šle godine predao profesoru A. Obradoviću. U isto­ me dvobroju riše proto Ilić tužno stanje crkve neujedinjenili Srba izvan i u Srbiji. Izvan Srbije u Staroj Srbiji i Macedoniji srpski se narod bori sa carigradskom patrijaršijom, koja hoće, da ospori pravo Srba stavljati za kandidate ispražnjenih eparhija Srbe. Borba se je u toliko raz­ vila, da su neki listovi u Srbiji - » P o l i t i k a « — počeli širiti devizu: ili stara prava ili prelom s pa­ trijaršijom. U Bosni i Hercegovini Ilić opaža još »onaj duh udvorništva i despotije kao i za vreme vladika i nji­ hovih sledbenika«; jer »nekoji crkveni predstavnici ne samo što ne obraćaju dovoljno pažnje na opasno­ sti, koje prijete crkvi i narodu, nego se više brinu kako bi uslugama i udvaranjem vlastima, došli do najvišeg blagovolenja.« Čudi se, da jedan arhipastir za jedne narodne svečanosti ostavlja svećenstvo i duhovnu pastvu, te ide u posjet oficirima; da drugi metropolit za posvete crkve sv. Konstantina i sv. Jelene sjedi »megju dva Latina sa žalosnim sveće­ nikom g. S. P., dok se drugo zaslužno svećenstvo zapostavlja. Svećenstvo mu je u Bosni malobrojno, nezaštićeno i neosigurano. To je uzrok da su, kako ga iz Bosne krivo izvješćuju, učestali u Bosni i Her­ cegovini napadaji na srpsku crkvu(I), a svećenstvo mu se ne može, da opre. »Ovo se ponajbolje opaža u zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, gdje se pravo­ slavlje danas nalazi u najvećoj pogibelji(I). Rimski misionari svojim sistematskim i potajnim radom po­ stigli su najveći uspjeh u Bosni i Hercegovini, a to im ne može nitko osporavati. Pored bosansko-hercegovačke vlasti njima su uvjek na usluzi katolici činovnici, učitelji, pa i sami poslanici katolici(l). . . Katolički klosteri i kapele nalaze se u mnogim srp­ skim selima, u kojima nije bilo do sada ni jednoga katolika osim žandara, cestara i upravitelja ispo­ stave.« U karlovačkoj mitropoliji »ne stoje stvari nimalo utešno«. Tu se je u sinodi stvorio tajni statut, u komu se osobito dvoje protupravno uvodi: isklju­ čenje svećenika u disciplinarnim sporovima i neke preinake na uštrb autonomije. Proti ovih preinaka srpska je zagrebačka omladina izdala »jednu žučnu rezoluciju, kojom osugjuje taj korak sinoda mimo sabora crkvenoga«. Najcrnijim bojama riše Ilić stanje crkve, koje on najbolje pozna u Srbiji. »Crkva naša — veli on — daje nam neutešnu sliku . . . Crkva naša bo­ luje, boluje opasno, boluje onu dugu hroničku boljku, kojoj nikakovi palijativi ne pomažu. Očevidno njoj su potrebna radikalna sredstva, potrebne su snažne doze, od kojih se ili umire, ili odlučno ozdravljava. . . sa svih strana čuju se vapaji: dajte nam kiseonika, dajte nam svetlosti, dajte nam novih životnih sokova, inače ćemo se ugušiti u ovoj strašnoj atmosferi! . . . Ali to su sve glasovi vapijućih u pustinji.« Jedan prosvjećeni i u crkvene stvari u Srbiji upućeni Englez »jamačno bi ovako — veli Ilić — stilizovao svoje utiske iz Srbije: U istoriji hrišćanske crKve mučno da bi se našao ma i jedan momenat, Koji bi se po ružnoći svojoj mogao uporediti sa momentom, koji se danas preživljuje u crkvi srpskoj. Bilo je veoma teških i surovih trenutaka u životu Hristove crkve; bilo je nesumnjivo mnogo gorkih iskušenja i velikih uniženja, ali ove sramote, ovoga razorenja verovatno nigde i nikada nije bilo, otkako je Spasitelj raspet na Golgoti. Od onoga dana, kad je Hristos darovao Apostolima vlast da vezuju i dreše na zem­ lji, nikada se ni u jednom delu Hristove crkve nije ovako vavilonski i smetenjački vezivalo i drešilo, kao što se vezuje i dreši u srpskoj crkvi! Otkako je postalo na zemlji slovesno stado Hristovo, nikad i nigde nisu pastiri ovako kurjački pasli svoja stada, kao kod nas, niti se stado tako besomučno džilitalo na svoje duhovne pastire, kao što se džilita pravo­ slavna pastva kraljevine Srbije . . .« — Dr. J. Vindthorstova stogodišnjica. Usred ratne vreve saborskih izbora proslavili su njemački katolici 17. prošlog mjeseca stoti rogjendan svoga velikana, Ludviga Vindthorsta. Sta je za Njemačku ime Vindhorstovo, nama je tek malo poznato; bolje to znadu njemački katolici, koji upravo u znaku njegove organizacije već dece­ nije izdržaju divsku borbu sa udruženim protivni­ cima. Potekav 17. siječnja 1812. iz Caldenhofa blizu Osnabriicka u Hannoveranskoj od oca advokata, po­ sveti se javnom životu. Kao zastupnik meppenskog kotara sjedio je sve do smrti u njemačkom saboru i tu se istom pokaza sva veličina njegova genija. Već 1870. vidimo ga megju prvim osnivačima njemačkog Centruma, te danas nepobjedive kule nje­ mačkih katolika. Kao skroz moderni političar neu- �30 Br. 2. — Serafinski Perivoj — 1912. moljivom je logikom rušio državni i privatni apsolu­ tizam. Na socijalnom si je polju stekao neprocjenji­ vih zasluga. Na čelu snažnog Centruma grmio je proti raznim državnim i privatnim monopolima, a dušu je dao za stare i nemoćne radnike. U povjesti katoličke Crkve ostat će mu trajna spomen, jer joj je upravo Vindthorst izvojštio ko­ načnu pobjedu u famoznom »Kulturkampfu«. Nje­ gova je zasluga, da je pobjednik kod Sadove i Kralji­ čina Graca išao ipak u Kanosu. Mislimo na sveinožnog »željeznog kancelara«, koji se malog Vindtliorsta bojao ko žive vatre. Svoje pobjede sticao je svojom nenatkriljivom taktikom. U debatiranju nije mu bilo premca, a kao stranački pročelnik znao je držati takovu disciplinu, da su ga njegovi stranački drugovi slušali kao oca, a protivnici ga se bojali ko groma. Ponugjene časti, koje su mu obećavale najsjajniju budućnost, kao karakter odbi, voleći kao slobodni političar raditi za dobro svoga naroda. Njemaekoj za baštinu ostavi ponosni Volksverein, zadnje djelo svoga veleuma, koje mu i danas raznosi slavu po svem svijetu. Braneći kršćanski značaj njemafikih škola domogne se upale pluća i kao časn: starac blago u tjospodinu preminu 14. ožujka 1891. Uz saučešće cijelog svijeta pokopan je u Mari­ jinoj crkvi u Hannoveru, a zahvalni mu katolici nje­ mački još i danas grob suzama oplakuju. 0. A. G. Ijuju sve nemoralnosti kat. svećenika i redovnika. I nije bilo broja, u kojemu se ne bi kat. kleru pripisi­ vale opačine svake vrsti. A dok su se ti »branitelji« morala zgražali nad najmanjom pogrješkom kojega svećenika, dotle se u miru »čiste savjesti« nisu žaeali počinjati najgnjusnije opačine, na koje katolički svećenik ni pomisliti ne bi smio. Zaista krasan pri­ mjer framažunske iskrenosti. Vrijedno je, da se i ovo uzme na raboš za zgode, kad nam »Pokret« i slična mu čeljad stane puniti uši o tobožnjim nemoralnostima katoličkog svećenstva. - O. F. G. Javna sablazan. Socijal-demokrati optužiše svećenika Deziderija Samberga, vjeroučitelja na ka­ toličkoj samostanskoj učioni u Temešvaru, da je nečuvene sramote na školskoj djeci činio, Slobodnjačke su novine, kao »Volkswi!le«, u taJambase udarile, da dokažu, kako je katoličko svećenstvo nemoralno i pogibeljno, Bijedni Uesiderijo dosta je pripatio! Proti njemu je sudbena parnica vogjena, te je na 8. prosinca, na Qospu od Začeća, sudbeno n e v i n i m p r og 1a š e n. gt0 mislite: je su ц libera|na gospođa j njihove n o v jne povukle natrag ono, što su proti nevinom svećeniku onake sramote iznosili? Liberalci su dav­ no zaboravili na kršćansku zapovijed; Ne reci krivo svjedočanstvo, i na onu drugu: Tugje nevraćeno, griieh ne oprošten! — O. P. Framažunsko licumjerstvo. Prije nekoliko vre­ mena iznenadilo je čitavu francusku javnost uhapšenje g. Plachona, urednika lista »Lanterne« sa više odličnih drugova. Pošto je dotični gospodin stajao u tijesnim vezama sa najodličnijim krugovima u Francuskoj, njegovo je uhapšenje pobudilo veliku senzaciju. Nu napokon je stvar izašla na vidjelo. Na kaznenom sudu dokazano je g. Plachonu, da je sa svojini društvom počinjao najogavnija nedjela na maloj djeci, da je dapače i djecu, vraćajuću se u bije­ loj haljini sa pričesti, upotrebljavao za svoje živinske nagone. Optuženi je u liberalnoj Francuskoj osugjen na godinu dana teške tamnice, a njegovi drugovi na nekoliko mjeseci. To je zgoljna činjenica, a mi ćemo sa svoje strane nadodati samo nekoliko redaka, da cijelu stvar malo ilustriramo. List »Lanterne« poznat je daleko izvan granica Francuske. Poznat je barem po tome, što su svi bezvjerski listovi iz njega, kao nepresušivog vrela crpili informacije o moralnom, dotično nemoralnom životu katoličkih svećenika. Sa strane spomenutog lista postavljeni su bili dapače i špijuni, da dojav- Za kulturni program. Sve pravaške pokrajinske stranke izjavile su se, da stoje u religijoznim pitanji­ ma i u onim mješovite naravi na stanovištu pozi­ tivnog kršćanstva. Vrhovna pak uprava stranke prava šuti ko zalivena o kršćanskom kulturnom pi­ tanju! Kako to!? Ako se prestavnici pravaške mi­ sli u svim pokrajinama iskazuju za kršćansku ideju, ne znam, što može priječiti, da se vrhovna uprava stranke na isto stanovište postavi? Mi svećenicižupnici u ovom pitanju morali bi biti na čistu. Starčevićeva nam je politička nauka draga, ali religijozno pitanje u vijeku razvratnog liberalizma ne smi­ jemo s vida puštati. Naša je dužnost, da narod u svakom pogledu odvažno, ustrajno odgajamo za Bo­ ga i Hrvatsku. Iznevjerili bi se našoj najsvetijoj dužnosti, kad u današnje doba nebi zahtjevali od stranke, kojoj pripadamo, da. se izričito postavi na solidnu bazu kršćanske prosvjete i pravog patrio­ tizma. Nije nam dozvoljeno ničije vjersko uvjere­ nje vrijegjati, ali ne zahtjevati, da se naša religijozna čuvstva od samih katolika u javnosti, a osobito u politici pozitivno štuju, to bi bila skrajna malo­ dušnost i mladenačka kratkovidnost. — Svećenikpravaš. �Vjesnik. Malikov predlog. Prošlog zasjedanja našeg par­ lamenta u Beču, zastupnik Malik iznio je prijedlog za reformu ženidbenog prava u zemljama, zastupa­ nim na carevinskom vijeću. Liberalna reforma igje za tim, kako da sruši nerazrješivost sakramenta že­ nidbe. Dakle pitanje kulturno, katoličko. Što mislite: kako su se naši dalmatinski zastup­ nici u ovom poslu ponijeli? Čast zastupnicima stran­ ke prava i Biankiniju, jer su oni, glasujuć proti Malikovu prijedlogu, svoju dužnost, kao prestavnici ka­ toličkih izbornika, savjesno ispunili. Mi imamo još četiri zastupnika tobože katolika: Ivčevića, Smodlaku, Tresića i Čingriju. Je su li oni svoj glas digli na obranu katoličke ženidbe? Oni su kroz to vrijeme, da ne glasuju ni za ni proti predlogu, iz sabornice pobjegli. Ovo je kukavičluk i farizejština prvoga reda! Pred svojim izbornicima zaklinju se, da oni nijesu proti vjeri, a kad tamo u 31 Beču, kad se vjera sa bezbožnim predlozima napa­ da, bježe i neće da je uzmu u zaštitu!?! Ivčević se pred nadbiskupom jada, što svećen­ stvo proti njemu kao poznatom katoliku u izborima kortešira; Smodlaka donapokon ide na poklon bi­ skupu dru. Gjivoji; Tresić nosi svijeću pri crkvenim obredima za vrijeme izborne bitke; Čingrija se jav­ no, da posvjedoči svoje kršćanstvo, križa pred vrligorskim i neretvanskim biračima. Kad se oni pri­ znaju katolicima? Kad hodočaste katoličkim bisku­ pima? Onda, kad im je u pogibelji saborski mandat. Kad budu raspisani ponovni izbori, opet će oni steći kršćansko uvjerenje pred narodom, ali će duž­ nost biti svakog pravog rodoljuba, a osobito sve­ ćenika, da te farizeje raskrinka pred zavedenim bi­ račima. Volimo očite neprijatelje, nego farizeje: Ivče­ vića, Smodlaku, Tresića i Čingriju! Dalmatinac. VJESNIK. NAŠA DOMOVINA. Dr. Ritig o tonu našega novinstva. S trećim brojem ove godine primio je uredništvo »Kat. Lista« dr. Svetozar Ritig. Novi je urednik tom prigodom mjesto svoga programa u urednikovanju na uvod­ nome mjestu iznio vrlo krasan članak o tonu našega novinstva. I dr. Ritig polaže u novinstvo veliku važnost, pa s toga i zaključuje, da novinari moraju imati i veliku spremu, »da predvode javno mnijenje u narodu«. Neće, da rešeta novinare, da li su oni za svoju zadaću dostojni, nego naglasuje da način pisanja naše publicistike i metoda njezine borbe ni­ jesu dostojni i da vrše vrlo pogubni upliv na naš puk i i a same naše izobražene slojeve. »Većina« naše publicistike »živi od neprestanoga ratovanja«. U nas svako si prisvaja monopol na istinu i pravicu, a dru­ goga opada i slabi. »Naša borba redovno nije stvar­ na, nego osobna. Mnogi misle, da braneći nepogrje­ šivu nauku Crkve, i sami ju brane — nepogrješivo. Dr. Ritig drži, da bi u naše vrijeme više uspio sv. Ivan Evangjelist i sv. Franjo Saleški, nego li sv. Pavao i sv. Jeronim. U članku ima i gorkih po ured­ nike katoličkih novina, ali držimo, da je sve potaklo »ех bona fide«. Mlada misa. Na 4. veljače otčitao je v. o. Arhangjeo Grgić u svome rodnome mjestu u Kr. Visokome prvu sv. misu. Na mladu je misu svijet dohrlio iz Sarajeva, Vareša, Kr. Sutjeske, Kiseljaka, Brestovskoga itd. Na misi su o. Grgića dvorili kolege: o. Cičić iz Kreševa i o. Franjković iz Fojnice, a ruko­ vodio p. o. Stjepan Ikić, predsjednik gimnazije, istaknuti govornik fra Leonard Cuturić svojim je cr­ tanjem svećeničke djelatnosti u puku mnoge pod misom do suza ganuo. Skladni poj i svirka visočkih činovnika na prisutne je vrio ugodno Gjelovao, te su se kućama razdragana srca povratili. Iza mise je predsjednik ikić dao bogat objed, na kome su se našli uz visočke činovnike i zastupnici Franjevaca: iz Sarajeva: predsjednik o. Čorković, protesori Jelenić, Ivandić i Blažević; iz Kr. Sutjeske o. Aug. Pejčinović; iz Fojnice o. Silvije Franjković; iz Kreševa o. Aug. Čičić; iz Zenice o. Miron Kozinović, te za­ stupnice čč. sestara Božanske Ljubavi: sestra Nada i sestra Amanda, koje su inladomisniku napravile i poklonile vrlo krasan vijenac i jastučić. Na ručku je o. Ikić kao kum mladog Grgića nazdravio najprije inladomisniku i svećenstvu, zatim redodržavniku bos. Franjevaca, a onda visočkome činovništvu, dok je Čičić čestitao ispred kolega. Mladoinisnik se je u duljem govoru zahvalio svima, koji su što dopri­ nijeli, da se je on popeo na tako uzvišen svećenički stališ i da se je tako krasno proslavila njegova mlada misa. Pogl. predstojnik Zimonjić zahvalio se je is­ pred činovništva na nazdravici o. Ikića. Čitava je proslava u sve prisutne utisla mio i dubok dojam . . . �32 Br. 2. — Serafinski Perivoj. — 1912. Okružnica biskupa dra. Marčelića. »List Dubro­ vačke Biskupije« u 2. br. donosi na uvodnome mje­ stu okružnicu bisk. Marčelića, koja se bavi s školama. Biskup Marčelić najprije ističe važnost škola, o ko­ jim ovisi budućnost, a za tim navodi dvostruku vrst protivnika katoličke Crkve, koji nastoje, da ugrabe prevlast u školama: »Prvi su na redu današnji bez­ vjerci, koji brane tako zvanu beskonfesionalnu školu, ili kako kažu, da bolje prevare nevješte, školu indi­ ferentnu . . . Drugi, u načelu jednaki s prvim, hoće tako zvanu slobodnu školu, slobodnu od Crkve i dr­ žave«. Upozoruje na prvome mjestu svećenike, te učitelje i učiteljice, »napose one, kojim je povjerio nauk vjere radi nestašice svećenika«, da budu oprezni i za Crkvu složni. Zemaljska vlada visočkoj gimnaziji. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu upravila je na o. Stje­ pana Ikića, kao predsjednika franjevačke gimnazije u Visokome priznanje i zahvalu, uad požrtvovnošću prigodom prošloga požara. Priznanica i zahvala gla­ se: »Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Ad broj 6372 Prez. ех 1911. Sarajevo; dne 24. januara 1912. Prečasni gospodin o. Stjepan lkić, predsjednik franjevačke gimnazije u Visokom. Prigodom poža­ ra u Visokom u noći od 23. na. 24. riovernbra 1911. Vaša je prečasnost megju prvima pritekla u pomoć i požrtvovno sudjelovala kod spašavanja. Na ovom plemenitom činu čast mi je ispred zemaljske vlade izraziti Vašoj prečasnosti moje priznanje i zahvalu. Za poglavara zemaljske vlade, gragjanski doglavnik Benko.« — Visočka je gimnazija što skupila što od sebe dala za pogorelce u Visokome preko 1500 K. Matura. Iz Tuzle nam se javlja, da je na tamoš­ njoj velikoj gimnaziji fra Kazimir Ivić, bogoslov III. godine, član bosanske redodržave s vrlo lijepim us­ pjehom položio maturu. Čestitamo! Prelaz na islam. Kako neke novine donašahu, prešao je prošle godine jedan austrijski državljaninkatolik u Sarajevu na islam. Prema propisima naše svete vjere to nije moguće, jer sakramenat krsta utiskuje duši našoj neizbrisivi biljeg; samo državni zakon priznaje — odnosno dopušta taki prelaz ili bolje reći otpad. Spomenuti je samo na papiru mu­ sliman, dočim je u istinu i nadalje kršćanin. Isti je otpadnik oženjen. Muslimanski »rijaset« u Sarajevu razriješio je njegovu po katoličkom obredu sa katolikinjom valjano sklopljenu ženidbu (po svoj prilici za to, da novi brak može sklopiti). Zajedničko mi­ nistarstvo financija proglasilo je dotičnu odluku »rijaseta« ništetnom, budući da se po austrijskomu ženidbenomu zakonu ženidba (katol. sklopljena) otpadom jedne stranke od kršćanstva nikako ne razrješuje. Uz to bosanski šerijatski zakoni imadu valjanost ne za Austrijance, nego samo za muslimane nadležne u Bosni i Hercegovini. Veći pape od Pape! Na 21. siječnja proglašena je po Bosni ustanova Pape Pija X. o ukinuću nekih svetkovina. Tom je zgodom radi ukinuća spomenu­ tih blagdana u nekim mjestima, pa i u Sarajevu, došlo do izgreda. Naravno, da su se u tome najviše istakli socijal-demokrati, jer kada je njima u prilog, oni se znaju pokazati većim papom i od samoga Pape. Devedeset-godišnjica rogjenja. Na 5. veljače navršilo se je punih 90 godina, da je u Posušju u Her­ cegovini prvo svjetlo ugledao neprežaljeni hrvatski Homer fra Grga Martić, čije kosti počivaju u staro­ drevnome Kreševu. Profesorski ispiti. Iz Graca nam pišu, da je ta­ mo na 6. veljače dr. fra Dragutin lkić položio i pro­ fesorske ispite i bio promoviran na čast profensora. Uvo je za našu redodržavu i za našu visočku gimna­ ziju monumentalan čin; jer je novi profesor prvi, koji je na filozofskome fakultetu postigao eto najviši akadem. stupanj, s koga će resiti našu gimnaziju u Visokome, nasu redodržavu Bosnu srebrenu, pa i čitav red. Bilo na slavu Bogu, korist narodu i redu! Papin delegat. Preč. Petar Bastien delegat sv. Stolice povratio se je 31. siječnja iz Banjaluke u Sarajevo. Antunovo u Docu. Ubavi Dolac kod Travnika proslavio je i ovaj put sv. Antuna Pustinjaka na vrlo svečan način. Narod svjestan predaje svojih pregja skupio se je 17. siječnja iz čitave travničke okolice u Dolac. S narodom su se našli redodržavnik fra A. Mišić i okolišni župnici, te gučgoranski gvardijan fra Marijan Duić. Svi su ovi svijet ispovjedali i pričešćivali, a uz to je svečanu misu i svečani prigodni govor držao sam redodržavnik preč. Mišić. NAŠA MONARHIJA. Skupština Marijine kongregacije u Beču obavila se je prošle godine na 10. prosinca u velikoj pučkoj dvorani vijećnice. Prije podne skupštinu su držale gospogje, a poslije podne gospoda. Obadve su skup­ štine brojile preko 6000 članova. Na večernjoj se je skupštini uz mnoge druge odličnjake našao i kardinal-knez-biskup dr. Nagi. Velika skupština štampe u Budimpešti. Magjarski su katolici upoznali važnost štampe, pak često o tome misle i rade, kako bi s jedne strane osigurali štampi opstanak, a s druge ju što više raširili. Na to je ciljala i velika skupština katoličke štampe, što �Vjesnik. su ju magjarski katolici 7. siječnja obavili. Na skup­ štini su govorili 3 izvrsna magjarska govornika prof. Stjepan Miklosy, dr. Kriiger i gvardijan peštanskih Franjevaca fra Anto Buttkay. Prof. Miklosy govo­ rio je o duhu slobodnozidarske štampe, dr. Kriiger, velikovaradinski odvjetnik podvrgao je oštroj kri­ tici nemoralni rad zle štampe, a gvardijan I3uttkay raspravljao je o načinu, kako bi se štampa iz sve­ ćeničkih krugova što više u puk proširila. Poslije smrti bečkoga nuncija Bavone. Na 20. si­ ječnja umro je u Beču apoštolski nuncij Bavona. Dok se je u nuncija na smrtnoj postelji borio duh s tije­ lom, raznijeli su neprijatelji senzacije, đa je Bavona išao za tim, da uništi trojni savez, da potakne Au­ striju i Njemačku na rat s Italijom i tako uskrisi pa­ pinu državu. Katoličke novine danas na sav mah pobijaju te izmišljotine. Nasljednik nuncija Bavone. Za našljednika nun­ cija Bavone sv. Stolica imenovala je Mons. Rafaela Scapinelli-a, koji je u Rimu poznat kao čuveni diplo­ mata. Mons. Scapinelli rodio se je 1866. u ReggioEmiliji. Nauke je svršio na rimskoj akademiji, gdje je kašnje profesorovao. Za Leona XIII. bio je komornik, za Pija X. od 1905. prefekat vatikanske pa­ lače, a od 1907. tajnik kongregacije za izvanredne crkvene stvari. U isto je vrijeme Mons. Scapinelli postao apostolskim protonotarom. RIM. Reforme redovničkih škola. Obnovitelj crkvene stege Papa Pijo X. poduzeo se je i reforme redovnič­ kih škola, koje su u nekim pokrajinama i u nekim redovima na vrlo nisku stepenu. Kako budimpeštan­ ski » E g y h a z y K 6 z 16 n у« donosi, sv. Otac za­ tražio je u toj stvari savjet i od franjevačkoga gene­ rala preč. fra Pacifika Monze,* koji mu je sa svojim vijećnicima u tu svrhu dao praktične nacrte. Muzej za kršćanske starine. Na 20. siječnja za svečane proslave sv. Sebastijana, osnovan je u Rimu na Apijevoj cesti kod bazilike spomenutoga sveca muzej za kršćanske starine. Ima se znati, da je tu uprav i kolijevka kršćanske arheologije, jer tu su u 15. i 16. stoljeću kršćanski učenjaci počeli najprije proučavati kršćanske starodrevne katakombe. Reforme rimskoga vikarijata. Rimska je bisku­ pija papina biskupija. Ali buduć papa ne može smoći da osobno sve biskupske dužnosti izvrši, to je od davnina ustanovljen vikar, koji mjesto sv. Oca vrši biskupske dužnosti u toj biskupiji. Na 1. siječnja 1912. izdao je sv. Otac novu ustanovu, kojom uvodi neke reforme u svojoj biskupiji. Polag ove ustanove bi­ skupiji će i dalje na čelu stajati jedan kardinal kao 33 vikar. Uz njega će biti tajnik, ali u svojstvu biskupa. Čitava uprava dijeceze dijelit će se na 4 sekcije: 1. na sekciju kulta i vizitacije, 2. na sekciju stege, 3. na sudačku sekciju i 4. na sekciju uprave vremenitih dobara. Na čelu prve sekcije stajat će jedan k om i s a r — sada Mons. Ceppetelli, carigradski patri­ jarha; na čelu druge sekcije a s s e s s o r ; na čelu treće a u d i t o r, koji će s kardinal-vikarom činiti jednu osobu; na čelu četvrte p r e f e k a t . Druga se sekcija opet cijepa na 4 dijela. Prvi će se brinuti za stegu svjetovnoga i redovnoga klera; drugi za ženske kongregacije; treći za škole, kolegija, kon­ vikte itd.; a četvrti za razne pobožne zadruge. U čitavoj se ustanovi vidi neka centralizacija i decen­ tralizacija biskupske vlasti. Mnogi drže, da je ova ustanova pokus, pa ako bude praktična, da će se protegnuti na sav katolički svijet i tim će se ukinuti eksemcije redovnika. ITALIJA. Vjeronauk opet ulazi u škole. Kako je poznato, državno je vijeće u Italiji vjeronauk izbacilo iz re­ dovitih predmeta. Proti tome su se u mnogim po­ krajinama, a osobito u Mletcima katolički roditelji listom digli. Duge je borbe uspjeh bio taj, da je pri­ siljeno općinsko vijeće u Mletcima dozvolilo, da se vjeronauk u školama neposredno iza drugih pred­ meta predaje, i to od 2 do 2 i pol sata. Od 10. siječ­ nja u mletačkim se školama ova dozvola već prakti­ cira. Vijest o pobjedi katoličkih otaca i matera, te da se je u mletačke škole vjeronauk već zaveo, naj­ više je obveselila Nj. Svetost Papu Pija X.. koji je tu radost i svome nasljedniku kardinalu patrijarhi Cavallari-u pismeno izrazio. ENG LESKA. Godišnji napredak katoličke Crkve. Koliko je katolička Crkva u Engleskoj kroz prošlu godinu na­ predovala, to pokazuje i najnoviji engleski »Catholic Directory«. Polag ovoga sama Velika Britanija sada broji 4549 svećenika, dok je prije godinu dana bro­ jila ih 4302. Od ovo 4549 svećenika otpada na re­ dovnike 1709, a ostalo na svjetovni kler. Što se tiče crkava i kapelica i tu je lijep prirast. Ove se go­ dine u Velikoj Britaniji broji 2182 što crkve što ka­ pele, dok ih se je lani brojilo samo 2167. Westminsterska nadbiskupija broji 1776 svećenika i 666 cr­ kava; livrpulska (Liverpool) 1379 svećenika , i 642 crkve; birminghamska pokrajina 835 svećenika i 478 crkava. Osim toga katolištvo je u lijepu broju prodrlo i u zakonodavne odsjeke i u viteštvo. Megju 90 katoličkih vitezova kao najnoviji ističu se: Вугпе, Dempser, Redmond, Coghlan, Lincli i Hane. �34 Вг. 2. - Serafinski Perivoj. 1912. KNJIŽEVNA SMOTRA. PRIKAZI I OCJENE. A. Č ičić: Ivan Ev. Šarić, Pjesme. Uredništvo »Seraf. Perivoja« predalo mi je prvu knjigu pjesama presvj. g. biskupa Sarića, s opaskom, da što o njoj napi­ šem. — Vanjska njezina elegantna oprema i čisto pjes­ nička fotografija pjesnikova, učinile su na me vanredno ugodan utisak, pa sam zato s ne malom znatiželjnošću zavirio u njezinu unutarnjost, a to i jest prava vrijednost ove edicije. Pravo govoreći, ja sam prije vrlo malo čitao Šarićeve pjesme; ne radi toga, što me poezija ne zanima, nego zato, pošto je u biskupa Šarića druga narav i umjetnički nazori, nego u mene. Ali je drukčije, kad se mora izreći javni sud o njegovoj poeziji, jer niti su sada niti su ikada bile sve jednake naravi i umjetnički nazori svih, pa i najboljih pjesnika: a ipak njihova djela mo­ gu biti u svojoj vrsti lijepa i dotjerana. Pročitavši dakle cjelokupnu zbirku Šarićevih pjesama, prizna­ jem, da su njegove pjesme općenito lijepe, a pos na vrijednost im stoji u originalnosti, jasnoc i nekoj psalamskoj veličajnosti. Zbirka je razdijeljena u 4 skupine D e o m e o — S a l v e R e g i n a — P r o p a t r i a — Gl or i o 1 e. Spomenuo sam pjesnikovu originalnost. Ta se sastoji ne u tome, kao da bi nam Šarić iznio neke nove ideje o Bogu, svetijem . . . ili nas zagrijavao za posebni sistem u radu za domovinu; sve je to u nje­ ga tradicijonalno, ali se njegova originalnost sastoji u skladu pjesničkih produkata sa njegovim životom i praktičnim manirima, a to bi običnije rekli: iskre­ nost — što je vjerni odraz piščeva srca. Jer ko pročita njegovu zbirku, vidjet će u njoj njega onako religijozna, srdačna, na riječi slatka, odana svojim učiteljima, pa nije ni ovdje izašao bez svojih običnih latinizma. — Druga odlika njegove poezije jest jas­ noća. Pjesnik je na čistu sa svojim nazorima i po­ imanjem života, pa nam je jasan i u stihovima. Mo­ derni parnasovci češće su puta nejasni, a to je nužna pošljedica njihove idejne nesregjenosti, jer »moderni vijek boluje od čežnje i tuge za božanstvom« (Jules Simon). Šarić dobro pozna Boga svoga i on je kao drijemajuć na evangjeljima pjevao pjesme svoje, pa odatle u njega jasnoća i obilje teoloških nazora, — odatle i najveličanstvenija oda V j e č n o m u , iz koje spominjem samo prvu kiticu: Gospodu mojemu, Bogu svemogućem. Ljubavi mojoj Želim siroče da podignem srce i uzdahe svoje. O Jaki, Pravedni i Blagi! Pogledaj na me sirotu, Roba nedostojnog svoga udostoj da preda Te pane, Žeravom ko Isaiji očisti usta i meni! Gospode, dika Ti, hvala na Ijubeznom Tvome pogledu, Hvala i dika Ti i slava, o Jaki, Pravedni, Blagi! Treća osebina Šarićeve poezije jest: psalamska veličajnost. Ovo i jest, rek bi, naravni dojam, što ga mogu pobuditi u nama ideje, koje su nadahnjivale starozavjetne proroke i bogadahnog sionskog pjesni­ ka. Tomu je uzeo i pristalo ruho: klasični m etar i pogdješto slobodni metar na način Davidovih psalama. Л Nego ću nešto spomenuti, glede ovoga slobod­ nog meira u njegovim pjesmama, a to je, da je Šarić uspio s ovim metrom najbolje ondje, gdje direkt­ no veliča Božju dobrotu, milosrgje . . . ili gdje di­ rektno slavi koga ( R e g i n a c o e l o r u m , V i v a t R e х), naprotiv pada u malo slabiju prozu. Ja ću za primjer ove druge tvrdnje uzeti neke stihove iz sredine pjesmotvora P e r M a r i a m a d J e s u m : i mi se ko budali Narugali ni mi se grotko nasmijali Ko dječaci na slobodi I prstom mi pokazali Širok ravan, a kriv put. Ja se tužan namučio Hodajući, Lutajući* Sav se sav izmorio, Tijelo i dušu umorio. I ko vatra bio sam ljut, Dok srećom ne opazili sjaj, Sjaj ko zvijezde Danice Na čistoj kruni Tvojoj, O Kraljice pomoćnice — 0 Imakulata! 1 meni se odmah ukazo kraj Pjesme presvj. gosp. Šarića jesu lirske naravi; u njima opet prevladava ideja. Religijozna poezija Šarićeva u nas je do u najnovije doba bila osamljena, �35 Književna smotra, jer pravo nijesmo se susretali sa stihovima ove ruke listajući stranice naših literarnih časopisa. Od zna­ menitijih parnasovaca u novije vrijeme najbolje kod nas uspijeva u toj struci Sabić, pjesnik rijetkog talen­ ta u religijoznoj poeziji. Šarić je kao svezao Martića Posvetnike sa savremenim religijoznim pjesničkim jedinicama, i zato je on u tome pogledu karakteri­ stičan. Popunio je jednu vremešnu prazninu i pre­ dao novim kršćanskim parnasovcima taj amanet sta­ rih naših pjesnika, ter nije duh paganizma, koji se od dva decenija duboko uvriježio u hrvatskoj lite­ raturi, posve prekinuo ove od sebe pjesničke niti. Vrijedno je stoga iznijeti nekoliko stihova iz njegove pjesme 0 r 1e! Drago mi te vidjet, orle, Kad se vijaš I Iako uzvijaš Pod visoka Božija nebesa! Makar si se vjerio s pećinom, Krilo ti se lako nje otresa; Mrsko tebi lebdit nad planinom Pa gledati divlju trku zvijeri Od uranka do večeri; Gledat crve gladne, svakojake, Mrke vuke I ljute hajduke I oduške brda ognjevitih I puzanje zmija Šarovitih I gudure krivudaste, blatne. Tebi duša ronit u oblake, U oblake nedohvatne Kad ih sunce jarko poljubilo Poljubilo pa i pozlatilo Tad se dižeš ko nebesnik jedan I ljepote i svjetlosti žedan Letiš ravno k njihovom vrhuncu Zarkovitom suncu. Orle, U plave vedrine Zamako si u najdalje . . . Srce moje žudi još i dalje. Za serafinskim krilima uzdišem Danju i noću uzdišem Da poletim Nebesima svetim — Svetotajstvu Najvišem. Pa mi duša praha se otresa, I drago mi gledat u nebesa, Drago mi te tamo vidjet, orle! * Najljepše Šarićeve pjesme jesu: Orle!, Vječno­ mu, Ubi majestas, Pastor bonus, Pod stablom, Coram Sanctissimo, Vrati se odmetnice, U Gjakovačkom hramu, Hrvatskim mladomisnicima, Samaritanka, Asperges me, Marijin pjesnik, divna pjesma Regina coelorum, Pred Gospom u Lurdu, Dukatu, Na vodama Babilonskim, Travniku, U šeher-Sarajevu, Vivat Rex, Fra Grgi Martiću, i njegovi sonetti. P r i a m o v plač pr ed Aki l om i Fo r u m R o m a n u m , pjesme su posebne hvale vrijedne. Osobito parafraza P r i a m o v p l a č , umjetnina je svoje vrsti i idejom i vanjskom formom. Tu je kon­ centrirana jedrina, kratkoća, jedinstvenost i savrše­ nost sa puninom psihologije, a sve promatrano u svijetlu kršćanskog osjećaja, i to je primjer, kako kršćanski pjesnici mogu se zanositi za stari kulturni svijet i na koji način. Kad ja ne pročitam nikoje Šarićeve pjesme, naučit ću (i već je znam) njegovu ovu klasičnu umjetninu na pamet, pa ću je recitirati uvijek s nasladom i užitkom. U ovoj ediciji ima i nekoliko loših pjesmica, gdje pjesnik iz istančanog čuvstva prelazi u preveliku naivnost, koja ne stoji ni u kakvoj proporciji sa onim stojnim klasičnim duhom mnogih mu pjesama (pr. P r o s j a k , Uz d a h , Go s p i , D a r a k Go s p i , Sa Ma r i j o m, Mo j e sr ce) . N e d u ž n o m o k u slučajno te sjeti Gregorčićeve P o g l e d v n e d o l ž n o o k o ! Kolika diferencija u uspjehu! — : Nikar, nikar se me ne boj, Nedolžni nežni angel moj, Le semkaj k meni sedi, Oko v окб mi gledi! Kad mi na srce tuga pane ili kad zloba na me ustane, Ili kad zvijer ljuta Stane mi nasred puta Početak sam u Gregorčića koliko je naravniji, muzikalniji i bez naučenosti i natege. I još se opazi tu i tamo po koja osjetljivija mana i nedostatnost u pjesmama presvj. gosp. Šarića, oso­ bito ako uzmemo, da bi se mnoga mjesta dala za­ mijeniti sa boljim — a ovo je prva norma za pjesni­ ka, koje nikako s uma ne smije smetnuti, hoće li da mu umjetnina bude savršena. Jezik je u Šarićevim pjesmama čist i izbrušen, kakav je uopće kod bosanskih pisaca i pjesnika. On ga je usisao s mlijekom od matere, pa mu se ne treba mnogo mučiti ni za naglasak, u čemu prekosavski pjesnici mnogo fale. To je kratki prikaz ove pjesničke edicije presvjetlog pjesnika. Što će nam njegova Vila donijeti u buduće, vrlo je zanimivo, jer je naš pjesnik jako u naponu snage i u najboljim godinama za stvaranje. Primili smo na prikaz i ocjenu. Srpsko-hrvatski Almanah za godinu 1911. iza­ šao je koncem prošle godine u Biogradu pod redak- �36 Вг. 2. — Serafinski Perivoj. — 1912. čijom dra. Milana Ćurčina, a posvećen je uspomeni Dositija Obrađovića, prvog velikog borca narodnog jedinstva. Sto se tiče vrste sadržaja, promijenjen je u toliko, što su u ovogodišnji Almanah ušli knji­ ževni kritičari mjesto pripovjedača, a ostalo je sve isto kao i lani. U uvodnom su dijelu, koji je posvećen ideji na­ rodnog jedinstva Hrvata i Srba, radovi od: V. Jagića, S. Novakovića, Matije Murka i .1. Cvijića. Iza ovoga su pjesnici i njihovi kritičari. Pjesama ima 33 od 20 pjesnika i 11 kritičkih članaka od 10 autora. U jednom od ovih kritičkih članaka prikazuje dr. Dragutin Prohaska pjesnički rad naših pjesnika Ška­ rice i Markušića, koji su još i davno zaslužili, da se o njima braća preko Save makar malo zabave. U predgovoru ovog Almanaha poručuje urednik, da Hrvati pišu svoje članke za Almanah ćirilskim, a Srbi latinskim pismom!? , . Knjigu bi sa zanosom pohvalili, kad bi a n bilo toliko etike, koliko artistike, ali io je ono, što fali. Nikako se načuditi ne možemo, da ima ljudi, koji su dotle pali, da sve svoje s ihove posvećuju lascivnosti — da slavu poje prolaznosti. Godine 1908. bijaše u senjskoj okolici od 30, što Franjevaca, što svjetovnih svećeniki-dušobnznika, N 't k d samo 8 unešeno u izbornu listinu, a РП UZ U O c. k. kotarskoga poglavarstva, dosudi se, da se u izbornu listinu unesu svi župnici » o s i m F r a n j e ­ v a c a ž u p n i k a , k o j i ni j e s u u o p ć i n i r og j e n i « . Godine 1910. fra Mijo Kotaraš na čelu u općini neurogjenih Franjevaca, potraži svoja prava. Odbijen kod općine i kot. poglavarstva, dadne žaobu na c. k. upravno sudište, koje čitavu borbu dovrši s predsudom u prilog o. Kotaraša. Da u sličnim slu- čajevima i u buduće župnici pred očima imadnu ka­ kav kompas, o. Kotaraš iznio je čitavu ovu borbu u brošuri od 32 strane u 8n. Mi od srca preporučamo ovu brošuru. U njoj će svi redovnici, a osobito F ra­ njevci naći lijepih temelja, na kojim počivaju njihova redovnička prava, i pomoću koji se je o. Kotaraš branio. Malta ili Mljet? Napisao dr. Rudolf Vimer, sve­ učilišni profesor, Zagreb, 1911. Tisak Hrv. Katol. Tiskovnog Društva. Zbirka pučkih predstava po slovenskoj Zbirka ljudskih iger. Priredio o. Ivan Vuković. Svezak I. Naklada knjižare sjemeništa, Split, 1912. Istočno crkveno pitanje. Napisao dr. Fran Grivec profesor bogoslovlja u Ljubljani. Izdao »Apo­ stola! sv. Ćirila i Metoda pod zaštitom BI. Djevice Marije«. 'Cijena knjižici 50 helera, Zagreb, 1911. Tiskpra^HiV. Kat. Tiskovnoga Društva. Naručuje se na adresu: ^postolat sv. Ćirila i Metodija«, Zagreb, Kaptol 29. Dr. Franjo Novak* Pogledi u Svećenički i Bogoslovski Život. (Aforizmi.) Zagreb, 1911. Tiskara primili ovoga ili onoga broja. Upozorujemo svakoga, da odmah još onoga istoga mjeseca reklamira za neprimljeni broj. Da znam0 * oqmah potražiti čijom se je krivnjom to dogodilo, Reklame nijesu težak posao. Na komadiću papira napiše se: „ R e k l a m a novj na. U r e d n i š t v o Serf. P e r i v o j a , S a r a ­ j e v o , F r a n j e v c i . " Unutra se napiše: „Nijesam primio taj ili taj broj Seraf. Perivoja." Zatim ime, prezime i zadnju poštu. Za reklame se ne plaća ništa, niti se stavlja marka, biljeg, pula. B. u M. I drugi su nam kao i Vi predbacivali, da se u „Seraf. Perivoju- „Eccelsior" i ne oglasi. Ali imate znati, da se i mi kao i svi urednici držimo načela, ništa ne oglašivači što barem ne vidim o, a spomenute brošure niti sm o kad pri­ mili ni vidjeli. Ergo! „Serafinski Perivoj" izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, — za gjake, trećoredce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate reklamacije prima uredništvo u S a ra jev u . (Bosna, S a r a je v o , franjevački samostan). Odgovorni urednik: dr. o Julijan Jelenić. Tiskara V ogler i drugovi u Sarajevu. �MILODARI: za gradnju crkve sv. Ant e Paduanskoga u Sarajevu, (U mjesecu siječnju 1911.) Obitelj Sturnpfegger 60 K, g. Som ogyi 35 K, Ruža Franjić K 2.60, Emil Zorić K 4.80, sakupila ggja Sczen sen K 56.90, ggja Franz 5 K, Anton Hanyš 1 K, župa P etrićev a c 43 K, Marija Lisac 30 K, župa Jajce K 17.40, preko »Ql. sv. Ante« 110 K (isto za zvono) K 50.20, sakupio g. Sokolić 8 K, župa L ivno 11 K, sakupila ggja D avidović K 7.50, sakupila ggja Katalinić K 31.90, Hrobaček 5 K, Krpan 2 K, sa- rajevski trećoreci K 32.40, Mato Čalušić 10 K, župa Potočani K 17.90, sakupio Zlović K 15.90, Gregurić 3 K, g. Schon 25 K, župa Ivanjska 100 K, sakupila K. Jović K 29.90, N. N. 2 K, Tomić 3 K, g. Vidmar 20 K, kanonik Pavlinović K 3.40, župa Tolisa 28 K, ostali članovi iz Sarajeva K 27.60, sakupio fra Ma­ rijan K 260.36, N. N. Vareš K 1.20. eporučuje velečasnoj gg. svećenicima i župskim uredima svoje obilata snabdjeveno skladište sviju vrsti - - crkvenih tiskanica, - kao: matica krštenih, matica krizmanih, matica vjenčanih, matica umrlih, protokola, crkvenih računa i exhibita, krstnih, vjenčanih i smrtnih listova i t. d. u pojedinim arcima ili u solidnom uvezu, u vlastitoj knjigovežnici. Službenih kuverata u svim veličinama. Posluga brza. : Cijene umjerene. Skladište uredovnih stvari, kao papira i svih pisaćih polrebštioa. �ЏШ p m ANTUN HUBER, Bruneck, Tirol m ш Atelier za crkveno slikanje. m ш Ш Ш IH ш ш ш vk > k )'/у>4' Л"^'V''г< ?£*4 Y^ тжћч^ У->. .Ov .O . s O / v—V V -<1X- s —v v-v- <\ —r v~w M pf 'fШ a? d e k o r a t o r n i s lik a r i p o z la ć iv a č . ш w a m « m PREPORUČUJEM SE VELEČASNOM SVEĆENSTVU ZA SLIKANJE CRKAVA U SVAKOM ŠTILU I IZVEDENJU UZ UMJERENU CIJENU. ISTO SE PREPORUČUJEM ZA GRADNJU I POPRAVLJANJE OLTARA, KRIŽNIH PUTEVA I T. D. ------- SA NACRTIMA I CIJENOM PRIPRAVAN SAM ODMAH POSLUŽITI, RrTniavna arfrpsa • HITRFR RRIINFCK TIROI. 'vfs’ -- 'у BOSANSKO-HF-RCEOO /AĆKO -■ GRAGJEVNO D'ONIČKO DRUŠTVO U tj tRAJFV; DIONIČKA GLAVNICA I 00 j f i O Č s**c> Ereikfa* .snivanje i izvagjanje vrsnih javnih i privati 'a, drumova, betonskih radnja, vodovoda1 ;dm\ u vodi, elektrana, tvornica iid., te pruiz . financiranje gradnja uz povoljne uvjfetepnro^vgja vakovrsne cigle u vlastitoj :: I inoj ciglani, :: Glar 50( MOŽE SE POVISITI NA K 2,0 Vr° ’lA m c tv n J z a Bosnu i Hercegovinu E TER N ITA Direktor: gragjevni savjetnik o is lb p l. Vancaš. Prva hrvatska parna tvornica voštenib в и н и н i i i i B i i svieća i medicarskib proizvoda М. LUKINIĆ, KARLOVAC. Kao jedina domaća hrvatska i u toj struci najpoznatija tvrdka preporuča se ovime najuljudnije veleč. župnim uredima, samostanima i inim crkvenim predstavničtvima za nabavu pravih i nepatvorenih voštanica, stearinskih svijeća, crkvenog ulja za gorivo, najfinijeg tamjana, stienja, dušica i t. d. Preko 300 javnih priznanja i pohvala o vrsnoći proizvoda i o solidnosti tvrdke leže svakomu na uvid, dočim preko 600 župnih ureda u domovini našoj svojim proizvodima poslužujem. U interesu je svakog konsumenta, da se kod nabave gornjih predmeta na tu domaću i valjanu tvrdku obrati. — Tvrdka je odlikovana na svim domaćim izložbama, рцр" Za olakšati naručbu, valja tražiti clenlk, koji se franko dostavlja. - ф | i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/23b2867fb8c18c4b95042976662d2f4d.pdf 8eba668e236b315a7195e01d09f39aa5 PDF Text Text SERAfiNSKi Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU �38 Br.-З. — Serafinski Perivoj Мр. o. fra Alojzij Mišić, mostarski biskup! Godine 1891. u pramaljeće nazdravljajući presvj. g. o. fra Marijan Marković, biskup u Banjaluci, o. fra Alojziji Mišiću, gvardijanu na Petrićevcu, svome nekadanjemu tajniku, reče: neće te obaći biskupska čast! I što proreče, to dočeka. Njegov bivši tajnik postaje eto Božjom providnošćii drug mu u apoštolskoj časti! Jer dne 11. o. mj. stiže u našu residenciju u Sarajevu vijest: Mp. o. fra Alojzij Mišić imenovan je za biskupa u Mostaru! A njegova se djeca u sv. Franji obveseliše, ali odmah se i rastužiše. Radost ih obuze, jer Hercegovina dobiva bi­ skupa vrijedna, radina, Ijubezna i ne krijemo! sveta. Žalost nam srce obuze, jer u njemu gubimo starje­ šinu, koji je, a nek nam svak oprosti, što moramo reći, u preteškim vremenima za nas po'agaH svoju. . . Zaista će svak na ovu vijest reći: i zaslužio je da bude biskupom! Istina, crk-ene časti nijesu plaće za krjeposti, ali se hoće krjeposti za dosto­ janstva. I po tome možemo reći, krjeposnici mo­ raju dobivati te časti, da svijetle svijetu svojim ži­ votom. A takav je, velimo bez laskanja i mp. o. fra Alojzij Mišić. Ko je on, i kakav je, to zna i svako dijete u većini Bosne. Mp. o. fra Alojzije Mišić rodio se je u Bos. Gradiški g. 1859. 11. studenog od bogobojaznih rodi­ telja Mate i Marije. Majka mu je i sada u životu, krjepka i brižna starica za svako dobro Na kršte­ nju je dobio ime Stjepan. Osnovne je nauke svršio u Gradiški pod paskom i podukom o. Marka Dulibića. Videći ovaj otac darovitost njegovu i pobožnost, preporuči ga za »ujaka«. Latinsku slovnicu po ondašnjem običaju svrši u Fojnici, gdje g. 1874. obuče habit, a 1875. položi proste zavjete. U Gučoj gori svrši s odlikom filozofske nauke, a u Ostrogonu bogoslovske. Svak je opazio darovitost, mar i pobožnost mladoga Franjevca i ko predvigjao da će ga stići velike časti u Crkvi. Samo je on do sebe malo držao. G. 1883. 6. srpnja prikaza prvi put žrtvu neokaljanog Jaganjca, a zatim odmah bi poslat u S a r a j e v o za duhovnoga pomoćnika. Tu je pokazao pravi apostolski duh. Svjedokom je tomu preuzv. g. Nadbiskup dr. Stadler, koji se je često divio njegovoj revnosti za spas duša. Ko što sv. Pavao apoštol veli za se, da je svima sve postao, isto je činio i mladi »fra Alojzija«, kako ga obično zovu. Nije on pazio ni na vrijeme i ne­ vrijeme, ni na zdravlje ili slabost, kad se je radilo 1912. 0 spasu koje duše. Dogagjalo se je, da su ga mo­ rali dizati iznemogla od napora. Iza dvije godine imenova ga naše starješinstvo, na želju presvj. g. 6. fra Marijana Markovića, za tajnika biskupova u Banjaluci. Pa je ušao u volju 1 presvj. gospodinu i svemu gragjanstvu sa svoje revnosti i pobožnosti. Sedam je godina bio tajni­ kom i pošljednih godina još i njegovim vikarom. G. 1891. bi imenovan za gvardijana na Petrićevcu kod Banjaluke. Tom mu je zgodom rekao one riječi presvj. g. o. biskup. Mudrom upravom i pra­ vom apoštolskom revnošću pridiže onaj samostan. G. 1894. bi imenovat za župnika u Bihaću. Tu mu se otvori široko polje radu. Župa ogromna. Škole mnoge. Na sve stiže »fra Alojzija«. Župa procva, gragjanstvo i seljaštvo se poče pridizati. Svak je štovo svoga župnika, svak ga cijenio. U to doba posta i definitorom po smrti o. fra Joze Curića g. 1898. G. 1903, bi ponovno izabrat za gvardijana na Petrićevcu. Iste je godine posto kustodom redodržave. Presvj. g. o. fra M. Marković ga takogjer imenova za svoga vikara u to doba. G. 1907. bi odregien za predsjednika u našoj gimnaziji u Visokome. Svagdje pokaza svoj neumorni duh i redovnički život. Na kapitulu g. 1909. bi izabrat za Redodržavnika. Kakova su vremena bila, svak zna. Kako je bio miroljubiv, ali i odvažan, svak je uvidio. Kako­ god je umio i prije progutavati gorke, samo da po­ stigne, neka budu svi jedno u Isusu, znati će i sada u časti uz pijev i hvalu držati se jednako u revnosti za spas povjerenog si stada. Svome milom ocu čitava Redodržava in »S. P.« od srca čestitaju, i žele, da upravlja stadom onako, kako traži sv. Pavo apoštol u svojim poslanicama na Tita i Timoteja. »Stet — AIoysius noster — et pascat in forti tuđine tua Domine, in sablimitate nominis tui« — oves Hercegovinae Tuae! HDH O. P. O. r. М.: Borba za moral. U Njemačkoj opstoji udruženje pod naslovom »Verband der Mannervereine zur Bekampfung der offentlichen Unsittlichkeit«, što bi u hrvatskom prevodu glasilo: »Savez muževa za pobijanje javnoga nećudoregja«. Savez je nastao iz skrajnje nužde, da se ujedi­ njenim silama opru zatornom uplivu pokvarenosti. �Borba za moral. koja ugrožava opstanak moćnog njemačkog carstva. Svi su se uplivni i pametni ljudi sastali, izradili pra­ vila, izdaju svoje posebno glasilo »Volkswort«, koje se neustrašvo bori proti sramotnim sastancima, gad­ noj književnosti, nepristojnim riječima i t. d. U savez su stupili ljudi, koji pošteno misle, bez razlike vjere i stranaka. Njihove su namjere svete. Mnogo je potrebitija ova borba, nego li borba proti koleri ili kugi, jer one ne traže toliko žrtava, koliko nesretni nemoral. Brojke su po srijedi! Sudbeno osugjene mladosti od 12—18 godina bilo je godine 1905. 51.498, a u godini 1906. taj je broj poskočio na 55.270. Na hiljadu vojnika bolovalo je od sramotnih bo­ lesti 413. Broj nesretnih učenika u godini 1894—95., koji su bolovali od istih sramota iznosio do 69 na sto. U javnim bolnicama ležalo je godine 1900. bo­ lesno radi nećudoregja 196.008 čeljadi. Godine 1906. iznosio je broj nepoštenih ženskinja u Njemačkoj ništa manje 1,500.000, Pruska je imala u godini 1904. 36.657 manje porogjaja, nego u godini 1901. Broj nezakonite djece u Berlinu iznosi na godinu do 18.000. Bračnih rastava Pruska je vidjela u godini 1909. 9070. Gdje nemoral vlada, tu nema zdravlja, kao ni duševnog ni moralnog napretka. On narode u sva­ kom pogledu natrag baca. Računa se, da Njemačka za veneričke bolesti godišnje potroši 90,000.0000 maraka; a zapadaju je sramotni romani, nepristojne slike, razglednice, ki­ nematografi do 50,000.000 maraka! Pa da ovo nije užasno!? Pred ovakim žalosnim činjenicama strepi nje­ mački moćni narod i svim se mogućim sredstvima hoće, da odupre kužnim efektima nemorala. Kako stojimo u našoj kući? Nemojmo se zavaravati! Kod nas, ako nije go­ re, ništa nije bolje nego u Njemačkoj. Nemoral je u nekim krajevima zafatio (Slavonija) i široke mase našega hrvatskoga naroda. Vojništvo nam s dana u dan propada i na povratku kućama nemoral i psov­ ku bezobzirno širi. Iseljenici sve mane stranog svi­ jeta u našoj domovini presagjuju, a časne su iznimke, ako je ko štogod dobra i plemenita u tugjem svijetu naučio i u rodnim ga krajevima širio. Mladež nam na srednjim i visokim školama fizično i moralno pro­ pada, tako da se javno govori i piše, da »Potporno sveuč. društvo u Zagrebu« troši 90% svojih prihoda 39 za bolesti, u koje je mladost s nemoralnog ponaša­ nja upala. Naši se brojniji gradovi mogu u nećudoregju na­ tjecati sa Parizom i Budimpeštom. Žalosna je činje­ nica, da u Zagrebu broj nezakonite djece iznosi 29%. Sarajevo malo zaostaje za glavnim gradom Hrvat­ ske. Njegove je moralne prilike vješto ocrtao fra Franjo dr. Blažević u »Serafinskom Perivoju« pod naslovom »Iz sarajevske tržnice«. Zaslužuje čuti, što kaže dobri poznavaoc tamošnjih prilika dr. Bla­ žević: »Naša sarajevska tržnica, puna je takovih stvari, koje su podobne, da vjeru potkopaju, ćudorednost ili unište ili oslabe... Pružaju nam se proizvo­ di uma ljudskog, i to pod pokrovom zdravog i snaž­ nog štiva, okrijepljujuće hrane, ali ako odgrireš po­ krov, mjesto hrane nagješ otrov, koji ubija, koji svo­ jim zadahom prekrije čisto i nepokvareno zrcalo u dušu čovječju Bogom stavljeno.« Nami je Dalmatin­ cima svima poznato, da je Spljet sa svoje neuglagjenosti, divljaštva, nemorala, najprvi grad u Dalmaciji. Ne ćemo reći, da u Spljetu nema čestitih ljudi, ali su oni u zatišju. Ne smiju se niti da pokažu pred zanešenom svjetinom demokrata, koju je dr. Smodlaka za svoje osobne hire odveć vješto znao da izrabi. Nekoć bogoljubni spljetski težak svoje je kr­ šćanske dužnosti marno ispunjao, a sada, možemo bez i malo pretjerivanja reći, otkad je Smodlaka svoju pogubnu sektu razvio, da je izvršivanje kr­ šćanskih zapovjedi spalo barem za 70%. Pojmljivo je, što je kadra ta masa počiniti, kad se Boga ne boji, a u crkvu ne ide. U nas nije nikakvo čudo, da se spljetski težak kamenjem nabaciva ne samo na svećenika, nego i na sama biskupa (Presvj. Palunka). Uličarsko pisanje »Pučke Slobode«, »Slobode«, »Pučkoga Lista«, »Na­ šega Jedinstva«, sve je ugledne svećenike oblatilo. Imadu srca, da blate ugled jednoga don Franje Bulića, učenjaka na glasu i marljivog, na ekonomskom polju prezaslužnog don Franju Ivaniševića, dva od stari­ jih najpriznatijih svećenika spljetske biskupije. Ko­ liko su podvala učinili dru. Alfireviću! ? Sreća Bož­ ja, da je to čovjek od rada i eneržije, inače bi davno klonio pod udarcima spljetske klike. Nadamo se, da će taj neustrašivi borac i nadalje u Spljetu djelovati na zator neprijatelja vjere i doma. a uz njega će se vjerno boriti mirsko i redovno svećenstvo. * Letimično sam iznio žalosne prilike, koje i u Hr­ vatskoj u pogledu morala vladaju, sa svrhom, da po­ gibelj uočimo, i da joj se suprotstavimo. Ovo je dužnost svakog pojedinca, ma kojoj vjeri ili stranci pripadao. �40 Br. 3. — Serafinski Perivoj. — 1912. Bi li se moglo i kod nas štogod slična osnovati? Mi mislimo, da bi to dapače bila skrajna nužda. Isti­ na, da mi imademo udruga, redova, organizacija, ko­ je se bore proti razvratnosti i nemoralu. To je dje­ lovanje raspršeno, nesustavno i ne zahvaća cijelu našu domovinu. Mislimo, da nepovoljne moralne pri­ like u domovini, nužno nameću dužnost, da osnujemo jedno udruženje ad hoc, koje će imati zadaću, da u svim područjima progoni kužne pojave moderne razvraćenosti. Gdje da bude sijelo ovoga saveza? Najnaravnije je, da to bude u Zagrebu. Manja mjesta s mnogo razloga ne mogu da budu uspješna za slična podu­ zeća. Ovo pitanje stavljamo na srce svim rodoljubima u našim glavnim gradovima: Zagrel.u. Sarajevu i ------oa Spljetu, da se s ovim pitanjem, ozbiljno pozabave, za konkretne upute spravno je, da bude svakomu pri ruci upraviteljstvo gore spomenutog njemačko; veza Coln, Triererstrasse 11. Ii jm * Svećenički sastanak U Spljetu« Takovo je bilo učestvovanje da1ma+' >koga mirskog i redovnog svećenstva na skupštini (19. velja­ če) u Spljetu, da se ni najveći optimista onako im­ pozantnom broju (preko 250 svećenika) ni iz daleka nije nadao. Demokratska je i liberalna štampa pro­ ricala, da će priregjivači ovoga zbilja u povjesti neupamćenog sastanka, doživjeti grozno razočaranje. Po njihovom nagovještanju sastanak je morao da bude zadnje pomazanje katoličkoj miagjoj generaciji, koju kod nas u glavnom predvodi veliki biskup dr. Mahnić i neumorni radiša dr. Alfirević. Liberalci sviju dlaka, nadali su se, da će ovom prigodom puk­ nuti jaz izmegju episkopata i nižega svećenstva; da će uspjeti nekolicini zabludjele braće svećenika ome­ sti rad za ideale vjere i doma, za koje se najodriješitije bore prvaci mirskog svećenstva: dr. Alfirević, don Franjo Bulić, don Franjo Ivanišević uz brojnu falangu neustrašivih boraca, kojima se franjevačka redodržava Presv. Otkupitelja punim pravom može da ponosi. Protivnici nijesu uspjeli! Oni su ostali pora­ ženi! Episkopat ne crpi svoje informacije o socijal­ nim, kulturnim, političkim, ekonomskim prilikama Dalmacije iz mutnog vrela liberalnog i antireligijoznog novinstva, kao što je »Sloboda« i »Naše Jedin­ stvo«. Naši biskupi visoko drže stijeg propetog Nazarenca i nesebičnog patriotizma, te je nemoguće da do naših dostojanstvenika dopre licumjerno, sebično udvaranje jednoga Smodlake, a još manje poznatog vrtikape Antonija Stražičića. Naš je sastanak doka­ zao, da megju svećenstvom ne može da bude raz­ dora. Isus je vogja mira, kralj ljubavi! Mi se pri­ znajemo njegovim našljednicima i učenicima. Sve naše osobne nazore Njemu žrtvujemo. Isusova nas nauka tako ujedinjuje, da je za istu svaki od nas i krv svoju proliti pripravan. Liberalci Ga napadaju. On je za njih signum cui contradicetur. No, neka znadu, da je nami Isus, Njegov sveti križ, zalog po­ bjede i našeg vječnog jedinstva. Sastanku je učestvovalo šest hrvatskih biskupa: An' e Ma1hnić,' ^ J; dr. A. Gjivoja, L. Pappafava, dr. J. Сапс, V. Palunko uz mnogobroj­ no mirsko i redovno svećenstvo. Iz provincije Presv. Otkupitelja sastanku je prisustvovalo 55 Franje­ vaca sa mnogopošt redodržavnikom drom. Karlom Eterovićem. Prije zborovania prigodom sv. mise, koju je presvj. dubrov. biskup dr. J. Marcelić za sretan uspjeh sastanka čitao, sam je presvijetli par riječi sakupljenom svećenstvu u starodrevnoj bazilici sv. Duje na srce stavio. Dr. je Marcelić sa svojom poznatom intuicijom sakupljeno svećenstvo upozorio, da se ne možemo nadati restauraciji društva u Isusovu duhu, ako mi svećenici sami sebe u tom duhu najprije ne obnovimo. Po sv. misi svećenstvo je korporativno s epi­ skopatom otišlo u prostorije »Kršćanskog radničkog društva«, gdje je na prijedlog našeg opće ljubljenog predsjednika središnje spljetske organizacije, dr. Alfirevića izabrano per acclamationem vodstvo našega sastanka: pokrovitelj dr. Ante Gjivoje, predsjednik dr. Ante Mahnić, potpredsjednik dr. Karlo Eterović, redodržavnik, tajnici: dr. Bervaldi, prof. fra Ante Cikojević. Vodstvo zauzimlje svoja mjesta. Presvjetli se Mahnić na povjerenju zahvaljuje, te ističe modernu nuždu, da episkopat po ovakovim sastanci­ ma dogje u povjerljiv doticaj sa svojim dušobriž­ ništvom. Ovakovi sastanci, kaže, da su imperativ modernog doba. Upravlja prorokove riječi na naše javne prilike: liaereditas nostra versa est ad alienos, domus nostrae ad extraneos; servi dominati sunt nostri. Ovi pojavi nas sile na ustrajnost, kompakt­ nost u radu. Osugjiva popustljivost, stari naš konzervatizam proti liberalnim strujama. U našem reformatornom radu stavlja nam pred oči askezu, ob­ novu nas istih, a preko nas preporod naroda. Spo­ minje zlatne riječi, koje je Pio X. hrvatskim bisku­ pima upravio: fuori dalla sacristia! �Neke misli o trećoredskom pokretu u Hrvatskoj. Na do podnevnoj i po podnevnoj sjednici četiri važna socijalna pitanja bila su predmetom opće paž­ nje i zanimanja. Prof. 1. Butković referirao je o svećeničkim organizacijama; vlč. Pušić o novinstvu; vlč. don Niko Gamulin o zadrugarstvu; vlč. o. fra Ante prof. Cikojević o omladinskim društvima. Re­ ferenti su svoja temata na općenito zadovoljstvo is­ crpivo, svestrano, praktično izradili i pred uglednim općinstvom živom intonacijom svoje razlaganje raz­ vili. Treba priznati, da je dr. Alfirević kao pred­ sjednik središnje svećeničke organizacije bio sretan u izboru gg. predavača. Referenti ne samo da su pokazali teoretičnu naobrazbu u svojim referatima, nego, što je glavno u ovakim raspravama, oni su svo­ jim praktičnim iskustvom sve svoje nazore u životu vagnuli. Kao plod našega razlaganja i svestranog deba tiranja, pri komu su sudjelovali mnogobrojni govor­ nici uz izrazitije, kao što su: dr. Juraj Carić, dr. Marcelić, dr. Gjivoje, don Franjo IvaniševK, don Franjo Bulić, dr. Carević, dr. Alfirević, prof. Truta i t. d., stvoreno je nekoliko praktičnih rezolucija, od kojih se spominjemo: 1. Da se pod nadzorom diecezanskih biskupa čim prije po svim dekanatima provede svećenička orga­ nizacija u smislu pravila pod naslovom svećenička zajednica«. 2. Neka se glasilom svećeničkih organizija pri­ zna časopis »Svećenička Zajednica«, koja izlazi na Krku. 3. Nijedan svećenik ne smije podupirati onu stranku, koja direktno ili indirektno napada vjerske svetinje. 4. Neka se osnuje dioničko društvo, u koje mogu stupiti i dobri katolici svjetovnjaci, za otkup knjižare sjemeništa i Leonove tiskare, kojima će zavodima upravljati odbor, od dioničara za to uoblašten. (Dio­ nica K 50.—.) 5. Neka se svećenstvo što energičnije zauzme za procvat našega katoličkog novinstva osobito »Da­ na«, »Mladosti« i »Pučkih Novina«. 6. Neka dalmatinsko tiskovno društvo bude u što tjesnijem odnošaju sa svim katoličkim društvima ovoga smjera u Dalmaciji i izvan nje. 7. Neka se, po mogućnosti, u svim selima uvede seoska blagajna, a po većim varošima štediona. 8. Neka se osnuje za Dalmaciju jedna potrošna centrala, koja će opskrbljivati seoske blagajne i ine institucije potrošnim potrepštinama. 9. Neka se u svakom mjestu, prema prilikama, osnuje Marijina družba ili omladinsko katoličko pro­ svjetno društvo. 41 10. Neka upraviteljstva omladinskih društava nastoje, da ona budu žarištem gospodarskog, soci­ jalnog i kulturnog života. 11. Neka se ove godine u Dalmaciji priredi omla­ dinski slovensko-hrvatski sastanak. * Ovo su tekar važnije rezolucije, pri kojima je osobito sudjelovao poznati svjetski socijolog dr. Krek. Kada bi se htjelo doznati za sve one praktič­ ne izvode gg. referenata, a osobito dra. Kreka i prof. Cikojevića, trebalo bi opširnu brošuru napisati. U ostalom, to za naš »Seraf. Perivoj« *) nije potrebito. Ko se sa ovim sastankom želi opširnije baviti, pre­ poručujemo mu izvješće, koje izlazi u spljetskom »Danu«. — Učesnik P. 0 . A. Čičić: - Neke misli o trećoredskom pokretu u Hrvatskoj. (S osobitim obzirom na 11. kat. sastanak u Zagrebu.) Ajde, Franjo, popravi kuću moju, koja se ruši. Imam pred soborfi okružnicu o. Raiaela Rodića, franjevačkog gvardijana u Zagrebu, što ju je 15. siječnja o. g. poslao na upravitelje 111. reda širom hrvatskih zemalja, a radi o organizaciji Ш. reda u našim krajevima. Pri ruci su mi i 2 broja ovo­ godišnjeg »Glasnika sv. Franje«, koji je do lani bio tek provincijalno glasilo za trećoredce hrv. redodržave, a ove godine priuzeo je zadaću da sakupi oko sebe svu trećoredsku vojsku po svim hrvatskim pokrajinama. Ovo dvoje: okružnica o. Rodića i reformacija »Glasnika sv. Franje« udarit će osnov jednoj velikoj zgradi — udruženju, oživljenju i javnom djelovanju III. reda; tim više, što je ovaj jasni istupak za trećo­ redsku organizaciju prispio u najzgodniji čas; a odzivi iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije, sudeći po izašlim brojevima »Glasnika«, srdačni su i zanosni. Brez svake bo je sumnje, da je u ovo nekoliko zadnjih godišta neki novi duh unišao u hrvatski svijet. Nove aspiracije i težnje, koje svakako imaju najmarkantniju notu s o c i j a l i z m a , provejavaju *) O paska. — Vaša se je brzojavna čestitka, g. uredniče, skupštinara ugodno dojmila. Ne bi li se i kod vas u Bosni, gdje je povoljnije tlo za katoličku akciju dalo poraditi u smislu gornjih rezolucija? (Držjmo, da nijesmo od toga da­ leko; jer nakon već minulih bura i oluje sviću i u nas dani rada, — Dodatak ured.) �42 Br. 3. — Serafinski Perivoj. našim životom. Lokalne i provincijalne prilike; pri­ vatni razgovori i govori na sastancima; političke, gospodarstvene i druge okolnosti odišu novim duhom; a o novom smjeru i pisanju u našem no­ vinstvu ne treba ni govoriti. Socijalizam je duboko uhvatio korijen u našoj javnosti. Hrvatska se je ne prikučila, nego utonula posvema u evropejskom životu 1 to već nije sudbina naših glavnih gradova ili sudbina Banovine ili obala Dalmacije: svi mi s kraja na kraj velike Hrvatske osjećamo ovu struju. Novi ovaj duh, koji je zavladao u našem svijetu, koliko je neumoljiva potreba vremena, i kao taki skroz indiferentna, pače u mnogom i dobra stvar: toliko opet s druge strane donio je sa sobom i ne male rane razvratnog europejskog svijeta: indiferentizam i liberalizam u vjerskom pogledu, ekonom­ sku krizu na socijalnom polju i druge neke ne naj­ bolje stvari. Već u našem životu opaža se gubitak mnogih krjeposti: vjere, pravednosti, milosrgja, č nosti; javno mnijenje osvajaju novine i knjižice ne vjerničke boje; na sastancima se vode svakakvi razgovori; u društvima se pjevaju nečedne pjesme, na pozornicama i u kazalištima se daju bestidni ko­ madi. Sve su ovo zle strane novoga života u vatskoj, koje valja liječiti i odst aniti. I baš s ovoga razloga velim, da je istup za orga­ nizaciju III. reda u našim zemljama došao u naj­ bolju oru. Organizaciji prija duh vremena; a i nužna je organizacija, hoćemo li popraviti javne rane i zlo vjersko i socijalno stanje Hrvatske. U katoličkom životu u Hrvatskoj opažaju se tu i tamo razna udruženja za iskorjeienje gore spome­ nutih zala: ali organizacija III. reda, koji je kod nas najbrojnije društvo, prožeto duhom evangjelja i po svojoj naravi skroz organizovano, samo ga eto treba, da tako reknem, sklopiti: o v a o r g a n i za č i j a je n a j s h o d n i j a , da i z l i j e č i j a v n e rane. To je uvidio i veliki papa L a v XIII., koji je, sam bivši trećoredac, uvijek preporučivao III. red kao najshodnije sredstvo za melioraciju vjerskih i socijalnih trzavica u Europi. Misao velikog Lava i druge dobre socijalne strane III. reda iznio je lani u »Serafinskom Peri­ voju« (br. 8—9) vrijedni fra E. Matić; a ja i inače ne sumnjam ni najmanje, da će našoj publici biti po­ znata narav III. reda barem u krupnijim potezima. * Iznijet ću tada neke konkretnije misli o trećoredskoj organizaciji kod nas, gdje ću se dotaći i II. kat. kongresa u Zagrebu, jer će u njemu hrv. trećoredci igrati ne malu ulogu, a i oni će tom zgodom 1912. megju se vijećat o čim boljem uspjehu III. reda u Hrvatskoj. Prije svega da ove nade, koje polažemo u III. red, ne budu puke obsjene, prvi i najnužniji uvjet jest, da se drže u redu lokalne trećoredske organi­ zacije: moraju se obdržavati mjesečne skupštine, trećoredci neka se upućuju u svoje vjerske, obitelj­ ske i socijalne dužnosti itd. — sve u duhu sv. o. Franje i na temelju kršćanskih krjeposti. Glede opće opet organizacije III. reda u hrvat­ skim zemljama, najprije treba »placet« hrvatskih redodržavnika i valja održat još ove godine jedan sa­ stanak trećoredskih vogja, na kome će se napraviti plan za čim solidniju organizaciju III. reda po cijeloj Hrvatskoj. S ovim planom i u smislu rezolucija stvorenih na sastanku vogja poradit će dalje trećoredski upravitelji — a onda do godine se mora sa­ zvati I. opći sastanak hrvatskih trećoredaca. Obzirom na postignuće »placeta« to će biti si­ gurno već gotova stvar, jer će hrvatski redodržavnici svjesni važnosti III. reda i njegova poziva u da­ našnje doba dragovoljno ne samo odobrit, nego da­ pače pohvalit i preporučit istup o. Rodića za ujedi­ njenje III. reda. Više treba pažnje posvetiti sastanku vogja. O. Rodić znati će jamačno udesiti ovaj sastanak i naći zgodna temata za pretresanje, iz kojih će se onda izvući zgodne rezolucije, koje će biti norma daljnjem djelovanju trećoredskih upravitelja. Ob ovome sastanku vogja piše mi o. Rodić u pismu od 15. II. t. g. slijedeće: »Sastanak, što ga ove godine sredinom srpnja kanim sazvati, ograničuje se lih na vogje, dočim drugi na njega ne bi imali pristupa. Za ovaj sastanak izradit ćemo točan pro­ gram, temata i referente naći, koji bi ova temata obradili. Ujedno ćemo točno fiksirati mjesto i dane vijećanja. Sve ovo bit će posebice svim vogjama još svhkako do Uskrsa javljeno radi znanja i ravnanja.« Ovako ustaljen III. red moći će onda da ne­ smetano dalje uspijeva i s ovim pretpostavkama go­ tova je daljnja njegova organizacija, samo ne treba gubiti dalje volje i ljubavi; a blagoslovljeni njegovi plodovi pokazat će se brez svake sumnje. Jasno je dakle da ne treba mnogo riječi trošiti u to. da trećoredski vogje shvate svoju zadaću u ovim časovima, kada dolazi fdra, da se III. red po­ kaže u sadanjim prilikama, koje su mu tako povoljne, u svojoj pravoj jakosti i veličini. S ovim nacrtom nastavit će trećoredski upra­ vitelji daljnje svoje djelovanje. »Glasnik sv. Franje« stati će na sigurne noge i onda eto ti serafinske �Noćno spominjanje. vojske u našim krajevima probugjene i s novim po­ gledom u život, da onda serafinskom ljubavlju i gorIjivošću razasiju sjeme kršćanskih krijeposti širom hrvatske domovine. Pa onda do godine, kada se sastane II. kato­ lički kongres u bijelu Zagrebu, hrvatski trećoreci biti će najpouzdaniji pobornici rezolucija, koje će se stvoriti na tome kongresu; širiti će njegove ideje s onom voljom i požrtvovnošću, kako to mogu sa­ mo serafinski sinovi Asiškog Patrijarhe. Na II. k a t o l i č k i k o n g r e s p o h r l i t i će i o g r o mn a voj s ka f r a n j e v a č i k i h trećor e d a c a t i m r agj e, š t o će t om z g o d o m b i t i i I. s v e o p ć i t r e ć o r e d s k i k o n g r e s . Razlog tome jest: pošto sva sila franjevačkih trećoredaca rado bi prisustvovati II. katoličkom kon­ gresu, koji će uprav u trećorecima imati najpouzda­ nije pobornike svojih rezolucija: a jedino ovako može se trećorecima pružiti prigoda učestvovati kod II. katoličkog kongresa i opet održati svoj apso­ lutno potrebiti I. kongres: a obadvoje s Jednom dan­ gubom i jednim troškom. Osim toga i o. Rodić mi javlja, da je to takogjer njihova (u Zagrebu) namisao i želja, »da se I. trećoredski kongres održi za­ jedno s II. katoličkim kongresom; a to je vruća želja samih priregjivača katoličkog kongresa. Ovo bi bilo istom u kolovozu g. 1913. Do tr a vremena nada se, da ćemo se moći lijepo i jezgrovito pripra­ viti i našu vojsku, dobro uregjenu na taj kongres dovesti«. Da priregjivači II. katoličkog kongresa u Za­ grebu shvate dostojno ulogu III. reda u preporodu Hrvatske, za kojim ide i ovaj II. kongres: to će biti briga o. Rodića, koji će poznatom okretnošću znati ishoditi dostojno mjesto trećoredskoj ideji na II. kat. kongresu — volja ga je, da I. trećoredski kon­ gres bude održan kao posebna sekcija II. kat. kon­ gresa ili neodvisno od ovoga pod neposrednim vod­ stvom i nadzorom franjevačkog starješinstva, ko­ jemu III. red juridično potpada. * S III. franjevačkim redom, odnosno njegovim udruženjem katolička stvar u Hrvatskoj postići će ne mali uspjeh, jer je to jaka disciplinovana vojska, osnovana na evangjeoskoj i demokratskoj podlozi, a samo kao ovaka može da donese blagosovljeni plod evangjeoskog života, i to u svim slojevima društva, ponajpače u puku, koji i jest srčika naroda. Demokratizam franjevačkog III. reda to je eminentna njegova odlika, i taj demokratizam daje ovomu redu opću vrijednost, jer su u III. redu svi braća, bez ob­ zira na staleške povlastice: svi smo braća i svi se 43 moramo megju se ljubiti i štovati, pravični biti jedni prema drugom — a manjak baš ovih krjeposti i jest stvorio današnje zlo i razrovanost u društvu ljud­ skomu. Kada se pokaže u hrvatskoj javnosti jaka voj­ ska serafinske braće, okupljena sa svili strana: sa obala mutnog Dunava i Jadranskog mora, od neho­ tičnog Triglava pa preko Banovine, Bosne i kršne Hercegovine: onda će cjelokupna Hrvatska dahnuti novim životom; životom vjere, pravde, ljubavi i čistoće; jer je III. red uspješni lijek proti indiferentizmu, egoizmu i sensualizmu našega vremena (Dr. L. Dehon). U to ime ponovno moramo pozdraviti istup za­ grebačkih Franjevaca za trećoredsku organizaciju; a svi, koji smo na to zvani: ponajprije braća I. reda sv. Franje, koji su se zavjetovali na ideale; ponajprije, ve' n, Franjevci valja da se zagriju i zauzmu za ovaj trećoredski pokret, da budu na ruku o. Rodiću, i onda na skoro eto nas u eri boljih i sretnijih dana! •--------P. Senjić-Tvrtković: = Noćno spominjanje. 0 noći n’jema, tihi raju žića, Gdje kr’jepost svaka svojim sv’jetlom kr’jesi, Kad zemnik kuša zaboravi pića Dok danju trudan vapi: »Gdje si! — gdje si! 1 meni raj si, аГ već n’jesi tako Ko nekad davno; — n’jesi mi ni pako АГ mene boli, kad mi šaneš tio: »Ah, ti si kerub bio!« Da, bio ja sam; — čemu spomen ovi? — Ukorit želiš zar me s prošle sreće 1Г otkrit ponor, gdje mi truhnu snovi: Na prvoj zraci utrgnuto cvjeće; ЈГ misliš, da je utjehe to znamen; — Ne, nije, noći; — tvrd sam kao kamen I sve što ćutim, što bi reći htio: »Ah, ja sam kerub bio.« Nek bruji spomen, nek me njiha samo U besvjesnici pobrkanih slika; — АГ što me kružiš, pamučna ti tamo, Još n’jesam dahno dahom očajnika. Nek bruji spomen, uv’jek nek mi zbori O zv’jezdi sitnoj, štono nekad zgori Na čelu tvome, dok sam — dijete - snio; »Još, kad sam kerub bio!« �44 Вг. 3. — Serafinski Perivoj. — 1912. Jest, ja sam kerub bio; — v’jek mi šanu U polnoć dusi dobri, — ne znam, — zli li; Ja stisnem oči, kad mi suze kanu I pitam noćcu: »Gdje su, gdje su bili Ti dusi, kad sam bio malo d’jete, Čuvari one žarke luči svete, Sto trepetala noćnim nebom tio, • »Još dok sam kerub bio!« I šapću dusi, ko da pčele zuje I pričaju mi o zlatnom lepiru, O cvjetnom grmu, gdje se krile guje, „ 0 mnogom prošlom lakomlju i hiru. A ja ih slušam, pa im reknem: »Pravo, Da, napast sv’jet je i lepir je gjavo, A ja to Ijubljah, o tom sam i snio »Ah, kad sam kerub bio.« Znam, onog doba ruže mirile su 1 da sam s trnja njinog plako često A1 neznah jošte objestan na plesu Kud gazi noga, nit bi ples^t presto, Kad ubod trnja ragjo kapkom krvi, Sve bilo jedno, samo da sam prvi I onda, kad čuh prvi puta »Jest, ti si kerub bio!« Svejedno, — rekoh, — polje cv’jeta o Leptiri l’jeću,------ sv’jedno, život ovi U danu zgara. АГ kad zjene sklope Na počin blagi svemu ljudstvu snovi, Tad spazih nebo čara i milote АГ jedna zv’jezda oku mi se ote, U koju v’jek sam ponajragje zrio — »Ah, kad sam kerub bio.« A noći n’jema, tihi raju žica, Gdje kr’jepost svaka svojim sv'jetlom kr’jesi, Kad zemnik kuša zaboravi pića Dok danju trudan vapi: »Gdje si? — gdje si?« I meni raj si, аГ već n’jesi tako, Ko nekad davno; — n’jesi mi ni pako, АГ mene boli, kad mi šaneš tio: »Ah, ti si kerub bio!« Da, bio ja sam; — čemu spomen ovi? — Ukorit želiš zar me s prošle sreće 1Г otkrit ponor, gdje mi truhnu snovi: Na prvoj zraci utrgnuto cv’jeće? IP misliš, da je utjehe to znamen —? — Ne, nije, noći, — nego zlatni pramen Od zv’jezde one moja nosi lira, Pa s nje me uzdah dira; — A šušt tvog perja uz nju šapće tio: »Ah, ti si kerub bio!« — G. Guenot: ■ Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura.) III. Večera. Sofonij Tigelin, postavši prefektom pretorija i pouzdanim savjetnikom Neronovim, pokvari, razvrati i raskalaši mladoga vladara. On je stanovao u okružju Flaminijeva cirkusa izmegju Panteona i Augustova mauzoleja. Njegova je zgrada bila sagragjena skoro po istom nacrtu, kao i ona Pedanija Sekunda, a bila je snabdjevena još sjajnijim pokuć­ stvom. Kada bi kamenje ove krasne i raskošne kuće imalo glas, ono bi pripovjedalo, koliko je zapljena, nepravdi i ljudskih života zapalo bogatstvo, koje ona krije. Rijetki mramor, kipovi, mjed, djela naj­ glasovitijih umjetnika, bila su krvna nagrada, za koju se nije nikada Neron pogagjao sa svojim miljenicim. Ovi su se zlotvori igrali sa sudbinom, sa čašću i sa životom gragjana. Nitko nije mogao misliti, e je zaklonjen od njihovih namjera, pa da je pobjegao na kraj svijeta. Bio je dosta jedan centurijon, kad bi se iz Rima zaputio sa cesarovom na:dbom; on bi im naredio, da se priprave na smrt. A oni otvaraj žile ili zapovijedaj oslobogjeniku, da ih smakne, pa ostavljaj jedan dio imanja Neronu i njegovim prijateljima, a ostalo svojoj obitelji. Tri dana poslije smrtne kazne četiri stotine Pedanijevih robova, okupljalo se u večer po izbor društvo kod Tigelina. Uzvanici prefekta pretorija, čekali su večeru i sjedjeli u eksedri, u dvorani za razgovor prostrtoj sjajnim sagovima. Tu je bio Servilij Tusko, s kojim smo se imali prigodu već više puta upoznati, za tim Aulo Plaucij. Premda bivši konsul nije imao nikakove naklonosti prama Tigelinu, mi­ slio je, da je dužan na neke obzire: ne, što bi se za se bojao; nego jer je nježno ljubio svoju obitelj, pa se je nadao, da će ga mržnja proći, kad mu nešto popusti. Tu se je izmegju uzvanika vidjelo i Otona, Neronova prijatelja, koji se je kašnje zacario. Malo dana od kako se popeo na carsko prijestolje, rekao bi, e je htio zabašuriti svoju osamotnu prošlost i pokazati se dostojnim najviše časti. Za tim tu su bili i Senecijon i Veturij u svojstvu štićenika i čankoliza, pa napokon i oslobogjenik Tigelinov, još gori i još grozniji od gospodara, ako je moguće. Ovaj čovjek, po imenu Hermes, u već poodmakloj dobi podržavao je strasti mladosti; on je bio zloduh svoga gospodara, on je bio ogrezao u sva nedjela. Nešto podalje vidjelo se tri druga čovjeka ogrnuta u vu­ nene toge. Oni su mučali. Bili su to štićenici pre- �Neronove žrtve, fektovi, panduri uvijek spravni, da izvrše i najmanji njegov mig. Onoga časa, kada smo čitaoca uveli u sjajnu kuću tijesnoga Neronova prijatelja, Tigelin je izlazio iz kupelji i rukom popravljao svoje odijelo. Dok se je oblačio u svečanu bijelu tuniku, rob odregjen za pozivanje, kazivao mu je broj i ime pozvanika. Kad je ovaj svoj posao svršio, drugi je rob dao gospodaru po običaju popis jela. Tigelin pregledavši ga, udo­ stoji se s jednim znakom glave posvjedočiti svoje zadovoljstvo. Tada stavi na svoje čelo vijenac ruža i bio je spreman, da časti svoje goste. Kad je pošljednji pogled bacio na srebreno ogledalo ispred sebe obješeno, ugje u eksedru. Tigelinu je bilo oko šestdeset godina. Posijeda mu kosa sa gustim i oštrim pramenima prikrivala glavu. Njegov sitni i inače lijep struk, bio je malo debelinom nagrgjen. Lice mu je bilo otegnuto, boja živahna, oko crno; ono je upadnuto u očnicu sijevalo mutnim svjetlom; nos mu je bio savijen, kao u kakove ptice grabilice. Himbeni je posmijeh vječno titrao na nje­ govim tankim usnicama. Sve je to podavalo izrazu njegova lica divlju sliku; pa i njegovi ponajbolji prija­ telji kadšto su jedva mogli odoljeti njegovu oštru pogledu. Netom se pojavi u eksedri, svi se uzva­ nici naglo ustanu, on pozdravi poglavitije, s njima se izljubi, a Veturiju i ostalim štićenicima samo pruži ruku. Jedva je Tigelin imao vremena, da sjedne izmegju Servilija Tuska i Otona, kad rob, koji je vrijeme pokazivao, zaviče u eksedri. Na taj znak, koji je javljao, da je gotova večera, Tigelin i uzvanici se digoše. Veturij je pošto mu je napo­ kon uspjelo dokopati se dobre gozbe, sa nasladom udisao miris hrana, koji je prodirao u eksedru kroz na pola otvorena vrata. Gospodar povede uzva­ nike i oni ugju dostojanstveno u t r i c 1i n i u m, bla­ govaonicu, koja je bila tek do razgovaraonice. Triklinijarh ili glavni sluga pri stolu, u kratkoj tunici bez rukava, kao i svi ostali robovi, koji su stajali blizu stola, dade znak i u bijelo obučeni dječaci primakoše se uzvanicima. Jer im je bilo zabranjeno usta otvarati, pružiše im mučeći srebrene vrčeve, pune miomirisne vode, da operu ruke i nekakovu rubeninu da ih otaru. Kad je ovaj uvod svršio, Tigelinovi gosti legoše tri po tri na oniske postelje, na­ pravljene kraj stola i pokrivene grimiznim pokri­ vačima. Na desnu prefekta pretorija bio je Aulo Plaucij, a na lijevu Servilij Tusko. Bili su na istoj postelji Oton, Senecijon i Veturij; a tri se štićenika smjestiše na treću. Zidovi su dvorane bili ukrašeni bogatim slikama, koje su prikazivale bahovske pri­ zore i lovačke zgode i nekoliko erotičnih predmeta. Dragocjeno mrainorje okružavalo je slike ili ono je 45 bilo uklesano u korniže koje su držale bjelokosni štrop. Raskošje je bilo prosulo sva sredstva, da uresi ovu gostinsku dvoranu, u koju je svake sed­ mice dolazio Neron i prve ličnosti carstva. Tigelinovu je duhu bilo prirogjeno lagodno živovanje jed­ nako, kao i spletka i osvagjanje; u ovim posljed­ njim poslovima bio je majstor. Ovi su poslovi za apsolutizma postali umjetnošću. Podno postelja bili su nožni robovi, kako ili se nazivalo. Njihova je služba stala u tome, što bi uzvanicim izuvali obuću i za gozbe nijemo stajali i vršili njihove naredbe. Stol je bio od dragocjenog drveta, obložen sedefom i srebrom. Na njemu je bila samo jedna kristalna amfora, kroz koju se je iskrilo neko piće rubinove boje; to je bilo vino odregjeno za žrtve. Tigelin uze amforu i poli po stolu nekoliko kapi skupocjenog vina, sa uobičajenim ob­ redima, koje rob mahom otare. Za tim bi prostrt po stolu stolnjak, bjelji od snijega, a naokolo vijenci od lovorike, bršljana i zelenkastog lozovog lišća. Veturijevo se je oko od nestrpljivosti krjesilo; ova se je predigra gladnomu čankolizu bez sumnje su­ višnom činila, njegov je glad bio nezasitljiv; on je od čežnje umirao. U to doba pojave se robovi sa hranom na sre­ brenom spremniku, koji je bio velik kao stol. To je bila prva služba. Svi uzvanici s veseljem po­ zdrave ovu ugodnu pojavu. Tu je bilo jaja, obične salate, maslina, voća i jetara od bijelih gusaka, na smokvam othranjenih. Takav je bio uvod obilatih i beskrajnih gozba u doba rimskoga carstva. Jedva bi mig redateljeva oka dao odstraniti ovu prvu službu, druga bi se primicala, ili da se poslužim su­ vremenim govorom, drugi se je stol donosio. Tu se je izvalilo trojansko prase, tri pijevca utovljena sa tijestom umiješanim u mlijeku, volići, slavujevi jezici, kampanski golubovi i rode. Cim se je ova hrana stolu pokazala, odmah se našla u rukama razdirača, koji se brzo oslobodiše svoga posla; a za tim se prihvatiše razdavači, da s njom ponude uzvanike. Tigelin osokoli uzvanike, da počaste gozbu i u tome im dade primjer. Veturija nije tre­ balo podbadati. On je prionuo, bez ikakova him­ benoga srama, oko ogromnih komada preda nj po­ stavljenih. Ovi su pred njim sa čudnom brzinom iščezavali u dubine njegova želudca. Ipak rekao bi, e mu sve nije bilo na mjestu i njegov se pogled nemirno gubio po robovima i po vratima blagovao­ nice. Napokon, poslije nekoliko časa, diže se vratarica blagovaonice i ugju robovi, koji su imali vino točiti. Odmah donesu kristalnu amforu, kroz koju se blistalo staro vino iz Falerna. Prije no će se uzvanici služiti, jedan će ga rob okušati: potrebiti �46 Br. 3. — Serafinski Perivoj. — 1912, oprez glede života gospodara u tolikom svijetu ro­ bova, s kojim su bili okruženi. Poslije falernskog točilo se je cekubsko i masičko, obljubljeno Vergilovo vino, pa onda sve ponajbolje italske kapljice. Kad i kada se je častilo i Neronovirn izumljenim pićem: s vrelom vodom u snijegu razlilagjenom. Gozba je sve dotle bila mukla, svaki je uzvanik bio zabavljen, kako da zatomi svoju prvu želju za hranom s pohlepom, s koje se je ponosio onaj ža­ losni vijek. Vino otvori usta, razveza jezike i raz­ govor proključa. »Ti se, Tigeline, razumiš u uredbu goz'oe, reče Oton. Jela su bez prigovora, podvorba najboljega ukusa, večera najtočnija; ipak mi dopusti, da izra­ zim jedno žalovanje. — Koje? upita Tigelin u čudu. Njegovo je samoljublje grozno trpjelo i s najmanjeg kugjenja. — To je, što večeras nije megju nami cesara. Osim neizmjerne časti, s kojom bi nas njegova pri sutnost odlikovala, on bi stavr.o svoje hvale mojim pridružio, jer, ti znaš, vladar se razumi u krasne večere; on svagdje pokaziva svoj dar umjetnika. — Božanski cezarov glas, odgovori Tigelin, treba pažnje. Neron se pripravlja, da skoro u kaza lištu zapjeva. — Ako se cezar uplete u borbu sa naši ličnijim glazbarim, opazi Plaueij, teško ć slavlje slaviti. Srdit Tigelin baci pogled na konzularca, što se je usudio u sumnju staviti Neronovu prednost u pje­ vanju. — Aulo, prihvati on osorno, nije dopušteno po­ ricati divni cezarov talenat. Zar ne znaš, kako je otrag malo mjeseci platio sa životom neki nesretni glumac Parid, što se je objesno drznuo vladara u glazbi natkriliti? Ova je kazna bila pravedna; jer ,. svagdje, gdje se udostoji vladar na natjecanje izaći, treba mu prvo mjesto ustupiti. Plaueij umuča pred tim podlim načelima. Se­ necijon, koji je bio odregjen na skoru smrt, stade natkriljivati u laskanju prefekta pretorija. Imaš hiljadu razloga, Tigeline, zaviče. Neron je najveći umrlik, nedostiživi genij; što velim, cezar je bog! — Da, ponovi Veturij, koji je sve do ovoga časa više žderao, no jeo; da, ja to potvrgjivam i kunem se, cezar je bog! A ti, slavni Tigeline, blagoslov­ ljena zvijezdo, što no ju nebo nad carstvo stavilo, ti si njegov dostojni doglavnik. — Potomstvo će tvoj genij slaviti, doda Sene­ cijon, kao što i mi to danas radimo. — Potomstvo će te slaviti, Tigeline, opet će čankoliz ponoviti; ja se kunem, tako će biti. Dok su se Senecijon i Veturij takmili u podlim laskanjima, Tigelin će ravnodušno čašu masičkoga vina ustima primaknuti, pa ju iskapiti. Kad se je s pićem nasladio, s jednim će pogledom omjeriti za stolom sjedeće uzvanike, pa će im reći s nekim zlob­ nim posmjehom: - Priznajte, moji prijatelji, Neron je navijestio novu dobu; on je smrt preobrazio. A pošto su ga uzvanici gledali, bez da su ga razumjeli, doda: Danas se više ne oprašta zločin, kad koga cezar zamrzi; gragjanin, koga je ova nesreća za­ letjela, hiti, da izagje iz života. Danas se ide na smrt, ko na kakovu svečanost; rekao bi, da ona nije drugo no neka igra; a ja mislim, da je ona za neke neka promjena uživanja. U isto doba, kad je dovršivao ove grobne riječi, Tigelin osinu Plaucija s otrovnim pogledom, u kome su bile strašne prijetnje; ali konzularac ne pokaza, da je to opazio. — Treba, prijatelji moji, proslijedi Tigelin sa svojim užasnim posmjehom, treba prije no robovi donesu treći stol, da vam pripovjedim, kako je Petronij platio prirodi svoj posljednji dug. Što, Petronija više nema? viknu Plaueij. On je živio, odgovori nehajno Tigelin. Svoj je život svršio najvišom otmenošću, s kojom se slu­ žio u svim svojim djelima. Htio je po tenanu kušati opore i tajinstvene užitke smrti. Neki neosjetljivi posmjeh otvori na pola nježne Otonove usnice. On je megjutim mučao. Senecijon, pošto ni malo nije znao za smrt svoga prijatelja Pe­ tronija, oćuti pusti strah na prefektovo pripovije­ danje; strah, koji je osjećao, odrazivao se je u blijedilu njegova lica. — Pa je li umro hotimice? upita on zabrinuto. — Pod slatkom Cezarovom vladom, prihvati Tigelin, sretna smrt uvijek zapada onoga, koga se božanska vladareva usta udostoje osudjeti. - Megjutim, proslijedi Senecijon, Petronij je bio neograničeni gospodar Neronovih svečanosti. Ništa, po Neronovu mnijenju, ne bi bilo ukusno uregjeno, ako Petronij ne bi dao savjeta. —To je istina, na njegovu nesreću, odvrati gorko Tigelin; on je bio nevješt u osvajanju vladareva srca. Jer njemu ništa nije bilo velebno, prijatno i divno, nego ono, što bi se njemu svidjelo. On se je razmećao, da me natkriljuje u znanju naslade i Neron je neprestano izdizao njegove zasluge. To je bilo preveć; Petronija je moralo nestati. Dva su tome dana, bio je u Kumama, u Kampaniji sa nekoliko prijatelja. Opremao se, da dogje u Rim: ja sam ga iščikao. Dra­ goga su Petronija tužili, kao krivca neke urote, �Neronove žrtve. vladar mu odma naredi, da stoji daleko od grada. Neodlučan u dugomu izboru nade i straha, nespo­ soban živjeti daleko od Rima, znajući dobro, da uda­ ljen od dvora, ne može više ni malo upliva imati na Nerona i da je njegova sudbina predana na milost i nemilost neprijatelja, Petronij stade snovati o smrti. Megjutim nije htio nagliti ni nenadano život ostaviti; odluči mu izvore kap po kap izcrpsti. 'Гако, poslije no je žile otvorio, zatvori ih, pa ih opet otvori, a tricam se je zabavljao sa svojim pri­ jateljima, slušao njihove razgovore, ne o besmrtno­ sti duše ili o filisofskim načelima, nego o pokvare­ nim pjesmama i popjevkama. Nadari pogdjekoga roba, a druge kazni i stade za stol, pa se najede, zatim leže i zaspa, da mu smrt, premda nagla, bude izgledala kao naravna. Kad se probudi, opet žile otvori; krv mu poteče nanovo i on mirno izdahnu. Ja velim, dovrši Tigelin, da je bilo lijepoga načina i umjetnosti u takovoj svrhi. Oton se po drugi put nasmije ovom nesmilje­ nom pripovijedanju. Neki nejasni strah harao je uzvanike. Senecijon i Servilij, premda su odavno bili u vladarevoj milosti, nisu mogli sakriti nutarnjih osjećaja. Sami je Oton vedra lica i stalna pogleda slušao i nije blijedio. U njegovim se je očima neko čudnovato udivljenje prelijevalo. Njemu se je činilo, da je divno žrtva odigrala svoju posljednju ulogu. — Eto, reče on, kad je Tigelin dovršio, kako mora čovjek dobro uzgojen život ostavljati. Petro­ nij je dao izgled, koji će, nadam se, naći šljedbenika. — Ja sam tvoga mnijenja, odgovori Tigelin sa svojim zvjerskim posmjehom. — Radostan sam, Tigeline, da smo u ovoi. pred­ metu istih misli. Jest, Petronij je svoje poslove uvi­ jek ukusno opremao; ali u pošljednjem času sama je sebe natkrilio. Pravi mudrac mora iz života izla­ ziti, kao što izlazi uzvanik iza stola, gdje se je obi­ lato gostio. Oton je tako govorio s uvjerenjem i zanosom. On će jednoga dana, još u cvijetu svoga života, mjesto da se bori za posjed carstva, spokojno u po­ stelju leći i mirno spavati, a kad se probudi, rinuti će u se bodež s nekim strašnim nehajem. U duši ovih odrodnih Rimljana, bila je sasvim iitrnuta vjera u drugi život; njima su bile naslade cijelom ljud­ skom srećom. - Ja moram ipak nadodati, prihvati Tigelin. da Petronij nije bio na smrti okretan. — Sto dakle? upita Oton, zar on nije umro lijepo, sve divno proračunavši? Ja toga ne niječem, nego ostajem pri mome mnijenju. 47 - Možemo li znati, s kojih razloga? Dakako. U ostalom, što ću kazati, biti će brzo razglašeno: Petronij je uvrijedio cezara. - Vladar je, reče Servilij, bez sumnje požalio svoga staroga i duhovitoga dvorjanika? — Ti se varaš; Neron je htio, da on pogine. Nego, Petronij nije ništa namro cezaru; on nije slije­ dio pametni primjer tolikih drugih, kojim je vladar dopustio sa životom se rastati. Oni su ga, da iskažu duboko štovanje njegovoj blagosti, učinili baštinikom jednog dijela svoga imanja, onoga časa, kad su bili slobodni predusresti krvnički mač, oni su se poka­ zali opreznim; jer se je vladar u svojoj dobroti dostojao ostaviti njihovoj djeci ostatak imetka. Onoga časa, kada je Tigelin svoj govor dovršio, zvuk truba oglasi treći stol. Lice se je uzvanika, a osobito Veturija razvedrilo. Zbilja, ovaj je glas obe­ ćavao po izbor jelo, kao kitu večere. Nije ju se če­ kalo. Robovi se pojave sa ogromnom jesetrom, lo­ vorom okrunjenom i opruženom na velikom srebre­ nom pladnju. Nju su pratile morune iz Pesinonta, čančice iz Hija, kamenice iz lukrinskog jezera, svježa tunjevina iz Halcedonije i na brašnu i peče­ nom vinu othranjeni spuževi, po propisu, glasovitoga sladokusca Fulvija Herpina. Ova je pošljednja služba zapala silnu svotu. Ine su strane svijeta ne­ kako doprinijele, da ju se priredi; Tigelinovi su ih uzvanici, kraj sumornih misli, koje im pobudilo maloprvašnje pripovijedanje, dočekali pljeskanjem ruku. Svi do nebesa pohvališe izbor jela, njihovu spremu, njihov vještački razmještaj po srebrenom pladnju. Prefekat pretorija sa očitom hladnoćom primi ove jednodušne čestitke, taj je čovjek bio vičan često sličnih primati. Netom se uzvanici okusiše ovih krasnih i izabranih jela, robovi u cvijetu mladosti, obučeni na žensku, u tunike od tanke vu­ nene tkanine, izvezene sa biserjem, a stegnute sa grimiznim pojasom, primakoše se sa namirisanom glavom, pa stadoše svojim bijelim rukama neštedice nalijevati čaše, iskreće se s dragim kamenjem, kras­ nim vinom iz Krete i Cipra. Nalijevanje je učestalo; i Aulo Plaucij, kraj sve svoje opreznosti, umjere­ nosti i strogosti življenja, podleže općem veselju. Primoran odgovarati na nazdravice, koje su mu na­ pijali prisiljeno Tigelin i Servilij, na brzo oćuti, kako mu glava pada i požali, što je s pravoga puta skre­ nuo u ovom epikurejskom društvu. Gostovima rimskoga prefekta lijepo je ovo ime pristajalo, jer jedino njihovo zanimanje i njihove najživlje želje odnosile se na nasladu i na tjelesna uživanja i na življenje u nepristojnoj pokvari. Oni su svi bili od­ gojeni u takovoj razuzdanosti i u takovom sibari- �48 Br. 3. Serafinski Perivoj. — 1912. tišmu, da bi im najmanja neurednost ruku njihovih robova pobugjivala gagjenje. Sami su se sebi, da se tako reče, gadili i na zemlju prolijevali vino, što bi im u čašam ostajalo, poslije no su ga pili. Pa, pri svrhi gozbe, mozajični je pločnik dvorane pli­ vao i stapao svoju paretinu sa zadahom hrane i vrućim disanjem u zakutak zbijene vojske robova. Bilo je to, kazali smo, u puklo doba mjeseca srpnja. U trikliniju je bila nesnosna sparina, jer su svi pro­ zori bili zatvoreni i mnoštvo svijeća gorjelo. Nego, duhovita raskoš onoga vremena, predvigjala je te neugodnosti i izumjela sredstvo, kako da se ostrane. Na mig gospodarev bjelokosni se strop naglo otvori; divni ustroj, dok je uvodio vanjski zrak, od­ stranjivao je iz dvorane smradni zadah; zatim je s nekim novim djelovanjem pao nekakov oblak, iz koga se je miomirisna kiša proljela po čelu uzva nika. Ugodna svježina zamijeni nesnosljivu vrućinu, što je čas prvo vladala; uzvanici stadoše kliktali od udivljenja osim Otona, koji se nježno smiješio, bez da je odao ikakova začugjenja. — Vidiš, reći će mu 1 lgelin, mi se znademo oko­ ristiti s tvojim divnim izumom. — Cezaru treba pripisati s\ u zaslugu u ovome poslu. — Neka bude i cezaru i tebi, priuze Tigelm. Izmegju tebe i vladara ima neka plemenita takma u ukrasivanju naših gozba, u umnažt iju naših uži­ vanja i u uljepšavanju našega života. Tebi dakle i njemu naša vječna hvala! — Ti mi laskaš, Tigeline, odgovori nehajno Oton. - Ne, doduše; ja nisam zaboravio, e si ti na­ učio cezara, kako da namiriše tabane na nogama. — Ne protivim se; ali to nije oogzna što. — Ja se sjećam i onoga dana, kad sam se s to­ bom kod Nerona gostio u nedostiživom trikliniju nje­ gova dvora, pri svrhi gozbe naše su glave bile poIjevene dragocjenim miomirisim. - To su one ljubljene usluge, na koje nas je vladar priučio. Jest, bez sumnje; ali sutra dan bio je na tebi red. Cezar je bio tvojim uzvanikom sa više svojih pouzdanih službenika. Ništa nije nedostajalo uredbi gozbe. Mi smo te svi jednodušno proglasili kraljem lijepoga ukusa i otmenosti; ali, kakovo je bilo naše začugjenje, kad na tvoj znak, vidjesmo gdje sa svih strana bjelokosne i zlatne cijevi na vladara, na uzva­ nike, pa i na robove prosiplju onu maglovitu i mi­ risnu rosu! Mi ne možemo biti nego tvoji oponašatelji i tvoji našljednici. Aulo Plaucij za ovih više no djetinjastih razgo­ vora, izgledao je silno zlovoljan. Kraj dima vina i dobre hrane, što mu se je po malo dizao u moždane, bio je potpuno pri sebi i svrši sa nekoliko riječi pro­ svjedom proti neobuzdanom raskošju vremena. Ali Servilij Tusko, rekao bi, e je preuzeo ulogu u iza­ zivanju konzularca, neprestano odapinjući na nj ljute i otrovne strijele. Njega bi kađikad Tigelin zlobno podbadao, da se oštrica još dublje zabode u srce časnoga patricija. Opazivši, da se je ovaj po­ čeo grijati i da mu se malo hoće do srdžbe, prefekat mu reče: - Ne slušaj Servilija, blagorodni Plaucije: on je zloban na tvoga sina i zato večeras on se tebi nevinu osvećuje. — Zašto on može biti zloban na Marka? živo upita Plaucij; on je bogat, plemenit i on sjedi u se­ natu, a, što je još više, njega vladar ljubi. - Ja ću ti tajnu otkriti, primjenu Tigelin baca|ur licumjerski pogled na svoga oslobogjenika Herma. Marko, kaže se, snuje o ženidbi sa Aurelijom, kćeri Pudentovom. Naš prijatelj Servilij, sa svoje strane, silno bi se zadovoljio sa bogatim mira­ zom, koji je djevojci odregjen. Bogatstvo, što no bi Aurelija donijela u kuću svoga muža, sjaj bi joj uzveličao. Razumiješ li sada? dovrši opako Tigelin. - Izvrsno, odvrati Plaucij nešto zamišljen, nisam poznavao Servilijeve osnove. - Megjutim, doda prefekat pretorija, ono, što ćii ti kazati, još će te možda više uvjeriti, što se tiče Markovih nazora. Nisam Servilijev pouzdanik, jer, u ostalom, rek bi, da nije sklon upoznati nas sa svo­ jim nutarnjim osnovama. Kako mu drago bilo, ja mogu izjaviti, da će takov brak teško postići Ceza­ rovu privolu. Radi koga će mi razloga, zapita Servilij, od­ biti svoju privolu, kad bih se htio vjenčati sa Aurelijom? - Jer se drži, da su Pudent i njegova obitelj prožeti tugjinskim praznovjerjem, koje je nedavno rnegiu nas unešeno. Oni su primili kao goste ljude, koji su došli iz neke proklete židovske zemlje; oni su ih nevjerni učitelji zaveli. Zato, ja se usugjujem ustvrditi, da cezar neće nikada dopustiti, e mu se, da tako rečem, kućno čeljade, vjenča sa pristašom nove vjere. - Aurelij Pudent je krepostan čovjek, prekine Plaucij; a to mu ni naši pregji ne bi porekli. - Je li to, što se ti usugjuješ činiti, proti mojih riječi? srdito odvrati Tigelin; zar si me naumio u laž natjerat. - Ne, doduše, mirno odgovori Plaucij. Moja namjera nije ovdje nikoga vrijegjati, a tebe najmanje Tigeline, u času, kad si me častio s tvojim stolom; nego ja sasvim slobodno iznosim moje mišljenje o �Neronove žrtve. Pudentu; k tomu ću nadodati, da je ovaj senator moj prijatelj. Bio bili dakle kukavica, kad ga ne bih u obranu uzeo. — Aurelij Pudent, sa svoje strane, priuze Tigelin s nekom smjesom ogorčenosti i ruganja, Aurelij Pudent prijatelj je jedne slavne gospogje, koju ti po­ znaješ i koja se zove Pomponija Grecina. Ova je gospogja, ti znaš, digla glasine po Rimu, a to se ima zahvaliti naučim Pudentovih učenjaka. — Pomponija Grecina je, odvrati Plaucij, ple­ menita žena, ponos moje obitelji. — Megjutim, bila je nedavno pred cezarom tu­ žena, a on ju otposlao pred domaće sudište. — Ona je bila riješena s privolom svih članova moje obitelji, mi ju nismo našli u ničemu krivu, od­ govori snažno Plaucij. — Kako mu drago bilo, proslijedi Tigelin, in te opominjem na razboritost; ja svjetujem tebe i tvoje, da ne zlorabite vladarevu blagost. I aucij se muče nakloni; ali je sama sebe živo korio, što je primio poziv prefekta pretorija. On je bio čudnovato izgubljen posred ovih raskalašenika; on, koji još vjeruje u krepost i božju pravdu, nagra diteljicu dobrih djela, a osvetnicu zloće i nedjela. On se je spominjao čistoće svoje žene i tim mogao prkositi svakom sumnjičenju; spominjao se je i nevi­ nosti i čednosti svoga sina i zato je mnogo trpio, što je bio osugjen na slušanje takovih kleveta. Ti­ gelin svrši sa napadajem, prepunim mržnje na kršćane. — Prokleta šljedba, štono nam sa Istoka došla, reče on, već je prekovratila veliki broj pučanskih kuća; ona se je podlo obratila na naše robove i oni ju rado slušaju. Cezar ih je više u svojoj kući otkrio, oni su puni tugjinskog praznovjerja. Ja se ne bih čudio, kad bi bilo megju onima, što nas okru­ žuju, i pristaša i učitelja židovskih, jer se ovi stranci znadu svagdje s nekom osobitom vještinom uvlačiti. Žalosno je gledati, kako se Rimljani zaboraviše svoga plemenitog postanka, pa se bez stida združiše sa smrtnim neprijateljima naših drevnih predaja i našega bogoštovlja. Gozba se je nastavljala; robovi su iznova obila­ zili s vinom. Flabeliferi su, u mirtinu granju, mahali oko postelja sa lepezam paunova perja. Kad bi koji uzvanik klonuo, robovi bi preda nj stavili ga r um, silno namirisanu začinu, napravljenu sa tekućinom, štono teče iz usmrgjene ribe. Ova je stvar bila na­ mijenjena oživljivanju teka, koji bi se dugom gozbom gubio, i bugjenju želudačnih snaga. Ove sitnice, koje nam se danas čine nevjerojatnim megjutim su sasvim točne. Tacit, Suetonij i Juvenal, svi savre- 49 meni pisci dugih carskih pijanaka, vjerno ih pripo­ vijedaju. Vjerodostojnost se ovim spisateljima ne može poreći. Oni su u svojim spisima žigosali sra­ motno življenje, štono je ponizivalo čovječanstvo, strašnu pokvaru, u kojoj se je društvo bez spaso­ nosnoga križa, koji je bio s Kalvarije još vlažan s bo­ žanskom krvlju, u Rim donesen, kao u jazu sramote topilo. Kad je gozba svršila, glazbari se oglasiše; za tim Tigelin naredi, da ugju gladijatori, da pobude u uzvanicim posljednju radost. Ovi grozni ljudi ćutjeli su Dotrebu udisati oštri vonj krvi. Njihovo uživanje nije bilo potpuno, kad ne bi vidjeli koga nesretnika, gdje se bori u smrtnim trzavicam. Ali Aulo Plaucij, sjećajući se savjeta svoje plemenite žene, pokaza svoju zlovolju prama ovoj vrsti zabave. - Pa što? reče mu Hermes, odabrani Tigelinov oslobogjenik, ti stari borac, pa ti se bojiš gledati, kako se mačevi križaju! Herme, priuze dostojanstveno konzularac, kad bismo bili pred neprijateljim Rima, ja bih te naučio, kako se ničega ne bojim. Moji su dokazi od davnog vremena, pa neće uspjeti tebi, koji si se cio život hranio u velikaškim dvorovima, tebi ipak neće uspjeti, da me prikažeš kukavicom. Nego, ja pitam, čemu ovo beskorisno profjevanje krvi ljudske? Zar mi ne možemo jedan dan provesti, a da ne gledamo, kako se u divljem prizoru nesretnjaci megju sobom kolju! - Evo ti mišljenja ljudi, koji su otrag tri dana hotjeli u senatu, da slavlje slave nauci milosrgja, da preinače kaznen zakone i oslobode robove Pedanija Sekunda! odgovori bolno prefekat. — Ja sam odlučan u mome mišljenju, Tigeline, na to će, jako Plaucij. Otkako sam ga s visine bra­ nio, pa sve do danas ga ne bi opozvao. U sličnoj prigodi, izjavljujem, da bih jednako činio. Cezar nije bio uz tvoje mnijenje, doda Servilij. — Cezar je gospodar raditi i misliti, kako hoće; a ja, kad je pitanje glasovanja u senatu, ispitujem jedino moju savjest. Ja mislim, da svaki pošteni čovjek mora ovako raditi. Na te riječi grozni posmijeh zadrhta na Tigelinovim usnama. Njemu se nije činilo umjesno odgo­ varati. On opozva gladijatore na osjetljivo razoča­ ranje svih uzvanika. Napokon rob, koji je stao kraj klepsidre, upozori uzvanike na prolaženje vremena i na.primicanje dana. To je bio znak za odlazak. (Nastavit će se.) O ® 0 �50 A. L. Gančević, O. F. M.: Br. 3. — Serafinski Perivoj ■ ....... — = Savremeno Robinsonovo preda­ vanje o sv. Franji Asiškome. Gospodo!*) Mislim, da nema na svijetu onoga, koji ide za pravcem novog povjesnog proučavanja i ispitivanja, a da ne priznaje onu činjenicu, koja pred svačijim očima dandanas lebdi, naime, da se kroz ovo par posljednjih godina opaža zamjerili porast općenog zanimanja za život i rad Sv. Franje Asiškog. Ovo zanimanje ponajviše se pojavljuje u književničkim i akademskim krugovima. Književ­ nici i akademičari usredotočiše svoj rad najprije u proučavanju prvotnih isprava, što se tiču osobe sv. Franje i početaka redova, koje je isti Svetac utemeljio. Priznati će mi svatko, da nam sredo­ vječna vremena ne ostaviše izglednijeg životopisa sa brojnijim ispravama nego li je životopis asijicog Poverello-a. Na prvom mjestu nalazimo spise — barem nekoje — umbrijskcg domorolca. Iz ovih smo kadri najmjerodavnije podatke crpsti za oznaku zna­ čaja i važnosti Bernardonova sina, Nakon tih spisa susrećemo razne životopisce, koji su živovali sa našim Svecem sve do njegova zadnjeg ovozemnog časa. Bijografi Franjini bili su — smijem ustvrditi ljudi neporočna življenja kao što i ljudi željni ostaviti potomstvu vjernu sliku svjetskog Ubogara. Ljudska nesavršenost očitovana i kod ovakovih životopisaca umanjuje se sa ondašnjim do nas ne­ cjelovito doprlim — ljetopisima franjevačkog reda. Tim dobismo tri vrste najboljih Vieia, koja nam naj­ izdašnije pripomažu za točno karakterisanje djelat­ nosti i života sv. Franje. Nego, gospodo, čini mi se, da mi danas odosmo korak naprijed. Ispitivanje tih istom navedenih iz­ vora načinilo je u naše vrijeme potpunu prijepornu književnost. Odatle svatko, pa i ne bio posve — što *) Vrsni predavač i književnik Father Paschal Robinson poslao je piscu ovih redaka nekoje podatke iz svojega preda­ vanja, koje je držao na zamolbu corkičkih učenjaka u St. Anthony's Hall-Corc-u dne 12. studenoga prošle godine. Dakako da je pišući bio primoran zbog malena prostora u listu pokratiti i preudesiti svoje predavanje. O vrijednosti i zanimivosti predavanja irske novine sa zadovoljstvom su istaknule uspjeh predavačev. S naše strane biti će dovoljno ako samo napomenomo, da je Robinson jedan od najuvaženijih amerikanskih franciskologa. Svoju vrijednost i prednost pokazao je svojim dosad objelodanjenim djelima, kao: T h e W ritin g s of S t F r a n c is of A ssisi-Pp. XXXII. 208 (1906.); T he Go l d e n S a y i n g s o f B l e s s e d B r o t h e r Giles-Pp. LXIII + 140 (1907.); A I hor t I n t r o d u c t i o n to F r a n c i s c a n L i t e r a t u r e Pp. 55 (1907.) i T h e Li f e of Sa i n t Cl ai re-Pp. XLIll + 169 (1910.) O ovim dvama potonjim vrlo se laskavo izrazio i kri­ tičar naše dične »Hrvatske Straže«. 1912. no riječ — domaći sa zamršenim pitanjima i stručnjačkim nazivima, koje vidimo u pretraživanju prvih franjevačkih isprava, primoran je, da se upozna s tom najnovijom granom povjesne znanosti. Ali, časni prisutnici, izvinite, što ja u ovaj čas1) nijesam nakan o tom na dugo zboriti. Ipak da izmaknem vašoj možebitnoj upadici pri ovim riječima, sma­ tram dovoljnim dozvati vam u pamet svu onu lju­ baznu i gorljivu skrb, s kojom u naše doba potvrgjeni učenjaci, bez razlike vjere i narodnosti, pre­ tražuju i prebiru svaku i najmanju sitnicu, samo nek se odnosi na Franjin život. Povjesnoj znanosti na­ nijeli bi štetu, kad bi zanijekali takovu skrb i pri­ jašnjim vremenima. Zbilja priznati nam je, da je svaki viiek - počam od XIII. ostavio tragove bes­ primjerna zanosa za Poverello-vu osobu. Ali opet - istini u čast — moramo istaknuti, da je sadašnji pokret za proučavanje i ispitivanje Franjine djelat­ nosti potekao u ili oko godine 1894. U razmaku od 17 godina ovaj pokret tako je brzo napredovao i za­ hvatio tako znatne proporcije, e se može s punim pravom reći. franjevački pokret danas sačinjava po­ sebni odio povjesne stručne nauke. To se tim jače potkrepljiva, što se za promicanje te nauke u raznim pokrajinama s dana u dan osnivaju mnoga dru­ štva; otvaraju se serije čisto znanstvenih djela; iz­ daju se časopisi sa obilnim gradivom; nižu se ras­ prave i knjige; a brošire i članci sve to brojniji po­ staju. Dok smo, gospodo, pri tomu, moje je mnijenje, da je još prerano izreći ikakov sud vrhu dojakošnjeg uspjeha u pokretu franjevačke književnosti2), jer ako nas činjenice ne varaju — ovaj pokret sa svojim nepristranim i kritičnim nazorom obećava mnogo, što će najpovoljnije doprinijeti za što iskreniji oris sredovječnog reformatora. Svakako u opće se drži, da mi do današnjega dana još ništa nova ne prikučismo onomu, što je poznato i nekolicini marnih trud­ benika, koji nam životopise o sv. Franji otkriše u nečitljivim sredovječnim manuskriptima i premetnuše one na po zaboravljene knjige, što se najvećma bave sa franjevačkom literaturom. Iz ovoga, gospodo, kao da izbija suvislost na­ šega franjevačkog pokreta. Nipošto, dragi! Bilo bi skroz kratkovidno i nerazborito htjeti umanjiti važ­ nost zanosnog istraživanja i književnog rada na *) Kako u početnoj bilješci natuknusmo, ovo predavanje u hrvatskom ruhu u mnogočem je okrnjeno. Tako n. pr. učeni predavač na dugo je besjedio o glavnijim dogogjajima iz Svečeva žića kao i o markantnijim crtama njegova karaktera i utjecaja. 2) Pod imenom franjevačke književnosti dolaze svi oni književni sastavci, koji se bave sa ispiiivanjem i proučavanjem života i djelatnosti sv. Franje. I ako naziv nije baš pogogjen, ipak dandas mora se uzeti u smislu napomenutom. �Jedan prinos kulturnoj povjesti bos. Franjevaca. ovom polju kroz mali broj potonjih godina. Jer taj pokret nije nam samo iznio nekoliko važnih tekstova iz prve dobe spadajućih na početak franjevačkog re­ da, niti se je on odlikovao jedino u brižnom preizdavanju i prevagjanju svih - - ili blizu svih -- savremenih svjedočanstva, koja se tiču franjevačkog pred­ meta, nego taj pokret izazvao je — a i danas izazivlje — od najvrijednijih učenjaka najfinije kritične studije. Sigurno, gospodo, nije baš loša imovina franje­ vačke književnosti, ako se sjetimo, da je naš pokret proizveo mnogo lijepih teorija, da je on iznio na površinu razne manuskripte zatrpane u zaboravi, i da je isti ponovno objelodanio ona stara djela, koja nam donose najsvježijih podataka za savršeniju i toč­ niju povjest djelotvornog žica sv. Franje. Ovo po­ sljednje cijenim, da je nami upravo najpotrebnije. Stoga sa najvećom slobodom tvrdim, štovani sluša­ telji, da mi danas još nemamo pravo realnog životo­ pisa sv. Franje, i da je to još nenapisana knjiga koJ svih naroda. Donoseći Vam, gospodo, to na um, držim, da će biti dobro, ako navedem, da se život asiškog sv. Franje ne može odijeliti od vremena i zemlje, u ko­ joj je Svetac živio. Zato je prvi uvjet onima, koji se kane posvetiti temeljitom proučavanju njegova žića, da se ponajradije zaustave na ispitivanju Svečeve dobi i okoline. Svima nam je, cijenjeni poznato, da je sv. Franjo živio pošljednjih dvaju desetaka dvanestog vijeka i za prve četvrtine trinestog stoljeća. Takogjer nam je u uspomeni, da ono zadnjih dvadeset godina dvanestog vijeka sa ono prvih dvadeset i četeri godine trinestog sačinjava — kako to struč­ njaci prikazuju - najzapletenije poglavlje u sredo­ vječnoj povjesti, koje zahvaća periodu promjena i nemira. Koje povjesne zgode u ovoj perijodi igraju najzamršeniju ulogu, kazuje nam najbolje kritički obragjena povjest. Ova nam znade lijepo pripovije­ dati: o feudalnom sustavu kao i o zloporabama, koje je takav sustav prouzrokovao. Upravo u ovoj dobi prelazi granice pravičnosti borba njemačkog carstva proti rimskom papinstvu. Pošljedice, što su nužno slijedile iz križarskih vojna, započirnaju djelovati na duhove baš za vrijeme Svečeva življenja. U ovo doba pojavljuju se čudnovati duhovi, koji nastoje, da uspostave evangjeosku priprostitost po nazoru tako­ zvanih bonskih siromaha i njihovih nepoznatih sljed­ benika. Množenje gradova u početku XIII. vijeka privlačilo je piičane, da se otmu skromnom življenju zabitnih monaha i da se smiješaju svi zajedno po prljavim kućercima. Općinska lena nigdje se broj­ nija ne ukazuju kao u Umbriji, domovini sv. Franje. Sredovječno velelijeplje i raskošnost kod viših kru­ 51 gova, cvalo je i sada — možda kao nikada — uspo­ redo sa siromaštvom i gubom kod nižih slojeva. Su­ višno bi bilo nabrajati potanko sve one momente, koji se sa svojim posljedicama očituju za vrijeme Franjina živovanja. Ta dosta nam zlogubih uspome­ na donosi sami spomen sredovječnih viteških borba kao i onih famoznih pjesnika-trubadura! Sa ovim samim brojenjem raznovrsnih epizoda, hotio sam vam, gospodo, predočiti, o kakvom se ov­ dje poslu radi, dok se mi mislimo baviti sa preciz­ nim ispitivanjem žića sv. Franje asiškoga. Vrijeme nam u tom najbolju nadu pruža. Stoga, gospodo, ovo par gornjih stavaka mogu zaključiti sa jednom jedinom, a ta je, da čim više mi upoznavamo okoliš života sv. Franje, koji je na njega djelovao, tim bolje mi napredujemo u pojimanju Poverello-vih idejala i u prosugjivanju njegove veličine. Fra Eugen Matić ------- Jedan prinos kulturnoj povjesti bos. Franjevaca. Bosanski su Franjevci svini silama radili oko prosvjetljivanja sebi povjerenog naroda. 0 tom nema sumnje! Svaki se dan otkrivaju dokumenti, koji to bjelodano pokazuju. Evo jednoga! On nam detaljno iznosi mišljenje Franjevaca u predokupacijonom vremenu, a uz to sadržaje nacrt pravila za književno društvo, koje su mislili osnovati g. 1868. Zamisao se nije doduše ostvarila, ali time stvar ne gubi svoje vrijednosti: ako igdje može imati smisla latinska poslovica: sat est voluisse, može sigurno u ovom slučaju. Jer koji je glavni uzrok, da se dru­ štvo nije dalo na rad po zamišljenoj osnovi, na koju su pristali veoma uplivni Franjevci, a na čelu im sam apostolski vikar Vujičić? Dr. Jelenić s pravom drži osnutak slične institucije u Zagrebu svetojeronimskog društva1). Franjevci dakle nisu htjeli da čine konkurencije, e ne bi uništili i jedno i drugo poduzeće, do čega obično dolazi kod malih naroda, ako opstoje dva društva sa istim glavnini ciljem. Za to: dosta je da su htjeli. Takim svojim nastojanjem oni su dobro dokumentirali shvaćanje svoje kulturne misije. Ovom zgodom ne možemo, a da ne istakne­ mo, e bi društvo najljepše uplivisalo na kulturni raz­ vitak naše pokrajine Bosne, da se je ostvarilo. Jer društvu nije bio samo cilj okupiti bosanske književnike-Franjevce u jedno kolo, da bi tako bilo sposob') V. dr. Jelenić: Pokus književnoga društva u Bosni, g. 1868. S. Perivoj Br. 2. g. XXV. �52 Br. 3. — Serafinski Perivoj. no izvršavati svoju glavnu zadaću: publikaciju pučkih knjiga, nego takogjer dati prilike samim Fra­ njevcima, da se čim temeljitije naobraze, a uz to sku­ piti sve kulturne spomenike naše Bosne u jednom centrumu — da ih vrijeme i nemarnost ne unište. Prvo se vidi iz tačke, koja stavlja, da se osnuje — središnja knjižnica, a uregjuju samostanske knjižnice, a drugo iz stavke da se sabiru knjige, listine, nat­ pisi, novci, prstenje, prilike, kipovi, posugje itd. No nije potrebe, da dalje razvijam samo će to upasti u oči, kad se bude čitao predlog i nacrt, koji doslovno s nepromijenjenim pravopisom glasi ovako: »Od kako je postao naš red u Bosni, još odtada nalaze se tragovi u književnosti svakoga gotov pismenoga vieka, da se je po gdjekoji od redovnikah naših marljiviji za znanosti kojom bilo na tom polju rada pojavljivao, osobito od šestnaestoga vieka ima mo njihovih i ovećih djelah, koja su iz tminah tiskom spašena, a može se misliti, da su mnogo veća u tiem poginula. Tiem nam fali povjestnica va’jastinu sta­ rih. Malo s’ manjom dikom smjeli bi se i u našemu književnomu vieku iz djela našega slavnoga Šunjića i vriednoga Jukića takom klicom i a polju književno­ sti ponieti, nu ta se s’ gubitkom rečenih vrlih muževah i s’ nepogodom udesa pričepi i njihov1' početci ostadoše glas vapijući u pustinji. Tomu pak svemu osta vjekovita uspomena kod onih, koji će znati za­ sluge njekoč procieniti. Nego jurve kamo nas?; ja scienim da jako i kod kuće početne nauke štogod obilatije prifaćamo, i u inozemska učilišta puno razgranitijih naukah prilazimo, i tečaje umjetstvah dovrŠujemo, nego li su naši predci, a živemo u vieku, koji gotov i čobane na štivenje nuka i u poznanje 0 smenosti dovodi, ter iz svake struke čovječanskih družbah književnici niču, a u našoj nebogoj državi bi već ohladili dusi od ljubavi za znanostima, utrnula se iskra gorućnosti spram rodom, baš ni ćuha na tom polju kriepostnoga poslovanja, kano da nas je tama nevjetstva ili nehajstva obujala većma negoli naše u trudnoj prošlosti! Šteta je to za naš har, još veća za dobro ime, s kojim su naše stare zabilježili pisaoci inostrani u povjestnici, a najveći kvar i gubitak za našu budućnost, jer tko ne sije i ne niče mu, rusticus expectat dum defluat annis — ako čuješ inostrance, prigovaraju nam, kore nas, i malo ostaje, da nas jav­ nim putem niesu počeli osvadjati, mnijući da bi mi mnoga i mnoga mogli, ako ne sva ona što učeni do­ morodci u svojim otačbinam, u koja i nas tobože po izvršenju naukah brojiti imadu — činiti mogli, nu valja da mi njima prostimo, jer neznaju da mi, ako 1 jesmo učili, niesmo učenjaci, ako i jesmo rodoljubi i domorodci, da mi niesmo u onakoj ugodnoj srećom i načinima državi kao ini; ipak ima nješto zašto mi 1912 nikad oproštenja ni od njih, tako neizvjestno sudećih, niti od domaćih, kad se osvieste imati nećemo moći; reći hoće nam sluge bezkoristne bijaste, njivu gospodnju težiliste vrstno, i plodove daste š’ nje, a jedali i oko te blagosovljene njive nebijaše moguće još koju voćku po divjim stabalcima navrnuti i uploditi? Mučno će nam biti na ovo razlog dati; naši predci pokazaše, da mogoše, a mi istor da se prav­ damo nemogućnostju, osramotili bi se; radi toga vrieme je po čemu bi se i kod sadašnjosti u lice, i kod potomstva u nadi, sramu i priekoru ugeli, pričeti i izvan ogradah njive potezati se što je mo­ guće, i što nam snaga daje u dio krčevine zaraliti, i tiem bezukorne viesti naše naraštaju ostaviti, rekli biše bo, dasnio u svoje vrieme i priko izvršenja dužne zadužbine sjetili se osim hljebca svagda­ njega, još koju mrvu blage hrane nudjati stadu svo­ jemu, šte će mu srce užgati, ćut pitomiti i um kojom / iše iskricom žara prosvietljujućega žarnuti, a to je Poštovani Otci! knjiga književnost! Ona božja neizmjerne cijene blagodatnost, bez koje zna se očito niti sami Mojsia nije mogao prostnomu na­ rodu volje božje istine božanstvene priobćiti, niti isti neznabožački mudroznanci i zakonodavaoci svietini zakona predavati, a tako ni isti Spasitelj svieta svjetlosti nebeske za spasenje narodah po zemlji razglasiti; sve je knjigom bilo, knjiga je sliepim vidjenje, gluhim čuvenje podjelila, ona je odkrila neizmjerne svijeta širine, ona je upoznala medju se ljudska razsijana plemena, ona je stekla Ijudma i iz gore i iz vodah, ta je otvorila put svakomu svakuda, a svakom na pose da teče k’ svomu cilju i usrećenju - ta knjiga je i nas pastire puku našemu dala, i ono čim njih duhovno pitamo iz nje imademo, knji­ gom se uzdržaju i u podpunost dovode krieposti, i one koji njih djeluju pridaje vječnosti s dobrim spo­ minjanjem da su se te vrle duše za svoje dobi tru­ dile, da su put svoj blaženo putovale, i svomu iz­ voru brez duga blaženo odputovale. Braćo, ja niesam toj časti ni naukom ni dostojanstvom dora­ stao da bi smio i umje(o) ovoj družbi redovničkoj u tomu zadatku početnikom biti, ili u toj kakvo vriedno kolo povesti, nu usudio samo se na toliko da Vam na dobro počtikač budem, i to ne svojim, nego imenom Prisvietloga našega Pastira fra Paškala. kojino iz prirodne ljubavi spram nas svo­ jih pastirskih drugovah i stada svoga pozivlj(e) na njivu teženja književnoga u dičnu tu vršitbu, kojano će našemu bratstvu blagosivljanje zadobiti. — On dade svoju častnu rieč, a evo je ja vama dodajem da će k’ toj svrhi i novcem i svakim načinima po­ magati, a želi od nas da se najdemo u dobroj volji �Jedan prinos kulturnoj povjesti bos. Franjevaca. i skladnosti, ter da protražimo i proberemo izmedju nas, jednu kitu, jedan odbor Bratje, koja bi se od­ redila za početak i unapredjenje književnoga djelo­ vanja u Državi. Mi ovomu čestitu glasu našega Natpastira treba da se i dragovoljnim posluhom odzovemo, a kad ne bi tako učinili i s’ riešenjem pri­ stali, ostali bi prezreni i ukleti od Ijubiocah prosvietljenja. Držeći indi i poznajući da u našoj bratskoj državi ima srčanih knjige ljubiteljah, marljivih štiocah, i vještih pismenu sastavljanju, a drugi, koji ovim načinom niesu vriedni u kolo pristati, ali su vrući za podpore i pomoći ovako dobroj svrhi; za to ja bi se usudio pouzdati i u jedne i u druge toliko, da se mo­ žemo u Ime Božie upustiti u zdogovor, na koji način da zavedemo i osnujemo jedno malahno književnosto Družtvo, koje da baci zrno gorušice u pustu zemlju, i po tomu da ubrusimo i u djelovanje, čim bi ono izniklo i hlada dalo po vriemenu dušama za naukom čeznućim. Mi veliko štogod u istinu početi nem^ žemo, a još manje velika ploda obećavati, parvos parva decent, dosta će biti da ono blago nauke što imamo, i ono dobre volje, što pojtdini kod sebe goji, u jednu torbu saberemo, pak istiem na vidik izi­ šavši u starijim utinjami iskricu poživimo, a rnladjc s’ izgledom na usavršenje svojih darovah podjarimo. Početak od svakog rada trudan je, a ovaki osobito nezgodan; sredstvah slabo, učenjaka oskudnost, a ni vriemena obilnost ne godi, buduć smo svaki službom zvaničnom naprtjeni, ni zgode za viećanje, jerbo smo raštrkani; ali sve ove nezgode moći će se olahkotiti, ako se skladno riješimo i slatko posla latimo, dimidium facti qui bene cepit habebit — niesu ni drugi mahom se na krila digli pod oblake, nego pješke pogamzili fatajući se drva i kamena, kriepkoj volji, počinimo. Bog će dati pak će dobro uroditi, i naš zadatak može steći prijateljah pomoćnikah i tako okrilatiti, ter po vriemenu r o d u s l a d k i i d r a g i u h a r d o n i e t i . Hic labor, hoc opus! Parvi properemus et ampli, si patriae volumus, si nobis vivere čari!! — Kako pak da mognemo ovo blago djelo započeti valjati će: 53 a tako i sabjerači starinah, gdjegod se nalazili, da posluju i svoja djela Zboru Upravljajućern predaju. 3" Pomagači mogu biti svi koji novčanom podporom ili stalnom ili izvanrednom na korist i uzdržanje družtva pristati budu. 4“ Ako kada ovo družtvo u red dojde i ugled svoj dobije, neka se neuskrati ni inostranim književnicim i knjige prijateljima u naše kolo stupiti i u prilog našeg posla djelovati. 5WOdbor upravljajući imati će vlast članove odabirati, promjeniti, zakone iliti uprave sastavljati, članovima poslujućim književne predmete predlagati, njihove spise pretresati, ocienjivati, popravljati, lak o isto i pomagajućim kolikoću podpore odregjivati, inostranim, ako bi koji u družtvo stupio, po­ velje izdavati, dopisivanja držati, vrieme sastanka na viećanje opredjeljivati — dohodke i troškove upravljati i za sve štogod bude Družtva se ticalo na se odgovornost uzeti. 6U Ovi isti odbor kad bude odobren i uredjen u sporazumljenju * Prisvietlim G. Biskupom, Držav­ nikom i drugim otcima od Države, koji nebudu u ovom kolu, da odredi u jednomu od središnjih naših Samostanah, kao: u Gučogorskomu ili Fojničkomu pristojnu stanicu jednu, ili ako bi se moglo dvie, u kojoj da se smjesti osobna Družtvena Knjižnica, pridielci za stvarih drugih, koje budu družtvenom poslu potrebite prostor za viećanja, pisanja itd. U tomu mjestu da stanuje uviek jedan od oda­ branih viećnjikah, ili bilježnik za držati stvari u redu. T Ima se zavesti kassa, u tu polaže Prisv. G. Biskup fra Paškal grošah 5000. — Za njim nek po­ loži svaki član i upravljajući i poslujući a tako i pomagajući za prvi mah svaki koliko koji mogne, a poslie da se odredi svota godišbenoga stalna pri­ loga, s’ razlikom dokle je koji na župi i u Samostanu. Glavnica kase ako bi bila znatna, mogla bi se dati na tvrdo mjesto da plodi, sa zakonitom Kaniatom. 8° Odbora upravljajućega Članovi, a tako ako bude moguće — i glavniji od poslujućih da se I. sastanu u godini barem jedanred ako ne više na vie­ Probrati iz sve Države Redovničke koji su što ćanje u mjestu, koje jim bude za poslovanje odrejezgrovitie u književnosti upućeni, i u štivenju mar- gjeno, ili u koje drugo koje im predsjednik naznačiti ljiviji, pak iz ovih izabrati zbor upravljajući, Članove razlog imadne. U tomu sastanku svjetovati se o svemu što je potrebito za uzdržanje Družtva i što­ poslujuće i pomagajuće i tako: Г U zboru Upravljajućern da bude glava i pre- god se tuđe predloži i odredi, da se kako državnom sjednik Prisvietli Gosp. Biskup ili Državnik, jedan upraviteljstvu, tako i svakomu članu objavi. podpresjednik i jedan Bilježnik. Ovi da se bave 9° Svi članovi Družtva valja za sada da žrtvuju uredbom i upravom, Članovah koliko treba da im i trud i nastojanje za poštenje Države i ljubav roda, se dade. a ako bi Bog dao zavodu mogućan uspjeh, tada bi 2” Članovi poslujući biti će koji su vriedni pisati se moglo onim redovnicim koji izminivo oko posla bilo izvorna djela, bilo privode iz drugih jezikah, Družtvenoga budu trudili i plaća kojagod opredie- �54 Br. 3. — Serafinski Perivoj. — 1912. liti, kano n. pr. uredniku spisah, Bilježniku i pripisivačima... II. Rad cieloga u obće Družtva da bude: Г Brinuti se za promicanje knjige u puku, za tu svrhu u koliko novčana snaga dopustila, da se prištampava koja knjižica od onih, koje su u našem puku obljubljene, ili koje iznova, pak da se o jeftinu cienu razdavaju, i vrlo učećoj se djeci u vrieme ispi­ tah za uzdarje poklanjaju. 2° Da se knjižnice Samostanske u dobar red dovedu (a sva) ki član književni u svom području da na se uzme brigu. 3° Nabavljati knjige ako ne svekolike koje u na­ šemu jeziku izlaze na svietlost bilo latinicom, bilo ćirilicom, a ono barem koje su vriednije i koristnije po jedan iztisak za svaku knjižnicu Samostanah; ako se to nemoglo, da je Družtvo za svoju knjižnicu dužno znatnija djela pribavljati sva kolika, radi toga valja se sporazumjeti s Matičnim Družtvima, koja se nalaze odavna u Jugoslavenskom Narodu za iz­ davanje knjigah, ta su u Zagrebu, u Biogradu, u Zadru, Pešti, Novom Sadu i Ljut ijani. 4" Truditi se oko književne radnje, svaki Što po svojoj darovitosti unjeo, koji bude vriedan izvor­ na djelca, koji za privadjanja iz drugih jezikah, koji za sabjeranje narodnih pjesama! , pripovjedakah, poslovicah, pričanjah. — Odbor upravljajući da pred­ laže predmete radnje svakom koji zašto vješt se pokaže. 5° Kad ove spise i zbirke odbor pregleda i ocieni tada se proberu vriednije i koristnije vrste djelca, pak da se čine tiskati u jednoj svezei pod naslovom: » B o s a n s k a k n j i ž e v n o s t « od oo. Franjevc-.cah. A za knjigu bili bi predmeti kanoti: Pouke za puk duhovne i ćudoredne, istomačenje jasno i pro- sto članakah vjere, — jezgrovita i Iahka govorenja pastirska, naših izvrstnih govornikah, ćudoredne pripoviedke bilo pučke, bilo iz knjigah izvadjene — istomačenje stvarih narodnih po pravilima zdravoga razuma naravoslovacah, ukori i opomene svrhu hrdjavih običajah puka, kano pjanstva, lienosti i rasipnosti od kojih prirodjenih pomanjkanjah gube se; svjetovanja na družtvo trizmenosti i štedljivosti napućenja u težačtvu, stočarstvu i pčelarstvu početne crtice zemljopisne za upoznanje svieta — tako povjestnice obćenite, osobito mjestne iz pro­ šlosti i sadašnjosti — bilježbe dogadjajah u našoj otačbini, stanje puka, učilištah, Crkavah, godine, plo­ dine itd. 6° Nebi zgoreg bilo, kad osnaži kassa, da se odredi i uzdarje, kao nagrada za najbolje djelo u pogledu sadržaja i jezika. 7° Sabjerati starine, kano: a) knjige, listine, nadpise, novce, prstenje, prilike, kipove, posudje i ostalo, b) vrste rudah, spužalinah, okamenjenih stvarih, izvanrednih plodinah naravnih kostih itd. c) Biljah iliti travah od svake vrste iz svake pokra­ jine s’ korjenjem, s tabarikam, i cvietjem — koje sve da se u liep red ponamješćuju i učuvaju. Daljne odredbe u Skupštini, u Sarajevu, dne 17. Rujna 1868. Poslano iz Sarajeva na Lučindan godine 1868. Fra G. M a r t i ć. Taj dokumenat našao sam u knjižnici samo­ stana Gorice kod Lijevna. Poslan je pako »Mnogopoštovanom Ocu fra Lovri Karauli Članu III. Od­ bora Upravljajućega književnosti Bosanske«, a pi­ sala ga je nepoznata ruka. Martić je pako domet­ nuo datum, uz ono »Poslano iz Sarajeva«, sebe vla­ storučno potpisao — i stavio gore spomenutu adresu. LI S TAK. Mladohrvatstvo. Megju hrvatskim gjaštvom izbila je na površinu ideja »mladohrvatstva«. Za­ stupa ju ona skupina bivšeg starčevićanskog gjaštva, koja je za fuzije stranke prava sa. kršć. socijalima samostalno istupila kao odijeljena organiza­ cija na pravaškom programu. Glavni razlog toga »exodusa« bilo je, kao što sami rekoše, navodno klerikaliziranje stranke prava pristupom kršć. socijala. Pobijanje klerikalizma u pravaškim redovima jest raison d’ etre mladohrvat­ stva i u tom smjeru kreću se sve točke mladohrvatskog programa. Da je vjera privatna stvar svakog pojedinca, naučni smo slušati od socijalne demokracije, a ne od jedne grupe, !y na se razmeće pravim libera­ lizmom, dakle objektivnim posmatranjem svačijeg vjerskog uvjerenja. Princip Slobode savjesti mogu mladohrvatska gospoda sugerirati drugim konfesi­ jama, kojim to kanonske dispozicije dopušćaju, no za katolike ne može vrijediti, jer se diametralno protivi nauci katoličke Crkve, da je na Božjem auktoritetu osnovan infalibilitet rimskog Pape ob­ vezatna norma za sve pripadnike te Crkve u kon­ fesionalnim stvarima. Dakle pada taj glavni princip mladohrvatskog programa, »sloboda savjesti«. 1 ko se prema tome principu smatra dotle slobodnim, �Listak. taj se već ne može brojiti megju katolike, jer negira jednu od glavnih nauka kat. Crkve. A na to se svodi liberalizam mladohrvatstva. Tako je isto i princip »slobodnog kulturno-prosvjetnog naziranja u naučnim i kulturnim stvarima« u protimbi sa naukom kat. Crkve, koja u dispozici­ jama kanonskog prava od svakog katolika traži, da se i u j a v n o m i u privatnom djelovanju ravna pre­ ma normama kat. vjere. Ni u politici nije slobodnih ruku, jer ga i tamo prate načela katoličkog morala i prava. Za katolike ne smije vjera biti kaputom, kojim će se ogrnuti možda jedino, kad u izbore pogju. Napokon ne znamo, šta mladohrvatski program razumjeva pod sebi toli mrskim klerikalizmom, ko­ jem u 2. broju »Mlade Hrvatske« navješćuje naj­ žešću borbu. Ne tumače nam toga izraza, no na­ pokon nije ni nužno. Ta »Pokret« nas je sa osta­ lom braćom već dovoljno o tom podučio. Notorna je naime činjenica, da se napredna gospoda služe tim izrazom, kadgod na prekriven način hoće, da izvrgnu ruglu katoličku vjeru. Posta je pročitati nekoliko brojeva tih listova, da se o tom osjedočimo. To je značenje tako ustaljeno, da se danas pod »klerikalizmom« i ne razumijeva drugo, nego kršćan­ ski život. O nekoj suptilnoj distinkciji, iznešenoj sa strane nekih pravaša, prema kojoj se pod ime­ nom »klerikalizma« ima razumijevati nekompetentno presizanje svećenstva u svjetovne, osobito poli­ tične stvari, kod nas je apsurdno govoriti, kad znamo, da je upravo naše svećenstvo danas glavni nosioc pravaštva po svim hrv. zemljama. Baš sa strane pravaša nesmisao je i ludorija danas govo­ riti o najezdi i pobijanju klerikalizma (u tome smislu), kad se sve političke stranke otimaju za pomoć sve­ ćenstva, a pravaštvo i svoj opstanak u svim burnim vremenima zahvaljuje katoličkom svećenstvu. Bit će dakle nešto drugo, što gospoda razumi­ jevaju pod imenom »klerikalizma«, no zato ćemo se iz svih sila boriti proti takim idejama, pa ma ne znam odakle dolazile. Ne može nas zanijeti ni tobožnji pravaški pro­ gram mladohrvatstva, jer je poznato, da bez čvrste religijozne podloge nema pravog patriotizma. Ideju ovakoga mladohrvatstva ne možemo nazvati jedi­ nim prirodnim putem, kojim je našoj mladeži udariti. Svoj braći i svim pravim prijateljima našeg naroda preporučamo, da se ne dadnu zavarati. Zalog naše sretnije budućnosti vidimo jedino u krasnim organi­ zacijama našeg »hrv. kat. narodnog gjaštva«. Svaka druga struja, koja reflektira na našu mla­ dost, naći će u nama nepomirljive protivnike. — F. A. G. 55 Dominikanac ubijen pri kragji. »Jedne noći, dok je stražar bdio nad zaplijenjenim dobrim domini­ kanskog samostana u Portugalskoj, nenadano ugleda pred sobom noćnu avet, koja ga napade i s hitcem rani. Stražaru pogje za rukom, da toga nepoznatog gosta sa smrću sastavi. Pri razgledavanju usta­ novilo se je, da je to bio redovnik sv. Dominika. Koja je sreća tog nevoljnog Dominikanca na noćnu pustolovinu natjerala? Red je,posjedovao samo­ stan Barro, koga su revolucijonarci oduzeli. Lu­ kavi redovnici sve dragocjenosti, prvo nego su bili protjerani, u okolišu samostana zakopaše. Zako­ pano blago iznosilo je više od 5 milijuna kruna. Dominikanci su više puta pokušali, da dogju do tih milijuna, dok evo nije jedan njihov član na nečuven način životom platio.« Znate Ii, ko je ovu gatku izmislio? Framasunsko glasilo »Liegnitzer Tgbl.« br. 264. Šta je pak na stvari? Dominikanci u cijeloj Portugalskoj nemaju nego samo jedan jedini samostan, koga portugalska vlada nije mogla zaplijeniti, niti ga je zaplijenila, jer u njemu stanuju redovnici iz Trske, a samostan je pod protektoratom Engleske. Sve da je samo­ stan i imao blaga, nije ga trebalo zakopavati, niti ga noći s pogibelji života otkopavati. Čudimo se, kako ovu bajku nijesu prodale naše hrvatske novine: Sloboda, Novi List, Pokret pod gotov groš? Liberalcim je sviju dlaka laž u krv prešla! - O. P. Mladenačke organizacije u Dalmaciji. Jedna od najljepših točaka u programu kat. pokreta za Dalmaciju zaista su organizacije seoske, varoške i gragjanske mladeži. Tako se one brižno šire, da imaju i svoje uprav krasno uregjivano glasilo »Mla­ dost«, (urednik prof. Butković u Zadru). Na dnevnom je redu za diskusije na skupštinama »svećeničkih organizacija«, o njima još referirao na sastanku od 19. veljače vrsni dalm. organizator profesor fra Ante Cikojević upravitelj omladinskoga društva u Makarskoj. Tek su u početcima, a već ih ima do 30—40. Naravski da su gotovo uvijek svećenici za­ četnici i rukovoditelji ovih mlad. društava, a svrha im, da svojim članovima pribave solidnu i savremenu kršćansku naobrazbu u svemu, što se na njih može odnositi. Glavna su im sredstva: društvene sjednice, poučna predavanja, izleti, javne zabave, a gdje je zgodno i tjelovježbe. Da li ova omladinska društva pokazuju kakvu praktičnu korist? Da, i to veliku! Pisac se je ovih redaka više puta na svoje oči osvjedočio, kako je ova mladost poučena u kršćanski život i kako čisto �56 Вг. 3. — Serafinski Perivoj. — 1912. i bistro shvaća prilike Vremena, te korist hrvat, kat. pokreta. 1 starije ona umije sebi privući, a proslijedi li ovako, obilne će plodove brati kršna Dalmacija na religioznom, kulturnom i ekonomskom polju od ovakih omlad. organizacija. 1 svjetovno i redovno dušobrižništvo svojski se je zauzelo za propagiranje ove spasonosne ustanove, a dosada je najbolje uspjelo u makarskom primorju brigom i marom fra A. Cikojevića. Zaslužni ovaj otac za svoj okoliš već je osnovao i »savez hrvat. kat. omlad. društava«, a po svoj prilici, dojdućeg će ljeta sazvati i njihov kongres. Zivila, evala i na­ predovala ova omladinska društva, te se što više razgranala po svoj našoj široj domovini!! — L. B. VJESNIK. NAŠA DOMOVINA. Redodržavnik Mišić — mostarski biskup. Na 11. ožujka stigla je u franjevačko bogoslovno sjemenište u Sarajevu vesela vijest, da je redodržavnik bos. Franjevaca fra Alojzije Mišić imenovan rnostarskim biskupom. »Seraf. Perivoj« na prvim stranicama donosi imenovanoga biskupa klise i kratku ; grafiju, a ovdje originalno navještenje imenovanja, što mu ga je ministarstvo Onancija spremilo. »Presidium des K. u. k. Gemeinsamen FinanzMinisteriums in Angelegenheiten Bosniens und der Hercegovina Z. 365. Pr. B. Reverendissime D( Maiestati Suae Imperiali et Regiae A istolicae, _________ ± 1 ____* ______ О _____ __ vi conventionis cum Sancta Sede Apos*j ac_ ПBeatissimi Patris consensu, suprema resol tione die 14. februarii a. h. data Domination n Vestram Reverendissimam episeopum Mandetriensem On Mostar) benignissime nominare placuit. De quibus Dominationem Vestram Reverendissimam certiorem facio providendo simul, quo necessaria Suprema Praesentatio ad Sanctnm Sedem Apostolicam prosequatur. Praeconisatione dein secuta Dominationi Vestrae Reverendissimae notum facere non omittam, quid Maiestati Suae Imperiali et Regiae Apostolicae quoad locum et tempus iusiurandi a Dominatione Vestra Reverendissima praestandi statuere placuerit. Vindobonae, die 5. Martii 1912. Imperialis ac Regius minister financiarum communium: B i 1i n s k i.« Novoimenovani biskup dolazi u Sarajevo. Na 11. ožujka nalazio se je redodržavnik Mišić u službe­ nom poslu u franjevačkoj gimnaziji u Visokome. — Iza dobivene vijesti o imenovanju za mostarskoga biskupa, Mišić se je zaputio u Sarajevo. U Sarajevo su ga dopratili predsjednik visočke gimnazije fra Stjepo Ikić, direktor Markušić, te profesori oo.: Martinčević, Marković, Sarić, Cuturić, dr. prof. lkić, Ćubelić, Džaja i Cosić. a Na sarajevskoj je štaciji dočekan i pozdravljen od tajnika redodržave i predsjednika bogoslov, sjemeništa Ćorkovića, direktora bogoslovije Jelenića i prof. Ivandića. Sa štacije novoimenovani je biskup dopraćen u fijakerima u svoju rezidenciju. Pred bogoslovnim sjemeništem dočekan je od dra. Blaževića, o. Jakovljevića i bogoslova. Predsjednik »Jukića«, Tvić, zanosno je pozdravio novoga biskupa, zatim je . Jukić« iza urnebesnoga trokratnoga »Živio!« otpjevao »Ljubimo T e ...«. Rušenje crkve sv. Antuna u Sarajevu. Već golovo nedjelju dana visi oglas na vratima crkve sv. Antuna u Sarajevu, kojim se štovateljima sv. Antuna navješćuje, da će u petak dne 15. o. mj.j. biti u spom oM iif, » n i n rl- -г n n r lin rln ii cir in i menutoj sta~oj crkvi pošljednji sv. nčini. Poslije po­ dne spomenutoga dana iza put križa svečano će se prenijeti Presveto i kip sv. Antuna u proširenu kućnu kapelicu, a onda će se odmah iza toga početi s ru­ šenjem stare crkve i kopanjem temelja za novu. Prof. Perić o Franjevcima u carskome vijeću. Zagrebački »Neues Tagblatt« u svome broju od 25. veljače donosi govor, što ga je narodni zastupnik prof. Josip Virgil Perić držao o hrvatskome muzeju u Kninu i o dalmatinskim, te bosanskim i hercego­ vačkim Franjevcima. U raspravi o hrvatskome mu­ zeju u Kninu, hvali marni rad fra Alojzija Maruna. U daljnjoj raspravi o Franjevcima, ističe, da su oni po predaji došli u Dalmaciju još 1212., kada je vjetar sv. Franju putujućega iz Jakina u Egipat bacio u Dalmaciju. Polag historičkih izvora pak došli su u Dalmaciju iz Bosne, gdje su se još u vrijeme sv. Franje borili protiva patarena. U 15. stoljeću oni broje mnoge samostane izmegju Drine, Drave, Ja­ dranskoga mora i Bojane kod Skutarija. 1463. Mehmed II. ulazi s 150.000 vojnika u Bosnu, osvoji ju i 32 franjevačka samostana poruši. Ispred bjesnih Azijata narod bježi u gore, sakriva se u pećine, dok mu fra A. Zvijezdović ne isposlova slobodu vjere. U to se je vrijeme svjetovno svećenstvo za uvijeke razbjeglo, a Franjevci mu ostaše jedini dušobrižnici kroz 3 stoljeća, boreći se za egzistenciju i svoju �57 Vjesnik, i svoga naroda. To priznaje i Farbati, koji je 1620. obašao Ilirik. Oni se istakoše u Dalmaciji u ratu s Mlečanima protiv Turaka, kako to i papin legat 1708. priznaje. Ali ne samo, da se oni istakoše kao vojskovogje, nego i kao duhovni pastiri, te književ­ nici. Da to potkrijepi uz ostala citira dva Marmontova izvješća poslana Napoleonu, u kojima Napoleona nuka, da ili u ratu s Austrijom sebi privuče, jer inače, da ne će uspjeti. Suprot tome Franjevci ne bijahu uz Francusku, nego uz Austriju, kao što su kroz stoljeća bili. Kroz stoljeća su Franjevci mučeni za Austriju, a najnovija kruna toga njihova djelovanja jest osvojenje Bosne i Hercegovine. Obara se na dra. Hiptmaira, koji ih je onako nepra­ vedno napao u jednome znanstvenome i bogoslovnome časopisu, te pozivlje da se u buduće posvećuje više obzira naprama toliko zaslužnu redu. Novi šibenski biskup. Na 11. i 12. prošlo? mje­ seca bilo je svečano posvećenje i ustoličen] novog šibenskog biskupa presvj, Luke Panpafave. Presv biskup poznat je čitavoj Dalmaciji sa svoga oso­ bitoga rodoljublja, te apoštolskoga žara, a nada sve vesele mu se pristaše kat. pokreta, jer mu on pri­ pada još od njegova početka. Bilo sretno i blago­ slovljeno! Svečana akademija franjevačkih bogoslova u Makarskoj. Pišu nam odatle: Na l 1 veljače zbor franj. bogoslova »Milovan« iznenadio je naše gragjanstvo sa javnom koncertnom akademijom u čast N a š e G o s p e k u r d s k e . Nije to bila kakva obična zabava, nego se je zbor marno pobrinuo, da uz najraznovrsniju glazbu, pjevanje i deklamaciju, održi svojim gostim i dvije kratke konference. l Tz obljubljenog pomoćnog biskupa dra. Carića, gosp. po­ glavara i općinskog načelnika, prisustvovalo je aka­ demiji više i niže činovništvo, sokolaši, kot. omla­ dinsko društvo i veliki broj graejanstva. U I. dijelu fra Božo Milošević bogoslov III. teč. čitao je svoju raspravu: L u r d s k a o z d r a v l j e n j a i l i j e č ­ n i č k a z n a n o s t . Mladi konferencijer svakog je iznenadio i na koncu dobio silni aplauz, kao što i bogoslov I. teč. fra Bono Radonić, koji je u II. dijelu raspravljao o t r i u m f u kat . C r k v e : svi su proti Njoj, a Ona stoji nepomična, što joj dokaziva Bo­ žansku ustanovu. Deklamatori fra Franjo Alfonz Klarić I. teč. i fra Juro Božitković III. teč. pokazali su osobitu naravnost i uspjelu mimiku. Na izvan­ rednom uspjehu u glazbenom dijelu zahvaliti je vri­ jednom glazbeniku i suradniku »sv. Cecilije« fra Konradu Odaku III. teč. Na opću želju morao je opetovati neke partije na violinu, flautu i glasoviru. 1 pjesma »Laku noć« dvaput je ispjevana kao i na tamburicama komad »Savski valovi«. U pjevanju istakao se je mješćanin fra Gabro Žarnić I. tečaja i kolega mu fra Franjo Klarić: prvi tenor-solo, a drugi bas-solo. Izgleda kao da smo samo htjeli hvaliti, ali je tako bilo i svaka čast i priznanje nadobudnim članovim zbora »Milovan«. Na ovake poučne i za­ bavne akademije vrijedi poći kao i sa više kraja po­ trebno je, da se češće drže. »Bogoslovska Smotra«. Godište III. izlazit će i odsele u Zagrebu, četiri puta na godinu, a opseg biti će joj najmanje 6 do 7 araka u svakoj svesci. »B. S.« izdaje profesorski zbor bogoslovnoga fakulteta kr. sveučilišta Franje Josipa T. u Zagrebu uz sudjelo­ vanje ostalih prof. zborova bogoslovskih svjetovnih i redovnih, u Hrvatskoj, Slavoniji. Dalmaciji, Bos­ ni, Hercegovini i Istri, ter uz sudjelovanje dosadanjih mnogobrojnih suradnika. Po ovom sudeći bit će »B. S.« na visini svoje zadaće. Urednici »B. S.« jesu vrsne, prokušane na peru sile. sveučilišni pro­ fesori : đr. Josip P a z m a n i dr. Fran B a r a c, koji takogjer jamče, da će ovaj jedini bogoslovski na hrvatskom jeziku časopis biti dobro uregjivan. Za to preporučujemo i pozivamo dosadanje pretplatnike i one, koji se kane u buduće predbrojiti na »B. S.«, neka se izvole bezodvlačno pretplatiti, ili barem predbrojiti, da se uzmogne udariti naklada. Cijena »B. S. neznatna je, K 4 na godinu; bo­ goslovi i gjaci dobivaju jc za K 2, a za inozemstvo iznosi pretplata K 5 na godinu. — Pretplata neka se Šalje na: Upravu »Bogoslovne Smotre«, Zagreb, Kaptol 29. RIM. Skotova beatifikaciia. Franjev. general preč. fra Picifik Monza skoro je razaslao okružnicu na svu braću, u kojoj im megju inim javlja i to, da je Papa Pijo X. vrlo rado primio memorandum za što skorije proglašenje blaženim suptilnoga dra. bi. Ivana Den Skota i da je obećao takovo pospješenje, kako bi se ta stvar još ove godine svršila. S toga preč. general naregjuje, da se kroz svu godinu za što srećniji svršetak procesa svake subote moli iza otpjevanja: »T o t a p u I c li r a . . .« » Z d r a v o K r a ­ l j i ć e«, te savjetuje svećenicima, da subotom go­ vore zavjetne mise Bezgrješnoga Začeća. Nove reforme klera. U Rimu se sve ozbiljnije govori o novim reformama, što ih kani sv. Otac pro­ vesti u klerikalnome stališu uopće, a napose u svećeničkome. »Corriere della Sera«, kako »Egyhazi Kdzlony« javlja, prema vijestima dobivenim iz Va­ tikana tvrdi, da će se te reforme sadržavati u do­ kumentu »De vita et honestate Ciericorum«, što ga više godina sprema glasoviti jurista Gasparri. Bečka pak »Reichspost« u broju od 7. ožujka prema vijesti- �58 Br. 3. Serafinski Perivoj. ma dobivenim iz Rima priopćuje neke točke nove ustanove, koju bi Papa imao oko Uskrsa objelodaniti, a odnosila bi se na preustrojstvo bogoslovnih nauka i regjenje svećeničkih kandidata. Prema ovoj bi se ustanovi klerici za svećenike mogli rediti istom 28. godine. Bogoslovija bi trajala 6 godina. Prve bi se godine proučavala biblija, a drugih 5 godina druge struke. Koji bi klerik svoje nauke svršio prije 28. godine, redio bi se za gjakona, te bi kao gjakon pomagao koga župnika u funkcijama, koje ne traže svećeničkoga haraktera. Ovi bi dekret po vijestima iz Rima imao stupiti u krjepost 1913. NJEMAČKA. Glasoviti učenjak postao Franjevcem. Rašireni njemački list »Germania« donosi iz Breslave vrlo interesantnu vijest, a ta je: da je Franjevac Lamberto, koga je skoro kardinal Kopp redio, onaj isti glasoviti povjesničar i tajni vladin savjetnik dr Vilelm Schulte, bivši direktor kr katoličke gimnazije u Glatzu. On je kao povjesničar stekao velike zasluge za Šlesku. Kao učenjak upoznao je ništetnost ovoga svijeta, odrekao se njego’* h časti i lasti, te početkom 1909. stupio u franjevački red uzev ime fra Lamberto. Fra Lamberto Schulte broji 68 godina. ŠPANJOLSKA. Čuveni učenjak Casanova umro. Kako pošljednja »Ac t a O r d i n i s« donose na 8. siječnja umro je u Guadalajari čuveni učenjak Uabniel Casanova, redodržavnik redodržave sv. Grgura Velikoga na Filipinima. Ovaj glasoviti Franjevac rogjen je u Consaburonu, 18. ožujka 1860. od Petra Casanove 1912. i Julijane Amaro-e. U red su ga primili sadanji: kardinal toledski nadbiskup Aguirre i biskup fra Martin Garcia Alocer. 8 je godina iza novici­ jata učio filozofiju, filologiju, matematiku, fiziku i bogosloviju. U 24. godini postane lektorom u Manili i cenzor »casuum moralium parochorum«. 1886. postane profesorom filozofije i teologije u Passrani. Tu ga kardinal Monescillo, toledski nadbiskup ubroji megju doktore katoličkog sveučilišta. 1898. postane profesorom u centralnom kolegiju reda u Rimu, gdje je 4 godine predavao fundamentalnu dogmatiku i socijologiju. Povrativ se u Španjolsku postane prosinodalnim egsaminatorom više biskupija, a 1908. redodržavnikom spomenute redodržave' sv. Grgura Velikoga. Spisao je više djela u latinskome i španjolskome jeziku, koja se odnose na filozofiju, dogтпа^ 11\ socijologiju, povjest itd. Uza sve to Casanova J e • izvrstan govornik, te je za svoga živ )ta 0(^ ' а0 3700 propovjedi. 1ТД1 IIA ' * Kako talijanski katolici poštuju sv. Franju. Od 25.—30. rujna 1911. obdržavala se je u Asizu VI. socijalna nedjelja talijanskih organiziranih katolika. Časopis »L’O r i e n t e S e r a f i c o « donosi, »da je sve govore, koji su imali socijalni predmet, provejavao i prožimao duh franjevački«. Na večer dru­ gog dana g. De Simone držao je konferencu »Demo­ kratične organizacije i sv. Franjo«. Zadnjeg dana imali su trećoreci svoj kongres, gdje je bio i referat: » Tr e ć i Re d i P u č k o U j e d i n j e n j e K a t o ­ l i ka u I t al i j i «. Sastanak je svršio sa hodo­ čašćem na Svečev grob. KNJIŽEVNA SMOTRA. PRIKAZI I OCJENE. O. Petar Vlaiić: Malta ili Mljet? N a p i s a o dr. R u d o l f V i ­ me r, sveučilišni profesor. Zagreb 1911. Tisak hrv. kat. tiskovnog društva. Poznati biblicista, sadašnji rektor biblijskog za­ voda u Rimu, dr. L e o p o l d F o n c k , dok je još u Innsbrucku bio profesorom biblijskih znanosti, do­ taknuo se je jednom preko svojih predavanja pitanja, da ii je sv. Pavao bio na Malti ili na Mljetu. Odmah na početku tog predavanja istaknuo je Fonck, da ih imade, koji iz patriotskih razloga hoće po što po to, da dokažu, da je sv. Pavao bio na dalmatinskom Mljetu, pa je pridodao, da i ako je taj njihov patrio­ tizam pohvalan, nijesu pohvalni razlozi, koje oni iz­ nose u potvrdu svog mnijenja. Meni, rogjenom Dal­ matincu i to baš susjedu Mljeta, bilo je nekako ne­ ugodno čuti takovu izjavu iz ustiju uvaženog sveu­ čilišnog profesora i to pred onolikim brojem sluša­ telja raznih narodnosti — bilo nas je u prostranoj sveučilišnoj dvorani preko 200 : no kad je Fonck obrazložio svoju izjavu, u meni je svijest istine pre­ vladala nad patriotskim čuvstvom. U istinu dokazi, koje se obično iznosi u potvrdu mnijenja, da je sv. Pavao bio na našem Mljetu, rek bi na očigled, da uvjeravaju, ali pri dubljem promatranju u brzo se uvidi njihova nestalnost i netemeljitost, te je red pri­ znati, da zaostaju za dokazima, koje se iznosi u po­ tvrdu drugog mnijenja, naime, da je sv. Pavao bio na Malti. U zadnje doba izišle su kod nas dvije rasprave, �Književna smotra. koje se bave ovim pitanjem, a odgovor je jedne u opreci sa odgovorom druge. Prva je rasprava presvj. pomoćnog biskupa u Spljetu don Vi č e P a ­ lu n k a i to na talijanskom jeziku pod naslovom: Me l i t a de l n a u f r a g i o di S. P a o l o e Г i s o l a M e l e d a in P a l m a z i a. Spalato 1910. Tu se, kako već sam naslov kaže, dokazuje, da je sv. Pavao bio na našem Mljetu. Tome nasu­ prot objedanio je naš zaslužni sveuč. profesor u Za­ grebu dr. R u d o l f V i m e r, ponajprije u »Bog. Smotri« (br. 3. i 4. prošle god.), pa i napose otisnuo raspravu pod naslovom »Malta ili Mljet«, gdje doka­ zuje, da se je sv. Pavao iskrcao na Maltu, a nipošto na naš Mljet. Znatna je razlika megju dokazivanjem ove dvo­ jice naših pisaca. Presvj. Palunko dao se zanijeti od patriotskog čuvstva, pa se poslužio i takovim do­ kazima, koji su sumnjivi, n. pr. odmah na početku zabacujuć puno običnije čitanje eupaxuXu>v sjeveroistočnjak«, a prihvativši veoma rijetko čitanje еирохлиXu)v, što on tumači: scirocco — južnjak; ili do­ kazima, koji se moraju prije dokazati, n. pr. da na Malti nije nikada bilo zmija otrovnica (str. 37. i d.) ili opet dokazima, koji ništa ne dokazuju, n. pr. što se je sv. Pavao grijao pri ognju, zaključuje presvj. Palunko, da je to moralo biti na našem Mljetu, a nipošto na Malti, jer na Malti, da nema svrhom li­ stopada ili početkom studenoga zime (str. 37.). Sta­ vimo, i da nije bilo zime, svejedno ljudi mokri morali su se naime putnici, kad se lagja nasukala, baciti u more i do kraja preplivati, — potrebovali su vatre da se ogriju i osuše bila zima ili ne. bilo na Mljetu ili na Malti ili gdje mu drago. Druga, naime Vimerova rasprava, odaje objek­ tivnog istraživaoca istine, koji je pomnjivo i svestra­ no proučio svaku okolnost ovog pitanja, a dokaze protivnika podvrgao savjesnoj kritici. Vimer se nije zadovoljio sa jednim ili drugim dokazom, nego ih iznosi na izobil i to jakih temeljnih dokaza, protiv kojih malo se što stvarna može iznijeti. I da nema drugih dokaza, već onaj prvi, što ga Vimer na po­ četku svoje rasprave spominje i o njemu od str. 5. do 13. razlaže, naime, koji je vjetar gonio lagju na kojoj je bio sv. Pavao, već sami taj dokaz dostatan je, da stavi u sumnju, pače do pokaže naprosto uza­ ludnim svako dokazivanje, da se je sv. Pavao is­ krcao na naš Mljet. Jer, ako je u istinu duvao £'jpaxuXo)v — sjeverozapadnjak, — a to je više nego vjerojatno tad je izvan svake sumnje, da lagja nije mogla zabasati na dalmatinski Mljet. Zanimivo je, kako dr. Vimer usporegjuje na str. 12. kazivanje pisca Djela Apoštolskih, sa kazivanjem dvojice pro­ kušanih engleskih kapetana, odnosno na put, koji je 59 lagja prevalila, tako da bi se kazivanje te dvojice kapetana potpunoma slagalo sa kazivanjem sv. Luke, u pretpostavci, da je lagja prispjela na Maltu. U opće cijela Vimerova rasprava odlikuje se te­ meljitošću, pisana je lijepim jezikom, lakim stilom, razumljivim razlaganjem: odlike, koje rese sva Vi­ merova pisana djela. Preporučujemo od srca svakom stručnjaku ovu krasnu raspravu, a željeti je, da veleučeni pisac obradi, onako lijepo, kako on znade, još koje biblij­ sko pitanje i time pripomogne našu dosta mršavu bogoslovsku književnost. Herbert Vaughan: Der junge Priester, Konferenzen iiber das apostolisehe Leben. Njemački pri­ redio dr. Mathias liohler. Drugo izdanje. (Str. 345 XII.) Iskreno priznajemo: Otkako su »Ka­ toličkom Listu« prestali krasni članci o životu mla­ dog svećenika »Mlado vino«, »Neobragjene njive« itd., nismo ljepše knjige za mlagje svećenike čitali, nego što je ova. Sijedi kardinal engleski govori u njoj zjenici oka svoga, mlagjem svećenstvu svome, za koje je i cijeli život radio. Kao što sam kaže, nije mu bila namjera pisati za one, koji se još u seminaru nalaze, niti za već osjedjele pastire duša; pozornost svoju svratio je na one svećenike, koji se još nalaze u pogibelji punom prelaznom stadiju iza regjenja, kod kojih duh i harakter nisu još uzeli stalnog oblika, ni čvrstog pravca. U devetnaest konferencija nakrcano je nepro­ cjenjivo blago za svakog, a osobito mlagjeg sveće­ nika. Počima sa svećenikom kao »drugim Hristom, te govori o svetosti svećeničkog života. L krasnim člancima nastavlja o odnošaju njegovu prama Bogu, sebi i bližnjemu. Jedre konferencije o »apostolskom duhu«, o »apostolskom djelovanju«, o »svećeniku u raznim prigodama života« u ovo razvratno doba općeg meteža na dušu mladog svećenika kao blagi melem. To je najljepša baština, koju taj dobri pastir na koncu života svoga ostavlja djeci svojoj. Dr. liohler priredio je to djelo vrlo zgodno za svećen­ stvo, a vrijedna ga je Herderova knjižara u lijepom ruhu izdala na svijet. Nijedan mladi svećenik ne bi smio bez nje biti. Naručuje se: Merder, Freiburg im Breisgati, ili Wien, I., Wollzeile 33. Broširana stoji K 2.88, a u platnenom uvezu K 3.84. - (). A. G. Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Na­ pisao Vojislav Hranić. Preštampano iz »Hrvatske Zajednice«. Cijena 1 K, za seljake^ 50 lielera. Sa­ rajevo, 1911. 4°, str. 56. U zadnje vrijeme pisalo se je kod nas, a još �Br. 3. — Serafinski Perivoj. 1912. 60 više kod Srba o agrarnom pitanju u Bosni i Herce­ govini. Većina pisaca, koji su o ovomu pisali, kako se iz njihovih radnja vidi, bili su slabo upućeni u naše agrarne odnošaje. Drugi su opet pisali u prilog zemljovlasnika, a protiv kmetova i obratno. Mnogo su objektivnije radnje, što ih napisaše o ovom pi­ tanju neki stranci1). Djelo našeg Hranića jest jedno od najuspjelijih djela, što su do sad ugledala svjetlo, a bave se ovim pitanjem. On kao dobar poznavalac bosanske pro­ šlosti, kao sin seljačkih roditelja i kao svećenik, koji uvijek ima posla sa seljacima, proučio je posve do­ bro agrarne prilike u našoj domovini, i onda nam to obradio posve temeljito s historijskog i pravnog gledišta. Hranić počinje ovu brošuru sa tumačenjem rije­ či »kmet«, a onda govori o kmetstvu prije i poslije kobne 1463. godine, a onda o najzanimljivijem pita­ nju u cijelomu kmetovskomu pitanju Bosn*r otkit,.. toliki kršćanski kmetovi u Bosni. Na ovo jc pitanje odgovorio pisac držeći se strogo faktičnih podata­ ka. Dalje slijede članci c ukmećivanju kršćanskih zemljišta i kolonizaciji Bosne posli e kosovske bitke 1389. i za dobe otomanske vlade, te o nesregjenosti kmetovskih odnošaja za turske vade i o pokušanim reformama u turskoj državi. Brošuru završuje član­ cima, koji govore o kmetovskom pitanju »oslije 1878. godine. U zadnjem članku (»Na koji način, da se riješi agrarno pitanje u Bosni?«), koji je pisac obra­ dio uprav prema onoj: »i vuk Su, i ovca čitava«, iznio je vrlo lijep i podesan način, kako bi se imalo riješiti pitanje. Pri izragjivanju ove brošure služio se je autor sa vrlo malo priznatih djela, te da nije inače u stvari bio upućen, bilo bi djelo male vrijednosti. I ovako ne možemo mu oprostiti, što nije rabio pomenuto djelo dra. K. Kadleca i njegove članke u »Oesterreichisches Staatsw6rterbuch«r-u, te djelo St. Novakovića »Glasnik zem. muzeja« i t. d. Ovo djelo našeg Vojislava najtoplije preporučamo svakom, ko se za kmetovsko pitanje iole interesuje. — H. K. Jesu li naprednjaci-demokrati bezvjerci? Jedna senzacijonalna rasprava u Vrlici 5. rujna 1911. — Mislite da nisu? Izvolite samo pogledati ovu foto­ grafiju, koju im je izradio kotarski sud u Vrlici, a dobri ljudi reproducirali u tisuće primjeraka. Zanimivo je zbilja, kako su se ta »nevina janjad« mogla dotle »zaboraviti«, pa o Isusu pisati kao o najgorem lopovu, a našoj dragoj Gospi, kao o kakovoj blud­ nici. Ide, da budemo tako uslužni, pa da po cijeloj Bosni raširimo tu njihovu fotografiju, za slučaj kad nas gosp. Lorković ili koji od slične gospode izvole posjetiti, - da ih odmah po fotografiji prepoznamo. Ta se zanimiva brošurica dobiva: 1. Kod Sjemenišne knjižare u Spljetu, 2. Kod »Hrvatske Rije­ či« u Šibeniku, 3. Kod O. Mije Kotoraša, župnika u Otoku kod Sinja (Dalmacija). — Cijena 15 helera. Primili smo na prikaz i ocjenu. Povjest Bosne od najstarijih vremena do pro­ pasti kraljestva. Sastavio dr. Milan Prelog. Sarajev Naklada J. Studničke i Druga. Dobiva se kod J. Studničke i Dr. Sarajevo. Cijena K 1.50. Marinko Lacković, Dojmovi s istoka. Djakovo, 1912. Vlastita naklada. Dobiva se kod Marinka Lackovića prebendara stolne crkve u Djakovu ili u biskupskoj tiskari u Djakovu. Broširano K l — po­ štom 10 helera više. Katehetična obućna i uzgojna metodika za bogoslovske i učiteljske škole napisao prof. Ferdo Heffler. Cijena K 2. U Zagrebu, 1912. Naklada ka­ tehetske knjižnice. Anieitung zur IZrteilung des ErstkomunikantenUnterrichtes von dr. Jakob Schmitt Pralat und Domkapitular zu Freiburg im Breisgau, zwolfte Auflage mit Approbation des hochw. Herrn Erzbischofs von Freiburg. Freiburg im Breisgau. 1911. Dobiva se : Herdersche Verlagshandlung, Freiburg im Breis­ gau — Wien. K 3.60; u platno uvezano K 4.80. Alban Stolz, Predigten. Dritter Band Fest- und Gelegenheitspredigten K 5.52; u platno uvezano K 6.72. Dobiva se u: Herdersche Verlagshandlung, Freiburg im Breisgau — Wien. ■ Josip Milaković, Jedan naš prosvjetni jubilej. (Sarajevska učiteljska škola na književnom polju.) Sarajevo. Zemaljska štamparija, 1912. Mala Biblijska Povjest satroga i novoga zavjeta za niže razrede katoličkih učiona. Sa 46 slika. Nje­ mački napisao dr. F. J. Knecht, preveo Vladimir Bakotić, svećenik. Izdala knjižara Herder, Feiburg ') A. Karsznievicz, Das bauerliche Recht in Bosnien und der Hercegovina, D. Tuzla, 1909.; K. Kadlec, Agrarni pravo v im Breisgau — Wien I., VVohlzeile 33. Uvezana stoji 44 helera. Bosne a Hercegovine, Praha, 1903. ,Serafinski Perivoj" izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, - za gjake, trećoredce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urednik: dr. o Jnlijan Jelenić. Tiskara Vogler i drugovi u Sarajevu. �Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničko društvo). = Uplaćena dionička glavnica 2.000.000 kruna, Centrala u Sarajevu. Podružnice: Mostar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne knjižice te ukamaćuje iste uz 4 Vt®/* čistih. Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijed­ nosne papire i kupone. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Pohranjuje svakovrsne depozite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inounstv*. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise, valute. Zai ia o n alog svv drag — Privi ^ocijrnosti kao: ostalo. 1ka banka L, . svakoga! novi Da uzmogne štediti sa uspj Privilegovana zemaljska ban^a za srebro, zlato fim' . ^ itelm ora često ići u banku. 'mi nabavila je zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremlje­ sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz nim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati uplatu od 6 kruna (trošak kutije), koji se ulo­ kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pak knji­ žak vraća, kad se kutija opet preda zavodu. žica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici sobođno Te kutije može svaki ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. lste su zaključane, raspolagati. i napose uregjene za kovani i papirni novac, te Ovaj se način štednje prema tome osniva je vagjenje i ispadanje novca zapriječeno pa­ na principu, da se jednom spremljena uštedtentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje nja ne može opet olako dignuti, nego se uSS kroz prostrani otvor I 1. dočim se papirni mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a Bosnu! Hercegovinu banka prima kao štedovni ulogna ukamaćenje novac savije i utura kroz šupijinu tivnoj strani. i najmanji iznos. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom Ovaj način štednje osobito je podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede času, ali svakako svakoga ili svako dva mje­ samo u malim svotama, napose za obrtnike i seca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa za razne društvene, osiguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd. kao i za osobe, koje stanuju u udaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću, da unapredi smisao za štednje i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz go­ dinu dana 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za 10 godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u Kutiju neće nikomu uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu u glavnici, koju će tako postići. Da se dobije takova kutija, dosta je doći u banku i javiti adresu ili pisati. �UTEMELJENA GODINE 1882. UTEMELJENA GODINE 18M . Tiskara i litografija » Vogler i dr., Sarajevo Telefon broj 113. (Komanditno društvo) Ćemaluša ulici 172. ^~4«!M i Hercegovini Preporučuje molitvenika, pcs, poslova, što ukusnom Moderno uregjena djela, brošura, kao i svih asjecaju sa ije cijene. knjigovežnica, izragjuje sve vrsti uveza za knjižnice, velečastne župne urede, škole i privatna poduzeća. — Uvezi obavljaju se po naručbi: u papini, platnu i koži. Vanjske погаае obavljale se brzo I tofno. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b421e0d85ede396a0ce6214ab6ae3b7.pdf af820ad6264bb00991d0e0bed114c110 PDF Text Text SERAFINSRl PERlV' LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 4. SARAJEVO, 15. TRAVNJA 1912. GOD. XXVI. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu uvela je v. novi način Štednje podesan za svakoga! Da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često ići u banku. P rivileg ov an a zem aljska banka za Bosnu i Hercegovinu nabavila je zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremlje­ sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz nim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati uplatu od 6 kruna (trošak kutije), koji se ulo­ ka ulog u uložnu knjižicu. Ta se pak knji­ žak vraća, kad se kutija opet preda zavodu. žica uručuje vlasniku, koji može po .om sa Te kutije može svaki ponijeti kuć', da svotama, koje su iskazane u knjižici sobodno ima u svako doba pri ruci.' Iste ~u zaključa raspolagati. i napose uregjene za kovani i .pirni novsr. Ovaj. se način štednje prema tome osniva je vagjenje i ispadanje novca zapriječen pa­ n . p incipu, da se jednom spremljena uštedtentiranom spravom. Kovani se novac i acuje nja ne može opet olako dignuti, ..ego se kroz prostrani otvor |___ Ј, dočim se >apirni mira donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a novac savije i utura kroz šupijinu C a p 'anka p !ma kao štedovni ulogna ukamaćenje tivnoj strani. i najmanji iznos. Kad se kutija napuni ili pri i jodnom vaj i ačin štednje osobito je podesan za času, ali svakako svakoga ili svako l « mje­ osobe akog staleža, koje mogu da Štede siur : ;а!кп napoce za obrtnike i seca donese se u banku ili na ’ uat gdje banka nema podružnice, na odregr" mjest radnikf ; za domaćice i u uzgojnom smislu za itur.uc đ u i u s tvene, ucuc, u s i g u i .у в ј г t , dobrotvorne u djecu; za stolna udruženja i cMriranič prin oa i a razne osiguravajuće, i pobožne svrhe itd. kao i za osobe, koje stanujr < rdalienim mjestima, te n° mogu svaki u teg ni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću, da tedl smisao za štednje i d?. uštednje, koje ко cuće leže u ormaru privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na +aj i ačin postati stotine ko dnevno san. - heiera stavi u kutiju, zaštediće kroz go­ dinu dana 75 kruna, za pet godinaT’ks.4 Л k-una, a za 10 godina oko 900 krun to se u malome stavi u kutiju neće nikomu uzmanjkati, dočim će s_ BVak iznenaditi i poradovati uspjeR gV'nici, koju će tako postići. Da se dobije takova kutija, osta ie doći u banku i javiti adresu ili pisati, :■ PoliužBica i Ssiajm . Podružnice u Spljetu, Trsta, Celovcu, Gorici Ttfelje, Dionička glavnica K 8,000.000. ■■Pričuve preko K 900.000. Prima uloge na štednju na uložne knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih sa bez ikakvih poreza i odbitaka. 4 1|2°! o čisto Kupuje i prodaje sve vrste p apira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovan og i papirnog novca. 0 svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja € Л �yt ш m ц u ш Ш v-je> to?* -A - ^0'„ lolrcO;. ч<-4> ш A N TU N H U B E R , B ru n e c k , T ir o l dekoratorni slikar i pozlaćivač. Atelier za crkveno slikanje. шшт Ж ш i IH ™ PREPORUČUJEM SE VELEČASNOM SVEĆENSTVU ZA SUKANJE CRKAVA U SVAKOM ŠTILU I IZVEDENJU UZ UMJERENU CIJENU. ISTO SE PREPORUČUJEM ZA GRADNJU I POPRAVLJANJE OLTARA, KRIŽNIH PUTEVA I T. D. --------SA NACRTIMA I CIJENOM PRIPRAVAN SAM ODMAH POSLUŽITI.--------. . ----- = Rrvniavna adrpsa- HIIRFI? RPITNFPK- ТИ?П1. m 'Л 0 n e, 'S•:: C' *£ £: a &У ®@£■ ~""^'V’&* £5Ш?. i ■ : u. St/ (Jlrich, u Tircl, kraljevske umjetničke aka­ demije počasni čla 4agjen više puta, a dvaput i na i veleč. p. n, kleru: oltare, tspovjedaonice, ki□ M t b e t l e m s k e stalice i svjetkim izložbama pi * acr ti л m svi vlastiti! Ns :: olvaju tH i se b 1 ovim narudčbama na nju se upravno obraća! Nemojte kupovati crkvenoga odijela dok se nijeste osvjedočili o izvrnosti i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, baldakina, zastava = crkvenoga rublja i kovne robe, što ju pi odaje — ■. J o s eOLOMUC, f NMORAVSKA. eškudla Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijenici i proračuni badava! Radi velikog prometa kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li u konkurrentih tvrtkih ! Siromašne crkve dobivaju znatan popust. Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nad— biskupa Štadlera i preč. g. Andrij Predmerskoga. — м. HEFERER - ud. i Sin.- Za odmah prodati stoje jedne nove orgulje po pneumatičnom sustavu sa 16 registara, 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara, koja je izložena u trgovačkom muzeumu u Zagrebu. Osim toga preporuča se potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom :: :: :: :: �serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 4 SARAJEVO, 15. TRAVNJA 1912. 0 . P e ta r V lašić, D ub rovnik: Dvije okolnosti snuća. Isusovoga Uskr­ Napadaji moderne kritike. Isusovo uskrsnuće bilo je u svako doba izvrg­ nuto žestokim napadajima protivnika kršćanstva. Ti napadaji sasvim su shvatljivi. Uskrsno čudo je­ dan je od najjačih dokaza istinitosti kršćanstva i kad bi se dokazalo lažnim uskrsnuće Isusovo uza­ ludna bi bila vjera naša, kako to ističe prvi kršćan­ ski apologeta sv. Pavao (I. Kor. XV. 17.). Zato nije nikakovo čudo, što protivnici kršćanstva nastoje na sve moguće načine kako da oslabe apologetičnu vri­ jednost ovog dogagjaja prikazujuč isti dogagjaj ne­ istinitim ili ga tumačeći posve naravski. Moderni kri­ tičari — najnoviji protivnici kršćanstva - ne napa­ daju ipak odjednom sav uskrsni Jogogjaj, nego se postepeno obaraju na pojedine okolnosti ovoga ve­ likog čuda, krivo ih tumačeći i prikazujuć ih u protusovlju sa cijelim dogogjajem. Oni misle, da će na taj način uspješnije dokazati neistinitost Isusovog uskrsnuća, jer je lakše otkriti megju pojedinim okol­ nostima uskrsnog dogagjaja, kako nam ga Evangjeliste prikazuju, bar prividno nesuglasje, nego Ii od­ jednom dokazati lažnim cio dogogjaj. A kad bi im uspjelo, da dokažu samo jednu okolnost neistinitom, imali bi u ruci jaki dokaz, da stave u sumnju, pače da i zaniječu istinitost čitave uskrsne vijesti. Dvije su osobito okolnosti uskrsnog čuda, s ko­ jima u novije doba raspravljaju moderni kritičari, okolnost t r e ć e g d a n a i p r a z n o g g r o b a . Tu­ mačeći na svoj način i jednu i drugu okolnost naglasuju moderni kritičari, da temeljito proučavanje tih dviju okolnosti dovodi do zaključka, da je uskrsna vijest neistinita i da ne može biti govora o kakovom uskrsnom čudu. Kojim pravom to oni naglasuju ra­ zabrat će cijenjeni čitatelji iz ove kratke rasprave. 1. »Treći dan«. Da je Gospodin naš Isukrst treći dan uskrsnuo od mrtvih članak je naše vjere, koji katolik izrazuje u apostolskom vjerovanju, kad ispovjeda: »Vjeru­ g o d . x x v i. jem -------i u Isusa Hrista, Gospodina našega, koji — u s k r s n u t r e ć i d a n od m r t v i h«. Ta okolnost »trećeg dana«, jasno se razabire iz čitavog kaziva­ nja uskrsnog dogagjaja kod sve četvorice Evangjelista, a očito ju je naglasio i sveti Pavao u I. poslanici Korinćanima XV. З1. kad ono veli: »J e r v a m p r e d a d o h , š t o i p r i m i li, da H r i s t u m i r e z a g r i j e d i e n a š e , po p i s m u : i da bi u k o p a n i da u s k r s n u »treći dan« po p i s mu « . Riječi su svetog Apostola jasne, da jasnije ne mogu biti, a i kazivanje Evangjelista ne sadrži nikakove nejasnosti ili protuslovlja, te je izvan svake sumnje, da je okolnost »trećeg dana« u nerazriješivom spoju sa čitavim uskrsnim dogagjajem. Baš zato moderni kritičari ustali su svom žesti­ nom protiv ove okolnosti i pokušali su, da ju na svoj način protumače, kako bi uspješnije pobili istinitost uskrsnuća Gospodinova. Tri su poglavita mnijenja modernih kritičara ob ovoj okolnosti. Prvo je onih, koji govore, da broj t r i ne treba uzeti kao matematičnu vrijednost, nego naprosto kao općenitu oznaku vremena. »Treći dan« naime bilo bi isto, što i »po­ slije kratkog vremena. To oni zaključuju na temelju Starog Zavjeta, gdje dolazi isti izraz »treći dan«, a značio bi »kratko doba«. Гако poimence Ozeja VI. 1.—2. Hodite, da se vratimo Gospodinu, jer on razdrije i iscjelit će nas; rani i zaviti će nas. P o v r a t i t ć e n a m ž i v o t do d v a d a n a , treći dan p odignut ć e na s , i ž i v j e t ćemo pred u j i m«. Ili II. Kralj XX. 5: (I dogje riječ Gospodinova Izaiji govoreći): »Vrati se i reci Ezehiji, vogji naroda mojega: ovako veli Gospodin Bog Davida oca tvoga: č u o s a m m o l i t v u t v o j u i v i d i o s a m s u z e t v o j e ; e v o i s c i j e l i t ć u t e ; do tri dana i ć i ć e š u d o m G o s p o d i n o v « . Mo­ derni kritičari na to pridodavaju: »treći dan« ili »do tri dana« znači, »kroz kratko doba,« ili »do malo vremena«; u tom smislu govorio je Isus, kad je za života kazivao svojim učenicima, da će treći dan ustati od mrtvih, a tako su učenici i shvatili, pa su u istinu držali, da će im se njihov Učitelj malo poslije smrti živ prikazati. Tom mišlju bili su zaokupljeni, �62 Br. 4. — Serafinski Perivoj. — 19 l2. da su ga malo poslije smrti pred sobom ugledali; ali objekat njihovog gledanja nije zazbilj bio uskrsnuti Spasitelj, nego im se tako u njihovoj razgrijanoj ma­ šti pričinjalo.J) Drugi su kritičari mnijenja, da su ovu okolnost novozavjetni pisci istaknuli, jer je Isus u više na­ vrata za svojega života naglasivao, da će »trećeg dana« uskrsnuti. Tako n. pr. Mt. XVI. 21. »Od t a d a poče Isus k a z i v a t i u č e n i c i m a svoj i m, da n j e m u v a l j a i ć i u J e r u z a l e m i m n o ­ g o p o s t r a d a t i od s t a r j e š i n a i od g l a ­ v a r a s v e ć e n i č k i h i k n j i ž e v n i k a i (La ć e g a u b i t i i treći dan d a ć e u s t a t i . « Spor. Mr. VIII., 31; IX. 31.; X. 34.; L. IX., 22.; XVIII. 33.; Iv. II. 21. i d. A jer t3 Isusova proročanstva nijesu povjesna to je naravna stvar, da okolnost »trećeg člana« nema šta činit sa pravim shvaćanjem uskrsnog dogagjaja. Začudno mi je, da uvaženi profesor crkvene povjesti na sveučilištu u Kalle-Wittenberg dr. Friedrich Loofs,2) koji inače brani povjesnost uskrsnog dogagjaja protiv napadaja moderne kritike, slaže se u ovoj točki sa onima, koje pobija. I Loofs naime dr­ ži, da proročanstva Isusova o uskrsnuću trećeg dana nijesu povjesne i stoga, da se ne smije na nijh raču­ nati pri dokazivanju istinitosti uskrsnuća Gospodi­ nova. To Loofs tvrdi ponajviše na temelju onoga, što četvrti Evangjelista naglasuje, da Apostoli nijesu razumjeli Gospodina, kad im je za života govorio o uskrsnuću trećeg dana, nego, da su to shvatili tek poslije Njegove smrti. Evo duhovne riječi Evarigjeliste: »Isus reče: razvalite ovu kuću i za tri dana ću je podignuti. A Židovi rekoše: četerdeset i šest godina gragjena je ova crkva, a ti za tri dana, da je podigneš? A on govoraše za crkvu tijela svojega. A kad u s t a i z m r t v i j e h , o p o m e n u š e s e u č e n i c i n j e g o v i , da o v o g o v o r a š e i v j e ­ r o v a š e p i s m u i r i j e č i , k o j u r e č e I s us . « (Iv. II., 19.—22.) Ne znam po kojem egzegetičnom pravilu slijedi, da je nepovjesno Isusovo proročan­ stvo o Njegovom uskrsnuću zato, što to Židovi i ,učenici nijesu dobro razumjeli. Svako proročanstvo više je ili manje nejasno prije nego li se zbude ono, što je prorečeno; nije stoga nikakovo čudo, niti je to kakav dokaz neistinitosti ovg proročanstva o uskrsnuću, ako su. ga učenici Isusovi pravo razum­ jeli tek kad je Isukrst u istinu uskrsnuo. Treće je mnijenje onih modernih kritičara, koji ‘) Spor F. Loofs: Die Auferstchungsbericlite und ihrW ehrt 3. izd. Tubingen, 1908., str. 13. *) U gore naznačenome djelu. u onoj okolnosti »trećeg dana« ne vide drugo do be­ smisleni prijepis nekih starozavjetnih proročanstva, poimence gore navedenih riječi Ozeje proroka. ApoŠtoli su — vele ti kritičari — poznavali prilično do­ bro. Stari Zavjet; tu su našli govora o n e k o m 0 ž i v I j e n j u » t r e ć e g d a n a « (Oz. VI., 2.) pa jer su bili uvjerenja, da se mnogo toga u Starom Zavjetu opisanog odnosi na Mesiju, primjenili su oni 1 to oživljenje trećeg dana na svog Učitelja, koga su Mesijom smatrali, te su za to kazali, da je on ustao treći dan iz groba. Potvrdu tom svom mnije­ nju nalaze moderni kritičari u Pavlovim riječima, koji izričito veli: »u s kr s n u tr e ć i d a n po pismu.« Ovog je mnijenja megju ostalima i H. Windisch, u časopisu »Theolcgische Rundschau«1) Sva^tri rfmijenja podvrgao je oštroj kritici dr. Loofs u opetovano spomenutoj raspravi »Die Aufersteliungsbericht und ihr Wert« (Uskrsna vijest i njezina vrijednost), gdje dokazuje na temelju Pav­ lova razlaganja I. Kor. 15, da je okolnost trećeg dana posve istinita i da potječe od neposredne apo­ stolske predaje, kao što to sam Pavao ističe: »A ja v a m p r e d a d o h š t o i p r i m i h« itd. Pavao se je obratio treće ili četvrte godine poslije Isusove smrti; a možda kako Harnack tvrdi, iste godine muke Gospodinove ili godinu kasnije; u svakom slu­ čaju dakle vjerodostojni svjedok predaje apoštolske, te mu možemo vjerovati, kad nam kaže, da je Isus treći dan uskrsnuo. On je to mogao sasvim točno saznati od Apoštola očevidaca dogagjaja na Golgoti, koji su se vlastitim očima uvjerili trećeg dana po pokopanju, da Isusova tijela nema u grobu. Tako dr. Loofs. Njegovim lijepim opaskama dodajem i ja sa­ mo tri, kao odgovor na trostruki napadaj modernih kritičara protiv okolnosti trećeg dana. Pravo govo­ reći moglo bi se iznijet na izobil umjesnih primjed­ ba, ali su dostatne i tri same, a da cijenjeni čitatelj upozna, kako su uprav nespretni moderni kriti­ čari pri pobijanju istinitosti bilo kojeg biblijskog dogagjaja. Ponajprije, Što se tiče prvog mnijenja, nije isti­ na, da onaj hebrejski izraz kEP'T’ZfT! □'ОГЗ (Č. bajom hašelišij) = № (>* = tertia die trećeg dana, znači u opće neko kratko doba, nego zapravo označuje ono, što glasi, naime r o k od t r i d a n a , ni više ni manje. A sve i kad bi taj izraz označivao neko kratko vrijeme u opće, a ne samo tri dana, opet se u našem slučaju, naime u uskrsnoj vijesti, ne može uzeti nego u prvobitnom značenju ') XII. (Tubingen, 1909.) str. 182. �63 Lipa. od sama tri dana. To se jasno razabire iz kazivanja Evangelista. Ovi naime jednoglasno svjedoče, da je Isus umro na križu u petak (Parasceve Sabbati priprava subote - petak) isti dan bio pokopan, sta­ jao u grobu cijelu subotu, a u osvitu prvog dana po suboti, dakle u nedjelju, nestalo ga iz groba. »Us­ krsnuo je« kako reče angjeo ženama. Petak, subota, nedjelja: tri su dana, mora se dakle kazati, da je Isukrst uskrsnuo trećeg dana, a ne kako bi moderni kritičari lukavo ili zlobno htjeli tumačiti: nakon kratkog vremena. šaj, da se izrazu »treći dan« dade drugi smisao, nego li to općenita katolička predaja uči. Objektivno pro­ matranje uskrsnog dogagjaja dovodi svakog nepri­ stranog mislioca do bezodvlačnog priznanja, da je Gospodin naš Isukrst ustao treći dan slavodobitan iz groba. (Svršit će se.) Moderni kritičari (oni, koji zastupaju drugo mni­ jenje) nadalje umuju: Kad je Isukrst za života go­ vorio svojim učenicima, da će treći dan uskrsnuti, ovi ga nijesu razumjeli, kako su dakle mogli kasnije ustvrditi, da je treći dan uskrsnuo? Začudno je u istinu, da moderni kritičari postavljaju ovakovo pi­ tanje. Ta zar ne vide, da se na taj način sami zapliću u mrežu, koju razastiru katoličkoj egzegezi. Jer baš zato, što učenici nijesu razumjeli svojega Učitelja, kad im je on za života govorio o svom budućem uskrsnuću, a tri dana poslije Isusove smrti to razumješe očito je, da se je moralo nešto dogoditi, uslijed česa postadoše im jasne nekada nejasne riječi nji­ hova Učitelja. A to nešto, što se dogodilo mora da ima odnošaja sa nekadašnjim Isusovim govorom; drugim riječima: Isukrst je morao trećeg dana us­ krsnuti; inače bi bio Apoštolima na vijeke nerazum­ ljivim ostao govor Isusov o Njegovom Uskrsnuću. Anka T o p iće v a : Što pak zastupnici trećeg mnijenja tvrde, da je okolnost trećeg dana u uskrsnom dogagjaju izvagjena iz Starog Zavjeta, to ćemo priznati, da sv. Pavao u svojoj poslanici (I. Kor. 15.) kaže, da je Isukrst » u s k r s n u o t r e ć i d a n po p i s rn u«, ali ne kaže sveti Apostol, da je ta okolnost izmiš­ ljena u interesu Starog Zavjeta, nego, da je okolnost istinita, predvigjena i prije navještena već u St. Za­ vjetu. Apoštol je otprije spomenuo, da je po predaji čuo da je Isukrst uskrsnuo trećeg dana; on tome svjedočanstvu neposredne predaje pridodaje i svje­ dočanstvo sv. Pisma, da bolje uvjeri svoje čitaoce ob onome, što im piše. To pak proročanstvo, da će Isukrst uskrsnuti treći dan, nije uzeto iz nejasnog proročanstva Ozeja, kako to moderni kritičari iz­ vode, nego poglavito iz života Jone proroka, koji bijaše u ovom pogledu slika (tip) Isusa, kako to sam božanski Spasitelj izričito tvrdi: » J e r k a o š t o j e J o n a bio u t r b u h u r i b l j e m tri da na i tri noći: t a k o će bi t i i Si n č o v j e č j i u sr c u z e m l j e t r i d a n a i t r i noć i « . Mt. XII. 40. Uzaludno je dakle svako izvraćanje sa strane modernih kritičara, uzaludan je svaki njihov poku­ Lipa. Zar da pjesma pjesmom bude Kad je duša raskidana? Zar je ikad prolistala Maslinova sv’ježa grana Iz grobišta okosnica ? Čimpresa se tamo vije A na njojzi skoro nikad Slavujeva — glasa — nije . . Stog ne traži pjesme moje, Jer je bolju satrvena, A čemera suzom gorkom Nakvašena, — ojagjena Već u gluho, noćno doba, Kad mrtvaci kolo vode, Tada pitaj: Što cvjetovi Lipe naše već ne rode? ( !) Jer dok stenje granje suho I zamre lišće svelo; Sve dok bura grozničavo Zviždi, vije njoj op’jelo, — Dotle neće prelistati, Nit u cvatu cvatom biti! Zaludu je tugja ruka Krasotama svojim kiti . . A kad opet pomladi se Ko u davno, davno doba, Onda, dogji da ti pjevam, Jer će ne stat moga groba,— Ne stat boli otadžbine; Slobodan će narod biti, Da u sjaju pramaljeća Sjcn’ djedova lipom kiti. [7 4 �64 G. Guenot: Br. 4. — Šerafinski Perivoj. — 1912. " Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo MiSura.) Igre u Velikom Cirkusu. Nema ništa u našim savremenim društvima, kršćanstvom uljugjenim, njegovim duhom zadajenirn, što bi nam moglo dati i malo pojma o preziru, što ga je stari Rim nosio prema ljudskom životu. Da se steče potpuna slika rimskoga svijeta za prvoga vijeka naše dobe, treba se čitaocu časkom prenijeti u Veliki Cirkus. Tu će se slijedeći nit povjesti, koju smo preuzeli opisati, potpuno upoznati skupa s groz­ nim življenjem, što no ga je Hristova nauka za uvijek uništila. Poslije toga on će bolje otkriti ve­ ličinu djela, što no ga apostoli ovršiše, divotu svjet­ skoga preporoda i čudo ustanove golgotske vjere. Po ljudsku sudeći, pravo se je opetovalo mnogo puta, uspjeh je bio nemoguć; filosofija je propala, genij je bio nemoćan: sami Boe mogao je, u krilu neiz­ mjernih ruševina i neograničene pokvare, uraditi, da proklija, za tim, da uzraste i razvije se krjepost i svetost. U svojim bezbožnim rukama držao je cesar žezlo sramote; ali i veći je dio svijeta bio njegovim suradnikom. Hajdemo dakle u Veliki Cirkus, gdje ćemo proučiti i pošljednje poteze, slike, kakovu je onda prikazivalo društvo i gdje ćemo se namjeriti na više lica spomenutih u ovome pripovijedanju. Bilo je u Rimu više cirkusa. Gospodari su svijeta umnožavali mjesta odreg;ena za kazališta; ovo je u njihovim rukama bilo neko sredstvo vla­ danja. Narod je bio pohlepan za užasnim igrama borilišta. S toga je odstranjivao pogled od ostalih djela carske samovolje, a da se samo naužije, gle­ dajući, kako teče krv, kako se motaju žrtve u smrt­ nim trzajima i u bolnom urlikanju, što se izvijalo nesretnicim, dok ih je lav ili tigar svojim zubom raskidivao. — Najstariji cirkus, s koga je i deseto augustovo okružje svoje ime dobilo, nalazio se je na brdu Palatinu, okrunjenu sa Neronovim dvo­ rom i na Aventinu, glasovitu u burnim danim re­ publike. Ovu je orijašku zgradu, imenom Veliki Cir­ kus, sagradio Tarkvinij Stariji, rimski kralj za tim ga poljepšaše i obnoviše Julij Cesar i Klaudij, predšasnik Neronov. Osam dana poslije Tigelinove večere, još u zoru, svjetina je hrlila iz ovih kotara rimskih u okružje Velikog Cirkusa. Ona je po ulicama žuborila poput valova uzburkanog mora. Dok je letjela u grozničavoj brzini okolicom borilišta, već se je poštara robinjica spuštala niz obronke brda Ćelija i mučke se je šuljala kroz mahnito valovlje svjetine, pa je, nakon nekoliko časova, došla do podnožja spomenika osobitoga oblika, što se tužno i žalosno kočio ne daleko zelenoga trga. Robinjica se ustavi ispod ovoga okrnjenoga stupa, što se je zvao mliječ­ nim stupom; jer su tu i patriciji i pučani bez srca i duše ostavljali djecu, kad ih ne bi htjeli hraniti. Katkada bi koja pučka žena davala svoje prsi po gdjekomu od tih nesretnika, koji čim su progledali, na smrt osugjeni; ali takovo smilovanje bilo bi nešto rijetka. Veći dio bačene djece ispod krova odrodne obitelji, ginuo bi u ponoru blizu grada. Robinjica kad je došla pod stup, prignu se, uze neki ružni predmet, umotani tanki omot i stavi ga pod svoje odijelo. Odma se vrati i dogje u okolicu brda Ćelija, pa ugje u kuću Aula Plaucija. Stara je robinjica pripadala slavnom konsularcu. Ona ode ravno u odaje, koje su bile s protivne strane peristila sa za­ padne strane, uz triklinij, a pred knjižnicom i dvo­ ranom slika. Tu nagje svoju gospodaricu, Pomponiju Grecinu, koja nije bila zaokupljena podrobnim regjenjem same sebe, nego davanjem naredaba za lijepu uredbu svoje kuće. Plemenita je gospogja bila mirna i vedra, kao i onoga dana, kada je svoga muža molila, da uzme u obranu stvar robova Peđanija Sekunda. Duboki mir njezine duše odrazivao joj se na licu, pa joj poljepšavao ono njezino prirogjeno dostojanstvo. Ona dočeka robinjicu Ijubeznim i ozbiljnim posmijehom i naredi joj, da kraj nje, kao kraj svoje prijateljice, sjedne, pa joj reče sa svojim čuvstvenim glasom: »Je li tvoj put bio sretan, moja Agapito? Ima li što nova? Moj je put bio izvrstan, moja časna gospoda­ rice; sigurna, da ćeš sa mnom biti zadovoljna: nu vidi! U isto vrijeme Agapita razvije omot i pokaže se pred očima dviju žena mala lijepa djevojčica. »Strašne li okrutnosti, pustiti ovo nevino stvo­ renje, priuze gospogja. Doista, roditelji ovoga dje­ teta imaju nečovječno srce. Sto ćemo s njim učiniti? upita stara robi­ njica, pogledajući na gospodaricu. — Ti ćeš se za njom starati, draga Agapito; ja ću joj biti majkom, kad ju je vlastita odbacila. — Isukrst će te blagosloviti, gospodarice, radi ovoga novoga dobroga djela. On, koji je toliko ljubio malenu djecu. — Oh, da bi on, na uzvrat, ganuo Plaucijevo srce! odgovori Pomponija nježnim glasom. • — On će te sigurno uslišati, plemenita gospo­ darice! Gospodin, koji ne pušta bez nagrade ni čaše �Neronove žrtve. vode u njegovo ime dane, ne može, a da ne primi tvoju molitvu. — Kad bi to istina bila! Kad bi moj slavni muž jednoga dana jednak bio mome plemenitom Marku! Znaš li, gdje je sada moj sin, moj ponos i moja utjeha, gorljivi štovatelj Isukrstov? — To sam nagagjala. . — Ovoga časa on je još u kući Aurelija Pudenta, gdje je noć proboravio. Kakve su se nove zgode ondje odigrale? zapita robinjica. — Tu smo uživali divni prizor; jer i ja sam tu, moja dobra Agapito, sa dopustom Plaucijevim bila. O tome ću ti malo poslije pripovijedati. Još danas čeka božanskog Učitelja veliko veselje i to ću ti ka­ zati, jer sada nemam vremena. O Agapito, sretnih li nas, što smo upoznali one strane, na koje smo s početka sumnjivo gledale! kakovih li nam nepro­ cjenjivih dobara ne pribaviše! kakovih li nebeskih ljepota ne ulješe u naše duše!« Toga časa prekine Pomponiu Grecinu galama svjetine, koja je trčala u Veliki Cirkus. Snažna graja prodirala je i u zabitne odaje ove gospogje. «Što je dakle? zapita ona; što znači ta neiz­ mjerna vika? — Jao! odgovori stara robinjica, još divljački prizor narod opija; danas mora ljudska krv krvariti borilište Velikog Cirkusa. Pa i cesar sa svojim dvorjanicim Tigelinom, Otonom, Servilijem Tuskom i s mnoštvom drugih, gleda ove grozne igre. —Moj Bože, je li moguće! zaviče s tugom na srcu Pomponija; koliko sam strepila Dred viješću, što mi ju kazuješ! — Megjutim, dobra gospodarice, kako se često obnavljaju u Rimu ove krvave naslade. — Bez sumnje, ali ovoga puta imam osobitih raz­ loga, što se bojim otvora borbi u Cirkusu. Sjećaš li se Glabrijona, onoga roba, što mi ga je muž otrag tri mjeseca oslobodio? — On je bio tvoj najvjerniji sluga. — E, pa dobro, ima više sedmica Glabrijona su odredili, da se u borilištu bori. — Doduše, čula sam govoriti. — Zbilja čudan je ovaj čovjek. On je žedan pljeskanja svjetine i jednog cesarova pogleda. Eto zašto hoće, da izlaže život u borbama Cirkusa. Do­ znala sam. da se je ovo zadnje vrijeme neumorno vježbao za prve prizore. — Ja mislim, odgovori Agapita, e Glabrijon ima drugih razloga, da sagje na borilište. Njegova želja nije isticati se pred očima javnosti. — Sto misliš, da bi to bilo? — Ne znam; nego se bojim, da u njegovoj odluci osveta igra veliku ulogu 65 — Jesi li se namjerila na koju misao, uhvatila koju riječ, koja opravdaje tu slutnju? — Jest doista. Prijatelj Glabrijonov, silno vjerodostjan, pripovijedao mi je, kako se je tvoj oslobogjenik više puta sastao u krčmi s Atalom, gladija­ torom Servilija Tuska. Uvredljive riječi izmakle se Atalu; ova su se dva čovjeka posvadila i Glabrijon se je zakleo, da će se svome neprijatelju sjajno osvetiti. - Glabrijon će nedvojbeno, reče tužno Pom­ ponija, podleći. — Za što misliš tako? — Jer je Atal div, obdaren izvanrednom snagom. — Priznajem, ali je Glabrijon okretan, žilav, srčan i neustrašiv. Borba izmegju ova dva čovjeka bit će užasna. — Nesretni Glabrijon sve je dosad odbijao biti kršćanin; Bog ga kazni radi njegove tvrdokornosti. Njegova duša srće u velike pogibli u ovim grješnim igrama, u kojim sudjeluje. — Nadajmo se, da će mu Gospodin biti milo­ srdan, da će ga očuvati i da će mu svjetlost oči otvoriti. — Mi ćemo se, Agapito, Bogu moliti. Dok se je tako razgovaralo u stanu Aula Plaucija narod je neprestano grnuo u Veliki Cirkus. U brzo je dvjesta i pedeset hiljada gledalaca zauzelo mjesto po neizbrojnim mramornim stepenicama. Zgrada je bila jajasta oblika, izuzev joj temelj, gdje je bilo u pravcu dvanaest staja, nazvanih c a r c er e s ili tamnice, u kojima su se držali konji i zvijeri. Ove su se tamnice, nalazile prama Tiberu. Ulazna su vrata bila na Apijevoj cesti. Cirkus je bio okružen od temelja sa tri reda trijemova, a ispod njih su bili mramorni stupovi, urešeni s kipovima; u vrhu je sli­ čio polumjesecu. S pročelja, na Apijevoj cesti dizala su se tri šatora, jedan po srijedi a druga dva na ug­ lovima. Tu su bila dvoja dosta prostrana vrata, da može prolazit valovlje svjetine. Ovi su šatori služili za lože činovnika i bili su glavnim uresom Cirkusa i sa ljepote i sa graditeljstva. Na njihovoj visoravni bile su sjajne dvokolice sa četiri konja naporedo upregnuta. U ostalom, ovo je bio skoro jedini spo­ menik u okružju starog Rima, po komu se je i naziva­ lo. Ispred trijemova na razmake su se razmiještale stepenice, na kojima su stali gledaoci. Da se izbjeg­ ne pogibelji, kada su se izgonile divlje zvijeri, iska­ pale su se ispred prvog reda stepenica i borilišta jaruge od deset stopa u širini i u visini. Da budu pot­ puno sigurni gledaoci prvoga reda jaka je rešetka dijelila donje stepenice od jaruge. Čitavo je borilište bilo ogragjeno cijelom svojom dužinom sa ogradom iz klesanog kamena ili opeke. Bila je obložena mra­ morom, a u njoj su se vidjeli kipovi. �66 Br. 4. — Serafinski Perivoj. — 1912. Kad se je narod smjestio, dvanaest liktora sa svojim šibicama na ramenu, okićenim lovorikama, najave dolazak cara i činovnika. Tada ga se ugleda, gdje ulazi u Cirkus i gdje se penje u svoju ložu, oslon­ jen o dva svoja dvorjanika. Bio je obična stasa, mli­ tav i nerazmjeran. Noge su mu izgledale odveć tanke prama prsima i izvaljenom trbuhu; ogromna mu gla­ va počivala je na dva široka i nezgrapna ramena; lice mu je bilo okruženo pouzom žućkaste brade, koja mu je dijelila debeli vrat. Na pjegastoj i nabo­ ranoj koži bili su neizbrisivi znaci neuredna života; otvorene nozdrve rekao bi, e s nasladom udišu miris krvi. Bacao je po svjetini užasne poglede sa svojim zelenim, škiljavim, žmirkastim i tupim očima. Kad se­ natori ugledaše ovoga čovjeka, zadrhtaše kao na po­ gled kakove divlje zvijeri; a imali su i za što: taj je čovjek bio Neron, najpotpunija slika nedjela, razvratnosti i zloće. U 30. godini na svoju je glavu sasuo ne čuvene zločine. Današnjega kazališnoga dana javljao se je Rimljanima okaljan krvlju svoga po ocu posinjenog brata Britanika, od roda svoje ubijene majke Agripine. On je dao svoju ženu Okiaviju udušiti u sobi za kupanje. On je otrovao i svoga prefekta pretorija Bura, čovjeka, koji ga je na čelu vojske prvi kao cara pozdravio. Svaki se je dan igrao sa životom mnogih najslavnijih gragjana; naregjivao im, da žile otvaraju i umiru, ubijao ih i trovao. Lokust je igrao važnu ulogu u carskoj politici. Car Neron, odjeven u svoje svečano bijelo odijelo, isprugano grimizom a zlatom optočeno sjede na odregjene meke grimizne dušeke, zlatom izvezene. Kraj nogu mu i oko njega smještiše se njegovi dvorjanici Tigelin, Oton, Senecijon, Servilij Tusko poglaviti mu oslobogjenici. Na samu njegovu pojavu i patriciji i pučani digoše se sa stepenica pa svi zajedno zavikaše: »Dug život Cesaru Neronu!« vjerovali; narod poslije nego je vidio, kako postaje bogom Tiberij, sramotni kaprijski pustinjak i tupoglavi Klaudij, uze misliti e je povjest njegovih bogova prosta basna po volji izmišljena. Kroz malo narod ne­ strpljiv postade, poče mrmljati i stade silno vikati, upirući oči u carski podij, doksat od mramornih stupića, na kome je bilo cesarovo sjedalo. Neron i nepazeći na opću zlovolju neprestano se je smijao sa svojom družinom i izgledalo je, kao da se zabavlja sa narodnom uzrujanosti. A budući da je vika postala preveć nesnosna, baci vladar jedan grozni pogled po stepenicam zatim prišapne Tigelinu: »Imadu Ii snage pretorijanci?« —Sve su čete na svom mjestu i na tvoju zapovjed, cesare, odgovori prefekat. Više je od jednog puta Neron s nekom nasladom nagnao pretorijance na narod; nego sada ovo je bila šala, na koju se nije srdio. Vladar za sada osta tu. U ostalom od časa do časa stanovita bi se rika iz podzemlja izvijala i naglo bi umirivala galamu i srdžbu svjetine. Užasni glas lavova i tigara odregjenih za borbu nosio je strah, pa i u najvičnije duše na ovakove igre. U jedan mah sve umuča; bijeli veo, bačen sa carskih dušeka, pade talasujući se u Cirkus: to je bio vruće očekivani znak. Dvije su vrste borbe bile na dnevnom redu: borba divljih zvijeri i gladijatora. Netom se je bijeli veo dignuo, pojavi se čovjek na borilištu, ^krenuvši se podiju radosno pozdravi ce­ sara i počeka. Borac je bio obična uzrasta, ali njego­ va žilava i okretna uda, razvijene prsi, snažna i širo­ ka ramena odavala su veliku snagu. To je bio Glabrijon, oslobogjenik konsularca Plaucija; on se je upi­ sao još prvo mnogo dana, da se može odmah na po­ četku boriti s lavom, a za tim sa gladiatorom AtaJom. Ovo je onaj rob Servilija Tuska, koga se je bio zakleo ubiti. Koplje mu je bilo jedino oružje, pa je za to Glabrijon uložio najokretnije držanje. Prvi su ga od straha pozdravili, a drugi iz ljuba­ vi : jer reda je kazati, na sramotu onoga vremena, na­ Velika rešetka na vratim lavljega podzemlja bila rod je ljubio cesara, jer ga je bogato nadarivao na je dignuta, užasna zvijer kao strijela izleti u Cirkus račun bogataša i jer ga je krvlju pitao. Pučka korist i preleti ga u tri odskoka, a da nije opazila Glabrijopod njegovom vladavinom nikad nije na manje do­ na, koji je stao nepomičan; ali ga opazi na povrat­ lazila. Smrtne su kazne jedne druge nastupale. Žrtve ku, gdje ju izazivlje s kopljem. Tada se pruži trbu­ su jedne druge zamijenjivale na veliku radost go­ hom po zemlji, snažno glavu položi na spružene no­ spodara i naroda. Jedva se je Neron udostojao po­ ge i Čas pogleda ovoga drzovitoga protivnika, žmi­ kazati kad je čuo klicanje svjetine; on je bio već reći sa divljim očima, kojim kao da je svijetlo škodilo. otupio u takovim pozdravima; on se odmah stade Grobni muk obuzeo je nebrojeni svijet. Jedva je ne­ razgovarati i smijati sa svoiim oslobogjenicim i s koliko časova proteklo, kad lav, potresavši dugom Tigtiinom. Vjerski obredi prije igara bili su predugi. grivom, nasrnu s užasnim skokom na borca. No Ophod svećenika raznih redova osukao se je na veliko čudo većega dijela gledalaca, Glabrijon u cirkusu uz obične službe propisane starinskim zako­ dobro poučen iskustvom ovih igara, koje je često gle­ nom. Gledaoci su su se milo zanimali, jer je u to doba dao obori se u sukob na ponosnu zvijer. U času kad ružno pogansko bogoštovlje stalo mrznuti, pa i u je ova mislila, da drži svoj plijen, borac ju sa čudnopjžjm slojevima društva. Boljari više nijesu u ništa vatim udarom svlada i lav se nagje pod njim. Gly- �Neronove žrtve. brijon brzo se okrene i zabode nogu u bok svoga ne­ prijatelja, a on padne na pješak na borilištu krvareći i natapajući zemlju silnom krvlju. Narod zapljeska, kao i cezar, u počast borcu. Poslije Glabrijona nastupiše tri druga borca i proti jnima bila su puštena tri lava; nego ovi nesret­ nici nisu imali uspjeha Plaucijeva oslobogjenika. Oni jedan za drugim podlegoŠe. Pobjedonosni lavovi raspršaše njihova krvava uda po borilištu, proždrijeŠe njihovo pušeće se meso i zdrobiše sa svojim nesmil­ jenim zubima njihove kosti. Svjetina je pijana s ve­ seljem ovoga strašnoga prizora, jače pljeskala no malo prvo, kad je Glabrijon pobjegao. Kad lavovi nisu više imali suparnika, trebalo ih je strijelama oboriti. Neron s nasladom ubi prvoga, ostali poginuše po udarcim njegovih oslobogjenika. Ovi su im smrt po­ slali daleko od svake pogibelji, odozgor sa carskoga doksata. Narodu, žednu krvi, krvava pohlepa bila je tek podražena s opisanim prizorom, pa je s velikom vi­ kom tražio drugi dio dnevnoga reda. Imala su dva čovjeka megdan dijeliti, to je bio najmiliji prizor svje­ tini, jer je uvjek imao jedan život ljudski platiti; dok u borbama sa divljim zvjerima borci bi znali kadšto tako okretni biti. da bi smrti umakli, kako se je dogo­ dilo sa neustrašivim Glabrijonom. Gledaoci bi bili kao prevareni u svome očekivanju da ne bude ljud­ ska krv potekla. Barem ovdje u gladiatorskim bor­ bama, ako pobijegjenik ne bi bio smrtno ranjen narod bi se utekao c a r n i f e х - u, nekakvom krvniku. On bi svršio one, koje bi narod osugjivao spuštanjem palca. Borba proti divljim zvijerima svršila je s pozna­ tim načinom, svjetina sa divljim bijesom, krijesećim se očima, nadnijela se je nad borilište, a da što prije vidi kako izlaze gladijatori. Cesarova je veleduŠnost njihov život svjetini darivala. Na dati znak oni izagju na borilište. Bilo ih je samo šest. Cesto bi stotine boraca natapale krvlju borilište, poslije koje sretne zgode. Glabrijon sa Atalom dolazio je prvi. Kad se je Plaucijev oslobogjenik na novo pojavio pred narod, dočeka ga silno oduševljenje. Takav je čovjek obećavao po izbor nasladu i odulje uživanje. Atal je od srdžbe poblijedio, pa primaknuvši se Glabrijonovu uhu, promrmlja nekoliko uvredljivih riječi. On se nije dostojao odgovoriti, nego ognjeni plamen sjevnu s njegovog crnog oka. Mislio je u jedan čas skupo platiti svomu neprijatelju i ove i prvašnje uvrijede. Gladijatori se poredaju ispod carske lože i upi­ rući prama vladaru svoje poglede i svoje oružje, zavikaše: >>Cesare, spravm na smrt tebe pozdravljaju!« 67 Neron je stao nepomičan pri ovom darivanju krvi. Njemu je to nešto odveć niska bilo i nevrijedno nagrade. Cijeli se je svijet takmio, da cesaru ugo­ di: a ovi su imali samo život i drugo ništa, pa su se imali presretnim držati, što mu ga daju. Pošto mu je Servilij rastumačio, kako je njego­ vog gladijatora Atala izazvao oslobogjenik Aula Plaucija, pa kako ide u borbu, cesar postade pažljiviji. »Koji je povod mogao dovesti na borilište jedno­ ga slobodnoga čovjeka«, upita on. — Rek’ bi da se je Atal uvrijedlivo izrazio na račun Plaucija; on je žigosao, kako je i trebalo, obi­ telj konsularca, jer je pustila da ju pokvari tugjinski naum. To je u redu, odgovori Neron, milo mi je što mi kažeš. U tom slučaju nema milosrgja; ako Glabrijon ostade na životu, on će se sve dotle boriti s drugim gladiatorima, dok ne podlegne. -A ako pobjedi? upita Servilij, jer može biti svašta-sa čovjekom, koji je ovoga časa lijepo dokazao svoju vještinu i hladnokrvnost. .—E dobro! odvrati Neron, a u isti mah oko mu zakrijesi bijesom, zar nema krvnika i s p o l i a r i u m? Truba zatrubi a gledaoci po drugi put zavikaše: »Dug život cesaru!«, Odmah se Glabrijon i Atal približiše sredini Cirkusa. Umjetno naborana grimizna tkanina, pri­ čvršćena uz tijelo sa sjajnim mjedenim pojasom, od drugih ih je razlikovala. Glabrijon je okretan i spre­ man kao da je zaboravio prvu borbu. On je nosio na lijevoj nozi koturnu1) od modre kože, a na desnoj bakrenu cipelu. Na glavi mu se dizala duga kapa, a niza nju su visjele zlatne mrežice. U jednoj je ruci držao trozub, a u drugoj nekakovu mrežu: morao se boriti poput tako zvanih mrežara — retiarii. Atal oružan iskrivljenom kosom i okruglim šti­ tom, imao je značajnim biljegom ribu kao nakit na vrhu kacige. Dva gladiatora, kad su jedan drugom na doinaku bili, udare se sa žestinom. Atal je, sa orijaškim stru­ kom cijelu glavu viši od svoga protivnika, digao nada nj svoju kosu takvom brzinom, da se je mislilo e je Glabrijon pogogjen; ali mrežar, obdaren čudnovatom okretnošću, lukavo izbježe udaru, uzmače dva kora­ ka pa zatim se naglo izvrati na neprijatelja i od jed­ nog maha baci svoju mrežu. Atal se na vrijeme pokri sa štitom, osujeti Glabrijonov naum i izmače mu. Ali nastade živahnija borba. Opijeni poklicim i pleskanjem naroda, puni osvete, dva gladiatora ništa dru­ go nisu gledali, nego kako će jedan drugoga ubiti. Trozub i kosa opisivale su po zraku brze kretnje, pa ‘) Glumačka obuća, �68 Br. 4. — Serafinski Perivoj. su se križali i sudarali bez prestanka. Lica dvaju pro­ tivnika bila su puna neizrecivoga bjesa, bilo ih je užasno pogledati. Glabrijon sabravši svu svoju sna­ gu i svu sposobnost brzo stisnu svoga protivnika, pogna ga naprijed i nagna ga vratima tamnica, pa izrabi hinjeni nasrtaj Atalov, zahvati ga svojom mre­ žom, baci ga na zemlju, padne na nj i stane mu prsi gnječiti sa svojim snažnim koljenima. Ponosan nad pobjedom Plaucijev oslobogjenik okrenu oči k cesaru da dozna što on zapovijeda; ali Neron ostade hladno­ krvan. Tada Glabrijon zatraži to od naroda, a ovaj pruži prama njemu ruke sa zavinutim palcem, to je bio smrtni znak, neopozovljiva osuda, koju ni cesar nije bez pogibelji mogao oporeći. Ta osuda ispuni nje­ gove želje i žegju za osvetom, pa će pobjedonosni gladiator malo koljeno ukloniti, dignuti ruku i sa trozubom probosti prsi svoga protivnika i ove mu riječi upraviti: »Hajde sada u podzemni svijet i grdi časne patricije, najkrijeposnije gragjar.e Rima U Servilij ču ove riječi, pobjesni od jeđa, pa se na­ gne vladaru i reče mu: »Cesare, hoćeš li pustiti bez i azne takovu đrzovitost?« Neron odgovori mladom senatoru i naredi, da se Glabrijon iznova bori. Drugi gladiator st' na Atalovo mjesto, a Atal prama običaju bi odvučen u s,ooliarij s jednom kukom. Pijesak se posu po borilištu krvlju nakvašenu i borba opet otpočne. Novi Glabrijonov protivnik poleti, a da mu nije dao vremena da se odmori. Kraj toga strašnoga juriša i truda, što ga je morao podnijeti Plaucijev oslobogjenik junački podnese udar, oprije se sa nevigjenom okretnošću i uspije mu protivnika sa zemljom sastaviti. Jsarod je bio nemilostiv, on dade smrtni znak i nova se žrtva pruži pred Glabrijonovim nogama. Proti svim pravi­ lima igara, cesar zapovijedi treću borbu. Zalud je ne­ sretnik molio čas odmora, premda je stao razumije­ vati da se traži njegova smrt. Neron je bio neumoljiv. Borba se megjutim proslijedi za nekoliko časa sa ne­ jednakom srećom. Napokon se dva gladijatora, odranjena, stadoše valjati po pijesku s njihovom krvlju napojenom. Narod se pokrenu u prilog Glabrijonu i uza sve, što je bio izdan znak smrti iz carske lože, on je tražio njegov život. Već su ga nosili kroz vrata odregjena za pomilovanje na borilištu, kad prijeteći Neronov znak naglo ustavi robove, koji su bili uzeli gladijatora. Jedan će se od njih primaknuti k cesarovu podiju pa primiti naredbu, da se ranjenik vuče u spoliarij; tu su dva roba čekali na borilištu pale ne­ sretnike, jedan bi ih krećao sa usijanim gvožgjem, da vidi jesu li mrtvi, a drugi, kad nebi bili, razbijao im glavu sa udarom drvenog bata. Ne samo što je živio 1912. Glabrijon, nego on nije bio ni smrtno ranjen. Onoga časa kada se gladijatora vuklo u spolijarij, neki će se oslobogjenk dovući do ulaza dvorane i naglo tamo poletjeti. To nije bio nitko drugi nego Filokseri, prija­ telj Marka Plaucija. S naglom kretnjom on potisnu dva roba, koji se spremali da izvrše mrtvačku službu, primače se Glabrijonu, nadnije se nada nj i prišapnu mu nekoliko riječi na uho. Lice se je nesretnikovo razvedrilo poslije patničkog bljedila, otvori oči, upo­ zna Filoksena i promrmlja nekoliko riječi u sretnom posmjehu. Tada Filoksen, držeći u ruci staklenu boči­ cu, izli na čelo gladijatorovo malo vode i pod glas iz­ govori neke tajinstvene riječi. Kad je to naglo opre­ mio, kako su prilike i zahtjevale, okrene se robovi­ ma koji su ga u čudu gledali: »Ovaj je čovjek ovdje pogrješno uveden. On nije smrtno ranjen a narod mu je, kako sam i ja sam vi­ dio, dao znak pomilovanja.« Rot n nijesu znali, što će mu odgovoriti; ali to­ ga časa unigje krvnik, živo ih izgrdi i zapovjedi, da odmah gladijatora pošalju na drugi svijet. »Narod ga je pomilovao,« ponovi Filoksen. — Šuti, prokleti čovječe! zaviče krvnik, ne znaš li da se je cesar izjavio? On naregjuje, da ovaj čovjek umre. Odmah, bez daljega razgovora, jedan od odregjenih robova za ove grozne poslove dotače se gla­ dijatorovi prsiju sa usijanim gvožgjem, a drugi mu s drvenim batom razlupa glavu. U isti se mah pojavi od Nerona poslani oslobogjenik. Krvnik je razumio, što se je htjelo carskom poslaniku, pa mu pokaza ležećega gladijatora, opružena po zemlji, razlupane gla­ ve. pa će mu reči: »On je živio!« Oslobogjenik bez jedne riječi dade znak zado­ voljstva i vrati se k vladaru, da mu pripovjedi, što je vidio. Nekoliko vremena poslije ovoga krvavoga i stra­ šnoga prizora, jedan je rob išao kroz svjetinu, koja je bila na povratku iz cirkusa, prama brdu Ćeliju. Kad je došao pred kuću Aula Plaucija, unigje unutra. Mahom ode u najzabitniji dio stana, u sobu Marko­ vu. Mladić je bio tužan, sumorno i blijedo lice odava­ lo neku plašljivu zabrinutost. Što je nova? naglo ga zapitaju. Je li se Glabrijon borio? —Jest, on se je borio. —Je li pobijedio? —On je ubio jednog lava i dva protivnika sa zemljom sastavio. —Onda je spašen! zaviče Marko veselim glasom. —Ne, na nesreću. —Sto govoriš? brzo stvar razjasni! Nisi li mi �Louvenski prof. M. De Wulf o nauci Ivana Duns Scota. rekao da je dva protivnika sa zemljom sastavio? —On se je borio i po treći put, u ovoj novoj bor­ bi nije imao istu sreću, kao u prvim. Kako to može biti? živo će Marko, zašto te tri borbe? —Cesar je tako htio —Što.se je dogodilo? Je li dakle Glabrijon mr­ tav? —Glabrijon je mrtav, rob će s promjenjenim gla­ sam odgovoriti, jer je od dugog vremena živio u prijajateljstvu sa Plaucijevim oslobogjenikom. Premda mu je narod milost udijelio, cesar je naredio da gine. —Moj Bože! moj Bože! promrmlja mladi patricij pokrivajući rukama lice. Kad će dakle ove užasne igre svršiti? Rim pije krv, ali pare krvi dižu se k ne­ besima i vape osvetu. Da bude barem nesretnik imao vremena, doda, da kršćanski umre, mogli bismo se tješiti. —Imao je vremena, odgovori rob. —Govoriš li istinu? Ko mu je u zadnjem času otvorio vrata Crkve? —Filoksen se je tu trefio onoga časa, kad su ga vukli u spoliarij; on je za njim uzastopce poletio, govorio mu i imao je dokad, da svetom vodom kršćenja polije glavu žrtve. Neka zraka radosti obasja Markovo lice. Miadi sin Aula Plaucija i Pomponije Grecine bio je krš­ ćanin, njegova je majka isto bila. Prvi uzrok njihova obraćenja bio je oslobogjenik Filoksen. On je bio u Jerusalemu na dan duhova, onoga časa, kada su apo­ stoli prvi put propovjedali. On je donio u kuću Pudentovu klicu Evangjelja. Zatim kad su poslanici Isukrstovi došli u Rim, on ih je odveo u odnošaje sa PIuacijevom kućom. Pomponija Grecina nije kasnila u zagrljenju vjere. To je bilo onda , kad se je nekako odbila od svijeta. Za to su je bili tužili sa tugjinskog praznovjerja i za to je bila privedena pred kućni sud, gdje ju je njezin muž riješio i proglasio njezinu ne­ vinost. On ju je lfubio i njezinu krijepost častio. Louvenski prof. M. De Wulf o nauci Ivana Duns Scota. Istina je čovjeku draga, jer odgovara njegovoj naravnoj težnji. Ocrnjuje li mu je kogod, to ga i peče. Ali nadogje li jednom vrijeme, kad mu je i njegovi protivnici stanu očito priznavati, eto čovjeku nove radosti. Ova nam refleksija dolazi u pamet, kad se sjeti­ 69 mo današnjeg scotističkog pokreta. Franjevci i njiho­ vi ostali sumišljenici svjesni ispravnosti nauke svog naučitelja, u filosofiji i bogoslovlju njega sijede. Ali kako sturiji, tako i današnji Tomiste to im prigova­ raju. Nu jer scotizam zahvaća sve toviše maha to se je i sa protivne strane stalo ozbiljnije misliti: U tom pogledu, veleč. čitateljstvu prikazujemo izjavu louvenskog profesora M. D e W u 1f a. Važnost je nje­ zina tim veća, što je ona došla s a g l a v n e u n iv e r s e u k a t . f i l o z o f i j i . Iz Louvena je počeo neoskolastički pokret, u njemu je i danas najveće stjecište kat., a ujedno i prave naobrazbe. Ali prije nego navedemo samu izjavu, želimo na nešto upo­ zoriti: 1. Neke opaske. Mislimo, da ne ima kat. mislioca, kojemu hi se u isti mah više prigovaralo, nego što se uprav pri­ govora prvaku franjevačke škole č. Ivanu Duns Scotu^Što se svega o njemu ne govori?!: — da je voluntarista kao i Schopenhauer, da uči kašnji spinozizam, da zagovara antropomorfizam, inderterminizam; opet neki u Scotu vide Sljedbenika starih Pironaca, on je skeptik, predšasnik Decartes-a, Paskala. Raznovrsnost mnijenja prevršila je optužujuć ga sa modernističkih teorija imanencije i pragma­ tizma; Što je Kant u modernoj filozofiji, to je bio Scot u skolastici. Možemo zaključiti, da je većina, inače vrsnih učenjaka, stajala na strani protivnoj Duns Scotu. To se osobito razabire iz djela Scheeben-a1), Stockla2), Haureau-a3), i. t. d. Naravski, da je ovo moralo izazvati reakciju sa strane Skotista, te uza sve protivnosti ipak fra­ njevački red u svojim generalnim ustanovama od 1897. naregjuje svojim l e k t u r i m a . d a u f i l o z o f i j i i u teologiji slijede franjevačku školu (br. 245.), ali ipak da ne zaborave i ostale naučitelje sholastične dobe. Ujedno im se zapovijeda (toč. 246.) da se kod naučavanja čuvaju pretjeranih sloboština. Iz ovoga logičko slijedi, da su Franjevci bili potpuno stalni o ispravnosti Scotove nauke, jer upravo on repre­ zentira »franjevačku Školu«. A kako se zabranjuje i prevelika sloboština, to je znak, da se ni Scot nije ni za dlaku udaljio od ortodoksnosti kat Crkve. Slavni Leon XIII., blagohotno je potvrdio ove na­ redbe i tim je sa najbolje i sa najkompetentnije stra­ ne odgovoreno na protivničke navale. U isto vrijeme i seotistička literatura po­ čela je iznova cvasti i broj se njezinih pristaša J) Handbuch der Katholisđien Dogmatik - 1873. *) Geschichte der Philosophie des Mittelalters. ii. 1865 Lehrbuch der Philosophie 1881. 3 Hjstoire de la philosophie scolastique, 1880, �70 Br. 4. — Serafinski Perivoj — 1912. množiti. Eto tako danas imamo velikili Skotista a njihov rad marno i pohvalno napreduje u Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj.1 E da se ima pred očima kratka sinteza Scotova sistema, i za to se pobrinuo O. d. Basly.2) Reklo se, da Scotov kriticizam naliči onom Kantonovom, a koliko ova objeda ne odgovara pravoj kri­ tici, pokazali su S. Belmond i O. Raymond.3 Uopće proti iznešenim prigovorima a u obranu Scoovih na­ uka, može se reći, da ifnaju veliku ulogu francuske smotre »Revue de philosophie« i »Etudes francis.caines«, te najnovija družica louvenske škole milan­ ska »Rivista di filosofia neo-scolastica«. Na četri glavne objede Scotove filosofije odgo­ vorio je savjesno i učeno bavarski Franjevac P. Minges. Sa četri oveće knjižice obranio serafinskog naučitelja. 1. od pretjeranog indeterminizma;4) 2. da je neispravno reći, da Duns Scot u nauci o moralnom činu nije davao dovoljnu važnost objektu, okolno­ stima i svrhi,5) nego naprotiv, da je istina, da on u suštini uči isto kao i angjeoski Toma a razlika je jedi­ no u formi; 3. Duns Scot nije nigdje naučavao, da je pojam opstojnosti (esse) Boga i st\ orenja, supstanci­ je i akcidenata univočan; on priznaje analogiju, ali na svoj način;" 4. objegjivati ga sa pretjeranog rea­ lizma i to je preuranjeno i neispravno.1 — ') V. »Rivista di filosofia neoscciastica«, br. 4-5, 20, otobre 1910., str. 416-417. *) Deodat de Basly 0 . F. M CaDitalia opera Beati Joannis Duns Scoti collecta 1. Praeparatio philosophica. edit. II. p. 553 in8, Havre 1908*) Isp. Rivista di fil. neoscol. 20 ctobre 1910, Članak : Da J . Duns Scoto a Kant i P. Raymonda: La pliiiosophie criticjue de Scot et le Criticisme de Kant u »Ćtudes franciscaines« aout 1909. *) P.P. Minges: Der Gottesbegriff des Duns Scotus auf seinem angeblich eszessiven Indeterminismus gepruft. W ien Verlag von Мауег, 1907. 5) Isti: Bedeutung von Objekt, UmstSnden und Zweck far die Sittlickeit eines aktes nach Duns Scotus Fulda. Izvadak iz »Philosophisches Jahrbuch« B. 19, H 4. *) Isti: Beitrag zur Lehre des Duns Scotus iiber die Univokation des Seinsbegriffes- Izvadak iz »Philos. Jahr.« B. 20, H 3-1907. Takogjer ob ovomu dobro će d o J rasprava Isoscova O M. Petazzi: »Univociti od analogia« izašla u lanjskom 1911) 1. broju sm otre »Rivista di filos. neoscolastica«. 7) Isti: D e r a n g e b i i c h e e s z e s s i v e R e a l i s m u s d e s D u n s S c o t u s , Beitršge zur Geschichte der Philosophie des Mittelalters, heraus. von Dr Bauem ker, Georg von Herling und Matthias Baum gartner, B. VII, H. 1, Munster 1908. Aschendorff. U pitanju Scotizma još se mogu proučiti i slijedeće ragje: V £tre transcendant d’aprfes Duns Scot od S. Belmonda u Revue de philosophie. Pariš 1 Janvier, te od istog auktora i u istoj smotri od 1. octobre 1909: La perfection de Dieu d’ aprćs Duns Scot; Symphorien de Mons: La distinction formelle de Duns Scot et les Universaues u „Etudes franciscaines'1, m arš 1910. Kako crnm odisti krivo shvaćaju Duns Scota isporedi pisanje učenog i marljivog O. G rabića: „Franjevački m o­ dernizam" u *S. Perivoju« br. 10, god. 1909. 2. I z j a v a p r o f. D e. W u 1 f a. Franjevac Kmilio Chiocchetti imao je prigodu, da na louvenskoj univerzi čuje prof. De Wulfa, koji je kao historičar filozofije govorio i o B. Ivanu Duns Scotu. Jer je ovim javnim predavanjem prof. De Wulf ispravio svoje nazore još od prije istaknute u svojoj velikoj i uvaženoj »Histoire de la philosophie medievale« (1905), to je O. Chiocchetti pokupio te izjave, te u obliku pisma poslao na čuvenog F ra­ njevca dr. Gemelli-a. Je r pismo ima veliku važnost u pitanju scotizma, a sastavljeno je od njegovog vrs­ nog i marljivog suradnika, dr. ga je Gemelli pod rub­ rikom » T r i b u n a 1 i b e r a« objelodanio u svojoj smotri »Rivista di filosofia neoscolastica«, a mi ga donosimo po prijevodu u cjelosti. Dragi O. Gemelli! Dok je 1909. naša smotra u kratko prikazivala djela O. Mingesa o Scotu, zaista ni ti a ni ja nijesmo se nadali, da će tek godinu kašnje oni isti zaključci (već smo fh vidjeli, op. prevod.), do kojih ie došao naš vrsni brat iz Bavarske, naići na potpuno suglasje kod najvećeg središta historično sholastične kulture a kroz usta čovjeka, koji «=fr kao malo ih — može go­ voriti sa auktoritetom historika filozofije, naročito o onom razdoblju filozofije, u kojem je Scot stavio svu svoju suptilnu kritiku u službu jedne od najvećih i najženijalnijih izradaba peripatetizma. Ovdje naime u Louvenu pred cijelim sveučiliš­ tem prof. De Wulf izjavio je, da usvaja te zaključke i ispravlja neke tvrdnje, koje je on bio iznio o franje­ vačkom naučitelju u svojoj »Histoire de la Philosop­ hie medievale«. Za izbistrenje sotističkih prepiraka, ovaj čin po mom mnijenju, preuzimlje veliku zamašitost, jer ti zaključci ne tiču se samo koje ili mnogih nuzgrednih točaka, nego baš uprav kreću se temeljnih pitanja u skotizmu. »Scota se je često puta krivo razumjelo«, rekao je De Wulf: — mnoge osvade na njegovu nauku proistječu iz nedostatnog dubljenja i sa nepotpunog proučavanja svih njegovih djela; ili se dade za­ varati od nekih prilika (similitudini), koje rabi Scot e da objasni svoju nauku. N. p. optužilo se Scota sa pretjeranog realizma, a prigodu ovoj optužbi pru­ žila je jedna poznata usporedba Suptilnog naučitelja, koju je on upotrebio. U knjizi: »De rerurn principio«, 9. 8. art. 4. p. 53, sqq (navod iz De Wulfove: Hi­ s to ir e .. . 2 vid. str. 399.) piše Scot: »Mundus est arbor quaedam pulcherrima, cuius radix et semii) Od početka godine 1911., dr. Gemelli sam je preuzeo uredništvo ove uvažene sm otre, a pismo je zvorniku izašlo u broju od 20. U 191). na talijanskom �Louvenski ptof. M. De Wulf o nauci Ivana Duns Scota. narium est materia prima, folia fiiientia sunt accidentia; frondes et raini sunt creata corruptibilia, flos anirna rationalis; fructus naturae consimilis et perfectionis natura angeiica. Unicus autem lmc seminarium dirigens et formans a principio est manus Dei . . . Odmah se reklo evo tvar (materija) n u m e r i č n o jedna a realno zajednička svim bi­ ćima! 1 ovaj tobožnji dualizam Scota — s jedne strane B o g , actus infinitus, a s druge tvar ili sve­ mir numerično jedan stavljalo se uz bok Giintherovu sistemu, kojeg je ovaj preuzeo šest vjekova kašnje. Neispravno je ovo, kaže profesor De Wulf zajedno sa O. Mingesom. Po Scotovu materija jedna, zajednička svim bićima, naprosto je proizvod ap­ strakcije i u stvari (in realta) ona je u bićima multi­ plicirana: svako biće ima svoju v l a s t i t u ma­ teriju i svoju v l a s t i t u formu. Svako je biće individualizirano: da je Bog stvorio materiju prvu, i ona bi takogjcr bila individualizirana. Čim je Scot pokazao, da je realnost individualna, ide da ju protumači na novi način: u ovom n o v o m n a č i n u tumačenja stoji osobina njegove nauke. Svakom apstraktnom pojmu odgovara u materiji jed­ na formalitas, koja opstoji u smislu bića još prije od apstrakcije — nastaje jedno pitanje: kako se dade složiti jedinstvo bića sa (curh) iormalitate? — »Evo nam jezive (delicato) točke u Skotizmu« - veli de Wulf. .Ali ipak što bilo da bilo, stalno je, da i za Duns Scota kao i za i sv. Tomu, vrijede ova dva načela: a) Pojedinac sam jest jedna supstancija; b) Univerzali su proizvod apstrakcije. U jednu riječ: Metafizika Scotova jest, kao i za sv. Tomu, meta­ fizike pojedinog (metafisika delP individuale). Iz metafizike pregjimo u teodiceju. Reklo se je »Scot je panteista, ili barem na nj naginje.« Zašto? »Jer po njegovoj nauci biće je univočno Boga i stvo­ renjima.« Ne, veli još De Wulf — slijed'' ći Nfrngesa: - pojam bića po Scotovu samo je logično »univočan«, dok je metafizično »analogičan«. Uza­ ludno bi bilo, da ovds3 ponavljam sve istumačenje, kojeg je učinio O. Minges vrhu Scotove nauke o slobodi u Bogu: već je o tom naša smotra jednom iznijela prikaz. 1 kao što u dvijema napomenutim točkama, које su, kako i vidiš, temeljne, tako i glede onoga, što se tiče naravi i upliva, kojeg ima sloboda u ljudskom životu, te o moralnosti naših čina, prof. De Wulf potpuno se slaže sa 0 . Mingesom, tvrdo stojeć na tom, da je u s u š t i n i j e d n a t e i s t a n a u k a S k o t o v a i o n a sv. T o m e . Uzevši dakle sve u obzir, možemo zaključiti, da ocjena nauke Suptilnog naučitelja, kao što i kriterij, po kojem da se rasugjuju odnošaji izmegju Tome 71 i Scota, po mnijenju ove dvojice vrsnih pisaca, dali bi se ovako svesti: 1°. Scotova je nauka u potpunom suglasju sa ostalim temeljnim pitanjima skolastike: njegova filozofska sinteza ima svoj osobiti pot­ puni i solidni odijel u polaganoj i trudnoj izradbi kršćanskog peripatetizma. 2°. Sve se je do sad držalo, da za ova dva velika naučitelja vrijedi tii pravilo, da se ne slažu, a iznimka bi bila, da se slažu: dok baš sve je naprotiv istina, i to ako se pazi nć na formu, ne na osobiti način tumačenja i poj^egjaja misli u sistem, nego na s a d r ž a j , na same ideje: u kratko na Weltanschaung. Je li ovo konačna riječ o Scotu? Ti znaš, da se mnogi priboljavaju da nije. Za ove su zaključci, koje je stavio 0 . Minges vrhu nekih točaka, odveć opti­ mistični, a to stoga, jer više ne pripuštaju mjesta njihovim sumnjama, koje se ragjaju iz njihove i ako ne posvemašnje, a to barem djelomične artiiicioznosti? Tim više pripustivši ovo suglasje, ipak ostaje riješiti jedno veliko pitanje. — Nije Ii Duns Scot pobijajući s^. Tomu, stao se boriti proti vjetrenjačam? Nije li on sam isti pao žrtvom, budući da nije shvatio angjeoskog naučitelja? — De Wulf si : ; stavio ovaj upit, ali riješavajuć ga, žalibože — bvem u pitanju ljudske slobode — naginje na straru protiv­ noj Scotu. Čini mi se , da je ovdko riješr :/je dosta radi kalno; nu jer do sada ne imamo boljeg, kojim da ga zamjenimo, to se mnogi n* ćute obvezatnim da ga poprime. Ja držim, d^ se konačno ne da izreći sud 0 Duns Scotu, nego tek onda, kad ga se bude prouča­ valo na k r i t i č n o m izdanju njegovih djela, a kojeg — kako je poznato — još ne ima.1 Ipak je stalno, da na t e m el j u d a n a š n j i h 1z d a п j a, najkompetentniji, dapače koji su jedini kadri, da vjerodostojno sude — slažu se u tom, e da što više nego li prošli vijekovi, u sklad svagjaju Scota i sv. Tomu; osobito što energično otkrivaju neke teže osvade, koje se na račun franjevačkog naučitelja opetuju po krugovim i sjemeništim, te sa najumornijom dosadom prikupljaju ih neki priručni­ ci historija filozofije, a iz ovih prelaze u članke, na konference i ___ drugdje. Zaista ovo je Iasno i ako ne možda uvjek pošteno. Pozdravljam i čestitam O. Belmondu. Tvoj svegjerni O. E. Chiocchetti 0 . F. M. Louven, 2. siječnja 1911. ’) Franjevački učenjaci u Quaracchi (Firenzal izdali su glasovito kritično izdanje svih djela sv. Bonavcnture. Sad do tosam otaca tog zavoda pripravljaju tako izdanje od »Summa heologica« Aleksandra Halesa u 12 vol. od istih se je otaca nadati, da će oni prvi objelodaniti kritično sva djela Duns Scota. �Br. 4. 72 Serafinski Perivoj — 1912. 3. Z a k 1 j u č.a k. Bez sumnje je, da je prof. De Wulf na temelju nih i objektivnih zaključaka. Filozofija suptilnog dok­ tora izmegju svijuh drugih sholastika, zahtjeva izvor­ no proučavanje i to svijuh njegovih djela. Tim je nužnija kod njega ova kondicija, što ga se površnim istraživanjem često puta krivo razumi. Iz ovog nerazumljenja potječe većina onih osvada proti Duns Scotu. Ovako se dade razabrati ne samo iz znan­ stvenih rasprava, nego i iz privatnih disputa, gdje se često dogodi, da kad se i najžešćem tomisti ob­ jektivno razloži Scotovo mišljenje, na svršetku ti prizna, da je on bio drugačije informiran i sad da ne ima ništa proti. U čemu je ipak prof. De Wulf ostao pri svojoj, to se i mi nadamo sa O. Chiocchettiom, da će se i to vremenom poravnati, osobito kad dobijemo novo kritično izdanje svih Scotovih djela.1) Kad tada scotizam zahvati to veće dimenzije, hoće li biti od toga koja korist? — Odgovor je lak i to da hoće. Veliki katolički mislioci sliče zlatnim rudnicima. Rudnik mi imamo, zlato posjedujemo. Tako i danas po djelim Bonaventire, Scota i Tome imamo temeljno oružje za obranu sv. vjere i prava J) Kritičnom izdanju svih Scotc.ih spisa mn^go će Vo ristiti nota, što ju je objelodanio historik i matematičar Petar Duchera u „ A r c h i v u m f r a n c i s c a n u m h i s t o r i c u m , " 1910 broj 4: Sur les mateorologicorum libri quatuor faussemant attribues a Jean Duns Scoto. Po nazoru ovog vrsnog historičara ta djela imala bi se izbaciti iz Scotovih knjiga, jer da ih on nije napisao. Iz humanitarnosti proti katolicizmu?! I u hrvatskim je zemljama, rekao bi, unišlo u modu da se bez obzira napadaju i vrijegjaju katoličke svetinje. Golobrada, raspasana, liberalna, naprednjačka mladost misli, da je svu mudrost zakupila, kad se s nekoliko glupih viceva proti katoličkoj Crkvi i njezinim predstavnicima istrče. Stara na­ predna gospoda slijede primjer svojih sinova, pa se i oni u svome pomlagjenome žaru osjećaju inteligentnim, modernim, humanitarnim, kad u ime napretka, slobode, čovjekoljublja, nekakve modernosti izaspu pregršt osvada proti katoličkoj ideji i njezinim pionirima. Grjehota, što se ta gos­ poda irjesu našla mjeseca siječnja 191?. u nujve ćemu gradu Amerike New Yorku i prisustvovala svečanostim, kojim je najmoderniji velegrad pred­ stavnika katoličke Crkve, kardinala Farley-a u nevigjenoj mjeri obasuo . razuma. Sto se rudnici više kopaju, to se i zlata više nahodi. Slično je tomu kod velikih filozofa. Njihovo proučavanje otkriva nam novih misli i boljih vidika, a što nam je sve od velike vrijednosti. U današnje doba, kad svaka prava znanost na temelju tradicionalnih principa traži novih puteva e da bolje odgovori modernom duhu ni katolička nauka niti zaostaje a niti smjede zaostajati, već »v ev e t e r a n o v i s a u g e r e « . Scotovo proučavanje i danas nam u tom potpomaže. A da će i ubuduće, to je lahko razumjeti, kad znademo, da je sistem Scotove škole — osobito i gde je to dozvoljeno u teologiji — više izragjen po naravnim zahtjevima razuma i prepreten je snažnijim logičnim dedukcijama. Ob ovomu ćemo se tim lakše uvjeriti, što dublje zaro­ nimo u Scotove principe i silogizme. Kad je ovako, prava znanost i dosljedno kat. nauka ne smije se ništa bojati od procvata scotizma. Angjeoski naučitelji i veliki sv. Toma uvjek će — sa svojih osobitih razloga — u glavnom ostati vogja kat. škole, ali valja dobro razumjeti, da niti objektivna znanost, niti Tomizam a pogotovo kat. Crkva ne po­ trebuju nikakovih pristranosti, nikakvih nekritičnosti, a načelno je protivna svakim osvadama. Stvarna i učeniačka izjava louvenskog profe­ sora M. De Wulfa puno će kod objektivnih učenjaka razbistriti pitanje Scotizma. Bilo bi dakle razložito i pravedno, da i h r v a t s k i z a n i m a t e l j i uvaže ovo priznanj e pr v a ka u hi s t or i j i shol asti čke filozofije. Neću spominjati sve ono slavlje, koga su američki katolici svom duhovnom poglavici priuredili, nego samo spominjem to: da je s t o dva desetpet ne-katolika novoimenovanom kardinalu priredilo kraljevski objed u New Yorku, WaIdorf Astoria, na koji je bilo pozvano sve što ima bogatijeg, prosvjetljenijeg u nekatoličkom amerikanskom gradu. Izmegju visoke gospode bio je pozvan sam predsjednik Saveznih Država W. H. Taft. Ovom svečanom prigodom kardinal Farley bio je predmetom burnih ovacija. Izmegju mnogobrojnih govornika istakao se je sam namjesnik i načelnik New Yorka, veliki rabin dr. Gimmermann. Ame­ rički posjednik W. H. Taft, jer je bio zaprije­ čen osobno prisustvovati, upravio je priregjivaču ovoga sjajnoga carskoga objeda slijedeće pismo, koga �u prevodu donosim našim Iiberalcima i dobrim kato­ licima na razmišljanje: Washington, 26. siječnja 1912. Dragi gospodine Metz: Žao mi je, što ne mogu prisustovati objedu, priregjenu u počast kardinalu Farley-u prigodom njegova promaknuća na visoko dostojanstvo kardinala rimo-katoličke Crkve. Obilježje priregjenog objeda dokazom je velikog napretka u amerikanskom društvenom životu u duhu uzajamne snošljivosti i pravog bratstva izmegju onih, koji su predstvnici raznih vjeroispovijesti i do­ tičnih organizacija. N e k a t o l i c i i m a d u s t o menata, framazona, koji su izvojštili pobjedu svako­ vrsnim makinacijama u nesretnom Portugalu. Libe­ ralnoj je gospodi bio dodijao jaram sužanjstva, u ko­ je ga je, kako oni kažu, bilo strovalilo kraljsko žezlo i papina tiara. Program je nove framazonske vlade, u čijim rukama stoji sudbina portugalskog naroda, slijedeći: n e o g r a n i č e n a i n d i v i d u a l n a i d r u š t v e n a sloboda. Čujte, čitaoci, pa dobro upamtite, kakva je na djelu ta moderna liberalistička sloboda! Danas u Portugalskoj, toj najmodernijoj i najprosvjetljenijoj državi, kako se hvale naši liberalci, leži u tamnicama ništamanje,- nego č e t e r d e s e t h i l j a d a bijednih utamničenika! Pitati će te, zašto r a z l o g a , da j a v n o i z r a z e s v o j e v e l i k o je ta najliberalnija vlada s njima tako okrutna? Znate poštovanje katoličkoj Crkvi radi zašto, jer utamničenici neće da priznadu zločinstva, koja su liberalci pri revoluciji u Portugalu počinili. njezina blagotvornog upliva u dr ud r u š t v u , j e r s e o n a n a j ž i v l j e o p i r e p o ­ Oni neće, da misle onako, kako slobodni zidari žele. Ovo je jedini uzrok, radi koga, tobože humanitarna g u b n i m a n a r h i s t i č k i m n a u k a m a i j e r je vlada, onako na nečovječan način nevine ljude u ona s n a ž n a z a š t i t a vl asti , reda i za­ zemaljske podzemne tamnice trpa. Ni po jada, da k o n a . Činjenica, da je Vrhovn’ Glavar Crkve po­ se s tamničarima po ljudsku postupa! Ni poganski častio ime amerikansko, imenovavši kardinalima tri pisci nijesu sličnih grozota u Nerona i Dioklecijana Amerikana, izvor je dike i ponosa za nas sve zabilježili. Na hiljade se bijedne čeljadi u podzemne Amerikance, najradosniji, što' su na to dostojanstvo prostorije zajedno smješća tako, da je bjelodano dokazano, da ih je na stotine od gladi i svake ne­ uzdignuti naši zaslužni i vrijedni gragjani. volje, usred najgroznijih muka, ostavljeni od svojte Molim Vas, da me cijenite svegjerno iskrenim i iodbine, u smradnim tamnicama smrt našla. I ovako čestitanja kardinalu Farley-u, koji me sa svojim je postupanje još prava blagodat, kad se znade, da prijateljstvom časti još od mnogo godina. su mnogi tamničari u daleke portugalske kolonije Molim Vas, da me cijenite svegjerno iskrenim odvedeni i da ih je tamo nevidom nestalo. Uzalud je rodbina tražila svoje mile; uzalud se mučila, da William H. Taft. bi barem mrtva tjelesa svojih dragi po zadnji put Iz pisma se razabire, da predsjednik ne gleda mogla da vidi i poljubi. Na hiljade je jadnika brodo­ toliko na osobu kardinalovu, koliko na blagotvorni vima se uputilo u portugalsku Sibiriju, ali je liberalna upliv katoličke Crkve na moderno društvo. Ovo je vlada našla načina, da ni jedan tamo ne dopre. Ako ono, što nas zanima i što našim nazovi — napred­ je ko i došao u zemlju sužanjstva, tamo je pod bla­ njacima stavljamo na razmišljanje. Ako su naši gim milovanjem liberalnih činovnika nenadno iščehrvatski liberalci toliki megalomani, zanešenjaci, zao. da se drže prosvjetljenijim, čovjekoljubivijim mo­ Evo vam primjera slobodne portugalske države! dernijim nego je predsjednik Taft i najuglednija Ne misliš li, kako hoće framazoni, moraš u ime mo­ gospoda amerikanskog velegrada, tada neka slo­ derne slobode u tamnicu, u more, moraš od mača bodno i dalje blate ugled katoličke Crkve, ali neka ginuti!! Grozne li ironije! Moderni liberalizam i znadu, da je nigda, u prosvjetljenom društvu om- njihovo postupanje!? Pri ovakim grozotama morao raziti neće, nego da će ih pri njihovom nezahvalnom bi i naš hrvatski narod da vidi, kamo bi i nas libe­ ralne stranke dovele, kad bi se vlasti dokopale. poslu pravo moderni i liberalni ljudi samo sažaljivati. — S Miljevaca. U Ime slobode četrdeset hiljada zarobljenika! Liberalna je Štampa svih evropskih zemalja, ne izuzevši ni našu hrvatsku, s neopisivim veseljem pozdravila pobjedu portugalskih razvratnih ele­ Proti ovakom liberalizmu rat do istrage, a bori­ mo se za slobodu pojedinca i društva u duhu Isusovu! — G. Turski Koran i katolički katehlzam. Talijanska vlada namjerava u zaposjednutom dijelu Tripolisa �74 Br. 4. — Šerafinski Perivoj. — 1912. osnovati talijansko-arapske učione. Ovaj je pothvat u sebi pohvalan. To je jedna izmegju najvažnijih misija kulturne evropske države. Izdan je nalog od talijanske vlade, da se u tim školama mora urogjenicim, pristašama islama koran predavati i po njemu arapsku djecu brižno uzgajati. Za učitelje korana biraju se Arapi. Mi ovaj korak talijanske oblasti razumijemo. Nikomu dozvoljeno nije tugje vjersko uvjerenje vrijegjati ili ga bezobzirno omalovaživati. Ne samo to, nego je prirodno, a i pravedno da se inovjerci u svom religioznom pogledu po sojim propisima podučavaju. Ima nešto što tali­ jansku vladu baš u pogledu religijoznog odgoja trsati i sto najzasukaniji liberatac mora da osudi. U Tripolisu Italija zapovijeda, da se turskoj djeci koran tumači, d o k n a j s t r o ž i j e zabran j i v a k a t o l i č k o m s v e č e n i k u , da k a t o ­ l i č k u d j e c u u k a t e h i z m u p o d u č a j e ! Ovo je snošljivost, liberalizam moderne mlade Italije!?! ako liberalizam nije tiranija najgore vrsti, nebi se, mogle u pogledu religiozne katoličke obuke onakve tiranske, nekulturne, nesavjesne zapovjedi izdavati. Bože nas učuvaj slobode i n ipredka, kako ga talijanski slobodni zidari shvaćaju! — O.P.G Anton G ančević, O. F . M .: Najnoviji prevodi »Fioretti-a«. Irski mjesečnik »The Franascan Terciary« počeo je sa novom go­ dinom donositi u prevodu krasne Franjine F i o r e tt i-e pod naslovom »The Little Flowers of St. Francis«. Prevagja ih profesor Berlitz-ke Škole u Cork-u Shemu* O’Sullivan. Uvod k ovom prvom irskom prevodu napisao je Father Paschal Robinson, koji nam u kratko riše zanimivost i važnost toli omiljelih Franjinih Fioretti-a. Sjetimo li se, da su »Fioretti« najtočniji odraz religijoznog življenja u srednjem vijeku, onda se ne ćemo čuditi, što su se »Fioretti« počeli prevagjati u svim mogućim evropejskim jezicima. Ovih dana uprav izlaze »Fio­ retti« i na japanskom jeziku po profesoru Anesaki-u sa Tokio-skog sveučilišta. Tim nam sve to jasnije biva, kakovu ulogu igra u svijetu nekadašnji samotni »poverello« sv. Franjo. Ko se želi uspješno pozabaviti i sa irskim prevodom »Fioretti-a«, nuždna mu je kratka uputa za gelički jezik stručnjački napisana od Rev. T. A. Fitzgeral-a, o. F. M. VJESNIK. NAŠA DOMOVINA. Ministar Bilinski biskupu Mišiću. Prigodom naimenovanja za mostarskoga biskupa presvj. je g. Mišić primio svu silu što usmenih, što pismenih, što brzojavnih čestitaka. Megju brzojavnim je i ministra financija ekscelencije Bilinskoga. Ekscelencija Bilin­ ski puno se veseli, da je član prezaslužne redodržave Bosne srebrene postigao tu veliku crkvenu čast, te nastavlja: » Mo l i m V a s d a b u d e t e u v j e r e n i e ć e mi d o b r o F r a n j e v a c a , k o j i su s t e ­ kl i n e p r o c j e n l j i v i h z a s l u g a po s t a n o v ­ n i š t v o B o s n e i H e r c e g o v i n e bi t i uvi ­ j e k na s r c u. « Na trećoredski sastanak! Na 28. ožujka poslao je zagrebački gvardijan na vogje i prijatelje trećega reda sv. Franje okružnicu, u kojoj im megju inim i ovo piše: »Kongres vogja III. reda sv. Franje biti će u Zagrebu u franjevačkom samostanu, na 4., 5. i 6. rujna o. g. 1912., što ovime javljam svoj braći u sv. Franji znanja i ravnanja radi. Želio sam, da se drži taj kangres u velikim praznicima sredinom srpnja, ali s razloga, što ću morati u to vrijeme biti službeno otsutan, i što će se o. g. i kapitul obaviti u našoj redodržavi sv. Ćirila i Metoda, moradoh opredijeliti kongresu navedeno vrijeme, kad će moći velečasna braća, koja idu na megjunarodni euharistični kon­ gres u Beč (12., 13. i 14. rujna), prisustvovati usput i kongresu trećoredskih vogja u Zagrebu. Kongres vogja trećega reda svršava se 6. rujna u petak, da se mogu lako vratiti kući do nedjelje (8. rujna) oni vč. oci, koji moraju biti na dan Gospodnji kod svo­ jih stada . . . Nacrte rasprava razdijelih megju hr­ vatske provincije našega reda, dok nekoja temata pridržajem zastupnicima ostalih redova sv. Franje Želim, da dogje na sastanak što veći broj vogja tre­ ćega reda i uopće svih onih, koji se zanimaju za treći red, pripadali ma kojem ogranku serafinskog stabla. Poraditi ću, da budu zastupana i braća domi­ nikanci, kao i gospoda svjetovnoga klera, koje će zanimati predmet zagrebačkog kongresa. Za vreme­ nite potrepštine učesnika brinuti će se -»Vodstvo III. Reda« u Zagrebu«. Iza ovoga o. Radić donosi u svo­ joj okružnici krasni rasporegjaj tema, koje radi preopširnosti izostavljamo. Nro. 225. Provincialatus Franciscanorum Bosnensium. Facultate a s. Congregatione Consistoriali obtenta praesentium vigore concedimus omnibus et singulis Patribus fratribusciue ordinis s. Francisci Provinciae Bosnae-Argentinae ciuatenus obire et r> tincre valeant officia in arcis vel mensis ruraJibus (»Montes pietatis«) non obstante decreto ejusdem �75 Književna šmortna. s. Congrg. Consist. de die 18. Novembris 1910. eadem quibuscumque sacerdotibus prohibente, et quidem ad beneplacitum nostrum. Monemus tamen omnes et singulos, ut in memoratis officiis omnem curam adhibeant, ne quid ех inconsiderata actione male gestum inveniatur, neve ех mala administratione scandalum damnive periculum oriatur. Similiter mandamus omnibus et singulis, ad quos principalis directio dictorum »Montium pietatis« spectat, ut in fine cujuslibet anni conspectum introitus exitus concreditarum pecuniarum ceseraque, quae ad id spectant, mittant ad Ministrum Provincialem. Peramanter omnibus et singulis seraphicam benedictionem impertimus! S a r a j e v o , die 9. Aprilis 1912. Fra Aloysius Mišić o. m. Hercegovci svome biskupu. Cim je redodržavnik Bosne srebrene Mišić imenovan mostarskim biskupom, odmah su ispred franjevačke hercegova­ čke redodržave došli preč. Ambro Miletić i post. fra Blaž Jerković, te su osobno novoimenovanoga bi­ skupa Mišića pozdravili. Štovateljima sv. Antuna javljamo, da je stara crkva sv. Antuna u Sarajevu već porušena. Dne 26. ožujka počeli su se temelji već kopati, a 30. postav­ ljati. Gragja vrlo lijepo napreduje, a graditelj g. Fra­ njo Holz, koji se je u Kr. Sutješci i u Podmilačju producirao, jamči da će i u Sarajevu postići naj­ ljepše uspjehe. Sve štovatelje sv. Antuna lijepo mo­ limo, da svojim novčićem pohrle u pomoć ovome no­ vome pothvatu na čast sv. Antuna. Milodari se mogu slati i na uredništvo »Seraf. Perivoja«. Sarafinska Udruga. Svjetovni bogoslovi u Senju zaveli su u svome sjemeništu treći red sv. Franje Asiškoga, te poput onih u Zagrebu osnovali Serafsku udrugu. Ugledala se u njih i druga bogoslovna sjemeništa! RIM. Papa postavlja u Rimu redovnike za župnike. »Katolički List« u svome broju od 14. travnja piše: »I ako vječni grad broji okolo 400 crkvi, ono kako se je Rim osobito u zadnje vrijeme naglo počeo širiti, nastala je potreba u novim predjelima držati i nove župe i nove crkve. Poznato je, kako je u spomen jubileja Leona XIII. u novom gradskom kotaru preko Tibera prilozima čitavoga katoličkoga svijeta izgragjena crkva sv. Joahima, a tako je u zadnje doba sv. Otac Pijo X. živo nastojeći, da duhovnu pastvu što bolje ustroji, podigao u Rimu njekoliko novih župa, a s njima i njekoliko upravo krasnih kuća Božjih. Na jugu Rima u blizini Monte Testaccio, koji je nastao od crepovlja polupanoga i amo svezanoga sugja, sagragjena je župna crkva S. Kamila de Lellis, van glasovite Porta Pia, kuda su 1870. provalili Piemontezi, opva je crkva sv. Josipa, a baš zadnjega Josipova posvećena je istome svecu nova župa pri Porta Triomfale. Kako je sv. Otac »pastoralni papa«* ima­ jući oštroga oka i velikoga srca za dušobrižne po­ trebe vjernoga puka, nema sumnje, da će on za koju godinu organizirati pastoraciju rimsku, da će biti na uzor svemu katoličkome svijetu. Zanimivo je, da u mnogim novim rimskim župama dobivaju redovnici curam animarum«. Koje novine ne smiju čitati Franjevci? Kako razne novine pišu redodržavnik je rimske franjeva­ čke redodržave sebi podložnim Franjevcima zabra­ nio čitanje i pretplaćivanje na slijedeće novine: na milanski U n i o n e, turinski M o m e n t o, bolonski A v v e n i r e d’ I t a li a, bergamski E c c o i rimski C o r r i e r e d ’ I t a l i a . Povod je zabrani taj, što su ove novine zaražene modernizmom. KNJIŽEVNA SMOTRA. Prikazi i ocjene. Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne od najstari­ jih vremena do propasti krajevstva. Ima tomu više godina, da Bosanac i Hercegovac, te lju­ bitelj prošlosti Bosne i Hercegovine zalazi u knji­ žare i traži povjest Bosne i Hercegovine i da, ne našav ju, uprav s nekom indignacijom iz istih izlazi. Prof. Klaića: Povjest Bosne; Kneževića: Kratku povjest kralja bosanskih itd., te Pad Bosne i Bašagića: Kratku uputu u prošlost Bosne i Herce­ govine (1463.— 1850.), a pogotovu našeg mučenika Jukića: Zemlopis i povjesnicu Bosne već je vrlo te­ ško i kod specijalista bosanske povjesti naći, a kamo Ii u knjižarama na raspačavanju. Uza sve to Jukića povjest ne može podnijeti današnje kritike. Kneže­ vić je svoja djela pisao zadojen prevrućim lokal­ nim patriotizmom, u Bašagića fali prijeglednost, u Klaića uz neke ispravne nedostatke fali i Kneževića stil. Mislimo da su ti vapaji i nedostatci prinukali i dra. Preloga, gimnazijalnog profesora zemljopisa i povjesti u Sarajevu, da je ove godine objelodanio svoju: P o v i j e s t B o s n e od n a j s t a r i j i h v r e m e n a do p r o p a s t i k r a l j e v s t v a . A da li je dr. Prelog u svome pothvatu uspio? A priori teško je na to odvratiti. Generalno možemo samo to reći, da djelo dra. Preloga ima svojih i dobrih i zlih strana. Dobro je, što je djelo dra. Preloga kratko — iz­ nosi samo 78 stranica. Uz to je dosti prijegledno. Stil je lagan, tako da bi ga da nije nekoliko znan­ stvenih potrebnih i nepotrebnih termina mogao i najprostiji seljak s nasladom čitati. Uz to je dr. P re­ log i mnoge nove publikacije zgodno upotrebio. Megjutim djelce dra. Preloga ima i svojih ma- �?6 6r. 4. — Serafinski Perivoj. — 1912. njaka. Najglavnija je ta, da djelo nije pisano po izvo­ rima, nego po literaturi, a ni ovo sve nije poučno. Odatle u dra. Preloga mnoge neispravnosti i zastar­ jela mnijenja. Da svoju tvrdnju potkrijepimo, navest ćemo samo nekoliko konkretnih slučajeva. Dr. Prelog kao i pof. Klaić, dr. R. Morvat, dr. Truhelka i drugi tvrdi, da je uz patarenstvo pri­ onuo i sam Kulin Ban (str. 14. i 16.). Nu ovo mnijenje danas se teško može održati. Istina od izvora to tvr­ di pismo dukljanskoga i dalmatinskoga kralja Vukana, pisano papi Inocenciju III. (Fermendžin, Acta Bosnae, str. 5.), ali Kulin Ban to niječe, dapače on tvrdi, da je patarene samo radi toga trpio » j e r i h j e d r ž a o ne z a k r i v o v j e r n i k e , n e g o z a k a t o l i k e « — »quod eos non haereticos sed catholicos esse credebat« (Theiner, Monumenta Slav. Merid. I., str. 15.) Na »Boilino Poili« prvaci se pa­ tarena 1203. odriču svoje zablude, a o Kulinu se samo veli. da je to sve bilo u njegovoj prisutnosti a f a v o r i b u s b a e r e t i c i s, q u o s a r c li i e pis c o p u s S p a 1a t e n s i s d e s u a p r o v i n c i a e х u 1a v i t . . .« (Fermendžin, Acta Bosnae, str. 7.). Ako bi ovaj fragmenat bio vjerodostojan, onda bi Kulinu Banu produljili vladanje barem sve do 1215. U tome bi slučaju, znajući, da Kulin počimlje vladati 1180., u dlaku bila istinita i Farllatijeva predaja, koja tvrdi, da je Kulin 36 godina Bosnom vladao. »Quеш a n n o s s e x et t r i g i n t a B o s n a e p r a e f u i s s e t r a d u n t « (Farllati, lllyricum sacrum, tom. IV. str. 47.). Iz svega ovoga, te iz toga, što ne držimo, da je Kulin igda bio pataren, slijedi, da dr. Prelog (str. 18.), kao idr. Truhelka (Glas. zernalj. muzeja, 1898. IV.) bez temelja zaključuju, da je Ku­ lin Ban izmegju 1203.— 1204. sazidao onu crkvu u Kučevskome Zagorju, što joj se je neke godine nat­ pis našao u Muhašinovićinia kod Visokoga. Na 30. stranici dr. Prelog piše: »Osobito je živahnu dieiatnost razvio za 51јера|1а Kotromanića n k V o ^ o s n a e « “(Theiner, Monum. S.'M -'str. Peregrin (1349.-1356.) Stjepan K. živo Mislimo dakle, da je Kulin Ban bio samo pokrovi J poniagap^egova nastojanja, obratio se^pace pi telj patarena, a ne pataren, prern se je u -eunjemu srnom па papu Klementa VI. da pošalje Peregrinu pomoćnike , koji znadu nauk vjere i koji su vješti vijeku i takav kažnjavao istim kaznama, kojim i kri- slavenskom jeziku ili bi ga barem mogli naučiti«. vovjernici. Ovoga je mnijenja i P. Aleksandar Hot- Nadalje traži ban, da bi se biskupu bosanskome ier (Dr. Šarić, Spomenknjiga, str. 68.). dozvolilo, da može sam u Bosnu pozvati redov­ Na 17. stranici dr. Prelog ’aspravlja o obra­ nike . . .« Iz луо par* riječi najbolje se vidi, što je ćenju patarenskih poglavica, ce eli: »Godine 1203. grabiti vodu iz loka\ ал a šta iz izvora. Da je fra sastade se zbor patarenskih poglavica na Boljmom Peregrin i kao biskupjm no djelovao za dobro Cr­ polju (apud Bosnam juxta fliimen) kod Visokog.« kve i naroda u Bosni o tome nema sumnje, to do­ Na prvome mjestu upozorit nam je, d . u visočkoj nekle tvrdi i ugarski Ijetopisac Ivan Thurocz (Rad. okolici nema Boljina Polja, nego Bijelo Polje. Na jugosl. akad. VIII. str. 124.—5.) Ali fra Peregrin drugome mjestu izrazujemo, d^ se i opet s ovim mnijenjem, koga i prof. Klaić i :iatinić slijede ne je s banom Kotromanićem takogjer puno za Crkvu možemo nikako složiti. Bjelo Poiie nije uz riieku i narod radio i ko prosti vikar bosanskih Franjevaca. I upravo rad^ toga rada i radi njegova uskoga odBosnu — apud Bosnam juxta flunieH. 1) Zenici se nošaja prema Stjepanu Kotromauiću neki ga usponalazi neposredno uz Bosnu Bilino Polje. Puno nam regjuju s d r ž a v n i m k a n c e l a r o m « , a drugi se vjerojatnijim čini, da je to polaganje vjeroispo- s m i n i s t r o m i z v a n j s k i h p o s a l a « , a svi vjesti pred papinim delegatom Ivanom de Casamas glasovitim Himenesom. Pa i ono pismo, ris 8. travnja 1203. bilo na Bilinome Polju u £enici, općenito ? što ga je Stjepan Kotromanić pisao Klementu V!.. nego li na Bjelome polju. S nama se i u ovome slaže ^ nije ga pisao za fra Peregrinova biskupovanja, nego i P.Hoffer. (Dr. Sarić, Spomenknjiga, str. 68.) Kada je Kulin Ban prestao vladati još je tajna za vikarevanje. Ban S. Kotromanić spomenuto je pod pečatom. Prof. Klaić (Poviest Bosne str. 65.), pismo pisao 3. t r a v n j a 1347. (Fermendžin, Acta dr. Truhelka (Glas. zernalj. muzeja, 1898. IV.) i drugi Bosnae, str. 28.—29.), a fra Peregrin je bosanskim drže, da mu se ime gubi 1204. Njihovu mnijenju pa- biskupom postao istom 28. s i j e č n j a 1349. trocinira dr. Rački (Rad. jugosl. akad. VII., str. 145.) Takovih majnaka u djelu dra. Preloga ima još, Megjutim megju kratkim sadržajima zagubljenih pi­ ali mi ih dalje nećemo da parbičimo i u »Seraf. Peri­ sama Inocencija III. (1198.— 1216.) na ugarskoga voju« izlažemo, jer većina se ovih manjaka osniva kralja nalazi se i jedan, polag koga bi Inocencij III. na generalnoj gore istaknutoj pogrješci, što se djelo i 1215. ponukavao ugarski dvor, da prisili Kulina nije pisalo po izvorima, nego po literaturi i što se ni sva literatura nije proučila. Djelo se nabavlja u Bana, da se okani protežiranja patarena: » quod Sarajevu kod .1. Studničkc i druga. Dr. Jelenić. C u l i n u m b a n um c o m p e l l a t d e s i s t e r e .Serafinski Perivoj" izlazi na dva arka svakog 15. u nij.; godišnja cijena 5 K, — za gjake, trećoredce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački\ samostan). Odgovorni urednik: dr. o Julijan Jelenić. Tiskara Vogler i drugovi u Sarajevu. �MILODARI: za gradnju crkve sv. Ante Paduanskoga u Sarajevu. (U mjesecu travnju i svibuju 1911.) Fra Domin Pavlović (Breške) 20 K, Obitelj Lakatoš 9 K, vlč, g. Milan Crnek 100 K., Suzana Ruppert 2. 80 K, Župa Petrićevac 27 K, Burgmaejer Pfarrert 3 K, Vilim Servis 5 K, N. N. (Tolisa 3 K, Gjga Katalinić (sakupila) 24. 12 K, Rozalija Horvat 2 K, „Glasnik sv. Anteu 107. 80 K, „Glasnik sv, Ante" za (zvono) 24, 80 K, M a g a r e t a K o ž e nj i 5 0 0 K, Lucija Begović 1. 40 K, Elizabeta Horvat 1 K, Johana Veiner 1 K, Ema Glumac 2 K, Otilija Andrašić 2 K, Anica Jovanović 2 K, Joka Davidović (sakupila) 9. 10 K, Pavo Jazvo (Livno) 20 K, N. N. (Livno) 1 K, Gosp. Sokolić (sakupio) 7. 40 K, Marija Lisac 4o K» (na temelj) 10 K, (za zvono) 50 K, obitelj Lakatoš 8 K, pošt. o Fra Franjo Štepanek200 K, Sarajevski trećoredci 2o K, Katica Jović (sakupila) 25. 30 K, Zwiefelhofer 3 K, Obitelj Marušić 0. 60 K, M. P. o. Provincija. 5o K, N. N. (Ilidže) 10 K, Članovi (Sarajevo) 8 80 K, Lucija Putre 4 K, N. N. (Slavonija) 1 K, vlč. oo. Trapisti 100 K, Gjga Sczenzen (skupila) 31. 60 Kl Župa Ulice (članarna) 26. 60 K, Suzana Ruppert 2. 50 K, Ana Gašić 1 K, Kata Cvitan 7. 40 K, Anton Homijš 2 K, Župa Sutjeska 59. 40 K, Joka Davidović (sakupila) 9. 80 K, Vilim Servis (Gacko) 5 K, Gosp. Sokolić (sakupio) 8 K, Ivan Kramarić 5 K, Ivan Mutić (VareŠ) 10 K, Teodor Gračanin 1 K, Ggja Katali­ nić (sakupila) 2 5 ,2 0 K, Janja Pitić 2 K, Gdja Horvat (sakuni’.đ) 9. 20 K, Franjevački samostan (Sarajevo) 500 K, Andrija Slokar 2 K, Članovi (Sarajevo) 12. 20 K Hrvats anka zanosnu i негсодсгппи (dioničko društvo). Uplaćena aic.ficka glavnica 2.0 0 0 .0 0 0 kruna. Centrala u Sarajevu. ?odiivžni(e: Mostar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne knjižice te ukamaćuje iste uz 4 %% čistih. Eskom ptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise, valute. Zalagaonica prima Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijed­ nosne papire i kupone Pohranjuje svakovrsne depozite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu - i ino­ zemstva. u zalog sve dragocjenosti dragulje i ostalo. k ao : srebro, zlato �UTEMELJENA GODINE 1882. UTEMELJENA GODINE 1882. Tiskara i litografija Vogler i dr., Sarajevo (Komanditno društvo) TelefoD broj «8. ćemaluša ulici m . Najstarijaknjigotiskara ш ? “"т uBasni iHercegovini шшмгпшт | ; | m alerlliilr: 'trojsvlpa. T Preporučuje sc za molitvenika, pov; inica^ poslova, što ukusnom izrad "1 njćkladni'i djela, brošura, n Kai ta, kao i svih - uku zasjecaju sa ■ ^ r c n ije cijen e. Moderno uregjena к Ш Ј д О У в Ш Ј С а , izragjuje sve vrsti uveza za knjižnice, velečastne župne urede, škole i privatna poduzeća, — Uvezi obavljaju se po naručbi: u papiru, platnu i koži. Vanjske nnručbe obavljaju sc №o l točno. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/238513870710d7aefbc986e1c1366781.pdf a979732e9af85fa1b1f13ee7c99fe7a4 PDF Text Text serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 5. i 6. SARAJEVO, 15. SVIBNJA -LIPNJA 1912. 001). XXVI. Privilegovana zemaljska banka ZA BOSNU I HERCEGOVINU uvela je novi način štednje podesan za svakoga! Da uzmogne Slediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često ići u banku. Privilegovana zemalj. banka za Bosnu i Hercegovinu nabavila je zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika ' Kad se 1kutija napuni ili prije u zgod­ (vidi sliku), koje ona po želji ustupa nom času, ali svakako svakoga ili svako svakome uz uplatu od G kruna (trošak dva mjeseca donese se u ‘banku ili na kutije), koji se uložak vraća, kad se ku­ Tijestima, gdje banka nema podružnice tija opet preda zavodu. na odregjeno mjesto, gdje će se kutija Te kutije može svaki ponijeti k otvvirili sa tamo spremljenim ključem, ih ima u svako doba pr novac iz nje prebrojiti i upisati kao zaključane, i napose uregjcne za I log u uložnu knjižicu. Ta se pak knjii papirni novac, te je vagjenje i i mučuje vlasniku, koji može po tom danje novca zapriječeno patenti’ volamn, koje su iskazane u knjižici spravom. Kovani se novac ufc- ;aj~ slobodno raspolagati. prostrani otvor I f. do^im г 0 v’ se način štednje prema tome osniva novac savije i utura kroz šupljili*. 0 na . >incipu, da s£ jednom spremljena protivnoj strarn. iju ne može opet olako dignuti, nebo se mora donijeti u bank., gdje laćuje, :a ulog na ukarnaćenje i najmanji Mtnjni. za 4*so»e fcmi - stali iznos. Ovaj način štednja osobit je i da šlede samo u malim ^vo­ muliće i u tama, napose za obrtnike i rad za stolna udruženja i sabiranje Д п smis] prinosa za razne društvene, osigui iv; iće. dobrotvorne i obožne svi i za osobe, koje stanuju u udaIjenim mjcstbi a, igu sva eti u banku. tei Ovaj način štednje ima zadaću, da smisao za štedenje koje kod kuće leže u ormaru priveđe ukamaćenju I ako se ssmo na helere štedi, mogu na taj nac. ’ Ц ш Koducvno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana 75 kruna, za pet godina oko 400 *- :ш., . za i0 godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju neće nikomu uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovali uspjehu u glavnici, koju će tako postići. Da se dobije takova kutija, dosta je doći u bauku i javiti adresu ili pisati. — --------------------------------- *----------------------------------------------------------- ^ ? Cjubljanska kreditna banka ^ Podružnica n Sarajeva. Centrala u Ljubljani. Podružnice u Spljelu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. Dionička glavnica K 8,000.000-— PriCuve preko K 900.000-— Prima uloge na štednju na uložne knjižice A li 01 , . ., .... . i tekuće račune i ukamaćuje ih sa 4 |2 |0 kakvih poreza i odbitaka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. J �Н III f Antun Huber, Bruneck, Tirol dekorativni slikar i pozlačivač. A telier za crkveno slikanje. Preporučujem se velečasnom svećenstru za slikanje crkava u svakom šlilu i izvedenju uz umjerenu cijenu. Preporučujem se takogjer za gradnju i popravljanje oltara, križnih :: puleva i l. d. - Sa nacrtima i cijenom pripravan sam odmah poslužiti. :: § WM -------------------- BRZOJAVNA ADRESA: HUBER. BRUNECK. TIROL. ---------------------- Crkveni umj ni zavod ti crkvenoga odijela — — ičiii o izvrsnosti i jeftinoći: Misnih lakira, zastava, crkvenoga rublja : vn obe, «to ju prodaje ---------- --------------------------- • đ № > češka tvornica u St. Lirici umjetničke 1 T Vt i t i I nagragjen više у dl, dvhjlt i na svjetskim izložban i. 1шЈОгиШ leleč, p. n. kleru: o 1Uf r p ' o n o v j e d a o r na® , ж© o n i c e , i s p o v j e da c T. : ce, kipove, aosu.vljaju na ogled bez obveze. Cijenici i k r i ž ne , p u t e vejfPf *b L v .t -TT-^ ii badava! Radi velikog prometa kao i radi toga, š ta l i c e i. t. to je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto Cijenici i nacrti dobi vaju se besplatno. Proizvodi su zavoda svi vlastiti! Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! jeftinije, nego li u konkurentnih tvrtkih! Site mašne crkve dobivaju znatan popust. IW Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Stadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. Za odmah prodati stoje jedne nove orgujje po pneumatičnom sustavu sa 16 registara, 11 zvučnih registara i 5 Goppelungsregistara, koja je izložena u trgovačkom muzeumu u Zagrebu. Osim toga preporuča se potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom. ' ........ M. H eferer ud. i S i n . ...................... = ......... �serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU 1Ж0Ј 5. i <». (>. Petar Grabić: — SARAJEVO, 15. SVIRNJA . —— Slobodni moral. (Nekoliko pabiraka iz moderne etike). Mislim, da ću ugoditi čitaocima našega dičnoga »Serafinskdga Perivoja«, ako ukratko prikažem osnovne misli Kantova (1724. 1804.) moralnoga sustava i upo­ zorim na neosnovanost njegovili tvrdnja. To za to činim što sam uvjeren, da su svi naobraženi čitatelji čuli u zvijezde kovati njemačkog filozofa i njegov mr ih. i sistem; suviše i s toga razloga, što Kani jo i d; znatno upliva na razvoj suvremene filozofske misli. 1. Tri istine. Koje su prethodne misli 1 ziranja? Njemački se nčenjak divio zvjezdanom nebu nad nami i moralnom zakonu u nami. On je priznavao nuždu moralnoga života. Njegova je nauka, -da mi moramo po njemu živjeti. Ako je nužno, da po zakonu ćudoregja živimo, to je znak, da smo mi u stanju po moralu svoje življenje udesiti. Uz ovu moralnu dužnost usko je skopčano pitanje o slobodi ljudske volje i jedino je ona kadra da nam etičku dužnost razjasni. Ako ostanemo pri ovim zgoljnim tvrdnjama, one se na prvi mah čine ispravnim. Zaronimo li dublje u nauku kenigsbergskog mudraca, povoljni će se utisak u tili čas rasplinuti. Kant u svom djelu »Kritik der reinen Vernunft« uči, da sve ono, što se u vremenu dogagja, ne izuzavši ni moralno djelovanje ljudi, biva po jur ođregjenim, ne­ promjenljivim gvozdenim zakonima. Očiti je nesmisao! U moralu naučaje, da je čovjek u svom etičkom djelovanju neovisan, slobodan; kad se pa kradi u konkretnom slučaju, da on svoju moralnu obvezu ispuni ili je prekrši, tad čovjek nije slobodan — on je sapet lancem prethodnih uzroka, kojim se nikako oteti ne može!? Dakle čovjek je slobodan i nije!? Kant se želi izmaknuti ovoj poteškoći. Po njemu mi treba, da razlikujemo dva svijeta. Pojavni svijet, koji nam se očiluje u našemu vidljivomu svakidašnjem životu i nadosjetni, intelektualni, koga naš um promatra. Čovjek LIPNJA 1012. Ш ) . XXVI. nije slobodan u pojavnom svijetu t. j, sve šio god on liic eL nunc čini, to se nužno zbiva, on tako mora dje­ lovali — on je determiniran. Uza sve to nami nilko ne priječi, da mi ljudsku slobodu u inteleklualnoin svi­ jetu naučajemo, dapače je lo nužni zahtjev našega praktičnoga umovanja. Ova razdioba nije dovoljna, da Kanla izvede iz neugodnoga položaja. On je hol io, da spasi društveni, moralni poredak sa naukom: čovjek je slobodno biće. U čemu stoji realni društveni poredak? On se sastoji u lom, ako članovi napose i uopće izvršavaju svoje moralne obveze, a to izvršivanje nije nešto apstraktna, nego konkrelno djelo­ vanje ljudi. Je su li oni u ovakim činima slobodni ? Nijesu. Ako u praktičnom djelovanju čovjek nije slobodan tad je pitanje slobode po društveni poredak skroz bezpredmetno i suvišno. Koja je korisl, ako mi samo teoretično držimo, da je čeljade u nadosjelnom carstvu, u carstvu uma slobodno, kad mu tu istu slobodu u realnom niječemo!? Moralni i društveni zakoni ne spašavaju se teoreličnim tvrdnjama, nego s onom naukom, koja upliva na stvarno, praktično življenje, što se uprav o Kantovu nauku neda ustvrditi. * Sama sloboda nije dovoljna da utvrdi temelj mo­ rala. Za to se hoće i neumrlosL našega duha. Mi smo nužno podvrgnuti moralnim zakonima. Nije nam dozvoljeno da radimo iz kakve sebične svrhe. Dužnost je dužnost. Nju treba izvršivati bez obzira na osobne pošljedice. Mnogo puta čovjek u izvršivanju svojih moralnih obveza mora da se odrečc sebe i svojih lagod­ nosti. Uza sve to savjest nam jasno govori, da svako dobro djelo nagradu zaslužuje. Može li se nagrada još na ovom svijetu očekivati? Sve da bi se naša dobra djela i mogla amo na zemlji dostatno nagraditi. Kant kaže, da moralan čovjek ne smije za tim da hlepi. U ostalom dnevno gledamo, kako su moralni ljudi na ovom svijetu progonjeni. Zloba nad mnogim krjeposnim mu­ ževima slavlje slavi. Dok najsvetije dužnosti ispunjuješ prezirom te nagragjuju. Suviše imamo lako teških duž­ nosti, da je primjerena nagrada na ovom svijetu ne­ moguća. Ko može primjereno da nagradi vojnika, koji je u boju pao žrtvom svoje palriotičke dužnosti? Njegove �?8 Br. 5. i 6. »SERAFJNSKI PERIVOJ« — 1912. se zasluge na ovom svijetu ne mogu dovoljno ocjeniti, a još manje po zasluzi naplatili. Hoće li njegovo heroičko djelo ostati bez nagrade ? Zahtjev je naše savjesti, da svako dobro djelo zasluga s nagradom prati. Amo joj se nadati ne možemo. U boljem životu nagrada treba da bude. Sve ovo traži, da je ljudska duša duhovna i neumrla. * Kada kreposna duša u carstvu vječnosti nagradu primi, ona se osjeća sretnom — blažena je! Ko je onaj koji je blaženstvom obasiplje? Njemački filozof kaže, mora da bude jedno biće obdareno svemogućom i pre­ svetom voljom, koje upravlja svemirom, a to je Bog. On je začetnik prirode i slobode, vidljivog i nevidljivoga svijeta, koji sve ovo u općenitu i vječnu harmoniju slaže. 2. Kategorički imperativ. Kategorički imperativ jest općenit^ pravdo, po komu mi moramo moralno pošteno uje!ovaii. On ne proističe odatlen, što bi mi bili razumom uvjereni o ispravnosti našega moralnoga djelovanja, nego mu je izvor u nekom nužnom zahtjeve lašega bića, da se moralno vladamo. U misli njemačkog filozofa ka tegorički sr mj izraziva sa slijedećim (radi jasnoće* slobodna prevedenim) temeljnim moralnim načelom: T a k o r a . d a t v o j e djelovanje postane vrhovno općenito p r a v i l o m o r a l n o g života. Ko će nam kazati, što moramo djelovati, da naša djelovanja postanu općenitim etičkim pravilima? Razum nam to ne može da kaže, jer se njegova moć ne pro­ teže preko granica osjetnog svijeta, on ne može da za­ viri u carstvo metafizike, kao što je pitanje o moralu. Može li nas u tom podučiti kategorički imperativ ? Ni on nije razumnim poznavanjem praćen. Uveden je radi praktične nužde, da se kako tako doskoči nekim moralnim i religijoznim potrebama čovjeka. Moralnost naših čina ovisi po Kantu o zakonu. D u ž n o s t j e p o t r e b a d j e l o v a n j a iz o b z i r a p r e ma zakonu. Ovo nije ispravno. Često se dogagja — kao što se zadnjih doba u Francuskoj i Portugalskoj dogodilo — da su državni i gragjanski zakoni nepravedni i da nije za to neko djelovanje moralno, jer je to zakonom naloženo. Progon nevinih ljudi, redovnika, svećenika ničim se opravdati neda. Makar zakoni slobodnih zidara ovaj progon hiljadu puta nalagali, to će djelo ostali svegjerno nemoralno. Suviše pak pitanje o moralnosti nekih čina nikako se neda privezati uz pozitivne zakonske odredbe. Pozi­ tivni zakoni, općenilo govoreći, ne nalažu milostinju si­ romasima, no, ako vidimo, da netko siromaha potpomaže, mi ćemo taj čin jednako moralnim nazvati, ako i nije zakonom zapovigjen. Kant pQd imenom zakona razumi one, koje čovjek sam sebi nameće i koje, jer je u društvenoj zajednici, na se prima. Ako čeljade isključivo po ovim zakonim žive, ono se nazivlje moralnim. Ovo je stanovište pogrješno. Kant neće, da prizna ovisnost našega morala s nekim vječnim moralnim na­ čelima. Po njemu čovjek je sam sebi svrha. Neovisan u umovanju kao i u moralnom životu. On je slobodan — autonoman. Što je moralno, što li nemoralno, razum ne može da kaže, jer mu je njemački filozof digao spoznaju stvarnih, nadosjetnih istina. Razumno biće prama svojim unutrašnjim potrebama zakone kroji i po istim se ravna. Kontrola nikomu dozvoljena nije! Ova ie nauka strašno pogibeljna. I ako joj Kant sve t , edicc predvidio nije, ona dovodi do potpune društvene anarhije. Mi ne smijemo stezati pitanje mo­ ralnosti na krutu ljudsku samovolju. Ubojica može sto puta misliti i za ^ zakon stvoriti, po komu bi njegovo ubojstvo bilo moralni čin, uvijek će ostati neoborivo moralno gledište, da je ubojstvo djelo nedozvoljeno, ne­ moralno. Lažac može dati maha iz vraćanju istine, ocrnji­ vanju brata iskrnjega, ali će nepobitna moralna istina vječno živjeti: da su slična djelovanja nemoralna i da čovjeku nije slobodno lagati, nego da je on ovisan o većim moralnim načelima u jednu riječ — on nije autonoman. 3. Načelna pogrješka. Koliko god se činile lijepe i uzvišene neke religijozne i moralne ideje njemačkog■ lilozofa, ta uzvišenost i ljepota iščezavaju pred destruktivnom snagom Kantova temeljnoga načela: r a z u m ne m o ž e d a u p o z n a s t v a r i k a k v e s u u s e b i — Di n g a n si ch, n e g o s a m o v a n j s k e , v i d l j i v e p o j a v e E r s c h e i n u n g e n . Temeljna misao vrvi kontradikcijom. Ako naš razum ne može nikakvu stvar poznali u sebi — Ding an sich — tada i sama tvrdnja, da naš razum ne poznaje stvari u sebi otpada. Logično bi sli­ jedilo, da je razum upoznao realnu nesposobnost svoju, koja ipak u stvari nešto je — Ding an sich. Kad bi Kant ovaj zaključak prihvatio, morao bi svoju temeljnu misao zabaciti. Neće li ovo da pripusti, tada je njegova tvrdnja proturječna. Logično bi se zaključivalo, da naš razum u Kantovoj teoriji može i ne može poznavati stvari u sebi. Nije li ovo očita kontradikcija? �Slobodni moral Njemački lilozof naučaje, da naš razum može samo vanjske pojave da upozna, a stvari u sebi podnipošlo. Nastaje pitanje: poznajemo li mi i vidljive pojave baš onako, kakove su one u sebi? Ako ih poznajemo, tad smo u posjedu realnog poznanja samih pojava, dakle znamo neke stvari u sebi — an sich. Pripusti li se ovo, pada Kantovo temeljno načelo; ne će Ii se ovaj zaključak da pripozna, tad imademo u Kantovu sustavu jedno proturječje suviše. Pojmovi o ljepoti, o dobroti, o religiji, o metafizici uopće sama su iluzija, zavaravanje. Ako ja držim, da Bog opstoji, da je moja duša neumrla, sam sebe varam. Kani uči, da se slične iluzije nekakvom unutrašnjom neodoljivom snagom našemu duhu nam3Ću. Nesmišljena je ova tvrdnja filozofa-pustinjaka. Ako naš razum ni­ kakve stvari u sebi ne može da upozna, došljedno ni iluzija kao takovih Ako se je Kant na gornju izjavu odvažio, to je još jedan novi besmisao na njegovu adresu. Kant je navjeslio borbu skf pticizmu, koji je po­ ricao znanje ljudskome razumu. U ime koga je Kant mogao, da navjesti rat ovomu sustavu? Njegova je borba neosnovana. On niječe realno pcznanje u svakom pravcu, uprav onako kao i skepticizam I ako je naučavao, da mi možemo osjetne pojave upoznati, no i to poznanje ne može se zvati stvarno, jer ga je sveo na svoje subjektivne osobne oblike vremena i prostora. Bez ovih oblika čovjek ne može ni vidljive stvari da upozna, U ostalom, da je čovjek drukčije osobno disponiran, on bi i pojave u drugom obliku promatrao. Na koncu svako je poznanje, po Kantu, pitanje subjektivnog ukusa. Borba proti skepticima neosnovana je, kao što je cijeli Kantov sustav, pa i onaj tobože autonomnog mo­ rala neispravan, nelemeljit i kontradiktoran. 79 Miris joj je bio mekan kao zvuci meke pjesme sa ciganskih violina, što se u noć toplu steru, širio je prsa moja, budio mi nade krasne, da još ima ono nešto, što mi jača mir i vjeru. Dao sam je drugom svijetu punu cara i mirisa, da si kiti svoja prsa, da ovjenča vedra čela pjesme sreće i ljubavi. Mislio sam, da će procvast na toplijoj, tugjoj grudi, ali mi je nešto svela. Ne znam je su Г tugje grudi, što ne znadu moje želje bili vrele kao suze, što i oko moje proli, pa su ruže moje svele ko i želje srca mlada u ružičnu toplu, mladost, kada cvatu rane boli. 1Г su one tugje grudi, što su hladne kao mramor i jeseni rodnog kraja, mrazom ruže posipale, pa je propo mnogi sanak i smrzlo se često srce, a latice svele ruže na zemlju se osipale. Ruža bila bež mirisa, pusta kao mutni dani za jesenjih krasnih kiša. Bjelina se lako truni sa prozirnog, čistog cvjeta ko sa duše djevojčela u maštanja doba sneno, dok je ljiljan lijep kruni. Uzeo sam ružu svelu, pritisno na svoje grudi što su svele ko i ona: neka barem na njim vene gdje će naći smilovanja, jer i one jadne znadu, kako bole teške misli i još teže uspomene. Smilovanja moje grudi imale su i odviše, pa je ruža oživjela i miriše već tiliano, ali nije za nju svijet, što je htjede da uništi; dok je još u cvatu bila u proljeti doba rano. (»• Gueiiot: Neronove žrtve. Nonca: Spomen. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). V. Kuća Aurelija Pudenta. Ubrao sam ružu čistu u dalekoj, pustoj bašći, gdje mirišu karanfili, a jorgovan tiho vene, kad se spuste topli mraci u sanjljivo ljetno vere puno mira i čeznuća, kad se dižu plave sjene. Nježna bila kao sanja, ko i onaj spomen sveli, što ga čuvah u dnu srca od mladosti tople, rane, dok sam imo mir i pjesmu, što ih ote svijet ovaj, pa sad čekam ljepše doba i dok sunce ljetno svane. Noć prije krvavog dogagjaja, koga smo pripovje­ dili. odigravao se je sasvim drugojačiji prizor u patri­ cijskom stanu senatora Pudenta. Plemeniti je Rimljanin stanovao na brdu Ćeliju, nedaleko od Auia Plaucija, s kojim je živio u prijateljskim odnošajima. Pudent je uživao bogatstvo, što no mu časno pregji stekli. On ga je povećao sa svojom ženidbom sa kreposnom gospogjom Klaudijom. Njoj bi se bio Rim divio u manje �80 Rr. 5. i (). — «SER A FINSKI PERIVOJ« — 1012. pokvarenom vijeku. Aurelij Puđent, prijatelj umjetnosti, pozvao je bio umjetnike, da mu kuću urese i umjetnost je bila skoro u sitnicama kao i ona Pedanija SekundaAli pretjerani sjaj, koji je vladao kod većeg dijela rim­ skih velikaša, bio je daleko od Pudentova ognjišta. On je još za rana uredio svoj, život po načelima starih. Još u cvijetu mladosti bio je u cijeni mudra čovjeka i filozofa; krasni mu um. pohlepan znanja, temeljilo ргоzre u djela najglasovitijih ljudi Grčke i Italije; on je bio žedan istine. Kuća plemenitog senatora od nekoliko je godina slala svraćali pažnju Rima. Kraj sve čednosti njegovih nazora, jednostavnosti' života i zabili, u koju se zabio. Aurelij Pudent bio je predmetom hiljade tumačenja. Pripovijedalo se je, pa i u narodu, da su u njegovoj sjajnoj kući našli gostoprimstvo čudnovati stranci sa Istoka. Govorilo se, da ovi nepoznati ljudi propovijedaju nove nauke, otkrivaju ludost rimskih bogova, osu;;juju i ponizuju savremeno življenje. \ još je bilo čudnije što su prezirali običaje grčkih učenjaka, koji su se obra­ ćali višim i uzgojenim umovima. Oni зе nisu bojali mi­ ješati se u najniže slojeve društva, \ . se i do roba spu­ stiti, da i on čuje visoke i divnr- besjede. Ovi strani učitelji govorili su, da istina ne smije biti samo u svelišlima, nego da ju se mora proglasivati sa krovova i po boljarskim dvorovima, kao i u sobici ibožnoga šti­ ćenika i po robijašnicama, gdje rob čam Bogato se boljarstvo uze s početka rugati, kad je doznalo, da Pudent sluša lako zvane basne i smiješna praznovjerja. Patricij je uronjen u pokvari. U gozbama i u nečuvenom sjaju, ispijao je sve do dna čašu života. Za tim, sit naslade, tražio je ljekariju u samoubojstvu. Iražio je na neki način pošljednje uživanje u smrti. Megjutim bogataše i sretnike Rima, stadoše uzbugjival, ove, s početka prezrene novotarije. Vidjevši čudne us­ pjehe po njima izvedene, razumješe snagu apostolske riječi Smetoše se i ozbiljno omjeriše zamašaj nauka, potkopavaj ućega iscrvotočeno i do temelja srušeno dru­ štvo, a da ga obnovi na čistim i nepomičnim načelima. Pošto je ovo društvo bilo skrojeno prema njihovom mišljenju i divno se podudaralo sa zahtjevima njihovih strasti, nastojali su ga podržati. Odatle se porodi ne­ prijateljstvo proti kršćanstvu. Neron, sa svoje strane, nije se nimalo mogao zaljubili u strogo bogoštovlje, jer je prijetilo lagodnim božanstvima Rima. Mržnja je klijala i razvijala se u njegovoj groznoj duši. On je mislio uto­ piti nauku Hristovu u krvi njezinih pristaša. On se je plašio, što su mnoge drevne obitelji, kao ona Pudentova i jedan dio Plaucijeve, prigrlili novu vjeru. On se je ozlojegjivao, što ju susreće i u svom dvoru izmegju oslobogjenika i robova. Tako su se pred užasnim otporom, što se opažao, kršćanski obredi, razborito, [to noći obavljali. Eto za što su išli Pomponija Grecina i njezin sin Marko k Pudentu u oči dana krvavih igara i Glabrijonovc smrti. Te noći u najskrovitijem dijelu stana Aurelija Pudenta bila je pripravljena jedna velika dvorana. Po­ božne ju ruke sjajno uresiše i nakitiše miomirisnim cvijećem. Ova je dvorana podavala sliku naših kršćan­ skih svetišta. Na dnu se je vigjao u jednom dijelu mra­ mornoga zida, ukrašena krasnom radnjom, uokvireni žrtvenik. Na njemu je bila slika raspetoga Boga, okru­ žena nebrojenim svijećama. Ali, prije nego opišemo uzvišenu službu, obavljenu ove svečane noći, neće bili s gorega, da upotpunimo, što smo prije rekli o obitelji senatora Pudenla; čim će se Iftkše spoznati kakov je položaj zapremala u ragjajućoj se rimskoj Crkvi. Aurelij Pudent, rogjen za Augusta, u vrijeme svoga pripovijedanja imao je oko šezdeset godina. Kao poto­ mak jedne od najdrevnijih rimskih obitelji, usprkos po­ kvari vremena, bio je, kao šio smo kazali, odgojen u ljubavi kreposti. Duboki nauci i Česti odnošaji s lju­ dima, koji su slpvili kao mudraci, ne mogoše zadovo­ ljiti njegov um i njegovo srce. Razumio je po nekom nutarnjem nagonu, da je primio samo mrvice istine, i da je u svjetlu ovih nestalnih nauka, nemoguće pouz­ dano život provoditi. Njegov uzvišeni i nepokvareni um govorio mu, da je današnji život čovjeku samo pred­ igra, jer se njegova sudbina ne može ograničiti na ovaj svijet. Nego bi ga malodušnost spopadala, kad bi se pitao, gdje može naći riješenje pitanja. Nisu ni stari, ni živući filosofi, ni svećenici s dokazima odgovorili na njegova pitanja. U takovom je trudnom stanju bio, kad mu je otac umro i ostavio ga gospodarom velikoga bo­ gatstva. Pudent je tražio ženu po svom srcu, i našao ju u Klaudiji, plemenitoj Rimljanki, dostojnoj drugarici ži­ vota. U vjerskim stvarima mlada senatorova žena nije bila naprednija od njega. Sumnja je vladala i u njezinoj duši, dok je živo za svjetlom čeznula. Izmegju oslobogjenika Pudentove obitelji bio je jedan, imenom Filoksen, čovjek naobražen, ozbiljan i krepostan. On je mnogo općio sa rimskim Židovima. Pudent, koga je on u djetinjstvu njegovao, ljubio ga, osobito je povjerenje kod njega imao. On mu malo po malo srce otvarao, govorio o svojim sumnjama, razo­ čaranjima i tajnim željama svoje duše. Filoksen je ljubezno slušao mladoga patricija; pa videći njegovu žarku želju za naobrazbom, stavi mu u ruke svete hebrejske knjige, pripovjedi mu divnu povjest izabranoga naroda, njegove seobe, kušnje i uzvišenu vjeru, toli različitu od vjerovanja i surovoga poganskoga življenja. Pudent je uživao u ovim nadahnutim knjigam i one postadoše �Neronove žrtve. običnim predmetom njegovih razgovora sa Filoksenom. Napokon oslobogjenik i gospodar zajedno proučiše pro­ ročanstva i ona ih zadiviše sa potpunim slaganjem sa kolajućim glasinama, e je spas svijeta sa Istoka izašao. Obojica osjetiše, da su na putu istine i da se moraju veliki dogagjaji zbiti, ako se nisu ostvarili. Filoksen, već obraćenik, odluči otići u Jeruzalem, da se tamo pokloni pravom Bogu, da vidi gdjekoje svetkovine svetoga grada i da se na licu mjesta uvjeri o istini židovskih nauka. To je bilo one godine, kad je Isus, na vrhuncu Golgote, izdahnuo pribijen na križu i svršio svoje božansko djelo. Filoksen sa raznih nezgoda zakasni na svom putovanju i ne dogje u Jeruzalem ( nego sutradan po Mojsijevoj pashi. Nagje grad pun ga­ lame, pod utiskom strašnih i otajstvenih dogagjaja, što su se tu dogodila na očigled sviju. Pripovijedali su Rim­ ljaninu, kako se je kroz tri godine proslavilo po Judej1 ime Isusovo: kazivali mu o njegovom Čudnovatom - pri­ prostom nauku, o jednostavnosti i svetosti njegova ži­ vota i o njegovom uzvišenom ćuđoregju. Za tim su mu otkrivali mržnju, s kojom su ga narodni poglavice pro­ gonili, njegovu osudu i smrt u najstrahovitijim mukama. Nepristrano i iskreno mu pripovijedali i opisivali ču­ desa, koja su se pokazala pri zadnjem Isusovu uzdisaju: pomrčinu sunca, potres zemlje, pukotinu kalvarijske pe­ ćine, razdor zastora u hramu i nada sve pojavu mr­ tvaca, kako su odigli grobnice, da prosvjeduju proti izrajelskom zločinu. Ovi neprijeporni čini, pošto su bili javni, duboko se dojmiše Pudentova oslobogjenika. Za tim je čuo gdje se pod glas govori, da grob, u kojem je bilo zatvoreno tijelo kažnjenika, nije sačuvalo svoga plijena i da je Hrist pobjednik smrti, pun života. U smetnji svećeničkih poglavara, u uzrujanosti grada, u nesuglasnim i bezsmislenim tumačenjima, što no ih slušao, uvidi Filoksen, da su ovi dogagjaji od najviše ozbiljnosti i odluči pomno ispitati njihove po­ sljedice. Jednoga dana namjeri se na jednog Židova, imenom Josipa, s kojim se nekoč u Rimu upoznao, pa će ga upitati o onome, što se dogagjalo i što on misli o Hristu. »Hrist živi, on je uskrsnuo, zavika ovaj sa pridušenim zanosom, jer mu je neki strah ovaj obzir namećao. Ja sam ga vidio, s njim sam jeo. — Da te nijesu tvoje oči izdale? Da nisi bio igračkom kakove obsjene? Ne, ne. Mi smo ga svi vidjeli, mi, njegovi apo­ stoli, prijatelji i učenici; on sjaji životom i slavom. Filoksene, Isus je svemogući, on je Sin Božji!« Oslobogjenik umaknu pred ovim nepokolebivim uvjerenjem i Josip priuze: Filoksene, on nam ga je obećao. Svijet, koji se je imao utopiti u sramoti i pokvaru, evo ga uoči pot­ 81 punoga preokreta; on će se preporoditi u svetosti i kre­ posti«. Filoksen sve više u čudu, zapita, bili i on mogao vidjeti Isusa? »Ne znam, odgovori Josip. Svakako, mnogo moli i budi pun pouzdanja, a ja ću ponizno Učitelja moliti, da ti udieli traženu milost«. Nakon ovoga sastanka, Filoksen se zatvori u svoj Stan i tu je dva dana razmišljao o onomu, što je čuo. Trećega dana u jutro gorljivo se je molio i zazivao bo­ žansku svjetlost, a u to će ga neki slatki glas pozvali, da ostavi svoju sobu i da ide k podnožju maslinske gore. On se brzo diže i ode bez otezanja k naznačenom mjestu. Jedva je došao, kad mu se divni prizor prikaza. Dugi red duboko sabranih i da se tako reče prcobraženih ljudi, primicao se je ozbiljnim i svečanim ko­ rakom k brdu. Sad su ljudi molili, sad su pjevali, a sad se razgovarali s čovjekem punim veličanstva i bo­ žanske ljepote. On je bio u njihovoj sredini. Kad progje ispred Filoksena, okrenK glavu prama njemu i upravi mu neiskazani posmjeh i potrese sa svim osjećajim njegova srca, cijelim mu životom zadrma i uli mu takovo čuv­ stvo ljubavi, da Rimljanin nije mogao odoljeti zanosu, što no ga osjećao i pade licem na zemlju. On je vidio Isusa, ovjenčana dikom i slavom, gdje prolazi kroz svoje i daje im višnje pouke. Kad je Filoksen ustao, sve je bilo iščezlo; ali on je uvijek u sebi osjećao istinu i vratio se je u svoj stan prepunim srcem neizmjernoga veselja. To je bilo upravo na Uzašašće. Onoga časa, kad se je oslobogjenik Pudentov vraćao u Jeruzalem, Bog — Čovjek, na oči­ gled svojih učenika dizao se je sa zemlje blagosivljajući ih i dizao se je k nebesima. Filoksen je živo želio opet vidjeli Josipa; ali dozna, da se je, netom se vratio sa maslinske gore, zatvorio sa apostolima i učenicima u blagovaonicu zadnje večere. Filoksen se je za deset dana navijao oko svetoga mjesta i srce ujedinjavao u žarkoj molitvi s Hristovim prijateljima. Duša mu je izgarala za njihovim razgo­ vorom; znao je da su oni čuvari nauka svoga Učitelja i bio je neustrpljiv, a da se upozna sa Isusovom naukom. Desetoga dana iz jutra, tu je još bio Filoksen, pred vratima blagovaonice, uzdišući za sretnim časom, kad bi se slobodno mogao sa apostolima sastali. Iznenada oćuli, gdje mu se zemlja pod nogama koleba: ču nešto poput huke oluje i poput duhanja nagloga vjetra, premda je obzor bio tih i vedar. Tada je blagovaonica izgle­ dala sjajem okupana; nebeska su svjetla sjala i čudo se je prvoga reda izvršilo: Duh istine, po Isusovu obe­ ćanju, salazio je na apostole, da konačno rasvjetli njihov um i da osnaži njihovo srce. U isti mah vrata, �82 Br. 5. i 6. SER AFINSKI PERIVOJ« 1912. do tada zatvorena, otvoriše se; Šimun Petar preobražen božanskim plamenom nad glavom, s čelom blistajućim se nadnaravnom ljepotom i sa krijesećim se očima razumom i ljubavlju, poleti posred zgrnute svje­ tine. Tada s odvažnom i rječitom besjedom proglasi božanstvo Hristovo, njegovo uskrsnuće, udijeljeni spas posredovanjem njegova svemogućstva. Tu je bilo ljudi svih naroda i raznih jezika: svi, pa i nepismeni s nekom osobitom lakoćom razumiše Šimuna Petra u svome jeziku, s kojim se on služio. »Što treba da radimoV zaviče svjetina. — Činite pokoru i primite kršćenje«, odgovori apostol. lste večeri, Filokscn kleknu pred noge prvoga na­ mjesnika Isukrstova i vrhovnoga svećenika novoga za­ vjeta, pa zatraži i primi kršćenje. Više drugih Rimljana, koji su s njim došli u sveli grad, imadoše sreću vjero­ vati riječi istine; oni su bili jednako kršćeni rukom si muna — Petra, pa tako postadoše prvim kamenjem rimske Crkve. Filokscn ostade još više dana u Jeruzalemu, da se utvrdi u vjeri; on ;e bio svjedokom apostolskih čudesa: ozdravljenja bolesnika i uskrisivanja mrtvih; bez prestanka je zahvaljivac Bogu za primljene milosti. Kad se je povratio k Pudehtu, pripovjedi mu. što je čuo i vidio. Časni ie patricij s početka kolebaoali svjedočanstvo Rimljana, koji no su bili u pijizalemu u isto vrijeme, kad i Filoksen i koje je obratilo prvo apostolsko propovijedanje, neizmjerna sreća, što ju uži­ vao oslobogjenik i divne krepos*' što ih vršio, osvjeđočiše Pudenta. Od tada je očekivao s opravdanim neuslrpljenjem učitelje nove nauke, da i on i njegova žena Klauđija prime iz njihovih ruku krščjnje. Filoksen jo bio donio iz Jeruzalema utješljivo obećanje: Simun — Petar mu je bio rekao: »Ja ću obaći Rim i zatražiti gostoprimstvo u Aurelija Pudenta«. Poslije dvanaest godina glasnik će javiti Filoksenu, da se je više stranaca iskrcalo u Ostiji; oni su došli iz Judeje i jedan se od njih zove Šimun-Petar. Na tu veliku vijest, Aurelij Pudent ostavi sve i odmah se za­ puti sa svojim vjernim oslobogjenikom pred tako dugo željkovanoga apostola. Oni ga zateku na ostijskoj cesti, kraj groba Kaja Cestija. On je ulazio, u grad. Namjes­ nik Hristov i poglavica njegove Crkve, bio je prosto obučen prama Učiteljevoj naredbi; nosio je u ruci svoj putnički štap. Nego uzvišeno dostojanstvo osvjetlivalo je lice ovoga čovjeka, jučer siromašnoga ribara judej­ skih jezera, a danas najvišega izmegju zemaljske djece. Mjesto je bilo puslošno, a noć se je spuštala. Aurelij Pudent po primjeru svoga oslobogjonika, padne na zem­ lju ispred otajstvenoga putnika. Toliko je bilo veličan­ stva na čelu i u hodu velikoga svećenika. Petar ih digne i blagoslovi. Već su apostolski poslovi natjerali bijele vlasi na njegovu časnu glavu i gustu mu bradu, koja mu je na prsi padala — trag velikih truda bio mu je otisnut na ozbiljnom i tugaljivom licu. Dvije du­ boke brazde posred bora na njegovim jagodicama po­ kazivale su, kuda su njegove suze često tekle. Bez sumnje gorke uspomene na zanijekanje u Kajifinoj kući, još su kidale njegovo srce, puno ljubavi prama božan­ skom Učitelju. Gledajući toga čovjeka opažalo se, da živi pod težinom neizmjerne odgovornosti: stvorenja no­ voga svijeta s riječju Hristovom. Aurelij Pudent ponudi svoju kuću za stanovanje apostolskom poglavici, a on ju bez oklijevanja primi. U pobožnom sabranju senator je preuzeo dužnost vod­ stva svoga gosta k brdu Ćeliju; ali Šimun-Petar, sam se zaputi, kao da je od dugo vremena poznavao glavni grad, obigje i okrene se oko Velikoga Cirkusa i zagje u ninske ulice Veliki Hristov svećenik uzimao je u mast glavni grad Crkve; išao je naprijed sve do kapitola, kao da je htio navijestiti paklenim dusima, obo­ žavanim u “vom glasovitom hramu, strašni boj, koji je imao trajati tri vijeka, pa se svršiti s njihovim padom. Dok su išli malo se je riječi otelo apoštolovim ustima, jer je on molio. Kad je prolazio ispred Jupitrova hrama, učinilo se Petrovim drugovima, e se je u.prirodi javljao neki neobični preokret. Kapitol se je iz temelja potresao, kao da je pojava velikog svećenika preslrašila stanovnike svetišta, posvećena krivim bogovima. Doista, vječnost najpoglavitijega grada osnivala se je na pećini čvršćoj, nego je bio Kapitol. Tu pećinu vrala paklena nikada neće pobijediti. Stožer, oko koga se svijet okrećao. skršio se: Šimun-Petar je sakupljao cesarovu baštinu. S. Foruma, apostol se vrati podno Će­ lija i uspe se u kuću Aurelija Pudenta. tu nagje ple­ menitu gospogju Klaudiju. Ona ga dočeka okružena sa svojim vjernim robovima. Njegovi drugovi, većinom na svećeničku odjeveni, bili su časno dočekani. Sutra dan po dolasku, apostol zatraži, da mu se dade jedna dvorana, da u njoj obavlja obrede nove vjere i njezina božanska otajstva. Aurelij Pudent, zanešen veseljem, što je napokon svoje želje ispunio, dade velikom svećeniku najprostraniju i najmilovidniju odaju svoga stana. Po njegovoj naredbi ona bi ukra­ šena s bogatim sagovima, umjetno urešena i što je bilo više moguće dolična visokoj svrbi. Tuđe dade podig­ nuti mramorni žrtvenik i pokri ga sa svijećama na zlatnim i srebrnim čirjacima. Pomponija Grecina i Klaudija s pomoću Filoksena iskite cvijećem mjesto, što je imalo poslati prvim svetištem Hristovim u Rimu. Napokon Pudent naredi, da se prenese u dvoranu bjelokosno i zlatno sjedalo, vječna stolioa nepogrješivoga učitelja, na kojoj još i danas sjede nasljednici Šimuna- �Neronove žrtve. Petra. Ova vječna sLolica, s koje se naučava i upućuje svijet u božanske odluke, čuva se u mjedenoj navlaci u bazilici sv. Petra. Prednja je strana stolice široka četiri pedlja, a visoka tri i pol; pobočne strane široke su nešto više od dva pedlja i pol; visina je uzevši na­ slonjač, od šest pedalja. Ona je od drveta, a urešena je sa stupcima i lukovima: stupci su visoki dva pedlja i dvije unče; a lukovi dva pedlja i pol. Na prednjoj je strani stolice urezano osamnaest bjelokosnih predmeta rijetkom savršenošću dotjeranih i ispremiješanih s ma­ lenim zlatnim ukrasima, izvrsno usagjenim. Uokolo je mnogo utisnutih sličica. Naslonjač je četiri prsta debeo. Ovu se je slavnu stolicu obuklo u bakar, da ju se učuva od nepogoda vremena. Ona je služila kao nosiljka senatoru Pudentu. To svjedoče na njoj pričvršćeni koluLi. Istinitost ove časne stolice ulvrgjena je više puta sta­ rinskim strukovnjacima: o tome se više dvojiti ne može. Male rezbarije u bjelokosti prikazivale su djeda Herkulova i razne bajoslovne zgrade. Filoksen to opa zivši, naredi pred apostolom da se znakovi laži odstrane, jer je ona imala postati stolicom istine: Petar se je tome usprotivio. *Ostavimo, reče on, te prazne oznake umirućeg bogoštovlja, l e će slike, kada budu lažna božanstva srusena, potomstvu svjedočiti nesavladivu moć Isukr stovu. One će biti spomenici i pobjedni zna ovi njego­ vog slavlja«. Filoksen se nije protivio; urezane slike ostadoše na stolici vrhovnih svećenika. Šimun-Petar ugazi svojom nogom u glavni grad svijeta i tu ustanovi svoju nepovrijegjivu stolicu za carevanj.a Klaudija. Ovoga tupoglavoga Cesara baci Bog na rimsku holost, kao strašnu i zasluženu porugu. Pudenta, njegovu ženu Klaudiju i jedan dio njihovih robova, već poučenih u pravoj vjeri krsti apostol. 1 ako je odavno bio oženjen Aurelij Pu­ dent, na veliku svoju žalost, nije još imao djeteta. Petar ga utješi i obeća mu, da će ubrzo njegovo og­ njište prestati biti pusto i da će se na njemu vidjeti kolijevka. Doista, godinu poslije dolaska velikoga sve­ ćenika, rodi se Pudentu kći i nju krsti imenom Aurelije. Kreposni patricij i njegova plemenita žena ovo su bla­ goslovljeno dijete najnježnije njegovali i prionuše, da mu udahnu ljubav kreposti i da ga upoznadu sa pra­ vilom kršćanske vjere. Kroz dvadeset i tri godine, štono su protekle ot­ kako je došao u Rim Šimun-Petar, pa do dana, s ko­ jim smo počeli naše pripovijedanje, apostol je više puta ostavio grad i išao nositi Evangjelje u razne kra­ jeve, pa pohagjati kao glavni pastir nove crkve. U dobi u kojoj smo, nedavno je bio došao i rek’bi odlučio više iz njega ne izlaziti. Upućen bez sumnje u odredbe 85 božanske, znao je, da je došao čas, kad bi trebalo uda­ riti u temelje Crkve njegovu krv i njegove svete os­ tanke. Kazali smo, kako je svetište pravom Bogu podig­ nuto u kući Pudentovoj bilo narešeno osobitim načinom u oči smrti Glabrijanove i krvavih igara u Cirkusu. U po noći Aurelij Pudent i njegova žena Klaudija tu ugjoše, klekrruše i stadoše se moliti. Kraj njih je bila krasna djevojka, ukrašena svim milotaina prirode; a duša joj bila još hiljadu puta ljepša od tijela: bila je to Aurelija. Otrag dvadeset i dvije godine nju je svojim mo­ litvama od Boga isprosio veliki svećenik. Nježna dje­ vica, u bijelo obučena, prikrivena dugim velom i bez ikakova drugog nakita osim njezine angjeoske nevinosti, u ljubavi je sklopila ruke, pa je žarka molitva tekla iz njezina srca i dizala se pred Hristov prijeslo. Ne daleko od nje, a bliže k žrtveniku, opažalo se i mlada čovjeka na koljenima, gdje je uronio u duševnom ushi­ ćenju, upirao oči u zlaLnu posudu, koja je zatvarala sveto li krstovo tijelo: to je bio Marko Plaucij, sin odličnoga konzularca. S njegove je strane molila majka mu Pomponija Grecina. Kroz malo vremena bila je razsvijetljena prostrana dvorana. Mnoštvo se svijeta zgrćalo ozbiljno i sabrano j smjestilo se u potpunom redu; za tim se pojave posvecem službenici u sjajnoj odori i polako su stupali k žrtveniku. Za njima, na glavi s papinskom tijarom, obučen u počasne znakove najvišega dostojanstva, išao je Šimun-Petar, Aronov nasljednik, namjesnik Isukrstov i poglavica nove vladalačke papinske obitelji i vječnoga svećenstva. On je prolazeći blagosivao prostrLe i sa­ brane vjernike, rekao bi, e je sam Krist kroz njihove redove prolazio. Krasno je bilo Petra pogledati onoga časa, kada se je u svemogućslvu svoga Učitelja pojavio, da obavi istu Isukrstovu službu. Uspeo se je na stepe­ nice žrtvenika, klekao, molio se i klanjao, za tim sjeo na svoju stolicu, ukrašenu sa grimiznom navlakom. Tu se okrene k vjernicima i oglasi se sa ozbiljnom i do­ stojanstvenom besjedom u jeziku gospodara svijeta. On je govorio s nekom osobitom lakoćom. Najavio je po­ četak božanstvene službe, u kojoj je imao položiti ruke na sina Aula Piaucija i zarediti ga za Isukrstova sve­ ćenika. Neko bučno iznenagjenje, popraćeno sa živim čuvstvom veselja proleti skupštinom. Oni koji su tu bili, znali su, kakva je bila opreka izmegju Marka, toga mladoga patricija, pozvana na časti i na sjajnu sreću, koji se svega toga odrekao, i ostalih mladića njegove dobe i njegova stališa, koji ništa drugo nisu tražili do svjetskih uživanja. Petar je još najavio, da će mladu djevicu Aureliju, kćer Pudentovu, posveliti službi Isukrstovoj; preporuči ove dvije duše molitvama vjernika i svečani se obredi otpočnu. �34- fer. 5. i 6. — »SfeRAFINSKl PERIVOJ« 1912. Marko sc piimače k žrtveniku, primi polaganje ruku namjesnika Kristova i svećeničko pomazanje. Po­ tomak patricijski je od davnoga vremena Čeznuo za svećeničkom čašću, što ju Isus ostavio u baštinu riba­ rima galilejskim sa naredbom, da predaju tu posvećenu vlast onim, koje nagju, da su dostojni. Poslije regjenja, za kojega je mnogo suza od uzbugjenja poteklo, ŠimunPetar prikaza božansku žrtvu, koju Isus ustanovi u oči svoje smrti. Svi prisutni, na čelu s Markom i Aurelijom išli su, da prime iz ruku apostolovih sveto Gospodi­ novo tijelo. Veliki svećenik, poslije nekih molitava okrene se prama djevojci i ona izgovori riječi zavjeta i za uvijek se združi sa odabranim nebeskim vjerenikom. Nijedna Crkva, pa ni ona u Jeruzalemu, nije natkrilila u gorljivosti ovo malo stado, što no se u Rimu okupilo pod pastirski štap najvišega pastira. U kući Pudentovoj nije se vidjelo do svetih duša, spravnih ragje sve žrtvovati, nego nešto učiniti proti Isukrstovoj vjeri. Kad je služba svršila, tada će vrhovni svećenik opet s tijarom ovjenčanim čelom, uspeti se na svoju stolicu, pa će navijestiti vjernicima, da će prije no se svićajući dan svrši veliko veselje zapasti rimsku Crkvu. »Naš brat Pavao, reče on, ta odabrana posuda, koga je sam Isus otrgao od svijeta, opet dolazi u ovaj grad; on je već bio svojom nogom stupio na itals. tlo. Prvi put. kad ste ga vidjeli, on je došao iz Jude, vezan kao kakav zločinac; pošto je vidio da se snici rimski neće da odluče, pa ga sude; on se je pri­ zvao na cesara. Vi znadete, kake se je na sudu bra­ nio i kako je bio riješen; vi ste svi bili svjedoci nje­ gove srčanosti i njegovih uzvišenih kreposti; vi ste ga ovdje često vidjeli u maloj iznajmljenoj kući; on je silno pomogao svojim neumornim radom, a da se vjera i Crkva učvrsti u ovoj prijestolnici svijeta. Ja vam đakle, moja braćo, naviješćam veliko veselje i obznanjujem vas, da ćemo brzo Pavla vidjeti u našoj sredini«. Vjernici se razveseliše na vijest brzoga dolaska velikog apostola, jer svi, koji su ga poznavali, žarko su ga ljubili. Šimun-Petar, kad se je po zadnji put pred žrtvenikom pomolio, povrati se s jednakom svečanošću, s kakvom je bio i ušao. Svjetina se je malo po malo muče razilazila i u malo vremena ostade u svetištu sam Marko Plaucij, majka mu i Filoksen. Mladi konzularev sin htio je pre­ nijeti svoje srce, puno ljubavi i zahvalnosti, u srce Isukrstovo; on mu se na novo zakle, da će ga slijedili sve do smrti, kad bi trebalo; suze su radosnice tekle po njegovim jagodicama. Filoksen oslobogjenik i prija­ telj Pudentov i on se je žarko molio. Od davnog vre­ mena starac je obnašao svećeničku službu; apostoli nijesu imali od njega gorljivijeg službenika. On se je ono bio uvukao u krepost svoga dostojanstva i svega sveće­ ničkoga upliva megju robove Pedanija Sekunda one ve­ čeri, kad su bili osugjeni, a da utješi one, koji su bili kršćani. U onome času, kad se je on ničice molio u svetištu Pudentove kuće, znao je, da Glabrijon ima ži­ vot na kocku u Cirkusu staviti; on se je molio za ovoga nesretnika milosrgju Božjem i spremao se bdjeti nad njim u času borbe, da, kad bi bio ranjen, konačno pokuša, e bi ga sklonio, da zagrli Hristovu vjeru. Sve do tada, i ako je Glabrijon bio pun poštivanja prama Filoksenu, uvijek je odbijao kršćenje. Poznato nam je, kakovim je samoprijegorom starac izvršio svoje dvo­ jako poslanstvo kod robova i kod krvnika. Kršćani su se, u potrebi, množili, a da pomognu svoju braću ili svoje prijatelje. Na nje se svagdje namjeralo od cesarovih dvora do radionica, gdje su živjeli okovani Kad se je Pomponija Grecina vratila svojoj kući, prii како je već bilo kazano, staru Agapitu s jednim siroče tom više, da ga hrani i spasi. Toga joj dana pri­ povjedi, prama obećanju, kako se je obavila božanska služba u kući Pudentovoj i kako će brzo doći Pavao. »Sada, nadoda plemenita gospogja, ja sam sretna; Marko obnaša svetu vlast Hristovu; on će moći miriti naše duše i radili, da Gospodin salazi u moju kuću pod tajinstvenom koprenom Euharistije: silne li sreće!« — To je istina, dobra gospodarice, odgovori Agapita; nego, jesi li miolila, da Marko više nije svoj, da njegova obitelj više nema na nj prava i da će morati ići svugdje, gdje mu veliki svećenik naredi! Znam ja to; nego bih bila sretnija, kad bih ostojna još jednu žrtvu Gospodinu prikazati. On mi je dao u Marku plemenita sina, njegova je duša jedno od najnevinijih i najuzvišenijih svetišta kreposti: pa mogu li što više tražiti? Ah, proslijedi plemenita Rimljanka, da bi Hrist takao Plaucijevo srce, ja bih mu rado prikazala moga sina, jer sam sigurna, da ću ga jednoga dana naći u mjestu vječnih uživanja«. Tako je govorila Pomponija Grecina, žena odlič­ noga patricija. Stara je robinja sa zanosom slušala, ne znajući čemu bi se više divila u svojoj plemenitoj go­ spodarici, ili preziru zemaljskih dobara, ili junačkoj samozataji,. s kojom je hladno gledala na žrtvu svoga sina. Što je u Rimu bilo više raskalašenosti i podlosti kod bogatih pogana, to je bilo više duhovne snage i veličine kod kršćana: opreka se je svaki dan sve više isticala i očevidnije izbijala. (Ш �Dvije okolnosti Isusovoga Uskrsnuća. O. Petar Vlašić: . - - ____ __ Dvije okolnosti Isusovoga Uskrsnuće. 2. „Prazan grob“ . Sva četiri Evangjelisla kazuju nam, da jo prvog dana po suboti, to jest u našu nedjelju, nagjen otvorenim grob, u kojem je, bio tri dana urije naš Spasitelj poko­ pan. To su prve opazile-žene, pa onda nekoji od uče­ nika, a poslije su se o Lom osvjedočili i poglavice židovskog naroda. Clrob je začudo bio prazan, ako prem je izvan svake sumnje, da je. u njem bilo položeno tijelo Isusovo. Pečat udaren na grobni kamen svjedočio je, da je pokopanje obavljeno uz prisutnost vladinih povjerenika, Niskjučena je dakle svaka prijevara. Pa opet rimski vojnici bili su danju i noću na straži kraj gro­ ba, nema dakle za ubojice Isusove bojazni, da bi ko bio osudio dignuti tijelo Isusovo iz tog grci a. po^a viti ga drugamo, a megju svijet baciti kakovu lažnu '“vijest. A ipak uza sve to Isusova' je tijela trećeg dana nestalo iz groba; svatko, ko je hotio, mogao se nad grob nadiviriti, mogao je u nj stupiti: grob bijaše prazan. To priznaju i stražari, a priznaju i poglavice ži ske, koji su zahtjevali i Isusovi smrt. Kako da se 'protumači ova okolno?' debnog us­ krsnog dogagjaja? Moderni kritičari i ovdje su u opreci sa čitavom kršćanskom predajom, koja se na Evangjelju temelji, pa nam iznose svakakvh tomačenja, samo da u čemugod oslabe apologetičnu silu uskrsnoga čuda. No kao na druga pitanja, tako je i na ovo njihov ododgovor, da se najblaže izrazim, jako nespretan. Spo­ minjem samo dva odgovora dana na naše pitanje sa sirane modernih kritičara; prvi je dra. A r n o 1d a Ма у е г а ' ) koji glasi; Vijest o praznom grobu ne pri­ pada prvobitnom Evangjelju; to je kasniji umetak, koji se mora odbaciti, kad se znastveno proučava uskrsni dogagjaj. Drugi je odgovor dao čuveni racionalista Henz. Jul. I l o l t z m a n n , koji veli: Činjenica je, koju se poreći ne može, da je trećeg dana po ukopanju grob u kom je prije ležalo tijelo Isusovo, bio nagjen prazan, ali se ne smije tu činjenicu tumačiti u smislu katoličke Crkve, koja uči, da je Isukrst treći dan ustao iz groba, nego se ima tumačiti ovako: Josip iz Arimateje samo je privremeno bio ukopao Isusa u onaj novi grob, te ga je odmah drugog dana pred večer ili obnoć odatle prenio na drugo mjesto; dosljedno sasvim je naravno, da je onaj novi grob, u kom je prije ležalo tijelo Isusovo, ostao prazan.2) ') Dic Auferslehung- Cbristi. Tubiiigen, 1905. :) Pas lecre Grab und clie gegeinvilrtigen Verhandhmgen iiber die Auferslelning Jesu — izašlo u »Theologische Rundsđiau< IX. Či'ilbingen, 190(3.) str. 72.-813. i 119.-132. 85 Upozorujcm cijenjenog čitatelja na protuslovlje megju mnijenjem ove dvojice kritičara, protuslovlje, ka­ kova se nalazi na svakoj skoro stranici, koju moderni kritičari napisu. Меуег naprosto briše iz Evangjelju vijest o praznom grobu, kao nešto, što nema posla sa uskrsnim dogagjajem: Holtzmann naprotiv priznaje kao pravu povjesnu činjenicu vijest o praznom grobu; a jedan i drugi imaju islu svrhu; oborili povjesnu vrijed­ nost uskrsnog čuda. Kome da se od ove dvojice povjeruje? Pametan čovjek neće povjeravali ni jodom ni drugom, jer su odveć prozirne i. nišlelne njihove tvrdnje, a da bi se u njima opazilo i n jmanji tračak svjetla isliim Na to su upozorili već isti nekoji njihovi kolege, mo­ derni kritičari, poimence Riggcnbach*), KntiT34), Eoo!sr’), koji su odrješito ustali protiv tako besmislenog tuma­ čenja uzkrsnog dogagjaja kako sam to već istaknuo u prošlogodišnjoj »Hrvatskoj Straži« (IVr. str. 890. -40U) u raspravi pod naslovom: »Preokret u kritici Isusovog Uskrsnuća*.) U istinu obe su tvrdnje takove, da će svatko, kn samo jednom ^ ro č ila cvangjeosku povjesl uskrsnuća Gospodinova, odmah morati priznati, da su nespretno izmišljene. -Меуег veli, da vijest o praznom grobu ne pripada prvobitnom Evangjelju. A ne uvigja li, da bi valjalo cijelo evangjeosko kazivanje o uskrsnuću dignuti iz Evangjelja, kad bi se bijelo dignut vijest o praznom grobu. Svćjedno kao što, kad bi se htjelo zanijekati gore spomenute okolnosti trećeg dana. Obe okolnosti tako su usko spojene sa uskrsnim dogagjajem, da je apsolutno nemoguće raslavil ih. Uskrsna vijest u Evangjeljima nije duga, ne obuhvaća nego po jedno kratko poglavlje, a ipak u kratkoj uskrsnoj vijesti spomenut je do d v a d e s e t p u t a p r a z a n gr ob. Pomislimo dakle, što bi ostalo od le uskrsne vijesti, kad bismo iz nje digli spomen o praznom grobu. A dobro je ovdje pridodati i ono, što je Korlf opazio protiv Meverove neslane tvrdnje: Kako bi učesnici bili mogli onakovim osvjedočenjem govorili o uskrsnuću Isusovu pred Žido­ vima, da je grob jošter bio zatvoren i u njem ležalo tijelo Isusovo? Židovi bi ih bili u bazu ušutkali i do­ kazali neosnovanosl njihovog pripovijedanja, a to sa­ svim uspješnim i ujedno Jakim dokazom: poveli bi ili bili na zatvoreni grob i bili bi im kazali: »Eto u grobu vašega učitelja, kako dakle vi velite, da je uskrsnuo?* Proti tome dokazu ne bi bilo izlaska. Slično bi se moglo i Mollzmannu prebacili: Da je Josip Arimatejski prenio drugamo tijelo Isusovo bili bi Židovi to odmah saznali od slražara, koji su grob ču3) К. Riggenbach: Pie Auferstchung Jesu. 2. i/.il. Lichlcrfdde-Berlin, ЈУ08. ■*) Tli. KorlT: Dic Auferslelning Chrisli und dic radiludc Thcologie. Halle, 1908. ®) l T gori naznač. rasprav'. �Вг. 5. i 6. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. 86 vali. Da dokažu dakle lažnim pripovijedanje Apostola o uskrsnuću Isusovu, nije bilo od potrebe židovskim po­ glavicama, da potkupe stražare e da ovi razglase, da su ućenici ukrali tijelo Isusovo, nego je dostatno bilo, da kažu Apostolima: »Čemu se trudite, da razglasile Isusov ustanak iz groba, kad mi stalno znademo, kako je Njegova tijela nestalo iz groba: Josip Arimatejski prenio ga je u drugi grob!« Time bi bile u prah oborene tvrdnje apostola o Isusovom uskrsnuću. Poglavice ži­ dovsko bili bi se bez sumnje poslužili ovim dokazom, da je u njemu ma i sjena istine, jer znademo, Sto li sve nijesu protiv Isusa izmišljali; a jer se ovim nijesu poslužili, oćito je, da je dokaz s temelja ništetan. I red je iskreno priznati: postupali su pametnije od nekojih današnjih sveučilišnih profesora na protestanskim bogoslovnim fakultetima. Holtzmann tvrdi nadalje, da Pavao I. Kor. 15. ne spominje prazna groba, akoprem tu govori o uskrsnuću Isusovu. No zar je bilo od potrebe, da to sveti Apostol spomene izričito? Ne spominje izričito groba, ni kad govori o ukopanju Isusovu, slijedi li rđalle, da Isus nije bio ukopan u grob? Kad Pavao kaž : »I b i u k o p a n , i u s t a t r e ć i dan«, jasno je, da ,asmje ne može bili da sveti apostol podrazumijeva grob i u prvom i u drugom dijelu ovog retka; u prvom dijelu »т is je bio ukopan u grob«; u drugom dijelu: »Isus je ustao iz groba treći dan«. Čudit se je u istinu, da Holtzmann toga ne vidi, kao što se je čuditi i nedosljednosti mo­ dernih kritičara u opće, koji dok đrugda zabacuju vje­ rodostojnost 15. pogl. prve poslanice Korinćanim, to se na ovom mjestu hoće njome da posluže Иа uštrb Evangjelja. No donekle je i shvatljivo, da tako rade, jer kad kogod hoće, da se protivi poznatoj istini, tad je narav­ na stvar, da mora posegnuti za ludim i nedosljednim i smiješnim dokazima. A takovi su većim dijelom do­ kazi moderne kritike, kojimi oni ' hoće oboriti pojedine objavljene istine svetoga Pisma. Fra Mijo V. Patinić: .— -----: Bosanski ljiljan. (Istinita pripovjest iz prve polovice XVII. stoljeća). Katolička Crkva zaista izgleda u današnjem na­ raštaju ne samo kao vojska dobro uregjena, već i kao divni perivoj - cvijelnjak, gdje su brižno zasagjene sve vrlino i krjeposti, koje mogu samo resiti čovjeka, a mirisom svojim napunjati nebo i zemlju. One su plo­ dovi sv. Kvangjelja i darovi Duha Svetoga, koji ulijeva sokove i život u katoličku Crkvu. A izmegju svih vrlina osobito se ističe posvemašnja čistoće i djevičanstvo, prije svijetu nepoznato, njegujući ona taj cvijelnjak ne samo u svojim samostanima, već i u svećenstvu i nekim izabranim osobama na svijetu ostavšim, da budu što sličnije svomu uzoru i praliku — Isusu, Sinu Božjemu. Uza sve nepogode, koje snagjoše našu užu domo­ vinu i uza sav progon katolika, ponikao je jedan divan ljiljan u krilu katoličke Crkve i pojavila se je jedna čarobna djevica, koja je podala u ono žalosno doba osobiti svoj sjaj sv. vjeri, trećemu redu sv. o. Franje, čija je bila članica, a po tom i domovini, dapače i ono­ dobnim Franjevcima, koji su znali učuvati i nj eliti u onim jadnim sužnjima ovako uzvišene krjeposti. Ona je zaisto lijepa zvijezdica na katoličkom obzorju, da se njome ne samo ponosimo, već da u nju i danas oči upiremo, a ta je Mundalina Pereš-Vuksanović*) Ona se je rodila u Jelaškama, sada selu vijačke župe. kod Vareša, i to u mjesecu srpnju god. 1601). Otac joj se zvao Mijo, a majka Angja Bogdijanić, oboje veoma bogobojazni i čestiti katolici. Nad ovom skromnom obitelju kao da je izlila Božja1dobrota obilje svojih milosti, pa kao što izmegju samotnih gorskih kosa teku najbistriji potoci, tako i ovdje u tihom obiteljskom krugu odnjiha se veoma pobožna djevojčica, koja se još nejaka posve predade Bogu i štovanju Majke Božje, te za rana upoznavši cijenu djevičanstva, obeća svojoj ne­ beskoj Gospoji živjeti i umrijeti u potpunoj čistoći duše i tijela. Ova pako preuze za nju svoju materinsku brigu, da ju je zbilja u cijelom njezinu životu vanredno štitila. Pod ovako moćnim okriljem naša je Mandalina napre­ dovala u dobi, razboritosti, ljepoti, ali i u djevojačkoj postidnosti i pobožnosti, pak se je brižno klonula svih svjetskih zamama i pogibelji, kojim je izvržena svaka mladost i neiskustvo. Kada je već odrasla pade u oči svoj muškoj mladeži, ali osobito se u nju zagledao mladić Franjo Božić, i tako se zaljubi, da mu se je činilo, ć će umrijeti, ako je ne uzme. Megjutim držao je, da neće biti tomu ni otpora s njezine strane, buduć je bio iste skoro dobe, a uz to imućna i ugledna roda, i buduć oda svuda op­ koljeni muslimanima, koje je ona kao vatrena kršćanka izbjegavala, mislio je, da će teško dočekali i rado poći za Sljedbenika vjere Isusove. Ove i slične misli ulijevale *) Nju prvi spominje akademik I. Crnčić u raspravi: »Imena Slovjenin« sr. Starine krij. XVIII.; na prve podalkc o njezinu burnom životu namjerio se je prvi naš iicutmdivi o. Euzcbije Fermendžin, Franjevac redodržave prije kapistranske, poslije sv. Cirila i Metoda (sr. »Acla ttosnae ecđ.« Zagrabiae 1902 p. 401 —2.) a sve vijesti o njoj pobrao je dr. Luka Jelić, dalmatinski svećenik i učenjak u članku »Gragja za životopis Magdalene Pereš-Vuksanović, poznate pod imenom Fianice Slavonke«, priopćen u Glas­ niku zem. muzeja u Bosni i Hercegovini. Sarajevo sv. XVI. god. 1904, kojim sam se i ja poslužio, a osniva se ponajviše na živo­ topisu pisanu, a ne dovršenu njezina ispovjednika o. Virgilija Spada, Oratorijanca u Rimu, koji je imao prilike nju iz bliza po­ znavali i o svemu potpuno se osvjedočiti. �Bosanski ljiljan su mu slatku nadu, da će je brzo nazvati svojom, ali nije se mogao odvažiti, da ju zaprosi, jer nije vidio u djevojci nikakva znaka privrženosti prama njemu, ćemu se nije mogao načuditi. Megjutim je Mandalina iz dana u dan sve to većma što iz pouka svojih duhovnih pastira, što iz živih primjera svojih roditelja i kršćanskih susjeda, napredovala u sa­ vršenosti kršćanskoj, imenito u ljubavi prama Bogu i pobožnostima prama svojoj nebeskoj Majci, smišljajući, kako će ju bolje nasljedovati. Izgledi svetaca i svetica Božjih, o kojim je slušala u Crkvi i kod kuće, probudiše u njoj želju za samostanskim životom, gdje bi se posvema posvetila Bogu kroz cio svoj život. Ali buduć nije bilo u njezinoj domovini takoga zaklonišla za ženske, ona je nekom svetom zavišću zavidila Franjevcima, što .su se mogli sklonili u samostane i podvrći se slatkom jarmu sv. posluha, uboštva i uzdržljivosti; pak stoga, kada bi slučajno susrela ili vidjela kojega redovnika u svome selu, bolno bi uzdahnula i rekla: -Blc\ i ti se vama, o sluge Božje, koji ste se sretno za mladih dana izmakli od svijeta i sklonili u samostansku tišinu. 0 kako mora biti vaš život ugodan, prost od svjetskih briga i nevolja, bliz samomu nebu. 0 kako bi se cije­ nila sretnom, da mogu i ja moju odjeću zamijeniti vašom grubom haljinom i opasali se tankim užegom. Tada bi i ja svoju volju predala u ruke svojih starje­ šina. 0 blažena stanja i rajskog za mr života«. Obu­ zeta ovakom čežnjom za redovničkim i djevičanskim životom, zgražala se je i na sami spomen od udaje, pak je Svakom prilikom odbijala od sebe zaljubljenog mladića i oduzimala mu svaku nadu, da će igda bit njegova. Po svemu njezinu ponašanju jasno se je vidjelo, da na udaju i ne misli, pa bio on ne znam tko. Ovo njezino osebujno držanje prama muškim onog je jadnika toliko žalostilo, da već nije mogao jesti ni spavati, a po tom ni raditi. Dolazila bi mu koji put napast, da upotrebi silu ili prevaru, kako bi to činili okolni muslimani; ali brzo bi se sjetio, da bi je time teško uvrijedio i nigda više ne bi mogao računati na njezinu ljubav i odanost. On je nju toliko u srcu po­ štivao radi njezinih vrlina, da je nije htjeo toliko po­ niziti niti se ogriješiti o crkvene propise. To je opazio i mladi musliman Mustafa, njegov bližnji rogjak i prijatelj, čiji su se roditelji prevjerili, pak mu savjetovao, da dulje ne čeka, već upotrebi silu, kako to čine i njegovi jednovjerni, nudeć mu pri tom svoju pomoć i potporu. S početka je ovaj bogobojazni katolik odbijao takove nagovore i obećanja, jer da se to protivi njegovoj savjesti, onda se ovaj domisli dru­ gome načinu, a da ne povrijedi Franjine vjerske osje­ ćaje. Ponudi mu se, da će s nekoliko muslimana uvrebat je i svojoj kući dovesti, a odmah naći katoličkog 87 župnika i ondje je dati vjenčati, vjenčana pako po ob­ redu svoje vjere otići će mirno u Franjinu kuću i lamo pir slaviti, misleći, da će je na to lako molbama i raz­ lozima skloniti. Na to nekako privoli i Franjo, jer nije u tome vidio nikakova prekršaja crkvenih zakona. Megjutim je Mandalina sve to većma težila k sa­ vršenosti kršćanskoj, sve slobodno vrijeme upotreblja­ vala za molitvu i pobožne uzdahe, tako, da je pri tom kušala nebeske slasti. Uz to je umrtvivala tijelo postom i pokorom, a ušljed toga poče blijedjeti i gubiti onu ljepotu lica, kojom se je do sada isticala. Kada joj to opazi majka, poboja se za njezin život i zdravlje, pak ju otpravi u obližnje selo k njezinoj strini, da se ondje rastrese i oporavi. Sama strina dogje po nju, ali Man­ dalina, kao da je neko zlo predvigjala, stane se tomu protiviti, nu na izričitu majčinu zapovijed umiri se i ode. Kako su budno na nju pazili Franjo i Mustafa, doznadu odmah, da je Mandalina ostavila očinski dom i otišla k rodbini u drugo selo, te odluče tamo je uhva­ titi i oteti. Nagju još sedmericu muslimana, koji se pri­ vuku polajno ohbj kući i vidivši Mandalinu u vrllu, časkom priskoče ogradu, uhvate ju i začepe joj usta, pak popadavjU ju megju se, odvuku u obližnje musli­ mansko selo, tješeći ju, da joj ne misle ništa zla uči­ nili. Ugleda to Mustafa iz daleka, raslrijebi jednu sobu i kada ju dovedoše smjesti, zatvori, a otmičare otpravi njihovim kućama. Tada poruči odmah po Franju, koji se brzo tu nagje i dogovoriše se s njime, poruče po župnika. Redovnik dogje, te sva tri unigju k njoj. Vi­ djevši ona svećenika i zaljubljenika sjeli se, na što je ovamo dovedena, pak isti čas, poput sv. Katarine Sijenske uzdahnu prama svojoj zaštitnici i majci Mariji, da joj ona učuva čistoću, a odlučno stade opirat se njihovu nagovoru. Buduć je Franjo tu stajao ne znajuć ništa primjetiti, Mustafa preuze njegovu ulogu i reče: »Djevojko! ljubav ovog mog rogjaka, tvoje pako vrnjosenje uzrokom su bili, da su te moji drugovi silom ovamo doveli, a nipošto kakva zla namjera i da te osramotimo. Odavna ovaj kršćanin čezne za tobom. On te ne ljubi toliko, što si lijepa, već više radi tvojih vrlina. A da li, dokaže, koliko te štuje, neće te se ni dodirnuti, premda si u njegovoj vlasti, dok ne budeš vjenčana po propisu njegove vjere. On je zbilja zavri­ jedio tvoju ljubav i ruku. Vidiš sama, kako ga raslužujc tvoje nećkanje. Ovdje je i vaš svećenik, da blagosovi vašu privolu i po propisima vaših biskupa, da vas na vijeke sjedini, kao muža i ženu. Ali ako se ipak budeš opirati, znaj, da nećeš ovdale izaći, dok ne poslaneš moja žena. Sada oberi, šta voliš, ili ostali kršćanka i poći za Franju, ili se polurčiti i biti moja«. Ove zadnje riječi ohologa muslimana kao strijela prostrijeliše srce ove bogobojazne djevice, pak vidjevši se poput osam- �88 Вг. о, i 6. — »SEUAFINSKI PERIVOJ« — 1912. Ijene golubice u pandžama ljuta jastreba, pokuša spa­ si Li bar vjeru, kada više ne može očuvati dragog si đjevičanstva, bolno uzdahnuvši te izručivši se zaštiti svoje nebeske Majke, izjavi preko volje, da voli poći za Franju. Ovaj sada pun harnosti približi se sa župnikom ustrašenoj djevojci, dade svoju izjavu da ju uzima za ženu, svećenik pako obavi u kratko crkvene molitve, a time i ovo prisilno i nedostojno za kršćanina vjenčanje. Sada se Franjo zaleti, da je zagrli, a ona ga vanrednom jakošću odrinu od sebe, da se je prostro po zemlji, pak stade skakati u vis i rušiti sve oko sebe, što joj je ruku došlo, da se je svima činilo, e je u nju ušao duh Samsonov i njegova jakost. Svi prisutni oslaše zapa­ njeni, te pogledavši jedan od drugoga izagjoše iz sobe i zaključavši ju, odoše u drugu sobu, da se dogovore, što će sada činiti. Franjo je to držao pošljedicom neke tajne bolesti, Mustafa ženskim pretvaranjem, a župnik vražijim opsjeJiiućem, pak sva tri zaključe ostavit je istoj sobi, kamo su svaki dan dolazili i jelo »oj davali, čekajući, dok se umiri. Ona se je megjutim jednako uzdala u pomoć Gospinu; samo su njezini roditelji pla­ kali i raspilkivali na sve strane. Jeaino je ove tješio stric, Franjevac, kojemu su bili poznati njezini plemeniti osjećaji i težnje za samostanskim životom, pak je držao, da se je sklonula u koju pustoš, kao što mu e višepu naluknula. Franjo i Mustafa megjutim opaz la ostavlja njezina zanešenost, ali do sve l< ve na blijedi i naglo propada u licu, pa zato ostane joj prost ulaz u domaći vrt, da se naužije čista :aka i očuva se od leže bolesti. Ona bi i na polju češće pravila čudne skokove po vrtu kao suluda, a tacfa opet ušla u svoju sobicu, da se poda miru i molitvi, iza 12 dana ovakog zatvora popuste oni u čuvanju, a ona jedne noć* uskoči, premda je bio pao dosta dubok snijeg. Dok su naune domaći mirno spavali, ona je neprestano suze ronila naslonjena na prozor, te zazvavši pomoć Gospinu tiho izagje iz svoje klijeti i dogje do kućnih vrata. Dugo je vremena kušala ih otvoriti, pak htjede se đpel vratiti u sobu, kad joj nešto zape za nogu, ona se sagne i nagje, a to bio ključ, otvori vrata i bosa, noseć u ruci obuću, pobježe na polje. Ali kamo? Sama nije znala, gdje je, nu ipak žurno je išla i kada sunce ogranulo, ona se nagje pred crkvom sv. Mihovila, koju raspoznade po slici svecevoj nad glavnim ulazom. Htjede unići unutra, da se tu pomoli, ali bijahu vrata zabravljena, pak od­ luči dalje poći, kada se vrata sama odjaziše i ona unigje, a da ne nagje tu ni žive duše. Ovdje prostrta pred glavnim oltarom zahvaljivala je Bogu na izbavljenju i čudesnom otvorenju. Sjetivši, se, da su ostala vrata jazom otvorena i bojeći se, daj e tu tko ne opazi i time se ne oda progoniteljima, skoči i pritvori ulaz, a onda kleče pred oltar presv. Bogorodice, na kojemu je bila slika Gospina sa djetetom Isusom u naručaju. Ovdje u zanosu svoje harnosti kliknu: »Preslatki moj gospodine, čime sam ja nevoljna službenica tolike milosti zavrijedila ? oto sam ja za Te učinila, da se je Tvoje veli­ čan ivo na me obazrijelo? što sam rekla ili pomislila v ri,| i Tebi ugodna, te što ima pri meni, a da ni aru i će što morala učinili? Ako sam prikazala svoje djev. m.:tvo Tvojoj prečistoj Majci, tko mi je to stavio na s ' Tko je to u mojoj duši pobudio, ako ne Ti moj li eznivi Isuse?'Zar za tu malu želju, djelo Tvoje dobrote iskazuješ mi toliku pažnju? 0 ljubavi duše moje, tko f< ne bi rastopio'od harnosti? Tko ne bi htje služili t; ko dobru gospodaru?« Na krilima ovih i slični izdisaja obraćala se je Mandalina od Isusa k njegovoj presv. Majci, kano svojoj zaštitnici, Časteć je nebrojenim pozdravima, a do ćas od Majke povraćala se k njezinu Sinu. sjećajuć se njegovih dobročinstva, koja izkaza svemu rodu čovječjemu u ljudskoj spodobi, kao i gorkih njegovih muka na Kalvariji. Tu naša dje­ vica bi uv tena u tajne svog nebeskog zaručnika, ko­ jemu se je bila posvetila, ter je ušljed smrtonosne gorkosti osjetila i rajske slasti, drugom svijetu nepoznate. Ovaj dragocjeni vijenac njezinih osjećaja kao da su angjeli kupili i uznosili pred prijestolje nebeskoga Oca i sami raj njihovim mirisom napunjali, a Bogu je to godilo, kao što nekoć žrtva zahvalnoga Noa. (Nastavit će se) LISTAK. Svećeničke organizacije. Danas su nastala laka vremena, da je organiziranje, udruživanje svih gragjanskih slojeva poslalo apsolutnom nuždom, samo ako oni hoće da urade nešto stvarna i jaka, pa da se tim i na nje računa. Osamljene jedinice izjednačene su gotovo ništici i na štogod ozbiljna u socijalnom životu danas se ne može ni pomisliti, ako nema uregjeno i discipli- novanc zajednice, koja će biti kadra to proizvesti. Ovako nam je lako razumjeti, kako se danas svak ujedinjuje, svak traži sebi slične, u jednu riječ svak se organizuje. Potreba dakle i svećeničke organizacije jest impe­ rativ modernog doba i to je tim preča nužda, što savremena praksa uči, da gdje je svećenstvo organizirano �List;;k. kao n. p. u Njemačkoj, Slavoniji, lu i katolicizam na svakom područja bujno se razvija, a gdje se naprotiv podržava stari i krivo shvaćeni konsorvatizam, kao u većini Francuske, Španjolske i Italije, tu uvijek i po­ stepeno ruši se sloboda i prava Crkve, a katolicizam kao da gubi svoju nepresušivu i blagu reformnu snagu i moć. Sve je ovo predobro uvidio naš presvj. hrvatski biskup dr. Mahnić, te njegovo oštroumno oko htjelo je i tu pomoći i to tim prije, što je znao, da je prvi uslov svega kulturnoga i socijalnog napretka jednoga naroda o r g a n i z i r a n o s v e ć e n s t v o , jer bez svećeničke organizacije u praksi je gotovo nemoguća organizacija puka na bazi katolicizma. Zato presvj. biskup prošle godine stari svoj list »Euharistia« obnovi i pretvori u » S v e ć e n i č k u Z a j e d n i c u « , čija je svrha: s v e ­ u k u p n o hrvat , s v e ć e n s t v o o k u p i t i u m j e s n e o r g a n i z a c i j e , da i m one b u d u p o t i c a l o n j i ­ h o v e o s o b n e s v e t o s t i i d a š e p r e k o ij i b o d r e i z a j e d n i č k i t r a ž e s r e d s t v a i načine, k a k o će p r a v o i u s t r a j n o h r v a t s k i n a r o d o s v o j i t i za k r a l j e v s t v o Bož j e . Uistinu velik i uzvišen cilj a koji se, hvala Bogu, već dobro i posti­ zava. Mal da ne sve istarsko i dalmatinsko svećenstvo probugjeno je na novi život; svjetovno i redovno sve­ ćenstvo ozvalo se glasu presvj. Mahnića: - v e ć e n i č k c z a j e d n i c e « osnovane su gotovo po svim deka­ natima. A kakav je plod? Spomenut ću samo, što su u Dalmaciji učinili i čine sveć. organizacije: Smodlakov šuplji i krivi demokrat zam već se je podobro stao rušiti a narod preko svećenika osvješćivati i podizati seoskim blagajnama, težačkom zajedni­ com, kat. štampom, trećim redom, omladinskim dru­ štvima, Marijinim kongregacijama, kat. sokola Vuna itd Plod je ovih organizacija onaj velebni i epohalni svoc. sastanak prošle veljače u Spljetu, gdje se skupilo više od 250 svjetovnog i redovnog klera sa šest svojih bi­ skupa na čelu, da vijećaju o svećeničkim zajednicama, našoj štampi, zadrugarstvu i organizaciji madeži. I to je plod sveć. organizacija, što će kat. Dalmacija u naj­ kraći zeman dobiti svoje »tiskovno kat. društvo« i knji­ žaru. U kratko: u Dalm. se je slalo ozbiljno raditi na kulturnom i ekonomskom polju, a to je sve poteklo jedino iz sveć. zajednica, koje imaju svoje mjesečne sastanke, gdje se pretresaju sva savremena i razno­ lika pitanja, koja se odnose na kat. pokret i boljak naroda. — F. L. B. Smijemo Ii isticati treći svjetovni red sv. Franje kao najbol ju kat. organizaciju I Od početka ove god. hrvatski Franjevci i Kapucini stali su, da upravo nešto snažna i ozbiljna porade oko procvala trećeg reda u svojoj domovini, jer on je poznat kao 89 najuspjelija kat. organizacija. 1 hrvat. kat. štampa kad­ god se na to poli val no osvrne a osobito je to učinilo dično kat. glasilo »Dan« u broju od ll./IV. t. g. Iz­ gleda da je sve to bilo kao začudno gosp. A. V. te u istom »Danu« od 9. V. pod naslovom: Katoličke orga­ nizacije, veli: »Nije ni uputno isticati pojedino drušlvo pojedinu kat organizaciju, tako, kao da bi ovo društvo bilo najvažnije, najbolje«. Gosp. pisac ovdje misli i na treći red, jer njega i Marijinu kongregaciju poimenice i na više navrata spominje, te zaključuje: »Nije sve za sve. Niti su svi ljudi za Marijinu kongregaciju niti za treći rod, niti je Mar. kongregacija ili treći red za sve ljude«. U misli gosp. pisca treći je red obično društvo i kao takovog ne smije se isticati. A je li ovaj osobni nazor uputan i ispravan? — odgovaramo da nije, a evo samo nekih dokaza uzetih većinom iz sv. o t a c a P a p a: 1. »Treći je red — veli Pijo IX. - ne samo svet, zaslužan, odgovara kršć. savršenosti, nego još više on sačinjava p r a v i i i s t i n i t i r e d »divno udešen i zgo­ dan da obnovi svetost ćudoregja u cijelom kršćanstvu: on obuzima oba spola i ne isključuje nikakav stalež, nikakvo stanje života^, (u pismu od 25. IV., 1909.) 2. 1 ako je treći red pravi red i od sv. Matere Crkve naumice turen u svijet, da se po njemu, kako reče Deon XIII., obnavlja svijet, ipak on nije kakva nova Tebaida. ili samostan, nego naprosto najzgodnije sredstvo, da se svagdje i u svemu živi po smislu i duhu čistog nenatrunjenog katolicizma, naročito u o b i t e l j i i d r u š t v u . Treći red u misli njegove sv. utemeljitelja i sv. Crkve jest jedna o p ć a k a l o 1. l i ga, društvo p r a k t i č n i h katolika, čija je zadaća, da koli n a j a v i , toli u p r i ­ v a t n o m ži vot u z a v l a d a j u Kr i s t o v a načela: Bo g u s t o j e Bož j e , c a r u š t o j e c a r e v o . 3. Sv. je Crkva u najsvečanije prigode pozvala bez razlike sve vjernike, da stupe u treći red. Г velike ga islakoše i pohvališe d v a g e n e r r a l n a k o n c i l a , onaj u Vienni 1311. -1312. i lateranski 1512. Preporučiše ga i veli­ kim povlasticama obdariše više od š e z d e s e t (60) papa, a preko d v i j e s t o (200) papinih bula tumače treći red i brane ga od napadaja. Grgur IX. veli: »Ko bi se god usudio kritikovati, napadati ili u posmjeh stavljali treći red sv. Franje, upasti će u prokleslvo Božje i bi. apoštola Petra i Pavla«. 4. Lcona XIII. kao što možemo nazivati socijalnim papom, tako isto mo­ žemo i papom trećeg reda. »Neka svi dušobrižnici veli on — propovjednici, ispovjednici, bili oni svjetovni ili kojega mu drago reda, sve pokušaju e da potaknu vjernike, naročito muške a povrh svega mladost, da stupi u treći franjevački red«, (pismo od 30. IX. 1882.) a u audijenciji nekih franj. redodržavnika na 12.|V. 18SG. megju ostalog, reče im: »Ja s a m u v j e r e n , da po �90 Вг. 5. i 6. — »SERAFINSKl PERIVOJ* 1912. t r e ć e m r e d u mi će i no s v i j e t s p a s i t i « . Kad mu se jednom prikazali potpisi od 500.000 talijanskih trećoredaca, odgovori: »Ja bih želio, da broj trećoredaca prekorači milijun, dva milijuna, još više ja bih htio, da s v i v j e r n i c i p o s t a n u t r e ć o r e t c i « Prigodom zadnje 700-godišnjice franjevačkog reda, slavno vladajući Pijo X. piše vrhovnom starješini reda, da će glede trećeg reda u vremenu slijediti stope Leona XIII. te ga uvjerava, da ga ništa toliko ne veseli, koliko sa­ vjesno vršenje trećoretskih naredaba. »Mi želimo i pro­ simo od Boga, da ova sedamstogodišnjica (ustanov­ ljenja serafinskog reda) bude povodom razvitka za treći rcd«4 Dakle Franjevci imaju dužnost od sv. o. pape, da šire i ističu treći red, a katolički je princip, da se u socijalnom radu ima pokoravati odredbama Crkve. 5. Kat. socijolozi naučavaju, da je socijalno pitanje u svom korjenu ujedno i moralno pitanje. A koliko ima trećoretsko pravilo uprav krasnih naredaba i -savjeta za liječenje socijalnih bijeda, to ćemo se odmah osvjedo­ čiti, samo ako ga proučimo »Zapravo se može reći — veli Leon ХШ. u enciklici » Au s p i o a t o « — da kućni mir i javni poredak, neporočnost bičaja i dobrohot­ nost, dobra uporaba i uzdržavanje baštine, što je naj­ bolji temelj civilizacije i stalnosti država, izvire iz ćeg franjevačkog reda kao iz jednog korjenu dijelom Evropa duguje Franji očuvanje s\ i dobara«. Nije H još isti papa u eneiklikam » Hu ma n u m ge nus« i » Au s p i c a t o « suproslavio treći red kao naj­ bolji ustuk framasuneriji ? ■ Evo dakle što svaki katolik mora držali o trećem redu, a ko se želi i praktično o tom uvjeriti, neka iz­ voli čitali njegovu povjest i po stranim trećoretskim glasilima pratili njegov suvremeni rad na religioznom, kulturnom i socijalnom polju. Pa da ne smijemo isti­ cali treći red kao najuspjeliju katoličku organizaciju? Nije li u njemu sljubljen kršćanski obiteljski život sa dužnošću socijalnog rada? — L. B. 0. Eugenij Olivieri, Franjevac. Bila je 8. ura u jutro dne 10. februara. U širokim prostorijama biblio­ teke »Male braće« u Dubrovniku sakupljeni su bili bo­ goslovi ovdješnjega franjevačkoga bogoslovnoga učilišta, svećenici iste obitelji i Redodržavenik iz Zadra. Bilo je to vrijeme semestralnih bogoslovnih ispila. Prema obi­ čaju morao je upravitelj izreći proluziju, koja se je* običajno odnosila na taj svečani čin. On je zbilja ustao, ali mjesto proluzije rekao po prilici ovo. »Dok Vas ja ovdje svijeh pozdravljam, javljam Vam, da običaj, koji je vladao, da se u ovomu momentu drži jedan uvodni govor, ja danas ukidam. To činim iz pijeteta plama o. ()livier-u, kojega nam smrt prije pol sata ugrabila u ovom samostanu, iz pijeteta prema čovjeku, kojemu dosta duguje ovo učilište, kao marljivu i savjesnom lektoru, koji je kroz tri godine predavao kanonsko pravo i moralnu teologiju. Mjesto predgovora, neka se izvine iz naše duše sada vruća molitva za upokoj nje­ gove duše; neka ovaj »Do p r o f u n đ i s « što ćemo ga sada izmoliti bude zadnji pozdrav, što mu ga šalje ovo bogoslovno učilište, dok još njegovo hladno tijelo po­ čiva u ovomu samostanu, i bude mu jamstvo duboke harnosti, što će trajati u našim srcima i bili zapisani u fastima ovoga učilišta«. — Tronutim glasom bi izmoljen »De p r o f u n đ i s « . Zbilja o. Olivieri tako je i zaslužio: radio je on i vršio savjesno i tiho svoju tešku dužnost bez preten­ zije i razmetanja. Kako tiho i skromno živio, tako tiho i blago preselio se u vječnost u najljepšoj dobi, 33. go­ dini života. Mlad je umr’o, ipak posve odan Božjoj volji. — Kroz dugu i opasnu svoju bolest, predvigjao je možda i ne predvigjao, da bi moglo doći do katastrofe: al ipak uvijek mu ostajao po koji tračak nade, koja znade razveseliti i osokoliti tužno ljudsko srce, one nade, koja nikada ne oAavlja čovjeka ili, ako ga ostavi, najzadnja je, koja ga ostavlja. — Ali ipak kada je o. Olivieri bio očito javljeno, da više ne ima spasa, već da mu se je prepraviti, da koraci u vječnost; sasluša u muci tu te­ šku vijest, pa svladavši prve valove, što su se morali pobuditi u njegovu duhu, mirno reče: »umrijeti je te­ ško, ali ? teže u 33. godini života . . . . koliko sam mogao dobra učiniti i mislio učiniti ? Ali eto tim sve prestaje . . . . Odade se ipak posve Božjoj volji te oče­ kivaše mirno smrt, a to se je moglo čitati na njegovu licu, po kojemu se je prolijevala mirnoća i titrao mu kadikad okolo usta posmjeh, premda je trpio jake muke. — Gorka je smrt: ali to gorčilo može zasladiti nada bolje budućnosti. Čini se, da je i o. 01ivieri-u vedrina budućnosti razgoniala tinušu ovoga svijeta. Kakve sumisli prelijetale po njegovoj pameti, koja je uvijek bistra bila, kakva li su se čuvstva budila u njegovoj duši gledajući u oči smrt plašila. — Dvadeset i četiri sata prije svoje smrt zamoli starješinu samostana, e da bi dozvolio jednom teologu, da na pianu, koji je bio u sobi tik njegove sobe, udara ariju neke njegove uglazbljene, pjesmice, koju je on bio spjevao u čast Majke Rožje, kada je bio u »S a n t u a r i.u m«-u na Barbani. Htio je tim možda o. Olivieri zatražiti zadnju us­ lugu pojezije i muzike, da mu one pridignu duh njegov prama izvoru krasole, kojega su oni slabi odraz, što se pojavljuje na mahove u ovomu životu. Starješina mu udovolji želji, a teolog mu odigra na pianu zaželjenu melodiju. Ta malena ugodnost bila je možda preludij njegova boljega naskoro života, kojega je on po svoj prilici neustrpljivo i očekivao i u sebi osjećao, jer sjulra dan, tek u 4 sali u jutro kada zazvoni zvono samoslansko na ustanak čini zvati odmah starješinu, zamoli, �Listak. 91 da mu se pruži za zadnji put sveta pričest, dade svelo dnevnika, a o belelrisličnom listu možemo samo sa­ ulje, jer da se on osjeća već na vratima vječnosti. Bi njati. Uzmimo izdanja »Društva hrv. književnika«, »Matice mu učinjeno po volji. Sat kašnje izdahne. Hrvatske«, »Savremenik«, p*a i »Prosvjetu«, pa ćemo 0. Olivieri rodom je bio iz Cervara, kod Rima. vidjeti kakvim duhom diše naša inteligencija. Više nauke filozofske i teološke izučio u internacional­ U takva teška vremena posla nam Providnost ve­ nom franjevačkom ko!egium-u u Rimu, gdje je položio likog muža krčkog biskupa dra. A. Mahnića. On je od­ sLroge ispite iz kanonskog prava i moralne teologije i mah vidio naše jadno stanje, znao je. da ne će ništa usposobiv se za magisterij iz tih struka došao je u moći učiniti sa ljudima, koji su se već uživjeli u Dubrovnik g. 1905. i to kroz tri godine susljedne pre­ miran, tih život bez borbe i rada, pa je zato svrnuo davao izmjenično crkveno pravo i moralku. Skrupolozno oko na mladost i prije nekoliko godina izniknu divan je vršio svoju dužnost, intezivno se bavio svojim stru­ plod njegova nastojanja hrv. kat. akad. društvo Hr­ kama, kojim je htio prodrijeti sve do u najmanje tan­ vatska« u Beču. Bili su to mladi ljudi puni žara i za­ čine. To pokazuje njegova disertacija, koju je dao tis­ nosa, nijesu se bojali ni smijeha ni prezira svojih ko­ kati u Rimu g. 1909. » D i s e r t a c i o n e t e o l o g i c a lega ni čitave hrvatske javnosti, koja ih je osugjivala, i n t e r n o a ll’ e s s e n z a de l S a c r a m e n t o d e l l a nego su pošli teškim putem, da preporode sebe i narod P e n i t e n z a « . U ovoj disertaciji o. Olivieri zastupa svoj u Hristu. Od toga svijetlog momenta u našoj, no­ mišljenje Skotistične škole. I ako ovdje ne iznosi no­ vijoj istoriji postoji hrv. kat. gjački pokret, koji će do­ vih dokaza za Skolističnu tezu, on je ipak osvjetljuje nijeti našoj napaćenoj domovini ljepše dane sreće i sa svakoga pogleda, te joj se može lašnje vidjeti u ci­ slobode. Naskoro je zasjalo i njihovo glasilo »Buć i jelomu svjetlu njena vrijednost, kao i vrijednost pro­ pozvalo onda još malu čelu hrabrih borilaca na prvi tivnog mišljenja. Ova studija kaže, da je u o. Olivieri-u sastanak na Trsat. Tamo pod zaštitom kraljice Hrvata bilo osobite marljivosti, umne oštrine i zanimanja za sakupilo se 50 mladih borilaca, koji su se zavjerili na ovakovu studiju, što bi bilo sve poslije urodilo boljim i težak i uspješan rad. Prvi uspjeh toga sastanka bio je obilnijim plodom, da mu nije smrt potrgla konac ži­ osnutak »Domagoja« u Zagrebu. Zatim su se redali sa­ vota u cvijetu mladosti, kad tek čovjek p -inje da oz­ stanci u Zagrebu, Gjakovu, Travniku, SpljeLu, gdje ili je biljno misli. — 0. Olivieri bio se je zaljubio u naše bilo preko 700, onda u Osijeku, Sarajevu i Podgori. krajeve tako, da se je dao ozbiljno na učenje našega Lani je osnovan >Preporod« u Gracu i tako sad imamo jezika. Pisac ovih crta poučavao ga je u hrvatskom je­ tri akad. društva i svu silu srednjoškolskih organizacija, ziku i može konstatovati, da je u njemu našao osobitu u kojima se odgajaju ljudi karaktera i znanja. To će volju, pa i sposobnost, kakva se rijetko može naći kod bili naša mlada inteligencija, koja će preporodili naš jednoga rogjena i odgojena Talijanca. 0. Olivieri mo­ javni i privatni život. Hrv kat. nar. gjašlvo ne će, da žda je namjeravao, izučivši naš jezik, posvetiti se is­ se u nas o Hristu govori samo sa oltara i propovjeda­ povijedanju i propovijedanju; ali je Rog drukčije odre­ onica, ono hoće, da On vlada u našim obi Ičijima, u dio i to nije moglo biti a da ne bude bolje. Bilo je našoj školi, znanosti i umjetnosti, da njegova nauka bolje dakako, što je Božja Promisao odredila, mi joj zadobije vrijednost u privatnom i javnom životu. Pa se duboko klanjamo. ^ zato, čim su organizovali sve gjašlvo baciše pogled na »Platila enim erat onima illius narod, da u njemu oživotvore svoje ideale. »Propter hoc properavit eđucere illum demedio Niknuo je »Pavlinović« za Dalmaciju, »Dobri kc iniquitatum«. T. za Istru, »Marlić« za Bosnu, a rad u Banovini preuzeo Hrvatsko katoličko narodno gjaštvo. Samo na sebe »Domagoj«, sve su to društva akademičara ljudi uska pogleda mogu ustvrditi, da je kod nas svaki svjetovnjaka i bogoslova za narodno gospodarsko i kul­ kulturni boj nepotreban, a protna tome i naše isticanje turno predizanje na hrv. i kat. načelima. Prije tri go­ katolicizma na svim linijama i u svakoj zgodi. Njima dine izagje u Dalmaciji »Mladost« or.ean seljačke i rad­ je još uvijek hrvatski narod, a i njegova inteligencija ničke omladine, što je sada uregjuje najistaknutiji boprožeta katoličkim načelima i oduševljena za svoje rioc u kat. gjačkom pokretu pop Ivo Bulković. Odmah sLare ideale. Oni još ne vide, da je baš inteligencija iza nje stadoše se osnivati mladenačke organizacije u svojom ogromnom većinom'liberalna, a i katolicizam Dalmaciji. Istri, a sada nešto i u Banovini, a mi se na­ manjine nije onaj, što ga mi hoćemo da uvedemo megju damo, da će ove godine nastojanjem mladih kapelana naš svijet, naime katolicizam života i rada. Franjevaca i našeg, odeševljenog gjaštva u Bosni neko­ Svrnimo okom po našem novinstvu i žalosna ćemo liko takvih organizacija osvanuti. srca morati priznati, da je gotovo sve liberalno - - ta, To bi bio u kratko neki prikaz našeg gjaštva. Mi, mi katolici, Hrvati nemamo nijednog čislo katoličkog koji pozorna oka pratimo njihov rad i nastojanje ino- E �92 Br. б. i 6. — «SER AFINSKI PERIVOJ« — 1912. lamo priznati, da su to mladići, koji imaju pred sobom pirali svaki njihov pothvat. Policali su bogoslove u visdke ideale, ideale cijele katoličke Hrvatske, a koji će Gjakovu, Senju pa po Dalmaciji na rad i osnivanje i postići te ideale. Oni biju težak boj, s jedne strane društava. Da su mislili i na Bosnu vidi se iz toga, što očiti liberalizam naprednjaka i naprednjačke inteligen­ su Gjakovčanima na njihovo izgovaranje predbacili: cije, s druge strane još pogubnije lnlađohrvatstvo podu­ »Zar je Vama teško, a što će tad reći braća u Bosni pirano i od dobrih katolika, koji misle, da je sve ono, koja toliko trpe«. A i kasnije pomagao je »Zbor«, vje­ što se krije pod naslovom pravaštva sveto i nepovre­ ran tradiciji pregja, Bosance svojini knjigama. Društvo je živjelo u uskoj svezi sa Slovacima, Če­ divo, a povrh svega Loga nehaj kat. inteligencije. Duž­ nost je zato naša, da podupiranu) hrv. kat. nar. gjaštvo, sima, Poljacima i Slovencima, jer su njegovi članovi jer u njemu gledamo slobodu svoje domovine preporo­ bili zagrijani za slavensku uzajamnost. Bilo je općenje đene u Kristu, da mu pokažemo, da i mi stariji s ve­ lako, jer je svaki član morao naučiti bar jedan sla­ seljem pozdravljamo njihov pokret, pa će zato i »Sera- venski jezik i dobro poznavati njegovu literaturu. finski Perivoj« odsada češće iznašati rad te naše jedine Osnovali su knjižnicu te iz nje crpiii znanje i pleuzdanice. — I. M. menili svoja mlada srca da se’ tako osposobe za pro­ Proslava sedamdesetpot-godišn jice „Zbora duh. svjetitelje naroda. mladeži*. Koncem 18. i početkom 19. stoljeća bude se Kad je godine 1839. Gaj, posjetivši klerike vidio svi narodi zadojeni novom idejom nacionalizma, a hr- niif’ov zanos, reče pred svojim drugovima od priliko valski narod spava tvrdi san - spava, rekao bih da : , : Gospodo ako mi svi propadnemo naše ideje ne nikad probudili ne će. 6e jzgmuti, jer će ih ovi ljudi raširiti u narod. 1 nije Pavao Stoos na to se gorko tuži u »Kipu domo- se prevarijo ! Kroz 75 godina šalje »Zbor« megju navine« i pjeva: rod Širitelj 'i stoga Hrvatstva. Mnoge znamenite muževe »Vre i svoj jezik zabit Horvati lajike na po znanstvenom, umjetničkom, političkom Hote, ter drugi narod postati.« odnjihalo je društvo na svojim krilima kao n. pr. Gjuru Tužio se spravom tako, jer je aristokracija odna- Deželića, JuckoGća, Tomića, Perkovca, dr. Milu Starčerogjena, a narod neosvješćon i prepušćen sam seb ća. Klaića i t. d. Svećenike ne treba ni da spominjem. Čovjek bi mislio, kad gleda one dane: »Ja ropast će Njima je bio otac i majka. ' narod, jer nema tko, da ga probudi i jesti.« No, Već kod proslave trideset godišnjice mogao je Providnost je htjela drugačije ! Doskora e narodni du ;jednik društva mirno reći: »Zbor je svoju (prvu) ipak budi. rrliu postigao, jer je ono, što si je preduzeo: da u člaGjaci, nikli iz naroda, vidjevši sjeverne Slavene, novih svojih pobudi i uzgoji djelotvornu ljubav prama i narodnoj knjizi, a time posredno prema kako se bore za svoj •»jezik, spozndš> ' što znači cijeniti domovini ----------»svoje«, te počeše misliti na svoju grudu i jezik male- svetoj našoj vjeri - zbilja postigao rinski. Megju ovima bili su i zagrebački bofgosWi A danas? »Zbor* biva sve mlagji i živi upravo Godine naime 1835. piše Mlinarić, hrv. bogoslov bujnim životom. Budnim okom gleda potrebe naroda, i na peštanskom učilištu, svom prijatelju Jakova Petku, pruža svojim članovima sve što je potrebno, da kao tla su tamo Slovaci osnovali društvo, koje će čuvati pobornici ideje: »Sve za vjeru i za dom« mogu čuvati narodni jezik i širiti narodnu misao. Petek pozove dru­ u narodu ono, što je zdravo, a lječiti što je bolno. Za gove i oni odluče, da će buduće godine osnovati tu ih ideju pripravljaju: apologetski klub sa sekcijom društvo. za istočno pitanje, beletristički klub, deklamatorni s Godine 1836-7. bude osnovano društvo pod ime­ dramatskom sekcijom, zatim socijalni, koji u svom nom : »Kolo mladih rodoljuba«, a prvi inu je pred­ okviru sadržava: 'sekciju za omladinska društva, apslisjednik Jakov Petek. Društvo je pod lim imenom egzi­ nentski klub, Marijinu kongregaciju, Treći red, zatim stiralo do 1856., kad mu vlada zaprijeti raspustom, upute u osnivanje zadruga i t d. Uz to društvo, koliko ako ne promijeni njoj toli zazorno ime. Društvo se najviše može, pomaže knjigama pučke knjižice,, pritada prozva »Zbor duh. mladeži zagrebačke« i kao ta­ regjuje nova izdanja i tako podaje narodu zdravu du­ ševnu hranu. kovo egzistira još i danas. Prvobitna svrha društva bila je: »da se članovi Zbor slavi sad slavu a toj slavi radovat će se ne što boljma uče narodni jezik i u njem vježbaju, a uopće samo njegovi članovi i kat. svećenstvo, već sve što hr­ narodnim duhom zadahnjivaju i narodnost s vjeroza- vatski misli i osjeća. konskog gledišta podupiru.« A i Vi, sincj ponosne Bosne — krepka grana na Članovi društva bili su u živom saobraćaju s ilir­ slitblu Hrvatstva, radujte so, što je Nestor hrv. knjiž. skim preporoditeljima Gajem, Babukićem i t. d. i podu- drušlava doživio ovu rijetku slavu. To više, što je On •I i L -J •> O 1 �Listak. 93 pokazao svima kako treba raditi onaj, koji želi. da trajno »Mladenačka organizacija«; fra A. M. Brković: »Povjest živi t. j. raditi pod narodnim barjakom na kojem se crkve i samostana u Olovu« (u više navrata ja); fra Avije sveti križ. Uz takov život Zbora, puni me pogled Blažević: »Vjera Tvrtka 1.«, »Ban Stjepan Kotromanić i u budućnost nadam u bolje dane, hrv. naroda. Svrncm bosanski Franjevci«; fra Bono Švabić: »Lažni proroci«; li duhom u prošlost, vidim, kako se iz Zbora širi na­ fra A. Kristić: »Uzroci socijalne bijede, socijalna de­ rodni duh po župnim dvorovima i odatle prodire i u mokracija i buduća država«, Štrajk promatran s etičkog zadnju potleušicu. Kad to gledam silom mi se nameće i materijalnog gledišta«; fra M. Fvić: JesuJi redovnici misao: »Hrvatski narode, koliko li to zadužilo ovo bili neprijatelji znanosti'?«, »Opis nekih, starijih i no­ društvo! Spoznaj to i budi mu haran. A njegovim osni­ vijih iznašašća«; fra A. Hrvat: »Što priječi našemu na­ vačima, što snivaju već vječni san, čuvaj trajnu uspo­ rodu, da ne napreduje u gospodarstvu«; fra E. Krajinović: »Židovi i kršćani«. menu i kliči radosno: »Slava im«. Beletristika: Izvještaj ,,Jukića“ zbora franj. bogoslova u Fra V. Ćurić, senior. »Gorski car« (Hrama u peL Sarajevu za god. 1911.—1912. Kada se sastasmo zadnji puta ove školske godine, da biramo novo vodstvo ba- čina); fra M. Markanović »Novi vijek«, »Prvi osjećaji« (crtice); fra A. Hrvat: »Tužna uspomena« (crtica). cismo pogled na naš rad u prošlosti. Kada smo ga Knj i ževnost i umj et nost : pregledali, bili smo zadovoljni i veseli, vidjeli smo, da Fra N. Dugonjić senior: »Kritika pjesama dr. Ivana ne samo nijesmo popustili u svome radu, nego da nam Šarića, biskupa«; fra A. Kajić: »Crkva katolička i sli­ je ove godine rad i potpuniji i veći i opet jed'n .eni.i karstvo«, »Sveto pismo i Homerov ероз«. Rad je u glavnom takav kao i prijašnjih godina , Deklamacije: prvo nam je bilo, da se u svojim bogoslovnim naucima Fra M. Ević: »Pamet i sreća« (od Silvija Kranjusavršimo i da budemo u tome stručnjaci; a onda smo čevića); fra E. Krajinović: »Domovini«^ (od Silvija Kranjradili i pisali baš u onim stvarima, koje svakoga mo­ čevića), »Fratarska oporuka« (od A. Šenoe). To nam je bio tako rekuć literarni rad, nu mi raju pratiLi cijelog njegova života Ove godine možemo smo i inače u zboru radib — radili smo oko svoje so­ bilježili napredak u tomu. jer nam je rad potpuniji, imamo naime u svojim radnjama i takovih, kojih se do cijalne naobrazbe, što će nam trebati, kad izagjemo iz sada nije nalazilo u našem zboru n. pr. o umjetnosti. sjemeništa i upustimo se u Laj široki svijet, radili smo Rad nam je ove godine veći, nego inače jer nas je bilo i raspravljali smo o organizacijama. U tu smo svrhu i dosta u zboru i mnoge su radnje upravo morale izostati, osnovali mladenačku sekciju u našem zboru, da se čla­ jer se nijesu mogle pročitati. 1 opet je naš rad pot­ novi što više upoznaju s organizatorniin radom, da bi puno jedinstven, nijesmo se laćali sad ovoga, -sad onoga, još bolje mogli raditi u narodu. I još smo sasLavili i svako je gonio svoju glavnu struku, a drugo je bilo otpremili kao neki priručnik u mladenačkim organiza­ nuzgredno; gledasmo, da nam bude kod pojedinaca je­ cijama, svim našim istomišljenicima, da se i kod nas dinstvenost struke, a u zboru svestranost i mislimo, da jednom počine raditi na tomu polju, kao i kod svih kulturnih naroda. Samom je dru. fra Julijanu Jeleniću nam je uspjelo. U svemu je bilo pet organizatornih i 16 literarnih to vrlo milo bilo, te je on i pročelnik sekcije, koja će se tijem baviti. sjednica. I još možemo bilježiti jedan veliki uspjeh, šLo je Na njima su se čitali i govorili sastavci, pjevale usko skopčan s našim zborom. Ove su godine u Viso­ i deki amo vale pjesme. kom naši gimnazijalci osnovali literarnu sekciju i time Bogoslovno-filozofske radnje: se je ispunila davna želja naša. 1 tako je danas sva Fra K. Brkić: »Zastupnici novijih prirodnih zna­ nosti i kršćanstvo« (čitano na tri sjednice); fra F. Mili- franjevačka mladost organizirana i sva se prema svojim ćević: »Prava razlika izmegju čovjeka i životinje«; fra. silama bavi književnošću, što obećaje ne lošu bu­ A. M. Brković: »Poslijednji uzroci svijeta« (čitano na dućnost. Zbor je vodio veliku korespondenciju ne samo s tri sjedoice); fra K. Ivić: »Časni Ivan Duns Skot pre­ ma sholasticima i njegov ugled u Crkvi«; fra Bono akademskim i srednjoškolskim društvima, nego i sa raznim odličnijim osobama iz Bosne i Dalmacije. Broj Svnbić: »Crkva majka prosvjete«; fra E. Krajinović: pisama iznosi preko 300. »Budizam i kršćanstvo«. Napokon je zbor držao svoju zaključnu sjednicu S o c i j a l n e i p o vj e s n e r a d n j e : 27. svibnja na kojoj je izabran ferijalni odbor. Pred­ Fra E Milićević: »Nešto iz gospodarstva«; fra Fr. sjednik: fra Alfonzo Brković, tajnik: fra Emanuel Kra­ Klajić: »Socijal demokracija i religija prema socijalnom jinović. Na istoj je takogjcr ovjerovljen ovaj izvještaj. pitanju«; fra K. Ivić: »Važnost proučavanja socijalnog Fra Kazimir Ivić, Fra Marijan Ević, predsjednik. tajnik. pitanja za svećenika i redovnika«, »Svjetski trg i burza«, �94 Br. 5. i 6. - - »SER AFINSKI PERIVOJ« 1912. Baš u vrijeme kad je Baltić počeo praviti školu, dogjoše iz Zagreba sestre milosrdnice u Travnik, a ostalo nije bilo nigdje naći samostalnih pučkih škola, u kojim bi se domaća mladež u knjizi podučavala. Franjevački po želji biskupa fra P. VujiČića u Dolac. Baltić ih pri­ samostani bili su jedino rasadište prosvjete, a u njima vremeno smjesti u kuću Ane Bezića. Kad je škola do­ učila mladež, koja se pripravljala za svećeničko-redov- vršena bila, preseliše se sestre i počeše žensku mladež nički stališ. Tek početkom 19. stoljeća sinu bolje doba podučavati. God. 1873. preuzeše i prvi razred dječačko za pučku prosvjeta, kad se naime Franjevci dadoše na škole a kasnije sva četiri razreda. Sad se opazilo, da podizanje pučkih škola. Takova se podiže u Tolisi 1825., je škola pretijesna, te ju m'oradoše proširiti za 13 aršiml. U tu svrhu priteklo je u pomoć društvo Neoskvr. Za­ u Docu 1827., o kojoj sam naumio ovdje govoriti. Sa školom u Docu susrećemo se u doba, kad su čeća iz Beča sa 100 for. Za proširenje škole potrošilo se bos. Franjevci dali na življi rad oko pučke prosvjete se je 10.000 gr. i 10 para. Potom ukupni trošak za iz­ gradnju škole iznosi 43.316 groša i 10 para, ne ubrojiv i pridizanja škola. Osnova ju fra Stjepan Marković god. 1827. Te se u to trošak za popravke što ovdje što ondje u iznosu naime godine otvori u Docu nova župa, a prvim župni­ do 1.950 groša. Školu u Docu pohagjala su djeca katolička iz okokom imenovan bi fra Stjepan Marković. On se dade na što bolje unapregjenje iste. U onu malu kućicu, što si lišnjih mjesta. Djece je bilo jako uboge, a bilo je i ta­ ju uzeo sebi za stan, otvori on i školu za mjesnu kat. kove ženske, koja su se, ako smijem reći, jedino od mladež. Odatle se kasnije prenese u jednu iznajmljenu svoga ručnoga rada uzdržavati morala. Blage uspomene privatnu kuću, koja je zahtjevima školskim vise odgo­ biskup Sunjić za svoga života snovao je podignuti jedno varala. Školi je na čelu bio sam župnik, a učiteljevali sirotište u katoličkom mjestu Docu. Tu bi se imale pri­ su mjesni kapelani! U škoii se učile najnužnije stvari mati djevojčice od siromašnih roditelja; zatim djevoj­ kao: čitati, pisati, vjeronauk i računati pri čem se naj­ čice, koje su u pogibelji, da izgube sv. vjeru i one, koje više rabila knjiga zvana »Biskup^vača« od fr. A. Mile- bi prešle na katoličku vjeru. Ali smrt prepriječi i pre­ tića, biskupa. kinu uzvišene snove Šunjića i stvar još u svom začetku God. 1836. nailazimo na škole u još nekim mji propade. Župnik Baltić izvijesti tadanjega biskupa fra stima, no sustav školski i gradivo ostalo je isto. VujiČića, u kako se bijednom stanju nalazi katolička Tek kad god. 1848. izbi na javu Jukićeva misao ženska mladež, te kolikim je pogibeljima izvrgnuta. Bi­ o osnivanju škola te o prosvjetno-ćudorednom unapri- skup Vujičić promotrivši stvar ozbiljno zapovijedi Baljegjenju domaćeg pučanstva, krenu školstvo znatno na­ tiću, da se pobrine za sirote. Baltić ispuni svoju dužnost prijed. Jukić nagje u pokrajini dosta pristaša, koji se i nagje kuću Stjepana i Ive Bojanovića, gdje smjesti si­ pozivu odazvaše i na ostvarenje djela dadoše. Broj škola rotinju, kojom preuzeše upravljati sestre milosrdnice iza naraste odmah na 11. kako su ovamo došle. Baltiću je pako predano, da se Rad u dolačkoj školi bijaše odsada nešto življi. Г za sve što je potrebno za izdržavanje sirotišta, pobrine. njoj nailazimo već samoga pokretača-Jukića, gdje s ve­ Troškovi na sirotište su slijedeći: God. 1872. pre­ likim poletom i oduševljenjem mladež podučava i mlada dao je Baltić sestri predstojnici iz sirotinjskih novaca srca njihova svakom plemenitošću zadaja.*) na 30. prosinca 603 groša; za 1873. dao je 9.500 gr., Škola krenu još na bolje, kad joj se na čelo stavi — 1874. dao 7.323 gr. i 23 pare, — 1875. dao 10.553 neumorni radiša fra Jakov Baltić god. 1871., koji se gr. i 80 p., — 1876. dao 8.279 gr. i 46 p., — 1877. svom dušom dade oko nje. Došav za župnika u Dolac dao 3.118 gr. i 20 p’, — 1878. pako 1.060 gr., a za uz ostalo bijaše mu na umu sazidati novu školsku zgradu. Mjesto joj izabra pred crkvom. U tu svrhu obrati se na 1879—80. do 900 gr., malo kasnije opet dade 3.158 gr. i 26 para. razne strane za pomoć. I zbilja, nagje odziva. Samo­ Da je mogao izmaći tolikim troškovima, obraćao stan u Gučojgori dade mu 6.400 groša; fra Jako Duić 320 gr.; turska vlada iz novca, koji je za škole išao se je na razne strane moljakajuć i vapeć za pomoć. 4.000 gr.; zatim izmolio je od pobožnog društva Neoskvr. Dohodak za sirotište bio je ovaj: God. 1872. dobio je Zač ća bi. djev. Marije u Beču 3.000 gr.; k tomu po 4242 gr., god 1873. primio je: 1154 gr. 20 para; 1874. Ivi Dervenkiću spremio mu neki Židov iz Beča 100 gr., pritekoše mu u pomoć okolišnji župnici Franjevci žitom, ško skupa iznosi u vrijednosti novčanoj do 3399 groša. a sam od svoje štednje doprinio je 17.834 gr. Baltić imajuć već nešto u ruci, počme školu zidati God. 1875. obrati se Baltić na Nj. V. Ferdinanda te God 1872. potrošio je. na nju 7.803 gr., a 1873. 25.513 isposlova za sirotište 1000 for. a vr,; 1 for. trošio je gr. Koncem god. 1873. bila je škola dogotovljena. po 11 gr. Zatim od društva sv. Ljudevita iz Monakova dobio je 1000 franaka, te je I franak trošio po 5 gr. *) Predavao je: čitati, pisati, računati, vjeronauk, zemljopis i domaću povjest u kratko. Kasnije je steko još 1639 gr. Ukupni dohodak za god. Osnovna škola u Docu. Prije 19. stoljeća u Bosni �Listak. 1875. iznosi 17.639 groša. God 1876. i 1877. primio je 4367 groša; god. 1879. pako 1116 gr., a 1880. 636 gr. i napokon 1881.; 512. gr. Pripominjem još, da je u istu svrhu biskup Vujičić dao 600 for a vr. Počam od 1827., pa do 1882 učiteljevali su u dolačkoj školi slijedeći Franjevci: Nikolić, Jolić, Marinović, Alaupović, Jeličić, Sladojević, Tuzlančić, Lučić-Jablanović, Vučević, Krilić, Jukić, Marković, Katavić, .laranović, Barać, Alaupović, svjetovnjak, Barać ponovno. Mihaljević, Alaupović, svjetov., Marković, fra Alaupović, Mandić, Elegović, Vuksanović, svetovnjak, Dujmušić, Gjebić, Dujmušić ponovno i napokon fra J. Matković. Franjevci učitelji bili su plaćani iz novca, što ga je austrijska i turska vlada godišnje doprinosila, a do­ bivali su godišnje po 300 for. Pošto je dolačka župa svojim prostorom preopsežna bila, to su kapelani mo­ rali češće a osobito u korizmeno vrijeme školu ostaviti i krenuti u duhovnu pastvu. Zamjenjivao ih je mjesni župljanin Mato Elegović i djecu podučavao u nauku kršćanskom. Kasnije pako Marko Alaupović, koji je i mjesečnu plaću dobivao. Svako bi mu naime dijele mje­ sečno davalo po 12—24 32 novč God. 1870. dobaviše pravog ispitanog učitelja g. Božu Vuksanovića, koga je plaćao austrijski konzulat godišnje po 500 for. Po od­ lasku njegovu preuzeo je opet Franjevac. God. 1876.—-80. sestre milosrdnice podučavale su djecu obojega spola. God. 1880. zabrani vlast sestrama podučavati mušku djecu i zapovjedi, da mušku djecu ima podučavati u sva četiri razreda učitelj — Franjevac a žensku čč. sestre. God. 1882. nadbiskup u dogovoru s Baltićem odredi, da se djeca obojega spola imadu predati sestrama, a kapelan će imati samo katehizaciju. Plaća, koju je kapelan — učitelj primao naime 30° for.. neka se razdijeli, po polovica sestrama a pola kateheti. Ona polovica katehetska uginu, dočim je druga ostala bila na životu. To je dakle kratki historijat dolačke škole. Njom još i danas jednako upravljaju milosrdnice i jesu prava blagodat za tamošnji kat. narod, odgajajuć im djecu koli na prosvjetnom toli opet na vjerskom stanovištu. Fra Miron Kozinović. Socijalno-karitativua djelatnost katoličkih re‘doviiica u Njemačkoj. Na 22. ožujka zatvorila se je u Berlinu izložba: Die Frau in Haus und Beruf. To je dosada prva specijalna izložba te struke u Njemačkoj. Od svih mnogobrojnihpodručjaženskogarada i djelovanja,koja su tu bila prikazana kao: Žena u obitelji, žena u javnom životu, u umjetnosti, u socijalnom radu i t. d., najvećma se je isticao i osobitu privlačivost imao odjel: Socijalno karitativna djelatnost katoličkih redovnica.' I ako je u opće poznato i priznavano bilo, da katolički ženski re­ dovi i kongregacije po Njemačkoj vrše blagoslovim mi­ 95 siju i u velike promiču narodno blagostanje, ipak je svak ostao iznenagjen nad vanređnim naprelkom i cvatom tih neshvaćenih mučenica i njihovih raznih po ljudsko društvo spasonosnih institucija. Prema statistici spomenute izložbe broj katoličkih redovnica u čitavoj Njemačkoj iznosi oko 72.000. Osim njih po prilici 500, koje se bave većma podukom u gospodarstvu, ostale su sve: ili po bolnicama, sirolištima, odgojilištima, školama ili drugim raznim zavo­ dima. Bolnica, koje su u njihovim rukama, ima u Nje­ mačkoj 1216 sa poprječno 97.899 bolesnika, 2123 po­ staje za tako zvane »ambulante Krankenpflege«, koje su prošle g. 1911. bile zaposlene s 476.161 bolesni­ kom, škola 986, djevojačkih zavoda 11о2, sirotišLa 428, zavoda za gluhonijeme, slijepce, lazare 111, za onernogle starce i starice 423, hospicija za siromake 135, kod kojih dnevno dobiva hranu 3,788.751 osoba, k tome 135 kuća za čeljad, koja traže službu. "•Iz ovog popisa jasno se vidi, kako je to sve lijepo uregjeno i na najzgodnji način doskočeno svim višim potrebam ljudskog društva tako, da se i najviši socijolozi, koji si toliko razbijaju glave s riješenjem pitanja socijalne bijede, moraju smatrati pobijegjenim od pri­ prostih katoličkih milosrdnih sestara. — Po sebi se razumije, da toli velika vojska mora imati i svoje vogje Svakoj od pojedinih kongregacija na čelu stoji jedna generalna starješica. Ova obično residira u t. zv. ma­ tici - Mutterhaus, kojih po Njemačkoj ima u svem 138. Neke od ovih imadu do 300 svojih podružnica, često i izvan granica njemačkoga carstva. Da katoličke redovnice i kulturno visoko stoje, i 0 tome je nekidašnja izložba podala jasno svjedočan­ stvo. Tako uz mnogobrojne usposobljene apotekarice i sestre asistentice, koje pri operacijama znadu nado­ mjestiti i najvrsnije liječnike, imadu ženski redovi po Njemačkoj do 200 nadučileljica, koje su kao redovnice dovršile akademske nauke. Njemački su listovi s oso­ bitim zanimanjem pisali o izloženim predmelim redov­ nica, što su po misijama u inozemstvu, kao na pr. o novinama na urogjeničkom jeziku, što ih sestre izdavaju i tiskaju, o ženskim elektrotehnicima, mašinistima 1 t. d. u redovničkoj lialji. Ovo su Činjenice, koje nešto znače najljepše do­ kazuju neopravdanost prigovora, što ih često libe­ ralna štampa podiže protiv katoličke Crkve i njezinih redova. Neka se gospoda ne ustavljaju na onom, što valjda u kakvom gnjusnom i tenđencijozno napisanom romanu ili ložinom listu pročitaju, nego neka zavire u jednu od onih tisuća i tisuća po čitavome svijetu nahodećih se kuća, u kojim milosrdna braća ili sestre njeguju bolesnike. Nek zavire, velim, pa ruku na prsa i nek se izjave o onoj običnoj framasunskoj krilatici: �96 Br. 5. i 6. »SERAF1NSK1 PERIVOJ« — 1912. Katolička Crkva uzgaja samo trutove. — Lasno je nešto ustvrditi, ali, da li to i istini odgovara, drugo je pi­ tanje. Zar time što katolički redovi ne prave bučne re­ klame, niti se razmeću, nego u skromnosti rade, zar zato njihov rad prestaje biti velik? Nosioci moderne kulture na sav glas viču, kako su oni usrećili čovje­ čanstvo sa toliko novih socijalnih ustanova ; a ja ipak ne vidim, da bi se, u pogledu koristi za čovječanstvo, i najznamenitija moderna socijalna institucija mogla i iz daleka mjeriti sa katoličkim kongregacijama posvećenim njezi bolesnika. Tu imate hiljade i hiljade mladih ži­ vota postavljenih na oltar ljubavi iskrnjega. Ostavili su dom, oca, majku i sve, što im je najmilije u životu bilo, pa eto ih, ne da možda zamijene način lagodnog življenja s drugim tome sličnim, nego upravo da za­ počnu život, od kog se priroda ljudska sama od sebe najvećma žaca. Život megju kužnim, priljepčivim bo­ lestima, u svagdanjem razvijanju pa i najširav.mjih rana, danju i noću slušajuć jauk i bolno stenjanje, smrtnu muku i izdisanje. Svemu tome se oni drago­ voljno podlažu, bez da zato traže nagradu ili plaću, ako ne možda česte kletve i pogrde sa strane surovih bolesnika, pa i mnogo puta preranu svoju smrt, kao što sam nedavno u jednoj monakovskoj bolnici sam svjedokom bio: Djevojka, u cvijetu mladosti, njegujuć sušičave sama oboli i nakon nekoliko dana bila je već na putu u vječnost. A takovi su slučajevi na dnev­ nome redu. Kad čovjek sve ovo promotri, mora, da se divi i čudi, čudi i divi i samo od sebe mu se nameće pi­ tanje: Ma koja je to onda otajna moć, koja na takove žrtve nuka? — S odgovorom zatezati neću, nego na­ prosto velim: Isukrst, Bog-čovjek, donio je tu tajnu na svijet i povjerio ju svojoj zaručnici katoličkoj Crkvi. Ј( katolička Crkva, ona sama i jedina ona kadra je st.. takova svijeoi dati. — 0. K. Bulat, Monakov. VJESNIK. NAŠA DOMO1 INA. Promjena u redodržavi Rosne Sreb kapilulu redodržave Bosne Siebrene u tajcu, dne 1 o. m, pod predsjedanjem generalova komisara preč. o. Trbana Talije, izabrano je za redodržavno starješinšlvo slijedeće osoblje: m. p. o. Covro Mihačević za redodržavnika, p. o. Bonifacij Viđović za kusloda, pp. oo. Augustin Pejčinović, Stjepan Nevjestić, Marijan Marić, Petar Ćorković. za definiloro. Novo je redodržavno -tarješinslvo u Sarajevu, dne 14. i 15. o. m. provelo u redodržavi Bosne Srebrene promjenu, ušljed koje su postavljeni gvardijanima: u Gučoj Gori fra Alojzije Per-. činlić, u Кг. Sutjesci fra Jozo Andrić, u Fojnici fra Leonard Čuturić, u Jajcu fra Jaroslav Jaranović, u Cijevnu fra Bernardin Sarić, na Petrićevcu fra Jozo Loparević; predsjednikom u Visokome kustod fra Bonifacij Vidović, tajnikom redodržave fra Velimir Martinčević. Za profe­ sore u Visokome stavljeni su: fra Anto Capandić, fra Alfonzo Čolić, fra Vinko Lalić, za prefekta klerika i pro­ fesora, fra Miron Kozinović za profesora i urednika »Glasnika sv. Ante«. Za župnike su stavljeni: u Cukliću fra franjo Ćurić, u Bos. Gradišci fra Marijan Dujić, u Volaru fra Franjo Valentić, u Jajcu fra Jaroslav Jara­ nović, u Kotor-Varošu fra Stjepan Nevjestić, u Cijevnu fra Jako Pašalić, na Petrićevcu fra Jozo Coparević, u Sokolinama fra Franjo Pavlak, u Stratinskoj fra Angjeo Bašić, u Bugojnu fra Angjeo Franjić, u Doljanima fra Grgo Kotromanović,u Dobretićima fra Anzelmo Alaupović, u Domaljevcu fra Zvonimir Mikić, u Vijaci fra .Jozo Vuki'ć, u Var. su fra Augustin Pejčinović, u Tremošnici fra Am­ brozu Živković, u Podhumu fra Blaž Pordušić, u Kr. Sutjesci fra Jozo Andrić, u Tolisi fra Bono Brkić, u Gučoj Gori fra Alojzij Perčinlić, u Vitezu fra Ilija Gjebic, u Banbrdu fra Bafo Condrić. Osim loga dolaze: u Bihać fra Živko Konjević za kapelana i gimnazijalnoga katehetu, u Jajce fra Anto Mačinković za vikara i kape­ lana, fra Ivo Mišković za kapelana i katehetu, u Cijevno fra Mirko Džaja za kapelana, na Petrićevac fra Vladimir Dolić za vikara i kapelana, fra Rafajel Ostojić za kape­ lana i fra Ambroza Radmanović za katehetu u narodnoj osnovnoj školi u Banjojluci, u Sanski Most fra Anto Cuturić za eksponiranoga kapelana u Sasini i katehetu, u Bugojno fra Silvij Franjković za kapelana i katehetu, u Busovaču fra Ernilij Milićević za kapelana, u Vareš fra Arhangjeo Grgić za kapelana i katehetu, u Zenici fra Krunoslav Brkić za kapelana i katehetu, u 'Polisu fra Milivoj Mijalović za vikaraa, katehetu i kapelana, fra Jozo Božanović za kapelana, Fra Florijan Nadarević za diskreta, u Breške fra Grgo Odić za kapelana, u Guču Goru fra Tugomir Marković za vikara i kapelana, u Fojnicu fra Gaudencij Kulijer za organistu, fra Marijan Milićević za diskreta, u Plehan fra Stanko Marinović za vikara i kapelana i fra Jozo Peulić, u Kr. Sutjesku fra Franjo Nikolić za kapelana, fra Sljepo lkić za ka­ tehetu, fra Serafin Jurić za kapelana, u Kreševo fra Stjepo Barišić ml. za vikara i kapelana, u Podhum fra Mirko Mačuga za kapelana i katehetu, u Vitez fra Sta- �Vjesnik. 97 nislav Antunnović za kapelana, na Petrićevac fra Ma­ noga sjemeništa sve prisutne goste pozdravio, a nad­ rijan Jakovljević za katehetu na višoj djevojačkoj školi, biskup dr. Štadler u ime svi zahvalio se je i novome u Sarajevo fra drnd. Tomislav Džnja za profesora bo­ definitoriju čestitao na izboru. goslovije, fra Mladen Momčinović za vikara i profesora Ministar Bilinski u Bosni. Na 8. lipnja prispio pjevanja u bogosloviji, u Kreševo fra Andrija Buzuk za je ministar Bilinski u Sarajevo. Na kolodvoru je doče­ diskreta. kan uz mnogobrojno činovnišlvo i od predstavnika grkoBlagoslov temeljnoga kamena. Na Anlunovo istočne i muslimanske vjeroispovjesti. Predstavnici su Sarajevo je imalo i opet jednu impozantnu religioznu katoličke vjeroispovjesti ovaj put izostali, jer su pri do­ svečanost — posvetu temeljnoga kamena od davna žu- čeku zapostavljeni. Ministar Bilinski izrazio se je pred gjene crkve sv. Antuna. Na posvetu je dohrlio naš po­ predstavnicima drugih vjeroispovjesti, da mu je milo, božni narod iz Vareša, Kr. Sutješke, Tuzle, Guče Gore, da ih vidi, ali da žali, da tu nema predstavnika kalo-, Viteza, Kiseljaka, Fojnice Kreševa i t. d. Dan je bio, da ličke vjere, kojoj i sam srcem i dušom pripada. Na 9. nije mogao biti ugodniji: sunce krili tanki zastori ob­ Nj. je Preuzvišenost primala u audijenciju predstavnike laka, a umjereni vjetar igrao ulogu gospojinskih lepeza. raznih vjeroispovjesti i činovnišlva. Prvo je primljeno Na samome gradilištu crkve kao i u kućnoj kapelici katoličko predstavništvo: preuzv. dr. Štadler, biskup dr. govorene su mise, te je ispovjedano i pričešćivano tamo Šarić, biskup Mišić, preč. dr. Košćak, preč. Igre, Predod 472 sata, pa sve dok nijesu počeli sv. obredi — do mersky, Pajić, Antun Alaupović, preč. Žuk, fra Petar 9 sati. Budući su Nj. Preuzvišenosti ministar Bilinski, Gorković, dr. fra Jelenić, fra Bono Ivandić, p. Dosta! i te poglavica zemlje Potiorek željeli, da prisus uju po­ p. Pmjtigam. Ispred svih je nadbiskup Štadler Nj. Presveti temeljnog kamena, a do 10'Д sati nijesu mogli uzvišem t pozdravio i zamolio, da nastoji Bosnu i Her­ prispjeli, to je najprije otpjevana misa, rečena propovjed cegovinu u gospodarskome pogledu što bolje podignuti: a onda istom posvećivan temeljni kamen. Misu, pro­ katoličkoj mladeži za sveučilišta što više stipendija pri­ povjed i posvetu uz sviranje vojničke muzike držao je skrbiti i kleru kongruu zavesti. Njegova je Preuzviše­ obljubljeni pjesnik — biskup . presvj. dr. Ivan Jarić. nost obećala, da će svim mogućim željama katolika Biskup je Šarić sa svojim vatrenim i kićenim risanjem koliko je to do Njega poći u susret, nu kongrua, veli, života sv. Ante Paduvanskoga mnoge uprav do suze spada najprvo na sabor. Zatim se je Nj. Preuzvišenost ganuo. Točno u 107, na gradilište su u automobilu s pojedinim članovima predstavništva porazgovorila, te prispjeli dvije Preuzvišenosti — preuzv. ministar Bilin­ je tom prigodom Franjevcima izrazila: »Milo mi je, da ski i preuzv. poglavica zemlje Potiorek. Pri ulazu u ovdje vidim predstavnike najzaslužnijega reda. Ja dobro gradilište Nj. je Preuzvišenost dočekao i pozdravio poznam, što su sve Franjevci u Bosni i Hercegovini odbor za gradnju crkve sv. Antuna u Sarajevu. Poslije kroz vjekove za narod i prosvjetu uradili«. General franjev. reda liiskupu Mišiću. Koliko mise a prije blagoslova presvj. je dr. Šarić držao po­ novno govor, kojim je istakao značenje blagoslova i se je imenovanje Mišića za mostarskoga biskupa doj­ budućega Božijega doma, koji se na čast sv. Antunu milo čitavoga franjevačkoga reda, pokazuje nam če­ diže; pozvao sve koji su zainteresovani, da budu zah­ stitka, što ju je general reda preč. fra Pacifik Monza valni onim, ikoji su što doprinijeli za gradnju; a do­ biskupu Mišiću, dne 16. ožujka 1912. spremio. Čestitka bročinitelje, da sve dotle ne uskraćuju svoje blagodarne glasi: desnice, dok se spomenula crkva sasvim ne zgotovi. Rim, S. Antonio Via Merulana, 124., dne 16. ožujka 1912. Prečasni i premili u Hristu oče! Iza ovih riječi slijedio je uz pjev pobožnih psalama Blagoslovljen Bog, otac miiosrdnosti i Bog sve sam blagoslov temeljnog kamena. Ganutljivo je bilo vidjeti, kako Nj. Preuzvišenost ministar Bilinski za spo­ utjehe, koji nas tješi u svakoj našoj neprilici. Kad razabirem iz Tvoga lista tu veselu vijest, menutoga blagoslova pred 4—5000 duša uzima u ruke čekić i tri puta kuca, govoreći hrvatskim jezikom: »Za silno me obuzima veselje. I ne radujem se ja sam, Boga, v j e r u i d o mo v i n u ! « Iza toga je čekićem nego i sva braća naše kurije, kojim sam odmah pun kucao u temeljni kamen poglavica zemlje, te ostala radosti saopćio tu vijest. Duša se naša veseli, srce nam poigrava, ne samo, prisutna gospoda. Iza posvete slijedio je u blagovaonici franjev. bogoslovnoga sjemeništa obilni ručak, na kome što uvigjamo, da je najvrijedniji sin presiromašnog i je prisustvovalo osim domaćih do 50 gosta: nadbiskup poniznog Franje podignut na uzvišeno biskupsko dosto­ dr. Štadler, biskup dr. Šarić. protonotar Hadrović, janstvo, nego i jer se nadamo i ufamo, da će se uz kanonik dr. Košćak, preč. generalov komesar o. Talija, pomoć Božju po Tebi najviše podići i pomoći ko li msgr. Dujmušić, msgr. Canknr, vladin savjetnik Slrauss, njegova sveta Crkva to li serafinski red. Tako Tebi, premili oče, ispred sve braće, koja u dr. Čabrajić, i t. d. Na ručku je predsjednik bogoslov­ �98 Br. 5. i 6. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. ovoj našoj kuriji borave, da ispred, cijelog reda iz sveg srca čestitam i molim od svemogućeg Boga, da Ti bude sve blagoslovljeno i povoljno na korist svete Crkve na sreću serafmskog reda, na radost i veselje sve naše braće. Na mnogo godina! Tim željama neka bude posvećeni znak i vjesnik blagoslov serafmskog oca sv. Franje, kojega Tebi iz srca podjeljujem. Tebi najodaniji u Gospodinu Fra Pacificus, ministar general. Kardinal Falconi biskupu Mišiću. Čim je presvj. biskup Mišić dobio iz Rima prekonizacijonu bulu, od­ mah se je obratio na kardinala, uzoritoga gospodina fra Diomeda Falconija, moleći ga, da bi ga on u crkvi sv. Antuna u Rimu redio za biskupa. Na tu je molitvu uzoriti gospodin Falconii odgovorio slijedećim pismom: Piazza Cavour, 17. Rim, dne 2б. svibnja 1912. Presvjetli i prečasni gospodine! U preteškim današnjim vremenima sv. Božj i Crkva najviše potrebuje prokušanih, u nauci, mudrosti i pobožnosti glasovitih ljudi. S toga se nije ni najmanje čuditi, što je najviši svećenik Pijo X., vrlo pronicavi posmalrač ljudi baš Tebe hotio izabrati za biskupsku čast i breme; jer Ti si za franjevački red, osobito upravom bosanske redodržave, stekao najviših zasluga. Iz dna Ti dakle srca čestitam na dostojanstvu, kojim te sada sv. Božja Crkva hoće, d; iresi. Ja sam čvrsto uvjeren, da će Tvoj rad za čitavu Tvoju dije­ cezu biti vrlo koristan. Megjutim drage volje uslišaj em Tvoju želju i pri­ dajem Ti se, a Ti ćeš me vrlo obveseliti, kada mi ja­ viš, da si gotov. Na koncu ti vrlo rado podjeljujem sv. blagoslov. D. Kard. Falconii, R. M. Odlazak biskupa Mišića u Rim. Dne 9. lipnja oprostio se je biskup Mišić s braćom u Sarajevu i za­ putio se u pratnji p. o. Jozipa Andrića preko Jajca i Banjaluke u Rim, da se u gradu nasljednika sv. Petra, a namjesnika Isusa Hrisla redi za biskupa. U Jajcu se je biskup Mišić srdačno oprostio sa svom redođržavom sa kapitulom Bosne srebrene. Biskup Mišić redit će se u Rimu u franjevačkoj crkvi sv. Antuna, a redit će ga Franjevac, uzoriti gospodin kardinal fra Diomed Falconi. 0. Hoiiorij Zauinović. Redodržava sv. Jeronima pretrpjela je težak gubitak; nemila smrt ugrabila joj i opet jednoga mladoga, a odličnog sina, vrsnu silu u svakom pogledu. Na 23. travnja t. g. preminu u fra­ njevačkom samostanu na Otoku kod Korčule, u napunu života o. H o n o r i j Z a n i n o v i ć , g e n e r a l n i l e k t u r f i l o z o f i j e . Rodio se u Grablju na Hvaru g. 1882; nije mu bilo dakle nego samo 29 godina, od kojih 13 je godina redovničkog života a 6 misništva. Bio je duša od čovjeka, zrcalo redovništva, svećenik baš po Srcu Isusovu. Svak tko ga je poznavao, jednodušno je o nje­ mu pohvalno govorio. Vazda ponizan, tih, skroman; vazda Ijubezan sa svakim, vazda megju prvima po umu i po srcu. A bio je pameti bistre, kriterija zdrava, vo­ lje za radom čelične, pa se u njega velike nade polagale. Nakon svršenih bogoslovnih nauka u Dubrovniku, starešine ga poslaše za godinu dana u Tirol, da se uvježba u njemačkom jeziku, a odatle u Ri m, da se u m e đ u n a r o d n o m z a v o d u sv. A n t u n a usavrši u filozofskim naukama, uz koje bijaše dušom i srcem prionuo. I vječnom gradu boravio je pune tri godine, mio svakom sa svoje dobrote i učenosti, te su starešine svakom prigodom imali o njemu pohvalnih riječi. 11 Ri muj e položio s o d l i č n i m u s p j e h o m s t r o g i i s p i t iz f i l o z o f i j e , koju stade predavati franje­ vačkim klericima u Z a d r u i to onakovim zanosom, kakova je on imao za tu struku. Pri tom se marljivo bavio proučavanjem pojedinih filozofskih aktuelnih pita­ nja, prikupljaj uć bilješke o tom, namjerom, da ih kas­ nije u red svrsta, obradi i objelodani u našem »Serafinskom perivoju«, »Hrvatskoj Straži« i drugdje. Kako je u pokojnika bilo svestrane izobrazbe, finog kritičnog duha i naravne logike, njegove bi radnje bile bez sum­ nje veoma zanimive i poučne. Ali eto, nemila bolest — sušica — oborila mu sve osnove, te njegovo i onako slabo tijelo u grob strovalila. Nadali smo se, da će mu sviježi zrak ubavog Otoka okrijepiti istrošene sile i povratiti poremećeno zdravlje, no na žalost i ta se naša nada izjalovila. On otide Bogu na istinu, a megju svo­ jom redovničkom braćom ostavi duboku prazninu, koju će za dugo osjećati. Duša mu se raja nauživala, a nje­ gove vrline drugima na ugled bile! KNJIŽEVNA S H O T RA . PRIKAZI I OCJENE. Fra Lovro Mihačević: Po Albaniji. D o j m o v i s p u t a , Z a g r e b . 1911. I z d a l a M a t i c a H r v a t s k a , Ovo je najnovije djelo o. Mihačevića. Do sada je Fra Lovro izdao nekoliko djela većom stranom bogoslovne naravi; a ova je poučno - zabavna knjižica napisana u vrijeme, kada se sva Evropa zanimala i željela više informacije o Albaniji i junačkim Arnautima. Ovajeknjižica (str. 144) napisana na način putopisa: �Književna smotra. ostalim putopisima ima tu prednost, da je manje u njoj izvještačenog čuvstva, nego je to živa slika suvre­ mene Albanije, prikazana tako plastično, kako kazivati može onaj, koji je uronuo u dušu Arnaulima i provcrao se po najnastranijim krajevima KaŠtriolićevih potomaka. Mihačević je proživio u Albaniji 13 godina; pro­ živio ih je na način Fratra-narodnjaka; te je kao čovjek osobite naobrazbe i snizivši se i uživivši se u narod mogao, kao malo tko, da prikaže Albaniju u pravoj njezinoj slici. 1 zato Mihačević sasvim originalno i na svoj način piše o Albaniji. Do sada što se u nas pi­ salo o Albaniji, najviše je to pisano na njemačkom jeziku; ali osim stručnjački što je pisao o arheološkom dijelu Albanije dr. Patsch, druga pisanja kao općeniti prikazi Albanije ne mogu se mjeriti sa pisanjem o. Mihačevića,. koji je radio u Albaniji i za Albaniju i kao privatnik i poslije pozvan za službu u javnosti (provin­ cijal) doživio je, što doživi obični Arnaut a imao je prigodu da gleda Albaniju; na očale diplomacije - nije čudo dakle, da oca Mihačevića i danas Arnauti spomi­ nje kao svoga, koji im bio dao i srce i život i sve. Knjiga je ova razdijeljenja u Mo j a p u t o v a n j a Kat ol i čka cr kva u Albaniji - P r i l i k e u Al ba ni j i — Obi čaj i Ar b a n a s a — A l b a n s k a n a r o d n a k n j i ž e v n o s t i K n j i ž e v n i ( u mj e t n i ) rad. U odsjeku Mo j a p u t o v a n j a riše pisac svoj put n albanaške planine, prijelaze preko najpogibeljnijih voda, dolazak inegju narod raznih plemena, o kojim nam priča najzanimljivije, naročito o junačkim i haj­ dučkim Miriditama; nadalje nas upućuje u istom od­ sjeku u povjest i sadašnjost poglavitijih arnautskih mjesta i sve to stavivši pred oči završuje zdravim krasnim, romantičnim Skađrom, odkuda je pošao na put i gdje je i svršio svoje putovanje. U odsjeku K a t o l i č k a c r k v a u A l b a n i j i pošto je već pisac dovoljno nas upoznao sa topo­ grafijom te zemlje, sad nabacuje, kao na okosnicu meso, najzanimivije note o Albaniji, i tu nam jasno prikazuje samoprijegor a ujedno i uspjeh katoličkih svećenika u ovoj provinciji naročito je zanimivo, što učeni pisac pripovijeda o Franjevcima, koji svagdje znaju vršiti svoju službu na svoj način: samoprijegorno i neopaženo, a tako je doista i s albaneškim fratrima. P r i l i k e u Al b a n i j i i Obi čaj i A r b a n a s a to su dva odsjeka, koja može napisati stvarno samo onaj, koji ne gleda Albaniju na tugje, nego na vlastite oči; i to ne samo u gradovima, u koja je prodro duh suvremene Europe nego više je o. Mihačević zagazio, bolje rekuć, đopuzao u najzabitnija gnijezda junačkih Kaštriotića, da nam ih odatle prikaže, kakvi su u domu i porodici, njihove zaruke i vjenčanje, pogreb, nošnju. 99 kako se ponašaju u društvu, kod svetišta, koliko drže do »bese«, što je to krvna osveta kod Arbanasa, po­ bratimstvo i krsno ime i ostalo. Odsjek A l b a n s k a n a r o d n a k n j i ž e v n o s t govori o narodnoj poeziji i narodnim poslovicama. Napokon u K n j i ž e v n o m r a d u daje nam o Mihačević zanimive podatke o umjetnoj literaturi Ar­ banasa, u kome odsjeku nas najviše zanima suvremeni i najdarovitiji pjesnik Arnautski Franjevac F i s h t a , koji je prvi pravo rekuć počeo domaću umjetnu knji­ ževnost arnautsku. Visoko naobražen, proučiv ponajbolje svjetske književnike, a Martićeve »Osvetnike« poznajući kao malo koji i Hrvat, on je prvi pregao za umjetnom literaturom na podlozi narodne poezije arnaulske. Možda je baš ovdje najuputnije da se spomene i za o. Mihačevića, daje prvi uveo u arnautske franjevačke škole arnautski jezik, slomivši krilo talijanskom duhu i talijanskom jeziku u arnautskim franjevačkim učiliš­ tima. Tako u kratko iscrpismo sadržaj Mihačevića puto­ pisa po Albaniji, označivši i njegovu književnu vri­ jednost. Čujemo sada, da o. Mihačević kani hrv. publiku podariti još s jednim djelom o Albaniji — lo je »EJ ovjest Albanije Bilo sve na diku radišnom o. Mihačeviću i za vječnu uspomenu slavnimKastrioti i Kastriotićima! — Č. Marinko Lacković: Dojmovi s istoka. Gjakovo 1912. (Preštampano iz »Glasnika biskupije Bosanske i Srijemske*.) Gijena 1 kruna: — Istok zanima svakog Evropcjca, napo&e istok u užem smislu, m.kne Palestina te se rado kupuju i čitaju knjige, koje istočne krajeve opisuju. Zato baš i imade kod raznih naroda veliki broj opisa istoka, napose opisa sv. zemlje. Mi Hrvali kao u mnogočem tako i u ovom oskudijevamo, te je veoma pohvalno, što je gosp. Lacković, kad je već bio srcian da vlastitim očima vidi opjevanu Palestinu, holio »da iitisne na papir misli i čuvstva svoje duše; mile uspomene sličice, impresije svoga putovanja po Pales­ tini«. A lijepo je, što te svoje dojmovo onako toplo, nenategnuto, naravno prikazuje tako, daše spravom ugod­ nošću čitaju. Pri lom čitanju čitalac kao da preživljuje sretne časove auktorove, kao da se i on — čitalac — šeće po čarobnom istoku, pohagja sveta mjesta, cjeliva tihu betlehemsku špiijicu ili još sačuvani grob u kome je ležalo presveto Tijelo Spasitelja našega. »Šteta samo, što pisac nije umetnuo više povjesnih i topografičnih bilježaka, a i egzegetičnih, jer bi tim korist od čitanja bila puno veća, a da uza sve to knjiga ne poslane znatno većom, niti opisivanje suhoparnim. Ko isporedi n. pr. »Un autunno in Orienle« čuvenog Bonomelii-a sa Lackovićevim »Dojmova s istoka« lasno će uvidjeli da je vrijednost Bonomellijeva putopisa trajna zato �100 Br. 5. i 6. — »SERAF1NSKI PERIVOJ« — 1912. je i doživjelo već više izdanja — dočirn je putopis, našeg Lackovića prolazne vrijednosti, navlastito, jer je prikazao svoje dojmove s istoka, a ne opis istoka. Doduše je pisac bio došljedan samome sebi, jer je u uvodu istaknuo: »ovo nije niti učena rasprava, niti historičko ili geografsko opisivanje sv. zemlje i kršćan­ skih svetinja u njoj«, ali baš taj način opisivanja ni malo mi se ne mili, jer je vazda dobro, »miscere ulile dulci«. Po gotovo to vrijedi, kad se radi o sv. Zemlji, jer svak, ko čita čijmudrago putopis Palestine, 1raži tu i razjašnjenja nekojih mjesta, običaja, izraza, koje po­ često nalazi spomenute u sv. Pismu, a koje su mu dosta nerazumljive. Po tom, što bi u kakovom drugom putopisu bilo dosadnim, u putopisu Palestine postaje zanimivim.— 0. P. Vlašić. P. R. Leguil. 0. F. M: Le Tiers-Onlre cle saint Fran<jois d’ Assise. Ova knjižica sa 80 str. na odveć zanimivi i slručnjački način prikazuje motive radi kojih bi svak morao stupiti u treći franjevački osobito su poučne tačke: Kako nam vruće preporučuje treći red sv. majica Crkva, što treći red može učiniti u obitelji i u društvu t. j. kako treći red rješava soci­ jalno pitanje. U drugom dijelu ph c vještački pobija prigovore protiva trećem redu, kao n. рг. ja sam premlad, ili već u drugim bratovštinama; ja mogu biti dohar kršćanin i bez trećeg reda, nijesam dosta f ± bojim ga se; treći red puno iziskuje, ne slaže sp dužnostima u svijetu, odveć je pučki ili on je samo za pobožne ženice. Kad se pročita knjižica sv* ovi umišljeni i smješni razlozi mahom padaju. Kako je knjižica u ob­ liku propagatorne brošure, bilo bi odveć poželjno, da ju koji franjevački bogoslovni zbor izda u hrvatskom ruhu. Cijena je četredeset (40) hel. a naručuje se: Couvent des Pereš Franciscains, Metz, rue Marchant, 17. F. L. B. (ж. Моу: Vollstiindige Katechesen fftr đie untercKlasse der katholischen Volkschule. 13 Aufl. Freiburg i. B. 1911. Herdersche Verlagshaiidlung. Meyeve kaleheze doživjele su evo i trinaesto izdanje: znak, da nečemu vrijede. 1 jesu u istinu ove kateheze vrijedne preporuke. Sav kršćanski nauk prikazan je .u malom prostoru od 476 str., pa se je uprav čuditi vještini auktorovoj, što je smogao toliko materijala u lakom malenom prostoru nagomilali, a da ipak sve bude jasno i djeci shvatljivo. Knjiga se dijeli u 2 dijela, već prema dvjema školskim polugodištima; u prvom je govor o Bogu; stvorenju o 10 zapovjedi Božjih i važnijim biblijskim dogagjajima Starog Zavj., dočim je u II. dijelu prikazan život Isusov, ustanova kat. Crkve i važniji dogagjaji Novog Zavj. Zanimivo uprav tumači Меу školskoj djeci kršćanski nauk: njegove riječi teku iz srca, i nema sumnje, da će se primati dječinjeg srca. Naši hrvatski katehete mogu se mnogo ovom knjigom okoristiti. Cijena je K 4.20. vez. K 5.40. Može se na­ baviti i u Beču kod podružnice Herdera. Prim ili smo na prikaz i ocjenu: Dr. Paul W’llielm von Keppler, Homilien und Predigten 1 —3. Auflage. Freiburg im Breisgau, 1912. Herdersche Verlagshandlung. Cijena K 8.84, u platno uvezano K 4.80. Može se dobiti i u Beču kod Herdera. Dr. Milan Prelog, Repetitorij Povjesti Austro­ ugarske Monarhije. Sarajevo. Cij na K I 50. Dragan Dujmušić, Kritična Povijest sv. Kuće Marijine u Loretu i njezini prenosi. Izdala »Kuća Do­ bre Štampe« (oo. Kapucini) na Rijeci, 1912. Dr. Mat, Eberhard — Dr. Agiđius Ditscheid, Kauzel-VortrUge. 6 Band. Predigten und Betrachtungen tiber Sonn- und Festtags-Evangelien. 4. Auflage. Freibug im Breisgau — Wien. Herdersche Verlagshandlung. Cijena K 6.60, u polukoži K 7.50. Vladimir Bakotić, Un Poeta Mitrato della Bosnia. Milano. Sip. Časa Editrice Ambrosiana. 1912. DOPISNICA UREDNIŠTVA. Č i t a t e l j i m a » S e r a f . P e r i v o j a « . Puno smo primili reklama za 4. i 5. br. »Seraf. Perivoja«. Nekima smo pismeno dali razloge, ali svima nijesmo mogli odoljeti. S toga to činimo ovim putem: Prije 15. travnja nastao je djelomični štrajk u tiskari »Vogler i dr.«, gdje se je »Seraf. Perivoj« tiskao. Štrajk se je malo pomalo ■ generalizirao ne samo u tiskari »Vogler i dr.«, nego u svim sarajevskim tiskarama osim zemaljske tis­ kare. 1 tako je »Seraf. Perivoj« većim dijelom u slogu zastao. Kada se je (štrajk i opet samo na tiskaru »Vogler i dr.« ogra­ ničio, nijedna nam tiskara započetoga 4. broja nije htjela, da primi. To je uzrok, da smo s nepočetim 5. i 6. brojem u tiskaru »Bosnische Post« prišli, dok će se 4. broj čim prije bude moguće u tiskari »Vogler i dr.« svršiti i ekspedirati. Molimo, da nam se ovo uzme na znajc. N o n c a . I oslalo će doći. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, za gjake, trećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Ju lijan Jelen ić. Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �Pretplatile $e na „SerafinsHi Perivoj** za 1912. Biskup fra Alojzije Mišić (milodar) 100 K; o. Bruno Kovačević, Našice; Voss. Sortiment, Leipzig; residencija franjevaca, Konjic; franj. samostan, Sinj; fra Jozo Peulić, žup., Sokoline za 3 komada K 15; trećoredci, Bihać; fra Andrija Matutinović, Pasičina; fra Silvije Franjković, Fojnica (1911. i 1912.); veleč. g, Nikola Milčić, Magjarevo (za 1907. 8., 9., 10.11.) 25.; Župa Čuklić; fra Jako Pašalić, Čuklić; vel. g. Milan Antolić, kateh., Zagreb, (1911. 12.); dr. Franjo Zagorac, Karlovac; vel. g. Gjuro šimončić, Gradec; g. Niko Sučić, Lijevno; g. Pavo Jazvo, Lijevno; o. Anto Franjić, Vidoši; o. Jure Runjić, Gala (Dalmacija); čč. sestre milosrdnice, Derventa; redodrž. presv. Otkupitelja, Šibenik (i milodar K 5); Hrv. čit. pjev. i tamb. društvo »Bobovac«; Кг. Sutjeska župa Bu­ šo vača; g. Ivan Mutić, Vareš; g. Niko Gjivanović, Dubrov­ nik; čć. sestre milosrdnice (S. Stefanija) Zagreb; Rev. Elias Gušić, Amerika (1910. i 11.) K 10, a 10 za dobru štampu; fra Mirko Šestić, Koraće; župa Koraće; Župa Grabovica; bogosl. sjemen. Sarajevo (1911. i 12.); Gertruda Pinart, Sarajevo; Velem. g. Nikola Ćurić, Kiseljak; N. N. Visoko; župa Podmilaeje. MILODARI za gradnju crkve sv. Ante Paduanskoga u Sarajevu. ) Zlović (Vareš) sakupio ^9*01 ista. Zekić (Vareš) obitelj Baklan 4 K, N. N. (Vareš) 2 K, K, Suzana Rup2 K, Franjo Fiala 10 K, Martinče’ pert 2'50 K, Anica Katalinić Marušić 0*60, G. Sokolić do- ć skupila 0 7 0 K, ggja Zviefelhofer 3 K, Jeka Davide, 10'50 K, sarajevski trećoredci 18 0 K, MKild p' 2'80 K, Blaž Tomašić, župnik ^neJve) 20 K. Doubek 5 K, samostan čč. oo. trapista 300 K, Angja Milarđović 50 K, Ana Bilić 40 K, N. N. (Sarajevo) 10 K, Katica J ovj . -akupda 2670 K, ggja Sczeuzen sakupila 32’90 K, čč.lsestro Krvi Isusove (Banjaluka) 25 K, župa Bihać (članovi)- 200 K, g. Ivo Andrić (Visoko) 10 K, Ana Lister 2 K, Mara Kopić 3 K, g. Haraszil 2 K, župa Jozehna Marek 2 K, župa Domaljevac 8'80 K, Margareta Povek 5 K, N. N. (Sarajevo) 20 K Članovi (SarajRo 15 K. Uplaćena dionička glavnica 2,000.000 kruna. Centrala u SARAJEVU. Podružnice: MOSTAR i TUZLA. m џ ■■ Preuzima uloge na uložne knji­ žice te ukamaćuje iste uz 4 1j2° l0 čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na teknći račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise, valute. Z , d Iđ g đ O lilt < l Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i ku­ pone. Pohranjuje svakovrsne depo­ zite i upravlja njima. Iz vršuje isplate i naplzte na svim trgovačkim s edištima tu- i inozemstva. ■ II 1 j ■ ■ prima u zalog sve dragoeijcnosti kao: srebro, zlato, drag u lje j ostalo. �JJ______ LL □ Т15Ш Д □ Preporučuje se za izradbu svib u tiskarsku Struku spadajućib poslova. - - Stereotipna. =Vlastita knjigovežnica. — ■■ H гг � https://kolekcije.nub.ba/files/original/567aee11ea50c556166c87ee9b346bdd.pdf 454cd58ac990c20bf030f2162ab48cf8 PDF Text Text serafinski P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 7. SARAJEVO, 15. SRPNJA 1912. 001). XXVI. Privilegovana $г zemaljska banka ZA B O S N U I H ER CEG O VINU, CENTRALI U SARAJEVU. Uplaćeni dionički kapital 10 milijuna kruna. FILIJALE- u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju. B. Gradiški, Lijcvnu, Eos. :: Šamcu, Travniku, Treb nju i Višegiadu. — ZASTUPST' r4’ 11 Аас’ u, Goraždi, Ssnskom Mostu, Stocu i Zvorniku. Veleprodaja duhana u s4 m spomenutim mjestim a. ј ~ Љ :. л naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i HIP0TEKARN0 ODJELJENJE Daje hipotekarne i komunalne zajmove d' godine Izdaje 4V3°/0 založnice i 5% komunalr' obligaeije O e su zaloznice i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini prosti od proveza, imaju pupilarnu sjegurnos’, te se mogu potrijebiti kao jamče­ vine pri trgovačk m poslovima. Osim to mogu služiti u čitavoj austro-ugaiskoj monarhiji kao vojn? e ženiđbene kaucije BANKOVNO ODJEL jENJE. Kupuje, kovine. mjenice nice uz prodaje i izdaie vrijednostne papire, dev - Preuzima kupone i vučei'f; srećke, i doznačnice, daje zajmove u konto-kr covoljno pokriće ili osigu «-: Oba plate roje* maćenjL pohranu i svihu uregj* ne knjižice — Plima vrijednote svake vrsti u \ kao otvoren polog ili kao ,,Safe“ — u za tu 'uljenom p ostorom — pod zatvorom stranke i banke. DJ .LJENJE ZA ROBU. ust счјп о djelerje robe, kao što i posebno odjezerraljske pro /ade u B čkom sa agencijom u Doboju, ' sa svijer u 1 govačku struku zasjecajudim dobavama, omisiji iako \ a vlastiti račun, tinanciianjem i podizanjf.n istrija i javnih poduzeća. jjH^i и p i r u e t i izvora suhe Š!” ~-o i žito. Kod banke opstojeća generalna g'-entur; povi. osigurav. ХА L ;NI GENERALI" prima direktno ili putem filijala i ispostava razne 1: te o u uranja na živpt i proti vatre, a ger ralna'agent ura osiguravajućeg društva „PROVIDENCIJAu prima osiguranja zalslueaj nesreće proti raznih šteta na strojevima i na drugim predmetima. Cjubljanska kreditna banka Podružnica n Sarajeva. Centrala u Ljubljani. Podružnice u Spljelu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. | Dionička glavnica K 8,000.000*— Pričuve preko K 900.000*— | = = ........ ' 1 1 : -------= Z Z Е З Е-З.== ЕВ i Prima uloge na štednju na uložne knjižice л\\ 0l , .. t ., ...... i tekuće račune i ukamaćuje ih sa T 12 Ј0 bez ,kakvln Poreza 1 ođbltakaKupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve ^ vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. ш I O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. -------------------------------------- - ------------ c 5 �Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu. (dioničko društvo). :: Uplaćena dionička glavnica 2,000.000 kruna. Centrala n Sarajevu. Podružnice: jdoslar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne knjižice te uka­ maćuje iste uz 4Vo čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbi*' Daje zajmove na tekući raču Kupuje i prodaje vrijednosne i valute. Unovžuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne oapire : kupone. - 7 u;c svakovrsne depozite i upravlja • * в lzvršuje «аЧч i naplate na svim trgovačkim sreu. a Л- i inozemstva. Zalagao Siromašne crkve imaju znatan popust. B h I шт * Nemojte kupovati crkvenoga odijeladok .se. .niJeste osvJedoffli 0 izvrsnosti . ~ i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, baldakina, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornica JOSEF NEŠKUDLA, ошмис. Moravska Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijenici i proračuni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: :: u konkurentnih tvrtkih! Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. Siromašne crkve imaju znatan popust. :: :: 9« ж ш S i шшт �Bosanski ljiljan. one mjere, koje je prama njoj upotrebio, pak najposlje i crkvenom se vlašću poslužio, a to svakako bilo zako­ nito vjenčanje, i prema tomu ona postala njegova za­ konita žena, koja je dužna s njim zajednički živjeti. Kraj svega toga Franjo se je ipak prama njoj pristojno ponašao, te ju nije ni jednom prilikom zlostavljao ni vrijegjao. Na ove i slične riječi ovoga redovnika ublaži se srdžba očeva i primi tu ispriku, a oprosti uvredu nanešenu njegovoj obitelji, ali što se tiče njezine udaje to odgodi na drugo vrijeme dok se ona oporavi, bojeć se sam da i ne umre ovako izmučena, stoga poručFranji neka još ovamo ne dolazi. Jedva je to izgovorio, kad mu javiše, da se je djevojka onaj čas onesvjestila. Redovnik se oprosti, a otac ode k bolesnoj kćeri. Velikom nestrpljivošću čekao je Franjo na povra­ tak svećenika, žaleći, da je toli nesmetano postupao i bojeć se otpora njezina oca. Ali čim je razabrao, kako je povoljno riješeno ovo pitanje, odmah mu se povrati nada i dade očitati nekoliko sv. misa za svoj zaruč­ nicu, te zamoli i druge redovnike onoga kraja, da se pomole za njezino zdravlje. Megjutim je i Mandalina molila Boga, da je ovom prilikom oslobodi iz tamnice tijela i primi u rajsko veselje, tim većma, što su i pri­ zvani liječnici teško dvojili, da će ostati u životu. Tri mjeseca trajala je ova bolest, a ona bila posve odana u volju Božju. Napokon Franjo doznade, da se njegova miljenica po malo oporavlja pak s toga opet posla onog redovnika k njezinu ocu, da izrazi njegovo veselje i zamoli ga da smije koji put doći u njegovu kuću, po­ sjetiti djevojku i počastiti svojim dolaskom novu svojbinu. Mijo to ovaj put sasluša nekim zadovoljstvom, ali kao čovjek razborit, odgodi još na neko vrijeme, dok i on na to pripravi svoje dijete. Ovim odgovorom zado­ volji se redovnik, a još većma nestrpljivi mladić. Otac djevojčin opazio je naime, da se Mandalina svaki put uzrujava, čim joj se spomene što o udaji, a svaki put bi rekla, da se ne misli udavati. Nu on je i to znao, da se djeca s početka opiru roditeljskim namjerama s njima, ali .kada vide, da njihovi stariji ne popušćaju, ona njima volju ispune, ako su i priuba u drugom po­ slušna. Od ove udaje on se je mlogom dobru nadao, jer je znao, da Franjo ima velike rodbinske i prijatelj­ ske sveze sa najvigjenijim obiteljima u onome kraju, koje bi njemu vrlo dobro došle, osobito u ono žalosno po Bosnu doba. Opažao je takogjer, da bi mu i trebala ovaka sveza, da se ima na koga osloniti u raznim pri­ godama sužanjskog života, da ne nastrada onako osam­ ljen. Sada se je počeo bojati i Muslafine osvete, kojem su stajali na usluge toliki njegovi jednovjerni, uvijek spremni, da u čem naškode svojim kršćanskim susje­ dima, koje su one prezirali, što su ostali vjerni krstu, a njihovi mu se starenici za vremenitu korist iznevje­ 103 rili. Sve to uvaživši Mijo, jednog dana ugje k njoj i našavši je izvan postelje, otvori joj svoje srce i reče: »Draga kćerko, mislim da si potpuno uvjerena o mojoj očinskoj ljubavi, pa da ćeš rado sa svoje strane olak­ šati ocu brige, koje ga odavno muče, a sve radi tebe. Teška je bila za me žalost, kada sam te 12 dana dr­ žao izgubljenom i unesrećenom, ali i velika radost mi je nadošla, kada si se onako čudesno povratila. Bog te je vanredno štitio i čuvao. Hvala mu i slava! Nadao sam se, da ćeš mirno provoditi djevojačke dane pod mojim krovom, ali eto napade na te bolest i u malo da te nisam izgubio. Sada kada si i tu pogibelj pre­ metnula, došlo je vrijeme, da mene i svoju majku raz­ veseliš. 0 tebi sada zavisi sreća naše obitelji. Šta je Franjo (ne ljuti se, ako mu ime spominjem) tebi učinio, znaš bolje od mene, ali zašto, možebit i ne slutiš. Na ono ga je navela silna ljubav prema tebi, a za to ga treba ispričati i od srca mu oprostiti, jer nije imao zle nakane. Premda si bila u njegovim rukama, ipak nije ti ništa na žao učinio, niti te osramotio. To mene sili, da mu ne samo oprostim, već da ga i očinski ljubim, što se je tako plemenito ponašao u toj mladenačkoj zanešenosti. On je iza tvoga povratka lijepo se ponizio i preko župnika se ispričao, moleći za oprost. Kada je Čuo, da si se razbolila, dao je za te izgovoriti više sv. misa, podijelio ubogim obilnu milostinju i preporučio le u molitve redovnika. Osobito mi je u volju unišao, što te nije u bolesti pohagjao, premda je silno želio, samo da tebe poštedi. On već zna, da si se ti prilično opo­ ravila, pak hoće da zna, kada će moći slaviti svadbu i po te doći, da te vodi svojoj kući. Treba mu dati po­ voljan odgovor, ili se opet izvrći novim neprilikama. Meni je moja kćerko, veoma žao, da toliko zazireš od udaje i ja bih te rado ostavio u tome stanju, da nije drugih viših razloga. Ponajprije, ti si vjenčana, pa ne možeš tomu se više opirati, a drugo mi smo u zemlji progonitelja vjere Isusove, pak nas nema iko štititi ni čuvati. Baš onaj Mustafa u velikoj je milosti kod upra­ vitelja ovoga kotara, a čovjek zvjerske ćudi, pak bi mogli navući na se velike nesreće, ako bi se ti dalje opirala udaji za Franju. Zar bi ti mogla to mirno gle­ dati ? Zar da upropastimo naš imetak i naš život samo za to? Ej, kćerce, kćerce, zapostavi tu namjeru i želju koristi naše obitelji, sreći svog oca, i opstanku svog doma. Ako ti ne trpiš nikako Franje, kaži mi zašto i ja ću ti razagnati i zadnji trag te odvratnosti. Možebit i opet ćeš' mi navesti za glavni uzrok to, da si Majci Božjoj obećala očuvati djevičansku čistoću i što si to­ like nazaredne milosti pri cvom dogagjaju iskusila. Ali o kako se često prevari čovjek, misleći, da je nešto volja Božja i dobro djelo što čini, a kad tamo to je bila vražija utvara i napast. Mi kršćani znamo, da rao- �104 Br. 7. — »SERAFlNSKl PERIVOJ« 1912. ramo starije slušati u svemu, što nije očiti grijeh, da volja mlagjih mora biti u rukama starijih i da ne vri­ jedi ni zavjet, ako na to ne pristane njegov zakoniti starješina. Oni mogu ovaka obećanja obeskrijepiti, da mlagje ne vežu, jer se protive kućnome redu i dobru. Ako bi ti mrzila na udaju, jer bi ti škodila duši, ja te ne bi u tome priječio, ne dao mi dragi Bog, ali zar nije i ženidba sakramenat, zar nije i ona u sebi dobro djelo? Zar neće i Isusu biti drago, kad se dvoje zako­ nito sjedini i uzgoji porod u strahu njegovu? Znaš da je Spasitelj sazidao crkvu na Petru oženjenu, a ne na Ivanu djevcu i ljubimcu svomu. Nu pogjimo dalje. Zar misliš, da ćeš ugoditi Bogu i blaženoj djevici Mariji, ako se opreš volji svojih roditelja, dok oni žele i na­ mjeravaju uklonit sebe i tebe velikim nesrećama. Vjeruj mi, kćerce, da je to napast, koja potječe od zlog duha. Hoćeš li to jasn’je poznati? Čuj! Zamisli, da ni ja ne mislim na tvoju udaju. Dobro! U nas nema kao u dru­ gim kršćanskim zemljama ženskih samostana, gdje se zaklone takove djevojke i služe Bogu posve mirno, uklonivši se od svjetskih briga i pogibelji za njihovo djevičanstvo. Trebovalo bi dakle, da se tamo zakloniš, Ali ti ostaješ ovdje u ovoj kući. Ako ja umrem, što će biti do nekoliko godina, tko će te onda hraniti i braniti? Zar ćeš pod ovom nekršćanskom vladom i zaštitom nesmetano živjeti? Zar ćeš igda biti sigurna za svoju čast? Zar ti ne bi uvijek bio u opasnosti i tvoj dobar glas i moj život? Ovo su razlozi veliki i silni, moja kćerce, a nisu pusta naklapanja, koji me nukaju, da te lijepo smjestim prije, nego umrem. Iz svega ovoga vidiš da treba priklonit se volji Božjoj, koji te radi obitelj­ ske koristi zove u ženidbeni stališ. Nek te na to sklonu moje molbe i tvoje tužne majke, te nemoj me silovati, da ti to isto i zapovjedim kao tvoj otac«. Ovdje Mijo završi svoj govor. Očeve riječi rastužile su nanovo Mandalinu, osobito za to, što je znala, da ju je uvijek nježno ljubio. Njegovi razlozi ganuli su ju do u dno duše, ali kako Bog ne ostavlja nigda pravednika ni u najvećoj kušnji, tako i nju rasvjetli i ohrabri, da je od­ vratila ocu: »Dragi oče, ja dobro poznajem tvoju ljubav prama meni, pak ću ti biti uvijek zahvalna. Žao mi j$ da nisam to ničim zavrijedila, osim što sam tvoje di­ jete. Ja ću te do smrti štovati slušati i po tvojoj se volji vladati. Ali sada se radi o udaji, to jest, da se vječnim vezom s mužem spojim. Da se na to odlučim treba mnogo i ozbiljne priprave, a osobito, da mi Go­ spodin očituje svoju volju i namjeru, da dozfiam što je po me bolje. Dozvoli mi dakle još koji dan, dok se bolje oporavim i molitvom zaprosim nužno mi svjetlo, da ti mogu razborito odgovoriti na stavljeno mi pita­ nje«. Ne znade Mijo odbit joj ovu djetinjsku molbu, već joj dade još dva dana, da se može predomisliti i odvažiti, misleći, da je njezinu težnju za djevičanskim stanjem iz temelja uzdrmao i o potrebi udaje dovoljno je osvjedočio. — Čim otac ode, ona se zatvori i podade plaču i uzdisajima. Sada doleti joj i majka, mi­ sleći, da se je ona već sklonila ispuniti roditeljske želje. Nu ona joj samo reče, da će potražiti u molitvi volju Božju, pak što htjedne Bog ona će i učiniti. Nje­ zina se nada ispuni, jer slijedeće noći dok su svi u kući mirno počivali, ona prostrta pred slikom Gospi­ nom vruće se molila i u suzama se kupala. Kada učini joj se, da ju presveta Djevica razsvjetli i da joj reče: »Bježi, Mando, bježi i ne boj se, ja ću biti uza te«. Na ovaj otajstveni poziv ona se osnaži i obradova te ne odgagjajuć ni jednog časa, izvede sve što joj je srce kazivalo, i pošto je već bila zora, spremi se na put. U tu svrhu dohvati se očeve sablje i jedne odjeće, te uzevši jednu njegovu košulju i nešto rublja, izagje kra­ dom iz očeve kuće. Već je zora nebo rumenilom oblijevala, kada j9 mlada i lijepa bjegunica dala se na nepoznato putovanje. Njezinom srećom biše otvorena gradska vrata, a ona izišavši iz egipatskog ropstva uputi se k bližnjoj šumi, gdje skrećući s pravog puta, zagje u najgušći kraj. pak ovdje odloživši oružje i sve, što je nosila, pade na zemlju i bježeći od zemaljskog zazučnika, stade tražiti vrućom molitvom nebeskog i slatko tu odahne. Osam je dana ona tu proživjela, a da se nije imala ničim okrijepiti, te da je ipak nisu sile izdale, što je negdja i seraf asiški iskusio na otoku jezera Trasimenskog, provedavši cijelu korizmu 0 dva krušca. Napokon je trebovalo kuda mu drago poći, ter preudesivši prama sebi mušku odjeću i odrezavši druge svoje pletenice, preobučena ostavi šumu, noseć u njedrim muško srce, divno pouzdanje u Boga 1 u zaštitu svoje nebeske majke, rastavi se s očevim domom i milim zavičajem. Megjutim njezin dobri otac teško je čekao na njezin odgovor, pak ono jutro pogje u njezinu sobu, da ju upita trebuje li štogod, a ne našavši ju, stane pre­ traživati svaki kut i dozivati, pa videći, da je nekud pobjegla, silno se rastuži, a njezinu zaručniku poruči, da se je njegdje sakrila. Za čas ovaj prispije i obojica na sve strane obletiše; nu uzalud. Ona je slijedila ne­ beski poziv, a čitatelj ovih crtica duguje hvalu Bogu, koji je divno ravnao staze naše bjegunice. Na ovome putovanju, koje je trajalo 6 dana snagje je paklena napast, da bi samoj sebi život oduzela i tako svoje djevičanstvo očuvala. Već je bila počela o tome raz­ mišljati, kada prečista Majka Božja razagne iz njezina srca ove crne misli, a ona utješena još se vjećma privine zagrljenju svoje zaštitnice. Šestog dana dosta na­ pornog hoda pregje Savu i dogje u grad Mitrovicu, uzevši sebi ime Ivan, valjda radi svoje odanosti ovom �105 Bosanski ljiljan. djevičanskom ljubimcu Isusovu, pak ćemo ju i mi od­ sele tako zvati. Dok je on ulicom obazirao se, gdje bi otpočinuo i štogod založio, nanigje neki gragianin i za­ gleda se u njega. Sada Ivan čedno i uljudno zamoli ga, da mu pokaže koju gostionu, a onaj opčaran nje­ govim lijepim držanjem odluči pozvati ga k sebi. ter ga stade raspitivati o njegovu zavičaju, stanju i zani­ manju. Ivan mu odvrati, da je iz Bosne, da je poštena roda, pak se je uklonio, što su ga roditelji nagonili na ženidbu, čemu on nije ni malo sklon, već želi još koju godinu ovako neoženjen ostati, a to sve ispriča nekom vanrednom iskrenošću i ljupkošću, da mu je gragjanin Lovro ponudio službu kod sebe. Ivan to rado prihvati, osobito kada je razabrao, da je Lovro katolik, bez djece i da živi sa ženom u najvećoj ljubavi. Ovu po­ nudu smatrao je Ivan velikom Božjom blagodati, jer tu ga nitko ne pozna, nema novaca za dalji put. a nije znao kako bi se uzdržavao. I žena Lovrina obradova se mladomu slugi, osobito kad uvidi, da je zbilja po­ slušan i točan u svakomu poslu. Nije trebovalo njego­ vim gospodarima nikada ponoviti zapovijed; on je slu­ šao rado, bez prigovora, dapače, kada je upoznao nji­ hove navade, znao je preteći im želje, slijedeći provo­ diti uzoran život, pak u sebi ujediniti sabranost duha Marijina i marljivost sestre joj Marte. Nije on ni sada izostavljao molitvu ni drugih dobrih djela. Ove njegove krjeposti kroz prva četiri mjeseca službe prinukaše go­ spodare kućne, da su mu izrazili ne samo svoje zado­ voljstvo, nego i nakanili posiniti ga, i oženiti, ne bi li bar po njemu dobili željeni porod, kojem bi ostavili svoj prilično znamenit imetak, a time da zaštite i svoju starost od svake neprilike. Iza zrela promišljanja, Lovro mu progovori: »Čuješ, Ivane, već su četiri mje­ seca, da si nam došao u službu, a mi nismo ništa uglavili o tvojoj plaći, niti si ti nas za to još upitao. Ali ako ti iz postidnosti ništa još ne tražiš, hoću ja da izvršim svoju dužnost.« Htjede Lovro i dalje govoriti, ali ga naš Ivan prekinu, veleći: »Gospodaru, ja znam, da je slaba moja posluga i puna kojekakvih nedosta­ taka, pa što me ipak trpite, meni je i suviše isplaćeno. Ja znam da ste vi odlični gragjanin, pak ste zavrijedili valjanijega poslužitelja. Ako ipak hoćete ukazati mi koju plaću, to će bit samo vaša dobrota, a ne moja zasluga. Ja ću bit posve zadovoljan ako me budete trpjeli, ma kako bila nedostatna moja posluga.« Ova smjerna izjava Ivanova još većma utvrdi Lovru, da ga trajno uza se priveže, ter više ne odgagjajući sa svojom i ženinom nakanom reče mu: »Eh dobro! Ja hoću, moj Ivane, da te naplatim, ne toliko za tvoju službu, koliko za tvoje vrline. Hoću, da od danas prestanu megju nama nazivi gospodara i sluge, jer ovo ne dolikuje našoj megjusobnoj ljubavi. Ti se i tako više pokazuješ sinom, nego li slugom, i po svemu što vidim na tebi, ti si rodom i odgojem priličniji, da ti drugi služe, nego da ti služiš. Ja ću na skoro uzeti tebe za sina i ti ćeš u meni i u mojoj ženi steći nove roditelje, a tim načinom zakon će mi dati, što mi je narav uskratila. Ono što, hvala Bogu, imam i posjedujem i što ću do smrti steći, sve će prići na te kao zakonitog baštenika. Ja sam se već pobrinuo i za vrijednu ti drugaricu, a iz tog udruženja poniknuće, uzdam se u Boga, naše potomstvo, što želim da se na skoro ostvari. Ovo će bit jedina moja uLjeha prije smrti, ovo je želja moje supruge, a ovo će bit i i tvoja volja. Ivane, nisi ti više naš sluga, nego milo nam dijete.« Ove zadnje riječi poprati Lovro uprav očinskom ljubavju, ogrlivši ga i po poljubivši u čelo. (Svršit će se.) gED G. G uenot: N e r o n o v e ž r tv e . (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). VI. Pavlov Dolazak. Servilij Tusko, koji no je na igrama u Cirkusu bio na carskom podijumu uz Nerona, vrati se kući silno srdit radi Atalove smrti. Ovaj se je mladi patricij ponosio sa okretnošću i snagom ovoga gladijatora. On je bio došao do velikoga glasa sa velikog broja održa­ nih borba. Atal je bio pogubio mnogo ljudi bilo u Cir­ kusu, bilo poslije sjajnih i dugih večera Neronovih pri­ jatelja. Servilijeva zlovolja bila je jasna njegovim pri­ jateljima, pa i samome cesaru. Ovaj je šalu zbijao, što se je tako zaljubio u prostoga roba. Nego, mladi se senator zakle, da će se osvetiti obitelji kon su Jarca Plaucija, a Marku osobito. U ostalom Atalova smrt bila je samo prigoda, koja je odlučila sa izljevom nje­ gove srdžbe. Dva su razloga bila, s kojih Servilij nije opraštao Marku. Najprije, što ga se nikad nije vidjevalo u pokvarenim sastancima mladosti rimske. On ga je objegjivao sa prezira, sa nadutosti i sa osornog ponosa. Drugi razlog Servilija Tuska proti Marku bio je, što je sin Plaucijev tražio, barem on je tako mislio, ruku Aurelije, kćeri Pudentove; jer je bio Servilij bacio svoje oko na plemenitu djevojku i htio se s njom vjen­ čati. On je dakle gledao Marka, kao škodnoga takmaca, pa je izmišljao načine, kako bi uklonio njegovu lakmu. Servilij svojim mislima podboden, ostavi se svoga obič­ noga nehaja i odluči boriti se do skrajnosti, pa i do smrti, kad bi trebalo proti čovjeku, koga je nazivao neprijateljom. �106 Вг. 7. — «SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. Dok se je on gubio u ovim sumornim i strašnim mislima, rob će najaviti jedan posjet. Servilij želeći biti sam, dade znak nestrpljivosti; ali je rob svoju službu izvršio, kad se pojavi u dvorani čovjek. »Jesi li ti to dakle, Herme? reče Servilij, a na licu mu se javi neko ugodno iznenagjenje. Doista, nisam ti se nadao. Mislio sam, da si sa gospodarom Tigelinom. — Prefekt pretorija, odgovori- Hermes, pošto ga je cesar ustavio, otišao je s njim u carski dvor. — Imadeš li mi štogod nova kazati? — Možda, odvrati oslobogjenik, zlobno se smi­ ješeći. — Jesi li danas vidio Marka? — Ne, nisam se mogao s njim sastati. — Je li ti barem uspjelo ući u poznanstvo sa Pudentom ? — Nije još na nesreću. — Pa dosad nisi dakle ništa učinio? — Priznajem malu stvar izlažući se pogibelji, da slabo misliš o mojoj darovitosti. — Ti tako ne misli; ja poznajem tvoje zasluge i rado t ' hvalim pred vladarom. — Zbilja! prihvati pomilovani Hermes. — Misliš li, imam li ja priličnih izgleda, e cu dobiti ruku Aurelije? — Toga ne znam, moje mi glave! — Kakvo je tvoje mišljenje? čisto mi kaži; ja mogu slušati istinu, pa bila po me i uvredljiva. — Ja mislim, Servilije, da je čovjek s dobrotom cesarovom silno moćan. — Sigurno; nego kakov odnošaj ti opažaš izmegju vladareve ljubavi i moje želje za domaćicom Aurelijine ruke? — Moja se misao, čini mi se, lako može shvatiti Kad se ne može uspjeti osvjedočenjem, onda ne ostaje druge, no latiti se sile. — Što ti s tim razumiješ? — Ako ti Aurelijini roditelji nju ne dadu za ženu, ti ćeš pametno učiniti, ako se pozoveš na vlast cesarevu. — To je moguće; nego bi mi neizmjerno milije bilo ovaj savez na prijateljsku sklopiti; premda, neka bude megju nami rečeno, tražim bogati miraz Aurelijin, da popravim moje imanje, koje je oštećeno sa malo ovećom razsipnošću. Ipak ne bi mi bilo žao računati na lijepu naklonost i djevojke i njezinih roditelja. — Ako ideš za takovom svrhom, a nisi se utekao nego osvjedočenju, mislim da ćeš teško uspjeti. — Zašto? koji su razlozi da tako misliš? — Više je razloga, koji me sile ovako govoriti. — Koji su? izjavi se. — Prije svega, Aurelija i njezini roditelji prožeti su novim praznovjerjem. Pudent je u svoju kuću primio židovskoga naučitelja, koji izgleda, kao da je poglavica svih drugih. — Pa što mi je stalo ! malo me uznemiruju Au­ relijini vjerski osjećaji. Što spada na me, njihov način klanjanja božanstvu, kad ne vjerujem u ništa? Jesu li lugji ili manje štovanja dostojni oni, koji se klanjaju raspetome Židovu od onih, koji se smjerno klanjaju na­ šemu smješnomu Jupitru i čitavoj olimpiskoj četi? Sve su to ludi načini, zgodni u najboljem slučaju, zabavljati ili obuzdavati narod. — Privrženci nove vjere uzimlju strogo oznaku njihova vjerovanja. — Jesi li o tome siguran? — Sasvim siguran; ja mislim, da ih je većina, a barem poglavice, koji su spravni ragje smrt podnijeti nego zanijekati svoju vjeru. Ako je tako, posao je ozbilniji, nego sam mislio, pa bi mi prijateljstvo cesarevo moglo biti od silne koristi. Kad ne bih imao uspjeha, ono bi mi pri­ bavilo osvetu. — Nisam svršio, prince Hermes. — Pa što mi još imaš kazati? — Noćas držala se je brojna skupština kod Au­ relija Pudenta. — Koja su lica na njoj bila? — Tu je bila cijela senatorova obitelj i više rimskih plemića. Pomponija Grecina i njezin sin Marko bili su megju prvim.« Na spomen Marka Plaucija, bijes plane u očima Servilija. Na pola će usta otvoriti, kao da je htio izljeti burna čuvstva, koja mu se u duši m otala; ali zadovolji se reći Hermu: »Proslijedi. — Obredu je predsjedao vrhovni poglavica krš­ ćana. Obred se je obavio u najdostojanstvenijim obli­ cima? — Kako znaš te potankosti i te tako točne osebine ? — Ja sam tu bio? — Kako, ti? zaviče Servilij i prasne u smijeh. Ljubav tugjinskog praznovjerja, bi li i tebe mogla zanijeti ? — Dobro znaš da je to nemoguće, odvrati Her­ mes s nekim strašnim izrazom mržnje. — Onda mi razjasni, kako si mogao ući u kuću Aurelija Pudenta i prisustvovati otajstvim, koja su kršćani obavljali? — To je sasvim lako: ja sam u tjesnim odnošajima sa jednim Pudentovim robom, koji se, s mojim posredovanjem, prodao Tigelinu; nevoljnik me prepustio �Neronove žrtve. 107 pa sam se mogao iza jednog zastora sakrili i gledati iskrcati u Italiju njihov najglasovitiji učenjak i da će jedan dio službe. još danas ući u Rim. — 0 kome hoćeš da govoriš? — Pa što je dakle tu bilo? Ti budiš moju rado­ 0 onome Židovu iz Tarsa, koji je s jednim znalost. — Vidio sam veoma važnih stvari po te i po vojnikom u gradu dvije godine kao zarobljenik u oko­ vima boravio. tvoje osnove, u koliko sam mogao razabrati. — Što, Pavao se u Rim povraća? — Kaži mi i budi kratak. — On će biti večeras u njemu, ako već nije. - Marka je Placija kršćanski poglavica posvetio - Doduše, taj je čovjek nečuvene smihonosti, nekoj vrsti svećenstva i on je primoran na život dosta prihvati Servilij. sličan našim vestalkama. — Kad su ga đomorodni Židovi tužili, on je za­ - U tome ne vidim, da se ta okolnost ne bi tražio, da ga cesar sudi. Kad su ga u Rim doveli, li podudarala s mojim željama. Naprotiv, u tomu vidim znaš bolje od mene, prikaza se bez straha pred Nejednu zapreku manje, opasnog takmaca za uvijek iz­ ronovim sudištem i bio je riješen. gubljena, ako je istina, što mi pripovjedaš, jer se veŠto je poslije činio? znaš li ti? stalke ne udavaju. Marko je, ako sam dobro shvatio - Obašao je pokrajine Azije, gdje je stekao smisao tvojih riječi, dužan na neženstvo. mnogo pristaša. Pavao će ovdje biti od velike pomoći — Doduše; nego se je i Aurelija noćas jednako vrhovnom poglavici kršćana. Ova dvojica, u koliko su mi poznata, vrijedna su preokrenuti grad. Oni imaju pri­ zavjetovala na nešto istoga. — Ti se varaš! usklikne Servilij; biti ćeš slabo staša u svim slojevima društava, pa i u cesarevu dvoru; vidio, slabo Čuo, a možda'msi dobro ni razumio. Nemo­ oni su najjači megju pukom i robovima; njihov će ih guće je, da bi bio Pudent žrtvovao budućnost jedinog nauk osloboditi, ako ne budemo na oprezu. . Kako da radimo? Slučaj je zamršen. Da se djeteta. Ja se ne varam, Servilij, budi siguran. Ja sam smaknu poglavica kršćana, trebalo bi imati barem iz­ lika, a ja ne znam, kako bih ih mogao zgodno izumjeti. te točno o službi izvjestio. -— Tako, da se Marko i Aurelija ne misle nikako Naći ćemo ih mi. Moj gospodar Tigelin mali je prijatelj nove nauke; siguran sam, da će nas on kod ženiti ? — Ne, sigurno; ono što sam ti pripovijedio do- Nerona snažno poduprijeti i da će nas pomagati, a da uspijemo u našim osnovama. kaziva i suviše. — U tom slučaju, nemam se više bojati takme sina - Taj je posao teži nego ti to misliš. Tigelin, Plaucijeva. kako ti to znaš, jer s njim zajedno živiš, teško se od­ - Istina je; možda, bi njegova takma više vrije­ lučuje na službu tugjega mnijenja; on se uvijek boji, e dila, nego današnje stanje stvari. Značaj je kršćana, u će izgubiti stečeni upliv nad vladarom. Neron je mu­ koliko ga poznam, tvrdokornost, mislim da su tvoje šičav; on se naslagjuje u nečuvenim stvarima, pa ako nade više no ikad izvrgnute pogibelji. jednoga dana bude misliti, e je našao neku prepredePa je li meni za nuždu uteći se cesaru? nost uživanja u propasti svojih ponajboljih prijatelja, — Nema druge pomoći. Radi dakle brzo i on će ih bez oklijevanja žrtvovati; nijedan od nas o tome ne dvoji i mi prama tome uregjujemo naše vla­ oprezno. — Što misliš, da treba činiti, kakovu vještinu danje. Ti mi malo prvo reče, da radim razborito; nada sve je potrebita razboritost netom se radi o naklonosti upotrebiti, a da dogjem mojoj svrbi? cesarevoj; ništa nema opasnijeg od njegova prijateljstva, — Imalo bi se prije svega udariti na ove strane ništa jadnijega od njegove lju b a v i.« došljake, koji su od nekoliko godina u Rimu, kao po­ Hermes je za to izvrsno znao, jer je on bio Tiglavari Sljedbe. — To je misao, koju treba dobro proučiti, priuze gelinova prokleta duša. On je došao obaći Servilija poslije no se je sporazumio sa prefektom pretorija; Servilij s nekom smetnjom. — Ne smije se vrijeme gubiti, poslijedi Hermes; nego on je primio naredbu, da onoga mišljenja ne kaže mladom patriciju. kršćani se ovoga Časa komešaju. »Cesar ima potrebu od sviju vas, odgovori on. Njihov je upliv posve slab; oni se uzalud bore da začini svoje naslade, da uredi svoja svetkovanja i proti općenitom preziru. — Njih se treba mnogo više plašiti, nego ti mi­ da vlada carstvom. Vi ste mu potrebni vi se dakle sliš. Još sam doznao na noćašnjem sastanku, da će se ništa nemate bojati. �108 Br. 7. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« 1912. — Jest to je općenito mišljenje; nego, koliko ih je u Rimu, koji ništa boljega ne bi tražili, no nas is­ tisnuti! Cesar je gospodar svijeta, on ga.smatra svojim vlasništvom. Svak je griješan u njegovim očima, netom mu omrzne ili netom ga više ne zabavlja. - Megju tim radi se o ljudima, koji uče i vrše strogi način življenja; naravno, vladar ih mora mrziti. — Toga neću nijekati; njihova načela, njihov život i njihovi primjeri kugjenje su i oštra osuda Neronova življenja. — Onda dobro vidiš, da on ne može drukčije činiti nego nastojati da oslobodi Rim i carstvo. — J a o ! odvrati Servilij tresući glavom, bojim se da ih još ne poštedi za svoje nerazumljive prevrtljivosti. Nemoguće je. — Na žalost nije tako, to nije nemoguće; za do­ kaz ništa drugo neću do slučaja onoga života iz Tarsa, čiji si mi dolazak malo prije najavio. Pa dobro! kakov odnošaj'? . . . - Pusti mene, da svršim. Pošto je bio kao tam­ ničar doveden u Rim, što ti znaš, dvije je godine stao pod okom Afranija Bura, prefekta pretorija, koga je nedavno Tigelin istisnuo, da se domogne njegova polo­ žaja. Kad je to vrijeme isteklo, Pavao se pojavi pred cesarom1). Mi smo okružili sudište, dogovorili smo se, kako ćemo šalu zbijati s tim čovuljkom, s kome se svakakov glas raznosio; jer su ga njegove propovijedi upoznale s velikim brojem ljudi, koji su ga ocjenjivali prama pouzdanju, koje su davali njegovim riječima. Nego mi čudom zanijemismo, kad ga vidjesmo, gdje se primiče k sudnici sa osobitim dostojanstvom. Bio je ćelav i nosio je dugu bijelu i lijepo uregjenu bradu. Boja mu je bila blijeda, a godine su mu malo pognule skrušasti stas; njegov živi,, žarki i nadahnuti pogled nami se je namećao proti našoj volji2). Njegov orlovski nos nešto nagnut, davao je suviše neku lijepotu njegogovom značajnom licu. Pa i Neron, koji zna svakomu prkositi i ljude za ništa držati, podlegao je uplivu ži­ dovskog učenjaka. Neki će vladarev časnik pročitati li­ stove cezarejskog namjesnika i nabrajati osvade uprav­ ljene na tamničara, a on će uzeti riječ na svoju obranu. Govorio je grčki i izrazivao se sa oštrom i zrelom rječitošću; nikada nismo čuli lake besjede, pa smo slu­ šali s nekom radoznalošću i pomnjom, koja nas ni Časa nije izdala. Cesar, zadivljen, videći, gdje su sve nave­ dene objede proti Pavlu, sasvim srušene, nagje se ne­ kako prisiljen priznati njegovu nevinost; on ga riješi i proglasi slobodnim. Za to se bojim, da se što slično i po drugi put ne dogodi.« Hermes je izgledao kao da razmišlja, pa će nakon nekoliko časa odgovoriti. »Siguran sam, da će se prigode pružiti i mi ćemo moći okriviti kršćane i njihove poglavice s koga veli­ koga zločina. Ne more li si jednoga ili drugoga dana dignuti urota ili pogrda proti cesaru? Neron, ti si bio više puta svjedok, ne šali se, kad se radi o njegovu životu ili o njegovom božanskom glasu. — Ja ću o tome misliti«, odvrati zavlačeći Servilij. On nije ljubio kršćane, nego se je protivio ubijati ih na izdajdajnički način. »Čankoliz Veturij, koga si skoro vidio kod Tigelina, priuze Hemes, bit će mi od velike koristi kod prefekta pretorija. Ovaj čovjek ima dobre volje, on će što bude moći bolje poslužiti.« Servilij i ako nije potpuno shvaćao Hermovih na­ mjera, nije cijenio umjesnim od njega tražiti razjaš­ njenje. Tigelinov oslobogjenik hinio je protivnost, što no ju ćutio gledajući mladoga patricija tako neodlučna; ostavio ga i odlučio bez njega raditi. U isto vrijeme, dok se ovaj razgovor vodio kod Servilij a Tuska, Pavao je ulazio na kapenska vrata. On se je bio zaputio iz Azije vodeći sobom odlične vjer­ nike u svojstvu biskupa i svećenika. Megju njim je bio Demas, koji ga odma na početku puta ostavi radi lju­ bavi zemaljskih stvari, Krescent, Tito, jedan od najmi­ lijih učenika, evangjelist Luka, Tihik, Erast i Trofim. Sami ga Luka doprati sve do Rima, a ostali su na putu primili drugu naredbu. Apostol je susreo, kad je nogom u grad stupio, veliki broj vjernika, koji su se zgrnuli preda nj. Vidjevši ga u izvanrednom se veselju zaniješe i baciše se mu oko vrata s nekom čudnovatom ljubavlju. Megju svim kršćanima svih stališa bili su Filoksen, Puđent i Marko. Oni su od sreće plakali, što su opet vidjeli ovoga čovjeka i ovoga odličnog službenika Kri­ stova, koji je bio obašao dio svijeta, izvršio neizmjerna djela i podnio svakojake muke za slavu svoga božan­ skog Učitelja. Pavao je s njima brzao kući Aurelija Pudenta, gdje je Šimun Petar stanovao; jedva je čekao, da po­ zdravi vladara pastira, apostolskog i crkvenog pogla­ vicu. Veliki svećenik, sa svoje strane, sa svetim nestr­ pljenjem Čekao Apostola naroda. Kad je došao pred namjesnika Isukrstova. Pavao se htjede na zemlju ba­ citi, da počasti Boga-Ćovjeka u osobi njegovog dičnog zastupnika; ali mu Šimun Petar toga ne dopusti. »Ovamo se na moje srce, preljubezni brate! uskliknu s duboko potresenim glasom. Odabrana posudo i dragi Učiteljev Apoštole, blagosivljem Gospodina, koji te je k meni doveo.« ‘) Nicefor, knj. II., gl. XXXVII. Ovaj sastanak dvaju apostola pružio je divan pri­ *) Sv. Pavao je, kako kažu mnogi povjesničari, dva puta zor; grljenje dvaju staraca, prije vremena istrošenih u bio pred Neronom. �Neronove žrtve. teškim i neizmjernim apostolskim trudima. Čuvari pu­ nine božanske vlasti, oba su se borila u dobroj borbi, njihov se je mukatrpni život svršavao; bili su u oči odlaganja odjela tijela, a da odu po krunu pravde, koju im je pohranio pravedni sudac. Pošto su se apoštoli dugo vremena grlili, zajedno se pomoliše, a vjernici se njima pridružiše. Za tim Petar prikaza Pavlu Marka, sina konsularca Plaucija. »Noćas sam ga, reče on, zaredio za svećenika Isukrstova. S ovom riječju Apostol se razveseli, jer je poznavao Marka i ljubio ga kao svoga sina. »Aurelija se je, priuze vrhovni svećenik, noćašnje noći da se posveti Isukrstu i da u djevičanstvu živi odrekla nada svijeta i sjajne budućnosti, koju joj svijet dosugjivao. - Blagoslovljen bio Bog, Otac Gospodina Našega Isukrsta, usklikne Pavao, koji se je udostojao ova ču­ desa megju vama izvršiti!« Za tim Apostol razdragan ovim kazivanjem, kraj svoga putnoga umora, upravi oko sebe natiskanim kršćanim rječitu pouku, u kojoj mu se velika duša sva rastapala. Uze hvaliti neženstvo, dokazivati njegovu slavu pred Bogom, njegovu silnu zaslugu i njegove ne­ osporive koristi. Vjernici su ga slušali vjeseći o nje­ govim usnama, pohlepno kupeći božanski nauk. koji je tekao kao zlatna rijeka sa apostolskih usta Pavlovih. Oni se povukoše oživljeni, osokoljeni i utvrgjeni uzdavaući hvale Bogu za nove udijeljene milosti, što im je doveo slav­ nog naučitelja. Kad su kršćani otišli, dva starca u tjesnom i bratskom razgovoru saopćivali su jedan drugomu svoje bilješke o položaju kršćanstva u Aziji i Rimu. Oni su na neki način u svojim rukama omjerili sudbinu svijeta, koga su se pothvatili da ga preporode sa besjedom i krvlju Hristovom. Složiše se, da bi trebalo podvostru­ čiti samoprijegor, a da se utvrdi rimska Crkva; jer su oni došli u večer svoga života i Petar je imao brzo da preda drugomu sveto prvenstvo, koje mu bio Gospodin udijelio, prije no na nebesa uzašao. U ostalom su znali, da više jedan drugoga neće ostaviti, nego da će zajedno na smrt, pa da će braća u apostolstvu, biti braća i u mučenštvu. Sjutra dan po dolasku Pavlovu u Rim, Hermes čovjek podle duše, hladnokrvan u grozoti, dao se je na posao obogaćivanja sa sramotnim zanatom doušivanja i prolazio je krcz trijemove Foruma, snujući bez sumnje o kakvome nedjelu. Kad je htio proći kraj desnoga kuta trga, sa strane govornice, susrete Veturija Štićenik, tražeći po svoj prilici kakvu novu večeru, stade govo­ riti Hermu s nekim smjernim požrtvovanjem i pitati ga za gospodara: »Je li zdravo, slavni Sofonij Tigelin? zapita on. 109 — Posve zdravo, Veturije, odgovori oslobogjcnik, i zaustavi svoj korak. Susreo sam te baš u zgodan čas: budi dobar, pa hajde samnom.« On ga odvuče daleko na stranu iza govornice kraj Julijske vijećnice. — Pa tvoji poslovi, moj dragi Veturije, na čemu su? priuze Hemes s nekim hinjenim zanimanjem za čankolizem. — Moji su poslovi na ničemu, Ilerme, odvrati Velurij; slabo se miču; pače se ni malo ne miču i Koralija, moja draga polovica, život mi ogorčuje. — Ti nisi sretan, ja vidim, reče Hermes. Bilo bi teško, da bude sretan siromašni šti­ ćenik, kao što sam i sam. Kad se stanuje u nesretnoj sobici u Suburi i kad se živi sa žitom iz državne žit­ nice i milostinjom sakupljenom na velikaškim vratima, daleko je čovjek od poštene sreće, u kojoj je nekoć pjevao naš pjesnik Horac. — Megjutim, Veturije, ja se ne mogu oteli misli, da čovjek tvoga kova ne može uspjeti i domoći se onoga zlatnoga osrednjega puta, o kome govori pjesnik, što no si ga sada duhovito naveo. — Ti se hoćeš šaliti, Ilerme. Nego proslijedi, ja sam dobre ćudi, pa ako ti je u tome i malo uživanja, slobodno ti sa mnom uvijek šalu zbijati. Ja govorim posve ozbiljno. Uvjeren sam, da je samo do tebe, da se domognem udobna života, a možda i bogatstva. Tko nema ništa, ne može ništa ni dobiti, pri­ uze nenaravno Velurij. Tko nema ništa, može se kadšto dočepati ve­ like koristi; sve je u tome znati se snaći. — Oh! zaklinjem te! ponizno je molio štićenik sklopljenih ruku, kaži mi način ako ga znaš, kako da se domognem imetka. Vjera ti je, nećeš nezahvalniku ljubav učiniti. — Čuj me, Veturije, i utuvi dobro, što ću ti reći. Ti imaš ženu i četvero djece hraniti, nije li tako? Pet je grla i suviše meni siromašnom gragjaninu. Imao sam se ne ženiti. Zahtjevi su obitelji ne­ snosni teret, kad nema druge pomoći do slabe boga­ taške milosti. — Pa dobro! Veturije, ako hoćeš, Koralija tvoja vrijedna žena, i tvoje četvero djece kroz malo će moći promjeniti ružnu bijedu, u kojoj s tobom zlopate, s ljepšim položajem. —- Bih li, Herme, bih li hotio izaći iz bijede! pa da, dakako. Kaži mi samo, što moram činiti. — Malu stvar. — Nego još? bolje se izrazi molim te. �110 Вг. 7. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. — Pokrsti se, naglasivao je polako Tigelinov oslobogjenik, dok mu je prozirni pogled prodirao u dušu čankoliza. Pa ja, da se pokrstim! viknu Veturij. Da ja pristanem ući u društvo zloglasnih ljudi, podatih tugjinskom praznovjerju! Ti na to ne misliš. — Ja na to i ter kako mislim. — Ne razumijem te, odgovori Veturij s nekom očajanom kretnjom. — Nudim ti nepogrešivo sredstvo, kako da se obogatiš, to ću ti poslije razjasniti. Za sada se obve­ zujem, u ime moga gospodara Tigelina, davati ti na sedmicu trista kvadranata, bez obzira na veoma oblu svotu, koja će ti se poslije odbrojiti.« Ova ponuda zavrati Veturijeve oči; mašta mu je slikala dobre gozbe, koje će/ po krčmama slaviti; nije se opirao ni iz daleka nadi hranjenja po miloj volji s ovunjskim glavam s lukom i pića vrućega vina, pa će s mjesta odgovoriti. »Pristajem, ja ću se pokrstili. Kako mi treba do toga doći? — Ti poznaš kuću Aula Plaucija — Tu sam više puta primio velikodušni dar. — U tome ćeš se poslu tu sjutra prikazali; nastojati ćeš zavesti se u razgovor sa kojim robom u atriju, oni su svi kršćani; u razgovoru ćeš hvaliti novu vjeru, a ja te mogu uvjeriti, da će se drugoga puta ako ne i prvoga, tražiti, kako da te uvrsti u vjernike. — Gotovo je, reče Vetunj. Nego, kada budem kršćanin, što mi je činiti? — Ti ne smiješ biti potpuni 1 m; nemoj počiniti tu nerazboritost. Ljudi što no su sa Istoka došli, imadu vračarske napitke, pa s njima kadšto preobrazuju one, koji se s njima druže. Vidio sam mnogo svojih prijatelja, koje je s početka radoznalost privukla, kako su svršili slušajući ih ozbiljno i grleći njihov nauk. — Ti moraš siguran biti, e se neće tako sa mnom dogoditi. Svakako tvoj ću savjet slijediti, bit ću razborit. — Pusti me, da svršim, priuze Hermes. Kada budeš povjerljivo pripušten i upisan u novake ili katehumene, kako ih oni zovu, doći ćeš k meni. — Toga propustiti neću.« Poslije još nekoliko savjeta, Hermes se oprosti sa čankolizom. Nego se odma naglo povrati i nagje Veturija, gdje stoji zamišljen na istome mjestu. »Baš mi pade na pamet, reče on, da svakako kažeš, kako kadikad večeraješ kod Tigelina i u njegovu kuću zalaziš.« Lukavi oslobogjenik tu je našao izlaz, kada bi štićenik bio neoprezan; on je držao do toga, da se me bi na nj odgovornost smišljene osnove svalila. »Zar se misli prefekt pretorija pokrstiti? prostodušno prekine štićenik. — To baš ne, odgovori Hermes smijući se toj misli. Napokon ostavi svoga prijatelja. Veturij, prama udešenoj osnovi, sjutra dan dogje k Aulu Plauciju, pri­ vidnom svrhom, da traži milostinju. Sa robovima, na koje se namjerio, zaplete se u razgovor o kršćanstvu. Ovi su sprva malo pazili na njegove riječi; nego kad su opazili, da je ustrajan i da se zagrijaje za njihova pitanja, jedne će ga večeri odvesti u Pudentovu kuću, pa ga pokazati Filoksenu. Starac, koji je poznavao Veturija, kao čankoliza bez savjesti i bez značaja, jedino zaokupljena, kako će ga bogataši pozvati k Aulu, primi ga nepouzdano. Nego, poslije nekoliko dana, ne shvaća­ jući, kakova ga je korist mogla zanijeti, da zagrli krš­ ćanstvo, ako nije osvjedočen, stade ga poučavati. Ve­ turij se pričinjao, da sluša pomnjivo božanske nauke. Doduše moramo i to priznati, da mu se je kadikad i srce potreslo. Nego ljubav za dobitkom i zlato, s kojim mu Hermes na ušima zvonio, ugušiše lijepe osjećaje, što no mu imali u srcu niknuti. U ostalom, Hermes nije ga s vida puštao, često se s njim susretao i sa zlobnom ga porukom pitao, je li napredovao u novoj znanosti. Veturij, s početka smetan na ovaka pitanja na javi, pa i na stolu Tigelinovu, napokon razumi, da mu treba otvoreno odgovarati i da to ulazi u uslove aric gospodara. Tako je čankoliz prolazio kod svih svojih znanaca kršćanskim vjernikom. Morao se predati svojoj sudbini, pa trpjeti njihove prezire i lakardijaške šale. Tigelin, kivan na vjernike, često je puta odao svoju zlovolju proti štićeniku. Ovaj bi se samo nešto smutio, jer se jer Hermes starao, kako da ga utvrdi, obećava­ jući mu kako će jednoga dana steći krasnu milost kod / . . . . . . gospodara <m će biti zadovoljan sa današnjim njegovim vladanjem. Tako je prolazilo više mjeseci. Napokon Filoksen sudeći, e je Veturij dovoljno poučen, odluči ga krstiti. Ali čankoliz, sjećajući se Hermovih savjeta, odbi, na ve­ liko čudo učitelja. On je mislio, da se je katehumen u poniznosti cijenio nedostojnim takove milosti. Megju tim je Veturiju počela dosagjivati čudnovata uloga, koju je uzeo odigravati. Jednoga dana kad je bio na sa­ stanku s Hermom kod groba Augustova: »Kada će se ova gluma dovršiti? Jesam li na svrhi moje kušnje? upita on nekako zabrinuto. - Ona će se do malo svršiti, odgovori Hermes, i to na tvoje potpuno zadovoljstvo. Dogji meni u po­ hode kod Tigelina kroz tri dana. — Govoriš li istinu? upita štićenik pun veselja. — Ja ti govorim istinu. Budi točan na ročište.« Veturij radosna Srca obeća. U očekivanju obilate nagrade od oslobogjenika, oživi svoju srčanost, pa je prkosio neugodnostima, koje su mu pribavljale njegovi pohodi Pudentovoj kući. �LISTdK Ustoličenje biskupa Mišića. Nedokučiv je Bog u namjerama svojim le i u tuzi i plaču daje djeci svojoj po kcji veseli i ugodni časak, da lime pokaže kako nad njima bdije, i kako je nedokučiva providnost Njegova. Tako je i braći Franjevcima bosanske redodržave uz gorku čašu kušnje i tuge nad gubitkom prvaka sina, blagopokojnog biskupa Markovića, za utjehu dao dan 14. srpnja, kađno je uz radost i ‘sudjelovanje mno­ gobrojnih svojih nekadašnjih sinova a sada braće, brat njihov zasjeo na uzvišenu biskupsku stolicu u Mostaru! Nek bude slava nedokučivoj providnosti Svevišnjega! 0 samom ustoličenju primamo iz Mostara ovo: Već davno prije dolaska presvjellog gospodina Mišića počeli-su se uvigjavni gragjani zdogovarati kojim načinom da manifestiraju radost pri dolasku njegove Presvjetlosti. U tu se je svrhu ustanovio posebni odbor sa velemožnim gosp. dr. Mazziem na čelu, koji je izdao proglas na gragjanstvo da u što većem broju prisustvuje dočeku i ustoličenju, da kuće u znak radosti okite hrvatskom trobojnicom. Dne 13. ovog krenuo je presvjetli gospodin iz Bosne u svoju novu postojbinu praćen svojim štova­ teljima i~ prijateljima, a ponajviše svojom braćom iz Bosne! Dugo prije dolaska njegove presv. opazila se je neka žurba po gradu, narod je hrlio prema kolodvoru. Točno u zakazano vrijeme dojuri vlak, a na prozoru se pokaza njegova Presvjetlost u pratnji bosanskog dr­ žavnika i upravitelja biskupije banjalučke! Čim je iza­ šao iz vlaka pristupi k njemu presv. g. don Lazar Lazarević, dade mu križ na poljubac i u kratko ga oslovi, na što je njegova Presvjetlost odvratila. Iza pozdrava od strane svećenstva predstavilo se je gra­ gjanstvo ispred koga je govorio dr. Mazzi, a presvjetli je bio očito dirnut. Zatim je prestavljeno presjedništvo srpske općine, mostarski muftija, generalitat a zatim drugo činovništvo s okružnikom na čelu. Iza toga je presv. krenuo u ustupljenu čekaonicu, gdje se je obukao, a onda je povorka odregjenim redom krenula u crkvu. U povorci su zastupana bila sva javna društva kao i oblasti. Iza otpjevanog »Tebe Boga hvalimo« primio je presvj. poklonstvo od strane svećenika, a zatim je istim redom dopraćen do svoga stana, gdje ga je dočekao tajnik fra Јегко Boraš i biranim riječima oslovio. Pred palačom čekalo je presvj. žensko sirolište, ispred koga ga je pozdravila jedna učenica i predala mu kitu cvijeća. Oprostivši se od prisutnika presvj. se je povukao u svoje prostorije da se od puta odmori. Kad je vidio da ga narod još neprestano čeka pokazao se je na balkonu, a narod ga je burno pozdravio. Istu večer priredilo mu je vojništvo podoknicu, na kojoj se je i presvj. okružen braćom pokazao, a zatim vrijednog dirigenta svratio u svoj gostoljubivi stan na razgovor i rashladu. Dne 14. prije ustanovljenog vremena skupio se je narod, da svečano doprati novog svog biskupa u crkvu, gdje će biti ustoličen. Točno u 9 sati krenula je povorka u crkvu, gdje ga je na vratima čekao presv. gosp. biskup dr. Ivan Šarić. Pred crkvom je stajalo vojništvo, koje je pod sv. misom davalo salve. Za vrijeme sv. mise pročitana su pisma Nj. Sv. Pape Pija X. o imenovanju Mišića za biskupa. Pod misom je presv. gosp. držao prvu svoju pastirsku riječ, zanosom kao što on samo znade. — U crkvi — koja je dupkom puna bila — vidjeli smo zastupnika vlade odjelnog predstojnika Adalberta pl. Scheka, dvorskog savjetnika Paula, generalitet, saborsko predsjedništvo, činovništvo kao i druge korpo­ racije. Sve obrede vršio je presvj. gosp. s mladenačkom lahkoćom tako da su mu se svi čudili. Iza dovršenih obreda odvezao se je presvj. u svoju palaču, gdje ga je dočekao savjetnik Pauli, predao mu posjed koli palače toli drugih vremenitih dobara! Nakon toga slijedile su poklonstvene deputacije i to ispred zemaljske vlade, generaliteta, činovničkog zbora, svjetsko, pravoslavnih, muslimana, predsjedništva sabora, općine, grada, saborskih poslanika, svećenstva, hercegovačke redodržave, franjevačke gimnazije na Širokom brijegu, spljetske redodržave koju je zastupao fra Stanko Marušić, nadbiskupa vrhbosanskog kao i sve nadbiskupije, biskupije banjalučke. Iza toga je došla bos. franj. redođržava s redodržavnikom na čelu i uz srdačnu čestitku predala mu darove: prsten, štap, prsni križ, što je presv. osobito obradovalo. Zatim su dolazile druge kor­ poracije kao „Napredak", bratovština sv. Ante, katoličke institucije i napokon seljačka deputacija pod vodstvom gosp. Gjure Džamonje. Na svečanom objedu, koji se je obdržavao u 2 sata po podne u „Hotel Narenta“ palo je više zdravica, izmegju kojdi spominjemo samo neke. Presv. gospodin naz­ dravio je Nj. Svetosti, Njegovu Veličanstvu, zatim za­ jedničkom ministru, zemaljskoj vladi i njezinom pred­ stavniku poglavaru zemlje fzm. Oskaru Polioreku, koje su sve tri bile burno primljene i pozdravljene. Iza presvjetlog gospodina biskupa govorio je presv. gosp. odjelni predstojnik Shek. Svojom poznatom vještinom govorio je dr. Mandić, ističući zasluge franjevačkog reda te je govor na sveopće odobravanje naišao. Zatim su slijedile nazdravice od fra Ambre Miletića. koji je u zastupstvu bolesnog redodržavnika u ime franjevačke redodržave, pozdravio njegovu Presvj. Don Angjelo Glavinić pozdrav­ lja ga u ime trebinjske biskupije, izaslanik iz Dalma- �112 Вг. 7. — »SERAFJNSKI PERIVOJ « — 1912. čije u ime franjevačke redodržave. Krasni govor izrekao je bos. redodržavnik, kao oprosnicu od njeg. Presvjetlosli, naglašujući da i ako se od braće iz Bosne dijeli, da to biva samo donekle a ne posve, jer će se braća njega sjećati, a ni on neće braće zaboraviti. U ime vrhbosanskog kaptola i nadbiskupa govorio je preč. g. dr. Ivan Košćak. Uz ove osobne čestitke i zdravice, primio je presvj. i premnoge druge iz vana i iznutra, te nam je žao da ih ovdje nemožemo sve nabrojiti. Isti dan u večer, pošto su se braća iz Rosne spremala da ostave Mostar, oku­ pio ih je presvjetli gospodin oko sebe na večeru, tekom koje je presv. gospodin otkrio svoje srce braći zaželivši im napredak, procvat, sreću i blagoslov Božji, koga će i on u svojim molitvama za svoju majku moliti. Na zdravicu je odgovorio mnogop. otac fra Lovro Mihačević, obećavši da će ga braća u vječnoj uspomeni zadržati i svakom se zgodom na nj za savjet obraćati. I tako progje taj dan, a braća krenuše na put, oprostivši se sa svojim bivšim ocem. Presvj. gospodine i pisac ovih redaka rastaje se s Vama sa željom: Dug život udijeli Gospode, njegovoj Presvjetlosti, na slavu Tvoju, korist roda i reda na ra­ dost i veselje franjevačkog reda i Vaših prijatelja i štovatelja! Mijo Sarajlija. Katolički mladenački pokret. De Clermont Fonnerre u jednoj svojoj raspravi kaže, da je >socijalno biće bez sumnje dobro, plemenito i milosrdno, uz to još više, to je biće proizvodilac i ništilac energije, a u tomu i jest novost«. I zbilja je socijalno biće sila i puno kontrasta, tu visoki položaj jednih, a tamo skrajna potištenost drugih. Danas se svijet dijeli na dva opriječna tabora, ekonomski na kapitaliste i proletarce, da srednjih ni ne spominjem, jer naginju jednoj ili drugoj stranci, vjerski na vjernike i bezvjerce. Ti su vam fak­ tori na socijalnom tijelu proizvodioci i ništioci. velike socijalne energije. Tu je tvornička hiperprodukcija i za­ tiranje mnogobrojnih radnika i obrtnika, tu su oni divni primjeri kreposti i kršćanske ljubavi, pa i ona zla, čije se pošljedice vide svuda po ulicama, bolnicama i lud­ nicama. Dakle ipak socijalno stanje nije zlo u sebi, ali ima mnogo zločestih strana, na koje se svaki mora obzirati i na njih računati. Mnogo je ozbiljnog motrioca kod nas pred neko­ liko godina obuzimala sjeta i žalost, kad bi gledao našu mladež na školama i kako se vlada kod kuće na praz­ nicima, te bi se pitao: Dokle će to doći, pa što će nam škole, ako one moraju baš takove uzgojiti? Istina, bilo je i dobrih gjaka, ali ih je ona velika većina, koja nije marila ni za vjeru, ni za domovinu, zasjenjivala. 1 nijesu bili zajedno, te se nijesu ni opažali. Danas pako naš kat. gjački pokret jako krasno napreduje, na zagrebač­ kom sveučilištu ima naših preko 70, ima ih dosta u Beču i u Grazu i gotovo na svim srednjim školama Osobito je dobro organizirano bosansko gjaštvo. Cjelo­ kupni gjački savez broji preko 3000 svojih pristaša Doista jaka vojska! Nu to nije dosta. Treba, da je inteligencija kato­ lička i organizirana, ali je ipak ona mali broj narodne snage, »puk je broj, on je sila, on je vrhovni gospodar općim glasovanjem i on je gospodar narodne sudbine ništa se ne može učiniti nego s njim i po njemu«. Narodna je snaga u gragjanstvu i seljaštvu, kod nas Hrvata osobito u seljaštvu. Potreba je organizacije očita, jer je kako kaže Dontreloux: »Demokratski je pokret neukloniv, on će se zbiti s nama ili bez nas, ako se zbudne bez nas bit će proti nama i kršćanstvu«. Treba danas orga­ nizacije na čistim i jasnim katoličkim principima. S odraslima nije lako raditi i neće se mnogo us­ pjeti. Ako hoćemo čestite# provest narodnu organizaciju, moramo početi s onima, na kojima svijet ostaje, to je nužno, da mi svuda počmemo s mladošću. osnivajući hrvatska katolička mladenačka društva. Mladež je živahna radina, ustrajna, ona je nada sve požrtvovna, samo je treba za što predobiti i to će biti, ona će sve zaprijeke svladati, da dogje do cilja. Treba joj dati putokaz, treba joj pokazati cilj i svrhu njezinu, da budu dobri katolici i Hrvati. - - To je svrha tih društava. Čovjek je kao drvo, koje se dok je mlado, lako savija i priljubi uz kolac, a kašnje, uzraste li krivo, slomiće se, neće se popraviti. Ni on šale ne napušta svo­ jih načela, svojih običaja, koje je u mladosti naučio. Počme li dobro s mnoštvom svojih drugova, sretne li otadžbine, koja će imati uzor sinove, značajne ljude! — Haraktere će nam stvoriti mladenačka organizacija. Da se naša mladež blagdanima ne vuča po krč­ mama i još kojekuda, treba joj dati zgodno mjesto za zabavu, gdje će se društvu sebi jednakih veseliti, zaba­ vljati i pjevati. — A to baš može i mora učiniti mla­ denačko društvo, kad ga u svakom mjestu osnujemo. Svako doba ima svoje ideje voditeljice, prema kojima teži, svoja načela, koja ga vode u djelu. I naše moderno doba nije bez svojih ideja, bez svojih načela, Kao što je za liberalizma bila ideja sloboda, a načelo, da niko njoj za liatur ne smije stupiti u društvo, da je se tobož ne moradne odreći, pokoravajući se starješini, tako se danas opet drži, da je pojedinac slab, ništica, nema ga, a kad se udruži, biće jedna velesila. Prema tomu se i vlada, te vidimo, da dnevice izbijaju društva kao jesenske gljive. To nam pokazuje ukus i želju svi­ jeta. Naš će svijet potražiti društva, naš mlagji svijet, muško i žensko stupiće u njih. Ne nagje li katoličkog društva, naći će socijaldemokratsko, ta eto oni na sva- �Lislak. kom trgu, na ulici i u prikrajku u lijepim i šarenim košarama nude svoje gnjilo voće. Mladenačka društva imaju biti utočište onih, koji će se organizirali izvan socijalne demokracije i ona nam moraju pripraviti terrain za druga društva, kojim će se naš narod podi­ gnuti duhovno i materijalno. Maksim Gorkij u svojoj pripovjesti Jemeljan Piljaj, istražujući uzroke, što je bolje u drugoj Evropi nego u Rusiji, kaže: »zato, što tamo glave ljudima nisu u tu svrhu, da se češu po zatiljku ; tamo misle — • • ■« Valjda ni kod nas Hrvata ne će biti u lu svrhu, pak ipak po­ gledamo П danas našeg čovu, on je bijedan i na svaku zaprijeku sagne ramenima, počeše se po zatiljku i tu mu je sva otporna snaga. Ta, šta bi drugo učinio, kad ne zna, kako bi inače, a nema ga ko podučiti ? — Mla­ dost se već jednom mora uputiti u te stvari, koje ga okružuju; na sastancima će se o svemu pritresati i kako će se vjera braniti, ako budne napadnuta i kako će ^е domovina ljubiti, ne samo pri čaši, nego van, čineći kod kuće djela, koja ne sramote otadžbine i kako će se i na sudu vladati i napraviti molbu i si. Mladenačka društva uvest će nam solidarnost megju mladeži, a ta će do koju godinu biti ljudi i onda će se istom moći raditi. Istom će se tada kod nas moći razviti i procvasti zadrugarstvo, konsume, apstinentska društva itd. Opravdanost mladenačkih društava uvigjaju svi prosvjetljeni narodi. Oni su . počeli kao i mi, nu prije nas sa gjaštvom, a danas se natječu Španjolci s Belgijancima, Nijemci s Talijanima u osnivanju društava za gragjansku, radničku i seljačku mladež. Osobitu su pomnju na to svratili Francuzi. Badava je Chateaubriand u svome »Gćnie du Ghristianisme« opisivao, kako bi lijepo bilo, da se iz ruševina podignu Božji oltari i da se povrati sjaj kulta i čast službeni­ cima oltara i badava je Brunetičre upozorio na bankrot znanosti i sve pozvao, da se obrate pravom znanju, koje je kršćanstvo odgojilo; eto je Francuska danas u vjerskoj slobodi i snošljivosti, stala gore od Turske. To je sklonulo Francuze na radikalnu reformu pomoću mladosti. Kod Francuza danas nije rodoljub, koji ne napregjuje mladenački katolički pokret, zato i stoji kod njih tako visoko mladenačka organizacija, da se mogu nadati boljim danima u budućnosti. U organizacijama ima 30.000 mo­ maka, osim onih, koji su postali već ljudi, a prije su bili u njima. S njima se uspješno popravlja cjelokupni narod, tako su Franjevci s njima popravili cjelokupnu okolicu Limogera, da je danas upravo uzorna. Oni su osnovali za mušku i žensku djecu »socićte v. efants du peuble« i po njima su dobili pristup k roditeljima. Iza nekoliko godina rada, mjesto poruga, koje su pratile sve­ ćenika na svakoj ulici, on je bio svima poštovana osoba. 113 Slavenski se narodi silno interesuju za taj pokret, u Češkoj kroz dvije godine opstanka stupi u nj 8.000 članova. Najljepše pako napreduje kod Slovenaca. Kod njih se znade skupiti po 8.000—10.000 momaka na skupštine Kod njih su mladenačka društva pripravila i pripravljaju radikalnu reformu na vjerskom, prosvjetnom, gospodarskom i političkom polju. Sloveni su svojom organizacijom premda malen narod (1,500.000) ipak jaki. Kod Hrvata je mladenački pokret počeo u Dalmaciji. Tu već lijepo napreduje, ima oko 35 društava s 1.500 članova. Sad se već giblje i po drugim hrvatskim zemljama. Dužnost je svakog rodoljuba, osobito svećenika, da svrati na to pozornost i da pruži svoju pomoć, makar i bilo poteško, Već je u starom vijeku kod pjesnika sve­ ćenik igrao veliku ulogu kao Hriso, Žrec Kalkas, Sibila, Vestalinka, no to je kako kaže Chateaubriand nuzgredno umješano u epos, a kod kršćana može i mora igrati sve­ ćenik najznamenitiju ulogu н epopeji, a još više u javnom životu. — Fra K. J. Nešto o naslovu VII. knjige Martićevih „Osvet­ n ik a^ Čitalačka publika i štovatelji hrvatskog Homera znat -4e, da naslov Vil. knjige »Osvetnika« glasi: Po­ sjede, aće B o s n e i H e r c e g o v i n e po c e s a r o k r a l j e v s k o j v o j s c i g o d i n e 1878. Tako je u štampu došlo i tako je u javnosti poznato. Megjutim važno je znati nešto glede naslova te knjige Osvetnika. U ostavštini fra Grginoj našao sam 2 pisana ruko­ pisa od te pjesme. Prvi rukopis u jednom sveščiću ne­ potpun je i ne zaprema nego trećinu pjesme. Drugi ru­ kopis, u tri sveščića, potpun je, a važan je stoga, što na početku, pred samom pjesmom, ima ovu notu: »—Pjesma bivši jur u svoje vrieme donekle spje­ vana, očika dosada e bi joj se naslov » p o s j e d n u ć e « »u »os voj e nj e < srećno okrenuo, nu pošto toga, »premda tvrdo držimo, gdje se je tu se je, jošter ne»dokučuje, da slava borioca nezavješčava i da se za »budućnost nepobacuje izlaz na svjetlost radi viteškog »spominjaja i harnosti« Eto lako dan 7. listopada 1908. izmjenio je naslov Vll. knjizi »Osvetnika«, što je sijedi Omer čekao, ali nedočekao, umrvši ne na mnogo vremena prije toga dogagjaja. Štovani čitaoci mogu slobodno u dosadašnjim izdanjima riječ » p o s j e d n u ć e « zamijenit sa »osvoj e n j e«, tim više, jer pjesnik ništa ne bi nadodao pjesmi, da ju je spjevao i posije aneksije, ako ne bi pjesma bila mnogo slabija, jer su i pjevaoca sile poizdale. Moju tvrdnju posvjedočaju i zadnji stihovi Vll. knjige »Osvet­ nika«, posjednuće bilo je za uvijek otrgnuta jabuka sa stabla turskog carstva. Njemu milo vidjeti nas bilo, A nas carsko dragalo gledanje, Mi vjerili vjeru neizdajnu, A on skrbav zalagao stajnu, Jer se bio, da bi nas dobio, A mi željni, da njeg dobijemo, Ter evo ga i dobili blaga, Da Bog spasi, moja braćo draga! I carevu slavu veličajnu I s’ njim našu sreću neizdajnu. Č. �114 Br. 7. -SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. VJESNIK. NAŠA DOMOVINA. Biskup Markovič. Na 19. lipnja umro je u Banjojluci općenito obljubljeni biskup fra Marijan Marković, te je pokopan uz sveopće sažaljenje u katedralci, koju je sam sagradio. Prigodom smrti biskupa Markovića dozujila je u Banjaluku sva sila sažalnica, izmegju kojih spominjemo sv. Oca Pape Pija X. i Nj. Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I. Na pokopu biskupa Mar­ kovića bilo je do 100 Franjevaca. Pogrebno je slovo držao fra Blaž Čengić. »Seraf. Perivoj« u više je na­ vrata ukratko isticao biskupa Markovića — osobito u jubilarnome br. od 1909. Ovom prigodom donosimo na uvodnom mjestu pjesmu dra. Tugomira Alaupovića, a nadamo se, da će brzo svjetlo ugledati i biografiju do­ stojna velikoga biskupa Markovića. Papin delegat. Prije nekoliko nedjelja zaputio se je papin delegat preč. don Petar Bastien u Belgiju, odakle se je spustio u vječni grad Rim. Na 29. lipnja papin se je delegat iz Rima preko Beča opet sretno povratio u Sarajevo. Jurisdikcija. Na 29. lipnja položili su pred nad­ biskupskom komisijom u sjemeništu sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu jurisdikcijonalne ispite vel. o. fra Ivo Mišković i gjakoni fra Kruno Brkić i fra Em Milićević. Ispiti u franjev. bogosiovuome sjemeništu u Sarajevu svršeni su 5., 12. i 20. lipnja. Na 21. bogo­ slovi su otpjevali »Tebe Boga hvalimo« i zaputili se na praznike. Proširenje franjevačkih zavoda u Bosni. Na zadnjemu kapitulu redodržave Bosne srebrene zaklju­ čeno je, da se bogoslovno sjemenište u Sarajevu i gi­ mnazija u Visokome prošire. Bogoslovno će se sjeme nište tako proširiti, da će se još ove godine dignuti još jedan boj, te će se tako urediti, da će svaki bogoslov imati svoju posebnu sobu. Viša će se gimnazija opet tako proširiti, da će se nadodati još jedno krilo, gdje će vremenom bili 7. i 8. razred. Gragju u Visokome nad­ zire kustod i predsjednik fra Bonifacij Vidović, koji se je i do sada s gragjama u Vidošima. Podhumu kod Lijevna i u Cijevnu istakao, a u Sarajevu definitor i predsjednik fra Petar Ćorković. Književna objava. Ovih ću dana objelodaniti » Sudbi nu i z da j i c e «, religijozni epos u XII. pje­ vanja. Knjiga će obuhvatiti do jedanaest štampanih агака. a biti će elegantno opremljena. Cijena je knjizi K 1. Predplata se šalje na potpisanoga. U to ime najtoplije molim ljubitelje hrvatske lijepe knjige, da me pretplatom pripomognu. Istodobno, molim ugledna uredništva naših novina, da bi ovu objavu donijela do znanja svojim čitaocima. Sinj, 17. lipnja 1912. Fra. Pajo Mišura, upravitelj gim­ nazije u Sinju. Dalmacija. AUSTRIJA. 0. Vinko Grebler umro. Upravo je 4. svibnja u pet sati u jutro umro o. Vinko Grebler u 89. godini života. Taj se je slavni učenjak iz frajevačkog reda pri nekom padu pogibeljno ozlijedio pred više sedmica. On se je~ istina očevidno oporavljao, ali je ipak zbog velike starosti bilo nemoguće potpuno ozdravljenje. 0. Vinko Grebler R. M. B. rodio se je 30. rujna ^odine u Telfsu u gornjoj Inskoj dolini. Postao je Franjevac i 1846, bude regjen za svećenika. Dugo je bio profesorom, a kašnje direktorom u franjevačkoj gimnaziji u Bozenu. 0. Grebler bio je što se tiče ento­ mologije (nauka o kukcima) i konhiologije (nauka o okamenjenim ostatcama mekušaca) učenjak svjetskog glasa, čijoj se istraživalačkoj sposobnosti imaju pripisati mnoga otkrića njegove struke. Od mnogobrojnih se njegovih djela o prirodnim znanostima ističu: tirolske kopnene i slatkovodne okamenine mekušaca, dva sveska; tirolski mravi; tirolski kornjaši, dva sveska; etičke naravne slike u Tirolu; o kitajskoj fauni konhilija i Porfiri u okolici Bozena. 0. Grebler s uspjehom je radio i na belelrističnom polju, tako je izdao: »600 poslovičnih trijesaka«; »400 pilotina«; »200 epigrama i naravnih slika«, u kojima se pokazuje pravi odnošaj učenjaka prema živoj i mrtvoj odi, koju je on proučavao. NJEMAČKA. Papin nuncij i polemika njemačkih katolika. Kako je poznato u Njemačkoj se dulje vremena vodi megju katolicima žestoki boj, koga su izazvali razni na­ zori glede organizacije radnika. Da se ova po katolike štetna polemika što prije i što uspješnije svrši, ovih je dana apostolski nuncij u Minhenu izdao proglas u kome veli, da je želja sv. Stolice, da se s polemikom, oso­ bito u Štampi prestane i da se čitava stvar pripusti njoj. Proglas završuje: »Sv. Otac stavlja veliku nadu u odanost svojih sinova u Njemačkoj, da će oni poći u susret ovoj njegovoj želji.« Oporuka abertskoga nadbiskupa. Bamberški di jecezanski list objelodanio je oporuku abertskoga nad­ biskupa, koja od riječi do riječi glasi ovako: »U ime presvetoga Trojstva, Oca i Sina i sv Duhu Amen. Pri �т к х ш т т ш ш Za odmah prodati stoje jedne nove orgulje po pneumatičnom sustavu sa 16 registara, 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara, koja je izložena u trgovačkom muzeumu u Zagrebu. Osim toga preporuča se potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom. — M . H e f e r e r u d . i S i n . ■■ 1 ===== ХХХХХХХХ ХХХХХХХХХХХХ Antun Huber, Bruneck, Tirol dekorativni slikar i pozlačlvač. ------------ A te lie r 7« H sveno s lik a n je . . ' ~ Preporučujem se velela iiun svećenstvu za guranje crkava u svakom štilu i izvedenju uz umjc.enu čijem J Preporučujem se takogjer za :: radnju i popravljanje oltara, križnih puteva eni umjetnički zavod Josipa Ablettera u St. Ulrich, Gradcu Tirol kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, 0 ^ 3 Proizvodi propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, križne ptiteve, betlemske štalice i t. d. :: (IJENICI I NAČETI DOBIVAJU SE BESPLATNO. С^П С ^ГЈ su zavoda svi vlastiti! -— Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! �u_ _ _ u Preporučuje se 2a izradbu svib u tiskarsku Struku spadajućib poslova. - - Stereotipima. Vlastita knjigovežnica. ==s==== TI гг � https://kolekcije.nub.ba/files/original/24a1f69d9725a61f141f2ede23416499.pdf 962fff0e7d1de83b1d9691551dcbdcd4 PDF Text Text serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BRO.J 8. i !>. SARAJKVO, 15. KOLOVOZA RUNA 1912. GOD. XXVI. Privilegovana fr zemaljska banka Z: a . B O S N U I H E R C E G O V I N U . Uplaćeni dionički kapital 10 milijuna kruna. PENTRALA U SARAJEVU. ihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, Bos. Samcu, FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini. Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISP''" Sanskom Mostu, Stocu i Zvorni u. Travniku, Trebinju i Višegradu ZASTI*1'* nica . ivaČkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjei Hercjeovine, Austro-cgarske i inozemstva. — Daje zajmove na HIPOTEKARNO 0 vrijednosne рариеЧ— Prima novac uz tekući račun i uz ukaDalje hipotekarne i komunalne zajmove d( r$3 godine. Izdaje maćenje na ožneNknjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u 4V.,% založnice i 5"/„ komunalne obligacijT Ove su založnice i pohranu i lkpravu, kao otvoren polog ili kao .Safe“ — u za tu ■komunalne obligacije u Bosni i Hercege ni prosti od proveza, svihu urcgjenot \ oklopijencm prostorom — pod zatvorom stranke ? i banke. imaju pupilarnu sjegurnost. te se mogu upotrijebiti kao jamče■Vine pri trgovačkim poslovima. Osim ил a mogu služiti u čitavoj ODJELJENJE ZA ROBU. austro-ugarskoj monarhijf* ftao voini.tie ženiidbene kaucije. Kod banke ustroje, o ct jelenje robe, kao što i posebno odjelenje za zema’jske proiz/ode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave BANKOVNO ODJE JENJE. Kupuje, prodaje i izdaje vrijednosti-papire, izH i dru£fe se sa 'm u trgovac u struku zasjecajudm dobavama, kako u kovine. — Preuzima^ к и ш е т vi'č'.ie srećk Eskomptira komisiji tak< i na vlascii račun, financiranjem i podizanjem indumjenice i doznačnlcepffl^&^rajmove u Lonto-k irentu i na mjestriia > javnih poduzeća, niče uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mjelavni su predmeti izvoza suhe šljive i žito. Koti banke opstojeća generalna ac jtur; c. кг. povi. osigurav. ..ASSECURAZIONl GENERALU prima direktno ili putem filijala i ispostava razne vrste Msiguranja na život i proli vatre, a eeneralna'agentura osiguravajućegllruštva ,,PROVWENCLJA“ prima osigurc.njdUa*;dučaj nesreće proti raznih štita na strojevima i na drugim predmetima Cjubljanska kreditna banka P o d ru ž n ic a u Sarajeva. Centrala u Ljubljani.. I s p o s ta v a : G rađo. Podružnice u Spljelu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. Dionička glavnica K 8,000.000* Pričuve preko K 900.000*— Prima uloge na štednju na uložne knjižice i l i 01 . . . . .. . , i tekuće račune i ukamaćuje ih sa |2 |o ^ez kakvih poreza i odbitaka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. ; �Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu. (dioničko društvo). Uplaćena dionička glavnica 2,000.000 Kruna. Centrala n Sarajevu. Preuzima uloge na uložne knjižice te uka II\20|0 Eskomptira i reeskomptira mjenice i traž^ Daje zajmove na tekući račun. :: Podružnice: jdostar i Tuzla. II Unn\čuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne м “> Papire i kupone. svakovrsne depozite i upravlja hjimal lzvršuji i naplate na svim trgovačkim sreo1 na^u i inozemstva. Kupuje i prodaje vrijednosne pjpire, devize i valute. j.. Nemojte kupovati crkvenoga o d ije la itok se n|jesU' osvjedoau o izvrsnosti — " i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, baldakina. zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornica JOSEF NEŠKUDLA, OLOMUC, Moravska Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijenici i proračuni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: u konkurentnih tvrlkih! :: Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. Siromašne crkve imaju znatan popust. �SERAFiNSKj P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSV JETU I ZABAVU KROJ K. i <). 0. SARAJEVO, 15. KOLOVOZA Лrli. Brković, Tuzla: Divni razvoj Duns Skotove šk ole u XVII. vijeku Taj naslov može iznenaditi mnogoga čitatelja. Pita se megjutim najprije, da li je u istinu opstojala ta ško­ la? Da li je ragjala dobrim plodovima? Kod nekih po­ vjesničara školastičke filozofije uzalud ćeš tražiti i spo­ mena o tom velikom pokretu. Prolistajte na primjer Četiri sveska povjesti filozofije, šio ju je napisao Domi­ nikanac o. Zefirin Conzales koji je kušnje poslao kar­ dinalom, pa ćete vidjeti, da tu nema ni govora o Škotu i njegovoj školi u 10., L7. i 18. sfi ' jeć.i, nema pače ni jedne riječi, iz koje bi se dalo naslućivati, da je još u tom dugom razdoblju postojala velika franjevačka nau­ ka.12*) Pročitajte isto tako tri sveska povjesti filozofije, što jo izašla ispod pera veleč. gosp. Ilije Blanca, pa ćete se osvjedočiti, da se i tu prešućuje i zaboravlja Škotova nauka.'-’) Tko bi se držao |tih inače zaslužnih povjesničara, mogao bi se u istinu zapitali, da li je red koji je u 13. i 14. stoljeću dao crkvi Aleksandra Haleš koga, Bonavenluru. Rogera Bacona, Duns Škola, još op stojao iza 15. vijeka, ili da li se je potpuno iznevjerio slavnim znanstvenim predajama svoje prošlosti. Drugi upućeniji povjesničari spominju, da je u 16. 17. i 18. vijeku bilo još zastupnika školisticke škole, ali nam se čini, da im ne poklanjaju tolike pažnje, ko­ liko zaslužuju?') Ono nekoliko redaka, šio mu ih posve­ ćuje na primjer De Wulf u svojoj povjesti filozofije srednjega vijeka, pruža nam samo mali pojam o opstan­ ku te škole u 17. stoljeću, a megjutim ona je onda vanredno i u istinu divno evala, čini se dapače, da velika franjevačka nauka nije nikako blistala većim sjajem, jer su joj njezini slavni predstavnici opet bili povratili nje ') Tko dobro pozna o. Gonzalesa, ne će ga iznenadili la njegova šutnja. U njega je sv. Toma najviši kriterij za prosudjivanje filozofskih sistema, a svi su drugi na krivom putu. Tu više ne sudi razum nego slijepa strast. z) Da se je Ilija BIare držao ozbiljnih i neprislranih pisac4, mogao je u svom djelu divno pisati o Skotovoj nauci. a) Žao nam je, što se o. Euzebij Slateczny, profesor u kolegiju sv. Antuna u Rimu, u svojoj povjesti filozofije nije više držao franjevačkih pisaca zadnjih vremena. RUNA 1912. 001). XXVI. zine najljepše dane. .Jedan je odlični pisac mogao god. 1651. napisati ove znamenite riječi: *8 c o t i s c H o 1a n u m e r o s i o r e s I a I i i s s i in u 1 s u m p t i s « . 1) (Sko­ tova je škola mnogobrojnija od svih drugih skupa uze­ tih). Mislit će se bez sumnje, da su tako pohvalne rije­ či mogle pasti samo iz usta jednoga oduševljenoga što­ vatelja oštroumnoga naučitelja, jednoga revnoga učenika, koji hoće po svaki način tla dade palmu svomu učite­ lju u naučavanju Skolastike. Kolika pogrješka! Odlični pisac, koji tako odlučno tvrdi, nije drugi, nego glasoviti Cistercita Ivan Caramuel, kašnje biskup, jedan od najučenijih ljudi svoga vremena. Glasoviti Ivan Poncius, tako kompetentaH u toj stvari, isto tvrdi u predgovoru svoga djela o školasličkoj teologiji.*) Fridrik Btuinei u svom djelu De d is t i n e l i o n e f o r m a l i piše opet: »S c h o l a 8 coli, s i v e p r o f e s s o r u m n u m e r u m s i v e (| u a I i t a t e m s p e c t es, n u l i i s e c u n d a « : 1) Ako nas čitatelji budu do konca pratili, mislimo, da ee biti istoga mnijenja kao i ta tri glasovita bogoslova XVIII. vijeka. I. U ro k tomu velikomu pokretu. Svak priznaje, da su dva velika reda sv. Domini­ ka i sv. Franje imala tu providnosnu zadaću, da dove­ du u sklad razum i vjeru, te tako stvore veliku Skolas­ tiku. 8vaki je od ta dva reda imao svoj dio slave u divnom rascvatu katoličke ideje. Aleksander Haleški, Bonaventura, Roger Bacon, Duns Škot, Petar Oriol, Vilebn Okamski s jedne strane; Albert Veliki, Toma Akvinski, Durand de Saint Poureain s druge strane u mnogom su pogledu doprinijeli mučnom sazidanju te velebne zgrade. Kao što su u tom tegolnom poduzeću djela sv. Tome predstavljala glavni trud braće Propov­ jednika. tako su isto djela Duns Škotova bila glavnim zastupnikom rada Manje braće. Ta su dva diva Skolas­ tike kao oporučno ostavila svaki svojoj redovničkoj obi­ telji dragocjenu znanstvenu baštinu. Tako je isto svaki od ta dva reda okupio svoje sile oko obiteljskoga blaga da ga sačuva, brani i dadne mu pravu i zasluženu nje­ govu vrijednost. To je bilo posve naravno i sasvim za­ konito, pa je već onda nastalo inegju Franjevcima i 1) Theolog. Fundament., lih. II., disp. 10. Caramuel. 2) Cursus theologiae, in p r o lo g o m e n a . J) Tractatus ll.d e dislinelione formali, controv. 1., quaest. 1 �118 Вг. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. Dominikancima neko natjecanje, koje je služilo za po­ suda, što su ga pravi učenjaci imali o Duns Škotu i ticalo u istraživanju i prikazivanju istine. \ išeput je, njegovoj nauci. Jedan odlični sin sv. Dominika, sv. Am­ istina, to natjecanje davalo povoda dosta živahnim pre­ broz Catharin, u jednom djelu, što ga je sastavio za pirkama, u kojim su se katkada prekoračivale granice tridentski sabor, mogao je napisali ove znamenite riječi : umjerenosti,**)1*) ali su dva prvaka Skolastike sačuvala »Samo ljudi poremećene pameti mogu nepriznavati, ko­ sav svoj ugled. Premda Crkva nije službeno Duns Ško­ lika je punim pravom slava Duns Skotova u Crkvi ta proglasila svecem, predaja ga je ipak rado kitila vi­ Božjoj V ) jencem svetosti, koju je svak visoko cijenio, a osoba Megjutim se je početkom sedamnaestog stoljeća se je pronicavoga naučitelja prikazivala veličanstvena i zbio jedan slučaj, koji je mnoge zadivio. Ta je činjenica časna kao i ona angjeoskoga naučitelja.-) Njegova je postala izhodnom točkom novoj fazi za škotističku školu nauka ostala čista i bez ljage, te su ju svi trijezni lju­ i bila je povodom njezinom novom razvitku. Jedan Po­ di smatrali jednim od najobilnijih i najplodnijih vrela, ljak imenom Abraham Bzovius, iz reda sv. Dominika, odakle su katolički naučitelji neprestano crpili zdravu poduze da nastavi C r k v e n e l j e t o p i s e učenoga nauku/5) B aroniusa; ali mjesto da slijedi savjesnu metodu glaso­ Drugi vijek iza smrti Duns Skotove još nije bio vitog kardinala, kao da je bio naumio jedino hvaliti istekao i već se je mašta slobodno izrazila o osobi svoj red. Pošto je vjerski upliv srednjega vijeka bio časnoga naučitelja.4) Njegovi protivnici stadoše proti osobito podijeljen megju dvije velike obitelji sv. Franje njemu širili bajke, da ismjehavanjem i klevetom pobiju Dominika, da bolje istakne slavu svoga reda onoga, koga dokazima zdrava razuma nijes - : 'gii po 3zovius osobito je to imao pred očima, da svim sred­ bijediti. Bezsavjesni pisci5) nijesu se bojali pobirati te stvima umanji zasluge Franjevaca. Preduzeo si dakle, bajke, (kad ih ne bi sami iznašli) plcd zavisti, te ih da ostavi u sjeni sve činjenice, koje su za njih slavne, uvršćivati u svoje spise. Alalo po malo kasniji pisci, ne dočim s druge strane pomno i marljivo istraži sve, što poznavajući im sumnjiva izvora, po štampavahu te lažne su bezsavjesni pisci mogli zamisliti proti njima ; sabra podvale, i lako učiniše, da im se e donekle vjerovalo. sve što ih je moglo omalovažiti i osramotiti ; nepravOzbiljni megjutim ljudi nijesu do loga ništa držali, pa dama, koje su im bile nanešene, dodade još svoje sva ta zlobna iznašašća niiesu mogla odo' dobroga vlastite klevete.-') ‘) Velike rasprave megju učenicima Škol m i sv. Tome ticale su se osobito pitanja o Bezgrješrom začeću; škotisti su u svakoj borbi pobjegjivali. *) U životu Škotovu, što ga je napis >\Vadding, znamenite su ove riječi: »Per omnem integerrimaf1 cursum nullum invenis, qui vel minimum naevum objiciat; invenis tamen plurimos, qui sanctorum virtutum micantera affirment«. (Anrial. Min., tom. VI-, ann. 1308). *) Što se liče nauke, treba istaknuti, da je Duns Skot imao prvenstvo nad sv. Tomom. Nauku angjeoskoga naučitelja censurirala su dva velika sveučilišta u Parizu i Oksfordu, dočim ona uzvišenoga naučitelja nije bila nigđ,e osugjena. *) Poznato je, kako su veliki branioci tomizma Herve de Nedellec, Petar Pelude i Ivan Capreslus učinili sve moguće, da oslabe ugled Duns Škotov; ali megjutim nijesu mogli naći ništa, što bi moglo diskreditirati njegovu osobu. (Ann. Min., tom. VI., au. 1308). ®) Jakov-Filip de Bergame p r v i veli, da je Duns Škot umro od kapi. Djelo pako toga pisca izašlo je god. 1486. Hartman Schedel tvrdi isto; ali svećenik Trithćme, koji je pisao god. 1494. veli, da je taj pisac doslovno navodio riječi Jakova-Filipa Вегgama, te sve njihove izvode smatra bajkom. Kašnje Pavao Jove piša, da je Duns Škot zakopan živ, pa zazivaj badava svoju braću u pomoć, da si je o grobni kamen razbio glavu Ali on ne navagja nikakova svjedočanstva. Aubert le Муге govoreć o tom piscu, kaže, da je on više radio za novac, nego za istinu, »laudat, vituperat non ad normam veritatis, sed pro ratione praemii«. (Wađd. Ann. Min., tom. VI., an. 1308. i Nitela Franjiscanae Relig. pag. 71). Bzovius je znao da je Duns Škot megju velikim franjevačkim naučite ima blistao neprispodobivim sjajem, znao je, da je Škot divno ovjenčao djelo Aleksandra Haleškoga, sv. Bonaventure i Roger-Baconovo, kao što je sv. Toma okrunio djelo Alberta Velikoga ; znao je on, da je oštroumni naučitelj ostavio iza sebe moćnu školu, koja se je kraj više od tri vijeka sa školom sv. Tome naijecala za prvenstvo. Bzovius dakle, vjeran svo­ joj metodi, obori se osobito na Duns Škota. Trebalo ga je na svaki način omalovažiti. Ali dajmo ovdje riječ ocu Prosperu : »Bzovius je bio zamislio, ne znam iz koje svrhe, da u fod. 1294. svojih C r k v e n i h a n a l a skupi sve, što je nezdrava i nepravedna kritika mogla iznaći proti uspomeni Duns Škota. On je obnovio sve klevete, što su ih neznanje i zloba širili proti najodličnijem učitelju franjevačke škole.«3) «Bzovius najprije dokazuje, da je Škot učenik Aleksandra Haleškoga na ‘) In disputatione de Concept. B. V. M. ad Conc. Trid.. p. I. (ех Nitela francis. relig). 9 Gravior hine injuria patris Abraham Bzovii domiiiicani in franciscanam religionem, cujus famam unđique minuit, cujus infamiam, undique conquisitam, adauget. . . . (Ann. Min., epist. ad lectorem). Wadding veli, da su starješine dominikanskoga reda odsudili Bzoviusovu osvadu, te izjavili, da je to bila osobna mržnja na Franjevce. 8) La Scolasticjue et les trad, franciscaines ehap. V, �Divni razvoj Duns Škotove škole u XVII. stoljeću. pariškom sveučilištu. Kako je Aleksander umro god 1245. nužno slijedi, da se je Škot morao roditi oko godine 1220. To je malo rano. osobito kad se zna, da je god. 1304. Škot još bio megju onima, koji su se imali uz­ dignuti na čast učitelja na pariškom sveučilištu. Bzovius tvrdi, da je Škot, htio ne htio, umro god. 1294. 41 o c a n n o v o l e n s n o l e n s , е х l u i m a n i s a b i i t .1 o a n n e s , D u n s i u s , n a t i o n e S c o 1.us, e х M in o r u m f a m i i i a « . Ma kako znamenita bila ta njegova tvrdnja, mora ipak pasti pred sigurnim povjesničkim dokazima. Povjest pako svjedoči, da je godine 1304. Škot još živio i da još nije bio naučitelj na pariškom sveučilištu. Dakle bi prema tome oštroumni naučitelj tek u osam­ desetim svojim godinama bio težio za sveučilišnom čašću. Možda će svale kao i mi biti uvjeren, da ta či­ njenica nije vjerodostojna i da ništa ne dokazuje u prilog Bzoviusovim tvrdnjama. »Ma kako bilo stim datumom, Škot je opet po Bzoviusu — rogjen u najudaljenijim krajevima Škotske usred maglovitoga zraka, u nepristupačnom predjelu. Duh je dječakov sačuvao kroz sav njegov život utisak toga kobnoga rodnoga mjesta. Premda je Škot bio obda­ ren divnom oštroumnošću, ipak ;e svoje riječi i spise ometao tako gustom tamom, da su ga pravom prozvali mračnjakom (nejasnim piscem). Te su tmine Lako de­ bele i guste da ih sva njegova škola nije mogla potpuno rastjerati te učiniti, da dopre svjetlo do njegovih misli. Stoga je Bzovius odobrio misao svoga subrata Siksta Sijenskoga, da se na čelo Škotova tumača poslanice na Rimljane slave slijedeći stihovi, što ih navodi sv. Jero­ nim, samo što ili je Bzovius želio staviti na čelo svim Škotovim djelima : Hic lahor, illa domus, et inextricabilis error, Ut quondam Creta fertur Labyrinthus in alta, Parietibus textum coecis iter, ancipitennjue Mille viis habuisse dolum, quo signa sequentum Falleret indeprehensus, et irremeabilis error. (E.\ Nitela Franc.) »Rado bi Bzovius i drugi Škotovi protivnici njemu oprostili, što je nejasan u svojim spisama, da on nije imao te neoprostive pogrješke, što je bio vogja škole. Radi te same činjenice Škot je po sudu oca Bzoviusa postao krivcem triju strašnih zločina. On je najprije osnovao jednu Sljedbu ili školu, koja otvoreno napada na spise sv. Tome. Zatim se je služio tako smjelom i lukavom dijalektikom, koja mu je dopuštala, da bez počitanja i kao igrajuć se raspravlja članke vjere. Na­ pokon je izložio svoje učenike, da padnu u mnoge za­ blude, a s druge sirane tako ih je naoružao za prepi­ ranje, da ili je teško ušutkati. »Slična su nedjela zasluživala primjerenu kaznu. Bzovius misli, da ju je pronašao. Škotu je pala kap, 119 da se nije mogao ni maknuli s mjesta. Braća su nje­ gova mislila, da je mrtav, pa ga brzo ukopaše. Bzovius nam ne kaže, da li je to bilo za to, da ga se što prije riješe, ali je očito, da su Franjevci svojom prenaglošću izvršili odredbu Božju. Kad je on već bio u grobu, o kom veli Bzovius da je bio prostran i ozidan, siromašni naučilelj dogje k svijesti iz svoje obumrlosli, uzalud zaziva u pomoć, jauka tako bolno, da ni najtvrgje srce ne bi moglo slušati, a da se ne gane na sažaljenje. Us­ prkos tomu zazivanju, usprkos toj plačućoj vici, o kojoj govori Bzovius, kao da ju je on. sam čuo, braća Škotova zaboraviše na njegove borbe, njegove pobjede, njegovu uzvišenu nauku, zatvoriše svoje srce svakom sažalnom osjećanju, pače svakom osjećaju uljudnosti, pustiše da si nesretni zarobljenik razbije lubanju o kamen, što je pokrivao njegov grob. Tako po Bzovuisu umrije Škot.*123) Djelo su Bzoviusovo s veseljem primili svi nepri­ jatelji katoličke Crkve. Raskolnicima su dobro došla sva osvadna našašća, što su bila na om ilana u C r k v e ­ n i m 1j e t o p i4 i m a, da ozloglase svoga najstrašnijega protivnika, jednoga od najčvršćih branioca prave vjere.-) Ne samo da je otac Bzovius svojim spisima dao prilike raskolnicima nego i svim neprijateljima skolas­ tike, da po miloj volji izvrgavaju smijehu poglavicu jake škole. Oni su te krive njegove nazore vješto izrabili na veliku štetu zdrave nauke. Mnogi pisci zadojeni гаcionalističkom ili polukršćanskom filozofijom, ponoviše kašnje з najvećim uživanjem u raznim formama i u najvećim potankostima osvade i klevete Bzoviusove.:1) Odatle je kod nekih katolika, koji su inače imali ple­ menitu dušu, ali su bili zlo upućeni, neko nepouzdanje, katkad pače neki prezir prema časnomu Duns Škotu, njegovoj nauci i školi.4) ‘) La Scolastique et les trađ. franciscaiues, p. 256.—258. — Conf. Gravina, in praescriptionibus cath. lib. I. 2) »Za nauku sv. Tome, veli o. Prosper, bila je La osobita čast što ju Luter nije odotravao, a istu su čast i Škotovoj nauci dali engleski reformati. Kad se je ta kraljevina odijelila od Crkve, kralj Eduard VI., našljeđnik Henrika VIII., dade spaliti knjige školastičkih naučitelja, a to bez sumnje s toga, da ih ne mora pobijati. Tom su prilikom bila osobito odlikovana djela Škotova i njegovih učenika. Uz stoput opetovanu viku: »Funus Scoti et seotistarum« u plamenu nestade njihovih djela«. (La Scolast., ch. V., §. 2.). 3) Toga se je pokvarenoga vrela najčešće držala racionalistička škola Viktora Cousina. Stoga se i na povjesnička djela te škole o Skolastici ne može u opće pouzdano oslanjati, premda su se katkada njihovi pisci dosta trudili. (Cf. E s q u is s e d' une h is t o r ie g e n ć r a le et c o m p a r ć e des p h i l o s o p b i e s mćd i ć v a l e s par Framjois Picavet, ch. X.). 4) Otkako se je kod katolika počela obnavljati Skolastika) mnogi su neupućeni pisci posvetili Duns Skotu i njegovoj školi dosta stranica, koje nisu na čast njihovoj kritici. �120 Br. 8. i 9. — »SER AFINSKI PERIVOJ« 1912. Izvodi oca Bzoviusa, koji nijesu nikako dostojni valja­ na povjesničara, prouzrokovaše u reda sv. Franje veliko i opravdano negodovanje, i za to se sa svih strana po­ javiše ogorčeni prosvjedi. Savjesni povjesničari, gorljivi branioci prihvatiše pero, da osvete čast reda i obrane nepravedno napadnutoga vogju frajevačke škole. Stade se listati povjest serafskoga reda, usljed čega mnoge njegove slave, koje su bile malo po malo pale u zabo­ rav, izagjoše na svjetlo. Pisci izvadiše životopise ili apologije oštroumnoga vjeroučitelja,1) te se svagdje po­ češe nepoznatim do onda marom proučavati njegova djela. Mnogi se pisci izvan reda pridružiše Franjevcima, da osvete uspomenu časnoga Duns Škota izmegju ostalih o. Possevin, D. I., o. Jakov Gualter, D. I. o. Jakov Gualter. D. 1. Niemac Ivan Stommel, biskup u Senogagliji, Belgijanac Nikola Vermuleus, Aubert Муге i t. d / Ali je bilo pridržano o. Luki Wadingu, da povra franjevačkomu redu svu njegovu slavu i sjaj ; njemu je bilo dosugjeno, da divno osveti oštroumnoga na u'.elja i njegovu slavnu šk o lu ; njemu je bilo dosugjeno, da pripravi novi škotistički procvat. Istina, on nije sam početnik toga pokreta, jer su i drug i, bilo prije, bilo kasnije, igrali u tom važnu ulogu. Oko njegova imena stadoše se okupljati svi novi plodovi te škole. On j isinu bio duša pokretu, te je doprinio više nego ijedan drugi, da se taj pokret neodoljivom silom proširi. II. 0 . IVading snuje, da vrati škotlstičkoj školi sav njezin Taj se veliki muž rodi u Irskoj 10 listopada 1588. Drugi dan na kršćenju dadoše mu ime sv. Luke Evange­ liste, čija se je svetkovina taj dan slavila On je bio jeda­ naesti od četrnaestero djece, ali radi svoje dobre ćudi i angjeoske pobožnosti bijaše roditeljima najdraži. U buri protestantizma njegovi su pregji bili sačuvali čistu i potpunu vjeru svojih otaca, za to su roditelji i mladoga Luku kršćanski i katolički uzgojili. On za rana očitova svoje umne sposobnosti, a već je u trinaestoj godini lijepo pisao latinski u prozi i pjesmi. U Četrnaestoj l) God. 1620. glasoviti o. Hugo Cavellus, kaŠnje nadbiskup u Armaghu i primas Irske, izđade u Anversu život Duns Škotov. Još objelodani drugo djelo pod naslovom: A p o l o g i a рго e s d e m v i n đ i c a n d o ab i n j u r i i s a l l a t i s p e r A b r a b a m u m Bz o v i u m. Kad je belgijanski Dominikanac Ilija Jansenius uzeo u obranu Bzoviusa, o. Cavellus odgovori mu u jednom trećem djelu: A p o l o g i a a p o l o g i a e s u p r a d i c t a e p r o S c o t o s c r i p t a e , što bijaše štampano u Par.zu god. 1623. i u Kolonji 1625. pod imenom o. Hugona Magnesiusa, učenika Caveliusova. — Jedan drugi Irac, o. Antun Hyquoeus, koji je bio profesor bogo­ slovije u Kolonji, Louvainu i Rimu’ napisa vrlo poučno djelo: N i t e l a i r a n c i s c a n a e r e l i g i o n i s et a b s t e r s i s sord i u m q u i b u s e a m c o n s p u e r e f r u s t r a t e n t a v i t Abr a h a m u s B z o v i u s . (Cf. Biblioth. franc.) a) Nitela francisc., pag. 19, godini izgubi oca i mater, te se odsele skrbio za njega najmlagji mu brat. U svojoj domovini izuči logiku i fiziku, a onda ga brat odvede u Portugalsku i smjesi i u Lisabonu u Irski kolegij, kojim su upravljali oo isu­ sovci, da tu nastavi svoje nauke. U tom kolegiju ostade šest mjeseci. Roditelji mladoga Waddinga bili su do skrajnosti odani redu sv. Franje, pa su živo željeli, da im sin prigrli pravila asiškoga Serafa, s toga su mu već za rana usisavali ljubav prema serafskomu redu. Kad je navršio šestnaestu godinu, sjećajuć se želje svojih ro­ ditelja te vučen milošću k tomu izvrsnom utočišću evangjeoske savršenosti, zaželi da stupi u red sv. Fra­ nje. Jedan njegov prijatelj u kolegiju, imenom Rikard, pogje njegovim tragom. Ta dva prijatelja otidu k redodržavmku portugalske redodržave, o. Petru od sv. Fra­ nje, koji je radi svoje učenosti i ugleda bio uvažen i čašćen muž u cijelom kraljevstvu. Ovaj im za novicijat odredi samostan Bezgrješnoga začeća bi. dj. Marije u Matozinhosu, tri kilometra od Porta. U tom su samo­ stanu bili Rekolekti, koje je narod tako cijenio i lju­ bio, da im nije bilo potrebito prositi. Luka i Rikard sprovedoše godinu kušnje u toj gorljivoj redovničkoj obitelji, te su bili na izgled tim ^svetim redovnicima, zato jednoglasno bijahu pripušćeni na zavjete. To je bilo godine 1605., kad je brat Luka imao sedamnaest godina. Po svršenom novicijatu Wadding se dade na pro­ učavanje filosofije i teologije pronicavoga Naučitelja, a zatim bi poslan u Koimbru, da tu nastavi svoje nauke pod ravnateljstvom oca Didaka Limedenoškoga. Tu je ujedno kroz tri godine slušao javna predavanja na sve­ učilištu. Tada je prvu bogoslovnu stolicu zapremao naj­ glasovitiji bogoslov iz Družbe Isusove, o. Franjo Suarez. Wadding je u isto vrijeme slušao učevna predavanja o. Egidija od Presentacije, glasovitoga bogoslova iz reda Eremita (Pustinjaka) sv. Augustina. Po sudu Luke W addinga ta su se dva profesora brojila megju prve uče­ njake cijele Evrope, »inter primos Europae doctores connumerandis«. Pod uplivom takovih učitelja Wadding je brzo napredovao u školastičkoj teologiji. Učevni i pobožni Lav od sv. Tome, iz reda sv. Benedikta, koji se je upoznao s našim Lukom za njegova boravka u Koimbri, veli nam, daj e on bio dika sve svoje subraće i da ili je sve natkrilio svojom pronicavošću.1) ’) »Memini etiam ego B. P. Lucae in alma nostra Academia Conimbriceusi aliquando commorantis, quem si brachiis nequeo, corde tamen amplector. Memini iilius tam singularis modesliae et religionis, quae si non loco ac dignitate, e.vemplo saltem, cunctis jam aliis seraphicae famiiiae commilitonibus praeerat. Memor semper ero, caeteris inteiim praetermissis, ingenii tui acuminis, scoticaeque in arguendo subtilitatis, qua jam peracutos quoque longo superabas intervallo«. (Annal., t. 1., p. VIII.). �iž i t)ivni razvoj Duns Škotovc Škole u XVII. stoljeću. Svršiv Wadding svoje nauke, bi regjen za sveće­ nika godine 1613. i poslan u samostan u l.eyriji, d aše tu posveti propovjedalaekoj službi. Iz Leyrije bi pozvan u Lisabon prigodom redodržavnoga kapitula, gdje mu bi povjereno, da pred cijelim kapitulom brani tezu o sedam raznih znanosti, a on ju je divno razvio i branio. Otac Antun iz Treje, generalni vikar reda i pred­ sjednik kapitula, bi tako ganut njegovom učenošću, da ga je po svaki način htio sa sobom povesti u veliki samostan sv. Franje u Salamanci, da se taj veliki ko­ legij reda okoristi njegovom znanošću. Za svoga tamo­ šnjega boravka održa s najvećim odobravanjem mnoga javna predavanja, a slobodno vrijeme posveti prouča­ vanju hebrejskoga jezika. Do malo bi poslan u Leon kao lektor bogoslovije, gdje podučava godinu dana. Za­ tim ponovno bi pozvan u Salamanku kao nadstojnik kolegija i učitelj bogoslovije. Te je dvije službe uzorno vršio do godine 1618. Te se godine^generalni kapitul održa u Salamanci, pa i tu o. \Vadding drža javna predavanja iz bogoslo­ vije o marijalogiji i presv. Trojstvu kojom se prilikom odlikova poznavanjem grčkoga i hebrejskoga jezika te franjevačke povjesti. On tu natkrili sve druge učitelje. Tim steče štovanje i ljubav o. Benigna iz Genove, koji na toj istoj skupštini bi izabran za generala, te je od­ sele imao u njemu vjerna i odana pokrovitelja. Mefjutim Filip III. imenova o. Antuna iz Treje, generalnoga vikara reda, koji je Waddinga iz Lisabona bio doveo u Salamanku, biskupom kartagenskiin i kra­ ljevim poslanikom kod Pavla V., da pokrene pitanje o Bezgrješnom začeću. Novi biskup odabra o. Waddinga svojim bogoslovom u tako teškoj stvari. Najprije ga dovede u Madrid, da ga predstavi dvoru, a onda po nalogu kraljevu obojica odu u Rim, kamo stigoše u prosincu 1618. 0. Wadding dade se odmah na posao. Nije naša svrha, da ovdje ističemo sve, što je on učinio u prilog Bezgrješne, nego je dosta samo to reći, da je on o toj stvari sastavio tri djela1) i da je pripravljao još i če­ tvrto, ali ga nenadano pohodi smrt baš onda, kad je sastavljao djela kraljeva poslanišlva kod pape2) za ob­ ranu Bezgrješnoga začeća. Wadding u Rimu brzo steče osobite simpatije kod papinskoga dvora, te bi 'odmah pozvan, da igra važne*) ‘) Opusculum, in quo ostenditur Immaculatae Conceptioni Beatisimae Virginis non adversari ejus mortem corporalem Romae, 1655. — De baptismo Virginis pro eodem mvsterio, ibidem — — De redemptione Deiparae semper Virginis opusculum aliuđ in graliam suae lmmaculatae Conceptionis. Ibidem, 1656. *) Lovanii 1624. in fol. uloge u crkvenim poslovima.1) Crkveni poglavari upo­ znaše njegove velike sposobnosti, te tako postade vrlo cijenjeni:«.! pomoćnikom starješina svoga reda. Došav Wadđing u Rim po osobitoj odredbi Božje providnosti, tu ostane sve do konca svoga života i na­ pisa ono glasovite djelo A n n a l e s (ljetopise), koje je toliko doprinielo časti i slavi franjevačke obitelji. Na­ vedimo ukratko, kako je on došao do te velike namisli. Dok je mladi Wadding bio još novic, mnogi su ga njegovi prijatelji nastojali odvratiti od njegova zvanja, a da ga na to sklonu, izmegju drugih razloga navagjali mu i taj, da su redovnici sv Franje bili neznalice, bez naobrazbe i književnosti. Treba priznati, da je to bilo osobitim pripušćenjem providnosti Božje, jer se Wadding već od toga vremena stade spremati na skupljanje po­ dataka za ljetopise svoga reda, te odlučno odgovori svojini prijateljima, da će sve svoje sile posvetiti slavi svoga reda. •Najprije nakani dokazati, da sv. Franjo nije bio neznalica- . U tu svrhu za svoga boravka u Koimbri poće pomno skupljati djela sv. utemeljitelja. Svoja istra­ živanja nastavi u Salamanci i Rimu, te već god. 162A. izdade spise serafskoga oca, poprativši ih najvećom pomnjommnogim opaskama i tumačem/1) Slijedeće godine obje­ lodani prvi put glasovite moralne konkordancije sv. Ante Padovanskoga.4) U isto vrijeme dade štampali znameniti tumač evangjelja po sv. Marku i Duki, što ga je napi­ sao časni Otac Angjeo del Pas.5) Silni napori oko izdavanja tih mnogobrojnih djela nijesu ni najmanje iscrpili sila o. Waddinga. Ohrabren nagovorom svojih glavara zauze se, da napiše ljetopise reda. Poznato je, kako je on divno izveo to djelo, na kom je radio punih trideset godina. Nije naša svrha da ističemo njegove zasluge kao ljetopisca, nego ćemo samo to reći, da su po sudu svih njegovi Anali remek’) Dilectum filium religiosum Lucam Waddingum, egregiis dotibus nobis apprime carum, negotia vestra disserentem, quoties opus fuerit, peculiari propensione audiemus, etc.« Urbanus VIII. Slično o njem piše i Inocent X. na biskupski sabor u Irskoj, iz čega se jasno vidi, da je Wadding uživao velik ugled u Rimu, -) Kardinal Gabnjel iz Treje u jednom pismu na Waddinga spominje ovaj slučaj: Jedan propovjednik u Španjolskoj nekom prilikom u propovjedi govoraše, da je sv Franjo bio neznalica.. U taj čas glasoviti inače govornik poče tepati, dok najposlie ne zaniemi te sav zastigjen sagje s propovjedaonice. Tomu dogagjaju bijahu svjedokom biskup i kapitul te mnogobrojn’ narod, koji je bio pozvan na svečanu propovijed. ®) Commenlaria ascetica ad opuscula S. P. N. Francisci AnUverpiae ann. 1623. 4) Concordantiae ann. 16'M. morales S. Antonii Patavini. Romae, *) Angeli del Pas religiosissimi ac doctissimi minorilae commenlaria in Marcum, vol. in fol. ibidem impresum. anno 1623. �122 Br. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. djelo svoje vrste, te zaslužuje, da se stavi uz C r k v e n e l j e t o p i s e glasovitoga kardinala Baroniusa.1) To je njegovo djelo najljepša apologija našega reda. Megjutim je 0 . Wadding u svojoj pameti i svom srcu imao drugu nakanu. Mi smo vidjeli, da je on po dovršenom novicijatu proučavao Školovu filosofiju i teo­ logiju. Svojim živim i bistrim umom bio je duboko shvatio misao velikoga mmčitelja. On je vidio, koliko Škota cijeni njegov učitelj S uarez;2) vidio je učiteljske stolice u Koimbri, Salamanci, Alkali, gdje se je javno tumačila njegova nauka.:!) Proučavajuć povjest svoga reda, uvidio je, koliko su Duns Škotovu nauku cijenili sv. Bernardin Sijenski,4) sv. Ivan Kapistran, sv. Jakov Markijski,6) sv. kardinal Ksimenes6) i stotine drugih muževa, koji su se odlikovali svetošću i učenošću. Nje­ gova djela o Bezgrješnom začeću još su mnogo dopri­ nijela, da se u njemu poveća udivljenje i ljubav prama gorljivomu braniocu te slavne Marijine povlastice. On je nadalje znao, što je sve zavist uiia iznašla, da diskreditira osobu, spisft i cijelu školu časnoga naučitelja. W adding stiže u Rim baš u vrij me, kada je 0 . Bzovius bio izlio na Škota svoje osvade i pogrde, s čega osjeti u svom srcu veliku bol. Trpio je radi toga jer je bila povrijegjena Čast njegova r e d a ; trpio je, jer se je htjelo oduzeti Crkvi jednoga od najja h njezinih branioca, zato se i odluči, da će Škotovoj školi povra­ titi sav njezin sjaj i veličinu. ILI. AVadding; osniva glasoviti šk o listirki kolegij sv. Isidora u Rimu. Za vrijeme velikoga vjerskoga prevrata u Engleskoj pobjedonosni protestanti napadoše katolike svim mogu­ ćim sredstvima, s toga mladi ljudi, koji su htjeli ostati — Ejusdem Angeli commenlaria in Lucae Evangelium ibidem, annis 1625. et 1627., tom. 2, in fol. — \Vadding je izdao još djela. г) 0 . Jeronim od sv. Josipa, karmelitanac, povjestničar svoga reda, veli: »Existimo enim Annales Minorum a Waddingo digestos non inferioros Ecclesiasticis a Baronio compositis« 2) U mnogim pitanjima filosofskim i teološkim Suares, a s njim i većina pisaca Družbe Isusove slijede nauku Duns Skotovu proti sv. Tomi. 3) _Ad tres nobilissimas in Hispania accessi universitates Conimbricensem, Salmaticensem, Complutensem; in unaqtiaque harum vidi instituta subsellia et destinatos magistros рго Scoti disciplina tradenda . . . eo etiam habetur pretio, ut multis in locis non cedat ejus cathedra illi, quae S Thomae relinet nomen. (Annal. M n., t. VI., anu 1308 ) 4) Sv Bernardin Sijenski vrlo često navagja Uzvišenoga naučitelja в J’) Po svjedočanstvu O Possevina, D. J. sv. Jakov Markijski napisao je djelo: D o c t r i n a S c o t i in t a b u l a s r e d a c t a (Biblioth. francisc , tom. II) °) Glasoviti je kardinal htio, da Duns Škot zauzme prvu stolicu na sveučilištu u Alkali [Annal. Min., t VI. — Biblioth francisc, t. III.]. vjerni vjeri svojih otaca, bijahu prisiljeni ostavili domo­ vinu te na drugom mjestu tražiti odgoj, kojega kod svoje kuće nijesu mogli imati. Za vladanja okrutne Elizabete počeše se iseljivati odlični Englezi i Irci, te se nasta­ njivahu u evropskim gradovima, gdje su postojala uči­ lišta, da se u njima naobraze, a onda povrate u svoju domovinu, da svojim ugledom, savjetom i svom svojom plemenitom požrlvovnošću zaštićuju svoju nesretnu braću.1) Uz pripomoć papa i crkvenih dostojanstvenika osnovaše sjemeništa u Donai, Rimu, Lisabonu, itd. I ka­ tolički kralji od svoje strane primiše s velikom pripravnošću u svoje države junačke sinove Irske, te im pomogoše da sagrade nova sjemeništa u Salamanci, Alkali, Sevilli, Valladolidu, itd...2) Ta su sjemeništa bila pravi rasadnici svećeničkih zvanja i tako je katolička hierarhija bila osigurana za svoj podmladak/’) je isto bilo i sa redovničkim franjevačkim podmlatkom. Kroz tri stoljeća red je sv. Franje osobito cvao na britanskim otocima. Od njihova dolaska u En­ glesku kralji su ih u velike štovali i cijenili; gradili su im samostane i odabirali ih za svoje savjetnike.4) Robert Grossetete5) im odmah u početku povjeri sva bo­ goslovna predavanja, a Roger Bacon, Duns Škot, Vilelin Okamski i njihovi našljednici osiguraše im najvaž­ niji j iupliv u znanstvenom pokretu u Oksfordu.0) Kad se pojavio protestantski raskol, u franjevcima nagje najjači bedem prave vjere.7) Oni su bili prva žrtva progonstva, a redovnici, koji umukoše maču, bijahu pri­ siljeni, da u raznim državama Evrope potraže sebi zaklonište. Megjutim usprkos svim poteškoćama Englezi su, osobito Irci, i nadalje slupali u vojsku Asiškoga sil) Za vrijeme kraljice Elizabete bilo je pod kaznom smrti zabranjeno rediti nove svećenike, a i svaki strani svećenik, koji bi došao u Englesku, bio je smrću kažnjen. Htjelo se je dakle uništiti katoličku hierarhiju l l i st . de Г Eg l i s e , par Rohrbacher, t 25., p. 500. -) Mnoga sjemeništa još posloje, kan na primjer onaj u Sa­ lamanci, Valladoldi itd. :i) Svako dijete, koje bi se poslalo preko mora na odgoj, bilo јз lišeno svake baštine, nasljedstva ili darovanja. Rohrbacher l. 25, p 324 U tim su se dakle sjemeništima odgajali pravi vjerovjesnici i budući mučenici. 4j H i s t o i r e d e s e t u d e s d a n s Г O r d r e S a n t I' г a n c o i s, par lc P. Hilariu de Luernc. ed 5) Poznato je, da je taj veliki muž bio veliki organizator filosofsko-teoloških nauka u Oksfordu b) U ono su doba, kao što je koro istakao glasoviti Gladstone, najodliČniji ljudi pripadali redu sv. Franje. ') O. Peyto, propovijedajući jednom prilikom pred Uenrikom Vi l i , nije se bojao javno reći, da njegova ženidba s Annom de Boulen nije zakonita, a njegov brat po redu, o. Elstow to isto spomenu slijedeće nedjelje u crkvi, Hi s t . d e I’ E g l i s e , par Rohrbacher, t 23, p. 389. �Divni razvoj Duns Škotove Škole u XVII. stoljeću. romaka. Oni su uzgajani u raznim redodržavama fra­ njevačkoga reda te se pripravljali, da se onda vrate u svoju nesretnu domovinu, gdje će uz pogibelj vlastito­ ga života podržavati svoju braću u vjeri i kušati, da odmetnike privedu u krilo rimske Crkve.1) Kad se je umnožao broj tih redovnika, dogje irn lijepa misao, da osnivaju sjemeništa blizu sveučilišta, te da se u tim sjemeništima uzgajaju mladi redovnici irskoga porijekla. Tu osnovu izvede prvi glasoviti o. Florent Conrius On obuče haljinu sv. Franje u Salamanci te sjajno svrši svoje nauke. Zatim postade redodržavnikom irske redodržave, te osnova u kouvainu ko­ legij sv. Antuna Padovanskoga, odakle su morali izaći toliki glasoviti redovnici.2*) 0. Waddingu pruži se naskoro prilika, da osnuje drugi kolegij u samom Rimu. Bosonogi Franjevci u Španjolskoj bijahu dobili od Grgura XV. povlasticu, da imadu u Rimu posebnoga prokuratora, da zastupa njihovu stvar kod rimskoga dvora.4) Oni su bili sagradili neovisan gostinjac sv. Izidora, da unj smiešćaju svoje redovnike, a otac prokurator bio je po samom svom položaju star­ ješina toga kolegija. Ovaj bijaše po prilici dvije godine u njihovim rukama, a onda, da se uzdrži mir i sloga, tu im povlasticu oduže Urban VUL, nasljednik Grgura XV. na stolici sv. Petra, te gostinjac sv. Izidora bi pripušćen na slobodno raspolaganje s. Bernard, u Sijenskomu, ondašnjem vrhovnom starješini reda.4) Megjutim je gostinjac bio opterećen velikim du­ govima, pa da se ovi isplate, general je bio prisiljen da se obrati na požrtvovnost o. Wađdinga. Ovaj nakon zrelog razmišljanja ponudi generalu, da dug gostinjca prima na se, ali pod tom izričitom pogodbom, da se gostinjac pretvori u naukovni zavod, da za uvijeke pri­ pada pod upravu irskoga redodržavnika i da će služiti za uzgoj franjevačke mladeži, koja pripada irskoj narodnosti5) General vrlo rado pristade na pogodbu o. \Vaddinga. Ugovor bi potpisan 13. lipnja 1625., a malo kašnje potvrdi ga i papa Urban Vili. Dne 21. lipnja iste godine o. Wadding zaposjednu stalno novi kolegij ; on mu bijaše prvim ravnateljem, te velikom mudrošću i razboritošću upravlja njime kroz .trideseti dvije godine./’ ’) Mnogi umriješe kao mučenici. -) Klemcnt V ili. ođabra sv. FJorenta Conriusa, da prati vojsku, što ju je Filip 11 bio poslao u pomoć katolicima. Zatim bi imenovan nadbiskupom u Toarnu, ali pošto Englezi ne odobriše izbora, povuče se u Belgiju, a onda uŠpanjolsku. On se posveti proučavanju djela sv. Augustina, sastavi mnogo knjiga i umrije u Madridu god 1629 !l) Orbis seraphicus, t. VII , c. II. *) Ibidem. 5) Kolegij sv. Izidora bio je dakle u svom početku narodni kolegij, ali je ujedno bio kolievkom škotističkoga pre­ poroda. (1) Annal. min., t. I., vita Wad. 123 Kad je Wadding uredio tečaj predavanja, za pro­ fesore odabra četiri najodličnija redovnika irske naro­ dnosti. Prvu bogoslovnu stolicu povjeri o Antunu Hiquetu, koji se je izticao svojim uzornim ponašanjem, obsluživanjem redovničkih pravila i svojom svestranom nao-^, brazbom: izvrsno je poznavao školastičku filozofiju i teologiju, sveto pismo, nauku crkvenih otaca i odredbe sabora, kanonsko pravo i crkvenu povjest, a odlikovao se je osobito u vjerskim raspravama. God. 1679. o Benignus, vrhovni starješina reda1), bijaše ga pozvao iz Kolonje, gdje je naučavao bogosloviju, da bude na raspo­ laganje o. Waddingu, kojemu je mnogo pomagao u nje­ govim poslovima. On je bio pun mudrosti i savjeta, te je zavrijedio, da god. 1639. postane generalnim definitorom svoga reda/( Wadđing nije mogao poželjeti bo­ ljega suradnika, jer mu je bio od velike pomoći u svim njegovim poduzećima sve do svoje smrti, koja mu po­ kosi život god. 164-1 .;l) Prva filozofska stolica bi povjerena o. Patriciju Flemengu, koji kašnje bi poslan u Louvain u kolegij sv. Antuna Padovanskoga, da ondje podučaje filozofiju. Zatim bi imenovan starješinom istom osnovanoga sje­ meništa u Pragu. Tu neko vrijeme obučava u bogoslo­ viji, dok god. 1532. ne podleže mučeničkom smrću koju mu zadadoše češki raskolnici.4) Drugu je bogoslovnu stolicu zapremao o- Martin Valesius, redovnik kalabrijske redodržave. Ovaj je naj­ prije podučavao filozofiju u napuljskom samostanu zvanom Brdo Kalvarija, a onda dogje u Rim, da pre­ daje bogosloviju u zavodu sv. Isidora, kojemu postade i ravnateljem. Dok je sastavljao djelo: De s i n g u l a r i h a r m o n i a p r i n c i p i o r u m s u b t i l i s s i m i Doc t o r i s S c o t i , umrije preranom smrću god. 1034/') Drugu je filozofsku stolicu zasijedao glasoviti o. Ivan Poncij, koji se je kašnje toliko proslavio te postao najvećom slavom škotističke škole. Nauke je bio svršio u kolegiju sv. Antuna Padovanskoga u Louvainu. Bio je vrlo vješt humanitetnim naukama, a odlikovao se je svojom krjepošću i redovničkim duhom. Najprije je predavao filozofiju, a onda postao prvim profesorom teologije u kolegiju sv. Isidora. Postade isluženim lektorom te umrije u velikom pariškom samostanu oko god. 1660. Napisao je potpuni tečaj filozofije i teologije, ') Kako smo gore rekli, o. Ben gnus iz Genove bijaše iza bran za generala u Salamanci god. 1618. On je sv.ikom prilikom cjenio zasluge o. Waddinga i pomagao mu u svim njegovim poduzećima. ž) Orbis seraphicus, t IV., p. 40. čisto ;i) Annal. min., t. I., životopis Waddingov. — Biblioth. ord min., t. 1. 0 Ibidem. 5) Biblioth. francise., t. U. �124 Br. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. te ostavi još šest svezaka in folio tumača Duns Skotove teologije. Sva su ta razna djela ostala klasična i po sadržaju i po jeziku.12*) Kad je Wadding imenovao prve profesore, pozva mlade irske redovnike, koji su se nalazili megju raznim evropskim narodnost ma, te je naskoro imao trijestak mladih učenika pod svojom upravom. Odmah se saslaviše mudra pravila, kojih su se imali držati učenici toga kolegija, a papa Urban VIII. odobri ih pečatnicom izdatom dne 13 studenoga 1625.-) Osnivajuć VVadding kolegij sv. Isidora. namjeravao je, da odgoji dobre filozofe i dobre teologe, te se potrudi, da rasporedi naukovno vrijeme i da uspostavi metodu predavanja, kako bi se postigao taj cilj. Profesori su morali kazivati u pero svoja preda­ vanja.4) Svaki su dan dva sata bila posvećena pitanju zadaća, a treći je sat bio odregjen za discusiju. Na taj se je način Iako dalo naučiti sve. što dolično pi­ tanje ima za i proti. Svakog su tjedna bivale po dvije svečanije disertacije, od koiih se je jedna ticala filo­ zofije, druga teologije, a obdržavale su se redovito petkom i subotom, ali nijesu smjeh trajati manje od dva sata. Wađđing im je osobno r redsjedao, te usprkos svDjim mnogobrojnim poslovima, smatrao si je za dužnost, da nikad ne izostane. Svi su oci k egija bili obvezani da prisustvuju tim raspravama Wadding nije đopušćao, da se tko ma \z Koga lilo razloga od toga dispenzuje. Teolozi su bili dužni prisustvovati raspravam a, što su ih držali filozofi. Tako su imali priliku, da ponove filozofske predmete i da ne skin s vida što su jedan put bili stekli. Isto su tako učenici filozofije prisustvovali teološkim raspravam a/ da se za rana pri viknu na teološki jezik i izraze te se unaprijed tipute u pitanja, o kojim se tu raspravlja, i da se nagju pripravnijim kad ih budu sami temeljitije proučavali. Osim svagdanjih i sedmičnih rasprava Wadding je još bio propisao i mjesečne rasprave, da uvježba mlade re­ dovnike, kako će javno raspravljati pitanja. Teme, koje bi se tu razvijale, bivale su opširnije; morale su biti napisane, te su im i izvanjske osobe mogle prisu­ stvovati. (Nastavit će se). LSU ’) Ibidem. 2) Annai. ord. min , t I., vita Wadd. *) Veliki bogoslovi u Salamanci običavali su takogjer kazi­ vati u pero svoja predavanja, a to jc prvi počeo o. Franjo Vittoria. Stj. Iliji«}: ................ .........= Hrvatskom starinarskom društvu u Kninu. (Prigodom XXV. godišnjice opstanka I. rujna 15)12.) Pod debelim slojem praha Г okrilju tvrde sjene, Kano I jelo, a bez daha, Ležale su mrke sl'jcne Sa vidika svjetu skrile, Teškim sankom obavite. Preko st .jena i lukova Prohujiše vjeci davni, Preko druma i grobova Proljeteše dana tamni, ne vigje bjela dana Slava naša zakopana. Samrtna je teška tmina Priliskala sveto groblje, Sred visova i nizina Jadalo je pusto roblje, U okovim tvrda mraka Stenjala je duša svaka. (VI kad rujna sa visine Zaleprša zlatnu zora I kad tračak svjetla sine Sred hrvatskih pustih dvora mrtve se prenu st jene Novim svjetlom osvjetljene. Vrcnu iskra, plane nada Iz hrvatskih žednih grudi, Stade prošlost sjajna tada. Pa se iz sna tvrdog budi I iskrsne s tromog san a Povjcst naša zakopana Tad junaka četa smjela Zagrijana svetim marom, Velikog se maši djela Herojiskim da nam žarom S krila zemlje pov'jest vadi I budućnost bolju gradi. Četvrt vjeka elo minu, Pa herojsko djelo traje, Da nam milu domovinu Stara slava obasjaje, Iz Kninskijeh da nam ravni Iskrsnuše danci slavni. �Neronove žrtve. Napred, napred sinci vrli, Napred smjelo i veselo, Vr'jeme brzim l’jetom hrli Nastavite sveto cijelo, Dok nad čelom Majke slavne Svane zraka slave davne. I tad sine ko nekada U potpunoj svojoj moći, Ko nevjesta krepka, mlada Kolom svjetskim da pokroči, Da zavojšti ponos, davni 1 slobode bajrak plamni! Sarajevo, koncem kolovoza 0 . Gnenot: Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pujo Misura). VII. Ггс<1 eesarom. Neron, sin Domicija Enobarba i Agri ine, četvrt Auguslov našljednik u carstvu svijeta, u sebi je usredo­ točio sve zloće, sve mahne i sve pokvarenosti svoga plemena. Otac mu, veliki boljar, ali i veoma pokvarena duša, bio je na smrti Tiberijevoj u isti mah tužen s uvrede veličanstva, sa preljuba i rođoskvrnstva sa rogjenom sestrom. Sada bi se zabavljao u gaženju kojega djeteta pod konjskim kopitim. sad u ubijanju kojega roba, koji mu ne bi bio po volji, a sada u izbijanju oka kojemu vitezu rimskom na sred foruma. U cirkusu gdje je, kao pretor, davao igre, gledalo ga se, kako u utrkama krade dobivene nagrade. Svršit ćemo ovu sliku dodavši, da se Domicij nije stidio ni svojih malina ni svojih zloća; on je u tomu nalazio slavu s nekom od­ vratnom bezobraznošću. Pri porodu svoga sina odgovori na čestitanja svojih prijatelja ovom značajnom besjedom; »Što se može dobra rodili od mene i Agripine!« Doista, bio je to cesar što došao na svijet, a svi potomci ove kuće, sve od Augusta, bili su nakaze; ali ovo je morao biti Neron, čije je ime postalo: Najkrvnijim silnicima najkrvavija uvreda. Kad se je Klaudij, bral Germanikov, a sinovac Tiberijev, popeo na carsko prijestolje, vjenčao se sa svojom rodicom Agripinom, poslije no pogubio zloglasnu Mesalinu, svoju prvu ženu, koja mu ostavila dvoje djece, Drilanika i Oklaviju. Premda je- Prilanik bio pravi i zakoniti baštinik, Agripina učini, da posini Eucija Do­ 125 micija, njezina rogjenoga sina. Ovaj uze ime Klaudij Neron. Malo poslije mladi vladar, po naredbi svoje majke, oženi se sa Oktavijom, kćeri Klaudijevom, da bolje osjegura prelaz carstva u svoje ruke. Klaudij, tupoglavi vladar i u vlasti Agripine, odredi Nerona svojim nasljednikom. Megjutim je na koncu opazio Agripininu lukavštinu, pa joj se odluči osvetiti; nego ona ga pre­ teče i otrova ga na 13. listopada godine Kristove 54. Kada su pretorijanci proglasili carem Nerona, pokaza se dostojan svoga roda, dostojan baštinik cesara. Brzo će on pozvati glasovitu otrovnicu Lokustu, a ova će napraviti piće, koje će ga u nekoliko časova osloboditi od Britanika. Odtada se Neron nije zaustavljao na putu zloće: o majci će posumnjati, pa će ju dati smaknuti: žena će mu Oktavija umrijeti, otvorenih žila, zađušena sobi za kupanje; učitelj i najpouzdaniji prijatelji jedoga od posljednjih cesara doći će na red. Takav je bio vladar Rima i cijeloga svijeta u doba, ada srao uzeli, da pripovjedimo jednu zgodu. Pa reda je priznati, i Rim i svijet bili su dostojni takvoga gos­ podara. I Neronu su bile zajedno sve pokvarenosti, sve zloće i sve sramote njegovoga vijeka. On je bio slika zloće na najvišemu stepenu. Megjutim onaj, koji e stravio i grad i narode, kadi kad bi morao za svoju glavu strepiti. 1 rijetkim časovima, kada bi vrtoglavica svemogućstva prestala i u nastupima razuma, kada bi mu popustila mahnita ognjica zloće, cesar je razumi­ jevao, da se more mržnje, stvoreno sa patnjama ljud­ stvu zadanim, diže i diže uvijek, pa da će ga ono more progutati.' Od vremena do vremena ruka bi se urotnika proti njegovu životu oružavala. Kada je bio kao opojen svojom moću, nastupila je strava, s kojom Bog u svojoj pravednosti, ud ura samosilnike. Koncem rujna godine 66. Servilij Tusko i Tulij Sencijon, ova dva cesarova prijatelja, o kojima smo već govorili, šetala se po Salustijevim vrtovima, na kraju grada. Nekoliko su časa nijemo hodali. Servilij je iz­ gledao rastrešen, a Senecijon živo zabrinul. Ovaj je po­ sljednji još bio s Neronom u nekoj prividnoj svezi; njega se je rijetko pozivalo na cesarove gozbe; svako je prijateljstvo bilo prestalo: zlokobni znak i užasna slutnja punim pravom stravila je Senecijona, jer je ne­ milost vladareva uvijek bila preteča smrti, kad ne bi bila bezodvlačna osuda na nju. Servilij je znao za ovu hladnoću, i ako joj nije poznavao uzroke. Uzroci su bili nepromišljene i šaljive riječi, koje bi se otimale mladom patriciju. Ipak ova zgoda služi Serviliju na čast, jer se on nije odalečio od svoga prijatelja. On se je prema njemu vladao u ovim danima nemilosti, kao i u vrijeme njegove najviše sreće. Servilij je imao ple­ menito srce; život, koji je provodio na dvoru Neronovu, još nije bio nagrdio lijepa svojstva, s kojim ga priroda �126 Rr. 8. i 0. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« 1912. obdarila. Kad je Senecijon odvukao Servilija u najzabilnijt dio vrtova, gdje je bio stalan, da ne će biti smetnje, prvi će uzeti riječ i reći na po usta mladome čovjeku: »Meni se čini, Servilije, da su naši odnošaji od nekoliko mjeseci ohladnjeli. Imaš li proti meni kakovu tužbu? jesam li te nehotice uvrijedio?« Ne, ja nemam nikakove tužbe; ne, ti me nisi, prijatelju, uvrijedio, odgovori Servilij. Odakle onda to, što se regje vigjamo? Prije nego se stanem opravdavati, ja ti jamčim da se moje prijateljstvo nije promijenilo; ono je danas, ao što je uvijek bilo. — Ja očekivani dokaz, odvrati tužno Senecijon. — To je lako. Dao sam se na neke poslove, koji mi ne dopuštaju uvijek željenu slobodu diugovanja sa mojim prijateljima. Za tim, ti se sada u rijedkim pri­ godama pojavljivaš na dvoru cesarovu, gdje smo se nekoć običavali skoro neprestano sastajati. — Navedeni su razlozi dobri, ja ih primam. Megjutim dopustit ćeš mi, da jednu riječ rečem pogle­ dom na moju izočnost na dvoru. Istina je, da nisam išao sa cesarom u Kampaniju, nisam ga pohodio ni u Anciju, njegovom rodnom mjestu, gdje se svake godine po nekoliko sedmica odaljuje; nego opet bio sam točan u Bajima, u Pisonovoj kući, u kojoj cesar boravi, primamljen ljepotom mjesta. — Pison je cesarov gost, on je gospodar toga raskošnoga zaselka, o kome govoriš. Tvoji se dakle po­ hodi odnose na nj, a ne na cesara. Nije li istina? — »Ne protivim se«, reče smiješeći se Senecijon, Poslije mučanja, u kome kao da se sabrao, uprije prodirući pogled na svoga prijatelja: »Znam, Servilije. da se mogu pouzdati u tvoju iskrenost i računati na tvoje poštenje, što je rijetko u vremenima, u kojim živimo«. Servilij dade znak pristajanja, lice mu je odavalo, koliko ga je dizalo Senecijonovo pouzdanje. »Ja ću ti priznati otvoreno, proslijedi pošljednji, da, kad sam išao u Baje, hotio sam nada sve vigjeti Pisona. Što se tiče cesara, okoristio sam se pruženom prigodom, da se spasim izlikom«. Servilij je s nekim čugjenjem slušao ovaj govor i nije ga dobro razumio. A Senecijon znadući, da mladi par licij nije vrijedan nikada izdati čovjeka, koji mu se pouzda, pa će bez oklijevanja dalje potjerati, tim više, što je naumio sa svojim riječima odkriti slijedeću svrhu: »Današnja vladavina, doda on, ne može dulje vremena trajati. I Rimu i cijelome svijetu Neron je dosadio. Žezlo je gospodara omrzlo, značaj je vladarev ponižen; nama treba drugi čovjek na glavi carstva«. Senecijon umuča, proučavajući na licu svoga pri­ jatelja dojam svojih riječi. Servilij odma ne odgovori; naprasitost ga ovoga mnijenja iznenadi. Videći, da mu prijatelj muči, Senecijon proslijedi: »Zar ti nisi moga mnijenja? — Promjena gospodara, odgovori Servilij s nekom tužnom ozbiljnošću, hoće li biti jamstvo bolje uprave? 0 tome sumnjam. Tiberij je naslijedio Augusta i on je naše okove oteščao. Lugjak Kaligula sjeo je za carstvo, kao za gozbu; njegovo je carevanje bilo pusta pijanka. Blesasti vladar Klaudij obeščastio je vrhovnu vlast Neron je možda gori od sviju; nego, tko nam kaže, da ga njegov nasljednik ne će nadkriliti? — Ne, to ne može biti. *— Osim ako niste naumili uspostaviti staru slobodu. — Ne misli, da su zbilja takove naše osnove. Današnje se življenje protivi povratku republikanske vlade. Nama, rimskim izrodima, hoće se vlasti jednoga Čovjeka. — Ako je lako, za&to uklanjati Nerona? U nje­ govim žilama teče krv cesara. On je po tankoj krvi je­ dini potomak. U očima je pretorijanaca i vojske ovo porijetlo sveto. — Prenijet ćemo carstvo na jednu odličnu obitelj. — Koga mislite staviti na Neronovo mjesto? — Kalpurnij Pison naš prijatelj, čovjek je narodu mio : on ulaže svoj govornički dar na obranu siromašnih gragjana. Prama prijateljima je darežljiv, prijazan pa 1 onim, kojih ne poznaje, a i sreća ga služi: stasa je ugodna, lica lijepa. — Znam to; ali Pison nema ozbiljnosti u svome vladanju, ni mjere u svojim uživanjima. On je rasipan i raskalašen. Čemu tjerati glazbara na harfi, pa ga za­ mijeniti glumcem ? Ta, znadeš ti, ako Nero udara u liru i u ostala glazbila, ono Pison žestoko govori u tragičnoj nošnji. Na ove se riječi nasmije Senecijon i primaknuvši ustnice Servilijevu uhu, reče: »Povjerit ću ti i pošlednju riječ urote, jer se na­ dam, da ne ćeš dopustiti, da se išta razglasi. — Čuvat ću tajnu, moje ti besjede. — Pa dobro, mi smo se odlučili otresti Nerona pomoću Pisona; a onda ćemo i samoga Pisona srušiti. — Onda, koja je vaša namjera? što mislite raditi? — Podignut ćemo Seneku na carstvo. S ovim će se slavnim filozofom popeti na prijestolje kreposl i mudrost. Novo će doba svanuti svijetu.« Servilij prasnu u smijeh na te riječi; pa dok gaje u čudu gledao Senecijon : »Što, reče mladi patricij, pa ti prijatelj cesarov, ti, koji poznaš Seneku, ti mi to ozbiljno pripovijedaš ! Megjutim znadeš, kako treba cijeniti filozofovu krepost �Neronove žrtve. Seneka je povlagjivao na smrti Agripi ne, a možda ju je i svjetovao, on se je obogatio na račun prognanika, on se je utovio krvlju žrtava. Seneka nema ni savjesti, ni poštenja, ni značaja. Slabi je to starac, nadut i slavohlepan. Nanj se ne može računati: Slobodno, ja bili volio Pisona.« Tulij Senecijon, videći mišljenje svoga prijatelja, nemogućnost, da ga dobije za urotu i prezire prama ljudima koje se nosilo za Neronove nasljednike, nije više govorio. Servilij, osim tog, što nije razabirao koristi u naumljenom zločinu, bio je privržen vladaru, njegovim prijateljima i njegovoj okolini, i ako ne prijateljstvom, barem običajem učestvovanja na njegovim večerama i u njegovim uživanjima. K tomu malo mu je bilo do toga proigravati sadašnju milost i svoj mir, koji je nada sve ljubio, u pogibeljnom podhvatu. »Vidim, priuze tužno Senecijon, li ne dijeliš n^-e nazore. — Nikako. Ja ne želim promjene; ja nastojim da budem sa današnjim slanjem zadovoljan. — Prijatelju, ja računam na tvoju besjedu, a ne ćeš izdati moje povjerenje. Tu se radi o mojoj glavi. — Senecijone, za me bi bila uvreda, kad bi tome više govorio. Budi uvjeren, da ću ja vjerno moju besjedu držati.« Tada se dva prijatelja rastadoše. Senecijon izagje iz Salustijevih vrtova, dok se je Servilij nastavio šetati po ovim javorovim drvoredima, misleći o onome, što je čuo. Senecijon ništa nije pretjeravao; ozbiljna se urota kovala proti Neronu. Na čelu su bili Flavij Scevin i mladi Lateran. Ovoga je dala sjajna kuća, poslije lute­ ranska bazilika, plijenom cesarovoj mržnji. Dok je Se­ necijon istraživao Servilijevo mišljenje, stvar je naglo napredovala: urota je bila dozrela, imala je planuti. Odabralo se, da se izvrši na dan igara u cirkusu, posve­ ćenih Cereri. Premda je car malo izlazio i zatvarao se u svoj dvor i vrtove, često bi dolazio na ove svečanosti, pa ga je bilo lakše u kazalištnom veselju napasti. Evo kako su urotnici bili udesili napadaj. Lateran je imao, pod izlikom, kao da milost traži, ponizno pasti pred vladareve noge, pa ga naglo srušili na zemlju. Laleranu je bio namijenjen ovaj dio učina, jer je bio odvažna srca i silne snage. Dok bi on na zemlji pritiskao Nerona, centurijoni, tribuni i ostali urotnici imali su se sleliti i cara ubiti. Tada bi pred narodom proglasili novoga cara, za tim bi odma tražili, da ga priznadu pretorijanci i senat, koji hi se imao onoga časa sakupiti. Urota je bila vješlački uregjena i imala je velik izgled u uspjeh. Kolovogja Scevin tražio je, da zadade prvi udarac. Bio je uzeo bodež u hramu boiinje Zdravlja u Etruriji ili, kako drugi hoće, u hramu sreće u Ferentu i on ga je 127 uzeo kao svetinju, posvećenu ovome velikome djelu. Nego izdaja izagje iz njegove vlastite ruke one noći prije odregjenoga dana smrti Neronove. LI oči naumljenoga umorstva, Flavij i Scevin, poslije no se je dugo dogovarao s jednim urotnikom, koji stanovao u aventinskom okružju, povrati se s večera kući. Ode u sobu spisa, uze svoju oporuku, pomnjivo ju pročita, napravi više preinaka, pa ju zapečati. Kad je to učinio, pozove osiobogjenika Miliha, pa Irgnuvši iz korica bodež, odregjen za smrt Neronovu, reče : »Drži Mi libe, naregjujem ti, da ovo oružje dobro urediš. — Što treba s njim uraditi? upita oslobogjenik. Vrijeme je otupilo rt ovoga bodeža ; treba ga brižno naoštriti. Kad posao bude gotov, ovamo ćeš ga donijeti i opet ga u korice slaviti.« Milih uze bodež i izagje, da posluša svoga gospo­ dara. Scevin odma priredi gostbu, sjajniju no obično, u isto vrijeme udijeli slobodu robovima, koje je najviše ljubio, a ostalim novca. Kroz to je izgledao turoban i zabavljen velikim naumom, premda je u nejasnim raz­ govorima hinio veselje. Kad je Milih ušao u blagovao­ nicu i javio svome gospodaru, da je učinio, što mu je bilo naloženo, Scevin mu naredi, da pripravi zavoje za rane i ostalo, što služi za krv sušili. Oslobogjenik začugjen, stade sumnjali. Scevin to spazi i kako je u njemu imao podpuno povjerenje, nagne se i na uho mu prišapnu nekoliko riječi i tako mu odkri svrhu ovih lajinstvenih priprema. Ali Milih nije imao srca, da se izvrgne pogibelji sukrivnje. Uze razmišljati o izgledima u uspjeh, pa mu se učini, da bi ponj bilo sigurnije i koristnije odati tajnu. Kad je bilo o ponoći, Milihu uspije, na odlazku uzvanika, prokrasti se izvan kuće sa ukra­ denim bodežem. Kad se je dočepao ulice, na vrat na nos krenu prama Tigelinovoj kući. On je u taj par bio kod Nerona, ali nije to bio kakav ljubimac, s kojim je Milih htio govoriti. On je imao tražiti savjeta, pa tu je poznavao čovjeka, koji će ga naučiti, što mu je činiti. — Kad su se vrata otvorila, nešto će vrataru priŠaplati, a ovaj će ga s one stope odvesti u sobicu gdje je u nemirnom snu spavao starac, čije je divlje obličje odavalo hladnu zločestu prevejanost. To je bio Hermes, moćni i lukavi Tigelinov oslobogjenik, vičan, kao i gospodar mu, na sve sramote i na sva zlodjela. »Što me se traži?« zaviče Hermes, naglo se budeći i dižući na postelji. Mala je svijeća gorjela kraj njegove postelje, pa je on odma poznao svoga noćnoga posjetnika. »0, to si ti, Milihe, reče. Dobro je, sjedi kraj mene. A ti, robe, doda okrenuvši se onomu, što ga je budio, vrati se u svoju sobicu.« �128 Br. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. Milih nije ni riječi izustio, pa nije ni sjeo, nego je ispitujućim pogledom promatrao Tigelinova oslobogjenika. Netom je rob otišao i vrata zatvorio, Milih turi krakun, da ga se ne bi pometalo u naumljenom raz­ govoru. Poslije ovoga opreznoga postupka sjede uz Hermov krevet. Milih bio je blijed i mučen nekom straš­ nom mukom. Razmišljajući, e će mu nevjera više do­ nijeti no vjernost, bio je odlučan prodati tajnu i život svoga gospodara. Ali Scevinov oslobogjenik, ko čovjek razborit, da bude stalan o uspjehu, došao na savjet Hermu. »Kakov te težki posao vodi u ovo noćno doba?« upita Tigelinov prijatelj. — Želim čuti tvoje mnijenje u jednom ozbiljnom koraku, na koji sam se evo odvažio. — P a je li posao tako hitan, da si morao iza­ brati čas, kad sav svijet opočiva ? Nisi mogao do sutra čekati. — Sutra bi bilo prekasno. Treba da radim od­ sada do nekoliko ura. — Što je to ? zapita Hermes, jer mu se je rado­ znalost budila s tajinstvenim odgovorima posjetnika. Radi se o ozbiljnim poslovima u kući Flavija Scevina. Što ! Scevin, taj raskalašeni stvor? Pa kakovim se ozbiljnim poslovima može baviti ? — On misli o cesarovom svrgnuću. — Ti se šališ, Milihe, viknu Hermes. R m is li; opasno je na laku ruku osvagjati. — Ja govorim o onomu, što sam vidio i čuo. Ništa nije istinitijega od onoga, što sam kazao«. Tada pripovjedi ono, što je znao : o Scevinovoj zabrinutosti, o sjajno priregjenoj večeri i o naregjenim pripremama. Pa, kako je izgledalo, e Hermes još dvoji i podpuno ne vjeruje oslobogjenikovom pripovijedanju, ovaj će izvući bodež : »Evo, reče zločinačkog oružja, koje je imalo uki­ nuti posvećeni vladarev život.« Pred ovim dokazom Hermes nije više dvojio. On se sasvim ustade iz postelje, pa se ustoboči pred svo­ jim drugom : »Milihe, priuze, ne smijemo vrijeme gubiti ; jer će brzo dan svanuti. Hajde brzo k cesaru i odkrij mu urotu. Ne sakrivaj mu ni jedne sitnice. — Ne će me primiti; u ostalom, ovoga časa cesara nije na d v o ru ; on od nekoliko dana stanuje u Servilijevim vrtovima. — Jedan razlog više, da se radi sa svom mogu­ ćom pomnjom. — Ali ako mi vratar ne otvori vrata, ako mi ne uspije ući, što ću raditi ja bijedni oslobogjenik ! — Potraži u moje ime Epafrodita, najmilijega Neronova oslobogjenika«. Milih, ode snabdjeven sa ovim zahtjevima. Projuri gradom, a da se ne ustavi. U svanuće dana dogje na vrata Servilijevih vrtova, posred kojih je bio sagragjen zaselak, sličniji tvrgjavi no kući uživanja. Malo prije Servilij Tusko, čija je ova kuća bila, darova ju caru. To je bilo neko sredstvo, koje su često upotrebljavali u onim tužnim vremenima bogati gragjani, a da od­ strane svaku izliku osvagjanja. Kad bi cesar bacio oko na koje imanje ili na koji krasni stan, pa bio on i najbo­ ljih njegovih prijatelja, kada mu ga ovi ne bi nepro­ mišljeno ponudili, dostavljači bi tužili nerazboritoga vlasnika, osuda bi nastala i vladar bi postao baštinikom. Vojnici su stražili na vratima i unutar. Na prvi je mah Milih bio odbijen, kako se je bilo i nadati. Ali on je ustrajao i govorio, da nosi strašnu vijest i po Hermovu savjetu da traši Epafrodita. Gesarov oslobogjenik primi MHiha u vestibulu ispred atrija. Jedva je čuo o čemu se radi, odma ga povede k Neronu. Cesar se je iz postelje ustao, muči ga skrajni ne­ mir. On, koji se je redovito ustajao mnogo poslije iz­ laza sunca, jutros je svojim prstim a zapucketao u prvi osvit dana. Na taj znak doleti rob - c u b i c u l a r i u s —, pa će mu donijeti laneno platno sjajne bjeloće, togu, sandaie i čiste vode za glavu i ruke. Cesar se je dugo umivao u mirisnoj vodi, puštao svoju kosu željezu vlasuljara i stao se oblačiti poslije no se je nakvasio sa mirodijama. Za tim brižno omota vrat, da očuva svoj lijepi glas od jutarnjeg hlada, sve pjevuckajući pjesme, koje je sam složio. Sebe je držao neprispodobivim glaz­ benikom i više mu je laskala jedna hvala njegova pje­ vanja nego sva okivanja svijeta u zvijezde njegove moći i veličanstva njegova položaja. Neron je stao ispred velikog srebrenog ogledala, urešena s dragim kamenjem. U njemu se je odrazivao od pete do glave. Tada Epafrodit naglo stugi u njegovu sobu. »Što ćeš? zapita cesar uznemireno, ja te nisam zvao. — Jedan oslobo­ gjenik senatora Flavija Scevina, gospodaru, moli dopust da mu bude slobodno s tobom se porazgovoriti o jed­ nom veoma važnom poslu. Taj posao ne trpi oklijevanja. — Jesi li ga pitao? je si li siguran o tome čo­ vjeku ? prihvati Neron, strašiv, kao veći dio samosilnika. — Nemaš se ništa b o ja ti; inače, ako dopuštaš, ja te ne ću ostavljati. — Ja tako hoću. Uvedi ga.« U isto vrijeme vladar s jednim znakom otpusti robove, koji su mu pomagali pri oblačenju. Milih se po­ kaza, drhćući pred žučljivom nemani, na čiji su se mig ukidali ljudski živ o ti; pripovjedi, što je znao i svrši pokazujući bodež. Neron je, preplašen s onim, što je čuo, dugo propitivao oslobogjenika ; za tim izda naredbu, da se odma dojavljeni urotnici i k njemu dovedu. �Neronove žrtve. Dok se je ovo zbivalo u Servilijevim vrtovima, Hermes nije zaboravljao obećanja zadana Tusku, da će prvom prigodom zaplesti kršćanske poglavare u smrtnu tužbu. Prilike su izgledale zgodne njegovim naumima, on se odluči s njima okoristiti. Ako mu uspije, da budu pogubljeni apostoli, mislio je, e ništa ne će biti lakšega, no prisiliti Aurelija Pudentia, da dade svoju kćer Serviliju; k tomu, Crkva bi bila rastrojena i bez dvojbe podlegla bi još u svojoj koljevci. Tako je nesretnjak umovao, ne znajući, da je ova Crkva primila božansko obećanje i da ju nitko, pa ni sami pakao ne može uništiti. U ono doba, kada je Milih bio pred Neronom. Hermes je ostavljao Tigelinovu kuću, išao je uzduž Tibera i ustavio se pred jednim otokom Subure. Ušavši u prostranu kuću, popeo se je na osmi pod, otvorio vrata jedne sobice i našao licem u lice sa Veturijem. Ne pazeći na ženu i na djecu Tigelinova štićenika, reći će m u : »Veturije, ti mi trebaš, hajde sa mnom.« Cankolizu nije služilo dva put govoriti; on ode s Hermom bez da i riječ izusti. Dva su čovjeka neko vrijeme nijemo stupala pokraj rijeke; zatim, kad su se namjerili na jedno prostrano i osamljeno mjesto, zaustave svoj hod. Hermes, priuzimljući rije č : »Veturije, reče svomu drugu, treba da ovoga časa igješ na cesarov dvor. — J a ! na cesarov dvor! ponavljao zatežući i drhtao od straha. — Jest, odmah. — Pa, što ću tu raditi? — Ono, što ti rečem. — More li biti bez ovoga posjeta? — Ne može, ako se želiš obogatiti. — Želim i ter kako. — Onda moraš slušati moje upete. — Ja slušam, odgovori Veturij s nekom nemir­ nom ustrpljivošću. Cesar je u Servilijevim vrtovim a; zatražit ćeš, da te k njemu pripuste, pa ćeš mu kazati, da si kršćanin. — Što to od mene tražiš, Herme? viknu prestra­ šeni čankoliz. Ti dakle tražiš moju sm rt? — Ja ti pokazujem put sreće. — Nego cesar mrzi tugjinska praznovjerja, nikada mi ne će oprostiti takov prkos. — Čuj me, ne prekidaj me, prihvati Hermes, koji je malo mario za viku i tužbu Veturijevu, jer je znao da će ga zlatoljubije na sve prignuti. Ponizno ćeš moliti vladara, neka ti oprosti, što si se dao zavesti od kršćanskih poglavara, Petra i Pavla; nadodat ćeš, kako stalno znaš, da su oni cesarovi neprijatelji. 129 Ja ću lagali s takovim govorenjem, odvrati Vetu­ rij, jer židovski učitelji uvijek vjernike nagovaraju na poslušnost prema vlasti. — Nisam znao, da ti je savjest tako nježna, Ve­ turije, odvrati Hermes šaljivim glasom. Herakla Li! laž te danas osobito vrijegja; to je nešto nova kod tebe i dobro je, da se zna. Vidim, tvoj je kršćanski uzgoj na te djelovao. Ne misli to, Herme; ja sam spreman i reći i učiniti sve, što hoćeš, samo ti održi besjedu, pa da ja budem bogat. — U dobar čas, to je pametno. Budi miran, sa mnom ćeš biti zadovoljan. Evo dakle, kako ćeš svoju ulogu izigrati: ti ćeš utvrditi cesara, da su mu Petar i Pavao neprijatelji; nadodat ćeš, da si od više sedmica na njih vrebao, pa da si došao do uvjerenja, da su se urotili sa Plavijem Scevinom. — No, ja ne znam ni prve riječi o toj uroti. Ne smeta; pamti samo moje riječi. Kroz malo vremena, ako već nije posao gotov, krivci će biti u vladarevim šakama«. Veturij obeća sve, što je zahtijevao Hermes i os­ tavi mrskoga Tigelinova oslobogjenika, da kukavički ode, kao tobožnji brat, dojavljivati kršćane i njihove poglavare dovoditi pred cesara pod težinom smrtne osvade. Kad je Veturij došao, Servilijevi su vrtovi bili puni vojske. Pješaci i konjanici, ispremiješani sa Ger­ manima, jer ih je Neron držao sigurnijim s toga, što su bili stranci, oblijećali su po krajevima zaselka, svu­ kuda pretraživali i vukli k vratima buljuke optuženih. Ovi su ulazili na ispit. Veturij, čas smeten na pogled toga zlokobnoga pripravljanja, oživi na pomisao dobitka, koji ga čekao. Prijavi se, da on ima važnih stvari, odnosećih se na urotu. Ođma bude doveden Neronu i kako je bolje znao ponovi nauk, što no mu ga Hermes dao. Nije on razbijao glave u ispitivanju težine, s ko­ jom nesretnjak teretio dva apostola Petra i Pavla. Vla­ dar naredi, da ih se uapsi i odmah preda nj dovedeVeturij se povuče, opčaran samim sobom, a nada sve uspjehom svoga poduzeća. Šimuna-Petra nije bilo u Rimu od nekoliko dana, kad su vojnici došli, da ga uhvate. Pavao se je molio u maloj kući, koju je bio unajmio još u vrijeme svoga tamnovanja. — S čega me se tuži? upita on cenlurijona, kad mu je ovaj saopćio naredbu, da se prikaže pred vladara. — Brzo ćeš znati, — odgovori čovjek. Pavao dalje nije govorio; ustade se i pogje sa časnikom. Kad je došao u Servilijeve vrtove, bilo mu je čekati sve do svrhe dana, jer je broj tuženih bio velik. Neron, sjedeći izmed Tigelina i svoga oslobo­ gjenika Epafrodita, ispitivao je privedene, a onda nare- �Br. 8. i 9. — «SERAF1NSKI PERIVOJ« — 1912. 130 gjivao, da ih se muči i ubija. Sunce je zapadalo za brda, koja okruživala rimski obzor s onu stranu Tibera, kad je red došao na Pavla. U laj čas bilo je strašno Nerona pogledati; bijes, srdžba i strahota bili su uslikani u njegovim zelenkastim očima; njegovo izobličeno i grdno lice odrazivalo se sa ljutim mukama okrutne mu duše. Urota je bila samo dijelom otkrivena; još se nije moglo staviti ruke na sve, koji ju skovali i Neron je za to znao. Potrese se na Pavlov pogled, kad ga dobro prepozna. Iz nova osjeti čudni dojam, što no ga prvi put osjetio, kad no se apostol pred njegovim su­ dom pojavio. Istoga časa dogje Servilij i sjedne do cesara. Pa i on, mladi patricij, nije mogao protumačili osjećaja, koji se motali u njegovoj duši na pogled Pa­ vla; on nije mogao svojih očiju skinuti s ove žarke i odvažne pojave. Apostol se je primicao s nekim nedostiživim dos­ tojanstvom i veličanstvom. Neron megjutim stade ga pitati o uroti. Kad Pavao razabra o čemu se radi, uze riječ s nekom osobitom vatrom. On sam pred ovim divljim lavom, kako će poslije reći u jednom listu Tiinoteju, izdan od jednog himbenog brata, i od drugih na cjedilu ostavljen, stade ga braniti s takovom rječitoš da je slavlje slavio nad zlobom svojih neprijatelja pomeo njihove paklene nade. Tako je živo dokazao pod­ lost tužbe, da je cesar bio uvjeren o njegovoj nevinosti. Pavao se je pozivao na nauk kršćanske vjere, oslonjen na dužnom poštivanju društvene vlasti i dozivao u pamet svoje naputke o poslušnosti prama vladarima. Neron nije mogao, a da mu ne povladi, govoreći, kad bi svi Rimljani vjerovali besjedi ovoga stranca, kako ne bi bilo urota. Tigelin je htio prigovarati; ali ga apo­ stol s nekoliko riječi potuče. Neron se izjav: da je zadovoljan i otpustiti Pavla na slobodu. Ovo je riješenje uključivalo i ono Petrovo, premda ga tu nije bilo; uzrok je bio isti, pa i nevinost jednoga posvjedočavala je nevinost drugoga. Pavao se povuče blagosivljajući Boga, što ga je oslobodio silničkih ruku i pandža okrune zvijeri, koja uživala u prolijevanju krvi. (Nastavit će se.) Nonca:: Vogji svome(Presvj. g. dru, A. Mahuiću.) Zapjevajte 7>jesmu novu, pjesmu slave i veselja, bašče naše pune ruže, ravna polja i planine; suze naše radosnice neka budu spomen želja, što Ti šalje vedra mladost, Tvoja mladost iz daljine! Teške suze prolivene, mnogi jadi neplakani, što nam duše naše more, neka ginu, nek’ ih nema! Pjevaćemo pjesmu slave, svi veseli, nasmijani, jer se nama dan veselja, dan slobode drage sprema. Kroz godine duge, teške, mnoge su nas pekle rane, kandžija nas bila lugja, pelin-čašu mi smo pili, a sada će oko naše bašče gledat rasvjetano i domove obnovljene, što smo za njih suze lili. Sjećanja na prošle dane, od olova što je teže nestaće u pjesmi novoj, punoj žara i topline, a jesenja pjesma tmurna, što nam prsa mlada steže uginuće ko u proljet, kada sunce toplo sine. Ostarjele majke naše molitve će slati vrele Gospodu u svetom hramu, što pogleda sluge svoje, pa nam posla Tebe vogju, i ruke će dizat svete na blagoslov prvom sinu ispaćene zemlje moje. Mlaka srca braće naše zapaliće ljubav nova za rogjenim domovima. Ne će pjevat pjesmu staru, pjesmu straha i nemoći, sjetiće se i sinova i njihove pjesme vedre, zargjalom o handžaru. Tuga nas je svaka bila, — a i sada još nas bije — nema u nas lovor grana — otkad lovor u nas raje? — da za glavu srebrokosu vjenac ruka Tebi vije, da poklone svoje Tebi u biseru skupom daje. Sestre naše uz molitve ubraće Ti kitu ruža sa čaira mirisavih, udahnuće u nju nade duša svojih čistih, svetih, to je lovor, Što ga pruža ljubav naša siromašna, sve najljepše što imade. A mi ćemo puni žara volju snažnu, srca čista, vedru miso, snagu mladu žrtvovati idealu; žrtvu ćemo prikazali za Hrvatsku i za Hrista i Gospodu silnom, našem zapjevati novu hvalu. I kraljevi naši slavni dići će se iz grobova, gdje tjeskobna srca leže, veseli će pogledati, gdje pod Hrista svetim znakom Hrvatska se budi nova jer je kletva teška pala, što od Gvozda sve nas prati Zapjevajte pjesmu novu, kuće naše porušene, majke naše, ostarjele, braćo naša čvrstih grudi, pjesmu slave i slobode, želje su nam ispunjene: Pravednost je poslala Te, nova zora nama rudi! �Neronove žrtve. Di*. Gjuro Ar nol d Bogorodici Da si zdravo, Bogorotko, Jedin dragulj u čistoći! Bog ti ruho zvjezdani protko, Da nam sjajiš i u noći. Sa visina svetih sigji Naše grješne u nizine; Dvorove nam sve obigji, Da ih groza mraka mine, Šatri legla one zmije, Što nas nekoć liši r a ja ; Nek nas Tvoje Ijub’vi tije Sveta veza samo spaja. Ah, ojači ljudstvo cijelo Da verige zemske skrši 1 hvati se za propelo U nebesa koje s tr š i! If3 d :> • Dr. Oj uro Arnohl: Ja san? gu sle svoje Ja sam gusle svoje noso svud po sv'jetu, Opjevao njima radost si i sjetu; One su mi bile Bogom dana druga, Spajale me s nebom kao zemlju dtiga. Ali kad sam jednom na svom putu s njima Pod propelo pao — podišla me zima 1 sa groze tajne nisam žica tako, Molio sam samo — molio i plako. I od onda često žice moje šute, Prolazio bučne ili tihe pute Samo jedna nikad ne će da se smiri Ko da kroz nju vjetar sa Golgote p iri! [Ш Fra Mijo V. Datinić: г----------- Bosanski ljiljan. (Istinita pripovjest iz prve polovice XVII. stoljeća). 3 Ivan slušajući ove riječi koliko nenadane, toliko srdačne, snebivao se je i rumenio od stida i smetnje, da nije znao ni riječi probijeliti, pak oborenih očiju samo je kretnjama pokazivao mu se zahvalan na toli­ 131 koj pažnji i ljubavi. Ovaj njegov muk tumačio je Lovro veoma povoljno, misleći, da mu je radost zavezala je­ zik, a ne zabuna, pak se požuri, da i ženi saopći, kako je Ivana ugodno iznenadio. Nasuprot Ivan osupnut od čuda ovom toli zamamnom ponudom, a obuzet sa sto­ tinu kojekakvih misli i briga, nije se znao snaći u toj neprilici, pak se s mjesta zaputi u crkvu, da tu u ti­ hom razgovoru s Bogom i Bogorodicom, najmoćnijom svojom zaštitnicom, potraži svijetla i savjeta. Tu prostrt i zaduben u molitvu velikim mirom očekivao je nebesku odluku i poticaj, koje je i suzama prosio. Skoro čitavu uru ovako je ostao, kada na jeđnoč osjeti se dovoljno upućenim, pak ustavši, ne htje se više povratiti Lovrinoj kući, već se mirno zaputi natrag u Bosnu, i stiže u Modrič, gdje je znao, da ima franjevački samostan uzdajuć se naći kod tamošnjih u j a k a zaklon i duhov­ nog vogju, a time uklonit se svjetskim zamkama. Megjutim je Lovro sa svojom ženom isticao vrline svoga posinka i dogovarao se, kako će ga lijepo oženiti, a što se Ivan još ne javlja, držali su oboje, da se on tiho Bogu zahvaljuje na tolikoj milosti. Već su bili naručili i novu odjeću, da ga pristojnije zaodjenu. Ne moguć dulje održati se, a da ga ne vide, potraže ga najprije u kući, a zatim u gradu, ali nitko im ne znade kazati kamo se je djeo. Možemo sami pomislili, kako ih je ova potraga žalostila, bojeći se, da ga je kakva nenadna nesreća snašla. Istom nakon tri dana uzaludne potrage dogjoše na misao, da je Ivan plemenitijeg stališa nego li su oni, pa da se nije mogao s njima tako ujedinili a možebit imao i drugih važnih razloga. Ostavimo ovo dvoje dobre čeljadi, da se sami utješe, a mi slijedimo Ivana. Imajući uza se nešto novca, prijegje Savu i uputi se ravno u Modrič, te se najmi kod nekoga gragjanina po imenu Stjepana. Ovaj se je za mlagjih godina bavio konjima, tovare prenašajući u razna mjesta, i time prilično obogatio se, a tada najmio nekoliko momaka, te im povjerovao tovare, a od dobitka lijepo životario. Dogodi se, da mu jedan radnik umrije i on ode u gostionu, ne bi li se tu na kojega valjana momka namjerio, da ga najmi. Gostio­ ničar ponudi to Ivanu', a ovaj se odmah primi, obećajući, da će vjerno služiti, a time naknadili što ne bude mogao ili znao u prvi mah. Čim Stjepan zagleda našeg Ivana, zavoli ga i povede kući, putem raspitujući ga o njegovoj prošlosti, i dobi take odgovore, da je odlučio povjerit mu svoje najbolje konje i kućne poslove. Jedva se može i pojmili, kojom je točnošću on sve to obav­ ljao, a da se nije zaboravljao ni molitve ni vježbanja u kršćanskim krijeposlima, već je uza svoju službu ugagjao Bogu, vršeći sve na veću slavu Božju i spas svoje duše. To je sve brzo uvidio i novi gospodar, pak je čestim darovima i Ijubeznim riječima, na samu i �132 Br 8. i 9. — »SKRA FINSKI PFRIVO.J« - pred drugim, rado to posvjedočavao. Ovo je opazila i gospodareva jedinica kćerka, premda istom djevojče, te se u njoj pojavi velika sklonost prama domaćem slugi, i ne opazivši, da se je u njeg zaljubila. Njezino mlade­ načko srce, gledajuć ga svaki dan, naskoro bi obuzeto silnom ljubavju, koju nije mogla više ni sakrivati. S bolju je uvigjala, da su ipak jedno drugomu nedolični, ne samo rodom, već i položajem; jer dok je njezin otac ugledan gragjanin, Ivan je prosti najmenik i stranac, a po svoj prilici veliki siromak, dok je spao na ovake grane. Kraj svega toga ona nije znala to dovesti u red, već je jednako čeznula za Ivanom. Istina, neko je vri­ jeme to brižno prekrivala, nu napokon morade to i vani pokazati. Svaki put kada bi otac pred njom što govorio o Ivanu, ona bi se u licu mijenjala ili brzo govor na što drugo skrenula, što nije moglo izbjeći ni Stjepanu, vještu mladenačkim pobudama; a kada bolje pripazi na nju, vidio je, kako mu se kćerka zagleda u Ivana. Ipak nije kušao, da ju od Ivana odv^ai*. toliko je cijenio njegove osobne vrline. Ovaj pako toliko je bio sjedinjen s Bogom i mislio na svoje dužnosti, da nije ni zamjetio privrženost ovoga nevinoga djevojčeta, od koga se nije bojao nikakove ne rilike. Napokon i Stjepan opazi, da se je njegova !.jerka zbilja zaljubila u domaćeg slugu, pak se stade nakanjivati, da pusti i udalji od svoje kuće, ali ujedno je ža i se morati rastati sa ovako čestitim slugor u sval pogledu. Dugo se je s tom mišlju borio, a napokon od­ luči udovoljiti želji djevojčinoj, pak Ivana njome ože­ niti i uslavit ga u svojoj kući. Megjutim je prošla go­ dina dana i kćerka se u potpunu djevojku razvila; stoga htjede Stjepan biti s oboma na čistu i on jednog dana oprezno kćerku upita, da li joj se svigja Ivan. Ona porumenivši u prvi mah od djevojačkog sb'da na ovo pitanje, brižnu u plač i uzdisanje, a tada ocu is­ kreno priznade tajne svoga srca. Sada otac stade ju tješiti i razgovarati, priznajući, da i on Ivana veoma rado ima, pa da ne bi ni sam mogao biti bez njega} ter obeća, da će i sam nastojati, da ih u ženidbi sje­ dini, kojim će sve svoje imanje ostaviti, a ovo tim ra­ dije, što je Ivan zbilja vrijedan svake hvale i obzira. Čuvši ove riječi, za čas prestadoše teći joj suze i skoči da poljubi ocu ruku i zahvali mu na tolikoj dobroti. Ostavši sama nakani svoju želju saopćiti Ivanu i na­ šavši ga pri nekom poslu, reče mu bez okolišanja, kako već zna mladež biti u tome otvorena: »Ivane! Odavna sam želila, da mi po duši kažeš, jesi li opazio, da te veoma ljubim, više nego samu sebe i da bi rado bila tvoja?« Na ovaj upit Ivan obori oči u zemlju i poru­ menivši od stida, ne odgovori joj ni riječi. Videći, da on šuti, ona poče pripovijedati svoj razgovor s ocem i da će se naskoro vjenčati. Sada istom on odvrati: »Je 1912. li moguće, moja gospojice, da vas je ta neuredna strast toliko ovladala, da vam je potamnio razum i vi dotle zastranila? Zar ste već zaboravila na svoj stališ i po­ ložaj, pak se zagledala u osobu tako nisku, koja vas poslužuje? Zar bi vi prezreli svoje plemstvo i udala se za ovakog nevoljnika? Zar bi vi tako bogata i li­ jepa, za kojom čeznu mladi gragjani ovoga mjesta, poš­ la za tugjina i siromaka? Molim vas, okanite se toga; jer ja to nisam zavrijedio, a ne bi nigda na to ni pristao«. Ovdje Ivan umuknu, a kada djevojka htjede nastaviti, on se žurno udalji od nje i ne obziruć se na nju. Kako se je to dojmilo ove gospodske djevojke, možemo sami naslućivati. Ostavimo je megjutim i sli­ jedimo Ivana. On se ravno uputi u mjesnu franjevačku crkvu i prostrije se pred glavnim oltarom, gdje se je nalazio I s u s u t a m n i č e n i k l j u b a v i . Tu se je m molio, razmišljao i uzdisao, da je bio sav izvan ^ebe. Iz prikrajka crkve gledao ga je mlad redovnik, koji je tu obavljao pohod presv. otajstvu i ne mogav dulje čekat* pristupi k njemu i pozdravivši ga, u p ita : da li je gragianin ili stranac te čime se bavi. Kaza mu uz to, da ga je višekrat vidio u crkvi, ali uvijek pobož­ na i sabrana. »Nisam ja, oče, takov, kakva me opisu­ jete, odvrati, ali ću vam odgovoriti na naša pitanja. Ja sam ovdje stranac i od nekog vremena u službi. Inače sam katolik i od poštena roda, pak bih želio što bo­ ljega naći, a vas molim, da mi u tome pomognete, kol’ko znate i možete. Onda preuze redovnik: »Pa što bi želio, brate? Istina, ne mogu mlogo kao siromašni fratar obećati, ali i ono malo, što mognem, rado ću učiniti«. Već iz ovih riječi uvidi Ivan, da se nije uzalud na njeg obratio, pak padnuvši mu pred noge i polju­ bivši skut njegove haljine, odvažno preuze: »Ništa rugo, oče, ne želim niti ću želiti, vać da budem kod osobe, koja bi me poučavala, kako ću lakše spasiti dušu, pak mi se čini, da bi to postigao, kad bi me pri­ mili u ovu kuću, da poslužujem tolike dobre redovnike, kao što ste vi. Ako vam se ne čini ova molba odveć smiona, uzdam se u pomoć Božju i Blažene Djevice Marije, da se ne ćete pokajati, što ste me uzeli pod okrilje«. Redovnik udivljen ovom gorljivošću Ivanovom, obeća, da će s mjesta govoriti o tome s ocem gvardi­ janom, a taj bijaše o. Nikola iz Gradovrha, koji je uz učenost spajao najuzorniji život, iz kog se je zrcalila redovnička savršenost, a koju je on više dobrim pri­ mjerom, nego li riječju, širio megju svojim redovnicima. K ovomu se zaputi ovaj mladi Franjevac i pripovje­ divši, mu što je vidio i čuo, nagje ga pripravnim pri­ miti novoga došljaka. Uveden u samostan, rado se primi službe i nagje svoj mir. Ali brzo se doču u gradu, da je SLjepanov sluga najmio se u mjesnom samostanu. �Bosanski ljiljan. Ni Stjepan ga nije dugo tražio, već stupivši u samostan, brzo se namjeri na svog bjegunca, koji ga uljudno po­ zdravi te mu se ispriča, što ga je onako ostavio.1) Uza­ ludni su bili svi nagovori i molbe Stjepanove, jer naš Ivan ne htjede više vratiti mu se, već osta poldrugu godinu u službi crkve i samostana, ali tako, da je bio svim onim redovnicima uzor svih krijeposti i dobrih djela, pak svi izrazise želju, da se primi kao brat lajik. Sada je već uvidio i sam, da mu nije više mo­ guće pretvarati se muškim, te kradom opet pobježe u kršćanske zemlje i doprije u Budim, gdje se najini za kočijaša u turskom taboru i tu je 5 mjeseci proveo. Buduć je ondje bio i obolio, po savjetu i pomoću nekoga biskupa ode u Dalmaciju, jer je ovomu valjda svoje tajne otkrio. Tamo se namjeri na odličnu gospoju i preobukavši se opet u žensko odijelo, sprovede čitavu godinu kao dvorkinja, moguć bez zaprijeke vršiti svoju pobožnost. Ali ona, koja se je priučila bila na razgovo s nebom, nije se mogla ćutiti zadovoljnom u Н■_ *-;.A ženskih, odanih raskošju i taštinama r-vo^a svijeta, a možebit osijećala se tugjinkom, pak odredi vratiti se opet u domovinu. Najpreča joj bila briga posjetiti Olovsku Gospu, čuvenu svuda radi ( desnih ozdravljenja, kao danas u Lurdu. Moralo je to biti uoči Velike Gospojine, kada su mnogobrojni hodočasnici i iz Dalnmčije onamo dolazili. Ondje je tri dana provela u mo nmlitvi, te bi možebit i oslala u svome za^ i, da nije čula, kako su joj roditelji pomrli, a rodmna i >dbina i znanci radi kužne pošasti Jelaške ostavili i kojekuda se razišli. Ovom prigodom sastala se je s Vukosajem, bratom Frane Božića, svoga nesugjenoga muža, koji htjede vjenčat je. Una mu je sigurno izjavila što i njegovu bratu, da se ne kani udavati, ali on je ipak gojio nadu, da će mu se smilovali, pak je potražio preko crkvene oblasti od sv. stolice oprost zapreke javno ćudorednosli radi sklopljene, a neizvršene udaje Mandine. J ovaj ženidbeni pokušaj nije se ostvario, a ona još jednoć ukloni se napasti. Ovo ju je valjda i sklonilo, da se opet preobuče u muške haljine, to da se na novo vrati u Dalmaciju, gdje će moći kršćanski živjeti i češće pri­ mali svetotajstva, bez kojih ona nije mogla biti. Ondje se namjeri na nekog Franjevca, koji je opet uputi svomu nećaku, a ovaj vidivši Ivana neiskusna prodade ga nekom mletačkom trgovcu sa žitom, taj pako mletačkoj vladi za vojnika, a da to Ivan nije ni opazio' Istom kada dogje u Mletke, uvidi, daj e zarobljen i kao takov bi otpravljen u Brešiju, u tamošnju tvrgjavu Orzo. Tu je morao vršili sve vojničke dužnosti megju ‘) Ovdje završuje o. Vigilije Spada svoju pripovijest, jer je valjda obolio i umro, a ja nastavljam pričanje na temelju daljnjih podataka, koje je u pomenutoj radnji sabrao Dr. Luka Jelić, boraveći u Rimu. 133 onom raskalašenom družinom i lime došla u očitu po­ gibelj njegova djevičanska čistoća. Nu i tu mu ne uzmanjka Božja pomoć i zaštila Marijina. Dogovoriv se sa jednim francuskim vojakom, kojemu nije godio onaki život, obojica pobjegoše i zapuliše se najpre u Milan, onda u Rim, braneći se višeput zeljem i spavajući pod vedrim italskim nebom. Stigavši nekako u Rim, namjeri se na nekog dal­ matinskog svećenika, koji je vršio službu ispovjednika u crkvi sv. Petra, a po njemu upoznade se sa Oralorijancem o. Paći-em, ovaj pako namjesti je kod ugledne udove Agneze Codolcino, kao služavku. Tu ona odloži mušku odjeću i pod imenom Franice Slavonke osta u službi 7 godina, uzorno se ponašajući, tako, da je kod one okoline stekla štovanje i ljubav, osobito kod go­ spoje Agneze, da se je ćuljela dužnom obezbijediti njezinu budućnost, pak je svojom izjavom od 1. ožujka 1Г 48. prenijela na nju tri dionice štedionice sv. Bonav,c ure u Rima, а zadržala pravo preuzet ih, ako bi Franjica prije nje umrla. 1 zbilja pošto je Agneza umrla koncem god. 1650, položeni novac prijegje u vlasnost ove tugjinke. Skoro 13 godina ona osta još na svijetu, a da ne znamo čim se je bavila, nu po svoj prilici bila je u službi koje druge gospoje, jer nije takla u d i o n i č k e knjižice, već ih pove&ln. Konačno u ožujku * 16СЗ' u«i« u kolullnCk' samostan sv. Siksla i borninika te posta trećoretkom. Tu je opet proživila 7 go­ dina i 10 mjeseci, a preminula 31. prosinca 1670. Svoje svelo življenje zapečatila je svetom i uzornom smrću, pak je u brzo prosuo se po svemu Rimu glas o nje­ zinoj svetosti. Na žalost, spomenuti učenjak Dr. .Jelić nije mogao, uza sav napor, namjerit se na njezin grob ni na posmrtni nalpis, jer su iza loga nastala za Rim burna vremena te su sve bilješke o njoj negdje se zaturile. / a njezin boravak u Rimu doznao je nekako i nesugjeni joj muž, te je po nekom franjevcu, koji je iz Bosne išao na opću skupštinu franjevačkog reda. po­ slao molbu na sv. stolicu, da Mandalina bude prisiljena stupiti u koji ženski samostan ili da bude on oslobogjen od svake ženidbene obveze, pošto on neće tla primi onakovu skitnicu, a hoće, da se drugom oženi. Manda­ lina sa svoje strane opet izjavi, da je bilo nasilno nje­ zino vjenčanje, pa da neće ni njega ni drugog muža imali. Dok se je ovo pitanje kod sv. stolice pretresalo, došao je u Rim glavom Mandalinin stric ili najbliži rogjak o. Martin Brguljanin u poslu reda, te se je dne 20. juna 1039. sastao sa Mandalinom i velikim veseljem slušao njezine čudnovate doživljaje. Ne znamo, kako je dokrajčena ova parnica, ali je sigurno, da je Franjo ostao neženja i nakon njezine smrti zahtjevao sve, što je iza nje ostalo. * * * �134 Вг. 8.-i 9. SERAFINSKI PERIVOJ« Ovako se dokončaše Mandini burni dogagjaji, ali je ona onako neuka ostavila nam primjere dobre kršćanke, uzorne djevojke i velike rodoijupke. Skroz pro­ žeta kršćanskom naukom i pobožnim osjećajima, živila je i umrla kao svetica, iskusivši u svakoj neprilici oso­ bitu božju zaštitu, a ovu je zaslužila radi svoje izvrsne vjere i odanosti, koje je česta sv. pričest u njoj do konca života njetila i raspirivala. Visoko cijeneći dje­ vičansku čistoću, ovu je povjerila bezgriješnoj djevici Mariji, pa sloga i vidimo je u svim neprilikama života punu pouzdanja i odvažnosti, dok ju nije zaklonila u sigurnu luku spasa, najpre pod nadzor dobre gospoje i napokon u samostanu i to onoga reda, koji je nebrojene ovakove cvijetke u nebeski vrt presadio. — Napokon je posvjedočila i svoje rodoljublje, što se je zvala Sla­ vonkom, ili kako bi danas rekli, Hrvaticom, u gradu i središtu svih katolika, ne stideć se svoga roda i ple­ mena. Uz rodoljubne osjećaje učuvala je i svoju ženost prema franjevačkom redu, od к о ^ ^ ^ Т čila znanosti svetaca. Ovako mila Bogu i ljudina ostav.ja nam uspomene, koje ćemo čuvati u srcu i povodit ;e za mirisom nje­ zinih pomasti, dok je ‘jednoć ne ugledamo i u nebu, kao lijepi i gizdavi ljiljan u zboru čistih djevica, koje prate božanskog Jaganjca, kud g<.d krene. O. (jljuro Hnicetić, Vukovar: Pabirci iz nekrolog! samostana u Vukova Predgovor. U nekim redodržavama franjevačkoga reda lijep običaj vlada, da se svaki dan čita nekrologij (negdje prije objeda a negdje na večer) t. j. imena one časne braće, koja su taj dan u redodržavi blago u Gospodinu preminula. Počima čitanje riječima: » N o m i n a f r a t r u m n o s t r o r u m h a c d e p i e in D o m i n o d e ­ fu nc t o r um.« Završuje pako : O u o r u m a n i m a e a l i o r u m q u e omiss(»)orum per m i s e r i c o r d i a m Dei r e q u i e s c a n t in p a č e — Amon.« Ovo čitanje slijedi ps. »De profundis« (ako se prije objeda čita) sa molitvom; » A b s o l v e q u a e s u m u s D o m i n e animas f a m u l o r u m tuorum — co nfratr um n o š t r o um . . .« I/ijep je to običaj, znak kršćanske i bratske ljubavi, koja smrću ne prestaje, nego i preko groba vlada. Osim navedena razloga imade i mnogo drugih, koji ovaj običaj odobravaju i preporučuju. Ako samo to spomenem, kako ovo sjećanje pokojne braćo danomice 1912. doziva u pamet živućoj braći kratkoću života, pobugjuje na rad, na pravi redovnički život, oduševljava na na­ sljedovanje uzorne, gorljive, požrtvovne i radine braće, dosta sam rekao i vrijednost samostanskih nekrologija pokazao. Franjevački samostan u Vukovaru posjeduje lijepi nekrologij, koji sadržaje do 3070 pokojne časne braće. Megju ovom pokojnom časnom braćom spomen je mno­ gih, koji su sv. Crkvu, Red i rod svoj proslavili. Uspomeni ovih slavnih sinova Asiškoga Patrijarhe, odani sin Sv. Crkve, Reda i roda, posvećuje ovaj ne­ znatan rad. Za razjašnjenje, zašto se u nekrologiju franjevač­ koga samostana u Vukovaru spominju i neki drugi sa­ mostani izvan granica naše domovine, po tom i Časna br ;a, koja su u tim samostanima preminula, donašam ovgjo - E r a ' t k i opis D r ž a v e K a p i s t r a n s k e ReчАа' S. F r a n j e « . Ovaj opis čuva se u vukovarskom samostanu a napisao ga je : »Timolia Stančik 1846« Opis glasi: »Slavni Isukerstov naslidnik S. Franjo Serafinski utemeljio je Red svoj Godine od porogjenja Isukersla 1206. Red ovaj tako se je za kratko vrime rasplodio, da nijedne skoi države nije bilo, gdi se ne bi ljudi od ^ovoga reda na veliku kerstjanluka korist nalazili, puke s rječjom i dobrim, primjerom k' kriposti vodeći, uduč pako kanogod nijedno družlvo^ne može biti brez 'oglavara iliti Upravitelja, tako nije ni moglo bili, da ove redovnike po svem širokom svitu rasploejeno jedan neposredni poglavar upravlja, zato upravljanje oviuh redovnikah razdiljeno je bilo na mloge države, od kojih svaka imala je, a i dan danas imade svoje Deržavnike iliti Provinciale, koji se svake tretje godine rpo bratji istoga reda izabiraju. Tako je iznjedj’ mlogih ostalih Deržavah iliti Provinciah postala takodjer Provincia Bosanska i to godine 1235.1 Ova Provincia priko 200 godinah bila je veoma prostrana tako daj u po jednom Provincialu nije moguće bilo upravljati : zato se od nje odiliše godine 1444. Provincia Salvalorianska u Magjarskoj (jod. 1469. Provincia S. Jerolima u Dalmacii God. 1474. Provincia Raguzanska. God. 1514. Provincia Kranj­ ska, God 1676. Bugarska, God. 1735. Provincia S. Ot­ kupitelja u Dalmacii. Pak najpbsli ova Provincia Bosan­ ska lolikih provinciah mati, Godine 1757. na dvi sirane jest razdilila, tako da su Manastiri Bosanski od kojih dan današnji samo tri imade zaderžali ime Provincie Bosan­ ske ; ostali pako Manastiri po Slavoniji i Magjarskoj Provincije S. Ivana Kapistrana ime dobiše, koja se je Godjne 1825 s četirima u Austrii manastiri uziqložala. I lako sada Provincia Kapistranska ukupno broji 20 Manastirah i ovi jesu slijedeći...« �Pabirci iz nekrologija franjev. samostana u Vukovaru. Godine 1900 osnovana je nova franjevačka Provin­ cija pod zašlilom slavenskih ApoŠtola Sv. Girila i Me­ lodija, pod koju spadaju svi franjevački samostani u Hrvatskoj i Slavoniji, le samostan u Čakovcu (Megjumurje), njih 22 na broju. Ц srpnju, ove godine (1910) nastaniše se u vukovarskom samostanu reformirana braća i to njih 9 na broju -š e s t braće svećenika i trojica braće lajka. Prvi gvardijan reformiranoga samostana izabran je na skupštini redodržave 5. srpnja na Trsatu obdržavanoj, vel. o. Bono Matković, rodom iz Cernika. Kako je i kada je osnovan samostan u Vukovaru i 0 tom nam kratak ali točan izvještaj daje jedan stari spis iz godine 1838., koji se nalazi u samostanu Vukovarskom, a nosi potpis : »scripsit Franciscus landa — Poeseos Alumnus Essekiensis 1838».Izvještaj glasi ovako : »Uspomena monašlira vukovarskog Reda Sv. Franje Serafinskog Deržave pako S. Ivana Kanistrana. Misnici Reda S. Franje Deržave kapislranske vech pod Turskim jarmom i posle Puku Vukovarskomu jesu duhovno sluxili premda stalnoga kakvagot Stana« iliti kuche nisu imali, nego uvik kad je od pol ribe bilo Gvardian Monastira Bacskog jest j đnog ili dva misnika u Vukovar slao i odavud natrag u Bacs kad. je hotio odazvav. 1 to j e ’lako trajalo do godine 1704. Г ovo doba dignuvshi se buna u Magyarskoj Rakoczy ustade proti Kralju Leopoldu vojevati, ni: kerstjanom, nit Cerkvama, nit Misnicima nedade mira ;, doshav da grad Bacski osvoji, zapalio je Monastir, koji skupa sa Crkvom izgori. U ovoj tugi i protivshtini' Gvardijan Bacski, u to doba Antun Orshich, Ujagmivshi shto je mogao od vatre crkvenih stvarih poslao je shlogod s nekoliko misnikah u Petrovaradin; tako u lllok i Sharengrad; on pako s nikima stvarima i s nikoliko Misnikah u Vukovar dojđe. Ovamo doshavshi recseni Antun Orshich buduch da samo lisnu jednu kuchichu u koj su se Mi­ snici prije kad bi iz Bacsa dolazili zaderžavali jesi nashao, zato perve odma godine dade naesiniti Refectoriu, podrum, kuhinju i esetiri sobice, i to sve od derveta. Buduch pako da je i Cerkvica jedno bila slaba, a drugo u dollu. zato isti Antun Orshich poese takogjer Cerkvu polig Residentie praviti (gdi sada stoji kapela sv. Ivana Nep.) koju je i dovrshio; pol lim toga pun dobrih dilah i zaslvgah s'ovog svita jest priminuo. Posle njegove smerti brixljivi Redovnici opet su, koliko je moguehe bilo Monastir Bacski popraviti, i u njemu su Guardiani opet pribivali, u Vukovaru pako jest samo Vikar illi drugaesije Paaesidens stajao koj je uvik pod oblastjom Guardiana Bacskog bio do godine 1723. — Oslobodjen od vlasti, Gvardijana Bacskog Praesidens 135 Vukovarski (ovi je pervi bio Marko Dragoevieh csitavih G godinah zasebice) mislio je vech od zidanja Monastira i Cerkve, kojeg zbilja s Вохјот milostjom i dobriuch kerstjanach dobriuch kerstjanach pomoehom Godine 1723 dana 24 lipnja na dan sv. Ivana Kerstitelja, kad je pervi kamen velikom slavom u zemlju postavljen zidati jest zapoeseo i strit.no shto on, shto njagov Naslidnik Otac Mijo Pavunovich do godine 1727 usidashe tako, da su Redovnici svi iz stare Residentie (koja josch i dan danas stoji, sad jest kucha Gyure Vorgicha oza njegovih starih za promivju uzeta) u Monastir prishli, ossim Oca Martina Balicha, koji se nije mogao od starosti i slabosti po skalini penjati i zato u staroj Residentii jest do smerti ostao i u njoj umro; Svi drugi геко pridoshe i u onaj isti dan, kad je pervi kamen u zemlju postavljen, jesu pervi put u Refectorii ruesali. — Premda su Redovnici kako геко Godine 1727 u Mo­ nastir unishli. u Cerkvu novu istom godine 1732 buduch da pri.je nebijashe sa svim gotova unidoehe i to 15 meSeca studena iste godine jest novu Cerkvu blagoslovio vishje1puta!1 spomenuti Otac Marko Dragoevieh i pervi pUta u isti dan jest u novoj Cerkvi Misu rekao, drugi рнко dan to jest istog miseca jesu sveti Sakramenat iz stare Cerkve u novu s velikim processionom unili i pervu pridiku u taj dan rekao je u novoj Cerkvi Otac Gjuro Dubravcsevieh Vikar Monastira Bacskog. Poslije i ovo uspomene vridno znati, da je tilo Sv. Bone Mucsenika, koje blažene uspomene Mnogo Poshtovani Otac Josip Jankovich, od Pape Benedicta 14. na poklon dobio iz, Rima donesheno i 24. lipnja go­ dine 1754. u Vukovarsku Cerkvu s velikim processionom unesheno i na oltar sv. Josipa za shtovanje postavljeno.« Povjest' ovu slijedi popis gvardijana samostana vukovarskog od njegova utemeljenja do god. 1737. Kroz to vrijeme izmijenilo se je 59 gvardijana, a od godine 1837. do danas 14. Kroz 188 godina opstanka samo­ stana, upravljalo je njime 73 gvardijana. Smatrao sam za nužno navesti u kratko povijest provincije sv. Ivana Kapistrana i samostana vukovarskog, jer će osvjelliti mnogu stvar, koja bi inače bila nera­ zumljiva. Radi boljeg pregleda radnju sam moju razdijelio, te na prvom mjestu dolaze: Z n a m e n i t a b r a ć a s a s v e t o s t i i kr je p o s n a života. Januarii 5. siječnja 1260. Sccundus vicarius Vicariae Bosnae Joannes, multis ornalus virtutibus, Budae ad S. Joannem sepultus. Petrum Minislrum Provinciae Hungariae a gravi et exlrema aegritudine liberavit. 5. Januarii 1799. — Budae : P. Ladislaus Spaić, Eector Generalis, Ех Custos, Ех Provincialis, Ех Definitor, Vicarius Provincialis et actualis Provinciae Con- �136 Br. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. 22. M a r t i i 1847.—V u k o v a r i n i : P. Clemens sultor, p i u s e t i n l a b o r i b u s a s s i d u v s , qu i Majstorović, R elig io su s pr obus et m an su etu s. o p u s c u l u m e d i d i t »de e l e c t i o n e s t a t u s « . M a r t i i 1760.—P o ž e g a e : P. Franciscus a 6. Januarii 1758. — Cernekini: P. Augustinus 30. Rožić, C u r a t o r a n i m a r u m Z e l o s i s s i m u s i n Lašva, p i e t a t e c o n s p i e u u s . 5. A p r i l i s 1747.—O to k i n i : P. Stephanus San v e r b i s i l l i s. » Ma r i a m a t e r g r a t i a e « , spiritum ković, eiusdem Parochiae Administrator, q u i f e r v i d u s Deo reddidit. ve r bi d i v i n i P r a e c o e x t i t i t et v i r t u t e ora15. Januarii 1813.—Baiae: P. Michael Lazarević. Sacerdos Jubil. Annorum 90. p a u p e r e t R e l i g i o s u s t i o n i s e x c e l l v i t . 9. A p r i l i s 1757.—C e r n e k in i: P. Andreas Beo p t i m u s. 24. Januarii 1735. — Šarengradini: P. Andreasnacić, a Def. Prov., et actualis Guardianus, p r u d e n t i a , m a n s u e t u d i n e ac p i e t a t e c e l e b r i s . Kamengrad — octogenarius, vir magnae pielatis. 27. Januarii 1770. — Batini: P. Joannes Lukić 10. A p r i l i s 1483.—C e r n e k in i: P. Georgius Lector Jubilatus, Defmitor Emer. et tam huius, quam S. Mirković, Em. Novitiorum Magister, p i u s et m a n ­ Ladislai Provinciae olim Comissarius Visitator Genera- s u e t u s . 10. A p r i l i s 1869.—W ie n a e : P. Bonaventura lis — d o c t r i n a e t r e l i g i o s i t a t e c o n s p i n c u u s Glatz, Gone. et. Mag. Novit. Emer., Spir. pro Religiosis. 29. Januarii 1781. — Vukovarini: P. Martinus M a n s u e t u d i n e o m n i b u s carus. Hercegović, Ех Defmitor Provinciae, v ir d e v o t u s et 13. A p r i l i s 1760.—V u k o v a r i n i : P. Stephanus saepius Guardianatus officio functus. Novoselić, Sac. Jubilarius, 80arre maior, p i e t a t e , 8. februarii 1755. — Budae: P. Philipus Leber, o r o t i o n e et p a t i e n t i a c l a r u s . SS. Theologiae studens, m o đ e s t i a ac m a n s u e t u 15. A p r i l i s 1780.—B u d a e: P. Emericus Pavić, dine pollens. Lect. Jubilatus, Ех Defin. bis Comissarius Provinciae 11. februarii 1744. — Petrovar .dini: P. Augustinus Immaculatae Conceptionis in Bulgaria; qui Chronologiam Benković, d o n o c u r a t i o n i s e-t d a e m o n e s et. Provinciae, aliave opuscula utilia Latina et Croatica in pellen di gr atia exornatus. lucem eddidit. V ir p i e t a t e ac R e l i g i o s i t a t e 13. februarii 1793.—Essekin P. Ladislaus Gessik, i n s i g n i s , cu i C r u c i f i xus, du m j e j u n u s 8-a Ех Custos, SS. Theol. Lector Jub?;atus et actualis Min. 9-bris 1761 o b d o r m i s s e ;t, a p p a r vi t , s e q u e n t i Provincialis, v i r z e l o s u s , p i u s e t a e q u u s . b u s e u m a l i o q u e n s v e r b is: »Non s u f f i c i t 3. M a r t i 1805. B u d a e : P. Fabianus GrolI, Lector Ti b i p r o me p a t i i nt га ho s mu r o s , v e r u m Theologus, Gone. Emer. et Adm. Par. Christinopoli, se- e l i a m e x t r a c o s d e m t e p a t i o p o r t e t Evend u l u s e t pi us , ibidem sepultus. t u s r e m đ o c u i t , d u m e x t r a o r d i n a r i a e Com4. Ma r t i i 1729. S u t i s c a e l in Bosna: P. Augu­ m i s i o n i P r o v i n c i a e d e s t i n a t a e , b r u m a l i stinus a Salinis, olim Provinciae Custos et Ех Minister r i g o r e m t e r e s s e d e b u i t . Anno 1762. Provincialis. m e r i t i s e t v i r t u t i b u s c l a r u s . 18. A p r i l i s 1770.—V u k o v a r i n i : P. Simeon 8. M a r t i i 1779, P o ž e g a e : P. Andreas LužanBabić, z e l o s a l u t i s a n i m a r u m p l e n u s . čević, Concionator, p i u s e t e h a r i t a t i v u s . 19. A p r i l i s 1764.—E s s e k in i: P. Andreas Stoj11. Ma r t ii 1865—\Vi e n n ae: P. Aloysius Ossčević, SS. Theol. Lect. Gener., p r a e c i p u a r u n vi r \vald, Secr. et Consult. Prov. Emer, Sacer. Jubil. Spir. t ut um p r a e r o g a t i v a clarus. V ir s p e e t a t a e p i e t a t i s e t C o n f e s s a r i u s 19. A p r i l i s 1798 — N a š i c i s : P. Antonius indefessus. 13. M a r t i i 1805.—C e r n e k i n i : P. Hyacinthus Zvekan, p i u s d e v o t u s , c h o r i q u e a ma n s . 20. A p r i l i s 1802 — R a d n a e : Fr. Mathias Mandikić, olim tempore belli Borussici Capellanus Regim. Brodevsis, Ех Defmitor, e x e m p l a r i s e t t a c i - Eisler, fabriferrarius, p i ujs e t, d e v e t u s. 21. A p r i l i s 1771 Bajae : P. Lucas Č i 1i ć, Lect. turnus. 15. M a r t i i 1809.—V u k o v a r in i: P. Caecilianus Iubilatus et Custos Provinciae Em., qui apoplexia tactus Ockl, SS. Theol. Lect. Emer. v ir d o c t r i n a , p r u - et novem annis loquela, aliisque viribug destitutus super d e n t i a , a l i i s q u e v i r t u t i b u s p r a e d i t u s , act. stratum suum jacens, magna eum patientia vitae suae terminum expectavit, olim Bulgariae Provinciae Visit, Guard. Ceneralis. 19. M a r t i i 1741.—Š a r e n g ra d in i : P. Lucasa 23. A p r i l i s 1797 — Cernekini: P. Blasius TaNiemci, l o n g a e v a e et e x e m p l a r i s v i t a e . dijanović, Ех Def. et Ех Prov., q u i t e m p o r e s e p21. M a r t i i 1818.—E s s e k in i: P. Adalbertus t e n n i s B e l l i B o r u s s i c i , q u o d a. 1756 i n c e p i t Vomačka, Professor Ешег. vir ex e m p la ris et pius. �Pabirci iz nekrologija franjev. samostana u Vukovaru, c a pt i v os G r o a t o s s pont e ad c a p t i v i t a t e m e s t s e c u t u s , u t i 11i s a s e r v i t i i s s p i r i t u a l i bus esset. 24. A p r i l i s 1773 — Z o m b o r i n i ; P. Emericus Zoraborlić, a Quinque Ecclesiis, SS. Theol. Lector tsexennalis, H u m i l i t a t e et p a t i e n t i a c e l e b r i s . R a r o e x e m p l o с о г а ш o m n i b u s P a t r i b u s sac e r d o t i b u s , g e n e r a l e m t o t i u s v i t a e Confessi onem publice ante m o r te m deposuit. cujus с о г р us p o s t no v e m a n n o s , d u m C r y p t a re f o r ш a r e t u r, r e c e n s i n v e n t u m a c i n c o r r u p t u m. 25. A p r i l i s 1825 — Vukovarini : P. Tobias Pustaić, Sac. Iubilarius, act. Provinciae Consultor, p 1urium annorum zelosus animarum curator, m a n s u e t u s oc i n e x c i p i e n d i s f i d e l i u m c o n f e s s i o n i b u s indefessus. 28. A p r i l i s 1726. — B e l g r a d i : P. Simeon Iob a Inogl, Missionarius in Valjevo, c u i u s e o r p u s post t r id u um f l e x i b i l e m i r a b i l i t e r repert um, v i r v a l d e s a n c t a e vitae-. 28. A p r i l i s 1706 — Šibenik in Dalmatia: P Paulus Mirčetić, a d m o d u m pi us. 30. A p r i l i s 1787. Vukovanni: P. Joanues Gla­ vaš, Provinciae Aggregatus et betlo septenni Boroissico primi Regimiuis Banalistici in Croatia Gapellanus Gastrensis, conservata integra Religionis veste ejuisque forma et tunica semper indutus ; qui ех pecuniis sui officii per oeconomiam retentis Residentiam Ćuntićensem aedificavit, ac postea pluribus annis Vukovarensis Parochiae zelosus Administrator fuit. Sacerdos pius ac indeffessus — Annorum 70.! 1. Maii. 1777 — Požegae: P. Petrus Komaričić, olim Pater Gastrensis, Legionis Palfianae annis 18, rel i gi osus probus. 4. Mai i 1738 — Bajae: P.Josephus SliOar, Prov. Aggregatus et Residentiae Zomboriensis Praesidens. V ir d e v o t u s et sedulus. 9. Maii 1733 — Essekini: P. Bonaventura a Gra­ diška, act. Theol. Lector, D o c t r i n a e t R e l i g i o s i t a t e conspicuus. 14. Maii 1869 — Wiennae: P. Josephus Matzek, SS. Theol. et Iuris Eccl, Licent euisdemque Lector lubilatus. Tertio Ех Min. Provincialis, Senior, Ех Def. Totius Seraphici Ordinis, Ev Commis, Visitator et actualis Terrae Sanctae Comisoarius Generalis, Sacerdos Iubilaris Decanus Provinciae. Z e l o p r o m o v e n d a e religionis e t d e x t e r i t a t e rer um gerendar u m c l a r u s . A u‘ c t. 76. Re 1. 48. 22' Ma i i 1784 — Bajae: P. Philippus Katić, Ех Definitor R e l i g i o s u s e х e m p 1a г i s. 137 25. Ma i i 1888 — Wiennae: P. Camillus Rubner, Gone. Em. iterato Ех Def. Prov. Ех. Provincialis, actualis Custos Provinciae, Guardianus Gonv. VVieuensis, Bibliothecx. Histor. Domus-Consiliarius Archi-Episcopi Archi-Dioec. Wienensis. Cruce aurea cum corona propriis meritis decoratus. Anno aet. 72. Rcl. 54 — P i u s ac d e v o t u s . 27. Ma i i 1496 V e n e r a b i l i s S e r v u s Dei B e l p a r t u s a T e m e š v a r , v i r S c i e n t i a e t pie t a t e s p e e t a b i l i s claruit anno 1490. Obiit Budae et sepultus est in Ecclesia S. Joannis Baptistae. 4. J u n i i 1828 Ad S. Hyppolytum in Austria : P. Augustus Glaser, Sac. Jubil. p r u d e n t i a a c modestia clarus. 13. Junii 1748 — Livno in Bosna: P. Bonaventura Aglinić, Christianis sub jugo O t t o m a n i c o g e me n t i bus , S a c r a m e n t a F r u c t u o s a a d m i n i ' s t r a n s 7. J u n i i 1800. Vukovarini: P. Michael Plauck, ao Egra, Pannificinae Viče — P r a c f e c t u s , l a b o r i osus, o m n i b u s c a r u s et p r o b u s. 13 J u n i i 1780 — Požegae: P. Marianus Bilinović a m a t o r ehori. 20. Junii P. Michael ab Ilok, qui saepius praefuit Gonventibus. floruit (1561?) tempore. quo Fratres Bigotti, vulgo Kmenses orti sunt, tempore Goncilii Gonstantiensis, ac plenus meritis Vilaci (Ilok) obdormivit in Domino. 23. J u n i i 1798 — Požegae: P. Gregorius Mikašić p a c i f i c u s Jet in a u d i e n d i s C o n f e s s i o n i b u s a s s i d u u s. 29. Junii 1781 — Ilokini: P. Joannes Berkić, Ех Def. Provinciae, ultimus Philosophiae Lector Belgradi — r e l i g i o s i t a t e clarus. 6. Julii 1781 — Aradini: P. Laurentius Rubin, Spiritualis, r e l i g i o s u s , h u m i l i s a c d e v o t u s . 7. J u l i i 1772. — B u d a e : P. Daniel Zeidler, O r g a n i s t a c e l e b r i s , S e m i n a r ii Ma g i s t e r , vi r h u mi l i s , S i m p l e x e t r e e t u s cor de. 9. J u l i i 1739 — B a j a e : P. Petrus a Baja, Vic, Gonv., v ir m a g n a e p i e t a t i s . 10. J u l i i 1758. — Budae: P. Job Zetl, Gone. et Goop. Parochiae Tabaniensis, v ir e x i m i a e p i e t a t i s 18. J u l i i 1748. — Baj ae: P. Lucas Karagić, Ex-Minister Provincialis, P r u d e n t i a , G u b e r n a n đ i q u e d e x t e r i t a t e cons pi cuus. 24. J u l i i 1769. — Budae: P. Laurentius Živković, Aggregatus Provinciae, q u i z e l o s u s ani r a a r i u m curator p l u r i b u s a n n i s e х t i tit, i ngent e s q u e . Deo f r u e t u s p r o t u lit. 24. J u l i i 1772. — Budae: P. Franciscus Velikanović, act. Gone. m a n s u e t u d i n e , a n i m i q u e mod e s t i a pollens. �138 Br. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. 24. Julii 1788. — Šarengradini: P. Marcus Gabrilovac, Aggr. Sac. Jubilaris, annuorum 85 — p i u s a c R e 1i g i o s u s. 27. J u l i i 1710 — Velicae: P. Marianus Trvan, Daemones expellendi g ratiaaD eo donatus 28. J u l i i 1809. -r- Aradini: P. Samuel Blas, v ir magnae pietatis. 3. A u g u s t i 1764. — Essekini: P. Mathaeus Gassler — SS. Theologiae Lector Generalis Actualis, s c i e ntia e t o b e d i e n t i a , m a n s u e t u d i n e aniinique ca n d o r e praecla rus. 5. A u g 1861. Budae: P. Gabriel Gjurma, Conc. Emer. S a p t i m o ех M i n i s t e r P r o v i n c i a l i s et Ех Def. Provinciae, alias de Conv. Devensi. Annorum 71. Rel. 52. 7. A u g. 1785. — Madridi in Hispania, Regius Hispaniarum Infans, Serenissimus Dominus Aloysius, Caroli III. Regis Gatholici Frater et Comes de Chinchon (Činčon) totius nostri Ordinis Patronus UrJvei alis et Protector. 8. A u g u s t i 1761 Bajae: P. PtArus a Baja, Lact. Jubilatus, Ех Gustos, Ех Cus’os Provincialis et Decanus, ac olim Commissarius Vis t. Generalis huius Provinciae, d o c t r i n a , h u m H i t n t e c o n s p V'c u u s. 12. Aug. 1772. -i- iRadnaet P. Thaddae’’s Pekić aetate p r . o v e c t u e e t cu 11or B. M. V. i mi us. 16. Aug. 1774. — Temešvarini; . \enceslaus Raichard, Conc. e g r e g i u s , p i u s d e v o t u s q u e . 17. Aug. 1758. — Brodii: P, Л !,rus Seratlić, aetate provectus — Missionarius et Catecheta — z e 1o s alutis a n i m a r u m plenus. 17. Aug. 1761. — Budae: P. T h o m a s Maj s t o r o v i ć , p a u p e r t a t i s et o r a t i o n i s u m a n t i s s i m u s. 18. Aug. 1806. — Petrovaradini: P. .Joannes Fetlmar. Lect. T h e o l o g u s , z e l o s u s Adm. Par . in W a 11 e S. Rochi v i r S u m m e r e l i g i o s u s , i b i d e m u m u 1 a t u s, de Residentia Zemunensi 19. Aug. 1801. — Mohačini — Fr. Bonus Heldmann — L. P. n om i ne e t o m i n e b o n u s . 20. Aug. 1720. Budae: P. Hieronymus Petrović, qui c o n t a g i o s i s , , m a g no c h a r i t a t i s zelo i n s e r v i e n s , p e s t e m ipsemet c o n t r a х i t rel i c t o h a u d vulgari p i e t a t i s exemplo. 21. A u g u s t i 1803. Vukovarini: P. 1o a n n e s Ve l i k a n o v i ć , ' Lect. Jubil. Ех Def. et Provinciae Senior; olim sfccundum Comissarius Visitator Gen. Prov. S. Ladislai Regis. V ir a p r u d e n t i a , h u m H i t a t e e t p a t i e n t i a l a u d a b i l i s , octogenario maior, hic plura salubria eddidit, linqua Groatica opuscula. 23. Aug. 1804. Mohačini: P. Simeon Hataš, Ex-Def* Provinciae, Sac. Jub., pi us, qui u Sua juventute Pro­ vinciae calamo serviVit. 26. Aug. 1726. Foldvarini: P. Jonnes Spath Sac. Jubil. Consultor Emer. et Ex-Minister Provincialis, Senior, vir religiosus, pacificus et admodum probus. 29. Aug. 1816. — Bajae: P. Coelestinns Schneider, SS. Theologiae Lect. Emer. iterato Ex-Minister Prov., p r u d e n t i a et s c i e n t i a c l a r u s , ac R e g u l a r i s Disciplinae Zelator. 29. Aug. 1840. W i e n n a e : P. Melhlades Greiner, Ех-Minister Provincialis honor. Sac. Jubil. annorum ac tatis 94 r e l i g i o s a e i n s t i t u t i o n i s e x e m p l a r i s o b s e r v a t o r et G o n f e s s a r i u s i n d e f e s s u s . 31. Aug. 1771. — Radnac: P. Blasius Abramović eiusdem Ecclesiae aedificii Solers promotor — B. V. M. Gu 11o r e х i m i u s. 31. Aug. 1804. — Djakovae: P. Melhior Stivić, act. Grardianus, o l i m i n c u r a a n i m a r u n p 1u rifa u s’a n n i s d i l i g e n s o p e r a r i u s . S c p t e m b r i s 1732. — Travniki: P. Petrus a La^va. E\-Min. Prov. et quondam Commissarius Visitator Gfenćralis huius Provmciae, q u i m o r b o e p i d e m i a e correpti s u \ c u r r e n d o , e a m e t i p s e cont r a х i t l uem, ac p i i s s i m e o b i i t , s u p r a c u i u s s e p u l c h r u m f a c e s a r d e n t e s v i s a e fuere. 16. S e p t e m b r i s 1799. — Liburnii in Tuscia* P. Hyacinthus Реуег, Prov. Aggr. Regio Hetruseae Legionis Capellanus. R e l i g i o s u s е х е т ^ а г ^ et Suae P r o v i n c i a e gratus. 23. S e p t e m b r i s 1787. — Velicae: P. Bonaventuru. Ilončić, Prov. Aggreg. Sac. Jub. m a n s u e t u s et pi us. A n. 83. 2. O c t o b r i s 1785. Velicae: P. Thomas Jočelić, R e l i g i o s us e x e m p l a r i s a c a s t h m a t e 14 a n n i s p a t i e n t e r t o l e r a t o , obi i t . 8. O c t o b r i s 1875. — \Viennae: P. Mansuetus Hontkeu, SS. Theol. ac. Juriš Eccles. Licentialus eiusdemque= Lector Jubil., Ex-Def., Ex-Custos, Ex-Provincialis Immediatus et Gonfessarius indefessus Monialim Elisabethinarum. Ob m a n s u e t u d i n e m S u a m omn i b u s c a r u s . An. aetatis 64.— Rel. 45. 14. O c t o b r i s 1785. Tolna: P. Jacobus Spatzierer, Sac. Jubil., bis Ex-Def., bis Ex-Custqs, Secr. Prov. Emer. et Ex-Min. Prov., necnon olim Commissarius Visitator Subdelegatus in Bosnia; qui etiam Capitulo Generali 1768. Valentiae in Hispania celebrato interfuit, ac Conv. Tolnensem aedificari fecil. \’ir magni Consilii ac Prudentiae. 15. O c t o b r i s 1757. — Velicae: P. Joannes a Stražeman, SS. Theol.. Lector Sexennalis, Ex-Def. et ЕхMinister,, ac Decanus Provinciae, olimque tam huius (juarn S. Ladislai Provinciae Commissarius Viših Gene­ ralis, Sac. Jubil. Octogenarius, V ir e х j m i a e p i e t a t i s , magnae pr uden ti ae, at que sa ni consilii. �Listak. 18. O c t o b r i s 1765. Vukovarini: P. Josephus Blagoje, Lect. Theologus, Ex-Def., Ex-Custos et actualis Minister Provincialis, Vir prudentia, regendique dexteritate clarus. 20. O c t o b r i s 1839. Petrovaradini: P. Gregorius Agić, Vic. Gonv. qui N e o p l a n t a e ( Novi S a d ) in Nosocomio E p id e m icis inserviens, eodem m or b o , c o r r e p t u s , obiit. 20. O c t o b r i s 1778. Velicae: fr. Lukas Pachner, L. P. d e v o t u s e t p a t i e n s . 23. O c t o b r i s 1700. — K r a k o v . i i i n Po l o n i a : P. Mathias Medaković — M i s s i o n a r i u s Apostolicus. 26. O c t o b r i s 1793. O s j e k i n i : P. Joannes Novoselić, s o l i t u d i n i s a m a n s . 28. O c t o b r i s 1808. — Požegae: P. Chilianus Ried, Sac. .fubil., v i r p a t i e n s e t i n e x c i p i e n d i s Gonfessionibus indefessus. _ . Ai . T1. f 29. O c t o b r i s 1714. N a š c i s : P. Antomus Ihc, Ех Def., q u i u s q u e v i t a e s u a e t e r m i n u m cion. m u n e r e z e l o s e et c u m f r u c t u o b i b a t . 29. O c t o b r i s 1768.— B a č i n i : P. Lucas Matošević, Lect. Jubil. Def. Prov. Emer. — V ir d o c t r i na, r,e 1i g i o s i t a t e a t q v e p a u p e r t a t e s p e c tabilis. t , • 10. N o v e m b r i s 1729 — Cernik-ini:*P. Andreas a Kutjevo — Def Emer. et Ех Min. Prov. v i La e p r ob i t a t e e t r e l i g i o s i t a t e i n s i g n i s , Velicae tumulatug. « 11. N o v e m b r i s 1738. — llokini: P. Petrus Pastirović, Ех Min. et DeCanus Provinciae m a n s u e t u din e et p i e t a t e clarus. 13. N o v e m b r i s 1885.. C e r n e k i ni: P. Ernestus Bliušić — A. A. L. L. et Philosophiae Doctor, STheol. Licent. euisdem Lect. Em. Sacerd. Jubil. Discr Spir. C r u c e a u r e a p r o p i i s m e r i t i s d e c o r a t u s. 14. N b v e m b r i s 1813. — Š a r e n g r a d i n i : P Cosmas Filić — Consult. Emer. R e l i g i o s u s e x e m p 1a r i s. 15. N o v e m b r i s , 1826. Vukovarini: P. Ađamus Kulungjić.— Soc. Jubil. Aggreg, Provinciae, p l u r i u m annorum.želosus an im aru m curalor. 139 20. N o v e m b r i s 1770. — Radnae: P. Marcellinus Planek. Mag. C h o r i s e d u l u s . 21. N o v e m b r i s 1733.— Budae: P. Laurentius Bračuljević, Lect. Jubilatus .et actualis Provinciae Def., olim Prov. Bulgariae Commisarius Visit. Generalis; d o c t r i n a e t p i e t a t e i l l u s t r i s . Hic in lucem dedit Libellum Croaticum: » F u n i c u l u s S e r a p hi ­ c u s etc«. 25. N o v e m b r i s 1781. llok-ini: P. Stephanus Vučinović a Valpovo, q u i t e m p o r e p e s t i s е х р о s i t u s , i n f e c t i s c h a r i t a t i v e ac p a t i e n t e r s e r vi vi t . 30. N o v e m b r i s 1766 — Požegae: P. Шегопуmus Lipovčić, Lect. Jubilatus, Def. iterato Emer. et ac­ tualis Vicarius Prov. V ir d o c t r i n a e t r e l i g i o s i ­ t a te insignis. Hicin lucem d e d i t op u se u l i m C r o a t i c u m d e S. T r i n i t a t e c u m S e r m o nibus'catheticis. 3. D e c e m b r i s 1754. R a d n a e : P. Maximilianus Baumgartner, Gone. act., v i r v i t a e е х е ш p 1 a r i s. 6. D e c e m b r i s 1853.— Petrovaradini: P. Gabriel Krantzl, Costr. Emer. et actualis R. C. Capell. Garnison. P r o v i n c i a e f i d e l i s e t g r a n t u s cruce a u re a pro piis m e ri tis decoratus. 20. D e c e m b r i s 1730. — Visovac-ii: P. Paulus Silov, Lect. Mystices et Regulae Exporitor — D o c ­ t r i n a et p i e t a t e clarus. 22. D e c e m b r i s 1805. Našicis — P. Franciscus Rogožić, Soc. Jub. Ann. 86. P i u s , d e v o t u s a c vere pauper. 26. S e p t e m b r i s 1776. — Budae: P. Hilarius Svanulo, v e r b i d i v i n i p r e c o d i s s e r t i s s i m u s . 23. D e c e m b r i s 1812. — Šarengradini: P. La­ urentius Kozarević — Lect. Theologus, Ех Def., Sec. Jubil., annorum 84, v i r p a u p e r t a t i s e t p i e tatis amantissimus. 31. D e c e m b r i s 1827. — Šarengradini: P. Pa­ ulus Kulnogjić — praepius Catedralis Ecclesiae Djakovensis Ganonicus, Abbas infulalus et Archidiaconus Cathedralis, Vir in Alma Dioecesi Diakovensi Quondmaclarus et ad finem vitae sponte sua pauper Religiosus effeelus. Ann. act. 65 — Rel. 3- L I 5ТЛ K. Sa T. sastanka troćoredskih vos?ja. Poštovani ,oče urednice] Smatrajući za dužnost, da Vas izvjestim u kratkim potezima ob ovom sastanku, ne mogu pre­ šutjeti iskrenog veselja, koje je tom zgodom napunjalo, da obuzimalo moju i dušu i ferce. Hronika franjevačkih redova u hrv. zemljama ima da zabilježi ove dane zlatnim slovima, jer se onih dana sljubila i sjedinila sva serafska srca Franjinih sinova. Nije moguće vjero­ vali vlastitim očima, kako ljudi, koji se većom stranom nijesu ni susreli do tada u životu, kako velim, ti ljudi skladno megju sobom zbore i slažu se u radu za Boga i narod. Osobita nota ovoga zborovanja, kojemu je �140 Br. 8. i 9. SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912 predsjedao bosanski provincijal mgp. o. fra. Eovro Mihačević, jest iskrenost pri izvješćivanju o dosadanjem stanju III. reda i ujedno ozbiljna volja, da se napredak poradi oko procvata ove pobožne ustanove. Zborovanje je trajalo tri dana. Prvi dan 4 .9 . Pokraj izbora predsjedništva i nakon što se svestrano obrazložilo stanje III. reda u našim krajevima, za kojega, nije se do sele radilo, kako je moglo i moralo biti; referirala su trojica vlč. refere­ n a ta : o. Viliko Šalić: M o d e r n a k u l t u r a i n j e z i n u p l i v . — 0. Gj. Uskoković: R e f o r m n a m o ć III. r e d a . — 0. Josip: K a k o v a l j a III. r e d p r a v o shvaćati? 0. fra. V i l k o je u svom referatu upozorio na mnoge zle strane t. zv. mezzokulture-pseudokulture: indiferentizam i liberalizam u vjerskom pogledu, a ma­ njak ćuđoregja s druge strane; pa je suprotstavio tome III. red kao izvrsni lijek ovim zlima. ^ 0. fra. G j i l d a n je prikazao motive, o kojih je osnovan III. red, pa njegove uspjehe u prošlosti; dok je o. J o s i p po enciklici Le na XIII. o III. redu upozorio na pravo shvaćanje ,ve vjersko-društvene _ ustanove, pokazavši, kako je PI. red pravi red, jalna, organizacija dovođič praktičnom kršćanstv Drugi dan 5. 9. 0. Josip Tinodi m je referat: S a v r e m e n o s t III. r e d a , u kome je dom dokaza ob­ razložio vrijednost III. reda nad ostal n kat. prosvjet­ nim društvenim i pobožnim bratovšćinama, katolička društva kao takova dobra su, ali lako postanu bez svoje svrhe, kada ego i duh svijeta ponovno izbije na površinu, ako ne ima u njemu duha serafinskoga, koji se uzgaja pokorom i djelima, propisanim po trećoredskom pravilu. 0. Josip, konventualac zato, posve logično, upo­ zorio na p r v o t n u d u ž n o s l F r a n j e v a c a , d a p o ­ r a d e z a p r o c v a t III. r e d a , izdavši najprije Pri­ ručnik, koga treba da dobije svaki svećenik i klerik, te će im ovaj biti »perpetuum vademecum«. 0 fra. M a r i j a n .1 a k o v I j e vi ć je zatim velikom rječitošču iznio nekejosnove za čvrstu organizaciju III. reda, iznijevši toliko zdravih načela, koja odgovaraju duhu III. reda, a kada se provede organizacija onda bi III. red bio čvrsta falanga i velika vojska Isusova. Zatim su tri slijedeća referenta: o. Vjenceslav Bilušić, o. Špiro i o. Ciro, kapucin govorili, prvi k a k o treba uskrisiti d j e l o t v o r n o s t III. r e d a , drugi iznoseć p r i j e d l o g e za p o b u g j i v a n j e L r e ć o r e d s k e s v i j e s t i i treći govoreći o temi k anoničko utem eljenje trećoredskih općina i d u h o v n e p o v l a s t i c e III. r e d a . Sva tri su refe­ renta praktičnimi razlaganjem odgovorila svojoj zadaći, pozabavši zbornike u potanjim, detaljnim potezima s poukom o Ш. redu. Treći dan 6. 9. 0. S e r a f i n B o l i ć , trećoredac na temelju gore spomenutih razprava iznio je u svom referatu, Duhovna mladež i III. red, par praktičnih misli, kako se klerici u sjemeništima upute u III. red, dočim je o. A n t e C i k o j e v i ć divnom upravo riječju, odlikujućom se lakoćom mišljenja i praktičnom vrijed­ nošću u svome referatu » U z g o j n o v o g a t r e ć o r e d s k o g p o d m l a t k a « zanio i uvjerio zbor, kako treba novi naraštaj, na kojem ostaje svijet, odgojiti za III. red. Duh sv. Franje valja unijeti u srca, nježna srca mladeži, učestvovati u njihovim društvima, uopće prijateljevati s njome, gdjegod je to zgodno i korisno, jer mladež onda zanese se za franjevački duh, duh ljubavi i trezvenosti, pa ostane vazda vjerna serafskoj misli. G o s p. I. J a k u p e k , pobožni i uzorni svećenik, u svom referatu Treći red kod s v j e t o v n o g k l e r a « prikazo je, kako svjetovno svećenstvo, bez ikakve isprike, nužno mora da vodi i njeguje III. fran­ jevački red, jer od ovoga kao ni od čega drugoga ima duhovno pastirstvo osobitu korist, što je on osvjetlo s nekoliko principa. ’ Fra. A u g u s t i n C i č i ć u svom referatu » P u č k e misije z g o d n o s r e d s t v o z a p r o c v a t III. r e d a pokazo je potrebu pučkih misija u naše doba, a ujedno je logično doveo, ako se hoće, da pučke misije donesu trajna ploda, to je nužno, da misionari prepo­ ručuju puku III. red, u kome će ovaj imati vazda pri­ godu, da prakticira ona dobra, što su ga uzbudile u njegovoj duši pučke misije. Treći red je »vječno misijonarstvo« 0. P a v e 1 i n u referatu: D r u š t v e n o g l a s i l o Ш. r e d a , osvrćo se je na G l a s n i k sv. F r a n j e , iznoseći praktične misli o njegovu uregjivanju, pa kako treba da ga trećoreci drže i šire kao svoje glavno glasilo. Prvi ovaj sastanak trećoredskih vogja kako je sjajno u svakom pogledu uspio, tako će, uzdamo se, donijeti za budućnost 1 procvat III. reda, kao i za bo­ ljitak vjere i naroda, osobite koristi. Duh serafinski, duh ljubavi i rada obuhvatit će sve trećoredce, a po njima i sve bonae voluntatis, pa će svanuti bolji dani našega vjerskog kulturnog i ekono?nskog stanja. Isto je do godine, uz II. hrv. opći sastanak, odregjen i I. sa­ stanak svih trećoredaca, koji će na И. kat. sastanku učestvovati kao posebna sekcija, spremna, da primi i izvrši sve dobre strane i uspjehe budućeg sastanka. Resultat ovogodišnjeg sastanka vogja, sastanka, od kojega se, kako islakoh imamo nadati obilnom plodu: �Listak. taj resullat .odsjeva se u njegovim resolucijama, koje ovdje konačno donosimo: R e z o l u c i j a : 1. Kongres zaključuje, da se upra­ vitelji III. reda u svojim govorima za trećoredce i ši­ renjem dobrih knjiga i časopisa imadu odlučno opirati protukršćanskim nazorima, koji se u mnogim našim krajevima šire. 2. Kongres zaključuje, da se prigovori proti III. reda u što većem broju saberu, u lijepoj popular­ noj formi pobiju i u »Glasniku sv. Franje« objelodane. 3. Sinovi sv. Franje imadu Ш. red, koji kao red ima prednost nad svim ostalim nabožnim društvima, njego­ vati i svim silama širiti, ne zanemarujući ipak spome­ nuta društva za one, kojima su prema dobi i prilikama shodna. 4. Kongres usvaja mnijenje, da se čim prije izda priručnik zajednički svim vogjama III. Reda. Iz djela: »Praktisches Handbuch«... 0. Kassian Thaller ord. Gap. neka se otisnu skice konferencije u posebnom djelcu. 5. Kongres nalazi potrebitim, da se organizira III. red u cijeloj domovini tako, da se bližnje općine z'druže u okružni savez, a okružni savez u provinci­ jalni, ko.i će sačinjavati jedan zemaljski savez, G. Kon­ gres zaključuje, da se za jedinstveno upravljanje III. reda izradi zajednički »Statut« i da se u tu svrhu iza­ bere posebni odbor od članova od pojedinih pokrajina sviju organa Reda sv. Franje, a taj izbor moli, da bi učinili mnogopoštovani oci redodržavnici. 7. Kongres proglašuje službenim glasilom III. reda u svim hrvat­ skim/ zemljama »Glasnik sv. Franje«, koji bi se bavio i socijalnim pitanjem prema svaćanju puka. 8. Kongres traži, da se posveti osobita briga katoličkoj mladosti, udruživajući ju u razna katolička društva, koja bi pre­ ma prilikama njihova zvanja i mjesta imala postati sjemeništem franjevačkog III. reda. Takogjer neka se prema okolnostima u svakoj općini osnuje sekcija za mladost. 9. Kongres moli mjerodavne faktore, da što prije uvedu po našim župama toli nužne pučke misije a istodobno žele, da se na ovim misijama i prigodom korizmenih propovjedi drži barem jedna propovijed o III. redu. 10. Kongres izrazuje želju starješinstvu redodržava, neka bi se u svim redovničkim seminarima uvelo obli­ gatno predavanje o III. redu i vogjenju njegovu. Fra Л. Cičić. Ju b ilarac fra Angr.jeo Gnrie. Dne 25. kolo­ voza ove god. Franjevci su na Gorici kod Lijevna — s narodom svjim — dostojno proslavili rijetku sveča­ nost — z l a t n i j u b i l e j m i s n i š t v a o. fra Angjela Ćurića. Pedeset godina misništva, znači kod našeg jubilarca pedeset godina herojske borbe i neumornoga rada za slavu Božju i dobro naroda svoga. Stvar je istinita, da prigoda i okolnosti života čine čovjeka velikim ; ali 141 snaći se u nezgodnim i burnim prilikama jednako kao i u mirnim i ugodnim, to je baš ono svojstvo, što se izvanrednim zove, jer su rijetki smrtnici, koji se s njime dičiti mogu. 1 fra Angjeo je proživio mnogi gorki dan, a tad je trpio s narodom svojim. Proživio je i ugodnih časova, kad narodu njegovu odlanulo, a ti su časovi njemu bili još ugodniji, jer mu je srce s ponosom osje­ ćalo, da je i on doprinio mnogi kamečak narodnoj sreći U poštenoj i vrijednoj kući težaka Ilije Ćurića i kršćanske mu Matije rogj. Ljubičić, u selu Koritima, župe grabovačke, nagje se g. 1839., licem na Nikolj-dan, t. j. 6. prosinca, sin, kome i dadoše ime Nikola. Dječak je odmah u prvim godinama svaćanja pokazao neobičnu bistrinu unia, pa se je zato i dopao tadanjem župniku, fra Mati Goricu, koji ga primi k sebi s namjerom, da ga pošalje u Široki-Brijeg u samostan, da se pripravlja na daljnje nauke i stupi u franjevački red. Megjutim se okolnosti promjeniše i mali Nikola ne ode u hercego­ vačku redodržavu, nego ga otac odvede u nedavno sagragjcni samostan na Goricu kod Lijevna ocu fra Lovri Karauli, koji je već tada bio dobro poznat, zbog svojeg zauzimanja za narod. Dječak stupi u elementarnu školu, u kojoj su Franjevci tada poučavali (tada je učiteljevao fra Franjo Ćurić iz Bihaća), dočim je stanovao kod če­ stitog gragjanina Marka Kaića u Lijevnu sve, dok ga spomenuti o. Karaula ne odvede u Fojnicu na niže na­ uke, gdje se dne ‘28. travnja 1856. obuče i uze ime fra Angjeo Nakon., svršenoga novicijata i svečanih zavjeta, koji su se — kako je poznato — po tadanjem propisu, polagali odmah iza svršene godine kušnje, posla ga starješinstvo g. 1857. u Gjakovo na više nauke filozofiju. Svakom je izobraženijem Hrvatu poznato, da je Gjakovo u to vrijeme postalo stjecištem prvaka, koli na polju političkom, toli i literalnom. Bachov je apsoluti­ zam usmrtio Zagreb; ali je za to naš neumrli Mecena, Strossmayer, prenio žarište kulture i narodnosti u svoju metropolu, te je Gjakovo bio jedini grad u Hrvatskoj, gdje je svaki Hrvat - - hvala okretnosti tog velikog bi­ skupa i njegovom velikom uplivu na dvoru — slobodno disao i mogao oduška dati svojim rodoljubnim osjećajima. Uz moćnog su se pokrovitelja svoga svi hrvatski na­ rodni prvaci i književnici ne samo sretnima zbog nje­ gove blizine, nego i sigurnima cijenili. Mladi je dakle fra Angjeo imao sreću, da u toj, za tada hrv. Ateni — u neposrednoj blizini najvećeg hrv. domoljuba i rodoljuba, počne prve svoje više nauke i nastavi ih kroz punih 5 godina, t. j., sve, dok nije po istom velikom biskupu Strossmayeru bio zaregjen za svećenika, na svršetku treće god. bogoslovije, dne 18. srpnja 1862. .Ja toj okolnosti najviše prepisujem njegovo odu­ ševljenje i zanos za slavu Božju, za dobro svoje do- �142 Br. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. movine i blagostanje svojeg naroda, koje je oduševljenje kroz cijeli svoj kašnji život sačuvao, te mu je i sada nakon po stoljeća, još uvijek svjež i mlad, kao pred 50 godina. U blizini prvih naših uzor-rodoljuba,' je Ii mogao mlad, darovit i poletan mladić ostati ne zazgrijan? Odatle ona žarka i nepritajena ljubav našeg sve­ čara k njegovu rodu, koja ga još uvijek u tolikoj mjeri resi, da i nama mlagjoj generaciji može služiti na uzor; odatle ona besprimjerna eneržija u obrani narodnih prava, koja ga je učinila onako popularnim kod našeg puka, onako štovanim kod naše inteligencije, pa i onako uvaženim kod same vlade. Ali vratimo se k njegovom životopisu. Fra Angjeo dakle osta u Gjakovu na filozofskim i teološkim naukama od g. 1857.—1862., kad bi zaregjen i reče prvu sv. misu, kao pater studens, u svojoj rodnoj župi Grabovici. na malu Gospojinu, dne 8. rujna reč. godine Još iste godine pošalje ga tadanji redodržav 1 mnogopošt. o. Anto Vladić u Goricu, gdje u samostanu Kostajnici svrši četvrti bogosiovni tečaj s vrlo dobrim uspjehom. Tu mu se pruži Hjepa prigoda, da se uputi u talijanski i njemački jezik, kojih mu je jezika pozna­ vanje u kašnjem životu vrlo mnogo koristilo. Šteta samo, da mu oskudica jlušobrižmštva u Bosni nije donjepustila, da se u tom još i bolje usavrši, što je gova vruća želja bila. Po nalogu naime redovnog starješini a bi .povraćen ju Bosnu i namješten za kapelana ' u Ljubunčiću, baš onome o. fra Lovri Karauli, ксјл ga je i u Fojnicu poslao. Ali već nakori godine dana bi premješten u Ivanjsku, tad vrlo prostranu župu, tekogjer za kapelana i to svome učitelju iz Lijevna, o. fra Franji Guriću Bišći, kod kojega ostade tri godine, a kad bi g: 1866, ta župa proglašena realnom residencijom, imenova g; starješinstvo vikarom residencije. Kako su tada bile mizerne prilike glede crkava i bogomoljnica u tim krajevima (a tako je bilo više manje i po cijeloj Bosni), neka bude za dokaz, jedan primjer, kojeg sam baš od fra Angjela čuo, i koji lije­ po osvjetljuje njegovu brigu za dobro povjerenog mu puka. Baš na Božić g. 1864. — veli govorio sam puč­ ku misu na groblju ,,Crkvine‘‘ zvanom, jer žalosne okol­ nosti nijesu dopuštale, da se napravi štogod pristojne bogomolje, a kamoli dolične crkve, pa se je služba Božja morala obavljati pod vedrim nebom u svako doba godine. Premda ni sam nijesam ćutio za svoje prste od ljute zime, u duši me je zabolilo, kad sam vidio, kako se puk trese od studeni i kako se tiskaju okolo vatre, koja je bila naložena pod jednim velikim hrastom, s kojeg su klipovi leda otopljeni od vatre, padali na gologlavu djecu i ljude. To me se- tako doj­ milo, da sam se odmah zarekao pred narodom, da ili ja živ biti neću, ili će, dogodine u ovo doba biti zgo­ tovljena bar kakova zgrada za službu Božju. Hvala dobrom i požrtvovanom krajiškom narodu, održao sam to svoje obećanje, makar i uz velike napore i neprilike te se je podiglo nešto crkvice, koja još i sad na tom groblju stoji. Nakon nešto više od 3 godine bi fra Angjeo iz Krajine premješten svršetkom godine 1867. u Lijevno, za učitelja mladeži, koja se pripravlja za redovnički stalež, gdje osta do godine 1871., kad bi imenovan učiteljem bogoslovije u Gučjoj-gori, gdje su bila smještena Stu­ dija bogoslovna i filozofijska. Tu osta samo godinu dana, te o kapitulu 1872. ode u Fojnicu za učitelja novaka. Drugovanje s učenim fra Bonom Perišićem i s fra Nikolom Krilićem tako mu je osladilo dime u Fojnici, da ih još i sada broji megju najsretnije dane živo Godme 1873. imenova ga starješinstvo gvardijanom na Goiv ; kod Lijevna u kojem svojstvu osta sve do godine 1878. S gvardijanstvom počima fra Angjeo dru gu karijeru .svog života. I dosad je kao dušobrižnik i učitelj, radio za narod; ali в gvardijanstvom stupa u prvi bojni red, pače igra — za ta burna vremena vrlo Pogibeljnu ulogu vogje i naiodnog obranitelja, koja ga, je uloga uogla lako i glave stati. Što su za Albaniju godine' 1910.—1912., to su za »Bosnu bile godine 1875.—1878., t. j. godine buna i ustanaka, a godine 1873. i 1874. su bile pripreme za njih. Narod se već toliko osvjestio, da je bar htjeo drugima pokazati da je živ i šta trpi. Zđvojan se latio oružja, kao da zadnjim bolnftn krikom zove druge na­ rode u pomoć. Svuda je vrilo i kipjelo, a glava jjeftina bila. Fra Angjelu je položaj oteščala jedna teška neilika. Došao je za gvardijana u samostan, koji je više zaslužio ime ruščvine, nego li samostana, a u samo­ stanskoj kasi ni groša! Uz to je i. crkva bila iznutra nedogragjena, a od kakovih ekonomskih zgrada ni go­ vora. Opstanak je redovnika još oteščavalo, i Skanda­ lozno trvenje gragjana izmegju sebe, kome je dalo po­ voda umaknuće jedne djevojke iz odličnije jedne obitelji. Novom gvardijanu najprva "briga je bila, da se samostan reparira, da se ima kamo glava sklonuti. Već prvog mjeseca svog gvardijanstva, saziva braću na zdogovor, na kojem bi odlučeno, da se sje­ verozapadna strana samostana digne na još jedan boj (kat.) i pokrije lepiricom.. Nego, raja je za svaku novu lepiricu koju bi na kući izmjenjivala, tre­ bala nekakovih dozvola od kajmakana (predstojnik), dotično vlade. I Franjevci dadoše molbu, a odgovora nema, te nema I Odlučni gvardijan nije htjeo dalje ni čekali. Ragja se započne, kad ne potraje ni dva dana kajmakan Rauf-beg poruči, da se obustavi ragja; ali �Uistak. ona ne bi ipak obustavljena. Dogje i druga poruka, a onda se fra Angjeo spremi kajmakanu, i podnese mu 15 pismenih obranbenih točaka. Gvardijan bi po svoj pri­ lici zlo prošao taj put, da mu ne priskoči u pomoć austrijski vicekonzul dr. Julie Dembiucki. Kajmakan obeća doći na lice mjesta, da vidi cijelu stvar, što i učini, kad je već zid bio gotov, te se i pokrivati počelo Kajmakan opet pravio neprilike, a vice-konsul, pozna­ vajući podmitljivost turskih činovnika, reče fra Angjelu njemački: „Geben Sie ihm drei Dukaten“. Fra Angjeo osvjedočen o svom pravu, odgovori energično: »Ich gebe ihm nicht einmal drei Kreuzer zu diesem Zwecke!“ Tako se ragja mogla samo uz velike neprilike i po­ teškoće lagano nastavljati, najprije na samostanu a onda i na crkvi, što je trajalo godinu i pol н k Godina 1875. je mnogo uplivisala na sudbinu naše uže domovine, a u fra Angjelovu je životu svakako jedna od najvažnijih. U mjesecu se travnju te godine zaputi Njeg. “Vel. kralj Franjo Josip I. po Dalmaciji Tri hrabra bosanska junaka, od kojih je jedan bio i naš jubilarne,'obučena u skromno o.dijelo asiškog Prosjaka, hrle pred tada još tugjeg vladara, da mu predoče ne­ volje i jad svojega naroda, da ga potaknu na milost prama raji i da prose moćnu zaštitu njegovu. Kako su* om znali predočiti bijedu bos. kršćanluka, dokazuju to riječi Njeg. Vel., koji je, kad je saslušao Franjevce, tronut uzdahnuo: ,.Infelice la gente, infelice governo!“ Kako je taj odvažni korak te trojice junaka bio po njih opasan, pokazuju pošljedice. Karaula ga plati glavom, jer bi od muhamedanaca još iste godine za­ davljen; fra Marijanović ga plati doživotnom sakatašćinom od turskog taneta, koje je bilo srcu namjenjeno, ali je zgodilo u koljeno, te se noga najzad morala am putirati. A da i o. Ćurića nije zapala slična sudbina, treba prepisati Božjoj providnosti i njegovoj osobitoj opreznosti. Jednako su burne, i godine 1876. i 1877. Cijelo je ljevanjsko polje tih godina sličilo mravinjaku. Ustaše redom palili ,sela ispod Kamešnice; ko je bio za pušku, morao se ili, njima pridružili, ili* ako Iioćc živ - ostati, bježat u Dalmaciju. Bašibozuci harali gore od ustaša, a bezi i ,,turci“ kipe na raju, što se buni, te se usugjuje pokazati, da je živa. Sastaje se konferencija u Cari­ gradu, ali bez, uspjeha, jer olomanska vlada ne prima prijedloga velevlasti, proglasuje tobožnji ustav, ali ta­ kogjer bez uspjeha, jer s njim nije bio niko zadovoljan. Da su ljevanski muhamedanci gledali na fratre i njihova gvardijana prijekim okom, razumi se po sebi. Oni su megjutim malo marili zato. Prezirući vlastiti život, revno su vršili duhovnu pastvu ne samo u Lijevnu. nego sve do Grahova. Molbe šu Franjevaca upravo frcale na austr. cara, na caricu, na druge evropske 143 dvorove, da se jedamput učini kraj ustanku, te da Austrija zaposjedne Bosnu. Te su molbe potpisivali uz gvardijana svi župnici, i mnogi trgovci, ne samo katoli­ ci, nego i pravoslavni, od kojih napominjem sadašnjeg narodnog zastupnika Kostu Kujundžića i njegova rogjaka Spiru, te tadanjeg protu Jovanovića, Pred samu okupaciju, g. 1878., u svibnju, ode fra Angjeo, nakon petgodišnjeg gvardijanstva za župnika u Vidoše, gdje je takogjer radio prama svojim silama: u Podhumu napravi crkvu od lijepo klesanog kamena, a u Vidošima otvori osn. školu, koju je pohagjalo oko 80 djece. Te i prijašnje njegove zasluge priznade i nova vlada, podijeliv mu g. 1879. krst za zasluge s krunom, i njegovo redovničko starješinstvo, odabrav ga na kapitulu iste g. za definitora redodržave, s boravištem u Fojnici. Kao takav se je zauzimao osobito za mladež u probandatu, te mu je uspjelo poboljšati njihovo stanje G. 1883.—1885. vidimo našeg svečara opet u Ijevanjskom samostanu, a onda, po drugi put u Vidošima dok se g. 1889. ponovno ne vrati u isti samostan, i to opet kao gvardijan, u kojem svojstvu osta tri godine, neumorno radeć za boljak te općine. G. 1892. bi odlikovan viteškim redom Fr. Josipa I kao župnik u Gukliću, kamo dogje poslije gvardijan­ stva, i osta sve do g.> 1897., kad ga i braća mu redov­ nici odlikovaše time, što si ga odabraše vrhovnim starešinom svoje redodržave. Neću da puno pišem o njegovom redođržavnišlvu, jer mi to ne dopušta prostor lista, a nije ni ugodno ponavljati gorke uspomene, koje su u ostalom većini cij. čitatelja »Perivoja« i onako poznate. Spominjem samo, da je osobita Božja providnost bdjela nad našom redodržavom, kad srao, za vrijeme proglašenja bule Leona XIII. »Felicitate quadam« imali onako energična redodržavnika, jer bi do sada, može biti, još samo us­ pomena živjela na bivšu bosansku redodržavu. Ima nešto ipak, što ne smijem mimoići, a na čemu se treba zahvaliti Ćuriću. Redodržava je osjećala jednu golemu potrebu: da se već jednom napravi gimnazijalna zgrada, za franjevački pomladak. Redodržavnik se od­ mah primi te časne ali teške zadaće, te hvala njegovom i njegove po redu braće trudu i okretnosti, kao i da­ režljivosti mnogih dobročinitelja, za godinu se dana kočila u Visokom impozantna zgrada, gdje se legu fra­ njevački sokolovi. Nakon svršenog ređođržavništva, dogje u Lijevno za župnika, gdje je kroz 9 godina vršio duhovnu pastvu. G. 1901. odlikova ga Nj. Vel., kralj Franjo Josip željeznom krunom III. razreda. G. 1909. stavi ga starješinstvo u mir, u samostan na Gorici, gdje i sad narodu, savjetom i zauzimanjem na kompetentnim mjestima koristi, te se osobito rado �144 Вг. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« - zauzima za otkup kmetova, što ga i čini onako obljub­ ljenim, kako je to svak mogao opaziti iz ovacija, koje je narod, bez razlike staleža, iskazivao svečaru, prigo­ dom njegove pedeset-godišnjice. M. Dž. Prvi tabor katoličkih mladenačkih društava u Istri. Tako veličanstvenog dana, kao što je bio 25. ko­ lovoza t. g. nije još vidjela naša Istra. Mjesto Beram zaodio se je dne 25. augusla u svečanoj odori, sa vi­ sokog zvonika nove crkve lepršale su zastave hrvatske i slovenske a i kuće su bile okićene trobojnicom. Na svakoj cesti vidio si čete istarskih mladića na čelu im hrvatska zastava. U teku jednog ljeta organizirali su vrli istarski katolički gjaci 15 mladenačkih društava. Toga dana došla je mladež iz Dobrinja (na otoku Krku), Trviža, svetog Petra u šumi, Golegorice, Ježenja i dru­ gih mjesta. Bijaše tu preko 3 stotine mladića. Naroda pak je bilo više od tisuće. Oko 9 sati svi se uputiše k crkvi Majke Božje jednoj od najstarijih crkvi cijele Istre, naslikane sa dragocjenom slikom iz 14. stoljeća sa glagoljskim nat­ pisom. Poslije svete mise otvori se poa vedrim nebom i žarkim suncem tabor. Svak tko je vidio onako oduv-uljene mladiće nuo se od pusta veselja. B l a g o s l o v b e r a m s k e z a s t a v e . Župnik Grešić oduševljeno pozdravljen od naroda, u svr sničkom odi­ jelu; izreče srdačnu besjedu. Pozdravi najprije sakupljeni narod, spomene se biskupa Dobrile, i podsjeća na kre­ posti, koje neka goji istarska seljačka omladina t. j. da gaje vjernost, domoljublje i da se bave gospodar­ stvom. Nato se obavio u hrvatskom jeziku crkveni bla­ goslov beramskoga katoličkoga omladinskog društva. Puk je odgovarao u hrvatskom jeziku. To je bio pri­ zor, koji neće nikad gledaocu i slušaocu otići iz spo­ mena. Gim zasja sunce žarko iz oblaka prozbori žup­ nik: »Svijetlite i vi pred svim svijetom«. Tad se glavna zastava nagne, a druge zastave pozdrave svoje pose­ strime. »Pod ovim barjakom, na kom je slika Srca Isusova i Marije Djevice, sve će te neprijatelje svladati! Bili blagoslovljeni u ime Gospodnje!« Nato se otvori tabor. Predsjednik pripravljajućeg odbora nadučitelj beramski Franjo Barbarić, pozdravi nazočne, najprije odaslanika katoličke braće Slovenaca, gospodina Franju Terseglava (oduševljeni- »Živio!«) i preda predsjedništvo gospodinu koncipijentu Anti Deforu, koji, iskreno pozdravljen preda riječ zastupatelju slo­ venskog Orla, Franji Terseglavu. G o v o r F r a n j e T e r s e g l a v a . Netom se digne odmah bje burno pozdravljen, ali je oduševljenje još više naraslo kad je započeo cm Slovenac govoriti krasnim hrvatskim jezikom. Govorio je ovako: 1912. DozvoUte mi prije svega, da vas poštovane zborovalce pozdravim na ime sve slovenske kršćanske mla­ deži, na ime vaše kranjske braće (Živjela braća Slo­ venci!), na ime naše slovenske katoličke organizacije Orla i svih drugih katoličkih slovenskih organizacija. Ako bi me tko upitao, čemu sam baš ja prišao na zbor kršćanskih istarskih mladenačkih društava, od­ govaram, da sam još od svoje mladosti dosta vremena sproveo na ovoj zemlji, koja u sebi krije sve ljepote, kojih oko tugjinsko ne vidi — na kojim se je odigrala povjest više stoljetnog boja žilavoga istarskog seljaka sa najoholijim, najbrezobzirnijim neprijateljem sloven­ skog roda, plemenom talijanskim — zemlja, koja je cijelom svijetu izgled velikog strpljenja i velike pobjede, koju može postići mali narod, ako je ustrajan, ako je vjeran ako ne zaboravi Boga svoga i njegovih zapo­ vijedi. Uistinu je danas lijepa prilika, da se sjetimo, tko Је bio koR Ј0 istarsko ljudstvo vodio u njegovom boju sa tugjjm rodom, u boju sa mletačkim plemićima, sa talijanskom gospodom, sa neprijateljem, koji su zapo­ sjeli obalu morsku, uništili istarske (kao i dalmatinske) šume, da bogate sebe, i repupliku Markovog lava, i koji su do gola svukli istarskog seljaka, zarobili ga i smatrali ga gorim od živine, uskratili mu čovječje i po­ litičke pravice? Pitam Vas, ko je bio, koji je istarski puk tješio u tim nevoljama, ko mu je dao moć, da, snese nepravdu i ne zdvaja? Dragi moji, to je bila vjera, vjera kršćanska, vjera katolička, vjera naših otaca i pradjedova. Da je u onim teškim časovima, kad je trebalo sabrati sve sile proti neprijatelju, bilo u istarskom narodu liberalaca (bezvjeraca), kako ih žalibože ima nešto danas megju nami, taj narod bi bio već davno legao u grob, i ne bi da­ nas sakupljali na tako lijepe zborove, već bi plakali na smrtnom odru istarskog mučenika. (Veliko odobrabravanje.) Jer liberalna vjera ne poznaje one snage, koju ima samo onaj, koji vjeruje i uhva u pomoć Božju. Pogledajte oko sebe i recite, da li se išta uradilo u korist ovoga naroda, što nije bilo na temelju vjere, u ime Boga. pravednog i mogućnog, s pomoću sveće­ nika, koji su vazda ovom narodu stali uz bok u nje­ govim mukama i borbama? (Burno pleskanje.) Ko je bio, ko je učio istarski narod vjerovati u pravdu i po­ bjedu dobroga nad zlim? Bio je svećenik, biskup, bio je naš Dobrila (Slava mu!). Ko je usadio ovom narodu ljubav k materinskom jeziku i krepostima, koje čine čovjeka čeličnim i značajnim? Bio je to molitvenik: »Oče budi volja tvoja«. Ko je branio istarskog seljaka i ljubio ga, kad su ga mrzili činovnici, zadirali boga­ tuni, kad ga nitko nije smatrao niti čovjekom? Bio je katolički svećenik! Ko je za nj trpio i doprinašao žrtve? Ko mu je osnovao zadruge, tko mu je pokazao kako �Vjesnik. se ima voditi gospodarstvo, tko ga je učio štedljivosti i radu? Bez vjere i svećenika istarski narod bio bi danas onakav kakav je bio prije sto godina siromah i sužanj na vlastitoj zemlji. (Burno odobravanje!) Zašto danas na ovom mjestu to nagiašivam ? Zato, jer žalibože treba tu nepobitnu istinu danas naglasivati. Jer nismo bili mi koji smo napustili sreću i napredak istarskog naroda u ime vjere, već su to bila neka naša braća, koji su se u Beču i Zagrebu nasisali duha liberalnog, neprijateljstva proti svećeništvui zanijekivanju svega, što je istarskom seljaku najmilije i naj­ svetije. Mnogo se danas govori u Istri o narodnoj slozi, da ne treba razdirali jedinstva narodnog, da budu is­ tarska braća Hrvati jedan drugomu kako su bili prije. Poštovani skupštinari, to je i naša vruća želja, jer nas naša vjera uči ljubavi i jedinstvu. Nu kad vidimo, kako se od ovog naroda ocijepljuju sinovi, kako počinjaju kvariti narod i huckati ga proti svećenstvu, proti vjeri proti Bogu, kako možemo na to mučati ? Nismo mi koji prouzrokujemo neslogu, nego on:; koji se ne slažu sa mišljenjem velike većine ovog naroda. A koji su to, vi ih dobro znate. Kad je svršio brat Slovenac svoj govor, narod je bio tako oduševljen, da pleskanju i poklicima: živio! bratskom slovenskom narodu nije bilo konca. 145 S e l j a k š i b a l i b e r a l e e. Nato se diže seljak Pe­ tar Sironić, koji sa finom satirom kruto ošiba različnu li­ beralnu gaspodu. Najprije se zahvali bratu Slovencu, i želi da bi njegove besjede uhvatile duboki korjen u narodu, osobito u omladini. Kaže: Istina je da mi ka­ tolički Istrani imamo neprijatelja, a dobro je da ih po­ znajemo (Veselost). Kad smo u Trvižu osnovali krš­ ćansko mladenačko društvo, rekli su nam: Zašto no­ simo na prsima križ bez Boga (Veselost). Zatim su rekli, da nas je odjeća mnogo zapala, zar misle, da će naša djeca ići gola (Smijeh). Dakako, kad su ih naši sveće­ nici pomagali, rado su se držali svećenstva (Velika ve­ selost). Sad pak viču proti našim duhovnikom, a kad đogju izbori, onda će po crkvama moliti krunicu, da ih svijet vidi (Smijeh i odobravanje). Želili bi, da se istarski seljak tuče po krčmama i dade na kragju, da tako dokturima bude dobro. A1 istarski seljak neće im takvo veselje više pribaviti. Naši mladići hoće da ostanu„vjerni, kreposni i radini. Liberalnoj gospodi re­ cimo: Mi vas hranimo i branimo! (Tako je). Službe nam ne mogu odnijeti, čemu bi ih se bojali. Tući se s njima ne treba, nu, ako vragu jedan rog izbijemo nije tako zlo. (Smijeh). Žuljava ruka seljaka hrani sve pomoću Božjom (Burno pleskanje). Na koncu predlaže 0. F. S. brzojav biskupu Malmiću i Karlinu. VJESNIK. Eukaristični kongres. Na haristični kongres u Beču otišli su iz Bosne i Hercego­ vine: preuzv. nadbiskup Štadler, presvj. mostarski biskup fra Alojzije Mišić, presvj. biskup dr. Ivan Šarić, upravi­ telj banjalučke biskupije fra Jozo Garić, sav vrhbosanski kaptol, redodržavnik bos. Franjevaca fra Lovro Mihačević, te više lajikata i svećenstva, izmegju kojih je bilo i 12 bos. Franjevaca. Na 9. rujna primljen je na granici monarhije, na 10. u Beču papin legat van Rossum, a na 11. počet je sami kongres. Papina je legata primio Čitav episkopat i svećenstvo. Bečke novine ističu, da su brkati bosanski Franjevci na se svraćali osobitu pozor­ nost. Dne 14. Nj. Veličanstvo car i apostolski kralj pri­ mio je u audienciju sav episkopat, a od ostalih jedino redodržavnika bosanskih Franjevaca. Na 15. uz pravu mećavu obavljen je sjajno euharistični kongres. Promjene u Bosni Srebrenoj. Redodržavništvo Bosne Srebrene učinilo je u zadnje vrijeme promjenu osoblja, polag koje fra Pavao Alaupović ide iz Jaj­ ca za župnika u Sokoline, fra Franjo Pavlak iz Soko­ lina za župnika u Vitez, fra Augustin Gičić iz Kreševa za vikara u Sarajevo, fra Mladen Momčinović iz Sara­ jeva za katehetu u Kreševo, fra Blaž Porđusić iz Podhuma, gdje je fra Mirko Maćuga postao župnikom, u Novi Šeher. K ongrua u Bosni i Hercegovini. Po Sarajevu se pronio glas, da je kongrua naredbenim putem rije­ šena i to tako, da će svaki katolik za uzdržavanje klera plaćati prema prirezu 15%. Drugi su opet razumjeli prema prihodu 15%, te su se silno uznemirili. Treći opet tvrde, da je naredbenim putem poreznim uredima naloženo, da u ime Kongrue i to ne 15% od prireza ili prihoda, nego 10% od prihoda pobiru. Posveta crkve u 'Polisi. Već smo jednoć javili, da je franjevačka samostanska crkva prema planu velemožnoga gospodina Vancaša potpuno obnovljena, te još maljana. Na uznešenje BI. Dj. Marije crkvu je svečano posvetio presvj. gosp. biskup dr. Ivan E. Šarić. Prije same posvete presvj. biskupa Šarića u Tolisu je iz Domaljevca dopratilo oko 150 kočija. Putem kroz Tolisu kuda je presvjetli prolazio, bilo je poredano više slavo­ luka iskićenih zelenilom i hrvatskim trobojnicama. Sam �146 Bi. 8. i 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. samostan i crkva bili su takogjer iskićeni sa zastavama i zelenilom. Na dan posvete dohrlilo je u Tolisu nekih 15.000 duša, presvj. Milko Čepelić, zastupnici iz Kr. Sutjeske, Visokoga, Plehana, više okolišnih župnika s narodom. Čitav su dan, a o obito za vrijeme sv. obreda, topovi gruvali. Za posvete presvj. je biskup rekao vrlo kićen govor, u kome je istakao zamjernu požrtvovnost toliških Franjevaca, koji su otkidali od zalogaja zalogaj i obnovili tako veleban hram, da ga sa zavidnim okom može gledati sva Bosna i Hercegovina. Sokoli prisutni narod, da ne zaboravi svojih tako požrtvovnih ujaka, jer toliški je hram svjedok, da oni, štogod dobiju opet okrenu na slavu Bogu, a na korist narodu. U misi je presvjetloga dra. Šarića uz ostale dvorio i presvj. Milko Gepelić. Za ručkom, za kojim se je nalazilo oko 25 osoba samoga klera, gvardijan je Brkić pozdravio goste, zahvalio se svima, a osobito presvj. Šariću i Cepeliču na trudu, istakao pokojnoga graditelja PimperTa, Vančaša i slikara Hubera, te stare za crkvu i samostan zaslužne oce, osobito — Orčolića fra Iliju i fra Grgu 1~л Šarića, šai-;r.* Došena. Iza toga su slijedili govori presvj. dra. presvj. Cepelića i t. d. Potonji <pis s ilustracijama doći će kašnje. Novi vojnički ženidben: zakoni za Bosnu J Hercegovinu. Dne 15. kolovoza c. g. izašao * za Bosnu i Hercegovinu novi obranbeni zakon. Polag 59. članka, spomenutoga zakona, § 40. nije nikako više slobodno vjenčavati momke, koji nisu potpuno prošli vojnu slavnju, polag § 52. koji spadaju pod aktivno službovanje. Pre­ kršaj §§ 40. i 52. kažnjava se po § ?2. 5 globom od 600 kruna. Pod istu kaznu potpadaju i oni, koji učest­ vuju prekršaju spomenutoga zakona. U slučaju velike nužde vis. zemalj. vlada u Sarajevu na osoniiu molbu poslanu preko kotarskoga ureda dozVoljat će izvanredno vjenčanje. Fra Nikola Momčinović. Ovaj. otac umro je od raka na želucu dne 28. srpnja u zemaljskoj bolnici u Sarajevu. Pokojnik se je rodio 6. veljače 1860. u Kre­ ševu, obučen u franjevačku haljinu 25. siječnja 1876, svečano zavjetovao 17. rujna 1880, a prvu sv. misu pjevao 22. studenog 1883. Bio je to svećenik i redov­ nik osobitih vrlina i krjeposti, koje su njega resile, a ujedno i drugi su se koristili njima, pošto je kroz više godina služio kao kateheta na sarajevskoj muškoj pre­ parandiji, odgajajuć svoje učenike u duhu Hristovu i utvrgjujući ih u krejtostima, da mogu poznije koristiti našemu mukotrpnom narodu. Fra Nikolu su cijenili svi, koji su ga poznavali: njegovi učenici, kolege mu i ostali, jer je bio radin, pobožan, naobražen, revan i ljubezan. Zadnje 3 godine bio јз župnikom u N. Šeheru, gdje, premda sam slab, radio je najsavjesnije u duhovnoj pastvi, poučavajuć u nauku kršćanskom i u vrijeme zim- skih pošasti po vas dugi, dan obilazeć bolesnike. Bio je bogoljuban na ovomu svijetu, pa je i Bog njega nagra­ dio na drugom svijetu. Pokoj mu duši! * NJEMAČKA. Pokret zu papinu državu i Isusovce. Ima tomu preko 10 godina, da je talijansko framažunstvo lišilo Stolicu Sv. Petra njezinih zakonito stečenih i kroz 1000 godina zakonito upravljanih posjeda. Taj svetogrdni čin čitavo je katolištvo još tada osudilo. U novije vri­ jeme kada se i katolištvo po svoj kruglji zemaljskoj organizira, čuje se sve življe i želja za uskrisenje pa­ pine svjetske vlasti. Baš ovih dana obdržavali su nje­ mački katolici svoju impozantnu skupštinu u Aachenu, na kojoj su javno izrazili svoje katoličko osvjedočenje, svoju odanost sv. Stolici, želju, daše ukine godine 1872 eni zakon protiv Isusovaca i da se uspostavi svjetska vlast sv. Oca Pape. Liberalna štampa i njemačka i uopće cijeloga svijeta pretrešla je i osudila osobito dvije, zadnje točke — o uskrisenju papine !države i ukinuću 'zakona protiv Isusovaca- Ona ne može da pojmi, da se u Njemačkoj poslije tolikih nasilja .na katoličku Crkvu i na katolički osjećaj, još jednako nalazi’neustra­ šivih katolika, koji su pripravni svagdje dignuti svoj glas za prava svoje Crkve. S toga se kostruše na taj pokret i sikću na nj kao zmija iz procjepa. I dok se s jedne, strane tješe, da još 'nije kucnuo Čas, da se papi­ na država uspostavi, s druge se strane žaloste, da je kabinet baruna Hertlinga u Bavarskoj pošao Isusovcima u susret, te se boje, da tim korakom ne pogje i nje­ mački državni kancelar Berthmann Holweg. Franjevac — apostol umjerenosti. Svima je! poznato, da iz franjevačkog.reda potječe umjerenost, koja se suprotstavlja najvećem socijalnom zlu alkoholizrnu Kako što su Franjevci počeli tu akciju, tako su joj i danas vjerni, što nam lijepo dokazuju djela Fra­ njevca o. fra Elpidija. 0. Elpidij svršio je 113. ožujka t. g. u Hindesheimu svoju misiju umjerenosti iza tronedjeljnog napornog rada. Kroz cijelo to vrijeme on je poprečno držao svaki dan, po tri predavanja učenicirtia, gospogjama, djevojkama ljudima i mladeži, uz to, se je posebno osvrćao na du­ hovnike, učitelje, gimnazijalce i sjemenarce. Uspjeh mu je, bio neobično dobar, 4300 odraslih je pristupilo svom apstinenskom društvu isto toliko djece ,k svome. Oso­ bito su se u gradovima interesirali za ta predavanja. U Hindesheimu u društvo apstinenala stupi 1200 od­ raslih osoba, u Hanoveru pako*, gdje je fra Elpidije kroz četiri dana u svim katoličkim crkvama i u tri javne skupštine držao 16 predavanja, prijavi se po prilici 1100 osoba, u Braunschvveigu 300, u Helmstedtu1 250, u Peinu 200 i t. đ. �Književna smotra. AMERIKA. M agjarski svećenik pokrenuo novu vjeru. Budimpeštanskome »E g у h a z i K o z 10 n у «-u iz Amerike javljaju vrlo žalosnu vijesl. I\ubinyi Viktor, neuarkski katolički župnik, nekoč svećenik jcgarske biskupije od­ bacio je subordinaciju i osnovao novu vjeru i novu crkvu. Nova se crkva zove: »Nezavisna rimokatolička crkva«. Nova je crkva potpuno nezavisna i od Pape i od biskupa. Ni Papa ni biskupi nemaju nikakva prava na njezino svećenstvo i vjernike. Svećenstvu se je slo­ bodno ženiti. Svećenike biraju vjernici. Izabrani mogu nanovo ženidbu sklopiti. »Nezavisna rimokatolička crkva« ne vjeruju u čislilište i Neoskvrnjeno Začeće. U vreme­ nitim stvarima nova je crkva odgovorna samo svjetskoj vlasti. Crkva dobra posjeduje u ime svjetovnjaka. Nova crkva do sada ima samo jednu općinu u S. Bendu. Nju je iz magjarskih katolika osnovao sam Kubinyi. Ova općina broji 125 obitelji. R asprava o rangu rim skih kardinala. Zadnjih je dana u Americi postalo vrlo aktuelno pitanje, u koji 147 rang, da pojedine države stave rimske kardinale. »NevvYork Tribune« slijedeći primjer Kdvarda Vll., engleskoga kralja stavlja ih u rang anglikanskih primasa i daje im mjesto, koje odgovara raznim državnim poslanicima. 1 uistinu Edvard V1L, premda nije o tome izdao nikakova zakona, ipak, kada mu je došao kardinal Vaughan, dao mu je mjesto odmah iza vladajućih knezova — ' mjesto dakle, koje odgovara knezovima stranih država, koji potječu iz dinastične loze. P apin poslanik — trećoredac. Kako visoki crk­ veni dostojanstvenici cijene treći red sv. Franje tu divnu njegovu ustanovu, pomoću koje se je srednji vijek ob­ novio u kršćanskom duhu. potvrgjuje i ova činjenica, što se je skoro apostolski poslanik u Ghili svečano za­ vjetovao, da će vjerno vršiti pravila, što ih je naš serafinski otac propisao za braću trećega svjetovnoga reda. Obred se je obavio u franjevačkoj crkvi u Santiagu. Odlični je dostojanstvenik izrekao obrednu formulu oso­ bitim izrazom duboke pobožnosti, čim je posvjedočio, da stavlja osobitu važnost u taj svečani čin, te očitovao veselje, koje osjeća, što pripada obitelji sv. Franje. IŽEVNfl бПСТКЛ. PRIKAZI I OCJENE Pajo 14i sura, Sudbina Izdajice. Ravnatelj fra­ njevačke gimnazije u Sinju fra Pajo Mišura već više godina radi na književnome polju - a radi tiho i bez reklame. Najnovije njegovo djelo, što ga je ove godine »Hrvatska tiskara Dr. Krstelj i drug■ pod imenom: » S u d b i n a i z d a j i c e « u Šibeniku objelodanila, za­ služuju veću pozornost ljubitelja hrvatskoga Parnasa. S u d b i n a i z d a j i c e religijozni je epos spjevan u dvanaest pjevanja. U prvome pjevanju pjesnik zazivlje vilu, da pjeva o Judinu izdajstvu, s koga poginu Isus. Zatim slika kako se Juda na Maslinskoj Gori sprema, da izda svoga učitelja. I dok se Isus u noćnoj tišini moli Ocu svome, krvlju se*1znoji nad idućim strahotama. Juda ga dogo­ vorno traži s četom, koja se je zaputila iz Jeruzolima nagje gaičeti preda. Ostav, Juda u gaju, primi 30 srebrnjaka; spoznaje, da mu je djelo sramotno, ali se uzda, da će se lim obogatiti i u časti obući, dapače da će ga svijet — kao dobrotvora slavili. Poso gotov. Sviet če mislit, ludi, da plam sveti žario mi grudi,' da sam slavnim okrunio' djelom častnu glavu momu rodu cielom. Ime će mi u zviezđe okival , u vienac mi lovoriku divat, u potomstvu živjeti će harnom vječna spomen djelu blagođarnom. Iskarijot glasit će se Juda domovinom židovskom svukuda. U drugome pjevanju pjesnik riše Judu željna po­ činka, nu dok traži gdje da spusti glavu, opazi vatru u Aninu dvoru i zaputi se tamo. Ugledav ga Petar, da osveti svoga meštra, hljedne na nj nasrnuli, ali mu Juda izmakne. Pogje u hram, ali ga svećenici istjeraju. Buncajući proti svećenicima pogje Pilatovu dvoru, ma­ štajući kako će im se jednom, kada postane bogatašem i bude u cesarovoj milosti, ljuto osvetiti. U trećem pjevanju pjesnik zorno predstavlja kako Pilat sudi Isusa, kako ga upoznaje nevina i nastoji, išibav ga i trnjem okruniv, na slobodu pustiti, ali mu to radi vike uzrujane svjetine ne uspijeva. Tu se nagje i Juda, nu brzo odatle pobjegne pa videći kako ga zla sudbina svuda progoni kune nebesa, Isusa, domovinu i samoga sebe; a u četvrtome pjevanju očajava i u očaju kao lud svuda vrluda, dok umoran ne pane i ne zaspe. U snu je i opet nemiran, on trpi paklene muke i na­ pokon se od straha budi.' Prava slika nemirne savjesti. U petome se pjevanju predstavlja zloća i krjeposl. Juda prenuv se iza sna mislio je, da je bogzna kud umakao, kad, ali on kod Golgote. Motri Hrista propeta i naslagjuje se, a Hrisl s križa svojim neprijateljima oprašća. �148 Br. 8. i 9 . - »S KRAPINSKI PKRIVOJ« - Predmet šestoga pjevanja jest smrt Pravednika. Pjesnik uprav živim bojama riše golgolsku tišinu: Ode ljudstvo, ode vojna čela i Golgota osi ade bez sviela, tek što eno jedna ženska glava uz križ stala, reko bi, da spava. Na okolo pala na koljena družba božja tugom ubijena; kleči družba, kano skamenjena. Nit ko zbori, nit suze prolije, nit se miče, nit uzdahe vije, od nikuda glasa čuti nije, kao da snom sve mrtvijem snije. U grobnoj tišini Isus otvara usta i oprašta se sa svojom majkom i s učenicima. Megjutim se Gospa u plaču duši, ali se i opet u Boga pouzdaje. Nr •okon Hrist predaje svoj duh Ocu, a sva družba nSedmo pjevanje predstavlja nebesku osvetu nad smrću Pravednika. Nagli ^е vihor razmahao, zemlja se strese i puca, a hridine sijevaju. Sunce pomicalo, zem­ ljom pala polutama, a zatim gus . mrak. Po mraku se veru razne utvare, a svijet se krije po kućama i kaje se za svoja nedjela. Juda pao ničice, žabo nosom u zemlju, da ne vidi što se oko njega fzgagv Kada si sve svršilo, dadne se na bijeg prema Г bij pripozna prijatelja Ahasvera. H jedne bježati ali ga i on gume od sebe. Osmo nam pjevanje potanko opisuje, kako Judu radi izdaje sve prezire, pače i isti Baraba, koji Judin izdajstvu ima zahvaliti svoj život. Vrhunac mašte kulminira u devetome pjevanju, gdje se Juda predstavlja tako izobličen, da ga niti "ista njegova draga Sara nije mogla, da u noći raspozna, pače se od njega plaši, nu ipak ga u ime Raspetoga poji. U desetome poglavlju Juda istom u zoru dolazi na misao, da je onaj noćašnji sukob bio s miljenicom Sarom. Dolaze mu na pamet sve patnje, što će ona od svijeta ni kriva ni dužna pretrpjeti i zgraža se. Napokon i opet pada u očaj, kune sve, pa i Sarinu ljubav, plamti osve­ tom proti nebesima i u tome plamu vješa se o drvo i umire. U jedanaestom e pjevanju dolazi i sama Sara na misao, da je one noći Judu napojila. Ljubavna je čuvstva vuku, da i opet ide tamo ne bili ga našla. Ona ne vjeruje, da je on izdao svoga meštra, s toga ide, 1912. da mu da prigodu, da joj se izjada nad progonima svijeta, ali gle - nagje ga kod zdenca obješena. Sada joj puca pred očima Judino nedjelo, odriče se svijeta i sva se posvećuje Bogu. Dvanaesto pjevanje rješava sve jedanaest prvih pjevanja. Svijet je Boga smrtno uvrijedio, Bogu je to žao bilo, ali ne bije svijeta upropastili. Pošto svijet nije mogao dali zadovoljštine, sašla je druga osoba presv. Trojstva i ona je svojom smrću pružila zadovoljštinu. Hrist je pomirio nebesa sa zemljom, ali pakleni će du­ hovi nastojati da utamane njegovo sjeme ljubavi. U tom će odabranici stradati, ali zato će biti nagragjeni. Svako će iz ovoga kratkoga prikaza vidjeti, da je predmet vrlo srećno izabran, majstorski podijeljen, a tko si nabavi djelo i pročita, opazit će, da je to naj­ uspjeliji pjesnički proizvod, što ga je religiozna Hrvat­ ska proizvela. Mišurinu »Sudbinu izdajice« svakome od preporučamo. Dobiva se u franjevačkoj gimnaziji u Sinju, Dr. J. B r. fra Julijan Jelen ić, Kultura i Bosanski Franjevc I prav je u Prvoj Hrv. Tiskari u Sarajevu izašao I. s ezak djela KulLura i Bosanski Franjevci. Djelo opseže 256 stranica u 8°. Dijeli se u dvije epohe. Prva se epoha dijeli u »A«, »B« i » O . Pod »A« riše se kultura u B sni prije dolaska Franjevaca, pod »B« dolazak • Franjevaca ц Bosnu, osnutak bosanske franje­ vačke vikarije, evolucija franjevačkoga reda u Bosni i njegova stega Pod » O rišu se razna kulturna djelo­ vanja bosanskih Franjevaca izvan reda i to : na polju jerovjesništva i sjedinjenja crkava, na polju duhovne e, na socijalnome i političkome polju, na polju školstva te znanosti i umjetnosti. U drugoj se epohi do 1780. nastavlja pod »A« materijal, što se u prvoj epohi traktira pod »B«, a pod «B« materijal prve epohe pod »G«. Djelo je ilustrirano s više faksimila i slika. Dobiva se u uredništvu »Seraf. Perivoja« u Sarajevu. Cijena broširanu K 3 50, u, platno uvezanu K 4*20, u koži uvezanu K 5 50, u kadilu uvezanu K 5*20. Primili smo mi prikaz i ocjenu. F ra Nede\jko Biigonjir Vrhovčić, K raljici H r­ vata. Tisak Adolf Kngel Tuzla (Bosna). Cijena 60, s po­ štom 70 hel. Milmvio P avlinović spjevao Gjurić Guslar izdaje Hrv. Kat. Akad. prosvj. društvo »Pavlinović«. Cijena 30 para. Zadar, 1912. Nagragjena tiskara E. Vilaliani. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, - za gjake, Irećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julijan Jelenić. Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �Antun Hube r , Bruneck, Tirol dekorativni slikar i pozlačivač. — Atelier za crkveno slikanje. = = Preporučujem se velečasnom svećenstvu za slikanje crkava u svakom štilu i izvođenju uz umjerenu cijenu. Preporučujem se takogjer za gradnju i popravljanje oltara, križnih :: puteva i t. d. Sa nacrtima i cijenom pripravan sam odmalKposlužiti. :: BRZOJAVNA ADRESA: HUBER, BRUNECK, TIROL. 'iopovjedaonice, ispovjeđaonice, kipove, križne piiteve, betlemske stalice i t. d. - — — — ■ 1 z su zavoda С ^ Г ЈС ^ П svi vlastiti! — Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! Џ Proizvodi Џ — CIJENILI I NACRTI DOBIVAJU SE BESPLATNO. Џ — Џ vaplt i na svjetskim izložbama preporuča veleč. p. n. kleru: ф Џ umjetničke akademije počasni č!an, aagragjen više puta, a џ Ц cu* Tirol џ lettera џ џ rHveni umjetnički kavod хххххххххххххххххххх Za odmah prodati stoje jedne nove orgulje po pneumatičnom sustavu sa 16 registara, 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara, koja je izložena u trgovačkom muzeumu u Zagrebu. Osim toga preporuča se potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom. = IVI. H e f e r e r u d . i H i n . " 1 = хххххххххххххххххххх �MODERNO URE63EN9 TISKARO I KNJIGOVEŽNICA „BOSANSKE POŠTE" PREPORUČUJE SE ZO IZRADBU SITIH U TISKARSKU I KHJIBDVEZAČKU STRUKU SP9D9JUĆIH POSLOVA. - SL9G9ĆI STROJEVI „LIHOTVPE". - STERE0TIPIJ9. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a970be3246b332f6d935fda953ed1c01.pdf 611ffcbe6da92110bb56996f410c74ba PDF Text Text serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU KROJ 10. SARAJEVO, 15. LISTOPADA 1912. 001). XXVI. H rvatsk a centralna banka za Bosnu i Hercegovinu. (dioničko drnStvo). f** 1"'<ica :: Uplaćena dionička Centrala n Sarajevu. ^Podružnice: JVtostar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne k .jižice te uka­ maćuje iste uz 41|t°jo Čist.n. Eskomptira i reeskompti: . r jenice i tražbina Daje zajmove na tekući ra( m. Kupuje i prodaje vrijednosne papi' devize i valute. S________ _____ ■ Unovduje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. tiranjjbje svakovrsne depozite i upravlja njime $ v r š * ! isplate naplate na svim trgovačkim štima tu- i inozemstva. Zalagaonic ; sve dragocijenosti kao: srebro, zlato, d rag u lje i ostalo. ... ljubljanska kreditna banka Podružnica n Sarajevu. Centrala u Ljubljani. Jsposlava: Građo. Podružnice u Spljetu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. Dionička glavnica K 8,000.000*— Pričuve preko K 900.000*— SE5 Prima uloge na štednju na uložne knjižice 4 II 01 , , .. . .... , i tekuće račune i ukamaćuje ih sa 4 |2 |0 bez ikakvih poreza . odbitaka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste via domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. к �Antun H u b e r , Bruneck, Tirol dekorativni slikar i pozladvač. ----- Atelier za crkveno slikanje. = ^ = Preporučujem se velečasnom svećenstvu za slikanje crkava n svakom stilu i izvedenju uz umjerenu cijenu. Preporučujem se lakogjer za gradnju i popravljanje oltara, križnih :: puleva i 1. d. Sa nacrtima i cijenom pripravan sam odmah poslužiti. :: XXX XX XXX XXX XXX XXXххх Za odmah prodati stoje jedne nove orgulje po pncumatičnom sustavu sa 16 registara. 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara. koja je izložena u trgovačkom muze umu u Zagrebu. Osim toga preporuča se potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom. = ■= ■• = = = = = M . H e f e r e r u c i. i 8 i n . = 1 1 = хххххххххххххххххххх �SERAFiNSKi Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU KROJ 10. 0 . Petar Vlašić, Dubrovnik: SARAJEVO, 15. LISTOPADA 1912. ----- = .— Još o pretkršćanskom Isusu. 1. „Sutor ne supra crepidam“'. Moderna kritika, pa i ona najradikalnije struje, žestoko se oborila na Smithove dokaze o pretkršćanskom Isusu — koje sam iznio u 2. br. »Serafinskog Perivoja« t. g. — i otkrila njihovu ništetnost. Smith je doduše pokušao, da se u novome izdanju svog bezočnog djnla »Der vorchristliche Jesus« opravda i da svojim dokazima utisne bar kakav pečat vjerojatnosti, no trud mu je ostao uzaludan. Njegovi dokazi ne mogu uvjeriti nikoga, ko zdravo sudi, jer to nisu dokazi, nego izmišljotine, be­ smislene tvrdnje, prave pljuske u o raz zdrave znanosti. Za to je i to novo izdanje Smilhovih nazora moderna kritika prijezirno odbacila. Nego što kod drugih naroda ne vrijedi, što se drugdje odbacuje kano ti nešto gnjila, to neki naši ljudi bez prosugjivanja primaju, u Lo vjeruju i u javnost tu­ raju kao veliku novost, kao kakovo velevažno znanstveno otkriće. Poznato je svakome, da je Haeckel davno već osugjen pred forumom prave znanosti, poznato je, da je i Nitschea sud zdrave znanosti bacio bez milosrgja, da gnjije u svojoj nirvvani, a ipak neke kratke pameti kod nas u Hrvatskoj još se za njihovimi nazo~ povode, njihove raspadljive sisteme uzdižu ko veliku, stečevinu našeg doba. Eto je i W. B. Smith sa svojim pretkršćan­ skim Isusom bačen u ropotarnicu neuspjelih pokušaja, da odatle nigda više živ ne ustane; a ipak jedan naš čovjek glupo prepisuje besmislene Smithove tvrdnje i prodaje ih hrvatskom narodu kao neku novost, kao neku dokazanu istinu. To je D a v o r i n T r s t e n j a k . Čudan je u istinu ovaj čovjek. On znade pisati o svemu i svačemu, ali o ničemu temeljito; on raspravlja o pedagogiji, o etici, o moralu, a da i sam zapravo ne zna, što je to pedagogija, što etika, što moral. Pa želeć se popeti i više on hoć$ raspravljati i o vjerskim pita­ njima, o kojima se — kako sam veli — bave »samo kršćanski teolozi i klerikalci«, akoprem on ne pripada ni »kršćanskim teolozima« ni »klerikalcima«. U najnovi­ jem svojem spisu »Biblija u svijetlu istine i morala« (Zagreb, 1912.) ' raspravlja Trstenjak, o biblijskim i uopće o vjerskim pitanjima, a da o njima ni najelejnentarnijeg pojma nema. To se bar jasno razabire iz GOD. XXVI. njegovog pisanja. Jer kad netko veli, da po nauci kato­ ličke Crkve » v j e r o v a t i z n a č i n e š t o d r ž a t i z a i s t i n u o č e m u n e m a m o u v j e r e n j a « . (Riblija u svijetlu vjere i morala, str. 11); ili kad netko kaže, da »sve što Bog biblijskim piscima objavi, sve što im je diktovao, sve do p o s l j e d n j e r i j e č i i s l o v a , sve pače i g rama ti čk e pogrješke i pogrješke p r e v o d a m o r a i pa k č o v j e k da vjeruje« (str. 9.); i kad čitamo onoliko mnoštvo uprav pirami­ dalnih da se tako izrazim pogrješaka, kojimi vrvi najnoviji Trstenjakov spis, tada čovjek u istinu ne zna ni sam, što da sudi o takovom spisatelju. Stid me uprav oblija, kad pomislim, da u našoj Hrvatskoj može izići onakova knjiga, puna besmislenosli’ šuP]>ih fraza- nadulih rii eCi; Puna РотЈешЉ P°Spješaka> u коЈ°Ј nema ni 2pnca zdrave кгШке- Kad in0' strani racionaliste raspravljaju o vjerskim, napose bi­ blijskim pitanjima, to prikažu bar na kojigod način n znanstvenom obliku; trude se da nekako obaviju svoje nazore dajbudi vjerojatnošću. Ovaj pak čovjek — Tr­ stenjak — prikupio je naprosto sve što je gnjilijega našao u racionalističnim spisima Smitha, Katthoffa, Drewsa, Pfleiderera i drugih, pa i ne znajuć točno o čemu se radi, pobacao to na papir bez reda i bez smisla, te to objelodanio namjerom da pokaže Bibliju nemoralnom i neistinitom. A zapravo tom knjigom nije drugo polučio, nego da ga trijezni ljudi sažaljuju kanoti posvemašnjeg neznalicu predmeta o kojem raspra­ vlja. Takovom čovjeku najbolje pristaje ono, što je slavni grčki slikar Apelies kazao papučaru, koji je ku­ dio noge jedne osobe na Apellesovoj slici: » S u t o r ne s u p r a c r e p i d a m ! « Papučaru sudi o papučama, jer si u tom kompetentan sudac, ali dalje ne seži, jer se u drugo ne razumiješ! Na drugom mjestu i na drugi način pružam hr­ vatskoj javnosti, napose mladeži našoj, odgovor na Тгstenjakove napadaje na Bibliju, ovdje se navraćam na pitanje o kojem sam već — kako spomenuh — govorio u »Serafinskom Perivoju«, a koje i Trstenjak spominje, naime o pretkršćanskom Isusu. 2. Glupi prijepis besmislene tvrdnje. Kad su oda sviju strana ustali moderni kritičari - poimence jenski profesor J I. Weinel, gottingski pro­ fesor W. Boiisset, a od katoličkih učenjaka dr. I. Rohr, �150 Вг. 10. — »SERAFINSKI PERIVOJ4 — 1912. sveuč. profesur u Slrassburgu — na Smithove tvrdnje 3. Svjedočanstvo sv. Epifiinija. o pretkršćanskom Isusu i sjajno dokazali neosnovanost U svome djelu »Panarion«, gdje .Epifanij pobija istih, Smith, pritisnut o .zid poslužio se lukavim izgovo- $0 hereza poganskih, židovskih i kršćanskih, na dva rom: On je ustvrdio, da i jedan crkveni Otac i Nauči- mjesta govori o herezi Nazarejaca, jednog pu(a kao o telj iz prvih1 vremena Crkve, glavom sv. E p i f a n i j židovskoj, drugog puta к<*о o kršćanskoj herezi, govori o nekoj pretkršćanskoj Sljedbi Nazarejaca, koja 0 prvoj pod naslovom хаха Na;apahov, — »protiv je štovala nekog boga imenom »Isus«. Olupo prepisujuć Nazarejaca« koju ubraja megju t p'etu židovsku herezu Smithovo tvrdnju piše i Trstenjak u svojoj »Biblija u , veli ovo: »Sad mi je red o drugoj herezi govpriti, koja se svijetlu vjere i moralu« (str. 110. i d.) o toj sljedbi, pa i on spominje sv. Epipanija. Evo doslovce Trstenjako- Nazarejaca zove. Koji su, kao što dočusmo (<I>s 6 sig гјцб* eX6wv* 7ceptxsi Хоуо;) rodom Židovi iz Galacije i vih riječi: Basanitide i iz drugih krajeva onkraj Jordana. Zato bu­ »Onkraj Jordana življaše judejska sekta Essejaca dući ova sljedba proizašla od Izraelaca, u svemu pri­ To ime dolazi od sirske riječi chase, množina chasaja hvaća židovsku паикиг ali u zaf sve to odbacuje Penta1 ova sekta življaše kao i Therapeuti. Bog kulta tih teuh. Ne niječe doistine Mojsiju, niti poriče, da mu je sekta zvao se J e z u s . Jesus znaci u hebrejskom jeziku , , . . . . . , , . . . ■ , • v • .. ,. гт , • Bog dao zakon, ali hoće, da je taj zakon bio drukčiji kao skrbnik, therapeut, t. j. liječnik i spasitelj. To biJ 5 1 r od onoga, sto ga Židovi uce. Odatle se tumači, da opjahu liječnici duša. Po Jesusu ili po njegovu »praocn« židovske cerimonije, je r,su i oni živo vi, ali od Jesse zvahu se i Jessejci /Jessaioi) koji bijahu srodni . , ■T ‘*1UV. г ч “ ., лт žrtava zaziru i drže, da je grijeh mesa jesti ili ga žrjedne strane Essejcima, a s druge judejskoj ^ekti »Naza- tvovati reaca ili Nazoreaca (Nazoraioi), a u. mnogom bijahu je ­ Drugi. naime хаха Jf&stopatVv — protiv NazOT dnaki. E p i f a n i u s kaže, da oni bijahu ondje davno rejaca-) opisuje ovako: prije Krista i da nisu znali ništa o Kristu, t. j. o čo­ # »Cerinthancima slični su Nazorenci, je r su živjeli vjeku tbga imena. Nazarej[ei pak, oci koga je imena ро^ u isto doba i držalj iste dogmč !i ista mnijenja. Ali se stala riječ Nazareni (Nazarenos) kao Essejći ili Essenci oni nijesu nazvali po Hristu ili po imenu Isusovu, nego zvahu se, jer štovahu Boga posrednika, Božjes a »s: se nazvaše Nazareji. A prije nego li se u Antiochiji kao čuvara ili stražara (sirski na. arya, jevr jski han; *počeo rabiti naziv >kršqani«, zvali su se neko doba Poznato je, da se prvi privržemei Isusovi svahu Naza- J e s s e j c i i to ja mislim po Jesse, ocu Davidovu, od renci ili Nazarejci. Prema tome bijahu izrazi »Jesus« i čiji g je koljena proizašla Marija, kao što bijaše Bog »Nazarejac« prvobitno gotovo • istog značenja a Isus obećao u St. Zavjetu IJavidu: »Od poroda tvojega poNazarenac ne znači, da je on čovjek iz Nazarela, kako 8аШ1 ću na prijwlolu lvojemu« (Ps. 131.,,). Ili su se kaže Evangjelje, nego je lo »čuvar.-, gpasitelj, oslobodi- dakle zvali od Jesse, oca Davidova, ili. je ime Jesse lelj. Chevne u svom istraživanju kaže, da mjesta »Na- proizaS1 od Isusa Hrisla; Gospodina' našega: zato što zareta- u doba Isusovo p opće nije ni bilo, nego d a j e bi oni ш lobože u5enici Njegovij prihvaćaju« Njegovu to mjesto naknadno izmišljeno, da se izraz »Isus Nara- nauku; ili su se možda tako zvali zbog općenitog znarenski* dovede u sklad s evangjelislima. čenja istog imena, kojim je Gespodin nazvan. Isusnaijne Iz svega toga izlazi, da je Isus bio prvobitno bo- hebrejski znači »skrbnik« t. j. liječnik i spasitelj žanstvo, pošrednik, bog spasitelj svih judejskih sekata, (’bjooO; уар хаха x*jV ’E(3pacxrjv 6taXexxov вераиеихг,;' koje življfthu djelomice u drugom vijeku prije Hrista. хаХесха:, .fjхос, Јахро; xai đwx/|p). Što bilo da bilo prije Na nazore ovih sekata utjecala je peijsijska i babilonska nego li su nazvali kršćanima zvali su se ovim imenom (Jesse). ' • religija«. Tako Trstenjak. A ob ovom nadulje raspravlja Philo u knjizi pod Mimoilazeć druge beztemeljne i* krive tvrdnje naslovom »тсер: Teaaatov o Jessejcima«, gdje nanosi Trsteniakove, odnosno onih, koje je on prepisao, za. ... . . ... ’ . ’ . . . stegu njihova života i hvali ih. te opisuje njihove saustavljam se samo na svjedočanstvu sv. Epifanij a, koje, , .Unu . . qp n u v.n v c * nlrnln M nn ianctP mncvurp t т ° ° 1 o j v mnctnnA mostane, koji se nalaze okolo Marijanske močvare. Jer oni navode sebi u, prilog, a da se v'di, kako Smith i kat] je (Philo) prolazio onim krajevima (taj se predjel njegovi pristaše, krivo sude o svetom Naučilelju. Što se obično nazivlje Mareotis) i kad je zalazio u njihove tiče Trstenjaka, to sam više no stalan, da on neće. bit samostane, mnogo se tu okoristio. Jer kad je konjima i 1 ni vidio leksta sv. Epifanija, pa mu ga' evo ovdje iz­ ----------l ) Migne, str. 257. nosim u vjernom hrvatskom prijevodu, koji sam izradio *) Upozorujerh cijenj čitatelja na malenuirazlikost u nazivu po g r č k o m i z v o z n o m t e k s t u izdanom od J. B- ovih šljedva U drugoj slovci naziva prve sljedbe čita se samo­ Migne: Patrologiae cursus completus Series Graeca. glasnik * alfa (Nazarejaca), u drugoj slOvci druge šljedbe imamo to omega (Nazorejaca). Drug'e razlikosti nema. tom. XLI. (Pariško »izdanje g. 1858. s\r. 25Š. i d.). �»Još o pretkršćanskom Isusu. dolazio za vazmenskih praznika, pomnjivo je proma­ trao njihovo • življenje i opazio je, da nekoji provode cijelu tu svetu sedmicu bez ikakove hrane, drugi uzimlju jelo tek svaki drugi dan, nekoji samo pod večer. Očito je dakle, da sve' ono, što Philo propovijeda, od­ nosi se na kršćanski 'način življenja. Buduć se dakle ti u ono doba nazivali Jessei, malo poslije Hristovog Uzašašća na nebo, nakon što je Marko navještao riječ Božju po Egiptu, tada su se pojavili nekoji Sljedbenici аро^ Stola, naime ovi Nazareji, o kojima je govor. Oni su bili rodom Židovi i prijanjali su zakonu i obrazovahu se; no kad su čuli za ime Isusovo i kad su vidjeli ču­ desa, koja apoštoli Činjahu i oni su u Njega vjerovali. I budući da su znali da se On rodio (točnije; začeo) u utrobi Djevice u Nazaretu i da je bio othranjen u kući Josipovoj i za to Ga Evangjeliste nazivahu Isusom Nazareninom, kao što apostoli govore: .»Isusa Nazarenhr čovjeka ob Boga potvrgjena megju vama silama i ču­ desima i znacima« D. ap. 2..,.,) odatle nagjenuše sebi ovo ime, te se prozvaše Nazareji, ne Nazireji, što znači posvećeni. Ali i drugi se zovu Nazareji sljedba, koja bijaše prije Hrista niti Ga je pozuavala. Što se pak tiče ovih krivovjernih, o kojima besjedim, izostavivši ime Isusovo ne zovu sebe, Jessejcima, niti zadržaše ž’dovsko ime, niti se prozvaše kršćanima, nego Nazarejcima po gradu Isusovu Nazaretu. Inače po sv su Židovi i ništa drugo. A služe* se ne samo Novim Za etom, nego poput Židova i Starim Zavjetom. т po vemu su jednaki Židovima, osim što u Hrista vjeruju. A ispovjedaju jed­ nog Boga i Njegova Sina Isusa Iir. ta. Г tom se dakle razlikuju od Židova i od kršćana: od prvih, jer vjeruju u Isukrsta, od drugih, jer- uzdrže židovske obr°de, kao obrezovanje, štovanje subote i drugo. A što se tiče nji­ hove vjere u Hristu, ne mogu za stalno kazati, da li su zarobljeni Cerintfiovim ili Merinthovim krivovjerstvom, te dali drže Hrista prostim čovjekom ili, kakav je u istinu, priznaju Ga začetim po Duhu Svetom od Marije Djevice, U ostalom ova ‘ nazarejska hereza ponajviše je razgranjena u Berenskoj državi, prama Geleosiriji i u Deseterogragju kod Pelie i u Basanitidi i u predjelu, koji se obično nazivlje Kokabe. Ovi su srodniji zido­ vima nego ikojem drugom plemenu, premda su istima veoma zazorni. .Jer' ne samo što ih židovski potomci na smrt mrze, nego ih svagdano dqr tri puta svečano proklinju, u jutro, o podne i u večer, kad se' sastaju u sinagogama na mblitvu. »Ta Nazarejce i Bog je prokleo« govore oni. ‘А za to ih Židovi mrze, jer budući Židovi ipak ispovjedaju Isu^a Hrista, što je onima, koji se drže Židovskog zakona,^ posvema protivno. A ima kod njih Evangjelje po Mateju, prvobitnim hebrejskim .jezikom * napisano, ne znam, hama do 4. 151 koje su oni sačuvali do dana današnjega. Ali je su li umetnuli ono rodoslovlje od AbraHrista«.1) Sofizam u Smithovoj argumentaciji. Svjedočanstvo sv. Epihanija na nekojim mjestima -nije baš najjasnije, pa je dalo povoda raznom tumače­ nju takogjer i sa strane onih, koji u tom svjedočanstvu ne nazrijevaju ni najneznatnijeg traga kakovome pretkršćanskome Isusu. Tako su svak na svoj način protu­ mačili Epifanijev tekst negju inima tri moderna kriti­ čara, naime: H. Weinel-), A. Schmidtke3), W. Bousset1), a sva trojica su prstom uprla u manjkavost Smithove argumentacije, kojom hoće, da dokaže, da i sv. Epifanij govori o nekoj Sljedbi Nazarejaca, koja je opstojala prije Kršćanstva, a štovala je ipak Isusa kao Boga. Dosljedno tome, da se i iz riječi svetog crkvenog Naui-itelja može dokazati opstojanje pretkršćanskog Isusa. Smithova argumentacija hramlje — da se tako izrazim u obadvije noge; u njoj se krije sofizam, lukavo ustavljen, ali tako proziran, da ga se sasvim lasno opazi. Smith umuje: Crkveni Naučitelj Epifanij govori o Nazarejcima, da su živjeli prije Kršćanstva; bili su Židovi porijetlom a i držali su se židovskog za­ kona, no ipak štovali su nekog Isusa kao Boga. Jasno je dakle — po Epifanijevom svjedočanstvu, — da je opstojalo štovanje pretkršćanskog Isusa. Tim više se to može ustvrditi,‘jer Epifanij navodi, da su se ti Nazarejci prije zvali Essejci, koje ime, po Epifaniju, možebit potjeće od~ Isusa, koga su oni štovali, a znači uopće skrbnik ili spasitelj. I na temelju ovoga dakle može se znključiti, da se i prije Kršćanstva znalo za Isusa spa­ sitelja. Na očigled čini se kao da je Smithov zaključak u istinu opravdan, no kad samo časkom malo pozornije promotrimo tekst svetog Naučitelja, uvigjamo, koliku mu nepravicu nanaša Smith sa onakovim tumačenjem. To nije već tumačenje, nego prisilno prišivanje tekstu, čega u njemu nema i ne može biti. Jer je izvan svake sumnje, da sv. Epifanij dijeli Nazarejce u d v i j e r a z ­ l i č i t e s l j e d b e (za to im je i naziv malo preinačio, kako gore upozorili) — u ž i d o v s k u p r e t k r š ć a n ­ s ku, koja bi bila u njegovomu »Panarion« peta po redu židovska Sljedba a kod koje n e m a ni g o v o r a o k a k o v o m š t o v a n j u Isusa; i u k r š ć a n s k u h e r e z u , koja je nastala od židovske te je nešto imala ‘) Miđne, str. 387. i d. -’) Ist das »liberale« Jesusbild wiđerlegt? Tubingen 1910 str. 100. i d. :)) Neue Fragmente und Unlersuchungen zu den Juđenchristlichen Evangelien. Leipzig 1911. str. 302. i d. 4) Noch einmal »der voichristliche Jesus« u »Theol. Ruiifjschau«. XIV. (Tubingen 1911.' str. 373. i d. �152 Br. 10 •SERAFINSKI PERIVOJ« — 1012 zajedničkog s ovim; o o v o j š l j e d b i veli Epifanij. da j e š t o v a l a i o b o ž a v a l a I s u s a . Ova dakle kršćan­ ska nazarejska hereza štovala je — po riječima Epifanijevim — Isusa, tločim ona druga nazarejska židovska Sljedba nije za Nj ni znala. Došljedno ovome nema kod Epifanija ni spomena o kakovom pretkršćanskom Isusu, kako to Smith izvodi, l u k a v o p r u t p o s t u v i j a ­ j u ć i o b j e S l j e d b e k a o j e d n u t e i s t u , t e Št o E p i f a n i j veli o j ednoj , da se i ma proteg* ' n u t i i n a d r u g u . Takovim solizmom dakako sasvim je lasno neupućene prevariti. Red je doisline priznati — što gori pripomenuh — da je sveti Naučitelj na nekim mjestima nejasan; napose ovdje, gdje govori, da su se »Nazarejci nekada zvali Esseni i to ili po Jesse, ocu Davidovu ili po Isusu Hristu Gospodinu našemu, za to šio bi bili Nje govi učenici ili jer to u opće znači Spasitelj.. Što je htio s ovim riječima sveti Naučitelj kazati i kako ih vrijedi uprav ništa, kad se promotri onoliko mnoštvo svjedočanstvo L, II., III. i IV. vijeka, koja jasno govore o Utemeljitelju Kršćanstva, kanoti o povjesnoj osobi, koja se pojavila za vladanja cara Augusta. U svakom slučaju dakle otpada besmislena Smithova tvrdnja i njegov pretkršćanski Isus prije je umro, nego li je i počeo živ jeti. . . isšO G. Gueuot: Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). V( ^ ш Vili. ’ozar. je urota ffiIa ugušena u krvi njezinill kolovo_ Hermova osnova propala, trebalo je se može u sklad dovesti sa ostalim oznakom r>>can- smišlja!' s) -Чке. Marko Plaucij bio je oprezan, pa nije skih Nazarejaca nije lasno upoznati, no ne smijemo bio okrivljen u ničem, što se na urotu odnosilo. Istom stoga iz tog nejasnog teksta vaditi n^jgurne zaključke, je sutradan »znao za pogibelj, koja je prijetila aposto­ jer zdrava egzegeza nalaže, da se ejasni tekst ispo- lima i za Pav dolazak pred cesarov sud. Dok je pro­ redi sa kontekstom i sa jasnim tek; dina istog pisca pa inižljao o svim okolnostima uapišenja, razumijevao je e onda da se pregje na zaklje ivnnje. Došljedno tome, ge ne^j пеђга[ ušuljao u kršćansku općinu, pa je u jer kod istog sv. Epifanija u Ц с т poglavlju gdje eo- grcu j.ujovao Njegova čista i poštena duša žalostila se vori. Nazarejcima nalazimo izričiu, i nedvojbeno nagla- na ропшао> št0 se je nažao izdajica, da izda poglavare šeno, da nazarejska sljedba, koja je opstojala prije ’ ” Crkve. Jedne večeri poslije pripovjegjenih zgoda, Marko ćanstva, nije Isusa poznavala, red je da j: lom ja.c Plaucij išao je okružjem Visoke-Staze, na povratku s tekstu u istom negativnom smislu — odnosno na pret­ kolniskih vrata, gdje je obavio posao milosrgja. Došavši kršćanskog Isusa protumačimo — i gori navedene pred Kririnov hram, sudari se prolazeći sa Servilijom nejasne riječi. Tuskoip. Kad je mladi patricij upoznao sina Plaucijeva Pitanje je dakako, koju židovsku sljedbu razumjeva odmah se ustavi. sv. Epifanij pod onim Nazarejcima židovskim i je Ii u »Marko sretan sam. što sam te sreo, reče Serviistinu ta Sljedba opstojala. Da se pod tim Nuzarrjc: na i| ; rijetko imam ovu sreću.« ne smiju razumjeti Bogu posvećeni ljudi »Starog Zavjeta ... ,т ... . Mladi kršćanin iznenagjen s takovim dočekom, o koji su se N a z i r e j t nazivali to je svakome jasno, . . _ .. .... . , , хт . . . ,... .. ,. . kakvu ni iz daleka mislio nije. odgovori s hekim oklijejer svak znade, da su Nazireji bili sveti ljudi, pravi vanj em. opsluživatelji zakona, a ovdje Epifanij zove Nazarejce »Naše su ćudi Servilije, različne, kao i naši obi­ krivovjernicima. Najvjerojatnije je, da Nazarejci pod čaji: ti živiš u vladarevu prijateljstvu, a ja živim u tim imenom nijesu ni opstojali prije kršćanstva, nego samoći. je — kako dobro opaža i Weinel — Epifanij zamjenio ■ — Meni su dosadila dvorska uživanja ljudi su rne Essence sa Nazarejcima, te ih ovim potonjim imenom zgrstli, život mi je težak; skoro bih nekim dobročins­ zove radi sličnosti naziva u izvornom židovskom je­ tvom držao, kad bih ga se riješio.« ziku. U istinu ono što Ep. govori o Nazarejcima slaže Dok je tako govorio, Neronov je prijatelj vukao se s onim, što Flavij piše o Essencima. A dobro je pri svrsi ove rasprave pridodati i ono, Marka u gornji trijiem Krizinova hrama, u to doba dana što isti Weinel ističe: Sve i kad bi bilo dokazano — sasvim pusta. IJ njegovu pogledu i izrazu lijepoga mu što svakako nije — da je u Epifanijevom svjedočanstvu lica čitala se takova malodušnost, da je dirala Pljiucispomen o nekoj pretkršćanskoj sljedbi, koja je štovala jeva sina. Isusa, bi li se odatle moglo što zaključit u prilog pret­ »Život je, dragi Servilije, odgovori on, baština, kršćanskog Isusa a protiv povjesnosti Isusove? Nipošto! ■koju su nam nebesa povjerila, mi ju moramo čuvali Jer jedno ciglo sitno svjedočanstvo iz IV. vijeka ne sve dok nam se ne oduzme. �Neronove žrtve. — Ah! prihvati patricij ti ne znaš kakove muke. kri­ je srce, kada mu se svi osjećaji osuše. Život je o ko­ me govoriš, zagonetka, tko će mi riješiti pitanje ljud­ ske sudbine? — Ta ne znam; a1i te mogu uvjeriti, da riješenje postoji. — Ah ! da, svi vi kršćani tako govorite. — Mi tako govorimo jer je istina. — Bilo kako mu drago, pravica me duži, da priz­ nam, da ste vi duboko uvjereni o istini vaših nauka. Skoro sam Pavla vidio pred cesarovim sudom. Mi smo svi oko vladara drhtali, pa i Tigelin se je kad i kad tresao. Pa dobro! vaš se je učitelj pojavio vedra čela stalna pogleda i 'sigurna hoda; govorio je s nekom slo­ bodom, kakovu Rim ne poznaje, od kako je republika na njemu nije bilo ni srdžbe ni strasti: taj je čovjek bio miran gospodar samoga sebe. Nisam mogao odoljeti, a da mu se ne divim i ne gledam u njemu neki otmem duh, jednom riječi mudraca. — Imadeš razlog, Servilijo, a ja bih žeiio, da se možeš jedan čas s Pavlom zadržavati; on bi te osvje­ dočio o istini vjere, koju propovij* — Bilo bi to teško; sumnja je snažno moj um pritisnula. — Bog komu se mi klanjamo, svemoguć je, vrati Marko u zanosu. Servilij je čas promatrao mladog svećenika, pa mu onda .rekao: »Znaš li kakovu čudnu zagonetku i tebi otkrivam?« Pa buduć ga je Marko u čudu gledao; Činilo mi se, proslijedi on, da na tvom obličju gledam, onaj isti nadčovječni sjaj, koji je pred cesaro­ vim sudom oblijevao divno Pavlovo lice. Ah! razumim, Marko vaša su kršćanska osvjedo­ čenja silno moćna, jer ona tako duboko dušom drmaju, pa ključaju sa svim svjetlim odrazim i preobražavaju čovječje obličje. — Naša vjera, Servilije, ne ograničuje se na stva­ ranje u nami ovih uzbugjenja i ovih preobrazba, koje si dobro pogodio; ona čuva u našim srcima neizrecive radosti. — Megjutim kršćani žalostan život provode. — Jest, tako ti izgleda, jer mi bježimo od svjet­ ske buke, ali u našoj samoći mi smo najsretniji ljudi. Mi se ne bojimo ništa radi naše sreće; pa i sama smrt nami je dobitak, jer ona nas uvodi u puninu života i boravak neizrecivih i neizmjernih blaženstva.« Servilij je pohlepno slušao riječi mladoga svećenika i bio je dirnut. Razgovor bi se bio bez sumnje još na dugo nastavio o ovome predmetu.da ne budu bila dva mlada čovjeka prekinuta od svjetine siromašnih gragjana, koja se vraćala u svoje ubožne kotare. Marko i Servilij rastadoše se. 153 Kroz to je Hermes bio pun bijesa, vidjevši svoje naume izigrane, pa je sve uporitiji bio u odlhci kršćane uništiti. Od tada će ih u naprijed pratiti jedinom svr­ hom paklene mržnje, koju je proti njima nosio. Mislio je, da mu je najbolji način da do svrhe dogje, ako se otkrije svom gospodaru Tigelinu. Istoga dana ode k njemu i to blizu istoga časa kada su se Marko Plaucij i Servilij Tusko razgovarali pred trijemom Kvirinova hrama. On mu je .pripovijedao, kako je obrekao e će se vjenčati Servilija sa Pudentovom kćeri, kakove su zaprijeke na putu. Ocrta mu učinjene pokušaje, da uplete kršćanske poglavare u Scevinovu urotu. »Ti znaš da nisam uspio, doda on, jer si ti pri­ sustvovao preslušanju«, Tigelin je smrtno mrzio kršćane, znao je da ih i cesar manje ne odurava. Pa zato nije mogao bili na čislu, kako je Neron otpustio riješena Apostola. »Taj Pavao, odgovori on, začarao je vladara Evo već dva puta njemu se je predslavljao i oba puta bio je riješen. Ja tu zbilja ništa ne razumijem, ali za sad ne usugjujem se.đalj^ ići. U ostalom, više se ne muči oko vjenčanja Servilija Tuska. Jučer sam vidio ovoga mla­ doga patricija, on se odriče ruke Pudentove kćeri. Pa, s kojih'razloga taj posao napušta? - Nije mi k azali Hermes je mučao. On je malo držao do toga vjen­ čanja, on je ovu osnovu naprijed turio samo, da se poposluži s Tipskom u zasićivanju svoje mržnje proti krš­ ćanima. Tigelin' baci na svog oslobogjenika podupirajući i priuze : »Ja sam začeo veliku osnovu. Ako ine hoćeš po­ magati da ju izvršim, možda će ostvarenje tvoje lakše ići.« Hermes, kraj svoje pokvare i smihonosti u zlodje­ lima nije mogao, a da se ne potrese; on je znao, da su misli Tigelinove uvijek grozne. Bojao se je, da ne dogje u pamet njegovu gospodaru i na nj baci odgovor­ nost kakova sotonskog djela. To nije bilo s toga, kao da Hermes nije bio vrijedan svega; nego je ovaj iskus­ ni zločinac želio izlagati se na vlastiti račun, a ne na tugji. Ipak poslije nekoga zatezanja, odgovori; »Evo me, na tvoju zapvijed.« Tada je prefekt pretorija spustio glas i govorio svome oslobogjeniku s nekim načinom sasvim povjerlji­ vim. Hermes u smrtnom bljedilu, odvrati: »Osiguravaš li me, da neću bit pod sumnjom? - Osigurajem : meni je cesar povjerio nadzor nad gradom; a ja ga tebi predajem, jer sjutra s ccsarom putujemo u Ancij. Tako ćeš li u Rimu uživati vrhovno zapovjedništvo. — To će bili do tri dana. - Da. o ponoći. Ja uzimljem na se posljedice dogagjaja. �1 54 Вг. 10. >SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. DoČimljući ove riječi, vraški smijeh zatitra na sit­ nim Tigelinovim usnicama. Tri dana poslije Neronova dolaska u Ancij, doleti br­ zoteča na sva uzdu u carski zaselak. Vladar se je sa Tigelinom razgovarao; tužio mu se kao po čestom obi­ čaju da su nepravilne rimske gragjevine, a ulice krive i smradne, da mu je carski dvor neznatan: »Htio bih, govorio je on, da u zidinama grada bu­ de stan dostojan gospodara svijeta. — Strpi se, cesare, odgovori Tigelin sa užasnim podsmijehom; sreća tebi nije još sve svoje milote iscrpila. — Ti si. moj dobri duh, Tigeline, priuze Neron. On je htio proslijediti, ali ga prekinuše najavom »Neka ugje,« naredi vladar. Kad je brzoteča bio uveden po običajnom načinu, poljubi Neronovu ruku i progovori: »Cesare, velika nesreća grad zaletjela. Rim je plijenom plamena. — »Jupitra ti!« viknu Neron, nemoea' i g veselja svladati. Zatim, sjetivši se, dr ga brzoteča iuša, svlada se i doda: »Pripovjedi mi, kako se nesr Aa pridesila. — Požar je počeo izmegju Palatina i Ćelija, u srcu dućana, punih upaljive trgovine. Na mome odlasku plamen je, vjetrom gonjen, zahvatio sav prostor oko Cirkusa, plamen je visoko lizao i dizao se u vr ne: njegova je brzina pretjecala svaku pomoć; plamen je rastao u uskim i krivim ulicama i zidinam kući šturih kotara.« Neron, u naponu svojih žeija, otpusti poslanika i naredi mu, da bude spravan odmah na povratak. Kad se je on odmakao. »Što misliš?« upita Tigelina, čovjeka po svome srcu, komu nije bilo premca u zloći na carskom dvorcu — Ja mislim, odgovori prefekt, da si, cesare, za­ dovoljan kad vidiš začetu želju odmah izvršenu. Ti možeš po miloj volji grad iznova sagraditi. — Jest, nema sumnje, samo neka se potpuno uništi. — Budi miran; ima tu ljudi, koji bdiju. — Što? Što hoćeš, da rečeš? — Naredba je data. Ja sam momu oslobogjeniku, Hermu, u mojoj odsutnosti, povjerio nadzor nad gradom, pa on raspolaže sa silom radnika, koji će znati osujetiti svaku pomoć, da se požar ugasi. — Zlatan si ti čovjek, duhoviti čovjek Tigeline, pravi veleum! uskliknu zahvalno cesar. Zar si ikada o tome posumnjao ? upita prefekt zvjerskim ponosom. — Ne, doduše. Nego dopusti mi, da ti rečem, da si danas1 sama sebe natkrilio. Ako uspjeh ovjenča potpuno tvoje račune, proglasiti ću te obnoviteljem carstva.« Čas poslije ovoga mrskoga razgovora, doći će por slanik iz Rima i prikazati se Tigelinu, da primi njegove naloge. »Vrati se u Rim. reče mu prefekt pretorija; vidjet ćeš Herma, pa mu reći, da je cesar potpuno zadovoljan sa njegovim samoprijegorom. — Je li to sve? upita u čudu glasnik: ‘ To je sve. Hermes je razborit čovjek, na nj se vladar spušta, da mjesto mene bdije nad gradom. Zar se cesar ne misli vratiti u Rim, da oživi očajani narod? — Glasniče, odvrati suhoparno Tigelin, taj je upit drzovit.’Cesar zna, što mu je raditi. Slušaj i pe pitaj.« Brzoteča muče ode. Kad je dolazio u Rim, požar je svoje haranje nastavljao; grad je’izgledao kao kakova mreža plamena i dima. Sa svih strana odlijegala je galama, kletva i neka neizreciva graja. Ulice su bile pune stanovnika, a neki su bježali i u susjedno polje. Jedni, sasvim umšteni, nisu imali što'jesti; drugi po­ ni nitali od žalosti, jer nisu mogli svojih roditelja oteti plamenu, pa su voljeli s njima ginuti, nego se spašavati. ■ se viši^nije usugjivao proti napredovanju vatre jer ju je mnoštvo ljudi sumnjiva igleda-priečilo1gasiti i rigalo prije nje dok su drugi javno zublje bacali vičući, da su ovlašteni. To su bili zloglasni Hermovi suradnici, koji su se prilili ovoga užasnog posla. Veturij, koji je za novac na sve ripravan bio, megju najgorljivijim se isticao. Osjobo'gjeriik je dvije svrhe imao, što se stavio na čelo palikuća: najprije je htio ugoditi svomu gospodaru, Tigehnu i cesaru, jedinim bogovima, što ih na s\ijetu poznavao; zatim зе je nadao u plamen zaplesti kršćanske poglavare: Petra, Pavla, Filoksena i Marka Plaucija, koji su stanovali u kotaru brda Ćelija. Njegovi su pakleni izaslanici bili primili naredbu. U velikom su broju pod Veturijevim vodstvom poletjeli Pudentovoj kU( Oganj je, usprkos njihovih napora, štedio stan časnpga patricija On se je uvukao, kad je Pudent izašao sa svojom obitelju i robovima. Oni su ga sa svojim požrtvovanjem branili. U taj par još je biof Šimun-Petar u nekom zaselku rimske okolice. On ju nije ostavljao sve od .Scevinove urote. Pavao je bio doletio sa skrajnoga dijela grada u Pudentov stan. On je bio posred nesreće jednako hladan, kao nekoć na otoku Malti, kadno je u žeravici tresao oko ruke savijenu otrovnicu. Požar je štedio odvažnoga Isukrstova apostola; on izagje čitav i zdrav iz plamena, usprkos skovanoj uroti proti njemu i usprkos bijesu Hermovih poslovača. On je svojom odvažnošću i radom mnogo doprinio ne samo velikom broju kršćana, nego i mnogim poganima. Megjutim i senat je i nar$id silnom 'vikom tražio, da dbgje Neron. Svak se je čudio, kako nije doletio na pozornicu ove neizfnjerne nesreće. Uzalud mu slali glas-1 nike za glasnicim, on nije dolazio. Napokon.’ se stale sumnjive glasine po svjetini raznositi. U sklad dovodeći �I Neronove žrtve. vladareva odsutnost sa grožnjom Hermovih suradnika, vrata se otvorila ozbiljnim nagagjanjima. Bio je treći dan požara, onpga časa plamen je zahvaćao kuće, koje je bio sagradio, preko svete Cekte, da veže sa Augustovim dvorom Mecenatove vrtove, kad se je on odlučio poći iz Ancija. On je počeo sa svojim prijateljem TigeJinom i dvorjanicima, koji su ga svuda slijedili. »HajdeAo, reče, s nekim odvratnim nehajem, vri­ jeme je da na svečanost prispijemo.’ Nikada se ljepše prizor ni sjajnija rasvjeta nije iimrliku priredila.« 155 jetila pčgibao, da će razjareni narod, kbji je pun nepouzdanja stao pomnjiti, obračunati sa palikućama, ako im u trag unigje. Za tim cesar i Tjgolin bili su prisiljeni, da u slučaju tužbe krivnju zlodjela svale na svoja ralila. Ove su misli pratile dojam veselja, pod kojim je Henpes bio redovito pri izvršivanju zločina. Megjutim, pošto je još veća opasnost prijetila, kad ne bi poslušao, oslobo^ gjenik se odlučio. Ode k Veluriju, koji se pljačkanjem obogatio, zapovijedi mu, da okupi svoje sramotne dru­ gove i da na novo zapali vatru u udaljenim kolarima. Štićenik nije razmišljao, nego je slijepo vršio naregjene poslove,, samo neka ga! se dobro plati i on se primi, da kraju privede djelo uništenja. Iste večeri obnoć vatra je buknula opet i još tri dana harala grad. Nft povratku u Rim, Neron se namjesti na Eskvilije. Sa ovih visina mogao je obuhvatiti cijeli opseg ne­ opisivoga opustošenja grada. Silničko srce nije imalo rfi jednog osjećaja sažalenja nad nesrećama, koju su tolike gragjane snašle; ni jedna se riječ smilenja nije Neron, prepun veselja, prelazio je ■granice svoga otela njegovim ustima. On je stao pred ovim prizorom zanosa u krugu svojih nečasnih prijatelja. Poslije no je rušenja, kao pred kakovim« rijetkim dogagjajem. т dina I dugo promatrao drugi čin užasnog prizora, što no mu ga misao mučila, hoće li mu požar otvoriti prostrana i ga njegovi dvorjanici priredili, gspe se na Mecen.atovu veličanstvena gradilišta za dvor, čiji je sjajni i orijaški kulu i tu je, u glumačkom odijelu, pjevao stihove, što nacrt već u svom duhu imao. Nakon šesL dana oganj se no ih bio složio nad ruševinama Troje. Vik^o je, da je r ustavi;»ali ‘iza njega je još ostalo zgrada na uzgor, a za plamen krasan i prizor napokon dostojan gospodara .:im je prostorom strastveno čeznuo. Stoga je bio u ne­ svijeta. Ovoga puta od četrnaest rimskih kotara, samo prilici sa svojim osnovama. Oganj, k ra jJ svega svoga su četiri ostala; tri su bila zemljom sražena; ostali su ћатапја, nije mu ugodio i ^cesar na vas glas jadikovao jedva pokazivali koji trag porušenih i na polak izgorepred svojim zloglasnim doglavnicima. nih; kuća. 1 Tada će Tigelin dozvati Herma: Veturij, rekli smo, silno se okoristio metežom po­ »Uobar početak, ja ti čestitam; dje i je nije kraju žarom prouzrokovanim i domogao se velikih svota, po­ privedeno. - Pa što? kliknu začugjen Herj ^s, ti mi veliš, kradenih po bogataškim kućama. Pošto je otok, u kome da djelo još gotovo’ nije, da je to početak; jesam li je stanovao isčezao sa suburskim kotarom, čankoliz smjesti ženu i djecu pod krov na drugoj obali rijeke. dobro razumio? *— Doduše, ja opet velim, sve nije ovršeno; cije- Poslije devet dana svoje odsutnosti, povrati se u kuću susjednu bedemima, u koju ih bio doveo. Vratio se s loga Rima mora nestati. džepovima punim zlatom i skupocjenim predmetnu, po­ - Što dakle treba i-siromašne kotare uništiti, koje kradenim u patricijskim kućama. Koralija, šlićenikova je i oganj prezreo? — To je od'potrebe. Ces^ru trebaju ona gradilišta; žena, s njim se slagala, ali ne u njegovom odurnom licemjerstvu. Njoj on nije bio povjerio nodostojnu igru, što on mi je io izričito. rekao. — Kako da se to uradi? Narod prigovara; sumnja no ju igrao, dok se kod kršćana poučavao. Ona je često pada na ruku, koja je užegla vatru i s njom upravljala. pohagjala skupštine vjernika i primala iskrenim srcem apostolske nauke. Uzorna žena, pošto je na sreću pri­ Opasno bi bilo plamen oživjeti. mila vjeru, krstila se je malo vremena prije požara — Što smeta! odgovori neslrpeljivo Tigelin; jasam ti rekao, treba svakako, da opet požar bukne. Neron Rima. Odtada je ona živjela, kao gorljiva kršćanka i neće s ničim biti zadovoljan, ako se posao ne izvrši po nastojala svojoj djeci uliti svoju vjeru i Hristovu ljubav. Veturij i ako u ništa nije vjerovao i do ničesa držao njegovoj misli. kao do dobre gozbe i velikaškog prijateljstva, jer mu • — Neka bude, odvrati JTermes, slabo skrivajući svoju zlovolju; bit ćeš zadovoljan. (Ј dva dana ništa neće ono od vremena do vremena namicala ugodnu večeru, ipak nije na pameti imao, da se protivi sklonosti svoje u Rimu netaknuto ostati.« žene prama kršćanstvu. Poslijć đugo& vremena primače Hermes je bio spravan žrtvoVati se i služili Tigelinovim osnovama, ali s tim uvjetom, da pogibao ne bi joj se i reče, a da joj nije nastajao rastumačiti uzrok previše prijetila. Za se je radio kud i kamo više nego za svo§a davnogn odlaska: •druge i'u djelo je stavljao omiljelo naćelo onoga vrc-‘ »Ovoga je puta naša^ bijeda svršila, Koralijo ; mena,’naime: da je naslada svrha života. Ovdje je pri- ja sam J}ogat za uvijek«. �156 Br. 10. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 191Ž. I nesretnik, bez srama, pokaza u ubožnoj sobici šake zlata i dragog kamenja. Koralija na taj pogled od straha uzmaknu. »Odakle ti to blago? uskliknu ona. Kaži mi, tko ti ga je dao. — Ja sam ga stekao, reče Veturij, nekako u neprilici. — Ti si ga stekao, neka bude; nego ja bih htjela znati kako, kakvim radom. — Ovo je nagrada napora, što no sam ih podnio u devet prošlih dana. Bilo mi je naregjeno i ja nisam ostavljao pozornicu požara. Pa . . . . , razumiješ li? doda sa značajnim žmirkanjem očiju. — Ja, naprotiv, ništa ne razumijem. Opet te dakle pitam, kako si mogao uspjeti, da se obogatiš u takovoj silnoj nesreći, koja je upropastila hiljade obitelji. — E, dobro! odvrati on nešto zbunjen, dok je požar zahvaćao, ja sam se šuljao u više bogatih patri­ cijskih kuća, pa . . . . , razumijnš li?« ponavljao on i crvenio se pod oštrim Koralijinim pogledom. Za tim videći, gdje šuti, htjede osiat? u prisutnosti duha; pa uzevši nekoliko dragulja- primata se, da joj ih ponudi, govoreći s najljupkijim glasom: »Drži, draga moja, metni ovn kolajnu oko vrata, . . . , . , . ovo prstenje na tvoje prste, ove bogate naušnice na tvoje uši. Ti si dostojna, da ove nakite nosiš Ali ih Koralija odbi kretnjom velikog" п »Što nesretnjače, reče glasom punii du losti, pa se nisi bojao krasti, ovo zlato, ove dragulje — Tko govori o kragji ? odgovori uzrujano čan­ koliz. Najprije, zar sve to nije bilo plijen vatre? Za tim, kazao sam ti, bilo mi je naregjeno. — Nema nikoga na svijetu tko ima pravo na­ rediti zlodjelo: ne, nitko, pa ni cesar. Veturije; spo­ meni se Hristova nauka i predavanje, što no smo ih primili iz svetih apostolskih usta. Oh, bojim se, da ti ne zlorabiš ove milosti! — Muči! viknu u bijesu štićenik. Znam ja, što mi je činiti; ne spada ni upravljati ni suditi moje vladanje. Rekao bih, da si zaboravila, da sam ja rimski gragjanin i da u tom svojstvu imam neograničenu vlast nad tobom i nad našom djecom. — Ja sam daleko od toga da se protivim zakon­ skim propisima, odgovori mirno Koralija; ali nad voljom Rima ima i volja Božja. — Pusti me još jednom, govorim ti! priuze Veturij podvostručenom srdžbom. Ne govori mi više o onim tugjinskim naukama: ja toga trpjeti neću, razumiješ li?« Koralija je mučala, dobro sudeći, da je bolje ništa ne govoriti, u času ogorčenja svoga muža Veturij videći kako mu žena muči i ne mogavši dulje uzdržati sme­ teno stanje svoje savjesti sa hrgjavih djela, pokupi zlato i dragulje i vrati se u grad. Stade tražiti gostionu prama svome ukusu i tu se za jednu noć namjesti. Sjutra dan ode k Hermu i upita ga je li s njim zado­ voljan bio. »Jesam doista, odgovori Tigelinov oslobogjenik, a lice mu je bilo smrknutije i zlobnije no ikada. A ti, jesi li se zadovoljio sa žetvom požara? — Teško bi mi bilo da bude se drukčije dogo­ dilo; prošli su me dani doveli do ugodna života. Premda je daleko od moga sadanjeg položaja do bogatstva, ipak, iskreno ti kažem, ja se ne tužim. — To je veoma dobro. Bi li ti bio sklon u ne­ koliko mjeseci još mnogo više dobiti? - Ja sam potpuno na tvoju zapovijed, Herme, odvrati čankoliz, namamijen s ovim uvodom, koji mu naviještao ovršenje novih zlodjela. — Mogu li na te računati? — Kako dakle? ali potpuno. Ja ti ne bih mogao ništa odbiti. Ra umjeli smo se. — Megju tim, priuze Veturij, stalan sam, da imaš obzira na šivot jednoga oca obitelji. Što će biti od moje žene , djece) ako mi se koja nesreća dogodi?, хт .. .. v. Tt . Na ove riječi nasmiješi se Hermes, jer je znao . .. . .. koliko čankoiiz glavu razbija za svoju obitelj; znao je, da bi nesretnik za jednu ovnovlju glavu s lukom i za pečeno vino, bez otezanja žrtvovao i ženu i djecu. Ipak se je pretvarao i na usnicama zadržao riječi, koje za malo, da mu se nisu izmakle; nije mu stalo dobro disati u Veturijevu osjetljivost, jer ga je trebao, da dokrajči svoj i Tigelinov posao. »Budi oprezan, Veturije, preporuči Hermes šti­ ćeniku • radi se o tvojoj sreći i o tvome životu. Brzo, bude li te volja, moći ćeš, stupati uz bok najbogatijih rimskih gregjana. Ja ću po zasluzi nagraditi tvoju službu«. Veturij dade znak, da će slušati savjete oslobogjenika, a ovaj će nastaviti: »Proslijedit ćeš, ako možeš, svoje odnošaje sa kršćanima.« Na ove riječi čankoliz stade vikati, navagjajući optužbu, što no ju za urote bio podigao. Stade se pro­ tiviti, da se on nećb izlagati pogrdama onih, koje hio izdao. »Ne boj se, reče Hermes, ime tužitelja kršćanin je nepoznato ostalo. Ti se nećeš pogibli izlagati, budeš li opet pohagjati njihove skupštine.« Ova je okolnost davala Veturiju svu slobodu u njegovom radu; jer on nije bio čovjek, pa ga savjest grizla. Tako bez oklijevanja čankoliz sjutra dan priuze put k brdu Ćeliju i prikaza se u kuću Aula Plaucija. On ju nagje u tuzi. Časni konzularne bez života je ležao �157 Neronove žrtve. u atriju na podignutoj svečanoj postelji. Sin mu je stao uz uzglavlje mrtvačke postelje, okružene sa svijećama ' od bijelog voska, pa se je muče molio. Lice je Markovo bilo tužno, suzam a4orošeno, ali u njemu je bila utisnuta velika vedrina. S prva se, . Veturij skanjivao i pitao Se, bi li ušao. Nego on je više puta osjetio darežljivost.Plaucijeve kuće, pa j e ‘držao, da je dužan izraziti sažaljenje sinu plemenitoga pokojnika. Marko, digavši oči jjrem a čankolizu, izgledao je začugjen i osjećao je neki mučni utisak, nu ipak, ga je gledao sakriti. Od nekoliko su dana razne glasine i mrski govori kolali o starom stanovniku Suburne, o katehumenu, koga su Filoksen i apostoli podučavali. Marko ga je , bio opazio u najvećoj žestini požara na čelu Hermovih poslovača, gdje je vatru pospješivao i grozio se onim, koji su htjeli suzbiti njezino napredovanje. Pa bilo je i sumnjanja sa ponašanja glede Pavla ■ nije se bilo dalpko od mišljenja, e je on igrao ulogu himbenoga brata. Sasvim tim Marko je slušao samo glas ljubavi, koja mu zapovijedala oproštenje; spomene se Isukrsta u maslinskom vrtu, kada je dobrostivo pri­ mao izdajicu i davao svoje Bože usko lice njegovom svetogrdnom poljupcu. Okrene se dakle Marko nenadnom posjetniku i dobrohotno mu reče : »Primakni se Veturijd, pa gledaj po zadnji put " lice moga oca.« Čankoliz posluša,-, nehotice dirnut alatkim i prodirućim glasom mladog svećenika. Približivši se tijelu 'pokojnika, koji je mirno počivao i kao da se smiješi u kopzularskom grimizu, pogleda ga časkom, gdje spava svoj pošljeđni san, pa upita Marka : S kakovim je slučajem tvoj odlični otac, Aulo Plauclj, tako prerano umro? jer ako me pamet ne izdaje, samo je nekoliko dana, da je bio pun života. — Žalibože! on je u ovo zadnje vrijeme osjećao žalosti,' koje nije mogao svladati. — Je li imao kakovu obiteljsku tugu, kakovu zlu sreću,? — Ne ništa toga; ipak njegovo je srce puklo pod pritiskom užasne muke.« Marko urnuča, Veturij ga; gleda i nije ga. razumio. »Moj-otac, proslijedi mladi svećenik, nije mogao odoljeti prizoru strašnih nesreća, koje su se na grad oborile^ Pogled- na nesmiljeni plamen, koji je proždirao podignute spomenike naših pregja, strah, da moja majka ne pogine i prizor, komu je svjedokom* bio u kući Aute lij a Pudenta, sve je to zajedno zadalb mu smrtni udarac. P.oslije požara legao je u postelju i jučer je . umro.« Mi smo zaboravili prije kazali, kako je kuća Aula Plaucija bila od va(,re pošlegjena, osim nekih ne­ znatnih gragjevina, koje so nisu ticale glavne zgrade. . Ona se sačuvala jer je bila osamljena i silno ulvrgjena. »Što, se je dakle dogodilo kod Aurelija. Puden,la? još upita Veturij. _ §to ti ne znaš? Njegova -kći, Aurelija, ostala j e zakopana, u ruševinama kuće, kad je htjela jednu robiпјјСц spasiti.Kad je vatra planula u Pudentovu stanu, odmah netom ju se opazilo, hitjelo se, da se pa dvor izvede i senator i žena mu i kćer i njegove sluge. Ali je Aurelija opazila, kako jedna stara robinjica^ bilo što nije razabrala znake, bilo što radi svoje poodmakle dobe, nije se mogla vrata ;dočepati, pa je ostala u kući u plamenu. Aurelija tamo poleti, da spasi nesretnu ženu. Roditelji joj stanu jaukati u smrtnom strahu i polete na vrat na nos za kćerkom; ali ih se zaustavi. Brzo se je plemenita Aurelija pojavila, vukući za ruku staru robinjiou. Odjeća plemenite djevojke počela je gorjeti: teškom se mukom vatru ugasilo. Evo, kako je Aurelija mogla svoj uzvišeni samoprijegor životom platiti. - Puste ludosti! uskliknu Veturij, nemogavši shvatiti ljepotu i veličinu djela mlade boljarke; što! za jednu nesretnu ropkinju izlagati se tako okrutnoj sm rti! Doista treba biti bez pameti, pa se tako vladati. Je li to u današnjem običaju Rima3i da se gosppdari pregaraju za one, koje su svojim novcem kupili, koji su otvoreni, da im robuju? Muči, Veturije, prekine Marko; ti bezbožno umuješ, kao kakov poganin. Ne sjećaš li se Pavlovih nauka i naputaka, što no si ih tako često u našim skupštinama primao?« . Veturij smeten ovom odlučnom opomenom sve­ ćenika, razumi da se je zaboravio; promrmlja uz nekoliko riječi, da se opravda, a Marko, videći ga u smetnji, sažali mu se^ i dalje nij'e govorio. Cankoliz slabo se je osjećao, u društvu s gorljivim kršćanima, pa bez oklije­ vanja oprosti se sa sinom Plaucijevim i ode u skitnju po zloglasnim pivnicama, dobro njemu pznalim. Pokojni* je Marko Plaucij, po Markovu pripovije­ danju na smrtnom času poslušao molbe svoje žene i svoga sina i primio krštenje iz Filesenovih ruku 'Od­ lični konzularac, čija je duša bila iskrena i poštena^ došao je do spoznaja istine i usnuo u svjetlu vjere. l>r. Rj'iro Arnohl. = = = = = U teškom času. Cjela vojska crnih misli Po mojoj se vrze duši Strah me, da mi u svom bjesu Dragi jedan sv’j et ne sruši, �Br 10. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. 158 Velik dio sam mu v’jeka Potrošio, ah, na gradnju; U dubine mu uzido Svojih snova nadu zadnju . . . Sad do tvojih nogu klckoh, Kriste Bože razapeti! Samo ti znaš: kako li se Spašavaju tak i sv'jeti . . . Treba Г možda skrušen poći Na kušanje u Getseman? 1Г još dalje na Golgotu? — Reci! Ja sam na sve spreman! (). Vrli. llrković. Tuzlu: Divni razvoj Duns ŠKoto škole u XII. vijeku. W adding je još bio ustanovio prijeporne vježbe o vjerskim pitanjima, te je sam sobom bio odredio satove za te vježbe. Odabrale bi se Iz koje tiskane knjige unaprijed označene teze, koje bi bile pred c piranja megju katolicima i raskolnicima I čenik, koji bi se odredio, da brani istinu, morao bi pod nadzorom svoga učitelja riješiti sve dokaze, koje bi mu kao pri­ govor iznijeli drugi učenici. Otac Wadding je htio da se na taj način učenici vježbaju osobito u onim pita­ njima, koja se kod predavanja svestrano ne obragjuju, kao na primjer ugled Crkve, Pape, sabora, sv. Pisma i t. d. Tu se još vježbalo u rješavanju slučajeva, koji se tiču savjesti. Utemeljitelj sjemeništa sv. Izidora nije se zadovoljio samo time da pospješi rad učenika, nego je još htio da pobudi revnost profesora. U tu svrhu ustanovi još svečanije vježbe. Za vrijeme školske godine profe­ sori su morali sastaviti najmanje po dvije velike ra ­ sprave, dat ih štampati i posvetiti kojoj odličnoj osobi. Tako se je javnost obavješćivala o velikom i ozbiljnom radu u kolegiju, a vjernici su imali dobar pojam o re­ dovnicima i njihovoj sposobnosti. \Vadding je pripušćao profesorima na volju, da si odaberu način predavanja, ali im je bilo zabranjeno odalečivat se od nauke uzvišenoga naučitelja. Osnivajuć Wadding kolegij sv. Izidora, htio je bez sumnje uzgojiti učenjake, ali je osobito imao na srcu, da uzgoji redovnike, i to u pravom redu franjevačke redovnike. On se je sjećao riječi naših svetih pravila, sjećao se je preporuke, što ju je naš serafski otac upra- vio sv. Antunu Padovanskom, kad ga je imenovao pro­ fesorom teologije. Znao je on dobro, da su baš učitelji bez poniznosti i duha molitve bili uzrokom, da je malo po malo bila oslabila stega u redu. On je znao, da su odmah u početku sve razne reforme bile više manje ubitačne po nauke, pa je od tada razumio sa sv. Bernardinom Sijenskim, sv. Ivanom Kapistranskim, i t. d. . . da ako je dužnost Franjevaca posvećivat se nauci, isto tako moraju uz nauku podržavati i redov­ nički duh u sebi. »Nek učenici tako prionu uz nauku ali još više uz bogoljubnost, da tako ne ugase u sebi duha pobožnosti. Nek nauci posvete vrijeme, koje je za to odregjeno, a molitvu nek obavljaju, kad je propisano.« Te se riječi nalaze odmah na početku pravila za naukovne zavode. One su Waddingu služile za ravnalo u vlastitom životu i u upravljanju drugima Papa Urban VIII. htjede da riješi redovnike sv. Izidora zajedničko molitve u crkvi, da im olakša posao; ah Wadding ne htjede nikada na to pristati. On prih­ vati samo one povlastice, koje se nijesu kosile sa svim vježbama redovničkoga života, jer je htio, da se u nje­ govu sjemeništu točno opslužuje redovnička stega, osobito što se tiče javne zajedničke molitve i razmatranja.. On nije mogao nikada razumjet:, da bi redovnici mogli biti oprošćeni od molitve, kad vjernici pružaju svagdanju hranu baš radi te njihove molitve; nije mogao nikako shvatiti, kako bi se moglo odgojiti redovnike, ako bi se riješili u mladosti onoga, što bi u daljnjem svom životu morali vršiti. To rau se uvijek činilo protivno općeni­ tomu mnijenju. U mnogim su sjemeništima reda učenici prisustvovali božanskomu činu, ali samo na izmjcnice, tako na primjer koji bi molili oficij u danu, bili bi toga riješeni u noći, i obratno. Wadding nije htijo poprimiti ;a običaja.1) Megjutim on je tako razredio razne di­ jelove dana, da je bilo vremena za sve, te je njegov životopisac mogao kašnje reći: »Nijesu nikad nauke tako krasno cvale ni donosile boljih plodova, nego kad su se obdržavala pravila, što ih je osnivač zavoda sastavio -. Nije se Wadding samo trudio, da privikne učenike na rad i molitvu, nego je još nastojao, da oni svim srcem prigrle i redovničke običaje.2) Htio je, da budu čedni u ponašanju, hodu, govoru, i t. d. Cijela im je vanjština morala odavati pravu franjevačku dušu. Ne ćemo slijediti njegova životopisca u tančinama, što nam ih u tom pogledu pruža, nego ćemo samo to reći, da je vrhovni starješina izmeiju svih sjemeništa reda onaj sv. Izidora isticao kao uzor, koji treba nasljedovati, l) Osim velikoga božanskoga čina učenici su molili još svaki dan obcij bi. dj Marije obavljali su na godinu dvoje velike duhov­ ne vježbe, jedne od svetkovine sv. Lucije do Božića, a druge od velike nedjelje do Uskrsa. Ann. m in , i. 1., vita Wadd. z) Ann. min., ibidem, �Divni razvoj Duns Škotove Škole u XVII, stoljeću. te se nije bojao ustvrditi, da nije nigdje našao tolike znanosti združene sa pobožnožću.1) Na jednom sastanku odličnijih otaca reda general o. Benignus iz Genove javno očitova, da u velike cijeni redovnike sv. Izidora. U svom izvješću o stanju velike serafske obitelji, ustvrdi, na veliku pohvalu kolegija, da njegovi članovi ne mogu počiniti grijeha. Iznenagjeni oci tom Čudnom izjavom, rekoše: »Kako, nijesu Ii oni ljudi kao i drugi, ili nijesu li možda već potvrgjeni u milosti? — Oni su, odvrati general, u istinu ljudi niti, su još potvrgjeni u milosti, nego su tako udaljeni od svijeta, svi su dijelovi vremena tako tačno ispunjeni znanstvenim i nabožnim vježbama, da nemaju vremena misliti na svjetske stvari, i da ih gjavao ne nalazi nikada besposlene. Oci Bonardin Sijenski, Ivan Kampanejski, Ivan Meriners i Ivan Napuljski, našljeunici o. Benigna iz Genove gojili su iste osjećaje štovanja i pouzdanja prama o. VVaddingu i njegovu kolegiju. Toliko su cije­ nili njegovu revnost i razboritost u upravljanju toga zavoda, da im se nije ništa činilo vrijednim odobrenja, ako to nije sam Wadding unaprijed predložio ili on sam na to pristao. A imali su i pravo, jer je pod njegovom upravom sve napredovalo^ na veliko zadovoljsivo svih.*) Kroz 32 godine, što je \ \ adding bio ravnateljem kolegija, uzgoji više od 200 redovnika, 70 ih po prilici postade učiteljima, a 20 ih zasluži naslov jubilarnih lektura. Mnogi bijahu poslani u razne redodržave bilo da vrše dužnost učitelja u novim sjemeništima, bilo da se bave još odličnijim službama. Drugi se vratiše u svoju tako užasno progonjenu otadžbinu, gdje su za vjeru trpjeli pogrde, progonstva i istu smrt. Riječju : kolegij, što ga je osnovao VVadding, bio je pravi ra­ sadnik odličnih redovnika, koji su kašnje mnogo radili za slavu svoga reda, čast svoga naroda i za opće dobro cijele Crkve. Kolegij je u misli njegova osnivača bio čisto narodno djelo, te je služio za privatnu korist Irske. Ali on naskoro steče velik ugled, jer postade kolijevkom velikoga statističkoga pokreta, a veliko djelo, koje se je u njem izradilo, raznese njegovu slavu i upliv po cijelom redu sv. Franje i svim katoličkim školama cijeloga svijeta. IV. 0. Luka VVadding izdaje sva lilosofsko-teološka djela Duns Skotova. Tiskarska je umjetnost morala dati divan polet umnim proizvodima; ona je ujedno jamčila, da će se brzo i ekonomično množiti književna djela, jer im je uz manju cijenu olakšavala brzo širenje. Veliki franje­ vački naučitelj nije oklijevao, da se okoristi tim divnim otkrićem. ') Ibidem. a) Ibidem. 159 Megju mnogobrojnim djelima, što ih je uzvišeni naučitelj ostavio svojim učenicima, oksfordski T u m a č г e č e n i c a Petra Lombarda zauzima posebno mjesto. To je ujedno jedan od najznamenitijih, najglasovitijih i najcjenjenijih njegovih spisa. »Tu se, veli Wadding, više nego u svim drugim djelima očituju odlična svojstva našega velikog naučitelja. On je u izrazima vrlo uzvišen i pronicav, u raspravljanju obilan, u tvrdnjama dosta umjeren, u postavljanju načela odlučan, a uvijek se pokazuje stalnim u vezanju nauke. Taj je tumač naj­ odlučniji plod njegova snažnoga duha te kao bogata riznica njegove nauke. Štogod je naučavao u svojim drugim spisima, tu je sve skupljeno u jednu divnu sin­ tezu«. Taj je tumač megju djelima Duns Škotovim, što je teološka Summa megju spisima sv. Tome. Uzvišeni je naučitelj podigao taj bogati spomenik u Oksfordu od god. 1300. do 1304-, to jest u razmaku od četiri godine. Pozvan god. 1304. u Pariz, da zauzme prvu stolicu na sveučilištu, poslan onda god. 1308. u Kolonju, umrije ranom smrću u 34. godini, ostaviv svoje veliko djelo u nekim njegovim dijelovima nesvršeno. Ali se njegovi neposredni učenici pobrinuše, da popune te praznine navodima iz njegova djela Reportata, što ga je bio sastavio za svoga boravka u Parizu. Iza toga nijesu prestajali prepisivati to djelo, a učitelji su se filozofije i teologije najragje njega držali, jer se u njem najbolje izražavala filozofsko-teološka misao njihova vogje. Oksfordski je Tumač bio naravski prvo Škotovo djelo, koje se je okoristilo divnim iznašašćem XV. vi­ jeka. Prvo izdanje izagje na svjetlo god. 1474. u Pa­ dovi kod Alberta Stenđala, a priredio ga je Augustinijanac Toma Penchet, kao što svjedoči ovo nekoliko stihova stavljenih na koncu djela O u o d l i b e t a , koje je izdano u isto vrijeme, kad i glasoviti Tumač: Haec Albertus ego Stendal quodlibeta Magister Altiloqui Scoti formis uberrima pressi Religione sacra, et diva celeberrimus arte Clarus, et ingenio Augustini ех ordine Thomas Impressum purgavit opus studia integer orani Anglia cui patria est generis cognoraine Panchet. Još jedan redovnik sv. Augustina, o. Paulin Bcrti, priredi u Mletcima novo izdanje Skotova Komentara (tumača), ali u manjem formatu radi veće udobnosti. Vrijedno je istaknuti jednu stvar, na koju treba da po­ vjesničar svrati svoju pozornost: prvo naime izdanje nije priredio Franjevac, nego jedan redovnik sv. Augu­ stina. Uzvišenoga su dakle naučitelja cijenili osim nje­ gove braće još i drugi učenjaci. U ostalom oni, koji drže, da je nauka Duns Skotova bila zastupana samo u franjevačkim samostanima, jasno pokazuju, da nijesu upućeni u razvoj Skolastike onoga vremena. �160* I Вг. 10. SERAFINSKI PERIVOJ« 1912. Oksforđsja se je Komentar od izdanja u Padovi god. 1474. u malini razmacima vremena više puta pre­ tiskavao, te je već u XVI. vijeku štekao veliku popu­ larnost. ‘Žalibože izdanja su bivala sve više i više krnjava i pogrješna, dok nije god. 1020. o. Hugo Cavelle priredio' u Anversu novo pomno popravljeno izdanje. Osim oksfordskoga komentara rano je izdavano još i drugih spisa Uzvišenoga naučitelja. Logička i di­ jalektička djela dao je god. 1504. štampati Mauric de Porto/ a drugih šest izdanja sliedilo je u raznim raz­ macima XVI. stoljeća. Kad \Vadding dogje u Rim god. 1(518., mnoga od Škotovih djela još nijesu bila izdana. U tom su broju bila i djela: De rerum Principio, De coghitione Dei, itd..„ Djelo o duši bilo je, istina, izdato već u XV. stoljeću, ali je bilo postalo teko rijetko, da ga je bilo teško nabayiti, te ga većina škotista nije imala. Reportata ili Tumač knjige Rečenica, dao jt štampali u Parizu god. 1478. o. Bartol Bellatrc iz F.Are, ali god. 1518'. ugledalo je svjetla novo izdanje toga djela nastojanjem glasovitoga pariškoga učitelja Ivana Majot-a. Žalibože tekst, kojim se je sn služio, nije bio pravi izvornik, te se kroz cijelo XVI. stoljeće nije slu­ žilo autentičnim izvornikom toga .amenitoga djela. Prije velikih* radnja o. Wad lmga nije dakle bilo • potpunih izdanja, te učiteljima ihje bilo ик će savr­ šeno upoznati cijelu fik)zofsko~t oološku ns Škotovu misao. Oni su bez sumnje imali na* raspolaganju glavno njegovo djelo, ali se je osjećala <*Ш:а potreba <potpu­ noga, cjelokupnoga izdanja, te su svi to od srca željeli. Škot j;e u naučavanju bio poprimio posebnu me­ todu. On se nije, veli o. Prosper,»kao njegovi savremeni'ci zadovoljavao samo tim, da u kratko nabroji mnijenja svojih predšastnika. On ta mnijenja navagja točno i prikazuje opširno, pače se ne zadovoljava ni tim, nego još iznaša dokaze onih, koji su ih prigrlili , 1 л п, л т um li Iz4 7 Iloga Anu cliioHi ш Škot iimao rrv o r\ гчт»ом ili branili. slijedi, da je pred сsobom ne samo neke prigovore, što ih je po ukusu onoga vre­ mena sam crpio iz knjiga sv. Rima, iz djela svetih otaca, Ariši otela i drugih poganskih pisaca, nego još i mnugo drugih raznih i teških prigovora. Te jb prigo­ vore nalazio u mnijenjima, što su ih zastupali glavni naučitelji oksfordskoga i pariškoga sveučilišta i u do­ kazima, što sugih navagjali za opravdanje svojih mni­ jenja«.1) , Škbt dakle krilizuje sve velike teorije XIII. vijeka. On redom strogo ispituje i ocjenjuje mnijenja i dokaze Aleksandra HaKskoga, sv. Bonaventure, Rikarda Mediavilskoga, te Alberta Velikoga, sv. Tome, Gilla Rimskoga i Henrika Ganda. j « I г ) La ScoJaslique et les traditioris fi-aticiscaiues par. le l\ Prosper, page 321. * • »Treba priznati-, veli o. Prosper, da bi ta obuka bila življa i savremenija, nđgo ona drugih naučitelja« Takova metoda združena s moćnom i neprispodobivom metodom pribavi brzo mjadomu Djms Škotu Veliku slavu. »Učeniđ su se u velikom broju skupljali oko te katedre, gdje su se naučavali, da si ne stvaraju mni­ jenja o kakovu ,bilo predmetu prije, nego ispitaju i ra­ sude mnijenja najvećih naučitelja svoga'vremena«.2) , Škot je iz čednosti i ljubavi, a i zato, da se pri­ lagodi običaju vremena, obično zašućiv.ao imena svojih savremenika; kojih bi mnijenja* pretresao ili pobijao. Učenici, koji su ga slušali, bili su upućeni u nauke naučilelja, te se nijesu varali, na čije je teorije ciljao mladi Škot u svom predavanja. Ali iza smrti Uzviše­ noga naučitelja, kad je poodmaklo doba, u kom je on naučavao, bilo je naravski teže razumjeti njegove spfse. ala potreba, da se njegovim djelima S tog^ se pripoji kao neka žica vodilica, koja bi pomagala, da se čovjek^snagjć u tom ogromnom labirintu. To je shvatio jedan njego, odlični učenik, glasoviti Mauricij de Pouto. Taj znameniti školastik, koji se je rodio u drugoj polovici XV. vijeka, bio je porijeklom Irac.. Otci konventualci odgojaće ga u jednom talijanskom samostanu, te je brzo napredovao u školastičkoj filozofiji i teolo-' giji. Kroz više je godina javnd predavao teologiju na padovanskom sveučilištu, dok ga, god. 150(5. papa Julij II. ne imenova nadbiskupom* u Toanu u Irskoj, kao što svjedoče spisi nadbiskupskoga arhiva. On prisuslvova lateranskom saboru, koji se je držao god. 1512. za Julija II. i potpisa prve dvije sjednice. Slijedeće godine vrati se u svoju domovinu, gdje ga s velikim slavljem primi narod, koji se je bio ogrnuo, da bude* dionikom oprosta. što ih je papa bio podijelio onima, koji budu prisustvovali njngovoj prvoj misi. On umrije u GaUv#yu 8. lipnja 1513. u petdesetoj godini svoga života. Bio je .... , * * zavrijedio, da ga njegovi savrememci nazovu f l o s mu n d i , svjetskim cvijetom radi njegdve izvrsne nauke i čistoga njegova života. Bio je vrlo upućen u nauku uzvišenoga naučitelja, te je sav svoj život posvetio pro­ učavanju njegovih spi^a. Po svjedočanstvu o. Possevina on je opaskama popratio ili istumačio sva Duns Sko­ tova djela. Žalibože radi prerane njegove smrti mnogi njegovi spisi ne ugledaše svjetla; zato njegovo djelđ ne postignu onoga uspjeha, koji se je očekivao. Kroz XVI. vijek brzo su,‘istina, slijedila jedno za drugim izdanja Škotova, ali radi nedovoljnih i nepotpunih bilježaka bilo je teško učiteljima potpuho shvatiti nauku svoga vogje. Megjutim se je početkom XVIII. stoljeća našao jedan čovjek, koji je bio potpuno'upućen u spise Uz'višenoga naučitelja, le je bio'neumoran u proučavanju '-) Ibidem. f • �blvni razvoj Duns Škotove škole u XVII. stoljeću. 161 visokih školastičkih teorija. To je bio odlični otac Hugo Otkako je Aleksander Haleški zaveo veliku školaCavelus, koji je bio irske narodnosti, a franjevačko je stičku metodu, uzimajuć za predmet svojim predavanjima odijelo primio u Španjolskoj, u velikom samostanu Sa- četiri knjige Rečenica Petra Lombarda, svi su ga veliki lamanci. Svršiv tu sjajno nauke, bi poslan u Louvain oponašali i tumačili djelo odličnoga pariškoga biskupa. u franjevački kolegij sv. Antuna Padovanskoga, što ga On je svima bio dao osnovu, kako će urediti svoje je osnovao o. Courius, njegov zemljak, te je tu više opširne filozofsko-teološke teorije. godina s velikim uspjehom podučavao bogosloviju. KaMegjutim početkom XVI. vijeka nastade pravi pre­ šnje postade generalnim definitorom reda, te ga general okret u načinu naučavanja Skolastike. Mjesto da se uzi­ o. Benignus iz Geneve pozva u Rim, gdje na odobra­ maju za osnovu Rečenice Lombardove, učitelji stadoše vanje svih zasjede teološku katedru u samostanu Sv. izravno tumačiti Škotova djela. Neki su istina, i dalje Marije Aracelitanske, koju proslavi svojim sjajnim pre­ tumačili knjige Rečenica, ali većina ih odstupi od stare davanjem. Po tom ga Urban VIII. imenova nadbiskupom metode. Otac Toma de Vio, kašnje poznatiji pod imanom u Armaghu i primasom Irske. Ali on umre 22. rujna kardinala Cajetana, sastavi prvi klasični tumač teološke 1626. prije nego je zasjeo na svoju stolicu. Tada je Sume sv. Tome. Otac Franjo Vittoria, oponašajuć glaso­ imao 55 godina. vitog kardinala, zavede novu metodu u Salamanci, a na Odlikovao se je pronicavim duhom, angjeoskom tom su ga putu slijedili njegovi učenici i braća po redu. pobožnošću i velikom učenošću. Temeljito je poznavao Oci Družbe Isusove, koja je istom bila utemeljena, laDuns Škotovu nauku, te se pokazao oduševljenim uče­ kogjer su obično tumačili Sumu sv. Tome po načinu nikom velikoga naučitelja. Godine 1620. izdade u An- Cajetanovu, i od tada je velik dio školastičara slijedio versu oksfordski Komentar, koji je imao vrlo velik us­ novu metodu. pjeh. Odlični otac Lessius u odobrenju toga izdanja Dok je Dominikanac Cajetan tumačio Sumu sv. napisa ove znamenite riječi: »Pomno sam pregledao to Tome, isto je činio i Franjevac Lychetus sa Škotovim djelo, što ga je ispravio i izdao vrlo učeni otac Hugo Opus Охешепве1). Taj se je glasoviti bogoslov rodio u Cavellus, učitelj bogoslovije. Prije je bilo teško razu­ Bresciji. Za rana se je dao na proučavanje Skolastike, mjeti spise odličnoga i glasovitoga franjevačkog nauči­ te je mnogo godina posvetio podučavanju. God. 1512. bi telja, jer je u raznim izdanjima mnogo koješta manj­ imenovan provincijalnim vikarom kanadske provincije. kalo, zato ga mnogi nijesu ni rabili. Ali su nastojanjem Na kapitulu držanu u Asizu god 1514. bi imenovan o. Gavellusa ti spisi postali takc lako shvatljivi, da ga generalnim definitorom, a na skupštini u Lionul518.bi u buduće filozofi i teolozi mogu s velikom korišću či­ izabran za generala cijeloga reda sv. Franje na veliko tati«.1) Što je o. Lessius predvidio, to se obistinilo, veselje svih izbornika2). On umre treće godine svoga kako to svjedoči o. Luka Wadding u svojim Ljetopi­ službovanja, naime 1520. Dugo je on proučavao Duns Škotova djela, te je pot­ sima god. 1304. »I otac Cavellus, nadbiskup u Armaghu i primas Irske, veli on, dao se je na posao, da usavrši puno bio shvatio njegovu misao. On sastavi nekoliko tu­ djela Škotova. Proučavajuć njegove spise, došao je do mača, koji su ostali klasični kao i Cajetanovi tumači'1). Ali prvobitnoga teksta, te da ispravi, što je u njima bilo nije bio sretan kao ovaj zadnji, da svrši svoje djelo, krivo umetnuto ili štogod dodato. Bilješkama na okraj­ ili bar zadnji dio nije bio izdan4). Ti su tumači bili cima listova i čestim navagjanjem mnijenja drugih na­ istina, od velike vrijednosti, ali je velika šteta, što su učitelja bio je usavršio djela svoga učitelja. Ali je od bili nepotpuni, te je trebalo čekati čitavo jedno stoljeće, neprocjenjive vrijednosti Cavellusovo izdanje radi učenih da se popuni ta praznina5). bilježaka, koje su bile toli potrebite, i kojim se svak Poznato je, da Opus Oxoniense nije drugo, nego tumač divi. Te bilješke dogju vrlo dobro svakomu čitatelju, četiriju knjiga Rečenica, što ih je sastavio Duns Skot, kad je za­ premao prvu teološku katedru u Oksfordu. kad se nagje pred kojim sumnjivim ili nejasnim mni-) Slijedeća crtica, šio ju navodi O rb is s e r a p h ic u s , jlenjem. Tako su se odsele Komentari Škotovi, koji su jasno nam svjedoči, kako je on zdušno vršio svoju službu gene­ rala: »Ii,ter coetera, qnae a Polonia discedens fratribus col'acrvprije zabacivani, pomno tražili i skupo plaćali«.2) mantibus affectuose commendavit, boe fuit praecipuum: injungo Kako se vidi Cavellusovo je djelo imalo veliku omnibus hujus рго/inciae fratribus, ut guotidie bane orationem mente Deo recitent: tu Domine, qui corda nosti omnium, si pravrijednost, jer je olakšavalo, da se točno prouči Duns evides, quod Generalis noster non sit Ordini ulilis, fae secum Škotova nauka. Ali je to izdanje kraj sve svoje vrijed­ hane gratiam, ut removeatur a Generalatu, et alius melior subrogelur«. O rb is s e ra p b ., t. I. nosti ostalo nedovršeno i nepotpuno, te je bilo dosu') A n n a le s M inorum , lom. XVI., ann. 1520. gjeno o. Luki Waddingu, da okruni učeno djelo svoga 4) Ibidem. zemljaka ■ ’) 0. Franjo de Pitigianis bio je, istina, izdao tumač treće ’) La ScoIastique et les Iraditions franciscaines, page 253. J) Annales Minorum, ann. 1304., Nr. 22., t. III., p. 31.—32. knjige godine 1581. te četvrte knjige godine 1618. i 1619.; ali to nije bilo iz te svrhe, da upotpuni djelo o. Lvcbetusa. B ib lio bheca fr a n c is o a n a , tom. i. �162 Br. 10. — »SERAFINSKl PERIVOJ« 1912. Učenjaci su tumačili i druga Duns Škotova djela Isti*je o. Lychetus ostavio tumač Quodlibeta. Koncem XVI. vijeka o. Franjo de Pitigianis bijaše sastavio tu­ mač o fizici, koja se je pripisivala Škotu. Ali je manj­ kalo cjelokupno djelo, koje bi obuhvaćalo sav NauČiteljev rad, da se ovaj u tančine istumači. Pristaše su dakle škotističke škole prije WaddingOva djela imali samo djelomična, nepotpuna izdanja. Tim je izdanjima falila žica vodilica, koja je olakšavala, da se čovjek snagje u tom ogromnom labirintu bez bojazni, da će zalutati, ili bar ta žica vodilica nije bila spojena sa svim dijelovima ogromne zgrade; napokon su postojali samo nepotpuni tumači velikoga filozofsko-teološkoga djela velikoga Naučitelja. S toga se je osjećala velika potreba potpunijega djeld, pa je bilo dosugjeno o. Waddingu, da svojim ve­ likim izdanjem god. 1639. udovolji toj općoj želji. Od svoga dolaska u Rim god. 1618. Već je bio zamislio, da ispuni te praznine. Tu svoju namisao saopći svojim starješinama, koji ga još više osokoliše na tom puta. Ali, kako nam on sam veli, oni se jadovoljiše samo lijepim riječima, a samo mu jedan obeća, da će ga svim svojim silama pomagati: bio io o. Ivan Krstitelj Kampanejski, koji je onda bio samo generalni tajnik. Megjutim Wadding, neumorh јуп odvažnošću poče skupljati materijal, prebiruć pomno rukopise Pronašav neke neizdate spise uzvišenoga naučitelja, to , ga još više potače u njegovoj namisli, da izda potpuna, cjelo­ kupna djela svoga Učitelja. — Titemeljiv kolegij sv. Izidora god. 1625., opravdano se ja mogao nadati, da će še ostvariti njegove osnove, na je neumorno radio, čekajući uvijek dan, kad *će mu se pružiti zgodna pri­ lika, da izvede, što jef bio naumio, a Ia mu se pril ika do malo i pruži. Dne 4. svibnja 1633. opća se skupština održa u Toledu,« u velikom samostanu sv. Ivana. Na toj se skupštini svi jfokazaše osobito sklonim mraci Duns Školovoj. Već su se bile na prijašnjim skupštinama izdale stroge naredbe u prilog velikomu Nau£itelju; ali su na­ redbe toledske skupštine znamenitije od svih drugih, tešu imale odlučujući upliv. Ovdje ćemo ih navesti u cjelini. 1. Neka se učitelji fdozolije i teologije neoprostivo riješe svoje službe, ako se usmeno ili pismeno udalje ’ od Skotove nauke. 2. Da se koliko je moguće sačuva u našem redu jednakost u obučavanju filo?ofskih nauka Uzvišenoga ■ naučite'ja, otac general će odrediti što prije bar četiri najućenija oca, koji će sastaviti jedan• filozofski tečaj* a d i ■n t e m S c o t i , koga će se u btfduće morati drijhiti svi u rlelji‘ filozofije, te ako bi se u svojim pisme­ nim predavanjima koji odalečio od koga' predmeta sa­ držana u to tečaju, morat će ga starješine neopro­ stivo dignuti s njegove učiteljske službe. Moći će me­ gjutim, ali samo usmeno, napasti koju *tezu kao da se ne slaže s naukom Škotovom. A da se taj tečaj sretno bez poteškoće uvede, otac general će se pobrinuti, da sastav jedan tečaj za uporabu svakomu od glavnih naroda, naime za Španjolsku, Talijansku, Francusku, Njemačku i Belgiju, te da se svaki narod služi svojim tečajem, dok se od Uh tečajeva ne učini samo jedan, koii će se morat primiti u cijelom redu. (Nastavit će se.) Prof. R. Stro lial; Zagreh: U ovom djelu imade pored raznih uputa Franjev­ Nekoliko crkvenih pjesama iz stave hrvatske cima za crkvenu službu tečajem godina, te raznih mo­ glagolske knjige. U glagolskom rukopisu, koji se čuva litava, omilija i pjesama i životopisa raznih svetaca. u arhivu Jugoslavenske akademije u Zagrebu pod ozna­ Jezik, kojim je ovo djelo napisano, naizmjence je kom III. a. 13., sačuvano nam je nekoliko glagolskih hrvatski i hrvatSko-slavenski. * crkvenih pjesama, koje su se pjevale u hrvatskim crkva­ ma. Dotične pjesme imadu naslov i ma n ili i mn a Pisac je ovoga djela fra Dumenigo Zec, koji je (himna). Pjevale su se u stanovite dane u godini, oso­ živio sredinom 18. vijeka u samostanu sv. Grgura u bito u crkvama braće sv. Franje Ш. reda. Kopru. Djelo je svoje prozvao »žunlom« ili dodatkom Naslov je ovomu rukopisu: »Žunta za govoriti ili uputom. loficij i mise od fratar tretoga reda svetoga oca našega Djelo naravno nije originalno već je izradjeno po Frančiska, ispisano od mene fra Dumeniga Zeca, otfdi sličnim starijim djelima po običaju naših popova glastojeći pri svetomu Gargufu u Kopru. Ovo godišće golaša. i 1752. na 16. decembra počimljem pisati, da Bog da f i Evo dakle tih pjesama: zdravomu dospiti, amen.« �f r Ustak. 1. r Isuse, slatka spomena, Dajuć prava šarca veselja No svarhu meda i svačesa Njega slatka pribitija! Niš se ne poje ugodnije, NIš se ne sliša dražeje, Niš se ne misli sladčeje, Neg te, Isuse, božji im e! Isuse, nado kajućifi se КоГ mil jesi prosećim te, KoP dobar išćućim te Da li što nahodećjm te! Ni jazjk možet sloviti Ni telovo istumačiti, Kušavac možet veriti, Što jest Isusa ljubiti! Isuse bud naše veselje, Ki si buduće plaćenje, Va te budi naša slava Po sva vazda vikov vika. Amen. 2. Isuse, kralju pričudni I dobitniče privridni, Sladki vkus nezrečetclni I vas jesi željeteljni! Kad šarce naše pohajaš, Tad mu isjinu prosvitljaš, Svita tašćinu ugrubljaš I v nutre ljubav ;zaviraš! Isuse sardac slaldjenje, Vrutak živ, umov svetenje Premažej svako veselje I svako naše želenje! Isusa svi spoznavajte, Ljubav njegovu prašajte, Isusa vruće išćajte, Išćući vosplamljivajte! Nas glas te, Isuse, da zvonit, Naše ćudi te da izglaset. Naša šarca te da Ijubet I sada i vazda i va veki. Amen. Isuse, cvit majke divdle Ljubav sladkosti našeje Tebi hvala, Čast imena I kraljestvo blaženstvija, Amen. 4. Staše majka bolezniva Poli križa sva plačljiva, Kada sinak visaše. Čiju dušu uzdišuću, Žalujuću i boleću Oštri meč prohajaše. Okol tužna i žalosn i Biše ona blagoslovna Majka jedinorojenoga, Ka željaše i boljaše, Mila majka kad gledaše Muke sina privridna. Ki človik ne bi se plakal, Majku Karsta kad bi gledal al U tolikom mučenju, Ki se ne može požaliti Karrta majku promotri Svojim sinom boleću, Radi svoga roda grisih Vidi Isusa u pedipsih, Ter podložna bičenju. Vidi svoga slatka sina, ruća, zapušćena, Kad dušu izdahnu Nu sad, majko, zdenac ljubavi, or me čuti jakost boli, s tobom proplačem, da šarce moje zgara U Ijubicnju boga Krsta, Neka njemu ugodim. Amen. 5. Ovo stvori, sveta majko, Propetoga rane jako Momu šarcu utisnu . Ranjenoga sina tvoga, Za me tarpit tol povoljna, Muk s manom razdili. Stvor’ me s tobom mil’suziti 3. Propetomu poboliti, Isuse, diko anjelska, Dokle budeš živiti, U uših slatka pesanka, Poli križa s tobom stati Va usteh. slast meda pričudna, I k tebi me združevati, U šarcu pitija nebeska! Tere s plačem želiti. Ki te kušaju, gladujut, Amen Ki te piju, još žejajut, 6. A vozželiti ne znajut Divo divic plemenita, Neg Isusa, koga ljublj(a)jut! Sad mi ne bud’ žuhkovita, 0 prcsladki moj Isuse, Čin’ me s tobom plakati, Ufanje zdišuće duše, Čin’ me Karsta smart nositi, Te išćut primile suze Ter dilnika muke biti Te vapaj misli vnutaršnji! 1 rane poštovati. Pribiv j s nami, gospodi, Stvor’ me ranami raniti, 1 nas svitlostiju prosvitli, Stvor’ me križem upojtfi Odagnavej magle misli, Napuni vas svit sladosti! I u karvi sinovlji, Ш ' : U plamenu da ne izgaram, Divo, od tebe branjen da sam Na on strašni dan sudnji. Karste, kad budcri] umriti, Daj po majci meni priti K palmi pridobiti. Kada tilo bude umriti, Čin rrii duši podiliti Rajsku slavu veselija. Amen. 7. Sveti zvezdam stvoritelju, Vcčni svete verujući, Isuse vseh spasitelju, Vonj mi obeti pokornih Obćeni, fže mira greh Da ocestil bi to na križ Iz device svetilnice Ćela žartva voshodiši. Jegpže slavi mogućstvo, Ime že jako zazvonit, I oet^sni i adovni Trepećut, prekljanjajut se. Tebe prosimo posljednjago Dne velikogo sudijfK Bronjcju višnjeje milosti Od vrag naših zastupi nas. Blagi tvarej stvoritelju, Stvoritelju že naš, prizri Nas od pokoja zlobiva, Snom pogruženih izbavi. Misli, ruki- že vozdvižem, Prorok jakože nam у noćeh Tvoriti poveljevajet, г Pavel že deli skazal jest. Tebi, sveti Karste, prosim, Otpusti grehi svakije Ko ispovedi vostajeđl me, Noćni že lomim zabavi, Isuse, iže rodi se od dive. 9. Človiča^ski spasitelju, Isuse, slasti serdečna, Tvorče mira izbavljena I čistih svete Ijubećih, Kaja te milost prinuždi, Da naše grehi odpel bi I smart nevinjen podnel bi, Od sm arti'nas da izvcl bi, Da te prinudit milošć i Tašćcti naše zakrpiti, Tvoje že -lice stignuvše Blagim svetom bogatiti, Isuse, iže rodi se od dive. iO. Divo slavna božija Za nas Apolonija, Zlivaj molbe gospodinu, Da odnese svu škodljivu, Da ne grihov radi zlobi ■ Mučeni smo Zubne boli, Nego zdravljem glavnim Slavimo se i tilovnim, amen Hrvatsko-slovenski, katolički, gjački sastanak. Čekali smo dugo, mnogi su se naši prijatelji čudili našoj, čudnovatoj šutnji što ne izvjestismo do sada o velikoj manifestaciji naše ideje, što se dogodila početkom kolo­ voza u bijeloj Ljubljani. Nije ta naša duga šutnja bila bez uzroka. Nijesmo htjeli da pišemo u prve dane, kad smo se vratili iz Ljubljane zanešeni, oduševljeni, s veli­ kom nadom u ljepše'dane mučenice Hrvatske, jer smo mislili, da naše oduševljenje nije stalno, već da je plod neposrednog utiska, ali smo se prevarili i to nam je drago. Već su prošle nekolike nedelje, a naše odušev­ ljenje ništa ne slabi i kad hoćemo, da pišemo izvještaj o sastanku srce nas sili, da ne pišemo dosadna izvješća, već da pjevamo himnu.nove, katoličke, slobodne Hrvatske. Uzdanica naša, koja će jedina osloboditi domo­ vinu i pomoći narodu, što ga izrabljuje i stranci' a i vlastiti sinovi, sakupila se sa svih strana široke domovine, da u zagrljaju s braćom Slovencima. • a pred licem svoga togje .đra. Mahnića obnovi ve­ liku zakletvu: preporoditi narod hrvatski u fIrisin. Došla su braća iz Istre, .domovine velikog Dobrile, da braći iz Bosne i Hercegovine sinovima tužne raje pruže snažne desnice, bn*ća iz Banovine grlila su se s braćom iz kršne Dalmacije. Opel je mladost naša , �164 Br. 10. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. pokazala da ljubav bratsku ne mogu uništiti nikakve granice, da ona može prebroditi Savu i preletjeti preko Dinarskih planina. Ne ćemo govoriti o pojedinim referatima, o. poje­ dinim govorima, samo ćemo istaknuti dva do tri naj­ svjetlija momenta. Kad se starija inteligencija ne miče i mirna oka gleda, kako narod propada najviše radi pijanstva morale su se uzbuditi mlade, zanosne, osjet­ ljive duše i plod je krasan niknuo, a to je za naš pokret veoma važni faktor, savez apstinenata. Nas je upravo oduševljavao onaj golemi broj mladih ljudi, apoštola apstinentske ideje, što će naskoro poći u narod svoj ne bojeći se ruganja ni smijeha, da ga podignu. Mi znamo njihovu žrtvu i cijenimo je, tim više jer starija, liberalna inteligencija spasava domovinu i obrazuje narod uz čašu vina ili piva. Naši mladi književnici, suradnici »Luči«, koji su nedavno svojim almanahom »Naše kolo«, o kojem ćemo kasnije opširno progovoriti, pokazali što mosu . udruženim udružiše se opet u svoj savez, 7 ^ ^ ■ porade oko stvaranja hrvatske, katoličke, narodne kulture. Ne spominjući komers, na kome su udruženu mladost ispred slovenskog naroda pozdravili nama dobro poznati dr. Jeglić, dr. Šusteršić, dr. Krek i mnogi drugi sjetit ćemo se po našem sudu najsvjetlije tačke čitavog sa­ stanka, a to je bio dolazak dra Mahnića megju sakup­ ljenu mladež. Iz stotine i stotine mladih grudi izvio se snažni i iskreni živio, usta su šaptala tihu molitvu za njegov život, a iz očiju mu kapale suze oduševljenja i radosti. Pa kako da ne bude veseo i razdragan? Pozdrav­ ljale su ga iskrenim pozdravom stotine naše omladine, koja nije izgubila svoju snagu po kafanama i gostionama koja čuva svetu mladost, da je jedanput utroši za spas svoje domovine i za narod svoj. 0 samome sastanku, i o važnijim zaključcima, što su stvoreni, kao n. pr. reforma »Luči« ne ćemo više "ovoriti, samo možemo s ponosom kazati, da su naši gjaci iz Bosne i Hercegovine zadobili opće simpatije kao M. I. ji i najsimpatičniji. VJESNIK. Crkva sv. A ntuna u Saraie^ u. Nije nikakvo doprinose za dogradnju ovoga hrama, a neka doprinose sa svih cvili cifrana nnrmcnp Bosne cUir/ii ti- llcaVn ... tvrdim uvjerenjem, ^ a,. im sv. Antun л : „ . i ------ sve čudo, rtn da sa strana ponosne stiižu m upiti: kako Sa da će jednom napreduje crkva sv. Ante u Sarajevu; dokle je dogra- to skupa sa kam kai—atama vratiti, gjena; kada će biti gotova i t. d. Sav je narod Bosne, R egjen e i p rim ici je. Na 6. o. mj. redio je a mnogi i izvan Bosne češće puta otvarao svoje nov­ presvj. g. dr. Ivan Šarić č. fra Kažimira Ivića za sve­ čarke, vadio sa znojem zaslužene obole i pružao u ćenika, koji je odmah slijedeće nedjelje prikazao Trojegradnju toga zavjetnoga hrama. I ono. što je svojim žu­ dinome Bogu u svome rodnome kraju u Rami prvu ljevima podigao smatra štićenik sv Ante svojim hra­ svoju misu. a odatle će se baš ovih dana zaputiti u mom, u kome će i on i nadobudno mu potomstvo u Graz, da tu na sveučilištu proslijedi filosofske nauke. teškim danima tražiti bolnu srcu utjehe i vapiti: Si Bilo na slavu Bogu, korist redu i domovini, brate, Kaqueris miracula...«; u kome će i dalje preko ruku s žimire! jih »ujaka« paliti tamnjan, a vesele mu usne pojati Svećenički jubilej biskupa Zaninovića. Na zahvalnice Svevišnjemu i Njegovu odabraniku Antunu. 6. o. m. proslavio je hvarski biskup presvj. gosp. fra Sasvim dakle opravdana interesiranja, a mi svim znati­ željnicima odgovaramo, da je crkva sv. Antuna dozi­ Jordan Zaninović svoju pedesetgodišnjicu misništva. dana već do krova i da joj se je još 5. o. mj. počeo Biskup Zaninović rodio se je 13. veljače 1840. u Stakrov dizati. Još sada proste tvrde zidine navješćaju, da rigradu. Stupiv u red sv. Dominika, položi 1857. godine će to biti veleban hram i da će na Antunovo sve sile svečane zavjete, a 20. rujna 1862. bude regjen za sve­ Antunovih prijatelja, koji ga pohode, napunjati srce za­ ćenika. Iza toga je više godina obnašao u svome redu dovoljstvom. Svak već uvigja, a i tada će uvigjati; da lektursku službu, predavao na spljetskoj gim naziji’, filo­ do savršenosti ovoga hrama još puno fali, treba zidove zofiju i talijansku književnost, tri puta bio poglavarom omaltarisati, i naslikati, treba ih okititi sa dolikujućim spljetskoga samostana, dva puta redodržavnikom, a 24. putem križa, pod popoditi, hor orguljama, prozore sli­ listopada 1912. postane biskupom Hvara, Brača i Visa, kanim staklima, a crkvu oltarima i ispovjedaonicama gdje još i danas radi za dobro Crkve i hrvatskoga na­ uresiti. Ovih dana g. Mijo Zlović-Mikun iz Vareša na­ roda. Prigodom 50-godišnjice molimo presvj. gospodina, bavio je za novu crkvu sv. Antuna u Sarajevu novu, da primi i naše tople čestitke. zlatnu, gotički izvedenu lampu, koja ga je stala 500 Darovi „Serafmskom Perivoju". Biskup Mi­ kruna. Molimo sve štovatelje sv. Antuna, neka i oni šić pri polasku na regjenje darovao je »Serafmskom još nezatvaraju svoje novčarke, neka još sve jednako Perivoju« K 100; vel. o. Leonard Čuturić na rastanku �Vjesnik. s uredništvom »Glasnika sv. Ante« dao je u istu svrhu K 100; vel. gosp. Bosiljko Bekavac poslao je i ove go­ dine za »Seralinski Perivoj« K 25; a vel. g. Ilija Gušić, pohodiv uredništvo »Seralinskog Perivoja«, darovao je K 29. Ugledali se i drugi u ove velike širitelje dobre štampe, kojim i ovom zgodom izrazujemo srčane hvale! Uredništvo „Dušobrižnika4* javlja, da će početi objelodanjivati i predike za trećoretce, s toga moli sve vogje trećoredaca sv. Franje, da mu spreme svoje ori­ ginalne, a neobjelodanjene predike, da se njima još tko okoristi. Predike se šalju na franjevački samostan u Varaždinu. Biskup Mišić u Sarajevu. Na povratku s euhaharističkog kongresa stigao je iz Banjaluke u Sarajevo dne 26. rujna u pratnji svoga tajnika fra Jerke Borasa presvj. gosp. fra Alojzij Mišić, mostarski kiskup i up­ ravitelj trebinjske biskupije. Biskup Mišić odsjeo je kod Franjevaca, otkle se je na 39. rujna zaputio u svoju residenciju u Mostar. Posveta temeljnoga kamena „Napretkova44 doma. Na 29. rujna obavio je presvj. gosp. dr. Ivan Ev. Šarić blagoslov temeljnoga kamena »Napretkova« doma, šio se diže u Ćemaluši ubci u Sarajevu. Na pro­ slavi je bio i sam preuzv.. poglavica zemlje, razni drugi velikaši i zastupstva »Prosvjete i »Gajreta«. Posveti je kumovao presvj. zagrebački nadbiskup koadjutor dr. Ante Bauer, te predsjednik bosansko-hercegovačkog sa­ bora dr. Nikola Mandić. Proslavu su povećale muzika, pjesme, te govori prof. Tandarića, dra Mandića i biskupa V izita. Preč. 0. Lovro Mihačević, ređođržavnik Bosne Srebrene zaputio se je 24. rujna u pratnji svoga tajnika fra Velimira Martinčevića u vizitu u Ramu, Lijevno Krajinu i Posavinu. • Iz franjevačkoga bogoslovskog sjem eništa u Sarajevu. Na 30. rujna opet su se sabrali profesori i bo­ goslovi redodržave Bosne Srebrene u Sarajevu, gdje je 1. listopada zazvan sv. Duh, te su čitana zavodska pra­ vila i'otpočela se predavanja. Buduć je početak školske godine radi gragje zakašnjen, to je profesorski zbor odlučio preko običnoga roka predavanje u 1913. pro­ duljiti u toliko u koliko je nužno, da se izgubljeno vri­ jeme nadoknadi. F ra Ivo Jurić. Dne 20. rujna o. g. pretrpjela je redovnička općina na Gorici kod Lijevna osjetljiv uda­ rac, izgubivši svojega revnoga člana p. o. fra Ivu Jurića. Kroz punih 17 godina neprekidnog boravka u tom sa­ mostanu, pokojnik je svojim vrlo strogim i pokorničkim načinom življenja i zamjernom revnošču u vršenju dušobrižničke službe svakom imponirao, a svojom je ve­ likom uslužnosti prama starijem i mlagjem tako pri­ dobio za sebe srca braće i naroda, da ga je svak iskreno štovao i cijenio. 165 Pokojnik je i rodom iz Lijevna. Rodio se je dne 7. ožujka g. 1860. od oca Stjepana i majke Ane rogj. Gjogić. Kako je još u nejakom djetinjstvu izgubio dobru majku, uzeo ga je — kao sirotu — župnik tadanji u Ljubunčiću kod Lijevna, fra Ivo Vučić, koji ga, opazivši na njem već tada osobitu naklonost molitvi, opremi u redovnike — Franjevce. Starješinstvo ga rado primi, te se g. 1876., dne 25. rujna obuče u Fojnici i promjeni dosadanje ime Augustin u fra Ivo. Nakon svršenog novicijata i zavjetovanja, učio je filozofiju u Gučoj Gori i bogosloviju u Ostrogonu, a na­ pokon godine 1883. primicirao u svojem rodnom mjestu. Od toga vremena, pa eto sve do svoje smrti, bio je vazda u samostanu na Gorici, izuzevši ciglih 7 go­ dina, što je bio župnikom u Grahovu (1888. 1891.), lekturom na Petrićevcu (1891. -1893.), kapelanom u Ljubunčiću (1893.— 1895.) i nekoliko mjeseci župnikom u Lištanima (1895.). Pokojnik je bio za cijelog života vazda zdrav i snažan, pa smo se nadali, da će odoliti i ovoj bolesti, koja ga je tek dva dana pred smrt oborila na krevet. Megjutim, na veliku žalost sve braće, podleže velikom gubitku krvi, usred pogreške na srcu, primivši u crkvi i bosonog s velikom skrušenosti i odanosti u volju Božju sv. Poputbinu a kašnje i druge sakramente umi­ rućih. Kao da se je radovao smrti, tako ju je hladno­ krvno i sa smjehom dočekao. Čini mi se, da nikad neću zaboraviti onog utiska što ga je na me učinio |onaj spokojni i ravnodušni izraz njegova lica. Sad vjerujem, blaženi pokojniče, da Ti je meko bilo ono kamenje, koje je, poslije Tvoje smrti, našasto pod uzglavljem i pokorničkom posteljom Tvojom! — Dž. RIM. Reforma talijanskih kleričkih sjemeništa. U 14. broju » A c t a A p o s t o l i c a e S e d i s « donose in­ teresantnu okružnicu, što ju je 16. srpnja ove godine razaslala konzistorijalna kongregacija na talijanske bis­ kupe i upravitelje biskupija. Okružnica radi o reformi sjemeništa svećeničkih kandidata u Italiji. Odmah u početku sv. kongregacija s veseljem pozdravlja, da su se kroz pošljednjlh 10 godina talijanska sjemeništa pu­ no poboljšala. Ako su pri tomu neka sjemeništa nešto sprelrpjela u broju osoblja, tomu su donekle razlozi: neprijateljstva prema kleru i njegovo loše 'materijalno stanje. N u n a j g l a v n i j i m o t i v i t o j š t e t i i m a j u se t r a ž i t i u n a č i n u o d g o j a u s r e d n j i m ško­ l a ma, gdj e se za n a u k e s l a b o n a s t o j i upliv a t i na v o l j u p i t o m a c a , u č v r s t i t i ih u u z v i ­ š e n o m e s v e ć e n i č k o m e z v a n j u i š t i t i t i ih o d r a z n i h p o g i b e l j i . Bude li se to popravilo, ne­ će svećeničkih zvanja nikada manjkati. Manjak svećen^ �160 Bt. 10. — »SERAF1NSKI PERIVOJ« stva u nekim biskupijama ne smije nas poništiti, nego moramo tim ozbiljnije mislili na to kako bi se tomu doskočilo. Riskupi moraju župnike bodriti, da osobitu pažnju posvećuju mladeži, koja imaja zvanje za sveće­ nički stalež, neka ih i materijalno potpomažu, da se tako što bolje priprave, kako će jednoć dostojno slije­ diti Gospodina. M n o g o v e ć u p o m n j u t r e b a p o s ­ v e ć i v a t i o d n o j u n e g o li b r o j u p i t o m a c a . U tu svrhu sv. Otac ponovno urgira, da se što bolje pazi na naputke, koji su već izašli, a odnpse se. na odgoj klera. Na prvome mjestu neka se odijele niža sjeme­ ništa od viših. Djeca, koja se izraze, da nemaju zvanja za svećenički stališ, neka se ni u niže razrede ne pri­ maju, nego neka biskupi, ako vide da je to nužno ili probitačno za takove sagrade posebna kolegija. Od pre­ velike je važnosti urediti ljetno praznikovanje i nižih i viših sjemenišlaraca, te ograničiti njihovo praznikovanje kod roditelja. Današnja tromjesečna, a možda i đuljaCerijanja kod roditelja uz današnje liberalne a društvima i obiteljima, uz rapidno širen;c Liih knjiga i novina štetno je a često i nespasono no. N e k a se s j o m e n i š t a r c i m a d a d n e 10- ' 5 d a n a p r a z n i k o v a n j a k o d r o d i t e l j a , * o n d a n e k a se povrate i praznik ovanjezrjedno prošli d e i l i u s j e m e n i š t i m a i l i n . k - ome d r u g o i m j e s t u . Da se pri odijeljenju nižih i viših providi vodstvo i nadzorništvo, savjetuje , da se u tu svrhu za niža sjemeništa kroz dvije godio prije dispo­ zicije upotrijebe mladomisnici, koji se khoz to vrijeme moći još dalje u naukama usavrši ,Tati. Istina, tomu je na putu malicina klera, ali to, kada se laj sistem jednoč zavede, neće se osjećati. Što se tiče škola, neka ove budu sasvim interne: odregjene jedino u tu svrhu kako će duh i harakter klerika odgojili Је li sa »jemeništem spojen kakov lajćki konvikat, biskupi uz stalne zakone opreznosti mogu i njima dopustiti, da pohode sjemenišne škole, ali sloga će učitelji morati biti od države odobreni i usposobljeni prema državnome naukovnome planu. Buduć se svetkovinama radi sv. obre­ da potpuno ne praznikuje, može se odrediti još po je­ dan dan praznikovanja u sedmici. Za školskih dana treba, da škole traju 4 najviše 4 i pol sata, ali ne ne­ prekidno. — U gimnazijama treba osobitu pomnju po- 1912. svetiti latinskome jeziku. Satovima ostalih struka treba nedjeljno pridodati po 1 sat katehizma i po I bibličke povjesti. U trogodišnjim licejalnim studijama treba svaki dan po jedan sat posvetiti sholastičpoj filozofiji,' svake nedjelje po jedan sat opetovanju filozofije, svake druge nedjelje po jedan sat disputama. Osim loga sed­ mično po jedan sat treba predavati veći katehizam i apologiju. Ostale satove treba razmjerno podijeliti pre­ ma drugim strukama. U literaturi neka se ne zaboravi pitomce upoznati sa djelima sv. otaca i kršćanskih pi­ saca. — Uopće svi se gimnazijalni pitomci moraju pod­ vrći i državnome gimnazijalnome ispitu i od države dobiti priznanje svršenih nauka prije nego stupe u li­ cej. Osobito državnim se ispitima imaju podvrći oni, koji će kašnje ili pohagjati sveučilišta, te polagati doktorat u zvanje nije stalno. loških nauka glavne su struke : dognatika, mor p ismo i crkvena povjest. Dogmatici kroz sve iiM ,гоa - treba po svaki dan po jedan sat posvetiti U p red a,anju neka se slijedi sholastična metoda,* nu uz ; to neka se upotrebe i moderne spasonosne znamenitos­ ti, osobito obzirom na popunjavanje povjesti sv. Pis­ ma. Svake nedjelje dogmatični satovi neku se svršuju i sa jednim satom opetovanja, a druge nedjelje' sa satom dispute. Moralka treba da zaprema i socijologiju. Crk­ veno pravih neka se spoji s moralom. Učenju sv. Pisma ka se po: ete sedmično 4 sata i to prve dvije godi­ nu u svi knjige, a druge dvije eksagezi. U eksage. neka se nigđa ne. propuste znamenitiji psalmi, u eksagezi N. Z . evangjelja i barem neka aposlolska pisma. U crkvenoj povjesti ne smiju se propušćati vrhunaravni momenti. Nuzgredne studije bogoslovije jesu biblijski grčki ri židovski jezik, retorika, palristika, liturgija, arheologija, sv. umjetnost i grgurev horal. Nastav-; ni jezik mora biti barem u clograatici, moralu i u koliko je moguće u filozofiji, barem općenito latinski руоfesori moraju plan predavanja tako pfeuđesiti, da svu materiju svrše -у kod pojedinih ma . i znamenitih lofcaka puno neka se ne zadržavaju. U izboru knjiga nužna je osobita obzirnost. U gimnazijama i licejima neka se is- . ključe knjige, koje nijesu pisane s respektom na reli­ giju i m o ral; a iz bogoslovije, čiji principi općenito a osobito od sv. Stolice nijesu odobreni. KNJIŽEVNU SnOTKd. PRIKAZI I OCJENE. Floivgi.im iiebraieinn — locos selectos liborum Veteris Testamenti in usu scholarum et disciplinae domesticae edidit Dr- Hub. L i n d e m a n n , prof. in gym- nasio trium regum Coloniensi Friburg (in Hr.) apud R. llerder 1912. XIV 215. Cijena K 3*4 uvez. K ТЖ . Tko hoće .temeljito proučavati sv. Pismo, neophodno mu je pptrebito poznavanje hebrejskog jezika. �167 Književna sm otra. Bez loga poznanja nije moguće zamislili dobre egzageze. Stari Zavjet uz male iznimke — napisan je u heb­ rejskom jeziku ; Novi Zavjet akoprem je izvorni jezik grčki, opet je pisan u duhu hebrejskog je z ik a : potrebito je dakle poznavanje ovog jezika za tumačenje kojega mu drago biblijskog teksta. Nego hebrejski jezik znatno se razlikuje oblikom i strukturom pd naših europejskih jezika, a i oblik pojedinih slova sasvim je drukčiji, pa je nekako odvratno učenje istog, te su oni slušatelji bogo­ slovlja — to sam više puta u praksi opazio — redovito najzlovoljniji, kad moraju polaziti sat hebrejskog preda­ vanja. Za to je od potrebe, da profesor hebrejskog je­ zika- olakoti i osladi koliko je moguće više učenje ovog predmeta. Jedno veoma zgodno sredstvo u tu svrhu bit će, ako se posluži gore naznačenim djelom kOlnskoga profesora i prifati ga kao školski tekst za vježbanje. Potreba ovakva djela davno 'se opažala, jer vježbe u običnim gramatikama postavljene nijesu najsretnije odab­ rane, a i malo ih j e ; cijela opet Biblija za škole je nezgodna, stoga će svi prijatelji hebrejskog jezika s ve­ seljem pozdraviti Linđemamnovu hebrejsku antologiju. Velikim, jasnim pismenima na glatkom papiru po­ redani su izabrani ulomci staroza\jetnih knjiga, a na čelu syakog ulomka zabilježen je latinskim pismenima i latinskim jezikom kratki sadržaj dotičr tg ulom Sav tekst pako temelji se na kritičnom izdanju masoretskog teksta Hahna-Bettera : K ittela. Da je ovoj anto­ logiji pridodan kratki rječnik hebrejsko-latinski bila bi antologija puno praktičnija, jer za jčenika nije baš naj­ zgodnije, što D, Lindemann poručuje, naime, da nepoz* _ .1. •• у- i __у ■ .. __i:i_________ i--------Tih nate riječi traži u velikom posebnom i niku. rr:u pak će mo­ poznatih riječi za učenike je i odviše rati svestrano imati pri ruci uz antologiju takogjer i rječnik. Svakako i ovakvo izdanje donijeti će pa ga svima ljubiteljima drevnog hebrejskog jezika toplo j)reporučujemo. — 0. P. Vlašić. Fra Neđjcljko Dugonjić-Vrliovčić: Kraljici Hrvata.*) Treba u jednom mahu pročitati tu zbirku slalkih, nježnih, pobožnih lirskih pjesmica, pa da se vidi, kako lijepim pjesničkim talentom raspolaže njezin auktor. Rogjen i provevši zlatno doba djetinjstva na pod­ nožju vareških planina, fra Nedjeljko Dugonjić-Vrhovčić inlao je obilate prilike, da u onoj romantičnoj idili usiše duh prave poezije, jerbo odista nije teško kovati stihove, ali u njih uliti života i duše, nije bilo sugjeno svakome smrtniku: a pjesme fra Neđjeljkove, i ako i na sa*n prvi t pogled odaju početnika, nijesu puki sti­ hovi, već nose na sebi sve biljege lijepe pjesničke žice, koja već u ovom prvijencu svome mnogo obećaje, pret. *) Tisak Adolfa Engel-a u Tuzli. Cijena 60, s poštom 70 belera. Osmina, 71 strana Dobiva se kod g- pisca u Tuzli. postavivši dašto, da će pjesnik dalje pokročiti srećno započetom stazom. Vječan svome plemenitom zvanju posvetio je pjesnik ovu zbirku isključivo neokaljanoj Djevici, iz čega sasvim prirodno i neprisiljeno iskače njihov nabožni sadržaj; u 31 pjesmici felavi se Majka Božja, koju pjesnik naziva Kraljicom Hrvata — a taj naziv nije posvema nov u našoj religijoznoj knjizi, jerbo ga se je od kojih 15 godina stalo upotrebljavati jamačno pod uplivom poljske književnosti — te ju slavi oduševljeno, iskreno, punim srcem: pjeva joj zanosom zaljubljena mladca, intimnosti vjerna sina, poniznošću askete, skrušenosti Auguslina Afričkoga i skromnosti asiškog Pro­ sjaka, jednostavnosti pastira, koji ne vidje svijeta osim cvijetnih livada i djevičanskih vrletnih planina i topli­ nom hrvatskog srca, koje potrese tragedija hrvatstva te se baci u mistično krilo vječne vjere proseć glasom ričućeg lava spasenje svome narodu sa Božje strane. Zbirka je podijeljena u tri ciklusa: Iz »proljetnih pupoljaka , iz »karanfilja« i iz »Ruže i trnje«, ali sa­ činjava ipak jedinstven slavospjev i jedinstvenu prošnju Djevici: hrvatska — moja nesretna Majka >ugo već plače, Otkako silnik bezdušni slavnog Svači a smače. Kunem to stoga, kosio te kune Lurdski bolesnik, Spasi mi Majku, jerbo je svaki Napusti liječnik Hrvatskoj vrati prastaru slavu Kraljevskog doba. 1 uskrsnuća čas joj uskori. Digni iz groba, Preporučujuć odmah čitaocima, da nabave i pro­ čitaju cijelu zbirku, navodim ovdje kratki sadržaj samo prvog ciklusa: pjesnik tuguje za prerano izgubljenom majkom, ali na samom njezinu grobu hvata utjehu podajuć se ljubavi neumrle Majke svih kršćana, on je u životu stradavao i dolazio u napast koji puta, da možda stane i očajavati, ali u toj tami zasjala je s nebesne visine Zvijezda umirujuć ga, prosvijelljujuć ga i podajuć mu snage, da ustraje na putu čestitog života; u krutoj zimi žali pjesnik, da ne može brati ruže i ljubice za oltar Djevice te joj kao naknadu prinosi pjesmice; kaošto ljubavnik za zvijezdane noći baca čeznutljiv pogled na zvijezdama osuto nebo, tako naš pjesnik čezne za nebeskom svojom Kraljicom nazivajuć ju ljubičicom, ljiljanom, ružom, ružmarinom, karan/iljem i smiljem; a Kraljica se brine za svog zanosnog poklo­ nika u svim nepogodama života: �Вг. 10 168 SERAFINSKI PERIVOJ« - Za kupom čare taštog svijeta. Kad pružim ruku za čas tili, I tada mojim srcem jekne : Quo vadiš, fiii? Ah, gdje bi mnogi triješni ljudi Po tami bludeć sada bili, Kad ne bi, Majko, glas tvoj č u li: Quo vadiš, lili ? 1 tako nastavlja pjesnik bez pretenzije, ali snažno, srdačno i slatko protkivajuć vješto nabožnu gragju patrijotskom notom, koja njegovim pjesmama nije silovito utisnuta, već je prirodna i suviše iskrena, a da bi dosagjivala i to je upravo ono, što se tim pjesmam naj­ više svigja i što im zajamčuje trajnu vrijednost, a ne treba ni spominjati, kako ovako zdravim duhom zado­ jene pjesme povoljno djeluju na ozdravljenje rastrovanih prilika dižuć moral i čuvstvo domoljublja, koje na žalost i kod same naše školske mladeži sve većina iš čezava. Stoga je sveta dužnost svih onih, na kojima je briga za uzgoj mladeži, pružiti mladeži ovu knjižicu u ruke. Usto je jezik fra Nedjeljkov, mogu mirne duše ustvrditi, savršen : čist kao zlato, svje. i dotjeran te bi rekao, da odavno nije izašla hrvatska knjiga u čestitijem jeziku. Ni metrici ni naglašivanju n ma prigovo-a, a da se vidi plastičnost dikcije, ljepota jezika : adržaja, dosta je navesti samo početak ganutljive pjesrne Dolorosa: Na krvavome žrtveniku dahnu, I vječnoj Pravdi patnu duši’ preda, A griješnoj rulji ni suza ne kenu. Već Gol otom se natisnu bez re 'a. * * * Time dosta nije rečeno, da fra Nedjeljko Dugonjić Vrhovčić nema i osjetljivih mana, no te su mane svoj­ stvene svakom početniku. Imade i u ovoj poeziji m stihove, koji se mogu punim pravom brojiti u dobru zu, i sadržine, koju bi samo veliki majstor mogao zaodjeti u pjesničko ruho, imade naivnosti, koja je znakom do­ duše dobra srca ali koja ujedno odaje nevješta jošte pjesnika, imade stvari, koje su već tako često bile op­ jevane, da je vrlo teško u njima donijeti štogod nova, ima konačno i srokova, koji su odista samo radi svog, prednika našli mjesto u ovim pjesmama, ali kako rekoh sve su to mane, kojima nije izbjegao gotovo ni jedan početnik te ne umanjuju vrijednosti ni istaknutih vrlina ovome prvijencu. 1912. Svi će ti nedostatci bez suinje netragom iščeznu ti u budućim radovima, što ih od fra Nedjeljka izvjesno iščekujemo, jerbo je on svojim prvijencom dokazao, da mnogo obećaje hrvatskoj knjizi, da raspolaže neospori­ vim pjesničkim talentom te 'skoga i nesmije klonuti na sretno započetoj stazi, jerbo je dužnost svakog pojedin­ ca, da pruži svome narodu sve što imade. Pjesme fra Nedjeljka Dugonjića-Vrhovčiča same se najbolje preporučuju. Dr. Marko Zekić. Alinanak G ospe L urdske za urod. 1913. — (Izdala kuća dobre štampe na Rijeci. 0 0 . Kapucini). Kao dosadanja izdanja oo. kapucina, tako je i ovaj almanah vanredno ukusno opremljen i zanimiv. Katolička duša naći će u njemu kroz čitavu godinu poučna i zabavna štiva u ne maloj mjeri, a pjesnički sastavci isto su tako bi­ rani. Katolički pisci u prozi zastupani su slijedeći: K atir ' e Ш n j s k i m l i n a r , T. D r a v s k i , W. U j u b i i; r a t i ć, J e m e r š i ć, S z 1a v i k, Š a г i ć, M. R o ž i ć, J. Š a f r a n , J a k o p o v i ć, K. K r i l e , G o r s k i — a od pjesnika se 1^‘iču: Š a r i ć , P a v e l i ć , P e t r a n o v i ć > Z l a t k o M i l o v a n , S n u l j k a i H a j d u k o v i ć . Osim toga su posebna spomena vrijedni sastavci o kat. gjačkom i u opće mladenačkom pokretu ter još o III. redu. Ovaj almanah nada sve, još urešen ilustracijama toplo preporuči pmo! Čičić. p rimili smo na prikaz i ocjenu. Ih*. Joseph Georjg vou E lirle r, Kanzel-Reden gehaiten in der Metropolitankirche zu unserer Lieben Frau in Miinchen. Erster Band. Das Kirchenjahr eine Reihe von Predigten iiber die vorziiglichsten Glaubenswarheiten und Sittenlehren. Erster Jahrgang. Virte đurchgesehene Auflage. Freiburg im Breisgau Herdersche erlagshandlung, 1912. Cijena K 10*80, u polukoži K 13 68. Dopisnica uredništva. Molimo sve naše dužnike, da se čini prije oslobode duga — neugodna druga. Konac se godine primiče, pa i mi moramo polagati račun. — Još nešto! Nekim je prijateljima poslano po jedan ili više kom ida djela: » K u l t u r a i B o s a n s k i F r a n j e v ­ ci« u nadi, da će ih rado kupiti, što su neki već i učinili, a i drugi će bez sumnje brzo. Molimo samo, da se novac ne šalje na tiskaru, gdje je djelo tiskano, ne:o na pisca ili na uredništvo »S**rutinskog Perivoja« u Sarajevu Koji šalju skupa za djelo i za »Seralinski Perivoj«, neka označe, koliko šalju za Serafinski Perivoj, a koliko za spomenuto djelo. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u inj.; godišnja cijena б K. za gjake, trečoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u S arajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. .Talijan Jelenlć. Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajeva, �1ЖЖЖ Siromašne crkve imaju znatan popust. _ ж Ц @ Nemojte kupovati crkvenoga odijela dok se n‘jesU °svjedoHli ° izv,'?,ios|i З К ------------- i jeftinoći: Misnih odijela, dalmalika. baldakina, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija reska tvornica JOSEF NEŠKUDLA, 0L0MUC’ Moravska n s g n n s g n iii D ( Pošiljke1 se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijeniti i proračuni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga. što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: :: u konkurentnih tvrlkih! Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. i Ш 1Ж 1ЖЖ Siromašne crkv* ari popust. ' Privile ЖЖ 1Ж banka i н к к јг к .;.. uvela je Da uzmogne štedi ti si :dnje podesan za svakoga! T>jeli з т i u najmanj Ikam a, a da n mora često ići u banku. geviiiii nal>a vila je zgodno male vrlo lijepe Pri vi logovima zeuialj. bauke za B o s Kad se kutija napuni ili prije u zgod­ privatne k u tije za štednju iz če’i.. nom času, ali svakako svakoga ili svako (vidi sliku), koje ona po želji ustupa dva mjeseca donese se u banku ili na svakome uz uplatu od 6 kruna (trošak mjestima, gdje banka nema podružnice kutije), koji se uložak vraća, kad se k na odregjeno mjesto, gdje će se kutija Uja opet preda zavodu otvoriti sa tamo spremljenim ključem, Te kutije može svaki ponijeti kući, da novac iz nje prebrojiti i upisati kao ih ima u svako doba pri ruci. lste su IfrlH—i—****** ulog u uložnu knjižicu. Ta se pak knji­ zaključane, i napose uregjene za kovani žica uručuje vlasniku, koji može po tom i papirni novac, te je vagjenje i ispa­ sa svotama, koje su iskazane u knjižici danje novca zapriječeno patentiranom slobodno raspolagati. spravom. Kovani se novac ubacuje kroz Ovaj se način Štednje prema tome osniva prostrani otvor I I. dočim se papirni na principu, da se jednom spremljena novac savije i utura kroz šupljinu O na uštednja ne može opet olako dignuti, protivnoj strani nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao šledovni ulog na ukarnaćenje i najmanji iznos. Ovaj način štednje osobito je podesan za osobe svakog slaleža. koje mogu da štede samo u malim svo­ tama. napose za obrtnike i radnike: za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu: za stolna udruženja i,sabiranje prinosa za razni* društvene, osiguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd. kao i za osobe, koje stanuju u uda­ ljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Uvaj način štednje ima zadaću, da unapredi smisao za štedenje i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru pri­ vede ukamaćenju. I ako se samo na lielere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 lielera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana 7r» kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za 10 godina oko 900 kruna. Što se u maiome stavi u kutiju neće nikomu uzmanjkati, docira će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu u glavnici, koju će lako postići. l)a sr dobije takova kutija, dosta je doći ii banku i javiti adresu ili pisati. �Ш1 MODERNO URED3EN9 TISKARA I KNJIGOVEŽNICA „BOSANSKE POŠTE" PREPORUČUJE SE ZA IZRADBU SVIH U TISKARSKU I KNJIGOVEZAČKU STRUKU SPADAJUĆIH POSLOVA. -- SLAGAĆI STROJEVI „LINOTVPE". - STEREOTIPNA. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e1891dcd7e525c709a1dcd1e5def66bb.pdf d70768e39371385e1a2f961d13655ed0 PDF Text Text SER A FiN SK i P e r iv o j LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ П. SARAJEVO, 15. STUDENOGA IMS, GOD. XXVI. Siromašne crkve imaju znatan popust. Nemojte kupovati crkvenoga odijeladok se ....... 1• « im-*nosu — i jeftinoći: Misnih odijela, dalmalika. baldahina, zastava, crkvenoga rublja i 'kovne robe, šte ju prodaje najstarija češka tvornica JOSEF NEŠk’’ 'г ' ' " , омис' Pošiljke se dost:./ija|u S og'ed bez obveze. Gijenici i vačt|ni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga, što ( ■ tvornica izvan grada, cijene 20 po sto jeftinije, nego li u konkurentnih tvrlkih! 'kvene narudžbe p rika je za nn t co<za ш SiroiiR popust. m, mii Cjtibljanska kreditna banka Podružnica n Sarajeva. Centrala u Ljubljani. Jsposlava: Građo. Podružnice u Spljelu, Trslu, Celovcu, Gorici i Celju. Dionička glavnina k 8,000.000’ Pričuve preko K 900.000’- Prima uloge na štednju na uložne knjižice i 1| OJ bez ikakvih poreza odbitaka, i tekuće račune i ukamaćuje ih sa ^ |2 |0 Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. O lr , �Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu. (dioničko društvo). :: U p la ć e n a d i o n ič k a g l a v n ic a Centrala n Sarajevu. 2 ,0 0 0 0 0 0 K ru n a . Podružnice: jVtostar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne knjižice te uka­ maćuje iste uz 4 1|,°o čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, i valute. Zalagaonicn II Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. uje svakovrsne depozite i upravlja ima. i naplate na svim trgovačkim tu- i inozem stva. dragi Jenosti kao: srebro, zlato, »stalo. • т 5**** ^ ^ ^ ^ ШШШШШШшш J o s i Da O b le tte r a i Џ = u St. Ulrich, Gradcu Tirol = kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleć. p. n. kleru: ж — oltare, :: propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, puteve, betleniske štalice i t. d. križne :: T Ж ^ ------- — ж L r^ S jO ^ D CLJENICI I NACRTI DOBIVAJU SE BESPLATNO. С ^ П С ^ Г Г З Proizvodi su zavoda svi vlastiti! — Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! �S E R A F iN S K i P e r iv o j LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 11. SARAJEVO, 15. STUDENOGA 1912. 0 . Arh. Brković, T u z l a : --------- -- ---------- =---- = Divni razvoj Duns Škotove škole u XVII. vijeku. з. 3. Da se napokon mognu svi zgodno vježbati u Škotovoj nauci, otac će se general pobrinuti, da se njegov tumač što prije izdade, najprije u formatu osmine, a izdat će se u mnogo primjeraka za sve redodržave. Još će se pobrinuti, da se izdadu sva njegova djela in folio, a i to u dovoljnom broju za sve glavne knjižnice svake redodržave. General, koji je na toj skupštini bio izabran i komu je skupština bila povjerila, da provede te na­ redbe, nije bio drugi nego o. Ivan Krstitelj Kampanejski, onaj isti koji je toliko sokolio o. Waddinga i koji mu je bio obećao svoju najveću pomoć. Kad je postavljen na čelo redu, nije zaboravio na svoje obećanje. Cim se povratio u Italiju, na nagovor odličnijih otaca, povjeri o. Luki Waddingu, da pripravi veliko izdanje Škotovih djela, što ga je zahtijevala skupština. Da se što prije prevedu kraju njegove osnove, general naredi učenome redovniku, nek obustavi sve svoje druge poslove i da se bavi je­ dino popravljenim popunjenim i bilješkama popra­ ćenim izdanjem djela Uzvišenog naučitelja. Dodi­ jeli mu za pomagača oce Antuna Hiqueusa i Ivana Ponciusa, učitelje bogoslovije u istom kolegiju sv. Izidora. Njima je bilo naloženo, da potpune komen­ tare oca Lychetusa, što učiniše na veliko zadovolj­ stvo svih. Ujedno otac general odredi druga dva oca, da nadziru u Lionu tiskarski posao, a sve nužne troškove oko toga ogromnoga pouzeća pre­ uze na se. Kad je Waddingu bila pružena tolika pomoć, odlučno se dade na posao. Osobno pregleda vati­ kansku knjižnicu, tako bogatu u rukopisima, i druge knjižnice u Rimu. Drugima povjeri da po­ hode knjižnice u udaljenim pokrajinama, te je tako mogao skupiti sva Duns Skotova školastička djela. Još si pribavi bilješke oca Mauricija kao i one oca GOD. XXVI. Cavellusa. Nabavi još komentare o. Lychetusa u prve tri oksfordske knjige i oca Franje de Pitigianis tumač knjiga o fizici, koje se pripisuju Skotu. Pomažuć se vješto djelima svojih predšastnika, Wadding u svoje izdanje uvrsti još i djela Mauricijeva, Lychetusova, Cavellusova i Pitigianijeva, a njegova dva suradnika popuniše sve, što su ti pisci bili ostavili nedovršeno. U cijelosti iznese navode iz sv. pisma, crkvenih otaca i naučitelja, jer su u prijašnjim izdanjima ti navodi bili krnjavi, nepot­ puni. Zabilježi i ispravi navode iz djela Aristotelo­ vih i Averroesovih, kojim se je Skot rado služio. Na početku svakoga predmeta u kratko iznese nauku koli starih toli novijih naučitelja, koji su ras­ pravljali isto pitanje, da tako bogoslov mogne lakše prispodabljati nauke. On ocijeni svako od tih djela i o svakom iznese svoje osobno mnijenje, koje dade odštampati neposredno pred samim tekstom Uzvišenoga naučitelja. Radi toga, što je prispodo­ bio razna izdanja i mnogobrojne rukopise, što ih je imao pri ruci, lako je mogao ispraviti mnoge pogriješke, koje su se bile uvukle u sami izvornik, a razliku raznih nauka točno je označio na okrajcima stranica. Mnoga od tih djela podijeli na poglavlja i članke prema tome, kako su zahtijevali razni pred• meti. Zahvalit je divnoj okretnosti oca Waddinga i njegove dvojice suradnika, te njihovoj naobraže­ nosti temeljitome poznavanju filozofije, teologije, sv. Pisma i crkvenih otaca, da je cijelo djelo dovr­ šeno prije četiri godine. Izdano je u Lionu sa obil­ nim kazalima, a u uvodu je bio životopis Škotov. Španjolski su kraljevi učinili veliku uslugu Uzviše­ nomu naučitelju utemeljiv katedru za podučavanje njegove nauke na njihovim sveučilištima. Zato je izdanje bilo posvećeno kralju Filipu IV. koji je onda vladao, a bilo je razdijeljeno u 12 svezaka. Slijedeće nam pismo pokazuje, kolikim je odu­ ševljenjem i veseljem bilo primljeno djelo Waddingovo i njegovih suradnika u Španjolskoj na istom sveučilištu u Salamanci, koje je inače bilo toliko privrženo tomističkoj nauci. To je pismo Waddingu poslao otac Pavao Sharlogi iz družbe Isu­ sove. Spomenuv, da ima na raspolaganje Škotova �170 Бг. 11. »SERAFJNSKI PERIVOJ« 1912. djela, Što ili je bio nedavno izdao Wadding, ovako stotina drugih franjevačkih teologa, koji su se hra­ nastavlja: »Moja su ih subraća, koja podučaju nili najčišćim naukama uzvišenoga naučitelja. U godinama prije velikoga izdanja Škotova sa mnom u kraljevskom kolegiju, čitali, te im se koli raspored djela, toli komentari oca Ponciusa i je škola osim suradnika Waddingovih brojila vrlo Hicjuaeusa čini kao pravo biserje. Oni hvale oso­ uvaženih zastupnika, kao što su bili Antun iz Corbito Vas kao urednika cijeloga djela, te ne prestaju done, Josip Angles, Franjo Herrera, Ivan Rada, hvaliti istinu i mjeru u ocjenjivanju djela, i u načinu Ivan de Ovando, Franjo Souza, Filip Faber, Teo­ raspravljanja školastičkih pitapja, gdje je bilo po­ dor Smising itd. Svi ti školastički pisci vjerno iz­ trebito. Vi ste napokon opet oživjeli Škota, a tim lažu misao suptilnoga naučitelja. Ali iza glasovitih ste djelom kao i drugim vrlo proslavili svoju otadž­ naredaba toledske skupštine i izdanja god. 1639. binu. Našoj je družbi ovdje u Španjolskoj vrlo škotistički pokret biva općenitiji i plodniji u uspje­ drago, što ste u Škotova djela uvrstili bilješke o. sima. Nije nam moguće ovgje točno označiti, kakvi je upliv imalo djelo profesora u sjemeništu sv. Izi­ Cavellusa, jer mi njega jako cijenimo.«1) dora, ali je sigurno, da je sliedećih godina Škotova Razvoj Skotove škole od god. 1640.— 1700. škola dosegla svoj vrhunac s djelom jednoga Pon­ Škotova je škola i prije velikoga Waddingova ciusa Mastriusa, Maceda, Brankatusa, Sanniga, izdanja,bila takogjer vrlo slavna, jer se je njegova Merinera, Frassena itd. Taj se pokret za čas protegnu po cijelom nauka, kako smo to već vidjeli, predavala na svim velikim sveučilištima. Uz katedre sv Tome po- svijetu. 11 svim se redodržavam reda braća neo­ nosno su se dizale i Duns Skotove katedre, te je doljivim i vanrednim poletom dadoše na prouča­ svakomu bilo slobodno slijediti jednoga ili drugoga vanje Škotovih djela. Škotistička se djela množiše nevjerojatnom brzinom. U kratkim razmacima od dvojice velikih učitelja skolastike. Na tridentskom se je saboi u Škotova škola vremena ugledaše svjetlo mnogi tumači Duns Sko­ proslavila u osobi njezinih glavnih zastupnika. P o­ tove misli. Dok su se neki ograničavali na jednu ili znato je, kako je o. Kornelij Musso, Franjevac, bis­ više rasprava, drugi su nam pružali potpuna filo­ kup u Bitontu, u svečanim sjednicama toga sabora zofska i teološka djela. Od god. 1640. do 1700. igrao najvažniju ulogu. Kardinal Pallavacini u štampalo se više od 120 svezaka in folio, i još više svojoj povjesti tridentskoga sabora veli o njemu: strogo škotističkih svezaka in 4°, u kojima se po­ »Biskup iz Bitonta bio je jedan od prvih, koji su tanko i duboko izlaže i brani nauka uzvišenoga bili došli ne toliko da prisustvuju već uregjenomu naučitelja. Kažemo strogo škotističkih, jer kad bi saboru, koliko da ga uredi, ako ne bi bio uregjen; tome morali dodati filozofska i teološka djela, koja on je zatim na toj pozornici kršćanstva bio kao po­ su bogata nauka franjevačkoga naučitelja, taj bi se digao zastor, izrekao svečani govor, kojim je otvo­ broj morao znatno povećati. Moramo dalje istak­ mnoga• •— od tih djela u toj istoj periodi rio sabor, onda u svim najvažnijim vijećanji saDor, a onua vijećanjima nuti, v . . da“ su........ J ----nije bio obični član, nego desna ruka toga tijela, se^b osa1^ jlj desetputa izdavana. To je do itd.«2) Ta desna ruka sabora bio je vatreni Škotist, kaz, da je škotistička nauka imala mnogih svojih koji nam je izmegju mnogobrojnih svojih djela pristaša. Ali da nam se ne spočitne, da prigonimo, ostavio i jedan tumač prve knjige Rečenica svoga navest ćemo po narodnostima imena škotističkih pisaca kao i njihova djela, što su ih sastavili prema Učitelja.3) Uz oca Mussu vigjeli su se glasoviti Andrija misli uzvišenoga naučitelja.1) # * * Vega,456) Alfonz de K astro/’) Michael de Medina0) i Samostan sv. Franje u Salamanci, Španjol­ 9 Annal. de trad , t. I., vita P. L. rad. ska, za uvijeke se proslavi besmrtnim remek-dje2) Histoiri du Concile de Trcnte, tora. II., liv. 8, col. 330. 3) Bibl. a Joan. a S. Ant., tom. 1. — cornelius Mussus, vir lima Castrovim, Vegovim, lierrerovirn, Radinim, fncomparabili ingenii facilitate praeditus, omnibus tam divinis Soussovim i Ovandovim, a glasovit kolegij sv. P e­ quam humanis disciplini i excellens. 4) O. Petan, D. J , govoreć o otcu Vegi i Dominiku Soto, tra i Pavla, što ga je utemeljio kardinal Ksimenes, kaže: At prae caeteris duo illi prcducendi sunt, qui omnium docte viliki samostan San Diego u Alkali donese isto trina et aucloritate, ех privatorum ordine, principcs fuisse perliibentur, ac magnum, ad decidendam controversiam, quae de justi tako obilnih plodova. Škotisti, koji proslaviše taj ficatione tune est commota, mome tum attulise etc'. 5) Nicolas Antcnis veli o njemu: „... totius eruditionis studia composuit ех animo et successu, ut praestantisslmorum sui temporis theologorum laudem adaequnverit«. (Bibl. hisp., t. III.). 6) Eisengreinius usporegjuje o. Michaela de Medina s naj­ glasovitijim bogoslovima. (Catal. tc tium veritatis ех Nicol. Ant.). ’) Popis pisaca i njihovih djela vrlo je nepotpun ; ali nas prijatelji sile, da ih ovdje iznesemo i suprotstavimo lažnim tvid-' njama, koje idu samo za tim, da se umanji zasluga uzvišenoga naučitelja i upliv njegove škole, �Divni razvoj Duns Skotove Škole u XVII. stoljeću. kolegij, jesu oci Ivan Merinero, Franjo Felix, Kristof Delgadillo, Franjo del Castillo Velasco, Petar d’ Urbina, Ivan Munoz, Mihovil de Villaverde, Franjo Diaz, Ivan Scndin Kalderon i Ivan Bernique. Kolegij St. Diego, utemeljen u Sarragossi po­ četkom XVII. stoljeća, takmi se s onim u Alkali, a njegovi nam bogoslovi, oci Hijacint Hernandez de la Torre, Ivan Perez Lopez, Anton Lopez, Anton Castel, Toma Frances de Urrutigoyti i Jeronim de Sorte, pružaju vrlo važnih škotističkih djela. Škotistima u Alkali i Saragossi pridružuju se iz raznih provicija oci Blaž de Benjumea, Toma Llamazares, Bonaventura de Salinas, Toma od sv. Josipa, Petar od sv. Katarine, Didak od sv. Franje i Anton od sv. Marije. Ovgje ćemo navesti popis njihovih djela. Otac Ivan Merinero, najprije profesor filo/'* fije i jubilarni lektor teologije u Alkali, zatim gvar­ dijan u Madridu, provincijal u Kastilji, general cije­ loga franjevačkoga reda i napokon biskup u Valladolidi,1) objelodani u Madridu god. 1659., u kra­ ljevskoj tiskari, kod Mateja Fernandesa, pet sve­ zaka filozofije u četvrtini s ovim naslovom: »Pot­ puni tečaj filozofije prema misli uzvišenoga naučitelja Ivana Duns Škota . . Kad je god. 1663. umro o. Merinero, jedan njegov prijatelj izdade u Madridu god. 1663. njegova teološka djela u dva sveska in folio. Prvi sadržava četiri rasprave, naime: o znanosti Božjoj, o volji Božjoj, o preodregjenju (predestinaciji), o Trojstvu; drugi se dio takogjer sastoji iz četiri rasprave: o blaženosti, o ljudskim činima, o dobroti i zloći, o grijehu. Otac Merinero ostavi još dva sveska u četvrtini gotova za tisak. Ona ostadoše u rukopisu u alkalskoj knjiž­ nici. Jedan govori u Utjelovljenju, a drugi o mi­ losti. God. 1652. otac Merinero izdade u Valladolidi jedan svezak u četvrtini o Bezgrješnom Za­ čeću.3) O. Franjo Felix, isluženi učitelj teologije u Al­ kali, dvaput gvardijan velikoga samostana St. Diego u tom istom gradu i definitor kastiljske pro*) Otac Merinero zaslužio jc, da se nazove svetim biskupom -) To je jedan od najvažnijih filozofskih tečaja, Što su izašli u Španjol koj, bilo radi obilnosti predmela, bilo radi čistoća i jasnoće jezika, bilo radi lahkoće načina, bilo radi čvrstoće i dubljinc nauke, ■*) Kako se vidi, djelo je oca Merinera važno i obuhvaća 171 vincije, napisao pet svezaka škotističke teologije.1) Prva dva izagjoše u Alkali 1642. i 1645. pod na­ slovom: »Komplutovi pokusi.« Prvi svezak sadr­ žaje: o zadnjoj svrsi čovjeka, o blaženosti, o ljud­ skim činima, o dobroti i zloći ljudskih čina, o sa­ vjesti, o navikama i krjepostima. Drugi se svezak dijeli u dva dijela: prvi dio raspravlja: o gledanju Boga, o grijehu u opće, o istočnom grijehu napose; drugi dio govori o milosti , o opravdanju i za­ sluzi.2) God. 1646. izagje u Alkali treći svezak istoga pisca s naslovom: »Komplutova načela«, a ima slijedeće rasprave: o znanosti i volji Božjoj, q preodregjenju i osugjenju, o Trojstvu. Osim toga otac Franjo Felix ostavi neizdate radnje o angjelima i utjelovljenju. Ovu zadnju objelodani u Pa­ rizu kod Jakova Quesne!a piščev učenik o. Egidij Nuble. Pošto o. Franjo Felix umrije prije nego do­ vrši svoje djelo, starješinstvo provincije odabra o. Kristofa Delgadillo, da to dovrši. Stupiv onaj u red već u 16. godini, po dovršenim naukama po­ stade profesorom teologije u Alkali i zasluži naslov jubilarnoga lektora. On je bivao gvardijanom u sa­ mostanu St. Diego u Alkali, a kašnje gvardijanom velikoga samostana u Madridu, zatim postade kustodom provincije kastiljske i generalnim povjere­ nikom provincije sv. Jakova. Kralj Filip IV. ponudi mu tnysku biskupiju u Galiciji, ali on odbi tu čast najvećim osjećajem poniznosti. On umrie u Ma­ dridu na glasu svetosti god. 1671. Mnogi španjol­ ski velikaši s ogromnim brojem naroda prisustvo­ vaše njegovu pogrebu.3) O. Delgadillo izdade u Al­ kali god. 1652. drugo: »Komplutovo načelo«, ili raspravu o angjelima u jednom svesku u četvr­ tini. Slijedeće godine štampa dvije rasprave: o utjelovljenju i o klanjanju u jednom svesku u četvr­ tini. God. 1654. objelodani opet u Alkali raspravu o sakramentima u opće i rasprave o krstu, potvrdi, redu i zadnjoj pomasti, u jednom svesku u četvr­ tini. God. 1654. izdade radnju o pokori u jednom svesku u četvrtini, a 1660. raspravu o sakramentu eukaristije. Tri prva sveska o. Franje Felixa sa pet ’) andidati za doktorat iz bogoslovije na alkalskom sve' uči ištu morali su u osam javnih predavanja braniti svu školastičku teologiju te velik dio moralke i sv. Pisma. Izbor mnijenja pripušćao se volji kandidata. Da dokaže, kako se je općenito' branila na sveučilištu nauka Škotova, otac Franjo Felix se zauze, da predaje svu bogosloviju po. uzvišenom naučitelju. Mnogi su si bogoslovi u Alkali usvajali nauku uzvišenoga nauČPelja, a da nijesu ozna­ čivali vrela toga velikoga blaga. Djelo oca Franje Felixa i Delgadilla bilo je rječiti prosvjed proti tome nepravednome .plagijatu go'ovo sva pitanja filozofska i teološka. On zaslužuje, da se ubroji -') Bibliot. hisp. a Nicol. A n t, tom. III. megju najbolje španjojske školastike. ■') Chton. seraph, tom. VI., lib. III., cap. 33. �172 Вг. 11. »SERAFINSKI PERIVOJ« svezaka što ili je izdao o. Delgadillo, sačinjavaju potpun vrlo znamenit tečaj teologije.1) O. Delga­ dillo bio je vrlo vješt mističnoj teologiji. Sastavio je mnoga nabožna djela, izmegju ostalih raspravu o čestoj pričesti, što ju je štampao u Madridu u kraljevskoj tiskari god. 1665. Izdade još raspravu o šutnji i drugim zapovjedima pravila sv. Klare. Drugo je izdanje izašlo god. 1662. u sveučilišnoj alkalajskoj tiskari u jednom svesku u četvrtini. O. Franjo del Castillo Velasco, isluženi učitelj bogoslovije u samostanu u Alkali, kustođ redodržave kastiljske itd., napisa tumač o trećoj knjizi Škotovih sentencija u dva sveska. Prvi raspravlja o utjelovljenju Rieči i o očuvanju Djevice Marife od istočnoga grijeha. U drugom se svesku govori o trima bogoslovnim krjepostima: vjeri, ufanju i ljubavi. Oba sveska izagjoše u Anversu kod Bellera 1641. Petar d’ Urbina, alkalski bogoslov, poslije kastiljski provincijal, generalov povjerenik u Cismontaniji, biskup u Valenci, a onda u Sevilli, ostavi neizdata četiri sveska bog slovije po duhu Škotovu. Prvi raspravlja o vjeri, drugi o blažen­ stvu, treći o pokori, a četvrti o gledanju Boga. Oni su se sačuvali u samostanskoj knjižnici u Ma­ dridu.2) O. Michael Villaverde, jubilarni lektor bogo­ slovije u Alkali i gvardijan kolegija sv. Petra i Pavla, izdade u Alkali god. 1658. kod Marije Fernandez tečaj filozofije po duhu uzvišenoga naučitelja u tri sveska u četvrtini. Osim toga ostavi neizdat tečaj teologije u šest svezaka u četvrtini. Ru­ kopis se sačuvao u knjižnici kolegija sv. Petra i Pavla. O. Ivan Sendin Calderon, učitelj bogoslovije u Alkali i kastiljski provincijal, umro 1676., ostavi sedam neizdatih teoloških rasprava, naime: Apo­ logija Skotove nauke, o svojstvima Božjim, o sve­ tosti božanskoj f o moralnim krijepostima u Bogu, *) Kad olae Delgadillo poče izdavati svoja djela god. 1652., bio je več proveo 22 godine na alkalskom sveučilištu, kao što veli u svojoj raspravi o angjelirna. Njega su kao najvećeg učenjaka pitali za savjet u najtežim stvarima. (Chron. seraph , tom. V I). -) God. 1627. otac Petar d’ Urbina bijaše izdao u Madridu u jednom svesku apologiju za obranu nauka sv. Bonaventure i Ivana Duns Škota. Poznato je, da s ' je god. 1627. htjelo prisiliti sve kandidate za doktorat iz bogoslovije, nek prisegnu, da će na­ učavati i braniti nauku sv A 'gustina i sv. Tome. Franjevci i velik broj drugi bogoslova energično prosvjedovaše Vrhovno vijeće do­ kinu zakon izdat u Salamanci god 1627. te se opet nastavi pre­ davati nauku uzvišenoga učitelja. Žao nam je, što je otac Gonet u svom djelu »Clypeus thomisticus-: krivo ustvrdio, da se je od god. 1627. na sveučilištu predavala samo nauka sv. Augustina i sv. Tome. (Isp. Аппа!. Wad.). 1912. o slobodnoj volji i o pomoćnoj znanosti,o aktuelпој milosti pitanja o otajstvu utjelovljenja, o bo­ žanskoj aktuelnoj milosti. Tih sedam rasprava iz­ dade god. 1699. u Alkali kod Franje Garcia o. Ivan Beuigue u jednom svesku na čitavom arku.1) God. 1633. o. Sendin bijaše izdao u Madridu u kraljev­ skoj tiskari jednu raspravu o Bezgrješnom Začeću u jednom svesku na cijelom arku. 0$im toga je sa­ stavio jednu apologiju o djelima Marije d’ Agreda. Ostavio je još jedan neizdat svezak o utjelovljenju u jednomu svesku.2) 0 . Franjo Diaz, jubilarni učitelj bogoslovije, provincijal kastiljski, objelodani u Alkali jedno djelo s naslovom: »Bogoslovni poučci prve knjige sentencija uzvišenoga naučitelja«. Ono je izašlo kod Marije Fernandez god 1662. u jednom svesku u četvrtini. O. Antun od sv. Marije, rogjen u Valtanasu u palencijskoj biskupiji, stupi u red bosonogih Franje­ vaca redodržave sv. Pavla, u samostanu u Salamanci. Odatle prigje na Filipine kao profesor teo­ logije. Zatim ode u Kinu, da djeluje za obraćenje nevjernika.3) On objelodani jednu apologiju nauke uzvišenoga naučitelja u jednom svesku na cijelom arku.4) Ostavi takogjer dosta bogoslovnih ras­ prava, u kojim govori o vigjenju božanskoga Bića, što ga je imala ovgje na zemlji Blažena Djevica Marija/’) Otac Tvan Munoz, isluženi učitelj kastiljske redodržave i višeput gvardijan izdade god. 1649. u Sarragossi u jednom svesku u četvrtini jedno djelo s naslovom: »Disceptationes et argumenta Complutensium circa varias sacrae Theologiac rinas«. To djelo sadrži šestnaest rasprava, naime: o Trojstvu, o znanosti angjela. i o blaže') Otac Ivan Bemicjiic, vjeran učenik oca Sendma, prvi lek­ tor bogoslovije u San Dicgu u Alkali, pro-inodalni ispitatelj toleške biskupije, napiso bogoslovnu raspravu o božanskoj znanosti. Djelo je vrlo važno, a štampano je u Alkali godine 1703. -) Otac Gabrijel od sv. Josipa, Karmelićanin, veli u svom djelu o eukaristiji: „Plures etiam consului, qui in partem affirmativan inclinarunt, et praecipue R P. F. Joanemin Sendin, seraphicae familiae Provincialem, tlieologumque insignem, qui in liac Univer sitate per plures annos theologiam proftssus est magno omnium Doctorum plausu'. ;l) Otac Antun od sv. Marije napisa mnogo djela za obra­ ćenje Kineza, izmegju ostalih: De ritibus Sinensium, u jednom svesku; De congruentiis legis divinae ac sectis Doctorum Sinen­ sium; De sectis sinensium Philosophorum; De sectis popularibus, idolis ac templis; De modo evangelisandi regnum Dei in Sinico imperio, etc., etc. 4) „Напс ad Goanos nostrae fidei 1644 in folio*. vindices inisit ђ Joannes a S Thania, lib. I., cap. 27., num 6911, anno �Divni razvoj Duns Skotove škole u XVII. stoljeću. nosti, o ljudskim dnima, o grijesima, o dobroti i zlod, o milosti, o vjeri, o nadi i ljubavi, o utjelov­ ljenju, o sakramentima u opće, o krstu, o eukaristiji, o pokori, o ženidbi. Još .ostavi neizdat tečaj filozofije: Otac Hijacint Hernandez de la Torre, dvaput jubilarni lektor teologije, sinodalni ispitatelj sarragoske biskupije, provincijal aragonske redodržave, generalov povjerenik cijele cismontanske franje­ vačke obitelji, izdade u Saragossi potpuni tečaj fi­ lozofije po načelima uzvišenoga naučitelja u četiri sveska. To djelo izagje god. 1663., 1664. i 1665. On još napisa tumač prve i druge knjige sentencija po Škotovu duhu. Taj ugleda svjetlo godine 1685. i 1686. u deset svezaka u osmini kod Paschase Bueno. To isto djelo izdade drugiput god. 1688. u dva sveska na čitavu arku. Prvi svezak sadrži pet rasprava, naime: 0 Biću i vlastitostima Božjim, o Trojstvu, o znanosti Božjoj, o preodregjenju, o volji Božjoj. U drugom su svesku tri ras­ prave: o stvorenju, o augjelima, o gjavlima. Otac Jeronim de Sorte, isluženi učitelj, definitor aragonske redodržave, Član inkvizicije, si­ nodalni ispitatelj sarragonske biskupije, izdade jedno djelo pod naslovom: »Марра subtilis, sen speculurn scoticum«. To djelo izagje u Sarragossi god. 1693. kod Jakova Magalona u jednom svesku u četvrtini. God. 1694. objelodani u Sarragossi drugo djelo: »Mappula Scotica et Augustiniana, Subtilis et Mariani Doctoris conclusiones ех scripto Oxoniensi decerptas, divi Augustini, primi Ecclesiae Doctoris aureis sententiis cohaerescens.« Otac Toma Frances de Urrutigoyti, rogjen u Sarragossi, jubilarni lektor, provincijal aragonski i generalov tajnik, napi:л. djelo: »Certamen scolaticum, expositivum argurnentum pro Deipara, continens quae de instanti conceptionis possunt controverti stylo scolastico et positiva speculatione«. Ovo izdade u Lionu god. 1660. Filip Borde u jed­ nom svesku na arku. On objelodani još tri sveska o Sv. Djevici. Prvi izagje u Barceloni god. 1670. kod Rafajela Figuano; drugi i treći ugledaše svjetlo u Lionu god. 1673. i 1675. kod Klaudija Bourgeata. God. 1682. izdade u Tuluzi: »Consultationes in re morali«. On umrije god. 1682. ostaviv neizdata svoja djela: »Pro divinae voluntatis decretis et scientiae conditionatae stabilimine, non dissone ad mentem S. Bonaventurae et Subtilis Doctoris«. Otac Ivan Perez Lopez, jubilarni lektor, pučki pisac filozofije, školastičke i dogmatičke teo­ logije, definitor, kustod i navarski provincijal, ge­ neralni prokuratpr cijeloga reda kod rimskoga 173 dvora, savjetnik aragonskog nadbiskupa, apoštolski propovjednik kod Inocenta III. i vječni otac cije­ loga franjevačkoga reda, izdade škotističku filozo­ fiju s naslovom: »Scotus philQsophicus«. To djelo izagje god. 1687. u Barceloni kod Antuna Ferrera u dva sveska na arku. God. 1690. izdade kod Martina Gelaberta tumač prve i treće knjige sentencija u dva sveska na arku. God. 1699. dade štampati u Sarragossi kod Didaka de Larumbe u jednom svesku u osmini djelo s naslovom: »Singulare cer­ tamen de pretioso sanguine Christi«. Kod istoga iz­ dade jedan spomen na mistični Grad Božji dj. Ma­ rije d’ Agreda. God. 1701. objelodani kod Jero­ nima Palo u Geroni apologiju svojih vlastitih djela: »Statera theologica«. Još je god. 1683. dao štam­ pati a Sarragossi kod Tome Gaspara u jednom svesku u osmini život časnoga Duns Skota. Otac Anton Perez, rogjen u Camarillasu, u terneljskoj biskupiji, dvaput jubilarni lektor bogo­ slovije, aragonski provincijal, vizitator i otac redo­ države sv. Jakova, cenzor inkvizicije, sinodalni izpitatelj sarragoske nadbiskupije, izdade tumač prve knjige sentepcija u duhu uzvišenoga naučitelja. Taj izagje 1700. u Sarragossi kod Tome Gaspara Martineza, a 1702. kod Didaka de Larumbe u dva sveska na arku. Još izdade kod istoga u jednom svesku u četvrtini djelo: »Astrea theologica, stateras et dipondia R. P. F. Joannis Perez Lopez, convocans ad crisim«. Otac Anton Castel, rogjen u CaJatayudu, taragonske biskupije, dvaput jubilarni lektor bogo­ slovije, doktor bogoslovije na sarragoskom sveuči­ lištu, aragonski provincijal, izdade: »Athenaeum minoriticum novum et vetus scholarum: subtilis, seraphicae et nominalium, nonnulas exambiens quaestiones«. To djelo izagje god. 1697. u S arra­ gossi kod Gascona u jednom svesku u četvrtini.1) Otac Castel izdade još od god. 1698. do 1703. tu­ mač četiriju knjiga sentencija Petra Lombarda u pet svezaka u četvrtini. Prvi izagje u Sarragossi ’) Djelo jra zd ijeljen o u četiri dijela. Pisac u prvom dijelu izlaže i brani nekoliko škotističkih teza; u drugom izlaže i brani mnoge leže sv. Honaventure, a u trećem teze Vilelma d’ Occam. To je dragocjeno djelo za ti i veliha fianjevačka naučitelja. Pisac se divi uzvišenom naučitelju On u početku djela piše: „Si vis pingere Scotum, sopliiam pinge, si sopliiam, Scotum pinge. Qui scit Scotum, scit totum, cum totum scibile scierit. Quem nihil coeleste latet; datum est ipsi nosse interpretari Augustinum; dignus tanto magistro dise pulus; quem vincere non speraverat, acquari studuit, tantus inter amborum doctiinam nexu<, ut nihil inter utrumque distet, praeter aetatem. Viae Scoti, viae pulehrae, viae rectae, sed rarae... lrtgenii solerlia nulli secundus, sententiarum gravitatc iuf.rior nemini... �174 Br. 11. - »SERAFINSKI PERIVOJ* 1912. kod Dominika Gascona 1698., drugi, treći i četvrti kod Didaka Sarumbe god. 1700., 1702. i 1703.; peti kod Dominika Gaskona 1701.’) Otac Blaž de Benjumea, jubilarni lektor, cen­ zor inkvizicije, provincijal u Andaluziji, otac svoje provincije i cijeloga reda, generalni definitor, izdade u Leidenu u Holandiji, svoja bogoslovna djela. Ona zadržaju rasprave o ljubavi, milosti, znanosti, o zakonima po duhu uzvišenoga naučitelja. Ta djela izagjoše god. 1677. kod Tome Lopeza de Haro na arku. Isti pisac objelodani u če­ tvrtini svoje tumače u osam fizičkih knjiga po misli uzvišenoga naučitelja. Otac Toma Llamazares, dvaput jubilarni lek­ tor, kustod i otac provincije Začeća Marijina dade u Lionu god. 1670. kod Antuna Huguetana u četvrtini tečaj filozofije u duhu Duns Škotovu God. 1679. dade štampati kod istoga izdavača na arku: »Teološka, školastička, dogmatična i mo­ ralna pitanja po nauci uzvišenoga naučitelja.« Otac Toma od sv. Josipa, profesor teologije, provincijal redodržave sv. Josipa, i otac Petar od sv. Katarine, definitor iste redodržave, izdadoše u Madridu potpun tečaj filozofije prema nauci uzvi­ šenoga naučitelja u tri sveska u četvrtini, i rvi sve­ zak izagje kod Luke Antuna de Bedmar god. 1692.; drugi kod Didaka Martineza Abada god. 1693., a treći kod Antuna Gonzalesa god. 1693. To djelo izagje još. triputa u Mlecima. Ono od god. 1697. izagje u tri sveska u osmini kod Pavla Belleonia. Otac Diego od sv. Franje, rogjen u Castroverde, u bonskoj biskupiji, provincijal redodržave sv. Pavla, umro 1655., ostavi jedan neizdan sve­ zak bogoslovnog sadržaja o prvoj i trećoj knjizi sentencija prema nauci Škotovoj. Otac Bonaventura de Salinas, jubilarni lek­ tor limanske provincije, cenzor sv. Oficija, gene­ ralni vikar indijskih provincija, ostavi neizdan pot­ pun tečaj filozofije spreman za tisak, kako vele Wadding i Sannig. U Italiji su Franjevci obslužitelji i samostanci isto tako živo proučavali i branili Škotovu nauku. Obslužitelji su imali po svoj Italiji svojih naukovnih generalnih zavoda. Ovih je god. 1682. bilo 41 na broju.2) U svakom su od tih zavoda bila po tri lek­ tora teologije, koje je biralo generalno vijeće. U to je dakle doba bilo u samoj cismotanskoj franje­ vačkoj obitelji od obsluženja 123 profesora bogo‘) Otac Castel dovrši tečaj filozofije, što ga je nedovršena ostavio otac Hijacint Hernandez de la To.re *) Orbis Seraphicus, tom. IV. pag. 264. — U istom se djelu može vidjeti ime svakoga naukovnoga samostana kao i -ime svakoga profesora. slovije. Koliko je bilo naukovnih zavoda i profesora u ultramontanskoj obitelji, nije nam poznato; ali sudeć po znamenitosti škotističkih djela, što su iz njezine sredine izašla, može se sigurno ustvrditi, da je taj broj bio velik. I oci samostanci su ostali takogjer vjerni nauci uzvišenoga naučitelja. Oni se nijesu zadovo­ ljavali samo time, da njegovu nauku samo prepo­ ručuju redovnicima svoga reda, nego su ju još tu­ mačili i divno branili na javnim stolicama, što su ih zapremali na najglasovitijim talijanskim sveuči­ lištima. Samostancima i obslužiteljima treba do­ dati mnoge oce kapucine, koji su ostali vjerni škotističkoj školi.1) Treba megjutim priznati, da je ovaj zadnji ogranak franjevačkoga reda pokušao,") da si postavi za vogju u nauci serafskoga naučitelja svrBonaventuru ragje nego uzvišenoga naučitelja. Napokon oci Irci, koji su naučavali u Rimu u kolegiju sv. Izidora, završuju drugu seriju škotističkih bogoslova u Italiji u XVII. stoljeću. Ovgje ćemo čitateljima prosto nabrojiti njihova djela kroz šestdeset godina. Otac Lovro Brancatus rodi se u Lauriji, u Kalabriji, 10. travna 1о12. od sjeromašnih rodi­ telja. Kao mladić teško oboli. Izgubiv svu nadu u pomoć ljudsku, uteče se sv. Franji Asiškomu, te se zavjetovao, da će stupiti u njegov red, ako se izliječi od svoje bolesti. I zbilja on do malo ozdravi te na 2. srpnja 1630. stupi u franjevački red kod otaca samostanaca u redodržavi sv. Nikole. U Rimu sjajno izuči filozofiju i teologiju i dobi naslov učitelja u kolegiju sv. Bonaventure, što ga je ute­ meljio Siksto V. Sjajno je podučavao teologiju u mnogim talijanskim gradovima, te obavljao razne službe u redu. Zatim pogje u Albano i sav se po­ sveti nauci. Po nalogu svoga generala, o. Catalana, zauze se, da napiše tumač o knjigama Sentencija Škotovih. On se sav zdade da nauku uzvišenoga ogradi trostrukim bedemom: sv. pismom, naukom svetih otaca i crkvenih sabora. Taj mu posao na­ skoro pribavi neizmjerno' dobar glas u učenosti. Megju ovim se svojom učenošću i izdanim znanstvenim djelima osobito ističu oci: l'ernardin de Regio, iiernardin de Monte Ulnio, Jeronim de Pistoye, Franjo de Saccia, Jeronim iz Palerma, Franjo Mazzara, Andrija de Montilla, Bernard iz Bolonje, te Jcronim-Josip de Čabra. '*) Kažem: p o k u š a o , jer se taj plan nije nikada izveo, kako to tvrde najveći pristaše sv. Bonaventure, kao šio su Gandencij Bontemps i Bartol de Barberiis. Ovaj se zadnji god. 1687. ovako izrazuje u predgovoru na čitatelja: .Meriio Pater Gaudentius Prixiensis noster in suac summae apparatu conquaeritur, n eu i i n e m in florentissima Minorum religione divinissimi hujus Doc’oris opera elucidasse, eruditiones exposuisse, sentemias propugnasse. O m n e s Scotum, acutum, subtilen Ttieologorum Principem inelamant". �Divni razvoj Duns Skotove škole u XVU. stoljeću. Postade prijateljem i savjetnikom Aleksandra VII., Kiementa IX., Klementa X.1) i Inocenta XI. Bi ime­ novan vijećnikom četiriju Kongregacija, naime: sv. Oficija, Oprosta, Obreda i pohoda redovnika. Još bješe imenovan članom konzistorija, ispitateIjem biskupa i prvim čuvarom vatikanske knjiž­ nice. Napokon 1. rujna 1681. papa Inocent XI. imenova ga kardinalom svete rimske crkve.2) Još je živio dvanaest godina, posvećujuć svoje sile i svoj talenat napretku znanosti1) i dobru vjere. Usnu u Gospodinu, pun krijeposti i zasluga, dne 13. studenoga 1693. u 81. godini života. U Rimu izdade osam svezaka na arku, Tu­ mača treće i četvrte knjige Sentencija uzvišenoga naučitelja.4) Ti svesci izagjoše u godinama 1653., 1656., 1662., 1663., 1665., 1668., 1676. i 1682. Kardinal Brancatus izdade još tri djela o preodregjenju, osugjenju i milosti po nauci sv. Augustina. Ta djela izagjoše u Rimu 1687. i 1770. — God. 1685. štampa u Rimu osam djela o molitvi i nje­ zinim raznim vrstama. Ovo je djelo kašnje višeput izdavano. God. 1659. izdade u Rimu kod Mascardia jedno djelo s naslovom: Kratak prijeglcd kanona zadržanih u općim i pokrajinskim saborima, Gracijanovom dekretu, Dekretalima, papinskim pismi­ ma i ustanovama do Aleksandra VII.« To za bo­ goslove vrlo važno djelo, izdavano je ponovno u Rimu 1669., u Mlecima 1673., 1689., 1706. i 1778., a u Kolonji 1684. i 1685. Umrijevši god. 1693., ostavi neizdata četiri velika sveska skolastičke teologije, koja popunjuju djelo oca Angjela Vulpesa.5) 6 .Consilia vero ct opiniones Laurentii Brancali Siunimun Pontificem adeo ipsi conciliarun', nt in praea duis negotiis eum fere semper et consuleret et ut plurinuim sequeretur Hine in tbeolngum gallicae Iegationis deleetus a Flavio Chisio cardinale, assensum negavit РопШех asserens se in uno Lauria (brancato) supra omnes confidere ejusque operam šibi adeo esse neccssa iam, ut сагеге ea non possit*. (Nomenclatpr P. Hurter.) -) Kaidinal Brancatus je radi svoje učenosti jedan od prvih crkvenih velikana, koje je resio rimski grimiz. ;t) ,Qui РопШех tactus, amicit ae cum Lauria (Brancatol jaru diu contractae haud immemor, cjus arguebat iimorem, quod infrequens et trepidus ad solium accederei, mandans ei serio et in virtute obedientiae, ut secum ageret quasi cum cardinali Alterio, non pontifice, amico non Dom.no", (lbid '. * To je najznamenitije djelo učenoga Kardinala i jedni od najboljih radnja škotističke škole. 5) Kardinal Brancatus sastavi još ova djela: Vita harmonice composita juxta quatuor evangelistas. — Compendium cardinalis Baron i. — Compendium Nicolai de Lyra. Ta iri djela izdade fra­ njevac otac Komandi. — Devota laudis ad Sanctissimma n Trinitatcm oratio. Djelo izagje u Rimu god. Kiflo. — Još ostavi neizdata djela: De jurisdictione S. Officii, tomi III. Vo'a pertinentia aJ S. Officium, vol. VIII. — De ехагшпе Episcoporum varia — Opuscula demum eruditissima, sed incompleta, kako veli Eggs u svom djelu .Bibliotheca Purpurata*. 175 Iz povjesti franjevačke crkve u Tolisi. (Obnovljene 1911 ./12.) U srcu bosanskog Misira, u bosanskom Hanaanu — da se poslužim riječima presvj. gosp. biskupa Šarića 6*) — usred ravne Posavine dižu se nebu pod oblake dva po 56 m. visoka tornja nad franjevačkom i župskom crkvom u Tolisi, koju je dne 15. kolovoza t. g. svečano posvetio presvj. gosp. biskup dr. Ivan Šarić, kao što je to već jav­ ljeno u 9. broju »Seraf. Perivoja«. Mjesto, gdje se sada nalazi veličanstvena, posve obnovljena crkva, zove se Raščica, jerbo je nekoć bilo pusto i raskršće (kao rašak) puteva izmegju sela Tolise, Kostrča, Matića i D. Mahale. To je mjesto (Raščicu) pok. fra Martin Nedič god. 1854. isposlovao od vezira Kuršid paše u Sara­ jevu, da se smije tuđe sagraditi novi župski stan, a do tada je župnik stanovao u selu Tolisi, na vrlo nezdravom i močvarnom mjestu, đočim je Raščica mjesto povišenije i zdravije od prijašnjeg, te je svojim položajem jedno od najljepših u ovim krajevima. Župa 1olisa odijelila se je kao mjesna kapelanija od župe Bijele sada Dubrave god. 1784. Kad je fra Martin od paše dobio dozvolu za mjesto RaŠčicu, odmah su župljani nastojanjem tadanjeg župnika fra Stjepana Mikića, prostor Raščicu ogradili tarabom. U ovom zatvorenom prostoru sam je fra Martin označio i izmjerio mjesto za novi župski stan, te je slijedeće dvije go­ dine 1855.— 6. župski stan bio gotov, i ujedno pri­ vremena kapelica napravljena, dok se sagradi nova crkva, za koju su odmah počeli pripravljati potrebiti materijal. Cigla je u mjestu pečena, jerbo je narod dao potrebita drva, da se je moglo ispeći 420.000 komada cigle; kamen je slijedeće god. 1857. kopan u O t e ž i , odakle su ga župljani na svojim kolima dovukli u Tolisu. Ovaj je kamen poslije lijepo istesan, te je njim crkva u temeljima i za 1 m. povrh zemlje ozidana, koji je i danas zdrav i čitav. Drvena japija dobivena je badava na prepo­ ruku biskupa Strossmayera iz carskih šuma u Sla­ voniji iz najbližeg štitarsko-županjskog luga — carske šume. — Ova je hrastova japija upotrebIjena i kod obnovljene crkve, buduć je dobro saču­ vana. God. 1858.-—9. posve je zapelo priprav­ ljanje gradiva za crkvu radi »Protine bune«, jerbo *) koji' : ckao prigodom posvete crkvo. �176 Bi. 11. - »SERAFINSKI PERL V0.1 narod bio listom na noge ustao proti bezima i da­ vanju trećine. Radi toga je bila pala sumnja i na mjesnog župnika Mikića, da je i on naime uz bundžije, te je vezir Mehmed paša od biskupa Šunjića zahtijevao, da se Mikić mora iz Tolise maknuti, no ipak se je održao kao župnik do godine 1861., a na njegovo mjesto bude imenovan župnikom fra Martin Nedić, koji se je odmah latio posla, da se sagradi nova crkva. No u turskom carstvu nije bilo slobodno graditi crkve bez carskog fermana. Ovaj je ferman fra Martin i za tolišku crkvu po­ tražio, ali ga sve do god. 1864. nije bio dobio, jerbo su Turci iz Gradačca slali lažna izvješća u Carigrad, kojima je turska vlada vjerovala. Ali čim su više Turci iz Gradačca lagali da osujete zi­ danje crkve, tim je više fra Martin nastojao, da preko Austrije Carigrad već jednom potrebiti fer­ man pošalje. Napokon Austro-Ugarska vlada, da sc osvje­ doči da li su turska izvješća istinita, pošalje kon­ zula Jovanovića u Tolisu, da vidi <av položaj. Kad je ovaj sve pregledao, upita fra Martina: »Vele­ časni, gdje je Gradačac, koga se zidovi na Tolisu oslanjaju, kako izvješćuju Turci iz Gradačca?Na što mu fra Martin odgovuri, da je Gradačac šest sati pješkog hoda od Tolise udaljer«. Kad je to čuo Jovanović, reče fra Martinu neka slobodno gradi crkvu, a da će njegeve vlade biti briga, da dobije potrebiti ferman. Iza ovoga posjeta konzula, nije mnogo vre­ mena prošlo, kad glasnik iz Gradačca dogje po fra Martina, neka ferman nosi. Ovo ga je vrlo obra­ dovalo, te* odmah drugi dan došao u Gradačac po ferman, ali se je vrlo začudio, kada mu je u Gradačcu hućumet (sud) mjesto pravog fermana, dao nekakovo pismo, koje sam hućumet napisao i pot­ pisao. Ovo je pismo doduše glasilo, da on može početi graditi crkvu, ali iskusni fra Martin nije htio da s takvim pismom crkvu gradi, stoga im reče: »Slavni hućumete, neka vam je bez uvrede rečeno, ja uz ovakovu dozvolu bez fermana ne ću crkvu zidati. Jerbo za jednu crkvu hoće se pravi carski tugrali ferman, a ovo vaše pismo nema te krijeposti.« Ova izjava fra Martinova iznenadi sve članove hućumeta, te mu odgovoriše: »Dakle ti, fra Martine, nemaš povjerenja u ovi carski huću­ met? Zar mi nismo carski beratlije, koji ovdje u ime cara sjedimo?« On im odgovori: »Ja imam povjerenje u taj hućumet i njegove odluke, ali na ovom papiru potpisani su članovi hućumeta, koji neće toliko živjeti koliko će crkva postojati, nego naravno morate umrijeti ili se promijeniti, a na- 1912. doći će novi hućumet, koji će od mene potražiti carski ferman, a ja ga nemam, niti sam ga imao, vašem pako pismu ne će dati možda nikakove važ­ nosti, pa šta bi onda bilo? Ja vam i opet velim, da bez carskog fermana ne ću crkvu zidati, pa makar čekao još stotinu godina!« Ovo rakev na­ kloni se i ode iz hućumeta. Ferman je bio zaista došao, ali su ga Turci bili sakrili misleći, da će fra Martin biti zadovoljan i s cedulom, a poslije kako mu bude. Fra Martin došavši kući, izvjesti sve ovo konzulu u Sarajevu, opet upozori vezira, neka opomene Turke iz Gra­ dačca, da ferman predadu bez dalnjih komedija. Za kratko vrijeme opet dogje poruka fra Mar­ tinu, neka nosi pravi ferman, ali on, jednoć već prevaren, ne htjede otići, nego im poruči, da mu p~» panduru pošalju ferman, ako je već stigao. T ak (^ eT bilo. Turci poslavši ferman, rekoše fra Martinu. da im pošalje štogod priznanja, jerbo su se i on; tobož trudili, dok je ferman isposlovan. Ali fra Martin za tu poruku nije ništa mario. Na­ pokon zahtijevahu, da ih jednoć zovne na pečeno janje, ali im on odgovori, da ni toga nisu zaslužili. Imajući sada fra Martin ferman pri ruci, dne 11.srpnja 1864. blagoslovi i položi temeljni kamen najvećoj crkvi u Bosni, posvećenoj na čast bi. dj. Mariji na nebo uznešenoj. Crkveni graditelj bio je Gjuro Eichhorn iz Osijeka, po nacrtu osječke gradske crkve sa dva na pročelju tornja u romanskom stilu. Godine 1873. župnikom u Tolisi postane bra­ tić fra Martina Nedića, fra Bono Nedić, koji je za­ jedno sa stricom gragju nastavio i iste godine to­ liko napredovao, da se je dne 5. prosinca moglo u novu crkvu preseliti. Ovomu je godine 1875. kao župnik naslijedio fra Ilija Lacić, ali je samo godinu dana ostao i kroz tu godinu- nije se na crkvi ništa radilo. Slijedeće pak god. 1876. postao župnik i prvi gvardian novoproglašenog samostana u To­ lisi fra Mato Oršolić, koji je odmah nastavio posao na crkvi, te ju je osim pročelja izvana svu omalterio i okrečio. Kad je s ovim poslom bio gotov, počeo je zidanje tornja od sjeverne strane. Nacrt je ovomu tornju izradio graditelj Dausch, te je do godine 1879. ovaj toranj bio gotov. Iste godine postane u Tolisi župnik i gvardijan spomenuti fra Bono Nedić, koga je takogjer dosta posla na crkvi čekalo, jerbo je usljed nevremena mnogo na crkvi falilo, te je trebalo popraviti. Kad je s ovim po­ pravkom bio gotov, počeo je zidati južni toranj. Graditelj ovoga tornja bio je Pietro Rimoldi, te godine 1881. nakon 17-godišnjeg rada sva je �Iz povjesti franjevačke crkve u Tolisu. crkva bila gotova troškom u gotovu novcu od K 71,429*88 ne računajuć poslenika — rabotara — koje je župa dala oko 10.000. Premda je crkva ovako sagragjena bila naj­ veća u Bosni, a ljepotom svojom u ono vrijeme spadala megju prve, ipak kroz 30 godina (1881.— 1911.) zub vremena, koji ničemu ne prašća, nije se ni na ovoj crkvi zatupio nego ju je tako izglogjao, da se je bilo bojati velike nesreće. Buduć je naime krov od crkve bio crijepom pokriven, stoga je radi velike visine vjetar zanosio pod krov kišu i snijeg, radi čega je drvena japija počela na ne­ kim mjestima trunuti i plafon otpadati, tako da je bilo pogibeljno u crkvu ulaziti; a tako su i tornjevi radi svoga prostog krova od pleha postali trošni, da je bilo nužno sve promjeniti i obnoviti osim vanjskih zidova, koji su tvrdi kao kamen. Oci Franjevci više su puta o tome govorili, kako bi trebalo crkvu posve obnoviti a da tako reknem, moderno urediti. U tu svrhu bilo je zaključeno, da se ima sve porušiti osim vanjskih tvrdih zidova. U to je ime imao arhitekt pl. Vancaš doći sve pregledati i novi plan napraviti. Godine dakle 1909. na poziv gvardiana fra Grge Došena, spomenuti je gosp. Van­ caš došao ljeti u mjesecu srpnju, te sve pregledao, ali plan je bio gotov istom slijedeće godine 1910. kad je gvardijanom postao sadašnji gvardijan fra Bono Brkić. Stoga je ovaj pod jesen iste godine sazvao oce Franjevce iz okolice samostana, da se s njima dogovori glede obnove crkve. Tuđe je bilo zaključeno, da se na proljeće slijedeće godine 1911 ima svakako započeti posao. U to ime ponugjeno je Ivanu Pimperlu, poduzetniku u Zavidovićima, bi li on htio primiti posao i pod koju cijenu. Nakon nekoliko vremena, ovaj je odgovorio, da prima posao i da će sve po planu izraditi za svotu novaca od K 86,574*82, no sva je svota kašnje, kako ćemo vidjeti niže, radi nepredvigjenih i novih radnja na­ rasla na K 119,050*18. Dne dakle 21. ožujka 1911. počeli su maj­ stori rušiti staru crkvu, te su srušili sve osim vanjskih zidova. Srušili su dakle i ogromne stu­ pove, široke 1.90 m. da ustupe mjesto tanjim 1.20 m. u novoj crkvi. Ovi novi i tanji stupovi imaju temelj od betona te su sazidani od cigle sa cementnim malterom. Takovih stupova ima u no­ voj crkvi osam: po četiri sa obe strane, ne raču­ najuć dva velika stupa, prijašnje širine, na kojim počivaju tornjevi. Crkva ima pod jednim krovom, pokrivenim sivkastim eternitom, tri lagje: glavnu i dvije po­ 177 bočne. Ove se lagje u gornjem dijelu dijele na polubačvaste, od željeznog betona (Eisenbeton) sali­ vene i lukovima razdijeljene svodove. Lukovi di­ jele svodove preko glavne lagje, a tako isto i glavnu lagju od pobočnih, tako da su na sve strane iskrižani lukovi i svodovi, da je divota pogledati. Glavna lagja ima pet velikih polu-bačvastih svo­ dova, a tako i dvije pobočne lagje imaju po pet manjih polu-bačvastih svodova. Nad prezbiterijem (svetištem) nalazi se takogjer jedan polu-bačvasti, od željeznog betona saliveni svod; a tako isto i nad korom nalazi se polu-bačvasti, prama širini glavne lagje, od že­ ljeznog betona svod. Jednom riječju svi svodovi i svi lukovi (crkva u gornjem dijelu) saliveni su od željeznog betona, što sve počiva na spomenutih osam odnosno devet stupova i na vanjskim zido­ vima. 'Crkva je dugačka sa prezbiterijem 58 m (cr­ kva sama 46.10 m, prezbiterij 11.90), a široka 20 m, te ima 17 velikih od fasonskog željeza sa ornamentnim staklom prozora i to: u prezbiteriju 4, u koru 3, a u crkvi 10, (po 5 sa obe strane). Kor je sav saliven od željeznog betona i željeznih traverza (greda), te kao naknadni posao stoji 2000 K. �178 Вг 11. - »SERAFINSK1 PERIVOJ« — 1912. Crkva je popločana keramitnim pločicama, skalina više od ostale crkve, dijeli željezna ograda koje počivaju na 10 cm. debelom betonu, te je ci­ sa dvokrilnim vratima od glavne lagje. U glavnoj lagji, koja je lukovima nakićenim jeli pod u glavnoj Iagji razdijeljen na pet polja pre­ ma stupovima. Hodnik pak uzduž crkve i sakristija raznim slikarskim vinjetama, razdijeljena na pet popločeni su sa cementnim takogjer šarenim plo­ polu-bačvastih svodova, nalazi se 20 velikih sa umjetnički iskićenim obrubom, medaljona i to: u čicama. Krov crkveni pokriven je, kao što je gore re­ prvom su presv. Srce Isusovo i Marijino, sv. Jo­ čeno eternit-pločama. Krov pako nad svetištem, sip s malenim Isusom i sv. Ana s malenom Gosakrištijom i trijemom uzduž crkve sa južne strane «spom; u drugom sv. Franjo Asiški, sv. Anto Pa­ pokriven je takogjer eternitom, ali je kao naknadni dovanski, sv. Bono i sv. Jakov Markijski; u trećem posao posebno računan ujedno sa zidanjem hod­ četiri evangjeliste: sv. Matej, Marko, Luka i Ivan; nika na svotu novaca K 10.497*73. Bakreni pak u četvrtom sv. Ilija, Ivan Krstitelj, Rok i Juraj; u krov na tornjevima kao naknadni posao stoji petom sv. Nikola i Blaž, biskupi sv. Stjepan i Lo36.000 K, a drugi manji poslovi kao nepredvigjeni vrinac, mučenici. U koru su naslikani sv. David kralj i sv. Cei naknadno računani stoje K 3.977*53, tako da sav trošak oko obnove crkve iznosi K 119.050*18. No cilija. Na sredini pak svakog svoda stoji po jedna velika rosetta. u ovu svotu nisu uračunana zvona i oltari. Zvono novo veliko i teško je 1050 kilograma a malo 2527* kg.; salivena u Ljubljani kod Sa masse i stoje K 4.865*67. Sada dakP crkva četvero zvona: novo veliko posvećeno sv. Franji, Anti i Boni, staro veliko, posvećeno bi. dj. Mariji na nebo uznešenoj, teško 529 kg. staro srednje te­ ško oko 400 kg., posvećeno sv. iliji proroku i na­ pokon novo malo, posvećeno sv. Jurju mučeniku. U crkvi se nalazi pet novih oltara: veliki bi. dj. Marije na nebo uznešene stoji 5250 K; dva po­ bočna sv. Franje i Ante stoje 4000 K, dočim dva druga sv. Josipa i presv. Srca Isusova, prekrojena su od dva stara, obnovljena i pozlaćena za 1800 K. Napokon nova propovijedaonica od 2000 K. Kr­ stionica, 4 ispovjedaonice, klupe i orgulje ostale su prijašnje, samo što su na novo prema maljanju crkve obojene za 500 K. Kada dakle ove niže svote pribrojimo gornjoj glavnoj svoti, sav trošak na sadašnju crkvu iznosi oko K 137.465*85. Napokon promotrimo maljariju crkve i još neke druge manje stvari. Maljariju crkve izveo je Antun Huber iz Bruneka u Tirolu kako slijedi: U svetištu na četvrtkružnom svodu za ve­ Ponutrica tollške crkve. likim oltarom nalazi se presv. Trojstvo, a pod njim U pobočnim dvjema lagjama nalazi se po 10 uzilaženje bi. dj. Marije na nebo; na polu-bačva- manjih raznih svetaca i svetica medaljona i to: u stom svodu pred velikim oltarom stoje dva meda­ južnoj Iagji sv. Klara i sv. Mihovil; sv. Didak i sv. ljona: sv. Petar desno i sv. Pavao lijevo, a na sre- Margarita Kortonska; sv. Ruža Viterbijska i sv. Donji dio svetišta slikan je sa plastičnim ćilimima. Ljudevit biskup; sv. Anto pustinjak i sv. Lucija, gjela. Na zidu pak povrh velikog, staklenog i po­ mučenica; sv. Jelena Križarica i sv. Paškal Bajlon. mičnog prozora na oratoriju povrh sakrištije stoji U sjevernoj lagji: sv. Elizabeta ugarska i sv. Lju­ velika slika zadnje večeri od Leonarda da Vinci. devit kralj; sv. IvanKapistran i sv. Janja djevica; Svetište pak koje je za tri od umjetnog mramora sv. Kata mučenica i sv. Martin biskup; sv. Grgur petom sv. Nikola i Blaž, biskupi, sv. Stjepan i Lo- Veliki i sv. Magdalena Pokornica; hl. Kata, bos, �Iz povjesti franjevačke crkve u Tolisi kraljica i časni Simun Filipović. Prema tome crkva ima na svodovima 44 medaljona. Donji dio crkve do prozora slikan je u slojeve, a gornji razdijeljen u polja sa obrubima. Ograda na koru slikana je s vinjetama. U crkvu vode s pročelja troja velika hrastova vrata u tri lagje, a na svakim vratima imaju dvokrilna pomična vrata (Spieltur), koja čuvaju od propuha. Sa hodnika uzduž crkve i iz sakristije vode u crkvu po jedna vrata. I tim sam u glavnom ocrtao historijat i sa­ dašnju crkvu u Tolisi, posvećenu dne 15. kolovoza 1912. Posvetu je, kao što je već spomenuto, oba­ vio presv. gosp. bis. dr. Ivan Sarić, koji je ujedno i slijedeća dva dana krizmao u posvećenoj crkvi oko 1000 djece. Nije se mislilo u prvi mah ove godine držati posvete crkve, ali se je još u travnju pronio glas da će ove godine biti sv. krizma u Posavini, stoga je presv. gosp. biskup Šarić bio napose zamoljen, da bi usput i crkvu u Tolisi posvetio i to na dan za­ štitnice toliške crkve: uznesenja Marijina na nebo, što je on najpripravnije primio. Dan 15. kolovoza ostat će u vječnoj uspo­ meni kod naroda u Tolisi, jerbo je vidio, što ni nji­ hovi pregji nisu vigjeli —- prijašnja naime crkva nije bila posvećena, nego blagoslovljena. — Od kako je narodu navješćeno, da će ove godine biti krizma i posveta crkve, svako je željno očekivao taj radosni dan. Dne 14. kolovoza imao je presv. biskup doći prije podne iz Domaljevca u Tolisu, stoga su već rano pošli konjanici i mnoga kola na željezni most na rijeci Tolisi, megji župe toliške, gdje ga je o. gvardijan i župnik ispred naroda po­ zdravio kao biskupa, koji prvi put dolazi da obavi sv. krizmu i ujedno posveti crkvu. Iza odgovora biskupova na riječi gvardijanove, krenulo je nepre­ gledno mnoštvo kola i konjanika sa hrv. trobojnicama kroz selo Tolisu prama samostanu. Kroz Tolisu je narod iskitio sav put ćilimima, hrv. trobojnicama, narodnim vezivom, slavolucima i t. d., tako da je presv. biskup upravo triumfalno prošao kroz Tolisu. Na samostanskoj avliji stajao je veliki, hrv. trcbojnicama i zelinilom iskićeni slavoluk, na koje­ mu su već iz daleka upadala u oči pola metra ve­ lika crvena slova, izragjena od slikara Hubera: »Dobro došao!«, a povrh njih carska kruna sa gr­ bovima hrv. zemalja. Na crkvi su se vijale tri ogrornne'po 10 metara duge zastave. Glavna cr­ kvena vrata bila su takogjer iskićena hrv. trobojnicama i zelinilom s natpisom: »Živio dr. Ivan Šarić, biskup!« 179 Pred crkvom se je bio skupio mnogobrojni narod i školska mladež, gdje su dvije djevojčice vrlo ganutljivo pozdravile presv. biskupa: jedna ispred krizmenika, a druga ispred naroda, komu je došao posvetiti crkvu, te su mu predale po kitu šarenog cvijeća. Odgovorivši biskup na pozdrav malih djevojčica, pošao je u crkvu, gdje po cr­ kvenim obredima dočekan, te uz sviranje orgulja i pjevanje: »Ecce acerdos etc« pristupio je k veli­ kom oltaru, gdje je obavio propisane ceremonije i puk blagoslovio. Za cijeloga ovoga triumfalnoga dočeka gruvali su topovi i zvonila zvona. Slijedeći dan, dne 15. kolovoza, osvanuo je malo tmuran, dapače se je i rosa Božjeg blago­ slova — sitna kišica bila spustila na zemlju, što nije dugo potrajalo niti je to smetalo mnogobrojni narod, koji je sa svih strana hrlio, te već rano na­ punio crkvu i prostor pred crkvom željno očekujuć čas posvete. Iz obližnjih slavonskih župa kao Boš­ njaka, Županje i Stitara došao je mnogobrojni na­ rod u procesiji pjevajući pjesme Majke Božije, a tako isto i sa okolišnih župa po Posavini sabrao se je gotovo sav narod na Raščici. Oko 7 sati počeo je presv. biskup posvetu cr­ kve uz asistenciju svećenika i klerika, a prije toga narod je sav morao izaći iz crkve da ostane pra­ zna, te se je zgusnuo pred crkvom i oko crkve, tako da se je uz veliki napor mogao prokrčiti put biskupu i pratnji njegovoj oko crkve. Svako je htio vidjeti sv. čin posvete. Iza posvete bila je sv. pontifikalna misa, pod kojom je dvorio biskupu kao prezbiter assistens presv. gosp. Milko Cepelić, prelat i kanonik gjakovački. Na posvetu crkve došli su takogjer izasla­ nici samostana iz Kr. Sutjeske, Plehana i okolišnih župa. Posvetu crkve pozdravili su takogjer nekoji sa strane kao: presv. gosp. biskup mostarski fra Alojzije Mišić, m. p. o. Lovro Mihačević, franje­ vački provincijal, fra Bonifacije Vidović, kuštod i presjednik u Visokom, veleč. i velemožni gosp. Juraj Veseličić, župnik u Otinovcima i narodni za­ stupnik, gvardijan iz Fojnice i t. d. Iza posvete crkve i sv. mise bio je za­ jednički objed u samostanskoj blagovaonici, za ko­ jim su se redale nazdravice kao što je to već spo­ menuto u 8. i 9. broju »Serafinskog Perivoja«, što je suvišno ovdje opetovati. Samo ne mogu, a da ne spomenem nešto iz nazdravice presv. gosp. bi­ skupa Šarića, koji je megju drugim nazvao našu Posavinu bos. Hanaanom, sokoleći braću Franjevce da kada sir mogli uz pomoć Božju, koji je davao rodne godine, sagraditi ovako krasnu crkvu, »u �Вг. 11 180 SERAF1NSKI PERIVOJ« — 1912. kojoj sam«, veJeći, »čini mi se, premda sam dosta velik, još jedan put toliko narastao«, moći će, ako bos. Hanaan bude roditi, sagraditi i najljepši u Bosni samostan. Bože daj, da se te riječi i želja presv. gosp. biskupa Šarića ispuni! D o b r o s l a v Bazički. A. ČIčić: ---------------- --------- Iz knjige pjesam a „Naši ljudi". IV. Na pilani. M rtva jesen, hladna večer, Po brdima i snijeg pao; U topli v še malo bolje U šetnju sam izašao; Za razgovor pjesme uzeh, Čuvstva duše ojagjene, Listo sam ih. Sklopih knjigu Stigav jedne do pilane. A tu majstor pred ćumjzom: (Ne znam što bih drugo reko) Po dvije daske sa svih strana, Ko da ga je mrijuć steko. Na ognjištu vatra žmirka, Manje žara, više dima: Hvaljen Isus, muška glavo Šta u tebe dobra ima? »Dobra sm rt mi, šta bih bo Ni živjet se već ne može, Lastavice selit stale, A ja istom: pomoz’ Bože! Od Jurjeva do Miholja Ko uradi i imat će, Ja brez posla cijelo ljeto, Bit će za kruh prodat gaće! AI i opet ni to nije, Ovo da se lafe bacim; Čekam zimu da oživem, Da se vinem na oblačim. A duše mi, cijelo ljeto Ko kučka se m rtvo vlačim, Na jazu mi vode nejma, Pa mi da se vukodlačim! Vode nejmam, te ovako Malo radnem, pa se čeka, Dok nadogje voda jača, Dok se skupi iz daleka; Vodu pustim, opet srežem Po trenice . . . pa sve tako; Muka jedna: e ravno bih, Da je bliže, pa u pako! Zime čekam, da oživem, Da zapjevam iza glasa, Kad podvozom balvan krene, Nek i pjesma ustalasa! Dan je kratak, al ako će, Zaradi se, pare panu; Duge noći — e pa ić’ ću Kud u kahvu ja mehanu!« Eh moj dragi, ja ću na to, Ko da nejmaš bistra oka, Dobar čojče, ti mi gledaš U budućnost sa visoka. Dok si zdravo, kako tako, kad crnji mraci smrače, 'lest dogje, podvoz stao, oči se iskolače? - Eh pa šta je? ja pameti Ja ću teći, punit kesu, Pod jastuk je bolan metnern, Dogju zdravi, pa odnesu; Ukobi Г me budna kogod: Zdrav jarane, i kako je? A on dogje, a ja zaspo, Odnije moje ko i svoje!« — Mani šalu, nijedna vjero, Trideset ljeta svijetom biješ; Nejma banke? pa uloži, A knjižicu, što dobiješ, Ne možeš li sobom nosit, Nagji koga, ko zna Boga (A još takih ljudi im a),' Pa nek čuva i to tvoga! »I jest tako!« (A lice mu Ko da tajna rumen probi, Zamisli se kao dijete, Kad majčino oko skobi.) »I jest tako, oče dragi, Nikog nejmam srcu svoga, Da mi vida rane ljute, Opet nek mi tebe i Boga! �181 Iz knjige pjesama »Naši ljudi«. Ja ću tako. Pa ako će, Što uradim, ma i tanje, Moć ću nešto uščuvati, Što no riječ, za končanje I u kasu nas radnika Svaki mjesec sekser dajem, Pa kad klonem, i to dobro, I u to se pouzdajem. I gazdi ću još govorit, Naš je čovjek, i on fukara, Da izmjeni badanj stari I za kolo dadne para, Nejma ni on što no veliš Nosilo bi pet put više, Modernija da je gragja, Niti vode treba više! Gledat ćemo, da to bude, Bolje meni, bolje njemu; Bože zdravlje, bit će dobro, I nek bude mir u svemu. Tugji ljudi u nas cvatu, Ma dignimo i mi svoje! Naprijed k suncu i mjesecu!! — Tako, tako, janje moje! И зЗ I Fra Ned. Dugonjić-Vrhovčić: Jesen. Poćuti smrtni zadah, što ljetne care guta, To sjever sl’jepo lugom opustošenim luta. I brbljave s'e laste u tople sele strane, Nit lepir koji leta kroz bašče poharane. A bješe voljko srcu kroz cvijetne krenut Iuge, Slavuja slušat nujna rad izgubljene druge. 1 granu jorgovana na grudi pripet mlade, Nek istočnijem čarom i miloduhom slade. A sada eto šuti i zelen-lug i ševa, Tek sjetna jesen pjesmu o umiranju pjeva. Opustio gjulistan ko carstvo mojih nada.S S planina sjever huji, lagano lišće pada. Nek gnjije . . . proljet će mu udahnut život novi, Tek ne znam hoće li kada prolistat moji snovi? „Kultura i Bosanski Franjevci" pred sudom. Djelo: »Kultura i Bosanski Franjevci« obje­ lodanjeno je u Sarajevu, te se još raspačaje u ured­ ništvu »Seraf. Perivoja« i to broširano po K 3.50, u platno uvezano K 4.20. Šta javnost o njemu sudi može sc vidjeti iz mnogih čestitaka, što ih je pisac do sada primio, te iz novinskih prikaza i ocjena. Na prvome mjestu donosimo markantnije točke iz nekih pisama, pa onda novinske ocjene po redu, kako su objelodanjivane. I. Iz nekih pisama. Nj. Preuzvišenost zajednički ministar dr. Lav von Bilinski poslao je 26. oktobra piscu iz Beča hrvatsko pismo, u kome mu za poslani primjerak šalje »n a j u č t i v i j u z a h v a l u « . — Preuzvišeni dr. Ljudevit Thalloczy, koji je takogjer strukovnjak jugoslavenske povjesti, megju inim iz Beča piše: » V e s e l i m s r c e m p r i m i o s a m V a š e d j e l o , k a o š t o s a m n a p r v i p og l e d v i d i o , v r i j e d n o j g l e d a j t e d a na­ s t a v a k d o v r š i t e « . — General franjevač­ koga reda preč. P. Monza na svojoj vizitkarti po­ slao je iz Kima piscu b l a g o s l o v i »iz s r c a z a h v a 1 u«. Predsjednik bosansko-hercegovačkog sabora srčano se zahvaljuje » n a d a r o v a n o m d r a g o c j e n o m dj el u, koj e na m č u v a m i l e u s p o m e n e na r o d o l j u b n u n a d a s v e p o ž r t v o v n u p r o š l o s t na­ ših di č ni h o t a c a F r a n j e v a c a . . . « Šalje oveću »pripomoć materijalnim žrtvama«, koje su »ovim k r a s n i m djelom na . . . legja« preuzeta. Redodržavnik redodržave presv. Ot­ kupitelja u Dalmaciji m. p. o. dr. Karlo Fterović smatra, da je djelom prodičena slavna bosanska redodržava »i ujedno cijeli naš serafinski red«; želi da se nastavi, jer da je djelo takovo » b e z k o g a n e bi s m i o b i t i n i j e d a n h r v a t ­ s k i F r a n j e v a c , k a o š t o ni i n t e l i g e n ­ t a n č o v j e k , k o j i bi h t i o z n a t i z a pov j e s t B o s n e i h r v a t s k i h z e ma l j a . « Naručuje više komada i preporučuje djelo svojoj braći. - Redodržavnik redodržave ss. Cirila i Metoda m. p. o. Rafajel Rodić smatra se poslanim primjerkom počašćenim, želi, da se nastavi i naru­ čuje nekoliko komada, te ga svojoj braći preporu­ čuje. Historičar m. p. o. Mihovil V. Batinić iz Fojnice piše: »Upravo sam danas — 16. listop. s kraja na kraj pročitao Vaše najnovije djelo sa �182 Bi\ 11. — »SERAFINSKI PERIVOJ* vanrednom pažnjom i pozornošću, pak ne mogu odoliti, a da Vam od srca ne priznam, da ste time naš Red i provinciju pred učenim svijetom prika­ zali u onom svijetlu, kako se i dolikuje, a na što sam ja davno mislio, ali se ne mogoh odvažiti. To je srećom zapalo Vas, koji ste i mlagji i vrsniji. Moje djelo je time popunjeno. U novo doba, otkri­ veno je dosta podataka. Nastavite samo i pokažite nove vidike za vjeru, red i rod! Naš čuveni sli­ kar g. Gabrijel Jurkić kao uzvrat za poklonjeno djelo, poslao je okvirenu na platnu vrlo lijepo izragjenu, trnjem okrunjenu Isusovu glavu. N eke novine. 1. » H r v a t s k a « . »Hrvatska« 23. rujna donosi u podlistku sav predgovor djela. 2. » S a r a j e v o e r T a g b ! a 1 1«. Dne 25. rujna: » K u l t u r a i b o s a n s k i F r a n j e v c i. Unter idesem Titel bat der Direktor der liiesigen Theologieschule, Dr. I a Julian Jelenić, den ersten Band seiner bosnischen Kulturgeschichte mit besonderer Berilcl sichtigung der fdtigkeit der Franziskaner im Lande, herausgegeben. Der Herausgeber hat iiber Е г uchen der Dr. Karl Patsch, der das Werk in deutschen Lebersetzung in einer Serie von PubIikation°n, die das Institut fiir Balkanforschung herausgibt, sich an das Sammeln des Materials und an das Studium der einschlagigen Werke begeben. Das Werk wird zwei Bande umfassen . . . D as We r k ist k u r z u n d k r i t i s c h g e h a l t e n u n d v e rd i e n t d e s h a l b v o l l e B e a c h t u n g.« 3. » G l a s n i k s v. F r a n j e « . Dne 1. listo­ pada: » K u l t u r a i b o s a n s k i F r a n j e v c i . I. svezak. Nedavno je dotiskana knjiga s tim naslovom, a napisao ju je poznati urednik dičnog lista »Serafinski Perivoj« i profesor bogoslovskih nauka dr. fra Julian Jelenić. - Sam naslov knji­ ge nam očituje veliku cijenu knjige, a kad još uz to vidimo, da imade u njoj takogjer lijepi broj slika iz najdavnije prošlosti bosanskih Franjevaca, tad nam nije potrebno trošiti riječi, kojima bi je pre­ poručivali. Preporuča se sama, preporuča je njezin dragocjeni sadržaj, koji je posve kritički obragjen prema raznim, mnogobrojnim i ponajboljim vre­ lima, a prikazuje nam život bosanskih Franjevaca od njihovog prvog početka. Pokazuje nam njihov rad, njihove borbe i patnje, što su ih junački pod­ nosili, da podignu naš bosanski, daleko zaostali narod. 1912. Prvi svezak imade 256 velikih oktav stra­ nica. Cijena je vrlo umjerena: K 3.50. Naručuje se kod dra. fra Julijana Jelenića u Sarajevu. 4. »H r v a t s k i D n e v n i k«. Dne 5. listo­ pada: »Naši vrijedni Franjevci bijahu vazda prvi nosioci kulturnog napretka u ovijem zemljama, i kad god pomislimo na njihove mnogobrojne za­ sluge, osjećamo u duši neku čežnju, da izbliže u zaokruženoj slici upoznamo to njihovo plemenito nastojanje. Ima doduše knjiga, koje govore o nji­ hovom djelovanju i radu, no knjige, koja bi speci­ jalno govorila o njihovom kulturnom nastojanju, dosele ne imagjasmo. Toj potrebi doskočio je prvi naš radišni i simpatični pisac dr. fra Julijan Jele­ nić, koji nije novajlija na historijskom polju, -a po­ znat je i onako kao vrstan redaktor »Serafinskog Perivoja«. Jelenić je izdao ovih dana prvu svesku svog ovećeg djela: »Kultura i bosanski Franjevci«, u ko­ jemu raspravlja o toj temi. U predgovoru nabraja pisac redom djela, koja govore o bosanskim Fra­ njevcima. Megju najstarije idu ljetopisi, što su ih za posljednjih četiriju stoljeća pisali: fra Blaž Zalkanin i fra Bernardin Akvilski, bivši vikari bosan­ skih Franjevaca, zatim fra Marko Lisabonski, fra Gonzaga, fra Luka Wadding, Danijel Farlati. Ova­ mo idu takogjer ljetopisi Fojnički, ljetopis Margitića, Lašvaninov, Benića i t. d. Prvi je počeo sistematičnije pisati fra Filip Laštrić ili Oćevac, a nje­ gov suvremenik fra Fmerik Pavić i nešto poslije fra Grgur Čevapović i Fabijanić pisahu o bosan­ skim Franjevcima. I fra Stjepan Zlatović dotakao se u svom djelu: Franovci države presv. Otkupi­ telja i hrvatski puk (Zagreb 1888.) i djelovanja bo­ sanskih Franjevaca, no prvi progovori o njima op­ širnije u svome djelu Djelovanje Franjevaca (I.— III.) naš zaslužni fra Vjenceslav Batinić. Za­ tim spominje: fra Martina i fra Bonu Nedića, bi­ skupa Sunjića, Vladića, Barišića, Matkovića, Strukića, Alaupovića, Markušića, Škaricu i dr. Čudno, te tu ne spomenu Martićeve spomenice, koja se či­ tava bavi taman kulturnim nastojanjem i pjesnič­ kim stvaranjem našeg posljednjeg junačkog pjes­ nika kao i književnika nastojanjem njegovih česti­ tih drugova. Čitavo djelo obuhvaća dvije sveske. Ova pr­ va počinje kratkim opisom kulturnoga rada u Bosni prije dolaska Franjevaca i s ulazom Franje­ vaca u teritorij nekadašnje bosanske vikarije, po­ slije (1757.) kustodije i najzad (1758.) redodržave, te svršaje 1780. godinom, kad je zasio na prijesto car Josip II. Druga će sveska sadržavati kulturnu sliku od god. 1780. do najnovijega doba. �Kultura i Bosanski IVanjevci« pred sudom. 1*3 5. » N a r o d n e N o v i n e « . Dne 5. listo­ P rva sveska podijeljena je radi preglednosti na dvije epohe, prva epoha na tri, a druga na dva po­ pada: »K u 11 u r a i b o s a n s k i F r a n j e v c i«. glavlja. U prvoj epohi crta nam na početku pisac Direktor franjevačke bogoslovije u Sarajevu, pro­ kulturno stanje u Bosni prije dolaska Franjevaca, fesor crkvene povijesti i prava, te urednik »Serazatim prilike iza dolaska njihova u Bosnu te evo­ finskog Perivoja«, dr. fra Julijan J e l e n i ć , po­ luciju njihova reda. Dalje se govori o vjerovjes- slao nam je na prikaz svoje djelo pod gornjim nadništvu i sjedinjenju crkava o duhovnoj pastvi, so­ . pi.som, što ga je posvetio mostarskome biskupu fra cijalnom i političkom djelovanju, školama i znano­ Alojziju Mišiću. stima i umjetnostima. U drugoj se epohi nastavlja Ono što je Filip Laštrić iz Oćevja pokušao rasprava materijala, štono je ocrtan u prvoj epohi. dati god. 1765. svojim djelom »Fpitome vetustaPisac je u ovoj svojoj opsežnoj radnji upotre- tum Bosnensis provinciae«, Errierik Pavić god. hio sva znatnija historijska djela, što daje ovoj stu­ 1766. djelom »Ramus viridantis olivae« i Grgo diji znanstveni karakter. Pored prije spomenutih Ćevapović (1823.) djelor^ »Synoptico-Memoriaodlučio je dr. Jelenić u moder­ historičara i književnika, kojih je djela upotrebio, lis Catalogus« nom stilu i uz pripomoć svih objelodanjenih i necitira on tu na više mjesta: Kukuljevića, Fermendžina, Klaića, Patscha, Florvata, dra Markovića, objelodanjenih ljetopisa i dokumenata izdati u Smičiklasa, i dr., a odstranih Farlattija, Teinera dvije knjige. Sada je izašla prva (sa 256 strana), u kojemu je obuhvaćen rad franjevački od dolazka i t. d. ovoga reda ц Bosnu do cara Josipa II. (god. Jelenić nam priča — sve da je gragja znan- 1780.) . . . stveno rasporegjena popub.rno i lako, a sve je Iza njemačkoga djela dra. Prohaske, koje se zadahnuto nekom toplinom sve je tako srdačno je djelovanjem otaca Franjevaca zabavljalo u koi milo, a zagrijano žarkim hrvatskim rodoljubljem, liko se o kulturnom radu u Bosni i Hercegovini teko kad pisac• “лг* nahodi ,r~ л,: svagdje * :i ”na1 pergameni: :i ”u čajem prošlih vjekova ne može razpravljati bez knjizi najvjerodostojnije dokaze o hrvatstvu ovi- obzira na njihov rad, dolazi nam knjiga Jelenića jeh zemalja. Ta pročitajte samo onu pjesmicu na kao poželjan, obširan i iscrpan rad, pun individu­ 193. strani, koju ispisa pisac iz Lašvaninova ljeto­ alnosti i ljubavi za odabranu temu, u kojoj je pri­ pisa, gdje se spominju kao starosjedioci Harvaćani. kazano djelovanje otaca Franjevaca u Bosni na Sa mnogo mara obradio je Jelenić svako poglavlje, polju vjerovjesništva, politike, društvenosti, škol­ a lijep je materijal pribrao u posljednjemu,’gdje je stva, znanosti i umjetnosti. S osobitim interesom govor o književnom radu starih bosanskih pisaca, pročitali smo odlomke o aktivnom sudjelovanju dašto i opet sve samih Franjevaca. Na kraju go­ franjevačkom u bezbrojnim ustancima proti krv­ vori i o liječništvu i o knjigama likarušama, za koje ničkim Osmanlijama, te se ponovno uvjerili o isti­ se toliko zanimao pokojni dr. L. Gliick. nitosti Smičiklasove rečenice (11., str. 249.), da su u Bosni uvijek bili »tajni šaptaoci svim ustancima Jezik je čist i biran, što se nažalost ne može fratri, a krvavi izvoditelji kršćanski hajduci«. Ono. vazda reći, kad je govora o sličnim znanstvenim što je rekao predposljednjj historičar franjevačkog djelima. reda u Bosni, Radoslav G l a v a š (»Politika bo­ Djefo je krasno ilustrovano, a ima i više faksi­ sanskih i hercegovačkih Franjevaca u prošlosti i mila, za koje je jedina šteta, što nisu nešto veći, sadašnjosti«, Mostar 1904.), izlazi u Jelenićevoj jer bi bili čitljiviji, no ovako što su. Knjiga je po­ knjizi kao utvrgjena istina. Valjda nema naroda, svećena: presvjetlom gospodinu fra Alojziju Mi­ kojemu bi povjest i sudbina bila tako usko spojena šiću, mostarsko-duvanjskome biskupu i apoštol- s ikojom institucijom, kao što je prošlost hrvat­ skorne upravitelju biskupije trebinjske. Tiskana je skog naroda kroz više stoljeća sa franjevačkim re­ u Prvoj hrvatskoj tiskari Kramarića i M. Raguza. dom. Slavonija, Dalmacija, a naročito Bosna i Obuhvata 256. str. Izdanje je vrlo ukusno, a stoji Hercegovina, to su zemlje, kojima u historijskom samo 3 K 50 h. Djelo se preporuča dakle ne samo pogledu ne možeš napisati jedne strane, a da se ne biranom sadržinom, nego i vanjskom opremom, susretneš s Franjevcima, kao glavnim činiocima i te je suvišna svaka naročita preporuka. Nema nosiocima prvih uloga. Da se dostojno prikaže ova sumnje da će biti uskoro posve raspačano. Barem uloga, kao i knjiga dra. Jelenića, morat ćemo napi­ je to zaslužio čestiti i savjesni autor, kojega će to sati cijeli članak. Zasad djelo najtoplije preporu­ čujemo. pobuditi na još življi književni rad. M.« �184' Br. 10. »SERAFINSKI PERIVOJ« 0. II Q u a r n e г o«. Dne 11. listopada: »Učeni pisac velikim marom i ljubavlju prikazuje u ovom prvom svesku djelovanje toliko zaslužnog franje­ vačkog reda u Bosni i Hercegovini do god. 1780. Djelo je ilustrovano s više povjesnih slika. Česti­ 1912 tajući veleuč. piscu, koji se s uspjehom prihvatio tako opsežna, ali ujedno tako zanimljiva predmeta — svima najtoplije preporučamo, te želimo, da na­ skoro izagje i drugi svezak.« (Nastavit će s c ) L I S T A K. Dr. Blažević: Vrijedno da se zabilježi! Katolički sastanci obično su povodom da se o njima po novinama piše. Naravno, stanovita vrsta novina sve upotrijebljuje, da svojim načinom pisanja za se kapital izbije. Osobito se u tome ističu protestantske novine, koje i 1ažna izvješća do­ nose, a i tendencijozno pišu. Ovo tendencijozno pisanje dozlogrdilo je i jednom »pravovjernom luteranu*, te ove godine upotrebijo prigodu, da prisustvuje ovogodiš­ njem katoličkom sastanku u Aachenu i da se sam na svoje oči osvjedoči o »istinitosti« pisanja po novinama. Dojam, koga je na tome sastanku dobio, objelodanio je putem novina. Mi ćemo ga, žaleći da ga u cjelosti . nijeti ne možemo, bar u izvatku cijenjenim čitateljima iz­ nijeti. Odavna sam, veli on, da se blago izrazim, ne­ ugodno bio dirnut tvrdoglavim i ružnim napadajima od strane evangelika na katoličku Crkvu. Ovi se napadaji neprestano u novinama evangeličkog saveza, a osobito na skupštinama istoga ponavljaju. Da ovi napadaji ko­ riste, o tome se nikada osvjedočiti mogao nijesam, a štetu sam njihovu upoznao, jer se još veći jaz rnegju nama i katolicima otvara. Zdrava, za istinom težeća, duševnim oružjem vogjena prepirka, svakako je potrebita, i gdje nje nema, tu je duševno mrtvilo. Protivnim pak načinom boriti se znači neprijatelja ogorčiti i odrinuti od sebe naobraženog prijatelja i istovjerca. Ovo je način kojim se obično spomenuti savez proti katoličkoj Crkvi bori. Zato sam htio, da posjetim koji katolički sastanak, da se na licu mjesta osvjedočim, da li su i kod njih ovakovi napadaji na druge vjere u običaju. Ne upuštajući se u potankosti katoličkog sastanka, iznosim, veli on, samo odgovor na stavljeno pitanje, naime, da li katolici onako kritiziraju druge vjere kao mi. U koliko sam mogao čuti, na tri je mjesta bilo govora o drugim vjeroispovijestima, i to na jednom sigurno o evangeličkoj, a na drugom o drugoj vjeroispovjesti uopće. N i u j e d n o m s l u č a j u n e p a d e ni j e d n a u v r e d l j i v a r i j e č , dapače na jednom se mjestu utješljiva susretljivost pokazala. Inače se u koliko mi je po­ znato, na čitavom katoličkom sastanku druga vjero­ ispovijest, a napose evangelička, nije spomenula i nije­ dan čovjek neće naći niti najmanjeg traga razdražljivosti, nego naprotiv prijateljsko raspoloženje, koje se je oso­ bito u dva slučaja pokazalo. Onda naime, kad je jedan govornik, govoreći o evangeličkom školskom savezu, potaknuvši katolike da i oni jednako rade, rekao: Mjesto »evangelički« (t. j. školski savez), metnimo katolički, i sve poprimiti možemo« a osobito onda, kadno je više ića katolika sviju staleža, kao i crkvenih dostojan­ stvenika svečano izjavilo: Rado ćemo s našom evange­ ličkom braćom, u koliko još imaju vjeru, za dobrobit našega naroda poraditi. Istina, stupati ćemo svak za sebe, ali ćemo se zajedno b o r i t i p r o t i v d u š m a ­ l i n u , t. j. b e z v j e r s t v u. Iza kako je dirljivim upravo načinom opisao daljne svoje utiske o manifestaciji katoličkog gjaštva, usporegjujući protestantsko i katoličko gjaštvo, o pravoj do­ movinskoj ljubavi, koju može jedino da osvjedočeni ka­ tolik imade, te pošto se je dotakao još nekih drugih stvari, zaključuje svoj izvještaj ovim riječima: Hoću li napokon da s protestantskog gledišta katolički sastanak prosudim, to moram najprije kao što sam spomenuo i kao što se iz ovog izvještaja vidi, mnogo toga da pohva­ lim, i da čitavi sastanak protestantim a za uzor stavim. smo vikli, da na našim sastancima veliki broj pastora vidimo, svjetovnjaštva nema, a kod prostog puka, ne pazeći na socijaldemokrate i nevjernike, nemamo nigdje p'kakovog oduševljenja. Katolička nas je Crkva daleko natkrilila, i ako se ne bude radilo, još će nas više natkriliti. Zar ne, znamenito priznanje?! A. Čičić: Sv. Otac Pijo X. o III. redu. Nedavno je sretno vla­ dajući Papa upravio na generale sve triju franjevačkih ogranaka I. reda pismo, u kojem poglavito govori o III. svjetovnom redu sv. Franje. Sv. Otac, i sam budući trećoredac, pokazuje time, kako mu je dobro i pocvat III. reda osobito na srcu; a to je još jedan znak, da sv. oci rimski Pape, kao upravitelji Crkve, veliku pažnju stavljaju u III. red, od koga vjera sveta i dobro čovječan­ stva imali su i imaju velike koristi. Napose sadašnji sv. Otac Pio X., koji više gleda unutarnje uregjenje Crkve, �Listak. on se osobito zanima III. redom, i u tomu je potpuno na­ stavio rad blagopokojnog svoga predšasnika Lava XIII.; pa je on već u više zgoda dao izražaja nutarnjim svojim osjećajima, što ih ima za III. red. Ali je naročito važno ovo najnovije pismo Njegove svetosti, kojega sadržaj u glavnim potezima ovdje donosimo: Laskavo je priznanje III. redu, kada sv. Otac na pr­ vom mjestu priznaje, da III. red danas krasno cvate, a to ne samo po broju članova, nego vrijednošću i radinošću njihovom. Zato, pošto je III. red razvio u velike svoju djelatnost, sv. Otac budno pazeći na razvoj III. reda i želeći, da se III. red razvija u normalnoj kolotečini, koju mu je opredijelio sam sv. Utemeljitelj, upozoruje i svjetuje oce generale, kako ne će III. red, u svome radu za dobro čovječanstva, zaći -stranputice. Stoga treba članove, čim više upućivati na volju sv. Utemeljitelja, pokazujući im, d a š e III. r e d po s v o j o j n a r a v i n i š t a n e r a z l i k u j e o d I i II. r e d a , n e g o d a s e o d o v i h r a z l i k u j e s a m o ti m, š t o na s v o j o s o b i t i n a č i n i de za i s t i m z a j e d ­ n i č k i m c i l j e m. Lav. ХГЛ. kazao je: »sve franjevačke ustanove idu za opsluživanjem Isukrstovih zapovjedi«. Eminentna pako oznaka samoga III. reda, da ona dva ne spominjemo, jest: m e g j u s o b n a l j u b a pokora. Glede m e g j u s o b n e l j u b a v i , pregjašnji sv. oci rimski Pape ovu su uvijek trećoredcima preporučivali, a isto je i sadašnji sv. Otac Pio X. u svojoj poslanici S e pt i ni o ja m p I e n o s a e c u 1o braći prvoga reda na srce stavio, opominjući ih, da se njihova bratska megjusobna ljubav jednako proteže i na trećoredce. Napose pako megjusobna ljubav trećoredaca neka se ne pro­ teže samo na braću i sestre jednoga udruženja, nego svi trećoredci cijeloga svijeta imaju biti prožeti megjusobnom ljubavlju i slogom. Zajednički, skladno treba da se udruže, da odole dušmanina sv. vjere i neprijateljima čovječanstva, a tu ne treba uvoditi nove kakove disci­ pline; nego uzajamne odnošaje, koji postoje izmegju udruženja, neka vode i ravnaju upravitelji, Glede p o k o r e pako, neka se braća, koja su obu­ čena odijelom Pokore ugledaju u svoga Utemeljitelja. Po s v j e d o č a n s t v u sv. Bonaventure Bog je naložio Fra­ nji da propovijeda Ijudma pokoru, i ljude, odvrativ ih od ljubavi ovoga svijeta, privede ljubavi Kr i ž a . I napose važno je znati glede III. reda, da je čudnovato bio kori­ stan i Crkvi i državi baš tada, kada bi god živio u njemu duh pokore. Zato, koji žele stupiti u III. red, imaju biti odani sv. Vjeri, pokorni sv. Stolici; moraju se čuvati nevaljalih knjiga i novina, šireći naprotiv dobro štivo; neka idu dragovoljno u crkvu, poučavaju privatno mladež i neuke ii nauku kršćanskom. Cudoregje njihovo neka je po za- 185 povjedima Isusovim: neka se čuvaju svjetske taštine; obscenih igara, neka polaze sakramente sv. Ispovjedi, na­ ročito pak neka pristupaju k Stolu Gospodnjem, dajući ukućanima i sumješćanima dobar izgled i odvraćajući zabludjele od krivoga puta. A neka dobro upamte, da ne će postići ništa od ovoga, ako ne budu prožeti ljubavlju prema Bogu i bližnjemu. Pošto se pak ljubav pokazuje na djelu, neka budu dobrohotni megju sobom i prema drugijem, ugušujući svagje i neprijateljstva, pohagjujući bolesnike, potpomažući nevoljne, jednom riječju izvršujući djela milosrgja. Zbog važnih razloga neka se III. red osniva ne samo uz manastire prvoga reda, nego i u drugim, osobito žup­ skim crkvama, te će njim upravljati ovdje, prema uvigjavnosti biskupa, župnici, osim ako gdje okolnosti mje­ sta ne budu drukčije iziskivale; ali u svemu bez ikakve povrede prava prema predstojnicima iz prvoga reda. Od kakove bo je važnosti ovaka ustanova za župu i kakovu pomoć imaju od nje dušobrižnici, svakom je jasno. Iz svega ovoga vidi se, da se III. red sastoji u tomu, da članovi njegovi budu praktični kršćani, izvršujući pro­ pise evangjeoske savršenosti i drugim dajući dobar pri­ mjer, kako će kršćanski živjeti. Dakako trećoredske ustanove k a o t a k o v e ne treba da se mješaju u gragjanske i ekonomske poslove: ali će zaslužiti osobito za kršćansku stvar, ako upisujući se u razna katolička udruženja, budu vrijedni članovi ovih društava, izvršujući pravila istih; kao što im se ne zabranjuje ni socijalni rad prema odredbama sv. Sto­ lice. Ali ustanova III. reda nikad ne smije se poistovjetiti sa ovim društvima niti njihovu svrhu učiniti sebi vla­ stitom. K tomu je sv. Otac propisao neke točke, koje se od­ nose na sastanke trećoredaca, tako: da samo braća pr­ voga reda sazivaju trećoredske sastanke i njima pred­ sjedaju; na ovim da se raspravlja isključivo o stvarima, koje odgovaraju duhu III. reda; i akta sastanka da sc ne objelodanjuju nego s dozvolom generala.« Dr. Blažević: Ulomak iz službene statistike. 1 suhoparno nabrajanje pojedinih stvari imade više puta svoju važnost. Zani­ mamo li se za neku pokrajinu kao i za broj njezinih sta­ novnika te njezino materijalno dobrostanje, reda nam je posegnuti za izvještajima ili knjigama, u kojima je sve to nanizano i pobrojeno. I ako nas možda te brojke umaraju, to ipak nijesu beskorisne, osobito ako su iz služ­ benog i vjerodostojnog vrela potekle, jer će nam pomoći, da si bar neku sliku stvorimo o dobroj ili slaboj strani dotične pokrajine i njezina žiteljstva. To isto vrijedi i za našu domovinu. U njezinim iz­ vještajima zrcali se i odsjeva živovanje naroda. Pro- �186 Br. 11. — »SERAFINSKI PERIVOJ« - čitao sam ili više puta, ali mi je oko svaki put najviše za jednu stavku zapelo, za stavku naime: koliki je broj go­ stiona i točiona žestokih pića u našoj domovini. I iskreno govoreći brojevi su me svaki puta iznenadili. Znao sam da se piće u velike troši, da su. mnogobrojna mjesta, u kojima se piće toči, ali da ću na onako velik broj uda­ riti, tome se nijesam nado. Broj je velik, a k tomu dnevno raste; mjesto da se smanjuje, on se množi, a kako pri­ like izgledaju, nema ni nade, da bi se smanjio. Tu bo neki dan čitao sam u izvješću zasjedanja naše trgovačkoobrtničke.komore, da je jedan narodni prijatelj iznio pri­ jedlog da se s dozvolama točarinskim štedi, jer da je to na uštrb naroda, mi prijedlog kao da mu nije prošao, jer da se tim načinom našem maloobrtniku oduzima kruh!? NAŠA DOMOVI Franjevcima Bosne Srebrene. F ranjevački general preč. fra Pacifik Monza izdao je u »A c t a O r d i n i s« u novembarskome broju na sve redcđržavnike okružnicu, u kojoj im javlja, da je Nj. Svetos* Pijo X., kao prošle tako i ove godine, dozvolio svim Franjevcima Franjevkama služiti se u franjevačkoj andventskoj ko.izmi me­ som prvih 5 dana u sedmici, a u petak i subotu služiti se jajima i mliječnim jelima, izuzam vigilije Bezgrješnoga Začeća, i ostalih općenitih crkvenih posnih dana. Za na­ knadu preč. general hoće, da se braća ne samo inače privatno mrtve, nego u petak pohode P ri sveti i tu ili sami ili skupa izmole: » O s a c r u m c o n v i v i u m«, sex P a t e r , A v e e t G l o r i a ac seme! S a l v e R e g i n a«. Nadalje stavlja se svoj braći do znanja, da se kod redodržavništva nalazi u zalihi novi P s a l t e r i u m , koji s novom godinom stupa u krjepost. Gvardijani neka jave.koliko komada za samostan i župe trebaju, te će im se poštom dostaviti. Iz franjevačkih sjemišta Bosne Srebrene. U fra­ njevačkoj gimnaziji u Visokome i bogosloviji i filozofiji u Sarajevu zavedeno je 4. studenoga sve predavanje do poldnevnoga objeda i to u Sarajevu do pol dana, a u Visokome do 1 sat iza pol dana. Isti je sustav i u držav­ nim gimnazijama. Uz to je u bogosloviji i filozofiji u Sa­ rajevu odregjen jedan sat, u koji će franjevački bogo­ slovi u gradskome fizikatu slušati predavanja o njego­ vanju bolesnika. Isto je, kako čujemo, odregjeno i u nadbiskupskome bogoslovnome sjemeništu u Sarajevu. Visoki gost. Mostarski biskup presvj. fr. Alojzij Mišić došao je 28. rujna u 6 sati i 40 časova u Sarajevo, te je odsjeo kod oo. Franjevaca. Dolazak je presvj. skopčan 1912. A kako će stajati s kruhom našeg naroda, neka go­ vori službeni izvještaj pri koncu 1911. godine. Okružna mjesta Bosne i Hercegovine imala su ukupno 3721 to­ čiona pića. Jedna dakle točiona dolazi na 560 stanovnika. Od toga otpada na Banjaluku 710, Bihać 214, Sarajevo 696 (?), Travnik 743, Tuzlu 591, Mostar 767. Vlasnici dotičnih točiona ovako su zastupani: pravoslavni sa 1824, muslimani 89, katolici 1232, Židovi 29, ostatak ot­ pada na druge. Od ovih bijaše urogjenika 2549, iz Austrije 418, iz Ugarske 375, i t. d. Brojevi nam mnogo toga govore. Zamašni su, a po­ znavajući bar donekle naš narod, stavili bi još jedan upitnik: ovo su javne i dozvoljene točione,. a p r i ­ vatnih? sa saborskim radom. Na 30. presvj. je Mišić bio otpu­ tovao u Drežnicu, gdje je 1. o. m. držao krizmu i odakle se je opet 4. povratio u Sarajevo, odakle se je 8. povratio u svoju residenciju - u Mostar. Misije. U nedjelju dne 10. o, m u 7 sati na večer počele su u stolnoj crkvi u Sarajevu svete misije, koje će trajati sve do 17. o. m., kada će se svršiti u 7 sati na večer. Za misija drže se svaki dan propovijedi i to u 6 sati iz jutra, u 4 i 7 sati na večer. Misije obavljaju fratri reda sv. Dominika iz Dalmacije, megju kojim je i glasoviti misijonar fra A. M. Miškov. Iz Sarajeva će se misije potegnuti u Novo Sarajevo, Stup, Banbrdo i Ki­ seljak. Licencijat. Naš suradnik o. Miroljub Pukler, promo­ viran je na luvenskoj (Louvain) univerzi na čast l i č e n c i i a t a filozofije sv. Tome, te se je povratio u svoju hrvatsku redodržavu. Pukler je prvi Hrvat, koji je polu­ čio ovaj akademski stupanj iz filozofije na čuvenoj luven­ skoj univerzi. Čestitamo! Kongres defenitorija i gvardijana Bosne Srebrene bio je u Kr. Sutjesci 12. o. m., na kome su se pretresle stvari odnoseći se na dobro redodržave. Savezne Balkanske Države. Stanje katoličke Crkve. Ima mjesec dana da je na jugoistočnoj strani balkanskoga poluotoka planuo žestoki rat. Bugarska, Srbija, Crna Gora i Grčka ustale su protiv Osmanlija. Sve su savezne države pretežno šljedbenici grčko-istočne crkve, nu u svima ima uz druge vjere više manje i katolika. Bugarski katolici jesu potomci obraćenika, koje su u 16. i 17. stoljeću obratili bosanski Franjevci. Oni su prije rata sačinjavali nikopoljsku i sofijsko-plovdivsku �187 Vjesnik. biskupiju. Prve je sjedište u Ruščuku, a druge u Plovdivu, koji se turski zove Filibe, a latinski Philippopolis — od Filipa II., macedonskog kralja. Na nikopoljsku biskupiju spadalo je od prilike 13.000 katolika latinskoga obreda, koji su se dijelili na 14 župa i 3 filijale. Biskupija brojila je 18 redovničkih svećenika i 5 svjetovnih. U Ruščuku je i sjemenište. Osim toga biskupija brojila je 6 župnih škola, 3 stana redovnika pasionista, marita i asumpcijonista. U Varili imaju i sestre asumpcijoniste djevojačku školu, a u Ruščuku dominikanke pučku školu. Sofijsko-plovdivska biskupija brojila je 14.880 katolika, te po prilici 1000 grko-katolika, 13 župa. Tu su se brojila 23 svjetovna svećenika, a ostalo su bili redovnici, od kojih se samih Kapucina brojilo 31. Asumpcijonista ima 20 u 4 samostana i 2 rezurekcijonista. U Plovdivu ima katolički kolegij. Nadalje biskupija broji 10 braće kršćan­ skih škola, koji u Sofiji imaju škole; 6 samostana č. se­ stara sv. Josipa, koje u Plovdivu i Sofiji drže više djevojačke škole. Osim toga ima 22 č. sestre trećega reda sv. Franje i 7. č. sestara asumpcijonista. Uz to biskupija po­ sjeduje dva dječačka kolegija, 3 djevojačka kolegija, sje­ menište u Plovdivu, 24 župne pučk«1 škole, 2 bolnice, 3 sirotišta i 3 djevojačka utočišta. skih muslimana, 11.689 ciganskih muslimana, a ostali su šljedbenici grko-istočne crkve. Crna Gora imala je svega 250.000 stanovnika. Od ovih je na katoličku Crkvu otpadalo 12.900, 14.000 na muslimane, a ostali na grko-istočnu crkvu. U narodnoj je skupštini uz grko-istočnoga metropolitu i barski katolički nadbi­ skup. Crna Gora sklopila je glede katoličke Crkve sa sv. Stolicom 1886. dne 18. kolovoza konvenciju, polag koje se je katolička Crkva u Crnoj Gori službeno priznala. U Crnoj Gori u Baru stanuje katolički srpski primas. Na njegovu nadbiskupiju spadaju 10 redovnih i 13 svjetovnih svećenika, 27 crkava i kapela, 13 župa i 11 župnih pučkih škola. Grčka je četvrta savezna država u ratu proti Tur­ skoj. U Grčkoj je 1875. ustanovljena katolička hijerarhija, koju sačinjavaju: atenska nadbiskupija, 2 crkvene pro­ vincije: Korf i Naksos s dvije nadbiskupije i 5 biskupija, preko 190 crkava i kapela, 2 sejmeništa, 72 škole, 116 svjetovnih i ^60 redovnih svećenika, 13 kongregacija, 34.710 duša. Sve će se oVe savezne države povećati ne samo teritorijalno, nego i obzirom na stanovništvo uopće, a katolištvo napose, koie će, uzdamo se, i veću slobodu Srbija je prije rata brojila blizu 21/* milijuna žitelja. dobiti. Barem u ime pravde, prosvjete i slobode i kreOd ovih ima 10.423 katolika, 1399 protestanata, 3056 tur- nulo se je na Tursku. KNJ I ŽEVNA SMOTRA. PRIKAZI I OCJENE. »Naše kolo« - hrvatski katolički almanak uredio dr. Ljubomir Maraković, br. 1., god. 1912., a izdalo hrvat, kat. akad. društvo »Hrvatska« u Beču. Tisak »Adria« Beč II., 8° str. 151. Svjesno katoličko čeljade mora u srcu i duši zaboliti, kad vidi većinu proizvoda naših hrvatskih »mo­ dernih« literata. Dok Kranjčevićev ateistički pesimizam kao gvozdeni i ledeni lanac sapinje i guši u nami svaki polet za srećom i blaženstvom; dok drugi korifej V. Na­ zor sa razuzdanom i bestidnom maštom zasićuje svoje čitatelje vodajuć ih po smradnim kaljužama putenosti, dotle i naše pripovijetke i romani redovito se vrte oko »spolnih odnošaja«. Lijepa knjiga u našoj domovini zara­ žena je - kako svi iskusismo — na moderni način pre­ točenom poganštinom Neronovih i Lukrecijevih doba i svim tim tamnim, nazadnim i ubijajućim idejama hrani se hrvatska sebezvana inteligencija i poluinteligencija. Pa da se još čudimo, sve dokle smo pali i zaostali!? I Bože prosti da nam se nije s protivne strane nedavno počela ozbiljno pomaljati neka stalna i odre- gjena nada u bolju budućnost, hrvatska katolička duša morala bi zdvojiti! A tu sretnu i utješljivu nadu — po ljudsku govoreć — pruža nam naš hrv. kat. pokret, a u prvom redu uzdanica naša kat. gjaštvo, čiji je fiksi­ rani cilj, da uz pomoć Božju i kraljice nebeske privede cijeli naš narod na p o z i t i v n o k r š ć a n s k o ž i v ­ l j e n j e i k a t o l i c i z a m d a mu b u d e j e d i n i i z­ v o r od k l e n će se n a p i j a t i c i j e l a n j e g o v a duša. S toga valja u prvom redu — rekla je ova kat. omla­ dina — preporagjati lijepu knjigu i umjetnost i » Na š e Ko l o « jest prvi njezin ozbiljni i zajednički pokušaj na tom polju. Njegov sadržaj, kako veli Lj. Maraković, jest »žarki i snažni prosvjed proti mlitavom i sićušnom duhu vremena, proti bahatosti izmoždenih protivnika i proti neodlučnosti bojažljivih još pristaša« ili drugim riječima: u »Našem kolu« opjevane su i prikazane ideje, koje odsjevaju iz vječnih i idealnih principa istine, dobrote i lje­ pote, na kojim hoćemo da odnjihamo naš narod i tim da ga privedemo vremenitom i vječnom blagostanju. U »Našem Kolu« zastupano je trinaest pjesnika i osam pripovijedača. Osvrnuti ćemo se osobito na poeziju. �188 Br. l i . - »S ERA FINSKI PERIVOJ« Sa svoje jcdrine i umjetničke blagosti najviše nain se svigjaju uprav oni versi, koji su nadahnuti iz religije i zdravog idealizma. J. Cecinović glatko i zvonko pjeva Mariji i prikazuje ju: Ona k6 nevjesta s vijencem od narda i mirtova cv’jeta O tvara kraljevske dveri — Sipljući slagjani miris i zadah, baštom se seta Tražeći sionske k će ri. . . (»Najljepšoj od žena« str. 22.) Megju ostalima i njega je Marija našla: Prva i najljepša Ti si! Srce si otela moje Ljubavi pogledom jednim Kad sam u noći života spozno varke gdje stoje — Otada za tobom žu d im ----------(ibi) Г A. Čičić, rek’ bi, da je najljepše uspio u svojoj »Molitvi«. Ideja mu je dosta snažna i krepka, te mu je ovdje i forma najdotjeranija, gotovo umjetnička. Neki siromašak ušao u trošnu crkvicu i tu toplo i žarko duhom se uzvija Bogu svomu i Taj ne lista po knjigama, ne prebire sitna zrna, Oprošćenjem nadarena složio se tu za vrata I skrušeno po tlu pada: z e m 1j u ! j u b i z e m 1j a c r n a, Pa uzdahnu snažna prsa, i neba se uzdah hvata. (»U molitvi« str. 29.) a što moli i pita? U svojoj priprostitosti, ali kao nenatrunjeni filozof, koji u svjetlu v e re upoznao je pravu istinu: On ne prosi srebra i zlata — već da križ svoj snosit Pa kad sklopi trudne oči, izvarane, isplakane; N a k o n b u r a i o l u ja, k a d s e t r u l e k o s t i s l o ž e , D a mu o n d a i z a m r a k a n a s m i j a n o s u n c e grane.. . . D. Dujmušić gladak je i osobito nježan u svojim »Hrizanteme«. Kad pjeva »Nekoć i sada« vidimo Dragana umiljata i pokajana. Iskreno nam priznaje svoje nevoljice te završuje: Pa sad ljubim psalam Miserere« — (str. 40.). Pjesme Ljube Ivica mogu se takmiti sa prvim »Našeg Kola«. Kadgod ramlje u rimi, ali ipak on je samosvojni pjesnik i lijepog okusa. Najdraže so nam »Nokturne«: U »Našem Kolu« kao da se kadgod potkrate loša dikcija, obični sujet ili od prevelikog mara za rimom prijegje se na puko stihotvorstvo, ali ipak u najznačaj­ nije pjesme »N. Kola« spada svakako »Prvi Svibanj« od Lj. Marakovića. Dok ostale Ljubine pjesme kadgod su kao nategnute, nu ova i ako je prigodnica prikazuje Ljubu, koliko ljubi i shvaća bijede »četvrtog staleža« ili radništva. Pjesnik opažanjem promatra »moderne pro­ bleme«, bolno ga se doimlju, pa im traži pjesme pravog, a ne fantastičnog lijeka:*8 1912. Opet će povorka srnut prostranom ulicom gradskom Mutna i ogromna v’jeka b'jednika ljudskoga roda; Opet će »četvrti stalež«, b’jedni zavedeni ljudi vikati: »Dolje gospodo!« Meni će pucati srce; ubrat ću kiticu cv’jeća Nježnoga svibanjskog prvog, Tebi na oltar ga sveti Staviti vrelu uz suzu, zaklinjuć, Jedina, Tebe: Bijednoga ljudstva se sjeti! Kraljice čuj me H rvata Dogji nam kraljestvo Tvoje! (Prvi svibanj, 81.) Dok su se-u »N. Kolo« uhvatili gotovo isključivo pisci iz kat. gjačkog pokreta, susrećemo u njemu i jednog je­ dinog ostarijeg pjesnika: O. Bonu Zeca. Zec je svećenikredovnik i to nam daje ključ razumijevanju svih njegovih priloženih pjesama. On pjeva i razumije, tuguje i tješi, ali sve ljubko i slatko, na kršćansku i čovjeka uzdiže k ' ečnoj Istini: Mi kad vlada duše u dubini,, Sav svijet oku ljepšim sjajem sjeva; Mir i sreća ljudske duše čini, Te sva zemlja pjesmu sreće p je v a!. . . (»Mir i Sreća« str. 148) Žao nam je, da radi ograničenosti prostora ne mo­ žemo se osvrnuti na ostale pjesme i njihove auktore kao L. Kaića, G. Kostelnika, P. Senjić-Tvrtkovića i dr„ ali s time ne mislim ih nimalo omalovažiti, jer oni nižu svoje stihove naravno, istinski dapače kadgod — kao G. Kostelnik uprav majstorski: svi su čuvstveni i skladni. Jer u »N. Kolu« ima i osam pripovijedača, nastaje pitanje, koja je strana »Kola« uspjelija i dotjeranija: proza ili poezija? Mi stojimo na strani poezije i ako Gj. Viloviću, V. Blažinčiću, M. Regisu nemamo osobitih zainjeraka, samo da je V. Blažinčić malo razumnjiviji i ne podaje se pretjeranom maštanju, simbolizmu. Kako je »Naše Kolo« prvi sistematični pokušaj pre­ poroda hrvatske lijepe knjige, to ga svojski svakomu preporučamo. Ono je klica i malo, čedno goruščano zrnce. prvi put bačeno na plodno tlo katoličkog idealizma u Hr­ vatskoj, iz kojeg će u kratko vrijeme izrasti veliko i snažno stablo katoličke i jedino prave umjetnosti. Naru­ čuje se za K 1.20 kod: Hrv. kat. akad. društvo »Hrvat­ ska«, Beč VIII. Schonborngasse 9. IV. 24. — Bj. Dopisnica uredništva. O. A. u D Žalimo, ali starih S e r a f i n s k i h P e r i ­ v o j a , koje tražite nemamo. Ovo viijedi i za druge, koji su tra­ žili. Najbolje je s toga odmah koncem g. dine ili S. Perivoje uvizati ili ih za uvez spremiti, te svezane u jednome omotu na s i­ gurno mjesto staviti. U slučaju, da se koji broj kroz tu godinu zagubi, u uredništvu bi se lako našao Zdravstvuj! — N e r o n o v c ž r t v e moradosmo u ovome b o j u izosta­ viti, ali odmah če se u slijedećemu broju proslijediti Ovo na utjehu onim, koji radi njih Serafinski Perivoj nest pljivo Čekaju. »Seralinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K. za gjake, Irećoretce i siromahe 8 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Jiilijan Jelenić. Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �A n tu n Huber, Bruneck, Tirol d e k o r a Hvni s li k a r I p o z l a č iv a c . —- Atelier za crkveno slikanje. Preporučujem se velečasnom svećenstvu za slikanje crkava u svakom štilu i izvođenju uz umjerenu cijenu. Preporučujem se takogjer za gradnju i popravljanje oltara, križnih :: puteva i i. d. Sa nacrtima i cijenom pripravan sam odmah poslužiti. BRZOJAVNA ADRESA: HUBER, BRUNECK. TIROL. ills l iis ^ - * Za odmah prodati stoje jedne pneumatičnom . sa 16 registara, 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara, koj&.jP' izložena u *rgovačkom muzeumu u Za ehu. Osim toga preporuča se [potpisana tvrtka za pravljenje noviu ovgalja svake vrsti. Preuzima i r > starih orgulja sa jamstvom. Mi- H eferer ud. i S. aljska banka Privilego ZA B O S V U т TT F 4 (T .d lO y iN D . Uplaćeni dionički kapital 14 milijuna kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založuica K 5,300.000. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu, Bos Sžmcu, Travniku, Trebinju i ViŠegradu. - ZASTUPSTVA: u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorniku. nica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjesdma Bosne i Veleprodaja duhana u S'im spomenutim mjestima. Hercegovine, Austro-L garske i inozemstva. — Daje zajmove na HIPOTEKARNO ODJELJENJE. vrijednosne papire. — Prima novac uz tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u Dalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao .S afe“ — u za tu 4 založnice i 5w/0 komunalne obligacije. Ove su založnice i svihu urcgjenom oklopljenom prostorom — pod zatvorom stranke komuualne obligacije u Bosni i Hercegouni prosti od proveza, i banke. imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamče­ vine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj ODJELJENJE ZA ROBU. austro ugarskoj monarhiji kao vojničke ženidbene kaucije. Kod banke ustrojeno odjelenje robe. kao što i posebno odjelenje BANKOVNO ODJELJENJE. za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave se sa svijem u trgovačku struku zasjecajućim dobavama, kako u Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i druge komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem indu­ kovine. — Preuzima kupone i vučene srećke. — Eskomptira strija i javnih poduzeća. mjenice i doznačnice, daje zajmove u konto-kurentu i na mje­ (davni su predmeti izvoza suhe šljive i žito. nice uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mje­ Kod banke opslojeća generalna agentura c. kr. povi. osigurav. ..ASSECURAZIONI GENERALU prima direktno ili putem filijala i ispostava razne vrste osiguranja na život i proti vatre, a generalna’agentura osiguravajućeg društva ,,PROVIDENCIJA“ prima osiguranja za slučaj nesreće proti raznih šteta na strojevima i na drugim predmetima �IBI MODERNO UREE3EN9 TISKARA I Ш 1Е0ШШС9 „BOSANSKE POŠTE" PREPORUČUJE SE ZO IZRADBU SfllH U TISKORSHU I KNJISOVEZOČKU STRUKU S P O D R M IH PO SLO VB. - SLOSOĆI STROJEVI „L IH O T V PE ". - ST E R E D T IPIJfl. iai � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d045696ce67272cf017f1d4054c8dd45.pdf df5114d83ab4aa759939070c5c2aaf89 PDF Text Text serafinskj Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 12. \ Ш SARAJEVO, 15. PROSINCA Ш 2. Ж GOO. XXVI. Siromašne crkve imaju znatan popust. Nemojte kupovati crkvenoga o d ije la dok se n'jesle osviedof'iU ° izvrsnosl1 .................. i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, baldakimi, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornica JOSEF NEŠK*1Т*У * PoSiljke se dostavljaju na jghd bez obveze. Cijenici i meta kao i radi loga, što j> Uornica izvan grada, cijene OLOMUC, Moravska ačuni badava! Radi velikog pro­ 3 po sto jeftinije, nego li Cjubtjanska kreditna banka P o d r u ž n ic a u S a r a je v a . Centrala u Ljubljani. Is p o s ta v a : G ra đ o . Podružnice u Spljetu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. Dionička glavnica K 8,000.000* Pričuve preko K 900.000*— ез Piima uloge na štednju na uložne knjižice л \ \ 0| , . ., .... . i tekuće račune i ukamaćuje ili sa T |2 |o bez ,kakvlh Poreza 1 odbitaka. Kupuje i prodaje Sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. , O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. piW i^ i. i'ii^ Гш1' . i. i', * 5 �Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu. (dioničko društvo). :: Uplaćena dionička glavnica 2,000 000 kruna. :: Centrala n Sarajevu. Podružnice: JVhstar i 7az!a. Preuzima uloge na uložne knjižice te uka­ maćuje iste uz 41|*°о Čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire i valute. Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. 'anjuje svakovrsne depozite i upravlja л isplate i naplate na svim trgovačkim s ma tu- i inozemstva. Z alagaonici ^ Јг'' ““ 'blettera ^ u St. Ulrich, Gradcu Tirol kraljevske umjetničke akademije počasni čltin, nagragjen vise puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, križne :: puteve, betlemske štalice i t. d. :: C r ^ jO ^ j С1ЈЕШТ I NACBTl DOBIVAJU SE BESPLATNO. [^ L J L ^ J Proizvodi su zavoda svi vlastiti! — Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! �serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 12. SARAJEVO, 15. PROSINCA 1912. GOD. XXVI. Banjaluka ima Biskupa - fra lazu Garića! Prije šest mjeseci dohujala je k nami u Sarajevo vijest — vijest potresna i karna: „Biskup Marković je umro!" I mi smo gorko plakali... Danas, poslije šest mjeseci oglasuje nam ona ista žica vijest — i to vi­ jest punu entuzijazma i elektriciteta, punu Božan­ skoga ushita i zanosa: „Ba­ njaluka ima Biskupa — fra Jozu Garića!" I mi pjevamo hvalospjeve Svevišnjemu... Prije šest mjeseci čitavom su Krajinom i Ljevanjskim Poljem sumorno brujila zvona, tornjevi su bili oki­ ćeni crninom, a domalo će ti isti tornjevi biti urešeni sa crvenom, bijelom i pla­ vom bojom, a zvona će — ona ista zvona veselo pozdravljati svoga novoga pastira. Prije šest mjeseci čitavom su Bosnom Srebrenom braću zagušivali potresni „Deprofun disi", mjesta su se „Libera" i Requiema“ natapala suzama, a danas poslije šest mjeseci prekidamo korotu, zabacujemo pjesme bugarke i pjevamo sinu ponosne Bosne i poniznu redovniku: Ecce sacerdos magnus — Evo velikoga svećenika!" štvo ga Bosne Srebrene pošalje na više nauke u Pečuh Dne 24. lipnja 1893. Garić je položio svečane zavjete, a 30. srpnja iste godine nakon odlično svr­ šenih filozofičnih i bogo­ slovnih nauka rekne prvu sv. misu. Iza toga je novi biskup Garić u vino­ gradu Gospodnjemu obav­ ljalo razne službe; kapelana, biskupova tajnika, župnika i definitura. U zadnje vri­ jeme živio je kao župnik u Vrbanjcima, gdje je na socijalnome polju, oko ot­ kupljivanja kmetova i pro­ cvata „Н. N. Z.“ razvio tihi, ali ujedno i plodono­ sni rad. Kao što je Go spod nekoč od stada pozvao Davida, da se poulja i učini židovskim kraljem, tako je Duh Sveti i našega fra Jozu od njegovih župljana pozvao najprije za upravitelja banjalučke biskupije, a skoro ga Nj. Veličanstvo Car i Apostolski Kralj Franjo Josip I. imenova za bi­ skupa u Banjaluci. Novoimenovani biskup kako čuje­ mo, već je imao proces kod nuncija 5 prosinca. Neće biti biskup upravitelj, kako ono njegov blage uspo­ * * mene predšasnik nego pravi biskup s konzistorijem. * * * Novi banjalučki biskup fra Josip Garić ro­ * Mi novoimenovanome Biskupu na velikome dio se je u Vitezu 28. listopada 1870. na kršćenju je dobio ime Stjepan. Mladi Stjepan svršiv dostojanstvu čestitamo, te molimo Svevišnjega, početne i gimnazijalne nauke stupi u Fojnici 21. da ga na mnogo ljeta uzdrži Sebi na slavu, na ko­ kolovoza 1886. u franjevački red. Svršiv sretno rist banjalučke dijeceze, a na diku hrvatskoga godinu novaštva i položiv prve zavjete, redodržavni- naroda i franjevačkoga reda! �Br. 12. - 190 »SER AFINSKI PERIVOJ O. Petar Vlašić-Dubrovnlk. Persijski utjecaj na mesijansku ideju u Bibliji. 1. Očekivanje Mesije. Mesija je riječ semitsI<ogpodrijetIa(Xpiato;-unctus). U Starom Zavjetu toko su se nazivali, kraljevi i svećenici, a kadšto i proroci, a to zato, jer su bili pomazani uljem svetim prije nego li bi nastupili svoju službu. Vremenom se taj naziv uzeo za označenje budućeg Spasitelja. Taj se naziv sačuvao i u Novom Zavjetu i to u poznatom prijevodu grč­ kom Хроа-сс, (Christus), a primjenjuje se samome Isusu, našem Spasitelju, koji i jest pravi kralj i svećenik i prorok, »koga pomaza Bog Duhom svetim i silom« (Dj. Ap. 1038). Da su Židovi Mesiju očekivali, izvan svake je sumnje. Tko bi se usud’o to zanijekati dao bi sa­ mome sebi svjedožbu posvjemašnjeg nepozna­ vanja židovske povjesti. Jer kao što je Jahve bio središtem, oko koga se vrtio sav život starih Žu­ dij a : njihovo mišljenje, govorenje, djelovanje tako je — nada sve u potonja vremena Mesija bio predmetom njihove vruće čežnje i žive nade. U Isusovo doba postalo je to očekivanje, da se tako izrazim, uprav nervozno, jer se općenito držalo, da vrijeme Mesijinog dolaska nije daleko. To uvje­ renje o skorom dolasku Mesije b;jaše obuhvatilo u ono doba sve slojeve pučans«.va u Judeji, Samariji i Galileji, a evangjelisti su nam o tom zabi­ lježili zanimivih epizoda. Da su za vremena Isusova Židovi nestrp­ ljivo očekivali Mesiju lijepo dokazuje uvaženi mo­ derni rabin i stockolmski profesor dr. Gottlieb Klein1) i to na temelju Talmada i spisa starih ži­ dovskih rabina, a to dokazuje i zanimiva molitva »Šmone ezre«, koju su Židovi u Isusovo doba mo­ rali tri puta na dan moliti. Sastoji se od 19 beraha ili ti hvalospjeva Jahvi, a KS beraha u hrv. prije­ vodu glasi doslovce ovako: »Klicu Davida, Tvo­ jega sluge, pusti da o d m a h proklije i njegovu slavu uskrisi svojom pomoći, jer T v o j u p o m o ć neu s t r p l j i v o očekujemo svakog d a n a . Hvaljen budi Gospode, koji činiš da pro­ klije klica našega spasenja.« No nijesu sami Židovi Mesiju očekivali. T ra­ gova mesijanske ideje nalazimo i kod drugih sta­ rih naroda, poimence Egipćana, Asira, Babilo!) Ist Jesus eine liistorisclie Pcrsdrilichkcit? Tiibingen 1910. 1912. njana, Persijanaca, Grka i Rimljana"). Naravski ta je ideja kod ovih poganskih naroda bila znatno izobličena već prema religioznom mišljenju i mo­ ralnom ukusu pojedinih naroda, ali u jezgri ipak je bilo razabrati neku želju za oslobogjenjem od nesnosnog duševnog stanja, neku nadu u jednog spasitelja. I baš za to što se tragova mesijanske ideje nalazi kod starih poganskih naroda, hoće ne­ koji moderni kritičari, da mesijanska ideja u Bibliji n i j e i z v o r n a , nego da je uzeta ili iz Egipta (E. Мауег) ili iz Babilonije (H. Gunkel) ili iz Asirije. Nekoji opet hoće, da su je Židovi primili o d P e r z i j a n a c a ili bar da su je znatno preradili prema persijskom mišljenju, a ta preragjena mesi­ janska ideja, da je ušla i u Bibliju. 1 Davorin T r­ stenjak misli, da je tako, t. j. ne misli on, jer ob ffvim stvarim a on ne zna misliti, nego je negdje či­ tao, da su i stari Persijanci imali ideju o Mesiji, pa se požurio, da glupo prepiše glupu tvrdnju, p e r s i j s k o mi š l j e nj e o Mesiji slično je o n o m u u Bi bl i j i . U t j e c a j je očit. (Biblija u svijetlu istine i morala, str. 109.). A utje­ caj ne samo što nije očit, nego naprosto nije nika­ kav. To će cijenjeni čitatelj iz slijedećeg lasno raz­ abrati. 2. Mesijanska ideja u Zend-Avesti. Z e n d - A v e s t a je sveta knjiga starih Persijanaca. Drži se, da ju je prvi počeo pisati ute­ meljitelj persijske religije Z o r o a s t e r ili Z ar a t h u s t r a , a poslije njega više ju se puta znatno preradilo. Kad je Zaroaster živio i je li u opće živio, pitanje je, koje još nije sa stalnošću ri­ ješeno. Istraživanja učenjaka u ovom pogledu raz­ ilaze se znatno, a godina Zoroastrova rogjenja mijenja se od 1300— 600 god. pr. Is. a i kašnje. Čuveni orijentalista Spiegel kaže: O Zoroastru, ako je već živio može se ustvrditi samo to, da nam je poznato samo ime i ništa više.1) Zend-Avesta uči2), da opstoje dva počela, od­ nosno i dva božanstva: bog dobra, svjetlosti, mu­ drosti, čistoće a taj se zove O r m u z d ili A h u ­ r a m a z d a i bog zla, tmine, laži a taj se zove A h r i m a n ili A n g r o m a i n у u. Megju tim dvjema bogovima postoji vječno neprijateljstvo, svagdašnji razdor, svegjerna borba, koja ima svo*) Spor. J. Dtiller: D e Mcssiaserwartungen im Alt. Text. (Biblische Zcitfragcn) Miinster 1911. 4) Eranische Altcrtumskundc. Spor.: O. Maspero: Histoire Ancienne des pcuples de 1’ orient. 5 izd. Pariš 1893. str. 498. :;) Spor. naznač. Maspero, str. 499—908. — Isto tako: A, Stockl: Lcbrbuch der Philosopliic. Mainz 1870. str. 30 i d, �Persijski utjecaj na mesijansku ideju u bibliji. 191 jih posljedica i na ljude. Dobri bog Ormuzd hoće ti u ć e o d ni r t v i li, tako da će se tjelesa premi­ dobra ljudima, zli bog Ahriman boce im zla, do­ nulih spojiti sa dušama i prići u kraljestvo Ormusljedno tome sve što je na svijetlu dobra i lijepa i zdino, gdje će navjeke uživati. A i ova oznaka plemenita potječe od Ormuzda, a sve što je zla, mesijanskog doba u Zend-Avesti naime uskrsnuće ružna i neplemenita potječe od Ahrimana. Ormuzd od mrtvih, daje nekojim modernim kritičarima po­ ima uza se dobre duhove, sebi podložne, koji ga voda, da naglase ovisnost mesijanske ideje u Bi­ potpomažu u borbi proti bogu zla i brinu se za bliji o mesijanskoj ideji u Zend-Avesti. Općenito ljude; podjeljeni su u više redova, od kojih su na je naime mijenje modernih racionalističkih kriti­ prvom mjestu Amšaspandi, pa Izedi, onda Ferveri. čara, da je kod Židova za vrijeme Isusovo mesi­ Ahriman opet sa svoje strane ima uza se zlih du­ janska ideja biia usko skopčana sa idejom o p r o ­ hova, Deva zvanih, koji moraju paralizirati moć p a s t i s v i j e t a , u s k r s n u ć u o d m r t v i h dobrih duhova; i oni su podjeljeni u više redova, i s v e o p ć i m s u d o m. O tom potanko, inače i a poglaviti su Akomano, Andra i Saurnu. Ovi zli duhovito, raspravlja prvak protestantskih kritičara duhovi , gdje mogu i kako mogu škode ljudima i dr. A d o l f H a r n a c k u svom čuvenom djelu poremećaju red u prirodi od dobrog boga i stvo­ »Das Wesen des Christentums« (str. 84 i d.), a ritelja Ormuzda postavljeni. isto naglasuje i gore već spomenuti moderni rabin Kao posrednik megju tim dvjema neprija­ dr. Klein1). Z'inimivo je što ovaj u istim Isusovim teljskim bogovima ili bolje govoreć kao posredni јједгца nalazi izraz te ideje, naime u onom odgo­ megju čovjekom i bogom stoji M i t h r a, čisti, voru, koji je Isus dao Ivanovim učenicima, kad ga istiniti duh, prijateljski ljudima, najsavršeniji odraz ovi u ime Ivanovo upitaše, da im kaže je li on velikoga boga, kojemu pripada prva čast poslije »onaj koji ima doći ili drugoga da čekaju«. Isus boga Ormuzda. Mithri je Ormuzd dao upravu nad im je odgovorio: »Idite i kažite Ivanu, što čujete i ljudima, nad cijelim svijetom, poimence nad du­ vidite: Slijepi progledaju i hromi hode, gubavi čiste šama, koje je na svijetu, dok su u tjelesima, imao se i gluhi čuju,mrtvi ustaju i siromašnima propo­ čuvati od grijeha, a poslije nego se rastavi sa tije­ vijeda se evangjelja« (Mt. 11. .). Eto, tumači dr. lom odvesti u mjesto blaženstva. Mithra je u kas­ Klein. Isus sam veli, da je oznaka mesijanskog do­ nije doba bio držan bogom suncem i svjetlosti, bu­ laska takogjer u s k r s n u ć e m r t v i h . dućim spasiteljem, koga se očekivalo i molilo, da No dok dr. Klein, pa i Harnack a i nekoji drugi dogje ljude spasiti. Za to nekoji i u Mithri vidu per- kritičan u tom židovskom mišljenju o ukrsnuću mrt­ vih vide izvor u Bibliji, poimence u Danijelovu sijskoga Mesiju. Ali pravi persijski Mesija bio bi neki prorok proročanstvu, to drugi kritičari hoće, da je i ta S a o s li у a n t, koji da će se roditi iz Zoroastrina ideja o uskrsnuću mrtvih p e r s i j s k o g i z ­ koljena, pojavit će se pri svrsi svijeta, zametnuti b o r a . To poimence odlučno tvrdi A. C a u s s e 2), će žestoku borbu sa bogom zla i tmine, te će ga i koji govori da vjera u ukrsnuće od mrtvih kod Ži­ nadvladati. Pravo govoreć neće biti sam Saos- dova pojavljuje se tek onda, kad ovi dogjoše u hyant, nego će se s njime zajedno pojaviti još dodir sa Persijancima, a jer je sa tom vjerom u druga dva proroka U k š i a t e r e t i U k š i a t u ­ uskrnuće bila skopčana nada u dolazak Mesije, za š e m a h koji će se zajedno sa Saoshyantom, rame to bi mesijanska ideja, onakova, kakovu ju susre­ uz rame broti protiv kraljestva zla i tmine.1) ćemo kod Židova poslije sužanjstva babilonskoga, Glavni će svakako biti Saoshyant i on će zadati bila persijskog izvora. smrtni udarac zlu. Tada će nastati čudesan pre­ Nemogućnost utjecaja. okret u svemiru. Tmine će iščeznuti ispred svjet­ losti, smrt ispred života, zlo ispred dobra. Nevolje Da iinade neke sličnosti megju mesijanskom će nestati, i glada i žegje, i boli: svuda će vladati idejom u Zend-Avesti i u Bibliji, to se ne može po­ kraljestvo novo, kraljestvo mira i sreće. Svijet će reći, ali ta je sličnost općenita u nekim religioznim biti oslobogjen od svakoga zla, boga Ahrimana idejama raznih naroda starih i novih. Kazao sam će nestati sa zemlje a kraljevati će sam Ormuzda već gori, da je nada u budućeg spasitelja bila kod dobri i Ijubežljivi bog. većine starih naroda, to razabiremo iz literature Istodobno, kad se pojavi Saoshyant sa svojim l) Ist Jcsus eiue liistorische Personlichkeit ? str. Вб. drugovima i kad pobjedi Ahrimana, odnosno, kad -) Der Ursprung der jud. Lehrc von der Auferstehung. Case ovaj podvrgne Ormuzdu, nastati će i u s k r s ‘) G. Maspero, gore naznač djelo, str 5b2. hors 1908. — Spor 1911.) str 30 i d. „Tlieologische Rundschau" XIV. (Tubingen �192 Br. 12. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1912. istih naroda, a u suštini, ta je ideja bila kod svih ozne običaje, u opće svaki tjesniji odnošaji sa ista. Uvaženi egiptolog W. S p i g e l b e r g tu­ poganskim narodima; pa kad se svega toga sje­ mači nam tu pojavu ovako: »Ja držim, da se kod timo, smijemo li pomisliti, da su ti isti pisci, bili oni proroci ili ne, uzeli od drugih naroda ideju, raznih naroda u doba nevolje može n e o v i s n o (jedna od druge) razviti literatura, koja tješi na­ koja zasjeca u bitnost starozavjetne religije, kao dom u bolja vremena. Što je žalosnija sadašnjost što je mesijanska ideja? Što se napose tiče persijskog utjecaja na me­ to se \y ,še slika budućnost — i meni se čini da to nije ništa osebujno egipatsko, nego da zajedničko sijansku ideju u Bibliji, to znademo, da su Izraelci dobro ljudskog roda, te se doslijedno i izraelska došli u doticaj sa Persijancima tek u 6 ili 7 vijeku proročanstva mogu držati izvornima.«1) U osta­ prije Isusa, dakle za vrijeme sužanjstva babilon­ lom više je no vjerojatno, da je ona mesijanska skoga i kašnje, a gle! mesijanska ideja nalazi se u ideja kod starih naroda odjek p r a d a v n e o b ­ knjigama Starog Zavj. napisanim davno prije u j a v e . dane od Boga prvom čovjeku, poslije nego 15. (Pentateuh) i 10. (knjige kraljeva) i 8 . (pro­ je ovaj sagrješio, a sadržane u kratko u zname­ roka Izaije itd.) vijeku pr. Isusa. Persijski je utjecaj dakle nemoguć. A s druge strane moramo znati i nitom biblijskom svjedočanstvu Gen. З.»з. U sebi nije isključena mogućnost, da su Židovi to, da sveta knjiga persijska Zend-Avesta nije do­ u čemugod prilagodili svoje prvašnje shvaćanje vršena od Zoroastra, nego puno kasnije, tek za Mesije, persijskom shvaćanju, premda to nije Supora П.А n u r š i a v a n a , dakle o k o p o l o ­ stalno dokazano; ali kad je govor o M esjjimHie v i c e š e s t o g s t o l j e ć a p o I s u s u . Tako smijemo istovjetovati židovsko mišljenje sa čisto misle uvaženi orientaliste kao što su J. Darmsteter, biblijskim. Znamo sa stahošću, da su Židovi u vri­ G. Maspero i drugi.2) Dosljedno tome lasno se jeme Isusovo, imali krivih nazora o Mesiji, a ti su moglo dogoditi, da su biblijski, odnosno židovski nastali nešto uslijed krivog shvaćanja biblijskih nazori o Mesiji utjecali na mesijansku ideju u Zenmesijanskih proročanstva, г nešto opet uslijed po­ davesti, te se po tom može okrenut argumenat litičkih okolnosti one dobe; ni]^ po tom isključena naših orotivnika protiv njih istih i kazati: Ne samu mogućnost, da je na mesijansku ideju židovsku utje­ što mesijanska ideja u Bibliji n i j e o v i s n a o calo mišljenje drugih naroda s kojima su oni došli mesijanskoj ideji u Zend-Avesti, nego je obratno u doticaj. Evangjelista Matej pri pisanju prvog mesijanska ideja u Zend-Avesti ovisna o mesijan­ Evangjelja imao je jednu od glavnih svrha baš tu, skoj ideji u Biblija Nego ja tu ovisnost neću nate­ da ispravi krive židovske nazore o Mesiji2.) zati ni isticati, ragje ću iznijeti nekoje točke koje Drugčije je sa čisto biblijskom mesijanskom pokazuju veliku zazliku megju nazorima jedne i idejom. Ta ideja u Bibliji nije se pojavila u kojoj druge knjige odnosno na Mesiju, te će ta poredba posebnoj periodi izraelske povjesti; ne spominje najbolje otkriti plitkost i glupost Trstenjakova se tek onda, kad su Izraelci došli u doticaj sa ko­ usklika »Persijsko mišljenje o Mesiji slično je jim drugim narodom; ona se nalazi odmah na po­ onomu u Bibliji. Utjecaj je očit!« četku Biblije, u trećem poglavlju prve knjige St. Z.; 4. Poregjenje. te se povlači poput zlatne niti kroz sve staroza­ A) Z e n d-A v e s t i n Me s i j a . vjetne knjige sve do zadnjeg poglavlja Malahije, a prelazi i u knjige Novog Zavjeta kao već ostvarena. 1. Tri su proroka, koja će se pri svrsi svijeta poja­ Niti je to kakova sporedna ideja; ona je pače jedna viti i svijet spasiti, a glavni je S a o s h у a n t. od temeljnih ideja Biblije. Doduše nije mesijanska 2. Saoshyant jest pravi n a r a v n i potomak Zoroideja na svim stranicama Biblije jasno izražena, astrov, dakle prosti čovjek. O djevičanskom rogjenju nijesu sva proročanstva o budućem Mesiji ista, Saoshyanta nema u izvoru ni spomena.*) ali je jezgra jedna te ista i nepromjenljiva kroz sve 3. Saoshyant pojavit će se pri svrsi svijeta i tad će faze, a to je glavno. Znademo pak kako se žestoko se sav fizički red u svemiru preokrenuti. obaraju pisci svetih knjiga na religiozne nazore 4. Saoshyant doći će, da izmiri dva neprijateljska poganskih naroda, znademo, kako su Izraelcima božanstva i da boga zla podvrgne bogu dobra. zabranjivali nasljedovati u čemu poganske religi9 Deutsche Literaturzeitung. Berlin UJU). — Navod sain preveo po J. Doiler: Die Messiaserwartung im alt Text. — str. 0. 2) Spor. R Cornely: Historica et criMca Introductio in U. T.( libros sacros (Cursus Scripturae sacrae) vol III. Paiisius 1897. str. 506. ’) Maspero u gore naznač, djelu, str. 506. *) Mnijenje o djevičanskom rogjenju Saoshyanta nastalo je — kako dobro opaža moderni protestantski kritičar Dr. R. Griitzmacher (Jungfraucngeburt. Berlin 1911, str. 84) uslijed jedne krivo shvaćene a dosta t r i v i j a l n e rečenice u Zend-Avesti. �Persijski utjecaj na mesijansku ideju_u Bibliji. 193 5. O Saoshyautu zna sc malo ili ništa, označen je pun u je duboke tuge izraz žalosne duše. Zend-Avesti sa nekoliko mršavih nestalnih poteza, po samo veseli glas čuje, to je glas čežnje, kojima ne možemo ništa stalna zaključiti. ufanja u dolazak osloboditelja. B) B i b l i j s k i M e s i j a . 1. Jedan je sami budući Spasitelj svijeta. 2. Biblijski Mesija je sin jedne Djevice, o zemaljskom ocu nigdje nema spomena, nego se samo nebeski Otac, višnji Bog, spominje. 3. Biblijski Mesija pojavit će se »u punini vremena«, kad se Bogu svidi, da spase čovjeka, a fizički se red u svemiru neće ni malo promjeniti. 4. Biblijski Mesija doći će, da ljude privede jednome pravome Bogu, koji suparnika nema niti ga je ikada imao. 5. Mesija u Bibliji prikazan je do u tančine kakav će biti i kad će se pojaviti: prorečeno je Njegovo čudesno rogjenje, proglašen je Sinom Božjim i sinom Djevice, na­ značeno je mjesto i vrijeme Njegovog dolaska, prikazani su glavni momenti Njegova života, čudesno djelovanje, muka, smrt, uskrsnuće, slavoJobiće. 5. Ostvarena idej a S godine na godinu povraćaju nam se blagi b o ž i č n i d a n i , koji nas razveseljuju oživljenjem milih uspomena, ogrijevaju u -'vo hladno zim­ sko doba vatrom ljubavi rajske, predočuju jedno od najnježnijih otajstva naše svjete vjere. Slavimo porogjenje Onoga, koji je proizveo preporod ljudstva. Nije ovo puka fraza, nego zgoljna povjesna činje­ nica. Prvi Božić, onaj sretni Božić otrag 1912. go­ dina ili, ako ćemo točnije računati otrag 1908. go­ dina, dijeli povjest ljudsku u dva velika osječita razdoblja. Prvo je razdoblje obavito gustom tamom, isprepleteno neizvjesnošću i zabludami. Povjest ljudskog roda od Adama pa sve do 749 godine utemeljenja Rima prikazuje nam se kao jedno klupko, zamršeno klupko, koje se razmata a razmotat se ne može. Ljudi se vrzaju u tom kolu, za­ pliću se sve više i više a na grčevitim potezima lica čitamo njihovo žalosno stanje i želju za oslobogjenjem. — Ili ta povjest čini nam se kao knjiga, debela knjiga, ispisana svakojakim, ponajviše tu­ žnim dogagjajima. Pisana je teškom rukom, nujnim stilom, kao što jesu tužne i žalosne uspomene bijednog čovječanstva; samo jednu riječ susre­ ćemo zlatnim slovima zabilježenu: to je riječ ve­ dre nade u dolazak spasitelja. — Ili opet cijela ta povijest od Adama do 749 god. utemeljenja Rima čini nam se slična glasu mnogobrojnih trubalja; njihov se glas razliježe vasiouom s kraja na kraj, Jedan se vapaja i Na početku pak drugog razdoblja, jedne zim­ ske noći god. 749 od utemeljenja Rima, pojavlja sa bajno svijetlo, koje se poput jutarnjega sunca diže sve više i više, žari se sve jače i jače, svijetli sve ljepše i ljepše i obasjava sav svijet uništava­ jući zablude, goneći tmine. To je svijetlo, što je zasjalo prve božične noći nad tihim Betlehemom; svijetlo, koje je priproste pastire iz okolice i učene mudrace sa istoka privelo k jednom Nevinašcu, koje se porodilo od siromašne majke i bilo polo­ ženo na malo slame; svijetlo, koje svijetli ima tome punih devetnaest vijekova prosvjetljujući razum ljudski, ulijevajući u sice pune utjehu i okrjepe. Kako protumačiti taj čudesni preokret u povjesti? K ako'napose protumačiti činjenicu da se do porogjenja Isusova Mesiju neustrpljivo očeki­ valo, a poslije ga se ne očekuje više? Moderna kritika može nam podati odgovor kakav hoće, može nam prikazati mesijansku ideju u kojem hoće obliku, može joj izvora tražiti gdje hoće, bilo u Egiptu, bilo u Asiriji, bilo u Babiloniji, bilo u Persiji: činjenica ostaje, koja se poreći ne može, da je ta i d e j a o s t v a r e n a i t o p r i g o d o m u t j e l o v l j e n j a Bož *j e R i j e č i . To nam božična vijest kaže, ona mila i utješljiva vijest, koju je Iakokrili angjeo kazao na prvi Božić sret­ nim pastirima, koja se na opću radost godimice opetuje po našim crkvama a opetovati će se i ove godine ovih blagih božićnih dana: » Gl e ! n a v j e š t a m v a m v e l i k o v e ­ s e l j e , k o j e će b i t i s v e m u puku, j e r v a m se d a n a s r o d i S p a s i t e l j , koj i je Hrist (Mesija) G o s p o d i n . « (L. 2.]0.) IfS d P. Senjić-Tvrtković. = Zviježđa moga zvanja. Nad dragom suzom drhće trepavica Ko velo slutnje iznad nove nade, Već pripravna je žrtva paljenica; U plamen žarki tamnjan-zrno pade, АГ zgori žižak svetilišta moga A nove staze dotače se noga I ruj se proli nebom pregaranja: Pun ljubavi i sanja. �194 Вг. 12. »SER A FINSKI PERIVOJ« 1912. 0. Arh. Brković, Tuzla: Ali, već ste na me svrnuli svi oči, Sirote b‘jedne, da vam milost dadem, A meni s boli već se pogled koči Dok ćutim za vas za se i ne znadem; Jek jedno imam, jedno: kaplju suznu Pa i nju hoće zlobnici da uzmu A viste siti suza i plakanja I ljubavi i sanja. Pregorite mi suzu ovu jednu, Kad vaših tekle svuda već su česme, L)a sačuvam je, da mi jednom žednu Ugasi žegju, kada zgaro s pjesme, Sto drht je njezin na mom oku stvara. Kad sve ljubi, duša kad pregara Sa svakidanjeg bonog umiranja Rad ljubavi i sanja. Pa, vjerujte rni, zadnja ,-,u; АГ daću vam je jer pregarat znadem; Dragocjena je, cjelo blago svoje Ja u njoj zrijem; nju tek što hnađem. Pa je Г vam lakše s ovom suzom mr’ 1 Nad oltar žrtve stavit ću je ^veti Tu poštujte je zadnjeg sred titranja Rad ljubavi i sanja. 1 kad se jednom otrgne mi Ja mr'jet ću s njome srca mirna, spremna Na krilu nade i ko san duboka , G . Nek prekrije me crna gruda zernna. АГ još nek drhće jer mi pjesme stvara, Još šarna duga kroz nju nebo šara; A vi ste siti varavoga sjanja I ljubavi i sanja. Kad dragom suzom drhće trepavica Ko velo slutnje iznad nove nade, Nek moja bude žrtva paljenica Kad moje u nju tamnjan-zrno pade; Kad zgori žižak svetišta moga Po novoj stazi kročiće mi noga, Dok nebo sjalo rujem pregaranja Kroz suzu zreno: zv’jezdu moga zvanja. Divni razvoj Duns Škotove škole u XVII. vijeku. 4. ^ Otac Bonaventura Bellutus i otac Bartolomej Mastrius, oba samostanca, kao profesori bo­ goslovije u kolegiju sv. Bonaventure u Rimu napi­ saše zajedno nekoliko filozofskih djela u duhu Škotovu. God. 1639. dadoše štampati u Mlecima je­ dan svezak u četvrtini s naslovom: »Disputationes ni organum Aristotelis, cjuibus ab adversantibus, tum veterum tum recentiorum jaeulis Scoti logica vindicatur«. To djelo ponovno izagje u Mlecima 1646. i u Napulju 1660. God. 1637. objelodaniše u Rimu u jednom svesku u četvrtini: »DispuTationes hi octo libros physicorum«. To djelo bi j<*š četiriput štampano u Mlecima, te opet u Na­ pulju. - God. 1640. štampaše u Mlecima u jed­ nom svesku. Disputationes de Generatione et Corruptione«. Iste godine izdadoše u jednom sve­ sku: »Disputationes in libros de coelo et mundo et :s«. - God. 1643. štampaše u jednom :sku: Disputationes in libros de anima«. Iza opetovanih zdanja sva ta djela izagjoše skupa u pet svezaka na arku u Mlecima god. 1688. s ovim naslovom: »Potpuni tečaj filozofije prema misli uz­ višenoga naučitelja«. Osim drugih izdanja taj te­ čaj izagje ponovno u Mlecima god. 1727. Postav otac Bellutus provincijalom, vijećnikom i cenzo­ rom inkvizicije u Siciliji, izdade napose, bez sudje­ lovanja oca Mastriusa, mnoga bogoslovna djela. God. 1645. objelodani u Katani u jednom svesku na arku raspravu o Utjelovljenju. Opet u Katani izagje jedan svezak djela oca Bellutusa pod naslo­ vom: »Moralium opusculorum miscellanea apparatu, atque resolutionum librum posthumum«. Na­ pokon kad je 18. svibnja 1676. umro, ostavi za tisak spremno djelo o sakramentu euharistije u jed­ nom svesku. — Otac Mastrius, ravnatelj nauka u Padovi i provincijal bolonjske provincije, od svoje strane napisa dva sveska na arku o metafizici. Još izdade nekoliko teoloških rasprava o četiri knjige Sentencija, u kojim brani Škotovu nauku od starih i novih protivnika. Ta djela izagjoše u Mlecima god. 1675., 1684. i 1698. God. 1671. odbjelodani u jednom svesku na arku moralnu teologiju uzvišenoga naučitelja. Napokon izdade u Ferari god. 1650. u jednom svesku jednu obranu s na­ slovom: »Scotus et Scotistae, Bellutus et Ma- �Divni razvoj Duns Skotove žkole u XVII. stoljeću. striiis expurgati a prohosis querellis Ferchianis.«1) Otac Aleksander Rubeus de Lugo, samostaпае, ravnatelj u asiškom kolegiju, zatim u bolonjskom i vječni definitor svoje redodržave, izdade dva sveska u četvrtini teoloških prepiraka megju Škotistima. To djelo izagje u Bolonji 1651. Otac Bonaventura Theuli, vječni definitor rimske provincije i provincijal Svete Zemlje, izdadc moralku po nauci Duns Skotovoj u Mlecima god. 1652. God. 1673. štampa u Mlecima djelo u četvrtini o Bezgrješnom Začeću. Otac Gašpar Sghemma, samostanac, prosinodalni ispitatelj i član inkvizicije za sicilsko kra­ ljevstvo, napisa mnogo škotističkih djela. Godine 1645. izdade u Palermu škotističku teologiju u jednom svesku, koju posveti kardinalu de Lugo. Drugi svezak izagje 1651. God. 1638. dade štam­ pati u Palermu priručnik škotističke teologije. Još god. 1645. izdade škotističku fiziku u dva sveska, a 1648. škotističku logiku u jednom svesku. Otac Ivan Krstitelj Christadorus, lektor teolo­ gije i definitor redodržave sići ske, vijećnik u sv. Oficiju, ostavi nam »Compendium totius Theologiae Subtilis Doctoris.« Otac Vincenc Ciorla,’ učitelj bogoslovije u akvilskom samostanu, napisa dva sveska filozofije prema nauci Duns Škotovoj. Prvi izagje god. 1640. u Rimu, a drugi 1651. u Napulju. Otac Franjo Macedo, rogjen u Koimbri u Portugalu 1594., najprije stupi u družbu Isusovaca 1616., gdje proživi do god. 1642., a onda dozvo­ lom svojih starješina prigje u franjevački novicijat provincije sv. Antuna, te položi zavjete u Lisabonu 1643. Tu više godina podučava filozofiju i teologiju i bi imenovan propovjednikom kralja Ivana III. i kraljevskim povjesničarom. Pošto se je bio upustio u političke stvari, morade ostaviti Portugal, te neko vrijeme provede u Francuskoj i Engleskoj, dok se stalno ne nastani u Italiji. U Rimu se toliko dopade Aleksandru VII., da ga imenova profesorom polemične teologije i propagandinu kolegiju, profesorom crkvene povjesti i vi­ jećnikom inkvizicije. Padnuvši u nemilost, ode u Mletke, gdje 1667. kroz punih i neprekidnih osam dana drža javna predavanja o svim znanstvenim ') Kako se vidi, djelo je otaca Mastriusa i Bellutusa vilo znamenito. Ono obuhvaća sve filozofsko-teološke misli uzvišenoga naučitelja. Možda bi se djelo te dvojice odličnih škotista moglo usporediti sa bogoslovijom pisaca Salmanticenza Mastrius i Bellutus jesj u pivom redu me ju velikim braniteljima nauke uzviSe* noga naučitelja, te se malo bogoslova sedamnaestoga stoljeća može s njima isporediti. lor, granama.1) Ta mu predavanja pribaviše tako do­ bar glas, da je bio imenovan mletačkim gragjaninom, te je njegova slika bila izložena u gradskoj knjižnici. Iste g. 1667. bi pozvan, da zauzme sto­ licu moralne filozofije na padovanskom sveučilištu. Umrije u tom istom gradu 1 . svibnja 1681. u 88 . godini života.2) Otac Macedo nam ostavi mnoštvo, pjesničkih, književnih, povjesničkih, znanstvenih, prijepornih, filozofskih, teoloških i biblijskih djela.3) Ovdje ćemo spomenuti samo filozofska i teološka njegova djela 1671. poče izdavati svoje najgla­ sovitije djelo: »Collationes doctrinae S. Thomae et Scoti cum differentiis inter utrumque fideliter produetis, sententiis subtiliter examinatis . . .« U tom djelu o. Macedo usporegjuje nauke dvojice ve­ likih bogoslova o pitanjima, koja se raspravljaju u prve tri knjige Sentencija. Po njegovo sudu Skot natkriljuje sv. Tomu kao filozof i teolog, te doka­ zuje, kako je uzvišeni naučitelj imao razlog, da se odijeli od sv. Tome u mnogim filozofskim pita­ njima. To djelo ima tri velika sveska na čitavu arku. Prvi izagje god. 1671. u Padovi; drugi 1673. u istom gradu, a posvećen je kardinalu Ottoboniju. Treći svezak isagje 1680., a posvećen je papi Inocentu XI. — 1664. izdade u Rimu u jednom svesku na arku djelo o pozitivnoj teologiji, a 1663. djelo o prepirkama izmegju krivovjernika i raskolnika. God. 1660. štampa djelo u četiri knjige o Petrovim ključevima. 1667. izdade opet u Rimu djelo u jed­ nom svesku na arku: Assertor romanus adversus calumnias hetherodoxorum, Anglorum praesertim et Scotorum in Academiis Oxoniensi, Cantabrigiensi et Abertontensi«. Djelo je posvećeno Klementu IX. — 1654. štampa u Londonu djelo u ') .Monstrum scientiarum propterea meruit voćariv (No menelator P. Hur'er.) -) Premda je otac Macedo umro u Padovi, i u Rimu se u aracelitanskom samostanu čita ovaj grobni natpis: Viro otnniscio P. Fr Francisco a S. Augustino Macedo Patria Lusitano. Veneto Civi, Minor Observantium Provinciae Portugaliae Lectori jubilato. In Patavina Academia Ethico Prolessori, Galliarum Regiuae Annae Contionatori et Consiliario, Regis Lusitaniae Joannis IV. Clironologo Latino, Sancti officii Romae Oualiiicatori, iu Collegio Propagandae Fidei Controversiarum Lectori. 1п Romauo Sapientia Historiae Ecclesiasticae Magistro. Poetae estemporaiies celeberimo. Pluribus in Catholicae et Litterariae Reipublicae ohsequium laboribus claro. Adversae iortunae ictibus intrepidio, ingenio acri, memoria infallibili Septuaginta voliiminutn Patri, die I. Maii 1681. Aetatis suae aiino 88. Padua ad Superos profeeto. ■') Imena tih djela mogu se vidjeti u Biblioth. Francisc Joannis de S. Ant., tom. I. �196 Br. 12. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« — 1912. četvrtini s naslovom: »Tessera romana auctoritaOtac Jeronim Gallus, rodom iz Manera u natis pontificiae adversus buccinam Thomae Angli varskoj biskupiji, isluženi učitelj, ostavi neizdana et classicum heterođoxorum«. 1643. izdade u Lon­ dva sveska o trečoj knjizi Skotovih sentencija. donu djelo u jednom svsku, gdje dokazuje, da je Prvi svezak štampa 1645. u Milanu njegov uče­ papa Inocent X. bio nadahnut, kad je osudio pet nik o. Pacifik Porti a Gera. Jansenovih stavaka. — 1644. objelodani u Lon­ Otac Bazil Donursus de Surrento, glasoviti donu jedan svezak s naslovom: »Cortina D. Au- profesor filozofije i teologije, provincijal napuljske gustini de praedestinatione et gratia». — 1655. redodržave, ostavi neizdat potpuni tečaj filozofije izdade u Rimu djelo: »Mens D. Augustini illustrata u dva sveska, potpuni tečaj teologije u tri sveska de duplici adjutorio gratiae«. — 1676. štampa u u duhu Skotovu. Padovi djelo: »Myrothecium morale documentoOtac Feliks Brandimartes, kapucin, ostavi rum tredecim seu totidem lectiones super textum neizdat potpuni tečaj teologije u Škotovom duhu, Aristotelis lib. VIII. Ethicorum«. — 1673. objelo­ u tri sveska. On umrije 1655. dani u Veroni jedan svezak u četvrtini: »Diquisitio Otac Pavao iz Offide, kapucin, višeput definitor ecclesiastica super azimum eucharisticum, seu de i generalov povjerenik, ostavi neizdata četiri ritu azimi et fermentati«. — 1674. tiska opet u sveska filozofije i četiri teologije u duhu uzvišenoga Veroni djelo s naslovom: »Commentationes duae naučitelja. ecclesiastico — polemicae pro S Vincentio Otac Iiuminat Oddo de Collessano, kapucin, nensi«. To djelo izagje ponovno u Mayenei lt>70. učitelj bogoslovije, definitor i kustos mesinske pro­ — 1671. štampa u Padovi u jednom svesku na vincije, napisa tečaj škotističke filizofije u pet sve­ arku kratku crkvenu povjest. — Tim štampanim zaka, od kojih prvi izagje 1664. u Palermu, drugi djelima treba dodati još mnogo djela, koja su ostala 1667. u Mesini, treći i četvrti 1674. i 1678. u Na­ u rukopisu: jedan svezak o saborima, jedan o sv. pulju, a peti ostade neizdat, jer otac Iiuminat umrije Augustinu, jedan o proba bi iizrnu, jedan o ženidbi u Mesini 1683. ) itd. Vrlo je dakle važno teološko djelo oca Maceđa. Otac Rafael de Meliton, kapucin, provincijal Samo ono broji više od dvadeset velikih ivezaka.1) Otac Ambrozij Saxius služen učitelj bo- sirakuške redodržave, generalov povjerenik za melonjske redodržave, izdade 1640. u više svezaka sinsku i palermsku provinciju, sjajno podučava u Bolonji filozofsko- teološko d<t!o, u kome izlaže bogosloviju kroz dvadeset godina, te radi prerane smrti ostavi neizdata: Predavanja o kjigama sen­ nauke uzvišenoga naučitelja. Otac Klement Brancasius de Carovinea, uči­ tencija u Škotovom duhu, te druga školastička i telj bogoslovije i definitor, izdade u Napulju 1646. • moralna predavanja. Otac Jezuald iz Bolonje, kapucin, profesor jedan svezak o evangjelima, a 1638. bio je, isto u Napulju, izdao dvije rasprave o Jednom i Trojed- bogoslovije, glasoviti propovjednik, bogoslov kar­ dinala Jeronima Colonna, napisa potpun tečaj mo­ nom Bogu. Otac Karlo Franjo de Varesio, jubilarni lek­ ralne teologije. Djelo izagje prviput u Palermu tor, član inkvizicije, generalov povjerenik, vrlo 1646., a drugiput u Mlecima 1649. 1652. dade vješt škotističkoj nauci napisa dva sveska o Ško- štampati u Palermu u jednom svesku djelo o Duns Škotovoj nauci. tovoj školi. Djelo izagje u Mlecima 1690. Otac Ivan-Toma Brayden, kapucin, uspješno Otac Ivan Krstitelj Fonius de Fugnano, islu­ ženi učitelj, bolonjski provincijal i generalni defi­ podučava bogosloviju četrnaest godina, te napisa nitor cijeloga reda, izdade u Mlecima 1688. tumač potpun tečaj filozofije i teologiju po načelima Škoprve knjige sentencija u Škotovu duhu u dva tovim, ali djela ostadoše neštampana, jer on umrije 1669. sveska. Otac Ivan Ruccius, učitelj bogoslovije, iz­ ') On se vrlo pohvalno izrazuje o Škotu, kad ga naziva: dade 1650. u Paviji jedno škotističko djelo u jed­ .doctlssimorum optimum, et optimorum doctissimum; maximum nom svesku. scientlarum ducem et praesidem; ingeniorum Principom primac ‘) Kako veli Ivan Brancaccio u svom dj lu ,Ars memoriac vindicata*, otac Macedo .bio je uistinu knjižnica svih znanosti i opće čudovište cijele Europe, izvrstan bogoslov 1 filozof, rječit go­ vornik i pjesnik nadaren divnom lakoćom*. Feijao kaže, da je bio dika svoje redovničke obitelji i domovine. On je svojim mnogo­ brojnim i znanstvenim djelima osvjetlao škotističku školu. classis et litterarum antesignanum; inter clarissimos doctrinac ргоfessorcs celeberrimum doctorem et phoenicem, fontem et occeanum omnigenerae littecaturae; Caesarem primarium eruditorum; in ехplicandis quaestionum arguttis omnibus acutiorem; in disserendo omnibus subtiliorem; in confutando omnibus modestiorcm*. (Cursus philosophicus ad mentem Scoti, passim.) �Divni razvoj Duns Škotove škole u XVII. stoljeću. Otac Franio Berdon iz Parme, samostanski trećoredac, balonjski provincijal, generalni definitor, general, vijećnik sv. Officija, izmegju ostalih djela napisa jednu raspravu o Škotovim formalitetima, koja izagje u Farmi 1662.; jednu raspravu u probabilizrnu, koja ugleda svjetlo u Lionu 1669. Umrijevši 1671., ostavi mnogo neštampanih djela. Megju ovima jednu raspravu o beatifikaciji sve­ taca, koja izagje 1703. u Parmi. Ostavi za tisak gotova dva sveska o Bezgrješnom začeću bi. dj. Marije. Oba se čuvaju u franjevačkoj knjižnici u Madridu. Već smo govorili o ocu Waddingu i njegovoj dvojici odličnih suradnika: ocu Antunu Hiquoeusu i ocu Ivanu Ponciusu. Vidjeli smo, da su njihova djela izašla s djelima Škotovim 1639., te se ne mo­ ramo više na njih povraćati. Megjutim je kasnije otac Poncius izdao mnogo znamenitih djela, koja ga uvršćuju ne samo megju glavne zastup. ike škotističk škole, kao što su Mastrius, Brancatus, Macedo, Frassen, nego i megju najbolje bogoslove XVII. vijeka, kakovi su Suarez. Vasques, Ivan od sv. Tome, de Lugo i Salmant censes. 1643. on dade štampati u Rimu u tri sveska potpuni tečaj filozofije u Škotovu duhu, a 1652. izdade u Parizu potpuni tečaj teologije u duhu uzvišenoga nauči­ telja. — 1661. štampa u šest svezaka svoje bogo­ slovne tumače Sentencija uzvišenoga naučitelja. Otac Bonaventura Baro,1) nećak oca Waddinga, isluženi učitelj bogoslovije u kolegiju sv. Izidora, kustos i generalov povjerenik, glasovit sa velike učenosti, izdade u Kolonji 1664. jedno djelo u tri sveska s naslovom: »Skot obranjen u cijeloj filozofiji, logici, fizici i metafizici «. 1666. štampa u Lionu jedan svezak pod naslovom: »Uzvišeni naučitelj obranjen od svojih protivnika u pitanju Trojstva«. — 1670. objelodani u Lionu jedan sve­ zak s naslovom: »Uzvišeni naučitelj obranjen u raspravi de Deo Uno«. — 1676. štampa u Florenciji: »Ivan Duns Skot obranjen u svom djelu o angjelima«. Po svjedočanstvu Ljudevita Dupina 1676. izagjoše u Lionu još tri njegova bogoslovna djela. Još izdade jedan svezak o djelu stvaranja u šest dana. To je deseti svezak, u kom brani nauku Skotovu. — Godine 1651. izdade u Rimu u d v a’ sveska jedno filozofsko djelo s naslovom: »Prolusiones philosophicae«. Još izdade ova djela: 1653. u Rimu knjigu o utjehi bogoslovije, 1651. u Rimu jedan svezak rasprava o glavnim predme-*) *) „Bonaventura Baronius... vir omnigenae eruditionis, de Religione ac re scliolastica optime rmeritus." Biblioth. francise. Joann. a S. Ant., tom. I. 197 tima bogoslovije, 1642. u Rimu djelo o Bezgrješ­ nom začeću, a 1671. u Lionu ugledaše svjetlo tri sveska njegovih bogoslovnih i filozofskih djela. Otac Franjo Moloy, Irac, jubilarni lektor bo­ goslovije u kolegiju sv. Izidora, izdade jednu ras­ pravu o Utjelovljenju u duhu uzvišenoga naučitelja. Otac Antun Broudinus, Irac, jubilarni lektor bogoslovije i prvi profesor u praškom kolegiju, iz­ dade u tom istom gradu 1663. »Compendium theologiae scolasticae« u Skotovom duhu. Otac Franjo Relio, Irac, učitelj bogoslovije, izdade u više svezaka tečaj filozofije po nauci uzvi­ šenoga naučitelja. Otac Franjo Bermingham, otac irske provin­ cije i generalni definitor, jubilarni lektor bogoslo­ vije u kolegiju sv. Izidora, štampa 1656. u Rimu »Summa theologiae de Deo uno et trino« po na­ činu angjeoskoga naučitelja’ i uzvišenoga naučitelja^Djelo je posvećeno Aleksandru VII. U Francuskoj nije tako velik broj škotističkih bogcslova'iao u Španjolskoj i Italiji. Megjutim je i tu škola uzvišenoga naučitelja imala sjajnih rezultata i mnogi se njezini zastupnici ubragaju megju najbolje bogoslove. Djela otaca Boyvina, Duranda, Dupasquiera, a osobito oca Frassena vrlo se cijene, te nema nijednog škotiste, koji jih toplo ne želi imati u svojoj knjižnici. Otac Klaudij Frassen, rogjen u Peronui u Pikardiji 1620., još posve mlad stupi u franjevački red. Radi njegovih rijetkih sposobnosti starješine ga spreme u veliki pariški samostan na nauke. 1662. bi promaknut na čast doktora bogoslovije te podučava tu znanost kroz više od trideset go­ dina na veliko zadovoljstvo svih. Višeput je bio gvardijanom velikoga pariškoga samostana i ge­ neralnim definitorom svoga reda. On umrije 1711. u 91. godini života na velikom glasu učenosti i redovničkih krjeposti. On izdade najprije jedan tječaj filozofije po načelima uzvišenoga naučitelja. Drugo izdanje iza­ gje u Parizu 1668. u četiri sveska, onda u Tuluzi 1686. te 1767. u Mlecima. — God. 1672. o. Fras­ sen poče izdavati veliki tečaj bogoslovije po nače­ lima uzvišenoga naučitelja. On je jedan od naj­ boljih, ako ne najbolji bogoslov, što ih je bilo u Francuskoj u XVII. vijeku, te se mora staviti uz Ivana od sv. Tome, de Goneta, kardinala de Lugo i druga svjetla bogoslovije onoga vremena.1) Otac *) Dosada ne poznamo bogoslovnoga djela, loje bi bilo onako polpuno i temeljito obragjeno, kao što je djelo oca Fras­ sena, zato bi ga svaki profesor bogoslovije morao imati u svojoj knjižnici. �108 Br 12. SERAFINSKI PERIVOJ« 1912. ostavili su nam mnogo znanstvenih djela, pa su zavrijedili, da se stave u prvi red bogoslova svoga vremena. Otac Amand lierman, iz češke redodržave, jubilarni lektor bogoslovije izdade u Sultzbi 1676. u jednom svesku tečaj filozofije po- načelima sv. Augustina, sv. Bernarda i Ivana Duns Skota. Otac Ivan od sv. Antuna tvrdi, da je vidio, to djelo u kralj, knjižnici u Madridu. G. 1690. on izdade u Kolonji četiri sveska tumača o knjigama Scntencija po duhu uzvišenoga naučitlja.— 1698. štampa dva sveska o teološkim i moralnim krjepostlma. Osim toga izda god. 1700. djelo: »Capistranus triumphans seu historia fundamentalis đe S. Joanne Capistrano«.2) Otac Bernard Sannig, rogjen u Šleskoj, jurni lektor bogoslovije, prvi profesor crkvenoga u Pragu, provincijal Ceske, generalov povjerenik za redodržave poljsku, rusku, ugarsku, slavonsku i bavarsku, te napokon generalni definitor svoga reda, vrlo se odlikova svojim djelima, koja sama sačinjavaju čitavu crkvenu* knjižnicu. Od 1675. 1681. izdade u Pragu u četiri sveska velik tečaj bogoslovije s naslovom: »Schola Theoiogica Scotistarum«. Od 1684.— 1685. izdade takogjer u Pragu u tri sveska velik tečaj filozofije pod naslovom: » Schola Philosophica Scotista­ rum«. 1688. objelodani u Pragu u dva sveska ve­ liko djelo s naslovom: »Schola Controversistica, seu controversiae adversus haefeticos omnćs vcteres et novos«. Od 1686,-—1687. štampa u dva Škotističku su školu u sjevernim državama sveska črtvrto veliko djelo: »Schola Canonica, seu sjajno zastupali neki vrlo uvaženi pisci Po pri­ universurn jus canonicum nova methodo digemjeru Franjevaca Titelmana, Sasboutha i Smi- stum«. Sva su ta djela od velike važnosti. Otac Matija Hauseur, iz limburške vojvodine, singa, oci Herinx i Van Sichen divno su naučavali na Iouvainskom sveučilištu.1) Češki reformati od­ isluženi učitelj bogoslovije, definitor i dvaput pro­ likuju se izmegju svih svojom bogoslovnom zna­ vincijal, izdade od 1646.—-.1652. u dva sveska nošću. Oci Sanning, Herman, Hauzeur, Stumel vrlo glasovito djelo: »Collatio totius theologiae inter Majores nostros Fr. Alexanđrum Alensetn, ‘) Ako se hoće znati, koliko se na Iouvainskom sveučilištu Patriarcham Theologorum, Doctorem irrefragabicijenila nauka Škotova, nek se čita glasoviti panegirik o uzviše­ lem, Sanctum Bonaventuram,. Doctorem Seraphinom naučitelju, što ga je sastavio glasoviti Nikola Vernuleus, pro­ cum, Fr. Joannem Duns Scotum, Doctorem Subfesor rječitosti na tom istom sveučilištu. Ovdje ćemo navesti samo tilem, ad mentem S. Augustini sub magisteris Chrinekoliko njegovih rečenica Na str. 10. taj pisac kliče: „Tuus est, o Hibernia, Scotus quem libi u bs tua celeberrima Dims tanquam sti interiore per Gratiam, exteriorem per Eccleaeternae gloriae prignus quodam et ingeniorum ommium miraculum siam«. Djelo izagje u Namuru te je posvećeno ka­ genuit/' A na str 29. veli : ,,qAs inquarp lilo doctior fuit aut esse toličkomu kralju. Na koncu prvoga sveska dodano Frassen je pisao još znamenitih rasprava o sv. pismu. Ali o tom se ne ćemo ovdje baviti. Otac Ivan Gabriel Boyvin, rogjen u Norman­ diji, lektor teologije, objelodani u Parizu 1580. potpuni tječaj škotističke teologije u četiri sveska. Još izdade potpuni tečaj škotističke filozofije. To je djelo od 1664.— 1682. izdavano u Parizu više od pet puta. 1669. otac Bonaventura Columbus, samostanac, izdade u Lionu u jednom svesku od 90U stranica potpun tečaj škotističke filozofije. 1649. otac Petar David izdade u Parizu filo­ zofiju po načelima uzvišenoga naučitelja. 1687. otac Franjo dc Molius, kapucin, štampa u Parizu u tri sveska potpun tečaj filozo­ fije od mentem Scoti. 1650. otac Antun Legrand de Douai izda djelo s naslovom: »Encomium sapientiae mirniiis, seu Scotus humilis elucidatus«. 1685. otac Bartolomej Duranđ izdade u pet svezaka u Marselji škohstičku te dogiju s naslo­ vom: »Clypeus Scoticae Theolo.iae contra novos ejus impugnatores«. To je djelj još triput štam­ pano. 1692. otac Sebastian Du];asquier drde štam­ pati u Lionu školastičku filozofiju г načelima uzvišenoga naučitelja. Još je sastavii potpun tečaj teologije, koji izagje u Chamberyu 1698. i 1708. u osam svesaka. To je djelo ponivno štampano u Padovi 1701., 1719. i 1743. potuit? Nullum scientiarum genus, in quo non fuit versatissimus, nulia sapientiae pars,*quam non accuratissime congnovit... Na str. pako 37. v e li: ,,Alios innumeros niliil attinet citare, qui omnes uno ore proelamabuut iilustratam a Scoto subtiliter philosophiam esse, et theologiam feliciter auctam. Dicent etiam et testatum toti orbi esse volunt, eruditionis humanac non miraculum tantum, sed terminum etiam, Scotum extitisse. O quot, o quanti, o quam admirandi ab hoc magistro discipuli prodiernut! ctc.“ 2) Hogoslovt reda sv. Dominika odobravajuć to djelo, vele o piscu : „Adeo p obitati vitae sapicntiam adjunxit, ut non solum per plura lustra publica cum laude unlvcrsam Philosophiam ac theologiam plurimos edocuerit, verum etiam postquam in obse uLum maximumque commcdum boni publici typis in hicem publicam edidisset, zelotissimus gloriae Dei et Sanrtorum honoiis conscripsit modo vitam Magni Joannis Capistrani." �Divni razvoj Duns Skotove Škole u XVII. stoljeću. je djelce s naslovom: »Conciliationes inter Alensem, S. Bonaventuram et Scotum cum S. Augustino«.; na koncu pako drugoga sveska ima dogmatični, školastični i moralni dodatak. Otac Gulijelm Herinx, Belgijanac, jubilarni lektor na louvainskom sveučilištu, a kašnje biskup u Ypresu. On izdade 1660. u Anversu u četiri sve­ ska:' »Summa thcologiae scholasticae moralis« po načelima uzvišenoga naučitelja. U predgovoru to­ ga djela otac Herinx tvrdi tezu, koju mi branimo u ovoj radnji, naime: da se je u Školama više slije­ dila školastička nauka, nego li tomistička. Isti otac Herinx izdade u Valladolidu 1661. djelo: »Centiloquium theologicum«. Otac Gulijelm Van Sichen, učitelj bogoslo­ vije na louvainskom sveučilištu, izdade u Anversu 1666. u dva sveska tečaj škotističke filozofije On je ostavio još tumač' četiriju knjiga Sentencija po sv. Bonaventuri. Napokon je na sveučilištu branio mnoge bogoslovne teze, koje su štampane u Louvainu u jednom svesku. Otac Gulijelm Goiss sabra i izdade filozofske Skotove rečenice. 1680. otac Friderik Stumel, iz turinške redodržave, izdade u Kolonji u dva sveska djelo: »Priinurn et perenne mobile theologicum Isti otac iz­ dade još jedno djelo s naslovom: »Unilabium Orbis subtiljter litterati de distinctione formali ех na­ tura rei«. Napokon je objelodanio: »Theologia sacramentalis in formam thesium, ad mentem Subtilis Doctoris«. Napokon svrŠismo naše dugo nabrajanje, premda je u istinu vrlo nepotpuno, jer bi mogli na­ vesti još dosta franjevačkih učenjaka, koji su pi­ sali u duhu i po načelima Ivana Duns Škota; ali mi­ slimo, da to nije potrebito, jer iz dosadašnjih na­ ših navoda čitatelji mogu lako uvidjeti, kako je bila plodna Škotova škola u drugoj polovici XVII. vijeka. Sada pako pitamo čitatelja: »Je li učeni Caramuel imao temelja, kad je 1651. pisao: »Scoti schola numerosior est aliis simul sumptis« (Škoto­ va je škola mnogobrojnija od svih drugih skupa uzetih)? Jesu Ii oci Stumel, Poncius i Herinx imali pravo ustvrditi što i taj odlični cistercita? Ima li koja- druga škola, koja bi nam mogla pružiti toliko vjernih pristaša? Je li i isti sv. Toma u to vrijeme imao toliko pravih i vjernih učenika? Kažem pra­ vih i vjernih učenika, jer pisci, koji se nazivaju to- 199 rnistirna, dijele se u dvije kategorije: prvi vjerno izlažu misao svoga učitelja i živo ju brane od pro­ tivnika. To su pravi tomisti. U tom su broju opće­ nito Dominikanci. Drugi izlažu i tumače sv. Tomu pripisujuć mu svoje vlastite misli1) i iskrivljujuć ragje njegovu nauku. To su vam tomisti samo na oko. U tom su kolu općenito pisci Družbe Isusove i drugi pisci izvan dominikanskoga reda.') Kad bi, uzev to u obzir, nabrajali pisce vjerne sv. Tomi od 1640.— 1700., taj bi broj, mislimo, bio mnogo ma­ nji od onoga, što smo ga naveli za Škotovu školu. Napokon nam je milo završiti ovu radnju upozorujuć čitatelja, koji to ne bi znao, da je Duns Škot vjeran učenik sv. Augustiria. Glasoviti otac Macedo, koji je tako duboko proučio djela svetoga hiponskoga biskupa, to otvoreno tvrdi. Prispodabljajuć nauku sv. Tome i Škotovu, on veli: »Ško­ tova je nauka uvijek Augustinova«; a na drugom mjestu kaže« »U Škotu vidim Augustina. Ako tko hoće pobijati Škota, mora pobijati i Augustina«. Ako čitatelj о Ч р т sumnja, nek čita oksfordske ko­ mentare, pa će vidjeti, da se tu veliki hiponski bi­ skup navagja više od osam stotina puta. Pa ako još dvoji, nek nam istumači, zašto da baš jedan redovnik sv. Augustina, o. Toma Penket, prvi iz­ daje komentare Škotove, zašto da drugi Augustinac, o. Paulin Berti, to djelo ponovno izdaje, te se u predgovoru tako pohvalno izrazuje o Škotu. To je u ostalom mnijenje redovnika sv. Augustina. Otac Mihovil Quero u jednom glasovitom govoru, što ga izreče o životu i nauci našega naučitelja, kliče: »Ima li slučajno ijedno pitanje megju svim onim, o kojim je raspravljao, a da nije imao sv. Au­ gustina za učitelja? Doista ne, jer je naučitelj Ma­ rijin bio u s t a A u g u s t i n o v a; Augustin je bio svijetlo za Škota, a Škot je bio odsjev Augustinov. Kao što bršljan prijanja uz hrast, tako se ta dva naučitelja usko sjedinjuju u svojim mislima i mni­ jenjima. Isti otac dodaje malo dalje: »Škot se tako slaže sa sv. Augustinom, tako je dobro prikazao njegovu misao, da tko kudi jednoga, nužno' je, da kudi i drugoga,a ako hvali jednoga, nije moguće da ne hvali i drugoga«.3) ]) Lako je shvatljivo, kako mnogi pisci svoje vlastite misli stavljaju pod okrilje tako sveta i odlična naučitelja. Dužnost je povjesničari, da istaknu tu činjenicu i uprave na nju svoje či­ tatelje. :) To je več u XVII vijeku istaknu) glasoviti Ivan Poncius. 3) P. Dominiquede Caylus. Etudes Franciscaines, 1910—1911. �200 Bi. 12. — »SERAFINSKI PERIVOJ/ - „Kultura i Bosanski Franjevci" pred sudom. 7. » P r a v a C r v e n a H r v a t s k a « . Dne 12. listopada: Kad se nekada pisala povijest nizalo se važnije dogagjaje redom jedan za drugim, ka­ zivalo se rodoslovlje pojedinih vladara, pripovije­ dalo se potanko krvave ratove, a malo ili nimalo se pažnje posvećivalo duševnom razvoju ljudstva; malo ili nimalo se osvrćalo na kulturna pitanja. A ipak ova su važnija i zanimivija od prvih, jer dok po prvima znademo, što bijasmo, po drugima sa­ znajemo, što smo i kako smo dotle došli. Zato no­ viji povjesničari većim dijelom prornjeniše metodu pisanja povijesti, i na prvom mjestu osvrću se na povijest kulturnog razvoja naroda o kojem pišu, Na taj način povijest postaje ono, što je kazao ču­ veni Ciceron: »Magistra vitae« iliti »učfteljk. ži­ vota«, jer čovjek u toj povijesti kaonoti u jednom velikom ogledalu gleda samoga sebe kakav bijaše, kakav jest, a i kakav mora ;da bude. Jedan primjer tako pisane povijesti imademo i mi u njanovijem djelu učenog Franjevca dr. Julijana Jelenića, urednika uvaženog znanstvenog ča­ sopisa »Serafinski Perivoj«. Njegovo g^re nazna­ čeno djelo »Kultura i bosanski Franjevci. neću ka­ zati da je nešto nova, ali jest svakako nešto rijetka u našoj književnosti; niti li ću kazad da je prvo djelo svoje vrsti, ali bez sumnje mora mu se dati odlično mjesto. Djelo je tim važnije, što je napi­ sano u doba, kada je bosansko pitanje sred nesregjenih prilika na Balkanu i u našoj užoj domovini Hrvatskoj, od osobite zn a m e n ito sti.® !^ Učeni Franjevac prikazuje nam u ovom djelu od 256 stranica velikog formata razvoj bosanske kulture od davnijeh vremena, od prvih stanovnika Bosne, pa sve do godine 1780., osobitim obzirom na glavne čimbenike bosanske kulture u Bosni, na­ ime Franjevce. U drugom svesku govoriti će autor o razvoju bosanske kulture od g. 1780. do današ­ njeg vremena. Nema ovdje kakovog pjesničkog maštanja, niti li je ovo poskupac raznih djela o Bosni, nego samostalni, kritični prikaz kulturnog razvoja u Bosni, vijerni opis političkog, socijalnog, prosvjetnog, religioznog, djelovanja Franjevačkog reda u Bosni, Hercegovini, a i Dalmaciji. Iz ovog djela razabiremo koji je vez opstojao megju samo­ stanima u Dalmaciji i onima u Bosni, kako su se braća uzajamno ljubila i potpomagala, a svi slož­ no radili za dobro naroda. I dok je taj bijedni naš narod u Bosni i Hercegovini svakojake jade pod­ nosio pod zulumom turskim, čestiti Franjevci tje­ 1912. šili su taj narod lijepom riječji, sokolili ga nadom u budućnost, gladna ga hranili i žedna napajali, a napadnuta svojim ugledom do potrebe i britkom ćordom branili. Zanimivo je u velike čitati i o odnošaju bosanskih Franjevaca prema turskim pa­ šama, vezirima i sultanima u Carigradu: kako su ovi Franjevce cijenili i volili, kako su im razne fermane pečatali, koji su bili melem na ljutu ranu, ko­ jim su barem donekle mogli Franjevci sebe i narod svoj obraniti od bijesa turskih paša i njihovih sluga. Cijelo Jelenićevo prikazivanje temelji se na važnim dokumentima pronagjenim po samostan­ skim knjižnicama, arhivima samostanskim, župničkim i državnim kao i na vjerodostojnim savremenim djelima većeg ili manjeg opsega. Djelo je dakle skroz znanstveno i kritično. Zanimivost mu povećaje lijepi broj slika glasovitijih Bošnjaka, nci raznih starinskih rukopisa, a nadasve fac[siirjile važnih povelja. Jezik je jedar i čist, stil ži­ vahan'! zanimiv, papir i oblik knjige elegantan, pa će svatko s uživanjem knjigu čitati. Toplo ju za to svima preporučujemo. Dobavlja se kod autora: Sarajevo (franjevački samostan), a stoji K 3.50. Cijena nije baš malena, ali onakovo djelo isplaćuje se sa tri krune i po, i ko djelo nabavi neće se pokajati.<^ I t 8 . »B o s n i s c h e P o s t« u broju od 26. li­ stopada. »Der Direktor des hiesigen theologischen Seminars, der Franziskaner und Redakteur des »Serafinski Perivoj« Dr. Fra Julius J e 1e n i ć, der sich bereits als Schriftsteller und Geschichtssehreiber einen Namen erworben hatte, iiberraschte unsere Oeffentlichkeit mit einer neuen vvissenschaftlichen Arbeit, welche uns das Wirken und die Tatigkeit der bosnischen Fran­ ziskaner seit ihrer Niederlassung in Bosnien und der Hercegovina bis in die Gegenwart darstellt. Die Initiative zu dieser Arbeit gab das hiesige I n s t i t u t f i i r B a l k a n f o r s c h u n g . Man kann wohl das Thema als auch die Wahl des Autors, dem diese Arbeit anvertraut wurde, als gluck bezeichnen. Die Franziskaner sind geradezu ein Spezifikum Bosniens und der Hercegovina, mit dem die Geschichte der bosnischen Katholiken von der zweiten Halfte des 14. Jahrhunderts bis in die Gegenwart eng verknupt ist. Die Franziskaner sind aber geradezu ein national-kroatischer Orden, der seine Tatigkeit namentlich bis zum Ende des siebzehnten Jahrhunderts auf das gesamte kroatisehe Sprachgebiet, also auch auf Dalmatien, Slavonien, Siidungarn, einen grossen Teil des alten Serbiens, �Kultura i Bosanski Franjevci« pred sudom. und selbst nach Bulgarien und Siebenbiirgen erstreckte. Sie waren die Pioniere des Katholizismus auf dem ganzen Balkan und siidlichen Teile der Donau-Monarchie. Und obwohl diese Gebiete von mehreren Herrschern regiert wurden, vermochten die bosnischen Franziskaner die Einheit ihrer Ordensverhaltung auf s&mtlichen Gebieten aufrecht zu erhalten. In kirchlicher Beziehung wurden sie stets voin papstlichen Stuhle unterstiitzt, der ihnen die weitm ojichsten Befugnisse einraumte. Sie waren auch die treuesten Diener der kirchlichen Oberhaupter und der vatikanischen Politik. Zur Zeit der nationalen Dynastie in Bosnien bekampften sie die Patarenen und unter der ottomanischen Herrschaft trachteten sie, mit Hilfe der christlichen Staaten, dieselbe abzuschiitteln. Endlich waren sie bestrebt, die Einigung der ostlichen und westlichen Kirche herbeizufiihren. Dieser ihrer Tatigkeit ist der grossere Teil der Arbeit Dr. Jelenić gewidmet. Doch die Franziskaner und speziell die auf bosnischem Territorium, waren nicht nur die einzigen Seelsorger sondern auch die einzigen Lehrer, Schriftsteller und teilweise auch Aer^te, Ratgeber und Fiihrer des Volkes. Ihrer Tatigkeit auf sozialem Gebiete der Volksbildung widmet der Autor besondere Kapitel mit vollstandiger doch knapper Ausniitzung des Materials. Auf diese Weise kommt auch der Titel des Buches zur volfen Berechtigung, da er uns ja uberhaupt die ganze Geschichte Bosniens vom katholischen Standpunkt durchblicken lasst. Die allzugrosse Begeisterung des Autors flir die Geschichte des Ordens ist natiirlich schon aus dem Umstande erklarlich, da er selbst dessen treuer Sohn ist — doch dadurch wurde die kritische Seite der Arbeit nicht stark beeintrachtigt. Es ware erwiinscht, dass die Arbeit Dr. Jelenić (der noch ein zweiter Band folgen wird) bald auch in deutscher Ausgabe erschiene, um sie auch dem detschlesenden Publikum zuganglich zu machen. Doch w&re hiebei die Beifiigung eines Sach- und Namensregisters, das wir in der kroatischen Aus­ gabe vermissn, wiinschenswert. D— i.« 9. » B o s n i s c h e P o s t«. »B. P.« počela je neke ulomke u prevodu u podlistku donositi. Prvi je odlomak izašao 23. listopada pod imenom: »Die Bosnischen Franciskaner im Kampfe gegen die Os­ ma nen«. 10 . »D o m i S v i j e t« u br. od 1 . studenoga: »Raspolažući rijetkom stručnom spremom i na­ obrazbom, uspio je pisac da nam u ovom djelu 201 dad^ \snu i vjernu sliku djelovanja Franjevaca na polju jere i sjedinjenja crkava, njihov utjecaj na razvijanje školstva, znanosti i umjetnosti, i rad na polju političkom i socijalnom. Čitavo djelo obuhvatati će dvije sveske. Prva sveska bavi se krat­ kim opisom kulturnoga stanja u Bosni prije dolaska Franjevaca, njihovim dolaskom i dogagjajima do početka carevanja cara Josipa II. (God. 1780.). Druga sveska baviti će se dogagjajima od 1780. god. do najnovijega doba. 1 ako je do sada izašao priličan broj rasprava o bosanskim Franjevcima, ipak se osjeća potreba jednoga djela, koje će ukrat­ ko i sistematski predstaviti njihov kulturni rad. M o ž e m o s l o b o d n o r e ć i , d a j e dr . J e ­ lenić sjajno riješio svoju zadaću i ovim svojim djelom nadmašio rani­ j e p i s c e . — Knjigu najtoplije preporučujemo našem svećenstvu i obrazovanoj čitalačkoj pu­ blici.« 1 1 » L i s t D u b r o v a č k e b i s k u p i j e u br. od 1 . studenoga: »Urednik uvaženog »Ser. Peri­ voja« i profesor bogoslovlja u Sarajevu, dr. Jele­ nić, obdario je hrvatsku književnost uprav kras­ nim djelom. U 256 stranica ovećeg formata nani­ zao je povijest Bosne i Hercegovine, osobitim ob­ zirom na djelovanje Franjevaca po tim stranama sve do godine 1780. namjerom, da drugi dio po­ vijesti iznese drugom zgodom. Nije ovdje fantazija radila, nego čitavo djelo odava revnog i nepristra­ nog istraživatelja davnine, koji je znao iz zaprašenih arhiva iznijeti važne fermane turskih sultana, vezira i paša, povelje negdašnjih vladara Bosne, te razne priznanice i privilegija podijeljena pojedi­ nim crkvama, župama ili samostanima, i to sve u skladni red svrstati, protumačiti, povjesnim či­ njenicama zaobliti, da tako izigje sistematični pri­ kaz bosanske kulture i djelovanja Franjevaca u pogledu iste. Učeni Franjevac upotpunio je svoje istraživanje rezultatom istraživanja drugih trudbe­ nika na ovom polju, navodi češće i njihova svje­ dočanstva, pa tako u ovom djelu imademo prikaz čitave literature o Bosni, domaće i tugje. K a k o j epakdj el o pisano Iijepimjezikom, te u r e š e n o sa n e k o j i m s l i k a m a g l a ­ s o v i t i h B o š n j a k a i »f acs i mi l e« z n a ­ m e n i t i h i s p r a v a , to se u p r a v sa sl aš ć u l i s t a , a s p o u k o m č i t a . Toplo ga s to­ ga svakomu preporučujemo.« 12 » K r š ć a n s k a Š k o l a « u br. od 1 . stu­ denoga: »O djelovanju bosanskih Franjevaca pi­ salo se u nas (Batinić, Nedić i dr.); ali kako su se poslije iznašli još mnogi dosada nepoznati izvori, �202 Br. 12. — »SERAFINSKI PERIVOJ« 1912. odlučio se dr. Jelenić da ukratko i sistematski pri­ kaže rad bosanskih Franjevaca na poziv dra Patscha, koji je obećao to djelo publicirati u seriji djela, što ih izdaje Institut za iztraživanje Balkana. Dr. Jelenić poznat je u nas kao savjestan historičar po svojim dosadašnjim radovima, a ta se savjes­ nost vidi i u ovom djelu. U I. svesku iznosi nam po­ vijest Franjevaca od njihova dolaska u Bosnu pa do god. 1780., a u II. svesku izaći će daljnja povjest do okupacije Bosne g. 1878. Pisac govori 0 evoluciji franjevačkoga reda, o radu Franjevaca oko jedinstva crkve, o duhovnoj pastvi, socijalnom 1 političkom djelovanju, školama i bavljenju oko znanosti i umjetnosti. U k n j i z i n a l a z e s e m n o g i n o v i p r i l o z i za p o v j e s t F r a ­ n j e v a c a u B o s n i uz f o t o g r a f s k e s n i m k e n e k i h d o k u m e n a t a . P o t r e bп о ј е , da tu k n j i g u p o z n a s v a k i , ko j i se b a v i c r k v e n o m p o v j e š ć u hrvat s k o m k a o i h r v a t s k o m l i t e r a t u r o m.« L I S T A K. Socijalno-kulturni Razvoj u Belgiji. (1. Pismo iz Be! gije.) Louvain (Rue des Flamands 55) 25. studenoga 1 ° I 2. Vrli gosp. urednice! Jedva sam dočekao Vaše pismo, kojim me pozivljete, da Vam štošta o Belgiji spravim za marne Čitaoce našeg »Seraf. Perivoja Vi ste mi u prvi mah stavili mnogo upita, na koje n • je za sada nemo­ guće odgovoriti. Sam shvaćate, sto će reći novajlija u tugjem svijetu! U početku, teško j( pojmiti i duh jednog grada, a kamo li ne jednog narodu. Tražite od mene opis katoh kog st? ja u Belgiji! Što ćete da Vam na to kažem? Svaki je naš čitaoc čuo mnogošta o Belgiji; čitao je možda i u kakvim nekat. no­ vinama, kako je u Belgiji dobro uspaljen duh kat. vjere, i kako s dana na dan Belgija napreduje u dobru, a na­ zaduje u zlu. Dakle izgledalo bi suvišno pred vaše či­ taoce iznositi išta o Belgiji, kad su i onako u ovoj stvari upućeni. Da, da: taj umišljeni prigovor niti je opravdan, a niti vrijedi, jer sjegurno uopće mi Hrvati nijesmo ni najmanje pronikli duh nijednog naroda, a kamo li onog kat. naroda, koji se naziva belgijskim narodom. To nam najbolje svjedoče essayiste i dopisnici naših liberalnih jiovina kao: zagrebački »Obzor« i spljetsko »Jedinstvo« et com. Stoga dakle, ja sam nakanio preko Vašeg kulturnog lista iznijeti od vremena do vremena najtočnije podatke ob onom narodu, megju kojim ja danas boravim, a i koji proučavam, a da tako barem čitaoci našeg krasnog »Se­ raf. Perivoja« uzmognu dobiti pravi sud o belgijskom pu­ čanstvu. Ti moji podaci crpljeni na samom vrelu biće najbolji ustuk našim liberalnim novinama. Podjedno vri­ jedi spomenuti, da ću se u prvim pismima najvećma po­ služivati sa statističkim brojkama, e bi se na koncu i Vaši čitaoci uvjerili o istinitosti mojih tvrdnja, koje sam za­ mislio iznijeti u jednom od posljednjih mojih pisama iz Belgije. Prije svega moram ovdje kazati, da ću se u ovom р.~па' samo ograničiti na: 1. Vjeru i 2. Školstvo u BsjgiiiV j e r a . Većina belgijskog življa pripada rimokat. Crkvi. Ako se sjetimo, da ovdje ima samo 27.900 prote­ stanata i anglikanaca, a jevreja ili žudija 13.200, to će nam ogromni broj za katolike ostati, da ispunimo cjekupno; stanovništvo,. koje danas Belgija ima, naime: 7,516.730 stan. (po poslednjoj upizbi iz god. 1910.). God. 1911. kat. Crkva imala je ovdje 85 svojih viših dosto­ janstvenika, 5.627 prostih svećenika. Protestanti imadu 33 pastora, a jevreji samo 13 i to: što rabina, a što dru­ gih vjerskih službenika. Da je katolicizam u Belgiji razvio svoje široke grane, to se ima zahvaliti vjerskoj slobodi, koju belgijski Ustav (Constitution) od 7. velj. 1831. sa svojim 14. člankom ovako donosi: »daje se sloboda vjera i njihovo javno ispovjedanje, kao što i sloboda očitovanja svojih nazora o svim stvarima«.1) Uža sve to ipak ima i jedna zapreka vjerskoj slobodi, kako se to razabire iz 16. članka istog Ustava: »___civilna ženidba mora se uvjek učiniti prije vjerskog obreda, izim slučaja naznačena u zakonu«.2) Prema tomu, ako bi koji svećenik blagosovio ženidbu »in extremis« bez prethodne vladine dozvole, bio bi osugjen na globu. Izuzev dakle to, kao i opstojeći zakon o ra­ stavi braka (koja se amo rijetko kada dogagja), mi momožemo s punim pravom reći, da se zakonodavstvo u Belgiji potpuno slaže sa pravilima katoličkoga moraliteta. !) .I.a liberte des cultcs, celle de leur exercice public, ainsi que la liberte de manifester ses opinlons сп toute matiere sont garanties..! (Art- 14)*. Tako glasi izvornik. -Ј ,Le mariage civil devra toujours preceder la benćdiction nuptiale, sauf les exceptions a ćtablir par la loi, s'il у a Iieu*. (Art. 16). �203 Listak. I ako je u Belgiji Crkva neovisna ođ države, i zemlja nema državne vjere, to ipak ne slijedi da državne i vjer­ ske vlasti nemaju nikakove megjusobne sveze. Tolikrat su se već u prošlosti odigrali mirni odnošaji izmegju Crkve i države. Tradicija i običaji o tom nas lijepo uvje­ ravaju. Ta, ne plaća li, ili bolje ne daje li novčane pot­ pore i danas država za uzdržavanje kat. klera? Neka brojke govore. God. 1911. bilo je po zkonu katolicima dodjeljeno 7,263.600 franaka za vjerske poslove. Dakako ista država snošljiva je i prama drugim vjeroispovjestima, jer iste godine dala je razmjerno u vjerske svrhe protestantima: 107.000, a jevrejima: 27.700. Suviše pri­ dodala je za službe ovih dviju vjera još 10.000 franaka. Danas mi imamo zakon (od g. 1900.) u Belgiji, po kojemu ove gornje tri vjere dobivaju godišnju pripomoć iz tzv. narodne ili državne blagajne. Država takogjer novčano pripomaže u podizanju novih zgrada kao i u popravljanu, starih. Župe se smatraju kao »civilni bitak« (»existu: civile«), te mogu imati vlasništvo (propriete). Svaka župa ima svoju administrativnu upravu, koje je po za­ konu član i mjesni načelnik (bourgmestre«), a kojoj je svrha, da pripomaže kler u vogje.iju crkvenih računa. Naravno, da su prije liberalci kušali mnogo puta da dohiju upravu nadzora crkvenih dobara, ali im sve to ostade bezuspješno. Klerici su isključeni iz vojničke službe. Nije s gorega spomenuh ni to, da sve civilne vlasti uredovno prisustvuju »Te Deumu , koji se pjeva prigodom narodnih godišnjica. Danas kat. Crkva ovdje broji: 6 biskupija, 190 deka­ nata. 6.400 crkava i kapela, 6 velikih i 6 malih sjemeni­ šta. God. 1900. Belgija je imala 2.474 samostana, od ko­ jih je 291 za muške osobe (ovih ima 6.237), a ostali broj za ženske, t. j. 2.183 sa 31.668 članica. Za ovu godinu nijesam mogao dobiti točna popisa, jer ga još i nema, ali uopće o svećenstvu, redovništvu i biskupijama biće napose govora. Za sada o tome dosta, a prijegjimo na: Š k o l s t v o . Nigdje na svijetu nema tako uregjena školstva ili obuke, kao što je to u Belgiji. Belgijanac po svojoj naravi jedino teži, da sama sebe usavrši prama svojoj okolini. Nije njemu mnogo stalo za tugjim krajem. On se mjeri prama svojoj mjeri. Zato nije se ni čuditi, što je razdioba školstva posve različna, i što se stranac ne može lako asimilirati njihovoj obuci. Drugim riječima, trebalo bi ovdje započeti prvotne nauke pa i proslijediti ostale. Mi se ovdje nemojmo na dugo pozabaviti sa tu­ mačenjem raznih naukovnih sistema, koji vladaju u ovo­ mu kraju, doli ćemo sa statistikom u ruci pokazati, da je skoro svaki Belgijanac školarac. Iz popisa samih sistema, čitaoci će već na prvi mah razumjeti razliku pojedinih škola. Na prvom mjestu dolaze belgijska sveučilišta. Imena i brojke kazaće, kako se Belgijanac zanaša za visokim školama. Evo obrasca (iz. šk. g. 1909.—10.): S v e u čilište Bruxelles Gand Liege Louvain u B ogo­ slo v ija _ — ш P rav- F ilo ­ L je čn i- Zna­ n ištv o zofija štvo nosti 192 127 295 330 152 87 131 81 451 410 184 233 970 1 ,7 9 7 580 396 522 345 1 ,9 5 7 Ukupno 854 K ovim brojkama moramo još pripojiti i ono 2.407 učenika, koji su iste gore naznačene godine pohagjali raz­ ne tehničke škole na gornjim sveučilištima. Od ovih gornjih sveučilišta, dva su državna, i to: u Ganđu i Liege-u, a dva slobodna u: Bruxelles-u i Louvain-u. Nego, kad smo pri ovomu, red je, da i dvije tri ri­ ječi natuknemo o djelovanju1 belgijskih katolika na polju odgoja. Najuspješnije djelo kat. Crkve u Belgiji, nema sum­ nje, jest u odgoju, uza svu ogromnu protimbu belg. I:beralne stranka Tomu je, mislim, razlog najvećma 17. članak Ustava, koji glasi: »Obuka je slobodna; sve su prethodne zapreke zabranjene; suzdržavanje povreda pridr­ žano je zakonu. Jednako i državna obuka ravna se prema zakonu«.1) Na ovom mjestu ustav predpostavlja u isti mah i slobodnu i državnu obuku. Razlika izmegju slo­ bodne i državne obuke jest jedino ta, Što prva ima pot­ punu slobodu u obuci, dok druga treba da pazi na zakon. Belgijanski katolici dobro su shvatili taj članak, kojim su im bile slobodne ruke u uspostavljanju novih prvih i srednjih škola, koje će biti kao priprava za sveučilišne nauke. Liberalci zadovoljili su se sa gradnjom svojeg sveučilišta u Bruxellesu uz pripomoć grada i brabantske pokrajine, dok za početne i srednje škole spoljašno ma­ rili nadajući se,.da će tim moći sve to više prodrijeti je­ dino državne škole na uštrb katoličkih. Ali ljuto su se prevarili, kako ću to iznijeti u dojdućem pismu, kad bude govora o srednjim i nižim školama. U opće ne vrijedi za Belgiju pravilo, da su u svemu poistovjetovane škole, podignute novcem bilo državnim, bilo gragjana. Diplome udijeljene od slobodnih sveučili­ šta vrijede jednako kao i one od državnih. Dakle velika je to blagodat po katoličke stanovnike u Belgiji. Osim sveučilišta Belgija ima i drugih visokih škola, i to: 6 trgovačkih. Kraljevska akademija lijepih umjetno­ sti nalazi se u Antwerpen-u, i brojila je 850 učenika god. !) Tekst glasi • „L’ enseignement est [Iibre; toute mesure preventive est interdite; la rćpression des delits n’ est reglee que par la loi. — L’ instruetion publique donnee aux frais de Г Etat est egalement reglee'par la loi*. �Вг. 12. — »SERAFINSKl PERIVOJ« — 1912. 204 1909. U 85 škola za risanje i slikanje ima 15.911 učenika, dok kraljevski konzervatorij i druge glazbene škole ra­ čunaju 20.192 učenika. To bi Vam dakle bilo »grosso modo« o višim ško­ lama u Belgiji. Drugi put mislim dovršiti o školstvu u Belgiji i to s osobitim osvrtom na početne i srednje škole. Megjutim nadam se, da će i ovo par gornjih redaka naj­ bolje rasvjetliti kulturnu stranu Belgije. Na koncu, gosp. uredniče, primite moje iskrene če­ stitke zbog napretka Vašeg »Seraf. Perivoja«, koji s dana na dan sve to više nalazi svojih vjernih i marnih či­ talaca. Uz bratski pozdrav iz tugjine jesam odani Vaš fra Anton Lovre Gančević. V J E S N I K . NAŠA DOMOVINA. Krinka ie pala! Poznato je već cijenjenim čitateljima »S. P.« da je otrag ne mnogo vremena izišla knjiga pod naslovom » B i b l i j a u s v i j e t l u i s t i n e i m o r a l a.<Napisao D a v o r i n T r s t e n j a k . Dionička tiskara u Zagrebu 1912. Str. 167. U predgovoru te knjige ističe Trstenjak megju osta­ lim i ovo: »Bivši još djakom kupih seb: Bibliju. Čitao sam ju vrlo rado. Bijaše mi ona u istinu sveto pismo. U svaku riječ ja sam vjerovao. Petnaest godina ležala je ona na mom noćnom stoliću i čitao sam ju svake večeri u krevetu. Čitah ju i za školske mise. Privlačio me koliko sadržaj, toliko jezik. Ali što sam ju više č ,ao to sam više opažao njezina protivurijećja. Napokon zaboravih na ljepotu jezika, te č i t a h k r i t i č k i m o č i m a . Otvorih oči. Stao sam č i t a t i k r i t i č k a d j e l a o Bi bl i j i , j e d n o , pa d r u g o i s v e dal j e. Mo j e s e u v j e r e n j e o j a č a . Ne bih nikako htio, da sam na krivu p u tu . . . M o j e j e u v j e r e n j e r a s l o i ja osje­ ćam potrebu, da ga iznesem na ja v u . . . J a s a m t r a ­ ž i o s a m o i s t i n u . Istina nada sve. Ovo je moje na­ učno uvjerenje.« Trstenjak se dakle stavio u pozu ozbiljnog, nepri­ stranog učenjaka, koji se ne zadovoljava površno stvar ispitati, nego je on za više godina temeljito, kritički, znanstveno proučavao Bibliju, a rezultat toga svoga pro­ učavanja iznosi na javu. Tako hoće Trstenjak, da o njem sudimo. A što je u stvari? Ja sam već jednom u ovom časopisu kazao, da ono, što Trstenjak o Bibliji iznosi nije njegovo maslo; kazao sam, da se on u biblijska pitanja ne razumije, te mu se može doviknuti sa Appellesom: »Sutor ne supra crepidam!« Sad imam u ruci bjelodanih, nepobitnih do­ kaza za to. Otrag nekoliko dana nabavio sam djelo M a k s a M a u r e n b r e c h e r a : B i b l i s c h e Ges c h i c h t e n — Beitrage zum geschichtlichen Verstdnanis der Religion, Berlin 1910. (Verlag Vorvvarts). Dogjoh do zanimivog, neočekivanog otkrića; M i s a o p o mi - s a o , r e č e n i c u p o r e č e n i c u , riječ po riječ prevodi T r s t e n j a k iz M aurenbrecherove knjige i iznosi na ia™ kap svoie »nau&10 “v ^renje«, kao rezultat svog višegodišnjeg kritičkog proučavanja Biblije. Našao sam pozitivno 79 (sedamdeset i devet) s t r a n i c a u Trstejakovoj knjizi, koje su d o s l o v n i p r i j e v o d i z M a u r e n b r e c h e r a . A biti će, da mi je pri isporegjivanju štogbd i oku izbjeglo, jer je Trstenjak lukavo postupao. On znade red izmješati i što je kod Marenbrechera pri svrsi članka to je gdjegod kod Trstenjaka na početku; ili što se sadrži kod Maurenbrechera u trima Posebnim člancima. Trstenjak je od svakog članka p0 nešt0 uzeo- d o s l o v n o preveo, te pod jedan zaiednički nas,ov Postavio. Sigurno je učinio to u svrhu л _____ u: ____ ________ х: i______ з _________ л \ ______ i___ da ne bi po nesreći kogod upoznao, da je- M aurenbre­ chera prevodio. Mudar bio, al se prevario. Suviše oko 20 stranica Trstenjakove knjige jest slo­ bodna preradba nekojih Maurenbrecherovih članaka; dakle u Trstenjakovoj knjizi imade ništa manje nego blizu 1 0 0 (sto) stranica prepisanih t. j. prevedenih iz Maurenbrechera. A to su ravno t r i d i j e l a k n j i g e . Ni ostali dio nije izvoran. Četrdeset i četiri (44) stranice ne sadrže drugo do razne navode biblijskog teksta po Daničićevom, odnosno Vukovom prijevodu, popraćeni sa kratkim Trstenjakovim nezgrapnim opas­ kama, glupim upitima, smiješnim začugjenjima, što sve odava, da Trstenjak Biblije ni malo ne razumije. Od ostale 24 stranice nešto je uzeto iz Drewsa »Die Christusmythe«, a s a l n o T r s t e n j a k o v i h jest u sve najviše d e s e t s t r a n i c a ubrojivši i pred­ govor. A i to nijesu cjelovite stranice nego razni umetci, koje je Trstenjak prevodeć M aurenbrechera ovdje ili ondje stavljao, a sadrže otrcane fraze protiv klerikalaca, svećenstva, pape, crkve, Biblije, pače protiv istog Boga. • Zanimivo u istinu! Od 167 stranica jedne knjige, samo ih desetak biti izvornim. Ovakovo šta rijetko se kada Čulo. Sličnog plagijatora mučno je ikada bilo. I još se to iznosi na javu u ime znanosti, u ime istine i morala kao plod svog višegodišnjeg proučavanja Biblije, �Vjesnik. a nije nego plod jednogodišnjeg p evogjenja Maurenbrecherova djela »Biblische Geschichten«. To djelo jest »naučno uvjerenje« Trstenjakovo. Krinka je pala. Sad znademo odakle Trstenjaku mudrost i lakoća, da piše o svemu i svačemu. O. P e t a r V 1a š i ć. »Martlć« na djelu. Nije tomu puno vremena, da je poput drugih hrvatskih pokrajina i u Bosni i Hercegovini osnovano pokrajinsko hrvatsko katoličko društvo »Martić« i ono već stupa na djelo. Baš ovih dana, kako nam iz Beča pišu, razaslalo je predsjedništvo »Martića« svoju okružnicu na razne prijatelje hrvatskoga kato­ ličkoga pokreta — na razne svećenike, u kojoj im javlja, kako misli već početi osnivati omladinska društva, te ih pri tom moli za vrlu neznatnu potporu — samo za dobru volju, da budu duševni vogje čitave akcije. Uprav je sveta svrha i ganutljivi motivi koji su »Martićevcepotakli na taj plemeniti i sveti pothvat. »Vjerni načelima velikoga Leona XIII. i vogje našeg dra. Mahnića — veli »Martića« okružnica — krećemo u široke mase, da i njima donesemo sreću i prosvjetu, koja će biti i katolička i hrvatska - - - krećemo novim stazama zdravog, krš ćanskog demokratizma. Da pokažemo, da jesmo i da ćemo ostati narodni ljudi, poveli smo akciju za osni­ vanjem omladinskih organizacija. S jedne ćemo strane pokazati, da nas visoke škole, nijesu mogle rastaviti od drugova naših, koji su bili prisiljeni, da nakon osnovne škole zamjene knjigu s plugom ili zanatom, već da i dalje gledamo u njima braću svoju, s kojom nas veže ista vjera i narodnost, ista prošlost, sadašnjost i budućnost, KNJIZ PRIKAZI I OCJENE. Fra Lovro Mihačević: Crtice iz albaneške povi­ jesti, Sarajevo Tiskara Kramarić i Raguz, Cijena 90 hel. S ovom knjigom dobismo potpunu sliku junačkih Albaneza od najstarijih vremena do danas, uprav do onoga dana, kada skoro Kiamil paša proglasi u Draču autono­ miju i nezavisnost Albanije, te ode na zdogovor u Valonu, da očuvaju Albaniju od daljnjeg prodiranja srpskih i crno­ gorskih četa. Uvaženi i radni naš redodržavnik kao što nas je lani podario zanimivim putopisima »P o A 1b a n i j i«, u kojim nam prikazuje zemlju junačkih Skenderbegovića, kakva je u sadašnjosti, tako isto ovogodišnjim » C r t i c a m a « poklanja nam na ruke cjelovitu sliku arnautske prošlosti, da imademo cjeloviti pojam o sino­ vima orlova — o slobodnim Sćipitarima, a tijem da i nehotice osjetimo simpatije prema ovim dičnim i vječnim 205 a s druge ćemo strane bezvjerstvu, koje se i u nas po­ čelo sve više pojavljivati u obliku soc. demokracije, li­ beralizma i vjerskog indifercntizma, staviti na put ljude, kojih su se od svojih mladih dana počeli spremati za boj. Te mlade, zanosne borioce valja da odgoje naše omi. organizacije. Svrha dakle omladinskim organizacijama je duševni i tjelesni odgoj članova u katoličkom i hr­ vatskom duhu ...« Svoju svrhu »Martićevci« misle po­ stići sa društvenom knjižnicom, zgodnim predavanjima, eventualno zabavama, tjelovježbom i sličnim sredstvima. Nema sumnje, da će ovi uzvišeni idejali naših visokošolaca naići na opće simpatije, a kod svećenstva sve­ strane pomoći i grijeh bi bio u nebo vapijući upravno ili neupravno stajati im na put. Previšnje odlikovanja. Njegovo c. i kr. Veličanstvo, kako doznajemo iz pouzdana vrela, odlikovao je člana naše redodržave fra Angjela I k i ć a viteškim krstom F ra 'je Josipa I. Odlikovani, rodio se je u selu Štrepcima župe zovičke dne 13. V. 1861. Franjevačku je halju obnkao 1879., a mladu misu Bogu prinio 1886. 0 ^ f0 ga vremena, svoje je sile stavio na oltar reda i roda> f „ tome radu stjže ga zaslužen0 odlikovanje. Zas]užnom , dohrom jra Angjelu srdačn0 čestitamo! Odlični trećoredac. Na Bezgrješno Začeće — 8. pro­ sinca obdržavana je u Sarajevu kod Franjevaca skup­ ština trećoredaca sv. Franje, na kojoj je bio vrlo lijep broj prisutnih. Iza propovjedi upravitelja Cičića slijedilo je oblačenje. Megju ostalim haljinu sv. Franje tom zgo­ dom primio je i čuveni graditelj gosp. Franjo Holz. SMOTRA. borcima za slobodu i prava domovine. Istina, svakomu nas još od djetinstva poznata su viteška vojevanja slav­ nog Skenderbega, otkako najprije izagje u Jedreni na megdan nepridobivenom Deli-Tatarinu i odsječe mu glavu, pa onda u Brusi dvojici snažnih, slobodnih i stra­ hovitih Turaka isto odsječe glave: i mnogo pobjeda od­ nese nad Muratom, Feriš pašom, Mustafom pašom itd.: ali baš zato, jer naše pojmovanje albaneške prošlosti i počimlje i prestaje sa junačkim Skenderbegom, zato je ova knjiga mgp. o. Mihačevića bila poželjna i potrebita za nas u svako doba, a osobito danas, kada je govorenje o Albaniji nanovo oživjelo i postalo predmetom općega zanimanja. Pored p r e d g o v o r a i u v o d a knjiga se dijeli u pet poglavlja. P o g l a v l j e p r v o prikazuje Albaniju od najsta­ rijega doba, koliko samo sežu istorični spomenici, pa �206 Вг. 12. »SERAFINSKI PERIVOJ« dok nije spala pod rimsku vlast. Najglavnije dvije pro­ vincije, koje je obuzimala stara Arbanija, bile bi Ilirija u užem smislu; Epir. Grčka je kultura ostavila slab upliv u ovim zemljama do u poznije vrijeme, premda se može vjerovati, da su Grci prije nego su došli u da­ našnju svoju zemlju obitavali u Epiru. Pod konac III. st. pr. Hrista izgubiš: Grci svoju samostalnost i potpađoše pod Rim, isto se dogodi i s Epirom 168. pr. H. U p o g l a v l j u II. Albanija, nakon' diobe rimskoga carstva, potpada pod istočne rimske careve, a isto u ovoj periodi izvrgnuta je pohagjajima Visigota, Ostrogota, pa u VII. stoljeću Srba, Bugara i sličnih pohoditelja i navalitelja. Srbi su gospodovali mjestima Albanije u pravom smislu pod kraljem Stjepanom Nemanjom i osta­ vili znakove blagotvornog djelovanja, što se vidi iz ku­ pelji, crkava i tvrgjava. Sve što su Srbi učinili u Albaniji, ne bijaše trajno. Mihael Angjeo Komnen stopi razasute državice u jednu autonomnu državu; ali ništa to ne bijaše trajno, jer je sudbina Albanije kroz sve ovo vrijeme bila izvrgnuta svakovrsnim napadauma i utjecajima ja­ čega. Tako sve do XV. stoPeća. iel' P o g l a v l j e III. bavi se Skenderbegom: njegovim udesom i životom, odnošajima prema onovremenim dr­ žav am a^ »naročito njegovo ratovanje sa Osmanlijama. Nakon smrti Kastriota 1467. Albanija se znatno promijenila, i ako ni Kastriota zbog svojih prilika nije sustavno uredio i podigao svoje zemlje. Tega vremena mnogi se Albanezi isele u Italiju. Turci se uvuku na vas mah u Albaniju, islam se proširi, premda kako P o g l a v l j e IV. kaže, da gradovi i plemena bijahu nezavisni, a male države podložne Porti, kojim bi uprav­ ljali bezi i paše iz kuća uglednih i bogatih, koji bi se znali i s Turcima u koštac uhvatiti, kad je to njihova korist zahtijevala. Ovo poglavlje bavi se Albanijom sve do 1831., kada se novije težnje i aspiracije osjetile u Albaniji u duhu svoga vrem ena. Za ovo doba našljednih paša i begeva ističu se osobito silni Bušatlije, kojih djela ispunjaju krvave stranice albaneške povijesti. P o g l a v l j e V., i zadnje otkriva nam mnogu zanimivu i velevažnu tačku novije Albanije: arnautske ustanke i revolucije, neuvigjavnost i nepravednost ber­ linskog kongresa prema Albanezima, pa onda opet naj­ novije zapletaje u Albaniji u našem stoljeću, ulogu mladoturaka, pojav Ise Boljetinca, uopće takve stvari, koje da­ našnja javnost u mnogom ne poznaje, a mora znati, hoće li, da što stvarno i pametno o Albaniji rekne. 1912. Čitavo je djelo poučno i zanimivo, pa ga mi od srca preporučamo! — Z. Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas. Sastavio Hamdija Kreševljaković. Sarajevo, 1912. P rva hrv. tiskara Kramarić i M. Raguz. Prošle godine, kao što smo i mi javili, navr­ šilo se je ravnih 300 godina, kako je fra Matija Divković tiskao prvo svoje djelo i stavio u Bosni nove temelje zaspaloj narodnoj hrvatskoj knjizi. Ta je okolnost m la­ doga muslimana Н. Kreševljakovića potakla, da je u »Hrv. Zajednici« ,o tome napisao jedan člančić. Pisac se je nadao, da će kogod o tome napisati štogod više, ali mu se nada izjalovi. Dijelom to, a dijelom, što su se baš oni brojevi »Hrv. Zajednice« u kojim je on o tome pisao puno tražili, a najviše nagovorom svojih prijatelja mladi se je pisac odvažio i ovaj svoj prvijenac proširio, te ga ove godine i objelodanio. Djelo se g. H. Kreševljak. ića diieli na tri doba: od najstarijih vremena do Divkovića, od DivKovića do ilirskoga pokreta, te od ilir­ skoga pokreta do danas. Piscu je početak hrvatske knjige u Bosni povelja Kulina bana, što ju je on 29. kolovoza 1189. izdat Dubrovčanima, i što se danas čuva u Petrogradu u biblioteci carske akademije. Iza toga se pisac bavi bogumilskom literaturom. U drugoj periodi pisac se bavi najprije djelima pisanim bosanicom, zatim latinicom, a na koncu muslimanskim piscima. Treće je doba pisac zgoti 'o podjelio u dva doba: do okupacije i po­ slije okupacije. Tu se govori o pjesnicima, o skupljanju na* odnoga blaga, o školskim knjigama, o narodnim umo­ tvorinama, folklori, beletristici, omladinskoj literaturi, znanstvenoj i poučnoj literaturi, te o periodičnoj litera­ turi. Pišući ovo djelo pis’ac je mnoga djela, o kojima je pisao, imao pri ruci, a dijelom se je služio do sada pu­ bliciranim djelima. Djelo je pisano krasnom hrvaštinom, te sasvim nepristrano — govori o Franjevcima, tako, da o njima bolje ne bi govorio ni Franjevac ili barem dobar katolik. Naravno, da ima dosta djela, koja pisac nije spomenuo, ali on nije ni išao za tim, da u 53 stranice izrešeta sve što se je tamo od Kulina bana pa do danas u Bosni napisalo, njemu je bila glavna svrha, da ovim djelom općenito prikaže književni rad H rvata u Bosni i Hercegovini i da na to prigodom 300 godišnjice knji­ ževnoga rada fra M. Divkovića pobudi pozornost. U ovo­ me smjeru djelo je sasvim uspjelo, te ga svima od srca preporučamo. Dobiva se kod pisca u Sarajevu, a cijena mu je 1 K. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, — za gjake, trećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prim a uredništvo u S arajev u . (Bosna, S arajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julijan Jelenlć, Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �se r a f in s k i P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. ZA GODINU S DOZVOLOM CRKVENE I REDOVNIČKE VLASTI UREDIO: ■ Ж Д З Ј Ј иТ ЈЈ ч D :' FRA JUL1JAN JELENIĆ. SARAJEVO. 1912. TISKARA BOSANSKE POSTE, -SARAJEVO- ��Sadržaj „Seraf. Perivoja" za god. 1912 [Ш IfS iJ PJESME. Strana Bogorodici (dr. Oj'uro A rn o ld ) ............................................ 131 Genij Hrvatstva (P. S enjić-T vrtković)........................... 6 Hrv. štarinarskom društvu u Kninu (Stj. llijić) . . . . 124 Iz knjige' pjesama »Naši ljudi« (A. Cičić)...........................180 Iz »Pjesama Rušigradskih« (B. M arkušić)...................... 22 Ja sam gusle svoje (dr. Gj. A rn o ld )............................... 131 Jesen (fra Ned. Dugonjić-Vrhovčić)................................... 181 Lipa (Anka Topićeva) ........................................................... 63 Našem biskupu fra Marijanu (dr. T. Alaupović) . . . . 101 Noćno spominjanje (P. S enjić-T vrtković)............................43 Spomen (Nonca) .................................................................... 79 Što se više bližim (dr. Gj. A rnold).................................... 11 U teškom času (dr. Gj. A rnold)........................................ 157 Vogji svome (Nonca) ..................................................... 130 Zvijezda moga zvanja (P. Senjić Tvrtković).............................193 Zvijezda mora (dr. Gj. A rnold)........................................ 1 ČLANCI. Panjalukajma biskupa" fra"Jozu G arića............................... 189 Borba za moral (0. P. O. F. M .) ....................................38 Bosanski ljiljan (fra M. V. Batinić)...................... чб, 102, 131 Divni razvoj Duns Skotove Škole u 17 v. . . 117, 158, 109 i 194 Dvije okolnosti Isusova Uskrsnuća (O. P. Vlašić) . . 61, 85 Iz povjesti franj. crkve u Tolisi (Dobroslav Bazički . . 175 Jedan'prinos hult. povjesti bos. Franjevaca (fra E Matić) . . 51 Još o pretkršćanskom Isusu (O. P. V lašić)...........................149 K budućem euharističkom kongresu u Beču (dr. Blažević) 17 Louvenski profesor M. De Wulf o nauci Ivana Duns Škota 69 »Kultura i bos Franjevci« pred su d o m ..................... • . . 200 МпрЛо fra Alojzlje^Mjšić — mostarski biskup . . . 38 Neke misli o trećoretskom pokretu u Hrvatskoj (A. Cičić) 41 Neronove žetve (Guenot-Mišura) 1 , 23, 44, 64, 79, 105. 125, 152, Pabirci iz nekrologiia franj. samostana u Vukovaru (O. Gj. Bencetić ........................................................................... 134 Perzijski utjecaj na mesijansku ideju u Bibliji .................. 190 Pjesnik i pravnik b. Jakopone da Todi ( ć ) ...................... 8 Pretkršćanski Isus (0. P. V la š ić ) ................................... 18 Savremeno Robinsonovo predavanje o sv. Franji Asiškome (A. L. G a n č e v ić ).......................................................50 Slobodni moral (O. P. G ra b ić ).............................................. 77 Svećenički sastanak u Spljetu (Učesnik P . ) ..................40 LISTAK. Dominikanac ubijen pri kragji (0. P . ) ............................... 55 Framazunsko licumjerstvo (0. F. G.) ..................................... 30 Hrv. kat. narodno gjaštvo (I. M .) ................................... ....... Hrv.-slovenski kat. gjački sastanak (M. I.) . . . . . 153 Iz humanitafndstilproti katolici’mu (S. Miljevaca) . . . . . 72 Izvještaj Jukića zbora franj. bogoslova u Sarajevu za go­ dinu 1911.—12........................................................... .... . 93 Javna' sablazan (0. P . ) ............................................................ Jubilarac fra Angjeo Ćurić (M. D ž .)................................... 147 Katolički mladenački pokret (fra K. I . ) ...........................112 Malikov predlog (D a lm a tin a c )............................................. 31 Mladenačke organizacije u Dalmaciji (L. B . ) ..................55 Mladohrvatstvo (fra A. G . ) ..................................................... 54 Najnoviji prijevodi Fioretti-a (Anton Gačević)..................... 74 Nekoliko crkv. pjesama iz stare hrv. glagoljske knjige (Prof. R. S t r o h a l ) ............................................................. 162 Nešto 0 naslovu VII. knjige Martićevili »Osvetnika« (Č) . . 113 0. Eugenije Olivieri Franjevac (T .).........................................90 Osnovna škola u Docu (fra M. Kozinović)......................94 Proslava 75-godišnjice zbora duh. m ladeži............................92 Proto llić 0 sadanjoj crkvi neujedinjenili Srba (dr. J.) . . . 29 Prvi tabor kat. mladenačkih društava u Istri (0. F. S.) . 144 Sa 1. sastanka trećoredskih vogja (fra A. Cičić) . . . 139 Smijemo li siticati' III. svjetovni red sv. Franje kao naj­ bolja kat. organizaciju? . (L. B . ) .........................................89 Socijalno-karitativna djelatnost kat. redovnica u Njemač­ koj (O. K. B u lat)................................................................... 95 Socijologija u španjolskim seminarima (F. A. G.) . . . 12 Sv. Otac Pijo X. 0 III. redu (Fr. A. C ičić)......................184 Sraz kršćanstva i islama pod Biogradom (dr. Jelenić) . Svećeničke organizacije (F. L. B . ) ............................... Turski koran i katolički katehizam (0. P. G.) . . . . U ime slobode četrdeset hiljada zarobljenika (G.) . . Ulomak iz službene statistike (dr. Blažević) . . . . Ustoličenje biskupa Mišića (Mijo Sarajlija).................. Vindthorstova stogodišnjica (F. A. G .).......................... Vrijedno da se zabilježi (dr. Blažević)...................... Za kulturni program (svećenik p ra v a š)...................... VJESNIK. NAŠA DONOVINA. Antunovo u D o c u ............................... Apostolski d e l e g a t............................... Biskup Marković ................................ Biskup Mišić u S a r a j e v u .................. Blagosov temeljnog kamena . . . . Bogoslovska S m o t r a .......................... Crkva sv. Antuna u Sarajevu . . . . Darovi »Serafinskom Perivoju« . . Devedesetgodišnjica rogjenja . . . Dr. Rittig 0 tonu našega novinstva Euharistički k o n g r e s .......................... Fra Ivo Jurić Franjevcima Bosne Srebrene , . . . Fra Nikola M om činović...................... General franj. reda biskupu Mišiću . . Hercegovci svome biskupu . . . . Ispiti u franj. bogoslovnom sjemeništu Iz bogosl. franj. sjemeništa u Sarajevu Iz franj. sjemeništa Bosne Srebrene . Jurisdikcija ....................................... 14 114 165 97 57 164 164 32 31 145 166 186 146 97 75 114 166 186 114 �Strana Stran* Kardinal Falconi biskupu Mišiću . . ...................................... 98 Reforme rim. vikarijata............................................................ 33 ............................................................. 57 Kongres .................................................................................. 186 Skotova beatifikacija Kongrua u Bosni i Hercegovini ......................................... 145 Vjeronauk opet ulazi u š k o l e .................................................... 33 ..................................................................... 14 Krinka je pala ....................................................................... 2u4 Žrtva klevete Kužan vjetar s m o r a ............................................................ 14 NJEMAČKA. Licencijat .................................................................................. 186 »Martić* na djelu ...................................................................... 2u5 Franjevac — apostol umjerenosti 146 Matura ....................................................................................32 Glasoviti učenjak postao Franjevcem 68 Ministar Bilinski biskupu M i š i ć u .......................................... 74 Kulturni b o j ................................ 15 Ministar Bilinski u B o s n i ........................................................ 97 Oporuka abertskog nadbiskupa 114 Misije .......................................................................................186 Papin nuncij i polemika njem. katolika 114 Mlada misa ............................................................................... 31 Pokret za papinu državu i Isusovce ......................................146 Na trećoredski sastanak ........................................................ 74 ENGLESKA. Novi šibenski biskup ........................................................... 75 Novi voj. ženidbeni zakon za Bosnu i Hercegovinu . . . 146 Godišnji napredak kat. c r k v e ..........................................33 Novoimenovani biskup dolazi u S a ra je v o .............................56 Značajni govor kardinala B o u r n e ..................................... 15 Obnova crkve u T o l i s i ............................................................. 14 SJEVER. AMERIKA. Odlazak biskupa Mišića u Rim ............................................. 98 Okružnica biskupa dra M a r č e lić a .......................................... 32 0. Honorij Zaninović .............................................................98 Magjarski svećenik pokrenuo novu v je r u ............................147 Papin poslanik trećoredac . . . .....................................147 Papin delegat ................................................................ 32, 114 Posveta crkve u T o l i s i ........................................................... 145 Rasprava 0 rangu rimskih kardinala .....................................145 Posveta temeljnoga kamena Napretkova doma . . . . 165 ŠPANJOLSKA. Prelaz na islam ......................................... .... . . . . 32 Čuveni Franjevac Casanova umro . . Previšnje odlikovanje............................................. • ■ . 205 58 Prof. Perić o Franjevcima u carev, vijeću ............................. 56 ŠVICARSKA. Profesorski i s p i t i ................................................................ Promjene .............................................................................. Borba proti spaljivanju t j e l e s a ..........................................15 Promjene u Bosni S r e b r e n o j......................................... 96. SAVEZNE BALKANSKE DRŽAVE. Proširenje franj. zavoda u Bosni . . . . Piovincialatus Franciscanorum bosnensium . . Stanje kat. crkve ................................................... 186 Redodržavnik Mišić — mostar-.ki bisKu . . Regjenje i p r i m i c i j e ....................... .... TURSKA. Rušenje crkve sv. Antuna u Sarajevu . . Johakima III. 15 Serafinska Udruga ....................... .... . . Skupština za gradnju crkve sv. Antuna u Sarajevu Svečana akad. franj. bogoslova u Макк koj KNJIŽEVNA SMOTRA. Svečani jubilej biskupa Zaninovića . . . Gospe Lurdske za g. 1913.................................... 168 Štovateljima sv. Antuna Anleitung zur Einteilung ^des Erstkomunikanten-Unterrichtes Umrli (dr. Jakob Scnmitt) T ........................................................ 60 Uredništvo »Dušobrižnika« Christian Doctrines and Modern Thouht (T. G. Boneni) . . 115 Veći pape od P a p e ............................................. Crtice iz albanske povijesti (fra Lovro M ihačević)...............205 . . 186 Das neue Leben (Dr. Frau K eller)...................................... 116 Visoki gost ....................................................... . . 166 Der junge Priester (Herbert V au g h a n )................................... 59 Vizita ................................ ............................... 13 Der Rosenkranz des Priesters (Dr. Ferd. Rudolf) . . . . 16 Zahvala franj. gimnazije u V iso k o m ............... Dojmovi s Istoka (Marinko Lacković)............................60, 99 NAŠA MONARHIJA. Erklarung des kleinen Deharbeschen Katechismus (Dr. Jakob Schmitt) ................................................................... 16 Nasljednik nuncija B a v o n e ........................................... 33 O. Vinko Grebler u m r o ...........................................................114 Erziehungskunst (Aiban S t o l z ) ............................................... 16 Posije smrti bečkog nuncija B a v o n e..................................... 33 Florilegium hebiaicum (Dr. Hub. L indenionn.......................... 166 Homilien und Predigten (Dr. Paul W ilhelm ).......................100 Skupština Marijine kongregacije u B e č u .................................32 Istočno crkveno pitanje (dr. Fran G riv ec ).............................36 Velika skupštine štampe u B u d im p e š ti.................................32 Jedan naš prosvjetni jubilej (Josip Milaković) . . . . 60 Jesu li naprednjaci — demokratski b ezv jerci........................ 60 ITALIJA. Kanzel Reden (Dr. Joseph Georg von E h ile r) ...................... 168 Čudan način propovijedanja riječi B o žje................................. 14 Kanzel-VortrSge 6. Band (Dr. Mat. Eberhard: — Der Deficit jubilarne godine .................................................. 14 Aegidius Ditscheid) ........................................................... 100 Kako tal. katolici poštuju sv. F r a n j u ..................................... 58 Katehetična, obučna i uzgojna metodika (prof. Fer. Effler) 60 Koje novine ne smiju čitati Franjeviii? .................. . <5 Kmetovsk > pitanje u Bosni i Hercegovini (Vojslav Hranić 16, 59 Muzej za kršć. s t a r i n e ............................................................ 33 Kraljici Hrvata (fra Nedjelj. Dugonjić-Vrhovčić) . 148, 167 Nove reforme k l e r a .................................................................57 Kratak pregled hrvatske knjige (H. KreŠevljakovic) 2o6 15 Novi oratorij 0. H a rtm a n n a ..................................................115 Kratka povjest glazbe (Stjepan Hadrović) Kritična povjest sv. kuće Marijine u Loretu (Drag. DujPapa Pijo X. i siročad iz Sicilije i K alabrije.................. 115 100 Papa postavlja u Rimu redovnike za župnike........................75 m u š i ć ......................................... 148 Reforma tal. kleričkih sjem eništa.........................................165 Kultura i bos. Franjevci (dr. Jelenić) Reforme redovničkih škola ...................................................33 Le Tiers-Ordre de saint Francais d’ Assise (P. R. Leguil) 100 �S ita n * Mala biblijska povjest (đr. F. J. Knecht — Vladimir Bakotić) ........................- • « - ....................... • 60 Malta ili Mliet? (dr. Rudolf Vimer)........................... 36, 58 Mihovio Pavlinović (Gjurić guslar) .................... 148 Naše kolo (Ljubomir Maraković). . . . . . . . . 187 Pjesme (Ivan Ev. Š a r ić ) ......................................................... 34 Po Albaniji (fra L. Mihačević)........................................ 98 Pogledi u svećenički i bogoslovski život (dr. F. Novak) 36 Povjest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljev­ stva (Milan Prelog) ........................... 60, 75 Pravo dušobrižnika pri obćinskim izborima.................... 36 Predigten (Alban Stolz) ................................................60 Repetitorij Prelog) povjesti Austrougarske Monarhije (dr. Milan .................................................................................... 100 S tra n * Rukovet cvijeća (fra Andrija Matatinović)................16, 115 Slike iz biblijske povjesti (J. Heinemann) . . . . . . 115 Srpsko-hrvatski almanak za g. 1911.................................. 36 Sudbina izdajice (P. Mišura).......................................... 147 Sveto pismo Starog i Novog Zavjeta (dr. Val. Cebušnik) 16 Un poeta Mitrato della Bosnia (Vlad. Bakotić)............... 100 Zbirka pučkih prestava (O. lv. Vuković)................... . 36 Vollstandige Katechesen fiir die Untere Klasse der katalischen Volksschulen 13. Aufl. Freiburg 1. B. 1911. Herdersche Verlagshandlung (0. Меу)...............................100 Dopisnica uredništva.........................16, 8o, 100, 168, 188 �«3* s * r ���Privilegovana |f zemaljska banka ZA. B O S N U I H E R C E G OVIN IX Uplaćeni dionički kapital 14 milijuna kruna. ltedoviifi rezerva i fond za sigurnost zalo/adcu K 5,300.000. CENTRALA U SARAJEVU. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu ' Tjtos Sšiucu, Travniku, Trcbinju i Višegradu — ZASTUPSTVA u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorni u. nica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjes ima Bosne i Veleprodaja duhana n svim spomenutim mjestima. Hercegovine, Austro-Lgarske i inozemstva. — Daje zajmove na H1P0TEKARN0 ODJELJENJE. vrijednosne papiie. — Prima novac uz tekući r;:čun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote s^ake vrsti u Dalje h potekarne i komunalne zajmove do godine. Izdaje pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao ,Safea — u za *u 4 ,/Л’|| zalužnicc i 5% komunalne obligacijc. Ove su založnice i svihu uregjenom oklopljenom prostorom pod zatvorom, stranke komunalne obligacije u Bosni i Hcrcego ini prosti od proveza, i banke. imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamče­ vine p'i trgovačkim poslovima. Osim ioga mogu služiti u čitavoj ODJELJENJE ZA ROBU. austro u arskoj monarhiji kao vojničke ženidbene kauc-je. Kod banke ustrojeno odjelenje robe kao što i pos bno odjeienje BANKOVNO ODJELJENJE. ■ a . ‘ ______________________________________________ ’ ^ ž a žcmaljsllfe proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i drtige se sa "'tjcm u trgovačku struku zasjecajućim dobavama, kako u kovine. — Preuzima kupone i vučine srećke. — Eskonm,;' • ta<io i na vlastiti račun, tinanoranjem i podizanjem mduinjenice i doznačnice, daje zajmove u konto-kurentu i * trba * javnih poduzeća, nic uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja ' .j^rni su predmeti Izvoza suhe šljive i žito. povi.L osigurav. ,,Al Kod banke opstojeća generalni agentut putem filijala i ispostava m . e vrst ranja na život i proti vatre. slučaj nesreće proli raznih ste r PROYIDENClJA" prima osiguranja ' \Z10N1 GENERALI" prima direktno ili o ra ln a agentura osiguravajućeg društva тojevima i na drugim predmetima I Za odmah prodati stoje jedne nove orgulje po pneurnatićnom sustavu sa 16 registara. 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara, koja je izložena u trgovačkom muzeimiu u Zagrebu. Osim toga preporuea sa potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom. ■ - IM. H eferer ud. i Sin« --.....................■ ■1 �IDI MODERNO UREEJENO TISKORO I KN1IE0VEZNIC9 „Б О Ш Е POSTE" PREPORUČUJE SE 29 IZRADBU SVIH U TISKARSKU I RH3I60VE29ČRU STRUNU 5P9DR3UĆIH P0SL0V9. - SL9G9ĆI STROJEVI „LllfOTVPE". -- STERE0TIPI39. iji � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Serafinski perivoj Subject The topic of the resource franjevci , religija, književnost Description An account of the resource Izdavač lista je franjevački red u Bosni I Hercegovini. Uz odobrenje redovničke vlasti urednici su bili fra Ignjacije Strukić i fra Anđeo Brković. Odgovorni urednik bio je fra Josip Markušić. List je izlazio jedanput mjesečno u sveskama od dva tabaka na latinici i na hrvatskom jeziku. Smatra se nastavkom Franjevačkog glasnika. Uredništvo je u Visokom, a štampan je u Štampariji Fogler i drug i Štampariji „Bosanska pošta“ u Sarajevu. 1914. Godine je promijenio naslov u Naša misao, a od 1903. do 1908. godine ima podnaslov Glasilo hrvatskih franjevaca, te od 1909. Do 1913. ima i podnaslov „List za katoličku prosvjetu i zabavu“. Creator An entity primarily responsible for making the resource uredjuje fra Arkangjeo Brković Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Visoko : Bosanski franjevci, Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1902-1913 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Language A language of the resource hrvatski Type The nature or genre of the resource časopis Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-7741 (Print) ISSN 2712-1194 (Digitalna reprodukcija) Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 30 cm NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22578438 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Serafinski perivoj 1912 Description An account of the resource Br. 1-12 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1912 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-7741 (Print) ISSN 2712-1194 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22578438 https://kolekcije.nub.ba/files/original/336ae95fbd9fca020155379a83150275.pdf 0a9d03bca4ad294490088c8395f32268 PDF Text Text serafinskj P erivoj LIST ZA K A T O L IČ K U P R O S V JE T U ! ZA BA V U BROJ 1. SARAJEVO, 15. SIJEČNJA 1013. GOD. XXVII. Privilegovana zemaljska banka ZA BOSNU I HERUEOOVm uvela je novi način štednje podesan za svakoga! Da uzmogne šteđiti sa uspjehom i u Privilegovana zemni.), banka za mora često ići u banku. je zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čunka kutija napuni ili prije u zgod(vidi sliku), koje ona po že'ji ust času, ali svakako svakoga ili svako ivVm jeseca donese se u banku ili na svakome uz uplatu od 6 kruna (tr >jesuma, gdje banka nema podružnice kutije), koji se uložak vraća, kad s odregjeno mjesto, gdje će se kutija tija opet preda zavodu ! o*vori i sa tamo spremljenim ključem, Te kutije može svaki ponijeti k [n /а: iz nje prebrojili i upisati kao ih ima u svako doba pri ^ruci. <g uložnu knjižicu. Ta se pak knjizaključane, i napose uregjene za k ^ičuje vlasniku, koji može po tom i papirni novac, te je vagjenje danje novca zapriječeno paten vilam a, koje su iskazane u knjižici spravom. Kovani se novac ubacuj slobodno raspolagati. prostrani otvor j I. uočim se | ■Tvaj e način štednje prema tome osniva novac savije i utura kroz šupljinu piia lincipi1. ila se jednom spremljena protivnoj strani, ne* može opet olako dignuti, nego se mora donijeti u banku uje, a banka prima kao lovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj način štednje osobi zjjjosobe svakog stalež уле mogu da štede samo u malim *svotama, napose za obrtnike i radnike: uzgojnom џр’ *а djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa za razne društvene, osiguravajuće, ■v'nč*r ' јШ зГЈгн- v.đie itd. kao i za osobe, koje stanuju u udaIjenim mjestima, .e ne ino; niwčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću, da unapredi smisao za štedenje i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru pri­ vede ukaniaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zašteđiće kroz godinu dana 7"> kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za 10 godina oko 900 kruna. Što se u rnaiome stavi u kutiju neće nikomu uzrnanjkati, đočiin će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu u glavnici, koju će tako postići. Da se dobije takova kutija, dosta je doci u banku i javiti adresu i li pisati. Za odmah prodati stoje jedne nove orgulje po pneumatičnom sustavu sa 16 registara, 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara, koja je izložena u trgovačkom muzeumu u Zagrebu. Osim toga preporuča se [potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom. —■ X I. H e f e r e r u a . i S i n . — ' �* * * * * * * * * * * * * * * * * * * Crkveni umjetnički zavod £ Josipa Oblettera 5 = ^ u St. Ulrich, Gradcu Tirol — kraljevske umjetničke akademije počasni član,' nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, :: ( Proizvodi :: propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, križne puteve, betlemske štalice i t. d. ije n k t 1 su zav U p la ć e n a dionička glavn ica 2,000.000 Kruna. C e n tr a la n S a r a je v u . P o d r u ž n i c e : JVtostar i T u z l a . Preuzima uloge na uložne knjižice te uka­ maćuje iste uz 4 1|2° o čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. 7 Q 1 Q rra A H 1 P Q £ , a i i t g a U l l l t d Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne depozite i upravlja njima. lzvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. prima u zalog sve dragocjenosti kao: srebro, zlato. dragulje i ostalo. �SERAFiNSKi P e r iv o j LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 1. SARAJEVO, 15. SIJEČNJA 1913. Urban Tallja: Religijozna skepsa i inosmjerni pravci u kršćanskoj Apologetici,1) Preuzvišena, pres. i preč. gospodo! U času kada se u ovom glavnom austrijskom gradu odrazuje na najblistaviji način vjersko uvje­ renje sa strane čitavoga gotovo svijeta, u času, kada se faktom posvjedočuje, da vjera udovoljuje ljudskoj naravi, nju podiže i vedri joj čelo, jer joj odgovara na pitanja neka, na koja joj znanost sigurno ne može odgovoriti i dijeli joj onaj zadnji r e s i d u u m, koji znanost ne može da razdijeli, a da opet tu ne ostane neki slomak, koji znanost ne može da razdijeli; milo mi je, gdje ću se ja ovom prigodom dotaknuti mekoga vrlo važnoga pitanja. To je pitanje, da li je put, keji vodi k vjeri um ili srce (volja); da se dotaknem dvaju glavnih smje­ rova kršćanske apologetike. GOD. XXVII. Kada se dublje promotre riječi onoga uče­ njaka, pokazuje se da religijozna skepsa nije drugo, već neka vrst duševne boli. Tomu učenjaku, ko­ jemu je religijozna sumnja trovala dušu, kada je on izrekao: »Želio bih vjerovati, kao što vjeruje ona starica«, kazao je tim da mu sama narav ustaje protiv sumnje svojim negodovanjem i ne­ zadovoljstvom, te mu tim očito izjavljuje da takovo njegovo stanje nije naravno, već nenaravno i protunaravno. Stanje i duševno raspoloženje onoga učeпјака, ravno je onomu drugomu, kada naime Z(jrava fizično čovjeka obuhvati bol fizična, on osjeća neku neugodnost, a njegova fizična narav nekako hoće da reagira protiv boli, ne bi li se nje oslobodila. Paralelka izmegju ova dva pojava čini mi se da je dobro povučena. Bol trebuje lijeka, koji će reakciju naravi po­ moći. Pomože Ii lijek uspješno narav, naskoro jc Ako vjera udovoljuje i umiruje ljudsku narav, suzbijena bol, vraća se zdravlje, koje drugo nije kao što ju zbilja i umiruje, ona ne može a da joj već neka normalnost, koja nosi čitavomu organiz­ ne bude nešto naravno, što stvara njeno normalno mu ugodnost, jedrinu, posvemašno zadovoljstvo. stanje. Ako je — kao što jest — religijozna sumnja Ali, kao što u fizičkomu životu opaža se uz neka vrst boli, ona treba i lijeka i trebovala je. normalno stanje tamo, amo po koja abnormalnost, Taj se je lijek upotrebljavao pa se i danas upo­ što se zove fizična bol tako se opaža i u dušev­ trebljava i riječju i pisanjem, ali ne uvijek dobrim i nomu, a izmegju duševnih boli ja ubrajam i reli- najboljim uspjehom, što može dakako stati i do gijoznu skepsu. bolesnika, ali može stati* i do diagnoze, to jest do I ona se mora smatrati takovom. pravoga spoznanja izvora iz kojega protječe bol. Cuo sam govoriti o nekom učenjaku, koji i Pogodi li se pravi izvor boli, moguće je, taj izvor sada žive, da, kada je nekog lijepog dana u začepiti i prisušiti, tim će se i potočić prisušiti, koji društvu svoga prijatelja prolazio nekim dugim odatle protječe. Ne pogodi Ii se izvor, rad nam je šetalištem te opazio katoličkog svećenika i neku staricu, koja se svećeniku približi i pobožno po­ nas neuspješan. Vama je, preuz. gospodo, poznato, da su kr­ ljubi u ruku, okrene se prijatelju te će mu: »Oh, da bih mogao i ja onako vjerovati, kao ona što šćanski apologete taj lijek religijoznoj skepsi pru­ žali pa i sada kušaju pružati. Kroz dugi lanac vijestarica vjeruje!« kova kršćanske ere oni su se redali jedan nakon ]) Ovaj govor imao jc biti izrečen na Euharističnom Kon­ drugoga; oni i sada zauzimJju to Mjesto, ali ovom gresu prošle godine u Beču i lo u hrvatskoj sekciji; no kako su svi razlikom da su neki sa ovoga stanovišta polazili, referenti u hrvatskoj sekciji otpali, tako je i ovaj otpao. Predmet drugi opet sa onoga, premda im je bio jedan te isti mu jc ne manje savremen, koliko važan, stoga ga iznosimo na cilj da postignu, javnost, * �Br. 1. ►SERAFINSKI PERIVOJ« U zadnje vrijeme izbio je na površinu i od­ skočio na vrlo markantni način neki novi smjer u kršćanskoj apologetici. Zovem ga novim, ne jer je zbilja nov, već stoga, što ga drugi tako zovu. Nov nije, jer se je provlačio kroz prošle vijekove i ako ne tako opaženo, kao što se danas opaža kod nekih. Taj pravac, no koji, ja mislim, nije kao sali­ ven od jednoga komada, on ima svojih šarolikih nuanca. Ako pak ja te različite pravce zovem jed­ nim pravcem, zovem ih stoga, što ih smatram da su to različite s p e c i e s, koje pripadaju jednomu g e n u s - u. Taj pravac mogao bi se u njegovim temeljnim načelima formulirati ovako: » A k o k r š ć a n s k i a p o l o g e t a ž e l i d a š t a p o s t i g n e us­ p j e š n o u p o g l e d u v j e r e , ne k o r i s t i mu d a g o v o r i u mu , v a l j a d a g o v o r i s r c u — volji: z n a n o s t nas p r i v e s t i k vjeri.« Ovaj pravac, preuz gospodo, e d i a me t r o o p o n i t u r onom drugor pravcu, kojemu je baza » K r š ć a n s k o m u a p o l o g e t i j e g o v o r i t i u mu , jer vjera jest i mora da bude r a t i o n a b i l e o b s e q u i u m fidei . Koji od ovih dvaju pravaca može uspješnije postići svoju stvrhu? Ovo je pitanje, što ja postavljam i na koje mi je odgovoriti. Granice preuska govora, kratko vrijeme što mi je dozvoljeno, sile me da samo ne­ što, što je najnužnije rečem lapidarnim stilom, ne­ čega se samo letimice dotaknem, a mnogo toga ispustim, što bi bolje objasnilo i moju tezu utvrdilo. Preuz. i presvjetla gospodo! Religiozna je skepsa e r r o r : misli se nešto, što nije ili se o nečemu dvoji, o čemu se ne može dvojiti, jer su motivi tako jaki, da svaku dvojbu potiskuju natrag, a ti se motivi ili ne vide ili im se ne vidi krepčina; zamijeniti svjetlo sa tamom ne može se, a da ne bude to e r r o r. Skepsa je religijozna, tako ju shvataju kršćanski apologeti. A da ne bi bila skepsa e r r o r, oni se ne bi mučili niti kušali da svrate inomišljenika na svoju stranu. Svraćam Vašu pažnju na neku činjenicu, koja je za mene jako interesantna. Religijozna se skepsa — običajno — ne poragja samostalno u pojedin­ cima: ona se začimlje samo u nekim glavnim sre­ dištima, u takovim središtima biva njezina elabo­ racija, odakle & prenosi poput zvučnih valova na druge autoritetom ili tugjiin ugledom ili odgojem i t. d. — Razlika je izmegju skepse u središtima i skepse prenešene u tomu* dok se prenesena skepsa 1913. bazira na nekom vanjskom oslonu, koji može biti primjer tugj ili autoritet ili ambijenat u komu se žive ili što slično. U našemu slučaju zgagja se ne inače, nego se zgagja u znanstvenim otkrićima. Nije svak spo­ soban za znanstvena otkrića, tako nije svak spo­ soban da otkrije zablude. Ali ako jedan dopre do kojega znanstvenoga otkrića, to će se otkriće pro­ tegnuti i na druge, i omjeriti njegovu znanstvenu vrijednost. Je li jedan svojim tobožnjim istraži­ vanjem dosegao do koje zablude, nju usvojio svo­ jim uvjerenjem, on će tu zabludu širiti dalje i na druge, mnogi će pristati uza nju, a da neće ni naj­ manje potražiti za vrijednost njezine baze. Ta­ kovim će biti dosta autoritet deklamatorne tugje riječi, naročito ako im, uslijed pokvarenosti nji­ hove volje te zablude idu u prilog niskim njihovim stMa. Re ^đeset i devet postotaka u praktičnom ži­ votu žive tugjim sudom, a možda i više: tako vam je u pogledu religije, jer je to absolutno potrebno, ako se hoće saznati pravi uzrok religijoznoj skepsi. Preuz. i presvjetla gospodo! Kazao sam, da je religijozna skepsa » e r r o r « . Naravno je, ako se hoćл taj »error« izliječiti, valja mu poznati pravi izvor žilu odakle klija. Tako valja da radi i kršćanski apologeta. Ali ovdje poinanja pitanje na površinu: gdje koja je ta klica religijozne skepse? f Gospodo! Kroz dugi tok vijekova duboko se je umovalo, raspravljalo, pisalo »d e c a u s i s e r r o r um«. Dosta se je doprinijelo, da se ob­ jasni bar koja strana i zakutak toga tmastoga zavijastoga labirinta ljudskoga duha. Nabrojili su se ninogi uzroci i izvori, iz kojih potječe i može po­ teći religiozna skepsa, kao na pr. » ma l a i ns t i t u t i o«, »S u p e r s t i t i o«, »P h i I o s op h i a e m a n e u m s t u d i u m«, »i n o r d i n at u m e s s e n t i a r u m n a t u r a 1i u m s t u ­ đi u m«, »i m o d e s t a l i b i d o s e s e e f f c r e n d i e t a b a 1i i s d i s t i n g u e n d i«, »c or u p t i mo r e s « , » e f f e r e n i s v i t a e de p r a ­ v a t i o« i t. d . . . . Ali bih pitao, jesu li ovo pravi i jedini izvor religiozne skepse u centrima, gdje se ova začinje, pa se na druge pretaka? Ovi nave­ deni izvori mogu biti uzrokom ili bolje povodom, da se religijozna skepsa začeta u centrima presadi na drugo zemljište, jer ti uzroci mogu pripraviti i učiniti zgodnim zemljište za religijoznu skepsu; ali ti svi uzroci gore navedeni ne mogu biti i faktično nijesu — bar u najviše slučajeva — izvor skepsi u centrima. �Religijozna skepsa i inosmjcrni pravci u kršćanskoj Apologetici. Dugim proučavanjem povjesti ljudskih zablu­ da dosegnuo sam do ovoga uvjerenja. Povjest nam potvrgjuje, da bar većini od onih ljudi, koji su stvorili središta ljudskih zabluda, nije falio ni odgoj ni umna oštrina, ni volja za naukom; kod njih nije bio ni m a n c u m p h i 1o s o p h i a e s t u d i u m ni i n n o r d i n a t a l i b i ­ do s e s e e f f e r e n d i e t ab a l i i s d i s t i n g u e n d i, niti su bili c o r u p t i m o r e s , niti su irn p a s s i o n e s d r m a l e d u h o m ; ipak u istraživanju istine zabludiše, postaše centrima za­ blude, iz kojih su se poput kolobara u naokolo ši­ rila i presagjivala. Ako se ispita i istraži za što su zabludili, ja odgovaram: oni su zabludili jer su htjeli istraživati nešto, što nijesu ni mogli ni smjeli; jer su htjeli tražfti temelje temeljima ljudske spo­ znaje, a naravno je, budući da temelji, ako su te­ melji zgrade, ne imadu niti mogu imati drugih, kada se ide tražiti nešto ispod temelja, potkopaju se i Čitava zgrada nužno se ruši. A ovo ja zovem zloporabom dogmatizma. — Zloupotreba dogmatizma izvor je obično skepsi u centrima. Dogmatizma, naime onoga sistema, koji po­ lazi sa stanovišta, da čovjek može doseć do istine, ali valja da nju istražuje polazeći sa nekih principa ili temelja, koji budući principi i temelji, na druge se principe i temelje ne oslanjaju, jer inače pravi principi ne bi mogli biti. Perzonifikacija zlouporabe dogmatizma i znanstvenoga skepticizma dosljedno i religijoznog skepticizma mogla bi se naći u Pascalu, koji je ovako argumentirao: »U istraživanju istine ili nam je pribjegnuti dogmatizmu ili skepticizmu. Obadva su ova puta nesigurna. Um uništuje dogmatizam, jer i razum i osjetila i ljudski autoritet nas mogu zavesti u zabludu; a narav ljudska uništuje skep­ ticizam, jer ona nosi u sebi instinkt ucijepljen, da traži istinu«.-Pascal je odbio dogmatizam stoga, što se dogodi da čovjek kadikad pogriješi; pa je odbio i skepticizam da utvrdi svoj fideizam; ali taj njegov slijepi fideizam koji Pascal hoće da protustavi znanstvenomu skepticizmu uklapa u sebi ne jedan već dvostruki skepticizam, a to su: znan­ stveni i vjerski. (Nastavit ćc se.) (Г30 3 Još o plagijatorstvu Davorina Trstenjaka. Iznosi 0. Pelar Vlašić, Lektor sv. Pisma u Dubrovniku, U raznim našim listovima kazao sam hrvat­ skoj javnosti odakle Davorinu Trstenjaku znanje, da onako lake ruke raspravlja o svemu i svačemu, pa i o biblijskim pitanjima. Dokazao sam naime, da Davorili Trstenjak nije drugo do p r o s t i p l a g i j a t o r i to p l a g i j a t o r n a j n i ž e v r s t i . U knjizi od 167 stranica, koja je prije malo vremena izišla u Zagrebu pod naslovom: » Bi bl i j a u s v i j e t l u i s t i n e i mor al a«, a o kojoj Trstenjak sa svom odlučnošću naglasuje, da ju je on n a p i s a o , da je to plod njegovog višegodišnjeg »kritičkog« proučavanja Biblije, da j to njegovo » n a u č n o u v j e r e n j e « , u cije­ loj toj knjizi od 167 stranica nema ni ciglih 10 (d es e t) s t r a n i c a , o kojima bismo sa sigurnošću mogli kazati, da su izvorno Trstenjakove. Sve je to d o s l o v n i p r i j e v o d iz M. M a u r e n b r e e h e r a »Biblische Geschichten« (Berlin 1910.) i A r t h . D r e w s a : »Die Christmythe« (Jena 1910.), te 0 . P f 1e i d e r e r a: »Das Christusbild der urchristlichen Glaubens«, a da o prije­ vodu nigdje ni spomena nema. Najviše otpada na Maurenbrechera. Iz nje­ gove: »Biblische Geschichten« p r e v e o j e d o ­ s l o v n o Trstenjak p r e k o 70 s t r a n i c a , a dvaestak je slobodno obradio, tako da u Trstenjakovoj knjizi ima blizu 100 (sto) stranica Maurenbreeherovih. U zagrebačkom »Katoličkom Listu« (br. 51. p. g.) iznio sam nekoliko paralelnih mjesta iz Trstenjakove i Maurenbrecherove knjige, koja jasno otkrivaju Trstenjakovo piagijatorstvo. Ovdje iznosim nešto drugo, što baca još ružnije svijetlo ria Trstenjakovo pisanje. Ima članaka u Trstenjakovoj knjizi, u kojima je Trstenjak poskorupio sva tri gore spomenuta auktora, naime Maurenbrechera, Drewsa i Pfleiderera, od svakoga po nešto uzeo, d o s l o v c e p r e v e o i sve pod jedan naslov svrstao; naravski k a o s v o j e, kao rezultat svoga višegodišnjeg proučavanja biblijskih pitanja. Klasičan u tom po­ gledu jest člana < ,,Rogjenje Isusovo" (,,Biblija u svijetlu istine i morala str. 115.— 119.). P o č e ­ t a k t o g a č l a n k a doslovni je prijevod i z M a ii r e b r e c h e r a, п a s t a v та k j e do­ slovni prijevod i z D r c w s a, s v r š e t a k j e doslovni prijevod i z P f l e i d e r e r a . — Iz Maurenbrechera je Trstenjak poskorupio tri član- �4 Br. 1. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« 1913. ka, naime: »Matthiius und Lukas« (Maur. str. 467.— 468.), »Entsprossen aus Davids Stamm...« (Maur. str. 468.—470.), »Geboren zur Zeit des Konigs Herodes« (471.— 472.). Dakako dosta sta je toga Trstenjak mimoišao, ali što je uzeo sve doslovce prevodi, tako da u cijelom ovom članku »Rogjenje Isusovo« nema ni ciglog retka Trstenjakova. Nakon četrnaestog retka ovoga članka stavlja Trstenjak u zaporke »Maurenbrecher«, kao da je samo taj četrnaesti redak ili svih prvih četr­ naest redaka po Maurenbrecheru obradio; a u istinu ih je d o s l o v c e p r e v e o , kao i slijedeće retke: č i t a v e d v i j e s t r a n i c e i po, gdje nema nikakova spomena o Maurenbrecheru, akoprem je sve do cigle riječi prijevod iz Maurenbrechera. Da cijenjeni čitatelji upoznadu tu nenatkriljivu plagijatorsku vještinu našeg slavnog biblicisP iz­ nosim nekoliko redaka iz Trstenjakova članka »Rodjenje Isusovo« i njegovih izvora Maurenbrechera i Drewsa. Gdje postavljam točkice, to je znakom, da u izvorniku njemačkom ima nešto što je Trstenjak mimoišao. 115. ( R o g j e n j e Isu s ovo. Bijaše stara judejska gma, po kojoj će se do­ Mesija, kao sin Davidov, roditi u gra­ du, iz koga potječe i sam Da­ vid. Već prorok Miha reče u početku sedmoga vijeka prije Isusa, da će kralj mira doći iz Betlehem a, i t. d. Str. 117. ( i s t i Petnaesta naslov). godina vladanja Tiberija jeste godina 28. ili 29. po našem računu. Ako je Isus tih godina bio star 30 godina, onda se je možda rodio 2 ili 3 godine onda »prije ne bi on naestoj godini Krista«. Ali imao u pet­ vladanja Tibe- rijeva 30, nego najmanje 34 ili 35 godina, i t. d. Trstenjak S t r. 168. (E n t s i r o s s e u aus D a vi d ' Sta war e ’ altes jiidiscl Dogma, dass Jer M essias als der Se'.n Davids auch in der Stadi gv ooren \verden miisse, der eiiistm als David selber entstammt \var, Schon der Prophet Miclia hai im Anfang des siebenten Jahti.unđerts vor Christus die iioffnuii* ausgesproclien, dass der Friedenskčnig aus L’ctlehcm k’ommcn werde. i t. d. S t r . 471. ( G e b o r e n z u r Z e i t d e s K. He r o d e s . ) Das 15 Jahr des Kaisers Tiberius ist das Jahr 28 oder 29 nach unserer Z eitrechnung. . . Wenu Jesus in diesem Jahre ungcfahr 30 Jahre alt war, so muss er etw a im Jahre 2 oder 3 vor Christi Geburt geboren s e i n. . . Dann vvfire er im 15 Jahre des Kaisers Tiberius nicht ungefahr 30 sondern mindestens schon 34 oder 35 Jahre gew csen. i t. d. Odjednom u ovom istom članku »Rodjenje Isusovo« ostavlja Trstenjak Maurenbrechera, a prihvaća sc A r t h u r a D r e w s a , a d a t o Arth. Drews: »Die Clirlstusmythe« S t r . 117. ( n a s l o v k a o g o ­ S t r . 52. ( D i e G e b u r t re: R o g j e n j e I s u s o v o . ) Me s s i a s . ) des U vijekovima prije kršćan­ Aber nicht bloss die Vorstva i Isusova rogjenja znalo stellung des leidenden Gerechten, des als »K6nig der Juden« se o Mesiji, o mučeniku pra­ und Verbrecher am Martervedniku, »kralju judejskom«, holze sterbenden M essias gehdrt bereits den vorchristlikoji umrije na mučeničkom dr­ chen Jahrhunderts an. Auch vu i uskrsnu. I priče o rogjenju die Erzahlungen, die sich auf Isu so v i i njegovoj ranoj mla­ die wunderbare Geburt des Je­ sus und seine friihesten Lei:ie ti poznate već prije bensschicksale beziehen, reichen gleichfalls in diese Zeit kršćanstva, zurfick. i t. d. S t r . 53. ( i s t i indijskom bogu čovjeku Maurenbrecher Trstenjak Str. n i g d j e n i j e d n o m r i j e č j u ne i s t i č e , te d o s l o v c e p r e v o d i nekoliko redaka iz Drewsova djela »Die Christmythe«. Iznosim i ov­ dje nekoliko paralelnih redaka, da cijenjeni čita­ telji bolje upoznadu plagijatorsku vještinu Davorina Trstenjaka. KriŠni, inkarnaciji Višnu, priča se, kako ga je odmah po nje­ govu rogjenju njegov stric, Kansa, htio da uništi i oji pogubi dječake nje­ tarosti u njegovoj zemlji, no to se dijete spase bijegom k siromašnim pastirima. naslov.) Bekanntlich soli auch dem indischen Gottmenschen Krischпа, einer Inkarnation des Vishnu, gleich nach seiner Geburt 4von seinem Oheim, dem Konige Kansa, nachgestellt sein, der alle Knaben gleichen Alters in seinem Lande tčten liess, und das Kind nur durch die Flucht zu armen Hirten dem gleichen Schicksal entgangen sein. Ovdje Drews u bilješci ispod teksta spominje O. Pfleiderera: »Das Christusbild des urchristlichen Glaubens in religionsyesch. Beleuchtung?, a Trstenjak se požurio da doslovce (u prijevodu) na­ vede Pfleidererove riječi i neposredno ih priključi Drewsovim. Zato u ovom članku »Rodjenje Isu­ sovo« imamo tri različita stila, hrpu neumjesno poredanih redaka, kojima počesto fali megjusobnog spoja, imamo porazbacanih u najvećem ne­ redu nekoliko misli, pa ti se čini, kao da je ovaj članak netko napisao u pijanom stanju. A nije ovo osamljen primjer. » V j e r a u s p a s i t e l j a « (str. 107.— 112.) u tom pogledu natkriljuje članak »Rodjenje Isusovo«, te je od ovoga puno nejasniji i neumjesniji. Tu je u pet stranica Trstenjak iznio u d o s l o v n o m p r i j e v o d u , što Drcws iz­ nosi ništa manje nego na 45 (č e t r d e s e t i p e t) stranica, (većeg oblika nego Ii su Trstenjakove stranice) i pod raznim naslovima: »Der Mesias- �.loš o plagijat ors( vu Davori na Trsi on];ika. ■ glaube unter clem Einflusse cles Parsentums« (str. 5 .- 13.), »Jesus als Kultgott cles jiidischen Sektenglaubens« (str. 17.- 30.), »Das Leiden des Messias« (str. 30.— 52.). Od svakog je Drewsova članka Trstenjak uzeo po nešto, te doslovno pre­ veo i onako bez reda i bez smisla nabacao. U cijelom ovom Trstenjakovom članku »Vjera u spa­ sitelja« iznašao sam da je izvoran samo onaj glupi usklik - o kojemu sam u zadnjem broju »Ser. Perivoja« progovorio — » P e r z i j s k o m i š l j e n j e o M e s i j i s l i č n o je o n o m e u B i b l i j i . U t j e c a j j e o č i t . Sve ostalo je d o s l o v n i p r i j e v o d iz D r e w s a , a n i g d j e ni c i g l o m r i j e č j u d a bi D r e w s b i o u t o m č l a n k u s p o m e n u t . Spominje doduše u tom članku Trstenjak nekoje auktore, navodeć njihova mnijenja, ali bi se varao, tko bi pomislio, da je Trstenjak djela tih auktora prouča­ vao, o tom nema ni govora. Ti auktori nalaze se navedeni i kod Drewsa, pa ih za to i Trstenjak — glupo prevodeć Drewsa — spominje. U opće isporegjujući Trstenjaka sa njegovim izvorima, uvjerio sam se, kako je ovaj čovjek ne­ siguran na peru, kad je pripušten samome sebi. Dok doslovce prevodi svoje izvore ide kako tako, no čim se za redak samo od njih udalji te nešto svoga izreče, izvali takovih ludosti, da se čovjek mora grohotom smijati. Već sam drugdje istaknuo, da ono što Trstenjaku pripada kao njegovo vlasni­ štvo u knjizi »Biblija u svijetlu istine i morala« nije drugo do skup otrcanih fraza i glupih začugjenja, neumjesnih pitanja i tome slično. Evo nekoliko Trstenjakovih izreka, koje nijesam našao ni kod Maurenbrechera, ni kod Drewsa, ш drugdje; a i sumnjam, da li bi Maurenbrecher i Drews sa tako­ vim ludostima pred javnost stupili. »Sve što bog biblijskim piscima tobože ob­ javi, sve što im je diktovao, sve do posljednje ri­ ječi i slova, sve, p a č e i g r a m a t i č k e p o ­ g r j e š k e i p o g r j e š k e p r e v o d a , mora ipak čovjek da vjeruje!« (str. 9.). — Katolička cr­ kva uči: »Vjerovati znači, nešto držati za istinu, o čemu nemamo uvjerenja« (str. 11.). — »Biblija - bajka (str. 58.) — »Klerikalci bijahu vazda jed­ naki, pa bili judejski ili kršćanski« (str. 82.) — »Tako to tumači znanost, a naročito Maurenbre­ cher (str. 77.). Dakle je Maurenbrecher »znanost« ili neka posebna vrst znanosti? Ovakova šta ne bi ni dijete pučke škole napisalo! Inače ne čudim se nimalo, da je Trstenjak sva­ kojakih gluposti o Bibliji izrekao: ta on se u Bi­ bliju ne razumije, ko ni onaj, koji Biblije nikada ni 5 pročitao nije; ali se čudim, i načuditi se ne mogu, kako se Trstenjak usmjelio izići pred hrvatsku jav­ nost sa jednom knjigom o Bibliji; čudim se i na­ čuditi se ne mogu, kako mu je i palo na pamet, da se pokaže biblicistom, a najviše se čudim, što se usudio tugje misli kao sovje prikazati, te onako grubo javnost zavaravati. Ta mogao se bar bojati, da se može stvar otkriti, da može krinka pasti, a onda zlo i naopako. To se eto i dogodilo. Sa umiš­ ljene veličine učenog bibliciste pade Davorin Tr­ stenjak na mizernu nizinu prostog kukavnog pla­ gijatora. Dogodilo mu se što i Ikaru, o kojem Ovidije pjeva, da se na voštanim krilima htjede vi­ soko popeti, ali što se više penjao, to je dolazio bliže žarkom suncu, a žarko sunce rastopilo Ikarova voštana krila i moj ti Ikar pade sunovraticc i razmrksa se. Pridodajem, da sam ovih dana primio sa raz­ nih- strana pisama iz kojih razabirem, da je ovo otkriće o Trstenjaku pobudilo ne malu senzaciju i da se mnogi čudom čude Trstenjakovoj smjelosti i. »bezobraznosti« (kako to neki nazivlju); a iz raz­ govora sa nekojim dosadašnjim pristašama i što­ vateljima Trstenjaka razabrao sam, kako su i oni posvema promijenili mnijenje ob ovom nadrispisatelju, te s nekom odvratnošću spominju ime toga od njih dosada »uvaženoga spisatelja« a odsada omalovaženoga p 1a g i j a t o r a. Fra J. Markušić: Komotin. Po kamenju razrovanu Slavnog mjesta kraljestva nam, Po kamenju u osami Sitan cv’jetak rusomače. Sitan cv’jetak rusomače, Кб bi sn’ježne suze bile; Jsplakane cvatu tako Našem sv’jetu za njedara. Tu još drugi skroman korov Magarcima ispašište; Ljutit stričak boce širi Otimlje-mu snagu lišaj. A boluje bedem lomili Ne imajuć kazat nikom, Kao junak — junak ranjen Na bojištu u tugjini. �Br. 1. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. 6 Ja ne mogu da pripoznam Tu planinske Гјере rute. Komotine, kulo snena, Jesi Г imo care kakve? Svjet se vrti po sistemu: Zlatno tele sunce mu je; Suncu tome planet biti: Zakon teže — Bog ti dao! Imao si lijepe čare . . . A sad gore jarac seta, Jarčija mu narav kr’jepka Demokratskih nazora je. Brbljav čovjek ne zna samo, Da će svemu svrha doći; Crvotoči kamen jedu, Biološki zakon tako — S plemenitom bradom trese Uspomene v r’jedne gazeć, Kud je sjedo, kud je sjedo Ali tepčija kraljev slavan. Slabo daju takim časti I uopće v ’jeku prošlom; 0 vrbama objesismo Povlasticu od gusala. Komotine, kulo snena, Jesi Г imo čare svoje? »Imo sam ih, imo sam ih, Ko pauka ovih sada« Komotine. kulo sn Ne kazuj nam čare svoje; Jer napretkom novog v Ne shvaća te narod više. Nije sanjar, da se p Uzbunjivat lude priče Lude priče — već Ne razbijat o hrid čela A razbivši mnogi tako U javnosti skromniji su; Jezikom se prostog sv’jeta Već i pjesnik mnogi služi. Kulo snena, A mi nismo Narod nam Neg sanjari vrletna si, nagle krvi; je drukči nešto, mnogi misle. Pospana si i ne poznaš: Vjekova je b6na dvajest, Blagokr»vnost krjepost prva, A nas muče više stvari. A nas muče više stvari 1 problemi drugi posve, Novi pogled o slobodi; Vječan pokoj herojima! Po kamenju razrovanu S rusomačom stričak cvate, A u vrhu Iomna kula Pati novi zakon teže. Uz to grinje neće, vele, Od naroda blagodarna; Sirotice — najljepše im, Gdje još muške snage nema. tigjite, čedne grinje, r ste spali na to krpa! Srušili ste, sad je reda, Da se opet drugo ruši. Ideala imam torbu, Svjetina ih krivo gleda; itale silno mrze za vama povodeć se. - oiuaiai; mi mnoge tako, Eto prvi o slobodi: Gdje je zlatna, gdje je zlatna, Je 1’ zamjerno o njoj pjevat? Bujno raste lišaj pusti Paucima trkalište; Na potoku mlini sjede, Promukli su klepećući. Promukli su klepećući Nadmećuć se s jejinama; A inače d r’jema bedem I s njim sela naokolo. Kušao sam budit nešto, O sv’jestiše po prstima; Da bi dalje — prkosi mi U bitnosti zakon teže. �Kritiku. kritika. Sv’jet sc vrti po sistemu; Zlatno tele sunce mu je; Suncu tome planet biti, Praktično je — Bog ti dao! Njih problemi novi pate, Novi pogled o slobodi. Heroji su davno bili, To već djeca pričaju mi. IfS il Dr. Je le n ić: ========== Kritika kritika. (Odgovor dru. A-u. i dru Ritigu.) 7 njemu je prikaz bio okružen modrom olovkom, a pod njim modrom olovkom potpisano: »dr. N. Andrič«. Poslije dvije nedjelje dana isti nam broj šalje i g. Jovanović, vcleći, da je taj prikaz on napisao, te moli brzi honorar, jer: »Qui cito dat, bis dat.« Dakle dva oca, a jedno dijete. Mi za prikaze nijesmo vični davati honorare, ali se ipak obratimo na redakciju za razjašnjenje, nu ne dobijemo nikakova odgovora. Drugi put g. Jovanović opet nas ćirili­ com posjeća na »časnu dužnost«. Pošto mu nijesmo ni odgovorili, izda dr. A. u podlistku »N. N.« u br. 266. i 267. ponovni prikaz. Dr. A. opširno prikazuje našu knjigu, te ju dijelom i hvali, jer se »u njoj nalazi probrana gragja svih'dojakošnjih ra­ dova, a isprepletena je i materijalom još nepozna­ tih ljetopisa, koji se čuvaju u pojedinim samosta­ nima«. Po njegovu sudu: »Djelo se može pročitati s interesom i korišću«, nu ne odobraje nam diobe u dvije periode, jer bo »pogdjekoga će smetati — veli razbacana gragja u dva odlomka (do god. 1463., a onda do 1780.), koji se zabavljaju istim stvarima pod istim natpisima u dvije razne pe­ riode . . . Da je stvar sintetički sažeta u kakvom osobitom poglavlju, bila bi preglednija«. Na ovu opservaciju primjećujemo, da smo mi baš radi prijcglednosti djelo podijelili u epohe, poglavlja i pa­ ragrafe. To je dobro opazio i prof. Milaković, kad u »Hrv. Dnevniku« 5. listopada piše: »Prva sve­ ska podijeljenja je i adi preglednosti na dvije epohe“ i t. d. Dioba u dvije epohe počiva na dobroj bazi, jer druge su bile okolnosti, za djelovanje na kultur­ nome polju u Bosni za kršćanskih, a druge za osmanlijskih vladara. Vazda smo visoko cijenili prave kritičare i sud pravili kritičara. Razloga ima više, ali svakako je najvažniji: njihovo uzvišeno i teško zvanje — prozrijeti u ono, što su učevni muževi kroz godine stvarali, te izreći o tome svoj pravedni i objektivni sud - xplvetv. Oni mora u pohvaliti, što zaslu­ žuje pohvalu, pokuditi i ispraviti što je krivo; oni su pravi sudci, koje još poganski jurista Ulpijan nazivije svećenicima pravde - »Cujus — Justitiae — nos merito quis sacerdotes appellet«. Radi toga kritičari, da savjesno ovrše s^ ju uzvišenu zadaću i da sačuvaju renome, moraju biti nepri­ strani i hladnokrvni; moraju i po dva i po tri puta, otrv dobro naočale, djelo pročitati i odložiti i o njemu meditirati, te istom onda latiti se pera i svoj sud izreći. Da kritike dra. A—a. i dra. Riiiga, što su ih oni objelodanili u » N a r o d n i m N o ­ Dr. A. vrijegja katolički osjećaj i ponos i ka­ v i n a m a « br. 266. i 267. i u 4. svesku »B o g os l o v s k e S m o t r e « prošle godine, te kojim su tolika i katoličkih sjeminaraca, kada piše: »Pogo­ prosudili djelo: »Kultura i bosanski Franjevci«, ne tovo čitalac valja da se pomiri sa zastarjelim flo­ odgovaraju gornjim postulatima, a prema tome i skulama o »jedino spasavajućoj crkvi« i ostalim gore spomenuti kritičari trpe na svome renomeu, izlišnim frazama, koje odaju, da je djelo pisano za to će biti svakome jasno, tko pozorno pročita djelo: pravo za seminarce, koji će iz njega učiti historiju »Kultura i bosanski Franjevci«, te gornje kritike. svojega reda za školsku »notu« . . . « Ako dr. A-u oni floskuli i jesu na žalost zastarjeli, svakome ka­ Kritika dra. A— a. toliku i jesu i bit će vazda svježi. Krsteći pak dr. Malo je čudan i smješan postanak ove kritike. A. naše pisanje protiv grkoistočnih vladika Kada je djelo: »Kultura i Bosanski Franjevci« bilo » o g o r č e n i m i s p a d i m a « sam sebi protu­ gotovo, poslano je na prikaz i ocjenu raznim smo­ slovi. U uvodu bo svoje ocjene dr. A. o grkoistočtrama i novinama, pa i »Narodnim Novinama«. nim vladikama i kleru sam piše: »Unutrašnje pri­ Poslije nekoliko vremena Le Cr. Milan Paul Jo- like ortodoksne crkve kroz dugi niz vijekova pru­ vanović piše nam iz Vukovara, da mu spremimo žale su sliku najvećih nereda i rastrojenosti, čemu koje od svojih djela na prikaz, a naročito djelo: su bez sumnje mnogo doprinijeli Grci, omraženi »Kultura i Bosanski Franjevci«. Deset dana iza Fanarioti, no postepena demoralizacija zahvatala toga izagje u »N. N.« vrio povoljan prikaz našega je odozgor dodolje sav ortodoksni kler, koji je osta­ djela. Iz redakcije »N. N.« dobijemo taj broj. U jao na vrlo niskom stupnju obrazovanosti. Saču- �Br. 1. »SEHAKiNSKI PERIVOJ« — 1913. vana su originalna pisma iz XVII. i XVIII. vijeka, glavnom donosi politička i vjerovjesnička data o u kojima se pojedine općine tuže na crkvenu životu bosanskih Franjevaca, koja su uz to na­ upravu, i po kojima se razabira, da je život sve­ čičkana manje ili više neutvrdjenim anegdotama o ćenstva prolazio u vječitim svagjama, koje su se misionarskom radu pojedinih redovnika i o sudbini kretale oko ličnih kleveta, oko materijalnih doho­ ove ili one slike Majke Božje (u Olovu, u Građodaka, oko povrijegjena častoljublja, oko insubor- vrhu i t. d.). U njegovoj ćeš knjizi naći svaku pro­ dinacije klera, koja je nerijetko svršavala proklet­ mjenu provincijalnoga stanja franjevačkoga reda stvom i izopćenjem. (S. Kosanovič »Srpske Sta­ u toku nekolikih vijekova i savjesno pobrojane sve rine«.) Metropoliti bili su često izvršioci osmanlij- duše, koje su privedene iz Islama ili praovslavlja skog nasilja. 0 tom su poslu najpoznatiji mitropo­ u krilo »jedino spasavajuće vjere«. No to još uvi­ liti Hristifov i Atanasije (iz XVII. vijeka), koji su jek ne odgovara natpisu, što ga je pisac stavio na od oltara odvlačili svećenike janičarskom silom, čelo svoje knjige: »Kultura i bosanski Franjevci«. zatvarali ih i javno šibali. Zato svećnici i nisu iz­ Iz ovo par redaka vidimo da dr. A. u djelovanje vršavali svoje službe u crkvama, nego su obilazili nadnaravnih sila ne polaže ni malo vjere, a misijorad na polju vjerovjesništva i sjedi­ selima, tražeći prilike, da se najeđu na svatovima narski rad krštenjima i pogrebnim daćama. Mladi su se hri- njenja crkava, na polju duhovne pastve, socijalni šćani vjenčavali pred kadijama, a po tri dana hod^ i r olitički rad, te rad u školama, ne smatra kultur­ o m . A da li je to opravdano? Ne! Ta srni-, nisi nailazio na crkvu. Sva se krivnja svali i a. r;a mitropolite — ponajviše Grke —• >koji su narodu jtši.o je Jbacivati a priori sve, što nam historički oduzimali svećenike, ne brinući se, da im pošalju dokumenti vrhunaravna prikazuju, a vjerovati ono, druge. Zato su se za svećenički čin javljali redovno što nan isti dokumenti pripovjedaju, a što ljudi, koji nisu imali pojma o ! urgiji, a nerijetko se je naravnim silama moglo zgoditi. — isto bili i potpuni analfabeti. Još je gore postalo, kad je je tako smiješno kulturno djelovanje ograničiti na pećska patrijaršija ukinuta (i /66.) i združena s samu literaturu, a kulturnu po vješt, na povjest grčkom u Carigradu. Sada su grčki patrijarsi književnosti. K u l t u r n a p o v j e s t — veli upravo tjerali trgovinu s najvišim ćar a srpske dr. Nickel — j e s t p o v j e s t d u h o v n e e v o crkve. Išli su za heleniziranjcm balki: skog Slaven­ 1u č i j e l j u ' s t v a ; o n a o b u h v a ć a odstva. Zato su i mnogi Sroi i Bugari prelazili na n o š a j e č o v j e k a p r e m a B o g u , p r e m a Islam, ne želeći dulje podnosit; samovolju »grčko- b l i ž n j e m n i i n j e g o v o g o s p o d s t v o istočnih« crkvenih poglavara«. Koliko protuslovlje n a d m a t e r i j o m.1) U djelu: »Kultura i Bo­ u par redaka! Mi što smo ukratko prestavili, što su sanski Franjevci« nema ništa, što bi se s ovom sve bosanski Franjevci učinili za obranu slobode i definicijom kosilo. svoje i bosanskih katolika, za obranu zapadne pro­ Kritika dra. Ritiga. svjete; a protiv grkoistočnih vladika, to su dru. I dr. Ritig dijelom hvali naše djelo, a hvali ga A—u. »ogorčeni ispadi«, a što on grkoistočne vla­ zato: jer bo mu je predmet zanimiv; jer bo »u dike, ako ne na gori način slika^to ne treba rttu- knjizi je sabran bogat materijal«, jer bo tu »ima šacije, to je vrijedno — honorara. Ili možda dr. A. dragocjenih podataka, do kojih ini povjesnici ne misli, da je nešto dopušćeno kritiku historije, što, mogu lako doći« i jer bo je pisano s ljubavlju. po njegovu sudu, ne bi bilo nikada dozvoljeno pi­ Nu uza sve to dru. se Kitigu naše djelo ne svigja On scu povjesti? prigovara samome naslovu djela; čini mu se da Kakov je odnošaj našega djela prema djelu djelo ne odgovara naučnim zahtjevima; vidi u nas dra. Prohaske — »Das kroatisch-serbische manjak »oštre historijske intuicije«; nepoznavanje Schrifttum in Bosnien und Hercegovina«, pripu- sve literature, te manjak akribije. Na sve ove pri­ šćamo slobodno sud čitaocima i strukovnjacima. govore mi ćemo odgovoriti »inverso ordine«. Upozorujemo samo na to, da je baš u paragrafu Da se uza svu akribiju i najučevnijemu čo­ o znanostima i umjetnostima prof. Milaković, kom­ vjeku može manja pogrješka potkrasti, to će misli­ petentni sudija u toj stvari, u »Hrv. Dnevniku« mo priznati svak, pa i sam dr. Ritig. Nema Ijudб. studenoga ustvrdio: »Sa mnogo mara obradio je ') „Kulturgcscliiclitc ist die Geschichtc der geisligen EntJelenić svako poglavlje, a lijep je materijal pribrao wickelung dcr Menschheit: dieselbe umfasst die Beziehungen des u posljednjem gdje je govor o književnom radu ..« Mensclien zu Gott, zum Nebenmenschen und die Herrschaft tiber Čudimo se samo uskome pojmu dra. A. o kulturi. die Materie*. Allgemeine Kulturgeschichte. str. 1. Sravni još R. U 267. br. dr. A. piše: »Knjiga dra. Jelenića u von Nortisz-Ricneck: Das Problem der Ctillur i druge, �Kritika kritik! 9 ske stvari pod nebeskim kubetom, kojoj se ne bi smo na tu pogodbu pristali, prvi nam je svezak moglo štogod s većim ili manjim pravom prigo­ ipak šiknuo sa 180 na 256 stranica. Mnoge smo voriti. Na mnogim smo mjestima stare i krive no­ izvore morali mimoići, a u uvodu smo već ozna­ menklature mjesta srećno odgonetnuli. Ta neka se čili. da nas je tijekom pisanja vodilo načelo, d a sravni n. pr. str. 131. i 132. našega djela. Druge, s e č u v a m o o d f a n t a z i r a n j a, d a b u ­ kao: »Verlau« str. 69., »Virben« str. 70., i t. d. li c m o š t o k r a ć i i k r i t i č n i j i « . U istinu još ne može ni najveći učenjak s modernim zamije­ nami nije bilo nužde iz izvora fantazijom puno ci­ niti. Priznajemo, da ima i takovih nomenklatura, jediti, što izvori možda i sadrže, a možda i ne koje smo mogli zamijeniti s modernim, ali nijesmo sadrže, kada nijesmo ni svih izvora mogli upo­ to smatrali nužnim, jer bo djelo je pisano više za trijebiti. Nu ipak sve ono, što nam dr. Ritig ni­ učenjake, koji češće vole izvorni naziv, nego li ječe, u našemu se djelu nalazi dolično prikazano. moderni. Sto to dr. Ritig nije opazio, znak je, da je djelo Na drugom nam mjestu dr. Ritig predbacuje netemeljito i sasvim površno pročitao. Tko pomno nepoznavanje sve literature u svome predmetu. pročita »Kult. i Bos. Franjev.«, taj će iz opisa o „Оп ne pozna — veli nam dr. Ritig — izvrsne liječništvu, o socijalnome i političkome djelovanju, radnje liofferove i Pavićeve o povjesti bosanske o duhovnoj pastvi, imati jasnu sliku o odnošaju bosanskoga Franjevca i raje, taj će jasno vidjeti, biskupije; on ne zna za lijepu Barleovu studiju: da je i kako je bosanski Franjevac raji bio i liječ­ »R a п a r n i c i i l j e k a r n i c i i z f r a n j e ­ nik i svećenik i advokat i član obitelji — »ujak«. v a č k o g a r e d a « . Ovo je malo smjela tvrdnja Tko samo malo pomnije pročita §§ o duh. pastvi, dra. Ritiga. On misli, da mi moramo svu našu bi­ odmah će uvidjeti, da je bos. Franjevac misu i sakra­ blioteku citirati i to izričito citirati u svakome djelu. mente dijelio i hrvatski i latinski, da su ulja u Us­ Ta neka dr. Ritig malo zaviri i našu disertaciju: krsu raznosili lajci u zapečaćenim posudama, da su »De Patarenis Bosnae«, što je 1908. u Sarajevu Franjevci vjernike na čestu pričest nukali, a na us­ objelodanjena i što smo ju češće citirali, pak će krsnu i silili, pripovijedali »ad captum populi«, po­ se osvjedočiti da nam je barem Hofferova radnja poznata, a g. Barle, kako se iz 4. str. njegova djela slije propovijedi molili molitve »de praecepto«, da vidi, uzeo si je za zadaću opisati ranarnike i lje­ se je pod misom obično pjevalo »Zdravo, Tijelo karnike onih samostana, koji su nekoć spadali na Isusovo«, a o Božiću »U se vrime godišta«, da seje misa govorila po grobljima i po šumama i t. d. i t. d. redodržave sv. Križa, sv. Ladislava i sv. Kapitaj će lako dobiti sliku o načinu pastoracije bos. Fra­ strana, a od 1900. na redodržavu sv. Ćirila i Me­ njevaca. Tko barem i osrednje prigleda paragrafe o toda. O bosanskoj redodržavi u tom se djelu go­ evoluciji reda, naći će eminentno opisan način živ­ vori toliko, da ga nije vrijedno ni spomenuti. ljenja bosanskih Franjevaca: kako su držali svoje Još je smjeliji dr. Ritig u poricanju naše kapitale, kako su se od prošnja i župskih dohodaka »oštre historijske intuicije«. Da ovu negaciju uzdržavali, kako su i kada u hor išli, što su u horu opravda, dr. Ritig navagja, da u našemu djelu fale molili, kakovo su odijelo na župama, a kakovo u opisi: »koja li je bila prosječna naobrazba našega samostanu nosili i t d. i t. d. (Sravni osobito str. Fran evaca, koji način njegova života, njegove pas- 130., 131., 144., 145. i 146.) Ko pročita para­ toracije, u kojem se obliku kretala tijesna veza iz- grafe o školama, koje su Franjevci izdržavali, u megju njega i izmegju raje i t. d.« Prije nego li do­ njima podučavali i svoju mladež odgajali, dobit će stojno odgovorimo na ove nepravedne napadaje jasnu sliku prosječne naobrazbe bosanskoga Fra­ dra. Ritiga, pripomenut nam je, da smo mi u obra- njevca. Eh! ali je to dru. Ritigu bilo teško proči­ gjivanju kulturne povjesti bosanskih Franjevaca tati - Franciscana sunt, non Ieguntur! Megjutim se dru. Ritigu ni sama dioba našega bili ograničeni na prostor. I n s t i t u t z a i s ­ t r a ž i v a n j e B a l k a n a , koji nas je pozvao djela ne svigja. »Već njegova dioba epoha — veli nije historijski opravdana. Druga epoha na obradbu spomenutoga djela, ograničio nas je nam prvi put na obradbu čitave kulturne povjesti bo­ završava očevidno godinom 1757., kada se je od sanskih Franjevaca na 18(1 stranica u 8° najviše. bosanske redodržave odcijepila ona sv. Ivana KaKada smo mu obrazložili, da se u 180 stranica ne pistrana, pa se je bosanska provincija stisnula na mogu ni sami kulturni historički čini velezaslužnih političke granice Bosne«. Koliko galirnatijaš! Dr. bosanskih Franjevaca izbrojiti, I n s t i t u t je pri­ Ritig nije ni vidio drugoga sveska, a već njemu stao da se rečena povjest obradi u 2 sveska, od »in praejudicium« osugjuje diobu. Mi se čudimo, kojih će svaki opsezati po 180 stranica u 8°. Prem zašto dr. Ritig nije barem pročitao naš: »Kulturni �10 Rr. 1. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 101«. pokret bosanskili i hercegovačkih Hrvata«, što je u »Seraf. Perivoju« 1909. izlazio, pak bi se orijen­ tirao što nas je na to dovelo, da mi jednu epohu s god. 1780. svršujemo, a drugu počimamo. Nu da se dr. Ritig ne muči tražeći zastarjele revije, evo mu ponavljamo razloge, koji su nas doveli, da svr­ šimo epohu s 1780. godinom. Za evoluciju kulture tamo od pada bosanskoga kraljevstva od 1463. pa do 1780. — u Bosni su i Hercegovini vladale iste okolnosti. Bosanski je Franjevac kulturno na isti način djelovao i poslije 1757. do osmoga decenija XIX. stoljeća kao i prije 1757. God. 1780. na kor­ milo austrijske carevine zasjeda Josip II., koji za­ dojen idejama suvremenih filozofa pokuša čitavu svoju carevinu germanizirati. Tomu se opru razni narodi - osobito Magjari i Hrvati. Ova borba protiv germanizma i dohujale iz Francuske nove ideje, imadnu plod preporoda Hrvatske i Ugarske. Isti Josip II., kada je redodržava Bosne Srebrene bila na rubu propasti, neimajući gdje pudmlatka odgajati, osnuje fundacijr od 107.700 for. za od­ goj bosanskih klerika. Tim je franjev. bos. redo­ država bila spašena, a bosansL klerici razmješćeni po Hrvatskoj i Ugarskoj počnu u se upijati preporodne ideje, te ih vrativ se u Bosnu, realizovati. I tako je u osmome deceniju XIX stoljeća bačeno sjeme novoga kulturnoga rada u Bosni, a po tome i nove epohe kulturne povjesti bosanskih Franjevaca. Sada pitamo dra Ritiga je li već s tim na čisto, da je naša dioba epoha historijski opravdana? A kako će dr. Ritig svoj sud spojiti sa sudom » P r a v e C r v e n e H r v a t s k e « , koja 12. listopada t. g. veli: »Cijelo Jelenićevo prikazi­ vanje temelji se na važnim dokumentima. . Dj e l o je d a k l e s k r o z z n a n s t v e n o 1 k r i t i č n o « , s »Listom Dubrovačke Biskupije« od 1. stud., te s »Domom i Svijetom« od 1. stud., koji veli: » M o ž e m o s l o b o d n o r e ć i , d a j e dr. J e 1e n i ć s j a j n o r i j e š i o s v o j u zadaću...« Nu dru. Ritigu ne svigja se ni naslov, što smo ga metnuli na djelo. »Djelo bi — veli on — ispravnije nosilo naslov: Kulturno djelovanje franjevačke redodržave bosanske, jer se unutra opisuje povi­ jest svih Franjevaca, koji su u staro vrijeme sa­ činjavali bosansku redodržavu.« Na ovu primjedbu odgovaramo samo to, da su svi Franjevci, koji su nekoč spadali na bosansku redodržavu, bili bo­ sanski Franjevci. Bosna po franjevačkoj diviziji bila je sve do 1757. opširnijega opsega, nego li po političkoj diobi. Svaki sin bosanske redodržave i u tugjini i kod kuće vazda se je na kraći način na­ zivao bosanskim Franjevcem, isto onako, kao što se u Rusiji i izvana sinovi poljskih i finskih roditelja, kada su u vojništvu, nazivlju ruskim vojnicima. Isto su tako i stranci nazivali sinove bosanske redodržave. G. 1643. i 1644. Lipanović piše pisma i potpisuje se »fra Pietro Lipanović m i n i s t r o d i B o s n a « . (Acta Bosnae, str. 446. i 453.); God. 1645. kardinal Kornelij iznosi pismo » p r o ­ vi n c i a 1i s B o s n a e « i dekret »p r o p r o ­ v i n c i a 1 i b u s B o s n a e « polag kojih su oni poslije smrti bos. biskupa bili upravitelji i bos. biskupije. Pa ipak ti redodržavnici nijesu bili samo redodržavnici strogo uzete Bosne, nego i Slavonije i Dalmacije. Sličnih primjera ima dosti. Osim toga ima se znati da su bosanski Franjevci sve do 16. stoljeća sačinjavali ne redodržavu nego vikariju, a 1757. kustodiju. Ne bi li onda i to trebalo istak1 uti u naslovu? Ne bi li bez toga pola knjige izgledalo bez naslova, a s tim naslov predug i sa svim nešpreta n? Nego najviše se je čuditi, da dr. Ritig uza svu svoju »akribiju« i »oštru historijsku intuiciju« nije opazio, što smo mi na str. 8. izričito spomenuli, da smo naime č i t a v o d j e l o p o d i j e l i l i n a č e t i r i , a n e n a t r i e p o h e . To je novi dokaz, da je dr. Ritig naše djelo samo površno očima preletio, a onda iz školske knjige uzeo pra­ vila, kako se piše znanstvena povjest i dao se na pisanje ocjene. Na koncu nam svoje kritike dr. Ritig proriče, da naše djelo u naučnim krugovima neće polučiti onoga uvaženja, kojemu smo se nadali. Hvala Bogu, po našem sudu, djelo je svoje uvaženje već postiglo. U 11. i 12. br. »S. P.« iznijeli smo o našemu djelu mnijenje nekih revija i novina. K ovim ispušćajući druge, pridodajemo još samo sud »Dušobrižnika«, br. l. što ga uregjuje na luven­ skoj univerzi naobraženi Franjevac: »O. d r. Jelenić učinio je za hrvatsku stvar, za povijest Bosne i čast zaslužnog franjevačkog reda više nego se od njega mogosmo nadati, daleko više no razni kritičari svi skupa, koji su klimali glavom kritikujući s površnosti dojakošnje naše historijske stečevine a nijedan se nije odvažio da umoči pero u tintu i popuni manjke, što se po­ kazivahu upravo u bosanskoj knjizi. Što je ne­ kada vrijedio slavni naš Homer Fra Martić, što nas je u velike zadužio Fra Batinić. što nas je očarao djelom svojim o. Zlatović, da, još više, ono što su nekada bili jedan Wadding, Farllati, Lastrić, Greiderer, Theiner, Fermendžin, to je da­ nas naš Jelenić. Najteži posao je svladao. Ustra- �11 Kritika krili ka. Jao je, nije se bojao Sisifove sudbine. Poglavlje 0 kulturi, evoluciji franjev. reda, o pastornciji, školi, o stanju Crkve, specialissimo pako modo dva: Socijalno i političko polje (str, 70 i 183) te: znanosti i umjetnosti (str. 101 i 220) pravi su biset u zlatnom prstenu literarnog ovog uresa što ga je darovao bogatoj ali nepoznatoj bosan­ skoj nekadanjoj prosvjeti. Originali, pergameni, što govore o svim važnijim objektima i momen­ tima, otisci ripr. starog hrvatskog koralnog pje­ vanja, djelo su mu potpunoma usavršili. Djelu o. di. Jelenića mi prigovarati ne možemo i ne­ mamo ništa. Kvantitativno, obzirom na vanjštinu raspored i ukus, i kvalitativno, bogatstvom sadr­ žaja i pouke ono spada megju prve najvažnije publikacije zadnjega vremena«. U 11. broju S. P. iznijeli smo i iz nekih pisama pohvalne stavke učevnih muževa: preuzv. Thall6czya, dra. Eterovića, historika Batanića 1 t d. K svim ovim mogli bi nadodati još svu silu priznanja dobivenih od vrlo učevnih i uvaženih muževa; dra. Lulica, hvarskoga biskupa Zaninovića i t. d., nu ograničujemo se samo na dva: na priznanje dmekcije carsko-kraIjevske knjižnice u Beču i sveučilišnoga profesora, te dekana filozofskoga fakulteta u Zagrebu dra. Gjure Arnolda. Ravnateljstvo carsko-kraljevske dvorske biblioteke u Beču, koje je djelo primilo u istu biblioteku 20. prosinca 1912. službeno nam piše: »Dole potpisana direkcija smatra si časnom dužnošću Vašoj se blagorodnosti za ovaj i n t e ­ r e s a n t n i i d o b r o d o š l i d a r takogjer u ime carskoga Instituta najtoplije i najuljudnije zahvaliti.« Dr. Gjuro Arnold 22. prosinca megju inim piše nami: »Vaš mi je rad od uvijek bio drag; ali u Vašem znanstvenom osvijetljenju postaje sva­ komu nužno još dražim; jer nije očito spasao samo katolicizam nego i hrvatstvo Bosne ponosne; pa tako općeno kulturno djelovao. V a š e p a k djelo neće d o b r o doći tek s t r u č ­ n j a c i m a , n e g o će po v r e m e n u s t a l ­ no p o s l u ž i t i i n a š o j b e l e t r i s t i c i . Samo Vam dobr i Bog dao z d r a v ­ lja i s nage, da ga u z m o ž e t e d o t j e ­ r a t i k r a j u — m o n u m e n t um a e r e p e r e п n i u s n e ć e i s o s t a t i « . Uprav, kad su gornji retci bili dotiskani, stidne nam iz Beča » O s t e r r e i c h i s c h e M o n a t s c h r i f t ftir d e n O r i e n t « , što ga izdaje c. kr. austrijski trgov. muzej u Beču i što nam ga je isti institut u službenoj kuverti spremio. U ovome 12. br. nagjemo i recenziju djela »K u 11 i Bo s . F r a ­ n j e v c i « , u kojoj se spumenuto djelo nazivlje remekdjelom, ko,e otkriva mnoge i interesantne detalje bosanske prošlošti, te osobito radi toga zanimivim, što otkriva odnošaje bos. Franjevaca prema bos kraljevskome dvoru: »E i n e s c h б п e L e i s t u n g d e s Ve r f a s s e r s , di e vi e l e i пt e r s s a п t e D e t a i 1s im H i n b 1i c k a u f di e bosnische Ver gagenhei t aufdeckt. . . . Ei n b e s o n d e r e s I n t e r e s s e b i e t e t da s s We r k d a d u r c h , d a s s wii iib e r d ie T atigk e i t d e r F r a n c i s k'a n e 'r am b o s n i s c h e n Кб п Pgsho’f e ji nfo'rjm i’e rt w e r d e n . . . « Ali možda dr. Ritig ovo uvaženje ne broji megju uvaženja naučnih krugova? Gufcnot: ■ Neronove žrtve. (S francuske ga prevodi Pajo Mišura). IX . Smrtne kazne. Odma poslije požara, Neron nametne porez na Italiju i na ostale pokrajine carstva, da na novo sagradi svoj dvor. On je izsisavao narode i gra­ dove, preopterećivao ih globam i bacao u nevolju. I Rimu je našao vrsne graditelje, Severa i Celera, a oni su svojim stvarateljnim i smihonim duhom odgovarali njegovim željama. Ovi su ljudi tražili od umjetnosti, što je priroda kratila i igrali se Neronovim novcima. Ruke na posao staviše nevjero­ jatnom spremom i sa hiljadama radnika. U neko­ liko su mjeseca brdo Palatin, Ćeli i Eskvilin bili rašašćeni i nagizdani zidovima novih gragjevina carskoga dvora; u svomu je nacrtu zapremao prostor od dvije hiljade u duljinu, a u širinu petsto metara po prilici, to jest šesti dio današnjega grada. Zvalo g a s e z l a t n o m k u ć o m , radi iz­ vanrednoga bogatstva u nakitim i u divnom raskošju unutarnjosti. Nikad se što slično ni u Rimu ni na svijetu nije vidjelo. Neron je takov dvor gra­ dio, poslije opće bijede i nevolje, koja je mnoštvo obitelji ostavila bez zakloništa. Pred dvorom je bio izdubio jezero; a oko jezera podigao rasijane zgrade, koje su naličile kakvome zaselku; one su bi e namijenjene rubovima i mnogobronim vlada­ revim oslobogjencim, pa i vojnicima, koji su mu život stražili. Izmegju pročelja i cijele obale jezera bio je neizmjerni trijem, gdje je cesar pričikao svoje štićenike, naime sve narode svijeta. Posred ovoga �12 Br. 1. — »SERA FINSKI PERIVOJ« 191 ll trijema dizao se gorostasni Neronov kip, četerdeset metara visok, odjeven zlatom i srebrom. Podalje na prostoru jedne milje, protegli se hod­ nici sa tri reda stupova u krasnim graditeljskim razmjerima. U unutrašnjosti je sve odsijevalo po­ zlatom, draguljima, školjkama i biserjem; mjed je bila rijetka; a bilo i vezova izvanredne cijene, ri­ jetkosti donešeni sa svi strana svijeta i remek djela najglasovitijih umjetnika, velikim troškom namak­ nutih. Pa i podzemlje je bilo narešeno Amulijevim slikama. Jedna je cijev dovodila u kupalište morsku, a druga sumpornu albursku vodu. Hram Sreće, sagragjen bijelim i prozirnim kamenom nedavno ot­ krivenim, pa i zatvorenim vratima čitav se dan osvijetlivao. Nego graditelji su najveću pažnju posvetili gostinskim dvoranama i u njima su uložili svu svoju darovitost. Neron je litio, da se i nad onako velikim sjajem blagovaonice rimskih bogatih kuća, sjaj u njegovu dvoru istakne. Sagragjene dvorane imale su svodove sadrenim slojevima namazane, koje su se mienjale pri svakoj promjeni jela Sa bjelo­ kosnih stropova bacalo se^cviječe na uzvanike; iz bjelokosnih cijevi vještački raz nještenih mirodije ih natapale Bilo je dvorana, koje su se no^ lan oko sebe poput svijeta okretale. Nego one su ljepote Neronova dkora blijedile pred drugim čudovištem. Oko zgrade su bila raskoš­ na jezera, vinogradi i livade, po kojim su skakala stada; zatim bilo je hladovine i samoće šumske, krasnih pogleda i svih seoskih ljepota udruženih s gradskim udobnostima. Tako, dok bi cesar razma­ trao ovo orijaško djelo, bivao bi skoro zaaovoljan. »Evo dakle, reče pri jednoj gozbi, kod Tigelina priregjenoj, sada ću napokon kao čovjek sianovat«. Dok su se ova ogromna djela izgragjivala, dok je bijedni narod još po gradskim ruševinam logorovao, a pokrajine se crpile, da ugode gospo­ darevim hirima, dotle je on sa svojim prijateljima bez prestanka užitke slavio. Oni se megju sobom natjecali u troškovima za gozbe; oni su nastavljali neuredno živjeti i u rasipnosti ludovati. Pošto je Tigelinova sjajna kuća u požaru propala i pošto mu tadanji stan ne izgledaše dostojan primati vla­ dara,pade mu na um nešto neobična, što je moralo biti po srcu Neronu; on naredi, da se sagradi na Agripinom jezeru splav, na kome su se zgrade kre­ tale. Nad njima je bilo veličanstveno pokrivalo popeto. Tu je bio priredio sjajnu gozbu, na koju je pozvao cesara i nekoliko prijatelja. Lagje su bile iskićene bjelokošču i zlatom. Tigelin je bio nakupio sa svih krajeva svieta ptica, divljači i najrjegjih riba Najljepše grčko i talijansko voće tu je bilo. Na toj je gozbi vladalo raskošje i strahoviti sjaj. Tu se je Neron pustio svim ludim strastima. MegjLitiin iz krila naroda dizale se sumnjive glasine, narod je silno jadikovao nad svojom bi­ jedom. Stao je kriviti Nerona radi javnih nesreća, pa napokon na nj bacati odgovornost radi“požara. Više se je javno govorilo o onim četama poslovača, koji su, u vrijeme velike nesreće, jarili pla­ men, bacali zublje na netaknute kuće i suzbijali ljude, koji su kušali zaustaviti napredovanje ognja. Govorili su, da je ta grozna nesreća bila namije­ njena gradu jedino za to, da se ugodi zvjerskim nagonima jednoga čovjeka, da mu se dade mjesta za dvor. Premda se cesaru^nije moglo približiti, jer ga ' ' г' dvorjanici nijesu puštali s vida; premda ' se . 11,110 sakrivale ove teške tužbe, on je napokon nešto doznao. Više od jednoga su puta na­ rodni poklici vrijegjali njegovo uho. Njegovi su savjetnici mogli opaziti, kako se je počeo straviti pred silom upravljenih tužba proti njemu. Kadikada bi mu se riječ izmakla, koja je odavala od­ luku, e će sa sebe zbacili odgovornost njemu pri­ pisanih djela. U večer na priregjenoj gozbi kod pre­ fekta pretonja, Neron se zaboravi u pustoj govorljivosti, u sredini kruga prijatelja i pouzdanika, u kome je bio i Hermes. Nu, netom mu opet u pamet dogjoše uspomene na požar, posred paratina sve­ čane gozbe, lice mu se namrgodi, a zelenkasto oko zakrijesi i on stade govoriti: »Rimski me narod tuži, da sam grad upalio. — To su lude glasine, cesare, nije ih vrijedno tebi znati, žurno odgovori Tigelin. — Teške su te glasine, prihvati Neron, pa je dobro, da ih znam. Narod je bijesan; on se svojim držanjem grozi. Dok ti, Tigeline, najbolje znaš, kako sam nevin.« Prefekt je pretorija mučao i po prilici mislio, što mu je činiti, da odbije udarac, a vladar mu opet stade živo govoriti. »Zar misliš, da sam ja kriv? zaviče s vikom užasna glasa. Ne, ne, nikako ne, odgovori Tigelin. Jao ti se onomu, tko se drzne cesara okriviti! — - Bilo u sto dobrih časa! U ostalom, ti znaš, ja poznam prave krivce požara. Ja mogu, kad hoću, njih predati narodnoj osveti.« Tigelin i Hermes drhtali su od straha pred ovom pretnjom, izgovorenom nekom strahovitom odlučnošću; znali su oni, da je Neron bio vrijedan �Neronove žrtve. nju izvršiti. Prefektu je uspjelo vješto razgovor skrenuti s ovoga opasnoga predmeta. Bojao se dojma,koji bi mogao megju uzvanicim proizvesti; jer megju njima bilo je više od jednoga, koji se ne bi žalostili, kad bi mogli Tigelina zamijeniti u vla­ darevu srcu. Pitanje je za sada na tome ostalo. Nego, kad je cesar otišao, a to je bilo jednu uru prije noći, Tigelin se je nekoliko časa po splavu motao. Sve je bilo mirno; iskrca se na obalu, ode u grm i ugje u kolibicu, koje je bila na kraju. Kraj svijeće sjedio je starac, oslonjenim laktom o stol, i nešto razmišljao. Bio je to Hermes, prefektov oslobogjenik. Tigelin se mirno primaknu, a onaj ga, uronjen u mislima i ne ču, da dolazi. »Ti spavaš, Hermes?« upita prefekt pod glas. Na te riječi oslobogjenik se trže, naglo digne glavu i upre svoje divlje oči u svoea gospodara, »Poslije prošle večeri, odgovori ogorčeno, bilo bi mi teško zaspati. Ne vidiš li Tigeline, da smo obojica na rubu propasti? — O dakle ti take crne misli? piihvati prefekt sjedajući. 13 —- Z rr ti nisi čuo kao i ja Neronove grožnje? zar ti tomu пе daješ nikakovu važnost? - - Protivno, ja na to mnogo računam ; ali se ne plašim. Možda ti je obećao, da te neće kazniti? — Jednako, kao i tebi; naša je stvar zajed­ nička. Onda ti ne razumiješ, da je Neron, pod uplivom vinskoga dima, odao tajne osnove, što no ih u svojoj duši goji? On je odlučan na nas svaliti krivnju požara, da sebe u očima naroda opravda. Cesar ima razlog, što traži ljude, koji bi ga zamijenili u izljevu općega bijesa. — Ti si Neronova mišljenja? — 1 ter kako; sam položaj govori. Ako vladar ostane pod udarcem tužbe, on je propao. — Tako si ti. Tigeline odlučio platiti za Nerona, zaključi podrugljivim glasom oslobogjenik. • i— Ne, doduše, to nije moja misao; nego ka­ žem, da treba žrtava. (Nastavit će se.) LIST Osvrt na prošlu godinu. U analima i kroničarskim spom enarim a m ože se prošla godina doista zapisati zlatnim slovim a. Historija koli profana toli crkvena mogu si na temelju m inuvših dogogjaja sastaviti p osve novi no prilično odregjeni program. T r i p o l i t a n s k i i b a l k a n s k i rat preobražiše obzorje politike, diploma- zvan neki vojnik da ide u rat. U T im ovi dočeka ga žena sa dvoje malene djece. Kad se vojnici v eć svrstaše u povorku, prije no odmarširaše, pristupi k njemu plačuća mu žena sa dječicom da se još jednom zagrle. U to pri­ skoči i starica majka te mu zaviče: Otac tvoj bijaše kod djenovskog manastira od Turaka ubijen za slobodu do- čije a s tim skopčane industrije i kulture. Religijoznijilt proglasa i letaka rijetko je koja država u ratu izdavala, kao što je to Italija novim svojim podanicima u Tripolitaniji. Dapače povod, i formalni ako ne istiniti, ratu bio je religiozan: da talijanski narod osveti nevino pro­ livenu krv svoga misijonara. Paklenska mržnja i vazda niovine tvoje Bugarske. P a z i , s i n k o, d a u s p o ­ m e n u n j e g o v u n e o k a l j a š . Čini, što za Bugarsku učiniti m ožeš! J a t e b 1 a g o s 1 i v 1j e m; B o g n e k a t e č u v a . « Na ove riječi nadodao je dotičnom ratnom izvjestitelju prisutni bugarski časnik. »I c li g e s t e h e I hnen, mi r t r a t e n be i d i c s e r S z e n e di e T r a n e n i n d i e A u g e n v o n t i e f e rB e \v e g u n g, i c h k ii s s t e d e r a 11 c n B a ii e r i n d i e li a n d. Und ich vveiss, keiner von meiner ganzen Kompagnie bat die W orte dcr miitterlichen Heldin von Bjelina vergessen!« Preznačajne su stoga riječi što ih je taj veliki dnevnik pridodao: »Ist es zu wundern, dass ehie Armee siegt, de- prijeteći kulturni boj proti katolicizmu kao da se je slegao i umirio. Ako pak bude proveden, biti će opet na korist katolicizmu, koji će se, poput u Njemačkoj, ojačati i oživjeti. Za balkanski pak rat nema sumnje da se je vršio iz eminentno religioznih m otiva: promijeniti bijeli polumjesec sa zlatim križem kršćanstva. Balkanski rat doprinesao je puno bistrenju statističkih, političkih i kul­ turnih pojmova. Ideje, kojima je donekada tugja, naročito njemačka štampa karakterizovala jugoslavenske puke, dobrano se promijenile. Dne 29. listop. baš bijah u M o ­ n a k o v u kad je » N e u e s M u n c h e n e r T a g b I a 11« d on esa o dirljivi o p is slijedeće scen e: Iz sela B je lc b ip o - ren Маппег von so heroischen Miittern erzogen wurden?« O vakovu priznanicu publicira list države gdje sam bio više puta pitan da li npr. Srbi nose p e r č i n ! Francuzi, Švicari i Holandezi, mogu reći iz iskustva, imaju o nama Hrvatima m n o g o bolji pojam. �14 Br. 1. »SKRAFIiVSKI PERIVOJ« U Belgiji, gdje se je za vrijeme mog tamošnjeg bo­ ravka pisalo obično krivo i pogrješno o našim prilikama n p r . A g r a m e n H o n g r i e — progjoše slavni i z b o r i . Još nikada nije bilo toliko navala na tamošnju katol. vladu kao u oci 2. lipnja, dana izbora. Gotovo svaku uru gledah po uglovima nove plakate sa najružnijim plaka­ tima proti vladi, katolicizmu, kardinalu Mercieru, gdje su ga naslikali s ogromnim irbuhom a poznato je da je on vrlo m ršav; radnici bi vikali i djeca ista u grupama: A b a s le C o u v e n t s , a b a s I a C a l o t t e — dolje sa samostanima, popovima. Sloga liberalaca sa socijal­ demokratima — c a r t e 1 — prinuždila je katolike na zamjerno idealan rad i pobjedu. U Njemačkoj imamo dvije epizode: borbu za izbora i borbu za prvenstvom izmegju kolnske i berlinske struje. Socijalna demokracija silno ojačana ali nespretna u tak­ tici i razrožna, trula u sebi, pokazala je primjer prave magjarske kortešacije. Katolici negdje sjajno se boreći kao npr. u Diisseldorfu negdje oslabljeni nižim eler.len­ tom stanovništva-radništvom, kao u predgrađim a Kolna, u krajevima rudokopa i Rajne polučiše sjajne rezultate. Berlinski dnevnik »G er m a п i a« i kolnski »K d 1n i s e h e V o l k s z e i t u n g « često se uhvatiše u koštac. Vječna šteta da ovako lijepo uregjivr.ne i tako velike ka­ toličke novine — potonja npr. u Kolnu izlazi t r i na dan — nisu htjele prigorjeti onit: momenata egoizma i subjektivnosti. Ovako i inače lijepi listić P e t r u s B 1fl 11 e r«nemilo je tukao po »K o 1n e r R i c h t u n g«. Kod nas u Hrvatskoj mnogo se je pisalo o tim dvjema strujama, u »H r v. S t r a ž i«, »V r h b o s n i«, »K a t o I. l i s t u«, » H r v a t s k o j«, »D a n u« i »S v e ć . Z a j e d ­ ni ci «. Posta je bilo n e p o z n a v a n j a same stvari a malo i strasti. Onima koji su kao toljagom tukli u obranu »Kdlner Richtung« predbacivahu še organ trierskog biskupa » P e t r u s B I a 11 c r«, pa »Germama« neke novine npr. u Coblenzu, da je ipak s r a m o t a za Njemačku, gdje katolici broje dobru trećinu stanovništva, da nemaju u Reichstagu čisto katoličke stranke. Po sebi svakako dobra i plemenita ideja. Protivnici рак iz Kolna, kojih je broj pristaša znatno veći od onih kod berlinske struje služili su se historičkim i socijalno-praktičnim do­ kazima. Sad pako nakon netom izašle enciklike gdje se iznimno i dozvolom biskupa smiju katol. Gevverkschaften udruživati sa protestanskim socijalnim udrugama imalo bi, i dao Bog, prestati ono nepotrebno i škodljivo glogjenje izmegju katoličkih novina. U Kolnu se je to kod izbora žalosno opazilo. Prije izbora, Koln kao centrum i eminentno katolički grad a kod izbora prolaze socijal­ demokrati. Monarhistički »L’ U n i v e r s«, pa bečki » O s t. S o п n t a g s b 1 a 11« takogjer su nemilo tukli po »Kdlner Richtung«, čestoput ali bez svrhe, bez ikakove koristi za katoličku stvar. Proti taktici griješilo se je i 1913. griješi mnogo. Koliko puta sam ja čitajući novine ber­ linske i kdlnske struje uzdahnuo: o kako krasno bi iz­ gledale te novine i koliko bi vrijedile za katol. stvar, da nema tih nepotrebnih svagja! Ispustiti uvredljivi ton pak ljubazno i s t v a r n o raspravljati i eto, svega bi nestalo. Kod obadvijuh struju ima dobroga. To dobro izvaditi i unificirati. Kod nas npr. tko se ne bi sjećao zasluga jedne »H r v. S t r a ž e« ili spljetskog »D a п a«. Ovi listovi učiniše za organizaciju mladeži, štampe, svećenstva i probugjenje kat. karaktera u naše inteligencije, osobito u Dalmaciji više nego svi njihovi protivnici zajedno. Ali s druge strane zašto opet nestvarno napadati neke ter neke. Ovomu bi imao doskočiti novi katolički dnevnik » R i j e č k e N o v i n e « . Želja i potreba katoličkog dnevnika je opravdana. U Magjarskoj, u Njemačkoj, u Belgiji, u Francuskoj u tom su pogledu katolici daleko nad nama. Ne treba pak s uma smetnuti, da [su ’ od nas u Hrvatskoj posve o seb u jn e i bitno ra zlićn e okolnosti. •'Zar ćemo mi tako dugo čekati dok nam se uvriježi u zemlji liberalizam i socij. demo­ kracija da će katolici (naši) imati samo č e t i r i glasa većine kako je to bilo do prošle godine u Belgiji? Ili ćemo se ugledati u Italiju gdje je toli brojno svećenstvo ostalo bez štampe, izolirano od puka? Istina u Italiji budi se i napreduje kat. stvar, u Bel­ giji pogotovo nakon zadnjih izbora, ali zar ćemo i mi, eminentno kršćanski narod, tako dugo čekati? Kulturkampf, koji je dicimirao sile svećenstva u Njemačkoj i Francuskoj, a sada će možda i u Italiji, raširio je i kod nas grane svoje. Dao stoga Bog da mi ne bi za­ kasnili. Ovom novom godinom neka prestane prijašnje megjusobno trvenje, pružimo si svi ruke, stupimo u za­ jedničko kolp, da poradimo u nas s t v a r n o i iskreno, nesebično, puni pravog žarkog altruizma za sebe i za narod naš te ovako ujedinjene sile pospješe konačne re­ zultate vjerskog života, narodnosnog jedinstva, organi­ zacije, ljubavi, prosvetljenja, složne štampe i sretne cvatuće kulture. Drugih važnijih dogagjaja za katol. stvar doživjesmo prošle godine njem. katol. sastankom u A a c h e n u , kod nas gjačkim u L j u b l j a n i , onda spominjem M a r i j a n s k i k o n g r e s u T r i e r u i napokon velebni e u h a r i s t i č n i k o n g r e s u B e č u . U Zagrebu bio je k o n g r e s za proširenje T r e ć e g R e d a , - onda za S v e ć e n i č k u Z a j e d n i c u i neki drugi. Dao Bog da sve ovo donese plodove svoje osobito u našim hrvatskim zemljama: organizaciju vrijednog svećenstva i mladeži, mladenačkih društava a u puku blagostanje socijalnokulturni procvat i vjerski nepokolebivi katolički život. O. Miroljub Pukler, licencijat filozofije. �15 Vjesnik. VJESNIK. NAŠA DOMOVINA. Na znanje i ravnanje Franjevcima Bosne Srebrene. Mnogi oci htijući kuda putovati, obraćaju se na preč. Redodržavništvo za željezničke certifikate ili brzojavno ili pismeno u zadnje dane, tako, da, kada bi im se do­ tični odmah na visokoj zemaljskoj vladi izvadio i spre­ mio, jedva bi im prije polaska stigao. Buduć po zakonu vis. zemaljske vlade treba najprije za certifikat predati molbu, te istom drugi dan po certifikat doći, to nas je preč. Redodržavništvo ovlastilo, da u »Seraf. Perivoju« svima javimo slijedeće: Svi koji žele željez. certifikat dobiti, treba da svoju molbu za nj na preč. Redodržavni­ štvo tako spreme, kako će preč. Redodržavništvo imati na raspolaganje barem 4—5 dana, dok ga izvadi i na poštu spremi. Svećenički jubilej. Na 21. prosinca 1912. preč. fra Franjo Komadanović navršio je ravnih 50 godina svoga misništva. Jubilarni otac rodio se je u Pogaru kod Vareša 5. travnja 1840. Krsno mu je ime bilo Ivan. Dne 25. rujna 1854. obukao je haljinu sv. Franje, a 6. travnja 1865. položio je svečane zavjete. U redu je vršio razne službe i obnašao razne časti — pa i redodržavničku. Uza sve ostale dužnosti najragje se je zanimao arhitek­ turom, te je u toj struci stekao takov glas, da ga i izvan redodržave poznaju kao izvrsna arhitekta. Ad multos! Umro. U noći izmegju 25. i 26. prosinca blago je u Gospodinu preminuo p. o. Gjuro Tvrtković, župnik u Osovi. Pokojnik je rodom iz Kreševa. Dulje je vremena patio na sušici, kojoj je eto i podlegao. U svemu je bio uzoran, a sa svoje čednosti i blagosti svakomu je bio simpatična osoba. Na času smrti opremio ga je sa sa­ kramentima umirućih kustod p. o. Bonifacij Vidović, a pokopao redodržavnik p. Lovro Mihačević i kustod Vi­ dović. Pokojnika je u župi naslijedio fra Pavao Kolar. NAŠA MONARHIJA. Priznanje islama u Austriji. Tamo od aneksije Bosne i Hercegovine pa do danas u Austriji je aktuelno pitanje bilo, kakovo stanovište da se uzme prema islamu. Re­ zultat svih proučavanja jesu zakoni, što ih je ove godine 15. srpnja cislajtanska vlada objelodanila i o kojima se profesor bogoslovije dr. Alojzij Schmoger u lanjska dva broja salzburškoga »Kat. Kirchenzeitunga« bavi. Polag ovih zakona Muhamedova će se vjera u Austriji zvati islam. Muhamedovi sljedbenici neće se zvati mu­ hamedancu jer to oni iz poštovanja prema Muhamedu, ne trpe, a neće se zvati ni muslimani, nego pristaše is­ lama — »Anhanger des Islams.« U Austriji priznata je samo hanefitiška islamska sljedba, koju je osnovao Hanifo. Hanifo je živio u Mezopotamiji te je bio pristaša i alkorana i predaje, a umro je 766. Ostale se tri islamske sljedbe u Austriji ne priznaju. Obzirom na izvanjske pravne odnošaje islam će biti samostalan. Detaljni za­ koni autonomije još nijesu sastavljeni. Oni će se stvoriti istom onda, kada u Austriji barem jedna islamska op­ ćina bude. 0 unutarnjim stvarima islama novi zakon ništa ne govori, u tome će se pogledu ravnati kao svaka u Austriji priznata konfesija — prema temeljnim zako­ nima od 21. prosinca 1867. Što se u katolika zove župa, kod muslimana će se u Austriji zvati bogoštovna općina. U izvanjsko-pravnim odnošajima uzet će se u ob­ zir i bosansko-hercegovački muslimani. 0 sultanu kao vrhovnom poglavici islama ništa se ne govori. Pobožne zadužbinc moći će se istom onda osnivati, kada se osnuje koja bogoštovna općina. Svećenici će se zvati bogoštovni službenici - Kultusfunktionare, a ne imami. S dozvolom ministarstva bogoštovlja moći će se bogoštovni službenici i iz Bosne i Hercegovine dozivati. U kaznama bogoštovnih službenika novi se zakon podu­ dara s zakonom stvorenim 7. svibnja 1874. za katolike. Nauka, namještanje i uporaba islama u Austriji je do­ zvoljena samo dotle, dok ne dogje u protimbu s državnim zakonima. Prema tome - veli Schmbger — u Austriji pristašama islama neće bit dozvoljeno držati hareme i više ženajerb o je u Austriji javno ćudoregje zakonima zašti­ ćeno, a javnome se ćudoregju protivi držanje više žena. Mogjutim, što sada nije dovzoljeno možda će se vre­ menom za liberalnije vlade i to dozvoliti. O^o-O- K N JIŽ E V N A SMOTRA. PRIKAZI I OCJENE. 2. The Rule of St. Clare. I t s O b s c r v a n c e i м Dvije Robinsonove studije o sv. Klari. 1. The Perso­ n a l^ of St. Clare b у. Fr. Paschal Robinson (Reprinted from T h e C a t h o l i c U n i v e r s i t y B u l l e t i n , Vol. XVIII, No. 6.). W a s h i n g t o n, D. C. 1912. (483— S a i n t's C a 11 b у Fr. P. Robinson, 0 . F. M. — T h e 495), Do I pl i i n P r e s s , P h i l a d c l p l n a t h e I i g h t o f c a r 1у d o k u m c n t s. A C o n t r i b ut i o ii the the s e v c n th c e n t a na rу o f the 1912. (32). �1G Bi. 1. — »SERAF1NSK1 PERIVOJ«,— 1913. To su dvije najnovije studije poznatog franciskologa ot. Robinsona. Prošle godine uprav se je navršila 700godišnjica Klarina pristupa u franjevački red. Stoga razni su se i životopisi sv. Klare prošle godine pojavili. Ali ot. Robinson s tim svojim dvjema radnjama nije nakan dati nam oris Klarina života, pošto bi to još bilo pre­ uranjeno uslijed manjkavosti isprava, nego hoće da slavi na tezulju prvotna vrela, iz kojih mi možemo crpsti po­ datke za njezin životopis. Stoga prva gore navedena knjiga pretresa nazore pojedinih modernih pisaca o pr­ vim vrelima. Za Klarin život mi imamo posve malo su­ vremenih isprava, jer osim nekoliko Klarinih spisa i papinskih isprava nemamo nego jedan posve rani životo­ pis, i to valjda napisan od Tome iz Celano-a. Dakle još smo u nuždi, i mi ne možemo za sada prave slike Klarine osobe uobličiti. Uz gornje stare isprave mi imamo i jednu sliku (portrait) Klarinu, koja se danas čuva u St. Chiara u Asizu, a slikovana je možda od samog Cimahue g. 1283. Ob ovoj slici govore i nekoji današnji pisci, ali ipak i ta slika posve mršave dokaze donosi, oa uzmognemo stvoriti bistri pojam K'arinog nutarnjeg i vanjskog personaliteta, kako to zaključuje Robinson u ovoj svojoj studiji. Sa drugom gore navedenom studijom Father Robinson hvaća se mnogo mučnijeg pitanja. Moderni kritičari ne idući zu istinom, dogjoše do pogubnil rezu za opstojnost drugog Franjinog reda. To ? iajjač zuje u ispitivanju »Pravila« (Regula) sv. Klare, dvojbe, da nije odmah u početku K ^rina nastupa u red opstojalo kakovo pi-ano Pravilo. Sv. Franjo dao je sv Klari »formula-vitae« način življenja, ali ipak nesinijcmo držati, da je to ono »Pravilo« које danas Klarinke iinadu. »Pravilo« u današnjem obliku sastavljeno je g. 1219. od kardinala Ugolino-a prame benediktinskom »Pravilu« a za vrijeme Franjina boravka na Istoku (1219—1221). Zato krivo imadu mnogi novi franciskolozi, dok tvrde bez temelja, da je današnje »Pravilo« Klarinaka učinjeno na jednom prvom Pravilu, koje bi bio sam sv. Franjo g* 1224. sastavio. Dandanas, zaključuje pisac, Klarinke drže sve isto »Pravilo« uz male pre­ inake, prema tome naime, kako se je kojim Papi prama polrebam vremena svidjelo. Što bilo da bilo, današnjem tzv. »Pravilu sv. Klare« podloga je data po uzoru be­ nediktinskih duvna od kardinala Ugolino-a, a kašnje za nekoje samostane preinačena po Papam : Inocentu IV. i Urbanu IV. Ova je knjiga popraćena i sa nekoliko ilu­ stracija. Obje ove studije napisane su sasvijem stručnjački, jer razložitost njihova izbija iz same nutrine na povr- šinu. Veselimo se, što je našem subratu uspjelo, da na­ pokon razbistri mnoge mutne pojmove, koje smo susre­ tali u prvim ispravama o Klarinoj osobi kao i o njezinu utjecaju na potonje naraštaje. Neka primi učeni Robin­ son čestitke i sa hrvatskih strana, uz vruću preporuku, da opet svjetsku javnost obdari sa kakovim svojim stručnjačkim radom. — A. L. Gančević. Primili smo na prikaz i ocjenu. Alban Stolz, Predigten. Erster Band Predigten, Friihreden und Ansprachen. Aus dem Nachlass herausgegeben von Dr. Julius Мауег, Professor an der Universitat zu Freiburg i. Br. Zweite und dritte Auflage mit einem Bildnis von Alban Stolz. Herdersche Verlagshandlung Freiburg in Breisgau—Wien. K 4.56, u platno uvezano K 5.76. Dr. Mifan Prolog, Repetitorij Povijesti Austro-Ugarske Monarhije, Sarajevo, naklada J. Sudničke i Druga. Dragan Dujmušić, Kritična Povijest Svete Kuće Ma­ rijine u Loretu i njezini prenosi, Rijeka, 1912. Tiskarski umjetnički zavod Mirijam«. Čitanje i Evangjelja za sve nedelje i praznike Go­ spodnje i za neke dane svetačke. Prevo Dr. Francisko Iveković, kanonik. Izdao »Zbor Duhovne Mladeži Za6,1 Treće popravljeno izdanje. U Zagrebu, 1912. Štamparija Hrv. Kat. Tisk. Društva. Apostolska konstitucija »Divino Afflatu« o novom rasporedu psaltira u rimskom brevijaru preveo i potumačio s uputstvom, kako se moli brevijar po novom ras­ poredu, i s inim dodacima iz najnovijih odredaba svete Stolice popratio dr.Josip Pazman, kr. sveučilišni profesor u Zagrebu. Tiskara Hrv. Kat. Tisk. Društva, 1912. Sotona i sotonski šegrti. N a p i s a o N. B a t i s t i ć . C i j e n a 2 K. R i j e k a 1912. S osobitom nasladom pročitali smo ovo najnovije djelo N. Batistića. Pisac je svo­ joj preduzetoj zadaći najbolje zadovoljio, a kat. publici pružio ugodno štivo. Tako apstraktne i subtihie mnoge točke on je obradio na pučki način, živo i priprosto, da knjiga zadovoljava i stručnjaka i svakoga, koji je željan i potrebuje Upute u toj stvari. Mi je od srca preporu­ čujemo — Čičić. Dopisnica uredništva. S. F. Bugojno. Stara je povlastica za trećoretce, da Scraf. Perivoj primaju po K 3. A. L. G. Louvain. Vaše krasno pismo dolazi u slijedećem broju. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u шј.; godišnja cijena 5 K, — za gjakc. trećoretce i siromaha 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna. Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julijnn Jelenie, Tiskara »Bosanske Pošle« u Sarajevu. �-« 8 f z Cjubljanska kreditna banka P o d r u ž n ic a u S a r a je v a . C e n tra la u Ljubljani. Is p o s t a v a : G r a đ o . P o d ru žn ice u Spljetu, Trstu, C elo vcu , Gorici i Celju. Dionička glavnica K 8,000.000-— i i \ Pričuve preko K 900.000-— 51 Е З E 2 I Prima uloge na štednju na uložne knjižice \ 1! 01 . .. , ., .... . i tekuće račune i ukamaćuje ih sa- ± |2 |0 bez lkakvih Poreza 1 odbitaka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. X O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. & ------------------------------------Sit otrcane crkve imaju ^nataiT popust. Nemojte kupove ; crkvenoga odijeladok — -------------------— ■■ — — ч -10 osviedoau 0 ,zvrsnosl> ---- i jeljBl moći: Misnih odijela, dalmalika. š<o ju pmd .je nJ s ta r ija češka tvornica baldakina. zastava. №^ Н ј Д JOSEF OKOIVAJC, Moravska. fif. Pošiljke se dostavljaju obveze. ■ ^ П ИГ ^ П Г ^ Р lici i ): računi badava! Radi velikog pro- ica izvan grada, cijene*? meta kao i radi toga. i. r/a 20 po sto jeftinije, nego li konkurentnih tvU' Tvrtka je za crk\jjfie navudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i pred. g. Andrije Pređmerskoga. Y Y Sirom ašne crkve imaju znatan popust. XX Л Antun Huber, Bruneck, Tirol d e ko ra tivni slikar i pozlaćivač. — _ Atelier za crkveno slikanje. Preporučujem se velečasnom svećenstvu za slikanje crkava u svakom stilu i izvedenju uz umjerenu cijenu. Preporučujem se takogjer za gradnju i popravljanje oltara, križnih :: puteva i t. d. — Sa nacrtima i cijenom pripravan sam odmah poslužili. = = = = = BRZOJAVNA ADRESA: HUBER, BRUNECK, TIROL. -----= �MODERNO UREĐENO TISKARA I KH3IG0VEZHICA „BOSANSKE POSTE" PREPORUČUJE SE ZA IZRADBU SVIH U TI5H9HSHU I HN31GOVEZAČHU STRURU SPADAJUĆIH P0SL0V9. - SLAGALI STROJEVI ,,LIHOTYPE“ -- STEREDTIPIJR. 1011 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3228a207dd9a565df0100721f2e218cd.pdf fa06aa2f7d159783fe8abc1be9360f52 PDF Text Text serafinski P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU ! ZABAVU SARAJEVO, 15. VELJAČE 1913. BROJ 2. GOD. X X V II. Već je vrijeme. Da se „Serafinskom Perivoju" pošalje g§g pretplata, odnosno uplata. ggg , 1 „Serafinski Perivoj' sitiji na godinu 5 K; a siromasi, trećoretci i gjaci primaju ga za 3 КЗ Novci se šalju na „Sere inski Perivoj" Sarajevo, Franjevci. Privilego\ a banka Z A В О Ж Т Ј I H E R C U plaćeni dionički kapital 14 m ilij ша kruna. CENTRALA U SARAJEVU. Redovne rjezerve i fond za sigurnost založnica K 5,300.000. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B- Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu :-: Bos Samcu, Travniku, Trebinju i Višegradu. ZASTUPSTVA u Gacku, Goraždi, Sanskoni Mostu, Stocu i Zvorniku. nica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. Hercegovine, Austro-Lgarske i inozemstva. — Daje zajmove na HIPOTEKARNO ODJELJENJE. vrijednosne papire. — Prima novac uz tekući račun i uz ukaDalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje maćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao .Safe“ — u za tu 4 l/27o založnice i 5°/0 komunalne obligacije. Ove su založnice i svihu uregjenom oklopljenom prostorom — pod zatvorom stranke komuualne obligacije u Bosni i Hercegovini prosti od proveza, i banke. imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamče­ vine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj ODJELJENJE ZA ROBU. austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke ženidbene kaucije. Kod banke ustrojeno odjelenje robe, kao što i posebno odjelenje BANKOVNO ODJELJENJE. za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i druge se sa svijem u trgovačku struku zasjccajućim dobavama, kako u kovine. — Preuzima kupone i vučene srećke. — Eskomptira komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem indu­ strija i javnih poduzeća. mjenice i doznačnice, daje zajmove u konto-kurentu i na mje­ Glavni su predmeti izvoza suhe šljive i žito. nice uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mje­ Kod banke opstojeća generalna agentura c. kr. povi. osigurav. „ASSECURAZ10NI GENERALU prima direktno ili putem filijala i ispostava razne vrste osiguranja na život i proti vatre, a generalna^agentura osiguravajućeg društva „PROVIDENCIJA“ prima osiguranja za slučaj nesreće proti raznih šteta na strojevima i na drugim predmetima �fZ Cjubljanska kreditna banka Ispostava: Građo Podružnica n Sarajeva. Centrala u Ljubljani. :! Podružnice u Spljetu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. Pričuve preko K 900.000*— . Dionička glavnica K 8,000.000* ГЕЕЗ ES E5C Prima uloge na štednju na uložne knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih sa л 3! 01 “* |4 |o .. . bez ,kakv,h Poreza 1 o v ita k a . Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve % vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. o5 Za odmah prodali stoje jedne nove orgulje po pneumatičnom sustavu sa 16 registara, 11 zvučnih registara i 5 Coppelungsregistara, koja je izložena u trgovačkom muzeumu u Zagrebu. Osim toga preporuča se [potpisana tvrtka za pravljenje novih orgulja svake vrsti. Preuzima i renoviranje starih orgulja sa jamstvom. — : := 1 = M . H e f e r e r u d . i S i n . =■■ .— - -■■■■ = �serafinsri Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 2. Urban T a lija ; =----- SARAJEVO, 15. VELJAČE 1913. :---- — ----------- Religijozna skepsa i inosmjerni pravci u kršćanskoj Apologetici. 2. Kazao sam, da je zloupotreba dogmatizma izvor znanstvenoj skepsi i religijoznoj u središtima gdje se ova začinje, to jest dolazi se do skepse, jer se hoće nešto da istraži, što se ne može pa i ne smije istraživati kao Što se ispod temelja jedne zgrade ne smije kopati, jer će se inače strovaliti čitava zgrada. Isporegjivanjem dogmatizma sa filozofskim skepticizmom, bio onaj koje mu drago šare; sa pozilivizmom i materijalizmom, sa panteizmom ili monizmom, sa kršćanskom skepsom, koja zaba­ cuje natprirodni red, dolazi se do osvjedočenja, da svi oni, koji su pristali i ogrlili bilo pozitivizam i materijalizam, bilo panteizam i skepticizam filo­ zofski, bilo oni, koji nijesu htjeli pristati uz opsta­ nak nekog natprirodnog reda, došli su do toga stoga, što se nijesu zadovoljili dogmatizmom. Žao mi je, da ja ovdje ne mogu potanjom ana­ lizom to vam pokazati, već me sile uske granice ovoga govora, da vam nešto letimice samo na­ pomenem. Pitam, zašto filozof skeptik pristaje uz svoju nauku? Jer on hoće da mu se dokaže njegov opsta­ nak, da mu dokaže da osjetila ne varaju, da induk­ cija ne vara, traži on temelje » p r i n c i p i i c a u sa 1i t a t i s« i mnogim drugim principima, koji dogmatizam postavlja izvan svake prepirke. A ovo se ne može dokazati, niti treba da se dokaže. Za što pozitivista i materijalista stoji uz religijozni skepticizam? Jer argumentacija, koja po­ lazi sa nekih principa i vodi do rezultata da opstoji u čovjeku duh i do drugih rezultata, koji sižu čak i dalje materije, neće da se zadovolji, on tim prin­ cipima hoće da nagje oslon, a ne može ga naći, jer su oni sami oslon. Za što se sumnja o opstanku natprirodnog reda i o Božanstvu kršćanstva? Jer kriterija, kojim GOD. XXVII. kršćanski apologete dokazuju mogućnost i realni opstanak natprirodnog reda kao što su na pr. ču­ desa, skeptici ubrajaju u prirodne zakone nama do sada nepoznate, koji će se tekom vremena možda otkriti, a možda neće se nikada ni otkriti. Skeptici takove pojave isključuju iz broja natprirodnih po­ java stoga samo, što nam nijesu svi prirodni za­ koni poznati. Dogmatizam naprotiv postavlja svoju argu­ mentaciju ovako: »Mi znademo, što priroda ne može počiniti, kao na pr. zacijeliti u čas nezacijelivu ranu, mrtvaca uskrsnuti i t. d. Ali takovih po­ java imade, što priroda ne može počiniti, dakle ti pojavi se moraju svrstati izvan pojava prirodnih. Opstoji dakle neki drugi red: natprirodni red. Skep­ tik uz ovu argumentaciju neće da pristane, jer, kaže, da ga ne može zadovoljiti. — Ali ovakovo postupanje nije ino no zloupotreba dogmatizma. Htjedne li se, Gospodo, uspješno liječiti, bol pa je izliječiti, valja joj upoznati pravi izvor. U sredi­ štima je - kazao sam izvor skepsi u opće i glavno zloupotreba dogmatizma. A tu je glavni izvor, jer se odatle širi i pretaka na druge. Da bi u središtima bila izvor skepsi pokvarcnost volje što je moguće, a što ja g e n c r a 1it e r na bazi povjesti ne priznajem - opet i u tomu slučaju govoriti srcu ili volji izravno bilo bi neuspješno: izvor se ne bi začepio niti presušio, skepsa bi svejedno odatle tekla i poplavljala zem­ ljište na okolo. Starija apologetika govori umu, moderna takozvana hoće da govori srcu (volji). Koja će us­ pješnije djelovati? Odgovor na ovo pitanje ovisi o odgovoru na pitanje: gdje je izvor zabludi. Ako je pitanje o dogmatizmu, ako se pita, da li su ispravni i sigurni principi ili ne, da li nas mogu privesti k poznaji istine ili ne, ovo pitanje spada u područje ljudskoga umovanja. Dosljedno, ako bi se htjelo neke uspješne rezultate postići, to bi se moglo pomoću one metode, koja govori srcu ili volji i nije bo tu pitanje da li je to meni dobro ili zlo, već se pita, da li je to zbilja tako ili ne. �1S Hl-, 2. SERAFINSKl PERIVOJ« 1913. A da hi u centrima bila i pokvarenost volje c r r o r, braniti, zagovarati, širiti. Ali što bi mo­ izvorom rcligijozne skepse, prva metoda je čak rao predočiti neku drugu veću ugodnost, korist, uspješnija od druge. I evo vam, gospodo, razloga. veće neko dobro, koje bi joj nosila kršćanska vjera, Ljudska volja i ako je glavni i prvi dinam u ljud­ nego li joj nosi religijozna skepsa, jer kada ne bi skom duhu, ona je ipak slijepa, hoću reći ona tre- tu bilo neko više dobro, volja se ne bi ni najmanje buje umna svjetla, da joj kaže što je dobro, što li makla, ona bi ostala na starom svomu stanovištu. zlo, koja sredstva vode svrsi, koja ne vode; praNo u ovomu slučaju kako bi apologet i kojim ma rasugjivanju umnomu ona se odlučuje i pri­ putem prikazao to neko veće dobro, veću ugod­ staje tamo ili amo. Ne bude li joj um ništa kazao, nost, veću korist što vuče sobom kršćanska vjera, ona ostaje neodlučna u izbiranju, ona je na ras- nego li kršćanska skepsa? krstnici, ne zna, kuda bi okrenula. Ako je ovo Na prvomu mjestu morao bi imati apologeta ovako, kao što jest, kada bi se htjelo tamo ili amo na umu, da se on suprostavlja ljudima, koji su volju okrenuti, valja to raditi preko uma, to jest stvorili centre zabluda, a takovi nijesu običajni racijonalnim putem, jer drugoga puta nema. ljudi, koji vide samo na blizu, morao bi imati na umu, da to nijesu ljudi, kojim fali nauke, umne ošje možda religija u nekomu slijepomu čuv stvu, to jest u nečemu, što ne ovisi ni o umu ljud- trine, sintetične i analitične duševne moći. Morao skomu niti o volji? To su dakako neki tvrdili pa i bi imati na umu, da ako su se takovi odlučili za onu to sada tvrde oni, koji gledaju da uskrise senti­ stranu, za koju su se odlučili, to jest da šire i zago­ mentalnu školu Jacobija i Schleiermachera. као što varaju zabludu i ako oni nijesu o tomu osvjedo­ su modernisti kojim je religija instinktum neki, uro- čeni, dobro su prije promislili i stvar proračunali. gjena neka težnja k Bogu, potreba ljudske naravi. Oni su postavili na zdjelicu tezulje sve ono što Ali u ovom slučaju nema više mjesta ni apologe- bi im mogao apologeta kazati, a na drugo svoj tici ni pisanju ni ma bilo kakovu raspravljanju. Ako interes, pa im je njihov interes prevagnuo. Kako je religija u nekomu slijepu čuvs.vu, bit će ono gdje bi im mogao apologeta činiti da tu prevagne pro­ bude i možda ostat će, gdje ga pak ne bude, tu tivna strana, to jest, kako bi mogao pokazati, da neće ništa pomoći da ga se uzbudi ili jače ražari, religija nosi neko više dobro, nego Ii religijozna jer nam je laguman i srušen svaki most, koji nas skepsa? može dovesti s njim u doticaj. Mogao bi pokušati; ali bi se oni posve brzo Gospodo! Ona dva razloga, što sarn naveo, trsili s njim jednim samim odgovorom »to s m o dosta su jaka te podupiraju stariju apologetiku, to z n a l i i p r i j e t e b e i b e z t e b e « . Neka pokuša apologeta polaziti sa principa: jest racijonahii put, dosta su jaka bar za one, koji drže da se može nešto postići apologetikom sa » I d e a l i s e o v o g a ž i v o t a n e p o s t i ž u skepsom religijoznom, koja se začinje u centrima b e z r e l i g i j e k r š ć a n s k e . V a l j a d a k l e . Imati će odgovor: » .........** I d e a l i su iI kojoj JV je. uzrok zloporaba dogmatizma. Ali vri- v* ji ewr owv a t i «.......... ~....... jedi i u drugomu slučaju, kada bi naime u centrima r n o j i u g o d n o s t , k o r i s t , j a t o m o g u p o stići i bez religije. bio uzrok skepsi pokvarena volja. Neka apologeta pokuša ovako: » R e l i g i j a Ja načelno ne mogu pristati, da je u opće u središtima pokvarenost volje pravi uzrok religi- j e i n s t i n c t u m n a t u r a e z a n a d n a ­ joznoj skepsi; ali da bih i to pripustio, u tomu slu­ r a v n i m , v a l j a č o v j e k d a b u d e r e l i ­ čaju ako ne bi pomogla prva metoda, ne bi ja­ g i j o z a n«. — Imat će odgovor: »Da je i n s t i n c t u m n a t u r a e , i m a o b i g a i j a, a l i mačno niti druga. Kada bi u središtima bila uzrok skepsi po­ g a u s e b i n e o s j e ć a m«. Neka apologeta pokuša opet ovako: »Z n akvarena volja, takova bi skepsa morala nastati ovim procesom. Volja bi ljudska htjela da nešto n j e je b a n k r o t i r a l o , f i l o z o f i j a ne bude, što inače nije, a htjela bi to da bude stoga, m o ž e r i j e š i t i n e k a p i t a n j a ; t a p i t a ­ što bi joj takovo mišljenje, takova teorija nosila n j a m o ž e s a m o r i j e š i t i r e l i g i j a , neke ili ugodnosti ili koristi ili nešto, što bi ona s t o g a č o v j e k ne m o ž e b i t i b e z r e l i smatrala sebi dobrom. Kretnju volje može samo g i j e«. Imati će odgovor: Ako ih se znanstvenim maknuti neko njoj dobro, ili ako i nije pravo dobro, putem ne može riješiti, manje pak će biti riješeni mora da bude pod obvojem dobra. slijepom i bezumnom vjerom. Neka apologeta pokuša opet ovim drugim na­ Pogledom dakle na neku ugodnost, korist na neko dobro mogao bi se ogrliti u tim središtima činom: » C e m u t r a ž i t i d o k a z e , n e k a p o - �_________R olisijo zn a skepsa i inosmje rn i pravci_u kršćanskoj Apologetici. gleda svak u svoju s u b c o пs c ie u c ij u i tu će n a ć i n a j j a ć i o s l o n i o p s t a n k u Božjemu i religiji uopće i kršćans t v u«. Ali bi imao odgovor: »Da bi opstojala ta s u b c o s c i e п t i a, ona bi se očitovala u nama i govorila nam rječitije, nego li nam vi govorite; ali je ta s u b c o s c i e n t i a kod nas nijema, ona nam se ne očituje, a to mi možemo bolje znati nego li vi, jer se ovdje radi o nutrnjemu našemu aktu (činjenici) koja, ako zbilja ona postoji, nama valja da bude poznata«. Sto bi sada apologeti modernih takozvanih pravaca, koga bi se sredstva sada oni latili? Ovo bi bio bankrot modernih pravaca u apologetici na čitavoj liniji; a bio bi stoga jedinoga razloga, što bi se radilo o nekomu slijepomu čuvstvu i subjek tivnomu, o komu, kako što se ne bi moglo kazati št<f jc, tako se ne bi moglo drugomu dokazati da opstoji ili bio bi ondje, gdje bi bio, ne bi bio ondje gdje nije; bio bi čovjek religijozan onaj, koji bi bio, bio bi nereligijozan onaj, koji ne bi bio i to jedan i drugi bez znanstvenoga osloria, bez apelacije, bez prigovora. Bili bi religijozni i nereligijozni ne usli­ jed moderne apologetike, već jedino uslijed su­ bjektivnog raspoloženja. A ovo znači posve­ mašnja nemoć apologetike, njena smrt, što je sve jedno što i njezin bankrot. Gospodo! moglo bi mi se možda prigovoriti ovako: Ti si proglasio bankrot moderne apologe­ tike stoga, što ona ne bi uspjela ništa kada bi se radilo o religijoznoj skepsi u centrima, a izvor joj bi bio pokvarenost volje . . . ali bi htjeli znati, koliko bi u tomu uspjela starija metoda u apolo­ getici, racijonalna, koja izravno udara na razum. Neuspjeh je u ovomu slučaju siguran i prve metode apologetike, jer ako jedan neće da bude osvjedo­ čen i uvjeren, badava su svi dokazi, pa tekli oni najstrožom logikom sa najsjajnije!] premisa. Odgovaram, gospodo, na ovaj prigovor ovako: Već sam napomenuo, da ako ne bi u našemu slučaju pomogla racijonalna metoda, ne bi ja­ mačno niti druga, to jest tako zvana moderna. Kada stojim uz racijonalnu metodu i nju zagova­ ram, ne kažem tim, da se može svakoga skloniti, 19 da misli, da radi, koji ne će da bude osvjedočen i uvjeren. Poznato je svakomu pa i ja sam za to, da logika vrijedi samo za one, koji su skloni da budu uvjereni, za one, koji to neće, ne vrijedi. Starija metoda udara pravim putem, koji vodi do uspjeha, ako se je moguće nadati kakovu us­ pjehu. Za ovo ja stojim, ovo zagovaram, ovo hoću da utvrdim i ništa drugo: ne govorim, da racijo­ nalna metoda i n f a 11i b i 1i t e r, uvijek i kod svakoga uspješno djeluje. Pred svjetlosti istine neinože i ne smije nitko da zatvori svoje oči: ona ako nije čim zainaglena - skučuje čovjeka. Ovo priznaju i moraju da priznadu svi, pa bili oni najrazmaženiji sentimentaliste. Bude li gdje u kojemu pitanju nesporazunuijenja, tu se iznose principi na srijedu, ispi­ tuje se njiiiova znanstvena vrijednost, gleda se kako teku logične konsekvencije, ako se hoće do­ seći do riješen ja toga pitanja, ri jesenja, koje može zadovoljiti; a ne ističe se svoj sentimentalizam. Ovo je sveopća praksa u svakidašnjemu životu u svakomu, ma bilo kakvomu prijepornomu, sum­ njivu pitanju. A ovim pravcem udara racijonalna apologetika. Ona dakle udara putem, koji vodi do uspjeha, ako se je kakovu uspjehu nadati. Moglo bi biti dakako i u ovomu slučaju neuspjeha, ne bi to bilo do metode niti bi bilo redovito, već u slučaju ili zlouporabe dogmatizma ili mlitavosti i otupljenosti uma, koji ne ima više energije da utječe na volju, nego li niže strasti koje s njom drmaju. Dok u metodi, koja hoće da govori srcu (volji) neuspjeh je redovit. A valja da bude redo­ vit, jer je pogriješila metoda. Razlika u postig­ nuću uspjeha izniegju prve metode i druge, ta je, koja prolazi izniegju ljekarije, koja zbilja običajno djeluje protiv jedne bolesti, ali kadikad radi oso­ bitoga subjektivnog raspoloženja bolesnikova bude neuspješna, i ljekarije, koja nije propisana za do­ tičnu bol i nikada niti bilo kod koga postigla je ka­ kova uspjeha. Ovo isporegjivanje čini ini se da na dlaku odgovara istini. (Nastavit će se.) �LMI Нг. 2. Dr. Gjuro Arnold: = = = = = Eto opet dana . . . Eto opet dana crnili, Noći — zv’jczde i bez jedne . Bože, sada blago svrni Oci svoje na nas b'jedne! Sa duša nam užas snimi, Gr’jelia pun što mrak ga rodi Za ruku nas čvrsto primi Pa ko malu djecu vodi. Mi želimo minut jaze, Koji nama smrću pr’jete; Mi žudimo naći staze Do vječnosti sv'jetle mete. Ur. Gjuro Ani oki: *SKIJA FINSKI PRKIVOJ« 10i:>. Dr. Gjuro Arnold: Gospi neba. Ja sam htio samo tebi Pjevat pjesme Gospo neba; Ali što ćeškad mi srce U grudima svegj koleba. Danas jednu slavi ljepost, Sutra drugu opet ište Ah, uzmi ga već jedared Ti za svoje podnožište! Umiren ću onda pjevat Samo tebi pjesme svoje Ko angjela Božjih čete, Što se oko tebe roje. nsai Tri križa. Tri se križa vrli Golgote Još te koče pod nebesa; A s krvave im strahote Sav se širom sv’jet potresa. Na desnome mrije pravi, Na l’jevom se pati krivi Megju njima sja u slavi Onaj, koj od v’jeka živi K njemu svi nas vode puti U golgotskoj žića gori: I svaki nas mora čuti, Što sa križa trajno zbori. »S vas tu gorku ispili čašu I smrti se o grud privih . . . »Sad ispov’jest čekam vašu: »Jeste Г pravi ili krivi? »Sa mnom samo pravi uć’ će »U kraljevstvo oca moga; »A pravi su, koji vruće »Ljube sina njegovoga.« Lako s križa svegj se glasi Onaj srednji r’ječi mekom Blago onom, koj ne čaši Ispov’jedit: »Tvoj sam v’jekom!« Neronove žrtve. . |l fS francuskoga prevodi Pajo Mišura; Pa koje ćeš druge žrtve naći, da budu kažnjene, viknu Hermes, ljutit na ravnodušnost svoga gospodara, ako ne ljude, koji su uredili i upravljali s požarom? Jesi li zaboravio, da smo mi dvojica sve učinili? - Nisam ništa zaboravio, Herme. Nemam ni na kraj pameti tajati mojih djela. To bi bilo na novo počinjati, kad bih još jednako radio. Dobro, Tigeline, prijeti nam ozbiljna i brza pogibao; ne bi po nas bilo dobro u tome se varati. — Jest, bez sumnje, ja sam tvoga mišljenja. Pa u tom slučaju, odakle osobiti nehaj, što ga na tebi opažam? Nije to nehaj, nego sigurnost. Sigurnost, kako! kad pogibao prijeti, kad cesar s jednom riječju može našu smrt odrediti! — Ja sam miran, Herme, jer imam osnovu, da odvratim pogibelj; ova je osnova od danas, nju sam zrelo proučio. Nikad mi o njoj ništa nisi rekao. Nisam, istina je; nego ti, koji me poznaš, ne bi smio o meni misliti, da sam se ludo i пеsmišljeno upleo u tako teški posao, a da sve nisam predvidio, �Ncrnnnvr /.rivi*. Znani, Tigeliue, da si ti obdaren silnom dosjetljivošću u sredstvima. Nego, trebalo bi znati, more li se zamišljena osnova izvršiti, a da se ne upadne u nikakovu sumnju. Glavno je, da se javnost prevari i da joj se nagju žrtve, koje bi cesar prihvatio. Doista, sve je tu; naš spas i naše potpuno opravdanje. —De, ti sam sudi o mojoj osnovi. Ne dvojim, ona će udovoljiti srcu cesarevu, ako se vještački izvrši; ona će mu dati načina, da se duše u krvi, bude li htio i da steče narodnu ljubav: dvojstruki uspjeh, koji će biti u njegovim očima od velike cijene.« Hermes se je držao ravan Tigelinu, kad se radilo o izmišljanju groznih poslova, a ipak ga je pogledao u velikom čudo. »Ti me ne razumiješ a ja ipak istinu govorim, proslijedi prefekt. Žrtve, što ču ih cesaru prikazati, na hiljade će se brojiti. Kakove će to žrtve biti? Pa ti se ne možeš sjetiti? Ne mogu, zbilja. Žrtve, koje će mjesto nas | latiti i koje će biti kažnjene, kao palikuće, to su ki šćani. Kršćani? ponavljao je ierines zabezeknuto. Jest, oni. Nego svak zna, da ni malo lisu u nesreću ulazili. Što smeta! nemamoli mi na ruku tužitelja? Zar Vcturij i njegova četa, koju si ti tako lijepo uredio, neće biti naši korisni pomagači? Misliš li, da će se narod vladati prama kršćanima, kaono prama robovima Pedanije Sekunda? Ne, stavilo, njih mrze velikaši; mi ćemo uspiriti proti njima pučku mržnju; puk ne umuje, nego prima prvu službu, što mu dogje. Napokon me razumiješ? priuze Tigelin sa pobjedonosnim posmjehom, pa ti vidiš, kako je osnova dobra, pa i nepogrješiva. - Ona može uspjeti, u tome se slažem; nego, što će reći Neron? Cesar će biti sretan, da se oluja obori na kršćane. Znam ja, da on ljubi sama sebe i da mu deveta za ponajboljim prijateljima, nego njemu je u prilog na nas računati; poznato mu je, da imamo mnogobrojne poslovače, koji bi, u slučaju, kad bi se o nas spotakao, mogli stvoriti teških neprilika. Za tim, on mrzi kršćane; on traži pa i samu jednu izliku, da pokuša očistiti i Rim i svijet. Tužba, koju ćemo pred njim podignuti, imatće tri posljedice 21 jednako Ncronu mile: ona će narodu usta začepiti, ona će uništiti Hristove učenike i ona će udovoljiti vladarevim krvoločnim Ilirima. Doista, Tigeline, ti si sposobniji od mene, priznade oslobogjenik. Divna je tvoja osnova; ona ja zamišljena u glavi veleuma. Radostan sam, što imam tvoje priznanje; ono me utvrgjuje u mome osvjedočenju. Moram reći, prihvati Hermes, pouzdano sam se mislio, kako se ostvari od tebe iznesena osnova. Po mojoj naredbi moj pouzdanik Veturij nastavlja svoje odnošaje sa kršćanima. Hotio sam se s njim poslužiti, da uništim njihove poglavice; ovaj će čovjek biti od velike koristi u izdaji žrtava. Sve sudjeluje u uspjehu našega pod liva ta. Nego vrijeme bježi; treba da od sutra počnemo posao i da poduzmemo mjere, kako nam ne bi poglavitiji kršćani izmakli. Veturij će nas na njihov trag dovesti. Malo ih Je,""koji će se njegovim suradnicim izmaknuti. - To je veoma dobro. Zovni ga sutra doveče na sastanak u moju kuću; svakako treba da ga vidim. Veturij je dobar, što i ti znaš, on je po­ hlepan za novcem. Ja ću ga kupiti; on će biti bogat; on će dijeliti dohotke zapljena.« Dva se zločinca sastadoše poslije no su slo­ žili ovu sramotnu osnovu, koja je njihova zlodjela bacila na nevine. Tigelin dopadne u kuću, u kojoj je privre­ meno boravio, blizu pretorijanskog tabora, dok je Hermes sam stanovao u kućici. U osvit dana, koji je na brzo zabijelio, oslobogjenik izagje, da potraži Veturija. Susretavši se s njim u jednoj piv­ nici, gdje je noć proboravio, odvede ga na stranu i zatraži od njega, da se večeras nagje kod '1igelina. »Ti moreš na ine računati, odgovori on. - Budi točan, prihvati Hermes, može se steći novaca.« Cankoliz je blizu potrošio za požara pokra­ deno blago; opet je bijeda stala udarati na njegova vrata. Za to su riječi oslobogjenika duši mu pri­ stajali); on se je sjećao, da se je lijepa prigoda pru­ žila i dogje točno u odregjeno vrijeme prefektu pretorija. Večera je bila gotova; nego na veliko čudo i na veliko razočaranje štićenika, večera je Tigelinova bila umjerena. Kratko se je vrijeme večeravalo; vino se je služilo baš onda, kad se je Veturij pitao, je Ii bo­ gati miljenik pretrpio koju nepogodu sreće ili, kao �fer. L± SKIJA FINSKI PKRIVO.I i on, potrošio svoje posljednje novce. Tigelin je možda razabrao, što se je dogagjalo u čankolizovoj duši, pa će rnu smiješeći se reći: »Veturije, večeras imamo raspravljati o veoma ozbiljnim poslovima. Vidiš, robova nema, rni smo sami; litio sam, da sva trojica, ti, Hermes i ja, budemo vedre pameti.« Štićenik nije odgovorio; digao se je iza stola gladan i za to je bio nekako zlovoljan. Čekao je, da mu gospodar upravi kakov upit. To nije bilo dugo. »Kazali su mi, da ti općiš sa kršćanim! upita Tigelin. Igjem koji put na njihove skupštine,« od­ vrati smeten Veturij. Tigelin ga htjede brzo razabrati. Znam ja, prihvati, da si ti u tome jedino slijedio dobre Hermove savjete. Nema rimskog gragjanina do tebe, koga ne osvojiše ove tugjinske basne.« Cankoliz se stao nadimati i dade znak, da po­ svjedoči, da je prefekt ispravno mislio o njegovom značaju. »Poznaješ li njihove poglavare? zapita Tigelin. — Poznajem dva njihova poglavita učitelja: Petra, Pavla i više drugih. - Dobro, pouzdano ću ti kazati, da su kr­ šćani postali sumnjivi cesaru; do malo će dana, mislim izdati naredbu, da se poglavitije uapsi. No, tvoja će nam usluga biti od koristi, da otkrijemo one, koje treba uhvatiti. -— Hm! učini Veturij, to će možda biti malo pogibeljno. Nisam li ti rekao, da će se sve učiniti po Neronovoj naredbi? —- To je nešto drugoga, odgovori čankoliz nekako sumorno. — To nije sve, prihvati Tigelin: svaki trud zaslužuje plaću; mi ćemo ti pričuvati pošteni dio u zaplijenjenim dobrim. Sto ti je hiljada sestercija osigurano, budeš li nas dobro poslužio. — Oh! tada, uradit ću sve, što zapovijediš, plemeniti Tigeline! kliknu oduševljeni čankoliz. - U ostalom, Veturije, proslijedi prefekt, tvoj je posao u tome, kakovi se koraci imadu proti kršćanim poduzeti. — Kako to ti razumiješ? - Kršćane će se tužiti, kao začetnike rim­ skoga požara. 191.4. Pa, što je meni stalo za razložim i nave­ denim pritužbam proti njima. Od onoga časa, kada zapovjediš, spravan sam slušati. Pusti me, da svršim; ti nisi shvatio moju misao. Narod mrmlja proti palikućama; treba žr­ tava. U oskudici pravih krivaca, okrivit će se kr­ šćane: oni će za te platiti, Veturije.« Ovoga je puta štićenik razumio i nije tražio novoga razjašnjenja. »Netom se naredba izda, proslijedi Tigelin, ti ćeš otići, u društvu vojnika k stanu Petra i Pavla. Petra nema u Rimu od više mjeseci, pa i Pavao je ostavio Rim. Gdje su dakle oni? zapitat će u isti mah Ti­ gelin i Hermes, živo uzrujani. Oni oblijeću po Italiji, šire i propovijedaju oju vjeru. Što mu drago bilo, reče Tigelin, treba da njegova žena Klaudija, kćer mu Amelija i stari Filoksen budu uapšeni sa njihovim robovima. - A što ćeš učiniti s Markom Plaucijom? Jedan će centurijon uhvatiti njega i nje­ govu majku. Još k tomu, Veturije, ti ćeš morati dojaviti cesaru sve tebi poznate kršćane«. Cankoliz obeća, da će vjerno izvršiti svoju sramotnu službu dostavljača. Kad bi se sve poapsilo, Veturij primi naredbu, da dogje slijedećega dana iz jutra na sporazum s Hermom. Dok se je prefekt sa štićenikom razgovarao, smrtna je kazna kršćanima bila odlučena. Tigelin, prama sinoć iznešenoj osnovi oslobogjeniku, dogje k Ncronu obdan i saopći mu svoje misli. Cesar u velike odobri naum, da se svali požar na kršćane, ljude mnogim kivne i mrske. Kad je potpuno odo­ brio profačunavanja svoga savjetnika, dopusti mu, da ih dijelom provede. Mi znademo, da Tigelin u tome ni malo nije oklijevao. U označeno vrijeme, sutradan, Veturij se vrati prefektu pretorija: dalo mu se vojnika na raspolaganje i on s njima pogje u okružje brda Će­ lija. Snabdjeven sa Tigelinovim savjetim i u spo­ razumu sa Pudentovim robom, koji se je iznevjerio gospodaru, bez muke ugje u kuću časnoga sena­ tora. Uapsi Pudenta, ženu mu i kćer, Filoksena i sve njihove robove. Malo prije no što se je nesretni čankoliz pri­ kazao Pudentu, da izvrši svoj sramotni posao, Servilij Tusko unigje u kuću Marka Plaucija i za­ traži s njim odma govoriti. Mladoga svećenika nije bilo kod kuće; on je otišao k Pudentu. Servilij je zaklinjao, da ga se odma upozori, govoreći, da su časovi dragocjeni. Ш 1 �»Treba da s njim govorim, reče on; do jedne ure bit če prekasno.« Kad je Pomponija Grecina doznala za patricijevu molbu, naredi, da mu se željama udovolji. Jedan oslobogjenik poleti k Pudentu i dovede Marka. Onoga časa, kad je on došao u svoju kuću, vojnici su pretorija na čelu sa Veturijem, navalili na stari Pudentov, gdje ne bi stalno bili ni Marka poštedjeli. »Marko, reče mu bez uvoda Servilij, jer je vrijeme izmicalo, dolazim te obznaniti, da je cesar naredio, da te se uapsi. — Zašto? upita mirno svećenik. - Kršćani su osvagjeni, da su grad zapalili; car je zapovjedio, da se njihovi poglavari zatvore, pa da pred njim za ovo nedjelo odgovaraju. Mi, veliki Bože! kliknu Marko, pa mi, palikuće! o tome ne misli. - Ja govorim ozbiljno. U nekoliko časa možda će vojnici ovdje biti; oni će tebe i tvoju majku uhvatiti.« Marko problijcdi na spomen svoje majke i na pomisao, da je plemenita gospogja u prijetećoj po­ gibli. »Držao sam, naglo će nadodati Servilij, ne samo da te na pogibelj upozorim, nego još, da ti dadem pouzdano utočište. Ti znaš, ja imam zaselak u rimskoj okolici, nitko te ondje neće tražiti«. Jedva je mladi patricij svoj govor svršio, ugje Pomponija Grecina. Jednom ju rob izvijestio, da su se vidjeli vojnici kod Aurelija Pudenta. Od­ lična gospogja, saznavši o čemu se radi, nije se za­ tezala; ona se sa svojim sinom povjeri Serviliju, a on s njima obojicom ode s krivudastom ulicom u svoj zaselak i tu ih ostavi sve do noći. On, da ostrani sumnju, a da vidi, što se dogagja, ode u carski dvor. Neron je od veselja prosijevao; kraj njega je bio Tigelin, Hermes i više drugih prija­ telja, koji su odobravali poduzete korake proti kr­ šćanima. Servilij provede jedan dio dana sa vla­ darom, tužno slušajući sve, što se govorilo. U ve­ čer, kad je otišao, već je veliki broj kršćana bio uapšen. Cesar je po gradu oglasio, da su pohvaćani radi zločina požara, pa se izjavi pred svojim dvorjanima, da će kazna, vrijedna spominjanja, dati zadovoljštinu narodu. . Aurelij Pudent, žena mu i kćer bili su s prva dovedeni u tamnicu; ali bilo je takovih zaprijeka, da ih se povelo natrag u njihovu kuću i stavilo pod vojničku stražu. Kad se je smrklo, Neron posla na­ redbu časnomu senatoru, neka umire. Pudent se nasmiješi na ovaj carski nalog, pa odgovori centurijonu, što mu ga saopćio: »Cesar me može ubiti; ali on nema prava, da me sili na neposluh Bogu. Sto hoćeš, da kažeš? Ja te ne razumijem, reče časnik. Bog, komu se ja klanjam brani ini na ži­ vot kidisati. Onda ti se smrti opireš? Ne. Uzrok, s koga sam osugjen, jer je po­ žar samo izlika, i previše je krasan, pa se veselim biti žrtvom; nego ja ne smijem osudu izvršiti.« Videći eenturijoii Pudentovu odluku, svojim mačem vrat mu probode. Klaudija i djevojka Au­ relija, pošto su odma doznale za smrt dičnoga pa­ tricija, dolete k mrtvom tijelu i suzam ga nakvase; nego one se tješile sjećajući se svetoga života onogij, koga su oplakivale i u misli, da ga je Hrist ovjenčao. Njih Neron odpremi u jedan toskanski otok, gdje suN^ivjele sve do carevanja Domicijanova, sretne, što trpe za Isukrsta i željne sretnoga časa, da im se otvore vrata nebeska. Tiloksen, zatvoren sa kršćanskim Pudentovim robovima, jer se ostale pustilo na slobodu, i s velikim brojem vjernika, sokolio ih, da srčano umiru za vjeru. Rimski požar bio je pusta izlika; a u glavnom vjera je bila uzrokom, za što ih se progonilo. To je za to istinito, jer ih se pozivalo, od strane cesara, da se odreku i da će biti pomi­ lovani. Samo nekoliko ih je zanijekalo Isukrsta; veiika je većina ustrajala srčano u ispovjedanju istine. Dva dana poslije uapšenja kršćana Pudentove kuće, narod je bio pozvan u cirkus, da gleda veliki prizor smrtne kazne vjernika. Svjetina je bulju­ kom grnula, pohlepna krvavog mirisa, da napase svoje oči mukama žrtava i da gleda, kako će se pred smrću vladati. Jedva je sunce zasjalo i na obzoru se pomolilo, a nebrojene stepenice već su bile zapremljene. Dizali se križi ispred borilišta, deset vješala posred cirkusa, čekalo najpoglavitije kršćane, koji nijesu bili rimski gragjaiii. Neron dogje u velikom sjaju, da i on sudjeluje užasnom veselju toga dana. On se smjesti, kao po običaju, na carske dušeke, okružen sa oslobogjenicima i prijateljima. Na dati znak dovedu Tiloksena na borilište i još devet kršćana, svećenika kao i on, apostolskim rukam zaregjenih. Premda je starac bio slomljen pod bičirn, što ih je primio, pojavi se svjetlo čela, koje odsijevalo neodoljivim veseljem. Oči mu, u nebo uprte, kao da su unaprijed tražile vijenac i nagradu obećanu onim, koji krvlju vjeru �н III*. 2. >SKnATIMSKI РШ \'0.1< - - 1913. posvjedoče. Kadikada su mu se usta otvarala u molitvi ili sokoljeriju srčanosti svojih drugova. Svojim kletvam narod žrtve pozdravi, okrivljujući ih, po kazivanju Neronovih izaslanika, sa rim­ skoga požara; ali ova bjesomučna vika nije mogla promijeniti vedrinu žrtava. Na križ ih se pribilo; pa kada se gledaoci zasitili gledanja njihovih muka, uda im se lomilo, a oni izdisaji bez jauka i bez plača, mirna lica i očiju u nebo uprtih. Neron i njegovi sramotni pomagači pjenili su od bijesa, što nijesu mogli ni jednog glasa izmamiti od ovih junačkih boraca. Naredi neka se dovedu drugi za drugi prizor. Prvi je broj bio podvostručen i dva­ deset se kršćana u cirkusu pojavi. Na cesarovu zapovijed, koji izgledao kao predsjednik krvnika, obukli ih u zvjerske kože, pa na nje pustili gladne pse i njih huškali. Okrutni je narod dugo vremena pljeskao ovom ogavnom izumu. Mučilo se polako i užasno. Za tri ure veći je dio mučenika bio raz­ derao od živina, pred koje ih baciii izvrgnuti krva­ vim ruganjim svjetine. Kad bi još koji ostao u ži­ votu, zvali krvnika, da ga skonča. To nije sve bilo. Neron je držao u pričuvi treći čin ove krvave i bezbožne igre. Njegovi pro­ш strani vrtovi bili su uz cirkus; tamo je narod za večeras pozvao. Uzduž širokih drvoreda, silnik je razmjestio tri stotine kolaca na vrhu zašiljenih. Kad se je smrklo, na nje nabili tri stotine kršćana, tako da su im kroz grkljane probijali; za tim ih namazali smolom i drugim upaljivim tvarima. Kad je zanoćilo, stave vatru u ove novoizumljene zublje, a one su polako izgarale i služile noćnoj razsvjeti. Tada je Neron, redatelj ovih grdnih igara, slavio u kočijaškom odijelu, kazališne prizore u paklenim dusima, gonio je kola kroz svjetlost pla­ mena, koji je žderao svete žrtve. Ovi pakleni pri­ zori obnavljah se više dana i dirnuli su na koncu dio manje pokvarena naroda. Mnoštvo je kršćana već bilo poginulo, a veliki broj drugih bio je odregjen na divljačku smrt. Glasine se širile, da je ovo mnoštvo nesretnih bilo žrtvovano mnogo manje javnoj koristi nego divljoj zabavi jednog samoga čovjeka. Osim toga, kazali smo, bilo je kršćana u svim redovima društava, tako da su obi­ telji drhtale od straha na pogled neprestanog apšenja, jer su se plašile sumnja na svoje članove i da se ne bi istina otkrila. S S I] Dr. Jozo Dujnuišić i bosanskohercegovački Franjevci. Sv. Jeronim, pišući jednom protiv ljudskih mana, namjeri se na protivnika nekoga Bonasus-a, koji misleći, da sv. Jeronim na nj cilja, poduljom mu replikom odgovori. Jada mu sv. Jeronim po­ šalje savjet, kako će i ljepši i učevniji izgledati: Nos, veli Bonasuse, пек ti se na licu ne vidi, glas nek ti se ne čuje i tako ćeš se pokazati i lijepim i učevnim. - »Babo tamen consilium cjuibus absconditis, possis pulchrior apparere. Nasus non videatur in facie; sonus non sonet ad lopucndum; atque ita et formosus et disertus videri poteris«. Djela smo profesora sarajevske gi­ mnazije dra. Joze Dujmušića čitali, kritike pra­ tili, pa ako je još istina, što svijet govori, da je to čeljade maleno, uboga izgleda i crne boje, onda bi i njemu mogli poručiti, da bi izgledao ljepši i učev­ niji, kada bi čim prikrio, ne samo nos, nego čitavo lice i kada, ne samo ne bi ništa pisao, nego ni govorio. Da, ali je dru. Jozi taj recepis težak njega primiti i njega se držati, to je njemu isto, što si svojom rukom nož zadjeti u grkljan. On ima u sebi neku vašticu, koja mu ne da mira, on mora raditi i on - radi. On izdade nauku o pojetici i samo je peh bio, da ljudi pronagjoše, da to djelo nema ni primitivnih gramatičkih točnosti. 1 on se povuče s tog polja ostavi se haja i belaja i baci se na p r o s t u r e č e n i c u . Poslije du­ goga studiranja, izagje: »Nauka o prostoj reče­ nici«, kad i opet - - malheur! Profesor franjevačke gimnazije iz Visokoga 1908. dokaza u »Seraf. Pe­ rivoju«, da je u čitavome tome djelcu još ponaj­ bolje bijeli papir. On se neke godine obori na neukost i slabo djelovanje učitelja narodnih osnov­ nih škola, a oni nesretni Jurkiću! prorešetaše njegova djela i dokazaše, da bi njihov pisac morao doći k njima makar u četvrti razred narod­ ne osnovne škole. On lani udari na »Napredak«, ali zato nitko puno i ne haje. A svijet? Ko svijet. On puno zna — on je govorio, pa i prstom na bo­ sanske i hercegovačke Franjevce upirao, te doviki­ vao: »Jozo će i proti vama izdati jednu brošuru!« Doduše toga još ne doživismo, nu dočekasmo ne­ što slična. Ove godine u broju od 18. siječnja zagrebač­ ke »Sudslavische Revue« dr. Jozo na drugome mjestu donosi raspravu o bosanskim i hercego­ vačkim Franjevcima: »D i e F r a n z i s k a n e r in B o s n ie n un d d e r Hercegovina« raspravu punu najvećih uvreda za katoličku Crkvu �,lozo Dujmušić i bosansko-lmi-cooovnćki Franjevci. i za franjevački red u Bosni i Hercegovini. Nje­ gova namjera, da puno toga o bosanskim i herce­ govačkim ujacima napiše, datira veli on od više godina, mi manjkala mu je prilika. Ko dozo on sve po planu radi! I prilika mu se pružila s objelodanjenjem djela: »Kultura i Bosan­ ski Franjevci«, što ga je, kao i mnoge druge te­ ško u oko ubolo. Dr. Jozo djelu nema puno šta prigovoriti, a opravdano, možemo mirne duše ka­ zati, ništa. A nije ni čudo. Jozo je filolog, a ne po­ vjesničar. Ali kao univerzalan čovjek, on se i u povjest razumije. On djelu zamjera, da u njemu nije zorno predstavljeno, kako su se Franjevci s »rn r ž n j o m r i m s k e C r k v e« i sa svojim »e g o i z m o m« borili protiv glagolice. On пс zna za kakove dokumente, koji u sebi sadržaju tu borbu, ali on to sa svojom Jules Vcrneovom ma­ štom đokučuje. Ta Jozo je, makar kako kažu, i malen bio, ipak bujne mašte šteta samo po hr­ vatsku literaturu, da se nije bacio na pisanje romana, nego se upleo u povjest kao Pilat u vje­ rovanje. Dr. Jozo djelu predbacuje, da nosi naslov kulturne povjesti, jer po njegovu shvaćanju tu su samo rasprave o školama, o znanostima i umjet­ nostima kulturne, a druge su religijozne. I to Jozi nije zamjeriti. Ta to je samo puki slučaj, da Jozo ne zna, da je religija samo vrst - species kulture; da kultura, kao što dr. Nikel tvrdi, obuhvaća »p o d r u č j a v j e r e , ć u d o r e g j a, p r a v a , dr u š t v e n o g a i g o s p o d a r s t v e n o g a o d п o š a j a, z n a n o s t i i. m j e \ n o s t i, t j e ­ l e s n i h d j e l o v a n j a« i t. d. (Allgerneine Kulturgeschichte str. 2.) Pa i te rasprave o školama, o znanostima i umjetnostima, šta su? Ništa! Tu se govori samo o školama, u kojim su se većinom franjevački kandidati odgajali, o literaturi Franje­ vaca i o crkvenoj muzici. Tu dakle nema govora o bujnim državnim školama, velikim Iajičkim književnostima, o cirkusima i teatrima, koji su u Bosni u srednjem vijeku i za osmanlijske vlade po Jozinu mnijenju cvali. I to je dru. Jozi upalo u oči, da djelo služi na diku i čast redu: »D a s g a n z e B u c h z u m L o b e u n d z u r Eh r e d e s F r a п z i s k a ­ li e r - O r d e n d i e n t«, pa pita čemu, da ga je Franjevac pisao, zašto ne koji lajk? Pa da nije uman taj dr. Jozo? Iznašao je princip, da treba od­ sada paziti, ne što se piše, nego tko piše. Kolikim iznašašćem obogati ljudski rod! 1 ako ne bude skup patent ni Hrvati više neće pisati svoje po­ vjesti, nego će čekati dok ju napiše koji Magjar; ni katolici svoje, nego će čekati, dok ju napiše koji kalvin ili luteran; a Franjevci će čekati na dra. Jozu Dujimišića. Pa zašto ne bi čekali? Dr. Jozo je vrstan pisac. Ako i nije povjesničar, brzo bi po­ vjest svladao. Skoro je pisao u »Sarajevskom Li­ stu« o fra Filipu Laštriću. Fj, da vidite tu divnu raspravu! Ona se proteže kroz br. 269. i 270. »Sa­ rajevskog Lista«. Slučaj je, da se u br. 270. osim nekoliko usklika nalazi samo ono, što se opširnije nalazi u Laštrića »Fpitome«. A u br. 269.? Tu je Dujmušić individualniji. Tu se broji 161. redak. Na dra. Prohasku otpadaju 22., na djelo »Kultura i Bosanski Franjevci« 69., a dru. Diijmušiću svega ostaje 70 redaka! Dujmušić je u kompiliranju i pla­ giranju vješt možda vještiji i od istoga Davorina Trstenjaka. Dr. Jozo će se čuditi, da ima ljudi i tako besposlenih, da u njegovim djelima tra­ že popabirčene retke iz onih djela, što ih je on prozreo i nastojao pred publikom omalovažiti. Ali slijedeća komparacija dokazuje ipak, da takovih ljudi ima. Retke, što ih je dr. Jozo iz djela »Kul­ tura i Bosanski Franjevci« uzeo i necitirao, po­ kazuje slijedeća komparacija. I. »Sarajevski List«, g. 1912. 1. »Kultura i Bos. Franjevci« br. 269.: str. 223.: Iza 1835. Ilirizam zanese i Od svih znanosti Franjevhosanske fratre »dok su naime c‘ Sl1 do najviše njegovali pri* tosui vremena pisali većinom ih katekizme ili molit- moralke. liturgična djela, inolivenike ili nabožiie pjesme ili tvenici. duhovna razmatranja i propovijedi« . . . propovijedi«. 2. »Sarajevski List«, g. 1912. br. 2. »Kultura i Bos. Franjevci« 269. O Laštriću Dujmušić piše: str. 235.: »Latinski je napisao »Fpi»Laštrića Fpitonic brzo se tome vetustatum . . . Venetiis . . 1765. Anconae 1766. Prvo je iz- raspaca’ s t0Ka 0,1 ,,a poM1,kndanje obuhvatalo samo 48 stra- vanjc starijih, djelo od 48 stra­ nica, a drugo naraste na 134 . .... ,,, . velike osmine i izdade na svi- |1л pi0SIM l,a 134 strane i pojet troškom bosanske redodr- novno ga na trošak bosanske žave, kako se vidi iz zapisnika , , . , „ м Bosne Srebrene od god. 1757. redodrzave (| lotocollum I ro1793.« vinciae Bosnae Argentinac, a. Ima se znati, da dr. Duj.... mušić zapisnika Bosne Srebre- ,7^7- ' 77'^ I/7P- objelodani u ne nije ni vidio. .lakinii«. 3. »Sarajevski List«, g. 1912. br. 269.: >Kao drugo važno latinsko djelo spominje se »Philosopliia«. Za ovo kaže tradicija samostana u Kraljevskoj Sutjesci, da ga je napisao Laštrić.« Iza toga Dujmušić citira Jukića, Siifafik MikuljmcH i Matkovića, a ne s kim se goto­ vo doslovno slaže. 4. »Sarajevski List«, g. 1912. br. 269.: »Iz toga slijedi (valjda sli­ jede) ovi radovi im srp.-hrvat. jeziku« ... 3. »Kultura i Bos. Franjevci«, str. 232.: »Osim toga opstoji u franjevačkome samostanu u Su­ tjesci rukopisno filozofično dje­ lo. Tradicija sutjeskoga samo­ stana hoće, da je to djelo napi­ sao fra Filip Laštrić«. 4. »Kultura i Bos. Franjevci«, str. 239.: »Iza toga se je Laštrić ba­ cio na sastavke jedino hrvat­ skih govora ...« �20 Br. 2. SFJUFLVSKi PKUTVOJ 5. »Sarajevski List«, ц. 1912. br. 266.: 5. »Kultura i Bos. Franjevci, str. 240.: »Od’ m u me — iztoimičeпје nauka karstjanskosa kapelanom i missionarom bosanskim. 'Го se dijeli na četiri di­ jela. Izašlo je prvi put u Mleci­ ma god. 1765., drugi put na istom mjestu g. 1796., ali ovaj put povećano s 12 propovijedi ira Grge Varešanina«. »O if U /. a m e. Ovo je Laštrića djelo prvi put tiskano u Mlecima 1765___A dijeli se na četiri d ije la ... O d’ U z a m e je kašnje od fra Grge Varešanina s novih 12 propovijedi po­ većano i 1796. u Mlecima objelodanjeno«. 6. »Sarajevski List«, g. 1912 br. 269.: »Nediljnik dvostruk. Mleci 1766. Tu se nalaze po dvije pro­ povijedi za svaku nedjelju u godini. Zašto je Laštrić ovo iz­ dao, veli sam u predgovoru to ga djela: »U prvome clillu koje sam dao na svitlost g. 1755. pod imenom »Testimonium bilabium«, gdi su nikah Govorenja latinski, pak i Slavobosanski, bio sam pokaran zaradi duxxi ne i ponukovan, pače moglem od Pastirah duhovni puka priprostoga, da učinim jedan Godshgnak cio s’ kratkim govoregni. S ovim dakle otio sam gnima ugoditi. Svetnjak t. j. govorenja za svetkovine. Mleci 1766.« 6. »Kultura i Bos. Franjevci«, str. 240.: »Drugi je svezak Laštrića govora Nedignik dvostruk, što ga je 1766. u Mlecima objeloda­ nio. Nedignik ima u 439 strani­ ca za svaku nedjelju po dvije propovijedi. Povod je ovome djelu kazao sam Laštrić u uvodu. parvome dillu, koje sam veli Laštrić — dao na svitlost 1755. pod imenom Testimo­ nium Bilabium, gdisu nikad Govoregnja latinski, pak ista i Slavo-Bosanski, bio sam pokaran zaradi đuxxine, i ponuko­ van pače moglen od Pastirah duhovni puka priprostoga, da učinim jedan Godishgnak cio s' kratkim govoregni: S’ ovim da­ kle otio sam gnima ugoditi«. Iste je godine Laštrić u Mleci­ ma objelodanio i: Svetnjak, koji sadržaje govorenja za svetkovine.« 7. »Kultura i Bos. Franjevci« 7. »Sarajevski List«, g. 1912. str. 239.: br. 269.: »Plodan je govornik bio i »Iz ovoga razabiremo, da je to bio jako p lo d a n ... pisac«, fra Filip Laštrić« Samo naprijed Jozo! Jedan je kritik doviknuo, da više vrijedi komadić sira nego li sav Puškin. Možda ni tebe današnji svijet ne shvaća, ali tješi se, da će te barem buduća generacija shvatiti! Megjutim dr. Dujmušić ne javlja se samo sav obučen u crninu radi ukinute glagolice; nego i kao advokat katoličke Crkve — Crkve, koja sa svim sredstvima »rimske mržnje« progoni glagolicu i glagolaše. Druga je iza ukinuća glagolice, veli on, pogrješka franjevačkoga reda, što su oni kroz sto­ ljeća nezakonito prisvajali, a i sada prisvajaju po­ kretna i nepokretna dobra katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Katolička je Crkva u Bosni bez sum­ nje najstarija, a za okupacije Bosne i Hercegovine dakle iza 6 stoljeća franjevačke djelatnosti u ovim zemljama — nije brojila ni 6 helera. F ra­ njevci su crkvena dobra ugruntovničili na samo­ stane ili unovčili, te novce ili stavili u svoje kase ili u strane banke. I radi toga su, po Jozinu sudu, grkoistočni svećenici i muslimanski hodže puno zaslužniji, jer oni takih zločina nijesu počinili, a uz to su i djecu hranili. Naravna stvar, kada ovo »advokat katoličke Crkve« u Bosni i Hercegovini govori, on ne pozna Nedića ljetopisa, koji pod god. 1913. 1852. potanko sadržaje: »T r o š a k k o g a u č i ­ ni o b ć i n a R e d o v n i č k a s a m o s t a n a Sv . I v e K r s t i t e 1j a u S u t i n s k o j k u p u ­ jući zeml j u u Nahii D e r v e n t s k o j n a P l e a n u p o č m a v o d g o d . 1852.«; koji na drugome mjestu ima: »O p i s a n j e z e m l j e u Boću župe z o v i č k e koju kupiše F r a t r i S a m o s t a n a S u d i n s k o g na 11. l i s t o p a d a 1851.«; a na trećem kupova­ nja zemalja koja spadaju na franjevački samostan u Tolisi; on ne pozna gučgoranskoga, Ijevanjskoga, fojničkoga, kreševskoga arhiva, iz kojih se uza sve požare može potanko dovesti, kako su za­ konito ti samostani došli do svojih posjeda; on ne pozna Benića ljetopisa, u kome se opisuju kupnje zemalja u Kr. Sutjesci, u Varešu, u Ratnju, u Aljinićima, u Borovici i t. d .; on ne pozna, da su F ra­ njevci za osmanlijske vlade u ime Crkve i Božje službe, koju su svojim dobrim^katolicima činili, pla­ tili preko 100.000 dukata, kojim bi novcem tada mogli gotovo čitavu Bosnu kupiti; on ne pozna da su Franjev^. iza ustanovljenja hijerarhije svjetov­ nome kleru pridali 35 s crkvama i kućama provigjenih župa; on ne pozna da su Franjevci u Docu za sirotište dali 120.000 kruna; on ne pozna, da Franjevci ne mogu ni prisvojiti imanja, jer i F ra­ njevci su eminentno dio Crkve, a prema tome i njihova dobra dio crkvenih dobara, čije je vlas­ ništvo u rukama sv. Stolice. Da, svega toga dr. Jozo nije znao, a odakle bi i znao? On je, kako se je barem čaršiji tužio, obilazio franjevačke arhive, kao što obilazi mačak oko vruće kaše, ali badava, ti mu ih nesretni fratri ne otvoriše — oni su ga pripoznali. . . I mi se ne čudimo dru. Jozi, što on toga ne zna, mi se čudimo, što niče, gdje se ne sije, što se petlja u ono o čemu nema ni pojma. A tko prisvoji, dre. Jozo, franjevačka imanja u Olo­ vu, Zvorniku, Visokome, Gornjoj Tuzli, Gradovrhu i t. d., gdje su se nekoč stršili franjevački sa­ mostani? Kada se neko hoće smiješnim da pokaže, on se namaskari što više može; nu ujedno, da se ne prepozna, on se čim prikrije. Dr. Jozo maškari se, ali se ne krije. Treća je pogrješka franjevačkoga reda - veli on — što su oni bili vazda, a većinom su i sada puni apatije na sve, što je hrvatsko. (!) Velika nam prošlost nažalost ne pokazuje, što su oni za probugjenje hrvatske samosvijesti učinili. Sam Martić nije bio Hrvat, a kamo li Jukić i Šunjić. Mnogi su se Hrvatima istakli istom u borbi izmegju »Udruge« i »Zajednice«. Iz svega nam ovoga dr. Jozo izgleda kao mali Jovo, što skje �Dl-, .lozo DujmuŠić i l)os:insko-li(n,co."ov;ički ITnnjevei. napravio brke i bradu, uzeo čibuk i zapalio, te po­ peo se na stolicu i pokazao se Ijuclcskarom; a ipak bijaše dijete. I naš dozo hoće da se pokaže, da pozna svu prošlost Bosne i Hercegovine, a u istinu izgleda, da ne pozna ni koliko pozna jedno dijete narodne osnovne škole. Jer, dok u jednome članku Franjevcima Bosne Srebrene niječe hrvat­ stvo i ljubav za hrvatstvo, u istome broju u dru­ gome članku ističe Sitovića, valjda ne poznava­ jući, da je bio Franjevac, da je još u početku XVIII. stoljeća, kada narodnost nije bila ni probugjena, na »h a r v a t s k i j e z i k« slagao pjesme. Sto je još više, on ističe i Franjevca Glavinića kao Bo­ sanca, koji prenosi i slaže »Cvit svetih« na »h a rv a t s k i j e z i k « , prem Glavinić nije bio Bosa­ nac, a možda Bosne ni vidio, nego Istranin. Iste dakle pogrješke, u koje je i dr. Prohaska upadao. Dr. Jozo, ta sveznalica stara, ne pozna, da su olovski Franjevci još u 16. stoljeću imali » P i­ s t o 1e p o s f e g o d i s c h i e h a r v a t s e h i m у a z i c Ii o m s t u m a c e n e « ; da Lašvanin sve katolike u Bosni nazivjle H a r v a ć a n i m a (Lašvaninov Ljetopis); da Benić nazivlje Hrvate » n a š i m H r v a t i m a« (Berjića Ljetopis) i t. d. U drugome svesku kulturne povjesti bosan­ skih Franjevaca pokazat ćemo toga dru Jozi pu­ no više. Samo neka se malo strpi i on će vidjeti: da su Franjevci u Bosni još za osmanlijske vlade osnivali narodne osnovne škole; on će saznati iz izvješća tih škola, što su slana austrijskim konzuli­ ma, da se je u tim školama predavala i » H r v a t ­ 27 s k a S 1o v n i c a« (n. pr. Izvješće o školi u Ze­ nici iz 187cS. sada kod pisca ovih redaka); on će saznati koliko su novca bosanski Franjevci skupili za Jugoslavensku Akademiju u Zagrebu; on će moći čitati, da je još Mikić bosančicu nazivao »bosansko-hrvatskom ćirilicom« (dokumenat u pisca ovih redaka); da su bosanski klerici još 18,55. za svoje društvo stavili pravilo, da će kupovati »sam e k n j i g e l a t i n s k i m i h r v a t s k i m j ez i k o m p i s a n e« (Arhiv Bosne Srebrene u Sa­ rajevu); da je hrvatski Homer Martić ostavio u Kreševu i izjavu, da je on »r o d j e п u 2 u p an i j i b i v š o j H r v a t s k o j « i da je » p o r i j e ­ k l o m i r o d o m H r v a t « ; on će saznati, da franjevački klerici još 1878. svome društvu zao­ kružuju svrhu usposobiti se: »u p o t r e b i t i h bogoslovnih i svjetskih znanosti, osobito u hrvatskoj književnosti« (Arhiv Bosne Srebrene u Sarajevu); on će upo­ znati, da su Franjevci bili megju osnivačima prve u Bosni seljačke zadruge u Orašju u Bosni; on će upoznati, što su Franjevci učinili za pjevačka i či­ talačka društva u Tuzli, u Bihaću, u Kreševu, u Jajcu, u Ključu, u Varešu, u Fojnici, u Dolcu, u Lijevnu i t. d.; tko osnova hrvatske seljačke za­ druge na Petrićevcu, u Potočanima, Breškama, Žeravcu i t. d. i t. d. Sve će to, Jozo, opširno vi­ djeti, a vidio bi i da nas nije provocirao u židovskome »Siidslavische Revue«, s tom samo razlikom, što: »Si tacuisset, doctior inansisset«. Dr. Jelenić. L I S T A K. Školstvo u Belgiji. (II. pismo iz Belgije.) Louvain, koncem prosinca 1913. Veleučeni gosp. urednice! U svo­ jem početnom pismu obećao sam čitaocim našeg »Seraf. Perivoja« da ću ovaj put završiti o belgijskom školstvu. Dakle evo me da obećanje ispunim. Strancu, koji promatra amošnje školstvo, izgleda, da je Belgija najbogatija i najsretnija zemlja. Zbilja i jest tako. Dolje nanizane brojke nami će to najizrazitije po­ tvrditi. Sa prvim pismom dotakao sam se letimično samo viših škola, a sada red je da Vam narišem štošta o ni­ žim i srednjim školama. Napredak u školstvu, otkad su katolici na upravi, ogroman je. Pod ovim treba misliti najviše na niže škole, u koje belgijska država najveću brigu ulaže, a i s raz­ logom. pošto su početne, a ne srednje i više, škole te­ meljem narodnog i državnog blagostanja. Povjest bel­ gijskog: naroda ne osvrće se toli na druge škole koli na niže i osnovne. Odatle je razumljivo, zašto mi danas u Belgiji opažamo poglavito zanimanje države za unapregjivanjem prvotnih škola. Dosta je usporediti zadnju godinu liberalne belgijske uprave i koju katoličke vlade. Godine 1884., t. j. kad su liberalei izgubili vrhovnu upravu amošnjeg naroda, bilo je 4.810 početnih škola, koje su slijedile državni program i bile podložne nazoru libe­ ralne vlade, a 324.867 učenika; dok god. 1909. kat. bel­ gijska vlada ima pod sobom čisto 7.435 učiona i 934.924 školarca. Pridodamo li ovoj usporedbi još škole za odrasle i tz. »ecoles gardicnnes«, to ćemo dobiti sli­ jedeće brojke za zavode namijenjene isključivo pučkoj ili maloj pouci pod državnim nazorom: �'28 SKn A FINSKI РКШ\'0.1 God. 188-1. (liberalna vlada) bilo je и sve 7.550 škola, a 472.085 učenika; dok god. 1909. (katolička vlada) bilo je u sve 15.128 škola, a 1,437.597 učenika. Da bolje pojmimo ovu razliku, potrebno je zaći malko u povjest belg. školstva. To će nam onda rasvi­ jetliti i onu tačku, koju sam bio naveo u prvom pismu, kad sam govorio o spoljašnoj nebrizi amošnjih liberalaca u poslu osnivanja slobodnih početnih i srednjih škola. Postanak samostalne belgijske države datira istom od god. 1830. Kako su prvi državnici zbog kratkoće vre­ mena jedino nastojali oko vanjske uredbe države, to im je bilo onemogućeno baviti se podrobnije sa ustanovama državnih škola. Oni su naprosto prepustili pojedincima, neka svatko radi po svojoj miloj volji. Stoga istom god. 1842. pojavljiva se zakon za školstvo, i to povodom raz­ nih zapletaja. Kroz ovu perijodu čedni su napretci kate ličkog školstva, jer 1840. od 5.189 početnih iona, koje su se osnovale u 2.500 belg. općina, katolici su brojili svojih 2.284 t. j. takovih, koje su oni sami vodili i uzdr­ žavali. Ali moramo savjesno reći, da je zakon od 1842. ljuto izigrao katolike. Postupak je bio ovaj. Liberalci još od postanka belg. samosvojnosti gledajući, kako će katolike oslabiti, ugjoše s ovima u pregovore obzirom na školstvo. Prije navedeni članak o slobodi obuke katolike je odmah u početku činio, da se što većma podadu osni­ vanju isključivo kat. škola. Ali liberalci ne mareći, ili bolje nemajući sredstava za svoje škole, usredotočiš« sve sile u državne škole, koje su njih - da pravo ka­ žemo — potpuno zadovoljivale: te bo su škole bile već tada raskužene protuvjerskim nazorima. Katolici dakle s početka zabaciv sve državne škole, kojih su oni stvarno trebovali, lišiše sami sebe svojeg državljanskog prava. Po sebi je razumljivo, da podizanje novih škola na svoj račun mnogo novca zahtijeva. S toga u kratkom razmaku katolici se' osjetiše financijalno iscrpljenim, i napokon gledahu, kako da preuzmu i koju državnu školu. U tu svrhu bili su prisiljeni doći u doticaj sa libe­ ralnim vlastodršcima, koji su im — na žalost samo vanjskim načinom išli na ruku. Iza mnogih dogovora uzajamno stvore god. 1842. jedan organični zakon, kojim se odregjuje, da svaka pojedina općina mora na svoje troškove izdržavati po jednu školu, a da se vjerska obuka kao slobodan predmet uvagja i po državnim ško­ lama. Suviše u zakonu stoji, da ova vjerska obuka po državnim školama isključivo pripada svjetovnjacimučiteljima. H) 1*>. Vjeronauk, budući prepušten na milost i nemilost liberalnih svjetovnjaka, pao je na niske grane, i to je još dalo povoda, da su se liberalci pomoću njega dočepali potpune i neograničene slobode u školstvu i u upravi. Katolici bo misleći naivno nijesu unaprijed posvećivali tolike pažnje vjerskoj obuci po državnim školama kao i po onim svojim, gdje su svetovnjaci zbog nestašice sveć. osoblje vjeronauk naučavali. Plod toga zajednič­ kog zakona vidi se najočitije u glasovitom školskom za­ konu od god. 1879. Taj zakon od 1. srpnja teško je ranio srca kat. vjernika, jer po njemu sve škole državne bivaju lajieizirane. Katolici tim zakonom, koji su prozvali »ne­ sretnim« (la loi de malheur«), izgubiše sve škole. Nego Božja desnica, koja uvijek stoji nad vjernim i dobrim narodom, pomrsila je račune pobjedonosnih — na pre­ varit liberalaca i taj zakon, izvojšten većinom jednog glasa, teško se osveti istim liberalcima. Prvom pojavom toga zakona katolici se dadoše na pasivni otpor. Ali kad vidiše, da to ništa ne pruži, latiše se energičnog otpora, koji će utući sektarce i istim poka­ zati, koliko može savjest prava katolika. Doisto, uspje­ šan je bio rad kat. boraca za svoju savjest. Dobačenu im rukavicu, oni najragje primaju. Pod žestinom progonstva oni se osjetiše slobodnim, jer putem progonstva oni iznesoše pobjedu. U ovoj vatrenoj borbi na prvom mjestu istakoše se visoki crkveni dostojanstvenici. Dični belgijski biskupi zajedno so svojim klerom dadoše znak otpora svojem vjernom a izigranom stadu sa složnim izrijekom, koji brani svim vjernicim pohagjati državne škole. Iz vjer­ nog stada i samoprjegornog svećenstva čuše se sami poklici: »od školž bez Boga i učitelja bez vjere, oslo­ bodi nas Gospodine«. {»Des ecoles sans Dieu et des maitres sans foi, delivrez — nous Seigneurl«) Katol. puk odmah svoju djecu diže iz državnih zavoda, i ako će sad ona ostati bez državne potpore, a 2.500 kršćanskih uči­ telja ončas ostavi državne škole te prijegju u nove kat. škole, koje su sad katolici nanovo počeli osnivati. Svatko, pa bio siromah ili bogat, samo je li se ćutio katolikom, složi se u borbi proti državnim školama. Odmah kroz kratak rok bude stvoreno 4.000 novih učiona, a računa se, da je kat. pučanstvo u ovo žalosno vrijeme izdalo 40 milijuna franaka u svoje nove škole. Takovu gigant­ skom naporu sa strane katolika odgovori lijepi uspjeli: jer četiri mjeseca poslije glasovanja ovog zakona »de malheur«, katolici dobiše 289.152 učenika, dok državne nijesu tada brojite više od 357.123 učenika. Slijedeće godine t. j. 1880. broj katoličkih dječaka poveća se za S jedne strane — materijalne — dobro je došao ka- 75.902, tako da je te iste godine u početnim državnim tolicim ovaj zakon, jer je sada vas novčani teret padao školama bilo 294.3,56 učenika, dočim u katoličkim 455.179. na općinsku zajednicu, ali s druge — glavnije, vjerske — Dakle kroz samu jednu godinu liberalci su bili svladani to ih je izigralo i upropastilo. brojem školaraca. �Borba za školstvo urodi i drugim plodom za kato­ ličku stranku u Belgiji. Šest godina kašnje ove borbe katolici preuzeše u svoje ruke vrhovnu upravu, koju sve do dana današnjeg uzorno uzdrže. Pod katoličkom vladom u mnogočem unapregjeno je u Belgiji školstvo. Za ove periode stvorena su dva za­ kona, koja zaslužuju da ili ovdje razglobimo, pošto će nam to mnogo pomoći za shvatiti današnji položaj amošnjeg školstva. Prvi je zakon od g. 1884., kojim se dozvoljuje op­ ćinama, da mogu slobodno odreći se svojih starih, op­ ćinskih ili državnih škola na uhar slobodnih. Tom odlu­ kom kršćanske se općine okoriste i uzmu 1500 slobod­ nih škola pod svoje okrilje u ime isplaćivanja troškova. Sada liberale! ostadoše na cjedilu, jer se je broj držav­ nih škola vele umanjio, kako nam to službeni podaci iz god. 1884. donose. Ove bo godine trećina belgijskih općina, koje su bile pridržale stare državne škole, nije računala na glavu više od 25 učenika i učenica. I ako se je opažalo mnogo manjaka i u ovomu zakonu, ipak možemo reći, da je barem nekako udovoljeno katolicim. Uslijed sve to češćih nepredvigjenih nedostataka u školstvu nadogje i drugi školski zakon god. 1895. Ovaj je išao za tim da gospodarstvene podigne školstvo. S ovim poslednjim zakonom utanačeno je, da sve početne škole budu jednako potpomagane bilo državnim, bilo po­ krajinskim, bilo općinskim novcem. Unaprijed nema raz­ like izmegju starih općinskih škola i novih slobodnih. Svako belgijsko dijete ima jednako pravo na materi­ jalnu upravnu zaštitu. Prema tomu zašto bi se imala uskratiti potpora slobodnim školama, a jedino podje­ ljivati tz. državnim školama? To svatko znade, da je i dijete slobodne škole državljanin Belgije. Ti kršćanski nazori pravičnosti vodili su zakonodavca ovog novog zakona. Onaj se zakon razlikuje od onog izdata 1884.: prvi stavlja na volju državi, pokrajinama i općinama što se tiče potpomaganja slobodnih kat. učiona, dočim ovaj poslednji zakon nalaže upravi izdavanje posvema jednake potpore. Nego uza sve to materijalno poboljšanje početnih škola u Belgiji, još ostaje dosta toga, da se prama pravilim prirodne pravičnosti uredi amošnje školstvo, na koje se i danas katolici - i to s razlogom - tuže. Iz gor­ njega nami su poznate dvije vrsti pučkih škola: slobodne i državne. Prve su dakako usavršene, ali su druge ne­ potpune sa strane vjerske. Državne škole: to su još ostaci onih liberalnih škola u liberalnim općinama, koje se nijesu nikada htjele odreći svojeg bezvjerskog pro­ grama. Dakako amo vlada u školstvu posvemna sloboda, pa s toga kraja mi nemamo ništa protiv toga. Ali treba znati, da te liberalne škole pohagja i mnogo kat. djece, koju smo mi obvezani udovoljiti. Kršćanski roditelj hoće da njegovo djete uživa jednako pravo kao i ono liberalnog roditelja. I to je skroz razložito. Ipak tomu zahtjevu kršćanskog roditelja mi nemožemo sa sadaš­ njim državnim školama udovoljiti. Još ni danas državne ili bolje liberalne škole starih protukatoličkih općina ne­ maju vjeronauka. Ako to stoji dobro djeci liberalnih ro­ ditelja. to nipošto nije u prilog djeci kat. roditelja. To je što još danas tišti katoličko pučanstvo u liberalnim općinama. Nu vrijeme i kat. pravičnost, nadati se je, da će znati udovoljiti i toj prijekoj potrebi katoličke djece u Belgiji. Već su prvi pokušaji i u tom pogledu učinjeni. God. 1911. ministar Schollaert učinio je nacrt budućeg zakona, koji bi imao odgovoriti potrebama da­ našnjeg vremena. Mi ovdje ne možemo iznijeti toga na­ crta, pošto bi nas to zavelo na dugo. Dosta je ovom pri­ godom reći, da Schollaert-ov nacrt zadovoljuje u svakom pogledu svakog nepristranog čovjeka, a osobito belg. katolika, kojemu bi se doskočilo izvođenjem tog željno iščekivanog školskog zakona. Kako mi se čini, zategoh malko sa povjesnini raz­ vojem belg. školstva. Ali važnost*predmeta izviniće me pred Vašim čitaocim. Ta znamo, da je pitanje školstva i kod nas lirvata jedno od najvažnijih pitanja. Kvol li­ ^Ua amošnjeg školstva nam će mnogo doprinijeti u rijej senju i našeg eventualnog školstva. Pri ovomu bi sigurno mnogi čitaoc zaželio znati, ko­ liko Belgija troši uopće za školstvo? Za to evo mu tačnih podataka. God. 1907. početne općinske škole zapadale su po­ reznike do 34,030.433 franaka i 58 cent. na 509.408 uče­ nika; dakle na svako dijete dolazi po fr. 75:05. Ove pak škole, koje su općine uzele na svoj trošak, dobile su fr. 4,615.270.90 za 218.464 djece; dakle za svako dijete na glavu fr. 21.12. Još ostaju troškovi za onakove škole, koje su javne vlasti potpomogle sa fr. 2.492.754.04, a koje su imale iste god. 1907 učenika: 169.118. Iz ovoga mi razabiremo da sami katolički poreznici izdaju na račun primarnih škola godišnjih fr. 19,238.696. God. 1908. potrošilo se je za sve početne škole 51,713.876 franaka. Cijenim, da će gornje brojke najbolje moći otkriti napredak školstva u jednoj kat. državi. Kad imamo pri pameti još druge vrsti škola, koje niže u obrascu navo­ dimo, možemo stalno kazati, da nikakova civilizovana država ne može u školstvu stati o bok kat. Belgiji. To će suviše dokazati, koliko katolici nastoje oko kulture svo­ jega naroda. Glede pak gimnazija ili srednjih škola samo napominjemo, da ili je jednaka sudba pratila kao i po­ četne škole. Da se vratimo na brojevni prikaz početnih i sred­ njih škola, donosimo slijedeći obrazac raznovrsnih javnih škola sa brojem učenika iz god. 1909; �30 Br oj .š k o la Kraljski atenejini i kolegija . . . . Srednje muške škole ............... Srednje ženske š k o l e ............... Srednje normalne š k o l e ............... SEKA FINSKI PliJllVOJ« 1013. Br. B1 гoj đieee š k o la 7904 Početne normalne š k o l e ............... 89 18660 Pučke škole . . . 35 44 4 8872 Dječje škole . . 54 djece 4.548 7435 923.386 306u 268 803 209 Škole za odrasle . 4628 233.870 Osim gornjih još moramo nadodati: 83 općinskoobrtnih škola sa 24.372 učenika; 71 općinsku a 195 slo­ bodnih profesijonalnih i trgovačkih škola sa 26.083 učenika. Pri nizu ovih brojaka pitanje se nameće, što nam onda ostaje neukih ili nepismenih u Belgiji? Ovdje je zgodno umetnuti da god. 1908. od 1,160.582 djece (u dobi od 6 do 14 godina), bilo je samo 46.381 (iieračunajue anormalne) djece, koja nijesu pohagjali tečajeve bilo koje škole. Prema tome jasan će nam biti maleni broj analfabeta u Belgiji. Po popisu iz god 1900 bilo je osoba, koji su navršili sedmu godinu, a nijesu znali ni čitati ni pisati 22:l°/0; dočim 1890: 28:8%; 1880: 33:2%. God. 1910. od 63.076 mladića pozvanih u vojničku službu 'mlo je 5.663 ili 8.98%, koji nijesu znali ni čitati ni pisati. Iz ovih gore iznesenih podataka mogao se je svatko uvjeriti o kulturnom procvatu Belgije na polju školstva, pa mi se čini suvišnim ovog puta ikakovih posljedaka nizati. Sam će ih čitaoc moći najbolje uokviriti. Gančević. Nekritična kritika. U 4.—5. broju »Luči« ocjenio je V. BI. Cičević, zagrebački bogoslov — pravo ili krivo, cjelovito ili okljaštreno — »Priče« Branislava Nušića, što i!: je izdala Matica Hrvatska. Danas su, rek bi, taka vre­ mena i ukus, da o istoj stvari, o istoj literarnoj produk­ ciji dvojica izreknu oprečne sudove i svak ima pravo; pa stoga ni mi ne prigovaramo Ćičeviću toliko radi zlih strana, što ih on s formalnog gledišta nalazi u »Pri­ čama«, nego samo primjetit nam je nešto na onaj pasus, gdje mladi Cičević jedva počevši iznositi dobre strane Nušićeve upliće mgpšt. Mihačevića, za koga »nije čudo, da je s Nušićem bez naročitog ovlaštenja vrlo uzaja­ man (kako je dokazano u Srpskom Književnom glasniku) u »Putu po Albaniji«. Na stvari je to, što je Nušić bio u svoje vrijeme srpskim konzulom u Macedoniji i Albaniji, pa je napisao pjesnički putopis po ovim zemljama. Za njegov putopis znao je i Lovro Mihačević, pa u brzini vremena u svoju knjigu prenio cijele pjesničke opise albanskih krajeva ...« - Ad notam neka je mladom Č i v e č i ć u : Kada je fra Augustin Cičić zgodom upitao mgpšt. Miha­ čevića, da li mu je poznat N u š i ć i ko je taj? — nit ti ja znam Nušića, niti išta od njega, odvratio je Mihačević. Mi možemo reći o svemu tomu: na stvari je to, da je mgpšt. Mihačević bio u Albaniji punih 14 godina, da je još pred par godina imao gotovo djelo o Albaniji: ona putovanja, pa i povjest, što ju je ove godine, popunivši najnovije zgode, izdao. Mihačević je sve, što je napisao u putopisu, ono i proputovao, a u Matici su mu još izbacili neka mjesta (Kosovo opširnije, jer »da je opisano u Srba«), na što se on malo ljutnuo; isto tako Mihačević se pri obradbi djela poslužio valjda kojim stranim piscom onako samo zaradi lakšega poregjaja, a nije baš imao razloga, da što uči ili pripisuje iz kakvih osobitih knjiga, jer pozna u Albaniji svaki kamečak i svaki list —. možda je po tomu i Nušić na isti način čitao isto moguće kakvo djelo; a najpošlje: daj ti progji istim putem i istim krajem, a ne opazi istih znamenitosti i istih predmeta!! To na znanje najprvo Srpskom knji­ ževnom glasniku, koga mi nijesmo čitali, pa onda Cičeviću, koji je to jednostavno usvojio i na svoj račun opet iznio u »Luči«. Eto to, » što je Mihačević u brzini vremena u svoju knjigu prenio cijele opise albaneskih krajeva.« Pisac ovih redaka prati CiČevića razvoj od njegove pojave u »Luči«. Cičević ne smije da zlo shvati ovu našu primjedbu niti treba da ga ovo pomete kao početnika, koji, bi reći, da osobito voli književnu kritiku. Ali Cičević treba da zna: što je prilično A. G. Matošu, da nije baš najpristalije za bogoslova Cičevića. Ne samo misli, nego ni sam stil ne može biti u njega isti, a on, bit će, da ćoravo hoće da imitira Matoša. Matošev stil ostaje njemu samomu, sa svim. dobrim i zlim svojstvima. Matoš, sve što zna, htio bi metnuti u svaki redak, u svaku riječ, u svako slovo. A uz to je vječno zagrižljiv. — Ćičeviću ostaju na volju njegovi uzori, ali treba da više bude svoj, nu sva­ kako mirniji, obzirmji, pa kad i s pravom nešto prigo­ vara, neka nam više dadne samoga sebe, nego Matoša, na koga se i sam uvijek nabacuje, dok ga se i Matoš jed­ nom, pravo ii kirivo, ne doveže svojom satirom. �Vjesnik. :>1 V J E S N I K. N A Š A D O M O VIN A . Javna zahvala. Nj. Preuzvišenost Dr. Leon von Bilinski, zajednički ministar financija, blagoizvolio je da­ rovati siromašnoj i nedogragjenoj crkvi u Vitezu 1000 K, radi čega potpisani sa svim svojim župljanima najljepše se zahvaljuje Nj. Preuzvišenosti na tomu velikodušnomu daru! Ujedno molimo Boga, da Mu po zagovoru sv. Ante stostruko naplati i pomogne Mu teškoj zadaći lako i slavno udovoljiti! — Takogjer se zahvaljujem visokorodnomu gosp. Klemensu grofu Brandisu, koji na molbu velečas. o. Antuna Puntigama darova ovoj crkvi pre­ krasan kip Srca Isusova i 111 K; vel. o. A. Puntigainu. koji ukupi za ovu crkvu 50 K, jedan kalež i dvije rokete; preč. o. Hormanu, rektoru u Travniku, koji daro-д za crkveni krov 20 K. Svima darovateljima budi ..ajljepša hvala i stostruka plaća od Boga! — Vitez, dne 24. ja­ nuara 1913. Fra Frano Pavlak, župnik. Franjevačka ulica u Sarajevu. Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva na zadnjemu zasijedanju zavelo je do 00 novih naziva ulica u Sarajevu, iz kojih se vidi, da je poglavarstvo išlo za tim, da čitavu Bosnu i Hercegovinu usredotoči u Sarajevu. Tu su zavedene: Zvornička ulica, Kupreška ulica, Ljevanjska ulica, Grahovska ulica, Fojnička ulica, Kiseljačka ulica, Tuzlanska ulica, Vareška ulica, Kb’učka ulica, Srebrenička ulica, Trebinjska ulica, Ljubinska ulica, Stolačka ulica, Vrandučka ulica i t. d., a zavedena je i F r a n j e v a č k a u l i c a , koja se pro­ teže od ćilimane do Konak ulice. Prema tomu će se od sada i pisma adresirati: Sarajevo, Franjevačka ulica, Franjevci. Franjevci na Palama. Želja, da čitava gimnazijalna 1 bogosiovno-mudroslovna mladež na jednom mjestu provede praznike, već se realizava. Prema zaključku zadnjega definitorijalnoga kongresa Redodržavništvo je Bosne Srebrene 7. veljače kupilo 47 dunuma šumovite zemlje na vrlo zgodnom mjestu na Palama, gdje će sc sagraditi za ferijajuću franjevačku mladež zgodna vila. Nema sumnje, da će ovaj korak po redodržavu Bosne Srebrene biti od prevelike koristi, a odgovarat će i že­ ljama sv. Stolice, kojoj je u ova pokvarena vremena puno na srcu, da svećenički pomladak i uz praznike ne .bude izvan osobitoga nadzora. Na II. veljače na novo su zemljište sarajevski Franjevci, definitor Corković, pro­ fesori i bogoslovci imali izlet. Riječka biskupija. Davno snovana riječka biskupija, kako novine javljaju, već je ostvarena. Megjutim mi smo s kompententne strane obaviješteni, da je ta vijest skroz ishitrena. Biskup Garić. Na 10. veljače zaputio se je presvj. g. fra Jozo Garić u Rim na regjenje. Biskup Mišić. Na 10. veljače stigao je u Sarajevo biskup Mišić i to u svrhu saborskih konferencija. S bis­ kupom Mišićem u Sarajevo je prispio i hercegovački redodržavnik fra Luka Begić, koji se je 12. vratio u Mostar. Kongres Bosne Srebrene. Na 29. i 30. obdržavao je definitorij Bosne Srebrene u Sarajevu kongres, na kome se je najviše raspravljalo o gragjama u Sarajevu i Viso­ kome, te o drugim potrebama redodržave. SRBIJA. Konkordat sa Sv. Stolicom. Dok ratne trublje na istočnome Balkanu još trube, dok topovi svojim užasnim rikanjem napunjaju brda i doline, novine su učestale do­ nositi razne kombinacije, kako bi se u Srbiji uredilo ka­ toličko pitanje. Poznato je, da je u Srbiji i do pošljednega rata živjelo preko 10.000 katolika, koji nijesu nigdje imali svoje crkve, niti klera ni hijerarhije, ako sc izuzme kapelica austro-ugarskoga konzulata u Beogradu. Sa zadnjim sretno vogjenim ratom katolištvo je u Srbiji ojačalo. Barem će jedna čitava biskupija, te tolike kato­ ličke župe doći pod Srbiju. Ti su katolici pod osmanlijskom vladom uživali barem neku slobodu, a u Srbiji je sve do danas nije bilo nikakove. S toga puno evropsku publiku zanima, kakovo će stanovište Srbija danas za­ uzeti prema novim podanicima, koji se ni pod koju cijenu neće odreći svoje vjere. 1 već novine glasaju, da Srbija sa Sv. Stolicom pregovara o uspostavi konkordata, ko­ jim bi se katoličko pitanje u Srbiji jednom uredilo. Nu, ako se i uspostavi konkordat, pita se, tko će u Srbiji dušobrižničku dužnost na se primiti. Srbija zazire od austro-ugarskoga klera, a Francuzi i Talijani potrošili bi godine, dok bi u Srbiji počeli s uspjehom djelovati. »Katli. Kirchenzeitung« misli, da bi za tu svrhu ipak najzgod­ niji bili Franjevci hrvatskih redodržava. »Ako dakle Srbija ne će primiti Isusovce, kao što se očekuje, veli »Kath. Kirchenzeitung« - imaju ipak izvrsni bo­ sanski i hrvatski Franjevci, koji su kroz stoljeća u Bosni i Hercegovini u tom pogledu svoju vještinu pokazivali, koji su sa Srbima istoga plemena i isti jezik govore. Da ovi redovnici eventualno ne će tjerati austrijske politike, o tome su u Beogradu vrlo dobro upućeni.« I uistinu vrijeme je, da se Franjevci peterijuh hrvatskih redodr­ žava o tom počnu ozbilnije zanimati. �32 B,\ 2. — »SLILA FINSKI FLKIVOJ« - 1013. KNJI ŽEVNA SMOTRA. J. м. Adela Milčinović: »Bez Sreće« (drama u tri čina, na­ građena iz zaklade Dušana Kotura). Ja bih mogao ovoj drami metnuti i drukčiji naslov, n. pr. » Ma t i c a Hr ­ v a t s k a « : »Be z Sr e ć e « , jer ju je Matica izdala i nagradila. Ne zna se naime, za što bi madame Adela bila bez sreće, kad joj se eto drama nagragjuje, pa kakva je da je! Niti je inače u samoj drami jasno označen onaj na­ slov: »Bez Sreće«. Te bi neusporedivo ljepši naslov ovoj drami pristajao — naime »pačavra«, Pokojni Dušan Ko­ tur opet ovamo ne ulazi u račun, jer po svoj prilici nije imao namjere, da se njegovom zakladom ovakove drame nagragjuju. Matica Hrvatska svakako je bez sreće, jer čim se počine podizati, odmah joj se počine i osklizivati » Г r i k o r a č a j a n a p r'j e d. a n a t r a g j e Г š t o ma n j e ? « (rekao bi Silvije). Ja sam ovu dramu svu pročitao, ali doduše ne »na dušak«; megjutim neki vrstan pisac skore poručuje, da se jedno dobro djelo prije kritizovanja pomno pročita, pa onda odloži i razmisli, pa onda opet pročita, i za tim istom da se kritizuje! Priznajem to načelo, ali ga se u ovoj drami nisam mogao ni uz najbolju volju držati (za­ drži naime i umjetničke i etičke kmtrabande, tamo se rado ne vigjam). Dogagjaj ove drame meće se ч neku Slavoniju. Po­ što je dogagjaj vrlo neobičan, a svršetak e samo nevje­ rojatan nego za evropski jedan narod psihološki i ne­ moguć, onda slijedi, da nas zernljopisci makar i neho­ tice varaju stavljajući Slavoniju negda u južnu Evropu, a biti će, da je to nekakva provincija u Kurdistanu; ili imaju dvije Slavonije, pa je madame Milčinović morala onu drugu misliti u Kurdistanu, megju Samojedima, ili gdje?! Mi naime mislimo, da Milčinovićka mora imati neku umjetničku sposobnost, ako je mogla biti nagragjena iz zaklade Dušana Kotura. Ta bi naime sposobnost zahtijevala, da se drama tako izvede, te pisac, koji je na početku pročitao, da se dogagjaj zbiva »u malenom seocu u Slavoniji«, ne mora na svršetku, kad dramu pro­ čita, osupnuto ponovno upitati, a gdje je to sve bilo? Adela Milčinović spada u hrvatsku tako zvanu »mo­ dernu«, a time sam već kazao i sadržaj drame. Moderni se naime obligatno u svim svojim umjetničkim proizvo­ dima bave malne uvijek s nižim čovjekom; naprotiv drže, da viši čovjek i ne opstoji, to da je samo kao neka optička varka razuma. Oni zastupaju teoriju, da je čo­ vjek postao od magarca (ili od majmuna — svejedno), dok mi istina držimo, da magarac može postati od čovjeka, ali da od magarca postane čovjek — vrlo je velika rijetkost i uprav igra prirode (odlika, Spielart), te za to i ne može poslužiti kao učevan podatak za spomenutu njihovu teoriju. Bože moj, koliko je eto puta svaki od nas očekivao, da od magarca postane čovjek, pa ni­ kada! U tom bi slučaju bilo toliko puta na dobitku ne samo društvo, nego i znanost i umjetnost! Spisateljica je nada sve silno naružila i onako slabi ženski svijet. Spisateljica sigurno spada u onu struju za emancipaciju žena, ali ovom dramom nije ni najmanje poslužila toj ideji. Ta za Boga, tko će ono sve prestavIjati? Mislim one u svakom pogledu neoprane djevojčure! Da li kakva ciganska družina? Tko će primiti uloge Franjke, pa Mande Tadine, pa i drugih?! Na primjer Mandti Tadinu baca Mile u ražarenu krečanu! Kako li će se na pozornici inscenirati ražarena krečana, tko li će preuzeti"zadaću Mande Tadine? Ona se uz to neposred­ no pred svojom katastrofom grčevito kao mačka bori s Milom u junačke kosti. Dakle sirota ona, koja bi uzela ulogu Mande Tadine, najprije mora biti pušćenica (ne smije se ovdje sve ono napisati, što je emancipovana gospogja u drami napisala), onda vrag (jer zavagja Milu i Franku), za tim mačka, a onda i »žena u ražarenoj peći«. Zaista uloga teška za kreaciju! Osim ovih spome­ nutih i još nekih drugih, znamenita je i uloga babe Liže, koja po selima pomaže abortiranje. Kako se cijela dra­ ma svršuje bez skladna izmira kao što i bez jedinstvene misli, biti će, da i uloga babe Liže nema drugoga smisla, nego da nagovijesti, kako će ova Matičina drama biti uknjižena megju umjetničke »abortuse«, kojih imade mnogo, a i ovaj se može sa ostalim natjecati za prven­ stvo, jer je osobito krasan primjerak nedonoščeta. Drama nas ostavlja pred upitom, šta će biti s Milom, koji je kriv zasjednog umorstva? Sudsko odaslanstvo dolazi u sela, da istraži stvar, a drama se svršuje. Ili je Milčinovićka zamislila sve o.vo izvesti u obliku trilo­ gije — Šta li?! Gospogjo, ovim Vas najljepše molimo, da poštedite i »Hrv. Maticu« i općinstvo! Sto se tiče toga, kako bi se drama dovela na hr­ vatsku pozornicu, mislimo, da će u upravi zagrebačkog kazališta biti dosta viteškog poštovanja i kavalirstva pre­ ma slabom ženskom svijetu, te će poštedjeti gospogju Milčinović od daljnih neprilika! Eto to vam je (ne budi primijenjeno!) ta drama Adele Milčinović: »Bez Sreće«! »Seralinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 1Г>. u mj.: godišnja cijena b K. za gjake. frećorelce i siromahe 3 K. Jlukopise, prelplale i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna. Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni uroiiik: dr. ». Jiilijiin .Iclcuić, Tiskara »Bosanske Pošle« u Sarajevu, �Josipa Oblettera * u St. Ulrich, Gradcu, Tirol J kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen vise puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, :: џ propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, pnteve, betlem ske štalice i t. d. CIJENItT i NACr Proizvodi su zavoda1svi vb - '■"r. sfiuiw križne :: тт SE Д PLATNO. L S S U C ^ D 'tma na nju se upravno obraća! Ш л н Hrvats ЈРППП m u i H e r c e g o v in u . ^(đ iot.ačšcii ^ Š t v 9 ) . :: Uplaćena dionička glavnica 2,000000 kruna. Centrala n Sarajevu. podružnice: jttostar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne knjižice te uka­ maćuje iste uz 4||2°јо čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. 7 o l o n o л п Ј л о L a l d g d U I H L d Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne depozite i upravlja njima. lzvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. prima u zalog sve dragocjenosti kao: srebro, zlato. dragulje i ostalo. �Hl MODERNO UREGJENO TISKARO I KNJIGOVEŽNICO „BOSANSKE POŠTE" PREPORUČUJE SE ZO IZRADBU SVIH U TISRORSRU I HNJI60VEZUČHU STRUKU SPODAJUĆIH POSLOVA. -- SL 060Ć I STROJEVI „LIN O TV PE". - STEREOTIPI .0 iji � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fa11fe4486c5d5c3ad446c93baff033d.pdf 3aec407e7dbb5b2ddc64cb4a5cf4bb78 PDF Text Text serafinskj Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU SARAJEVO, 13. OŽUJKA 1913. BROJ 3. GOD. X X V II. Već je vrijeme. Da se „Serafinskom Perivoju" pošalje ggg pretplata, odnosno uplata. ggg „Serafinski Perivo<^stcr n« Јоодш 5 K; a siromasi, trećoretc? i gja^i primaju ga i u 3 K. Novci se šalju na „Seraf5iski Perivoj" Šaraj* o, Franjevci. Za odmah prodati stoje jedne jjcvg orgi i prijiamatičnom jafltjta£Qi >ш i sa. , и ш i i (i Zu е.ЦCoppelungsregistara. koja je izk r u ■ »vadESLтош^шзч tvrtka za pravljenje novih Tgulj' svakil vrsti. PrMizima i renov: gistara, 11 zvučnih registara i 5 .m loga ........... P rpivpBl.-,, ._ ,------starih orgulja sa jamstvom. ljubljanska kreditna banka Podružnica n Sarajevu. Centrala u Ljubljani. Ispostava: Građo. Podružnice u Spljetu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. Dionička glavnica K 8,000.000’— Pričuve preko K 900.000’—*I :S2 £3 Prima uloge na štednju na uložne knjižice л З \ 01 , .. , .. .... . i tekuće račune i ukamaćuje ih sa ^ |4 |o ^ez lka^vl^ Poreza 1 odbitaka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. I O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �Privilegovana |f zemaljska banka Z A B O SN U I H E R C E G O V IN U . Uplaćeni dionićki kapital 14 milijuna kruna. CENTRALA U SARAJEVU. Redovne rezerve i fond za s igrum o s t z a lo žn im K .».300.000. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B-Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu Bos Samcu, Travniku, Trebinju i Višegradu - ZASTUPSTVA u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorniku. nica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zajmove na HIPOTEKARNO ODJELJENJE. vrijednosne papire. — Prima novac uz tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u Dalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje pohranu . upravu, kao otvoren polog ili kao ,Safe“ — u za tu 4, /,w/0 založnicc i 50'„ komunalne obligacije. Ov^ su založnice i svrhu ur:gjenom oklopljenom prostorom — pod zatvorom stranke komuualne obligacije u Bosni i Hercegovini prosti od proveza, imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamče­ banke. vine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u »jničke ~ I ■ ■ ■ ■ austro u arskoj monarhiji kao vojničke ž a n id b e n ^ T ________v . . . А о ј е п о ^ к п ^ г о ђ ^ а о ^ 1 !’ posebno odjelenje BANKO\NO ODJELJENJE. '‘izvode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave Kupuje, prodaje i izdaje vrijeđnostne рар' uevize i druge se sa sv., >vačku struku zasjecajućim dobavama, kako u kovine. Preuzima kupone ; vučenc w : k e — Eskomptira komisiji tak; •»štiti račun, financiranjem i podizanjem indumjenice i doznačnice, daje zajmove u k o n kurentu i na mje• javnih poduzeća. niče uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate rujeGia »redmeti izvoza suhe šljive i žito. * Kod banke opslojeća generalna itura e. kr. povi. osignrav. „ A S S E G t t s 10NI GENERALI" prima direktno ili putem filijala i ispostava "razn. vi -te osiguranja |Jroli vatre; \era\na'a0entura osiguravajućeg društva ..PROVIDENCIJA" prima osiguran, <, za slučaj nisi ' proti razr ’ šte a i st» lievima i na drugim predmetima Nemojte kupovati crkvenoga odijela dok se niieste osvjedofUi °izvrsnosli — ■■ ■■ i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, baldakina, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornica JOSEF NEŠKUDLA, u Uablonsmu na Orlići Пг. 86. ===== MORAVSKA. Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijenici i proračuni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: :: u konkurentnih tvrtkih! Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. SS Siromašne crkve imaju znatan popust. х х жж £ �serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU SARAJEVO, 15. OŽUJKA 1913. BROJ 3. Dr. Jelenić: ------ ■ ■ ■. ■---------.= = K problemu konkordata sa Srbijom. GOD. XXVII. poslanje svećenika odgagjaju do riješenja sv. Sto­ lice ili kako oni rekoše: »dok i naše stvari dozriu i potpuni pravac uzmu«. Dokumenti glase: * * Srpska vlada biskupu Šunjiću. Konkordat Srbije sa Vatikanom jedno je da­ nas od najakutnijih pitanja na katoličkome obzorju. 0 njemu pišu pozvani i nepozvani, a pišu i za i protiv njega. Nu pitanje konkordata Srbije sa sv. Stolicom, ako je nakon sretnoga lanjskoga i ovo­ godišnjega rata saveznih balkanskih država i Osmanlija i izbilo na kulminaciju svoje akutnosti; nije ipak ni ovogodišnje, ni lanjsko ono se po­ put zlatne žice provlači gotovo kroz čitavu povjest mlade kraljevine Srbije. Cim je Srbija postajala samostalnijom, tim je više njezina vlada uvigjala nuždu vjerske tolerancije. Radeći na drugome svesku započeta djela: »Kultura i Bosanski Fra­ njevci«,namjerili se na tri vrlo važna izvora, koji bacaju puno svjetla na povjest ovoga danas toliko akutnoga pitanja i iz kojih saznajemo radi čega Srbija sve do danas nije sklopila konkordata sa sv. Stolicom. Prvi izvornik na papiru sa pozla­ ćenim okrajcima ćirilicom pisan, našao sam u ar­ hivu franjevačkog samostana u Gučoj Gori. Iz njega se vidi, kako 1854. srpska vlada od biskupa Šunjića traži bosanske Franjevce za duhovne pa­ stire u Beogradu, te usput, valjda na molbu fra Blaža Jošića, bosanskim Franjevcima za gradnje crkava u Bosni šalje svotu od 100 carskih dukata. Druga dva dokumenta našao sam u prepisa u: »L i 11 e r a e P a s t o r a I e s R m i P a t r i s A n d r e a e K a r a č i ć P r o V i c a r i i A pi ci in B o s n i a d i e 16 1Obris 1847., e t I l l u s t r i s s i m i a c Rmi Dn i M a r i a n i S u nj ić F p p i P a n a d e n s is e t Vicarii A p 1i c i i n B o s п i a a d i e 17 7brisl854.« U prvom se od ova dva dokumenta sadržaju projekti pogodaba, pod kojim se katolička općina u Beo­ gradu dopušća, a u drugome i novoimenovani bis­ kup Sunjić i redodržavnik bosanskih Franjevaca Nedić srpskoj vladi zahvaljuju na poslanu daru, a Visoko Preosveštenomu Gospodinu Marjanu Šum.iću, dzbrano.m Biskupu Bosanskoim.. Pravitelstvo Srbsko ustanovilo e shodnume zakonome slobodno upražnivairb vkroispovkdania pode lspunivaneiiTk izvkstni pravila, za posl’kdovatekk svi pripoznati Hristianski vkrozakona. Na osnovu toga zakona postoi ovde u Beogradu Protestantska obština koja ima svoju kapelu, i svogrk sveštenika, i sada ima se pristu­ piti uregjenju i katoličke obštine, pa pri svenrk tome, što nema ovde dovolknij broj katolika koi su Srbski sažitelji, ipak'k Pravitelstvo Srbsko, žekći katolicima ovdešnhime nabaviti sveštenika, koi će Portine podanika, a ne stranack biti, i u svinrk gragjanskinrk odnose- ijima saobražavati se naredbama zemalkske vlasti i zakona Srbski, — obraća se nastoićinrk vama Visokopreosveštenij Gospodine, kao novonaimenovanome Biskupu Bosanskome i šiTk vame svoge činovnika Gosp. Tomu Kovačevića zajedno sa Gosp. Blažome Josićeme u toi ž-kli, da vame oni ustmeno u svoi obširnosti razlože, kakvu potrebu Pravitelstvo Srbsko ima, da se naimenuje naročiti za katolike ovdašrvk sveštenike, koi neće stranace biti, kao što e sadašrvk katoličeskij sveštenike Austriiskoge konzulata, koga e po opred-kleniju n-kgovome kruge d'klatelnosti samo za konzulate i za lica istome prinadležeća, a ne izvane toga. Pravitelstvo Srbsko puno pravo ima nedati, da nenadležnij stranij Sveštenike, kao što je više imenovanij konzularnij, a isto tako i stranij bi­ skupe duhovnu vlaste u Srbii ima, kao što ču­ jemo, da Gjakovačkij Biskupe takovu sebi pri­ svaja, jer on je Biskupe Austrijskij, a Srbija nie Austrijska, no Portina Provincija, pa nikoime načinome nemožemo dopustiti, da se strane vlasti i strani sveštenici u vkrozakona d'kla u Srbii protivu svakoge reda mešaju. �:;i Ilr. 3. ►SKKAFINSKI PEHIVdT Naša e želja, da se duhovna vlasK Biskupa Bosanskoga i na katolicima u Srbii rasprostire, i da Biskupa Bosanski, koga Bosna u vašenrk licu srK radošću sada pozdravlja, čemu se i mi poznavajući vasrk za prijatelja i dobroželatelja sveg'k naroda, jako radujemo, — Sveštenika za katolike, Srbske žitel-b, naimenue i pošl-k, koi će mrtvace svoje vkre, po obredima Rimo-Katoličeske Crkve do groblja sprovoditi i sarankivati i domove svoi vkrni po cHdima zakona poseštavati moći. Ona javna činod'kjstvovanja nisu se mogla konzularnomu svešteniku, kao stranome i nenadležnom-k dozvoliti, a nadležnome dozvoliće se, shodno propisanome zakonu Osinvk toga, Pravitelstvo Srbsko opred'kljue svome svešteniku, koga traži; 300, talira godišmk, na izdržanie, osime bezplatnoge obitališta, i osim prihoda, koje će od svoi vkrni imati moći Kad'b vame iošte i naše poslanike želu u reći stoeću stvare podrobno objasni, ja same uvkren, da ćete vi nanrkru Srbskog Pravitelstva u punoj m*kri odobriti i u spor.izumlenju se Gosp Ministrome Provincialnime Otaca reda sv Framk u D . . , 0 ~ n . Bosm, kode Svetoge Oca Pipe naizivMs pod'kj, ,. , *? \ , i . л. stvovati, da se privremeno data Administracija Gjakovarskonrh. Biskupu nadrk katolicima u Srbii oduzme i da se duhovna vlasK Bosanskoga Bi­ skupa, kaošto sanvK malo pre kazao i nadrk kato­ licima u Srbii rasprostre, pa aa bi, kao Bosan­ ski Biskupa blagovremeno jednoga dobrog к Svešte­ nika za katolike ovdešn-k izberete i ovamo pošl'kte, kako bi što pre shodno gore spomenutome zakonu činod'kjstvovati počeo, imajući, kaošto e više navedeno, svoe dobro i izvkstno izdržamk. Ja uzimame časte ovome prilikome po Gosp Tomi Kovačeviću poslati Knezome i ’ Pravitelstvonie SrbskinvK darovati 100 dukata ces. na pomoć к katoličeskime Crkvama, koe se sade u Bosni, kao što name e Gosp Jošiće kazivo po strojavaju i molim vas, da ovu summu po va šeme blagonahogjenju na rečenu c'kk raspoložiti izvolite, a meni će milo biti ako i iz ovoge uvidite, koliko Pravitelstvo Srbsko želi, da se katoličeske Crkve u Bosni podižu, kaošto će ono rado dozvoliti, da se i u Beogradu takova na­ čini, čime broje katolika, ovdešmd žitelja poraste tako, da oni za sebe obštinu sastaviti i sebi Crkvu ili kapelu podići mogu. Nadajući se, da će mi Gosp. Kovačeviće, kada se si. puta vrati, doneti povoknu vkste, da ste više izloženu molbu našu priatekski primili Uli:! i nju gdi nadleži svojski preporučili, polzujeiirk se ovoni'K prilikom^, da vanrk, kao шопгк pozna­ niku i/.javiiivk najotnvknie iivćiženie, srw koinrk jesani'k Vani’k 11, Noembra 1854. u Beogradu. istiniti počitatek Aleksa Simić’k Uvjeti konkordata 1854. Budući da je čislo podanika Serbski, Rimokatoličesku Veru izpovidajući u Beogradu objetavajući već toliko, da oni mogu za sebe jednu Cerkvu obštinsku obrazovat i jednoga svog sve­ štenika uzderžavati, to Praviteljstvo na osnovu Za­ kona od dozvoljava, da ovi u Beogradu jednu ta­ kovu obštinu sastave. Na taj konac sljedujuće se opredjeljuje. U Obštenstvo ovo moćiće imati svoju sobstvenu kapelu, a po vremenu kad mu novčana sredstva dozvole, i svoju Cerkvu, na mestu koje mu se od strani zemaljske vlasti na taj konac na­ znači. ~ , ... , . , 9 Onoce 2. imati jedno odvojeno mesto za sa. . . , ran ivanie svoji mertvacah, gdi se to od mestne Vlasti nadje za shodno opredjeliti. 3. Sveštenik ovog Rimsko-Katoličeskog žiteljstva biti će postavljen crez Knežjesko Serbsku Vlast, i u svim odnošenjima Gradjanskim dužanće biti poviesovati se naredbama Zemaljske Vlasti u Zakoni Serbski, i zavisiće od iste kao i ostali gradjani Serbski. 4. Onće moći Mertvace svoje vere po obre­ dima Rimo-katoličeske Cerkve do groblja spro­ voditi, i saranjivati. 5. On može domove svojih Verni slobodno posještavati, i po djelima zakona, no nikad to neće moći činiti u Cerkvenomu odjeliu. 6. Izvan ograde Kapele ili Cerkve Rimo-Katoličke neće moći nikad litiu svoju nositi. Oniće u Biogradu živeći praznike svoje po starom to jest Julievom Kalendaru sljedovateljno u jedne dane kad i pravoslavni praznovati. Kopia projecta Zakona koićese izdati čim Praviteljstvo sarbsko dobije sveštenika Katoličeskoga za Katolike svoje žitelje. Šunjić i Nedić srpskoj vladi. Visoko Rodni Gospodine! Prijateljsko i preugodno pismo Vaše od 11.23. studenoga t. g. na nas doli potpisane po­ slano, po G. Tomi Kovačeviću primilismo na �K p ro b lem u k o n k o rd a ti *<i Srbijom . 10-/28. Prosinca i razurnili svelikoin radostju iz učinjenog Predloga od Vašeg visokog Gospostva, da ono isto što smo Mi od više godina želili, to nam Vi sada na ime Visoko slavnoga Praviteljstva serbskoga milostivo predstavljate, to jest da naša Redovnička Deržava Bosanska primi na se brigu za providit s’ jednim od svojih sinovah Redovnikah, a podajnike Visoke Porte s’ duhovnom službom Rimo-katolike sažitelje serbske. Što nam je toliko ugodnie, koliko znademo da je znatnih dio tiuli katolika od ovud iz Bosne tamo se nasta­ nio, i nastanjivat slidi. Mi se iz svega serca radujemo Posetrimi Serbii, da su joj tako hrabri, i bistroumni u ovo burno doba upravitelji zapali; da je nesamo svoj visoki položaj znala uzderžat, nego da je se u vrieme obćeg od prosvete u Europi napridka prid licem sveg učenog svieta osvjetlala s’ onim lanske godine Decretom, s’ kojim sva kerstjanska vieroizpoviedanja s’ pravim gradjanskim, i Duhom primernu slobodu takodjer i tuđe uživati mogu; radujemo se suviše, da možemo i mi istom S. 0. Papi sa serčanoni pohvalom Vašeg’ Visokog Rimu učinit, Praviteljstva ugodno upečatljenje Ali ćemo se pobrinuti, da stvar po Vašem predlogu u djelo privedemo dok i naše stvari dozriu i podpuni pravac uzmu, što će te bistrie ustmeno od Gospoda Kovačevića razumit. Milostivo darovanih !()(.< Puk: Cesarski za Cerkve naše, a tako isto i lične za nas dvoicu po­ klone s’ osobitom blagodarnostju primilismo, za koje će шо mi svagda zahvalni ostati, a Protokoli Provincie naše sačuvat će spomen oni Prijateljski, i bratinskih poklonah, takodjer i narod naš u no­ vim svojim Cerkvama koje im sada dobročinioci podpomažu podizati; za iste dobročinioce sve­ srdno će se Bogu molit. Uz ova čuvstva blagodarnosti primite Visoko-rodni Gospodine uvje­ renje našega svagdašnjega štovanja s’ kojem osta­ jemo. Bristovsko dne II. prosinca 1854. Vašega Visoko Rodja Blagodarni O. Martin Nedić v. r., Provincial. O. MariaiifeŠunjić v. г., Naim. Biskup. * *• Bacimo li dakle još jednom pogled na gornje dokumente, to ćemo uvidjeti, da se ipak vlada mlade kraljevine Srbije, ne može skroz osuditi, da nije ništa radila za dobro svojih katoličkih poda­ nika i da je konkordatu izmegju sv. Stolice i srpske vlade vazda bila jedna od glavnih za :15 prijeka manjak uronjenoga klera i bojazan srpske vlade za svoju samostalnost. I dok mi prvi dio zaprijeke manjak autohtonoga klera, oplakujemo; dotle ni drugi u onome stadiju ne mo­ žemo odobriti. U onome, velimo, stadiju; jer »jus cavendi«, kao svakoj državi, tako i Srbiji moramo dopustiti; nu to ne smije ići dotle, da se iz puke bojazni tisuće duša liši njihove utjehe i to tim manje, što je danas vijek slobode i što se pravo tako pojima, da se nitko ne kažnjava, dok ne po­ griješi. Srbija neka prokuša, katolički živalj providjeti ma i s austrijskim klerom, pa će se brzo osvjedočiti, da katolička Crkva svačiju samostal­ nost i slobodu visoko cijeni i da katolički kler u Srbiju ne dolazi, da ruši srpsku, krvlju iskupljenu, slobodu i samostalnost. Ta neka se Srbija samo sjeti, da baš ona ista sv. Stolica, koja je još 1288. redodržavniku dalmatinskih Franjevaca naložila, da na želju srpskoga kralja u njegovu državu izašalje dva Franjevca, da je, velim, baš ta ista sv. Stolica i Stjepana Dragutina i majku mu Jelenu i čitavo njegovo kraljestvo primila pod tada moćnu svoju zaštitu. Anka Topićeva: Sunce mira. Na ognjištu još ugarak tinja, Zaostatak pruća zadnjeg, granja, A na polju cirli ljuta zima; Krov kolibe bura škripom lama I nanaša smetove u selo. Kraj žiške je njih četvero sjelo: Žena mlada, (kmetica je jadna,) Na prsima njiše čedo slatko, Dvoje drugih u lugu se igra. Nit ko zbori. nit ko glasa daje, — Tek kad ikad crvotok se čuje, Ili sinčić veći pita: Šta je? Kad će mamo babo kući doći?! Sa uzdahom bolnim pogledaje Na prag goli hranitelja svoga, Te prošapta: Sada. sada ide, Рпо čujem korake u sn’jegu. I zbilja se otvaraju vrata, Hrastovina od studeni puca: Babo! — Babo! �36 Нг. 3 >SKRAPINSKI I’KRIVO-l« Zar si došo dragi? Uzrujano srce njemu kuca . . . Ženu grli, a dječicu ljubi. »Da došo sam, da vam opet idem!« Sada? — Noć je, vijavica vije. Od milja se čudnovata smije: »Kralj me zove (i drugi su pošli,) Kao junak da za njega ginem I za grudu otadžbine mile!« Casak šutnja, a tad žuljnc ruke Kmetice se oko vrata svile: Hajde, vojno! Bog ti sreću dao! Junak budi poput pradjedova, Ne okaljaj pošteno nam ime! Blago meni, — ponosim se time, Sto sad imam tri sokola mlada Te će jednom kao i ti biti! U torbu mu kruha crna meće, Krišku sira, lulu i duhana; A tad zdrobi gusle javorove, Fa strunama njedra b’jela veže I odreza pletenice duge, Da sa njima opanke priteže. Drhtaj jedan, poljub I škrinuše opet vrata stara Davno sjene ne stalo u sn’jcgu, A kmetica još na vratim’ stoji: Djeca plaču, cvokoću od zime: Gladan mamo! Kud nam ode babo? Ode ginut za našega kralja! Istrgo se lav evropske sile Iz veriga stoljetnoga sana, Fa sad traži sunca i grijanja. Traži рГјепа izgubljenih dana, Da nahrani laviće i tigra. Buka, urlik, - eno sad će skočit Dolje jugu, gdje ’no more vrije Mladenačke krvi prolivene I gdje pjesma slavenska se vije: Za krst časni i slobodu zlatnu! A1 u času zadnjem zdvojnog rika, Fritegnu mu lanac oko vrata Ruka snažna plemenita cara, - Zar ti mene? ne dokrajči dalje, Vladar s’jedi ukreti ga okom, - 1913. A glasnike na sve strane šalje: »Ko je krune moje d’jete vjerno, Neka dogje do pr’jestolja moga!« Narod silni na podnožje kleče: Od Lužičke gore do Dnjestare, Od Oršave stare do Jadrana, Do Bregenca i pitomih Alpa; Fa još usto iz bosanskih polja I iz gola krša Hercegova, Sve to dogje do vladara svoga, Svi do oca, da mu ljubav daju. Mukom jednim uzdisaji staju: »Djeco moja! šta vam srce kaže, Hoćete li ginut, mr’jeti za me I za grudu otadžbine svoje? « Tvoj je život! Tvoja krv je naša! »Ali na krst ne, na polumjesec, Na koji su negda udarali, Velebita najveći junaci, Da obrane život, čast i krunu Kralju svome Hapsburgove loze? Drhtaj, jecaj, — uzdah, šapat dugi. »Megju vama milijuna ima Kojima je lipa drvo sveto; Zar će Slaven na Slavena ići?« Šutnja grobna, tek se dašak čuo, A1 i on je zan’jemio skoro . . . »A šta kaže moj najmlagji biser, Šta Bosanci, moji Hercegovci, Fa sa njima lički hrabri borci, A šta narod s Labe i Vltave?« Usklik jedan, u njem c’jela snaga: »»Ljubav, život, vjernost i junaštvo, Svojina su Tvoja i slobode, Da ograne sunce mira, sreće, Foljanama pradjedovske grude! Sa braćom nas krv i sloga veže; Stari naši učili nas tako, A mi djecu — i tako će dalje. — «« Sve zan’jemi suza carska staje Na grudima da se dalje spusti Do podnožja, gdje ’no srca biju. »Neću smrti, hoću ljubav vašu, Hoću život da životom ragja! Vjera vaša je junaštvo staro, Od krune je sjajne meni slagja! — �K onalitucioni fra ta ra u rećoga red a sv. P ranje. Na Balkanu s Kumanova borci, Sa Cataldže, prizrenski junaci, Slaveni su, - to su braća vaša; Brat na brata nek ne diže ruke Do nevolje ljute sarnrtnice. -« U uzdahu nada, pa tišina . . . »Mir i sreća! ja sam otac svima! Nek kraljevstva sunce dalje grije; Rad bojišta nek ni jedan tužan Na ognjištu pregja svojih nije!« * Ne stalo je inja i vjetrova, Lahor blagi, njiŠe behar b’jcli, Jasmin, ruža u grimizu cvatu, Pred kolibom lipa sva u zlatu, A kmetica muze koze dvije; Maljušni se u naramku smije Babe svoga, koji sretan reče: »Neću smrti, hoću ljubav vašu!« Za planinu sunce mira sjeda, Koje zgrija more sretnih duša; Ognjenu mu pjesmu, milopojnu Lovorika sa maslinom sluša: Gdje se proli krvca slavskog roda, Da iz tmine uskrisi sloboda. Prof. R. Strohal, Z a g re b :- - . — .■ —...................... Konstitucioni fratara trećega reda sv. Franje. Prevedeni na I rv.atski jezik po ocu tra Iva u Grižostomu Kcršiću Oesaninu god. 1734. hrvatski Franjevci trećega reda preuzeše čas­ nu i rodoljubivu zadaću od svoje starije braće Benediktinaca, da njeguju i podržavaju hrvatsku gla­ golsku knjigu, i to ne samo onu strogo crkvenu, već i svjetovnu, poslovnu i umjetnu. Oni su zaista bili osobito u Istri, Dalmaciji, po istarskim i dal­ matinskim otocima najjači stup, o koji se je osla­ njala tečajem nekoliko vijekova hrv. glagolska knjiga. Oni su je njegovali još i onda, kada su ie počeli napuštati gotovo svi njezini pobornici, sve do 19. vijeka. Iz franjevačkih su samostana do­ lazile preko popova glagolaša raznovrsne knjige u narod, koje nijesu samo jačale religijozna čuv­ stva u narodu i naučale ga, kako će bogoljubno, 37 razborito i umjereno živjeti, već su poput ljeko­ vita melema budile u hrv. narodu narodnu svijest i očuvale hrv. narodu narodnje ime hrvatsko i u onim najtmurnijim danima hrv. prošlosti. Ne­ pobitna je istina, da su unutar zidina franjevačkih samostana tečajem više vijekova živjeli i blago­ tvorno radili u korist hrvatskoga naroda ne samo pobožni božji službenici već i ponajbolji hrvatski rodoljubi, koji su svoje rodoljublje dokazali ne nerazložnom vikom već skromnim svojim radom i blagoslovenim svojim djelima. Nije ovdje mjesto, da nabrajam sve zasluge hrvatskih Franjevaca trećega reda za hrv. gla­ golsku knjigu. Ostavljam taj posao za drugu zgodu. Na ovom sam si mjestu odabrao zadaću, da upo­ znam čitatelje sa načinom života hrv. Franjevaca trećega reda. Odakle ćemo moći najpouzdanije doznati za njihov način života? Odakle, ako ne iz njihovih konstitucija ili uredaba. Meni su za sada poznate ove konstitucije glagolicom napisane: 1. U ritualu o. Šimuna Klimantovića (živio od god. 1460. 1520.) » R e g u l a p o k o r n i h « pod naslovom: »V ime b(o)žije, arnen. Počenjet regula bratije i sestar ot kajanija tretoga reda bla­ ženoga Frančiska. ku potvrdi Mikula papa četvrti. Cti pravo” sa tastamentom blaženoga Frančiska, oticijem obučenija i činima profesa pokornih. 2. U istomu ritualu » K u š t a c i o n i p o ­ k o r n i h « pod naslovom: »V ime b(o)žije, amen. Ovo jesu kuštacioni bratije pokornih tretoga reda b(la)ž(e)n(o)ga Frančiska provencije Dalmacije, učinjeni oda vse bratije na kap(i)tu!i na školji Galevci prid Zadrom na let b(o)žjih 1492. na 12. dan miseca aprila«. Ove je konstitucije izdao štampom o. Stjepan Ivančić u svojoj knjizi »Povjestne crte o samostanskom III. redu sv. o. Franje po Dalma­ ciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi«. 3. U ritualu o. Šimuna Glavića Sibeničanina (živio od god. 1490. 1565.) » R e g u l a p o ­ k o r n i h « i » K u š t a c i o n i p o k o r n i h « po prilici isto što i u Klimantovićevu ritualu, odakle je vjerovatno to uzeto. 4. U rukopisu glagolskom, koji se čuva u ar­ hivu Jugoslavenske akademije pod signaturom IV. a. 91. pod naslovom »Isus i Marija. Tu po­ činju naredbe, ke su učinjene va Asiži v k(a)p(itu)li jenerali ot g(ospo)d(i)na Ivana grdinala, ligata apostolskoga stola moćiju s(ve)te crkve rimske pape Martina petoga i Eujenija črtvrtoga, ki je potvrdil to, a te knjige zovu se kušticioni«. Ovaj rukopis priredio sam za štampu, te se može od- �88 Br, 8. SE K A H N S K l PERIVOJ 1918. mah štampati, čim se nakladnik nagje. Rukopis na­ Fr(a)nč(i)ska i tretoga reda i inim redom i inim pisan je po mom mnijenju u 17. vijeku, a ne u 16., Ijudem kumfr(a)trom i prokuraturom i odvitnikom kako tvrdi g. Milčetić u svojoj bibliografiji na redovskim«. Ovo je djelo preveo iz latinskoga na str. 397. hrvatski god. 1511. Fra Šimun, sin Jurja Kleme5. U glagolskom rukopisu, koji se čuva u ar­ novića ( = Klimantovića) z Lukurana sprid Za­ hivu Jugoslavenske akademije pod signaturom dra, te se i u našem rukopisu u prednjem dijelu III. a. 22. pod naslovom: »Konstitucioni fratrov nalazi štampani latinski original od god. 1502. tretoga reda s(veto)ga oca Franč(i)ska redovskoga 2. u glagolskom rukopisu, koji se čuva u ar­ obsluženija, potverjene od prisvetoga gospodina hivu Jugoslavenske akademije pod signaturom našega Klementa dva na destoga pape prevelikoga IV. a. 142., nalazi se prijepis ili preradba Klimanlito 1734., — štampane u Rimu u štampariji poč- tovićeva djela, spomenutoga pod br. 1. Ovaj je tovane kamare apoštolske lito gorinje, — prene­ prijepis ili preradbu učinio Fra Petar Milutinić u sene na hervaski jezik po ocu fra Ivan Grižostomu samostanu na Božjem polju kraj Vižinade u Istri Keršiću Cresaninu isto lito miseca decembra«. god. 1559. Ovaj spomenik evo ovdje niže iznosim cio na javu. 3. u glagolskom rukopisu, koji se čuva u sa­ 6. U glagolskom rukopisu, koji se čuva u g. mostanu Franjevaca III. reda u Zadru i koji po­ prof. Ivana Milčetića i koji je on opisao u svojoj činje: »Počinju prošćenija dopušćena od mnogih bibliografiji od str. 398.— 401., i to u zadnjem s(ve)tih otac papov virriim karšćanom, ki nose dijelu ovoga rukopisa od str. 75.— 103., koji dio kordun s(ve)toga oca (Fran(čis)ka i pohajaju crije preokrenuto prišit prvomu dijelu. Iz nekih bi­ kve njegova reda«. Prof. Milčetić veli za ovaj ru­ lježaka, što ih navodi g. prof. Ivan Milčetić iz kopis, da potječb iz 18. vijeka. Ja ga nijesam vi­ ovoga rukopisa razabirem, da je ovaj rukopis pri­ dio, stoga mu ne mogu odrediti vrijeme postanka. jepis onoga, što sam ga spomenuo pod br. 5. Ovaj Pisac rukopisa, što ga ovdje iznosim pred je prijepis učinio god. 1740. Fra $imun Haržić, svijet, Ivan Hrisostom Keršić nije mnogo pazio na košto pokazuje ova bilješka: »1740. Spisah ovi ispravnost stila i čistoću jezika. Mjestimice osjeća iibar ja Fra Simun Haržić: ki bude štiti, da n(e) se odviše njegov ropski prijevod iz latinskoga je­ zamiri, ako najde kikoli oror unutra. I bog me ve­ zika. Neke posve neznatne rusizme upotrebljava seli, amen«. više od afektacije, da podade svomu jeziku neko Prof. Milčetić spominje jedan prijepis ruko­ ozbiljnije i svetije obilježje, budući da su se poslije pisa pod br. 5. od fratra Stazića sa Raba od djelovanja Rafaela Levakovića (u 17. v.) u hrvat­ ske crkvene knjige uvukli mnogi rusizmi. god. 1803. Za život naših Franjevaca trećega reda zna­ Konstitucioni fratrov tretoga meniti su jošte neki zbornici papinskih bula, ko­ r e d a s (v e t o) g a o c a F r a n č (i) s k a r e ­ jima se njima podjeljuju razne povlastice, tako d o v s k o g a o b s l u ž e n i j a , p o t v e r j e n e osobito ovi: od p r i s v e t o g a g o s p o d i n a n a š e g a I. u glagolskom rukopisu, koji se čuva u Kkr.l i m e n t a d v a n a d e s t o g a p a p e p r i štampane u sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pod signaturom v e l i k o g a l i t o 1734., S. M. 32. F. 20., pod naslovom: »V ime g(ospod)ina R i m u u š t a m p a r i j i p o č t o v a n e k a ­ n(a)š(e)ga Is(u)h(rist)a, amen. Počinjet M a r u m m a r e a p o š t o l s k e l i t o g o r i n j e , m a n j u m ( = mare magnum) induliencije iliti p r e n e s e n e n a h e r v a s k i j a z i k p o reći prošćenija s(ve)toga Dum(i)niga i male bra- o c u f r a I v a n G r i ž o s t o m u K e r š i ć u isto lito mi seca de­ tije i s(ve)te Klare i tretoga reda s(ve)toga Fran- C r e s a n i n u čiska, ko je na kratki zneto iz lejistra ap(usto)lsko- c e m b r a . Fratar Paval Belomo, naučitelj sla(v)noga ga po počtovanom meštru Marku, ki b(i)še t(a)da okolit i slišatelj ap(usto)lskoga dvora, dopuščane bogoslovija reliona tretoga reda svetoga Frančii dane indulijencije iliti reći prošćenija redu s(ve)- ska od pokore, ministar jeneral i sluga, rodom od toga Dum(i)niga i s(ve)toga Fr(a)nčiska po različ- Agrijenta. Svim fratrom istoga reda večno spasenije u nih i po mnozih velikih arhiereih papi. I ako si jesu ova vsa v sekrstiji n(a)š(e)ga kunventa napisana gospodinu! Božanstvenoga lica prijasnu i nedosiženu i sinjana i bila su zadovoljno zapisana ovde, zato punije dajemo na znanije prošćenija niže pisana, svitlost, koja na stvorenju človika bi zlamenovana ka su dana redu svetoga Dum(i)niga i s(ve)toga svarhu nas zrakmi višnjega zakona na priliku bo- �K onsLilucioni frata ra trećega re d a н\\ b ra n je . žanstva i ako li ne posve ugašenu li pomračenu nigda plakaše Mojsij na gori sinajskoj, od ondi izlitiini suzami, postmi, hdenji i molitvami nastojeći za četerdeset dan to samo užganimi obećanji prošase gospodina, da ne bi ugasil sviću u Izrailu nego da bi posvitil svoje lice nad službenici svojimi i vični zakon u suslednike Adama samo ne meždu mertvi kobnom i pukom žudijskim u mramornu kamenu upisan zapovidati račil bi i zaisto molitvam vojvode izraelskoga milostivo svemogući vojinstva go­ spodin povolji. Pločami za to svidočanstva iz verha gore izsiče, rijimi zavet vičnjega zakona slovom zapečati, ke tako pojahu pisane, da od boga jesu bile upisane, svidočanstvo jošće svako­ mu protivećemu se priobilato ostavilo biše. Mno­ go zaisto koristno ima se zakona ispisana od boga za prijeta imiti i sudišća ust njegovih nepristano očima gledati i tančinom pameti poticati. Ke da­ kle hvale, priljubljeni, pridobromu bogu i prive likomu prinesti pristoji se, zato u najzadnjih ovih dnevih po ustih Isukarstova namistnika na zemlji kako no po drugomu Mojsiju nami za živiti na­ redbu i zakoni dosada zapleteni istumači i njih u ovomu malahnomu libriću svitlim načinom upi­ sanih svemu redu podade. ^Nastavi! će se.) pa« Urban T a lija :- .....= = ---------= = ....... = = = = = = Religijozna skepsa i inosmjerni pravci u kršćanskoj Apoiogetici. з. Protiv ovoga što sam dosada dokazivao ne bi nimalo pomoglo pozivati se na neke činjenice, u kojim neki vide i nalaze vanredne i neočekivane uspjehe tako zvane nove apologetike. Možda će mi tkogod pokazati Chateaubriandova djela apologetična naročito na »K r š ć a пs k i Ge n i j « , na njegovu metodu i na uspjeh, koji je postigao naročito izmegju francuskoga naroda, gdje se bijaše rasklimalo kršćanstvo i duhovi utopili do očiju u religijoznoj skepsi. Primjer Chateaubriand-ov, kao što i stotinu drugih ovomu sličnih ne dokazuje ništa. U Chateaubriand-ovim djelima nema tankih dubokih istraživanja, nema metofističkih dokazi­ vanja, tu teče samo živa, poetička, zanosna riječ jednoga kršćanina katolika, koga zanaša ustrajnost, nauka, aktivnost kršćanstva, koji opčaran divi se .‘{9 kršćanstvu. Ovo je, gospodo, istina. Istina je takogjer, da je Chateaubriand postigao neočekivani uspjeh. Izmoreni duhovi u Francuskoj religijoznom skepsom, ogorčeni životom, koji nije smisla više imao niti ga mogao imati bez religije, našli su u » K r š ć a n s k o m u G e n i j u« ono nešto, što irn je srce pitalo, težnje stišavalo. A to jer su vjer­ nici silno osjećali potrebu vjere kršćanske, jako želili utjehu religije, koja su u njima ne bijaše utr­ nula, već im je bila silom suzbijana. To i sam Cha­ teaubriand priznaje, kada piše: »Koliko srdaca po­ deranih, koliko duhova očajanih nijesu čekali i za­ zivali u pomoć, nebesku pomoć, da ih liječi. Oni izmoreni duhovi pohitiše k Crkvi, kao što se za vremena kuge trči liječniku: žrtve našega (fran­ cuskoga) prevrata zatražiše utočišće pred oltarima, kao što se utopljenik hvata hridi, da tu nagje spasa (u predg. sedmomu izdanju). Ovako Chateaubrianth A jah bi se poslužio slikom, koja bi ilustrovala sjajni uspjeh Chateaubriand-ova apologetičnoga pisanja. Preuz. i Presvjetla Gospodo! Uspjeh Chateaubriand-ova pisanja sličan je uspjehu, što po­ stiže jedan oduševljeni i žarki govornik, koji stupa u dvoranu da progovori publici, koja misli i osjeća sve jedno, što je govornik; razlikom tom što pu­ blika, bojažljiva i potištena, ne usugjuje se da prva istupi, već očekuje, da istupi oduševljeni govornik, koji će neustrašivo, jasno i javno uzeti u obranu, što joj je milo, ali utajano u srcu leži. Takova pu­ blika pred neustrašivim govornikom ne može a da se ne upusti u frenetične aklamacije odobravanja i burnim pljeskanjem govornika ne posvjedoči pot­ puni triumf. Takav je bio, ja mislim, i Chateaubriand-ov slučaj. Stoga ne valja pozivati se na Chateaubri­ and-ov vanredni uspjeh da se podupre pravac tako zvane moderne apologetike, jer je svrha apoioge­ tici k sebi privući inomišljenike, a ne osokoliti i oduševiti istomišljenika. Preuz. i Presjetla Gospodo! Do sada sam go­ vorio o religijoznoj skepsi, koja se začinje i razvija u središtima; reda ini je progovoriti o skepsi presagjenoj, to jest vidjeti, bili bila uspješnija starija ili novija apologetika sa onim, koji se u pogledu reli­ gioznog skepticizma poput trabanata okreću okolo nekih središta. Preuzvišena i Presvj. Gospodo! Napomenuo sam na drugomu mjestu činjenicu, da se religijozna skepsa u centrima upire u neko nutarnje osvjedo- �40 fei*. 3. — »SFRA FINSKI PFr i VO.I« čenje, koje potječe odatle, što se neće da pristane uz dogmatizam; dok presagjena skepsa oslanja se ponajviše na neki vanjski upor, koji bude ili auktoritet ili odgoj ili ambijenat ili što slično, a oslanja se stoga, što zaposlenost, kratkovidnost ili drugo što slično tu bude, što ne dopuštava, da se znan­ stveno, trijezno ispita vrijednost takove baze. Ali kao što sam pripustio da u centrima osim zlo­ porabe dogmatizma može biti i strast uzrok religijoznoj skepsi, to može biti izvor skepsi i ondje, gdje je prenešena. Hoću reći, tu pokvarenost ljudske volje otvori vrata skepsi, a to stoga što joj ova ide u susret, pa joj opravdava ono nešto, što joj je milije i ugodnije i ako nedozvoljeno i sugjeno. Morali bi dakle ispitati, koja od dviju apologetika uspješnija bi bila protiv skepsi prenešenoj u navedenim dvjema slučajevima, biva: u slučaju kada je skepsi izvor auktoritet, odgoj, ambijenat, i u slučaju, kada joj je izvor pokvarenost volje (strasti). Gospodo! Odgovaram: ako se je nadati kakovu uspjehu, možemo se nadati satno od starije apologetike, novija je prama tomu nemoćna. Iz onoga, što sam do sada govorio može se ne teško izvesti, što ja tvrdim; ali ću ja ipak nešto dodati, da se tim jasnijom pokaže nr a tvrdnja. Aktoritet, odgoj itd., vanjski r.eki oslon, oslon može biti (ako nije pokvarenost volje) takovoj skepsi. Ali tko hoće da nešto uspješno postigne, njemu je oboriti i potkopati taj temelj. To ne može drugim putem postići, već racijonalnim. Pokaže li se, da je e r r o r držati do toga auktoriteta do takova odgoja, svaki razborit čovjek ako rnu ne budu strasti drmale voljom prignut će glavu i reći: »imaš pravo, ja sam do sada inače mislio, sada vidim, da nije tako, kako sam do sada mislio«, pa će odustati od takova mišljenja, dosljedno i od prakse, koja prima direktivu od mišljenja. Ali pokazati nekomu da je nešto e r r o r, posao je uma, a ne volje: jer je ovdje pitanje: je li, nije li to istina, a nije pitanje: nosi li mi to kakove koristi (dobra) ili ne. Ovo je dosta jasno, da ne bi trebovalo drugo nadodati. Radi li se pak o drugomu slučaju, kada naime neuredne strasti drmaju voljom, te hoće, da bude nešto, što da je tako, nema nikakova temelja apologetika, koja tobože hoće da govori volji ne može se nadati nikakovu uspjehu. Ako bi se i tu moglo nadati kakovomu uspjehu valja se obratiti nacio­ nalnoj apologetičnoj metodi. I evo, Gospodo, razloga, što sam ga već istaknuo na drugom 1013. mjestu. Ako tko hoće da bude nešto, što nije, ne može to htjeti, a da mu to ne donese nešto, što mu se mili, neku korist, neko njemu dobro. Ovo je psihološka nužda. Ako se hoće da taj svoju teo­ riju i teoretički i praktično zabaci, mora mu se pokazati u tomu neko veće dobro, i to je psiholožna nužda. A to dobro može se pokazati rac io ­ nalnim putem i preko uma utjecati na volju. Ovo moje dokazivanje ne udara doduše na sve pravce tako zvane moderne apologetike. Imade ih izmegju njih, koji hoće da tako postupaju. Njihov je pravac ovaj: napredak, materijalno, intektualno i moralno dobrostanje moramo zahva­ liti kršćanstvu. Onaj, komu je do prave kulture, valja da pribjegne kršćanstvu: tu je izvor blago­ stanja. Gospodo! Čini mi se, da je baš u ovomu kardinalna pogrješka takove apologetike. Ta se pogrješka ne opaža na prvi mah, ali je pogreška tu i ako je utajana i obavita neprozirnim velom. Pogrješka je staviti se na stanovište, koje se ozna­ čuje ovako: »Kršćanska religija promiče bez­ uvjetno svegj, u svakomu slučaju i svakomu materijalno dobro. Pogrješno je ovo stanovište, jer kršćanska religija smatra čovjeka opredijeljena dakako za neko dobro, što je njegova konačna svrha, ali ne za neko dobro, koje je u ovoj prirodi. Kršćanska religija ne smatra ovaj život početkom i svrhom svega, već smatra početkom, koji će se nastaviti u drugomu životu, tamo onkraj groba. Kršćanska religija kaže put, pruža sredstva, koja vode čovjeka ravno postignuću njegove konačne svrhe, potpuna dobra tamo u drugomu životu, i to je glavno, a nuzgredno promiče i dobro ovoga života. Put je kršćanska krjepost, koja upravlja čovjeka konačnom njegovu dobru, ali je taj put uzbrdit, trnovit, a to se kosi u najviše slučajeva sa onim dobrom, koje se bude tražilo samo u grani­ cama ove prirode bez obzira na dobro drugoga života. Kršćanska krjepost promiče dakako i materijalno dobro, ali to samo u koliko je u skladu sa vječnim dobrom, jer kršćanska etika ne može a da ne pridigne čovjeka materijalno. Odavle slijedi kada se materijalni probici čovjeka sukobe sa vječnim dobrom, oni moraju popustiti, te čovjek mora materijalno u više slučaja stradati, to jest zahvaliti se materijalnim probicima i ugodnostima. Ovo je šušti kršćanski nauk, kojemu apolo­ geta valja da privuče skeptika. Tko se stavi na stanovište: »kršćanska vjera promiče materijalno dobro narodima, i to u sva­ �R eligijozna s k e p s a i in o sm je rn i komu slučaju, stoga valja da čovjek pribjegne kršćanstvu« ne bude li s druge strane utvrgjene istine kršćanstva o Bogu personalnomu, pra­ vednomu, o drugomu životu, o sankciji dobra i zla etičkog itd., šta će taj kršćanski apologeta postići? Bankrot u apologetici. Skeptik i moralni libertinac, koji ogrljava kršćansku religiju, privučen samo jedinom moti­ vacijom, da će mu biti dobro, jer će mu kršćanska religija promicati materijalno dobro, to jest ono dobro, koje on bude sudio da je njemu dobro, ne obziruć se ni na Boga, ni budući život ni na čisti kršćanski etički zakon, taj će libertinac u kršćanskoj religiji takovo dobro i tražiti. A u slučaju, da on tu ne nagje ono, što on misli da mu je dobro ne obziruć se na dobro neko drugoga života, šta će biti s takovim libertincem? On će se zahvaliti na kršćanskoj religiji, a to stoga, što mu ona nije izvršila obećanja; pa će tražiti na drugomu mjestu, ne bi li našao, što mu ugagja njegovim željama, koje mu nije ispunila kršćanska vjera. A ovaj postupak bio bi logičan, posve logičan. Rečenica » k r j e p o s n i k u m n o g o s l u ­ č a j e v a s t r a d a « , rečenica »v i r t u s i n infirmitate perficitur« poznata je kršćanskim apologetima, pa bili oni ma bilo kojeg mu drago pravca: oni ne poriču te rečenice, a ne smiju ih poreći. Ali stanovište njihovo stoji u najizrazitijoj i najoštrijoj oprečnosti sa ovim reče­ nicama. Ako krjeposnik prema kršćanskoj etici u mnogo slučajeva strada, tada kršćanska religija ne nosi sobom u svakomu slučaju dobra materijal­ nog, dosljedno niti ugodnosti, što odatle proistječe; ako li kršćanska religija u svakomu slučaju nosi materijalno dobro, to jest dobro u granicama ove prirode, tada krjeposnik ne može i ne smije stra­ dati. Ovo je oprečnost, koju apologeti, o kojim govorim, neće svesti u sklad nikada. Ovi apologeti zauzimlju stanovište prema religijoznoj skepsi jednako, koje zauzimlje monistična filozofija prema etičkom libertinizmu. Monistična filozofija htjela bi ocalnim oklopom zaštititi etiku. Da to postigne motivaciju etici polaže u dobro, što je u granicama ove prirode. Drugim riječima: »živi etički, jer ti to nosi dobra«. Buduć da ova istina nije u svakomu slučaju čitava etička zgrada valja da se sruši. Tako biva i s kršćanskom religijom, koja se hoće da upre u neko dobro ove prirode. Ona se ne može održati: ona nužno valja da se sruši. Takovim apologetima ne bi ostajalo ino, već da se dohvate, zadnjega tobože spasa p rav ci u k ršćanskoj Л jtoloizelici. -41 kojega se hvata i monistična filozofija, a taj je » v i r t u s š i bi o p t i m u m et a d e q u a t u m p r a e m i u m«. Ali oni mogu u tomu sebi naći spasa toliko, koliko utopljenik, koji se hvata da se spasi pjene morske, koja nad njim pliva. ( Vi d i moj u radnj u: P a u l s e n m o d e r n i filo­ zof , e t i k a i o d g o j n a r o d a « u H r v a t . S t r a ž i g . 1909.— 1910.— 1911.) Ako ne bude utvrgjeno s druge strane osvje­ dočenje o opstanku personalnoga Boga, neumrlosti duha, drugoga života, o nadnaravnomu redu, o nadnaravnosti kršćanske objave i o drugim kršćan­ skim istinama, ne može pomoći ništa kršćanskomu apologetu motivacija: » k r š ć a n s k a n a u k a v u č e s o b o m d o b r o « valja čovjeku pribjeći kršćanstvu, jer, kao što sam dokazao, kršćanskoj krjeposti nije glavna svrha ovaj svijet, niti dobro u granicama ove prirode; pa niti može pomoći uspješno motivacija, koja apelira na neku ima­ nentnu nuždu i potrebu Božanstva, n a s u b c o s c i e n t i a — u odbijajući filozofske dokaze; jer u tomu slučaju radeći se tu o nečemu, što je subjek­ tivno, toga apologetika ne može unijeti, dosljedno apologetika svovj cilj promašuje, i ona ostaje su­ višnom. Nakon ovoga zaglavka dodati ću nešto, što će bolje objasniti stvar, o kojoj govorim. Ja sam u svome zaglavku kazao, da je tako zvana moderna apologetika neuspješna i nemoćna prema religijoznoj skepsi, tim nijesam kazao, da se ona ne bi mogla upotrijebiti u nekim siučajima. Ti su slučajevi, kada krjeposniku u sukobima života, koji ga češće sretaju, krvavi srce i nabori mu se jada prevlače preko čela, traži nešto okolo sebe, ne bi Ii mu gorčilo donekle umanjilo i čim zasladilo, apologeta može ga umiriti nadom, da kršćanska nauka i njeno prakticiranje ne ostavlja na oseki krjeposnika u sukobima, već mu znade bar u nekim siučajima nagraditi njegovu krjepost i u ovomu životu: nagrada i ako nepotpuna ipak nagrada, koja će se potpunih u drugom životu. Što dakako može biti nekom pobudom da osvjedočeni kršćanin veselije ustraje, i jače ga ovije okolo sebe, kršćan­ ska religija, istinitost koje njemu je inače s druge strane jasno utvrgjena. U ovakovim i sličnim siučajima može pomoći motivacija gore navedena; ali izmegju ovakovih slučajeva i slučaja religijozne skepse i moralnog libertinizma ogromna je razlika. Završujem: budući izvor u opće religijoznoj skepsi u središtima zloupotreba dogmatizma, a ondje, gdje je prenešena uzroci su drugi, koje sam �42 Br. -SER A FIN SK I PE R IV O J« — 1913. ja već napomenuo; ako se dakle želi, da apologetični rad bude uspješan, valja se zauzeti za pravi dogmatizam. Postupak u kratko bio bi ovaj: 1. Utvrditi opstanak trima fundamentalnim istinama (principima) koje se ne oslanjaju na nikakove druge, a to, jer su prve. Ti su principi: a) svoj opstanak, kao fakat, b) vrijednost principa uzročnosti (principium causalitatis), c) sposobnost ljudskoga duha da dopre do spoznanja istine. 2. Utvrditi izvore ljudske izvjesne spoznaje, kojoj se razborit čovjek može povjeriti, a to su: a) c o n s c i e n t i a (samosvijest kao čovječije svojstvo), b) vanjsko iskustvo, c) um (intellectus), koji se odnosi na prve principe, d) razum (ratio) sposobnost razloženja, e) vjera (auctoritas di­ vina et humana). 3. Na bazi ovih premisa utvrditi p r e a m ­ b u l a f i d e i. 4. Utvrditi opstanak natprirodnoga reda i razliku izmegju prirode i natprirode. 5. Mogućnost i faktični opstanak natprirodne objave, u Isusu, začetniku kršćanstva. Ovo bi bile najkrupnije crte, koje izmegju sebe primaju mnoge druge tanje i potanje. Mogućnost i opstanak faktični natprirodnoga reda najači je l a p i s o f f e n s i o n i s religijozojnoj skepsi i ovaj valja odstraniti. Čitavo se nesporazumjenje svagja na jedino pitanje, naime o kriterijama nad­ naravnoga reda: tu je sukob izmegju religijozne skepse i kršćanske apologetike: na tu glavnu operacijonu bazu apologeta valja da svrati svu svoju pažnju, ako mu se je nadati uspjehu, koji valja da poluči kršćanski apologeta. Ovo je jedini naravni put, koji može voditi do nekoga uspjeha. Rekao sam naravni put, jer ne izostavljam niti smijem izostaviti »d i v i n a e g r a t i a e i nf 1 u х u m«. Poznate su riječi, što nam ih je Sv. Luka napisao: » Q u a e d a m m u l i e r n o m i n e L у d i a, p u r p u r a r i a . . . c o l e n s D e u m a u d i v i t (verba Pauli) c u j u s U o mi nus a p e r u i t cor i n t e n d e r e hiis q u a e d i c e b a n t u r a P a u l o (Act. 16. 14.). Pavao je dakako govorio ne samo Lidiji već i drugim, ali je Bog a p e r u i t c o r Lidiji svojom milosti, koja Lijidinu i l l u s t r a v i t m e n t e m , v o l u n t a t e m m o v i t . Apologete mogu go­ voriti, ali i Bog je spravan priskočiti svojom milosti naročito ondje, gdje se ne polažu zapreke. Reče­ nica » F a c i e n t i q u o d e s t i n s e D e u s n o n d e n e g a t g r a t i a m « dobro je poznata kod svetih otaca, ovo što kažem, potvrgjuje. »E i q u i d e s i d e r i o et s t u d i o p l e n u s est , d a b u n t u r a D e o o m n i a ; ei v e r o , qui his v a c u u s e s t , n e c ea, q u a e p e n e s se s u n t , f a c i t , n e q u e a Deo s u n t , d a b u n t u r i l i i. (S. J. C h r i s o s . h o m. 14. i n e p i s. a d R o rn. n. 11.) Neka se ide kršćanski onim putem, koji sam gore označio; neka se uz to vruće moli, da Božja milost ne bude uskraćena, već da budu u b e r i o r e s g r a t i a e podijeljene o b c e c a t i s e t i n d u r a t i s, moći će se tada kršćanski apo­ logeta obilno mnadati uspjehu. Ш Mirko ju rk ić: - - i----- Jedan zaboravljeni odgovor g. dru Jozi Dujmušiću, izazvan najnovijom negovom brošurom. Uvod. Prošle su u siječnju dvije godine, kako je g. dr. Jozo Dujmušić navalio na učitelje pučkih škola. Zgoda mu se je nadala, kad su se saradnicima i uredniku »Učiteljske Zore« otele neke jezične po­ greške. (i. Dujmušić iznio je u »Hrvatskom Dnev­ niku« te pogreške i načinivši od njih vrlo široku osnovu za svoje zaključke obijedio sve učitelje na­ rodnih škola s neznanja materinskog jezika i svalio na njih krivnju za svoj slab uspjeh u najnižem raz­ redu srednje škole. Na ovaj način htjede da se obrani pred višom vlašću, koja ga je kako sam priznade — bila pozvala, da opravda slab uspjeh iz hrvatskog jezika u I. razredu. G. dr. D. učinio se književni daliija pa pita, tereti, sudi i osugjuje, i to sve tako silničkom ge­ stom, kao da pred sobom vidi samo intelektualno roblje. To je bilo u ono vrijeme, kad su učitelji na­ rodnih škola tražili povišenje plaća, kad se je ra­ dilo o njihovom kruhu. Bijaše u njegovoj kritici i jedna primjedba o plaćama. Dakle na sve strane daleki i teški zaključci. Ovo me je sve bilo potaklo, pa se u »Hrvatskoj Zajednici« osvrnuh na ovu kri­ tiku i s kritičarevim književnim djelom u ruci uprijeh prstom u slabu stručnu poziciju njegovu. Na ovo mi g. dr. D. odgovorio mršavom re­ plikom u »Hrv. Dn.«. Htjedoh da stvarno ispravim i ponudih istome listu »odgovor na odgovor«. Uredništvo imajući svoje razloge ne htjede primiti rukopisa, a ja ga onda dadoh »Musavatu«. Tu je izašao samo početak. Kako je u ono vrijeme list morao iznositi opširan izvještaj ankete o reorga­ �.ledan z ab o rav ljen i odgovor. nizaciji medresa i mekteba, a M. je izlazio samo dva puta u sedmici, prošle su i dvije sedmice, a da nije štampan nastavak moga članka. Da pre­ stane cijela polemika, koja je podigla toliko prašine i sa svih strana izazvala odgovore i uzvrate, po­ vučem rukopis i odrečem se zadnje riječi. Primjećujem, da su za cijele prepirke na na­ šoj strani bile simpatije profesora srednjih škola, staleških drugova gospodina Dujmušića. Mislio sam, da će se g. D. razumno snaći i mirno povući pa da će mu iza cijele ove prepirke ostati samo tužna uspomena. Prevarih se. Ispunilo se ono, što sam naslutio u početku svoga odgovora. Tamo sam pisao na jednom mje­ stu: »Sva je prilika, kakav se je sad ukazao g. dr., da ne će ni kasnije ostati nijemi gledalac, nego će i još koji put zagrnuti rukave, da čisti, i otvoriti usta, da opominje nehajno ljudstvo.« Sad navaljuje na naše Franjevce. Brošurom »Očuvaj Bože, fratarske zlobe!«, diže kuku i mo­ tiku na fratre, da raspiri smirene strasti i rasturi otrovni plamen mržnje, unutarnjeg rata i bratskog inada po hrvatskom taboru u Bosni i Hercegovini. Nije moje, da odbijam glavnu navalu g. dr. D. Za to će se naći - bude li vrijedno uzvraćati — vrijednih pera. Mene se tiče samo jedno mjesto u brošuri. Gospodin dr. Julijan Jelenić, prikazujući stručnu sposobnost g. Dujmušića — povodom njegove kritike o radu bosanskih i hercegovačkih Franjevaca u listu »Siidslavische Revue« —- spo­ minje njegovu n a u k u o p j e s n i š t v u , koja, kako dokazaše ljudi, nema ni primitivnih gramatič­ kih točnosti. Dalje piše o p r o s t o j r e č e n i c i dra. D., za koju dokaza profesor franjevačke gim­ nazije u Visokom (Markušić), da je u čitavome djelu ponajbolje bijeli papir. Najposlije — piše g. dr. Jelenić — obori se on na neukost i slabo djelo­ vanje učitelja narodnih osnovnih škola, a oni nesretni Jurkiću! — prorešetaše njegova djela i dokazaše — i t. d. Gosp. Dujmušić osvrće se na ovo u brošuri (str. 22.) i piše: »Sto se pak tiče moje stručne spreme, neka •se g. pisac obrati na dvorskoga savjetnika g. Krcsmarika, pa će saznati, kojim je riječima mene g. dr. Alaupović bio za svog našljednika preporučio kao učitelja hrvatskog jezika na šerijatskoj školi.1) Ч Nije nužde, kada je malo kašnje dr. Alaupović, prof. Tandariću otkrio, da je to učinio prema onoj narodnoj: »Tko tebe Jopatom, ti njega pogačom«. (Op. ured.). 4H Neka sravni taj sud i ono, š t o o m e n i p i š u u p a l j e n e d i l e t a n t s k e g l a v e , pa će možda ipak uvidjeti, da me bosanska vlada ne drži u službi na sramotu zavoda, gdje služim, nego da se nalazim u sredini srednjoškolskih učitelja, što se tiče i stručnoga znanja i savjesnosti, s kojom vršim svoje teške dužnosti.« Ko usporedi citirano mjesto iz osvrta gosp. dra. Jelenića sa ovim odsjekom čudne obrane g. dra. Dujmušića, lako će zamijetiti ljutu žaoku, upe­ renu izmegju ostalih i na mene. Ja i onako već dvije godine dugujem g. Dujmušiću odgovor, pa neka se ne srdi, ako mu ga sad izazvan bez ka­ mata vraćam. Iznosim u cijelosti »odgovor na odgovor«, kako sam ga dovršio 2. siječnja 1911., pa neka či­ taoci razaberu, na čijoj je strani diletantizam. Vrlo cijenjenom uredništvu »Serafinskog Pe­ rivoja« toplo zahvaljujem na susretljivosti. O dgovor na odgovor. g. dra. Joze Dujmušića u »Hrv. Dnevniku«. Uhvatili jednoč Ciganina u selu na zlu poslu, pa mu po običaju odvalili po tabanima dvadeset i pet štapa, a on pretrpje kaznu i kad ga odriješiše, ode svojoj braći pod čergu. »Fj bolan, šta ti bi?« pitaše ga. »Ama sam jim pokaz’o!« odgovoriće po­ nosno cigo. »Be poletješe za mnom, a ja se ne dam, be i stigoše me, ja se ne dam. Uhvatiše me i svezaše, a ja se ne dam. Dovedoše me pred gla­ vara, opet se ja ne dam. Osudiše me, ja se ne dam. Povališe me na dasku, ja se ne dam, - be sve­ zaše mi uz tabane nekoliko špriiJjica, a ja se opet ne dam.« Sjetio sam se ove priče o Ciganinu, pročitavši do kraja odgovor gospodina Dujmušića, koji po­ nosno završuje: »Za sada ovoliko, a ustreba li, iz­ nijet ću više.« G. dr. se ljuti. To mu niko ne može zamjeriti, ali mu se mora zamjeriti, što ide pisati, dok se još nije umirio, dok nemirno i vruće čuvstvo nije sa­ vladao hladan razum. Pogotovo se mora zamje­ riti njemu, o čijoj izobrazbi ni malo ne mogosmo sumnjati, pa se s toga smjedosmo pouzdati u nje­ gov razbor, da će dobro omjeriti svaki razlog i svaku premisu prije, nego što ide izricati sudove. Zamjeramo mu i s toga, jer je on u jednu ruku književni kritičar, pa mu je valjalo dobro pozna­ vati kako pravila ozbiljne kritike tako i običaje pristojne stvarne polemike. Ne znam pravo, koje su čudne i otajne sile odvukle g. dr. D. na vrlo strmu i klizavu stazu �44 Br. 3. — »SERAFINSKI PERIVOJ« 19J3. osobne polemike. Da su te sile bile vrlo zle i opake, razumjeće svako, ko pročita odgovor g. D., a da je taj odgovor vrlo mnogo naškodio glasu njego­ vom, i to će razabrati razuman čitalac. G. D. se je naljutio, pa je možda htio, da i ja osjetim neugodno čuvstvo uvrijegjene samo­ svijesti. To će valjda i biti razlog, za što je nategnuo one intimne žice, koje zadršću na osami, kad se čovjek nagje megju četiri zida, ali koje valja da zašute, kad se pojedinac uputi u svijet, megju ljude, gdje se suspreže srce i ušutkavaju afekti. G. dr. iskazao je i više, nego što je smio, a ako je sve ono, što on blagoglagoljivo iznese pred nas, poredam, pa na tim premisama stvorim svoje su­ dove, onda nek se ne srdi, nego neka posluša glas razbora pa u ovome iskustvu potraži vrijedne po­ uke za budućnost, jer sva je prilika, kakav se je sad ukazao g. dr., da ne će ni kasnije ostati nijemi gledalac, nego će i još koji put zagrnuti rukave, da čisti, i otvoriti usta, da opominje nehajno ljud­ stvo. Priznajem, da ne će ovaj posao g. dra. ostati bez moje štete. Nije me naljutio, ali me je povukao za sobom i svojom metodom, pa mjesto da se ba­ vim samom stvarju, naveo me je evo, da se bavim i njegovom osobom. A to se ne slaže s mojim na­ čelima o stvarnoj kritici. Da li je g. D. imao pravo, kad je onako neduhovito povukao u raspravu i moju osobu i prilike, neka sudi, ko pročita moj osvrt u »Hrv. Zajednici« i onaj njegov odsjek u odgovoru, gdje priča, kako »slabo zna toga go­ spodina,« s kojim se jednoč vidio i samo dvije tri progovorio. I makar da on slabo zna toga gospo­ dina, nije mu mrsko bilo zabaviti se i osobom nje­ govom, počevši čarobnim zrakom bečke pedago­ gije a završivši megalomanijom. U taj posao utroši g. dr. mnogo snage. Cijeli njegov odgovor ima blizu 450 redaka, a od toga je stvarna polemika jedva zauzela 180 redaka. Ostalo su što kojekakve suvišne neduhovite aneg­ dote a što čaršinske priče te študije o megaloma­ niji i profesorskom naslovu. Nije ni čudo, da se je usput g. dru. omakla i koja neozbiljna. Značajne su i puno kazuju o kulturnom odgoju g. Dujmušića ove: »Ovaj pako g. Jurkić pokazao je ovaj put djetinjasti gnjev«; — »Da g. Jurkić ne misli baš ni jedan čas, da se ja igram petljanije kao on, evo mu odma dokaza za ono prvo« — (t. j. da sam mu podvalio rečenicu iz »Zore«); »vidi se, da je taj gospodin posve djetinjskih manira«; »teško jadnoj djeci, ako tome gospodinu stanu na rep« — i slično. Dok je g. dr. D. trošio pero i umnu snagu, nastojeći u rečenice konstruirati ižljeve svojih nabujalih čuvstava, zaboravio je go­ voriti o samoj stvari, te je od 7 pravopisnih po­ grešaka, koje sam mu nabrojio, branio samo 5, dalje se dotakao dviju od 10 sintaktičkih pogre­ šaka, od blizu 50 stilističkih pogrešaka nije se usudio braniti ni jedne, a izmegju 46 barbarizama i neoligizama probrao je 4, da ih brani. Vrlo ugo­ dan posao. I na kraju svoga djela dobacuje: »Za sada ovoliko, a ustreba li, iznijet ću još više.« Neka sada o ozbiljnosti g. Dujmušića sude sami poštovani čitaoci. A da se ipak još dotičem stvari i nakon ovakog odgovora, koji jedva da će biti vri­ jedan, da se čovjek osvrne na nj, navode me па to same naše prilike. Ne prati svak strogo pole­ mike ove ruke. Neko je privirio u »Hrvatsku Za­ jednicu«, a da nije svaku moju riječ pomno raza­ birao i pamtio, poslije toga možda čitao odgovor u »Hrvatskom Dnevniku« i pročitavši razumio, da je g. dr. D. sve odbio i obranio svoju knjigu i kritiku. Eto sam s toga računao, neka se vidi i zna, s koliko ozbiljnosti neki filozofi i slaviste zalaze u književnu prepirku. Pabirci po odgovoru. Jedno ima pravo g. dr. Dujmušić. Veli, da sam otvorio borbu posebne vrste. To priznajem. Ne znam doduše, šta je njemu »posebno« u mojoj borbi, ali ću reći, šta ja mislim. G. dr. je navalio na »Učiteljsku Zoru« i njezine saradnike. Ja se prihvatih obrane, i to ne da branim jezik, kojemu se je prigovorilo, nego da prigovaram jeziku na­ šeg protivnika. To nije čisto stvarna borba, ali tome je kriv sam g. D. Iznijevši pogreške »Uč. Zore« stvorio je vrlo čudan a u našim prilikam i. i zloban zaključak. Učitelji osnovnih škola ne znaju jezika, te s toga prvo: učenici izlaze iz ovih škola nespremljeni, a drugo:valja se pobrinuti za bolji uspjeh, štono ga ne mogu postići sadanji učitelji, koji još hoće i veću plaću! Ja sam htio g. dru. izbiti moralni temelj ispod ovakih nagagjanja. Htio sam dokazati, da i on pati od velike oskudice so­ lidne jezične spreme, te — zaključujući, kako to i on zaključuje — da valja i njemu zanijekati spo­ sobnost sjediti na onako odličnom mjestu i vući plaću VIII. činovnog razreda. Ako ću da ovako zlobno i nehumano sudim, imao bih zato i širi temelj, nego li g. D. On je osudio s neznanja jezika urednika i desetak saradnika »Uč. Zore«, pa na ovoj uskoj osnovci izveo zaključak o sposobnosti svih 700 učitelja i učiteljica. Ja sudim njega sama,, i to s njegovom knjigom u ruci. �Jed a n z a boravljen i odgovor. Da li pak griješim, sve i ako se »podam osvetljivosti, da rne nosi, dokle god uzmogne«, kako mi veli g. dr., neka sudi pravedan čitalac, (i. dr. D. ustao je na sav učiteljski stalež osnovnih škola, namjeravajući, kako pravo u osvrtu naslutili, da na našu savjest svali rgjav uspjeh u nižoj srednjoj školi. To nam i sam priznaje u »Prvoj i zadnjoj g. Lj. Dvoriiikoviću«, gdje veli: »Kad školski nad­ zornici ili n e ć e ili n e z n a j u upozoriti n e k e učitelje (sad uzmiče, prije je govorio općenito) na nedostatke njihova literarnoga rada (Sta se tiče nadzornika literarni rad učitelja?), morao je to uči­ niti neko drugi i to tim prije, š t o j e t o g n j e ­ g o v a v i š a v l a s t b i l a p o z v a l a , da o p r a v d a s l a b u s p j e h i z li r v a t s k o g a j e z i k a u I. r a z r e d u . I da opravda slab uspjeh, morao je tražiti razloga svagdje, samo ne kod kuće. Mislim, da ima dosta drugih, pravili raz­ loga, koji su krivi slabom uspjehu. Mnogo će ih naći g. dr., kad pažljivo pročita članke g. Dlustuša u »lirv. Dnevniku«, a najkašnje neka se obazre po razredima, pa neka prebroji gjake i kao is­ kusan školnik neka reče, može li se nastavnik u onako krcanim razredima nadati čestitom uspjehu! Dalje ne ću ni ja da tražim. Veli g. D., da sam mu podvalio cijelu rečenicu iz »Zore«. Ona rečenica, kako je istom sad vidim, jest iz »Zore«, a ja mu je nisam podvalio, nego sam je našao u njegovom tekstu, gdje se ni čim ne razaznaje od ostalog zadržaja. Ako je slagar izostavio navodnike, za što g. dr. krivi mene, da sam mu nešto podvalio? Moram li ja kontrolirati i ispravljati tekst, g. doktore? Povjerovali, da sa­ vjesno citira, pa mi ne pade na um, da usporegjujem njegove zamjerke i »Zorin« sadržaj. Ne pade mi ni to na um, da je g. dr. možda slab korektor, pa da mu kadikad oku uteku poneki potrebni znaci. Saznajem od g. dra., da nije bio »rezigniran«, kad je izgovorio one riječi, nego nešto više, on je bio »indigniran«! Pa neka mu bude. A ako želi, da mu kažem smisao prvog pridjeva, neka se javi. G. Dujmušić priča, kako je čuo za moju mirnu narav. Da odgoneta i tu zagonetku, gdje eto taj mirni čovjek ide da brani sebe i svoje staleško kolo, dozivlje u pomoć narodnu filozofiju, te veli: Ispod mire devet vire! I razgrijana mašta već mu dočarava konture nekih zlih i opasnih strašila, a on, da se otrese čudnih osjećaja i oslobodi srce, zazivlje opet utjehu narodne riječi. Ovaj put bijaše nesretne pameti, jer zamijeni pojmove, koji su da­ leko jedan od drugoga. Upotrijebio je tugju riječ, a ne zna joj značenja. Veli: »Ko s džinima tikve 4Г> sadi, o glavu mu pucaju«. Narod spominje gjavla, a ne džina. Gjavao, vrag ili arapski šejtan je »satanas«, a džin je takogjer arapska riječ i znači isto što i »geiiius«. Dakle svakako pogolem lapsus za jednog filologa, makar i slavistu. G. dr. Dujmušić »poziva se« na narodni go­ vor proti Maretićevu autoritetu. Pravo ima, kad »se poziva« na narodni govor, ali pitam, odakle ona pravila, koja stvoriše naši najodličniji filolozi? Zar i oni nisu ta pravila izgragjivali na temelju živog narodnog govora, skupljene gragje: zabilje­ žene tradicionalne literature, te knjiga, koje napi­ saše ljudi iz naroda i dobri poznavaoci narodne riječi! Za što g. D. ne zove u pomoć narodni go­ vor, kad ide pisati one nakazne riječi: prouzrokuje, izvanredno, nedogledna, proizlazi, predidući i si.?! Ili misli, da će ovako moći obraniti svaku jezičnu rugobu: Ako ti prigovore jeziku i spomenu pra­ vilo, reci, da si tako čuo u narodu, a ako ti do­ kažu, da narod tako ne govori, reci, da toga ima u tijeli i tijeh pijaca. Hoće da obrani glagol »rabiti« i ružnu kovanicu »zloporaba« spominjući, kako te riječi upotrebljuju zagrebački pisci. Tako će g. dr. moći obraniti i najveće nagrde našega jezika. Neka sam sada rekne, može li se ozbiljno govoriti o nje­ govoj filozofiji. (Nastavit će se.) sa Fra Jozo Zvonigradski: Historičko-geografičko društvo bosanskih Franjevaca. (Jedan podatak iz tajničkoga arhiva.) Prevrćući stare spise ovosamostanske knjiž­ nice zapeli za jedan, ne tolko star kolko važan, spis nekako iz osamnest sto i šezdeset godina. On potvrgjuje ono, što je većkrat u našem »Perivoju« pisano o onim prosvjetnim pokusima bosanskih Franjevaca tamo od Gaja preporoditelja do osvojenja Bosne. Koli je ovaj literarni zamah bio op­ ćenit megju onovremenim mladim Franjevcima, dokazom je to, što su prosvjetni pokreti i pozivi bili višebrojni i od više poletnih Franjevaca, koji su kušali sastaviti književničko kolo kolko za svoju samovježbu, tolko za prosvjetljenje naroda. Na­ stojanje bosanskih Franjevaca, da napred kroče uspored sa braćom prekosavskom, skače u cijeni, kad se uzme u obzir, da su oni to nastojali u da­ nima ropstva i svih mogućih zapreka. �PtiKIVOJ« РШ . Gore spomenuti spis jest vlastoručni poziv darovitog fra Ante Kneževića i fra Jerke Barbarića na zemljopisno-povjesno opisivanje svoje domovine, koji poziv potpisaše svi oni, koji se odazvaše toj suradnji. Ovaj nas poziv mora vrlo zanimati bilo sa svojih rodoljubnih misli, koji nama potomcima mogu biti samo na pobudu i ponos, bilo sa svoga jedrog jezika, koji i opet potvrgjuje ono pohvalno priznanje o jeziku bosanskih Fra­ njevaca. Evo toga poziva s nepromjenjenim pra­ vopisom: Časni Otci i Mila Bratjo! »Cielog svieta u okrugu »Znanstvo napried čim koraca >U neznanstva dubljeg tugu »Tebe Bosno udes baca.' Mar in Neđić Tko iole pozornost svoju obrati na duh, koji je sada u svietu zavladao, i promotri kako svi na­ rodi prosvietljene Europe (pa i drugih krajevah svjeta) sve sile i sve napore ulažu, kako bi veću sreću i blagostanje steko; pak promisli tužno stanje mile domovine naše Bosne, u kojoj niti osjena od prosvjete nejma, doista će se o istinitosti gori na­ vedenih redaka uvjeriti. Jer dočim oko nas sunce od prosvjete sja, i našu domovinu blagodatnimi zrakami sa svih strana obsiže, mi stojimo kao u jednoj sobi usred vedrog pramaljetnog dana za­ tvorenoj kapcim od prozorah i vratim. Dočim drugi narodi, pa i susjedna naša bratja Kniževna Društva sklapaju, sveučilišta ustanovljuju, učione podižu; u nas i ono malo učionicah, koje možeš na prste lako pribroiti, kukavno izgleda, i malo na­ preduje, a korist posve malo doprinosi narodu (osim što je opet bolje, da djeca u učioni ono vre­ mena provedu, u koje bi bezposleni svakako po sokacim skitajuć se proveli). Dočim drugi narodi, i u njima pojedini muževi, koji su i manje učeni, svoju povjestnicu, svoje domovine prirodne pred­ nosti, svoje slavne muževe i njihova slavna za domovinu dielovanja, junačka i dobrotvorna diela znaju, s ponosom pripovjedaju. Koliko ih izmedju nas ima, koi znadu više o Kini, ili kojem drugom udaljenom kraju svjeta nego o Bosni, pače o kojem u njoj okružju, pripovjedati? Gledamo podrtine starih njegda možebit glasovitih gradovah, tvrdjavah, samostanah, crkvih itd. a neznamo ni ko ih je sagradio, pače ni koliko ih i gdje ih imade? Živemo i stanujemo toliko vremena u jednom mjestu, a neznamo koliko kućah, stanovnikah ili žitelja u njemu imade? . . . Ovako od svih nas ukupno reći se nemože, a od koliko ih se može su­ dite — ______ Ovo su Bratjo! samo poglavite točke naših biedah i nevoljah, i stožerni uzroci sjeromaštva, ootištenosti, gluposti i jada miloga nam naroda u Sosni, a koliko ih ima ovim priličnih? Zar nije sra­ motno za nas p e r e g r i n o s n o s e s s e i n 5 a t r i a ? Zar nije sramota za nas da inostranci )o domovini našoj putujući, a za kratko vrieme j njoj boraveći, i negledajući na trud pohlepno ju notre i opisuju? i to kako opisuju? umanjujući, pokrivajući, crneći i ružeći njezine liepote, s kojim u ista nebesa naresiše, i čineći od slavne, od one ponosne i plodne Bosne, da je jedan kraj afrikanske, ali amerikanske pustošine, pune vratolomnih klisurah. Sveta dakle naša dužnost od nas zalitieva, da ju dobro poznamo, i da u trudu tudjince sliedimo, i da njezino slavno poštenje od napadanjah tudjinskih obranimo. Mi smo, koje nas vasione svjet drži za dobrotvore i prosvietitelje na­ roda našega, kako u vjeri tako i drugim znano­ stima, pa zato nas cjene svi inostranci, koji čim malo po našoj domovini prohodaju se, odmah uvide da većinom u našim rukama blagostanje na­ roda stoji. Kad nas dakle tudjini za takove drže i poznaju, ne prestaje nam drugo nego da se takih imena dostojni pokažemo; zato bi griehota bila, kad se ne bi trsili i potrudili, za dobro naroda na­ šega koji je već toliko duhom klonuo, da ako mu rni po mogućnosti ne pomognemo, ostade taki zauviek. Ako li se pak mi toga posla prihvatimo, imati ćemo plaću kod Boga, kod ljudih vjekovitu slavu, potomci pak naroda vječni spomen preda­ vati će. Govorite! istina je to sve, ali šta se može uči­ niti? Može se mlogo, kad se hoće, a i hotili bi po­ jedini, nu sami ne mogu. Zato Bratjo! svi jedino o obćoj sviuh nas stvari radimo, a vidit ćemo da se može mlogo učiniti, kad je sloga. »Samo Bratjo sarno složno; gdje je sloga, sve je možno.« Uztezat će se možebit koji, zašto oli nemože sve, oli nezna, pa se boji poruge, pogrde. Mi samo že­ limo da se učini što se može koliko i kako mu drago ono bilo, pa baš bilo i najgore biti će prim­ ljeno biti će pohvaljeno biti će uzvišeno, buduć kod ljubitelja svoje otačbine nejma stvari, koja se na korist i slavu njezinu čini, da je ružna i ne­ valjala. A baš da bi i bilo što i nevaljalo, biti će prigledatelji i urednici, koji će sve prigledati i ure­ diti. Evo dakle na što pozivljemo sve ljubi­ telje svoje slavne majke otačbine, da se za ljubav njezinu dostoje: 1. Točno opisati na koje okružje (uzmi u ob­ ziru vjerozakonskom i gragjanskom) spada po- �11i^toгiско-^оо,цгаIiCrkn dru šl vo bo sanskih F ranjevaca. glavito mjesto one okolice, u kojoj pribivaš, najme: na koji kajmakanluk, kadiluk, biskupiju, župu patriarku spada? Jeli onde stolica vezira, kajrnakama, kadie, mudira, biskupa, patriarke, metro­ polite, popa, župnika, imama? 2. U onom mjestu, gdi koji rečenih stoluje, oli od koga pišeš, kojega su vjerozakona stanovnici? koliko ima kuća turskih? koliko ima dušah (ako je moguće točno ili od prilike)? koliko ima kato­ ličkih i ristjanskih kućah i dušah itd. Ima li starosjediocah, i ako su imena pridrugojačili, kako su se pria zvali? 3. Koliko onaj kajmakan ima podvrženih si okružjah iliti kadilukah? mudir koliko podvrženih si sela? kud se pruža njegovo okružje (djelokrug) i dokle se pruža? Iz poglavitog mjesta koliko u koje selo ima sahatih? u svakom tom selu koji je broj kućah, stanovnikah po različitosti zakona, kao u broju 2.? 4. Kako u poglavitih mjestih koga okružja, tako i u selih na isto spadajućih, imali kakvih podrtinah i ostanakah od kakvih starih gradovah, tvrdjavah, samostanah, spomenikah? novih kakvih zdanjah ili zgradah od samostanah, crkvih, kršlah, džamiah, učionah, medresah, rnejtefah itd? Zlamenite planine, liekovite vode, proizvode prirodne glede carstva rodnog, rastnog, rudnog i skotnog. Točno opisati odkud dolaze imena poglavitih mjestah, planinah, vodah, ili kakvo je predanje traditio glede istih. Narodne pjesme, pripovietke, zagonetke itd., osobito pak narodne obi­ čaje prigodom mesopusta mesojedje - pokladah, svatbe, ukopa (sedmine), kumovanje itd. Donajposli umoljava se svaki časni rodoljub, da uz rečeni opis pošalje (ako bi imao) kakovih sta­ rih poveljah, listinah, pisamah (docurnenta), ili ako nejma te bi zrlao gdje ih iniade, da ih u opisu uvrsti, ili u posebnom listu urednicima priobći. Takogjer novacah starinskih itd. Kad bi svaki u svom okružju ova popiso, ko­ liko liepa zbirka prednostih narodnih sabrala bi se, i koliko liepa povjestnica i zemljopis iz toga gradiva mnogo bi se sačiniti? Doznao bi tada narod bolje što je bio i što je i u какуи je sada stanju. Poznali bi njegovi dobroželitelji i dobra njegova promicatelji, što ima narod hvale dostoj­ nog, što ukora vrjednog, a dosliedno šta bi se imalo popraviti, šta još većma utvrditi. Ovo jed­ nom, pa i dvojici samim nije moguće učiniti, na­ lazeći se svaki u poslu stališa redovničkog i sve­ ćeničkog zabavljen i primoran kripostju posluha na jednom mjestu stati, te tako nemogući mjesta 47 obilaziti. A svaki žrtvovavši njekoliko vremena od duhovnih poslovah svakako prostog i na tu svrhu upotrebivši lako bi se mogla niloga učiniti. Zato Bratjo! svaki izmedju nas neka dade rodu. Možebit biti će i takih rodoljubah, koji će ovaj naš poziv zanemariti, izsmijati i pogrdi ti; ali ništa zato! neka slobodno pogrde koliko hoće, mi ih ipak uljudno umoljavamo, da ovo pismo posije nego su pročitali i primili ili izsmijali ili odbili da ga opet brez kasnenja opreme na mjesto iz dvora naznačena. Drugače će ovo Društvo imati pravo od Starešinah (kojim je stvar točno po­ znata) tražiti ovo pismo. Medjutirn koji se ovomu glasu hotidne odazvati, učtivo se umoljava 1. Da se na ovo pismo podpiše i obveže da će izpuniti ono, što se u brojevima uzdrži. 2. Da izjavi dvoicu, koje sudi sposobne za rečena urediti, i knjigu iz njih sačiniti, koji će se takodjer pobrinuti za do­ puštenje od Starešinah izposlovati, i to do Uzkrsa neka svaki hotiući učini. Osim toga svaki svoj članak neka podpiše svojim imenom, prezimenom i dužnostju koje obnaša, a to stoga što će spisa­ telja svakog članak posli popravljenja vjerno biti ^ s^an sa imenom ' prezimenom istoga, da tako svakoga trud za milu otačbimi očito se ukaže, 3. Molimo, da svaki drugi, koji se za ljubav otačbine prihvati ovoga posla, članak oli opis kojih stvarih sa svojim imenom pošalje ili na č. o. An­ tuna Kneževića, sad u Livnu stanujućega, ili č. o. Jerki Barbariću-Breši sad u Bojnici prebivajućemu. Donajposlje ovo pismo (jedan do drugoga iz mjesta u mjesto po redu naznačenom) neka po­ šalju, a najposlidnji u mjesto najzadnje neka vrne. Zdravstvujte! 1. Ja brat Jerko Barbarić-Breša, učitelj mla­ deži u samostanu Sv. Duha u Bojnici obvezujem se opisati (ili zato naći drugoga, koji će opisati) mjesta i sela župe Bojničke, Brestovske i Busovačke, i to poleg zahtievanja ovog pisma, a opis poslati na č. o. Antu Kneževića. Sudim pako za najsposobnijega urediti opise istog otca Antu i otca Mariana Markovića. 2. Ja brat Antun Knežević obvezujem se opi­ sati Varcar s okolicom, Jajce sa okolicom ako tko drugi nebi, pa ako drugi nebi i Doljnje Skoplje, Kupres, Livno i sve polje Livanjsko. Za urednike pako držim najsposobnie oo. Jerku BarbarićaBrešu i o. Antu Ćurića. 3. Ja Brat Nikola Lovrić obećajem opisati Travnik i Dolac posebno. Za urednike scinim za najsposobnie otce Antuna Kneževića i Jerku Barbarića-Brešu. �•i* tir. H. - S K K A F I M S K i PLRlV O .l « 191:1 4. Ja brat Marian Marković svjedočim ovim mojim podpisom i obvezujem se na to, da ću opi­ sati župu Pećine, Bučiće i gdjekoju opazku učiniti glede okolice Travanjske, t. j. podpuniti opis re­ čene okolice. Za urednike spisah držim za najsposobnie č. o. Antuna Kneževića i č. o. Jerku Barbarića. 5. Ja Brat Mato Živković obećajem opisati Tolisu, Vidovice, Ulice, Domaljevac. Za Urednike najsposobnie držim č. o. Antuna Kneževića i Jerku Barbarića. 6. Ja Brat Grgo Franić-Franićević, pripovidnik sveti, u Samostanu S. Kate u Kreševu ob­ vezujem se opisati Kreševo i okolo bližnja sela, i to poleg zalitievanja ovog pisma, a opisivanje spremit O. P. Antunu Kneževiću. Za urednike scinim OO. P. P. fra Antu Kneževića i fra Mariana Markovića. 7. Ja Brat Ambroža Radmanović obvezujem se poleg zakonah gori rečenih opisati Banjaluku sa bližnjim selim. Za urednike scienim najspo­ sobnie čč. oo. Antuna Kneževića i Jerku Barbarića-Brešu. 8. Ja Brat Marko Ozimac obvezujem se opi­ sati župu Dobretiće do Vrhovinah i okolo. Za Ured­ nike pako scienim najsposobnije C. O. Antuna Kne­ ževića i C. O. Jerku Barbarića. John Gerard. Tužna srca uzimam pero u ruku, da javim i svomu rodu veliku tugu svega naobraženog svi­ jeta nad gubitkom čuvena učenjaka John-а Gerard-a. Bože dragi, ko bi bio rekao, da ce tako brzo dospjeti onaj čovjek, čija privatna pisma, upravljena mojoj malenkosti, danas rukom prebirem. Sva ova pisma, od početka do kraja, vriju zanosnim žarom za svetinjom istine, puna su žarkih pobuda k mojem mladenačkom radu, željna su štošta čuti i o hrvatskom narodu. Takav muž znanosti, prijatelj mladosti, ljubitelj hr­ vatskog roda zaslužuje, da mu se i ja, kao njegov harni štovatelj, putem ovih par životopisnih crtica odužim, a u isti mah da i hrv. narodu u najkraćim potezim pred­ očim: ko je i što je bio John Gerard. nauka, dovršenih u Stonyhurstu, stupi godine 18,%. u Družbu Isusovaca, gdje odluči posvetiti se Bogu sa zna­ nošću. Sad ode u London, da se na tamošnjem sveuči­ lištu usavrši u svojim zaljubljenim naučim. God. 1873. postavši svećenikom otkrije sebi novo polje rada. Naj­ prije prigrli učiteljsko zvanje, za kojim ukaza izvanrednu sposobnost. Prirodne znanosti bile su mu najomiljeliji predmet; stoga se i primi naturalistične stolice u Stonyhurstu, jednom od najglasovitijih engleskih učilišta. Pri­ rodni njegov poziv, bih rekao, sastojaše se u pomnom ispitivanju naturalistične ili prirodne znanosti. Popis stonyhurstičke cvjetane pruža nam dokaze njegove znan­ stvene vrijednote. Sa tim prvim javnim djelom Gerard stupa u kolo stručnjaka, po priznanju velikih prirodo­ slovaca. Nije lako procijeniti štetu, koju je oćutjela kat. Crkva kao i cjelokupno naobraženo čovječanstvo u opsežnom britanskom carstvu sa smrću Gerard-ovom. Malo ih je, koji su vrijedni postići takovo odlično mjesto u raznim sferama znanstvenog rada, kakovo je postigao Isusovac Gerard. Pojav njegove vanjštine kao i njegovo pronicavo umovanje nalazilo je pristupa megju učenjacim prvoga reda. Mnogi, pa bili to i nekatolici, osjećali su se ugnutim pred tankoćutnim razlaganjem stručnjaka Gerard-a. Naravna darovitost uz obiteljsku imućnost pogodo­ vala je uspjehu Gerard-ovih znanstvenih nauka. U Edinburghu, premda rogjen od nekat. roditelja na 30. svibnja 1840., ipak dopadne ga sreća, da glavni i bitni odgoj dobije od katolika. Njegovi plemićki roditelji, otac i majka, prijegjoše u krilo kat. Crkve god. 1848. Pripovi­ jedanjem irskih Isusovaca cijeloj njegovoj kući Svemo­ gući udijeli, da zamjene krivu episkopalnu sektu sa pra­ vom kršć. vjerom. Nakon svojih prvih mladenačkih Čitamo li Gerardove prve prirodnjačke radove, opa­ žamo, da se je on više zanimao za savršenim pozna­ vanjem sićušnih potankosti iz životinjske i bilinske ana­ tomije, nego li sa općenom spoznajom životinjskog bilinskog područja. Dok je Gerard obnašao učiteljsku službu u Stonyhurstu, muževi daleko poznata glasa nagjoše u njemu još dvije osobne odlike, koje ga čine dostojnijim kola široko naofiraženih ljudi. Te nove dvije odlike pristaju mu kao učitelju i povjesničaru. Kao učitelj pokazao je svoju uzgojnu vještinu u zasnovi krasna časopisa, zvana »Stonyhurst Magazine«, koji je imao zadaću, da potiče mladost na što veću pobudu učenja prirodnih znanosti. Kao povjesničar očituje svoju kritično-povjesnu spremu u djelu »Centenary History of Stonyhurst«, gdje uz kro­ ničarske zgogjaje svoje »Alma Mater« riše mučno stanje katolika za vrijeme zloglasnog engl. progonstva. �Lislak. God. 1893. Gerard bude imenovan upraviteljem izdavalačkog osoblja za kat. smotru »The Month« (»Mjesecnjak«). Valjda je suvišno ovdje iznijeti štošto o gla­ sovitoj reviji, pošto je dobrahno poznata hrv. inteligen­ ciji putem naših hrv. smotara. Uregjivanje čisto znan­ stvenog lista, kao što je »The Month«, Gerard-u podade prigodu, da se još skupljenije posveti književnim pro­ izvodim. Ovo njegovo razdoblje diže ga megju urednike svjetskog glasa. Njegovim radom i pobudom tako je da­ nas zajamčena opstojnost ovog mjesečnog časopisa, da se može držati za najrašireniju i najaktualniju smotru na svijetu. Nego 1897. morade za neko vrijeme prekinuti urednikovanje »The Montha« zbog starešinskog poziva na provincijalnu službu, koju je kroz tri godine samoprije­ gorno i uspješno obnašao na korist svoje družbe. Svojim prevelikim radom teško iznemože svoje naravne sile, da se je morao svojevoljno riješiti uzvišene Družbine časti. Uza svu ljutu bol, »The Month« je vapio za svojim negdašnjim urednikom. Stoga god. 1900. bi mu ponovno dodijeljeno uredništvo toga časopisa, koje je uzdržao sve do prošlog ožujka tek minule godine. Pod drugodobnim uredništvom Gerard-ovim »The Month« je 'шо na onoj istoj visini, na kojoj su ga držali i njegovi slavni predšasnici kao Morris i Colcridge. Ima izgleda, da će i njegov nasljednik Keating nastaviti uregjivanje utrtom stazom po svojem predšasniku. Toliko je toga vrijedna Gerard iznio u »The Month-u«, da, kad on ne bi bio na­ pisao nikakvog drugog djela osim članka u ovoj smotri, već bi bio sebi osigurao mjesto u naučnim krugovim kao veliki prirodoslovac, duboki mislioc, ljubitelj ljepote, dobrote i istuie. Osim gore navedenog književnog rada Gerard je na­ pisao još mnogo znanstvenih djela, kojih mi ne možemo ovdje u omegjašenu prostoru ni pobrojiti, a kamo li po­ tanko njihovu snažnost isticati. Napominjem samo po­ znatija kao: »The Gunpowder Plot« (1897.); » The Churcli versus Science« (1905); »The World and Its Maker« (1902); »Modem Freethought« (1905); »Evolutionary Philosophy aud Common Sense« (1899) etc„ etc. Pri ovomu istaknuti je i njegovo suragjivanje u gla­ sovitom socijalno-kat. društvu »The Cath. Truth Society«, »Journal of Botany« kao i u »The Cath. Епсуclopedia«. Sa svojim djelom »Essays on Un-natural History« (1900) pokazao je, kakovo mjesto u znanosti može zastu­ pati i jedan prožeti katolik. Povod ovoj knjizi bijaše znanstveni spor megju Gerardom i slavnim naturalističnim učenjakom Graut Allen-om. Konačna pobjeda sa Strane Gerard-ove doprinese te njegovo ime bude uvr­ šteno megju članove znanstvenog Linne-ovog društva (»Mcmber of The Linnean Society) u Londonu. Gančević. Dr. Blažević: Kakva sjetva onaka žetva! Ako se je ikada i igdje obistinila ova rečenica, to je sigurno u današnjoj Fran­ cuskoj. Francuska je najmodernija država, ona je duhom pokretačem mnogim i mnogim današnjim običajima. Ona je dobila kao neko pravo da u Evropi pogledom na mnoge stvari diktira. Nu ona je najmodernija i u drugom pogledu, u onomu naime bez koga danas vele, da prave kulture i napretka nema. Francuska se je raskrstila s Bogom, vjerom. Na mjesto toga zavedeno je bezvjerstvo, hezboštvo. Bogu i vjeri kao i vjerskim stvarima u mo­ dernoj Francuskoj nema mjesta. Sve treba da se ravna prema razumu, prema volji onih, kojima je vjera odavno trn u oku bila, koji vjeru besposlicom smatraju. Bezvjer­ stvo treba da sve slojeve zahvati, jer jedino ovim na­ činom mogu narodi sretni i napredni biti. Da ovo provede i postigne, Francuska zasužnji katoličku Crkvu, protjera svećenstvo ili mu ote njegov djelokrug, dobra crkvena zaplijeni, iz škola izbaci Isusa, i ote ih vjerskom uplivu, a predade u- slobodoumnjačke ruke, koje da su jedine kadre da prosvijetle i unaprijede čovječanstvo. Pa i u istinu »divni« su plodovi moderne Francuske. Stara istina nanovo se potvrgjuje. Vjera i moral stupovi su ljudskog društva. Cim ovi propadnu narodu se si­ guran grob sprema. Narod bez Boga i vjere, narod je bez budućnosti. To uvigjaju svi pametniji ljudi, to uvigjaju i zdraviji elementi u Francuskoj, kao što ćemo nižje vidjeti. Otkako izbaciše Isusa iz škole. Boga iz sre­ dine svoje na Francusku pade tama. Franeus Edmond Vi Ile у objektivni posmatrač' pri­ lika u svojoj domovini dolazi do ovih zaključaka, go­ voreći o slobodnoj školi. Najveća je ludorija istisnuti iz škole vjersku obuku i nadomestiti ju samom nekom mo­ ralnom obukom. Ova vodi do toga da se mladež svim svojim nagonima poda i da samo uživa, a to vodi do mo­ ralne i materijalne propasti. £kola prema vjeri indife­ rentna nije drugo do li bezvjerska. Pariški advokat Joly priznaje očito, da je bezvjerska škola promašila svoj cilj i potpuni fiasko doživjela. »Daje li naša osnovna škola moralni uzgoj, čiju potrebu svatko osjeća? Prinuždeni smo. da na to pitanje niječno odgovorimo i to tako, da ona djeca koja ovoga uzgoja nijesu kod kuće dobila, istoga odgoja nikako nemaju.« On dakle pod silom okol­ nosti priznaje da pravog uzgoja bez vjere i Boga nema. Još su znamenitije riječi socijaliste gradskog savjetnika u Parisu M. Failleta: »Mnoge smo milijone izdali za obuku, veličanstvene smo školske zgrade napravili: ali priznati moramo, da smo samo grobove pravili, u ko- �Г)0 Hr -V - » S K 1 L \F IN S K I Р К Ш VO .l« iima nema duše Francuske.« To mu vjerujemo. Jer od kako su redovnici protjerani, mjesto napretka opaža se na svim linijama nazadak. Analfabetizam se širi, školski izdaci se množe, neznanje raste, ćudoredna pokvarenost i zločinstva megju mladeži preotimaju maha. Za analfabetizam svjedoče nam ljudi posve nesumnjivi. God. 1906. zastupnik Buison veli, da je obuka u osnov­ nim školama u 40 departementa nazadovala; a Clemenceau u svom govoru od 9. listopada 1909. kaže, da u francuskoj republici još imade 11.500 analfabeta, dok ih je 1904. bilo 10.600. Kako je stalo sa bižetom nastavnim neka nam govore ovi brojevi: 1872. izdana su 33,782.000 franaka; 1882. 105,826.000; 1892. 168,863.000; 1902. 208,662.781. Ovome nije uzrokom rastući možda broj učenika, jer Lcon de Crouraz-Cretch priznaje, da javne škole 108.000 učenika manje polazi. Kako se neznanje širi neka nam slijedeći brojevi kažu: Nekom prigodom iznašlo se je da se o prvim ljudima francuskim gotovo niti pojma nema. Megju vojništvoni bijaše ih 27%, koji o Ivani d’ Are, 37% o revoluciji, 40% o ratu iz godine 1870., 45% o Elsas-Lotaringiji, 60% o Napoleonu, a 66% o Ljudevitu XIV. niti pojma imali nijesu. O ćudorednom napretku mladeži rekao je spomenuti Joly ove riječi: Nećudoredni čini megju našom mladeži u kratko su se vrijeme početverostručili. God. 1901. bila su 504 slučaja gdje su mladići kažnjeni bili; 1905. bijaše ih 612; 1906.: 924; 1907.: 1122; 1908.: 1836; 1909.: 2026. Godine 1905. megju 180.000 zločinaca bijaše ih 35.000 ispod 20 godina. Možda bi brojevi još i veći bili, kad bi nam se sve ot­ krilo, ali mnogi se slučaj i prikrije. Ovi su nam megjutim brojevi dostatni da potpišemo riječi »Lanterne« od 18. juna 1909.: »iz naše je mladeži postala korporacija zlo­ 1У1‘2. činaca«. Kakova je pokvarenost zavladala u Francusko; u svim slojevima najljepše nam kazuje Vi!ley kad veli: »Jedna me je pojava«, veli on, »kud god sam došao oso­ bito ustrašila, a ta je: tražite li na selu poštena, uljudna, pouzdana, savjesna radnika, koji ne pije i svoj posao i onda vrši, kad ga se ne nadgleda, to će te ga samo još megju starim radnicima naći. Ovo bo je vrsta koja iš­ čezava . . . L' Normandiji čuo sam od sviju, koji gostione drže, da je teško naći sluškinju, koja bi bar donekle čedna bila. Megju činovništvom nestaje sdušnosti; mjesto toga dolazi samoljublje ...« Na kako je niskim granama obiteljski život i kakova budućnost u tome pogledu čeka Francusku, to je naj­ bolje rekao zastupnik Messimy: »Porogjaji u republici na tako strašan način padaju, da ćemo za 10 godina 37—38 regimenata manje imati«, a Moltke je kazao: »Iza go­ dine 1870. gubi Francuska svaki dan jednu bitku«. Samo prošle godine broj umrlih nadmašio je broj rogjenih za ništa manje od 35.000. Teško nam je govoriti ob uzroku ovoga zla, koga brane profesori u školama, koga same novine javno slave, dapače na vladi i megju poslanicima. A kakova budućnost čeka francuski narod kad se u jed­ noj godini (1909.) 12.874 ženitbenih vezova razrješi dok je u prijašnja vremena u tome pogledu mnogo bolje bilo. I tako kud god okom baciš po Francuskoj, svugdje ćeš naći očite tragove kao nekog prokletstva Božjeg. A kukavni narod francuski i preko volić mora danas da tu sramotu i žig pripadajućeg naroda na sebi nosi, koga mu utisnuše oni, koji mu »dobro žele«, koji ga »oslobagjaju iz sužanjstva katoličkog morala«, a dovode ga do »plodova slobode«. Bog neka sačuva naš hrvatski narod od ovakovih plodova! V J E S N I K. NAŠA DOMOVINA. Rad riječkih kapucina. Neumorni rad otaca kapu­ cina na Rijeci u zadnjem katoličkeme pokretu u Hrvat­ skoj svakako zaprema prvo mjesto. Osim mnogobroj­ nih knjiga i knjižica, što ih njihova K u ć a D o b r e Š t a m p e svake godine u svijet šalje, tu se tiskaju i razni listovi: »Naša Gospa Lurdska«, »Hrv. Obitelj«, »Hrvatska Straža«, »II Ouarnero« itd., a pod naslovom » R i j e č k i h N o v i n a« i hrv. katolički dnevnik, kog su Hrvati katolici toliko željeli. Neki su listovi odmah » R i j e č k\e N o v i n e « pohvalili, nu mi toga ne učinismo; a ne učinismo jedino s toga, jer se ne htjedosmo nagliti. Istom sada nakon dugoga iskustva, možemo kazati i svakome otvoreno kažemo, da » R i j e č k e No ­ v i n e « zbilja stoje na zamjeru oj visini; da potpuno zadovoljavaju svakoga katolika. Tu ima: lijepih uvod­ nika, krasnih podlistaka, najnovijih vijesti, a sve je tako ukusno uregjeno, da se ljepše ne može ni poželjet,. » R i j e č k e N o v i n e « već imaju lijep broj predbrojnika, nu s tim neka se Hrvati katolici ne zadovoljavaju! Još ima puno čitaonica, javnih i privatnih osoba itd., koje » R i j e č k e N o v i n e « i mogu držati i trebali bi da drže, te tako riječke poletne oce kapucine u njiho­ vome teškome i herojičnome pothvatu podupru. Vizita i promjena. Naš Redodržaviuk preč. tra Lovro Mihačević odmah iza svoga povratka iz Rima dne 5. ožujka zaputio se je u pratnji fra Augustina Cičića u vizitu: na Plehan, u Guču Goru, Kr. Sutjesku, Fojnicu �Vjosiiik. i Kreševo. S vizite se preč. Redodržavnik misli vra­ titi u Sarajevo istom oko Velikoga Četvrtka, a prvih dana travnja sa p. knstodoni i definitiirima učiniti neke t bične promjene u Bosni Srebrenoj. Prva okružnica biskupa Garića. Skorili je dana banja­ lučki biskup fra Jozo Garić svome pravovjernome stadu razaslao prvu svoju korizmenu okružnicu, u kojoj se bavi 0 psovci. Pun poznavanja sv. Pisma, retoričke vještine 1 obilja retoričkih izraza i prispodoba biskup Garić svo­ jim vjernicima tumači: što je grijeh, odakle on prois­ tječe, koje su njegove teške posljedice i t. d. Podsjeća pravovjerne, kako se je baš megju njima psovka na dugo i široko razgranila, te ih pun očinske zabrinutosti opominje, da se poradi svoje i vječne i vremenite sreće, psovke čim prije okane. Nema sumnje, ova je okružnica, najljepši »Aperi« za ostale okružnice biskupa Garića. Psovka se je u čitavoj Bosni i Hercegovini iza nekoliko godina silno raširila. Psuje veliko, psuje malo, psuje muško, psuje žensko, a psuje se tu tako da ništa ne ostaje što je Božje i što je sveto. Pa se još čudimo nerodnim godinama, raznim bolestima, sušama, tučama i poplavima: milost Božja, da nijesmo propali — Gratia Dei, quia non sumus consumpti. NAŠA MONARHIJA. Svečani d ežen e. Njegova Preuzvišenost zajed­ nički ministar financija vitez Dr. Leon Oilinski dao je u Beču 6. ožujka u počast tamo prispjeloga novoga banjalučkoga biskupa Garića svečani dežene. Na deženeu su se našli odjel ni predstojnik preuzvišeni Dr. ThalloCzy, baron Klinburg, dvorski savjetnici Kuli— Chrobak, Foglar i Krcsmarik i drugi činovnici mini­ starstva, te gvardijan bečki Franjevaca, superijor resurekcionisla i pratioc biskupa Garića msgr. Pajo Pajić. Za deženea Nj. Preuzvišenost ministar vilo se je pri­ jatno s biskupom Garićem razgovarao. Iz Beča je bi­ skup Garić preko Sarajeva krenuo u Banjaluku, gdje će se 30.111. ustoličiti. RiM. Posveta banjalučkoga biskupa Garića. Na 20. veljače biskup Garić bio je posvećen u Rimu u crkvi sv. An­ tuna Paduanskoga za biskupa. Posvetu je obavio Fra­ njevac kardinal Falconio, uz podvorbu dvajuh biskupa Franjevaca: Dobbinga iz Ncpi-Sutri i Ghezzija iz Civita Castellana. Ceremonijarsku su službu pri posveti obav­ ljali moriš. Caposti i Giobbe. Posveti su bili prisutni osim generala franjevačkoga reda fra Pacifika Monzze, te ge­ neralnoga def nitorija i mnogobrojnih drugih Franjevaca, koji stanuju u Rimu: savjetnik austrijskog poslaništva grof Paltv, tajnik grof Thurn, preč. redodržavnik bo­ sanskih Franjevaca fra Lovro Mihačević, general trećoredaea sv. Franje dr. Dujmović s jednim generalnim de- 51 finitorom, preč, nmns. dr. Pajo Pajić, profesor iz Banjcluke, župnik ovčarevski fra Jako Selak i mnogi drugi. Slijedeći dan — dne 21. sv. Otac novoposvećenoga je biskupa s njegovom pratnjom primio u posebnu audi­ jenciju, informirao se o banjalučkoj biskupiji, poslao po njemu svoj banjalučkoj biskupiji posebni blagoslov. Iz Rima se je biskup Garić zaputio u Beč, gdje ga je Nj. Veličanstvo car i apostolski kralj 5. ožujka primio u po­ sebnu audijenciju. P ošljed na „Acta O rdinisM donose vrlo zanimivu okružnicu preč. fra Pacifika Monzc franjevačko­ ga generala, kojom se pozivlju svi redodržavnici, da nastoje u svojim redodržavama šio dostojnije prosla­ viti konac šestnaestoga sto’jeća proglasa milanskoga edikla, kojim je car Konstantin Veliki dopuslio krš­ ćanima slobodu. Prom aknut na čast doktora. Iz Šibenika nam brzojavljaju, da je u Rimu 14. ožujka naš suradnik fra Petar Grabić član redodržave presv. otkupitelja promaknut na čast dokto'a bogoslovije. Bilo na korist i diku redu i domovini! Deklaracija o zavjetnim i mrtvačkim misama. Dese­ tim člankom ustanove » D i v i n o Af f l a t u « provedene su glede zavjetnih i mrtvačkih misa neke preinake. U prakticiranju tih preinaka uopće, a osobito ondje, gdje su, kao i u našoj bosanskoj redodržavi vladale neke petgodišnje povlastice, nastale su neke sumnje. Zbor za sv. obrede sve je ove sumnje riješio na slijedeći način: ln nova Rubrica Constitutioni Pianae Divino afflatu adiecta Tit. X, num. 2 et 5, »prohiheiitur Missae votivae privatae seii lectac pro defimct's, hi feriis Ouadragcsinjae, Ouatuor Temporum, II. Rogatioiium, in vigiliis, et in feria in qua antieipanda vel reponenda est Missa Dominicae: in Guadragesima vero pemiittuntur Missae privatae defunetorum tantiim prima die cuiuscumqiie hebdomadae libera in kalendario ecdesiae in qua Sacrum celebratur«. Nunc vero ad dirhnendas quaestiones nonnullas hitic S. Congregationi propositas circa applicationem praefalac Rubricae quibusdam Missis votivis privilegiatis tuni in Ecclesia universali, tuni certis in locis per Indiiltnm apostolicae Sedis concessis, finiiis inanentibus legibus et privilegiis M'ssas solcinnes sen in cantu respidentibtis, quoad Missas privatas lectas sequentia deceriiuiitiir et declarantur: I. Privilegiuin Missae votivae lectac, de speciali gra­ tia noiinubs Sanctuariis concessuin, ita et celebrari possit in duplicibus I. et II. classis, scu etiam 11. classis tantiim; et privilegiuin Missae votivae Ss. Cordis lesu in prima feria VI cuiusqiie mensis, permanet in suo robore, etiam in feriis et vigiliis per dictam rubricam exclusis. �Л2 i ii-, a S K K A H N S K l P K lilV O .I II. Privilegium Missae votivae lectae aliguihus Sanctuariis aut aliis ecclesiis vel eommuiiitatibus regularibus quocumque modo et titulo eoneessum, ita ut colebrari queat tantummodo in duplieibus maioribus et minoribus, et exdusis feriis, vigiliis et OCctavis privilegiats, sic erlt deinceps applicandum, ut dictae Missae votivae lectae prohibitae sint iu omnibus feriis in praefata rubrica enumeratis. Loco tainen liuiusmodi Missae votivae, extra feriam IV Cinerum, hebdoniadam maiorem et vigilias Nativitatis et Pentecostes, adiungi poterit oratio ipsius Missae votivae, vel ni Missa de die post orationem feriae scu vigilae, vel in Missa de feria se u vigilia aute alias orationes. (Juod si adsit speeialis concursus populi, unica Missa in cantu commodi haberi negueat. III. Privilegium Missae votivae lcctae pro sponsis itaerit applicandum, ut liceat, extra tempus clausiim, liaec 11)12 ut intelligatur tantummodo eoneessum pro diebus iu quibus non occurrat aliqua feria aut vigilia, ut supra. (Juapropter in liuiusmodi feriis vel vigiliis Missae lectae pro defuuctis semper prohibitae sinit, exceptis Missis in die obitus vel pro die obitus, n ecclesiis ubi eelebratur funus alicuius defuncti cum Missa in cantu; item excepta unica Missa quae pro defuncto paupere celebrari potest iuxta decretum 9 ina‘i 1899, n. 4024; item Missis quae in s j pulcretis celebrantur, ad norman decreti 19 maii 189b, mini. 3903; item exceptis Missis lectis in prima die libera uiiiuscuiusque hebdomadae in (Juadragesima iuxta novas rubricas. — Кх indulgentia vero sanctae Sedis habentur adliuc valida, donec expirent, Reseripta quinquennalia, aliquibus dioecesibus et provinciis religiosis exteris nuper concessa, celebran-di bis ni helidomada Missas lectas de Reguie in die obitus seu depositionis, tertio,. septimo, Missa dići etiam in praedictis feriis et vigiliis. IV. Privilegium Missae pro defunctis lectae aliguitrigesimo et anniversario. Contrariis non obstantibus quibusi?unque, die 8 februarii I9I3. Fr. S. Card Martinelli, bus locis v Ordinihus eoneessum ita ut bis vel ter in Praeiectus. Petrus La Fontaine, Fpisc. Charystien., Seliebdomada celebrari possit ctlamsi occurrat a!iquod ducretarius. plex maius vel minus, in posterum ita .'rit applicandum IJIŽEVNA S Književni pupoljci u č i t e l j s k i h p r ii r a v u i k a u S a r a j e v u . 1887.— 19 12. Za tisak uredio i izdao J o s i p M i l a k o v i ć . U Sarajevu 19 12. Tiskara Vogler i drugi XII T- 232. S nekim ugodn'm čuvstvom i hamošćn primili smo ovu knjigu književnika Milakovića. Nije u njoj što literarnoga u velikom stilu; ali isto ono, što je potaklo gosp. izdavatelja da izda ove pupoljke: to je i u nama pobudilo ugodno raspoloženje i simpatije, kako za ovo djelce, tako za njegove suradnike. Čitajući pjesme, pripovijetke i poučne članke uživali silio, jer iz svakoga stiha i retka probija dah ranoga proljeća. He­ lija povjetarac prvoga jutra i izvija se val ideala za­ nosne mladosti. Kroz prošlih 25 godina mnogo je шгаzova palo, naši učitelji osjetili su mnogu gorčinu života, isčezao je san bajne mladost1 — pa već i mnogi, kojih se mena spominju u ovome almanahu, odavna trunu u hladnome grobu: ali su nam ovi pupoljci za to draži i simpatičniji. Pa kako nas u jednu ruku hvata neka sjeta, kad ili čitamo; tako cpet, pomišljajući na uspjehe, što ili postigoše učitelji u narodu našem i pomišljajući na zrele već naše književnike, onda opet oblada u nama ugodno razpoloženje. To je, što osjećamo pri čitanju ovoga ju­ bilarnoga almanaha, a da ne ulazimo u njegove tančine. Imena Ivana Zovke, Jovana Dučića, Ante Jukića, Stojana Rubića, Mirka Jurkića; pa onda Ivana Klarića, Josipa Šebečića, Marka Milinovića; zatim Fdheina Mulabdića i simpatičnoga liamdije Kreševljakovića: ova imena nam preporočuju knjigu, da je uzmemo, čitamo i u čitanju ugodno uživamo, videći njihove skromne po­ četke, pa kako uznapredovaše ti naši simpatični knji­ ževnici i radenici. Tollc, lege. A. C. B. M. Ivanić: »Vade mecum« za Bogu posvećene osobe. Ne velika, ali krasna knjižica, za koju malo ko zna. Izašla je god. 1911. Pisac ju je sastavio za svoje učenice, pripravnice redovničkog stališa. Ali je knjižica takova, da je šteta, ako ostali za nju ne znadnu, i ne n a - . ruče si, barem svećenici i redovnici. To je katehizam o redovničkom stališu i njegovim propisima, a lijep pri­ ručnik novicima i svećenicima, koji rukovode osobe Bogu posvećene. Sve ćemo unutra naći kratko, a jasno obrazloženo o redovničkom stališu i zavjetima. Gosp. B. M. Ivanić duhovnik najvećeg sestarskog samostana u Bosni imao je zgode, da prouči kroz 10 godina težnje pozvanica u red i potrebu kratke jezgovite pouke. To je učinio ovim »Vade mecum«. Na kraju je dodao odluke sv. Stolice o očitovanju savjesti i sv. pričesti. — J. M. »Sonilinski Perivoj izlazi na dva arka svakog 1Г>. u mj.; godišnja cijena 5 K. za gjake. Irećorelee i siromahu 3 K. Иukopi.se, prelplale i reklamacije prima uredništvo u S a r a je v u . (Bosna. S araje v o , franjevački samostan). Odgovorni iircnik <lr. o. .Milijun Jelenu-, Tiskaru »bosanske Pošte« n Sarajevu. �Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu. (dioničko društvo). :: Uplaćena dionička glavnica 2,000.000 Kruna. Centrala n Sarajevu. podružnice: Mostar i Tuzla. Preuzima uloge na uložne knjižice te uka­ maćuje iste uz 4У јо čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire i valute. I Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne depozite i upravlja njima, lzvr isplate i naplate na svim trgovačkim ^tima tu- i inozemstva. Zalagaonic' g j J prima u zalog sve dragoeijmosti kao: srebro, zlato, dragu!./, i stalo. * * * * * * ettera * = u St. Ulrich, Gradcu Tirol = kraljevske umjetničke akademije počasni član. nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, :: ) Proizvodi propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, križne puteve, betleinske štalice i t. d. CUENICI I NACRTI DOBIVAJU SE BESPLATNO. su zavoda svi vlastiti! Pri svim L ^T JL ^T J narudžbama na nju se upravno obraća! �MODERNO 0RE01EN9 TISKARO I HN3IGDVEZNIC9 „BOSANSKE POŠTE" ČUHOVIĆ ULICA BR. 7 S A R A J E V O . ču n om unca в н . i PREPORUČUJE SE Za IZRBDBU SVIH U TISKBHSHU I HHJIG09Espoobjućih p o s l o m . - s ia e a ii str o jevi ,,UHUTVPE“ . - STEREOTIPNU. začK U STHUKO � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4960b609869fa4c8b167d30c4b01d9bd.pdf ef90ab06a66246f4e3d326aebd4eb5d9 PDF Text Text P erivoj s e r a f in s k i LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 4. i 5. SARAJEVO, 15. TRAVNJA—SVIBNJA 1913. GODINA XXVII. Tirolski crkveni umjetnički zavod Ferdinand Stufiesser »rski »av:<Jaž N ' ^ o v e S v e to s ti, 4 , Urođen. Tirol, llustrovani cijenlci s oz­ načenom cijenom badava. Preporučuje oc velečasnom sveće^tvu zđ izradbu kipova, ШЛ žrtver ik., križnih puteva, grobe :slica i t. d. Blagorodni gospodine' Veseo sam, što Van. mogu visoki kipovi za jaslice, koje nam j . za naiiu sv. Ante u Rimu, Vaš najugledniji avod izr? njaka potpuno priznanje, kod vj'-* ia pak udlvljenje naišli, oto osobito nag^v-icni osobito na pobožuost i molitvu ~'*i 1 Rim, 18. veijače 1910. р’ vu klJgll a opče ii kipovi S veleštovi CURIA OENERAL1TIA ORD. F. F. MIN. FR. voijstvom potvrdjuje, da su djela da ! . less л ki; ara u St. Ulrich Grdden za ov----- , ___biguip xu ; menišnu crkvu na opće zadovoljstvo bveć i to: 01: i žrtvenik, koji je veoma jeftino, a uz k sne izvede i (t Uva pokrajna žrtvenika; 8. Ргоpov ( sa iri \ 'a. Vriiedno je da se osobito istakne solidna ii Iha i Г ća. Pozlata je prava i zdušno izvedima. U кгаШ> «dlu< i smo da mu izradbu i dvaju još pokrajnih žrtvtm mjerimo. Prema tome potpisano rav­ nateljstvo gosp r> j.nanda ftuflessera velečasnom dušobriž­ ništvu najtopln. 'oruČLje. Šaraju V ' У svibnja 1897. •••' к? ■ f. FPBljBX. HDOBfFl D. I. ravnatelj bofoil. tjeraeaiitn. rljubljanska . kreditna banka ■— Podružnica a Sarajevu. Centrala u Ljubljani. Ispostava: Građo. Podružnice u Spljetu, Trstu, Celovcu, Gorici I Celju. D io n ič k a g la v n ic a K 8,000.000'- P r ič u v e p rek o K 900.000*— — - ■■ ■ ............. -iga , ., .... , к з ez: Prima uloge na štednju na uložne knjižice A 31 01 . i tekuće račune i ukamaćuje ih sa * |4 |o bez lkakv,h P°reza 1odbltakaKupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �Privilegovana ft zemaljska banka ZA BOSISTU I HERCEG OVIN U. Uplaćeni dionički kapital 14 milijuna kruna. CENTRALA U SARAJEVU. Bedovne rezerve i fond za sigurnost založnlca K 5,300.000. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu :-: Bos. Samcu, Travniku, Trebinju i ViŠegradu. — ZASTUPSTVA u Gacku, GoraŽdi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvomiku. Veleprodaja duhana u s*im spomenutim mjestim a. nica ' trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i т г т п л г р н т .п а т л а п , гг Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zajmove na HIPOTEKARNO ODJELJENJE. vrijednosne papire. — Prima novac uz tekući račun i uz ukaDalje hipotekame i komunalne zajmove do 33godine. Izdaje maćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u 4 !/27 о založnice i 5°/0 komunalne obligacije. Ove suzaložnice i pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao .Safeu — u za tu komuualne obligacije u Bosni i Hercegovini presti od proveze svihu t egjenom oklopljenom prostorom — pod zatvorom stranke imaju pupilarnu sjegumost, te se mogu upotrijebiti kao jamčei banke, vine pri trgovačkim poslovima. Osim tega mogu služiti u Čitavo« OIMFT t f \TIF 7 4 РПШТ austeo ugarskoj monarhiji kao vojničke ienldbene kau^' 1KC• .r.^er o d j ^ r o b T r a o S t o l posebno odjelenje R A M FO V N O ODJELJENJE. ППТР.Т TF.NTF. ~ BANKOVNO u Brčkom sa agencijom F u -Doboju, bave struku zasjecajućim dobavama, kako u se sa u : u Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne'papirr <r/ize i druge komisiji ta.* пГч račun, financiranjem r podizanjem indukovine. — Preužima kupone i vučene sreć »e. — Eskomptira v Tija i javnih poduzeća. mjeniee i doznačnice, daje zajmove u konio 'curentu i na mje­ nice uz dovoljno pokriće ili osiguranje, obavlja naplate '»redn^tl izvoza euhe šljive i žito. Guirni Kod banke opstojeća generalna ag'' иага c* kr; povL putem filijala i ispostava------------- -„PRO V1DENCIJA“ prima TI j ENERALI“ prima direktno ili la^armtura osiguravajućeg društva sivima i na drugim predmetima Nemojte kupovati crkvenoga odijeladok se шЈез1еosvjedočili o izvrsnosti ... .... 1 ......... —...... ........i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, baldakina, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornica [ Г л ■ I A Г 1 ■ i JOSEF NEŠKUDLA, u Dablonemu na Orlići Пг. 86. MORAVSKA. Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijenici i proračuni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: :: u konkurentnih tvrtkih! П XX Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preĆ. g. Andrije Predmerskoga. Siromašne crkve imaju znatan popust. XX I J $ �ser a fin sk i P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 4. i 5. SARAJEVO, 15. TRAVNJA — SVIBNJA 1913. GOD. XXVII. Biskupu Gariću. Nad svježim grobom plakali smo, I gorko, кб se plaće dika, Kad opet evo sokola nam Iz krila starih trudbenika. I pri tom što nam duše ćute, To samo naše duše znaju! Taj soko, znate Г, odnjihan je U Marjanovu zavičaju. Poznavasmo ^ga davno prije, A trud mu Božja knjiga čuva; Uz Vrbanju mu bašče kažu Sve pune cvjetna miloduva, Iz njegova je znoja niko, e narod onaj njim se kiti, Za zdravlje mu se mol’mo Boga Pa i nama će ’nako biti! Tud opet eto Vlašić lomni Niz Vrbas šalje svoje čedo, Sve iste zv’jezde, nebo isto I predšasnik mu dičan giedo Od onoga nam sunce sjalo, Od ovoga nam sjalo jače! I stado hvaleć dragom Bogu, Sto živo plače, isplakat će! . )&, skromna fratra pregaoca Za Boga, narod i slobodu, Preodabrao Vječni Otac Pastirom našem slavnom rodu, I u ruke mu palmu dao, Da svoje stado k sreći puti, 1 tuda ćemo! —jer je snažna I uma, srca i krcljuti. On sustat ne će! — S nove časti I novo će nam sunce sjati, Pod mitrom mira bit će tiaina On dobri otac, slatka mati I vodit će nas k ciljevima Kud i stari nam segli divi. - Pokloni nam ga, Oče, dugo, Pokloni nam ga i poživi!!! Branko Strahimir Škarica, �54 Br.4 . i 5. SERAFINSKI PERIVOJ« Ustoličenje biskupa Garića. Koncem mjeseca ožujka licem na Mali Uskrs u Banjoj Luci ustoličen je novi biskup presvj. gosp. fra Jozo Garić. Ustoličenje biskupa Garića hrvat­ ski je narod počastio takovim slavljem kakova Banja Luka nije zapamtila kroz sve vijekove svoga opstanka. Uz veliki dio katoličkoga pučanstva prostrane banjalučke biskupije, tu su se našli za­ stupnici iz svih krajeva velike Hrvatske: iz kršne Dalmacije, plodne Slavonije i Banovine, te kršne zemlje Hercega Stjepana. Dne 29. i 30. ožujka Banja Luka, a s Banjalukom sav je hrvatski narod progovorio, a progovorio je iz dubina svoga srca i pokazao, kako zna cijeniti i štovati svoje veli­ kane, svoje crkvene knezove i dostojanstvenike, koje je sv. Duh postavio, da vladaju njegovom Crkvom. On je pokazao, da ljubi svoju i hrvatsku i katoličku tradiciju, te da još goji tim toplije sim­ patije prema katoličkoj Crkvi, prema katoličkom svećenstvu i prema velezaslužnome franjevačkome redu, i to ih goji tim pomnjivije, čim više na njih njihovi zakleti neprijatelji svojim otrovnim strjelicama jurišaju. Putne ovacije i doček Banjalučka. Još 20. ožujka biskup je Garić izdao okruž­ nicu, na svoj kler i narod, u kojoj ih pozdravlja i navješćuje svoje ustoličenje, koje će se obaviti u ime Isusovo, u Banjaluci na Mali Uskrs. Sada su nastale u Banjaluci i svuda, kuda je biskup imao proći, počasne priprave. Već na prolasku iz Sarajeva u Guču Goru i iz Guče Gore preko Travnika i Jajca u Banjaluku biskup je Garić bio svuda od svećenstva i naroda pozdrav­ ljan i počašćivan. U rodnome kraju — u Vitezu seljaci mu priprave serenadu, u Travniku ga po­ zdravi podnačelnik gosp. Ivo Gjebić-Marušić, u Donjemu Vakufu prečasni fra Angjeo Franjić, žup­ nik iz Bugojna i njegov duhovni pomoćnik fra Silvije Franjković. U Jajcu ga na željezničkoj po­ staji dočeka gvardijan i dekan fra Jaroslav Jaranović, i zastupstvo grada Jajca, te ga pozdrave. Sa željezničke postaje u pratnji nekoliko fijakera biskup je krenuo k samostanskoj crkvi, gdje je bio vrlo svečano dočekan od Franjevaca, časnih se­ stara Neprocjenjene Krvi Isusove, školske mla­ deži i mnogoga naroda. Pred zastavama, slikama i zelenilom urešenim slavolukom visokoga su gosta pozdravile dvije u bjelini obučene djevojčice iz škole časnih sestara Neprocjenjene Krvi Isusove, te školski upravitelj Debeljak, a dekan Jaranović 19UJ pred samim crkvenim vratima, predao mu tom prigodom u ime dekanije i zlatni prsten. Na po­ zdravima i daru biskup se je Garić najtoplije za­ hvalio i krenuo u crkvu, gdje je svim vjernicima podijelio sv. blagoslov. Kroz sve to vrijeme zvona su zvonila, mužari pucali, a u večer je u po­ čast biskupa Garića priregjena rasvjeta vodopada Plive. Sjutra dan u 8 sati ostavio je biskup Garić Jajce i zaputio se preko Bočca u Banjaluku. Na 29. nekako oko 11 sati prije podne u pratnji mnogih Franjevaca i nekih civila našao se je biskup Garić na središtu romantičnoga puta izmegju Jajca i Banjaluke — u beharom i lišćem iskićenome Bočcu. Tu ga je uz pucnjavu pušaka i klicanje: »Živio!« dočekala deputacija banja­ lučkih gragjana i banjalučkoga klera: banjalučki župnik Curčić, petrićevački gvardijan Loparević, župnik iz Stare Rijeke vel. g. Milorad, župnik iz Sanskoga Mosta fra Anto Jurić i banjalučki trgo­ vac g. Anto Jović stariji. Cim je biskup Garić stao i iz fijakera izišao, banjalučki ga je župnik Curčić kratkim, biranim i zanosnim riječima ispred deputacije oslovio i pozdravio, a njegove su riječi popraćene sa trokratnim: »Živio!« Na ovome se je pozdravu biskup najtoplije zahvalio; ispitao se sa pojedinim deputircima; a onda iza kratkoga od­ mora i okrjepe put je nastavljen niz brzi Vrbas. Žar Banjalučana nad dolaskom novoga pastira, rekao bih, i sama je priroda htjela,- da istakne. Silni Vrbas uz svoj tajinstveni šum i milopojni poj ptica sve je silnom brzinom hrlio k Banjaluci. Njegove su obale kitili čitavi sagovi raznobojnoga cvijeća; starodrevne zidine Hrvojevih gradina bile se zastrte zelenim lišćem kitnjastih lijesaka, krošnjastih lipa, jasenova i sto drugih stabala, a na njihovim čarima počivale su topli sunčani traci. Kod ruševina nekoč nad Vrbasom dominirajućega Zvečaja, biskupa je dočekalo i pozdravilo 5 do 6 naše braće muslimana biciklista. Njima još u srcu živi uspomena na općenito od svih vjera obljublje­ noga biskupa Markovića. To ih je i potaklo, da izagju pred njegova našljednika, od koga punim pravom očekuju, da će krenuti onom stazom kršćanske snošljivosti i ljubavi, koju mu je već utro njegov veliki predšasnik i Čitav franjevački red. Na jedno 2— 3 kilometra pred Novoselijom pratnji se biskupa Garića pridruži do 20 novih fijakera i do 40 konjanika, koji su sa hrvatskim zastavama iz Banjaluke izašli pred svoga novoga biskupa. Do malo biskup je Garić sa svojom pratnjom prispio u Novoseliju, gdje ga je pod hrv. �Ustoličenje biskupa Garića. trobojnicama dočekao nepregledni špalir i gragjanskoga i seoskoga svijeta. U Novoseliji se odi­ gra vrlo ganutljiv prizor. Gradski načelnik Hadži Hifzo Bahtijarević u turskome odijelu s ahmediјош na glavi stupa pred biskupa Garića i uime čitavoga grada Banjaluke bez razlike vjere želi mu dobrodošlicu. On mu želi u njegovomu teško­ mu radu sretan uspjeh, moli, da slijedeći primjer svoga predšasnika, megju svim konfesijama širi snošljivost i ljubav. Govor je načelnika Bahtijarevića vrlo harakterističan, i to tim harakterističniji, što se potekao iz srca i iz usta jednoga musli­ mana. Uprav radi toga ga ovdje na vječnu spo­ men od riječi do riječi i reproduciramo: »Presvjetli gospodine! Gradsko zastupstvo delegiralo je nas trojicu načelnika da na vranići vrada u ime cijelog gragjanstva svijuh kon­ fesija pozdravi­ mo Vašu presvjetlost kao novogBiskupa ka­ toličke Crkve i katoličkog na­ roda našeg okružja. Vršeći tu ugodnu duž­ nost častim se Vama izraziti dobrodošlicu u svoje boravište, preuzimajući te­ šku zadaću kao vrhovni pastir katol. Crkve. Ja Vam u ime svega gragjanstva želim uspješan rad oko vrše­ nja Vaše teške zadaće osobito pri širenju tolerancije i pri sijanju ljubavi megju svim konfe­ sijama slijedeći primjer Vašeg blagopokojnog predšasnika, o čemu smo svi pripravni Vašoj Presvjetlosti u susret doći. Izvolite primiti na znanje naše simpatije u veći znak toga pozivam sve prisutne da kliknemo Presvjetlom gospodinu Biskupu: Ži­ vio!« Na ovaj govor dobroga banjalučkoga na­ čelnika pozdravljen sa praskom pušaka i s urne­ besnim poklicima: »Živio!«, biskup se je Garić toplo zahvalio i izrazio, da je njemu dobro grada Banjaluke vazda bilo na srcu, i da će idući sto­ pama velikoga svoga predšasnika ovo dobro pre­ 55 ma svojim silama nastojati i promaći, a promaći će ga osobito sijući mir, ljubav i slogu megju jednokrvnom braćom svih triju vjera. Dok su se ovi ganutljivi prizori dogagjali vojnički telefon uprav »ad hoc« sve do Karanovca izveden neprestano je obavješćivao odbornike pričeka o svakome ko­ raku biskupa Garića, a fotografi su vršili svoje misije. Pošto se je biskup Garić pozdravio s raznim velikašima, sjeo je u fijaker, te je u pratnji od 70 fijakera i kočija, te kavalerije od 95 konjanika, koji su u rukama hrvatske zastave nosili, krenuo kroz nepregledni špalir prema župskoj crkvi, gdje se je visoko stršio divni slavoluk i gdje ga je do­ čekao: kler, okružnik s činovništvom, časništvo, predstavnici pojedinih konfesija, gragjanstvo, te sva hrv. dru­ štva sa svojim zastavama i emblemima. Kudgod je biskup prolazio vladao je najljepši red, kuće su bile is­ kićene zastava­ ma, a prozori sagovima, mu­ žari su nepre­ stano gruvali, a zvona zvonila. Sve je to mno­ ge tako ushićivalo, da se je, ne jednom, ču­ lo: »Ovako mo­ že učiniti samo narod svome na­ rodnome bisku­ pu!«; »Ovako može učiniti samo Krajina!«; a nas su i nehote salijećale misli, da se nalazimo u onoj slavi, o kojoj naučitelj naroda veli, da ju niti je ljudsko oko vidjelo, niti uho čulo, niti srce osjetilo. Pred crkvom je dekan fra Ambroža Radmanović biskupa Garića nagovorio: kako je danas čitav banjalučki i narod i kler poput djece, koja iz daljine očekuju i primaju svoga oca, razdragan i ushićen, kako je nekoč židovski narod pred Hrista s palmama u ruci izašao i klicao mu: »Hosana, sine Davidov, blagosloven, koji dolaziš u ime Gospodnje!« a banjalučki i narod i kler danas izlazi pred svoga pastira sa željama svojih srdaca, �Sfi Br. 4 i 5. — »SERAF1NSKI PERIVOJ« da ga Bog živi, krjepi i jači na dobro banjalučke biskupije. Iza toga su pred biskupa stupile dvije u bjelini seoski kostimirane djevojčice, te ga s oduIjim govorom pozdravile i predale mu krasni buke. Iza kako se je biskup Garič na pozdravima srčano zahvalio, s crkvenim se i civilnim dostojanstveni­ cima rukovao, krenuo je s klerom u crkvu. Procesija, večernje ovacije, svečana misa i čestitanja. . . . U crkvi vlada grobna tišina . . . Biskup opkoljen i redovnim i svjetovnim klerom pao na koljena i pozdravlja tajstvenoga Isusa . . . Zvona neprestano zvone. Za crkvom pucaju mužari, a na tvrgjavi topovi. . . Pred crkvom svira glazba .. Do malo tišinu zamijeni šušanj. Sve se sprema za svečani ophod. Cas, dva i sve je go­ tovo. Uz pucnjavu topova, uz sviranje vojničke glazbe, uz zvonjavu zvona na svim banjalučkim crkvama nepregledna se procesija razvije Gospod­ skom ulicom i Carskim drumom prema katedralci, gdje se je stršio najveći slavoluk. Procesija se je razvila ovim redom. Sa svih strana seljaci su pravili špalir. Iza križa su išli dječaci narodne osnovne škole sa zastavom BI. Dj. Marije; djevoj­ čice narodne osnovne škole; državna viša djevo­ jačka škola; velika realka sa zastavom Marijine kongregacije; dječaci kat. osnovne škole milosrd­ nih sestara sa zastavom sv, Alojzija; učenici osnovne škole sestara Neprocjenjene Krvi Isu­ sove; djevojčice sestara milosrdnica; Marijina kongregacija iz Nazareta sa svojom zastavom; učenice više djevojačke škole sestara Neprocje­ njene Krvi Isusove; zanatlijski naučnici otaca Trapista; obrtnici sa zastavom sv. Josipa; gragjanstvo; hrv. pjevačko društvo »Nada« sa svo­ jom zastavom; gospojinsko društvo; sestre Nepro­ cjenjene Krvi Isusove; sestre milosrdnice; vojnička glazba; biskupski križ megju svjećonošama; sve­ ćenstvo u roketama; djevojčice u bjelini, koje su činile špalir; biskup Garić pod mitrom s asisten­ cijom; oblasti i ostala gospoda. Čitava je proce­ sija tekla i pred katedralku došla u najboljemu redu, što se mora prepisati odboru »ad hoc«. Pred katedralkom biskupa je dočekao i u crkvu uveo dekan fra Angjeo Ćurić. Dok je biskup u Crkvu ulazio »Nada« je na horu pjevala: »Ecce sacerdos magnus«. U crkvi je biskup podijelio blagoslov. Iza toga mu je banjalučki kler, ljubeći prsten, iska­ zao poslušnost, a drugi poštovanje. Iza svečane procesije uz pratnju klera, zapu­ tio se je biskup Garić u svoju residenciju. Na vratima residencije dočeka ga tajnik p. o. Franjo 1913. V. Štepanek, te ga s oduljim i vatrenim govorom pozdravi i vrata rnu residencije o tv o ri. . . U 8 sati na večer, opet se i crkveno i bisku­ povo dvorište nagje dupkom puno. Gragjanstvo ni u tihoj noći nije htjelo, da poštedi svoga biskupa, nego mu priredilo velebnu serenadu, iza koje je vojnička glazba odsvirala nekoliko komada. Ugod­ na proljetna večer, rasvjetljena uz to s raznim lampionima, napunjena s harmoničnim pjevom i svirkom, svakoga je i nehote povlačila u daleke tajinstvene misli, koje su opet prekidane s nepre­ stanim gruvanjem mužara i bacanjem raketa sve do u kasnu noć, kada se je publika razišla na slatki počinak. Na Mali Uskrs rano iz jutra gradom je ho­ dala vojnička glazba i svirala budilicu. U 83Л svećenstvo i odbor dočekuju pred crkvom Nj. Preuzvišenost Rohonya, zamjenika poglavice zemlje, te ga uvode kroz crkvu u svetište i pokazuje mu tron na desnoj strani velikoga oltara. Iza Nj. Preuzvišenosti stupali su odjelni predstojnik g. Oto Paul, okružnik i vojnički general, te druge vlasti. U 9 sati biskup Garić opkoljen zagrebačkim nad­ biskupom koadjutorom presvj. gosp. dr. Antom Bauerom, mostarskim biskupom presvj. gosp. fra Alojzijem Mišićem, prelatom presvj. gosp. Seigerschmidom, opatom trapista Asfalgom, kanonikom preč. Premušom i ostalim klerom zaputi se u crkvu, gdje se na svome tronu svečano obuče, te uz asistenciju dekana mp. o. fra Angjela Ćurića, župnika p. fra Alfonza Kudrića i fra Franje Čurića, te mnogobrojnoga klera otpočne sv. misu. Pod misom, pod kojom je hrv. pjevačko društvo »Nada« pjevala Soucalovu »Missa brevis«, mo­ gao si vidjeti uz katolike: pravoslavne, muslimane i Židove. Iza otpjevana evangjelja, tajnik je Stepanek sa propovjedaonice svima prisutnim pro­ čitao u latinskome jeziku i u prijevodu papin breve i carski dekret, kojim se Garić stavlja za banja­ lučkoga biskupa. Iza mise biskup je Garić držao slovo, komu je motto uzet iz evangjelja, a glasi: »Mir vami!« Biskup Garić dolazeći prvi put svojim vjernicima, želi im mir i to mir s Bogom, sa samim sobom i sa drugim konfesijama, da tako svi spoznadu, da su oni pravi šljedbenici Isusa Hrista. Iza propovijedi biskup je podijelio pa­ pinski blagoslov, a »Nada« je otpjevala »Tebe Boga hvalimo«. Svečana Božja služba završena je s »Bože, živi!« Iza Božje službe biskup se je opet u pratnji klera povratio u svoju residenciju. Pred residencijom preuzv. Rohony predao je biskupu ključ kao �Ustoličenje biskupa Carića. znak, da ga uvodi u posjede. Za tim su zaredala čestitanja. Ispred poglavice zemlje i zemaljske vlade čestitali su preuzv. Julije pl. Rohony i presvj. odjelni predstojnik Paul. Iza toga je svoje če­ stitke izrazio banjalučki kler, redodržava bosan­ skih Franjevaca, pridav mu tom prigodom i zlatan križ, te svećenstvo drugih konfesija, megju kojima se je vidio i pravoslavni mitropolit Vasilij Popović. Iza svećenstva svoje je čestitke izrazilo činovništvo i časništvo, katolički prosvjetni zavodi, gragjani, saborski poslanici dr. Sunarić i Gjurkovečki, te mnogi drugi. Banket. Točno u PA sata našlo se je u hotelu »Bosni« 130 gosti, koje je biskup Garić pozvao na objed. Hotel je bio urešen zelenjem i zastavama, a pred njim se je visoko dizao okićeni slavoluk. Na ban­ ketu je vojnička glazba svojim uspjelim koncertovanjem u gostima probugjivala najugodnija Banjalučki načelnik u N ovoseliji poz­ dravlja biskupa Garića. čuvstva. Živahni razgovori, veseli podsmjehi, česta gestikuliranja — sve je to odavalo, da su gosti bili vrlo animirani. Konac banketa okruniše razni govori izrečeni u zdravlje Nj. Svetosti Pija X., Nj. Veličanstva Cara i Kralja Franje Jo­ sipa I., Nj. Preuzvišenosti ministra Bilinskoga, Nj. Preuzvišenosti FZM. Potioreka, visoke zemalj. vlade i svečara. Govora je svega bilo 16. Prve je govore držao sami svečar biskup Garić. U svojoj nazdravici Papi Piju X., naglašuje, da je 011 nasljednik sv. Petra i vikar Isusa Hrista. Njegovih vrlina ne će, da ističe — one su poznate svemu svijetu, a najbolje se odrazuju u Njegovu geslu: »Sve obnoviti u Hristu.« U na­ zdravici Caru i Kralju ističe božansko porijeklo 57 njegove vlasti; zagovara vjernost prema dobrome ocu svih podložnika; naglašuje njegove zasluge i za monarhiju i za čitav svijet. Ističe njegovu miroljubivost i rad za očuvanje mira, radi čega će mu povjest monarhije ustupiti posebne odsjeke, a povjest svijeta ime slikati zlatnim slovima. Iza ovih govora dvoranom je odjeknuo gromovni: »Živio!«, a vojnička je glazba odsvirala: »Bože živi!« U trećemu i četvrtome svome govoru biskup Garić ističe sreću Bosne i Hercegovine, koje imaju uzor vladare: ministra Bilinskoga, i FZM. Potioreka. I jedan i drugi ulažu sve svoje sile za dobro ovih pokrajina i naroda. Ističe Nj. Preuzvišenost zastupnika poglavice zemlje Rohonya, Nj. Preuzvišenost Otu Paula, te ostale vrsne sile visoke zemaljske vlade. Milo mu je spomenuti, da visoka zemaljska vlada svoju tešku zadaću na svim prosvjetnim i gospodarstvenim granama najčasnije vrši, te se veseli da ju može pozdraviti. Nj. Preuzv. Rohony diže čašu u ime poglavice zemlje i visoke zemaljske vlade i zahvaljuje se na krasnim riječima presvj. svečara. Naglašuje, kako je Nj. Preuzv. poglavica zemlje ruće želio, da ovoj svečanosti osobno prisustvuje, ali da je bio zapriječen. Čestita mu, da potječe iz velezaslužnoga franjevačkoga reda, da je našao povjerenje i u Rimu i u Beču, te mu želi »felix, faustum et fortunatum regimen«. — Iza toga se diže simpatični i mnogim odlikama urešeni dekan preč. fra Angjeo Ćurić. On u svoja dva govora s mladenačkim zanosom, kao delegat svega klera banjalučke dijeceze svečaru čestita i pozdravlja ga. Želi mu, da ide putem Delivića, Okića, Miletića, Šunjića i Vujičića, koji su kod bosanskih Franjevaca ostali u najljepšoj uspomeni, kao što će ostati i presvj. zagrebački nadbiskup dr. Bauer. (Frenetički poklici: »Živio dr. Bauer!«, dugotrajni aplauzi, topovi pucaju.) Želi slogu svećenstva i preporučuje ga blagodarnosti. - Redodržavnik bosanskih Franjevaca preč. fra Lovro Mihačević aludira na Jeremiju proroka, koji obasut raznim milostima nije znao, da govori. I on gledajući tolika dobročinstva, kojim Gospod vasiona kroz vijekove, a osobito u zadnja vremena obasiplje njegovu redodržavu, zbunjuje se i ne zna, kako da mu se zahvali. Novi biskup potječe iz krila nje­ gove redodržave. I ako mu se pravom vesele težaci, od kojih potječe, gragjani s kojim je toliko radio, čitav banjalučki kler, koliko se više veseli, on sa svom svojom redodržavom. Želi mu, da živi, raste i cvate, da stoji i pase svoje stado onako, kao što će biti što na veću slavu Boga, korist do­ �58 Br. 4. i б. — »SERAFINSKI PERIVOJ« - movine i diku franjevačkoga reda. — Konzistorijalac preč. fra Ambro Miletić prikazuje svečaru ispred hercegovačke redodržave vijenac najljepših želja, koje ciljaju Bogu na slavu, Hrvatskoj i redu na korist i diku. — Redodržavnik sv. Ćirila i Me­ toda fra Rafajel Rodić zastupa svoju redodržavu i redodržavu presv. Otkupitelja. On vidi u franje­ vačkoj prošlosti i sadašnjosti divne tragove specijelne Božje providnosti, vidi realizovanje prije 19. stoljeća izrečenih riječi: »Koji se ponizuje uzvisit će se.« Dokazom su mu toliki Franjevci kroz stoljeća uzvisivani na dostojanstvo biskupa, nad­ biskupa, kardinala i papa, pa i današnji god, koji se slavi u franjevačkoj redodržavi — Bosni Sre­ brenoj. Zna, da se ovomu veselju vesele braća u Bosni, ali s majkom redodržavom združuju se i kćerke — redodržava sv. Ćirila i Metoda i presv. Otkupitelja i već čuje harmoniju složenih žica. — Zastupnik vrhbosanskoga kaptola preč. dr. Košćak sa zanosom promatra čitavu svečanost, u kojoj se nalazi. On motri, kako svečara čitava Crkva pozdravlja i kliče mu: »Ave, legate Christi! ave, antistes!; ave, episcope! zdravo, pastiru stada, ali stada ne moga, nego liristova!« On pro­ matra, kako mu danas Crkva pruža najveću vlast, ali da se s njom služi tako, da što kaže inom i sam svojim potvrdi činom. On baca oko na prirodu, pa vidi, da mu i ona čestita i kliče, alleluja! Sve ga to potiče, da mu zaželi sreću i on mu želi, da mu pero tako piše, da nigdje za papir ne zapne i da do konca svoga života piše i napiše spomenicu dobrih djela, koja će biti svjedok, da je ne samo dostigao, nego i prestigao biskupa Markovića. — Biskup Mišić iza tolikih govora smatra suvišnim, da štogod govori, a još više dulji. Kao ktariji kolega podsjeća ga na tešku dužnost. U Bosni nema velikana do biskupa, pa s toga narod s pu­ nim pravom u svakoj stisci u njih upire oči. Bodri ga, da bude sluga i Božji i narodni; da bude pro­ strana srca, kao što je to jučer brat musliman na granici grada naglasio. Svjetuje ga, da prije sva­ koga čina dobro promisli, a onda, da se prihvati posla. Progonstva neka se ne plaši i Hrist je na Golgoti za svoja dobra djela svršio. Generalni vikar grkokatolika Žuk podsjeća svečara na tra­ diciju blagopokojnoga biskupa Markovića i pre­ poručuje mu siromašne koloniste. — Dr. Sunarić ističe takogjer teški položaj biskupa Garića. On zna, da je njegova služba i na duhovnom polju teška, a smatra, da mu je teža na materijalnom polju. Upozoruje na krajeve njegove biskupije, u kojoj se kroz 30 godina za željeznice nije ništa 1913. uradilo. To će narod od njega više tražiti, nego duševne utjehe — narod je gladan i žedan. Kroz stoljeća bosanski je Franjevac narodu bio i sve­ ćenik i liječnik i advokat i sve. Franjevac nije žalio kupiti jaspru po jaspru, te preko brda i polja hrliti u Stambul i zauzimati se i za jednoga jedincatoga svoga čovjeka — i uspijevao je. Tim je bosanski Franjevac stekao u narodu ugled i taj će mu ugled biti teži od duhovne pastve. I do sada je sa svoga rada trpio, osvagjen je bio i kao kverulantan, ali to neka ga ne zbunjuje. Jednim se trakom sunca sve tmine raspršuju. Neka se sjeti, da se svi biskupi moraju držati principa: »Salus populi suprema lex esto!« (Frenetični po­ klici i dugotrajni aplauz.) — Nadbiskup dr. Bauer dugo je šutio, ali više ne može. On je došao u susjedstvo — u krajeve, koji su nekoć zagrebačkoj nadbiskupiji pripadali. Veseli ga ona odanost prema biskupima, što ju je u susjedstvu vidio i veseo se u Zagreb vraća. Želi svečaru dug život i sreću u radu na prosvjetnome polju. (Govor je dra. Bauera pozdravljen s dugim urnebesnim poklicima: »Živio primas sve Hrvatske!« i s du­ gim aplauzom. Čitav je banket završen oko 5 sati, u 51/a sati gosti ostave hotel »Bosnu«. Brzojavni pozdravi. Prigodom ustoličenja, a osobito svečanoga banketa biskup je Garić primio takogjer puno pismenih i do 150 brzojavnih čestitaka. Mi iz ovih probrasmo samo neke, te ih ovdje donosimo. Ža­ limo, da nam prostor lista ne dozvoljaje sve izni­ jeti. Probrani su brzojavi slijedeći: Beč. Povo­ dom današnjeg svečanog ustoličenja Vaše Presvjetlosti kao biskupa banjalučkoga čast mi je Vas pozdraviti sa najiskrenijom željom, da Svemogući Vašoj Presvjetlosti bude uvijek na pomoći, kako bi mogli što lakše odgovoriti Vašoj uzvišenoj dužnosti u radu za dobro i napredak povjerene Vam dijeceze. Bilinski. Sarajevo. Presvjetli go­ spodine! Današnjoj slavi svečanog ustoličenja Vaše Presvjetlosti najsrdačnije čestitam i želim, da Presvjetlost Vaša na tom uzvišenom i dosto­ janstvenom mjestu ispunjujuć svetu zadaću pa­ stira katoličke Crkve, uzveliča slavu Svemogućnoga. Ja Vas, Presvjetli gospodine, pozdravljam kao biskupa banjalučkog, moleć Svemogućeg, da Vas još mnogo godina uzdrži na korist vjernika, a diku i ponos časnog franjevačkog reda. Potiorek. — Visoko. Inštalacijom Vaše Presvjetlosti na biskupsku stolicu, sviće našem hrvatskom kato­ ličkom narodu zora boljih dana, jer u Vama do­ �Ustoličenje biskupa Garića. biva jako ustrajna, a uz to skromna pobornika svojih duševnih kao i materijalnih interesa. Stoga današnje slavlje Vaše Presvjetlosti smatramo op­ ćim slavljem hrvatskoga katoličkoga naroda. Naše najsmjernije čestitke. Franjevačka gimna­ zija. — Sarajevo. Prigodom Vašega ustoličenja, prosim dobroga pastira, da Vas zadahne velikom pastirskom ljubavlju, ter uzmognete što više raditi njemu na slavu, a na boljak vjere i domovine. Nadbiskup Štadler. Sarajevo. Ad multos felicissimos annos! Milan Crnek. — Sarajevo. Veoma žaleći, da sam zapriječen osobno prisustvo­ vati veoma značajnoj svečanosti ustoličenja Vaše Presvjetlosti, prisustvujem duhom s ushićenim željama, da u potpunom zdravlju i sreći uzvišeno Vaše zvanje dobrog pastira, na sreću Vaše pastve do skrajnjih granica ljudskog života obavljate. Čestitajući Vam svesrdno, gojim nadu, da ćete kao veliki rodoljub i izvrstan Hrvat nastojati da djelo 59 ne mogoh osobno prisustvovati. Pozdrav! Zurunić. — Tuzla. Prigodom današnjeg svečanog ustoliče­ nja Vašoj Presvjetlosti srdačno čestitam na previšnjem imenovanju i ustoličenju sa željom: Ad mul­ tos! Okružnik Baron. — Sarajevo. Pri nastupu Va­ šem na biskupsku stolicu prinosim srdačne i iskrene čestitke. Bilo na slavu Boga, a na korist hrvatskoga naroda! Prof. A. Tandarić. — Jajce. Najsrdačnije čestitamo i kličemo: Živio novi pastir! Sestre Neprocijenjene Krvi. — Mostar. Prigodom Vaše instalacije primite iskrenu čestitku od Va­ šega starog poznanika, koju šalje sa velikim što­ vanjem. , Josip Bač, sudski savjetnik. — Sinj. Pri svečanome ustoličenju Vaše Presvjetlosti uz saučešće svecijele redodržave izvolite primiti i moja najodanija, najsrdačnija čestitanja. Fr. Petar Perković, red. delegat. Lijevno. Radujući se Va­ šem uzdignuću, kličemo Vam: Sretno bilo, mnogo godina živio na spas i radost stada svog! Milo- Seoska k av alerija pred biskupom Garićem. Vašeg blaženo počivajućeg prešasnika dokončate: učvrstite trajnu slogu i ljubav jednokrvne braće Srba i Hrvata u našoj domovini. Vojislav Šola. Mostar. Okružni odbor H. N. Z. visokom do­ stojanstveniku sretno želi: na mnogaja! Fra Ante Majić, predsjednik. — Bos. Novi: Pozdravljamo našeg novog crkvenog pastira i kličemo: Živio! Hrvatska Zajednica. — Bihać. Blagoizvolite pri­ miti prigodom Vašeg današnjeg sretnog ustoliče­ nja moje najodanije i najsrdačnije čestitke. Vla­ dimir Besarović, okružni predstojnik. — Sarajevo. Najsrdačnije čestitam slavi biskupskog ustoličenja Vaše Presvjetlosti želeć, da Vas Svemogući poživi mnogo godina u srećnom zadovoljstvu, a na radost Vaših štovatelja, najodaniji baron Rudt. — Sarajevo. Današnjem ustoličenju primite najsr­ dačnije čestitke. Iskreno žalim, što svečanosti srdnice. — Sanskimost. Prigodom ustoličenja izvolite primiti najsrdačnije čestitke od sve­ ukupnog činovništva kotarskog ureda u Sanskommostu. Kotarski ured. — Sarajevo. Stes et pascas in fortitudine. To od Boga dan&s moli biskup dr. I. Šarić. — Sarajevo. Bilo na diku našeg naroda. Bolešću bratovom zapriječen nijesam mogao doći. Dr. Cabrajić. — Dolac. Da­ našnjem slavlju se od srca pridružuje Hrvatska čitaonica. — Pulj. Tvrdo uvjeren da je izborom Vaše Presvjetlosti postavljen dostojan našljednik našeg velikog biskupa fra Marijana, koji je našoj organizaciji bio jedan od glavnih stupova, česti­ tam Vam u ime hrvatskog naroda u Bosni i Her­ cegovini, želeći, da mognete dugo raditi na korist i sreću njegovu. Zapriječen osobno, zamolio sam, predsjednika okružnog odbora dra. Jelinovića, da �60 Br. 4. i 5. - «SER AFINSKI PERIVOJ« - na proslavi zastupa organizaciju. Košta GjebićMarušić, predsjednik H. N. Z. Sarajevo. Naj­ srdačnije čestita na visokom ustoličenju. Da Vas Bog poživi mnogo ljeta na ponos naroda i domoe vine! Dr. Bašagić. — Lijevno. Dičnog pobor­ nika i radina za sretniju budućnost hrvatskoga naroda pozdravlja prigodom današnjeg slavlja mjesni odbor Zajednice. — Bos. Gradiška. Uz tisuće najsrdačnijih želja hvalimo Svevišnjem, da Vas pozdravljamo kao našeg miloga pastira. Odbor »Posavac«. — Zagreb. Kad ne bi moguće osobno, hoću u duhu prisustvovati velebnoj sve­ čanosti Vašeg ustoličenja. Kršćanskom čednošću, ali sa oduševljenjem pozdravljam Hrvata pastira, branitelja vjere i naroda. Čestitam uzlaz na sto­ licu slavnog fra M. Markovića! Dr. Katičić. — Sarajevo. Pridružujuć se u duhu velebnoj slavi Vašeg biskupskog ustoličenja u naprednoj Banja­ luci, molim Svemožnog, da Vas mnogo godina poživi na korist vjere, te na dobrobit hrvatskog naroda. Dr. Kukrić. - Sarajevo,. Uzoritom sve­ ćeniku, neumornom narodnom poborniku, čelik značaju, svome prijatelju pri nastupu biskupske stolice, smjerno čestita, usrdno od Boga moleći Svečaru dugovječno življenje, sretan i blagoslov­ ljen rad za slavu Božju i dobrobit hrvatskog na­ roda. Središnja uprava >;Napretka Široki Brijeg. Raduju se i s veseljem poklon čine braća i mladež Širokoga Brijega. Biintić. Kakanj. Braća Franjevci iz Kraljevske Sutjeske čestitaju dično slavlje. Biskupovali dugo ljeta! Angjelović. - Odžak. Nemogući osobno, duhom prisu­ stvujem svečanosti ustoličenja Vaše Presvjetlosti, kojom se i red naš proslavijuje, pun veselja kličem vivas Provinciae, Ecclesiae, vivas patriae, vivas nobis ad plurimos annos. Fra Marijan Marić, župnik, definitor. — Kotorvaroš. Čestitam, dovu činim Bog Vas poživio puno godina u naj­ višem veselju, živio! Srdačni pozdrav. Fazlić, na­ čelnik. — Sanskimost. Činovništvo kotarskoga suda Sanskimost sretno je, da je Providnost od­ redila biskupsko ustoličenje Presvjetlog gospodina Garića, pa tom zgodom kliče, živio novi biskup dugo godina na korist i diku sv. vjere, naroda i domovine. Kotarski sud. - Cernik. Dičnoga svečara Bog neka štiti, svakom srećom kiti; ži­ vio svečar, živih gosti, kliče o. Makarije. Beč. Neizmjerno žalim, što moradoh iznenada prekinuti tamo moje putovanje, s toga izvoli, dragi prija­ telju, ovim putem primiti najsrdačnije čestitke današnjem hrvatskom, narodnom blagdanu, kad naš odlični sin sv. Franje zauzima zasluženo od­ 1913. lično mjesto, a sabor dobiva virilnog člana proku­ šanog žarkog rodoljuba. Dr. Nikola Mandić, predsjednik sabora. — Lijevno. Sretan nastup bio na korist i sreću Hrvata i katolika. Zanatlijsko društvo. Beč. Pozdravljam Va^u Presvjetlost prigodom Vašega ustoličenja, želim, da Vaš budući rad prati sreća na korist i slavu Crkve i naroda Vam. Odjelni prestojnik baron Kliinburg. Bihać. Srdačno čestitam, Bog blago­ slovio i poživio novoga biskupa!. Sestre Drago­ cjene Krvi. Gradec. Čestitam na biskupskoj časti, želeći blagoslov Božji. .Sestra Magna, ge­ neralna predstojnica. Mostar. Vašem ustoli­ čenju, veselju Crkve, blagoslovu biskupije, utjehi domovine raduje se dr. Karlo Eterović, redodržavnik. Derventa. Prigodom današnje slave izvo­ lite primiti moje najiskrenije čestitke. Predsjed­ nik Bartasel. Orašje. Biskupu Franjevcu kliču braća toliški Franjevci ad multos annos. Fra Bono Brkić, gvardijan. Sarajevo. Na žalost zapriječen odazvati se časnom pozivu čestitam srdačno Vašoj Presvjetlosti današnjoj svečanosti Vašeg ustoličenja sa vrućom željom, da Vas Bog uzdrži mnogo godina na braniku svete katoličke vjere i mile nam hrvatske domovine. Narodni za­ stupnik Oskar Šomogji. Mostar. Zapriječen nemogoh doći, najsrdačnije čestitam. Upravljao biskupijom zdrav, dugo, sretno, na slavu Boga, korist naroda, čast Hrvatske! Nar. zastupnik Gjuro Džamonja. - Sarajevo. Čestitajuć Vašoj Presvjetlosti najiskrenije želim, da Vam Svevišnji dade snage, da dugi niz godina upravljate svojom biskupijom na slavu Boga a korist naroda. Vama odam Sliek. Lijevno. Srdačno čestitajuć da­ našnju slavu želim Vam Presvjetli dug život na diku i probit našega naroda. Predstojnik Mešeg. Zadar. Čestitam na zasluženom ustoličenju. Živjeli! Nar. zastupnik Mazzi. — Jajce. Braća bratu na ustoličenju crkvene časti srdačno česti­ taju i Svevišnjega mole, da Vam u novoj službi gratiam apostolicae fortitudinis dadne. Fra Jaroslav Jaranović, gvardijan. - Bos. Novi. Povo­ dom ustoličenja pozdravljamo Presvjetlost Vašu želeć, da Vas Bog poživi na čast i korist hrvat­ skog naroda. Živio! Hrvatska čitaonica. Lijevno. Kerub samoprijegorne ljubavi i ustraj­ nosti nek Vas prati iza budućih mnogo sretnih ljeta! Seraf pobjede lovorom nek Vas vjenča! Samostan. — Derventa. Srdačno čestita kličući: Ad multos annos pro Deo, patria et ordine! Fra Anto Tolić, gvardijan. Travnik. Čestitam Vam na današnjem Vašem slavlju! Živili! Ivo �Ustoličenje biskupa Garića._______________ _________________(ii Budimirović. - Lijevno. Vrlom pastiru, ljubitelju stada svog, župljani sa župnikom čestitaju i mole Svevišnjega, da bude sretan na mnogo ljeta. Fra Anto Franjić i župljani. — Travnik. Današnjoj svečanosti duhom prisustvuje kličući: Živio narodni biskup! Okružni odbor Zajednice. — Travnik. Današnjoj Vašoj svečanosti svi se veselimo od srca. Želimo da bude na dobro vjere i hrvatske nam domovine. Živio naš mili biskup Garić! Franjevci iz Guče Gore. — Kreševo. Današnjem slavlju kliče ova redovnička obitelj ad multos annos! Dr. Ban, gvardijan. — Rudolfsthal. Ža­ lim, što nijesam prisustvovao svečanom dolasku. Doživio Vas Bog! Budite pravi natpastir našega naroda i čelik Hrvat kao i do danas. Fra Grgo Došen, dekan. - Vareš. Pridružujuć se veselju cijele redodržave, kličemo bio sretan početak, a još sretniji svršetak! PejčinovićiGrgić. — M o star. Srda­ čno čestitam u ime redodržave hercegovačke, dušom se uje­ dinjujem Vašoj slavi. Prešnim poslovima zapriječen žalim, da osobno nc prisustvujem. Begić redodržavnik. T r a ­ vnik. Srdačno čestitam PresProcesija iz župske vjetlom gospo­ dinu i kličem mu: Živio iDr.Pravdić.— B ihać. Hva­ la lijepa na pozivu svečanom ustoličenju. Objedu ću doći sa pravaške skupštine iz Opatije sa ostalim dru­ govima poslanicima. Želim sretne i ugodne uskrsne praznike. Srdačna i ponizna čestitka Pro­ svjedom biskupu. Dr. Katičić. Sarajevo. Sve­ čanom ustoličenju Vašem prinosim srdačne prija­ teljske čestitke. Doživio Vas dobri Bog mnogo godina, a blagoslov Svevišnjega neka vazda prati vaše pastirsko djelovanje na sve veću slavu naše svete vjere, na korist naroda i naše drage domo­ vine. Košta Hdrmann. Domanović. Naj­ srdačnije čestitke ušljed Vašeg ustoličenja. Bog Vas poživio! Dekan Putića. Sarajevo. Da­ našnjem ustoličenju čestitaju i žele da bude sretno i dugovječno na korist crkve i naroda. Gjuro i Stanka Vrignanin. Tuzla. Svečanom činu ustoličenja prisustvujem u duhu i srdačno česti­ tam. Žalim, što ne mogu prisustvovati. Danas sam se vratio sa povećeg puta. Živio naš na­ rodni biskup Franjevac! Dr. Pilar. Počasne zabave. S banketom i banketskim govorima, s pisme­ nim i brzojavnim čestitkama slavlje se ustoličenja biskupa Garića ne svršava — ono se nastavlja u školama časnih sestara milosrdnica i Neprocje­ njive Krvi Isusove. U zavodu časnih milo­ srdnica zabava je bila dne 30. u 6 sati, a u zavodu sestara Neprocjenjive Krvi Isusove 31. ožujka. Obe su zabave odgovarale pri­ godi i potpuno uspjele. Publika se je s njih sa sveopćim zado­ voljstvom vra­ ćala, što puno služi na diku i revnim učitelji­ cama i mladeži dotičnih zavo­ da. Zabavu kod milosrdnica uprav s pojetičkim zanosom otvara učenica IV. razr. MarijaKrpan sa slijede­ ćim govorom:« crkve u katedralu. »Presvjetli g. biskupe i ostali velikocjenjeni gosti! Prije deset mje­ seci nasta teška tuga u ovim samostanskim zidinama, u cijelome našem gradu, kao i diljem drage nam domaje Bosne Srebrene! Svako katoličko hrvat­ sko srce proplaka prije devet mjeseci, a što da istom reknem za velečasne oce Franjevce? Ah, to nisam kadra izreći koliki je gubitak zadesio taj velezaslužni red u miloj nam domovini! Sjajna zvijezda ugasriu sa plavetnog neba bosanskih nam gora i ode u vječnost. Veliki čovjek prestao ži­ vjeti i nema ga više megju nama. Nema više bi­ skupa Markovića! Takvi i slični uzdasi izvijali se iz svačijih grudi, koji je iole poznavao plemenitog velikana pokojnog biskupa Markovića. Danas �62 Br. 4. i 5. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1915, pako nakon devet mjeseci zasja druga zvijezda na plavetnom nebu bosanskih nam gora; zasja i raz­ draga nam našu milu domaju, obraduje svako kato­ ličko hrvatsko srce, te mami iz srca i duše onu sv. himnu: »Tebe Boga hvalimo!« Jest hvalimo i sla­ vimo ga na vijeke, što nam je poslao muža, koji će moći ravnati lagjicom povjerenog si stada i biti našoj biskupiji ono, što joj je bio blage uspo­ mene presvjetli gosp. biskup Marković. I ove samostanske zidine nekako su danas milije, pri­ jatnije, a stanovnici ovih zidina naše časne sestre sa svojom škol. mladeži pune Božanskoga ushita i zanosa kliču: Banja Luka ima biskupa, ima veli­ kog svećenika, ima vrijednog našljednika pokojnog biskupa Markovića. U to ime ovaj zavod se ne­ izmjerno raduje skupa s nama školskom mladeži, a da dademo svojoj radosti i veselju oduška priredismo u slavu ustoličenja Vaše Presvjetlosti malu zabavicu, te smjerno molimo Vašu Presvjetlost, da blago izvoli prisustvovati našemu umjeću. Vama, pako visokocjenjeni gosti, kličem: Dobro nam došli!« Iza ovoga s aplauzom pozdravljenoga govora ispjevao je zbor učenika i učenica: »Ljubimo Te naša diko«, a tada su se pojavile tri vile, tako odjevene i stale, da sve tri sačinjavaju hrvatsku trobojnicu. Živko Dukanović predstavi ih: prvu kao domovinu, drugu kao ljubav, a treću kao mla­ dež. Prema ovoj predstavi vile i pozdraviše presvj. svečara: prva ispred domovine, druga ispred prijatelja, a treća ispred mladeži. Mali Stjepan Grgić uprav je majstorski krasnoslovio »Svjetlost od Asiza«, a krasno otpjevana pjesma »Sv. Franji« mnoge je duboko ganula. Naj­ uspjelije su se izvela dva dijaloga: »Dva druga« i »Angjeo i dijete«, a žive slike: sv. Franjo i Isus prijatelj malenih stavile su ovoj zabavi krunu uprav majstorske vještine. S ovom se zabavom natječe zabava, što ju je priredila mladež časnih sestara Neprocjenjive Isusove Krvi. Prijatelj nam o njoj piše: »Kod ove zabave sve krasno i prema prigodi uregjeno. Tri žive slike sv. Franje nas opčaraše. Jedna se je morala opetovati — sv. Franjo od­ riče se svijeta. A predstava sv. Cecilije nije mogla ljepša da bude. Svaka je učenica htjela, da odnese vijenac umjeća.« * Isti su se dan gosti biskupa Garića počeli razilaziti. Oni su krenuli na razne strane pro­ strane nam Hrvatske. Tijelom su ostavili roman­ tičnu Banju Luku, ali njihov duh još je u Banjoj Luci. Njihov duh još promatra one zastavama i sagovima iskićene kuće i prozore kuća; on još ćuti pucnjavu topova, zvonjavu zvona, sviranje bande; njega još zanose oni veliki špaliri, što su ih seljaci pravili, one parade kočija i konjanika, oni svečani govori i počasne akademije. On je još opojen naj­ ljepšim utiscima, pun najugodnijih uspomena na Banju Luku i na veliku svečanost i banjalučke biskupije i franjevačkoga rqda uopće i biskupa fra Joze Garića napose, te mu u svome zanosu ne prestaje klicati: »Beatus venter, qui te portavit et ubera, quae suxisti!« — Dr. Jelenić. psa Dr. Blažević: Jubilej. 313.-1913. Kome nije poznato proročanstvo Isusovo, koje je rekao apostolima svojim, da će biti proga­ njani, bacani u tamnice, ismjehivani radi imena Njegova! Ali ove riječi upravljene na apostole, odnose se i na one, koji će po njima vjerovati u Njega; odnose se na sve vjernike, odnose se i na skup vjernika - - sv. Crkvu. Nu dok je On s jedne strane ovo proreko apostolima i svojoj zaručnici Crkvi, dotle ih je opet s druge strane osiguro o svojoj pomoći, i o konačnoj pobjedi nad svima neprijateljima, jer će On biti uz njih do konca svijeta: »Nemojte se bojati, evo Ja sam s vama po sve dane do svrhe svijeta« i »vrata paklena, neće ju nadvladati.«1) I u istinu, jedva što se zrno gorušičino, koga božanski Spasitelj svojom rukom posijo bijaše, podiže iz zemlje, diže se vihor, da ga sruši i u zametku uguši. Progoni za progonima, bura za burom obaraše se na stado Hristovo! Zakoni izagjoše posve oprječni novoj nauci, koja se sma­ traše da je pogubna za društvo, državu, cijeli svi­ jet. Strastima zaslijepljeni razum nije mogo da gleda ni da shvati sjajnu svjetlost, koja je pratila šljedbenike nauke Isusove. A jer su se djela nji­ hova protivila djelima poganskim, pogibelj je pri­ jetila, da se stari bogovi ne zapuste, a novi prizna! Radi toga je trebalo koliko je više moguće da se širenje nove nauke skuči i suži, a to će se postignuti, ako se sloboda ove vjeroispovijesti zabrani. Providnost pak Božja učini drugačije! Ona dopusti da se njezina ustanova progoni, da trpi, da pati do časa, kad je trebalo da se »poglavar ') Mat. 16, л8; 28, 20. �Jubilej, ovoga svijeta van baci«, a sunce slobode i kato­ ličkoj crkvi grane. I čim se je više ovaj čas prikučivo, tim se je žešća bura dizala na Crkvu, te se je činilo kao da će je nestati. Ali Svemogući učini da na carski rimski prijestol sjedne čovjek pravedan, koji će Crkvi pri­ znati prava, koja joj pripadaju! Na carski prijestolj zasjede K o n s t a n t i n V e l i k i 312., te još iste godine dopusti snošljivost sviju vjera, a slijedeće, t. j. 313. takozvanim m i l a n s k i m e d i k t o m posebnu slobodu izdade za kršćane, da slobodno ispovjedaju svoju vjeru, kao i sve bogoštovne čine, riječju dade joj — Crkvi — sva prava koja može jedno moralno i juridično tijelo da posjeduje! Od ovoga sretnog časa do ove godine na­ vrši se 1600 godina, kako Crkva djelotvorne i oživljujuće zrake pruža po cijelom svijetu, i tim načinom pred čitavim svijetom pokazuje, da nije pogibeljna ustanova, nego naprotiv veoma korisna! Kršćanski svijet shvaćajući važnost ove tisućšestogodišnjice, i vanjskim načinom manife­ stira svoje veselje, upriličivši u tu svrhu razne svečanosti. A vrhovna vidljiva glava sv. Crkve, htjede da i oni vjernici, kojima nije bilo moguće da vanjskim načinom ovu slavu proslave, duhov­ nim bar to učine. U tu svrhu vlašću od Boga si danom otvara duhovnu riznicu, da vjernici iz nje crpu snage i okrepe za daljne nepogode i nepri­ like. Pismom od 8. ožujka t. g. dopusti sv. Otac izvanrednu jubilejsku ili svetu godinu, s potre­ bitim naputkom, koga mi u prijevodu evo dono­ simo: Papa Pio X. s v i m p r a v o v j e r n i m k r š ć a n i m a , koj i o v o p i s m o č i t a j u , p o z d r a v i apoštolski blagoslov. Uspomena onoga veseloga dogagjaja, kojim je pred 1600 godina mir napokon Crkvi dopušćen, za sve je kršćanske narode prigodom velikog ve­ selja kao i djelotvorne ljubavi a Nas osobito po­ tiče, da Vam od onih nebeskih darova milosti udi­ jelimo te učinimo da plodove ove svečanosti u što obilnijoj mjeri uživate. Dostojno je bo i oprav­ dano, da uspomenu na onaj milanski edikt cara Konstantina slavimo, čije je proglašenje iza u znaku križa nad Maksencijem odnešene pobjede uslijedilo, a koji je bjesnilu kršćanskih progonitelja konac učinio i koji je naravno cijenom krvi Hristove i Njegovih mučenika kupljen. Onda je voju- 63 juća Crkva prvo svoje slavlje slavila, koja su joj i kašnje, i to iza nekog vremena kušnje odregjena, i od onoga vremena bijaše joj omogućeno, da svoja dobročinstva čitavom ljudstvu u posebnoj mjeri obrati; ljudi napustiše malo po malo štova­ nje poganskih bogova, kršćanstvo dogje do vlasti koli u zakonodavstvu toli u javnom životu te tako mogahu ljubav i pravda da na zemlji procvatu. Zato je posve uputno, da ušljed ove svečane zgode usrdnije nego obično Bogu vapimo, te djevičansku Majku Božiju, sv. apoštole i sve svete zazivamo, da se narodi s obnovljenom ljubavlju i strahopočitanjem Crkvi podaju, da sve zablude, u koje bi ih neprijatelji Crkve zapleli, napuste, rimskog papu časte i u katoličkoj vjeri svoj zadnji cilj i glavnu svrhu upoznaju. Tada smijemo očekivati, da će i ljudi svoje poglede spasonosnom znaku sv. križa upraviti, i da će slavlje slaviti nad prezirateljima kršćanskog imena kao i nad divljim požudama srca. Da pako naša ponizna molba prigodom ove velike svjetske svečanosti čim koristonosnija vjernicima bude, dajemo jubilejski oprost, opo­ minjući ujedno sve sinove sv. Crkve, da svoje mo­ litve kao i druga pobožna djela s Našim sjedine, i ovom se pruženom milošću jubilejskog oprosta na svoju i opću korist što izdašnije posluže. Po­ uzdavajući se u milosrgje Božije i oslanjajući se na auktoritet poglavica apoštolskih, Petra i Pavla, na temelju Nam predane apoštolske punomoći i iza saslušanog savjeta kardinala generalne inkvi­ zicije, podjeljujemo svim pravovjernim kršćanima Rima i izvana, potpuni oprost na način jubilej­ skog, koji u vremenu od bijele nedjelje do začeća Marijina usključivo, bazilike sv. Ivana u Lateranu, S. Petra i Pavla (izvan zidova) dvaputa posjete i ondje neko vrijeme za uspijevanje i uzvišenje Crkve i apoštolske stolice, za iskorjenjenje krivovjerstva te obraćenje grješnika, za slogu kršćan­ skih vladara i za mir sveg pravovjernog puka na Našu odluku mole; osim toga moraju kroz ovo vrijeme jedanput sv. sakramente primiti, te prema svojim srestvima milostinju siromasima ili u po­ božne svrhe dati. Onima pak, koji nemogu u Rim putovati, podjeljujemo isti potpuni oprost, ako u svojoj domovini crkvu ili crkve, koje biskup jedan­ put za uvjek odrediti ima, u istom vremenu u svemu šest puta posjete i rečena djela pobožnosti ovrše. Ovaj se oprost može nadalje i dušama po­ kojnih otprosnim načinom namijeniti. I putnici, koji su na moru ili na kopnu mogu oprost dobiti, ako u svom prebivalištu ili gdje drugdje propisana djela ovrše i šest puta stolnu, glavnu ili župsku �64 Rr. 4 ј 5 _ »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. crkvu svog prebivališta ili gdje se nalaze pohode. Za redovnike obadvoga spola i za one takodjer, koji imadu strogu klauzuru i sve druge, svjetov­ njake kao i sve koji pripadaju redovnom ili svje­ tovnom svećenstvu, koji su utamničenjem, tje­ lesnom bolešću ili drugim kojim načinom zaprije­ čeni, propisana djela ili neka od njih učiniti, dopušćamo, da ih ispovjednik u druga okrene ili nji­ hovo obavljenje u drugo vrijeme odgodi, a medjuto ono propiše, što pokornici izvršiti mogu. Ispovjednici dobivaju takodjer vlast, da djecu, koja još nijesu sv. pričesti pripušćena, od primanja pri­ česti dispenziraju. Osim toga smiju si svi vjer­ nici, laici, svećenici i redovnici, dapače i oni, koje bi trebalo posebno imenovati, u ovu svrhu izmedju ovlaštenih ispovjednika, koga hoće izabrati; ovo isto tako vrijedi za duvne, novakinje kao i druge ženske osobe, koje samostanu pripadaju, u koliko je odnosni ispovjednik i za duvne ovlašten. Ako ovi kroz rečeno vrijeme takovom ispovjedniku na ispovjed idu, s odlukom, Ja dionicima jubileja po­ stanu i zato propisana djela ovrše, to dotični i s p o v j e d n i k slijedeće p u n o v l a s t i ima: On može za o v a j s a m o p u t i s a m o u p o d r u č j u s a v j e s t i odriješiti od ekskomunikacija, suspensija kao i drugih crkvenih sentencija i censura, bile one »a jure« ili mb homine« s koga mu drago razloga izrečene ili ustanovljene, te od onih censura, koje su biskupima ili apoštolskoj stolici pridržane, dapače i u onim slučajevima, koji su ma kome i sv. Ocu i apoštolskoj stolici speci­ jalno (posebno) pridržani, ili koji se inače pri još neznam kako velikim povlasticama ne bi smatrali da su uključeni. Mogu odriješiti od sviju g r i j e h a i pre­ kršaja, ma bili neznam kako veliki i teški, pa bili oni biskupima ili apoštolskoj stolici gore spomenu­ tim načinom pridržani; moraju pak ispovjednici pri tome spasonosnu pokoru naložiti kao i sve drugo, što se de jure traži i ako se radi o krivovjerstvu prije odriješenja prema crkvenom pravu traženu odreku kao i opoziv krivih nauka iziski­ vati. Imaju nadalje ovi ispovjednici punomoć, da sve z a v j e t e , i one dapače, koji su zakletvom potvrgjeni ili apoštolskoj stolici pridržani, u druga dobra i spasonosna djela o k r e n u , uvijek medjutim i z u z e t i ostaju zavjet (potpune vječite) čistoće, ulaska u neki (pravi) red, te obveze, koje su od trećeg primljene ili pri kojima se o pravima drugih radi, kao i zavjete, kojima se je neko obvezo, da će kaznu na se primiti, da se tako od povratka u grijeh sačuva, osim ako bi se ovaj zadnji mogo tako okrenuti, da bi ga i ovo drugo djelo nemanje od počinjanja grijeha (čuvalo) ustezalo. Gledom na pokornike, koji su sv. redove pri­ mili, pa bili ti i redovnici, mogu ispovjednici dispenzirati od takovih t a j n i h n e p r a v i l n o ­ s t i , koje nekoga priječe da vrši dotični red ili da se nemože na više popeti (super occulta irregularitate ad exercitium eorundem — scilicet sacrorum — Ordinum et ad superiorum assecutionem dumtaxat contracta). Ne namjeravamo medjutim ovim pismom dispenzirati od koje druge nepravilnosti, bila ta »ех delicto«, ili »ех defectu«, bila javna ili tajna, ili od koje mu drago druge nesposobnosti, nastala ona kako mu drago kao niti vlast dati, da se u ovom pogledu dispenzira ili pak nesposobnost ma i za samo područje savjesti ukloni; niti da konsti­ tuciju Benedikta XIV. »Sacramentum Poenitentiae« i šnjom izdane odredbe okrnjimo, niti ima ovo pismo onima u prilog biti, koji su od Nas i apoštolske siolice ili prelata ili crkvenog suca p o i m e n c e izopćeni, suspendirani, interdiktom udareni ili su inače javno proglašeni da su pali pod crkvene kazne i censure, osim ako bi kroz odregjeno vrijeme zadovoljili ili se sa sudionicima, ako je potrebito, sdružili. Nemože li se po sudu ispovjednikovu u odregjenom vremenu zadovolj­ ština dati, to dopušćamo, da se ovakovi gledom na savjest (in foro conscientiae) odriješiti mogu, ali u tu jedino svrhu, da jubilejske oproste dobiti mogu, s obvezom pak, da čim prije mognu, zado­ voljštinu dadnu. Krjepošću sv. posluha zapovijedamo svim biskupima, njihovim vikarima i oficijalima, ili u slučaju da ovih nema onima, koji duhovnu pastvu vrše, da- ovo pismo svagdje objelodane i vjerni­ cima, koji se u propovjedima čim bolje na jubilej pripraviti imadu, odrede crkvu ili crkve koje pohagjati imaju. Dano u Rimu kod sv. Petra, pod ribarskim prstenom, dne 8. ožujka 191,?., našega vladanja godine 10. Ovo je pismo ižljev veselja i ljubavi, koja ne pozna granica, i koja bi htjela da se sva srca stope u jedno, te složnim glasom zavape: Slava Ti Hriste kralju, koji si neprijatelje svlado, a isto želiš da i mi učinimo! Ovakovo pismo, i ovakovu povlasticu moglo je samo dati srce vatikanskog sužnja, koji svu svoju djecu jednako ljubi i u za­ grljaju ju Hristovu vidjeti želi! �Poći Vuf-.jakom. Velike zaista milosti i povlastice — velika u istinu ljubav prema povjerenim si dušama! Veliku zahvalnost dugujemo Bogu za ono slavlje, koje je Crkva slavila 313. Tu pak zahvalnost, u koliko slabi stvorovi možemo, pokazati ćemo, ako se ovako ljubeznom pozivu našeg sv. Oca odazo­ vemo, te što bolje udijeljenu nam milost u svoju i bližnjih korist izrabimo. Još nam je u živoj pa­ meti ona oduševljenost i onaj zanos, koji je pri zadnjoj sv. godini 1900. kod katoličkog naroda vlado. Nadamo se, da će se ovaj puta to isto u još većem opsegu kod naroda pokazati, jer slavlje naše Crkve i naša vlastita korist treba na to da nas nukaju! Proslavimo našu ljubeznu majku izrabimo pruženu nam prigodu! \S3& A. Č ičić' Pod Vučjakom, Ko budan stražar kraljici na I vjeran svjedok sreće joj i bola II soko tica sa visina zlatih Kad krilom lama vrh brda i dola: I Vučjak tako Bosni stražu straži Sred posavskijeh strŠeć rnilodraži. 0 sveta goro prošlosti nam krvne, Ti grdan dive, pun osvetnog žara, Na pogledu ti i miso mi trne I mlade grudi mač trobridni para. Pod obroncima tvojim kitnjastijem Zlu sudbu roda mučeničkog zrijem. Ko Sava hladna, što ti temelj plače I gine mutna u nepovrat nijemu: Ti naših suza svjedok si, junače, I krvi, što se proli u bescijenu. Kroz vijekove je raja uzdisala, A1 nikad uskrs svoj ne dočekala. II čeljad vrisni na rodnom ognjištu Za svjetlom znanja, kruha zalogajem, Hajduci u stran, pa da pravdu ištu? Sav pako plani novim usplamsajem. Ti znadeš, goro, muke nam i vaje, Ti spomenik si vrh grobišta raje. Pa danas jošte u osvitku zore — Ej hoće Г skoro da svim sjajem plane? Pa danas jošter s te kitnjastc gore Ja ćutim uvijek žice potrgane. Vilinske kose žice rastrgate, Ne progju lako rane zadavate! Sad ja bih eto da zapjevam skladno, AI još ne mogu, nije doba za to, Od puste zime još je srce hladno I naše carstvo još je pokopato. Kad Vučjak vjerom s Krndijom se sveže, Pa braća budu ko ih srce steže: Ej onda pjesnik brat će ruže svježe! Oj sveta goro prošlosti nam krvne, U proljet vedru ti pupaj i cvati, Već dosta ј’ bilo zla i bijede crne, Sad kolo sreće pod tobom se hvati, Da sunce grane rodu sa visina, Domaja bude sretna i jedina! B ranko S trahim ir Š k a ric a : U čardaku drvenome. Mjesečina biser lije Po čardaku drvenome, I to godi kako kome, АГ ko meni, nikom nije Sred tili časa pjesničkije’ U čardaku drvenome! Biserom me populala Кб i zlatom mjesečina; Bez čemera i bez kina Na karar mi duša stala, Pa u šarne sanje pala Ko i stručak ružmarina . . . Gle! te zv’jezde kako brode U mekanom naručaju; Bajna noćca po svem kraju, B’jcle vile kolo vode — Blago dušam, kojim gode, Koje s njima osjećaju! рри �Вг. 4. i 5. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« 1913. 66 G. Guenot: = = Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). X. Neronov Prijatelj. Servilija Tuska nije bilo na krvavim igrama, o kojim smo pripovijedali. Mladoga patricija nije više srce potezalo na te divljačke i krvave prizore, koji su još prije kratkoga vremena bili njegovom nasladom. Duša mu je bila zaokupljena sa veoma protivnim mislima; on se je sasvim preobrazio. One noći poslije općenja namijenjena proti Marku Plauciju i Pomponiji Grecini, Servilij ih je bio sa­ krio u svome stanu u Rimu i majku i kćerku, pa ih otposlao, u sigurnoj pratnji jednoga vjernoga oslobogjenika, izvan grada. Nešto daleko Rima, na ča­ robnom položaju, imao je raskošni zaselak usred svježega hlada. Tu su prognanici našli utočište i tu ih je velikodušni patricij zaklonio od cesarova prognanstva. Osamljenost mjesta lijepo je prista­ jala dušama kreposnim i željnim pokoja. Tu su u potpunoj sigurnosti mogli čekati dok se užasna vi­ javica, što no bjesnila proti vjernicim, slegne. Nećemo kušati opisivati bijes Tigelinov i Hermov, kad su doznali, da su Marko i majka mu osu­ jetili njihove zlobne namjere. Prefekat pretorija naredi pusta istraživanja po Rimu, pa i po okolici grada; ali to je bilo uzalud i nije se naišlo na nije­ dan trag bjegunaca, ništa nije pokazivalo, kamo su krenuli. Veturij je točno izvršio svoju mrsku službu doušnika i pandura, pa je primio obećanu svotu. Jedne mu stvari samo bilo žao, što nije tu­ žio svoju ženu, gorljivu kršćanku.On je teškom mu­ kom podnosio prigovore, koje mu je opravljala, pa se zakle, da će ju on sam prvom prigodom pre­ dati krvnicim. Više je no ikada posjećivao zlo­ glasne krčme, susjedne drvenom mostu i u njima je, kroz kratko vrijeme, progutao svote na onako nesretni način stečene. Servilij Tusko, da odstrani sumnju i prema mogućnosti još više utvrdi sigurnost svojih ple­ menitih gostova, našao se je na dvoru Neronovu, poslije krvavih igara u cirkusu i cesarovim vrto­ vima. No on nije više bio isti čovjek; njegovi pri­ jatelji u njemu više nijesu pripoznavali onoga vese­ loga epikurejca, koji je onako raskalašeno život pro­ vodio i koji je pjevajući hodio, sa svježim ružama ovjenčanom glavom, po putu naslade. Pripovijeda­ nje o užasim, počinjenim proti kršćanima, za koje je znao, da su nevini, pokvara dvorjanika i carske pijanke napunjale ga nekom odvratnošću, koju uvijek nije mogao zatomiti i ako je to razboritost nalagala.Više je od jednoga puta na sav glas oči­ tovao svoje osjećaje. Rijetko je ostao sve do svrhe onih opisanih večera. Povjest je upisala njihove ljage i sramote i žigosala ih svojim neumoljivim žigom; on je nalazio izlike, da se s njih odaleči. Njegovo čudnovato ponašanje, ozbiljnost njegova držanja i mjerenje riječi otkrivalo je njegove nove osjećaje i pogubljivalo nepovjerenje. Hermes mu je bez prestanka tragove uhodio; pa kad je mislio, da je na putu istine, svoje sumnje oda Tigelinu o odnošajim mladoga patricija sa kršćanima. Oslobogjenik je dobro znao, da je dobar broj vjernika izmakao progonstvu. Bez dvojbe užasni je udarac bio zadan Crkvi Hristovoj; ali su njezini prvi po­ glavari živjeli. Njihova moćna riječ brzo je popra­ vila poraze, što no ih pakleni juriš zadao. Tigelin, osvjedočen, da Servilij nije odobravao poduzete strogosti proti kršćanima, odluči započeti razgo­ vor sa mladim patricijem. Jednoga dakle dana banu njemu iznenada. Rob, na koga se bio obratio, izgledao smeten. Prefekat pretorija zatraži vidjeti Servilija. »Njega nema, odgovori rob. — Gdje je on?« Rob je oklijevao; pa kako ga je Tigelin na­ padao i ljutio se, napokon će reći: »Moj je gospodar na svom zaselku.« Tigelin, bez duge primjedbe, ode onamo sa­ svim žurno. Trebalo je na dolasku žateći Servilija sa plemenitim gostima, kojim je pružio utočište proti Neronovoj mržnji. Na sreću je imao kada jedan oslobogjenik, kršćanin, upozoriti gospodara. Marko i majka mu odma se povukoše u svoje odaje. Tigelin ugje. Njegov radoznali i prodirući po­ gled preleti preko vrtova, sjenovitih drvoreda i okolice zaselka. Odmah je s prva bio opazio neŠta tajinstvena. Cuo je šaptanje pod glas govorenih riječi. Sve mu je to čudnim izgledalo i davalo mu misliti. Po nijedan način nije mogao stati u kraj onomu, što se u kući dogagjalo. Servilij, upozoren, da mu dolazi prefekat pretorija u posjete, poleti, poslije no se osvjedočio, da su u sigurnosti Marko Plaucij i Pomponija Grecina. On dočeka Tigelina vanrednom udvornošću; a ovaj će mu reći, po­ slije no su izmijenili obični pozdrav: »Sada, dragi Servilije, treba trkati izvan Rima, a da te se nagje. Pa jo.š bez muke ne može se k tebi’ doći, �Neronove žrtve. — Žao mi je, Tigeline, što si se mučio dola­ ziti, premda mi je tvoj posjet na osobitu čast. Da budem bio znao, da me želiš vidjeti, bio bih sve ostavio, da ti ne stvaram neprilike. — Ti si najljubezniji čovjek, Servilije, pri­ hvati prefekat. Milo mi je, što sam te vidio, pa i ovdje, budi uvjeren. — - Meni je jednako milo, što te mogu primiti u mome čednom zaselku. - Dakako! Ništa nema dražesnijega od ovoga stana. Krasne li svježine! raskošna li hlada! Razumim, Servilije, za što napuštaš grad kod ovakove oaze. — Ti cijeniš moj stan mnogo više nego zaslu­ žuje. — Ne, doduše; nego, Servilije, ja sam k tebi došao radi velikog prijateljstva, koje prama tebi gojim, da te izvijestim o nekim glasinama, koje se po miloj volji na tvoj račun prosiplju. — Bit će me se bez sumnje oklevetalo, odgo­ vori Servilij nešto porumenivši; to je čast, u kojoj, u naše vrijeme, uživaju mnogi ljudi, vrijedniji od mene. — Ja se nadam s tobom, priuze Tigelin, da te glasine nemaju nikakove osnove. Megjutim moram ti kazati, da kad bi ti bio tužen cesaru, mogao bi možda biti u pogibelji, da izgubiš njegovo prija­ teljstvo. Ja zbilja držim do cesarova prijateljstva; ali ja se nemam strašiti za to, što mi govoriš, jer mislim, da nisam ništa proti vladaru sagriješio. Nisi, ako ne podržaješ kakovih odnošaja sa njegovim neprijateljima, odgovori Tigelin, stri­ jeljajući mladoga patricija svojim otrovnim po­ gledom. — Zar će me se tužiti, da kujem urotu proti Neronovim danim? — Ne baš to; nego se misli, da si u spora­ zumu sa ljudima, koji su predmetom opće mržnje. — O kome hoćeš da govoriš, Tigeline? Jasno kaži! — Ti me moraš razumjeti: radi se o kršća­ nima, ili još bolje o palikućama, koji su od Rima napravili gomilu ruševina. — Kršćani, dostojanstveno odvrati Servilij, nevini su od zločina, koga im se zlobno podmeće. Čitav njihov život, njihovi običaji i njihove nauke protive se i pomisli takova zlodjela. Svi pošteni ljudi koji ih poznaju ovo će nedvojbeno o njima posvjedočiti. Ako je, Tigeline, bilo palikuća, trebalo bi ih drugdje, a ne kod kršćana tražiti. 67 — Onda, reći će mu prefekat s visoka, onda ti okrivljuješ osudu cesarevu, s kojom su bili osugjeni? - Ne govorim o djelima vladarevim. Na me ne spada niti ih odobravati niti ih kuditi; samo ti kažem, kakovo je moje mnijenje o kršćanima. — I suviše vidim, Servilije, tebe su zaveli šljedbenici Hristovi ili si već na pragu, da to od tebe bude. —- Pa što? viknu mladi patricij, zar se ne može braniti nedužne ljude, a da te odma ne tuže, da si njihove vjere? Ne, Tigeline, ja nisam kršća­ nin, to mogu smijelo izjaviti. Bilo sretno! mi možemo još biti prijatelji, prihvati prefekat. - Nego, doda Servilij, znaj dobro, kad bih bio uvjeren o istini nauka, što no ga kršćani pro­ povijedaju, ne bih se ni jednog časa zatezao, da ga priznam, pa me to stalo imanja i istoga ži­ vota.« Tigelin se namrgodi na taj odvažni prosvjed, pa nije zgodnim držao na nj odgovarati. Pošto je doznao malo da ne sve, što mu je trebalo znati, oprosti se sa Servilijem, preporučujući mu razbo­ ritost. Mladi je patricij razumio, da će od danas unaprijed imati u prefektu pretorija smrtnoga ne­ prijatelja, koji će gledati prvu zgodu, da ga upro­ pasti. Megjutim je Servilij istinu kazao. On nije bio kršćanin. On je imao čestih razgovora sa Markom Plaucijom i u njegovim je riječima i naucima uživao. S dana na dan sve je to više kšćanstvu naginjao i izgledalo je, da će u brzo vrijeme svoje ime upi­ sati u knjigu Hristove djece. Velikodušno se bio odrekao većine svojih zlokobnih prijatelja, svojih dosadnih navada i pokvarena življenja; nastojao je, da poboljša svoj život i da vrši uzvišene kreposti, koje je vidio, da cvatu u kršćanskim dušama. Ser­ vilij, pa i prije nego je ušao u božansko stado, bio je prihvatio svete navike. K tomu su se žarke i ne­ prestane molitve za nj dizale pred prijestolje mi­ losti i milosrgja; on je bio primio na svoje gostoljubno ognjište lutajuće i raštrkane poglavare Crkve, a ovi su mu odvraćali zavjetim i moćnim molitvama Božanskom srcu na onome, što je za nje činio. Marko je u njegovoj kući prikazivao bo­ žanska otajstva; u njoj su se držale kršćanske skupštine pod Linovim predsjedništvom. Za svoje odsutnosti njemu je Petar povjerio staranje za rim­ skom Crkvom. Lino, već oštar, ali neobične snage, koja mu duge godine obećavala, rodio se je u Volateri u Etruriji, od drevne obitelji, a vjeru je bio zagrlio još za prvih godina boravka Petra-Simuna �08 Bi. 4. i Г>. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1918. u Rimu. Obnašao je biskupsku čast i svi su ga ča­ stili sa njegovih kreposti, sa njegove srčanosti i mudrosti. Vrhovni je svećenik prama njemu osje­ ćao neku osobitu, skoro bratsku, ljubav; često se je na nj spuštao u najtežim poslovima apostolske službe. Lino se dijelijo s drugim čovjekom svetoga glasa i visokog uma povjerenje namjesnika Hristova; Kleto rogjen u okružju brda Eskvilina,1) bio je mlagji od Lina; i on je bio kršćanin od dav­ nog vremena i jedan od biskupa, kojisu pomagali vrhovnom svećeniku u upravi Crkve i on je našao utočišta kod Servilija. Ova su dva Hristova službe­ nika imali jednom jedan za drugim primiti baštinstvo Šimuna-Petra; oni su bili odregjeni ovjenčati se tijarom vrhovnog svećenstva. U takovu je družtvu Servilij sve više i više mrzio dotada provogjeni život; s nekom je žalošću izgledao, kada se imao pojaviti na Neronovu dvoru ili na svetkovinama, što no se tu slavile; tamo je morao nositi razoča­ rano srce, puno drugojačijih želja nego li su svjet­ ska uživanja. Ipak se ne usudi prekinuti; znao je, da bi to značilo smrt, a za nju još nije ćutio po­ uzdanja, da bi se izložio; sam je sebe ljuto korio, što još ne bio na visini stojičkog života Musonija Rufa i Rubelija Plaucija, koji su odvažno podnijeli smrt i progonstvo prije no su se o svoja načela ogriješili. Servilij je mislio, da mu se je nemoguće odreći vladarova prijateljstva i ljubavi njegovih dvorjanika i poziva u carski dvor. To je bio jedini uzrok, koji ga održao u progonstvu. Žestoka se je borba vodila u njegovoj duši, kršćani njegovi pri­ jatelji, osobito Marko, Lino i Kleto tužni su bili sa otezanja i malodušnosti mladoga patricija, uz koga su bili vezani nekom iskrenom ljubavlju. Nekoliko sedmica poslije razgovora sa Tigelinom, jedan će Neronov oslobogjenik, poslan od gospodara doći i pozvati Servilija na svečano otvorenje Zlatne Kuće. Znao je on kakove će svetkovine biti, na koje se pozivalo, pa se na novo nagje u smetnji. Našao se izmegju savjesti i obzira, koje je mislio, da mora čuvati, nije se mogao na ništa odlučiti. U takovoj smetnji, ode k Marku. »Prijatelju, tužno mu reče, vidiš dobro na kakovim sam mukama: cesar se sjutra svečano smješta u svoj novi dvor; svečana će gozba biti priregjena, on me zove na nju po jednom svome oslobogjeniku i ovaj čeka moj odgovor. —- Sto misliš narediti? upita zabrinuto mladi svećenik. ') Rimski brevijar. — Brdo je Eskvilin davalo ime petom augustalskom okružju. — Ne vidim, prihvati Servilij, drugoga izlaza do poslušnosti: tu se radi o mojoj glavi. Radi se i o nečemu još većemu, radi se o tvome, od sviju vas, mojih prijatelja, i ako smijem reći, moje braće ži­ vota. Ako odbijem, Neron će misliti, da sam ga prezreo i tako ću potvrditi sumnje, koje se već o meni prosule. Vladar će znati dobro naći tužitelja, koji će me tužiti s urote, a onda što će biti od vas? —- Ne boj se ništa za nas, dragi Servilije, od­ vrati Marko s nekom slatkom ozbiljnošću; mi smo u rukama Božjim, on će s nama upraviti po svojoj svetoj volji. Stalan budi, ni jedna dlaka s naše glave bez njegova dopuštenja neće otpasti. U ostalom, ima li slavnije sreće, što se domoći mučeničkog vijenca, koji sada vjenča čelo Pudentovo, Filoksenovo i toliko druge ljubljene braće, junački pogi­ nule u smrtnim mukama!« Servilij je gledao, zapanjen i dirnut, mladoga svećenika, kako mu s nekim neizrecivim odušev­ ljenjem govorio. Marko poslijedi: »Prijatelju, misli na svoju dušu, na pogibelji, na koje ju stavljaš, ako odeš na cesarov dvor. - Jao! odgovori jecajući mladi patricij, ne osjećam se jakim, da odbijem i da se izložim užas­ nom slučaju carske nemilosti. Moli za me, prepo­ ruči me uspomeni vjernika, a osobito Linovoj.« Marko je mučao, živo i nepomično upirući u mladog patricija pogled pun žalosti i smilenja. Ser­ vilij je izgledao, kao da očekuje odgovor; žestoka se je borba razvijala u njegovoj duši. Možda bi se bio dao sklonuti svećenikovim sokolenjem, da ne bude ga jedan rob upozorio, da cesarev oslobo­ gjenik hoće da ode natrag; on se ote, da tako re­ čemo, iz ruku Markovih i obeća, da će se odazvati vladarevu pozivu. Zbilja, sjutra u veće dogje u dvor, a Neron ga primi nekim pričinjenim veseljem. »Sto, Servilije, reče mu, ti si nas dakle htio ostaviti? Mi na to ne bismo bili pristali; mi hoćemo, da ti budeš naš usprkos tebi. Naše bi uživanje danas bilo nepotpuno, kada tebe ne bi bilo.« Premda je Servilij poznavao neiskrenost cesarevu, njegove grozne hire i malu sijenu, u kojoj je držao ponajbolje svoje prijatelje, nije mogao odoljeti, a da ga ova prividna prijaznost ne dirne. Stade vladaru zahvaljivati, uvjeravajući ga, da su njegovi osjećaji i njegova odanost uvijek isti ostali. Tigelin, iz prikrajka okom ga je pratio i zlobno se smješeći izmijenjivao nekoliko opazaka sa Hermom i više drugih prijatelja. Gozba se je slavila u pro­ stranoj blagovaonici Zlatne Kuće. Trebalo bi dugih opisa, koji ne ulaze u okvir ovoga pripoviedanja, a da se steče pojam o blagovaonici. Nikada takova �Konstjtucioni fratara trećega reda sv. Franje. sjaja ne bilo u Rimu, premda su se bogati i izrogjeni Rimljani zanimali sa obožavanjem stola. Ve­ čera je prošla, kao i obično, u istoj raskalašenosti i u istoj neumjerenosti. Servilij je htio veseo biti i izbiti iz glave teške misli, što ga morile; čas je u tome uspio: paretina hrana i vina i neuredna ga­ lama razgovora udarile mu u glavu i od toga je bio u čarovitom pijanstvu. Neron i Tigelin nisu ga s oka puštali. Pa kad su vidjeli kako se podao ludom veselju i stao dražiti uzvanike, nadali se, da će priuzeti stare svoje navike. ESH Prof. R. S tro h al, Z a g re b : ===== = ===== ..= Konstitucioni fratara trećega reda sv. Franje. 2. Prevedeni na hrvatski jezik po ocu tra Ivanu Grižostomu Keršiću Oesaninu god. 1734. Radujte se dakle, poljubljeni, hvale dajući bogu po njemu, zašto naredbe našega reda razlikostiju vrimenov simo tamo meju sobom razlučene i malo pervo pod srićnim spomenutjem Inocencija XII. u pridobar čas ujedno skupljati se počete i pod Klimentom XI. takojer srićnoga uspomenutja prinudjene, vreda vihićene kada koli jošće upušćene, tolikajše napokom pod prisvetim našim Klimentom XII., papom privelikim srićno kraljujućim i našega reda, ako ravno i sveobćinske crikve trudi zabavljenim, priljubeznivim zašćititeljem, jošće na čvarsti sud iznova dozvane, ponapravljene i apostolskoga sidališća ž dibom potrerjene, samim milosti božje blagodarenijem na svitlost srićno ishode. A zato iz oficija našega jeneralstva, na ki ako ravno prez merita neiziskanom boga odlukom uzdvignuti jesmo, još i jošće nagovaramo, da ovo narejenije zakonov i dekretov naših ne samo prid očima smeli budete imati, ma ča držimo je, jest, s prilikovnim gladom da poždrete, kako u pismu Ezekijila šti se na poglavlju 3.: »Poj ij ta svitak i učiniti će se vama jako sat meda (u) ustih!« Kako isti Ezekijel ispovida: »I izjidoh njega i učini se u ustih mojih jako med sladak!« To ča ino skazanijem rečeno, objavljeno bog izdade Jožiju parvomu, da ne udaljit se zakona ovoga svitak od ust tvojih nego rasmatrati ćeš njega dan i noć, da stražiti i činiti budeš svaka, koja u njemu pisana jesu! Zaisto kako no svih nas, ako samo različitih ljudi sini jesmo, jedna jest vira, jedno serce i je­ dan profeš, triba je jošće, da jedan način ima se. 69 Doista u šerafinskoj zastavi reliona našega ako li množi ne jednakim nebom, razlikim jezi­ kom, drugi o(d) drugoga rodom svitliji, nije zato, kako govori apoštol, razlikosti meju žudijem i Gerkom, zač isti gospodin svih, isti svih pokornikov patrijarka Frančisko, ki čini pribivati svih jedinomišljenija u domu. Napokon sve ministre provincij i mostirov starešine tvardo opominjamo i u gospodinu pro­ simo, da ove naredbe, koliko pervo oglasiti na­ stoje svaki u svojoj provinciji i mostiru. I tako oglašene po svaki način od svih podložnikov da se obsluže, prokuraju i zapovidu znajući, da ako kada u vrime našega vižita, od svih ovih nami potanko račun imaju izdati i kaštigi u apostolskih naredbah ustanovićenimi kaštigati se, ako ki neharni i lini u stvari tako vridnoj bude najti se. Neprestanimi dotim toga molitvami boga molimo, da milosti svoje nami svim dari podade, kimi po(du)perti ono, ča zavesti nigda obećasmo, to po harnomu obsluženiju ovih zakoni povratiti bu­ demo nastojali. U Rimu iz mostira svetih Kuzmi i Damijana dan prvi miseca marča 1734. Fratar Paval Belomo, ministar jen(e)ral. Misto t šijila Fratar Antonio Marija Forni, škre(to)rij j(e)n(e)ral. Klement, papa XII. na večno tvari vospominanije! Od naslonjenoga nami božanstvenoga apoštolske službe oficija ona, ka za srićno i prospešno virnih, ki od pogibelji svita u pora(t) redovskoga življeinja ubignuše i zaveti svoje u svitlosti i pravdi povraćati nastoje ustrojenijem i sohranijem i vozrastom reliona i za braniti i utverditi u njih mir, vedrinu razumno i mudro postavljena i razborita biti poznaju se i da stanovita vazda i neprestupIjena sastojati budu apoštolskoga utvarjenija na­ šega stražom, kad to od nas iziskuje se dobro­ voljno ukrepljujemo, da se zato postavi prid nami to malo vrimena hoti poljubljeni sin Bonaventura Jervaži, prokaratur jeneral fratrov 3. reda s(veto)ga Frančiska, tako na svoje kako vozljubljenoga jošće sina Pavla Beloma, ministra jenerala, i drugih redovnici istoga reda ime, da na jednu i stanovitu, ka u rečenomu redu u naprida obslužiti i uzderžati imala bi se življenija, regulu i na­ čin, izvajeno svako smućenje i razlikost zakonov i neskladnost statutov ustanovićene i utverjene na­ redbe zakonov reda imenovanoga zapovidju na­ šom narejene i u jedan librić sakupljene bihu, to jest izvajene iz mnogih i različitih drugih istoga reda štatuti i konstitucionov jošće srićne pametj �70 Br. 4. i 5. - - »SERAFINSKt PERIVOJ« 1913. Urbana VIII. i Inocencija X., rimskih papov, pred­ 3. Strigarije, inkantacioni i šostileji. stojećih naših po njihovoj u prilici furmi dekreta 4. Zakašnjenje ili hudobno zapačenje ali otva­ dan 8. juleja 1639. i dan 27. juna 1650. ogledive ranje listov oca jenerala, komišarija ili prokurašpejene knjige potverjenimi sad od kapituli i defi- tura jenerala od reda, kojemu se hoće i ako ravno iiiturih jeneralih istoga reda, ki od lita 1619. do ne bi fratru ili listov kih se hoće drugih podložnisad jesu celebrani, učinjenih, kojimi svi više toga kov i svitovnih k istim poslanih. dekreti drugda od nas sazdani i u naših u prilič­ 5. Falšefikanje ruke ili Šijala oca jenerala, konoj furme dekreta dan 21. agusta 1730. izasastih mišara njegova aliti prokuratura jenerala. knjig potverjeni pridoše i udiljice sabranje konKazi s a h r a n j e n i p r o v i n c i j a l u . stitucionov priličnih po zapovidi takojer našoj opet 1. Svako udaranje teško fratrov i podložniugledano i pomnjivo razvijeno i u dilku bi ponavkov prelatom i onih imenovanih u drugomu kažu ljeno po načinu, ki slidi, to jest: sahranjenomu ocu jeneralu, ko udaranje hoće biti P o r a d i h o r a i m o l i t v e m i s a l n e ili teško, ako bude s velikim prolitjem od kervi ili m e n t a 1e. smutnjom ljudi svitovnih. P o g l a v l j e pervo. 2. Krivi priseg na svakomu sudu lejitimu to 1. Od recitanija božanstvenoga oficija na pro- jest zakonitu. mence u horu nijedan od naših kakova budi ste3. Prokuranje ili pomaganje ili nagovaranje, pena budi slobodan izvan pripovidavcev tada pri- da koja izverže po začatju oživljeno, ako ravno povidajućih i lektorov štećih dali izvan blagda- ne bi dilo izašlo. nov i nego samo da se nahodi broj zadovoljan u 4. Falšifikanje ruke ili šijila svih šuperijurov horu. i oficijalov mostira izvan jenerala i njegova komi­ 2. Kadi nije običaj govoriti oficij u polu noći, šarija i prokuratura jenerala. da se govori okolu istoka sunca ili kako jurve obi­ 5. Hudobno zapačanje, zakašnjenje ili otva­ čaj nahodi se malo poslije istoka sunca, na komu ranje listov poslanih od svojih šuperijurov izvan da budu u crikvi jošće i laici, ki nisu zakonito za­ jenerala, njegova komišarija i prokuratura jene­ bavljeni. rala k nižim, ako ravno ne budu podložniki, i 3. Oni, komu je hor deržati, da nima na pa­ listi, ki gredu k istim šuperijurom. meti govoriti nego štiti iz brevijala one stvari, ke 6. Lupešćina s(t)vare posvećene, ča bude grih ima sam govoriti u horu, pod penu pitati prošće- smertni. nje očito u refitoriji. K a z i s a h r a n j e n i g (v a) r d i j a n o m. 4. Svaki dan da se čini jedna ura molitve mi­ 1. Izašastje van mostira po noći i ukredosalne, ka ima počati od kakova štenja kavoka libra duhovnoga i dospiti s letenijami velikimi prid vi- mice na taman dospitak. 2. Postajanje protiva zavitu od ubostva, ki čerom, na koju imaju dojti jošće rejenti i lekturi tadašnji kako jošće na dešiplinu obćinsku i poslij bude grih smertni i da valja već od 10 pavlov i prime jošće da se čini po ure molitve misalne, da jošće u pinezih. 3. Kradba stvari, ka valja već od 10 pavlov, li z letanijami prisvete divice Marije. jošće od pinez, ma ne stvare posvećene. Od k a z o v s a h r a n j e n i h u r e d u n a š e ­ 4. Sagrišenije z rodicom i prizali grih somu p o k r i p o s t i o v i h s a d a š n j i h k o n domije. s t i t u c i o n o v. 5. Lagahno udaranje fratra prez prolitja P o g l a v l j e drugo. kervi. 1. Neka svaki od naših šuperijurov spoznade Očitujemo jošće, da 4 puta na godišće, to jest svoju oblast; poradi kazov sahranjenih očitujemo, po svu oktavu vazmenu samo za jedan put, na boda u napridak za vazda zdolu upisani kazi samo u žić, na dan s(veto)ga oca Franč(is)ka i u prošćeredu našemu s oblastjom redovskom sahranjeni nju agušta ispada svako sahranjenje kazov više budu, to jest rečenih, od kih svaki redovnik budući ispovidnik Kazi s a h r a n j e n i j e ne r a l u. može odrišiti. (Nastavit će se.) 1. Ubojstvo ili posičenje uda komu se hoće čioviku. 2. Svako udaranje prelatov, prokaratura i šekretarija jenerala i šekretarija provincijalova. �.Jedan zaboravljeni odgovor. M irko J u rk ić : ■■ Jedan zaboravljeni odgovor g. dru. Jozi Dujmušiću, izazvan najnovijom njegovom brošurom. 2. G. dr. veli, da skrajnje i u I. gl. prilogu odba­ cuje za to, da gjaci mognu razlikovati glagolski adverbij (п. pr. slijedeć) od gl. pridjeva (slijedeći). A zna li g. dr., da u nas ne može glagolski prilog biti pridjevom, te da se ne može deklinirati? Ima toga u njegovoj poetici, recimo: v a p i j u ć e do­ kaze (137. str.), p r e d i d u ć i h soneta (155. str.), s l i j e d e ć e kitice (155. str.), s l i j e d e ć e m činu (188. str.), p r e d i d u ć e g prizora (192. str.), p o s t o j e ć i red (194. i 196. str.), p o ­ s t o j e ć i m redom (200. str.); ali to još ne doka­ zuje, da tako i smije biti, nego da je g. dr. išao pi­ sati priručnu knjigu za škole, a da nije proučio ni najobičnijih pravila brvatskog jezika. Ne znam, šta g. dr. prigovara gl. prilogu z n a j u ć i , kojega slučajno i nema u mome članku Ne da mi se vje­ rovati, da je veznik »kamo b k tiskarska pogreška, jer ga nagjoh na dva mjesta ( k a m o n e bi sla­ vista, k a m o bi postaviti ga za nadzornika). Tako isto i za glagol s t o j a t i, jer sam ga osim kritike našao i u p'oetici na 145. i 201. strani. Kazao sam već, s kakvim oružjem u ruci g. dr. brani glagol r a b i t i i kovanicu z l o p o r a b a . Arhaizmi su riječi r a b i t i i p o r a b a, a ja kudim riječ z l o p o r a b a i radi drugog jednog grijeha proti zakonima hrv. jezika. Hrv. jezik ne trpi, da se pridjev prisloni uz imenicu i s njome načini složenu riječ. Ne smije se reći z l o u p o t r e b a , nego zla ili rgjava upotreba. A ako g. prof. mjesto u p o t r e b a piše p o r a b a, napomenuću mu, da i jezik ima groblje svojih starina i da nikako nije dobro iskapati oblike, kojih nema više u živom narodnom govoru, kojih davno nestade zajedno sa starim koljenima našega plemena. Jezik se mi­ jenja, jer je to živi organizam, on raste i razvija se onako, kako se razvija i njegov nosilac, narod. • Riječ r a b o t a , koju sam upotrijebio, još je u narodnom govoru, a nije zamijenjena novom riječju. Veli g. dr., da u dativu imenice s l i k a može biti k i c. Za dokaz uzimlje neke druge primjere, a megju njima i imenicu b e g o. Pravilo kaže: Glasovi k, g, h prelaze u dativu i lokativu jedine ž e n s k o g a r o d a u c , z, s. A g. dr., da osnaži svoju tvrdnju o imenicama ženskoga roda, uzim­ lje za primjer i imenicu muškoga roda! I ostali 71 su primjeri (sa g i h) nezgodni, jer je g. dru. po­ znato, da nije kod svih glasova jednako strogo pravilo, te da kod glasa k ima vrlo malo izuze­ taka, u kojima ne bi spomenuti padeži mjesto k imali c, i to kad valja čuvati temeljni zvuk i s m is a o riječi. Čudim se, gdje uzimlje za primjer muško ime L u k a . Kod vlastitih imena i nema utvrgjena pravila. Naprotiv opća ženska ime­ nica l u k a ima dativ l u c i . G. dr. svaljuje mnogo svojih grijeha na sla­ garska legja. U toj žurbi zaboravlja i na logiku. Veli: »Što se tiče riječi: urezavati,. . . itd., za to treba dokaza samomu Abderićaninu a Ia g. Jurkić, dasutotiskarskepogreške. Ovase p r i m j e d b a o d n o s i i na s v e ono, š t o d a l j e n a v o d i g. J u r k i ć k a o s i n t a k ­ t i c n e p o g r e š k e . « Piše eto, da se ova pri­ mjedba o tiskarskim pogreškama odnosi i na sve sint. pogreške, koje nabrojih, a malo dalje trudi se da dokaže, kako neke od njih nisu pogreške. Ona­ mo priznaje, aa su pogreške i to tiskarske, a ovamo brani njihovu ispravnost! Nije nikakvo čudo, da nije mogao dalje od dviju. Ostale, i to osam sintaktičnih i blizu 50 stilističnih nije ni dir­ nuo. I sve te i tolike pogreške da skriviše slagari! Da pogledamo i ono dvoje, što g. dr. brani. 1. Veli, da je bolje: napisao epos »J u d i t a«, nego »Juditu« kao što je bolje: podijeliti naslov »profesor«, nego »profesora«. Prispodoba ne valja. U frazi: napisao epos »Judita«. J u d i t a je objekat uz predikat n a p i s a o i odgovara na pitanje 4. padeža, te s toga mora stajati »Juditu«; epos je apozicija uz objekat »Juditu«, te se mora slagati sa svojim objektom, prema tome je i on u akuzativu. Bez apozicije bila bi rečenica: napisao »Juditu«, a ako ćemo da pobliže označimo, onda kažemo i šta je, pridavši joj apoziciju »epos«. U frazi: podijeliti naslov »profesor« ne uzim­ lje se imenica p r o f e s o r sa značenjem pojma, nego samo u verbalnom značenju. To već kaže i sama apozicija n a s l o v . A riječ kao gola izreka ne spada pod pravila deklinacije ni konjugacije ni kongruencije. S toga ne bi valjalo reći, odbi­ jemo li apoziciju: podijeliti »profesora«. $ta je to, što se daje (ili »podjeljuje«), to je ono megju navod­ nicima, naziv »profesor«; da bude logički i sintak­ tički fraza potpuna, mora se tome dodati grama­ tički dodatak, a logička oznaka (naslov). 2. Malo čudnu prispodobu iznosi g. dr., da se naruga mojoj drugoj zamjerci. Veli, da će g. Jurkić kao i Pavao Cuturić reći, da on često misli — na svoj djed! Da li je to srodni je mojoj izreci �72 Вг. 4. i 5. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« 1913. »na važnog čimbenika«, ili izreci g. dra »na važan čimbenik«, neka sude poštovani čitaoci. Prigovara pridjevu b a r b a r i s t i č k o n e o 1o š k i. Molim g. dra., da nam sam načini pridjeve od imenica: barbarizam i neologizam. Biću mu zahvalan. Glagol o t u g j i t i ima uza se povr. zamjenicu s e. Ne može čovjek čovjeka otugjiti, nego se može čovjek sam otugjiti. To je dakle refleksivan glagol, tu radnja ili promjena prelazi na sam subjekat. Nema pasivnog parti­ cipa, kao što ga nemaju ni glagoli n a h o d a t i s e, n a j e s t i s e, jer tu ne prelazi radnja s jednog lica na drugo, pa da bi drugo trpjelo i bilo »o t ug j e n o « (kakvom osobom), »najedeno«, »nahodano« i si. Može biti, da će sada i sam g. dr. pri­ znati, da sam mu pravo prigovorio pridjevu »otugjen«. Brani pridjev p r e t e ž a n i usporegjuje ga s pridjevom p r e d o b a r . Kao što ne može biti p r e b o l j i i p r e n a j b o l j i , tako da ne može biti p r e t e ž n i j i i n a j p r e t e ž n i j i . I to ću rastumačiti. P r e d o b a r je postalo od pre­ fiksa p r e i pridjeva d o b a r ; a od kakvog je, pi­ tamo, pridjeva mogao g. dr. skovati taj »apso­ lutni superlativ« p r e t e ž a n ? Možda od: težan? A komparativ p r e t e ž n i j i postao je od glagola: pretegnuti. Što pretegne, to je pretežnije. Uz ovaj komparativ nema pozitiva ni superlativa. S germanizmima: p o s t e p e n o (o kojemu veli, da je rusizam) i s o b z i r o m svršuje g. dr. svoju obranu. Za padež s o b z i r o m veli, da nije germanizam. Na pitanje g. dra: »Zar je u našem jeziku češći sam instr. modi ili causae nego li instr. s prijedlogom s?« odgovaram, da je u hrvatskom jeziku češći instrumental bez pri­ jedloga s. A za što mnogi naši pisci kvare ovaj padež dodajući mu taj prijedlog, gdje ne treba, neka nam kaže Jovan Bošković. »Oblici se kod imena zovu padeži, a kod glagola načini, vre­ mena, lica. Oblicima se uzimlju u pomoć druge riječi, jer ih nema onoliko, koliko ima sveza, u ko­ jima mogu riječi stajati. Tako se padežima do­ daju prijedlozi, a glagolskim oblicima drugi gla­ goli (pomoćni). U našem jeziku ima dosta pa­ deža (sedam), ali n o v i j i j e z i c i i m a j u ponajvišesamočetiri, pazatomoraju č e š ć e n o mi d a u p o t r e b l j a v a j u p r i ­ j e d l o g e . Što se tiče šestoga padeža na po se, naši stariji pisci u g l e d a l i s u s e v i š e n a l a t i n s k i j e z i k , k o j i t a k o g j e r i m a 6-i p a d e ž b e z p r i j e d l o g a , pa su u t o me m a n j e g r i j e š i l i ; a noviji pisci imaju više posla sa današnjim, istina, naprednijim, uglednim, velikim svjetskim književnostima, ali pisanim na jezicima, koji su oblicima oskudniji, nego što bijahu stari jezici ili što je danas naš: te tako se našem, oblicima izobilnom, jedrom, lijepom jeziku nanosi kvar.« G. dr. D. usporegjuje padeže s o b z i r o m i s a s u z a m a , te pita, da li je i ovaj drugi ger­ manizam. Stvarni instr. s a s u z a m a kazuje zajednicu osobe s nečim, tu mora stajati i prijedlog s. O b z i r je apstr. imenica, koju narod nikad ne kazuje s prijedlogom s. Ima genitiv b e z o fa­ z i r a, a ovaj je instr. čisti germanizam, jer je slo­ žen po njemačkom ugledu, a ne u duhu narod­ noga govora. Evo rečenice, iz koje ga izvadismo: »Prava se poezija razlikuje od prave proze redo­ vito u t r o j a k o m p o g l e d u (germ.!): ponaj­ prije s o b z i r o m n a gragju, za tim . . . « G. dr. zna, da je hrvatski jezik glagolski, a ne imenički, te da ne trpi gomilanja imenica, a ponajmanje apstraktnih. Ova se je rečenica mogla ovako sastaviti: ponajprije ako motrimo gragju, onda .. . Spominje nekakav Broz-Boranićev rječnik. Ja ne znam za takav rječnik, a biće da ne zna ni ko drugi osim jedinog g. dra. Znam za rječnik Broz-Ivekovićev, znam, da rječnik nije potpun, da nema naučnih imena, pa s toga i ne zamijeram g. dru., što na samih 20 prvih strana napisa oko 250 čistih tugjica, od kojih se neke zbilja ne dadu zamijeniti zgodnim hrvatskim riječima; a da bi se mogle izbaciti riječi: momentano, permanen­ tan, proporcionalan, generacija, akcija, materija i mnoge njima slične te namjesto njih pisati hrvat­ ske, to će priznati i sam g. dr: To je valjalo uči­ niti već i s toga, što svaka knjiga, koja se bavi najljepšim oblicima jezika, mora i stilom i čistim jezikom da bude ugledom školskoj mladeži. Nisam zamjerio ovakim tugjicama, ali moradoh zamjeriti onim nagrdama hrvatskog jezika, koje sam ubro­ jio u leksikalne pogreške. Ono nisu nikakva na­ učna imena, nego oznake posve običnih pojmova. Htjede mi g. dr. vratiti milo za drago, pa nagje moju zbirčicu dječijih pričica. Ne mogavši tamo naći, što je tražio, uze kalendar »Napredak« za g. 1911. i pročitavši moju crticu od tri strane »Megju dva svijeta« uze dvostruke naočare, da traži i crta. Mislim, da i u rodnom mjestu g. dra. narod kaže: i z d r e č i t i o č i (sinonimi: izvaliti, izbečiti, izbuljiti). To je narodni izraz, pa makar bio i provincijalizam, narod ga je stvorio. Mnogo je književnih riječi, koje nisu bile nekada opće na­ rodne. S m i j e h j e r a z l o ž i o , ni to se ne �Jedan zaboravljeni odgovor. svigja našem kritičaru. Neka mi vjeruje g. dr., da dobro promislim, prije no što pišem koju frazu. Kad šta pukne i odjekne, naš će čovjek reći: Brate, što razloži! A šta će biti drugo, što razloži, kad se čovjek nasmije, ako ne smijeh? S t r i j a je ikavski, zvuči ugodno, a kad je pišemo ijekavski, izgubi se onaj glas j, koji uz glas i milo zvuči, a dogje prazno h. Ta se ikavska riječ ne može pre­ nijeti u ijekavski po običnom pravilu. A ostavio sam za to i ovu riječ i neke druge, da ne kvarim melodičnosti narodnoga govora iz kraja, iz kojega uzeh ljude za crticu. C j e p a t c i su štamparska pogreška. P r o v r i je 1. pregj. vrijeme, i to ikav­ ski, ko hoće, može uzeti za pogrešku, ne protivim se. U rečenici: S v i j e t j u g l e d a o pisao sam j u mjesto j e, da ne bi ko zamjenicu uzeo za pom. glagol (je — je). P o i t i 1 a je pravo zapisana narodna riječ, h nisam čuo. Ikavska je, ko hoće, nek je zajedno sa spomenutom riječju »provri« nazove pogreškom u ijekavskom pisanju. Kod te se dvije riječi mogaše zaustaviti g. dr., da dalje ne ide. Što prigovara, gdje pišem s a o r a h a , a on bi htio s o r a h a, ne vidim, da ima pravo. Nekome je milije čuti prvo, a nekome drugo. Ako g. dru. smeta zijev ao, neka ga nastoji ukinuti u riječima: bauk, kao, pao, stao itd. Mislim, da je veće zlo, ako se gomilaju suglasnici jedan do dru­ goga, kad se može megju njima ostaviti samo­ glasnik, n. pr.: promatrajuć prilike (poetika str. 204.), prikazivajuć značajeve (178.). Mogaše se na kraju gl. priloga ostaviti i, ako radi ničeg, a ono da se ljepše čuje. G. dr. ne pojmi, kako je na­ stao II. gl. pridj. u g a ž e n a (zemlja). Kad se nešto ugaza, onda je to u g a z a n o, kako on hoće; kad se nešto ugazi, onda je u g a ž e n o , kako ja htjedoh. A da se zemlja može ugaziti, to će poj­ miti i g. dr. Nisu mi ni malo mrski pokušaji, kao što je ovaj g. dra. Dobra je zgoda, da se po malo ras­ pravlja o jeziku, a napose o jeziku bosanskih pi­ saca. Neka mi ne uzme za zlo, što se eto sam megju njih brojim. Jer ima i pisaca svake ruke, a slobodno je d. dru. ubrojiti me, kamo hoće. Upozoriću ga, bilo i nečedno, na moje stvari u »Na­ pretku« od g. 1909. i 1910.1) Tamo će naći pri­ povijetke »Djevojačku ljubav« i »Dva života«, svaka ima više od 30 strana. Eto mu odmah 60 strana, pa ako nije mogao prigovoriti knjizi pri­ čica od 58 strana (koje napisah prije, nego što se »nadisah čarobnog zraka na bečkoj pedago­ giji«), moći će zar ovim pripovijetkama, koje sam, ') 1912. Na sniježnim putevima, 1913. San Vida Vidovića. 73 neka mi vjeruje g. dr., pisao na brzu ruku, svaku napisavši i priredivši za nedjelju dana. Spomenuću mu i radove u »Školskom vjesniku« g. 1907., 1908. i 1909. I tamo će naći blizu 30 strana, tu i tamo izmakla mi se je po koja pogreška, poimence barbarizam, koji sam kasnije upoznao, a g. dr. neka mi slobodno prigovori, ako umije i može, rado ću priznati, gdje ustreba priznanja. Ako imadne kad i ne bude mu mrsko, neka potraži »Hrvatsku smotru« od g. 1908. i 1910., »Domaće ognjište« od g. 1906.— 07. i 1907.- 08., »Behar« g. 1908.— 09. i 1909.— 10., Matično »Hrv. kolo« 1910., te uskrsni i božični pril. »Hrv. Dnev.« 1906. i božični prilog »Hrv. Zaj.« 1910.*) Eto mu sam nudim zgodu, neka mi vrati zajam sa završkom, a usput neka posluži dobroj stvari; jer mislim, da danas treba potaknuti i širu našu javnost, neka malko razmišlja o jeziku, koji je posve zanemarila i zapustila naša štampa. Ovako će se zar navesti i naše poštovano svećenstvo i učiteljstvo, da se pozabavi jezičnim blagom i osobitostima jezika hrvatskog naroda u Bosni i H., za što i napisah za 94. i 95. broj »H. Z.« 1910. članak »O životu i običajima hrvatskog naroda«. Jer mislim, da čišćenje jezika nije suvišan po­ sao, nego jedna narodna potreba u današnjem vre­ menu, kad se u svim jezicima opaža uticaj tugjih idijoma, ne mogu se složiti s primjedbom urednika »Uč. zore«, gdje veli: »Naši ciljevi idu puno dalje od kojekakvih filoloških rasprava, u kojima poje­ dini književni »sitničari« vide početak i završetak ljudskog savršenstva, ne poimajući, da moderni duh vremena ne podnosi kojekakve akademske zastarjele oblike i ne da se više sapeti uzanim veri­ gama formalizma, već slobodan kreće svome cilju.« Kako svaka grana kulture, tako i jezik ima svoje za­ kone, svoja utvrgjena pravila, ta pravila nisu na­ metnuta ovim ili onim filologom, nego su ona izvagjena iz samoga jezika. Ne moraju se ta pravila poznavati, pa da se ispravno govori i piše. Ko je od­ rastao i živi u kraju čistog narodnog govora, taj će se najbolje držati tih pravila, makar ih i ne po­ znavao, jer su pravila samo teorija jezika, a ko go­ vori u duhu narodnog jezika, govor mu ima sve oznake, pravilima iskazane. Ko se je izmakao iz na­ roda i upao u uticaj tugjih jezika i tugje kulture, taj ne mogući se držati naroda mora ili prebirati uspo­ mene govora, čuvena u narodu, ili potražiti pra­ vila, izvagjena iz narodnoga govora. Inače će griješiti, jer će s čistim zrnjem narodnoga govora *) Hrv. Zajedn. 1911. i 1912. Učit. Zora 1911. i 1912. Hrv. Dnevnik 1913. �74 Вг. 4. i 5. — »SERAFINSKI PERIVOJ« - miješati i tugju pljevu. Jezična pravila nisu puki formalizam, a duh novoga vremena može slobo­ dan ići svome cilju, sve i ako se drži pravila. P ra­ vila nisu verige, nego neki red ili poredak. Bez njih bi jezikom obladala anarhija. Prvi ljudi u velikih naroda nastojali su svoja plemena ujediniti stvarajući jedan književni jezik i jedno pismo, a zadnji je korak književnom jedinstvu stvaranje jednog pravopisa. Ovim ne mislim reći, da se i malo može opravdati ova jezična kritika g. dra. Dujmušića. Slobodno mu je kritikovati, ako ne jezik beletrističkih i naučnih listova, kako bi više i dolikovalo, makar eto baš jezik staleškog lista »Uč. zore«. Ama stvarno i bez druge osim stvarne namjere. S malo više razbora a manje logičnih skokova. G. dr. D. slab je gentleman. Piše, kako ga je g. urednik Ilijić molio po nekom gospodinu, da ne piše više proti »Zori«, jer da bi mu moglo ško­ diti. Sve da je tako bilo, to g. dru. nije trebalo iznositi na javu. Mi znamo, da je g. Ilijić molio toga gospodina, koji uživa lijep ugled, da bi pora­ dio kod uredništva »flrv. Dnevnika«, neka pre­ stane štampati Dujmušićevu kritiku. A ako se je taj gospodin obratio piscu, to je uradio jamačno s toga, što kao kulturan čovjek pristaje uza slo­ bodu kritike, pa je htio da samog pisca navede, neka se slobodne volje odrekne riječi, dok bi zna­ čilo uskratiti slobodu, kad bi uredništvo moralo odbiti gotov rukopis. G. Ilijiću ne može niko za­ mjeriti, što je išao moliti prijatelja, da mu tu po­ mogne, gdje se je s onako malo dostojanstva i s onoliko zlobe udarilo i na list i na stalež, i to u novinama, a novine su u narodu sposobne nauditi ugledu narodnih učitelja. G. dr. Dujmušić hoće da i sebe opravda istim razlogom, kojim sam ja pravdao uredništvo »Zore«. Pita: »Da li je meni bilo teže kroz 6 tje­ dana urediti izdanje djelca od 200 strana ili je teže g. Iliću urediti 30 strana »Zore« u 15 dana?« Ne znam, šta misli g. dr., kad govori o uregjenju izdanja. Ako je za 6 tjedana napisao cijelu poe­ tiku, onda se ne mogu dosta načuditi savjesti g. dra., koji ide da za 6 tjedana napiše knjigu, za koju je imao šta da i godina misli i bilježi. Ako je pak napisanu poetiku morao za 6 tjedana dati u štampu te ispraviti, da za toliko vremena mogne gotova izaći, onda mogu mirne savjesti reći, da je bilo dosta dana za taj posao, da se uredno i svrši. G. dr. i ne misleći na vrijeme nije smio usporediti svoju knjigu s jednim .brojem »Zore«. »Nauka o pjesništvu« je posebno izdanje pisca, koji njome 1913. hoće ne samo da dokaže svoje poznavanje samog predmeta i jezika,, nego i da mladeži i izobraženom svijetu pruži knjigu, koja će mu rastumačiti postanak lijepe knjige i misli vodiljice, koje po­ kreću nastojanje literarnih radnika. To bi moralo biti potpuno djelo, knjiga, vrijedna ne od danas do sutra, nego trajne cijene. »Zora« nije toliko stručan list, koliko informativan, ona je staleško glasilo, koje za sada mora ponajprije da organizuje i ujedini učitelje osnovnih škola, te da iznosi mišljenja i mnijenja o ovom i onom dnevnom pi­ tanju. Jer je list malen, ne može da iznosi veće radnje, koje bi se bavile uzgojem i uzgojnom na­ ukom, s toga izdavači lista i ne misle, da će mu sadržaj ostati za vazda aktuelan. Ne možemo dakle jednako strogo mjeriti ovakovo staleško glasilo i jednu knjigu, koja se zove »nauka«. Kori rne g. dr., što ne uzeh za tiskarske po­ greške ni onijeh, koje su jasne i djetetu osnovne škole, nego ih svalih na njegovo neznanje. G. dr. štampao je na kraju knjige ispravke. Za što nije ispravio i one pogreške, koje ja iznesoh, a od kojih za neke reče, da su jasne i djetetu osnovne škole? Ili je tome doista krivo neznanje ili nehaj. Bilo jedno ili drugo, knjiga ne valja, a jasno je, ko za nju mora odgovarati. Pregledao sam i ostali dio knjige od 31. do 206. strane. Na 135 strana (jer je više od 40 strana pjesničkih primjera) piščevog teksta nagjoh osim ostalih 73 neispravljene pravo­ pisne pogreške, za koje bi se sve moglo reći, da su tiskarske. Vjerujem, da bi ih opazio, ko bar nešto zna o hrvatskom pravopisu. Da li je to časno po pisca i izdavača knjige, neka sude čitaoci. Ako i jesu pravopisne pogreške tiskarske, može li g. dr. reći za štil, t. j. upotrebu riječi i sastav reče­ nica, te za barbarizme, da su to sve tiskarske po­ greške? O štilu onih 135 stranica ne ću govoriti, ko je čitao primjere, što sam ih povadio iz 30 prvih strana i iznio u »Osvrtu«, može suditi o štilu cijele knjige. Povadio sam uzorna mjesta, ako zaželi g. pisac poetike, odazvaću mu se, imam sitno ispisanih 16 četvrtinskih strana tih primjera. Zabilježih oko 60 pogrešaka u pismenim znacima, mnoštvo sintaktičnih pogrešaka i oko 400 barbarizama i rgjavih neologizama. Ako je s voljom g. profesoru, pozvaćemo sud prvih naših filologa, neka megju nama raščiste. I u samom odgovoru g. dra. vrve pogreške. Ispisah 25 samih leksikalnih. Ne ću s g. drom. zalaziti u raspravu o pro­ fesorskom naslovu ni o spremi pojedinaca s ovom ili onom kvalifikacijom, samo ću na njegovu �75 Jedan zaboravljeni odgovor. hvalu o naukama kod Jagića, Maretića, Jirečeka i drugih velikih naučenjaka odgovoriti, da ni Jagić ni Jireček ni svi naučenjaci svijeta ne istesaše filo­ loga od čovjeka slabije gragje. A ipak ne rekoh - što mi imputira g. dr. — da mi je sve jedno, učio neko u sarajevskoj preparandiji ili u sve­ učilištu kod prvih ljudi nauke. Završujem. Molim g. dra., neka mi zaboga ne zamjeri, što ću se usloboditi, pa mu dati nekoliko savjeta. Neka se prihvati dobrih knjiga, ponajprije rječ­ nika, i neka posluša Boškovićeve riječi: »Ko s pravom hoće da se zove pisac, dužan je kako valja biti obrazovan i kako valja znati jezik, učiti ga postojano, i n i k a d d a s e n e u s u d i r a ­ d i t i b e z p o m o ć i r j e č n i k a , n i k a d da ga ne m r z i p o r e m e t i t i s v o j e u s h i ć e ­ nj e , z a g l e d a j u ć i u n j e g a . « Eno mu Vu­ kova, Broz-Ivekovićeva i akademijskog rječnika. Da upozna barbarizme, ako nema toliko jezičnog duha, da ih sam opazi, neka prouči »Barbarizme« Vatroslava Rožica, njegove »Nove barbarizme« u XV. godištu »Nastavnog vjesnika«, te Milčetićeve i Benakovićeve »Priloge za čistoću hrv. je­ zika u XIV., XV. i XVI. godištu »Nast. vjesnika«. Za pravopis eno mu Broza, za gramatiku Maretića, a za štil — neka ne zamjeri — valja čitati dobre štiliste. Ako ne će da poput Kurelca zagje u narod, recimo u kršnu Hercegovinu, gdje bi mo­ gao čuti najljepši govor balkanskog poluostrva, naučiti čist jezik i bujnu pučku frazu, neka uzme narodne pjesme i pripovijetke, te spise dobrih pi­ saca iz naroda. To bi morao uraditi, jer je predavač hrvat­ skog jezika u srednjoj školi, a sam reče u svom odgovoru na naš osvrt: »Ko krivo zna, krivo nauči i drugoga.«1) >) Z zadnjem broju »Serafinskog Perivoja« potkrale su nam se slijedeće tiskarske pogriješke: Str. 42. ispod naslova: n e g o v o m treba ispraviti: n j e g o ­ vom ; 7. redak odozgo: o d g o v o r i o treba ispraviti: o d g o v o r i ; str. 44. dasni stupac 22. redak: f il o z o f i treba ispraviti: f i l o l o ­ zi; str. 45. na kraju članka: f i l o z o f i j i treba ispraviti: f i l o ­ l ogi ji. B ranko S trah im ir Š k a ric a : — Pogibija na G lam oč-gradu. (Po narodnoj predaji). U vječit mir i težak jad Uton’o stari Glamoč-grad. Od lovorova prošlih dana Ne osta jedan zelen list; U raju Žunić-kapetana I zadnji slave zamro blist. Tek golo zigje. Bršiv klen U mrtvu pustoš baca sjen; Kroz gole dveri vihar duva, A vrh njih poskok stražu čuva I — to je sve! I to je sve? A ono turbe, onaj grob? Ko sniva ondje? vitez? rob? Ko sniva ondje? Gle, baš sade Na grob mu s kule kamen pade, Kud padalo ga jošte dosti, I gnjelo prah i trio k o sti. . . Stvorenje pakla stigo svako Kog pravda jošte kazni tako! Kog kazni tako? Ko tu spi? To Žunićeva jadna kći. Na grob joj rodni pao krov, To očev joj je blagoslov! * I. Kad klonu ono slava naša Pred noge kanu Carigrada, I nadu Bosne kralja mlada Pod Ključem sveza Mehmed-paša: Silovit vitez silna cara Kulagić rodom, srcem lave, Ne štedeć junak ruse glave Hti u prah Glamoč-grad da sliara. Кб demon da je, eto toli Iz topa bije kamen goli, Uz viti bedem skele penje i baca straži grom i grad. Tu mnogi junak pade mlad I zigje krvlju porumenje. АГ Žunić, stari kapetan, Sve stražu straži noć i dan, I momke bodri, brigu vodi O cjeloj borbi i slobodi. Da Glamoč pane? Ne će, ne! Ta Bog je Žuni sva i sve! Da Glamoč pane? Ali da! �fer. 4. i 5. SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. Dok Žunić živi, nema stra’! Ta kud bi on? a sv’jet? a — kći?! Tu starom srcu uzavri, I srnu u boj triput jači, Pa Kulagića vojsku kvači---------A Гјера kćerka motri ćaka Sa vite kule do oblaka, I mjeri okom ravno polje Kud krvca teče. Eno dolje Kulagić jaši vrana ata, Sve po tri koplja napred hvata, I mačem vitla, okom s’jeva, Kud konja krene, krvcu Pjeva. Rasulo nosi slavnom gradu Junački tugjeg doma sin, I ne zna da ga s vite kule Svud prati pogled djevičin. I u tom oku mržnja li je Ta čudna vatra, čudni sjaj, Junaka starog kćerka to je, A Glamoč mio zavičaj. I šta bi drugo nego mizit Svog dušmanina mogla sada, Ma da je lijep ko i zora Kad s vedra jutra na br’jeg pa Ta gleni samo niz to polje: Junak junaka na tle ruši, I šakom gnjavi, noktom kolje, Iz vrućih rana krv se puši, A stari Žunić brigu vodi 0 c’jeloj borbi i slobodi. 1 kano srce božjeg biča Umara vojsku Kulagića .. . II. 1Г strah je bio, ili Šta? Ko more reći i ko zna?! АГ Kunjagića s četom ne sta, I daljnjoj borbi ne bi mjesta. АГ Kulagića s četom ne sta, Jer presto boj i presto jad; Kapetan Žunić misli kupi I traži uzrok čudnoj zgodi, АГ što ga dalje miso vodi To izmorena jače tupi. Šta više misli — manje zna, No čemu dulje briga ta!? To glavno, da se živu osta Na svome pragu, u slobodi, Pred gradom nema strašna gosta I — dalje račun ko da vodi!? Od milja starac proli suze, Pred vojskom svojom riječ uze: »Vi sinci moji, čujte me! Odbac’te druge misli sve. Je ’1 znate koj’ je sutra god, I što smo toga vikli dana? Svak za mnom svoj će povest rod Do svetog tamo samostana, Gdje dobri oci radašlinski Asižanina stope sl’jede, I služe Bogu po istinski Živkareć posred crne b’jede. Svak tamo Bogu hvalu daj, Кб stari naš je običaj! Obujmi svetom Frani skute Da dalje vodi naše pute; Očuva grad nam, snagu poda Slobodu branit, slavu roda, I trebat bude Г — i mr’jet za nju, Sve pustiv božjem smilovanju! Osvan’o Uskrs. Sunce šija, Iz grada vrve momci, djeca, I starac, kome noga kleca, I žena noseć čedo malo Što juče istom progledalo, I Žunić stari posred čete Ah, svi — tek njeg’vo fali d’jete! — Nju glava boli, tako reče, — I u hram š njima poći ne će, АГ slaba koli, da je rad Namjesto oca čuvat grad! A onaj smješak, slatka mama, Što zatitra joj na usnama Kad gradske ključe rukom uze I silovane one suze!? Je Г mogo babo sumnjat šta? Ta ona mu je nada sva, I mila kano božje slovo I dušu bi joj povjerovč! ------- U crkvu već se sleglo sve I služba poče. Zvone zvona, Nut’ gle! kud žuri četa ona, Što oružana poljem gre? Pred njome junak jaši ata, Sve po tri koplje napred hvata, I mačem vitla, okom s’jeva, Sa bedema ga spazi djeva, I okom oku pozdrav baci Ko srce zv’jezdi za oblaci’. Ah, što će s neba str’jela sić’ U Glamoć ugje Kulagić! �Pogibija na GlamoČ-gradm 77 »Proklestvo povrh tvoga mlada v ’jeka, Ne našla nigdje duši Гјека, Na grob ti rodni pao krov, To očev ti je blagoslov!« I klonu m rtav. Divlja četa, Goloruka se lati sv ’jeta I nešto zgazi, nešto smica, — Od hram a posta mesarnica. * — A zvona zvone. Iz crkvice Izagje svijet. Na slobodi, Gle, stari guslar godi, Oko njega se kolo splelo, I kreće lako i veselo. Kraj Žune starci sjeli niče I guslarevu pjesmu ćute, Veseljem čas im plane lice Cas srdžbom im se oči mute, A mala djeca amo, tamo, Po ledini se cvjetnoj gone; Sav narod plije u veselju I pjesma gori, zvona zvone . . . Najednom zape guslar stari I Žuna skoči posred čete. Ne! ne vara ga bistro oko, To njegovo je, jao! d’jete. Gle, eno mim gradska vrata, Kulagić do nje gurnu ata, A za njim četa oružana Spram mirna grnu .sam ostana . . . G rozovit nasto plač i vika, Ko na oluji šumor val&, Goloruk narod u hram g rn ’o, Tek osta vani četa mala, A pred njom Žunić kano zid, Zakrvio mu bistar vid. Gle, desnom britka mača hvati, Na crkvenih se nagje v rati’, I ulaz brani, mačem kreće, P a Kulagića četu s’ječe. I spaziv u njoj svoju kćer, Кб pogogjena ruknu zv ’jer: U vječit mir i težak jad U ton’o stari Glamoč-grad. Od lovorova prošlih dana Ne osta jedan zelen list; U raju Žunić-kapetana I zadnji slave zamro blist. Tek golo zigje. Bršiv klen U m rtvu pustoš baca sjen, A dolje posred gola griča, Spi jadna ljuba Kulagića. Na grobu gledaj strašna čuda: Obladala je pustoš svuda, A ispod grobne, crne hridi U ponoći se ракб vidi. Pred Uskrs sada svakog ljeta Na tamošnjega užas sv’jeta, Кб huda sablast o ponoći, Iz groba grozna žena skoči Iznakažena bl’jeda lica, I stenje tuđe nesretnica, I kose čupa, suze l’jeva, A prvi p ’jet6 kad zapjeva, U pakleni se vraća rov, — To očev joj je blagoslov!! L I S T A K. Balkan u krvi Franjevca-mučenika. Već sedmi mjesec, balkansko tlo guta ljudsku krv. Nezasitna zemlja, kao da je odavna trebala kiše, potoka, krvi, jer kao da njezinu žedju naravna počela nemogahu ugasiti. Balkanskim poluotokom, morade ljudska krv da proteče, e se tako njegova žegja ugasi. — Strašno! — I padaju nam na pa­ met sve one zgode i krvavi dogagjaji u toku vremena, kadno Balkan pozorište krvavih dana, ljudskom krvlju umivaše svoje lice. S nekom grozom, užasom pomišljamo na one žrtve, koje pod nesmiljenim udarcima padoše, poljane i rijeke se okrvaviše, a konac svega toga, a učinak... Kakav? I padaju nam na pamet oni vjerski vojnici, koji za krst časni, za vjeru Isusovu, rado prigeše vrat svoj pod krvnički mač veseleći se što mogu Isusu onim načinom svoju ljubav i odanost pokazati. Pred očima nam lebdi naša uža domovina, pred očima nam je njezin duhovni vogja, sin asiškoga siromaha. I mi ga gledamo, gdje pod mačem, gdje na kocu,- gdje pod nesmiljenom puškom izdiše, za narod svoj, za vjeru svoju. Ovaj isti sin asiškog siromaha sv. Franje, posveti svojim blagoslov­ ljenim dolaskom i djelovanjem čitavi Balkan, a zemlju natopi svojom rujnom krvcom. Njegova baš krvca, bijaše potrebita da zalije one nasade, koje je on sam s pomoću Božjom zasadio bio. Njegova krv bijaše odregjena da �78 Br. 4. i 5. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 191.3 dadne hrane, života, snage mladom stablu katoličke Crkve na Balkanu! P a što mu je bilo priušteno da kroz tolika stoljeća čini, tu zadaću mora da i nadalje vrši. — On ju je vršio! I u ovo proljetno, krasno doba, kadno zemlja radi ljepote vremena bijaše otvrdnula, te prkosila Sijaču i Njegovom radu, opet se zarumeni krv mučenika-franjevca, natopi suhu zemlju, a Bog će dati ploda, jer »krv mučenika, sjeme je kršćana« zavapio je Tertulijan! To je krv fra Angjela Palića, franjevca, najmlagjeg člana u vijencu franjevačkih mučenika. Za vjeru otaca svojih, za vjeru Hristovu rado žrtvova život svoj, pade pod nesmiljenim udarcima crnogorskih vojnika, izgubi život svoj i nagje ga u stalnoj postojbini — raju — za koji je radio! Njegova krv vapi Svevišnjem, ali ne na osvetu, nego za blagoslov, da sagje vrhu onih, koji nijesu daleko od Njega, ali Ga još kao odbijaju. Groznim načinom umoreni fra Angjeo, rodio se je 12. siječnja 1870. u mjestu Tanjevo, nadbiskupije skopaljske. Otac mu se je zvao Toma, a majka Pavlina Jurić. Na krštenju dobije ime Sebastijan. Kako se je rodio u okolici koja je slavenska, to mu je i materinski jezik slavenski bio. Pobožni njegovi roditelji, koji su veoma cijenili franjevački red, dađoše mladoga Sebastijana, kao i sedam godina mlagjega brata fra Alojziju, franjevcima na nauke. Sebastijan stupi u franje­ vačko dječačko sjemenište u Trošanu, i ostade u njemu sve do 1886. Dok je još u sjemeništu boravio, izmegju drugih, bijaše mu i sadašnji redodržavnik bosanske pro­ vincije mnog. o. fra Lovro Mihačević, učiteljem. Svršivši sjemenišne nauke, prema tadanjem običaju, bijaše sa još nekoliko drugova poslan u Bosnu u novi­ cijat Gučiju goru kao i na daljne filozofske i bogoslovne nauke, koje i svrši 1893. u samostanu Gorici kod Lijevna. 23. lipnja rečene godine ostavi fra Angjeo bolna srca Bosnu kao i svoje odgojitelje kojima je veoma zahvalan bio, da se u domovinu povrati i djelovanje nastavi. Go­ dine 1895. bijaše dodijeljen svome drugu fra Lovri Mitroviću za duhovnog pomoćnika u jednoj izmegju najrašire’ nijih župa, u Ipeku. Obadvojici bijaše glavna briga da se župski stan napravi, te pregnuše svima silama, a to im napokon i uspije god. 1897., akoprem su se sa silnim po­ teškoćama boriti imali. Kad je godine 1904. Mitrović na drugu župu premješten, ostade fra Angjeo u Ipeku žup­ nikom, i thde razvi pravu apoštolsku djelatnost i revnost oko spasa povjerenog si naroda. A narod je znao to i cijeniti, te je samo pun hvale i priznanja bio za svoga pastira, kao i odanost i štovanje istomu iskazivo. Go­ dine 1908. bijaše premješten u samostan sv. Nikole u Prčanju, a odatle 1910. posla ga starješinstvo u Carigrad, gdie ostade Čitavu godinu dana. Godine 1911. dogje ponovno u Ipek, a u Djakovi zateče ga mučenička smrt. Njegovu vanjsku pojavu opisuje jedan očividac ovako: »Fra Angjeo je bio visoka, širokih pleća, imponirajuća pojava. Iz njegovih muževnih krasnih crta, probijala je radinost, odlučnost, ali i osvajajuća dobrota. Ne može se reći koja se je od ovih osebina na njem više isticala.« Na ovo nadovezuje dopisnik lista »Der Tiroler«, od 27. ožujka 1913 str. 3 »Moramo li se žalostiti? Ne, a naj­ manje Albanija njegova domovina, zemlja u kojoj je mučenička krv protekla, najmanje njegov red, kome je pripadao. Ovaj se red ima da ponosi ovim svojim vrijednim sinom, koji je predaje sinova serafskih svetaca visoko držeć, ondje, gdje ga je posluh metnuo, na stratištu svoju krv prolio. Protivnici su ovomu redu pred­ bacivali, da su njegovi članovi u Albaniji kao i u Bosni i Hercegovini, premalo za civilizaciju, za kulturu učinili. Neću megjutim, da se o tome prepirem, ali ću jedno ka­ zati, što neće nitko pokušati, da zaniječe: Franjevci su svagdje i svagda znali umirati, gdje je njihov život bio potrebit, da se dobra spase, koja su veća, svetija od civilizacije i kulture oni su se uvijek žrtvovali za vjeru.« - Dr. Blažević. I Pogledi na Belgijsko Pučanstvo. Pismo iz Belgije. Sa ovim pismom nakan sam iznijeti nekoliko statističnih podataka o Belgiji, koji nam mogu posve lijepo poslužiti, da što stvarnije shvatimo društveni položaj tamošnjeg kraja. Nijesam mislio s ovim potanje se baviti, pošto sam držao, da bi brojevi mogli mnogim čitaocim ne prijati. Ali doživio sam protivno. Prijatelji mi iz domovine ja­ više, da bi bilo dobro, kad bi se u kojem pismu osvrnuo nješto podrobnije i na brojke belgijskog pučanstva. Želji mojih prijatelja udovoljujem odmah sada, a to s najvišeg razloga, što bi mi kašnje moglo smetati u postepenom razvijanju belgijskih socijalnih prilika. Navodno spo­ minjem, da je ta prijateljska želja opravdana osobito u današnje doba, kada je na dnevnom redu pitanje po­ rasta ili pada pučanstva. Slabine raznih naroda ispoljuju u pregledu njihova pučanstva. Naravna je posljedica, da opstanak jednog naroda ovisi o izmjeni pučanstva. Raste li pučanstvo, narodnost jača; pada li prvo, slabi i drugo. Već sami ovi razlozi dovoljni su, da opravdaju niz naših donjih brojaka, koje smo nastojali skrupoloznom tačnosti što novije sakupiti i po prvi put hr­ vatskoj javnosti saopćiti. Površina Belgije iznosi 29.455 km2 ili 11.373 ingleskih četvornih milja. Slijedeći obrazac prikazuje stanje pu­ čanstva u raznim razdobljim: �Listak. Popis iz god. Pučanstvo Ukupni porast Godišnji postotni porast 1856 1866 4,529.461 4,827.833 192.265 298.372 0-44 0-65 1876 1880 5,336.185 5,520.009 508.352 183.824 1-05 0-85 1890 1900 6,069.321 6,693.548 549.312 624.227 0-99 1*03 1910 7,516.730 823.182 1-05 Ovaj nam obrazac pokazuje, kako kat. Belgija cvati u pučanstvu. Nijedna evropejska država ne može se š njom porediti u tom pogledu. Za nas, koji smo sada pri­ lično upućeni u belgijske životne prilike, može biti shvat­ ljivo, prizovnemo li u pamet uzorno u opće življenje starijeg naraštaja u Belgiji kao i njezinu kat. djelotvornu vladavinu. Pregled drugog obrasca, koji dolje navagjamo, stvar bolje razbistruje. Suvišno je valjda kazati, da ni u Belgiji nijesu sve pokrajine jednake u svemu. Razlozi i vanjski i nutarnji tuj vojuju. Povjest Belgije naj­ jasnije to očituje. U prošlosti pokrajine, što danas satvaraju Belgiju, imale su svaka napose svoju samostalnost, dosljedno i svoje posebno živovanje, iz kojega su pro nikle današnje različite gospodarstvene i društvene zgo dovine. Odatle je protumačljiv desetogodišnji zastoj ne­ kih ovdješnjih pokrajina. Belgija po svojem ustavu od 1831. ima devet ujedi­ njenih pokrajina, koje iznašamo u obrascu sa oznakom zemaljske površine i komparativnog broja pučanstva: Puča n s t u0 n a z iu p o k ra jin e pobrojeno pobrojeno 31. pros. 31. pros. 1900. 1910. Površina u ingl. čet­ vornim mi­ ljama Na ingl. čet­ vornoj milji stan 1900. 989.340 1.093 749 1,263.535 1,505.214 805.236 881.033 1.268 1.249 996 644 Istočna Frandrija 1,029.971 1,123.755 Hainaut 1,142.954 1,240.525 1.158 1.437 891 795 Anvers Brabant Zapa­ dna Flandrija 819.153 Liege Limbourg 826.175 240.796 899.423 277.582 1.117 931 734 258 Luxembourg Namur 219.210 346.513 234.252 365.606 1.706 1.414 128 245 6,693.548 7,516.730 11.373 589 Ukupno Iz ovako ugodnih brojaka o općenitom porastu Bel­ gije dade se zaključiti, da će belgijska narodnost do koji desetak godina moći o bok stati sa današnjim najvišim evropskim državama. Na tu nas pomisao sile četiri zanimiva moralna razloga vladajuća u Belgiji, a s kojima pismo zaključujemo: 79 1. 2 e n i t b e u a s t r a n a . Prvi najglavniji bio bi ovaj. Uza sve što je amo Ustavom dozvoljena rastava braka, to ipak ne nailazimo na tako česte slučajeve kao po drugim zemljama. Brojke ovako o tom govore: god. 1900. od 2,677.558 vjenčanih bilo je ukupno rastavljenih bračnih osoba 8.085: muških 3.439, a ženskih 4.646. Postepeni godišnji porast rastave braka bio bi ovaj: g. 1905. : 901; 1906. : 618; 1907. : 841; 1908.: 892; 1909.: 1.039. Doista ovo je mnogo za Bel­ giju, ali sjetimo li se negda navedenog ustavnog članka, lijepog broja socijalista, te 206.061 (iz god. 1900.) stra­ naca, koji se amo najragje tim sredstvom služe, možemo doći do zaključka, da stalni broj belgijskog življa raste i sustavno bježi od takovih pogubnih posljedica za bivovanje jednog naroda. Prigodno napominjem, da od onih 206.061 stranaca (99.119 muških a 106.942 ženskih) iz popisa god. 1900., bile su zastupane tugjc zemlje ovim redom: 63.923 osoba iz Nizozemske, 56.576 iz Franceskc, 53.578 iz Njemačke, 10.417 iz Luksemburške, 5.748 iz sjed. ingl. kraljestva, 3.543 iz Italije, 2.991 iz Austro-Ugarske monarhije, 2.35lNz Ruske, 2.231 iz Švicarske i 4.523 iz raznih drugih zemalja. 2. K o l o n i z a c i j a . Drugi je razlog politično-ekonomske naravi. Velika je rana za jednu zemlju, ako ima ona više i z s e l j i v a n j a nego li u s e 1j i v a n j a. Belgija kao da od te rane i ne trpi, jer ovakova je postepenost u njoj do sada vladala: 1905 1906 1907 1908 1909 Useljenika Izseljenika 36.920 27.963 37.382 32.858 38.921 32.350 38.155 32.234 39.488 35.190 Višak uselj. -f- 8.957 + 4.524 + 6.571 -1- 5.861 + 4.298 Ove brojke znače mnogo. Mi danas opažamo, da je jedan od glavnijih uzroka izseljivanju i useljivanju pu­ čanstva gospodarstvena oskudica na jednom kraju, a protivno stanje u drugomu. Belgija se toga nema bojati, jer ona obećaje mnogo u budućnosti sa gospodarstvenog gledišta. Belgijsko plodno tlo s dana na dan blagodari svoju narodnost sa svakovrsnim proizvodima, kao što su rudnici, šume, livade i t. d. 3. P a u p c r i z a m . Treći se razlog nalazi u odnosno postepenom uma­ njivanju p a u p e r i z m a ili bijede. Pauperizam, i ako nije toli zvučna i ugodna riječ, ona je ipak najčešća. Iz proučavanja društvenih prilika Karlo Магх bio je sub­ jektivno primoran ustvrditi da čovječanstvo sve to više upada u pauperizam, iz kojega je nemoguće izbaviti ga. (»Verelendungstheorie«). Da je i drugi Marxovih načela, morao bi do istog rezultata doći. Na žalost ne samo �so Вг. 4. i 5. — »ŠERAFINSKI PERIVOJ« — 1913- mnogi pojedinci dali i krajevi prisvojiše njegova načela, koja u istinu guše ljudstvo. Bezvjerje Marxovih sljed­ benika logika je pauperizma. Ne bi znao stvarnije riješiti prigovore Магха i Marxista, što, dok sam pri Belgiji, stanje belgijskog pauperizma sa vjerodostojnim državnim brojkama prikazati. Prije svega treba znati, da se u Belgiji ništi pauperizam upravnim (administrativnim) putem. Općine imadu u tom najveću ulogu, u koliko se tiče troškova. Pokra­ jine novčano pripomažu općinama samo za uzdržavanje stanovitih zavoda. Svaka se općina služi trovrsnim sred­ stvom proti mjesnoj bijedi, i to: preko pripomoćnih za­ klada, dobrotvornih zavoda, i milosrdnih hranilišta: Pripomoćne zaklade (»Assistance«) odgovaraju našoj tz. »Javnoj Dobrotvornosti«, a svrha im je, da novčano pomažu potrebne ili onakove, koji nemogu dolično prama svojemu stališu živjeti. Uprava ovih zaklada dodijeljena je petorici osoba odabranoj po općinskom vijeću a povlašćenoj po belgijskoj vladi. Takove zaklade uživaju gragjansku ili moralnu osobnost Dobrotvorni zavodi (»Assistance publique«) ovdje su kao nigdje drugamo uregjeni. Uzdržavani od općine dijele se u zavode: za bolesne (»hopital«), za ostarjele (»hospice«), za lude (»asile«) i za zapuštenu djecu ili siročad (»orphelinat«). Ovakovih raznih zavoda u Belgiji je sva sila, i to na općinske troškove. Milosrdna sahranilišta ili tz. »monti di pieta« nami­ jenjena su samo nekojim mjestima u svrhu da obrane mali puk iz lihvarskih žvala. I ovih shranilišta Belgija danas ima lijepi broj. Osim ovakovih zaštitnih sredstava za umanjivanje pauperizma nalazi se u Belgiji još i drugih privatnih haritativnih udruga, kao što su redovnički samostani i t. d. A da se uvjerimo o posve neznatnoj pošasti paupe­ rizma, evo nas sa brojkama, koje ne samo uključuju obične prosjake dali i skitalice koji ne haju za uboškim domom. Prosjaka i skitalica Zaštićenih u dobrotv. zavod. 1885 3.614 12.267 976.972 1890 4.644 17.124 1,246.004 1895 4.529 4.055 1,248.886 1899 4.248 3.233 1,217.207 1900 4.058 3.800 1902 4.864 4.766 1905 5.450 4.884 Godine: Troška u frankama Pregled gornjih brojaka čini nas naslućivati o skorom uništenju, a nipošto povećanju (po Marx-u) pau­ perizma u Belgiji. Možda je i ovo lijepa stranica kulturne povjesti koja dokazuje kako katolici podižu a ne ruše čovječanstvo. Mislim da svatko znade, ko vrši službu po belg. dobrotvornim zavodima. Ko će, ako ne osobe iz redovničkih krugova? 4. Ć u d o r e d n o s t . Četvrti moralni povod napredku belg. pučanstva jest stanje ćudorednosti. O tom nam zorno mogu govoriti jedino sudišta i tamnice. Kako najvolim sada brojke, to ću se i ovdje š njima poslužiti. Samo upozoriti je, da u pregledavanju brojaka uvijek treba osvrtati se na brojke cijelog pučanstva. To bo tumači i godišnji porast raznih slučajeva. Belgija ima jedan ništovni sud (»Cour de cassation«) uz tri prizivna (»Cour d’appel«) i tri porotna (»Cour d’assises«) za zločinstva. Osim toga broji 26 sudbeni]? okružia, svako sa sudištem prve molbe. Svaki belg. kotar (»canton« na broju ih 222) ima po jedan sud sa tz. mjes­ nim sucem (»juge de paix«). Oružništvo (3.343) i Re­ darstvo (47.307) služe za uzdržavanje nutarnjeg reda. Evo tablice sa osudjenicima zbog zločina: Zločinaca osugj. u g. 1904 1905 1906 1907 1908 1909 po porotnim sudištima 117 97 88 72 60 92 po prijestupnim sudiš. 43.344 43.110 46.806 47.194 45.718 44.712 .. K ovoj skrižaljci pridodajem drugu, koja jasnije prikazuje raznovrsne prekršaje jednog dijela amošnjeg pučanstva. Brojevi pod godinama kazuju, koliko je osoba u različitim tamnicama: Bilo je godine u Središnjim tamn. (»maison cent.«) 1904 1905 1906 1907 806 753 746 745 1908 1909 734 738 u sporednim » (»m. secondaire«) 4.070 3.648 4.009 4.189 4.175 4.165 u popravnič. » (m- reformatoire) 180 184 190 168 142 144 Tim gornjim četverostrukim razlogom možemo do­ voljnu sliku napraviti o moralnosti belg. življa. Premda nas ne susreću na svakom koraku najugodnije vijesti, a ono ipak stičemo dobro zaokružene poglede, sa kojima se smije računati na ne baš neugodne slutnje u doglednoj budućnosti. Gore iznesene kadre su dati lijepih slutnja promatraocu savremenih prilika. Usporedimo li Belgiju sa drugim državama, to ćemo na koncu morati sa Georges Goyau-om ovo ustvrditi: evo zemlje Belgije, gdje katolici već za 28 godina (t. j. od 1884.) gospodare; gdje su oni većina; gdje su oni Država; gdje se naprosto ne obećaje — što je lako —, dali gdje se obećanje izvršuje; gdje se ne sanjari dali gdje se stvarno radi, gdje njihov socijalni program nije fina meka za njihove protivnike koji bi htjeli dobiti pouzdanicu od naroda, dali sama po­ velja njihove stranke koja vlada i koja posjeduje tu po­ uzdanicu, a sa pouzdanicom i snagu. — Anton- Lovre Gančević. �Listak. Protivi li se franjevačka regula kulturi? Malo čudno pitanje, ali ipak barem u toliko aktuelno, u koliko Vrhbosnin kritičar g. I. G. (br. 5—6.) Zastupa jesno mnijenje. U svojoj kritici bez dokumenata veli megju inim i ovo: »Govoreći o »kulturi u Bosni prije dolaska franjevaca« ima naš historik možda tu nakanu, da što sjajnije prikaže preokret, što je dolaskom siromašnih redovnika nastao u svemu pa i u kulturi. Ali ne valja se tu opet odviše zaletjeti: treba imati pred očima glavnu svrhu, za kojom je sv. Franjo Asiški išao osnivajući svoj red; onda ne valja zaboraviti na okolnosti, u kojima su franjevci vazda živjeli, osobito za osmanlijske vlade. Znamo, da je blagostanje ponajglavniji uvjet za prosvjetu, a gdje je neprestana borba za egzistenciju, da se tu nema kada čovjek zabavljati s onih devet muza: dr. J e l e n i ć k a ž e , da su b o s a n s k i f r a n j e v c i s t r o g o regule obdržavali, dakle živjeli pros j a č e ć i i p r o p o v i j e d a j u ć i , po t o m s v e v r g l i na s t r a n u , št o ni j e bi l a n j i h o v a g l a v n a d u ž n o s t ; ne da li nam tako reći, onda ćc sam sebe staviti u nepriliku.« Iz gornjih redaka slijedi vrlo zao zaključak: Ili prvi Franjevci nijesu za kul­ turu ništa učinili, ili, ako su što učinili, onda su se još u početku reda udaljili od svrhe, za koju ih je sv. Franjo ustanovio i od opsluženja regule. Buduć smo za prve bosanske Franjevce ustvrdili, da su bez povlaštenih oblakšica opsluživali regulu, prema tome g. I. G. zaklju­ čuje, da u kulturi nijesu mogli ni preokreta učiniti: da su se bavili jedino p r o s j a č e n j e m i p r o p o v i j e ­ d a n j e m . Da najblaže reknemo, ova je tvrdnja ne­ ispravna. Ta i g. I. G. mora nam ipak dopustiti, da su Franjevci uopće u prvome stoljeću reda strožije, nego li igda opsluživali regulu, pa ipak baš u tome stoljeću 81 Franjevci se na kulturnome polju najviše istakošc. Ta komu nijesu poznate velike Škole: u Bolonji, gdje je sv. Anto Padovanski predavao, u Parizu, gdje je Aleksander Haleški i Bonaventura serafski, te oksonska, gdje je Duns Škot predavao i t. d.? A nije li » p a t r i j a r h a t e o l o g a « Franjevac Aleksandar Haleški u svojim djelima u bogosloviju uveo metodu, koje se je i sv. Toma Akvinski držao; ne izjednačuje li se »s e r a f i n s k i d o k t o r « sv. Bonaventura Platonu, ne diže li ga Gerson radi njegovih djela, koja, dok rasvjetljuju i užižu, nad sve doktore; nije li » s u p t i l n i d o k t o r « Duns Škot bio povodom, da se je prema njegovim mnijenjima oko 2000 djela napisalo; nije li »d o c t o r m i r a b i 1i s« fra Rogcrij Bacon izumio sitnozore, dalekozore, kaustična ogledala, dao nacrte za iste automobile i t. d.; nije li sv. Antun Paduanski sastavio prvu bibličku konkordanciju; ne spjevali i sam sv. Franje neke pjesme, a Toma Celanski: »D i e s 'i r a e«, Jakov Todski: » Š t a b a t M a t e r D o1o r o s a« i t. d. i t. d. A što se tiče svrhe, radi koje je sv. Franjo ustanovio red, ona je najbolje izražena na­ čelom : »Ne s a m o s e b i ž i v j e t i , n e g o i d r u g i m a k o r i s t i t i « . S čega bi se dakle Franjevci morali uda­ ljiti od toga načela, ako hoće, da djeluju na kulturnome polju? Da su bosanske Franjevce, kroz stoljeća u radu na kulturnome polju smetali zulumi, to dopuštamo, ali šta odatle? Bili se s tim htjele poreći, i one kulturne tečevine, što su ih bosanski oci uz zulume proizveli? Ili je netko ustvrdio, da su bosanski Franjevci na kulturnome polju uz zulume Eiffelov toranj napravili? U ostalom savjetujemo g. I. G-u, da se toliko ne razmeće sa svojim hipotezama, kao s gotovim činjenicama. Historička su pravila: Certa, certe; dubia, dubie! ---------OKt V J E S N I K . Promjena. Dne 11. travnja definitorij Bosne Srebrene učinio je neku promjenu osoblja, polag koje ide: fra Anto Cuturić za župnika u Brestovsko, fra Rafo Ostojić za drugoga kapelana u Bugojno, fra Mijo Gujić za kapelana u Busovaču, fra Anto Lapandić za kapelana u Dubrave, fra Mato Vujičić za kapelana u Fojnicu, fra Alojzije Perčinlić za župnika u Ovčarevo, fra Emilij Miličević i Bogumil Zrakić za kapelana u Kr. Sutjesku, fra Jozo Božanović za kapelana u Tremošnicu, fra Jeronim Pavelić za župnika u Sokoline, fra Franjo Stepanek za župnika u Vrbanjce, fra Petar Corković za župnika i fra Miroslav Markanović za kapelana u Bihać, fra Franjo Kljajić za kapelana u Tolisu, fra Franjo Nikolić za drugoga kapelana u Vareš, fra Ilija Gjebić za župnika u Liskovicu, fra Ilija Dražetić za kapelana u Jajce, fra Anto Mačinković i fra Živko Konjević za kapelane na Petrićevac, fra Radoslav Kulijer za ispostavljenoga ka­ pelana u Sasinu, fra Vladimir Matijašević u Kreševo, fra Marijan Lovrić za katehetu u Fojnicu, fra Mato Cosić na Plehan, fra Miron Kozinović za biskupova tajnika u Jajce, fra Alfonz Kudrić za predsjednika u Sarajevo, fra Valerij Filipović, fra Vojslav Blažević i fra Evgenij Matić za profesore u Visoko. Uz to je fra Evgenij Matić ime­ novan urednikom, a fra Alfons Colić upraviteljem »Glas­ nika sv. Ante«. �82 Вг. 4. i f>. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. Izjava glede osnutka »Seljačke zadruge u Orašju«. Najviše poticajem g. Jozipa Kočiša sklonio sam se, da poduzmem korak, da bi se ista zadruga uspostavila na korist mjesnog seljaštva. S toga sam dao nalog mojem bratiću Antunu Oršoliću, koji je tada vodio kancelariju samostana i ovaj je s trudom sastavio pravila, koja smo dali g. Kavahlierskom, činovniku s plantaže, da ih u 4 primjerka pripiše: za nas zadrugare, za kotar, za vladu i ministarstvo. Kad je bilo sve gotovo, sjeo sam u samo­ stanska kola, uzeo s menom Rebbu, i u društvu s njim odnio primjerke na kotar, te smo doduše u društvu za­ molili predstojnika Gjurkovića, da ih preporuči za što skorije potvrgjenje, što je on i obećao. — Megjutim su prošle skoro 2 godine, a mi pravila ne dobismo. Kroz to vrijeme ja sam više puta išao u zvaničnom poslu u Sa­ rajevo, te sam posjećivao Nj. Preuzvišenot Kutscheru, a po njegovu odlasku bar. Benka, te Mikulija, dok nijesmo dobili potvrgjena pravila i tad je »Zadruga« proradila, kojoj sam bio presidentom, dok se je utemeljila i ustalila. Nakon jedne godine njezina rada dao sam pismenu i usmenu ostavku, pošto nijesam mogao odolijevati, premda su me svi skupštinari molili, da još »barem« go­ dinu ustrajem. Pošto nikako nijesam mogao, posve sam istupio iz zadruge. Buduć, da u kasi nije bilo nikakvih novaca osim one upisnine i što smo nas 3—4 uložili cio udio po K 100.—, a malo ih je bilo, koji su osim upisnine od K 2.— uložili po koju krunu, s toga ja sam samostan­ skih uložio K 1.000.— samo neka se mogne kolikogod raditi. Pošto sam iz zadruge istupio potražio sam, da se i samostanu povrati uloženi novac i to jedino iz razloga, da se kašnje ni s kim ne mrazim. Nakon šest mjeseci, kada je zadruga dobila novac od zemaljske banke primio, sam samostanske novce. Tu se nije spo­ minjao ni Papa, ni papina zabrana, kao što neko u svome pamfletu piše. Protivna je tvrdnja neistinita od glave do pete. To će mislim potvrditi svi zadrugari, kojih je tada bilo oko 60. Ako se stvari zadruge točno vode, trebalo bi, da se mogne i to moje pismo naći, pak će se moći ustanoviti, pri komu je istina, a pri komu laž. Toliko istini za ljubav. Tolisa, 10./IV. 1913. Fra Ilija Oršolić. O. fra Ivo Vujičić umro. Evo nam u grob se spusti jedan od najznamenitijih bosanskih Franjevaca, koga su ne samo njegova redovnička braća, nego i najuplivniji krugovi ljubili i veoma cijenili. Rogjen je u Brestovsku dne 22./Х. 1844., stupi u franjevački red 16./IV. 1860. i pokaza vanrednu darovitost u naucima, te je prve od­ like brao u Gjakovu kroz svih šest godina, što se je onamo bavio. Već kao mladomisniku bi mu povjerena uprava župe u Jajcu, buduć mu župnik zaposlen, a zatim namješten bio za lektora bogoslovlja napokon za učitelja novaka, podižući u učenicima i okolici mar za knjigu i nauku, a zato opet i kašnje povjeravana mu bila uprava naših zavoda u Ostrogonu i Pečuhu. Svugdje je zdušno vršio svoju službu, uticao na odgoj i naobrazbu mladeži, koju je znao svojom dobroćudnosti i nepristranošću k sebi privući, a uz to i crkvenih prelata pohvalu steći. I kao svećenik znao se je istaknuti. Pobožan, uman i raz­ borit kako je bio, puk je u Brestovsku, Fojnici, Bugojnu, Gromiljaku i Busovači tako služio, da su ga svi pazili i ljubili. Zapade ga i čast apostolskog upravitelja u Srbiji, ali morade se vratiti u domovinu, ne polučivši svoje za­ daće, sa otpora srpske vlade; posvetio se ondje najviše knjizi i do potrebe dušobrižničkom poslovanju. Poboljavajući od više godina ode u G. Vakuf radi promjene zraka, gdje pobožno preminu 1. travnja o. g. oplakan od braće i brojnih znanaca svake dobi i staleža. Crkva u njem gubi vjerna službenika, redodržava i domovina odlična sina, braća i znanci ugodna prijatelja, čija uspomena ostaje trajna. Mir i pokoj fra Ivinoj duši! Biskup Mišić u krizmi Biskup Mišić već je razaslao okružnicu, u kojoj navješćuje nastavak krizme. Krizma će se obavljati koncem travnja i početkom svibnja i to ovim redom. Gabela, dolazi iz M ostara po podne 24,/4., krizma 23.,'4., Klepci, dolazi iz Gabele po podne 24./4., krizma 25./4. Prenj-Dubrave, dolazi iz Klepaca prije podne 26. 4., krizma 27./4. Stolac, dolazi iz Prenja prije podne 28./4., krizma 29./4. Hrasno, dolazi iz Stoca prije podne 30., 4., krizma 1./5. Gradac, dolazi iz Hrasna prije podne 2./5., krizma 3./5. Trebinje, dolazi iz Graca prije podne 3./5., krizma 4./5. Ravno, dolazi iz Trebinja prije podne 5./5., krizma 6./5. Trebinje, dolazi iz Ravna prije podne 7./5., krizma 8./5. Mostar, krizma dne 11. svibnja na Duhove. Potpuni oprosti za Sarajevo, Podmilačje i Olovo. Redodržavništvo bosanskih Franjevaca isposlovalo isposlovalo je 12. ožujka t. g. od sv. Stolice potpune oproste za crkvu sv. Antuna u Sarajevu, sv. Ive Krstitelja u Podmilačju i BI. Dj. Marije u Olovu. Potpune oproste kroz sedam godina moći će svi kršćani primiti, koji se ispovijede, pričeste, pohode spomenute crkve i na odluku sv. oca Pape štogod izmole. Oprosti se mogu dobiti u spomenutim crkvama samo na zaštitnike crkava, t. j. u S a r a j e v u n a sv. A n t u n a P a d u v a n s k o g a — 13. lipnja; u P o d m i l a č j u n a sv. I v u K r s t i ­ t e l j a — 24. lipnja; u O l o v u n a V e l i k u G o s p u — 15. kolovoza. Molimo sve naše cijenjene čitatelje, koji se nalaze u Bosni, da ovu veliku novu tečevinu narodu razglase i protumače, da se naš dobri narod s njima što više okoristi na spas svojih duša. �Književna smotra. 83 K N J I Ž E V N A S MOT RA. »Mehr Freude.« Von Dr. P. NVilhelm von Keppler, Bischof von Rotterburg. Herder, Freiburg im Breisgau. 4 Mark. Nema sumnje, da je našem životu veselje od velike potrebe. Svaki čovjek ćuti u svojoj duši potrebu pra­ vog i istinitog veselja. Ljudima je veselje nužno i za du­ ševno njihovo življenje i za tjelesni život. Veselje, koje, dakako proistječe iz čistog vrela, iz čiste i mirne savjesti, a ne iz putenosti, to je veselje duhovno, to je melem našem životu. — Veselje je neprocjenjivo sredstvo za uzgoj. Ničim se djeca bolje ili brže ne uzgajaju što ve­ seljem. Čovjek bez veselja ne može živjeti i ako žive, jadan jest život njegov. S toga svaki, koji drugomu prouzroči iskreno veselje, zaslužuje svaku pohvalu. Pravo veselje nalazi se većinom kod vjernika, a kod nevjernika uzalud ćeš tražiti iskrenog veselja. Istina je bezvjerci se često puta pokazuju veselim i zadovoljnim, nu sva ta njihova radost je samo na oku, a unutra tuga i čemer. Nije zaludu rekao hiponski biskup, da je ne­ mirno srce naše sve dokle god u Bogu ne otpočine. — Veselje je potrebno svjetskim poslovima, jer s njim lakše podnosimo trud i muku. Čovjek pun tuge i žalosti nije, niti može biti dobar poslovogja. Ako je tužan, sve mu je teško, sve odurno, sve dosadno, pak mu sve i ide naopako. Tugu nije nitko držao nit drži krepošću. Na mjesto, da nam zaslugu uzmoži, tuga nam je umanjuje. Bog hoće, da mu veselim srcem služimo i darove pri­ kazujemo. Veselje je jedro broda. Tko sa svojim jedrom zna ravnati i upravljati, može ploviti i po velikim vje­ trovima, pače još brže nego li, kad duvaju lagani vihari. — One osobe, koje su vesele te su dika i ures čovječanstva. Kamogod dogju, posvuda ostave trag ve­ selja. Oh! kako je lijepo i uzvišeno, kad tko, inače tužnu osobu, razveseli! Više vrijedi to, nego da ju je oba­ suo, Bog zna, kakvim dobrom zemaljskim. Bog, naš Stvo­ ritelj, tako je satvorio narav, da možemo vazda u njoj naći veselja. Priroda je neumorna u proizvagjanju ve­ selja. Svaka godišnja doba ima svoju vrstu ljepote, koje nas potiče na veselje. Razumni, uredni, čisti kršćanin neće nikad biti bez veselja. U samoći, u društvu, kad radi ili počiva, on će vazda biti veseo. Evo ove i slične misli iznosi auktor u svojoj zlatnoj knjižici. Misli su to dubokog i iskusnog poznavaoca ljudske duše. Zbilja, ovim bi se mislim morali i mi po­ zabaviti. Knjiga je podijeljena u dvadeset i šest poglavlja. Tu se raspravlja o pravu na veselje, o modernoj tuzi, o veselju i uzgoji; iznose se dokazi iz svetog pisma starog i novog zavjeta, gdje se u zvijezde kuje pravo zadovolj­ stvo; napokon i primjeri svetih ljudi. Pisana je lakim stilom, tako, da je može razumjeti i onaj, koji nije čitao duboke knjige njemačkih auktora. Pošto znam, da bi dosta koristi donijela svakom Hr­ vatu, koji bi ju pomnjivo pročitao, to je od srca preporučamo. — Slavić. Rjemek-djelo Dvadesetog Vijeka ili »The Catholic Encyclopedia«. Katolička, a napose englesko-amerikauska književnost dosegla je do vrhunca sa monumentalnim djelom »The Catholic Encyclopedia« tek dovršenim proš­ log mjeseca tek. godine. Hrvati su malo šta o tom naj­ važnijem djelu čuli. Osim »Hrv. Straže« i »Seraf. Peri­ voja« nije se nitko, ako se ne varani, na to djelo osvrnuo. Doduše i ovi su bili škrti u izvješćivanju o napretku toga djela. Sada, kad je to djelo dokončano, red je da upo­ zorim našu inteligenciju na uspjeh zamjernog pothvata američkih katolika. Bilo je to god. 1907. kad vigjeniji američki katolici obratiše se na cijeli naobraženi svijet, e bi se sudjelovalo u njihovom književnom poduzeću. Potreba je bila oče­ vidna. Pošljednji desetci naše savremene dobi dadoše nam po izbor uspjelih svjetskih publikacija. Ovdje nišanim samo na opširnija djela, nego li su to ona pojedinih spisatelja. Da budem izrazitiji, mislim na cnciklopcdičiia izdanja. Moramo priznati, da je nekatolička književnost mnogo prije dobila ovakovih djela, nego li naša katolička. Sjetimo li se njemačke i francuske antikatoličke enciklo­ pedije još za XVIII vijeka, to će nam biti bjelodano, ko je prvi bolje shvatio ulogu jedne enciklopedije. U naše pošljednje vrijeme, s utjehom ističemo, i katolici su se dali oko takova posla. Francuska i španjolska najnovija enciklopedija, kao i njemački »Kirchenlexikon« uz mnoge druge tumače nam korist ovakovih izdanja. Da ne otegnem, reći ću: čast svim dojakošnjim kat. enciklopedičnim redovima, ali za onaj, o kojem mislim ovdje go­ voriti, ne smažem riječi, kojima bih mogao barem pri­ bližno prikazati njegoVu važnost i korist. Pozivu američkih katolika odazvaše se učenjaci pr­ vog reda sa svih strana kruga zemaljskoga. Lijepa kita dičnih kat. velikana okupi se oko najtežeg ali i najblagoslovljcnijeg posla, naime oko izdavanja jedne kat. en­ ciklopedije, koju tim imenom i okrstiše. Svrha ovoj zasnovi bijaše, da se djelovanje kat. Crkve oriše u svim granama znanosti. Odatle je to djelo zahvatilo sve grane ljudskog umjeća, kao: umjetnost, filozofiju, znanost, teo­ logiju, povjest, književnost, uzgojstvo, socijologiju i t* d. Tok rada bio je dugotrajan, ali i blagotvoran, jer mi �84 Вг. 4. i 5. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. danas nakon šest godina imamo pred sobom 15 ogromnih svezaka, koji sačinjavaju potpunu kat. knjižnicu. Sveti Otac Papa, kad mu je prošlog mjeseca siječnja Dr. Pallen donio pošljednji svezak, toplo je blagoslovio cijelo djelo uz želju, da se njegovo stado što češće služi sa ovakovom duševnom i umnom pašom. Da ne umanjimo hvale ovomu djelu, dosta je istaći za sada samo tehničku stranu ove »The Catholic Епсуclopedia«. Čitavo djelo sadržava 15 svezaka, od kojih svaki ima najmanje 800 stranica u 8-ini sa osrednje tiskanim slovima. Svaka stranica nosi na sebi do 1.250 riječi: po tomu skupno djelo uključivalo bi oko 15,000.000 riječi. Pojedini pak svezak ima do 20 umjetnih slika na po­ sebnom papiru uz mnoge kipovne slike i zemljopisne karte. Vez je trovrstan; prema tomu i cijena trovrsna: u Buckram-vezu skupno djelo zapada 96 dolara ili 96X 5 480 K; u Pa-morocco-vezu skupno djelo zapada 126 dolara ili 126 X 5 630 K; u Morocco-vezu skupno djelo zapada 240 dolara ili 240X 5 1.200 K: Nuzgredno spominjem, da dobiva dolični popust onaj, koji unaprijed uloži novčanu svotu. Na prvi mah izgleda nam cijena malko obilata, ali pretresemo li sveske ovog djela i pomislimo li na ogromne troškove izdavača, uvjerićemo se, da cijena i nije baš pretjerana prama koristi, koju iz njeg možemo crpsti, kao i prema vanjskom ukusu, koje djelo očituje. Da je ovo djelo uspjelo, kazuje nam i broj predbrojnika, koji je prekoračio 23 hiljade. Zbilja djelo je spomenik znanostima, kao i požrtvovnosti i snazi onih koji su to djelo pokrenuli i obradili. I mi Hrvati moći ćemo lijepa gradiva u njemu naći za našu katol. enciklopediju, koju ne može nego presvj. Mahnić, preporoditelj kršć. znanosti u našim krajevim, zasnovati i ostvariti. Sa ovom amerikanskom kat. enci­ klopedijom naučni svijet kao da se je preporodio. Kako je prije okuživala našu okolinu britanska enciklopedija, kao i onakove, koje su osnovane na predsudama protiv kat. Crkve, to, danas, kad smo dobili najnoviju kat. enci­ klopediju napisanu na engleskom' jeziku, stvar mnogo drukčije stoji. Sami nekatolici i njihova glasila priznaju, da je ovo djelo od velike koristi ne samo za katolika, nego i za svakog onoga, koji ide pravom nakanom za istinom, budući da mu »The Cath. Encyclopedia« najrazložitije iznaša istine, koje naučava kat. Crkva preko svojih vjernih Sljedbenika. Stoga ovo djelo, kako i gore naglasih, sadržaje sve ono što je u uskom doticaju sa kat. Crkvom. Što pod ovim može doći, očito je svakomu, sjeti li se, da je kat. Crkva bila uvijek nositeljica trajne prosvjete u svim stupnjevim čovječjeg mentaliteta. Suragjivanje pri »The Cath. Encyclopedia« bijaše dosad nečuveno. Kako mi neki dan javlja Dr. Pallen*), suradnika je 43 narodnosti, iz 16 raznih struka, megju kojima je 407 svjetovnih svećenika, a 505 članova iz 104 vjerskog reda, te 331 svjetovnjak i 87 žena uz 151 što prevodioca, što pregledavača i t. d. Iz ovoga lako je upoznati, da su sve grane znanosti kao i pojedine narodnosti lijepo zastupane. Na žalost Hr­ vatska nije ovdje ni na domak zastupana u poredbi sa drugim narodnostima, ali svakako, opravdano je ustvr­ diti, da je ono prva svjetska enciklopedija koja je uložila barem nješto više brige o hrvatskim stvarima. Sa ovog dakle gledišta možemo se nekako umiriti i ako ne po­ svema zadovoljiti. Nego budućnost ide nama Hrvatima u prilog, jer i lugjinci počimaju nas stvarnije prosugjivati. Kako će se Hrvati ponijeti prama ovom najvećem djelu XX. vijeka? Znadem, da mnogi uslijed bilo nepo­ znavanja jezika bilo novčanih prilika ne će biti kadri uza svu svoju najbolju volju nabaviti ovo djelo, ali odgovor ostaje na onima, koje te dvije nezgode ne tište, kao što bi bili naši razni naukovni Zavodi, u kojima bi mogao svatko do potrebe uteći se k djelu, koje su radili ve­ ćinom prvi svjetski stručnjaci. Stoga našim višim Zavo­ dima toplo na srce stavljamo nabavu toga važnog djela, koje će mnogo svijetla unijeti i u našim gdjegdje ne baš kat. krugovima. Imati 15 ogromnih a znanstveno uregjenih svezaka, osim 16tog, što će nositi slike i živote svojih majstora, znači imati savršenu knjižnicu, bez koje iole naobražen čovjek danas ne može opstati. Time svoje mnijenje o »The Cath. Encyclopedia« kao i preporuku završivam. — Gančević. Potankosti i upite šalje izdavalačko društvo pod ovom adresom: Messrs. Robert Appleton Co., 16 East 40 th Stieet, New-York Citv, N. U., U. S. A. D op isn ica uredništva. — Svima, koji od nas naručuju B. M. Ivaniša .Vade mecum za Bogu posvećene osobe* javljamo, da se ta knjiga dobiva kod samoga pisca u Nazaretu z. p. Banja Luka (Bosna). Buduć nam klišeji nijesu stigli na vrijeme, s toga smo ovaj broj spojili sa svibanjskim. Molimo da se primi na znanje. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, za gjake, trećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr, o. Julijan Jelenić. Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu, �Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu. (dioničko društvo). :: Uplaćena dionička glavnica 2,000.000 kruna. :: Centrala n Sarajevu. podružnice: JVhstar i Jazla. Preuzim a uloge na uložne knjižice te uka­ m aćuje iste uz 4r1|a°io čistih. Eskom ptira i reeskom ptira m jenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. K upuje i prodaje vrijednosne papire i valute. 7 о 1 о гто л г1 1 Л л L d l d g d U n n d * * * * * Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. uje svakovrsne depozite i upravlja ima. de isplate i naplate na svim trgovačkim hštim a tu- i inozemstva. prima u zalog sve drug, ijenosti kao: srebro, zlato, ostalo. *Џ ****Џ njčki zavod Josipa Oblettera § u St. Ulrich, Gradcu, Tirol s kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, propovjedaonice, ispovjeđaonice, kipove, križne :: puteve, betlemske štalice i t. d. L"rgg~JI r^",l CIJENICI I NACRTI DOBIVAJU SE BESPLATNO. U S g j j L S č n J Proizvodi su zavoda svi vlastiti! — Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! ^ * * �M ODERNO 0REGJEN9 TISKARO I KNJIGOVEŽNICA „BOSANSKE POŠTE" iUROVIE ULICO ВН. 7 5RB03EVD. ČUROV 1Ć U lic a SR. 7 PREPOHUDU 3E SE ZO IZIODBU SVIH U T 1SH 9RSRD I HH3IGDBEzačRU s t r u k u spouaiućiH postova. - s ta sa ti s t r o j e v i х х „инотурБ". - sTEHEOTim a. х х � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a7aa16a6214fcfd09d3b45b44784bc71.pdf d3af2b16e5d8abb614f5428afd9fb275 PDF Text Text Perivoj serafinski L IS T Z A K A T O L IČ K U P R O S V JE T U I Z A B A V U . BROJ 6. SARAJEVO, 15. LIPNJA 1913. GODINA XXVII. Tirolski crkveni umjetnički zavod Ferdinand Stuflesser dvorski dot>?viia£ Njegove Svetosti, T ir o ! , w '< h , G r o d e n . Priporur^e se velečasnom suećeustvu г а izradbu kipova, križnih pufeva, grobova, jaslica ifd, žrtvenika, Ilustrovani cijeniei s označenom cHenom badava. ________ —_____ H Velel^ovani џг )din Stuflessei Za pokrajnu kapel naše crkve, sretno je amo prisplc Svi koji su ga vii pobožnost pobudjujućtm djelu. Cijena je veliki čudotvorac, pribavim mnogih naručitelj R im , na svctkoviru sv. Ante 1912, u St. Ulri^h, Groduen. Ђ rm. visoki kip sv. Ante umjetnički izvedenom i na veoma niska. Neka Vam ilgi Ini definitor o. o. Kapucina. generalni Ljubljanska kreditna banka Dionička glavnica K 8,000.000*— Centrala u Ljabljani. Podružnica: S arajevo Pričuve K 1,000.000'— Podružnice a Spljetu, Trsta, Celovcu, Gorici i Celju. Ispostava: Grada. Prima uloge na štednju na uložne knji­ žice i tekuće račune i ukamaćuje ih sa 4 3!Л bez ikakvih poreza i odbitaka. f Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. — O svim osta­ lim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �Privilegovana $г zemaljska banka ZA B O S N U I H E R C E G (>\rIN CJ. Uplaćeni dionički kapital 14 milijuna kruna. CENTRALA U SARAJEVU. Kcdovne rezerve i fond za sigurnost za lo žn im K 5,300.000. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini. Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu Bos Samcu, Travniku, Trebinju i Višegradu. — ZASTUPSTVA u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorniku. nica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Veleprodaja duhana u svim spomenutim m jestim a. Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zajmove na HIPOTEKARNO ODJELJENJE. vrijednosne papire. — Prima novac uz tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u Dalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao ,Safe“ — u za tu 4' м založnice i 5° u komunalne obligacije. Ove su založnice i svihu 'jregjeuom oklopljenom prostorom — pod zatvorom stranke komuualne obligacije u Bosni i Hercegovini prosti od proveza, imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamče­ i banke. vine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj ODJELJENJE ZA ROBU. austro ugarskoj monarhiji kao vojničke ženidbene kau cije ^ T-J ^ * j p ^ o d jelen je robe, kao što i posebno odjelenje BANKOVNO ODJELJENJE. D.oizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave se ^ jS |v a č k u struku zasjecajućim dobavama, kako u Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne papire. ... t druge komisiji viastid račun, financiranjem i podizanjem indu­ kovine. — Preuzima kupone i ručene sreć' _. —: Eskomptira strija i javnih poduzeća. mjenice i doznačnice, daje zajme j u ko::-c cur ntu i na mje­ nice uz dovoljno pokriće ili osiguranje. OVvlja naplate mje0 predmeti izvozn suhe šljive i žito. Kod banke opslojeća generalna putem filijala i ispostava razne .PROVIDENĆIJA11 prima osigui •a c. kr. povi. osigura\ isUuranja na ,ASSEC. i vatre, a , NI GENERALU prima direktno ili iaV \aiagentura osiguravajućeg društva jeviiiia i na drugim predmetima Nemojte kupovati crkvenoga odijela dok se n‘jeste o3viedoWH ° fevrsnosu ■; -----■ ■ ■ i jeftinoći: Misnih odijela, đalmatika. baldakina. zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornicu ■ 1 L J Г I L J Г JOSEF NEŠKUDLA, u Sablonemu na Orlići Пг. 86. MORAVSKA. Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Gijenici i proračuni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego U :: :: u konkurentnih tvrtkih! Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. жк Siromašne crkve imaju znatan popust. L J i 1 L 1 �serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU BROJ 6. SARAJEVO, 15. LIPNJA 1913. 0 . Petar Vlašić, Dubrovnik: ------- --------------= — „Nepoznati bog“ u Apostolskim Djelima. 1. G o v o r P a v l a A p o s t o l a n a A r e o pagu. U Djelima Apostolskim XVII. 22 —32 zabilježio nam je sv. Luka govor Pavla Apostola, što ga je držao na drugom svom putovanju na a t e n ­ s k o m a r e o p a g u1). Govor nije dug, ne obu­ hvaća nego samih deset redaka, ali je radi svog sadržaja i majstorskog uvoda općenito hvaljen i držan megju najljepše dijelove svetog Pisma. Osobito je udivljenja vrijedna Pavlova ideja, da iz opstojanja nekog žrtvenika posvećenog »nepo­ znatom bogu« započne govoriti o pravom, kršćan­ skom Bogu. Cio govor u vjernom prijevodu iz grčkog izvornika glasi ovako: »Ljudi Atenjani! Po svemu vidim, da ste veoma pobožni. Jer kad sam prolazio gradom i gledao vaše svetinje, nagjoh i ž r t v e n i k , n a k o j e m u j e b i l o n a p i s a n o : »Nepoznatomu bogu«. Što dakle ne znajući štujete, to vam ja propovijedam. Bog, koji je stvorio svijet i sve, što je u njemu, On, jer je gospodar neba i zemlje, ne stanuje u hramovima, koji su rukom sagragjeni, niti Njemu služe ruke ljudske, kao da bi što trebao, kad sam daje svima život i disanje i sve. I učinio je, da od jednoga sav rod obitava po svem licu zemlje, označivši unaprijed odregjena vremena i granice njihova obitavanja. Pa traže *) »Areopag je bio kakovih pedeset metara visok kamenit biežuljak na sjevernoj strani atenskoga trga. Na vršku toga br­ dašca ima četverouglasti prostor, na kojemu je sudio najviši aten­ ski sud pod vedrim nebom. I taj sud zvao se po mjestu, gdje je držao svoje sjednice, areopag. Članovi toga suda sjedili su na stolicama uklesanim u kamen, a u sredini sudišta bile su dvije kamenite klupe, jedna za tužitelja, a druga za optuženika. Taj je sud nadzirao glavne atenske učitelje i sudio o najvišim stvarima .. Što je ovaj sud zaključio smatralo se kao da su odredili sami bogovi. Na ovaj dakle brežuljak dovedošc Pavla, da razloži svoju nauku pred najvišim sudištem atenskim«. Tako R. Vimer: Život sv- Pavla (izdanje Društva sv. Jeronima) Zagreb 1907. str. 127. GOD. XXVII. Boga, ne bi li ga kako napipali i našli, premda nije daleko ni od jednoga nas, jer u Njemu živemo, mičemo se i jesmo, kao što neki od vaših pjesnika rekoše: jer smo i rod njegov. Kad smo dakle rod Božji, ne treba da mislimo, da je božanstvo kao zlato ili srebro ili kamen umjetno izragjen po domisli ljudskoj. »Ne gledajuć Bog na vremena ovoga nezna­ nja, sada naviješta ljudima, da svi posvuda čine pokotu, jer je postavio dan, u kojemu će suditi svijetu po čovjeku, kojega je odredio, dajući svima vjeru time, što ga je uskrisio od mrtvih.« Ovdje su Atenjani prekinuli Pavla, jer je začudno zazvonilo u njihovim ušima spominjanje uskrsnuća od mrtvih. 1 neki su se počeli smijati, držeći takova šta za nevjerojatno, a drugi su kazali: »O tom ćemo te slušati drugi put.« Razloga nikakova nema, da posumnjamo o vjerodostojnosti teksta. Luka (pisac Dj. Ap.) nije doduše bio prisutan, kad je Pavao govorio, ali je sasvim lasno od istog Pavla kasnije mogao sa­ znati sadržaj govora na areopagu i vjerno ga zabi­ lježiti. A opet, kako dobro opaža filolog i kriti­ čar Blass1), sve je u ovom govoru tako sastav­ ljeno, da potpuno odgovara okolnostima vremena, mjesta i slušateljstva. Nego u novije doba sa strane racijonalističnih kritičara gleda se i ovaj Pavlov govor sumnjivim okom, pa ga se proglasuje više ili manje nevjero­ dostojnim, izmišljenim ili od nekuda plagiranim. Tako sveučilišni profesor u Marburgu dr. Adolf Jiilicher2) uza sve što sa E. Curtijem i Blassom ističe da je govor u onakvim okolnostima m o g a o b i t i i z r e č e n , tvrdi ipak, da govor nije izre­ čen, nego ga je pisac Djela Ap. — a taj je bio »finog ukusa« — izmislio i Pavlu u usta postavio. Nada sve je kod modernih racijonalističnih kritičara predmetom raspravljanja žrtvenik »n ep o z n a t o g b o g a « , koji Pavao opominje i na kojem temelji svoje dokazivanje. O tom je u najnoJ) Actus Apostolorum, Editio philologica. Gbttingen 1895. u kritici pogl. 17 r. 22.—32. -) Einleitung in das Neue Testament. Grundriss der theolggischen Wissenschaften) 6 izd. Tubingen 1906. str. 404. �83 Bi. fi. — »SERAF1NSKI PERIVOJ« — 1913. vije doba — baš ove godine — izišla čitava knjiga, stoicizam i panteizam imade neke — akoprem sa­ i to dosta debela pod naslovom »A g n o s t o s svim slabe i daleke — sličnosti sa monoteizmom T h e o s . U n t e r s u c h u n g e n z u r F o r - kršćanskim. Jer je pak stoicizam i panteizam bio m e n - G e s c h i c h t e r e l i g i o s e r R e d e « . Atenjanima poznat, pače od nekojih i držan, na­ (Leipzig 1913.) Pisac je E d u a r d No r - veo je po mišljenju Nordenovu, Pavao (ili kako d e n, u Njemačkoj poznat zbog drugih svo­ on hoće pisac Dj. Ap.) stoičko-panteistične na­ jih spisa. Nordenova knjiga pozdravljena je sa zore, da slušaoce predobije za kršćanstvo. Stoičko-panteistične nazore u Pavlovom go­ strane modernih kritičara velikim zanosom1) i u glavnom odobravaju se njegovi nazori, koji su u voru vidi Norden poimence u onim riječima: očitoj opreci sa općenitim dosadašnjim tumače­ »(Bog« n i j e d a l e k o ni o d j e d n o g a n a s , njem Pavlova govora. Ja ću se ovdje u kratko j e r u N j e m u ž i v i m o , m i č e m o s e i j e ­ osvrnuti na poglavitije krive Nordenove zaključke. s mo , k a o š t o n e k i od v a š i h p j e s n i k a 2. S t o i č k i i p a n t e i s t i č n i n a z o r i u r e k o š e : j e r s m o i r o d n j e g o v . « Eto dakle: govornik istovjetuje Boga sa ovim svijetom Pav lo v o m govoru. u komu živimo, mičemo se i jesmo, mi smo pače E. Norden analizujući Pavlov govor i isporod Njegov, t. j. i mi smo čestica božanstva. Zar regjujući ga sa drugim starim spisima dolazi do nema dakle stoičko-panteističnog shvaćanja u ovoga zaključka: Govor je sastavljen po onda ovim izrazima? uobičajenoj metodi vjerskog propovijedanja bilo Kad bi se ovi izrazi onako izolirano uzeli, kršćanskoga bilo poganskoga. Osobitu karakte­ kako sann po sebi glase, moglo bi se valjda Norristiku govoru daje okolnost, što je govornik mono­ denu dati pravo, po gotovu, kad bismo onu grčku teist kršćanin, dočim su slušaoci politeiste pogani. česticu ev (аиттј) u (njemu) shvatili materi­ Govornik je shvatio svoj položaj i nije stao onako jalno, kao da u istinu u Bogu kao u kakovoj zgradi iz nebuha naglasivati jednog kršćanskog Boga, živimo. Ali ta čestica - na ovom mjestu nema nego se poslužio stoičko-panteističnim nazorima, značenja »u«, (premda ju tako općenito prevodi) da lakše utre put svojoj ideji. Stoički naime i nego »kroz, pomoću« te izlazi smisao: kroz Boga, panteistični nazori puno su bliži politeističnom po Bogu, pomoću Božjom živimo itd. To se shvaćanju Atenjana nego li kršćanski, a opet za jasno razabire iz čitavog konteksta a baš taj kon­ stoičko-panteističnih nazora lak je prijelaz na tekst sa svom odlučnošću protivi se Nordenovim kršćansku monoteistiČnu nauku; oni su kao most, izvodima. preko kojega se može preći iz politeizma u monoSmisao je Pavlovih riječi ovaj: Bez Boga ne teizam. Preko toga mosta govornik u Dj. Apo­ bismo imali ni života, ni micanja, ni bitnosti. On stolskim hotio je prevesti svoje poganske sluša­ je naš Stvoritelj, mi smo Njegovo stvorenje; ili telje u kršćanstvo. kako su neki grčki pjesnici (Arat, Kleant) pjesnički Da se bolje razumije Nordenovo razlaganje izrazili »mi smo rod Njegov« t. j. od Njega proispripominjem — za one, koji nijesu upućeni u stoi- hodimo. Došljedno tome taj Bog mora biti neko cizam i panteizam — u kratko ovo: Po stoičkom uzvišeno biće, puno uzvišenije, nego li su životinje, shvaćanju Bog bi bio d u š a čitavoga svemira; te zlato, srebo, kamen itd. što su pogani, pa i Atepo tom Bog bi bio nerazdruživ sa svemirom, pače njani za bogove držali.1) Bog mora biti viši od jedno s njime, svejedno kao što je naša duša ne- čovjeka jer eto mi smo kao sinovi Božji; a zar razdruživa od tijela i jedno s njime1). Došljedno nijesu roditelji više od djece? Sigurno ovdje je tome stoicizam mnogo se približuje panteizmu, po Pavao smjerao na atenske bogove Zeusa, Marksa, kojemu sav svemir ne bi bio drugo do bog, koji Pozeidona itd., koje su smatrali u mnogočem slič­ se na razne načine očituje. Stoicizam i pantei­ nim ljudima. zam pretpostavljaju samo jednoga boga, koji se Pavao dakle onim riječima indirektno pobija doduše tijekom vremena mijenja, usavršuje itd,. ali politeizam Atenjana; no nema tu ni traga stoičkou bitnosti ostaje vazda jedan te isti. Po tom i panteističnim nazorima; ta naglasuje sa svom od­ lučnošću, da je Bog nešto višega nego smo mi i ’) Sror. Ran r »Eduard Nordcns Agnostns Theos« u čašo nego je cijeli svemir: On je nad svim tim kao što je pišu »Theologische Rundschau* XVI. (April 1913.) str. 113.—121. ђ Spor. A. Stockl: Lehrbuch der Geschichte der Philosophie. Mainz 1870. str. 160—173. Tu jc sasvim lijepo i jasno prikazana stoička nauka. ’) Sror. J. Knabenbauer: Commenlarius in Actus Apostolorum (Cursus Scripturae sacrae) Parislis 189J str. 306- Isto tako i druge tumače pod ovim retkom. �87 Budućnost jia ro d a moga. umjetnik nad svim djelima svojih ruku. Lijepo veli naš Vimer'): »Budući da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju mogao je svojim razumom lako doći do zaključka, da je i Bog živo biće, da je sve­ moguć, kad je stvorio svijet, da ima razum, kad ga je tako lijepo uredio. Nedostojno je dakle Boga i nedostojno je razuma čovječjega misliti, da je Bog kakav komadić zlata, srebra ili kamena, koji je umjetnik lijepo izradio po svojoj zamisli. Pogani su naime izradili od kamena kakov kip, pa su dr­ žali, da je to njihov bog ili da stanuje u tome kipu. Dokazavši tako, da je pogansko štovanje B o g a p o s v e k r i v o , prelazi Pavao na kršćansku vjeru.« (Svršit će se.) Fra J. Markušlć:: Budućnost naroda m oga. Izdajnik sam, jer da pjevam Za narodna prava tiše. . . No budem li iskren posve, Ni prostit mi ne će više, Jer gle naši napr’jed ne hteć Bundžije su katkad prave, Za nasilje onda mole, Na novine da im jave. Naglo 1’ mi je idol pao, I smijem se sv’jetu takom, Namignuvši amo nekim: Dajte od njih lanac svakom! Za to ovo blaže pjevam; Gdje su moji, da me brane?! Da potražim prava neka, Čudan sv’jet mi na sve strane. Eto vidim: ljepše ići Ko izrazit optimista; Shvate li me krivo gdjekad, Ah nije nam duša ista! Katkad i ja planem tako, Gdje tu cvate svakom sreća; A moj narod, a moj narod Besmislica svegjer veća. Nad kraljestvom jednim pjevam, Gdje izdaju moji snovi; ’) U gore naznačenom djelu str, 130, Zadužena krasna polja Zauzimlje narod novi. Stog ne shvaćam misli svjetskih, A mnogo me u tom pr’ječi! Srce moje sudac dobar Svjedočit će s tihom r’ječi. Do srca te uv’jek nosim, 0 hrvatski l’jepi dome! 1 kad evo gorim ljutit, Prešutjet ću rado svome — Na vratima alkom kucam Kod nečijeg amo dvora; Od milosti ime tajim, Jer svome se tako mora. . . Na vratima alkom kucam, Tašt mi ovdje znanac ima; Ej potomak pregja slavnih S bankama se goni svima! U Mom dvoru napuštenu Javi mi se baba stara; Odbačena glavnja pusta Besmisleno doizgara. A šta znade stara baba, Odbacina tugjeg v’jeka? Vremena su sada drukča: Hotel, karte nužda pr’jeka. I u tome dvoru prije Tražili su savjet ljudi; Po hotelim’ sv’jetlo sad je; Naš to čovjek tvrdo sudi. Prepuni smo želja krasnih, A razvitak naša sreća; Tražit ćemo, tražit ćemo Za taj narod prava veća! Ne će moći vitlat s nama: Ponosit nam narod v’jekom; Malo nas je, аГ smo jaki, — To ističem s tlapnjom nekom. Čelik značaj kamen dragi, Tko bi mogo da to kudi?! Drugdje kože na pazaru, A mogli bi kod nas ljudi. . . Našu robu slabo vole, Jeftinoća za to strašna; Prekupit će gladna čovu Sa pregrštem Гјера brašna, �88 Br. 6. — SERAF1NSKI PERIVOJ* — 1913. Za to ovo alkom kucam Na vratima u to doba; Žurno nosim poruku im Sa očeva vr’jedna groba: Već je vr’jeme proć’ se vraga I shvaćanja, što nas blati; КоГко smijem pjesmom reći, Ovo će nas skupo stati. Gledaj handžar oca tvoga, Stoput bio pobjednikom! Niz ploštice vr’jedne r’ječi: Ne klanjaj se uz njeg nikom! A ti mi se klanjaš sada Smetlju nekom po hotelim’; Ej time se sin kulture S praznim srcem, neveselim! A vremena nekad Гјера, Kad bijahu ljepši dvori! Tu sad gledam - do dva b'jesa: Sa ponosom stid se bori. Staro sljeme prosjak jadan Mnogostruku milost čeka, Kano čedo ćaću mrtva, Kad će doći iz daleka. Negdje sunce darak sprema Djevičansko cvjetno ruho; Tu kopriva rodna raste S Fjepim gljivam’ »babje uho«. Zavičaju skladna slika: Šturci lažu čudne priče; Štenad pište — kuja-mati Niz tugja se sela skiće. Da bi znali kuću ovu, Ko što se je prije znalo! Istinitu pov’jest čitam, АГ sad nije za tim stalo. Već na neki način kunu Tom čovjeku slavna djeda; Ah Što nije junak-otac U sv’jet zagno svojeg čeda! Jer po gredam jedrim nekad Sad mu fosfor krasno sv’jeti. Za ubogim b’jede idu Ko za suncem suncokreti. I pjesma se otud zače, Da opjeva novo doba, Što je ures povjesti nam Ko jadika uvrh groba. Ta jadika često drvo, (Sto strmogled drukče zovu) Ta jadika grobno lista, xNe zna riječ pjesnikovu. Nu ja pazim stojne krši, Od njih suza odziv ište: Je Г de ne će tako prosto Narod drag mi u grobište! — Gdje je, mati, djete tvoje, Baš mi stalo za njeg znati!? Nestati će dvora ovih, Čuješ li me, brižna mati! A kad jurne tugjin amo, Megju ovom pustom dračom Pjesnika će plačna naći Za pijućom mnogom braćom . . . Branko Str. Škarica. jajački stražar. U zimskoj noći, gdje šćene svisnut’ mora, Sokakom našim još stari stražar šeće, To služba mu je a on je vojak bio, Pa vjerno straži i važno glavom kreće .. Na balčaku mu ko prikovana ruka, I sušne Г štogod na pozor čelo mršti, АГ nema ništa! sve živo pozaspalo, Šadrvan jošte tu muklo u noć pršti. Seraskerom na Jajcu pamti kavgu, Sa Švabom bojak na Borcima je bio, АГ zime ’vake ne pamti stražar stari, Da j’ ikad plako, eh, sad bi suze lio! I zadnji bogalj tu dušom otpočiva, I gazdin sluga i čeljad bez zanata, Tek on još mora na crkavici bditi I stražit’ stražu do propisnoga sata. A plemić on je i slavnoga mu djeda Uz hvalu begom za trista zvalo krneta, I dogje zeman i kolo preokrenu: Sad begov unuk na crkavici seta . . . �Konstitucioni fratara trećega reda sv. Franje^ 8<) postaviti će dostojanstva, ako ih je imal, a na drugomu hote se podpisati redovnici, ki budu celebrali za njega i za naših mertvih, neka tako i obligi i njih ispunjenije prikažu se zakonito vižitaturom. Najednom drhtnu! Niz sokak sjena munu, Radi p o s i n o v l j e n i j a izasinolje1 mah mu s mača niz bedro klonu ruka, n i j a. K a p i t u 1 4. Baš кб da vigje svog djeda strogo lice 1. Pohvaljajući i potverjujući običaj usinovI kletvu ču mu na izrod od unuka! Ijenija, jurve od vele vrimena jesmo prijeti od na­ ših fratrov, neka onako se ima misto za moći po­ staviti klavernih, bolestnih bolestjom neiscelnom, starih, ki za stari grihi novu pate pokoru, i prilič­ nih, zapovidamo za to, da nijedan bude postavljen Prof. R. Strohal, Zagreb: u nas abit, ako ne bude imati usinovljenije koga pod penu izgubljenija oficija šuperijuru, Konstitucioni fratara trećega reda kimostira postaviti bude koga u abit prez usinovljenija. Ako li bude najti se koj obučen brez usinovljenija, sv. Franje. imati će kapitul one prov(i)ncije očitovati sina jed­ noga mostira iste provincije berže nego drugoga. Prevedeni na 1 rvalski jezik po ocu t<a Iva u Grižostomu Keršiću C-esaninu god. 1 734. 2. Usinovljenija i zasinovljenija neka budu P o r a d i š u f r a j e v z a n a š i f r a t r i m e r- vridna, iziskuju se jošće u pismu povoljenje pro­ vincijala, ko povoljenje može popraviti ministar t v i. K a p i t u 1 t r e t i. jeneral, kad spoznade uzrok. 1. Za dušu svakoga našega umeršega po svih 3. Prijeto paka i popravljeno povoljenje pro­ mostirih našega reda da se kanta jedna misa mer- vincijala neka usinovljenije bude vridno. Iziskuje tvačka, žakni da reku vas oficij martvački, a laici se jošće povoljenje većega dila sinov mostira, 50 otčenaši i 50 zdravih Marij z onim versom koga se čini sin. 1 ako zgora rečeni glasnici radi »Pokoj večni!« i to jošće blagdanočastnije na toga većega dila okolo budu u provinciji, da se smerti s(veto)ga oca pape i našega protetura od iziskuje s knjigami, ne budući ili u mostiru tada, reda. na to takovo povoljenje. Isto povoljenje iziskuje 2. Odriše za dušu kako zgora svaki redov­ so poradi da zasinovljenija budu vridna, da Ii nik iste prov(i)ncije da reče jednu misu, a svi re­ samo po ta način, da ako prez pravice i izroka dovnici od reda da reku misu za dušu jenerala, ne će pristati veći dil sinov mostira, iz koga bi prokuratura jenerala i šekretarija jenerala koliko še hotil koj diliti i prosi zasinovljenije, da mozi mi­ tadašnjih koliko pasanih. nistar jeneral, budući poznal uzrok, popraviti isto 3. Poradi da smert naših umerših udiljice povoljenje. svemu redu očitovana bude, budi deržan g(va)r4. Razsinovljenije nima se razumiti, da ima d(ija)n mostira, kadi ki umre fratar, avizati рго- ku vridnost, ako prvo ne bude dostignuti usinov­ (vin)c(ija)la, ki udilje tu smert hoće očitovati svih ljenije jednoga drugoga mostira od onoga, ki je g(va)rd(ijano)m provincije i prokuraturu jeneralu imil rasinovljenije. u Rimu, ki imati će avizati drugih provincijalov, 3. Napokon tratenje učinjene za jednu bolest neka isti prokuraju, da po svih mostirih učinjeni neiscelimu ili duga peržuna čekaju se na mostir od budu zgora rečeni šufraji. usinovljenija kako no roba onih, ki umru nego po 4. Odveće više četirih aniveršarijev na godi- način, ki se uzderži u poglavlju 11. šće ustanovićenih od naše regule ma poglavlju 17. P o g 1a v 1j e p e t o: O d n o v i c e v i p r o f e zapovidamo, da se ima celebrati peti na 15. no­ š o v iz nova. vembra ili u drugi dan, budući zapačan isti, za iste 1. Za postaviti novici i činiti profeš i njihovih duše i pod istimi šufraji. 5. Napokom u svakomu našemu mostiru, da meštar, neka se ošerviraju one stvare, ke kaže budu jošće 2 libra, na jednomu g(va)rd(ija)n da regula naša na poglavlju 7. i poglavlju 9. i de­ zapiše fratra mertvoga u onomu mostiru, dan, u kreti pape Klementa Vili. i s(veto)ga zbora sverhu komu umre, bolest i od kih godišć bude umriti i stata redovnikov, dani na svitlo pod Alexandrom Te misli svrće i čvrsto balčak stišće, I sušne Г štogod — na pozor čelo mršti; АГ nema ništa! svak dušom otpočiva, Sadrvan jošte tu muklo u noć pršti. �90 Br. 6. — »ŠERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. VII. dan 18. juna 1659. I odviše pervo nego postave na se sveti abit ili budu činiti profeš, imaju nastojati ezercicijem duhovnim za 10 i svaki od njih ima biti dostigal usinovljenije koga koli mostira, kako se je reklo zgora na poglavlju 4-mu, radi usinovljenija. 2. Tolikajše da nijedan ne bude upeljan u red naš od onih, ki su učinili profeš u drugomu redu, a to ni z licencijom oca jenerala, budući je sebi sahranil ovu oblast kongregacijon jeneral. 3. Laici da mogu pasati na bitje žakanstva i ako budu bili ukredomice ordinani od svetih redov, da budu privani svake časti žakanske niti da im se dopusti recitevati u horu božanstveni oficij s njimi, ma posve da budu postavni na dila od laikov. Više toga nimaju se postaviti na lito od kušanija ali novicijati, ako najmanje za godišće prije ne budu nastojali u kojemu našemu mostiru dilom od laikov u abitu od terciariov, to jest z abitom dugim prez kapuča, da bi mozi pro(vin)c(ija)l u ovomu dispenšati ih radi toga ra­ zumna uzroka. 4. Ako samo usinovljenije i rasinovljenije, kako se je reklo zgora u poglavlju 4., da se imaju činiti samo od većega dila sinov mostira, sasvim tim na posvećenju novicev da imaju glas svi u profešu lejitimu, ki bude biti od familje u mostiru, ako samo budu dospili tri lita profeša i budu bili ondi za 2 miseca pervo redovnici, paka ki ne bi. imali tri lita profeša, da moći bude despenšati to­ liko jeneral koliko provincijal. 5. Oni paka, ki se budu profešati iznova, imaju stati u profešoriju tri lita i veće u volji pro­ vincijala, samo da nisu redovnici, i ovdi da budu učeni onimi nauki na njih pristojećimi; ako li ne budu moći biti spižani od mostira naukov, svaki da spižan od mostira svoga usinovljenija. Koliko se paka ima dati mostiru od naukov; pristati se ima k odluki provinc(ija)la svojimi definituri. 6. Da prokuraju napokom provincijali, da pristanu tratnje savišnje na uliženju novicijata i načinjenju profeša. P o g l a v l j e š e s t o : Od t e r c i j a n o v i r e m i t o v. Nijedan od naših fratrov, koji po kriposti privilejov podanih našemu svetomu redu od privelikih papov imaju oblast prikupljati k našoj zastavi svitovni ljudi i dopustiti patente istim za moći no­ siti abit od remita, nijedan, govoru, ili po sebi istomu ili po drugih pod penu izgubljenja oficija, da može pretenditi od njih ku stvar, ako ne samo jedan julij ili paval munite rimske radi špendije od karte bergamine i ki piše iste patente. Ako li paka bi prinesena njim koja druga stvar slobodno i do­ brovoljno, da udiljice predstavljena bude u kašu pod istu penu i da bude virno napisano u libru posobujnomu i sve to da ima služiti za beneficij crikve ili mostira iliti provincije. P o g l a v l j e s e d m o : Od z a v i t a p o s l u ­ ha, od a p o š t a t o v i b i ž e ć i h . 1. Da ne bude zapovidano od šuperijurev koja stvar podložnikom pod zavet, ako ne bude ma­ terija od griha smertnoga ili da blizu napeljiva na grih smertni. Podložnik paka, ki sardito i ostinano ne bude htil poslušati šuperijura za 2 dneva, da bude privan glasa ativa i pašiva za 3 miseci. Akopriličnim načinom neposlušan bude provinc(ija)lu, da izgublja oba glasa za jedno godišće, ako li ne­ poslušan bude jeneralu, biti će privan istih glasi za 2 lita. 2. Nijedan od naših da ne srni jošće s titu­ lom od predike pojti van mostira prez licencije g(va)rd(ija)na ili njegova vikarija niti prenesti se od jednoga mostira u drugi u nutra provincije prez licencije upisane od provinc(ija)la ni od jedne provincije u drugu prez licencije takojer od jene­ rala u pismu pod penu u volji šuperijura, ki bil bude uvrijen. Moći će zato g(va)rd(i)jan u pri­ godi potribe velike dopustiti svomu podložniku za pojti u jedan drugi mostir provincije za jednu šetimanu, a provincijal za 20 dan u jedan mostir druge provincije, da li ne prez licence u pismu, a to da se znade odšastje lejitimo. 3. Koj bude pošal vani mostira ukredomice po noći na zal fin, da bude privan glasa ativa i pašiva za lito dan i izveržen iz oficija, ako je šuperijur. Napokom obedijence podane od koga se hoće šuperijura, da duraju 3 miseci od dneva, u komu su bile podane, ako li ne budu drugačije stišnjene. 4. G(va)rd(ija)n ima spoznati, da fratar, koj gre iz mostira, biži poradi da nima obedience u karti, koju ima iziskovati od svakoga furešta, našast paka ki bižeći da ga zaderži u tamnici, dokle njegov g(va)rd(ija)n ili provinc(ija)l avizani od istoga znati bude, ča ima činiti od istoga bižećega. 5. Bižeći koji za dan 8 i pribivali su vani mostira, da budu privani glasa ativa i pašiva za 3 miseci, ako li budu pribivali za dan 15, neka budu privani za šest miseci, i ovako koliko veće budu vani pribivati z mostira, neka kreši zgora rečena pena. �Konstitucioni fratara trećega reda sv. Franje. 6. Očitujemo paka, da bude apoštata pravi i da udiljice upada u proklestvo od zakona oni sa­ mo, koj diliti se bude iz reda ili z abitom ili prez njega z animom ne povratiti se veće u red, ‘kako na poglavlju 20. naše regule. 7. Koji bude se našal apoštata iz reda prez abita, odviše budi privan za 2 lita obih glasov, da ima biti jošće postavljen u tamnicu i pri­ van od precedence za 6 miseci. 8. Napokom apoštata ili bižavac, koj bude povratiti se u svoj mostir, moći će biti odrišen od proklestva od g(va)rd(ija)na i to će moći činiti provincijal u svojoj provinciji i jeneral u svemu redu i prokuratur jeneral u dvoru rimskomu. Pogljavljeosmo:Odzavitačistoće. 1. Neka šigurije bude obslužena čistoća od naših fratrov, da bude njima proibljena kumpanija čeljadna i sušpetna od žen poštenja neznanoga pod penu privaciona glasa ativa i pašiva za lito jedno. 2. Ki bude našast pridobiven, da se je smišal bludno, veće zgora rečene pene da se postavi u tamnicu za 3 miseci, ako li ki bude uhićen od dvoranov pravde svitovne u kući žene nepoštene, da bude jošće kaštigan s penom od prognanja ili banda za 3 lita. P o g l j a v l j e d e v e t o : Od z a v i t a od u b o š t v a. 1. U svakomu mostiru da bud(e) škrinja od 3 ključi, od kih ključi jednoga da ima g(va)rd(ija)n, drugi prokuratur, a treti da bude u redovnika iz­ brana od familje. U rečenu škrinju postaviti se ima izvan pinez mostirskih ili pošebujnih fratar jošće š proprije sve familje, u kih aliti svaki u svoju virno da zapiše više kolikosti pinez, jošće stvare, ke s licenciom šuperijura uzderži za svoj už. 2. Pinezi, ke se čekaju na fratar posobojnih da se imaju spendivati od spendidura izabranoga i spendidurov izbranih ma samo u beneficij onoga, ki ih je postavil u škrinju od 3 ključi pod penu glasa ativa i pašiva i veću jošće g(va)rd(ija)nu i komu se hoće drugomu, ki bude spendati dručije s hudobjom i privarom. 3. Nijedan od naših pod penu greduću posujavcem da posudi vani reda pinez prez licencije g(va)rd(ija)na i s penjom na prežencu dvih vridnih 91 redovnikom i vire dostojnih a penj paka i recevuta upisana da bude postavljena u iskrinju od trih ključi. 4. Ki bude pridobiven da je dal ku stvar, ka valja već od 20 pavlov, ako ju bu dal vani ili unutra reda za dostignuti dostojanstva i oficij redovski, više privaciona glasa ativa i pašiva za 2 lita da bude privan dostojanstva, koga bude dostigal, u ku penu da upadaju jošće i superijuri, ki budu prijeli dari na isti ishod. Radi paka drugih darov da se ošerviva privrijena u svemu bula Ur­ bana pape Vili. P o g l j a v l j e d e s e t o : Od n o š e n j a li a 1j u redu. Halja zgorinja budi abit dugi do postolov kako jošće i tabar, koja da bude priličan običaju obćinskomu crikvenjakov, kako se sad obikuje. Kapuč da ima jedno malahno kantuna ili punte tako sprida kako zada i svaki da bude od vune, na černo, klobuk paka kolura černoga, tabar, ki kolura nasedoga, to jest beretina, da berže poteže se nosi u mostiru ili na putu, dopušćamo, da se može nositi od pana černoga. Nijedan zdola ne rnozi hoditi u svili obučen pod penu privaciona glasa ativa i pašiva za 6 miseci svaki put, ki na­ šast bude u neposluhu. Mogu nositi se košulje od lina. Vanka kamare da se ne gre prez halje i kapuča sa svim da prez njih mogu spati. Ne tajimo našim manicu kožnu, ma da bude pokrivena ro­ bom černom od vune ili černim panom. Dopu­ šćamo jošće i rukavice tiha kolura, kada putuju. Kavka u žakni po način krune da ne bude jedan samo šenjal mostirski ili fratarski, ma ni anci da bude takova, da prikažuje gojenje perčina ili peruke. P o g l a v l j e j e d a n a d e s t o : Od b o l e s t nikov i špoljev fratarskih. 1. Kada ki od naših bude oholiti se, udilje g(va)rd(ija)n pod penu izgubljenja oficija pom­ njivo ima prokurati, da u infermariji njemu budu podane i ministrane sve stvari potribne tako za zdravlje duše kako tila i to od dobar istoga mostira od familje. Ako paka bijaše samo putnikom, špendija će biti činjena na konat mostira, ki mu bi ašenjan ili iz koga dilil se bijaše. 2. Ako paka se bude prilučiti, da umre u mostiru, koga sin ne bijaše, tada od špolja nje­ gova, ako ga bude imati, mostir, u komu umre, da uzme, ča bude spendal za najzadnju bolest i �§2 Br. б. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. mortorij istoga, a sve ostalo da se dade mostiru, sto krat je otegean od naših fratar, ki gredu po­ koga sin bijaše. hoditi svetu kuću od Loreta. Nijednomu šuperiju slobodno ne budi uzesti 3. Ako bi ki umra u ospiciju od Loreta, u 4. komu biše od familje, ako bude imati špolja, izra- ku stvar od špoljev fratrov mertvih dali samomu djene od njega spendije za najzadnju bolest i po­ jeneralu budi dopušćeno disponiti od ke koli magreb, budi razdiljeno na pol meju ospicijem i mo- lahne kolikosti i njih za očitu korist reliona. stirom od usinovljenija, a to za rečeni ospicij gu­ (Nastavit će se.) Broj; 583. Redođržavništvo bos. Franjevaca. S v im F r a n j e v c im a B o s n e S r e b r e n e . Poznato vam je, draga braćo, da se ove godine navršuje šesnaest vijekova od proglašenja sretnoga ukaza, kojim je Konstantin Veliki, rimski car dao Hristovoj Crkvi slobodu i nezavisnost, koju je od Božanskoga svoga Utemeljitelja primila. Ovu radosnu uspomenu kršćani cijeloga svijeta na osobiti način slave ove godine; te je u tu svrhu sv. O. Papa i jubilej proglasio za cijeli svijet. Naš preč. general reda fra Pacifik Monza još je na 12. veljače poslao na sve redodržavnike okružnicu, u kojoj traži, da se god što svečanije proslavi. Radi toga vas, braćo, molim i nukam, da si u svrhu ove proslave, odredite jednu mladu nedjelju, kada ćete i prigodnu propovijed održati i pred izloženim presv Sakramentom sa pukom izmoliti 7 Očenaša, 7 Zdr. M., 7 SI. Ocu, ispjevati *Tebe Boga hvalimo” i puku preporučiti, da se u svojim molitvama sjeti sv Majke Crkve i sv. o. Pape. Ovo, dok vam preporučujemo i na srce stavljamo, ne sumnjajuć, da ćete nas poslušati, serafinski vam blagoslov svima podjeljujemo. ne 20. svibnja 1913. Fra Lovro M ih aćević, redodržavnik Broj: 584. avništvo bos. Franjevaca. I ove će godine naša redodržava u Visokom primati one mladiće, koji imadu ozbiljnu volju posvetiti se svećeničkom staležu i u našoj redodržavi biti Franjevci. Ovaj broj ovisi o tome, koliko će mladića moći stali u zavod. Da u prijavi i samom primanju ne bude nikakvih neprilika, neka oo. gvardijani ili oo. župnici u sporazumku sa o. gvar­ dijanom svoga distrikta do 20. s r p n j a o. g. na r e d o đ r ž a v n i š t v o u S a r a j e v u i z r a v n o p o š a l j u o v e s v j e d o d ž b e : 1. Svjedodžbu vladanja dotičnog mladića, koja mora biti potpisana od o. gvardijana ili o. župnika i katehete. 2. Krsni list. 3. Krizmani list (ako je dijete krizmano.) 4. Školsku svjedodžbu barem dobrim uspjehom s v r š e n e osnovne škole, ili svjedodžbu onoga gimnazijalnoga razreda, koji je dječak ove godine svršio. 5. Liječničku svjedodžbu, da je dijete potpuno zdravo. 6. Roditeljsku p i s m e n u izjavu, da dijete rado daju u franjevački red. O p a s k a I. Djeca, koja se prijavljuju iza svršene osnovne škole, n e s m i j u b i t i m l a g j a o d 12 g o d i n e , a starija o d 14 g o d i n a . Koja se ne prime, odmah će im se povratiti sve svjedodžbe. O p a s k a II. Primljena djeca imadu se podvrći prijavnom ispitu; uz to će se još jedanput u Visokom liječnički pregledati. O p a s k a III. Dijete, čije svjedodžbe ne stignu na redodižavništvo do 20. srpnja, ili ako jedna od gore navedenih šest svjedodžaba uzmanjka, smatrati će se kao i ne prijavljeno, odm;ih će se bez daljnjeg obzira svjedodžbe natrag vrnuti. S a r a j e v o , dne 1. lipnja 1913. Fra Lovro Mihačević, redodržavnik. �Listak. 93 L I S T A K . F. Zippra, učitelj: Dujmušićev »goli izvadak«. Kako se često dešava, da se tužitelj u toku rasprave pretvori u optuženika, tako je. to bilo i s drom. D u j m u š i ć e m . Njegove polemike donijele su mu neku vrstu žalosne popular­ nosti. I još se jednim uspjehom može podičiti. Nje­ gova knjiga1), koja je s pravom pala u zaborav, istom što je ugledala svijet, iskrsnula je opet na površinu i opet se o njoj govori. Iskopaše je iz onog velikog ured­ ničkog koša čitalačke publike optuženici, da je stave pred sud kao svjedoka protiv rogjenog joj oca. I boljeg svjedoka za se, a goreg za tužitelja, odista nijesu mogli naći, pa je to svojim ošt-roumljem brzo uvidio i sam gosp. profesor, te se požurio, da svoju knjigu prizna » g o l i m i z v a t k o m iz v r s n i h n j e m a č k i h i d r u g i h dj el a«. Oborivši tako očinstvo na druge, htio se unaprijed oprati od svega, što bi njegovo čedo moglo možda još protiv njega posvjedočiti pred sudom javnosti. To baš nije pohvalan postupak, ali našavši se gosp. dr. u škripcu, nije znao kud ni kamo na drugu stranu. Ali ako i nije vodila Dujmušića poštena namjera pri njegovu priznanju, ipak mu se mora p iznati, da je s onom oznakom »gol i i z v a d a k « prilično pogodio istinu; što više: s onim epitetom »gol i « izrekao je i ne hoteći finu ironiju, s kojom njegovi protivnici mogu biti potpuno sporazumni. Hajde da i ja razmotrim taj izvadak u svoj njego­ voj golotinji, da naročito zavirim u tajnu njegove geneze, pa da tako upotpunim posao drugih, koji su istog svje­ doka prije mene citirali pred sud2). I. U predgovoru kaže nam pisac, da su mu » g l a v n a p o d l o g a « u njegovu radu bila djela: R . G o t t s c h a 1: »P o e t i k«, M. C a r r i e r e : »D i e P o e s i e«, G. G i e t m a n n : »A 11 g e m e i n e A e s t h e t i k« i »P o e t i k u n d M i m i k« i napokon Franje Ma r k o v i ć a »Razvoj i s u s t a v o p ć e n i t e est et i ke«. Markovića citira samo na dva mjesta, ali se njime u ovom poslu nije više služio. Gietmannovih djela nemam pri ruci, te prema tome ne mogu ni reći koliko su mu ona služila, ali biće da ih je nešto upotrebljavao na str. 5.—17. Na tim stranama prikazuje nam se naš 1) Nauka o pjesni štvu. Sastavio dr. fil. Jozo Dujmušić. Sarajevo. Naklada samoga pisca. 1896. 2) Pri usporegjivanju Dujmušićeve knjige sa njemačkim izvornicima dobro su mi došle bilješke jednog našeg stručnjaka, koji ju je kritički proučio, čim je izišla na svijet. pisac prilično samostalnim, jer dotle kao da jc i proučio ono, o čem piše. A ovdje kao da se umorio, kao da mu je proučavanje stvari doteščalo, a uz to mu se valjda i hitjelo, te od 17. strane dalje prevodi od riječi do riječi iz Gottschallove poetike, onda poslije izvjesnog vre­ mena, a bez pravog razloga, prevodi iz Carrierea, pa se opet vraća na Gottschalla. Ima on doduše i kasnije samostalnih sastavaka, no kakvih, vidjećemo kasnije, a sad ćemo najprije razgledati njegove prijevode. Reći ću odmah, da pisac pri tom poslu ispušta često važnije, da nam iznese nešto, što je manje važno; isto tako Gottschallove njemačke metafore prevodi često bez ikakve promjene, ili u brzini prevede netačno ili sasma krivo, a koji put i upravo protivno. Priznati valja, da je Gottschallov jezik većinom apstraktan, i da ga nije lako prevoditi. To je jezik, kojim se služi njemačka filozofija, dakle i estetika kao dio filozofije, i poetika, koja je opet grana estetike. Ova u njemačkom jeziku ima za svaki pojam već gotove izraze, a na njih se njihova čitalačka publika navikla i značenje im naučila. Kod nas toga još nema: estetika je, a s njom i poetika, u nas još u povojima, a naučni se izrazi tek stvaraju. Na apstraktni se filozofski jezik naša publika nije navikla, njoj je takav jezik nerazum­ ljiv. Gottschall je i kao pjesnik i kao estetik napisao svoju poetiku jezikom, koji je potpuno razumljiv isto inteligentnijem Nijemcu ili i drugom čovjeku, koji je pronikao u duh njemačkog jezika. Ako se pak taj jezik prenosi od riječi do riječi na hrvatski ili srpski, je li onda čudo, ako takav prijevod ostane nejasan ili ne­ razumljiv? Ako je Gottschallov jezik teško prevoditi, to nikako ne može opravdati postupak Dujmušićev, jer on je tre­ bao tačno proučiti Gottschalla, trebao je proniknuti u duh njegova prikazivanja, pa nam onda iznijeti stvar preudešenu za naše shvaćanje, trebao je, štono kažu, stvar dobro prokuhati. A za to mu je dato široko polje tim više, što on nije odlučio p r e v o d i t i ni Gott­ schalla, ni Carrierea. Ali na žalost on to nije učinio, zato često ne razumijemo Dujmušićevih riječi, nego nam postaju jasne tek onda, kad dotično mjesto iz Gott­ schalla pročitamo. Tako čitam n. pr. na str. 20. ovo: »Tu p o d v r g n e b r o j h i t r o v r i j e m e u m j e t ­ n i č k o m u z a k o n u . « Ovo je prava zagonetka i ja sam uvjeren, da je bez Gottschalla niko ne će odgonenuti. U G. I. str. 70.1) stoji: »Di e Z a h l b a n n t d i e ’) Kratkoće radi navodiću odsele ovako djelo Gottschallovo (rimska brojka oznaČavaće svezak); isto ću tako Carrierevu knjigu u kratko bilježiti slovom C. �94 Br. 6. — »SERAFINSKI PERIVOJ f o r t e i l e n d e Z c i t i n d a s k i i n s t l e r i s c h e Ge s e tz«, a sad je ono tek jasno. Takih mjesta ima u Đujmušića više, što ćemo kasnije vidjeti. Pa ako čovjek, da zagonetke piščeve odgonene, mora svaki čas dotično mjesto tražiti u o r i g i n a l u , kakva mu je onda korist od p r i j e v o d a ? Ali u G. će moći zaviriti onaj, ko tu knjigu ima, a kako će, koji je nema pri ruci, ili koji ne može da shvati filozofskog jezika njemačkoga? Ovamo ide u prvom redu » n a š š k o l s k i p o d m l a da k« , kome je (vidi predgovor!) ova knjiga naročito namijenjena. 1913. ove poezije bila bi prir da ali sa llandlung sclbst, sondern ilire Gcncsis und ilire F olgin .1) svoii,n mrtvim hk-vima (S 51 ) Lessing hat diesen Unterschied im »Laokoon« srlm f und scldagend auseinandergesetzt. ) Da vidimo sada, kako on crpe svoju poetiku iz G. Da to pokažem, uzeću jedan dio članka » P j e s n i š t v o p r e m a s l i k a r s t v u i g l a z b i « , i to od str. 17. do 19. u svezi s G.-ovim originalom. Cijeli taj članak sa­ stavljen je od Gottschallova dva: » D i e D i c h t k u n s t und d i e M a l e r e i « i »Di e D i c h t k u n s t u nd d i e M u s i k«, sv. I. str. 48.—81. U početku nas D. uvodi u sam članak karakteristič­ nim uvodom od 6V2 redaka a onda počinje prevoditi. Dujmušićeva poetika: (Str. 17.) Dok slikar slici, koja nastane u njegovu duhu, podaje sjetilnu realnost pomoću crta i boja na kakvoj površini, dakle u prostoru te slike stvara tako, da crte i boje meće jednu do druge, pjesnik obavlja istu zadaću jezi­ kom, dakle u vremenu i to nižući riječi jednu za drugom. To je doista bitna razlika, a vuče za sobom još i druge. Ponajprije vidimo, da je područje poezije kud i kamo veće od onoga kod slikarstva! Slikarstvo ne može nikada predočiti kakva razvoja, već samo jedan momenat u raz­ voju, te se ogleda njegova vješ­ tina (St. 18.) u zgodnu izboru o d n o s n i h momenata, da on i prošlost donekle obuhvati i opet nosi na sebi neki o m e n za ka­ rakter skore budućnosti. Poezija je pak u prvo :i redu predočivanje razvoja: u njoj ogledamo nizanje momenata, sav unutarnji i vanjski rad, ne samo radnju već i njezinu genezu i pošljedice. Ovu je bitnu razliku izrazito prikazao Lcssii.g u »Laokoonu<. I pjesnik treba da slika, ali se pita, koliko i kako. Ропајр ije to je izvan svake sum­ nje, da slikanje nije nikada zadnja pjesnikova sviha, pa s toga ne postoji opisna ili deskriptivna poezija k a o t a k o v a . Prijedmet Gottschallova poetika: (S. 49-) Der Maler giebt dem eistigen Bild durch Linien und Farben eine sinnliche Wirk!ichke.t auf der Flache, im Raumc; der Dichter venvirklicht das seine in der Vorstellung, und zwar durch die Sprache, also in der Zeit. Der Maler schafft sein Bild durch das Nebeneinander der Linien und Farben, der Dichter durch das Nacheinander der Worte. Der Unterschied ist so bedeutend, dass er uns auf eine neue wesentliche Bestimmung der Poesie fiihren wird. (S 50.) Zunacl.st eisehen wir srhon daraus, dass der Krtis der Poesie ein unendlich grosserer ist, als derjenige der Malerei! Die Malerei kann niemals eine Entwickelung geben: sie kann immcr nur den Moment darstellcn, und es kommt fur sie wesentlich darauf ап, den s e h l a g e n d e n Moment zu wahlen, dessen Gegenwart eine so vielsagende i s \ dass er zugleich die Vergangenheitzusammenfast und den Wi d e r s e h e i n der nahen Zukunft in sich tragt. Die Poesie aber ist vvesentlich Entwickelung; sie giebt eine Aufeinandeifolge der Momente und dćshalb falit alles innere und aussere Geschehen in ihren Kreis, nicht bloss dic 1 Tako Halkr piše botaniku u verzima i razglaba cvijeće s tačnošću kakvog prirodoslovca i to sv-' osim mirisa, kojega nije mo­ guće rastaviti na čestice, a koji nam je morao dati, no nije mogao to učiniti, kad nije znao šta je miris za poeziju. Treba dakle mrtvoj prirodi podati n e k o gi­ banje, i to tako, da se vidi kako se n ek i o b l i k r a z v i j a . Ta razumije se samo po sebi, da je prijedmetom pjesništva priroda, puna života, uzburkano more, oluja,1) Treba dakle pjes­ niku ove pojave prikazati u nji­ hovoj izmjeni, kako se iagjaju u vremenu. Još se vcćma cijeni ovo pjesništvo, ako se narav рге nese u pjesnikovu dušu, te se izlivaju refleksi na sliku u vanj­ skom svijetu. Tu već prestaje slikar p r i r o d n i h p o j a v a , a z a č mc ( ! ) raditi pjesnik. Kod onog nastaje čuvstvovanje iz slike, a kod ovoga slika iz čuvstvo­ vanja. No opisivanje prirode postaje i onda elemenat poezije, ako u njoj tražimo ujedno paralelnih mjesti za duševni život, ako s i pjesničko m i š l j e n j e neposredno nadoda tomu opisivanju. ‘) Upozorujem naročito na ovo mjesto, te molim, da se usporedi s paralelnim njemačkim tekstom. (S. 52.) Fur die l’oelik gcstaltet sich dic Fragc so: in wiew. it und wie darf der Dichter mallen? Zunachst steht fest, dass das M derische nie der letzte >.weck des DLhtcrs sein kann, und schon dadurch ist die besehreibende Poesie a l s e i n e b e s t i m m t e G a t t u n g verur tcilUj Sein Sioff ist die Natur, aber die tote Natur in ih.en Formen ui.d Gcstalten. Haller bringt die Botanik in Versc und zergliederl uns čine Alpenblume . . .4) mit der Genauigkeit des Naturforschers, d e r s i c u n t e r der Lupe a n g e s e h e n .r>) Was er uns aber nicht zergliedern kann und doch allem a's dichter geben solite, das ist der Duft dieser Blume. Und der Dult uberhaupt fehlt der (5. 53.) besehreibenden Poesie, der hb here Duft der Seele.c) Man kann zunachst der Natur diese1) Eewcgung leihen, in dem man nicht die g e w o r d e n e Gcstalt festhalt, sondern s i e a s im e w i g e n Prozcs s d e s (S 51.) W e r d e n s beg r i f f e n d a r s t e l l t . Schon an u d fii- sich ist die Natur in Bewegung, das aufgeregte Meer, der Stirm, das Gewitter dichterisch *)... der Dichter fuhrt die wechse!nden Erscheinungen ’) Tu treba u G preskočiti 76 reda­ ka, pa nastaviti na str. 51. '■') Ispusti 38 redaka, pa čitaj dalje na sir. 511 f) l'reskoči 9 redaka I ') Ispušteno nešto više od jednog reda. rj Ovo je posljednje u Dujmušićevu prijevodu Ispušteno. ‘) Izostavi iz G. 30 redaka, pa nastavi na istoj strani! 7) G. kaže ,,diese“ zato, šio je prije toga govorio, kako opisivanje postaje pjesničkim po u n u t a r n j e m gibanju *) l’reskoči retka! �Listak. Ali treba i to uvažiti, k a k o se mora pjesnički (str. 19.) slikali, ako se želi postići pravi umjet­ nički efekat. Ovdje je pjesniku mnogo teže polučiti valjan uspjeh, jer pogje li nabrajati sva svojstva kojega objekta jedno za drugim, to lako nastane nejasna slika. S toga treba, da on odabere najmaikantnije svojstvo i n j i m u k r a s i o d n o s n i o b j e k a t 1) Nabrajati pak razna svojstva nije drugo no znanstveno razglabanje, koje rastavlja dijelove nekog prijedmeta bez obzira na nutarnju svezu, a pjesničko poimanje mora da stvori cjelinu; fantazija mora imati cijelu sliku. I pjesnikova slika mora u jedan mah niknuti pred našim očima kao i ona od slikara; no to je moguće samo onda, ako pjesnik pogodi i z r a ­ z i t o s v o j s t v o , koje je kadro odmah stvoriti cijelu sliku u našoj fantaziji. Jedna prava riječ može tu učiniti više nego li cijele reče­ nice v o d e n a s a d r ž a j a . •) Karakterističan dodatak Dujmuiićev. die vvechselnden Erscheinnungen in der Zeitfolge an uns voriiber.1) Nocli berech'.igter aber wird die Beschreibung, wcnn sic die Natur ganz in die Stimmuiig des G onaldes aufldst und mir seinc Reflexe iiber das ausse lichc Bild ausgiesst. Hier hort der L a n d s c h a f t s m a l er au;, wo der Dichter anfSngt. Bei jenem gcht die Stimmung aus dem Bilde, bei diesem das 1 ild aus der Stimmung hervor.2) (S. 56.) Doch die Beschreibung der Natur wird auch dann dichterisch, wenn wir in ilir gleichsam die Paralellstcllen zum Lebj i des Geistes aufsuchen, wenn sich der dichterische G e d a n k e unmittelbar a n d i e S c h i l d e r u n g k n ii pf t.}) tS. 62.) Auf die andere Fragc, w ie der Dichter mallen s o l i ...4) (S. 63.) Der Dichter, der ihm idem Maler) nacheifern will, bringt sich um die Wirkung seiuer Kunst, in dem die Menge von Eigcnschaftcn, die in der Zeit naeheitrnder aufgezahlt werden, kein klares Bild geben kann. Dies errei.cht der Dichter nur in dem er die sehlagendste Eigenschait aufgreift/') Das AufzVihlen der Eigenschaften durch die Sprache gehort der vvissenschaftlichen Zergliederung an, welchc die Teile auseinander nimmt ohne Riicksicht auf das geistige Band; die dichterische Anschauung aber soli das Ganze schaffen; die (S. 64.) Phantasie verlangt stets das ganze Bild. Au h das Bild des Die ters soli, wie das des Malers, mit einem Schlage vor unserer Seele stehen Das ist aber i.ur da;in mčglich, wenn der Dichter die s e h l a g e n d e Bez e i c h n u n g triift, die das Bild plčtzlich in die innere Vorstellung hincinhebt.u) Das einzige rechte Wort schafft auf diesem Bcden besser die Gestalt, als ganze Satze voli b e s e h r e i b e n d e r Phrasen. ’) Sada dolaze u G. dva pjesnička citata koj; D. naravno ispustu, pa onda nas'avlja sv j prijevod. J) Sad valja preskočiti čitave ovije strane, pa nastaviti pri dnu str. 56. 3) Ovdje valja u G. učiniti vcMki skok sve do zadnjega odsjeka na 62. str. 4) Pregji na st. 63., 11. red odozdo! ‘1 Ispuštena jedna rečenica. ') Ispušteno pet redaka. 95 A što sad čini naš pisac, pošto je dovlen osim jednog neznatnog svog dodatka od riječi do riječi prevodio. Citira najednom Gottschalla, kao da sve ovo dosad nije imalo s njim nikakva posla. Čudne zaista književničke manire — da se drugačije ne izrazim! Evo kako na­ stavlja: U ovom pogledu vrlo mnogo griješe osobito romanopisci, pa o njima kaže Gottschall ove pokudne riječi: »Oni predočuju potpunu sliku svojih junaka od glave do pete, od perja na šeširu do mamuza na čizmama. No dogjemo Ii sretno do čizama, već smo davno zaboravili, kako šešir izgleda.« Onda nastavlja svoj posao, i to najprije nešto samo­ stalnije, ali brzo opet prijegje na direktno prevagjanje, pa će i docnije po gdjegdje uplesti koji »citat« i reći iskreno i pošteno: ovako i ovako veli Gottschall ili Carriere, a kad tamo: i sve ostalo (izuzetaka je malo!) veli ili Gottschall ili Carriere. Tako to ide dalje. Članak, što u Dujmušića dolazi iza navedenog, »Razlika izmegju prave p o e z i j e i p ^ a v e p r o z e « , nastao je na isti način od Gottschallova » Di e P o e s i e u n d d i e P r o s a « , str. 81.—96.; čl. 5. »P j e s n i č k a g r a g j a« od G. »D i e d i c h t e r i s c h e S t o f f v v e l t « , str. 97.—124. i tako redom sve do čl. 10. » T r o p i i l i s l i k e i f i g u r e « , u čijem se drugom dijelu, koji govori o figurama, pokazuje naš pisac nešto samostalnijim. Kako? to je drugo pita­ nje, pa će q tom biti niže govora. 1 članak 11. »0 s t i h u « izragjen je samostalno, ali posve površno i bez dublje studije. Tu o ritmu i metru nema ni onoliko, koliko ima u Petračić-Badalićevoj • čitanci. A svakako je trebalo progovoriti koju o kla­ sičnim metrima i stihovima, koje smo primili iz klasičnih literatura, zatim o stihovima našeg umjetnog pjesništva i napokon o strofama. 0 tom svemu ili nema ništa ili je posve neznatno i površno. Čitatelj će nabasati na drugom mjestu na h e k s a m e t a r , d i s t i h itd., ali ako misli, da će u ovom poglavlju naći tumač ovim riječima, ljuto se vara. Preko svega toga prelazi pisac udob­ nom izjavom: »Nas ne treba da ovdje zanima stara klasička metrika do većih ili manjih potankosti...« Članak 12. » N a r o d n o i u m j e t n o p j e s n i ­ š t v o « izragjen je iz početka po Carrieru str. 178., a od str. 74. preveden je na preskok iz C. str. 174.—190.; čl. 13. uzet je iz C. str. 348., a konac mu iz C. str. 436., gdje je u brzini i navodnik, što bi trebao doći na kraju »citata« iz C., pogrješno stavljen iza Dujmušićeve reče­ nice. 1. čl. II. odjela preveden je iz C. str. 193.—220. Ovdje je karakteristično za rad našega pisca, što na str. 83. citira Gottschallove riječi, i to ne iz G., nego iz C., pa kako je u C. pogrješno, tako i u njega. G. naime II. 133. kaže: »Die Technik des n e u e n R om ans...«, �96 Вг. 6. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. a C. to citira ovako: »Die Technik des n e u e r e n Rom ans...«, pa i naš pisac ima: »Tehnika n o v i j e g a rom ana...« Cl. 2. toga odjela preveden je opet iz C. str. 227. do 246.; čl. 3. počet je C.om str. 281., pa nastavlja iz G. 151.—152., a onda je do kraja samostalno izragjen; » J u n a č k a e p i k a « (str. 93. i 94.) počinje piščevim uvodom, nastavlja prijevodom iz C. 281., zatim govori nešto o našoj narodnoj epskoj poeziji; » R o m a n t i č n a e p i k a « prevedena je (izuzevši mali odlomak, koji je slobodno izragjen po C.) iz G. II. 162.—164.; » Re l i ­ g i j o z n a e p i k a « , osim svršetka, iz G. str. 165.—168. i C. 302.; » K o m i č n a e p i k a « iz G. 174. i 169., poče­ tak je uzet iz C. 302., a onaj » n e k i n j e m a č k i e s t e t i č a r« jest Vischer, kako se vidi iz C. 302.; »I d i 1s k a p o e z i j a « iz C. 311. i 312., a onda iz G. 175. i 176., riječ 0 Mickievviczevu »Gos p. T a d i j i « prevedena je iz C. 307., a ostatak je piščev; » E p s k o - l i r s k a p o e z i j a « sastavljena je po G., ali prilično samostalno. Sada dolazi III. glavni odio knjige pod zajedničkim natpisom » Ro ma n « , a razvrstan je na ove odsjeke: 1. I s t o r i j s k i r o m a n , 2. S a v r e m e n i r o m a n , 3. N o v e l a . G a t k a . P r i č a . L e g e n d a , 4. D i d a k t i č n a e p i k a sa člancima: P o u č n a p j e s m a , E p i ­ g r a m , P o s l o v i c e S a t i r a itd. Kako je sve ovo mogao turiti pod istu kapu »r o m a n«, ne mogu se do­ misliti. No to je nuzgredno; glavno je za nas ovdje, da je to sve do str. 127. uzeto iz G. 185—232., str. 128. iz C. 350., a 129. iz C. 311. i 312.; ono o p o s l a n i c i iz G. 236. i 237.; str. 132. i 133. iz G. 178.—180. Cl. 1. odjela IV. (»O l i r i c i u o p ć e « ) uzeo je D. iz G. II. 6.—36., ali da ne osumnjičim Gottschalla, valja rni reći, da je ono u uvodu o lirici kao »Ogranku pjesničtva, koji u p r v o m r e d u s l u ž i z a d u š e v n u o k r e p u r a z n i m p j e v a č k i m društvima«, original Dujmušićev. Ta treba da se gdjekad i on čuje, ali kad prozbori, onda ne može uvijek proći, a da ne bude — humorističan. » R e f l e k s i v n a l i r i k a « sastavljena je po G. 82.-84., ali tu se naš pisac odjednom toliko emancipira od Gottschalla, da ga čak i kritizira, tražeći u njegovu jednom mjestu neku tobožnju kontradikciju, koju osim D. niko ne može da nagje. Baš je gosp. dr. neke hude sreće, kad god pokuša biti originalnim. A onda ne znam, zašto se je i u tom emancipirao od Gottschalla, što je turio u ovaj odsječak i l i r s k e f o r m e ( k a n c o n u , s o n e t , t e r c i n u , s e s t i n u i g a z e l u ) nazivajući ih s t a l n i m k a l u p i m a e l e g i j e ! Ali da idemo dalje! Što D. piše o p o p i j e v c i i l i r i c i o d u š e v l j e n j a to je u glavnom rezultat pabirčenja po G. str. 37.—73.; ono » d i e s i r a e , d i e s 111 a« iz C. 170. Što je pak rečeno o d r a m i (od str. 173. pa do konca knjige) prevedeno je većim dijelom iz G. str. 239.—339., samo je po gdješto prevedeno iz C., tako na str. 174. posljednja rečenica iz C. 452., na str. 176. prevedene su dvije rečenice iz C. 438. i 437., na str. 177., jedan dio iz C. 439.; na str. 179. pošljednji odjeljak iz C. 455. i 456.; na 181. jedan dio iz C. 459.; na str. 189. nešto iz C. 470.; na str. 192. ( » T r a g e d i j a « ) iz C. 497.; str. 194. pošlj. odjeljak, koji prelazi i na str. 195., iz C. 508. i 509.; na str. 195. iz C. 496.; str. 197. — C. 498.; str. 198.-199. ( » Dr a ma u u ž e m s mi s l u « ) sve iz C. 524. i 531. do 533. Osim toga svi citati, bili oni njemački, latinski ili grčki, uzeti su što iz G., što iz C., pa i onaj pošljednji (na str. 205.) preveden je iz C. 475., a ne iz »Hamleta«, kako bi čovjek na prvi mah pomislio. Ko ne žali truda, može sada po ovom da sastavi golemi dio Dujmušićeve poetike. Ima on doduše po gdješto i svoga, ali to je samo ondje, gdje se osvrtao na našu književnost, te mu ni G. ni C. nijesu mogli od pomoći biti. No i neupućen čovjek lako će odmah razabrati razliku izmegju onoga, što je Dujmušićevo, što li njegovih izvora. Ta se razlika vidi ne samo po jeziku, nego i po obliku, kojim obragjuje takav kratki odlomak, a naročito se razlikuje stvarju samom, kako ćemo odmah vidjeti. Da to pokažem, iznijeću pred čitaoce nešto iz najsamostalnijeg sastavka njegovog, a to je čl. I. 10. » T r o p i i li s l i k e i f i g u r e « , i to »B. F i g u r e«, jer tropi su izragjeni po G. I. 153.-156. O » u s k l i k u « veli: »Cesto se nagje osobito u narodnoj poeziji, za koju mnoga stvar izgleda ili od­ više nova ili odviše čudesna ili strahotna, da se to (koje?) momentano uzrujanje očituje u rečenici, koja sadržaje usklik ili poklik.« 1 onda dolaze kao potvrda ovoga tri primjera iz narodne pjesme. A šta je s umjet­ nom poezijom, kojoj valjda ne izgleda mnoga stvar ili odviše nova ili odviše čudesna ili strahotna? Ili je ova figura monopol narodne pjesme, kako će neupućeni za­ ključiti iz Dujmušićeva razlaganja. Za »p it a n j e«(trebalo je dodati » r e t o r i č k o « ) veli: »Ovo je pitanje samo po obliku, a u istinu n e g a ­ t i v n a t v r d n ja, kao što se upotrebljava u retorici«. — Kakva se to negativna tvrdnja upotrebljava u retorici? Htio je reći, da se ova figura naročito upotrebljava u retorici (odatle joj i ime), ali kako je stilistika uopće »Ahilova peta« našega gosp. dra. (o čemu će poslije još biti govora), tako mu se i ovdje dogodilo, da je rekao nešto, što zapravo nije htio reći. — A onda, zar je za­ ista svako takvo pitanje » n e g a t i v n a t v r d n j a « ? » A p o s t r o f u ovako tumači: »Kod ove se figure čovjek r a z g o v a r a s odsutnim osobama ili s dušama milih pokojnika ili s neživim stvorovima, pošto ih per­ �97 Listak. sonifikacijom p o d i g n e d o l j u d s k o g b i ć a « . — Ovo posljednji ima valjda biti: »z u m e n s c h l i h e n W e s en e r h e b e n«, što bi se hrvatski reklo »u č in i t i l j u d s k i m b i ć i m a « . Ako sam dakle pravo shvatio pisca (a pravo ga shvatiti nije uvijek lako!), onda je htio reći, da je apostrofa razgovor s »odsutnim osobama« ili s dušama milih pokojnika ili s neživim stvo­ rovima , ali da se omogući taj razgovor, valja ih najprije personifikacijom podignuti do ljudskog bića, t. j. učiniti ljudskim bićima. Zar je ovo pošljednje nužno i kod »od­ sutnih osoba« ili kod duša pokojnika? Ta to su ljudska bića i bez naročite personifikacije! A onda, šta znači: razgovarati se? Za razgovor ište se, da govori najmanje njih dvoje. A kod apostrofe ne očekuje se odgovor apo­ strofiranog bića ili objekta. Ovdje mu je mogla biti uzo­ rom i naša školska poetika, koja za ovu figuru ima mnogo kraću, ali ipak posve tačnu i svakom razumljivu definiciju. Po njoj je apostrofa figura, »u kojoj se nenazočnome licu g o v o r i , kao da je nazočno, a neživoj stvari, kao da je živa i razumna«. A sad dolazi: » o p e t o v a n j e « , o kojemu veli: »Ova figura dolazi u raznim p o j a v a m a ! ? ) , te mnogo doprinosi epskoj opširnosti. Ona se može naći ili u p rv o m d i j e l u od n e k o l i k o s t i h o v a , pa se onda zove anafora, ili u d r u g o j p o l o v i c i od n e k o l i k o s t i h o v a , d a s e v i d i i n a z a v r š e t k u , — tada se zove epifora, ili n a p o k o n dolaze zadnje riječi iz jednog stiha u početku d o j d u ć e g ( ! ) . Ovakova se zove anadiploza. N a p o k o n dolazi ona i tako, da se kakav nalog da nekomu, pa da onaj odnese dalje i uruči doslovce. Ovoj figuri nema posebnog imena. To ćemo inalo bolje objasniti primjerima: »I sad dolaze primjeri, ali uzalud ćeš tražiti megju njima objašnjenje one četvrte vrste »opetovanja«, za koju ide zasluga našemu uče­ njaku, što ju je otkrio i unio u poetiku, pa tako umnožio broj »pjesničkih figura«, koji i onako ide kod nekih sta­ rijih poetičara u neizmjernost. Ali gle! Makar što je već gore rekao dva puta »n a p o k o n«, ipak je najpokornije našao još i petu vrstu ove figure, a to je » o p e t ov a nj e c i j e l i h o d l o m a k a « , koje »još najviše karakteriše duševni mir, s kojim pjesnik pjevajući uz gusle javorove ili uz tamburu — ovo je mnogo regje ide od jedne faze pjesničke radnje do druge, te izgleda, da je odviše siguran, da ga slušateljstvo ne će iznevjeriti svo­ jom pažljivošću«. Za » k l i m a k s i l i u z 1a z« veli da je to figura sa­ stavljena od više prodočaba, pa se ide od najmanje do najveće ili od najdalje do najbliže«, i onda tumači tu svoju definiciju primjerima, iz kojih (osim trećeg) niko ne će naučiti, što je klimaks, jer ga i nema, a treći je primjer potvrda samo za drugi, u definiciji navedeni slučaj. Evo ću prepisati ovamo prva dva citata, da se usput vidi, kako je i u izboru svojih primjera naš pisac nesretne ruke: Tko će pojest’ trista peći hicba? Tko će platit’ trista jalovica? Tko će platit’ trista kuvačica? Pa sigjoše na Nove Pazare, Pa mu kupi hara četvrtaka, 1 kupi mu on novo odijelo I kupi mu on novo oružje, Nasuo mu džepove cekina. »Antitezu«tumači ovako: »Ova figura po svom eti­ mologijskom značenju kaže, da se dva objekta ili dva pojma stavljaju jedan proti drugome. Ona često karakteristiše ili nestalnosti ljudske sreće(?!), ili čiju nedosljed­ n o st?!) no i to biva, da se na ovaj način ističe opreka izmegju »n e k i h« karaktera u n e k o m pogledu ili opreka izmegju objekata u k o j e m svojstvu«. Na sličan je način obradio i » p a r a d o k s o n « : »Kod ove figure biva nešto neobično, gotovo nelogično, no kad se čovjek zadube u smisao o v i h i l i o n i h ri­ ječi, u kojima se izriče t a j p a r a d o k s o n ( i ) nagje se tajna sveza izmegju njihovih pojmova, koji skupa sači­ njavaju nešto logično, nešto r e a l n o ( J ) . Ovamo spadaju izrazi: draga smrti! - kad je čovjek pun pesimizma zbog raznih nevolja u životu, te nazrijeva u grobu pravu pravu sreću i n j e z i n (čiji?) sjaj, i t. d.« Za » i r o n i j u « skrojio je ovu definiciu: »Ironija je podrugivanje, ali ne očito, tako da ga naivan čovjek ili ko nije upućen u k a k v e ( ! ) prilike, ne može pravo da shvati, jer treba misliti na protivno, a ne na ono, što baš riječi kažu«. — U kakve bi to prilike morao biti čovjek upućen, da mogne podrugivanje u ironiji pravo shvatiti (recimo u onom duhovitom primjeru piščevom »p r a v k o k r i v o d r v o « ) i dokle bi morala dopirati njegova naivnost, pa da mu se otme značenje tih riječi?! Neka kogod, ko nezna, što je » o n o m a t o p o i j a«, pokuša to naučiti iz knjige Dujmušićeve! »Ova je figura«, tako razlaže gosp. profesor, »redovito skup od više iz­ raza, u kojima se nalazi bar jedan glas iz raznih prirod­ nih pojava, a kojima se označuju te pojave«. Sasvim je zamršeno pravilo za » p o l i s i n d e t o n«, koji glasi: Kod ove se figure ističe koji veznik ili konjukcija ispred više r i j e č i iste vrste, koje se meću j e d a n d o d r u g o g a . Ta se zadaća povjeri redovito vezni­ cima: i i ni ili niti, ali dolazi i ili - narodnim pjesmama: jali ili oli. Ovim se budi veća pozornost u slušateljima«. Ništa nije bolje ni razlaganje o » a s i n d e t o n u«. Sto je a s i n d e t o n , ne kaže, kao da svak zna grčki pa mu ne treba ni reći, nego odmah počinje: »Puno je češća ova figura, a osobito se umjetni pjesnici njome �98 Br. (i. SERAFJNSKI PERIVOJ« — 1913. služe, kada nagomilavaju razne pojmove pomoću gla­ gola, imenica ili inače. Njome se izražava kao neka hitnja, da se radnja pospješi bar za toliko vremena, ko­ liko bi trebalo potrošiti na izgovor t i Ii malih riječi«. — Kakve su to male riječi? Misli naravno v e z n i k e , ali ove nije u svom razlaganju ni jednom riječi spomenuo. A sad navodi ovaj primjer: »Po družini tajin pod’jelio: Hljeba, mesa, vina i rakije«. Zar je to asindeton? Kako bi morala ta rečenica glasiti, da ne bude asindeton? V J E S N I K . je biskupskom Ordinarijatu, »da je c. i kr. zajed­ Carski dar crkvi sv. Antuna u Sarajevu. Nj. Veli­ ničko ministarstvo Financija u sporazumu sa c. i k. čanstvo car i apostolski kralj Franjo Josip I. darovao je ratnim ministarstvom, na prijedlog zemaljske vlade u crkvi sv. Antuna u Sarajevu 30.000 K za veliki oltar. § 40. — stavki prvoj — obranbenog zakona za Bosnu i Hercegovinu normiranu ženidbenu zabranu u smislu Bože, živi, čuvaj, Bože, — cara našeg i naš dom! stavke druge istog paragrafa ograničila tako, da oni Kruh sv. Ante. Mladi svećenik vel. gosp. Ivan b. h. pripadnici, koji su 18. godinu života navršili, ne Vlašić. duhovni pomoćnik u Banjoj Luci poslao je preko trebaju do daljne odredbe u svrhu sklapanja braka žeuredništva »Seraf. Perivoja« u kruh sv. Ante K 50-nidbene dozvole pridonijeti. Naprotiv mladići ispod na­ Platio mu veliki sv. Antun! vršenih 18 godina dužni su i nadalje u svrhu sklapanja Fra Anto Ćurić umro. Dne 24. svibnja nakon duge braka u obranbenom zakonu propisanu dozvolu od zem. i teške bolesti umro je u Gučoj Gori preč. fra Anto Ćurić. vlade zamoliti <. Nalaže, da se gornje naredbe veleč. žup­ Pokojnik je za svoga života obnašao više službi. U svima nici strogo drže, te mladiće ispod navršenih 18 godina se je tako odlikovao, da ga je i red i dinastija odlikovala. bez prethodne dozvole v. z. vlade ne pripušćaju ženidbi. Bio je na više mjesta župnik, definitur i redodržavnik Br. 327. Naregjuje slijedeće kolekte, koje se u misi uzeti Bosne Srebrene. Odlikovan je krstom za zasluge i redom moraju, kad to rubrike dopuštaju: 1. ponedjeljkom, utor­ željezne krune III. razreda. Bio je jedan od najnačitani- kom i srijedom za sv. Oca Papu. (pro Papa 4.); 2. čet­ jih ljubitelja knjige. Mrtvi ostanci 74-godišnjega pokoj­ vrtkom i petkom, i to: od 18. listopada do 25. travnja nika sahranjeni su na Gorici u Gučoj Gori. Počivao »Hostium nostrorum« (contra persecutores 11.), od 25. u miru! travnja do 18. listopada »A domo tua« (18.), 3. subotom Preporuka visoke zemaljske vlade. Visoka zemalj­ i nedjeljom za cara i kralja našega apostolskoga. (6.) ska vlada za Bosnu i Hercegovinu izdala je o. g. u IV. Istom je prigodom biskup Garić izdao i drugu tiskanu svesku »Školskoga Glasnika« naredbu od 28. ožujka okružnicu, u kojoj svoj kler upućuje kako, da se narod 1913., kojom je djelo dra. Jelenića: »Kultura i Bos. Fra­ okoristi već proglašenim jubilejom. njevci« preporučila za nabavu učiteljskim knjižnicama Krizma u banjalučkoj biskupiji. Ovoga mjeseca bi­ srednjih škola. skup Garić kreće na sv. potvrdu i kanonički pohod. Naredbe biskupa Garića. Biskup Garić izdao je na Raspored je krizme ovaj: Dne 25. lipnja na večer do­ 28. travnja okružnicu, u kojoj za banjalučku biskupiju lazi presvj. gospodin u Rudolfsthal, a 26. tu će podjeliti dijelom obnavlja, a dijelom ustanovljuje slijedeće na­ sv. krizmu. Djeca iz župe Mahovljani, doći će na krizmu redbe: Broj 323. Sve dijecezanske naredbe, što su do u Rudolfsthal. Istog dana na veče dolazi biskup u danas bile u krijeposti ostaju i nadalje. Broj 324. Casus NVindthorst, gdje će sutradan (27.) podjeliti sv. potvrdu, reservati pro dioecesi banjalucensi manent ut hucusque tc istog dana (27.) na večer dolazi u B. Gradišku. U Gra­ cum iisdem declarationibus. Broj 325. Vlašću danom dišci će držati krizmu 29. lipnja, a 30. po podne polazi od sv. Stolice 31. siječnja 1913. godine podjeljuje mi­ biskup u Dtibicu, gdje će 1. srpnja krizmati, te istog lost svagdanjeg povlašćenog žrtvenika svim župnim dana na večer dolazi u Kostajnicu. Dne 2. srpnja u Docrkvama »pro Missis, quae in eodem celebrentur in suf- berlinu u školi će djeci podjeliti sv. potvrdu i istog dana fragium animae vita functi alicujus Christi fidelis«. Ova (2.) dolazi u Novi. U Novom će držati krizmu 3. srpnja, povlastica vrijedi za 7 godina. Za povlašćeni žrtvenik a na večer toga dana dolazi u Prijedor, gdje će podjeliti odregjuje veliki oltar u spomenutim crkvama i traži da sv. potvrdu 4. srpnja, pa istog na večer (4.) dolazi u se stoga na zgodnu mjestu oltara postavi znak ove po­ Volar. U Volaru će krizmati 6. srpnja , a 9. na večer vlastice. Broj 326. Visoka z. vlada u Sarajevu saopćila dolazi u $t, Rijeku, i tu 13. srpnja držati će biskup N A Š A D O M O V IN A . �99 Vjesnik. krizmu, a 14. prije podne dolazi u Sanski Most, gdje podjeljuje sv. krizmu 16. srpnja, a 17. srpnja prije podne polazi u Stratinsku, i tu drži krizmu 18. srpnja, te isti dan na večer vraća se svojoj rezidenciji u Banju Luku. Statistika redodržave presv. Otkupitelja. Primili smo ovogodišnji shematizam dalmatinske redodržave presv. Otkupitelja. Polag ovoga shematizma spomenuta redodržava ima 301 člana. Od ovih je 95 gimnazijalaca, 2 brata trećoretca, 1 brat lajk novica, 11 zavjetovane braće lajka, 7 klerika novica, 14 filozofa, 18 bogoslova i 153 svećenika. Redodržava broji 12 samostana, no­ vicijat u Visovcu, gimnazij u Sinju filozofski zavod u Zaostrogu i bogoslovski u Makarskoj. Osim toga redodržava broji 91 samostanu utjelovljenu župu, koje broje 181.827 duša. Od ovih župa u 72 du­ hovnu pastvu vode Franjevci, a u 19 su privremeno svjetovni svećenici. Redodržava presv. Otkupitelja pro­ stire se preko 4 biskupije, a njom danas ravna preč. dr. Karlo Eterović. Ima se znati, da uz ovu redodržavu u Dalmaciji opstoji i druga sv. Jeronima. Mise »рго populo«. Zadnja »Vrhbosna« donosi vrlo zanimivu okružnicu nadbiskupa Štadlera, kojom se na temelju dozvole dobivene od sv. Zbora Koncila broj misa »pro populo« u vrhbosanskoj nadbiskupiji steže na 24, te 1 za svu nadbiskupiju — svega 25 na cijelu godinu. Promjena u Hercegovini, Na 5. svibnja obavljena je u Hercegovini pod predsjedanjem dra. Karla Eterovića promjena franjev. starješinstva, na kojoj su izabrani za redodržavnika preč. fra Dujo Ostojić, za kustoda fra Špiro Šimić, za definiture: fra Anto Majić, fra Simun AnČić, fra Vjekoslav Bubalo i fra Ćiril Ivanković. No­ vome starješinstvu od srca čestitamo! Antunovo u Sarajevu i ove je godine proslavljeno na vrlo svečan način. Misu je s propovijegju održao presvj. papin protonotar dr. Ivan Košćak. Isti dan ljubljene su moći sv. Ante, što ih je iz Padove naše redodržavništvo dobavilo za ovomjesnu crkvu. Sastanak hrv. redodržavnika. Na 9. svibnja u Sa­ rajevu su se sastali hrv. franjevački redodržavnici: bo­ sanski preč. fra Lovro Mihačević, hrvatsko-slavonski preč. fra. Rafajel Rodić, dalmatinski preč. dr. fra Karlo Eterović i hrecegovački preč. fra Dujo Ostojić. Zadarskodubrovački je svoju odsutnost ispričao. Prečasni su oci tom prigodom konferirali o internim stvarima reda. Ovaj sastanak mi od srca pozdravljamo i želimo, da ne bude zadnji. Sarajevski trećoretci protiv prof. Dujmušića. Zadnji službeni organ hrv. trećoredaca »Glasnik sv. Franje«, što izlazi u Zagrebu, donosi i prosvjed sarajevskih trećo­ redaca protiv infamne brošure prof. Joze Dujmušića, u kojoj je napao na bosanske i hercegovačke Franjevce. Vareš za crkvu sv. Ante u Sarajevu. Ovo naše ubavo mjestance u srcu Bosne ponosne i od prije, a oso­ bito od novijega vremena, iskazivalo se u štovanju sv. Ante Padovanskoga i u pomaganju za dogradnju veli­ čanstvenoga Svečeva hrama u bijelom šeher-Sarajevu. Naši Varešaci, koji znojem lica svoga, u potpunom smislu, zaragjuju kruh svagdanji, sami su sebi podigli svoju crkvu, lijepu i uglednu: a evo ih odmah iza Sarajlija, gdje daju svim drugijem dobar primjer u darivanju za crkvu sv. Ante, te su do sada u raznim razmacima vre­ mena izdali u to ime preko K 3.500. Navlastito u najno­ vije vrijeme porasli su prihodi, osobitom zaslugom radinog i opće obljubljenog njihova kapelana vlč. o. fra Arhangjela Grgića, u koga se kao i u naše dične Varešake ugledali svi štovatelji velikog Padovanca! Bog im platio! N AŠA M O N A R H IJA . Krvava dvadesetpetgodišnjica »Caroline«. Liberalci svuda jednaki! Kažu, da je katolička Crkva иеsnošljiva, što svojoj djeci rekne, da se čuvaju vukova u ovčijim kožama, koji pod imenom slobode šire barbar­ stvo i pod imenom slobodne znanosti zaglupljuju i poživinčuju mase, a oni bi sami htjeli, da se baše kao je­ dini gospodari i da im se dade pravo ljude po ulicama razgoniti i ubijati bez ikakve odgovornosti. To se lijepo vidi iz svega, šta su učinili o Duhovima u Gracu. Nekoliko dana prije Duhova mogla se je vidjeti i po koja nova gjačka kapa, te je šarenkapo njemačko gjaštvo bilo još šarenije. 0 Duhovima je naime slavilo kat. njem. ak. gjaštvo »C a r o I i n a« svoju 25-godišnjicu, te su na proslavu došli zastupnici gotovo sviju kat. njem. gjačkih društava iz Beča. Praga, Insbruka, Černovica, Mona­ hova, Freiburga, Aachena i dr. U proslavi je učestvo­ valo s gostima 150—200 akademičara i seniora. Za pro­ slave su liberalci počinili takovih izgreda, da ih i sami njihovi listovi osugjuju. Noću uoči Duhova svuda su polijepili uvredljive plakate, gdje su megju inim nazvali proslavu »Vieliassentierung«. Za same blagdane priredili su dvoja pošprdna kola. Jedna su bila puna karikatura s kapama katoličkih akademičara; jedan u potpunoj opravi, gdje ljubi u ruku Isusovca. Druga su bila puna školske djece, koja su imala kape gradačkih katoličkih akademičara društva »Traungaii«. lste su kape imali sluge, koji su volove tjerali, pače su i samim volovima metnuli na ro­ gove i rep obojene kape, taj najčasniji znak njemačkog visokoškolca. Ta su kola prvi i drugi dan Duhova išla javno po gradačkam ulicama. Od formalnih napadaja spomenut ću samo tri. Prvi dan Duhova, kad su išli na misu u uršulinsku crkvu, li­ beralci su im oteli nekoliko kapa i malo se čarkajući �100 Вг. 6. -r »SERAFINSKI PERIVOJ« 1913. zakrče im potpuno put. Policiji je jedva uspjelo, da im prokrči put. Drugi dan, na dan osnutka, imala je biti svečana misa u crkvi Srca Isusova. Iz svoga doma krenu kato­ lici s 32 zastave. Naprijed su išla četiri konjanika, onda jedna četveroprega i 50 kočija sve u gjačkoj opravi. Na ringu im demostranti pokušaju zakrčiti put, nu bez us­ pjeha. Liberalci se opet iskupe na tehnici i ondale pogju pred katolike. Sve su zgodno uredili: najmili su dva automobila, koji su zakrčili put i tada navali nešto preko tisuću momaka sa željeznim štapovima i počnu nemi­ lice lupati konje i ljude, fijakere kvariti i izvrćati. Jedan odvjetnik, dr. Orel, pošto ga je udarilo šest štapova sav krvav pane u nesvjesticu. Drugi su malo bolje prošli, to jest nisu izgubili svijesti. Tu je bilo ozlijegjeno još osam osoba. Narodnog zastupnika dra. Salzmanna udari tintarnica u lice, rani ga i tako je sav bio u krvi i crnilu. Što su se nabacivali smrdljivim jajima i kamenjem, to se broji u male stvari. Uz pomoć policije uspije im doći u crkvu. Cijeli je park oko crkve napunila masa liberalaca, koji su upriličili koncert svcjim zviždanjem i po­ grdama. Tako su zbilja bili opkoljeni i crkvi i niko se nije smio van pomoliti i nije drugo preostalo, nego da vojska posreduje. Najprije je došla pješadija, ali ni ona nije bila u stanju, da uzdrži red. Istom, kad je konjaništvo došlo, uspjelo je vojništvu sa sa'bljama i bajonetama napraviti prolaz iz crkve, da se mognu mirno dovesti na komers. Tolika je bila pogibelj, da se je komers jedino pod za­ štitom vojnika mogao obdržavati. Konac je proslave imao biti u utorak. Za taj je dan urečen izlet u liječilište Radegund. Na mariatrostskoj cesti bili su liberalci sve pripravili, da ih dočekaju. Oko šest stotina visoko i srednjoškolaca upravo je energično radilo: nakupili su mnogo žaka konjskog gjiibreta, više posuda piline, kamenja čitave hrpe, razbijenih boca, mućaka i t. d. Prvi je pošao u automobilu g. Engelhofer sa svojom ženom. Kad je došao blizu, navali rulja na njega i automobil i počne ih mlatiti i raznim smrdežem mrljati. Jedan inu udari ženu štapom u lice (kavalirskil),drugi mu vozaču razbiju očale i tako je vas zainazan morao natrag u Gradac zahvaljujući Bogu, da je iznio živu glavu. Posve naravno, da se akademičari nijesu smjeli ni maknuti prema Radegundu. Gradac ima 454.453 katolika, a 9.277 svih drugih vjeroispovjesti i to se sve u njemu dogodilo. Sramota! J 3ZEVNA SMOTRA. PRIKAZI I OCJENL Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta. Preveo i bilješke prikupio Dr. Valentin Cebušnik. Izdao »Zbor Duhovne Mladeži Zagrebačke«. Svez. II. U Zagrebu, 1913. U polukoži K 3.50, u platnu K 2.50, s poštarinom 30 hel. više. Prevod krasan, oprema dolikujuća knjizi, što nosi naslov sv. Pisma. Do župnika, svećenika i kate­ heta je, da se djelo u narod što više proširi, čime će se i raznim krivim izdanjima sv. Pisma, što ih protestanti u narod šire, zatvoriti vrata i požrtvovni nakladnici pomoći. Život Dominika Savio, gojenca salezijanskog ora­ torija u Turinu. Talijanski napisao don Ivan Bosco. Preveo o. Alfonz Andrašec prefekt franjev. dječ. sje­ meništa u Varaždinu. Izdao knjiž. zbor franj. bogoslova »Dun Scot« u Zagrebu.Pravo ogledalo za školsku mla­ dež, s toga bi ju vjeroučitelji mogli nabavljati kao na­ gradnu knjižicu. Priručnik za Vogje Hrv. Kat. Društava. Napisao Mirko Cunko, izdao »Zbor Duhovne Mladeži Zagre­ bačke«. Ono, što je za mornare magnetska igla, to je za organizatore ovo djelo. Tu se govori o društvima uopće, o osnivanju društava,kako se vode društvene knjige, uzdržaje knjižnica i blagajna, te razni načini dru­ štvenih djelovanja. Svakomu, tko se organizacijama bavi, od srca preporučujemo. Dopisnica uredništva. Zbor. d u h o v . Perivoja« nemamo. ml . u S. Traženih brojeva »Serafinskog »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K. za gjake, trećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julijau Jelenlć. Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �□оааооааооааоаоааааоооааааоааоаоооаоаоаааоаоааааааоаааааооааооааааоооооааоааоааа HRUHTSKH eenTRHtnfl внпкн Zfl BOSIUI 1 HERCEGOVIIUI (dioničko društvo). a a a o o a a o aa oo o aa ao an oa aa oa aa aa aa aa aa ao o na o d o □□□□□□a a o a a o o o a a aa aa oo a ao a □□□□□□□□□□□ Uplaćena dionička gla­ vnica 2,000.000 kruna. [e J B B E I E I Z I Preuzima uloge na ulo­ žne knjižice ie ukama­ ćuje iste uz 4' . čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, de« vize i valute. ; Unovćuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. Pohra­ njuje svakovrsne depo­ zite i upravlja njima. Izvršuje isplate i na­ plate na svim trgovač­ kim središtima tu- i inozemstvu. Centrala u SARAJEVU. Podružnice: mosta/ i Tuzla. lp1T_i lhj leJ LgJ Lgj ‘ Zalagaonica sve , dragulje i os . aDooQoooDaoaaaaDaDoooQC'*aaaoDr dc : n o n o c o a c laoDDDDaooaaaaaD aaDD D aaoD - “ Josipa Oblettera = u St. Ulrich, Gradcu Tirol = : kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, krizne :: putove, betlemske štalice i t. d. :: D ^ D D ^ D Proizvodi ( I.IF.NH I I NACRTI DOBIVAJU SE BESPLATNO. su zavoda svi vlastiti! — Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! �MODERNO иНЕОШ TISKARO I HN3IGOVEZNICB „BOSANSKE POŠTE" ČUKOVfĆ ULICA BR. 7 SARAJEVO. ČUKOVIĆ ULICA BR. 7 PREPORUČUJE SE Z9 IZRADBU SVIH U TISKARSKU I RHJIBOVEZUČKU STRURU SPADAIUĆIH P0SL09A - SLABACI STROJEVI „ШОТУРЕ". - STEREOTIPIMA. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/17c63262cd49114fc71fe72c82c67b37.pdf 484ad0a184aae2c2cb788605ba5e22d1 PDF Text Text serafinsri Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 7. SARAJEVO, 15. SRPNJA 1913. GODINA XXVII. Tirolski crkveni umjetnički zavod Ferdinand Stuflesser dvorski dobavljač Njegove Svetosti, T ir o l, S t Ilustrovani cijinici s oz­ načenom cijenom badava. | l , e 'C h . G r o d e n . Preporučuje г* . jluioho..! fvu za izradbu kipova, ž r t v e k r i ž n i h puteva, gr.obova, jaslica i t. d. " Blagorodni gospodine! Veseo sam, što Vam n..jgu javiti, da su visoki kipovi za jaslice, uoje nam ic za našu gh sv. Anle u Rimu, Vaš najugledni; zavod izrar’ niaka potpuno priznanje, kod vjt'iika pa У udivfjenje паШк Što osobito •lašujen osobito na poboŽnost i п olitvu pm:ču. Rftn, 18. veljače <1910. S veltSto -»nji CURiA GENERAL1TIA ORD. F. F. MIN. B I. F :h u l e r , . reda M. B. V Potnisa sa Mdovoljstvom potvrdjuje, da su djela od Ferdinanda SUijlessera kipara u St. Ulrich Groden za ovišnju nadbiskupsku sjemeuišnu crkvu na opće zadovoljstvo edena, i *0 ' I. Glavni žrtvenik, Roji je veo i a jeftino, a lio ukusno•uveden; 2. Dva pokrajna žrtvenika; 3. Puvsovu d onica sa tri I sta. Vrijedno je da se osobito istakne lidna u radtia i ; oća. I’ozltta je prava i zdušno Jzveпа. U .ratko odlučili smo da mu izradbu i dvaju još flenika povjerimo. Prema tome potpisano ravFer .manda Stutlessera velečasnom dušobrižije preporučuje. 27. svibnja 1897. ?. Franjo X. КОРППЕГ! Л. i. ravnatelj ljubljanska kreditna banka bogosr. sjemeništa. Podružnica: Sarajevo Dionička glavnica K 8,000.000*— Pričuve K 1,000.000'— Centrala u Ljubljani. Podružnice u Gpljetu, Trstu, Celovcu, Gorici i Celju. Ispostava: Grada. Prima uloge na štednju na uložne knji­ žice i tekuće račune i ukamaćuje ih sa 43!Л bez ikakvih poreza i odbitaka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. — O svim osta­ lim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �Privilegovana $r zemaljska banka ZA BOSNU I HERCEGOVINU. Uplaćeni dionički kapital 14 milijuna kruna. CENTRALA U SARAJEVU. R edovne rezerve i fond za si sru m o s t z a lo žn im K Л.ЗОО.ООО. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju,B Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu Bos Samcu, Travniku, Trebinju i Višegradu •— ZASTUPSTVA u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorni u. Veleprodaja duhana ц s'in i spomenutim m jestim a. nlca * trgovačkih naputnica u svim glavnim mjesima Bosne i H IP O T IT пШ ГГ IFV1E Hercegovme, Austro-Lgarske i inozemstva. — Daje zajmove na л ir U 1 ГЛчАгиМ t U D JL U Jr.i\jn . vrijednosne papiie. — Prima novac uz tekući račun i uz ukaDalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje maćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote s-ake vrsti u 4V.% založnice i 5' komunalne obligaeije. O v . suzaložnice i polira.:- i upravu, kao otvoren polog ili kao „Sate* — u za tu komunalne obligaeije u Bosni i Hercego [0\ ini prosti od proveza, svib enom oklopijenom prostorom — pod zatvorom stranke imaju pupilarnu sjegurnost, 1e se mogu upotrijebiti kao jam i banke. vine pri trgovačkim poslovima. Osim loga mogu služiti u " ELJEN.IE ZA ROBU. austro u arskoj monarhiji kao vojničke ženidbene^au'’ „ „ odjelenje robe. kao što i pos.bno odjelenje BANKOVNO ODJl' vođe м Brčkom sa agencijom u Doboju, bave ovačku struku zasjccajućim dobavama, kako u Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne i druge (evize Krstiti račun, finaneranjem i podizanjem indukovine. — Pieuzima kupone' vučen Eskomptira ' 'ја i javnih poduzeća. mjenice i doznačnice. daje zajmove urentu i na m nlce uz dovoljno pokriće ili osiguranj bavlj i naplate mj G’la чц predmeti Izvoza sohe šljive i žito . 4 Kod banke opstojeća generalna % ntu putem filijala i ispostava razne v. ste .PROV1DENCIJA" prima osiguran i za h l i. !na X X Г ј >i! T 1 šteta i 10,y| \?rn ii GENERALI" prima direktno mtura osiguravajućeg društva st> revima i na drugim predmetima atan popust. Nemojte kupovati crkvenoga odijeladok 86ni-ieste 08vjedo,'ni 0 izvrsnosli - ........i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, baldakina, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija reska tvornica H JOSEF NEŠKUDLA, u Sablonemu na Orlići Пг. 86. ± s = MORAVSKA. Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze, Cijenici i proračuni liadava! Radi velikog pro­ meta kao i radi toga. što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: :: u konkurentnih tvrtkih! :: :: Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. X X Siromašne crkve imaju znatan popust. �serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU SARAJEVO, 15. SRPNJA 1913. BROJ 7. 0. Petar Vlašić, Dubrovnik:--------- — ...... = = = ----- „N epoznati b o g “ u A p ostolskim D jelim a. 2. 3. Propovijedanje Apolonija tyanskoga. U prvo doba kršćanstva, baš istodobno kad i Pavao Apostol obilazio je svijetom neki čovjek iz Туапе imenom A p o 1o n i j propovijedajući novu nauku. Ta je nauka bila smjera čistog pitagorizma i raznih istočnih i zapadnih filozofičnih sistema. U životopisu Apolonijevu, što ga je na­ pisao govornik F i 1o s t r a t pripovjeda se mnogo lijepa i čudesna o Apolonijevom putovanju po svijetu. Tako se u tom životopisu megju osta­ lim čita i ovo: Jednom je Apolonij došao u Atenu, da propovjeda. Po svom običaju najprije je raz­ gledao grad i gradske hramove. Pri toj šetnji opazi žrtvenik posvećen » n e p o z n a t i m b o g o v i ­ ma«. To ga potaklo, da Atenjanima progovori. U govoru hvali pobožnost Atenjana, koji štuju po­ znate i nepoznate bogove. Jezgra pak Apolonijevog govora jest: potaknuti Atenjane, da vrhov­ nom biću prikazuju duhovne žrtve, a zabace idole djela ruku čovječijih, koji ne mogu vjerno predsta­ viti božje biće1). Kako se vidi imade dosta sličnosti megju Apolonijevim govorom i govorom Pavlovim na areopagu. Razlikost glavna sastoji u tom, što se u Apostolskim Djel. spominje žrtvenik »Nepoznatom bogu« — dakle u jednini; dočim u Apolonijevom životopisu natpis na žrtveniku glasio je u množini: »Nepoznatim bogovima«. Inače u ostalom slič­ nost je očevidna. Radi ove sličnosti požurio se Norden, da na­ glasi ovisnost apostolskog propovjedanja o propo­ vijedanju Apolonijevom. Ili točnije govori Nor­ den i ne drži ovaj govor kao da je izrečen od Pavla 1) Po Euzebiju iPraep.'ev. IV. 13)^Apolonij je držao jednoga velikoga boga, koji je nad svim ostalim bogovima; njemu se nije smjelo prinašati materijalne žrtve, pače ni spominjati ga se nebi smjelo. Zato je možda on/Atenjanima prestavio toga boga kao jednog od nepoznatih bogova. GOD. XXVII. Ap. nego bezobzirno tvrdi, da je pisac Ap. Djela prepisao onu propovijed iz Apolonijevog životo­ pisa i metnuo ju u usta Pavla. Što imade i neke razlikosti tome se — veli Norden — nije čuditi; ta pisac Djela Apost. jest kršćanin, a pisac Apolonijeva životopisa poganin! Začudno je u istinu, da se Norden usudio ta­ kova šta ustvrditi; on, koji je inače poznavalac starine i auktor djela »Die antike Kunstprosa«. Ta, poznato je, i historički dokazano, da je Apolonijev životopis te k svrhom drugoga v i j e k a p o \ s us u, i to od govornika Filostrata, a na poticaj J u l i j e žene rimskog cara S e p t i m i j a S e v e r a (vladao od g. 193. do 211. po Is.)1), dočim su Djela Apošt. s t a 1n o n ap i s a n a o k o g o d i n e 64. po I s.2) Važno je znati i ovo: Životopis Apolonijev napisan je u obliku t e n d e n c i j o z n o g r o ­ m a n a . Bila mu je svrha, da nasuprot kršćan­ stva prikaže i poganstvo u lijčpome i čudesnome ruhu, pače da ovomu (poganstvu) dade prednost nad onim. Kako je pak život utemeljitelja kršćan­ stva i širitelja istog čudesan i nadnaravan, to je Filostrat i na poganskog junaka Apolonija pri­ mijenio sve što se čudesna i lijepa napisalo o Isusu i apostolima1). Doslijedno tome moramo izvrnuti Nordensovu tvrdnju i kazati: Nije pisac Ap. Djela ovisan 4 V. Stčckl u gore naznač. djelu str. 2J5. u bilješci ispod teksta. — Isto tako: J. Мпгх: Lelirbuch der Kirchengeschiclite. 3. izdanje, Trier 1906., strana 71. -) Isti ozbiljniji nacionalistični kritičari znatno se približuju ovom računanju. Julichcr bi doduše htio, da su Ap. Djela napisana negdje oko 100 god, po Is. (u gore naznačenom djelu str. 397.), no čuveni H a r n a c k (Lukas dcr Arzt. 190(1. str. 18.) sa svom odlučnošću naglašuje godinu 80. U ovim pak pitanjima mijenje Hamnckovo kod kritičara većinom prevladava, jer je on od njih cijenjen najboljim iztraživateljem starinske literature. — Da su Ap. Dj. napisana već goT 64. po Is. općenito je mnijenje katol, biblicista, koji to dokazuju na temelju istih Djda. Spor. megju ostalim: J. Belser: Die Apostelgcschichtc (Bibl. Zeiifragen I. 7). Miinster in W. 1910. str. 7. ;i) Stbckl: gore naznač. djelo str. 205. u bilješci ispod teksta. — Spo', takogjcr: Baucr: Apollonius vori Туапа und Christus. Tiibingen 1832. �102 Br. SERAFINSKI PERIVOJ* 1913. poznatog boga; ti su žrtvenici po tom nosili natpis boga mjesta, nepoznatom bogu itd.2) Vjerovatno je dakle, da je Pavao Apostol pre­ gledavajući Atene ugledao jedan takav žrtvenik s 4. Je li bio u Ateni žrtvenik »nepoznatog boga«. natpisom »nepoznatog boga« i taj natpis uzeo za Glavno o čemu raspravlja Norden u svoin podlogu svoga propovijedanja Atenjanima. Naomašnom djelu jest onaj izraz » n e p o z n a t o m ravski ne ima se razumjet, da su Atenjani u istinu bog u « . Što se tiče žrtvenika posvećenog nepo­ podigli žrtvenik kršćanskome Bogu, nazvavši toga znatom bogu, to Norden opaža: onako, kako či­ Boga »nepoznatim«, nego je Pavao finom govor­ tamo u Djelima Ap. 17, 23 ne odgovara posve ničkom majstorijom tako protumačio u prilog kr­ istini, jer u Ateni nije bilo žrtvenika posvećenih šćanskoga Boga, kojega je on došao Atenjanima »nepoznatom bogu« (u jednini) nego »nepoznatim propovijedati, a koji im je doslije bio tugj, ne­ bogovima«, dakle u množini (dfvćcmov t>e©v) poznat. Inače mogao je Pavao govorničkom slobodom Takav jedan žrtvenik bio je u Ateni, a jedan u Rimu. Pavao se poslužio govorničkom slobodom isto tako progovoriti sve i da je našao žrtvenik 1 kazao, kao da je natpis glasio u jednini, da tim s natpisom u množini, t. j. posvećen »nepoznatim sigurnije predobije Atenjane za svoga Boga. Nor­ bogovima«. Množina uključuje jedninu, te megju den navodi i svjedočanstvo sv. Jeronima koji da onim nepoznatim bogovima jest i Onaj, kojega je takogjer tvrdi, da je natpis na žrtveniku giasio u Pavao došao propovijedati, a to je kršćanski. Pače, jer je taj kršćanski Bog, kako je to Pavao tekom množini. To je donekle istina. Istina je naime, da je svoga govora hotio dokazati, to ne smije ni biti kod Grka bilo žrtvenika posvećenih nepoznatim govora o drugim bogovima. Zato je valjda Pavao bogovima. O tom imademo svjedočanstva kod zabacio onaj natpis onako kako je glasio, t. j. u starih grčkih pisaca. Tako Pauzanija spominje množini, te ga pročitao Atenjanima onako kako Žrtvenik O-siov ovo|ia ropevtov dyv6a-a)v »bogova je morao glasiti t. j. u jednini. Tako bi i s ovog gle­ bezimenih i nepoznatih«. Taj je žrtvenik bio dišta otskočila Pavlova govornička duhovitost. podignut u atenskoj luci Faleru. Isti spo­ 5. Odakle potječe izraz »nepoznati bog«? minje, da je i u Olimpu bio žrtvenik dyv6s-o)v Rezultat Nordensovog istraživanja jest ovaj: &гт7 »nepoznatih bogova . Istina je nadalje nepoznati bog) ne i to, da i nekoji sveti oci, poimence Jeronim, drže, Izraz ароатод Јеб; ( da je natpis glasio u množini. Po Jeronimu1) nat­ može biti grčkoga izvora. Agnostos pretpo­ pis je bio ovaj: » B o g o v i m a A z i j e i A f r i k e , stavlja gnozu ili ti poznavanje boga po putu vrhunaravnog objavljenja. Kod Grka nema ni go­ b o g o v i m a n e p o z n a t i m i t u g j i m.« vora o kakovom vrhunaravnom objavljenju; oni su Dok je sve to istina, vjerojatno je ipak da je boga poznavali jedino svojim razumom. Gnoze po u Ateni bilo žrtvenika takegjer s natpisom »ау7оат<р freft nepoznatom bogu« (naime u jednini). Za- tom kod njih nije bilo; nije dakle kod njih ni mogao nimivo je, što Diogenes Laertius pripovijeda u ži­ nastati izraz gnostos odnosno agnostos. Drugčije je kod istočnjaka. Istočnjaci su svoju votopisu Epimenide: Kad je u Ateni zavladala Epimenides uradi ovo: uze ovaca crnih i bijelih, po­ vjeru temeljili većinom na objavi; bog se je ljudima vede ih na areopag a odanle ih pusti da idu kamo očitovao, koji su na taj način stekli spoznavanje hoće. Onima pak (ljudima), koji su ih slijedili, naredi boga. A takovo spoznavanje boga zvalo se (Epanenides), da prikažu žrtve na svakom mjestu, (odatle gnoslici). Odatle potječe i izraz бутоато^ gdje se koja ovca zaustavi. Tu žrtvu neka prikažu D-eic t j. onome, kome se bog nije svojom milosti тб> Tipcarjv.ovTi ew bogu onog nijesa. Zbog objavio, taj bog bijaše nepoznat. Drugim riječim toga još se i danas nalazi u Ateni be z i me - dotičnik nije imao gnoze (poznavanja) o bogu. Norden se trudi, da pokaže kako je u prvo n i h ž r t v e n i k a , t. j. žrtvenika bez imena kojeg doba kršćanstva gnosticizam bio dosta raširen po istoku. To je inače istina, ali nije istina, da je gno1) Com. in Epist. ad Tit. l u. — Spor. Cornelius a Lapidc: stika u pravom smislu riječi, bilo prije Isusa, a Commentarij in Act. Ap. pod ovim retkom. Cornclij navodi mi- 0 Apolonijevom životopisu, nego je Apolonijev životopisac dosta toga prepisao iz Evangjelja i Ap. Djela, napose Pavlov govor na areopagu. j nje Oecumenijevo (ziv. u 10. v.) po kojemu je natpis glasio: »Bogovima Azije i Europe i Libije (Afrike), bogu nepoznatomu i tugjemuc. (»km flfcyv6ox<}> Ssvm). l) Spos. pogl. 17.,.,, Knabenbauer gore naznač. Comment. Act. Ap, �■Nepoznati Bog« u Apostolsk im Цјelima. po gotovu nije istina, da je i naš Učitelj i Spasitelj imao gnostičkih nazora, kako se to Norden usugjuje kazati. Jer je Isus jednom kazao: »Nitko ne pozna Sina nego Otac, niti li tko pozna Oca nego Sin i kome Sin htjedne objaviti« (Mt. 1Ut) zaklju­ čuje Norden, da je i Isus ili bar pisac Matejevog Evangjelja bio gnostik. Smiješno u istinu! Samo zato, što se tu govori o spoznavanju Boga, zaklju­ čuje Norden, da je to rečeno pod utjecajem gno­ stičkih nazora. Ne znam onda, kojega se teološkog pisca u čitavoj povijesti ne bi smjelo gnostikom proglasiti!! Ima ih, koji hoće, da onaj izraz »nepoznati bog« označuje hebrejskog Boga. Tako su nekoji stari pisci (Laurentius Lydos, Livij, Lucan) zvali hebrejskog Boga, a to za to, što Židovi nijesu smjeli svoga Boga imenom zvati, niti li ga u slikama ili kipovima prikazivati. Po tom je bio židovski bog đ ?vootos 8-ećg nepoznati, bezimeni Bog. No više je nego vjerojatno, da onaj žrtvenik »nepoznatom bogu« u Ateni nije bio podignut u po­ čast hebrejskoga Boga; niti bi se taj Bog ima raz­ umjeti pod onim izrazom. Još manje ima se raz­ umjeti I s u k r s t, premda ima egzegeta koji i to drže. Govore naime, da su Atenjani prestrašeni pomrčinom sunca prigodom smrti Isusove pomislili, da se nešto velika dogodilo, da možda koji bog trpi; pa su mu podigli žrtvenik. Držahu naime, da taj bog mora biti velik, kad ista narav učestvuje njegovim bolima. Tako megju inim tumače Hugo, Lyranus, Sanchez i dr.1) No ovakovo tumačenje više je plod pobožne mašte, nego li prave egzegeze. Najvjerovatnije a ujedno i najopćenitije miјепје egzegeta može se sa našim Vimerom’) u kratko ovako prikazati: »Izmegju ovih Grka bili su Atenjani najpobožniji. Pobožnost su svoju poka­ zali time, jer su postavili kipove svim mogućim bogovima, što ih je rodila grčka mašta. B o j e ć i se, da n e m a m o ž d a j o š k a k a v bo g , k o me n i j e s u p o s t a v i l i ki pa, s a z i d a šemužrtvenik, s amodasenebi l j ut i o n a n j i h. I jer nijesu znali, kako bi ga okrstili, na­ pisaše na žrtveniku napis: »Nepoznatomu bogu«. Ne treba dakle sa Nordenom pretraživati istok, da ugjemo u trag izvora ideji o nepoznatom bogu; ko poznaje ćud grčkog naroda, poimence Atenjana, priznati će, da se takva ideja sasvim lasno i naravno mogla poroditi u Ateni. Još je manje od potrebe za Nordenom prelistavati starin’) V. Cornelius a I.apide u gore naznač. Comcntam. 2) Život sv. Pavla str. 128, 103 ske spise, da doznademo odakle je pisac Djela Ap. prepisao divni Pavlov govor na aeropagu. Nije bio Pavao tako kratke pameti i slabog govornič­ kog dara, a da i sam ne bi bio ovakova šta kadar smisliti i izreći. Sav istok i zapad vječitim su svje­ dokom djelatnosti Apoštolove, a njegove uzvišene poslanice sjajnim su dokazom njegovog vanrednog veleuma i govorničke vještine. Dr. Blažević: P o g jim o u O lo v o ! Tko da shvati putevc Vječne Mudrosti! Stvori svijet, i dade mu Čovjeka za gospodara, a zemlju pripusti proučavanju njegovu. Stvorivši Čovjeka pusti da ga prokuša, može li sam hodati, kao što majka pušća svoje dijete. I snagje ga sudbina riijeteta, — pade! Alrse nemogaše sam dignuti, trebalo mu je ruke pomoćnice, koja će ga na noge osoviti, i ne dopustiti ada u zemaljskom prahu leži na radost neprijatelja, koji mu zamku stavi. Tim više. što je čovjek na sliku i priliku Božju stvoren. I zato od­ mah iza neugodnog pada, komu se je neprijatelj veselio, a prijatelj ga sažaljivo, ču se glas o »Sje­ menu« koje će čovjeka pridignuti, pomoći mu da do odregjenog cilja dogje, izgubljeno pravo na baštinu opet dobije, a na ispražnjeno mjesto svoga protivnika od početka, zasjedne! Biljka Stvorcem u srce praoca našega zasagjena, razvijala se je, gojena rukom Vječnog Vrt­ lara, dok nije došao čas da procvate, donese plod, obećano sjeme — Isusa. U tihom gradiću Na?aretu, srcu kršćanskom najmilijem mjestu čitavoga svijeta, odigra se pred 1913 godina prizor nevigjen, nepoznat, čudnovat, komu premca nije bilo, nema, neće ga biti. Tiha, skromna djevica, svijetu nepoznata, Presv. Trojstvu najmiliji stvor, pri­ staje, da u njezinoj prečistoj utrobi Onaj se nagje, koga je svijet toliko željno očekivao. Isus dogje, poduči svijet, otkupi ga svojom smrću, ode na desnu Boga Oca, da nam ondje bude advokatom, a Mariju Majku predade nama braći svojoj, da se na Nju obratimo, kad nam treba pomoći, utjehe, ri­ ječju ma kakove mu drago milosti. I ova naša majka, ne zatvori srca svoga, ne ogluši se molbama djece svoje, nego ih rado usliša. A zahvalna srca djece njezine sve što imadoše ljepšega, prinesoše svojoj ljubljenoj Majci. A ova kako na razne načine, u razno doba pomaže, tako �104 Br. 7. — »SKRAFINSKI PKRIVOJ« — 1913. isto i na raznim mjestima, koja si je kao posebnim načinom odabrala, da će ondje obilatije svoje mi­ losti i nebeske blagodati dijeliti. Takovih mjesta nije manjkalo, a ne manjka ih ni danas. No pošto mi nije namjere, da ih ovdje nabra­ jam, stegnuti ću se ragje samo na užu domovinu* pa i u njoj samo na jedno Marijom posebno oda­ brano mjesto, a narodom toliko čašćeno, na gla­ sovito proštenište stare franjevačke crkve u Olovu. Na ovo nas dva razloga nukaju. Prvi je, što je na ovo proštenište potpuno oprošćenje dobiveno, drugo je što je ovo korak naprijed k ostvarenju opće želje, da se na starim zidinama, novi franje­ vački dom i crkva podignu. U sjeveroistočnom dijelu uže domovine, pod planinom Stoborje zvanom, na rijeci Krivaji, leži od davnina poznato mjesto Olovo. Povjest je nje­ gova, osobito starija, kao na žalost i drugih povjesničkih mjesta, još u povojima, i prilično prikrivena. Nekadanja cvatuća i brojem pučanstva, kao i svo­ jim proizvodima poznatija bosanska varoš, danas je spala na puko selo od muha nedanskih kućica, koje su se s lijevu stranu Krivaje na ostrmici nanizale. Nad njima pod pećinom zvanom »Gospin pozdrav«, onima koji dolaze iz Čemerna i Vareša na putu, opaža se mala trošna kapelica, do koje je stavljen drveni tornjić za zvono. U zgradi, koju je sutješki samostan podigao, a koja je nedaleko od kapelice, pribiva jedina katolička obitelj. S desnu pak stranu Krivaje, tik do kolodvora nanizale su se firmine zgrade, kao i novootvorena škola. Ovako bi se u kratko dala škicirati povjest Olova. Nekad cvatuća industrijalna varoš, danas hrpa trošnih kuća, bez ikakovog daljneg značenja. I Olovo bi s ovu stranu, ako se posmatra, davno spadalo u povjest, megju one koji su nekada bili, a danas im još napisano ime, djela, i slično čitaš. Pa ipak Olovo imade i drugu svoju stranu, koja ga bar dvaputa na godinu i to 15. kolovoza i 8. rujna iz njegove tihoće probudi, i stare uspomene u pamet doziva. To su ruševine stare franjevačke crkve i samo­ stana, koje još iz zemlje vire i kao da mole, da ih se podigne! Da nije velim ovih ruševina, koje svake godine hiljade naroda privlače, Olovo bi bilo bez znamenitosti. Prvi nam počeci franjevačkog samostana kao i ondašnje čudotvorne crkve nijesu poznati. Po narodnoj predaji, sačuvanoj u pjesmi, postanak naše čudotvorne crkvice, imao bi se istom po­ četkom 15. stoljeća iza propasti dakle bosanskog kraljestva, tražiti. Samostan bi megjutim imao biti još megju prvima sagragjen ili bez crkve ili pak bez čudotvorne crkve. Dapače po nekim bi imala najprije crkva sagragjena biti, a tek kašnje samo­ stan franjevački. Ovo nas megjutim pitanje za ovaj put ne zanima,1) nego ćemo samo po narod­ noj pjesmi postanak crkve predstaviti. Djevojka neka imenom Anica, odluči da caru u Stambolu izveze čador. Iza kako je u taj posao devet godinah potrošila, spremi ga na odregjeno mjesto, a car ga prima te hoće da se zahvali, šaljuć razne da­ rove, kao nebrojeno blago, zatim svilu, svog bla­ gajnika sa trinaest robinja. Anica megjutim sve ove darove odbija. Car se tome čudi, te ju pita šta želi, a ona odgovara, da joj dadne dopust da »moliti smidem«. Car joj na to odgovara, da će dati štogod ima u carstvu, a Anica se tim oko­ ristivši zamoli, da smije »u Olovu mjestu pito­ mome« crkvu sagraditi. Car ne samo da to do­ zvoli, nego dapače obeća, da će i sam svoje darove u crkvu dati. Tko veseliji od Anice! S dobivenom dozvolom leti ona »fratru Marijanu«, kazuje mu za dobivenu dozvolu i pita ga kome da ju posveti. Fratar fra Marijan nehtijući stvari odmah riješit;, rečeAnici, neka se pomoli sv.Petru iPavlu, pa će ju oni podučiti. Anica to i učini, a oko pola noći, ukaže joj se BI. Dj. Marija s množinom angjela i reče joj da crkvu njezinu uznešenju« posveti. Ovim vigjcnjem stvar bi riješena, Anica ode Fra Marijanu, i sve mu kaza. U slijedeću nedjelju fra AAarijan navijesti narodu, da će se i gdje će se praviti crkva. Narod oduševljen, skupi sve što je zato potrebito i crkva se za godinu dana zdogotovi. A kad je došao dan, da se u njoj misa reče, naroda se bijaše mnogo iskupilo pred crkvom, koji je jedući ovnovinu, a zalijevajuć »crvenikom vinom« uz prasak pušaka i djevojačko kolo očekivo fratra Marijana, da službu započme. Kad je i ovaj došao, od ra­ dosti tri puta u crkvi poklekne, službu obavi, a na­ rodu protumači sreću, koja ga je zapala, te da na toj milosti zahvali »Bogu velikome i sultanu caru čestitome«. Kad je i ovo narod učinio, razigje se svojim kućama uz pjesmu i puca­ nje, te hvalu Boga i Djevice. A zatim nastavlja pjesma, izrazujuć želju da narod češće Olovu do­ lazi, ondje Boga hvali, a po Djevici pomoć dobiva za kuće, čeljad, polja, njive, livade, stoku, blago, a najpošlje vječno spasenje.1) Glasnik Z. M 1887. III. str. 63 -75.; Glasnik bosanskih i hercegovačkih Franjevaca 1887. str. 150-155; 167—172; 180-182. -) Glasnik Z. M. 1889. str. 66 68. �Pogjmiojii Olovo. 105 Nije nain namjere istraživati da Ii i u koliko obnovit će se s vremenom stara crkva u prvašnjem ova pjesma odgovara činjenici. Mi ćemo ragje obliku, te će se tako obnoviti i taj drevni istorički spomenuti druga dva momenta. Čuvarom čudo­ spomenik iz bosanske prošlosti.«3) Ova je želja tvorne slike u rečenoj crkvi bijaše Franjevac, koji dulje vremena i u srcu Franjevaca tinjala, i u tome je iz svog tihog zaklona žario i njetio plamen prave se pogledu i radilo. A sada nam se čini, kao da ljubavi prema Bogu. Pa i onda, kadno nestade je bliže čas nego ikada da se ostvarenju ove želje njegova obitavališta u Olovu, kadno ono a i milo pristupi. Mi se pouzdano nadamo, da neće mnogo mu Gospino svetište postade plijenom vatre, i vremena proći, a pod stijenom »Gospin pozdrav« onda kad je štrepio za svoj život, dolazio je on i zvanom, na starom će se panju zasjati hram Božji, predvodio svoj narod obljubljenom svetištu. Ali a do njega prebivalište tihog Franjevca, koji će ovo nije bilo samo svetište naroda u Bosni, nego žižak paliti, i molitve Bogu slati, za rod i dom! te to mjesto privlačilo pobožnike iz Bugarske, Bože uspori ovu želju! Srbije, Albanije, a i mnogi su velikaši kao i kraljevi slali svoje darove olovskoj Gospi1). Akoprem nije bar do sada poznato bilo, da je s ovim hodočašćem kamo je narod svake godine hrpimice grnuo, pot­ A. Č ičić: ■ = ................ ~ — puni oprost skopčan bio, šta da sada reknemo! Sada nam je dvostruka dužnost, da ovo svetište U atelieru G abrijela Jurkića. gojimo, jer naš je puk pobožan. Pa kada »niti Je Г čardak ovo za sastanke vila vatra, koja samostan i crkvu u pepeo obrati, niti II tvrda kula, ročište hajduka?*) zaprieke od nevjernika glede osobne sigurnosti, — Mirisni struče smilja i kovilja, niti druge progonstva bure mogahu u srdeih bosan­ Ti neven-grano iz našijeh luga: skih katolika utrnuti onu pobožnost prama I)j. Ma­ Gavrile dični, grano jorgovana riji majki Isusovoj, koja ih svojom ljubavlju nepre­ I mlado sunc^ pramaljetnih dana! stano od onih vremena do današnjega dana u Olovo na pobožnost vuče, gdje ih bosanski Franje­ Ti tako mio, svjestan i poletan, vac po onoj baštini, koju je primio od starih pregjaa U svome carstvu ljubimac si roda, svojih, predvodi, sv. misu im govori, Gospi pre Sa kistom u ruci raskošan i sretan, poruči angjeoskom hranom okrijepi i s blagosovomm p 0 sretna majka, što ti život poda, kući otpravi. Uzalud je dakle, što se je samostan Te i na slici uza te uživa, tamo dokinuo, ipak Gospa narod tamo k sebi na to Tebe i Mirka**) tuder dok cjeliva.. mjesto zove, a ovaj još svake godine onamo hodo­ časti, da na ruševina njezine crkve iskaže joj svoju U tvome carstvu, miljeniče vila, žarku ljubav i pobožnost«/) 1 u meni se novi život budi Zauzetni redodržavnik fra Lovro Mihačević, I mladom orlu s nova rastu krila koji je ove godine u Rimu boraveći potpuni oprost 1 nova vatra bukti mi u grudi. za olovsko proštenište isposlovo, učinio je to u Svu prošlost roda i sadašnjost štijem, svrhu, da narod onamo hodočasteći što više du­ U tvojoj duši dušu našu zrijem. ševne koristi dobije, kao i to da se staro svetište obnovi. Na svećenicima je dakle, da svome puku, Gavrilo dični, care zlatnih sanja, dobivenu milost najave, koji će se sigurno prema Najvećma što me uznosi i diže: svojoj dobroti, njom i poslužiti htjeti. Uz to se Smisao tvog je rodnog osjećanja, sam prečasni redodržavnik sprema da osobno ove Koje kroz tvoje umjetnine diše: godine s nekolicinom još Franjevaca svetište po­ Mi do sad bjesmo roba iz dućana sjeti, te će se tako narodu lijepa zgoda pružiti, da I crte tugjeg kista izlizana. svoju pobožnost obavi. Okolnost, da se je potpuni oprost dobio i ;i) Glasnik Z. M. ondje str. 72. s druge je strane važna. Ta već pred nekoliko *) Za razumijevanje ovijeh dvaju stihova treba znati, da godina izrečena je slijedeća želja: »Ako Bog da, naš umjetnik ima svoj atelier u jednoj sobi u uglu, na tavanu ') Glasu k Z. M. III. 1889. str. 71. *) Glasnik bo anskiti i hercegovačkih str. 181. Franjevaca 1887. starog sarajevskog muzeja, pa njegova radionica po svojoj izvisitosti izgleda kao kakav Čardak ja kula. **) Pjesnikov brat. �Br. 7. 10<> - »SERAFINSKI PERIVOJ« A1 ti nas diže, o ponose roda, Zivotvorni »Fiat!« od tvojega dulia I nama život, nama dušu poda. Po tebi oživje naša prošlost gluha: Hajduci zbore »Hajdučkim sastankom« Sročiv se odsvud Jurjevijem dankom. Tu »Zastupnici roda« će da planu, Dok od tvog duha kist im život daline; »Mirkova Mira« ko zora u danu (o milo lane, liste s naše grane); A »More«, Gavro, sinje puklo tamo I »Šuma u jesen« — o sve naše samo! Da, sve tu naše; i ti naš si samo. O neven cvijete sa majčinih grudi, U tebi svoje mezimče gledamo, Svibanjska zora nama s tobom rudi. Zavjetni pečat ti povijesti naše. O živi dugo ti, naš Orijaše! т i 0У 8 Prof. R. Strohal, Zagreb: — ----- l. Konstitucioni fratara trećega reda sv. Franje. 4. Prevedeni na hrvatski jezik po ocu tia Iva u Grižostomu Kcršiću Cresaninu god. 1734. I1 o g I a v I j e d v a n a d e s t o : Od s t u d i o v skurarskih. 1. Lekturi od filozofije ali s(veto)ga bogoslo­ vija i rejenti da mogu biti odabrani i odverženi od samoga ministra jenerala i takojer njihovi škulari, koji da podložni imaju biti istim u onih stvarah, ke se čekaju na nauki, anci pristoji se, da g(va)rd(ija)n njima ne dopušća izajti van mostira u dnevih od studija prez licence istih lekturi ili rejentov. 2. Studiji skularski da imaju počati po fešti rojstva blažene divice Marije i dospiti za misecem juna. I kadi paka običaj nahodi se počati studij u misecu novembra, tada da imaju dospiti u fešti uzašastija prisvete divice Marije. 3. Kada su počati studiji, študenti da z mostira dva sama puta na šetimanu izvan četertka ma u vrime ako nimaju čuvati lecion, i to vazda z licencom g(va)rd(ija)na. Lekturi paka iz­ van četertka i drugih blagdanov imaju činiti lecion 2 puta na dan, to jest u jutro i po vičernji i naj­ 1913. manje 2 puta na šetimanu po vičernji na rriisto leciona študenti na prežencu lekturov i rejenta da čine konference disputajući od onih stvar, ke budu bili imali u lecionih sve šetimane. 4. Lekturi od filozofije i teolojije da uče svoje škulare nauk Ivana iz Duna Skota, naučitelja pritankoga rada manjih i da brane njega toliko u konklužionih očitih koliko skovitih, kim budu na­ stojali, drugačije da nimaju uživati privileji lektu­ rov. Odviše ako u vrimenih ostanovićenih zgora, iznamši korizmu, u koj pro(vi)nc(ija)li mogu do­ pustiti licencu lekturom i rejentom pripovidati, ne budući lejitimamente zapačani, budu ostaviti či­ niti lecion za jedan misec, udiljice lekturi i rejenti da jesu dignuti od oficija prez ufanja imati ga veće, ako paka ostaviti budu tri puta samo na šetimanu, imaju biti pokarani od g(va)rd(ija)na, ki pod penu izgubljenja oficija ima oznaniti ocu mi­ nistru provinc(ija)lu i jeneralu onih, ki stoje u neharstvi. Tolikajše da nima drugoga oficija, ki se ne može podnesti, na priliku nijedan ne budi ujedno g(va)rd(ija)n i lektur ili rejent. Napokom rejent, ki bude učil naše fratre 14 godišć, da može si izabrati jedan mostir s povoljenjem oca je(ne)rala i u njemu mozi irniti koju sli£hu od laika, koga g(vajrd(ija)n ima izabrati. P o g l a v l j e t r i n a d e s t o 13.: O d ori ih, ki i m a j u d o k t u r a t i se. 1. Budući Inocencio XII. blažene pameti dopustil miništru jeneralu našega tretoga reda, ki bude u napridak, oblast, privivajućih svih ostalih od te oblasti za dati dokturat ili krunu od meštra fratrom profešanim rečenoga reda, ki budu studijati i učiti filozofiju za 3 lita i za druga 2 teolojiju svetu sverhu svih četirih librov šentencijev s pohvalu, kako svitlije viditi se može u rečenomu brevu dneva 17. maja 1692. poradi da ovo bude s harnostiju obsluženo. 2. Zapovidamo, da u prvih 3 litih, koji prez sumnje imaju biti naravski, ditati imaju se stu­ dentom od lekturov filožofije sva lojika, osam libri intitulani »od friška slišanja«, libri od rojenja i oskvernjenja, od neba i svita i od elementov, od duše i metafiziku. Tulikajše u prvomu od 4 lit za s(ve)tu teolojiju da učeni budu od lektura bogoslovca tratati gredu premijalov s(ve)te teolojije, bitja atributov i sveršenostov boga, vidjenja blaženoga znanja volje božje i otajstva prisvetoga trojstva. U drugomu litu od anjelov, od atov čovičaskili, od viciev i grihov, od milosti i od pravič­ nosti. �Konslitucioni fratara trećega reda sv. Franje. U tretomu litu od otajstva upućenja i kripostov bogoslovnih. Napokom u četvertomu da se ima učiti sakramente u obćini, od pokore i od sa­ kramenta eukareštije, i dokle koli od svih zgora rečenih tratatov ne budu učeni studenti, nimaju se zvati sveršeni ali dospiveni. 7 godišć lekturije potribni za prijeti krunu od meštra. 3. Ako li u jednom koleju veće lekturov nahodi se, koji uče iste skulare, kako je podobno svete teolojije po ta način da se dile zgora re­ čeni tratati, da se može reći s pravicom, da svaki rečenih lekturov je stil sverhu 4 librov od šentencij, neka se može podati kruna od meštra, ma ošervane sve stavre, ki je imaju oservati se. 4. Ako uzmankati budu studenti fratarski lek­ turom, d a im s e d o p u s t i n a j m a n j e d v a š k u I a r a s v i t o v n a, ma ne manje od dvih za prijeti krunu, ma za biti dospiii jednu i drugu lekturiju, kako regula ispisana zgora više prisežne vire od g(va)rd(ija)na i dvih redovnikov najpervih mostira. Imaju imati jošće viru s prišegom od provinc(ija)la, ki imaju potribu, oni, ki budu štili fratrom. P o g l a v l j e č e t e r n a ' c l e s t o 14.: Od e žarn i п a d u r o v j e n e r a I i h. 1. Ne imajući se prorniniti na dostojanstvo dunboka nauka nego oni ki su abili za ista, zato odlučujemo, da ežaminaturi imaju biti našega reda, kih da ne bude veće ni manje od 21, to jest izvan rejenta, ki bude u mostim stvetih Kužmi i Damijana od Rima, sedam s provincije rimske od Marke, Abruca, Napulje i Kalabrije, 8 za provin­ cije Milana, Bolonje, Breše i Dalmacije, a pet za provinciju od Sicilije. 2. Zgora rečeni žeminaduri jeiierali imaju biti aprovani od žeminadurov jeneralih i budući aprovani jedan samo put, da ne mogu biti izverženi, dekle živu, ako njim se ne buge provalo, da su bili nevirni, u njihovu oficiju od ežeminanja. Umirajući koj od njih ili renuncivajući, da bude proponjen jedan drugi od jenerala a aprovan od definiciona jenerala radi da izabranije vridno bude. Da imaju jošće glas ativi na kapitulih provincijalskih samo njihove provincije, na ki da pojdu na špendij iste pr(ovin)cije. 107 navlastito jeneralu. Ako toti budu ili kako glas­ nici ili dozvani, da nastoje jošće konklužionom publikim izvan kapitula, samo da ne bude u mostiru rejent pošobojni. 2. Da se izberu za tu prudnost meštri pratiki u filozofiji i teolojiji, niti da se mogu izbrati nego samo dva iz te proivncije. Da se izberu po isti način kako ežamenaturi jenerali i da uživaju isti privileji, anči da ih precede, uzdržeći prvi stepen u knjigah. P o g 1a v 1j e 16.: Z a l e k t u r i mo r a l i , i sp o v e d n i c i i pripo(vi)davci. 1. Nijedan da ne bude učinjen lektur moral, to jest duhovni ili pripovidavac, ako ne bude studijal hvaliteljno i pošteno za 3 lita filozofiju, a 4 svetu teolojiju, ča jest bogoslovlje. 2. Kadi nije lektura morala, redovnici u volji šupenjtira da se okupe 2 puta u šetimani i od jed­ noga od njih na promence da se imaju resolviti kazi od kunsience proponjeni po opinionu jednoga autura aprovanoga u prigovaranju, paka posve da se imaju odiliti brez strepeta i karanja. 3. Redovnici da ne mogu slišat spoved fratrov u nijednoj provinciji ako ne z licencijom naj­ manje upisanom od ministra provinc(ija)la one provincije, ki u svemu varovati se ima za ne prežentati ih biskupu na ežam za ispoivdati svitovnih ljudi, ako prvo nisu bili ežamenani potanku od sebe ili od ežaminaturov jeneralih i da su nasasti na to abili. 4. Akoli pripovidavac u mistu i pripovidajući dade smutnju puku, da bude sušpenjen od pro(vin)c(ija)la za 3 (lita) od licence pripovidanja. P o g l a v l j e 17.: O d l i b r a r i j e v . 1. Kadi librarija nahodi se, da se izbere je­ dan, komu bude izručena od g(va)rd(ija)na kopija od inventarija svih librov s ključem od librarije i inventarij rečeni da se postavi u škrinju od trih ključi. 2. Da prokura oni, komu je izručena librarija pripraviti z urdinom libre, čuvati ih od praha i dati ih štiti onim, ki za to dohode u librariju. 3. Biti slobodno samo rejentem, rekturom i onim, ki budu bili dostignuli licencu od pro(vin)c(ija)la nositi Jibri vanka librarije. Oni paka, ki ponese tja libri, ima zapisati vlašćom rukom na P o g l a vi j e 15.: O d r e j e n t o v j e п e r a 1a. libru za to odlučenomu ovako: Ja fra, ime i ostalo u ta dan miseca i lita iznesoh iz librarije libar ili 1. Da budu takojer u redu 4 rejenti jenerali. Oficih kih da bude asištiti katedram i konklužio- libri imenom toga ili tih i to vazda na prežencu norn, ako koje budu imali deržati se na kapitulu Čuvara od librarije. �108 Bi. 7. »S12RAF1NSKI PERIVOJ« 4. Librarija ninia se umaljati anci berže ako je uzmožno umnožiti. Dakle ki ima kuru od librarije, ako najde libri raskidane, da prokura ujedno z g(va)rd(ija)nom, da povraćeni i popravljeni, a oni ki bi udvojeni bili, budući prez koristi da pro­ kura prodati, ma prodati se ne mogu prez licence od familje, potverjene jošće od provinc(ija)la po ta način, da s pinezi, ki se za ti libri tokaju, kupe se drugi libri, kih nije u librariji. P o g l a v l j e 18.: O d l i m o z i n e . Laici, ki gredu na prošnju i svaki od naših imaju udilje pridati g(va)rđ(ija)nu ili sakristiji svu Iimozinu prijetu na ime mostira. Ako bi danaj obligom od mis, grede sakrištiji. Niti moz(i) g(va)rd(ija)n činiti pati z onimi, koji više jednoga broja ustanovićena za dati mostiru, ostalo sebi uzder™ pod penu izgubljenja oficija. Mozi zato g(va)rd(ija)n darov i njim ku stvar od robe prijete za limozinu p radi truda učinjena. G. Guenot; Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). Jednu uru prije nego će carska gozba početi Hermes se je ozbiljno sa Veturijom razgovarao i to u kući prefekta pretorija. »Ti si sve dosad, Veturije, reče mu, svoju ulogu izveo, pa ja se usugjujem misliti, da se ne­ maš zašto kajati. — Ne, doista, odgovori čankoliz. Ja se mo­ ram s tvojom dobrotom prema meni hvaliti, kao gelina. - Imam još jednu uslugu od tebe zatrai s onom našega zajedničkoga gospodara Tižiti, prihvati oslobogjenik. — Ti znaš, Herme, odgovori štićenik, da sam uvijek na tvoju službu. Još k tomu, ja uživam sva­ gdje u svim svojim poslovima, osim u svojoj obitelji. — Zar nisi sretan sa Koralijom? -— Da istinu kažem, nikada nisam bio. Nego, otkako je kršćanka i otkako mi djecu naučila, za­ jednički se život više ne može podnositi. Promisli, Koralija je toliko luda, da me kori, što vršim 19 Ili. službu doušnika; ona ne odobraje, što ja prodajem ljude, koji mi dobro učinili i s kojim sam prija­ teljevao, pa i onda, kada mi to donosi veliki novac. _ Žalim te, Veturije, odgovori Hermes sa podrugljivim smijehom. Razumijem, ti si žrtva u bračnom životu. Pa ne znaš li lijeka takovom stanju? Lijek sam u rukama imao otrag nekoliko mjeseci, kada se kršćane progonilo; ludo sam ju pustio, da izmakne. Tako je, imaš razlog; to je izvrsna misao, Veturije; treba ju u djelo staviti prvom prigodom, a ona, kako ja predvigjam, neće biti daleko. Zar se pripravljaju novi požari? upita štićenik s nekom krvoločnom priprostitošću. Ne u koliko mi poznato: dosta je toga i Herkula ti! Nego to pustimo. Za sada se samo radi o jednom malom putu. noćas? — Uprav. Sa razumnom čeljadi, kao što si ti, dosta je na рб riječi govoriti.« Štićenik se je od oholosti nadimao nad ovom dvoličnom hvalom, njezin je smisao bez sumnje bio šaljiv. »što treba raditi?« upita odlučnim glasom. Ti poznaš Servilija Tuska? Poznajem li ga! Jupitra ti, to ti znaš do­ bro. Ne sjećaš li se, kako me je više od jedne večeri naš gospodar, Tigelin, pozvao na večeru sa ovim mladim patricijem? Pa dobro, moj dragi, Servilij s tobom ve­ čeras ne večera. Ko mu to kažeš! odvrati Veturij uzdišući, kao čovjek živo podražena želudca. Nego, mjesto toga, proslijedi oslobogjenik, komu je, rekao bi bilo drago stavljati u smetnju svoga netrpljivoga prijatelja, on je na večeri sa cesarom i Tigelinom. Znao sam za to. - Kako! pa nisi kazao? Kad sam k tebi dolazio, kako sam bio dokon, tumarao sam nekoliko časa ispred Zlatne Kuće: vidio sam, gdje ulazi Servilijeva nosiljka. — Dobro. Onda ćeš ti otići k dvoru; čekati ćeš tu, dok Servilij izagje. Razumijem. -— Što ti razumiješ? još ti nisam ništa rekao. — Da moram pred dvorom stati na straži. - Tako je. Pazit ćeš, da te na polasku ni Servilij ni njegovi robovi ne bi opazili. Ići ćeš za nosiljkom po daleko, sve do zaselka mladoga pa­ tricija, kamo će se bez dvojbe povratiti. �N.eronove žrive. Put je veoma dug, znadeš li? Ti ćeš prama tome biti plaćan. Kada dogješ u Servilijev zaselak, s puta ćeš zaći; onda, kad gospodar i robovi ugju, primaknuti ćeš se k vratima i tu zakucati. — Bit će zatvoreno; ako bude po noći. — Neće, rob, koji čuva za to zna; on je potkupljen, čekat će te. Kada ugjem u zaselak, kakovu ću ulogu tu igrati? — Upitat ćeš u roba-vratara, da te smijesti, kako ćeš moći gledati strance, koji stanuju u Servilijevoj kući. Mi obzirom na njih nismo mogli imati tačriih podataka; a megju tim treba nam ih znati. Mi mislimo, da su to kršćani; treba nam naše sumnje izbistriti. Jesi li siguran, da ću ih ja moći poznati? — Tvoji odnošaji sa kršćanim dopustili su ti vidjeti više njihovih poglavara. Ako su oni, na koje mi mislimo, ti ih poznaješ. Hajde dakle; pa netom izvršiš ovaj posao, k meni se povrati.« Pošto je Veturij stao nepomično, Hermes se sjeti, da je ča.nkoliz opet u novčanoj neprilici; baci mu nekoliko stotina kvadranata, još mu obeća i otpusti ga, da sam ode na Neronovu večeru. Bilo je više od ponoći, kada je Servilij izašao iz Zlatne Kuće i pri uzeo put u zaselak. Njegova je nosiljka polako išla preko rimskih ulica. On je bio sumoran. Više su se puta patricijevi robovi, misleći, da čuju nekakav glas, okrenuli, a da ni­ koga nisu vidjeli. Veturij ugje u zaselak, kako mu je bio rekao Hermes. Vratar ga sakri u svoju so­ bicu. Kad se je svanulo, povjeri ga jednom drugu, potkupljenu sa Hermovim novcem. Nisu prošle ni četiri ure, kako uhoda, himbeni brat, došao u Servilijevu kuću, a već je otkrio tajnu i znao, što je želio znati onaj, koji ga poslao. Vješto se je sa zaselka izmakao i svim zorom u Rim se vratio. Kad je bio u Tigelinovoj kući, oslobogjenika u njoj nije bilo; molilo ga se od Hermove strane, da se povrati večeras, kad se smrkne. On nije izostao. »К, dobro? reče Hermes, a na licu mu se čitale divlje strasti, što no mu dušu izjedale. Izvršio sam tvoju naredbu; mislim, da sam ju časno kraju priveo. ■ — Da vidimo. Što si vidio u Servilijevu za­ selku? Servilij Tusko krije u svojoj seoskoj kući kršćane. Koji su to? — Marko Plaucij i Pomponija Grecina. 109 0 tome sam sumnjao. Nego, to nije sve; ima ih i drugih. Nema, vjeruj mi! Doduše kazivalo mi se, da se je ovih posljednih dana bilo skupilo više svećenika; oni su otišli. Ima tu i drugih, kažem ti, ponovi Hermes. Istina je, ti to ne možeš znati, jer su oni došli pošlje tvoga odlaska. Veturij je stao zabezeknut. »Kako ti to znaš?« reče. - Ah, odvrati oslobogjenik smijući se, ja imam sposobnih izaslanika, koji mi divno služe. Petar i Pavao, kršćanski poglavari, povratili su se. Ovoga časa oni su u Servilijevu zaselku. »Jesi Ii stalan o tome?« upita još čankoliz. * »Fotpuno stalan.« Zbilja, dva apostola, upozorena na strašno Neronovo progonstvo, doletjeli su, da utvrde vjer­ nike i^oprave ruševine, koje je već Crkva pre­ trpjela. Uzalud ih se molilo, da odmah ne igju u Rim i da čuvaju svoj život, toli dragocjen kršća­ nim. »Naša krv,« odgovorili su; »utvrdit će zgradu Gospodinovu, kad bi silnik našu smrt odredio. Mi moraibo dati primjer, poput Božanskog Pastira. Kada udare na stado, tada treba da su njegovi poglavari na svome mjestu.« Na dolasku su apostoli doznali za čitav do­ mašaj velike crkvene nesreće, suze im se oteše za poginulim prijateljima, a osobito za Pudentom, koji je bio prvi primio u Rimu namjesnika Isukrstova. Ali su se u isto vrijeme veselili, što ih je Isus našao dostojne, da trpe za njegovo ime. Servilija nije bilo u zaselku, kada su apostoli došli. On se je bio odalečio, pa i prije Veturija, da se vrati u grad. Neronova večera i razgovor sa sta­ rim prijateljima potresli su za zlim hirima njegova srca i u njemu ostavili kobne utiske. Nije se nadao, da će moći razlomiti okove, pa je pobjegao sa zaselka i povukao se u kuću u Rimu, odlučivši s kršćanima se sastajati, što je moguće manje. Jedva je nogom ugazio u svoj patricijski stan, kad mu eto jednoga roba, da mu javi, da stranci traže gostoprimstva u njegovom zaselku. Koji su to ljudi? upita. - Dva su časna starca. Jedan ti je nepo­ znat; a to je vrhovni poglavar kršćana, a drugoga si dva puta vidio pred Cezarovim sudom. Servilij je, na te riječi, raspoznao Petra i Pavla. Usprkos svojim odlukama, mislio je, da ih mora otići primiti. On ode s one stope, u borbi �lio tlr. 7. ► SKRAFINSKI PERIVOJ« — I9i3. sa protivnim osjećajima, srce mu se drmalo na je bio dao kršćanima za obrede njihova bogoštov­ uspomenu Pavlova lica i utiska na njegov pogled lja, primao je iz Pavlovih ruku otajstvo, koje preu Ncronovom dvoru. On je unaprijed u sebi osje­ poragja duše i otvara im vrata Crkve, a za tim ćao, da će veliki apostol dovršiti u njemu početu odmah polaganje ruku, da na nj sagje Duh snage pobjedu, skršiti svu njegovu neodlučnost i koljena i svjetlosti. Marko Plaucij i sva kršćanska općina mu pred Hristom prignuti. Stupao je, kao osugje- veselila se nad ovim dogogjajem i osvojenjem duše nik, kad daje posljednji zbogom ovomu životu; za Hrista, i to na Ncronovu dvoru i megju nje­ on je, mladi patricij, zadnji pogled bacao na lako­ govim prijateljima. Uza sav strah kršćana, apostoli se htjedoše umno svoje uživanje, na raskoš svoga stana i na dobra ovoga svijeta; mislio je na Cezarovo prija­ u Rim vratiti. Gledali su biti u sredini stada, da teljstvo, koje mu žrtvovati trebalo i na smrt, koja osnaže slabe i pospješe širenje vjere i da sami pro­ ga čekala, ako se pokrsti. Sto se je više svomu povijedaju, s novim žarom, Isukrstovo Evangjelje. zaselku primicao, srce mu se sve više stiskalo. Oni dakle ostaviše Servilijev zaselak nakon malo Napokon koraci preko praga svoga svježega i dana; Pavao se povrati u kuću, koju no bio najmio raskošnoga stana; s čudnovatim drhtanjem opazi za svoga prvoga boravka u Rimu, a Simun-Petar, u hladu vrta dva časna starca, od kojih je samo da udovolji željama i molbama Servilija, dogje u jednoga poznavao. Servilij se duboko sagne pred njegovu kuću. Megjutim Hermes saopći Tigelinu, što se je kod Servilija dogagjalo. apostolim, a oni ga prime s nekom slatkom pri sM^lo brže,« odgovori prefekt pretorija, bila jaznošću i nekom uprav Božanskom milotom, zahvaljujući mu, što je njima prognanicima otvo­ bi smrtna osuda Servilijeva. Nego, Neron je rio vrata svoga stana. Odmah, u dodiru ovih smrtnu kazan pokvario: on je ubijao i mučio velikih duša, osjeti mladi patricij, kako mu tuga kršćane takom divljom žestinom, da bi sada bilo iščezaje. Preko dana, kad se je na samu našao opasno nastaviti započeto djelo. Treba čekati. 1 sam će se Servilij pokrstiti, upade oslosa Apostolom naroda, nije mogao odoljeti osjećajima, što ga morili, pa se baci na svoja koljena, bogjenik. To ne mislim, odgovori Tigelin. Ja sam otvori mu svoje srce, stade mu nizati povjest svo­ ga ispipao; vidio sam ga, kao i ti, na gozbi u Zlat­ jih borba i na koncu mu reče: »Poslaniče Hristov, odluči o mojoj sudbini, noj Kući; držim, da se je on rastavio sa kršćanima, s kojim se družio, upliv, što no ga vršili na nje­ ja ju stavljam u tvoje ruke.« Dok je tako govorio, bujne su suze tekle govu duhu imao bi prestati. Možda. Nego, kako da se on rastavi sa s očiju mladoga patricija. Pavao je s njime pla­ kao, uhvatio ga svojim rukama i odgovorio mu: onima, koje je primio? - To je jednostavno sredstvo. Postignut »Pa i tebe je, moj sinko, svladala svemoguća ću od cezara pomilovanje Marka Plaucija i Pomruka Hristova, kao i mene nekoć na putu u ponije Grecine i ostalih kršćana; oni će se svojim Damask. Divna iskra milosti takla je tvoje srce: kućam vratiti i sve će svršiti. neka bude blagoslovljen Bog! Spremaj se, da pri­ Hermes je razumio, kako je ova osnova po­ miš krštenje. desna i potpuno ju odobrio. Tigelin je zbilja stao, A kako! kliknu Servilij, zar sam ja take da ju u djelo provede i javio je Marku i majci mu, milosti dostojan, ja, koji malo časa prije, bio sam da se više ništa nemaju bojati, nego da se mogu neodlučan izmegju Hrista i izmegju svijeta? u Rim vratiti, pošto je Neron htio prošlost zabo­ — Gospodin te pozivlje, Servilije; ponizno raviti. Oni dakle ostave Servilijev zaselak odmah se podloži. malo poslije apostola; nego, oni su prije bili na Mladi čovjek, izvan sebe, srcem prepunim krštenju mladoga patricija. Osnova Tigelinova i veselja, kakovoga nikada ne osjetio i dušom njegova oslobogjenika bila je osujećena. Servilij uzdignutom nad zemaljske stvari, nije mogao od­ je svoje okove skršio i odrekao se svih nada svi­ govoriti, tako je veliko bilo njegovo uzbugjenje. jeta, da zagrli Isukrstov zakon. Od tada unaprijed Suze su mu neprestano pomiješane s apostolovim mladi patricij, oslobogjen svakoga straha i odje­ tekle. Ljubio mu posvećene ruke sa žarkim cjelo- ven nekom Božanskom snagom, neće se bojati vima. Napokon dogje k sebi i izjavi Pavlu, da javno i odvažno izdizati svoje prave osjećaje. je spreman na sve, što on hoće. Tri dana poslije toga, senator Servilij Tusko, u istoj dvorani, koju p s ii �Us lak.______ 111 L I S T A K. F. Zippra, učitelj: Dujmušićev »goli izvadak«. Pošto smo vidjeli, da je čitava ova poetika, s malim izuzecima, prevedena što iz Gottschalla, što iz Carrierea, hajde da vidimo, je li bar valjano prevedena. Ali na žalost ni tu se ne može pohvaliti g. pisac. Ima naime bezbroj mjesta u njegovoj knjizi, gdje je zbog brzine, kojom je radio, svoj original netačno preveo ili ga je krivo shvatio, te tako krivo ili skroz protivno preveo. Evo i za to primjera osim onoga, što se već vidjelo. G. I. str. 69. kaže: »Dass sich Musik und D i c h tk u n s t __ erschlossen«, a u Dujmušića, str. 20., stoji: »Što se pak tiče odnošaja izmegju p r o z e i glazbe...« — u D. str. 22. stoji »o v i s n o«, a u G. I. 75.: »s e I b s ts t a n d i g« — G. I. 97.: »d a s w o r 11o s e W e r k des Musikers«, u D. str. 29.: »muzikalnoj kompoziciji, k o j a ne s 1o v i«(!) — D. str. 34.: » Mi j e š a n j e gatkc je opravdano, ali do izvjesne mjere; j e r i n a č e patvori u k u s«, a to je G. I. 121. ovako rekao: »D i e s e H c r rs c h a f t des Marchenhaften ist berechtigt innerhaib ihrer Grenzen. N u r d a r f s i e ni e i n d a s Ab g e s c h m a c k t e ii b e r g e b c n«.' — D. str. 36.: »Talenat sja i z a s l i j e p i ( l ) pojcdinošću«, a u G. str. 137.: »Das Talent ist glanzend und b l c n d e n d im einzelnen«. Na str. 168. kaže G.: »Was den Dichter aus der Stoffwelt anweht, ist zuniichst das dichterische Mo t i v , der Stoff. insofern cr der Phantasie als geeignet zur kiinstlerischen Darstellung erscheint«, a u D. str. 40.: »Ponajprije vanjski svijet z a d a h n e p j e s n i k a n e k i m s v o j i m f e n o m e n o m 1), pošto se prikaže fantaziji sposobnim, da se umjetnički obradi. To je pjesnički rn o t i v.« Klasičan je upravo primjer, kad D. (str. 46.) kaže, kako je u pjesnika ljepši glagol složen s prijedlogom nego rastavljen: »ide m i k r o z g l a v u , b o l j e : p r o ­ b i j a mi gl a vu«, jer u originalu, G. I. 222. stoji: »Statt zu sagen: »des Sturmes Gesang 16 n t d u r c h die gluhende Wtiste,« ist cs kraftiger mit Lenau zu sagen: Des Sturmes Gesang d u r c h t d n t die gliihende Wiiste.« Ne ide svaka čizma na svaku nogu! — G. I. 247. kaže: »... dessen sich schon d ie W i 1d e n u n d K i n d e r b e d i e n e n , « a u D. str. 53.: »...dolazi rado i kod l j u d i p r a v i h p r i r o d n j a k a . « »Prirodnjak« je po običnom shvaćanju čovjek, koji se bavi ispitivanjem 1) Fenomen je riječ za svašta, kad se dakle nešto ne da lako prevesti, eto ti onda fenomena. Taj se mnogoslrani fenomen može naći u knizi na više mjes!a, tako i na str. 4 3 , gdje stoji »psihologija sa svojim f e n o m e n i m a « za »psychologische Fo l g e r i c h t i g k e i t « , 9. I. ГЛО. prirode. — C. 198.: »...dass in ilir keine Spriinge und keine Li i c k e n entstehen«; D. prevodi na str. 81.: »...ne trpi nikakvih skokova ni 1u k n j i«(!)2). Govoreći na str. 61. o m e t o n i m i j i kaže D. iz­ megju ostaloga ovo: »...nego (proizlazi) i iz energičnije djelatnosti fantazije, koja mećuć d v a p o j ma ili o b j e k t a j e d a n do d r u g o g odmah oba gleda«, a u G. I. 264.: »... sondern sie geht aus der erhohten Tatigkeit der Phantasie hervor, welche, indem sie zwei Bestimmungen f ii r e i n a n d e r sctzt, beide zugleich sehaut.« Ovdje je pisac očito zaboravio, da je na str. 60. kazao: » Me t o n i mi j a me ć e j e d a n o b j e k a t m j e s t o d r u g o g a.« G. kaže II. 114., a C. 194.: »...der episehe (Dichter) verschwindet hinter seinem Objekt«, a D. to prevodi ovako: »... dok se pravi narodni epski pjesnik s a k r i j e za l e g j a s p o rn u d i e 1n«(!!) — C. 190.: »Die Volkspoesie . . . hat ihren G e g e n s a t z in der gelehrten und gelernten Dichtung«, a prevedeno je na str. 77. ovako: »... narodna poezija . . . n a l a z i v e l i k u n e p r i j a t e1j i c u u učenoj ili umjetnoj.« — I. 135. veli: G.: »Hat die Dichterphantasie ihren Stoff e r f a s s t . . . «, a to u D. na str. 35. glasi: »Cim dogje objekat u r u k e p r a v o j f a n t a z i j i « ! Teško i najobičnijem njemačkom izrazu, koji d o g i e u r u k e p r a v o m poznavaocu njemačkog jezika, kao što je veleučeni gosp. prof. df. Diijmušić! 1 taj isti gospodin govori s prijezirom o drugima, koji » s l a b o z n a d u n j e m a č k i i j o š se s l a b i j e s l u ž e n j e m a č k i m dj el i ma«. S kojim pravom? Da je njegovo poznavanje njemačkog jezika - pa i hrvatskog! — tako opsežno i temeljito, kao što se obilno (i preobilno!) služi njemačkim djelima, hajde, hajde ali ovako.---------No hajdino dalje! Na str. 175. piše Dujmušić: »No lirika mora biti nešto latentno, a ne nešto, što odviše udara u oči, mora da djeluje iz nutra prema vani, a ne da je nametne vanjski svijet, mora se pokoravati drami, a ne smije, da njom oblada, jaka, kao koncentrirana, a ne slaba, kao v o d e n a.« Evo tim tajanstvenim rije­ čima tumač iz G. II. 244.: »Doch latent muss die Lyrik im Drama sein, nicht vorlaut, von innen heraus \virkend, nicht von aussen aufgetragen, dein Dramatischen gehorchend, nicht es beherrschend, intensiv, nicht z c r ­ n o s s e n !« Na str. 85. čitam: » ....za središte mnogih z goda , a u C. 213.: »vieler G e s c h i c k e«. — C. 218.: »... wie die Gestalten f r e i f i i r s i c h d a s t e h e n , uD. str. 86.: »... kako se j a s n o i s l o b o d n o i be z i k a k v a ’) Ova se lijepa riječ može naći i na str. 43 �112 Rr. 7. — »StiRAFINSKI RHSr IVOJ« — 1913. s t i s k i v a n j a(!) redaju likovi. — C. 228.: »Soli aber der Dichter in seiner Umgebung heimisch, soli er nur der inelodisehe Mund seines Volkes... sein« glasi u D. str. 88.: »Želi li pak pjesnik d a p o s t a n e p o p u l a r a n , b i t i melodijozna usta svoga naroda ...« O potpunoj ovoj uzornoj rečenici biće u ostalom još i na drugom mjestu govora, da se pokaže, koliko se ona apsurdnom mora činiti čitatelju, koji ne može zaviriti u Carrierea, da iz njega sazna, što se njom htjelo reći. Na str. 246. citira Carriere Steinthala riječima: »Grosse Wanderungen ...« itd., a to D. navodi na str. 90. kao riječi Carriereove. — C. na str. 196. kaže: »der episehe Dichter ist E i n s mit seiner Zeit. . . er ist E i n s mit dem Stoff...«, a D. prevodi na str. 80. i 81.: »Pravi pjesnik tvori j e d i n i c u sa svojim vremenom.. . on je napokon c j e l i n a s gragjom. — G. II. 165.: »... inacht sie zu selbstandigen Helden grosser Dichtungen«, u D. str. 100.: »...prikazuje ih kao junake o d n o s n i h 1) djela.« Majstorski je upravo prijevod ovoga mjesta iz G. II. 226.: »Die orientalischen MJlrchen sind larbenreleh, die deutschen .. t r e u h e r z i g und s i n n i g«, koje glasi u D. str. 123.: »Orijetalne su gatki o d v i š e b o j a d i s a n e ..., a njemačke n i k l e iz s r c a i d u h o vi t e . — G. govori II. 178. i 179. o epigramatičnoj i humorističnoj basni: »Die erste gibt in der Darstellung des besonderen Falles nichts, als \vas zur Anschauung des allgcmeinen Satzes gehort; sie ist pfrazis und von lapidarischer Kiirze. Ihrer objektiven Haltung steht die subjektive der zweiten entgegen, welche mit h e iterer Geschwatzigkeit hi n- u n d he r s c h w e i f e n d e A r a b e s k e n u m deri R a h m e n d e r G e s c h i c h t e f l i c h t . « T o prevodi D. na str. 132.: »Ona prva prikazuje izvjestan slučaj posve precizno i lapidarno, dakle sasma objektivno, a druga sasrna subjektivno p r a v e ć i p r i p o v i j e s t i k a o o k v i r od a r a b e s k a s v o j o m d o s j e t l j i v o m g o v o r I j i v o š ć u . « — Na str. 143. veli D.: »...kao da se lirika ž u r i , n e b i j i š t o p r i j e d o š l a d o s u b j e k t a i p r e d i k a t a , t e n j i h o v i h o z n a k a , da čas prije dogje do gotove slike,« što je u G. II. 23. ovako rečeno: »(Die Lyrik) d r a n g t i m m e r h i n w e g zr nu S u bj e k t un d P r a d i k a t m i t i h r e n s c h mi i c k e n d e n B e i w 6 r t e r u, um rasch ein festes Bild zu gewinnen.« — » G l a n z e n d e r Reichtum« (G. II. 33.) pre­ vodi D. na str. 145.: » t r a j n o bogatstvo.« — G. II. 244.: »dann aber d a r f diese Lyrik (govor je o lirskom ele­ mentu u drami) n i c h t eine bestimmte lyrische Form annehmen, sondern sie m u s s sich der dramatischen Rythmik u n t e r o r d n e n . « Dujmušiću je to pravilo prestrogo, pa ga modificira ovako: »Lirika se n e m o r a ') O ovoj će riječi jo§ posebno biti govora. pojaviti u kakvom posebnom obliku, već se m o ž e p r il a g o d i t i dramatskoj ritmici«, 176. — G. II. 257. ima: » h d c h s t e n s « , a D. je na str. 182. metnuo u hitnji: «n a j m a n j e«, iz čega izlazi u dotičnoj rečenici veliki nesmisao. — D. str. 192.: »Tragedija je prikazivanje radne o z b i l j n e , s a v r š e n e . « a u C. 497.: »... dass sie (die Tragodie) die Darstellung einer b e d e u t e n den, a b g c s c h l o s s e n e n Handlung sei.« — Str. 194.: »Svaki karakter ima svoju posebnu tragiku, a ova se krije u tamnu nepristupnu bezdnu nužde«, G. II. 287.: ». ..Tragik, die in dem dunklen, unuberwundenen U rg r u n d einer Notwendigkeit liegt.« — Str. 195.: »Tu junak oskvrni(!) j e d n u s i l u, ako se pokori drugoj«, a u G. JI. 289.: »Wenn der Held der einen (Macht) gehoreht, verletzt er die andere.« — Str. 198.: »Gdje u drami nema metafora, tu se dovodi do suvišna obilja apstraktnih ozbiljnih izraza i do golih govorničkih figura - a u G. 11. 296.: »Ein Stil, der an Metaphern arm ist, verfiihrt .. . leicht zu einem Uebermass abstrakt niichterner Wendungen und bloss rhetorischer Figuren.« Na str. 199. stoji: »no kako je pjesnik odmah od početka u d a r i o t o n o m d o b r e n a d e « ; to glasi u C. 533.: »... aber der Dichter hat von Anfangan doch e i n e n h e i t e r e n G r u n d t o n angesehlagen.« — Str. 201. »Ovdje se bori junak proti naumljenim ili slu­ čajnim spletkama, a ove napokon i z g l a d i z a g o ­ n e t n a i g r a d o g o g j a j a ili k o m b i n a c i j a n j e ­ go v a i n j e g o v i h l j udi «; G. II. 317.: »Der Held des Lustspiels kampft gegen den Zufall und die Intrigue, __ d ie e in u n b e r e c h e n b a r e s S p i e l d e r E r e i g n i s s e o d e r di e B e r e c h n u n g a n d e r e r e n t b i n d e t . « — Na istoj strani veli D.: » ...p a će ona kao e l e k t r i č n i m i s k r a m a r a s v j e 11j iv a t i atmosferu raznih zapletaja,« prema čemu stoji u п - 318 : »• • • der fortwahrend mit seinen e I e k t r is c h e n S c h l i i g e n die Atmosphare seiner Verwickelungen r e i n i g t.« — Na str. 203.: » ...u kojima je vještački sastavio mitične oblike s tehnikom sadanje po­ zornice«, u G. II. 326.: »___die ihren mythischen Gestalten (ovo znači m i t s k a l i c a ) sogar die Biihnenwirklichkeit zu sichern verstanden,« itd. itd. Takili bih zrnaca mogao još svu silu navesti, ali mislim, da je i ovo dovoljno, da se vidi, kako je D. po­ vršno i nesavjesno radio. Samo još jednu zanimivu ma­ lenkost hoću da nadodam, u kojoj je D. turio Iruda u stari zavjet. Na str. 32. veli: »I davna prošlost jevrejskog naroda, koliko se gleda u s t a r o m z a v j e t u , podala je osobito drami interesantnih lica kao Suzanu, Juditu, Esteru, I r u d a itd.« Tu se htio malo udaljiti od Gottschalla, koji (I. 112.) veli: »Die b i b 1i s c h-o r i e li­ ta li s c h e My t h e , Esther, Susanne, Judith, Herodes« i eto odmah malera! �Listak. 113 U početku sam rekao, da D. prevodeći iz G. često koru«! (G. II. 242., samo što se ovdje ne spominju ispušta znatniju stvar, da nam iznese neznatnu. Evo »odlomci«.) Još nešto. I Gottschallova su i Carrierova pravila samo nekoliko primjera, jer bi preopširno bilo sve na­ voditi. Govoreći »o l i r i c i u opć e « naš pisac kazuje opširna, ali što je glavno, uz njih su dodani zgodni pri­ i kojekakve sitnice, a izostavio je ono, što G. 23. i 24. mjeri iz svjetskih literatura, kojima se pokazuje, u koliko kaže, kako lirika voli asindeton i polisindeton, kako se je koji književnik zadovoljio izloženim pravilima ili kako rado služi apostrofom, uzvikom i pitanjem itd. Isto tako je griješio protivu njih. Taki su kritični dodaci potrebni o p o p i j e v c i nije rekao, kako u njoj topao i iskren svakoj poetici. Pa i s te je strane Dujmušićeva poetika osjećaj treba da bude jasno izražen, ali ipak bez svake slaba, jer i ona ima prilično opširna pravila, pa bi valjalo hladne preciznosti, kako njom zaronimo do dna duše da se pisac kritično ogledao bar po našoj književnosti, pjesnikove, ali ipak valja da je preko svega prevučena ali u tom pogledu jedva da je dvije tri bilješke dodao. prozirna koprena, i to tek da daje pjesmi onu sanjarsku One pak pjesme ili odlomci pjesama, što ih je po gdješto čar. (G. II. 38.) Ovome kao tumač trebalo bi dakako dodavao, većinom ne postizavaju svrhe, za kojom je išao, jer ih nije pomno birao. navesti i kakvu kraću pjesmicu. (Nastavit će se.) Govoreći o o d i i h i m n i htio je pisac da bude što kraći, stoga nije kazao, ni Što je prijedmet odi (G. II. Dr. Blažević: Da se ne bi zaboravilo! Dulje se već vremena 63.), ni što slavi oda u užem smsilu (G. II. 75. i 77.1 bavim povješću rodnog mi mjesta Vareša, i ondašnje Za d i t i r a m b u kaže (jer se htio emancipirati od G.), rimokatoličke župe. Ova je pak pošljedna bila u svom op­ da je z a l u t a l a ( l ) himna, a po čemu je ona zalutala, segu kud i kamo šira nego danas, tako da je na nju spa­ ne kaže. Govoreći o r e f l e k s i o n o j l i r i c i kaže, da se dala današnja župa Vijaka, koja se istom god. 1833. od ona »sastoji iz odlomaka poznatih pod imenom elegije«, matice odijeli i samostalnom župom postade. Prema tome, a to će po svoj prilici biti ono, što G. II. 80. kaže: naravno da me je svaki dokumenat na rečenu se župu od »... (der lyrische Dichter) kann auch sein Denken und noseći, zanimo. I tako sam, kopajući po samostanskom Empfinden in einer Kette zusammenhangender Bilder arhivu Kr. Sutjeske naišo na jednu ispravu odnoseću se ausspinnen.« Ako njegovi- » o d l o me i« nijesu »eine na rodno mjesto našega povjesničara fra Filipa LaštrićaKette zusammenhangender Bilder«, onda neka pokuša Oćevca, na Oćeviju. Isprava se tiče potpunoga oprosta ko razjasniti, kakvi su to odlomci, koji se zovu elegi- podijeljenog 12. srpnja 1778. ondašnjem rimokatoličkom jom! Mnogo je štošta ispričao ovdje pisac prevodeći groblju, i to na svetkovinu Našašća sv. Križa. Istina, gotovo sve iz G., pa ipak ne kaza, što je elegija, premda autentični je izvornik propao, ali je vjerna kopija nje­ je to u G. II. 83., 85. i 92. rečeno, a o kompoziciji njenoj gova sačuvana, i biskupskim pečatom ovjerovljena. Pi­ sana je na prostom, čvrstom papiru, krasnim ruko­ govori G. naročito na str. 86. Na str. 43. kaže dr. D.: »Što se tiče a 1i t e r a c i j e pisom, u 'formatu 28, 20. Da ga dakle prema želji prei a s o n a n c i j e , neki ih navode u ukrase poezije, no pisivača zaboravi otmem, evo ga objelodanjujem: neki opet nalaze u njima tako malo ljepote, te ih s toga Apographon. Ех Audientia SSmi habita per me infrascriptum posvema isključuju iz poetike, pa ih prepuštaju grama­ Sacrae Congnis de Propaganda Fide Secretarium die tici, da ona s njima obračuna.« Čemu ih onda ikako i 12 Juli 1778. spominjati, ako se ne misli kazati, što su? Ni G. ih ne SSmmus Dominus Noster Pius Divina providentia cijeni visoko, ali opet je kazao, što su (I. 318. i 320.). U Dujmušićevoj se knjizi o njima govori kao o nečemu, PP. VI. onmibus, et singulis utriusque sexus Christi fidelibus, qui vere penitentes, confessi, et Sacra Comšto je svakome poznato, a je li tako? D r a mu je u glavnom preveo iz G., pa je opet ispu­ munionc refeeti Coemeterium Ruris Occhjevja nuncupastio ono, što G. kaže na str. 242., da mi u drami pripo­ tum Paroeciae S. Michaelis Arch. de Varesh in Bosna vjedača ne samo slušamo, nego da ujedno svojim očima Turciea. die tertia Maii, qua festum reeolitur Inventionis gledamo i utisak, koji on pobugjuje u onih, kojima pri­ Sac Crucis devote visitaverint, ibique per aliquod tempovijeda. Tako je i iz Aristotelove oznake karaktera, poris spatium pias ad Deum preces offuderint pro Sanešto ima i naša školska poetika (i G. 11. 249.), ispustio, tac Fidei propagatione Plenariam Indulgentiam, incipienda karakteri moraju biti pl e m e n i t i i p o d o b n i (tako do a primiš Vesperis usque ad occasuin solis dići hujusje u Petračić-Badalićevoj Čitanci prevedeno, njemački medi, singulis annis in perpetiium lucrandam, et applicag I e i c h a r t i g), ali nam je na str. 175. naveo ovo: bilem quoque per modum Suffragii animabus in Purga»(Epsko pripovijedanje) ima posebnih o d l o m a k a (opet torio detentis, miscricorditer in Domino concedit, atque odlomci!) kao i lirika u starom tragičnom i komičnom impertitur, �Вг. 7. m »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. Datum Romae, ех aedibus Sacrae Congregationis dc Propaganda Fide, die 13. Julii 1778. L. S. Stephanus Borgia Sac. Congr. de Propaganda fide Secrelarius. , u , Biskupov p c.u. Concordat de verbo ad verbnm cum originali. Alt statur — Fr. Marcus Dobretich Epis. Eretri. . .. . anensis, et Vicar. Aplicus in Bosna. Fojnirzae die 28. Gbris. A p . Đoni 1778. Na legjima isprave čitaju se slijedeće riječi: Apographon Indulgentiae Coemeterii Occhjeviensis. Si successu temporis originalis perderetur Conservetur ћаес transumptio Authentica. 1 ovom kratkom opaskom, koju je stavio kao i čitavu ispravu spomenuti Oćevac prepisao, posvjedočio je isti svoj mar i brigu oko čuvanja starina! Jedno nam se pitanje ipak nameće, koga Šutke mimoići ne možemo. vjJ Prema ispravi, dat je potpuni oprost groblju rečenog mjesta, te je pitanje da li se ovaj oprost može proteg­ nuti na crkvicu, koja je na onome groblju kašnje, oko 1825. sagragjena? Mi smo mnijenja, da može, a razlog nam je ovi: Za turske vlade, malo je u opće mjesta bilo, koja su podignute crkve imala. Vjernici su se nedje­ ljama i svetkovinama, da crkvenoj zapovijedi a i svojoi pobožnosti zadovolje, u koliko tiijesu k matici doći mogli, na grobljima sastajali, na kojima su bile podignute male kolibice, da svećenika žrtvujućega od nepogode vre­ mena zaštite. Ovakovih se kolibica još i danas po nekim mjestima vigja. Sv. je stolica, ovako provigjenim grob­ ljima, dijelila oproste. A pošto su ove kolibice nadomješćale crkvu, po sebi slijedi, da se to pravo i na kašnje sagragjenu crkvu proteže. Dobro bi bilo, kada bi u buduće naš kalendarista ovu stvar uvrstio, da se tako možebitnoj zaboravi otme! E S N I K. Odbor za proslavu milanskoga edikta u Spljetu imao je dne 14. tek. rnj. svoju IV. sjednicu. Uzevši u obzir želje, izražene sa više strana, da bi se ova proslava, utanačena za početak mjeseca srpnja, odgodila zbog ve­ likih vrućina, bilo je zaključeno, da se ista obavi u prvoj polovici rujna. Svečanost bit će držana u Solinu pontifikalnom Misom itd.. a istog dana na večer u Spljetu u općinskom kazalištu dramom u četiri čina » Ca r D i ok 1 ec i j a n«, a napose jednim činom » S mr t D i o k l e ­ c i j a n o v a « , koji će se dati u peristilu Dioklecijanove Palače (Plokata sv. Dujma), električno rasvjetljenom. Predstava koliko u kazalištu, toliko u pristilu, bit će dana prema želji općinstva, više puta. Dr. M. Ogrizović izragjuje i dramu i posebni čin, koje će izvagjati članovi Hrvatskog Narodnog Kazališta u Zagrebu, uz sudjelo­ vanje kazališnog diletantskog društva u Spljetu. Cijela ova proslava, eminentno kulturna, nosi sobom velikih troškova. Stoga odbor ponovno moli općine, društva, župe, korporacije, posebnike, gragjanc, seljake svakog stališa, širom naše domovine i svih hrvatskih zemalja, da bi novčano doprinijeli da se uzmogne ova proslava što dostojnije proslaviti. Milodari se šalju na adresu odbora ili njegova blagajnika Franu Brajevića, trgovca u Spljetu na Plokati sv. Dujma. Zahvala. Potpisani u ime svoje i svojih župljana ovim putem najsmjernije se zahvaljuje v e 1e c i j e n j en o m g o s p. G j u r i V r i n j a п i n u, d i r e k t o r u f i l i j a l e z e m a l j s k e b a n k e u B a n j o j L u c i na njegovom doprinosu od 200 K u popravak ovdješnjc crkve. Dobročinitelju Bog platio, a župnik s narodom sjetiće se dobročinitelja svoga. Jajce, dne 19. lipnja 1913. O. Jaroslav Jaranović, gvardijan i župnik. KNJ I ŽEVNA SMOTRA. Dr. Blažević: Natrag k svetoj crkvi. Doživljaji i spoznaje jednog saobraćenika. Napisao dr. Albert Ruville, svciič. profesor u Halle n. S. S piščevom dozvolom preveo: Zbor du­ hovne mladeži u Senju. 1912. Tiskom Katoličke tiskare u Ljubljani. 8° 193. Cijena broš. 1.20 uvez. K 1.80. S cr­ kvenom dozvolom Hrvatskoj mladosti posvećeno. (Tko naruči 10 komada dobije 1 badava. Pred nama leži ova, odmah kažemo, krasna i svake hvale vrijedna knjižica, zaodjevena hrvatskim ruhom. Zapade nas teška zadaća da o njoj koju progovorimo i tako se odužimo vrijednom »Zboru« za njegov trud i napor, što je uložio prevedeć ovo djelo s njemačkog izvornika. Čitajući djelo uživali smo, iskreno reći moramo. Sa­ držaj mu je takav, da ga ne možeš pustiti iz ruku, a �Vjesnik. da se ne zamisliš, i ne usklikneš: čudnovati su putevi Gospodnji. Da umiri srce čovjeka, koje Ga traži, razne puteve uzima. Nekoga izvanrednim naglim načinom sebi privuče, drugoga polahko, Pavao-Justin. Razni načini, jedna svrha, počivanje u Bogu! Ovim drugim načinom privede Bog još jednu ovčicu megju svoje stado. Godine 1909. 6. ožujka sveučilišni profesor dr. A. Ruville, na silno iznenagjenje svojih nekadanjih istomišljenika, položi katoličku vjeroispovi­ jest, na-gje mir i sreću srcu svomu, za kojima je badava do tada težio. Ovaj preo'kret u duši svojoj kao i njegove uzroke opisao je u gore naznačenom djelu, a mi ćemo ih cijenjenim Čitateljima u kratko prikazati, da se onda na sami prijevod osvrnemo. Iza kratke posvete našega prevoda »Hrvatskoj mla­ dosti«, i piščeva sbijenog životopisa, slijedi »Predgovor« samog pisca, u kome označuje svrhu i razdjelbu djela, da mu je naime, kako sam veli »dužnost izvijestiti kako je do toga došlo«. Već u poglavlju I.: »Moj p o v r a t a k k s v e t o j c r k v i « str. 1—49. upoznajemo taj razlog, d o b r a v o l j a , z d r a v i r a z u m komu je naravno da za istinom teži. Akoprem je 'pisac kao učenjak sve mo­ guće filozofske pravce prošao, ipak mu je srce ost prazno. - Komu da ovdje ne pane na pamet sv. Justin! Ono je vapilo za nečim idealnijim, ljepšim, istinitijim, vapilo je za pravim putem, a taj je Isus Hrist i njegova za­ ručnica Crkva. Srce je htjelo vjerovati, a ne samo znati, iskusiti, a ovoga mu filozofija i dotadanja vjero­ ispovijest nedadoše. Trebalo se je otresti predrasuda o početniku Crkve Isusu. Ovo postignu pročitavši Harnackovo djelo: »Das Wesen des Christenthums«. Hvalo­ spjevi, koje ovaj protestantski učenjak osobi Isusovoj pjeva, bili su našemu obraćeniku povodom da se malo dublje u čitavo djelo zamisli. I došao je do rezultata, da, ako je osoba Isusova onakova, kako ju Harnack opi­ suje, i djelo Njegovo, katolička Crkva mora biti, božan­ stveno, da je prema tome posve nelogično Početnika Crkve drugačije prikazivati, a djelu htjeti naravni, ze­ maljski pečat na čelo udariti. Spoznavši uzvišenu osobu Hristovu, podloživši joj svoj razum, počeše i ljuske s očiju njegovih padati •— Šavao. Pavao —, djelo se Hristovo ukaza onakovim. kakovo je — božansko, uzvišeno, nedokučivo. Iza ovoga prvog koraka, poče se temeljitije baviti katoličkom naukom, o kojoj je »od svoje mladosti bio sasvim krivo podučen«. Najveća njezina otajstva: Trojstvo, oltarski sakramenat, najdivnije njezine usta­ nove: nepogrješivost papina, žrtva sv. mise. zasjaše pred očima, i on upoznade, da nema u njima ništa, što bi se razumu protivilo, nego da se sve u lijepi sklad šnjime svesti dade, da potrebi ljudskog srca potpuno odgovara. I baš ustanova nepogrješivosti papine — na- 115 učavajuće crkve p o g l a v l j e II.: K a m e n i p o t k I a d k a t o l i č k e C r k v e 51—81, članak, na koji se najviše napada, i koji mnoge odalečuje od Crkve, ovaj velim članak, bijaše glavnim razlogom da je prof. Ruville, dne 6. ožujka 1909. katoličku vjeroispovijest položio. Pozna­ tim nam iz sv. Pisma riječima, stavio je Isus Petra »ne­ ograničenim vogjom kršćanstva«. Ovo iziskuje usta­ nova, cilj i svrha Crkve, jer bez ovoga bi, istina, Crkva mogla opstajati, ali bi bila »izložena sudbini zemaljskih tvorbi, postupnom propadanju«. A ovakovo uzvišeno djelo nije se smjelo na pijesku graditi, nego na pećini, a ta je Petar, koji svoju vlast neodvisno vrši, dok drugi apostoli o Petru ovise. Prva katolička vremena rade posve u duhu apoštolskome, kada s raznim pitanjima lete u Rim, da se ondje, gdje je Petar stolovao, riješe. Upravo ova zajednica s glavom Crkve, daje život i snagu čitavoj zgradi, i koji ju zabacuju, naravnim na­ činom malo po malo padaju, razdvajaju se. Uzdržavanju ove zajednice doprinosi na prvom mjestu: H r a n i v a s n a g a k a t o l i č k e c r k v e — poglavlje III. 83—108. presv. oltarski sakramenat, u kome se stvarno i bitno nalazi tijelo i krv Isusova, a u koliko je »žrtveni čin« prava je služba Božija »a ne samo čašćenje Boga«. 0 tome nas nedvoumno uvjeravaju riječi Hristove, kojima je ovu vjersku tajnu ustanovio.Volje nam treba da ju samo priznamo, jer ako je On mogao tisuće ljudi s nekoliko hljebova nahraniti, zašto nebi mogao i nama svoje tijelo za hranu dati? Bez ovoga se otajstva ni pomisliti kato­ lička Crkva ne može, njoj bi manjkao vez izmegju nje i njezina Početnika. Crkve bi izgledale kao i druge zgrade, jer u njima nebi Onoga bilo, koji im posebno značenje daie i nad obične ih stanove uzdiže. Šesnaesti je istom vijek pravi smisao Hristovih riječi zabacio, pa mu nije drugo preostalo nego Isusa iz otajstva, iz Crkve izbaciti, opustošiti ju, On je prema tome mnoge lišio ovoga »najuzvišenijeg dara kršćanstva, pod izlikom da radi u duhu apostola i crkvenih otaca. Šta bi bili rekli ti apoštoli i crkveni oci, da mi je tko htio oteti taj njihov najdragocjeniji dragulj?« U srcu čovječjem drijemlje čuvstvo odanosti, lju­ bavi prema stvarima, prema osobama. Kršćanin, osim ovoga čuvstva prema stvorovima ima i drugo prema Bogu, koga je upoznao po Isusu. Ljubeći Isusa, ljubimo presv. Trojstvo. Nu kako da dogjemo do spoznaje, do ljubavi prema Isusu? Iz samog sv. Pisma? Ovo nije dostatno, jer je na mnogim mjestima nejasno, a nekada nije bilo ni svima pristupačno. Tko nas dakle upoznaje s Isusom — s Trojstvom? Crkva i opet. Radi toga: L j u ­ b a v u k a t o 1i č k o j c r k v i — poglavlje IV. str. 109—147. — cvate, prožima sve članove, obuhvaća nebo i zemlju, oduševljava na velika i zamašita djela. Ljubav je to prema Hristu, koja »katolike drži na okupu« a koja �116 Br. 7. — »SERAFINSKl PERIVOJ« — 1913. i posebno mjesto u srcima njihovim zauzima. Ona im ulijeva duh molitve i razne načine izmišlja, kako da se ovoj potrebi srca udovolji. Ona ravna njegovim drža­ njem prema zakonitoj vlasti, da se ni na jednu ni na drugu stranu stalne, Bogom odregjene granice ne prekorače. Ljubav je rječju ona žila kucavica koja struji katolič­ kom crkvom, bili njezini članovi u nebu, kojima se moli, na zemlji, koji mole, pod zemljom, za koje se moli. Pa i današnjoj krilatici, najčešćoj riječi »sloboda« ima u katoličkoj crkvi najviše mjesta — poglavlje V. str. 149—158. Naravno slobodu treba shvatiti u pravom smislu, jer razuzdanost, prekoračivanje naravnih kao i pozitivnih zakona, nije sloboda, nego znak zapuštenosti. Pravi pak pojam slobode, koji se u tome sastoji da čo­ vjek svoju dužnost prema Bogu i svijetu neprisiljeno vrši, taj velim pojam, koji čovjeka oplemenjuje, u nje­ govu ga dostojanstvu drži i čuva ga da ne zaluta, u potpunoj se rnjeri u katoličkoj Crkvi nalazi. Niti u jednom pogledu nije katolik skučen, i sve što protivnici u tome smjeru govore, ili je neopravdano ili se s krivo shvaće­ nog stanovišta slobode polazh 1 djela, koja je ova sloboda u katoličkoj crkvi stvorila, izgledaju poput velebne pa­ lače, dok su druga — izvan katoličke slobode stvorena, poput sićušnih kolibica, bez sigurnih temelja. Na ovo se poglavlje zgodno nadovezuje i posljednje VI.: N e p r i ­ j a t e l j s t v o p r e m a k a t o l i č k o j c r k v i 169—190. Ovom neprijateljstvu razni su uzroci. Sto ju napadaju nevjernici, tome se ni čuditi nije, jer bi crkvi »zla svje­ dodžba b la, kad b' ju nevjernici š*oval i i ljubil>. Znak bi bio, da je zastranila. Što se kršćana drugih vjeroispo­ vijesti tiče, koji na rimokatoličku Crkvu napadaju, uzrok se u tome tražiti ima, što se je htjelo drugi joj biljeg uda­ riti nego što ga je od svog Utemeljitelja dobila. Mana i pogrješaka bilo je, ima i biće ih, dok ljudi ostaju lju­ dima, ali to nije dostatno da se na čitavu zgradu napada. I naš je obraćenik mnoge osvade proti katoličkoj Crkvi pročitao, ali ga to nije smelo, a da u nju ne stupi, jer je najprije meo ispred svojih vrata, a time mir i pravu sreću srcu svome našao. Iza ovoga kratko prestavljenog sadržaja, dolazi »Do­ datak«, u kome se čitatelji upućuju na stručnija i opšir­ nija djela, u kojima će čitatelji ono obilnije napisano i obragjeno naći, što je pisac u malenom prostoru rekao. Iskreno velimo, da smo zahvalni marnom »Zboru« koji je našu hrvatsku literaturu ovako krasnom knjigom obdario. Dao Bog da se djelo čim više raspa ča, a oso­ bito megju našom mladeži, koja često puta na višim ško­ lama boraveći, čudnovate pojmove o katoličkoj Crkvi iisiše i zadrži. Neka nam se pri koncu dopusti, da nekoliko opasaka učinimo. Prevod je u glavnome dobar i glatko teče. Ovdje, ondje, opazili smo ipak da hramlje, kao i to da neke riječi odviše provincijalnima odišu, koje su se inegjutim drugim zgodnijim zamijeniti mogle. Već u »Pred­ govoru« upada nam u oči takova jedna, kad se mjesto običnijeg i svima poznatog izraza »na temelju iskustva« upotrebljava riječ: na potkladu iskustva. Str. 37. izrazi: »tegnuti« i »napremica« malo nam neobično zvuče. Zašto ne: »nastojati, trsiti se« i »odnošaj« što su svakako zgodniji izrazi. Naslov drugoga poglavlja: »Kameni potklad katoličke Crkve« nije zgodan, te se je ljepšim, op­ ćenitijim zamijeniti mogao: Temeljni kamen i t. d. Izrazi str. 105.: »u nastranim crkvama«, nije po duhu našega jezika, kad imademo zato odgovarajući »zasebnim crk­ vama«; str. 132. stavak kako u prevodu glasi, nejasan je; str. 138. »bez pretrga: bez prestanka; str. 147. »nasprotnost«: opreka; str. 155. »zahiriti: zapustiti, zaboraviti«; »napismice«: pismeno i t. d. Prevod na str. 90. redak 13. odozdol, razlikuje se od izvornika, koji glasi: »Warum stil der Allerhbchste nicht die Gesetze der Zeugung durchbrechen« (str. 65. 10—28. izdanje 1910.). Prevod je velim doslovan i ipak nije. Riječ: »durchbrechen« prevedena je prvim značenjem: probiti, a to je ovdje nezgodno. Riječ: »Zeugung« prevedena je sa: stvorovi, a glasiti bi imalo, prema enome o čemu se radi: »Zašto da nebi Svevišnji zakone ragjanja prekoračio, mimo­ išao«. Str. 31. u retku 16. odozdol, ispušćen je jedan sta­ vak. Prevod na str. 92. pri kraju, nije točan. Izvor­ nik str. 67. glasi: Der Ruhm, den sich der heilige Petrus dabei errungen, indem er den Jiingern und der ganzui Menschheit voran auf Jesu Seite trat, wird in alle Ewigkeit nicht verbleichen«, te se ima prevesti: »Slava, koju si je Petar pri tome steko, što je prije učenika i svega čovječanstva na stranu Isusovu stupio itd.«, dočim pre­ vod Zbora glasi: »Ni do vijeka neće potamnjeti slava, koju je Petar stekao time, što je pred učenicima i pred svekolikim čovječanstvom stupio Isusu uz bok.« Govor je naime o tome kako je Petar prvi prizno da je Isus Sin Božiji, te prema tome, ovaj potonji prevod ne ističe stvari kao što ju je pisac namjeravo istaknuti. Prevod str. 94.: »Ali to najveće« itd. do točke, kako je metnut, mijenja smisao piščevih riječi. Govor je o sakramentu blagovanja tijela i krvi Hristove. U prvoj je točki razlagano, kako se učenjacima može dokazati ta istina. Druga točka radi o »najpriprostitijima«. Zato se mjesto prevoda glasećega: Ali to najveće otajstvo kršćanstva jest i tako udešeno« itd., ima prevesti: »Ali to najveće otajstvo kršćanstva i tako je udešeno« itd. itd. Male ove naše opaske, uz neke druge, ne umanjuju ni u čemu vrijednost djela, te ga mi ponovno čitalačkoj publici najtoplije preporučujemo! Naplatimo našim na­ rudžbama trud marnog Zbora! »Seratinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, za gjake, trećoretcc i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni umnik: đr. o. Julijan Jelenić, Tiskara »Bosanske Pošte« ц Sarajeva. �□ о а а о а а п а а о о о а а о о о а о а о а □□□□aooaaooG D ooaaaaaoooaaouoaDD □ □□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□ с .. j □□□ a □□□□□□! hrvatska оa еегшшћпн i □□□□□□□□ з □□ □ вапка Zfl BOSIUI I HCRCCGOVUUI (dioničko društvo). а□ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ а а о а о а а п □ □ □ □ □ □ о а а п а ап ааап п аааап п ааааоп п п ар ааап аа Uplaćena dionička gla* onica 2,000.000 kruna. Preuzima uloge na ulo­ žne knjižice te ukama­ ćuje iste uz 4 \»% čistih. Cskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Unovčuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. Pohra­ njuje svakovrsne depo­ zite i upravlja njima. Izvršuje isplate i na­ plate na svim trgovač­ kim središtima tu« i inozemstvu. :«: Centrala u SBRB3CVLI. Podružnice: rflostrir i Cuzla. 0 0 0 0 l£j 0 0 0 0 0 Zalagaonica 000000 sve drag) je- 000000 nosti kao: srebro, zlato, dragulje i ostalo. DDaaDGOPnaoDooDDaoDOG: o □ □ □ i i gogod пa d d a a o п □ a a ] □ p □ c:n d a □ □ a j □□p □□□ □□o □п□пп□□a □p □o c □□ ^veni umjetnički zavod Josipa Oblettera — i u St. Ulrich, Gradcu, Tirol = kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, :: propovjedaonice, ispo vj eda ouice, kipove, križne puteve, betlemske štalice i t. d. :: M JE N IC I I NACRTI DOBIVAJU SE BESPLATNO. U = S L _ l C ^ t I ] Proizvodi su zavoda svi vlastiti! — Pri svim narudžbama na nju se upravno obraća! �0 r r ^ - .r r ^ r ^ c z a c s s s c c a д=з x=sz^ ^ j^ c x x ju £ ^ kz 1 MODERNO UREG3EN9 TISKARO I KN3IG0VEZNIC9 JUSOHSIE POŠTE" ČUKOUIĆ ULICI) BR. 7 S H H B 3E V 0. čuKDVić unca вв. ? PREPORUČUJE SE ZB IZRADBU SVIH U TISKARSKU I HHJIGOVE zaci 5TRURU spauajućm postova. - siasaći s tr o je v i „И Н О ТУР Г - STEHEOTIPIJO. □ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/502f6ac389b34e8f770a540d978bd9aa.pdf 58492342cfb8782de1c76636a30cf251 PDF Text Text serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 8. SARAJEVO, 15. KOLOVOZA 1913. GODINA XXVII. T irolski crkveni umjetnički zavod StuflessBF Njegove Svetosti, T ir e ? , j s . w : ЧН, G r o d e n . Prepcrrčhfe se velečasnom svećer.sfvu za Izradbu kipova, žrtvenika, križnih pufeva, grobova, Jaslica ifd. Ilustrov ici s označenom cijenom badava« f/tovani gospođin Stui ___________________ јј^ЈЦ St. i , Grčden. Za pokradu kaod .u naše _crkve, pripos’am 170 cm visoki kip sv. Ante sretno je amo prisna Svi koji su ga vidjeli, dive se umjetnički izvedenom i na * pobožnost pobudjujućtm djelu. Cijena je prema izradbi veoma niska. Neka Vam veliki čudotvorac, priKv m mnogih naručitelja naplati. R im , na svetkovinu sv. Ante 1912. s veie5,„,.„jem цШ P. 'ulgens Hinterlechner generalni deflnitor o. o. Kapucina. Ljubljanska kreditna banka s g Dionička glavnica K 8,000.000*— Pričuve K 1,000.000'— Centrala u Ljubljani. Podružnice u Spljetu, Trstu, Celovcu, Boriti i Celju. Ispostava: Brado. Prima uloge na štednju na uložne knji­ žice i tekuće račune i ukamaćuje ih sa m bez ikakvih poreza i odbitaka. Kupuje i prodaje sve. vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. — O svim osta­ lim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �Privilegovana $г zemaljska banka Z A B O S N U I H ER C EG O V IN O . Uplaćeni dionički kapital 14 milijuna k fU iia. CENTRALA U SARAJEVU. Hcdovue rezerve i foud zn sisraruost zitložniea K 5.890.000. FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli. — ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu Bos Samcu, Travniku, Trebinju i Višegradu ZASTUPSTVA u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorni<u. Veleprodaja duhana u S'im spomenutim m jestim a. nica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjesima Bosne’ i iiTD rvrizi/ v n \ m r\ гчim п ч ч г Hercegovine, Austro-L garske i inozemstva. — Daje zajmove na HlrUlJ^KAKJNU U D JL lЈ гјЛ Ј гј. vrijednosne papire. — Prima novac uz tekući račun i uz ukaDalje hipotekarne i komunalne zajmove do S9 godine. Izdaje maćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote s ake vrsti u 4: založnice i 5U„ komunalne obligacije. Ove suzaložnice i pohranu I upravu, kao otvoren polog ili kao ,Safe“ — u za tu komunalne obligacije u Bosni i Hercego\ini prosti od proveza, svilu, ari uređenom genom oklop'jertom prostorom - pod zatvorom stranke imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamče­ i banke. vine pri trgovačkim poslovima. Osim roga mogu služiti u č;*ODJELJENJE ZA ROliU. austro u arskoj monarhiji kao vojničke ženidbene ke 'strojeno odjelenjc robe kao što i pos bno odjelenje BANKOVNO ODJELJENJE. iz v o d e u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave ____ sv^ ^ovačku struku zasjecajućim dobavama, kako u Kupuje, prodaje i izdaje vrijed^ostne papi , oevire i druge komisiji takc 'iSstiti račun, financ ranjem i podizanjem indukovine. Preuzima kupone 1 vučene Зг? tke — Eskomptira t;?ja i javnih poduzeća. mjenice i doznačnice, daje zajmove u korio-kurentu i na mje­ nice uz dovoljno pokriće ili osiguranje. JbavJj i naplate ('lu redmeti Izvoza suhe šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna ar ilura e; kr. povi. osignrav. „ASSEGui . -Л0ЛЧ GENERALU prima direktno ili putem filijala i ispostava raznu vi te osiguranja*^3- ^ o t i proti vatre a f .^га)аажЈЈ|ига osiguravajućeg društva .PRO\lDENCIJA*' prima osiguranja za s učaj aesrećg proti razn s šteta u: st ovima i na drugim predmetima r Siromašne cr*vti- žniaiu znatan popust. ж ззс Nemojte kupovati crkvenoga odijeladok se n|Jesle 05¥ЈеЈ°аи 0 izvrsnosli r 1 Г 1 I I J J Г 1 X ■ i jeftinoći: Misnih odijela, dalmalika, balđakina, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornica JOSEF NEŠKUDLA, u ^ablonemu na Orlići Пг. 86. M ORAVSKA. Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijenici i proračuni badava! Radi velikog pro­ meta kao i radi loga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: :: u konkurentnih tvrtkih! :: :: X r L J Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena ođ preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. 5 3 Siromašne cfkve imaju znat&n popust. i ТГЈПч �serafinski Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 8. Dr. F. M. Đlažčvić: SARAJEVO, 15. KOLOVOZA 1913. — Jesu li napadaji na privatni posjed opravdani? Čitajući pozorno nauku socijalističku, jedna nam točka u oči upada, na koju se velika krivnja svaljuje. Ta točka jest p r i v a t n i p o s j e d ko li u širem to li u užem smislu. Njega se objegjuje kao da je on uzrokom tolikih bijeda i nevolja na ovome svijetu. Zato ga treba ukloniti i svega toga nestade, kao što tih bijeda i nevolja niti onda nije bilo kad se za privatni posjed na zemlji znalo nije. Kad je ovo vrijeme bilo, nije nam poznato, ali je poznato socijalistima, koji pozivljuć se na povjest tvrde, da je s početka kod sviju naroda komunizam vladao, a tek kašnje n e p r a v e d n i m načinom privatni posjed zaveden bio. Prema tome bi privatni posjed protuzakonit i griješan bio! Protivnici se privatnog posjeda da svoju tvrdnju dokažu pozivaju na povjest ljudskoga roda. Zato nam ne preostaje drugo, nego se baš ovom istom povješću pozabaviti, da vidimo da Ii protiv­ nici imaju pravo ili ne, i da li je privatni posjed griješan i protuzakonit ili da li to sama narav čovječija kao takova iziskuje, da čovjek neku stvar kao svoju isključivo posjeduje i njom po miloj i slo­ bodnoj volji raspolaže. I. S t a g o v o r i p o v j e s t n a j s t a r i j i h i najkulturnijih naroda, o privatn o m p o s j e d u u o p ć e ? Na ovo pitanje odgo­ varam : U k o l i k o n a m j e p o v j e s t n a j s t a r i j i h i n a j k u l t u r n i j i h n a r o d a po­ z n a t a , n i g d j e n e n a l a z i m o d a bi s e onaprivatriomposjeduprotivilaili d o k a z i v a l a da je p r o t i v n i o b l i k n a č i n —- p o s j e d o v a n j a , z a j e d n i č k i bi o, n e g o n a p r o t i v n e p o b i t n o d o k a ­ z u j e , d a j e b i o p r i v a t n i.1) Počnimo od Babilonaca, čija je povjest dugo vremena gustom koprenom prekrivena bila. Ovu ') Upućujem na krasnu raspravu od dra. Johann-a Litschauer-a. Das Privateigentum bei den altesten Kulturvdlkcrn nađi hciligen und profanen Quellen, u: Theologisch-praktisclic Qiiartal-Schrift XVI. god. 1907. str. 779-795. GOD. XXVII. koprenu sačinjavaše s jedne strane i samo tako­ zvano »klinovito pismo«, dok se i ono u novije vrijeme nije odgonetnulo, te time i babilonska po­ vjest svijetu pristupačnom postala. — Za nas ka­ tolike babilonska povjest - u koliko je do danas otkrivena - još i tu važnost ima, što se njom mnoge zgode iz sv. Pisma starog zavjeta potvrgjuju. Dok su neprijatelji katoličke Crkve oči u Ba­ bilon i njegove iskopine upirali, odanle se podat­ cima proti činjenicama sv. Pisma nadajuć, dotle su katolici mirnom savješću i ta otkrića očekivali! Katolici se u svom očekivanju ne prevariše, a pro­ tivnici naprotiVostadoše posramljeni! I zadnje im nade nestade. Ovo isto i za protivnike privatnog posjeda vrijedi, jer baš najstariji pisani spomenici babilon­ ski, koji su do nas došli, bjelodano dokazuju neisti­ nitost tvrdnje, da je s početka komunizam vladao. Najstariji pisani dosada poznati zakonik imademo od Harnmurabija kralja babilonskog, koji je u isto vrijeme, kad i Abraham živio. Pa jer je ovaj zakonik tako star, to je onda i za nas veoma važan. Ovaj je zakonik koji se od 280 paragrafa sastoji privatni posjed kao stvar već poznatu i zako­ nitu pretpostavlja, jer takovih odredaba u sebi sa­ držaje, koje za tim idu, da dobro pojedinaca saču­ vaju ili mu ga pribave. Ovakovi zakoni bijahu tim potrebitiji, čim je Babilon radi svoje trgovine, uvoza i izvoza oso­ bito žita, glasovitijim postajao. Da vlasnici ni na koji način od drugih prevareni nebi bili, Hammurabi u svom zakoniku točno odregjuje, kako se pri pojedinim slučajevima, koji se privatnog posjeda tiču, ima vladati. Osobito su zanirnivi običaji, koji su vladali pri kupovanju i prodavanju koje stvari. Najprije bi se na pločicama —- vlasnici stvari, koja se prodaje sa njihovim pečatima, naveli. Osobe, koje nijesu imale pečata morale su nokte s prstiju u dotični ispravak pločicu mjesto pečata metnuti. Zatim se opisuje stvar, koja se prodaje; tko ju kupuje i po koju cijenu, da li će se odmah platiti ili kašnje. Zabranjuje se sklopljeni ugovor raskinuti ili uništiti; i ako bi tko to hotio učiniti, taj je morao stanovitu svotu novaca — prema vri- �118 Bi. 8. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. jednosti stvari — položiti. Napokon se navode osobe, pred kojima je ugovor sklopljen, a ovo sve završuje potpis samog predsjednika.1) Kako rekoh, Hammurabijev zakonik štiti pri­ vatno vlasništvo. Odmah s početka čitamo opis raznih vrsta kragje, koja se zabranjuje, a kradljiv­ cima se stroge kazne odregjuju. Iza ovoga dolaze na red radnici i nadničari, kojima se stalna plaća propisuje, a koja im se ne u novcu nego u stoci ili žitu daje. Onome, koji sije, veli Hammurabi imade se 8 gura žita na godinu platiti, koji volove goni 6 gura, pastiru 8 gura žita na godinu. Stalni radnik — sluga — za prvih 6 mjeseci rada, dobiva dnevno 6 si-a; slijedećih mjeseci 5 si-a dnevno itd. Zatim slijede točni propisi gledom na njive, polja, livade, te razne poljske štete kako se nado­ mjestiti imadu. Točno se opredjeljuje odnošaj veletršca prema maloobrtniku. Izdaju se zakoni glede prodavanja pića; cijena je točno odregiena; uzme li se preko propisane cijene, dotični se krčmar na taj način kazni, da se u \o d u baci. Novac se pozajmljuje, a Hammurabi propi­ suje, kad i kako se dotični.novac ima povratiti, uje­ dno se nadomeću i kazne onome, koji novca nebi povratio. Babilonci jedan drugomu daju svoje stvari na čuvanje, a zakonik im nalaže, da stvar u tom stanju dotično s možebitnom oštetom na svoje vri­ jeme moraju vlasniku povratiti. Napokon nalazimo zakona tičućih se obitelj­ skog života, pri čemu nas osobite zakon glede ba­ štine i darova zanimaju. Zakon sam propisuje ba­ štinu kćerima, te djeci ropkinje tako, da nijedan svoga zakona prekršiti ne smije. Pokloni li muž ženi njivu bašču ili štogod drugo, to njezina djeca iza smrti muževe nikakova prava ne imaju da joj ovo otmu. Jednom riječju, iz cijelog ovog zakonika pro­ izlazi, da je još za Hammurabija oko godine 2250. prije Isusa privatni posjed opstojao i da je besmi­ sleno i neopravdano tvrditi, kao da se povjest pri­ vatnom posjedu protivi ili obratno. Povjest dru­ gačije govori! Što rekosmo o Babiloniji, to isto i za Asiriju vrijedi. I u njoj ovo isto opažamo, te punim pra­ vom možemo ustvrditi, da je »privatni posjed u istinu onako star kao i ljudsko pleme«2). ’) Sravni: đr. Fr. Kanlen, Assyrien und Babilomcn3 str. 179. (Freiburg, Herder) 1885. 2) Dr. Joli Litschauer u Quartal-Schrift 1907. str. 782, Pogledamo li u Egipat, to isti proces opa­ žamo. Pojedini posjeduju zemljišta, koja iza smrti očeve na najstarijeg sina prelaze. Egipćani trguju s drugim zemljama — kupuju i prodavaju. Uzajmljuju i izdavaju novac. Radnici se za javne i pri­ vatne poslove, upotrebljavaju i za svoj rad dobi­ vaju plaću. Svi posjeduju kućice, vrtove, dapače i vlastita grobišta imaju. Ugovori se pred svjedo­ cima sklapaju, a novac pri ugovoru položen, ču­ vaju svećenici. I na samim slikama opažamo da se je Egipćanin vlasnikom smatrao. Istom za patriarhe Josipa pregje zemlja u ruke Faraonove, tako da nitko, osim svećenika, vlastitog zemljišta imao nije. Ali ni ovaj čin ne govori za protivničko mni­ jenje, jer je posve opravdan bio i jer je Faraon odmah iza kako su gladne godine prošle istu zemlju narodu kao leno povratio, tražeći za se veći porez mjesto desetine — petinu. I egipatska nam dakle povjest potvrgjuje, da je privatni posjed naj­ stariji oblik vlasništva.1) Kad bi komunizam prvotni oblik vlasništva bio, to bi nas o tome bar povjest naroda židov­ skoga ili njihov zakonik morao podučiti. Njihovi zakoni niti bi smjeli, niti mogli u sebi ma išto sadr­ žavati, što bi ma kojim načinom ili odobravalo ili samo štitilo privatno'vlasništvo. Nebi zato smjeli, jer njihovo čitavo državno i socijalno uregjenje od samoga Boga potječe. A Bog kao taki nebi mogao ne samo propisati nego dapače niti odobriti onoga što ma samo sjenku grijeha na sebi nosu Nego na­ protiv, mi bi u njihovom zakoniku morali čitati, da je privatni posjed griješan i protuzakonit. Zavirimo zato u njihov zakonik, da njegovo stanovište prema našoj zadaći upoznamo. I tako dolazimo na svetu povjest starog i no­ vog zavjeta, te ćemo ih strogoj kritici podvrći nebi li gdjegod kakovu »komunističku ideju« otkrili. Pregledajmo najprije onaj dio sv. povjesti, koji je bliže Hammurabiju kralju, t. j. od stvorenja svijeta do Mojsija! Odmah megju prvim stranicama ove povjesti čitamo čudan dogagjaj. Abraham k u p u j e zem­ ljište od nekog Efrona Hetejca i plaća istome 400 sikala. Iz ovoga slijedi, da se je Efron sm atrao do­ tičnoga zemljišta vlasnikom, jer inače ga nebi mo­ gao prodati a niti Abraham kupiti. Sv. povjest ovo pripovijeda bez da ma i jednom riječju ili Abrahama ili Efrona kori, što bi morala učiniti, kad bi privatno vlasništvo grješno i protuzakonito bilo. Abrahamu vraća Abimeleh ženu a uz to mu ’) Opširnije, sravni, dr. Fricdrich Kayser, Agypten einst und jetzt2, str. 137—138. (Freiburg Herder) 1889. �Jesu li napad aji naprivatni posjed opravdani? 119 p o k l a n j a veliki broj, volova, ovaca, sluga i zaštićen. Da izmegju mnogih drugih samo neke sluškinja, te mu još i hiljadu srebrenjaka daje, da glavnije zakone i odredbe navedem. ženi kupi duvak. Zakon zabranjuje Izraelcima p o ž e l j e t i Abraham se boji smrti, a djece neima, zato kuću, ženu, slugu, sluškinju ili koju mu drago drugu prosi od Boga da mu dadne b a š t i n i k a, koji bi stvar svoga bližnjega. Ako dakle nijesu smjeli njegovo bogatstvo naslijedio i time njegovoj po­ samo poželjeti koju stvar svoga bližnjega, mnogo rodici sačuvao. su manje smjeli uzeti ili ju oteti. Zapovijeda se Jakov ide u službu svome ujaku Labanu i s da sve m j e r e imadu jednake biti. Izraelci uzajmnjim se za p l a ć u pogagja. Kad je osim ugovo­ Ijuju megjusobno novac, ali im se zabranjuje ka­ rene plaće još i nagradu od Labana imao primiti, mate uzimati. Megje zemljišta jednom ustanovljene ne smiju on si izmegju stada Labanova izabra koliko je hotio, i to sve sa sobom kao svoje vlasništvo, dijeleć se na štetu drugoga proširivati, šteta drugom bilo u žitu, zemlji, živežu od čovjeka ili njegove živo­ se od Labana, povede. Kragja je bila zabranjena kao što iz slijede­ tinje, nanešena, imade se nadoknaditi. Stvar prim­ ćeg slučaja vidimo. Rahela žena Jakovljeva, pošav ljena na čuvanje imade se na svoje vrijeme povra­ iz kuće oca svoga, uze i bogove sa sobom. Laban titi; je li se što tugjega našlo imade se istomu pa spazivši kragju pohita za Jakovom i okrivi ga da ma i neprijatelj bio, dati i uručiti. Radniku se ima - bez razlike — pravedna je kradljivac. Jakov na to ne pristane, nego mu dopusti, da slobodno sve stvari koje je sa sobom plaća dati i svaki dan isplatiti. Osobito se zakon ponio pregleda i ako išta ukradenog nagje neka ga osvrće na siromahe, koje Zidovima preporučuje, po zasluzi kazni, jer da je on kao i prije, tako i da im od svoga milostinju, ili kao što veli sv. Pi­ sada pripravan svaku štetu njemu nanešenu po­ smo »pravicu« čine. Najbolje jamstvo a ujedno i svjedočanstvo za praviti. Iz dosada rečenoga slijedi da je privatno vla- op.sta,,ak 1 ^povredivost privatnog posjeda, jest ... , .. г___• jedna zapovijed Božja: n e u k r a d i . Osim ove sništvo tisuće godina prije Isusa u istoj onoj formi generalne tako rekuć zabrane, još i drugih poseb­ opstojalo, u kojoj se i danas nalazi! nih zakona proti kradljivcima izdanih u njihovu Što nam u prvom dijelu sv. povjesti manjka, zakoniku nalazimo, tako te reći moramo, da je sam to nam nadopunjuje zakon dani od Boga preko ' Bog čovjeku pravo privatnog vlasništva priznao, Mojsije, u kome j e p r a v o p r i v a t n o g v l a s jer inače onakovih zakona nikada nebi mogao iz­ n i š t v a č o v j e k u s a m i m B o g o m p r i ­ dati. znat o, te p r o t i s v i m n a č i n i m a š t e t e Dapače, ni kašnje, kad se je Izrael odvratio o s i g u r a n o . Da je Bog ma ikome privatni po­ od Boga, nigdje u povjesti njegovoj ne čitamo da sjed hotjeo zabraniti, to bi sigurno bio zabranio je komunizam — izuzev vjerske šljedbe Essena židovskome narodu. Ob ovoj zabrani nigdje u či­ zaveo, nego je stari način vlasništva zadržao, kao tavom njihovom zakoniku nema niti slova, kao što što nam to potvrgjuju djela proroka.1) Ni povjest ćemo odmah vidjeti. dakle židovskoga naroda ne potvrgjuje tvrdnja Prije svega moramo jednu okolnost napome­ protivničkih nego im naprotiv dokazuje da prava nuti. Pravi vlasnik zemlje, u kojoj izraelski narod ne imaju i da neistinu govore kad se na povjest po­ prebiva, jest sam Bog. On je kao taki dotičnu zivaju. zemlju megju izraelska plemena razdijelio, nare­ Ne niječem, da se kod nekih starijih naroda divši im, da ju imaju obragjivati te nikome proda­ komunističke ideje nijesu pokazivale i da se neki vati ne smiju. Radi ovoga uzroka zabranio je Bog filozofi za njih i zagrijavali nijesu. Ali iz ovoga još Izraelcima trgovinu s okolišnim narodima, htijući ne slijedi, da je komunizam bio prvotni oblik po­ tim načinom i zemlju, kojoj je on vlasnik Izraelcima sjeda i vlasništva, nego se naprotiv da zaključiti, sačuvati i ujedno ih očuvati od idolopoklonstva, da su radi stanovitih uzroka dotični nazori mislili, kojim bi poput okolišnih naroda srdžbu Božju na da im je jedini spas i pomoć u komunizmu. Zapam­ se izazvali! Izraelci su pako, da djelima priznaju, timo i to da su drugi filozofi i učenjaci nemoguć­ da je Bog vlasnik one zemlje, u stanovito vrijeme nost komunizma upoznali te ga zato i napadali, petine ili desetine morali davati. braneći privatni posjed i vlasništvo! Privatni posjed u svem svom opsegu bio je, J) Ob ovom vidi: F. Walter, Die Propheten in ihrem soziale velim, novim zakonom proti svima neprijateljima Beruf etc. 1900. (freiburg, Herder). �120 Вг. 8. — »SERAFINSKI PERIVOJ Tako su dakle stvari kod najstarijih a ujedno i najkulturnijih naroda prije dolaska Isusova, sta­ jale. Privatni se posjed kao opravdan pretpo­ stavlja u čiju se zaštitu i nepovredivost razni za­ koni izdavaju. Ovakovi bi zakoni posve besmisleni bili, da je kod dotičnih naroda komunizam vladao ili da je privatni posjed nepravednim načinom za­ veden. U ovom bi potonjem slučaju mjesto nave­ denih zakona, druge ovima i privatnom posjedu posve oprečne i protivne morali čitati. A tih ne nagjosmo, niti će ih itko, koji se objektivno stvarju bavi, naći. Napokon »puninom vremena« dogje na zemlju Isus, taj pravi reform ator bijednog čovje­ čanstva. On mu — čovječanstvu — pravu sreću i Božansku nauku donese, naznačivši mu, šta mu je potrebito, da u nebo dogje a upozorivši ga na ono što ga od neba odvraća. Radi toga je trebalo da i prema privatnom posjedu — u koliko odvodi ili dovodi do Boga — neko stanovište zauzme! Isus je to prigodice i učinio, a da nigdje privatni posjed nije kao takav osudio nit: komunizam pre­ poručivao, a još manje zapovjedao, što bi učiniti morao, kad bi privatni posjed protuzakonit i gnješan bio. Njegovu nauku djelomično nalazimo u Evangjeljima, te je od komunističke pritruhe posve čista. Isus jedino to preporučuje i naglašuje da srca svoga za ovu zemaljštinu ne pnvezujemo i u njoj zadnji svoj cilj ne tražimo. »Jer šta koristi čovjeku, ako sav svijet dobije a dušu svoju izgubi«, veli On. Pošto sam se ovim jednom prigodom opširnije ba­ vio, to ovdje samo jedno napominjem.1) Sedma zapovijed Božja glasi: ne ukradi, kojom se nešto tugjega kao njegovo isključivo vlasništvo pretpo­ stavlja. Ovu istu zapovijed On ponovno izriče i time nam najbolji dokaz ostavlja, da on nikome komunizma ne nalaže! Sto se neprijatelji, nekih Njegovih izreka kao pjan plota drže, to im odvraćamo, da su dotle sli­ jepi te neće da vide, ili bolje rekuć, neće da razu­ miju šta Isus na dotičnim mjestima kaže! Ali da, oni vole proti Isusu ustati i na Njega galamiti i vi­ kati, te zato se tumačenja ovakovih izreka traže, ne s one strane koja jedina imade pravo da tumači, nego s one, koja ni pojma o pravom smislu dotič­ nih izraza nema. Ne samo da nije Isus komunizma širio i ne­ prijateljem se privatnog vlasništva pokazivao nego niti Njegova Crkva od najstarijih vremena ’) Serafinski Perivoj, god. XXIII. (1909.) br. 1. str. 10—15, 1913. pa sve do danas. Koli apoštoli toli sv. Oci i drugi naučitelji crkveni nepovredivost privatnog vlasni­ štva naglasuju i brane! Ne smijemo paziti na one ogranke koji su se od Crkve otcijepili te neke po­ sebne vjerske šljedbe sačinjavali i komunizam za­ veli. Ovakva šta ne smijemo Crkvi predbacivati, jer dotični ogranci čim su se od Crkve otcijepili, odmah su prestali njezina uda biti, niti ona ikakovu odgovornost za njih i njihovo djelovanje na se prima. Pogjimo od apostola. Oni sami o sebi vele, da ono propovijedaju, što su čuli i vidjeli. Iz čega zaključujemo da bi oni, ako se je Isus ma i u pri­ vatnom razgovoru proti privatnom vlasništvu iz­ razio ili ga osudio, da bi to oni, velim, morali nama kazati, da ne griješimo, jer inače krivnja pada na njih, a ne na nas. Ovoga u istinu kod apostola ne nalazimo nego dapače protivno. Apostoli nam kazuju da prvi kršćani kuće po­ sjeduju, a da if> zato ne kore. Čovjek neki, imenom Ananija, prodade svoju njivu, a apostol mu, veli, da ju je mogao i zadržati i ne prodavati ju. Apo­ stoli preporučuju kršćane u Jeruzolimu dobrohot­ nosti drugih kršćana i moli za njih milostinju. P e­ tar veli šta je potrebito da se spasimo, ali ne veli da se posjeda odreći imamo. Pavao neće da od kršćana išće da ga po dužnosti uzdržavaju nego hoće da si vlastitim rukama kruh zaradi. On nije niti poželio tugje stvari, sjećajući se zapovijedi, koju je Bog u starom zavjetu Židovima dao. U kratko, oni se drže nauke svoga božanskog Uči­ telja. Bolje je davati nego uzimati! A odakle da dajemo ako ne od svoga! Jedno je samo mjesto u Djelima Apostolskim, iz koga bi se dalo zaključiti da je megju prvim kršćanima — bar u jeruzolimskoj općini — ko­ munizam vladao. O prvim se naime kršćanima u rečenoj općini pripovijeda, da su im sva dobra za­ jednička bila i da su kršćani njive i druge stvari prodavali te novac u općinu stavljati. Nu na ovo samo to primjećujem — jer ću se posebnim član­ kom na ovo osvrnuti — da se na dotičnom mjestu ne radi o komunizmu u strogom modernom smislu, nego smisao navedenih riječi jest taj: da se prvi kršćani nijesu smatrali vlasnicima nego upravi­ teljima svojih dobara, te su tako primjerom apo­ stola potaknuti bili da su svoja dobra za pomoć ubogih i siromaha rado upotrebljavali, i megju sobom tako živili da su si punim pravom reći mogli: što je moje to je i tvoje! O komunizmu dakle ne može ni govora biti! �121 Jesu li napadaji na privatni posjed opravdani. Nauku apostolsku baštiniše sv. Oci i crkveni pisci te ju čistu sačuvaše i nama predadoše. Dakle su ju i gledom na privatni posjed čistu sa­ čuvati morali. Pak su je u istinu i u ovom pogledu sačuvali. Istina neki bi protestantski učenjaci htjeli da ko li sv. Oce to li samu Crkvu kao neprijatelje privatnog posjeda prikažu. Nu što se sv. Otaca tiče to ne niječem, da koji sv. Otac nema možda ta­ kovih izraza, iz kojih bi se zaključivati dalo kao da je i on za komunizam. Ali pri ovome treba da ne samo na riječi nego i na njihov slovnički, lo­ gički, psihološki savez, te na druga okolnosti, pa­ zimo. Pazimo na vrijeme kad je spis nastao, te kome je upravljen. Ne smetnimo s uma niti kršćan­ skog uprav svetog života, a uz to se i monaha sjetimo. Sve ovo pred očima imajući, prosugjujmo njihove riječi i izraze, te pravi smisao tražimo. Kršćanski učenjaci ne nagjoše ni jednog sv. Oca, koji bi se za komunizam u modernome smislu zagrijavao; dok protivnici sa raznim presudama djela sv. Otaca čitajući, njihove izreke krnjeći i riječi iz saveza trgajući nagjoše da su neki sv. Oci protivnici privatnog vlasništva a zagovornici ko­ munizma! A dokazi? Nema ih! Gledom na katoličku Crkvu, da je ista pri­ vatno vlasništvo osugjivala, to je samo tvrdnja koja se ničim dokazati ne može. Ta kako bi ga osugjivala kad je i njoj samoj privatno vlasništvo za bogoslužne čine neophodno potrebito! Da ga ne osugjuje pokazuje činjenica - da samo jednu navedem - što je crkva od pamtivijeka do danas razne darove pokretne i nepokretne od kršćana primala. A kako bi se to sa njezinom naukom spo­ jiti dalo!? Da katolička crkva nije neprijateljica privatnog vlasništva pokazuju nadalje razni po­ krajinski i općeniti sabori; na kojima se zakoni kuju, a kojima je svrha privatno vlasništvo dru­ goga, netaknuto sačuvati. A ako se ovakovi za­ koni od Crkve izdavaju, onda mislim, da je posve neopravdano katoličku Crkvu neprijateljicom pri­ vatnog vlasništva kao takovog prikazivati. Ta tko više njeguje i preporučuje rad, po kome čovjek razna dobra stječe: radi i moli, veli Crkva! Kato­ lička Crkva vjerna zaručnica svog nebeskog Za­ ručnika samo ono uči, što i On. On je rekao da ne privezujemo srca za ova zemaljska dobra, pa to isto i ona uči. Dok dopušća djeci svojoj da i ze­ maljska dobra posjeduju, dotle im zabranjuje ne­ dopuštenim si načinom ista pribavljati, te im ujedno dovikuje: gori srca! Služite se dobrima ovoga svijeta, posjedujte ih, ali srca za njih ne privezujte, jer će Vas od Boga odvratiti. Ovo je nauka katoličke Crkve! Znači li to privatno vlasni­ štvo osugjivati i griešnim ga proglašivati? Sigurno da ne. Ni povjest katoličke Crkve ne kazuje i ne potvrgjuje protivničkih tvrdnja, kao da je privatni posjed nasilnim načinom proveden, dakle griešan i protuzakonit! Ovakovih svjedočanstva dalo bi se iz povjesti sviju naroda navesti, nu da ne dosagjujem, zaključujem ove retke s generalnom primjedbom: Svi narodi privatno vlasništvo zakonitim sma­ trahu; svi su se narodi ovoga držali te nikome nije na pamet palo da privatno vlasništvo istisne a komunizam zavede male i neznatne iznimke, izuzev, koje se u množini drugih naroda gube tako, te se na njih niti pozivati ne možemo! Do ovog rezultata dogjosmo, povjest najsta­ rijih i najkulturnijih naroda prevrćući te prema tomu i socijalistička tvrdnja, da je s početka ko­ munizam vladao, pada! Veselilo bi nas, kad bi nam oni objektivno i bez predsuda obragjenu povjest našli i pokazali, koja je do protivnog rezultata došla! »Privatni je posjed tako star kao i pleme ljudsko«, to uči povjest, učiteljica života. G. G uenot: -------- -- Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). XI. Apostolsko Nasljedstvo. Blizu godinu dana poslije dogagjaja, imešenih u pregjašnjem poglavlju, jedne večeri mje­ seca lipnja, tri su čovjeka bila na sastanku u jednoj dvorani Zlatne Kuće kraj prostranoga triema, gdje se je čekalo cesarev saslušaj. Dvorana je bila ukrašena nevigjenim sjajem, kao i sve odaje carskoga dvora. Unutar je bilo sami jedan stol umjetnički izragjen i nekoliko sjedalica, bogato urešenih i uz zidove prislonjenih. Pod je bio od mozajika iz skupoga mramora napravljen. Tri čovjeka sjedila su u dnu dvorane i izgledalo je, da su bili zabavljeni nekim najozbiljnijim i naj­ važnijim razgovorom. Dva postarija, čije je drža­ nje odavalo predmet položaja, prelijevala su div­ ljim licem očaj i silovitost hira, koji im dušu mučili; iz crnih im očiju munje su sijevale. Godine, što no im glave obijelile, nisu mogle ovim ljudima dati mira i vedrine, kao što je obično kod staraca. �122 Br. 8. — »SERAFINSKl PERIVOJ« 1913. Treći, mlagji, jer je bio jedva dopr’o polovici svoga života, skrivao je pod prividnom dobroćudnošću dušu, i ako ne opaku, barem ne onoliko podlu i pokvarenu, kao što je bila i ona njegovih drugova. Ova tri čovjeka, koja se često javljala u ovome pripovijedanju, bila su Tigelin, Hermes i Veturij. Dvije su godine, otkako su dva prva išli k istoj svrhi, uništenju kršćana. Neko vrijeme, za smrtnih kazna udarenih kršćanima, pod izli­ kom, da su Rim zapalili, dva su zločinca mislila, da su se domakli ostvarenju svojih želja; nego, mi znademo, kako je cezar bio primoran ustaviti se na putu svojih krvavih osveta. Sto se tiče Veturija, on je na umu imao jedino novac sticati; sva mu sredstva bila dobra: savjest, čast i obi­ teljska ljubav, sve to u njegovim očima ništa nije vrijedilo. Zlatni zveket i nada u dobru večeru bilo je dovoljno, da ga makne bez straha i bez grižnje savjesti u krvavo blato zločina. Ta se tri čovjeka nisu tu slučajem sastala: oni su došli, da se cezaru udvaraju; za tim su ovaj sastanak upri­ ličili, da bace zajednički pogled na prošlost i odatle, da crpaju pouke i da nove osnove izmišljaju. »Sto nam je koristio požar Rima i pogibli, kojim smo se onda bili izvrgli, kad ova neukro­ tiva šljedba iznova se strašno množi?« govorio je ogorčeno Hermes. »Jesmo li se mi dakle mukte u zločin upleli? Jesmo li uzalud raspola­ gali sa Cezarovom moću i javnom mržnjom? — Mi imamo posla, odgovori Tigelin, sa lju­ dima punim obiesti. — Pa i mi, odvrati oslobogjenik, znademo drski biti; mi smo u boljim prilikama od njih, uz nas je prijateljstvo i milost vladareva. — Ti su ljudi jaki, Herme, jači nego ti misliš. Ti vidiš, oni su preuzeli javno propovijedanje; oni nami prkose. — Naopako će biti po njih, nadam se, što nas izazivlju. Dan možda nije daleko, kada ćemo biti u stanju, da ih uništimo. — Oni nas se, na žalost, ne boje. — Kad nam drugi put vide mač i smrtne kazne u ruci, oni će drhtati. —■Bojim se, da se varaš. — Misliš, da muke neće njihova ustrajnost uzdrmati? — Možda će neke oslabiti, kao što se je lani dogodilo; ali će se njihovi poglavari s našim naprezanjem rugati. — Što se njih ne može raniti? - Može doduše; ali oni preziru život: njima smrt ni malo ne izgleda strašnom, pa i onda, kada su. uza nju najstrašnije muke. Vidiš, ja sam ih proučavao, pa me njihovo vladanje posred muka prepadnulp.« Hermes je časkom zamišljen stao, pa je onda rekao: »Kad bi se oni barem zadovoljivali s tim, da svoju prokletu vjeru u srcu čuvaju! nu oni se smatraju nekako dužnim, da nju šire. Oteli su nam Servilija Tuska, uza svu našu hitroliju, što smo ju uložili, da ga zadržimo. —Tko bi ikada bio pomislio, uzdahnu Tigelin, da će taj raskalašeni čovjek, Neronov miljenik i veseli drug naših gozdba, na taj se način pustiti, da ga zavedu? Što se sada s njim dogagja? Više ga ne vidim: rekao bi, e se je iz života ili barem iz Rima iselio. ipak on živi uvijek u svojoj gradskoj kući; a rijetko izlazi. Kada se pojavi na javu, uvijek se drži ozbiljno, kao kakav filozof. — Reklo mi se je, da je još dva ili tri puta bio na dvoru; nego, da se je zadovoljio sa mnoštvom dvorjanika vladaru se pokloniti, a više na njegove gozdbe nije dolazio. — Što govori Neron o toj promjeni? On je bijesan; on se je zakleo, kad bi znao Servilijeva zavodnika, da bi skupo svoju drzovitost platio. Cezar ne može oprostiti kršćanima, što se veru megju njegove robove i prijatelje. Na tu samu pomisao on pobjesni.« Hermes se je podsmjehavao. »Pa je li dakle nemoguće naći krivca? — Ne mogu reći. Što se mene tiče, ne znam, koga bih krivio. — Dobro! ja mogu imenovati dva čovjeka mjesto jednog. Jedan su i drugi mnogo doprinijeli Servilijevu prekovraćenju. O komu hoćeš, da govoriš? — Bit će bolje, pitaj Veturija, on zna o tome na dugo. — Govori, Veturije, reče Tigelin; poznaješ Ii one, koji nam Servilija ugrabili? — Poznam ih, odgovori brzo čankoliz. — Odmah ih imenuj! Marko Plaucij i Pavao uvrstili su Servilija u svoje društvo. Prvi ga je poučavao u kršćan­ skoj vjeri, a drugi ga u otajstva uputio. — Odakle ti ti podatci? - Meni ih je kazao jedan Servilijev rob; on ga je čuo, gdje je sam ove činjenice jednome oslobogjeniku pripovijedao; on je očni svjedok. — Stavno je, da u prošlosti nismo uspjeli, ustvrdi Tigelin. Kako se treba vladati, da se domognemo naše svrhe i da srušimo kršćane?« �Keronove žrtve. Hermes je htio odgovoriti, kad eto ti u dvo­ ranu čovjeka, ovisoka stasa. Tigelin, rfermes i Veturij odma se dignu i pred njim se smjerno poklone. Dolazniku je bilo oko petdeset godina i stasa i hoda je bio udivljenja vrijedna. Na njemu je bilo filozofsko odijelo i kabanica; duga mu se je brada, nešto prosijeda, na prsi spuštala; gusta mu je kosa, posijana srebrnim nitima, dražesno se po ramenima ielijala. Nego, neki je nemirni, čudni i strašni izraz označivao njegovo oduljeno lice; neko je sumorno svjetlo plamtilo u dnu njegovih crnih očiju. Posvemašnost ovoga čovjeka, nje­ govo držanje i njegovi načini zadavali su neki tajni strah. Rekao bih,f e je jedno od onih tajinstvenih bića, stvorenih u pučkoj mašti, koja se ustaju iz groba, da strave žive. To je bio Šimun vrač. S početka se bio nastanio u Samariji, pa je svojim čarolijam tuđe narod varao i prodavao se krepošću Božjom. Kad je bio Filip došao u taj grad, pripovijedao je Isukrsta i tvorio sjajna čudesa. Šimun, svladan snagom riječi i djela apo­ stolskih, povjerova Evangjelju i krsti se s velikim brojem svojih pristaša. Kada su apostoli u Jeru­ zalemu čuli, da je Samarija primila riječ Božju, brzo onamo pošalju Šimuna - Petra i Ivana. Ovi potožiše ruke na novoobraćenike i moliše, da sagje nada nje Duh-Sveti. Šimun Mago, gleda­ jući, kako Duh-Sveti stoji nad glavam onih, na koje su apostoli ruke polagali, ponudi im novaca i reče: »Dajte i meni vlast, da mogu podjeljivati Duha-Svetoga.« Nego, Petar oštro ga pogleda i odma mu od­ govori: »Neka tvoj novac pogine s tobom; jer si dar Božji procijenio cijenom zlata. Tvoje srce nije iskreno pred Gospodinom; čini pokoru, da ti veliki grijeh, što si ga učinio, bude oprošten.« Otkada se je Šimun odmetnuo od Crkve, u koju se bio neko vrijeme zaklonio, otada se podao više no ikada prvo na svoja vračarska djela. Ovih je posljednjih dana došao u Rim i postigao velikog uspjeha na Neronovu dvoru, jer je i Neron bio pohlepan upoznati se s njegovim bezbožnim tajnam. Sretnici grada i bogati patriciji, koji nisu vjerovali ni u krepost ni u budući život, zaljubiše se u Šimuna s nekim neograničenim udivljenjem. Oni mu iskazivali božanske časti i cezar ga smje­ stio u svoj dvor i okružio ga izvanrednim sjajem. Doduše, Šimun je bio prvi čovjek u tajinstvenim znanostima, koje je Neron strastveno ljubio; on je više pokusa učinio u znanostima teurgije (zazi­ vanja duhova), pa i nekromantije (vraćanja po­ 123 moću mrtvih); on je potpuno poznavao tajne Haldejaca i ostalih istočnih astrologa. Kao da se So­ tona uselila u ovoga čovjeka, da lakše svijet vara i uništi čudesa, koja su apostoli za sobom sijali. Tigelin nije mogao odoljeti čuvstvu veselja, a na pogled velikoga vrača. »Božanski veleume, reče mu, u zgodan nam čas dolaziš. - Što od mene želite? upita Šimun ozbilj­ nim glasom. Mi se razgovaramo o onim, tebi pozna­ tim, tugjinskim učiteljima, koji od dugog vremena uznemiruju i grad i svijet. - - Jesu li izvršili koje novo djelo? - Pavao, jedan od njih, zaveo je Servilija Tuska, prijesnoga Cezarova prijatelja. Petar, glavni poglavar šljedbe neprestano propovijeda i k sebi privlači ljude svih redova. Znam, da su ti stranci puni smihonosti. Ništa mi ne kažeš, dok mi pripovijedaš, da oni javno propovijedaju svoje nauke. — Mi tražimo, kako bismo ih mogli na putu f iščupati. Poznam Petra, priuze Šimun, poznam i Pavla. Istina je, moćni su; nego ja ću ih brzo po­ biti, pa ih prisiliti, da priznadu, e je moja znanost njihovu natkrilila, pa i moja moć, da se visoko iz­ diže nad njihovom, s kojom hoće, da je nebo na zemlji. Neću im druge kazne udarati: to će biti dosta«. Tigelin i Hermes nisu ga dobro razumjeli, pa su htjeli dalje govoriti, ali im vrač dade znak, da ga ne prekidaju. »Došao sam u Rim, proslijedi, da se proti njima, kao proti ličnim neprijateljima, borim. Ja ću se poslužiti samo s božanskim oružjem, što ga posjedujem; pokazat ću niskoću čudesa, s kojim zasjenjuju oči naroda, jer ja ću kud i kamo veća učiniti. Ja vam velim, brzo ćete vidjeti njihovo javno poniženje«. To Šimun reče i povuče se. Tada se tri čo­ vjeka, što ga slušali, mukom pogledaše, za tim se složiše, da valja počekati učinak vračarevih rieči. Iste večeri, Tigelin kaza Neronu, više no ikada podatu vračarstvu i zanesenu za tom užasnom znanošću, da se Šimun. sprema, da sazove narod u Veliki Cirkus, da tu javno dokaže svoju nadna­ ravnu moć. »Što će on uraditi? upita prefekt; kakovo je čudo obećao izvršiti? �124 Br. 8. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« — 1913. — Čudo prvoga reda, komu nitko neće moći prigovoriti, jer će ga oči sviju moći lako gledati. On, čovjek tako velik i tako mudar, koga bih ja rado bogom nazvao, on tvrdi, da će se u nebo popeti pred narodom«. Tigelin je, u čudu tražio, ako bi čitao u vla­ darevu pogledu, govori li ozbiljno. Neron će, znadući za prefektovu sumnju: »Evo, što mi je obećao Šimun, i to danas. Nego, tu stavlja jedan uvjet. — Koji? upita Tigelin s nekim nepouzdanim izrazom. — 0 , ne misli, Tigeline, da ga je teško ispu­ niti. Veliki vrač traži samo, da bude u cirkusu vr­ hovni poglavar kršćana. On će tu biti, bude li po­ treba, ja ću ga na silu dati dovesti. — Misliš li, cezare, da taj čovjek, pa ne znam kako moćan bio, sve što obećaje može ispuniti? — Jest, stavno, ja vjerujem. Nisam li ga više od jednog puta vidio, gdje stupa površinom vode i prelazi preko plamena sporim korakom. Tigeline, proslijedi Neron, svršilo je tugjinsko praznovjerje. Ako veliki vrač izvrši najavljeno čudo, a ja u to ne sumnjam, ni riječi ni djela kršćanskih učitelja više nikada neće naći odziva«. Prefekt je pretorija bio uvjeren, da će takove pošljedice biti, ako uspije Šimun. »Kada se je vrijeme utanačilo za taj veliki dogogjaj, reče on. — Kroz tri ću te dana pozvati u cirkus, gdje ću i ja prisustvovati divnom prizoru, koji će krš­ ćane smesti. — Želim, cezare, da se tvoje očekivanje pot­ puno izvrši«. Još u zoru odregjenpga dana, svjetina je po ulicama žuborila i grnula u Veliki Cirkus. Mnogo prije označene ure, kada se je prizor imao odi­ grati, neizbrojne mramorne stepenice iščezle su pod stotinama hiljada gledalaca. Svjetina, pohlep­ na zabave, još je nije takove vrsti imala, kakovu je očekivala. Kazivali joj, da će neki čovjek silno naobražen i koji se proglašuje nadčovječjim bićem letjeti po zračnom carstvu i nebesima se vinuti; za to se je zgrnula da vidi to slavlje veleuma. Osim toga je znala, da se obećano čudo odnosi i na sve­ čani dvoboj dviju nauka, naime: one poganskog svećenstva i one, koju propovijedaju Hristovi apo­ stoli. Pobjeda se imala dodijeliti čovjeku, koji bi izveo djela došle običnim ljudima nemoguća, da s njima potvrdi istinu svoje riječi. Neron je za rana došao u pratnji sa Tigelinom, Otonom, Hermom i više ostalih dostojanstvenika. Na carskom pod­ nožju, uz običajne počasti, mjesto zauze. ŠimunPetar, na silu doveden, bio je tu, u dvorani, koja je cirkusu pripadala, i tu je čekao. Cezar naredi, da ga se izvede na borilište. »Ja hoću, reče on Tigelinu, da bude svjedo­ kom slave svoga neprijatelja, onoga Šimuna, koga je on nekoć u Samariji osudio, isključio sa kršćan­ skih skupština i koga još i danas ozloglasuje«. Apostolski se prvak pojavi svojim običajnim dostojanstvom. Sveti se je starac primicao kraju cirkusa prama carskoj loži. On je išao preko bori­ lišta tako veličanstveno, da ga je narod, koji čas prvo bio spreman rugom ga obsipati, gledao muče s nekim počitanjem. Neron, koji ga prvi put vidio, osjeti neko čuvstvo neopisivoga straha; on je gle­ dao u tome čovjeku neku nadnaravnu moć i uzvi­ šenu krepost, koja je osugjivala njegove zloće i sve strahote njegova života. Petar je stao uspravno, ispod odjeće prekri­ ženih ruku, u sabranom držanju, koje je odavalo mir njegove duše i neodoljivo apostolsko pouz­ danje u sretan izlaz iz Cezarova paklenog izazi­ vanja. Izagje i Šimun na svoj način, u čitavom sjaju vladareva prijateljstva. Bio je bogato odjeven; zlatna mu je kruna vjenčala široko čelo i lijepo uz­ državala njegove duge vlasi. Grimizni se plašt lelijao po njegovim plećima i na pola mu bijelu od­ jeću pokrivao. Na licu je ovoga čovjeka odsijevala neka sumorna ljepota, oznaka propaloga arhangjela, koga je zastupao, Šimun se primače carskom doksatu i pozdravi cezara, a ovaj mu odgovori milosnim prijateljskim kretom. Uzvišeno mjesto sjajno narešeno, namijenjeno velikom vraču, dizalo se je posred cirkusa, u jednakoj odaljenosti od Neronove lože i mjesta, na kom je bio apostol. Šimun krene prama počasnom mjestu i ponosno se uz stube na nj uspe. Odatle svojim dubokim i straš­ nim pogledom preleti redove gledalaca; za tim pod sotonskim uplivom onoga oka, s koga su se otimale paklene rijeke, narod je na svojim neiz­ mjernim stepenicama zadrhtao i snažni je glas odobravanja drmao cirkusom i zrakom; jer gri­ mizni čator, koji je obično suzbijao sunčev žar i nebeski pogled, onoga dana nije se rastegao, da se vrač uzmogne nesmetano kroz obzor penjati. Ce­ zar i narod pozdrave vrača, kao kakovo božan­ stvo. U tom ugodnom času, Šimun baci na Petra pobjedonosni pogled i sjede na podignuti prijesto; a Petar je ponizno stao, plaštem ogrnut, kao da ne čuje viku naroda. �Neronove žrtve. Kad je znak pošao sa carskih dušeka, vrač se diže. 125 Dr. Arnold: = = = = = = = = Kad te god’jer . , . Petar je, kroz to, pameću molio. Molio je Hrista, da ne dopusti slavlja svome neprijatelju; ponizno mu se utjecao, da još jednom smete pak­ lene vlasti i to na mjestu, gdje je njihova kula i pri­ jestolnica njihova carstva. U brzo se Šimun stade polako dizati sa svoga uzvišenoga mjesta i letjeti zrakom povrh cirkusa. Narod udari u bjesomučnu viku i svetogrdno nadijevanje božanskih imena vraču. Obzorje je bilo posve mirno; ni ćuha vjetra ne bih u zraku; sunce jQ neštedice prosipalo svjetlost po cirkusu. Od časa do časa užasna munja zviznu zrakom i zabliešti gledaoce, a oni onoga časa umukoše; Šimun vikom od užasa, strmoglavi se, a noge mu se i rebra o mramorni ugao u cirkusu polomiše; krv je nesret­ nika poprskala i carsko odijelo. Hrist je pobijedio. Narod, trgrtuvši se iz svog snebivanja, sruši na umirućega vrača nemilosrdne pogrde. Kad te god’jer, majko Spasa, Glasnom pjesmom slavit želim — Ona mi se tvoga krasa Zamre već na usnam vrelim. Tako ne znam slasti velje, Sto ju pjesma tebi stvara; Moja grud od puste želje Samo strepi i izgara. Ah, stvori mi dušu lirom, Kojoj strune same zvuče — Da te glasno slavim s mirom Do podnožja stojeć muče! Prof. R. Strohal, Zagreb: — ----- Konstitucioni fratara trećega reda sv. Franje. 5.' vedeni na hrvatski jezik po ocu tra Ivanu Grižostomu Keršiću Oesaninu god. 1734. Dr. Arnold: Da si zdravo . . . (Svršetak.) P o g l a v l j e 19.: O d i n t r a d o v . Da si zdravo, majko Spasa, Ponajljepša žena sviju! Tebi ravna nema krasa, Otkada se v ’jenci viju. U kamu su htjeli čistom Lik ti bajan izvajarit; Na platnu su mnjeli kistom Bojama ga svim ostvarit. Kušali su: ne bi Г pjesma Bila u tom bolje sreće; II zvukova divna česma, Koja istim zvjezdam kreće! Ali zahman. Do tog časa Svaki trud je osto sjena — Da si zdravo, majko Spasa, Ponajljepša sviju žena! 9S3f\ Pinezi, ki se čekaju na mostir, od kud koli dojdu, da se zapišuje na kvateran z istim titulom i u dan ki prijeti budu i da se postave u škrinju trih ključi, iznamši onu tolikost, ka bude potribna spendituru za samu hranu jedne šetimane i pod penu izgubljenja oficija. Ni g(va)rd(ija)n ni prokuratur da mozi prodati koju stvar, ka se čeka na mostir, koja valja već od pet škudi prez povoIjenja i lisence posobojne od familije. P o g l a v l j e 20.: O d š p e n d i j . 1. Na libru više rečenomu, imenovanomu kvaternu, ima biti zapisano od šetimane do šeti­ mane ono, ča je potraćeno u istoj bilo bude. Upišivajuči dan, miru, kakovost i precij robe kupljene pod penu izgubljenja oficija onomu, ki bi uzmankal u onomu budi prokuratur ili spendidur, ako se nahoditi budu u nemalahnoj stvari neharni. 2. G(va)rd(ija)n, prokuratur i spendidur da ne mogu spendati niti duga činiti više pet škudi prez povoljenja familje pod penu istu zgor imeno­ vanu. �126 Нг. 8. - ■SKRAM-VSKI РШ УОЛ 3. Kadi nahodi se koja stv a r za poriapravitl ili iznova sagraditi na spendij mostira, ako ne prehita šumu 10 škudi, mozi to učiniti g(va)rd(ija)n s povoljenjem familje. Ako ariviva do šume 50 škudi, iziskovati se ima licenca od pro(vin)c(ija)la, ako li prehita šumu od 50 škudov, potribuje licenca od jenerala pod penu izgubljenja oficija. 4. Nijedan od naših pod penu izgubljenja ofi­ cija mozi parićevati pašti na postu fureštom, ki nisu fratri naši od dobar mostirskih izvan solenitadov od reda našega, ako nisu dobrotvorci ali rodjaci fratrov, ki su putnici, niti mozi darivati mostirskoga, ako ne čto malahno o božiću, o vazmu i sviću na dan očišćenja blažene dive Marije, i to nego samo onima, ki služe mostirom i vridnim dobrotvorcem. 5. G(va)rd(ija)n budi zadovoljan istimi pijetancami, ke su pripravne za ostale redovnike od familje pod penu u volji pro(vin)c(ija)la, ke pijetance po običaju redovskomu da budu one kakovosti i kolikosti, da nimaju tužiti se fratri vridni, raz(um)ni i kreanti. 6. Šume tako datja kako prijetja imaju se oči­ tovati svaki misec u publikom refitoriju i imaju biti podpisane najmanje od jednoga izbrana od familje pod penu izgubljenja oficija g(va)rd(ija)nu. ako bude našast ne u malahnoj stvari neharan. 7. G(va)rd(ija)n da ne prenaša u druga mista libri od računov, to jest kvaterne neg predade dru­ gomu g(va)rd(ija)nu novomu ili postavi u arkivij, ako puni jesu. Rečeni libri paka ako ravno podpisani o vižiti pro(vin)c(ija)Ia iii jenerala, mogu se jošće razgledati, ne sudeći vižitatur od pravice ma samo od kalkola šumov, ako ni prije opomenjen, ma ovo činiti se ima u nutra 10 godišć po vižiti na istanča najmanje dvih fratrov dostojnih vire. 8. Da g(va)rd(ija)n i prokuratur dadu vižitaturu libri od računov, ki se imaju razviditi, i od­ više tri inventariji, ki ako nisu, budi obligan g(va)rd(ija)n učiniti ih unutra pristojnoga vrimena za odlučiti se od pro(vi)nc(ija)la pod penu izgub­ ljenja oficija. Prvi. inventarij da bude od dobar štabilih i svakojačke oblasti, ke se čeka na mostir, to jest u komu statu mostir nahodi se ili bitju, drugi od mobilov, ke su najprvo od sekreštije, librarije, konobe i robe za uz fratrov, — treti paka po imenu libar od granara, na komu se ispišuju intrade od godišćev ne samo od žita, ma jošće od vina, ulja, sočiva i drugih stvarev blagovanja, ke ishode ili od zemalj nu. drskih ili od prošanj i konšum istih po ta način, da ćaro aparit bude kolikosti svih stvarev blagovanja, ke su u 191.4. mostiru. Da bude jošće u svakomu mostiru jedna karta za pridati vižitaturu, u koj bude upi­ san numer od kreditov i dugov. I ovi tri inventa­ riji i kako jošće karte imaju biti podpisane od dvih redovnikov najvridnijih od mostira, kih ako vižita­ tur bude iznajti, da su dilovali s privarom, ima ih prozvati brez glasa ativa i pašiva za 3 lita. 9. Stvare mobile svete i od velike valje nimaju zapenjivati nego samo na montu od pijetadi i u vrime velike potribe, ka se ima doprovati od sve familje i s licencom apoštolskom pod penu izgubljenja glasa ativa i pašiva za 3 lita. Koju penu podniti hote jošće sakrištan i g(va)rd(ija)n za 6 rniseci, ako budu posuditi ku stvar preciožu prez licence familje. 10. Kadi bude broj zadovoljan fratrov, imaju se izbrat od familje jedan depožitarij, prokuratur i spendidur, koji imaju se z g(va)rd(ija)nom svitovati u aminištracionu dobar mostirskih. i 1 Napokom svaki ili g(va)rd(ija)n ili pro­ kuratur aliti spendidur ako nasašt bude, da je či­ nija šćetu ili privaru u aministranju dobar mostir­ skih, budi udilje izvadjen z oficija, a provinc(ija)l da prokura s harnostiju, da se ponaprave škode mostiru podane. Laici jošće, ki bi posvojali na malan dil limozine prijete na ime mostira, da su privani glasa i precedence na 1 lito. a v l j e d v a d e s e t i p e r v o 21.: O d p e n e o n o g a ki k r e d e . 1. Ako koj od naših, ča jedan bog, ukral bude koju stvar veliku, ka je za už mostirski prez raz­ biti vrata i šalva robe, za prvi put će biti postav­ ljen u tamnicu za 15 dan i u petak blagovati će kruha i vode piti; drugi put stati će u tamnici za jedan misec; treti put godišće, i ako ukrel bude drugi put, budi kaštigan po zlobi i kredbi učinjenoj. 2. Ako lupešćina bude velika i z razbitjem šalvarobov, prvi put hoće biti u tamnici jedno go­ dišće, drugi put 2 godišća. 3. Ako paka bude ukrasti vani z reda i lupešćina bude velika i škandaloža, da bude postavljen u tamnicu za 3 lita, ako bude lahka i škandaloža, da bude u tamnici 6 rniseci, ako brez škandala, miseci tri. P o g l a v l j e d v a d e s e t i d r u g o 22.: O d penemrmoraturov i udaravcev. 1. Ako koj bude govoriti reči, koje teško uvride dobro poštenje kojega fratra, da se postavi u tamnicu za jedan misec, ako protiva g(va)rd(ija)nu, za 3 miseca, ako li proti pr(ovin)c(ija)lu, za �3vkftfctrt«c»(t)d'i fMar.’iJЛгвбчд sv. » a t # 127 6 miseci, ki napokom ispisal bi librić glasnlfi u n u ­ mfr'daf', ndučan ili pratik, jednoga i drugoga za­ tra ili vani reda, budi odviše kaštigan za jedan kona, to jest svitovnoga i duhovnoga. 5. Ne budi našim slobodno apelirati se od pomisec i svaki petak o kruhu i vodi samo i privan karanja neg samo budi slobodno apelati se od tegglasa ativa i pasiva za 3 lita. čine podane po šentenciji. Oni, ki se apeliva, da se 2. Ako bi ki udrija fratra rukom, budi postav­ ljen u tamnicu za 8 dan, ako z drivom i teško, u protešta na prežencu dvih redovnikov, da će poći tamnicu 6 miseci, ako gvoždjem ili oružjem od šuperijuru većemu i od istih dvih redovnikov proognja, za čilo lito. Ako li bi paka uzmankalo koje tešt da bude podpisan. udo radi rane prijete, oni, ki je porazil, budi u tam­ P o g l a v l j e d v a d e s e t i č e t v e r . t o 24.: nici za 3 lita, ako li nadojde smert, da stoji u tam­ Od f u r e š t o v i p e l e g r i n o v . nici za vazda. 1. Udilje čim ki furešt dojde u jedan mostir, Za obignuti dakle ova zla meju nami i nada pokaže g(va)rd(ija)nu knjige od obedience i šimi fratri, proibljivamo svim pod penu tamnice neka mu reče uzroki svoga dosaštja, zač ako za za 6 miseci nositi ili konšervati oružja uvridljiva tratati svoji intereši ali za rekreacion, imal bude ili budu vlašće ili tuje. stati toti mnogo vrimena, pasavši 3 dni, ima se P o g l a v l j e d v a d e s e t i t r e t o 23.: O d vratiti kako drugi od mostira to jest da maši za s u d a c , a k u ž a t o r o v , s v i d o k o v i a p e ­ obligi od crikve one i grede u hor, ako g(va)rd(ija)n ljubeznivo ne bi ga ki put dispenšal. l a c i o n o v. 2. U onih mistih, kadi ima mostir furešt pod 1. Da suci ordinariji ili njihovi namistnicipenu u izgubljenja glasa ativa i pašiva za 6 miseci, redu našemu ne mogu formati pročesa, ako akuža- ne mozi prinoćiti u kućah jošće svojih rodjakov ili turi nisu se podpisali i podložili pod penu taluna, drugih redovnikov prez licence g(va)rd(ija)na 1. л n m i л!и . /4 МЛЛ ^1 л к л МП И /4 U »i П Н л Л /Л / \ 1 /"* \ • / * Ч /** \1 1 * • • koju posve imaju podnesti, ako ne budu zado­ 3. G(va)rd(ija)n i pro(vin)c(ija)l da imaju istu voljno dopravili istinu zlobe prikazane na sudu i oblast narediti sverhu fureštov i pelegrinov, koju to pod.penu nulitadi pročesa i privac(i)ona oficija imaju nad svojimi podložnici. Udiljice zato ako uzza 3 lita sudcu. manjkaju u koj stvari, mogu biti kaštigani z res2. Tolikajše svidoci da se nimaju prijeti, ako petom od jednoga i drugoga u kriposti regule i nisu dostojni vire i ako budu nasašti falši i prido- ovih kuštitucionov. biveni meju dvimi prisegi, da budu kaštigani za 4. Da fratri furešti, ki gredu u mostir svetih 6 miseci s penom rigorože tamnice i u napridak Kuzmi i Damijana od Rima, da su obligani po trih kako ljudi infami prez poštenja nimaju veće ni­ dnevih, ča su došli, celebrat za obligi one crikve i kada imat vire na sudu. odviše platiti libru na dan. Ako li ne reku misu, 3. Krivcem jošće kostitućenim da se dade jed­ budući žakmi ili laici, imaju dati 2 pavla. I.imajući noga fratra naučena, koj u nutra pristojnoga vre­ naši fratri ke se hoće pro(vin)cije, ka nima svoga mena moći bude braniti ih, koga ako sudac ne bude mostira u Rimu, kad gredu u Rim, stati u mostir hotil dopustiti, neka sudac isti ostane privan od svetih Kužmi i Domijana, zapovidamo zato g(vajroficija i glasa ativa i pašiva za 3 lita. d(ija)nu istoga mostira pod penu izgubljenja ofi­ 4. Napokom budi učinjen proces iziskujući cija, da nima prijeti ne samo fratre tretoga reda tako pravica, ma da učinjen bude od fratar u redu od France ma ni naših od sicilijanske pro(vin)cije, toliko za konšervati poštenje istoga reda koliko za imajući ova svoj mostir u Rimu pod imenom s(veubignuti tratnje, neka paka svaka dobro izajdu i to)ga Pavla na Arenali. s pravicom suda. Fratar si mozi uzeti jednoga čo(Nastavit će se). vika svitovnoga, ki ga prinastojati bude i ima biti �128 Br. 8. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. L I S T A K. Književno Društvo Hrvat. Franjevaca. Na 14. i 15. srpnja sastali su se u Sarajevu neki profesori i knji­ ževnici iz svih pet hrvatskih franjevačkih redodržava: ш. p. fra Lovro Mihačević, redodržavnik Bosne Sre­ brene, fra Ante Cikojević, definitor i profesor iz Ma­ karske, fra Anto M ajić.i fra A. Bubalo definitori i pro­ fesori iz Mostara, dr. fra Petar Grabić, profesor iz Zaostroga, fra Didak Buntić, profesor sa Širokoga Brijega, dr. fra Leon Petrović, profesor i tajnik redodržave iz Mostara, generalni lektor fra H. Uskoković i fra Petar Vlašić, profesori iz Dubrovnika, fra Silvij Kutleša, pro­ fesor iz Sinja, dr. fra Franjo Blažević i dr. fra Julijan Jelenić, profesori iz Sarajeva, fra Ferdo Krčmar, urednik »Glasnika sv. Franje« iz Zagreba, generalni lektor fra Teofil Harapin, profesor iz Varaždina, dr. i prof fra Dragutin Ikić i fra Eugenij Matić, profesori iz Visokoga, te fra Augustin Cičić iz Sarajeva, Sastanak je upriličen na inicijativu hrvatskih redodržavnika, a svrha mu je centraliziranje prosvjetnoga, a osobito književnoga rada svih hrvatskih Franjevaca. Skupština je otvorena nakon u kućnoj kapelici ispjevanog »Veni Creator«. Skupštinu je otvorio preč. Mihačević s oduLm govorom, u kome je istakao svrhu sastanka i preporučio ljubav i slogu. Iza toga skupština jednoglasno izabere za predsjednika p. o. Antu Cikojevića, a za tajnika dra. Petrovića. Zauzev predsjednik s tajnikom svoja mjesta, pozdravlja braću i zahvaljuje se na povjerenju, te preporuča složno i brat­ sko raspravljanje. Predlaže za raspravu pitanje literainoga rada i listova hrvatskih Franjevaca. Bilo je mni­ jenja, da se dosadanji franjevački pučki listovi reduci­ raju na jedan religiozni i jedan profani. Stvar se je živo i dugo raspravljala, nu mnijenje je prevladalo, da redu­ ciranje nije shodno ni probitačno. Što se tiče ostaloga književnoga rada, skupština je predložila, da se osnuje »Knj i ž evno D r u š t v o Hrvat . Fr a nj eva ca «. Dr. Leon Petrović predlaže, da se izabere odbor, koji će društvu nacrtati pravila, a kroz to, da se sjednica pre­ kine. Dr. prof. Ikić predlaže, da se u komisiju izaberu odbornici iz svih franjevačkih redodržava. Oba se predIoga jednodušno prime, skupština se prekine, a odbor­ nici krenu na posao. Pošto su pravila sastavljena, skup­ ština je ponovno otvorena. Na skupštini su dva put pravila pročitana, te se iz njih nakon svestranoga ras­ pravljanja o svakoj pojedinoj točci, u glavnome primilo evo ovo: Društvo će se zvati: »Književno Društvo Hrvat. Franjevaca«. Sjedište će mu biti, gdje stanuje pred­ sjednik. Cilj mu je ujedinjenje svih hrvat. Franjevaca u književnom radu, izdavanje znanstvenih i pučkih knjiga, te jednoga znanstveno-beletrističnoga glasila. Društvo se sastoji od upravnoga i nadzornoga odbora, dopisujućih članova, te utemeljitelja i dobročinitelja. Ute­ meljitelji su, koji polože u društveni fond, što će ga redodržave osnovati 100, a dobročinitelji 500 K. Upravni odbor sačinjava 5 odbornika izabranih iz pet redodržava. Od ovih pet odbornika jedan je predsjednik. Upravnome se odboru dodaje tajnik i blagajnik i t. d. Nadalje je skup­ ština izabrala u privremeni odbor: dra. Jelenića, dra. Grabića, dra. Petrovića, Vlašića i Harapina. Odbornici su opet dra. Jelenića izabrali za predsjednika, a fra Eugenija Matića za tajnika. Iza toga je skupština na redodržavništva upravila neke molbe, kao: »da se osnuje jedna smotra, po mogućnosti da se u tu svrhu preuredi »Serafinski Perivoj«, i preda društvu, da se bogoslovije centralizuju i t. d. Na skupštinu je prispjelo i nekoliko pozdravnih brzojava: od presvj, biskupa Mišića, redo­ državnika Rodića, redodržavnika dra. Eterovića, gvar­ dijana Tolića i t. d. i t. d. Bog dao, pa sjeme u Sa­ rajevu bačeno ne uginulo, nego poklijalo, razraslo se i urodilo stostrukim plodom! F. Z ippra, u čitelj: Ditimušićev »goli izvadak«. IV. Ni o jezičnoj strani knjige našega »slaviste« ne mogu na žalost ništa dobra reći. Knjiga je upravo neiscrpiv9 vrelo primjera, » k a k o n e v a l j a p i s a t i « . Neka dakle gosp. profesor potrebnu gragju za svoje gjake mirne duše odatle vadi. U drugu je svrhu i onako ne može upo­ trijebiti pri nastavi. Da mu olakšam posao, povadiću mu najprije jednu pregršt p r a v o p i s n i h i g r a m a ­ t i č k i h p o g r j e š a k a za sasvim male gjake. Neću dirati u takve, kojima već na čelu piše, da su štamparske, ali nagje li gosp. doktor ipak koju, za koju se može za­ kleti, da joj nije on kriv, neka se ne ljuti. Neke je pisac sam ispravio na kraju knjige, ali mora da je bio silno kratkovidan, kad ih nije mogao naći više nego 18. Neću da se hvalim, da sam i ja Bog zna kako pomno pabirčio po knjizi, šio više: rado dopuštam, da će ko drugi, vještiji od mene, još mnogo toga naći, što se otelo mome oku. Tome neka pruže dokaz ovi pri­ mjeri: govoriti ćemo, 13. i navesti ću, 105. »To je«, kako tvrdi gosp. profesor, »baš onaj glagolski oblik, koji bude često nepoznat i mnogome učitelju na definitivi«, p a e to i a k a d e m i č a r u , d o k t o r u f i l o z o f i j e , filologu, s l a v i s t i . . . J a d n a D u j m u š i ć e v a g r a ma t i k a ! — začm e mj. začme, 18. — p očim a mj. po­ činje, 36. — u nijednoj, bolje: ni u jednoj, 36. — korjenom, 38. — razne gragje (pl.) 38., takve imenice nemaju mno­ žine. — desili se mj. desi li se, 46. (kao i ono: govorili se �Lisiak. na str. 29.; u »Zori« je našao: b i l i rnj. bi li. — pojači za 3. 1. sing. prez. glagola p o j a č a t i , 59. — regje, 65. - ko-god mj. kogod, 72. i 177. — iza nekoliko stiha, 71. — živu, 91., 161.; to bi bilo 3. 1. pl. prez. glagola ž i v s t i, koji je u književnom jeziku neobičan; bolje je: ž i v e od ž i v j e t i . — otpočnje, 101. — miljenčem (instr.), 111. — u nami, 113. i svojimi, 122. — od njega se zahtjeva, 120. (vidi ocjenu »Zore«!), ali od toga glagola izvedenu imenucu piše sa ije zahtijevu,dat. sing.., 183. i zah tijevima, instr. pl., 186. — vriednosti, 123. — Miiičevića, 123. — Horaz, 129. (ovako Nijemci pišu to ime). — basni, gen. pl., 132., tako i popijevki, 157., ali na istoj strani piše i: p o p j e v a k a . — sv. Pismo, 133. (tako bi se to pisalo, da je ime kakvog sveca, recimo »s v. P e t a r«, kao naslov knjige ima se pisati » S v e t o p i s mo « ili »Sv. p i s mo « ) nisu, 145., 146., 183. — preživljenoj mj. preživjeloj, oživljeno mj. oživjelo, 34., 136. (ovo pošlj. za njem. b e s e e 11, v. G. II. 8.) — rodoljubia. 135. stojati, 26., 61., 195., 201. — uliva, izliva, 18., 137., 156., 202. — reci, inf., 161..-— iscrpio mj. iscipao (crpsti), 118. — putevima mj. putovima, 137. i na više dr. mj. — upli­ tati mj. upletati, 138. i na dr. mj. - ogjela mj. odjela, 161. (očito štamp. pogrješka i ja je mećem amo samo kao analogan primjer onome iz »Zore«. g j e c i mj. djeci, koji je D. unio u svoj popis »pravopisnih« pogrješaka) pjesničtvo, 173. - osvjetli, 177. svrhi, 177. (s 1i k i, 21.) — vrlo mali sujeta, 187. (pendant uz onaj primjer iz »Zore«: odregjenih n a s t a v n i sati) Njemaca, 191.— primjetbom, 197, — mjestni, 204. rekao bi za 1. lice, 205. — Ovamo ide i pisanje riječi vjerovatan (vjerovatnost), koja u knjizi više puta u ovom obliku dolazi, a Maretić za nju veli: » Ni š t a n e v a l j a oblik v j e r o v a t a n , kako gdje koji pišu misleći, da je to pravi hrvatski ili srpski pridjev...« Treba v j e r o j a t a n . 1) \ Ovdje mi valja spomenuti i nedošljednost gosp. profesora u pisanju nekih, naročito tugjih riječi. Čini se, kao da kadšto koleba, kako bi ovo ili ono pisao, pa mu tako izlaze iz pera razni oblici iste riječi. Ta se po­ java može često vidjeti kod dječice u osnovnoj školi; napišu koju sumnjivu riječ i ovako i onako, pa kalku­ liraju pri tom: »Jedno će valjda valjati, a za drugo ću reći, da sam se prevario.« Ali to se ne bi smjelo dogagjati kod stručnjaka jezikoslovca, u koga bismo, da je sreće, mi laici mogli upirati oči, ne bismo li u sumnjivu slučaju naučili od njega, što je pravo ili što je bolje. Tako on piše: V e r g i l i j e — V e r g i l — Vi r g i l , l i o r a c i j e — H o r a c — H o r a z , bogu B a b u — Ovako u ostalom piše i sam D. tu riječ na jednom mjestu (sir. lO t). Ili je tu možda .šta m p a r s k a p o g r j e š k a slučajno i s p r a v i l a pravopisnu pogrješku? Ima svakakvih zanimivih slučajeva! 129 bogu B a k u , h i s t o r i j a i s t o r i j a, a n a h r o n i ­ zani — a n a k r o n i z a n i , k a n c o n a — k a n z o n a , e p o s — e p (u raznim padežima), d r a m a t s k a tehnika — d r a m s k a tehnika, s t i l — s t i l . Ova nedošljednost opaža se i kod ukidanja zijeva u stranim riječima; dapače i kod jedne te iste riječi koleba gosp. profesor. Tako piše, recimo, i t r i j u m f i ­ r a t i i t r i u m f. Ovu riječ naročito napominjem, jer joj je prigovorio našavši je u »Zori« pisanu bez j. Isto tako nije gosp. doktor na čistu . s glagolskim nastavcima takvih riječi, koje su uzete iz tugjih jezika, pa upotrebljava sad -irati, sad -ovati, a sad opet -iskati. Ovaj posljednji, koji je osobito u srpskih pisaca u običaju, Maretić izrijekom osugjuje, a dr. Dujmušić, za koga će Maretić valjda takogjer biti neki autoritet, to bi morao znati. Strana lična imena piše D. većinom onako, kako se u dotičnom jeziku pišu, a to je posve u redu prema onoj:^Svoje čuvaj, a tugje ne diraj!, koja donekle i u gramatici vrijedi1). Samo valja pri tom i ostati, a ne najednom pisati R a j m u n d ili L u t e r. Na str. 21. piše R i k a r d Wagner, a na str. 24. Vi lim p 1. Humboldt. Čudim se, što ne piše prema tome i M i r o s l a v p 1. Schiller ili možda I v a n V u k pl. Goethe! Padežne i pridjevne nastavke negdje crticom ra­ stavlja od takih imena, a negdje ne rastavlja. Kad se ime svršava samoglasnikom, onda obično rastavlja n. pr. G o e t h e - a, C a r r i e r e - o v a , ali na mnogo mjesta ima i ovako: G o e t h e u, C a r r i e r e o v e i t. d., a kadseime svršava suglasnikom, ondaredovnone rastavlja, ali se ipak — dapače i u istoj rečenici — može naći i jedno i drugo, kao na str. 102.: R a f a e l a i T i z i a n - a . Natpise književnih djela meće megju navodnike ili i ne meće, baš kakve je kad volje. To osobito udara u oči, kad se dogagja u istoj rečenici (vidi n. pr. str. 96.) Ovdje ću usput samo ukratko spomenuti, da u interpunk­ cijama uopće vlada veliki nered u knjizi. Tu možeš vidjeti razne znakove u najneobičnijoj porabi ili ćeš ih uzalud tražiti, gdje bi morali biti. Dopuštam, da se takve pogrješke mogu većinom svaliti slagaru na legja, tek kroz korekturu nijesu smjele proći kod jednog jezi­ koslovca. Za složene priloge nije se D. odlučio, hoće li pristati uz one, koji ih pišu rastavljeno, ili uz one, koji iz važnih razloga preporođuju sastavljeno pisanje. Ali ipak više simpatizira s onim prvima, pa piše recimo: ni po št o, n a i me, n a d a l j e , uz put , s t o g a i t. d. Prilog n a p o s e piše i sastavljeno i rastavljeno (na po se). Još ću spomenuti, da gosp. profesor vrlo rado upo­ trebljava kratke i krnjave oblike, pa mu dikcija na ') Sa latinskim i grčkim imenima Čini hrvatski pravopis izuzetak. �i 80 Br. 8. — »SERAFlNSKl PERIVOJ* — 1913. mnogo mjesta čini utisak kao hitar govor uzrujana Čo­ vjeka, koji nema kad izgovarati riječi potpuno. Osobito mu je drago okrnjiti ono i od glag. priloga sadašnjega; to je u njega gotovo pravilo i samo katkad čini iz­ uzetak pišući taj oblik, kako treba. U drugu opet reku meće na nekim mjestima posve suvišne, pa i pogrješne nastavke. Što se tiče s i n t a k s e , to gospodinu profesoru — kako zaključujem iz njegove famozne ocjene »Zore« — najviše smeta i najviše mu vrijegja fino i za jezičnu eufoniju i kakofoniju osjetljivo uho onaj veznik da u primjerima, kao što su ovi, povagjeni izmegju mnogih iz njegove » N a u k e o p j e s n i š t v u « : ne može da sli­ jedi, da može da prati, otpočinje da gradi, treba da za­ nima, ima da shvati, nije mogao da stvori, može da uči, može da vidi, mora da vidi, mora i tu da prati, treba da dramu odlikuje, valja da vidimo, može da metne, moralo tek da otvori, treba da pravi, treba da se sa­ stavi, želi li pjesnik da postane, treba da se pridruži i t. d. i t. d. Ovake primjere smatra gosp. doktor velikim grijesima, kad ih nagje u kog drugoga, ali ja o tom drugačije mislim, pa velim: nije to pc grješno, dok narod tako govori, a Vuk, Daničić i Maretić tako pišu. (Usp. Maretićevu Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, naročito str. 637.) Neugodno postaje to da tek kad se u premalenu razmaku ponavlja kao u ovom primjeru: » ... pa se i na njima mora da vidi, da nisu izuzeti,« 183. Tu ne bi škodilo, da je mjesto, »da v i d i « metnut infinitiv. — U rečenici: » . . . nameće dužnost, da gleda, da se ono vri­ je m e ... ne izgubi« (116.), moglo bi se neugodno ponav­ ljanje veznika ukloniti tako, da se kaže: »da gleda, kako se ono vrijeme ne bi izgubilo«. — Ljepše bi bilo čuti infinitiv i na ovom mjestu: »Ako bolesti kojeg doba ne mogu da s e o d s t r a n e « (116.), i to ovako: »Ako se bolesti kojeg vremena ne mogu o d s t r a n i t i . « Ne valja kloneći se odviše bojažljivo ovog ili i kojeg drugog veznika zapasti u protivnu pogrješku, pa ga iz­ ostavljati, gdje bi morao doći. Tako bi n. pr. ova reče­ nica sa str. 78.: »Što pak još neki spominju kao po­ sebnu vrstu neku didaktiku, n e s a m o j e s u v i š n o n e g o i n e o p r a v d a n o « bolje godila uhu u ovom obliku: »Što pak neki još spominju kao posebnu vrstu neku didaktiku, ne samo da je suvišno nego je i ne­ opravdano.« Kad bi se na str. 83. u rečenici: »Da se pak u čita­ telju neprestano podržaje duh u pozornu stanju i zani­ manje dobiva vazda nove, svježe, okrepne hrane, vanredno je sred stv o ...« ponovilo ono da ispred riječi d o b i v a , to ovo ponavljanje ne bi ni najmanje ne­ ugodno bilo, nego bi naprotiv poslužilo jasnoći rečenice, a odgovaralo bi potpuno i dobru narodnu govoru, što će ovaj Vukov primjer posvjedočiti: »Ne mogući sina svoga nagovoriti, da ostanu u Srbiji i s ostalijem naro­ dom Turcima da se p red a d u ...« (Maretić, Gr. i st., str. 432.) Slično bi trebalo da se ovoj rečenici za volju veće jasnoće ponovi glagol može ispred riječi z a s l u ž i t i : »Svaka se od dvih (ovih!) vrsta romana može začiniti s manje ili više humora, te prema toj primjesi zaslužiti pridjevak humorističan«, 121. Još bi bolje bilo reći: » m o ž e r o m a n z a s l u ž i t i . . .« — U ova dva pri­ mjera valjalo bi ponoviti pomoćni glagol: »Ovo je na­ ravno još tačnije provedeno u umjetnoj lirici, a zašlo donekle i u umjetnu epiku«, 71. i »Narodna je poezija, dok živi u kojem narodu, njegovo vlasništvo, no Izvrg­ nuto promjenama, jer ga pismo ne čuva«, 72. U oba slu­ čaja valja izmegju riječi, štampanih kurzivom, umetnuti je, a u ovoj rečenici neka se ispred zadnje riječi ponovi povratna zamjenica s e : » ... kako s e d u š a u z d i g n e u teškim časovima, u boli o č i s t i , dogje do vlastite spoznaje i s Bogom p o m i r i , 195. U Dujmušićevoj knjizi ima dosta primjera, gdje bi mjesto kojeg veznika morao stajati kakav drugi. Evo ih nekoliko: »Ovo biva (govor je o prekoračivanju gra­ nica ljepote) ili tako, da ima u romanu elemenata, koji neestetički djeluju. . . ili tako, da se odviše ističe didaktični elemenat, 114. Tu bi na oba mjesta mjesto da bolje bilo metnuti što. — Što mjesto da treba i u ovoj rečenici: » .. pa je to eto razlog. . . da je Pavić u Gundulićevu »Osmanu« pogrešno tražio dva prvotna epa«, 95. — »Dramatskoj tehnici valja pribrojiti i iznenagjenja t. j. da se nešto dogodi, a da čovjek n e s l u t i , no ipak od nužde, n e p a k slučajno«, 190. Ovdje treba mjesto da reći kad, osim toga mjesto ne pak ljepše bi bilo: a ne, a pred n e s l u t i dobro bi bilo metnuti: i. — Što mjesto ako treba u ovoj rečenici: » ... očituje se tim većma, ako ga prouzrokuje kakav vanredan duševni čin«, 14., a u ova dva primjera mjesto ako bolje bi bilo kad: »(Mu­ zika) bi morala žrtvovati vlastite prednosti, ako bi se htjela pojaviti u zajednici s poezijom«, 22. — »Najveću snagu postizava kontrast, ako okupi protivne razne zna­ čaje«, 42. D. rado upotrebljava neobične ili pogrješne veze odregjenih i neodregjenih pridjeva i pridjevnih zamje­ nica kao: kojeg izvjesna značaja, 35. — nekog jaka va­ lovita čuvstva, 60. — nekom osobitu slučaju, 132. — kojem starom mitu ili kojem na novo i z m i š l j e n u , 133. — pjesnikova ojagjenog srca, 165. — iz nekojeg iz­ vjesna slučaja, 202. i t. d. Ako je, kako kaže Maretić, već i onako dosta zatrto osjećanje za razliku izmegju od­ regjenih i neodregjenih pridjeva, pa se i u Vukovu stilu u tom može naći bujno šarenilo, zašto da to osjećanje stručnjaci jezikoslovci još više zatiru? Zašto je u reče- �Listak. 131 nici na str. 202.: » ... nemaju radnje, koja bi budila prikaza; neka to još bolje pokaže ova zbirčica barbao s o b i t i interes« odregjen pridjev? — Za njem. »d a s rizama: S c h б n e« i » d a s G u t e« uzima D. »lijepo« i »dobro« spadati, str. 4. i poslije više puta; to znači »h e r a bu odregjenom, a za » d a s K o m i s c h e, L a c h e r 1i- f a 11 e n«, »h i e h e r g e h б r e n« valja reći: ovamo c h e« jm a »smiješno« u neodregjenom obliku: »tu ozbiljna p r i p a d a j u ili ovamo i du, v. Maretića Gramatiku i uzvišenost »čudesnih pojava prelazi direktno u područje stilistiku1) str. 696. dorastao zadaći, 4., v. M. 686. — s m i j e š n a « , 34., prema: Pjesnički je dar u opće in­ vrst mj. vrsta, 13., v. M. 699. - podnašati muke, 14., bolje: trpjeti muke. — o b a v l j a t i , obaviti zadaću, stinkt lijepoga, 35., ili »Slično se odnosi ideja l i j e p o g a prema ideji d o b r o g a , 10., ili »jer se u pojmu d o - posao, 17., 119. i inače, v. M. 691. — sravniti mj. porediti, b r o g a ističe moralno moranje«, 10. Za » d o b r o « bar 17., 47. - izgleda prigovarao je »Zori«, a sam upotrebljava nije ni časa trebao biti u sumnji, jer ta se riječ zadr­ vrlo često, n. pr. 19., 62., 65., 70., 71., 82., 89., 114. dva­ žavši oblik n e o d r e g j e n o g pridjeva pretvorila u put, 160. dvaput, 162. i t. d.; v-. M. 686. — opetovati, opetovanje, opetovni dolazi takogjer vrlo često; v. M. pravu imenicu (kao i zlo, blago, glavno, slatko.) Imenice posvema, 20., v. M. 693. velebne, 21., v. M. »lijepo« nema u hrvatskom ali ima »ljepota«, a 692. gdje ne bude ni ona zgodna, ondje valja po­ 682. — potonji, 21. i inače često; to je doduše prava na­ rodna riječ, ali kad se upotrebljava u onom smislu, kako jam opisati ili rečenicu prekrojiti. Tako isto ako ne to čini dr. D., onda je barbarizam, v. M. 693. — pako, ćemo mjesto »s m i j e š n o« da kažemo » s m i j e š 29. i. poslije vrlo često, v. M. 692. — izdašna (ausgiebig) n o s t«, onda nema druge, nego drugačije stilizirati onu rečenicu, pa reći: »tu ozbiljna uzvišenost čudesnih po­ 32., v. M. 686. — prispodoba mj. poredba, mnogo puta, v. M. ($4. — slušateljstvo, 55. i još na jednom ili dva java postoje direktno smiješna«. mjesta; čemu apstraktna imenica, gdje se lijepo i zgodno Pogrješna je kongruencija u ovim rečenicama: može kazati: s l u š a t e l j i . — naglasine, nova riječ za » ... ispred više r i j e č i iste vrste, k o j e se meću j e d a n d o d r u g o g a « 67.; ». . . ne prikazuju dakle u n u t a r ­ naglašene slogove, 70.; ili je to možda samo l a p s u s c a 1a m i ? — provedeno u onom smislu, kako čitam na n j o s t i ili d u š e v n o g ž i v o t a hao takov« 79.; str. 71. germanizam je. — ogromnog; 76., v. M. 691. — »___mjesto toga, da on odlučno svojom subjektivnošću zahvaća u razvoj dpgagjaja i misli, pušta ih, da se po iznimka mj. izuzetak, 44. 78. — kruna mjesto krošnja (B au m -k ro n e) 82.; aferim, to je reći — t a č n o prevo­ strogoj kauzalnosti r a z v i j a j e d n o i z d r u g o g a « 80., a loš red riječi u ovoj: »smisao, koji hoće da pjesnikditi! — bezbrojnim zvijezdama, 82., ovo je prema zahliskaže.« (71.) T reba: » ..., koji hoće pjesnik da iskaže.« los, narod bi u tom slučaju lijepo kazao: n e b r o j e n i m . — Ovamo idu i primjeri, gdje je enklitika nezgodno — predšasnik mj. prethodnik, 82. — čim — tim mj. što — to, koli — toli mj. kako tako. — predstavimo si, v. smještena: »Prava i potpuna ljepota je ideja potpuno M. 694. — vanjsku stranu mj. spoljašnost, 27. podati očitovana u pojavu«, 8. Tu treba pomoćni glagol pre­ nije sama po sebi loša riječ, tek ne treba je svagdje upo­ mjestiti iza riječi » P r a v a « , ili ako hoćemo, da ostane trebljavati mjesto d a t i , kao što je to n. pr. u onoj i na svom mjestu, onda neka glasi: jest. — »Romantika je mnogo slobodnijeg kroja nego li joj pomenuta druga«, inače nezgodno stiliziranoj rečenici na str. 102. — na95. Enklitika neka dogje iza riječi » p o m e n u t a « . — ravskim silama, bolje: p r i r o d n i m , 92. — obljubljena, 107., 115., 118. i još nekoliko puta; o b l j u b i t i (dje­ » ... ali ipak ne možemo je uvrstiti u liriku,« 107.; bolje: »ali je ipak ne možemo« ili ovako: »ali ipak je ne mo­ vojku) ima u narodu sasvim drugo značenje nego li nje­ žemo.« — »Kanzona (chanson — cantare — pjevati) je mačko: I i e b g e v v i n n e n , prema tome ne će valjati ni o b l j u b l j e n , -a, -o za njem. b e l i e b t ; mj. o b ­ provencalskog podrijetla«, 153. Da nije onoga tumača n zagradam a, ne bi s e tu imalo šta piigovarali, ali ovako l j u b l j e n a l e k t i r a može se reći: o m i l j e l a l e k ­ t i r a . — proizvagja, bolje: p r o i z v o d i . — pretpo­ mora pomoćni glagol doći iza riječi » p r o v e n c a l stavljati, 111., v. M. 694. — obražen mj. obrazovan, s k o g«, ili neka glasi jest, pa može ostati na svom naglasiti, na mnogo mjesta; ne valja ^m jestu . — Zlo su poredane riječi i u ovoj, već prije spo­ 129., v. M. 691. menutoj rečenici: »ako okupi p r o t i v n e r a z n e zna­ u smislu: i s t a k n u t i , jer J e to prema njemačkom, v. čaje.« M. 691. predidućih, 155. — megju inima, 200.; arhaJoš ću dodati, da D. bez izuzetka ispušta prijedlog izam ini dolazi i inače često. v. M. 689. — opreka za s u slučajevima, kao što su oni: »pomoću riječi, pomoću njem. G e g e n s a t z , po Maretiću riječ sumnjive vri­ fantazije, pomoću glagola, pomoću crta i boja i t. d. jednosti, bolje: p r o t i v š t i n a — pogibelj mj. pogibao, A sada ćemo se malo pozabaviti jezičnom čistoćom 32. — dozvoljeni mj. dopušteni, 160., v. M. 689. — zlo­ Dujmušićeve knjige. Kako je s njom stalo u tom pogledu, rabi, 97., V. M. 699. — prilagoditi, 72., v. M. 687. — to se moglo razabrati već iz prijašnjih odsjeka ovoga ’) Ovo ću djelo kratkoće radi odsele označavati slovom M, �Ш Br. 8. »SERAFlNSKl REfllVOJ« — Ш З. bilina mi. biljka, gen. pl. biljaka, 138. — zagovara, 178.. njem. b c f f l r w o r t c t , a mi kažemo: preporučuje; za govarati znaci nekoga govorom zadržavati Ijubopitljivost, 126., bolje: radoznalost. Ovamo idu i fraze k ao: »na v i s i n i s v o g a v r e ­ m e n a (auf.der Hohe der Zeit) 145. — »u s m i s l u duha. što vreba« (im Sinne des Geistes) 204. — stoji na r a s p o l a g a n j u (steht zur Verfugung) 55.1) — u p u ć u j e na njega (weist darauf hiri) 58. — k r i ž a j u se sa svrhama (kreuzen sich mit den Zwecken; hrvatski se kaže: kose se) 203. i t. d. Gospodinu dru. vrlo su drage strane riječi, pa se njima u mnogo prilika služi i bez prave potrebe, premda stilistička čistoća zabranjuje porabu n e p o t r e b n i h tugjica, »t. j. onakih, za koje ima u jeziku do­ brih zamjena«; v. M. 681. No to bi se još moglo ne­ kako oprostiti, da ih bar upotrebljava uvijek na pravu mjestu, ali mu se dosta često desi, da ih uzme u krivu značenju. Tako na str. 18. stoji: »........nosi na sebi n e k i omen za karakter skore budućnosti«, dok u G. 1. str. 50. za tu riječ stoji: W i e d e r s c h e i n. — Na str. 36. veli naš pisac: » . . . s toga je od potrebe, da svaki genij ima više trabanta, a u G. I. 140.: » . .. des halb ist notig, dass auf ein Genie viele T a l e n t e kommen«. — Da se g. dr. nije trudio da sazna, što znači riječ d i a 1e k t i k a, to dokazuje G. II. 8.: » Di e D i a l e k t i k d e r Z e i t lasst den Augenblick schon im Entstehen verschwinden«, što naš pisac prevodi na str. 136.: » D i j a l e k ­ t i k a o v r e m e n u kaže, da čas iščezava već u po­ stanku «. — Na str. 123. čitam za p a r a f r a z u ovo: »1 mi imamo ovoga blaga (t. j. gataka), samo se nije dovoljno proučilo, što je čisto slovjensko, a što bi se moglo svesti na p a r a f r a z u orijentalnih originala«. A da li je to baš p a r a f r a z a ? — Na str. 132. ima: » . . . u koje su baze takova pjesnika imale opće poznatu vrijednost«, prema čemu stoji u G. II. 178.: ». . . in welcher die V o r a u s s e t z u n g e n des Fabeldichters selbstverstandliche Geltung hatten«. — Str. 137.: ». . . koji se ugleda(J) u obilju atributa«, a u G.II. 14.: »spiegelt sich in einer Fiille von S t i m u n g e n « . — Str. 138.: ». . . ovdje više r e p r e z e n t i r a pojedina pjesmica, nego pojedini cvijet u vijencu«, G. II. 16.: d e r A c c e n t r u h t weniger auf dem Kranz, als auf der einzelnen Blume«. Str. 29.: elemenat po elemenat, G. I. 105.: Zug auf Zug. — 120.: koncepcija, G. II. 213. I n h a 11. — 131.: psihične fenomene, G. II. 237.: p s y c h o l o g i s c h e E n t w i c k e l u n g e n . — 120.: fenomene, G. II. 213.: A u s s e n w e l t . — 129.: začinjene komikom mj. h u ­ m o r o m . — 138.: onu automatnu igru, G. II. 18. jenes ') Na str. 2г>. ima: stojati na raspolaganje. w i l l k i i r l i c h e Spiel. — 144.: aparati, G. II. 27.: ka­ li a 1e. — 176.: kakav intermezzo bez podloge, G. II. 244.: m i i s s i g e Z w i s c h e п s t a t i o n e n i t. d. Na svim ovim mjestima prevodi D. iz G. od r i j e č i do r i j e č i , samo sa zabilježenim izrazima čini izuzetak. U Dujmušiča ima riječi, koje ništa ne znače, ili znače sve, sto hoćeš. Take su riječi: odnosni, ovaj ili onaj, neki, koji i još neke druge. Str. 29.: » . . . da jasno uoči odnosnu nauku«, u G. I. 104.: » m o r a l i s c h e L e h r e « . — 35.: »koji se dojmi o d n o s n o g pjesnika«, G. I. 134.: das v o m Dichter ergriffene Objekt. — 187.: »predoči kulturno stanje i narodni život o d n o s n e epohe, G. II. 274.: »den Geist der g e s c h i c h t l i c h e n Epoche . . . darstellen. — 190.: »stvar je o d n o s n o g talenta, G. II. 280.: »ist Sache des d r a m a t i s c h e n T alents. — 202.: »Radnja o dn o s n e drame proizlazi iz nekojeg izvjesna slučaja, G. II. 320.: »Die Handlung d e s L u s t s p i e l e s setzt immer den bestinimten Fali voraus«. — Nadalje: nosilac o d n o s n o g značaja, 45. — slika o d n o s n i h lica, 45. — zakrpa o d n o s n o m u stilu, 46. — ritam o d n o s ­ n o g stiha, 69. o d n o s n o g pjesnika, 81., 91. — o d ­ n o s n i h djela, 110. — u o d n o s n o m vremenu, 112. o d n o s n o g jezika, 144., o d n o s n i h duševnih eleme­ nata, 145., o d n o s n i h lica, 200. — o d n o s n e kome­ dije, 201. i t. d. Koliko se obilno služi D. ovom riječi, to najljepše ilustrira prijevod ovoga mjesta iz G. II. 210.: „Der historische Roman soli uns das Kulturgemalde einer v e r g a n g e n e n E p o c h e entrollen und uns am Geschicke s e i n e r H e l d e n zeigen, wie das menschliche Handeln und Empfinden durch die Bedingungen d i e s e r K u l t u r bestimmt wird«, koje glasi u D. str. 118. ovako: »U ovom se romanu mora pred našim očima otkriti cijela kulturna slika o d n o s n e epohe, te na sud­ bini o d n o s n i h lica jasno predočiti, kako ljudsko čuv­ stvovanje, mišljenje i rad stoji u neposrednu savezu s uvjetima, koje pruža kultura o d n o s n o g vremena«. Stilistika zabranjuje ponavljanje manje običnih riječi, koje lako udaraju u oči,1) i u ovećim razmacima, a tu eto ima takav jedan pridjev i t r i p u t u j e d n o j r e ­ č e n i c i ! Još nešto. Na str. 45. »Nauke o pjesništvu« ima nekoliko posve lijepih pravila, kojih se megjutim sam pisac ni najmanje ne drži, i tu megju ostalim piše i ovo: »Jošte više treba paziti na uporabu pridjeva. . . P j e s ­ ni ci s e č e s t o t o l i k o z a l j u b e u n e k e pri ­ d j e v e , da i m s e i njihovo ime nadjene. Dr. Dujmušić doduše nije pjesnik — i sva je sreća, što nije! — ali da je on dotični naslov » o d n o s n i « ipak potpuno zaslužio, o tom valjda ne će niko posumnjati. . . Nego D. upotrebljava tu riječ još i u drugoj službi, t. j. za »b e z i e h u n g s w e i s e«, r e s p e c ’) Pa makar one same po sebi i ne bile loše. �133 Listak. t i v e«, što Maretić osugjuje kao barbarizam. Evo i za to primjera: »neizmjernoj jakoj, o d n o s n o dobrohotnoj volji, 14. — poveća interes u sluša­ telja, o d n o s n o čitatelja, 42. — u eposu, o d n o s n o romanu, 42. — ne spjeva, o d n o s n o ne sastavi, 77. — u njem, o d n o s n o u njegovu narodu, 87. — ve­ liki, o d n o s n o duboki smisao, 89. pjevač, o d n o s n o pjesnik, 112. — dalje prošlosti, o d n o s n o tamne bu­ dućnosti, 136. i t. d. A sad evo primjera za drugu poštapalicu gospodina doktora, odnosno profesora: »stoji u savezu s o v i m ili o n i m organom ljudskoga bića«, 19. — »budeći sad o v o s a d o n o čuvstvo«, 21., u G. 1. 74.: »d i e E mf i n d u n g weckend«. — » o v e i l i o n e znanosti«, 24. — »služi samo kao sredstvo, d a p r i k a ž e z n a č a j o v o g i l i o n o g č o v j e k a « , 29., G. I. 105.: »ist dem Dichter nur Mittel d e r C h a r a k t e r , d a r s t e l 1 u n g«. — »da o n u i l i o v u gragju obradi prema pje­ sničkim zahtjevima, a da pjesnik ne zapane u opširnu mehaničku kulturnu prozu«, 33.; G. 1. 119.: »die S p r o ­ d i g k e i t einer breiten, oft mechanischen Kulturprosa... zu iiberwinden«. — »za koji o v a j i l i o n a j jezik nema podesna izraza«, 44.; dass die d e u t s c h e Sprache keine Worte hat, um sie zu ersetzen«. — »o v i h i 1i o n i h riječi«, 66. — » o v o g i l i o n o g značaja«, 78. » s a d o o v o m , s a d o o n o m junaku«, 80. — »mitska čudesa o v e i l i o n e epopeje«, 112.; G. II. 188.: »die mythischen Wunder in d e r Ерорбе«. — » o v a j ili o n a j roman«, 121. i t. d. Cesto mu tako služi i zamjenica neki ili koji, n. pr.: »n e k i omen« (den VViederschein, G. I. 50.) — » n e k o gibanje« (innere Bewegung, ili: diese Bewegung, G. 1. 53.) - » tu nas upozna s n e k i m l i č n o s t i m a«, 113.; G. II. 195.: »wir orientieren uns iiber u n n b e k a n n t e P h у s i o g n o m i e п«. — » n e k i oblik« — »da se na ovaj način ističe opreka n e k i h karaktera u n e k o m pogledu ili opreka izmegju objekata u k o j e m svoj­ stvu«, 66. — »melodijoznosti k o j e g jezika«, 144.; G. II. 28.: »die Melodie der S p r a c h e « . — i t. d. Vrlo često upotrebljava frazu: »ogleda se«, njem. »s p i e g e 11 s i c h«, i to tako mehanički, da i ne misli više na njeno značenje, nego mirne duše meće koji put na njeno mjesto »ugleda se« ili čak i »ogledamo«. Kako je to smiješno, neka pokaže ovo nekoliko primjera: »I ako se velik polet o g l e d a u alegorijama«, 58. — »da se ta objektivnost najčišće o g l e d a u narodnoj ili pučkoj epici«, 79. — »u kojima se o g l e d a njegovo vanjsko bivstvo«, 79. — »jer se u njoj o g l e d a sad više, sad manje i unutarnji svijet«, 107. — »Na njem se mora o g l e d a t i istorijska vjernost«, 117. — »jer se u pojedinima ne može o g l e d a t i pjesnikovo odušev­ ljenje«, 160. — »već mu se eruptivni značaj o g l e d a u strofi«, 169. — »u kom se ugleda ritam«, 69. — »u ko­ jem se ugleda neka opća istina«, 132. — »koji se ugleda u obilju«, 137. — »u njoj ogledamo nizanje momenata, 18. — »da u narodnoj epskoj poeziji ogledamo zajedničko duševno blago«, 76. — »Talenat pjesnika liričara ogleda estetika u živu i svestranu promatranju s fantazijom«, 144. i t. d. (Svršit će se.) Hrvatski katolički konvikat u Mostaru. Na 1. srpnja razaslao je prcsvj. gospodin fra Alojzije Mišić okružnicu na sve župnike svojih dvijuh biskupija: mostarske i trebinjske, te im javlja veselu vijest, da je u Mostaru otvorio konvikat za katoličke gimnazijalce. Biskup Mišić nije ljubitelj mnogih fraza i idealiziranja, on je prožet jakom i neumornom voljom za rad. Njega u srcu boli, kada posmatra, da je u čitavoj Bosni i Hercegovini broj domaće inteligencije razmjerno vrlo malen. Ne zamjeri braći hrišćanima i muslimanima, što se oni na sve mo­ guće načine t r s \ da steku što veći broj urogjene inteli­ gencije svoje vjere, nu žali, da se baš na strani kato­ lika u tome smjeru vrlo malo radi. Upozoruje podložno si svećenstvo, da je njegova uz mnoge ine i ta zadaća, da se brinu oko uzgoja što većega broja inteligencije i to inteligencije takove, koja će ljubiti uzvišenu nauku Isusa Hrista, katoličku crkvu i svoj hrvatski narod. »U smislu ovoga - veli — Mi smo kano Biskup i Pa­ stir uČinili svoje. Odlučili smo još ove godine u Mostaru osnovati konvikat za katolike gimnazijalce. U ovom kon­ viktu biti će 25 mjesta besplatno popunjeno. U konvikat besplatno primaju se samo djeca siromašnih težačkih obitelji, jer težak nam je najpotrebniji, a na njega se i njegove potrebe razmjerno najmanje obazire. Radi čega saopćujuć Vam ovo veleč. oci duhovne pastve, pozivamo Vas, da ovo oglasite narodu, k tome još svaki Vas neka potraži djecu, koja su odličnim uspjehom pučku školu svršila, zdrava ko kremen i volju imaju posvetiti se dalinim naucima, te u zdogovoru s roditeljima njihovu molbu za stan u konviktu s ostalim nuždnim svjedodžbama Nama osobno spremite i to što prvo. Zavod nadzire i rukovodi uprava od presv. Ordinarija iiregjena. Hrana i opskrba, u koliko ima besplatnih mjesta, ne plaća se. Dok je hrana besplatna, odijelo i to narodno, te knjige roditelji provigjaju, odveć pako siromašnim iznimno i knjige će se besplatno dati. Odijelo naprotiv besplatno nikom se ne daje.«. Osnutak hrvatsko-katoličkoga kon­ vikta u Mostaru bez sumnje je jedna od najvećih steče­ vina. što ih je u zadnje vrijeme na prosvjctnome polju primila hrvatska i katolička Hercegovina, a Mišić si je s tim isklesao »monumentum aere perennius«. �134 Br. 8. — »SERAF1NSKI PERIVOJ« — 1913. V J E S N I K. Primicije. Ovogodišnja svetkovina Ilindana za Kr. Sutjesku imala je dvostruko značenje. Taj se je dan proslavila, ne samo svetkovina moćnoga zaštitnika bo­ sanskoga kraljestva, nego je i mladi Franjevac fra Peregrin Brković rekao svoju prvu sv. misu. Još u večer uoči Ilina zvona navijestiše neobično sutrašnje slavlje, a svijet se je iz daljnjih mjesta, osobito iz Vareša, po­ čeo okupljati oko velebnoga sutješkoga samostana i crkve. Sjutra oko 10 sati na veselo brujanje milozvučnih zvona svijeta se je toliko skupilo, da ga je bilo barem trećina izvan inače velike nove crkve sv. Ivana Krsti­ telja. U 10 sati u pratnji svoga kuma gvardijana fra Joze Andrića, gjakona dra. i prof. fra Karla Ikića, podgjakona fra Augustina Malića, te svečano obučenih gjaka uz zvo­ njavu zvona i sviranje organa unigje mladomisnik s kru­ nom na glavi u crkvu, otpjeva »Veni sancte Spiritus i otpočne misu. Pod misom su pjevali franjevački gjaci iz Guče-Gore, a pjevanjem je ravnao i uz novi organ svirao novički meštar fra Vojislav Ćurić. Skladni gla­ sovi mladih gjaka duboko su ganub prisutni narod, jer takova pjeva nijesu čuli, kako su se iz Sutjeske otselili klerici. Vatreni govor čuvstvenoga vareškoga kapelana fra Arhangjela Grgića, mnoge je a osobito mladomisnikovu rodbinu uprav do suza ganuo. Posliie mise u fra­ njevačkoj je blagovaonici držan svečani objed, na kome je u pozdrav mladomisniku paio više srčanih nazdravica. I naše čestitke! Fra Radoslav Glavaš umro. Uredništvo »K. 0.« u zadnjem broju javlja, da je pri zaključku uredovanja saznalo da je u samostanu na Humcu umro čuveni knji­ ževnik hercegovačkih Franjevaca i naš suradnik fra Radoslav Glavaš. Akoprem potanje o ovome velikanu još mšta više ne faznasm o, ipak Glavaš je svojim knji­ ževnim radom mnogome već dobro poznat Glavaš je prvi pokrenuo » K r š ć a n s k u O b i t e l j « , koju je kroz više godina uprav suvremeno i ukusno uregjivao. Nje­ gova brošura »M a 1o v i š e i s t i n e « pokazuje, kako je žarko poput Serafa ljubio istinu i svoj serafski toliko puta nepravedno napadnuti red; njegova » P o l i t i k a b o s . i h e r c e g o v a č k i h F r a n j e v a c a « u povjesti ga odaje, ne kao prostoga Ijetopisca, nego kao pragma­ tičnoga historičara, koji duboko zalazi u pojedine činje­ nice, traži njihove uzroke, pojedine okolnosti, u kojima su se zbivale i motive, koji su na čimbenike uplivalii, da su baš tako, a ne drukčije radili. U » Ž i v o t u I s u s a K r s t a« Glavaš je otkrio duboko poznavanje prve krš­ ćanske p ošlosti i sv. P ism a; a svojom je » S p o m e n i ­ com p e t d e s e t g o d i š n j i c e hercegovačke f r a n j e v a č k e r e d o d r ž a v e « prilično opširno sa­ brao i sistematizirao povjest svoje redodržave. Glavaš je radoprom atrao i velikane svoga reda,te iz njih ove proš­ losti crpio i pobudu za rad i primjere požrtvovnosti. Uprav iz toga promatianja nikle su mu biograf je biskupa fra Rafe Barišića i Bucoujića, od kojih je u prvotne pokazao, kako se i najškakljivijc stvari dadu mirno, vjerno i nepri­ strano obragjivati, a da se pri tome nikome ništa ne učini na žao. Uz to je Glavaš još puno pisao u »Osvitu« i drugim hrvatskim listovima, a radio je i na socijalnome polju, ni malo ne pazeći na to, što mu sadašnjost dostojno ne uvažuje njegova rada. Počivao u miru dobri Radoslave! Velika manifestacija prigodom katoličkoga sastanka u Ljubljani. Pišu nam iz Ljubljane: Katolički će se sa­ stanak u Ljubljani otvoriti dne 24. augusta s velikom manifestacijom- posvećenjem hrvatsko-slovenskoga na­ roda Bez Grijeha Začetoj. U svim se slovenskim kraje­ vima diže puk, da pohrli taj dan u Ljubljanu. Ne će biti slovenskoga sela, koje ne će taj dan poslati u Ljubljanu svoje kćeri i sinove. Posvud je najveće zanimanje za katolički sastanak. Slovenska raja na skrajnjem sjeveru naše domovine, slovenski Korušci, doći će u svojim ka­ rakterističnim narodnim nošnjama s posebnim vlakom u Ljubljanu. Iz daleke Njemačke, iz Vestfalskoga, dohrlit će slovenska radnička društva sa svojim zastavama. Odlično će biti zastupana slovenska Štajerska, isto tako Ist a i Primorje, od kuda je već prijavljeno mnogo puka u narodnim nošnjama. Osobito čarovit će biti u sveča­ nom ophodu pogled na kranjsku skupinu: sve će doline poslati na manifestaciju najstarije i najljepše narodne nošnje. U svečanom će ophodu igrati mnogo glazbi. Pred skupinama će se nositi nebrojene društvene zastave iz svih slovenskih krajeva, na čelu stare zastave, pod ko­ jim su se Slovenci i Hrvati zajednički borili i pobjegjivali. Ophodu će učestvovati i nježna mladež, dječki 1 djevojčice u narodnim nošnjama, što će biti osobito ljubezan prizor. U ophodu će koracati 2.500 slovenskih Orlova. Prijavljen je dohod posebnog vlaka s 500 Ceha, megju kojim 300 čeških Orlova i mnogo narodnih nošnja. Poljaci imaju u Krakovu posebni odbor, te je već pri­ javljeno brojno učestvovanje. Poljački radnici će doći sa vlastitom glazbom. Iz krakovske okolice će stići ve­ lika skupina poljačkih seljaka u svojim narodnim noš­ njama. Braćo Hrvati, i vi se maknite iz svih krajeva naše zajedničke domovine, hrvatska društva uzmite u ruke svoje barjake i pohrlite s njima 24. augusta na za­ jedničku hrvatsko-slovensku manifestaciju u bijelu Ljub­ ljanu. Neka svijet vidi naše jedinstvo za naše zajedničke ideale! �Vjesnik. Imendan presv. biskupa Mišića u Mostaru. Iz Mo­ stara nam pišu: Hercegovački puk i svećenstvo traže zgoda i prilika i u tima se natječu, tko će bolje i do­ stojnije iskazati čustva odanosti, privrženosti i ljubavi napram svom natpastiru. Dvadesetprvoga lipnja naime, kada njegova Presvjetlost slavi svoj visokostojanstveni imendan oko natpastira kao djeca oko milog oca okopilo se stado i svećenstvo, da po prvi put proslave željno očekivani god. Od poslije podne 20. te do poslije podne 22. lipnja neprestano su se izmjenjivala svakovrsna čestitanja u domu svečarevu, od društava otpjevale se prigodne pjesme, od učeće po zavodima mladeži nizale se dekla­ macije i druge svake ruke čestitke. Njegova Presvjetlost odlučila je bila posve skromno svoj imendan proslaviti, ali punina srca pravih sinovskih osjećaja njegova puka i vjernog svećenstva to nije do­ zvolila. Tako pošto znatan broj svećenstva iz mjesta i okolice bijaše se sabrao toga dana u svečarevu domu, držan je zajednički objed, kod koga su se razne zdravice u čast svečarevu izrekle. Prvu zdravicu izrekao je bisk. konsistorijalac preč. Don Lazar Lazarević. Iza toga je njegovu Presvjetlost ispred stada pozdravio njegov tajnik vel. o. fra Jerko Boraš, zahvaliv mu se na usta istoga na njegovu zauzimanju oko usrećenja hercegovač­ koga dobroga naroda u materijalnom i duhovnom smislu. Bosansku je redodržavu zastupao vel. o. fra Velimir Martinčević, tajnik redodržave, koji je u ime iste lijepo presv. gospodina kao negdašnjega člana njihove redo­ države pozdravio i zaželio mu u radu od Boga svako dobro i blagoslov. Ispred hercegovačkih Franjevaca svečara je poz-dravio kustod o. fra Spiro Šimić. U svoj­ stvu narodnog načelnika i ispred franjev. gimnazije od Širokoga-brijega presv. gospodina uz izraz dubokih osje­ ćaja pozdravio je direktor gimnazije vel. o. fra Didak Buntić. Na koncu se je presv. gospodin toplo zahvalio svim gostima i tako je svaki od prisutnih primio lijepih pobuda od svoga pastira za dobar i plemenit rad. Ž eli se k o m e n ta r. Do koji dan i eto ti katoličkog sa­ stanka u Ljubljani. Kako se vidi i iz samoga proglasa, što smo ga iz Ljubljane primili i evo objelodanili, sa­ stanak će biti sjajan, a bez sumnje ne tako, da ne bi mogao biti još sjajniji i korisniji. Nećemo ovdje nikako objegjivati, da se je bilo pozitivno, bilo negativno nasto­ jalo osujetiti taj sv. pothvat, n u u o č i su nam upala dva manjka, koja su možda sasvim nevino počinjena. Svi su drugi lisovi o organizaciji spomenutoga sastanka više manje obavješćivani, a »Seraf. Perivoj« je min oilažen. Iz sasvim pouzdanih izvora saznajemo, da su i redodržavnici peterijuh hrvatskih franjevačkih redodržava htjeli sastanku prisustvovati, ali im se, uza sve dugo vrijeme pripravka, niko ne udostoja ni saopćiti želju, da bi i 1-15 oni prisustvovali. Ima se znati, da su i redodržavnici prelati i to »cum jurisdictione quasi episcopali«, koji, imaju podložne tolike sile, koje se i dan i noć trude na socijalnome i prosvjetnome polju u Hrvatskoj, pa bi moglo vrijediti pri ostvarenju rezolucija ljubljan­ skoga stastanka, a onako? Sv. Anto izabrao muslimana za načelnika! Preko jednoga Franjevca primili smo K 50 i to 40 za gradnju crkve sv. Antona u Sarajevu, a 10 u kruh sv. Ante. Ovu je svotu poslao jedan musliman, čije nam ime priječi diskrecija na javu iznositi. Spomenuti musliman više godina čita »Glasnik sv. Ante«, te je tu vidio više za­ hvala za primljena dobročinstva po zagovoru velikoga sveca. U njegovi općini dogju općinski izbori i on kan­ didira za načelnika. Protivna i katolicima neprijajuća stranka raspolagala je s hiljadama, da osujeti izbor za načelnika štovatelja sv. Ante, nu on seuteče svecu svega svijeta i obeća mu u crkvu i kruh K 50 ako pobjedi. Uspjeh zavjeta bude okrunjen s njegovim izborom. Mi hvalimo sv. Antuna, da je i narodima pokazao milost. Statistika redodržave sv. Ćirila i Metoda. Najnoviji Shematizam sv. Ćirila i Metoda objavljuje, da ova mlada redodržava, broji svega 199 članova. Od ovih je 21 trećoredac, 41 lajk, 4 novaka, 47 klerika studenata, te 86 sve­ ćenika. Osam je članova — 3 oca, 3 studenta i 2 trećoretca izvan redodržave, a ostali su u redodržavi. Redodržava broji što samostana, što rezidencija 22, a prostire se po svoj Hrvatskoj i Slavoniji preko zagre­ bačke nadbiskupije, bosanske ili ti gjakovačke i srijem­ ske, te senjske, modruške ili krbavske i katoličke grkoistočne križevačke biskupije. Ginmazijalno i filozofično sjemenište ima u Varaždinu, a bogoslovno u Zagrebu. Gimnazijalci pohode javnu varaždinsku gimnaziju, a bogoslovi bogoslovni fakultet sveučilišta Franje Jo­ sipa I. u Zagrebu. Od 25. srpnja 1912. rcdodržavom ravna preč. fra Rafael Rodić. Naše gragje. Kao svake tako i ove godine u franje­ vačkoj se bosanskoj redodržavi živo radi. U Fojnici se i u Gučoj-Gori, kao što smo već javili, obnavlja samostan, a u Kreševu se pripravlja materijal za gragju nove samostanske crkve. Mnogo se zamašnije gragje franjevačke crkve sv Antuna u Sarajevu i novoga krila franjevačke gimnazije u Visokome, te preuredba bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu. I crkva sv. Antuna i gimnazija u toliko su napredo­ vale, da su već obadva poduzeća izvana gotovo sasvim gotova — dapače i toranj sv. Ante, koji uprav ponosno dominira s desnu strane Miljacke. već dolazi pod krov. I u bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu i u gimna­ ziju u Visokome ove se godine zavagja i središnje loženje, čim će ovi zavodi postati potpuno moderno svim unutarnjim potrebama obezbijegjeni. �136 Вг. 8. SERAF1NSKI PERIVOJ« — 1913. KNJIŽEVNA SMOTRA. PRIKAZ! I OCJENE. Dr. fra Julijan Jelenić, »Izvori Za Kulturnu Povjest Bos. Franjevaca«. Sa 6 faksimila. Cijena K 3. U djelu od 200 stranica objelodanjeno je 140 povjesničkih doku­ menata, što se nalaze u arhivima Bosne Srebrene. Naj­ stariji je dokumcnat iz 1532 godine, a najmlagji iz 1850. Dokumenti su pisani hrvatski, latinski, talijanski i nje­ mački, a pisani su bosančicom, latinicom i srpskom gragjanskom ćirilicom. P i s a c j e n e k i m p r i j a t e ­ l j i m a p o j e d a n k o m a d v e ć r a za s l a o , t e s e n a d a , d a ć e mu s e z a i s t i p l a ć a b r z o s p r e ­ mi t i , d a t a k o m o g n e č i m p r i j e d r u g i s v e ­ za k z a p o č e t o g a d j e l a „ Ku l t u r a i bos. F r a ­ nj evci « da t i pod ti sak. Izvrsna moderna apologetika. Velezaslu^na na­ kladna knjižara Herder objelodanila je treće izdanje znamenitog djela čuvenog apologete Fr. Hettingera: »Lehrbuch der Fundamentaltheologie o d e r A p o l o g e t i k« Freiburg 19 ?3. Nanovo ga je preradio sveučilišni profesor dr. S. Weber. Mirne duše možemo kazati, da djelo o d g" o v a r• a” .......... s v i m "p o~ t r e" b a m a s a d a š n j e g v r e m e n a . da je megm drugim izvrsnim apologetikama, ova Hettmgerova najizvrsnija. Tu dolaze u pretres sva moguća pitanja stara, nova i najnovija (ova najviše), koj zasjecaju u područje religije naravne i vrhunaravne, poganske i kršćanske, a napose katoličke. A raspravljaju se ta teška pitanja potpunom temeljitošću, vještinom strukovnjaka, a ipak bistro i jasno; sve odlike, koje je teško naći u djelima o sličnom predmetu. Izneseni su u obilju doslovni navodi svetih Otaca i sholasiika i to na laimskoui jeziku, što dj Iu dava osobitu važnost, jer time može biti od koristi onima, koji inače nijesu posve vješti njemačkom jeziku. Pri početku svakog važnijeg poglavlja istaknuta je bo­ gata literatura, koja služi za orijentaciju svakome onome, koji bi se htio potanje pozabaviti dotičnim pitanjem. Riječ u jednu: upotrijebljen je sav znanstveni aparat u potkrepu temeljnih istina naše vjere i ne možemo, a da ovo epohalno djelo svakome toplo ne preporučimo. Do­ duše cijena je visoka: nevezano stoji K 16.80 a vezano K 18.60, ali valja se sjetiti da djelo obuhvaća ravno 860 stranica ovećeg formata i da je ovdje u jedno iz­ vrstan materijal, koji se inače tek u različitim posebnim knjigama maže naći. Nabavlja se kod nakladnika Her­ der u F r e i b u r g u (Breisgau) ili u Beču I Wollzeile 33.*3 Dr. Otto VVillmann: Aus der Werkstatt der Philosophia perennis. Freiburg im Bresgau 1912. Herder$che Verlagshandlung. S. 312 u 8. Cijena 5.04 K, uvezana u kožu 6.24 K. Jedna od najvećih katoličkih nakladnih knjižara na cijelom svijetu, jest bez sumnje Čuvena H e r d e r o v a knjižara u Freiburgu sa podružnicom istog imena u Beču. Njezinom zaslugom imamo sijaset znanstvenih i zabav­ nih knjiga na svakom području ljudskog umnog rada, a evo i u najnovije doba podala nam je ista knjižara krasno djelo dvorskog savjetnika i sveučilišnog profe­ sora u m. dra NVillmanna, pod gore naznačenim naslo­ vom. Prikupljeni su ovdje raznovrsni članci uvaženog pisca, koje je on objelodanio u raznim njemačkim znan­ stvenim časopisima. Pretresaju se tu pitanja, koja već sama po sebi bude opće zanimanje, a način kojim ih pisac prikazuje, onaj njegov poetični stil, te opet filo­ zofska stalnost u pisanju povećava zanimanje za ista. Vidi se, da je vrsni pisac duboko proniknuo u bit tih pitanja i da ih je temeljito shvatio, pa ih temeljito i stručnjački prikazuje. Tu megju inim pitanjima nalazimo ova: Reiigijozni temelj znanosti. Katolička istina kao ključ za povjest filozofije. - Slobodoumnjak 16. stoljeća. — Reforma kalendara i obnova nauka. Papa Lav XIII. obnovitelj nauke. - Stanovište okružnice »Aeterni Patris« prema filozofskim savremenim smjerovima. — Ka­ rakteristika 19. stoljeća. — Kršćanska filozofija i mo­ derno filozofiranje. — Istina je od Boga. — Svijetlo sa istoka. Samome Bogu (Soli Deo). — O obraćenju oso­ bitim obzirom na Ruvillesov spis: »Natrag k sv. Crkvi«. Analiza i sinteza u duševnom životu sadašnjosti. Vrijeme i vječnost. — O pedagoškoj psihologiji. — Kul­ tura i katolicizam. — Sodjologija kao socijal ia etika. Socijalno pitanje obzirom na uvjete njegovog riješenja i t d Može se naručiti i kod Herdcrove podružnice u B e č u (I. Wo!lzeile 33). - P. V. Dopisnica uredništva. N a u v a ž e ii je! Zidnji jc broj »Serafmskog Perivoja« šiovanc či'afeijc ma'o iznenadio: vjesnik šušas‘, pngrješaka puno. Uzrok je, što su slagar i u odsustnosti urednika bez revizije i bez uredničkoga »imprimator« spomenuti broj otisnuli. »Seralinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u inj.; godišnja cijena 5 K. - za gjake, treeoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julijan Jelenić, Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu, �8 аааооооаооооааоаооооаоаоаоаоааапааоаооаооопаоаааоаооааооооаааоаоооаастааааоаааоо! H R V A TSK A ZQ e e n T R A tn A 3 ВАП КА Bosnu I H£Ree®OVinU (dioničko drušioo). аооаоаооааааоааооооооаааооапаааааоаааооааааооаоаоапаоооооаоааопаааоаоаппаапоаоао Uplaćena dionička glapnica 2,000.000 kruna. 0 0 0000 Preuzima uloge na ulo­ žne knjižice te ukama­ ćuje iste uz 4 V'/n čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući raćuri. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Unovćuje mjenice, izžrijebane, vrijednosne papire i kupone. Pohra­ njuje svakovrsne depo­ zite i upravlja njima. Izvršuje Isplate 1 na­ plate na svim trgovač­ kim središtima tu- i Inozemstvu. Centrala н SflRHSCVU. Podružnice : niostar i ^uzla. 007 М °1 0 1 Л 0 0 Sulagaonica sve lag o cijenosti kao: srebro, zlato, dragulje i v o DDooaoPDOoooaaooGJPoao o o o o o o a r т о с о и о в д В а д о г "o a o a u . j d : 000000 : i □ □ q п □ □ v. o □ o □ o a c □ao g a - — JrKveni umjetn čHi zavod Josipa Oblettera = u St. Ulrich, Gradcu Tirol kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen \ ’ a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. klera: oltare, propovjedaonice, ispovjeđaonice, kipove, :: puteve, betleniske fclalice i t. d. -» ' 1 — K kn/n ~ CIJEN1CI I NACKTI DOBIVAJU SE BESPLATNO. C §LT Proizvodi su zavoda svi vlastiti! — Pri svim narudžbama na rju se ur i.. ićal и ^л'. ! i . jSj �PREPORUČUJE SE ZA IZRADBU SVIH U TISKARSKU I HHJIGOVEZACKU STRUKU SPADAJUĆ1H POSLOVA. - SLAGAĆI STROJEVI „LIHOTVPE". - STEREOTIPIJA. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e560f21bceb254a8d777a8258bcbbe8c.pdf c9c9e378ab1c0a0b9d48a77f0c1956fa PDF Text Text \ SERAFiNSKi Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 9. SARAJEVO, 15. RUJNA 1913. GODINA XXVII. Ljubljanska kreditna banka S a n je « P r ir a i ii c a : D io n iik a g la v n ic a K M Entrala u Ljubljani. M J N 1— P riž u v a K 1 , 0 0 0 . 0 0 0 '— Pudradsla u ^jitr, ?ntu, Muscu, Iriti i [ulju. Ispuštan: Brida. Prima uloge na štednju na пг uložne knji­ knji žice i tekuće račune i ukamaćuje ih fl ■ 1 bez ikakvih poreza i oo( Z ' Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. — O svim osta­ lim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. n ič k i z a v o d Tirol. St. Ulrich, Grčden. Ilustrovani cijenio s oz­ načenom cijenom badava. Preporučuje se velečasnom svećenstvu za izradbu kipova žrtvenika, križnih puteva, grobova, jaslica i t. d. Blagorodni gospodine! Veseo sam, Sto Vam mogu javiti, da su L20 cm. visoki kipovi za jaslice, koje nam je za našu glavnu crkvu sv. Ante u Rimu, Vaš najugledniji zavod izradio, kod struč­ njaka potpuno priznanje, kod vjernika pak rimskih na opće udivljenje naišli. Što osobito naglašujem jest, da kipovi osobito na pobožnost i molitvu potiču. Rim, 18. veljače 1910. S veloštovanjem CURIA GENERALITIA ORD. F. F. MIN. FR. DIONIZIJ SGHULER, General reda M. B. Potpisani sa zadovoljstvom potvrdjuje, da su djela od Ferdriiaada Stufiessera kipara u St. Ulrich Grodcn za ov­ dašnju nadbiskupsku sjemenišnu crkvu na opće zadovoljstvo izvedena, i to: 1. Glavni žrtvenik, koji je veoma jeftino, a uz to ukusno izveden; 2. Dva pokrajna žrtvenika; 3 Pro­ povjedaonica sa tri relisfa Vrijedno je da »c osobito istakne solidna izndba i jeftinoća Pozlata je prava i zdušno izve­ dena. U kratko odlučili smo da mu izradbu i dvaju još pokrajath žrtvenika povjerimo. Prema tome potpisano rav­ nateljstvo goep. Ferdinaada Stufiessera velečasnom dušobriž­ ništvu najtoplije preporučuje. Sarajevo, 27. svibnja 1*97. f. ГП1Ј1 X. iMUtrl 1.1. ravnatelj bngosl sjemeništa. �ш ^ ж о ж о ж (ж а Ш № 5* Ш ж о 1 Crkveni umjetnički zavod Josipa Oblettera u St. Ulrich, Gradcu Tirol kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. ,n. kleru: oltare, □35X 32553 propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, puteve, betlem ske štalice i t. d. CUKMCI I VUfff'I !*'ltn \ PLATNO. I I iU- o 1 na nju se upravno obraća! □□□□□□□□□□□□□□□□□□□a HRVATSKI :hi za Bosnu i Heuee&ovi ,НПКН mičko društvo). Л ,Q D CC □ C;O n a ]a □ □ □ □ O □ D □ □ I 000000 Preuzima uloge na ulo« žne knjižice le ukama« čuje iste uz čistih. Eskomptira i reeskomptira mjenice i tražbine. Daje zajmove na tekući račun. Kupuje i prodaje vrijednosne papire. de« vize i valute. :«; 0 0 0 0 0 0 □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ o □ □ □ □ □ D □ □ □ a □ □ □ □ a □ o □;:; i>П □ O U □ D ГЗ O □ □ P D a U p la ć e n a d io n ič k a glap nica 2 ,000.000 kruna. C e n t r a la u S f lR f lS E V U . P o d ru žn ic e : ITlostar i C u zla. 0000000000 Zalagaonica 52*^32 nosti k a o : srebro, z la to , d ra g u lje i ostalo. ■□□ a a □ □ □ a □ □ □ □ □ □ □ □ a □ □ □ □ a □ □ □ □ D □ □ П □ □ aoaaaooaaooQoooaoooDODDaoaoooaoDoaaoDaGDaDQDoaaoQDODDD □□nnanonoDanoaaaaPPoaoQoaDDaaoooooooaaoopnoooaaaDaDaoD Proizvodi su zavoda svi križne :: 1□ 000000 Unovčuje mjenice, iz« žrijebane, vrijednosne papire i kupone. Pohra­ njuje svakovrsne depo­ zite i upravlja njima. Izvršuje isplate i na­ plate na svim trgovač­ kim središtima tu- i inozemstvu. 000000 □□□□□□rnaoDooooaaooaoooaaaooDaDaouoouooouonoaoaoaooaonaoaaaaaoDDaooDoooDoaaciaa �serafinsri Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 9. SARAJEVO, 15. RUJNA 1913. Fra Dane Zubac, M ostar: Moderni svetac. Čudan naslov! Frazerim a s površnom na­ obrazbom pričinio bi se sigurno kao neki paradokson, a tjeskobnim dušicama možda bi mirišio po modernizmu! P a i mirni posm ratrač ne će ostati posve miran. Priznati moram, da sam i sam ne­ kako čudno osjećao, kada sam pročitao gornji naslov u naslovu jedne njemačke knjižice: »D e r m o d e r n e H e ilig e « od dra. K W ilk-a1). »Moderni svetac, tko bi to mogao biti? Moguće kakov velikan iz 20. vijeka? Ne, to je jedan sredovječni velikan iz 13. vijeka, veliki Asižanin sv. Franjo. On, onaj umbrijski »poverello$<, da se nazove u našemu 20. modernom vijeku modernim svecom. Ali ipak je tako. Dr. Wilk ne žaca se ni malo dati mu ovaj naslov, jer je on bio siguran, da će to moći u svomu djelcu dokazati. S pravom reče jedan ugledni visoki crkveni dostojanstvenik u Miinchen-u, prigodom 700-godišnjice osnutka franjev. reda: »Tko bi rekao, da će on (sv. Franjo) postati genij i ljubimac 20. modernoga vijeka?« Zbilja tko bi rekao, da će on steći u našoj dobi toliko uvaženih, uvjerenih štovatelja, osobito kod akatolika napose protestanata, dok se Luter u svoje doba nije žacao najniže pisati o sv. Franji i 0 »Speculum perfectionis«. Ali od Hase-a ovamo okrenulo se protivno. Muževi prvi od protestant­ ske strane, kojima se ne može zanijekati učenosti 1 iskrenog štovanja, klanjaju se i obožavaju sv. Franju, kao što su: Hase, H. Thode, P. Sabatier, Adolf Harnack. Dapače fi. Thode nazivlje sv. Franju glasnikom novoga pomlagjenoga svijeta2). Mi katolici morali bi se ipak malo zacrvenjeti pred ovakovim akatolicim, da se veoma malo za­ nimamo i posvećujemo pažnje pojavi ovoga v až­ noga reformatora socijalnoga života. Vrsni pro­ učavatelj i poznavalac franjevačkog pokreta dr. G. Schniirer u svomu djelu: »Franz von Asisi« tuži se takogjer na slabo zanimanje sa strane katoličke, za sv. Franju i onaj pokret, što je nastao s njime, osobito se tuži na naše katoličke učenjake u prvom ') Djelo opseže 136. str. u 8°. -) »Herold einer neuen jungen WelU. GOD. XXVII. redu profesore bogoslovije. Dr. G. Schniirer svodi tu našu indiferentnost u prvom redu na to — a možda i s pravom -— jer se mi obično bojaž­ ljivo i hladno držimo prema svemu onomu, što dolazi od strane naših protivnika protestanata i drugih akatolika, dok bi nas naprotiv to još više moralo zanimati i potaći na proučavanje. No ipak u zadnje doba, njemačka se je katolička literatura obogatila za nekoliko djela i umnih rasprava. Kako je pak s našom hrv. literaturom u tomu po­ gledu?^ Osim nekoliko možda uspjelih, prevede­ nih životopisa sv. Franje, nemamo gotovo ništa. A kako je s onima, koji se zanimaju socialnim zna­ čenjem sv. Franje? Neću reći, da mnogi ne prate sa zanimanjem pisanje o sv. Franji, ali od starijih napose našega katol. laikata jedini je dr. T. Kršnjavi, koji se je pokazao u svojim sveučilišnim pre­ davanjima i u nekim raspravam a izvrsnim pozna­ vaocem sv. Franje i njegova pokreta. Njegova su sveuč. predavanja bila u početku dobro posje­ ćena od svih sveučilišnih grupa, bila su dapače i četiri muslimana, ali kako je mlagji svijet danas neustrajan, to je sveuč. dvorana bila brzo pusta. Dr. Kršnjavi, ovaj naš uvaženi filozof-estetičar upoznao se je, držim, sa sv. Franjom u prouča­ vanju povjesti talijanske umjetnosti, u kojoj po­ java sv. Franje igra veliku ulogu i on se je njim stalno sprijateljio. Naprotiv slabomu zanimanju za sv. Franju kod naših starijih, opažamo kod mlagje generacije, osobito kod naših zborova, puno življe zanimanje za ovoga reformatora društve­ nog života. Mi se od toga puno imamo nadati i očekujemo, da će »glasonoša novoga pomlagjenoga svijeta« biti glasonošom nove pomlagjene H rvat­ ske. Sada da ogledamo djelo dra. Wilk-a: »D e r m o d e r n e H e i l i g e « i vidimo u kome smislu pisac naziva sv. Franju modernim svecem. Prije svega pita dr. Wilk: »Sto je moderno?«1) Pisac nam daje i odgovor: »Najmlagji i najnoviji smjer u umjetnosti, književnosti i socialnom životu«, a ovaj smjer jest — franjevački.2) ') >Was ist niodern?*. J »Die jewcils jTmgste und neuesle Richtung in Kunst und Literatur und sozialem Leben. — Die jiingste und neueste Gcistesrichtung der Gegenwart ist — franziskanisch«. �138 Br. 0. — »SER AFINSKI PERIVOJ« — 1913- Za tim pošto nas pisac upozoruje na živo zanimajne savremenoga svijeta za sv. Franju, pita odakle to i ukoliko zaslužuje sv. Franjo, da se na­ zove modernim svecem. Pisac stavlja zadaću svome djelu, da odgovori na ova pitanja i da istraži i upozori odnošaj sveca prema savremenim stru­ jama, osobito da upozori na neke dosada slabo opažene dodirne točke izmegju sv. Franje i težnje duševnih našega doba. Prem a tomu pisac neće pisati obični životopis sv. Franje. To je dakle u uvodu naznačena svrha knjige. Iza uvoda govori pisac o novom vremenu i novom vjerovanju. » N e u e Z e i t u n d n e u e r G l a u b e . « Pošto tu igra veliku ulogu u naše doba sloboda mišlje­ nja, to pisac govori o dva različna pojimanja slo­ bode, naime o kršćanskom pojmu i onomu slo­ bodnih mislilaca. Po nauci pošljednih sloboda znači toliko, koliko neodvisnost od svih ograda*« od svakog auktoriteta. Temelj ovako^i pnmanju slobode udario je Kant ( t 1804), ali ovo poimanje slobode nije ostalo same neškodljivom ideom uče­ njaka, već primjenjeno na vjeru i ćudorednost pro­ izvelo je pravu revoluciju u duševnom životu, revoluciju proti Crkvi i kpzanstvu. Sloboda bez ikakovih ograda u mišljenju i bež ikakova aukton teta, postigla je svoj vrhunac u ludosti Mi tzsche-a, koji je proglasio čovjeka noevisnim i od Boga, a na njegovo mjesto postavio »nadčovjeka«. Ali i mnogi slobodni mislioci straše *e toga Nietzscheovog bogohulstva. Idea o Bogu, čovjeku je prirogjena i ne može ju iz srca istisnuti ništa. S toga si je i kod mnogih slobodnih mislioca počela utirati put ideja o Bogu i vjerskom osjećanju. Ali vjera slobodnih mislioca nije stvar razuma, nego stvar nekoga neopisivoga čuvstva, što se u čovjeku krije (»Gefuhlsreligion«). Za ovom teorijom poveli su se i m o d e r n i s t i Loisy i njegovi isto­ mišljenici, shvaćajući na svoj način nauk i dogme katoličke Crkve. Ovoj školi, koja uči nekakovu besmislenu vjeru čuvstva, ima po sudu nekih pri­ padati ne samo Kant, Nietzsche i modernisti, nego kao predteča sv. Franjo Asiški. Ovakovu drsku tvrdnju pobija dr. Wilk u slijedećem odsjeku pod naslovom: » A u t o r i t a t u n d F r e i h e i t . « Auktoritet i sloboda kako su se očitovali kod sv. Franje pokazuju nam jasno, da li je sv. Franjo bio predteča one nauke, koja temelji vjeru na čuvstvu. Više je nego jasno, da je to presmjelo i drsko tv r­ diti, jer ova nauka ne priznaje auktoriteta nikakova a najmanje crkvenoga u vjerskim stvarim a; dok naprotiv sv. Franjo izričito priznaje vrhovni Crkveni auktoritet i njemu se podvrgava, priznaje i podlaže se svećenstvu rimske Crkve. Pisac citira riječi iz prvog poglavlja uprave i testam enta sv. Franje a zatim pita, »da li uza sve to ostaje sv. Franjo moderan, zaslužuje li on još naslov moder­ nog sveca«. Dr. Wilk odgovara, da sv. Franjo uza sve to ostaje ipak moderan, jer se danas sve više ispostavlja, da je današnje primanje slobode bez auktoriteta vrsta mode i jeftina dnevna mudrost, koja si je put tako brzo utrla jedino, jer čovjeku laska1). To priznaju i uvigjavni učenjaci sa akatoličke strane, napose Fr. W . Foerster u svomu djelu: »Autoritat und Freiheit«. Dr. Wilk upozoruje na nedosljednost, da se auktoriteta ne trpi u vjerskim stvarim a, dočim se u svim drugim znanostima daje samo pravo riječi vještacima i stručnjacima, a onda navodi argumentacije Foersterove o potrebi auktoriteta u vjeri i moralu. Ali oripada to auktoritativno vodstvo? Znan o sti^ e može nikako pripadati to vodstvo, jer se je znanost pokazala nesigurnom i nesposobnom i pogibeljnom. Sjetimo se samo Oswalda, Forela i famoznoga Hekela, koji su kompromitirali zna­ nost. Dakl auktoritet u vjeri može biti jedino vjerski genij, koji pozna svestrano zbiljski ljudski ivot i objektivno ga posmatra, a to je sam I s u s J ri б/t , odnosno njegova Crkva. To je priznanje dokaz jeTinoga protestanta, učenoga Foerstera. Dakle crkveni je^a iktoritet nuždan to priznaje m< derni učenjak Foerster, isto kao što je to u svoje doba priznavao moderni svetac sv. Franjo. Tako eto opet postaje katolička Crkva i njezino shvaćanje moderno. To se isto može reći i o nje­ zinim svecima, osobito sv. Franji. Pisac se osvrće ovdje na držanje sv. Franje prema znanosti. Dokazuje, da on nije ni najmanje protivan bio znanosti. On je bio jedino proti obožavanju znanosti vanjske, koja i danas jedino imponira isto kao što je to bilo u 13. vijeku. U tomu su 13. i 20. vijek slični. S toga je sv. Franjo morao više naglašivati i isticati unutrašnju znanost, t. j. unutrašnje ople­ menjivanje srca i duše (»Die Jnnenkultur«). Pogriješno je, današnje poimanje i obožavanje zna­ nosti, jer ona nije kadra riješiti sva pitanja i zago­ netke, osobito koja se vjere i morala tiču. S toga natrag k crkvenom auktoritetu. Primjerom nam je ovdje moderni svetac sv. Franjo. Pisac na­ vodi neke utješljive pojave približavanja crkve­ nom auktoritetu, zatim pita, da li uz priznavanje *) »Ncue Anfassung der Freilict ist cinc blosse Modesachc, cinc bllligc Tageswcisl)eit, dic mir deswcgen so grosse Bcdeutung gevnnncn komite, wcil sie dcr Ikquemliclikcit des Mcnsclicn schmeichelt«, �Moderni svetac. crkv. auktoriteta ostaje čovjek još slobodan? Na­ ravno, da je čovjek još uvjek slobodan, jer sloboda i priznavanje auktoriteta nikako se ne isključuju. Dr. Wilk to sve dokazuje navodima Foerstera. S priznavanjem auktoriteta čovjek ne postaje du­ ševni rob, niti je spriječen u svom djelovanju. Primjerom su nam apostoli, koji su se stavili pod auktoritet i vodstvo Isusovo, a ipak su izveli djelo, kojemu se mora diviti i najzagriženiji slobodni mislioc. Primjerom je sv. Franjo, koji je uz pošto­ vanje crkvenog auktoriteta proveo najuspjeliju reformaciju do našega doba, i to on jedan lajik. Pisac upozoruje ovdje umjesno na lajički apostolat u naše doba i na suglasno djelovanje laikata i klera. Poduku možemo crpsti iz djelovanja i života sv. Franje. U narednom odsjeku pod naslovom: »G ef ii h 1 s r e 1 i g i o n« bavi se pisac obširnije već spomenutom vjerom čuvstva. Čovjek je danas puno toga obreo i skoro čitavu narav sebi podlo­ žio, stoga je postao ponosan, da zabacuje svaki auktoritet Božji i crkveni, makar da se ne ima pravo ponositi jer je u unutrašnjoj naobrazbi i oplemenjenju srca i duše vrlo zaostao. Ali ipak najveći duhovi današnjega vremena priznaju, da nigda nije čovječanstvo trebalo toliko vjere i Boga kao danas. Nu ova vjera jest kod nekih samo stvar čuvstva i Bog je samo čeznuće unutrašnje za ne­ kim božanstvom i unutrašnje doživljenje toga bo­ žanstva (»inneres Erleben Gcttes«). Je li sv. F ra­ njo bio pristaša toga vjerovanja? Mnogi slobodni mislioci po svojoj slobodi to tvrde. Istina mora se priznati, da je vjersko čuvstvovanje kod sv. Frane bilo puno jače, nego kod ostalih svetaca i da su njegov vjerski život i pobožnost imali nešto osob­ noga, nešto individualnoga. Ali to nije ništa proti nauci Crkve. Crkva je uvjek naglasivala važnost unutrašnjega vjerskoga osjećaja i kad je sv. Franjo u 13. stoljeću istupio i proveo reformu za kultiviranje vjersko unutrašnjega čovjeka a proti izrogjenju vjerskoga života u puku vajnštinu, Crkva je tu reformu dragovoljno poprimila. Ali vjera nije is­ ključivo samo predmet osjećaja, nego i razuma. To je nauka Crkve i mnogo spominjana enciklika o modernizmu nije izdana, da religiozno osjećanje omalovaži, nego proti modernističkomu besmis­ lenom pojmu, koji religiozno čuvstvo stavlja kao temelj i novinu vjere. Sv. Franjo, i ako je više čuvstvovao, ipak nije zanemario dokaze razuma. Pomislimo na dokaz za ekzistenciju Božju uzet iz prirode, kojim se toliko današnji bogoslovi služe. On je u prirodi gledao Boga, njegovu svemoć, do­ 139 brotu i kfasotu. Dr. Wilk nastavlja dalje neke iz­ vode o vjeri čuvstva i na koncu upozoruje na slič­ nost 13. i 20 vijeka. Pozivlje na naslijedovanje sv. Franje, koji je dao ovome vijeku duh i život. Ali odakle je crpio sv. Franjo ovaj duh i život? Sa podnožja križa. S toga neka ne sustane savremeni čovjek i štovatelj sv. Franje na po puta, nego neka ga slijedi do križa i onda će pravo razumjeti modernoga sveca. » H e i d e n m i s s i on.« O misijama megju nevjernicim raspravlja pisac u daljnem odsjeku. Osvrće se na 13. i 20. vijek i nalazi neku sličnost. Kao što je danas spojena Evropa sa svim kontinen­ tima uslijed modernoga brodarstva, trgovine i ko­ lonizacije tako je u 13. vijeku bila spojena sa osta­ lim svijetom osobito sa istokom uslijed križarskih vojna Pisac broji sv. Franju megju najglasovitije misionare toga doba5). Istina ne toliko radi svoga uspjeha, koliko što je sv. Franjo svojim primje­ rom dao snažrii^poziv čitavom misionskom djelo­ vanju svih stoljeća i u svim krajevima. Dapače kada se je i možni kardinal Hugo izrazio proti mi­ sionskom pothvatu sv. Franje, on mu pun žara i energije odgovara: »Gospodine, držite li, da je Gospodin braću poslao samo za ove provincije (evropske)? U istinu kažem Vam, da je Bog braću izabrao i poslao . za koristi i spas čitavom svi­ jeta . I..« Pisac u ostalom u ovom odsjeku posve­ ćuje nekoliko žarkih riječi važnosti katol. misija i svršava sa apelom generalnoga sinoda prote­ stantske pruske crkve na svoje vjernike: »Vor\v8rts zur friedlichen Welteroberung auf dem Wege der Weltmission.« (Nastavit će se.) m 0 . F. K. ■ ■ ----------- ----------- = Dojam s trsatskoga i ljubljan­ skoga kongresa. Srce mi titra od radosti, što mogu da zabi­ lježim mnoge utješne pojave a samo u nekoliko dana. Više sam se put već bio zamislio u naše prilike — s katoličkog gledišta, pak sam bio žalostan. Vidio sam, da imamo znatan broj rad­ nika, koji bi imali raditi za katolički pokret, ali da mnogi od njih niti ne uvigjaju potrebu toga pokreta, pak s toga i drijemaju. r) »Der bedeutcnste Missioniir dcr Krcuzzugsepoche ist d<jr hl. Franziskus von Assisi«, �140 Br. Ч — »SERAF1NSKI PERIVOJ* — 1913. Prisustvujući u kolovozu đvijern sastancima potpuno sam utješen. Sad znam uz koga nam je pristati; uz koga nam je raditi. Dne 21. i 22. održali su akademičari i senijori sastanak na Trsatu. Svaka im čast. To je čeljad bistra. Rasprav­ ljali su o aktuelnim gjačkim i socijalnim pita­ njima. Raspravljalo se tako trijezno i promišljeno, da bi se mnogi od starijih naših mogli ugledati u njih. Disciplina im je uzorna. I u stvarima, gdje su se diametralno razilazili, nije se nitko razljutio i otišao s nakanama, da škodi protivnom naziranju, nego je svaki svoje razložio i doka­ zima nastojao utvrditi, a onda se glasovalo. Tko je dobio manjinu, skida kapu. Izgubio je, ali dalje ostaju prijatelji. Kod slijedeće se točke ne pozna ništa. Utješno je, kad ih čovjek čuje, kako čiste i ispravne imadu nazore o svim vjerskim stvarima. Evo skice iz referata, koji me se osobito dojmio. Referat je to c socijalnom radu. Rekao ga Pero Rogulja, senior »Domagoja« i redaktor »Riječkih Novina«. Razdijelio ga u tri točke: religijozne organizacije; obrazovne organizacije i gospodarstvene organizacije. a) Najprije valja da je kler organizovan. Svećenici su upravitelji raznih religijoznih insti­ tucija, s toga moraju imati organizatornog duha. Dobit će ga u svećeničkim organizacijama (zajedni­ cama). Kongregacije su vrlo zgodne za današnje liberalno vrijeme jer se dijele po staležima individualizme. — Za III. se red zahtijeva veću savršenost. On nivelira. U njem su jednaki gospo­ din i seljak. — Karakter religijoznih organizacija nije nacijonalan. b) Prosvjetne organizacije su nacionalnog karaktera. Najzgodnija forma kod nas je prema uzoru Slovenaca: Obrazovna društva, jer je naša zemlja agrarna kao i Slovenija. c) Gospodarske organizacije. Tu se sve točno dijeli po staležima. Društvo za potporu činovnika ne ide zajedno sa seljačkim ili radničkim ili obrtni­ čkim. — Seljak mora najprije doći do kredita. Za seljake je uz kredit potrebno osnovati pro­ duktivne udruge. Da se u pojedinim krajevima osnuju udruge, koje će odgovarati prilikama i da se postU ne svrha, predlaže Dr. Ekert posebne ankete, koje će proučiti svaka svoj kraj — u dušu i onda raditi prema njegovim potrebama. Još se mnogo lijepa i korisna vijećalo na Trsatu. To će nam sigurno potanje opisati ugledna i ponosna »Luč«. O Ljubljani malo mogu pisat prema onome, koliko se tamo važna i korisna dogodilo; raspra­ vilo, a dosad već i opisalo. Došao sam u Ljubljanu u nadjelju 24./VIII. u 11. sati do podne. Odložio sam kovčeg i pošao kroz Marijin trg prema gradskoj vijećnici. Iz da­ leka sam vidio mnogo svijeta, kako jedni stoje drugi prolaze sa zastavama i čuju se bezbrojni poklici: živio, prema povorci. Prikučim se, a to Slovenke u narodnom odijelu. Prolaze i prolaze i ne mogu proći toliko ih je bilo. Za njima su išla razna društva: Marijine kongregacije, Bogomile i slično. Poslije opet izmjenično sad muška društva sad ženska; Slovenci i Hrvati, a bilo je Čeha (orli) i Poljaka s originalnim kapicama i velikim paunovim perjanicama. Tek sedam minula iza 12 sati došli su na red vatrogasci, koji završiše povorku. Godilo mi je srcu gledati ovoliki svijet, a sve složno sve jedinstveno u borbi za vjeru nam svetu, i domovinu milu, ispaćenu. Nekoliko sam puta radosno uskliknuo na glas: neka sad dogju naši neprijatelji, pa neka vide, koliko nas ima neka nas unište ako mogu! Poslije ophoda su se pojavili na ulicama liberalni sokoli ljubljanski. Bilo ih je oko pedeset. Udesili su sprovod nekome od svojih upravo u takvo doba, da bi pokvarili slavu katoličkog kongresa, ali su zakasnili. Demonstrativni njihov povratak s groblja. (Nijesu išli ravnim, kraćim putem, nego okolo naokolo, pače po dvaput su prošli nekim ulicama) pokazao je: prvo, da ih je veoma malo; drugo, da imadu malo pristaša; treće, da su veoma neuglagjeni i poput kakvih fanatičnih Talijana preslobodni. Pozdravljao ih mlagji svijet većinom ispod 16 godina, i to mislim poradi lijepe odore i neki stranci, koji ne poznaju ljubljanskih prilika. Ti su mislili, da i ,,črnuhi“ 1) svojim ophodom pripadaju i-atol. kongresu. Svijet ih je mirno gledao. Ništa im se nije dogodilo, premda su izazivali. Kad su ogladnjeli, odoše kući i viš 1se nijesu pojavili. Ovo sam uočio i upamtio od glavne sve­ čanosti 24 kolovoza. Poslije je bilo sjednica, vijećanja, koncerata i izleta na sve strane. To će podrobno opisati izvještaj što ga priregju je odbor. Ja ću spomenuti samo neke dijelove daljnjega kongresa, koji me više kosnuše. Nešto neobična i nesvagdanje bijaše govor dra. Janka Brejca, odvjetnika, vogja koruških ’) Tako LjubJjančani nazivaju sokole, poradi crnog tjemena na kapicama. — Katol. orli imadu modro ili crveno tjeme. �Ш Dojam s Irsatskoga i ljubljanskoga kongresa. Slovenaca. Govorio je na svečanoj sjednici u hotelu ,,Union“ u ponedjeljak 25. VIII. Sluša­ telja bijaše nekoliko hiljada, jer je dvorana go­ lema, a bilo je sve natrpano Dr. Brejc je govorio o borbi izmegju katolicizma i liberalizma, poganizma, nihilizma, ateizma i sličnih pojava; onda 0 narodnoj borbi Slovenaca i Hrvata, gdje se brane i čuvaju od nasrtaja susjednih rasa. Vjerujte mi, da je bilo malo rečenica, što ih je cijele izre­ kao na dušak a da ne bi bio prekinut plijeskom. Misli su sve tako jedre i aktuelne, a dikcija tako mislima primjerena, da je odmah prvom rečenicom predobio slušateljstvo. Misli ovgje ne navodim. To će cijelo biti otisnuto u izvještaju. Utješno je nadalje za svakoga katolika i za svakoga Hrvata, što se hrvatski odbor pobri­ nuo za sve potrebe naših zemalja. Posavjetovaše se o potrebama radništva, obrtnika, seljaka, gjaka, svećenika, pače i paroplovstvo naše, koje ima ljutu borbu s tugjinskim društvima poradi bezdušne konkurence, nije zanemareno. Sve je po našoj domovini ogledano i gdjegod je trebalo pomoći ili savjeta, za sve se pobrinulo. Još je utiešnije to, što na javu izašli mladi, žilavi, po ietni, radini i radikalni duhovi — seniori naših akademskih društava. Niihova nam energija jamči, da će biti uspjeha, da će biti ploda. Pojedinac je mogao prisustvovati samo nekom dijelu rasprava, jer se u isto vrijeme vijećalo na više strana. Tako sam i ja mogao ćuti samo nešto. Zato Vam ne mogu opisati sve, a i gdje bi. Ističem još iz svečanih sjednica u ,,Unionu“ našega dra. Markulina, dra. Lovrenčića, a najviše presvj biskupa dra. Napotnika. Ovi i drugi go­ vornici kao da su pokupili iz srdaca sviju Hrvata 1 Slovenaca čuvstva i osjećaje i želje te ih ondje pred mnoštvom iznesli finom ciceronskom govor­ ničkom vještinom, da ih oduševe za vjerske i domovinske ideale. Na koncu spominjem još jedan novi pojav, a to je zanimanje za III. red sv. Franje Ljetos je prvi put i on dobio svoje mjesto u javnosti. K tome su upravitelji III. reda održali svoju po­ sebnu sjednicu, čime će se opet ili. red pomak­ nuti naprijed Ljubljanski kongres uopće sve katolike zadovoljuje. Mnoge je ogrijao i oduševio. Mnogo više im je koristio, nego su se nadali. Mnoge je utvrdio i ojačao za daljnju borbu i rad socijalni na svim poljima, a mnogima je pokazao, kako je i kod nas jaka i katolička i narodna misao, pak će morati opreznije postupati s nama (Slovenima i Hrvatima), i poštivati naše vjerske svetinje i narodne pravice. Stjepko Ilijić = —.. = ■- Iz „Religijoznih harmonija". Zlatom je drhtala ravan rujnim obasuta sjajem. Sunce se tamo daleko u krilu paoma vitih Dizalo bistro кб oko u kojemu ljubav otsjeva I bujna prol’jet života. Golemo čarobno cv’jeće Raskošno dizalo čelo tamo spram rodnog Istoka, Strastvenom opojnom žegjom sunčane upijajuć zrake. Bistro je svitalo jutro, svečana vedra tišina Golema sterala krila i ljudsku njihala dušu Slagjenim čuvstvima mira, spokoja, bratimstva, sreće. Slegla se borba za hljebom, mlade su cv’jetale nade, Rajsko je milinje neko drhtalo čovječjim srcem, Novim je drhtalo sjajem velebno svodovlje Blago se smješkajuć zemlji. Preli se naroda četa tamo sa drevnog Siona, Sa galilejskijeh ravni iz sudbonosne Judeje, Ispreko svetog Jordana: Tihim pred daškom života Novog, što strujio zrakom, kolijevka vjere se prene. Tamnim i nad čelima, koja ropska je glogjala avet Mračne kroz vjekove duge, tračak je mladoga sunca Veselim drhtao sjajem, novu navještajuć zoru. S milja su šaptale usne, ^srca su kucala snažnim Kucajem novog života. Željne su čekale duše R’ječ što no tvori čudesa, tvrdo što savija gvožgje. I On se pope na goru: Mirisni lahor Mu lakmi Na sn’ježnom licu Mu sjao tračak ljubavi žarke I odraz ljudskijeh bola, zjenam Mu žario plamen Ljudska što užiže prsa, tajstvena budeći čuvstva. Ljiljan u jutrenjem ruju sn’ježna Mu odora sjala. Sjedne. Glas Mu zastruji romonom jutrnjeg daška, Naroda val se ustalaša, ko zlaćeno klasje na polju: Moć ga osvajala duha. Glas je romonio dalje: »Blaženi siromašni duhom Njihovo carstvo je neba; �Br. 9 _ 142 »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. Zanesene i nadute. Dizao si barjak sveti Budio si ponos stari, U bratsko si zvao kolo, Gdje se naša zv ’jezda žari. Sretni oni što plaču Utjehu naći će skoru; Blago krotkima blago Oni će vladati zemljom; Sretni čistoga srca Oni će vidjeti Boga; Onima blago što pate Poradi pravde Svevišnje Njihovo carstvo je neba«. Pogledajmo sada plode Tvoga truda'nesebična, Jer u radu za domaju Teško ti je naći slična. Te vijemo gizdav v ’jenac Zelen-lista lovorova. Da vjenčamo živu sliku Nekadanjih naših snova. R ’ječi su letjele zrakom кб pregršti sjemena čistog I plodnu sijali njivu. Strunama ljudskoga srca Prostruje ahordi novi, u duši prene se himna Ljubavi, bratimstva, sreće... Nova je svitala zora! Procvalo je oštro trnje, Što ti skoro bolo grudi, Zarasle su ljute rane, Novi nam se život budi. Gutali smo suze tvoje Jer i naše to su bile, A sad su se slavom tvojom U biserje pretočile. Fra Nedjeljko Dugonjić-Vrhovčić: i Tugomiru Alaupoviću. (Prigodom promaknuća). Čekali smo vedra da Iza burne grmljavine, Pjesma slavlja i veselja Urnebesno da se vine Tebi u čast, diko naša, O pjesniče ljepor’j Zvuci su joj ko i tvoji Slatki, nujni, topli Ljubili smo suze tvoje Ko majčino slatko ml’jeko, Dok je s teške ljudske zlobe Bol ti rajsku dušu peko. Graktale su crne vrane A na tebe, na sokola, Slavila je gr’ješno slavlje Zavist žuta i ohola. A znamo te, suzo naša, Plemenita da si duša, Te s nebratske klike nekoć Još i sad nam krv se gruša. Svakoga si milo svijo Na ranjave, bolne grudi, Val te slave ne nosio Ni laskavi pljesak ljudi. Jedinstvu i bratskoj sjozi Utiro si teške pute, Na pir sreće pozivao G . G u e n o t:: Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). Neron, ponižen i bijesan, naglo se izmače, a da se nije ljutio na čovjeka, koga čas prvo kao boga štovao i koji je,dospio malo časa poslije užas­ noga pada. Zakle se, da će na kršćanima osvetiti pred narodom doživljenu sramotu. S druge su strane kršćani s pravom pripisivali Šimunov poraz mol­ bama svećenika Isukrstova namjesnika na zemlji. Kad dozna Neron, da se je još podvostručilo ot­ kriće mnogih obraćenja, pa i u njegovom dvoru, izmegju najtjesnijih oslobogjenika i drugova u pi­ jankama: pusti se zanosu srdžbe. Očita vračeva kazna odluči s mnogim drugim dušama, koje su kolebale, bi li vjeru zagrlile. Još k tomu Neron nije bio zaboravio preokret Servilija Tuska. Sutra dan poslije krvavog prizora, neki krš­ ćanin sa dvora doleti u stan apostolski. Javi im, da bijes Neronov više ne poznaje granica i da se pripravlja kršćane u krvi potopiti. Nadoda, da za­ povijed mora brzo izaći i uapšen biti vrhovni sve­ ćenik, pa ga stade zaklinjati, da ode iz Rima, ba­ rem za neko vrijeme. �Neronove žrlve. P etar to odbi. »Pastir ne smije, reče, zapustiti svoga stada. Po uzoru božanskog Učitelja, on mora, ako treba, i život dati za svoje ovce«. Vjerni, koji se tu prigodiše, sa suzama su ga molili i zaklinjali, da se spasi radi Crkve, kojoj još jednom prijeti užasna oluja. Pavao je svoje molbe združivao sa vjernicima. Na koncu dobri, pastir od svoga nauma odstupi. On ode iz Rima, poslije ganutljivog rastanka, lijući suze; toliko je ljubio svoje stado, koje je u vjeri preporodio, s tolikim teš­ kim naporom i uz cijenu svoga života! Jedva je izašao na ostijska vrata, kad eto preda nj čovjeka, uzvišene pojave i lica posjana Božanskom ljepo­ tom. Apostol prepozna Isusa u njegovom hodu, netom mu ugleda Božanstveno lice. Ustavi se iz­ van sebe i kliknu od srca ljubavlju ožarena: »Kamo ideš, Gospodine? Šimune-Petre, odgovori Spasitelj s nekom neodoljivom milinom, s kojom zađrma sa svim osjećajem apostolova srca, idem u Rim, da tu bu­ dem na novo propet na križu« Istodobno Božanski Učitelj ustavi na svome učeniku divni pogled, prepun svih nebeskih m ženstva. »Razumijem, Gospodine, odgovr ri veliki sve­ ćenik, padnuvši na zemlju. Došlo vrijeme, kad me drugi mora lancima pasati. Tvoj je sluga spreman«. — Isus iščezne, a Petar se žurno vrati u Rim, da dovrši svoju zadnju žrtvi. Vjernici su bili zabezeknuti i žalosni, što su ga opet vidjeli usred opasnosti, pa ga smjerno zapitaše za uzrok nje­ govog naglog povratka. »Primio sam naredbu odozgor, reče, da se vratim na moje mjesto i tu s mojom krvlju istinu zapečatim.« Zbilja, malo dana poslije, Petar i Pavao bili su po Neronovoj zapovijedi uapšeni i bačeni u mamertinsku tamnicu, iskopanu pod tarpejskom pećinom. U toj tamnici, u kojoj su nekoliko mje­ seci bili, nisu apostoli besposleni stajali; nego su stražarima propovijedali kršćansku vjeru i dva su obratili, naime Procesa i Marcijana. Kada su dva vojnika dovoljno poučena bila, zatražiše kršte­ nje; apostoli udovoljiše njihovim željama, pa da ih utvrde u ispovijedanju svetoga Isukrstova nauka, učine, da iz pećine njihove tamnice provre divno vrelo, koje i danas teče; ono je poslužilo s vodom pri krštenju katehumena. Dva vojnika, puna veselja i srčanosti ponude apostolima Hristovim, da ostave tamnicu. 143 »Na vami je, rekoše, svemogućstvo Božje; mi vas ne smijemo ovdje držati. —. Naš je čas blizu, odgovoriše apostoli, mi ne smijemo kidati naših okova.« Paulin, zapovjednik straže u mamertinskoj tamnici, doznavši, da su se dva vojnika pokrstila, onoga ih časa premjesti; za tim ih prizva k sebi i uznastoja skloniti ih, da se odreku Hrista. Nje­ govi pokušaji bili su uzaludni: novi vjernici ple­ menito ustrajaše. Tada bijesan Paulin, naredi, da im se zubi polome udarcima stijene. Videći, da se nimalo nisu uskolebali, dade ih na Kapitol odvući pred Jupitrov kip; oni se ne htjedoše idolu pokloniti. Razžešćen zapovjednik zapovijedi, da ih se na mučila stavi, pa da ih se prži usijanim željezom i šibami bije. U najvećoj žestini groznih muka, sa osušenih ustana jedini im se usklik izvi: »Neka bude blagoslovljeno ime GospodinovcrU Na novo bačeni u tamnicu, brzo su iz nje izašli, da sjekira svrši njihove' muke. Kad je Neron saznao, da apostoli i u krilu svoga robo­ vanja mnoge obraćaju i kao da su žar podvostru­ čili, da dostojno ovjenčaju svoj slavni život, od­ luči ih s nogu maknuti. Proglasi dakle njihovu smrtnu kaznu, odredivši, da Pavao, kao rimski gragjanin pogine od mača a Petar na križu. Na tu vijest vjernici su bili poraženi; bulju­ kom zgrnuše se oko tamnice, da dadu posljednji žalosni s Bogom vrhovnom svešteniku i Apostolu narodi. One noći prije mučeništva, toga rogjendana onih, koji prolijevaju krv za Isukrsta, bio je svečani sastanak u tamnici. Tu, u tom mjestu tužnih uspomena, gdje su nekoć kralji i poglavari pobijegjenih naroda ginuli, kada bi slavodobnik na Kapitol izašao, urediše se udesi svijeta i ne­ umrle Crkve. Šimun-Petar imao je prenijeti svetu i neumrlu baštinu, od Hrista primljenu. On pre­ poruči biskupima, svećenicima i nazočnim vjerni­ cima, da ga se nadomjesti na stolici, koju u Rimu ostavlja, netom njega više ne bude. »Punina moje vlasti, reče, vrhovno svećen­ stvo, pripada punim pravom mome nasljedniku«. Uno i Marko bili su tu i govorili, da je još u životu apostol Ivan, miljenik Hristov, koji je na posljednjoj večeri dugo ljubav ispijao na svetim Učiteljevim prsima. Šimun-Petar odma odgo­ vori: »Apostoli su primili osobitu službu, neku isključivu vlast, koja s njima umire; nego je po­ trebno, da se nešto stalno učini za buduće vje­ kove. Poglavar Crkve, da utvrdi našljedstvo, �144 Br. 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« 1913. mora biti biran izmegju onih, koje su naše ruke posvetile. Taj ima prvenstvo: Hrist je tako od­ redio.« Riječi velikog svećenika s počitanejm bile su primljene i svi obećaše, da im se podlažu. U osta­ lom, one su se podudarale sa onima, što no su ih u ovom smislu hiljadu puta rekli, Petar, Pavao i drugi apostoli. Ostali se je dio noći proveo u molitvi i po­ božnom razgovoru. Kada su se apostoli primakli svrbi časnoga života i pragu neumrlosti, u oči sastanka sa Gospodinom i pobjedonosnog za­ uzimanja nebeskih prijestolja, bili su oduševljeni nekim Božanskim žarom. Trag nebrojenih radova plemenitoga im života gubio se u veselju, s kojim im lice odsijevalo. Kada se je svanulo, posljednji se put pozdrave sa učenicima i vjernicima, a oni su svi u plač briznuli. Marko i Servilij, koji su ih u ropstvu često pohagjali, nisu se mogli od njih otrgnuti; ljubili su i suzom natapali ruke radi Isukrsta okovane: molili su ove Božanske ljude, da dostignu, e se brzo njima pridruže. Napokon dogje čas žalosnog rastanka. Vrata se tamnice otvore; Petar i P avao nisu imali istim putem na smrt ići. »Brate, reče Petar svom e slavnome drugu, s Bogom do brzog sastanka u slavi nebeskoj, pred prijestoljem milosrgja! S Bogom , do kratkog vigjenja u zagrljalju Božanskog Učitelja!« Zagrliše se u zanosu i u svetom e čuvstvo­ vanju; za tim se prvak apostola uputi prema Vati­ kanu, gdje mu se imao grob izdubiti: on je htio umrijeti na križu strmoglavce. Sveti su ostanci bili pokopani kod mjesta njegovom krvlju nakvašena. Sa Petrovim smrtnim ostancima pobožne ruke vjernika zakopaše u ovoj od tad unaprijed svetoj zemlji, nepomičnu stijenu, taj stožer svi­ jeta i neumrle Crkve. Nad ovim slavnim grobom, koji je vidio, kako se ruše vlast i cesarovi dvori, kao i demonski žrtvenici, danas se diže najsjajniji hram na svijetu: Sveti Petar Rimski. Orijaški kip osugjenika Neronova tu prima, kroz devet­ naest vijekova, zemaljske poklone. Pavao odve­ den ostijskim putem kod salvijskoga kupališta d o ­ vrši svoju žrtvu i dogje do rastanka sa svojim tije­ lom, za kojim toliko čeznuo, i do sastanka sa Isukrstom. Njegovi posvećeni ostanci na istom su mjestu bili pokopani. Sveto je mjesto pokriveno bazilikom. F ra Jozo Z vonigrađski: S ovim katoličkim sastankom zgodno je udesilo vrhovno vodstvo III. reda takogjer II. sastanak hrvatskih trećoređskih upravitelja. To su isto obdržavala braća Slovenci. Kako ovome katoličkome sastanku pripisujem u svem najveću korist za Hrvate u tome, što će vidjeti primjer naprednijih Slovenaca: tuko i u pogledu III. reda. Pomisao, da sama Ljubljana broji do 10.000 trećoredaca, a ljubljanska trećoredska općina 40.000 članova, neće li nas potaknuti na djelotvorno revnovanje za III. red? Hrvatskom sastanku upravitelja pred­ sjedao je predsjednik vrhovnog vodstva III. reda mp. o. Rafo Rodić, zagrebački redodržavnik. Megju mno­ gobrojnim upraviteljima redovnog i svjetovnog sve­ ćenstva spominjem kanonika senjskog preč. Vidasa, koji upravlja sa dvije trećoredskv općine. On odgaja čitavu četu mladih aposlola III. reda — bogoslove u Senju, koji su gotovo svi upisani u III red sv. Franje. Nakon pozdrava predsjednikova izvjestio je tajnik vr­ hovnog vodstva o. Ferdo o životu III. reda kod nas od lanjskog sastanka trećoređskih upravitelja. Iz izvje­ štaja smo se mogli osvjedočiti, da je lanjskim sastankom počelo novo razdoblje za III. red kod nas. Ne samo, Treći red na ljubljanskom k ongresu. Veli­ čajni dani katoličkog sastanka u Ljubljani ne mogu ostati bez utješnih pošljeđica po hrvatsko-slovenski narod, koji se je tuđe bio sastao kao jedno srce. Ta, kroz četiri dana se je raspravljalo o vjerskom pitanju, a usput se svejednako pritresale i narodno-gospodarske stvari za ove zemlje. Naći će se umnije pero, koje će općenitim pogledom te dane prikazati u »S. Pe­ rivoju«, a ja sam slobodan nekoliko riječi zabilježiti o radu za III. red na tom kongresu. Hrvatska religiozna sekcija imala je referat uz ostala naša religiozna društva i o III. redu jedan. To je ipak dobar korak naprijed stupila ova divna soci­ jalna ustanova, kad je priregjivački odbor kongresa svojom pobudom i njoj ustupio mjesta na sastanku. Lijepo je bilo slušati, gdje pred hrvatskom inteligen­ cijom duhovnom i svjetovnom uzveličava III. red mladi Franjevac o. Ferdo Krčmari On je izjavama i primjerom velikih muževa (Jergenson, Tode, Etinger) mogao uvjeriti svakoga, kako III. red sv. Franje ima velebnu reformatorsku misiju, kao nijedno ino crkveno društvo. �Listak. da su se osnovale nove općine IH. reda (250 ih dosad), nego počelo za njega pravo shvaćanje i aktivni život. Na ovome su sastanku bila dva referata, O. Leonard Čuturić referirao je o temi; » O r g a n i z a c i j a Ш. r e d a n a s e l i m ; « . Dotičnik je najprije predstavio, kako je bezazleni duh sv. Franje i dobroćudni duh sela nešta istovjetno, te kako je dosljedno najprikladnije tlo III. redu po selima. Zatim je iznio svoje mišljenje o orga­ nizaciji III. reda po selima. Za to je dao zgodne na­ putke prema seoskim prilikama. Drugi je referent bio O. Gjuro Bencetić o » O r g a n i z a c i j i III. r e d a p o g r a d o v i m a « . On je prije svega istaknuo, kako valja da prvi upravitelji shvate duh III. reda, pa će ga tek onda znati organizovat prema raznim okolnostima mjesta. Po tom je govorio većinom o praktičnom vogjenju trećoredske općine. Na koncu je stvorio rezo­ luciju, da se u našim bogoslovskim sjemeništima drže klericima predavanja o III. redu i praktički se upućuju u upravljanje trećoredske općine, — što se već na mnogim mjestima i čini. Iza svakog se je referata razvijala živahna i brat­ ska debata, kojom su se prisutni upravitelji sve više oduševljavali za III. red i sporazurnjevali o jedinstvenom vogjenju istoga. Od mnogih lijepih zaključaka ovoga sastanka smatram najvažnijim taj, da se zamole oci redodržavnici neka sazovu jednoč svaki u svojoj redodržavi pokrajinski sastanak trećoredskih upravitelja, čim će se oni još više zainteresovat za uzvišenu ideju III. reda i zdogovoriti, kako će ga svi jednako uprav­ ljati. Ovi bi sastanci bili nadopunjnk općeg sastanka, na koji svakako ne mogu svi upravitelji. Započeti pokret za III. red neka ne sustane! Neka ga blagoslovi sv. o. Franjo, s čijim sinovima jest usko skopčana povjest naroda hrvatskoga! Sa skupštine ,,M artića“ u Sarajevu. Kaka je već u novinama nagoviještano, da će se održati ove godine dne 8. 9. i 10. kolovoza sastanak hrvatskog katol. narodnog gjaštva Bosne i Hercegovine: to seje zbilja i obistinilo. Do 150 gjaka iz cijele provincije pohrlilo je u bijelo šeher Sarajevo, da se porazgovore o svome napretku i svojim potrebama, da se megju se učvrste i obodre, pa da u buduće budu još jači i sigurniji proti najezdi liberalizma i anacijonalnosti, a gorljivi i vjernici i domoljubi. Referate su držali Daniel Pušić, bogosl. V j e r a i z n a n o s t , Ambroža pl. Premužić, jur.: S o c i j a l n i o d g o j i g j a š t v a , Ivan Fleger, vet.: M i i s e l j a ­ š t v o . mi i r a d n i š t v o ; Zvonimir Sprajcer, j_r. O m l a d i n s k i p o k r e t u B o s n i i He r c e govi ni . Referenti su pojedine točke izvodili upravo sjajno, a glavno je, da je u svemu bilo opaziti smisao za praktični rad, bilo oko unapregjenja gjaštva megju se, bilo oko podizanja našega, osobito mlagjega, svjeta. 145 Nakon dvodnevnog zasijedanja gaštvo je upri­ ličilo svečani komers u „Društvenom Domua i održalo jednu pučku, dobro posjećenu zabavu u Koševi kod Lacha. Komers je tako sjajno uspio, da je bilo čudo, kako su naši gjaci u brzo osvojili sarajevsku kat. pu­ bliku. Gg. dr. Šarić, Vancaš, Veseličić, urednik H. Z. dr. Perišić, Tadin, dr. Premužić pl., zastupnici oo. Franjevaca, zastupnici oo. Isusovaca, profesor Tandarić. Vučak, g. Kurtović, zastupnice „Saveza hrvat, katol. učiteljica... elita sarajevskog gragjanstva pohr­ lila je u susret svojoj uzdanici i pokazala, da joj godi njezin rad i njezino unapregjenje, da se uzda od .Martićau sjajnoj budućnosti po katoličku i narodnu stvar u Bosni i Hercegovini. * Tri godine ima da se osnovao „Martić". Ovo društvo ima zadaću, da članovi njegovi iz Bosne i Hercegovine još od gjaštva odgajaju se u katoličkom i narodnom duhu, jednako kao što to čine i slična društva: „Pavlinović“ za Dalmaciju, „Dobrila" za Istru nKačić“ za Banovinu, jer sva ova društva jesu pošljedak hrvat. kat. gjačkog pokreta u opće, a svaka provincija za se opet razvija se prema svojim prilikama. Martićevci uzev ime prvog i najvećeg dojako sina Herceg-Bosne vjere se na primjer njegov, da slijede njegove misli i izvode njegove osnove, srca svoja dare na oltar vjere i domovine. Nije svrha „Martiću" da bistri savremenu poli­ tiku Bosne i Hercegovine; ali se gjaštvo odgaja za bu­ dućnost. Prilike naše naime sada kakve su, takve su, u nas još ima smisla i potrebe za čisto nacionalnu politiku, naši ljudi i političari u Bosni i Hercegovini osjećaju za svoju vjeru i njezine svetinje, radikalni narodnjaci i vjernici: Sunarić, Gjurkovečki, Džamonja, Tandarić i Čabrajić... da svećenstva i ne brojimo na braniku su za prava i vjere i naroda — ali mlagja naša generacija zauzima drugi kulturni pravac, naše škole sve to više produciraju dobar postotak indiferentista i liberalaca: vrijeme je dakle, da se svi, koji osjećamo za vjersku i narodnu stvar okrenemo, da pogledamo, kuda bi došli, ne osigurav se na vrijeme i što bi nam donijela bliza budućnost, de nejmamo Martića u Bosni i Hercegovini. Prema suvremenim političkim strujama u pro­ vinciji naše je gjaštvo samo u svojstvu „motrivca“, Bog će dati, da se i ovo izvede na čistac, ali je sva­ kako to glavno, da ćemo u Bosni i Hercegovini kroz 10— 15 godina imati lijepu kitu svijesne katoličke i narodne inteligencije prilike naše biti će sve to sregjenije i krv i suze starih narodnih junaka i patenika Franjevaca, ne će biti, kako je naglasio teol. Daniel Pušić, bez obilna ploda. Bog poživio našu svijesnu uzdanicu! A. Č. �146 Br. 9. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. F. Zippra, učitelj: D u jttiu šić e v » g o li iz v a d a k « . IV. Iz svega, što je dosad rečeno i nabrojeno m oglo se je dosta jasno razabrati, kakav je s t i l dra. Dujmušića, pa ne bi gotovo bilo ni potrebno o tom više govoriti; ali ću ipak, da slika bude potpunija, nanizati još nekoliko stilističkih cvjetova iz njegove korovom obrasle bašče. Tu će se ujedno moći navesti i kojekakve druge zanimive sitnice, za koje dosad nije bilo zgode ili koje su se mogle spomenuti u kojem prijašnjem odsjeku, ali su po­ radi velikog obilja gragje izostale. »To biva ili tako, da se ili više raznih zvukova ili više šara sastavi«, 12. — »To je ljubav spolna sv e od nagnuća ili simpatije pa sv e do strasti«, 30. — »jer tim p r e l a z i i z v a n uskog kruga«, 33. Zašto n e : i z l a z i i z uskog kruga? — »ali su joj elementi ostali p r i klici«, 40.; u klici! — »mora se pokoravati i l o g i c i prirodnog zakona i onoj ljudskoga srca«, 43. Hrvatske riječi, ali njemački stil! — »Druga personifikacija pretvara ap­ straktne pojmove u osobe, te k a o t a k o v a (čemu ovo?) dolazi rado i u s l i k a r s t v u još i k i p a r s t v u « , 55. Ono » k a o t a k o v a « kao i » o n o u u prijašnjoj reče­ nici zvuči previše njemački; njemački jezik to podnosi, ali ni isti Gotschall ne veli u ovom slučaju: » a l s s o l c h e « , nego naprosto: »und gehdrt w e srntlich der Skulptur und Malerei an«, I. 250. — »s uzbugjenjem duše rastu i dimenzije njezinih s -лка, a to p o v e ć a l o oduševljenja u strasti pokazuje istu sliku svakom, koji unutra gleda«, 59. Da saznamo, stu mu je ovo » p o v e ­ ć a l o « i kakav smisao ima »unutra g l e d a « , valja nam zaviriti u G., u koga (1.256.) stoji: »und der V e r g r б ss e r u n g s s p i e g e l der Begeisterung und der Leidenschaft zeigt jedem , der h i u e i n s i e h f , dasselbe Bild«. Evo kako umije naš poetičar bistro i jasno protu­ mačiti, što je stih: »U pjesmi se ogleda duševna harmo­ nija i to pokazuje njezina sadržina i vanjština. Vanjšti­ nom predočuje izvjesnu cjelinu, a ova se opet sastoji od ovećih dijelova, ako je govora o kiticama, ili o d m an j i h , a k o s e p j e s m a ne d i j e l i na k i t i c e , p a i h z o v e m o s t i h o v i m « , 69. Ako se pjesma dijeli na kitice, onda dakle i nema stihova?! Ali valjda je gosp. i sam uvidio, da iz ovog neće niko postati pametniji, stoga pokušava malo poslije, da se jasnije izrazi, pa definira stih ovako: » S t i h je izvjestan broj slogova poredanih ili nanizanih po n e k o m p r a v i l u , u kom se u g l e d a ritam o d n o s n o g s t i h a . (!) — »Najsavršeniji oblik ovoga stiha (deseterca) bio bi onda, kad bi -bili slogovi naglašeni, a taki nenaglašeni«, 70. Tu je valjda ispala riječ »l i hi «. — Na istoj strani go­ vori nešto o » k o n c e s i j a m a « , koje » u ž i v a « narodni deseterac, i o takim narodnim stihovima, »u kojima vlada previše slobode«, a navodi i nekoliko primjera, koji se više ili manje udaljuju od stroge sheme deseterca, onda nadovezuje: »I naše se umjetno pjesništvo drži obično o v o g a p r i n c i p a , no može ga zamijeniti i to, da mjesto — (trohej) dogje — (jamb)«. O kakvom principu prije toga nije bilo ni spomena, osim ako se imadu one nepravilnosti smatrati principom. — A ovaj je nesm isao ujedno s v e , što se u svoj knjizi može naći 0 u m j e t n o m s t i h u , o kojemu govori Gottschall na 40 strana i više, a i ista školska poetika poklonila rnu je pune dvije strane! — » . . .sama o p r e k a i z m e g j u izgovora riječi u stihu o d o b i č n o g (?) tvori ugodnu izmjenu«, 72. — »12. N a r o d n o i u m j e t n o p j e s n i š t v o « . To je natpis. A sad počinje Članak: »Tu razlikujemo n a r o d n o 1 u m j e t n o p j e s n i š t v o « . Valja mi reći, da ni u pregjašr.jem članku nema ništa, na što bi se moglo ovo »Tu« nadovezati. — »Za izraze se (narodni pjevač) ne mora toliko truditi, p o š t o poezija nešto poodmakne od kolijevke, j e r će naći sve u pripremi, samo mu ih treba p r i l a g o d i t i p r e m a n a r a v i g r a g j e « , 72. Ko da ovo razumije? »Tako se eto širi pjesma o d u s t a j e d n i h do d r u g i h , od d r u g i h do t r e ć i h , j e d ­ n o m r i j e č j u : o d u s t a d o u s t a , a da se gotovo uvijek nešto mijenja , 7 3 . — a dr. D. prevodi od riječi jedne do druge, od druge do treće, jednom riječju: od riječi do riječi, gdje pak nešto mijenja, ondje nastane gotovo uvijek kakva nagrda. — »Promatrajuć njihova mjerila d o g j e s e do interesantna zaključka«, 73., bolje: dolazimo. - »za to svi primaju o d u š e v l j e n o n j e ­ g o v o č e d o , « 77. Je li čedo oduševljeno ili oni, koji ga primaju? — »ne zaslužuje, da ga priznaje k a o s v o j e č e a o « , 78. To je njemački, hrvatski se kaže: »prizna s v o j i m č e d o m . « — »Istina, je, da svaki pjesnik živi u svojoj sadašnjosti, no dok lirski pjesnik, kako ćemo to kasnije prikazati u više riječi, slijedi časoviti val, koji njima udara sad ovamo, sad onamo, i živi i uživa samo u čuvstvu, što mu ga ragja sadašnjost, a dramatski iz sadašnjosti gleda u budućnosti, svoj pogled upravlja na ono, što se još mora dogoditi, što treba da kao konačna svrha iskrsne iz procesa stvari, epski pjesnik gleda u prošlost, na život, koji je već gotov, dovršen«, 80. Ko pročita ovu rečenicu na dušak, evo mu groš, a ko je na prvi mah razumije, dobiće dva. — Nego jeste li kad što čuli za kakva prezentna čuvstva? Eno na istoj strani ima »r ij e k a prezentnih č u v s t a v a « ! A za životinjsku poe­ ziju? Eno se nabraja na str. 92. uz religijoznu, idilsku itd. — A o savremenu vremenu? Eno na str. 92. priča se o Virgilu, koji je »morao iz savremenog doba duhom zaći u prastare, tamne početke svoga naroda«! — Kad pjesnik k aže: »Gdje ptičice m i 1o g 1a s n i m g l a s o m �Listak. 147 pjevaju«, lo mu takav pleoazam dopušta »licentia poeo v o m e . Tako i u ovom primjeru: »N a o v o mi je jošte tica«, ali u prozi to ne valja, baš ni kao kad bi se reklo: dodati«, 57. — »to se n a r o m a n o p i s c a nameće istovrsna vrsta, pravokutan kut ili što slično. — dužnost«, 116., bolje: r o m a n o p i s c u . — »Tako je Homer iz deset godina trojanskog rata » R o m a n t i k a je mnogo slobodnijeg kroja nego li p r o b r a o samo 50 dana«, 82. Nije Homer ovdlen ondlen joj pom enuta druga«, ,95. Ova »joj p o m e n u t a p r o b r a o , nego je on o d a b r a o pošljednjih 50 dana d r u g a « jest j u n a č k a e p i k a , a »romantika« znači toga rata. — »Kao nov dokaz njegova (pjesnikova) ta ­ u Dujmušića » r o m a n t i č n a e p i k a « . U ovom se lenta služi i to, ako on obzirući se zgodimice na čine, značenju ta riječ do njega nije upotrebljavala. — »U što su se zbili prije nego li onaj, kojim je on otpočeo takvoj pjesmi, koja je i e p s k a i 1i r s k a, stoji naravno svoju pjesan, mjestimice, no vrlo podesno, u m e t n e, gragja na prvom mjestu, po tomu je u prvom redu kako to vještački Čini Homer i u Ilijadi i u Odiseji«, 83. e p s k a , ali jer se u njoj ogleda sad više, sad manje Šta um etne? —‘ »radnja (epskoga junaka) ne izvire iz i unutarnji svijet, nužno je reći, da je i l i r s k a , te se vlastite mu volje, n e g o s v o j k o r i j e n , s v o j u s toga zove e p s k o - l i r s k a ili romanca«, 107. Sto k l i c u v u č i (!) iz sudbine«, 83. — »Tu moć sudbine se taka pjesma, koja j e i e p s k a i l i r s k a , — baš zato, vidim o jasno u riječima . . . D a n te o v a p r o v o d ič a što je i e p s k a i l i r s k a — zove e p s k o - l i r s k a , V e r g e 1 i j a, kad v e li: Arma virumque cano . . . i t. d.«, to je posve u redu, ali da se ona s istoga razloga zove 84. Čovjek bi iza onog » D a n t e o v o g p r o v o d i č a « r o m a n c a , to će mnogima biti nešto novo! — » N o ­ očekivao, da će tu naći riječi D anteove, koje je izreka^ v e l a je nastala kod romanskih naroda, k a k o j o j na usta svoga Virgila, a kad tamo, to su riječi pravog kaže s a m a struktura, jer je to deminutivum od Virgila, koji ih je napisao 13. stolieća prije Dantea. Zvati n o v a .. < 122. Tu gosp. doktor miješa ime i stvar. toga Virgila D a n t e o v i m p r o v o d i č e m , to je ana»Napo4ons i treće je doba p o d a l o religijozni ep hronizam, posebne vrste! u P rerarovićevu djelu »Prvi ljudi« — p r i j e d m e t kao » . . . rom an, m oderni ep, pa i v r z i f i c i r a n i ep«, 84. u Miltona«, 102. - »Njegovi uzori idu svojom sadržinom Čemu za Boga verzificirani ep, gdje se može lijepo reći: u srednji vijek, d o b a , kad su triumfirali fantastički prie p u s t i h o v i m a ? — »:er ovo znatno napreže lju d s k u 11Л r . . . . . . r 1 r cUvišna \п а z o n *’ 11е- ' Njegova je važnost kud i kamo veća i pažnju«, 86. Ovdje je riječ »ljudsku« posve još primjera ove ruke: »time zatire poeziji n jezin karakter«. zamašnija od one, k o j a o d l i k u j e istorijski roman«, 120., bolji: k o j o m s,e o d l i k u j e ; tako i ovdje: » k o j a — »te ovoj (lirici) donekle pokvari njezf u čistoću«, 127. o d l i k u j e roman«, 122., »treba da dramu o d l i k u j e « , — »do skorašnjih im dana njihova života-, 73. — »pošto 179., »ali ih n j o r a o d l i k o v a t i lakomičnost«, 161. — on svoju pogrešku plati sv o jim životom«, 194. - »Ova »ne može lako umaći v e ć i n i i l i m a n j i n i anahrohiperbola služi u p o m o ć slikanju«, 60. U zadnjih nizma«, 118.; slično je i ono na str. 69.: »do v e ć i h i l i pet rečenica suvišne su kurzivom štampane riječi. ». . . no srednji je vijek uveo s r o k o v a n j e , koje m a n j i h potankosti«. Ovakih primjera ima još, a u blizu su rodu s onim poštapalicama, o kojima je prije bilo je za pravo karakteristikom (!) lirske poezije, jer o v a govora. i u t o m i z r a z u j e l j u d s k u u n u t a r n j o s t t. j. »Njim narod najprije izreče svoje biće, a pojedinac čuvstvo ugodnosti«, 87. Šta? Lirska poezija izrazuje srokom ljudsku unutarnjost, a ova da je istovjetna s prikaže nazore, koji u njem, odnosno u njegovu narodu, č u v s t v o m u g o d n o s t i ? Šta li je gosp. dr. htio s kojim, kako smo već vidjeli, čini nerazdruživu cjelinu, •da kaže tom — r e č e n i c o m k o n f u z n o s t i ? — vladaju o Bogu i svijetu«, 87. Uzoran primjer stilističke »(Drama je) kod nekih naroda u g i n u l a k a o z a m e ­ lakoće! Tu se smisao u zamršenoj mreži umetnutih re ­ čenica mora upravo zadaviti. — »Ona je donekle slična t a k, a kod nekih n i j e d o ž i v j e l a ni t e n e z n a t n e s r e ć e « , 91. Čudne sreće uginuti kao zametak! A onda: idili, j e r b o ni ova ne trpi odviše bučnoga kulturnoga kod ovih drugih naroda nije bilo drame ni u zametku, života, j e r b o se bar u klasičnoj literaturi javlja u istom t. j. nije je nikako ni bilo; kako bi dakle moglo d o ­ obliku«, 129. — Ako se nešto satirično ili jednostavno ž i v j e t i i najneznatniju sreću, što nije nikad ni šaljivo spjeva z a k a k v u p j e s m u o m a n j u i l i o v e ć u , zove se p a r o d i j a ili t r a v e s t i j a « , 129. živjelo? ! »što se tiče inače ove epike s obzirom na tehniku, P a da nije naš gosp. dr. majstor u formuliranju definicija! »U njima se ogleda ne samo to, s kakvim okom gleda o s t a j e kao i kod narodne epopeje«, 93. Šta ostaje? — »ma da je ovo djelo opsežno, te bi se u tom pogledu primitivan — mislim na narodne — čovjek p r i r o d n o moglo nazvati epom, ipak n e z a s l u ž u j e , jer t r o s t r u k o c a r s t v o « , 128. Tri su prirodna carstva nema . . .«, 101. Šta ne zaslužuje? — »Mnogo je bolje i dosad bila, ali još nije. nikom na um palo ujediniti ih, po tu himnu n a s t a l o u novom vijeku«, 162. Šta je kako je to dr. D. ovdje učinio. — »obično dolazi u kiti­ nastalo? — N a o v o se još može dodati«, 15.; bolje: cama, s a s t a v l j e n i m n e o d m n o g o r a z n i h me - �148 Br. 9. SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. f t a r a«,165.; bolje bi bilo: »u kiticama, koje nijesu sastav­ ljene od mnogo raznih metara. — »zbog bujna i duboka ili duhovita humora, koji se i z l i v a p r e k o rasklimana lika ove umjetnine«, 202. Ovome valja komentar tražiti u G., koji je to ovako rekao: »die Fille und Tiefe des Humors, der sich iiber die gelockerte Form a u sg i e s s t«, II. 322. Govor je o idealističnoj komediji. Prevodeći iz G. odsječak o hiperboli mislio je D., da mu valja svakako štogod osobito mudro dodati, pa je stoga rekao: »Ona je t r a b a n t svakomu objektu, za kojim je oduševljeno nečije srce«, 59. — Ni s ovom re­ čenicom G ottschallovom : »Wie die Komposition, wird auch der sprachlicbe Ausdruck der Ode von grosser Ktihnheit und oft sturmischer Bewegtheit sein« (II. 66.) nije D. nikako mogao biti zadovoljan, nego ju je proširio svojim ženijalnim dodacima ovako: »Kao što je kompo­ zicija smjela i n a p r v i p o g l e d konglomerat, a n e h a r m o n i j s k a c j e l i n a , tako je i dikcija o b i l n a u z v u k o v i m a , š t o s e d a l e k o r a z l i j e ž u, i p u n a s n a g e , da b u d e š t o v j e r n i j i o t i s a k o n o g d u š e v n o g s t a n j a , k o j e je p r o u z r o k o ­ v a l o t o v r u ć e o d u š e v l j e n j e « 160. »Orijentalna lirika buji od metafora«, 157. (Die orientalische Lyrik enthalt durch die Cberfiille der Metaphern...) mj. b u j a m e t a f o r a m a , a b u j i z spava. — G. spominje na str. 287. (II.), a D. po njemu na str. 193.. i 194. dva oblika dramatske tragičnosti; nadovezujući na to, a prevodeći iz G. veli D.: »Tu dvoličnost tragičnog elementa nalazimo i u antiknoj tragediji«, (Auch die antike Tragodie kannte bereits b e i d e f o rme n ) . Trebalo je dakle reći: »I stara je tragedija po­ znavala o b a o b l i k a « , a d v o l i č n o s t je riječ nači­ njena od d v o l i č a n , što znači Čovjeka s dva lica (u prenesenom značenju) t. j. koji je svaki čas drukčiji, umišljenom, bajnom, rajskom životu da zavisi pjesnička popularnost? Ako je tako, onda, pjesniče, koji snivaš o slavi i popularnosti, objesi slobodno liru na klin ili je prodaj u staro gvožgje, jer ti se san nikada ispuniti neće! Ili napiši kakav » g o l i i z v a d a k « , kao što je ovaj, pa ti onda slava ne gine! » . . .osobitu slast osjećamo, kad u p r o s t o r i j e n a š e g u n u t a r n j e g s v i j e t a primamo i Matamorfoze i »Bijesnog Rolanda« od Arivsta«, 96. — »Ova či­ njenica stoji u potpunom skladu s razvojem ljudskoga duha, jer se on ne može preko noći usposobiti, da pro­ matra svoju unutrinu, nego mu se malo po malo otva­ raju vrata na zgradi unutarnjeg života, pa samo ono malo, što m ože da uči (valjda u o č i ? ) kroz ta odškri­ nuta vrata i razabire svojim naivnim pogledom, spoji s epikom, koja mu je još glavna struka višeg duševnog užitka«, 107. Ganutljiva slika! Pomislite samo! Pomislite samo: jadan duh ljudski provirkuje kroz odškrinuta vrata u zgradu unutarnjeg života, ne bi li ono malo, sto tu svojim naivnim pogledom može noćiti, spojio s epikom, tom glavnom strukom njegovog višeg dušev­ nog užitka! - Ne znam, na koliko se s t r u k a osim te glavne dijeli viši duševni užitak, ali ako je i to jedna od njih, gnjaviti čitatelje ovakim bombastičkiim stilom, onda je naš gosp. dr. u tom s t r u č n j a k prve vrste. Konac m oga pabirč^nja po tom g o l o m s a k a t o m i i z m r c v a r e n o m i z v a t k u neka začini jedna zanimiva stvarca, od koje gosp. dr., ako hoće, može na­ činiti anegdotu, a nama će ona pokazati, kako on po­ znaje njemačku književnost. Na str. 148. veli gosp. D . : »Nijemci imadu jedan (ciklus elegijaj pod imenom »Totenkranze« od Zedlitza, od A n a s t a z i j a G r i i n a (Grillparzera) pod naslovom »Schutt« . . .« Lijepo je, kad se pisac obazire i na slabije upućene čitaoce, pa im zgodimice štogod rastumači, što nije na . v . . « ... jc. . . . л /lm o f л io П r ,r lio n o l i n i o .tio ie lo c in c odmet znati. TTo je D. i i movdje učinio; kako je AAnastasius АГ čujmo dalje uzornog našeg stilistu: »Želi li pak Griin pseudonim, nije mogao propustiti priliku, a da ne pjesnik da postane popularan, biti melodijozna usta svoga rekne usput, kako se taj čovjek pravim imenom zvao. naroda, vjerno ogledalo svoga doba, kako to zahtjeva I eto sad znamo: zvao se — G r i l l p a r z e r ! A ko je epska objektivnost, to mora i sam život biti pun pri­ rodne harmonije, pun snage i sjaja, mora biti idejal u doslije mislio, da je A. G r ii n pjesničko ime g r o f a A u e r s p e r g a , neka se požuri da to svoje krivo mi­ faktičnosti, te se fantazija mora pokazati kao neka moć, šljenje što prije promjeni. što dominira u radu«, 88. Ovo je pravo stilističko remekIli je to možda k a o i s v e o s t a l o t i s k a r s k a , djelo gospodina D. Iz kaosa ove rečenice može od nosn o s l a g a r s k a p o g r e š k a , gosp. profe­ se ipak dvoje razabrati. Prvo: epska objektivnost zahti­ jeva, da pjesnik bude vjerno ogledalo svoga doba. A sore ? !*) *) Ova je radnja bila napisana još za borbe učitelja narodne zar to odista zahtijeva? Pjesnik sam bio ili ne bio vjerno osnovne škole s drom. D., te je neotiskana ležala kod prof. Milaogledalo svoga doba, samo ako je njegovo d j e l o vjerno kovića. Kada sm o u članku: ,D r. Jozo Dujmušić i bosanskoogledalo o n o g a vremena, iz kojega mu je uzeo gragju. hercegovački Franjevci* na temelju objelodanjenih i neobjcloda— A drugo: uvjet za pjesničku popularnost jest život ' njenih recenzija ustvrdili, da djela dra. D. nijesu uspjela, on se pun prirodne harmonije, pun snage i sjaja, jednom riječi: je veoma rasrdio, a prof. Milaković nas je upozorio na čitav denjak » i d e j a l u f a k t i č n o s t i « . Lijepo bi odista bilo, kad novih recenzija D. djela. Iz početka sm o se radi prcopširnosti ustručavali od tih uzeti 1 publicirati gornju, nu kašnjc, saznav, da bi mogao život biti takav » i d e j a l u f a k t i č n o s t i « , D. ide dalje i na to se s privolom pisca odvažismo. Želi Ji dr. D. ali to ne vjeruje ni najoduševljeniji optimista. Pa o tom još dokaza, torba je odrješena. Ured. �Vjesnik, U9 V J E S N I K . NAŠA DOMOVINA. prve seoske banke u Orašju. Pokojnik je, u prisutnosti svoje duhovne braće i mnogobrojnoga puka, na 18. Franjevačka gim nazija u V isokom e otvorit kolovoza pokopan na Karauli u Tolisi. Počivao u miru! će se istom 1. listopada, kada će u glavnom nova B anjalučki k o n zisto rij. Kako nam iz Banje gragja biti golova. Budućje definitorij Bosne Srebrene Luke javljaju tamo je konzistorij za katolički biskupat zaključio da se gimnazija digne na 8 razreda, to će već osnovan, te su i dva konzistorijalci imenovana. se 1. listopada ujedno otvoriti i 7. razred. Pošto Od ovih je jedan Franjevac: dr. fra Vid Miljan, barvisočka gimnazija već ima dovoljan broj kvalificiranih lovački župnik, a drugi svjetovni svećenik, vel. gosp. sila, to će brzo steći i pravo javnosti, a ima nade, da Antun Ćurčić, banjalučki župnik. Tko će na njihove će se do koju godinu uz gimnaziju podići izaeksteržupe doći, još nam nije poznato. niste posebni konvikat. Profesorski se zbor ove go­ F ran jev ačk e ulice u f3anjoj Luci. Kako nam dine povećaje s dvije nove sile: s fra Vojislavom Čuse iz Banje Luke’ javlja tamošnje je općinsko vijeće rićem i s fra Krunom Brkićem. na prijedlog svoga načelnika jednoglasno odobrilo, da Franjevačka bogoslovija u Sarajevu opet je se jedna banjalučka ulica prozove imenom fra Ivana iza dvomjesečnoga praznikovanja oživjela. Bogoslovija Franje Jukića, a druga, pokojnoga biskupa Markovića. ove godine broji 20 bogoslovaca, koji su se još 6. -Visoki gost. Dne 9. o. m. u Sarajevo je prispio o. m. u Sarajevu sabrali, a 9., iza svečano otpjevanoga banjalučki biskup presvj. gosp. fra Josip Garić, te je „Veni Creator“, započeli školu. Osim ovih bogoslo­ odsjeo kod otac^ Franjevaca. 12. se je biskup Garić vaca bosanska redodržava ima još petoricu na sveu­ zaputio u Mostar. čilištu u Budimpešti. Do sada su u Budimpeštu slata D ar Pijevu d ru štv u . Prečasni gospodin Stjepan samo po tri, nu ove je godine jedan kanonik preuzeo B i ć a n i ć , nadarbenik prvostolne crkve zagrebačke i uzdržavanje još dvojice naših bogoslovaca. začasni prisjednik nadbiskupskog duhovnog stola uručio Prvi utem eljitelj „K njiževnoga D ruštva Hrv. je ovih dana odbori Pijeva društva svotu od 100 K, Franjevaca". Osnutak Književnog i Društva Hrvatskih koju je društvu darovao za promicanje katoličke štampe Franjevaca" svuda je naišao na velike simpatije — g. J. M. svećenik. Na plemenitom ovom daru odbor svako ga s ushitom pozdravlja, te u njemu nazrijeva se Pijeva društva najtoplije zahvaljuje, M olba n a katoličku štam p u . Pijevo društvo novu epohu kulturnoga rada hrvatskih Franjevaca. Već r su mnogi pripravni u spomenuto društvo stupiti kao za promicanje katoličke štampe megju Hrvatima moli poslujući članovi, a javio nam se je i jedan za člana sva uredništva i uprave svih katoličkih časopisa i novina, utemeljitelja. Taj je: naš obljubljeni misijonar fra Leon da bi mu besplatno šiljali po jedan primjerak svakoga Josip Medić, župnik u Čikagu u Americi. „Radosnim broja svoga lista, da ono uzmogne na vrijeme imati srcem čitah u „Riječkim Novinama" — piše on sve potrebne informacije o katoličkoj štampi. Ujedno Pijevo društvo moli sva uredništva i uprave da ste utemeljili „Književno Društvo Hrvatskih Franjevaca", pa Vam se radujem, što ste bratski katoličkih listova, da bi mu po mogućnosti besplatno svi uspjeli, da se naši franjevački književnici ujedine priposlala i prošle i ovogodišnje brojeve cijenjenih svojih u svom radu za Boga, Red i Hrvatsku. Ta namisao, listova. Neka se sve dobrostivo šalje na adresu: Taj­ već otrag dvije godine, lebdjela je pri umu svih nas ništvo Pijeva društva u Zagrebu, Kurelčeva ulica br. 3. dobro mislećih, pa sam potpuno zadovoljan, da se je II. kat. NAŠA MONARHIJA. i ostvarila. Čim stvar bude sa svim riješena, odmah ja stupam kao utemeljitelj društva sa HO kruna, šio P ok ret za proslavu 500-godišnjice smrti Ivana Husa. molim da me izvolite izvjestiti i pravila poslali “ Glasilo mladih Čeha »M 1a d у K r e s t a n« od nekog F ra Ilija OrŠolić na 17. kolovoza nakon duge vremena živo radi oko toga, kako bi čitavu Češku pro­ i teške bolesti umro je u franjevačkome samostanu u budio na što svečaniju proslavu petstogodišnjice smrti Tolisi. Oršolić se je rodio u Tolisi i. studenoga 1855. Češkoga odmetnika od katoličke Crkve Ivana Husa, koji U redu je vršio razne službe: kapelana učitelja žup­ je 6. srpnja 1415. u Konstancu spaljen. » Ml a d y nika, gvardijana, definitura i kustoda. Vazda je bio K f e s t a n« u 7. broju navješćuje, da se u tu svrhu već stroga života i prema sebi i prema drugim. Uz svoje radi, kako bi se na 6. srpnja 1915. u Pragu podigao redovničke i svećeničke dužnosti isticao se je i na so­ Ivanu Husu veleban spomenik; kako bi slobodoumnici cijalnom polju, te je bio i megju prvim osnivačima osnovali jedan fond za potporu svećenika, koji bi istupili �Br. 0. 150 SER A FINSKI PERIVOJ- — 1913. iz katoličke Crkve, te kako bi se za nagradu, što će ju grad Prag dati, napisao najbolji životopis Ivana Husa. Uza sve to odbor od četiri lica skuplja nagradu za naj­ bolji roman iz dobe »češke braće« (Husovih privrženika); kritično biblijsko društvo sprema na poklon češkim Husovcima novo izdanje „Kralske biblije , a škotsko biblij­ sko društvo, Novoga Zavjeta. » V o l n a m y š t e n k a « dotle će se truditi, da iz krila katoličke Crkve prevede na Husovu stranku do 50.000 Ceha, a češka je akademija već raspisala natječaj za najbolji opis života i rada Ivana Husa. I tako se dakle neprijatelji katoličke Crkve na svim linijama dižu, organizuju i rade, nu ne bojmo se, Hrist je rekao, da ju ni vrata paklena neće nadvladati. AMERIKA. Kulturni rad hrvatskoga Franjevca u Ame­ rici. Na 10. studenoga 1911. na prijedlog papinoga tajnika kardinala Мегу Del Vala posla franjevački ge­ neral vel. oca fra Leona Medica, člana redodržave sv. Jeronima u Ameriku u misije. Vel. otac odsjeo je u Čikagu, te je tu megju hrvatskim narodom razvio svut svoju djelatnost. Čikaški ga nadbiskup preuzvišeni g. Jakov Edvard Onigley imenuje hrvatskim čikaškim župnikom, te mu dozvoli, da s pomoću tamošnjih Hr­ vata podigne još jednu crkvu, budać je ona u šesdesetoj ulici i Markchfieldu bila Hrvatima, koji su novali u istočnoj strani grada, pre iše udaljena, a drugoj nijesu mogli čuti Božje riječi u S’ ome materinskome jeziku. Nova je crkva jos lani bila gotova. Prigodom njene posvete „Hrvatska Zastava“,što izlazi п Čikagu, posvetila je više stupaca u čast neumor­ noga radiše oca Medica, donesav tom prigodom i njegov klišej s biografijom. Župlj2n: oca Medica di­ jelom su iz spljetske a dijelom iz vrhbosanske, mo­ starske, krčke, senjske i gjakovačke biskupije 'čudno­ vato je, da se svi neće da priznavaju Hrvatima, nego se neki nazivlju Austrijancima, drugi Dalmantinđma, a neki i Istrijancima, što se je osobito prigodom po­ svete nove crkve pokazalo. O. Medić prema želji čikaškoga nadbiskupa misli sa svojim drugom fra Lukom Feržićem, župnikom u Gary, Indiana. zasnovati u Ame­ rici i hrvatski samostan, te se u toj ideji nada naći pomoći i u novim misionarima: vel. ocu Placidu Belaviću i Ireniju Petrčku, kao i u Slovencu o. Kažimiru Zakrajčeku. Nami ovom prigodom pada na pamet, da su baš iz Dalmacije — iz „slovinske redodržave" i k nami u Bosnu došli prvi Franjevci, te ovdje bacili sjeme, iz koga je nikla Bosna Srebrena, majka tolikih hrvatskih za prosvjetu velezaslužnih redodržava. Bilo tako i u Am erici! Franjevac sveučilišni profesor. Taj se Franjevac zove Father Paschal Robinson, rogjeni Irac, a odgojeni Amerikanac. Sva engleska javnost vesela je nad tim no­ vim imenovanjem, jer znade, koliko će joj taj skromni Franjevac vrijediti na kulturnom polju. Veseli smo i mi Franjevci, jer je to jedini prvi Franjevac na svijetu, koji će početkom ove školske godine zaposjesti katedru na sveučilištu u Washington-u (Savezne Države) kao pro­ fesor sredovječne povjesti. Otac Robinson dobrahno je poznat cijelom naobraženom svijetu, kao jedan od najviših auktoriteta u po­ vjesti franjevačkog reda. Njegova istraživanja upoznala su ga sa životom, književnosti, običajima i ustanovama srednjega vijeka. On je napisao par povjesnih djela, megju kojima ističemo »The Golden Sayings of Brother Giles«, »Life of St. Clare of Assisi«, »The Real St. Francis«, »Some Pages of Franciscan History« i »Short Introduetion to Franciscan Literature«, a o kojim je bilo govora i po našim hrvat, časopisima. Osim ovih knji­ ževnih proizvoda, moramo još nadodati njegovu plodnu suradnju u »The Catholic Encyclopedia« i u »Archivum Franciscano-Historicum«. Time'Se Father Robinson svoju učenjačku vrijednost dovoljno pokazao, da dostojno i koristonosno zasjedne kao prvi sav.emeni Franjevac na sveučilišnoj stolici, koju su nekoć poraznim mjestima zamjernom sposob­ nosti resili glave franjevačkih velikana, kao: Haleški, Duns Scot, sv. Bonaventura i mnogi drugi. S naše strane srdačno čestitamo našem subratu na toli visokom odlikovanju i opravdano se nadamo, da će njegov novi položaj unijeti još više svijetla u sredovječnu povjesnu književnost,' kojom se dandanas pretjerano raz­ meću svjetski stručnjaci. ALBANIJA. Povratak Albanaca u katoličku Crkvu. Kako salzburški »Katbolische Kirchenzeitung« javlja svi Albanezi, koji su za vrijeme zadnjega balkanskoga rata nasilno prešli na raskol, ponovno su se povratili u katoličku Crkvu. Svečanost sjedinjenja s katoličkom Crkvom obavio je sam prizrenski nadbiskup i to prema želji Au­ strije u prisutnosti zastupnika Crne Gore. ITALIJA. Franjevac postao vitez. Talijanska vlada odlikovala je vojničkoga kapelana oca Montinija viteštvom talijanske krune i to radi zasluga stečenih u tripolskom ratu. U dekretu, u kome se otac Montini proglašuje vitezom, naglašuje se, da mu je kugla probušila habit, kada je on na libijskim poljanama, bez straha za svoj život, ra­ njenim dijelio zadnju utjehu. K a rd in a l V v es у T u to u m ro . Kako iz Rima javljaju, dne 7. rujna ušljed operacije slijepoga crijeva umro je čuveni kardinal Vives у Tuto. Kardinal se Vives у Tuto rodio 25. veljače 1854., u Levarnerasu. On je stupio u franjevački red te posvećen za sveće- �Književna Sm otra. nika 1876. Služio je kao redovnik u Guatemali, Fran­ cuskoj i Španjolskoj. 1885. vratio se u Rim, 1887. p o ­ stao je konzultor sv. redoslovlja, 1893. konzultor Pro­ pagande, a 1896. generalnim definitorom svojega reda. 1899. bio je u posebnoj misiji u Tesinu. Iste je g o ­ 151 dine postao kardinal-gjakon. Kardinal je Vives у Tuto bio znamenit teolog, a njegove kompendije moralne teologije kanonskoga prava, dogmatike i druga mnoga djela pokazuju ga kao vrsnog učenjaka i pisca. Pokoj mu duši! KNJIŽEVNA SMOTRA. PRIKAZI I OCJENE. Prof. W. Baron Ljubibratić, Z adar: P. S alvatore U rbanaz, Am aranti. Pred nama leži zbirka pjesama mladoga Franjevca Salvatora Urbanza. Zbirka je prilično bogata, jer sadržava 100, š'o većih što manjih izvornih pjesama, i tri prijevoda. I ako sam već otprije poznavao mladog i darovitog Franjevca, jer sam njegovih pjesama čitao u »Euharističnom Glasniku« i u »Amico del Pargoli«, ipak moram priznati, da sam sa nekim nepovjerenjem uzeo u ruke spomenutu zbirku njegovih pje saipa. Uzrok tome nepo­ vjerenju bijaše neobični naslov: \maranti. Odgojen na klasičnoj knjizi Italije, te koljevke svih najveuh pjesnika, naviknuo sam na jednostavnost i priprr titost naslova baš kod onih pjesnika, o kojima je javno mnijenje jedno­ dušno izreklo svoj sud, proglasivši ih velikim. Dante, Petrarca, Tasso, Parini, Leopardi, Monti, Manzoni, pak i najveći klasični pjesnik moderne Italije, Carducci, na zivali su svoje zbirke pjesama: Rim e,'Canzoni, Poesie Naprotiv su svi pjesnički mediokriteti davali svojim pjesmama najneobičnije i najegzotičnije naslove, možda da pod takovim neobičnim plaštem sakriju siromaštvo svojih duševnih produkata. Ali sam se kod Franjevca Urbanza u tom pogledu prevario. Kakova da mu bude pjesma, čemu da služi, to je pjesnik sasvim lijepo iznio u prvoj pjesmi čitave zbirke: La mia poesia. Ljubav, krasote naše prirode, boli i nevolje čitavog čovječanstva, nade i čežnje ljud­ skog roda, evo to pjesnik želi da bude predmetom nje­ gove poezije. A kad pjesnik ima takovih plemenitih želja, kad je on u svojim stihovima zaista glasnik i predstavnik svega onoga što čovječje srce uzrujava i zanaša, ople­ menjuje i od gliba i muteža ove zemlje uzdiže do vedrili nebeskih visina, onda se sa punim pravom može reći, da takav pjesnik potpuno shvaća svoju uzvišenu zadaću. Salvator je Urbanaz pjesnik svih najplemenitijih čuvstava i osjećaja, on ljubi sve što je lijepo i plemenito, on razumije nevolje i patnje ljudi i prama tome iskreno dijeli njihovu bol, on je tužan radi nestalnosti ljudske sreće i to mu iz grudi izmamljuje duboke uzdisaje. Ove karakteristične crte njegove lire navedoše ga na taj izbor naslova: Amaranti. U ovom leži takogjer i uzrok njegovog pesimizma, jer, i ako se na prvi mah čini nevjerojatnim, Urbanaz je pesimista. Ali njegov pesimizam nije pun očaja i zdvaj­ am ;ti kao kod Leopardija, koji ništa ne vjeruje, niti je Onako ciničan kao kod Heinea, koji se svemu ruga. Ur­ banaz je pesimista, jer ljubi sve ljude, pak bi htio da budu sretni, ali sreće na zemlji nema; on je pesimista, jer i najljepši ideali moraju propasti, jer za čovjeka nema u opće niti stalne sreće niti nepomućena užitka. A da Urbanaz nije zapao u očaj Leopardija, u cinizam Heinea ima da zahvali svojoj vjeri u bolji, sretniji život preko groba. Baš posljednja pjesma zbirke: II v a t e d e g l i a m a r a n t i veoma lijepo izražuje našu tvrdnju: Sono up vate! Chiedi ai vivi perehe piu gli estinti am ai___ lascia, Iascia; delle tombe sopra ii gelo riposai e al morir degl’ ideali scrissi i versi miei piu belli. Ma non giA, che i vivi odiai brancolando tra gli avelli. Nel romio dei loro giorni ventilai la pače eterna e la luče della vita, ch' oltretomba s’ ineterna. Lor mostrai gli angiolini, che coltivano le aiuole d' amarilli, dove eterno e piu mite splende ii sole. Ed or pure fui nel mondo, dei mortali offrendo ai pianti questi tenui crisantemi, questi miseri amaranti. Kad čovjek pročita* ove nježne stihove, pune ipak neke jake i nepokolebive nade u bolju sudbinu ljudi, �152 Вг. 0. SER A FINSKI PERIVOJ« 1913. gotovo bi posumnjao, da ih je napisao onaj isti pjesnik, koji u »Preghiera« pjeva: Ah non rientrare, o giorno, nella mia stanza piu; nera cosi, piu bella ne! sole mai non fu. Via meditante vita, via tormentosi di, ecco pietoso ii sonno gia s’ avvicina qui. Con la fiorita mano asconde egli ii mio cuor, asconde ii mondo ed ogni memoria del dolor. Čar asiske poezije nije mogao a da ne djeluje na onako osjetljivu dušu, na onako nježno srce kako je u Salvatora Urbanza, i tako nalazimo u njegovoj zbirci mnogo pjesama, u kojim je baš savršeno opjevao krasote prirode i razne prirodne pojave. Neka se pročitaju pjesme: Mentre piove, Mattino nordico, Stella mattutina, II tramonto, da samo spomenemo neke od ovih dragulja u zbirci »Amaranti«, pak ćemo morati priznati, da je u Urbanza veoma razvijeno shvaćanje prirodnih ljepota i pojava. Rekli smo, da je srce mladog Franjevca pristupačno svim najplemenitijim osjećajima, te je po tom shvatljivo, da je ljubav majčina, koja u svojoj požrtvovnosti ne p o­ znaje nikakovih granica, da je čuvstvo prijateljstva na­ dahnuto Urbanza nekoliko lijepih pjesama. Koliko je nježnosti u krasnoj onoj pjesmi: A mia madre! Samo što bismo željili, da je Urbanaz drukčije zaključio svoju pjesmu nego li sa onim onako mračnim stihovima: Tu sei, o madre mia, mio ben giocondo, la donna sola amar che voglio al mondo e ch’ amero, come t’ amai cotanto, benche tu rn abbia generato al pianto. Gotovo bismo htjeli reći mladom Franjevcu: Za Boga, brate, nije te majka dala na svijet jedino da plačeš, ta ima čovjek drugu plemenitiju, uzvišeniju misiju, da se bori za svoja načela, za njih da trpi, pak da i umre. Samo slabi karakteri, mekušci uvijek plaču. Manzoni bijaše u svoje doba napisao svoje »Inni s a c r i“, da pokaže, kako jc k'šćanska vjera nepresušivo vrelo uzvišene poezije, tako da poslije njega lijepi broj glasovitih pjesnika, ne samo u talijanskom, već i u osta­ lim svjetskim književnostima opjevaše u uzvišenim sti­ hovima najdublje tajne naše vjere. I Urbanaz je’ uzeo za nekoliko pjesama kao predmet nauke i tajne naše vjere, te je u tim sastavcima potpuno uspio i izborom predmeta i stiha i prostog jednostavnog načina obradbe. Kako je nježna i uzvišena pjesma: »Tra gli angeli del tabernacolo«, da spomenemo samo jednu, osobito u nje­ zinom zaključku. U zbirci ima takogjer i tri prijevoda. Za pravo ni­ kako nam ne može ući u glavu s kojeg je uzroka Urba­ naz svojoj zbirci dodao ta tri prijevoda, a osobito prije­ vode triju pjesama, koje lijepe u originalu, u prijevodu izgledaju veoma jadne. Niko, rna koliko god puta pro­ čitao prijevod sa naslovom: »Cheta«, »Chetati«, »Mio cuore«; neće ni u snu pomisliti, da je to prijevod one onako čuvstvene Preradovićeve pjesme: »Miruj, miruj srce mole«. Ne mislimo, da je Urbanaz te prijevode dodao svojoj zbirci, da talijanske čitatelje upozori na ljepotu hrvatskih pjesama, jer u tom bismo slučaju mo­ rali i s k r i o reći, da Urbanaz uz najbolju volju nije po­ stigao svoj cilj. Ako u kratko skupimo svoj sud o pjesmama Salva­ tora Urbanza, moramo priznati, da je njegova zbirka dostojna svakog priznanja, te je željeti, da revni mladi Franjevac nastavi dalje započetom stazom i da nas ob­ dari što prije novom zbirkom isto tako uspjelih pjesama. ■ Prim ili sm o na prikaz i ocjenu. Don Fr. B u lić i dr. J. B erv a ld i: K ronotaksa solin sk ih bisku p a uz d odatak K ronotaksa sp ljetskih n adb isk up a. P r e š t a m p a n o i z » B o g o s l o v s k e S m o t r e « g o d . 1912. I.— IV. s v . g o d . 1913. I.— II. s v . Z a g r e b , 1 9 1 2 .-1 9 1 3 . C i j e n a K 3. Izv ješće 1. sa sta n k a hrvatskih u p ra v itelja tr e ć e g a reda, o d r ž a n o g u Z a g r e b u , 4., 5. i 6. r u j n a 1912. I z d a l o » v r h o v n o v o d s t v o t r e ć o r e d s k o g savesa« u Zagrebu. U Zagrebu, 1913. C i j e n a K P40, s p o š t o m K 1 *50. O. A nte M ajić, Sv. E liza b eta , i g r o k a z u p e t č i n o v a . ( P o n j e m a č k o m e.) P r e š t a m ­ p a n o i z » Kr š e . O b i t e l j i « . C i j e n a 40 h e l e r a . S v e z a k VI. M o s t a r 1813. Alm anak G osp e Lurdske z a h r v a t s k i k a ­ tolički narod izdala Kuća Dobre Š ta mp e n a R i j e c i ( O c i K a p u c i n i ) 1914. R i j e k a. C i j e n a K P20. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, - z a gjako, Irećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu . (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julljan Jelenić, Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �m r Sirom ašne crkve imaju znafan p o p u st Nemojte kupovati crkvenoga odijeladok se niieste °^edočiti 0izVKnosti |М | ------- I baldak.ina, zastava, crkvenoga riiblja i kovne rpbe, £to ju prodaje najstarija češka tvornica J i jeftinoći: Misnih odijela, dalmatika, JOSEF NESKUDLA, Г "1 Pošiljke 'se dostavljaju na ogled bez obveze. M u Uablonemn na Orlići Пг. 86. MORAVSKA. Gijenici i proračuni badava! Radi velikog pro- meta kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego li :: « U konkurentnih tvrtkih! :: :: Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč, g. Andrije Predmerskoga. Sirom ašne crkve imaju popust banka V II4U . Uplaćeni dionički kapital 14 mi CENTRALA U SARAJEVU. R edovne rezerve i fond za s ig u r n o st z a lo žn io ii FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Tuzli Bos Samcu, Travniku, Trebinju i Višegradu Veleprodaja duhana u s*im spom enutim m jestim a. H1POTEKARNO ()DJEIJENJE. Dalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 41/..u/0 založnice i 5% komunalne obligacije. Ove su založnice i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini prosti od proveza, imaju pupilarnu sjegurnost, 1e se mogu upotrijebiti kao jamče­ vine pri trgovačkim poslovima Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-u^arskoj monarhiji kao vojničke ženidbenc kaucije. BANKOVNO ODJELJENJE. Kupuje, kovine. mjenice nice uz prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i druge — Preuzima kupone i vučene srećke. — Eskomptira i doznačnice, daje zajmove u konto-kurentu i na mje­ dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mje- liaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu u Gacku, Goraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorniku. trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-lgarske i inozemstva. — Daje zajmove na vrijednosne papire. — Prima novac uz tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao ,Safe“ — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostorom pod zatvorom stranke i banke ODJELJENJE ZA ROBI'. Kod banke ustrojeno odjelenje robe. kao što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom ц Doboju, bave se sa svijem u trgovačku struku zasjecajućim dobavama, kako u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem indu­ strija i javnih poduzeća. (d a v n i su predm eti izvoza suhe š ljiv e i ž ito . Kod banke opslojeća generalna agentura c. kr. povi. osigurav. ..ASSECURAZIONI GENERALI" prima direktno ili putem filijala i ispostava razne vrste osiguranja na život i proti vatre, a generalnatagenlura osiguravajućeg društva ,PRO\ 1DKNCIJA prima osiguranja za slučaj nesreće proti raznih šteta na strojevima i na drugim predm etima �PREPORUČUJE SE Z1 IZRRORU SVIH U TISKARSKU I RRJI60VEZflČKU STRUKU SPODOJUĆIH POSLOVA. X „LIROTTPE". - SLAGAO STROJEVI STEKEOTIPIJO. х X � https://kolekcije.nub.ba/files/original/47efe9889f3822618aaa5b16925d9b5c.pdf cd4eda0e582cd7679c290a2abed74383 PDF Text Text se r a fi Nski P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. B R O J 10. S A R A JE V O , 15. L IS T O P A D A 1913. GODINA X XV II. LjubljanshahreditnaMa Dionička glavnica K 8,000.000'— Centrala ti Ljubljani. Podružnica u Sniii Sarajevo Pričuve K 1,000.000 - Celorea. Borici i Celju. Ispostava: Brado. •— Prima uloge na štednju na uložne knji­ žice i tekuće račune i uk '.načuje ih sa i 43 bez ikakvih роп Kupu, i prodaje sve vrste papira od vrijedn po najpovoljnijim cijenama, isto taKt /е vrste domaćeg i stranog kovanog i irnog novca. — 0 svim ostaрт-.т! pošlo ima daje na zahtjev n i ismena obavještenja. tii ir etnički zavod Ituflesser dvorski dobavljač Njegove Svetosti, Tirol, St. Ulrich, Groden. Preporučuje se velečasnom svećenstvu za izradbu kipova, žrtvenika, križnih puteva, grobova, jaslica itd. Hustrovani cijenici s označenom cijenom badava. Veleštovani gospodin Stuflesser u St. Ulrich, Grčden. Za pokrajnu kapelicu naše crkve, priposlani 1 7 0 cm visoki kip sv. Ante sretno je amo prispio. Svi koji su ga vidjeli, dive se umjetnički izvedenom i na pobožnost -.pobudjujućem djelu. Cijena je prema izradbi veoma niska. Neka Vam veliki, čudotvorac^pribavom mnogih naručitelja naplati. R i m , ™ svetkovinu sv. Ante 1912. s veidto.Mjon, .Г 4 P. Fulgens Hinterlechner generalni deflnltor o. o. Kapucina. �SF** Siromašne crkve imaju znatan popust. Nemojte kupovati crkvenoga odijeladok se nijeste osvjedoMli 0 ,zvrsnosl1 — i jeftinoći: Misnih odijela, dalmalika, baldakina, zastava, crkvenoga rublja i kovne robe, što ju prodaje najstarija češka tvornica х JOSEF NEŠKUDLA, u Sablonemu na Orlići Пг. 86. ■-------MORAVSKA. = Pošiljke se dostavljaju na ogled bez obveze. Cijenici i proračuni badava! Radi velikog pro­ :: :: u konkurentnih tvrtkih! :: :: Tvrtka je za crkvene narudžbe preporučena od preuzv. Nadbiskupa Štadlera i preč. g. Andrije Predmerskoga. т — - М И , .ш . esM ii^ka ;a . ш n u i Uplaćeni dionički kapital 14 п п гж meta kao i radi toga, što je tvornica izvan grada, cijene su za 20 po sto jeftinije, nego Ц banka ^ 1ГС С Ј. CENTRALA U SARAJEVU. Redovite rezerve i fond za sigurnost založ F IL IJA L E : u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru i Bos Sđmcu, Travniku, Trebinju i Vit igradu - Veleprodaja duhana u s*lm spomenutim mjestima h ip o t e k a r n o o d j e l j e n j e . Dalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4Vi0/o založnice i 5°/0 komunalne obligacije. Ove su založnice i komuualne obligacije u Bosni i Hercegovini prosti od proveza, imaju pupilamu sjegurnost, 1e se mogu upotrijebiti kao jamče­ vine pri trgovačkim poslovima. Osim roga mogu služiti u čitavoj austro ugarskoj monarhiji kao vojničke ženidbene kaucije. BANKOVNO ODJELJENJE. Kupuje> kovine. mjenice nice uz prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i druge — Preuzima kupone i vučene srećke. — Eskomptira i doznačnice, daje zajmove u konto-kurentu i na m je­ dovoljno pokriće ili osiguranje. O bavlji naplate mje- . _.uacu, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu C -dtu, Ooraždi, Sanskom Mostu, Stocu i Zvorni‘<u. >: pića i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne Hercegovine, Austro-Lgarske i inozemstva. — Daje zajmove na vrijednosne papiie. — Prima novac uz tekući raćun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog 111 kao .S a fe “ — u za tu svibu uregjenom oklopljenom prostorom — pod zatvorom stranke i banke. ODJELJENJE ZA ROBU. Kod banke ustrojeno odjelenje robe. kao što 1 pos.bno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave se sa svijem u trgovačku struku zasjecajućim dobavama, kako u komisiji tako i na vlastiti račun, financ.ranjem i podizanjem indu­ strija i javnih poduzeća. (ilavni su predmeti izvoza suhe šljive 1 žito. Kod banke opetojeća generalna agentura c. kr. povi. osigurav. „ASSEGURAZIONl GENERALI'4 prima direktno ili putem filijala i ispostava razne vrste osiguranja na život i proti vatre, a generalna:agentura osiguravajućeg društva ,PROYIDENCIJA“ prima osiguranja za slučaj nesreće proti raznih šteta na strojevima i na drugim predmetima �P erivoj sera fin ski LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 1 0. S A R A JE V O , 15. L IS T O P A D A Branko Strahimir Škarica — Bosančeva osveta. Kud će Luka, selska glava, U to doba u planinu, Kad već zadnji traci ginu Da i danak popospava, A ustaju noćni ćuci I sovure i vukovi I — kog mati jadno povi Da se skiće po hajduci’? Kud će Luka? U hajduke!? Ali mani! to mu treba Kod kućarka puna I obilja svake ru U hajduke?! Pa gdje su mu do dv’je ma Gdje tančica, smrtni nozi, Kojim hajduk žrtvu složi Kad su puške polagane? fU žlb neko V a k rnof&L Kurjački mu oko sv’jeti, Nekom pr’jeti da će umr’jeti Bez dugačka razgovora. Ide Luka . . . Ide tiho . . . kuda? kamo? To će mjesec istom znati, Kad se višeg neba hvati; Bog i Luka znadu samo! Ide Luka . . časom stane, Gnjevno šane: »Ne ima ga! Šta uradi koga vraga? Čekat ću ga dok se svane!« Pred njim st’jena, u njoj ždr’jelo Ko bi ludo noktom mako Upravo bi dol u pako Vragoviću na sijelo. AF je Lukan spretna oka: U ždrijelo — pa izigje; Mjesec s neba sa visoka. Uzbaci je, pa se vinu K glavnom drumu, što se mota Ko i r’jeka od života Amo tamo kroz planinu. 1913. G O D . X X V II. Kad je upo gdje je htio, Za panj legja, a po krilu V rg’o šarku, pušku milu, P a se teško zamislio. »Još ga nema, mora skoro! Pokasno su zvali njega Bolnu starcu iza br’jega. Bi pokasno — аГ je т о гб !« U te misli pušku uze I zalogaj njojzi dade, AF što ruka drhtat stade I u grlu škakljit suze? Dob^r fratar! to vjerujem. 1 moja je stara nena Kričala mi iz malena, Da te Božje sluge štujem. Dobar fratar! — Nije meni! Lvo ihfa spola ljeta Da se stidim c ’jelog sv’jeta, e fs Marom da me ženi. je« — veli. Ра šta zato? Ljubimo-se, šta bLviše, Zašto srce da izdiše Gledeć zlato nevjenčato?« 1 mišljaše grješno dalje . . . Iznad njega mjesec šija, Vjetrić nosi i ćarlija S gora priče u zavalje. Najednom se naglo trže, Zgrabi pušku nape oko, Cu, gdje gore povisoko Kasajući gjogin hrže. »On je!« šanič Dah mu stade. 1 bFjedilo obraz zali, Diže pušku da je pali, AF ko ono ruknu sade? »Sjahuj, fratre! skidaj ruho!« I pred gjogom mah se stvori. »Bacaj kesu! hajduk zbori, Hajduk Divljan, jesi F čuo?!« Buknuv grko, ciknuv ljuto, Sa ramena pušku trže, Na nišan mu srce vrže, Srce dobro, prepanuto. Gleda Luka. Dva angjela �154 Br. 0. — »SERAF1NSK1 PERIVOJ« Za dušu se u njem bore, Hoće prsi da razore: Angjeo tmine i vidjela. I u tome teškom trenu, Gdje s’ protivne misli pletu 1Г za ljubav ii’ osvetu, U nebesa Luka glenu I — zadrhta. Кб da zgleda Kroz nebesa sveta troja Gdje ga moli majka svoja, Da se ne da, da se ne da. U duši mu sunce sinu. Nape pušku i u času, P a otišće niz planinu . . . - 1 umro je fratar stari, I umro je, nije znao, Mjesto njega da je pao M rtav Divljan u guštari. Fra J. Markušić: Sa kvarnerskih ža 'УЗ, Пa hrvate U n - « 1 n v P t l < jl f i SK O M O V enS>K l tra tn ltfk i A d lO < t K l k n n fffP « K 'i n g r c a u Ljubljani. Lijepi kvarnerski zaljev, gdje ano da izvire more adrijansko, koje je »nekdaj, nekdaj bilo slovansko«, sili na mnoge refleksije, čemu se ni ja ni­ sam ni mogao ni htjeo oteti, makar da Svojim ča­ rima za H rvata čovjeka sadrži više melanholije, nego li zanosnoga optimizma. Slikoviti i svegjer nemirni Kvarner, koji bi svojim nemirom htjeo kazati, da je to prag, preko kojega su Hrvati uvijek od svoga doselenja stajali izmegju blagodarne za­ padne civilizacije i nasrtljivoga Istoka, te su za to i plaćali mnogo, jer im bijaše povjeren mač, da brane radnike evropskih hramova kulture, što su oni ne samo dragovoljno nego i spremno i uspješno kroz čitava stoljeća izvršivali, očekujući s pravom, da će u te hramove prosvjete i mira uvedeni biti, kao što i jesu zaslužniji od svih drugih. Da, ali od toga ne bijaše ploda, te Hrvati i uz te svoje tisućgodišnje zasluge ne imadoše sreće, da budu pri­ pušteni dalje od predvorja hrama. Šta više: oni na razmegju dvaju zavagjenih svjetova Istoka i Zapada bijahu biljegom, preko kojega se konji tuku, pa je lako shvatljivo, da je najviše udaraca baš na njih palo, te.su i danas sitan novac, kojima narodi 1913. jedan drugome kusur plaćaju, pa taj kusurni novac od neprestane uporabe već je izlizan postao. Divni K varner! Katkad sam stajao tamo na kamenoj stijeni i gledao raspojasi nemir njegov, i pomislio sam : K varner je svjestan nezahvalnosti, koja se nanosi hrvatskome narodu, on nije zamro, već je voljan za oteta prava gnjevno protestovati, dapače on odaje sve znakove, da se u narodu, što je naseljen izmegju Triglava, Soče i Bojane, Du­ nava i Jadrana krije neka neiscrpiva energija, ko­ joj mora biti dosugjena ne samo sloboda i ujedi­ njenje, već joj se mora dati i zadaća, da Hrvati preuzmu časno mjesto u vijeku kulture, koje su imali i u vjekovima herojske borbe i junaštva. P a ­ zio sam tamo, kako se valovi zalijeću u kamenite hridi i nemoćno odbijaju: onako su se kroz vjekove navale narodnih potlačitelja odbijale o naše nepomanjkavo pouzdanje u Boga, o našu ljubav za odom : o intenzivnu svijest narodnoga jedin­ stva. Tako se Taš na kvarnerskim otocim a (u krčo n m r r o m m c i f A /'n i t n koj biskupiji) i nna njegovim sitočnim žalovima (senjsko-modruškoj biskupiji) najčišće sačuvala gla£°Iska služba B ožja. Vrlo zanimivo, da se je narodna snaga naičv r?ćom najustrajnijom pokazala upravo na megjašima izmegju naše narodne kulture i one latinske, koja i jest najvećm a glagolicu potiskivala. T a je baš glagolica jedina mogućna bila sačuvati nam narodnost u sjevero-zapadnim stranama naših zemalja. Da nije bilo glagolice, čini se, da se na kvarnerskim otocima i u Istri danas ne bi više znalo za narodno ime. Glagolica se dakle sačuvala ondje, gdje je morala trpjeti najviše borbe, dok je iščezla u nutrini naših zemalja. B og bi znao, što je tome razlog?! Svakako i za to, što je ta borba sa hrvatske strane bila postulat narodnog opstanka, a nije bila luksus niti izumijeće narod­ noga šovinizma. U nutrini našega kopna bilo je i drugih sredstava, da se sačuva narodna individu­ alnost, makar da danas više našu ljubav za glagolicom ne potiče toliko strah za narodni opstanak, koliko svijest odlikovanja, što se ubrajamo megju velike narode, koji slave Boga u službi B ožjoj svo­ jim jezikom, i veliki ideali, da bi Hrvati sa svojom glagolicom mogli biti most za sjedinjenje crkva, a poticaj za ovu misao dao nam je sam veliki papa Lav XIII. Ne smijem ovdje mimoići, da su najhrab­ riji borioci za glagolicu u ovim stranam a velezaslužna redodržava dalmatinskih oo. trećoredaca, koji su najvažniju značajku svoje redodržave usko spojili sa glagolicom. Kako je jedna redodržava trećega franjevačkoga reda na našem sjevero- �Sa kvarnerskih žalova na hrvatsko-slovenski katolički kongres_u Ljubljani. zapadu bila kroz vjekove bedemom za očuvanje narodne individualnosti, dok je druga, jedna redodržava prvoga reda na jugoistoku hrvatskih ze­ malja, u Bosni čuvala kroz vjekove uz katoličku vjeru i narodno ime naše. Istra je dakle naša, kvarnerski su otoci naši, pak će i Rijeka biti sigurno naša. U Krku je kobno po talijansku iredentu, što na istočnim vratima stoji mletački lav s glavom odbijenom, a ispod njega ponosno prolaze nekada prezreni »šćavi«. Rijeka je opet toliko m agjarska, koliko je i D rač srpski, dapače još manje. 1 kao prometna luka za Magjarsku imade veliku vrijednost samo dotle, dok Hrvatska nema financijalne samostalnosti; čim bi Hrvatska dobila financjialnu samostalnost, onda bi i Sušak mogao uz dobru volju dobiti istu vrijednost a uregjeni Sušak sa drugim hrvatskim (mislim i dalmatinskim) krasnim i naravnim lukam a:'Šibenikom, Spljetom i Gružom mogli b; Rijeci oduzeti važnost, jer se Rijeka kao luka дш га umjetno sa velikim žrtvama uzdržavati, dok tih žrtava za hrvatske luke ne bi trebalo. Kad bi pak Hrvatska bila ujedinjena i neovisna, onda bi Rijeka Hrvatskoj sama po sebi pripala kao zrela jabuka; jer se Magjarima borba za Rijeku-isplaćuje, dok im je još u11 rukama sva željeznička tarifalna politika — razu­ mije se i ona, u koliko se Hrvatske tiče. Putnik, koji putuje Kvarnerom, hrvatskim primorjem i Dal­ macijom, opazi odmah nesretnu ovisnost i zapuštenost naših zemalja. Ugledavši naime Rijeku svak vidi, da je tu luka umjetno uz prevelike žrtve na­ pravljena, skoro može se reći na otvorenom moru, dok druge mnogo ljepše i naravne luke na začugjenje stranaca leže odnemarene, koje bi mogle po­ stati trgovačkim emporijima uz relativno neznatne žrtve. Kako se svuda zatire Hrvatska i hrvatska poduzeća, vidi se odatle, što magjarsko društvo »Ungaro - Croata« za 40 helera vozi iz Rijeke u Senj putnike tamo i ovamo (5 6 sati), samo da ubije hrvatsko pomorsko društvo u Senju. Kad sam spomenuo Senj, da i 0 njemu nešto reknem. Danas zapušteni grad. a nekad se ozna­ čivalo na pošti: Rijeka kraj Senja, dok se sada može vrlo zgodno pisati: Senj kraj Rijeke. Vuklo me je srce u taj uskočki grad, da vidim dvore Lenkovića, Ive Senjanina i drugih junaka, koji sada u grobovima vijećaju, je li bilo smišljeno ili nesmišljeno, što su onolike žrtve doprinosili?! I da vidim Vratnik poviše Senja, otklen su udbinski i kladuški junaci vrebali 11a uskočke glave; Buda­ lina-Tale izmučeno društvo zabavlja kapom jazvetinom urešenom sa trista praporaca, dok mu se je 15Г. bagavi kulaš ovuda lijeno promuhavao. Divio sam se »Senju na kamenu« i u njemu crkvi svetog Franje, koja je sva popločana nadgrobnim pločama slavnih uskoka! Danas su mnogim njihovim po­ tomcima sve te pripovijetke trice i lude stvari; te ragje traže motiva svome poletu po pariškim apaškim skloništima nazivajući se time naprednim i modernim; dok na ove, koji po narodnim ognji­ štima vatru pretražuju ili potiču, bacaju manu nesavremenosti i zastarjelosti misleći, da Hrvat može postati Francezom proživjevši koju godinu u Parizu; ili da su Francuzi postali slavni, šta su svoju domovinu i svoju prošlost omalovažavali; a ne za to, što su ju nada sve ljubili. 1 to je znak naše nemoći. Mogli bi se ugledati u Silvija, koji je u toliko velik i majstor, u koliko mu je jezik, način izrazivanja 1 stih hrvatski, a etika barem većim dijelom prilično ispravna; i naprotiv toliko je krila polomljenih i nestalne vrijednosti, u koliko su mu filozofski nazori nastrani i oprečni kršćanskoj zdravoj filozofiji. I očevidno se vidi, da je Silvije samo za to u svojim pjesmama zabludio, što je živio u nepročišćenom slobodoumnom ambijentu; živic a u toliko je velik postao kasnije, u koliko je bio sretan, da dobar dio svoje mladosti proboravi u pravim kršćanskim odgojnim zavodima. Svakako on sa našom modernom nema ništa zajedničkoga, jer što je velika i simpatična kod Silvija, to je hrvatsko i kršćansko; a što čini bitnu oznaku naše moderne, to je. ono nehrvatsko, tugje-neprobavljeno, naduto, hipokondrično i pogansko obilježje; čega ćeš zaludu kod Silvija tražiti. Ali bacimo na stranu sve to, jer oni će i nadalje Kranjčevića svo­ jatati za sebe, ne mogući drukčije pokrivati jalo­ vosti svojih umjetničkih nazora; a Silvija sam ovdje spomenuo, jer je Senj ognjište njegovo; ovdje mu je vila narodnih junaka i pjesme u čelo cjelov tisnula »otevši ga tako njegovu kolu«, gdje je mogao ko »bršiv panj« mirno provoditi život »uz Čašu piva«, čemu se danas mnogi kod nas posve­ ćuju, a Silvije ih jetkom ironijom dohvaća. Propali geniji! 1 danas »crkvica cjelova« Silvijevih stoji u Senju, a njegov duh kao da još tamo »ko oganj divlji s trula mrča« luta tražeći mira i pokoja, što je mnogo puta »srnuo ljutit s utrte ceste«. Bog mu bio milostiv, jer njegova vatrena uskočka krv ne znadijaše, što čini! Ostavljam uskočki Senj i grad Lenkovića Nehaj slavni, što opustošen i gromom udaren lijepo predstavlja rastrganu Hrvatsku. Vraćam se opet Frankopanovu trsatskome gradu, kojega razhlagjuje vjetar sa Grobničkoga polja, te su tako i on �156 Вг. 10. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. pokolebivo stojimo za oslobogjenje i ujedinjenje i Grobničko polje živi svjedoci stare hrvatske slave našega naroda u okviru jake carevine, 'lak o su i vjernosti, a današnje svjetske nezahvalnosti, gdje neki umovali, ali su ipak, kako rekoh, bili u ne­ na oči ovih dvaju slavnih spomenika nepravedno ugodnu položaju. »Riječke Novine« jednim smjelim otimlje Rijeku, taj biser iz hrvatske krune; kojega zamahom presjekoše uzlove, koje su u tome smislu ini pregorjeti ^е možemo. O stavljajući i Rijeku bilo bi nezahvalno, da ne spomenemo i riječke kapu­ sputavale mnoge radikalne katolike Hrvate, te danas više H rvat, koji bi u pitanju srpstva bio cine, štono tamo kao mrtva straža stoje na bra­ ekskluzivistom, nema monopola katoličke pravo­ niku hrvatskih prava predstavljajući neku nevivjernosti, a niti protivno; isto je tako i glede lo­ gjenu smjelost i energiju, koja će donijeti slom tujalnog patriotizma. Otvoreni su dakle široki pugjinskome duhu, ako ih samo Hrvati pripomognu. tevi političkoga takta: jedan može imati ove na­ Ali dok kapucinski redodržavnik sve svoje uzdanje meće u Gospu razvijajući pri tome zatnjerno djelo­ zore, a drugi one, ali nas sve mora ujedinjivati uvjerenje katoličkoga radikalizma. I ovo treba vanje i ulivajući svima neograničeno pouzdanje; dok »mali« M iroslav svegjerno nove smjele i spomenuti, da oo. Kapucini sa svojim »Riječkim Novinama« i baš s ovim smjerom politike upravo uspješne nacrte smišlja, kako bi raširio »N. G. L .«, trijebe slobodoumno trnje i divljač, što ih zasija učvrstio tiskaru, osigurao »Riječke Novine« i na po Kvarneru, hrvatskome primorju i Dalmaciji okupu držao četu našega katoličkoga narodnoga gjaštva, dok se o. Grga pod širim narodnim i ka-Rijtećki Novi L ist«; a time učiniše ne samo relitoličkim pogledima bavi organiziranjem Hrvatskih gioznfr djelo već i patriotsko, jer se »R. N. L.« više poklonstva na sv. mjesta* dotle im većina H rvata bavio sirenjem^poganskih nazora, nego li narodnim »čestita« na radu i dalje ih još potiče, ali ne pitaju bugjenjem i osvješćivanjem, mnogo, kako bi trebalo oo. Ka* ucinima pomoći, Kako к tpucini na Rijeci stoje više u književda ne budu sami u žrtvam a Svatko uvigja, da su norn smjeru na braniku vjere i narodnosti, tako i nam baš »Riječke Novine« potrebite — a potreFranjevci, čuvari trsatskoga Gospina svetišta i bite najviše za to, što su to jedine naše novine s i'rankopanskih katoličkih tradicija isto tako stoje onim smijerom politike. Dok ne dogi še »Riječke na mrtvoj točki i rade za vjeru i narod, ali više u duhovnoj pastvi. Novine«, prije se u nas ona politika krstila napređBog im platio, Gospa i sv. Franjo, a u narodu njaštvom, jer su naprednjaci svom političkom djelotvorno uvaženje! programu nešto slična imali, aok im je kulturni II. program bio antiklerikalan i slobodouman; a ipak su s obzirom na našu narodnu politiku imali nešto Putujem na katolički kongres u Ljubljanu. simpatična za mnoge Hrvate. Sve su više dobi­ Nalazio sam se u Kvarneru slučajno, pa onako vali i takovih istomišljenika, koji baš nisu odo­ pogjoh usput. I n a č e i u z n a j v e ć u ž e l j u bravali kulturnoga njihova programa. Katolik ne b i h d o š a o , j e r n a š e s t a r j e š i n Hrvat, koji u srpskom pitanju nije bio ekskluzivista, stvo nije dobilo poziva; a u n a s j e jer je u tome eksklusivizmu vidio slom naših i u v i j e k p r a v i l o , d a u o v a k o v i m z g o ­ čisto hrvatskih nacijonalnih težnja, bio je time u d a m a s v i č e k a j u m i g o d s t a r j e š i n nečemu sličan liberalnoj naprednjačkoj stranci, a s t v a. Kako razabirem, ni drugi faktori nisu time se nalazio u vrlo neugodnu položaju; jer se dobivali poziva ne znam, s kojih razloga? našlo kratkovidnih ljudi, koji su bezazleno pro­ Bit će, da odbori za priredbu kongresa nisu gutali udicu tugjinske doktrine, kao da bi ideja o dobro funkcionirali. To se opazilo jasno, jer iz plemenskoj jedinstvenosti H rvata i Srba bila ne Bosne, Dalmacije, pa još iz drugih hrvatskih samo štetna hrvatstvu, već i katoličanstvu, ne pokrajina nije bilo učesnika ni izdaleka razm jerno osjećajući se pri tome, da bi mi katolici Hrvati prema Slovencim a. Megjutim ja putujem na kon­ najlakše mogli biti most jedinstvu crkava. Ne da gres u Ljubljanu, a o tom zastupanju H rvata na se u drugu ruku potrpati istina, da su Hrvati i kongresu nešto i kasnije. Putujem u trećem razredu, jer treći razredi u Srbi dva plemena a jedan narod; makar da s ovim niti se može, niti treba niti je patriotski izvoditi Austriji nisu loši, a tako je napokon htjela većina. vrtoglavih konzekvencija, jer nam državne težnje Na postajama jeftinih krušaka carevki. Kuda pro­ lazimo, svuda lijepe crkve po brežuljcima. Slove­ nisu identične, u sadašnjosti nam je kulturni odgoj prilično različit, a uz to su Srbi i u vjeri i u po­ nija u vegetaciji slična Bosni, samo je sve bolje litici još netolerantni. Mi Hrvati neumoljivo i ne­ obragjeno. Vidi se jedinstvenost vjere. Narod vrlo �157 Sa kvarnerskih žalova mi hrvatsko-slovenski katolički kongres u Ljubljani. pobožan i darovit. Na svako] postaji ulaze »orlovi«. Dolazimo i u Postojnu. Put sa postaje do pećine 2 K tamo i natrag u omnibusu. Dosta skupo. Kad stigosmo pred pećinu, kasirica traži 5 K za ulaz­ nicu. To me se vrlo neugodno dojmilo. Zar 5 K dati za razgledanje kakve razbojničke špilje ili vučije jam e?! Tako sam mislio. Megjutim smo se predstavili kao putnici na kongres, ali nema niti legitimacija niti svjedoka aranžera, koji je bio si­ romašan gjak, pa volio ići pješke, nego sjesti u omnibus za 2 K. Nekako se legitimirasmo i do­ bismo ulaznice po 2 K. Kad zagjosmo u pećinu 3— 4 časa, udarismo na čitavu rijeku, preko koje vogjaše most. Cesta kroz pećinu uregjena, može se ići i terezinom. Put je kroz pećinu dug 21 kilo­ metar ne brojeći amo dakako još pokrajnih pećina, čiji putevi još nisu uregjeni. Sve rasvijetljeno obil­ nom elektrikom, ali na mahove po 2— 3 kilometra. Bilo je vrlo hladno u zemlji dubokoj, vele, 60 me­ tara. Voda je kapanjem napravila čudesnih podoba: čovjek, životinja, orgulje, zavjesa, kalvarija, grob Isusov i slično. S v e u raznolikim na­ ravnim bojama. Svak je zaresen veličajnošću dimenzija i čudesnim krasotama. Dogjosmo do restauracije (ali se nije pilo) i do c. k^ pošte u pećini. Spomenuvši joa, da sam vidio i jezerce puno »čovječjih ribica«, ne peuzdajem se pisati o krasotama Postojne. Sjeo sam kod c. kr. pošte i poslao sam prijateljima dvije kkne »iz pravog pod­ zemnog svijeta i jednog izmegju najvećih čudo­ višta prirode na svijetu«. Mene se tako dojmilo. Ako su grčki pjesnici nešto slična vidjeli, onda im razumijem one legende o Hadu, Aherontu i Kerberu. Na izlasku iz pećine sjetio sam se plaćene ulaznine, te sam uvjeren, da nije skupa ni 20 K, tko može platiti. Moram ovdje još spomenuti, da je pećina zatvorena jakim gvozdenim pregradama. Tako i treba, jer inače zlo. Jedan Hercegovac reče: Sreća po državni monopol duhana, što P ostojna nije u Hercegovini, jer bi vlada u tom slu­ čaju ili silnu štetu trpjela, ili bi bila prisiljena okolo same pećine trajno razmjestiti toliko momaka fi­ nancijske straže, koliko ih sada imade u cijeloj Hercegovini. Lijepo bi se tamo dala ukonačiti »milica« Ise Boljeitnca, a moguće s njome i ostanci Lsadpašine vojske. Polazimo sa Postojne u bijelu Ljubljanu. Do vigjenja tamo! esg Prof. R. Strohal, Zagreb: — ----- = Konstitucioni fratara trećega reda sv. Franje. 6. Prevedeni na hrvatski jezik po ocu fra Ivanu Grlžostomu Keršiću Cresaninu god. 1734. P o g l a v l j e 25 .: O d v i ž i t a t u r o v k o m i š a r i j e v. i 1. Miništar jeneral ne može niti ima oda­ brati komišarija jenerala za jednu provinciju ili mostir za jedno vrime ustanovićeno ili neustanovićeno rad uzroka ili uzrokov, ki mogu zgoditi se, ni anci jednoga od onih, ki su bili jenerali, ako ne samo kada oni pojde vanka Italije i za ono vrime, ča stoji vanka Italije; koju neuzmnoznost ima jošće i provincijal, dočim nahodi se u svojoj provinciji. "2. Moći hoće jeneral, dočim pribiva u Italiji, odabrati jednpga komišarija jenerala u prigodah pošobojnih, to jest za vratiti jednu pravdu od ci­ vila ili kriminala za vižitati i predsiditi jednom u kapitulu provincijalskomu i tada da izbere fratri vridni i častni i ako je uzmožno meštri s(veto)ga bogoslovija, koji budu imati one provincije, u koju poslani jesu. 3. Prokuratur jeneral u Rimu ne može biti odabran za vižitatura koga mostira ili pro(vin)cije izvan Rima, ne mogući isti nastojati jedan i drugi oficij. 4. Komišarij, vižitatur i president kapitulov i kongregacionov provincijalskih ne mogu biti oda­ brani na nijedan oficij u rečenih kapitulih i kongregacionih, u kih služe za komešarija ili prešidenta pod penu nulitadi izbranja i izbranje grede tada jeneralu i koga odabrati bude jeneral, da ima biti spoznan kako da bi od kapitula ili kongregaciona. 5. Ako koji od jenerala bude postavljen za komišara u koju provinciju, za onu prigodu da ima misto dostojnije više g(va)rd(ija)na i pro(vin)c(ija)la, ako li bude odabran za jedan mostir pošobojni da dade misto pro(vin)c(ija)lu one pro­ vincije. 6. Napokom pro(vin)c(ija)l od provincije rim­ ske poviše vižite jeneralove mozi i da ima vižitati jedan put na godišće i veće ako potriba pristupi svojom oblastjom od pro(vin)c(ija)la mostir s(ve)tih Kužmi i Damijana od Rima. Cića ovoga ne čini se nikakova prejudicija, koju jeneral pretendi porad apartenence istoga mostira, ma pravice da budu sahranjene za jednu i drugu stran. �Br. 10. — »SERAFINSKI PERIVOJ« 158 P o g la v lje 26.: P o r a d i p r o v i п c i j a 1o v t i t u 1 a r e v. 1. Dostojanstva titularska provincijalov da se ispeljaju na dvojicu, to jest patrimonija i montefestra. No ova dostojanstva da budu izbrani za 3 lita od ministra jenerala oni, ki budu bili prez pristanka truditi se za relion ili s narnostiju od študijov ili zapačali se poradi interesa od reliona. dijov ili zapačali se poradi interesa od reliona. 2. Provincijali od titula da budu za vazda otci one provincije, koje sini jesu, durajući njihova 3 lita, da imaju glas u kapitulih i kongregacionih jošće jeneralih, ma samo oni, ki bude rojen u onoj provinciji i od familje u mostiru, kadi se celebra kongregacion jeneral. Potla trih godišć paka da i,™ glas samo u kapitulih p ro v in cijsk ih njegove к ^ pro(vin)cije. Poradi precedence da se obsluži kapitul 31. P o g la v lje 27.: O d kapitula jeneral 1. Kapitul jeneral da se čini svako 6 godišć u mostiru, ki bude šujen koristniji vd glasnikov kon­ gregaciona jenerala prošastnoga. U njemu da ima glas jeneral, prokuratur i šekretarij jeneral, ki su bili jenerali, provincijali od oblasti i od Jitula, šekretariji provincijali i kuštodi po naredbi pO' glavlja 32. 2. Imaju se na njemu odabrati za 6 godišć novi miništar jeneral i 4 defii i t i jenerali. Jeneral ima biti meštar s(veto)ga bogoslovija i može biti odabran sasvim da nije u kapitrlu dah ne od onih provincij, od kojih bili jesu dva najzadnia jenerala. 3. Definituri jenerali odabrati imaju se 4 pro­ vincijev po okolišu, to jest za prvoga od pro(vin)cije Milana, Sicilije, Breše i Bnetak, za drugoga od provincije rimske, Bolonje, Markijane i Delmatinske, za tretoga od provincijev Napulje, Abruca, Kalabrije i Fijandre. 4. Tratuje za kapitul jeneral da su tansane na rečenom kapitulu od glasnikov provincijev, poradi tratnje putovanja, da se stoji na običaju provincijev. Pripovidavci i oni, ki nastoje katedram, da gredu na kapitul na tratnjah svoje pro­ vincije. Od svih stvarih imati će se haran i razabran račun u definicionu. 5. Dospivena pako rečena odabranja ima se sakupiti definic(i)on jeneral, u ki da gredu kako glasnici jeneral pasani, jenerali, prokurator jene­ ral, 4 definitur(i) jenerali, šekretarij jeneral, provinc(ija)! i prijur od mostira odlučenog za celebracion rečenoga definiciona ili kongregaciona 2 uarejenjem postavljenim na poglavlju 32. 1913. 6. U rečenomu kongregaciomi ponapuiiiti se ima broj ežaminaturov jeneralih ili rejentov je­ neralih, ako koj od njih mej prvim i drugim копgregacionom umerl bude ali renuncijal. Odviše odabrati se ima prokuratur jeneral, ki budi meštar niti budi onih provincijev, od kih jesu jenerali ta­ dašnji i jeneral najzadnji, ki pokle bude odabran, pasavši van iz kongregaciona prokuratur pasani, uiisti hoće novi s pravicami, ko se čekaju na prokuratura jenerala, ni dura već od 3 godišć po na­ čin, ki bude bil u oficiju prokuratura jenerala 3 godišća. Ne mozi biti iznova odabran na oficij ili potverjen, ako ne bude bil godišće prez rečenoga oficija. 7. Na istomu kongregacionu ima se od sa- ienerala mo? ‘ . mif tra konfe™ ati fk re ta rij jeneral ili izabrati se jedan novi sekretari] za 3 lita, koga izbranja odhodi šekretarij pasani i ulize -ио^ i u definicion, kako se je reklo od proku­ ratura j merala. 8. Budući2345slobodno jeneralu z glasnici onoga novoga kungregaciona tumačiti regulu i koštitucioni u svih stvarah šumnjivih ma po pravom čuvstviju i misli istih a ne drugačije prez činiti nikakovu prominu, kako jošće zdignuti z oficija svakoga i jošće prb(vin)c(ija)la, ako tako stiskati bude potriba velika i pravica anci jošće privati ih ma po zakonu i s punim poznanjem uzroka, shranjena vazda oblast kapitula jenerala. 9. Glasnici ovoga kongregaciona da odluče, kadi ima deržati se kongregacion jeneral, ki će se imati dilovati na dospitku trih godišć, na ki da dojdu respetinamente glasnici pervoga i u komu se budu činiti ista odabranja z ovom samom razlikostiju, da prokuratur jeneral na ovomu kongre­ gacionu moz(i) obrati se one pro(vin)cije, koje nahodi se najzadnji jeneral pasani. 10. Napokom kada se odluči dilovati ku stvar z vičem i povoljenjem definiturov toliko jeneralih koliko provincijalih, ima razumiti se, do to se diluje z definituri sakupljenimi u jedno, drugačije povoljenje po knjigah ili po dan pošobujno jednomu na volju da bude od nijedne kriposti i svaka prudnost, ka od toga izajde, budi anulana. P o g l a v l j e 28.: O d k a p i t u l a p r o v i nc(i j a)l a i n j e g o v i h k o n g r e g a c i o n i. 1. Kapitul prov(in)c(ija)l se čini svako tri lita u onomu mostiru i dnevu, ki bude odlučen od miništra jenerala ili svoga komišara. U njemu imaju glas jeneral ili njegov komišarij, ki su bili jenerali, prokuratur, definituri, šekretariji jenerali tako ta- �Konslifučioni fratara trećega reda sv. Pranje. 150 r dašnji kako prošastni, provincijal oblastni ili od G. G u e n o t:titula ili tadašnji ili prošastni, ma u kapitulu svoje prov(i)ncije, u koj usinovljeni jesu, šekretarij (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). prov(i)nc(ija)l tadašnji, g(va)rd(ija)ni svojimi diškreti, rejenti, ežaminaturi jenerali i kuštod tadašnji 3. provincije po narejenju postavljenomu na po­ U veče toga tužnoga i u isti mah slavnoga glavlju 32. dana, poslije no se dala apostolim pošljednja po­ 2. U njemu ima se odabrati novi miništar čast, vjernici, Lino, Kleto i Marko im na čelu, pro(vin)c(ija)l, 4 definituri i kuštod, a zatim da se sastadoše se u kući, u kojoj je stanovao Šimunčini prvi kongregacion prov(i)nc(ija)l, na ki ima Petar. Lino, kao najstariji u svećenstvu, pred­ dojti oni, ki je bil prešident od kapitula, jenerali sjedao je skupštini. Dozva im u pamet pošljednje pasani, pro(vin)c(ija)l tadašnji od oblasti ili titula, savjete pokojnoga velikoga svećenika i potrebu, šekretarij, prokuratur i definituri jenerali ako jesu, da mu se našljednik imenuje. i 4 definituri prov(i)nc(ija)li znovic odabrani po Tada s jednodušnim, svečanim i punim što­ narejenju poglavlja 32. vanja klicajnem Lino bude odregjen za najvišu 3. Na ovomu prvomu kongregacionu pročast. Kraj svega plača i odricanja, bio je primov(i)nc(ija)lu ima odabrati se od svega definiciona rah popustiti. šekretarij prov(i)nc(ijal) za 3 lita, ma isti nima Kad je zasio na papinsku stolicu, još vlažnu imati glasa u njemu. od Petrove krvi, primao je poklone biskupa, sve­ 4. Imaju se jošće u njern.i izabrati g(va)rdićenika i vjernika: veliki prizor, koji se mora po­ jani mostirov za jedrio lito, kih nijedan ne mozi biti navljati sve do svrhe vijekova. Lino s čelom tijaujedno g(va)rd(ija)n i šekretarij ili definitur pro- rom ovjenčanim javi se u Petrovu veličanstvu; on v(i)nc(ija)l, ako ne samo u provincijah malahnih jednako primi moćne ključe, koji otvaraju i zatva­ iziskujući to velika potriba i tada definitur raju nebesa. Naredi, da se listovi, s Ribarovim ponjen na g(va)rd(ija)nstvo rim a imati glasa u iz- prstenom pečaćeni. nose raznim crkvam i da ih se branju. Pasavši godišće s povoljenjem miništra obznani, kako je prešlo apostolsko našljedstvo. jenerala činiti će prov(i)nc(ija)l drugi kongre- P a i on će, časni starac, poslije jedanaest godina gacion i pasavši 2 lita treti kongregacion, na ki napornoga vladanja papinsko odijelo svojom krvlju dojti te isti glasnici pervoga i u njih više šekretarij nakvasiti. prov(i)nc(ija)Ia. Ako oni, ki bi izbran na pervomu, Neron, malo zadovoljen smrću apostola, od­ bude mertav ili renuncijal, imaju takojer činiti se luči, da i Servilij napokon osjeti težinu njegove obranja g(va)rd(ija)nov kako na pervomu. srdžbe; nego prvo htjede ga prevariti i posla mu б. Na rečenih trih kongregacioni imaju oda­ Tigelina. Kad je prefekt pretorija došao k mla­ brati se ili potvrditi meštri od novicev i profešov domu patriciju, bez okolišanja kaza, za što je i onih, kojih svitom poslati se mogu van reda onih, došao. ki se ne te poboljšati. »Cezar živo žali, poče on, što si ti mislio, 6. Ki bude izbran za g(va)rd(ija)na u trih da možeš s njim tako naglo prekinuti. Servilije, kongregacionih zasobice i bude imil takovo do­ što ti je vladar učinio, da mu se tako zlo uzaimstojanstvo za 3 lita, ne će moći biti odabran ni za lješ? g(va)rd(ija)na ni za prešidenta, dokle ne projde — Ja se na cezara ne mogu tužiti, odgovori jedno godišće. Oni paka, kij bil prešident veći dil Servilij: od toga sam daleko. Molim te, Tigeline, godišća, ne mozi biti odabran za g(va)rd(ija)na, da mu prikažeš moje smjerne poklone i da mu nego za 2 lita po način da vrime svoga presiden- izraziš svu moju zahvalnost za dobra, s kojim me stva ima se komputati za vakancu, kako jedno je obasuo. lito, ko čini tri lita sv(eto)ga g(o)rverna. — Bolje bi, Servilije, učinio, kada bi s njim 7. G(va)rd(ija)ni da se izbrat imaju za jedno obnovio vaše staro prijateljstvo. lito po način, da pasavši ono, ako se ne izbere za — Nemoguće je. g(va)rd(ija)na oni prvi, ne čini mu se nikakova Kakovu zapreku u tome vidiš, kad sam krivica sa svim da ni dospil sva 3 lita, u ko vrime priznaješ, da ti je Neron samo dobro činio? moga se bi potverjen. — Zabitni život, što no ga provodim i načela, (Nastavit će se). što no ih ispovijedam, duže me, da bježim pred dvorskim uživanjem. Neronove žrtve. �100 Br. 10. — »SRBAFINSKI PERIVOJ« 1913. Pa pruži vrat centurijonovu maču, svršava­ — Razumiješ li s tim kršćanstvo, koje si pri­ jući one riječi. grlio? »Sam se moraš ubiti, odvrati on, moja duž­ — Pogodio si. — Vjeruj mi, Servilije, ti srćeš u svoju pro­ nost nije, da te ubijam. — Kad je tako, hajde i pitaj novu Cezarovu past; barem stavljaš u pogibelj svoju sreću i rušiš naredbu: kršćani ne smije života ukidati.« svoju budućnost. Časnik se vrati u dvor. Neron mu tada na­ — Na sve sam to mislio prije no sam se redi, da sam žrtvu smakne. Kada se eenturijon odlučio. — Cezar me je opunovlastio, da ti obećam vrati u kuću Servilijevu, Marko Plaucij dogje veliko bogatstvo i konzulsku čast za buduću go­ svome prijatelju. Svetomu je svećeniku grozna dinu, ako pristaneš i odrečeš se svojih novih pri­ bol bila, kad je razumio, da mu je izgubiti onoga, koga je kao brata milovao. Megjutim nije mogao, jatelja. — Hvala cezaru na njegovoj visokoj ljubavi, a da mu na sreći ne čestita. Čas su se razgova­ nego, Tigeline, ja ne mogu njegovih ponuda pri­ rali s nebeskim radostima, u koje je bilo Serviliju miti. Pokrstivši se, odrekao sam se dobara ze- ulaziti; za tim se dva mladića nježno zagrle. Sermaljskih, nada ovoga svijeta i vremenite sreće, vilijevo je srce bilo prepuno veselja; Marko je — Je li to odgovor, Servilije, što mi ga je plakao. Dostojni sin Pomponije Grecine gledao vladaru odnijeti? je - зје najmilije, kako mu jedan za drugim gine; zemlja mu je progonstvom izgledala. Poslije — Drugoga nemam. — Tvoj će odpor podražiti njegovu srdžbu; kratke molitve u nebo uzdignutih ušiju, Servilij pruži vrat centurijonu, a ovaj ga s jednim udarom a, ti znaš, ona je užasna. — Cezar, odgovori mladi patricij s nekim ubi. ČasnApatricij ode u društvo apostola. Marko Plaucij poštara se za pogreb svoga divnim mirom, na samo tijelo iria pravo; duša je izvan njegove vlasti: prosto im dakle moje tijelo prijatelja; on sam pokopa u obiteljski grob muče­ nika, koga je svojim naukom i plemenitim i moj život. — Pazi, nesretniče! kajat ćeš se sa svoga izgledom za Isukrsta preporodio. vladanja. XII. — Nikada, odvrati živo Servilij Smrt Progonitelja. — Još pomisli i dopusti n ; da odnesem daru ne tako odlučan odgovor. Neronov je bies uvijek sve više proti kršća­ — Moja je odluka stalna, Tigeline; nema nina rastao; gledao ih kao smrtne neprijatelje; koristi više govoriti.« progonstvo je protegao i na pokrajine, a stari nat­ Tigelin izagje grozeći se i vrati se k Zlatnoj pisi pripovijedaju u njihovom vjerodostojnom go­ Kući, da položi račun o svome poslu. voru, kako se je silnik hvalisao, kad bi mislio, da »E dobro, Tigeline, upita Neron, jesi Ii uspio? je u kome kraju iskorenio, što on nazivao novini Je li se Servilij povratio k zdravoj svijesti? praznovjerjem. Ukazi podignuti proti vjernicim — Nije bilo razloga ni obećanja, koje je vrhuncu su dospjeli; jer njegovi nasljednici kroz moglo slomiti onu tvrdokornu dušu. tri vijeka, svaki put kad su htjeli proti kršćanima — Jesi li mu kazao pošljedice njegove tvrdo­ bjesniti, nije im trebalo, nego ih na novo potvr­ kornosti? Znade li on, da se smrti izlaže? diti. U ostalom, on je imao dostojne savjetnike u Ništa mu nisam tajao; on smrt prezire, Tigelinu i Hermu i u sramotnom mnoštvu osloeezare, i prkosi obijesno tvojoj vlasti.« bogjenika, koji su povlagjivali njegovim grozoNa te riječi Neron od bijesa problijedi. tam, veselili se u učestvovanju njegovih zlodjela »Neka dakle umre, viknu on, kad tako hoće!« i opijali se krvlju njegovih žrtava. U isti mah zovnu centurijona i naredi mu, da ode Marko Plaucij nije se mogao nadati, e će iz­ saopćiti Serviliju pošljednju nuždu, naime, da mu maknuti rasplamsanoj i svemogućoj mržnji, koja kaže, e mu se je s životom oprostiti. mu braću progonila. I onako je mladi svećenik, Centurijon nagje mladoga kršćanina, gdje se uzgajan u apastolskoj školi i u njezi plemenite seta mirno i smiješeći se po trjemovima svoje majke, čeznuo za mučeništvom; više je izgarao kuće. Kada mu časnik kaza, zašto je poslan, Ser­ željom za Isukrsta svoju krv proljeti, nego li ju je Neron tražio. Od dugoga vremena poznat kao vilij prostodušno odgovori: kršćanin, kao takov hiljadu puta cesaru prikazan, »Ja sam spreman ginuti, vrši svoju dužnost.« �Noronove žrtve. 161 Veturij je znao, iz iskustva, da neprijateljstvo nje­ počašćen neumoljivim Tigelinovim i Hermovim bijesom i đo tada je pravim čudom bio poštegjen. gova gospodara jednako je kao i osuda na smrt. Nitko se manje od njega nije starao, da se oslobodi Stao je prebirati po svom životu, je li koju cesarovih poslovača, tužitelja i himbene braće. krepost vršio, je li kakvo dobro učinio, pa nije On je postao siromahom, da svojim imetkom primogao otkriti, koje je dobro djelo učinio. Sasvim tekne u pomoć patnim i siromašnim članovima tim prikaza se drhćući pred strahovitog Neronova Crkve; on je sama sebe bez prestanka trošio, da miljenika; jer je bio kukavica pred moćnijim, kao dobije duša za Isukrsta. Lino ga je brojio megju što nesmiljen prama slabijim. najkorisnije i najčasnije pomagače. Vrhovni sveće­ »Što sam čuo govoriti, Veturije? reče prenik, našljednik Šim una-Petra, videći, kako pro­ fekat turobnim glasom; tvoja je kuća okaljana s gonstvo ne popušta, odredi, da se Crkva spusti u kršćanstvom, a ti se usugjuješ druge na sud pri­ katakombe, prostrana podzemlja, koja su se ste- javljivati, dok mučiš o onima, koji s tobom živu?« rala pod rimskim poljem. Mnogobrojnim meanČankoliz je bio kao ukopan na ovu naglu ne­ drim ispremiešanim izlazim moglo se je lako iz­ zgodu. Više je puta kazao Hermu, da je Koralija maknuti pri istraživanjima. Više osamljenih kuća kršćanka; ali oslobogjenik nije tomu davao važ­ po predgragjim, s onu stranu Tibera, bilo je takonosti. Vidjevši Tigelin, da ne odgovara, neustrpgjer odregjeno za sastanke. Časni starac, koji je IjiVo priuze: predsjedao udesim Crkve, proračunavao je s rijet­ »Što imaš odgovoriti na opravdanje? Go­ kom razboritošću sve potrebe položaja; bdio je vori,'nem oj da čekam«. s nježnom brigom nad stadom, koje rnu Gospodin > Nesretnik, više mrtav nego živ, stade navo­ povjerio u tako teškim danima. diti, kako on živi rijetko u svojoj kući, pošto je Veturij, nevoljni čankoliz, tužitelj kršćana, u često zabavljen oko vladareve službe. Ali Tigelin, godinu dana izgubio svoje dvoje mlagje djece. j er g a je ^ ђе7 sumnje? htio s a m o prepadnuti, proJednome bile tri godine, drugome četiri. Ovi 8рјесрobiteljski udarci njega nimalo nisu s m u ć iv a li;» a ' 'Је и ш nije istina da je tvoja žena dva grla manje, kako se on nije sramio govoriti; ^fšćanka?« jer, kraj zlata u vrijeme požara pokradena i kraj ' ' ‘ Na ovaj jasni upR Veturij se je sve više j više velikih svota, koji se domagao u više navrataka plašio i pao na koljena pred divljega starca i za nagradu svoga doušivanja, Tigelinov štićenik grleći mu noge, vikao; bio je uvijek siromašan, a kuća mu u bijedi. Go­ »Oprosti, Tigeline, mojoj grješnoj nepomlji stione su mu u malo vremena progutale plod zlo­ glede Koralije. Nego, tužiti je, kao što je bila moja djela; Veturij je sve dublje i dublje propadao. dužnost, priznajem, da bih se našao u smrtnoj Srećom su djeca, što no mu ih Bog uzeo, primila neprilici. krštenje nastojanjem Koralije. Nesretnica bez nade, Poslušnost cesaru ne trpi takovih računa, e bi svoga muža na bolje osjećaje navela, a i posebni obziri moraju uvijek uzmaknuti pred vla­ onako je ponešto znala za sramotni njegov posao, darevom voljom. pa se je zadovoljavala prikazivati Nebesima svoje Znadem, ali još imam nejake djece. patnje i mučeći je podnosila zlostavljanja, a kad­ . — Kakovi su odnošaji izmegju tvoje djece i što i udarce, što no joj ih zadavao. On ju korio s njezine kršćanske vjere, često joj se grozio, da zločina tvoje žene? - Moja djeca još nisu u dobi, da mogu sebi će ju pod sud odvesti i tu činiti, da bude sugjena; pomagati; oni imaju potrebu od svoje majke. ali ona je bila nećutljiva na ove prijetnje. Veturij Zar si u bijedi? zar ne uživaš lijepo bo­ je slijedio svoju službu tužitelja i tužio kao vlada­ reva neprijatelja i predao na smrt starijega sina gatstvo? Jao ! kad bi tomu tako bilo, uzdahnu Ve­ nekoga bogatoga pučanina, a ovaj, da se osveti čankolizu, tuži njegovu ženu, da je kršćanka. Do­ turij. Nevolja, po običaju, sjedi na mome ognjištu. — Ja mislim, da ti ne govoriš ozbiljno; ti se duše, da bude bio znao za nutarnje osjećaje štiće­ nika, bio bi se latio drugoga načina, da mu se slabo opravdavaš. Pazi, moja strpljivost ima svoje osveti. Kako mu drago bilo, ovaj posao zadade granice. časoviti strah staromu suburskom stanovniku. Kad Kunem ti se, Tigeline, istinu govorim. je bio prizvan pred prefekta pretorija, prikaza se Sto si dakle učinio od ogromnih svota, na sudu uzrujan. Tigelin ga primi strogim licem, a koje si primio? Obilato ti se je plaćalo svaki put, �Br. 10. — »SER AFINSKI PERIVOJ« 1G2 kad se tvoja služba tražila, a ti se danas tužiš na siromaštvo! Nisam sposoban upraviti s dobrim, štono mi ih sreća od vremena do vremena blagodari. Prefektu pretorija nije bilo mučno razumjeti, da ga čankoliz ne vara; u ostalom, on ga je po­ znavao kao posjetioca najzloglasnijih gostiona. Nije mu ni na kraj pameti bilo koriti ga sa sramot­ nog mu življenja. U ovim je stanovima Veturij sa­ kupio čete palikuća, pa tu je nalazio i pomagače u lovu na kršćane. Megjutim Tigelin prihvati: »Ne smeta, treba, da ovaj sablažnjivi položaj svrši, što moguće prvo. — Kad je tomu tako, odgovori štićenik, na­ redi, da se moja žena prikaže na sud. — Sretno. Vidim, da se na te može računati. — Na život i na smrt, priuze zanosno Ve turij. Na život, slažem se; ali na s m r, dvojim, Hajde dakle, budi vjeran: ja ću paziti, da se sve to najbolje ovrsi«. Fra Dane Zubac, Mostar: Moderni svetac. 2. Dovlen je pisac promatra^ sv .Franju u ko­ liko stoji u savezu sa vjerskim pitanjima našega doba. U daljim odsjecima dr. Wilk bavio se odnošajem sv. Franje prema svojim savremenicima i njegovim uplivom na njih, što on naziva socijal­ nim odnošajima. Počima s počasnim naslovom sv. Franje: »Der liebenswiirdigste aller Mbnche« — najljubezniji od svih redovnika. Ovaj počasni naslov nije mu dao nijedan od njegovih redovnika ili redovnica niti koji katolik, nego poznati slobodo­ umni, protestantski teolog A. Harnack. Da je ovaj naslov opravdan nastoji dr. Wilk u ovom odsjeku dokazati logičnim redom mislih iz poznatih činje­ nica. Pisac osobito slavi Ijubežljivost, uljudnost i prijaznost sv. Franje onako, kako to on u istinu zaslužuje. Ali to je ona nepatvorena, naravna uljudnost i prijaznost, koja se ne rasplinjuje u pu­ kim izvanjskim formama i ne odnosi se samo prema mogućnicima, prema gore, nego isto tako i prema dolje, prema siromahu i svakom bez raz­ like.1) Pogrješka je našega vremena tvrdi dr. Wilk*) *) »Es ist eine Liebenswtirdigkeit und Hdflichkeit.. . nicht bloss nach oben, sogar auch nach unten, sogar gcgcn einen Bcttler«. - 1913. sa Foerstoroin, da se upravo fini takt i velikodušje zapostavlja poticajnoj strogosti, jer je uljudni ton i prijaznost osobito kod predpostavljenih veoma važni socijalni faktor društva u kojem god obliku.') Pisac navodi doslovce Foerstera, koji kaže, da veliki dio ogorčenja prema predpostavljenim, ne dolazi odatle, što predpostavljeni zapovjedajući oduzima podložnom slobodu, nego što predpostav­ ljeni svojim brutalnim postupkom onemogućuje poslušnost podložnomu, koji bi se inače rado po­ koravao, i što predpostavljeni ne uvigja, da se podložni želi pokoravati kao razumni čovjek a ne kao nijema životinja. S toga samo i jedna narodna riječ, ne priznanje ili omalovaženje sa strane predpostavljenoga, može imati i kod pojedinca i kod čitavih grupa kobnih posljedica, dočim naprotiv, jed^a samo riječ ili sami respektirajući ton može prava črdesa odanosti i povjerenja prema predpostavljenim. »L i п R i 11 e r d e r F r a u e n e h r e « takov naslo\ daje ж . Wilk slijedećem odsjeku. Sv. Franjo dakle vitez, zaštitnik i branitelj ženske časti i dostojanstva. On, jedan monah! Makar se to i činilo neki Daradokson dr. Wilk, koji kao malo tko poznaje psihu sv., Franje, ne boji se to ustvrditi i jasno reći. A čemu da se i boji? On se poziva na izvore i tradiciju. Na pitanje kako je sv. Franjo mislio o ženi dr. /Wilk odgovara pozivajući se na iz\ode, da je sv. Franjo visoko cijenio ženu i nje­ zin položaj već od svoje mladosti. Makar da je on kao mladić bio neobično žihvan i pun mladenačkog veselja i životne radosti (»Lebensfreude«), ipak je u ćudorednom pogledu bio vitez bez prijekora (»ein Ritter ohne Tadel«). Franjo je u saobraćaju sa ženama bio uvijek prijazan i srdačan, ali je ovu prijaznost spajao sa ozbiljnošću, ne jer bi on pre­ zirao ženu i zazirao od nje, nego naprotiv, jer ju je cijenio i štovao kao zaručnicu Hristovu, kako se je on jednom izrazio. On se ne usugjuje ovu zaručnicu Hristovu niti pogledati, ne toliko po­ gibelji radi, što bi mogla odatle nastati, koliko radi poštovanja ženskoga spola, dočim današnji muška­ rac, koji bi često htjeo da vrijedi kao gentlemen, ne žaca se žensku osobito mlagju fiksirati i drzo­ vito očima slijediti. Ali upravo radi toga mora se povoditi odvratnost i prezir kod svake ćudoredne žene i djevojke prema takovim ljudima. Pozivajući se na Foerstera smatra pisac pravim plemenitašom (»ein Kdelmann«) svakoga čovjeka, koji se znade 2) »Es ist eigentlich franziskanisch, wenn Foerster. . . dic Hoflichkeit inbensonderc der Vorgesetzten gegen ihre Untergebciicn, geradezu a!s einen sozialen Faktor bezeiclmet«. �Moderni svetac. vlastitim odgojeni (»Selbstcrzieliung«) popeti do one unutrašnje slobode, da bude potpuni gospodar svojih nagnuća. Takov plemenitaš, takov EdeliTiann bio je sv. Franjo. Upravo s toga uživao je on privrženost i simpatije žena i djevojaka svoga doba, ne samo radi same stvari, koju je on pro­ pagirao, nego i poradi njegove ličnosti, radi nje­ gove plernenštine i ljepote ne tjelesne nego du­ ševne. To vidimo kod sv. Klare, sv. Elizabete i ugledne rimske dame Settesoli, gdje ne može niti najviši protivnik nikakove neurednosti predbaciti. Tisuće i tisuće ženskih, koje su bile prožete duhom sv. Franje bile su dobre majke i gospodarice. Kao uzor svih jest sv. Elizabeta, koja je pojam pravog kršćanskog braka realizirala, koja je čovječju lju­ bav oplemenila i posvetila. Što je sv. Elizabeta ostvarila, to je bila svrha sv. Franje kod osni­ vanja trećeg reda, što ga je osobito za muževe i žene osnovao, e bi se tako ono naravno nagnuće i ljubav srca spajalo sa pobožnošću i odanošću nebeskom Ocu. »E i n f a c h h e i t« jedno tavnost to je bila značajka sv. Franje i sa ovom značajkom njego­ vom bavi se pisac u ovomu odsjeku i to ne samo u koliko se ona očituje u životnim potrebama sveca, nego na čitavoj njegovoj pojavi. Težnja za jednostavnošću opaža se već u staro doba, a kašnji njezini propovjednici jesu Rousseau i L. Tolstoj. U srednjem vijeku njezin apostol jest sv. Franjo. Težnja za jednostvanošću jest stara, ali je ipak nova i moderna. Dalje se pisac bavi razvojem stvari, kako je sv. Franjo došao do jednostavnosti i zadovoljstva ili takozvanoga potpunoga siro­ maštva, koje je kulminiralo u poznatoj sceni izmegju sv. Franje i njegova oca. »I od toga doba« veli pisac »slijedili su u tomu njega njegovi učenici i čine to i danas još uz neke promjene nametnute ušljed okolnosti mjesta i vremena«. Ali ova težnja za jednostavnošću zahvatila je ne samo njegove učenike, nego i čitavo ljudsko biće. Dr. Wilk se sada obraća na naše doba, koje nazivlje doba hiperkulture, u kojem je u životnim potrebama pre­ vladao neki rafinirani luksus i nenaravnost kao i čitavom ljudskom životu, tako da je čitavi da­ našnji čovjek patvoren. Proti ovoj pogubnoj po javi po socijalni život opaža se danas neka геакcija i poklik za jednostavnošću u životu. Pisac želi, da bi sv. Franjo bio putokazom čovjeku i da bi njegov duh reformirao čovjeka kao što je to bilo u 13. stoljeću te veli doslovce: »Istina, mi ga ljudi ne možemo u svim pojedinostima našlje- 103 dovati, kao što to ne mogu niti njegova braća . . . . ali možemo njegov duh i osjećaj, duh čednosti i umjerenosti«. A to je u bitnosti duh naše katoličke vjere. S toga jedino na vjerskom temelju dade se provesti ideja jednostavnosti, a ne po teorijama novih i najnovijih učitelja kao smušenoga Rousseau-a ili pesimiste Tolstoja. » L e b e n s f r e u d e « veselje života prati čitavi život sv. Franje. Pisac nam pripovjeda po­ znatu legendu o razgovoru sv. Franje sa bratom Leonom na putu izmegju Perugje i Porciunkule u čemu sastoji pravo veselje. Po sudu sv. Franje najviše bi bilo veselje, kada bi ih samostanski vratar onako mokre dočekao, izgrdio i pograbio za kapuč te ih ljudski izmlatio, a to sve, kada bi oni dragovoljno podnijeli. Tako je asiški patriarha ili filozof razumio veselje, koji se može s pravom razumjeti filozof veselja, koje on naučaje ne stručnjačkim izrazima, nego zornim slikama. Pisac veli dalje, da ima danas vrlo malo potpunog ili pravog v e se lja .) Pravo se veselje stiče s trudom a korjen veselju je nadvladanje samoga sebe. Iz ovoga korjena igraste krasan cvijet, što ga nazivamo ve­ selje. Pisac nadalje pita, da li mi živimo u vijeku oskudnom ili bogitom sa veseljem. On pušta da odgovore na to, nitko drugi, nego ljudi, što ih mo­ derni vijek slavi kao svoje proroke kao: Chamberlain, Rud. Encken, Fr. Paulsen i Fr. W. Foerster. Svi se oni tuže na manjak prave radosti i veselja u našemu vijeku usprkos svih stečevina u znanosti, tehnici i t. d. Manjak radosti svodi se općenito na manjak unutrašnje naobrazbe ili kul­ ture (»Innenkultur«), na manjak naobrazbe ka­ raktera, a osobito na manjak smisla za nadvladanje samoga sebe (»Selbstiiberwindung«). To nije ništa drugo, nego misli sv. Franje, koje u ovom slučaju ovi moderni filozofi opetuju i potvrgjuju im važ­ nost. »Biti veseo i druge veseliti to je bila deviza sv. Franje«, drži dr. Wilk. On je sam bio veseo i pjevao kao što je to svojina i njegova reda.2) Turobnih lica sv. Franje nije uza se trpio. Samu smrt on je dočekao veselo pjevajući kako to piše Toma celanski: »mortem cantando suscepit«. Po­ znata je njegova pjesma suncu, koju dr. Wilk na kraju knjige donosi u njem. prijevodu. ') »Es gibt viel Freuden, das heisst vie! Vcrgniigcn, aber wenig Freude*. -) »Und wie er sich freute und sang, so sangen seine Briider, so hat der ganze Orden gesimgen und mit dieser Frdliliclikeit das anseheinend und wohl aucli wirklich scliwere und miihscligcs. Leben ubcrwunden und crtragen«. �161 Вг. lo. - »s e r a e i n s k i p e r iv o j« — 19 13 . L I S Т A К. D r. B l a ž e v i ć : N ajnovija „U niverzalna b ib lio tek a". Napokon i ta vremena dogjošel Za jedan smo korak naprijed! Kako živimo u dobi čitanja, nikad nam toga dosti nije. Novine, knjige, časopisi, sve nam je to dobro došlo, te jedva očekujemo da nam ih se u ruke dadne, da ih prolistamo, pročitamo, njegdi se nasmijemo, negdi klimnemo glavom u znak odobravanja, ovdje se u riječi zamislimo, ondje površno očima preletimo, a tamo s negodovanjem knjigu na stranu metnemo, jer ili se s izvodima ne slažemo ili nas i naše osjećaje duboko vrijegja. Punim pravom, kao nešto značajno po naše doba, možemo staviti pohlepu za čitanjem! Sve hoće da čita i samo čita, da se rastrese, zabavi ili oplemeni A književna trgovišta brinu se, da se toj pohlepi 1 žudnji udovolji, te se knjige na sve strane pojavljuju. A da se do njih doći mogne, neznatna im se cijena udara. Kulturniji i piscima obilatiji narodi Jedaju, da svoje sunarodnjake, svoju čitalačku publiku, užim krugom domovinskih prilika i dogagjaja ^ozabave. Gdj nije ma s kojega mu drago uzroka moguće li gaje se širi pogled hoće da publici dadne, tu >e rado i za stranim djelom segne i u narodni jezik preodjene. Ovako nastaju takozvane: Universal ili Redam knjižnice, u kojima ćeš naći svjetske pisce zastupane raznim svojim djelima, koji već prema svojoj sadržini na razni način na dobrostanie i kulturu čitalaca utječu! Ni naše Sarajevo neće, da za drugim zaostane. I mi u Sarajevu, evo, nazad nekoliko dana douismo univerzalnu biblioteku, u kojoj ćemo uz neznatni trošak od nekoliko helera, doći do duševne hrane; u kojoj ćemo se upoznavati s velikim stranim piscima, s nji­ hovim djelima, kao i sa idejama, koje zastupaju! Iskreno velimo, da nam se ideja u sebi veoma svigja, te je hvale vrijedna, a i svaki bi je rodoljub najiz­ dašnije potpomagati morao, jer joj je zadaća uzvišena, da podiže narodnu prosvjetu, oplemenjuje mu duh! Ostvarenje ove ideje, velim, prije nekog vremena preuzeo je na se g. J. Šmitran, te je pod naslovom: Univerzalna biblioteka, do sada izdao pet brošurica, većim dijelom od 48 stranica, uz neznatnu cijenu od 30 helera. U prvoj od ovih, i to na kraju, označio je rečeni izdavač, koji mu je cilj pred očima lebdio, kad se je na ovako tešku zadaću odvažio. Mi ćemo čitav dotični stavak ispisati, jer nam se znamenitim čini, da prema njemu znadnemo prosuditi u koliko je izdavač uspio i u koliko ga u njegovom pothvatu potpoma­ gati treba. U spomenutoj knjizi, iza stranice 45., pod na­ slovom: „Čitaocima"1) slijedeće čitamo: „Pokretanjem ove biblioteke želimo, da udovo­ ljimo jednoj velikoj potrebi, koju smo naročito mi u Bosni i Hercegovini u zadnje doba počeli vrlo jako da osjećamo. T o j e p o t r e b a d o b r e i z d r a v e l e k t i r e . (Mi podcrtasmo). Ova se potreba javlja obično u periodima naglog napredovanja kulture u narodu. I radi toga treba ovu potrebu što prije zadovoljiti. — Kod naroda sa slabijom književnosti, toj se potrebi udovoljava prevagjanjem probranih djela iz stranih boljih književnosti. 'elika je šteta što mi često nemamo prevedena ii a djela svjetskog glasa, koja su prevedena na sve ostale jezike, na kojima se bar nešto piše. — Koliko vrijede /riiede prevodi boljih djela iz stranih književnosti najbolje su to uviejili Nijemci, koji pored svoje velike originalne književnosti imaju vrlo bogatu prevodnu književnosti. Čitanjem dobrih knjiga ne samo da se čovjek ugodno zabavlja, nego mu se još oblagorogjava duša i oplemenjuje srce. A koliko vrijedi popularisanje širenje nauke knjigama, najbolje se vidi iz riječi velikog Karlajla, koji je rekao da se iz knjige bolje uči nege u najboljoj školi. Osim toga je naša književnost, siromašna dobrim prevodima, jedan od glavnih raz­ loga što do sada nijesmo dali pisaca svjetskog glasa. I ako maleni, mi smo mogli obrazovati takve pisce koje su dali neki daleko manji naroai od nas. — I tako književnost utiče kako na život pojedinaca tako i na život čitavog naroga. Pošt o hr gj ave k n j i g e utiču štetno, n a m a n e smi j e radi t oga b i t i s v e j e d n o k a k v a s e d j e l a p r e v o d e . M o r a m o pr už a t i , naš oj j oš n e o b r a z o v a n o j publici, samo d o br u l e k t i r u , na l i j e p o m k n j i ž e v n o m j e ­ z i ku. (Mi podcrtasamo). To je naš cilj." Ovako izdavač univerzalne biblioteke! Iskreno velimo, da nam se je ovaj program svidio! Mi tre­ bamo dobre i zdrave lektire, i mi smo osvjedočeni, da hrgjavo štivo štetno utječe na narod, te nam je uvjek pred očima lebdjela misao, kako i na koji način da mu se priskrbi jake duševne hrane! Mi se najposlije nijesmo drugim riječima niti nadali od onoga, koji hoće da svojim radom doprinese moralnom na­ pretku i podizanju naroda! Prva je knjiga ćirilicom liskana, da navesti. prema tomu i ovo što �165 Listak. Program jc dobar, li vale vrijedan, a kakova su djela, da ih ogledamo! Čitajući navedeni program upravo smo se vese­ lili, i pripravnim se izjavili, da započeto djelo poma­ žemo! Ali naša pripravnost ohladni, kada smo spazili, da su djela različita od riječi. Obećaje se zdrava jaka lektira, upozoruje se na štetnost hrgjavih djela, a kad tamo, mjesto zdrave pruža se bolesna, mjesto dobrih daju se hrgjava dapače najhrdjavija djela. Izdavač rečene biblioteke napunio je ispražnjene knjižarske izloge i stelaže sa pet publikacija, i to: Maksim Gorki: Priče i legende: Jedne jeseni, Plameno srce, Pozdrav oslobogjena čovječanstva, Razrušen bedem; zatim: Andrejev Leonid: Pripovijetke: U tamnu daljinu, Zemlja, Kralj, Knjiga; S. Stepnjak: Kuća kraj Volge 3. i 4. sveska; a peta je Niče Fridrih: Vjer­ ski život. Ne bi imali ništa proti tome, da nam se i^nnbc strani pisci. Nemamo ni proti tome, da nam se u književnom lijepom jeziku, prevede Gorki, andrejev, Stepnjak (S. Mihajilović, Kravčinsky). Ali nam je žao da se od ovih pisaca izabiru najneznatnije, dapače ništetne i štetne stvari. »Jedne jeseni« treba pročitati, pak je dosta. Čemu one pohvale Andrejeva i Stepnjaka revolucionara, koji se nazivaju »veliki idealiste, apo­ stoli slobode«. (Knjiga 2. str. II.) ili da će njihovo ime »zlatnim slovima ostati zapisano« u analima revo­ lucije«. (Knjiga 3 —4. str. I.), a da čitatelji što bolje proniknu u dušu ovoga »velikoga revolucionera« iznosi se njegov gore spomenuti roman, u duhu revolucije pioti vlastima pisani. Šta se je ovim postići htjelo? Narod oplemenit, očuvati ga od stranputica! Naprotiv. Negodovanje naše, postiglo je svoj vrhunac, kad smo megju publikacijama zvučne univerzalne biblio­ teke i Ničeo-ovo djelo Vjerski život, opazili. Nije nam namjere, da se s njim podrobnije bavimo, jer tvrdnje bez dokaza iznešene, abnormalno raspoloženih duhova ne treba pobijati! Ali pošto smo djelo još od prije poznavali, oko srca nas je zazeblo, kad smo ga opa­ zili. I pitali smo se: šta nam se je ovim djelom dati htjelo? Duševni užitak? — nemoguće; oplemenjujuće štivo? — nikako; duboke misli? — najmanje; lijepi jezik? — isključeno; dobri prijevod? Dapače mi bi se usudili ustvrditi, da sami prijevod nije uspio, jer mjestimice na takove izraze i rečenice nailazimo, da ih niti shvatiti u stanju nijesmo! Drugom ćemo se megjutim zgodom na ovo opširnije osvrnuti, dok izvornik u ruke dobijemo! Zar da ne dignemo svoj glas proti ovakovoj pu­ blikaciji, koja nam obećaje »zdravu i jaku lektiru koja veli, da »hrgjave knjige veliku štetu nanose«, a sama ide za tim, da ubijajuću hranu, najhrgjaviju knjigu narodu u ruke poda. Sveta nam je dužnost, da odlučujuće faktore, na najnoviji -književni« proizvod upozorimo, koji potkopava temelj društva, vjeru; koji ga vodi u bezboštvo, da tako onda pogazi svaki ugled i vlast. Jer čime se čovjek više odaljuje od vjere tim je pripravniji spremniji na otpor svakoj vlasti. A ova brošura već na str. 3. izričito veli: »Čim više nestaje religija i umjetne narkoze svake ruke, tim ozbiljnije radi ljudstvo na istinskom odstranjenju zla!« Čovjek koji ima vjeru, »taj kalja svoju intelektualnu savjest i izvrgava sebe i ostale smijehu« (str. 5.). Ta ni naj­ primitivnijoj istrni da opstoji neko vrhovno biće Bog, — nema u ovoj brošuri mjesta jer to je »lažna tvrdnja sveštenika«. Dapače ne samo, da nije dostojno za jednog čovjeka da kršćansku vjeru ispovijeda, nego ače niti onu nauku o vjeri, koju je Šopenhauer učio - moralnu; nego treba uzeti onu, koju je isti pod konac učio, , da je religija plod »zablude ra­ zuma . Ne možemo da sve iznesemo, što je u brošuri napisano, jer znamo, da bi time povrijedili sveta i nježna, na istini osnovana čuvstva svojih čitatelja. Ali zato s druge strane velimo: da najstrožije osugjujemo ovakovu misiju prosvjetitelja našeg naroda. Bolje da prestane sa svojim radom, nego da ovakovim djelima bez ikakove znansivene vrijednosti, vrijegja čuvstva tolikih pripadnika i ispovjedalaca Isusa Hrista Sina Boga živoga, za koga veli brošura »da je pred dvije hiljade godina pokršteni Židov bio, koji se je sinom božjim nazivo, čemu dokaza nema«, (str. 16.)! Kolera jenjava, ali mjesto nje nastupa kuga, te bi poželjno bilo da naša visoka vlada shodne korake za suzbijanje ovog zla poduzme, jer bi inače moglo kasno biti! Upozorujem na prijeteću pogibelj, a do pozvanih stoji da ju zapriječe. V J E S N I K . NAŠA DOMOVINA. Afera Gjurgjinke P avlović. Zadnjih dana u Sarajevu i po provinciji vodila se je čudnovata afera. Sazivale su se prosvjedne skupštine, bacale su se na katoličku Crkvu »anaćenic«, hrvatski i srpski dnevnici plijenili se, pa i globilo se a radi čega, radi prijelaza jedne Gjurgjinke Pavlović s »pravoslavlja« na katoličku vjeru. I to se dogagja u XX. vijeku, kada �166 Br. 10. ■SERAFINSKI PERIVOJ« 1913. se toliko naglašuje sloboda savjesti, kada se katoli­ čkoj Crkvi predbacuju sredovječne inkvizicije i neka mračnjaštva. Čovjek XX. vijeka, kada prvi put čita staru povjest katoličke Crkve, živote svetih i svetica i nehote ga salijeću napasti: nije li i dokle li je u tim opisima igrala ulogu bujna kršćanska mašta, a afera Gjurgjinke Pavlovića najbolja je rasvjeta prošlosti vojujuće Crkve uopće, a na Balkanu napose. Prije pada srpskoga i bosanskoga kraljevstva, jedan nam historički dokumenat svjedoči, da su grkoistočni sve­ ćenici na ispovijedi za ubijenu mačku naregjivali post od 70 petaka, za ubijena psa 36, a za katolika samo 12; biskup Dobretić 1777. piše, da »panjkaju na nas po tribunali ono što nebi vragovi izmislili«; biskup Ilijić 1806., da vole, da od njih tko prijegje na mu­ slimansku vjeru, nego li na katoličku. Sada neka se sravni bilansa prošlosti sa bilansom sadašnjosti! Vei, Г, . , . . zeihen, aber mcht vergessen! I mi ne iznos>mg ovo, iz mržnje na našu braću to neka bude daleko, daleko od nas. Na poziciji smo, koja :as obvezuje, da prosudimo javne čine i da upozorimo, na velike pošljedice, što su izvirale i izviru г tolikoga antago. . , . . . . . . ... mzma, a koje ne donose ružico m zlatnih brda ni Hrл .. . . , . vatima ni Srbima. Čemu prot nicima opravdava!: poklike: »Propast tvoja iz tebe Izrajele!« S bosanskih i h ercegovačk ih ku'.urnih p в' Od zadnjega objelodanjenja Serafinskc Perivoja Bosni i Hercegovini na površinu je izbilo više pojava, koje i najvećemu pesimisti naviješćuju dan bolje bu­ dućnosti. Bosansko-hercegovački episkopat sa zastup­ nicima redovničkih pokrajina na konferencijama drža­ nim 15. i 16. rujna, baciše profil za autonomiju kato­ ličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Ova se činjenica i radi toga ima pozdraviti, što pravoslavni i muslimani svoje autonomije već imaju, a da je i nama katolicima nužna, najbolje nam dokazuju Magjari, koji su i sami u okviru katoličke monarhije, pa ipak već više godina rade za osnutak autonomije. — Na 28. istoga mjeseca, otvoren je u Sarajevu » N a p r e t k o v d o m« i otkriven spomenik pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, a 4. listopada javnosti predan novi zemaljski muzej. Ako zemaljski muzej i jest plod službene Bosne i Hercegovine, on se ipak ne smije promatrati, kao što se običaju promatrati okružni i kotarski uredi, kasarne i druge slične institucije. Bosansko-hercegovački muzej sahranište je naše zorne prošlosti i to tim zanimivije, što su Bosna i Hercego­ vina vazda bile točke, koje su spajale istočnu i zapa­ dnu kulturu. S toga će ne samo Bosanac i Herce­ govac, nego i stranac sa simpatijama zalaziti u ove naše prošlosti dostojne palače, sa zanosom će proma­ trat ostatke bosansko-hercegovačke kulture i milo se sjećati onih muževa, koji su se najviše trudili za podignuće ovih historijskih hramova. Sa posebnim će se simpatijama bosanski Hrvat-katolik sjećati dobročini­ telja »Napretkovoga doma«: nadbiskupa dra. Bauera, dra. Mandića i drugih, koji svojom moćnom desnicom bosanske Hrvate pogajretiše u ovome plemenitome pothvatu, kao i prof. Tandarića zasnivača i ostvaritelja ovoga pothvata; a svečano otvorenje spomenutoga doma najbolji nam je svjedok, da Hrvati-katolici pot­ puno shvaćaju njegovu važnost. Požar u franjevačkom samostanu u Dubrovniku. U noći izmegju 16. i 17. rujna t. g. buknuo je žestoki požar u dubrovačkom samostanu Male Braće. Bilo je potresno čuti u ono gluho doba noći zvonjavu zvona sa zvonika, trublje vatrogasaca i žurno alarmiranje vojske. Skoro q ^jnstvo grada i predgragja ustade i potrča na . .. . , . . , . , " так se srebio, kad je opazio, da gori onaj drevni sambsta-n, kome se nalazi glasovita biblioteka, golema riznica rukopisa starih dubrovačkih književnika. Nastane prava žurba i natjecanje, ko da bolje pomogne gašenju nemile vatre. Na licu mjesta nagjoše se general pl. Weber, kotarski poglavar Renkin, donačelnik dr. Puglien, VA .. . . mnoštvo of'Cira gragjana. Vatra se je bila tako razmahala, da je bio strašan prizor gledati, kako suču pla­ menovi i dim preko gradskih zidina. Taj strašni prizor mogao se je i iz daleka motriti, a kako je bio jaki vjetar izgledalo je, da će ' sav ovaj veliki samostan postati žrtvom nemile vatre. Ali hvala općem nastojanju, nada sve vojništvu, a najviše hvala sv. Antunu, kojemu su se redovnici za vremena požara neprestano utjecali, oko 5 sati u iutro požar je bio ugušen i zapriječeno daljnje širenje istog. Biblioteka, sjemenište i veći dio samostana sretno je spašen. Šteta je ipak od požara velika. Izgorio jje sav sjeverozapadni dio samostana, u kome je bilo spremište robe, knjigovežnica itd. i ništa se od toga nije moglo spasiti. Taj dio obuhvaćao je 14 soba. Sagragjen je godine 1420., a dogragjen 1748. U prizemlju nalazila se nekoč l j e k a r n a , glasovita s toga, što je jedna od najstarijih u Evropi. Otrag nekoliko godina premještena je ta ljekarna na drugo mjesto. — P. V. G eneralov kom isar u redodržavi p resv. Ot­ k u p itelja.-Kako saznajemo generalovim je komisarom za redodržavu presv. Otkupitelja u Dalmaciji imenovan redodržavnik sv. Jeronima preč. fra Augustin Juničić. Novi je komisar već započeo svoj kanonički pohod, te će ga u brzo s izborom novoga starješinstva i svršiti. Ad limina apostolorum . Dne 19. o. m. zaputit će se Nj. Preuzvišenost nadbiskup Dr. Štadler u Rim „ad limina apostolorum*. Na putu će ga pratiti Nj. Presvj. Dr. Ivan Šarić, biskup koadjutor. �Vjesnik, 11)7 F ra Mato Ćosić, profesor visočke gimnazije obilatiji, za pokriće vanrednih troškova ove kulturne i nakon dulje bolesti dne 20. IX. blago je u Gospodinu za Dalmaciju dične svečanosti. preminuo na Plehanu. Zadnji mjesec tako je od suhe P ovlastica svih F ran jevaca. Zadnja „Acta Orbio klonuo, da se na krevetu ni okrenuti nije mogao. dinis“ donose zaFranjevce slijedeću povlasticu : >ProcuUza sve boli sve do smrti bio je veseo i raspoložen, rator Generalis O. F. M., praevio SS. Pedum osculo, a od kako nije mogao sv. mise govoriti svaki se je humillime implorat benignam prorogationem Indulti, dan pričesćivao. Pokojnik je preminuo u cvijetu svoje elapso anno 1912. die 18 Octobris a S. Congr. Negotiis mladosti — od nepunih 29 godina, nu pravom se o Religiosorum Sodalium praeposita concessi, quo Franjemu može reći: „In brevi explevit tempora multau. res ac Moniales sub iurisdictione Ministri Generalis Jav n a zah vala. Za našu novu crkvu naručili totius Ordinis FF. MM. viventes possint in proximo smo u ljevaonici gosp. Jakova Cukrova u Spljetu dva Adventus ieiunio per Regulam Franciscanam imposito, nova zvona, koja su ovih dana već postavljena na carnes edere primiš quinque infra quamlibet hebdosvoja mjesta, te, u čast istini, moramo javno pripoz- madam diebus, atque feria sexta et sabbato ova saltem nati, da su ista posve fino izragjena, u glazbenom et lacticinia manducare, necnon in refectione princislogu, zvukom jasnim i glasnim na daleko se čujuć pali et in refectiuncula condimenta non stricte esurialia svakome se dopadaju. S čega se ova ljevaonica mir1 adhibere, exclusis ab exposito Indulto diebus, qui in nom savješću najvruće preporučuje svim crkvenjacima novis dispositionibus S. Officii comprehenduntur, i to tim više, što je ova ljevaonica prva domaća tvorsque prcut beatitudini Tuae congruum fore videatur. nica hrvatskog sina. Svoj k svomu! Odličnim štoyanjem Et.Deus etc. Vigore specialium facultatum a SS. D. od crkvinarstva sv. Roka Udovičića kod Sinja, dne N. concessarum, S, Congr. Negotiis Religiosorum So­ 12. kolovoza 1913. Predsjednik - Župnik fra Miho dalium praeposita, benigne annuit pro gratia proroKotoraš. Crkvinari: Juro Bilokapič pok. Petra. Juro gationis pro proximi Adventus ieiunio in forma et terminis prioris Rescripti. Datum Romae, die 8 SepBašić pok. Ante. Odbor m ilanskog ed ik ta u S p ljetu . Kako nam tembris 1913. O. Card. Cagian©, Pro-Praef. F. Cheruiz Spljeta pišu, odbor za proslavu milanskoga edik*a bini, Substit . P ro m jen e u B osni. Ušljed ustanovljenja kondržao je dne 6. t. m. svoju VII. redovitu sjednicu. Megju ostalim pitanjima o kojima se je na sjednici zistorija u Banjoj Luci uslijedile su ove promjene. raspravljalo, bijaše takogjer i konačno utanačenje dana Preč. dr. Vid Miljan otišao je za konzistorijalca na proslave. Obzirom na okolnost da je općinsko kaza­ Petrićevac, a na njegovo je mjesto došao vel. fra Ашlište zapremljeno od 11. listopada do 19. uključivo broža Radmanović, koji ujedno obnaša službu dekana predstavama jednog talijanskog diuštva, a da spljetsko i prisjednika ženidbenoga suda. Mjesto preč. Antuna diletantsko društvo, uz članove narodnog kazališta Ćurčića, koji je takogjer postao konzistorijalcem, za u Zagrebu mora da drže zadnje pokuse tri-četiri župnika u Banju Luku došao je vel. g. Josip Milorad. puta u samom kazalištu, predstave su bile za Tko će njegovo mjesto u Staroj Rijeci popuniti, još nevolju odgogjene i u tanačene za 25., 26., se ne zna. Najviše ima izgleda vel. fra Anto Babić, član jajačkoga samostana. Iz Sarajeva je otišao na 27., 28. listopada. Usljed loga svečanost će u Solinu bogoslovni fakultet bečkoga sveučilišta fra Augustin biti u nedjelju dne 26. listopada, u sred predstava Potonji program bit će objelodanjen na svoje vrijeme. Čičić, bivši vikar u Sarajevu i upravitelj trećega reda. I ovom prigodom mole se župnički uredi, društva i Mjesto njega vodstvo trećega reda u Sarajevu preuzeo ostali rodoljubi, da pošalju svoj novčani prilog, što je tajnik vel. fra Velimir Martinčević. KNJIŽEVNA SMOTRA. Mali vogja hodočasnika. K r a t k i o p i s n a j v a ž ­ n i j i h s v. p a l e s t i n s k i h m j e s t a s v i š e r a z ­ m a t r a n j a i mo l i t a v a . N a p i s a o f ra F e r d i ­ n a n d K a j z e r, s n i a g j a r s k o g p r e v e o d г. f r a .1 u 1 i j a n J e I e ni ć. Ima tome više godina, da se u Evropi opaža neki pokret na razna hodočašća: Lurcl, Rim. Asiz, Sv. Zemlju itd. Taj pokret zahvatio je već i Hrvatsku. Već se je iz Hrvatske hodočastilo u Lurd, Asiz i Rim, a skoro su otišla u Sv. Zemlju dva Franjevca, da i tamo priprave sve, što će hiti nužno za hrvatsko hodočašće, koje se na ljeto kani dati na put. Razni na­ rodi, putujući u i kroz Sv. Zemlju, puno se okoriste s ma- �16 8 Вг. 10. — »S E R AFINSKI PE R IV O J« — lim knjižicama, u kojima su ukratko opisana sva zname­ nitija svetišta Sv. Zemlje, kratka razm atranja i molitve, što se tom prigodom mogu obavljati. Jedna od najljepših te vrsti prevedena je i dotiskana, te će onim, koji pogju u Sv. Zemlju biti pravim malim i pobožnim vogjom po Sv. Zemlji, a koji ne pogju u Sv. Zemlju bit će vogja njihovih misli po onim sv. krajevim a, po kojim su stu­ pale, stope našega Spasitelja i Njegove Majke Marije. Već iz samoga sadržaja vidi se prevelika zanimivost ovoga maloga, i ukusno opremljenoga djelca. Tu je go­ vor o Jeruzalemu, o sv. Grobu, o putnome Križu, o brdu Sionu, o brdu Moriji, o crkvi sv. Ane, o Jozafatskoj Do­ lini, o Maslinom Brdu, o Betaniji, o Betlemu, o P astirskome Polju, o Jerihu, Jordanu, Mrtvomu Moru, Nazaretu itd., itd. Iza svakoga opisa nalazi se kratka molitvica ili mali uzdah. Djelce stoji 40 h., s poštom 50 h. Tko naruči 10 komada 1 dobije na dar. Najbolje je, da ih se više zdogovori i skupa naruče barem po 10 komada Naručuje se k o d u r e d n i š t v a »Serafinskog P e r i v o j a « u S a r a j e v u (Bosna). в Izvješće I. sastanka hrv. upravitelja treće« .eda, o d r ž a n o g ili Z a g r e b u 4, 5. 'i b. r , jr . a 1912. I zdalo »Vrhovno v o d s t v o treće r e d s k o g sa­ veza« u Zagrebu. Lanjski sas anak trećoredskih upravitelja, koji je bio ujedno i prvi, s /акако ima izmegju ostalih svojih znamenitosti, i to, da ,d njega datira doba u pogledu rada oko trećeg .ed a; od m iga red počima preporogjen živjeti, dobiva p r^ v )јц o rg a­ nizacionog reda, jer s njim i po njem if ima i dajse liječe skrovite i javne rane hrvatskoga naroda, ijedno s njim i po njemu imaju da procvatu v jerske socijaln e krjeposti u našem puku. Ovo »Izvješće« jest uputa u III. red, pro­ matran sa svakog gledišta; ono je i Apologetska III. reda; iz njega doznajemo sadašnje stanje III. reda*, a k tomu znamo ili možemo barem nagoviještati. kako će i po kojoj osnovi će se razviti III. red u budućnosti. Nije knjiga izvještaj kakvih animiranih pozdrava i vica, .izrečenih prigodom jednostavnog sastanka, nego donosi u potankosti dobro rasporegjene studije i rasprave o III. redu, koje su mozgali prvi poznavaoci trećega reda u našim krajevim a i uvijek govorili u gore spome­ nutoj zgodi, tako te je svaka rasprava jedna studija za se, a opet sve skupa sačinjavaju, kako spomenuh, jednu zaoblenu cjelinu studija o 111. redu. Prem a ovom »Izvješću« de statu quo III. reda retcrisali su za redodržavu sv. Cirila i Metoda o. B. B r i x y ; za redodržavu sv. Je rk a o. T. T o m a š i ć ; za redodržavu presv. oskupitelja o. P. B a č i ć ; za Bosnu o. L. C u t u r i ć ; za Hercegovinu o. P. D r a g i ć e v i ć ; za redodržavu sv. Je rk a Franjev aca konven­ tualaca o. F. M i o l i n ; za redodržavu hrv. kapucina o. M. S k r i v a n i ć ; za redodržavu samostanskih trećoredaca o. C. S t u d e n č i ć . 1913. Pošto je izloženo stanje III. reda u svim hrv. redodržavama prešlo se na aktuelne rasprave o III. redu. Moderna kultura i njezin upliv — o. V. Š a 1 i ć. Reformna moć III. reda — o. Gj. U s k o k o v i ć. Kako se ima shvaćati III. red — o. J. T i n o d i. Savrem enost III. reda — o. B. B u r i ć. Zadaća franjevaca oko III. reda — o. D. Z u b a c . Treba uskrisiti djelotvornost III. reda — o. V. B i1 u š i ć. Naše glasilo — o. A. P a v e 1 i n. Kanonsko osnivanje zadruga, i duhovne povlastice III. reda — o. Ć. J u z b a š i ć . Pučke misije zgodno sredstvo za procvat III. reda — o. A. C i č i ć. Duhovna mladež i III. red — o. S. B o 1 i ć. T reći red kod svjetovnog klera — vlč. g. J a k u p e k. To sve nalazimo u ovome »Izvješću«, koje je ujedno i najtačuije, pa se prema njemu mogu popraviti i neke pogrješke glede referenata, koje su lani izašle (usljed ? ) u časopisima. — Ovdje ipak ne mogu, a da ne sporne i kako u ovome izvješću fali članak o. M. J ak o v 1j c v i č a?b o r g a n i z a c i j i III. r e d a , koji bi bio duša ove k. ige. Mi istina već imamo »Savez III. reda«, koji je iinac t iti stvoren logičnom nuždom iz govora o. Jakovljevića, a da : ne bi sve bilo prema njegovim nazorima, nije ipak smio faliti njegov članak,1da se vide i njegove misli:; pa da tako i »Izvješće« bude pravo potpuno. ' D le je inače vrsno sa svakog gled išta,"a od v e­ like je vrijednosti u njemu, što su u posebninrrubrikam a označena trećorpdslca glasila, literatura za upravitelje i trećorodci i brzojavni pozdravi od prvih crkvenih dosto­ janstvenika. Cijena je djelu K 1.40, s poštom K 1.50. Dobiva se kod franjevaca u Zagrebu. — C. Herderova knjižnica. Zaslužna kat. nakladna knji­ žara Herder u Freiburgu objelodanila je za njemačke škole nekoliko zgodnih knjižica, kojima se i naši katehiste mogu puno okoristiti. T a k o : »K 1 e i n e r K a t eh i s m u s« (cijena vez. 30 hel.) — »K a t h o 1 i s c h e s R e 1 i g i o п s b u c h 1 e i n« (vez. 54 hel.) — » M i t t l e r e r K a t e h i s m u s « (vez. 60 hel.). Sve tri knjižice veoma lijepo predočuju kršćanske istine i biblijsku povjest, a urešene su sa mnogim ukusnim slikami. Da se te slike bolje utisnu u dječiju pamet, izdala je ista knji­ žara tumačenje istih u posebnoj knjižici pod naslovom »Frklarung der Katehismusbilder« (cijena K 2.16, vez. K 2.64). Zanimanicima sve knjižice toplo preporučamo, a napose omašno znamenito djelo dr. Friedricha Knechta pod naslovom » P r a k t i s c h e r K o m ш e n t a r z u r B i bi i s e l i e n G e s c hi e l i t e « (K 9.60, vez. K 12.- ), djelo je eto doživjelo 24 izdanja: očiti znak, da je u svakom pogledu dobro. Mi smo isto djelo na duže ocjeuili u »Ser. Perivoju« god. 1911., kad je bilo izašlo 22. iz­ danje ovog djela. — P. V. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u m j.; godišnja cijena 5 K, za gjake, trećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklam acijo prima uredništvo u S arajevu . (Bosna, S arajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: d r . o. Ju lija n Je le n ić . Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �Crkveni umjetnički zavod Josipa Oblettera u St. Ulrich, Gradcu, Tirol ehz o 'ЕЗ? kraljevske umjetničke akademije počasni Član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, :: O '^ JU Proizvodi 'ć b ^ J C IJE N IC I I N A C RTI su zavoda _ □aooooooDoooooaaoooocoooooooooooooonaoonooooooooooooooi propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, puteve, betlemske štalice i t. d. svi vlastiK — Г . J E SE BESPLA TN O . -vii.- ' ibama --------- križne :: )Ж ( L fe lJC ^ S U na nju se upravno obraća! — » ......................... inantiDDOc odiз а о г г ш Ј с а п о а п с и х uar Јп п и п аоо п о оо ап о п и ааап ^зп HRVHTS fH L R fl za Bosnu in u (roničko društvo). 0000E S H R H 9 E У ti, 0 ВНПКВ 0 0 0 0 0 □□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□.шасш gdod и е с и а 1 3 и г !Ј с:гопп с«аа апо папо стпп [Ј 13п сшп, а:'..ог?:1оаоас Preuzima uloge na ulo­ žne knjižice uz najpo­ voljnije ukamaćenje. Cskomptira i reeskomptira mjenice. Daje zaj­ move na tekući račun, naredbom zem aljske vlade za Bosnu i Herce­ govinu označena je Hr­ vatska Centralna Banka pupilarno sigurnim z a ­ vodom u koji se mogu ulagati pupilarni novci (m ase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. viiHSTiTH р н ћ н е н тзепзеегмен- Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,0 0 0 .0 0 0 kruna Kupuje i prodcje vrijed­ nosne papire, devise i valute. Unovčile mje­ nice, izžrljebane vrijed­ nosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja nji­ ma. Izvršuje isplate i naplate na svim trgo­ vačkim središtima tu i inozemstva. Izdaje kre* dima pisma. PRIČUVNIH ZHKLHDH 270.000 K OKO 3,000.000 K Iznajmljuje SflFCS DCPOSITS uz najamninu počevši odi K mjesečna. u ulici ншпзе 30SIPH. PODRUŽniCE: u mosfaru i Tuzli. икирш ULOŠCI зап ао аап аааао аааааоааоаааоаао аоаааааааоааааоп оо ааааааааааааааааааоаааасаи аааоаа ■ �MODERNO ОНЕВШ TISKARA I KN3IG0IIEZNICA „BOSANSKE POŠTE" GUKDUIG ULIGfl ВП. 7 SARAJEVO. GUHOVIG ULIGfl UH. 7 PREPORUČUJE SE ZR IZRADBU SVIH U TISKARSKU I HUDISOVEZflČKU STRUKU SPflDAJUGIH POSLOBfl. - SLflEflČI STROJEVI ,,LIUOT¥PE“ . - STEHEOTIPIH. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c13e9406f21d56642fa59be407fa1396.pdf a17d76b2b545a42771e9fcff9422fd37 PDF Text Text SERAFfNSKj P erivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 11. SARAJEVO, 15. STUDENOGA 1913. GODINA XXVII. Ljubljanska kreditna banka Sarajevo Dionička glavnica K 8,000.000*— Pričuve K 1,000.000*— Centrala u Ljubljani. Podružnice u Spljetu, Trstu, Gelovcii, Gorici i Celju. Ispostava: Građo. Prima uloge na štednj tekuće rac une кш ије orođaje sve vrste papira od vrijedi' sti \ o najpovoljnijim cijenama, isto шко sve1 vrste domaćeg i stranog kovanoga t pirnog novca. — O svim osta­ lim bankov m oslovima daje na zahtjev pismera i usmena obavještenja. bez ikakvih i m i t n i č k i zavod dvorski dobavljač Njegove Svetosti, Tirol, St. Ulrich, Groden. Preporučuje se velečasnom svećenstvu za Izradbu kipova, žrtvenika, križnih pufeva, grobova, jaslica ifd. Ilustrovani cijenici s označenom cijenom badava. Veleštovani gospodin Stuflesser u St. Ulrich, Groden. Za pokrajnu kapelicu naše crkve, priposlani 1*70 сш visoki kip sv. Ante sretno je amo prispio. Svi koji su ga vidjeli, dive se umjetnički izvedenom i na > pobožnost pobudjujućem djelu. Cijena je prema izradbi veoma niska. Neka Vam veliki čudotvorac, pribavom mnogih naručitelja naplati. R im , na svetkovinu sv. Ante 1912. S veleštovanjem P . F u lg e n s H in terlechn er generalni definitor o. o. Kapucina. �©^gj ВХеЈ В^е} В^§) В ^ ? ŠIRIMO DORBU ŠTAMPU. Četvrta je ovo godina, šio izlazi u Zadru jedanput mjesečno list »Mladost«, s ciljem da okupi našu omladinu u društvu, te da ih tu pripravi kako će biti čelik značajevi, dobri Hrvati i pravi Kršćani. — I zbilja rad na tom polju pokazao n a D D a n a a o o c D D a se plodonosan, jer već sada imamo preko 3000 organiziranih mladića. □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ Ali kako je naš omladinski pokret ovako napredovao i razgrano grane, to se oćutjela potreba, da i »Mladost« češće izlazi, jer je našim mladićima predugo čekati od broja do broja cio mjesec dana. Stoga odlučismo izdavati je svako 1б dana na 8 sbanica. Po sebi se razumije, da ćc na ovaj način i troškovi znatno poskočiti, pa baš stoga se i obra­ ćamo svim onima, kojim na srcu naš mladi katolički pokret, da porade oko toga, da skupe čim viši broj novih pred brojuika. Tim će »Mlado t« moći redov to izlazili, i donositi zdrave pouke i lijepe zabave našim mladićima, a k tomu ćc >c širiti ш е.јц narodom ideja organizacijo omladine, te uzdanice naše. Cijena je listu za omladinu 2 K, a za druge ■ . " ■... ■ 3 K godišnje. N a r u č u j e s e k o d : =--------- --------------------- ------- — banka Privilegc Uplaćeni dionički kapital 14 n u lu UIIii C E N T R A L A U S A R A JE V U . R pdovue rezPrv" i fond za sr«rurn<»t za lo ćn ica FILIJALE: u Banjalmi, Bjelini. Brčkom, Mosuru i Tuzli Bos Samcu, Travniku, Trcbinju i Višegradu Veleprodaja duhana u S 'im sp om en u tim m jestim a. HIPOTKKARNO ODJEIJEX.il', Dalje hipotekarne i komunalne zajmove do ‘гЗ godine. Izdaje 4, /Ј% založnicc i 5% komunalni obiigacijc. Ove su založnice i komunalne obiigacijc u Bosni i Hcrcego ini prosti od proveza, imaju pupilarnu sjegurnbst, 1c se mogu upotrijebiti kao jamče­ vine pri trgovačkim poslovima. Osim roga mogu služiti u čitavoj austro u arskoj monarhiji kao vojničke ženidbene kaudje. BANKOVNO ODJELJENJE. Kupuje, prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i druge kovine. — Preuzima kupone i vučene srećke. — Eskomptira m jenice i doznačnice, daje zajmove u konto-kurenlu i na m je­ nice uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mje- 'Aerventi, Doboju, B Gradiški, Bos. Novom, Lijevnu ч Gacku, Gor. ždi, Sanskom Mostu. Stocu i Zvorni u. nica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjesnima Bosne i Hercegov.ne, Austro-^ garske i inozemstva. — Daje zajmove na vrijednosne papiic. Prima novac uz tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote s-ak e vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao .Sate* — u za tu svrhu urcgjenom oklopljenom prostorom — pod zatvorom stranke i banke. o d je l je n je z a r o b u . Kod banke ustrojeno odjelenje robe kao što i pos bno odjeienje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju, bave se sa svijem u trgovačku struku zasjecajućim dobavama, kako u komisiji tako i na vlastiti račun, financ ranjem i podizanjem indu­ strija i javnih poduzeća. Plavni su predmeti izvozu suhe šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. kr. povi. osigurav. „ASSECURAZIONI GENERALI" prima direkl.no ili putem filijala i ispostava razne vrste osiguranja na život i proti vatre, a generalna agentura osiguravajućeg društva ,,PROYIDF^NCIJA‘; prima osiguranja za slučaj nesreće proti raznih šteta na strojevima i na drugim predmetima �SERAFiNSKi P eriv o j LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 11. Fra J. Markušlć: — . SARAJEVO , 15. STU D E N O G A 1913. - ------- ------ ---- ---- Sa kvarnerskih žalova na hrvatsko-slovenski katolički k ongres u Ljubljani. Dočekani smo na ljubljanskom kolodvoru u velikom slavlju i stisci. Izmijenila se dva govora. Praćeni smo u hotel »Union«, gdje smo primali legitimacije za kongres. Svaki je ponugjen besplatnim konakom što u Ljubljani što izvan Ljubhuhe. Budući pak svi nisu mogli dobiti besplatna konaka u Ljubljani, ako nisu htjeli ići izvan I jubljane, dobili su konačište u Ljubljani uza sniženu cijenu. Ja sam u zadnji skoro dan pisao ljubljanskom gvardijanu ne za jednu sobu već za je'ian krevet — pisao sam sa vrlo malo nade. Spomenuo sam u pismu, kako znam. da su po svoj prilici sve raspoložive prostorije i kreveti već zauzeti, ali dr se uslobogjujem ipak uteći sv. Anti za izvanrednu milost. Zbilja su svi kreveti bili zauzeti, ali je moje pismo uza sve to imalo uspjeha. Kgd sam došao, našao sam ne samo krevet, nego i svoju posebnu sobu. Prva mi je dužnost bila, da odmah u sobi kleknem i izmolim zavjetovane molitve sv. Anti. Molio sam i za onog člana samostana, koji je otišao u drugi samostan za vrijeme kongresa, samo da mi ustupi sobu. Na sve nas goste gostoljubivost ljubljanskih oo. Franjevaca učinio je vanredan utisak. Koliko je tu bilo gostiju, koliko li smetnje, pa su se ipak svi članovi, a osobito o. gvardijan i redodržavnik natjecali, kako će nam iskazati ljubav i biti uzi svu našu smetnju kroz sva četiri dana najugodnijeg raspoloženja. Svaki je od nas ponio kući živu želju, da bi dobio priliku: »osvetiti se«, ljubljanskoj braći na gostoljubivosti: Bože ih amo! Dne 24. kolovoza bila je divna povorka od Alojzišća do Kongresnoga trga, a poslije sv. mise od Kongresnog trga do domobranske ^ s a rn e , gdje je bilo veličnstveno zborovanje. Kako sam već u početku svoga prikazivanja odlučio ne pisati po­ tankog svome putovanju i o k a to lič k i kongresu, već više istaknuti svoje dojmove, tako ću i ovdje biti kratak. Ljubljana valjda nije^nikada doživjela ovakoga slavlja. Vele, da je bilo samih stranaca GOD. XXVII. 25.000, a Ljubljana ima sama oko 50.000 stanov­ nika. Bilo je do 12 samih biskupa. Pa onda šaranilo krasnih slovenskih i hrvatskih narodnih i orlovskih (3— 4000 orlova) nošnja. Samo se čuli povici: Živio! Ali to je bilo, kao da čuješ urnebes uzburkana mora, ili kao što kaže sv. Pismo »sicut voces aqunrum multarum«. Uzoran red, povorka kao triumfi rimskih imperatora, more cvijeća. LibeirJci se povukli kao žohari u rupe. Poslije podne izašli njihovi tobožnji sokolovi, u Ljubljani nare' »črnuhil, obučeni kao vrane, pa htjeli sa crnim ^ к ц г п а demonstrirati, ali su u istinu lijepo poslužili. jer ie Ljubljana shvatila, kao da oni to prate na spro >d moralnu misao. U to ime živjeli »črnuhi«, jer mi sami ne bi znali ljepše izraziti značenje hrva >ko-slovenskog katol. kongresa u LjubIjani! Falilo je samo, što to isto nijesu činili i naši »črnuhi« u Z* grebu, Spljetu i na Rijeci, Sutradan sr počele rasprave u raznim hrvatskim i slovensk’m odsjecima. Sve će te rasprave biti tiskane, i tk,o ih želi čitati, neka naruči! Ja ću esti naslove samo nekih hrvatskih referata.: učka Knjiga i društvo sv. Jeronima« (F. Rožić), »Katolička beletristika i hrvat, literarne organi­ zacije« (Dgželić star.), »Religiozno jedinstvo Sla­ vena« (dr. Šimrak), »Znanstvene organizacije, Leonovo društvo, Enciklopedija« (dr. Binički), »Seljački stalež« (dr. Trbuha), »Iseljeničko pi­ tanje« (dr. Janda), »Radnički stalež« (dr. Eckert), »Omladinska društva« (Cunko), »Djetićka dru­ štva« (Rihtarić) i t. d, Ja ću još nešto opširnije spomenuti o refera­ tima, na kojima sam bio prisutan. Dne 25. kolo­ voza Matija Rihtarić drži važno predavanje o »Djetićkim društvima«. Referent upozoruje na ve­ liku važnost obrtničkih kalfa, koji skoro redom za­ padaju u socijalnu demokraciju. Trebalo bi za njih osnovati domove, a zagrebački djetićki dom, koji je prezadužen, treba otkupiti: » I m a m o (reče re­ ferent), n o v a c a , s a m o i h t r e b a d a t i ! « Ja bih na ovo pripomenuo, da ih treba ne samo dati, nego i znati dati. Koliko je pusta svećeničkoga novca (a osobito u Zagrebu) otišlo u svrhe, koje idealima katol. kongresa ne će toliko nikada po­ služiti. Jer ne bih rekao, da nisu mnogi ti novci �170 Вг. 12. »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. uloženi u dobre svrhe, ali nisu u najbolje. Referent dalje misli, da bi trebalo u Zagrebu postaviti dva svećenika, koji će se baviti prikupljanjem kalfa i šegrta (naučnika) u kotaličke djetićke organizacije. Takovim dvama svećenicima treba davati i plaću, ali otklen? Na ovo ustaje nadbiskup zagrebački dr. Ante Bauer i nudi od sebe plaću, samo neka se nagju zgodni organizatori za tu stvar. Rihtarićev zahtjev važan je za naše zemlje. Poznato je, da je kod nas gragjanski stalež slabo razvijen. Osobito mi u Bosni zapravo i nemamo pravoga gragjanstva u većini naših gradova. Uza svećenike, koji ne mogu svagdje prispjeti; i uči­ telje, koji su takogjer najviše mita preopterećeni, obrtnici su glavni predstavnici p r gjanske inteli­ gencije. Trgovci bi takogjer mogli biti važan menat u narodnom radu, kad ne bi bih* bezbojni zaradi trgovačkih intei razvijena i premalena trgovina previše je ovisna. Dakle kakvi budu obrtnici, takav će biti i narodni rad. A kakvi budu kalfe i naučnici, takvi će biti kašnje i majstori. Ako budu cortnici zadojeni ra­ dikalnim kršćanskim duhom, bit će nam olakšan vjerski rad u narodu; inače ’ rio oteščar. Mi snio se za ovu stvar vrlo sjabo Brinuli, v nda nema čuda, da naši kalfe i naučnu ! grm love soci­ jalne demokracije i njihova slobocl mlja, i za to u gradovima pomalo jenjav Kršćanski život, a utjecajem gradova i po selima. Kako pak obrtnici naših gradova u našim prilikama, postaju osobito važan faktor u svim narodnim pitanjima, onda je važnost Rihtarićeva referata pojmlji Kapelan Cunko referira o »Omladinsl štvima«. Počima sa devizom: »Čija je mladež, onoga je budućnost«. Deviza posve istinita! Naša mladost i po gradovima i po selima svršivši neke škole, zakržljaie u duševnom životu. Ne spada svo­ jim godinama kao što ni odgojem megju stare; ako ju pak tkogod ne okupi i ne vodi, onda se ona sama sabire po kafanama i po noćnim zabavištima či­ tajući, čega se prije dohvati. Na prekretu mladosti obično je liberalno štivo uvodi u ozbiljni život. Ako se pak dogodi, da baš ništa ne čita, onda joj dim i alkohol oduzimlje snagu, smisao, a često puta i volju za život; od nadobudne mladosti postaju mrtvi kapitali i za sebe i za ljudsko društvo. Kad bi pak našu mladost organizirali u katolička omla­ dinska družtva i vodili brigu nad razvitkom nje­ zina idejnog svijeta, imali bi mnogostruku korist, pa i tu, da naša »omladinska društva« budu na­ stavkom ne samo vjerskog već i nacijonalnog od­ goja. Sta nam pometaju i u našem vjerskom od­ gajanju i u narodnom naše interkonfesijonalne i anacijonalne škole, to bi mogli postizavati u vjer­ skom i u nacijonalnom pogledu u »omladinskim društvima« okupljajući ih i odgajuć ih zgodnim predavanjima i osnivanjem omladinskih knjižnica. Eto ozbiljna i nikad iscrpiva rada za naše mlade svećenike, a osobito kapelane! Neka se dobro za­ pamti, da je onoga budućnost, čija je mladost! Velimir Deželić iun. referira o »narodnom savezu«. Referat ide za tim, da sve naše katoličke organizacije stoje u dodiru, što je i pravo. Pri tome su referatu kapucinima učinjene ovacije, a osobito provincijalu Škrivaniću i Miroslavu. Re­ ferent ne odobrava Manjariću, kako piše o »RiNovinama«, jer da »ne smije biti kritizobez srca«. Dr. Barac ulazi po svršenom reS u JS b rav u spominjući, da bi trebalo dovesti ličkog rada »stare« i »mlade«, koji imaju jedna;. . alp, ali se možda gdješto u taktici razi­ laze; m s \ za to, reče dr. Barac, ustanovi »vrhovnu đište«, koje bi rasugiivalo sve pre­ pirke, što se eventualno porode u našim redovima. U posebnoj sadnici gjačkih seniora izabrani su u to v>hovn ’.diš e^ Dr. Baron (predsjednik), Dek> nadalje slijedeći: dr. Simrak, želi« jun. ( r. Markulin (za Hrvatsku); P. Rebac P. Roguljj za Bosni , r. Sokol za Dalmaciju; dr. Mahnić, biskup za I: •u. To je dakako izabrano privremeno, a da bud( to vrhovno sudište imalo i ugleda, a i z b o r i b u d u p r o v e d e n i na t r e ba d e m o k r a t s k i j o j š i r o j p o d l o z i i na »č ni j e m r a z m j e r u p o k r a j i n i , da suci mo g n u i ma t i o p ć e n i t i ugled i povjerenje. 0 »Djačkim organizacijama« raspravlja Gr­ geč. Spominje na početku referata, kako je »malo neobično i čudno, ali za naše prilike opravdano, da se djaci miješaju u javni život«; jer da su »stranke prije izrabljivale djaštvo, koje se je sada emancipovalo«. »Naprednjaci su aristokratska (!) importirana struja«. »Svaka je protukatolička akcija borba proti hrvatskoj narodnoj snazi. »Mi moramo dobiti svoju (t. j. katoličku) literaturu«. »N a z agrebačkoj univerzi treba osnovati s t o l i c u s k o 1a s t i č n e f i l o z o f i j e « . »Mi i Slovenci moramo postati jedan narod«. Iza veoma lijepog i poučnog referata Vilović upozoruje, da Grgčev »program« potpisuje 2000 hrvat­ skih djaka; a Babić i Varga traže dom u Zagrebu za tako organizirano katoličko djaštvo. Grgčeva misao, da je makar i »za naše pri­ like« opravdano, što se djaci miješaju u javni život, �Sa kvarnerskih žalova na hrvatsko-slovenski katolički kongres u Ljubljani. 171 nesigurne je vrijednosti — razumijem, ako se po­ rijetkim bolestima više podliježe, nego li čovjek jam javnog života uzimlje u širokom smislu, ako svojim mnogobrojnim. Isto tako nije bolji kukurijek li se pak taj javni život razumije samo ono orga­ od vinove loze, niti primitivan život od kulturna. niziranje naših katoličkih djaka, to je opravdan > Kultura će uvijek znati naći sredstava proti bo­ ne samo za »naše prilike«, već i za svačije druge; lesnim pojavama svoga vremena. I naši su libejer se ovim organiziranjem jača vjersko čuvstvo, a ralci ta bolesna pojava našega vremena, a mi se to je prva duševna briga svakoga čovjeka, koji je sastasmo u Ljubljani, da pronagjemo baš najdošao do samosvijesti. Da se pak djaci miješaju i odličnija kulturna sredstva proti ovim bolestima u druge poslove javnoga života, n. pr. u politiku nastojeći ujedno da imuniziramo i ojačimo našu i t. d., to i po sveučilištima stvara vječne trzavice kršćansku prosvjetu. Ako budemo ono i radili, što i rastresenost; što smeta glavnu svrhu djačkoga smo zaključili, mi ćemo bez sumnje naskoro i poziva: ozbiljno učenje i spremanje za javni život, uspjeti da pročistimo našu atmosferu. a donosi sumnjive uspjehe. Domovina i narod, koga (Nastavit će se.) svi pozvani ostave i zanemare, a spane jedino na milost djačkoga spašavanja, nisu vrijedni ni da psa opstoje. Uz to takav narod nije došao dotlen za­ radi toga, Što bi se njegovi patrioti klonili poe­ F 'i Dane Zubac, Mostar: tičkoga rada, već za to, što mu fali neokaljanih i čvrstih značajeva; dakle, ako ćemo narodu po­ •Modsrni svetac. moći, moramo stvarati čvrste značajeve, što se postizuje na sasma drugom mjestu, nego Što je »E i z i e h u n g u n d U n t e r i c h t«. Od­ trzavi politički život. To vehm za sveučilišno djaštvo, što se pak tiče djaštva srednjih škola, ono goj i p o d u k , to je važna tema današnje pedagogije ko se je potanko ttpoznao sa sv. Franjom i uživio mora biti od javnoga političkoga života posve na strani, jer bi inače činili atentat na našu narodnu u njegov duh. ta i mora nuždno doživjeti onaj silni budućnost. Ali rad i srednjoškolskih djaka na reli­ tltisai šte ga čit na njega pojava sv. Franje. On gioznom temelju, makar to išlo dotlen, da donekle djeluje na miškerje i na čitavi karakter čovjeka. posiže i u javni život, opravdano je sa razloga, Bez} siimijije velika se odgojna snaga krije u zna­ koga sam već gore spomenuo. Istina, ako se i gdje čaju sv. Franje, kao što je to i kod svih velikih se može postignuti jačanje religioznoga čuvstva duhova. Ali pošto on svojom osebujnošću i primegju srednjoškolskim djaštvom, a đa ne posižu u kladnošćv za naše doba nadilazi sve velikane, to izvanškolski život ni ukoliko, slobodno mi je misliti, on osobito privlači. Tu se, držim, ima svesti razlog da ih treba kloniti i od toga. Megjutim to u da­ one socijalne reformacije, što ju je u svoje doba našnjim državnim školama čini se da nije moguće proizveo i što ju je proučavanje njegova značaja i danas kadro proizvesti. To nije moglo ostati nena drugi način dovoljno postizavati. Grgeč nadalje reče, da su »naprednjaci aristo­ opaženo oštroumnim promatraocima socijalnoga kratska importirana struja« — ja te stavke ne života, s toga se i upozoruje sa najviše crkvene shvaćam. Za što baš »aristokratska struja«? Čini strane kao i sa strane uglednih sociologa na ovoga se, da naši aristokrati niti šta importiraju niti što sveca. Naravno da ni pisac ove knjige nije mogao eksportiraju, već kao razbacane glavnje životare a da nas na to ne upozori u ovom poglavlju, koji još jedino zaslugom svojih pregja — a to je gnjio, nije ništa drugo, nego zaokruženje onoga, što je neaktivan život. Ja bih ragje rekao, da su naši Ii- prije rekao. Uzgoi i poduka kako se imadu ruko­ beralci jedna bolesna kulturna pojava, ali nešto voditi u školi i kod kuće kod mladeži, puno od­ niže vrste, nego što je kod drugih naroda. Iskustvo lučuje sudbinom pojedinca i čitavoga društva. dokazuje, da kulturan život nosi sobom uvijek Pisac naglašuje, da je dosadašnja pedagogija pre­ mnogo gnjileža. Vidite n. pr. i biljka što je kultur­ cjenjivala strogu znanost ili znanje. »Znanje je nija, to ima više bolesti. Tako kukurijek jedva će naobrazba« to je sve do najnovijega doba bila koju bolest imati, a vinova loza mnogo. I čovjek dogma pedagogije. Sto više pružiti učeniku zna­ više ima bolesti, nego životinja. Iz toga ipak ne nosti to je bila jedina svrha pedagogije i smatralo slijedi, da je bolje biti životinja nego čovjek; jer se pravom naobrazbom. Učeničkom dužnosti sma­ čovjek uz napredak bolesti uvijek pronagje i su- tralo se učiti ili bolje nabubati a učiteljevom ispi­ višak obrambenih sredstava, dok životinja i onim tati. Dakle pravi sistem učenja i ispitivanja (»ein �172 Вг. 11. — »SERAFINSKI PERIVOJ* — 1913. walires Lern- und Prufungssystem«). Tako se je ljude nervoza. Mnogi dapače, koji si prisvaja kod samog učenja i ispitavanja zaboravilo na uz­ pravo riječi u ovom pitanju, ima često kriv, po­ gajanje. Na taj je način megju današnjom mladeži vršan ili jednostavan pojam u ovom pitanju za­ preuzelo mali neko podivljanje. S toga je danas mjenjujući ga sa ekonomskim, radničkim, razred­ općeniti poklik za reformiranjem uzgoja mladeži nim ili sličnim pitanjima mjesto pitanja čitavog i to ne samo sa strane katoličkih nego i sa strane društvenoga života. S toga i ne može mnogi, da vrlo uglednih nekatoličkih pedagoga (Foerster). pojmi tu socialnu važnost sv. Franje i njegovih »Tko poznaje život, taj će uvidjeti, kako je pre­ institucija. Drukčije je to kod dra. Wilka. U ovom malo uzgojne snage u samom znanju« tvrdi Fr. kratkom odsjeku pokazao je pisac, da znade cije­ Foerster. Više se mora posvetiti brige njezi i ople­ niti i shvatiti svu socijalnu važnost sv. Franje. menjivanju unutrašnjeg čovjeka, da se na taj način Spomenuv kratko važnost socijalnog pitanja, pri­ razviju dostatno sva duševna svojstva čovjeka, a znaje pisac, da je ovo pitanje u prvom redu go­ to upravo čini dublju naobrazbu. Upravo je za tim spodarstveno pitanje, kako je držao i sv. Franjo išao sv. Franjo. Njemu nije toliko bilo do nauke i njegovi učenici, te su oni u tomu smjeru i djelo­ i znanja, koliko do cjelokupnog uzgoja. U tomu vali. Primjer je sv. Anto i kamatnici kao i uplivom pogledu bio je on nešto i strog, г.Г: tkc razumi ono sv. Ante publicirani gragjanski zakon od 17. ožujka doba i pedagoški motiv sv. F ani° tomu ne će to 1231. Pisac spominje još socijalno-politički zakon 1 Dod imenom »Magna eharta libertatis«, koji biti ništa začudno. Motiv i temelj nedagoš flnć-- ;• tike sv. Franje jest poduka u svladani1.: j? ^ ^ p rip js u je socijalnom uplivu sv. Franje. Ovaj zakon g ka- osim e. ’gih sloboština daje pravo proletarijatu sebe, oplemenjivanju i učvršćen raktera mora nižim klasama, i oni sudjeluju kod uprave grad raktera. Ovomu opleme diva se sve drugo podvrći. Priznati ;ozi Pestalozzi ske. To je zaista nešto čudna u ono doba. Ali so­ i Foerster istoga su mnijenja, pedagogija ne cijalno pitanje nije samo gospodarsko-ekonomsko skrene ovim smjerom n nigda toli po­ pitanje, to je ftakogjeiv ćudoredno i vjersko pitanje, trebite našoj dobi energično lje, koja ге strepi jer makar se po noglo nižim klasama težaku, rad­ pred zaprekom. Ali sv. Franj »lagao ; /ažnost niku, obrtniku пе ,2п n koliko, bez kršćanske vjere, i njezi tijela. I ako je on seb bii» strog, koja oslobigja čovjeka od strasti i pohlepe i čini “ " ц ј |Ј :i dr ust enim, bez Hrista, koji uči čoa prijaznim opominjao je braću, da ne ire * i da se j~~ čuvaju prevelikog posla. D maFjivosti, čednosti, štednji i u svemu po- vjeka radu, s kazuje njegov način odgajanja to razvikano pridizanje nižih ivremenijim od strpljivosti, čita modernih pedagoga. Modern uspjeha za socijalno pitanje. odgojili su klasa ostati će nam slabiće bez energije, je Sv. Franje podučio nas je, kako se radi na socisvojim učenicima smisao nadvladanja tpomaže rješavanju zamršenog gospodarenja svGjim nagnućima, što u socijalnog pitanja, jer dok je on nastojao oko gočovječju volju otpornom proti poteškoća -eKonomskog pridizana siromaha, dotle života. Treba nam jedinstvenog programa kod uz- je opet nastojao, da što više vjeru i moral podigne goja a ovaj program ne može biti drugi nego u narodu i usadi mu dublje u srce vjerski život. kršćanski. Hristov život i njegovih svetih putokaz Franjo nije bio jednostran te se zanimao samo za nam je u današnjem vremenu. Taj život jest rad siromašne slojeve pučanstva, nego je on širio brat­ i zatajanje samog sebe onoga pogubnoga »ego«. stvo, budio i utvrgjivao socijalne osjećaje i kod Podizanje smisla za rad i discipliniranje samog bogataša i dobro stojećih, jer je on uvigjao, da su sebe mora biti program današnjeg odgoja. Takov baš ovi u prvom redu pozvani, ušljed svoga po­ program mora još isključivati onu neumoljivost i ložaja k praktičnom rješavanju socijalnog pitanja. mračnu ozbiljnost kod učitelja. Franjo je oduravao Na taj način Franjo je nastojao spojiti bogataša i kod vodstva svoje braće svaku vanjsku silu. On siromaha, da bi se u radu našli zajedno i podignu nije poznavao ni vikanja, već je nastojao svakim ti onaj most, što se je već dugo izmegju obojice bio drugim putem svoi cilj postići. I u tom približuje porušio. Osnovanje trećega reda činilo mu se naj­ se sv. Franjo modernom vremenu, koje s pravom zgodnije za to. Ovaj red utro si je brzo put u kra­ zahtjeva u školi ograničenje tjelesnih kazni. ljevske palače i gospodske salone kao i u radničku » Di e s o z i a l e F r a g e « . Socialno pi­ i težačku potleušicu. Pisac naglašuje, da ni danas tanje jest doista goreće pitanje današnjega doba. nije ovaj red izgubio značenje i važnost usprkos Već kada se spomene ovo pitanje obuzme neke svih mnogobrojnih bratovština, jer je ovaj red naj- �Moderni svetac. prikladniji, da promiče solidarnost i bratstvo izmegju bogataša i siromaha, posjednika i radnika kao što u opće za socijalno odgajanje. Ovo od­ gajanje mora započeti već kod mladeži, osobito kod naobražene akademske mladeži. »Više kršćan­ stva« mora nam biti lozinkom pri rješavanju soci­ jalnog pitanja. Gdje kršćanstvo i socijalni rad budu ići ruku o ruku tu će opet nastati ona pobjedna snaga s pomoću, koje su Hrist i sv. Franjo svijet osvojili. Zaključujući ovo poglavlje, veli dr. Wilk: »Sv. Franjo jest zaista vjerski i socijalni refor­ mator. Ali s tim nije njegovo značenje za naše doba iscrpljeno«. U dva zaključna poglavlja pod naslovom: »N a t u r g e f ii h 1 u п d N a t u r f r c u d e« i »D i c h t u n g u n d b i 1d e n d e K u n s t« pisac svrće pozornost na sv. Franju kao prijatelja i ljubitelja prirode, prijatelja i reforma­ tora pjesme i umjetnosti. Sv. Franjo ljubio je ori rodu i životinje što se slobodno kreću u рг;- : On nije trpio, da se i životinjama oduzima uživanje prirode s toga on ljubi i brine se za ptice, uhva­ ćenu ribu pušta opet u vodu i nalaže joj, da se više ne da hvatati, zeca pušta takcgjer na slobodu, janje otkupljuje za svoj plašt s mo, da ga ne za</oga izbija d^fSnjkolie mesar. Zaista iz sve; nitko se rak. može ska naivnost i veselje, ali žda 1 v zasuovoj naivnosti rugati, esirn toj i losti vidi kani, smušeni filozof, jer 1nešto plemenitoga, a to je o j sažal v,, ona- -ple­ sim a nego i prema menština srca ne samo pren svakom stvoru. Tu je sv. Franjo prava opozicija modernomu filozofu Nietzsche-u ili'•njegovu »nad­ čovjeku«, kojega je glavno obilježje nejnilosrdno svakog drugoga rušiti, svladati i učiniti svojim robom. Nietzsche-ov je nadčovjek potpuni egoist. Ali plemeniti čovjek ili nadčovjek u pravom smislu riječi nije nigda egoist. Naprotiv on zaboravlja posve na svoj »ja« u skrbi za drugoga, on stavlja sve svoje sile u službu drugoga i općeg dobra, osjeća sažaljenje i odatle ljubav prema ljudima i svim stvorovima. »Takov nadčovjek bio je sv. Franjo asiški«.1) Kad promislimo ljubav Franjinu k prirodi i k životinjama odmah se i nehotice sje­ ćamo na moderne turističke klubove i društva za zaštitu životinja. Ali ova ljubav prirode bila je kod sv. Franje ipak nešto drukčija, nego kod modernog današnjeg gospodskog svijeta, gdje se pod ime­ nom ljubavi prema prirodi vide često znakovi nemilosrgja i barbarstva. Možemo se o tomu osvje­ ]) »Ein derart edler Menscli, ein solcher ’0bermcnsch< war Franz von Assisi«. ra dočiti na vlastite oči, ako proljećem promatramo gradski i gospodski svijet, kad se vraća svetko­ vinom po podne ili kojim drugim danom iz okolice u grad. Tu nose gospoda čitave snopiće cvijeća, procvjetanog granja i lišća. To je pravo pljačkanje i pustošenje prirodnih krasota. Hvala Bogu opaža se i u tomu neki protupokret. Ljubav i smisao za prirodu puno bi moglo pomoći i našoj dobi.1) U prvom redu odgajanjem i bugjenjem smisla ljubavi k prirodi i njenim krasotama kod mladeži osobito seoske zapriječilo bi se ono po gospodarstvo po­ gubno bježanje seoske radne snage u gradove. Pisac završujući ovo poglavlje donosi u izvrsnom njemačkom prijevodu pjesmu sv. Franje suncu, koja je pravi izljev Franjine duše i himna prirodi i njenim silama. Takogjer umjetnost osobito pjes­ ništvo* slikarstvo i kiparstvo dobilo je u sv. Franji p r voga reformatora. Ma koliko se god rasprav" odnoŠaju sv. Franje prema renesansi, to sc 't.o n /е nikako zanijekati da je s njime nastao preporod u kućanskoj umjetnosti osobito pjesni­ štvu, slik . stvu; kiparstvu i arhitekturi. Mi ne mo­ žemo tvrditi, da je sv. Franjo išao svjesno za tim, ali sama njegova pojava i novi način života1) njegovo novo osjećanje i poimanje, njegov i njegove braće novi n ičin propovjedanja sve je to izvelo pr okret u u uetnosti i umjetničkom shvaćanju. Šti a, da ;e ’iaš pisac u ovom poglavlju osobito kratak^ gdj^ >[ se imalo puno toga još reći. Pisac spominje najprije, da je sv. Franjo bio sam pjesnik a njegov čitavi život jest poezija. On je ispjevao po svoj prilici više pjesama, ali se je jedna sačuvala, a ло je pjesma suncu, kojoj pripada sva­ kako mjesto u svjetskoj literaturi. Franjo se je otresao zemaljskoga a s time pjesma dobiva krila, da se još više uzvine. S toga i vidimo kod njega kao i kod njegovih učenika (Toma celanski, Giacopone di Todi i t. d.) onu uzvišenost i onu pla­ stičnu zornost, što je dr. Wilk zove: »die franziskanische Anschaulichkeit«. Isti se upliv opaža i kod likovne umjetnosti u slikarstva i kiparstvu. Od dobe sv. Franje nestaje onoga pukoga opona­ šanja staroklasične umjetnosti, one ukočenosti u slikama i kipovima, a predvlagjuje život i izražaj čuvstva. Slikarstvo je na žalost u kašnje doba pošlo stramputicom, kao što je to i danas, ali se opet s druge strane opaža reakcija. S čeznućem ’) K. Woermann piše o. sv. Franji: »Die riihrcndste, opfcrfrendigste, umerlichste allcr Manchsgestalten! zuglcich eine der reinsten nnd poetisclisten Verkorperungen des mittel.ilterlichen Christentums!« (Karl Woermann: »Geschichtc der Kunst« wez. 2. str. 147.). �174 Вг. i i . — »SERAFINSRI PERIVOJ« — 1913. gleda danas u umjetničkom shvaćanju izobraženi davna pri rješavanju problema modernoga soci­ svijet na sv. Franju toga modernoga sveca i teži jalnog života. Naglasiti moram i to, da dr. Wilk opet za onom franjevačkom jednostavnošću i na- sa svojim djelom nije ni blizu iscrpio socijalnu • /nosti u umjetnosti. Kada jednom dogje ona važnost sv. Franje za naše moderno doba, ali on . ja do izražaja u umjetnosti, onda će ta umjet- nam je pokazao put, kojim imamo poći. Njegovo ^ s t dati narodu mogućnost, da se iz običnog djelo nije obični životopis sa navagjanjem datuma mišljenja i življenja podigne do idealnoga svijeta i godina nego više karakteristika sv. Franje u jasnim konturama. Njegovo djelo nije ni nena­ i da se veseli ljepoti. Na koncu svoga djela pita dr. Wilk, kako je ravno natezanje sv. Franje prema modernoj dobi, bilo moguće sv. Franji tu opsežnu reformaciju na nego sve naravno i logički slijedi, iz čega jasno iz­ svim skoro područjima izvesti i u čemu leži oso­ bija da je takogjer daleko bila namjera od njega bito njegovo značenje kao modernoga sveca za sv. Franje ili možda njegovim današnjim učeni­ naše doba. Pisac odgovara i to sve svodi na Fra- cima pribaviti mjesto u modernom današnjem njino kršćanstvo. On je ozbiljno shvatio kršćan­ svijetu. Daljnji razvoj stvari i zanimanje za mo­ stvo i našljedovanje Hrista i to je praktično pro- dernoga sveca sv. Franju pokazati će, da li smo vagjao. »Natrag ka Hristu!« to mora biti lozinka istinu rekli. koju mora poslušati moderni svijet, kojemu treba reformacije. »Više kršćanstva u javnom i pri vat Zagreb: : nom životu« onda će se izliječiti nezdrav' današnji društveni odnošaji. KonsL, icioni fratara trećega reda S ovim držim, da sam dostatno prikazao sa­ držaj i namjeru pisca krasne knjižice: »D e r m o- sv. Frar»ječ 7d e r n e H e i 1i g e«, ali svakako poznavaocu nje­ Prevedeni na hrvatski jezik po ocu fra Ivanu Grižostomu Koršiću mačkog jezika isplati se naiučfa ju C'esaninu god. <734. To bi osobito preporučio naše; laičkoj Da ne budu admećeni na nijedan oficij u čiji osobito našim višeškolcim i, koji :nite nijedloj p )vinciji nego samo sini ove pro(vin)cije sociologijom i apologetikom, jer oj vrijednosti knjige upoznati će se sa jednin uzor- pod lenu ulitadi odabranja a na kapitulih i kon­ nim kršćanskim reformatorom no ime sv. Franjom. gregacionih provincije rimske za uzroci pošobojni, Osim toga djelo može služiti i različitim preda­ ke konkure u ovu provinciju mozi i imaju imati vanjima i sastavcima kao podloga, kako to sam glas dečiživ i konsultiju samo o(ta)c jeneral ta­ pisac kaže. Moderna oprema knjige čini je još mi­ dašnji izvan svih drugih šuperijurov i oficijali jelijom. Istina današnji sociolog neće naći tu iskle­ neralih da Dudu ke se hoće pro(vin)cije i kakovosti. 9. U kapitulu takojer pro(vin)c(ija)lu provinsani sistem sociologije, organizacije i agitacije, kao što je to bez smisla tražiti kod sv. Franje, jer■ čije rimske rejent svetih Kužmi i Damijana od on nije bio nikakav učitelj sociologije niti svjesni; Rima da nima glasa, ako ni sin one pro(vin)cije, reorganizator. Sv. Franji bila je u prvom redu đopušćajući se pravica glasa ežamirsaturu jeneralu glavnim predmetom vjera i spas duševni čovje­ samo na kapitulu svoje prov(i)ncije, ke sin nahodi čanstva, ali rad u tom smjeru donio je nuzgrednih se, kako se je reklo na poglavlju 14. 10. Na kapitulih prov(i)nc(ija)lih, ako veći đil produkata, koji nijesu možda primarno namjera­ vam. Nu zgodno kaže Fr. G. Peabodyx): »Katkada glasnikov ne bi bilo za jednoga, učinjen prija prosu ovi nuzgredni produkti od izvanredne vrijed­ tešt i učinjen prvi skrutinij, durajući ista ncskladnosti«. Hoćemo li da znamo nauk i socijalna na­ iiost, čeka se na jenerala budi blizu ili ne kapitala. čela sv. Franje, to moramo u obzir uzeti prilike ili Ako bi paka to se dogodilo na kongregacionih pro­ motiv, koji su ga potaknuli da ovo ili ono uči ili vincijalni, ako toti bude jeneral, odabranje njemu da zauzme ovo ili ono stanovište u kojem kon­ da grede, ako li nije, provincijalu grede. Poradi kretnom slučaju a onda odatle, da stvorimo opće­ drugoga odabranja sva učinjena ili u kapitulih iliti nita socijalna načela, koja nam imadu biti mjero- kongregacionih provincijalskih neka budu oblast ili juš odabranim, imaju biti potverjena od preši’) Adnsa za narudžbu i-njige: »Verlag vo i Fredcbeul i;nd denta, kapitula ili kongreghciona. Koenen, Essen — Rulir^, cijena *50 M. 11. Oni napokom, koji izajdu prez uzroka le’) F. G. Р aU dy- ulknhoF: »Jcsus Christus und dic sozialc jitima, koga ima izviditi prešident i veći dil glasniFragc« itr. 6 i. �Konslitucioni fratara trećega reda sv. Franje. kov, imaju ostati prez glasa ativa i pasiva za 3 lita i ako izajdu vanka s pogledom, za 10 godišć, a glasnik, od koga se bude imala kakova sumnja, ima li glas ali ne, da se udalji od davanja glasa. 175 ministra jenerala, definitura jenerala, ministra prov(in)c(ija)la i g(va)rd(ija)na mostir(s)ka. Jurve ako bi pomankal miništar jeneral pervo nego bi dospil 6 godišć svoga guverna, šijili i one stvare, ke se čekaju na njegov oficij, da budu od šekreP o g l a v l j e 29.: O d i z b r a n j a d e š k r e t a tarija jenerala i provincijala one prov(i)ncije, u m o s t i r s k o g a za p o j t i na k a p i t u l kojoj je uinerl jeneral, izručeni onomu, ki bi jeneral provincijal. pervo od svih onih, ki su živi, ki da čini na misto 1. Izbraniju deškreta mostirskoga kako ravno mertvoga, dokle od stola apoštolskoga providjeno u svakomu a tu, na ki se iziskuje povoljenje od bude za jednoga vikarija jenerala. Ako nijednoga familje, da imaju glas svi oni, ki lejitimo profešani nije, ki bi jeneral, da se izruče onomu, ki je tada jesu postavljeni od familje u mostiru, ma ako dodostojniji u redu, — nahodi se radi dostojanstva, spili su 3 lita po profešu i budu postavljeni u re­ koga je imal. čeno misto 2 miseca pervo. Za izvaditi dakle svaku 2. Uzmanjkajući za ki se hoće uzrok unutra privaru u takovih izbranjih od diškretov, ne mozi 3 godišć prokuratur jeneral, da bude izbran jedan provincijal 3 miseci pervo kapitul? removiti iz novi gd jenerala s povoljenjem stola apoštolskoga mostira nijednoga onih, ki su od familje nego samo do' kapitula jenerala ili kongregaciona posridnja, poradi toga težka zablujenja i očita, ako li se Hncle bad(rl|erže činiti ma po način da isti prokuCiniio protivno prez uzroka. Oni, ki je тШ L ајсп' ratinvjp ;ral nc može moj biti odabran od one da ni ma glasa u mostiru, kadi se nahoui, ma radi pro(vin)cije, od ke jeneral nahodi se. itati, da se poda ne izgubi svoju pravicu 3. I _ nanjfcajući za volja ki uzrok koji definikadi prija bijaše vrati u mostir z g(l)ascm, to tur tadašnji ili jeneral ili prov(in)c(ija)l, da bude prvo, svamo postavljen bil od familje, postavljenim misto mertvoga od jenerala oni, ki ako ne bi cedii slobodno i\ži prvo rr.istp u bnoj provinciji, od ke biše oda­ 2. Deškreta mostir: bran mertvi, i dru д о је da nima glasa u rečenomu mostiru, kadi su najmanje kor; regacionu jeriAr.alu ili pro(vi)nc(ija)lu respetia pet aktivi, meju kimi t>r ente. ШШ у :? česani, koji prije nego nji 4. Upimnjkc ući za volja ki uzrok miništar nimaju glasa pasiva. Kad u: vin)c(ija)i, Aiokle providjeno bude od jenerala kov, mogu ujediniti se fami; dan konjišarij prd(vin)c(ija)l, ki do kapitula proodabrati jednoga samoga v(i)nc(ija)la b^de na misto mertvoga sa svom pu­ činjeni tri skrutiniji ne os(t) nom obhstjii od provinc(ija)la oni, ki bude stariji kr(e)ta i bude preže(n)t jeneral od-provincijalov pasanih, činiti će se na misto meršarij, njemu da grede izbranje, drugačije da u rvoga, ako li nijedan ne bude od pasanih provincičini drugi škrutinij, rna g(va)rd(ija)n da grede jalov, da postupi na ta oficij šekretarij pro(vin)cijal kapitul prez diškreta. tadašnji. 3. Udilje čim miništar jeneral ili njegov ko3. Komišarij provincijal odabran kako zgora mišarij ulize u koju provinciju za vižitati ju, budi u od jenerala za uzmanjkanje miništra pro(vin)c(ivolji i slobošćini kapitula mostirska svih mostirov ja)la, ako bude bil guvernal provinciju za 2 čila goone provincije dojti na obranje deškreta mostir­ dišća, ima se brojiti meju pro(vi)nc(ija)Ii pasanimi skoga po način, da vižitatur ne mozi zabraniti, da 1 da uživa svi beneficiji i privileji njih po način, da se ne čini odabranje nego u vrime svoga vizita. na kapituli dohodećemu ne mozi biti odabran za Ako li vižitatur najde se u mostiru u vrime reče­ prov(i)nc(ija)la ni dilovati oni oficij, ako najmanje noga odabranja, moći će meju nje ulisti i biti preza jedno lito ne bude bil prez rečenoga dostojan­ šideut istoga odabranja. stva. Ako Ii paka пе bude bil u onomu oficiju za P o g l a v l j e 30.: O d o f i c i o v p o d a n i h 2 lita čila, da ne uživa nikakva privileja onih, ki su na k a p i t u l i h ili k o n g r e g a c i o n i h , bili pro(vin)c(ija)li, i tada na kapitulu bliz dohoden a k o j i s e i m a j u r e n o v a t i o n d a , ćeniu moči će biti odabran za miništra provincijala. k a d a b u d u p r a z d n i r a d i s m e r t i ili 6. Uzmanjkajući za ki ta uzrok g(va)rd(ija)n radi renuncije. pervo nego od miništra pro(vin)c(ija)la izbran biti bude drugi, ki bude nastojati mostir do kongrega­ 1. Prez šumnje jesu niki oficiji, ki najmanje za dugo vrime ne mogu biti prazdni, kako štepeni ciona, ki se ima celebrati, najdostojnije da nastoji �176 Br. 11. — »SERAFINSK1 PERIVOJ« 1913. za g(va)rd(ija)na. Oni paka, ki bude izbran kako zgora od pro(vin)c(ija)la, da se zove prešident, ma imajući istu oblast, pravice i glas, ki imaše on spridnji. Ako potla i kada rečeni prešident može biti odabran za g(va)rd(ija)na, reklo se je u po­ glavlju 28. 7. Napokom oni, ki ne renuncijaju oficij i do­ stojanstva, ka daruju tri lita, prvo nego bi dospil 2 lita, da ne uživaju privileji ni preeminence, ke u naših koštitucionih dopušćaju se onim, ki su imali rečena dostojanstva i oficiji, ma ako je puste po 2 leteh i za lejitim uzrok, ča ima pahvaliti mini­ star jeneral, mogu uživati ih, zač tada se imaju konšiderati, kako da bi ih bili uzderžali za sva 3 lita. P o g la v lje 31.: O d t r o j e š o r t e o t o č a r s t v a i o d p r e c e d e n c e i z v a n k * \ " tv. o n . ■. lo v i k o n g r e g a 1. Očanstvo u našemu redu nahodi se od 3 šorte, prvo od reda ili reliona ki imaju jenerali toliko sadašnji koliko prošastni, prokuraturi, definituri i šekretariji jenerali tadašnji i prošastni. Drugo je od provincijev, ’.cja imaju provinci­ jali ili od oblasti ili od titula toliko tad^ ji koliko prošastnih, definituri, šekretm* ii i kuš' di prov(i)nc(ija)li tadašnji samo i meštar rejen ki bude bil učinil 3 puta korš od teoloije. Treto je od mostira, koga imaju g(va)rd(ija)ni i meštri svete teoloije. 2. Poradi paka precedence izvan kapitulov i kongregacionov da se obsluži narejenja slideća: Je­ neral tadašnji u svakomu mistu i vazda u komu se hoće a tu da se prednosi pod svimi ostalimi, jeneral(i) prošastni da ošervaju na promence vrime njihova promovljenja, poradi drugih paka u mostiru da budu podložni jednomu samomu, a to jest, ako loti nahodi se leiural: jeneralu samomu da su podložni; ne budući jeneral, ako bude pro(vin)c(ija)I, provinc(ija)lu samomu, ne budući paka ni jed­ noga ni drugoga, tada da su podložni samomu g(va)rd(ija)nu. 3. r rokuratur jeneral tadašnji da ima misto od definiturov jeneralih tadašnjih, a ovi da imaju misto šekretarija jenerala tadašnjega, koji zato svi imaju imati misto prid svimi ostalimi, ma da dadu misto provinc(ija)lu od oblasti u svojoj provinciji i g(va)rdijani samo u njegovu mostiru. 4. Za prokuraturom jeneralim definituri jene­ rali i šekretariji jenerali tadašnji šegvitaju po ovomu istomu narejenju prokuratur i definituri i šekreta­ riji jenerali prošastni i provinc(ija)! oblastni, pro- šastni provinc(ija)l, titular prošastni, a paka definituri provinc(ija)li tadašnji, za kimi šegvita šekretarij provinc(ija)l tadašnji, ki paka u vrime vižite ima imati misto od definiturov provinc(ija)lih, a za njim kuštod tadašnji takojer od provincije. 5. Za više rečenimi da imaju prvo misto rejenti jenerali, drugo ežaminaturi jenerali, treto rejenti, ki tada štiju, četvrti meštri, ki su bili definituri provinc(ija)li, peto oni, koji su akvistali koj inostir, šesto meštri, sedmo redovnici simplici, ki pašivaju dvajset godišć profeša, deveto lekturi ta­ dašnji tako od spekulative kako od moralitadi, ki zato još nisu meštri, deseto ostali redovnici šimplici, jedanajsto žakni, a najzadnje budi misto od laikom 6. Postavljeni na stran jenerali prošastni radi ecedence, kako se oserviraju^meju sobom vrime svo(ga) odabranja na jenera U svih drugih paka jošće oficijahh ili jeneralih ' prbvincijalih tadašnjih ili prošastnih ima oservuti se u jednakosti štepena vrime profeša, ako protiviti se ne bude titul od meštra, zač meštri vazda imaju biti prvi onih, ki nisu meštri, sasvim da su stariji od istih po profešu, a ča su na štepenu istomu kako na priliku od definitura. Ovo dosto­ janstvo paka od precedence da ga ne dade titul od ežaminaduri ili rejenta jenerala u rigvard pero ohcijalov jeneralih tako sadašnjih kako prošastnih i miništrov provincijalih ili oblastnih ili od titula tako tadašnji kako prošastni. 7. NapoKom provincijal vani svoje prov(i)ncije da ninia nikakove precedence radi provincijalstva ni g(va)rd(ija)n radi g(va)rd(ija)nstva vani svoga mostira. Poglavlje glasnikov 32.: C i ć a precedence n a k a p i t(u)i ih i k o n g r(eg a)c i o n i h. .1. Na kapitulih jeneralih jeneral tadašnji da ima misto najdosojnije, koga udilj šegvita jeneral prošasti z drugimi prošastnimi jenerali po vrimenu njihova odabranja, zatim prokuratur jeneral i šekretarij, provincijal od mostira, kadi se čini kapitul, paka ostali provinc(ija)li od oblasti po štepenu kako ka je starija provincija, zatim provinc(ija)li titulari napokon šekretariji i najzadnji kuštodi pro­ vincijali po načinu zgor rečenomu. 2. Na kongregacionih jeneralih jeneral ta­ dašnji, a jenerali pasani da s(l)idu kako zgora na kapitulu je narejeno jeneralu, zatim prokuratur i šekretariji jenerali paka provinc(ija)l od mostira, kadi se čini kongregacion, za kim šegvitaju defi- �Konslitucioni fratara trećega reda sv. Franje. nituri jenerali i g(va)rd(ija)n mostira, kadi se čini kongregacion. 3. Na kapitulih provincijalih da ima prešident njihov najdostojnije misto, za kim slide jenerali prošastni, provincijal tadašnji, prokuratur, definitur i šekretarij jenerali tadašnji, a paka prošastni, g(va)rd(ija)ni po spridnjemu bitju mostirov, rejenti i ežimenaturi jenerali, diškreti mostirov po spridnjemu bitju istih, napokom kuštod tadašnji od provincije, kako na poglavlju 28. 4. Na kongregacionih provinc(ija)lih da ima misto najdostojnije prešident od njih, to jest jeneral tadašnji ili njegov komiŠarij, a u mankanci ovih provinc(ija)l oblastni tadašnji, koj ako ni glava od kongregaciona, neka stoji zada jeneralov prošastnih ma sprida prokuratura jenerala i ovako da slide definituri i šekretarij jeneral tadašnji prov(i)nc(ija)l titular tadašnji, a napokom 4 defi­ nituri. 5. Ako li kada na kapitulih ili kongregacionih ne bi se oservalo rečeno narejenje za neharnost ili nerasmantranje ili začto se zovu pomućenim načinom, nima se zato razunriti da se čini komu prejudicij. P o g 1a v 1j e 33.: C i č a p r i v , o d n i k i h. 1. Samo jeneral tadašnji i oni prošastni da uzdarže titul od pripoštovaaoga, dočim živu. Mogu jošće jenerali prošastni odabrati si jedan mostir, kadi mozi stati za života i od koga primu sve stvare potribne toliko za življenje koliko za odiću i stvare, ke se čekaju na njihovo bitje re dovsko, i šuperijur, ki deputati se ima za oni mostir, da bude postavljen od kongregaciona pro­ v in c ija la jedan redovnik baš vridni, dobrohotan istomu prošastnomu jeneralu. Mostir paka, koga mogu odabrati si, takojer jedan, ki bude bil 14 godišć za rejenta ima biti one provincije, od ke sin nahodi se. 2. Jeneral prošastni, prokuratur i šekretarij(i) jenerali tadašnji ne samo da imaju glas u ka­ pitulih i kongregacionih toliko jeneralih koliko provinc(ija)lih ma kadi budu i deliberacion ima biti po glasih ili po mahanjih. 3. Prokuraturi prošastni, definituri, šekretariji jenerali i provincijali oblastni ili od titula ne mogu biti zvadjeni od provincijalov tadašnjih s kim se hoće preteštom ili koturom iz mostira nji­ hova usinovljenija ili od onoga, u komu jesu, nego samo s povoljenjem istih ili prišadši urdin pošobojni miništra jenerala ili za jedan veliki i očiti 177 skandal da li od koga ima vazda biti opomenjen miništar jeneral i da se čeka na njegovu zapoved, s kojimi jošće i šuperijuri tadašnji poradi činov obćinskih da tratuju z rišpetom, koj grede, i reverencom. 4. Napokom starci od 60 godišć jošće prez njihova povoljenja da nisu izvadjeni od provin­ cijalov iz mostira njihova usinovljenja nego samo za kakovo zablujenje težko i skandal očiti ili po urdinu oca jenerala. 5. Dićarivamo napokom, da zgora rečeni de­ kreti i naredbe ne obligivaju na nikakov grili ma samo na penu, neg samo kada se pristupi koja zapovid božja ili crikvena ili suštanca trih zavetov budučijih, ako ne bi drugačije narejeno u istih konštitucionih. S 1i d i d e k r e t i p o t v e r j e n i j e i s t i h k oš i i4^u c i o n o v od p r i s v e t o g a o t c a p a p e K l i m e n t a XII., p r o t e t u r a n a ­ šega srićno kraljujućega. Kad dakle kako no isto predstavijenje pridavaše tako-isti Bonaventura, prokuratur jeneral, kako rečeni PaVal' ministar jeneral i ostali redov­ nici reda imenovanoga naredbe ovako sabrane i narejene neka stanovitije podstojati i po sve ф služiti se budu našega apostolskoga potverjenja go­ spodarstvom rhnogo žele, da ukripljene budu. Ma dokle častju kardinalstva nastojasmo dilu zašćićitelja istoga reda pri stolu apoštolskomu, mnogo vrimeua ućaržasmo i jošće sada po voznesenju našemu na varh privisokoga apoštolstva uzdaržujemo i ravno njega nastojanije i srića napridovanja čistom serca Ijubavijom želimo onih prošnjam u ovoj stvari, koliko u gospodinu možemo dobrostivo pristati hoteći i svih od koga se hoće proklestva, šušpensiona i interdita i drugih crikvenih šentencij i zavez i pene od zakona ili od človika, kojim se hoće okažionom ili uzrokom prinesenih ako po koj se hoće način kimi zavezami zave­ zani jesu na ishod od sadašnjih samo dostigajemih sprave, odrišujući i odrišenih biti misleći, rnolbam od strane rečenoga Bonaventure prokuratura jeneralu, kim zgora imenom nam i sverhu ovoga umiijeno podanim naklonjeni sve i svakih konstitucioni predpostavljene i u njih uzde(r)žeća se koja se hoće obJastjom apošto(l)skom činom sadašnjih potverjujemo i pohvalivamo i njim nepristupnu apoštolske stalnosti kripost prilažemo i za sve i svake zakona i dila trohe, ako koj zgora po se hoće način unesle bi se, ponapunjujemo, ustanovitujući iste sadašnje knjige i koštitucioni sprid postavne �178 Вг. 11. — >SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. za vazda stalne, vridne i sveršene sastojati i imati budu i njihove ponapune i čile prudnosti isteći i dostignuti i onim, na kih se čeka i za vrime svakojačko čekati se bude u svih i poprinapuno pomoći se i od njih ogledivo neprestupno obslužiti se i tako u pridpostavljenih od kih se hoće sudac za­ konitih i namistnikov, jošće pravde kuće apoštolske slišavcev suditi se i odlučiti se imalo bi i odverženo i prazno, ako drugačije sverhu ovih od koga kom se hoće oblastju znajuć ili ne znajuć prigoditi se bude napastovati. Ne protivećimi se konštitucioni i narejenji apoštolskimi i dokle potrib(n)o bude rečenoga reda i drugih kih se hoće jošće s prisegom potverjenjem apostolskim ili kom se hoće kriposijom drugom ukripljenimi odlukami i običaji, privileji ta(ko)jer, opušćenji i knjigami apošto(l)skimi protiva predstavljenim kim se hoće načinom dopušćenim, potverjenim i povoljenim. Ka sva i svaka njih čini bližnja za парчпо i, zadovoljno prikazana i od riči du riči u n ra po- stavljenih imajućih nama drugoč u svakoj kripost imijućim zaderžati se k prestavnim izašastju ov put samo posobojno i otvrstno mećemo doli druge suprotivne ke se hoće. Hoćemo dakle, da istih sadašnjih knjig prenaš(a)njem i kopijami jošće štam panim rukom koga koli naroda očita podpisanim i šijilom človika u crikvenoj časti postavljena ukripljenim ista posve virna tako na sudu kako vani njega vazda da se ima, ka imala bi se istim bliz budućim, ako bi bile ponujene ili prikazane. Dano u Rimu pri svetoj Mariji velike pod prstenom ribara dan 26. jenara 1734., p apastva našega lito četvrto. F ratar kardinal Olieri. 1 hvala bogu budi trojemu i jedinomu z diviMarijom Frančisku mojemu. ispisano po mene fra Agustinu Keršiću Cresaninu. V V Sv. Franjo kod O zanam a. Ostaviš li P kreneš li prama sjeveru, eto te u bujne poljane ri iske. Zaputiš li se dalje i prijegješ li žutkasti Tiber, evo te pre“d kosoviti Apenin. Ova udaljena, čarobna i zdrava okolica zove se Umbrija. Njezina ljepota priliči onoj Alpa. Njezine šumice pune mirisa i pjesme. Njezina brddšea ko krunica sve uzduž se suču naokolo, a mali potočići iz,njih izvirući žubore i svojim šumom pune otajstveni kraj. Njezino podneblje ne zna za vječni snijeg. Sva priroda u zuje ti se slatka, nevina i mila. Njezina krasota udahniva ti udivljenje bez bojazni. Sve ti priča svemogućstvo Stvoritelja; sve veliča njegovu dobrotu. I ljudska ruka ne pokvari ovu sliku. Stari gradovi: Nari, Ferni, Amelia, Spoleto ili se koče na kucima ili leže ispod šiljastih brdašca u čarobnoj d61i. Amo se dušo velebna, evo ti sijajest lijepih i nezaboravljivih, klasičnih i religioznih uspomena. Ugji u srce ove doline. Obzorje je široko, brda te okružuju. Ne ćeš umrijet od žegje; vode ima dosta. Dva puta te vode u ovaj zemaljski raj sa podneva iz Foligna, a sa sjevera iz Perugje. Na zapadu priječi ti ulaz malen grad.ć Bevanja, gdje se rodi P r o p e r t i u s , pjesnik raskalašene ljubavi; na istoku koči se gorski lanac i ne da ti na­ prijed. Na njegovoj strani prostire se bijeli Asiz, gdje se rodi veliki Frano, pjesnik prave, nadnaravne i nenadkriljive ljubavi. Petar Bernardone zvaše se njegov otac, a Pika, njegova majka. Bernardone trgovao je sa suknom u Francusl'oj. Nakon svog'povratka 1182., žena mu već porodi sina, koga nazva Ivanom, a on u spomen onih mjesta, gdje se on obogaćivaše, Franom. (Vita a tribus sociis, cap. II.) Kad mali Frano podraste, njegov ga otac dade svećenicima crkve sv. Jurja, neka ga štogod pouče. Kod njih nije učio dugo, ipak razumio je latinski čitajući sv. Pismo. Frano nadasve ljubljaše francuski jezik. On često govoraše ovim jezikom, pjevaše pjesme, prosaše milo­ stinju u Rimu, pitaše potporu za popravak crkve sv. Damjana. (Vita a tribus sociis, I., 10.; II. Vita a s. Bonaventura, cap. II. Thomas de Celano, cap. III.) Lijep i pristao u stasu, vitak u pojasu, veseljak i privlačiv u držanju, mek i ugodan na riječi, ćudi rimsko-francuske namećavaše se po sebi svojim drugovima tako, da ga izabraše za poglavicu njihovoga društva, poznata pod imenom c o r t i. Ova vesela družina veselo sprovagjaše svoje dane. Svake večeri Frano bi se našao posred njih na gosposku i vlastelsku obučen sa štapićem u ruci. Oni sa bakljama obilazaše grad pjevajući pjesme, a Frano im udaraše vrijeme. Svjetina, koja ih je rado gledala, divila im se je, a Franu nazvala: cvijetom asiške mla­ dosti! (Vita a tribus sociis, cap. I. NVadding, Annal. 1.). Svak se je nadao, da će Frano postati veliki knez. Kada se je Guallier Brienski digao proti Fridriku II., �Listak. da na novo zadobije siciljsko kraljestvo, u toj nadi Frano pohiti da ga slijedi, ne bi li, po miloj sreći, krilaticu nadu ostvario. Ovaj korak bijaše posljedica jednog Franjina otajstvenog sna. U snu jednoć on sebe vidi u jednoj veli­ čanstvenoj zgradi, koja je bila okićena krasnim sago­ vima, slikama i svakovrsnim oružjem. U to ču glas, koji mu govori: ovo tebi i tvojim drugovima. Vidi se, Frano nije bio razumio volju Božju iz po­ četka. On je sve svodio na vrem enitost, dok Providnost njega je vodila na nadvremenitost. (Vita tribus sociis, cap. II. Vita a s. Bonaventura, cap. I.). Kao valjani vitez na poziv križara on se je morao odazvati. Godine 1220. priveze se u Egipat, te se pridruži kršćanskoj vojski kod Damiate. Najsokoliji od svih vi­ tezova prodre do samog dvora sultanova i tu pripovjedaše tvangjeljv', ookazujuć njegovu istinitost s.i p u la ženjem, preko vatre. Napokon sa počašću otposlan, он nastani naseobinu svojih učenika u sv. Zemlji, koji ov*ekovičiše svoje ime sa naslovom : Oci sv. Zemlje, . ^ sv. Groba i mača Godtridova. Ah kako nema pravog viteštva b ezdvorenja dam e, Frano izabra svoju. Malo prije svojega obraćenja Frano bijaše sav zamišljen. Dolazeći k njemu njegovi stari pri­ jatelji pitahu ga, za što je zamišljeu?, ne misli li na svoji zaručnicu? Ne znate li, odgovori im Frano, da ci uzesti najdivniju, najljepšu, najbolju i najbogatiju, što ih je ikada bilo. (Vita a tribits sociis, cap. I. S. Bon. VII. On označivaše s ovim svoj ideal moralne ljepote i savršenosti — sveto Sirom aštvo. O tvorite sve pjesnike srednjega vijeka, i ne ćete naći jačega lirika od svetoga Frane. Isu Dantfe zaostaje zapokornikuni Asišk rn. U čovječanstvu nalazim o ova čo vjeka, koji su najvećma približili svojim životom i dje­ lima Isusu-Krstu, nedostiživom uzoru ljepote i sa v rše ­ nosti: a to su Sv. P avao i Frano. Trebalo bi imati Fra njino srce, Franjinu svetu dušu, Franiine heroične kre­ posti, njegovu ljubav pram a Bogu, sebi, bližnjemu i pri­ rodi za dostojno slijediti njegovu liriku u pjesmi i prozi. Dokle god se ne dostigne njegova moralna jakost duše, ne može se onako visoko, i priprostito misliti i jako sa osjećajima izrazivati. Nadnaravna snaga njegovoga duha u čarobnoj dolini Umbrije ne mogaše dovoljno izrazivati svoje misli bez figura svoje dobe. Mi ne nalazimo u kršćanstvu knjigu, koja se više približava Evangjelju sa svojom visinom i priprostitošću nego li Fioretti, iz riječi i nadahnuća Franjinih poteklih. Čujte samo kako njegov prejaki, simbolični genij moli za svoju damu — sirom aštvo sveto: »Gospode, pogledaj na me i na moju gospogju Sirom aštvo. T a evo, ona je zasjela na kućni prag i to ona, koja je kraljica kreposti. Jadna tuži se, što su je njezine prijateljice osta­ 179 vile i postale joj neprijateljicama . . . Sjeti se, Gospode, da si ti sišao sa neba e da se njom zaručiš, neka ti po­ rodi lijepu kitu s in o v a ... Oh! tko te ne bi ljubio, moja gospogjo Sirom aštvo nada sve stvari?« (Fioretti, cap. XIII.). Njegov duh svegjcr uzdignut k Bogu, tako prodiraše u slatkost ovih lirskih akorda i simfonija, da je više puta mislio, da su došli glazbari pod njegov prozor. (Vita a s. Bonaventura, c. V.). Frano ipak bio je naobražen onom naobrazbom, koja mu je služila kao pjesniku za svoju dobu. U dvadeset i četvrtoj godini svojega života Franu teško zaboli. Nakon dugog bolovanja jedva osta živ. Sav ocijegjen i slab izlazak malko na zrak, da se oporavi. Čudnovato! sva čarobna, umbrijska priroda i sve ze­ maljske stvari, kojima se je prije divio postaše mu odurne i mrske. On se opet stao približavati starim svojim znan­ ja, mješati u ratove i borbe, a noćni sni ga vazda zvahu na neki drugi život, koji on ne razumjevaše. Cesto neTtfg^: nagon potiskao u samoću. Više puta on bi ostavio svoje d ru g o v c\n asred ulice pjevajuće i krenuo sam u bližnju pećinu poa izlikom, da traži tamo sakriveno blago. Tu bi Frano proboravio po više sati u nekoj agoniji duha, koju ne mogaše izraziti nikomu. Njegovo srce osjećaše, ne može naći mira dok ne ispuni neku nepoznatu stvar. Od sada Frai^o poče moliti, neka mu Providnost otkrije pute svoje i njegovo srce poče se sm ekšavati ko ugrijani v isa k , a duša nježiti ko čisti med pred raz­ mišljanjem muke Spasiteljeve. Pitahu ga jednoć njegovi prijatelji: što ti je pranjo? zar ie boli? »Oh!«, poviče -9 iV » ja plačem Muku Isusa-Krsta, mog Učitelja, za koju ja se ne bih stidio ići oplakivajući je po cijelom svijetu na vaš glas«. (Vita a S. Bonav., cap. IX.). Sada ustaje Ozanam i prekida svoju misao pred svojim učenicima sa običnom svojom pauzom, te obazi­ rući se na svoju dobu i prošlost daje im važnu opomenu: Vidite stari su pogani mogli upoznati Boga, ali oni ga nijesu nikada ljubili ko Frano. Pogledajte na kršćan­ sko doba i uvjeriti ćete se, da kršćanska ljubav postaje gospodaricom svijeta. (Ozanam, Oeuvres, t. V., p. 60 et suiv.). Od sada u razmatranju križa Frano nauči ljubiti Boga nadnaravnom ljubavi, zatim njegovo čovječanstvo, čovječanstvo raspeto, raskrito i na križu u sirom aštvu pribijeno. Evo uzroka zašto Frano poče ljubiti i njegovati gubave i sve jadnike, koje svijet preziraše. U prisutnosti svojega biskupa baci svoje stare halje i zagrne se pro­ sjačkim plaštem, te na pola go i bos pognute otkrivene glave prolazaše ulicama Asiza. Svijet, koji ga je gledao, m gao mu se ; použući ga za kukuljicu, bacao se na nj sa blatom i kamenčićima. A on jurio naprijed pripovijedajući svijetu ljepotu kreposti i križa i odsugjujući puteni život. �180 Br. 11. — »SERAFINSKT PERIVOJ« — 1913. Vidite, moja mladosti, ovdje susretate opreku dvaju svijetova. Uzmite Franjin put, i on će vas dovesti k miru i blaženstvu. Njega su smatrali za luda u ovim časo­ vima, ali taj sud bijaše sud svijeta! Ne znate li, da je Frano sa ovim korakom učinio nečuveni u povjesti čo­ vječanstva s o c i j a l n i k o r a k ; oborio je i porušio mržnju izmegju nižih klasa i gospodara, umirio stari rat izmegju posjednika i neposjednika, učvrstio na novo po­ pucale sveze kršćanskoga društva. Ja nijesam vidio dublje politike, — kliče Ozanam, do ove onoga l u d o g a . Nije li se pravom očekivalo, da će Frano postati velik knez? Platon za ostvarenje svoje r e p u b l i k e nije mogao naći kroz cio svoj život pedeset obitelji, a Frano, poslije jedanaest godina, brojaše pet tisuća svojih uče­ nika. Ovaj stalež života što izgleda najstrožiji i najtvrgji, on je najslobodniji i najljepši. J e d n a s a m a s t v a r m u č i l j u d s k u s l o b o d u , a t o j e s t r a h i sav se taj s t r a h s v o d i n a o n a j : t r r ч. i je, s v i j e t e mi o ! Tko je pak izabrao >voju trpnju na ovomu svijetu za svoje veselje i slava, roga ništa ne ustavlja i on je najslobodniji; čovjek misli i ideala, genij uzvišenosti pjesme, učitelj prave fil ?ofije, bogoslov du boke teologije, uzor, koji se najviše f«: ibi iza je golgot Mučeniku. (Ozanam, Oeuvres, t. V. p. 62.). U ovomu, otkrijevamo, da je Ozanam u t* shvatio duh sv. Frane i da je ono istinite, š fo smo e o njer rekli, da mu je taj isti duh bio formom ži ota u mi Hristovoj pri svojemu radu i življenju. Frano prožet ovakvim duhom slobode u svojim trpnjama, uživaše živući po uzorcima vječnih ideja. On igjaše, pripovjedaše i jegjaše kruh siromašni i aprošenš žuljima ruku svojih ili zaslugom, kao Homer, njegov/ uče­ nik Dante, Tasso, Camoens, Ozanam, Finelli i drugi slavni siromašci, kojima Bog nije dao na ovom svijetuu ni krova ni počinka, nego htjeo ih je vigjeti u svojoj službi strancima i putnicima, samo neka pohode puke i narode svijeta, njih liječe i pouče. (Ozanam, Oeuvres, p. 62.). Frano lišen svih zemaljskih spletaka, poslije nego je uredio svoju ljubav, ugje u odnošaj sa stvorenjima, priprostitim i malenim. Kršćanstvo je više puta optuženo bilo da prezire i gazi prirodu, ali ta optužba bijaše samo onih, koji nijesu razumili kršćanstvo, niti njegovu nauku ob odnošaju čovjeka prama inim stvorenjima. Gledajte Franu, primjećuje Ozanam, i u njemu ćete naći kršćan­ sku nauku ob odnošaju čovjeka prama stvorenjima. Asiški pokornik i trubadur obilazaše prirodu i u njoj tražio je slike svojega Boga. On nalazaše u lijepim stvorenjima Onoga, koji je nada sve Izvor svake ljepote. On se nije stidio najmanjih i najpotlačenijih, jer je znao, da ih je sve dobri Bog stvorio; on ih je nazivao svojom braćom i sestrama. Da, sv. Frano, po svojom nadnaravnom lju­ bavi, bezazlenosti, nevinosti i jednostavnosti, bijaše se povratio, da tako rečemo na stanje prvoga Adama, k<?ji, kao prvi otac gledaše sva stvorenja u svijetlu božan­ skomu i nadnaravnomu i ljubljaše ih bratskom ljubavi. Dok stvorenja njemu, kao sv. Frani pokazivala su svoju odanost i posluh, što drugima kao i Adamu poslije istoč­ noga grijeha uskraćivahu. Ovaj pojav, zapaža Ozanam, kao veliki i izvorni katolički apologeta, nalazi se jedino u kršćanstvu. Život asiškog uložara prepun je sličnih činjenica, za koje nam svjedoče mnogi svjedoci-očevidci. (Ozanam, Oeuvres, t. V., p. 66.). Na moje sam uši slušao od ljudi tobož naobraženih, , ^ovaraju ovoj djetinjoj ljubavi sv. Frane, ali ja oc slažem sa Ozariom u ovom pogledu i odgo­ varam na takovo zamiranje. U svetom Frani treba gledati nadnar čovjeka, kojega je P r o v i d n o s t za svoju osobitu s rhu opredijelila. Valja poznavati okoliš i prilike, u kojima se je Frano nalazio i zašto je bio po­ slan i onda naš sud. sasvim ćemo izmijeniti. Italija u srednje! u vijeku ..riješila je protiva ljubavi usred borba svih protiva svima. L rbav bila je podivljala. Guelfi sa ibelini vazda se grizli i tukli. Trebalo je ovaj klin dru­ gim klinom izbiti naime izvanrednom ljubavlju. Provid­ nost je izabrala -sv. Franu: »In foco Г amor mi mise«. Ko Orfej srednjega vijeka on kroijaše okrutnost životinju i tvrdoću ljudi. Na javnim mjestima Padove, Brescie, Cremone, Bologne л t. d. on okupljaše gragjane i propovjedaše im mir i ljubav. Frano sav izgaraše od ljubavi: »Ja umirem od slatkosti i vi mi se ne čudite«. Moje se srce rastapa, a tijelo u zemlju igje«. »Ja umirem od slatkosti«. Vrhunac svoje ljubavi pokaza sv. Frano na Alverni kada primi od Isusa rane. Poslije toga sv. Frano nije živio više od dvije go­ dine. Napokon, uz poj pjesme bratu Suncu, usnu u Go­ spodu, dne 4. listopada, 1226. Njegove riječi i njegovi pri­ mjeri ostaše svijetu, koji vazda potiču njegove sljedbenike i učenike, kao Ozanama na svetost života i dubinu ozbilj­ nog i pravog nauka. Hladni su krajevi odakle ti pišem, ali vruća je ljubav, koja ti ovo šalje, Hrvatska zemljo, primi ovaj cvijet sinka svoga i daj mu mjesta na prsima tvojima. Primi suzu moju s njim i sahrani ih u srce tvoje. S e n i o r »M i l o v a na«. �Vjesnik. 181 V J E S N I K . Izjave. U 3. broju trećogodišnje »Siidslavische Revu« napisao je dr. Dujmušić jedan članak pod naslovom: »Die Franciskaner in Bosnien und der Hercegovina«. Na ovaj je članak urednik »Serafinskog Perivoja« reagirao u 2. broju »Serafinskog Perivoja« pod naslovom: »Dr. Jozo Dujmušić i bosansko-hercegovački Franjevci«. Radi ovoga članka dr. Dujmušić izdao je brošuru: »Očuvaj Bože fratarske zlobe« i dra. Jelenića tužio na ovdješnji okružni sud. Nu sada radi spomenute brošure i redodržavništvo Bosne Srebrene, te urednik »Serafin. Perivoja« dignu parnicu protiv dra. Dujmušića. Parnice su se imale voditi 16. listopada, megjutim prije rasprave još 15. listopada stranke su se nagodile i 16. listopada sudu očitovale slijedeće izjave: »Ja, Jozo dr. Dujmušić, žalim, što sam u svojoj bro­ šuri »Očuvaj, Bože, fratarske zlobe« uvrijedio b;._.anskohercegovački franjevački red, te povlačim te uvrede. Ja, fra Lovro Mihačević, kao provincijal bosanske franjevačke redodržave, primam to ifa znanje i odustajem od moje kaznene prijave protiv d, . Joze Dujmušića od 20. svibnja 1913. broj 3741 kz. Nadalje povlačim ja, dr. Julija Jelenić svoju kaznenu nu ci prijavu protiv dra. Joze Dujmušića od 20. svibnja 1913. broj 3741 kz., jer istodobno povlači i dr Jozo Dujmušić, svoju prijavu protiv mene. ........................ . 11 . . Ja, dr. Jozo Dujmušić, povlačim svoju kaznenu prijavu protiv dra. Julijana Jelenića od^ 2. svibnja 1913. broj 3360 kz., jer istodobno povlači i dr. Julijan Jelenić ‘svoju prijavu protiv mene. Ove izjave imadu se štampati u Hrvatskom Dne\ nikli« i »Serafinskom Perivoju«. U Sarajevu, dne 15. listopada 1913. — Dr. Ivan Pavičić, kao branitelj i zastupnik dra. Joze Dujmušića. Dr. Konstantin pl. Premužić, kao zastupnik bosanske franjevačke redodržave i ujedno branitelj dra. Julijana Jelenića«. Obnova franjevačkog samostana i crkve u Fojnici. U srcu bosanskog ruđogorja, pod visokim planinama pukla je pitoma dolina, u kojoj počiva gradić Fojnica. Nad njim visoko strši kao budni stražar stoljetni franje­ vački samostan sa ponositom crkvom. Na 16. prošlog mjeseca slavila su u tom samostanu mjesna braća F ra­ njevci sa okolišnjom braćom župnicima važno slavlje, slavlje kulturno: dovršenje rada oko renovacijc samo­ stana i jubilej samostana. Premda je sadašnji samostan tek pred 50 godina sagragjen, ipak je kroz to vrijeme dobio trošan izgled, pa se- je odavna pomišljalo na rcnovaciju i melioraciju zgrade. Na taj se posao lani odlučilo, i pripravivši gra­ divo po zimi od ranog proljeća do mrtve jeseni radilo se bez prestanka na tom zamašnom djelu. Po nacrtima graditelja izvodili se popravci od tala do krova, ali tako generalno, da su malne samo stari zidovi ostali. Neki pak dijelovi samostana iz temelja su nanovo sazidani i po zahtjevima moderne higijene i estetike uregjeni. Po­ gleda li se obnovljeni samostan izvana, pogleda li iz­ nutra, izgleda kao novonikla gragjevina. Najviše se je pažnje posvetilo čuvenoj samostanskoj knjižnici, koja je sa znatnim žrtvama tako raširena i uregjena, da sada sliči jednom velikom, izglednom salonu, u kojem je usred onog blaga knjiga ugodan boravak. Ovaj drevni samo­ stan posjedovao je tolike važne starine i dragocjenosti, 1 se je od njih mogao formirati čitav muzej, što je ove godine ' učinjeno. Jedna posebna prostorija uz knjižnicu adaptirana je za muzej, kqji je tako nakrcan muzejalnim vrijednostima, da svaki posjetioc ostane zabezeknut, kad u ovom planinskom kraju nagje ovakove tragove kul­ ture. U ovom samostanskom muzeju nalaze se tako važni spomenici za domaću povjest, da se takvima ne može podičiti ni zemaljsk muzej. U muzeju je uz 10 Sistemati­ V _ ....... ziranih kolekcija .važna numizmatika, arhiv i bosanska literatura (bosnensia). Uz reparaciju samostana braća se nijesu zaboravila ш crkve svoje premda je ova svojom opremom spadala i prije megjuprve udomovini. Falilo joj jenešta — šarenjkeramitni pod. Za ovogarada potaracana jecrkva krasnim keramitom »Zagorka«, što ju je nagizdalo osohitim čarom. I vanjština je crkve od tala do na vrh križa kupole popravljena i preličena, te ona ovaka sa restau­ riranim samostanom čini upravo veličanstvenu impre­ siju na gledaoce. Braća Franjevci u ovom samostanu i u okolici shva­ ćali su važnost ovoga dovršenog rada, s kojim je u isto doba padala pedesetgodišnjica sadašnje zgrade, a ne­ kako u ovo vrijeme i 600-godišnjica opstanka samostana, i to su sve spomenutog dana skromno i u užem krugu proslavili, prvo kolaudacijom, drugo spomen-slavom. Svečanom službom Božjom i pjesmom zahvalnicom pri­ kazali su Svevišnjemu čustva harnosti za darove i za­ štitu, koju je očevidno dijelio ovome »bedemu vjere« kroz stoljeća krvave, nezasluženog ropstva i kroz godine izvojštene slobode. Uspomena na prepaćene dane i časovite tračke užitka napunjahu sabranoj braći grudi najrazličitijim čustvima. Kruna i pečat ovoga tihoga, ali značajnog slavlja bila je ugodna improvizacija, koju je o. gvardijan priredio. Poznato je bilo i široj javnosti, da se sprema opširna povjest fojničkog samostana, sastav- �182 Br. 11. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. Ijena od uvaženog povjesničara fra Mije Batiniča; ali kad će ugledati svjetlo, nije bilo nikom poznato. Kad je na večer toga dana o. gvardijan pokazao dovršenu i baš taj dan prispjelu rečenu knjigu, a zaslužnom piscu za­ nosno čestitao: nije bilo konca oduševljenju i radosti. U ovoj je knjizi sadržano sve od postanka samostana do tog časa, kad su braća slavila reminiscenciju svega toga, pa je publicirana takva knjiga uistinu bila pečat ovog slavlja. Nije svrha ovih redaka išto govoriti o novoizašlom djelu, nego zgodno pristaju za zaključak ovoga dopisa riječi iz te knjige, koje se baš odnose na opisani predmet: »U ovim obnovljenim zdanjima (crkvi i samo­ stanu) dizat će se i nadalje molitve naroda i molitve za narod; i nadalje će pod ovim krovom franjevci, vjerni tradicijama mukotrpnih pregja, djelovati svim srcem za Boga i svoj mili narod; i nadalje će oni biti vjerni čuvari onih svetih starina, koje su kroz krvava stoljeća znali očuvati ovom starodrevnom domu«, (str. 128.) — 1 7 Almanak. Godine 1915. navršuje se : godiš­ njica, da je osnovan zbor franjev. bogoslova »Jukić«, koji se je prije zvao: »Zbor redovničke mladeži bosan­ ske«. Prigodom ove šezdeset-godiš ijice izdat će zbor »Almanak«, u kom će biti zastupan: eniori zbora »Jukić«. Do sada su se javili: dr. Bar., dr Blažević, dr. Jele Markušić, Cuturić, Škarica, Curić, Matić, Cič:ć i Dugonjić. Almanak će izaći najdulje u listopadu 1 4. i eventualni upiti neka se šalju* odboru ca« danje »Almanaka«. Jukića slika. Buduć, da se 'sii II. svezak djela »Kultura i bosanski Franjevci« uresili, sa raznim slikama, KNJIZ P R IK A Z I I O C J E N E . Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV.—XX. S a b r a o f r a M i j o B a t i n i ć, b o s a n s k i F r a n j e ­ v a c , Z a g r e b , 1913. Na pisaćem stolu leži mi nova knjiga: » F r a n j e ­ v a č k i s a m o s t a n u F o j n i c i « . Već sam ju una­ prijed pravo procjenio, dok sam joj pročitao ime pisca — fra Mije Batinića, priznatog povjesničarskog struč­ njaka. Prolistavši knjigu do kraja potencirala mi se je njena vrijednost velevažnim sadržajem, te rado donosim letimični prikaz knjige štiocima »Seraf. Perivoja«. Knjiga broji 194 strane u oktav-form atu; oprema joj upravo elegantna: papir, tisak, brojne ilustracije, omot — sve ukusno, originalno. Pisac je pregledno razdijelio djelo na 10 poglavlja. U prvih 5 razvija podrobno povjest fojničkog samostana, od kojega je nerazdruživa povjest pa i s fra Franje Jukića, to uredništvo »Serafinskog Peri­ voja« najljepše moli, da mu se javi, da li igdje opstoji kakova fotografija ili slika fra I. Franje Jukića, prema kojoj bi se mogao snimiti klišej. Na znanje. Od sada svi naši cijenjeni čitatelji neka šalju novce i reklame za nedobivene brojeve na upravu »Serafinskog Perivoja«, koja je ovih dana postala sasvim neovisna od uredništva. Duns Skotova akademija. Bogoslovna franjevačka mladež u Sarajevu obdržavala je dne 7. studenoga kućnu svečanu zabavu u počast pokrovitelja svoga društva »Jukića« bi. Ivana Duns Škota. Akademiji su prisustvo­ vali osim profesora i tajnika: m. p. redodržavnik Mihačević i predsjednik Kudrić. Na akademiji su osim pro­ loga i epiloga, što ga je držao predsjednik »Jukića« Ević, čitane i dvije znanstvene radnje: »Crkva, majka kulture« i -Religija i narodno blagostanje«. U prvoj je č. brat Šereme+, bogoslov II. godine na temelju historićkih w ienica vrlo kratko i jezgrovito katoličku Crkvu prikazao ka«, najveću ljubiteljicu kulture i pobijo ne­ prijateljski ^apaoaie te boje, a u drugoj je č. fra J. Vuletić prikazao kako je blagostanje bez religije slično apstraktnoj imenici, kojoj fali konkretni subjekat. Na jednici je bilo i deklamacija. Ć. fra A. Briševac krasnolovic ’e Dugonj ća Doktor Marijanita«, a č. fra Gavranić Vrazovu »Hrvat pred otvorenim nebom«. Osobito na pjevanju Zajčeve: »Nčk se diže!«, »Predobri Bože!« i Ferjančića »Sijaj solnčice!« izrazito se je poznalo poja­ čanje zbora jelenskim dolaskom prvoga godišta. Neka živi i cvate naš Jukić«! OTRA. mjesta Fojnice; a to je povjest od šest vijekova. Zna­ čajno je, da je za cijelu povjesnicu glavni izvor obilni domaći arhiv, iz kojega su ovdje objelodanjene mnoge stvari, kojih dojako nigdje ne čitah. Dok u I. poglavlju crta ukratko postanak franjevačkih samostana u Bosni, prikazuje opširnije početak fojničkoga samostana, koji pada u prvu polovicu XIV. vijeka. Površno je spomenuto djelovanje fojničkih Franjevaca za samostalnosti Bosne, osobito historičnog blaženika Zvjezdovića. U daljnja če­ tiri poglavlja vrijedni je pisac tako zgodno u zanimivim činjenicama, hronološki redanim, nanizao dugu povjesnicu samostana i njegov široki djelokrug. Čitanje ovih po­ glavlja uvjerilo me je, o čemu nijesam ni slutio za Fojnicu: da je ova kroz nekoliko stoljeća bila središte i srce katolicizmu u Bosni, residencija svećeničkih i vjer­ ničkih poglavica, dom i rasadište duhovnih pastira za �Književna smotra. 183 dobru polovicu Bosne. Drugo, što kao najdeblja nit kroz Bosanski su Franjevci uopće bili dobili od rimske kurije cijelu povjest teče, jesu nevjerojatni zulumi istorodne dozvolu akvirirati posjed ne samo radi sebe, što siro­ braće, samo vjerom različite: muslimana i pravoslavnih mašni megju siromasima nijesu mogli živjeti od mendi(vladika). Prebirući očima kritički potvrgjeno opisivanje kacije, nego više radi dobro povjerenog si naroda, koji onih groznih dana navire čovjeku krv k srcu, a ujedno su morali braniti, pa da mogu iz svojih zemalja izmoći pla­ mu neodoljivo imponira ono samoodržanje u gigantskoj ćanje onih nevjerojatnih globa, što su ih snosili za se i borbi tih neslomljivih junaka — bosanskih Franjevaca. za narod. Interesantna je činjenica, da znatan dio u ovoj Svi oni barbarski atentati za uništenjem fojničkoga samo­ knjizi spomenutog samostanskog posjeda danas je vla­ stana, ali konačna pobjeda njegova, pobugjuje u čitaocu sništvo muslimana, kojima to nijesu Franjevci nikad ni osvjedočujuće mnijenje, da je Providnost očitim čudom prodali, ni dali. Iz ostatka nekadašnjeg zemljišta sigurno uzgor uzdržavala ovo zatišje svojih trpećih službenika. danas fojnički samostan — kao svi u redodržavi — Otvoreno je u ovoj knjizi priznan velik udio fojničkog teškom mukom izdržaju one velike materijalne žrtve za samostana za oslobogjenje tužne domovine ispod azijskog podgajanje svoga redovničkog potomstva, budućeg na­ jga, a na koncu povjesnog dijela nadovezuje pisac bujno rodnog svećenstva. djelovanje samostanske braće u eri slobode. Zadnje poglavlje »Samostanske zbirke« jest dostojan U VI. poglavlju opisan je u kratkim potezima životo­ epilog knjizi. Materijal, u dotičnom poglavlju opisani, e samo svjedočiti za vjerodostojnost svega, što je pis i rad istaknutije braće iz ovog samostana, megju ko­ to. rn cijele knjige spomenuto. Kad sam čitao opis onih jima kao historijske ličnosti odskaču: Margetić ■ historičkih znamenitosti, što ovaj samostan nin, Dragićević, Dobretić, Vicić. Miletić, Jakovljević, kulturnih Jukić, Pašalić, Perišić itd. Svakako je ovim, makar i kao najveći amanet čuva, prenosio me je duh u kakov krupnim, orisom pisac učinio lijepu uslugu pokojnoj velegradski prosvjetni institut, a ne u skromne prostorije braći, da im se ne bace u zabora* djela za red i rod. zabitnog samostana u Fojnici. Moram iskreno reći, da VII. poglavlje »O samostanskim školama«, koliko je me je u sretr obradovalo onako napredno shvaćanje ргоjetnih vrjedm ta tamošnje braće, koja takove zbirke god zanimivo, toliko je i p o u č n o Djelovanje fojiiić . stvo/iše i podržaju ia diku svoje redodržavc, te me je Franjevaca na prosvjetnoj njivi od postanka samosta potelgla želja da što prije posjetim opisane im zbirke, do okupacije bilo je zamjerho. Iz voga orisa razabiren Ovo je dakle pregled sadržaja spomenute knjige. da su braća fojničkog samostana ne samo sudjelovala Uoala mi je u oči (i pisivanju vlastite povjesti ona objek­ općoj hrvatskoj knjizi — ilirskom pokretu, nego njim za nešena htjeli su i svoj, premda robujući, narod prosvjet- tivnost i nepristranost, što resi i prijašnju povjest Batiliti. Po većini župa samostanskoga područja osnovaše nića »Djelovanje Franjevaca«, o kojoj su rekli, da je tako pučke škole, gdje su kao pučki učitelji i poslije okupacije objektivno pisana, kao da ju nije pisao jedan Franjevac. sustavno podučavali i odgajali mladež. Na, čelu svima Smatram, da je ovo knjiga sa svakoga gledišta dotjerana tim školama bila je ona u Fojnici, na kojoj su djelovala i od ove vrste monografija najuspjelije djelo. Jezik u knjizi tri Franjevca učitelja, a svojim naukovnim materijalom jest onaj jedri jezik bosanskoga Franjevca, što ga crpa vrlo je sličila današnjim realkama. Pisac dokazuje broj­ iz narodne riznice. Takogjer mi se dopala veza gradiva kama, da se je pučko školstvo najviše gojilo u okružju i uzročni savez Činjenica, što se sve zgodno ispunja jedno drugim. Neću zanijekati, da nijesam zamijetio po koju fojničkoga samostana. U VIII. poglavlju sa važnim arhivskim izvadcima ilu­ manjkavost; ali ta ni iz daleka ne može umanjili cijene strira se stanje župa, koje su pripadale, ili sad pripadaju knjizi. Mislim, da će svaki proučavatelj povjesti bosan­ fojuičkom samostanu. Iz toga se razabire, da je sam ovaj ske, a franjevačke napose, radosno pozdraviti ovu novu samostan administrirao sve one župe, koje danas admi­ publikaciju, kao bogati doprinos toj povjesti. Knjiga se naručuje samo kod pisca u Fojnici. Cijena nistrira pet franjevačkih samostana i svjetovno svećen­ stvo; njegove bo granice protezale su se do obala Ne­ broširanoj 2 K, tvrdo vezanoj 2.60 K; za svaki komad retve do ušća Une, od toka Save do blizu izvora Bosne. po 10 h više u ime poštarine. — Y. Jean-Pierre Bock S. J.: Le pain quotidien du Pater. Čitaocu se i nehotice nametne na um: s kolikim je štrapacima bilo skopčano pastoriranjc misijonskog područja Production frangaise par V. Villien. Pariš 1913. Ovo je djelo najprije izašlo na njemačkom jeziku, a od tolikih dimenzija, a uz onovremene komunikacije i sada eto prevedeno na francuski. Auktor istog — pro­ sigurnost glave! Pišući u IX. poglavlju nije tuđe dakako govor o ka­ fesor bogoslovije u nadbiskupskom sjemeništu u Sara­ kovom veleposjedu, nego o nekoliko parČeta zemlje, kao jevu — hoće da dokaže, da se četvrta prošnja »Očenaša«: historičkih uspomena, koje su tome starodrevnom samo­ » Kr u h n a š s v a g d a š n j i d a j n a m i d a n a s « ima stanu došle u ruke bilo zadužbinom, bilo inim putem. razumjeti p o g l a v i t o o P r e s v e t o j E u h a r i s t i j i ; �1841 Вг. 11. SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. t. j. Isus nam je onom prošnjom naredio, da molimo za proširenje s v a g d a š n j e s v e t e P r i č e s t i toga za pravo potrebitoga nam kruha. U istinu krasno tumačenje: tim krasnije, jer ga je auktor potkrijepio mnoštvom dokaza, pa mi je uprav milo bilo pratiti ovako ozbiljnu, egzagezu, izragjenu po svim pravilima zdrave kritike. Imamo tu kritiku teksta, prvo­ bitno znučenje grčkih riječi агто^ (kruh) i етгсouacc; (supersubstantialis, guotidianus?), realno tumačenje iz­ raza »K r u h n a š « — »s v a g d a š n j i« — te »d a j n a m i d a n a s«. Isti se izrazi prosugjuju obzirom na kontekst, iznosi se u obilju tumačenje svetih Otaca sve od prvih vremena kršćanstva do desetoga stoljeća, zatim suglasno mijenje skolastika i novijih egzegeta. Zanimivi su navodi raznih liturgija, crkvenih sveopćih sabora istoč­ nih i zapadnih, napose tridentinskoga: spominju se i razne izjave rimskih papa, napose zadnje odredbe Pija X. o svagdašnjoj Pričesti. Suviše auktor pobija nekoje prigovore i dokaze onih, koji brane drugo mijenje (megji: kojima je poimence čuveni kat. egzeget Knabenba' c. ( ta kogjer Isusovac). P. Bock ne isključuje dakiko iz ove četvrte prošnje »Očenaša« materijalni kruh, t. j. uopće sve, što je čovjeku potrebito za uzdržavanje tijela, ali - kako već spome­ nuh — on u ovoj prošnji — tumače, ju svejedno u literalnom (doslovnom) smislu vidi p o g ^ ito molitvu za milost što češćeg — svagdanjega — primanja Trn Gospo­ dinova. No baš za to čini mi se, da cijenje auktor od­ više nateže literalni smisao četvrte prošnja u »Očenašu« ili točnije govoreći on drži literalm' smisao ovog teksta d v o s t r u k i m ; tako naime, da se u uvim iječima »Kruh naš« itd. sadrži molitva za tjelesni k uhi i za duševni (Presv. Euharistija). Taj dvostruki literalni .misao kojeg mu drago biblijskoga teksta teško je dokazati, jer kao što u ljudskom govoru pojedini izrazi imadu samo jđan smisao, to isto moramo ustvrditi i o Sv. Pismu, koje je po ljudsku i za ljude pisano, akoprem imade Boga za auktora. Cijenim za to, da bi dokazivanje P. Bocka imalo u sebi puno više krjepčine, da je razlučio u ovoj prošnji duhovni od literalnoga smisla; te dosljedno dokazao, da je literalni smisao one prošnje samo jedan: naime molba za materijalni kruh; što se ipak u duhovnom smislu može i smije shvatiti takogjer o euharističnom kruhu i to ne samo kao »pia verbi accomodatio«, kako to Knabenbauer (Com. in Mt. = Cursus Scr. S. = Parisiis 1903. str. 272) tvrdi, nego u pravom — dakako duhovnom (tipičnom) — smislu. Ta, poznato je, da više teksta Sv. Pisma imade osim literalnog još i duhovno (tipično, spiritualno) zna­ čenje. — O. P. V. Tajne svete Mise d u h o v n a i g r a p o K a l d e - r o n u o d d r a . R i k a r d a pl. K r a l i k a . Prevela i predgovorom p o p r a t i l a s e s t r a J o s i p a S o š t a r i ć, m i l o s r d n i c a . I z d a l a l i t e r a r n a s e k c i j a Ma r i j i n e k o n g r e g a c i j e u č i t e l j i c a u Za­ g r e b u . P r e š t a m p a n o i z l i s t a »Za V j e r u i D o гп«. U Z a g r e b u , 1913. T i s k a r a » H r v a t s k o g K a t o l i č k o g T i s k o v n o g D r u š t v a « . Već sama oprema ovoga veledragocjenoga priloga lijepoj hrvat­ skoj literaturi čovjeka pobugjuje na ono, na što ga i sam naslov podsjeća — na tajne i to ne na ne znani kakove tajne, nego baš na tajne sv. Mise. Pogješ li dalje, zaviriš li u nutrinu, počneš li čitati, to ćeš se malo po malo sve više uvjeravati, da i sadržaj potpuno odgovara i naslovu i dostojnoj opremi djela. Mislimo, da č. pre­ voditeljica nije mogla biti srećnija, nego li je u izboru za prijevoda ovoea Kalderon-Krah'kovih »Tajna sv. Mise koje mjesu ništa drugo do jedno od onih znamenitih »Autos Sacramentaies«, a baš o ovim jedan je Španjolac ->anu piscu doviknuo, da je tu natkrilio i sam sebe. Prijevod i sasvim uspio, a uzmemo li još k tomu odulji uvod, >coji nas biranim jezikom uvodi u prošlost i špa­ njolske knj vncsti i pisaca: Kalerona i Kralika, to ne možemo, da o ovom djelu sa ženijalnom prevoditeljicom i spisateljicom ne završimo: »Dao Bog, te se ovo du­ hovno djelo kao dobro došlo nagje u svakoj obitelji naše lT1j|c o+adžbme, gdje se širi »Za vjeru i dom«. Streit: Missio \ »predigten. I. Teil: D i e B e r u d e r H e i d e n Freiburg, 1913. Ova kn iga jest neka novost u propovjedničkoj lite rat iri. Auktor Ijoće da izradi ciklus propovijedi preko cijele godine, kojih bi glavni predmet svegjerno bio obra­ ćenje pogana izravno ili neizravno. Propovjedi su u sebi lijepo izragjene, a mislim, da bi i za naše prilike, osobito po Bosni i Heicegovini, gdje se je u doticaju s inovjercima, mogla dosta poslužiti našim dušobrižnicima. Nabavlja se kod nakladnika Herdera kako gore. Cijena K 1.92, vez. к 2.64. _ O. P. V. -------------------------Dopisnica uredništva. S e n io r » M ilo v a n a « . Kada Vam je Višnji poklonio tako zlatno pero, ne odlažite ga, nego nastavite za Boga, red i domo­ vinu. Tako što kratko, a uspjelo od Vas i dalje očekujemo. S. u S. »Spasi rod mi, Bože moj!« nije za višu reviju k^mo spada »S. Perivoj«, nego za kakov pučki ili gjački list. Inače us­ pjela. Separatne otiske samo na nakladu pisca dajemo, Spilmannov roman: »Lucius Flavus« ili »Zadnji dani Jeruzalema« bit će prevelik za »Serafinski Perivoj«. Ako nemate kraćega tako lijepa o novoj bi godini s njim počeli. Svakako nas se sjećajte, nu vazda volimo kraće i savremenije članke. T u g o m ii. »Mrtvom drugu « dala bi se tiskati, ali stihovi: Gdje nam ne bi sudba milostiva? I grob jedan nije dosudila! bezuvjetno stavljeni teološki zlo zvone. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, za gjake, trećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julijan Jeleoić. Tiskara. »Bosanske Pošte« u Sarajevu. �Crkveni umjetnički zavod u St. UIrich, Gradcu Tirol kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, :: propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, puteve, betlemske štalice i t. d. CIJENICI I NAi’H"”' Proizvodi su zavoda svi vlas+' . U --' ^ f * FftiPLATNO. ^ križne :: U^UC ima na nju se upravno obrača! □□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□□г Hi--------------------------------------- внпкн Zfl Bosnu člto društvo). 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 аапопопоапааоааппоопооппоаааоапааооиап^опеоппа^ппоаааппппапопоааас : : 'Oucl: o'. occl а Preuzima uloge na ulo­ žne knjižice uz najpo­ voljnije ukamaćenje. Gskomptira i reeskomplira mjenice. Daje zaj­ move na tekući račun, flaredbom zemaljske vlade za Bosnu i Herce­ govinu označena je HrvatskaCentralna Banka pupilarno sigurnim za­ vodom u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. vkH STiTfl р н ћ н е н u u l i c i шшзе 30S I P H . PO D RUŽniCG: u ITlosfaru i Tuzli. 0000000000 Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 kruna PR IČ U VnS ZflKLH D fl 270.000 K U Kiipm u iio š e i о к о з.ооо.ооо к аапоаааоаааааоооаооаааоаоопааоаао тзеп зн еш ен ; Kupuje i prodaje vrijed­ nosne papire, devise 1 valute, Uuovčuje mje* niče, izžrijebane vrijed­ nosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposlfe i upravlja nji­ ma. Izvršuje isplate i naplate na svim trgo­ vačkim središtima tu i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. Iznajmljuje SflFES D6PO SITS uz najamninu počevšiod 1 Kmjesečno. аооаааааоооааооаоаапоаопааосапапопааааоаоааа �MODERNO О Н Е В Ш TISKARO I KNJIGOVEŽNICO „BOSANSKE POŠTE" � https://kolekcije.nub.ba/files/original/04e5edcb86b17dd9ef5efa88a9e53691.pdf c2e7254bcb12f2392e017578ba82acb7 PDF Text Text P erivoj serafinski LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 12. SARAJEVO, 15. PROSINCA 1913. GODINA XXVI'. Ljubljansha kreditna kanila 5S Dionička glavnica K 8,000.000*— Pričuve K 1,000.000 — Centrala u Ljubljani. Podružnice u Spljetu, ta tu , Ceiosc", Gorici i Celju, ispostava: Orado. Prima uloge na štednj žice i tekuće račune Ш Ш ^ bez ikakvih p o rez. i odbitaka. i prodaje sve vrste papira od vrijev )sff\ po najpovoljnijim cijenama, isto s i -5 vrste domaćeg i šfrat og kovano. rnog novca. — 0 svim osta}jm banko'Viim poslovima daje na zahtjev uisme ia usmena obavještenju. v F Iski crkveni umjeti* Л zavod Ш јЦ Ш .n i dvorski dobrvliae Ngegove Svetosti, Tirol, St. Ulrich, Groden. Ilustrovani cijenici s oz­ načenom cijenom badava. Preporučuje se velečasnom svećenstvu za izradbu kipova, žrtvenika, križnih puteva, grobova, jaslica i t. d. Blagorodni gospodine! V eseo sam, što Vam mogu javiti, da su 1'20 cm. visoki kipovi za Jaslice, koje nam je za našu glavnu crkvu sv. Ante u Rirmi^ Vaš najugledniji zavod izradio, kod struč­ njaka potpuno priznanje, kod vjernika pak rimskih na opće udivljeiije naišli. Što osobito naglašujem jest, da kipovi osobito na pobožnost i molitvu potiču. Rim, 18. veljače 1910. S veleštovanjem CURIA GENERAL1TIA ORD. F. F. MIN. FR. DION1ZIJ SCHULER, General red i M. B. Potpisani sa zadovoljstvom potvrdjuje, da su djela od Ferdinanda Stuflessera kipara u St. Ulrich Grbdcn za ov­ dašnju nadbiskupsku sjemenišnu crkvu na opće zadovoljstvo izvedena, i to: 1. Glavni žrtvenik, koji je veoma jeftino, a uz to ukusno izveden; 2. Dva pokrajna žrtvenika; 3. Pro­ povjedaonica sa tri relisfa. Vrijedno je da se osobito istakne solidna izradba i jeftinoća. Pozlata je prava i zdušno izve­ dena, U kratko odlučili smo da mu izradbu i dvaju još pokrajnih žrtvenika povjerimo. Prema tome potpisano rav­ nateljstvo gosp. Ferdinanda Stuflessera Velečasnom dušobriž­ ništvu najtoplije preporučuje. Sarajevo, 27. svibnja 1897. P. Franjo X. Hommerl 9.1. ravnatelj boeosl sjemenišla. �Književna objava. Tekom ovoga mjeseca, možda već o Božiću bit će dotiskano moje djelo, koje se sa raznih strana napose gjačkih krugova odavna očekuje. Djelu je naslov »Savremena biblijska pitanja«, a sadržaj je slijedeći: Predgovor i literatura. I. d i o : B i b l i j a u o p ć e. Sto je Biblija. Biblija u izvorniku i u prije­ vodima. Sta se sve sadrži u Bibliji. Vjerodostojnost Biblije. Nadahnuće Biblije pri svijetlu vjere i razuma. Nepogrešivost Biblije. Suglasje megju Biblijom i zna­ nosti. Sloboda znanstvenoga prosugjivanja Biblije. Bi­ blija i povijest. Hronologija Biblije isporegjena sa hronologijom istočnih naroda. Protivuriječja u Bibliji. Nedo­ sljednosti i besmislenosti u Bibliji. Ćudorednosti i reli­ gija Biblije. Starinsko shvaćanje božanstva i Bog Bi­ blije. Utjecaj babilonske kulture na izraelsku povjest i religiju. Asirske, babilonske, egipatske, grčke i rimske priče u Bibliji. Biblija pri svijetlu moderni] otkrića. A) Otkrića na istoku. B) Egipatska otkrića. I!, d i o : O n e k o j i m k n j i g a m a n a p o s e . Mojsijcv Pentateuh. Pentateuh pod nožem moderne racijonalistič kritike. Kritika hiperkritike. Pjesma nad pjesni blem zla u Jobovoj knjizi. Mate rua Privile Uplaćeni dionički kapital 14 i epikureizam u knjizi Propovjednika. Autencija, povjesr.ost, istinitost Evangjelja. Sindptičko pitanje. Četvrto Evangjelje. Onostički nazori u četvrtom Evangjelju. Nauka o Logosu u Četvrtom Evangjelju. Istočne priče u Evangjelju. Evangjelje i kulturni napredak. Evangjelje i budhizam. Jedno poregjenje. III. d i o : N o v o v j e k i n a z o r i o I s u s u H r i s t u. Pojava Isusa Hrista. Naj­ novija prepirka o Isusu. Pretkršćanski Isus. Isukrst i Budila. Isus — »Sin Božji«. Isus — »Sin čovječji«. Isus — »sin Josipov«. Prvorogjeni Sin Marijin i braća Isu­ sova. Djevičansko rogjenje u istočnim pričama i u Evangjelju. Proročanstva o Mesiji. Božična vijest pod nožem racij. kritike. Isusovo Uskrsnuće. Nauka Isusova. Čudesa Isusova. Pravi Bog i pravi čovjek. Djelu je glavna svrha, da pobije krive moderne nazore o Bi­ blijskim pitanjima; napose one nazore iznesene u Trstenjakovom plagijatu. Tko želi, može djelo već sada na­ niže potpisanoga ili tiskarskog zavoda »MaRijeka, te će mu se djelo, čim se dotiska, Cijena K 2 ; za gjake 1 K 50. Fra Franjevac u Dubrovniku. ;Л i ka banka CENTRALA U SARAJEVU. Redovne rezerve i fond za sig u rn o st z: FILIJALE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru Bos Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu, Z e-id i Veleprodaja duhana u s vim spom enutim m jestim a HIPOTEKARNO ODJELJENJE. Dalje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 5 w/0 založnice i komunalne obligacije. Ove su založnice i komu­ nalne obligacije u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sjegurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u Čitavoj austro­ ugarskoj monarhiji kao vojničke ženidbenc kauč je. BANKOVNO ODJELJENJE. Kupuje, kovine. mjenice nice uz prodaje i izdaje vrijednostne papire, devize i druge — Preuzima kupone i vučene srećke. — EsknmpUra i doznačnice, daje zajmove u konto-kurentu i na mje­ dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mje- /enti, Doboju, B. Gradiški, Bos. Novom. Lijevnu u Gacku, Gor.iždi, Sanskom Mostu. Stocu i Zvorniku. trgovačkih naputnica u svim gl ivnim mjes ima B«sne i Hercegov.ne, Austrougarske i inozemstva. — Daje zajmove na viijcdiiosnc papiie. - Prima novac uz tekući n.čun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednote s ake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao .Safe“ — u za tu svrhu uregjenom okiopljenom prostorom — pod zatvorom stranke i banke. ODJELJENJE ZA ROBU. Kod banke ustrojeno odjelenje robe kao šro i pos bno odjeienje za zemaljske proizvode u Bičkom sa agencijom u Doboju^ bave se sa svijem u trgovačku struku zasjecajućim dobavama, kako u komisiji tako i na vlastiti račun, Ппапс ranjem i podizanjem indu­ strija i javnih poduzeća. Glavni su predmeti izvoza snlie šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. kr. povi. osigurav. „ASSECURAZIONI GENERALI" prima sve vrsti osiguranja. Kod banke opstoji i Glavno zastupstvo za Bosnu i Harcegovinu prvoga austr. općega društva za osigu­ ranje, koje prima osiguranja svake vrsti, kao n. pr.: osiguranje protiv nezgoda pojedinaca, radnika, društva i t. d. proti zakonite dužnosti jamstva, protiv provalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. �SERAFINSKI PERIVOJ LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. ZA GODINU 1913. S DOZVOLOM CRKVENE I REDOVNIČKE VLASTI UREDIO: D R F R A jU L I J A N . T E L E N IĆ . SARAJEVO. 1913. TISKARA^ BOSANSKE POŠTE , SARAJEVO. �Sadržaj „Serafinskog Perivoja*4 za godinu 1913. PJESME. Strana Biskupu Gariću. (Branko Strahimir Š k a r ic a ) .................. 53 Bosančeva osveta. (Branko Strahimir Škarica) . . . . 153 Budućnost roda moga. (Fr. J. M arkušić)........................... 87 Da si zdravo . . . (Dr. Gjuro A rn o ld ) ................................125 Fto opet dana . . . (Dr. Gjuro A rnold)................................20 Gospi neba. (Dr. Gjuro Arnold)............................................. 20 Iz »Religijoznih harmonija«. (Stjepko Ilijić ).......................140 Jajački stražar. (Branko Str. Š k arica)................................88 Kad te god’jer . . . (Dr. Gjuro A rnold)................................125 Komotin. (Fr. Jozo Markušić) . . .................................... 5 Na Badnjak. (Dr. Gjuro Arnold) . . . . I8ij Pod Vučjakom. (A. Cičić) .................................................. Pogibija na Glamoč-gradu. (Branko Str. Škarica) Sunce mira. (Anka Topićeva) Tri križa. (Dr. Gjuro Arnold) Tugomiru Alaupoviću. (Fra N. Dugonjići U atelijeru Gabrijela Jurkića. (A. Cićić U čardaku drvenome. (Branko Str. Škt ica) ј . Cl a > л Božić u Zloselima (Fra S. Šeremct) . Dojam sa trsatskog i ljubljanskog кот: ^resa. 0 Dr. Jozo Dujmušić i bosansko-hercegovač Franjevci. (Dr. J e le n i ć ) ..................................... . . . . 24 Historičko-geografičko društvo bosans. . Fra jevaca (Fr. J. Zvonigradski) Jedan zaboravljeni odgovor. (Mirko Jurkić Jesu li napadaji na privatni posjed opravdani (Dr. Bla­ žević) ......................................................................... 117 Još o plagijatorstvu Davorina Trstenjaka. (O. P. Vl^šić) 3 Jubilej 313.—1913. (Dr. B lažević)......................................... 62 Konstitucioni fratara trećeg reda sv. Franje. (Profesor A. S trohal)..................................... 37, 69, 98, 106, 125, 157, 174 K probelmu konkordata sa Srbijom. (Dr. Jelenić) . . . . 33 Kritika kritika. (Dr. Jelen ić)........................................................ 7 Moderni svetac. (Fra D. Z ubac)............................ 137, 162, 171 »Nepoznati bog« u Apostolskim Djelima. (O. P. Vlašić) 85, 101 Neronove žrtve. Guenot Mišura) 11, žf\ 66, Ш8, 121, ! 42, 159, 188 Pogjimo u Olovo. (Dr. B lažević)............................................103 Redodržavništvo Bosne Srebrene .........................................92 Religijozna skepsa i inosmjerni pravci u kršćanskoj Apologetici. (Urban T a lija ).............................................. 1, 17, 39 Sa kvarnerskih žalova na hrvatsko-slovenski katolički kon »res u Ljubljani. (Fra J. Markušići . . . 154, 169, 185 Ustoličenje biskupa Garića. (Dr. J e le n i ć ) ..............................54 LISTAK. Balkan u krvi Franjevca-mučenika. (Dr. Blažević) . . . 77 Da se ne bi zaboravilo. (Dr. B lažević)................................ Ш Dujmušićev »goli izvadak«. (F. Zippra) . . . 93, 111, 128, 146 Strana Hrvatski katolički konvikat u M ostaru.................................. 133 John Gerard. (G ančević)...........................................................48 Kakva sjetva, onaka žetva. (Dr. B lažević)...........................49 Književno Društvo Hrvatskih Franjevaca..............................128 Najnovija »Univerzalna biblioteka«. (Dr. Blažević) . . .164 Nekritična kritika ....................................................................30 Osvrt na prošlu godinu. (Miroljub P u k le r).......................13 Pogledi na belgijsko Pučanstvo. (G ančević)........................... 78 Pogled na historijsku evoluciju albaneške prosvjete . . 103 Protivi" li se iranievačka regula k u ltu ri?............................... 81 skupštine »Martića« u Sarajevu. (A. C .) .......................145 -Sa - — .----■' u (G ančević)..............................................27 od Ozaiiama. (Senior »M ilovana).................. 178 i reci 4 . ibljanskom sastanku (Fra J. Zvonigradski) 144 VJESNIK. NAŠA DOMOVINA. Ad limina apostoiorum ..............................................................166 iera Gjurgji.ike P vlo\ i ć .....................................................165 Almana’ .................................................................................... 182 'Antuno Sarajevu ...........................................................99 Banjalučki nzistorii ......................................................... 149 Eiskup Q a r i ć ................................................................................ 31 Bis; up — Carski dar crkvi s> Antuna u S a r a j e v u ......................................98 Dar Pijevu d r u š t v u ................................................................................149 Duns Š k otov ..a d e m ija ....................................................................... 182 Fra Anto Ćurić u m r o ...................................................................... 98 Fra Ilija O r š o l i ć ................................................................................ 149 Fra M aio C o s i ć ................................................................................ 167 F ranjevačka bogoslovija u S a r a j e v u ..............................................149 F ranjevačka gim nazija u V is o k o m ................................................... 149 Franjevačka ulica u S a r a j e v u ............................................................31 Franjevačke ulice u Banjoj L u c i .................................................... 149 Franjevci na P a l a m a ............................................................................ 31 Fra R adoslav G lavaš u m r o ................................................................134 G eneralov kom isar u redodržavi presv. Otkupitelja . . . 166 Hrvatsko katoličko akad. društvo „Hrvatska* . . . • . 196 Imendan p resv. biskupa M išića u M o s t a r u .........................135 Izjava gled e osnutka »Seljačke zadruge u Orašju« . . . 82 I z j a v e ..................................................................................................... 181 J z tabora katoličkih H r v a t a * .......................................................196 Javna z a h v a l a .............................................................................31, 167 Jukića s l i k a .......................................................................................... 182 Konferencija „Društva franjevačkih književnika" . . . . 19(1 Kongres B osne S r e b r e n e ............................................................... 31 Krizma u banjalučkoj b is k u p iji.................................................... 98 Kruh sv . A n t e ..................................................................................... 98 M ise »pro p o p u l o « ..........................................................................99 Molba na katoličku š t a m p u .........................................................149 �serafinskj Perivoj LIST ZA KATOLIČKU PROSVJETU I ZABAVU. BROJ 12. SARAJEVO, 15. PROSINCA 1913. Dr. Gjuro A rnold: Na badnjak, Jesenski su čari pali Zimskom snu na krilo; A da toga sn’jega nema Sve bi mrtvo bilo. Ali sn’jeg se vije, mota U čudesnom visu: Ko svatova pari b’jeli Na veselom piru Sjutra svi će puti Puni b’jela cv’jeta Da si noške ne uprlja Otkupitelj sv’jeta. (2Х9Л Fra J. Markušić: ; _ = = = Sa kvarnerskih žalova na hrvatsko-slovenski katolički kongres u Ljubljani. 3. »Svaka je protukatolička akcija borba proti hrvatskoj narodnoj snazi« — ovo bi morala biti prva tačka političkoga programa naših patriotskih stranaka. Jer lako shvaćam pojave kulturne borbe u slobodnim narodima i u narodima, koji su poli­ tički smireni, ali za nas je ta kulturna borba ne samo atentat na vjeru, to najveće blago čovjeka, već je i atentat na hrvatsku narodnu snagu i tko tu borbu unosi ili vodi, lako je shvatljivo, da je prvi neprijatelj naših prava, naše slobode i na­ rodne individualnosti. Borba proti takovim stran­ kama jest borba za narod. U nas u Bosni takovih stranaka nema; u sa­ dašnjosti dapače nisu ni moguće, ali iz toga ne bi smjeli reći, da nema ni pojava takovih; nije rano, da se već sada pripravljamo na burniju budućnost zauzimajući pozicije u č i t a o n i c a m a , u p j e vač kim d r u š t v i m a , g d j e s e v e ć s a d a m o ž e č u t i n e z d r a v i h n a z o r a , a po­ GOD. XXVII. znato je, da su baš te institucije duševna središta našega svijeta. Da moramo te pozicije još čvršće zauzeti u političkim klubovima, koji se budu osni­ vali, ne treba ni dokazivati; a najviše se treba pri­ pravljati na pojave liberalizma odgajući sebi u školama i u omladinskim društvima radikalan kršćanski podmladak, koji će se ili kao umnici u školama ili kao organizatori i birači ili kao budući političari i zastupnici boriti za našu svetu stvar. U tu nam svrhu osobito mora poslužiti naš »Naeda^«, koji je k a t o l i č k o p o t p o r n o d r u š t v o , te kao takovo ima pravo i dužnost, da od svojih štićenika iziskuje vladanje u kato­ ličkom duhu, u koliko je to moguće — kod srednjo­ školaca i naučnika moguć je strog nadzor, a k o d i š e š k o l a c a kao n a j m a n j a s t v a r m o r a s e t o z a p j e v a t i , da ne s m i j u p r i p a d a t i d j a č k i m ili p o l i t i č k i m antiklerikalnim organizacijama. Ovaj se zahtjev ne postavlja u ime kakve umišljene klerikalne najezde, već u ime vjere, djačkoga zdravlja, narodne budućnosti — i našega novca. Mi se ne smijemo obazirati na eventualnu viku, da bi ovaj zahtjev bio nesavremen, jer je novac naš, te imamo pravo dijeleći svoj novac držati se nazorS, da se savremenost ne zastoji u zanema­ rivanju knjige, u klatarenju, u podivljanju vjer­ skoga čuvstva i t. d. Budući pak imademo djačkih kandidata za štipendije i potpore daleko više, nego što »Napredak« ima raspoloživih novaca, razumivo je i to, da nije dobro davati štipendije ili pot­ pore onim djacima i naučnicima, koji su to drugdje uživali, pa se pokazali nevrijednim toga; jer bi time odgajali inteligetni proletarijat. Bogu hvala, dosadanja je uprava »Napretka« uvijek nastojala biti na svome mjestu! Megjutim sve, što sam rekao u cijelom ovom odsjeku, nije ništa novo; s v e samja ovenazorejošopširnijeraz1 o ž i o u »S e r a f. P e r i v o j u«, g o d. 1906. (str. 26.) p o d n a s l o v o m : » H r v a t s k e č i t a o n i c e u B o s n i i g . 1908. (str. 124.) p o d n a s l o v o m : »Nešt o o n a š e m r a d u u B o s n i«. »Mi moramo dobiti svoju literaturu«. Cim potisnemo »Groš« liberalni iz javnoga života, dobit �186 Вг. 12. — »SERAFINSKl PERIVOJ« 1913. ćemo i svoju literaturu; ali ćemo teško moći pro­ biti liberalne redove, dok ne dobijemo jaka utje­ caja u javnom duševnom životu —- t. j. u knji­ ževnosti. Dobiti jaki utjecaj u književnosti i svoju literaturu imati, to nije jedno. Jaki utjecaj samo je put do svoje literature. A kolikogod mi imali snažne literalne mladosti, dok je ona razasuta, dok nema svog književnog središta, svog jakog knji­ ževnog časopisa, koji će primati samo dotjerane književne stvari i primjerene nagrade dijeliti, naš se literarni rad ne će vidjeti i utjecaj će nam u javnom duševnom životu biti slab, pa nam ne će mnogo koristiti ni političke novine, jer nemamo svoje literature, Što je duševna hrana i srednjo­ školskoj i visokoškolskoj mladeži; dosljedno ne ćemo imati ni svoje mladosti, jer će se ona opajati duševnim proizvodima naše antireligiozne k-1;: ževnosti, a tko nema svoje mladosti, nem • ' budućnosti: dakle mi bi prije sveg? morali nasto­ jati, da dobijemo svoju Hteratuni, i to najprije svoj jaki književni časopis kao nužđ'm preduvjet naše literature. Tako je i stari »Vi najprije postao a oko njega su se kupili ici, koji su kasnije evnost. Takav bi stvorili hrvatsku modernu ne polih 2 novine, časopis bio potrebitiji nego Neki to poimaju, ali vele, mi jo? nemamo dovoljan broj katoličkih knj a će katolički književnici padati dblak^, a ne da naše radnike oko ih treba odgojiti kupeći du jednog jakog književnog časopha^ koji bi mogao dijeliti honorare dajući tako trajna pbticaja za in­ tenzivni književni rad i osiguravši tafro možda gdjekojeg našeg književnika, da se ne mora baš prebijati u službi od »nemila do nedraga«, već da se mogne prihvatiti i laganijega posla nalazeći u honorarima dovoljno nadoknade — ili možda posvetivši se kod uredništva naših časopisa ili kao feljtonista kod naših političkih novina posve samo književnome radu, kao što takovih primjera vi­ dimo na strani naših liberalaca. Trebamo dakle jedan naš osigurani književni časopis, koji bi svoju čvrstoću temeljio više na snažnu ugledu, nego li na našoj samilo.snoj zaljubljenosti! Takav bi nam časopis dapače bio daleko potrebitiji, nego li za­ snovana naša enciklopedija, koja je uistinu potre­ bita, ali za naše današnje okolnosti, gdje ni beletrističkog časopisa nemamo, čini se više zamišljaj idealizma, nego li osjetljive nužde. Neka se ta en­ ciklopedija izda sutra, ona će ipak unići u malo naših kuća, jer smo siromašni, i za tako skupu knjigu još slabašne uvigjavnosti. Mi hoćemo da počnemo polagati temelje radikalnih kršćanskih nazora najprije od mladosti — toga temelja naše budućnosti, a baš je ta mladost najsiromašnija; i daleko bi više uspjeli osnutkom ugledna beletrističnog Časopisa, nego li enciklopedijama. Da. ali kao da se čini, da je naša glavna sila, naš generalni stop, okrenut na drugu stranu, a uspjeh neprija­ teljske baterije počiva na tome, što je zauzela po­ zicije {ako je slobodno vojnički se izraziti) naše beletristike, i pokriva zalegje svoje tim snažnim kascmatama. Još su daleko od pomisli, da uzmaknu, jer mi pretražujemo po okolici, gdje nije moguće otkriti neprijateljskih glavnih pozicija. Re­ flektori naši s toga razloga ne uspijevaju, a ja bih veoma sretan bio, da kao prosti infanterist, u imetku baš nikakva šarža, mognem steći priznanje, kako sam otkrio neprijateljske pozicije, pokazao :or našim redovima, kuda će jurišati — ili moviše: da sam i paklenim strojevima libe­ rala^ ' Je povadio na taj način, što bi ovim re­ cima uvj rio rfcše mogućnike, da davaju za naš beletristični , isopis, t. j. za one, koji su željni pravih kršćanskih iazora u hrvatskoj književnosti — za tu najdražu djecu i siromahe cijele kraljevine tske, ne 1 lanie dražu biskupima hrvatskim od grada Zagreba, kojima pred 2— 3 godine od šale pade 109.000 K, da i nama dakle daruju barem n manji <ar, Čini se mnogo novca, ali o pravo iskati, jer se sa našim kršćanskim lima držimo ravnopravnom djecom naših bi­ skupa, punih apostolskoga duha i ljubavi! »Mi i Slovenci moramo postati jedan narod« (reče Grgeč). Mi smo uistinu jedan narod, ali naša stara i nikad oplakana psiha ne da nam toga pri­ znati. Mi smo jedan narod, te bi otale morali po­ vući i konzekvencije, da učinimo, neka nam je i jedan književni jezik, bez čega je ideja našega je­ dinstva samo zveka praporca. Megjutim to naše jedinstvo ne bi služilo interesima nijemstva, pa će austrijski Pangermani uvijek naći sredstava, da taj naš rad ometu. Kod nas će uvijek biti robe na prodaju. Eto već naši liberalci za tu ideju hrvatskoslovenskog jedinstva slabo mare, jer da se u tome krije »klerikalna pogibelj«. Kao da bi ta »kleri­ kalna pogibelj« bila ne znam kakva ogromna kola, te bi na prolazu iz Ljubljane, kroz Zagreb na Sa­ rajevo i Spljet mogla nekome satrti mile i nježne papčiće. A takve će se robe naći i kod Slovenaca. Jedno samo stoji, da smo mi i Slovenci jedan narod -- još za sada samo sa jednim jezikom i рб (lV* jezika). Slovenci naime malo imadu srednjih škola ša svojim nastavnim jezikom — sve njemački. 1 u nadbiskupovoj gimnaziji u Gorici njemački je �Sa kvarnerskih žalova na hrvatsko-slovenski katolički kongres u Ljubijani. 187 jezik nastavni. Šteta i nešto začudno! Očevidno, stva! O sveta, o lijepa i tajinstvena noći, o blago­ da se Slovenci mogu odhrvati njemačkoj nasilnoj slovljena noći! Mir, zadovoljstvo, sreća i utjeha zavlada kulturi samo pomoću Hrvata i hrvatskog jezika. Oni nemaju ni školskih knjiga na slovenskom je­ svijetom. Ljudstvo zahvaljuje Bogu Ocu na tako ziku, te sve da hoće, ne mogu svojih srednjih velikom i neprocjenivom daru: na Božanskom škola slavizirati, dok ne prime hrvatsk-i jezik i Spasitelja, što mu je poslan, da ga spasi i usreći. hrvatske školske knjige. Oni već tih knjiga nešto S velikim ushićenjem i dubokim strahopočitanjem upotrebljuju; tako čitaju u školama narodne pjesme hvali Boga i onaj sretni čas; onu svetu noć, kad na hrvatskom jeziku. Za njihovu djecu hrvatski se je rodio — ------nastavni jezik u školama ne bi bio nimalo teži, nego što je našim kajkavcima taj isti književni jezik. — Došao Božić . . . Na Kupresu snijeg Lijepo je ideju toga hrvatsko-slovenskog jedinstva u jeziku provodila hrvatska franjevačka provincija, zapao velik, kako zna samo tamo pasti. Zima že­ kad je bila zajedno sa slovenskom franjevačkom stoka, buri za čudo ni traga, samo hladni vjetrić provincijom. Oni su imali dva novicijata, te su malo lahori. Drvlje puca od studeni. Nebo je za­ hrvatske novake slali u Sloveniju, a slovenski su strto maglom, pa se ne vide sjajne zvijezde. novaci dolazili na Trsat. Tako sam vidio, da svi v > m e je tako tmurno i žalosno, da čovjek osjeća stariji slovenski Franjevci znadu dobro hrvatski, neki dosadu. Svuda vlada mir, a tiha noć je razaTrebalo bi dakle raditi, da se provede prva tacKa strfa ^Voje velo po svoj zemlji. Na jednom se oćuti tamo u selu vesela četa hrvatsko-slovenskog jedinstva, t. j. jedinstvo je­ zika; inače je postavljeno sve na labave noge. Ta, pobožnih \ršćaha: spremaju se na polnoćku . . . eto Dalmacija i Bosna sa Hrvatskom imadu isti Pomisao, da se je ove noći Spasitelj rodio, najezik i posve istovjetne državre težnje, imaju da- punjuje svako srce veseljem i radošću. Polnočka! pače i kraljevu zavjernicu, pa ipak sve teško ide! . . . pa Božić! Го su mile, to su slatke riječi. Manimo se ideala, koji nemaju makar kozjih nogu! Pobožni sv ije^ ide u grupama po ovoj stu­ denoj noćL po smrzlom s gu. Studen ih ne smeta. U rukama Iržc baklje, da vide, inače — zlo: svi i zalutali. Čuješ ih, govore o Bogu i Božiću. Katkada se i zapjeva, a veseli se glas razFra Stanko Šerem et: liježe po toi tmurnoj i mukloj okolici. Na licima čitaš blagi smiješak, a na usnama titra blaženi Božić u Zloselima 1803.*) smijeh. Studen ih ne pometa ni najmanje; oni gore, a gore vrućom ljubavlju prema Novorogjenom. Vjekovi su i vjekovi očekivan. ш Crkve nijesu imali, nijesu je smjeli ni graditi: nog i od Boga obećanog S pasiH h . Ljudstvo čeznulo za Njim; zemlja Ga uz/Pala i plakala. U branili im Turci. Sakupili su se u štalu nekog po­ Njem gledali svoga Otkupitelja i Soasitelja, koji će božnog seljaka: prava slika one štale, u kojoj se ih izbaviti iz okova njihovih grijeha; koji će ih je Spasitelj rodio. Misa je započela. Štalom se ori ona stara: podignuti iz dubokog pada i pokvarenosti, u koje »U se vri me godišta«. Pa, Bože moj, da nije nje, su pali. I osvanu jednom toli željeni dan! Svijetu za­ kakova bi bila misa, kakov Božić? Po starom blista novo svjetlo. Ono prosipaše svoje zrake po običaju drže se u rukama goruće svijeće. Toliki svoj zemlji, prodiraše i u ljudsko srce. Dan sinu ih je broj, da bi rekao: štala gori . . . Župnik propovijeda o rogjenju Isusovu, o s bajnog i čar nog Istoka. Iz Betlema dogje, za Božanskom Djetetu, o nedokučivom i velikom kim su ljudi toliko čeznuli, a proroci ga proricali. Rodio se je u Betlemu, u siromašnoj štali, u stu­ Otajstvu. U srcu slušatelja bude se sve jače i jače pobožna i sveta čustva. Lijevaju se radosnice suze denoj, mrzloj noći. ч - »Slava Bogu na visini, a mir lju­ od velikog ganuća. Sluša se i razmatra veliko Otajstvo. Sve se u duhu zanijelo u onu sretnu, dima na zemlji!« zvuče i šire se po svoj zemlji ove mile popjevke nebeskih duhova. O veselih, o utje­ blagoslovljenu i svetu noć, kada se Spasitelj rodio. ši vih glasova! O sretnih ljudi, o nedokučivog otaj- Na licu svih izgledalo kao da Ga tu prisutna gle­ daju. Njihove misli, njihova čustva bave se samo *) Istinitost dogagjaja Jamči izvješće fra Grge llijića poslano sa Spasiteljem. Srca njihova dršću, a usta šapću ц Rim. Vidi dra. Jelenića Izvori za kulturnu povj st, str. 94. �188 Br. 12. — »SERAFINSKI PERIVOJ« — 1913. tihe i slatke molitve. Stajali kao izvan sebe, kao, da nijesu na zemlji, nego na nebu. Zaboravili na sve svoje bijede, muke i nevolje i na strah, koji im Turci zadavahu. Svjetlo mnogobrojnih svijeća bacalo je otsjev gore na slamom pokriveni k ro v .----------------------- »Jao nama izgorismo; štala se je zapalila, a krov već gori!«, povika s dvora jedna starica, koju je odsjev prevario i mislila da u istinu štala g o ri. . . Na krik i zapomaganje nastane velika zabuna. Sve se stiska na dvor. »Zatvorite vrata, da vjetar ne prouzrokuje veći požar« — povikaše oni, koji su izašli. A kada se zatvoriše »nastane još veći nemir, zabuna, vapaj i jadikovanje«. »Turci su krivi, da su se vrata zatvorila; oni su podmetnuli vatru, da mi poginemo!«-----------Ni kada su se potušile svijeće, nijesu mogli upoznati, da vatre nema. Svatko bio pri prijašnjem strahu. Silom se navaljivalo na vrata. Kada nijesu mogli izaći i otvoriti vrata, noktima kopali zemlju. Drugi razvale krov i iza ju. Napokon se i vrata otvore, a tada nasta јо^ veća stiska. Svatko želio, da čim prije izagje. Kad izašli, imali su što vidjeti. Dva dječaka od 12 godina, dvije djevojke od 15 godina i dvije mlade žene (od 1 jih je jedna bila noseća), satrte i zgnječene. ppštp ih župnik odrešio od grijeha, poslije pola sata umrli. Brzo se ovaj žalosni dogagjaj raširio. Tur­ cima došla lijepa prigoda, da oglobe bijednu raju. Ne tražeći ništa, kako se dogodilo, krivnju svale na misnika. To su već predvidjeli dobri Zloseljani, pa misnika na vrijeme najprije sakrili, a onda ga turili u samostan. I ragje su plahti 4600 tor., a mnogi se i raskućili, nego li svoga »ujaka« izdali. Tolika je bila ljubav Zloseljana prema Djetešcu Isusu i Njegovu namjesniku. Djetešce im je tu po­ stojanost platilo. — ------Tmurna i tužna bila vremena, u kojima su živjeli — naši stari . . . Živjeli su u vremenima, kada je najveći neprijatelj kršćanstva vladao, kada je ugnjetavao i gnječio bijednu raju. Živjeli u bijedi, siromaštvu, strahu i bojazni za svoj život. Pa ipak opažamo u njima nešto, što nas zadivljuje, što nas veseli i tješi. Mi se divimo njihovoj ne­ ustrašivoj i nepokolebivoj vjeri, koja ih tješila, hrabrila i jačila u njihovim patnjama, bijedama i nevoljama. Njihova stalna i čvrsta vjera činila njih najvećim junacima u vjeri; činila, da su svi bili zadovoljni i da su imali mir i utjehu svoga srca. G. G uenot: = Neronove žrtve. (S francuskoga prevodi Pajo Mišura). (Svršetak.) U večer poslije ovoga razgovora, otrgoše Koraliju od njezina siromašnoga stana i nesretne joj i očajane djece. Kad su ju na sud dovukli, tu odvažno prizna Isukrstovu vjeru; bila je na smrt sugjena, poslije no je, bez da se tužila, prošla kroz užasne muke. Ona umrije, moleći se Bogu, da joj mužu bude milostiv i da ne dopusti, e joj djeca budu žrtvom svjetske pokvare. Želje su mučenice bile dijelom uslišane. Djecu joj primila jedna kršćanska obitelj, kojoj ih povjerila jedna robinja Marka Plaucija, a da Veturij ni znao nije. On ni­ malo nije žalio, što ih ponestalo. Brzo su zemlju vila i otišla svojoj majci u slavu nebesku. ^Kršćani su, pod udarcem neprestanih pro­ gonstva, tražili, kako bi se krvnicima i potpunom uništenji. zmakli. Jedni su ostavljali Rim; drugi tražili utočišta po oredgragjim i po skrajnim okruž­ jima grada; a treći su napokon živih u katakom­ bama. Savjetnici su cesarevi, s druge strane, na ove opreznost odgovarali uregjujući uhodarenje i dostavljanje na najrazgranjenijim osnovama. Na zapovijed je Tigelinovu Veturij trkao po pivni­ cama, njemu dobro poznatima i kupio najnižu če­ ljad Rima: propale oslobogjenike, gragjane, po­ dane svakome zlu, tugjinske skitalice, izmet ljud­ stva, koji su pribjegli u prijestolnicu svijeta, da se tu puste po miloj volji zloći i pokvari. Sa zlatom prefekta pretorija kupi čankoliz mnoge radnike, a ovi se prihvate jedinoga im posla, progonjenja kršćana. Veturij, prama Hermovim naputima, pokuša iz nova zaigrati ulogu himbenoga brata uvlačeći se u kršćanske skupštine. To nije bilo lahko; nego nesretnjaku, sredstvom prevejanosti uspjie doći do obavijesti; znao je, da su kadikad založili kršćani i njihovi poglavari u jednu osamljenu kuću, na drugoj obali Tibera sagragjenu. To je njemu bilo dosta. On je noću i danju ovaj stan uhodio i napokon jedne večeri bude u nj uveden. Tu nagje mnoge stare znance, izmegju ostalih Marka Plau­ cija i Pomponiju Grecinu. Marko je prilično poznavao prokletu ulogu Veturijevu; znao je, kako nikad nije imao namjere postati kršćaninom, kako je zlorabio Filoksena, pa ga onda prevario, pa kako je bio odurni poslovač Tigelinov i Hermov. Mladi svećenik više nije mo­ gao sumnjati u vjerodostojnost točnih kazivanja, �Neronove žrtve. 189 Uzmaknu korak i htjede uteći Marku; ali, on da čankoliz nije bio jedan od najopasnijih neprija­ telja vjernika. Videći ga nenadano u jednoj tajnoj ga na njegovome mjestu pričavla dodajući: »Još se čas ustavi, nesretniče; jer svega ni­ kršćanskoj skupštini bio je na čistu, pa je nekako siguran bio, e je došao samo radi izdaje. Prije sam rekao. Što ćeš sa mnom?, upita čankoliz, krještećim nego je Veturij mogao upoznati nazočna lica i dok je još na pragu dvorane stao, čekajući, da ga se, glasom. kao i nekoć pusti, Marko je dao nekakav znak. Ovoga časa iznosim dio optužbi, koje će Onoga časa vjernici se raspršaju, dvorana opusti, proti tebi odlijegati na sudu Božjem, ako se ne a čankoliz ostade sam pred mladim svećenikom. pokaješ i ne učiniš pokoru. Nečovječni oče, svojim Ovaj se odlučno primaknu himbenomu bratu, upre si opakim životom prije vremena otvorio grob ne­ u nj oštri pogled, s kojim kao da mu je u dušu pro­ jakoj djeci; ona su od bijede pomrla. Kreposnu si dirao i reče mu: Koraliju, svoju ženu, predao krvnicima; ona sada »Što dolaziš ovamo, Veturije? Tko te šalje na nebesima uživa pravednu nagradu, zasluženu svojim zaslugama. Zatim si zapustio i ostalu djecu, megju nas? — Ja sam sam po sebi dočuo, odgovori ne­ koju je jedan od nas radi milosrgja primio. Što se je s mojom djecom dogodilo? upita sretnik; htio bih se sa svojom braćom moliti. Mi, tvoja braća! viknu Marko, ne mogavši Cv. Bog ih je odalečio od tvojih hrgjavih iz­ pridušiti svoga ogorčenja. Nego, on se naglo zaustavi, pusti bolni uzdah gleda 'Гtvojih^ bjesnila; on ih je k sebi pozvao. Sade ie nastao muk. Kroz to se je na čankoi prihvati: »Jest, mi ćemo se s tobom kao s bratom vla­ lizu mogao opaziti neki nemir; ali to je bilo u času dati i mi ćemo ti oprostiti, jer .ako Gospodin na- njegova zaborava: on upre u Marka smihoni po­ regjuje, premda tebe vodi svtna, da nam daruješ gled, kao da mu prkosi. Judin cjelov i da nas na smrt predaš«. »Još posljednju riječ, reče mladi svećenik Čankoliz je htio prosvjedovati i kazati, da štićeniku ustavljajuci ga, dok se okretao, da ode. Danas, Veturije, ti tražiš pustošiti vinograd Go­ ga mladi svećenik vrijegja: Marko ga prekide. »Ja te poznam, proslijedi. Ti si po Rimu vo­ spodinov; nego, mi te se ne bojimo. Dan će Bo­ dio čete palikuća. Tebe je za .to Tigelin platio. Od­ žanske osvete tebi zazvoniti; po tvojim djelima plaću ćeš primiti. Sada možeš ići, puštam te slo­ govaraj: je li istina?« Veturij je mučao i objesio glavu pod težinom bodna«. ove izrične optužbe. Nije to trebalo dva puta Veturiju reći; on »Ti si još tužio Pavla, onoga velikoga prija­ odatle ode, ne znajući od ljutine sobom vladati. telja Kretova, kao da je ulazio u Pisonovu urotu. Prvi je to put bio, što se je osjećao plijenom strasti Cesar mu je, uvjeren plemenitom i rječitom apo- žešće od one za pijankom i za novcem. Zakle se, stolovom obranom, onoga dana oprostio. Što da će Marku skupo platiti gorki nauk, što no mu govorim izraz je najtočnije istine. Moreš li opro- ga upravio. vrgnuti moju tvrdnju?« »Sve sam dosad radio, mrmljao je on vi­ Čankoliz je još mučao, svladan i poražen sokim glasom, na račun drugih; od danas ću unapred na svoj raditi. Osvetit ću se na sjajni način«. ozbiljnim Markovim glasom. Poleti Tigelinu, gdje nagje i lierma. Oslo»Tvoj muk, priuze svećenik, potvrgjuje moje tužbe. Ovo nije sve; nisam svršio. Nezadovoljan, bogjenik, videći ga tupa pogleda, blijeda i izvan što si se sa zlodjelima okaljao, još si ruke kvasio svijesti nije na prvi mah znao ni misliti. Pa, pošto u krvi naše braće i njih tužio, kao krivce požara, je čankoliz stao bez glasa: koga ste ti i tebi dorasli upalili. Skupo se je tvoje »Što ti je, Veturije?, upita ga. Odakle sada tužbe platilo, to znam. Ako si se prodao, uvjeren dolaziš? sam, da se radi o velikoj nagradi. Sada lako raJedan sam posao opremio pri nastupu zumiš, za što me je začudila tvoja pojava na našoj noći, pa se žurim, da ti ga saopćim. skupštini i za što te ne možemo na nju primiti«. — Sudim po tvom izgledu i po tvom glasu, Tigelinov je štićenik ublijedio pod upaljenim da si bio u pogibelji. — Nije to, što hoću, da kažem; namjerio sam Markovim pogledom. Upalo mu lice i skrajna sme­ tenost u držanju odavalo je njegovo poniženje. se na jedno znamenito otkriće. M �190 Вг. 12. — »SERAF1NSKI PERIVOJ« — 1913. — Radi li se o kršćanima? — Da, poznajem jedno njihovo skrovište, jer sam sam u njemu bio. — Gdje je to zaklonište? Brzo govori, da po­ šaljemo vojnike! — Najprije čuj me; nisam svršio. — Što još ima? Kaži bez razvlačenja; vri­ jeme je dragocjeno. — Otkrio sam, kako ti kažem, kuću, gdje se sakupljaju kršćani; nego mene su prepoznali prije nego sam mogao znati, koji su stvorovi tu bili, osim samo jednoga. — Bit će, da nijesi bio oprezan. — Protivno; mislim, da sam bio spojio raz­ boritost sa sposobnošću. — Ostavi sitnice, reče nestrp'jiv Hermes; dogji na čin i pripovijedaj mi, što si opremio. — Prikazao sam se, kao kršćanin; uvo^jH«; me je odmah bez poteškoće pustio. Onda si uspio? — Ne, ja sam se nasukao. Ov )ga sam ti časa rekao, da nisam mogao upoznati tko je u toj kući bio, osim samo jednoga, s којил sam i govorio. — To mi izgleda čudnovato. Tko ti je mogao smetati, da gledaš, kad ti je uspjelo imut?1* ući — Ustavilo me se na pragu dv ne, kao himbenoga brata i kao uhcdu«. н Na te riječi Hermes udari u kr teći smijeh i s njim pomete čankoliza. »Ne znam, prihvati, što je moglo biti smiješna u mome neuspjehu. — Varaš se, Veturije, priuze Hermes sve jednako se cereći i ispitujući uvrijegjeni izgled svoga druga. Kad te ne bih poznavao, rekao bih, da nisi duhovit. -— Kako to? zar se nemam razloga ljutiti na tvoje šale? — Što! nećeš, da se nasmijem tvojoj neču­ venoj priprostitosti! Zar ne znaš, da se dva puta ista zvijerka ne lovi u istoj stupici? Kad se ne­ oprezno obuče janjeće runo, da se ugje u tor, onda je pogibelj, da te raspoznadu. — Ele megjutim ti si me svjetovao, da radim, kao što sam i radio. — Jest, priznajem to. Nego tvoj je posao bio, prije no si se prikazao, izvijestiti se, ima li u skup­ štini lica, kojim si poznat. Nisi mi kazao ime čo­ vjeka* što no je tvoje osnove osujetio. — To je Marko Plaucij. — Na to sam mislio. —- Pa, ja sam se zakleo i opet se kunem, treba pod svaku cijenu, da on moju ruku osjeti. Neću mira imati, dok ne bude uhvaćen. Veoma dobro. Osvjedočen sam, da će ti naš gospodar Tigelin skupo platiti takov lov. — Ovoga puta, bio plaćen ili ne, radit ću, što budem bolje mogao, ja ti obećajem. — Ja te ne mogu no sokoliti u takovome poduzeću. Kako ćeš raditi, da se nesmetano Marka dočepaš? — Pridružit ću mojoj osveti mnoge moje su­ radnike. Nećemo se posla ostaviti dokle ne uspi­ jemo. — Onda, priuze Hermes nekako u šali, s bo­ gom za sada pivnice i vesele noći sa veselim druvr.v im r! Kad bih morao, ne kao do sada, živjeti cijela godinu dana o crnom kruhu smočenu u kva­ sim, ja ci uspjeti. — J .- ačkrdakle, Veturije; dobra sreća! Ja te neću smetati. Hermes se je mogao osloniti na čankoliza, e će nanjušili kal ov trag. Veturij je bio izvrstan lo­ vački pas pušten- u potragu za kršćanima. Uboden doživljenim poniženjem i zaoštren strogim Marko­ vim govorom, stup u borbu; za to upotrebi svoje sramotne suradnike. Dan i noć, bez odmora i bez sastajanja s njima je oblijećao po ulicama Rima, pretraživao sumnjive stanove, pa pohagjao kuće i po samim pregragjima, pa napokon i one seljačke po okolici. Napokon, poslije dvije sedmice ne­ umornog istraživanja, Veturij uskliknu u divljem veselju, kao tigar, kad zaskoči na dugo vremena željeni plijen. U jednoj kolibi, što no gledala na Sveti put, otkri Marka Plaucija, koji je tu došao, da utješi na smrti jednoga nevoljnika. Premda je mladi svećenik u drugom odijelu došao, jedan ga je rob prepoznao i požurio se dojaviti ga Veturiju. Majka mu, Pomponija Grecina, bila se povukla u Tuskulum u nepristupačno skrovište. Plemenita i odvažna gospogja ljubila je svoga sina u Hristu i njemu ga velikodušno darovala, pa se nije otezala s njim rastati. Znala je ona, da Marko, svećenik Gospodnji mora za svoju braću živjeti. Kad se je imao u Rim vratiti, rekla mu je s Bogom, osjeća­ jući unapred, da ga više neće na ovome svijetu vidjeti. Pomponija je bujne suze prolijevala i dugo ga u svome zagrljaju držala; ali nije ova časna kršćanka htjela slabiti srčanost svoga sina. Da­ leko od toga, ona ga sokolila na polasku, da veliko- �Neronove žrtve. đušno i bez straha vrsi svoju svećeničku dužnost, pa ga i glave stala. Marko Plaucij uhvaćen, bi u vojničkoj pratnji najprije doveden k Tigelinu, koji je obnašao službu sudca ili pretora, kao i onu prefekta pretorija i za­ povjednika noćnih straža. Veturij je bio tu, da se naužije svoje osvete znajući dobro, da će Tigelin predati na muke kršćanskoga svećenika. Nego, Neron, čuvši često pripovijedati o mladom patri­ ciju, ovu je žrtvu po izbor za se pričuvao. Tigelin zato naredi, da se Marka vodi pred cesara, stalno s nekom žalošću; jer zvjerski starac uživao je u stavljanju žrtava na muke. Kad bi drugi kazne odregjivali ili ih ublaživao, gubile su cijenu u nje­ govim očima. Kad je Marko došao, Neron je bio u sjajnoj dvorani, koja je gledala na trijemove Zlatne Kuće; više mu prijatelja bilo oko njega, pohlepni željom da vide mladoga patricija, kao svećenika Hristova, naime svećenika one je osugjivala zloće, sramote i p onoga doba. Tigelin dogje. 1 sje ovaj je upirao svoj divlji pogle veselja, na Marka: »Napokon smo, reče, skrovište, neprijatelju Rima i rati Ja nijesam neprija Marko s plemenitim uvjeren se mora domovina ljubiti. J krijepost procvate. . Prva je krijepost si Neron. To nas, cesare, naša vjera uć zapovijeda pokoravati se vladaru s se naredbe ne kose sa savješću. — Ne poznaš li sami zakon savjesti? kriknu Tigelin, on je volja cesarova. Mladi se svećenik ne udostoji odgovoriti pre­ fektu pretorija; pače ni očima ga ne pogleda. »Marko, prihvati Neron s nekom proračunanom slatkoćom, koja je bila u opreci sa izrazom njegova lica, odreci se kršćanstva, progji se tugjinskih praznovjerja, pa ću te obasuti častima i bogatstvom i udijelit ću ti odlično mjesto inegju najboljim mojim prijateljima. Slabo se brinem za častima, cesare! od­ govori mladi svećenik dostojanstveno, a još manje za bogatstvom, koje nam život izmiče. Ne ćutim ni malo sposobnosti za odlike carskog dvora. Sto se moje vjere tiče, ona mi draža od svih dobara; volim joj nego ičemu na svijetu, više nego životu. 101 — Mlad si, Marko. U tvojim godinama, pro­ misli, budućnost je daleka, a tvoja može biti sjajna; ne žrtvuj je sanjarijama. — Cesare, ovdje sam pred tobom kao branič istine. Ja čeznem za neumrlom srećom, uzvišenijom i sjajnijom od one, o kojoj mi govoriš. Smrt nema ništa, s čim bi me uplašila; ona je dobitak učenicima Hristovim; ona ih stavlja u posjed neuvehle krune. Neron, ne uzdajući se slomiti ovu visinu go­ vora, izreče smrtnu osudu i naredi, da mladić od mača pogine. Nego, prije no će iz dvora izaći, Marko dade znak, e želi govoriti. »Cesare, reče sa nadahnutim glasom, ti si <jao pogubiti poglavare Crkve i odabranike Gospoti si skvasio tvoje ruke u krvi vjernika, , . 7 - aya, ' ojih Kim nije bio dostojan; mjera e je' ’V prevršila. Svijet, poslije no te je četr­ naest goe., trpio, od tebe će se odmetnuti. Dan je blizu i п, ćeiJožja osvetiti tvome životu zlo­ djela, s kojini si se okaljao . . .« Nisu -ga^pustili da svrši, nego su ga vukli i avljali. Kac’ su ^а doveli izvan grada, ne­ daleko i m est: je sv. Pavao primio mučenički vijenac tu- Mi 'о junački svrši svoju žrtvu. Njegova je potoerna majka, poput one Mahabejpca veselila, f/au je čula za njegovu drago­ cjenu smrt. Om je sama htjela pokupiti svete ostanke svoga plemenitoga Marka i stavila ih je kod svoga m užari grob Plaucija. Junačka "je žena deset godina živjela poslije svoga sina, koga je toliko ljubila i koga je dva puta vidjela gdje se ragja, prvi put svijetu, a drugi nebu. U svojoj samoći, mogla je vidjeti strašnu kaznu, kojom je Bog udario prve progonitelje svetaca. Neron je. doista, bio na svrhi svoga groznoga života. U trideset i drugoj godini života obišao je čitavi krug zloće i djelom proveo strahote, što no ih grčke basne pripisuju nakaznim licima. Dok je u Rimu razmišljao o mnogobrojnim zločinima, iz­ nenada doču, kako su Sulpicija Galba, prokonsula u Hispaniji, pozvale u Galiju odmetiiute legije i tu ga carem proglasile. Neron se je bio toliko s vlašću istovjetovao, toliko drzovit bio i toliko se sve do tada sa nevjerovatnom bezobraznošću igrao ži­ votom gragjana, a da mu se ugled ni malo ne drmao, niti se je s početka moglo misliti, da bi bio moguć sličan pokus. Senat ga smjerno molio, da dogje u Rim i tu uredi obranu, rugajući se od- �192 fe. 12. — »SERAFINSKI PERIVOJ* — 1913. govorio, da ne može u grad doći, jer ga boli grlo, pa da bi put mogao nahuditi njegovom lijepom glasu. S dana na dan vijesti su sve teže bile, pa inu trebalo na v rat na nos odlaziti. Kad je došao u Zlatnu Kuću, okružio se sa svojim prijateljima, a megju njima bio Tigelin u prvom redu. Nerona, onoga časa, kada mu carstvo i život bilo na ža­ losnoj kocki, bila strahota pogledati; svi pakleni bjesovi bili su na njegovu licu uslikani i davali mu grozni izraz. Iznijevši ozbiljnost položaja, obrati se pre­ fektu pretorija: »Koje je tvoje mnijenje, Tigeline?« zapita. Prefekat, u strahu jednako, da ne omrzne sa­ dašnjem gospodaru i da se ne zamjeri onome, što je mogao Nerona zamijeniti, odgovori nekako bez okolišavanja: da je visoka cesareva mudrost do­ voljna naći način spasa. »E, dobro! evo moje osnove, priuze Neron sa paklenim posmjehom. Poslat ću, da se pogube svi zapovjednici, jer su oni sukrivci sa Galbom ili mogu biti«. Tigelin ih je htio više opra/dati, za koje je znao, da su vjerni. Neron g? neustrpljivo prekine: »Imadeš li što drugoga predložiti? upita ga suhoparno. — Nemam. — Onda, pusti me, da proslijedim. Treba da svi prognanici ginu; stalno je, oni su moji nepri­ jatelji i žele mi nesreću. Za tim ću izdati naredbu, da svi Galji u Rimu, budu podavljeni; jer je nji­ hova zemlja ognjište pobune, bojati se, e s njom ne budu u sporazumu. Napokon će Hermes opet grad upaliti, dok ću ja s pomoću Lokuste na ve­ likoj gozbi senat otrovati. - Narod će možda mrmljati, plaho će Ti­ gelin. — Ako se narodu prohtije mojim djelima pri­ govarati, priuze Neron sa glasom, koji je drmao sa svim nazočnim, na nj ću nagnati divlje zvijeri u cirkusu«. Neron nije imao vremena, da izvrši svoje strahovite osnove, vjerne slike grozne mu duše. Jedva je sjeo za stol, u veče ovoga razgovora, sa svojim prijateljima, kad mu jave, da Galba ide na Rim. Odmah se diže, izvrne stol i razbi dvije ljubljene kristalne čaše: mislio je o bijegu; ali ga časnici i vojnici pretorija ne htjedoše slijediti. Po­ slije duge borbe, leže u postelju i zaspi. O ponoći se probudi ustravljen zlokobnim sanjama. Pretorijanci nisu više na svome mjestu; pa i sami ga Tigelin ostavio. U društvu s nekoliko oslobogje- nika išao je i kucao od vrata do vrata: nigdje pri­ jatelja vidjeti. Povrati se u svoju sobu: robovi i časnici odmaglili; postelja mu okradena; nisu mu ostavili ni zlatne kutije, u kojoj je bio od Lokusta pripravljeni otrov. Poludio od očaja, pa šalje po gladijatora Spilicija, da ga ubije; gladijator neće ni da se s mjesta makne. Ovdje ćemo pustiti, neka govori hladni ljetopisac Svetonij, jer je on opisao od same mržnje okrutnijim nehajem pošljednje Neronove časove. Pripovijedanje poganskoga povjesničara može stati bez tumača; ono osvjetljuje s nekim groznim svjet­ lom strašnu Božju osvetu proti prvome progoni­ telju svoje Crkve i ubojici svojih apostola i svojih svetaca. »Neron, veli, htjede se u Tiber utopiti, ali se ustavi; pa, pošto je želio nešto zabitnije mjesto, da se sabere, njegov mu oslobogjenik Faon ponudi svoju kuću izvan grada, oko četiri milje udaljenu, lzmegju salarijske i nomentomske ceste. Bio je bosonog u tunici; ogrnuo se s p e n u 1 o m za­ gasite boje (kabanica sa kukuljicom), stavi rubac na lice i uzjaši na konja. Pratila ga samo četiri čovjeka, a izmegju njih bio Sporo. Već ustravljen zemljotresom i munjom, što pred njim sinula, ču, poljem prolazeći, viku vojnika. Oni njega prokli­ njali, a Galbi klicali. Pače neki će prolaznik reći: »Evo ovaj svijet ide u potjeru za Neronom«. EPugi će ih upitati: »Kakovih vijesti ima u Rimu o Neronu?« Smrad na put bačene lješine prestraši mu konja; u tome skoku otkri mu se lice; jedan ga stari vojnik pretorija prepozna i pozdravi. Kad je bio na mjestu, gdje je trebalo s puta skrenuti, ostave konje u šikarju i u trnju, pa s putem na­ sutim trstikom sterući odjeću pod noge, Neron je teškom mukom dospio zidu iza zaselka. Faon ga svjetova, da se sakrije u jednu pješčaru, pa da čeka dok mu se priprave sredstva, da tajno u kuću ugje; on odgovori, da živ pod zemlju neće, ostade ondje neko vrijeme i s rukom se napi malo vode iz bližnjega mora. »Evo napokon, reče, Neronova pića!« Zatim baci svoju penulu, razderanu kroz šikarje i trnje, i povlačeći se i nogama i ru­ kama s tijesnom stazom, što no ju ispod zemlje proveli i dovuče se u najbližu sobicu i tu leže na postelju s jednim slabim dušekom i starim pokri­ vačem. I ako ga glad i žegja morili, ipak nije htio crnoga kruha, kad su mu ga nudili; ali napio se malo vruće vode. Svak zatim na nj navalio, da se što prvo izmakne zlostavljanjima, koja su mu pri­ jetila, a on dade, da se pred njim iskopa jama prama njegovoj veličini, naredi, da se, prama mo- �Neronove žrtve. gućnosti, priljubi nešto m ram ornih ulomaka i da se donese vode i drva, e se posljednja počast iskaže njegovim ostancima plačući na svaku riječ i po­ navljajući: »Kako velikoga umjetnika gubi svijet!« »Kroz to dogje jedan Faonov glasnik i zgrabi mu pismo; on pročita, da ga je senat proglasio držav­ nim neprijateljem i osudio na kaznu starih zakona. Zapita, kakova je to kazna? odgovorili mu, da osugjenik bez odijela mora staviti glavu u rašlje, pa da ga se tako bije sa šibama dokle ne umre. Prestravljen, zgrabi dva bodeža, što no ih uza se imao, ogleda im oštricu, pa ih opet sakri, pošto, govorio je on, zloudesni čas još nije bio došao; zatim je govorio Sporu, da jadikuje pogrebne na­ ricaljke, pa da prsa probode. Smjerno je molio jednog druga, da ga osokoli ginuti svojim primje­ rom; sam se je korio sa svoga kukavičluka. »Ali konjanici su već bili tu s naredbp.;!, da ga živa uhvate. Kad je čuo tapati nogu, viknu dršćući: »Konjski trk u propanj iznenada udari u moje uho«. »Napokon, s pomoću svoga tajnika Epafrodita, probode svoje grlo. Još je bio živ, kad Ш je došao centurijon, koji mu stade svojom odjećom ranu začipati i tako hiniti, kao da mu je došao u pomoć. Sve, što je Neron rekao, bilo je: »P re­ kasno je!« i »To je dakle prisegnuta vjernost!« U ovoj je riječi umro: oči su mu bile iz očnica iskočile i nepomično gledale, a to učinilo, da su kroz sve prisutne srsi prolazili«. M arkovo se je proročanstvo ispunilo; Bog je počeo Crkvu osvećivati. Sofonij Tigelin, zločinac, koji, poslije nego je Nerona naučio sve sitnice zloća i nedjela, izdao ga, pa bio malo kasnije primoran u šinueskom ku­ palištu samu sebi sm rt zadati. Sram otni Hermes i Veturij po naredbi Otona, cara od nekoliko mje­ seca, bili su ubijeni. P rav d a Božja u svoje je ruke uzela stvari istine; o n a s e j e s a m a o p r a v d a l a , kako b f s e “C rkva izrazila. Bog se je svijetu smilovao, veli jedan pisac; cesari i njihovi sukrivci umirali su, poput nemani, bez potom stva! rl L SS 0 . fra Lovro Mihačević: Pogled na historijsku evoluciju albaneske pro­ svjete. Prije 4 —500 god., kakovo je bijo u Evropi uopće zanimanje za knjigom, perom i naobrazbom, to znamo iz povjesti, a kakovu istom da zamislimo u Albaniji, koja je bila uprav onoga vijeka junačko lazbojište, ognjište, na komu je samo vatra gorila rata i krvarenja. 1 to je tako žalosno stanje trajalo sve do skorih vremena, da­ pače do jučer. Pa zato političke i vjerske borbe ometoše u prošlosti svaki rad, te nam iz onoga vremena ne preosta drugo, do koja rijetka starina. I ako se je Što našlo od književnog rada ili pokreta u Albaniji za ovaj rad, sve to ima se zahvaliti albaneskim iseljenicima u Italiji, koji se tamo ožariše za rodnu slavu te uz blagostanje, u kome se nalažahu, nastojaše probuditi svoj narod za prosvjetni rad i napredak. Njima bijaše sklona rimska propaganda, koja iz­ dašno pomagala Albaneze u njihovu književnom radu, štampajuć im knjige u albaneskom jeziku, da tako raširi i učvrsti katolicizam u Albaniji. I doista prve knjige štampane u albaneškom jeziku većinom su za crkvenu uporabu. Godina šezdesetih prošloga stoljeća, došavši mnogi talijanski fratri u Albaniju, nijesu imali gotovih knjiga iz kojih bi naučHi albaneski jezik. S toga su počeli stariji misionari pisati slovnice i male rječnike za nove svoje sudrugove u vinogradu Gospodnjem. Tako je o. Fr. Rossi da Montalto izdao opsežnu slovnicu i rječnik talijanskoepfrotski. I prija je bilo učevni i marni ljudi za albanesku književnost, ali su ti gotovo svi emigranti — Talijanci, Sicilijanci —, koji su po koje djelo u prozi ili poeziji iz­ dali, od talijanskih misionara žvući u Albaniji sa svojim djelima istakoše se oo. Toma Marcoz i Leonardo de Martino. Razvitku književnosti albaneške bile su na putu dvije velike zapreke, dva ogromna kamena smutnje, a ti su: zabrana turske vlade o uporabi albaneškog jezika, na kom se nijesu smjele ni novine štampati ni knjige; drugi je, nesregjenost njihova pravopisa, u kome je vla­ dala velika anarhija. Njeki pisci služili su se latinskim, a drugi grčkim slovima, što je dakako ne povoljno dje­ lovalo na razvitak same književnosti. U sjevernoj Alba­ niji upotrebljavao se je latinski alfabet, a u južnoj grčki. Očevidno je, da uz ovakovu nejednakost u pismu nije moguć nikakav sustavan književni rad, pa zato se i kod Albanaca radilo oko jedinstva alfabeta i pravopisa, oso­ bito u najnovije doba. Godine 1908. nakon proglašenja ustava i slobode u Turskoj carevini, pregnuli su ozbiljno svi učeniji Albanci, da se slože u pravopisu. Do tada �m Вг. 12. — »SERAFlNSRI PERIVOJ« — 1913. imali su od nazad desetak godina dva pravopisa, zvana: Aghimi i Bashkimi: prvi je naginjao na hrvatski pravo­ pis, držeći se diakritičkih znakova, a drugi je ostao kod samih latinskih slova. Pomenute godine, u gradu BitoljuMonastiru, u Macedoniji, mjeseca studenoga, imali su u tu svrhu sastanak naučenjaci albanski Ghege i Točke, zastupnici sjeverne i južne Albanije, da vijećaju i da se sporazume o jedinstvenom pravopisu za čitavu Albaniju, a složili su se u toliko, da su ostavili za sjevernu Alba­ niju alfabet Bashkimi, a za južnu Frašeri. Do godine 1908., kada je u turskoj carevini ustav proglašen i u Albaniji sa velikim ushitom i veseljem oglašen, jer se pod imenom ustava razumije prava slo­ boda narodna: do te godine u Albaniji nije se smjelo ne samo unutra kakove novine izdavati u albaneškom je­ ziku, nego niti iz vana primati, premda su izilazile novine u tom jeziku u Siciliji, gdje živu albaneški uskoci, pa u Bruselju, Bukareštu i Njujorku u Americi. Primale su se i potpomagale ove novine tajno uz veliki rizik svoje osobne slobode, ako vlast saznade, za taj posao. Nu nakon rečene godine, s ono malo slobode što ustav do­ nese albaneškom narodu, upotrebiše Albanezi ovaj čas na korist svoga naroda, i osnovaše pokrajne listove: tako je u Skadru otvorio tiskaru i počeo tiskati »Novinu« za Skadar i njegovu okolicu učeni i poduzetni svećenik don Antun Nikai, koju još i danas izdaje. I Franjevci u to vrijeme mislili su pokrenuti list »Glasnik sv. Ante« ali promjene nutarnje i političke pometoše ovaj posao. Za dobru štampu, »»Možete g rad iti,škole i crkve, nu ipak sve to neće donijeti prave koristi ne budete li širili štampu«. Ove značajne riječi potekle su od danas srećno vladajućega Pape Pija X., a njegov sad mora biti mj< davan, jerbo ga je sam Hrist stav; o na visoke pe< da sve prom atra i ravna. S ponosom možemr sati, da je »SerafinSiki Perivoj« već 27 godina ra suzvuično ovim skoro izušoenim riječima našega ve koga Pape Pija X. Donosio je učevne i poučne r. prave, milozvučne pjesme, zabavne i poučne članke, vijesti, prikaze i ocjene, a uza sve to, kadgod je bila nužda, ustaiap je na obranu naše vjere, domovine i reda. To nam, mislimo, ne treba ni najmanje dokazivati, to su priznale tolike druge no­ vine i tolike uvažene ličnosti, a to najsjajnije ističu i sami »Serafinski Perivoji« kao ii potpisi saradnika »Serafvnskoga Perivoja«. U zadnje vrijeme na hrvatskom e katoličkome obzorju pojavilo se je više i znanstvenih i puč­ kih i religijoznilh i političkih novina, pa pošto neke tek životare, to nije ni čudo, da se je megju hrvatskim ured­ nicima osjetila nužda reduciranja ili unificiranje nekih li­ stova. Tu su nuždu isticale: »Hrvatska Straža«, »Dan«, »Riječke Novilne« itd. Malo je izgledalo čudnovato i ten­ denciozno, da se je većinom isticala nužda unifikacije »Serafinskoga Perivoja« i »Vrhbosne«, a ne — prema principu: »Qui prior in tem.pore potior in jure« — kojih mlagjih revija. »Serafinski Perivoj« živio je s »Vrhbosnom« 27 go­ dina, pa nijesu nigda osjetili te nužde, a nije postao ni konkurentom, nego je stekao .konkurente. Dapače je »Vrhbosna« još 1908. u 9. br. megju inim pisala: »Zadnji broj »Serafinskog Perivoja« od 15. rujna izašao je pod osadamji rad novog urednika jamči, da će »Seraf. Perivoj« kao glasilo hrvatskih franjevaca i nadalje donosu! pred čitalačku svoju publiku c v j ev e r a d a n a š i h f r a n j e v a c a iz s v i h h r v a t ­ s k i h p o v i n c i a, n a p o s e i z p r o v i n c i j e b o ­ s a n s k e i h e r c e g o v a č k e , da će »Seraf. P e r i ­ v o j « i n a d l j e z,,v je š - ć i v a t i o r a d u f r a n j e ­ v a c a š i r o m s v i j ,e a, a u z t o d a v a t i p o g l e d po r a z v o j u k a t o l i č k e C r k v e u opće«. A i »Mrv. Straža« u VI. svesku iste goidine pisala je: » Ž a o n a m j e s a m o , š t o »S. P.« n e i z l a z i u - Za­ g r e b u , gd i e se j oš u v i j e k n a v l a č e do s e t e r e rukavice, kad treba o b rač u n ati s groba­ rima katoličke vjere i Hrvatske. Želimo od s r c a d a s e o v o g l a s i l o z a s l u ž n i h b o s a n ­ skih ujaka što više proširi i procvate«. Tako onda, a danas? Danas se traži, da se »Serafinsiki Perivoj« s »Vrhbosnom« ujedini — odnosno da prestane. . . . Pijevo društvo, prema zaključku ljubljanskoga hrv.slov. kongresa, sazvalo je na 19. studenoga katoličke urednike u Zagreb i pokušalo unifikaciju nekih listova, pa i »Seraf. Perivoja« te »Vrhbosne«. Iza kongresa ured­ nika neke su novine rast rubile »urbi et orbi«, da je kon­ gres katoličkih novinara u Zagrebu megju inim zaključio i to: da se »Seraf. Perivoj« sjedini s »Vrhbosnom«. T a je vijest na čitaoce »Seraf. Perivoja« u opće, a Franjevce napose zlo djelovala, te smo obzirom na tu rezoluciju primili više upita, pače i oštrih istupa, koji se u glav­ nome slažu s ovim, što smo ga iz Dalmacije primili: »Veleučeni! nije mi poznato, kakovo ste Vi stanovište zauzeli prama toj rezoluciji, ali čini mi se, da »S. Peri- �Vjesnik. voj« podmpošto ne smije prestati ili stopiti se sa »Vrfob.« Nama Franjevcima treba dati jednu znanstvenu reviju, jer da nije naših pisaca, ko bi ispunjavao »Stražu«, »Bo­ goslovnu Smotru« itd. Spasiti onake zaključke u Zagrebu, a udovoljiti i priznati rad Franjevaca dalo bi se najbolje tim putem, da »Perivoj« primi u se »Vrhbosnu« i oko te revije sa naročitim programom da se okupe Franjevci, kao u svoje službeno glasilo, i ako im je slobodno suragjivati u inim časopisima. (To ćemo učiniti vrlo rado, ako dopusti preČ. vrhbos. kaptol. Op. lit.). — Možda je ovako i zaključeno. Takogjer sa onim zaključkom o fu­ ziji »S. P.« i »Vrhb.«, kako će se složiti onaj zaključak oo. lektura u Sarajevu, da se »S. Perivoj« proširi i okupi franjevačke pisce?« . . . Na utjehu cijenjenih čitatelja »Seraf. Perivoja« možemo izjaviti, da uredništvo »Seraf. Perivoja« ne zna za nikakvu rezoluciju o unifikaciji »Seraf. Perivoja« i »Vrhbosne«. Na kongresu je samo idr. Barac spomenutu unifikaciju predložio, a iza toga je da. Buljan izjavio, da on u sporazumu sa urednikom »Seraf. Perivoja« izjavljuje, da danas nije zrelo pitanje o unifi­ kaciji. Urednik je »Seraf. Perivoja« izjavio, da o unifika­ ciji mogu odlučivati jedino hrvatski franjev. redodržav nici, a ne urednici. U koliko mu je stvar poznata fikacije ne može doći, jer i čita.elji i izdavači »Seraf. Perivoja« hoće baš jedan list onoga smjer - u kome se zrcali duh sv. Franje. O s i тг) to g. a u z a d n j e j-.e v r i j e m e » S e r a f i n s k i P e r i v o j « p o s t a o g l a s i l o m s v i h -ne s a m o hrvatskih, nego i slovenskih Franjevaca. Na to je jedan učesnik kongresa upitao,- kako je financijalno stao »Seraf. Perivoj«? Urednik »S. P.« odgovo­ rio je, da je »Seraf. Perivoj« do sada i financijalno dobro stajao, nu dogje li i do defidita, red je pripravan i na žrtve. Iza toga se je čuo glas, da nije razborito list uki­ dati, kada je materijalno obezbijegjen. I to je sve što je na kongresu katoličkih novinara zaključeno. Prema tome »Seraf. Perivoj« i dalje će izlaziti, a l j e t o s u č i n j e n a o r g a n i z a c i j a f r a n j e v a č k i h i 1 e k t u-r a i pi ­ s a c a p o t p u n o j a mč i , da će i z l a z i t i i ki ć eni ji i u k u s n i j i n e g o li i g d a d o s a d a . Oko njega će se i 'dalje kupiti elita franjevačkih pisaca svih šest i hrvatskih i slovenskih ređodržava kao i učevni lajci. Os i m t o g a će s l i j e d e ć e g o d i n e »Serafins k i Perivoj« češće donosi t i i priloge, te ć e b i t i p u n o v e ć i , n e g o Ii j e d o s a d a b i o . Uza sve to cijena će mu i dalje biti ista — na godinu K 5, za gjake i trećoretce K 3. Molimo toplo sve naše predbrojnike, da svoje pretplate — odnosno i uplate čim prije po­ šalju na upravu »Seraf. Perivoja« u Sarajevu. Vašom pretplatom širite dobru štampu, a: »možete graditi škole i crkve, nu ipak sve to neće donijeti prave koristi, ne 195 budete li širili štampu«. Na koncu svima p. n. čitateljima, prijateljima i dobročiniteljima želimo čestit Božić i Novu godinu! — Uredništvo. Promjene u franjevačkoj redodržavi presv. Otkupi­ telja u Dalmaciji. Na 26. XI. 1913. u Spljetu birano je novo starješinstvo redodržave: o. Mate Kardum, redodržavnik; o. Kosto Krelja, kustod, defmituri: o. Franjo Ravlić, o. Dominik Labor, o. Silvestar Kutleša, o. Petar d r. Gra­ bić; tajnik: o. Pajo Mišura. Novo je starješinstvo učinilo slijedeću izmjenu osob­ lja: gvardijanom u Spljetu izabran je o. Stjepan Bosainčić; u Šibeniku o. Mato Stošić; u Sinju o. Dominik Labor; starješinom u Živogošću o. Konrad Rudan; u Imockoj o .Stjepan Šulenta. Promjene na župama: u Plinu dolazi o. B^nedikt Olujić, na Gradac o. David Brbić, u Podacu o. Ignjacije Malić, u Slivno o. Ivan Peko, u Velikobrdo u. Konrad Odak, u Grab o. Sebastijan Latinac, na Cvrlievo^o. Vugustin Škomrlj, na Dubravice o. Luigji Doiielli, u Sumartin o. Andrija Rajković. U dušobrižničkoj pomoćničkoj službi imenovani su: za Drniš o. Božo Milošević, za Prominu o. Vladimir Krolo, za Šibenik o. Pavao Silov, za Imocki o. Ivan Vukušić u svojstvu vjern­ ija na gragjamskoj školi i o. Stjepan Pilipić. Upraivisjemeništa u Sinju izabran je o. Franjo Lulić, bivši generalni đefimitor. Bog dao, pa ove promjene urodile obilnim plodom po red i narod! Posveta zastave svih Marijinih kongregacija. Na zadnji dan Kčnstantinova jubileja, dne 8. prosinca po­ svećena je u Sarajevu na svečani način zastava svih pet gjačkih Marijinih kongregacija. Posvetu je obavio pomoćni biskup dr. Šarić, a zastavi je kumovala Njez. Višost prejasna ggja. Sofija vojvotkinja Hohenberg, su­ pruga prijestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdi­ nanda od Este, a zastupala ju je preuzvišena gospogja Augusta pl. Appel. Kao ouvertura posveti služila je ge­ neralna pričest svih 18 sarajevskih Marijinih kongre­ gacija, a kao zaključak, svečana akademija u dvorani »Napretkova Doma«, na kojoj je uz razne deklamacije i pjesme, krasni govor presvj. g. Koste Hčrmanna na prisutne ugodno djelovao. Prisutne je preko presvj. dra. Šarića pozdravio i sam Papa Pijo X. Sveta Zemlja. Svakom su kršćaninu najmilija i naj­ svetija ona mjesta, gdje nam se predragi Spasitelj rodio, gdje je živio i umro. Nazaret, Betlehem, Jeruzalem, pa Getsemani, križni put, Kalvarija -- ta su mjesta poznata svakom kršćaninu već od najmlagje dobi. No ta su mjesta u turskim rukama, Turci su tamo gospodari. Već 700 godina čuvaju ta sveta mjesta sinovi sv. Franje - oci Franjevci, oni ih uzdržavaju, oni tamo sv. mise služe i molitve obavljaju, oni potištene katolike tješe, riječ Božju propovijedaju, škole uzdržavaju, siromašne �19C 6r. 12. — »SERAFIttSKl PERIVOJ« — 191.1 i zapuštene potpomažu, hodočasnike primaju i dvore. — A otkuda? Od milodara, što se sakupljaju po svemu svijetu. — Zato su na mnogim mjestima po naredbi svete Stolice postavljeni Franjevci t. zv. komisari sv. Zemlje. Njihova je dužnost širiti pobožnost spram onim sv. mjestima, te sabirati milodare i slati ih u Jeruzalem Čuvaru sv. Groba. Takvog komisara sv. Zemlje imamo mi Hrvati u Zagrebu u franjevačkom samostanu. Sv. oci Pape su uvijek vjernicima po svemu širokomu svijetu stavljali na srce, da ne prestaju m i l o s t i n j o m i dru­ gim sredstvima pružati pomoć za uzdržavanje svetog mjesta. Tako je blage uspomene Leo XIII. toplo prepo­ ručio vjernicima potrebe sv. Zemlje, biskupima je pak n a l o ž i o , neka se brinu, da se milostinja sakupljena u svim crkvama pred sv. Grobom na Veliki Petak, šalje u Jeruzalem za uzdržavanje pravog sv. Groba i drugih Svetišta u sv. Zemlji. I ta naredba Leona XIII. na nekim se je mjestima zaboravila, te ju je slavno vlada "ići Pijo X. 23. listopada 1913. obnovio i ponovno naiožio, da se obdržaje. — Nu ne samo na VeliKi Petak, već i inače, kadgod tko može, treba da daruje za sv. Zemlju, jer je to najsvetija zemlja na svijetu, a veoma treba naše pomoći. Tkogod ma što daruje, postaje dionik svih sv. misa, molitava i dobrih djeia, što se na onim naj­ svetijim mjestima vrše. Osim toea ima potp' ni oprost na Božić, Uskrs i na smrtnoj uri. Dragi Spasitelj je rekao, da preobilna plaća Ček^ onoga,мkoji dade siro­ mahu čašu hladne vode, koliko veća čeka onoga, koji nešto dade za domovinu samog .ni’og Spasitelja. Zato pobožni čitatelju, otvori svoje srce dragom Spasitelju, te od onoga, što je on Tebi dao. podaj ti za njegovu domovinu. Najbolje bi bilo, da se u svakom selu nagje koja pobožna osoba, koja bi sakupljala milodare za sv. Zemlju. Potrebne upute daje: Komisarijat sv. Zemlje, Zagreb, franjevački samostan. Ako zaboravim tebe Jeruzaleme, neka bude zaboravljena desnica moja. Konferencija »Društva franjevačkih književnika«. Na 30. prosnica t. g. održat će se u Mostaru konferen­ cija »Društva franjevačkih književnika«, šesteriju hrvat­ skih i slovenskih franjevačkih redodržava, na koju sc pp. oci: dr. fra Petar Grabić, o. fra Petar Vlašić, o. fra Teofil Iiarapin, dr. fra Leon Petrović, kao odbornici, te fra Fugenij Matić, tajnik, najuljudnije pozivaju. Sara­ jevo, 9. prosinca 1913. Dr. fra Julijan Jelenić, predsjednik »Društva franjevačkih književnika«. ► »Iz tabora katoličkih Hrvata«. Pod tim milozvučnim naslovom donijele su » N o v o s t i « u broju od 16. stude­ noga iz Sarajeva dopis o socijalno-političkim prilikama u Bosni. Cirn smo doznali, da su to donijele » N o v o s t i « odmah smo posumnjali, da li taj dopis u istinu potiče od sarajevskih katolika. Pročitavši uvjerili smo se, da od katolika potječe, ali ne praktičnih, nego liberalnih. Ta, da dopisnik u istinu potječe iz tabora praktičnih katolika, zašto bi potvarao Franjevce, da su oni iza dolaska pa­ pinoga delegata preč. Bastiena nastavili borbu protiv nadbiskupa Štadlera, a nadbiskup Stadler protiv njih? Odakle on to zna? Kojom savješću može jedan katolik tolike podvale bez ikakvih podataka svaliti, ne recimo na jedan crkveni red, nego na bližnjega svoga? Na te ­ melju koga je morala mogao ustvrditi, da su se, iza kako je »nadbiskup Stadler izašao kao pobjednik« »odnošaji izmegju sarajevskog kaptola i franjevaca opet zaoštrili«? G. dopisnice, nije li baš predzadnji franjevački »Seraf. Perivoj« u aferi Gjurgjmke Pavlović harmonično s orga­ nima nadbiskupa Stadlera za pravdu koplje lomio? Nije li pri polasku u Beč i Rim prečasni franjevački ređodrž чк Mrhačević nadbiskupa i na željezničku postaju prijateljski otprauo i pri dolasku dopratio? Kojom du­ šom možeš izazivati publiku protiv Nj. Prečasnosti pa­ pinoga delegata? Je U on bez dozvole sv. Stolice u Bosni? Pa ako nije, onda će mu svaki katolik izrazivati čast, barem zato, što on tu reprezentira Nj. Svetost Papu Pija X. Hi ti je možda on u oku, što ne možeš za­ početi onoga raskola, čije ti »konture« već lebde pred očima. Donekle je istina, da »naš narod ovdje skapava u neznanju, nigdje nikakva kultivisanja, nikada prosvjetIjenja. Nigdje nikada ozbiljp^ rada, da se seljak pouči, prosvjetu, uputi, nigdje se ne drže pučka predavanja, nigdje analfabetski tečajevi«, a šta ti učini, da to pre­ stane? U ostalome ostavi se ti franjevačke politike. Dok si ti još bio sauno u Božjoj ideji, oni su radili s narodom i za narod, a radit će i u buduće. Oni ne traže za svoj rad aplauza — u svemu im je mjerodavna savjest. Hrvatske katoličko akad. društvo »Hrvatska« uvi­ djelo je potrebu, da se mladom katoličkom književnom pokretu podade novi, snažni impulz i nadalo se, da će se toj potrebi udovoljiti izdanjem almanaka »Naše Kolo«. Nije »Hrvatsku« od tog nauma mogla odvratiti nikakva poteškoća kao ni sigurna vjerojatnost, da će se taj čitav pothvat svršiti sa materijalnim deficitom. »Hrvatska« je učinila svoju dužnost i sa zadovoljstvom je konStatovala, da je katolička štampa bez iznimke najsrdačnije pozdra­ vila taj korak i shvatila njegovu zamašnu važnost. Da spomenemo samo neke važnije: H r v a t s k a S t r a ž a « »Preporučujemo svesrdno«. R i j e č k e N o v i n e : »Ono mnogo obećaje, a po­ dosta i podaje skroz uspjelih stv a ri... Hvala Bogu, ima u »Našem Kolu« jakih sila, ima duša što osjećaju i fino i duboko, ima pravih pjesnika«. L u č : »Prvi svezak bijaše zora novog doba, novog kat. pokreta. �Vjesnik. 197 S e r a f i n s k i p e r i v o j : »Ono je klica i malo, h o d o č a s n i k a ili k r a t k i o p i s n a j v a ž n i j i h čedno gorušično zrno prvi put bačeno na plodno tlo ka­ s v e t i h p a l e s t i n s k i h m j e s t a s v i š e r a z ­ toličkog idealizma u Hrvatskoj, iz kojeg će u kratko vri­ m a t r a n j a i m o l i t a v a « . Narudžbe se mogu naj­ lakše obaviti s obnovom pretplate za »Seraf. Perivoj«. jeme izrasti veliko i snažno stablo katoličke i jedino prave umjetnosti«. BUGARSKA. K a t o l i č k i L i s t : »Književnost, koju nadahnjuje Pokret za sjedinjenje Crkava. Iza zadnjih nedaća, Trojedni Bog, mora naprijed«. što su Bugarsku od njezinih saveznica: Grčke, Srbije »Moramo naprijed« zvonilo nam je u ušima. I »Hr­ i Crne Gore zadesile, u njoj se sve više širi ideja za vatska« se opet odlučila, da prinese tu žrtvu , koju mogu sjedinjenje bugarske crkve s rimskom. Ni katoličke se samo oni pravo ocijeniti, koji su s takvim pothvatima novine ne slažu u promatranju toga pokreta, a kamo Ii imali posla. Osobito nas je osokolilo, gdje su »Naše Kolo« liberalne. Neke katoličke novine u tome ne vide pravih pozdravili naši najbolji i od protivnika visoko cijenjeni i čistih motiva, koji su nužni za sjedinjenje, druge opet i priznati pjesnici Pavelić, Poljak i Kostelnik, a i svi ostali pokret hvale i ne ispitujući motive, a »Obzor« i »Hrv. »mladi« i »najmlagji« od Ljube Ivica pa do Nonce, te su Pokret« već su iz principa oštro istupili protiv spome­ priposlali obilje lijepih radnja, da »Našem Kolu« omoguće nutoga pokreta. Vrijedno je čuti, šta o tome 27. stude­ istup u javnost. noga donosi »K a t h. K i r c h e n z e i t u n g« od svoga Naš marni starješina dr. Ljuba Maraković velikon dopisnika iz Rima. Dopisnik je svoje retke napisao na­ je ljubavlju i pažnjom uredio i drugu knjigu »Našeg Kola« kon <aznih intervjua, što ih je u Rimu imao s nekim i već su prvi arci prispjeli u tisak, a sredinom prosinca redovnicima, koji su u Bugarskoj više godina služili kao 1913. biti će cijeli almanak doštampan. »Naše Kolo« biti misijonari, a i ScKJa su u pismenome saobraćaju s braćom će najljepša božićnica i ures katoličkog doma, zato je u Bugarskoj. Moram prije svega — veli dopisnik dužnost svakoga inteligentnog Hrvata katolika, da ga priznati, da_ pokret obuhvaća sve veće dimenzije. Ponabavi! . kret datira od nacijonalnoga kongresa, što se je neCijena je .Našeg Kola« 2 krune (za gjake Ш И Ц - f davno održao u Sofiji. Cim su neki govornici istakli, poštarine. Narudžbe i novac prima: Hrvatsko katoličko da Papa neće dopustiti, da se prava macedonskih bu­ akad. društvo »Hrvatska« u Beču VIII. Schonborngasse garskih katolika pogaze, na svijetlo su izbili i motivi 9/4. Za Hrv. kat. driišFvo »Hrvaiska« cand~ med. Imbro čitavoga pokreta. Drugo je pitanje, bili se ove nade Botkovac, Dragutin Bašić, cand ехр. bugarskih pokretaša za uniju i ostvarile. Ta, na koji Novicijat redodržave Bosne Srebrene prenesen je način Papa Srbiju i Grčku prisilio, da siromašne Bu4. prosinca iz Guče Gore u Kr. Sutjesku. U Kr. Sutjesci, gare ostave u miru? Osobe, koje su se u Rimu imale kao što je već poznato, nedavno je sagfagjena i nova baviti s unijom, uočile su, da čitav pokret za uniju nosi crkva i prostran samostan. Uz to je sadanji gvardijan na sebi boju prijetnja naperenih protiv Rusije, što je do­ fra Jozo Andrić uprav ljetos samostan providio s novini pustila, da Srbija, Grčka i Crna Gora u zadnjemu ratu vodovodom, centralnim loženjem i rasvjetom. Isti dan Bugarsku onako ponize. Bugari, koji su u zadnjemu p. o. fra Stjepo Ikić imenovan je za drugoga novičkoga ratu pripali Grčkoj i Bugarskoj na silu se odnarogjuju. meštra, a fra Tugomir Marković premješten iz Guče Bugarski su biskupi protjerani, svećenici i lajci prisiljeni Gore u Jajce. na srpsko odnosno grčko bogoslužje, škole i nacijonalna prava, što su ih Bugari za Turaka uživali, dokinuta: U sv. Zemlju. Dva hrvatska Franjevca, koji su skoro riječju Bugari se moraju posrbiti i pogrčiti. U tome su otišli u sv. Zemlju, da tamo priprave sve, što će biti posredovanjem Rumunja puno srećniji Kucovlasi: nji­ nužno za prvo hrvatsko hodočašće, već su se vratili. Sada se u samome Zagrebu za hodočašće prave po­ hova su i školska i crkvena prava zaštićena, prem su u bliže priprave. Hodočašće će se voditi pod pokrovi­ manjemu broju. Vae victis! Tome je svemu kriva Ru­ sija, kojoj je velika Bugarska bila uvijek trn u oku. P ri­ teljstvom samoga hrvatskoga primasa nadbiskupa dra. Ante Bauera, a vodit će ga redodržavnik sv. Cirila i jetnjom s unijom misli se na Rusiju učiniti presija, jer je poznato, koliko se Rusija plaši proširenja rimskoga A^letoda preč. fra Rafajel Rodić. Koliki će trošak za put upliva megju pravoslavljem. Rusija dakle mora kod tamo i amo pojedinoga hodočasnika zapasti još se za Srba i Grka u prilog Bugara posredovati, da im se ba­ sigurno ne zna — objavit će se naknadno. Drži se ipak, rem jezik, crkve i škole zajamče. Takova je prijetnja da prvi razred neće biti skuplji od 500, drugi od 400, jednoč svoj učinak već proizvela. Godine 1860. počeo a treći od 300 K. Tko se želi sa sv. Zemljom ukratko je megju Bugarima pokret za uniju, a to s toga, što im je unaprijed upoznati, neka si od uredništva »Serafinskog bila dodijala ovisnost o ekumeničnom patrijarhatu. Oni Perivoja« naruči za 50 helera djelce: » Ma l i v o g j a �198 Вг. 12. — »SERAF1NSKI PERIVOJ* — 1913. su htjeli kao posebna nacija, da imaju i vlastitu auto­ kefalnu crkvu. S unijom se srećno počne. Iz početka ju provagjahu samo latinski misijonari, a tada se umiješa i sv. Stolica. Rusija je za sve to slabo marila, a patri­ jarha se držao nepopustljivim. Napokon Rusija se pro­ budi, biskupa Sokolskoga, koga je Pijo IX. tamo stavio, strpa u lagju i odveze u Odesu. Od tada pa sve do danas o Sokolskome ni glasa. Drži se, da su ga Rusi negdje strpali u samostan i da tu čami. Pokret je trajao sve do 1870. Broj sjedinjenih u Macedoniji poraste na 80.000, u Traciji i Rumeliji na 50.000. Na koncu 1870. Rusija isposluje od Porte Bugarima neovisnost od grčkoga patrijarhe. Patrijarha ni sada ne popusti, nego Bugare izopći. Od tada pa do danas Bugarska crkva stoji raskoljena i od Carigrada i od Rima. Od uspostave neovisne hijerarhije počne u Bugarskoj pokret za uniju jenjavati. I šta je još više, stvar krene na gore. Od 80.000 sjedinjenih macedonskih Bugara zadnji balF :зКi rat zatekao ih je samo 10.000, a od 50.000 a^kih, i rumelskih samo 5000. Megju onima, koji su se na raskol povratili bio je jedan biskup s više svećenika, općina i časnih sestara. Mnogi mladi ljudi, koji su odgojeni u katoličkim zavodima ili za svećenike ili inače, pali su u raskol s nadom, da će dobiti unosnije službe. Sve­ ćenstvo prelazi na raskol i za same ukore, što mu ih biskupi podijele. Jednom radi sukoba sa svojim bisku­ pom čitavo selo prijegje na katoličku vjeru, nu kašnje, kad im raskolili biskup popusti, opet se vrate natrag. Osobito šu mnogi od naobraženih pa i mlagjih kato­ ličkih svećenika u početku rata prešli na raskol. Iz jednoga rimskoga samostana istupila su i dva bogoslova, te prešli na raskol, držeći, da je došlo vrijeme, da svo­ jim znanjem megju Bugarima otvore karijeru. S toga poznavaocima istočnih duhova nije zamjeriti, što čitav ovaj pokret za uniju sa skepsom promatraju. Čini se dapače, da se je nakon oslobogjenja ispod turskoga iga, stanje katoličke Crkve u Bugarskoj pogoršalo, a ne 'čšalc'. 2 a turskoga gospodstva misije su vogjene pod t'c«u iskim pokroviteljstvom, a sada narod hoće da bude jedinstven. \ I PRIKAZI I OCJENE., Dr. Blažević: Karlo M. Vfglietti: Izgubljeno zvanja P< 25. talijanskom izdanju preveo o. Apolinar Braničković, Franjevac. Izdao književni zbor frarpevačkih bogoslova »Duns Scot« u Zagrebu. Tiskara hrvat, katol. tiskovnog društva. Zagreb, 1913. —8", str. 131. Cijena broš. 60 fii.; uvezana 1 K. Nema možda staleša. o kojem bi se tako čudnovato i različito sudilo i mislilo, kao što ređovničkom. Katolička ga Crkva cijeni, štuje, za vjeru, zna nost, najzaslužnijim smatra! Protivnici ga preziru, iz smijavaju, omalovažavaju, potvaraju, zasluge mu ili po­ sve niječu ili umanjuju. Današnji ga svijet besmislenim i suvišnim smatra! Prema ovim načelima, uregjeno je i djelovanje. Je li se u kome probudila želja za ovim sta­ lišem, sve se moguće čini, da se ta želja uguši. Je li se želji odazvalo, sm atra ga se čudakom, i kuša se, kako bi se dotični egipatskim loncima povratio. Pa često puta i sami roditelji, svojim nerazboritim postupkom ili uguše ovaj poziv ili dotle muče svoje dijete, kojemu Bog bi­ jaše uzvišeni redovnički stališ označio, dok se pod te•retom njihovih »suza«, ne slomi »oporo i neposlušno« dječinje srce i ne okrene legja Bogu i pozivu! Koji puta i sami uzvanici, nestalni, nepromišljeni, neodlučni, lahko zaborave »da se treba više Bogu pokoravati, nego lju­ dima«, ostavljaju započeti put, na kome su se bili već prilično snašli, a bace se na drugi, kojim ići ne znaju! Koje :udo ako nast. ac da im se onda ali prekasno otvore oči! . . . Takovu jednu »bolnu i poetičnu povijest« nesmotrenesti, roditeljske majčine napose, neodlučnosti uzvanika, prikazuje nam navedeno djelo, a mi ćemo tu povjest u kratko ocrtati. Mladi;, ugledna roda, od naravi dobrim svojstvima nadaren, nestašan, živahne ćudi, u roditeljskoj je kući češće uzrokom tuge i plača. Svakovrsne igre glavno su niu, hi reć zanimanje. — Dolazi ozbiljno vrijeme nauka i naš Hinko — tako mu bijaše ime — ode u Italiju u neki zavod. Majka je — koja inače glavnu ulogu u ovoj povjesti igra — radi njegova odlaska neutješljiva. Hinko si bijaše u zavodu, mjesto odsutne tjelesne majke, izabrao BI. Djevicu Mariju, da mu ona bude majkom, što Ona i učini, davši mu za druga mladića pobožna, dobra i krjeposna, koji se bijaše odlučio redovnički stališ prigrliti. Kako je Hinko pod osobitom zaštitom Božjom još u roditeljskoj kući bio, a uz to druga pobožna našao, koje čudo da i Hinko osjeti glas Božji, koji ga u redov­ nički stališ pozivaše. On posluša mili poziv, odluči čvrsto, usprkos svim poteškoćama redovnikom postati, te o tom i svoje roditelje obavijesti. Otac se ne protivi, ali majka ni da čuje o tome! Dogjoše praznici, a Hinko proti volji ostavlja zavod da na praznike kući krene, niti ne sluteći kakove ga kušnje čekaju, i da će se drugačiji neg što �Književna smotra. bijaše otišao vratiti. Tekom praznika Hinko popusti u revnosti, a nakon svršenih praznika majka ga osobno prati u zavod, zabranjuje mu druženje s prijateljem Karlom, jer da je on uzrokom što Hinko hoće da u redovnički stališ stupi, a upravitelju zavoda »odlučno« veli: » ... znajte ipak, da ja neću od mog Hinka imati fratra, to je ozbiljna s tv a r . . . u kratko, ravnatelju moj se sin ne mora baš uspeti u nebo. . . a ti Hinko, misli na svoje dužnosti, a ne na zvanje«. . . str. 36., 37. Praz­ nici bijahu ostavili svoje tragove u Hinku, ali ipak Bog nagje načina, da ga na pokazani i odregjeni mu put svede. Napokon iza mnogih kušnja zaogrnu se u prisuću očevu redovničkom haljom, nagje se u tihoj samo­ stanskoj sobici, u kojoj se ugodnije osjećaše nego u bo­ gatoj roditeljskoj kući. Hinka je megjutim još jedna kušnja čekala i to upravo onda i onakova kakovoj se niti nadao nije. Otac umrije, Hinko dogjc da ga sahrani, a majk? vjerna svojim načelima, suzama i nagovaranjima n-r. na sina, koji radi nestalnosti posluša glas njuzmr, ostavi od Boga si odregjeni stališ, izgubi mir i zadovoljstvo srca. Baci se u vrtlog i naručaj svijetu, a plod toga bi­ jaše tamnica i neizlječiva bolest, ’ oja ga još u cvijetu mladosti iz naručaja ljubeće majke istrgnu. Majka ovim udarcima pogogjena, upozna k riv ju, htjede Hink; povratiti odakle ga bijaše »izbavila«, ali - prekasno. Vjerni mu ipak prijatelj Karlo isposlova tr je na času smrti položio zavjete redovničkog str sa, i u redov­ ničkoj halji, za kojom je težio, pokopai bio. Ovo je ta »bolna i poetična ovjest« str. 131., koja je za roditelje kao i mladiće veoma poučna. Nerazumna ljubav roditelja križa češće puta osnove^ Gospodnje, te si mjesto umišljene sreće, nesreću djeci pribavlja, a neodlučnost mladića dovodi ih do koraka dr kušnje u a podlegnu. Zahvalni smo zato koli prevodiocu, toli dičnom zboru da je u izboru bio sretan, a u prevodu još sret­ niji, pak dok ga zato svima najtoplije preporučujemo, posebno velimo roditeljima i mladićima: tolle, lege: uzmi, čitaj. — Naručuje se u Zagrebu, franjevački sa­ mostan. O. fra Lovro MHiačević: »Zvijezda jutarnja« albaneškth F ran jevaca. Čovjek je stvoren na rad, za posao, a taj rad treba da je primjeren vremenu i osobi. U doba ropstva i ratovanja, ragjaju se narodu junaci, hrabri smjeli, jakih mišica i pleća, da mogu nepogode vremena snositi, pušku nositi i dobro u cilj gagjati. U vrijeme mira i pokoja, slobode i blagostanja, ragjaju se opet umnici, umjetnici, koji će svojim umom, svojom pameću i opet narodu svomu ko­ ristiti, te mjesto puške i handžara ili ljuta jatagana, pri­ hvatiti za knjigu i za pero, da napišu ono, što drže da 100 su dužni narodu svomu napisati i uputiti ga u svem, što je dobro i plemenito. Ima u Evropi i to baš u blizini našoj narod, istina, brojem malen, ali srcem i junaštvom svojim velik, koga nijesu mogli ni Rimljani, a niti iza njih srpska ni bugarska najezda uništiti i ostao je čvrst kao ona klisura, na kojoj živi i radi koje se je i prozvao »orlovi sinovi«, »Scypetari« a to su junački Albanezi ili Arbanasi. Netom se oslobodiše četiristoljetnog ropstva i to baš istom ove godine, a evo već danas sinovi tih hrabrih junaka, sinovi sv. patrijarhe Franje Asiškoga, Franjevci - pokrenuše list mjesečnik — prava revija, pun duševne hrane. Oko lista okupili su se svi uinniji i peru vještiji fratri, a na čelu im veleč. o. fra Juro Fišta, koji list i uregjtije. . F'rvi broj ovoga lista — mjesečnika — izišao je u listopadu a drugi u studenom. Kad bi htio i u kratkim tama ocrtali sadržaj ovih dvaju brojeva, daleko bi me zay trebalo bi mi puno prostora, a to ne smijem ražib od ašega »$. P.« tim manje, šio istom ovom pri­ godom nešto aonosim i o prosvjeti albaneskoj u opće. Uvodnik lista kaže, kako su Franjevci došli na misao s izdavanjem n sečnika, kako su imali od svoga redovičkog stM ešine poticaj i odobrenje, a od preč. o. geneala reda odob enjt i blagoslov. Urednik zaključuje uvod pvim riječima: »Ohrabreni, dakle, savjetom i blago­ slovom naših redovničkih starješina, Franjevci Albanije danas počimaju sa zdavanjem mjesečnika, komu dadose мш, »Zvijezda jutarnja -. Prvi članak, što'ga uredništvo piše, kaže nam svrhu, radi koje su Franjevci pregli na izdavanje lista, a ta je trojaka: prvo, da rade za Boga, za svetu vjeru; druga, da oni sami porade, i to čim prije, za svoj narod; treća, da ovaj svoj narod prosvjetle i k naobrazbi privedu. Drugi članak govori, kako je vjera temelj svake pro­ svjete i naobrazbe. Ovaj članak piše učeni Franjevac o. Paško Bardhi. Treći članak piše vrlo učeno, njeki Taik Konitra: Veliki problem riješen, gdje se navagja, kako je istočno pitanje za Albaniju riješeno i kako valja sada Albaniju moralno i materijalno pridignuti. Dalje piše marljivi i vješti pisac veleč. o. fra Stjepo Gečov, te iznosi stari zakonik »Lek Dukagjinit« ovaj zakonit slijedi i u drugom broju a slijediti će i dalje, te bi ga vrijedno bilo prevesti na hrvatski, da se i mi s njim upoznamo. Zatim dolazi pjesma posvećena novom listu, od mladoga i da­ rovitoga pjesnika veleč. o. fra Vinka Prenušia. U članku: »Krvave suze«, što piše sam urednik, crta nam dogagjaje albaneske u godinama 1910., 1911. i 1912., te veli, kako su »mladoturci« nastojali iskorijeniti jadne Albaneze, a sve pod raznim izlikama: navodi ustav turske carevine proglašen godine 1908., te šta su se sve od toga ustava Albanezi nadali, ali u svojoj nadi i prevareni bili, �200 Br. 12. — »SERAFItfSKI PERIVOJ« — 1913. Onda dolazi vjesnik, u kome se nalaze vijesti iz Skadra, Malisora, iz Lesa, Drača, Dibr.e, Valone i Elbasana, a zatim govori o komisiji za razgraničenje Albanije. Zatim dolaze »razne stvari« i »književnost«, a na koncu tri lista su posvećena trećem redu sv. o. Franje. Piše vrlo zgodno za puk mladi Franjevac o. fra Marjan Prella. Zaključak je listu mjesečni kalendar. Tako drugi broj mjesečnika na prvoj strani donosi vrlo krasno pismo presvj. g. 1. Seregjia, nadbiskupa ska­ darskoga, koji se veseli i raduje koraku, što su ga pod­ uzeli marni sinovi sv. Franje, idući stopama svojih pregja s ovim toli potrebitim djelom dolaze u susret i brinu se za vjeru i rod svoj, pa zato sa svom dušom svojom obilno blagosiva sve one, koji će svojini trudom i perom doprinijeti napretku ovoga lista. Zatim se redaju članci sve ljepši i učeniji jedan od drugoga. Netzhammer Ra.vmuiid: Aus Ruinaiiien: Streifzfige dureli das Land und seine GeschicMe. Pod ovim naslovom dobili smo dva oveća svcs^ koje nam pruža bukareštanski kat, nađuiskuo presvj. Netz­ hammer. Značajno biva za nrše doba i to, da nam češće pruža bukareštanski kat, nadbiskrp presvj. Netz. osvježivati sa uspomenama iz prirr.c a i povjesti. Nego čini mi se još značajnijim to, š+o s< je jedan kat. nad­ biskup latio takova predmeta, koji mora svakoga zanimati, pošto se tuj radi o zemlji, koja je ovo 7 lje doba bila pozornicom svjetske povjesti. Salkansl rat i bukareštanski mir dvije su najvažnije oznake n; i političkog doba. Odatle može nam biti jas r kolikim veseljem treba da pozdravimo putopisno djeio presvj. Netzhammera u dva sveska. Prvi svezak sa slikom presvj. pisca epsiže 432 strane i •pripovjeda piščev dolazak u Rumunjsku, zemlju daleke prošlosti i drevne kulture. Karpati i Moldavska predvorje su Rumunjske, pa nije čudo, da se je presvj. pisac s ovim na dulje pozabavio. U prvom kao i u drugom svesku, koje obuhvaća 330 strana, slijedi opis rumunjske zemlje sa poljoprivrednog, socijalnog i kulturnog gledišta tako, da ne osjećamo ništa manjkava u prikazanom opisu Ru­ munjske. Lakoća pri opisu prirodnih ljepoia spojena sa dubokim poznavanjem prošlosti čini djelo izvanredno zanimivim. Oba su sveska ukrašena sa divnim slikama, i to: u prvomu se nalazi preko 108 ilustracija sa jednom zemljovidnom kartom, dok u drugomu ima 115 slika. Oprema je ovih obiju svezaka posvema zamamljiva, pa služi na čast i zasluženom kat. Benzigerovu nakladnom Zavodu, zašto je knjigu ovako fino uredio i u zgodni nam ju čas ove godine po drugi put objelodanio. S ovih se razloga djelo samo po sebi najbolje preporučuje. Cijena objema svescima iznosi: broširano 14.50 ili ukoričeno 16.75 franaka. Svesci se mogu i napose do­ bivati, a cijena je: I. svesku 7.50 fr. (ukoričeno 8.75 fr.), II. sveska 7 fr. (ukoričeno 8 fr.). Dobavlja se preko adrese: Verlagsanstalt Benzlger et Co. — E i n s i e d e l n (S c h w e i z.) — A. Lav. Cengić. Raiimberger Georg. Im Baime niginiien. U d v a s v e s k a : I. sv. уоп drei Кб- Palestina s a 122 s l i k e i t r i p l a n a ; u 8 i n i ; 480 s t r . ; b r o š . 7.50 fr., uk. 8.75 fr.); II. s v. Aegypten und Tiirkei (sa 77 s l i k a , s a d v a p l a n a i s a j e d n o m z e m l j o ­ p i s n o m k a r t o m ; u 8 i n i ; 352 s t r . ; b r o š . 5 f r., u k o r i č e n o 6.25 f r.) loš se nikada u životu na namjerih na ovako ugodne i zanimive putopise o Palestini, Egiptu i Turskoj. Baumbcrger, jedan od najboljih svjetskih putopisaca, sa zano­ som svoje osjetne duše uvodi nas tamo u zemlje što pos prošlost i.nadu. U prvom se svesku pisac isključivo b a v is a ^ r -о ш Palestine. Ko da se ne nasladi čitajući ovu knjigu, koja mu pripovjeda o zemlji našega Spasitelja, koja mu uzh ijuje^uvstva pobožnog kušćanina, koja mu priča zgode i nezgode izrajelskog odabranog naroda? Preko Švicarske, Italije i Loreta, Jadranskog Mora i Grčke putopisac nas vodi u Jeruzalem, slavu kat. svijeta. Jeruzalem, Bethlehem i Jericho pune nam srce i dušu najslagjahnijim čuvstvima naših svetinja. Sva mjesta i sve zgode Palestine orisane su vjerno u najjasnijem svijetlu tako da je onomu, koji misli tamo hodočastiti, ovo djelo švicarskog književnika Baumbergera najpotrebnije. To napominjemo osobito sada onima, koji kane pridru­ žiti se dogodišnjem hrv. hodočašću u sv. Zemlju. Drugi se svezak bavi sa Egiptom i Turskom. Koju i kakovu su ulogu u prošlosti igrale ove dvije stare zemlje, Bauberger nam sa svojom velikom povjesnom spremom riše. Svako je pojedino važnije mjesto opisano prema najsavremenijem ukusu. Preko ove knjige mi se upozna­ jemo sa ćudoregjem, običajim, folkloristikom i ostalim znamenitostima raznog življa po ovim zemljama. Iz či­ tanja ovog putopisa doznajemo i o postojećim prilikama ovih zemalja, koje zbog svojih osebujnosti i danas vabe učene ljude, da ih obilaze. Obadva sveska ukupno uzeta isprepletena su razno­ likim slikama, koje je nakladni Benzigerov Zavod u tu svrhu unio, da Čitaoc uzmogne još bolje pratiti zabavne misli učenog pisca. Slike su pune bistrine i jasnoće, što ide u pohvalu istom Zavodu, koji neutrudivo nastoji, da kat. publikacije što djelotvornije koriste kat. publici. Svesci se naručuju kod: Verlagsanstalt Benziger & Co. — E i e n s i e d e l n ( Š v i c a r s k a ) . — A. Lav. Cengić. »Serafinski Perivoj« izlazi na dva arka svakog 15. u mj.; godišnja cijena 5 K, — za gjake, trećoretce i siromahe 3 K. Rukopise, pretplate i reklamacije prima uredništvo u Sarajevu. (Bosna, Sarajevo, franjevački samostan). Odgovorni urenik: dr. o. Julijan Jelenić, Tiskara »Bosanske Pošte« u Sarajevu, �Sirana Strana "Naredbe biskupa G a r i ć a ..............................................................98 AMERIKA. Naše g r a g j c ....................................................................................135 K u ltu ^ ^ ^ P H fv a tsk o g Franjevca u A m e r ic i.................. 150 Na z n a n je .........................................................................................182 Na znanje i ravnanje Franjevcima Bosne Srebrene . . . 15 BUGARSKA. Novicijat . , ................................................................................ 197 Pokret za sjedinjenje....................................................................i<J7 Obnova franjevačkog samostana i crkve u Fojnici . . . .181 Odbor milanskog edikta u S p l j e t u .........................................167 SRBIJA. Odbor za proslavu milanskog edikta uS p ljetu ........................ 114 Konkordat sa sv. S to lic o m ....................................................31 O. fra Ivo Vujičić u m r o ............................................................. 82 Potpuni oprost za Sarajevo, Podmilačje iOlovo . . . . 82 Posveta zastave . . . . . . ............................. 195 ALBANIJA. Povlastica svih Franjevaca ....................................................... 167 150 Povratak Albanaca u katoličku Crkvu Požar u franjevačkom samostanu u D ubrovniku......................166 Preporuka visoke zemaljske v l a d e .......................................... 98 KNJIŽEVNA SMOTRA. Primicije ....................................................................................134 P r o m je n a .......................................................................................... SI . . Adela Milčinović: »Bez Sreće«. (j. U. мM.) . ) ................................. 32 Promjena u H erce g o v in i............................................................. 99 Alban Stoz, P re d ig te n ................... ................... , . 16 Promjena u B o s n i ..................................................................... 167 Almanak Gospe L u rd s k e ........................................................... 152 Promjene u franjevačkoj ledodržavi presvetogotkupitelja . 19-' Apostol-ka konstitucija: »Divino a iila tu « ................................ 16 Prva okružnica biskupa G a r i ć a ............................................... 51 Baumbergčr Gecrg: Im Banne vondrci Koniginnen . . . .200 Prvi utemeljitelj »Književnog Društva Hrvat. Franjevaca« 149 0 м Ivmiš: »Vade mecum« za Bogu posvećene osobe Rad riječkih kapucina ....................................... ... ....................... 52 Riječka biskupija čitanje ^ J iv a n g je l ja ...................................................................... 16 Sarajevski trećoretci protiv prof. Dmrrušić« Don Fr. Bulić i dr. J. Bervaldi: Kronotaksa solinskih bi­ Sastanak hrvat, redodržavnika skupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih biskupa . . 152 S bosanskih i hercegovačkih kulturnih Dragan Dujm . KAPična Povijest Svete Kuće Marijine Statistika redodržave presv. Otkupitelji u Loretu« 16 Statistika redodržave sv. Cirila i Met( Dr. Fra Julijan e 1 ić: Izvori Za Kulturnu Povjest Bos. Svećenički ju b ile j................... 136 Franjevaca« ............................ Sv. Anto izabrao muslimana Mi lan Pielog: 'Repetitorij Povjesti Austro-Ugarske Sveta zemlja 16 Mo arhije Umro Dr. Oti' \Villmanh: Aus Vj r \\e rk statt der Philosophia U svetu zemlju f99 perennis (ЈР. V.) ................................................... 136 Vareš crkvi sv. Ante u Sarajevu a u’’ Dvije Robinsonove štuc’i 0 sv. K la ri.................................15 Velika manifestacija prigodom katoličkoga 134 F rr-ljevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV.—XX. . . 182 Ljubljani He;'derova knjižnica r . V .) ......................................................los Visoki gost Izvješće 1. sastanka irvatških upravitelja trećeg reda 152, 168 Vizita i promjena Izvrsna moderna a p o lo g e tik a ................................................. 136 Za dobru štampu Zahvala Jean Picre Bock S. 3.: »Le pain guotidien du Pater«. (P.V.) 183 Karlo M. "VigliettT Izgubljenozvanje (Dr. Blažević)................... Г»К Želi se komentar Književni pupoljci. (A. C . ) ....................................................... 52 Mali vogja hodočasnika...............................................................167 NAŠA MONARHIJA. Melir Freude. (S la v ić )................................................................ 83 Krvava dvadesetpetgodišnjica »C aroline«................................99 Natrag k svetoj Crkvi. (Dr. B lažević)................................ 114 Netzhammirr Raymuud : Aus Rumiin en Sueifziige durch dns Pokret za proslavu 500-godišnjice smrti Ivana Husa . . . 149 Land und seine G e s c h ic h te ................................ . . . . 2 0 Priznanje islama u A u s t r i j i .................................................... . 1 5 O. Ante Majić, Sveta E lizabeta.................................................152 Svečani dežene ........................................................................ 51 Priručnik za Vogje Hrvat. Katol. D ruštava.............................. 100 P. Salvatore Urbanaz. Amaranti. (Proi. W. Baron LjubiRIM. b r a tić ) ...................................................................................15 Remek-djelo Dvadesetog Vijeka ili: »The Catholic ЕпсуDeklaracija 0 zavjetnim i mrtvačkim misama . . . . . 51 clopedia« ........................................................, . . . 83 Posveta banjalučkog biskupa G a r i ć a ............................. . 51 R. Streit: M issionspredigten..................................................... 1S4 Pošljedna »Acta O rd in is« .................................................... . 51 Sotona i sotonski š e g r t i ............................................................16 Promaknut na čast d o k to ra ................................................ . 51 Sveto Pismo Staroga i Novoga Z av jeta...................................100 Tajne svete M is e ........................................................................184 ITALIJA. Život Dominika S a v io ...............................................................100 rZvijezda jutarnja* albaneskih Franjevaca • ..............................Is9 Franjevac postao v i t e z ......................................................... 150 Kardinal Vives у Tuto u m ro ................................................ Dopisnica u re d n ištv a ................................ 16, 84, 100, 136, 184 150 ��Crkveni umjetnički zavo Josipa Obletter ® u St. Ulrich, Gradcu, Tirol kraljevske umjetničke akademije počasni član, nagragjen više puta, a dvaput i na svjetskim izložbama, preporuča veleč. p. n. kleru: oltare, propovjedaonice, ispovjedaonice, kipove, križne :: puteve, foetlemske štalice i t. d. :: L r S 3 J d r S S ] C IJE N I« I NA Proizvodi su zavoda svi vlas,! ' ' PE p e s p e a t .n o . C ^ S D C ^ s D ■■a. *bama na nju se upravno obraća! DDDDDQDnDDGQOQGDauaaoQE iDDDtiDUD ci a о uli а e o c a a o r. 'o aaau' JOI ic iD aajaoaoD Daoa aoaaaa aao□ HRVHT r e n T R t fc n a za Bosnu i в и п к н VIRU ^dioničko društvo). Д RД 3 1U. ’ € 0 0 0 0 0 0 □ □□OQOOGDODQaOQQOGOOQOQOnOOOODaDGatlDnntlODODOOQDDQOOOOQQOOQGOQDOGDOOOGOOOQDQnODGO — Preuzima uloge na ulo­ žne knjižice uz najpo­ voljnije ukamaćenje. Cskomptira i reeskomptira mjenice. Daje zaj­ move na tekući račun, naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Herce­ govinu označena je Hr­ vatska Centralna Banka pupilarno sigurnim za­ vodom u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. VkHSTiTH PHliHČB u ulici FRHirce 30SIPH. тзепзнешеа: Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 kruna Kupuje i prodaje vrijed­ nosne papire, devise i valute. Unovčuje mje­ nice, izžrijebane vrijed­ nosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja nji­ ma. Izuršuje isplate i naplate na svim trgo­ vačkim središtima tu i inozemstva, izdaje kredima pisma. PRićuvnfl ZflKittma 270.000 к UKUPni ulošci око 3,000.000к Iznajmljuje SflFCS DEPOSITS uz najamninu počevši od 1Kmjesečno. PODRUŽniCE: u ITlosfaru I Tuzli. aooaaaoooaaoaaaaaDaaaaaooaauaar oogogoggggggdgggggdgogggggdgoggdgogogdogddgoggggg �TISKARU I KNJIGOVEŽNICU V „BOSANSKE POSTE" immi ulica вк.i SARAJEVO. CUKOVIĆUlicaEU. 7 PREPORUČUJE SE Z8 IZHSOBO SVIH U TISKARSKU I HHZIG09EzačHU sthuhu spaoamiH poslom. - sloooCi strojevi х X ..LIROTVPE" - STEHEOTIPIJO. х � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Serafinski perivoj Subject The topic of the resource franjevci , religija, književnost Description An account of the resource Izdavač lista je franjevački red u Bosni I Hercegovini. Uz odobrenje redovničke vlasti urednici su bili fra Ignjacije Strukić i fra Anđeo Brković. Odgovorni urednik bio je fra Josip Markušić. List je izlazio jedanput mjesečno u sveskama od dva tabaka na latinici i na hrvatskom jeziku. Smatra se nastavkom Franjevačkog glasnika. Uredništvo je u Visokom, a štampan je u Štampariji Fogler i drug i Štampariji „Bosanska pošta“ u Sarajevu. 1914. Godine je promijenio naslov u Naša misao, a od 1903. do 1908. godine ima podnaslov Glasilo hrvatskih franjevaca, te od 1909. Do 1913. ima i podnaslov „List za katoličku prosvjetu i zabavu“. Creator An entity primarily responsible for making the resource uredjuje fra Arkangjeo Brković Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Visoko : Bosanski franjevci, Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1902-1913 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Language A language of the resource hrvatski Type The nature or genre of the resource časopis Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-7741 (Print) ISSN 2712-1194 (Digitalna reprodukcija) Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 30 cm NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22578438 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Serafinski perivoj 1913 Description An account of the resource Br. 1-12 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1913 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2303-7741 (Print) ISSN 2712-1194 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22578438 https://kolekcije.nub.ba/files/original/efc4a904bad6c90f0c5dd758dfe1fba2.pdf e14421f5a5836b6eafd7e97adff621fc PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/011973185a1a9e8b37e6e4c78f05161d.pdf 095fac27b7a65282e75cdaeb19a790ec PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8911dcb2bae0d4c17415027dfa98c69e.pdf 65087c17f7e7c43747c2ce5ee493cc68 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebd445646943a2bd612c9e3a87276976.pdf 4f71b3b599c61efcb83e47ad7e611c4f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/25f404170933fcca3903bf82542fcb63.pdf 81c9c5abb0b86f337062c3638237449b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3b76c2c74ad80845bea7fccaa455fe37.pdf f912a4bf4edc0fa56e2cafa4d989cc9b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4ccdbf58eb1d1ef5112e19d93b042c81.pdf c4ee4dd01d961aa73ae12fdb8a98be73 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/63a0128380d603ec2b00f6ba82dd6a3c.pdf 2c371438a31ecabb55b966a918ca28e9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f58d1aab94092bc43c57963bff22dcc.pdf 239d2a09bc08f52671c9c38148b4e6d7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/51be59b1d1ed49aa3239da0f2a208abd.pdf 1223fc007c571bcafb9deccd8902aded PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f4affd8637d9403a777c65b696c795d3.pdf b9f469cf84c32188fd58d09b6c8a7f38 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f7ae3ef03260a95ab72015570d9a299f.pdf 5ccc21b8fb2faa16d18cf6ea0a4a8a27 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/474d9b4881908af8aefb78ed43379371.pdf 10f1d4b4857bcdfe7003188f9379e0ce PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8368642d780c94b9e7bf0a874a9771ee.pdf d8f50b2d2cf0016881272aeeb9e07495 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/62a5dcaaebf1259ea862def3018b9e50.pdf 97fcbc838cea148404ed551888208466 PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9918ff32f886ef0256efc0db4c1e1ca9.pdf 2d19b43e13b6ffcfaa4915a4805e2132 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1175fc2fe59a1bba3a9939e904fc051a.pdf dc11951e76a20144e2157d3a35708bea PDF Text Text ����� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c9e2f2d4ba6b65fe96eaf5ea64e56647.pdf e42e0c62671bcc41fffc848bc33416af PDF Text Text ��� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ddb62af3a75385394a97ed9914c76f64.pdf cc777bdf732d41f31b8a0bdb2a350db3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5d0ae35cb69e2ec8990953787418935b.pdf c740c3cedd8074a91002a41a255b6fe6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b436d44d0b61ba7c4b1576ebe635015a.pdf 7cee5d49a38186bd8aa6a04a975ee33d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/db25a4065046691356d114f6e64ae91c.pdf 5a0c99a943b4fef8d043abaeaa8ab5dc PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e6ab4f44836e95615a0fa8010fec3b22.pdf e33498d10e586d10d3c4a77ff91eada5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6bac33a06e639af6a6510d2929499285.pdf 252f395c84fd2ec3dbd75faa2e87a31e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d39c1fee2fdd4c75beab7d11ba8003ba.pdf e9b3cd7101b094bd434a5df87e1793d3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b5a7c02b71f6b466d0bdaa2c50da147.pdf 086f6f535a74681a1644b3bc1aefc58c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8d3fb0816706c1b3ada665729d15236e.pdf d548ca3ca109992b902ed6f872b4ad2d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/00ea01e798860dcef6b5f0fe3db90207.pdf 8bceffa126079d74d8535bd652b48617 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b8585b3bc7b773024751f0e54ad96981.pdf 6f6a785710f4c863845ecb3aa9e68820 PDF Text Text ������ Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Rehber = Putokaz : list za političku i islamsku znanost Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Subject The topic of the resource politika, islam, nauka Description An account of the resource Uporedni naslov je Putokaz; lista za političku i islamsku znanost. Izdavao i uređivao je Mehmed Hulusi. Tekstovi su pisani arebicom, na turskom jeziku. Izdavač je Direkcija Rehbera. Izlazio je sedmično u Sarajevu od 1897/98. do 1901/02. godine. Smatraju ga nastavkom lista Vatan. Source A related resource from which the described resource is derived NUB BIH Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Direkcija Rehbera, 1884-1902 Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1887-1889 Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 49 cm Language A language of the resource otomanski turski Type The nature or genre of the resource časopis Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9722 (Print) ISSN 2566-4212 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID <a href="https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/22825222">22825222</a> Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Rehber = Putokaz : list za političku i islamsku znanost 1899 Description An account of the resource Br. 79-109 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1899 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9722 (Print) ISSN 2566-4212 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22825222 https://kolekcije.nub.ba/files/original/a074bd7cca3ce358f873b83be546d373.pdf 43c1eb3412e9bd35d627191531c311b3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7378de8eb03025c1e3b54fd0e822dcba.pdf a4f4c6341c5a1bf17ce0f46c5bec5654 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e0ac62b3a85ad19492dbfe64656fec91.pdf bbbb4656efd4e9af5e87857ef61bf8df PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef48d2441038342be1c5e97bcd96071d.pdf 3cc39e5e8556e7fca3e117743d2f0413 PDF Text Text � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d9ad0bb7b44994e73534f35bbb9b36a5.pdf eebb7aa0bd9d83d4a9be501abb65da63 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bd19e44c8dd9cc2c08a9aff5522c87ac.pdf c53d56c9f4c118dff0a99e4681f7f21c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/922d0052df037add5916a3179471a5bf.pdf bbd5a3ebf775f698d6a135c103ed38ac PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e1fc2797c3eeac05576c7281e88291f2.pdf f51185442e14e1c55a7e6f1d9cceec8e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a398decc5b7a474a7ce95585a90b3532.pdf 12341cdf4c440f3440b2e233b2cef6b0 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/dd14c417164bf301b0d5e7a5ee71f349.pdf 50da1ded85ec159b2a8b82fa4d50476b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cd36e43638a351ed6f68f44300a2bdfa.pdf 1705c9ce5ffa4d05244ba77d4d7fd052 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/79f5354a65b795091e09ea2ecb428867.pdf ce81f38304bbb28cd57c2b069be7bb50 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0f8ed4e6ec5fc10668db459221390833.pdf f8d974111017d883019510fed853a292 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/90a5d4431f9e2befb2b81ca57c91545e.pdf 1b2ca6a1c11fc33ccf48687e73e07cd3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/84ec34344e439aa96733067872f8441d.pdf 81059fb74a06ebdd4c9fdb4da160bfe3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e39dcb7fae2cfa7f540d24d92c475036.pdf 4fd1f491752cd39025193a239a2a0f25 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2f24e13bed228a6bcccf313d57988099.pdf cf573b90ca781c77e82d0634331ff295 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/288c624dc6adce5b56df90c08e3b7f1f.pdf 77a6e63ddf402a5f818814c06045b73c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4a975cc62b0da26cf745d88f30398286.pdf c0668157729b1f2a0fd3d7c4421033c4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/14cbe561aa0423663463f28c4772d1f9.pdf 83046a302af571410ba4533e7e717fdb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/73e30a4d2645e946668dc70d847f8c28.pdf d9ba7ef03a36b11577dd15cd2be234fc PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5b8ea87c97570d6bf7f6d6eabf3da2c3.pdf 37f554546e81e51fd046cf8453bdde7d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fa40094e90258f0ac83932d57ff036c0.pdf 3ad0de6b6d22e7198a2d4b7887963ad4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6c77954fafa82c564be3bc11017027d1.pdf 490b489e66fac5757d89c67d6d5f12e4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8511058778e34b0e7642b130b5ec969b.pdf dfe5831ab0bec491a02336a8a2016caa PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3d91f37adbb02a56540f48d80a9bfd17.pdf 702385e048b1522397a25579c1fd0780 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bb0214e37c71f06a7f7d559cd0ee54eb.pdf 12c1db576dc1d366c1ab12e261167850 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3ff91d13fb003a66f03c5c084e49ed3d.pdf b8ea70665b63e6858ce349b6fe731f78 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/75edd774598c1d6e0396495101bcad88.pdf 75d0b8af1fc399889ed577c30d5c40ea PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0a7f3b37c3c0c20ebd29425ee9129e49.pdf 3c96c6636acd651e5ddca10f0b587184 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ee92efd54cc922310d7788c1301f74e.pdf f379909919deab145f948b5b6a256839 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e81c0c1240ba08d92f444c8151ecfa4d.pdf 6e3e94a55df31d88e5ef602e02ca33b7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/58391adecdeb2ea8a755f6dd79c005b0.pdf 1e1e26060037d0f244c887c14d60fef5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d943f25d1fe79abb1590f88cdd471914.pdf 9d1aaf44a0f4e5fcd06e2fc90a9fc5bd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e6ce7ffb69cc2d20f2be57458cfa061f.pdf 8ed2fcf311f73a4ece5b40399eb965d8 PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b0e6b3c16ac939fe77f3d3d7ee6bf852.pdf 58a9a29e5b8caf8184eb9171b3c32763 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e4f8e789d716f43b4b57818584fac569.pdf fe1644d3a428666cb2471e1b0b866a06 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2740d15a247351ae92b9f6ad6f1d1b96.pdf b3738d0c03932605d76e4713e6433621 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b6b9bd395cc8cfdf5fa3a73e911e908f.pdf a87773340c1534e1afc961c3a5017249 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/78718719e2ca59d6141894cb89ec7b56.pdf 4a4588cb677cb9f5ad6c8a4a82637d5e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/99db15d038000c7383ebbad7f1e8ad02.pdf ac451b4feb03304c3bab4c54ff9e8ad3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf824859ce8f0806202376af3f67164b.pdf 7b116f4a66360fe66c23c3fb804945dd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe1143cf785d5479a7b184a435c8614c.pdf ec4030e12d96fe33cff85341c4937bf7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3421c3f66c05d421a8fa45e06445cdd4.pdf 4971bbc8d081e8543aafb548a67294d5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d66a3117ce7aa35d3495bc7fc700e6fe.pdf 3e04031ce691a4dde7d344f861496f33 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b35c2c1b6fc84c01f6b049db0e04377f.pdf ac96c116f58248f80b27d9f1f3bc8a8a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a34c96ddd4fcff8d5e8dfc2a627ea481.pdf eab009bc9c3abf8e68351163c4b7060a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d622ecb08349a03cb2ca27c839ed76c6.pdf 56edea189a3b8ad0d6faf9c2641ff620 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8a732a1c11be1337dc8c7a8a71081b49.pdf 16fefb83b131497d0c15987166f8590b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ddafa21d889035a9f6698ab2d622d8e0.pdf 4fafa2ef58e1381da0f0b2e5eb80d222 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9bc40571e93ab31c5018a8c8fc708aa7.pdf 738402a66820f77c6a16c2c33cb2fa6d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/744d46ea4694615869c0ad4e3f2e080e.pdf 01a6ca2adcd1995b94de33c3b641c55d PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1887 Description An account of the resource Br. 121-172 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1887 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/c414abf20a03f01b0451e9c6da42d349.pdf fd39fd447807e7ab033bc031d776ba2a PDF Text Text � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Orijentalna zbirka Description An account of the resource NUBBIH posjeduje bogatu orijentalnu zbirku dokumenata na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Zbirka broji oko 840 jedinica. Djela koja čine ovu zbirku uglavnom pripadaju oblasti islamistike, s posebnim fokusom na islamsko pravo, koje je od ključne važnosti za razumijevanje pravnih i društvenih normi unutar islamskog svijeta. Pored pravnih tekstova, zbirka obuhvata i radove iz književnosti, gdje su zastupljeni različiti oblici orijentalne književnosti, od poezije do proze, koji su oblikovali kulturni pejzaž zemalja koje koriste ove jezike. Također, zbirka sadrži tekstove iz oblasti orijentalnih jezika, te mogu služiti kao izvor studijama lingvističkih i filoloških aspekata ovih jezika. Still Image A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Orijentalna zbirka Description An account of the resource Sličica Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH https://kolekcije.nub.ba/files/original/c1f575c3dce32fc85e0212f66bfa1ad2.pdf 75921602ff0af184cf0aca8eb3008eeb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c67688d15cede47e1064dfcf695888b.pdf 4908f9a4687e209cf45b6c63b096db95 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/954026a8e07a444de5a184dae2f5fa52.pdf 9f1cd7a7179d59f046b5d50c264d95b1 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6cb4c81d061601706f9e31b1043b88cc.pdf b28c4b98e34ab6ae4215eeb00163ad29 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f5c211b01d643a53662ef18dbb388814.pdf 123aed117cf332b92b3123adb73eb79d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1a5f23fb575f100d33a4831aedc591f6.pdf 689d7b035d4b3bd6c21b148ea8919296 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2aa9c6d6c1653889b16d56e7893059e6.pdf d48593109e002aaca288e08ad453629c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/028452e471f86f209061f5699c3c4465.pdf d54f886d0e0a4b39acb627f337be9647 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8c8fcb2d27b1a10fafd0c381d42aadfb.pdf dc8f4ef704c9c0a37542388ed235b20c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2b47c41d803eb040b858f4a3a06694fb.pdf a7fc364aad7a41bf9b2d2b1269ef0728 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a0cb38f1083916dc8ebfc194e17101fb.pdf 99840e79beaab2d13d8496811e51ce82 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1410c67bf1d2971ca7dda86635f608ab.pdf 02efcaf706e16deb8dae0d9f244f0867 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/245a5c73ad3e5fff8a4ccc9fa95076b6.pdf ae99a10b9f5d0e4565c1716b27066d04 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e11fe8f6f226d1514dde8207417c9b7.pdf d02b9889ebb916d73527b7aff40775f7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a629890d4e9dc4016be6db626fa719af.pdf f69b5871a5986717b699865b28ab73c0 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d922921ee40b90774fd638e9a6632a21.pdf e75dd863d09f51f1d38ce07de3335096 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/03639e988d75b55951eb366e0b7435e1.pdf 91ffb9c0d83a7d0f649b10f8149860fe PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1c7985507b3949e39784fde10d47608d.pdf eb91a0fd84b319356f006efcdaa2daca PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9d261c79d638b4af673dcf4032c15e59.pdf 38d91b8995c85f8b8dd8358668463d9f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2736543ed20463a31037266e4e319ad2.pdf c381ebbf0c3addd250b388db80264956 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a56122e1292c3bdc9752574c43a37251.pdf 85aaac5ef2ecee907a122b05eb3ba7e4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6bfa91c7fa8c348d512ab91dbaee0409.pdf 5b484fa1f0412ad83a30c3825cbf5575 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1ea94b2faca28e122772252128cca8b2.pdf ca5870157543e1f70e2dcd5a1d19871e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a3c2579a0db719f0ea0039c8847e2c45.pdf 026e16de79ac165b16ef83cdc47bc35f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b28ec58c5d07582a3bbd9d807ff2ed26.pdf 2ebb8daf10013accc6abe7668038f3ca PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/329343ffcf4212746e81686b2c6976a5.pdf aaf091403f2fc181e494f355f726f261 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e99d1ab85f14cdc59ec6c42bdc14fa0.pdf 7368b6e906b0eb5bd069a98df2867c0d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/03d2006820cec890de1e0d100e7f92f4.pdf d3e0256622870e94c03c61a7472b1f28 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/29aedd7e53f81907106ed4b651854914.pdf 9cacb6779c3ba4227939929aad531930 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/49ee36bfd6170f9e7311f9d85b1cd992.pdf e6472e43e1722c5db3aa61234cfc34b8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/846b6de07acf6f5631357831a490ef39.pdf 0fedd0fcf911d52697b2d3983a739f00 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/969c24d26277a8b1e37223539806cc21.pdf 990a2d45950bb9f2156d87ab1c4485a7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/993204a543186b0cbd7591032a5c6bdc.pdf 288b634f63cb38dfdacc04ee97667494 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f57d410e4ed9e7f2aeec5f1d03a5628a.pdf f5cbbab50763c90be734ee95b4b39de7 PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e6cc3bbd742325680f760de4c465655.pdf b6663a7efb448d3e1b99ba7d6292b990 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b076983ad21710b9be3aa45cadea7336.pdf 09171efe860cd2d5751c4e92ab4ef656 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f538bbbc99ef14f750d54ec369f8a5c2.pdf 31106cbcd3940e02ac97507fae88c4e3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e284d71479ff10fc48451591354c9905.pdf 5913f979ccdad60c5824b6ddc130a1d7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/32508be6382e0ceaa67355e98770b6ab.pdf fca4b834f45cbabbc0688ecc0e8cb76c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/225c15ebe4cb35a25988b43e8344b4af.pdf 59dbef5942923509ac61d20d2f4f6a24 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b8696e9c81c7a28a5b8fc129b76d8630.pdf f6f0ab603c30b02f7e9e11ded9c3a0ed PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/747e96e7220a33b844260e20962194b6.pdf d1f4dcba98599b7039a171042010b53b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/64cd29fd1cc2bb4a090953e2d7eec6b9.pdf 779c69fa0eb28e6223dccf5fd96617dd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0e58f62450349feed426ed7a9aff383c.pdf a147241c5c56e9b37c11a6f6fe3673a5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c68f8b674cfad14757dbbe0c96d04490.pdf c32b7ceaaefa0d48fd1782e3bf2731d9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/45b775444c612ba486dcbc282b10ddc5.pdf eccffcb223433a465ef589d20f564056 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5f46ec6b9fd3ceca04d6c262f93abab5.pdf 70315116bd96bf5112838f5328aec56c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2ef7788c4a1c91538af1d39638fae2b7.pdf 02ee99914a9468aaf7c0c4595c6c33fd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/96ba99f952acd8dd8f2d26622d50f341.pdf 6c2af8881f7ee5b8a0cb1d23266c1386 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d6007906938120110b6ad17cbf84967a.pdf 6cec25a8ef2a8ad785aeb0fad072c8d4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/862fa0104df3829bd41f15be9ecb98ff.pdf ee6d665a5c7cf2f91a7a7f7ae7489222 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fcc0ede3f939bc0fa368996ac251b8c6.pdf 143db87cc5c4b3252ff9d141b4a24609 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1888 Description An account of the resource Br. 173-224 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1888 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/4e84d565d776a3fc677f92fe593305a5.pdf 41b4825fd6d91f468e9d077ff569eaae PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/dac0a6f22a72fc5f4d66945d480ab67b.pdf a33da889c1681e34d167e70dde09a8f3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5d8d409be79df4d8d011d49df17ae5e7.pdf b35b9b49610f11b33a87925fb5ca9f55 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3db4e2551f9e4f2cd414ecde832bb0be.pdf 3e9e36cd981b8b29d8e49c92661460d8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/025face1f2c339c76e77fbd930953982.pdf cf6b2a466df1d1144aef7684346821f3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e2b35c93165a2179a4c80192f15f0362.pdf a9cce46efe5c328cbd871c6cb6dda2b6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bb6bfa5bb58c8664d42e0606b92be157.pdf 51da0160c4c5905d6d72e6583f070498 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/32727236197c623dfd1a30d1b88038e7.pdf 58ba38534357bfadc5e3eb33f989f2cb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ba3212ed45a506e2a1524a95f7bdf082.pdf e9df0f4486129d42e99a5c58aba39503 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/430f4c9c220ad3b143758a7b037f7f27.pdf af144ac05eab8fc4d6bf0dfc4eb95172 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a4759088f1b22291a861d1c55c039000.pdf 718ea8675bec332afc9a3d82476af21d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8fd18dd11e32d05edaeb0fd6a19d7438.pdf 1bd5e87a7b521cb44841cedbb1eb7a8f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b261e02f0263803b47dfef8ba588559c.pdf 49346689d7e422d7321821a64f61b532 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3b516757d284855ca257ee66a004d5d0.pdf d3e1618cff9480b470263e2e7df34e13 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/63eb126ba027356cf5c44e4e325b8e2c.pdf 0d64eff55efb2468d2685c57c228cf9d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/56bb8cf01ecc2b3d54eb1bb7ab8d1d86.pdf e4ebc262da2ccb4292e262635b60d785 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d77f274e63b0c6160de7a4390b15bde5.pdf c9220797d3c12c5ce73d440e86bebe70 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/42a40903f517f2ed439d1a7e55538eb1.pdf a579c30f520d9388ad23bbd5b3aa757f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/25d55366c2a15c757755d094215c213a.pdf d3d6a749157c20653148b89dc4de434a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/98d9ebf1987c6706fbca782cbd49dfb9.pdf 2a6d6f58b826e47ed8907c27a18ccbd9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2bd20cff985002303de1c387d9709280.pdf 38e478c9e98d32cea688f9b5818a8ec1 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/022249c1781cf36f7ba129dfc2037d29.pdf 1047b2816f0104fd03330725e192fcb2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/90691c076501efdc42b2c250cbc4e83e.pdf 7e05b563359c5c0707441b562cd19d8f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/09bb172c4bb38199814a244128fef402.pdf 7ac443e07815cefbd9c767d6c9599145 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0432cc9ebd5fb2156da80c03c0abf595.pdf 3e8b15c9db93289562a06aea73b92cec PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1b0de163579fb303ab5c4ddf93ba2f76.pdf 1cb26b696bd14134edd03444efff1494 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ddce969e990832785f8f08af73c8c6e5.pdf 38f1165231bce8f17371bd4a5ae83708 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3a2a887acca3718724a708b4d1d6f853.pdf 9dcb04bd61009affa574930971893075 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/56311b55a3fbd00c69be901ee0b09e71.pdf b6845de571b1fc918d1a7864ef8168c4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e0b9cc41e6090e661a1afd8c5edaea9e.pdf daa9cca5d79eb473f0a36412c6b16772 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e21331eab12c826499e6e92adc5ca22.pdf 1b080585e181477df5ee7c05e1920a05 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/73d2f8dbe3d79393c170e09fdb280475.pdf ffa37dfd1110006f349584036899eb6f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/412c2c28f660e6ae8474ce7a3414cae0.pdf cc4b2958f3d2c6729e1f256296cc3a2c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff2aae132e439c72fd41408fe09c04b4.pdf 13d39748a23dc99b13d372eccac95e3a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e2adf2652d1405f14917981da34d4751.pdf 52f1fe3f15ba2c0a76a2f3ce99a1e87d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/99d7ed3191145be5a536a2c289a1172b.pdf c46dbcc32e1c8761fca9fe8eae7b4505 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3ca164550af73cdc20985a212ed93ad1.pdf daa31456a01fc02ec87627b89331085b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c7c5fc87bed537dae74193878c4dd597.pdf af96e638c21294c063b8d30e92bde32c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b5f8f77460eb18b463ac1dc9a8275e34.pdf 7c9e046996668ea776f2a637540a8b9f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3ea46f34119c6331213e9e85a4e51c2a.pdf 97a5d8495dced3ee8ab0bd05a57a88f2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/349a45fc1d6e24def37cc25a35d3a739.pdf 370ecf7c4881d86c3b04d12f15eeb736 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bd9c8c4a07e4b9132214700c2c8c9bf8.pdf 0576aa97a8bda43aa440c9d2499d8009 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6d7a76c5a0c72e92a02119aeaa45af8d.pdf d251e051d4a03ca447e3782257b47475 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2154cbc5c7414095eba7db6583f38751.pdf b37afe63071d5ad31dee2da6d27f701a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/66d74e92af4f54b086f252cbb5ff477f.pdf 5c3a720f8a8754c52bc2d7444289324f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/abde256a26c47872c7072bbfdc1013cc.pdf ebff8688338c9f85fddec5ca54d108a9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f15a1bd3efc144dc7a45e53d9beb3982.pdf 20557898071644380b1b9230bad7d12e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9b9db50ef292c7df7ced06b43a1f0bc3.pdf a72605f47a606360f87c15a18aa90865 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3122ea0e165fef7092dfebbd3daf5cb8.pdf 7d1570a8b7bee6517d1a52087a9d50e0 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2696b335d4b253619f8039108999fac2.pdf d7342f767438e8057458f50d2e9c62dd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cb03e1be7ffcd2a2c8721ae80d929360.pdf 4fcf0f4b5919594e0b57e8b5295a8030 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a25a811361d158b6e3534ea6d9a9d5cb.pdf 7ffbae088a361d34d1f9c0a0cb07bdd1 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1889 Description An account of the resource Br. 225-276 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1889 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c7de388b5be12fbda8a9287ea70dad2.pdf f635a538ec8f067c36dbb98340b6a16d PDF Text Text ��� https://kolekcije.nub.ba/files/original/faf6e4a2eb0a89541c9aadce45642b2f.pdf e2d711cfcab996bf673e768531ed8627 PDF Text Text ����� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ccb1adf306d5ab2f0124c00bf7d8d122.pdf 4692d8c8d4aa354bf9cd4369b9186558 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f2197aa7a4ea9fa38749dfbc96e32362.pdf ad2085cde73953dcee0f488977c33911 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6084c506048fb23e3024a5c33d1ef882.pdf 84f5bd86c7912133aecbc57a1af0362f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e2564847638012dcff71996e4278c999.pdf cdeabf673932d7388a5d5a1e7bd41442 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/17ced8d3bd37a84392cf601139fbcf40.pdf 2b05cbbb802fcdf971156cedcc67f2d6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/66e23995a9ac6ada1b5ff7d9838fc4d1.pdf d9fe253b3557cbfc37f54f4494b3b177 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/785b976d814e6810eb442d6a6073b673.pdf 734f9fde04ae65b86675d29be78f2829 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/13a65822243932f172486196aa799631.pdf 6e83fd882c9550056ae9f46648b4f47c PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/87076fa310bbfceb2f9104778668afc3.pdf af8b206ab1821f94e0e729c24d0f32e1 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/225942da06c77388dafd2a589ba3dfe3.pdf 28ce1e63af5a6e65e82186a788328b74 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/16a704354843cd2055597c1cda1a6a0e.pdf 31f3d44ff29b49096e8cdcb38a928557 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a203756d64a498eaf1422feaa6b1c200.pdf 492c35355fbc204542212acb0faecc3b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/94be427a27ea1b2ba503ea9c5184851e.pdf a01cdf74bbec25c0f174e6c39bcf0bce PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f534b8d55d7c542bcc0ed09ec703c0e1.pdf 9f7ea6d90edc177de18b42b2418e9efb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/58000ceb055a049f0b01a9cb6fb6a024.pdf c06613cac0db83e2968ad56e9fd0a661 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/51facc6ba41d9286d18dd9d4e43aa797.pdf 19f37588b0173f89fcacd8768420ad89 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7af9ce8f9bf5bcdf8e2b896913633dcf.pdf d396abf1b63a8f20980474ce6e7f8d29 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f14037e804bd9e3cf61efeb311ab250.pdf c0bc7d1227e0cdb520512c8b977ed01b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/dec4032a9de5e064b082a8ba0c76504a.pdf 4fe9ffb08c5c075262de426d6bba2393 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/16f15207ad96ecf3b48152e84d597e8f.pdf 2ff0c0669b96c92d0a5310f0fd5ab1e4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2168a5880db13e65dcb5767423d70e99.pdf cb007b59714b65286d6148e682c80902 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b08449a0165b35b43a6d61cf9126c7e2.pdf a14adf394f4e42de1755fb958e03648c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/77ffd329ed2d1668fd9927c5370cfbd8.pdf 2cf6299bec640d06275d2474cd3a92ef PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6ca32bfe0814cf531d61e1032e001bfb.pdf a2a67339c6e52878888769e0f9cd175e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3713f8f5f60a595620d8c4f16508a7ef.pdf db1e90dc7054ccb9b92418c5470edbee PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/140feab2a735e19ba32fa306a027c396.pdf ee19396cb4f16992b2f8b6bd4f73693a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4b06e30065886f803c82169735443ef2.pdf 58366d0b3462c67364359a5b980ac3e4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/03f7a198f59e139f44ec5042b549db82.pdf 0a4ecfadf093ff147c6098ccd1835535 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a326cf8af514ce62153ebb2d66ce1d10.pdf 66911d4f62c4b7e5fdbaf5bdf00646ff PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/86c3dc3a566d99d2cf7bcc9bc546a385.pdf c5c55d95cfa6e1f597c386c3ece247f6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4f2d1e9e22c791e1d8c27561b795f315.pdf 133dc47ed22e08226682bde5a1d14bd8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d4f3c7320016ebf014590e452273f5de.pdf 15489641255125c01476309e48f3628d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/18168e91c9e771e53f7f7af4409b3592.pdf 8b1cb70eadff725c7bf91e8c53ab7238 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/78ba25b6059f1334b3ece3fdad2f4c07.pdf 5dea169c5477c325f3b594d0575bdf0b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f126df7cafe02f1142193b75162e8fba.pdf 72d97fe8d95bf828320200c56aa867b4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/dbd4542c12ce2b625f72a7f41bd8f81a.pdf 897d9de49af3185f450d6b4e4ce3f7dc PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/87d456d1a081ea1abb2a7fe367e2c3f5.pdf 043528ae4d041af91c70c5359d2ae650 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4cbfa9270b8179a1741cfcda9b78e416.pdf 3eca7212d80963db8c08c7d6dc36f44c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/78229f07ac674c11df707c819e3ab103.pdf 17450d987297dcf26daec8e17ee0cf97 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/34f0beea96b89c7fafcee4c593e05699.pdf 3a54a4d4f0b95ad3dcbed69361519739 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d757fafff05d2c92416ce051d63d5c0e.pdf 2a190a26815427098f47656ca0cd17c8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e385038a7531923f567652305904de9.pdf 8f2c511a50695eace6a7ce7ae8785cdf PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f687f67f65327211917ad98b9d08310c.pdf a44d021bad11198bdad558b2554c06d8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/16ceac0b31300d2f6c07201186673bad.pdf be2508ce759d49af3880f10ea595ed12 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/872712a8191b5bbc3d278abc8684f70a.pdf e65e585f854d0a800f11186cf8aac8df PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f58f840ad33153f1d11686039db6659.pdf 6b214f443fbc346a0f3093fac146043d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fb5d69bcaafdaff75a0bde3db30076e8.pdf b23c59ed7a5d52c13ac400c884de3f15 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/494653901724fdb77f4e594ffbe18ec1.pdf 4f522a7b4d384a3282c009164d272ad5 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1890 Description An account of the resource Br. 277-326 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1890 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/2f7e696399e375a400d2964bc3284e42.pdf 90cc5686df4dcf5ae55295f3227b2da8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2d5efc0b0ece75a53f912e01e573f80d.pdf 84332f6bdd5bf134781955cc75472627 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/49c00cf3e154a8be10b18fa1097c6372.pdf 073a000460d0880ad3cabc03027c9026 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1839463641b19ef4cd030afeda799ff4.pdf aeaac887f29ae166c22f4aa389061471 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ba5ef53f2312b6e481f2a3eecb45482f.pdf e7db7ec9959a34b25447077ff11016eb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3664f4f4a560bc1ba4e57fd067f2cdac.pdf 5cdda24095c6de87452bd5a58f41e01a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9017f35b74736a89ce30f0bc670a9e48.pdf 68b452ff5c11a1b543396f82336e3524 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a4704fb5f397a0c3764704f85d69fb0e.pdf 4f13f94e99a1ca661ec656eb395d1c61 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6edcca9eea22ff8a1193f505a3fc1368.pdf ed264dee0750786825f586b5d0411abd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/570f0ab00f34651f56312bb2647103f5.pdf 87b60a01e829f13b31587381880e3fd3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e3937359db1e511f73ada7588220a55b.pdf 9f438317c6d26f75ddf0f46458aa695e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2ef3402cd30eadb268e0c43b718d2c68.pdf f84fcc0636eedef0a31204575e26cf16 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/70ebf4006fdb3a41aaf056411a65b8bd.pdf c3f837bcacd72a1c66ad9be5cf55a227 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b87b37440a060b3d7b829a1e793de89.pdf d18344183e5904f0c9397e880961a48c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ece3aa7df097c8b7c78a3fa5882ddd0b.pdf 77443b174b6077e457e1801511156f14 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/98de0fbc5788e0db3fbc461ab4be91fe.pdf ef096f195cf00007973d5e0eb5eb0982 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/110d10fd47024a4853cc80e0459698a7.pdf 12b0ab87096a220425a05d107172236e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b9ec4ac01ecdd84d09ec427c7f09fc6a.pdf 1f2b516b2779345f9235cc32bf2e2a53 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b424b1c1bd0e3b49464d63578f56ab3.pdf b7639b30cab139b5a7994965887e2bd2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c1eee997e8c57b4f3afb4a579d5afffd.pdf 40813c415b258e2048f0562d520a46cb PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/870f2752ca8064127c11b0395b05c738.pdf 9d34e93529fb98ad1c6dbb28ece6cd96 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c3a5d11ed03837782be517efdf8e66d5.pdf 9f834c362e52626d289080b4eb69771a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/12fc43b4b9eab1623a5ec3c67da6737f.pdf bb80f9ab15268e7114abb51e6625fb0e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/853d51f3bf9a5e3692348bc45f871492.pdf 8fd5217207d0d96313fd8a2883ab5ced PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d7b56661effad4af58b77137a02112b8.pdf fd7b8b243729316f1958112598e06af5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0d5f781058b06c5abf7b5850ebb19b9b.pdf 885e796db8e3c4c061a6d308518bf01c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5b4180df3ba1be162a1bbe432bf469f9.pdf f9d779742e752f1cb66a100291776f1a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d699d7c603a7e1c3aa39f0efe3e535c4.pdf a0cf8baee25b385fcfde5b87c9e67bb7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/00f2d377ac9ac8574033e259611a67ae.pdf c0327fd0c87a38ee1b971e0520c4b109 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9948fd8f2e63666e9d98a68691e8a64a.pdf f0a21c47509910acb572e4f4c686c1e5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b02e6e8001c92c6a99027a48fc7de4eb.pdf 620b3b6c1ae081aee955529a7dabda8f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a8bb86362fe807f76da09c16d620c6d0.pdf 15407a779200559b19303e3f226eeaff PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ee02710f684e1182d49d0332f0f7618f.pdf 5efbc5327aeed26f1e1a0cdedc159676 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/be04682b28e8a58027277874b57fa9d8.pdf 5461f195b537d01046f550a35fbcddf0 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b4f7f6009aa80914dc3a6793e953bb1.pdf 61d2837e68de28ad6bbc03edb5c25245 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9f9f611f58c8ab60daabd8f41116beb3.pdf 8176899a960a26e6e06683d1f68d677f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/eea322d302ee8637caea42cc120f932f.pdf 074625968ea9fe89b8eb52d8ff24fb8c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6bebbe8b2f35d0767793ccac894c3361.pdf e8b509874b30cab23c05d6e24c454d0a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b22866bc1c02a1dc3a52cff0fde81d92.pdf a942a7ca2d9cb9e7690ed2567298552f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/09b17c4e7b5474ecba4c4cb46abc13b9.pdf 514b2497b3147f81579e8206e07a0a76 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e93d892debce8d19d1e9d2867c9bdecf.pdf f174da25d22fd783b1267487802e6eca PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ee35ded40e2f763887a0d191bffa8c05.pdf 1227525d687306944dc473f5e8918c5f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ce3d4cd7fa132650a189228bec3825ba.pdf 20e121e6fff41200c6892774daf81274 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0cdff80520c05ac6431ec23350904071.pdf 9944c5234a14a63f28801f1ac4377b17 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8cccac8106039cf325f248f98ea25855.pdf 46922dd48d6d64cf3017d412d187e861 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/da2008943f85fe3095bd24c2f5d017fe.pdf 3757a27c8f8979f66c881ba8a8a24b31 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e3373e365b3d4020d83834aec184c90.pdf 9fcd19bce95699b2271b1577b13b28b6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/96ea0500ff3fbc35069cc56fe13c6087.pdf bd166ad310060062aeb3952c38378ba7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf2578b73032c86c3b648efd8657f7d4.pdf 85f02664339199d496630d6e27d3224c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/78b89d848e2e65bbf5ba8cbc2ed32b63.pdf ebba0df19e6741e8529246dfbc50469f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d93d4eab67f014406cc8468f87086d11.pdf 745f9647c37bc0d04a6f2109861c49d9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2369dc874d8f78a429e97a0875639506.pdf 8c4ac2fab5b40a0ecd0bfc1b03a1dad9 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1891 Description An account of the resource Br. 327-378 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1891 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/a938cacbdf60de0e595841e72f17ea25.pdf af66206040ff7d636824fc0a42b21676 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5de3611dba995e5147e79bd4bb6f5b54.pdf 78e8078cfbfaa625a58d6915d9a47be7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2b891cf1600d43e7319855af65cd6c64.pdf ee89694e6a836468e8ae5acf62be3b30 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/10be8886c8d54ac8290c2a2ba68add27.pdf 234d1b26c5190fd4786e17c101902316 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/71e3e639b77b7888ccc2e26a29c70f43.pdf dcbf747a7df47473af94c7a6f38b1277 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc4f8d680187fa86730461320fd68e2c.pdf 872b364c490f482cdacaf7097783fdc7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d956648dda5220c98f80aa767a9fa5d6.pdf 98722e6c2620eb56cfc6d49636d65cc0 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7db64d9bdb6d9a6dbecaf2e551b3a0cf.pdf 8890d610a5fe964a50d79243def0edf8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2cef7b1bc14713166ed440dcb77a2277.pdf 17a3bc8b381e921410b879383fc55a24 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ecfa01c3543d61954693031cc554469.pdf ae30118519c641e2b019e5460a5f121e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9b7fbed7218ec0961c254d89d9b9395e.pdf ae6867f9a372ead0ceeef194a25f4dd5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5a63aee5aa168452fbf4e6d4148a7ae8.pdf 361118ea767330830cfc14738c9fa819 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b14f8cf5848ed1ecff0739066f40b76.pdf 7d74a1a760beb21e7406acf5b015a171 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/422c94e58f3a786c83e03cd0df008212.pdf 9ab1034fe7fc8ca577fd81b7813ecda9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/15a767f3a3828b2bcda86c937a969df3.pdf e6c92db235d594a0a8e582c94cdc1081 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/333fd2a3fc861cd5e8505a49ff1026a5.pdf 780d46244c990f19846b0f230eeef7d2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c17986ba72af1a2a392ac433631ce09b.pdf 432f4d6931e4a9decde0af2ba7065f00 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/171500bde308e12cbacc61c82823193e.pdf 8d2b3530533a988bee2a6c804b539bd1 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/18b119d1e3c02b858f08fe933ed000f7.pdf 9564c943792a01712a0458a58bdaacda PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/99b1e89a27f27c7244b3660feb668a8a.pdf c2d7a1898b9faae20afded95bc387dc4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7fc2958e7212a54ca2680eba1237a2cb.pdf e9abf8cf7fa9ae5af913c54d57f8522c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ea3452dc63da86a55af1bd7e31ffc767.pdf 9b90b2b5c4fafecb1578852f76d9ee80 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/eeebb81d35a337a9e7486d3b9fc62565.pdf 63d85120c447ab02dc0fee341040e56f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/73dac56d71cc9658e90618aab4a5b18e.pdf 890867776bf387f823767ac1981829a2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/797ad686123e5b8d3d4b623437a6be91.pdf 5dd4c4265553487d2aa002e7471158cf PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b50dc924de9ce0801d2884354b5dc57.pdf 8a1d66de63a7c3e79bda21a03ec1331d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a850fbc0ba282c527dcb71cb07560f3.pdf dbdf85e776d693eb1a34b8d1af06d208 PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9e62afde350224b76418875730984010.pdf 3b9018b58242a9ecd2222f47db63bac3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c2d07018aab38fece6bed802fbb81ee.pdf 5fae9d104ce42b522fe038cc7aa62caa PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/079a2b99c3912e264ce38836fd83f273.pdf 7b58381d678c54123c87d05f48b02471 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f1ae77f1f2380825e3276e63916c95cf.pdf 71cfaf169198a7e740f1066405bb1edc PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/19527adf369e1342cbca54bbde59d966.pdf f755a9a118fe417a80bf3a33a8ed4edd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2d924d87769fe7c5e5c5137081184d53.pdf b2b8df7d33fcd1c7129b067448b29447 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/faffad8059796cbf2ffe3565371c628d.pdf b65825ad742fb48234e6e31f3345cf44 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c1cda9d95957952e6a1da48575c87d29.pdf 0c6b9a29e07f8103cf2e3cfceacb9960 PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9e1a44e68b59e07973c20afd6bb7512c.pdf 6127a4c033f9ae7359f491e065884f62 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bb305cb90ee316b1d7133588e73f3a82.pdf 0ca3d4269c2eb97e5a9c8f1264c6073a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2e15d43580f7d2548691dd15c9820117.pdf c1b2334b7aa103f344e79562f179a28f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6802049cf8585ee047246af60a3f2e08.pdf fe708a291c6e9cd1a47b530c3fd2e06e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef68d4ec3144ff2e45627914c4857b00.pdf 3440e409ce4ebe1e6d9b5367a18c1674 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1bf5fcf0c397ad67d43ad80a4418906e.pdf a48d1db475b369134434cd649d82e61a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4d11f22a5652ada73e70dcfc1e27ff7f.pdf 9fe714101d8b2fc11afae39c033ac2ed PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/31de311d347ce761730fe0d99c7bd5e1.pdf 427e39e6fd078c3461f80a81ad7e9aad PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7f135e1bc310ed4163832d2a78d4afcf.pdf 31f744bc383329f7e3395adaf3784737 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6be34806c410fe63ff679293d46d3394.pdf e2982067ada7d552e67b7d8bc36923de PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/49e1529ad752827ae36e70cf8996d9de.pdf dc288105a489c1f9494f2d835d11ba8b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f5dbb18e50e4220f7e6ca794408f87d9.pdf 1ba40d9a8123df0b7633b4c87c6c701e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cad689b88b2a72fde38fec765e2c3fec.pdf c3df692f62a65ee4355d77bf089a88c2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/55a260578b6e5c3a7b2b67f9ceb5e566.pdf b099837b358eb58117e53d207c65bcb0 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/99b822605e9d699893b6757a8562d0d9.pdf 68b01d397d118ad41a6152d5a3fdd6bd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/53dac411fe871bed14fb0241155a9f53.pdf c34fae2240de9bf4a05531524d5fda0e PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1892 Description An account of the resource Br. 379-429 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1892 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/13e632711391e969516391a22721fe57.pdf f6b120504d48d277562921e227f6633d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/be9f4d3e063e121e570955593f8f8eb6.pdf 66766bb7ef42efeaaf8f164f4a38bd87 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1c2f4d9f233df8d5fa637a1f916c9404.pdf 81891d3e0c4f61fdc541f4d6ba41b1fd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e2be0bf03a5b5fb18ef5242ac09f9096.pdf df2d946826fd3fcf58c981af2f27d245 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d7080705816bbfc6a912beaff1b6774c.pdf 54ad3ea0efe2f9095a42e8b7a43028a2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f8fca729d2873b1759d0cb1556d18aea.pdf 6f9c1fc76df29fcb4458406c6a17a848 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0818e76feccb8c54f20596d742bf5f93.pdf f583f71b701312570d2b07fa9f62f3f7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e1cb75f9cb546babcb93dc4b39918ba1.pdf e21f3c2d03ed307b3c2fd1933f6df47b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b13ff6ef1fcc8d4922d398a70848202c.pdf ffab5e09d62511442ad48e5a74bd10c5 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d4b18175292c0916aa91b86c7328e3f7.pdf fb7e78d8334f35a15c4a98320afcb4f7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/256b23810c12dc7f080a73a7bdd7e4a4.pdf 6527fbdbf896b2f14c8922312eb8cbe4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/242a025fc0471ad2cced3958e8df5a8a.pdf a7040996cefd7a501e939dd7b744302f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6327dbb16017bc9eb925509a3b104238.pdf f85cd22f8625ac91f969bf10b5f43534 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/87f10c37d7f4f717b4f1bfbf56c3cf5d.pdf e8d240f41a52118307082601116d5f21 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5a17a6019667d494ce1402ead490d249.pdf e4e7d3b73ff3ff6abfd73464d01601a8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/27d68d4ab53ea49bc9f6fd30f19a342a.pdf 01317c2d3ad46c9f0543dfb580c826cd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/452903187fdf71d6d1a5f867fd6a50d2.pdf 6337a39e672dc4e9e189110b666b2cba PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/004ed7d812767af163b4fd2c775fe388.pdf 4d69b0aeae01d2c56b1bd77a117b887a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/06ba518e6a735fd398a6fb3a588acd5b.pdf 2ee6fff8a634440b4e2d4dcb91266742 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/969dc2418b87467649859029a996c760.pdf 0628c89a3093e27fd196b61c73f44f8e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/68d83efeaa24494176b8bdd19e3c5eca.pdf 4dc15efa6fa1a140e149ba625fd6055c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/edf9cb78db0faa25e4e1e7d919771b8f.pdf 201c58da1cdf7e35259eac276fa882ed PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6f72ec3d0ce9bf2000cb8b4bf22008c8.pdf d95284d187bf37d7ad3a7ab2a9890a2e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6094e1abb07d7bebb13878632b83e744.pdf 32347560c61900811b35834274d73d22 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c719bc90858dd9d533a22a2ec10dd3f2.pdf 5ab487d8ec6cf6ea89f104858124d87d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/606dc2e9d5f470a68f8463ba83d29aa4.pdf 957f34c0b47f0e36f6f08d10b80a2713 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/043c1f23b39a9cbb05d38e885251f740.pdf aaaab6009565850b88dd961984465772 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a659bb9ab980c979de2416c342f93ea6.pdf 093d9e1a512fe14e2513e1af9accd6aa PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f1c3979ba58b913368854c3c18e3a24a.pdf 14feaa4ef5230a7d5f68060608691009 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/def2bee3c50b84b89add9e7f12d692aa.pdf 34ecfaf657b52fb162a6b35f1b3c13ca PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c8b641a9d7905e40f9154dd772f1676a.pdf a4cd993057bb3db590fd613e4330756e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9a21e5e70354afeb5fa2847ec0a94c73.pdf d6e1cecb4c47ffc65d1117bd1fa50c49 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/746e587b0245e179e3806e9a40ec45d0.pdf cbb07353274edf54d7911bf6705bc18a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3e949cc7eab6b51372c1b2c3bf1a3ef0.pdf 4f18f9f8e1552c6c8e548f1e058a8a22 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8eaabbdc1da209d6a365fcb708a7539d.pdf b767fc9f528c28b5f92b9c75f227d0eb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b0e2c2c44805fc8dae36c3868b972fa4.pdf 2294b22d35026bac28862f2670d86add PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/23a0c0b36a472f1080af28906c7271de.pdf 7f1d9cc2122c146d1facbd3dc22c8405 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9efd58c257a20c9eb816926e08da34ee.pdf 8b09fe002c89add64a8156afa088869e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/974e6c091b9147eddd42d64c16dbd703.pdf faac82a756a57119ace638b0d9452070 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f2887744a7fc686bececfb564076f286.pdf 49a68a0d104f9f3fd02b54e7d4986100 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1022d00e64a078f7c5cf254b370b208e.pdf cbb77ef05d4413727520ea6f4414e47f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4ce62bdfb28794521c464636257a10e3.pdf 412844f2d15cab0eb01a1a8d2744bc7e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5fa3242ea6e3b02fe780279af79dcf44.pdf 8fcbf29530ca770eaa4f43a6ddcc2d76 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff671d9b90c7a16f073dff9fbf58d006.pdf ec3502ad742db780683dcd5197d0d2d4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6c827fb530eeaf383a4ec54cc855bdc3.pdf b3c5b485f8a494cd6c8e5d66faa7d76a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/04880e9a90b768c6023d65366dc20b44.pdf d4011780afed243f4ab3fd0f6bb1987c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/663d428238235d1bec0271053cfde212.pdf ab75d28423d15fd748ae8839e636d1a9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/defb44e10341b98b3ca2f863df709635.pdf ca20347cae14aa0b1e084a843ec8e62d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b39fe070a3ce6777562af2ed02539f86.pdf 7457929a9971c3fa814f7af581b692c4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f6507903a8bc0cb78d509982528d784.pdf a57c7a4681de2966be271b9ef8881780 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/74ad03fd9f643a4b6c035beeeccad2ed.pdf d6436f7125dc07c30531dbff1c36cd23 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1893 Description An account of the resource Br. 430-480 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1893 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/c6403b54b7dc1b59bf967271f618b49a.pdf 07501def68cc041691e43bd9dd299337 PDF Text Text ��� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ef303ab4ef3672114be00f8a1aa1a32.pdf 89a4cd7cefdec97a1db2041e005c76bb PDF Text Text ����� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5dc6c415254f60497551586179cf5cc4.pdf 28523619e9a3481857e600ac897caf26 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/87b7d7e99098d087622818286ac64858.pdf cf944cc89513a257f5637625b71c6c1f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/42b241ed6bb9b41de38c1c7ee2c6a60a.pdf dc1bca32283c8c5cd2ce85661719b32b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f49f21960174080fcf0858ad296ca22.pdf 6fce4704c0b593655c61f35d1d15e2ba PDF Text Text �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/017b60c0c0d3eb4a94fd8cffbe3ab264.pdf 54f6b2af264ef12b06d10fbafedf6a4b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/95da30abe5074be9a48824932c8043b2.pdf 5464cb12d931ce4e461d3c5acc281dc7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/74e5a2df7b8c9e77ab9e31b261b0c56e.pdf 6f21a441dd07a8f8032c9dbf4c5b01b2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4e630b604042fa01034504d9b2ec9e47.pdf d476b29e82727044e461065d271b5aa9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8088be7d35955e9cd37a0ffc77e4d8d9.pdf f40aac5a806c48bb48be455fdef00220 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/76e1cf6f61f80864198c264df8030fd2.pdf 33dc7fea67a2f1431f367a7eff24aef2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5c08bb194d22c01434189b7a7642fcbc.pdf 76760d29c27486ca0490de5ae6de170e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e06df1b109ff984191d7330094f7ebef.pdf 1eb0a2cb226c00d747ecd7115d0aea81 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5820c7024ce46a08aa85f204c59d7bca.pdf ab1528126135fd0ff0e79d46c9883b22 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c54e5dad9a1b3909aa1f8cb807a6b1d3.pdf 752c43112515e899c61c99c7e744b3bb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/11dadd7179b324b4585b77b63f2fa597.pdf 2d8708a433b4ea66da39c9a6c0aad932 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4cbd7d553a552803767710e648931aa7.pdf d1b4ed6fc98488c3266f2b839c823e76 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fd8db0acf2142de803a4f7501dd028f1.pdf 86419bbfb7a3157fc4297bf30966dc01 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8132d2f4b1642c4efd6bb05f15978853.pdf 8d62cf33d9b5c8b5b84fd3868be9325c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4cafdd7895596575876bdb13d4bfe853.pdf 9c254d14134eeedfe20469ca6448d3e7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff8c65217fcfe4168273d9786a222116.pdf ad02fe912ac323993d8f3cde37a5c040 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f86a14d106586629c906a0440bd7d92e.pdf ef5b9c71d29c72a48a8d9d2928e8a0a3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8d93d3b02524cb85a09f0da1b3561828.pdf 80db67a7995eeb999cdc0b978694efee PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5f616cd7eda4c8d9dd1755a7689c826c.pdf c3118965f383d1f20e1f1d7870c4301e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5b84e381881a81aac2e94c6aa0776174.pdf 45c8cda6f45b8cd4978557002aedcb31 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c381d737c072c4795725eaaa766e902a.pdf fd74e6778fb02f93e76e680169abe3f8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6c818ad6e9dfc925660efe6fe1c70986.pdf ce94a524f98896defad77aafec8052f4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/871460fef466762472270b3d3bbd26ce.pdf 917dd1af6630f7be967484d15ffb57a8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2cdd36a4fc39f8d696f48a97b511a94b.pdf a8344b92695b3761cbb453d4e0e2452c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e80d85696e0a62f1298fa77f9dc0c8a0.pdf 43b0dedf595868ee29c3e171459f7e5f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/21fefbd9c3fd14d6c7d0282a913ec0ce.pdf 1b46be978ab6121060a739acbfb0499e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a31b9578fd149a64ac841d529a85efd6.pdf 43d621a8cd449c4ca4fa4fde6afb173d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d9818be625bf421e1ee3f9e4022e6146.pdf dec96f7be54dd2353f7239666505aacf PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e6a9f9e253b485dea4962cfd2480bb0.pdf c58fe3450dc605b641eab0951cf44102 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/457b4e16d3d293ee7e85d24858ed2add.pdf 8cb7711305da4cb3e18125f18ddb4082 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc44bf6588f1414b111781d76260b512.pdf af032281134e2bd1fa57474ff2b5e2fe PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9bb865bad7c7a2ad436de1a696629131.pdf 7dec9306f145d87328d496a7534a3cc2 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ad994ccff89b939dedaeca910f776292.pdf 30f3a2219934c083f8f69ceed14b1d33 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/c361d44532f0d39e211eb7448e21656a.pdf cda9442eae7badf94698c484f9cd8278 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/77417113a56732614a6f12427024fb3c.pdf 357f6dc0b43e450110e64e2deb63a35e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/916a8762d1f434095f8ab3b2bac9ef7f.pdf 347b0184fdff17549a6f1dc096a6adf7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b3833078c178ee31995535df36ceb45.pdf f4a6e93defacea0ca743359ef75df443 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/26f42f02c7535dd3946d9abff76840e4.pdf ce2939ab501b64f22248098be29b5d07 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4ae3e7b85a93497f9f4af9e73235accd.pdf 68bf0cd99a5ec2ab10935ec5eb16236b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/226b4e1f421c07b2964edda8f3c2ccd9.pdf 510667ec2129233d2021582146cf2f4f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5b6dbbb0c288c403fa7480c9729f2e19.pdf 7642a5b122d119beb4bec7a8b44c99c6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bea3c57a53ebed628c3aec08ac312ee8.pdf 1030f32abf2e9bece6c654bb2329ae88 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/add565a26e4db9ea0b5a500a8e71dde3.pdf 750c6da41dff414e4b5f332500212af3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/43432111de21936483e509218e14e4c1.pdf 35c2f4c9e5cb100e1d02d00897853616 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1894 Description An account of the resource Br. 481-530 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1894 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/e9a69897ba30250eef35cb45b9584517.pdf 4bfa551f75b026ee76854c9cca5e2944 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/022dce988d08836845d76e618e8bb2f2.pdf 8a526500836dc0a53dd99f15ec570896 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/814481697d69d39a121d9cfbb25ccd37.pdf d261c0d2a576c329912c5cf413e96485 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/03675613e98f2ba750bcb8d3476867aa.pdf 759abfba1ab0dab95c58879328b4a680 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4c89d1a6216fd94bdc2d2fddb7c8cebe.pdf 7484365e11576951e97ccf9c197baeae PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1696af36c5ac6d75f8e02f6ad8bed669.pdf 073aaa322fe86014c53b1f589c16bb7a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/74be3015fb5b7492db5b20dd25576f0d.pdf 18db7c605c2eaa1f1044a6325e6cf192 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1ccf45551c5d489f5cd9713df7b9fc67.pdf 13a4c10a14381dafdd9e324ee3b217ad PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/126a7d5c7639852be4df261a4a5a7aa6.pdf d5052782361342953b4f61497ce1131d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e688c7318409a42676abbc97b62d1fc4.pdf 533a2148111af1e2a3b09ea4c172b911 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ba76e44576aadae46b96f23964a00f89.pdf 42c8c59f5d649eb8f6929ac54e76e19d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8023892810ba918f56d6fc05b1554715.pdf 95274785ad60808cfa5cbe717cbdec0a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a5913a6ec39cb3037ec06609b359a9c5.pdf 8a5794868b52638af099908c7fc7eeb1 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/85679533ced9a954151ad60d2eefbffd.pdf b46090ee8fc140660ddc44c33da358a7 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4b6279b67228ceaac1cc5a6fb55a4dbc.pdf 357dee7d40f236057e285c9c95fe5b05 PDF Text Text �������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/f164a31cd042db681ac6b248455cae23.pdf ab162fb8e5de4739f080f81dd0089d68 PDF Text Text ������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2f21f13a8fe4af087e7b8126c29cdc44.pdf e06a2955d67c52e52ea29d4cfc4d9d8b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4516cb936255b997daac7c130decab36.pdf 97f3eb0749a2edebaa401a41632e8014 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1038c7ae2afe4c7c9b44b6a1c8ff2b60.pdf 56c478c015d97f15aebe777bb831ead4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/38ee1607841d9a7f51509e0e67a1a6b0.pdf 9f06068612d34b2561c2ba94126620c9 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/12773f820d257f83db9787ee3144d719.pdf 1565806b2ec0ea7b305637ef70e35f55 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a6884d23782c59290e4f6a6ae94d35a1.pdf d2323db18d3395b4b5d84433aa3b8ece PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d14e08766125f804cecda6b4e51628bb.pdf d0732e34cbc6978b3dbbc6ae6a5f7940 PDF Text Text ������ https://kolekcije.nub.ba/files/original/c73e425ef6ef58f3d31fad0fa5e9d758.pdf 95beba0f879d6a92958d6a3ab93c5e61 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1450a1a196fdb86c1981004a31e0d5df.pdf e4e75592dfc74774a90926623b058e14 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bed0f2c1815b5b07da65e8204082d158.pdf dd6ac1867e49d23801b5c53063f14787 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a34281ac26536693356726fe41da9d62.pdf 0e665cd63e1de4fd53c8fd31f17b2859 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/78a61b791b99d25771ce35c70affdecf.pdf fcf8fa9d0aec8f9e9b0c437ebc66ea7e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e2863f1d512e533f31b1946115e1c2a4.pdf c87f57fd04abf2e9f27b450b70d30441 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bda983aa4f9128053a9bdb60e9067c01.pdf ccfda5e46efa767bc826af14ea634514 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0a0dcdf0532bddf1969b49e0eba2625a.pdf 8c05e9818a0afe6a3ef1d0ac02b780c1 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/759173c3c58d30729a1b42f219cde12f.pdf dc937e7b9a00d66e509877f4cf8a1f17 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5bdfe35b216ab0c82d8402675e7b4c68.pdf 56379ea917ff2ee2599491304ca54800 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6be6b1b67fc601dbab10b158c49cacf5.pdf 9080bb47bd5d948809911223d903aaad PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b85766ef04011999868cf26a3c37e548.pdf b406a63e5f9492cc26d4e2189119932c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/66d49dd5b7d43a374b47da0dbfa01412.pdf a8d0abed73e9febacba8b9fae2b89184 PDF Text Text �������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/78c4b049a4f56ed97a2cc66130cd39b6.pdf bfe366b2a316de44457bc0e833d0afdc PDF Text Text �������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cdbd3536df3d5e041caf24c4d302cd16.pdf d970ae64820e64f2fc83ee2ae6072de8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/70d3cb950815887480607c70f5b78700.pdf e0134d8c3e1ae327f12ecfbb94db2119 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6336fd02e8abd5281d279feabbeaabea.pdf 71cedab695c19f9ce61d289ac909b218 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5fa78722f1b16845c5b46e6d7f3f9a66.pdf 91e63b6cb9b8853ebe3eea4eee0573df PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4055bb759947bfc969bcedf874697b25.pdf 75917f4cdbc72d1b18838687f9311ebe PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/44d61b3ff855d90078ac33837a0aa5e5.pdf 08f2979e46a1abd647b8a49716c1ae8a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/fce67e735e4838ba8ddda3127fa54f74.pdf b38c3e4c11860d418696ff800102c587 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/eda6552800259f7304ae3bcf8db0b5c8.pdf 4282787dc3ebbbd98c88f0302d030abf PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e67b786e38052b9cf673694aebd04131.pdf 6571711ed33a41fe257e93146571b640 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e45e9b069a19fd037ca2b69a0350963.pdf a6920bf47cc744c997b996940d2098cd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ab8ecc6bdc5168c167aa5f035e347ef7.pdf 050697433b21251e51032bdf20b4dadd PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1895 Description An account of the resource Br. 531-579 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/6f9f81119c4a62adc431fca9922dde28.pdf c9fa96b2e94e3df72dd0f0231c5a5c96 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7387b4e06f63ad9574d85f61dc4ae20b.pdf 4ad44b4d3ccc492f5b22133339f16cd3 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/798c02ff508b8e2aac0d129b58fa031f.pdf f11e12c19b842824e0c2b4e604398c55 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9db8811462cf126166effd9ecb3444cc.pdf 1e9b692fe293042ea54b6abea59b72e8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/630dba01f129293cc5306e4afa19e29b.pdf dca0a0a45211a12ee80c7ac16e998e7e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/99a35554eba89dbef0af09a7b3b9ae33.pdf f876a16e2522a51800062f7ff34a782a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/68c2bb5f6620e73d51776ea2d62adcab.pdf f17a1c7222b49ad9a6993839fec3aa9d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/708cafe690536c0b824eede31bf6e60b.pdf 9f92de233538220c731a9f54c709eb4e PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9c11bea3f73ac114f9a7dde9fd32a27d.pdf 0ec275dab0162d03e8ffea1fb02a4b80 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4db2f36c97799e39fd9635dd3b0a2ea0.pdf 5a31866e456c6895eeac4e3195b7bb81 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1d582b0c136457efbb48f5c834a73baa.pdf edbc1ef4e8bd4a12aa3cf3882b3e5a8f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a8630770227152091f202d39f8adc89a.pdf 16d6c33457b3b9acecedbafdc93d1127 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/68714e2cc60f60936ce197160fb70630.pdf 66f7cc70d81b0b0afac6a4d91832befb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/7dec0dbdb5a6a848859c9af82297cfcd.pdf bbe10e734badcd19b0ff44dedd369de5 PDF Text Text ����� https://kolekcije.nub.ba/files/original/aad5157ab64748ad16dbe7cce2fecbec.pdf f11c9e2229796e35b5e797a8bb03fd49 PDF Text Text ��� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6937b6751eb660058f08d27b48bc4e68.pdf 322839dab1582edeeb7438ffb329d034 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e0197008bab3b1372ef069d2cb544b36.pdf 6d1bbdf0c51a67e5ee26711d27f57103 PDF Text Text �������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/927945ec31875426b8115f42fbc834c2.pdf b545d64870b6d6fd54196bd2a215171c PDF Text Text �������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/08e96d49442503c113b433a19ea8d83d.pdf 23cbaf8074699821e088ecad81adb0f4 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4c12ad4bd4ae5cd08ad2c9c9c1e1332c.pdf 8bf9c5d65a192f640b00055de914e8cb PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/d49ff2ebf59fb8e3d36f3a4cdb67cb6d.pdf 109b332cc72cdff506beeeec99437c17 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/388ff475582c2db96c02ef7f7aa2e33e.pdf ba634b804200940da2505fc1cecce3da PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e374ab885783c6f680d9f42834643b6c.pdf 76799eb4aaf13864720cb1430de62590 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/e65b935f788498f164747c53e9c380f6.pdf 5a8ff0b018048f69782117a0ecda67a6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cc44777d51f39f35558e50bd9af2d81b.pdf 963b23d34d0c7b21f2d5863bf865bc5a PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/775c49e99487bf21275e9506a7e6afdc.pdf ecfd257bde6d0df59c201fe1fd6e4bdc PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/b120219ff6e21190c7a6ff5afd8c35ef.pdf 72ea835b933882e44fe90edc2553e462 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/630e8a89d37e18473bcf7030ef497c9f.pdf f12c98f3d5d28734dad49cc6b7489b24 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1bce18083f4f94735e97befad5152b52.pdf 90421823b023357bda067ee151fe3805 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e7187eeaba8fa392f9e869eae10462e.pdf 8c704bd6ad68135e56bb67b9ac5110cd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ee86d506554601497044713123ef0312.pdf dabf3c4429dc6051d48020bf99795973 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/ec61dc60f030f06ba55aa15bc37be0e9.pdf 3a0e4e92050797c85a11bb3c8395794d PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0bc3040c3515a0868d598c13d0ca141c.pdf 58ef9b4276b47c8c0192624ef539a8ab PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1582036a8326308cefcdf26cc6ff6427.pdf 88e83f2feaef7eea730c0e7fbe6cb351 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a5d845727b0e1ca09e495798c9ba9b61.pdf bac2118fdfe8bd2feb64c0b667d941c6 PDF Text Text �������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/22919fedae943da9765461166c68b143.pdf 368969f6bc517cc149203af0fde38179 PDF Text Text �������� https://kolekcije.nub.ba/files/original/031185569c402ab8cdb594d864330055.pdf 748374584529e23362b1b1195f25e86b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a07f782897da9d85a5b98eeaad6a878e.pdf 42e635119a7d8bbba9f149fd2f9a034b PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/915070c6b61dc0fd485d8643e51177c4.pdf a71ef63ef61659a66d4b3a34d54b1933 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/83f331905d81f639b3ea6ef82e101cbe.pdf de72f15bcbbb4bfaae9012885e6770ec PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/9f4951465a2a1735b3625178fb50f79f.pdf e0325c7030a40098cf60235dea10d343 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e84b98c8948eeff7b3b85c3ceb56e8a.pdf c5b77dfb577c1793bae20034354646f8 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/6be80c7b9085bb971fd60352acc7162f.pdf 2af035d9a818995636d62e21990c0230 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/62c8093410ca69f534557bc78e16599a.pdf 68d8fdce443995ad64e151a392957820 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4f3bb994195ba3ad8d36b3af103ed10f.pdf f8e88504d1ec0241a095976480f3a9f1 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/8e4b83d64f1302b53276c0838c8b327f.pdf d0572d2cbcc03c6528e524bc9bc3c7cd PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a695e1ab374dd588eeaed8ebe25407f7.pdf f0633a47ec2dd352baad79e40cb7c785 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1896 Description An account of the resource Br. 580-600; 601-627 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1896 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/28afc276827fa5456ab18cdc6e76310c.pdf 717af6c9417864bbf6c5e3f6dc3ddfad PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/2cc444cbaa05b72b4de8f3f910f5d0c2.pdf 7325bb80b1da90c10af18119457df238 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ed14d65e9ba49349bccf7ab30d21d74.pdf cc21bce405c99ed9bab8e29d19def17f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/1849ca72f57b36f3574f3d0612b431af.pdf 30ba568cf8b55c2b43e5cbdd17d477c6 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/5373704f1942183597b31a57e586cda8.pdf 28e50556720d9e319f903ee49322668c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/92ba0ac520dff68d6dd5a7b2a252ea97.pdf 57b3b8de50125d112aa97669b104d156 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a54526235991151eb22887e7e9a77433.pdf 8cd6af9c09248d7e119b06c142bcf996 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3ad7aadc7f3acd990b7615cf5d3cca4e.pdf 5368f9a49fe3ab695737905e021eb068 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/3b2b98b6f7ffcfd8c21e6201346aa017.pdf 5eebf99d3ca9b61167683075e064c97c PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/741150a281861c589aafc1a731014459.pdf 5a6a9c8c1d1987b477d4708985ed7900 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/4f1df9d1c77875f36b17368b7f047b61.pdf d9b1496659d0a909638cf74886ff9f81 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/04e8eb88a4c77f4ac2b5abcea0a7f2dd.pdf 0e16b13cc305335d9593c200598bc710 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/cbef8745f8b39deb8ccf3e9b79c9cb13.pdf 12ec910b04c1ce14797a47e6c3cb9c7f PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/51155406f003c27764967e92ba980a03.pdf e09ed347f4f668f859d33a5d117e98a0 PDF Text Text ���� https://kolekcije.nub.ba/files/original/a018aba39234616371deb175821b76ab.pdf aa523e1e59717b9cd4f952d4c9fe3d9c PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja Description An account of the resource Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Evkaf Idaresi Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1884–1897 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 40 cm Language A language of the resource otomanski turski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource politika Creator An entity primarily responsible for making the resource urednici Mehmed Hulusi, Ibrahim-beg Bašagić Source A related resource from which the described resource is derived NUBBIH Type The nature or genre of the resource novine NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Vatan = Domovina : list za politička i opšta pitanja 1897 Description An account of the resource Br. 628-642 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1897 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9749 (Print) ISSN 2566-4255 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23448838 https://kolekcije.nub.ba/files/original/7d0f910654051b4a668a8e86970bb5af.pdf ff8b29cef11d291c978b8536289043a2 PDF Text Text Uvodni članci. Ured: Alibeg Firdus 1., Naš list 17., Narodna do­ brotvorka 33., Osnivanje pododbora 53., Pravi put 97., Bogoštovne stipendije 129., Predstavka vakufmearifskog sabora visokom Mešihatu u Carigradu 161.—163., Gajretova skupština 177., Na početku školske godine 249., S-hairom 265., Kurb,anske kožice za „Gajret" 297., Poklanjajmp kurbanske kožice „Gajretu" 3?}., Na svršetku godine 337 Ne zaboravite »Gajret« 338- ■ • Jedan svršeni Gajretov pitomac: 20. februara'65. Ali-Suad: Mevlidun-nebijji alejhisala.tu-vesselam 80. X.: Психолошки мотивп нашега рада 113. Sedmoškolac: Jedan predlog Gajretovim štipendistima i ostaloj školskoj omladini 145. B.: Ferijalni gj a k u Travn iku: Još nekolike našoj Olga de Lebedeff: 0 emancipaciji muslimanske žene, s francuskog Fehim Nedžati: 70., 85., 104. Me h med N.: Refleksije 70. H. B.: Пет година авијатике 87. Ha rad i ja Elezovič: Naš rad na prosvjećivanju masa 118. J. Oesterup: Ahmed Midhat, s njemačkog F. Ned­ žati 120. Slušalac bečkog univerziteta: Nekoliko o zaključcima prosvjetne ankete u pogledu reforme naše početne nastave 134., 147., 163. Fatime AI ijj e-ha n u m: Islam i civilizacija, s turskog Osman A. V.: Savremeni džihad (borba) 166. Onima, koji namjeravaju seliti 178. Višeš k ol a c: Školskoj omladini 178. — Predstavka vakufsko-mearif. sabora Mešihatu 178. omladini 193. M. Fefid : Audiatur et altera pars 184. — Izjava glavnog odbora 225. Ćazim Ćatić: „Halukov Dnevnik" zOl. Hazim Muftić: Nešto o merhametu 281. Poučni, stručni i drugi članci originalni i prevedeni.* — Zapisnik X. redovne glavne skupštine društvaGajreta 236—238. Abdur-Rašid Ibrahim: Reforma medresa, s tur­ Glavni odbor d r u š t v a ,,G a j r e t a“: Ramazansko skog: Ibni Munib 1.—3. pismo Gajretova glavnog odbora 238—240. Hazim M uf ti ć: Nauka — dževahir 3.—4., Svoj svome b a 1 a h u d i n Asim: Islam sa socijalnog gledišta 253. 18., Dvije hićaje 35., Spavanje hodajući 54., Sa- Merhum Šejh Muhamed Abduhu: Slava, sturdaka 116., Abdest i namaz 149., Pojasevi i me­ skog: Ahmed Rašidkadić 266. . drese 180., Japanske ideje 227., Važenje o islam­ 0. S-ć: Obrazovanje samoga sebe, po njemačkom skim- šartovima 250—252., Putu naše mezarluke 268., 282., 302. 270. s. Su kej na: Obrazujmo same sebe 322. . Hamdija Mulić: Plemenitost srca 7., Naš narod i Fehim Nedžati: Ahmed Ihsan 347 škola 24., _Soko i Kukavica" 66, Čovječe, čuvaj svoje zdravlje 103., Pravi hidržet 183., 0 narod­ Umjetne pjesme i pripovijetke — originalne i prevedene. nom štivu 298., 0 kragjama kod djece 341 Тевфик Фикрет: Ha гробљу, c турског У-Р-Ђ Nijazi: Alkohol 25., Brak 82., Iz jednog razgovora 3., Ribari, preveo: Ćazim 19., Seha i Pervin preveo: Ćazim 33., Jesenska Vila, preveo: Ćazim sa Abdurrešidi Ibrahim ef. po turskom, 114., Ramazani šerif mubarekjolsun ! 226. 51., Болесно дијете, прево: T. Ц. 120» Iz „Razbi­ S francuskog: Asaf: Islamsko pitanje 34. jenih gusala", preveo Ćazim Catić 285., Тајна туга, .X.: Лутање 50. превео: Г. P-h 304. ■Ibni Munib: Reforma medresa u Turskoj 51., Islam Ćazim Ćatić: Ja sam vjerni rob ljepote. 4., Venus i konstitucija, po Mahmud E’sadu 99. 38., Moja tjubav 68., Jesenski plač 83., Iz ci­ Iz „ЕЈ Me nara", preveo N....i: Islamskim uče­ klusa „Religiozni soneti" 98., Ljubavne melodije njacima 53., Ko je najveći čovjek na svijetu? 232. 114., Kao što ljubice cvatu 153.,Pred očinskim do­ �mom 180., Protjetni soneti 196., Ljubavni akordi 227., Moje pjesme 299., Boje i mirisi 301, Tri gazele 340 Fehim Nedžati: Noćni akord, 5., Domovina od Emila Jouvestre-a, prevod s francuskog 5., Алкемичар 24., Zodigova osuda od Voltaire-a 41, Pjesma od Alfreda de Musset-a s francuskog 83. Vila pjesme 131., Pjesniku 149., Noć pod ve­ drim ndbom od J. J. Rouseau-a, s francuskog 203, Ruža i sunce 231., Noćna fantazija 347 M. Š. Sarajlić: Probudila se.... 5., Danica je če­ kala mjeseca 5, 22, 39, 56. Ko horfa sam 134., Slomljeno srce 168., Ljubljenom biću od Šejhi Sadije, s perzijskog 201., Noć caruje 2S6., 0, kako je tužan jesenski dan 309., Voće 324., Na busu ljubavi 342 Fadil Kurtagić: Sniježnim alejama 5., Angjeo utjehe 70„ Ja snatrih 183., Spleen 233. Gaz an fer: Panem et circenses 6, Sentimentalna vizija 53., Vox... 166., Dvije barke 308. Ibrahim Edhem Džafčić: Složimo se! 18. И. И. Мјасницки:У редакцијп, c руског превео—ћ 22. V ah i d a: Zora 22. Karanfila ga: U proljeće *35»? Snijeg pada 73.,_CvL ječe 138., Na postelji 200., Pusto selo 288., Os­ tavljena 310., Gdje si? 323. Мехмед Џелалбеј: Спава ли мати? с турског Т. П. 151. Ернст Деепре: Нови муштерија, с француског Н. 152. Н. Gondže: Sjećanje 164. Izuddin: Vodonoša 167. Rifat Sur ej ja: Kako je umoren Midhad paša i Džmad Mahmud paša, s turskog: D.Dreca 170., 186. Abdul-Hak Hamid: Kći Indije, Drama u 5 činova (8 slika), preveo s turskog: Šemsudin Sarajlić: , 187., 207., 233., 256., 274., 288., 305., 324. 348 M. Level: U balonu, s francuskog: Džemaluddin 207 Салко: Есма 231. S. Sadi: Pred olujom 233., S mojom ljubavi 252, 273., Kod zadnjeg oproštaja 287. Sulejman Nazif: Um i objava, s turskog: M. Ć. Ćatić. Хамза: Стари јади 270., Љубави нема, Сјећаш ли ee 287., Вихор 298. MapjK Твен: О берберима 286. Voltaire: Radost i tuga, s francuskog: M. Џелал Сахир: Из »Црне књиге", с турског-Т. P-h 304. Razij.a: Pismo drugarici 308. Durmiš: Gospodin britveger 311. Kara Osman Zađe J. Kadri: Pismo jednog umr­ log, preveo; Š. Sarajlić 343 M. N.: Akjaš Bin Mansur, prevod . .. 339 Higijena. At a Nerćes: Uspomena sa sela 38., Iz sličica „Sa Здравље: Хладне кише од Др. Батута 10., Не Neretve" 117., 131., 197., U velikom gradu 342 дижите ee прерано из бабина, од Др. БаАлија Симитовић: Колера 40. Кад ee болесном дјетету очи затута ■Mehmed Decor: Carigradski utisci 51. муте; Кад се болесник тужп на јаку гла Šefika Nesteri’nB: Dogju čaši 54. Zalog*71. вобољу; Број клица у устима особа с рђаJ. Bećirov T. Lalić: Kad ugledah 54. \ вим зубима; Како човјек губи своју тгелесну Мухамед: Жалим те, момче, што љубиш меве! 55., топлоту; Топлота тијела не спадне одмах Руже су 'нам давно свехле 73., Ај, лвјепо чедо I послије смрти 42.; Крастава одгојчад; Могу мило! 83., 0, да ми je! 103., Април 115. ли жене узимати лијекове и за вријеме мјесечног Hazim Muftić: Ženidba Hivzibega Gjumišića 68., прања; Коме цуре уши; Противпадавице (велпкс Baba Hajdar 83., Podivljale ovce 102., Zaključak болести); У нападу велпког кашља (рипавца ; . u kahvi 130., Muharemagino brvno 165., Dva ’ Кихавичаво дијете; Да се мутна вода избистри 59. л druga 195., Stara Hata 249. i •* Када се смије у нову кућу уселити; Кад доји.уГ . нема доста млијека; Колико смије трајати купарве « Гачанин: Кад . . . 86. одојчади; Не пуштајте болесника у врућиц^ из I Mustafa Kezman: Premaljeću 88. очију 74., Да je болесннку миран сан; Мо^ке ли ~ Hafiz R.: Pokraj Drine 88., 106., Raziji 117., Sličica жена и дуже дојпти; Ваља ли уз јелб пити; | sa Trčivode 136., Iz sabiraka „Oko Drine i „Биће здравиЈе«; Како се којим мех.^емом или i Lima" 184., Dva pisma 198. којим другим течним лијеком маже бблесно мјеFaik: Dvije arapske priče, po arapskom 105. сто тијела 90., Дјечје глисте од М. Батута 107., Abdullah Quilliam: Prigodne misli, s engleskog: Ne čekajte da rak uzme maha 121., Slatkiši i Fancy 107. djeca od Dr. J. 138., Kad iskoči donja vilica iz Hatidža: Ti si 119., Ах, од оног кобног часа 322. zgloba od Dr. J. 155., Mišljenje Roberta, Kocha A.: Ljubavne iskrice 136. o suzbjianju tuberkuloze, od Dr. R. V-ća 170., Ушаки-заде Халид Зија: Пјесник 282., Шта си Bpiyu „нужду" на вријеме од Др. Б. 189., Како казала? 282., Жута ружа, превео Т. II. 137., Жисе колера шири од Др. Ј. 210., Од чега се може вот ли je 183., Промјена 184., Поељедња дјеца, оглухнути од Др. М. 240., Један користан начин превео Т. Р. 127., Из »Пјесама у прози«, Т. лијсчења и сузбијања'. јектике (туберку.тпзе) од P-h 304. Др. Р. Вукадиновића 258. Кемал-заде Али Екрем: Људи, с турског Т. П. 138. �cegovinu: Zapamti о koleri 260. . Здравље: Дубоко дисање je клриено no здраиље Запаљење слпјергФ цри<>д Dr’ Хран М. Jok јева од Др. C. Рибнпкара 291., Дј^иња храна од С. Рпбникара 313., тГувај ее туберкулизе 326., Са хигијенске изложбз у Дрр^дп 355. Narodne umotvorine: Mustafa Behliilovića-'Vilića seka, Tri se grada uporedo grade-TU, Udovica Alibegovića 60., Ko. liki je javpi na planini 190. A. Ham^lliefendić:. Hasanaginica 28., Sevdi srcć 29, Hasanaginiča 42, Kada Malićeva 43, FvrČavkić: U kadune Hasanaginiqe 74. Alija Medinić: Čelebija Osmo i vila 90, Kol’ko zveče dvori javorovi 91, Konja jaše aga Hasanaga 122, Kad 'umrije Srma-Ibrahime 190, Ah ■ met-paša i Livanjkinja Fata 212, Hasanagi­ nica 330. * * Fehim Muhamedov: Sedam posebaca 121. Muhamed Hilmi Kurtagić: Osmanbeg i vila 139, Oganj gori 140, Gorom jaše, Šan usnila 292. Хуеепн Шарпк: Бнесрђеговица 136. Muharcm Kurtagić: Sirota ^јецбјка. Ljeto projde, Deli Mehmed i čisto zlato 157., Srma Ibrahim 2L27 Nesretna ženidba deli Huseina 277.^ Aiša Mu h arema gić: Mutfeza^ić i vila 211. Mustafa Sadikovičc Mujaga i njegova ljuba 241. Ahnied H. Alijagić: Salko Đolandžija i sirotan ' Alija 242., и сестра му Ајка 261. Faik: Momak r djevojka, Morić Mustafaga i Odun, ■ džina Fata 292. Avdijuča: Ženidba mlagjahnoga Rame, Molila se Ajka Salihagi, Dvoje mi se raga zagleddalo 314 Fehim Nedžati: Smrt Gondže^ulejmana 314. Mehmed Hodžić: Vezak vezla 330., Neva i zaova 331. Селман: Oj, моја ружо, Алибеговпца, Сумбул УД°‘ вица 357. N. N.: Nurbeg i Alibeg. „ Listak.. i s 1 a m s k bg svijeta: F. N.: Islamski list u Japanu 11., islam u Japanu 29., Sud evropskog učenjaka o Islamu 44, Enciklopedija Islama 75, Islamsko sveučilište u Indiji 91., Sejjid Ahnied han 109., Pravni položaj algirskih muslimana 122., Engleski list o napredovanju muslimana, Koliko je kršćana bilo u Meki 358 ib: Dobrotvorno društvo u Tervisku 60. . . . zi: Velika medresa u Kairu 123. -ib-: Radi reforme nastave, Reforma medrese u Buhari 173. —: „Medresetudda’veti vel iršad“ u Misiru 212., Malo statistike o ruskim muslimanima 213.,. O Tripo\isu, Utvrđenje Dardanela 315. Književne i kulturne bilješke: M. Š. Sarajlić: „Sličice i profili" od A. Bjelavca 331. ■zvještaj tajnika o djelovanju odbora (Izvještaj o radu u god. 1910./11.) 213. • * NACIONALNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA BIH A sb 55/1911 4039426.2-24 За уредншитво. одговара: Осман Ђшшк - Islamska dioii. štamparija. - Za uredništvo odgovara: Osman Gjiklć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5fcce81ed673853f197b3a520bc468f7.pdf e5203f5e679d844e371a7dbf0081862b PDF Text Text » P O J 2. BROJ ' 3 .V i ’ B.Kj Inv. f i i . .1 / L < / 9fZ. r o il I H A IV. GODINA - V ‘'J i T ajpeT G a jret .111C T :tA JP .V IU T H F .IIF , n O C .K J M E J j 3 A I1A P O ,1110 II P O C B J F T , IlIiA I I.E . L IS T ZA D R U Š T V E N E P O S L O V E 1 ZA N A R O D N O P R O S V JE Ć IV A N JE . U 3 .1 A 3 H C B A K O r 1. n 15 -------- y M JK C K U J . ---------- IZLA ZI S V A K O G 1. i 15. --------- U M JE S E C U . --------- Ii.iac.iiiik : Ai>)'iiitro wr « jp e i“. - J'pcimnc: Ornim 'L hkhIi . — Vlasnik: D ruštvo „G ajret44. - Urednik: Osman Gjlklć. CAl'AJKItO, 15. Jiinyii|>u 1911. - i t t i , u j , , . — SARAJEVO, 15. jiuiiiiirn 1911. Ulij ona j j e_ .i ncTjr: nm fioenv u .\rpi(rroannr n AjCTpoyrapcKj Mouapiujj, aa i.iuno#o, r«.ic6r, j -u-hukc ■ tcvjcrko 2 K, Ha ii c s .i a ii o a c 4 K rojuiinive. 3a cae orra.ie aca.ve 10 +p «h«k» Dojcjiuiii CpojoHH cTajjr 20 i m , 11cn.i>tt,ciia c« iiuo»a uo iipimaj/, pjKonncn cc na apakajr. - IIpcTn.iara n pvKonucn tia.i.v ce Ha aApecjr: .I'ajpeT* — Capajeao. C ij e n a )o l i s t u za Bosnu i Ilorccpovinu i AustroL'ffaraku monarhiju, za »'lanove, talehu, uCcnike i težake 2 K, z a n i* Č la n o v e 4 K goiliinjc. Za sve ostale zemljo . 0 franaka, l ’ojeilini brojevi staju 20 In i NeplaCena se pisma ne primaju, rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi Šalju se na adresu: .G ajret* - Sarajevo Naš list. lista o n ap red o v a n ju i u sp jesim a lista Ijeto šn ja Z a v rijem e sv o g a pro šlo g o d išn je g izlaženja n.aš list je im ao u s p je h a , koji nas m o ra p o t­ g la v n a sk u p štin a d ru š tv a srd a č n o p rih v a tila i toplo pozdravila i d o n ijela je d n o d u šn o riješen je, p u n o zadovoljiti. D otadašnji mali «G ajret» , kd]i d a se n a započetom ra d u u tom p ra v c u p ro ­ duži i d a se taj rad što je m oguće više proširi. S vjesni sk u p štin ari su ča k u tu sv rh u votirali 2 0 0 0 k ru n a , k ak o bi o d b o r d ru š tv a i ured n ištv o lista im ali što veće m ogućnosti za što bolje u reg jen je lista i njegovo što ja ce je donosio gotovo isključivo d ru š tv e n e stvari* i izlazio, što so reče, sa m ijene n a u štap , p ri­ ro d n o je , d a nije m ogao ni d a stvori svoju či­ ta la č k u p u b lik u , p a m u j e i broj p re tp la tn ik a bio n ezn atan — tek nekoliko sto tin a. Reform isan i list n aišao je odm ah prvim svojim b ro je­ vim a n a d o b a r p rijem i broj p re tp la tn ik a ra s ta o je sv e to više ta k o , d a se je već za pola go­ d in e izlažen ja p o tro stru č io i dostigao broj od 180 0 . A ta j, za n aše priliko znatno veliki, broj p re tp la tn ik a p ru ž a o je dokaza, d a je G ajretov list stv o rio sebi čitalačk u pub lik u , a im ena p re tp la tn ik a su d o k a z 1vala, d a se ta čitalačk a p u b lik a nalazi u sv im a narodnim slojevim a i m egju sv im a staležim a. N aročito je upadalo u oči, d a je n aša o m ladina iz škole i m edrese listom p r io n u ’a za ,,G a jre tu, kao i da g a sve to više p rih v a ć a i n aš seoski stalež* i n aše žeusk in je. O p o treb i je d n o g a pop u larn o g lista, koji bi bio p ris tu p a č a n za sve slojeve f klaso na­ ro d n e, nije p o tre b n o govoriti. T a k av list je je d n o od najb o ljih s re d s ta v a za prosvjećivanje širokih n a ro d n ih s lo je v a i nije n išta p riro d n ije, d a ta•k av ra d u n aro d u i za n aro d n aše k u ltu rn o d ru štv o ,,G a jre t“ i m oralno i m a terijaln o pot­ pom ogne. S to g a i je s te izvještaj u red n ištv a p ro širen je u n aro d u . I u red n ištv o lista so p rim ilo te teškj^ ali bla g o tv o rn e zadaće. V eć do ko n ca p ro šle g o ­ dine je broj p re tp la tn ik a p rešao 2 000, a novi p retp latn ici (od nove godino 1911.) prijav ljiv ali su se m nogobrojno tako, d a je p o tre b a iziskav a la izdanje znatno pov ećati. U p rav n i o d b o r ,,G ajreta“ je pak n a p red io # u re d n ištv a zak lju ­ čio, d a so ovaj, prvi bro j od o ve godino izda u 1000 p rim je ra k a , te d a se sv im a k o tarsk im vukufsko-m earifskrm • p o v je ren stv im a u zemlji ruzašalje po nekoliko d e s e ta k a p rim je ra k a , a da sc v ak u fsk o -m ea rifsk i sab o rsk i o d b o r zam oli, da se spom enutim , područnim m u tijelim a list p re ­ poruči i zamoli ib, d a se zauzm u za prib av ljan je što više novih p re tp la tn ik a u svom e k raju . I ta j zaključak o d b o ra je izvršen, a vaku fsk o m earifski sab o rsk i o d b o r o d azv ao se je m olbi d ru štv a , te su listovi kao i p re p o ru k a sa b o r­ skog o d b o ra razaslani sv im a k o tarsk im povje­ renstvim a. Ovi p reduzeti koraci p ro p ag iran ja i rekla- �18 \ misanja lista, nadam o se, d a će donijeti ta k o g jer dobre rezultate, pa uredništvo goji n ad u , da će dosadašnji broj od 2300 p retp latn ik a biti po­ višen u toku ove godine na đOOO p a i više i time će G ajretov list postati n a jra š ire n ija no­ vina u našoj zem lji i s p ravom će se moći n a­ zivati općom knjigom m uslim ana B osne i H e r­ cegovine. A ovi uspjesi G a jre to v a lista m o ra ju v ese­ liti svakog rodoljuba i p rija te lja n aro d n o g , o njima veoma ra d o o b a v je šta v a m o n a še pa po­ štovane p re tp la tn ik e , sa ra d n ik e i p rija ta lja , po­ zivajući ih, d a list u njegovom b la g o tv o rn o m Složimo se, braćo; jer samo u slozi Leži našem domu i n arjdu spas ! Svi u jedno kolo! A bože pomozi 1 svoj rahm et izlij vrhu sviju n a s ! II ii/.im M uftić — Tuzla. Svoj svome. „Ovaj bi svijet bio u redu kad bi svako svoju vazifu uredno i pošteno vršio11. »Iz utisaka sa katedre«. U jednoj islamskoj kasabi živjela dvojica sahačija. Jedan je bio Musliman, a drugi nije, ali je opet ovaj potonji imao puno više mušterija Muslimana, nego onaj njegov takmac. M ahsus sela m svoj b r a ć i ! Musliman sahatčija se je ljutio za to, što njega, U red n ištv o ,,G A JR E 1 A “ kao Muslimana, njegova istovjerna braća mimoilaze, pa pazaruju kod onoga gajrimuslima. Ibraliiin Edliem Džafčlć — B. Krupa. Ali je tome svemu sam on kriv, je r se on prama svojim m ušterijama ponaša grubo i neće da ih lijepo posluži. Šta više, ako mu koji m ušterija što Mlado mi se srce u grudim a trese god naručenom sahatu prigovori, on ga onda vrijegja Roj uzdaha teških u duši se ragja, nazivajući ga ,,balijom“ i govoreći mu „da se u saOči mi se suzam žalosnicam kr’jese hate ništa ne razumije«, ili „da mu ga ni babo nije Gledajući pokor megjusobnih svagja. onakog imao“ i t. d. .. , . . c I tako odbija svoje mušterije. iNesloga i razdor u mom zavičaju Dočim onaj nemuslimau znade, da je otvorio Vječiti su gosti i svima nam znani, svoju radnju radi zaragjivanja, a zaragjivati mu je sa Svuda domom našim i u svakom kraju ljudima; a zna i to, da sa ljudima treba ljudski poBolest ova hara, krši i tamani. stupati. Zato on svoje m ušterije dočekuje uljudno, pri­ Haj, djedova naših, proslavljenih lava, jazno i sa dostojnim poštovanjem. Nije mu teško i više Na mejdanim vazda što su lovor brali, kutija otvoriti u kojima mu roba stoji, da samo m u ­ Srušena su djela, potamnjela slava, šteriji ugodi. A ne ljuti se, ako mu m ušterija nekada Sinovi im nisu čuvati ih znali. ništa i ne kupi. Vječni in?.d, svagja i nesloga teška — Izvolite vi pogledati i kod drugoga, moguće M egjj nama što su uvr’j ežili žile, je, da ćete se namjeriti na sahat, kakav vi želite! — Skršili su snagu; od duha viteška — Oprostite, što sam vas toliko zamučio, a Kobne su se sitne duše izrodile. ništa nijesam kupio! — — „ 0 molim! To je bila samo moja d u žn o st.— 0 , teško je srcu, da ne jekne bolom I tako lijepim postupanjem sebi pribavlja sve Sjećajuć se onih ponosnih vrem en a! više mušterija, jer dobro se nadaleko čuje....! Kad su složna braća s brijatkinjom golom Jednom prilikom razgovarao se jedan prijatelj sa Krvavili ruke obje do ramena onim nemuslimanom sahačijom o tome kako on imade više m ušterija Muslimana, nego onaj Musliman sa­ Braneć dom i narod pred navalom svakom, hačija. A sad, teški jade i čemere ljuti, — Ja ne mogu da pojmim, šta taj čovjek mi­ Potomci tih pregja ropski služe svakom sli sa svojim onakim ponašanjem. On sa svojim po­ Gložeć se mugjuse krvno zamrznuti. stupkom ništa drugo nije postigao, nego to, da je svoje m ušterije meni poslao i ja kad bih njem u svaki 0 , nemojte, braćo, ne činite tako, dan slao ručak i večeru u srebrnim sahanim a na svoj Nesloga je mnogi raskućila dom ! trošak, ne bih mu se mogao odužiti za onaj čar, koji Samo složno može bit nam pleme jako mi on utjeruje u kesu. — Da otpora dade protivniku svom ! djelovanju p re tp la to m , potpom ognu. s a ra d n jo m Složimo se! . . . i sav je to m �19 Ja, tako je to, moj prijatelju, — odgovori rriu drug mnogo trgovaca Muslimana imade, koji se ljute na svoje hodže, što ovi ne kazuju svijetu, da treba pazarivati kod Muslimana i da je ljepše, da svoj svoga potpomaže; a ne će oni sami, da sa syojm po stupkom sebi mušterije primame. Ako dogje kakav siroti seljak, da što u brata gragjanina kupi, ovaj ga ne drži ni poda što, ismijava mu se i naziva ga prostim imenima i pridjevcima. A dogje li seljak Musliman drugom trgovcu, koji mu nije brat po vjeri, on ga lijepo dočeka, ispita se s njime, počasti ga kahvom i duhanom, raspituje ga o njegovim poslovima, a to bogme čovjeku godi. Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara! — Hele, drage sahačije, kundurdžije, ekmeščije, sa­ mardžije, .kazandžije, terzije, kolari, stolari, bravari, ko­ vači, sarači, limari, berberi i sve droge zanatčije i trgovci, lijepo dočekujte i pazite mušterije, pa ćete ih sve više i više imati, a vama će se vaši zanati osladiti, jer ćete moći više zaragjivati. Nije dosta samo u dućanu ili radionici izvjesiti levhu sa hadisi-šerifom: ^s'lr*it*'*7*''^jer bez zahmeta, nema rahmeta! • — C f) Svako i najmanje mjesto u našoj lijepoj domo­ vini imade po kojega stranca trgovca ili zanačiju,koji se na račun naše megjusobne nesnošljivosti obogatio. Lijepo je i korisno, Jead u jednom mjestu imade zgodnih ljudi, ali se ta ljepota i korist osjeća samo onda, ako je taj bogataš đčmaći čovjek, jer stranca ne boli srce za tugjom sirotinjom. I strani golubovi, kad begenišu gnijezdo drugih golubova, prva im je briga počerupati se sa onima, koje su zatekli, da im što više perja iščupaju, neka imadu što poda se prostrijeti, da im ležište bude što mekše, —• dočim svoj za svoga osjeća i pomogne mu T eufik Fikret: Ribari. — Ah, danas smo opet gladni, djeco moja! . . . otac reče; Ah, danas smo opet gladni; ali sjutra dan kad svane, Možda će se sm irit v o d a ........... Strpite se ovu veće! . . . — Ja ću ići, sinak veli, pa nek morem na sve strane Bura vitla . . . A ti oče, sa majkom ćeš tu ostati; Već nekol’ ko dana evo siroticu bolest p a ti. . . . — Dobro sine, pogji sutra; i ti malko čelo znoji Slabi smo ti ja i mati: već na pragu smrt nam stoji . . . Na to dječak zamišljeno pogledom će punim sjete: — Al’ kako ću ja živiti, kad mi, oče, vi umrete? . . . Bjesnila je vani bura kao vojska podivljala I nefvozno na obalu bacala je tisuć vala. — Pripravićeš sjutra mreže prije nego svane zora, A1 ponesi i konopce; pa u čunak sjedi mali — I kad jedro razvija se, pusti čunak preko mora, Ta čunak je kao d’jete, ne smetaj mu, r.ek se šali, Tek se drži na oprezu, da te b’jesni val ne shvati, Jer je more kao žena, ne treba mu vjerovati. — Na polju je dugim krikom o obale tuklo more — Ah, tako se u hršumu ljute žene psovke ore.% — Zar baš tako? — Na toj buri sam će sjutra ići mali? . . . — Ta on hoće, da ostanem ja uzate . . , — Ali, ali . . . Ako umrem pr’je neg' dogje?. . . Zadnja r’ječ joj usne sl’jepi. I u misli žena pade. A s ribarom dječak l’jepi Usne bl'jede i drhtave jedan drugom promatrahu Preko oka — i mirnijem tim pogledom govorahu 0 udesu zlokobnome, što im lebdi iznad glave... Na polju se bura dreči puna srdžbe, puna strave 1 pred njenim bijesom dršću prestravljene oko­ line — ------— Ah, kako ćeš sutra ići po toj buri dragi sine!? . . . Tek je zora zarudila, a u trošnu čunu sada Sam se mali dječak vozi sa mokrijem konopcima, Mučeći se u naporu. Silno more talasima Vitlalo je i stiskalo snagom, kojom Neptun vlada, Trula rebra starom čunu.------ Aoj gladi nesmiljena! 0 ti nado varalice! . . . Na obali viš kamena Jedna b’jela sablast stala, prst upiruć na pučinu, Pa govori: „Napred barko! Sudba ti je megju vali!« 1 gle, trošni čunak hrli, sječe morsku površinu.— „Napred samo! Gle, gle jošte oči su ti na obali!” Napred, napred! — Ali odkud jedan trošni čunak mali Da odoli morskoj sili, kad uzavru pusti v a li? -----Na obzorju more mrije, a kod kuće bona žena... A na žalu kraj razb’jenog praznog čuna otac stao, Ah, udarcem krute sudbe duša mu je pomu­ ćena. — Već tri noći svog je sina na obali pogledao . . . I stisnutom bijednik šakom pokazuje u daljini Jedno mjesto, pa se smije, a taj smjeh se strašan [čini; Na licu mu, isc’ jegjenom ko suh listale o jeseni, Dršću kletve i vapaju suzni, tamni, prigušeni. S turskog: Ćnziin. �20 V p e ^ a K i^ n jn . — H. H. Mjacn>nipcn. — xoB6 H ace^H a» hx inTanna y BameM AHCTy... C tiixobh cy Bpjio A°6pn... CTiiJi — Kao ABHje Kan .te boa© ca nokoj' hhm HeKpacoBHM... Pe^aKiiaja je^nor ^HeBHor .in cia. lip n je nc^ne — JlonycTiiTe.., 3 a cto.tom, Kojir je npeTpnaH ^onncnMa, iKypHajiirMa 0 — Ho, j a h y Ban p a ah j a ca \i npogiiTaTii,.. pyKojHCTOBirura, cje^ir ype^H0tc ca HacmpnMa, n0jyn«a gaj n o c MH je HeenTaK.., to jecT, He moj, H ero T o r A H i\a. . . u itpBeHOM miea.’BKOM npercpaja eapa^Hiigfce g-iaHKe. Il3B0HHTe, a^iir to Aiipe He Aa ctiix jeBTHHHje oa geTBpIlpei/a H.eitiy — pe^aKunjcKH ceKperap, (vrnjeA M.iaAiik, ca i^nraperoji y 3yđiiMa, cpeijyje ^onace, oTBapa T a^ a . . . C thxobh ce, rocnoAHHe yppAH0n e, p p i n tciiiko niim y . . . Bp^io leniKO . . . IIoHeKHnyT 3HojnM c e HaA nncjia h hciuto jipM.’t a ceđa noA hoc. cthxom . . . to jecT, He ja, Hero to A utje . . . — IIlTa to MpMJbaie ? — m ira r a ype^HHK! — HiiTajTe! — Mhaoct! — o^a3Ba ce ceKperap. — I H a .ty naia. O am bx ! — pege njecHHtc HCKaiuAiyjykH ce. — TaKaB čucep, a &r a « n y pjice He y3Mcm. K ojjhko je Bek hbO bo je 3HaT6 ne .ie m ja u : ' Aj'e.ta, a c bb caM crnxoK.ienan n ' rn>aBaTop! r.iynocTH hba wrynooniira! A m ro je jom Haj3aHiiM.’biiBiije, Meky Cje^HM j TjeCKo6n, k' o y xancy npaBOM, hum hojk no# ryray, na Tpaace Aa ce 0AMax n 6e3 nicaKA no, nop, jianaMa, 6yjieBapy Tbbpckom, Jle’re jiacTe, ^ieTe 6pao n ho.ibko, biix npoMjena niTaMna y npBon „napoAHOM“ 6pojy. EyjieBap je rp^an n nocvT nnjecKOM, — ITa, xaj^e, npogHTajTe uito a » bhahmo! Ochm Obbx ^iacra, nacT My peTKe CTHHte, E bo. „Bauia cejeT.iocTH, rocnoAirae ypeAH#ge! CnoMeiiHK IIyniKnHy Ha aeMy ce ^n»ce... Ha Kpajy oBora nncMa nMa je ah a njecMui^a, kojom gemaCbo cy jiacTaBnue, uito jioto h hyxe, rnjaM Hamer cpecKor nncapa...M 3ejiene, i^pseHe, n.iane bjiss wyTe, — y Kopny! ^nBne cy n Kpacne, ox, He yM’jeM pehn, A jih je 3a oAroBop noc^iao nomTaHCKy MapKy. IIouiA>nTe je icao npnjio r r ^pyniTBy 3a noMar a i t e cnpoTiiH>eu. ^ZJa.te. c , H HcnBOT 6nx flao p,a, caM y Toj cpefen. nHe!“ pene mh je^na: „Bea Te6e yMpefey, Jep ja flymy HeMaM; a Ty TBojy Heby!“ HaBpAn njecHnuH Kao negypKe noc-raje KHine. O a 20 nncaMa, 19 hx je caMdx CTnxoTBopaija. „ro c n o AHHe ypeAiiQge! Mojihm Bac, j\a H3BOAiiTe iniaMnaTn OBy njecMimy, Koja je Moj concTBeHH npon3BOA U c je n a je 15 p y đ a .ta , n to caMo 3a Bac, jep caM npcTii.iaTHHK Baraer ijnje&eHor AncTa. --- J e ,7H TO CB6? Cse! A jm aKo HceAiiTe, CBpracTaK Mory h ApyKgnje Aa yAecmi.... — HeMojxe ce TpyAHTH, PpljaBa je h 6e3 HOBor CBpmeTKa, a h Taj CBpmeTaK H eke 6 hth iiHiiiTa 6oa >h . . . CaBjeTyjeM BaM, Aa BHine ho MygaTe hh KpHBy h h p,yHCHy xapTnjy... TpyA BaM je y3aAyAaH! Ilje c M a : , J a c a u 6pafeo ,iy^aK npaBn, Hehy ce xBa^i0si; J e p Kor caMo j a OMpaneM, IljecMOM ra pacna-auM.' — y KopnyI ^ a - t e ! JeAHo nncMo Koje je norpeinHO fiornjio n a Hamy aApecy: „ ^ p a r a Moja Catna! J a biiaho Te6e, Ao.ia jeAaH, KaKo to c Meee H3iirpaBa KOMcnAnja!... T h h oho miiraaHO C oaa xoheoi Meee npeBapnm! K a a ja paijii Te6e, n.T,yH0M y. TBoja ycTa, 6e3o6pa3H0K!“ OTKyA caMo, obo dhcmo koa Hac? • — Bpjio npoCTo. Cauia norpem iio, n a r a n o \ia o MjecTo KaKBor cBor CTHxoTBopcTBa... ^ a jb e ! — JeAan poMaH ca rpoMonyu;aTe.i»HiiM hacaobom : „Cn.ia cBeTe A»y6aBH hjih acpTBa jeAiie HHTpHrairrcKe Ayme . TesKa« AeceT <J>yHaTH, a hh jeAne p a je e n 6e3 rpaMaTH'JKe norpeuiKe. — IIpenopygHTe nncu,y Aa poMaH n o m ad e 3eMiKOM: to je iteroBa cneijnjajraocT... ,ZIaA>c? y tom TpeHyTKy npulje CTOAy h noge ce KAartaTH neKaicaB MAaA0k ca 3aBejenoM xapTojoM y pyijH. — rocnOAHH ypcAHHK? — ynnTa BeoMa ckpomho. — IIlTa HccMHTe? CjeAiiTe! — Ja... onaj... BHAHTe... to jecT, ynpaBO He ja, n ero eAHo AHne, mohu Bpao Cahckq... nanncaAo je obo cth " — HyAHOBaco!... Bpjio gyAHOBaTo! O bo je neTapeAaKnnja h CByrAje jeAaH hcth OAroBop... IIpocTO, Kao Aa je 6ho KaKaB AoroBop! CBejeAHO — hacm y mecTy . .. U3BHH0T6!... 36oi’OM!... y 40 ypeAHiiiHTBo acypHO y lje jeAaH th h , oa CBojnx roAHHa, ca onyuiTeHOM n He6pnjaHOH (J)030OHOMiijoM, c a 3aA0rHyTOM jaKOM 11 y Macu om MyHA0py, K oja ce jeAna ApsKH o ABa AyrMeTa. Ha HoraMa iiOAepaHe nnnejie. MaicagKeTOM, Koja My je 60^1a y pyKaMa, m ykH CBojoM npn^e ypeAHHKOBy cTo^iy n"y3B H paMeHa no BojflngKH: — rocnoAHH ypeAHUK? — nponiHniTa 11 CTaAe neMHAOCPAHO yBHjaTH CBOj'e geKHH.'lBe 6pKOBe, 03 K0jHX 036n ja paKHj'cKH 38Aax. — J a caM. IIlT a aceAHTe? — B pao mh je npH jarao. B p^o n p n jara o ! — hcicpHBii rocT ycTa y ocMj'ex: IIlTa6HH KaneTaH y neH3Hjir, A hhchm KoeyiuKHH!... Mille pardons! — noge ce onpaBAanaTH, cjoAnyBmH Ha CTOAHn,y. — TiaBOACKH caM yMOpaH!... JK 'J biim, npaBo Aa BaM KsaceM, cyBHine Aa^eno K ogiijaiun cy Bavi opAnaapHe acuBOTHBbe... comprenez? — H e aaMjcpHTP, a ah ... — B pnjeM e je — HOBap? P a3yM «jeM ! — npnxnaT H KaneTaH jeMe je h n o g e npcTHMa A°6oBaTH n o CTOAy. hctq iuto h — 3By« M eTa.ia . . . Ijib o Aa c c B pnhocij... �21 ll'* • ^eBeTHaecTir BHj’eK, ’ choahho moj, BnjeK je MeiaMop$o3e MyM — pyoA>y! Comprenez: un rouble! H a iacHy h noii pa3Hnx OKyc-noKyca!... TaKo mh u a c ra noraTCHor uomTCHy nA6MnhKy pnjen!... BjeKa!... FTpe^ BaMa je acpTBa Mo^,epHnx npespaTa... E hao — y toahko 60.T.9 sa Bac, aA0ce Bara HAdiiaic ho je HeKa^a BpnjeMe, Ka^a eaM Morao ii3AaBaTn cto... ABjeMoace mTaMnaTii... cxa... T p p p n cia HOBOHa h acypHajia, IjaBo Aa Me hoch, • — Je a h to Baraa bocama ma pnjeu? aJiH y jeAa H Max... h, kako ce to Kaace, — hii caHTHMa! — IIocA>eAma. S ic transit glo ria tn un di!... JecTe ah aoohah Moj uAaHas? — Txe , AC kaBOAa!.. 3Haie mTa: Aa]T 0 ue'raaecT — Baui HJiaHaK? py 6 a.'E.a, na paAUTe ca HAaHKou iu to to a xokcT6 ! H p n Moj HAHaaK: „Harne APyniTBeHe HeBOA>e“?... y n>eMy rpppMBM npoTHBy CBera h cBaiera... onaKo — ctajeTe? ouiTpo... no bojbhhkh! JTynaM cBe noAAape h xy^&e no jia6pppH.ii!... 4 >njy! JKsctok UAanaK, kaB° Aa ra hoch! ^ a HHj’e obo? ynBTa ypeAnaK, npyacajyhn jeAaH CBe3aK pyKonnca obom homhaocpahom caTnpnnapy. — To je!.’. Jecre ah totkaii? A? Ilira KaaseTe?... a h My meroBora!... TpoM n naKao!... 0 xoHopapy, yBaaceHH ’ocnoABHe, HekeMo ce CBaijaTH: HHcaM ja k a r ir a , AepHKOHca, IjaBo Aa Me hoch , hah c n a x e ja .. ocAamaM ce noTnyHO Ha Bamy ’BH^aBHocT h Henpuc'rpaHy on;jeHy — H3BnHHTe, H6M8M BpCM6H&... — ^eceT py 6aA>a! Satene?... Mome oanna 6h t h h noinijeuaHa -— CBejeAHo! 3aMncAiiTe caMo: AeceT py6aA>a 3a HiiTaB BaroH BHu;a h ®yna!... He?... Ila A'^po — neT py6aA.a! Comprenez: fiin f caMo n ABaAe?.6T 6pojeiia. — 3 eBca TaAeHTa... aAH comprenez, Jom BaH jeAifoM KaaceM: 03BBHiiTe... — Par don! A a h ’cnoAHHe moj', Tpe6a Aa y^eTe y noAoacaj jeAiior DAeMiika Kojn je, Tano peku, Aorypao ao nača! — CKopo y3BHKHy naeiink h h 3bh paneHnMa. — Tpeđa SKHBHT0, aAH HHM6 ---- IjaBO Aa Me h o c h ! yMHli paa ? A a h bh 3a to He AaTe h h KprneHe nape?... <Ih 3HHKH ? Eppp!... H h mhao iris bon!... A Ao^poTBopn cy,' cbii oa peAa, caMH noA^apn n xyA»e!... 3aMHCAHTe caMo: jeAHa TprOBKiima Aa-ia mh Ha npe36HT Tpn Aa«He pyo— Huje to, Hero... bhahtb... Bam HAaaaK... Kano -^S g t^Tp n cTa joj meHHx!... IlAeMHky — na Aaacny 6aiiKAa ce H3pa3HM... Huje 6am Haj3roAHnjH 3a Ham ahct . . . HOTy!... JKiiBOTHma!... A jeAHa oa naiunx, đAaropoAHa, — Ilira ? Huje Haj3roAHujn? TpHCTa My ^aBOAa!... Aana hm 6ecnAaTHy co6y, ropy oa KOKomnmaKa h 6apahckoahko (Jjpanana aiconio . . . Aa 6omo... — Cse je to KpacHo, rocnoAHHe KaneTaHe, oah . . . — ^yranKO? — CnpaTHky. y MeHe to hao ko ■ BaTpa, no BojmratCH: jeAaH — Aea! JlM^Te ah uasase? XoheTe BajE>Aa Aa KaaceTe, Aa je Moj UAanaK TiijecHa ip n eA a , noja cTeace Bame ®yA>eBe hah KanyT, Kojn pac 6ap ca oHiiM mjcctom !! A ? Vous comprenez: ABiije HyAe! II<J)yjL. cnjeie noA MHmKaMaV Pa 3Aor, ’ocnoAHHe, pa3Aor!... — H h Mano He comprenez. H3BHH0Te... — H hcmo Ay3KHH Aa bbm, rocnoAHHe KaneTaHe, noAa®eMO pauyn o CBojnM nocTympiMa, aAii, aKO 6aui ®ea uTe nyTH, pekn ky BaM, 3auiT0 Bam HAanaK Hiije 3roAaH 3a Ham ahct: npBo, h npnje CBera, y meMy je BpAO reumo nakn KaKBor cMHCAa... — EyA nre — CMHCAa? TaaBO Aa we hocii! — ckohh KaneTaH ca CTOAnn;e, na, noByKaBmH Hamme jeAaH Kpaj oa CBor 6pKa, noHOBO ceAe. — H yjeie a h , ’ocnoAHne, ja npoTeCTByjeM! Kao nomreH h ČAaropoAaH mmjeK — ja npoTeCTByjeM! 3ap y mom UAaHKy HeMa CMiiCAa ?! 0 , TpncTa My!... A Moj onBinii nyK0BCKH KOMaHAiip 3Hao je, Moj 'cnoAHHe, CBe Bame KaHTe h XeKeAe 6oa.o Hero c.Boje boj’hh k 6, na MH je caM BpAO ne cto roBopHo: „KaneTaHe! 36or Bamnx pyKonHca *CBa Moja KaHii;eAapiija rAaBe ii3ry 6n!u Comprenez... „rAaBe nory6u!“ A bh , Tyn: „H esia OMHCAa!“ 0 —ol... — ^[pyro, Hnje AHTepapHo! caMo ein Rubell Ein Rubel viel... XBa.Ta Ban! XeaAa!... Milles remerciments\ BjepyjTe ihto Ban Kaace 6AaropoAHH HOBjeK, TaMo... TaMo! — KaneTaH none npy®aTH npcTOM npeMa TaBaHnnn. C bo ke Tano... to cbo... Ty — Comprenez? A dieu!... KaneTaH 3arpe6a HoroM, oKpeHe ce Ha noTneTnpn n H3H^e, — to II<J)yj! AycHy ce ypeAHHK, AUTeparopn... K o je TaMo? yn0Ta KaA yrA6Aa Kano ce H3a BpaTa homoah Hennja 6paAa. — Je A’-OBAje UeTpymKa? ce y ypeAH0mTBo. ’ — Hnje AHTepapHo! Xa-xa-xa! Ja 6nx BaM caBjeTOBao, Aa ce Time He maAHTe! To BaM ca mhom Heke ynaAHTn!. Kocymic0H mirne HeAHTepapHo! KocymKHH ho 3Ha AHTepaTypyI Xa-xa-xa! ynaMT0Te ibto ky bam peko: hh Ha jeAHy M0A6y, Kojy je CAao neiisnoHnpaHH Kane­ TaH KocymKHH, HHje A0niJI0 Mame oa Tpn py6jte noMOkn, hh oa j©AHor MocKOBCicor A°6poTBopa!... Mame?! Ja m ais\ HeAHTe-pppa-Typ-Ho! O x o !.., A H3B0AHTe bh micaTn M0A6y: ABiije KonjejKe, ’cnoAHHe, A80ie KonjejKe! MaKcn- m h ao cth b h : capoTOM nA6Mnky. JKeHa... neiepo Aiene... Kyicajy 3a xA>e6. Bek Tpekn a » h ho jeAen HHiuTa!... 3ap h h py6jby? I I t o mh je ypeAHiimTBO, ^aBO Aa ra h o ch !... 3HaTe mTa, AaJTe mh ABa rpHBema! Cano 3a jeAHy <|)Aaiii0n;y eau de ynnTa 6paAa yHocekn — KaicaB UeTpymKa? y ^ H T e y co6y ce yByue MacTaH KaijiTaH, noBj'eK CTapnjnx roAHna, ca pnkaBOM KaijiTaH h obhmo . Bek npocnjeljeAOM 6paA0M. npel>e n;njeAy co6y cboJhm onHMa, 3bthm hx cnyCTH noA c t o h noA A0BaH» na y3BHkny: — IIeTpymKa! IIeTpymKa! Bam cn 6yAaAa!.,. E bo th ce npeA hkoiiom KyHeM! Heky Te hh npcTOM tbk- HyTH ! ' — KaKBor HyjeTO to bh! Ja caM Bac, IIeTpym Ka Tpa®HTe? h h h h mh ce, m na o; �22 — CBor Majior... CnHa, ^adoMe? — o^roBopa Kaijv aadanu pyne Ha jieb*. — TproBag ca»i Ty y 6a h 3i ih h ! .. IIpĐBHajeu, Aa ce flanac Heimo hhcsm c.iarao ca IIcTpyH»KOM. . . Ma.ro ca« r a hyaiH yo. . . 3a to oa B o r a HMaM B.iaci! IViaBHa je CTBap Maro je TBpAoiviaB, KyA HaBpe, xohe Aa npolje... CaB je Ha noKojHyuy! IlcTa H»eroBa MaTii!... J a H»eMy jeAHy oh mohu neT... n a caii r a n hyraHyo!... Tpcoa r a 3a BpeMeaa 3ay3AaTii! A A&nac — no.iyAiio, iiiTa .10 >iy 6nro!... KaA jc, Be.ia, Tarco — oaox y cniicaie.’se, na hy iHTaMnaTii CBa TBoja 6e3aKOH>a! 6po, ag — (viymajiH cmo mii a ApyK*inje ćaHAeporo I . . . A jih , rocnoAHHO c a mii moj, A°beM Aaiiac y PaAH»y, ajin jecT IIeTpyH.Ke Hesra! A ja npaBO MOMKy: rAje je EleTpyH»Ka?... Bejia: „OTnmao y epAaKgHjy! ^ aicjie tsko , cnacaTe.’by noraHH? A ko Mn pano naAaem uiaKa — pe6pa hy th noroMHTo!... 3aTO, rocnoAHHC, AajTe mh Ile Tpy&Ky... Hehe oh Bana oiith hh oa kskbc kophcth, Hayaao ce oh na TproBHiiy... — ByAHTe Tano Ao6pa, na hauto. Bani IIeTpyH>Ka Htije OBAje. — BjepyjTe Eopy, rocnoAHHe, Hehe oh H aniTa Ba.T>aTH aa Bara nocao... 6ehe noc^>eAH>a npona.iHga. jep ce jom oa AieTiiftCTBB Haynuo iiaiito Ha TproB0Hy... — PycKH Ba.\i roBopnjtti Bara IIeTpyii.Ka Hnje oBAjel BpaTa cy oAMax naa Bar, J c ^in no boa>h ? . — 3r3a.iyA ce bii Ty »cecTHTe, rocnoAHHe... O th Hh heMo MH n caMH..' A ro ano ce HeuiTo, He Aai Bo»ce, noKaace... yM jeheao mh n cyAOM. P oA H T e.tn cmo mii, a ho K o je K a K B ii caMHHiiTejbii!... — MpMA>a TproBag, ii3.ia3chn Kpo3 BpaTa, — IIeTpyH>Ka! X ej, IIeTpyH,Ka! «iy]e ce c no.T»a r.iac. — Il3Jia30, bko ch OBAje... — H ehy Te hh npcTOM TaKuyTn: IIeTpyn>Ka-a?... 3rpeAHnK 0AMaxHy iviaBOM, a ceKpeTap n.,byHy. TaH ii C pycKor: — ti. Zora. Sa istoka, iza gora, Zarudila zora sjajna I proljetnim krasnim jutrom Prosula se svjetlost bajna. Noć se diže, a u dvoru Majka milu kćerku budi: „Ustaj, kćerko, dušo moja, Ustaj, rujna zora rudi. Podigni se... Vjetrić piri, A iz sna se Radne pčele Jutro krasno, cv'jeće miri, lahkog bude i leptiri. Ustaj i ti — staroj majci Za abdesta vode traži, 1 na vrelu sneno lice Umij, dušo, i razblaži..." „Ustala bih rado, majko, A1 mi glava ognjem gori; U srcu me peče jako, A dušu mi tuga mori. Pred očima svu noć, majko, Siroče mi ono bilo, Što j’ iskalo koru hljeba, Kad nam jučer dolazilo. Samohrana — kaže — na na Bolesna mu, ono gladno ; A mi hljeba ne dadosmo — 0 , siroče moje, jadno!11... „Zar da zadnju koru damo?". Prigovara stara mati, „Majko, gladna ko nahrani Stostruko mu Allah plati!‘‘ „Da smo zadnju koru dali!... ,,A ti zar ćeš gladovati?" „Glad je lakša, nego savjest, Kad čovjeka, majko, pati!“ — Šemsuddin Sarajlić: Danica je čekala mjeseca . . . (Nastavak.) Pokazati ću ti — govorio N'edžib Rasimu — kako se naše ženskinje zabavlja na Kjathani, tim na daleko čuvenim slatkim vodama. Tu se sastaju dje­ vojke raznih staleža i momci na razgovor. Istina, malo se m egjusobnorazgovara;alisetu i upozna — a poslije drugi ugovore. Tu se udari temelj mnogim našim ženid­ bama. A mnoge udari tamo iznenada' sreća svojim krilom . . . . Nedžib je naglasio riječ »iznenada sreća«, ali to Rasim kanda nije zamijetio. On se zamislio i kao u snu gledao, kako mu ispred očiju promiču razne slike i pojave. Ili bi svrnuo pogled na more i gledao kako se pjeni, kad ga lagjice rasijecaju. — Kad su mitili pored Sultan Kjuba, progje uz njihov kajik, jedan drugi, obični. U njemu je bilo ženskinje. Jedna je imala zelenkast zar na sebi, a po obliku nošnje moglo se suditi, da je djevojka. „Onaki je zaronajnosila..." sjeknu Rasimu u mozgu, a sjeta mu prekri lice. Tužno se zamislio. I gledao je kako pred njim a odmiče čamac sa ženskinjcm , ali ga nije sli­ jedio pažnjom; nego se sve više iz tog zaljeva odaIjivao mislima prema svojoj dragoj Bosni. — Tamo, daleko na zapadu, u njegovom milom za­ vičaju življelo je djevojče Bebi ja, kćerka nekog zanatčije i posjednika. Rasim jc djevojče zavolio u ranoj mladosti, ali neeglenisao nikada s njom. Uz to se i Beliija klonula njega, da s njim nikad ne p'rogovori. �A ako bi se gdje iznenada sukobili, oborila bi oči naći. Negdje bi smo te namjestili; a mogli bi te i zemlji, a sve joj plamenovi uz lice, pa čas prije bježi oženiti. Gledaj, kako imamo lijepih đjevojakA. A ti si, od Rasima. Ali ipak nije Rasima smetalo da Behiju vidim, vrijedan i valjan, pa bi mogao dobru partiju ljubi. 1 kao da mu je još govorio unutarnji glas, da n a ć i.« -----------i ona njega potajno ljubi, samo je još mlada, pa ne U taj mah mu se približavala jedna mlada vitka smije da mu se javi... djevojka sa dvije sluškinje. Na licu je imala crno, la k o su prolazili dani, i oni podrasli — dok nije gusto velo, i što bliže, to joj je korak nesigurniji bi­ došao onaj kobni čas, kad je krenuo u Tursku Be- vao. U ruci je nosila naranču. Došavši posve blizu hijin otac. Za čas, je prodao sve što je mučno godi­ knjima reče: nama stekao, poprtljao nešto namještaja i svoju djecu — Nedžib, evo ti jedna naranča. uza se, pa odjezdio u Tursku. Pri tom se malo nagla prema Nedžibu, velo se Rasim je bio vrlo ožalošćen Behijinim odlaskom; odmaklo i Rasim je pred sobom vidio vilu — dje­ jedina mu utjeha pri tomu bila červa, koju mu je ona vojku. Lice bijelo kao od mlijeka, a probila ga lahka na polasku ostavila, plačući: ,,da je se sjeća, a ona rumen od uzbugjenja. Dva krupna crna oks, rumene njega neće nikad zaboraviti.... nikada" A Rasim je tu spo- usne, nježan podvoljak — a sva ljupka da bi je čo­ men-čevru toliko puta svojim suzama pokazao. — vjek ljutoj rani privio. Od tada je prohujalo šest godinA. On je samo čuo, — Ne, hvala ti; našali se Nedžib, a vidjelo se i da je Behijin otac u Salaniku; drugi put: da je negdje on prikriva nešto. u Arnautluku, onda, da je odselio u Brusu, poslije — Što? plahnu se djevojče. opet u Izmir i više nije čuo o njemu i njegovoj po­ .— Zašto još jednu nijesi donijela, vidia ja imam rodici nikakva glasa. Jesu li svi pomrli? Je U Behija druga. još ž iv a?---------- Djevojka pogleda u Rasima proreže ga pogle­ IIL dom, pa će stidno Nedžibu, otvorivši svoju ručnu Takvim sjetnim mislima bavjo se Rasim, kad Torbicu: mu iza jednog morskog zaljeva reč^ Nedžib: — Evo imam još jednu za Rasim—bega, na; pa Evo nas na Kjathani. i jedan kolač, pa.... Rasim se trže. Megju mnogim čamcima pred — E, dosta, mogu ja zahaturiti, kad on više do­ sobom, nije više vidio onog sa ženskinjem, koji je bije — reče Nedžib, a pritajno se smjehulji. došao od pristaništa Sultan Ejuba. Ali mjesto jednog Djevojče se nasmije. čamca na moru, vidio je čitav gjulistan ženskinja na — Pa taman — reče — za danas toliko.... kopnu. Namjesti velo na licu, okrenu.se i polahko ođIzašli su i oni, narediv vozaru, da ih pričeka i šeta sa sluškinjama. umiješali se u šaroliki svijet. Tu su se vidjeli proda­ Nedžib pruži Rasi mu naranču i kolač pa reče: vači šekerlama; muhallebije, kolačA, šurupa, sitničari, — Ovo je moja sestra Saima — pri tom ga po­ kavedžije i t. d. a onda okolo svijet, harmonike, gleda pronicavo. kanuni, flaute i slično. Djevojke, kao paunice, u crnim Rasim obori oči i odgovori: „Hvala!" A kad je i zelenim svilenim žarovima, kretale se tamo amo; ili poslije krišom pogledao u Nedžiba, vidio je kako mu u hrpama sjedile tiho po strani. A okolo neopisiva zadovoljstvo odsijeva s li c a -----------krasota prirode. Pa onda pjesme i oni mistični uzdasi Rasimu puče sve pred očima. Sad je istom istočnjakA: „aaah! mćdet!...“ ' razumio zašto ga je Nedžib malo prije pitao: bi li Rasim se izgubio u prvi mah, ali prošavši dva mogao ostati u Carigradu? A njegovo oštroumlje go­ tri put kroza svijet, pribere se i poče kritički razma­ vorilo mu je, da je Saimin dolazak od prije bio na­ trati taj teferič. Mladji momci pričinjali su mu se ručen. Vidi eto Nedžib ga zavolio kao brata, pa bi razdragani, stariji pak flegmatični. A od djevojaka ga i sestrom rado oženio. A tek Saima! Kako je lijepa aristokracija-hladna i vrlo dostojanstvena, niži staleži i umiljata !... 1 Rasim se pokolebao — za čas zaboravio na jogunasti i kao kokoške, što se lahko šćuktaju na svaku interesantniju pojavu na teferiču. U tom raz' svoju duboku ranu u srcu, što ga je vječito tištala. matranju udaljio se Rasim sa Nedžibom u skrajne Sjedio je jako zamišljen uz Nedžiba, sjetan i turoban, redove ženskinja. Našavši jedno zgodno mjesto sjednu kao struk ljubice uz makov cvijet. Mislio je... — — A pri tom nije ni opazio, kako ga s lijeve strane da se odmore. Oko njih desno i lijevo sjedilo je ženskinje u hrpama, okrenuto moru. Sviralo se uz har­ kradomice zadovoljno pogleda Nedžib, — i kako ga 8 desne strane, preko njegova ramena, pozorno motri monike i tiho pjevalo....jedna slabunjava djevojka, iz svog malog društvanca. Sjedajući, zapitao je Nedžib Rasima; Na njoj je običan zelenkast zar, a velo je podigla s — Bi li mogao ostati u Carigradu? 1 ne čekajući odgovora, produži: »Eto svršio si lica. Slaba je, lice blijedo, a plave oči suhe, isplakane. gimnaziju, učiš dalje, pa bi mogao ovdje lijepu službu Netrenimice gleda u Rasima, guta ga očima. Slabašne �24 i°j se grudi nađimlju, jednom rukom pritisla drtigaričine harm onike, da ne svira, a drugom kruži po svom društvu, kao da ih moli, neka šute, neka se ne odaju. P a sam o što u Rasima gleda,-neprestano gleda.... Onda joj suze navru na oči, proliju se niz obraze, a ona uzdahne: „majko!" Nasloni se starijoj ženi na rame, pa opet Rasim a motri.... — Jest on je — šapuće — srce mi kaže, da je on... (Nastaviće se.) 4>exMM Hei,iaTH: AjiKejmmap. K ano uh ee CBnjeT TyacHHM K a#a uh o^cyTHOCT sacTpe Ohh , ^ a .T>euoTe a e IJ p a a T aua ko buahm h h hh , TBoje! — CB’jeTOM Kpovn H ,a,03iiBjLe aseTH CBoje . . . cn Tn y Mojoj ćjmshhh, O^, CB’j e i a ne bhaiim CTBap KpacHnjy: C bo cja ko B^aTo najcjajH Hje! Ox, ja BjepyjeM y aJiKeMiijy: T o je Moh TBoje ajnceM nje! A ji mhm Hamdija Mulić, — Hrasnica. » Naš narod i škola. ^rs-1> i*1 J-- LCi-'-U- „iililllii. •s -r Uzmi m udrost m a od koga potekla, H. š. Pitanje: Zašto još naš narod neće da šalje m ar­ ljivo djecu u školu — kod nas je eto savremeno pi­ tanje, dok je u većih i naprednijih naroda ono posve izlišno. Nama još treba govoriti i za nas pisati, da samo od obrazovane omladine postaju ljudi i dobri članovi zajednice. Razni su razlozi, koje naši ljudi navode kao uzrok što ne daju djecu u školu, ali je faktično ve­ ćina bez razloga. Tu su po srijedi naše stare rane: nehaj i nemarnost. Mi ćemo se ovdje — proučavajući duži niz go­ dina ovo važno pitanje za naš elem enat — osvrnuti na sve moguće razloge našega nehaja pram a školi i bićem o pravedni prem a svojim silama po onoj Svečevoj (al. s.): »Reci istinu, m akar bila i gorka!« Glavni je uzrok, da naši ljudi ne školuju djecu, bajagi u vjeri, u Islamu. Boje se, i ispričavaju izgo­ vorim a: »Djeca u školam a zanemaruju vjeru« ili »vjerska su načela u školama zapostavljena« i t. d. R adi ovakog mišljenja, nem a dovoljan broj ni islam­ ske djece u školama, a onda nam stralii svijet prigo­ vara: „Islam je (haša!) uzrok našem u nehaju za naukom!« , , . Velike li potvore na Islam! Ko li če odgovornost za sve ovo nositi ? # Sada nam se nameće pitanje: Zna li naš narod one divne božije zapovijedi — u pogledu nauke, zna li naš narod, da je nauka farz, i je li naš narod s ćursa ikada čuo, da je svaka nauka plemenitih ten­ dencija svakom muslimanu f a r z ? * ) ... če m u nam razum, oči, uši i t. d. ? . . . Ovdje ćemo navesti citat iz djela „Kratka po­ vijest Islama" od M. Seida Serdarevića: »Islam zadu­ žuje svoje sljedbenike, da uče, da znanje traže pa makar u Kini. Islam potiče na promatranje prirode i pronalaženje njezinih tajni i prom atranje samoga sebe kao. jedan dio prirode.*) Nije postavio granice dokle smije čovjek napredovati u svome znanju, već m u je otvorio vrata beskrajne širine, gdje će se kretati nje­ gov um. Osobito bodri na učenje vrijednih znanosti. Islamska su načela vjerovanja i takova, da je m uslimu apsolutno nemoguće biti pristalica predrasuda i za­ bluda. Islam osugjuje one, koji imaju vrijedna znanja, ali ga ne provode u praksi' . Zadnju rečeificu mi podvukosmo, jer u njoj leži i naš odgovor vjerskoj i svjetovnoj intelegenciji, na ono pitanje, što naš narod ne poznaje dini Islam a i njegove lijepe i korisne ustanove. Najpreča pravila za život, preporučena Kur-žtni a. š. našem u su narodu nepoznata. Našemu narodu, koji je mnogo pobožan i koji drži toliko do vjere nije još otkrivena istina iz Islama . . . Da je nauka koja se danas uči u školama i nam a farz, mogli bi ovdje potkrijepiti stotinama Hadisi šerifa, nu mi ćemo jednim kliknuti narodu: »Uzmi m u d ro s t. . . ! “ Na prigovaranja, da su vjerska načela u ško lama zapostavljena, spomenućemo im cilj i svrhu da­ našnjih naših škola, a da obranimo njihovu pravu v ri­ jednost. I. Odgoj je u školi religiozno-moralan. Djeca od svojih vjeroučitelja uče nauke svoje vjere, ona se p ri­ državaju na redovno vršenje propisanih duhovnih vježaba. (Zaista postoji i naredba zemaljske vlade, gdje moraju islamski vjeroučitelji voditi svaki dan djecu u džamiju. Vrše li sami vjeroučitelji tu naredbu, ne ćemo o tom e govoriti mnogo, no ćemo spomenuti, da su oni »hodže" i da su dvojako dužni odgajati na­ rodni podmladak u svojoj vjeri.)j O tudu i za učitelje postoji dužnost: o) da sami udeševaju svoj život prem a naukama ') „Farz" je Božija zapovijed po dini Islam u. Op. ur. ’) Time se bave nauke: pedagogija, prirodopis, fizika, zem ljopis i t. d. u našim školam a. To su nauke što ih naš neuki svijet zove „vlahalukom " i „besposlicam a švapskim«. Tako vele Muslimani koji ne poznaju Islam a. Pr. piooa. �25 svoje vjere, jer uSiteljev život ne smije biti u nesu­ glasici s onim, Sto djeca u Školi o tome uče; eksistenciju. Tu je uzrok nehaja za radom, to goni narod na seobu . . . b) moralni odgoj djece, kome treba poklanjati Našemu je narodu potrebno uvijek tumačiti, a najveću pažnju, mora se temeljiti na autoritetu re- ponajviše s ćursa, da je svaka lijepa nauka farz, da se ligije. u školi ne uči, da se bude samo činovnik, nego je II. Megju djecom raznih vjera ima da vlada vjer­ cilj i svrha nauka u školi, oplemeniti se i pripraviti ska snošljivost. da bude čovjek, — čovjekom, pametnim drugom ljud­ Vjera ne smije biti predmetom prepiranja, ni po­ ske zajednice. Našemu je težaku danas potrebno racionalno ruge i mržnje. U djeci treba da se razvija svijest, da govore jednim jezikom, da pripadaju jednome narodu shvaćanje ekonomije, naš radnik treba da znade, da i jednoj otadžbini« i t. d. Eto takav stoji propis u onaj školovani lakše zaradi svoju nadnicu, nego jadnik on, neškolovan, koji vuče, mlati i dere se vazdan steškolama. (Vidi »Školski Vjesnik«, god. XVI. str. 7.). njući pod ljutim teretom za ono malo krvave zarade A da se to provede, znamenita zadaća zapada u Zar bi naš mali posjednik, koji iole škole ima, tome pravcu vjeroučitelja, koji se kao učitelj teoreprodavao svoju zemlju? 0 da! Čuvao bi svoj komad tičkog i praktičnog morala po svojoj dužnosti bavi zemlje, uredio bi je kao perivoj, a ne bi je pustio iz šaka vjerskim životom i religiozno - moralnim razvojem ni za živu glavu. Koliko je k nama došlo stranaca sa svojih pitomaca i koji kao takav lakše može da pro­ samim kuferom ovdje, a danas imaju kuće, radionice nikne u duševni život učenika.*) zemljišta i t. d. ? Bez nauko nema danas rada, bez Kod ovakovih -propisa za nastavnike i učenike u rada nema života. Školama, zar da je „vjera u opasnosti“ ? Nadajmo se, da će se po svoj našoj domovini A što neki prigovaraju, da su djeca u školama otvoriti »zlatna usta« naše inteligencije, da kanderineka i pokvarena, to im mi ravne duše odgovaramo, sava naš narod i našu nejačad u škole. Ko je zadu­ da su takova došla pokvarena iz doma svoga i sa žen, neka otvori narodu o či!. . . igrališta. Dijete, na kojem budno očino oko bdije, koje »Slava onome, koji vrši svoju dužnost« — veli se privikava na pet vakata namaza u kući, ono i u »Hadisi šerif«. školi isto čini i činiće kao muž. Prigovaralo se još, da su knjige u školama u opreci s Islamom, ali se to sada sve popravilo i zbilja je zemaljska vlada dala i u tome Muslimanima zado­ „El-hamru ummul-habais". — Hadisi šerif. — voljštinu. U buduće će biti još ljepše. Ono jest, govori se a ima i istine, da starija Ljudima, kojima je u istinu stalo do dobra sama omladina na srednjim školama „hrgjavo klanja14, pa sebe, a i cijelog čovječanstva, te koji shvaćaju poziv bismo preporučili njezinim vjeroučiteljima i starješi­ čovjeka na ovome svijetu, nije drago ni čuti ovu ri­ nama internata, da svoju dužnost vrše, jer su i oni ječ, koju metnuh kao naslov ovome članku, jer je po­ dužni bditi nad svojim pitomcima u tome pravcu. znato, gdje se on — alkohol — i spominje, da nije Još je jedan važan razlog našega nehaja za školu, dobra — ali me prilike, u kojima se mi danas nala­ što se naši ispričavaju, da ne daju djece u školu, jer zimo, natjeraše, da reknem koju o toj, za cijelo čo­ vele, ne će biti sin sudac, učitelj, kadija i t. d. Ne vječanstvo, pogubnoj pojavi — alkoholizmu. Kad bih htio nabrajati sve zle pošljedice, koje može im vele' zapasti mjesto svima. Naš narod ne poznaje plemenitu vaspitnu svrhu nastaju od alkohola, trebao bih mnogo vremena, ali nauke. Pa ko ga je o tome ooavjestio? Oni s velikim sam se ja ograničio na neke i najpoznatije. Da alko­ ahmedijama šute, a oni mudri i veleučeni svjetov­ hol zdravlju udi, to niko poreći ne može. Ali ne sa­ njaci »evropski« naobraženi, zar da zagju u narod? mo, da alkohol udi zdravlju onoga, koji ga upotrebIma tu i tamo iz oba ova razreda časnih iznimaka, Ijuje, nego još udi zdravlju i njegova poroda, jer je ali je fakat da o nauci svi, svakad i svagdje treba da statistikom dokazano, da su djeca roditelja alkoholista narodu govorimo. Inteligencija naših sugrag.ana dru­ kržljava, te duševno i tjelesno slabo razvijena, a osim gačije radi. Nije rijetkost vidjeti jednog predstojnika toga i ona imaju u sebi klicu težnje za zlim. ^čovjek pravoslavnoga, gdjo seljake, svoje suvjerenike, napu- koji nije potpuno zdr v, ne može ni svoj posao u ćuje na rad. Tako Čine i katolici. Kod nas je nao­ redu obavljati. Da alkohol udi novcima, to će najbolje pako: inteligencija se udaljuje od naroda, a narod dokazati begovski i aginski čifluci, koji dogjoše u ru ­ ke mejhandži;a. Veoma često se u životu susrećemo ohladio za inteligenciju. Za to naš narod ne razumije škole — za to je sa ljudima bez ikakve volje za radom, apatičnim na­ kod nas neupućenost i nerazumljivost u radu za svoju prama svemu, što ih okružuie. Pogled mutan, lice podbuhlo, smrknuto, oči krvave, sa lica se odrazuje *) Tu će zadaću znati najbolje oni pitomci Darul-muanehajnost, sve ti to prestavlja čovjeka, koji živi ab­ limina — mualimi. Pr. pisca. Alkohol. �"1 2(5 n o rm aln im životom — pije. Slijedi ga, pa ćeš vidjeti, k u d a će skrenuti — u krčm u. Gusti dim smrdljivih plinova vije se po mračnoj mejhani, a oni nesretnici pijanice — posjedali za prljave stolove i sabjevaju otrov u se. Troše oČino imanje, dok ga teče, prodaju čifluk za čitlukom , kuću za kućom, dok ne isprodaju sve i ostanu bez ičega. Padnu u siromaštvo. Nenavikli raditi, bez igdje ičeg, potucaju se od nem ila do nedraga, tražeći pomoći da udovolje gladi, pa više puta — m akar da su došli do togstepena — sam o imaju li koji krajcar, lete u mejhanu, da ga tamo ostave. Koliko li je tako čitluka, njiva i kuća ludo upropašćeno? Koliko li su puta jadna dječica zajedno sa majkom gladna plakala, a njihov otac po mejhanama rasipao imetak? Koliko li su puta jadni roditelji pu­ stili suzu čekajući sina iz mejhane? Koliko li su puta bili od njega pjana napastovani, pa više puta i bjeni? Koliko se žena rastavi od muža, najviše uzro­ kom alkohola? Koliko naših mladića izgube službu ili je nikako ne dobiju samo zbog nesretnog alkohola! Kako sam gore napomenuo, trebao bih mnogo vrem ena, da nabrojim sve zle pošljadice alkohola, ali ću samo reći onaj hadisi šerif: „El-hamru ummul-habaisu, koji znači: »Alkohol je mati svih zala1'. Mi Musli­ mani, koji smo nekada bili ovdje prvi elemenat u 'svakom pogledu, danas smo ostali samo još najbogatiji posjedom, ali kako smo poderali sa uživanjem alkohola, a ujedno nehajem za rad, izgleda, da ćemo biti i najsiromašniji. 0 uzrocima navici na alkohol pisato je mnogo, a ja velim, da je najglavniji uzrok lomu: prvo slab kućni odgoj i drugo slabo društvo, u koje dječak dopre oko svoje petnaesto godine. Rekoh kućni odgoj, je r nisam ima") riječi, kojom bih to nazvao, je r za pravo kod nas Muslimana najvećim dijelom i nem a tog kućnog uzgoja, niti tjelesnog niti duševnog. Čovjek moše postati šovjekom samo po odgoju. On je ono, što od njeg odgoj načini. Odgajati znači nasto­ jati u prvom redu, da se u čovjeku razv:ju one sile, koje u njemu m iruju, pokrenuti ih na gibanje, djelo­ vanje. Ovakovih sila imadu dvije vrste i to: jedna, koja čovjeka goni, da dobro čini, a druga, da zlo čini. Pa na stranu kojih čovjek se priključi one i pobjegjuju. Za to još u raroj mladosti morale bi majke — kao odgojiteljice svoje djece — nastojati, da pro­ bude u djetetu simpatiju za dobrim ciljevima, a da gledaju iskorijeniti one zle nagone, koji čovjeka sile da pije, da se kart i i u opće da radi sve ono, što je od štete. Dijete dok ne dogje u mekjteb, najviše je uz m ater ili ako je bogatijih roditelja — uz sluškinju odnosno slugu, a pošlo mu je jednako pa čak i lakše prim iti zle nego dobre navike, to ono od njih poprimi sve mane i zle običaje. Nije se tome ni čudili, jer one, koje su pozvane, da uzgajaju dijete, namaju nuž­ ne naobrazbe za tog posla, nisu sam e ono kako valja odgojene, pa i ne znaju, kako bi uplivisale na dijele, da ono primi ono, što je dobro, a da zamrzi na ono što je zlo. Treba dakle ženskinju nužne naobrazbe, pa da može svom uzvišenom pozivu odgovarati. S djetetom je isto, kad dogje u mekjteb. Nemamo uregjenih m ed­ reso, nemamo uregjenog Darul-muallimina, iz kog bi izišli ljudi spremni i svjesni svog uzgujileljskog po­ ziva, pa nemamo ni mekjteba uregjenih. Ako je koje dijete i imalo kućnog uzgoja, ono ga izgubi, kad u mekjteb dogje. Dijete ovdje dogje u krug svojih vr­ šnjaka, a nagje se megju njima i koje, od njih sta­ rije, koje ima više mana i zlih običaja, pa tako mlagja djeca od njeg to poprime. Općenito rekoh što se tiče mekjteba — prem da ih ima koji odgovaraju svom pozivu, ali sasvim malo je takovih — te u kolikom oni utječu na odgoj naše mladeži, da se vidi, da i ondje, gdje bi dijete moralo primili samo dobro, pri­ ma klicu pokvarenosti, dakle i alkoholizma. Na dijete oko petnaeste godine roditelji ništa ne paze, nego ga obično pripuste samom sebi. Pošto m u je dotadanji uzgoj slab bio, to ono sada počne najprije (u d a iju a k a s n i j e i u n o ć i ) u kafanu — kojih imamo premnogo zalaziti i tu se prvo karti igrati. Poslije dogju domine, bilijar, tavla i one sve igre, koje se skoro u svakoj kahvi nalaze. Tu u kafanskom zagušljivom zraku, trati naša omladina tako skupocjeno vrijeme, ruši zdravlje, troši novac, mjesto da se lati ozbiljna i .korisna rada, da misli na život, koji strjelim ice po­ kraj njega prolazi. Pošto mu u kahvi postane sve obično, sve sta­ ro, a uz to se nagje još po koji »od zla oca, a od gore matere«, koji će mu pute krčiti i naučiti ga, »kako treba živjeti« najprije zagju u koju onu malu mejhanu, gdje ovaj neiskusni mladić uz svog »vo' dića« samo sjedi. Malo po malo počne, i on pijuckaLi, dok ne zatruje svoju mladu krv tim prokletim alko* holom i postane pravi bekrija. Roditelji su, dakle, krivi, što ne paze na svoje dijeie oko petnaeste godine s kim i kuda ide. Kad biše oni na to pazili, mogli biše čim ugledaju svoje dijete na tako zlu putu, okre­ nuti ga od tog i iz njegove mlade duše istrgnuti taj korov, koji će mu cijeli život rastrovati i učiniti ga nesposobnim ljudske zajednice- Ovdje ne mogoh, a da ne spomenem, da megju seljacima Muslimanima prije desetak godina si rijetko mogao naći čovjeka, koji upotrebljuje alkohol, ali je danas i u njih to zlo udrilo i megju njima ćeš naći mnogo više pjanica. I to je veoma loš znak, naime da naš svijet od d ru ­ gih prima ono, što ne valja, a ono što valja ne će. Naš seljak je piće alkoholnih rpida primio bez sum ­ nje od seljaka drugih vjera, a nije htio primiti, re­ cimo, osnivanje zemljoradničkih zadruga i dr. Uživanje alkohola zabranjuje nam k u r-a n i azi- �27 muš-san, zabranjuje sa svaki čovjek zdrava razuma' nama Mana, Koja he je m ije.tora Bnjeica m^ jhth — a je r osim s o s o i zdravlju, on ždere naš imetak i po- goršava naše fmancijalne prilike. TaKiix c.iyiujena je jotu m h o po Btitue. Ko.it*tco je Hsuiitx učena, tcojc Kao cmujm nomjmr. u koo ynčpan neujem ceemj, mhu jeAHo iijh ABoje Aieu® poAe — ne saTo, uito cy mjt’iho Hocn.ie h.ih Teacaic nopofcaj imaAo, Hero 3uto, iuto cvr oam8x nocjuje nopohaja ycxaJie h paAUJie. K oaiiko je n.nx, Koje cy MHTepHuaBe ii .ih mtane MatfciriaBe. . . Te BjeuiiTO 6o.iyjy Aa ce „jeA6® Byny ! Koaiiko je h»hx, Koje cy s5or TaicBe Mane n cbomc mi/ ski/ ojnp3Jie, ii mijcAHj Kyhn a ° c,aAu^e! IlAy oa Bpauape, ao npa'iape; oa „6a6iinea ao „6a6Hne“, na nx Tano y jaAy n HeB0.7iy — 0 BttjeK npoljp- A a ne uazy6e neicomjmauz Obzirom na sve što do sad navedoh, nama je neophodno nužno prolaziti se alkohola, tog najvećeg čovječijeg neprijatelja, te kad smo došli u tako jedno stanje, da nas ne može sama vjera — koja strogo za­ branjuje uživanje alkoholnih pića — dozvati pameti, bar osnivajmo antialkoholistička društva što više, dok jos ima vremena, da sačuvamo bar ono, što se još spasiti dade i da sačuvamo našu omladinu, koja još nije pošla tim putem! H igijena. H e AiUKJiTe ce npepaHO ti3 oaoiina. — Ap- M. J.—EaTVT. IJopoAU.’iia Huje 6o.iee.HHK, a.m je H6Ka npcT/i pafteHitKa. IIoBpHjeljeHa joj je yipo6a (MaTepima), a no TAjeKaAa oaiu n Kpn.ro. Ila Aa Te nonpeAe 3apaoTy a CBe y CBoj peA Ao^e, nompečno je, .Aa ohb hcko spajeiie omonnHe — a *i Aatwre, jiencu, C Tora jteKapn 3aAP»ce c.Batcy nopoAii.7.y y nocTe-fcH. Ooiiuao ce pauyna, Aa učena y ćaouHaMa ipeća Aa .leŠKa oap aot.io, p,oaae joj ce y 0A-iHBy („nopoAH.BCKOM npan>yu) n notv&eAtfcH Tpar icpnH He H3ry6u — a®kac najMaite 9 —lOAana. lio ce6n ce paayMnje, a* je 6a6nn>apa joui u noc.inje Tora neKo BpnjeMc „poBHTa**; a ® joj ce, Aatuie, na.’ba oa cBaicor Hanopa >iyBaTH — Gap A°TJie, aotoa ce cacBiiM hc „OU0CTH- . Ha acaAocT, Harne učene i-, HapouiiTo cejbauKC — maj pefl ne flpnce. PnjeTKo he Koja npe.ieacaTH BHuie oa Asa-Tpn A®Ha, na he ce oha® 0AMax A^hn, Aa oneT npuXBaTii CBoje yo6H«*ajcHe — rAjenaAa n HanopHe hoc.tobc. A 6am atco 611 caMa h xTje.ua A ^ e .icjkutu, HepuAO ivieAe AOMahn, a ® ce „iiaaeacaBa", „.injeHii" u „Masu . y HorAjeKojHM KpajeBHMa nocTynajy c 6aoHH>apoM jotu cypoBBje: — roHe je 0AMax H3 nocTe.te. 3 a to ce no cejiHMa Moace uecTO BBAjeTH, a ® ce nopoflujba jefluenoku c ćpeMenoM pacmaeu, a eefi cympa ^an no eoflij u^e, h.th APyrH Kojn AOMahn nocao cnpmyje. lio ce6n ce pa3yMnje, Aa to ho Moace 6 hth Ao5po. UpepaHBM ycTajan.eii upnjelja nopoA0.i>a CBojy paH>aBy yTpo6y, na oha® mojkc Aohn ao Taicd mecmoKOZ Kpeo jiHumena, a ® je to h acuBoia CTaHe. A .m atco u He hiicTynn ja«ie KpBOAiuiTeiBe, »roace ce oHaico „npnjecna copoAt*-i>a y nocjiy .laKiue :iapa3iiTii, na oa t . 3b. čauim e zposHUne o6ojbeiu a y6p30 CBpmnTii. I I jeAnnx n Apyrn.v cAynajeBa n>ia koa Hac BeoMa uecTO — HapouHTo no oeAiina. A aii CBe a® nopoAH.T»a n He yMpe, ano je H3a nopoljaja npcpaHo ycTa.ia; cbo a®, iutb Burne, oa Tora Gatu 036H.7.H0 n He 060.10 : A°CTa je, aico joj H3a Tora ocmaue jiUKO flana, uimo fie ux vocjiuje nopo/jaja npoeccmu y noemejuu, ynponacme ceojy ji>enomy u MJiajocm : ijnpaeo cey ceojy cpe&y, cae muiom. IIozpeuiKe u Mane, Koje Moey JKOia.ua uaa nopofjaja ocmavm, uko ce npepano us čađim a aiuhij, Mory 6 htii BeoMa pa3.70liHTd. Kao iuto peKox, nopoAn.i>HHa matcpnua je HeKO BpnjeMe 11 sa nopohaja jom pan.aBa, a nopeA Tora n noBchaHa, TemKa 11 ViađaBa. A ko ce jom cjeTiiTe, icaivO joj je n noTp6yuiHiia 0AMax nooAiije nopol>aja MCKii, nonycT.T.0Ba 11 .lohKaea; ®ko pa>tyHaTe, a® cy joj y to Ao6a a oho ue3e, iuto MaTepiiuy AP«c, o.ia6aBii.ie n nonycTH.ie: oHAa heTe 0 csmh j'BHAjcTir, Aa ncpoA0.T*0«a Marepnua 3a npBHX a®h® nocAiije nopoljaja ynpaBO Hena 'iBpc/ra oc lOHna y rp6yxy, Hero ce pasmine ii iv-AaTH, y KO.10KO_cc n nopoAn-ta noicpehe. A KaA to yBHAUTe, oiiAa heTe Aaciio pa3yMjeTa, Kano ce 6am y tom cTatty mojko y H>oj u ah oko ibc uito nopeMeTHTH, tc 3a co6om 0 i<»KBy Teacy do.ieci' octubutu. y »03y thx doAecTH — npiiMjepa pa/,u — a ® cnoMcneM c®mo HeicoAHKO HajrAaBHIljlIX. ITopoAn.Mi, noja npcpaHo 113 6adaHa ycTaHe, totobo Pcaobho Tpaje nmrpoflimcjbCKO vpan,eu ( oaaiib) mhozo AyjKe u mene muozo jaue, Hero y učena, Koje nocAiije nopoljaja 6ap hckoauko akhs y nocTC.1.11 nponcAy — na 11 to je Beh B e .n iK a HCBo.T>a. ^ ok ce ncena, Koja ce sa AeceTaic a ®h® noc.70je nopoljaja y nocTe.7,0 npH’iyBa, Beh ,3a 2 —3 HeAjejte cucbhm „ ouiicth . . . aotao ce nopoAii.7.a, icoja oamsx ycTaHe, „ hhcth no 5 — 7 HeAje.i.a „>ieTpAeccTHiina<f, na 11 noBHuie. K oa thx sKena 6uBa u Tora, a ® hm ce nopoAH-foCKO npaH>e n a MaxoBe yTaju, na nocAiije oneT jaBH. I I jeAHo u Apyro c^adn, uapaBiio, accHy 11 cueTa joj... 11.10 joj je 6ap h 6chocho. JKeHe, Koje paHo na oadaHa ycTaHy, naxe Bp.10 uecTo n oa Heicor cra.iHor oAiiiBa — oa t . 3b. oujc.ioz vpaiba ujiu ,,6jejioi(ypa“ — a KaA Bau to icanceM, oha® ii cSmh MonceTe npecyA0T0, a ® to Hiije iua^ia. -.BHjc.io npaa.e“ je ne caMO raAHa, HecHocHa h AycoTpajHH »ceHcna oo.iecT, Koja ce Beh 11 caMoj ooAecHiiUH A°caAn, Hero je n 6o.iec,T, Koja aceny no r,ijeKaAa tsko ncunjeAH u ocAadn, a ® sn je hii 3a iicbbot hh 3a CMpT. /l,ocicopa cHancHa u .injena m.7®a ®, ® oa npBor AjeTeTa ran o CBeny.ia, Aa je hc moskciii no3H®TH. D a baiiio ii He pah®-.J ohi Bnuie CTp®Aajy oHe učene, Koje He „AP«e 6a' oHHe“, na oa Tora Ao6njy „nanajicibc ,vamepinicu. ^ a - �28 •aetco 6n Me oabcao, a » bsm h to m iTaite TyMaqHM, aAH fey BaM caMO pehu, Aa je 6am 3anaA>eH>e MaTepnne h H>eHe OKOJiBHe je^ a a oa najcTpamHHjnx h HajmejKux 3KChckux 6ojiecwu. JKeHe o6 h*iho ynpaBo h He 3Hajy aa H>y, Hero ce acaae Ha HeypeAHo MjeceuHO n p a tte n HaCTyne, n a cnao aceAyAan, n a CTpyHy, Ha HaTpyH, Ha Aa^iaK h noApacT, Ha đoAOBe n Teper y mbaom ip6yxy, Ha r.iaBo6o.'By h MaA&KcaAOCT h t . a -j n a ce KaAe, hotnacyjy, TpA>ajy, Ma3Ky h t . a - a oho o6 bhho Huje HnniTa Apyro, n e ro CTapo h AyroTpajHO 3anaA>eH>e MaTepnne — necTO TaKO ynopHO, Aa ra hh A>eicap He Moace a ® caB^iaAa. Tane accae cy npaBe MyieHime h creyno nAaTe CBojy norpeiuKy, iuto cy 6hao HecTpn.i.HBe, n a cy npnje BpeMeHa H3 čaČHHa ycTaAe. K oa acena, Koje n oćenje nopo^aja pano ycTajy, no- pejnemu ce epjio uecmo u cclm npupo^an hojiomoj Mame- n>a oco6uTa naacita, Tano ce h . np. 3Ha, Aa cbh MOAepHujn HHAycTpHjaAqH, koa Kojnx no (jtafipmcaMa aceHe Kao paAHHije paAe, nuajy Binne paqyna, axo cboJhm paAHiiqawa n 3a BpnjeMe 6a6iiHa noro^eHe HaAH0qe HcnAahyjy (caMO Aa ce Ha nocao hb acype), Horo KaA 6n hx 0AMax oHaKo cAa6e 0 „poBiiTe1* 03a nopohaja Ha paA TjepaAH... jep Man>e icacHHje 6 o jy jy — AaKA® h M aae AaHry6e . . . IH /ra Biime, y MHonia eBponcKHM AP^aBaMa ( h . np. y XoAaHAnju, BeAnijn, IIopTyraACKoj, HjeMauKoj, EarAecKoj, AycTpo-yrapcKoj, IlTaAiijn, HopBeinKoj h t . a .) noCToje HapoHHTH saKouu 0 sammumu pafluuna sa epujane mpy%Hoiie u 0flMax uo'cjiuje nopofaja.1) Do tiim Baso huma He CMnje ce nopoAHA.a hoko BpnjeMe nocvnije nopo^aja (oShhho 4-—9 HeAjejta) Ha $a6puHKH paA y30MaTH, Hero joj ce sa to BpnjeMe HMa H>eHa 3apaAa nomyHO Hcn^ahiiBaTir, icaKo 6h ce oHa 6e36pHacH0 MorAa koa Kyhe OAMapaTH h cbcbhm onopaBHTH, n a caMO ibe3H cBora HOĐopo^enueTa nocBOTHTH. l io thm OApeA^aMa AacHO je npocyA0Tn h npopanyHaTH, koahko MH y tom rpnjenmMo, Te caun ceSn nneTe HaHocHMo. K oahico ce y H aineM HapoAy 03ry6n n 3aTpe paAHe cnare, HanpeTKa h nopoAHHHe cpehe — caMO 3aT0, uito He AaMO nopoAHA.0, Aa ce H3a nopoijaja 6ap AeceTaK-neraajecT AaHa OAMopn n onopaBH, Hero je TjepaMO, Aa 0AMax OHaKo „poBHTa“ u „npnjecHa44 ycTaHe h paAH. IIpoTHB Tora BaA»aA0 60 ce OAAy<mo 6opnTH. pune. A ko AačaBa 0 noKpeivbHBa MaTepnna nopoA0A>iiHa 3a npBiix AaHa n o c jn je no po taja He Miipyjy, Hero ce noKpehe — Kao iuto to ČHBa, axo aceHa OAMax noćenje nopoljaja ycraH e n paAH — oHAa ce Moace AecuTH, Aa HajnoCAnje 11 CTa-iHO ocrane y KaKBOM HenpaBHAHOM 11 HenpnpoAHOM noAoacajy. H a rn e ce h . np. HaapnjeA, 11acaohh ce 3aAB>e npnjeBo, na r a npnm ciie, npsBiije ce y AiijeBO m in y accho h t. a ~» ac TaVco HenpapoAaH noAOncaj CMeTa H>eHHM o6aBaMa n Aoea^yje aceHH. Oa Tora je Myue HCHroBH h 6oaobh; Aofaja Temico h neypeAHO njeceuHo npa&e: „CTOAnna (naMeTaae) joj u nje y peAy; pasApaHc.’LUBa je n HepB03Ha; — yKpaTKo: HH5Ky ce HeAaroAe h cAačocTH peAOM n 3aropnaBajy jkhbot h jaAHoj acenn H UiHjeAoj okoahhh. KaA nocneje nopobaja OAadaBe n nonycTe oHe B63e, Koje AP»e MaTepnqy, Moace ce acchth — HaponiiTo aKO nopoAH^ta paHo 03 6a6nHa ycTaHe — Aa ce Mameputfa Hasanaginica. ceojoM mesKHHOM n a Hume cnycmu, n a HajnoCAnje qaK h N Tarpoš vezla Hasanaginica, Kp 03 Kp0.10 npony3He n n a n o s e nponaAHe. Y tom cAyVezla ga je četiri godine qajy BeAe n A>eKapH h aceHe, Aa je „MaTepepa cnaAau, I sa njome četiri robinje. haii Aa ce „B3BpaT0.ia (rU3epam Mamepui^e“). K oahko Kad je mlada tarpoš donavezla, je to 0 TeiuKa h HecHOCHa Ooacct, 11 KaKBa je to cjparana Zgotovila gospodsku večera, MaHa y 6paKy . . . 3Hahe caMO ohh, Koju oa n>e naie. Sve hanum e na večeru zvala, T a n a Mana po3opn no TAjeKaAa cpehy HHTaBe jeAHe noI jetrvu Defterdarevicu poAnqe . . . Sve hanum e na večeru došle, HajnoCAnje Baj&a hmstii Ha y«y, Aa h noeopo^ma I jetrva Defterdarevica. Sijena uecmo cmpap,ayy, aKo hm ce mbth He qyBa, Hero Sve hanum e sjele večerati, npepaHo 113 6a6nHa AurHe. H hm ce oa Tora 036HA>HHje Ne večera Defterdarevica. pa36o.i0, u ja c KaKOM MaHOM ocTaHe, Beh he to h AHjeie Ona gleda tarpoš po urneku, ocjeTOTH -— 6hao Ha csmom MAnjeKy, 6 hao Ha APyroj P a govori svojoj jetrvici : H>e30. C Tora cy očhhho Ajeqa TaKiix MaTepa h CAačiija »0 jetrvo, Hasanaginice! n HaaaAiinja, c Tora ce necTO h ho oApace. JBeKapn, Aa* Lahko ti se j’ s vezom razmetati, K.ie, iiMajy npaBo m io caBjeTyjy, Aa Kyha uopoAiiA>e Da se sada s rodom razmećemo.** 6oa>6 na3H 0 H>eryje, aKo xohe a » joj noAMAaAaK 3ApaB Govorila Hasanaginica: 6yAe n y JKUBOTy"cHavKaH 11 ncipajaH ocTaHe. „ 0 jetrvo, D efterdarevice! IIuTaH.e 0 TOMe: xoho jih aceHa 0AMax B3a nopoZašto ču se s rodom razmetati? ^ a ja ycTa'm n paAHTH, hjih ce Mopa HeKO BpnjeMe iineMoj je babo zimi kiridžija, AHT0, HMa H CBor upuepefliioz suauaja — ne caAio sa Kyfiy u nojeflumia, nezo u sa sipymmeo u Ap?Kaoy. C ’) H. np. H>eManica „R eichsgew erbeordnung“ y § 148,, mia Tora ce H>eMy y HOBeje BpnjeMe ca cbux d p a H a noKAa- „K rankenversicherungsgesetz" j uobojib on 1903. ro^, § 20. a 21. Narodne umotvorine. �29 Moja majka ljeti kravaruša, Moja soka ljeti čobanica, A ja miada Hasanaginica, Ako Bog da, biću pašinica !« Istom oni u riječi bili A’ na vrata tanahna robinja: »Daj muštuluk, Hasanaginice, Paša ti je aga Hasan-agaK! Kad to čuje Hasanaginica, Otvorila sedefli sanduke Izvadila zlatne boščaluke Pa ih daje tanahnoj robinji. Sevdi srce. Soko leti preko Sarajeva, Srebrenijeh nogu do koljena, Zlaćanijeh krila do ramena, Biserli mu kruna nad očima. Gledale ga Sarajke djevojke, Gledajući njemu govorile: *0, Boga ti, siv-zelen sokole ! Gdje si bio, koga si dvorio? Ko je tebi nogu okovao? Ko li ti je krilo pozl^tjo? I ko ti je krunu jmkitio?« Odgovara siv-zelen sokole: »0, Boga mi, Sarajke djevojke! Dvorio sam pašu Ali-pašu, U paše mi tri kćort bijahu: Starija mi noge okovala, A srednja mi krila pozlatila, Najmlagja mi krunu nakitila«. Najmlagja mu najljepša bijaše; često babi na ćošak igjaše I šećerli kahvu donosaše. Nju mi babo sevdi-gjulom zvaše, Mila majka: »Sevdi-zlato moje“, Mio dragi: »Sevdi-srca moje!« „Sevdi-srce, hoćeš poći za me?« »Paša-zade, ako babo dade !“ „Sevdi-srce, da idemo sami, B jg će dati i babo će znati, Daće babo gdje je tebi drago. Nije blago biser ni dukati, Već je blago, što je kome drago". Pribilježio: A. Hamdi Aliefendlć, Janjft. L istak . Iz ielamskog svijeta. Isla m u Jap an u . — Znamo, da će mnogim našim čitateljima biti drago, ako štogod saznaju o ši­ renju islamske vjere u dalekom otočnom carstvu. U zadnje se vrijeme uopće, a osobito iza ne­ davnog rusko-japanskog rata, mnogo pisalo o Japanu i njegovim prilikama, te je i poznati Šejh-ul-Islam en' gleskih Muslimana, Abdullah Quilliam držao g. 1906. predavanje o vjerama u Japanu. To je predavanje ka­ snije otšlampano u listu »The Crescent” (Polumje­ sec«), glasilu engleskih muslimana, a onda i u poseb­ noj knjižici pod naslovom »The religions of Japan« („Vjere u Japanu«). U tom djelu iznosi učeni pisac s velikim po­ znavanjem i razumijevanjem u kratko povijest i raz­ voj pojedinih vjera, koje su u Japanu koliko-toliko raširene. Najprije govori o Sintoizmu, državnoj vjeri Japana, onda o konfucionizmu, tavizmu i budizmu, a na koncu o kršćanskim misijama i o Islamu. Pošto mislimo, da će naše čitatelje najviše za­ nimati ovo pošljednje, t. j. šta učeni engleski Musli­ man veli o Islamu u Japanu, to smo taj odlomak i preveli, koji glasi od prilike ovako: »Islam u Japanu. — U mjestu Kobe1) ima jedna mala zajednica muslimanska, koja se u glavnom sa­ stoji od kjneskih i engleskih muslimana, koji se na­ staniše u Japanu. Moje knjige „The Islamic P ath “ („Islamska staza") i »The Faith of Islam« (»Islamska vjera**2) prevedene su, kako sam obaviješten, na ja­ panski jezik, (pošto su već prije bile prevedene u Kini). Osim toga svaki čas dobivam iz raznih krajeva Japana pisama, u kojima me mole za brošure, ras­ prave i knjige o Islamu. Vrijeme će nam pokazati, od kakvog će rezultata biti ovo, svakim danom veće interesovanje Japanaca za islamsku vjeru, ali je ipak vrlo dobar i karakterističan znak to, da ova propit­ kivanja i ovo interesovanje potiče od prosvijetljenih i inteligentnih Japanaca. Mi nijesmo kao kršćani, da šaljemo vojske mi­ sionara i da rasipamo na hiljade lira, pa da onda na­ lazimo »privrženika po ulicama«. Tako završuje Quilliam, a mi ćemo još samo dodati to, da je ovo pisano prije 4 —5 godina i da je stvar od tada koliko toliko napredovala, što nam svje­ doči i onaj islamski list u Japanu, o kome smo u prošlom broju opširnije govorili. F. N. Književne i kulturne bilješke. V a k u sk o -iiiea risk i s a b o r . Vrhovno tijelo naše vjersko-prosvjetne samouprave sastalo se je na svoje ovogodišnje zasijedanje, te je već skoro mjesec dana kako radi. Mi ćemo se postarati, da dobijemo izvještaje sa sjednica sabora, pa ćemo u izvodima kroz „Gajret« obavijestiti naše čitatelje i ostalu braću o radu sabora. ') Kobe je pristanišlni grad n a otoku Niponu, jednom od ona 4 velika otoka, od kojih se japanska država sastoji, a ima oko 150.000 stanovnika. ’) Ovo je djelo prevedeno na m nogo jezika, pa i na naš, ali ne sa engleskoga originala, nego sa turskog provoda. Taj je prevođ štam pan najprije u VIII. god. „Behara", a kasnije i u posebnoj knjizi. Primjed. prevod. �30 c, • , y »M ualim«. izišao je 4. broj ovoga lista sa o v'm sadržajem : „ 0 osnivanju banke i o zajmu vaUutsk«; mearifsUe uprave" (članak na turskom jeziku), „L in , „N ur pjesma, „0 muftiskim tajnicima**, „Jedna opasna^ bolest m egju našim gjaštvom", „Drustveni glasnik", „Bilješke", „Po zaključku lista". A n k e ta z a r e o r g a n iz a c ij u m e k te b a i m e d r e s a . Ova anketa marljivo radi na sastavljanju plana, prem a kojemu bi se naši mektebi i medrese preuredile, kako bi oni odgovarali duhu vrem ena i p otrebam a našega naroda. Mi ćemo izvještaj o radu ove ankete donijeti u jednom od narednih brojeva našega lista. riocT ynaK y pan y H . HaeraBH npim pa3peA ociiOBHe uncojie no pa3HiiM ayTopnMa nanncao: Mu.ioiu IToiiapa, cpn. j>niTe.rb y CapajeBy. — IRijeHa 60 noxypa (aapa.j ________ D rU Š tu S H C u iig c ;tj U l Ub,VBNt5 V lJK bll. N o v i d o b r o tv o r d r u štv a . — Novi grad o n a­ čelnik sarajevski, g. Fehim ef. Ćurčić, koji je d o sa d a bio G ajretov član utemeljač, upisao se je za dobro­ tvora društva sa prinosom od 500 kruna. Neka je srdačna hvala i priznanje plemenitom Fehim ef., koji ovim svojim humanim činom daje najboljeg dokaza o svom rodoljublju i ljubavi prema svome narodu. Živio i bio primjerom i ostaloj braći, kojima je Bog dao, te mogu da čine humanitarna djela! S k u p lja č im a k u r b . k o ž ic e . - - Neka go­ spoda. koja su prilikom Bajrami-šerifa sakupljala za „Gajret" kurb. kožice, nisu nam još poslala obračuna s novcima. S toga ovim molimo sve sakupljače kurb. kožica, da nam novac s obračunima što prije po­ šalju, jer je šteta, da „Gajret" gubi i jedan heler na kamatama. (Nastavak.) „Temelj kuću drži!' Š tip e n d is tiiiia . — Kao i ranijih godina, odbor Ism et Ajanović iz Rogatice sakupio je za „Fir­ je i ove godine zaključio, da svi oni stipendisti, koji dusov mearifski fond" prilikom davanja zabave u dobiju za prvi sem estar svjedodžbu trećega reda, Prači M 3840, a darovaše: K 10— Hilmibeg Hre* gube bezuvjetno društvenu štipendiju. Oni pak Stipen­ novica iz Hrenovice, po K 3 —> Rašidaga -Ahmetbegović iz P rače i Muhamedbeg .Hrenovica iz Hrano- disti, koji dobiju drugi red uživaće, i nadalje Stipen­ diju, ali samo pod tim uslovom, ako u roku od m je­ viče, po K 2'— : Selimbeg Mirojević iz Prače, po K 1‘— : Mustajbeg Hrenovica .iz RrenotFice, Alija Brađa- seca dana poprave ocjenu na prvi red. Oni učenici, koji se budu obraćali društvu za rić, Nazif Bradarić i Salih Hodžić iz Podgraba, Alija Bećirović iz Branjića, Mustafa Brdarić iz Datelja, Štipendiju udrugom semestru, neka svoje molbe snab­ Ferhataga Suljović iz Petrovca, Ibrahim ef. Hrenovica djevene potrebnim dokumentima (svjedodžbom škol­ iz Hrenovice, Adem Omerovid iz Donje Vinče, Abmed skom i siromaštva) pošalju najdalje do 30. februara o. g. P r ija te ljim a „ G a jr e ta 4*. — Skreće se pažnja Velagid iz Datelja, Abdaga Alajbegovid iz Prače, H. Sulejman Karić, Ibrahim Cutulc iz Turkovida, Ilasan onim Gajretovim prijateljima, koji šalju novac za Bujak iz Donje Vinče i Zaimbeg Hrenovica iz Hreno­ „Firdusov mearifski fond“ ili „Gajretovu sofru", da vice; 80 helera: Arif Lunja iz Čeljadiniča, Jpo 40 he* pošiljke adresiraju na „Gajret", jer spomenute dvije lera; Bećir Hodžid iz Podgraba, Mušan Malkić iz Mo- ustanove nijesu sasebna tijela i nemaju zasebne drika, Mehmed Cutuk iz Turkovida, Hamid Brdarid iz uprave, koje bi njihovim sredstvima upravljale. — Podgraba, Ahmed Dizdarevid i Smail Gjokid iz Vrno- Uprava Gajreta upravlja i sa tim ustanovama, pa grada, po 30 hel.: Alija Redžo iz Braniča, Nail Daid- treba svaku pošiljku za te ustanove adresirati na žić iz Komrana i Derviš Ajanović iz Prače, Halil „Gajret," kako ne bi nastale eventualne teškoće kod Redžo iz Branjida, Ahmet Ivaljanac iz Kaljana, Zukan pošte. Isto tako treba slati pretplate za list na adresu Hodžid iz Detalja, Šaban Gačanin iz Prače i Mehmed Čutuk (Hasanov) po 10 helera Smail Suljkovid iž P e- Gajreta, a ne na adresu urednika lista ili štamparije. Osim toga upozorujemo pretplatnike, da je pretplata trovida. Prilikom bajramski sastanka u Starom Majdanu za ovu godina K 4"— mjesto K 2'40 (za nečlanove) a K 2 — mjesto K F20 za članove, težake, talebu i 'u musi. kiraethani sakupljeno je na predlog Derviš učenika. age Sarića za »Firdusov mearifski fond« K 5'27. Mustafa ef. Pehlivanović iz Goražde sakupio je potvrde — darovi. za ovaj fond K 13T3 a darovaše: po K 1*— Mićo Mi„Zrno do zrna pogača”. ćević trgovac, Risto Jovanovid, Adurahman ćehovid, Hamid ef. Herenda muallim, Josif Damjanović, N. N., Asimbeg Miralem iz D. Vakufa poslao je »GajN. N., po 50 hel.: N. N., po 70 hel. Stjepan H. Vu- relu« 41 K 86 helera. Od te svote je Alibeg Rustanković krojač i Jefto Petrovid cipelar, po 60 hel: Ru- pašić iz l’rusca sakupio u istom mjestu 23 K 42 hel. dolf Gaorupid, po 50 helera Dimitrije Rudujevid, po Priloge darovaše: A. Rustanpašić 2 K, Sabit Terzić 40 hel. Vaso Mitrović cipelar, Hilmija Harlač cipelar 1 K 20 hel., Ilasan Iladžić 1 K, Sulejmanbeg Čišić i Ibrahim Ferizović, te 20 helera Ahmed Sunjo 1 K; po 80 hel.: Derviš Cizmić, Sulejman Hamidović, cipelar. (Nustaviće se]. Ahmed Terzić i Asim Kišija 81 hel.; po 60 hel.: Ju- G ajretov g la sn ik . Firdusov mearifski fond. Javne �31 suf Terzid, Talib Dautovid, Tahir Terzid, Nazif Hadžalid; po 50 hel.: Hadži Nurija iAkif Hadžabid; po40 hel.: Hafiz Ahmedagić, Tahir Nehambarlid, Fehim Sofid, Avdo Sijamija, Uzejr Mehmedagid, Mustafa Dembovid, Nazif Skandro i Nazif Terzid; po 30 hel.: Zaim Hadžavdid, Arif Hubljar, Sulejman Dautovid, Mehmed Hadžavdid, Ago Kišija 24 hel.; po 20 hel.: Halil Skan­ dro, Salih Meškin, Hasan Kapetan, Ibrahim Kulaš, Redžo Helja, Mustafa Helja, Mustafa Mehmedagid, Alija Meškin, Muhamed Avdibegovid, Mustafa Heljo, Mula Karaosmanovid, Mehmed Huseinovid, Hasan Hodža Gjonlo, Hasan Nuker, Hasan Kanuža, Ar!f Silajdžija, Šalim* Meškin, Numan Mangrdžid, Mehmed Učhambarlid, Ibrahimaga Horić, Nazif Nuker, Edhem Kelid, Mustafa Smitraga, Ibraga Avdibeguvid, Esad Hadžavdid, Avdo Began Bedir Hamzid, Sefik Elkaz, Salih Hubjar i Ahmed, Elkaz. Mjesto bajramskih čestitki prijateljima i ahbabima darovaše: Alibeg Miralem 3 K 20 hel. i Asim beg Miralem 2 K. Ostatak gore pomenute svote je položio iz ka­ šica koje se nalaze u turskoj čitaonici br. 210. 11 K i 80 hel., te u kafani Idriza Verema br. 211, 1 K i 44 hel. Dakle u cijelosti iznaša, kako gore spomenusmo, 41 K 86 hel. A. Muminagid iz Čapljina sakupio je za »Gajret« 7 K 60 hel., koju je svotu i poslao. Priloge darovaše: Alijaga Muminagid 2 K; po 1 K 20 hel.: Ibraga Kapetanović; po 1 K: Ahmedaga i Hasanaga Muminagid, Bediraga Kudra, Mujaga Hadžosmanovid, te Muhamedaga Kapetanovid 40 helera. natlijskim i višim školama u Bosni i Hercego­ vini, u Austro-ugarskoj monarhiji i u višim vjersko-prosvjetnim školama u Kairu i u Turskoj. b) da daje materijalne pomoći mladićima musli­ manima iz Bosne i Hercegovine, koji se odaju valjanim zanatima ili žele, da se u zanatu usa­ vrše u Bosne i Hercegovini, u Austro-ugarskoj monarhiji ili u inozemstvu; c) da širi pismenost u narodu davanjem analfabetskih tečajeva; d) da podupire domaću muslimansku književnost; e) da osniva narodne knjižnice; f) da pomaže osnivanje anti-alkoholističkih i gim­ nastičkih društava. III. Sredstva društva. § 4. Sredstva društva jesu: a) prinosi članova; b) darovi i zavještaji; c) prihodi od r~bbe, što se prodaje pod društvenim znakom. § 5. Stalnu društvenu glavnicu sadržavaju: a) prinosi članova: dobrotvora i utemeljitelja; b) prilozi naročito za to odregjeni. Na ostvarenje društvenog zadatka troše se čla­ narine prinosnika, prihod od glavnice i ostali pri­ hodi. Društveni se imetak mora uložiti što sigurnije i koristonosnije. IV. Članovi društva. P R A V I L A ,,Gajreta“ pros vjetnog i kulturnog društva muslimana u Bosni i Hercegovini. I. Ime i mjesto društva. §. i. Društvo se zove „Gajret14. 2. Sjedište je društva u Sarajevu. Djelatnost društva preteže se na Bosnu i Her­ cegovinu i Austro-Ugarsku monarhiju. § II. Zadatak društva, a) § 3. Zadatak je društva. da daje materijalne pomoći muslimanima U Bosne i Hercegovine, koji uče u srednjim, za- § 6. Članovi su društva: a) dobrotvori; b) utemeljiteiji; c) prinosnici. 7Članom dobrotvorom postane, ko dade društvu najmanje 500 (pet stotina) kruna od jednom ili u 10 polugodišnjih obroka po 50 K ili ko pokloni društvu što je tolike ili veće vrijednosti. § § 8. Članom utemeljiteljem, postane, ko društvu dade 200 (dvije stotine) kruna od jednom ili u 8 polugo­ dišnjih obroka od 25 kruna. § 9. Ako član dobrotvor ili utemeljitelj ne plati' čla­ narinu u odregjeno vrijeme, odbor će ga opomenuti, da zaostatak plati u roku od 2 mjeseca. Ne plati !i ni nakon ove opomene gubi članska prava, a uplaćeni se novac prilaže glavnici. (Nastaviće se) �32 Ma.in rjiacnmt. efendije, sa glavnim urednikom lista „Tanina Husejin Džahidom. Protiv Em rulaha odavno postoji ne­ zadovoljstvo i ovih je dana njem u upućena jedna oštra interpelacija. A rn a u tsk i pokret. Arnauti još nikako nisu se sm irili i treba očekivati nove sukobe izmegju njih i vojske. Najnovije je to što su nekih 2000 Arnauta oružani sklonili se u planine okolo [Dibre. Turskim Šale i dosjetke. vlastima, koje su zahtijevale predaju oružja i obeća­ U jednom pozorištu za vrijeme prikazivanja Šekspirovog vale amnestiju i lijepo postupanje u buduće, odgovo­ „Rikarda III- , u onom trenutku kada Rikard kliče: „Konja! Vonja za jednu carevinu!..." jedan sa galerije dobaci: rili su i postavili ovo zahtjeve: — Zar nije dobar i magarac? 1. Potpunu amnestiju za sve Albance osugjene — Dobar je, dobar je, uzviknu glumac, koji je prikazivao Rikarda — samo izvolite, dogjite! za političke krivice. . 2. Potpunu slobodu škola; slobodnu upotrebu — Jesi Ii ti odavno oženjen? — Ima već šezdeset i četiri godine. nacionalnog jezika i nacionalnog pisma. — Sto lažeš, brate? Kakve šezdeset i četiri godine!... To 3. Otvaranje sviju albanskih škola koje je vlada nije moguće! Pa koliko je onda tebi godina? — Pedeset i sedam. zatvorila i ukidanje smetnja za slobodu štampe. — Pedeset i sedam ti je godina! A ovamo si oženjen već Ovi zahtjevi jesu posljednji minimum Albanaca, šezdeset i četiri? Ti nemaš pameti! — Imam ja, brate, pameti, nego ti zaboravljaš, da se i oni izjavljuju, da, ako ih vlada ne usvoji u cjelini, ratne godine računaju duplo. oni će se boriti dokle ih traje jednoga. Ujutru probudi majka malog Mikicu i saopšti mu, da Uz ove prve idu drugi zahtjevi: škola gori. 4. Svi činovnici da budu Albanci po rogjenju. Mikica protrlja oči pa upita5. Upotreba albanskog jezika i pismena u vladi­ Je P već izgorio učitelj? nim školama. Je li, zlato, je I’ ti mama odavno otišla od kuće? 6. Da se stvore Zemljoradničke, zanatske i trgo­ — Prije dva šahta. — A gdje je to otišla? vačke škole na aibanskom jeziku u svima glavnim — Kod komišnice na — deset minuta. varošima. 7. Prihodi državni iz Albanije, da budu upotrebljeni u samoj zemlji, na puteve, željeznice, škole, Poruke i odgovori uredništva. sudove i tako dalje/ 8. Da se osnuje zemljoradnička banka. N. K. TRAVNIK — Vaša pjesm a »Snijeg« ne može 9. Da se ohrabri unošenje stranih kapiUla, ali biti objelodanjena, jer je i suviše slaba stvar. da se time ne potpomažu strane propagande. Više čitajte,' a za sada — manje pišite ! Svuda je ovaj zahtjev proizveo dubok utisak i AXEABy, EE1!. — Barny CTBap, Hn npn Hajćo.’noj ovo je prvi put, da Albanci traže nacionalnu autono­ BO.'bir, He MoaeeMo ynoTpujc 6iiTii, jep hh cuaceoM Hn miju. Ova ideja izgleda da je uhvatila dubokog koroćpaAOM n e 3acviysKyje 0Hy Aanry6y, Kojy 6a cmo jena megju Albancima. Mopa^n ynnHUTn npenncyjyliH Bam ojiobkom nnSituacija u Turskoj. Stranka »Jedinstvo i Na­ cann p.vKonnc, n OMoryhyjyhn My c^aran>a. predak« imala je juče pod predsjedništvom vogje ĆAZIMU — Primili smo sve u redu. Učinićemo prem a parlamentarnog kluba Hahlbeja jednu vrlo živu kon­ Vašoj želji. Gltdaćemo da Vam so po moguć­ ferenciju, na kojoj je rješavano o položaju vlade. nostima stvar povoljno riješi. Pisaćemo Vam u Neki članovi stranke bili su mišljenja, da se svi svemu zasebno. Zdravo! nesposobni ministri zamijene odmah sposobnijim J. K. — I ako se s Vama načelno potpuno slažemo, kandidatima, dok su drugi zahtijevali, da se prvo ipak ne možemo uvrstiti u »Gajret«. Jer »Gajupute interpelacije ministrima sa kojima nisu zado­ ret« je vanstranački list, pa nećemo da u njega voljni, pa da im se izjavi, nepovjerenje ako njihova unosimo partaičnosti ni u jednome pitanju. Selam I objašnjenja ne budu zadovoljavajuća. ŠEFIKU — Vaš članak ne možemo uvrstiti, osim U toku debate, arnautski poslanici najoštrije su drugih i iz toga razloga, što je pisan olovkom. napali na ministra unutrašnjih djela prebacujući mu ŠEFKIJA — Stvar je slabo obragjena, pa ne možemo njegovo neuputno držanje i zahtijevajući, da se on uvrstiti. zamijeni. Ali je najinteresantnija verzija kružila jutros, G. G. SARADNICIMA. — Molimo poštovane saradpp kojoj je n i toj konferenciji riješeno da se iz nike, da nam radove šalju čitko — mastilom - stranke isključi svaki poslanik, koji glasa u korist i samo na jednoj strani pisane. vlade. Tim nezadovoljstvom poslanika, uzdrman je Apelujemo Da svu braću i sestre, koji se ma položaj vlade. u kom pravcu perom bave, da nas u našem R ekonstrukcija kabineta. Po saznanju iz vla­ radu pomognu, kako bi smo od »Gajreta« stvorili dine parlamentarne grupe, u javnosti je izbio glas o pravu narodnu knjigu, pristupačnu svima sloje­ zamjenjivanju sadašnjeg ministra prosvjete, Emrulah vima našega milleta. Za uredništvo odgovara: Osrann Gjikić, - Islamska dion. Štamparija. - 3a ypeABnniTBO OAroBapa: Ocnau 'buniti,. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c87fad27f64a878cd8becc40f178fd39.pdf 4a2182da1c2bf52db0b7cfee306fcede PDF Text Text BPOJ 3. BROJ rOJIUIA 1T. GODINA TajpeT Gajret JIHCT 3A 4PyniTBEHE nOMOBE H 3A IIAPO AHO nPOCBJETiHBAHuE. LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H3JA3H CBAKOr 1. u 15. -------y MJECEIJSL------- IZLAZI SVAKOG l . i 15. -------U MJESECU.-------- Bjacmifc: apyuiTBO ,,r;tjpei“. - VpejBim: Ocm.ih 'L iii.-iiI.. — Vlasnik: Društvo ,,Gajretw. - Urednik: Osinan Gjikić. CAPA.IEUO, 1. februara 1911. — vrr-, >. \ U n je H a j e h ct y : sa liociiy h XepneroBnuy n AjCTpoyrapcKy Moiiapxnjy, sa M.ianoBe, Tavie6y, y<iemiKe u t O/KBko 2 K, s a l i e u i a n o B e 4 K ro;inuin.e. 3 a cbb ocTajie seM.i.o 10 (JipanaKa. tIoje,inHn opojeBH cT ajy 20 Hen-iahena ce nncMa ue npmiiajy, pyK onncir ce ne Bpafcajy- — IIpernjiaTa ii pyKonncii iua.i.y će hu a^pecy: „l'ajpeT1* — Capajeso. » — SAItA.IEVO, 1. <(>c(>pyapa 1911. C ijen a je lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka, Pojedini brojevi staju 20 hol Neplaćena se pisma ne primaju, rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Narodna dobrotvorka. - > Prije nekoliko dana krenula se. je od jedno *i- j~*>t staro i skromne kuće u čefdžik-mahali jedna ‘ A) • Juk>skromna dženaza, koja je uobičajenim znacima pokazivala ženskog mejita, no koja svojom kromnošću nije pokazivala, da je morhuma ve­ lika dobrotvorka svoga^ naroda. To je bila dženaza Zulejhe hanun.e udove . (f* iSJ ikJ j iza Mehage Softića, a kćeri rahm. Muhamedage j a i j l cU—• j k ; ^ jk ’j«-' j Jj ’ ‘J U d clc *tImširije, koja je u svojoj 7o. godini života ovaj varljivi svijet zamijenila boljim i lijepšim. dlC±A ji+>' b f 9. j-a. 1* j ->>»_)' Jlc No i ako je ova dobrotvorka svoga naroda > * •/» / Uj jj* sa ovoga svijeta otišla, da se više nikad ne jč~} ^ vrati, ipak je ostavila iza sebe svoje ime, koje j UIJLj 1 <«1 lillL <-15j će još dugo i dugo živiti i biti u narodu sa a oVU* j a / f^.Jl poštovanjem spominjano, a duši nosioca toga J a f l *A A i L»_y j imena godinama i vijekovima biće predavani rahmeti od blagodarnih muslimana. Hiljade i t _/■'» ^C^dJjbl Ij I ^V^ai j.SA.A?-! hiljade toplih dova šiljaće se Svevišnjem Stvo­ ^U:—1 j ^ j U l c )sritelju za dušu njezinu* i ta duša će na Ahiretu lahko dati dževaba, je r će Svevišnji i milostivi jL i j J l—j* lak' C j j j l Stvoritelj uslišati molbo svojih robova, i dušu ^ y>Zt f i n jV y l^ jU jj* velike dobrotvorke afv i magfiret učiniti, jC i 1 jf-'i * 1 - ^ y ) j X 1 jU»ctŠl Blago njojzi ! Rahmotli Zulejha i njezina sestra Hašema su prije nekoliko godine zavještale svoju kuću i bašču u vrijednosti od 200.000 kruna na dobrotvorne svrhe. Oni su to svoje imanje uvakufile i naredile, da se iz čista prihoda toga vaki fa imade davati */» »Gajretu« a V« ^ en‘ cjlLM 4»yt j ' g.)-*-? ^ *!*• • h j)\ 1^3' i �Kad je ovaj virus već jedan put unišao u. orga­ skom m ektebu na H ridu, čime će se ovim dvjem a ustanovam a pružiti znatna potpora. Od nizam, ništa ga ne može odatle istjerati. Njegovo dje­ ostalog prihoda se p ak imaju davati potpore lovanje postaje fatalno i s vremenom proizvešće pot­ punu transformaciju. sirom ašnoj ženskoj djeci u mektebima, te klati A što se tiče položaja koji Islam zauzima prema ku rb an i učiti hatm e. našoj civilizaciji, treba ga sa dva gledišta promatrati. Smrću rahm . Zulejhe hanum e polovica Islam se može uzeti u smislu od ukupnog broja toga im etka je dakle postala izvršiva prem a najraznovrsnijih naroda i rasa koji pripadaju Islamu, zavještanju m erhum inu, te će se prihodi ovog a može se uzeti i kao vjera, čini mi se da je jasno, dijeli odmah počete upotrebljavati u odregjene da će islamski narodi morati ući u brzac moderne ci­ vilizacije; to čak čine neki od njih bilo znajući ili svrhe. D rugu polovicu će pak druga dobro­ nesvjesno. < )"---- **’ tvorka — njezina sestra — za svoga života Bujica moderne civilizacije nesavladiva je, koji uživati. bi htio da joj se opre, pada za uvijek pod njom saBilježeći ove redove »Gajret« s ponosom trven. To i brojni dalekoumni i naobraženi Muslimani ističe ove rodoljubive činove ovih plemenitih razumiju i za njima se povodi veliki broj njihovih sestara, pa rahm etli Zulejhi hanumi predaje od zemljaka na put modernog napretka. —f Sa vjerskog gledišta je položaj sasma drugčiji. srca rah m et, a njezinoj sestri želi da joj Sve­ Islam kao vjera imala je istu sudbinu kao i kršćan­ mogući dade zdravlja i rahatluka. stvo^ njegova se povjest povodi istim uvjetima za U ovaj prim jer rodoljublja, pobožposti i ''kršćanstvom. Kao i kod kršćanstva tako i Islam imao svijesti trebali bi se ugledati i mnogi drugi je brojne pokušaje konzervatizma i liberaližma. Ako muslimani i muslimanke te ovakim dobričinim je kršćanska vjera osigurana sa neograničenom bu­ djelim a svome rodu učiniti •ftobra, svoje im e dućnosti u razvoju i trajnosti, tako je isto i Islam. Islam je jedna od triju velikih monoteističkih vjera i ovjekovječiti i svojoj duši steći selam eta ! izgleda da su ove vjere neuništive, promjenjive bez sumnje, ali vječne u svom principu. Islamsko pitanje. Ja mnogo dobra držim do same vjere Islama, Ed. Montet, rektđr genevskog univerziteta držao koja je kao monoteistička primljena u mnogim naro­ je u pariškoj »College de France* konferenciju o sa­ dima Azije i Afrike. Bio sam često u odnošajima sa dašnjem stanju i budućnosti Islama. U razgovoru sa muslimanima, većinom arapskog i berberskog pori­ dopisnikom »Siecle“-a rekao je spomenuti učenjak ovo: jekla i sačuvao sam dragocjene uspomene o tim od­ »Ja mno£o držim do sadašnjosti i budućnosti nošajima. Ja duboko štujem naobražene Turke i EgipIslama i dopustite, mi da Vam na Vaše pitanje dadem ćane s kojima sam u dodir dolazio, čak megju njima više odgovora, jer nam se Islam prikazuje u različitim imam izvrsnih prijatelja sa predanom odanošću. Osim položajima. toga mnogo držim do prijateljstva koje sam stekao Najprvo, što pobugjuje pažnju onih, koji se inte- sa skromnim sljedbenicima Islama: Faslijama naročito. resuju pitanjem Islama, jest njegova sadašnjost. Islam­ Ovi Muslimani sa tako jednostavnim i čudnim ski svijet se krivo osugjuje zbog nekretanja, dok se životom, kako ih mi zamišljamo, su sačuvali kult če­ on danas nalazi u svestranom bugjenju. To je svijet stitosti prvoga reda, kojega mi bez svake suinrje' koji se kreće: Turska, Egipat, Perzija, s jedne strane, puno štujemo, ali kojega u praktičnom životu često gdje se jasno manifestuju želje za napretkom i za zabacujemo; htio sam reći o vrlinama gostoprimstva svjetlom, dok s druge strane Muslimani u engleskim, apsolutne vjernosti, te potpunog prijateljstva. franceskim te nizozemskim kolonijama osjećaju da ih Imao sam u službi Fasi ija, koji su u vrlo teškim iste potrebe nagone, da traže više naobrazbe, više slučajevima dali potpun dokaz neograničene odanosti znanosti i slobode. i ja ih nikad zaboravio nisam. A šta sam ja njima Alj, upitaće me ko: da li su u drugim - dijelo­ bio? Jedan stranac jedan kršćanin, ali stranac i kršća­ vima Islama osim Turske, gdje je revolucija osnovala nin, koji je postao njihov prijatelj. Još jednu riječ da novu stazu politike, samo maglene aspiracije nečemu završim ovaj razgovor: boljemu ? Duša Islama (pod ovim vjeru razumijem) je teško Ja ne držim. Po mom mišljenju kao da je islam­ shvatljiva (difficile a penetrer), ali za one koji znaju ski svijet nakalemljen jakim virusom, koji djeluje po doprti do nje i ugrabiti je, ovaj je duh lijep i zano­ svima njegovim dijelovima. Ovaj je kalem moderne san, privlačiv. Kad je jedanput uhvaćen, ništa ne civilizacije »naše«, koja se nameće svim narodima, može u Vama izbrisati utiska dobivenog, ništa Vas ma kakova im bila budućnost, ma kakovu imali ili od njega ne može rastaviti.14 kakovu imadu sjajnu civilizaciju. S francuskog: Asaf, �Karanfilaga: U proljeće... U proljeće, Kad procvate cv’jeće I u'travi Ljubica zaplavi, A rudine, Gajevi, planine Zaore se, Pjesmom probude se, — Ja ću, mome, U naručju tvome Umirati, Slatko uzdisati...Teške jade Moje duše mlade, Bolovanje, Tugu i uzdanje Pričaću ti, Pa ćeš, diko, čuti, Šta me tišti, Sa šta srce pisti, Šta sve želi, Čemu se veseli, Sa šta strada I čemu se nada! f A ti mlada Primičeš se rada Srcu mome, Ljubimčetu svome, Tetošiti, Meni biseriti, Ljubiti me, Na grud priviti me — Neka cvate Moj život uza te, Ko cvijeće U rano proljeće . . ------ Hazim Muftić — Tuzla. Dvije hićaje. »Svome zlu traži uzrok u svojim djelima« • • I. Nekakav Šejh pošao sa nekoliko svojih murida da prohoda po svijetu. Kad su došli u jedan grad zateku u njem, kako nekakav čovjek prodaje konja, ali za vrlo neznatnu cijenu. • Šejh obigje i pregleda konja i begeniše ga. Ali prije nego se odluči na pazar, upita prodava­ oca, šta je uzrok, te mu je konj na onako niskoj cijeni? Pošto se vlasnik morao pri prodaji držati Šeriata, to kaza mahane svoga konja: — Nije pouzdan: gdje treba goniti, ne će da goni, a gdje treba bježati, neće da bježi, eto, to je uzrok, što ga prodajem i što mu ne mogu dobrog mušteriju da nagjem! Kad Šejh ču ove mahane, reče: — Kad je taki, onda ne treba ni meni; pa da mi ga pokloniš, ne znam šta bi s njim! Iza toga se približi jedan Šejhov murid, obagje i on oko konja, pregleda ga i najkašnje mu šapnu nešto na uho. Kad je murid šaptao konju na uho, ovaj je ne­ koliko puta kimnuo glavom, kao čovjek, kada nešto odobrava ili priznaje, a onda ga onaj murid pod nje­ govim mahanama za onako nisku cijenu kupi i na­ stavi put .zajedno sa svojim društvom. . Šejh se svom muridu čudio, što je kupio "onakog konja, a ovaj se tješio, nadajući se, da će se konj popraviti. Kroz kratko vrijeme Šejh je bio pozvan od više vlasti u rat, a on povede i sve svoje muride. Muridi se naoružaju i pojašu svoje konje, a s njima je bio i onaj sa konjom pod mahanama. Nu kad je bilo u okršaju, konj pod mahanama nije više bio pod mahanama: gdje je trebalo goniti, *on je vrlo dobro gonio, a gdje je trebalo bježati, on je vrlo dobro bježao, čemu su se ostali muridi vrlo čudili. Kad se rat svršio, upita Šejh svoga je uzrok, da je njegov konj sada onako dobar? — Kad sam ja ono ovoga konja htio kupiti, najprije sam ga na uho šapćući upitao, biti u redu onda, kada ja budem bio u pravom božijem putu i kad se budem potpuno držao Šeriata, a on mi je onda odgovorio da hoće — razjasni murid svome društvu. II. U nekom gradu živio jedan Šejh i imao sin­ čića od jedno desetak godina, koji se rado igrao na sokaku. Onim sokakom, gdje se je mali Šejhović igrao, prolazili su vodonoše noseći vodene mjehove na sebi. Nestašni dječak smisli sebi ugodnu zabavu po­ moću mjehova, te nagje dugačak štap, zašilji ga na vrhu i sjednuvši pred kućna vrata, stane dočekivati vodonoše, pa kad ujagmi, da ga koji ne gleda,bočne svojim šiljkom u njegov mijeh i tako mnogu kožnatu posudu prodre. Vodonoše se ljutile, ali pošto je stari Šejh ve­ liki ugled u gradu uživao, to se svijet stidio potužiti mu se na njegova sina, nego se sirote vodonoše do­ govore, da kraj Šejhove kuće prolaze brzo, da tako mognu umaći dječakovu zulumu. murida,šta h �36 A dječak je i nadalje uživao u jagmenju pro- Oh! kad bi sada vihor, ii' kakva džinovska sila badanja tugjih mjehova. Tamo nas odn’jela snažnim zamahom svoga krila Ali pošto se zlo ne može za dugo snositi, to i Bezglasno, — tu dok stojimo . . . strpljivim vodonošama dogorje do nokata, te se jed­ P e rv in : noga dana zdogovore i odu Šejhu, pa mu se potuže Piće, čija zagasita mekana privla­ na postupak njegovog sina. čim ljepota odaje veselost i zudovolj• stro . . . linčujući na lice svog blijedog Šejh sasluša vodonoše, začudi im se što mu ovo ljubavnika svijetli ironički pogled, pun nijesu odmah kazali, a na koncu im obeća, da će on osmjeha i svježine: tu stvar urediti. — Pjesničko maštanje tvoje! . . Sada Šejh nije odmah zvao djeteta sebi, nego Zašto; zar tu nam je ru ž n o ? ... ode u harem i nagje dječakovu mater. Seha: — Dobro se razmisli, jesi li šta proti Šeriatu — Ne, nije. Tek oko moje uradila, kad si bila sa sinom trudna! — reče Šejh ženi. Kroz tminu gleda život zemaljskih bića sviju . . . Žena poče misliti, pa misli, misli, dok se nečemu A ja bih htio — kad mi čuvstva u srcu vriju —, ne dosjeti, pa poče: Obzorju poleta moga da nigdje nema kraja; — Sjećam se, da sam jednom sjedila kod te i Htio bih, da moje čežnje i aška moga raja te komšinice, kod koje sam vidjela jedan čitav parto- Granice u beskraj sežu ko ovaj svemir š ir i.------kal (naranču) na rafi. Ja sam bila zaištahila na onaj Da dvije ruč ce nježne, sa kojih pelud miri . . . partokal, ali me je bilo stid zaiskati. Zato sam jag­ (Uhvati je za ruke i ljubi joj vrhove prstića.) mila priliku, pa kad god komšinica što god, iz sobe Jest, ove pamučne ruke, rumene ruke ove izagje, a ja dohvatim onaj partokal probodem ga sa Da mojoj mašti i duši otvore svjetove nove bašlijom, pa po malo mu ispijam sok. To toliko I novi duboki svemir beskrajne slasti i sreće! . . . znam, da sam učinila proti Šeriatu, jer sam bez izuna ' (Pripivši se čvršće uz nju.) tugju stvar štetila! Pa ja sakriven u svjetlost, što s tvoga tijela teče, — Vidiš, da imaš pri duši lugjeg haka; idi od­ Da c’jelom sv’jetu se smijem. — U mraku, koji se svio mah toj komšinici, pa se 's njom nagodi: bilo da ti Nad život zemaljski . ._. halali, bilo da joj prtokol platiš! — reče Šejh. P ervin: Komšinica se je čudila govoreći, da ona za to (Pričinjajući se, da ga ne čuje.) nije ništa znala, da bi joj ona rada bila još ‘onda poklonila onaj partokal, da ga je zaiskala i sad joj — Eno, oblak se rastupa tjo! drage volje sve halaljuje. Ne znam, kolko već dana sunce se vidjelo nije! Poslije toga dječak nije više imao volje proba­ Seha: dati mjehove. (Trudeći se, da na usnama naslika jedan nježan osmjeh,) — Ah, ti zapovjedi samo, sunce će odmah da sije! ■ (Ozbiljno) Teufik Fikret: Seha i Pervin. (Mašta i Istina.) Spokojna i mirisava borova šuma pod oblačnim aprihkim nebom . . . K roz šumu rodi širok i dugačak put, koji se vijuga i na koncu cjeliva beskrajne uzbi­ bane usne jednog plavog umorenog mora . . . . Svaki zakutak šume: tamni guštak i providni proplanak ili je skrovište jedne nemirne misli, koja ispituje, ili je ročište dviju duša, što čeznu . . . Svuda tišina, sve mi­ ruje . . . Katkada po dvoje — troje, a katkad i po­ više muških i ženskih bića teškim koracima prolaze putem i iščezavaju megju drvećem . . . U jednoj sjeni blizu puta Seha i Pervin sjede zagrljeni zagrljajem čežnje i ljubavi. . . Seha: Etirna sentimentalna narav . . . . Na blijedom čelu, pokrirenu razbacanim pramovima duge otvoreno-žute boje, po­ čiva mu duboka sjeta . . . Plave oči, koje mu ispod čela tužno gledaju - • kao da plaču, — usadio je u jedan oblačak, što se poput 8niježnog brežuljka ukazuje izmegju stabala. Govori u zanosu: — Gle, nije daleko tamo, do onog brežuljka gori, Što se bijeli i sjaji! . . . Ondje su vilinski dvori.------ A1 šta sam htio reći ? . . . Da, pokraj ljepote tvoje Ja ozgor zemski bih život gledao ko rajske boje I slušo njegove zvuke ko glazbu dalekog mora. Promatrat nisku zemlju s oblačnih bijelih dvora: To mi je najveća želja! (Približivši joj se više.) A1 ta bi želja mi bila Tek iluzija pusta, da tebe nije, o mila! P ervin: (Usiljenom ljubožljivošću čvrsto stisnuvši Sehaovu ruke, koje dršću.) — Dijete ! . .. Seha: — Zar sam baš dijele? (Veselo u zanosu.) Gle, ti mi se smiješiš sada! . .. 0 smij se! Prijaznost tvoja na duh mi ko balzam pada Ona je Božija m'l> st, štono me sred mojo sjete Opija djelinskom srećom . . . �37 Pervin: — Ti zaista si dijete! (Pokazujući oblakove, što su sc počeli svijetliti, obliveni zad­ njim sunčanim tracima.) Gle, ono oblačje rujno nijemim nam jezikom zbori: »Dosta je djetinjstva vašeg!® —; a strast oko nas gori I žudeć sastanka našeg, ko vrelo more buči. — Ta tvoja čudna narav ljubomornošću me muči. Zašto se ne ljubimo? Seha: 1 zadnjim prosiplje trakom žute mrtvačke boje Viš mrkih čempresa, štono šapuću bolove svoje; A kad se čarobna luna polako na nebu javi Ko tužna bolesna djeva, a prostor svemirski plavi Utone u san vilinski; — i kada sedefli sjene Po zemlji prostru stabla, a one zvjezdice snene Izniknu na horizontu, nevine ko kapljice rose, Draškajuć poljupcem tajnim prirodi usne i kose; Oh, tada u tome gaju da mi šećemo sami I rastanemo se onda bez glasa u amber — tami! . . . (Začugjeno i uzrujano.) Pervin: — Kad mi se ne bi, mila, Ljubili, kod mene ljubav vječno bi prezrena bila! - Ah, nije l' ovo ljubav, onda se ljubavnih spona Oprezno čuvajmo, jer je vrlo opasna ona; Njen teret duši mojoj ko teško gvožgje bi bio . .. (Uvrćući prstićima okrajke svoje svilene koprene.) (Nakon male stanke.) — A zašto rastati se? Ko na to sili nas, je li? (Pokazujući prstom dva goluba, što stoje na jednoj grani) Gle one golube nježne; zar bi se rastati htjeli? Dok cio svijet se g rli.. . (Iza tih riječi'Pervin ostavi Seha'a, i zabavlja sc sa prolazni- -cinia. Oni je sa udivljenjem promatraju, a ona se na njih smi­ Al’ zašto da o tom zborim i zašto uzdah bih vio? Ljubav bez cjelivanja — zar to je baš ružno, je li? . ješi. Mnogom prolazniku pogje u susret, pa ga zadrži i s njim se prpošno razgovara.) 0 daj mi, daj mi to kaži! Seha: Pervin: — Mi bi se rastali, rekoh; Ta nije. K» t'^ito veli? 1 od sveg daleko svijeta vr’jeme bi ostali neko. A1 proljet ljubavi treba da gori u žaru i vatri; Ja ne znam, da li ti shvaćaš rastanak ljubavnih bića: A naša ljubav je, dijete, što vazda sanjarski snatri. To ti je slatka čaša, slagja od svakog pića! Nije li? .. . (Zatvorivši malko oči, cijelim svojim ženstvom.) Posve je tihav, .. kad malo življa bi bila Seha (Prateći zanosnim pogledom jedan oblačak, što polako plovi nebom.) — I sjetna ko ono čedo nebesko, bijelih krila!. . . Ja suzu i sjetu tražim u svemu, što me kruži, Na licu svake stvari, htio bih, da tuga tuži. Tuga i moja duša imaju srodnosti nešto. (Filozofirajući): Posve je jasno, da ovo bolest je neka; al tešto: Bez bola ne bi života ćutjela duša moja, Jer u snu nikad se ne da odredit života boja .. . (Opisuje.) Daleko jedno od drugog, daleko od stvari sviju I od svog »Ja« daleko . . . Ah, čudna čuvstva mi vriju U istančanoj duši! — — — Tad ja bih u ekstazi Opojen velebnom tugom lepršo po »ml’ječnoj stazi«. A i ti čezneš ljubav ovakih tonova i boja; Zar ne, o lijepa momo!? . . . Pervin: (Hladno.) — Pjesnička maštanja tvoja!. . . S eh a: (Iskrenim priznanjom.) — Jest, ja ću žrtvovat vazda javu šancima l’jepim. — Ah, katkad izvan sebe lutam, ludujem, strepim! Zaista, ja vazda trebam svetog bola i sjete Još davno, dok bijah d’jete tu bolest duša mi krila 1 u tom bolu ljubim nevino kao dijete.------I ta mi bolest katkad životu ko teret bila. Blijeda jesen cvati u vrtu čežnje mi duge; Al kadgod vizije tajne prolaze kroz noći moje, 1 ja bio želio sada beskrajne šume i luge, Poletnom sjetnom mi srcu najslagja zabava to je. Gdje golo drveće strši, pokisla lišća i granja Predstavi sebi sliku, o kojoj malo prije ti zborih: I potok gdje mali teče; vodopad suznih sanja; Poslije rastanka mi bi našli se opet u gori Ah, ja bih htio, da se tek jedna čuje žica Viš jedne samotne rake, a to je tužna raka, U šumu uvehlog lišća i pjesmi krilaiih ptica; Gdje djevičanstvo moje spava u miru mraka . .. U svemu sevdaha dragog da plač se jesenski ori . . . Ah, u tom snenom miru mi bi dršćući, tada (U ekstazi grozničavo pohrli prama Pervini, koja se počela od Slušali akorde tajne, što grob ih u pjesmu sklada. njeg udaljivati.) 1 plakali bi suze; ah, spokojna je suza Ljubavnog rastanka simbol, biser božanskih muza! — Da tamo nas dvoje samih, gdje goli visoki bori A i ti čezneš ljubav ovakih tonova i boja; Bacaju drhtave sjene, šećemo: vizije bone, Zar ne, o divna curo ?!. .. Gledajuć, kako sunce za obzor daleki tone (Naglom promjenom): �36 A dječak je i nadalje uživao u jagmenju probadanja tugjih mjehova. Ali pošto se zlo ne može za dugo snositi, to i strpljivim vodonošama dogorje do nokata, te se jed­ noga dana zdogovore i odu Šejhu, pa mu se potuže na postupak njegovog sina. Šejh sasluša vodonoše, začudi im se što mu ovo nijesu odmah kazali, a na koncu im obeća, da će on tu stvar urediti. Sada Šejh nije odmah zvao djeteta sebi, nego ode u harem i nagje dječakovu mater. — Dobro se razmisli, jesi li šta proti Šeriatu uradila, kad si bila sa sinom trudna! — reče Šejh ženi. Žena poče misliti, pa misli, misli, dok se nečemu ne dosjeti, pa poče: — Sjećam se, da sam jednom sjedila kod te i te komšinice, kod koje sam vidjela jedan čitav partokal (naranču) na rafi. Ja sam bila zaištahila na onaj partokal, ali me je bilo stid zaiskati. Zato sam jag­ mila priliku, pa kad god komšinica što god iz sobe izagje, a ja dohvatim onaj partokal probodem ga sa bašlijom, pa po malo , mu ispijam sok. To toliko .znam, da sam učinila proti Šeriatu, jer sam bez izuna tugju stvar štetila! c ^ 7— Vidiš, da imaš pri duši lugjeg haka; idi od­ mah toj komšinici, pa se s njom nagodi: bilo da ti halali, bilo da joj prtokol platiš! — reče Šejh. Komšinica se je čudila govoreći, da ona .za to nije ništa znala, da bi joj ona rada bila još ‘onda poklonila onaj partokal, da ga je zaiskala i sad joj drage volje sve halaljuje. Poslije toga dječak nije više imao volje proba­ dati mjehove. • Oh! kad bi sada vihor, ii’ kakva džinovska sila Taino nas odn’jela snažnim zamahom svoga krila Bezglasno, — tu dok stojimo . . . P e rv in : Piče, čija zagušila mekana privla­ čila ljepota odaje veselost i zadoeoljstro . . . Bacajući na lice svog blijedog ljubavnika svijetli ironiiki pogled, pun osmjeha i svježine: ■ — Pjesničko maštanje tvoje! .'. Zašto; zar tu nam je ružno? . . . S eh a: — Ne, nije. Tek oko moje Kroz tminu gleda život zemaljskih bića sviju A ja bih htio — kad mi čuvstva u srcu vriju —, Obzorju poleta moga da nigdje nema kraja; Htio bih, da moje čežnje i ašku moga raja Granice u beskraj sežu ko ovaj svemir širi. — — Da dvije ruč:ce nježne, sa kojih pelud miri . . . (Uhvati je za ruke i ljubi joj vrhove prstića.) Jest, ove pamučne ruke, rumene ruke ove Da mojoj mašti i duši otvore svjetove nove I novi duboki svemir beskrajne slasti i sreće! . . . ' (Pripivši -se čvršće uz nju.) Pa ja sakriven u svjetlost, što s tvoga tijela teče, Da c’jelom sv’jetu se smijem. — U mraku, koji se svio Nad život zemaljski . P e rv in : (Pričinjajući se, da ga ne čuje.) — Eno, oblak se rastupa tjo! Ne znam, kolko već dana sunce se vidjelo nije! Seha: (Trudeći se, da na usnama naslika jedan nježan osmjeh.) — Ah, ti zapovjedi samo, sunce će odmah da sije! (Ozbiljno) Teufik Fikret: Seha i Pervin. (Mašta i Istina.) Spokojna i mirisava borova Šuma pod oblačnim aprihkim nebom . , . K roz šumu rodi širok i dugačak put, koji se vijuga i na koncu cjeliva beskrajne uzbi­ bane usne jednog plavog umorenog mora . . . . Svaki zakutak šum e: tamni guštak i providni j/roplanak ili je »krovište jedne nemirne misli, koja ispituje, ili je ročište dviju duša, što čeznu . . . Svuda tišina, sve mi­ ruje . . . K atkada po dvoje — troje, a katkad i po­ više muških i ženskih biča teškim koracima prolaze putem i iščezavaju megju drrečem . . . U jednoj sjeni blizu puta Seha i Pervin sjede zagrljeni zagrljajem čežnje i ljubavi . . . Seha: E tirna sentimentalna narav . . . . Na blijedom čelu, pokrivenu razbacanim pramovima duge otvoreno-žute boje, po­ čiva mu duboka sjeta . . . Plave oči, koje m u ispod čela tužno gledaju -■ kao da plaču, — usadio je u jedan oblačak, što se poput sniježnog brežuljka ukazuje izmegju stabala. Govori u zanosu: — Gle, nije daleko tamo, do onog brežuljka gori, Što se bijeli i sjaji! . . . Ondje su vilinski dvori.------ A1 šta sam htio reći ? . . . Da, pokraj ljepote tvoje Ja ozgor zemski bih život gledao ko rajske boje I slušo njegove zvuke ko glazbu dalekog mora. Promatrat nisku zemlju s oblačnih bijelih dvora: To mi je najveća želja! (Približivši joj se više.) A1 ta bi želja mi bila Tek iluzija pusta, da tebe nije, o mila! Pervin: (Usiljenom ljubožljivošću čvrsto stisnuvši Sehaove ruke, koje dršću.) — Dijete ! . . . Seha: — Zar sam baš dijete? (Veselo u zanosu.) Gle, ti ini se smiješiš sada! . .. 0 smij se! Prijaznost tvoja na duh mi ko balzam pada Ona je Božija rnT st, štono me sred moje sjete Opija djelinskom srećom . . . �37 Pervin: — Ti zaista si dijete! (Pokazujući oblakove, što su se počeli svijetliti, obliveni zad­ njim sunčanim tracima.) Gle, ono oblačje rujno nijemim nam jezikom zbori: »Dosta je djetinjstva vašeg!® —; a strast oko nas gori I žudeć’ sastanka našeg, ko vrelo more buči. — Ta tvoja čudna narav ljubomornošću me muči. Zašto se ne ljubimo? Seha: I zadnjim prosiplje trakom žute mrtvačke boje Viš mrkih čempresa, štono šapuću bolove svoje; A kad se čarobna luna polako na nebu javi Ko tužna bolesna djeva, a prostor svemirski plavi Utone u san vilinski; — i kada sedefli sjene Po zemlji prostru stabla, a one zvjezdice snene Izniknu na horizontu, nevine ko kapljice rose, Draškajuć poljupcem tajnim prirodi usne i kose; Oh, tada u tome gaju da mi šećemo sami 1 rastanemo se onda bez glasa u amber — tami! . . ■. (Zafiugjeno i uzrujano.) Pervin: — Kad mi se ne bi, mila, Ljubili, kod mene ljubav vječno bi prezrena bila! --Ah, nije P ovo ljubav, onda se ljubavnih spona Oprezno čuvajmo, jer je vrlo opasna ona; Njen teret duši mojoj ko teško gvožgje bi bio . .. (Uvrćući prstićima okrajke svoje svilene koprene ) (Nakon male stanke.) — A zašto rastati s e ? Ko na to sili nas, je li? (Pokazujući prstom dva goluba, što stoje na jednoj grani ) Gle one golube nježne; zar bi se rastati htjeli? Dok cio‘svijet se grli . . . Al' zašto da o tom zborim i zašto uzdah bih vio? Ljubav bez cjelivanja — zar to je baš ružno, je li?0 daj mi, daj mi to kaži! (Iza tih riječi Pervin ostavi Seha’a, i zabavlja se sa prolazni­ cima. Oni je sa udivljenjem promatraju, a ona se na njih smi­ ješi. Mnogom prolazniku pogje u susret, pa ga zadrži i s njim se prpošno razgovara.) Pervin: Ta nije. Ko tf>to> veli? A1 proljet ljubavi treba da gori u žaru i vatri; A naša ljubav je, dijete, što .vazda sanjarski snatri. Nije li? .. . Seha: — Mi bi se rastali, rekoh; 1 od sveg daleko svijeta vr’jeme bi ostali neko. Ja ne znam, da li ti shvaćaš rastanak ljubavnih bića: To ti je slatka čaša, slagja od svakog pića! (Zatvorivši malko oči, cijelim svojim ženstvom.) Posve je tiha-. . . kad malo življa bi bila S eh a: A (Prateći zanosnim pogledom jedan oblačak, što polako plovi nebom.) — I sjetna ko ono čedo nebesko, bijelih krila!. . . Ja suzu i sjetu tražim u svemu, što me kruži, Na licu svake stvari, htio bih, da tuga tuži. Tuga i moja duša imaju srodnosti nešto. (Filozofirajući): Posve je jasno, da ovo bolest je neka; al tešto: Bez bola ne bi života ćutjela duša moja, Jer u snu nikad se ne da odredit života boja .. . (Opisuje.) Daleko jedno od drugog, daleko od stvari sviju 1 od svog »Ja« daleko . . . Ah, čudna čuvstva mi vriju U istančanoj duši!-------— Tad ja bih u ekstazi Opojen velebnom tugom lepršo po »ml’ječnoj stazi«. A i ti čezneš ljubav ovakih tonova i boja; Zar ne, o lijepa momo!? .. . P ervin: (Hladno.) — Pjesnička maštanja tvoja! . .. S eh a: (Iskrenim priznanjom.) — Jest, ja ću žrtvovat vazda javu šancima l’jepim. — (Naglom promjenom): Ah, katkad izvan sebe lutam, ludujem, strepim! Zaista, ja vazda trebam svetog bola i sjete Još davno, dok bijah d’jete tu bolest duša mi krila 1 u tom bolu ljubim nevino kao dijete.------I ta mi bolest katkad životu ko teret bila. Blijeda jesen cvati u vrtu čežnje mi duge; Al kadgod vizije tajne prolaze kroz noći moje, I ja bio želio sada beskrajne šume i Iuge, Poletnom sjetnom mi srcu najslagja zabava to je. Gdje golo drveće strši, pokisla lišća i granja Predstavi sebi sliku, o kojoj malo prije ti zborih: I potok gdje mali teče; vodopad suznih sanja; Poslije rastanka mi bi našli se opet u gori Ah, ja bih htio, da se tek jedna čuje žica Viš jedne samotne rake, a to je tužna raka, U šumu uvehlog lišća i pjesmi krilaiih ptica; Gdje djevičanstvo moje spava u miru mraka . .. U svemu sevdaha dragog da plač se jesenski ori . . . Ah, u tom snenom miru mi bi dršćući, tada (U ekstazi grozničavo pohrli prama Pervini, koja se počela od Slušali akorde tajne, što grob ih u pjesmu sklada. njeg udalji vati.) I plakali bi suze; ah, spokojna je suza Da tamo nas dvoje samih, gdje goli visoki bori Ljubavnog rastanka simbol, biser božanskih muza! — Bacaju drhtave sjene, šećemo: vizije bone, A i ti čezneš ljubav ovakih tonova i boja; Gledajuć, kako sunce za obzor daleki tone Zar ne, o divna curo ? ! ... �38 P e rv in : „Hajde sjutra k onom knezu Mihajlu, pa ga nasvjetuj, da o krsnom, imenu, o Lazarevoj, suboti, n e p i j u s v i iz j e d n e č u t u r e!“ — veli opet savjest. — Pjesnička maštanja tvoja! . . . — Čuješ kneže — jednoć ću ja knezu na samu A1 šta ćeš, kod mene danas vrijednost pjesmi pada. — daj, duše ti, to knjige kažu f svi' pametari, da ne valja, kad bio gdje pri krsnoj slavi reci narodu, da Prolaznici: (Začarani ljepotom Pervinom, stave se u polukrug oko nje.) ne piju svi iz jedne čuture (ploške)... Znaš, nemoj ti prvi!... — Dijete lijepo, pogji s naipa! Knez se zamislio. — Je li to k’o sud zapov­ P erv in : jedio? — pita on. ,,Da“. (Jedanput nemarnim pogledom omjeri Seha’a, koji je ukočen Poslije ga Lazarove subote pitam: nE kneže, poput mramora stajao, ne znajući, šta se oko njeg zbiva. Zatim ono...? Pervin pohrli prama prolaznicima.) — Mani, očiju ti. Došao ja kumu Mitru na — Eto me sada! . krsnu slavu. Zaposjelo tu sve ove naše čeljadi oko S turskog: Ćazim. sofre, pa ko na slavi: jede se i pije. Došla na me „zdravica", a ja... (smije se) počmem pričati, kako.se Ata Nerćes: čo’jek, pijući iz jednog suda može biva opoganiti od drugih... Uspomena sa sela. — Zdrav si kume! — viče meni kum Mitar mi­ Crtica iz dnevnika. sleći,^da sam ja ono u pijanstvu zborio. Bio sam tri godine u selu. Onamo megju onim Opet ja ponovim „ono", što ’no ti meni zbošumovitim bosanskim planinama, selo je — da, moje selo Rasavica. Samo je'teško tamo doći. Ja sam išao raše. — — Ma kume!.. Kume brate! — zapovijesno će iz varoši nekoliko kao gospbdift u kolima, a onda konjskim putem, pa uz brdo i daleko niz brdo, kako mi kum Mitar, zar ne ćeš s bratom, s kumom, pa me se ide, onako sam i ja išao.. NeobfČno mi bilo, da­ stane ljubiti... — Ama ljudi, vele tako pametari i učevne bome u selu. Poslije, kad se čovjek obikao vele­ gradskim trotoarima i varoškim ulicama, posutim knjige — velim im ja. — Aratos ti kume pametari! — kliknu ozbilj­ sitnim pijeskom, neobično je gaziti seoske kaljave no Mitar. staze... — Spasi Bog! U selu sam ja bio učitelj. Išao tamo trbuhom — Naspasenije! a ploška redom zagje... za kruhom, a bogme i prosvjećivati narod. ...Vidite li tamo, po onim našim zakutcima, da­ leko od gradova one male zgrade, što se u selu svo­ jim modernim izgledom ističu, ono su seoske škole, M. 0. Oatić: a tamo uče mala seoska djeca... tako je po prilici Venus. stajalo u jednom romanu. Ja sam morao ići i učiti narod. Da, onaj naš Hej, pred okom moje mašte narod, seljake. Baš je na redu jedna zgoda. Duboki se svemir pruža Pojavio se, odonomadne u selu sifilis (frenjak), Kao slika rajske bašte! „hajde, učo, tamo, pa kaži, što s’ naučio iz higijene" veli mi savjest, „ih, po Bogu, pomozi!" Da, moja Na oblačnoj b’jeloj grani rogjena savjest goni me u opasnost — neprijateljica Cvjeta luna — zlatna ruža jedna. I zvjezdice ko ljiljani. Bajram je. „Ljudi, od danas više ne ćemo p iti Tu se divna Venus šeće, s v i iz j e d n e m a š t r a f e š e r b e t a ! " kliknuh A u plaštu od etira ja kad opazih, da mi kućedomaćin koga sam s ne­ I nebesko baca cv’jećc koliko ljudi posjetio, nosi maštrafu šerbeta. ...Stanka. Ljudi se zgleđavaju... Istom će na jed­ Povrh zemlje... Leljo mali noć najpametniji izmegju njih, muhtar: Zolufe joj krilom dira — Dina mi bi, učitelj-fendija, bilo najbolje da U djetinjskoj vedroj šali, ti vazda nosiš uza se svoju maštrafu... Meni je bilo dosta, nijesam tražio, komentara... A sa ml’ječnog t’jela njena Plašt se skliže, pelud pada Ima u selu i hrišćana. I oni su, da i oni — moj Ko sunčana amber — pjena — narod. (Smiješeći se, gleda na nekoliko stranih žena i muškaraca, koji se uz veselo pjevanje približuju. Zatim se okrene Sehau, pa opet hladno i ironičkij: �39 I "rožnicom opija mi Nerve....Drhćem... Sav sv’jet sada U bijeloj spava tami; , Samo moja ljubav bdije 1 iz srca krv mi pije — — — Šetnsuddfn Sarajlić: Danica je čekala mjeseca . . . (Nastavak.) IV. Megjutim su se Nedžib i Rasim dali u razgovor. — Pravo mi reci, šta misliš? — pita Nedžib kao u nadi, da će mu Rasim odgovoriti nešto po volji za maloprvašnje pitanje i sestrin dolazak. A Rasim uzdahne i odvrati: — Daleko tamo u svoj zavičaj prenesoh se ovog časa u' mislima. — Pa? — Šta da me pitaš — i šta, da li kažem? — — Rasime! Opažam na tebi-^Čes'o, da te nešto tišti. Budi mi iskren, povjeri mi se kao bratu — neće li ti biti lakše pri srcu. — Lakše? — Moguće. Rasim zavrti glavom, a gledao je u daljinu prema zapadu, pa će polagano: — Ne, brate! Bol je duboka. Svaki spomen samo je pogoršava. Nije nikakva tajna. Pa ti je iskreno ka­ žem. No prije nego počmem, ti se uzdigni duhom na više; zamisli zemlju pred sobom, kao što se vidi na običnom zemljovidu. Postavimo fce tamo nekako iznad Misira, da odatle slobodno vidimo sve islamske krajeve: Gornju polu Afrike, Arabiju, Indiju, Tibet. Turkestan, Afganistan, Perzija, Južnu Rusiju, Mandžuriju, Malu Aziju i Evropsku Tursku. Ove razne zemlje kao jednu cjelinu nastavaju Muslimani, da bi se mapa vjera u ovim zemljama imala samo jednom bojom prevući. Uz to bi još došli ogranci na sve strane. Jedan takvi ogranak mogao bi se označiti i na Bosni jednim malim potezčićem, prema ovim ogromnim zemljama islamske cjeline. Sad, ova cjelina prožima se od najnovijeg doba idejom jedinstva i zajedničkog rada sviju Muslimana na svijetu, pa se u tu svrhu organizuje ovaj veliki, islamski svijet. Cilj je organizacije kulturno po­ dizanje i gospodarski? ojačanje muslimanskog svijeta u ovim raznim zemljama, bez obzira na raznovrsne, političke uprave, i uz. to širenje Islama u svim prav­ cima onamo, gdje ga do sada nije bilo. Ova ideja za­ divljuje inteligenciju svega islamijjeta i, kao što se vidi, prikuplja ih na rad, žilav, ustrajan Političke pri­ like u Evropsaoj Turskoj ne daju, da se ova ideja širi u stom punom jeku ovamo — kao u drugim kraje­ vima — pa tako u tome moja Bosna najviše zaostaje iza svega našeg svijeta. A to mene jako boli.... Nedžib pogleda u Rasima više zagonetno nego zadivljeno, A Rasim nastavi dalje svom mehkim glasom: — Pa ne samo u tomu, do zaostajemo iza svega islamskog svijeta; nego smo po naravi taki, da nam premca nema. Mjesto da znamo cijeniti sebe i svoj položaj, mi se ubijamo. Od okupacije po malo Bo­ sanci sele u Tursku. Ja znam kakva dobra ostavljaju onamo, a ti možeš vidjeti svaki čas, kako stoje ovdje i što su. Ovo je skroz protivan rad ideje panislamizma, koju malo prije, istakoh, što će danas-sutra žigosati sav kulturni islamijjet kao slabost i ludost. Tako do­ bivamo prezir od razumnog svijeta. A mi uz to se ipak ne opamećujemo, ne djelujemo gotov ništa, nego šta više, sprečavamo sami sebi rad za svoje dobro. I ovo mene još jače boli . . . Nedžib sad pogleda u Rasima s udivljenjem. Htio je nešto reći, ali se utaja, kad Rasim odmah nastavi: — Da te bolje upoznam sa stanjem bosanskih muslimani, evo ti nekoliko općenitih primjera: Niži staleži stoje pod uplivom mogućnijih, pa na njih se neda ništa ni primjenjivati osim to: da su oni ipak srčika života u poslovanju. Ali kad se gdje radi i za nešto bori, onda su sami mogućniji na površini. A oni su većim Jijelom nehajni i škrti za niže slojeve — tu srčiku narodnu. Po tom je niži stalež prepušten sam sebi i izložen potpuno napadijama i rovarenju dušmanskom, do danas-sjutra, kad sam ne mogne više nositi teret života, napusti svoje dobro i ode u daleke nepoznate krajeve - - da propadne. Majstori iza kulisa operiraju opet s narodom, pa nije čudo, da plače naš svijet po kućama, kad zapucaju topovi na kakvu svet­ kovinu, u bojazni, da topovi ne oglašuju: neka bježi kud ko može, nema više stanka muslimanu u Bosni. »Ići i ići« 1s tom se mišlju svijet sprijateljuje i tim se zatuca za život na svojoj grudi. I dok ovake očajne misli umaraju niže staleže, dotle mogućniji ljenčare i raskošno žive. Mladji, razumniji naraštaj se ponešto trza. Ali i oni umiru za životnu borbu čim svrše škole i dobiju činovnička mjesta. Postanu ponosni, pa im je njihov narod prost. Ali i opet oni najviše rade. Osnivaju društva i preko listo , a sprijateljuju po nešto svijet sa knjigom i naukom. Ovo ću ti sve najbolje predočiti jednim malim dogadjajem. Nedžib pogleda Ijubopitljivo u Rasima, a ovaj gledajući sve jednako u daljinu, prema zapadu govo­ rio je polagano: — Zastavio sam se na prolazu kroz jedno manje mjesto u Bosni, da prenoćim kod jednog svog prija­ telja. Iza večere smo izašli prošetati kroz čaršiju. Noć je bila krasna — pjesnička. Cesta ravna, lijepa; sa strana zeleno drveće, mala pomrčina, svjetlo od či­ �40 stih fenjera rasvjetljivaše put, a zrak čist i mirišljiv. Svrh grada odnekle javlja se djevojka pjesmom i mu­ zikom. — Mi smo polagano šetali i zastali pred jed­ nom kahvicom, slabo rasvijetljenom. Od gustog du­ hanskog dima jedva se vidjeli ljudi u njoj naokolo po sećijama. čula se galama. Govorilo se o seobi: podpirivali se ljudi na nju i to tako mračno i nera­ zumno, da se to ravnodušno nije moglo slušati: a što je još gore, ja kao stranac nijesam mogao megju njih, da im rečem štogod protiv onim nerazumnim izvodima; jer bi me osudili, ako ne i napali: — Stoga, sam povukao druga za rukav šutke, da idemo dalje a u duši me boljelo, jako boljelo . . . I Nedžib uzdahnuo, a Rasim samo dalje pro­ duži : — Prošavši kroz čaršiju, dogjemo do musli­ manske čitaonice i svratismo se u nju, da popijemo kahvu. Upoznali se s nekoliko mlagjih ljudi. Zaokružiše me, pa su raspredali o svim našim potrebama, eto krasnoslovili. I što su se koji više natjecali, da se pametnijim pokažu, tim je meni megju njima sve to tješnje bilo. Pozvali druga, pa ostavismo čitaonicu. Pošli smo drugim putem", kući. Ja sam u *duši osugjivao one razumnije ljude izc čitaonice, što se ne dadnu na realan rad u svom mjestu, a ne u džaba, da pregovaraju sve i sva, a ništa ne rade. Za to se ne bi dali na posao svi, ako'je malo jedan —j ako svakog pojedinca iz nižeg taku ma, iz onakve jedne kahvice, kako spomenuli, pa da ga potpomognu, da ga odvrate od ponora, da ga sebi sačuvaju? Nego će se poslije vajkati, kad povuče rodbina rodbinu i kad ih ostave oni, s kojima su radili, što ih ne ustavljaše. Ovo me je jako zapeklo u duši . . . Nedžib zazinu, da nešto reče, ali ga Rasim predusretnu produživši dalje: — Vraćajući se, udarismo pored jedne velike begovske kuće. Svi piozori rasvijetljeni sa poviše svijećA a u avliji urnebes: pjesma, cika, ćemaneta, bubnjevi. Prijatelj mi kaza, da se u toj kući provodi svadba, već deset dana — ženi beg sina — pa će se još deset dana tako provoditi. Beg je zgodan čovjek, narodni prvak — treba da mu se veselje na daleko čuje Svirače je dobavio mahsus iz Sapca. Na ovu je svadbu potrešeno oko 120 hiljada k ru n a .-------Po­ mislite, da je taj narodni prvak potrošio polovicu od toga na narodno dobro — bilo bi i više slave i više uspjeha. A ovako — grozno! To me je još jače za­ peklo u duši, de sam jedva dočekao sutrašnji dan i brzo pobjegao iz tog mjesta. — Ovo mjesto pak nije iznimka kod nas, može mu se nadjeti svako ime od naših pedeset gradovA. Rasim malo odahnu, pa nastavi vatreno koliko je to mogao svojim slabim glasom. — Ovo je moja rana, koja me vječito tišti. Li­ jeka joj nema, do hladnog groba. Jedina misao, koja me po nekad razvedri, jest ta, što se Islam širi na druge strane, pa ne gubi vrlo što će nas po milijUart nestati, uginuti. Inače kao Bosanac žalim svoj rod, a više put mi dogje,da ga se odreknem kad je onakav, više puta .............. Po tomu bih ti mogao na tvoje maloprvašnje pitanje: da ostanem u Carigradu, odgovoriti: da mi je svejedno —- kad mi je moj rod takav — živio u Bosni — ili ovdje, u Londonu ili Bombaju — ------ : Nedžib, videći, da mu se u ovom trenutku pružila lijepa prilika za svoje osnove kliknu: — Rasime, ti me zadivljuješ, da te samo po­ štovati moram ! Od ovog časa, videći te tako veledušna, želio bih, da uvijek budem uza te. Ostani ovdje, da zajedno radimo. Prilike će se i ovdje poboljšati, jer se mi spremamo, radimo. 1 onako eto tvoj narod gine. Samo bi još bilo željiti, ako baš mora gi­ nuti, neka ne ide ovamo da gine zbog have1 i dru­ gih iiezgudž; nego neka svi izginu tamo kao ljudi, čuvajući svoja imanja i boreći se. Tako se poslije u ppvjesti ne bi spominjali Bosanci kao kukavice* nego kao junaci bi se uzimali za primjer, da su izginuli čuvajući i braneći granice Islama. A ovdje eto ni sami Turci ih ne susreću najbolje, klone se od njih. To vidjam svaki dan sve više. Ali ti, ti ne bi bio od njih, ti bi bio naš, da mlagja generacija poštuje, ti bi bio još i dobar gost moje kuće. Sada si eto vidio Saniu — ja sam joj rekao da dogje — pa . . . Nedžib ne doreče jer se na jedan put iz malog ženskog društvanca desno od Rasima oglasiše har­ monike s jednom bosanskom kajdom, a tanak djevo­ jački glas zapjeva: »Danica je čekala mjeseca, Za goricom devet godinicA, Čekajući nij’ ga dočekala, Plakajući oči isplakala . . .« U Rasimu se nešto prevrnu, prožegoše ga zvuc njegove pjesme i on se obrnu munjevito — ne pa­ zeći da li što Nedžib dalje govori, pa pogleda onamo odakle pjesma potiče. Islom što je pogledao izusti duboko „ah« i zanese se zatvorenih očiju Nedžibu u naručaj. — —; — — -------— — — — — -------- A. C.: v Kojiepa. — HpTima. — Ko.iepa ce mapa! Cae hciibo Beh o jfaoj roBopn n pacnpaB^a, a TpHgn Te npo^a3e Taje^oM, ,KaA mrraui y HOBBHajia BajecTii o c^najeBniua o6o.ibe.3jix n yMpjiax o,a, H>e. HiiTanoM PyonjoM xapa. Y <f»pamiycKoj n IBeMaufcoj ima c.iy‘iajeBa. H T a^nja je 3apaMceHa. HoBaae jaB.r>ary je^aH a aaTUM BHine cviynajeBa y — TpcTy. „E, Heiia, 6T0 je a y Hac“, — ca cTpaxoM n 3c6 h>om roBopaao ce no KatJianaMa u HHTaommaMa. CeaK ce, iuan>e — Biime, 6ojao n cbuk ce oneT «jbpctho y n a ah , ano ii AO^e, *e �41 neke aap (jara na » e ra noroflaTa‘ . t HonaKaiia n ,ae.onacm ia sape^ajin 'Manira a ynyTe, Kano ce Tpe6a qynaTa Te 6o.aecTJf, Kano ah nocTynaTii, Kora 6n cHam.ia. Ja eaM Te m aline, Kao n MHora, pa^o qaTao h 6bo prm npH.in^Ho ynykeH y nocTaHaK a Aje.noBaibe Te 6o.neeTii, Te 6n no?Jiajc HHTaH,a o h>oj MHor.) pa3Miira.n>ao. ^lomao ca»i Kyka noćna je 11 caxaTa. 3a6aBno ce HeuiTo c APyroBHMa y HHTaoinimi, na oicacHno ii na Be«iepy, a ohh mh ocTaBH.ni. CjeAox h Beqepax, KaA nti ona3nx, r^je cy mh y caxany ocTaBH.in — CMOKaBa. I'IaKo cy •.injcne! noMnejiHx. Oa K lim e Majo iicnynajie na na6pciwie. OKymax jeAHy. Jlnjena. ,/lipyry. Tpehy, a° k y caxaHy ne ocTaAome cano Heico.iHKe Kp>K.i.aHime, Koje oCiiMHo uay Kpami. Hauiix ce 3arriiM boac ii Jierox, Aa cnaBaM . oicpytho ! TpqeBH Kao Aa ce noBekaBajy. OneT uaycTaBJbaM Aax h npnwiyinKyjcM. Ma.no no Ma.no, na mh ec nnHH Aa ce Kyi;aH.e yTninaBa. Jecr, yMpnjeTH. C bo je CBpmeHO. 36oroM, CBajeTe, 36oroM Mojn HAca.ia! Ann hiihk! J a ny yHHHBTn HeuiTo 6ap 3a Apyre. Ksko oho bbjih ? „CBaKii ke A0M0.i.y6, ano ocjeni sHane Te 6o.necTii, Aparobo.t>ho ce jaBHTii 3ApaBCTB6Hoj o6.iacTH, a He KyKaBnnKH 8aTajnTH n 6hth y3poKOM, Aa 11 A p y ra ------------ h t . a M ja ky ce npnjaBBTii. Xoky. H hm ce CBaHe-------- — • A Koja cy caA A°6a? O kpohom ce n nor.neA»M oko cc6e. Bno caM Aouiao Ha Kpaj rpaAa 11 moika* caM BHine nyTa npoinao TyA«» ne 3Hajyka, 6ecBjecHo. Mopa Aa je k3cho, jep ce eHO nyje KyKypnjeKaH>e najeBana, a nac HerAje 3aaaja. HeKano mh oko cpna nycio a npa3H0. Kao Aa ra je HeKO HCTprHyo. ^ ok ojot o n a . OAJiynno caM, a ® ky oho yMHHHTii, shm ce CBRHe. Bap ke 0 mchh p e k n : „Taj a Taj je ono TaKo BeaeAyuiaH, Aa ce je, ocjeTHBuni BHaice Konope, Aparono.tno npnjaBiio wiHieqHiiuy — — ■ A oHAa ke peku: »yMpo je a AaHac je caxpaibeH«. CaxpaH»eHl KaKo rpoaHO 3By>ia! OaccAHao caM a naeM ao BOAe. HanajeM ce 11 3an.T.ycHeM no .iHuy. Ilp n tom ona3iix Aa cy mh ona Ay6oKO yna^ie. Ax, jec,T, noMiiejinx jom h to Be.na: „BojiecHHi« ce h 306^hmh, a onn My ynaHy Ay6oKO y rnaBy“. II to ee cjiaace. Majio ce boaom ■ oi;pajenHx u npa6pax ce. KyA ky caA? K yka? H acm icykn. A ko iuto 6yAe, HeKa caM koa CBojnx. Hor^ieAaM yHaoKO.no. 3opa. nomiH,e CBaH>aBaTH. ,ZI,ojna3nM Kykn. n o ycTajajie. CByqeM ce h .icCHeM y nocTej&y 11 iiaMopeH osaKo 3acnax. OAMax Me cnonaAome, Kao oShmho npnje Hero ce npe/i,aM chjt, cBaKojaKe mhc.ih . CBe jeAHa 3a APyf’OM, OHaKO 6e:j peAa. H ctom Koja MCKpCHe, a Beli je HeMa: H3ry6n ce HerAje y Aa.’tnH ^ Oajcahom 3aycTaBax tok h.hxoh. y Tp6yxy we HemTo Kao 6omiy, aapeaa, -npoTHCHy. IIlT a ke to a & 6y,a,e? nonac.nHx. JecT, .mjeno chm opjeTHo HeroTO Kao j?pn. He nojMiui, u iT a je, a mj' hho mh. CnonaAe mo hciuto Kao >cyMH>a, HeniTo, oa nera ce noBjeK thxo Tpme 11 3a3e6e y cpu;y. Y obukhm npiMHKaMa oejehajn H8AB.naAajy pa3yM u noBjeK je HeMoliaH, Aa xaaAHo pa3Mnui.T,a. H ja He Morax ceoa oAroHeTHyTn onaj qyAHOBaTa ocjehaj. Axa! npucjeTnx ce Kao Aa Ma HeuiTo npamanHy: CMOKBe! CjeTux ce 3anoBnjeAH, Aa ce He jeAe Boke. „Kojiepa!“ caHy Mn Kpo3 r.iaBy Ta KaA caM ce cjyTpaAaH npo6yAao, Kao 3aqyAHX ce, yacacHa pnjen. OneT oejeTHM rpn. OKpenem ce y nocTe.i>ir, jeAHOM, ABa, Tpn nyrr a. IIoAnrHeM ce 11 3tiycyraBHM Anca- Aa oa o H o r jotu HeMa Himrra. HnaK He HMal)ax tojihko H>e. He ayje ce HnmTa ao KyuaH»a cpu,a, a oko mchc cpnaHocTii, Aa nocBe nanycTBM Mncao Ha H>y a Aa HenposapHa -raMa. A o ho jeAHaKO rpna. He 3Hajyka hii caMora ce6e acMujeM paAH ie Moje AyuieBne nycTOJiOBHHe. caM KaKo, noAnrneM ee n o6yneM. HeuiTo Me Tjepa.no B3 Bajeme mh npeoeTano jom HemTo cyMH»e 11 ja mhcah 0 h>0 j. A KaA we, 3aoKyn.T»eHa ahcbhhm nocJioM, oHe Bnnie Kyke. 3a KpaTKo ce Hal>ox Ha ynaira. TauiHHa. C.na6o He cnonaAaxy, 3a6anax nx nocBe a yMiipax ce. * citjeTJio y.m'iHiix CBjeTii.’baKa npoAHpa.no je HeMokeo A a jecaM Te Hokn npeTpnao. CaA, KaA ce 0 H>oj Kpo3 rycTH MpaK. HiiKora Ha yjmna. CaMo ce y Aa-tHHa ry6a.io 3Bpjatfce Ko-na, Koja cy hctom npoTyTa.11.1a 11 cbo- noBeAe pnjen, peKHOM y m ajia : »Ja caM npeSoauo jaM iuTponoTOM Hapyum.ia ay6okb hoHhii Miip. A.111 to Koaepy«. ja bhahm h qyjeM cano onaKo, 6ecBjecH0. Macao Han>y HiiKaKO Me He nymTa n cTeace mh Ayx Kao TeuiKn okobh m jejio TaMHHHKora cyaca>a. Ax, TeuiKO Meira! — TeuiKo — Voltaire. — caM y3Ancao, npoKAHH>yka oHaj qac, KaA caM npnxBaTiio Zadig bijaše prvi ministar u babilonskog kralja, aa CMOKBe. Koju cy oho 3Hann h. e 3 n h n? BjbyBan«e, npo.ibeBH, rpneBii a — <jmnac. Ax, cbo mh ce n cTyMoiBa. a važio je kao . mudar čovjek na daleko i široko. Glavna sposobnost njegova bijaše u tome, što je umio 3arpi;HCM ycTHMa, Aa 6,T.yjeM, ana ce 6pMce-6ojBe CB.iaAaM. C ip a x Me, Aa ce ncnyHH Taj yBjeT. Ana hcto yBjepeH uvijek razlikovati istinu od laži. Već prvih dana svoga upravljanja državom, po­ caM, jep Me y Tp6yxy nenpecTaHo iKara. HeMa cyMH>e! J a caM j e ao6ho. A Kano je cipaum a cmpt oa H>e. kaza Zadig ovu svoju veliku sposobnost. Neki poznati trgovac iz Babilona umre u Indiji, ostavivši obojici C mpt ! K oahko rpo30Te y Toj pnjenu! Zadigova osuda. ^ l a j e M o ry h e , a c T p rH y o 6 a x y T p o 6 y , Aa j e HeMa. 3aApXTHM HHTRBHM TIljeJIOM OA HCKO HeoHHCHBe TjeCKOČe h CTpeeeM c e caB. C m p t ! H a j a yM pajeT ii oB ano M.naA, a jo m roTOBO hii O K ycuo skhbotr. n p e r p y 6 o ! C y B am e svojih sinova jednak miraz, a sestru im bijaše još prije udao i opremio. Osim toga ostavi još trideset *) Ova je priča izvadak iz Voltaireova filosofskog ro­ mana pod naslovom nZadig“. �42 hiljada dukata onome sinu, za kojeg se osudi, da oca više voli. Stariji sin sagradi ocu turbe, a mlagji sin uveća jednim dijelom svoga nasljedstva sestrin miraz. Vas je svijet govorio: „Stariji voli oca, a mlagji voli sestru, starijeg je ono trideset hiljada dukata". Tada ih Zadig pozove obojicu preda se, jednog iza drugog. Starijemu reče: „Tvoj otac nije umro, nego se oporavio od bolesti, pa će se skoro opet u Babilon vratiti". — »Hvala Bogu!«, odgovori mladić, „ama koliko sam ja para potrošio za turbe l“ Zatim Zadig kaže to isto i mlagjemu bratu. „Hvala Bogu!", dočeka mlagji brat, »sve ću ocu vra­ titi, štogod imam, samo bih htio, da od sestre ne traži onog, što sam joj ja dao«. — »Ne treba ti ništa vraćati", reče Zadig, »nego će još ono trideset h’ljađa dukata biti tvoje, jer ti više voliš oca nego brat tvoj!«*) ^ S francuskog: F. Nedžati. J) Nnrnjemi. K a n c e 6ojiecHOM AjeTeTy omu 3aMyTe. — EoaecHOM /i;jeTeTy xohe no r/ijeKa^a u o m Aa ce 3aMyre, na a * 6am n saicpeaee, cy3e u Kp.uejbe. HaponiiTO ce to jaB.i,a y janoj Knxaiinii;n^ koa fljegc, koja 6o.iyjy oa KpajHiiiia, oa Jipaoe, inapnaxa ii t . Y tskiim n p a ja KaMa He Tpeoa oAMax noMHin.zbaTii n a TcaKBy HapomTy ćo.iec.T ca>iax oinjy, nero tc^ jiojaBe panyHaTn Kao nocjbefluv,c one. flpysc AJmj e, oojiecmu — na ce upesia ToMe n BaanaTii. ^oeT a je awo ce TaKBOM /ijeTeTy o m uucmo zpnce — t . j. necTO oa cy&a n Kpiie.’bn 6pmuy. Hajoo.’bC je, aico ce to hiihii 3aM0Ty.7tK0M m cT e BaTe (nanyicoM 113 anoTeKe', HaTon.'neHHM y 6j a r pacTBop t . 3. 6opne Kiicea n n e (u3 anoTene). y3Me ce 40 rp. Te KncejnHC, y3Bapn ce 1 JUTap (1 Krp.) HiiCTe Bo^e, na ce y Toj boa« pac TBopn. Ka,j, c e SojiecHH K Ty>KH Ha ja K y r jia B o 6 o jb y . — rjaBočo.iba npaTn MHore ćo.iecTH — HapomTo oHe c BaTpyniTHHOM — a Moace rnjena^a Aa HaroBjec.TH h Heica Te»ca očoj>eH.a — oco6 hto M03ra. CTora je y B n je re joćpo, a a OKOjnHa ćo.iecHHKOBa siajo ćo-te npuTU1311 u na nprjee nojaec na 6ojiecnwcy, m.M ce CTajHo n o m e Ty3KBTn Ha ja«cy m n „HecHOfHyu r.1aeo6o.T.y. HapoMHTO Ba.t.a A& nasu na omi, norcpeme ZJiaoe u jiuu,a IIo rje A n nspa3 o m jy momcc Aa ce cacnuM npoMnjene aKO je uiTO 036ii.'LHnje, a n Apacaibe h jh noicpem r.iaBe h a n g a HeoĆHmii cy n naAajy caBjecnoM nocMaTpany y ona, hhm ce n3a r.iaBo6o.i>e ihto oačnjBHiije cKpnBa. 0 CBe.My TOJie B a.ta OHAa j>eKapa n3Bajec7HTii. Bpoj KJiHua y ycTMMa oco6a c pl^amiM 3 y- 6H M a. — TIyAHTe ce, Aa Miiormi oco6aMa ca KBapHnM 3y6HMa H3 vctu 3ayAapa? A Kaico on ce HyA0J0, icaA ce y ycTima ca pl>aBiiM 3y6iiMa ua/Je npeno je^nc mujiu- ja p je (^anjie upeno xujiarpy MUJiuona) paanux KJiuu,a. Te KJHne xpaHe ce oa ocTaTarea xpaHe y ycTHMa, pa3jeAajy acchh h 3y6e, na OHAa Tano npoii3BOAe cMpaAire raeoBC — oa ripn.iHKe iicto onaKo, Kao kba TaKne n c.innnc Kjnne B3a30By ,r py.,beH>e Apyre Koje opraHCKe MaTepnje h . np. Meča, rHoja, icpmi, byčpeTa n t . aKaKO MOBjeic ry 6 w c e o jy T je jie c H y T o n jio T y ? — ^I ok je noBjeic mchb, HenpecTano ii3BOAn Heicy ii3BjeCHy — KaA Rehy KaA, MaH>y — Mjcpy ije jec H e TOnjoie. Ta TonjoTa 6 h ce H aroM iuaja, Aa je Tiijejo He oAaje. OjaBaTn naic Mosice h jh n3iiyTpa Ha c-^aoKoace, h j ii c no.’i.a Ha icoacy. Il3iiyTpa OAaje HOBjere TonjoTy tiimc, iuto H>OMe 3arpnjeBa CBojy xpaHy h CBoje n nke (bko cy xjaAH0jH Hero Tnjejo), h j ii iuto y Hoey, AyuiH0ij;0Ma ii njyh0M a sarpnjeBa yA0cami Ba3Ayx, Koju je oćhmho xja.Aiinjn oa T njeja. H a Taj iiam H yTponm Tiijejo ao 600 K djopnja (TonjoTHHx jeAHHiiu,a), a ’ to ii 3Hocii 2 0 % nje.ioKyaHO TjenecHe T o n jo ic 3a 24 cax. Befen aho — AaKje oh0 x o cT ajn x 8 0 % — H3Aaje Ha KOHcy, h to Ha Tpn HamiHa: 3paneH>eM (24% ), cnpoBoi)eK>eM 4 0 % h hcnapeaeM (3HojeH>eii) 16%. T o n jio T a T H je jia He c n a A H e oji,iviax n o c ji n j e CMpTH. — M ii o ćn m o MHCjnMO, Aa ce caMpTHHK 0AMax OK.’iaAU, hum H3AaxHe, jep je A°0CTa Ha noRpmnHn t ii je.ia xjaASH. A.in cacBiiM ApyK'inje c io jii to niiTaHie, aKo Taniio MjepuMO Ton.ioTy T n je ja yMpjo oco6e — Heico-' •thko caxaTa n o c jn je cmpth . Ty — heno — nanpomuo, — y mhozo cjiy<iajeea naftu jotu noeumcmj meMnepa' mypy. Tano je h . np. jeA^H 6o j 6chck, icojn je yMpo oa san a.^ eiia M03ra, noKU3ao np u H3AncaH,y 41° H|., a no caxaTa n o e jiije B e li 50° H- ^ p y r n jeAaH 6ojecHiiK HMao je npu yM0pan.y 40° H^., no caxaTa KacHiije 55°, a n o c jn je 1 caxaTa oncT 41° L(. Tpehu jeAaH ćojecHHK, Koju je ynpo oa 3ana.teH>a n jy h a , iinao je Kaa je ii3A0cao 41° H-, n o c ja je 5 MimyTa: 59° y HMapy, a 53° y nocy. EIocan je 20 MiiHyTa: 58° oah. 28°; noc.iiije 35 MiiHyTa: 55° oah. 27°; noc.mje 50 MHHyTa: 36°; oah- 26°; n o c jn je l 3/* caT.: 35° oah. 24°. ,,3^paojbe.“ Listak. Narodne umotvorine. Hasanaginica. San usnila Hasanaginica, Na bijeloj Hasanage kuli. San usnila, u sanku vidjela: Gje se vedro nebo prolomilo, Sjajne zvjezde kraju pribjegnule, A danica mjesecu pribjegla, Žarko sunce na zemlju panulo. Ona sanka nikom ne kazuje, Dok ne svane i sunce ne grane. Kad svanulo i sunce granulo, Tad svekrvi sanak kazivala: »Svekrvice, moja mila majko! Kakav sam ti noćas san usnila: Gje se vedro nebo prolomilo, ' Sve vijezde kraju prebjegnule, A danica mjesecu pribjegla, Žarko sunce na zemlju panulo«, �43 Kad to čula Hasanage majka, Nevjestici tiho govorila: „Ah čuješ li, moja nevjestice! Taj se sanak ovdi ne kolio, Vod u tvoje brade Atlagića«. Nevjestica njojzi progovara: »0, svekrvo, moja mila majko! Gje se snilo, tu se i kolilo Na tvom sinu agi Hasanagi“. U riječi u kojoj bijahu, Hasanagu mrtva donesoše. Seka ljubi vitke merdevine: »Ovud mi je bratac prohodio«. Majka ljubi svilenu košulju»Ovu mi je sinak oblačio.« Ljuba meće zlatne kavadove: »Ostalo mi ovo od nićaha, Drugome ću odnjet’^od miraza, I drugome ću draža mlada biti, Nego svome agi Hasanagi®. Kada Malićeva. Uzo das su paše'dolazila, A u dvore po Travniku pale. S njima pade Morić Mehmed-beže, I on ode dvoru Malićevu. Vidio je beže Mehmed-beže, U Makića Kada na udaju. Vidio je i begeniso je. Dadoše je i ne moliše je, Vjenčaše je i ne pitaše je.’ Govorila Kada Malićeva; Govorila svojoj robinjici: »A Boga ti, moja robinjice ! Za koga me mili babo dao?« Progovara mlada robinjica: »ZanekakvaMorićMehmed-bega.« Kad to čula Kada Malićeva Ona uze ibrišim gajtane, Ona ide u zelenu bašču A u bašču pod žutu naranču; Objesi se o žutoj naranči. To mi niko čudo ne vigjaše, Sam mujezin s bijele munare. Gledajući učit’ ne umjeđe, Već on stade sa munare vikat: »Čija bašča, a čija naranča? Objesi se lijepa djevojka, Objesi si se o žutoj naranči«. Glas do glasa, haber do habera, Kad to čuo Morić Mehmed-beže, On mi ide Malićevu' dvoru, Bez izuna u dvor uhodio, Pravo ide u zelenu bašču. Kad on dogje pod žutu naranču, Al’ djevojka visi o naranči. Kad to vidje Morić Mehmed-beže, On povadi nože okovane, Pa presječe ibrišim gajtane, Pade zlato u zelenu travu. On uzima lijepu djevojku, Uzima je sebi na koljena Ali Kada dušu ispustila. Iz islamakog svijeta. Sud evropskoj} učenjaka o slamu. Ernst Haeckel, poznati njemački filozof i prirodnjak svjet­ skoga glasa, četverostruki doktor i dugogodišnji pro­ fesor na sveučilištu u Jeni, izdao je, osim ostalih svojih djeLa, god. 1899. poznato djelo „Die Weltratsel'L („Zagonetke svijeta.)" U 15. poglavlju toga djela govori učeni Haeckel, megju ostalim, i o monoteizmu. Najprije govori o jevrejskoj vjeri, a onda o kršćanskoj, koju osobito oštro kritizira, pa prelazi na Islam. Za Islam veli, da je „najmlagji i ujedno najčišći oblik monoteizma" (str. 131. u izdanju A. KrOnera u Leipzigu.) Dalje govori u kratko o Alejhiselamu, istina ne onako za­ nosno kao čuveni Buckle, koji ga naziva „najvećim čovjekom koga je Azija ikad rodila i jednim od naj­ većih koje je svijet ikada vidio," („Meropnja gomumaauuje y EmviecKoj," glava XIII. str. 113.) niti onako toplo kao slavni Carlyle, koji ga u svojoj knjizi o herojima naziva pravim poslanikom, — ali ipak vrlo simpatično. — Pri tome se Haeckel tako oštro i ne­ povoljno izrazuje o kršćanstvu i trojstvu, da nam to naša tolerancija ne dopušta iznijeti. — Dalje Haeckel veli: „Islam je u toku svog povjesnog razvitka i neizbježivih promjena sačuvao karakter č i s t o g mon o t e i z ma mnogo strožije nego i jevrejska i krš­ ćanska vjera." U tome, veli Haeckel, moramo Islamu prednost dati. „To se i danas očituje u klanjanju, vazovima te u arhitekturi i urešavanju džamija." Na koncu veli doslovno: „Kad sam 1873. god. bio prvi put na Istoku i kad sam se divio veličanstvenim džamijama u Kairu i Smirni, u Brusi i Carigradu, pravom me je pobožnošću napunila ona jednostavna i ukusna dekoracija nutrinje kao i uzvišeni i ujedno sjajni arhitektonski ukus vanjštine. Kako su pleme­ nite i uzvišene ove džamije, kad ih uporedimo sa većinom katoličkih crkava, koje su iznutra pretrpane šarenim slikama, i pozlaćenim tričarijama, a izvana nakažene prekomjernim obiljem ljudskih i životinjskih likova! Tako je isto uzvišeno i tiho klanjanje i jed­ nostavno učenje Kur’-ana, kad to uporedimo sa glasnim blebetanjem nerazumljivih riječi kod kato­ ličkih misa i sa bučnom muzikom njihovih teatralnih procesija." f . n. �44 Književne i kulturne bilješke. „fiocancKa Bn.ia" — Ilaam ao je noc^i.eAH>ii jyoH.lapnii 6poj „BocaHCKe Bn.ie". „BocsncKa Bn.ia" je, Kao niTo je HamnM hhtjiouhmr uo3HaTO, Hanpum.ia ABaAeceT u neT roAUHa csoTa aciiBora, na je ypeAH0inTBO ABa£e_ ceTneTroAiiniH>ii jyon.a< j npoc.iaBiiJio Ha Beowa jinjen naHHH. Hanme ypeAH0 iiiTHo je n3AaBa.no nojeAHne CBoje opojeBC ca paAORmia nncaga HCK.,t>y,mBO H3 jeAHe noKpajuHC Hainera HapoAa Tano, Aa cy h 3hoijih 6pojeBii: 6ocaHCKO-xepueroBanKn, cpćojaHCKH, xpBaTCKH, npHoroP ckh, Aaj)MaTHHf>KBJ cTapoep6HjancKO-MaheAOHCKH h noHOBO — 6ocaHCK0-xepperoBanKn, ca KojnM je roAHHa oTHoneAa h AOBpuieHa. „Boe. Biuia" je HajcTapnjn nncT y Harnoj 3eMJbH, a jeAHH OA HajcTapnjnx y HameM HapoAy yonhe ii 3a ABBAceeT u neT roAHHa cnora paAa, Hena cynH>e, Aa je MHoro paAUJia ii jpeAn.ia na iipoCBjeTHOM u KVJiTypH0M nojby Hamera HapoAa. Zabave. Muslimansko antialkoholističko društvo „Darul-Hajr" u Jajcu priregjuje sutra zabavu u korist svoje blagajne. Na zabavi svira vlastiti društveni zbor, a diletanti predstavljaju „Domovinu" (Boj na Silistri), dramu turskog pisca N,am.(k Kemala. Muslimani sela Aladinića, uz dobrovoljno sudje­ lovanje „Musi. zanati, udruženja" u Stpcp priregjuju zabavu u svrhu gradnje mekteba u Aladinićima. U programu ove zabave >su daklamacije „Savjet oče-' vima" od Bašagića i „Ostajte ovdje!" od Šantića i komedija „Dva načelnika" od Ekrema. Gajretov glasnik. Firdusov mearifski fond. Ibrahim ćordić i Mustafa Hodžić Ljubija kod Prijedora sakupili su za „Firdusov mearifski fond" K 30'— a darovaše: K 10'— H. Derviš Hasanagić tr­ govac, K 3'— Hasanaga Kolonić muhtar, po K 2'— Husejnaga Kolonić trg., Jusuf Basic pekar i Mustafa Hodžić, po K l'— Ibrahim Čordić,Omer Hodžić, Agan Ahmetović, Ahmet Čehić i Ibrahim Mešić, po 60 hel. Salko Crljenković, po 40 hel. Avdo Čurt, Osman Šumić, Jusuf lkanović, Omer Šumić, Omer Kahrimanović, Derviš Džafić, Hašim Zahirović, Ibrahim Čehić i Ibrahim Hadžić, po 30 hel Salih Vajzović, Smajo Če­ hić i Avdo Mešić, po 20 hel. Agan Hasanagić, Mehmed Mašić, Ramo Huskanović te 10 hel. Ibrahim Kahrimanović. Sakib ef. Korkut šer. praktikant iz Tuzle sakir pio je za „Firdusov mearifski fond" K 287'90 helera, a darovaše po K 30'—: Muratbeg Zaimović i Abdurahmanaga Prcić; po K 20‘—: Čazimbeg H. Alibegović, Zejinlaga Muharemagić, sakupljač Sakib ef. Kor­ kut i Osmanaga Mulaosmanović; K 15'—: Ahmedaga Sinočio; po K 10'—: Azapagić H. Alijaga, Kadraga Kunosić, Jakubaga H. Redžić, Osmanbeg H. Isabegović, Hamdi ef. Prcić, (H. Omeraga Nalić i H. Musadifbeg Trnovljaković, zajedno); po K 4'—: Alijaga Šehanović, Aliosman Muratović, Muharemaga čehić, H. Avdaga Kunosić, Alijaga Ponjavić,-Hafiz Abdul Vahid ef. Smailefendić, Salihbeg Alibegović; K 4‘— Mahmut aga Kunosić; K 3'— Ibrahimaga Bešlagić, Muharem­ aga Salihspahić. M. M., Salihaga Arnaut, H. Mustafaga Bušovača, Dervišaga Dizdarević, Jusufaga Žunić i Ali­ jaga IJšćuplić; po K l '—: Džaferbeg Mahmudbegović, Muharemaga Bjesović, Mehmedbeg-AlijaČonić, Ahmedbeg Morankić, Mehaga Šehanović, Ruščuklija Salihaga, Mujaga Gulamović, Mehmed Kadrić i Jusufaga Berbić; K 1'50: Raifaga Muharemagić; po 50 helera: Ibrahim aga Šehanović i Idris; po 20 helera: Muharemaga Manežić i Salih Kavgić. Za tim su darovali sa isti fond po K l'-—: Sačir Rahmanović muktar iz Vršana,; Halilče.vić iz G. Dubrave i Ibrahim Vuković iz Tuzle 40 helera: Ahmed Muharemagić i 20 helera: Mehmed Serjanić. Salko Zaklan iz Lokava (kotar Stolac) sakupio je za „Firdusov mearifski fond" K 17, a darovaše: K 3 Šator Mehaga, K 2 Popovac Ibraga. Po K 1: Ibra­ him Zaklan, Ibrahim Šator, Salih Zuhrić, Ramo Svi­ njar, Durun Sabljić svi iz Lokava, Hasan i Alija Tikveši iz Šurmanca, Salko Balavac iz Aladimića, Ibra­ him Šejtanić, Turajlić Alaga iz Opličića, Saćiraga Burić iz Prenja i Avdija Šator iz Rečice. Mula Ibrahim Čamdžić iz Maglaja sakupio je za „Firdusov mearifski fond" K 10.60 a darovaše po K 1: Mula Ibrahim Čamdžić iz Junuzovića, Osman Basic iz Hajdarovića, Ibrahim Buljubašić, [Hasan Čamdžić, Mustafa Mukić, Abdo Okanović svi iz Junuzovića, Smail Kuković iz Mustajbašića, Husejin Ibranović iz Junuzovića i Ibrahim Hadži-efendić iz Civavića. Po 60 helera: Abid Bašić iz Hajdarovića. Po 40 helera: Arif Kajmić iz Krivaje i Osman Omerović i Hajdarovića, po 20 helera: Sulejman Mula Husić iz Otokaje.. Hafiz Ibrahim ef. Šarić iz Starog Majdana saku­ pio je za „Firdusov mearifski fond" K 14'—, a daro­ vaše K 3'—. Pomenuti Hafiz Ibrahim ef. Šarić imam iz Starog* Majdana. K 2'— Fehim B. Mujić trgovac u Starom Majdanu. Po K l'— Hadžo Isaković, Hamid H. Muratović, muktar Stari Majdan, Smajl ef. H. Mu­ ratović Vakuf. Alija Aličić trgovac selo Ališići i Salih Berber Kudunović Stari Majdan. Po 50 helera: Ahmetaga Šehić trgovac, Meho Mešić trgovac, Omer H. Bajramović šuster, Derviš Bešić pekar] i Muharem Kavić kafedžija iz Starog Majdana. Po 30 hel.: Omer Bešić, brica, Muhamed Sulejmanović, Meho Salić mu­ jezin; 40 helera: Ahmed ef. Šarić mladi te 20 helera: Juso Mujić iz Starog Majdana. Hasan beg M. Isabegović, iz Zvornika sakupio je K 37.— a darovaše: 10 kruna pomenuti Hasanbeg lsabegović; Po 5 K: Smajo Suljkanović, H. Alija Suljkanović i Hasan Suljkanović. Po K 2: Huso Hadžić i �45 Osman Muminović. Po K 1: Sećo Pilavdžić, Ibrahim Fazlid, Smail Mešić svi iz sela Rainca (Zvornik), Ibro Smajić, Suljo Musić i Alija Begić svi iz Petrovice (Tuzla). Po 60 helera: Saban Mešić i Osman Salihbašić iz Rainca (Zvornik). Po 40 helera: Alija Mešić i Suljo Alić iz Rainca (Zvornik). Šerif Šunjo iz Goražda sakupio je za „Firdusov mearifski fond" 11 K i 10 helera, a darovaše: Po 1 krunu: Šerifaga Šunjo iz Goražda, Mehmed Lojo, Ahmed Šunjo, Dervišaga Buljković svi iz Go­ ražda, Mujaga Bićo iz Zakalja i Omeraga Šehović iz Batova. Po 30 helera: Ahmed Adžović, Alija Odžaković i Arifaga Drakovac iz GoraždaPo 20 helera: Mujaga Bešlija iz Goražda, Arif­ aga Drakovac iz Zakalja, Omeraga Omeragić iz Go­ ražda, Abdurahman Karavić iz Batova, Smailaga Hodović iz Zakalja i Osmanbeg Kuljuh iz Goražda. Alijaga Poturović hotelier Hotel „Gazi" Sara­ jevo sakupio je za „Firdusov mearifski fond" K 44, a darovaše po 5 kruna: spomenuti Alijaga Poturović Edhembeg Beglerović, iz Banjaluke i H. Mulabegović; po K 2.—: Salih Konjhodžić iz Orahova, Alijaga Cico, Mehmed Tunjo, Vejsilaga Softić, H. Ademaga Mornjak, svi iz Sarajeva i Ibrahm r'Hadžić iz Brezova Polja; po K 1.—: Ševkija Imaniović, Muhurdarović, Omer Sokolović, Mehaga Buradžić, Avdaga Sudžuka, Muharem Z. Avdihodžić, svi iz Sarajeva, Husein Striković iz PJjevalja, Salih Glinac iz Brčkog, Šemsibeg Teskeredžić iz Rogatice, Mujaga Husagić iz VarešaJ Sulejmanbeg Selmanović iz Pljevalja i Hadži Bećir ef.; po —.60 helera: Mrzić Ibrahimaga; po 40 helera: Salih ef. Abdihodžić. Ibrahimaga Alidžić iz Puračića (kot. Tuzla) sa­ kupio je za „Firdusov mearifski fond" 10 kruna, a darovaše: K 3.— pomenuti Ibrahimaga Alidžić, trgovac, u Puračiću; po K 1.—: Ibrahimaga Gazibegović subaša, Hasanaga Ćamdžić pekar, Saćir Futuzić, težak svi iz Puračića; po 90 helera: Ibrahim Tufekčić; po 50 helera: Mujaga Sarajlić cipelar iz Puračića, Ago Omerašević terzija, Salko Kanberović kafedžija, Hasan Zaimović kundurdžija i Hasanaga Lašudžić, svi iz Puračića; po 40 helera: Salko Hušić te po 20 helera: Salko Alić, oba iz Puračića. Isto tako je sakupio za „Firdusov mearifski fond" Mehmedaga Mačković iz Maglaja K 21.40 a darovaše po K 4.— : Ibrahim ef. Kadić iz Maglaja; po K 3.— : Mućellefa Kadić (rogj. H. Selimović) iz Maglaja; po K 2.—: Hafiz Nurija Čejvan, Mehmed Alija Terzimehić, Mehmed ef. Ibrišević iz Maglaja; po K 1'—: Nasif ef. Lakmić, Bego Hadžić šumar, Sulejman ef. Ibrahimefendić, Mujessira Kadić, Uma Kadić, svi iz Ma­ glaja, te Mehmed Suljković i Pašan Amić; po 40 hel.: Mehmed Pobrić iz Gradačca i Ibrahim Brkić iz Meserica; po 20 helera; Meho Jusufović, Ahmet Ćatić, oba iz Maglaja, te Mujo lslamović muhtar izMesarića. Živili svijesni i rodoljubivi narodni prijatelji! Društvene vijesti. lIOBjepeiiHUHMa. Heica r. r. noBjepemmn Hasi joni Hitcy noc.ia.in o6pa*iyHe u hoiiiu 3a nponi.io no.iyroJ)C, na ce yMOA>9Bajy, a 8- to 1uto npnje y*iHHe. IIpaBii.ia 3a iiOA<urtope. Kao uito cmo paHnje B3BjecTH.iH, npeua bobom 3»KOHy o yApysKeH>HMa je no ipeĆHo, a» CBaKii noAOA<Jop ApyuiTB», Koju ce oc.Hyje, noAHece npeao cBoje no.iiiT. oć.iaCTH upaRii.ia Ha oao6pefbe 3eM. B.iaAe. ^ a He ć>n noAOAoopn paAH Tora iiMa.m kbkobhk noTeuiKoha, raaBHii oAĆop je Ta npaBH.ia cacTaBiio h oTmTaMnao, na he nx Ha 3axTjoB noc.iani y cbbko oho Mjecio, rije ce noAOAoopn snejie oc.HOBaTii. O cbm Tora je UCBTpa.iHa ynpaBa ncxoAn.ia iipnHUHnnjejiHo oAo6peH>e aeMa.iiCicc B.iaAe 3a ocHHBame noAOAČopa, na npeMa tomc HeMa BHine HHKaKOBHX CMerfta hhth noTeuiKoha aa o6paaoBaite APyuiTBeHiix noAOAČopa. CTora no3HB»Mo 6pahy, Aa ocmiBajy PajpeTOBe noAOAĆope n nopaAe Ha yHanpeljeH.y OBora Hamer HajKopncHnjer ApyuiTna. IleCTa.io icaciiua. Ha Tpaaceifca MHorax npujaTe.’sa 1’ajpeTa oAroBapaMO, Aa ie Ha Ba.mxn r.iaBHor o,i,6opa HecraAo rajpeTOBHX reacHua, na hm He mohcomo 3a caAa y ione norA6Ay yAOBOjbiiTH. A.ih 6yAyhii ce Ha mhoto M jecTa Ha.iaao 1’ajpeTOBe KacHue, Koje He AOHoce ApyuiTBy anco.iyTHO nnKaKne kopacTU, to 6h cmo mo.iii.ih ApyuiTBeHc noBjepeHHKe, Aa y CBojnM MjecTima cne Kacime nper.ieAajy u oho, Koje Cviačo, h.ih HmcaKo He p»Ae, y3My ii noma.T>y hbm hx, Aa 6a cmo hx motah nocAaTH Ha ona Mjecra, rAje 6h nMa.m Bnoie npnxoAa. H3 j'peAiiuniTBa .ihcth. Moac ce CBa KOTapcKa naKy4»cKO MeapiitJtcKa nonjepeHCTBa, Aa ce 3ay3My h noc.iaTe hm fipojeBe Hamer npBor 6poja pacType Mehy MycvniMahiimu y ćBOMe noApyHjv h mTO npnje Hac oćaBHjecTe o HMeiiiiMa oHe 6pahe, Koja ce jaBiime npeTn.iaTHiinHMa .iiicTa 3a roA. 1911. Oae naK npHMjeprce, Koju ocTany HepacTypeHH, mo.ihmo, Aa Han ce noBpaTe. f Davno potvrde i darovi. Ešref Talirević iz Janje (kot. Bijeljina) darovao je »Gajretu« 2 K, mjesto bajramskih čestitki prijateljima i ahbabima. Hvala. Živio! Gamil beg Filipović iz Ključa darovao je 1 K i Alaga Šunje iz Crniča 50 hel. Hvala. Živili! Prilikom dolaska Smajlbega H. Huseinovića iz Australije u svoje rogjeno mjesto Konjic, sakupljeno je za »Gajret« 10 K i 50 hel. Priloge darovaše: po 1 K: Hašimbeg Badnjević, sudac, Ahmedaga Muftić, Feh’mbeg Begtašević, Alija Dizdarević, Salih Dostović i Hadži Haliz lsmail ef. Džumhur; Salih aga Tičić 70 hel.; Muharemaga Hrnjica G0 hel.; Avdaga Prohić 50 hel., Alaga Softić 50 hel., Mujaga Hadžalić 40 hel., Hamdija Sudžuka 40 hel., Muhamed Hadžić 30 hel., �46 A./Arnaut 30 hel., te Šukrija Alagić i Hasan Pirko po 20 hel. Ahmedaga Novalija, trgovac iz Sarajeva, darovao je 2 K mjesto bajramskih čestitki svojim ahbabama. Zahiraga Mataradžić iz Ljubinja poslao je »Gajretu« 40 K, koju je svotu sakupio Mustafa ef. Serdarović prilikom otvorenja mektebi-ibtidaije u Potezcima. Priloge darovaše: po 5 K: Mehmed ef. Serdarevid, Zulfaga Bakšid i Dervišaga Bakšid; Zahiraga Mataradžić 4 K; Avdaga Bubid 2 K 60 hel.; po 2 K: Osmanaga Serdarevid i Husein ef. Serdarevid; Osman Kadić 1 K 80 hel.; Adem ef. Smajlbegović 1 K i 40 hel.; po 1 K: Hasan Vuk, Avdo Rudan, Halil Bajramovid, Huso Cigid, Selim Sahanović i Asim Bakšid; po 40 hel.: Mehmed ef. Merzid i Ibrahim Bukić; po 20 hel.: Ahmed Krehić, Alija i Hamid Mucid/ Ahmed Sehidić, Halil Malkid, Mujo Kurtovid, Alija Zelenterovid, Mahmud Burina, Maše Rudan, Derviš Rudan, Ilalil Bašid i Fejim Pajid. H. Rasim ef. Rezakovid, šer. sudac u B. Pe­ trovcu, darovao je »Gajretu« 2 K mjesto bajramskih čestitki svojim prijateljima. Prilikom glavne skupštine islamske, kiraethane u Cazinu, od sakupljenih priloga poskito je »Gajretu« 4 K 10 hel, te Gajretov povjerenik Mehmed ef. Kozarčanin darovao je 2 K mjesto ^bajramskih čestitki prijateljima! Svima plemenitim prilagačima neka je čast hvala i priznanje! Korporacije mogu biti samo članovi dobrotvori ili utemeljitelji. V. Prava i dužnosti člana. § 12. Svaki član društva ima pravo doći na skup­ štinu. § 13. U skupštini predloge stavljati i glasati ima pravo samo onaj član musliman, koji je najmanje šest mjeseci prije skupštine članom postao i za sve to vrijeme uredno platio članarinu. Takvi članovi imaju aktivno, a punoljetni i pismeni pasivno praizbora i to u Sarajevu za glavni odbor, a u drugim mjestima za pododbor ili povjerenika. § 14. ' Kad član dobrotvor ili utemeljač uplati članarinu, glavni mu odbor izdaje diplomu. I član prinosnik do­ biva diplomu kad 10 g. redovito plaća članarinu. Čla­ novi prinosnici moraju i uz diplomu plaćati člana­ rinu, ako hoće, da i dalje imaju članska prava. $ 15. Svaki je član dužan uredno plaćati članarinu i pokoravati se zaključcima skupštine i odredbama od­ bora. Ko šest mjeseci ne plaća članarine, prestaje biti članom i ako se inače nije ogriješio o interese društva, glavni ga odbor može primiti u društvo, kad plati 2 krune upisnine. VI. Uprava. PRAVILA ,,Gajreta“ prosvjetnog i kulturnog društva muslimana u Bosni i Hercegovini . § 10. Članovi prinosnici dijele se na četiri reda. Oni plaćaju svakog mjeseca : a) po 2 krune; ft), po 1 krunu; <•) po 50 helera; d) po 20 helera. § U. Članom društva može biti svaki musliman i muslimanka i svaki prijatelj muslimanskog napretka, ako je rodom iz Bosne i Hercegovine ili iz Austro­ ugarske monarhije i svaka korporacija (društvo, op­ ćina i t. d.), kojoj je u Bosni i Hercegovini ili u Austro-ugarskoj.monarhiji podijeljeno pravo opstanka, a članom se smatra od onda, otkad uplati prvi obrok. § 16. Društvom upravljaju glavni odbor, pododbori i povjerenici, svaki prema svome djelokrugu. a) Glavni odbor. § 17. Sjedište je glavnog odbora u Sarajevu. On se sastoji od 11 članova, koji se izmegju sebe konsti­ tuiraju kao glavni odbor ovako: p r e d s j e d n i k , podpredsjednik, bla­ ga j ni k, t aj ni k, t ri r e v i z o r a i četiri o d ­ b o r n i k a , a rad podijele na sekcije. Glavni odbor bira redovita glavna skupština apsolutnom većinom glasova, tajnim glasanjem po­ jedince ili na želju skupštine aklamacijom. Glasanje pojedince mora uvijek biti tajno. Ako pri biranju ne bude ni za jednog člana apsolutna većina glasova, onda se užim izborom bira jedan od dvojice sa naj­ većim brojem glasova. § 18 Megju članovima glavnog odbora mora biti ma­ kar jedan, koji dobro poznaje gjačke prilike. § 19. Jedanaest članova glavnog odbora ostaju skup,a samo jednu godinu dana. Na koncu prve godine od­ �47 stupi 5 članova, koje kocka izluči, a skupština na njihovo mjesto izabere 5 novih. Na koncu druge go­ dine odstupi ostalih 6 članova, a skupština popuni glavni odbor sa 6 novih članova, i tako koncem svake godine odstupa 5 redv. 6 članova, te svaki član glav­ nog odbora vrši dužnost 2 godine dana osim one petorice, koje je kocka izlučila na kraju prve godine, ako ponovno ne budu izabrani. Bivše članove glavnog odbora može skupština svaki put ponovo birati. § 20. Osim toga bira redovita glavna skupština još i pet odborskih zamjenika. Mandat odborskih zamje­ nika traje samo jednu godinu dana. § 21. § 25. Predsjednik zastupa društvo u javnosti i prema oblastima, rukovodi sve društvene poslove, saziva odborske sjednice i glavne skupštine i predsjedava im, potpisuje sve društvene isprave i objave zajedno sa tajnikom i u izvanrednom slučaju daje pripomoć do 50 kruna bez sazivanja odborske sjednice. § 26. P o t p r e d s j e d n i k zamienjuje predsjednika u svima poslovima i dužnostima. 8 27. T a j n i k vodi zapisnik u skupštinama i odborskim sjednicama, sastavlja društvene spise i objave i potpisuje ih sa predsjednikom. Svi društveni spisi i isprave su u njegovim rukama. Glavni odbor vrši ove poslove: § 28. n) odregjuje dnevni red za glavnu skupštinu; B l a g a j n i k prima društvene priloge, sastavlja b) prima i upisuje članove društva; izvještaje o društvenim prihodima, rashodima i o c) dijeli Stipendije i pripomoći; im anju,Jspiaćuje pripomoći i račune po zaključku d) izdaje članovima diplome; odbora ili do 50 kruna po nalogu predsjednika i e) vodi brigu o prihodima i napretku društva; potpisuje sve spise, koji spadaju u njegov djelokrug. /) upravlja društvenim frnanjepi;^1 Blagajnik odgovara za društvenu blagajnu i mora g) podmiruje potrebe društva; biti vješt vogjenju društvenih knjiga. On ne smije h) predlaže skupštini izviješća p svom radu i o u blagajni držati više od 200 kruna. Ostali novac razvoju društva; mora se odmah uložiti u koji novčani zavod, ili i) spravlja predloge ?a glavnu skupštinu; inače koristonosno po zaključku odbora i na ime ;') imenuje povjerenike; društva. k) odregjuje prema potrebi do četiri izaslanika u 8 29. sjednice i skupštine pododbora, koji glasuju R e v i z o r i pregledaju društvene račune i bla­ sa članovima pododbora; /) odlučuje o syim društvenim poslovima, koji ne gajnu i izvješćuju o tom odbor svaka tri mjeseca. spadaju u naročitu kompetenciju glavne skup­ Bar jedan od revizora mora biti vješt vogjenju knjiga društvenih. štine. § 22. Glavni se odbor sastaje svakog mjeseca u re­ d o v i t u s j e d n i c u . Odborski zaključci vrijede samo onda, ako je u sjednici najmanje 6 odborskih članova i megju njima predsjednik ili podpredsjednik, kao zamjenik predsjednikov. U- odborskoj sjednici odlu­ čuje apsolutna većina glasova. Predsjednik glasa samo onda kad se glasovi raspolove, pa on valja da odluči. § 23. tijesto odbornika, koji je bolestan iz Sarajeva, poziva predsjednik u odborsku sjednicu zamjenika. Ako koji član glavnog odbora ne dogje uzastopice na tri redovite mjesečne sjednice bez dovoljna raz­ loga, imenuje predsjednjk na njegovo mjesto stalna zamjenika. § 24. Ako tri člana glavnog odbora zažele izvanrednu odborsku sjednicu, mora je. sazvati predsjednik ili njegov zamjenik, najdalje za 8 dana. b) Pododbori. § 30. Kad u okružnom ili kotarskom mjestu, u ispo­ stavi ili seoskoj općini bude barem 50 članova, onda oni izmegju sebe biraju pododbor od 5 članova i to p r e d s j e d n i k a , t a j n i k a , b l a g a j n i k a , pr­ v o g i d r u g o g r e v i z o r a , a u smislu propisa zak. o društvima za B. i Herc. 8§ 4 - 9. Pet izabranih članova pododbora ostaju za­ jedno godinu dana. Koncem prve godine odstupe dva člana kockom, a skupština popuni podod­ bor sa dva nova člana; na koncu druge godine o d ­ stupe ostala tri člana, a skupština izabere tri, na koncu treće godinu odstupe ona dva člana, koji su vršili dužnosti dvije godine, a' skupština opet popuni pododbor izborom novih dvaju članova i to se po­ navlja tako, da svaki član pododbora vrši dužnost dvije godine osim one dvojice, koji su odstupili Koc­ kom na kraju prve godine, ako ne budu ponovno izabrani. Skupština može svaki put birati i one koji su odstupili. �•48 § 81. Pododbor vrši ove poslove: «) upisuje nove članove, a njihova imena i bora­ višta saopštava glavnom odboru; b) pobire članarine i darove društva, pa ih šalje glavnom odboru svaka tri mjeseca; <0 sprema glavnom odboru predloge za podijeIjenje Stipendije i pripomoći sa izvješćem o po­ rodičnim i imovinskim prilikama molitelja; d) sprema glavnom odboru predloge za imeno­ vanje povjerenika; c) nadzire vladanje i rad društvenih štićenika, koji uče u mjestu gdje je pododbor; / ) spravlja izvješća i odregjuje dnevni red za mjesne skupštine; g) vodi brigu o napretku društva u svom mjestu; h) sprema po potrebi dva izaslanika u redovitu sjednicu glavnog odbora, koji sa članovima glavnog odbora vijećaju i glasuju a društvenim poslovima onog mjesta, gdje je pododbor. Ma.™ j'.iacmiK.; . OđHOB.uena A]&*Co$iije. Be^imca h cTapoApeBHa uaMnja , Aja Co$iijau y U,apBrpaay je noa, 3y6oM BpesieHa jaKo oxap.i6n.ia. Cto ?a je 0AAymiAaAa ce Baspinc onpaBKe n o5H)B.T,eH>i Ha oboj oHaMeHHToj xncTopnjcKoj 3rpa.in, na je y Ty CTBap 3HaMeHirrn Ta.mjaHCKH apxnTeKT MapaHoroH, Ha no3HB TypeKe njia^e, iioahho cboj npojeKax 3a o6HOB.i>eH>e ganuje. IIpojeKaT ce ea^a npoyHaBa y MnHncTapcTBy rpaJjeBHHa, Koje je Beh TpasKHJio h noTpc6aH Kpe^nv oa nap.iajieHTa. Jcianaic y Apačnjii. Typc.Ku .ihctobh jaB.’bajy, A« 6poj no6yH>eHHKa oko CaHaje CBe Behua pacTe. ycTaHBgK ce cnpeiiajy, pa Hana^Hy u CBe ce Burne npn6iipajy n KOHueHTpmny. Typcna he nocAaTn y I^pBeHo Mope OK.ionn.ane pMel)HAHjya h „ IlejKHiuenKeT IIpeMa (vryae6eHoj Bnjecra aoihao je po 6oja ča BeAynHHMa, ko] h cy oct&bh.ih Ha čojnoMe no.i>y 13 jjptbhx n 20 paH>eHHx. 0 ry6nTHHMa TypcKe BojeKe He jaBJba ce Himrra, a.nr ce flpsKii, ^a cy H»eHH ryoHTnn ^a•16K0 TeSKII. Cjiyas6eHe Aeneiue jaB.i>a;y, A,ace CejiiA J a x ja copeaia, BojcKa CHaSAjeBeHa 3a biiiiic Mjeceun 3axnposi u ge6xaHOM. Boj h u MHHncTap UleBKeT-nama ii3Aao je HapeA6y, A* ce °AMax c.830By peAni})11 npBora no3iiua 6iiTo.T>c:cor, npn.iiiacKor ii hynpn.icKor 0Kpyra, Kao ii 12 6aTa.-r>OHa peAinJia ca KocoBa. B ijcK i h e oth.iobbt .1 3& Apaonjy 113 Cojiyna u ^eA earana. • O rp o jian iiOJKiip. y M arasaua no3Haxe cojync,Ke ijnipnie T i i p n H r n o ja B iio ce yacacaH nosicip. Ba'rpa je yHimiTHAa orpoMHy KOAHHHHy po6e. lIlTeTa H3H0CH Ha neT viumoHa rpoma. _____ Š a le i d o stje tk e. — Gospodine doktore, vaše srestvo za čišćenje nije ni najmanje pomoglo; imate li Što jače. — Jače — nemam ništa. Vi ste uzimali ricinus, gorku so, limonadu, praškove i ništa. Pardon, da vas upitam šta ste vi po zanimanju? — Praktikant. — Tako. Onda vam evo dvije krune, idite u kafanu i je­ dite, jer kad nema ništa u stomaku ne hasni nikakav lijek za otvor. * S i r o t i n j s k i l j e k a r : — Zar nisam napisao, da se do­ lazi za vrijeme ordiniranja? Sta znači to? S e l j a k : ' ^ Za to je kriv pas, što me je tek sad ujeo. Ž e n a (mužu, koji se izjutra probudio): — Ali, molim te ti si noćas opet mnogo u snu govorio. M už : — Pa dabome, kad danju ne mogu da dogjem do riječi, jer ti neprestano govoriš, — Dakle,ja ću vas izliječiti, ali samo da mi obećate, da ćete sve činiti što vam budem zapovijedio. — Obećavam. — Pivo, da mi platite moj stari dug! lIopyjte Ji oflroBopit yp(‘,!iniiimm. — A — Moc/rap — Bauiy ujecMauy ii KaA 6h Bajba.ia, He 6u cmo uiTaurnajiH, jep uniHTa hc npnMaMo H3 Heno3HaT«x pyicy. ^pyrn nyT ce, AaK.ie, noTnnmiiTe, kha 111X0 6ypeie noc.ia.an, a uko zoheTe. pa co o6jaBH, nomaJbiiTe uito 6 vne oa obc nycnoMeHe Ha npHy iiito .i>y6aB.a B. J . K. — O bc CJEa.iH A ko cy hhcv bum h abbju CTBapn, hito cto HaM no3a iUTaMny — 6ap He y HaineM .uiCTy. one APYre osaKOBe, HeMojTe Ham ax c.iaTn. A. B. F. — U redu-primili. Dakako da ćemo rado primiti dobre prevode iz turske literature, pa Vaše obećanje sa blagodarnošću primamo. U onim drugim stvarima postupićemo prema Vašim uputstvima. Selam! X. M. — Ona je CTBap cAaoa, noiuiULHTc iuto Aa H3Bpinn jypnin Ha Bapom XoAenAV, ooa nnjnM cy ce 6eA©MHMa Apanu KOHireHTpHca.in. IIo6yHa y jyacH)j Apačiiju nocTaje cbb oson.bHnja, Apy.ro. H. 11. — Hvala! Ali od Vas smo očekivali više l ’oBopn ce, Aa ycTaHHun HMajy Ha p:\cnojioaceH>y 70.000 Niste još iskupili obećanja. Zdravo i mahsus KoftaHHKa. TypcKa Bojcica noBjiami ceyTnp^aBe. 3acaAa pomoći. selam! cy ycTaHimn rocnoAapn cirry8i;aje. U I e n x I 1 a p h 3 Cl. G. SARADN1C1MA. — Molimo poštovane surad­ Cei})ep onKo.100 je Typf*Ky Bojciey y E6 h h Canaju.J \ ok nike, da nam radove šalju čitko — m astilom — i samo na jednoj strani pisano. Typzpiva cmrHe domoH, aot.io 6a ycraHiiHH moimh ohkoApelujemo na svu braću i sestre, koji se ma .1 otu ii Taaa. OA"iyHne onepamije nonehe Ha cBy npnu kom pravcu perom bave, da nas u našem .niKy Tes noneTKOM crheAeke HeAje.i>e, KaAa Typnnna radu pomognu, kako bi smo od »Gajreta« stvorili CTHi’Hy nojanaita. pravu narodnu knjigu, pristupačnu svim a slojevima Bojnu icoMSHAaHT oa Acnpa jaB.i>a hs E6e, a « je našega milleta. Za uredništvo odgovara: Osman Ojiliić. - Islamska dlon. Štamparija. - 3a JPOAHPUIITBO oAronapa: Ocjian ’tm uil,. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7292e1148c5d6b1ecae78df2241df6af.pdf d04afac2b6029cbc4246780b149f6f3f PDF Text Text rO/UIHA IY. GODINA BPOJ 4. BROJ TajpeT ♦♦ ♦ Gajret JIMCT 3A ^Pi'IHTBEHE nOC.lOBE II 3 A HA PO ^HO ITPOCBJE'RHBAHjE. LIST ZA DRUŠTVENE PO.SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H3JIA3M CBAKOr 1. n 15. ----- y M jECEn;y.-------- IZLAZI SVAKOG l . i 15. ------- U MJESECU. — — RiacHiiK: apj'iiitbo „l’ajpei". - J'peaHinc: Ocjian 'JohkhIi. — Vlasnik: Društvo ,,Gajret“. - Urednik: Osman Gjikić CAPAJEBO, 15. februara 1911. — • U n j e H a j e ,HHCTy: a a JJo c h j n XepneroBHHy a A ycTpoX rapcK y M oaapxn jy , s a HJiaHOBe, Tajicoy, yHemiico u TeacaKO 2 K, s a n e u i a H O B e 4 K ro;inoiK>e. S a cbb ocTa^ie ae.M.’i.e 10 <|>panuKa. 1lo je n a uh 6pojeBH CTajy 20 xeji. Ilen jiah e H a ce nac.Ma n e npnM ajy, pyK o n o ca ce ne B p ak ajy - — Ilp e rn jia T a u p jK o n n c n iua.i>y ce n a a ,ip e c y : „1'ajpeT" — CapajeBO. C ijen a je lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v c 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. — SARAJEVO, 15. (J>e<Spyapa 1911. gdje povjerenika nema, to može učiniti i drugo ugledno i agilno lice ili — još bolje — odbor Kao što smo veo ^ v i l i , zeipaljska vlada je čitaonice, vakufsko-mearifsko tijelo (kot. povje­ napokon odobrila nova društvena pravila, kojjLrenstvo ili džematski medžlis). To lice ili odbor, izmegju ostalih novina,' propisuju ip od od b ore. koje osniva pododbor, najprije će se obratiti 0 važnosti pododbora" je bilo takogjer djag; glavnom odboru u Sarajevo, kojemu će prijaviti ovom e mjestu govora, pa je apelovano na prija­ svoju namjeru i zatražiti pododborska pravila, telje našega napretka,^da se što bolje zauzmu, koja će — dakako — odmah biti poslana. da »Gajret« dobije što više takovih područnih Kad pravila stignu, onda će se zakazati ustanova, koje bi blagotvorne ideje Gajretove skupština sa dnevnim redom: Osnivanje podod­ što bolje proširile megju našim elementom i bora, o kojoj treba obavijestiti i mjesnu politi­ njegove poslove što više razgranale u svima čku oblast, koja ima prava na skupštinu poslati narodnim slojevima. svoga izaslanika. 1 taj -naš apel nije ostao bez uspjeha. Od­ Na toj skupštini izabraće se pet članova za mah se je u nekim mjestima pristupilo tome upravu pododbora, kao što to propisuju pod­ poslu i mi možemo već sada konstatovati, da odborska pravila, a potom će obrazovana upra­ je »Gajret« dobio sedam pododbora i da ih je va pododbora, 5 primjeraka pravila podnijeti još toliki broj u osnutku. mjesnoj političkoj oblasti, da ih uputi zemaljskoj Osim toga iz mnogih mjesta smo dobili pi­ vladi ua odobrenje. sma, u kojima nas Gajretovi prijatelji pitaju za No i ako je, prema propisim a zakona o uputstva, na koji način će da obrazuju društveni udruženjima potrebno na odobrenje pravila’svakog pododbor? društva čekati šest hefti, pa tek onda preduzeti Ovim redovima je namjera, na ta pitanja poslovanje, ipak se toga propisa kod pododbora dati tačan odgovor i time pružiti uputstva za ne trebe držati. Jer glavni odkor društva je is­ osnivanje pododbora svima onima, koji bi tu hodio od zem aljske vlade principijelnu dozvolu ustanovu htjeli u svom e mjestu osnovati. za osnivanje pododbora, pa se rad m ože odmah, Da se u nekom mjestu pododbor osnuje, bez sm etnje, preduzeti, a pravila pododborska potrebno je, da u tom mjestu imade (ili da se (koja su već dobila usm eno, principijelno odo­ prijavi) najmanje 50 članova društva ma kojega brenje i koja su za sve pododbore istovjetna) reda. Ako u mjestu ima povjerenik, to će on os­ doćiće naknadno provigjena i formalnim odo­ nivanje pododbora preduzeti u svoje ruke, a brenjem. Osnivanje pododbora. �54 Kad se pododbor obrazuje, treba to odmah javiti glavnom odboru, označivši im ena članova u prave, na što će glavni odbor poslati podod­ boru tiskanice, potvrde i druge stvari, koje su potrebne za rad i poslovanje. N a ovaj način se osniva pododbor, pa upu­ ćujući u tom e braću m uslim ane, mi ponova apelujem o na prijatelje našega kulturnog unapregjenja, da s e što srd ačn ije zauzm u za osni­ vanje društvenih pododbora i na taj način ideju Gajretovu rašire m egju svim a slojevim a našega milleta k ako bi „Gajret" postao zajedničko kulturno •središte nas svih Muslimana H erceg-Bosne bez razlike na d ru štvene, stran ačk e i druge d ife­ rencije! Gajret braćo, gajret rodoljubi! X, — J ly T a H > e . y H.iaeKy: „Ee3 KOMnaca'J p^Kao caM, fla je Hama cpeAHHa je^aH KOHr.ioMepaT, caKyn.i>eHa 0 Ha6au;aHa roMiiJia 6e3 cTajiHa npaBga, 6e3 yT pia n y ia, 6e3 nAea-ia, yonke 6e3 HAeje. <ba.in HaM, A^K-ie, HAeja, Koja 6h Hac CBnjy 3ajeAHiiHKii hbpcto OKynn.ia, Aa-ia HaM acHBOTa h yqnHH.ia, Aa pa A nojeAHHaua He HAe Ha napanecHKe, Hero Aa h HajMama Ko.in'iHHa paAa, cnaKH noTXBaT, cbbkh noA* bht npHAOHocH toj sajeAHHUKoj HAejn, a * je casry jana H AOBOAH Ao H>eHa pea^H30BaH.a oahocho ocTBapen>a. IIoKynjahy caAa a « HaBeAen ARa Tpn y3pona Toj Harnoj 6e3HAejH0CTH. KaKBy e.mKy HaM n p y * a CTaae Harne y tom norjieAY npnje 0Kynamije? H oHAa cmo 6hah 6e3 HAeje, jep a » cmo HMa.Tti y cbom paAy miaH 11 npaBan, He 6h Haran cy .i»yAn no ocjekajy OcMaiMnje, a pa3.inKyjy ce oA H>nx caMo no je3HKy. D a n Taj 6n jemin, naA 6n 6h.ih y CTaH.y n kba 6 h Morini, 3«mnjenu.in ca TypcKUM. To je jeAaH ncHxo.ioiuKn MoneHaT Ayrae Hamera e^eMeHTa, o KojeM Tpe6a panyHa boahth. KapaKTepnCTiina je naine pače, Aa je HaK.ioraena 0Aea.i0caH.y n MOMeHarocjekaja 036nja cnyA» Ha noBprauHy. Mn ce noAajeMo nyHo cpny n HaK.ioHocTn n cnunaTiijaMH, B0.1HM0 ce 3aH0CHTH CBUjoT.lHM TaiKHMa H3 IipoUI.1OCT0 0 H>HX U3HOCI1T0, K3Aa C6 HOKajKe HeAOCKOHima y caAaraH.ocTH. T um mhcjiumo, a * cmo oaćhjih npnroBop 3a caA*uiH>ocT. Bo.ihmo ce JiacKaTH h XBa.ineaTH ce, Aa cmo CBjecHii n MokHH, Hero jih cann ce6e nponojeHHTn kojihko cancTa BpnjeAUMo. 3 a cbo ncycnjexe C6a.i>yjeM0 Ha Apyro r KpnnH>y. UorpeniKe npujeMo n irnje HaM o raiiMa Aparo roBopBTH. KaAa xokeMo HeraTo, xokeMO cbo HajeAaHnyT, xokeMO to en groš, a na.ia Hac ycnjecn He 3aA0 B0.i,aBajy, jep Han ce hhhh, Aa ne kcMo thm Ma^iiM paAOM hhkba nocinkn oho, 3a hhm hacmo. Hnjecno AaK-ie npncTarae cnTHor paAa n nocTeneHor pa3BHjaH>a. Macaje, Kano je Aet})HHyje ho.jbckh cogHo.ior, KocauoB* cnn, epynTHBHn e.ieMeHaT, kojh je icaAap npou3BecTH aacToje y KyjiTypn u oćpaTHO, aah Kojy Tpe6a a ®npeABOAe A>yAH Beker nHTe.ieicra — hhamBnAya.inocrii. Te ce ahhhoctii Tpe6ajy yHeKOAHKO Aa npiuiaroAe cavoj Macn. Hy to ce npnJiarol)HBaH>e ^hhhocth Macn He cunje y 36TH Kao nonyrakaH.e n cjiyraaH.e h yrabaH.e Macn, Hero Aa .M A m. noja je npeABOAe, HMaAy neKOJiiiKo o63npa npeMa ncnxoAornjn n pacno^o»en>y Mace. n o CBojoj nOBOA.liHBOCTH H 0CT8.1HM nCHX0.10IIIKHM oce6nHaMa Moace ce 3a uacy Ka3aTii, a &je y cbum aeM^bana jeAHana. ^ 0Ayrae, koa npoM aTpaaa Mace Tpeoa yaeTu y oo3np Haunojia.iHe KapaKTepncTHKe, yTjegaj iuiumo ii Ky^TypHH CTeneH H>e3HH, ajin no CBojoj cymTHHH n KapaKTepncTHHHHM npTaMa CByrAje cy Mace joAHaKe. ' JlnuHOCTii, Koje BOAe Macy, HHHe je paAn aeH e noHac HOBO BpnjeMe 0Kynannje ohbko 06e3r.naBH.10. 0 Ka- B0A*1>UB0CTH OHaKOBOM, KaKO OHH Xoke. Te ^BHHOCTH KOBOM Ky.lTypH0M HpaBHy, O KaKBOj 3ajeAHHMKoj C0.1H- ip e6 ajy Aa 6yAy CBjecHe, Tpe6ajy 6hth HHAHBHAyajiHoAapHOCTH, HAH 0 KBKBOj HapHOHa.lHoj HBTpyXH He M0JK6 cth , a He cTeneHa, KyjiTypHor HiiBoa — M a c n n a — ce y to Ao6a 6ani roBopnTH. caMa Maca. K oa Hac ce He Moace roBopnTii o jiii^HjocTHMa Haran o6nqajH, Hama nporaaocT, aa Kojy cmo ce jana HHTejieKTR, Be.inKe KyjiType h ranpnx norjieA3?'Koje saHocH^iH, a Ha Kojy h arh A^Hac ynHpeMO npcTOM, Hnje cy CBjecHe CBora 3Ban>a u HMajy oApeijeH nn^r. y cbom paAynpora.iocT OHora HapoAa, KojeMy mu (JiaKTHHKH npnna- To cy cbo Ma.ie ^ hmhoct0, chthh h ouh' ihh ^ ah, Koje AaMO. Haran oćnnajn n TpaAHiUije nMajy nyHo mapa cy npn.iHKe načagnjie n nocTaBHJie nx Ha icopMn^io. y 'ru Apyrora HapoAa, hoa nnjoM cmo Bjiacm 6hah, Kojn HaM ^HTapgH cy n panyHajy oa AaHae 3a cyTpa, a 6yAykje HapoA no pacn Tykn, a^n nnje cmo nAea.ie aa cBoje hoct hx He aaHHMa. He bhac, Aa cy 6 ei HAeje n Aa cy npHMHJin,c KojflM HapoAOM n A^nac Anje^HMO npomjiocT. aanajin y circulus vitiosus. PaA yAeraaBajy npeMa Typnu cy CBojnu Ao-nacKOM n 3ayaekeM Harne ao- npnJiHKaMa, y paAy neMajy cncTeMa, na naAajy na jeAHe MOBHHe aay3e.in cppa Hama n ocjehaje naine, na cmo mii cupajHocTH y Apyry. 3a KpaTKo BpnjeMb nocTa^n no ocjekajnMa Typnn. H hhh Hama je HHTC^nreHunja HeH3pab°Ha. <bajin joj AVmh ce nyHo HcnpaBHuja oHa Teopnja o HanBjn, noja noU ieBH e jaKocTH, KyjiType, no3HaBan,a h ncKycTBa. Xoke •laace Bnrae BaacnocTn Ha a yx, Mnc.rn u ocjekaje jeAHe Aa je MOAepHa, na aacTyna Hene MOAepne npnHn,une, y CKynnHe .n>yA0, nero' jih Ha cbm BaracKH nar^eA, nanMC Koje caMa Hnje ocBjeAoneHa, a » jih oAroBapajy HauuiM Ha je30K, oćnnaje n nncMo. H cTora CTaHOBnniTa no- npnJiHKaMa u jecy .iu HaM caA 8a oba HeonxoAHo no Aa3ehn mosko ce n AaHac HanJa Maca naaBaTH TypcKOM, Tpe6nTH. /I,a no«JHe paAHTji, He a P * cHh ce thx MOAep’ �npiomnna, hbhii joj ce a * he 6htb KOHaepBaTHBHa TaKo ce y$aTiiJia Kao 6HHaMa3Meby A^nje ganuje. PacCTpojcHa je h nnje jeAHHCTBeHa y npaHuaniiMa, Aa 611 Moivia Kao ^aKTop HCTynaTH. A Ka;» cy opaKe Bobe, KaA cy OBaKmi o6pa30BaHnjn ^i>yAu, niTa Aa peqeMo o Maca, Koja je „roMB.ia Haumina, Kojoj npBe 3HajieHKe OApe^yjy BpajeAHOCT**. hhx h Reforma medresa u Turskoj. nost, ako ovaj krasni članak, makar u izvodu prenesemo i njime okitimo po nekoliko stranica idućih brojeva »Gajrela". Poznavaocima turskog jezika, a osobitomuderisima i talebi, najtoplije preporučujemo, .da sva­ kako nabave 124. broj »Sirati Mustekima« u kojemu je izišla ova rasprava. I b n i Mu n i b. Teufik Fikret: Jesenska vila. Po izviješćima naših novina, čovjek bi mislio, da Na dušeku mekom od povehle trave, mi b. h. muslimani koračamo brže i stalnije nego li Pokrivena lišćem, spavala je vila, ostala nam istovjerna braća. Ta imamo, bolje reći imali smo, svoju anketu, pa su tu demonstracije i re­ Pa mahmurno oči otvorila plave — zolucije talebe: ukratko ko je kao mi? . . Život, buka, Sjekira je kraj nje zvuk metalni lila; volja i da je još samo — rada i razumijevanja eto I gle, vila tiho šumi prisluškiva . .. ti nas sretnih ! Drugi ne rade kao mi. Kod njih ide Na sve strane pokoj . . . samo iz daljine najprije rad i nastojanje, a hoće li i bučiti, o tom će Ko prigušen da se neki jecaj krili; nam odgovoriti budućnost. Danom proglašenja ustava 1 taj jecaj vili kad kroz dušu mine, u Turskoj iskrsla je i ideja o reformi medresa, koja Bez suza i glasa ona nijemo cvili, nikako ne silazi s dnevnog reda, i ako je pokatkad A svaki čas lice drukčije joj biva . . . izgledalo, da je zabačena i da su njeni nosioci stali na I gdje toga lica odraze se boje, polovici puta. Kroz ove ^pi godine mnogo je koješta Tu se samo boli sa čežnjama roje izmijenjeno, a kao najvažnije spominjem ovdje samo I svuda se ćuti hladnih suza vlaga . . . to, da su u medrese zavedani neki svjetski predmeti, pa makar i u malom opsegu. 1 gdje rosni pogled s očiju joj pane, Sada su koracili još jedan korak i Šejhul-Islam Ondje se na tlima razvijati stane je ustanovio naročite komisiju, kojoj je stavljeno u Cvijetna ljepota, magijska i nžga . . . dužnost, da za medrese izradi program, na temelju S turskog: Ćazim. kojega biše mogle odgovarati svojoj svrsi i udovoljiti svima potrebama i zahtjevima današnjeg vremena, Ova se komisija dva puta na heftu sastaje u „Fetva- Mehmed Decor:-^—------- - ~ — hani«, a članovi su joj Baban - zađe Naim bey, član medžlisi mearifa, Mustafa Asim ef., profesor na darulMoja prva jasna uspomena iz djetinjstva u vezi f'ununu i carigradski zastupnik, Ubejdullah ef. i Ćamil ef., narodni zastupnici u parlamentu Sevkjet ef., je s pjesmom: muderris na Bajezida, Fatin ef., upravitelj daruš-še»Kad ja pojdem, draga, fekke i resadhane , te mladi Tatarin, Kazanli H.lim lz Y.... grada, Prati mene, draga, Sabit ef. Sve do Carigrada!« — — Ovaj Sejhul Islamov korak naišao je na silno odo­ bravanje turske štampe i svak nastoji, da prema svo­ koju su mi pjevali, kad sam još posve malešan ležao jim silama pomogne ostvarenju ove pleme iite zami­ bolestan, pa mi se je još tada, zajedno sa žalovitom sli. Počam od talebe pa do starih muderrisa — svak kajdom ove pjesme, usjeklo u pamet i ime „Carigrad . se interesuje za ovu stvar i svak iznosi svoje mišlje­ Pa i kasnije sam uvijek više volio slušati priče o carevi­ nje i nastoji, da komisiji olakša posao. Neki su dnev­ ću i sultanijama nego li basne o lisici i vuku, čak i nici otvorili posebne rubrike za ovu stvar, a drugi nego pripovjetke o »Ćilderu« i »Hadžiji«. Ove priče opet posvećuju ovoj stvari posebne brojeve. Tako u kojima se puno spominje Stambol, gdje živi »se­ ugledni »Sirati Mustekim* u svom posvetnom broju damdeset i jedno mille« i stanuje turski car i njegovi donosi krasnu i opširnu raspravu člana komisije, Ha- veziri, mnogo su zabavljale moju maštu i u srcu mi lim Sabit efendije, koja opseže čitavih trinaest stra­ je zajedno sa mnom rasla i želja, da vidim taj grad, nica, i u kojoj je na jasan i nedvojben način doka­ koji se ne može okom pregledati i gdje se insan zana potreba reforama kao i uzroci, zbog kojih je na­ može lahko izgubiti. Vidivši poslije i neke slike od stao zastoj i mrtvilo u našim medresama. Carigrada stao sam još više željeti, da ga vidim svojim Pošto je prekidanjem ankete na neko vrijeme očima.... Mislim, da nije nužno opširno govoriti o osjeća­ odgodjeno i vrlo važno pitanje o reformi naših me' dresa, mislimo, da ćemo vršiti svoju patriotsku duž­ jima, koji su me obuzeli kad sam krenuo prema tom Carigradski utisci. �52 davno željkovanom gradu i dovoljno je ako kažem, da sam jedva čekao čas, u kom ću ugledati Carigrad. Nekako u zoru progje vlak mimo Kučuk Cekmedže i prolazeći kroz jednoličan i dosta pust kraj približi se Aja Stefanosu, nadomak kojega se 'primje ćuje veća pitomina, njive, bašče i ljetnikovci. Idući dalje prema Makri-KOju, ugleda se još izdaleka serasker kula munare i kubbeta. velikih džamija i neki dio grada, a za tim se grad stane opet pomalo gubiti s vidika jer ga zaklone starinske zidine. Vlak juri, a pred očima se hitro izmjenjuju vrlo raznolike slike, smješ­ tene tako, da se gotovo svagdje uz lijepe prizore uka zuju ružni, uza svaku ružicu po trn, što bi rekli pjesnici. U blizini grada ukazaše se stara, tiha musliman* ska groblja, obrasla krasnim tamno-zelenim sevlijama (čempresima), do kojih se je pružio stari gradski zid, sa svojim kulama i opkopom, lijep i u ruševinama, a na drugoj strani željezničke pruge stoje garave, ukočene, ružne fabričetine uz čisto, nemirno i privlačivo Mramorsko more. I kao usprkos, sve se jedna do druge redaju ve­ like opreke: uz goleme, veličanstvene Jedikule — silne, trošne i jadne kućice od lima; uz ostatke starih vre­ mena — prozaične i reklamne table: Tiringa, Steina i The Coq Rouge Company. M kad se progje neizgledna grčka mahala Psamatija, te se vlak približi velikom Vlanga-bostanu, čo.vjek odmah zaboravi ne ugodni dojam, što su ga na njega učinile fabrike i „teneke mehallesi,, jer mu se ukaže Stambol u čitavoj svojoj ljepoti: divno razasut po brežuljcima uz more, slikovito ispremiješan zelenilom drveća, okićen mu­ narama i džamijskim kubbetima od kojih osobito upada u oči Sultan Fatihova, Sultan Bajezidova, Lalelidžamija, te šest munara sultan Ahmedove džamije. Ovaj krasni prizor ne traje dugo, jer vlak zagje megju zidine, nesrazmjerne kuće nemuslimanskih mahala JenjrKapu i Kum-Kapu, mnogo neukusnijih od mu­ slimanskih dijelova grada, u kojima ima mnogo zele­ nila, dok su naprotiv kršćanske mahale gotovo sasvim bez drveća, pa čovjek i nehotice stane misliti o protivštinama, koje sve upadnije postaju, što se dalje zalazi prema sredini grada. Iza »Kum Kapije« nastaje druga »tenećeli mahala«, sagragjena iz ruševina ne­ kakva staro-bizantinskog dvora, za tim se iza nekoliko časova progje kroz jednu muslimansku mahalu sa dr­ venim kućama kao- što gotovo i po svim ostalim ma­ halama, koje nijesu u zadnje vrijeme gorjele, i tada vlak izagje na širinu, odakle se ugleda milovidua Sultan Ahmedova džamija, malo podalje Aja Sofija, čijoj glasovitosti nimalo ne odgovara crveno žuta boja njene vanjštine (kao da je šarana po Kallayevu nalogu), a izmegju te dvije glasovite džamije pružilo se du­ gačko, bez stila ministarstvo pravde, da im kvari izgled vršeći ulogu, koja kanda nije ni njemu ugodna, pa se je za to proteglo i kao od umora ili dosade zijeva na sve svoje prozore, Iza ovog iznenagjenja dogje mi još veće, kad ugledah Eski-Saraj, u kojem se čuvaju hiljadugodišnjo uspomene, hazreti Pejgamberovi amaneli i carsko blago a pod njim skorašnje, žute-baruthane, do stoljetnog drveća carskih bašči — ljetošnju prasu! Da ironija bude veća, i crna je željezna krtica ovuda prorovila sobi put i njene su tračnice provedeno baščom, po kojoj su nekada hodala carske kćeri.... Ukupni dojam ovih slika nije baš ugodan, pa se putnik dosta razočara, i kad ne bi sa drugih strana vidio — Carigrada, ne bi se iz njeg vratio osobito zadovoljan. Zabavljen ovim časovitim inpresijama trgoh so radi otegnutog zviždanja željeznice, koja se iza ne­ koliko trenutaka ustavi u zadnjoj carigradskoj stanici Serkedžiji. Prošavši kroz „džumruk“ (carinaru), gdje se mjesam mnogo zadržao, jer mi nijesu, kao prije tražili „sumnjivih papira“, niti sam imao na što pla ćati carinu (sad se ne plaća uzaludno carina niti se sh užarima daju bakšiši), odoh u jedan bližnji domaći hotel. ćim sam se malo odmorio, sjednem uz pendžer koji gledaše na „Hamidijje-džaddesi«, jednu od naj­ življih ulica i ostadoh promatrati ono silno komešanjo i strku. Pravi vašar sa mnoštvom muškinja, ženskinja te masom konja, kola, tramvaja: sve jedno gore dru­ go dolje. Na prolaznicima ima svakakvih odijela i vi­ diš elegantne oficirske uniforme, ,,chic“ tijesna odijela, suknene gazalice, đžubbeta, svileni crni žarovi, suknje, mantije na ljudima raznih tipova i boje lica. Pri fsvemu najviše upada u oči velika raznolikost kapa, počevši od crvenog fesa, pa do silno golemih šešira sa zoološkom zbirkom ili suhim botaničkim vrlom u malom razmjeru na glavama Evropejki i Levantinki osijega stasa.... Smije li se suditi po peruškama na glavi, onda bih rekao, da su mnoge i kokošije pa­ meti.... Osobitu pažnju svraća konjski tramvaj^ pravo prav cato ruglo: pod dugačak, nizak vagon, upregnuti okušani i mršavi magjarski konji, koje goni koćijaš dugom kandžijom u jednoj, a trubom u drugoj ruci. Pred konjima trči posebni »vardadžija« trubeći u znak da se svijet uklanja (na raskršćima stoji još posebni vardadžija). Sastavite li u jedno konjski topot, drnđanjo kolž, pucketanjc biča i glas trube, onda su vam na­ brojeni svi instrumenti »muzike«, kojom dan na dan »zabavlja« carigradski svijet milostiva tramvajska kom­ panija, čija je uprava i većina dionica u rukama — »kulturnih« Evropejaca. Premda mi se vrtio mozak od unr.ora i nespavanja ipak sam izišao, da se malo prošetam u okolici konačišta i krenem niz tramvajsku prugu. Najprije mi zape za oko veliki broj sarralau malim i niskimdućančićima te još neke stvari kojih u Bosni nema kao na primjer : hamali sa samarom na legjima; s(lrUdžije, koji trče za konjanicima; lustradžije, koji boje �53 čujete na sve, što je dobro, da narod branite od zla; da narod očuvate od propasti. Vi ste napustili. svoj poziv, ne vršite svoje zadaće, ne dajete savjete na­ rodu, ne upućujete ga, te su mnogi pošli krivom stazom, vi ste odgovorni za nj i pred Bogom đž. i pred ljudima. m Danas, kad se svako žuri, svako bori za svoj op­ stanak, brine za što bolju budućnost, većina vas živi duhom od prije nekoliko stotina godina. Pa ne samo to, negomegju vamaimade čak i takovih, koji narod po­ vlače za sobom u očitu propast zbog ovog svog konzervatizma. Doduše su neki od vas shvatili duh vremena i prilagodili mu se, ali vas je veća većina, koji to ne učiniste. Neki od vas preporučuju aarodu učenje raznih znanosti , bez kojih se ne može živjeti u ovom vijeku, ali za njima idu uzastopce oni drugi, nazadnjaci, koji odvraćaju narod od tih znanosti, te su za to svakome na štetu. Danas, kad sljedbenici drugih vjera, pa i idolo­ poklonici u Indiji osnivaju humanitarna društva, kad vjerski prvaci drugih vjera, osnivaju svoje vjerske udruge, odgajaju narod u vjerske m duhu (makar se to vama i ne činilo), kad se toliki misijonari plaćaju za prevogjenje u njihovom vjeru, — — ------- kiaj svega toga vi ste m rtvi,------- ---------------vi se ne mičete. Gazanfer — Sarajevo: Zašto ste zaostali? Kad vidite, da se još i dan ml I danas narod ugleda u vas, i čini ono, što mu vi pre­ Svome prijatelju M. B poručujete, za što ne osnivate humanitarna društva i Od kopna daleko, na širokom moru: vjerske udruge i ne okrenete ga pravim putem, kad Pučinama želje gdje Ugjtcu gone vi to najbolje možete ? U ponoći jedne majske, čarne noći Na ovaj upit neki od vas tvrde, da vas narod Gledali smo krasne, gdje sirene rone . ne će materijalno da potpomaže u tu svrhu, ne zna­ 1 ti, dugu jednu pričao si priču: jući, da današnji muslimani nisu ništa drugo nego po­ 0 robu, u mračnim tamnicam, što trune; tomci onih velikih islamskih dobrotvora, koji su to­ 1 ne ide iz njih na sunčane zrake; lika svoja imanja žrtvovali u dobrotvorne svrhe, što A ja sam osjeć’o kako srce trne. — — im najbolje svjedoče naši vakufi. Treba uzeti dobar program, ne žaliti truda, pa će vas i narod potpoma­ , Vali su nosili naše sjene tamne, gati. Daleko, pro morske površine ravne, Nikakvo zlo nije nam došlo, a da mu mi nijesmo Daleko, do zemlje, gdje nema robova. bili uzrok — naš razdor, naše nesuglasice. Dobro nam Tu sretni smo b ili: gdje se braća ljube, je poznato, da smo mi izmegju sebe zavagjeni i naj­ "Gdje tiranstvo, sila, svoje moći gube, više zbog tuga da propadamo, to biste vi trebali taj Slušali smo zadnji zvek teških okova. — razdor dignuti, jer vi to najlakše m o ž e te ------------ , a što do danas ne učiniste, nego ravnodušno gledate našu a ujedno i vašu propast. Znate da prvaci Muslimana u Indiji osnivaju hu­ manitarna društva i vjerske udruge (kao što je »NeIz ,,tl Yenara“ preveo: N . . . . i dveluk Ulema®), budući još pod tugjom engleskom vladom, a vi u islamskim državama, u ustavnoj eri, O vi, koji ste pazvani, da unosite luč prosvjete gdje možete i trebate se pokazati, da ste dobroželjiu narod; vi, kojima je zapovjegjeno, da narod napu- telji naroda, v i ------------ spavate —-----------Radite ozbiljno na tom, da se muslimani na Grčka riječ. Znači što i bujrunl Ljetos su ova paščad otpremljena na pustu adu ,,Hajirsyz- cijelom svijetu, bez razlike narodnosti, jedni drugima adasi“u Mramornom moru. približe, jedni za drugo osjećaju, budite svaki svoj cipelo, to prodavači novina, megju kojima ima mnogo posve malešne bosonoge djece. Za tim svraćaju paž nju muhallebidžijski dućani i aščinice, pred kojima pogdjegje uz dbner — kebab stoji aščija vičući: "Bujrun, efenđim! — »Oriste!«*) Ne smije se još zaboraviti silni broj »mahalske® paščadi.**) Pred večer se stadoše zatvarati dućani po čemu sam zakliučio da se u Carigradu i sad živi »šla turca« i čim se smrče nestade buke isprazniše se ulice i pozatvaraše svi lokali osim kahvi, aščinica i muhalebidžinca. Tišinu je prekidao tutanj fijakera i ruka parobroda u luci, koji puštaju lažne glasove koji u noćnoj tišini čudnovato djeluju na nenaviknuto uho, jer neki sliče udaljenu jauku kakva nesretnika, plaču djeteta itd. Ušljed toga nijesam mogao za dugo zaspati, a kad sam već počeo zavoditi u san trže me do tad nikad nečuveni »koncerat«: stotine, a možda i hiljade pasžt složiše u jedan glas vijati tugaljivo, otegnuto, iz bliza, iz daleka, kao da se dozivaju i jade jedni drugima. Po svoj su prilici — što rekne naš narod — lajali na mjesec (bilo je nekako o uštapu) i tek kad prestadoše ja kao zaklair zaspah prvi san u Cari­ gradu.... Sentimentalna vizija. Islamskim učenjacima. �&4 narod iz sredovječnog mrtvila, upušujte ga na dobro jer će se samo tako odazvati svom uzvišenom pozivu. Hazim Muftić, Tuzla: • Ovaj članak je skoro objelodanjen u »El-Menaru«, a upravljen je islamskim učenjacima u Tur­ skoj carevini i Perziji. Ja sam ga preveo za »Gajret", da upozorim naše^lim e, da se late posla i savjesno izvršuju svoju zadaću, jer je vrijeme, da se može i njime ovako šta poručivati. Nekakav se čovjek bavio proučavanjem životinj­ skih govorova i ustanovljavao, što po zvuku, a što po kajdi, šta bi koji hajvanski glas mogao značiti u ljud­ skom prevodu. Došao je do zaključka, da koko viče: koko ko, a tukac: turlu, turlu, a da oboje znači jedno te isto, samo što tukac svoju tvrdnju izgovara turskim jezikom. A to znači, kada bi ko upitao koku n. p.:kako se taj i taj posao vrši, ili kako treba spavati, ona bi odr govorila: kako ko, dočim bi tukac odgovorio na to pitanje sa: turlu, turlu! Biva, ima i spavanja na razne načine. Jedan se gjak tužio svome drugu, nekom vese­ lom i dosjetljivom gjaku, kako mu je teško za spa­ vanje, jer da je po zavodskom rasporedu mnogo vre­ mena odregjeno za poučavanje i izragjivanja zadaća, dočim da je za spavanje i odmor ostavljeno vrlo malo sabata. ćh Šefika Nesterin B: Dogju čaši . . . Dogju čaši, kad bi druga zaplakala tako tužno. Ne znajući šta mi fali, za čim mlado srce žudi, Na oči mi suze navru i sve laglje srce bije, Moje misli lanci spute, a eterom mašta bludi. Podižem se — čini mi se — nestaje me u te čaše, Radi želje nepoznate ništa biva moje biće, Eto više nisam ona —.čedo praha i gnjiloće, Moj duh se je vino gore, gdjeno novo sunce sviće. Ah, tamo je tako lijepo — ah, to sunce toplo grije! I tamo se sretan svijet pod njegovim trakam smije, Ah, tamo je sve u snazi opijeno rajskim pićem, Ne znajući što su boli o ljubavi slatko snije. -------U tom carstvu, pod tim suncem, megju sretnim, a u sreći U ljubavi, zaboravi živim i ja kratke č a š e ; Onda zagje sunce ono, cio svijet mrak pokrije, Misli moje dolaze mi, duh moj tijelu povraća se. I ja gledam oko sebe, tražim nešto izgubljeno, Nepoznato, obećano, pred čim srce, duša strepi, Što će u čas jedan, poput sunca, znanja i prosvjete, Da ogrije srca naša, duše naše da okrijepi U tim časim najragje bih zaplakala tako tužno, Ne znajući što bih htjela, za čim mlado srce žudi; Na oči mi suze navru, srce moje laglje bije — Očekujuć časak jedan — nova zora da zarudi.------- J. Bećirov T. Lalić: Kad ugledah... Kad ugledah tvoje lice bijelo, Užeže mi slabo žiće cijelo Moćna ljubav, strasna, mila sila. A kad milo smiješit se stalo, Radosnicom suzom proplakalo, Srce moje, o, djevojko mila! Spavanje hodajući. — Ništa za to; — odgovori mu veseli drug — mi ćemo se početi vježbati u spavanju najprije sjedeći, pa onda stojeći, te hodajući, a poslije ćemo moći spavati i razgovarajući, pa i vršeći svakdanje poslove i tako ćemo moći uvijek biti u spavanju. Ta čovjek se dade svačemu priviknuti! Tome se je mladi gjak smijao i nije mogao vje: rovati, da čovjek može hodajući spavati, sve dok nije odrastao, svršio nauke i stupio u javni život. Toga sam gjaka poznavao, poznam se s njime još i danas i ime mu je Ahmet. Ja se s'Ahmetom družim, raspravljam s njim i koristim se sa onim, što od njega čujem, jer je raz­ borit, pronicava uma i budna pogleda. On mi je sam pripovijedao doživljaje iz ovoga gjačkog života, pa i razgovor sa svojim duhovitim drugom, koji ga je bio obećao naučiti spavanju hoda­ jući i razgovarajući. Skoro mi Ahmet dogje i nakon što se pozdravismo stade mi say usplahiren i nekakav zabrinut pri­ povijedati. — Ne znaš kud sam danas išao? — upita me. — Ne znam! — Na Kiseljak! — Pa šta si tamo vidio? — Vidio sam svega i svačega. A najglavnije je, osvjedočio sam se istom danas, da ljudi mogu i umiju spavati hodajući, sjedeći i razgovarajući se! — Ma kako to, kazuj!? — Nijesam ti ja išao na Kiseljak, da satno oteferičim, nego da usput vidim, šta tamo jma i šta ondje svijet radi. Mislio sam, da svijet onamo ide, da se u onom čistom zraku odmori od napornih gradskih poslova, da se na vrelu napije one zdrave vode, ko­ jom je Bog ono mjesto odlikovao, da se tu svijet �iskuplja i <ia se ondašnja siromašna okolica imade prilike okoristiti od svojih bogatijih gosti. Ali šla sam tamo vidio!... Išli smo lijepo izgragjenom cestom, koja je štogdje posuta nekakvim crvenkastim pijeskom, pa izgleda, kao da je od merdžana. Kad smo došli na Kiseljak, odjahali smo pred jednim starim hanom. Pred hanom imade puno svijeta; jedni stoje, jedni sjede na klupama i svi gledaju u nas i smiju se, kao da smo mi izgledali smiješni. S jedne strane hana pružili se dugački stolovi nadkriveni negdje krovom od daske, a negdje od pleha ili sijena i krovovi se oslanjaju na direke, koji su megju sobom spojeni ljetvama. Za tim dugačkim sto­ lovima sjede hrpimice Muslimani, mladići različitog staleža i mjesto kiseljaka piju — rakiju. Ti mladići su većinom blijedi i mršavi i mjesto da se što o poslu trijezno razgovaraju, oni nešto ne­ razumljivo pjevaju, podcikuju, bulazne i deru se. Megju onima što pred hanom stoje, imade ih puno, koje računaju u pametne i odlične ljude. U prvi mah mi u oči upade megju ljudima pred hanom gdje stoji jedno gurbetsko dijete u slamnatom šeširu na glavi, od jedno 8—10 godina, skoro svo golo, jer od odijela imade na njemu samo otrcana, kratka i pljesnjiva košulja, kao u djece, kakve se mnogo susreće u našim siromašnim ciganlucima. Teferičlije se pred hanom malom gurbetčetu smiju i šale se s njime, a ono svakom prolazniku pruža ručicu i išle krajcar. Kad mi stigosmo, poleti mali gurbet u slamna­ tom šeširu i pred nas i poče iskati para, da kupi hljeba. Ja i moji drugovi ne htjedosmo odmah davati malom novaca, nego okrenusmo raspitivati, gdje je kiselo vrelo, da ga razgledamo. Mi krenusmo na vrelo a i mali gurbet pogje s nama. Pošto je mali u šeširu, držao sam da je kršćansko dijete, ali pošto je mene običaj svakoga pri po­ znanstvu upitati za ime, to' upitam i našeg malog druga. — Ime mi je Nazifl daj mi, Bog ti dao, jedan kraj­ car! — odgovori mi ciganče. Mali me vrlo iznenadi, jer nositi ime Nazif, a šešir imati na glavi i još pred očima onoliko, svjesnih »Turaka«, nijesam mogao vjerovati, da to može biti na javi. Upitam mališana, je li „Turčin14, a on odgovori da jest, a uvjeri me još i tim, kad mi kaza imena umrlih mu siromašnih roditelja. Izvadim nekoliko krajcara, predam ih malom i protumačim mu u kratko, šta znači kod nas nositi šešir na glavi. Dječak odmah skine šešir, stade ga trgati i ko­ made bacati u grabu. Kad je mališan trgao šešir, a pomagao mu je još i jedan njegov drug, oni su se »Turci« pred ha­ nom gore opet Smijali. Za vrijeme toga još sam čuo, gdje nekakva krš­ ćanska žena dovikuje Nazifovu pomagaču: — „A što mu, bolan, podera šešir. Šta ti smeta?a I na to su su oni „Turci4 pred hanom opet smijali. E sad pomisli, molim te, u što bih ja ove naše »Turke« ubrojio!? Da rekneš: nijesu pravi Turci, oni to ne daju ni za živu glavu reći; da rekneš, jesu pravi i dobri, ne možeš ni to, jer sve rade ono, što ne valja i ne vode nikakve brige o sebi, svome imetku i svojoj zadruzi. Oni bi se valjda smijali i onda, kad bi neko malog Nazifa odveo u kakav samostan, ili ga izbrisao iz muslimanskog nufusa. Pa ne reci, da to nije spavanje hodajući i zazgovarajući...! — Turlu, turlu, Ahmete! — odgovorih svome priS jatelju sa bolnim osmjeham. MvsaMeA, MocTap: ilia .in M T e , M o s r e e , iiiT O J b y 6 n iu M eH e! 0 , Kafl 6a aeajia Tyry n 6ojie, I I I to mh nx 6yA« cjehaH>e Ha Tyry h 6ojib »capice h Bpeae, A kdpa « jmpe mroao hx to, npiTd!... 0 , UB’jeTe Hii.TH, HeBHHo neAot KaAa Me bhauiii Bece.ua, BPApa, He MHLViH a * je to cJiHKa Ay°ie, Becejba Ayme A» cy to jeApa... y hcto Ao6a, KaAa mh bhahui I^je ocMjex jiaraH npo AHija mhho, y hcto Ao6a cpue y rpyAMa Tyryje, ubii.u i , jeua h niHe.... A KaAa Hohna Ha aeMJi>y naHe I I caHaK c MupoM pauinpH Kpnjia, IIpeAa Me CTaHe aH^eiOfCor AHKa Bn3iija TBoja BH.iHHCica, Mirna. Ila KaA mh cna3H y 0Ky cysy Kano ce Ty»«Ho h 6o.iho ćjihctb, Ilponjiane thxo Biranja TBoja AHbeJiCKa MH.ia, k ’o poca HHCTa. A nJian joj 6pyjn k 'o 3ByuH cijiepš, K ’o njecMa Hohn KaA jeccH BeHe.... H nyjeM kbko 3anjeBa Kpoa njian: „TKa^HM Te, MOMne, idto Jby6HUi Mene44... �56 Šemsuddin Sarajlić: Danica je čekala mjeseca . . . (Svršetak.) Toga istoga dana, u petak prije podne, sjedila je, na Ramizu — u selu pokraj Carigrada više Sultan Ejjuba, koje je samo Bosancima nastanjeno — mlada, sla­ bunjava djevojka kraj pendžera majci uz koljeno. Gledala je na morati zaljev Zlatnoga Roga kako su ga pritisli mali čamci. Skližu tamo i ovamo, a naj­ više ih upravlja gore prema Kjathani. Na krilu joj je nekakav šav, ali ona ne šije. Ruke joj klonule na kri­ lo, pogled otišla dolje prema Zlatnom Rogu, a u mi­ slima prevrće svoju prošlost.-------Šest godina je prošlo kako se sa svojim roditelji­ ma iselila iz Bosne, mučnih i dugih šest godina, kao šest decenija. Dok je bila u Bosni nije znala ni za kakve brige, pa se razvila u ljepoti, da je milota bilo pogledati. Tako jć u potpunom jeku svoje ljepote ostavila Bosnu i prešla u Tursku, da zbog svoje lje­ pote više puta strada.... Potucali su se iz mjesta u mjesto, miješajući se uvijek za bosanskim Iseljenici­ ma. Turci ih nijesu primali, a Bosanci su nju više puta napastovali i progqpili. Zapinjala je mlagjem svi­ jetu njezina ljepota za oko, pa ju-je,Jedan put jedan osori momak gonio preko bašče, da jc uhvati i odvuče sebi. Drugi put joj je jedan odadro komad rukava na ulici, kad je bila s materom — htio je potegnuti. Je­ dan put im je neko opet udario na kuću u veče, kad oca nije bilo doma, da orrata obije i da nju izvuče.... I još dosta takvih napadaja, Jwji su nju istravili, a od njih se jedva spašavala vriskom i pomaganjem. A šta joj se tek riječima predbacivalo! Ona je sve gorko podnosila, a mnogo puta i odbolovala za to. Željela je mirnu, sretnu udaju — pa za koga bilo. Ali nije bilo vrijedna momka, ko­ jemu bi ona svoje čisto srce poklonila. Od Turaka je nije niko zatražio, a pošla bi odmah makar i teška srca. U takvom nesnosnom položaju često bi se spo­ menula svoje tajne ljubavi iz Bosne.... Bože mili, ka­ ko je ta njena ljubav bila slasna i lijepa, makar da nije nikad sa miljenikom svoga srca ni riječi progo vorila! Ljubila je u njemu onu čistoću i plemenitost, pa to ni dan danas ne može da zaboravi. I sada, kad god se spomene tih sretnih časova svoje mladosti, u grudima je podigje neka toplota, a blijedo, opalo lice probije laka rumen. Domaštava svaku sitnicu i o tom rado sanjari. — — — Nedavno je došla s porodicom u Carigrad. Uzeli su polovicu kuće na Ramizu od jedne udovice pod kiriju. Otac od zadnjih novaca iznajmio jedan čamac pa lagjario na moru. Ona s majkom šila lugje rublje. Ovaj niski položaj ubijao je njezin ponos, peklo je u duši. Ali se nije mogao promijeniti. Nadala se sama, da će se to kojim slučajem popraviti. Ali to je bila samo nada, što bi i ona ponekad gorko osjetila, kad bi nešto trebalo nabaviti, a nije se imala zašto.... Wi tom bi se samo suznim očima obazrla po siromašno uregjenoj sobici, izašla tiho u avliju, pa nemajući kud dalje, povratila se opet u odaju, da pritajeno uzdiše. Onda bi se sjećala svoje udobnosti u Bosni, kad bi se u punom veselju naganjala s drugaricama po svje­ žoj zelenoj bašči. Pa sijela punih smijeha, pa teferiča i sastanaka, pa njega... A sad, ništa od toga svega tek samoća, vječna, tužna samoća... Sinoć je usnula, da je odnekle dobila na poklon nov fesić ali ga je brzo izgubila. Odjutros je razmiš­ ljala, je li i taj san iz varave nade. Pa je samo šutjela, klonula i gledala na morski zaljev, kako po nje­ mu lagje plove. Oko nje grobna tišina, da se je tu jedva zamjećivala zaglušna buka zadumanljenog Ca­ rigrada tamo prema moru. A sunce šija iznad svega čisto i ljupko... — — — • Cesti signali parobroda i po nekad lahorom nanošeni Jiitri odjeci teških čekića po gvožgju iz bro* đogradilišta, kazivali su, kolikom se žurbom kreće carigradski život. Pa ono vječno komešanje, kao i no brinući^se jedno za drugo, pa silan svijet. A tu na Ramizu — tišina, vječna, tužna samoća i tišina. Ova bi tišina umarala čovjeka, ali našoj djevojci za njezine raštrkane misli, kao da je godila. Ta i sav njezin život već je potisnut u pozadinu, kao što je u pozadini i sadanje njezino Ramiz selo prema cari­ gradskom životu. Slabunjava je, trošna, a najviše od misli. Najviše je mislila o Bosni i nesugjenom ljubimcu svoga srca. Nadala se, da će i on iseliti u Tursku, pa da će se opet vidjeti i biti svoji. Ali eto njega nema. Uzalud ga čeka, zaludu plače i vehne. — — Pa kad bi i iza­ šao, Bog zna, biše li se kad vidjeli. Carevina je pro­ strana, pa ko zna gdje bi se on nastanio, a teško da će ikad doći — misli djevojka, pa se još više rastuži. Stijesni joj se kuća, pa bi najradije izašla kuda. Udovica ih je jutros zvala, da idu na moru obalu iza podne, a nju eto nešto više vuklo danas na izvan, nego ikada. Pogledala je mater: — Hoćemo li ići na more? — Možemo! VI. Spremile su se iza ručka i pošle. Djevojka Behija s materom i sa udovicom, a uz njih pošla i jedna kona sa svoje dvije kćeri. Došavši moru na obalu i videći, kako silan svijet kreće na Kjathanu, ne mogoše se ni one suzdržati, nego sjedoše u čamac iza podne i otiskoše prema Kjathani. Behija je spokojno sjedila u kajiuku i gledala kraj sebe u more kako se pjeni, čamcem uzgibano. Zaokupljala je jedna po­ tajna misao. Nedavno jednoga petka, kad je bila na Kjathani, vidjela je jodnog rumena mladića, kako je pozorno Ijubopitno promatra. Ona je oborila oči ne mogavši �izdržati, njegova pogleda, a on se raspitivao za nju. Megjutim se Nedžibu približila jedna mlada, go­ I Behija je čula za nj, da je sin nekog binbaše, da spodska djevojka i pružila mu naranču. Behiji, kao mu je ime Nedžib. Poslije ga je dva put nazrela, kad da to bi krivo. A kad je pružila i drugu s kolačem, je prolazio na atu preko Ramiza, a kazali joj da od pogledavši zaljubljeno u Nedžibova druga i rekavši: nekog vremena često progje i raspituje se za svaku »za R«sim bega«, Behiji zašumlje u ušima. Sile kao kuću, ko stoji u njoj. »Nije li radi mene prolazio® — da je izdadoše na čas, pa je jedva mogla čuti, kad je pomisli Behija, pa se zastidi sama od svoje misli kad vidjela gdje djevojka odlazi, kako Nedžib reče svomu se sjeti svog siromašnog položaja. »Hoće li i danas drugu: »Ovo je moja sestra Snima....* i upitno ga biti na Kjathani? »pomisli« a čisto joj drago. Kad pogleda... »Rasim-bej — Rasim«, šumjelo je u Behijinim bi i bio — šta... On, odličan mladić, aona sirota muušima. Pozorno mu se zagledala u lice i kao da je hadžirska kćer — prezreno stvorenje... Tamarn Behija u takim mislima, kad je drugarica u njemu upoznala Rasirna iz Bosne — svoga Rasima. Aiša upozori na jedan gospodski čamac, pored koga Tek, iza nje je u Bosni ostao njezin Rasim lijep, kao su prolazili. U njemu su sjedila samo dva mladića jabuka, a sad je vidjela pred sobom jedno trošno, Behija ih je pogledala, pa u malo, da glasno ne uz­ brižno lice.... Ali to je ipak on, mora da je — go­ dahnu, kad u jednom od njih prepozna — Nedžiba. vorilo nešto Behiji. I ona gutala Rasima pogledom, Srce joj malo življe zakuca. Drugog, Rasi ma, pravog dok su joj se slabašne grudi uzbugjeno talasale. Po­ miljenika svoga srca, još iz djetinjstva, iz Bosne — tajne misli o Nedžibu izgubile su se netragom u ovaj nije dobro ni pogledala, pošto su brzo promakli mimo čas iz njezine duše i ona jo samo tiho šapu tala: — To je on.... njih. Samo, na letimičan prvi pogled u čamac, uči­ Pa kad je poslije oslušala i čula, da se Nedžib nilo joj se i to lice poznato. Nije se okrenula, znala je, daje to neuljudno. A nije ni htjela, jer eto Ne­ i Rasim razgovoraju o Bosni, uvjeri se, da je to nje­ džib ide za njima. I on ^ e na Kjathan'u, tamo će ga zin Rasim. Poznavala ga je i po glasu; samo joj taj gla£ nije zvonio zvonko, kao prije u Bosni, nego je vidjeti. Došavši na Kjathanu prošli sju u najgornje redove dolazio kao iz nekih dubina — nevesela srca. »Mora ženskinja i sjeli u okrug. . Aiša; Behijina drugarica, da i on silno pati, a sigurno bi i mene rado vidio«, imala je harmoniku, pa je po nekad tiho zasviraUpfS pomišljala djevojka, pa toliko puta polazila da rekne pjevala. Behija je šutila. Pazila je kad je Nedžib Aiši: neka zapjeva koju bosansku pjesmu, da mu se izišao sa svojim drugom- iz čamca i pratila ga kraza prok že. Ali se susprezala, videći, da Rasim nešto svijet. Dogje joj po nekad, da i sama ustane sa ko­ dugo govori Nedžibu, pa i njemu ne da doći do riječi Kad je Rasim ušutio, zaokupi Behiju silna želja, jom od svojih drugarica, da se umiješa megju svijet, da ga sretne, da se pogleJaju... Ali kako? Kad je eto da mu se prokaže. Sjeti se pjesme »Danica je čekala ona u običnom žaru — boljeg nema, a ženske, koje mjeseca....« Ovom bi mu pjesmom rekla, koliko sam su šetale, preljevale su se u elegantnim svilenim odi­ ga dugo željkovala — pomisli, pa reče Ajiši da jc jelima. Ne bi li okrenuo glavu od nje, ako bi je pre­ zapjeva. Ajiša razvuče harmonike, pa izdiže tanko, poznao? Stoga mora, da sjedi tu — u pozadini. Pa glasovito: »Danica je.... « Mnoge se glave njima okrenuše, mnoge se oči u ako on slučajno tuda progje, može ga sama vidjeti. / Behiji se stijesnilo oko srca, osjećajući se tu* njih upriješe. Behiji provreše prsa tokom milih čuv­ stava. Vidjela je samo kako se Rasim brzo okrenu gjom, sitnom na tom veselom teferiču. Povukla bi mater, da odu odatlen, ali je prevlagjivala želja, da prema njima, oči su im se sukobile, rekle mnogo u se vidi s Nedžibom. Pa je tužno sjedila, pratila ga jednom trenutku — ona nije ništa više razumjela pogledom kroz svijet i čekala, da pokraj njih progje. — klonula je majci na rame. — — '— — — ------ Nije trebala dugo čekati. Nedžib je na jedan put Vii. upravio prema njima sa svojim drugom. Nedžib primivši lahko Rasima u naručaj, pogleda Dok su dolazili, Behiji je silovito srce kucalo. i sam onamo, odakle je pjesma dolazila. Prvi mu po Zapriječila je Aiši, da dalje svira i pjeva, pa samo u gled pade na Ajišu, a odmah uz nju vidio je Behiju. Nedžiba gledala. A on nije ni primjetio. Nedaleko od I njemu srce jače zakuca, u njemu se pojavi čuvstvo njih sio je sa drugom, koji ga je od Behije zaklonio. samilosti za to bijedno djevojče — slabo stvorenje, Tako je Behiji Rasim bio prvi na pogledu... Ona ga koje je nemoćno ležalo majci na ramenu . . ------- — pogleda; umiljato lice, sjetna zamišljenost oko čela, — Rasime! — Zovnuo je prijatelja: Rasime! a u svemu neka trpeljivost, poharanje, pregaranje. Ovaj se nije odzivao. Oslonio se o Nedžiba, sklo­ Behija je vidjela samo desnu stranu toga lica, pa joj pljenih vegja, pa samo što duboko diše. Nedžib ga je ipak izgledalo poznato. Mislila se, gdje li ga je nije hotio buniti, pa pričeka da se sam trgne. Megjuvidjela u prostranom svijetu. Ali od prvog pogleda tim se je zabavljao sa svojim mislima. Osjećala je, da joj je to lice drago, možda iz — saOn je čedo gospodštine. Otac mu je vrlo uva­ učešća. Ili je što drugo?-------— žena ličnost u vojničkim krugovima. U najnovije vri- �5Š jeme odlikovao se strategiČnim vještinama, pa se je moglo nadati, da na skoro bude promaknut u veće zvanje. Nedžib pak svršio je »idadijju« pa je sada • tudirao filozofiju na sveučilištu. Od naravi je bio vrlo mekana srca. Umjetnost je ljubio nada sve. Imao je pronicav pogled. Živio je bezbrižno — nije znao za amorovu strelicu. Tek tu nedavno sjeknulo ga nešto u srcu, kad je opazio na Kjathani mlado, slabunjavo djevojče — Behiju i s lica joj pročitao, da je nekad sretna bila, a sada, da je bijeda tare. Opazio je tra­ gove vilinske ljepote na njezinom licu i pomislio, da bi se njoj mogla ljepota opet povratiti, ako bi joj se u životu pomoglo. Stoga ju je zagledao pozorno, a kad se ona na to zastidjcla, razumio je da je nevina i plemenita. Raspitao se za nju i prolazio preko Ramiza više puta, neće li je vidjeti — ali uzalud. Danas je eto iznenada vidi . . . Zadovoljno je svrtao pogled na Behiju i proma­ trao je. A ona je još uvijek ležala nemoćno majci o ramenu. Nedžibu se sažalijevalo na Behiju, da ne­ dužna strada. Pomoći bi joj se moralo — pomisli — ako ne drukčije, pa makar se i QŽeniti sa njom. To će reći Rasi mu ne će li' ga predobiti za se. Tim će mu najlakše pokazati, da i on dijeli s njim bol i sifćut za njegov narod, tim će udovoljiti čistim pobudama svoga srca, a valjda i Rasirna^ onda sklonuti, da uzmeSaimu i da ostane uza nj. U to se Rasim lahko trgnuo od Nedžiba, pogle­ dao u Behiju i opet bolno uzdahnuo. — R asim e! — Nije mi ništa. — Bio si se malo zanio. — Ouo sam glase svoje narodne pjesme. — I to te tako uzbudilo! A malo prije mi reče, da ti više puta dogje, da se odrekneš 9VOga naroda . . — Ali šta ću — kad ga žarko, istinski ljubim! — Bravo! kliknu Nedžib, zagrli ga, a obadvojici im navriješe suze na oči. U taj je tren došla Saima i stala bratu iza legja, i Behija otvorila oči. Prvo, što je vidjela, bilo je, kako Nedž b zagrli Rasima, a iza njih stoji Saima i smiješi se. A njoj se učini, kao da Saima grli Rasima brato­ vim rukama i hoće da joj ga otme. — Ne — kriknu Behija — pustite ga, . . . . on je moj . . . . ! i opet klone majci na rame. Ženske se na ove nenadne riječi uzbuniše i sakriše Behiju. Saima prirodnim darom ženske, opazi u tom svoju nesreću, duboko blijednu i kradom se po­ vuče natrag. Nedžibu stade dah od iznenagjenja, a Rasim drhtnu od miline . . . — Šta to znači? —■ razočara se Nedžib. — To i mene moj rod ljubi — reče Rasim — makar u tugjini. Makar da me iz nepromišljenosti ostavlja u Bosni, opet me se sjeća. Ljubi me, i svoju će djecu poučavati, da ne zaborave svoje Bosne. Ovo me ohrabljuje, da se boljim danima nadam. A pošto za boljitak treba rada, to ne smijem ostati ovdje. Idem u Bosnu, da uradim što mognem za svoj rod, pa m akar bio prva, žrtva u borbi. I onako ne vidim da ću d u g o .--------Klica sušice je u h v a ć e n a .---------- : U rad za dobrobit narodne cjeline, možda još da dobro dogjem. A za pojedine osobe bojati se, da ne bi bio na teretu, usljed svoje tjelesne slabosti, koja naviješta nedalek pad . . . . — — — — — — — — — — — — Ne, ti ne ćeš ići — zamoli Nedžib. — Moram! * Do dva dana je Rasim ostavio Carigrad. Brzojavno su ga pozvali kući, jer m u se na sm rt razbolio rogjak, od koga lijep imetak naslijegjuje. Ali se Rasim nije sam povratio u Bosnu. Sa njim je pošla i Behija, njegova zvijezda danica, koja ga je dugo željkovala . . . . Do Biograda ih je pratio Nedžib, a odatle je okre­ nuo u Francusku, da se u radu priključi svojim — mladoturcima. XnrnjeHa. K padaB a o^oj'iaA. — KpacTaBa oAojnaA ey iuaxoM hah npexpaH,ena hah uiKpo<J)yA>aBa. H y je^HOM n ApyroM (yiyiajy, uncoah hm jana, Macua xpaua (HenAaBJbeao m ahje KoJ. R um om ce no m e flaBara oujiaejbeno (uocho MJiujeKO), hah 6am u caMa cypyTKa, aparae ce noray nncTHTii h AH]HTe 03ApaBH. Y TaKHM cAyuajeBHMa A&jy fljegii h MAakeBimy — caMo He 3a Ayro. Mory ah acene y3HMath .uijeuoBe h sa BpHjeme ajeceiHOr upaita? — JKeHa je aa BpajeMe Mje: oMHor npau>a ocjeTJ&nBHja, abkac, npe&ia CBeMy h HeoTnopHHja Hero o6h4ho. T o aceHe h caMe ocjekajy,HCTora he Jteicap Bp.io necTo nyTH HanoMeHy KaA npename Aiijeic: „A ah ja iimhm Ha ce6nl. A to he pekn, aceHa cyMH>a, Moace ah y T0M6 CTan>y AajeK y3HMaTn? JLenapn oćmuho flajy jiujeKoee stcenaMa y moM epeMeny — caMo He Aajy jannHe 3a HHniheae ii jeAHH>eH>a ca;xnnnAa. UBo^cbe ce CMaje 3a to B pn je M e y3HMaTH, h areo ra ce mhoto aceHCKHH>e 6ojn. Kone nype yniH. — KaA hckom A yro u;ype ymH, 0HA,a no TAjeKaA noMaace h OBaj HanaH. Kymi ce y anoTega pacTBop t . 3. „uepxuflpojia , h to y pa3Mjepa 2 Ha 100 BOAe, na ce cbakh a &h thm paeTBopoM 3ajiuea 6ojiecno yxo OBaKo. PacTBop BaA>a a* je erajao y co6a, Aa He 6yAe x.iaAaH. BoAecHHK AerHe Taao, Aa My Coaocho yxo A°he HaBHine, na OHAa y H>era Hacne Tora pacTBopa toahko , koahko CTaHe, h a p * h ra tsk o 10 MBHyTa. lloCAaje Tora BpeMOHa ce Taj pacTBop H3 y x a npocne (HarHH>aH>eM rAaBe), niKOA»Ka ce oa a e ra ncnepe, na ce OHAa yxo MeKitM 38M0TyjbK0M BaTe AaćaBO 3aTHCHe. IIpOTHB naAaBHge (b 6AHK6 60A6CTh). — IIpOTHB naAaBBge npenopuyjy ce HečpojeHH abckobh. Y HajHOBaje Ao6a Bpahajy ce A>eKapn h oneT 6poM.y, ojiu ne nucmoM, nezo MujeuuiHOM no ooom namimj. ynMe ce y anoTena ne 300 ćpoMOBor Ka.iaja, naTpaja a aMOHaja (Kalium, Na- �triilm, Aminonium brom.), cjiajema ce. na će oa tć CMjece CB&KH A«h paeTBopH 2 rp. y 3 Aegaja (n0Behy nanjy) Bo^e. Jr3 to ce 6o.iec.HH5c «iyBa cojjh h c.iaHHx j'e^a. Ako ce aa to spajeMe jaBe Hejeuie h 6o6y.T>nu;e, min ano naA»e ocjeT.MnocT a ćaApaHa 6y.iec.HBK0Ba oH^a Ba.i»a A03y CMaftHTii. A atco nacmrjan ne nomjcme, Ba.ta o6poKe .Hijena noBehaTH, h ciie ihto je pjuho cacBHM HanycTiiTH. ; Taj .injen He noMaace, iiCTinia, 0AMax, a^ia aKO ce CT8.1H0 roAHHaMa y3BMa, na n aoc^iaje o3ApaB►T>eH.a HajMaH>e 2 roAHHe npoAy>KB, c.waH.yjyha My o6poK, xohe necTo Aa noMorne. y nanaAy Be^HKOr i;ain.i>a (pi(iiaBi;a). — JKecTOKe Hana^e Be.imcor Kam.’La Teiuao je ivieA&TH — HapoaiiTO koa Ma^e fljepe. — Pauy, noapBene, noaoApe h AaB° ce mho.tiiiii, caA he H3AaxHyTa. Ako je Kama.’b Ha oflojvemy, Koje ne y.Huje ouy jbenjbueycjiya jfa V36ayu, on^a je onachoct 6ara A°®CTa Ty. C Tora Ba.ta AjeT6Ty iuto npaje noMohn, h to Ha OBaj Ha'iHH. Ba.i.a My npca xjiaAHOM boaom npcKaTH — TaKo, Aa oho Ay6oKo noTXBaTii, na BaaAyxa A°6aje. A ko h to He noMorHe, Bajka My sanka CBojnM npcTOM Ay6oKO y ycTa na My jesiiK, Koju' je aa epujeMe nanafla oouuno 'iepcmo na fieunc npunem, HaHiiHce ii HanpeA npiiTiicHyTH, a* Ba3Ayxa Aoćaje. KiixaBn>iaiio ah j ere. — *11 ua.ia Ajega H?3e6y h KHxaBHny yxBaTe. KaA AujeTe oKiijaminaBH, a mije y BaTpH, ohab ke My Ao6po muhuiji, aad če'Gjp.e 3Hojnjio. A Aa ce 03Hojn, OKyna ce y Ma.io monnujoj eoflu, Hero o6 huho, h to OBaKO. CnpeMH ce BOAa oa 35° I(. (Kao iuto je h TonjioTa Hauiera Tajcjia), n a joj ce oha^ sa oho BpajeMe aok ce AkjoTe y a.oj Kyna, nocTeneHo aoAaje Tonjiaja h Tonjiaja, aok ce He aoI)® A° 40° I(. Y toj 6an>HAP3KHce AnjeTe 10 MnHyTa,na ce oHAa 6p3o H36pHuie h ncTape, Tonjio yBaje h y Ko.mjeBKy (iijih nocTe.i>y) UP.ioHCH. Ty Mopa Vs caxaTa .vapno .leacaTH Aa ce onaoja. A Aa ce He 6h oTKpn^io h pa3rojniTa.io, Halje ce ys H»era yBHjeK Koje CTapnje le.baAe, Aa ra noKpaBa. Ka# ce us­ noju , 6p30 ce ua6pmue h y hhcto apeCByqe. Aa ce MjTHa 1104a H36acTpa. — MyTHa BOAa mije nake. ,ZJa ce H36iiCTpn, AOMeke joj ce hcuito cmuuce u Kpe>me eo^e. Ha xeKTOJinTap Henacie a MyTHe boac paqyna ce 35 zp. cmuncc 6 .imaapa tepa ne eop,e. KaA ce to y BOAy cacne, CMjeca ce Ao6po npoMiijeiua, na ohah 2 caxaTa Ha siapy ocTanii. 3 a to BpajeMe ce oHaj MyTji>ar, mio ce oa CTance a Kpena y boab aoKaace, cnycTa na ako (cTajioaca). Aaa cnyiaTajyka ce Ha aho 3 a co6om noByne a c.By APyry HOHBCToky 113 boac, Te oHa ocTaHe He caao 6acTpa, Hero AOHemie a npenaiukeHa. 3a Narodne umotvorine. Udovica Alibegovica. Tamo doli u donjoj mahali Udovica Alibegovica, Još je mlada još bi se udala, Al ne smije od sina Smajila. STjoj dolazi aga Ahmet-aga, Govorila Alibegovica; „A Boga ti, aga Ahmet-aga: Što ti meni češće ne dolaziš* ? Odgovara aga Alimet aga: ,,A Boga mi, Alibegovice, Ja bih tebi "češće dolazio, Al ne smijem od tvog sina Smaje“i' Govor.la Alibegovica: ,.Lahko ćeš mi sina pogubiti — Sutra petak, sutra turski svetac, Svi će turci otić u džamiju, A ja ću se mlada razboljeti, Od groznice ali naholice, Od srdašca ali bezposlice. Ti otigji za goru na vodu, Ja cu poslat sina IsnrmjUa. Da donese iza gore vode. Gledaj mi ga tuđe pogubiti'1. Ot’le ode aga Ahmot-aga, Geta mlada Alibegovica. Svanu petak, svanu turski svetac, Razbolje se Alibegovica. Njoj dolazi dijete Smajile: „Moreš, majko žutoga šećera II simita hljeba bijeloga"? Govorila Alibegovica: „Ja ne mogu žutoga šećera, Ni simita hljeba bijeloga, Već da mi je iza gore vode"! Skoči Smajil na noge lagahne. Pa uzima srebrenu maštrafu, Da on ide za goru na vodu. Njemu seka pusat dodavala: „Uzmi pusat, brate Ismajile, Na vodi je aga Ahmet-aga, Da nam tebe ne pogubi mlada'1! Uze pusat dijete Smajile, I on ode za goru na vodu. Kad je bio kroz goru zelenu. Gavran grakče na jelovoj grani, A vuk vije u zelenoj travi! Govorilo dijete Smajile: „Ne vij vuče, ne grakči gavrane, Biće mesa i crvu i mravu, A najviše vuku i gavranu!" Kad je došo za goru na vodu Al na vodi aga Ahmet aga — Na dugu se pušku naslonio, Zlatnom sabljom hladnu vodu muti Govori mu dijete Smajile: „Hajd’ otale, aga Ahmet-aga, Nemoj mutit studene vodice! Plaho mi se majka razboljela, Da joj naspem studene vodice! Odgovora aga Ahmet-aga: �66 „Nećeš nasut studene vodice11. Pa ga uze po svilenu pasu, Pa ga baci u zelenu travu. . Pade Smajil u zelenu travu, Birdem pade pušci vatru dade Da ubije agu Ahmet-agu. Puška puče, u čelo ga zgodi, Čelo puče, oči ispadoše. Uze Smajil oči Ahmetove, Pa ih meće u čašu srebrenu, Pa on nasu studene vodice, Pa on nosi bolesnoj materi: ,.Evo, majko, etudene vodice, 1 u vodi oči Ahmetove11Kad to vigje Alibegovica, 1 u njoj je živoj srce puklo. Zabilježio: Mustnfa Behlulovil, Tuzla L ista k . Iz islamskog svijeta. IV. .T iijeT Hce.ta. lijecMt . . . Jocua Mn.ianak. V. X o ce-M a p a ja a © XepOAnja ( K p a j ) ......................................... BorAan riononaka. VI. Bpoj Cp 6 a n X p B a i a (Kpaj).................................. ^ p . JoBan EpAe.taHOBnk. VII. C i a p a E e o rp a A (II) . . . . T. C. B imobckh v iii . n o 3 0 P i i m H i i n P E r j i E ^ : IIp ep aA a u npntca3 „KomTaHe : BpaHKo Jla3apeBiik. IX. yMETHHB:KH U P E IV IE ^: • K n e 3 I I bo oa C eM d ep n je, oa Hce Bajnha: Miiao Ma.iojeBak. X. nO .IH T H H K H n P E O E A : T K e .te h T en n c o k e M .ia A O T y p c K o r peaciiM a: — H oB a p yM yH C K a B jia A a : MHOCTpaHa. XI. OIJEHE H IIPI1KA3H: Ilje c M e M n .io p a A a J. M n T p o B n k a : JIa3apeBuk. BpanKo B y rap cK a, oa A v - A. Jim apKO Ba: Ap. Tax. P. 'BopheBnk. XII. EEJIEIHK E: Ku.ii3KeBHOCT: Xe<J)TiiHroBa „McTOpnja HOBiije 4m^030(J)Hje«. — „BacKpceH>e“. — „Mcnirrii Baibe o CMp'moj Ka3Hiiu. — EMarpagaja Myc^nMaHa n3 Bočne a XepgeroBHHc“. — Buorpacjjnja Jy.inja AHAparniija. — CxpuHa oueHa o jeAHoj cpncKoj kh>ii3u. — C.igbchckh uaconncii y VrapcKoj h XpBaTCKoj. Dobrotvorno društvo u Tervisku. Zaslugom milijonera merhum Abdul-Veli «[uš«^va osnovano je u Tervisku dobrotvorno društvo, koje je donijelo mnogo koristi tamošnjoj ehaliji. Izmegju ostalog ovo je društvo u godinu 1907. za djecu od kolere nastradalih poro­ dica osnovalo o d g o l i š t e u koje je primilo i neko­ „ C p n C K H KH»HiKeBHH l ’ j i a C H D ^ 113.13311 1. liko siromašnih porodica a uz to još pružalo pomoći ii 16. cnaKora nrjecega y CBectcaMa oa 5 Tadana, n d a je : i drugim siromašnim ljudima. Ha Tpn Mjecega 4'50 auh- (KpyHa) Nu pošto su tako učestale molbe za potporu da Ha nojia roAnne 9 '— „ ,, apsolutno nije bilo moguće udovoljiti svima potra­ Ha unje»iy roA0 Hy 18'— „ živanjima, odlučila je uprava društva da mjesto ovih I Ip e T n ^ ia T a ce ina.i>e y H a n p iije A . potpora uz odgojilište podigne još i jedno s i r o t i š t e Kopuge 3 a n o j c A 0 H e K i t u r e c,Tajy 1 Anaap u koje bi se primali samo taki siromasi, za koje se nedvojbeno ispostavi, da su potrebni i nemoćni. Na («pyHa). I I u c h u ce m o m f l a p y K o m ic e , n u c M a u m A- y n y zadnjoj skupštini izabran je i odbor od šest lica, ko­ jemu je stavljeno a dužnost, da izradi osnovu pravila fte n a y p e flH u m w 6 y , m a jb y n a a flp c c y . C K O TU iancK a y jiu u ,a za ovaj novi društveni odjel. opoj 9. U ovu su svrhu i bogatiji ljudi održali širi sa­ IIpeTnjiaTy Ha.ta e.iaTii aAMiiHiiCTpaunju .iiiCTa stanak i svestrano pritresavši ovo pitanje zaključili su, da se ova namisao dobrotvornog društva ima što CKOTut.aiiCKta y.i.uu ,a 6 p . 9 . izdašnije potpomoći, Na taj je način u društvenu kasu unišla jedna povelika svota, koja je omogućila, da se „3opa . T uko ce 30Be uaconac, uito r a je Jia&cKe ropodigne sirotište, koje će moći zauzeti svu tervinjsku AHHe noKpeHyjio cpncKo aKaACMcico APymTB0 HCTora imeHa sirotinju. y Be*iy Kao »rjiacaaic cpncKe HanpeAHe oM»iaAHHe®. »Tearili-muslimin" po kojem donosimo ovu vijest, IIpaTnjiH cmo nacaae OBora oM.iaAnnoKora »incTa završuje čestitanjem tervinskim mualimanima i željom, 3a 'inTaBo obo Bpiijcne n3JiajKen>a, ua cmo ce ocBjeAouiMH, da se u ovaj patriotski korak ugledaju i ostali musli­ Aa OBaj noTXB3T OM.iaAHHCKa Haje c^HHaH ohiim mhotiim mani. Priključi se ovoj želji dodajem: Dao Bog, da i n a š i b o g a t a š i otvore svoje kese sa devet kata- oMJiaAHHCKHM paAOBHMa, Koja ocTajy oHrAje rAje cy ii naca i omoguće, da se i kod nas jednom ostvari in­ aano^eAa. HanpoTaB, jeAHa roAHHa A^na as^aMccEba .aiiera stitucija, čiju potrebu osjeća svaki uvigjavan mu­ Hajdojte AOKaayje, Aa noKpeiana HMaAy ii Bo.te u Jhysliman. ________ -- ji>. daBa a CHare 3a CBoj paA, a a aaeHa capaAHima CBjeAO'ie o ycnjexy Tora noTxeaTa. ,,3opa“ je npouuioM toahhom cnora paAa 3ac.1ysK0.1a Aa ce HaaoBe oa-ibubo ypel>eHHM naconacoM, a mh ce HaCpiiCKH KiMivKeiiint r.iaciiii k. Uanui.ia je CHecica AaMo, Aa ke y oBoj Apyroj toahhh CBora HCHBOTa noaa 16. jaHjrap o. r. onora oA-ianaor cpncuor ’iaconnca craTH a do.tOM, na je de3 ycTe3an>a toimo npenopy>iyjeMo. Književne i kulturne bilješke. ca obum ca^M fajeM : I. ToeA M m c a .i.. IIpanoBnjeTKa . HeBecmbcKa II. X y u a PyM ecTaH. P ombh (VI) . AjkJjohc ^. oao III. C p d .ta K . Ilje cM e..................... MapKo K opo.iaja. IIpeTn^iaTa je roAaiuH>e 7 K, a 3a cpeAJtoniKo^cKv o,M.iaAaiiy 6 K. IIpoTn.iaTa ce maA,e n a aApccy: „Zora“, W ie n I. Universitiit. �Gajretov glasnik. Društvene vijesti. Davne potvrde — darovi. „Zrno po zrno pogača". Hilmi ef. 'Hatibović šer. sudac u* Sarajevu da­ N ovi čla n o v i u tciiicljačL — Za članove uterovao je „Gajretu- 10 K mjesto odgovora na čestitke meljače upisali su se nadalje ovi rodoljubi i prijatelji prijateljima povodom njegova unapregjenja. narodnog napretka: Sakib ef. Korkut novoizabrani lbrahim ef. Sarić, Ahmed ef. Burek i Mustafa mufetiš- vakufske uprave i Mujaga Landžo trg. ovd. ef. Islamović darovali po 2 K „Gajretu" mjesto čes­ Živili svjesni muslimani i istinski prijatelji svo­ titki Sakib ef. Korkutu prilikom njegova imenovanja ga naroda. P r ila g a č in ia a z a „F ird u sov lu ca r ifsk i mufettišem vakufa. Ćamil ef. Karamehmedović sakupio je u društvu fo m l“. — Mi smo 4 ranije upozoravali, da se pri­ lozi što se šalju za „Firdusov fond“, šalju samo na prijatelja Gajretovih dobrovoljnih priloga K 4'50. Hafiz Mustafa ef. Buturović muallim i imam u adresu: ,,Gajret“, Sarajevo. Mi i ovom prilikom skre­ ćemo na to pažnju pošiljača takovih priloga, kao Slonici sakupio je poslije klananja bajram-namaza od svojih džematlija 9 K 16 h, te 2 K od oklada, i onih koji se šalju za „Gajretovu sofru“, jer šiIjanjem novaca na druge adrese nastaju razne ne­ izmegju Zulfage Bajraktarevića, Haf. Mustafa ef. Buurednosti, za koje mi nismo krivi, a koje nam za­ turovićn sjedne strane i Omer ef. Alikadića s druge daju posla i truda. Isto tako i imena prilagača svake strane. Ist^ je poslao b kašice 2 K 60 hel., koja se vrste darova treba slati nama, a ne neposredno re­ nalazi kod Eminbega Alikadića. Salih ef. Siručić iz Srebrenice poslao je 10 K, dakcijama listova, koji donose „Gajretove vijesti- , jer ta imena je potrebno urediti, a često puta, i sa­ koju je s^otu sakupio Abdurahmaiiaga Begović pri­ svim prepisati, pa to ne mogu da čine redakcije tih likom ženidbe Salihage Siručića sina H. Mahmutage listbva, koje nam donose stvari besplatno i samo iz Siručića veleposjednika iz Srebrenice. Priloge daljubavi prema Gajretu. t doše po 1 K: Galif ef. Hafizović, Mustafa ef. Siručić, Molimo, da se ovo uzme na znanje i da se sve Ali ef. Ismailović i Salihaga Siručić. Ostalih 6 K dali pošiljke adresiraju na adresu: „Gajret", Sarajevo. Iz u d m iu istra cije lis ta . — Molimo ponovo su drugi darovatelji čija imena nisu označena. H. Abdaga Nalić, Vejsilaga Siručić i Abdulah kotarska vakufsko-mearifska povjerenstva, da nam vrate primjerke 1. broja našega lista, koje nisu mogli ef. Starčević iz Srebienice sakupili su pred musalrasturiti kao i da nam pošalju imena pretplatnika, u lom 14 K dobrovoljnih priloga za „Gajret". Vejsilaga Siručić sakupio je u petak u Brakoliko su nam ih pribavili. __ , D ru štv e n e k a šic e . — Kao što smo u proš­ tuncu pred tamošnjom džamijom K 7'20 hel. za tim lom broju javili, nestalo je na zalihi društvenih ka­ je poslao Salih ef. Siručić iz kašice koja se nalazi šica, pa smo se radi toga obratili povjerenicima, da u njegovom dućanu 5 K 70 hel. te iz kašice, koja nam pošalju sve one kašice društvene natrag, koje se nalazi u tam. islamskoj čitaonici 1 K 30 hel. slabo ili nikako ne rade. Mustafa Asim ef. Sarajlić povjer. iz Stoca po­ Mi tu molbu opet ponavljamo, pa se nadamo, slao je Gajretu 11 K 67 hel i to: 5 K darovao je da će nam povjerenici ove kašice — koje ne rade M. A. Sarajlić (kao zećat) a 6 K 67 hel sakupili pred — poslati, da bi smo ih mogli na zgodna mjesta tam. džamijom Lutfija Pitić t Muhamed Mehmedbasmjestiti. šić r. h. Mehmedagin. Ovom prilikom ne možemo, a da ne spomene­ Radi prolazka u općinskim izborima darovali mo jednu ružnu činjenicu, za koju smo doznali. — su Gajretu Čelebija Musić 5 K i Ago Hadžić 2 K Naime, čujemo, da neke Gajretove kašice bivaju upo­ oba iz B. Krupe. trebljavane u vlastite svrhe onih, gdje se nalaze, a Ahmed Kapetanović iz Čapljine poslao je Gaj­ neke opet pojedini zaslijepljeni strančari i Gajrctovi retu 15 K 43 hel. i to 12 K 42 hel. koje je sakupio protivnici upotrebljuju za sakupljanje priloga u svrhe drugih ustanova, pa je čak na jednoj kašici Gajre- spomenuti prilikom njegove svadbe megju svojim tovoj zalijepljeno ime „Gajret", a napisailo ime jedne prijateljima te isti daruje od sebe 3 K. Sakib ef. Korkut mufetiš vakufske uprave da­ druge ustanove. Osim toga imade i takovih slučajeva gdje su kas'ce bezob zirno bačene megju dućanski rovao je Gajretu 10 K mjesto odgovora na brzojavne čestitke prigodom njegova unapregjenja. espap ili date djeci kao igračke. Radi toga je odbor odlučio, da u stvari kašica Muslimanski klub u Banjaluci poslao je Gajretu poduzme energične korake, kako bi o svakoj dobio 7 K 70 h., što je sakupljeno u oči (musi.) nove tačna računa. Stoga je u vlastitom interesu svakoga godine. onoga, koji ima Gajretovu kašicu, a njome ništa ne lbrahim ef. Hadžić šer. sudac u Prozoru poslao privregjuje društvu, da je društvu odmah pošalje. je iz kašice 5 K 34 hel, koja se kod istog nalazi. Jer svaka zloupotreba kašica biće javno bez ikakvih Na sijelu kod Zulfage U zića na predlog Hamdi obzira žigosana. ef. Spahe sakupljeno za „Gajret" 23 K 30 h. �62 Muhamed ef. Džabija položio je iz kašice 7 K 36 hel, koja se nalazi kod uprave Gazina Vakufa. Hamid ef. Fazlagić iz Čapljine poslao je 10 K 12 hel. koju je svotu sakupio poslije klanjanja bajram-namaza pred tam. džamijom. Isti je poslao 20 K 32 hel, što je izbačeno na tambak na zabavi tam. musi. kiraethane. Društvo „Muslimanska sloga" u Čajniču poslalo je od zabave držane 1./I. 1911. pripadajući dio „Gajretu" u iznosu od 23 K. Ahmed Ml. Šarić iz Starog-Majdana poslao je 7 K 99 hel, koju je svotu sakupio sa Fehimom Mujićem na svadbi Dervišage Sarića. Jahja Ćerić i Ibrahim Češko iz Ljubuškog sa­ kupili su u veselom društvu 7 K 60 hel. za „Gajret Priloge darovaše: Ibrahim Češko 3 K; po 1 K: Jahja Ćerić, Memišaga Jakić, Ahmed H. Konjhodžić i Šukrija Češko. Melimed Dizdarević 40 hpl, te Mehmed Ćerimović 20 hel. Mjesto odgovora na čestitke svojih prijatelja, koji mu čestitaše izbor za načelnika, darova je »Gaj­ retu" H. Hasaga Ćatić iz Zgošće 8 K. Ahmetaga Ćurić iz Mostara položio je „Gajretu« 4 K povodom posjete društvenih, prostorija. Iz kašice, koja se nalazi u vakufu položeuo je 31 K 73 hel. Abdullah ef. Berberović poslao 9 K 20 hel. koju je svotu sakupio prilikom glavne skupštine islamske čitaonice u Gacku. Osman ef. Zametica iz Gacka, sakupio je 6 K prilikom svadbe Bešira Kurtovića. Ćamil Sarić sakupio je megju svatovima Muharema Sarića 3 K. Alijehanuma Sarić kći Arif ef. Sa­ rića sakupila je na sijelu 11 K 40 hel. za „Gajret" Mustafa Asim ef. Sarajlić opć. bilježnik i Gajritov povjerenik u Stocu sakupio je 6 K 50 hel. do­ brovoljnih priloga Gajretu i darovaše: Alija Bašić radi izravnanja jedne parnice 5 K, Salih Zaklan (što mu je molbu napravio M. A. Sarajlić) 1 K, te Zaim^ aga Pužić (prilikom rodjenja unuka) 50 helera. Nadalje je pomenuti M. A. Sarajlić poslao 27 K 90 hel iz kašice koje se nalaze kod: Smajil ef. Buzaljka u njegovoj magazi K 170, Lutfije Pitića u njegovoj magazi K 245, Muhe i Mehe Dizdara u njegovoj kahvi K 155, Junuz ef. Mehmedbašića u njegovoj magazi K 3'40, Musi. kiraethana u velikoj sali K 1*54, Musi. zanati, udruženja K 236, Sulejman Behmena u njegovoj magazi 262, Muhamed ef. Rizvanović u dućanu 0'56, Ali ef. Šunje u njeg. dućanu 0'80, Mustafe Sarajlića (Suljagina u kahvi 2'94, Ahmedage Behmena u hanu K 2'—, Mahmuta Alihodžića u dućanu K 1*53, Ibrahima Vranjalića u dućanu K 0.82, Ibrahima Fildića u brijačnici K 219, Mehmeda Turkovića Hasanagina u brijačnici K 0'60, te kod Meh­ med ef. Salčića u dućanu K 084. Ukupno 27 K 90 helera. Hajdar ef. Fazlagić učitelj u Travniku položio je kao svoj priiog Gajretu 10 K, te sakupljenih pri­ godom dolazka Dr. Stiglina u Travnik 2 K. Mjesto odgovora na čestitke prilikom „Kurbanbajrama darovao je Mustajbeg Halilbašić 2 K „Gajretu". Prilikom glavne skupštine musi. kiraethane u Prnjavoru, sakupio je Ćamil Bakalbašić 6 K „Gaj­ retu". Šemsibeg Filipović iz Glamoča poslao je 10 K, koju je svotu sakupio na sijelu u tamošnjoj musi. kiraethani. Hafiz Mehmed ef. Jakić, uč. šer. sud. škole po­ ložio je 5 K koju je svotu darovala Nafija Karić kao dobrovoljni prilog „Gajretu". Iz kašice, koja se nalazi u klubu poslanika mu­ slimana položio je K 22 70. Vaso Gj. Varenika trg. putnik iz Gacka položio je za izgubljenu opkladu sa Suljagom Ribićem iz Jez ra 5 K „Gajretu". Mjesto bajramskih čestitki prijateljima darovaše „Gajretu" ovi rodoljubi iz Tuzle: Šefki ef. Gluhić nar. poslanik 10 K, Muratbeg Zaimoyić 6 K, Dr. Vik­ tor Jankijević 5 K, Kadraga Kunosić 5 K; po 2. K: Sakib ef. Korkut, Bahrija Kadić, Adem ef. Biše i Nezir Mehmedović 1 K. Mehmed Ali-Riza ef. Ahmetović darovao je 2 K (što je Dr. Safetbeg Bašagić im eno­ van predsjednikom bos.-herc. sabora). Hasanaga Bakal iz Priboja darovao je „Gaj­ retu" 4 K. PRAVI LA ,,Gajreta“ pr osv je tn og i kul turnog društva muslimana u Bosni i Hercegovini. § 32. Pododbori se sastaju u svojim sjednicama re­ dovito svakog mjeseca. Zaključci pododbora vrijede samo onda, ako su u sjednici najmanje tri pododborska člana i megju njima predsjednik ili prvi re­ vizor, kao njegov zamjenik. U pododborskoj sjednici odlučuje apsolutna većina glasova. Predsjednik glasa samo onda, kad se glasovi raspolove, pa on valja da odluči. § 33. Ako dva člana pododbora zatraže izvanrednu sjednicu mora je sazvati predsjednik ili prvi revizor najdalje do 15 dana. § 34. P r e d s j e d n i k pododbora zastupa društvo prema svom djelokrugu u javnosti i kod mjesne vlasti, saziva pododborske sjednice i skupštine i predsjeda im, potpisuje sve isprave, koje spadaju u djelokrug pododbora*. �63 § 35. T a j n i k vodi zapisnik u pododborskim sjed. nicama i skupštinama, sastavlja spise i potpisuje ih sa predsjednikom pododbora. Svi spisi pododbora u njegovim su rukama. glavnice u tu svrhu podijeliti zajam, uz malen interes i potpunu sigurnost, da će se taj zajam u primjer­ nim obrocima društvu opet povratiti. Vili. Skupštine. § 36. B l a g a j n i k prima društvene priloge u mjestu pododbora L šalje ih glavnom odboru svaka tri mje­ seca, svigja sve pismene poslove, koji se tiču društ­ venog imanja u mjestu pododbora, potpisuje sa pred­ sjednikom pododbora spise, što spadaju u njegov djelokrug. Ako u mjestu pododbora ima koji novčani zavod, društveni se novac mora u nj uložiti za ona tri mjeseca dok se ne pošalje glavnom odboru. § 37. R e v i z o r i pregledaju društvene račune i bla­ gajnu pododbora i o tom izvješćuju pododbor naj­ manje svaka tri mjeseca. Prvi revizor zastupa pred­ sjednika. § 38 Upravni troškovi pododjjorp namiruju se iz društvenih prihoda u mjestu, a račun se šalje gla^ nom odboru zajedno sa ubranim novcem. Povjerenici. §39. Gdje je manje och 50 članova imenuje glavni odbor jednog povjerenika prvi put. Povjerenik skuplja članove, članarine i darove, a novac šalje glavnom odboru svakog mjeseca. On izvješćuje glavni odbor o svim društvenim poslovima svoga mjesta. Povjerenici imaju pravo sastavljati predloge za podjeljenje pripomoći. a) VII. § 40. Pripomoći su r e d o v i t e i i z v a n r e d n e a daju se prema novčanim prilikama društva u svrhe, koje su spomenute u § 3. i to u prvom redu učeni­ cima, koji su siromašni, sposobni i marljivi. § 41. Redovite pripomoći (Stipendije) podjeljuju se najdulje na jednu godinu. Za podjeljenje Stipendije valja glavnom odboru spremiti molbenicu preko mjes­ nog pododbora ili povjerenika. Molbenici valja pri­ ložiti posljednu školsku svjedodžbu, rodovni list i svjedodžbu siromaštva. § 42. Kad mladić izuči zanat, a nema kapitala, da otvori samostalnu radnju, društvo mu može iz svoje S k u p š t i n e koje s az i v a glavni odbor. § 44. Redovitu glavnu skupštinu saziva glavni odbor svake godine u mjesecu julu. Predsjednik treba, da javi dan sastanaka mjesec dana ranife svim pododborima i povjerenicima pis­ meno, a članovima preko novina. § 45. Redovita glavna skupština održaće se, ako se sastane 100 (sto) članova, koji imaju prava spome­ nuta u § 13, inače se odgagja na 8 dana i tada će se održati bez obzira na broj prisutnih članova. c) Pripom oći. Skupštine sazivaju: glavni odbor; pododbori; povjerenici. a) t i) e) § 46. Redovita glavna skupština vrši ove poslove: or) zaključuje o promjeni ili dopunama pravila; ti) raspravlja izvješća glavnog odbora o godišnjem radu društva; c) d) e) odregjuje godišnji društveni proračun; bira glavni odbor; raspravlja i rješava tačke dnevnog reda, što ga ustanovljuje glavni odbor. § 47. Pododbori, povjerenici i članovi društva, koji žele, da se o njihovim predlozima raspravlja u redo­ vitoj glavnoj skupštini, moraju svoje predloge pis­ meno podnijeti glavnom odboru najmanje 5 dana ranije. § 48. Izvanrednu glavnu skupštinu saziva predsjednik kad to zaključi glavni odbor ili tri pododbora, ili šest povjerenika ili toliko članova, koliko iznosi po­ lovica sarajevskih, a na njoj se raspravlja dnevni red, što ga predlaže glavni odbor. § 49. 0 vijećanju glavne skupštine vodi se zapisnik, koji potpisuje predsjednik ili njegov zamjenik, tajnik i tri skupštinska člana, koji se u skupštini naročito za to izaberu. b) S k u p š t i n e , koj i s a z i v a j u p o d o d b o r i . �64 § 50. Svaki pododbor saziva redovitu odborsku skup­ štinu u mjesecu junu. Predsjednik pododbora javlja dan i dnevni red skupštine glavnom odboru i svojim članovima 15 dana ranije. (Svršiće se). CK0 M6 „H obomo BpcMeHy“ jatuba aotihchiik na UoKHHra* Aa 6n caA, Ha npo.behe momo aoIui ao paTa B3Meby Pycnje n KaHe. A kuko ce U3HaA K -m aja nojaBH.ia penara 3Bnje3Aa, Kmran cy npjio ya6yljeHii, HaponuTO y ejcHepHoue Kaxajy, l’Ajo ce jk iibo roBopa o npeACTojeheM paTy. M a .in Ala je laj naš doktor čudan čovjek. Svakom svom bo­ lesniku veli, da je u velikoj opasnosti. — Pa sasvim prirodno. On lo misli zato, šio je njemu pao šaka. Šale i (lostjetke. r .T i i c m i K . lte.iHKa uaTpa y U>iuiirpaAy. 3rpaA» Bacoice nopTO (Ba6y-A.iaje) je ohombaho aaropje.ia. BaTpa ce nojana.ia y 4 caTa y jyTpo y cpeAHOiTy 3rpaAe. CBe npoCTopHje ApavaBHor caBjeTa, Kao a Be3npaTa ii3ropa.ae cj. Kano ce nojaBn.ia BaTpa, mije jeiu no3naTo. lIlTeTe cy KeJiHKe. Kyra y A imju. JI3 OAece jaB.’f>ajy, Aa ce y eii6apCKoj ry6epHiiju OpeHuypry n<ij&BiMA Kyra. M 3 IleKiiera cTiiacy HaMjepaBajy a* r.ia"ii, Aa KUHecKe B.iacTii cnaje 'iiiTaBy Bapom <J>yAcjaAjaH, y Kojoj BaaAa Kyra, a ocTt-t &k CTaHORHiiuiTBa a» H3o.iHj.ajy. llepinijaunu <iojKOTyjy pyc,Ky po6y. Ha ITep3nie CTHHcy BiijecTH, Aa IIcpsiijaHna, uaroBopoM CBeiuTeHCTsa, 6ojKoTyjy pycKy pooy. BojKOT nponoBjeA»jy cBeuiTeHima y vaMHjaMa h no CKynoBnsia, na ce 6oj' kot luiipn panHAHo caKO, A'* He o6yxBaTii HHTaBy 3eMA>y. y Jeneny. I^aparpaACKH .ih c t o b b jaB.tajv, ce ycTaHiinH npu6^ii5KH.i0 Baponin XaAejAn 3—4 caxaTa. Bpoj ycTaHHKa oko XHAejuAe H3hocii Ha 15 xaVcTanaK A» cy .'bbab, cy ce cnpeMHJia 3a HanaAaj koju poinn. — y CaHyaKy A c a p y obhx h 3ay3ehe oBe pa, A®na ce Aecn.10 Berne KpBiinnx cyKo6a n 3Mel)y BojcKe n ycTama; a rpaA CaHa Na pitanje šta je to ljubav? — odgovorio jc jedan apo­ tekarski pomoćnik: Ljubav je kipeći prašak, koji se pije dok kipi, jer tada samo ima dejstva, a kad se popije, udari neka kiselina na nosi. * Jedan jevrejm koji je trgovao sa naočarima, ponudi svoju.robu nekom mladiću. — ,Šla se vidi kroz naočare? — Sve gospodine što god hoćete vrlo jasno i razgo­ vijetno. Mladić uze jedne naočare, metnu ih na nos i pogleda kroz njih trgovca s naočarima i još nekoliko jevreja, koji su stajali u* naokolo. — „Ovo je rgjavo staklo”, uzviknu on — ekroz njega vidim sve same magarce”. — «Ta nije moguće!” — uzviknu Jcvrejin, „Dajte da vidimo”. Jcvrejin metnu naočare na nos i pogleda mladoga čo­ vjeka. — „Zaista imate potpuno pravo!” — uzviknu on i uda­ lji se. * — Ala ćeš mali? — Prašak za stjcnice. — Za koliko? — Pa biće ih oko hiljadu. je oA ycTaHiiKa 60.1a 3ay 3eT 3, a.in je Typcnoj Bojcipi noiu.10 3a pjk o m , A » » X noHOBa 03 Bapoum npoTjepa. ItapnrpaAa ce niajby. cb 3 kh a * h hobu xpaHciiopm Bojcne h MyHuunje y no6yn»eHe KpajeBe, ho h 6poj ycTa:na cbbkhm a^ hom npnAOoaja. — Cran>e y JaMeHy'je BeoMa 035h.1iH0. II 3 Ko.icpa y X nya3y. y MeAHHti pa36o.x>e;io ce oa 28. Ao 31. jaHyapa 40 jiupa yc.&HjeA Ko.iepe; 18 ,iaua je y.Mp«io. Typcna ii EH r.iecKa. IlapauiK u jihot »Echo de Pariš" Ao^nsa BajecT 113 JIoHAOHa, a * je Baccma IIopTa H3jaBH.ia eHrjiec.Koj brisah Hce.T>y: a& yl)y y npereBopc y nuTaH>HMa Me30noTaMiijc a IlepcacKor 3aaaBa. EHtviecKa B.iaAa he Ha Te nperoBope npucTaTa OHAa, uaAa ce c tum car.iaca a 4>paHuycKa. OBe Bajec.TU Mapauiy na hob npaBan CBjeicKe no;inTHKe. Typcita iipHCTaimiiiTa. ‘J,paHuycKe KounaHaje cy noAHiije.ie TypcKoj B.iaAa npeA^ior 3a ycTpojeH>e npacTaHHiuTa y Kanada, ra,iano.by, Jaijia a A^ieKCaH ApeTy. TpoiuKOBii 3a (J)paHaKa. to uh h3 hochjih oko 100 MH^nj.vaa Taj npeA-ior npoy>iaBa MitnacTapcTBo i’pa^enaHa. 113 HiijinrpuAii ce jaiM>a, Aa je yMpo A 6Ay-iax n a ma , Koja je aneiioBaH bpxobiihm 3auoBjeAHHKOM parne CKcnoAunuje y Je.Meiiy. BiijecTH 0 pyCKO-KHTijcKOM pary. — IIoxporpaA- Za uredništvo odgovara: Osman Gjikić. - Islam ska Poruke i odgovori uredništva. Salihu. — Ova stvar nije za „Gajret". Pošaljite onaj članak 0 zemljeradničkim zadrugama, pa ćemo ga rado uvrstiti, ako bude za to. Sal. R. — Ne možemo uvrstiti, nije za naš list. Uostalom „prvi pokušaji" su malo kome uspjeli i nisu samo Vaše prve stvari otišle u koš. Tješite se time, a pri tome čitajte mnogo, a pišite - manje. L. — U današnjem broju donosimo ovu stvar, a upotrebrćemo i one druge. Čitajte mnogo, pa čete sigurno uspjeti. Lj. B. — Slaba rabota. MyxaMeA. XBajia! ,/l.aHuc aohociimo o»y jeAHy CTBap, a A‘>hnhe h oho Apy*’e Ha paA* Ce,iaM! Gg. saradnicim a. — Molimo poštovane saradnike. da nam radove šalju čitko — mastilom i samo na jednoj strani pisane. Apelujemo na svu braću i sestre, koji se u 111a kom pravcu perom bave, da nas u našem radu po­ mognu, kako bi smo .od „Gajreta" stvorili pravu narodnu knjigu, pristupačnu svima slojevima našega milleta. dio I. Štamparija. - 3a ypeAHHiuTH0 oAt oBapa: Ocnan 'biiicnti. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a6845a35d6d5b59f72cb666176821cb.pdf c1bdb095ead9aed2b943482dfc3fb307 PDF Text Text B ro j 5. BROJ rOAUHA 1T. GODINA ♦♦ i a jp e i JIIC T 3 A APJ'niTBEHE IIOCJOBE 11 3A HAPO / ♦ ^ 1 u a jr e t AHO nPOCBJETHBAIBE. LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE 1 ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. I13JIA3M CBAKOr 1. 1 1 15. ------ y MJECEIJJC ------- IZLAZI SVAKOG L i 15. ------ U MJESECU.-------- n.iacHiiK: ap.Vuitbo „rajpex“. - ypeaHHtc: Ocmhh 'L mkhIi . — Vlasnik: Društvo „G ajret“. - Urednik: Osninn Gjikić CAPAJEBO, 1 Mapi•a 1911. — \ r r \ ju* U n j e a a j e jih ctjt : sa Kocny n XepneroBnny n AycTpo> rapcicy MOHapxHjy, aa M.-iaHOBC, Ta.nefiy, j'iemiKe u tgh^bkc 2 K, a a ii e u i a u o B e 1 K ro,mniH>e. 3 a CBe ocrajie 8eM.i>e 10 (fcpaHajca. Iloje.iiiHii 6pojeBH CTajy 20 xeji. HenjiaKena ce nucua ue npuMajy, pvKonncn cc ne Bpahajy. — IlpoTnjiaTa u pvKonncn aia.T.y ce Ha W e c y : „l'ajpeT11 — CapajeBO. 20. februara. Gornji datum ponuka me, da napišem ovih par redaka, da rečem nekoliko riječi, da ih upravim na adresu bos.-hePc. Muslimana, na adresu svih nas, pa neka svaki kp ih pro­ čita zrelo promisli šta je pročitao, a onda ne­ ka — oslranivši sve drugo — metne ruku na srce i neka pusti sasvim slobodnoj savjesti, da ona prosudi, da li je dotični pogogjen i kriv, a onda — ko se takim osjeti, neka se sam pred osjećajem svoga srca zacrveni. Ovaj datum sjeća nas na dan osnutka „Gajreta". jspustih hotimično riječ „našeg", jer bih — napisavši je — rekao veliku neis­ tinu. Da, krivo bih učinio zdravom razumu, kad bih rekao, jer zaista ima nas dosta, koji se odrekosmo „Gajreta" i ne smatramo ga više „našim". Ovo „našim" odnosi se na sve muslimane u domovini. — A da li ova moja tvrdnja i stoji, ne ću ovdje dokazivati, nego prepuštam čitaocima neka je sami potvrde ili zaniječu. Kamo puste sreće, kad bi se ona mogla zanijekati I Ali, na žalost, ja, i ako vrlo nerado i sa sramom, moram još jedanput potvrditi što sam gore rekao. — Da. Imade nas braćo, dosta, čak i mnogo, koji za „Gajret" ne ćemo ni da ču­ jemo. Dakako, ako pogjemo istraživati uzroke tome kapricu, opet ćemo se morati zastiditi, jer su svi ti uzroci tako neznatni, da ni uz ji — SARAJEVO, 1. m arta 1911. C ijen a je- lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje lOfranaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se-ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju, se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. najbolju retoriku, pa makar govorili svi u je­ dan glas, ne možemo dokazati, da ima takih uzroka i posljedica, da se mi bezuvjetno mo­ ramo „Gajreta", kao humanog muslimanskog društva, o d r e ć i . Neka se uzimaju za dokaz odbor, stranke, osobe i šta god ko hoće, to sve nije toliko jako, da nas apsulutno sili, da za „Gajret" ne radimo. Sestre i braćo, prijatelji i prijateljice, mu­ slimani i muslimanke, ta recite svi skupa, ali iskreno recite, nije li ovako? Ta pogledajmo, za Boga, naše sugragjane. Tu je „Napredak", „Prosvjeta11, „La Benevolentia“ i druga humanitarna dcuštva, pa pro­ motrite i raspitajte se, kako svi oni rade za te svoje ustanove. I kod tih društava ima uzroka kakve mi ij opstrukciji ili blaže u indiferentizmu na­ prama „Gajretu" navodimo. I katolici i pravo­ slavni i Židovi imadu razne stranke i oprečne nazore, povoljne i nepovoljne osobe u odbo­ rima, pa oni ipak, svi bez iznimaka, rade za dobro i napredak svoga društva, a time i svoga naroda. Progjite sarajevskim kejom, i moraćete — volens, nolens — diveći se pravoslavnima, uzdahnuti i pocrveniti od stida, kad ugledate onaj veličanstveni „Prosvjetni" dom, koga po­ digoše svi pravoslavni bez razlike osobe, sta­ leža, stranke i spola. �66 Zar nije sramota, da mi — još i sad — najbogatiji elemenat u zemlji — moramo gle­ dati, kako se „Gairet" kao siroče bez jednog roditelja — oca ili majke — povlači po tugjim kućama, a nema svoje zgrade — svoga doma? Promislite, pa odgovorite. Veli se, da ,,ovi“ ne će da podupiru, „Gajret“, jer da on daje štipendije i potpore samo ,,onima“. Čini mi se, da sam ja jedan od naj­ pozvanijih, da to svečano pobijem. Pa ja to evo i činim najodlučnije. 20. februara 1903. osnovan je ,,Gajret“. 6. januara 1904. osnovan je „Napredak". Za „Prosvjetu" sam naprijed rekao gore, što sam imao za paralelu. A sad pogledajte ova dva prva: Katolici, najmanje ih na broju i najsiromašniji su, pa i njihovo društvo stoji srazmjerno bolje od na­ šega. Da, ali njihove obje stranke priregjuju u svim mjestima Herceg-Bosne, pa i izvan nje, 6. januara svake godine zabave, svečane v e­ čeri, sijela itd. na uspomenu osnutka „N a­ pretka", a za korist njegovu, dakle svoju. A mi? Jedno jedino mjesto do sada je dr­ žalo tu uspomenu i svake godine priregjivalo na dan 20. februara „Gajretovu" zabavu, ali na žalost i to jedno je, čini se, od toga odu­ stalo. T o su doduše sve žalosne, ali istinite slike i pojave. Jedna mi anekdota ovom prilikom pade na pamet. Negdje je Ciganin našao o Aligjunu snijega, pa iz puke znatiželjnosti zabode prst u snijeg. Povukavši brže bolje prst natrag us­ kliknuo je: „On, on!" Ja bih za nas bosanske muslimane rekao: mi, mi. Ali kad i što se god radi za dobro na­ roda, nije nikad kasno. Pa zato, braćo i se ­ stre, odbacimo od sebe sve osobnosti, kad se radi o „Gajretu"! Kad već ne ćem o da mi sami svojom inicijativom nešto započnem o, ugledajmo se barem u druge. Dajte, da i mi od sada uvijek slavimo dan osnutka „Gajreta", da slavimo d a n 20. f e b r u a r a. Ali ne da ga slavimo samo riječima, nego da ga slavimo i djelima. Priregjujmo u svim mjestima dom ovine za­ bave na taj dan, na dan osnutka „Gajreta", na dan 20. februara, i to zabave u korist sa­ mo „Gajreta"*). A to možemo tako lahko, tako jednostavno, samo nam treba volje i energije. Sve će biti u našu narodnu, u našu is­ lamsku korist! Ta gdje nam je ponos, braćo muslimani i sestre muslimanke! Držim, da trebamo na ovaj način dokazati, da smo potomci slavnih djedova! Dajte, da nam d a n 20. f e b r u a r a bu­ de t r e ć i B a j r a m u godini! Jedan svršeni Gajretov pitomac. Hamđija Mulić — Hrasnicn: „Soko i kukavica". (Uzgojna crtica). Aferim ti sivi sokole! Teško tebi, sinja kukavico! Iz narod, pjesme. Da se odmah razum ijem o, štovani čitaoci. Nama nije ovdje nam jera govoriti o našim pticam a: sokolu i kukavici, no nam dogje na red, na pero, da se porazgovorimo o onom sokolu-čovjeku i onom kukavicičovjeka, o kojim a često čujem o u običnom narodnom govoru i prečesto u narodnoj pjesm i. Ko je sokočovjek ? To ti je, moj pobratime, onaj čovo, što no se moli Bogu, kao da će sjutra um rijeti a radi, radi kao da će st6 godina živjeti. Soko je čovjek, onaj naš prijatelj što ’no je vazda vesela lica, što ’no mu se lijelko sm rknu bore po ćelu, a očima gleda u ovaj svijet drago i veselo, shvaćajući ga onako, kako nam ga je dragi Bog stvorio, i prepo­ ručio nam, da ga upotrebim o u dobro, u svoju korist. Soko ti je onaj, što ’no vedra čela, a otvorenih grudi, »uzdajući se u se i u svoje kljuse“, stoji na braniku Hvome dinu, obrazu, narodu i domovini: I t. d. *) Rado uvrštavamo ovaj rodoljubni apel biv Gajretova Hajdemo k našoj narod, pjesm i! Sok6 je H rnjica pitomca, nadajući da će on imati odziva u našem milletu. Nu Halil, Što ’no, čuvši u pjanoj m ejhani plačne riječi kako je ovogodišnji 20. februar već prošao, to smo mišljenja, da bi se takve zabave mogle za ovu godinu prirediti i na koju dede Čejvanage, ide na K otare ravne, da obrani sudrugi dan u toku ove godine, samo da bi se još ove godine s žnje nevoljnike. Taki su sokolovi: Lika M ustajbeg, time otpočelo. — P r i m j e t b a u r e d n , Hrnjica Mujaga, Beg Ljubović, Abdullah paša, Hifzi- �67beg Gjumišić i t. d. Svi su ti za svoj rz i obraz, za islamske svetinje zaboravili svoje »ja«, a otišli, pa makar u »kalugjerskom odilu“, poput Tala Ličanina, u daleke zemlje . . . A ko je kukavica? Da, sinja kukavica! Ne daj nam se, Bože, s njime ni u putu sretati Nema ti, što naši vele, čotrdeset dana napretka, kad ga vidiš. Imao sam u komšiluku jednoga mladića opan­ čara. Otac ga na jedvite jade »prikovao uz terdžah«, da štogogj zaradi. Radi sahat, dva, a čim mu, koji lola ođonuđ s prikrajka namigne, da idu u birtiju ili se »kovčati«. a on ti se razboli i šmigne majstoru s očiju, L, zar to nije kukavica? ! Kukavica je i onaj majčin jedinak, koji »jednoga lijepoga dana« »pehne« para iz majčina sanduka, pa ko tobože, ode i on na Kiseljak „poraz have«. Pa i onaj je sinja kukavica, koji se podablja bogatijim od sebe, pa prodaje ono, što mu treba, a kupuje ono, što mu ne treba. A šta je onaj naš čovo, što no radi 10 K globe, radi nekog prekršaja, sprema se na hidžret, kao da se ovdje ne može živjeti? I t. d. I t. d. Soko je čovjek odvažan na rad, hrabar, neustra­ šiv borac prema duhu vremena, pravi junak. Kukavica je strašivica, Ijenština, danguba, pijanica i onaj, što ’no izgubi vjeru i itikad u dragoga Boga. vosti i neradu. U naprednih naroda je to p sve dru­ gačije. Stari Arapi su n. pr. odgajani da prosvjetom i radom rašire granice Islama i svoje vlasti. Danas je engleski narod najjači u kulturi, najjači bogatstvom. Već se u očinskoj kući malomu Englezu mora du­ boko u dušu ucijepiti uvjerenje, dn ima i može imati neku vrijednost jedino sam po sebi, po svom odgoju i naobrazbi, po svojim sposobnostima za rad i za ži­ vot. Englez se ne ponosi svojim bogatim ocem, nego svojim sokolskim radom za svoj opstanak. Navešćemo ovdje izvadak o engiezskom odgoju iz knjige Lasca Leclerc-a po prevodu Stj. Radića*). „Englezkinja je prije žena, nego mati. To znači, da bez prigovora slijedi svoga čovjeka, kuda je kogj povede, i da nikada ne zaustavlja svoje djece na putu njihovog života s onom nježnošću i zabrinutošću, u kojoj je često mnogo materine sebičnosti i zbog koje, naročito kod nas Slovena, a i kcd Francuza mladići ostaju u kući, „da materi ne pukne srce". Engleskinja dublje osjeća prema djeci svoju dužnost, • nego svoju ljubav, ona samo doji djecu, ona ih do 7. godine i uči i odgaja. Englez se smatra dužnim brinuti se za opskrbu i za naobrazbu svoje djece samo do šesnaesta go­ dine . . . Sin dobro znade, da ne može računati na ostavštinu iza oca . . . Njega uče prilike u životu: Pomozi se sam ! Sam se obuva, sam se čisti, sam Čovjeka je najteže odgojiti. Mi dolazimo na svi­ krevet spravlja; živjeti za njega znači iz načela raditi. Englez jede toliko, da bude sit, alkohol mrzi, jet siromašni. Životinjama treba samo nekoliko dana, pak prohodaju, lete i same se hrane, -čovjek dolazi ljenčarenje prezire«. E to, prijatelju, kako se odgajaju oni, koji danas bez ičega, jedino je stvoren s duševnim sposobnostima, da se razvijaju, da mu se naobrazi duh, da se i on vladaju zemljama, u kojima živi samih preko 100 mil. Muslimana. osovi na svoje noge i da dogje u kolo ljudi. Da ne sjedimo u »dembelhanama", kako kahve Dok se dijete odgoji pravim čovjekom, valja ga, dakle, odgojiti. Lijepo veli pjesnik Zmaj Jovan Jova- nazivamo, osnovasmo čitaonice. To valja. A m a— opro štite mi prijatelji — koliko ima takvih čitaonica, pa nović. da se u njima čitaju knjige, stručni listovi, pouke u „U djeci je sveta klica novinama. Naliče li možda i čitaonice naše na Nova moć se u njih krije, kahve? A? Bolji svijet bi mogo nići, Gdje su nam sokolska društva? Tu su samo Kad bi znali razviti je.« d v a u čitavoj našoj domovini.- Mi smo o tome prv j Kad odgajamo dijele, imamo pred očima odmah ovdje govorili. Koristi sokolstva su veiike. Njima se budućeg čovjeka, ali čovjeka čestita, radina, poštena uništuju kukavice, a goje sokolovi. Pa antialkolna društva? Da smo muslimani na pravog sokola. U našemu kućnom odgoju rijetko se pazi na svome mjestu, ne bi ih ni trebalo. Prilike su nas na lijep djetinji odgoj. II nas se uobičajilo svezati bu­ vele pa smo eto udarili u to zlo — piće. I sad, da dućnost djeteta s božijim »tevećulom«, ali to nije is­ se i ta društva osnivaju, bila bi velika korist, ali na pravno. Brini se ti za svoje, jer si kao roditelj dužan, žalost, ide sporo, lijeno. Poznato nam je, da nam je opojno piće dosadašnji naš moralni i materijalni na­ a moli Boga, da ti briga bude uspješna i hairli. U prvim se godinama uče mnoga naša djeca zadak pospiješilo uz našu nemarnost i nerad. Da, ko kukavičluku. Strašimo ih »baukom«, da ih uspavamo, nam je “riješio agrarno pitanje«, nego alkohol?! razmazujemo ih svakakim sredstvima učimo ih bara- A kuda će veća kukavica od onoga nesrećnika, koji titi novcima i t. d. Sve to vodi zlu. Valja već u dje- prodaje djedovinu, a pije i gubi tijelo i dušu ?! U svim onim institucijama treba da se organi­ tinstvu privikavati, da se dijete samo čisti, oblači, da po neki posao omanji samo vrši i t. d. Mi na to mnogo ziramo. Želimo li opstajati, moramo raditi što više u ne pazimo- U prvim danima mi dijete učimo mlita*) Hr. Kolo. Knjiga II. Matice Hrvatske. �68 kulturnom pravcu, moramo radili na svim stranama, jer se samo radom čovjek uzdržava. Lijepo veli Krier: »Neka se besposličar ponosi svojim imenom i slavom svojih djedova, on ipak nije ništa u slanju, da bude; ako želi, da nešto bude, valja mu raditi: K o n i š t a n e r adi , i n i j e ni š t a. Slava i čast sokolima, dolje s kukavicam a! »Ne malakši, mlada snago, Ne pomjeri puta prava, Nek te muka ne nadjača, Nek te slava ne uspava, Omladino, jedna dušo, Melem — vrelo ljutim rauam, Perjanico ponosa nam ! « veli pjesnik Zmaj Jovan Jovanović. Posebno o našoj intel. omladini, oslavismo drugi put razgo-. varanje . . . M. Ć. Ćatic: Moja ljubav. (Atifi) Moja je ljubav lagja, bolesna i zapuštena, Viš nje leprša jedro: mirisni rupčić mali, Što nekoć mi ga dala jedna koketna žena. Morem se života moga baršunasti nabiru vali 1 trošna lagjica naglo po njinu obzorju plovi, Dalekom obzorju, gdje se neznani skrivaju žali. Sve moje želje i nade, sve moje čežnje i snovi Na toj se lagjici voze, a Pjesma krmom im ravna 1 tiho kroz vjegje guste pogledom vizije lovi. A tamo sa horizontom ponoć se cjeliva tavna, Prosipljuć mrko cv’jeće s usana svojih boni’, Cv’jeće, što tajnom ambrom diše ko priča davna. I vjetrić viš mora pirka i lagju bolesnu goni Sve dalje . . . dalje . . . dalje; a zapjenjeni vali Pjevaju pjesmu suza, što čeznuć Venus ih roni. — Ja znam, o l’jepa ženo, da ovog mora žali, Skrivaju grebenje oštro, pa o njeg jedne će noći Trušna se razbiti lagja; — a jedro: tvoj rupčić mali, Što dršće ko krilo ptice, kad s rana kr.v joj se toči, Divlja će rastrgat bura i krpe njegove tada Po tom će moru pasti... Ah, tad će zaklopit oči, I moja ljiljanska pjesma i čežnja i mir i n a d a ! ------- Hiizim Muftić, Tuzla‘: = --- ------------ ----------- ----------- — Ženidba Hivzibega Gjumišića. — Po originalnom kazivanju stare Hate. Udari najpri bandra ona i borije zasviraše, kad mi pogledasmo sa pendžera Alipašinn, kad li on ide na atu f š njime hodže i hadžije naprid, pa će ih askor dočekati tuđe na selamu i paša pred njima. Pa kad oni viknuše »Ilaz—dur<' — a puške, nejina nego se prelamaju, a topovi zapucaše na gradu banjaluč­ kom. I prid njega dvi pašo jošte su izišle — zetovi Alipašini — i pet mulazima. I onda im Arap ponese najprije šerbe u bašču. P ’ onda ponesosmo kahvu, pa kad popiše kahvu, onda Ilivzibeg dade izun paši, da idu u havuz, da ispiraju boju Šuhrethanumi. Onda dogjoŠe hintovi i jengije, te ih je pratio asker do hauza i tu je veliki sobet bio. I tuđe sam vidila m akar stotinu duša, — ih kaku slotinuj*! — što turkinja, što ćifutki,-što varoški’ Vla­ hinja i tuđe vazdan što su topovi pripucali i asker što je prihodo i bandra što je pri udarala. Uh, ja, kakve su one ćifu tk e ? ! Sve n . njima ćurci dugački, izvezeni zlatom i po prsim a im sve tna šemseta, a o \ra lu im sve pločaši dukati. I io iii je pašinica dočekala. A kad su šuhrethanum u poveli, oko sve Banjeluke su obišli i obigrali, dok su je doveli kući HivJzibegovoj. Oh, jest ga bio onda pravi gust! Suhrelhanum ina para nije bila u deset gradova: sve joj kose u pelu tuku, a u kosi joj samo biseri i kite. Kad ide priko sobe i gladan i žedan bi je gledo, a za njom tri robinje idu. Alipašina kuća od dva boja bila, pa sva iz mitra šarena i tu sam najprije maš nu vidila, ovu što se šije. A ona soba, što smo sjedili: eto ne znaš, u što ”š pogledati! — — — Najprije sjedi pašinica i hodžinica Suhretbahum ina, sjede na m inderu, onda uhigje Subrethanuma, a za njom idu tri robinje: jedna nosi kahvu, jedna cigare, a jedna šekcr, te robinje pođijeliše kahvu, a Suhrelhanum a sjede u krevet, pa se u ’no perje zamaknu; samo što joj se glava vidi. A onaj krevet, sve od zlata na njemu jabuke i direci. Ja brale, nisam smila ni glodati u Hivzibega, am a me na zor naćeraše, da mu nosim cigare, kad je došo, te ja nosim cigare, a jedna robinja kahvu. Pa ja metnem one cigare prid njega na tablji; a on se lati u džep, pa meni tri madžarije, a ja, ham, u kuću ! A .me se smiji, s mi j i — »Uto« — veli — »što si se prepala dženabetp jedan; ne će te pojest oni asker !(< �1 onda je ona odvedena, a mi iiknuli u Dubicu pa eto! Eh, štn li sam ja zapantila, grdna rano! Onda sam iz Banja Luke đonila dvanest mađžarija zlatnih, a dvajest groša u džepu ponila, kad sam pošla; ama vaktile, zemanile! Olga de Lebedeff: 0 emancipaciji muslimanske žene. N a p o m e n a p r e v o d i o c a . — Danas, kad se i u nas počelo življe po novinama pisati o ovome, za nas rada sve važnom, pitanju, mislimo, da će svaka radnja, svaka misao, pa i najmanji prilog do­ bro doći. Radi toga smo i preveli s franceskoga ovu „krasnu i dragocjenu studiju", kako je zove dr. Abdullah Dževdet u svom listu ,,ldjtihad“ (Libre Examen“), u kojem je i izašla u broju od Aprila >1906. Studiju je napisala odlična ruska spisateljica i poznavateljica turskog, arapskog i perzijskog jezika, ggja. Olga de Lebedeff (Girlnat hanum). „Iza ggje Dore d’ Istria, koja je. pisala o „Osmalijskom pjesniš­ tvu", ggja 0 . de Lebedeff je jedinanmentalistkinja, koja je nama poznata" (d r' Abd. Dževdet). Studija je napisana 5 god. prije nego je štampana u „Idjtihadu", te je do tada ggja Lebedeff mnogu svoju misao u tom pogledu ostvarila. God. 1900. je osno­ vala „Društvo za proučavanje Istoka", kojemu je sama počasna predsjednica, a stoji pod protektoratom ru­ skog cara i carice. U studiji se nalazi i takovih mje­ sta, kojima će možda mnogi imati koješta prigovo­ riti, ali mi ipak ništa nijesmo htjeli ispuštati, nego smo sve preveli, znajući, da je ne prevagjamo za djecu, nego za one, koji će pojmiti, kako je teško o ovome pisati i da je autorica inovjerka, da bar neke njene navode, uza sve poznavanje i ljubav, kojom je studija pisana, ipak treba s nekom rezervom uzimati. Svi eventualni prigovori mogu se dakako samo na autoricu studije odnositi, a nipošto na njena prevo­ dioca. * * * Svoje nazore o emancipaciji muslimanske žene mi smo još prije iznijeli u spomenici, koju smo pre­ dali dvanaestom kongresu orientalista, koji se obdržavao u Rimu. Ali kako nam je malo vremena bilo dato za tu raspravu, morali smo se znatno ograničiti u svojim razlaganjima. Stoga ne će biti na odmet, da opet prionemo uz ovo važno pitanje i da poka­ žemo, kako bi se islamske žene mogle osloboditi ovoga stanja, koje graniči s ropstvom i u koje su sada zapale. Mnogo neznanih i fanatičnih Istočnjaka drži, a po njima i mnogo Europejaca tvrdi, da je Islam is­ ključio ženu iz socijalnog života i da joj ne dozvo­ ljava, da se jednako obrazuje kao i čovjek. A to je samo, predrasuda, koju treba oboriti. Ako naime bacimo pogled na socijalni položaj, koji je arapska žena zauzimala u vrijeme, kad je arapska civilizacija bila na vrhuncu, vidjećemo, da Islam nije nikada bio zaprekom, da žena ne bude jednako kao i čovjek odgajana i da ne imadne istih prava. Tako je bilo u Bagdadu u doba Umejevića i prvih Abbasovića, pa sve do vlade Kadir-b’ Illaha. On je prvi zadržao napredovanje islamskog svijeta. (991. god. po Is. a. s.) Ta slušali smo, kako su za Mensurova vremena dvije njegove rodice (cousines) išle u rat proti Bi­ zantincima, obukavši pancir-košulje. Za Rešidove i Memunove vlade su žene raspravljale s učenjacima, t-akmile se s pjesnicima i oživljavale društvo dražešću i finoćom svoga duha. — Tada su se vigjale mlade Arapke, kako se bore na konju i zapovjedaju četama. Sastanaka kod odličnih žena nestade tek pod Mutevekkilovom vladom. Muktedirova mati Katrun-Neda predsjedaše rje­ šavanjima vrhovnog sudišta, davaše audijencije do­ stojanstvenicima i stranim poslanicima, sazivaše ka­ dije i odlične gragjane, svojom rukom potpisivaše i izdavaše državne edikte. Carica Zubejda, žena Harun-ur-Rešida, bijaše izvanredne pameti i izvrsna pjesnikinja. 0 svom je trošku učinila mekkanski vodovod i ponovno sagra­ dila Aleksandriju, koju su Grci bili porušili. Burana, njezina nevjesta, a Me’munova žena, (826. poslije ls. a. s.) bijaše na glasu* sa svoje lje­ pote, duhovitosti, obrazovanosti i vrlina. U Bagdadu je osnovala više ženskih učilišta i bolnica. Sukejna, Alejhisselamova praunaka, od kćeri mu Fatime bijaše pravo čudo sa svoga znanja, a u svom salonu skupljaše sve slavne ljude svoga vremena. Pjesnikinja Fadl življaše u Mutevekkilovo doba, a pjesme su joj se mogle takmiti sa pjesmama naj­ većih pjesnika. Šejha Šuhda (u 12. v.) držaše u Bagdadu kon­ ferencije o lijepoj književnosti (edeb), povjesti i re­ torici. Zejneba Ummul-Mu’ejjed imagjaše diplomu pro­ fesora jurisprudencije (fikh). Za vlade Salahuddinove se odlikovala Tekijja, kći Ebul Feredža, koja je držala predavanja o hadisu (tradiciji), a osim toga i odlična pjesnikinja bila. Ummul-Hajr Fatima i Umm-lbrahim Fatim ajezdani predavahu teologiju. Sejda Nefisa bijaše učiteljica Imami Šafi’iji, a kad je umro, govorila mu je nad grobom talkin, kao da je činila dužnost imama. �/ 70 Tako je isto bilo i u Granadi. Stariji pisci, po­ U tjehe angj*o javi se tako, imence Ahmed M ekkarija spominje u svom djelu Na obzor moga života meće nN efh-ut-tibi“ („Mirišljivi dah") čitavu plejadu (skup) Zvjezdice sjajne — i on je plako slavnih žena. V idjevši: crno cvate mi cv’jeće. Nazune, Zejnebe, Kafse, Kalaje, Safijje i tolike Nemoj se trudit, angjele mili, druge, sjahu neugasivim sjajem svoga svijetlog uma. Davno je zašla u tjeh a moja I ovdje, kao i u Bagdadu, gojile su one sve grane Za gore tamne. Dugo se krili. znanosti i umjetnosti. Usred burnog dvanaestog stoljeća, kad se soci Nada mnom oblak gustoga s lo ja ; — jalna i politička zgrada Zapadne Azije upravo htjela Oblaci zv’jezde tvoje bi skrili, srušiti, bijaše islam ska žena još uvijek predmetom Pa zalud muka bila bi tvoja . .. viteškog kulta (poštivanja) i najnježnije pažnje. Že­ nidba bijaše svečan akt (čin), kućni prag svetinja, a rogjenje djeteta blagoslov Božji. M ajka bijaše prva odgojiteljica djece, a onda bi ih tek predali u ruke učiteljima. Djevojke se odga­ Mehmed N. jahu onako, kako je zahtijevala krepost i čistoća ženska, da vremenom postanu „majke (pravih) ljudi" kako stoji u „K itab-ul-i’tibaru". +J - V*UaYj«U*4U"j»-| Muziku, koju islamska legislatura još nije bila stavila u „Index“ (zabranila), njegovahu žene iz naj<_£• j vi)-* odličnijih krugova. P rincesa Alijja, ReŠidova sestra, M ubesm ilen : bijaše savršen muzičar; njene se kompozicije sp o ­ Ovaj Hadisi-šerif slobodno pre­ minju u „K itab-ul-egžni“ (Knjiga pjesam a") od Ebulveden glasi: „Od vas je najbolji — Feredža El-Isfahanije. Kći ove princese je imala jed­ najhajimiji -- onaj, koji nije zabacio nak talenat za muziku. onaj svijet — ahiret — radi ovog svi­ jeta (t. j. brineći se kako će što udob­ U istom se djelu na jednom mjestu prikazuje nije na ovom svijetu živjeti), a nije 'Ubejda, koja življaše za vlade Me’muna i M utasima zabacio n i o v a j s v i j e t radi onog kao žena velike ljepote, vrline i talenta. Imala je mi­ svijeta, t e n i j e p a o n a t e r e t d r u lozvučan glas, pa kako je vrlo vješto umjela uz tam ­ g i m a“. buricu pjevati, dali su joj ime „E t-Tam burijja“. Vjerujte, draga braćo, da bih ja volio ne plakati, P rincese i odlične žene davale su muzičke ve­ čeri (soirees musicales) zvane „nubSt-ul h&tun", na već pjevati, ali su take prilike, ili da drukčije reknem kojima je bilo orkestara sa sto muzičara, kojima su neprilike naše, da čovjek, ako iole promišlja o na­ šem stanju, mora često puta uzdahnuti i zapitati se: dirigirali (ravnali) vještaci. Timuridski sultani, koji su mnoge novotarije Ma šta je nama? Zar se mi još nijesmo osvijestili? uveli u Perziju, uvedoše megju ostalim i taj običaj, Zar m i ne vidimo, š fa naši sugragjani drugih vjero­ da se na perzijsku novu godinu (nev-roz) upriliča- ispovijesti rade? Da se promislimo — imaju li oni po vala velika „prodaja milosrgja", na kojoj bi princese dvije pameti, po četiri ruke, po tri oka itd., pa ovako i odlične žene prodavale u elegantnim dvoranam a oni napreduju. A mil? Kao da nam je neko svezao svakovrsne lijepe stvari, koje bi vladar, prinčevi i ruke. Kao da nam je ko obezumio pamet. Stojimo i gledamo, šta se oko nas zbiva. Čudimo plemići kupovali, diveći se ljepoti, dražesti i duho­ vitosti ovih prekrasnih žena. Ova se prodaja zvala se — a ne mičemo se, galamimo, — a ne radimo. Znam, da ih ima, koji će reći: To nije istina. I mi „m ine-bazar". (Nastaviće se.) radimo, ali nam ne igje za rukom. Istina je i to. Mi S francuskog Fehim Nedžati. tnkogjer nešto radimo, ali je taj rad veoma neznatan. Refleksije. Fadil Kurtaglć : = = = = = = flngjeo utjehe. — Gdjici R-ni — Ko sunca zraka sa snježnih gora Kad traži iskru u leđnoj doli; Ko otok dalek sred burna mora P utniku kada ublaži b o li: Pogledajte po čaršiji, pa ćete se na prvi pogled uvjeriti, da je naša trgovina još u povojima, i da se nije ni blizu razvila onako i onoliko, da bi odgovarala duhu vremena. Zemljišta i sad oremo dovoljno nenatoreno. Žito vršemo pa harmnima, a ne vršaćim makinjama, te za to nam ga mnogo i propada, što u pljevi i slami vršući, a što previjavajući ga i po 10 puta presipajući tamo i ovamo. A koliko nas tek stoje nadnico i danguba? To je opet znak da ne znamo cijenili ni novac ni vrijeme. Koliko li našeg žita klije �71 i istruhne čekajući lijepa vremena i vjetra da se ovrše. Koliko li je naših zgrada i trgovina izgorjelo n e o s i ­ g u r a n o , a njihovi vlasnici postadoše gole fukare — prosjaci? Seljak propada iz dana u dan, a ne će da osniva »Zemljoradničke Zadruge«, koje bi ga sigurno sa­ čuvale od daljne propasti, a ujedno ga podigle i njemu i njegovoj djeci opstanak osigurale, pa da ne moraju, kad on izdahne, biti na teret drugima. Varošani propadaju jer neće da osnivaju zanatlijska udruženja, premda im Kur-ani azimuššan to nalaže. Ne daju djece na škole i na savremene zan: te. U svoj Islamskoj zna­ nosti nema. ni jedne riječi, koja bi svoje sljedbenike odgovarala od dunjaluka, koja bi mrazila mal — no­ vac. Dosta je samo ona Alejhisselamova uzvišena izreka, koju sam stavio na čelo ovom članku, pa da se vidi, koliko Islam bodri na rad. Pa pomislite samo »Hadž i Zekat«, kome i za što je to Svevišnji naredio da izvršuje? Ko ima čast taj dug izvršivati? Sigurno bogataši; a bogatstvo ne pada iz neba! Da vidite, da se mi ne vladamo onako, kako nam Bog nalaže, osim što nam svjedoči sve gore navedeno, e\o još jedan posve jasan i tačan dokaz — naš »Gajret?. U devetom broju »Gajiet-o,ya«. lista izišao je i zapisnik VIII. redovne skupštine društva, koja je odr­ žana 15. Jula 1 9 10.------------ Ne znam koliko je naše braće p o m n o pročitalo ovaj zapisnik, a još mi je nepoznatije, kako se je koga primio u provinciji, ali što se mene tiče, on na me nije povoljan utisak učinio. Nije za to, jer je »Gajret« naše ogledalo, u kom se odrazuje naše »kulturno i prosvjetno stanje«. I šta sam vidio?! Kakva mi se prikazala slika tog našeg stanja?! Slaba! Sasvim slaba! Pomislite braćo, nas — Muslimana — ima preko š e s t s t o t i n a h i l j a d a . Kad se uzme, da mi i danas stojimo materijalno bolje nego li katolici i pravoslavni; kad se pomisli, da je Islam -vjera, koja nam u svakom pogledu preporučuje da potpomažemo svoju braću; kad se znade, da smo mi najdarežljiviji elemenat od vajkada bili, čovjek se snebiva gledajući ovako slabi napredak n a š e g m ez i m č e t a . A da ja nijesam s&m, koji tuži nad ovim zapisnikom, svjedok su mi oviretci iz istog zapisnika: »Nu dok je odbor u ovom pravcu zadovoljan, on, na žalost, ni na ovogodišnjoj skupštini ne može da izjavi, potpuno zadovoljstvo sa materijalnom stranom društ venog rada. »Gajret« istina jeste i materijalno nešto koračio naprijed, ali nije onako i onoliko, kako bi to trebalo da bude. Gajretova blagotvorna ideja ne može još jednako da postane onako popularna u našem ele­ mentu, kako bi to trebalo da bude, pa da se »Gajret« popne na onu visinu sa koje bi [mogao da potpuno izvršava onu misiju, koja mu je namijenjena. Za ovo mrtvilo prema »Gajretu« ne može se' kriviti naš narod. Naprotiv, odbor se je potpuno uvjerio, da bi Gajretova ideja u svim slojevima našeg milleta naišla na najbolji prijem i vrlo lahko se u mžisama nafoda uvriježila, da imade m a k a r m a l o z a u z e t n i h i n t e 1i g e t n i j i h i u g l e d n i h l j udi * koji bi se toga rada svesrdno prihvatili.« Riječima »inteligetni i ugledni« mislim, da ne' treba komentara. One se svakako odnose na prvom mjestu na naše hodže. Meni se-čini, da bi se mnngo našem »Gajretu« pomoglo, ako bi se pred svaku dža­ miju na zgodno mjesto fstavila »Gajretova kašica«. Tim bismo ujedno pokazali svemu svijetu, koliko Islam propagira i potpomaže prosvjetu. Ali ne treba ni pri tom samo ostali. Trebale bi naše hodže, da koju progoyore o budućnosti »Gajreta«. Mi trebamo da u ovo s v o j e m e z i m č e uložmo svu nadu naše budućnosti. Osobito bi trebale naše hodže i muallemi da s v i budu članovi ovog društva. Pa ako im se što ne svigja, a oni imaju nekakvu misao, kako bi se lakše, sigurnije i brže došlo do cilja, tu je svake godine glav. skuština. Na ovoj se skupštini mogu i društvena pravila popuniti, preraditi itd. Nek dogju na skupštinu i pretresu bratski sve. Sad mi baš na um dogje, da bi svakako dobro i lijepo bilo, kad bi na svaku »Gajretovu" glavnu skupštinu od 1856 članvva, došla bar polovica, te da se mogno ovom prilikom svestrano pretresti pitanje n a š e prosvjete, da se bratski po‘ savjetujemo o n a č i n u r a d a . »Gajret« i njegov list, mogao bi vremenom postati rasadnikom jedne ideje, koja bi s v u b r a ć u vezala čvrsto megju se. Ideja koja je — po mom mišljenju — j e d i n a moguća, da nas trgne iz današnje letar­ gije. A ta bi ideja bila »kompas« n a š e g ž i v o t a i to ne »kompas« života same šake nas — bosanskih muslimana, već kompas s t o t i n a m a m i l i j u n a m u s l i m a n a . Ostvari li se ova »ideja« tad ćemo vidjeti za kratko vrijeme, ne samo u svim našim mjest:ma »Zemljoradničke zadruge,« trgovačka, obrt­ nička udruženja i banke, već će ta sva udruženja biti takogjer m e g j u s e p o v e z a n a — združena, što će biti jedan kineski zid, koji će biti u stanju, da odbije sve navale, ma od kud one dolazile. Još mi je na kraju pripomenuti, da bi lijepo bilo, da se u svakom našem mjestu osnuje po jedan odbor ili bar odborčić, koji bi dan — noć radio oko probugjenja naše braće. 0 ovim odborima i odborčićima, te ’na&mi njihova rada, drugi put. — — — — Šeflka Nesterin B.: Zalog. i. Zima je. Snijeg odavno pokrio sve svojim bijelim velom. Samo po koju zimsku pticu vidiš kako oko pro­ zora tužno cvrkuće, kao da traži mrvu hljeba — moli. �72 Na polju snijeg pada. Ulicama nikoga da progje. Sve se zavuklo u tople sobe ili dudane i grije se, radi — zabavlja. Bilo je još koje dva sata po podne. U to doba išla je po snijegu i vjetru u promočivim 'cipelam a djevojka od kojih dvadeset godina, u isplavljenom žaru, niz ulice prem a čaršiji. Često bi podigla ruku, kojom je zar držala i po­ sušila rupcem oči. Sirota Esma — plakala je. . U duši joj bijaše teško... Ali se mora — — — Eto, su tra osviće petak — a ona neće više imati ni halhala ni mengjuša. Založiće ih. • ' ’ II. Esm a bijaše sirota djevojka. Bez oca i majke ostala je već dvije godine sa nejakom sestrom i bratom. Te dvije godine protekle su za nju kao dva duga vijeka, kubureći i mučeći se u svojoj sirotinji. U rodu ne imagjaše nikog u boljem stanju ko bi je mogao pomoći. Morala je ona šijući i vezući bogatijim — zaragji vati‘ svoj svakdanji kruh za se, svoju sestru i brata. A to je bilo teško, jedva su životarili. ’ Esma se mogla 'udati £a jednoga valjanog rad hika — cipelara, ali nije mogla ostaviti nejaku sestru i brata, da se potucaju. Na ta je način odbila' m'omka — žrtvovala svoju sreću, samo da ne moraju prosjačiti njezina sestra i brat. Živilo se teško, s mukom. — — IU. Osvojila zima! U E sm e’ne bijaše više ni čega u kući. Brašno, drva, gas i druge potrebe bijahu po­ trošene. Zarada slaba. Jedva dnevno po tri groša. Ni su­ him hljebom nijesu se mogli dovoljno hraniti. Kad je jednom dogorjelo do nokata, odluči se Esma i ode svom komšiji Hasagi bakalu. Zamoli ga da joj dade na veresiju nešto brašna, ćum ura i gasa. Ona će njemu vratiti. Hoće! Ili ako hoće, odra diće. Sašiće mu štogod kući — ženi, djeci ili navesti koju čevru. Ali Hasaga joj nije razumio. — Ja ne dajem na veresiju. Pod jeminom sam! — odbio je. Sirota Esma vratila se kući plačući. Mislila šta bi učinila u svojoj nevolji i na pošIjetku se odlučila založiti halhale i mengjuše, svoje djevojačko blago. Bilo joj te š k o -----------Teškim srcem otvori sanduk, izvadi stvari, za­ mota ih u rubac i ogrnuši se u zar izagje na ulicu IV. Snijeg padao. Esma je išla ulicorrt drhčući, ali ne od zim e nego od stida, od tuge. Hasagi nije htjeia Ići. Bojala se da je opet nć odbije. Ta ona se nadala da bi joj on i onako dao, bez zaloga, kao komšija. A sad!... Eamafnije htjela. Pomisli na kojeg jehudiju, znajući, da se oni rado bave ovakim stvarima. Pa pogje nekom jevreju bakalu. Zaslade pred dućanom, videći jednog mušteriju unutra. Pošto ovaj -izagje, Esma bojažljivo stupi u dućaii i zamoli trgovca, da primi u zalog njezine mengjuše i halhale. da joj za to dade nešto brašna, graha, pirinča i slično i nešto novaca, da može m akar tovar drva kupiti. Bakal uzm e stvari, razgleda ih kao i ostalu robu. Procijeni ih na dvanaest forinti i upita Esmu, da li pristaje. Daće joj dva forinta gotovih i deset u robi šta hoće; a onda za četiri m jeseca da mu vrati novce, a on će njoj stvari. Esma zašutje čas, a onda drhtavo izusti: — P ristajem ... — Ali ako se na izmaku četvrtog m jeseca ne vrati, onda propada. Znate? Danas je peti po ala franka! Od danas do četiri m jeseca na petoga. — Znate? — Znam ... odgovori plačno Esma. — Jevrej joj izmjeri što je htjela i pošalje kući. V. Preko zime Esm a nije dizala glave. Uvijek ra' dila: vezla, šila, da je već bila i tjelesno oslabila. Danom radila u nekog Mehage krojača kod kuće, a u noć upet vezla i šila kod svoje kuće. Od krojača gotov ništa ne uzimale od zarade, što joj je plaćao dnevno četrdeset krajcara, a poslije krunu i šest seksera. Živjela s bratom od onog, što je drugim a kod svoje kuće vezla i šila. Malu sestru dala je u najam jednoj boljoj obitelji, pa s bratom samim malo lakše životarila. I tako prošla zima. Došlo proljeće. Primicao se dan kad bi Esm a trebala svoj zalog iskupiti. * * *. Još petnaest dana — i Esma će imali opet ono svoje m engjuše i halhale, koje, kao da su se bilo sraslo s njom još iz ranog djevojaštva, dok još-majka bijaše živa. Ali — — prevelik napor u radu preko zime, slabo stanje — i Esma se povali u postelju na dvije hefte prije, nego bi zalog podigla. Zaboljelo je nešto teško u prsima. A bolest — ko bolest, hoće i više troška. I Esm a podigla zaradu od krojača Mehage, nekih drideset fo- �Huli u gotovu. 1 potrošila od. nje poiovicu za desetak dana, dok se malo podigla. Sad je mislila, da iskupi svoje stvari — mogla b i... Ali gle Božije volje! — Njezin mili braco pre zebao je bdijući uz nju bolesnu, u hladnim noćima — i on se pobolje, dok Ksma nije dobro ni ozdravila. , Sad je valjalo za njega trošiti.------Esma i onako slaba, njegovala brata što mogla bolje i u brizi za njim sve zaboravljala. Ali ipak mi- MyxnMe,v slila o danu, o roku, kad bi imala svoje stvari podići. I taj dan došao i prošao — kad je ona imala baš r j 3 K 6 toliko novaca, koliko je trebalo — a ona je mirovala. Istom do desetak dana poruči joj jevrej, da još čeka, ali ne može vise. Esmi bijaše došla žena krojača Mehage, da je obigjo. Zapita je o čemu se radi. A Esma joj sve kaza. Ne prešutje ni to, da joj sada manjkaju i novci, dabi mogla zalog iskupiti. A i što ima, treba joj za brata — bolestan je. A Mehaginica će: — Pa daćemo ti mi što ti još treba. Makar i_ una­ prijed, mi znamo, odradrćeš nam. A dijete — ozdravide i Esma bolno, ali pritajeno uzdahnu. — Pa neka, neka... Nek jjropanu stvari. Ta sva­ kako bi mi halhale sad bile i goleme za mršave ruker — Nemoj tako, odgovarala je Mehaginica i nudila joj čitave pare da stvari j^kupl. Esma u večer, sama premišljala: Sv» je — ili u zalog stvari ili snagu. Tek tješila se, što je to sve Božijom volj&m, a ne njezinom krivicom. I koliko god se suzdržavala da ne plače, suze joj se same kotrljale niz lice u krilo... — Karanfilaga: Snijeg pada . . Snijeg pada . . . Šta mi dušo radiš, Šta mi radiš, čim vrijeme kratiš.? Gledaš li ti kako snijeg pada I pjevaš li staru pjesmu sad a: »Snijeg pade, drumi zapadošo, Dragi dragoj doći ne mogaše . , .« Snijeg pada . .. Drumove pokriva, Pod njim narav tihi sanak sniva I ja sanjam : kad si mi pjevala Nekad davno, pa me zabavljala: Dvoje dragih kad se milovaše, „Jedno drugom selame šiljaše . . .' Snijeg pada . . , Srce mi ne zebe, Toplo srce spominje se tebe, Tobom živi, za tobom uzdiše, Tebe zove, selame t.i piše • »Po putniku i po namjerniku : Selam ćeš mi mome sugjeniku! . cy uam ^aeHO csexjie. Hoh ne*iyiHo jeApn aym i npCKO Ba^ia 3 acna.inje’.... H htsb CBenep caHaic rp.ni, Cano cpge TyaeHo ivrnje.... ,71para Moja, Moj »H^ejie, PyjKe cy hsm a s b h o cboac... 0 Ka^a on, 4 yuio, 3 Ha.ia Kano ropKe skhbhm a »hp« je CBiijeT npaaaH, K sko npj«e CTape pane! ^lpara Moja, Moj aH^cJie, Py»ce e.y nan a » bho CBe^e... Kareo mu y jaflu.Ma abh Mn npobe A Hohua Me CBaaa e,na3 n, y KaBKv KaKo .iyTau, ^oKJie Ha to caHaK cjia3ii. ^Jpara Moja, Moj aH^eJie, Pywce cy HaM Aa B H 0 CBejie... 0 na HCMy mchbot ja^HH, Ka i He Mory cBojii« 3Bam III to mh cpne, chobh xohe? rJeMy BjenHo y3AncaTH? ^ p a ra Moja, Moj aH^eJie, Pyace cy HaM AaBHo CBe-ie... Oj, Mjeceie, sAaTiiiiM cjajeM Barpjin mii CBex^o uB’jehe, M uianHH joj A y 6ehn je, Me Biiuie BiiAjeT Hehe... 36oroM Apara, Moj aH^e-ie, Pyace cy hsm Aa B H 0 CBe^e.. Cjiyiuao caM njecMy iyacHy U s Kan Ka iiit o ce B iuia, H v y x k s k o npo3op iiiKpnHy JI 3ajeqa AjeBa Mn.ia: 36oroM Apaen, Moj, aH^e^ie, PyjKe cy HaM AaBHo CBevie... « �Nnrnjena Ka,/* ce cunje y noBy Kyky yce.iHTH. 1. r Hoey jcyfiy nopaj no# ieupujy npee zoflime ceoMe v.enpujcmejby, pptjze ceo.ne npujameji,y, a mete mpefie ycejiu ce u v,y cgim ! — bcah cTapa nocAOBHga. 2. H aKo Ta pnje'i ne BpnjeA0 tsko AOCAOBue, nnan je y MHoroMB onpaBAaHa. H obo Kyhe cy jom 3aAyro BAancHe h TomaBe, a BJiara y Kyhn iukoah 3ApaBA>y. 3 . Ko 6a npepaHo, t . j. y jom BAaacHy h „npnjeCHy HORy Kyky yce.1ino, cymuo 6u my ejiazy ceojiiM paxou (njtpfiuMa) u moiuiomo.u [komom) ceoza . mujejta, a Aitcao 6u CMpapan u 3azyman ea3flyx. H jeAHO H APyro je 3a 3ApaB.T>e onacHO. 4. V noey Kyf\y CMuje ce men oupa ycejiumu, Kap ce eeR nomnyHO ucyuiu. 5. he HOBa nyka 6itTn noinyHo cyxa, He 3aBiiCH toaiiko OA Ay®ut*e BpeMOHa, OA KaAa je carpakeea, koahko OA APyrnx npnAiiKa. He mohco ce, askao, oAcjekom h no BpeMeHy oap©A0 th, KaA ce mohcc y HOBy Kyky yceAnm, h hko ce to no TAjeKaAa n aaKOHOM yTBpt)yje.‘) 6. y nnTaH>y, KaA ce MO«e y HOBy Kyky yce.iHTn, npecy^yjy APyra niiTatt>a, a Han&ie: KOJinRa je 3rpaAa; rAje je 3HAaHa; KaA je auAaHa; oa *Jera je n3BeAena; 3a Koje je BpnjeMe AOBpmeHa h t. a7. Bejuoee, Macuene separe oa Ac6e.iBM anAOBUMa cynie ce, napasHo, Mnoro. enopnje, Hero Maa>e, hah 3rpaAe TBHKHX SHAOBa. 8. HaTMape, DAeTape n Kyke oa 6onApyKa (Ha naHaTe) cyrae ce 6p3o, a nepnnk n Ha6oj enopo. 9. Jlnjen oa Majiiepa cymn ce ćpace, Hero a njen oa 6.iaTa c d.TjCbom h cjemcoM. 10. Kyke y yBaiaMa n Ay6oAOAmiaMa cyme ce enopnje, Hero Kyke Ha bhcobhm& h npncojHHM o6poHHHMa. 11. lipnje ce Moace y HOBy Kyky yceAHm, ano je ycaM.T,eHa, Hero aKo je y cKAony c Apyrnn Kykaua. 12. 3zpape, supane 3a epujeMe jatcux u flyzompajHux Kuma u MOKapnoz epeMeHa, flywe cy ejiamnc tiezo 3rpaA©, 3HAaae 3a Bpejeue cyme. 13. y Kyky, noja je c npojbeka hah jte ia 03BAaHa, - Moace ce paHnje yce.iHTH. 14. T o.ih 8HAOBH npeKO 3nwe 6oA>e ,,npoBexHy.“ 15. Bp30 supane azpape Teace ce ncyme. 16. A ko ce Kyka 0Auax, hhh joj ce shaobh H3BeAy, h cno.i>a h n3nyTpa MaATepnme hah ApyKHe Kaico OAnjenn, Teace ce cyum. 17. H paHo TaneTOBaHe hah yjtaHOM (uacHOM) 6ojoM npeMa3aHe noBpinane y Kykn, enopo ce cyuie. 18. Hii noA hc Tpe6a OAMax naTOcam hah napnetobrth, Aa ce 6ojbe ncymn. 19. ropifcB K&TOBB Kyke Mory Mnoro paHnje 6hth cyxa Hero npn3euHB npocTopn. *) HeKH npaBHjiHBi^H o^pe^jjj, yce.iHTB Te« noc.mje 6 Mjeceun. ce j boby icyhy omnje 20. E oa»6 je, yceA nm ce y HOBy Kyky c npO1 A»eka hah 3a BpnjeMe »i>eTH>Hx BpyknHa, Hero C jeceHH n.TB 3BMB. 21. H iim ce yKaace n HajMa^n Tpar B ja re y HOBoj Kykn, BaA>a ce H3 H.e coaiith — Ba.’s a je, a ^ kao, h ohot m io npnje HcnpasHBTB. Hoisa ce Kyka Teraico cyniH, KaA ce Bek y H.oj CTaHyje. Moace, uiTa Bnnio, jom jane Aa ce oBAaacB. „3npaejbe . KaA Aoj HA>a n eiia Aocra MAnjena — HM ac.iyqajeBa, Aa AojH^>a AOHCTa HeMa aob0*^00 MAiijeKa — h ano ce to Bp.io pnjeTKO AeoiaBa. Y TaKiiM npnABKaMa sKeae no TAjeKaAa crcbhm npecTaHy A°i**TH, n a A0ieTe «03 pyKe xpaHe — a to Hnje Ao^po. yBnjeK je 6ojbe, fla Mamu ceoje flnjeme pe^oeno floju, na mu u ne UMajia ftoeojbno MJiujem. UocJiuje ceanoz flojm a Monce ona onaj MatbttK ceoza MJiujaza Ha^OKua^umu KpaejbUM. ^njeTe ke y TaKiiM npHAHKana MaxoM y3CTB KpaBA.er junjeK a OHOABKO, KO.IBKO Aa C6 3aCHTB. AKO ]6 ARKOMO, T6 BIIDie y3Bie, Hero mTO My je noTpe6no, B a.ta My o6poKe KpaBA.er ma njena oAMjepnBaTn. „ 3 flpaejbe K o.ihko c u n je T p a ja m Kynan>e OAOjnaAH. — OAojie ce CH3KH Aan nyna — Bek nncTOTe paAn. Cano no rAjeKoje MaTepe y tomb npeTjepyjy, na A0ieTe no naiaB caxaT ,,6pnKajy,“ a to Hnje Aoopo. CaMO Kynan»e ne CMnje koa oAojneTa Ay*e T p ajam oa 5 ao 10 Munyma — HajBnme jeAaH neTBpT caxaTa. HeAOHonmaA n CAa6o pa3Bnjena, KpawbaBa Al’eija Maae ce AP*© Y «OA0 i Hero jeApa n KpynHa. n3flpa6Jbe He nymTajTe 6o.iec.HHKa y Bpykui^H H3 onujy. — y BpyknHn (TH({)y) je o6 hhho 6oAecHUK HeKo BpnjeMe y maKo.u 3auocy n oy£.HAy, a & Mome ce6u a zjiaee Aofiu. T ann cy 6oacchhhh HennpHH, A0 » y ce 03 nocTe.te, ojence oa Kyke, HacpHy Ha BpeAy nek. CKone Kpo3 npo3op hah y 6yHap n t . a - — y KpaTKo: 3a BpnjeMe Tora 6yiiBAa cbbkb >iac cy y onacHocm, aico ce Ha h>hx He na3H. C Tora je npaBHAO, pp. je ynpaj TaKor 6oAecHiiKa CBanaA — n Aan>y n Hoky — no Koje CHasKHnje, Tpe3BeHiije n OAAyqHnje A°Make neA>aAe, Koje ke Ha H»era na3ĐTH, n a r a y cjiynajy noTpe6e n cimom y nocTe.’nn 3aAP»aTH. „3ApaeJi>e Narodne umotvorine. U k n d u n c H a s a n a g in ic e . U kadune Hasanaginice, U dvoru joj tri veselja kažu: Sina ženi, a kćerku udaje, Sunet treće veselje najveće. Sve u dvoru šenli pa veselo, Do kadune Hasanaginice. Pitala je jedinica Zlata: »A Boga ti, moja mila majko, Svaku našem dvoru šenli— tresti, A ti si mi, majko, nevesela.« �75 ! 'togovara fiasanaginica: »Moja ’ćeri jedinice Zlato! U tvom dvoru zlu mi čeljad kažu: Svekra babu zmaja ognjenoga, Svekrvicu živu žeravicu, Gjeverove nože okovane, A zaove guje šarovite.« Njojzi Zlata tiho progovara: »Majko moja, oba oka moja! Ti nimalo brige majko nemaj, Ja ću svima lahko ugoditi. Svekru babu vazda uraniti, Uraniti vatru naložiti, 1 mrku mu kahvu napraviti, I jasemin čibuk raspaliti, Na gotovo svekra probuditi. Onda otić’ u vruće mutvake, Pa gospodski ručak sigurati, Dosta, majko, svekru i svekrvi. S gjeverovi’ šalu zametnuti, Zaove ću svačem naučiti, Svom ću dragom lahko ugoditi, Veselo mu po dvoru hodi,ti.,... — Eto, majko, za tim brige nemaj:« tistiku, ekonomsko stanje i t. d., i t. d , u kratko, što u jednom djelu, abecednim redom, sadrži cijeli mate­ rijal, koji se odnosi na Islam, u koliko je do danas ispitan i proučen. Da se bar približno shvati, kako će ovo djelo opsežno i temeljito izragjeno biti, navešćemo neke primjere. Kod riječi Allah govori D. B. Macdonald na više od 10 stranica (lexikon oktav-formata, sa dva stupca!) o tome, kakve su pojmove Arapi prije Islama imali o božanstvu, zatim kako Islam shvaća Boga, razvoj toga shvaćanja i sve što se tiče toga predmeta sa naznakom literature o tome. Ta je naznaka litera­ ture i vrela na koncu svakog članka. Drugi primjer. 0 poznatom remek-djelu islam­ ske umjetnosti, o nedostižnoj Elhamri (Alhambra) go­ vori se na 3 strane, a k tome su dodana i rasno izragjena priloga (tloris Elhamre, Lavlje dvorište itd.). Još jedan primjer. 0 ezanu (kod: adha n) se govori gotovo u dva stupca i iznosi se postanak i sa­ držaj ezana, te kako se kod nekih mezheba djelomice različito uči i t. d. Rečeno je, da ova islamska enciklopedija ne sa­ drži samo ono, što se tiče vjere i Arapa, nego uopće islamskih naroda, ma u kom pogledu bilo. Potražimo samo, šta se i koliko se govori o Afganistanu (29 stra­ Pribilježio: F. Ćavklć nica!), o modernoj turskoj književnosti, o turskoj po­ litičkoj povjesti, o Perziji (kod pojedinih osoba,. jer izašle sveske obragjuju još uvijek predmete i osobe, koje sa A počinju!) u kratko, o čem god hoćemo da Iz islamskog svijeta. što saznamo, a tiče se Muslimana, pa ćemo se uvje­ E n cik lo p ed ija Islam a. (EnzykIopaedie des riti o opsežnosti, temeljitosti i potpunosti djela. Islam,) Tako se zove na veliko zasnovano djelo, što Članci o Ahmeđ Dževdet paši, o Ahmed Midhatu ga, potporom megjunarodnog udruženja akademija su čitave studije u miniaturi, članci o Abdul-Hak Haznanosti i uz sudjelovanje odličnih orientalista, izdaje midu, o Ahmed Ihsanu i njegovu pokretanju „Servetidr. M. Th. Houtsma, profesor na sveučilištu u Utrechtu Fununa® su posve dovoljni za djelo ovake vrsti. Jedino i dr. A. Schaade, privatni docenat na sveučilištu u bi se možda moglo prigovoriti, što se uz transkrip­ ciju latinicom (i ako je posve tačna!) ne nalazi Leidenu. To je »geografski, etnografski i biografski riječ- i originalno pismo, kako se to čini s grčkim ijevrejnik islamskih naroda®, koji sadržaje imena svih osoba, skim riječima. koje su se prije pojave Islama (za džahilijjeta) i za Djelo izlazi u sveskama od 4 tabaka (64. str.,), 13 stoljeća njegova opstanka osobito istakle; nadalje svaki je svezak 3 marka i po (3'50 M ; M = K 1'20), imena svih zemalja, u kojima je Islam vladajuća vjera, a svega će biti oko 45 svezaka. Svakih 15 svezaka, sada ili je nekad bio, imena važnih mjesta i predjela, čini jednu knjigu, te će cijelo djelo izići u 3 velike koji su radi osobitih dogagjaja poznati i uopće sve, knjige. Djelo je počelo 1908. izlaziti, a izlaziće će što se tiče vjere i kulture različitih islamskih naroda. 10—12 godina, te će, kako se misli, tek 1920. godine Sličnih je djela o Islamu i prije bilo, ali u biti dovršeno. Naručuje se u knjižari Ottona Harramnogo manjem opsegu, većinom zastarjelih. Sjetimo ssowitza u Leipzigu. F. N. se samo Hughesova djela: „Dictionary of Islam (»Rje­ čnik Islama44), Ito je 1895. u Londonu na engleskom jeziku ilustrovano izašlo. [Ali sva ta djela mnogo Književne i kulturne bilješke. zaostaju za ovim u Jsvemu. Glavna;, odlika ovoga SKeiia. TaKo ce 30Be naconnc kojh n3,ia3ii y Mjedjela je u tome što se ’ne obazire samo na Arape (i ako dakako o njima najviše govori) i recimo samo cciHHM CBeeicaMa y H obom Ca,a,y, a ypel>yje ra rl>a Mnna književnu ili samo na političku poyjest njihovu, •anga Jame Touaha. Osaj vaconac HaMajeaeH je McoHasia, na ce y H»eMy nego u opće na islamske narode, na njihove zemlje, jezike, književnosti, običaje, vjerovanje, kulturu, sta­ npeTpecajy pa3Ha aceHCKa nnTaH>a u o6jaB.’ty jy u.iaHUH L istak. �76 npyMcajy noy«ce »cenaMa Kao MaTepasra, A oM akngaM a n UviaHOBHMa /tpyuiTBa. • k o ju O bomo «jacormcy j’e mijena 8 K roAmmfce, a npei- ce iua.-be h ;i a*pecy: Administracija ,,Žene“, Novi Sad (Ujvidćk). Ma r a Tomio npenopyqyjejio. Z a b a v e u k o r is t ,,G a jr e ta “ . Muslimanska omladina u Bos. Gradiški priredila je, 18. o. mj. za­ bavu, koje je čist prihod namijenjen u korist osniva­ nja Antialkoholističkog društva i ,,Gajreta“ . Isto tako će prirediti zabavu naša omladina u Gradačcu, od koje će jedan dio prihoda, ići u korist ,,Gajreta“ Ova zabava će se davati na 4. februara, pa bi je trebali prijatelji ,,Gajreta“ svojim prinosima što obilnije pot­ pomoći. H p m m jere rodoljubive omladine u Bos. Gra­ diški i Gradačcu trebala bi se ugledati i ostala naša omladina. n .i a T a G a jr e to v g la s n ik . Firdusov mearifski fond. (Nastavak.)' Vehid Žunić trg. iz Tuzle sakupio je za ovaj fond 12 K 50 hel. Prilbge dadoše: Hafiz Jakub Berbić 2 K, Rasim ef. Žunić 2 K, Hasanaga KuŠljugič 2 K, V. Žunić 2 I£60 hel., Fadilaga Kušijugić 1 K, Salihaga Tabudić 1 K, Ibraga Kušijugić 50 hel, Hasan Nakić 50 hel Idriz H. Jusufović 50 h i Alija Beširović 40 hel. Latif Muračević iz Prijedora sakupio je 27 K, koje darovaše: po 5 K: L. Muračević, M ahmutbeg Kapetanović i Dervišbeg Kapetanović; po 3 K: O sman Arnautović i Omer Kurtović; po 2 K: Ibrahim Džafić i Osman Kurtović H. Bešin; po 1 K: Mujo Pehlić i Ibrahim ef. Beglerović. Asimbeg Paloš posj. iz Sarajeva priložio je 50 K. Idrizbeg H. Husejnović iz Konjica sakupio je megju tam. muslimanima 114 K. Priloge dadoše: H. Alibeg Begtašević 30 K, Džaferbeg i Idrizbeg H. Huseinović 25 K, po 10 K: Hašimbeg Badnjević-Pašalić i Ibrahimaga Hodžić; po 5 K: Alaga Prohić, Ćamilaga Prohić, M ujaga Dračo i Zulfaga Dračo; Mehmed Ali Hadžić 4 K, Alaga Sofo 3 K, po 2 K: Arif ef. D žumhur i M uharemaga Hrnjica; po 1 K: H. H. Abid ef. Džumhur, Salihaga Tičić, H. Abdaga H. Alić i Alaga Softić. Ali ef. Beglerević imam u G. Drežnici i Omer Mujić muhtar tam. sakupili su 47 K, Ibrahim Delibegović iz sela Tinje (kot. Tuzla) sakupio je 43 K a darovaše ovi prilagači: Avdaga H. S ubašić 5 K. Muharem Grošnjić 3 K, po 2 K: Bego Alibegović, Adem Bajrić, Osman Malukić, Šaćir T ursunović i Jusuf Arnautović; po 1 K; Suljo Islamović, O m er Sejdinović, Šerif Salihović, Ibrahim Sa- lihović, Ibrahim Vilić, Idriz Sejdinović, Mustafa Sali­ hović, Meho Grošnjić, Bego Arnautović, Huso Tursumović, Bego Pezić, Agjul Selimović, Mustafa Poljaković, M ustafa Polić, Adem Tursumović, Šaćir Tursumović, Mustafa Tursumović, Muharem Halilović, Hasan Selimović, Salko Fejzić, Ahmed Hadžić, Bećir Vilić, Zećir Vilić, Ahmed Sejdinović, Halil Arnautović Ibrahim Brošnjić. Ibrahimaga Talović iz Zvornika sakupio je za „Firdusov mearifski fond“ 118 K. Priloge dadoše: Hilmibeg Fidahić 40 K, Smailbeg H. Nurbegović 20 K, H. Ibrahimbeg H Nurbegović 10 K, Sejfibeg H. Nur­ begović 10 K; po 5 K: Dedaga Zejnilagić, Tevfik ef. Ferhatović, Dervišbeg H. Tahirbegović, Jusufbeg H. Tahirbegović, M ustajbeg Rustanbegović i Hajrudinbeg H. Nurbegović; po 1 K: Salihaga Pašagić Kozluk (kot. Zvornik) Osman Bazerdžanović, Hašim Kavazbašić, Hasan Sadijagić, Hamidaga H. Omeragić, Osm anaga Kitanica, Ranio Talović i Hasan Kadić. Husejnaga Šiljak, Osjenica (kot. Foča) darovao je 10 K za ovaj fond. Ago Mula Ahmetović iz Tuzle sakupio je za ovaj fond 12 K 80 hel. Priloge su dali: A. Mula Ahmetović 1 K; po 1 K: Alija Pekarić, Sulejman Husanović, Jusuf Jahić, Emin Jahić i Mehmed Sarić, Latif Ćehić 80 hel.; po 60 hel: Meho Hadžić i Omer Musić; po 40 hel: Rifat Divanefendić, Smail Hadžić, Ibrahim Pekarić, Ibrahim Pekarić, Haso Pekarić, M urat Azapagić, Husnija Mrahorović i Osman Pekarić. Šemsudin Brajić iz Travnika darovao je 2 K ovom fondu. Hašim Tapčić iz Janje (kot. Bijeljina) sakupio je megju tam. muslimanima 43 K 60 hel. koje darovaše: H. Topčić 5 K, Esmehanuma Ćemerlić 2 K i Salkan H. Resić 5 K; M ehmedbeg Alibegović 4 K, Gjulaga Velagić 3 K; po 2 K: Fahrihanum a Topčić, Sejdibeg Huseinbegović, H. Hasan Huremović, H. H asoTuršić, Sinan Sadiković i Smajo Durgutović; po 1 K: Had­ žić Šaćir, Salkan Junuzović, Bešo Paravlić, Alija Hasanović, Osm anaga .Musemić, M ula-Mehmed Mulasalihović, Muharem M uharemović, lb ahim Gutić i Ramo H. Mehić, Omer G radaščević 40 hel, Husein Husagić 20 hel. (Nastaviće se.) Prilozi od kurbanekih kožica. Od 2 komada kurb. kožica, koje je darovao Ibra­ him ef. Sarić šer. vježbenik i blagajnik društva »Gajret« dobiveno je 9 K, a K 6.40 od dvije kožice daro­ vane od Mustajbega Halilbašića nar. poslanika. Mustafa ef. Ahić „Gajretov" povjerenik u Viso­ kom, poslao je od sakupljenih kožica m egju tam. m uslimanima ubranu svotu K 104.38. Kožice darovaše: Enes ef. Hašimcfendić 4 kom, po dva komada: II. Jusufaga Kazija i Safet beg Zečević; po 1 komad: H. Hafiz Husni ef. Numanagić, II. Alijaga Oruč, II. �77 Abdaga 0'ru6, Mehmed ef. H, Omerovid, Ćamilaga Mataradžija, Husein ef. Kadid, Mujaga Šehovid, Salihaga Kumio, Zahidbeg Zečevio, H. SaUhaga Or’uS, Vahida Ahić, Mustafa ef. Ahić, Muhamed ef. Ahić, Hafiz Salih ef. Ibrahimović, Mehaga Toromau, Hilmi beg Zečević. ćamilaga H. Mehanuvić, Salihaga Šehovid” Mulaga Ćehaid, Umihanuma Suljagid i Muhamedaga H. Omerović. Svega 29 komada kožica po K 3'22 iznosi K 93.38 Osim toga darovaše mjesto kurh. kožica u novcu: Avdaga Mulagić K 3; po 2 K: H. Muhamedasić, Salihbeg Zečević, Avdibeg Zečević i Mahmutbeg Ze­ čević. Jusuf ef Tančica iz Ljubuškog poslao je K 72 44, koja je svota ubrana od prodatih kur. kožica sa­ kupljenih u Ljubuškom. Kožice darovaše: Salihaga Tančica 3 komada; po 2 komada: Salihaga Omerhodžić, Halidaga Bilal, Abdullah ef. Muminagić i Alaga Sadiković; po jedan komad: Ismet ef. Stočanin šer. sudac, Ali ef, Orman. Sadik ef. Sadiković, Šućraga Fazlić, Abdulah ef. Sadiković, Mehmed Mahić, rahm. H. M. Mahmutaginica Mahić, Fajik ef. Sadiković, J. Tanči'ca i Bećiraga Beširović. Svega 21 komad kolica, prodanih za K 72.44. Mjesto kurb. kožica darovašte u ' novcu: Dervišaga i Mulo Salihagić iz Fojnice K 10.— Ibrahim beg Muratbegović (riiladji) iz Mostara po­ slao je za dvije kožice: svoje'1 svoje matere K 10.— H. Avdaga i Mujagh Saleluvić iz Vareša poslali su od svojih kožica K 80—^ i Suljaga Dervenčić iz Ze­ nice K 5.— Podobor društva »Gajret« u Gračanici poslao je od sakupljenih kurb. kožica megju tam. muslimanima ubranu svotu od K 37.40. Kožice darovaše: po 2 ko­ mada: A. Hadžaljagić, Arif ef. Mehinagić šer. sudac, Mahmutaga Rešidbegović i Braća Ćerimagići trg; po 1 komad: Mujaga Muftić, Mujaga Kučukalić, Rešaga Šuman, H. Medo Šuman, Muhamedaga Kasumagić, Abdullah Sarajlić, Haf. Seid Omerbegović, trg. hrahim Ahmetagić težak, H. Hafiz Omerbegović i Šefkija Hifzefendić. Fehim B. Mujić iz Starog Majdana poslao je ubranu svotu od kurb. kožica sakupljenih u St. Majdanu K 8.67. Kožice darovaše: po 1 komad: Ibrahimaga Topalović, Fehim B. Mujić i Dervišaga Šarić. Sulejman Čećo uč: trg. škole u Sarajevu položio od kožica sakupljenih u Foči prilikom boravka o bajramskim praznicima K 20.60. Kožice darovaše: po 2 komada: Huseinbeg Zulfikarpašić, Ibiahim ef. Ćećo, Salih ef. Hasić, Muhamed ef. Mangjo, Rašidaga Gjonlagić i Omeraga Kukavica ukup. K 12.— Mjesto kurb. kožica darovaše u novcu po 2 K: Muratbeg Cengić i Ibraga Selimović; Dervišaga Čorić K 1 60; po K 1: Sulejmanaga Njuhović, Salihaga ćećo i Omeraga Ćećo. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Ca­ zinu poslalo je ubranu svotu od kurb. kožica K 20 (Nastaviće se.) Društvene vijesti. Iz odbora d ru štva. Ovdašnji list »Muslimanska Sloga" donijela je u svome broju od prošlog petka jedan članak u kojemu se nastoje odbor „Gajreta®, a naročito predsjednik društva g. Hilmi ef. Hatibović i poslovogja gosp. Gjikić obijediti pristranošću i nesavjesnošću u svome radu. Tome članku dali su povoda onomadašnji slučajevi u ovd. vakufsko-mearjfskom konviktu, kuji su imali kao posljedicu otstranjenje osmerice pitomaca iz konvikta, izmegju kojih su če­ tvorica bili Stipendisti ovoga društva. I prema zaklju­ čku odbora ova četvorica društvenih Stipendista izgu­ bila su svoje Stipendije, radi čega je spomenuti list našao uzroka, da napane na odbor društva, odnosno na predsjednika odbora Hatibovića i poslovogju dru: štva Gjikića. fg ' »Musi. £51oga« nije ničim zadužila odbor društva, da bi joj davao kakva računa o svome radu, jer niti su ti ljudi članovi društva, niti njegovi prijatelji ali radi neofaa^iještenog svijeta nalazimo za potrebno osvjetliti pravu istinu u ovoj stvari. Prema zaključka Ijetošnje skupštine društva, mo­ rali su svi srednjoškolski učenici, kojima „Gajret" daje Stipendije u mjestima gdje postoji vakufsko mearifski konvikt biti u konviktu. Držeći se toga skupštinskog zaključka odbor je ovogodišnjim stipendistima, saopćujući im zaključak odborski o podjeljenju Stipendije na­ ročito naglasio, da su dobili, ne Stipendiju, nego mjesto u konviktu i svi oni Stipendisti, koji — u mjestima gdje konvikt postoji — stanuju izvan konvikta, za to su dobili naročitu dozvolu odbora, a mogli su je do­ biti samo u tom slučaju, ako u konviktu nije bilo više mjesta, ili ako su mogli da dokažu, da imađu u mjestu bliže rodbine, kod koje bi stanovali. I da nije nikakva drugog razloga, osim ovaj zak­ ljučak skupštinski, koji je i donešen radi toga, da bi naši Stipendisti dobili što bolji uhlak, odbor je morao da postupi kako je i učinio. Ovi Stipendisti su istje­ rani iz konvikta, prema čemu im dosljedno mora da bude oduzela i Stipendija. Nu osim toga je odbor bio mišljenja, da su ovi Stipendisti krivi i radi toga, što se nisu pokoravali disciplini konvitskoj, nego su pravili kojekakve istupe, koji su imali za posljedicu njihovo otstranjenje. A da su ti stipendisti zbilja krivi najbolji je dokaz to, što su u komisiji, koja je njihovo djelo ispitivala i zak­ ljučila o njihovom otstranjenju iz konvikta, bili, osim zainteresovanih prefokala, i mufetiš vakufski i direk­ tori gimnazije i realke, koji su takogjer uvigjeli po grešku ovih pitomaca i bili mišljenja, da se moraju iz konvikta odstraniti. Odbor „Gajreta" kad daje S t i p e n d i j e d a j e ih onima, koji i s v o j i m n a p r e t k o m u n a u c i i s v o j i m siromašnim stanjem i svojim dobrim vladanjem, te Stipendije zaslužuju, a obzirom �7§ na veliki broj molitelja prirodno je, da dosta njih, koji posjeduju sve te razloge za dobijanje stipendije, ostanu bez Stipendije, pa im često puta radi toga bude sasvim onem ogućeno pohagjanje škole. Pa da li bi bilo pravo, da stipendisti, koji bi docnije izgubili koji od navedenih razloga i nadalje dobivaju štipendiju, a da se dobra, valjana i siromašna djeca bez stipendija pate ili čak radi toga i školu napuštaju ? Svaki nepristran čovjek će priznati, da to ne bi bilo ni u koliko pravo i odbor društva je postupio najsavjesnije, što je donio zaključak, kojim se ovoj četvorici oduzim aju Stipendije, koje će se dati četvo­ rici druge djece boljega vladanja. Što se tiče naglašavanja im ena društvenog pred­ sjednika Halibovića i poslovogje Gjikića, ono nem a ni u koliko mjesta, jer baš ova dvojica su najmanje kriva * dotični zaključak odbora. Prvi stoga, to je jedini od prisutnih članova odbora, baš bio protivan oduzimanju Stipendija, a drugi radi toga, je r i nije član odbora, te u odborskim sjednicama imađe samo savjetujući, a ne i odlučujući, glas. Odbor dakle, a ne pojedini članovi odbora, a još manje društveni poslovogja, donio je dolični zaključak i radi toga mu nije savjest ni u koliko nem irna/ U ostalom odbor društva je sa zadovoljstvom pročitao posljedni pasus toga članka „M. Sloge , jer se u njemu veli, da je se našlo ljudi, koji će onim učenicima davati izdržavanje, iz čega razumijevamo, da će ljudi iz redakcije toga lista dobrovoljnim p ri­ lozima ove učenike potpomagati, čime će — kad ne direktno — ono barem indirektno potpomagati onu blagotvornu ideju, koju »Gajret“ zastupa. Č la n o v im a „ L ig e h i l j a d e 44. Umoljeni smo od „Gajretu" prijateljskih listova: „Musavata". i „Samou­ prave," da im damo imena onih, koji ne održaše za­ danu, riječ i ne platiše prinos ..Lige hiljade", na koji su se javno obvezali. Mi smo spomenutim listovima irriena svih onih, koji ne platiše prinose, dali, te će uskoro početi da se iznose i javno žigošu. Mi ovo stavljamo do znanja svima dužnicima „L'ge hiljade" i upozoravamo ih na neugodnosti, ko­ jima su izloženi i kojima bi mogli još izbjeći — po­ šiljkom prinosa. Novi p o d o d b o ri „G ajre ta". Na 26. pr. mj. održ*na je u Stucu skupština Gajretovih članova, na kojoj je konstituisan nov podobor društva za Stolac i oko­ licu. U upravu podobora izabrana su ova lica: Sulejman' ef. Behmen za p r e d s j e d n i k a ; Lutfi ef. P itić za po d p r e d s j e d n i k a i I. r e v i z o r a ; Mahmud Alihodžić za b l a g a j n i k j a Ibrahim ef. Rebac, učitelj za t a j n i k a i Abdija Zekić za II. revizora. Zauzimanjem i agilnošću povjerenika g. Sarajlića u Stocu su Gajretovi poslovi i do sada išli onako kako treba i valja, le je društvo od strane braće Stočana znatno potpomagano i članarinom i dobrovoljnim prilozima i dr, a Gajretov list je naišao na najbolji prijem megju našim elementom u Stocu i stolačkom kotaru. Obrazovanjem pododbora ć j se ovaj rad sva' kako lijepo unaprijediti, pa se unaprijed možemo ponadati, da će Gajretovi prihodi u ovom mjestu biti znatno povišeni. Mi stoga pozdravljamo ovaj novi pododbor društva želeći m u uspjeha! Ovom prilikom nam je s veseljem objaviti, da se još nekoliko pododbora nalaze u osnutku, pa ćemo, nadamo se, uskoro moći da izvijestimo i o konstituisanju pododbora u Cazinu, Konjicu, Trebinju i Bos. K rupi, u kojim je mjestim a već preduzeta akcija na osnivanju pododbora. Mi ovim ponova apelujemo na prijatelje našega kulturnog unapregjenja, da se što srdačnije zauzmu oko osnivanja društvenih pododbora u svima m jestim a naše domovine, kako bi „Gajret44 postao u svakom pogledu kulturno središte sviju nas muslimana Bosne i Hercegovine. »Gajret« braćo, učinim o svak onoliko koliko zna mo i možemo, pa ćemo učiniti, nem a sumnje, mnogo. P r ilo z i o d k u r b a n s k ih k o ž ic a . Lanjske go­ dine je prvi put pokušano, da bi se megju rodolju­ bima i prijateljim a naroda i narodnog napretka popularisala ideja, da se kurbanske kožice poklanjaju „Gajretu." I taj pokušaj nije ostao bez ikakva uspjeha. Nekolike stotine kruna je i lanjske godine „Gajret" imao prihoda od toga, čime je dakako lijepo potpo­ mognut. Ove godine je uprava „Gajreta" preduzela jače mjere u tome pravcu i možemo sa osobitim zado­ voljstvom konstantovali, da je ovogodišnji prihod od kožica nekoliko puta veći od lanjskoga i to nam daje opravdane nade, da je „Gajret" u kurbanskim koži­ cama dobio nov i redovan godišnji prihod, koji će se iz godine u godinu povećavati, pa inšallahh, iznositi više hiljada kruna. U današnjem broju počinjemo iznositi im ena onih rodoljuba i prijatelja našega napretka, koji su svoje kurbanske kožice poklonili „Gajretu", izričući im svima srdačnu hvalu i priznanje! Ovom prilikom pozivamo ponova sve one, koji nam još nisu poslali obračune ni novac od kožica, da to učine što prije, jer je grehota za svaku paru, koja „Gajretu" na taj način propadne. Z a b a v a u k o rist „G ajreta". Rodoljubivi odbor »Turske čitaonice« u Bugojnu i njezini svjesni čla­ novi priredili su i ove, kao i prošle i predprošle, go­ dine zabavu u humanitarne ciljeve, od koje je jedan dio prihoda, kao i ranijih godina, i ove godine bio namijenjen »Gajretu«. Taj, ovogodišnji dio prihoda »Gajretu« (V* prihoda) iznio je 50 K, koja je svota poslana društvu i kojom je ova humana naša ustanova znatno pomognuto. �<a Neka je srdačna hvala rodoljubivom odboru bu­ gojanske čitaonice, u čiji primjer bi se trebala ugledati i ostala naša društva. PRAVILA „Gajreta" prosvjetnog i kulturnog muslimana društva Bosni i Hercegovini. § 51. Redovita pododborska skupština održaće se, ako se sastane trećina članova iz mjesta, gdje je pododbor, inače se odgagja na 8 dana, pa će se tada obdržati bez obzira na broj prisutnih članova. § 52. Redovita'pododborska skupština vrši ove poslove: a) raspravlja o radu pododbora; b) bira pododbor; c) raspravlja predloge, koji se misle poslati na riješenje redovitoj glavnoj skupštini. • § 53. Izvanrednu skupštinu saziva pododbor, kad to zaključi on sam ili glavni odbor ili trećina članova onoga mjesta gdje je pododbor. § 54. 0 vijećanja pododborskih skupština vodi se za­ pisnik, koji potpisuje predsjednik pododbora ili nje­ gov zamjenik, tajnik i dvojica članova, koji se u skupštini naročito za to izaberu. Prepis toga zapis­ nika treba poslati glavnom odboru najdalje kroz 15 dana iza skupštine. Skupštine koje sazi vaju povjerenici. § 55. Svaki povjerenik saziva redovitu skupštinu u mjesecu junu. Redovita skupština održaće se, ako se sastane više od polovice člunove mjesta, gdje je po­ vjerenik, inače se odgagja na 8 dana, pa će se onda obdržati bez obzira na broj prisutnih članova. Povjerenik će na skupštini iznijeti izvješće o svom radu, a skupština će izabrati dva člana, koji će pregledati povjereničke račune. Zapisnik skup štine treba poslati glavnom odboru najdalje za 15 dana iza skupštine. Skupština bira povjerenika za narednu godinu. § 56. Skupštine stvaraju zaključke apsolutnom veći­ nom glasova, a glasa se javno ili tajno, poimence ili aklamacijom. IX. Opće ustanove. § 57. Društvo prestaje, kad to odrede dvije trećine pododbora računjajući u to i glavni odbor kao pod­ odbor. Imanje društveno predaće se tada upravi va­ kufsko mearifske zaklade u Sarajevu. To isto vrijedi ako bi vlast raspustila ovo društvo. U svakom slu ­ čaju mora se društveno imanje i dalje upotrebljavati u svrhe označene u § 3. Ako jedna polovica društvenih članova bude zahtijevala, da se društvo obnovi, to će se ono po­ novo obnoviti. § 58. Sporove, koji budu nastali megju članovima društva, povjerenicima, članovima pododbofS Ili glav­ nog odbora rješava glavni odbor bez prisutnosti onih članova, (ako je spor u glav. odboru) megju kojima jč spor. § :9. U smislu postojećih propisa o udruživanju društvo podleži u cjelokupnom svom djelovanju i opsegu nadzoru i kontroli političke oblasti. Prema tome imade politička oblast pravo izaslanika poslati .u sve odborske sjednice kao i u sve skupštine. Svaka će se sjednica i skupština najaviti prije tri dana nadležnoj vlasti sa označenjem dnevnog reda. Izuzete su samo one odborske sjednice, koje se redovno obražavaja, te su vlasti početkom godine do znanja stavljene. Izaslanik oblasti ima pravo supotpisivanja za­ pisnika i pravo, da obustavi stvarenje i izvršivanje onakovih zaključaka, koji se ne slažu sa pravilima Prosto je glavnom odboru, pododboru i povje­ reniku proti odredbama političkog izaslanika uložiti pritužbu starijoj oblasti putem nadležne oblast Oblast nadalje ima pravo, da uzme uvid i povjere­ niku u korespondenciju, zapisnike i račune društvene u svako doba i dužna je društvena uprava svako zatraženo razjašnenje u djelovanju društva u potpu­ nom opsegu i objavu dati. Primanje zavještaja ovisi o dozvoli zemaljske vlade. Zemaljskoj vladi pristoji svako pravo društvu raspustiti, ako bi prekoračilo svoj djelokrug označen ovim Statutom. U slučaju ras­ pusta postupati će se po § 57. ovih pravila. Sarajevo, dne 13. decembra 1910. Broj 180.397. I. B. ,,Vigjeno“ Za poglavara zem. vlade: Odjelni predstojnik: Pitner v. r. �80 Majn rjiacHHK. y I^apBrpaAy ce HaAajy, A» He ce n a oBaj na'iHH, HajjiaKiue moHb a & ycnocTaBH Miip n peA y JeM6Hy. Cj’.naiiOB nyT Kp03 TypcKy. Cyac6oHo ce ja>vba, Aa hc CyjrraH MexMeA KpajeM »rjeceua anpnjia ctbHb y CoJiy h (CajiaHHK) Ha paTHoj JialjB „Eapćapoc XajpyABH<l. IIocjeTflhe CcviyH n a he 3aTiiM bHu y CKon.'te, IIpu- llorpaiiHHHH cyico6. Ha TypcKo-rpn oj rpaH nnu ce HenpecTaHo noHaBjtajy cyKo6n B3MeI)y rpaH n,iHBx CTpancapa. TaKo ce HeAasHO accbo jeA«H T a ic a B cyKo6 koa cejia J la ra p a je npn KojeMy je 1 rp an n boJhhk noniHyo, a 7 n x paaeHO, aok cy Ha TypcKoj cTpann paH.eHa TpB BOJHBKa. uiTHHy n B htojb (MaiiacTnpjinjy). 3 a BpnjeMe 6aBJBeH>a y Co;iyHy, Cy.iTaH he CTaHouaTu Ha paTHoj jialjH. FaJiHĆ 6ej, iue<{> nojinijHje 6c36BjeAHocTB npeAy3eo je Bek HyjKHe Mjepe opraHH30BaH>a HapomiTe cTpaace CBrypHOCTH. C y jT a H a he Ha OBOMe nyroBaH»y npaTHTH h npee.TOJioHarajbPAHHK Jycy<J) H3ejiiH n npaHHeBii BexaAy6paT Jycyc|j H3C a bh o b , 3iijayABH, HeijM.vABH n AiiH, X hjimh E(j)eHAn chhobh C y.’iTaHOBii h oa u.iaHOBa BjiaAe: ne.uiK u Be3np, MHHBCTap yHyTpauiH>HX Aje.m h MHHBCTap BOJHH. 3eM.i,OTpec y T jpcK oj. Y E hto.t^ h okoabhh je obbx A»Ha noHOBa 6110 jare aeMJbOTpee. Cbujct je npen.iauicH. y ce.iy XpoHnnniTn pume Kyka je nopymeHo. CTaHOBHHiuTBO CTaHyje noA boaphm He6osr. PinJ)aT-namiiH nyT. Ha HapnrpaAa jaB.’bajj-: IIopTa je Bp.io 36yH>ena noc.teAH.nx a ^h* npe anamiTa Koja naroBiijeinTajy Kpynne Aoraljaje Ha Ea.iKaHy. 3aTo he mhHHCTap iiH0CTpaHHX no/viOBa PatjjaT-naiua noha Aa oćalje Cot|)ujy, BaorpaA n BvKypemt, Aa bhau pacno.i05fceH>e 6yrapcK'*, cpncne h pyMyH>CKe B.iaAe y npBOM peAy npe»ia TypcKoj, a 3aTBM npena hckbm nojaBaMa, Koje aa6pBH>aBajy UopTy. MBHiiCTapcKa Kpiisa y HapnrpaAy ynBHB.ia je Aa Pa(J)aT-nauia oa*iohch ceoj nyT 3 a KpaTico BpajeMe. A.ih icaico OH ocTaje MHHBCTap cao.r-.Hax nosnoBa, ca Ma Kaicse Apyee nsMjeHe ĆHJie, to je oh, npeno Typcwax a ”n.ioMHTCKBX 3ae.TynHBKa y npeeTOHimaMa Koje HaMjepaBa nocjeTBTH, npeA73eo CBe iuto ctojh y Be3B c n>eroBBM nyreM. Osaj HaMjepaBaHii uyT metka Typciee cnojtHe nojiane TyMa,m ce Ha pa3He Hanime, na nan HMaAe b Takobhx Miira.teH.a, a & He na cacTaHUBMa iypcKor mhhhCTpa ca no.iBTHiapnMa 6a.iKaHCKHX AP*aBa 6hth hohobo noKpaHyTa BAeja 6a.iKaHCKHX HapoAa: „EajiKaHCKa 4>eAepaunja“, Kojoj 6u 6n;ia Typctca napeBHHa Ha Hejiy. BjHa y JejieH y. IJapHrpaACKH jjhctobh cy Bpjio ocKyAHH Ha BiijecTBMa na JeMeaa, na ce He 3Ha TanHo ksko cToje CTBapn y obbm no6yH»CHHM KpajeBBMa Typcreor nacTBa. T en ce Moste cyA0TH, a & Henapn K B c y jeH>a-iH no TOMe, uito B3 I^apiirpaAa n Apyrnx MjecTa HenpecTaHo HAy TpaHcnopTH bojcko, MyHHHHje u xpaH e aa Apa6njy. lip n je TpaTKor BpeMeHa oTuraao je M6paXBM-nauia ca Tpa 6aTa.tyHa kocobckhx peAHtjta, nojn je »eh npBcano y XoAejAy* y BJiaABHBM KpyroBBM& ce HaMjepaBa npeA-iojKBTH nj p.iaM6HTy o6pa30BaH>e jeAne „napjiaMOHTapHe komu* cnje,“ Kojoj 6b 6iuia Ay»cH0CT oTnkn y JeMeH ii hu ABuy »ijecra npoyinTn y3poae neaaAOBOjLCTBa HapoAa b npenopyHHTii B*iaAH cpeACTBa 3a yMiipoH>e n 66yH.eHiix iMCMena. šale i dosjetke. Neki strasan igrač karala bio je uhvaćen u Londonu, da igra na lažan način i stoga bude bačen kroz prozor drugog sprata na ulicu. Stoga se on potuži jednom svom prijatelju na svoju nesreću i upita ga za savjet, kako da se ponaša i da osveti svoju uvrijegjenu čast? — Sve što Vam mogu preporučiti, odgovori mu prijatelj, to je, da od sad ne igrate tako visoko — bolje u prizemlju. K n j i g o v o g j a : — Već je deset godina, kako sam knjigovogja u vašoj radnji; posao je veliki; a ja imam još uvi­ jek istu platu. G o s p o d a r : — To je istina- Jer uvijek, kad sam god htio da vam smanjim platu ili da vas otpustim, uvijek sam pomišljao na vašu ženu i djecu. .# P r o l a z n i k s t r a ž a r u : Zar ne vidite, da ona pi­ janica jednako gagja kamenjem fenjere. — Vidim, čim bude razbio fenjer, odmah ću ga uhap­ siti — odgovori stražar zvanično. • S u d a c : Svjedoče, znate li značaj svjedočenja i šta vas čeka? S v j e d o k : Znam: poslije zakletve isplati mi se „dan­ guba". * Neki osinoškolac, koji je čitao Darvina i njegovu teo­ riju o postanju čovjeka, dokazivao je svome ocu, da su svi ljudi postali od majmuna. Otac je to uporno pobijao, ali kad mu je sin i nadalje svoje dokazivanje produžavao, otac se raz­ ljuti, pa mu odbrusi srdito: „Ako je tvoj otac bio majmun moj nije! Poruke i odgovori uredništva. H. R. J. — Vaša pjesma ne može biti objavljena u »Gajretu« ni radi toga, što nije za štam pu pri­ kladna; a ne bi s :m je d >nijoli i k* I bi bila dobra, jer nikakva sastava ne prim am o od nepoznatih pošiljača. A. M u h a m e d . — nije za štampu. A h m e d S. — Niste trebali »prelazili preko Iiubikona«, barem ne, što se poezije tiče. Ne znamo da li ćete te sreće biti i u prozi. Nu prim jetiti nam je, da uredništvu mora biti poznato Vaše pravo ime. H. M., II. — Ona prva stvar nije zgodna za naš list, dok ovu, kako vidito, donosimo u današnjem broju, i hvala Vam najljepše. — Selam. Islam ska dionička štam parija (tiskara) u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c237c39ef8e9baec3ff0c760cb54c9ed.pdf 00d3df08ece808ed4a729a753fb7a0c0 PDF Text Text BPOJ C». BROJ rOAHHA IV. GODINA ♦♦ r a i p e J r T ♦ G 1 <f JLHCT 3A 4PyUITBEHE IIOCJIOBE K 3A HAPO £HO nPOCBJE'B.HBAIBE. W V . . \ t IZLAZI SVAKOG 1. i 15. ------- U MJESECU.--------huk : C A P A J E B O , 15. M apTa 1911. Ocmah 'ioiiunti. — Vlasnik: D ruštvo „G ajret“. - Urednik: Osman Gjikić — U n j e n a j e jiHCTy: sa Bocny a Xepi(eroBBHy h AycTpoyrapCKy Monapxiijy, sa i.iaiiOBC, Ta.ne6y, yseHHK6 u TewaKe 2 K, sa u e H Jia a o B e 4 K ro,ilimite. 3a cbb ocTajie aoM.i.o 10 (JipauaKa. IIojefliiuH 6pojeBii cTajy 20 xe.ii. Hen.mheHa ce nncsia ne npiiMajy, pyKonnCH ce He Bpahajy. — IIpeTiMaTa n pyKonacB nia.i,y ce Ha a/ipecy : nrajpeTu — CapajeBo. Ali Suad (Migir): = j r e PROSVJEĆIVANJE. H3JLA3H CBAKOr 1. h 15. ------- y M JECEIjy. ------BjiaciiHK: AP.vniTBO „rajpeir*. - ype a l i s t za d r u š t v e n e p o ­ s l o v e I ZA NARODNO -- Mevlidun-nebijji alejliisalatu vesselam. ~ „Mevlidi-nebi“ to je onaj sveti dan, na koji je naš Pejgamber (a. s.) došao na ovaj syijeL A dva­ naesta večer r e b i u l - e v v e l a , koja se u Carigradu i drugim mjestima zove „Kandil gidžesi", je one mubarekj noć, u kojoj se je rodio najveći sejjid i isti­ niti i vjerodostojni vijesnik dini-mubini Islama, naš Devletlija alejhisalatu vesselam. S historiskog gledišta ovaj rogjen-dan je dogagjaj prvoga reda, te je, kao početak jednoga silnog kulturnog obrta i napretka, važniji i znamenitiji od rogjendana najsilnijih i najmoćninih vladara i careva. Jer tada se je rodio onaj savršeni pravednik, koji je — postavši kašnje Pejgamberom — divlji, ratnički, zakršljali i zapušteni narod, što poput živine življaše u zapuštenim krajevima i klanjaše se idolima — učinio divnom, velikom zajednicom, koja se, kao malo koja, odlikovala uljudnošću, kulturom, pravdoIjubljem, umjerenošću, slobodom, znanošću, i čovje­ koljubljem. Svjetlo istine, koju je on širio, bilo je ubrzo prešlo tijesne granice K u r e j š - k a b i l e i raširilo se Šamu, Jemenu, Iraku, Indiji, Afganistanu, Kini, Egiptu, Endalosu i, poput sunca, rasipalo svoje svijetle zrake na sve strane svijeta. Na tom se svjetlu ogrijaše i nikoše mngi učenjaci i filosofi i tako se ustali pojam p r av e d n o s t i. Dogje preporod i istočno svjetlo obasu cijeli svijet. Znanost se tako obogati, da je jezik umjet­ nosti govorio novom istinom, a ljudi govorahu o, do sada neopaženim, osjećajima i usavršiše se, kao ni­ kada prije. Rad i nastojanje, volja i uzajamnost, sreća i bogatstvo, čestitost i čednost izigjoše na vrhunac. J Si ^ „ — S A R A JE V O , 15. m a r t a 1911. C ije n a je lis t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje lOJranaka Pojedini brojevi staju 20 hel. Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Džamije bijahu pune talebe, a gradovi puni znanja. Svijet dobi nove pogodnosti, nastade potpuna jed­ nakost i savršena pravednost, sloboda i pravo poi­ manje Boga, Znanost, obrt i trgovina, sve to nagje svoje savršenstvo. Začetnik ovoga najvećega, najvažnijeg i najtraj­ nijeg djela jest uzvišeni naš Nebija (a. s.) I mi se evo sjećamo one noći, kad se je rodio on, čija je savršenost zabrinjavala i zasjenjivala vladare i careve. Ovaj je historiski dan zaslužio, da bude najveći Bajram svih muslimana i da se na taj dan vesele i jedan drugom čestita, što su sljedbenici najveće Istine, jer sve najsavršenije i vječne riječi, sve nepobitne istine potekle su i došle nam od Pejgambera (a. s.), koji se je ovaj dan rodio. Govoriti o vrlinama i svojstvima Devletlije teško je. 0 tome jQ . slavna islamska ulema napisala na hiljade djela. Najljepša počast i svečanost najčiŠći vjU i najistinitiji znak odanosti Pejgamberu (a. s.), čija je svaka riječ jedna velika Istina, a svaki kret jedna nenadkriljiva veličanstvenost — po mom je mišljenju to, da se sa iskrenom i odanom predanošću sjetimo i proslavimo dane i noći, kada je On došao na ovaj svijet! .Alejhi efdalussalah! »a t *Jus? r t j j « * * * Povodom ovogodišnjeg Mevludi-šerifa, koji je prekjučer osvanuo, donosimo ovaj slobodni prevod Ali-Fuadova članka iz „Sirati Mustekima" sa željom, da se naš narod zamisli malo 1 usporedi sjajnu prošlost Islama sa sadanjim našim kukavnim stanjem i potraži uzroka ovom nazatku. Mi ovaj dan slavimo kao niko na zemlji, jer naši „mevludi", ili *bolje učenje kojekakvih kasida, traje po tri-četiri mjeseca iza Alejhisselamova rogjen­ dana. Kakva to ima smisla dužna je odgovoriti naša ulema, a što se tiče nas mi bismo rekli, da „mevlud" �82 treba slaviti samo na 12. rebiul-evela, a da slavljenje može biti i bez šećera i bez šerbeta, a kamo li su­ višnog israfli zijafeta. Ova bi nam se svečana zgoda mnogo ljepše usjekla u pamet, ako bismo, mjesto učenja mevluda, kojeg ne razumije ni 5% slušalaca, čuli lijep vaz, o važnosti ovog dana i o životu Alejhisselamovu, o islamskom bratstvu, sjajnoj prošlosti itd. Nadajmo se, da će naša rijaseti ilmijja ove „bid’ati sejjie" od koje nema fajde nikom drugom, nego srednjoj i nižoj „ulemi", (pardon i — bulama!) koja u učenju mevluda gleda samo jedan izvor svojih prihoda ne vodeći računa o tom, da se time narod napućuje na sefahet. Uoči mevluda 1329. Nijazi: Brak. Mubesmilen. 1 1jL -C -1 «-* L-»*• „Ni u kojem društvu, osim u obitelji, ne živi čovjek potpunim životom. U obitelji se zadovoljavaju najprimitivniji nagoni i najidealnija čuvstva. Obitelj je mali svijet, gdje rade i gdje se razvijaju sve čovječije sile i sposobnosti", — veli jedan uvaženi slavenski pisac. Zar to nije istina? Nikakav čovjek zdrava razuma to ne poriče, niti može poreći. Ima li ljepšeg života od bračnoga? Čovjek je u njemu svačim za­ dovoljan, samo ako umije. Kući kad dogje sve je u redu. Ničim se kod kuće ne brine. Njegova žena, koja je stvorena za to, koja ima više vremena, koja to bolje umije od muža, gleda da je sve u kući u potpunom redu, da unaprijedi to zajedničko dobro. Kad je čovjek bećar, ne mili mu se u kuću ništa na­ baviti, jer nema ženske ruke, koja to umije na svoje mjesto postaviti i čuvati i tako čovjek novce, koje bi mogao upotrebiti u dobre svrhe, potroši u bes­ poslice. Čovjeku bećaru ne zna se za jelo, odmor, spa­ vanje niti i za kakav rahatluk. Kad je vrijeme ručka ili večere pohiti u aščinicu, da ugrabi što god jesti, jer ako malo zakasni, nema mu ni tog, slabog, ne­ ukusnog jela, jer će ga drugi razjagmiti. Kad unigje u aščinicu i ugleda zamazanog, uprljanog, pesinavog aščiju, njegovo sugje i sve što je u aščinici, na pola se zasiti, omrzne mu jelo, ali šta će mora se jesti, m akar i takovo bilo, jer se ne smije od gladi umi­ rati. N ajbolje znadu reći šta je to aščinica oni, koji iz svog kućnog rahatluka koji put dogju u nju da jedu. Upitaj ih i čućeš, da će ti odgovoriti, da bi se čovjek trebao oženili, ako ni za što drugo, a ono bar da pojede nešto lijepo, čisto i ukusno kod svoje kuće. Bećar dogje zimi kući. Srce puca od studeni, a u sobi je kao na sjevernom polu. Potpali vatru i mrzne se, dok se soba malo ne ugrije. Hi dogje a soba nepom etena ili nema vode ili fali ovo ili ono. Jednom riječi ništa nije u redu, čovjeku čisto omrzne Život. Nije tako kod onoga, koji je pošao pravim pu­ tom, vidio sve što ga čeka, pa se oženio. U njega je sve u redu, sa svačim je zadovoljan, sve mu ide kao sahat. K oliko'je trošio dok je bio bećar, toliko troši i sada; čak po gdjekad i manje, a kako rahat živ i!!! Treba mu svaki bećar zamjeriti. Ono što na­ bavi u kuću, propasti mu ne će. Sve se unapregjuje, sve raste, sve u najboljem redu. Svaka stvar u kući kao da govori: „Vidiš kako sam lijepo postavljena, kako sam čista". A još kako se hrani! Iza onog aščinskog jela dograbi se čiste,, ukusne hrane, pa kao da počne krepčati. Kad dogje kući, žena ga dočeka vesela, istrče pred njega na avliju kao srna, pita ga je li se umorio, je li zdrav i obaspe ga slatkim rije­ čima, pa i on s&m sebe kori, što nije prije shvatio, da je tako lijepo biti oženjen i što se nije prije ože­ nio. Soba je vruća, večera gotova, pometeno je, očišćeno, da se sve prelijeva. Ako je što god neveseo, to ga žena razgovara, dijeli sa njim žalost i nesreću, pa čovjeku nema ni pola muke, kad mu se šta ne­ povoljno dogodi. Mili mu se njegov život. Kad mu se rodi dijete nema za njeg više ra­ dosti. Hiti svojim rogjacima i prijateljima, kazuje im kako je dobio dijete, kako će i on doprinijeti općoj koristi. Dijete mu se rodilo, koje će pomoći svom rodu i domu, braniti ga i.zajedno s njim dijeliti svaku sreću i nesreću. O stavlja i on iza sebe nekog, ko će ga spominjati, ko će uspomenu na njega sačuvati, ko će ga mrtva rahmetom spomenuti, ko će mu usa­ diti nišane i ograditi mezar. Ljudi koji se mogu oženiti, a neće, nanos- nam štetu, koja se nadoknaditi ne može; čine g rje h , koji se oprostiti ne može. Kad čovjek uzme preda se statistiku mile nam domovine i počne je razgledati, čisto ga jeza progje; prenerazi se, misli da je statis­ tika kriva, ali svejedno toliko nas je i ne može nas biti više pa hiljadu čuda. U prvi mah pomisli, da je hidžret tolika čuda načinio, ali kad pogje sravnjivati naš broj sa brojevima ostalih konfesija, izigje mu iz glave hidžret i sve ostalo. Uvidi, da smo mi tomu krivi i bez hidžreta (ili bolje rekavši selenja zbog tvrdoglavosti i ekonomskih razloga), uvidi, da se ne ragjamo prema broju žiteljstva kao ostale konfesije. Na jednu stranu nas guta to selenje, a na drugo neženjenje, dok nam ne opadne broj žiteljstva i postane �83 O ko My je cy3y jihjio ,kolik jevrejski. Šta će onda biti s nama? Ništa i Aj, mijeno hoao mhjio . . . ništa !! Biće u Bosni gore, nego što je bilo u Andalaziji. Navešću za primjer koliko šteti neženjenje pri­ * * * rastu stanovništva, Francusku i Veliku Britaniju. HecTa.no ra jeAne ttohn Francuska je za pošljednih godina prošlog vijeka y THDJHHH O HOHohH . . . napredovala samo za 3,340.000 stanovnika, dok je M hoto oko cy3y jihjio , Velika Britanija za isto vrijeme, sa manjim početnim Baj, jinjeno neAO m iijio ! . . . brojem, napredovala za 14,115.000 stanovnika. Iz ovoga se primjera vidi, da je Velika Britanija kroz isto vri­ jeme dobila oko 11 milijona stanovnika više nego Francuska. Šta mislite, da je uzrok tolikoj razlici? M. Ć. Ć atić: ===== Ako ne će biti uzrok vanbračno općenje muškinja sa ženskinjem, ne znam šta bi bilo drugo. Francuzi su u svom „moralu" dotle dotjerali, da su jedan put Već jesen širi blatne skute svoje: tražili dozvolu, da im golo Ženskinje igra u operi, ali Drveću s glave vjetar kosu čupa, im to pariška policija nije dozvolila. 1 mokrom ruhom bjesomučno lupa Ljudi koji ne će da se žene, ne samo da nam '*0 mutni pendžer male sobe moje. štete u tom, što nas biva svaki dan manje, nego još ukidaju moral kako svoj, tako i ženskinja. Priroda blijeda, bez čara i boje, Zdrav čovjek i žena imaju prirodni nagon, ko­ U hladnoj kiši svoje lice kupa .. jemu se mora udovoljiti. Za to su baš bludilišta napu­ Kroz baštu Tuga u crnini stupa njena skoro samim muslimanima a i muslimanki se I svuda za njom sablasti se roje. nagje kao bludnica. Dakle, oni nam štete, a kao ta ­ Tek mjesec katkad prospe suze plave kovi su slabi i nepristupačni svakoj sreći i napretku;, Viš mrtvog cvijeća i uvele trave. — a Niče uči: „Slabi i netvorni neka uginu, a prvi jiVjet A ja i Lejla: moja draga muza naše ljubavi prema njima je taj, da im pomog­ nemo do njihove propasti*. — Baš ko dva kipa sliveni od suza Dobro je to sve i skoro svaki od neoženjenih Zurimo u noć. I sred naših grudi ljudi će ovo priznati, ali opet ne će da se ženi, ma­ Zaspala bol se polagano budi. kar bio na štetu nama, pa i cijelom ehli Islamu. Sva­ kim danom gubimo svoj moral, ne držimo se uzvi­ šenog Islama, pa smo zbog toga i došli u ovo perje. 0 blijeda jeseni, o doba boli! Ne damo ženskinju prosvjete, nego one truhnu u 0 plačna sliko uzdaha i tuge! mračnom džehaletu; ne ženimo se, pa nam još muka, 0 kišo su/.a, što je nebo proli kad što nepoćudna čujemo megju ženskinjem. Od­ U krilo, noći olovne i d u g e! gajajmo ih kako treba, dajmo im prosvjete, ženimo 0 mrtvj leptiri, što ljubiste lu g e ! se, pa se ne trebamo ništa bojati. Ako ne budemo 0 svehli cvijeci i borovi goli! to činili, dosta čemo muke pretrpiti, dok te velike 0 ozeble ptice, nevine mi druge! neoprostive grijehe okajemo. 0 oblakovi zamišljeni toli! Jesenski plač. ( t A j , .IIlj(‘IIO >10,1,0 mhjio ! JKHBje.no je ne^o jeAHO, MHJIOICpBHO, CKpOMHO, ueAHO . . . y AB°py je Bje^Ho 6hjio 0 pokisla gnijezda u dalekoj gori! 0 rijeko, koja jecajuć žubori! 0 žuto lišće i bolesne grane! 0 moja mladosti, o umrli dane! Vi svi ste zvuci jedne pjesme bone, Što dršće na usni silne vasione . .. T o Jinjeno ueAo M0.no . . . Ko My ohh caMo srvieA’o, Cpge My je oamsk npeA’o . • . Ha yMy My caMo 6n.no To ji ujeno upao mhjio A ico My je iyuiy . . . ho.jh’o, Bniue Hjije opehe noan'o, Hazim Muftić, T uzla: Baba-Hajdar. Kažu, da je u Travniku živio neki samouki liječnik, po imenu Baba-Hajdar, koji je liječenje tako dobro poznavao, da se i danas čovjek mora diviti njegovoj vještini, a osobito kad se u obzir uzme to, da je pv© �84 znanje o liječenju sam po sebi postigao proučavajući razne trave i njihovu ljekovitost. Vele, da nije davno živio, jer d a j e do skoro u Travniku bilo staraca, kuji su ga zapamtili. Da ga i mi ne bi zaboravili, iznijećemo neliko prim jera njegove liječničke vještine, koje je narod zapamtio. Osobito je lijepo nešto o njem u zabilježiti, je r pričaju da je Baba-Hajdar rekao, da ,,i od Boš­ njaka može -nešto biti!" Jednom je Baba-Hajdar sjedio sa svojim jednim drugom pred džamijom, valjda očekujući da podne zauči i nešto razgovarao s njime, kad li ugleda, gdje se prem a džamiji putom približuje hrpa ljudi, koji su nosili oprem ljenu dženazu. U isto je vrijem e snijeg padao, jer je bilo zimsko doba. Baba-Hajdar se zagleda u dženazu i nakon krat­ kog m otrenja reče: „Eno ih, nose živa čovjeka!" j— Njegov drug, poznajući Baba-Hajdarovo znanje, odmah je tu prim jedbu priopćio rogjacima um rlog i ostalom prisutnom svijetu, a ovi sporazum i vši se, dozvole, da Baba-Hajdar otkrije i pregleda dženazu. Za kratko vrijeme Baba-Hajdar je mrtvaca u obližnjoj kući pregledao, dam are mu rastirao i nešto m u pod nos podkučivao i čovjfek se razabrao i^ o iD vio", jer se ustanovilo, da nije ni bio -umro, nego se samo u bolesti zanio toliko, da sU mislili, da je u istinu mrtav. Kad su poslije Baba-Hajdara upitali, po čem u je raspoznao, da onaj ‘■čovjek nije mrtav, kad su ga onako opremljena nosili putom. — »Po tome« — odgovorio je Baba-Hajdar „jer snijeg, koji je padao na mrtvaca, puno se je brže to­ pio, nego onaj, koji je padao na ostale tvrde pred­ mete, a to je znak, da se čovjek nije još ohladio«. Jednom Baba-Hajdar šetajući sa ahbabom kroz neku mahalu, čuje iz jedne kuće, kako dva ženska glasa pjevaju, — valjda je u istoj kući bilo kakvo veselje. Baba-Hajdar sastade pred tom kućom, pa osluhnuvši malo reče svome drugu: — „Pred ovom kućom ćeš do nekoliko dana vi­ djeti puno svijeta sakupljena, kad to opaziš, dogji pa mi javi!« — Njegov je prijatelj iza toga svaki dan pokraj rečene kuće prolazio i zbilja, do nekoliko dana opazi, da se je tu puno svijeta iskupilo i nešto iz one kuće iščekivalo. Ovaj raspita šta je uzrok, te se svijet tuđe sakupio i kad mu kazaše, da je u toj kući nekakva žena umrla, ode te javi Baba-Hajdaru. Narodni liječnik odmah uzme svoj hećimski halat i ode onoj kući, gdje zamoli, da mu dozvole pre­ gledati m rtvu ženu. Ukućani se tome obradovaše, jer su znali, da njihov Baba-Hajdar neće bez razloga tako nešto zahtijevati, te ga puste, da pregleda m rtvu ženu. Nije prošlo ni pola sahata, a iz kuće izagje do­ maćin, te sakupljenim ljudima javi, da đženaze nema, jer je žena bila jako onesviještena, pošto joj se dijete bilo nenaravno zakrenulo — je r je ista bila tru d n a ,— i tako joj dihanje zapriječilo, što je Baba-Hajdar prije nekoliko dana po samom glasu žene predvigjao, te je to sada s Božijom pomoći otklonuo. Svijet se odmah razigje za svojim poslom, da se bolesna žena ne bi prepala i svak se čudio i Bogu zahvaljivao, kad u Travniku imade tako vrijedan li­ ječnik. Baba-Hajdar je pri odregjivanju lijekova uvijek zahtijevao, da bolesnika mora vidjeti i ne bi nipošto hio nikoga po tome liječiti, ako bi mu se bolest samo opisala. Nu jednom se razboli žena nekog Hajdarovog protivnika, pa se njezin muž obrati Baba-Hajdaru s molbom, da je liječi, ali da mu žene ne može dozvoliti vidjeli. Baba Hajdar bi ga odbio, ali pošto je' htjeo, da i ovoga svoga protivnika osvjedoči o svome znanju, nastojao je sklonuti ga, da m u bole­ snicu pokaže, nu kad ovaj ne htjede to učiniti, Baba Hajdar mu reče, neka uzm e dugačku kanalu, te jedan kraj kanafe neka u ustima drži bolesna ž<na, a drugi kraj neka dade njemu, koji će tako sa dvorišta po­ moću kanafe ustanoviti bolest žene. Domaćin pristane, ali da bi Baba-Hajdara iskušao, mjesto žene, m etne onaj kraj kanafe mački u usta. Liječnik u avliji uzm e onaj drugi kraj kanafe i nakon kratkog mirisanja baci kanafu ljutito vičući domaćinu: »Ti se samo šališ, tebi nije do liječenja, jer si drugi kraj kanafe metnuo mišu u usta!« Razočarani domaćin stane sad moliti Baba-Kajdara, neka se ne ljuti, a da mu može slobodno vi­ djeli bolesnu ženu, jer se on osvjedočio o njegovoj vještini, a da mjesto žene ne drži kanafe miš, nego mačka, koja je malo prije pojela miša. Posljednje godine svoga života proboravio je Ba­ ba-Hajdar u Misiru, gdje je otišao, da liječi jedinicu kćerku nekog mtsirskog bogataša. Taj bogataš, vele, da je silno blago potrošio na liječenje svoje bolesne kćeri, ali joj domaći ljekari nijesu ništa mogli pomoći. Dobavljao je liječnike iz drugih zemalja, pa opet nije bilo fajde. Za to dočuo naš Baba-Hajdar, spremi se i ode u Misir, te se p ri­ javi kod kuće onoga bogataša, ali ne htjede odmah kazati, ko je je i odakle je. Bogataš ga primi i odvede svojoj kćeri. Kad je naš Hajdar pregledao bolesnicu, sazove mnoge misirske liječnike, te u prisutnosti oca bole­ snice uzme komadić prijesna mesa, sveže g a na konac i dade meso bolesnici da proguta, dočim konac pridrži u ruci. Za tim potegne za konac i izvuče iz bolesnice onaj komadić mesa, kad li se na njemu nafatalo nekoliko živih crvica. Baba-Hajdar sada upita prisutne doktore, da li imadu kakvo sredstvo, koje može one crve uništiti, a da meso ostane zdravo. Kad ovi kazaše, da takog �8b lijeka he poznaju, Baba-Hajdar izvadi iz džepa bočicu Olga de L ebadeff: 1 -----■== sa nekakvom vodom, polije po onom komadiću mesa, 0 emancipaciji muslimanske a crvi odmah svi poskapaju,a rr.eso ostade čisto, zdravo i crveno, kakvo je i prije bilo. žene. = (Nastavak.) Sad se nastavi Baba-Hajdar sa bogatašem pogagjati, po što će mu izliječiti kćer. On je zatražio vrlo Mnoge su se žene kod raznih islamskih naroda veliku svotu novaca, a kad je Misirlija uvidio, da ne­ 1 na vladalaćko prijestolje popele. Ja ću imenovali ma druge, plati učenome neznancu po pogodbi u na­ samo najslavnije, jer je njihov broj toliki, da se bojim, prijed zatraženu ucjenu. da bih umorila svoje čitaoce, kad bih sve spomenuli Ali kad je Baba-Hajdar za nekoliko dana bole­ htjela. snicu izliječio i predao zdravu i čilu njezinom ocu, Turhan-hatun, udovica Sa’da II., atabega širaskog, povrati mu i primljene novce govoreći: zatim ’Aišč-hatun, koje se odlikovahu svojom obrazo— »Evo Ti novci, a plati mi, koliko možeš pre- vanošću i smislom za arhitekturu, uljepšale su Širaz goriti. Ucijenio sam Te za to, jer sam čuo, da si sjajnim zdanjima. rekao, — kad su Ti nakon dugog i bezuspješnog li­ U Kahiri je učena sestra Hakim-biemrillaha, koja ječenja Tvoje kćere kazali, da u Bosni imade neka­ je prozvana Sittul-Mulk, zavladala, iza smrti svoga kav Baba-Hajdar, koji bi mogao Tvoju kćer izliječiti: brata, pod imenom »Kraljica Muslimana.« — »Od kud u Bosni taki sposoban čovjek, tone može U Indiji je Razija Begum, kći Altemš-sultana, biti!« — Ja sam se za to potrudio i čak iz Bosne bila podignuta na prijesto u Delhiju iza svrgnuća amo došao da dokažem, da i od Bošnjaka može - ne­ njezina brata sa prijestola. što biti i ja sam glavom Baba-Hajdar!« — Poznati Džihangir je svoju ženu Nuri-Džihan Kad bogataš ču te riječi, zagrli svoga novog tako volio i štovao, da joj je pustio, da vlada mjesto znanca, pokloni mu cijelu već isplaćenu svotu i još njega i da je novce kovao s njezinim likom. To je ga sjajno nagradi izvinjavajući se i stideći se svojih ona krasna princesa, koju je opjevao Moore pod ime­ riječi. nom „Lalla Rookh“. Ruševine se njezina turbeta i I tom je prilikom naš Baba-Hajdar ostao u Misad vide u Lahuru (Lahore.) siru, a kad su ga jednom prilikom upitali, zašto se Tako je dakle islamska žena uživala potpunu ne povrati u Bosnu, odgovurio je: „Ja više u Bosni slobodu: odgojena je bila kao i muškarci, zauzimala nijesam potreban, jer Bošnjaci imadu dva l jepa obi­ je najviša mjesta u društvu i igrala je vrlo važnu čaja, a to su: ne tople plaho nogu i puno sade i uz­ ulogu, ne samo u porodici, gdje jo j'je bio povjeren gajaju šljive!« odgoj djece, nego i u politici, znanosti i umjetnosti. Neograničeno je mogla napredovati u umnoj kulturi i društvenoj slobodi: Islam je nije u tome ni najmanje priječio! Ali na žalost tok dogogjaja, krivo shvaćanje is­ Alfred d e Musset: lamskih načela i razvoj običajnog prava, što ga uvede neotesano društvo, — sve je to moralo dovesti is­ lamsku ženu u ropstvo. (Chanson.) Smrtna borba, u koju su muslimane krstaški Kad zla kob čovjeku mladu ratovi doveli, okrenu njihove misli prema jednom je­ Otme nadu, dinom cilju: da se naime u borbi održe. »Primum Slast života, vivere, deinde philosophari.1*1) I tek što su ih ZenLijek za tog turobnika džove, Nuruddinove i Salahuddinove pobjede spa­ Je muzika sile od napadaja kršćanskih, kad eto ti silne bujice I ljepota ! tatarskih horda, da potopi civilizaciju Istoka i da is­ lamskoj ženi ropstvo donese. Silnije je ljepotice Nepobitno je, da civilizovana društva nema bez L’jepo lice obrazovanih žena. »Htjeti ograničiti žene na uprav­ Od sve slasti, ljanje kućom, obrazovati ih samo zato, značilo bi za­ A glas mili čut', melema boraviti, da iz kuće svakoga gragjanina izlaze zablude Boljeg nema i predrasude, koje vladaju svijetom.« Tako se izražava Niti slasti! Aimć Martin i dodaje: „Na majčinu krilu počiva duh 8 fruceskog: F. Nedžati. narodA, njihove vrline, — drugim riječima — civili­ zacija ljudskoga roda". Pjesma. ’) Najprije-živiti, pa onda filosofirati. �86 Dakle, politički razlozi, vjerske i prijestone borbe, ratovi i gragjanske sm utnje, bile su jedini uzroci, da je ovo napredovanje zastalo i da je nazadnjački pokret nastao i to baš u onaj čas, kad se zapadna civilizacija počela razvijati. U isto su vrijem e žene sve više i više bivale podvrgnute ćejfima (caprices) svojih muževa, koji su, potaknuti ljubomornim despotizmom, uvjerili krivo svoje žene, da im tobože Islam zabranjuje, da uče i da im aju ista prava kao čovjek. One bi dakle ostale robinje dosada, da ih nije uticaj Evrope probudio iz njihova mrtvila. F rancuska je igrala aktivnu ulogu u »poboljšanju stanja muslimanskih žena. Edmond Groult, osnivač kantonalnih m uzeja u Francuskoj, izvješćuje, da se u Alžiru i Tunisu osnivaju ženske škole, u kojima vri­ jedne Francuskinje, odavši se posve poboljšanju svojih sestara M uslimanki, podučavaju ih, osim arapskoga i francuskoga, i u prvim počecima znanosti i umjetnosti, a osobito u kuhanju i šivanju (švu). Dalje veli isti pisac: „Djevojke, koje izigju iz ovih škola, (u kojima se brižno kloni svakoga vjerskoga prozelitizma (obra­ ćanja), jer se inače ne bi postigao cilj, za kojim se teži) vrlo cijene Muslimani, koji ih prose. Pa gledajte, šta se dogagja: kako su ih naučili na red, čistoću i osobno dostojanstvo, bez čega od tada ne mogu biti, stavljaju one uvjete proscima sojim, a o v i'su sretni, da ih prim e slatkom revnošću! »One zahtijevaju krevet, jer ne će više da se miješaju s domaćim životinjama, čemu se još preve­ liki broj muslimanskih žena mora podvrgavati; traže sto i stolice, da m ogu sjesti i jesti sa svojim muže­ vim a i sa djecom, koju će roditi; a katkada se toliko osmjele, da traže da se oslobode nošenja koprene, kojom se većina žena na Istoku pokriva kao m rtvač­ kim pokrovom. (Ipak se znade, da ovaj barbarski običaj nije zapovjegjen Kur’&nom i da mu se žene nekih islamskih plemena nikad nijesu podvrgle.) Na koncu one sile svoje muževe, da se nastane u evrop­ skim kućama ili da otvore široke prozore na svojim kućicama, da može unutra prodrijeti zrak i svjetlo, koji su zdravlju korisni, čistoći neophodno nužni, čaru i dražesti kućnoga ognjišta posve potrebni, a to su koristi, koje su sada nepoznate u većini islamskih krajeva." Francuska je u ostalom dala svojim islamskim podanicima dva dragocjena zakona, koji donose naj­ bolje rezultate. Odlukom senata od 22. aprila 1863., koju nadopunjuje carski dekret od 9. maja 1868., dato je urogjenicima oba spola pravo osobnog vlasništva, koje najbolje potiče na rad i štednju, te je prema tome najbolje sredstvo za razvoj općeg i privatnog blagostanja, a osim toga i jedino, koje osigurava osobnu slobodu. Drugim jednim zakonom (od aprila 1882.) data su im plemenska i porodična imena, ko­ jim a se tačno m ogu razlikovati, jedni od drugih.« »Konačno se priprem a ovaj čas zakonskd osnoVa, da se podijele politička prava M uslimanima ili barem nekim a izmegju njih, da ih malo po malo izjednače s Francuzima«. Kako se vidi, pitanje o emancipaciji musliman­ skih žena je u Francuskoj prešlo u područje realnosti: civilizovani svijet to može samo radosno pozdraviti. I u Siriji su se žene intelektualno probudile po­ ticajom ženskih zavoda, koje su Evropejci osnovali i kojima većinom francuske redovnice upravljaju. Egipat i Turska su se povele, i ako slabije, za ovim prim jerom . S radošću možemo ovdje spomenuti, da se u arapskim i turskim listovima, kao »Muktetaf« i »HilA,l<( u Kahiri, »Lisan-ul-h&l« u Bejrutu i drugim a može vidjeti sila romana i ozbiljnih članaka, koje su isklju­ čivo "žene napisale. U Kahiri ćemo još spomenuti princesu češmi-Afet, koja je ispjevala lijepih pjesama. Kako je obrazovana, tako je i dobrotvorna, te je u Kahiri osnovala žensku školu i utočište za slijepce. Megiu ostalim treba spo­ m enuti ’Aišu Tajmuriš, kao odličnu pjesnikinju i Zejnebu Fevvaz kao autoricu velike biografije (životopisa) islamskih žena pod naslovom: »Ed-durr-ul-mensur fitabakati rabbat-il-hudur«; što znači: »Rasuto biserje dražesnoga spola«; na koncu Merjemu Halil kao od­ ličnoga pisca u prozi. U Carigradu je slavna i učena Fatime Alijjehanum a napisala nekoliko romana i dosta filozofskih članaka. Makbula Lem’&n-hanuma je poznata sa svojih filozofskih pisama. Spisi ovih dviju hanum a su izašli prije desetak godina u »Terdžum&ni-hakikatu«, kad ga je uregjivao učeni i vrlo popularni Ahmed Midhat efendija. U to doba islamske hanum e nijesu još smjele izdavati svojih djela pod svojim imenom. (Svršiće se.) S francuskog Feliiiu Nedžati. l'auaHHH. K aA . . . Ka# ć^nje^n Mjeceu c He6a 3jiaTHe A&pe cnnaT* CTaHe y nainane pocHor gB’jeha, Koce TBoje Ta^a uapHc J a OCjeTHM MHpHC 6ajHH, A Mjeceua 3pauH sjiaTHH y H>oj njicTy B’jeHan cjajHn. KaA yr.neAaM pyace ahbhc, ycnoMene na Te 6yAH Mnpuc h>iixob TaA y mchh — M ja BiiAiiM TBoje rpyA0, �87 OrakeHe pysKaM KpacHHit, I la ynajaM Mnpnc h> hxob C a /iy6oKHM flaxon CTpacHHM. A KaA 3opa AHBHa CHHe, KaTHa 3eM^>a <Pe6a neica y 6acep y a cM aparA y: 06y3M e sie Tyra Heica, Cpi;e Moje cy 3e raje, Jep koa H.era Apare HeMa — ^a^aH a je TaMHa icpaje. IleT ro,T,nna aBiijariiKC. — HcTopaia aepon^anoBa. — C HeBjepoBaTHOM đpsiiHOM pa 3Bnja ce na Harne ohh HCTopiija aBHjaTHKe. H I to je jyye yyaH.eHo, A^nac je npeMameHO. Him na ce MoacAa Ha CBHjeiy r a j e KpeTara TaKO 6p3o yHanpajeA Kao aepon.iaH. O hh Koja cy .aaHH M axara MaBOM h cyMH>ara y KOHaran ycnjex, OBe ro ­ AHHe iiaajy TBpAy Bjepy Aa 6yAykHocT cao6pakaja npunaAa aeponjiaHHMa. H to CKopa 6yAykHOCT, aKO ce oBaKO HacTaBH. Jep, aok je HCTopnja 6aaoHa CTapa npeKO cto roABHa, h aok ce h npBiix noneiaKa ,AnpHHca6.ia jeABa MoaceHo Aa cjeraMO, aeponjiaH je noraTiio Ten npnje H6Ky roAHHy, h CBaKa roA«Ha apana h HOBy enoxy.^y H>eroBoj BCTopnja. TTpBO m io ce 3Ha, ynpaBo iiiT o ce caMO 'ijJio, to cy noKyniajH Bpajmoeu y nycTnn,aMa Oxnja. Ha KOHTnHeHxy npBii je no.ieTHo Caumoc fluMOH 1906 . y Baxaie^aMa Ey.aoH>CKe HIyMe y IIapH3y: BemTO npeKO neAeoeT MeTapa, Ha bhchhii H3Meky jeAHor h ABa MOTpa, 3a He nyH MHHyT. To je noneiaK, cKpoMaH a ra oxpa6pyjykii. H Bek 1907 . jieTHJio je AOceiaK aeponaaHOBa no 3paKy, HapaBHo jom yBnjeK TaKO, Aa 6h ce mor r a ynopej)HBaTH c Myxa»ra 6e3 rjiaBe. Iloj&e y BaxaTejiaMa 6hjlo je npeMameHO, h ohh ce npecerame Ha npoCTpaHo BojHHHKO BjeHcoaramTe y H ch Jle MyraMO, c oh6 cTpaHe AjcjjeaoBe Ky,ie', Ha C era. T y ce Bek momo Ma r a H3npysKHTU, ii Ha6 p30 cy noKyuiaja oa KiiraMeTpa AysKHHe nocTara HemTo o6hhho. Bek hu^otkom 1908 . nperaTiio je (Papjuau jeAaH KraoMeTap u BpaTiio ce Ha hcto MjecTo, npemao je Aafcvie oko 500 MeTapa HanpnjeA h oko 500 Haipar, a r a je AOAHPHy° 3eM^ty, h A°6no je 50.000 ifpaHaKa, Koje cy Asa 6oraTaiua ncTaKra icao HarpaAy aa to noAy3eke. To je 600 b m iik Kopa« yHanpujeA, jep cy aotjio ooraHo raT a ra Ha caBHjyTijuMa h npn ja ra n noicpeTiiMa, naAara h K pxara 60.10 ce6n BpaT 60.10 CBojy cnpaBy. Jom HCTe roAHHe 3aAHBHO je B uji6yp Bpajm CBiijeT cbojhm rajeTOM Ha nojby ^,’oBypf TAje je npeKO ABa caxaTa 6e3 npeKHAa ocTao y Ba3Ayxy Ha CBOMe Ba3AymHOM a iy , npejypiiBira 3a to Bpnjesie npeKO 120 KHJioMeTapa. Bek y to Ao6a, OA*iax c noyeTKa, u m ra cy AaKJie aeponpaHH c BekoM Hero neraica hctom h c 6p3HHOM, Hero B03 opujmmeKcnpec, r a n BeknHa Bjei’poBa y aTMoajjepn. A r a BjeTpoBH cy jom 6nra jeAHa Berana cMeTEba, h hhko ce Hnje A0 3ao y Ba3Ayx, aKO oBaj Hnje 6110 noTnyHo MnpaH. O chm Tora, AeTen.e ce b 3boah.ho yBejeK y aepoApoM.v, Ha noy 3AaHOM Mjeciy. JeAHHO Erapiijo h ^apsiaH ycyA ura c y ce Heko.ihko nyTa y nojte, Ha ABnje Tpn A^oeume raraMeTapa. H aj 3aA, cnpaRa ce jom yBnjeK Kpeiaaa tok H3HaA 3eMJte, HajBiime 15 MeTapa y BHCiiHy, h ynpaB^>aHa h^h nocjeAHyTa cano oa jeAHor jieiana. Tano je 611.10 y roAiiHH 1908 . OHAa je Aomao, y jy jiy 1909 ., iyBeHii upejia 3 Bjiepujoe npeKO KaHajia Jla-Manma, Koju je HeKoahko A»Ha paHnje noKymao, CKopo c ycnjexoM, HajejieraHTHHjii h jeAaH oa HajHeycTpamHBHjffx aBHjaTHHapa, JlamaM. B.iepeo je nocTao c.iaBaH HOBjeK 11 Be.iHKO hmo y <J>paHu;ycKoj 11 y E bpohh, Koja r a je no3HBa.ia ca CBHjy CTpaHa a » joj Aaje jeKu;Hje 03 JieTeaa. Y ayrycTy 1909 , 0AP®aH je, saTHM, no3HaTH mhthhp 6jiH3y PeHca (la V raude Sem aine de Cham pagne), rAje je noKa3aHO cb6 uiTo ce mohco nocTHkn Ha orpaHHneHOM npocTopy, y aepoApoMy. PenopAH cy yAapaH0 jeAaH aa APyr’0M> 3a ocaM AaHa Hnje 60^10 Ha CB0jeTy penopAa Ha aeponjiaHy, Koju He 6a 6a0 tjhob y PeHcy. TjiaBHH HanpeAaK oBAje 6 ho je npoTHB Bjeipa, Ha icojn ce H0 cy Burne [o630p a j 0 . A r a OABaacHnje jieTane r a ja BHme ApaacHO JinjeT y aepoApoMy; ohh cy Tpaaca.10 mnpoKO nojte. H omih ce meTao 03 ^ y e y Apac, rpotj) a © JlaMČep, KpysKHO je HaA IIap 03OM h ođnrpaBao je, c HapoiHTHM ysKHBaH>eM, Aj(j)eraBy Ky^iy. AeponpaHH cy, AaK^e, oTHm^n y BHcray. M 3ancTa, jom npeA Kpaj roAHHe, ^aiaM y Esponn a IIojiaH y Ka^rnijiopHHjn, CKopo' uctoao6 ho, npem.10 cy npeKO KHJiOMeTpa y BHCHHy. CaA cy sek Aaraijajn ry p a ra jeAaH ApyrH, 0 M0 THH30 cy AP^aHH Ha CBe CTpaHe, naK h y ErnnTy. C-BnjeT je caA TeK ao^bsho k ce 6n, h noneo Aa cxB.r»Ta n Aa ce 0AymeBJtaBa 3a yyAne ro c ie 03 Ba3Ayxa, koJh cy TaKO HsaeHaAHo nogejiii naAaTH Meky 6 paky ji>yAe. B^iepujoTa cy y U apn 3y AoqeKaaH Kao gapa, a HeonncaHO je 6hjio 0AymeBa.eH>e ny 6ji 0 Ke, Koje jc npaTiuo nyT Uo.iaHOB 03 JIoHAOHa y MaHnecTap. H ob h cHasKaH KopaK yHanpnjeA 600 je OHAa C ir­ cuit de T Est, Kojn je jom y cBaunjoj naMeni. Jom ao npnje Tpn toahho Hiije 6njio nenipn neT aBiijaTnnapa, koJh 611 M o ra upejieTHTH neT mecT cTOTima MeTapa, HHTH II3^eT0 TH 03 aepOApOMa, H0TH ce y 3BIIC0 TH H6K0.10KO Merapa HaA aeMJBOM. A caA cy tojihko h>hx nojieTH.iH 03 Ilapnaa, Aa npeky mecT 0ApekeHiix exana, CKopo CBaKa DpeKo 100 KHJioMeTapa, y OApe^eHe Aa0e u oApekfue caTe; u ABojoga: Jle 6jiau ii 06peu , cTH rra cy Ha MeTy, caBJiaAaBmn TauHO 11,00 nyT h yAapajykn CH8HCHO Ha BjeTap H KHmy, mTo hx jeAHOM npnranoM yMa.io He cTaAe r.iaBc. H ctoao6ho npejia 3e eian e y r a jenoM H 6p30M JieTy o$im,HpH-aB0jaTHyapH, n AOBOAe Bojne B.iacTu ao yBjepeB>a, Aa Tpe6a OTnoneni ca cTBapamcM HOBe Bpcre opyacja — aepon^aHHCTa. T^aBHa KapaicTepncTiiKa HanpeTKa y aBnjaTiign, Koja ce noicaaajia y obo noc.ieAite BpnjeMe, jecTe, Aa aBiijaTHHapn �88 pogledi okrenuti na jednu stranu gore uz mahalu —■ iščekivahu nešto. — Da li će biti svezan? - - čulo se nekako bo­ jažljivo i poluglasno pitanje. — Ja mislim svakako, da hoće, je r kažu ne smije mu se niko prikučiti. Sve, vele, baca, što m u u ruke dogje — odgovara drugi sa očitim saučešćem. — Vidio sam ja još odavno, da je on uzjahao Hncy pfiKJie cMnjemna, n ano cy moskas eyBBme onTUMnCTHiHa , npeTCKa3HBaa>a MHornx no3HaBa.iai;a na šejtanskog konja —' prim jećuje treći i nastaviaepoHayTBKe, Aa heMO 1815. y.na3iiTB y aepouAaH, dalje. — A nije ni čudo, dan noć pij, klatari se, a ynpaBa nera ce y H>era, Kao ime y.ia3HMO AaHac y nikakova posla, da se zabavi i da rastjera one crne svakakove misli, koje čovjeka spopadnu od pića, i . . . ayTOMo6n.T, u pehn KOHHjamy, KyAa Aa bo3 h . Ali ga u to prekinuše povici: „Eto ih!“ Sve se H B. uskomeša. Neko se uklanja, a neko opet traži m jesta, da bolje vidi. Pendžeri, vrata, tarabe sve je to kao tuljak od radoznalog ženskinja. I za tili časak zavlada Mustafa Kezman. na sve strane stiska i metež, strah i užas. Odozgor, niz mahalu, približavaše se mala h r­ pica ljudi. Bili su to: dva ostarija čovjeka, dvojica stražara i megju njima momče kao zlatna jabuka. Niz Oh, dogji nam, dogji, široko čelo spustio mu se pram bujne kose, a ispod Pramaljeće drago, Dogji nam, donesi njega sijevahu dva pokrvavljena oka. Dragocjeno blago. — Lice, prem da blijedo i podbuhlo, ipak odrazuje onu svoju prirogjenu ljepotu i privlačivost. P a skuŽarkim suncem svojim pocijene haljine, skladno razvijeni stas i sve — cijela Razgnaj mrak i tamu, njegova pojava odavaše ti na pryi pogled, da je taj Probudi nam narav cvijetak odrastao u bogatom i brižno njegovanom pe­ Davno uspavanu. rivoju. A zbilja tako i jest. Izgovoriti ime Fuad, bi­ jahu nekada puna usta. Ne bijaše toga u čitavoj ka­ Dogji, s gole grane sabi, komu ne imponiraše bogati mlagjahni i IjepušNakiti beharom, kasti Fuad. Ne bijaše te djevojke, kojoj se ne bi od Polja šarnim cv’jećem sreće i radosti grudi uzburkale, kad bi je on pro­ 1 zelenom travom. strijelio svojim nehajnim pogledom. Oh, dogji nam, dogji, Njegov otac rahm etli M uharemaga zapremaše naj­ Sve te željno čeka, prvo mjesto u cijelom gradu. Pored silnog bogatstva, Najželjnije duša uvijek ostade dobar i skroman — prava sirotinjska Ljubavnička meka! majka. Kad bi se kakav govor poveo o Fuadu, često bi bilo čuti onu: „Ne ide iver daleko od klade“, i zbilja nazrijevahu se u njemu neke očine vrline, koje pri­ vlači vahu svačije srce. Muharemaga, čovjek starih nazora, a još kako nije imao više djece osim Fuada, tako nije ni glave razbijao za njegovu budućnost, a još manje za kakovu duševnu naobrazbu. Ta eto ostaSličica iz sadašnjosti. viće mu svega, da može rahat živiti. Doduše, za ve­ Bilo je to jednog tmurnog podneva. Oblaci se liki hater svojih prijatelja, dade ga u osnovnu školu * nagomilali sa sviju strana, rekao bi sad će zaplakati koju Fuad s odlikom svrši, ali dalje — Bože sačuvaj, za nečim prošlim, izgubljenim. P a zb ija, tako i bi. I kad dobričina M uharemaga zaklopi zanavijek Do skora prokapa sitna kišica. No to ipak ništa ne oči, poče Fuad gospodariti ogromnim imetkom. sm eta bezbrižnom mladenačkom svijetu, a da se ne Majka dobra, ko majka, pa i ona prepustila iskupi na starom ašikskom mejdanu, kraj „Stare svom jedincu na volju, a on bez ikakve spreme, bez češme \ valjana uzgoja, ubrzo poče, da razasipa. Neki od Pa niko im to i ne zamjera, jer od vajkada su očinih mu prijatelja, pokušavahu, da ga spasu, da mu se tu ašiklije saotajale. Sila se tu zanosnih riječi izmi­ zakrče put do ponora, komu se on svakim danom sve jenilo, nebrojeno željkovanih pogleda stopilo i razpli- to više primicaše. Ali ko će to njemu dokazati? Zar nulo. Tako bijaše i ovoga petka, ali začudo sa svači­ su mu oni veći prijatelji od njegovih „vjernih'1 noćnih je g se lica odrazivaše neka turobna znatiželjnost. Svi jarana. 1 tako to trajaše iz dana u dan cijele dvije nocTajy rocnoAapn cBojBx anapaia n Ba3Ayxa, a& ohh noMHH.y CBec.HO jnpaB.’E.aTH aim a, h ho A»jy ce, Kao AocaA, boahtii Man>e Bnrae oa n>rrx u oa EeTpoBa h oa ocTa.!inx 3eMa.’BCKHX n BaH3eMa.:i>cKiix npit.iHKa. O hh uaK uoHHH»y H3BOAHTH ii CBojo Kanpngc, n aHeKAOTe o JlaTaMy n JIeraHey Hiiey caMO Bp.no aaHnM.^HBe . Hero ii noyHHe, y tom nor.ieAy. Premaljeću. p S 11 IlUUlLl Pokraj Drine. �godine. Napokon alkohol je učinio svoje. Desetak dana nije se znalo za njega. Sirota majka koliko je prepatila, koliko je suza prolila, to samo ona znade. Jedno jutro, u samu zoru, istom što je zaklopila svoje isplakane oči, začuje kroz san neku neobičnu lupu i galamu. Drščući od nekog nepoznatog straha, skoči i otvori vrata. Ma da je bio još polumrak, maj­ čino srce odmah prepozna svoga miloga jedinca. Ne mogavši odoljeti silnoj roditeljskoj ljubavi, bolnim va­ pajem i raširenih, ruku poleti prema njemu, da ga privije na majčine grudi. A on, uz divlji krik, po­ tegnu go handžar i nasrnu na rogjenu majku. I zbilja, bio bi i izvršio taj grozni zločin, da u pravo vrijeme ne dohrliše i obujmiše ga s legja dvije snažne mišice. Bio je to njihov stari sluga Latif, koji, po svom obi­ čaju, ustajaše uvijek rano. Za tili časak iskupi se i ostala služinčad. Sluškinje unesu onesvješćenu hanumu u sobu, a sluge, uvidivši, da Fuad nije pri čistoj svijesti, svežu ga i zatvore u drugu sobu. Do malo bila je puna kuca rodbine i komšija, a zatim došao je liječnik. Pošto ga je teškom mukom pregledao, prepiše neke lije.kov§ i reče, da će se opet iza podne navratiti. Kad ga po drugi put pregleda, naredi, da se ima čim prije otpremiti u^ Sarajevo u — ludnicu. I po liječnikovu nalogu vidimo, kako Fuad obo­ rene glave nekako nenaravno koraca megju svojom pratnjom na željezničku" stanicu. Gledaoci su sažalnim užasom pratili čudne sva­ tove mrkih lica, ozbiljnih pogleda. Dva tri Fuadova „najvjernija1* prijatelja zakloniše se i iza ugla jedne kuće dobaciše mu — u znak sretna puta — po je­ dan cinički podsmjeh i, kao da se nije ništa ni dogodilo, krenuše vesela lica za svojim običnim po­ slom — u klatarenje. Sa prozora i iza vrata čuo se samo tihi šapat i po koji bolni uzdah. A kad je ta sjetna družina na­ išla ispred Osmanagine kuće, prolijegnu se unutra bolni vrisak, štropot, pa onda pridušeni plač i bolno jecanje... Na licima Fuadovih pratioca pojavi se u taj čas neka zabrinutost, pomiješana sa saučešćem, a on kao da ga se ništa i ne tiče, mehanički podiže malo gla­ vu i bacivši na prozor neki čudnovati, tajinstveni po­ gled koracaše dalje. Kad je do mala objavio vlak svojim tugaljivim zviždukom odlazak, prolijegnu se u Osmanaginoj kući još bolniji vrisak, a zatim žurba, žamor — — Nije bilo teško odgonetnuti šta znače ti neo­ bični glasovi, čitava kasaba znala je, da su se Fuad i Osmanagina jedinica, Rabija još odavna zagledali i da će se uzeti. Trebalo je samo, da se. Fuad progje pića i klatarenja, a angjeo sreće već mu se smiješio lebdeći u blizini viš njegove glave. Ali nesreća bila je b r ž a ------- — Jadnica Rabija dosta je prepatila, otkako se Fuad propio. S iedne strane bio je strogi otac, koji ne dadijaše’ ni pomenuti o tum, s druge opet briga za sa­ moga Fuada, da mu se štogod ne dogodi u tom ne­ sretnom piću. I tako taj dražesni pupoljak, koji tek što bijaše otvorio svoje milovidne grudi blagom pro­ ljetnom sunašcu, poče da vehne od teške tuge. Pa ipak sve je hrabro podnosila uzdajući se u Božiju milost, ali ovaj oštri, nenadani udarac potrese je ci­ jelim bićem i — ne može mu odoljeti — — — — Sve molbe, pa brižna_ majčina njega, liječnici i lije­ kovi, travaruše i zapisi ostade uzaman. Ona je samo nijemo ležala upirući svoje sumorne poglede u nešto — nevidljivo. Kad se spusti tija nojca i kad se sve uljulja u slatki san, iskrade se samo iz Rabijine sobe pokoji bolni uzdah i stopivši se s onim tugaljivim žuborom kršne Drine nestane ga negdje tamo daleko — d alek o ------- — — (Svršiće se). Xnrnjena. Aa je đo.iecniiicy impan can. Hancra Tew:e 3a 60JiecHHKa, nego pyze, 6ecane nofiit... a HnuiTa Teace 3a okojinHy n CBojTy, Hero 6o.i:ecHHK, Kojn ce y CHy npeBphe n Tp3a, na ti Koju y cny 6ynga, H3 nocTe.’be cicme n t . A- Mupan can OKpujeuu a 3Apaeoea, a 6ojiecnUKy je npaea fijiasopam. C Tora Baa>a napoinTo na3HTH, Aa 6o.lecnHic Mirpao cnaBO. Tora pa^n heno Bek sapaHa r.ieaaTH, ,aa ncnpe/t, ćojiecmiKa ckjiohhmo cbo, iuto 6n ra y3HeMHpn^o n pa3^;pa»cHjo, na My n can pa3(jii.io (npnname, virra&e, npcmipa&e, nrpe n t . a-)- A npnje nero nrro ke ce cmilphth, npoBjeTpukeuo aiy co6y n nonpaBHTii nocTe.7>y, aico je y jiepe/iy, na oHAa CBe yqnHHTti, a * 6o-iecHnic Ha Bpnje&ie 3acnn, fla ra n noćenje iuioiTa He npo6yAu. CBnjeky kesio 3aicaoHHTn, ysijepeHy TonjioTy oflpHcaBaTH, h Haponmo na3HTH, aa BpaTa ne mapiine, p& nccTO He 3ajiaje, Aa Hewa y č.inannn jiyne n acaropa, pa Jiy Myxe ne flocahyjy n t . p. — A ko MnpHo npoenaBa Manap 1 caxaT, Bek je onnTa aočht . ,,3flpaejbe Mo'/ice -ih JKeua u Aynce aoj' iith? — Harne mene pijzo poie. JLrtn hm je acio AjereTa, n.tn paqyHajy, fla aa BpnjeMO A°ieH>a neke 3aTpyAHHTti. Orapnje cy .ieKapii3aKpaknBa.in MaTepana Aa Ay*e Aojc,Hero iuto je no npnpoAn noTpeĆHo, a to kc pekn:#ok pujemc ne poovje Tipee 3y6e, a^n cy y HOBnje Bpnjeure npoHanuin, pa. cy Ajega, noja ce pywe A.oje, jaua n HacipcAHnja — ne cauo y AjeTHH»CTBy, Hero n y KacmijeM acnBOTy... na ca/i h orni caBjeTyjy, Aa »ceHe mio Ay®e A°je- — Ba.'&Aa je n Ham HapoA to Ha3npao, jep y njecMii Aaje MHonm CBojnM jyHau,uMa .,o6n-iaTe“ MaTepe, hjih naK n Bn-ie, icoje cy nx AYro Acjnae. A Aa »cena mohcc Ayro AojnTH, noKa3yjy npnMjepn 113 Hamera HapOAa, rAje n AaHac o6uhho �90 HMci c.iy4ajeBa, Aa ce Atijgre U3 uiKO.ie npaha, nd „jom MajKe cace Tpawcii . y H ra jra jn ce tom cnocooHouiby CBojoM scene Beh c.iyace Aa mTo 3apa,a;e. T amo h . np. nMa aceiiil, Koje H3Aoje ^ea ^jemema ysacmom{e. ^ o je n H3Aoje h . np. CBoje condBeHO A^jeTe 3a 10—20 Mjecena, na ce TeK ohah HajMe 3a ^ojiiJbe ApyroM, Tyl)eM AjeTeTy, h Aoje r a 'HCTO toahko . — Jb en ap n Be.ie, Aa je ycnjex ca TaKHM A°in.T>aMa hcth Kao n o6hbhhm. ,.3 flpaejbe oa Hu.bii .n i y,{ je.io nHTH. — Ko,a,Hacce necTo npeTpeea n.JTaH>e, je ah 6oA>e Aa MOBjeK y3 je jo oAMax h toaiiko boa© nonnje, koahko My je noTpe6ao, haii Aa Hajnpnje6e3 Bo^e jeae, na TeK noćenje p,a nnje? — Hcmuna je u y oeoj npujiumi no cpefluuu. 3 e epujejne oćpotca Ao6po je nonnTii 2 — 2 */• AeHuj a boac. T o n3a3nBa jane .iyqeH>e aceAyAa4H0r coKa, a im ie ii 6o.&e Bape&e — HaponuTO n p a cyxoj xpanii. H cto to ^ejcTBO iniajy n iiop6e. Ko sa epujeMe je^ia ueRe hu Kanu fla OKycu, maj Man>e no­ jeve, jep tu Me c.ia6n aneTHT. A.in ncTO TaKO ?pujeuiu u onaj, koju ys jejio mhopo nuje. CyBHmHa boa* pa36^iaacn ace.iyAaHHii cok toauko, Aa c.ia6nje Bapn, a iiikoah h xAaAHofcoM CBojoM (n3a 3HBa 6yp.T>njan>e, Tp6o6oA>y, npo.iHB n noc.iuje MacHHx jeAa. rpieBe) — HaponnTo nazjio K o mhopp y j jeno nnje ce eoju, Te n nperojn. TeK caxax-^Ba noćenje o6poKa CMnje MOBjeK Bnrae Bo^e hohhth, a Ta^a My to h „npnja . Cnepe My AaKine Ha hhhcc oko iiito je nojco, h 6pnce r a ciiapn. U ^« ..oflpaejhe „C H ke 3A paB n je.“ — H mh Hamnx KpajeBa, r^je accne MiicAe, Aa he mm HOBopoljeHMe 6iith 3ApaBnje, ano za noieuifie OKynajy y xjia^noj, ynpaeo cmpjenoj eoflu — a to je norpeoiHO n 3a AjeTiirae 3ApaB.i>e uiTeTHo. ,Z1,ok je y MijnHHoj yTpo6n, AnjeTe je y pnHa Tnje.ia — poAH, AaK-ie 37 °. Ujea. oko tohaoth — na MaTe* ce kba ne CMuje nazjio u nenocpeflno flofiu y npujime , r^je je jraoro x.iaAHnje. 3 a to ce HOBopoljeHBaa, Ton.ien oa 3iiMeHapo4HTonyBajyjy. A k o 6ii , AaK.ie, HOBopel>eHHe OAMax none.in y xAaAHoj eoah KynaTii, Aa to 6ohc »onBpcHe*, na 6yAe 3Apaenje, Mor.io 6 a o6o.i>eTii, na n nponacTH. raHKe, AOAyme, oKynajy ha ii .leAeHoj BOAn, a.ni koahko h>hxobc K ako Ajene AnjeTe hhko oa mhm He panyHa boah Tora nponaAne. ce Kojim Mex.ieMOM II,ii- ce poA« y cHnjery, h .ih o TOMe, „ „O4pa0ji,e u noj uji T em n m .nijeKOM Man»e Oo.iecno JijecTO THje.ia? — Hara cBnjoT 3a Ma3en>e Me.ieMtl o 6iimho ii npcmoM h ApycHX ABjeKOBa n o noBpmuHH TnjeAa ne Tpa^cn HaponiiTe 3roAe, Hero umi Koju MavKc, ftJianoM, a mo nuje flo 6po — hii 3a caMora 6o.ieciiHKa. caejeTyjy, Aa ce y ce oa thm npn.iHKaMa ApseTa Kao BCKa BpcTa (k so o.ioBica), npaHBpcTH (h to to Bprau 3a OHora, C Tora jbCKapn p «ah ob8Ko. apuiko Ao6po!) ium hii mah Ha CaAtvte naAiniHne jeAaH Kpaj Te ApmKe ( kba Bchn, KaA msh^b ) 3aMomyjiaK uueme (HeynoTpe6.T»eHe) same (n3 anoTene), h.ih KaKBe CKopo iraanpaHe Kpmme, na ce 3axBaTa, h ohab thm 3aMOTyA>KOM .injen n no TiijeAy pa 3Ma3yje (ja-ie h.ih c.ia6nje — npeMa noTpe6n). IIocAHje ynoTpede 6ann ce n 3aMOTy.ijtaK APuiKA y BaTpy Aa caropn, na ce oneT rpaAe, KaA hx ycTpe6aMO. ii (t Narodne umotvorine. Čelebiju Osmo i viln. Osmo spava u zelenoj travi, Pokrio se čevrmom po glavi. Njem’ dohode do tri b ’jele vile. Jedna veli: „Lijep ti je Osmo“ ! Druga veli: „Da ga probudim o41. Treća veli: „Da ga upitamo: Čijega je soja i plemena44? Oni misle, da Osmo ne čuje, Al’ to Osmo i čuje i gleda. Hitio se rukom preko sebe, I ufati najstariju vilu, I skide joj od zlata oglavlje. Odvede je svom bijelu dvoru, 1 vjenča je sebi za Ijubovcu. Za njim bila devet godin’ dana. Lijep porod s njome izrodio: Dvije šćeri i četiri sina. Kad su sinci za suneta bili, Kad ih stao babo sunetiti, Molila se prebijela vila, Molila se Osmi Čelebiji: „A Boga ti, Osmo Čelebija, 1 tako ti od srca evlada! Daj ti meni od zlata oglavlje, Da se tri put u kolu okrenem, Na veselju i mome i tvome44. Govori joj Čebelija Osmo: „Kako ću ti dati ja oglavlje? Čim ti dadem od zlata oglavlje Odletićeš nebu pod oblake44. Njemu veli prebijela vila: „Neću Osmo, vjeru ti zadajem44. Misli Osmo, da j’ istina prava, Što mu reče prebijela vila. Prevari se Osmo Čebelija, Prevari se, ujede ga guja, Pa joj dade od zlata oglavlje. Kad se vila dočepa oglavlja, Tri put mu se u kolu okrenu. Savi skute, ode pod oblake, Zapljeska se, ode pod nebesa, O sta Osmo za njom gledajući. Zabilježio: Fehint Muhamedov: �Kol’ko zveče dvori javorovi. Kol’ko zveče dvori javorovi, Kol’ko zveče, još se više tresu. U njim kažu devet jetrvica, I deseta skoro dovedena. Sve su redom na vodicu išle, Dogje reda skoro dovedenoj. " Uze sude, pa ode na vodu. Svekar veli: Što to snahe ne bi? A svekrva: [ ne bilo nam je! A zaove: Da je otjeramo! Djever Bego snahu odgovara: „Ružni puti, a daleko voda. Teški sudi, a nejake ruke". Istom oni u riječi b’jehu, A na vrata skoro dovedena. Uze metlu, stade mesti dvore, Pa metući pjesmicu ispjevala: „Svekar babo, otišo na Ćabu. Ćabi oš’o, a ne vidio je! A svekrva puno živa bila, Od nedjelje do ponedjeljnika! Zaove se na blizu udale: Preko mora hiljade konaka! Djever Bego, on se oženio, Svojom prijom, mojom milom sekom, I viša je i ljepša od mene“. Pribilježio: Alija Medinić. Bijeljina. * Listak. Iz islamskog svijeta. Isla m sk o s v e u č iliš te u Indiji. U sjevero­ zapadnom dijelu Prednje Indije, u diviziji Mirat, na­ lazi s e , distrikt Aligarh s glavnim gradom istoga imena.1) Taj grad ima po popisu od 1901. svega nešto više od 70.000 stanovnika, a Muslimana 28.000. Kako se vidi po ovome, od Aligarha ima mnogo ve­ ćih i znamenitijih gradova u dalekoj Indiji, u kojoj su razni islamski vladari toliko stoljeća vladalj i ostavili silu veličanstvenih zgrada i sjajnih tragova kulture. Spomenimo samo Tadž Mehal, za koji jedan njemački putopisac veli, da ga ni nehotična Himalaja, ni silne piramide nijesu toliko zanijele, koliko ovaj divni spomenik islamske Indije. Ali se od svih gradova velike Indije, u kojoj sada živi preko 60,000.000 Muslimana (H. Wagner u „Lehrbuch der Geographie" I. sv. str. 775.), jedini Aligarh može podičiti modernim islamskim sveučilištem. >) Britska se Indija politički dijeli u provincije, a provincije u divizije i distrikte. Takav jedan distrikt je i Aligarh, a tako se zove i glavni grad toga distrikta. Temelj je udario ovoriie zavodu poznati indijski islamski pisac i reformator Sejjid Ahmed han. Vrativši se sa svoga putovanja po Evropi u do­ movinu, nastojao je na svaki način, da svoju braću Muslimane što više podigne u prosvjetnom pogledu. U tu svrhu je osnovao Anglo-Oriental College (en­ gleski, od prilike: englesko-istočni viši učevni zavod), koji je u maju 1875. svečano otvoren. Temeljni kamen današnjoj zgradi ovoga zavoda je položio tadanji indijski podkralj lord Lytton u januaru 1877. Dok je Ahmed han bio na životu (umro je 1898), sam je vodio glavnu brigu oko zavoda, osobito što se tiče financija. Pri tome je često nailazio na ne­ prilike, ali ga sreća namjerila, na Th. Bečka, koji je kao rektor (upravitelj) upravljao zavodom od 1883 — 1899. i savlagjavajući sve poteškoće silno ga unapri­ jedio. Njegov su rad dostojno nastavili njegovi našIjednici Th. Morison ( \ 899.—1905.) i W. A. J. Archbold, koji i sada upravlja zavodom. Kad je Ahmed han osnovao ovo učilište, nije imao namjeru, da time osnuje sveučilište, nego tek srednji učevni zavod u evropskom duhu, ali se zavod brzo razvi u sveučilište po uzoru engleskih sličnih zavoda. College (engl., čitaj: koledž) naime nije sve­ učilište, kakova su sad. u Njemačkoj i Austriji, nego se tim imenom zovu dijelovi sveučilišta u Engleskoj i Sjevernoj Americi, dok bi francuski college (čita se: kolež) odgovarao našoj gimnaziji. Godine 1891. brojio je ovaj islamski college 310 slušatelja, a 10 god. iza toga je taj broj skočio na 560, a sada prelazi i 800. Ovi se predmeti predaju: engleski, arapski, perzijski i sanskrit, zatim povjest, matematske znanosti i t. d. Osim 8 profesora, koji su iz Evrope dobavljeni, predaje ovdje i više domaćih sinova, koji su postigli akademski stepen. Prije nekoliko je imenovan za profesora arapskog jezika dr. J. Horovitz. Uprava college-a je povjerena posebnoj komisiji, koja se od Muslimana sastoji, a nije ovisna o en­ gleskoj vladi, koja ovaj zavod u mnogom podupire i štiti. Na koncu ćemo spomenuti, da je spomenuti Morison izdao posebnu knjigu (pod naslovom „The history of the Muhammadan Anglo-Oriental College Aligarh from its foundation to the year 1903 together with the Annual Report for the year 1902 —1903 and Appendices"), u kojoj je iznio povjest zavoda od osnutka pa do god. 1903. i dodao godišnji izvještaj za školsku god. 1902./3.2). F. N. aj Podaci za ovaj članak su Islama" („Enzyklopaedie des Islam"). uzeti iz „Enciklopedije �92 Književne i kulturne bilješke. Z a p is n ic i s je d n ic a is la m , p r o s v je tn e a n ­ k e te . — Dobili sm o. knjigu sa ovim naslovom, koju je uredio član ove ankele, Dr. Ham d ija Karamehmedović, a izdao vakufsko mearifski .saborski odbor. Ovi zapisnici su sastavljeni iz stenografskih bi­ lježaka, pa su prem a tom e vjerna slika rada ankete za reorganizaciju našega školstva, koja je nedavno održala svoje sjednice u Sarajevu i pretresala ovo važno pitanje našega narodnog života. Cijena je knjizi 5 ) hel. a može se dobiti u knji žari Brace Bašagića u Sarajevu. B eh a r. Nekoliko mjeseci iza prvoga broja, izišao je drugi broj ovoga lista, u kojemu redakcija oprav­ dava to neizlaženje i obećaju, da će ubuduće list iz­ laziti uredno. Sadržaj ovoga lista je dosta dobar, ali je, poslije pauze od nekoliko mjeseci, mogao biti mnogo bolji i mnogo više nam obećavati u svojoj budućnosti. Ovako pak nam je pruženo veoma malo nade, da će »Behar« postati onakav kakvim ga je njegov urednik pri ponovnom pokretanju za­ mišljao, pa stoga nam se i poragja opravdano pitanje: čemu će nam i »Behar«, kad već imademo »pojret«? A ovo pitanje je tim opravdanije kad se zna, da ma­ terijalne okolnosti toga lista ne m ogu m u pružiti onih povoljština, koje imade »Gajret«, pa da bi se mogao u narodu raširiti i popularisati. Uostalom, nama će veoma drago biti, ako se i »Behar« bude čitao, jer našem narodu može samo ko­ ristiti. H obh 5KHBOT. Taico ce 3 0 B6 a in ic r, Koja je H a m n je H.eH n p o c B je h H B a H > y Hapo^a, a noja H 3J ia 3i i y UpajeAopy noA ypeAHiuuTBOM GreBe CrojaH onaka epa. yaBT6.7ba. J I bct Ji3^a3a y MjeceamiM CBeetcajia oa jeAaor TaGaaa, na, u aico aohocb .rajena a 3a HapoA noynHa mTiiBa, OH ke, Taico MajieH a pajeAaK, Bpjio aa.’io nocjyacaTB CBpca Kojoj je HaMajea.eH. IljajeHa je jmcTy K 2'40 Ha roAHHy. Zabava. »Turska čitaonica« i pododbor „Gajreta" u Gračanici priregjuje na 3. aprila o. g. zabavu u korist čitaonice i „Gajreta". Program zabave je: 1.) „Pozdravni govor", govori Ibrahim Futundžić, 2.) „Složimo se“ ! od Ibrahima Edhema Džafčiča, deklainuje g. Rifat Mehinagić i 3.) „Hifzibeg", dramski spjev u 5 činova od Ekrema, izvode diletanti. Dobrovoljni prilozi sa strane- šalju se na g. H, Medu Sumana, koji će biti oglašeni u novinama. Preporučujemo toplo ovu humanu zabavu naše braće Gračanlija! Firđusov mearifski fond. (Nastavak). * „Temelj kuću drži" M ujaga Muftić iz Gračanice sakupio je za ovaj fond 22 K 80 liel. Priloge dadoše: po 5 K: M. Muf- ić, Arif ef. M ehinagić i Ahmedaga H. Alijagić; M ula Osman Fazlić 2 K; po 1 K: M ehaga Bajić i Mula Osman Fazlić; po 50 hel: Sulejman Spahić, Omer Suljić i Osman Lepirović; Hamdo Prohić 40 hel; po 30 hel: Agan Šarić i Alijo Beganović; po 20 hel: H afiz Seid Omerbegović, Teufik Džemalović, Sulejman Žunić i Mustafa- Prohić. Šaćir Šehović iz V arcar Vakufa sakupio je za „Firđusov mearifski fond" 21 K 0 hel. Priloge darovaše: Sulejman Pivalić 4 K; po 2 K: M ustafa Zekan i Zajko Hadžić; po 1 K 20 hel: Ramiz Deronjić; po 1 K: Mehmed Pivalić, Bešir Hrvačić, Abdullah Bu­ rek, Ćamil Hodžić, Hasan Šabić, M ustafa Čunjalo i Redžo Šabić; po 60 hel: Omer Šabić i Derviš Durek; po 50 hel: Salko Mešić; po 40 hel: Alija Begtašević, Sulejman Zekan, Mehmed Dreco, Hanče Pračalić • i Mustafa Pivalić; po 20 hel: Muharem Arnaut, Zlate Zekan, Alija Pivalić, Derviš Dreco, Ramiz Dreco, Sulejman Pračalić, M urat Pračalić, Huso Redžić, O s­ man Čunjalo, te 20 hel. Šaćir Zekan. Nazif ef Topić, pisar kod vakufskog povjeren­ stva u Cazinu sakupio je za Firđusov mearifski fond 52 K 65 hel. Priloge darovaše: Alaga Muhamedagić, vak. predsj. u Cazinu 2 K; po 1 K: Husein ef. Silić, imam u Gnjilovcu, Ibrahim. ef. Topić imam, KladušaTrnova, Ahmed Šabić imam K laduša-Polje, Omer Džaferović imam, Kladuša-Grahovo, Bajram Abdić imam, Podzvizd, Sulejman ef. Sabljak imam, Podzvizd, Suleiman ef. Dizdarević imam, Todorovo, Jusuf Džehverović imam, Todorovo-G olubovići, Alija Ljubijankić imam, Ljubijankići, Husein Kličić imam, Ponjevići, Osm an M ujadžić imam, Todorovo-Slapunica Mehmed Hajdarić imam, K laduša-G rabarsko, Hasan Ćoralić, Alija Bešlagić imam, Kladuša-M arjanovac, Jašar Latić imam, K laduša-Slapunica, Džafer B ega­ nović imam, Peći-grad, M urat Talić imam, M iastrah, M ustafa Hadžić imam, Donja Vidovska, Omer Tabaković imam, Podzvizd, Sulejman ć a tić imam, PećiKadići, Selim Bašić imam, Tržac-Platnica, M urat Nadarović imam, Krivaja, Ibrahim Rekić imam, PećiBarsko, Mujo Ljubijankić imam Lidjani, Derviš Abdagić imam, G. Koprivna, Hasam Kapić, imam, G ornja Koprivna, H. Halil Beganović imam, Peći-Liskovac, Mustafa Silić imam, Prošići, Mumin Horozović imam, Brizova kosa, M ahmut ef. Pijanić, imam, Mutnik, Husein Ćoralić imam, Ćoralići, Alija Horozović imam, Peći-Ćaići, Mehmed Kapić imam, Majetići, Mehmed Sabljaković imam, Peći-Krakaća, Husein Memić imam, Pištelina, Husein Prošić imam, Horozovići, Hasan Sejfović imam, Donja Koprivica, Sulejman Bilkić imam, Sturlić, Ramo Šabanagić imam, Trstovac, H. Bešir Redžić imam, Stijena, H. Jusuf Redžepagić imam, Šabići, H. Mehmed Mujakić imam, Šumatac, Sulejman Rizvić imam, Sturlići, Mu­ stafa Hadžić imam, Glavovac, M ustafa Čižmić, imam, Polje, Muharem Ćoralić imam, Slatina, Mustafa �93 Orlić imam, Gor. Vidovska, H. Uzeir Džinić imam, Tržac, H. Mustafa Mujagić imam, Cazin, Hamid Hirk'ć džematbaša, Krivaja i Hasan Hodžić (Arnaut) trg. u Cazinu. Hasanaga Aganović iz Vlasenica sakupio je za Firdusov mearifski fond 5 K. Priloge daroveše: H. Aganović 2 K; po 1 K: Muhamed Buljugić, Halii Lagumdžija i Sejfo Šahbegović. Svima priiagačima čast, hvala i priznanje! (Nastaviće se.) Prilozi od kurbanskih kožica. (Nastavak). Kožice nadalje darovaše: Alaga Muhamedagić predsj. povjerenstva u Cazinu, po 1 komad: Suljo Ibrić, Hase ćoralid, Nazif Ćoralid, Zaim Begić, Husein Kapid i Nazif Topid. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Kladnju poslalo je ubranu svotu od kurb. kožica'od K 100 — Muharemaga Alikadić^iz Ostrožca /{kot. Konjic) poslao je od sakupljenih u Ostrožcu Iturb. kožica svotu K 28.30. Kožice darovaše: M. Alikadid, Husein Balic, Salih Biserovid i Ajkuna Kov„ačevid. Fatima Mahid, supruga Alage Mahida iz Ljubuškog darovala je jednu kožicu, koja je prodana za 4 K. Ibrahim i Husein Begić i Fehimbeg Zaimović iz Koraja, kot. Brčko, poklonili su po jednu kožicu u vrijednosti 4 K. Zulfaga Bajraktarević iz Seonice, kot Konjic, po­ slao je ubranu svotu od kurb. kožica sakupljenih u Seonici, K 30.— Kožice darovaše: Z.Bajraktarević (za se,svoju maj­ ku i ženu), Salihaga Varvarić, Agan Zataga, Muharem Zataga, Salih Zataga i Omer ef. Alikadid. Asimbeg Mutevelid učitelj i tajnik društva »Gajret« darovao je mjesto kurb. kožica u novcu K 10.— i Muhamedaga Magjarevid trg. K 4'10 od svoje kurb. kožice. Šalim ef. H. Avdagić posjednik iz Sarajeva darovab je 2 kožice (za se i svoga rahmetli oca) u vri­ jednosti od 6 K.— Salihaga Siručić Gajretov povjerenik .u Srebre­ nici poslao je ubranu svotu od megjutamošnjim mus­ limanima sakupljenih kurb. kožica »Gajretu« K 26. Kožice darovaše: H. Mahmutaga Siručić 3 kom.; po 1 komad: Galib ef. Hafizović, šeriatski sudac, Haki ef. Gjozić muderiz, H. Abdaga Nalid, Bedir ef. Ibrahimagić, Hasanaga Efendid, Salih ef. Šehomerović, Muhamed ef. Gušid, te mjesto kurb. kožica darovao je u novcu Abdurahman ef. Begid K 1. Kotarsko-vakufsko mearifsko povjerenstvo u Ko­ njicu položilo je »Gajretu? od sakupljenih kurb. ko­ žica u Konjicu, Umoljanima i Seonici svotu od 200 K 50 hel. Kožice darovaše: Mehaga Džumbhur, Idrisbeg H. Husejnović, Salihaga Prohid, H. Alibeg Begtaševid, Adembeg Repovac, Hašimbeg Badnjevid, Hafiz Abduselam ef. Džumhur, Mehmeđ-Ali Hadžić, Muhare­ maga Hrnjica, Smailbeg Agid, Mujaga Drače, Mahmut Salahovid, Ademaga H. Zukić, Hasnihanuma Alagić, H. Abdaga Hadžalić, Lutlibeg Begtaševid, DauLaga Kadić, Islambeg Agid, Šaćirbeg Liubović i Alaga Turak svi iz Konjica. Vrijednost ovih kožica iznosila 155 K 60 hel. Mehaga Drkid načelnik i predsjednik vakufs. džem. međžlisa u Umoljanima kot. Konjic sakupio je od kurb. kožica od seljaka u Umoljanima 26 K 30 h. Priloge u novcu darovaše: M. Drkid 6 K; po 3 K: Salih Bandid, Salih Fatić, Salih Vatrid, Arif Lučkin i Bego Džihan; po 2 K: Bajro Paralija i Hamid Bandid; po 1 K : 'Avdjja Kadrić, te Sulejman Trešnjo 50 hel. Nadalje je Ragibaga Alikadid trg. i posjednik iz Seonipe sakupio 18 K 40 hel. Priloge darovaše: R. Alikadič U LC Mujaga Bakalovid 3 K, Alija Bakalovid 2 K 40 h. Mustafa-Asim ef. Sarajlić, opć. bilježnik i Gajretov povjerenik u Stocu poslao je ubranu svotu od kurb. Itužiča K 15 40 h. Kožice darovaše: po 1 komad: Mahmud Behmen r. Muhamed ef., Muhamed Mehmcđbašid H. Mehmedagin, Mehmed ef. Salčid, II. Abđurahmanaga Pitid, Smail ef. Buzaljko i Hasan Hromić. Mjesto kurb. kožica darovaše u novcu: Ismet ef. ćurčić iz Sarajeva K 10'— Ibrahim ef. Hadžid šer. sudac u Prozoru K 4'85 h, MehmedAlija Terzimehid iz Maglaja K 3’— Bušaga Avdić trg. iz Plane (kod Gacka) K 3’—. Asimaga i Fejzaga H. Šabanović trg. iz Sarajeya darovali su 2 ’kurb. kožice, koje su unovčene za 14 K —. Mujaga i Abdaga Kaiamehič trg. iz Vareša po­ slali su sakupljenu svotu od kurb. kožica od K 25'—. Kožice darovaše: Braća Arapović, Vejsilaga Sišić, M. i A. Karamehid i Sabitaga Odobašid, sve u vrijednosti od K 25'—. Mehmed Mulalić vakuf, pisar r. Zvorniku poslao je ubranu svotu od kurb. kožica u iznosu od K 5'40. Kožice darovaše: po 1 komad: Hamdija Delibajrić, Mustafa Šabanović, Mehmed Pedid, N urija Tarabid, Nešan Tarabid. Ibrahimaga Hodžić povjerenik društva »Gajret« u Brezovom-Polju poslao je ubranu svotu od kurb. kožica sakupljenih u društvu sa Ibrahimom H. Egridem od tamošnjih muslimana u iznosu od K 34*—. Kožice darovaše: I. H. Egrić 4 komada, Hajrullah Husid 3 komada, Ibrahimaga Hodžić 2 komada; po 1 komad: Haso Selmanović, Abid Husić, Hasan Delalić, Sulejman Zahirovid i Murat Topčagid. Svega 14 komada prodanih za K 34'—. Mjesto kurbanskih kožica darovaše u novcu: Ibrahim S elim ag ićK 4'—, �94 po K 2'— : H. Mula Husein H. Ibrahimović i Redžo Sitarević; po K 1*— : Mehmeđ Fočak i Alaga Rahčić. Pododbor društva »Gajret« u Gacku poslao je ubranu svotu od kurb. kožica sakupljenih u Gacku u iznosu od K 14'40 h. Kožice darovaše: po 1 komad: Arif ef. Sarić, Šajtaga Kurtović, Bešir Hrustanović i Safet Pašić. H useinaga H. Repičić iz Bos. Šamca poslao je K 45‘— od kurb. kožica sakupljenih u Šamcu za naš »Gajret«. Kožice darovaše: H. H. Repičić 5 komada, M uharem beg Mahmutbegović 2 komada; po 1 kom.: Hasanbeg Izetbegović, Sulejmanaga Zukić, Hasanaga Vajzović, Ibrahim aga Repičić, Mehmedaga Repičić i Braća Čizmić, koje su unovčene za K 45‘—. S v i m a d a r o v a t e l j i m a neka je čast, hvala i priznanje! Davno potvrde i darovi. „Zrno po zrno pogača*1. Huseinbeg Bušatlija iz Bugojna poslao je K 9.43 ,,Gajretu“, koju je svotu sakupio u hotelu Vlašić megju nekoliko prijatelja. Dionisije S. Dulović prilikom posjete društvenih prostorija darovao je K 1.— „G ajretu“. Ahmed Lučarić iz Kule-Fazlagić (kod Gacka) po­ slao je K 16.80, koju je svotu sakupio, na predlog džematbaše Hamidage čam pare, na svadbi u Muratage ćim ića. Priloge darovaše: A. Lučarević K 2.23, Mujaga Džubur K 2 — ; po K 1.— : Murataga čim ić (mladoženja), Hamidaga Čampara, M ejrem hanum a Nukić, Ahmedaga Čampara, Rizvanaga Valođe, Salihaga Hidović, Salih ef. Dilberović, Osmanaga Skobalj, A vdaga Bašić te prije poslatih K 3.57 što ukupno iznosi K 16.80. * Mujaga Malkoč, povjerenik društva „Gajret", u Društvene vijesti. Jezeru (kod Jajca) poslao je K 26.— »Gajretu« koju je svotu sakupio Smajl ef. Hatibović m egju tam. »GajIVovi p o d o d b o r i d ru štva. — U prošlom broiu ret«-ovim prijateljima. smo izvijestili o obrazovanju društvenog pododbora Abdulah Berberović učitelj iz Gacka sakupio je u Stocu, a u današnjem smb d stanju objaviti, da su za »Gajret«, prilikom skupštine Gajretova pododbora, osnovana još dva nova pododbora i to u Tuzli i u svotu od K 9.20. Konjicu. Priloge darovaše po K 1.— : A. Berberović, ćaU upravu podobora u Tuzli ušla su ova lica: mil Šarić, Mehmed Duraković, Bećir Bijedić, Arif ef. Hafiz Osman ef. Vilović, gradonačelnik, kao pred­ Šarić i Dolić; po 50 hel: A rif Agić, Hasan Pašić, sjednik; Adem ef. Briše, učitelj trg. škole, kao prvi re­ i Osmanaga Zvizdić; po 30 hel.: Nezir Hrustanavić; vizor i potpredsjednik; Kadraga Kunosić, trg., kao po 20 hel: Hasan Hrustanavić, Hamid Zvizdić, Muhatajnik; Omer ef. lbrišimović, čin. vak. mearif. kotar, rem Tanović, Murat Agović, Selim Kamerić, Hamid povjerenstva, kao blagajnik i Zejnilaga M uharemagić Kurtović i Jusuf Habeš. trg., kao drugi revizor. Na svadbi Bešira Kurtovića u Gacku sakupio je U upravu pododbora konjičkog izabrani su: za Osman ef. Zametica muallim.K 6.— Priloge darovaše: predsjednika: H. Abduselam Džumhur, za podpredOsman ef. Zametica 70 hel., Hrusto Bijedić 50 hel., sjednika i I. revizora: Islambeg Agić, trg., za tajnika po 40 hel.: Sadik čam o, Mehmed Kurtović, Ramo Fehimbeg Begtašević, za blagajnika: Arif ef. Muftić Kurtović, Hamid Kurtović, i Ahmed Tanović; po 30 opć. bilježnik i za 11. revizora: Smailbeg Hadžihuseihel: Rašid Čustović, Osmanaga Zvizdić i ćam il K u r nović. tović; po 20 hel: Ahmed Muhović, Salih Zvizdić, Be­ Nove satrudbenike na kulturnom podizanju na­ šir Kurtović, Muharem Tanović, 'Arif Zvizdić, Adem šega naroda srdačno pozdravljamo Želeći im uspjeha Pašković, Šaćir Kurtović i Adem Kadunić. u blagotvornom radu. Alijja Sarić kći Arif ef. Sarić iz Gacka sakupila P o d o d b o r u T r e b iu ju . — Pri zaklučku lista je na sijelu m egju ženskinjama K 11’40. Priloge darovaše po K 1.— : Alijja Sarić, Naza smo dobili izvješće od povjerenika u Trebinju, da su i tamošnji članovi društva osnovali pododbor. — U Sarić, Zehra Pašić, Šerifa Pašić, Mullija Kurtović i pododbor su izabrana ova lica: Šućri beg Resulbe- Naza Kurtović; po 50 hel: Šeća Zvizdić, Zada Zviz­ gović, veleposjednik, za predsjednika; Ahmed ef. Ma- dić, Arifa Sarić i Almasa Sarić; po 40 hel: Ummija hinić^ muallim, za tajnika; Ahmed A. Tatarević, apo­ Sarić, Hanifa Sarić i Dževahira Zametica; po 30 hel: tekar i dosadašnji povjerenik društva, za blagajnika; Fatim a Tanović; po 20 hel: Emina Sarić, Hamida SaSmajo Hajdarhodžić za I. revizora i -potpredsjednika r'ć, P aša Sarić, Mukerema Sarić, Šida Kurtović, Sa­ fet i Dževahira Sarić; po 10 hel: Džemal Pašić, te 40 i Lutfija Šehović za II. revizora. Novom pododboru želimo uspjeha u radu i po­ hel. Bajro Grebović. Kotarskovakufsko-mearifsko povjerenstvo u B. zdravljamo rodoljubivu braću, koja se primiše blago­ Novom poslalo je K 24.70 »Gajretu«, koja je svota tvornog i korisnog rada za dobro naroda. sakupljena prilikom otvorenja novo tam. mektebi — ibtidaije. �95 Omer Salihamidžić iz Trebinja poslao je K 8.60, Živili svjesni sakupljadi, kao i prilagadi ovih koju je svotu sakupio Ešref ef. Rašidagić. humanih priloga i bili primjerom i ostaloj braći mu­ Regib ef. Hasanbegovid, povjerenik društva »Gaj- slimanima! ret« u Gradanici (kot. Gacko) sakupio je na svadbi Šehage Hasanbegovida iz Avtovca (kot. Gacko) K 5.70 Priloge darovaše po K 1 — : Mehmedbeg Ha­ sanbegovid, Ademaga Bijedid i Ademaga Pašid; po Dobrovoljnih priloga na zabavi Musi. zanati, 50 hel: Zediraga Pašid, Sulejman ef. Pašid, Mustajbeg udruženja ,.Itihad“ u Mostaru, priregjenoj 2. dan K ur­ Hasanbegovid, Ibrahimaga Hasanbegovid i Ćamil ef. ban bajrama u korist „Itihata" i „Gajreta'1. Po 10 K: Hasanbegovid. Isti je sakupio na svadbi Alije Gusta- H. Jusufaga Efica, Makso pl. Gjurkovicz, okružni pred vida u Velikoj Gradanici (kod Gacka) K K 3.50. stojnik, Ibraga Hakalo iz Mostara i Ademaga Mešić iz Priloge darovaše: po 20 hel.: Ragib ef. Hasan - Tešnja. Po 5 K: Ekselencija Strasser, General Daler . begid, Džafer Tanovid, Alija Custovid, Džaferaga Ta- Ihrahim beg Defterdarovid, kot. prestojnik i Alija Lilovid, Bediraga Talovid, Hasan ef. Ćarbo, Ramadan- hovid iz Mostara, Brada Mrdid iz Čapljine, i Šabandauš aga Ćarbo, Abdiaga Custovid, Mehmed ef. Hebib i Arnaut iz Mostara, 4 K. Po 3 K: Salko ProMurataga Džeka; po 10 hel: Ajnihanuma Ćustovid, hid trgovac iz Konjica i Ltnt. Krćman i Risto Banić Pašo Fadlagid, Derviš Bašić, Alijaga‘_Krvarac, Ibrahim iz Mostara. Po 2 K: Vurija Arnaut, Hasan ćemalović, aga Bašid, čelebihanuma Ćustovid, Hamidaga Dilid trgovac, Ibrahimaga ćekro, Muhamed Hadžid, MuhaMehmedaga Muratović, Halilaga Krvarac, Mehmedaga, meg eff. Butum, Husaga S. ćišić, Salih Efica, Ibraga Krvarac, Džaferbeg Krvarac, Nuhanaga Grebović, Za- Jahić, Ibrahim Silid, Ltnt. Šarić, Derviš Ćumurijo hiraga Bašid i Mehmed Bašid; Dževahirhanuma ć u - Uroš Jeladid, Kajtaz Sulejman H. Gjulbegov, Kapetan Husein, Velid Muhamed, Talid Sabit eff. ud., Gjikid stovid 7 helera i Mesa Krvarac 3 helera. Hadži Lufti ef. Hađžiahmetović iz Gor. Vakufa Ahmed ud. i Štamparija „Naroda" svi iz Mostara. Hajrposlao je K 8.03, koja je svota izvagjena iz kašica, aga Šerefanid 1'50 K. Muhamed S. Tikvina 1'40 K. koje se nalaze u tamošnjoj „Turskoj kiraethani" broj Po i\K : Salih Mahinić, Avdo Balid trg., Hasan čele259 K 2.38, kod Brade ćalkida broj 257 K 5,41, te bid trg., Muhamed ef. Konjhodžid por. ofic., Tikvina Avdaga, Hasanaga Ćehić, Muhamed Topuzović, Alikod Muharema Mušica broj 258 24 hel. Mehmed Saldid iz Stoca poslao je K 7.(50 »Gaj- majstor Kurtović, Muhamed Tikvina, Mehmed Draće, retu« od koje svote je isti sakupio prilikom kurban- Jusuf Šehić, Branko Kašikovid, Tahir Dautović,Mujaga Tori oj Po 50 h: Salih Ćišid Šehagin, V. Štiglid. Svega bajrama pred tam. džamijom K 5.40. Za tim su darovali: M. Saldid (mjesto bajramskih kruna: 131.90 K, od toga V* „Gajretu" iznosi K 65.95 Svima prilagadima hvala a isto tako hvala i destitkih prijateljima) K 1.—, Osman Zelo 80 helera svima posjetiocima ove humanitarne zabave! i Ibro Vanje 40 helera. O d b o r ,,I t i h a d a“. Mehmed Bajrić-Mehidević, obućarski majstor u Ljubuškom, poslao je K 8.18 „Gajretu14, koju je svotu sakupio prigodom općinskih izbora. Priloge darovaše po K 1.—: Sadik ef Sadikovid i Zaim Šukalid po 50 O nei nosKap y U apnrpaA y. IIpeA A0ceTaK Aa^a hel.: Hasanaga Gujić (Hasanov) i Mehmed Bajrić-Mehićević; po 40 hel: Jovo Radoidid, Idrizaga Lalić, ce je y uapnrpaACKOM npe,irpal)y KyeKympiKy, ihto jichch Dušan Ružid i Hasan ef. Sadikovid; po 30 hel: Memiš- Ha aHaAOJiCKoj o 6 a^ a Eoc<J)opa, nojaBHO noacap, Te je tom aga Mahid Alagin, Ibraga Muminagid, Vladimir Buk­ npn.5HKOM Hsropnjio oko 200 Kyha. EKcneAHn;Hja y JeMeny. B pxobhh 3anoBjeAHHK vić i Aleksa Jelid; po 20 hel: Zaim Alendar, Vladi­ mir Ratković, Ibrahim Gujid, Lazar ćubrilo, Salihaga eKcneAumije y JeM6Hy nomao je ca npH.iHHHo MHoroDizdarevid, Šućraga Osmid, Ivo Ludid, Halidaga La­ SpojHOM bo] hom ciijiom ofl, XoAenAe npeMa MexaHH, r^je lić, Avdo Bedirovid, Sabit Bećirović i Ljubo Gnjato ke ranka Bajb&a. 3a 6 Aana. V tbpahbihh MexaHy nokn ke Bojcna npOTH rpaAy CaHan. te Kasim Mahid 10 hel. P a i n a i>aJiKany. — y n o c jte A a e BpnjeMe niiTaBa Mjesto destitke Ali ef. Ormanu kancel. iz Ljubuškog, prilikom njegove ženidbe, darovao je Hafiz CBjercKa niTaMna nnine o paTy Ha Ba.iKaHy, Koja ke AOHnjeTH HacTynajyke npo.T»eke. OBaj paT 6 a araao y Rašid ef. Mesihović, trg. u Vitini K 1.— »Gajretu«. Ruhija Hađžosmanović iz Jajca poslao je K 5.40 KopacT no3HaTe repnaHcne Haje3Ae »D rang nach Osten«, Gajretu, koju je svotu sakupio prilikom glavne skup­ a Ha uiT6Ty Typci«e papeBHHe h o hiix 6ajiKaHCKHK AP®aBHua, Koje H0 6ii XTje^e nosiaraTn repMaHCKy aKu;njy. štine društva »Darul-hajr« u Jajcu. Mila Abramović uditeljica u Cazinu, poslala je O hhm dajncan. AP^KaBnpaMa, Koje [6a Ty aKgajy noTnoCTaBj&eHe cy y aaraeA Herce mpbhhc, K 22.— »Gajretu«, koju je svotu sakupila prilikom Maravie, zabave tam. muslimanske kiraethane priregjivane na ca Kojana cy ce liene oa h>ux ( icao Ifp n a T opa a H y r a p c i c a ) 3 u a OBOjsa^ie. *ApHayTiiMa 11. februara, t. g. Iskaz. Ma.in r.iacniiK. �96 je TaKoljQ .p očehaHa HeKa ayTOHOMiija, Koja 611 Ha npojbehe noAHivin onkn yeTaHaK y AđtfaHejH. U č e n i k : Kada ko ima nekog rogjaka, koji je otišao ne­ kuda u svijet. EmviecKa p arn a <|uoTii. Upeiua hobom npopaiyHy emviecKor a^Miipa-iaTa carpa^n ke ce oBe roAune 3Ha Tan 6poj paTHiix ćpoAOBa. JS,o 31. o. m. 6nke irarpaljeHo:' 1 aP®Abot, 1. OKvionaana, 5 icpcTauia c TonoBHMa h i 6e3 TonoBa, 28 Topne^o pa3opaqa u 3 noABO^ne Aaije Ha 1. aopnaa CTajake y rpaAH>u 10 ApeAHOTa,3 okjioiiH.aqe, 7 KpcTama c TonoBHMa n 3 6e3 TonoBa, 32 Top'neA0'pa3apaqa ii 12 iioaboahhx 6poAOBa. Oa obiix ke KpajeM 4)0HaHHujcKe roA. 191. ,./l2. 6iith AoroTOBAbeHo: 6 AP^AHOTa, 2 oK.ionftane, 4 KpcTaiua c TonoBima h 2 6e3 TonoBa, 29 TopneAO-pa3apaqa h 6 hoaboahhk 6po AOBa. O ciim Tora carpaAiike ce hckoaiiko 6poAOBa 3a koJLOHnje. Jlnjenu 3Hagn Mnpa! IjliinoBCiiii cnosieHHK. KoHrpee aiuepnqKiix CaBe3hhx ^ pm aB a OAo6pno je cbot/ oa -2 MiiJiwjyHa An*iaPa ( oko 10 mhj. KpyHa), kojom 6u ce noAiirao cnoMe-HBK JlHHKeHy, oc.io6oAHopy po6oBy. Ilojaqan>e pych*e <|).ioie. 3anoBjeAHHK pycne^ioTe C tphaaob, npeA.ioiKHo je noja’iaH.e pycKe (J'.ioie. Kao pa3Aor 0B0My npeA*!iory Ctpha*iob je Hapeo AP:icaa>e AycTpo-yrapCKe MoHapxiije, y Kojeiay bhah B3a3riBaH>e PycHje. Bojna KOJiucnja y EBpony. » Je su T a3era« jaB.ta, Neki seljak upita nekog kadiju, da Ii treba ženu po­ slušati. — Ne treba! — odgovori mu kadija. Ama, žena mi je rekla, da ti ponesem lonac masla — reče seljak. — Tako pametnu ženu treba uvijek poslušati — odgo­ vori kadija. Aa je BJiaAa noc.iaaa y HeKe eBponcKe AP^caBe caceĆHy BojHy KOMficnjy, Kojoj je CTaB.’teHo y AyJKHocT, Aa npoyqn hcko BojHe ypeA6e, ocoćiito toiihiiuitbo n MopHapngv. Koaincaja je OTayTOBa.w y <J>paHuycKy, oAan^e ke y EHrviecKy n HjexaqKy. O chm Tora hcth •iiict n38jemTaBa, Aa je BAaAa pnjeimiAa HaSaeiiTU ABa »ApnAnayTa« aa nojanaae TypĆKe 4>AOTe, Te je cnOMe- HyTa KOMHCHja OBAamTeHa, Aa y eBponcKHM AP®aBaMa noBeAe nperoBope 3a Ha6aBy thx 6poAOBa. Hesinpn y MeKCHicy. O a hcko.ihko AaHa 11360.10 cy y AP*aBH MeKCiiKy HeMiipu, Koju Mory Beona .tbko AOBecTH Ao rpa^ancKor paTa. y3poK obhm HeMnpmia jicjkii y CKopamauM ii36opHMa npeAcjeAHiiKa peny6;mKe, jep cy caAamfteM npeAcjeAHHKy IIop4)HpHjy ,ZlHa3y H36ppjaHH AaHn. 36or Tora cy ce CTpaHne Aa-ie y 3KiiBy aniT an0jy h cnpeMajy ce, Aa n x a »h 036opa He Ha^e HecnpeMne. Ho očbhho n 36op npeAcjeAHHKa y MeKcnKy 3Haqa ii rpakaHCKH paT, jep peAOBHO AO^e ao ymiqHHx Tyna H3Mcky npoTHBHHKa. CjeBepHe anepunKe caBe3He ApncaBe, Koje OAaBHa nonpujeKo rvieAajy Ha H63aB0CHocT MeKciiKa, Mo6H.iH30BaAe cy Ha rpam m e jane oApeAe BojcKe, Aa y CAyqajy Bekux Hernipa HHTepBeHHpajy h , Kano cy c.jiyac6eHo MOTHBnme oBa HHTepBeHguja, 3anpnceue 0HTepBeHg0jy obpohckhk AP^caBa, a yjeAHo 3amT0Te CBoje AP^KaB^aHe. šale i dosjetke. U č i t e l j : Šta se razumije pod tim, kad se kaže da­ leki rod? * * Nekoga seljaka, koji je prodavao konja, zapita mušterija, da li mu je konj plašljiv? — Nije, duše ini, odgovori seljak, jer svaku noć sam u štali spava. * Otac pita sina, koji je učio kundurdžijski zanat: „Pa kako napreduješ, sine?“ — Vrlo dobro, dragi oče, odgovori sin ponosito, sad se već smijem slobodno smijati, kad onaj drugi šegrt bude bijen od pomoćnika! * Neki seljak je pratio nekoga gospodina na neki visoki vrhunac. . Gospodin se putem umorio, pa zapita seljaka: aHoćemoli se još dugo peti uz brda?" ... . ' — Samo do vrha, odgovori seljak, a onda ćemo ići niz brdo. * Pred sudom je stajao neki čovjak, koji je krivotvorio banknote Predsjednik suda ga upita: „Optuženiče, dokazano je, da ste Vi štampom krivotvorili banknote, što ih je policija kod vas pronašla. Šta imate navesti u svoju obranu?" Optuženik odgovori hladnokrvno: „Slobodu štam pe!", Poruke i odgovori uredništva. T a i a HBHy. — KaKo biiahtc, jeAHy Ban CTBap y ABHainrfceM 6pojy aohochmo, aok one ABnje APyr e Hncy 3a jhbhoct. — Onaj upeBBA naK ivieAakeiso Aa yBpcTHMO y KojeM HapeAHOM 6pojy. — 3ApaBo! CTBapu M y x a m e A- — A B0ie c rn ap n cmo BaM, ksko CTe Tpeka Hiije 3a „ ra jp e T . IIoina.i.HTe mTO APyt,o. — CeAaMl bhajcah, yBpcT0AH, AOK OHa A. M uli. M. — Nije za »Gajret«. F e v z i j a . — U idućem broju donijećem o sva­ kako. Brojeve od nove godine spremili smo vam ondmadne. I b r a h i m M. — I proza i stihovi su veoma slaba rabota, te ne možemo ni jednu stvar uvrstiti. G j e m a 1 0 . — Veoma nam se svigja što onako toplo osjećate za svoju nevoljnu braću, koja ostav­ ljaju svoj toprag, ali nam se Vaš sastav o tome ni­ kako ne svigja, te ga ne možemo uvrstiti. Ni ona druga stvar nije za javnost. L j. B r. - - Vaša priča o lum peraju u Jerem ića gostionici tako 'jo ružan siže, da je mi u našem listu ne možemo donijeti, kad bi bila najmajstorskije na­ pisana. Ovako pak našandrcana, prava je bljuvotina i po sadržini i po obliku, te nije dostojna ni urednič­ kog koša. A 1 i R i z a. — I ova je stvar slaba kao i ona prva. H a s a n b e g . — Lijepo osjećate za ,,milu do­ movinu11, ali pjesm a, koju ste joj iskitili, nije lijepa, pa je ne možemo uvrstiti. Dž. — U jednom od idućih brojeva ćemo d o ­ nijeti. Za uredništvo odgovara: Osman Gjildć. - Islamska dion. Štamparija. - 3a ype^Hnmino oAroaapa: Ocmaii 'liiiKnl,. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bf8aed33ccf7f3ceaff8216737aa42a0.pdf 64bb7d8c440b83272d2deaa2ddbefded PDF Text Text B l’OJ 7. BROJ rOAHHA IV. 0 OBIMA TajpeT Gajret JU1CT 3A ^P y in T B E H E nOCJIOBE H 3A HAPO ^HO IIPOCBJE'RIIBAH jE. LIST ZA DRUŠTVENE PO ­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H3JIA3H CBAKOT 1. h 15. IZLAZI SVAKOG L i 15. ------- U M JESECU.--------- ---- y MjECEuy. — B.iacmirc: AP.vihtbo „TajpeT". - ypeaHinc: Ocuinii 'JoiikiiL. — Vlasnik: Društvo ,,G ajret“. - Urednik: Osinaii Gjikić CAPAJEBO, 1 iiii|iii.[ii 1911. — U n j e i i a j e j iiiC T y : sa J>ociiy h XepneroBnHy n A ycTpoyra p cK y MOiiapxnjy, sa H-aanoBe, Tajie 6y, yHennKe h TencaKe 2 K, s a H e o j i a i i O B e A K roAnuiao. 3 a cbo ocTajie seii.tbe 10 tjipaHaica. IlojeflHHH 6 pojeBH cTajy 20 xeji. HenjiaheHa ce nncitia ne npuMajy,. pyKonncn ce He Bpahajy. — IlpeTnjiaTa h pyKonncn aia^i.y ce Ha a^pecy: „ 1'ajpeT" — CapajeBo. Pravi put. Nije potrebno dokazivati o kulturnoj nazadnosti našega, islamskog dijela naroda ovih zemalja, jer je svakome na prvi pogled pot­ puno jasno, da smo mi u svakom pravcu kul­ turnog života daleko zaostali za ostalim vje­ roispovijestima našega naroda. Jedan Od najglavnijih uzroka toga našega stanja je nesumnjivo taj, što mi nemamo obra­ zovana svećenstva, koje je i u nas, kao i u svakom drugom narodu, od najvećeg upliva u širokim narodnim slojevima. Svećenstvo je u svakom narodu onaj važni faktor, u čijim se rukama nalazi putokaz, kojim se odregjuje pravac kulturnog razvijanja narodnog, pa je narod kulturno sve to napredniji, u koliko mu je naprednije i obrazovanije njegovo svećenstvo. Na kakvom nivou obrazovanja stoji naše svećenstvo, svima nam je dobro poznato, pa će svako, kad to uzme u obzir, lahko doći do zaključka, da naš millet nije mogao ni biti drukčiji, nego što je, jer ga njegovo svećen­ stvo nije drugim putem umjelo naputiti. Stoga i jeste bila najpreča potreba stvo­ riti obrazovano i savremeno svećenstvo. Rad i nastojanje u tome pogledu trebao nam je da bude najpreči, i nada sve važniji, pa smo kroz ova tri decenija novoga života mogli postići dosta lijepih rezultata u tome pravcu. Ali da ne govorimo o onome, što se nije učinilo, jer ovim redovima nije namjera kritikovati ničiji ' Js-j, — SAKAJEVO, 1. aprilu 1911. C ijen a je lis t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č l a n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje lOfranaka Pojedini brojevi staju 20 hel. Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se. ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. rad ili bolje reći nerad. Glavna je stvar to, da se učinilo nije ništa i da se mi nalazimo u stanju, koje mora svakoga rodoljuba zabri­ njavati i koje nam mora imperativno nalagati, da se ono. što je propušteno, što prije izvrši i da se ulože sve sile u rad i nastojanje, koji bi išli za tim, da dobijemo obrazovano i savremno svećenstvo, koje bi bilo prvi uvjet našega kulturnog unapregjenja. Cijeneći važnost svećeničkog savremenog obrazovanja ,,Gajret" već nekoliko godina daje stipendije onim našim omladincima, koji se posvećuju teološkim studijama na ,,Darul-Fununu“ u Carigradu, pa imade danas nekoliko takovih stipendista, od kojih će nekoji nasko­ ro i završiti svoje studije i povratiti se puni znanja i spreme u svoj narod, da mii budu učitelji i naputnici na dobra i korisna djela. Isto tako je lanjske godine učinio i vakuf, koji je takogjer odredio nekoliko svojih stipendija za slušatelje te struke, pa se tako danas, nalazi lijepa kita naše omladine na carigradskom univerzitetu, kao slušatelji teoloških nauka. Nu ovo je i suviše malo. O vo su početci, koji su nas mogli zadovoljiti, da su učinjeni prije dva tri decenija, ali danas ne. Danas je nama potrebno taj rad toliko proširiti, da bi nam za nekoliko godina donio što više i što boljih rezultata. Razmišljajući o tome Gajretov odbor je, a na inicijativu svoga potpredsjednika, g. Dr. �98 Karamehmedovića, preduzeo nedavno u tome obrazovane vjeroučitelje dobavlja i sa strane, pravcu korake, koji su imali velikog uspjeha. da daje muslimanima abiturijentima gimnazija, „Gajret" je naime uputio zemaljskom saboru koji žele učiti teološke studije u Kahiri ili molbu, u kojoj je tražio, da se u zemaljski Carigradu nekoliko dobrih Stipendija; b) da odmah dade izraditi vježbenice i budžet unese svota od 40.000 K, iz koje bi se dijelile Stipendije onim muslimanskim uče­ rječnike arapskoga jezika za gimnazije; c) da uvede turski jezik kao neobligatan nicima gimnazije, koji se obvežu, da če svoje predmet u višim razredima gimnazija. studije produžiti na teološkim školama. 3. Poziva se zemaljska vlada, da što prije T a molba je, kako rekosmo, imala uspje­ ha, jer je ta svota zbilja unešena u ovogo­ — po mogućnosti u septembru 1911. — pro­ dišnja zemaljski proračun, pa je ona od strane vede reorganizaciju šerijatske sudačke škole. U buduće neka se u školu primaju samo Sabora i primljena. Na taj način ćemo mi do­ biti stotinu stipendija po 400 K, koje će se da-, takovi gjaci, koji su svršili najmanje četiri raz­ vati učenicima gimnazija, koji će docnije stu­ reda gimnazije. — Za gjake, koji hoće da iz dirati teološke nauke i odati se pozivu vjer­ Medresa stupe u šerijatsku sudačku školu, ne­ ka se ustanovi jedan kurs, u kome će steći bar skih funkcionara. Osim toga su povodom ove ,,Gajretove“ onu općenitu naobrazbu, što je imaju apsol­ molbe narodni poslanici muslimani zatražili od venti IV. razreda gimnazije i neka se u školu vlade, da se odmah reorganizira današnji primaju samo oni, koji mognu nakon kursa „Mektebi-nuvab“, te nastava u islamskoj vje­ pred naročitom stručnom komisijom dokazati, ronauci i arapskom jeziku na gimnazijama, u da imaju općenito obrazovanje apsolvenata IV. čemu je vlada dala povoljan odgovor, obe­ razreda gimnazije (osim u latinskom i eventu­ alno njemačkom jeziku.) ćavši ovoj opravdanoj želiji izaći na susret. U tom smislu su podnešene zemaljskom Sama škola neka se tako reorganizira, saboru tri rezolucije, koje je sabor jednoglas­ da se jedan dio učenika obrazuje za kadije, no usvojio, a koje-glase: a drugi za učitelje, dotično vjeroučitelje (mu„1. Sabor Bosne i Hercegovine poziva allime.)" zem. vladu, da svotu od 40.000 K (u pod­ Ostavljajući da se docnije povratimo na stavku 10. a stavka 18. naslova 6, glave IV. ovaj predmet i da opširno obavijestimo o na­ potrebe) dijeli kao štipendije onim islamskim činima, na koji će se ovi radovi provagjati, gjacima u gimnazijama, koje predloži vakuf- mi za danas završavamo, nadajući se, da će sko-mearifski saborski odbor, komu će petenti se svaki rodoljubivi brat ovim glasovim a ob­ dati obvezu, da će studirati nakon što svrše radovati, gledajući u ovome pravi put našem IV. razred gimnazije, šerijatsko-sudačku (do­ kulturnom podizanju. tično kadijsko-mualimsku) školu ili nakon što svrše Vili. razred, teologiju (darul-funun, dini M. Ćazim Ćatić: =-— :----■ — šube) u Kahiri i Carigradu. Iz ciklusa „Religiozni soneti“. 2. Poziva se zemaljska vlada: (Posvećeno pepelu Mesuđ ef. S.) a) da u sporazumu sa Rijaseti-ilmijom što Ibrnhim-pejgiimbcr a. s prije promijeni nastavni plan za islamsku vje­ Dok pastir bijaše usred gore tijeT ronauku u gimnazijama i drugim srednjim kao Sunce i mjesec bozi mu bijahu — i osnovnim školama, da pri namještanju islam­ I tajne zvijezde na njega gledahu skih vjeučitelja, osobito u gimnazijama, realPogledom Onog, koji vječno bdije. *) kama i učiteljskoj školi, dobro pazi na njihove kvalifikacije, da bez velike potrebe ne popuI pred njim otkri se zastor, štono krije Istinu sv’jetlu, pa on tad u strahu njuje tih mjesta osobama, koje nemaju pot­ *) Ibrahun jc u djetinjstvu pripadao sabetiČkoj vjeri i pune srednjoškolske i stručne teološke nao­ obožavao je sunce, mjesec i zvijezde. Lijepo Kuran pripovijeda, brazbe, da po potrebi takove opće i stručno kako se je on od politeizma obratio jodnobošlvu. �99 Na sedždu pao je i ko crv u prahu Slavio Tvorca, koji svemir grije. Narav je boju poprimala žutu: Trava je gorila i cvjeci su veli. A onda u hram otišo je Bala, Sjekirom oštrom polup’o idole, Kaldejči što im pobožno se mole. H ađžer1) i čed o p ro r o k — starac b’jeli*) O stavi sam e na d ivljem u putu. I Hadžer kune svoju sudbu krutu, Od dragog doma što je sada dijeli. Nemrud ga za to na lomaču dig'o; A1 Džibril u pomoć s neba mu je stig’o Pretvoriv lomaču u baštu od lala. Gori joj duša, plamna žegj je mori; „0 Bože!1* — njena suha usna zbori „Spasi mi život bar za ovo đ’j ete!“ Musa-pejgamber a. s. I gle sad čuda! Ispod nogu mali’ Sićušnog čeda teku pjeskom vali, A viš njih grmlje svod sjenati plete. Jehova silni dao mu je štaku I b’jelu ruku,3) što čudesa tvori, Da ropski sindžir, faraonsku tlaku Sa Jakubova potomstva obori. Hiđžret I on je norođ poveo po mraku Zemlji, gdje med i mlijeko šumori, Da živi slobodno ko ptica u zraku. ... > — A1 dok je sVišnjim na Sinajskoj gori Noćas će četa nevjernika doći, Da od tvog doma kasapnicu pravi; S tog bježi. Božije pratiće te oči, 1 skoro ti ćeš zasjati u slavi! . . . Zborio, kroz zastor sv’jetla magijskoga, Odmetnuo mu se narod je' od Boga 1 zlatnom teletu klanjati se stao. 1 razočaran je Kelim2) tada pao: — 0 zar su tako brzo u prah pali, Jehova silni, moji ideali ?!... CV. Veliki angjeo3) jedne tamne noći Božijem sluzi s oblaka se javi: — „Ti sa Siddikom rnpraš sada poći U Jesrib, jer ti zlo se sprema glavi. r.iP"! I pogje Resul s vjernim drugom. Pule Mjesec im kroz mrak prstom pokaziva. I dok u Meki mraka čete ljute Isa-pejgambcr a. s. Kad je spasitelja Israil pogled’o, Da s vrata igo robovski mu zbaci, Tad rodilo se bogoduho čedo, Bez gr’jeha i čisto ko sunčani traci. Pri njem bijahu pejgamberski znaci: Na svjetlom čelu mu genij se ogled’o 1 kad je Božije slovo propovjed’o, Tad ne shvatile ga hebrejski mudraci. Tragaju za njim, on već đogje meti: Jcsribski narod na doček mu leti I skutove mu zanosno cjeliva. Mahmud Es’ad: ■■----------- ■ — Islam i konstitucija. Uspomeni merlium Alibegn Firdusa. Već zasl’jepljeni mrakom predrasuda, Rekoše: „Satana lažts mu sa ustal“ I raspeti ga htjede rulja pusta. Al’Jgospod k nebu uzdiže ga živa — I mjesto njega izdajnički Juda Visi, a duh mu kroz plam pakla pliva. Zemzem-vrelo. Pustinjom sunce svoj je oganj vreli Sipalo s zenita. U očaju ljutu >) Jedi-bejda. 2) Epilelon Musa-ov, šio su mu ga islamski teozofi pridodal', jer je s Bogom razgovarao. M o 11 o: „Pa kao što su, pod okriljem Korana svoju ratničku slavu do basnoslov-. noga uspeha uzneli, tako su Arabi i umno postali svetlilo pomračene Ev­ rope, koja se još i danas koristi zra­ cima njihove Prosvete. Da nije bilo Muhameda, hrišćanska bi Evropa još dugo čamila i bila poprište neplod­ nih dogma, a kultura bi se za n e k o ­ l i k o vekova zadocnila“. D r a g u t in J. IIi j ć. Donosim, ovdje makar i mršavi, prevod krasnog Mahmud Es'adova Članka, što je izišao u 15. broju ») Agar. s.) lbrahim a. s. 3) Džibril, Ruhi-ekber. �carigradske sm olre „Tearufi — muslim in", jer bi že­ lio, da ispravim jedno od onih mnogobrojnih neprav­ di, što ih Islam u čine i, na žalost, često puta s uspje­ hom m egju našu mladež uvlače zasukani njegovi ne­ prijatelji i kritičari, čija nastranost — kako to zgodno prim jećuje pisac „Posljenjeg Proroka" — „potiče isključivo iz nehotična atavizma hrišćanske netrpelji­ vosti, koja se i u objektivno posmatranje uvlači". činim to i stoga, da bar donekle osvijetlim mo­ tive, koji su naše muslimansko narodno vodstvo nu­ kali, da bude začetnikom i glavnim dionikom jednog svijetlog m om enta naše najnovije prošlosti: glasovitog ilidž^pskog m em orandum a; kao i sudjelovanje naših predstavnika pri odnošaju daleko čuvene saborske re ­ zolucije o proširenju djelokruga našeg narodnog pred­ stavništva. Evo toga članka: * * * Ustavna ili konstitucionalna vladavina je način uprave, po kojemu je odanost i vjernost državljana prem a vladi i vladaru' skopčana sa nekim stanovitim uvjetim a i obvezama. Te su obveze u današnjim usta­ vnim državama opredijeljene temeljnim ustanovama i sadržane u temeljnom državnom zakonu ili ustavi. Pošto po Islamu uprava mora udovoljavati potrebam a državljana i Štititi njihove interese i pošto po islamu, ne mogu imati zakonite valjanotti odluke vlasti, koje su na štetu naroda — ne može se u teoriji ni do­ pustiti, da jedan islamski vladar bude apsolutan u svojim odlukama. Što to u praksi drukčije biva, to nije ništa drugo nego jedna prosta zloupotreba. Drukčije nije moglo ni biti, jer su Arapi, ti prvi šljedbenici Islama i uzor ostalih islamskih naroda, već po svojoj naravi bili slobodan i samostalan narod, pa im vjera, sa drukčijim pogledom na svijet, ne bi bila ni pristupačna, niti bi odgovarala njihovoj čudi i na­ ravi. Još su se u »zemani—džahilijjetu"1) stanovnici Hidžaza dijelili na kabile2), koje su stajale pod upra­ vom »reisa«8) ili „šejha"*). P rava ovih poglavica bila su vrlo ograničena i oni su bili dužni ravnati se prem a javnom mnijenju svoje kabile. Šejh čak nije bio lišen ni dužnosti kisasa4*) i dijeta8). Kurejš kabila, koja vuče lozu od Smail-pejgambera, sina Ibrahimova (a. s.) i koja se je držala osta­ taka Ibrabim alejhisselamova šeriata, bijaše neka vrst aristokratske republike, a sve deset njenih ogranaka, upravljano je prema potrebama i interesim a podanika. Kusaj bin Kjilab, Pejgam berov djed u četvrtom ko­ ljenu i utem eljitelj grada Mekke — odredio je bio jednu sobu svog dvora za vijećanje i zdogovaranje o potrebam a naroda. To je t. zv. „darun-nedve", što >) Vrijeme prije dolaska Muhamed alejhisselama *) velika porodica. *) vogja ili poglavica. *) oko za oko, glava za glavu i td. 8) krvarina, novčana ošteta što je ubojica plaća rogjacima ubijanoga, bi po prilici značilo „vijećnicu" ili „sabornica",u koju su imali pravo pristupa i glasovanja svi članovi ka­ bile, koji su prekoračili četrdesetu godinu života. Islam je ovaj prastari i lijepi običaj Kurejšija ostavio netaknut i u svom početku utemeljio tako divnu i savršenu vladavinu, kakvoj sc ne može naći prim jera u cijeloj historiji čovječanstva. Poznato je, da se Islam temelji na „vahju" t. j. božijoj objavi, koju je Alejhisselam dalje širio i na­ rodu saopćavao. »Vahj« se dijeli na dvije vrste: »metluvv« i „Gajri m elluvv" od kojih p r \u vrstu čini Ivur'an, a drugu „sunnet" Pejgamberov. „Sunnet" je trovrstan: 1.) „kavli", t j. Pejgamberove riječi i go­ vor; 2) „fili", t. j. Pejgam berovo ponašanje i rad, i 3) „tukriri". I kao što su „sunnet" Pejgam berove (a. s.) riječi i djela, isto je tako »sunnet« i njegova šutnja, kojom bi odobrio djelo i postupak kojega ashaba. Nu pored svega ovog iznimnog i visokog položaja, Njemu je ipak naregjeno, da se o stvarim a, o kojima nije došao nikakav „vahj" — ima zdogovoriti i spora­ zum jeti sa svojim drugovim a (Siirei — Imran, ajet 159). I držeći se te visoke zapovjedi Pejgam ber (a. s.) se je zaista uvijek zdogovarao sa svojim drugovima, a osobito sa odabrenim doglavnicima Ebu Bekjirom i Omerom (r. a.) Pa kao što su se ashabi (r. a.) strogo i doslovno držali božijih (dž. š.) zapovjedi, tako su isto bez obzira na hatur, i sa potpunom slobodom da­ vali mnijenje u stvarima, koje su ostavljene na nji­ hovo mišljenje i odluku. Za to ih je Pejgam ber (a. s.) počastio izrazivši se: »Vi bolje od mene znate svoje dunjalučke (svjetske) poslove!« P o svem u se ovom vidi, da je Pejgam beru (a. s.), čija i šutnja vrijedi kao šerijatski propis, naloženo, da se ima držati »mušavere«1) samo radi toga, da se Sljedbenicima Islama dadnu što jasnije upute, na koji način imaju svrša­ vati svoje zajedničke poslove. „M ešveret"1) igra u Islamu toliku važnost, da čak jedno Kur’ansko sure nosi naslov »surei-šura«. U jednom ajetu ovog sureta uvrštena je zapovijed o dužnosti dogovora izmegju zapovijedi o klanjanju i zećatu i obeseljeni su muslimani koji svoje stvari zdogovorno riješavaju, da će steći vječno blaženstvo. Pejgam ber (a. s.) je čak ostavio na volju svojih Sljedbenika i jedno od najvažnijih islamskih pitanja — pitanje o hilafetu i nije odredio, ko g a ima na­ slijediti nakon sm rti i biti halifa svih muslimana. I najmanjim se razm išljanjem može doći do zaključka, da se velik znak božije milosti i providnosti krije u okolnosti, da su sva Pejgam berova (a. s.) m uška djeca pomrla u m alim godinama. Jer da je Pejgam ber (a. s.) iza sebe ostavio m uškog potomka možda bi došlo do toga, da on, ili njegovi potomci, izagju kao p re­ tendenti hilafeta i ustvrde, da na tem elju prava nas­ ljedstva hilafet spada isključivo njima a ne i dru*) zdogovaranje, dogovor, izmjene njislj. �loi f'iftia-. To pak ne bi značilo ništa drugo nego li ne­ pravdu i nasrtaj na prirodno pravo naroda, pošto svaki pojedinac ima neosporivo pravo, da rekne koga ž-li za svog vrhovnog vjerskog poglavara. Ušljed ove su se okolnosti, odmah nakon Pejgamberove (a. s.) smrti, sastala dva velika islamska krila »muh«idžirin®1) i „ensar“2) na mjestu zvanom »Beni Saida« i, nakon potpuno slobodne i prilično že stoke rasprave, izabrali su za halifu Ebu Bekir Siddika (r. a.) U nastupnom govoru,- što ga je Ebu Bekir (r. a.) držao nakon svog izbora za halifu, izmegju osta­ log nalazi se i ovaj znameniti pasus: »Budem li ja bio podložan Bogu (dž. š.) i njegovu Pejgamberu (a. s.) onda i vi budite podložni i odani meni, a budem li u čem postupao proti propisima šeriata, onda ne tre­ ba da vas uza me vežu nikakve podaničke dužnosti"! Ova je njegova izjava u potpunom skladu sa Šeriatom i svima bijaše jasno, danijesui nemogu biti obve­ zani slušati zapovjedi, koje se kose sa propisima Islama. Pred svoju je sm rt Ebu Bekjir (r. a ) označio našljednikom Omera (r. a.), ali je za ovu svoju odluku isposlovo i privolu ostalih odličnika. U nastupnom govoru (hutbi) izjavio je Omer (r. a.), da nije od sebe tražio hilafeta, nego da se je te teške zadaće primio ušljed opetovanog zahtjeva Ebu Bekirova (r. a.), dodavši, da se neće udaljivati od pravde i obazrivosti, te je zamolio sve prisutne, da ga slobodno upozore na sve pogreške i manjkavosti, koje bi eventualno učinio. Na to ustade jedan od pri­ sutnih i pokazavši posjeklicu reče: „Budeš li, Omere, skrenuo s puta pravde, naputiću te ovom sabljom !. . Mjesto srdžbe i negodovanja, Omer se je zahvalio Bogu, što je dao sablje, koje će ispravljati Omerove pogreške!. . . Pred smrt je Omei (r. a.) odredio za izbor no vog halife odbor od šest lica, u koji je imenovao i svog sina Abdullaha (r. a.), ali pod uvjetom, da on ne bude izabran. Članovi odbora ustupili su svoje pravo glasovanja Abdur Rahman bin Avfu (r. a.), koji je za halifu izabrao Osmana (r. a.) Kašnje je hilafet došao Aliji (r. a.) i Hasanu (r. a.) nu i to je bilo na temelju narodnog izbora. Istina počam od Emevija (Omejevića), hilafet je uzeo oblik našljedstva, nu uza sve to su u svakom pojedinom slučaju islamski vladari sobom označili osobu prije­ stolonasljednika, i uz to još isposlovali i privolu na­ roda. Stupanje noyog vladara na prijesto bijaše skop­ čano sa t. zv. blatom3). Pa i u Turskoj, gdje po kanunu pravo na prijestolje pripada najstarijem i najsposob­ nijem članu vladarske porodice — skopčano je sje­ danje na prijesto sa biatom uleme i državnih dosto­ janstvenika.)• Kao što Pejgamber (a. s.), tako isto i hulefairašidin1) rješavali su sve poslove, u kojima treba čuti i glas naroda — u sporazumu i dogovoru sa narod­ nim odličnicima. U važnim pak stvarima halife su se držale »idžm&’-a"2) i ovaki su zaključci imali potpunu zakonsku moć i svak ih se je morao držati. Pošto su i kasnije i damske države bile theokratske, pa su ušljed toga i u njima vrijedili propisi Šeriata, koje nalaže ustavnost — ipak se je i u njima koliko — toliko poštovalo ovo načelo. Nu pošto ovaj princip nije zadobio stalne forme i oblika nijesu se radi toga islamski narodi mogli kako treba okoristiti blagodatima ustavnosti. Poznato je n. pr., da je Sultan Sulejman Kanuni (Veliki) oporučio, da se s njim za­ jedno u raku zakopa i’jeđna zatvorena čekmedža (kasica), za koju je nakon njegove smrti zaključeno, da se najprije otvori i vidi njen sadržaj, pa tek onda da se metne u kabur. Kad je čekmedža otvorena, ispostavilo se, da je puna fetvi, što mu ih je za vrijeme njegove vladavine o pojedi.iim pitanjima izdao njegov glaso­ viti šejhul-Islam, Ebus Suud efendi, koji je ušljed to­ ga zavapio: „Oh, Sultan Sulejmane! Zar si mene uči­ nio odgovornim prema Bogu (dž. š.)?“ . . , Ustavna je vladavina i prirodna i pravedna. Ljud­ ske su potrebe dvojake: privatne i opće ili javne. P ri­ vatni se poslovi tiču samo pojedinaca ili njihove poro­ dice i treba da ih svaki pojedinac sam za se i obavlja. Opće potrebe tiču se interesa cjeline i njima treba da se bavi cijela zajednica, jer je to pojedincu nemoguće. Jer kad bi se to ostavilo na volju poje­ dinaca, onda bi zavladalo pravo jačega i slabi ne biše mogli naći zaštite. Ušljed toga svaka zajednica ima posebnu skupinu, koja se brine za njezine opće po­ trebe, a ta skupina jest uprava koja je iz neku ruku zastupnik i punomoćnik naroda i ima dužnost, da svoj rad udesi tako, kako će odgovarati interesu cijeline. Po ovom se vidi, da država nije cilj, nego sredstvo i pomagalo, doćim prava svrha leži u sreći i blago­ stanju svih pojedinaca, koji sačinjavaju zajednicu. Na­ rod je izvor vlasti i djelovanje države mjeri se po tom u koliko udovoljava općim potrebama i intere­ sima naroda. Današnji oblik ustavne uprave bazira na prirod­ nom principu o podjeli rada. U apsolutnoj državi sav je rad koncentrisan u jednoj ruci, dočim je u ustav­ nim državama podijeljen u više ruku i osoba. Pošto se državna uprava tiče interesa milijona podanika, na­ ravna je stvar, da ona ne može biti u jednim rukama. Kad se je — nakon osvojenja Perzije — islamska država previše raširila, Hazreti Omer je počeo moliti Boga (dž. š.) da mu pošalje smrt. Kad su ga upitali za razlog, odgovorio je: »Ako danas na obali Tigrisa pro>) Mekelije, koji su se za Pejgamberom preselili u Me­ pane jedan čamac, Omer će i za to biti odgovoran!® dinu. *) Mcdinelilije, koji su prigrlili Islam. •) Izjava odanosti, poklonstvo vladaru. ‘) pravedni halife: Ebu Bekir, Omer, Osman, Alija (r. a.) a) Jednoglasni zaključak ashaba o nekoj šeriatskoj stvari. Ovo je treći islamski temelj. �102 Princip podjele: rada je potpuno prirodan i of)aža se na svim stranama. 'Jako se na prim jer i živci dijele ha dvije Vrsti i jedni vrše dužnost osjećanja, a drugi dužnost kretanja. Islam je pak prirodna vjera i sve što traži priroda, to se slaže i sa Islamom! Riječi: „Ja sam država!" ne mogu izaći iz usta jednog islamskog vladara; pa i oni islamski vladari, koji u duši nose ovaku misao, prisiljeni su je kriti i na vani se prikazivati, da žele vladati po islamskim propisima i pridobivati masu time, što čine dobro­ činstva i podupiru hum anitarne ustanove. lbni Munib. Hazim Muftić, Tuzla: Podivljale ovce. Rodio se je pred okupaciju, te prošlosti svega na­ roda i svoje domovine od prije nije zapamtio, a ono što je slušao od onih, koje je on slušao, ili čitao koje­ kakvih knjiga i brošura, sve mu je tu prošlost pri­ kazivalo crnom tako, da bi ga spopala nekakva jeza kad bi se sjetio te prošlosti. Roditelji mu bili dobri ljudi, kaji poslušaše sav­ jete nekih stranaca, takogjer dobrih ljudi, i dadoše ga sa nekom zebnjom i pregaranjem u školu. On išao u školu Lbojao se svojih učitelja, slušao te nekako sretno formalno prolazio, je r je uvidjao se to mora i da to tako treba, ali m u niko u pra­ vrijeme nemade kazivati, za što on tamo ide i, je prava svrha nauke. On je u školi, a i u .svom novom mješovitom društvu, svašta slušao: slušao, kako sve, što je bilo prije i sve što je domaće: običaji, nošnja, uredbe, kuće, društvenost itd., — da to ništa ne valja i da će se to sve vremenom pod uticajem nekakve kulture morati mijenjati. Sve on to tako slušao, mnogo koješta morao priznavati, a i vidio je, kako je u školi i u njegovom novom, makar i sitnom, društvu nekako sve došlo pod liniju, sve se radilo po nekom programu i taktu, življe se govorilo i kretalo. On u tome živio i rastao, a da mu nije imao niko sve to razjašnjivati, usperegjivati, tumačiti. Tako se uzgajao, a pod utiskom novih misli, počeo po malo prezirati svoju okolicu, a za se zahtijevao po­ sebnu obzirnost, ljepša odijela i više troškova. Roditelji više puta bili počeli zdvajati, a pošto nijtfsu umjeli sina nadzirati, jer se ni sami u novim prilikama nijesu znali snaći, pitali su druge za savjet. V ršnjaci i drugovi ih ružili i svjctovali ih, da dijete izvade iz škple. Nu kad se posavjetovaše sa onima, koji ih nagovoriše, da ga u školu spreme, oni ih so-, koliše, dokazujući im, da sene'trebaju ni zašto brinuti, ih, da vo šta hego neka saftio Ustraju, ti školovanje će konaĆno koristiti. • I on je nekoliko puta došao u dodir sa obojim vrstam a savjetnika njegovih roditelja. Sa prvim a ji brzo svršio, jer su ga svi grdili, nazivali ga svakakvi i pogrdnim imenima, pa ih za to zamrzio i u duši ih nazvao glupim, đočim se je sa drugim a s prijateljio, jer su mu oni tetošili, hvalili njegove sposobnosti i napućivali ga i bodrili, — u duhu njihovih običaja i shvaćanja, — na daljni rad. Oni su ga naputili kako i gdje će svoje nauke nastaviti i šta više posredovali mu, te je dobio i Sti­ pendiju, — čime su ga još više sebi privukli, — jer ga njegovi roditelji nijesu bili u stanju osim svoje kuće uzdržavati. . I najmanje dobročinstvo veže čovjeka uz dobro­ činitelja, a opskrbom možeš čovjeka učiniti sebi privr­ ženim. I on je bio svojim dobrotvorima zahvalan i držao je, da ne bi bio postigao ono što zna i što ima da nijesu došli oni, jer da bi po dom aćim a ostao bez škole i naobrazbe. Ni to m u nije imao ko razjasniti, je r su d ru št­ vene prilike u njegovoj okolici bile nesregjene. Išao je redovito, svake godine, na nauku, a kad bi na ferije dolazio, družio se samo sa sinovima onih stranaca, koji su mu bili uzrokom, te je dobio Sti­ pendiju i nosio je uvijek fino odijelo. Sada nije znao, šta je to izaći na ulicu bez ukočene jake, svilenog mašna i finih mandžeta. Prve je godine, — došavši na ferije kući, — ozijaretio najbližu rodbinu, je r su ga roditelji za to molili, nu poslije to nija htio po­ noviti, izjavljujući, da mu je to dosadno, jer da tamo vidi i čuje sve same gluposti! Kad je šetao sa svojim društvom, a to se je sastojalo iz mlagjih mjesnih činovnika ili činovničkih odraslih sinova, — onda je bio zadovoljan i izgledalo je, da se je u svemu priviknuo na njihove običaje i uprav kao da je postao članom njihove doseljeničke zajednice. Sa svojim svijetom nije puno općio. Ako se kad i zadržao m egju njima, on im je sa izjavama, koje su bile uvredljive, brzo dosadio, te bi i ovi njem u vraćali zajam, a on bi njih uvijek lju t i radražen ostavljao. Tako se je sve veći jaz gradio izm egju njega i svijeta, u kojem se je rodio, a da se nije našao niko, ko bi ih sporazumio i-u domaće stalo povratio odrogjenog sina, koji bi već pomoću svoga stečenoga znanja mogao i trebao, da svojim bude od koristi. Kako ode na visoke škole i svojim očima vidje veličinu gradova na zapadu, posla mu njegova domovina odvratna, a njegov narod sićušan, jer m u se u novom svijetu ukazaše svi plodovi hvaljene kulture, o kojoj je cijeli svoj mladi vijek od svojih učitelja slušao. �103 Sad on tek uvidje, da treba živjeti i to živ­ jef kod stranca ne možemo nasjesti, pošto smo s nji­ jeti potpuno zapadnjački, jer da život, kakav je kod ma uvijek na oprezi i rana nanešena od tugjina, ne može toliko boliti, kao od svoga odroda! kuće ostavio, nije život nego mrtvilo! Ali on opet tome svemu nije kriv, nego prilike Svjetske nauke, koje je na visokim školama učio, otvorile su mu pogled u mnoge prirodne tajne. Umno i okolnosti u kojima se je uzgojio. predavanje učenih profesora uvjerilo ga je, da su Kad imadnemo muftije, mualime, imame i druge ljudi bez znanja lišeni pravog i potpunog života; a hodže učene i svjesne, koji će se za islamski napre­ pošto se sva ta predavanja gotovo daju u materijali­ dak i prosvjetu interesirati i zauzimati, onda če nam stičkom duhu i svi se dogagjaji pripisuju nekakvoj ovce biti pitomd i neće divljati. prirodi, pa se Bog i njegovi vječiti zakoni skoro ni­ Pomažimo dakle »Gajret«, ali i »Muallimsko kad i ne spominju, a naš zemljak nije imao prilike, imamsko društvo za B. i H.«! — da u pravo vrijeme steče temeljitu vjersku naobrazbu, to i njegovo poimanje o svijetu i životu za kratko vrijeme zadobije materijalistički karakter. 0 arapskoj kulturi mu se vrlo malo pripovijeda, a~ i ono malo što o njoj čuje, to bude nekako uzgred­ MyxaMeA: no,1pa tako nije nikada imao prilike, da u duši osjeti kakvu naklonost naprama kojem islamskom velikanu, nego su mu zapadni učenjaci u svemu i svačemu po­ 0 , A& Jin je, TyacaH, shbth, stali uzori, duševne vogje i imami. UlTa Jin OHa MHC.I0 »rjia^a, Takav je svršio visoke škole i došao u svoju K an ce jeccH c nyTa BpaTii domovinu, te po običaju biide namještemkao činovnik. ETyHa Tyre, 6o.ua, ja^a.... Veselio se naš svijet, što ča eto on, domaći sin, zauzeti mjesto jednog stranca, jer će se s njime lak­ 11a Ka# CBatcn Jinctf onaire še moći posao svršavati, pošto razumije naše običaje H B3A axH e uBHjeT cbrk h i narav i jer je naše gore listane Žalimo, što na nje£ M 3anjiaHy ro.ie rpaHe trošimo! II 3anBn.ni BjeTpuh jiaKHl... Švijet se veselio i čekao, kada će on početi za 0 Aa •'iH ce cjeTH TaAa nas živiti i raditi. i llMftI ! O hiix npouiJiiix BeAPiix AaHa, Ali kako se svijet razočarao! KaA naM 6jexy cpga M.iana Naš mladi činovnik pripada inteligenciji, pun je H ctom acejbOM 3arpnjaH a! lijepih ideja i uvijek grdi i osugjuje nazađnjački ži­ vot narodni, ali nikad neće da u narod zagje i te H Aa .ih joj Ha yM naHe, lijepe ideje narodu razjasni. ^da sa H.oMe Hereo TyjKH, On se kadkad u užem krugu pohvali, da se za Kojn he ce y CBe AaHe Islam bori, ali njegovo trajno općenje samo za neC H>e Aa c ropKOM TyroM Apy»fn!... muslimanima, stanovanje u njihovom kraju, kupova­ nje u njihovim dućanima i čak redovito bričenje kod -7 - 9 njihovih berbera, dokazuje da ne radi, ono što go­ vori. Osim toga on je stupio i preporučio drugima Hamdija Mulić, H rasn ica:--------------- ■ ■———: da se upišu u sokolsko društvo, a nekako mu ne može u pamet stati, da je praktično gibanje i u na­ Zdravlje je najveće blago ljudsko. Bez zdravlja mazu preporuke vrijedno. Ne shvaća koristi od posta, a uvijek se pokori doktorovoj odredbi, da se kadkad nema bogatstva. Samo zdrav čovjek može raditi, učiti — opstojati. Zdrav je čovjek delija, bolesnik je jadan, perhizi. Glupe su mu pobožne i čestite hadžije, a pa­ siromašan je, pa da leži na Karunovu blagu. Čovjek dok je zdrav, ne umije da cijeni svoje metni su mu oni, koji od asiluka idu često u lolanje zdravlje. Misli, da mu ne može ništa naškoditi, Kad po Karlsbadu, Roiću i Abaciji. Odobrava i hvali antialkoholna društva, — prem­ se, usljed nečuvanja razboli, onda istom uzdiše i ljuto da već kao Musliman, istome pripada, — ali inače ne klimajući glavom veli: »Blago onome ko je zdrav!« zna u što bi vrijeme potrošio, ako ne. bi pio alkohola. Zdravu čovjeku i voda je slatka. Zdrav vpli: »ođ'šta Govori puno o praktičnosti, ali je u odijevanju, sit, od toga i pretio«. Bolesnik probire i, najviše okusi razgo varan ju, življenju i ponašanju vrlo nepraktičan.. . ono, što mu iznenada dopane. Do sada smo govorili, da nam najčešće dogje I zbog svega toga, mjesto očekivane koristi, imademo od nj<ga veću štetu, nego od pravog stranca, bolest od nazebe. Jest, nazebemo li, odmah smo ne 0 , na MH je! Čovječe, čuvaj svoje zdravlje! �104 raspoloženi, nezdravi. Zato se Čovjek od nazebe naj­ više boji, pa zato najviše i čuva. Danas svi liječnici tvrde, da najviše obaraju ljud­ sko zdravlje „zarazne bolesti", a to su: „sušica i fre njak", kod odraslih i djece, a većina djece um ire od: „grle" ili difterije, pa onda od krzamaka, ospica, „kašlja velikog" itd. Te su sve bolesti zarazne, prelazne. Najopasnije su sušice i frenjak. Liječnici vele, da se sušica do­ biva usljed prenašanja njezinih b a k c i l a . Ti su si­ ćušni, maleni a toliko ih ima, da im sam Bog znade broj. Liječnici tvrde i to, da n e č i s t o ć a prenosi su­ šicu i frenjak s čovjeka (insana) na čovjeka. čovječe! čistoća je pola zdravlja. Lijepo, veli hadisi šerif: „Čistoća je od Imana: A b d e s t i g u s u l , te svagdanje naše islamske usta­ nove, m uslim anu ne daju biti nečistim i bolesnim, samo još ako uznastojimo držati se propisa koje i naša vjera, te danas i svi ljekari preporučuju. če g a ćemo se čuvati, da se obranimo od sušice i prenjka? Ljekari su postavili sljedeća pravila: 1. Prije nego ćeš se napiti vode, operi Čašu! 2. Ne pij iz bardaka ili i^rika, nego iz čaše! 3. Ne pij otrovnih pića ili alkohola! 4. Prije nego ćeš jesti, operi ruke! 5. Jedi iz čista suda! 6. Ne valja jesti iz sahana ako nije kalajsan. 7. Poslije jela operi ruke i usta i očisti zube misvakjom ili četkicom za zube! 8. Ne pljuj po podu u sobi ili u dućanu i kahvi! 9. Ne kašlji nikome u lice! 10. Idi u zahod (kenef), a ne čini nužde na so­ kaku! To je vrlo gadna navika. 11. Umjereno puši! Uvijek čisti cigarluk ili čibuk! 12. Obreži nokte! Uvijek ih drži čisto! 18. Kad se ubrežeš, odmah zavij ranu! 14. Ne pij kahve (ili drugog pića) u nečista kahvedžija!*) Mušterije će ga urediti, da bude čist. • 15. Pljuj u pljuvaonicu! Svaka kuća, svaka kahva m ora imati pljuvaonicu s vodom, koja će se čistiti svaki dan. 16. Ne pij vode ondje, gdje se peru haljine!. 17. Ne jedi sa sušičavim i frenjkavim iz istog suda ili čak istom kašikom! 18. Ne meći na ranu pančine ili praha, da tobože krv zaustaviš, je r ćeš onečistiti tijelo! Svaka kuća, svaka kahva, gostionica te i čitao­ nica morale bi radi skupocjenog ljudskog zdravlja, imati ova pravila napisana o zidu i moraju se držati ih bez prekidanja uvijek i na svakom mjestu. Zamislimo se u ova pravila! Svima je glavni tem elj č i s t o ć a a č i s t o ć a j e p o l a z d r a v l j a . Ne veli tako džaba naša narodna poslovica. Na čistoći ') Ne valja što neke kahvedžije peru sve fildžane u istoj vodi. Morali bi imati posebne za sušifiave i frenjkave. Ta se voda izmjenjuje svaki dan dva puta. se osniva naše tjelesno zdravlje,’ a samo je u zdravu tijelu zdrava duša, vele opet učenjaci. čovječe! Vidiš svaki dan sve veći broj sušičavih. Sušica h a ra 'sv e jedan po jedan^ mladi život. Frenjak pak se tako raširio, da je čitava sela zarazio. I<v a ga i u kasabama, čuv aj se tih dušmana. Muslime! Naš je uzvišeni Islam preporučio či­ stoću kao veliku blagodat. Drži se toga uzvišenog islamskog sifata, ne ćeš se kajati. Pazi na sve, što će ti zdravlju škoditi! . . . N a p o m e n a : Ova sam pravila izradio na. temelju ljekarskih preporuka, spomenutih u „Zapisniku1' o sjednicama ankete u svrhu suzbijanja sušice u Sarajevu od 4. do 12. de­ cembra 1908. i po drugim ljekarskim autoritetima, te iz vla­ stitog iskustva. O lga d e Lebedeff. 0 emancipaciji muslimanske žene. — = (Svršetak.) Ovaj pokret za emancipaciju — u ostalom čisto intelektualan — uzeo je još veći mah, otkako su žene na Istoku same pokrenule listove kao „Im re’e i »Fetat« u Misiru i „Hanum lere m ahsus gazela" u Carigradu, koju uregjuje izvrsna pjesnikinja Nigjar hanum. Ovi listovi uz pomoć drugih ženskih listova rade na intelektualnom podizanju muslimanske žene. Oni nastoje izbrisati sve one zastarjele običaje, pod izli­ kom kojih islamsku ženu drže pod tutorstvom, i iz vojštiti joj onaj položaj, koji je nekada u civilizovanom Islamu imala. Spomenimo još, da je u" zadnje vrijeme više muslimanskih pisaca, koji uživaju velik ugled u svojoj domovini, pisalo i nekoliko djela u prilog emancipacije žene. Nadajmo se, da će svojim ugle­ dom pridobiti za se mišljenje većine svojih suvjerenika. Dosta je, da navedem izmegju ovih djela dvije knjige, koje su vrijedne pažnje radi širokih pogleda, a to su „Tahrir ul-imre’e® od Kasim Emina, predsjed nika prizivnog sudišta u Kahiri, i „El-imre’etu fišŠark« od Vasifa, visokog činovnika misirskog, i da upozorim na jedan članak, koji pažnju zaslužuje, od slavnog muslimanskog pisca iz Calcutte, od Seid Emir Alije, pod naslovom „Eu-nisa fil-Islam. Možda već u tome možemo nazrijevati zoru no­ voga vremena i reći s pjesnikom: »Magnus ab integro nascitur ordo«. 1 Ali u ovom velikom poduzeću, komu mora biti cilj intelektualni preporod Istoka, moramo i mi sudje­ lovati. Ta. mi smo nekoć toliko od Istoka pozajmili, da je sadanja naša civilizacija sama od sobe dužna 1 Na pofive neobragjenu polju velik se niz (raclenika javlja/ �106 prosvijetliti Istok. Budimo stoga Istok iz njegova sna! U tu svrhu osnivajmo Sto je moguće više društava orientalista, koje će nam pomoći, da saznamo intelek­ tualne i moralne potrebe istočnih naroda. Mi možemo oba svijeta (Istok i Zapad) skopčati trajnim vezama, a da ni najmanje ne diramo u vjerska i politička pitanja. Prije tri godine smo mi ovu ideju propagirali, iza dosta dugog boravljenja na Istoku, te se nadamo, da ćemo za kratko vrijeme dočekivati, da se i u Ru­ siji osnuje društvo orientalista, za koje smo mi već osnovu izradili. Prije nekih osam godina mi smo izdali brošuru na turskom, francuskom, engleskom, njemačkom i arapskom jeziku i u njoj naglasili, da treba svaki niski osjećaj nacionalnog i . vjerskog neprijateljstva odbaciti, te prijateljski pružiti ruku istočnim narodima, da s njima pogjemo u susret istini, koju nam razum pjkazuje i znanost osvjetljuje, dobacujući nam sa svih strana svoje svijetle zrake. Drago nam je što možemo ovdje reći, da je ove ideje iznijelo i praktički provoditi počelo vrlo zaslužno društvo pod imenom »Udruženje istočnih i zapadnih žena za pomicanje prijateljskih odnošaja,-iz-^ megju svih narodnosti i uspostavljenje trajnog mira". Ovom je društvu predsjednica gospogja Jasent Luazon (Mme Hyacinthe L<oyson, 29, Boulevard Inkermann Pare de Neuilly) u Parizu, a počasna mu je pred­ sjednica Njezina Visost “princesa Nazli u Ivahiri. Svrha »Udruženja« je označena u programnom pismu, koje nam je ggja Luazon dobrotom svojom poslala. Evo glavnih tačaka: 1. Ustanoviti uzajamno potpomaganje Istoka i Zapada, koje će se osnivati na ljubavi, dobrohotnosti i na tome, da će se brza akcija poduzeti u svemu, što se tiče socijalnog i domaćeg života; slati na Istok učiteljice iskusne, inteligentne, prave kršćanke po srcu, koje će dobro utjecati u moralnim pogledu na mlade Muslimanke, ne pokazajući ni najmanje vjer­ sko? prozelitizma, nego naprotiv potpomažući vjerski život one porodice, u kojoj će se naći: 2. Osnivati u Parizu, Carigradu i Algiru škole, u kojima će učiteljice moći naučiti bar onaj jezik, na kojem će kasnije svoje djelovanje razviti, i drugo jiužno .znanje steći: Oni će podučavati, po želji: fran­ cuski, engleski, njemački, talijanski i svaki drugi ev­ ropski jezik. 3. Izdavati na istočnim jezicima takove knjige, koje će Istočnjacima pristajati i koje će im biti od koristi.1 4. Nastojati na sve moguće načine u Francuskoj i drugdje, da se razviju čovječanski osjećaji i prija­ teljski odnošaji megju svima narodima, da se obzirno i s poštivanjem postupa s raznim rasama, civilizacijama 1 U primjedbi se navagja, kako su u tu svrhu već neka djela s ruskoga na turski prevedena i uvodima popraćena. i vjerama, kloneći se uzaludnih prepirki, nego tražeći dodirne, a ne prijeporne, tačke, promičući sve, što je dobro i t. d. Ovo će »Udruženje žena« pomoći muslimanskoj ženi, otvarajući joj vrata zapadne civilizacije i po­ dižući je u humanitarnim idejama, da postepeno steče jednaka prava s čovjekom. Emancipacija muslimanske žene, usko vezana sa općom civilizacijom Istoka, koja je zaostala za evropskom, ne treba da ulijeva straha Muslimanima. Šejh-uHslami u Kahiri i Carigradu trebali bi da se povedu za tuniškim Šejh-uHslamom, koji je simpa tično pozdravio »Udruženje žena“, odobravajući ujedno i misli, koje smo mi u našoj gore spomenutoj bro­ šuri iznijeli. Mi gojimo nadu, da će uplivne ličnosti na Istoku doći u susret prosvjeti, koju im donosimo, te nam time pomoći da praktički provedemo svoje osnove. Povjesni tok dogagjaja i usavršeni zahtjevi so­ cijalnog života nam pokazuju, da je tome prijeka potreba, jer bi se u protivnom slučaju ponovio pojav tatarske invazije, ali u obrnutom smislu, t. j. onda je barbarstvo poplavilo civilizaciju, a sada bi civili­ zacija progutala barbarstvo. Za Istok bi najbolje bilo, da primi bratsku ruku, koju mu mi pružamo i da zajednički radimo. Dobra nam se budućnost već približava, udvo­ stručimo joj korake! Tako ćemo pospiješiti onaj pre­ porod, koji mi toliko želimo i dugo očekujemo, a kome smo upravo sada označili preteče. Sada je, rekao je jćdan veliki pjesnik, ljudska duša punoljetna (dorasla). I zaista, sa svih se strana bolja budućnost javlja. Žarki dah uzajamne ljubavi i bratstva ruši sve zapreke, približuje srca. Nek se naše vruće želje ispune, nek naša čedna nastojanja ne ostanu uzaludna, pa ćemo možda na početku novoga stoljeća vidjeti, kako se Istok sa Za­ padom spaja u jedan harmoničan akord ! S francuskog: Fehlni Nedžnti Dvije arapske priče. 1. Dobar dokaz. Za Me’munove vlade tvrgjaše neki čovjek, da je on Ibrahim-pejgamber. Zato ga Me’mun pozove i reče mu: — Ibrahim-pejgamberova je mu’džiza, da ga vatra ne prži, pa ćemo i mi tebe u vatru baciti, da vidimo, ko si i što si? �kupali u pjenušastim talasima, uspravi se jedan i'zmegju njih, ozbiljnim pogledom preleti družinu i do­ stojanstveno progovori: »Mila braća! Sazvali vas ovdje, ne da teferičimo, niti da razbijamo derte zveketom čašica, nego da trijezno i bratski progovorimo o ne­ čem višem, plemenitijem. Nema sumnje, svaki je od vas uvidio, da nam a m uslim anim a svakim danom sve to više izmiče tlo ispod nogu. Što je još žalosnije, malo ko mari za to, malo se ko brine da spasi bar ono, što se spasiti dade. Dok naša omladina, prepušćena sudbini, luta, kao bez glave i zgoni njivu po njivu u čašicu, dotle naši neprijatelji zidaju kuću po kuću. I s druge strane dokle sve piće dovodi, mislim dovoljno će biti, samo ako vas potsjetim na slučaj, koji se prije kratkog vrem ena sa mnom odigrao. J e ­ 2. Ubejdullah-ibni-’Abbas i prosjak. dino imam zahvaliti samoj sreći, da mi se za v re­ Kako je ’Ubejdullah bio darežljiv, vidi se iz mena priteklo u pomoć, a in a č e .-------------Na potoke ovoga primjera. ljudske krvi se prolilo, na hiljade nevinih žrtava po­ Dogje mu jednom prosjak, koji ga nije poznavao, štenjem platilo zhog toga nesretnog pića. A to sve te reče: Čuo sam za ’Ubejdullaha, da dade prosjaku po ide samo u račun našim neprijateljima. Pribroji li se ovome svemu još silesija drugih 1000 dirhema, pa se opet ispričava. - - Eh! am a gdje sam ja, a gdje je ’Ubejdullah, zala i kobnih pošljedica, koje nije nužno ni spomin­ jati, onda nam posve jasno postaje zašto mu naš uzvišeni reče ’Ubejdullah. Lllf 1). Od časa — P a kakva je razlika megju vama? Ili u^sOjiT šerijat daje toliko »časni epiteton« kako sam na sebi gorko iskusih šta je sve piće, ne ili u bogatstvu? upita prosjak. — I u jednom i u drugom, reče ’Ubejdullah. kanu više ni jedna kaplja na moje usne. Šta više sftm sebi rekoh, a evo i pred vama javno očitujem, da Na to će prosjak: — Sojli je čovjek, ako zna za čovječnost i ako neće ni u buduće nikada. Ali nije ni to samo dovoljno. Od dobro čini, pa ako hoćeš učiniš eto te plemenitim! ona doba, čitajući puno i razmišljajući o tom , uvidjeh, ’Ubejdullah mu dade 2000 dirhem a i počne se da je veliki grijeh voditi brigu samo za svoju osobu i mirno gledati kako njegov brat tone u more ne­ ispričavati da je u slabu stanju. sreće. Zato, braćo, i sazvali vas, da vam pružim svoju, Tada će prosjak: — Ako ti nijesi ’Ubejdullah, onda si bolji od ma i nejaku, ruku pomoćnicu, a i vi meni, pa da svi složno potražimo lijeka toj rak-rani. Ja svakako držim, njega, a ako jesi, onda si danas bolji nego jučer! Na to mu ’Ubejdullah dade još 1000 dirhema. da bi se taj lijek najlakše našao u osnutku jednog antialkoholističkog društva. P a ne samo to, nego i Po arapskom: Paik. drugim korisnim plodom imala bi, da urodi ta ple­ m enita ustanova. Pomislite samo, koliko divno, koliku uzvišeno bi bilo, kad se nagjemo svi iskupljeni pod Hafiz R: zastavom sloge i jedinstva. I tako oboružani bratskom — ljubavlju — svetim geslom: »Svi za jednog, a je­ dan za sve«, moći ćemo odoljeti i najljućem neprija­ — sličića iz sadašnjosti. — telju. Priznajem , da neće biti baš tako lahko odreći (Svršetak). se toliko omiljenih navika i krenuti posve drugom II. stazom - - stazom sreće i spasa, ali i tomu se da do­ Došlo je blago i milo proljeće i zagrnulo cijelu skočiti. Evo kako: osnujem o odmah u društvu i tam ­ prirodu svojim raskošnim zelenim plaštom. Sve buraški zbor, čiji će zvuci moći i najrazdraženije m laoživilo novim, veselim životom, sve pjeva i slavi za- deničko srce privući u naše kolo. Pa napokon možemo mampo proljeće. Pa i sami žubor rijeke, da ne izo­ uvesti i neke vrsti gimnastike. Sve ovo, osim što će stane pri toj svećanosti, nekako skladnije i m ilo­ nam koristiti, moći će da nas uzdrži na okupu, da zvučnije odjekuje onim miomirisnom baščama, što su nam izbije iz glave i zadnju pomisao na raskalašeni se okitile s obje strai.e. život. Na samoj obali, gdjeno pritoka M. izčezava u Eto, braćo, u kratko, što vam imadoh reći, a bijesnim talasima valovite Drine, a u hladu granitih nadam se, da ćete i vi svi u tom biti suglasni«, lipa, iskupila se lijepa kita, sye po izbor mladine. U taj čas zaploviše blagim proljetnim uzduhom U pravo kad su se zadnji traci za padajućeg sunašca a na mekim krilima tihog lahora urnebesni poklici — Ja bih htio koju lakšu mudžizu, na to će nadripejgamber. — P a eto, M usa-pejgamberov je dokaz, da od stapa poitane zmija, kad ga baci, teče Me’mun. — K, to m i je još teže! — Isa-pejgamber je opet mogao mrtva proživjeti, nastavi Me’mun. — Tam am si pogodio, šta ja hoću, usklikne onaj čovjek. — Ja ću sm aknuti kadiju Jahja-ibni-Ekthema, pa ću ga za čas opet proživjeti! Na to će Jahja: — Ne, ne treba! Ja prvi vjerujem, da si pejgam ber i držim, da istinu govoriš! Me’mun se nasmije i nagradi ga. Pokraj Drine. �107 _ »Živio F uadl. pa onda silni pljesak i ođobra- Abdullah OuilHam:1) vanje. S izrazom zadovoljstva, s djevičanskim na­ ivnim osmjehom preleti Fuad’ suznim očima društvo i nastavi: »Ushićen silnim oduševljenjem poradi vašeg Ko vlada sam sobom, najveći je vladar. bratskog odziva, od srca vam se zahvaljujem i kličem, da nas Bog potpomogne na tom hajirli putu« ! A sad Ko dobro živi, ne boji se smrti. bi braćo trebalo odmah preći na samu stvar. I debata * otpoče Kad je došlo pitanje na društvene prostorije ponudi Fuad besplatno svoju jednu kuću Vesela je riječ kao trak sunca. sa cijelim potrebitim namještajem. Predlog se sa za­ * hvalnošću prima i prelazi se dalje. Ko ne posije ništa, požeće očaj. Pošto je se sve razborito i bratski svršilo i pošto su se poštene riječi zadale, krenuše mladi antialkoho* listi svaki svojoj kući s ugodnim osjećajem, s potpu­ Mjeri svoj život po svojim djelima, a ne po nom nadom u bolju budućnost. svojim godinama! Iste večeri šaputaše neko uz pendžer Osman* agine kuće tiho i milo, zanosno i povjerljivo.------Dok budale7 benetaju, mudri ljudi mirno raz­ Iznutra se čulo samo radosno jecanje i duboki uz­ dasi ------- — Drina je i nadalje pjevala svoju staru mišljaju. Ko samo živi, ne živi nikako. tajinstvenu pjesmu, a blijedi mjesec milo cjelivaše srebrnim trakama bajnu proljetnu noć. Prigodne misli. * '* * ------------I društvo se osnbvalo, i kao cik rujne zore odjeknuše milozvučni akordi tamburica navješ­ ćujući uovo sretno doba — doba preporoda. Omla­ dina se sve više iskupljala Oko tog novog mezimčeta, da u bratskom mehabetu i veselju nagje okrijepe i zabave. Dotle su iz lokala izumirali i zadnji razuzdani poklici najavljujući propast onom paklenskom zveketu od žuči ’žljevenih pehara. Jedne večeri iskupili se svi članovi. U jednoj se sobi čitalo i raspravljalo, a u drugoj pjevalo i sviralo. Pa i ako je sve dupkom puno, i ako je neobično živo, ipak vidiš u svemu neki red i sklad, zadovoljstvo i raspoloženje. Ali pored svega toga ove večeri nešto manjkaše. Zalud upitni p-ogledi po društvu svuda lu­ tahu — Fuada nigdje. Dok se u jedan mah otvoriše vrata, a na njima se pojavi sav zadihan, jedan od društvenih članova. Ne mogavši ni vrata zatvoriti u sav glas viknu: »Muštuluk« ! — "Šta je ? zaori se sa sviju strana. — Oženio nam se presjednik. — Koga, kako? — Ma eto Fuad efendija Osmanaginu Rabiju. Eno sad prevede. — Kao na zapovijed svi skoče i krenu Fuadovoj kući, da mu čestitaju, da mu iskažu svoju zahvalnost i veselje. I dok im je Fuad na svom kućnom pragu stiskivao bratske desnice, dotle je već s tamburica tiho i milo zabrujala ona njegova naj­ milija: • Tija noći moje zlato spava, Za glavom joj od bisera grana... Plamen od jednog časa je sjajniji nego mrak od sedamdeset godina. * Život je velik dar, pa bi ga tako trebalo cije­ niti. i smatrati. s engleskog Fancy. Xnnrjena. -- Ap. M. J.-BftTJ'T. /ljenje r.mcTe. pijenje r.mcTe2) cy Beh t <ko i KpynHe 5khbothh>6, Aa nx Huje .lac.Ho npeBH^jeT0, Ka# ce jaBe. Do Be^nuniia h o6j)mcy c.uiiHe cy oohihhm rvmcTaMu — caMO mio cy 6jbelje (6jeJi>e). /Kubo y Tamom upnjeBima noajeica, a xpaHe ce coKOBHMa aeroBor nijema — AaK.ie, Ha fceroB panjn icao Hetcn zomoeam (uapasumu). Ha nnan niTeTa oa Aje'ijnx r.iHCTa oćjihho Hnje Tatco Be.iHfca h pujeTKo KaA A* ce H3HCTHe y npaBy onachoct no 3ApaBA>e n jkiibot. TjiHCTajHBo AujeTe MaxoM CBoje rocTe roTOBaHc h hs ocjeha, a.ia unaK nsia npii,iuKa, KaA ce Ha H>eMy 6ain bhau, a» „nara oa r.iHCTa'. Tareo cy h. np. rjiHCTajHBa Ajeua no rjcnaAa hcoohhho SjmjeAa h yBexvia, a doa onima uoApa; iecTo hm ce „6.T>yuiTH“ — HapoHHTO imjvTpa 11 Ha iUTHny („noMoKpH.na ce iuiHCTa y ycTa“); Tpaa« cbikh uac Aa jeAy — HapoHHTo x.T»e6a; cBpoH nx y HO‘y, na ra 'ieuihe npcTOM uaifcajy; Tys«e ce H£f ćo^ioBe ono nynna; HecnaBajy nmpiio h t. a -- — a,ih ćy cee to nojaBH, noja ce Ha AjeTeTy AacHo npeBHAe, h-hh APS^e Kano TyMaMe. Teic KaA Aofee Ao 036ujbuujux npoMjcua, h. np. Aa „3/i.paBO *) A. Quilliam je muftija i vogja engleskih Muslimana. *) /jdje^ie ivinCTe, 6j 6nHe, ryjmie, ryjaBHne n t . fl. �i (>8 AujcTo“ bhaho ona^a, a a ro n6am Acčpo i ('AOU; Aa no rAjeicaAa Aočaje n jane nynan>e (ynpaBO „KO,inKy“) y Tp6yxy; Aa My ce „5Kyq npocne“, Te Aa „Kao jiHMyH noiKyTii«; Aa p^aBo cnana u y cHy ce Tpsa; Aa ce Tyaca na i\aaBo6o.T>y h HecBjec.Timy; Aa ce no rAieKaAa oain n „npccnem uK ao ono y na^aeimu (BejniKoj 6o.iecTa); Aa My ce nenike rpcT a h 6.i>yje (noBpaha); Aa Y T0M no" BpahaH>y ii no Kojy rjiacTy Ha ycTa HJia hoc B36aiia; Aa OA H,era a ohbko r.iaCTe OAHJia3e, HaponaTO KaA je y BiTpyniTiiHH a t . a .; — TeK oHAa ce bhah , Aa ^ e n je pjiucme jnozy uaa3eamu u os6ujbnuje upojnjene y mujejiy. A to MOHce Aa HacTyna HaponaTO OHAa, KaA n x ce HaroMH.ia' MHoro,1) a .in KaA oHe (6yAn H3 Kora y3poKa) MHjeH.a]y CBoje MjecTo, Te a s u,pajeBa npe.ia3e y APyrH koju Ano Tiijejia. T om npn^inKOM AOcmijeBajy necTo n Ha MjecTa, y jKojaiaa Beh Mexaiiamcn CMeTajy npaBHJiHHM o6aBaMa — Ha np. y McejiyAap, jeAftaK, hoc, rp.io, AymHIIK, HCyHHH CnpOBOAHHK H T. A-, Da OHAa MOTy n383BaTH CBaKojaKe Henpii.inKe n onacHOCTH. Hajnoin.i>e BasKHO je h to , inTO je y HOBuje BpajeMe yTBpl>eHo, Aa zjiucme ceojuM šKueomoM npouseofle u nače ompoee 3a uoejeuje mujejio',; /ljenje zjiucme Jiezy ce jajuMa. JKeHKa n x Moace 3a CBora sKHBOTa ii3.iekn ao 60 Ma.-rajoka, h CBa Ta Maca H3Jia3n c H3MeTHHaMa H3 HOBjenjer Ttije.ia Te Aocnaje y 3eM,i>y. T y ce — HapouaTo 3a BpajeMe npo.i>eTff>e B.iare h ^bCTfte Ton.iOTe — y6p30 (hu BpykaHH 3a 14 AaHa, a ano je xJiaAHO 3a 3 —4 Mjeeeija) y tum jajaMa pa3BBje 3aMeTaK (eaSpao) rjineTe — Kao oho y kokohijiiM 3aMeTaK na.ieTa. A hhm Taao jeAHo jaje ca skhbbm 3aMeiK0M Aocnnje y noBjenja npnjeBa — HaponaTO Ajcnja — a TaMO HaJje noBojBHe noroA6e, aaneTaK ce npoKjbyje h ncnn.in, tc nouae Aa.^e Aa ce pa3Baja, a ° k He H3pacTe y npaBy r.iaCTy oa 20—40 cm. Ay3Knee (O a 1 Ao 2 BejiHica neA^ta). Ilp e n a TOMe aJiaenu u3eop wupen>y zjiucmaje ynpaeo — seMJba, sapancena jajrj.ua n>uxo0UM, a noćenje, HapaBeo, n CBe APyro, iuto ce tom 3eM.T>0M 3»raAH — h . np. BOAa, 3e.T,e, ca^iaTa, KpacTaBHH, n a u m ja H a , Boke, 6ocTaH ht. a * C Tora je Bnme rjiHCTajeBe Ajen;e y Ton^iiM KpajeBHMa Hero y x.iaAHnM, h Tora ce r.iacT e jaB.i,ajy koa .i ^ a 0 Hapon ito JbeTH a .ia c jeceHH. Te ncTe npa.iHKe o6janiH>yjy HaM h APyre nojaBe y Toj oo^ecTH. ,Z(aBHauiH,e je ncKycTBO .i>eKapa, Aa cy zjiucme MaxoM ftjeuja 6ojiecm, a jia _He Ajene Ha chch hab Ha pyn,a, Hero Ma.io CTapaje ( oa 3 — lOroABHa) — a to caMo 38to, uito cy 6am Ta Ajcpa Hajnemke y aoA0 py ca 3eM,T.0M: — uito h . np. no npanniHn n TpaBH ny 3e h 6ayji>ajy; hito ce no h>oj Ba.i>ajy; uito no 3eM.i>H uenpKajy n Konajy; uito oa 6.iaTa Kyhe u TonoBe rpaAe n t . a * na 0AMax nocvnije Tora aaraijeHHM pyqHitaMa y ycTa 3anjia 3e;.M h .ih oito *6am HenocpeAHO ca 3eM^>e a H3 6jiaTa A0Hcy Boke, AyA0 «*e, .orpHCKe oa x^he6a hjui Ap y ro r je«ia, Te hx y ycTa yHoce u jeAy. M to je CTa*) JbeitapH cy najissH^H y upajeBHMa je^He oco 6e no siiTaBO (trynMe iv u ic ra : — no ihax 100 Ha 6 pojy. ^ THćTUKOM yTBp^eHo, a » ce f.iHCTO MHoro Bnine jaejhagy Mc$y cejbauKOM Ajei{OM Hero Mel>y ba poni kom, a Aa ce ii BaponiKa Ajeua r.mcTaMa 3apa3e mjxom oneT n a ce^y, KaA ce h . np. aa npnjoMe p a c n y cra ca ce.'f.anKon AjeUOM hoto oHaKo H rpajy, icao hito je to y ce.iy ođimaj. — HajnouiA>e aoKa^aHo je ii to , Aa a koa oApac-inx MOMce 6hth rjnicTa ca CJJHHHHM nojaBaMa Kao u koa Ajene — cano MHoro pjel)e — jep OAPacviH o6 h*iho Ma&e A0Jia3e y TaicaB a °A0 p ca 3apa*CHHOM aeM.’bOM Kao AieUa- CaMo ^pmeeno 060jbejie OApcJie oco6e, icoje cy y CBeMy Kao Ajcn;a „hohhCTe“, Te „CBe jeAy n y ycTa T pnajy“, Ma oho n 6ji&t H>aBo 60.10, HCuike hcto thko oa r.m cTa 6o.iyjy • Kao Ajek a ' KaA TaKo CToju c nopnjeK.ioM Aieqjn x ivmcTa n ca HanHHOM H,nxoBora n p e ja 3 a y noBjenje Tnje.io, OHAa hum Heke 6iiTn Tenuco, Aa ce u n>ux cauyeaMO. B a .ta cimo Ajeuy HaiHKaBaTH, Aa CBojy Hy»CAy He Bpme rAje CTHFHy, Hero yBnjeK Ha oApe^eHo, ckjiohhto Mjee.To — y HyacHHK.— a r.iHCTajnBy oamrx h jn jem iT ii. A ko cy y 3 to jom yBSA®MO y oOngaj, a » HaM ce Ajek a hito Ma s .0 Ha rojioj 3eMjbii n rp a jy hah HHane c H.0M6 y aoAup AO-^aae; Aa n e n n jy BOAy H3 CBaKe ^ioKBBiie; Aa He A0ncy ca 3eM.i»e Tyi)e orpHCKe; Aa He cacajy n p c ie h HOKTe, Hero Aa nerake nep y pyKe: OHAa cmo hx no CBoj npHJiHUH oa 3f p a 3e canyBajiH. Hajnom^Be B a.ta h Ha to naiHTH, Aa ce Boke, 3e^be h noBpke, Koje ce npnjecHo jeAe, Hajnpnje AO^po H3anepe; Aa ce KyxHH>a h cyAOBii HHCTo ApJKe; n a Aa ce 11 Ha H3MeTHHe A°Make CTOKe npnna3H, jep h y H>nua Moace 6hth jaja oa r^HCTa. h Y um ce jaee cyMn>ueu 3nay,u, #a je Koje flujeme UJiu OApacjio uejbaAc oa zJiucma o6ojbejio, Bajba ce OA»ax nocTapaTii, KaKo k e ce uito np n je Aoka ao HecyMH>HBnx AOKasa, Aa cy AoucTa r^iiiCTe, n a Aa 0AMax ^ n jen e (,,Tjepajyl). C Tora je y Tanoj npn^Hu;H HajSojte, Aa aa_ miTaMo .TbeKapa 3 a caBjeT. A ko hhm to Haje HHKaKO morykHo, cMajeiio ce AOHeKae h caMa noMaraTH. JXa cyMH*HBa oco6a A oacra n a m oa rvmcTa, yBjepakeMo ce no TOMe, uito k e OHa c H3MeTaaaMa kadaiiaTH a no Kojy rjnicTy, aKo joj 6yA6Mo Aa 0 a ^H 6eJiaM jiyKOM Ao6po 3 a.iyqeHa jejia — HaponaTo KryxaHa MJiajeKa — a ^ a aao joj npeA cnaB aae 6njejiBM JiyKOM HaMaaceMO Tp6y x oko nynKa. H bm ce*Ha Taj HanaH a 3a3o se H36anuBaH.e npbhx rjiacTa, Ba.i>a ce 0Awax noeTapaTa, Aa CBe a d j e paMO — a to Haje TeuiKO. Harne aceHe Aajy Tora paA0 c ycnjexoM pa3iie MayyHe, MajemaHe acTyu;aHHM cjeMehom oa „TpaBe 3a rjiacT e” o a — nk 0TB6Ul) — (h 3 anoT6Ke), a^ia 6a x bm ja caBjeTOBao, Aa Taj HanaH Hanyd e — HapouBTO kha Jiajene Ajcny. To je cjejue ompoeHo, n a ce no rAjeicaA H>aMe MosKe 6o^iecH0 Ky Bauie n axyA0 T0 , Hero noMoka, aKo oa Fbera cyBarae Aa Mo.*| Bo^>e je, KynaTB y anoTepa t . 3 . „ kokhu A14, bjih „ koJianakS, npoTHB r^ a c T a “ , n a to Ajeiia Aa 0aTa. y H>aMa je jinjeK nacTaja, a juto je jom BaacHaje: TaHHO je *) lio KOMamoM: Z ittw e r s a m e n ; jiar- s e m e n C inae. *) H ajiviaB unjn anaic T p o san a thm cjeMenoM je , idto OTpoB a u a ocoGa bh ^ h cbo — y jtcyToj 6 o jn . • �109 0AMjpPew» Te ce 3Ha KwinK0 co °A H,era MOHce AaTu n KaKo ke AjcjcTBOBaTii. Tano je h . up. 3a AiijeTe a °boa >ho , aKO My ce ah c b h o A»Ay no Ana „KOAaHnka npoTHB ivinC'ra“ — je^an BsjyTpa, a APyi’H npeA Bese. CTapnjii noAHoee ii no 4 A«eBHo. ^ a ycnjex 6yAe 6oa,h, Aaje ee ya to 6o^ecHHKy jotu uito „pa 'iamkeite'' — p. np. pamiHOBO (cKOSeBo) JJhG (3C]THf ) 6yAHMCICd BO.ia HTA. --— H 0H6 H3MeTHHe, y Kojnma je 6o.i 6chhk rviBCTe 1136auno, «ory 3eMA>y jajaMa 3apa3BT». C Tora je najčo.te, aKO ce cee mo 6puMjbueo CKynu u cnajiu. Kafl ce flujeme eefi ofl zjiucma onpocmu („ovir cmu ), Ba.ta My hcko Bpnjeae Ha xpaH.y npnnasa'ni. B a t a ra, ncrarn, cnaiKHo xpaHBTa, Aa ce 6paee onopaBii, a ia ce y h cth Max CTapara, Aa *iy xpana ne 6yAe cyBiime 3aaiiH>eHa m h HHaae oniTpa n HenoAecHa. TeHHa u KamacTa xpaHa je 3 a npiio BpnjeMe 6o.ta oa HBpCTe. „3 Apaejbc1. Listak. Iz ielamsKog svijeta.' S e jjid A linied h a n . U zadnjem broju » O k ­ reta«, kad smo govorili 0 islamskom sveučilištu u Aligarhu (Indija), spomenuli smo, da ga je osnovao poznati indijski reformator i pisac Sejjid Ahmed han, a sad evo hoćcn.o, da puLliže progovorimo o ovome znamenitome indijskom Muslimanu. Sejjid Ahmed han se je rodio 17. oktobra 1817. u gradu Delhi, nekadanjoj sjajnoj prijcstonici „velikoga Mogula", o čijoj slavi i sjaju i danas svjedoči izobilje krasnih i sjajnih palača. Ocu mu je bilo ime Sejjid Muhammed Mutteki han. Pregji su mu iz Arabije došli u Herat, a odatle za vlade Ekber šaha u Indiju. Kad mu je bilo 19 godina, umrije mu otac, a do godinu iza toga 1837.) stupi kao registrator (pisar) kod kriminalnog odjelenja u Delhiju u englesku službu. 1841. g. bude imeno van munsifom (podsudac) u mjestu Falehpur Sikri u distriktu Agra,.u kom se nalazi i divni Tadž Mehal, koji mnogi drže najljepšim gragjevnim spomenikom cijele ogromne Azije. Kad je 1857. godine buknuo ustanak protiv Engleza, bio je Ahmed han munsif u Bidžnuru, te je Evropejce, koji su tu stanovali, spasio time, što ih je u sigurnosti spremio u Mirat. Radi njegove vjernosti i hrabrosti nagradi ga engleska vlada stalnom godišnjom plaćom i podijeli mu naslov »viteza indijske zvijezde.« U svojoj 52. godini (1869.) zaputi se u Englesku, povedavši sa sobom oba svoja sina s namjerom, da ih evropski izobrazi. Blagostanje i prosvjeta njegovih suvjernika mu je uvijek bila na pameti, te čim se povratio u Indiju, osnova u Gazipuru jedan nčevni zavod (college). Kad je za tim bio premješten u Aligarh, osnuje tuđe knji­ ževno i znanstveno društvo a na koncu mu pogje za rukom, da osnuje islamski collego (Anglo Orienlal College), usprkos brojnih protivnika iz konzervativnog tabora. To je bilo u maju 1875. godine. Pobliže je o ovome zavodu pisao nekadanji rektor njegov Th. Beck u dodatku knjige G. Grahama, koji je 1855. u Lon­ donu na engleskom izdao »Život i djelovanje Sejjid Ahmed hana« (»Life and work uf Syed Ahmed Khan«.) 1876. pregje Ahmed han u penziju, od 1878. 1882. bijaše član zakonodavnog vijeća, a 1888. bijaše ime­ novan »Komturom indijske svijezde.« Ostali dio života pa sve do smrti u godini 1898., provede radeći na književnosti i promičući interese svoga mezimčeta, collega. Najvažnije djelo Ahmed hanove je »As<ir us-san<vđid, arheološka povjest Delhija, napisana 1847 (drugo izdanje 1854.), a na francuski je preveo Garcin de Tassy (Pariš* 1861). U domaćem, urdu-jeziku napisao je Ahmed han raspravu o uzrocima indijskog ustanka, koja je 1873. na engleski prevedena. Osim toga je pisao tupiače Kur’anu i Bibliji, zatim silu sastavaka i predavanja 0 socijalnim, vjerskim, pedagoškim i poli­ tičkim pitanjima i čitav red sastavaka o Alejhisselamovu životu. Pisma, koja je pisao za svoga putovanja u EVropu, objavljena su u „Aligarh Institute Gazette«-i, a prevedena su u spomenutom Grahamovu životopisu ovog uglednog Muslimana. F N. Književne i kulturne bilješke. HanpeAno H’ie.iapcTBO. Tano ke ce 3naTn KH»ura, Koja ke yeKopo ii3akn 113 uiTaMne, a Kojy je nanacao h ypeAno MiiJiaH MapTiiHOBak, ^ in T e .t ccaoBHe uikoac y Boe. Kpyna. K ita ra ke H3m ijeni oko 300 cTpana 0611iHa (JropaaTa, 6iike yKpameHa pa3HHM ojiHKaiua, a uhcaHa je Tano nony.napHiiM je3HKOM, fl,& ke je Moka pa3yM je r a u Hajiniipii CAojeBH HapoAa. IJnjeHa OBoj kh>h3ii 6ake 3 K 3a npenjiaTHHKe, Koja ce ipečajv oGpakaTH Ha aApeoy nncga y Boe. Kpyny. Kuko ce nHe.aapoTBO y no A>eAH>e A°6a y Hac nonejio BeoMa jmjrno pa3BajaTH, a 6yAyka 6a ce OBa rpana HapoAHe npaBpeAC Mor^ia y Harnoj 3eM*tn noAiirHyTii Ha bbcokb CTynaH> yHanpebeH>a, mh OBy KH>ary tooao npenopy>iyjeMO. E l-K a iu e ro v a z a b a v a . Ovdašnje musliman­ sko koturaško-gimnastičko društvo ,,E1-Kamer“ priregjuje u nedjelju, dne 2. aprila u prostortjam a „Dru­ štvenog Domau zabavu, od koje je čist prihod na­ mijenjen u korist siromašne islamske školske mla­ deži (gjaka i sohti) i društve blagajne. Ra s p o r e d : I Dio. 1. Gerardo Coletti: Mahmud-Šefket pašin marš „Tedžedđudi hajal“, svira vojnička glazba. 2. Gimnastičke vježbe. �110 3. Zahorsky: „Narodne pjesme", svira vojnička glazba. 4. Bajić: „Zagrljeni slogom bratskom ", pjeva društveni pjevački zbor. , 5. a) ŠebekFarkaš: „Zbor derviša". b) Marko Ljubunič: „Sa M iljacke", karišik narodnik pjesama, svira gjački tamburaški zbor. 6. Michaelis: „Turska straža", svira muzikalni zbor I. travničke čitaonice „Sazendi Travnik". 7. G imnastičke figure. 8. Osman paša: „Osmanlijski m arš", svira voj­ na glazba. Pjevačkim zborom ravna g. Košta Travanj. II. Dio. „Pred gradske izbore". (Šala u jednom činu od Ekrema, izvode diletanti.) III. Dio: Tombola i zabava po volji. Za vrijeme III. dijela zabave svira gjački tamb. zbor i „Sazendei Travnik". Nov odbor „Zvijezde". Muslimansko aka­ demsko društvo „Zvijezda" u Beču održalo je ne­ davno skupštinu na kojoj je izabran nov društveni odbor. U odbor su ušla ova lica: Mustafa Vehabović st. jur. — za predsjednika; Mahmud Behmen stud. iur. sa potpredsjednika; Osman Mehmedbašić st. iur. za blagajnika; Afan .Dizdarević stud. iur. za tajnika; Ahmetbeg Salihbegović st. med. sa odbor­ nika; Abdulah Sum buf st. phil. za I. revizora; Omer Kajlaz st. agr. za II. revizora. Gajretov glasnik. Firdusov mearifski fond. (Nastavak). i „Temelj kuću drži" Hasan Basarić u Stocu sakupio je za »Fir­ dusov. mearifski fond« 52 K 40 helera. Priloge darovaše: II. Basarić 6 K, Husaga Čekro 5 K, po 2 K: Derviš Mahmutćehajić, Ahmetaga Behram, Risto Drenović, Mustajbeg Sarić, Muhamed Tatarović, Mu­ hamed Salčić; po 1 K: Salih Dostović, Ljubim ir Gjaić, Vid Previšić, Omer Koso, Ahmed Kovačić, Ilasanaga Hrle, Bešir Vukićević, F.minbeg Rizvanbegović, Ahmed Halilagić, Husein Pirija, Ragib ef. Slranjak, Smail ef. Nikšić,. Hasan ef. Pašalić, S. Alihodžić, Ilasanaga Vranjalić, Alaga Sarajlić, Jovo šotro, Osmanaga Krpo, Halil Isaković, Salih Žujo i Mešo Dizdar, Alija Tata­ rović 70 hel; Omeraga Bešo 60 hel, po 50 hel: Ahmed Gjulepa, Salihaga Ilodić, Mujaga Repak, Bećir Zelić, Mujaga Rešo, Avdaga Muflić, Mujo (Jimić, Mehmed Dervoz i Ahmed Dervoz; po 40 hel: Sulejman Zelić, Omer Zelić, Omer Hrle, Abdullah Mangjo te 20 hel. Ihrahim Baljić. M uharemaga Pašalić iz B. K rupe sakupio je K 38*—. Priloge darovaše: H. M. Pašalić 15 K, H. Ibrahimaga Čaušević 10 K, H. Omeraga Arnautović G K, Rašidaga Pašalić 3 K, M uharem Tatarović 2 K, M. Hadžipašić 1 K i Bekir ef. Tahirović 1 K Salko Zaklan iz Lokava (kot. Stolac) sakupio je prilikom Bajram namaza na R ečicam a pred džamijom u istu svrhu 18 K 02 hel. Hakiheg Bušatlija iz Bugojna sakupio je za isti fond 18 K. Mjesto bajram skih čestitki i odgovora na čestitke prijateljima, darovao je Osm anbeg Pašić nar. poslanik iz Bijeljine za Firdusov mearifski fond 10 K. Ali ef. Sabljaković iz Vrnograča (Vel. Kladuša) sakupio je za »Firdusov mearifski fond« 28 K 65 hel. (od kurb. kožica). Kožice darovaše: Habiba Herić 4 kom., po 1 k o m : Husein ef. Vehabović, Mehmed TraIješić, Ali ef. Sabljaković, Mujo Kuduzović, Huso Korić, Murat Hodžić, Smail Hrničić, Husein Bašić, Hesein Ibrodžić, Spaho Oručević, Osman Košić, Osman Kasumović, Hasan Grošić i Huse Elezović Bešin; Mjesto kurb. kožica darovaše: Kazo Elezović 60 h; Huskara Kasumović 50 h, po 40 hel: Meho Gražić, N uhan Koštić, Mehmed Ožegović, Bećir Hrničić, Hasan Sefić. Mustafa Sarajlija, Zaim Omeragić, Hasan Grošić Huseinov, Smail Mekanović, Ahmed Mašinović i Haso Mujagić; po 20 hel: Omer Duranović, Husein Koštić, Osman Garibović, Osman Tralješić, Husein Mehnirović, Mustafa Elezović, Mehmed Garibović i Mehmed Elezović Bešin. Memišaga Mujić iz Mostara darovao je 5 K i Ibraga Elezović 2 K za isti fond. Ibrahim ef. Teskeredžić i Omer ef. Kazić iz Ro­ gatice sakupili su za ovaj fond 91 K 70 hel. Priloge darovaše: Spomenuti I. Teskeredžić 10 K; po 5 K: Hakibeg Šahinpašić, Zaimbeg Šahinpašić, Hasibaga Kazić, Omer Grabavica, te Mula O m er Kazić 6 K; po 3 K: Rašid ef. Šehić, Hakibeg Agić, Hifzaga H. Osmanović, Osmanbeg Mirojević i Mehaga Feriz: po 2 K: Bećiraga Capljić, Sejfo Kazo, Alibeg Sokolović, Abdibeg Teskeredžić, N uribeg Teskergdžić, Šahinbeg Sijerčić, Osm anbeg Smailbegević, Mula Durmo Helezović, Hasan Pinjo, Hasan Feriz, Ibrahim Bahta, Osman Dobraća, Halil Feriz i Sefo Pezo; po 1 K : Alija Behlul, Alibeg Teskeredžić, Salih Eminović, Muham edbeg Brankuvić, Šemsibeg Sijerčić, Ahmed Nalbantić, Šećo Bahtanović, Smajo Džankić, Mula Meh­ med Paljo, Mula Avdija Agić, Suljo Džindo, Selim Vražalica, te N. N. 76 hel. Prilikom rogjenja sina Arifage Kapičića iz Bileća sakupljeno je za »Firdusov mearifski fond« 14 K 40 hel. Priloge darovaše po 3 K: Ćamilaga Selimović, Alija Hadžić i Petar Jefto Kapor trgovci; Salihaga Kapičić, 2 K; po 1 K : Abid Mujačič, Abren Papić, Huso Karamehmedović, te Oamil Priganica 40 hel. Ilafiz Mehmed ef. Bajrić, predsjednik vakufskog povjerenstva u Žepču poslao je 30 K, koju je svolu �Ili darovao za Firdusov mearifski fond Rifatbeg Bagdadić. . Osrnanaga Metilj iz Čapljine darovao je 4 K za isti fond. Bedir beg Ibrahimbegović-Gradaščević iz Gra­ đama sakupio je za ovaj fond 147 K 20 hel. Priloge đarovaše: Hajrudinbeg Gradaščević 50 K, Fuadbeg II. Alipašić 20 K, Izetbeg Jahić 15 K, po 10 K: Sulejmanbeg Ibrahimbegović, Zaim ef. Muminagić šeriat. sudac, Osmanbeg H. Ibrahimbegović, Dervišbeg Gra-' daščević i Abdibeg Gradaščević; po 2 K: Ahmed Hilmi ef. Muftić, Nedžo Ahmetović i Hasan Salkić; po 1 K : Hafiz Mustafa ef. Imainović, Emin Mejremić, Alija Fakić, H. Hasan II. Osmanović, Haliz Ibrahim Pendić, Suljaga Tahirović i Sabri Alimanovid 20 hel. Društvene vijesti. • I s p r a v a k . — U zadnjem broju (str. 85.) u »Pjesmi« Mussetovoj 9. stih treba da glasi: „Od sve vlasti1*, mjesto — slasti. Ovom prilikom ispravljamo još jednu štampar­ sku grešku: u 1. broju (str. 5) ime autora „Domo­ vine" glasi Emile Souvestre, a ne Emite Jouvestre. Iskaz dobrovoljnih priloga palili na zabavi u selu Aladinićima (kot. Stolac), koju je po prvi put prire­ dila tam. Muslimanska omladina dne 3. februara 1911. godine u korist gradnje mjesnog mekteba. Dobrovoljne priloge dadoše ova gospoda: Po 10 K: Ademaga Mešić, trg. iz Tešnja. Šerif ef. Arnautović i Dr. Safetbeg Bašagić, oba iz Sara­ jeva, Mujaga Resulović, trgovac iz Trebinja, te Mu­ hamed beg Gavran iz Počitelja. Po 8 K: Bukić i Šarić, Stolac. Po 5 K: Ahmet ef. Fazlagić, Hamidaga Fazlagid, Ahmetaga Fazlagić i Braća Mrčić, svi iz Čap­ ljine; Muhamed ef. Karabeg, Osman ef. Efica, Braća Šantić, Kotlo i Ćemalović, Ilija Grković, Ali majstor Kurtović, svi iz Mostara; J. M. Salom, Sarajevo; H. Mustafa Kudra iz Tasovčića; Muharemaga Hodžić, Pješevac; Hasan ef. Šehić, Stolac; Zulfikar ef. Mehmetbašić Kadija i Jusuf beg Deftedarević, oba iz Trebinja; Amhetaga Behram, Rotimlja, Don Vid Pu­ tića, nadžupnik, Prenj. Po 4 K : Ahmet ef. Opijač, Mustafa ef. Stranjak, oba iz Stoca; Salihaga Šunje, Lokve; Salko Balavac Mujin, Aladinići; Hakibeg Kolaković, Blagaj; M. Sepić, Avdaga Gjugja, Memišaga Mujić, Šućri ef. Mezić, Ali majstor Ćišić, svi iz Mostara; Q. i kr. oruživčka postaja, Domanović; Osman ef. _Drljević, iz Bileća. Po 3 K : Alibeg Šarić, Mehmed ef. Šarić, Muhamet ef. Tatarović, Omerbeg Rizvanbegovid, -Hasan ef. Mehmedbašić, Šaćir ef. Grebigjelo, svi iz Stoca; Husein ef. Ševa, Salihaga Popovac, Mehmet ef. Ćišić, Memišaga Hamzić, Muhamedaga Fejić, Hasanaga Ramić, svi iz Mostara; Ibraga Soldin Crniće; Šerif beg Muslibegović, Nevesinje; Cesar Sumbulović, Sara­ jevo; Husein ef. Dizdarević, Trebinje; Muratbeg Muratbegović, Višiće; Bećiraga Kudra, Rečiće. Po 2 K 20 h: Salihaga Opijač, Crniće. Po 2 K 2 h; Memišaga Šator, Lokve. Po 2 K: Avdaga Gjoklo, Rotimlja; Mujaga Hasić, Mušanaga Baraković, oba iz Rečica, Boško Bošković. Košta Marić, Gjuro Marić,. svi iz Aladinića; Duran Sabljić, Simo Pjaca, oba iz Lokava; Ahmet Šetka, Hamzaga Opijač, oba iz Crnića; Omeraga Koso, Began Turajlić, oba iz Opličića, Gjafer Popovac, Ahmet­ aga Duranović, Salihaga Kreso, Hasanaga Ibrulj, Sa­ lih ef. Hasanagić svi iz Mostara; Hamdi ef. Drljević, Nefisa Drljević, Fata Drljević, svi iz Bileće; Husein beg Kapetanović, Ivan Dobrić, oba iz Županjca; Husaga Šabanović, Zulfaga Šabanović, Ha­ sanaga Bojćić, svi iz Ševačnjiva; H. Hasaga Ćatić, načelnik, Žepče; Mehmet ef. SalCić, politički komesar Dizdarević, Smail ef. Buzaljka, Smail ef. Mehmetbašić, svi iz Stoca; Salihaga Žujo, Prenj; Halilaga Vukičević, Poplat; Osman ef. Dekić, Tešanj; Muhamedaga Brkić, Pješevac; Mehmet Spahalić, Guhavića; Risto Pudar, Čapljina, Po 1 K 50 h : Mustafa ef. Čehodarević, Mustafa ef. Mehmedbašić, oba iz Stoca; Krešimir Valentić, učitelj, Crniče; Jozo Marić, Poprat; Snlaga Krpo, Rečice; Mustafa Gjubić, Pješevac. Po 1 K : Alija Sabljić Zukin, Ahmet Sabljić, Bećir Rakić, Pero Pjaca, Sava Mihić, Ilija Mihić, Salko Sabljić, Ibraga Šator, svi iz Lokava; Danilo Šotra, učitelj, Šćepo Mihanović, Osman Gjono, Muharembeg Ljubović, Boško Raguš, Ibro Hajdarović, svi iz Pješevca; Muhamedaga Kapić, Boško Katić, Selhn Omanić, svi iz Prenja; Omeraga Vilogorac, Nevesinje; Ni­ kola Pažin, Hodovo; Ibraga Koso, Beganaga Koso, Pašaga Baraković, svi iz Domanovića; Stojan Morušić, Trijebanj; Gjafer ef. Softić, Ahmetaga Burina, Avdi ef. Zekić, Dervišaga Mehmetbašić, Mehmedaga Dervoz, Sulaga Poturović, Halilaga Pitić, Mahmut ef. Alihodžić, Ahmetaga Kadribegović, svi iz Stoca; Ha­ sanaga Behram, Jusufaga Behram, Salihaga Behram, Ivan Akšam, učitelj, svi iz Rotimlje; Hadže Kukolj, Oženići; Ahmetaga Kovačić, Sule Šoše, Mujo Gjemila, svi iz Aladinića; Stojan Nogolica, Andrija Moro, Niko Perutina, Miško Kulaš, Boško Bošković Jozin, Nikola Bošković, Šćepo Perić, Huso Selimić, Ibro Pejak, Bešir Šetko, Meho Pirić, Alija Pirić, Alaga Tabaković, Selim Šetka, Smajo Kurtović, Andrija Prce, svi iz Cr­ nića; Zarifa Drljević, Ćerima Drljević, obje iz Bijeće; Mirko Tabak, Županjac; Meho Šejtapić, Ibro Šejtanić, Mujo Šejtanić, Osman Turajlić, Božo Jurak, Mujo Turajlić, Hasanaga Penava, svi iz Opličića; Karlo Košut, Domanović. �112 Po 80 h: Halil Kaplan, Pješevac; Mato Andrun, lugar, Lokve; Niko Moro, Aladinići; Pero Moro Crnice. Po 70 h : Arifaga Šator, Ibro Zaklan, oba iz Lokava. Po 60 h : Salko Šetka, Mujo Gjigić, oba iz Cr­ nica, Ahmetaga Tabaković, Rotimlja; Mahmut Šator, Lokve. Po 50 h : Meho Lizde, Smail Lizde, Adem Repeša, svi iz Rečica, M artin Papac, Ilija Kulaš, Pero Kapac, svi iz Crnića; Alija Svinjar, Lokve; Avdaga Ćerinić, Halilaga Bašić, oba iz Prenja; Vidoje Goluža. P ješevac; Alaga Bašić, Vranjeviće, Salih Koso, Alaga Baraković, Omer Turajlić, svi iz Opličić; Salko Isaković, Bitunja; Omer Marić, Aladinić; M uhamet Fazlagić, Čapljina. P o 40 h : Huso Pejak, Boško Perutina, Luka Matić, Nikola Prce, svi iz Crnića; Huso Hanić, Osman Zukanović, oba iz Aladinića, Šaćiraga Burić, Prenj; Sule Turajlić, O pličići; Ibro Svinjar, Salko Bratić, Meho Topić, svi iz Lokava. Po 30 h : Huso Zilić, Boroviće; Salih Begović, Prenj; M ustafa Ljubovi^, Stolac; Ahmet Humačkić, Pješevac. Po 20 h : Adem Burić, Prenj; Omer Gjemila, Salko Balavac, oba iz Aladinića, Duran Škuljić, Crniće; Ahmet Lizde, Rečice. ' Ukupno 424 K 30 h. Svoj gospodi, koji se prilozima ili posjetom ove naše zabave sjetiše, neka je najsrdačnija hvala ! — Živili ! C r n i ć e 15. marta 1911. U ime priregjivača: npojbehe oieKyjy noHOBHH ycTaHarc ApnayTa u ynaAan>o uipHoropcKe Bojcne y TypcKy. Mo6iiAH3aii,Hja iypcice Bojcice. Typcica ii.iaAa je piijeiuiiAa, Aa Mo6iiAmjie peAmjicKc A0 BH;mje H3 Msao A3nje. TaKo he TypcKa miaTii npeno 14.000 BojHmca BHiue Ho HHa'ie. Jep Tpeća aoabtii, Aa je Ha inecTo-neAje.iHo BjesK6aH>e‘ no3aaHo oko 60.000 pe3epBHCTa. ^ bhJc AHBn3Bje, OHe 03 CiiBHca h Aniacnje, 6nhe upeiujeiureHe y eBponcKy TypcKy, ocTajte he ocTatii cnpeMHe y 6jh i - A l a g a Šunje. Ma.ni r.iacHHK. TypeKii sajj.M y <Dpaunycifoj. Typcica basa« Ha" MjepaBa a* y <I>paHHyeKoj 3aKA>y*ni 3ajaM oa 25,000.000 4>paHaKa 3a rpaAH>y hobjjx 3KeA>e3H0Ha y Ay*HHH oa 3500 KHAOMeTapa, oa Kojnx 1500 KH.ioMCTapa oTnaAa Ha eBponcKy TypcKy. 113 ApnayT .iyK a. Ck8A8Pckh h ćbto.IjCkh Ba.uija caonniTHAH cy 3BaHnqHo nopni y I(apm’paA, Aa je y A^6aHHjy ca cTpaHe yHeceHo noniA>eAH»er injeceija mhoco paTHe MyHimnje h 17 xB.T>aAa nymaKa h Aa ohh Hncy y CTaH>y TOMe Kpn>Msiapeff>y Aa CTaHy na nyT. ycjben, Tora je h>hxob no.ioncaj jaico oTeacan, jep ce npnbojaBajy, Aa ce HaopyttcaHa nieueHa mop/ no6yHHTH. T op ryT -iiam a y A p H ayu iyK y. Ha U,apnrpaAa jaB^i.ajy, Aa je IIIeBKCT TopryT-naiua, uietj) npouiAoroAHiuH>e eiccneAnuiije y Aji6aHBjn, oueHOBan KOMaHAaHTOM TypcKHX Tpyna na npHoropcicoj rpaHnuii, rAje ce n a Za uredništvo odgovara: Osman Gjlkić. - Islamska dion, 3HH0 3Ke.’be3HiiHKHx cTaHmi;a. JeAiia ke AMBH3iija 6 hth CMjeuiTeHa 6jni3y CKaApa, a APYr a y CKonjby. O chm obo ^iiBH30je AoliH he y Ckohao jom 2 'misaMCKe A®BH30je ii KOH>0u;e ii apT0A.epnje. TypcKa ce npHĆnpa, Aa je AfJraljajn He nsHeHBAe. yTBpt;lIBHH>e CKaApa. MBHHCTap BOJ HH MaXMljm UlecpKem-nama H3jaBno je y napjiaMeHTy, Aa h e ce okoao CnaApa noAiihn yTBpl)eH>e, jep je Moryhe, Aa he JJ^pHa Topa h 3bpuihth HanaA n a CtcaAap. E y ita y JeM6Hy. KoMaHAaHT eKcneAUHBOHOr Kop- nyca 3a yryureH>e 6yHe y JeMeHy, jaBiio je y UjapurpaA, Aa je uapcfca BojcKa, noćenje mecTOAHeBHe 6op6e 3ay3ejia oca»i jijecTa y 6ah30hh PucjiaMa. ycTaHHn;ii cy 20. MapTa apeTpniiAH Be.iHicn nopa3. B iijecm o Gininiesi cyATany A6aYa XajniAy. Ete CoAyHa AOAa3e BHjecTii, Aa je 6hbuih cy.iTaH AoAyJi XaMiiA. npnje HetcoAHKO AaHa yMpo. Eto APYrHM oneT BiijecTHMa je noAyAno h y AyA0 *iy ce ca&i yono. IIomTO je cyjiTaH iioa HajcTposKiijHM HaA3opH&ia h hhko ne Moace A» My ce npHĆAiiaca, He 3Ha ce koahko je HCTHHe y obhm BnjecTiiMa. O n acuocT oa p a ia . MHorn pycKH ahctobh pa3Hocc BnjecT, A» ce Janan Harao cnpesia 3a pax 11 Aa roMiiaa BojcKy y MaHi;ypnjHjH. /tPYrH oneT AOHOce BnjecT, Aa je y noTaja KnTaj icoHu;eHTpncao BojcKy npejia Pycnjn h Aa he He&inH03H0 Aohn ao paTa npoTHBy Pycnje. Jlactobh naK H>eMa*iKH oacyabo no6 ajajy to h Beae, Aa he KiiTaj nonycTiiTii, a JanaH Aa ce He cnpeina sa par mio 0AAy«3H0 no6njajy h HeKii janaucKH nocaaHHij;ii Ha BBpOHCKHM ABOpOBHMa. šale i dosjetke. L je k a r (za sebe): Ovoj matoroj budali ne fali ništa. On se uvijek prejede i prepije — ali mu to ne smijem kazati, jer će onda pozvati sebi drugoga Ijekara. N. N .: Opet mi je sin na ispitu propao. To se on sigurno klatari od jutra do mraka po kafanama. M. M.: Ne, naprotiv; on to čini od mraka do jutra * N e p u š a č : (odbijajući ponudu, da savije cigaretu): Ja ni­ kada ne pušim. P u š a č : Ja čemu imaš usta 1 Štamparija. - 3 a ypeAHnniTB'> oAioBapa: Ocnan 'IohkhIi . � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9eaf26342cca5cb00bb639b60cb1fff9.pdf 9441037a8babaf95749a2d0ae04d8712 PDF Text Text B r o j 8. UROJ rO A IIH A IV. RODINA T a jp e i G ajret JIMCT 3A 4 P yinT B E H E nOCJIOBE M 3A HA PO ^HO HPOCBJETaMBAILE. LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. M3JIA3M CBAK Or 1. h 15. --------y M J E C E ii;y .--------- --------U M JE SE C U .---------- IZLAZI SVAKOG 1. i 15. BjiacHinc: ApyiniBO „ l'ajp eT “. - ypeRHiiic: Ocman Tminih. — Vlasnik: D ru štv o ,,G a jre t“ . - Urednik: Osman G jikić CAPAJEBO, 15. anpifjia 1911. — I l n j e n a j e jin c T y : sa Eocny a Xepi;eroBHHy h AycTpo>rrapcKy MOHapxnjy, sa hji&hobg, Tajic6y, ysenni<e b TOKaice 2 K, s a neuianoBe 4 K ro^nniH.e. 3a cbb ocTajie seia-te 10 (jipanaKa. IlojeABHa 6pojeBH CTajy 20 seji. HenjiaKeiia ce nncMa ne npnMajy, pjnomicii ce ne Bpahajy. — IlpeTnjiara h pyKonncn ina.ty ce Ha a/ipecy: „TajpeT1* — CapajeBO. llc ir x o .T O in i:i[ m o t iim i m u i i e r a p a ,i ,; t . \« ja — SARAJEVO, 15. aprila 1911. C ijena je lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za Članove, talcbu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10 franaka Pojedini brojevi staju 20 hel. Neplačena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. MaTepajaJHo CTaae „Tajpeia", Cpoj i^iaHOBa, H3t. A- jacHo HaM roBope, uaico Hamu JbyAH cJia6o ocjckajy 3a „TajpeT11. hoc Ao<5poBOA>HHx npiiAora u IJ ho Hara paA a KpeTame hocii Ha ce6a u,pTy Hene M.iHTHBocTii, Henoy3AaH>a h yciiJLeHOfiTH. To HaM je onha KapaicTepucTHKa. OBe oce6iiHe noKa3yjy, a® mu iuto paAuuo, H6 paAHMo 03 yHyTapH>er HaroHa, ocBjeAoueifca, .’By6aBu Q cxBaTaH.a, Hero 3aTO idto Mopano, uito Hac Ha to c iu e npu.iuKe u okojihocth, a h 3aTO, hito bhAHMO, Aa Taico H APyru paAe. Ma ' iuhhmo hcuito a noAy3iiMa.Mo 3aT0 , uito aopaMO, a He 3bto, uito cmo dCBjeAOHchh, Aa Tauo Ba.i>a paAUTii. M opaae je koa Hac na npBOM MjecTy, a ocjehaj u ocBjeAoqeH>e cy y3rpeAHa CTBap. H nocBe je pa3yM.i>HB0 , Aa Taj paA hac cjia 6o u ne hac ohhm Teanou Kao icoa APyr >ix. Ha .inuHMa HamBx .7byAH Hujeca Morao ona 3HTH HiiKaKHH Bece.ta, HHKaKBe AyujCBHe npoajeHe, KaAa je y Hochu yeeAeHa KOHcxHTyunja. CBiijeT je 6npao 3a ca6op noc.iaHUKe 3aTO, uito je 600 nocTaB.teH npeA jeAhhm $ 3ktom, Aa ce Mopa 6npaT0, a He 3aTo, uito je ocBjeAoieH, Aa je KOHCTHTynHona*iHH jkiibot jeAHHa6a3a npann.iHor eKOHOMCKor a AyuieaHor acaBOTa, uito ce yBeAeifceM KOHCTHTyunje c.Tanajy AOHeiuie uHTepecu is.iaAe a HapoAa, uito KOHCTHTyuHja npyaca napoAy MorykHocT caMoynp»Be u iuto 3Haqa AOHeicae HapoAHy BJiaAy. IIpeMa CBeMy Toiue octso je Ham uoBjeK x.iaAaH a 6apao je noc.iauiiKe aaTO, uito je TaKO peieHO. y 3ehe»io APYrH npuMjep, „Tajpei". Ham uoBjeu 3HUAC, A& nocToju HeicaKno noTnopuo ^auKo APyuiTBO, ASAHe aa H>era no Kojy napuny, a.iu He 3aTo, uito pa 3yMnje BaamocT ,,TajpeTa“, uito ocjeka a ® HaM „Tajpei Tpe6a a Aa ce oa H>era u 3iicKyje Aa aa a>er HeuiTo acpTnyjc. O h He Aaje HoBau U3 ocnjeAOueiba u .x.y6aBii npeMa ,,Tajpory‘\ Hero y HajBiime c.iyiajeBa 3aTO, mio My je Heico saacKao Houan, na ce nnje Morao ,,H3Byka , a *Aa He AaA«e. Mu cmo Hyjia 3a ,,3eMA>opaA. 3aApyry“, Aa je to hh- CT0Tyuaja, noja je KopucHa Harnoj nojbonpaBpeAu u Teaca'iKOM cTa.aeacy. Hy.au cmo 0 h>c3uhum Aoopuua, a.iu Hama .T>yAC He cxBaiajy 0 He Mape 3a Ta Ao6pa. IIoKymana.io ce a ocHOBaiu Tauy 3aApyry (hmhmo 3), aaa CBe je to HeKBKO KJimiaBo u 6e3 Ao6po opraHU30BaHa paAa. Boah ce, a» mu to paAHMO 3aT0, mio cmo ocBjeAoueHu, A» naM Tpefia ,,3eM. 3aApyra . H Apyra cy hsm noAy3cha OBaKBC npnpoAe. „‘l ’a6paKa uapana“ y CapajeBy ocnnBa ce roAauy Aaua a BaA>Aa he npoha jom 2—3 roAUHe, a° k ce Kona'iHo ycnocTaBu. OBaKBC cy nojaBe 3Hai« HecojnAHocTH Hamera ApyuiTBa y meroBoj yHyTpHHH, y mcroBOM paAy, y nor.ieAHMa*'H>eroBH»i Ha 6yAyhHOCT a y cxBaiaH.y caAamh>octb b y no.ia3HHM TauKa.Ma meroBa paAa. IIpaBoc.aaBHir TeacaK Aaje 3a ,,ripoCBjeTyu 3aTo, m io je to cpncKo ApyuiTBO, ocjehaj cojHAapHocTH y no.ia3Hoj l a ’iKit H norjieAUMa Ha 6yAyhHocm ce a koa rpa^aHUHa u TeMcaKa jacHo or^ieAa. Ham nosjeic Aaje 3a „Tajpei 3uto, mio My je HeKo 3aHCKao, mio ce Huje Morao H3BykH H3 Te „HenpuAHice', a He 3aTo, iuto 6u oh ocjekao, Aa y Eochh iiMaAe cKyn0Ha MycAHMaHa oa 600.000 Ayiua, Koja 60 Tpefiaaa Aa iiMa CBoje hoko aajeAHHUKe KapaicTepucTiiKe a nor.ieAe Ha Apy*UTBO u 6yAyhH0CT a caAammocT, na Aa je „T ajpei” A°6po Te unje.ie CKynuHe u Aa paAH Ha onkeM Ao6py. J a He Mory peha, a® je npaBoc.iaBHH Te»aK a rpaljamiH CTao Burne Ky^TypHO oa Myc.ioMaHCKor, to je jcAHa cpeAHHa, Koja ce je pa3Biijajia uoa hcthm npuAHKaMa; Hero npaBOC^aBHOM rpa^aHiiHy a TeacaKy ae6A0 npeA ouuMa jeAHa Mncao — Mucao cpncica —, H3 Koje ce pal)a ocjehaj co.iuAapHocTu Ao6pa a 3aa ciama ua- �114 je.ior cpncKor Hapo^a. T a r a uncao noTane, a & P»AH h HCTpaje y 6op6ii, Ta je Macao y3poK, a » H>eroBa Ayiua He ocjeka eaMo 3a ce, Hero Anje/ui cyAĆ>aHy cbux CBojax can^eueHHKa. Myc.iuMaHCKu TeacaK h rpakaHHH HfMajy tg mbc.i b , a.ia HeMajy hh Apyre, Koja 6a Mor.ia HaAOMjecTiiTii Ty MHcao. Oh je aoBy«ieH, ocjeka 3a ce, aeroBO je cpge Tajecho na r a ce He Aoaaa c.ia6o CTan.6 .T>yAH Koja 3ajeAH0 c H>uMe npniiaAajy jeAHoj Be.inicoj cKynaHa HcjiaMy. IIov jiep , je nanier noBj’eKa y3an, He o6a8npe ce Ha BpnjeMe n npn.iHKe, He Mnc.ia Ha 6yAykHOCT, jep My Mu­ cao „KCMeTU a 4>aTa.iHo cxBaTan>e acHBOTa 3aTBapajy ohh h yB,iane ra y ce. ,ZIa je n caxo^oraja Hauier HOBjena oBana, kpbbo je 6n«io BpajeMe. EtpiuiiKe, no.niTHKa n CTaH>e H>eroBO aoMOBHHe yqaHa.ie cy r a oBaKHM. IIo.ia3Ha Macao 6oc. Myc.iaMaHa 6ajia je ABOCTpyaa: acjiaMCKO-TypcKa, Ta je Macao oKOJiHOCTBMa, oo^ bth 'ikhm CTaaeM BocHe Aoueiuie 3aTpnaHa. HeKB cy aeroB n aAcajia iiocT8.ui h eno miip.i>HBii ca nojiHTH'iKHM CTaftesi fteroBe OTaijonHe a AoacnBii.ia noTnyHa Kpax. T aj je icpax Tatco 6ao jax, A& My je noTpnao a OHy Mucao, Koja My a a &’ Hac Tpe6a a Koja je nocBe caBpeweHa. Macao je TypcKa a.iy3opha, HeonpaBAaHa a H e cpaBH>BBa u ca HayKou a BpeneHOM a ho.iuthkom, aok je ona Apyra: ocjehaj „iicjaMcse co.ihasphoctb a „uc.iaMck6 3ajeAH0uetl jeAima, Koja Hac Mojse OKynaTa a npaBeaaTu jeAHe y3 Apyrc. 06o 6a Tpećaao 6uth acax o jio raja Hamera paAa. M. Ćazim Ćat.ć: Ljubavne melodije. i. Sjedi za klavir, N igjar m oja lijepa! P a sad mi jednu m elodiju sviraj, Sjajnu i velebnu ko su n č an i sm iraj, Kad m elankolija p ro sp e se vrh step a! Ah! nek ti m uzika p o put š u m n o g slap a S d iraka bruji i k neb u se vije — I kao suzice, što ih ljubav lije N ek žudnja i čežnja s k lav ira ti kapa... T i dušom vlastitom b ’jele d irke p reli’, N apoj ih čuvstvim a m ladog src a svoga, P a nek mi isp o d tvojih p rsta b ’jeli’ Jezikom svojim svaki ak o rd zbori, D a u tvom srcu vječni sev d ah gori! — O sviraj him nu uzdisanja tvoga!... 11 . J a ću se cio uviti u zvuke, Što k ao cvjetići p a d a ju s klavira... O h , k a k o lijepo L ju b av z n a d a s v ira ! — D aj N igjar, d a ti ljubim sv iln e ruke!... |a č v rsto vjerujem , d a sre d tv o jih g rud S e v d a h a d ra g o g sv e ta v a tra g o ri: T o m eni tv o ja s a d m u zik a zbori, D ok tak o čezne,... u zd iše i žudi. 0 sv ira j, N ig jar! .. N a b ilju rn o m valu Z v u k o v a k lav irsk ih d a ko g a le b plivam 1 v ječne s la s ti, vječn u sre ć u snivam ... Ah, sv iraj, sviraj!... N ek ti d irk e ječe, D ok san se s p u š ta i d o k v eče teč e — I daj, d a ljubim tvoju ru k u malu!... Po turskom: Nijazi ----------- ■ = lz jednog razgovora sa Abdurrešidi Ibrahim ef. »Trideset je godina kako sam se izvrgao svim n e­ pogodama putovanja i krenuo po svijetu, samo s tom namjerom, da pomognem uzviše.iom Islamu. Nikakva neprijateljska sila nije me mogla u tom smesti. Moja misao, moja nam jera, moja nada je: »Do pošljeđnjeg daha Islamu pomagati". S tom namjerom sam proputovao mnoge kra­ jeve i vidio se s mnogim uglednim ljudim a. Ja sam u svojoj namjeri donekle i uspio, radi čega se u prvom redu zahvaljujem svima onim, koji su me potpoma­ gali, koji su radili u istom pravcu kao i ja. Neki su od njih i umrli, ali njihova ideja i zasluge nisu umrle. Oni su umrli sa uvjerenjem u ostvarenje svoje ideje. Početak moga putovanja bio je po Rusiji. Prije trideset godina onamošnji Muslimani nisu gojili ni­ kakve simpatije pram a Islamskom jedinstvu. Nije se znalo, šta je to Islamsko Carstvo, niti se je iko tim zanimao. Narod je bio u duševnom m rtvilu i brinuo se samo o svom poslu. Za ovo trideset godina oni su dosta u svakom pogledu napredovali. Oni imadu svojih, p o p r a k ­ t i č n o m m o d e r n o m n a č i n u u r e g j e n i h , 10.000 m e k t e b a i m e d r e s a , koje su osnovaii i uzdržaju s a m o s v o j i m n o v c i m a . Sada bi malo koje m u­ slimansko dijete mogao naći, da ne bi znalo šta je to Islamsko Carstvo. Svako osjeća potrebu ujedinjenog velikog Islamskog Carstva i radi na njegovu ostvarenju. A ko mislite, da ih je na taj stupanj podigao? Niko drugi nego njihovi alimi. Njihovi alimi shvatili su potrebe ovog vrem ena i prema tome radili na po­ dizanju svog naroda. Oni su shvatili, da se ne smiju ograničiti na učenje starih kjitaba kao: Halebije, Ku- �115 đurije, Vikaje i dr., pa su za to počeli učiti i svjetsku nauku. Bivši oni pod kršćanskom vladom, vidjeli su, da se moraju i politikom baviti, te su se i u tomu savršili. Oni su radili i rade na boljitku svoga naroda i u tom uspijevaju, pa će biti od Boga (dž. š.) za to i nagragjeni. Da sad vidimo, kako je kod n as! Toliko godina čekasmo ustavnu vladu i dobismo je. Pa onda . . . Mi mislimo: država će napredovati, jer joj je ustavna vlada i ne treba joj više ništa. Varamo se, država ne može napredovati samo sa ustavnom vladom, nego tu treba, da se pridruži i napredovanje naroda. A napre­ dovanje naroda čim se drugim može postići osim na­ ukom i zanatima? Ograničili smo se na učenje nauka, koje su vrijedile u prijašnjim vjekovima, pa za to moramo dobavljati gajri-muslimane iz drugih država, da nam oni državu rede i nas podučavaju. Nemamo nikakovih vlastitih produkcija, pa nam sve, što treba za život dolazi iz stranih država i tako naš novac ide um egju nas, ide . . . gajri-muslimanima. A šta nam oni vraćaju za to? Vraćaju ono, što njima ide u prilog ?. digli su se svi protiv Islama, protiu svega, što je Islamsko. Mi moramo tako činiti, jer nem'amo onog, bez čega ne može državni aparat valjano funkcionirati, nemamo . . . novaca. Toliko mi.Iijone moramo uzajmljivati iz stranih država i tako njih sebi za vrat posa­ diti. Da je narod prosvjećen i bogat, lahko bi mogli naprijed stupati. Ne bismo -trebali gajri muslimana iz drugih država, ne bismo trebali njihovog novca, da tako lakše megju nama sa svojom politikom prolaze, čine što hoće i nas eksploatišu. U državi nam buna iza bune. Nije nam narod o d g o je n k a k a v bi t r e b a o u o v o m v r e m e n u . Sa svake strane nam prijete velike opasnosti. Sve gajri muslimansko diglo kuku i motiku na nas, a mi mirno hranimo i odgajamo svoje neprijatelje, da nam se jednom posve smrkne. Ko je tako teškom našem stanju kriv? Ko bi mogao narod i državu iz ove vrtoglavosti izbaviti ? Niko drugi osim m i. . . U le m a . Narod se u nas ugleda, kao i po ostalim krajevima Islamskog svijeta, radi ono, što mu mi reknemo izdrži se naših savjeta. Mi smo krivi ovakovom našem teškom stanju, ali ga mi opot ne shvaćamo i ne mičemo se. Pogledajmo naše — ulemansko — stanje! Mi trebamo tražiti pogrješaka još u korijenu. Još u me­ dresi ne dobijemo potrebite nauke za ovaj vijek. — Običaj je kod nas, da softe po 8 mjeseci uče, a u ostalo vrijeme digne se na hiljade softi i idu po džeru. Za što oni idu po džeru ? Idu, da dobiju komad kruha. Zar to nije žalosno? Pomislite, kakovim se sve sred­ stvima moraju služiti da dogju do svog cilja. Tu iz­ gube stid i mnoge lijepe ljudske osjećaje, pa šta mo­ žemo od njih iz g le d a ti? ... M alo k o r i s t i . . . Da naše softe umiju i hoće, koliko bi mogle po­ moći svome narodu ! Koliko bi mogli lijepih ideja u narod usaditi! Oni bi mogli svaki razdor megju mu­ slimanima ukinuti. Da se držimo Islama, ne bi bilo megju nama siromaha. Pomislite, da svaki bogataš od svojih četr­ deset ovaca jednu mora dati siromasima, a od svake stotine svoga novaca 2*/«%• Kad bi se to davanje zekata uredilo i pobiralo na jedan odregjeni način, pa se odatlen izdržavao svako, ko je nuždan tugjem uz­ državanju, ne bi bilo megju nama fukare. I m a d e m o s r e d s t a v a i m o ć i da ž i v im o k a n o t r e b a i d a s e o b r a n i m o od s v i h n a p a d a ja , a l i s e n jim a n e s lu ž im o . Šta bude od naših softi, kad svrše nauke i dogju u narod? Ništa bolje nego što je bilo dok su bili u medresi. Razmeću se nesavremenim i nepotrebnim pitanjima, a ni u kojeg nema intenzivnog rada na po­ dizanju svoga naroda. Ja sam uvjeren, da bi moglo 40—50 dobrih alima umiriti sve arnaute, ali na žalost, mi ih nemamo, da umiju dvije riječi progovoriti kako treba. Da hoće raditi naši Alimi, oni bi mogli prepo­ roditi narod i okrenuti ga pravim putem, j e r j o š s a m o n ji h n a r o d s l u š a . Putovao sam mnogo po svijetu i svašta sam vidio. Misijoneri (svećenici drugih vjera) razasuti su po svima krajevima svijeta i rade svoj davno započeti posao. Da mi za Islam radimo koliko oni za svoju vjeru, Islamski bi narod postao uzor svima narodima. Čak na vrho­ vima gora u Kini oni grade svoje manastire. ^Kalugjeri liječe narod, daju mu knjige, kakove oni hoće, daju mu novaca i svačim ga zadovoljavaju. A za uzdarje od njeg dobivaju . . . Oni rade i rade i nikad ne mogu da sustanu. A m i. . . stojimo skrštenih ruku i mirno čekamo svoju propast. Za š to r a z d o r m e g j u M u s l im a ­ n i m a n e u k id a m o ? Zašto narod ne napućujemo da uči p o t r e b i t e n a u k e i z a n a t e ? Za što već j e d n o m n e p o č n e m o u d o v o l j a v a t i B o ž jo j i n a r o d n o j d u ž n o s t i , kad s m o o p t e r e ć e n i s a t a k o č a s n i m z a d a tk o m , j e r ć e m o se p o sv o j p rilic i s k o ro iz g u b iti u ja k o j b u ji c i i k u ltu r i d r u g ih v je ra i n a ro d a ". MjxaneA AnpM. Ilpnpo^a HaćpeKJia MJia^a Kao ’ho Ha Ton.ion jyry ^JjeBojne HemiHo Ka^a oa CBojnx iuecHaecT Aeia IIoMaMHo, ćnjecHo pacTe, jeApa, kuuth h 6yja A c rpyAH mii.ihx 3aMiipe 3anocHo oo.ia ABa Ui’eTa. Hnacy ce CBH.iene hoHh c miicthkom npuMopcKor Heoa, r,aje ’ho ce HenjrjHo, cJiaTKo paajneBa cpećpeHa ,iyHa lio rpyAMa rajeBa mhphh’ MacjHHe, Hapamje, nanaie, JIoBopa, neiinpeca, pya«e . . . jacMHHa, siapie, JiHMyHa .. . �116 H iyye ' ho očajna njecMa M^a^aHa, paaeHa cpna Ca capice THinnHy 6yHn c ahp^ hbom A>y6aBHOM 66jin JIok Heroje py3MapHH arapn n rayMa ga joproBaHa II APyro npHMopcKo im jeke y Heicoj CKpoBUToj ao^ h . . . A] AHBHe anpn^cKe Hoku, KaAa ’ho CBeMnpoM tooahm C Tamcor MHHapeTa CHeHor uoAiiTBa CBeTa 3a6pyjn II Ayniy HanyHH Mo]y HaA3eMHHM, HeoecKiiu mh.’lcm H a mojhm HHTaBnM ćnfceM TajHa noćoacHOCT 3aeTpyjn. Ja eaaaM 3aAyro TaAa- ^yuia mb npo6yAH acyAHO Ca e.iamky h h6kom Tyrou cnoMeHe yupAHx nača . . . H Kaa ce HanoKOH npeHeM, ona3UM ksko je A&BHO II 3aAH.n yracHo aKopA noćoacHor,. yMHAHor r.iaca . . H azim M uftić, T u zla : poplašeni nečiji konji up'egnuti u kola. U kolima nema ni kočijaša, pa konji skokom lete k tebi i eno ih još desedak koraka, još dvije tri sekunde i tebe bi ti konji sa svojim kopitam a i teškim kolima jed­ nostavno samo prem otali; poslije bi se na nečiju viku iskupilo oko tebe puno svijeta, pa te nakon zdogovora spremili po ham alima u bolnicu ili u mrt­ vačnicu. • Nu prije toga si se ti nekako na jednom davranisao, jurnuo ispred konja dolje u jarak i tako se nenadano spasio od očite nesreće. Kako je to bilo, ko te je spasio, ko ti je u onom kritičnom času glavu zakrenuo, te si ugledao poplašene konje, ti ne znaš, ali zna Bog, a po Božijem zakonu puno ti je koristilo, ako si nekad u Božije ime podijelio sadaku! Svako može da se u životu osvjedoči, — ako čini drugom dobro, da se i njegovo življenje nekako tajinstveno na' dobro okreće. Osim toga vele: „što više dijeliš, to više imaš!" 1 to je čudnovata i razumljiva istina. Sadaka. v_i ,1 itl -A>- —j+t} IAiJ 5U1i J <J-LuJ I (Milostinja odklanja belaje i produ­ ljuje život, v- Hađisi-šerif.) Odklonuti belaj i prodiiljiti život može samo Bog-džellešanuhu, odnosno belaj, koji je odregjen da se dogodi i smrt za kada je odregjena, da nastupi, mora se izvršiti, pa po našem shvaćanju bi trebalo, da je dijelenje sadake i vršenje dobrih djela u svrhu u gornjem Hadisi-šerifu navedenu suvišno, ali kad uzmemo u obzir, da je u Božijem znanju i odredbi bila i stanovita osuda, da se to i to dogodi, a čovječije dobro ili zlo djelo, koje će prouzrokovati, da se to i to dogodi ili ne dogodi. Bog je, recimo, po vječnoj svojoj odredbi'osudio, da Hasan mora u svojoj tridesetoj godini učiniti neko dobro djelo, koje po Božijoj volji imade biti uz­ rokom, da Hasan u tridesetprvoj godini sretno umakne nekoj pogibelji ili da Hasan iza toga mogne još dvadeset godina sretno živiti. Što se Hasana tiče, on je imao svoju slobodnu volju u biranju hoće li izvršiti stanovito djelo, (a Bogu je i to bilo poznato, koje će Hasan izabrali, te je radi toga Hasan dužan biti Bogu zahvalan, što mu je dosudio, da probere činiti dobro!), pa koji je put izabrao u onome ga je Bog i pomogao i po za­ sluzi nagradio. Šta i šta je slučajeva svaki pojedinac doživio, u kojima je nekako nenadano, nekim nedokučivim slu­ čajem, izbjegao raznim neprilikama i belajima, a koje prije toga nije mogao predviditi niti predusresti. Stojiš na strani ulice i gledaš, kako se na meraji talumi vojska. Gledaš i ni o čem ne misliš, ili misliš sad ovo sad ono bez ikakve pažnje i u isti mah ti se glava sama, bez tvoje odredbe zakrene na stranu, a ti na jednom 'ugledaš kako prama tebi jure Nije to samo radi matematičkog zakona: ko više ima, taj više može i podijeliti; nego baš na protiv: ako si pružene ruke, milostiva srca, te ne žališ od drugoga, ubogoga i nemoćnoga, onda, ma neznam kako malo imao imetka, ono malo ti je berićetno, jer ti je slatko i ugodno, kad pomisliš, da si sa onim malim zadovoljio još koju potrebnu osobu. Dakle, sreća i blagoslov je u zadovoljstvu, pleme­ nitom srcu i ugodnom raspoloženju, a ne u bogatstvu. Narodna poslovica još veli: „Spusti niz vodu, da sretneš uz vodu!" Nu sadaka nije samo dijelenje novaca, hrane u naravi, ili drugih kakvih stvari, nego se u sadaku ubraja i lijepa riječ, utjeha, uputa na dobro i tako dalje. Razboljela se žena jednog Hadžije trgovca u Sarajevu. Ona bolovala i bolovala, a Hadžija je na razne načine tješio i liječio i tako se neko viijeme prometali. Hadžija po dani išao u svoj dućan i svako jutro idući u čaršiju, kad bi naišao pokraj mezarluka, za­ ostao bi i tu mrtvim proučio Fatihu. Tako jednom, za vrijeme ženine bolesti, stao Hadžija uz mezarluke, pa počeo učiti, kad mu se učini kao da čuje gdje neko u mezarlucima reče: „Sutra će nam doći u komšiluk jedna žena!" — ,,A ko će to biti?" — upita nekakav drugi glas. — „Ta i ta Hadžinca, koja već odavna boluje." Čuje Hadžija i razumije, da se to govori o nje­ govoj ženi. To njemu bude nekako teško i žao, pa se povrati kući i reče ženi, neka pošalje sluškinju za njim u čaršiju, da pokupuje stvari, ako što želi sebi osobitoga skuhati, ali joj ne kazuje, šta je iz mezarluka čuo, �117 Žena reče, da bi imala volju sebi skuhati zeljanicu, pa pošalje sluškinju, da joj donese zelja, masla i drugo što je za zeljanice potrebno. Hadžija sve pokupuje, pa spremi ženi, a često se taj dan navraćao kući, da vidi, kako je Hadžinca Hadžinca sebi nekako skuhala i ‘spekla zeljanicu, pa pošto se bila plaho te pite zaželila, ni!e mogla čekati, da joj se zeljanica polahko ohladi, nego je metnula kraj kućnog praga i sjela kođ tepsije, da čeka kad će se ohladiti. Pita se nije bila dobro ni ohladila, a pred vrata, kod kojih je Hadžinca zeljanicu hladila, dogje gladna i mršava kuja pa poče njušiti i repom mahati gleda­ jući u bolesnicu, kao da moli da je nahrani. Hadžinci se sažali na gladna hajvana te poče odkidati komadić po komadić od svoje zeljanice i bacati pred gladnu životinju. Kuja tako pojede skoro čitavu polovicu zeljanice, a kad se najela, ode svojim putem. Poslije toga i Hadžinca se najela drugom polo­ vicom pite i nekako se počela osjećati lakšom i zdravijom. Kad Hadžija na veče došao l^ućL našao je ženu puno čiljju i jaču, nego što se je nadao. Bogme to Hadžiju poče veseliti. Ali se opet bojao, ier je Čuo da se bolesnicima pred smrt malo- razgali. Kad bi u noći, Hadžinca lijepo spava, a kad bi u jutru, a ona haman ozdravila i taj je cijeli dan u zdravlju neprestano napredovala. Treći dan iza toga, kad je Hadžinca, po računu onih tajinstvenih glasova trebala biti u zemlji, naigje Hadžija opet kraj onih mezarluka i stane da uči. —> „Eto, ne dogje nam Hadžinca!" — reče jedan nepoznati glas iz mezarluka. — „Poduljio joj se život, za četrdeset godina, jer je nahranila gladnu životinju!" •— odgovori drugi. Taj je dan Hadžija bio puno rahatniji i veselije je vršio svoje poslove u dućanu, a i Hadžinca je sve bolje ozdravljala. Iza toga je taj Hadžija vazda dijelio, a i svakome preporučivao, da treba dijeliti sirotinji, potrebnima i dobrotvornim društvima i uvijek bi govorio: „Ne zna čovjek s kojim će dobročinstvom steći udobnost ovoga i onoga svijeta." Ata Nerćes: sve mu je majka udovoljavala. Razmazilo se zlato materino, a majka mu nije zamjerala. Poslije roditeljskog maženja, dolazi obično jogunluk. Jogunasto je dijete velika materina briga, i Šećeraga je bio takav, a dobra je majka i to trpjela. Narastao Šećeraga, čitav dječak. Otac ga je po­ slao da „štogod malo" nauči i u mektebu. Majka ga nježno opremala, odijevajući ga kao bebu i opet čuvajući, da joj se zlatan ne ureče. Jedne godine, kada je Šećeraga izučio „hatmu", reče mati: „Pa nek’ i ne ide više, ne vele mu biti hafiz"! Otac je to odobrio, pa tako je i bilo. Sad je Šećeraga s majkom hodao po mahalama, ili kadkad i s ocem u čaršiji. Kadkad bi im se i ukrao s očiju, pa odletio megju djecu u društvo. Ali to nije više puta bilo ugodno. Majčin bi „zlatan" u jogunluku koga i uvrije­ dio, pa stekao zaušnicu, a bogme i što gore. Od oca mu tada čitav inad, a od majke graja i kletva. Ne daju oni biti .svoga Šećeragu— Za čas se Šećeraga zamomčio. Raste kao iz vode. Majci ga duša gledati. Bogme mu odmah zagledala i djevojku. Nek’ je sojli, nek’ je lijepa, gjuzel kao sultanija. Šećeraga se nećkao, nešto se „zlatan" materin odbjegao od milovanja. Češće je izvan kuće, nego uz majku ili oca. Otišao megju jarane. Otac i majka šute i, kad im „zlatan" gdjekad i pokasno dogje kući, „pa šta je to" — mislili su mu roditelji — „ko mladost, nek’ i on svoje provede". Svijet ko svijet. Ako šuti stanac kamen i crna zemlja, ne šute ljudski jezici. Čula majka, da joj Še­ ćeraga ide s jaranima nekud, u h !... nije mogla vje­ rovati. Otac je to davno čuo, opominjao ga, a on nijekao, a onda se svaki o sebi zabavljao, ko muške glave... * Prošlo je dosta vremena. Šećeragin je otac davno umro, a on ostao sa samom majkom. Često joj i ne dogje u kuću. Zlobni jezici govore svašta. Čula je i od ljudi, da joj Šećeraga svigja i „takrire". I jadna majka kada je stala očajati, naše su „dobre" komšije onda zborile: ,,De, ne plaći, jadna, ne brini se, Šećo ti je sve stjerao u s u h o " !... (£ . ------ r= Iz sličica „Sa Neretve": Š ećo U želji se rodio. Nije majka imala od srca evlada. Sada ga je dočekala, obeseljena i razdragana. Od mila ga je Šećeragom zvala. Rastu Šećerago, bujio na majčinu krilu. Šla mu je mlado srce zaželjelo, Hafiz R.: Raziji. Ko jutarnje majsko gondže Kad se suncu osmjehiva, U ženici oka tvoga Moj se život odraziva. �118 KS sto putnik sred pustare 0 oazi miloj sniva, Tako moja slatka nada U čaru se tvome skriva. Gdjegod žedni pogled pane Na imenu tvom se grije, 1 ko vulkan plaha ljubav U srcu mi uzavrije. K6 što potok zelen lugu Bajoslovnu priču zbori, K6 što zefir ljupku himnu Tiho pjeva rujnoj zori, K5 što slavuj svojoj dragoj Pjesmicom se odaziva, Evo i ja tebi pojem Hej, crnoko — željo živa! Hamdija Elezović, učitelj — Plana kod Bileće: Naš rad na prosvjećivanju masa. Da smo u svakom pravcu kulturnog života za­ ostali za našim ostalim sunarodnjacima — o tome smo svi uvjereni. Toj našoj općoj zaostalosti velimo — kriva je konzervativna i neosviještena masa. Stoga i treba raditi na pridizanju, upravo pre­ porodu, širih slojeva narodnih. Nameće se pitanje: ko je pozvan u prvom redu, da na tom poradi? Po­ gledajmo samo napredovanje naših sunarodnjaka — i rad njihove omladine. Svjesna i obrazovani nji­ hova omladina, zalazi megju svoj narod, proučava ga, pridiže, raspršuje pogubne narodne pređi csude, jednom riječju, zanosi ga i privagja novom đul u vre­ mena, pokazujuć mu put sreći i narodnom blago­ stanju. Ne možemo kazati ni za nas, da spavamo. I kod nas je izbijala po koja plemenita ideja, u pravcu našeg prosvjetnog, ekonomskog i kulturnog života u opće. Ali većim dijelom, te ideje ne doživješe svog ostvarenja. Nekoliko dana zanos i oduševljenje,. — a onda usred puta zamri. Toj našoj slabosti je kriv većinom neobrazovan narod, koji nerado gleda sve što je savrem eno, pa za to i naši mlagji tako ubrzo klonu. Ali smijemo li se i nadalje obazirati na mišljenje i raspoloženje naše čaršije? Ne smijemo i po sto puta ne smijemo! Tu smo, mi, omladina, pozvani, da svojom spremom, agilnošću, osvješćujemo i preporagjamo ovaj zapuš­ teni narod. Jer, ako hoćemo da domovinu ljubimo, pravim osjećanjem ljubavi, treba, da nastojimo, da joj sami damo takovih gragjana, kojima će se ona moći uvijek podičiti, nikad zastidjeti. Našem slabom napretku mnogo je krivo i za­ pušteno naše ženskinje, za koje većina našega svi­ jeta misli, da mu nije potrebno znanje i prosvjeta. A koliko se u tom grdno varamo, dok ne razum i­ jemo, koliko je važna mati u uzgoju, kao što su to napredniji narodi uvidili. T a ko postavlja temelj uz­ goju — i ko ga je kader postaviti, no mati? Mate­ rinji uzgoj jest temelj duševnom i moralnom zdravlju djece. Tužimo se na naš manjkav uzgoj, o kom se je mnogo pisalo. Na ovo ću da odgovorim riječima jednoga pedagoga, što se da primjeniti na naše pri­ like: „Uzgoj djece užasno je manjkav, a većim di­ jelom i stoga, jer u roditelja nem a onog znanja, koje bi ih jedino moglo valjano voditi uzgoju". Mi bi smo jače koraknuli naprijed, kad bi i ženske više obrazovali. Gdje dijete stječe prve poj­ move, gdje mu se daju osnovni početci njegovom budućem značaju, nego kod kuće. II, kao što veli pedagog: „Prava i najbolja škola dobrih običaja, kao što i značajeva, jest uvijek kuća, gdje no je učiteljica žena. Mati je i za to najveći učitelj, što joj je škola i najnježnija. I u tom pogledu, ako je čovjek glava, žena je srce roda ljudskoga, on sugjenje, ona osje­ ćanje, on snaga, a ona milost, blago i utjeha". Eto koliko obrazovani i- napredniji narodi ci­ jene svoje ženske. Usporedimo ih s našim zapostav­ ljanjem. Mi, koji još nemamo svojih reform iranih vjer­ skih ni prosvjetnih zavoda za muške, a pogotovo za ženske, pomognimo sami sebi. Koliki nas je broj pismenih — školovanih, a slabe hasne našim žen­ skim. Naši srednjoškolci, ili kako se oni vole nazi­ vati: gimnazisti, preparandisti itd. većinom s prezrenjem govore o našim ženskima. A oni su baš i po­ zvani, da svojim znanjem i spremom unose svjetla i megju taj zapušteni sloj ljudstva, da ih vade iz tmine i neznanja, jer smo time sebi pomogli. Za to sam dakle, da što većma širim o pism e­ nost megju naše sestre. Koliko nas je po školama, a da nam kućni ženski članovi ne znaju ni čitati ni pisati. Treba i njima otvoriti vrata znanju i obrazo­ vanju, a to smo u stanju jedino širenjem pismenosti. Biće muke i poteškoća sa strane konzervativnih ro­ ditelja, ali ne kloni odmah. Lijepom riječju i doka­ zivanjem — osvojićeš ga. Kako su dobra i nevina stvorenja naše ženske! Biće za te, obrazovana čo­ vjeka, zanimivih stvari. U poznaćeš njihovo plemenito srce, vidjećeš lako njihovo razumijevanje. Ovo sve govorim iz iskustva. — Kako ćeš se veseliti, kad nakon kratkog vremena u tvojoj mahali bude veći broj naših pismenih ženskih. Primijetićeš njihovu ve­ selost. Ali na tom se ne ostaje. Sad si njihov gospo­ dar, koji ih ne smiješ ostaviti. Pružati im treba ko­ risne duševne hrane. Biraj s prva lakšu lektiru i idi �119 postepeno, a nakon kratkog vremena"opaža se nji­ hov interes za knjigom. Kud bi bolje tražio od našeg „Gajreta“-lista? Ta on pruža zdrave duševne hrane: pripovijedaka, nar. pjesama, crtica iz higijene, peda­ gogije itd. Pogledajmo, dokle dosiže danas znanost i um­ jetnost svake ruke, a našim se ženskima ne pruža prilika, da se koriste tim, da posvijetle svoj um i srce, nego da gaze po mraku neznanja živeći onim kukavnim životom. Polažimo više na naobrazbu naših ženskih, pa se nadajmo napretku, jer obrazovana i uzgojena žena teži, da odgoji tako i svoju djecu. Ona će brižno i marljivo slati svoju djecu u školu i mejtef. Hatidža: Ti si . . . Ti si alem, ti si sunce, Ti si žića moga raj, Tebe ljubi moje srce Tebe, tebe samo znaj! Ti si duša kojom .dišetfi, Ti si oku mome sjaj, Ah, bez tebe žiću mome Sve bi crno bilo znaj! J. Ocstrnp: ■ • -~ t Alimeđ Midhat*) Ahmecl Midhat je najznatniji turski pisac mo­ derne periode. Rodio se 1841. u oskudnim prilikama, ali je ipak dobro odgojen. Kao mlad čovjek dogje s Mladoturcima u svezu i bi gotovo u isto doba sa četiri godine starijim Namik Kemalbejem prognan, što se za Abdulaziza i suviše često dogagjalo. Gđdine, koje je Midhat u Europi proveo, znatno su uticale na njegovu naobrazbu. Tada je uvidio, da je mladotursko miješanje literarnih i političkih n a s t o j a n j a p o s v e p r o m a š e n o i da će se Turska moći eman­ cipirati jedino podizanjem narodne prosvjete i održa­ njem sadanjega državnoga oblika. Kad je Abdulhamid II. došao na prijesto, bi Midhat pomilovan, te se po­ vrati v domovinu i stupi u državnu službu. Kako je *) Ovaj razmjerno kratki prikaz Midhatova ogromnog rada i ncobićnc produktivnosti no će mnogoga zadovoljiti, ali ga ipak prevedosmo, držeći da je bolje imati i ovakav, kakav je ovaj, nego ćekati, dok se neko i neko nakani da napiše što opširnije i iscrpnije o ovako važnoj pojavi, kao Sto je Midhalova. Prevodilac. dobro francuski znao i neumoran u radu bio, brzo je* napredovao. Radi svojih književnih zasluga dogje Midhat doskora u osobnu vezu i sa samim sultanom, koji je doskora počeo cijeniti ovoga lojalnog i krepkog budioca duševne svijesti megju Osmanlijama. U listo­ vima »IttihAd« (»Ujedinjenje«) i »Terdžumilni-hakikat« (»Tumač istine«), koje je sam osnovao, pokazao se Midhat oduševljenim braničem hamidijanske politike, a sultan sa svoje strane nije škrtario sa priznanjem žurnalističkih i književnih zasluga Midhatovih. Od 1875. je Midhat predsjednik megjunarodnog zdravstve­ nog vijeća u Galati, ima naslov »ekselencija« i nosi Osmanijje orden najvišeg razreda uz ostala visoka odlikovanja. Osim njegove činovničke plaće odredio mu je sultan i izvanrednu penziju kao pjesniku. Mid­ hat živi u sretnim kućnim prilikama, a mlagji ga turski pisci, kojima je prijatelj i brižan savjetnik, do pretjeranosti štuju. Muallim Ahmed Nadži, jedan od najznatnijih mlagjih pisaca, koji je 1893. umro, bijaše njegov zet. Program književne djelatnosti Midhatove je dvo­ struk. U prvome redu nastoji on, da očuva čisto osmanlijski karakter književnog jezika, za čim je već Šinasija težio, a u drugome je postavio sijbi daleko važniji cilj: da u ovoj novoj jezičnoj formi pruži svo­ jim zemljacima sredstava za postignuće općenite naobrazbe. Radi toga on nije radio samo na čisto beletrističkoj književnosti, nego je izdavao rasprave, izvatke i kompikacije o svemu, što je u najraznolikijim strukama — povijesti, prirodnim znanostima itd. — vrijedno znati, i to većinom po francuskim izvorima, ali uvijek vješto, te u jasnu i svakom razumljivu obliku. Socijalna, filozofska i ekonomska pitanja je obragjivao kao novinar, često puta za čudo duhovito, uvijek smišljeno i savjesno. Uvijek je nastojao, da evropske duševne proizvode prilagodi islamskom načinu mišlje­ nja, a sve, što se ne bi moglo dovesti u sklad s pra­ vim islamskim osjećanjem, da izbaci. Ako se u opće može danas govoriti o osmanlijskoj obrazovanosti, to u prvom redu treba zahvaliti njegovim divskim ra­ dovima. Ipak glavno značenje Ahmed Midhata je u nje­ govu djelovanju na polju lijepe književnosti. I ovdje je Midhat razvio istu kolosalnu plodnost, istu lakoću produkcije, koja nas u čudo baca, Midhat pronalazi i stvori jednakom brzinom. Od evropskih pisaca može se valjda jedini Honorć de Balzac u ovome pogledu s Midhatom usporediti. Midhat je u svojim romanima vrlo sretan korak učinio, uvedavši svagdanji način pričanja meddaha (javnih pripovjedača) u višu litera­ turu. Kako oni često apostrofiraju slušaoce direktnim pitanjima, da pažnju povećaju, tako to n. pr. i Midhat često čini. Mnogi su mlagji pisci pokušali imitirati ovaj fini način Midhatova pričanja, ali su bili slabe sreće. Popis romana i novela, što ih je Ahmed Midhat �120 sastayio, činio bi lijepu knjižicu, s toga ćemo tek ne­ koliko najvažnijih navesti: »Hasan-i mellah« (»Mornar Hasan«), imitacija Dumasova »Grofa Monte Christa«; »Husein-i fellfth« (»Ratar Husein«), kasniji pendant prvom e i »Jer jilzunde melekj« (»Angjeo na zemlji«), djelo, koje je izprva negodovanje izazvalo. Krasna svojstva Ahmed Midhata kao pripovjedača još se bolje ogledaju u njegovim manjim novelama nego u romanima. Pisac ih je sam sakupio u priličan red sveščića pod zajedničkim naslovom »Lat&if-i riv.V jet« (»Zabavne pripovijetke"). Horn je u svojoj »Po­ vijesti turske moderne književnosti« (na njemačkom) dao kratak sadržaj prvih 25 sveščića, a K. S(eidel) je pod naslovom »Turkisches High life« *) (Leipzig, 1898) izdao izvrstan prijevod triju od tih pripovijedaka (»Nenasiti«, »Brak«, »Mladost«). Ahmed Midhat se okušao i na dram atskom polju, ali je tu prem a ostalim svojim radovima razmjerno malo učinio. Pisao je i tragedije i komedije, a osobito su m u zadnje, m egju kojima treba spomenuti »Ačikbaš« (»Ćelo«) i »čengi« (»Plesačica«), imale velik uspjeh. Za ovu pošlje.dnju i neke druge komponovao je sam Midhat i muziku. Kao na učitelja i vogjh rrilagje turske generacije pada i na Midhata jedan dio odgovornosti za to, što je turski duševni život tražio okrepe samo F r a n c u z a i u f r a n c u s k o j k n j i ž e v n o s t i . Prosti i opori Osmanlija nema ništa zajedničkoga sa karakterom francuske nacije, te^ će se ova Veza osmanlijskoga i francuskoga sigurno jedanput osvetiti. Samo priklju­ čenje n a r o d n o m e duhu će moći osmanlijsku knji­ ževnost trajno oživljavati, a u tome i jest plavna zasluga Ahmed Midhata, da je on upravo ovaj pravi i jedini put pokazao. S njemačkog: F. Nedžati. acyT0AO! H objck 6a ce ynAamao ksa 6a My florAeAao y pyice . . . — H e aomhtb ce, bh, rocnoho, . . . 0A«ax he ce noBpaTHTH . . . AnjeTe je oho. — Hohac je MHoro 6yHua.io. — KaKBa iuT6Ta! . . . ^ aje T e ah My AajcK? — H ehe . . . > JKeHa nAaue. JaAHa Mara Koja je ao jy ‘ie DAHBaAa y paAOCTH, rAeAajyha cpehy jeAHHor AaPa »eH or aciiBOTa, AaHac aca.iocHo AeČAii Haa rAaBOM H>eroBOM. Y co6a B.iaAa Miip a THUiiiHa icao y rpo6y. H lT a je to Ha noAby? J e aii 36or 6oAecHHica OBaj <J>ajyK CTyAeHora BjeTpa a rniau icnraey 3 ap ce a BppMeHy paacaAU Ha A>yACKe MyKe?! A x, Kaico je Aajena OBa norpemHa Mucao? . . . ax, kuko je Aajeno ono 6eeMacAeHo yo6pa«ceH>e ? ! * * * — MaMO . . . — HT ra je, mhao Moje? — IIoAHrHHTe ose 3aBjece . . . MpTBauKe noKpoBe . . . niTa ah cy ? OneT r a yxBaTH TajaHcmeHa r.iaBodo.’La . . . noue 6yHgaTH. rKeHa uyBina OBe pajeun Aeace nAaqyha. JaAHa MaTii H3Hypena je oa CTpaxa a iraAe. . . . IIpaA oa awa joj roMB.ia npHe 36MA>e, n a Kojoj bhah noAOHceny 3CHagy c.Bora oica a H>eH yrymeH rAae, »iiihh joj ce HaArpoĆHa UAaa. Tpaaceha capo«ieTy noM'.h oa B ora, OHa capoTiina nnaue . . . jay se . . . O bb capoTa yAOBan» uchbii jeAhho 3a .T>y6aB »eroB ora SKanora ra je h a HaAe Ha meroBo ycaBpinaBaH,e. * * * — Mbmo! . . . — H i r a je, aHljeAe Moj ? — A je g a nA auy, n o r.ie . . . ocTaBii Me; ocTaBU, A epaiuTe jeAHo 1 . . . M bmo, 3eMA,a! . . . Te04>IIK <J>HKpeT. ........ ... : BojiecHO flnjeTe. — XBa.ia E ory, Aaiiac My je 6o.i,e 6hao ! . . . — Pa3yMnje ce; npohahe . . . obo Haje HinuTa CTpauiHO . . . — A.m HacTynn rpo3Hage noropmaBajy My CTa&e. CnpoTo A^jeTe! . . . IJajeAHM TajeAOM o6y3iie r a neica BaTpyniT0Ha, y Kojoj ee caB H3ry6a. Jlp, ah cy a AnjeKOBii a3ry6iiA0 AjejcTBO? . . . Beh ocaM A^Ha. — He ćpaiiaTe, rocno^o, ajin . . . — J ok, 3auiTo Aa ćpancM . . . Heica je Eory Ha asiaHeT?! A a h AP»ra, koa’ko a » je . . . Majica caM ! . . . Beli ocaM Aana a BaTpa ce crajiHo nOBehaBa. IIor«ieA ajie KaKO My 6ftjio 6aje . . . jaAHo AnjcTe, Kaao je no*) Znači »Turski high-life«. »High life« (č ita se: haj-lajf) je engleska riječ, zapravo znači „visoki život1*, a pod tim se misli odlično društvo, otm en svijet. — OneT 6yH na! Eoace, th Hac. 3aniTHTn; cMiiAyj ee MOMe AjeTeTy a hc ocTaBH naM rHaje3A0 6e3 H>era! JaAHa Mara ! OHa je Kan MyKe . . . ctp Aa»>a. O cmii je a »h Kano je Aa^eico oa CHa a oAMopa. JeAHHa je epeha aeH or cpga y ćoAec.HHKa — Ha nocTC.r.a . . . . ^ y y ia joj je y3pyjaHa hbaom H,croBor cnaceita. ITo gajeAy Hok oĆHAasa oko nocTeA>e a npeA ouaMa joj HenpecTaHo AeĆAB oh y MyKaMa. Ko 3Ha AOKAe ke obhko a «. Tpaje? ^ okao he 6 bth ohc cjajue ohh 6e3 cnaBatba? Mo«Aa ce A»JCTe Hehe HHKaKO npo6yAHTH H3 OBora CHa! . . . — TocnoljO, HCMojTC oAanaTH BaaceiiocTii OBoj cAyTH>a. HorACAajTe ksko ce »piijeMe oTBopa . . . 3acaja. npel>aiuH>a x yxa npeTBopa ce y MpTBy TiiiiiaHy ; /(ajeT e ke 03ApaBiiTH u bh keTe 6uth epokna. Eor je BeABica, npcTBopiike » baoct y paAoci . . . * * * ^(ajoTe je caAa jcAaH CHuncaH MAaAak uah cnpoTa Mara oneT CTpena hua h>hm, Kao Aa je joia A»jcre. C koiiao. ( j TjpCKor: T. I(. �121 lest, i što se bolesnik ranije operiše, tim se može više nadati, da će se izbaviti. Ako, dakle, kome na površini ili gdjegod u samom tijelu izraste takva kvržica, ili ako se dobije takvu ranu, na koju bi se moglo posumnjati da je rak, neka ne gubi vremena Bio sam na hirurškoj’klinici. Upravitelj mi reče, bajanjem, nego neka odmah pita Ijekara za savjet. da će biti operacije, a ja odmah pogjoh u operacionu 3. Rak se često pojavi na površini tijela kao salu. Bolesnik bješe neka žena sa rakom u materici. neka mala tvrdina ili čvor, koji neće da progje, nego Valjalo ga je operisati: — nožem iz korjena izvaditi. polagano ali postupno raste da se gdjekada kasnije — „Vidite li, kako je ovaj svijet nemaran prema i razjede (u ranu pretvori). sebi, svome zdravlju, a baš i svome životu" — tuži 4. Rak može da se javi na svakom dijelu tijela. nam se ljekar, koji će izvršiti operaciju. — »Ova Može se pojaviti na glavi ili gdjegod na licu (naro­ žena bila je još jesenas kod nas, i ja sam joj po­ čito na kapcima očiju), na nosu, na uhu, na usnama, tanko objasnio, kakva joj opasnost prijeti, ako se a kod pušača naročito na onom mjestu usana, gdje što prije ne operiše. Ali ona ipak ne htje pristati. lulu drže. U samim ustima pojavi se rak u obliku Vratila se kući; nastavila je svoje liječenje melemima čvora ili rak-rane na jeziku, na desnima, ili ma kom i bajanjem: ali joj, naravno, nije ništa pomoglo. 1 još drugom mjestu. sada, kad je već bolest preuzela mah;, kad je muče 5. Kod žena se rak često pojavi u dojci. Za­ užasni bolovi: sad tek pristaje na sve, pa i na ope­ metne se tvrdina kao čvor. S početka ne boli, ali raciju. Sad me moli i preklinje, da je spasem, da ne se kasnije javljaju kao neki sjekovi i žigovi. Ako se ostane za njom troje sitne djece — siročadi. Ali se uskoro ne operiše, razjede se i oranjavi. ja, na žalost, bojim, da je sve kasno. Čini mi se, da 6. Rak raste i u unutrašnjim organima. Ako je je već neću moći spasiti?. ko zadugo promukao; ako — bez poznata uzroka — Za malo, pa unesoše bolesnfcioSve bješe spremno, teško guta; ako pri vršenju nužde osjeća bolove; ako da je uspavaju i da operaciju počnu. 1 počeše. Hoće su mu izmetine krvave, ili mu iz zadnjeg crijeva li uspjeti? teče krvav gnoj; ako mu je mokraća krvava, ili ako Nisam mogao — kao- obično — pažljivo da žena — i van mjesečnog pranja — češće dobije krpratim obazriv i vješt rad operatora, ne bi li što od voliptenje: — neka se uzaludno ne liječi domaćim njega naučio, jer sam Jpio iznemiren. Jednako me lijekovima; neka ne ide bajalicama i ranarima: nego mučila jedna misao. Zašto da nije poslušala savjete neka se obrati ljekaru, i neka se od njega dft pre­ ljekarske? Što da se tako zapusti, da joj se sada ne gledati. može pomoći, nego da mora tako mlada umrijeti i 7. Ima i drugih bolesti koje izazivaju slične siročad za sobom ostaviti? 1 koliko je njih samo otoke (čvoriće) ili rane; koje pokazuju slične znake toga radi platilo glavom ? !.. kao što smo ih tu opisali: ali nisu tako opasne kao Kad sam pošao iz bolnice, ponio sam sobom rak, i ne treba ih operisati. Raspoznati i razlikovati, štampan list hartije, što ga upravnik te klinike be­ da li bolesnik boluje samo od koje od tih nevinih splatno narodu razdaje, da ga i našim ženama (u bolesti ili baš od raka, to može samo ljekar. prevodu) saopštim. On glasi: 8. Kome ljekar nagje,da boluje od raka, ili da je samo na to sumnjiv, neka ipak ne očajava. Jer i rak „Tražite raku zarana lijeka". se može izliječiti, ako se zarana pozna i za vremena Rak so može izliječiti, ako se rano operiše. operacijom udalji. ,,zdranjc“ . 1. Zdravlju prijete mnoge opasnosti. Jedna od najtežih je bolest rak (rak-rana). Šatre mnogo hi­ ljada ljudi godišnje — ali samo zato, što bolesnici za vremena ne traže ljekarske pomoći, nego uzimaju s početka svoju bolest olako, te liječe domaćim lije­ kovima: — baju, mažu, meću mehleme, peku i t. d. Sedam posebaca. Sve je to ne samo uzaludno, nego i štetno već Majka rodi sedam posebaca, i s toga, što vrijeme prolazi, te se bolest tako uko­ Zajedno ih majka othranila rijeni, da kasnije od nje ni ljekar ne može bolesnika Jednake im haljine rezala, spasiti. A svaki bolesnik bi se od raka mogao izli­ A jednake konje kupovala. ječiti, kad bi se za vremena ljekaru obratio. Udarila od Boga morija, 2. Protiv raka ima za sada samo jedan pouzdan Sve pomori i staro i mlado, lijek — a to je operacija. Što se ranije pozna bo­ A rastavi i milo i drago, ') Vidi: „Rak“ — od dra I. (sa 2 slike) — „Zdravlje; 190«; I umori sedam posebaca. str. 358. H igijen a. Medicinar: ------- Ne čekajte da rak uzme maha. Narodne umotvorine. �122 Ne da m ajka u groblje kopati, Već ih kopa u zelenu bašču, A u bašči pod žutu naranču. Svako ih je jutro oblazila, A jedno je jutro uranila. Svoju djecu po im enu viče: „Suljo, Zuko, n:oja desna ruko ! Ale, Tale, moje grdne rane! Huso, Mušo, moja draga dušo! Moj Mehmede, moj najmlagji sine! Je li vam a jorgan zemlja teška? Je su T vama javor tahte teške? Je su l’ vama mloge suvaldžije?« Iz m ezara nešto progovara: „Otlen hajde, naša mila majko ! Nije nama jorgan zemlja teška, Nito su nam tahte javorove, Nito su nam mloge suvaldžije, Nego kuni Omera berbera, Koji nam je perčin ostavio, Te se legu guje i akrepi, Oči piju, u perčin se kriju. I selam ćeš našim jaranima, Što gledaju, neka uzimaju, ' Jer su teške djevojačke kletve. Kad zakunu, flo Boga se čuje, Kad zaplaču i Bogu je žao; Kad im suza na zemljicu pane, Zemljica se na troje razbije”. Opet majka Ahmi go v o rila: „Ustaj, Ahmo, materino zlato ! De poslušaj ostarilu m ajku !“ Usta Ahmo, biti ne mogaše. Pa obuče svileno odjelo, Opasa se pašom trabolozom. Seka Nefa konja sigurala, Svo mu sedlo suzam pokopala. Brat se Ahmo osjetit’ ne može, Pa uzjaha debela dorata, Ode pravo preko polja ravna. U blizini dajigjinih dvora Sam u sebi Ahmo govorio : „Mili Bože čuda golemoga, Gdje moj dajo provodi veselje, A ne biju bubnji ni svirale*1. U tom stiže Ahmo na kapiju, Tri dželata jedan do drugoga. Prvi reče: „Ja, dobra junaka", Drugi v eli: „Žalosna mu majka**. Treći mahnu, odrubi mu glavu. Leteći m u glava govorila: „Bog ubio svaku milu majku, Koja voli bratu nego sinu'*. Pribilježio : A lija M edinlć, B ijel lun. Zabilježio: Fehiiu Muluiraeđov. Konja ja še a g a K asanaga. Konja jaše aga Hasanaga, Konja jaše, konja izjahuje, Ispred vrata seke Malkadune. Gledala ga seka sa pendžera, Gledala ga, pa mu govorila: „0 bogati, brate H asanaga! Što ti jašeš debela dorata? Što ti lomiš srebrna džilita?” Odgovara aga H asanaga: „Ne pitaj me, seko Malkadeno, Ja sam paši sina pogubio Pa mi išće glavu za njegovu, A u tebe do tri sina ima, Ne bil’ bratu glavu zamjenila !“ Ona ode u halvat odaju, P a doziva sina najmlagjega, Najmlagjega, nejaka Ahmeta. „Ustaj Ahmo, moje milo zlato! Tebe dajo u gjcverstvo zove”. A hm et majci tiho odgovara: „Ja ne mogu, moja mila majko! Vrlo me je zabolila glava Pa bih reko, da ću umrijeti«. L is t a k . Iz i5 lamskog suijeta. P r a v n i p o lo ž a ] a ljjir s k ili M u slim a n a . Mno­ gim će čitateljima biti poznato, da je nekadanja rim ska provincija Numidija, a sadanji Džezair (franc. Algerie) od god. 1830. u francuskoj vlasti. Po popisu od 190:;. imala je ova francuska kolonija u svemu tačno 5,231.650 žitelja, od čega otpada na Muslimane 4,477.788 (i to 4,447,149 su francuski podanici, a ostalih 30.639 su stranci iz Maroka, Tunisa i t. d.), dok ih je 1830. u najboljem slučaju bilo dva i po milijuna. Prema tome Muslimani čine oko ®/i„ cjelo­ kupnog stanovništva, pa ne će biti s gorega, da se vidi, kakva prava imaju ova naša braća pod Francu­ zima, koji su kod nas toliko razvikani radi svoga liberalizma. Algirski su Muslimani francuski podanici, ali nijesu francuski gragjani. Senatskom odlukom od 14. jula 1.65. su proglašeni Francuzima, ali je odregjeno,' da za njih i dalje vrijede šerijatske ustanove u ne­ kim slučajevima, kao n. pr. u porodičnim i našljednim prilikama i t. d. Ali oni imaju pravo, da se od­ reknu ovog odjelitog položaja i u onim slučajevima, kod kojih spadaju pod šerijat. U vojsku mogu stupiti �123 i dotjerati do oficirske časti i to samo sa domaćom ^fp. J. I ( b h j h H : HoBa reHepapnja, B e.’tKO M h j h titulom, ako nijesu bili u posebnoj stručnoj školi. k e B iik : JepeMHjaAe, A. T p e c n k - H a B U H a h : T oactoNekoje gragjanske službe su im takogjer otvorene. jeB onjer, B. T p b u h : Kpaiaie nperae/i, uojihth'ikhx Konačno mogu se primiti kao francuski gragjani, npii.iiiKa y B ochii h Xepu;eroBHHH roA- 1910., JI a b H. ako to zatraže, ali se moraju odreći svoga odjelitog T o A C T o j: ycJioBH cpeke; M a i e j K o m k H H a : 0 naosobnog položaja i podvrći se francuskom zakonu. poAHOM npenopoAY y a^Mauajn; M. A. ^ a B iiA O B iik : Ovu obvezu smatra velika masa tamošnjeg stanov­ IIpnJinKe Ha BaJiKaHcicoM ETojiyocTpBy; M h .u h B y j : ništva kao neko odmetnuće od Islama, te su natura­ Tpiija^H3aM h Ham HaimoHa.’iH3aM; B p a n ic o B ohcolizacije („podijeljenja prava državne pripadnosti") b u k : KoH3epBaTH3aM u ^emoKpaTHja; ,Z(p. A p h o c t dosta rijetke. >Domaći žitelji koji se ne naturaliziraju, B ,i a x a : MaeapiiKOBe 4>H.ao30<l)eKe n couao.aoiiiKe Teonijesu, istina, bez ikakvih političkih prava, ali ih ne­ paje. ETojihth'ikh npeivieA; JaBaH niHBOT; JlHTepapHn maju sviju. Tako su n. pr. isključeni od državnih nperAeAJ O»«iaA0HCKH I\iiacH0K; Ee.aemKe. OBaj AHjeiiH jihct h OBora nyTa tohjio npenopyizbora; na općinskim izborima, doduše, sudjeluju, ali su stegnuti na neke uvjete, koji na poseban način kyjeMo. AApeca: V erein »Zora« W ien I. — UniversitSt. broj izbornika ograničuju. U različitim korporacijama, CpncKM Ktt>HM<eBHH TjiacH HK. H 3am^a je h financijalnim odborima, zemaljskim i općinskim vije­ nocjiaia npeTmi aTHHiuiMa mecKa sa 16. MapT 1911. roAHHe. ćima imadu svoje zastupnike, koje bira djelomice Ilnje-aa OBa cBecna je nocBekeHa ,Z(ocHTejy 0 6 paAOBnky vlada, a djelomice njihovi suvjernici, ali nikada uz H aohoch u HenipH cJiHKe Haj0HTepecaHTH0jiix MOMeHaTa opće glasanje. Svako općinsko vijeće broji na taj 03 ,ZlocHTirjeBa sKiiBOTa. CaAP^caj je OBaj: način 2-6 izabranih domaćih vijećnika megju svojim 1. /(p. JoBaH CKep.iok: CToroA0 niH>ima ^focHTeja članovima, svako zemaljsko vijeće 6 prisjednika Mu­ OćpaAOBiika. slimana, a financijalni odbori 21 arapskog i kabilskog 2. Čuna UaHAypoBHk: ,Z(oc0Tej. l.B epa. — 2. TKhbot. odaslanika. F. N. — 3. McTiiHa. IlecMe. 3. MupKo Kopomija: KaupoHa o cmpth yiHTejba V e lik a m ed resa u Kairu. Dvanaestog rebiul-evvela ove godine osnovano, je društvo ,,Džem&- BejuiKor ^IocHTeja. ITecMa. 4. ^ p . rBypo IIIypMiiH: ,Zl,oc0T0je h XpBaTH. atud-daveti vel-iršad u Kairu, ko­ 5. BojaH UeHeB: /[ocniej OćpaAOBnk koa Byrapa. jemu je svrha, da osnuje i uzdržaje jednu veliku me 6. ^Zfp. T hx . P. TiopkeBiik: ,Z(oCHTej OćpaAOBnk n dresu u Kairu, u kojoj će učenici, pored vjerske nauke, u veliko se bavitiS svjetskom naukom. Svrha PyMyHH. 7. IleTap A. JlaBpoB: ,Zl,ocHTejeBa „IleeMa o H3CaBje toj medresi da odgoji takove ljude, koji će ići po svijetu, te obrazlagati ustanove Islama i pozivati u A>en.y Cp6nje“ y neiporpaACKOM H3AftH>y 03 1806. roAUHe. 8 . ^lp. TiixoM0p OcTojnk: .ZToeiiTejeBii ctiixobh. pravu vjeru, Islam. Medresa će nositi ime „Darud9. IlaBjie IIonoBok: ^(ocHTej h Jlaćpnjep daveti vel-iršad" i ^ J j b ) Centrala društva 10. ,Zfp. JoBaH PaAOHiik: .AocHTcj OopaAOBak npeMa je u Kairu, a filijale će se osnovati po svima kraje­ 'HCTOpiijn. vima islamskog svijeta. Medresa će se uzdržavati 11. ^lp. Bece^HH ^lajKaHOBHk: 0 peAy 0 ii3BopHMa prinosima članova društva, zadužbinama (vakufima) ,Z(ocHTejeBHX 6acaHa. koje će se odregjivati u tu svrhu i darovima svih 12. C h thii npnJio3H: islamskih rodoljuba. Odmah je konstituisan i odbor ypom IJoHiili: IIoMeHH o ^(ocirrejy 06paAonaky y toga društva od deset lica sa predsjednikom velikim 6euK0u apx0BHMa. misirskim učenjakom Mahmud beg Salimom na čelu. 13. OueHe u np0Ka3H: U odbor su došla najodličnija i najpožrtvovnija ^lp. JoBaH CKep^nk: JK iibot ^(ocHTeja OćpaAOBiika, lica u Kairu. Vrhovni nadzor nad medresom imaće OA AP- T 0xojiiipa OcTojnka. glasoviti misirski učenjak, urednik „EL-MENARA" J{$. JoBaH CKepauk: /(ocuTej OćpaAOBiik nao npoi učenik po cijelom islamskom svijetu poznatog mi- CBeTHTe.1. HapoAa cpncKor, oa JoBaHa MnoAparoBoka. sirskog muftije, merhum Šejh-Muhamed Abduhu-a, 14. Be.ieiDKe: Šejh Muhamed Rešid-Riza, koji je ujedno i član od­ KH.naceBHocT: ,ZlaH cmpth ^(ocHTeja OćpaAOBnka. —■ bora. Svaki Musliman širom bijela svijeta s odušev­ J oaho Heno3HaTo ohcmo /locH Teja OćpaAOBnka. — ^LaaHuii ljenjem će pozdraviti ovaj korak misirskih učenjaka o ^(ocHTejy O6paA0Biiky. koji-će dosta dobra doprinijeti svima Muslimanima CAHKe: C^iHKa ^(ocHTeja OopaAOBuka, paA CAnKapa na svijetu. . . . . zi. Apce TeoAopoBoka 03 1794. roAHHe. — IIpBa CTpaHa Književne i kulturne bilješke. 3 opa. H sn u ia a je IjC ije oiMa^HHCKe p cB iijc 1. u 2. CBecna obo floćpe naje^HO, c a obiim ype- caApsKajeM: opnrnHaAHor B3AaH>a „rKnBOTa h IIpnK.TbyHeH0ja", unaMnaHor y JIajimHry 1783. roAnee. — CaAammn H3ivieA niKOJie y K hhhckom IIcA>y, y CeBepHoj ^a.iMamijn, y Kojoj je /(ocHTej OopaAOBnk yHHTe.,toBao 1761.— 1763. roAHHe. — 3aniic, nncaH pyicoM ,/focHTeja OapaAOBiika �124 26. anpHjia 1759. roAHHe, Ha Kopnuama „KHnra JKhtbj PBjnTHx , y ćiić.iuoTeuji MaHacTiipa Xonopa. 3ace6Ha eocena eTaje 1.— Annap (icpyHa). „CpucKii KftHHceBHit r.iacHnic" D3^ia3H l . n 16.o.BaKor Mjecena y oBecKaMa o# neT Taćaica, u CTaje: Ha Tpii Mjecena . . . 4'50 Ha no^a roAHHe . . 9'— Ha nnje.iy roAiiHy . 18.— a» h. „ „ (icpyHa) „ „ IIpeinjiaTa ce ma.T>e yHanpnje;i. Kopune 3a noje^ime kh>hre CTajy 1 A^Hap (KpyHa). Ilncua ce mo.ic a& pyKonnce, nncMa ii t. a- y n y heHa ypeAHiiniTBy, iua.i.y HaaApecy: CKon.'baHfKa yjnma 6poj 9. UpeTHAaTy Ba.ta c.iaTH AAMnnncTpanHjn .incTa: CKon.’bancica yjmn,a 6p. 9. G a jr e to v g la s n ik Firdusov mearifski fond. (Nastavakf. ^ „Temelj kuću drži" Nadalje su darovali za „Firdusov mearifski fond": Mahmud ef. Mehmedbašić. 10 K, H. Ibraga Mehmedbašić 5 K, Jusufaga Mehmedbašić 5 K svi iz Stoca. Mehmedbeg i Sulejmanbeg Muratbegović iz Višić^ (kod Stoca) po 6 K; 4e Muratbeg Muratbegović iz Višića 4 K. Mustajbeg Halilbašić nar. poslanik iz Sarajeva darovao je ovome fondu 20 K. Hilmibeg Fidahić i Mustafa Zerić iz Zvomika sakupili su za „Firdusov mearifski fond" 28 K. Pri­ loge darovaše: Adem Djulić 5 K; po 2 K: Ibrišan Džino, Mustafa lbrahimović, Mehmed Osmanović i Arif Ahmetović; Husein Djulić K 1.60; po 1 K: Haso Mehmedović, Gjalo lbrahimović, Halil Nuhanović, Halil Mujanović, Alija Abdić, Hadžo Hrnistić. Mahmud Hrnistić, Mehmed Hrnistić, Rizvan Hasanović, Šaćir Hosić, Zelo Jašarević i Ibrahim Alić i Meho Omerović 40 helera. Abaz Bijedić iz San Franciska (Amerika) saku­ pio je za .Firdusov merifski fond" 32D11.25 Ct. = 158K 09 h. Priloge darovaše po 5 Dll: Krsto Milišich i Krsto N. Vučinić; po 1 Dll: Luka Ljubibratić, 1. P. Balić, Frank Belan, Avdo Burek, Abaz Bijedić, Ahmed I. Drljević, Simo Savinović, Gjorgjo Janković, Rade Š. Milišević, Nikola Obradović, Leo Allenberg, Maksim Čeprnjić, Petar Džonba, Adam L. Vrčević, Špiro V. Miljanović i Daniel Letica; po 50 Ct: Mitar Škero, Ilija Bajanjić, Milan Vučković, Lillian (jlennenn, Nuis K. Coulon, Lazar S. Ćurić, Franz Belan, M itar Š. Obradović, Jovo V. Vlaović, Mitar Hamović, Lazar Kraljević, Špiro S. Radojžić i Gjuro G. Zeleković 25 Ct. Omer Omerefendić iz Maglaja sakupio je za „Firdusov mearifski fond" K 13.20. Priloge darovaše: O. Omerefendić K 4; po 2 K: Brišo M ujaković i Sa­ lih Osm anović; po K 1: Mahmud Turšić, Salih Čosić, Hasan Horozović i M ustafa Mešić; Ismet O m erefen­ dić 80 h. i Husein Ibranović 40 h. Hasan Karamehmedović iz Bileće sakupio je za ovaj fond K 10. Priloge darovaše: H. Karamehmedo­ vić K 5., Hamidaga Kreso K 2; po K 1: Abaz Kapičić, Avdo Telarović i Ibrahim A. Kapičić. Ademaga Jaganjac iz Bileće, poslao je K 91, koju je svotu sakupio za „Firdusov mearifski fond" megju tam. gragjanima. Priloge darovaše: Hašim Drljević K 5, Mihajlo Papara gradski zastupnik K 3 i Adem­ aga Jaganjac K 3; po K 2: Salihaga Mahić, Sava Miličević, Gavrila Dželetović, M ahmutaga Kreso, Blagoje Milošević, Sadik Čamo, Ahmetaga Arnautović, Ademaga Kreso, Tomo Miličević i P etar Kukić; po K 1: Mihajlo Vojnović, Arif Begović Trebinjac, Ha­ san Avdić, Risto Šešlija, O sm anaga Šakam bet, Murat Kapičić tišler, Nikola Pičeta, Omer Duraković, Gjoko Aleksić., Mahmut Jaganjac, Mujo Babović, Hu­ sein Kusturica, Sejdo Selimović, Omer Čamo, Osman Gjokić, Osman Isović, D erviša-hanum a Arnautović, Ziba Arnautović, Jusuf Babović, Košta Milošević, Mato Papić, Tomo Angjelić, Rade Dželetović, Lazar Miličević, Mihailo Dangubić, Lazar Miličević, Stana Dimić, Hamdija Selimović, Milan Dželelović, Alaga Kreso, Mehmed Arslanagić, Risto Jokanović, Nikola Dangubić, Mehmed Drljević, Maiš Pinla trg. putnik, Arif Kreso, Dušan Crniljić, Ahmed Avdović, Marko Jurković, M itar Sekulović, Ibro Vilić, Sava Hamović, Gavrilo Miličević, Hanuma M ahmuta Arnautovića, Fatima, kći Mahmuta Arnautovića, Mušan Hajrović, Mehmed Kreso tišler, Nazif Zubčević, Bajra Ovčina, Mišo Kundačina, Rade Grubačić, Sejdo Jaganjac, Sabit Jaganjac, Avdija Jaganjac i Nikola Albijanić; po 80 h.: Halil Zejnilović; po 60 h.: Hanuma Nazifa Zubčevića, Hanuma Mustafe Zubčevića, Nikola Mostarčić, Huso Selimović i Luka Mirković; po 50 h.:. Muho Drljević, Mahmud Hajdarhodžić, Zaim H ajdarhodžić i Arif Hajdarhodžić; po 30 h.: Nikola Radovanović i Zajko Isović. H asanbeg Dedić iz Skender-Vakufa (Kotor-Varoš), poslao je K 40; sakupljenih za „Firdusov-m earifski fond". Priloge darovaše: H asanbeg Dedić, K 10, Alibeg Dedić K 5 i Nakibbeg Imamović K 4, Bećiraga Špica K 3; po K 2: M ustajbeg Alibegović, Der­ viš ef. Imamović, Derviš ef. Zukanović, Abdaga Salkić, i Huseinbeg Hadžić; po K 1: M uharem aga T arlaković, Hadžo Salihović i Halilaga Krkić. Husejn ef. Kadić uč. šer. sudačke škole u Sara­ jevu položio je K 2640, koju je svotu sakupio' prili­ kom boravka u Vlasenicama. Priloge darovaše: po K 5'— : Salihaga Kadić i Salihaga K urtagić; po K 2 '— : Hamdija Begović i Omeraga Buljugić; po K 1*— : �125 Edhemaga Salaharović, Ahmed Vezirović, Kasimaga Durmić, Salih Makalić, Meho Tosunbegović, Mehmed Spahić, Selim aga Balvanović, Muhamed Berković i Mustafa Čišić; Šerif Maslić 50 hel.; po 40 hel.: Sejfo Alimagić, Salih Kladić, Salih Sinučić, Suljaga Imamović, Suljo Delagić i Muhamed ef. Buljugić; po 30 hel.: Ahmed Hadžić i Atif Imamović ; po 20 hel: Mujo Zubović, Ćamil Kurtagić, Salko An.autović, Mujo Saraćević, Ragib Klempić, Mujo Atić, Bajro Hasanović, Avdo Telalović, Suljo Hasanović, Selman Kićić, Husein Kuduzović, Mehmed Kavazović, Avdo Ademović i Alija Jašarović; po 10 hel: Nurija Kicić, Lutfo Ahmedagić, Salko Gjagjaljović, Salko Jajac, Hu­ sein Huremović, Osman Nurić i Alija Kremić. Habibe hanuma Zečević iz Visokog darovala je za „Firdusov mearifski fond" K 20'—. Mahmutaga Mulalić iz Livna sakupio je za „Firdusov mearifski fond" K 681*30. Priloge daro­ vale: Hadži Meleć hanuma Firdus K 500*— ; Mah­ mutaga Mulalić K 50*— ; Dr. Dragon Plentaj K 25*— ; Mahmutaga Brkić K 20*— ; po K 10'— : Braća Diz­ dari, Ćamilbeg Hamzalajbegović i Anto N. Tadić; Zaim Maslić K 5.— ; po K 3*— : Ademaga Smajlagić, Htiseinaga Huskić i Imširbeg Ljubtmčić; po K 2*— : Spaho Maslić Adem, Garušanin Mustafa C.šić, Salih Duran, Arif Sarač, Mustafa Lemo, Ejub Žisko, Meh­ med Šeremet, Mustafa Sefefćehajić, Zaim Šeremet, Smail Žiško, Mahmut Huskić i Mahmut H aro; po K 1*— : Sulejman Šabanović, Ragib ef. Piragić, Salih Kavo, Hasan Seferčehajić, Derviš Šehić, Mehmed Safić, Omer Feraget, Hasan Bala^ić, Muharem Bu­ balo, Mustafa Gušo, Mehmed šeremet i Osman Vančić; Bešir Fehimović 80 hel.; po 60 hel.: Mahmud Ćato, Hafiz Arif Bečirbašić i Alija Elkaz; Jusuf Bonbić 30 hel.; po 20 hel.: Jusuf Haliriiaij>i Mustafa Harača. Arslan Hercegovac iz Zenice sakupio je za isti fond K 17'45. Priloge darovaše: Mustajbeg Čolaković sin Mustabegov K 3'— ; po K 2*— : Arslan Hercego vac i Sulejmanaga Dervenčić; po K 1*— : Ibrahimaga Strika, Omeraga Husejnagić, Halilaga Pajskić i Emin D uvnjak, po 60 hel.: Jusuf ef. Ekinović i Derviš Pašanbegović; po 50 hel.: Hasan Duvnjak, Mahmut Maslić, Hasan Durmo i Jusuf ef. Alihodžić; po 40 h.: Salih-Hilmi ef. Ekinović; po 30 hel.: Derviš Softić i Hašimaga Smrika, Salih Hadžić, Mehmed Imamović, Mehmed Dizdarević Nazif Selimović i Ibrahim Softić. Smaii-Kjemal Filipović iz Glamoća poslao je K 14—, koju je svotu sakupio za „Firdusov mea­ rifski fond" prilikom hatme u tam. mektebi-ibtidaiji, Društvene vijesti. Z a d o cn io b roj. Radi štrajka tipografskih radenika štamparija nije dvije hefte radila, pa stoga ovaj broj lista nije moga na vrijeme izaći, a i na­ redni broj će morati da okasni. Nu mi ćemo n asto ­ jati, da u toku mjeseca maja dovedemo stvari ponova u red tako, da već 10. broj izagje u pravo vrijeme, poslije čega ćemo, kao i dosada, biti uredni i tačni. P ro m o v isa n za d o k to r a m ed icin e. U petak, dne 31. marta promovisan je na čast doktora sve­ ukupne medicine Gajretov stipendist g. Mehmedbeg Zečević iz Visokog, koji je, završavajući svoje nauke upravio odboru „Gajretu'4 ovu zahvalu: „Pri svršetku studija osjećam svojom prvom duž­ nošću, da blagodarim i izrazim najtopliju zahvalu društvu, koje me je uvijek u najtežim časovima moga života, obilno pomagalo. Najtoplije se zahvaljujem i tome slavnom odboru, koji je svojim neumornim i požrtvovnim radom svom silom nastojao, da osnaži i na što veću visinu dig­ ne ovu jedinu dobrotvornu ustanovu svoga naroda. Ujedno vas molim, da izvolite biti tumačem moje najdublje odanosti prema narodu, koji i u naj­ težim prilikama svojim nije zaboravio omladine, koja traži prosvjete. U želji da se pokažem dostojnim potpore svoga naroda, bilježim se uz. m. selam — Vaš odani, Beč, 29, marta 1.11. M. Zečević aps. medicine." Mladome doktoru ,,Gajret“ najtoplije čestita s potpunim uvjerenjem, da će on biti od dobra i sreće svome narodu i domovini. D ip lom a za zaslu gu . Prema propisu § 37. društv. pravila „Gajret" daje diplomu za zasluge ono­ me svom povjereniku, koji je uredno kroz 5 godina vršio svoju dužnost. Prvu takovu diplomu dobio je ovih dana gosp. Mustafa Asim ef. Sarajlić, opć. bilježnik u Stocu, koji je punih 5 godina vršio povjereničku dužnost u Stocu, i koji je svojim neumornim radom i zauzimanjem Gajretovu ideju u Stocu tako popularisao, da se ovo mjesto može uračunati megju najbolja mjesta Gajretova rada. Nedavno je osnovan u Stocu društveni podod­ bor, u kojemu se g. Sarajlić, zaokupljen svojim ve­ likim kancelarijskim i privatnim poslovima, nije mo­ gao da primi funkcije predsjedničke — koja mu je na skupštini jednoglasno bila povjerena — ali po­ znavajući svoga oduševljenog prijatelja, „Gajret" će ipak, uvjereni smo, od njegove strane imati još do­ sta i moralne i materijalne koristi. Mi i ovim putem izražavamo g. Sarajliću sr­ dačnu hvalu i priznanje na njegovom radu i kličemo mu živio! B ra ć a iz A m erike ,,G a jretu “ . Naša braća u dalekoj prekomorskoj Americi su se ponova sjetili našega narodnog mezimčeta „Gajreta“, pa su mu po­ vodom glavne godišnje skupštine svoga društva „Džemijetul Hajrijje" u Čikagu, skupili K 14829, koja je svota društvu nedavno stigla. �120 Imena plem enite i svjesne braće u Americi, koji dadoše ove dobrovoljne priloge, iznijećemo u jednome idućem broju našega lista, dok im za sada ovim najsrdačnije zahvaljujemo i kličemo im: živili braćo i sretno se povratili u svoju domovinu! HoB'iann 3anoAH wrajp eiy .“. II oboaom 3aiui>yHKa paqyHa npom-ie nowiOBHe roAiiae cjenika cy ce h obb rOAHHe Heicn AOMahn HOB'iaHH 3hboah Hamera „TajpeTa" n ii3 cBoje hhcto aoćiith Aajiu .lojene A°6po.x>He npujiore. TaKO npn.iojKiiine „TajpeTV® no 50 K. „Cpn. nrreAnoHnira“ y rau,icy, »Cpn. 6aHKa“ y MocTapy h »Cpn. KpeA. 3aBOA“ y Ty3Jin, a „Trgovačka banka“ y Tpe0 HH>y Aa*ia je npiuior oa 70 K. Tpii HanpnjeA HaBeACHa cpncKa 3aB0Aa cy ce n .iaH,cKe roAHHe cjenuia »TajpeTa«, a npBa Aua (Cpn. 6aiiKa“ y MocTapy ii Cpn. inTeAHOHnu;a y raipcy) cy h njiaaoBii yTeMe.'i>anH ApyuiTBa, Te CBe to Haii Aaje Isto tako i poslije učenja mevludi šerifa u islam ­ skoj čitaonici u Bileći sakupio Ibrahim ef. H adžić K 11.10 dobrovoljnih priloga „Gajretu". Hakibeg Kolaković iz Blagaja (kod M ostara) po­ slao je K 5 „G ajretu" mjesto zahvalnice svima da­ rovateljima priloga novootvorenoj čitaonici. Sejfudin-Fikret Husejnagić bankovni činovnik u Tešnju darovao je K 1.30 „G ajretu". A. Muminagić iz Čapljine poslao je K 16.70, od koje svote je sakupio K 10.70 prilikom izabranja za načelnika g. M emišage M esihovića u Ljubuškom. Priloge darovaše: Braća Mrčić K 5, M uhamedaga Muminagić K 1.20, po K 1: Abdullah Kapetanović Ahmed ef. Kapetanović i H asana ga Sadiković; Simo Dragičević 60 h i H alidaga Hadžić 40 h. Od nazna­ čene svote je isti sakupio na skupštini za osnuće musi. zanati, udruženja K 5.90. noBOAa, Aa Kano 'i.ianoBBMa ynpaBe obux 3aBOAa TaKO Poslije učenja mevludi-šerifa M ehmed ef. M au CBH>ia AnoHHvapnMa, H3peueMO obhm cpAanay XBa^iy hića u Gožuljskoj džamiji u Ljubuškom sakupili su h npn3Han>e. Kasim Mahić i Haso Lalić K 14 dobrovoljnih priloga A g r a r n a I k o m e r c ija ln a b a n k a „ G a j„G ajretu44. r e tu “ . — Na glavnoj godišnjoj skupštini akcionara Samuel Elijan iz Bijeline poslao je iz kašice br. ovoga zavoda zaključeno je, da se iz prošlogodišnje 54, koja se nalazi u dućanu dotičnoga K 4.32. čiste dobiti zavoda dade izvjesna svota u dobrotvor, M ustafa Halilhodžić uč. str. trg. škole u M ostaru svrhe, pa je iz te svote data i našem .,G ajretu44 poslao je K 7.75, koju je svotu sakupio na mevludu znatna svota od 150 kruna. kod Ibrahima Mujića. Mi ovim srdačno zahvaljujemo kako upravi za­ Hadži Salihaga Latifić G ajretov povjerenik u voda tako i dioničarima spomenute banke na obilnoj potpori, nadajući se, da. će ,,Gajret“ i u buduće do­ Livnu poslao je K 15 G ajretu, koja je svota sakup­ ljeno u veselom društvu po Jozi M. Kaiću prilikom bivati znatne pomoći od strane ovoga zavoda. im endana sudca g. Dilberovića. Mehmed ef. Kozarčanin iz Cazina poslao je K 2, koju svotu je sakupio Stevan Kurbalić na im endan Javne podvrte i darovi. hotelira Josipa Nasila. „Zrno po zrno pogača" Jusuf ef. Tančica iz Ljubuškog poslao je K 8 Ismet ef. Zildžić trg. iz Sarajeva položio je iz kašice br. 438 K 12. koja se nalazi njegovu dućanu. „Gajretu" od prodatih kurb. kožica. Kožice darovaše Nazif Topić iz Cazina poslao je K 6.50 „Gajretu", po 1 kom. koje su sakupljene za „G ajret" u Ljubuš­ kom: Ahmed Prolić i Hasan Gujić obje unovčene za od koje svote je isti sakupio K 5.50 prilikom zabave tam. isl. čitaonice, te I. Mulić učitelj u istoj čitao­ K 8. nici sakupio K 1. Zulfaga Ramović iz Nevesinja poslao je K 13.87, koju je svotu sakupio na zabavi: „M uslimanskog antiaikoholističkog društva Iršader44, i na zabavi društva „Zastave14. Ćamil Fejzagić iz Bjelimića i Arif ef. Muftić iz Konjica, sa još dvojicom seljaka iz Župe darovali su prilikom posjete društvene kancelarije K 5. Ruhija Hadžiosmanović iz Jajca poslao je K 8.67, koju je svotu izvadio iz kašica nalazećih kod društva ,,Darul-Hair“ br. 138, K 6.10, Zuhdi ef. Šušića br. 139, .7 h. Sade Šanića u brijačnici br. 140, K 1, te u kafani Ibrahima Spahe br. 141, 80 h. Šerifbeg Muslibegović iz Nevesinja poslao je „G ajretu44 K 8.86, koja je svota sakupljena na vese­ lom sastanku u društvu „lrsad44 poslije učenja mevludišerifa. M a jin rjia c H iiK . Gyna y ApnayxJiyKy. Jom Huje yryuicH h ii ycTa- naK A pana y Je»ieHy, koju TypcKoj BjiaAH aaAaje MHoro 6pnra, a H36iija 6yHa Ha APyroj CTpaHH ijapcTBa, y ApH ayM yay, Koja Hnje HHyKo^iHKo Maae 036a^.Ha oa apancKe. MMa Befe jijecep AaHa, oTKatco cy y c ia jia n a opy»cjc apHayTcica KaTOJnmica njieiieHa, Koja CBojy c n a ry CBaKiiM A3HOM noBekaBajy h TypcKoj Bojcipi 3aAajy MHoro o pnra u TeuiKoha, Taao, a * jo Rch y hckojiiiko cyico6a Bojcaa Mopa.ia Aa ce noB.ia'iii h 6yAe noSnjcbeHa. y cTiiHimu cy cnaĆAjeBeHH Ao6pnM opysKjeM n HMajy AocTa MyHHunje, a Be^u ce, a » hm Ha q e jy cToje oi{)h HHpn ii3 AycTpHje h MTajnijc. OBaj ycTaiiaK BOAii co y TOJiiiKo ycujcumiije h paAH Tora, uito je �127 llp a a Topa OTBopajia ycxaHBipiMa CBoje rpaH ape, na Mory y c.iytiajy uoTpe6e a & Hahy yTO*mmTa. A.ih n a ^ a m ce je, a » he ycTaaaK 6iith nnaK yrym en, jep je aKpHjy yryraaBaH>a 6yHe y3eo y CBoje pyae OAJyHHB Typc«B BojcKOBo^a TypryT nama, koje je Beh OTnyTOBao y no6yH>eHe KpajeBe. TypryT nama je ohomsahc H3Aao nporviac Ha no6ya>eHiiKe, Aa ce yMiipe n noBpaTe CBojnM KyhaMa, y Koje« he wiynajy cbb ycTaHnuB. 6htb noMii-iopaiiH. Y npoTBBHoM nocTynehe ce HajcTpoacuje ii 6e3 uKaicne mb•lOCTB B 003Iipa. ^ obocbmo aeKOJiiKo H3Bjemha ca đoinuiTa, na kojn x ce Moace BHAjeTB, Kano je cmaj ycxaHaK y 3eo Beojia 036H.i,He pa3Mjepe: JeAHa apHayTCKa nera oa 30 jbyjw ynycTH.ia ce y 6op6y ca TypcKBM Tpynaua y oko.ihhh JleABHHOHa. ^eceT ApHayTa je norHHy^o, a Burne b x je pameHO. Typcae Tpyne Hiua.ie cy Tpojauy m p t b b x , a BBine paH>eh b x . CnTyauBja y cicaAapcKOMe BiwajeTy nenpecTaHO je iiCTa; Ha upeoropctcoj rpaHim« CBaKora AaHa boao ce oname 6op 6e B3Me^y ap 6aHauiKBX ycTama b IlpHoropaua, npoTBBy TypcKora norpaHBHHor KopAoua. Ca o6je cTpaHe nua Be.iBKBx ry 6aTaKa. * c S IIapo 6poA aa npeHoc ,,MaxMyA IIIe<j)KeT KpeHyo ce B3 LJapnrpaAa ca Tpn đaTa^OHa peAH(J)a sa Can I,IoBaHB ah MeABa. Ha ApeoropcKoj rpaHimn uMa CBaKH a *h uojeBa. ry6uTitB Ha o6je CTpaHe ocjeTHH cy. w K oa KacTpaia cy A sa T ypcK a 6 aTa.T>0 Ha H a urn jia Ha a p 6 an a cK y 3a c je A y n noTnyH o cy y h b uiTCHU 06 a 6 a T a ^ 0 Ha. Hyje ce, a» cy yoTaHBi;ii ocBojniB sapom Kon.iBKej. TpaHcnopT xpaHe, Koja je 6ho oApe^eH 3a TypcKy noi'[BHH'my cTpaacy, a nrnao je H3 KyMaHOBa, oTe^a je Heno3HaTa neia ycTamKa. * H 3 IIo A ro p H H e jaB .,L a jy : Jyae pao a &h BOABJia ce KpBaBa 6op,6a B3Meljy jcTannKa b Typcnax Tpyna y o k o jibh b Ty3& b bctohho 6.iB3y HlBnnaHBKa. HeaoaBKO Ap6aHaca, Koja cy cbho K /npe6jer^B y IIoAi’opBu;y>npanajy, Aa cy T y p c K e x p y n e / npeTpnB ^ie orpoM aH nopa3. MnorH cy Hn3a.Mi1 3 apoS.LeHii oa ycTaHHKa, a ocTann cy ce pa36BjeHa a s jih ; y 6jercTBo. Eep.jHHCKH „ M o r^ en p o st 1 n p a u a B 3 G a p a : K oa T ya 4 je Aom^io ao K p B a B a H o k H o r 6 o ja, npn.iBKoM Kojer c y T y p p n B 3 r y 6 B JiH o k o 4 0 0 J h j A n Koje m p t bbx Koje pameHHX. H a ap 6aHacKoj crpaH B ohjio je 25 m p t b b x , a 16 paH>eHBX. A p đ anaca cy y noneTKy 6 b .i b Ha Ao6 po 3amTBheHoj CTpaHB, a.in cy KacH aje 6 b j i b npHCB.T>eHii Ha y 3MaK. „National Zeitung nprnia BnjecT n 3 CoA pa, a » cy 4 TypcKa 6aTajbOHa 3ay3e;ia TBp^aBy HlHnnaHBK. EnTKa y KpajeBHMa X otb b KacTpaTH rpaja.ia jo hbthb a » h ; Ha o6jcBa CTpaHama BMa to ih k b x ry 6 u T aK a. Tpu TypcKa orjmuapa, Koja cy 6 b.u i 3apo6.teHB, Apoanacn cy CTp?.i>a.iH. Koa K ončana Hajia3H ce 4000 Ap6aHaca. JeAHo 0Ajr.neH.e TypcKax neia, Koje je napumpan > us Bpama y CKaAap, yHauiTCHo je. HeKoju caMo Bojnana cy no6jerjia y CKaAap. Ce.10 KonpnJiaK dotiij-ho je yHamTeHO. E p3ojaB B3 UoAropBpe jaB/na, a * cy TypcKC i p y n e koa Ty3a A O K B nje.ie T e a c a n nopa3. Hyje ce, Aa je y Toj 6hthb, noja je Tpaja.ua nyHiix 12 caxaTa, norH H yA o 2 0 0 0 T y p c k h x b 0 j h b Ka, a 7 0 0 bx je pameHo. !Io6jeAa Ap6aHaca 6njia. je oA^ruia. y CicaApy ce 6oje Aonacsa no6jeAOHocHiix *Ap6aHasa. HaneTOCT M33iel>y U p n e l ’ope h Typcice. K bko jaB.T>ajy hobbho, oahocb H3Mei)y HpHe Tope 11 Typcxe TOJBKO cy 3aneTB, Aa he xypciCH noc-iamiK Ha HeniH>y C a a » P E a h h 6ej obtb ono3BaH, a y bcto npnjesie 6uhe ono3B8H H upHoropcKH noc«iaHHK y HapurpaAV ITonoBHh, HHjB ono30B oopa3.iajKy H>eronoM 6o.nemhy. y cthhhk y MapoKy. Hlnamo^iCKa KopecnoHAenunja B3 MaApHAa aohoch xe.ierpaM B3 TaHrepa y uoue ce Be^B, A» jeAHO hhcmo Koje je c ia r^ o H3 Jlaiiaina, jaBA>a 0 yaacKy y 4>ec Kolone (Mexajie) EpeMOHone. CTHL'^a cy nacMa B3 MerHHena, Aa je Myjiaj-3BH 6paT Myjiej Xa<j)HAa npoicjiaMOBaH 3a cyjiTaHa. 3cMypn cy on.’baHKaJin A^haHe a Heico.niKo JeBpeja je yuHjeHo. EpeMo je pacTjepao 6yHTOBHBKe. PycKO‘Kii ncKH 3an .i6T. K u ha ce opynca b cnpeMa 3a pax. Ona ce o6paxBAa aMepHKaiipnua 3 a sajam 11 obu cy joj Aa^iH ABHje ctotbho MimuoHa AO>tapa 3 a opyncan>e BojcKe, mTO 8iiaqB, Aa ce Kima HnaK cnpeMa n a OTnop, _ aKo ce ifcCH cnop ca PycnjoM He pnjemn Ha MHpan HaiBH. Jom jeA&H A0KB3, Aa ce KaHa cnpeMa s a paT. enrđecKB ^ bctobii caonmTaBajy, a » je y BajeAoj K bhb oTnoaejio onmTe npB^araH.e 3 a KiiHecKy (})AOTy y6ojHy. ^ o caAa je ca6paHO y npocxpaHOM papcTBy 6jiH3y cto MHJiBOHa xa(via 3 a hcko.ihko y6ojHBX 6poAOBa. K hhh TpasKB cnopa3yM ca JanaHOM n 3a Ty CBpxy ayAH JanaHy BennKe KOHpecaje y CBojoj 3eMJbii. OnacuocT paTa Ha a ^ okom BCTOKy je CBe to 6,XH®a. Poruke i odgouori uredništva. D !x i. — 0 am 3x , hbm cto HaM nncajiB, nocJiaTB cy cbb , oa HOBe roABHe imamna 6pojeBB „rajpeTOBH*1 Hi aApečy a o t h ^ ho oco6e, na mb ne 3aaMo, niTa jo y3poK Te joj HHcy ypyneHB. To je carypHo Heica norpemKa koa nacMOHOine, Koja je MoacAa Apyrosi hokomg jiii CTOBe ypyBB0, a 3 a iu to mb He MoaceMo h o c h th KpHBHpe. H3B0.1BT6 ce cTora Hajnpuje pacnaTaTB koa noui* Tapa, na OHAa noMBm.iiaTH Ha Apyi'e Mjepe, Kojnaa HaM npiijeTBTe, a Kojnx ce m b HeMaMo pa3^ora 6am h ii M8.10 6ojaTH. �128 A l i - R i z a . — Ni stihovi Vam nisu bolji od proze. Najbolje bi bilo da Vi sad za sad što više čitate, a za pisanje ćete im ati docnije vremena. F a i k u. — Originalni sastav Vam je veoma slab, a nisu bolje ni one dvije narodne pjesme. Prema tome ne možemo ni jedno uvrstiti. N i j a z i . — U idućem broju. — Selam! M e h m e d F e r i d . — Gledaćemo da Vaš sa­ stav ugje u idući broj. Selam! M., Mostar. Nismo mogli probrati nijednu stvar za štampu. Preporučujemo i Vama, da za sad samo čitate, a za pisanje ćete imati vremena. H. B. — Nije ni narodna umotvorina svaka dobra. To se može vidjeti i po ovim pjesm ama, što nam ih Vi poslaste. Mi donosimo samo lijepe i o da­ brane stvari. M. II. y BAi’heM 6pojy 6ahe yBpiuT6Ho. B u r z a . — Veoma slaba rabota. H. H., B. — Pjesmu koju ste nam poslali kao svoju, mi smo znali i pjevali je prije nego ste se vi i rodili. Sastavite što sami ako umijete, pa nam po­ šaljite, a nemojte nam slati tugje stvari, jer bi se to moglo sm atrati i kragjom. Azbuka (abeceda) arapski ćirilicom i latinicom Ćirilicom: Latinicom: (j) 1 .1 (*)•».;. i (r) > B B, a A, 6 p, a A, b B, Vv, (jt') iS (Jls) ; i i »i 1 i UH, ^ i, H m i I, j J, k K, (ji ; (y) *» (u) j o 0, n n, p I} o 0, p \\ r R, ćirilicom: Latinicom: (&>.-*■(*)?■-?• G i) m III, u, U,, u 'I, š Š. c C, č C, Ćirilicom: Latinicom: Ćirilicom: Latinicom: (.0 i i i r r, g Q. “ tdUi (i .*•) e E, e E, $ > A A, d D, j) I J (* r)= * ' Jb ti), MM, ji ji, m M, ■j Lj, ti i'i / (ji) i - (*) T T, c C, 7 y> s S, t T, u U, Ce ) h 'R, ć Ć, ‘dž Dž, (i) J ij 33 jk 3K, ■L Z ž Ž, (j) : i i (i) ; : lb IL» H H, nj N n N, (g) * • (c) - ij) <3?, XX, f F, hK f- tj rB. gj Gj- \ \ \ v Gajretovo cigar-ćage. je ispitano od svjetskog naučenjaka, profesora kemije na bečkom uni­ verzitetu Dr. Lambecka i pronagjeno najboljim i za zdravlje neškodljivim. Pa kada još uz to od potrošenog Gajretova cigar-ćageta ide 10% u korist „Gajreta" zar nije i sramota i grehota, da Muslimani drugo cigar-ćage troše! Jest, i po sto puta jest i stoga je dužnost, da svaki musliman kupuje i troši samo i isključivo Gajretovo cigar-ćage a da odbaci sve druge fabrikate. Muslimani, trošite samo Gajretovo cigar-ćage! Za uredništvo odgovara: Osnian G jik ić . - Islamska din«. Štamparija. - 3 a ypeAnuuiTB 0 oAronapa: O cn aii .......... ih . � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a68eea32b0d6390b8fd94ae5921e223e.pdf a2c37e6dd1cc24a7f7e52d3fdc06702e PDF Text Text BPOJ 9. l!BOJ rOAHHA IV. GODINA ♦♦ i a j p e ♦ JIMCT 3A /tP y iIIT B E H E IIO C.IOBE M 3A HAPOAHO nPO C B JEU H B A H jE. u S « ♦♦ apvmtbo „rajpeT11. - Vpc a _ 4. • j r e t LIST ZA DRUŠTVENE POSLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H3ĆIA3H CBAKOr 1. u 15. --------y M jE C E u ,y .--------- BjacmiK: „ p i IZLAZI SVAKOG 1. i 15. --------U M JE SE C U .---------hiiic: CAPAJEBO, 1. »raja 1911. Ociian 'L’. hkiiI., — Vlasnik: Društvo „Giijret*. - Urednik: Osman Gjikid — t r va JjVij>\r r j> — SARAJEVO, 1. maja 1911. llnjeH a je jiHCTy: sa Bochj n XepneroBnny a AycTpoyrapci«y MOHapxnjy, sa uiaHOBe, Tajie6y, yM6HHKe n Tewaice 2 K, s a HeHJiaHOBe 4 K roflBmifce. 3a cbb ocrajie somao 10 (jipanana. lloje^BUB CpojeBti cTajy 20 seji. Hen.nahena ce nncMa ne npnsiajy, pynonnCH ce ue Bpahajy. — IIpeTn.'iaTa h pyKonncn ma.i.y ce ua a^pecy: nrajpeTu — CapajeBO. C ije n a je l i s t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, z a n e č l a n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka Pojedini brpjevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Bogoštovne stipendije. Ali takvo mišljenje treba da otpane. Naši alimi, koji budu dobili ovakvu, svestranu naob­ razbu i spremu, neće i ne mogu doći u položaj današnje naše ,,ilmijje“ . Oni će biti oni, koji će imati sva prava, da zaposjednu sva, najveća i najunosnija mjesta u našim vjerskim starješništvima, pa uzme li se samo današnje stanje, ovako kakvo je, u obzir, mi imademo čitav niz takvih mjesta, koja su i sa znatnim priho­ dima skopčana, i na kojima se postizava ve­ liki ugled kako u narodu tako i u državi. Pa i da su samo ta mjesta, koja se stavljaju u iz­ gled onima, koji na ovakav način stiču teo­ lošku spremu, ne bi imalo mjesto potpunom nepovjerenju prema ovim studijama. U predprošlom našem broju je bilo govora 0 ovim Stipendijama. Kao što smo javili, ove stipendije, koje iznose svotu od 40.000 kruna (ICO stipendije po 400 kruna godišnje), une­ sene su u ovogodišnji zemaljski proračun, koji će, nema nikakve sumnje, biti sankcionisan i odobren u svima svojim pozicijama. Tako će i spomenuta" stavka za ove Sti­ pendije biti takogjer bez sumnje odobrena i mi ćemo već za nastupajuću, 1911./12. šk. godinu, imati na raspolaganju ovih stotinu stipendija, koje će dobijati oni učenici gimnazije, koji se obvežil, da će docnije studirati teološke nauke 1 odati se pozivu vjerskih funkcionara. Mi ćemo u svoje vrijeme, a po moguć­ nost/ što skorije, obavijestiti o načinu, kako će se ove Stipendije moliti i dobivati. / Za sada pak nalazimo za munasib, da u vezi sa ovim stipendijama, koju progovorimo našoj srednjoškolskoj mladeži i njihovim rodi­ teljima i starateljima. / . Poznavajući dosadašnji, nimalo zavidan, položaj naše ,,ilmijje“ , biće dosta učenika, a i njihovih roditelja i- staratelja, koji će s nekim nepovjerenjem gledati na ove Stipendije. Sje­ tivši se možda kojega muderisa sa sto groša plate, biće ih, koji će zavrtiti glavom i oprav­ dano reći: „P a zar tolike godine muke i truda za tako mizernu platu, koju imaju najniži pisari i podvornici!" A da neće ostati samo na ovim mjestima, u to ne treba ni za čas da sumnjamo. Reor­ ganizacija naših mekteba i medresa je već u projektu i mada je nastao izvjesni sastoj u tome pitanju, ipak će ta stvar doći do svoga ostvarenja i to u vrlo kratkom razmaku vre­ mena. A to ostvarenje donijeće čitav niz no­ vih, unosnih mjesta i uglednih položaja. Stoga mi i nagjosmo za potrebno, da o ovome nekolike progovorimo, pozivajući našu gimnazijsku omladinu, a poglavito njezine ro­ ditelje i staratelje, da o ovoj stvari razmisle i sa svojim se prijateljima posavjetuju i dogovore prije nego se odluče da mole ove Stipendije. Naročito pozivamo Stipendiste Gajretove, koji bi želili da se posvete ilmijanskom pozivu, �130 da se o tome što prije odluče i da upravu društva po mogućnosti još u toku ovoga mje­ se c a izvijeste, kako bi se odbor pri podjelji­ vanju Stipendija ža iduću školsku godinu znao upravljati. držao je, da je pravo prijateljstvo izružiti prijateljevo dijete, makar to bilo i nasred čaršije, samo ako ga vidi, da radi što ne valja. Snljaga je u kahvi imao svoje posebno mjesto, na koje ne bi smio niko drugi sjesti, jer se držalo, da bi on i za to ružio i galamio. Kad su se novine čitale, Suljaga je sjedio na Jo š jedanput naglašavamo, da je bojazan radi rgjavih materijalnih prilika naših vjerskih svom mjestu, pušio na dugačak čibuk i pio kahvu. funkcionara neosnovana i savršujemo ovaj On nije znao čitati, ali je vrlo volio slušati novosti, osobito ako se što javlja o dogagjajima iz islamskog kratki napis, savjetujući kako našu omladinu svijeta. tako i njezine roditelje i staratelje, da se na Nakon pročitaaja kakve vijesti, Suljaga bi redo­ ovaj korak bez imalo brige odluče. vito uzeo riječ (odnosno, sam bi je sebi podijelio), pa tu vijest opširno rastumačio i kazao bi uz to svoje mišljenje, da li mu se to, o čemu se piše, dopada ili ne dopada, a to bi njegovo mišljenje većina slušalaca uzelo kao najmjerodavnije, jer u kahvu i ne dolazi Hazim Muftlć — Tuzla: pametniji i inteligentniji čovjek, koji bi Suljagino mišljenje mogao oboriti i svijet o protivnom uvjeriti. Zakjučak u kahvi. Tako je bilo i onoga dana, kada ono nekakav Čitao neko u kahvi, punoj ljudi, novine, u kojima dječik pročita iz novina o skupštini Muslimana u Mi­ je pisalo i to, kako su muslimani u Misiru držali siru i o njihovom zaključku, kojim traže, da im se skupštinu, na kojoj su usvojili rezoluciju sa više važ­ sokaci urede i rasvijetle jednako kao i u stranaca. nih tačaka. Jedna od tih 'tačaka bila je ta, kojom traže Kahva je bila puna svijeta; svakome se taj zak­ da se sokaci u kojima stanuju domaći, imadu urediti ljučak Misirlija dopao i pri tome svako osjećao neko i rasvijetliti isto kao i.oui, što su u njima stranci, saučešće naprama njima, ali niko ne umjede reći doseljenici nastanjeni. nekog drugog utiska, koji je svima slušateljima ov­ To čitanje slušao je i Suljaga, u svoj čaršiji poznat, ladao, kad se ta novost pročitala, osim Suljage. Suljagu odmah spopade nekakva huja, krv mu jurnu kao vrlo ljut, a uz to i razgovoran čovjek. Ali ko ga je bolje poznavao, znao je, da je to dobar čovjek, jer u glavu, izvadi iz džepa duhansku kutiju, lupi s njom se Suljaga ljutio samo na nepravdu i kad vidi, da se 0 sećiju u mal što je nije sdrobio, pa otpoče: kome kakva nepravda nanosi, on je to odmah osu­ — Vjere mi sam mislio, da nigdje nije ko u đ iv a o i ružio svukud one, koji nepravo čine. nas. A eto megjer je i u Misiru ’vako. On je osjećao, da mu je pri duši lakše, kad u Idem ja jučer kraj onog konculi9ta kuće, a ono kahvi — svom iza kuće najčešćem boravištu — pred sokak lijepo nasut, pa izravnat i uglagjen, velim: eh, svijetom, izgrdi one, koji su po njegovom mišljenju da je pusta sreća, pa da mi je ’vaki put sve do nešto skrivili. kuće: od dragosti bi po njemu hodo. Ama jok, meni valja Ako čija kola progju putem, pa škripe, Suljaga udariti na sto belaja po blatu i kaljužama idići kroz odmah ruži vlasnika kola, što nije osovine namazao, našu mahalu, dok izigjem ’vamo na mejdan, kud se već muči sirote životinje sa teškim i nenamazanim Švabe šetaju. Pitam neki dan onog našeg šutkavca Mukolima. ratagu, — bajagi njakog općinskog vijećnika: Šta ovo Ako nema u kasapnici mesa, ili ga ima, ali je može biti, ako si Turčin? Ja, — velim, — ne mogu mršavo ili staro, Suljaga grdi općinu, što ne nadzire nadostat s obuće blata nastrugati; vavik moram izase kasapnica, da svijet može za svoje pare naći dobra i nositi trijesku, da s njom obuću ostružem, a kad m domasna mesa. seljenički kraj izbatljam, da mi bude lakše koratati, Ako se je gdje na mezarlucima provalila ograda, a u Švaba vidim uvijek naglancane i usvijetlene co­ pa nečije goveče unutra unišlo, to Suljaginu oku neće kule, reko bi čovjek, da nikad i ne hodaju po r»oumaći i eto ga odmah, kao kakvog mutefiša, sa grm­ kru; — a Murataga će ti meni: „Nemereš him, Vljavinom u kahvu: »Šta je toj vakufskoj idari? Valjda veli, — na kraj stati. Oni uvijek govore, da je om oni misle, da ćemo mi ovo ’vako gledati! Jok, vjere onde nekakav centrum grada, pa ga, — kažu, -A mi; njih treba poćerati. Rezile, bolan i nas žive i one treba više uregjivati. Ja sam molio, da i u nas naspu 1 m etnu još koji fenjer, — — znaš koliki je u naa mrtve. Evo, junaci, i mezarluke nam provalilo!1* — Kad bi Suljaga galamio i ružio, svak je šutio. prod džamijom mrak, — a oni me odmah sa tim\ Mlag]i ga je svijet štovao i bojao ga se, a stariji su centrumom ušutkaju!1* ------------ Kazo bi ja njima cen­ ga cijenili, jer je mnogome ocu sina učuvao od trum, — nastavljao je Suljaga, — centrum, mi je stranputice, pošto nije ničijih pogrješaka htio kriti, a sav grad i svaki sokak, koji plaća općini danciju nje- / �131 zinu. Ako im je meram, da su stranci njekakva go­ spoda, imamo i mi u našoj mahali svoje gospode. Eno, u nas stoji naš imam, pa onaj učitelj, pa Osmanaga, pa Alijaga i mnogi drugi, sve su to naša gospoda, jedan po jedan. Šta misli taj naš načelnik! — — Načelnik je, vira je, sebi uredio: on se dočepo ajluka, pa vavik sa njima. On može sad i po blatu! — umiješa se kahvedžija, okuražen Suljaginim: govorom. — Ma neka njega s njima, ali treba da zna, da smo ga mi .ondje podigli. Pa, bogme, ako on nas ne bude čuvo, mi njega moremo na izborima iz­ mijeniti. .— Ma, zbiljam, Suljaga, more li se načelnik promijeniti1/ — upitaće jedan iz prikrajka, koji iz­ gleda, da ni pojma nema o ustrojstvu gradskih općina, niti je imao prilike saznati kako se postaje načelnik i općinski vijećnik, ako to u kahvi ne doznadne, jer premda je imao aktivno pravo izbora, od glaso\nice. je mislio da je pozivnica sudu, kojoj takogjer po nje­ govom shvaćanju, povoda ne može svako znati] — More svagje, samo kod n^s još ne more, dok mi ne znamo šta nam fali i šta moremo dobiti. Najgore je u nas opet to, što radimo vavik po, ha' teru. U tom evo i ja sam sebe krivim. Našeg Selimbega načelnika i ja volim; i otac mi se je s nje­ govim rahmetli ocem pazio, ali zaludu što ga ,volim, kad on nije za 'noga posla, prvo': čojk ne zna pisati, pa ga je lahko na svašto nagovoriti. Ali više ga lje neću za hater glasati! Volim met­ nuti učevna čovjeka, koji će nam znati obraz osvjetlati, pa makar se Selimbeg ljutio. Ta nije Selimbeg općine zakupio. Dosti mu je bilo petnaest godina sjediti u općini! — Dojsta je tako! — potvrdiše neki, osokuljeni Suljaginim govorom. — Eh, eto dobro, kad velite, da je. ’vako, — dosjeti se nečemu Suljaga — hoćemo l’ se u bu­ duće svi držati ovoga, kako sam ja kazo, da nećemo po hateru, pa neka i ovo u nas bude ko biva onaj zaključak muslimanske skupštine u Misiru, jer i u njih nije bilo drukčije, osim ako je bilo dva ja tri više na sastanku i što je njih eto neko metno u no­ vine, a nas beli neće niko. — Hoćemo, hoćemo! — odvratiše svi oni, koji su stanovali u neuregjenim sokacima i pri tom se svakome pred očima ukaza po koja neugodna slika iz njihovih heravih, lokvastih, blatnih, mračnih i na razne načine zapuštanih sokaka, kao vidljiva podloga radi koje se treba ljutiti i nekome osvetiti. F. Nedžati: Vila pjesme. , Angjelske oči kad mi srce rane, Noć kad razastre svoja baršun-krila, Zlatne kose kad prospe Luna mila, Rumeneć se kad Zora 8 Danom svane, I srce kada mi ljubavlju plane, I njim ovlada Amorova sila, II se oko njeg teška tuga svila, Ti ga najmanja stvarca dirne, gane, ' Kp poplašeno d’jete majci, hitim I ja njojzi, a ona pita: »Šta je?« — I tješi srce uzbugjeno moje, Gleđeć me milo ko Ijubimče svoje. Ja tad zanesen ljubit je pohitim, A ona pjesme najljepše mi daje! 1908. Ata Nerćes: _. ■- ■ ~ Iz sličica „Sa Neretve". M ehm ed. Počeli su prvi vjesnici pramaljeća dohoditi. Gledajmo u prirodu: eno, niče ljubica, drijemovac obo­ rio svoj zvončić, ptičice pjevuckaju pozdravljajući pjesmama divno pramaljeće! Radini svijet zasukao rukave, pa neko ore ili kopa, neko kraj ulišta nešto deve.ra. Naš je svijet tada u poslu, u radu, da se steče s halalom hljeba. Sunce je jako, oko po dana žeže, pa nema stvora zdrava, a da ne izleti u šetnju... Bijaše mi običaj u ta doba, poslije duševnog rada „megju četiri zida“, izići na sunce i krijepiti se milinama proljetnim. Kojim god danom šetam, nikad nisam sam. Ima mi se neko pridružiti. Najmiliji mi je u društvu Mehmed. On je kršno momče, marljiv je u svom trgovačkom poslu, a govor mu je dosta biran, smišljen i u našim prilikama neobično napre­ dan. Najprije se slože mlada srca, kad jednako misle, jednako osjećaju. Tako je bilo s nama. Mehmed nema Bog zna kakovih škola, svršio je osnovnu školu i želeći mu otac, da ga zemijeni u poslu, odmah ga zatrgovči. Stidio se mene dosta, ne znam za što, ako nije valjda mislio, da sam ja „svu nauku skupio" u školama." „Mani", velim mu ja jednoć, „meni je drago sa svakim razgovarati ko želi, da mu nijesu riječi na odmet. Ti si, brate, valjan mladić, lijepa si ponaša­ nja, a šta mi se osobito svigja, uvigjam da čitaš kod kuće ili. u dućanu... �132 — Pa eto, po nešto. Kad mi zapane kakva knjiga, čitam je. Čitam i naše književne listove, a rijetko ću koju i političku novinu izostaviti u čita­ onici. — Eto, to mi se svigja! — kliknuh ja, tapšajući ga rukom po ramenu. Krasni su proljetni dani prolazili jedan za dru­ gim u nepovratak, a meni se s Mehmedom pričinjali u razgovoru kratki i ugodni. Prošla su i. dva mjeseca kako smo se sprijateljili. Sada mi je još: miliji. Raz­ govora je bilo na pretek. Bože moj, ja omladina ima o čemu promijeniti riječ, ja iko. Što ima u mojoj biblioteci knjiga, redom ih Mehmed čita. Dan, dva čita jednu knjižicu, onako, kad je dokon, a ko u našoj kasabi, nije Bog zna kakvog trgovačkog rada, da mušterije smetaju, a sjutra već on meni polaže račun, šta je čitao. Tu se sad zapodjene o piščevoj pripovijesti: šta pisac misli, o čemu govori, kako riješava ovu ili onu svoju zadaću. — Autorove misli primijenimo uvijek današnjem našem životu... Jednoga lijepoga dana mjeseca jula, a oko ićindije, sjedim ja na našoj „Vardi", pa čekajući svoga Mehmeda, gledam u vazda zelenu Neretvu, kako li­ jepo niz bukove pjenuša. Tu su naše vardoljanske dječurlije teferiči. Za čas, poput mornara ratne mor­ narice, svuku ono malo gornjih haljinica, pa lup, u vir! Tu se kupaju i pračkaju po vodi, da im čisto čovjek zavidi bezazlenosti, slatkoj sreći i zadovolj­ stvu. Taman ja u fim mislima, a Mehmed me izne­ nada prenu: — Esalamu alejkum! — — Alejkumu-selam! Hodi, jesi li turčin, jedva te eto dočekah. Cinjaše mi se, da ne ćeš danas u razgovor sa mnom. Šta je, da te šta ne pometa? — Nije, brate, ništa. Kazaću ti drugi put, kad gdje bili na samu, ovdje će uvijek biti u ovo doba neko, pa ne ću da nas smeta. — A mi hajdemo u šetnju. Taman je lijepo za­ hladilo! — Peke! Ustadosmo i okrenusmo obalom Neretve, prema zapadu sunca. — Dakle? — potsjetih ga ja, kada smo poodmakli iz kasabe. — Mnogo ti imam pripovijedati. Evo smo mi od nekoliko vremena uvijek zajedno; uvijek govorimo o onome i o ovome u naprednom duhu današnjega vremena. Nema fajde, ja osjećam, da nama musli­ manima treba mnogo nauke, rada, organizacije i bratske ljubavi, da krenemo naprijed. Svima nam je dužnost raditi koliko ko može za narodno dobro. Kad ja kome o tom pripovijedam, odmah mi otresito dobaci: „Deder, šta si ti napredovao!** —'N e znaju oni cijeniti moje misli, nego odmah hoće da vide, šta sam time stekao, ili se i materijalno obogatio, — Ima narod potpuno pravo — rekoh ja. Ama da. Nego da ja pregjem odmah na stvar. Ti znaš kakav j ' „ćesatluk" u staroj čaršiji. Sjede trgovci po vas dan gotovo džaba. — Imadern komšija, koji više kahve popiju i popuše duhana, nego što zarade u dućana. Meni je ovaj „ćesatluk1* dodijao: sjedi danas, sjedi sjutra, uvijek gotovo džaba, a vrijeme je novac. Nešto mi se juče uvrtjelo u glavu, da ja za uvijek „zamandalim“ dućan, to jest, ako otac dao... — Pa šta je onda s tim? Šta će reći otac? — ozbiljno ću ja. — Čekaj, duše ti! I lebi je poznato, gdje u našoj kasabi ima rada. Na Varoši, je li u novim uli­ cama, gdje ima prometa. Tu bih ja trebao otvoriti dućan, magazu, Što bilo, pa onako prema toj mušte­ riji udesiti i robu. Eno, nema pet-šest godina tu se dovukao onaj Šprung stranac, pa gledaj sad: od sto­ tine kruna kapitala, stekao danas hiljade... — Hoće li otac, Mehmede, pristati na to? — Kakva ti je namisao lijepa! Baš mi se svigja, ali... — Znadem, šta ćeš primijetiti. Hoće li mi otac, stari konzervativac pristati, odreći se našega ćefenka, terezija i aršina, a preći onamo u „švapsku" ulicu, gdje će se svakako prodavati švapske haljine, čipke, suncobrani, igračke itd. Eto, to je mene i potaklo, da dogjem s ovim tebi, te da zajednički potražimo na­ čina, kojim ćemo sklonuti moga oca na tu pro­ mjenu... — Ako je to i poteško, ipak se ' može nešto učiniti. Ko upliva ima najviše kod tvog oca? — upi­ tam ga. — Znaš, ko? Muderis ef. Njega bi sigurno po-^ slušao. — Pa to je lahko. Ja ću sjutra govoriti i ras­ tumačiti muderisu ovu stvar. On je čovjek bistar, a dobar je prijatelj islamskog napretka... Tako smo mi izmjenjivali misli o tom, kako će Mehmed najlakše oca sklonuti, pa da se otvori jedna moderna radnja u našemu mjestu. Dan je bio na izmaku. Morali smo natrag, po lagano šetajući, a naslagjujući se divnim ljepotama i čistim zrakom našega ubavog zavičaja... II. U našoj mahali na izbor djevojaka kao ni u jednoj drugoj. Svakoga petka ori se tuda pjesma ve­ sele omladine muške i ženske. Danju se po vratima kupe djevojke, a tu bogme dogju odmah momci. — Sada se šale, otimajući čevrice ili kitice cvijeća iz domaćih saksija, sada šalu sviju s dobričinom arnautom i njegovim gurabijama. U veče nastaju pravi ašikluci i sevdisanje. Ti­ šina, koja obično noću po našim mahalama upravo i godi zaljubljenim dušicama. �133 ...„Pa šta ćeš im d e , — govorili su stari naši ljudi, neka ih dok su mladi, nek’ i provedu, a i mi smo tako radili, dok smo bili mlagji". U ta doba, u koja je ova naša pripovijest, do­ lazila su i dva mladića inteligentna u našu mahalu u ašikovanje. Jedan je bio tada u nas učitelj, a drugi je višeškolac na odmoru. Kako njiha dvojica prošetaše našom mahalom, drukčije okrenu ašikovanje. Gdje su oni na vratima, tu [nema niko drugi. A o čemu govore? Pričaju djevojkama kako su i one ljudi, stvorovi kao i mi, kako je i njih dragi Allah darovao pameću i ćutilima kao i nas j, kako je i njima, kao muslimankama nauka „farz". — Ah, a kako ćemo mi učiti čitave djevojke! — začugjeno će im neka Habiba. — A gdje ćemo učiti i pred kim? — opet će druga mudruša. Višeškolac im je tumačio, da trebaju one učiti s braćom ili s rogjacima koji znadu islamsku jaziju, te i latinicu i ćirilicu, koji su učili u školi. — Jest, jest, — veli im učitelj — to je lahka stvar. Eto imamo gjaka sve vaše braće, pa eto s njima po malo učite. Dan po dan, naučićete sve lahko. Ja vam poslije mogu poslati koju knjižicu od islamskih pisaca o našim prilikama ili o Islamu pa polagano čitajte. Bogme, čvrsta volja može mnogo učiniti... Dan po dan prolazili, a naša se mahala čisto promijenila. Nema više uobičajenih kola s momcima, nema ni one, više puta nelijepe, šale, — djevojke se po baščama ili u kućama kupile, pisale po tabli­ cama i pc tekama i čitale „početnice" kao školska djeca. U nas nema valjanije djevojke nego je Almasa Junuzage Beširovića. Njezin ručni rad - priča. Kad kakva žena hoće da pohvali koju bošču ili mahramu, veli: „Kao da ju je Almasa tkala". Djevojka, kao što je Almasa, nije ni čudo, što je bila na n&mu. Naši momci, većinom stidni, što je tobož Almasa od njih učenija, nijesu se ni usugjivali doći joj pod pendžer. Pa kad bi ko i došao, ne da mu se siromahu ni „ogrijati na suncu". Jest, naša se mahala čisto preporodila. Novu vrst razgovaranja „kod kanala" ili „pod pendžerom" odobravaše i stariji, koji su za to s vremenom jedva neki čuli i shvatili, a većina naših otaca o tom ašikovanju u opće ne vodi baš ni malo brige... Moguće radi te obiteljske nepažnje, da često osjeti čitava- po­ rodica nesreću u kući, a naš svijet to prepušta sud­ bini i njezinom usudu... III. , Čim se u Sabah izagje iz džamije, valja ti po našem starom običaju Hasi u kahvu. Tu ćeš u »da: gari« malo ogrijati ruke, a onda uživati u mirisu istom „pečene" kahve... Žasjeli ahbabi pa razgovaraju. Neki ekmekčija bacio riječ o mlivu, pa se o tome i progovori, a pregje li trgovac slučajno na kakvu vrst robe, bogme onda razgovor o robi. Pa, Bože moj, valja o svojim potrebama o halu i ahvalu progovoriti. U tom živom razgovoru slučajno se neki Mehaga Dizdarević malo oslonio o pendžer, a ugleda kako hamali nose i vuku robu iz dućana Mehmedova. — Ama, šta ono ljudi? — u čudu će Mehaga, a ostali se malo podigoše, da i oni vide, šta je to Mehaga ugledao. — A eno, oni srććo Mulagin, hoće da bude švapski trgovac — veli Hamšo Mujić. Nu, nu! — ironički će stari Dervišaga, otpuhu­ jući na čibuk. —t Be, hoće, — vele, — da otvori magazu prema „konaku“,-pa da drži svašta. Kažu on će sad držati i s6, japiju, gaz i šećer i ne znam šta još sve na veliko... — Vidi, vidi! — opet će neki iz prikrajka u čudu. — Pa kako mu je na to Mulaga izun dao, evo to mi je za čudo? — istom će kahvedžija. — On ga je na to i navratio. Dao mu, kažu, preko 40 kesa para — veli Huseinbeg. — Nije, efendum. Ovaico je to bilo. Kanderisao ga sin, a on opet pitao muderis efendiju, je li to munasib, a muderis mu reko: „Radi u vremenu kako prilike toga vremena iziskuju" — mudro tumačio mladi mualim Šakir efendija, „samo čisto i pošteno". Elem, ga, gQ, k6 naš svijet, govorilo se o tome dan-dva, a Mehmed bogme smjestio krasnu magazu na moderan način, da ga je milina bilo vidjeti u njoj.. Ne progje nekoliko vremena, a on ne budi lijen, pa čak štampane ponude razaslao mjesnim činovni­ cima, časnicima i svakome, da trguje svakovrsnom robom, a da su mu cijene vrlo umjerene. Nije ni čudo, da je namamio mnogo mušterije. Šta više, sami su ga naši neki napredniji pomagali, od njega kupujući i navraćajući u njegovu radnju seoski svijet iz okolice. Smirio se Mehmed u radnji kao niko drugi u našoj kasabi. S uživanjem ga gledam kako marljivo, trčeći sad amo sad tamo, posao svigja. Ne mogavši sSm svemu doskočiti, uzeo k sebi jednog još dječaka, koji je svršio osnovnu školu, da mu pomaže omanje poslove. — Daj, majka mu stara, sjedi da progovorimo. Čisto sam Te željan, kako si u ovu radnju šijo. — velim mu ja onako u šali. — E, mogu sad, hvala Bogu, dobro sam se namirio, posao ide u redu, mušterije plaćaju dobro, hele, zadovoljan sam. — Govorio Mehmed smiješeći se i vidjelo mu se na veselom licu, da je potpuno zadovoljan i sretan. „Radi, pa će ti Bog pom agati!“ — rekli su davno, a to je naš Mehned dobro shvatio... �134 IV, ' • Bilo je to na Kurban-Bajram. Sastalo nas se nekoliko pa zašli po zijaretu, po kućama. To toliko danas megju nama ima običaja' zgodna, pa da se kao braća sastanemo, rukujemo i porazgovorimo. Pa ko Bajram: u šetnji, u veselju pfogju tri-četiri dana za čas. Bude tada i ozbiljna razgovora. Mlagji i osobito inteligentniji zapodjenu o nauci, o radu, o kulturi uopće, pa tu se sad izmijeni'vrlo lijepih misli. Kada sam Mehmeda posjetio kod kuće, bi­ jaše sam. — Ha, veli, baš mi 'je drago, što se ovako dogo d i!... — Šta je, br’te, sigurno opet nekakva „novo­ tarija" iz Hasine kahve (u Hašinoj bi kahvi nikli mnogi havadisi što ih nigdje niko ne čuje na dru­ gom mjestu), ili si me se zaželio? — upitah ga veselo. — Nije ništa neveselo; Bujrum! — Bajram mubareć olsunl -— kliknuh mu i ogrlim ga. — Allah raži olsun! I Tebi, brate, bajram mu­ bareć olsun!... Sjedosmo po minderima i zagjosmo u razgovor. — Ovo, o čemu ću ti sad govoriti, ne zna niko, osim mati moja, ja, i ti sad ćeš čuti i još jedna osoba. Ti znaš da u nas nema više čeljadi osim evo oca mi, matere i mene u kući. Mati me, kako je Rama­ zan nastao, uvijek navraća na ženidbu: »Hoćeš li ovu hoćeš li onu?« uvijek pita k6 mati. Hele, brate, ja sam odlučio, a Ti znaš i koju, da bude sa srećom... — Večeras? — ja ću u čudu. — Večeras. — — Da Bog da s hajrom! — — Kažem joj sinoć: „Almasa! Ja i Ti ašikujemo odavno. Slušaš me što ti god do sad rekoh. Ti si se meni vrlo svidjela, materi mi takogjer, a otac i jest naš. Već, dina ti, bi li ti odmah sutra, da te zaprosim?1* — pitam je. — Neka je sa srećom! — reče mi djevojka, a ja brate, sinoć odmah roditeljima sve kazah. Otac malo popošutio, pa i dao mi izun, a mati, ko dobra mati, jedva dočekala... U prvi petak po Bajramu bio je u Mulagina Mehmeda pir i veliki mubareć... Šemsudidn Sarajlić: Ko harfa sam . . . K6 harfa sam razbijena, Čiji akord jošte rida, K6 stablo sam u jeseni, Kad mu vjetar lišće kida. Nijesam više, što Sam bio U proljeću svojih ljeta; Trne vatra mlađenaštva, U duši se krade sjeta. Radio sam za svoj narod, Trudio se pomoći ga — Morao sam, jer me majka Naučila ljubiti ga. A1 me zlobom svijet skrši; Tek u srcu nešto osta Što na zanos kadkad sjeća, A1 to samo nije dosta . . . Ko harfa sam razbijena, Čiji akord jošte rida, Ko stablo sam u jeseni, Kad mu vjetar lišće kida —•— ■ 9 *. ; Nekolike o zaključcima prosvjetne ankete u pogledu reforme naše početne nastave. -— ----— Piše slušalac bečkoga univerziteta. — U B e č u ll./IV . 1911. Ovih dana mi je došao u ruke izvještaj naše prosvjetne ankete koja je raspravljala o početnoj. na­ stavi i stvorila u tom pogledu zaključke. I ako bi prema ovim zaključcima naša početna nastava mnogo odvojila od dosadanjih naših početnih prosvjetnih za­ voda, to ipak ti zaključci bijesu ispali tako, da im se ozbiljno ne bi moglo prigovoriti i osuditi ih. S jedne strane m oraju'se gotovo svi zaključci o početnoj na­ stavi osuditi zato, što veliki dio gg. članova ankete nije pri tom pazio na to, da je država dužna' nama dati početnu nastavu, a samo je mali dio gg. članova ja­ sno istakao tu njezinu dužnost; s druge strane, što neka gg. članovi, pozivajući se posve neopravdano na ra­ spoloženje mase, nijesu htjeli usvojiti posve opravdanih i matematski razloženih, a s vjerskoga gledišta posve dopuštenih, predloga naprednije gg. članova. Tako je početna nastava naša u jednu ruku ostala dobrim di­ jelom na legjima vakufskim, a u drugu ruku nam uopće neće pružati onoga, što početna nastava mora da pruža jednom elementu, ako neće da posve zaostane za kulturnim svijetom. Zadaća naših vakufa jest, doduše, ta, da naš elemenat u islamskom duhu prosvjetno podiže, nu u prvom redu ta zadaća pripada državi. To jest samo je slučaj, da mi imamo vakufe, koji nam u ovom �135 bijednom stanju mogu dobro pomoći, nu i bez toga oblast može svagdje i uvijek da se uvjeri o pošti' bi država kao takva bila dužna voditi brigu o našoj .vanju vjerskih zahtjeva u državnim zavodima. prosvjeti i štititi nam vjeru. Ne samo da mi trebamo Držeći se čvrsto toga, da moramo nastojati, da i moramo primiti, što nam država nudi, nego mora­ nam država, koliko je dužna, osigura početnu nastavu, mo odlučno i neustrašivo zahtijevati od nje, da svoju morali su gg. članovi anketo pri zaključcima o na­ pažnju svrati i na nas bar razmjerno, koliko i na stavi u svjetskim predmetima u našim autonomnim druge konfesije. Ne samo da država ne treba da, ob­ školama bezuvjetno, ostati pri gradivu i nastavnom zirom na naše vakufe, uskrati nama ono, što nas ide, planu drž. osnovnih škola; morali su svi u tom biti nego ona uopće pri tom ne smije da računa s njima, složni, da se provede potpuna jedinstvenost megju jer u ovom slučaju država mora da vakufska dobra našim autonomnim početnim zavodima i drž. osn. smatra posve kao privatno vlasništvo. Na uživanje školama, jer bi ovi svi naši početni zavodi imali biti ploda s vakufskih dobara imaju pravo samo musli­ provizornima; čim država otvori jedan takav zavod, mani B. i H., a drugi državljani ne, isto tako kao što odmah bi naš morao da prestane. Samo onda, kada na vlasništvo jedne familije imaju pravo samo pri­ bismo htjeli nešto više imati, nego nam je država znati članovi njezini. Zadaća vakufa počinje tek ondje, dužna dati; možemo se na sebe (vakufe) pozvati [kao gdje dužnost države prestaje, upravo kao što je to na pr. ihtijat-sunuf.] Kako bi dakle drž. osn. zavod slučaj kod jedne familije. Tek ondje gdje počinju pri­ imao početi ondje, gdje je naš prestao, da so pri tom vatne stvari i zadaće familijarne, prestaje briga i duž­ ništa ne izgubi, da i ovaj zavod i učenici njegovi, nost države oko članova te familije. Tako je s našim bude u svem jednak drugom zavodu i učenicima, vakufima. Tek u onim pitanjima i prilikama, koje su koji je oduvijek u državnim rukama i pod državnim samo naše, mora da nam priskoči vakuf u pomoć, nadzorom, to je naravno, da je to samo onda moguće tu tek počinje zadaća ujegova. Nu kao što jedan bo­ kada u gradivu i nastavnom planu svjetskih pred­ gataš može da otvori privatnu školu za svoju djecu i meta ne bi bilo nikakve razlike megju ta oba zavoda. Nu kada nijedan od gg. članova ankete ne bi tim skine državi dužnost s vrata, tako bismo mogli 'y mi učiniti pomoću vakufskih sredstava, kada bismo bio računao s ovim, što smo gore rekli, kada bi dakle ih dovoljno imali. Budući pak da ih sada nemamo, svi bili mislili, da je vakuf pozvan pružiti nam osn. ni koliko ih trebamo, to ne smijemo toga učiniti, mo­ nastavu, to su har u tom morali biti složni, da jednako ramo od -države tražiti, da nam naknadi ono, što je uzimaju obzir na svotu, koju vakuf ima pri ruci i drugima dala, a nama uskratila; tek, gdje toga dr­ koju može staviti na raspolaganje ili je prosvijetli g. žava za sada ne može nikako da učini, smjeli bismo Reis morao dopustiti vakufu, da može uzeti zajam i njezinu dužnost za neko vrijeme preuzeli na sebe. pokriti sve tražbine i da pri svakom zaključku imadu Sve kada bi nam država odmah dala sve, što nam je na umu broj muslimanskih sila i njihovo nevjerojatno dužna, ipak bi naši vakufi imali pune ruke posla, jer slabo materijalno stanje. Neka gg. članovi nijesu u opće vodili o tom računa. Bez ikakva opravdana raz­ mi imamo mnogo svojih specijalnih zahtjeva. Naša je anketa, doduše, morala stvoriti općenite loga za to, a proti stotinu nepobitnih razloga, koji su zaključke, jer nije znala, gdje će država ubrzo osno­ govorili protiv toga, i proti onomu glavnomu mate­ vati svoje zavode, nu ti bi zaključci imali vrijediti rijalnomu razlogu i nadalje će vakuf uzalud prosipati kao uvjetovani; tek ondje, gdje država ne će nikako novac u trorazredne iptidaije, gdje ima i državna moći otvoriti svojih zavoda,, odmah, ili, recimo, za osnovna škola, pa bi se posve opravdano mogao i 2 godine, morali bismo njezinu zadaću neko vrijeme morao i ovdje osnovati ihtijat'sunuf, a one novce, preu eti na sebe, jer nam je mnogo čekati dulje. koje će vakuf bez ikakve koristi i značenja trošiti na Dvije godine bismo ipak mogli u takvim mjestima suvišna dva razreda, upotrijebiti u mjestima, gdje ostaviti početne zavode pri starom, preudesivši, po nema nikakva zavoda i gdje ne će uskoro država mogućnosti, samo nastavno gradivo, jer ćemo fak­ otvoriti svoj. Ne samo da nam onih 300 mualima ne će udo­ tično više izgubiti, ako počnemo osnivati svoje za­ voljiti broju mualima, koje bismo po zaključcima mo­ vode. Ti državni zavodi mogli bi biti dakako i konfe­ rali imati, nego bismo ih trebali i više puta toliko, a sionalni, samo za muslimane, nu to nipošto ne mora posve je puštena iz vida briga o tom, da se naša djeca biti. Tvrdnje, da naša vjera gubi tim, što naša djeca i nastavnici u našim aut. osn. zavodima ne preopte­ pohode drž. zavode, jesu tako neosnovane i besmi­ rete i da se-jednom bar imalo uredi makar i nekomu slene, da se na njih ne bi trebali ni obazirati. Moram dijelu tih nastavnika nečuveno nisko berivo. I u ovom iskreno priznati, da se u zgradama drž. prosvjetnih je trebalo slijediti ' prim jer države, ali je od toga zavoda vjera uvijek štovala. Ako se je uvuklo nešto mnogo gg. članova bilo daleko. Naši se mualimi ni u udžbenike, što bi moglo povrijediti vjerske osjećaje u kojem pogledu ne mogu isporediti sa učiteljima pojedinca, to je bez prigovora ostranjeno. Osobito drž. osn. škola, jedino ih u to m ' nadmašuju, da danas nema govora o tom, kada naša vrhovna vjerska će morati sedmično predavati po 34 sata. Toga nema �136 nigdje. Naši će mualimi i nadalje dobivati 20 60 Kr. mjesečno, a moraće predavati dva puta onoliko, koliko drugi, koji imadu bar pet puta toliko dohodaka. Gimnazijski profesori na pr. koji imadu po­ sla sa odraslijima, sa zrelim ljudima, a ne sa sitnom dječicom i koji imadu 200—500 K mjesečnih doho­ daka, predaju po 18 sati nedjeljno, višak im se po­ sebno plati, a vidjeli smo, šta će biti s našim mualimima. To je nepravda, koja se ne može oprostiti! Ako naši mualimi nijesu obrazovani kao učitelji drž. osn. škola i profesori, (lomu smo krivi mi svi, a ne oni, ipak su i oni ljudi kao i ovi, a posao im je teži, nego njihov. K ada bi samo od ovoga patili zaključci naše prosvjetne ankete, to bi ona gg. pod čijim pritiskom su ti zaključci stvoreni, imali za što odgovarati i pred Bogom i pred robom. Nu nijesu samo ovo nedostaci anketarnih zaključaka, nego takvih i sličnih pogre­ šaka im aju oni još mnogo, pa ću nastojati u glavnom ih istaći. (Nastaviće se). A.. . ‘ Ljubavne iskrice. Pa mahmuran ja sam sada: Srce boli, glava gori — O, daj poljub’, curo mlada, Da žegj mene ne u m o r i! ------- Hafiz R . : ----- -------- Ah, tu tugu miso ragja: Da ćeš mene ostaviti I drugome ljuba biti, Oj, od svega sv’jeta slagja! . . . II. Po stazici žića moga Nekada su ruže cvale, I tajno mi šaputale Priču milja ljubavnoga. A sada je viš te staze Inje palo, ruže sve’le, Jer ne gledan, slatka sele, Tvoje oči i obraze. III. Vrč sevdaha ja sam pio Iz ruku ti mirisavi' I pijan sam, dušo, bio Od zanosa i ljubavi! - E čisto čovjek nezna, čemu bi se divio: ili ča­ robnoj prirodi i romantičnoj okolici, ili divnoj pano­ rami bijeloga šeher Sarajeva, ili zlatnom bljesku zapadajućeg proljetnog sunašca, ama hajran, pa eto. Doduše, malo se valja ugrijati, dok se uzigje, ali belli se isplati. Još nisam bio lijepo ni odahnuo, kad me prija­ telj upozori: — O, vidi, vidi i „oni" počeli naše običaje poprimljavati. Pa i v?tru naložili, pa džezva i šerbetnjak i findžani i sve kd u nas — ala turka! Okrenem se i opazim kraj plamsajuće vatre ostarijeg gospodina i gospogju sa četvero djece. Upravo u tome momentu namješta ona najstarija im kći — lijepo djevojče Od 16—17 godina — fotografski apa­ rat. Sad ga makne tamo, sad ovamo, sad opet nabije na glavu onaj crni bez, pa će nestašno: „Mama, je li sad dobro?" — Tamo, zlato, još malo desno, u taj hlad. Ha, tako, tako, dobro je. Sad: jedan, dva, tri — trAk — bravo! — A otac, sav sretan, milo ih gleda i smiješi se, ali doskora morade i on na posao. Dvoje najmlagje im djece — dva sinčića — doskakutaše i navale s pitanjima: „Tata, kakove su ono zidine? pri tom upirahu prstićima preko Bendbaše na grad. — Ono je sarajevski grad, koga je — po narod­ noj predaji — sazidao prije 400 godina Gazi Husrev beg za vrijeme svoga namjesnikovanja u Bosni. Dotle je srednja kćerka, kao da i ne pripada toj veseloj družini, marljivo crtala po nekakovom de­ belom papiru. Po nošnji i po svemu ostalom zaključih, da su iz otmenih krugova. To je isto primijetio i moj pri­ jatelj, pa ga je stoga toliko i začudio taj skromni ali uzoriti teferič uz crnu kahvu. — To nije ništa jenji — odgovorim mu — još dosta koješta „oni" su našega poprimali. Doduše i mi smo njihovoga ali ne dobroga ništa. Eto, vidiš, zar to nije lijepo: mjesto što biše potrošili za pivo nekoliko kruna, ovo ih neće stajati ni nekoliko seksera. Mjesto da im se djeca sama kojekuda skitaju i bezobraze kao naša ovako su uvijek pod budnim roditeljskim okom. Pa još ovako na prirodi na čistom zraku, eh I r \ / \ l' -1.4* ■ \ it*kuti 11 tiillUu’ ' ’111(111 11 Ne čudi se, milo lane, Kad me vidiš nevesela, 1 što katkad viš mog čela Kao oblak tuga pane. ' ' Sličica s Trčivode. �137 Opojen milinom te porodične sreće, ne znam sam dokle bi ih promatrao, da me ne trgnu hra­ pava i isprekidana pjesma: „Eeee. Sa-ra-jevo, što si po -tam n ilo------- — — Koraknemo na jedan brežuljak, kad — druga slika, drugi svijet i sve drugo. Malo društvance od pet-šest »akšamdžija« zasjelo. Bardak u sredini po malo pripušća, a čašica redom ide. Kad je pjesma prestala, primaknemo se malo pobliže. — Vidite braćo, da još nije ovoga, čovjek bi po­ ludio gledajući kako se „vlasi" šire na sve strane. Eto ih i po turskim mahalama, ama čisto ne možeš koračiti od njih. Ko ima ikoliko turske vjere u sebi dužan je hidžretiti onamo, gdje turska sablja sudi. A ko ne drži ništa do dina, do rza i obraza, taj će ostati i nadalje ovdje, megju njima. Ja belli neću dugo. Ovo još što imam, prodaću, ali ne „turčinu", da me pošlje kune, nego „vlahu“, pa dovale Bosno, — go­ voraše jedan izmegju njih, a oči mu svijetljahu kao žeravke i svaki čas pogledaše u čašicu, koju je u ruci držao. — E, tako je, tako, samo Ji okasni, govoreći: Deder aškunal — drugi ce, žure# .ga da čašicu ispije. — Živili braćo! — osmjehnu se govornik i nagne. I čaša opet krenu, a kad dogje sada ponova na onoga oduševljenog „pravog turčina", držeći punu čašicu u ruci, on ponova nastavi o hidžretu: „Jest, jest, ah brate, u lijepu Tursku! Neki dan mi baš piše Ragib Saliha'gin, kako je tamo lijepo, kako je svaki ganiluk. Kaže flaša grčkog konjaka „čejrek bijele".1) Dva put potegni, pa veli, odmah da zapjevaš. A mi ovdje ljuštri ovu „špiru". Ali neka je jma, pa makar kaka bila, što se rekne, neka samo rosu šćera. E ,,muhabetumuze“, braćo, sad ovdje, a u ovo doba godine u lijepoj Turskoj, pa grčkog konjaka. Grc — i čaša opet zaplovi sve onako po tertibu — s u rajle.-----------* Tiho huji proljetni lahor, još tiše se se spušta večernji suton nad ,,potamnjelo“ šeher-Sarajevo, po­ lagano se kreće domu sretna porodica, noseći u svom krilu ugodnost i zadovoljstvo s današnjeg teferiča, a naše ,,hidžretlije“ sve jedan preko drugog naniže hidžrete, hidžrete i — „čuvaju" rz i obraz, din i iman. y cpuy eau ocjehao neauKe 6oJiOBe. Eno caia y6ajeljeH, Aa C0 OBora TpeHyTica 6bjj&yAy6jbeHa y ropice mh'vih . •. cj>aHTa3Bje. ^oroA AHmka Huje HecTa^o^ tu cu HeBece.io, mcjiaHKoau^HO hyTa^ia, ne M0jeH>ajyhn hhth H3rjieA hhth no-noHcaj. A.10 nocjr.eAH.0 ahct Hapyui0o th je OBy mohoTOHnjy. Ha jeaaH nyT o6jibji& cu ce cy3a«a. ET.iaKajia cu; TBoja cy3a, Koja je ca^a y 3eMa.11, OTKOTp^aaa ce je Ha Moja npca H th ch Ta^a raacHo jegaaa. H ja eaw naawao, ajin s6or Tora iuto ch th to HHHHJia. TBoje ohh npecTaAouie, a*iH Moje HacTaBHiiie 0 Aaa>e. OTa^a He boahm bhahth *yTC pywe — jep cam HajAparonjeHiijy 3aKonao y rpo6 . . . C TypCKor T. II. MM T.vjna n;nBHjiH3aii,nja. KaA ce je Aonpunuia MopcKa 60Tica koa HaBapnHa, y Kojoj je CKopo nujeuia TypcKa (ji-ioTa , 6iuia yH0uiTeHa, nomade eHrAecnn aAMHpaji H3acjaHiiica Ha TypcKH samhpaACKH 6poA, A» noĆHjeljeHHMa noHyAH jr.eKapcKy noMoh, h Aa hx no30BC Ha npeAajy. H3acjiaHHK, AoniaBuiH Ha TypcKH 6poA, 3aT6Kao je MyxapeM Eeja — rjaBHor koMaHAaHTa — Meby paH»eHBM n mptbhm, iyi,je nnje KaxBy 0 nymn gnrapy. KaA je eHrAecKH o^Himp Hcnopynro nopyKy cBora aAMHpaJia u noHyAHo ji>eKapcKy noMoh, Apwny r^iaBOM TypcKH aAMHpa.i n oAroBopH paBHOAyuiHo, a® H»eroBH paH.CHHg0 He ipe6ajy HnKaKOBe homoHii, jep he ycKopo yMpHjeTH. 3a Aa^>e nperoBapaH.e c JI opaom K oaphhftom eurjiecKii »AMHpa^ nocAao je jeAHor oa CBojnx o<Jmnnpa. KaA je MaMau npo.iasno Kpo3 ocTaTKe oa SpoAOBa, K o jn cy y naoKOAo njiHBaan, npHMnjeTii EHrJie3 Heico►iHKo TypcKHX MopHapa, Kojn ce caMo Mymo AP*axy 3a KaTapKy, Aa He noTOHy y MopcKC Tarace, h 0AMax ce OKpeHy eHr^ecKH naMag y nOMok thm MopnapiiMa. „He 3aycTaB.’B.ajTe ce a6or tbx hokojiiiko A.yAHl IIycTHTe hx HeK mhpho yMpy!" peie TypcKH ofjmgnp. EHrAecKH oc[)0g 0p Heje Morao nojMHTH Te paBHoAyniHe 0KpyTH0CTH, h 3anoBjeAH, Aa cc ii3Byicy HecpeTHHgn Ha noA.e, jep to 3axTHjeBa eBponcKa gHBHAiisagnja. Typ c.KH otjm gep CM iijame ce h k y T a m e . A j ih k s a je BHAHO, KaKO o a uaMga, h c y ĆpHJK.t.IIBO HO^yMpTBC MeTHyJ10 H a nOA kuko c y CBa cpecTBa ynoTpe6HJiH, Aa h x y iicHBOT noBpaTe, HacMHja ee o h rjia c n o . yiIIilKH 8BflC XjUH A-3H ja: J lijT a PJVKU. O hh cy th 60Jte ynpTe y pyacy, Koja to je y pygn 6vuia. IIoJiaxKo, no.iaxKO troju cy npcTn oTicu^a^iu h>6ho JiHinhe 0 nyniTaJi0 r a njeTpy. J l f l r a R caM Te nocMaTpao ‘) turski novac, u vrijednosti od jedne krune. ,ZI,y6oieo yBpHjel)eH EHrjiea, noAH*e o n i cBoje, h ynuTa ra, noHoeeha ce, uito je maH nHBHA03OB3He Haguje: inTa hmb Ty CMnjenma, na a» ce Mopa CMnjaTH? „TaKo MH Bora", peie TypcKii otjmgHp, ,,bh c/re EHrjie3ii HajiyAHOBaTnjii A>yA0 Ha CBiijeTy! Jyne ere nygajiH HCMnAOCTHBO Ha Hac, y6ujajni 0 pamiAH ..ii.i.aAaMa HaiiiHx A>yA0, a caA Mca.iHTe hu Baiuy oKpyTHOCT, �138 h npaBHTG ce, a * cTe MonjeTOH to jecT, hb MOMceTe r.ieAaTH r^je ywapy Tpa npoc.Ta MopHapa. Ila KOMe hb 6h 6iuia HyAHOBaTa Ta Bauia HyA«a HiiBHAH3au0ja! E hiviockh otjjBUnp yh y ia nocpaMA>eH, jep je TypcKH otjiamip 6110. y noTnyHOM npaBy. li o ifceMa'iKOM M. II. K a ran fila g a: Cvijeće. L Gledaj šarno u dolini cvjeće, Kako milo u slobodi cvate, Dok sunčani cjeluju ga traci, To me cvijeće opominje na te. A ja sam ti kao vjetrić laki, Kojeg udes svijetom proganja, Sa mnom trese o krši, o kame Danju, noću — a bez smilovanja. Duž i širotp bijeloga svijeta Neka sila naprijed"mo kreće, Sad me baca u ponore mračne, Sad se sa mnom u vis zalijeće. Ali ja bih, da mi je u vlasti, U do čarni do cvijeća pao, Grlio ga, tino cjeijvao I svježa ga strasno mirisao; Čuvao ga žege i oluje, Uza nj slatko dane noći snivo U večer mu lahorio blago, U jutro ga suzama umivo. II. Gledaj šarno u dolini cvijeće, Kako milo u slobodi cvate — Takova je moja mladost svježa, Kad se nagjem, plavojko, uza te. Ja sam cvijet, ti si sunce moje, S kojeg cvjetić u život proklija, Ti si proljet, rosa, lahor blagi, S kog se behar na c’ jetu razvija. Nasmij mi se, toplo progovori, Tvog proljeća nek mi sunce grane, Nek mi srce u život probudi, Nek ogrije moje mlade dane. Pa kad ovaj c’vjetić razvije se, Prva ćeš ga moći mirisati, Jer za tebe samo cvate, zlato, Da mu možeš milo bigljisati. — fiena .1 3aA« A.iH-EupcM i J b jA n . M a cmo jtyAH Taica, a » nenpecTarro roHHMO A>yAe Ha uneTy. Mn ceKiipaMo u OHora Koju Hac pa 3Bece.’baBa. HHKora He bojiiimo, a.iH h nopeA Tora ceaKOMe noKa3yjeuo Mimo . . . .i,y6a3HO .ume . . . Kawy, ce Hernije cpge h no Angy no3Haje, a a n to h oa csmhx Hac KpnjeMO... Kao ni to b^Bo Tpyje uoBjeunjn icapaicTep hcto tbko ii mii paAHMo cnpeMajyhH 3a TiipaHe Hamy Ajeuy* KOi a cy Kao AHbeAn . . . Mu cmo .T>yAH tskh , a* ynponamhanaH.eM uonjenaHCTBa npeTBapaMO y KpBHHHKy many Hamy pyKy, Koja je AOdojHa nacTii. . . Oa Hac He Tpne csmo A>yA11 Hero CBe mTO toa nocTojn. IIlT a Biime, n nojLHMa n njiaHimaMa 3aAajeM0 xajba.fl,Y MyKa . . . H 3 ounjy HaM cana acecTOKa, CTpaoHa BaTpa n caMO jcAHHM nor^eAOM totobh cmo ynBiivinTH h nTHgy y cbom AHjeTy. . . H aKo HeMaMo oim pe 3y6e h hoktb Kao Tnrap, mh Kpo3 nAaHHHCRe cTHjeee npocBiipaBaMo sypmyM . . . ,H,a 6 h cmo yHHHHJiH KaKito 3jio mh keMo hhHh XHJi>aAy Bpcia yo6paaceHHx haoab, Koje 6h cmo ynoTpe6HJiii Kao cpecTBO 3a to. IIlT a Biiiue, oapuhomo ce n TBopga Koju Hac ycpefeaBa. KaA 611 cmo oTHtnjia h y paj — tbpao caM yBjepeH, a ^ 6n npeoKpcnyAH, uito toa iiMa Bu.ia h AH^e-na... JeAHOM pnjeua, cbc hhhhmo caMo a * H3ivieAaMo Aoćpn, na Maicap 6hjih h rta HajropeM MjecTy. . . Ma koahko Aa cmo orpe3AH y HeBajLa^icTBy HnaK HnicaKo He nonyniTaMO. . . 3 a no6o^tmaH>e Ayme HHKaKo n He MapHMo a obo noTBpbyjeMo ca xnjE.aAy AjeAa, Koja TeKy jeAHo 3a APycnM . . . C kodao. C T jpcK o r: T. II. it. H igijena. Slatkiši i djeca. - D r. J . „Dva dijela tu bijaSe puka, Joštc mlado, a obezubilo, Sve ližući one poslastice. P. P. Njegoš. Šećer je ne samo prijatna začina, nego i lahka, dobra i snažna hrana. Odlikuje se naročito time, što se brzo rastopi — i u vodi i u pljuvačci i u sokovima našega želuca. U tom rastvoru se onda odmah — bez ikakve dalje pripomoći ili probave — u krv prima, po tijelu raznese, i tjelesne ćelije potrebnom gragjom namiruje. Mnogo čini što je pored toga još i veoma prijatna kusa — naročito u voću i biljnim sokovima — pa stoga zaslužuje jedno od prvih mjesta u ishrani čovjekovoj. Naročito se to može reći za ishranu djece, jer je baš njima veoma potreban. Zato mu je valjda, priroda i dala slast, te je time djeci neobično mio. �133 Ali baš zato, sto je sladak, i što ga djeca tako rado jedu, može za njih šećer biti opasan. Da im ga uvijek samo damo, kadgod bi ga htjeli, ne bi — čini mi se — nikad drugog čega ni tražili, do šećera „slatkoga”, šećerleme, čokolade, bonbona i drugih slatkiša, pa u tome i jeste i opasnost za njih. Šećer je doduše lahka hrana, ali čim ga dijete i suviše u svoj želudac unese, izazove on i u njemu i u crijevima ne­ obične, po gd ekada baš i ozbiljne pojave. Pregje u želucu u vrenje, a to vrenje stvara gasove i kiseline, koje smetaju pravilnom varenju druge hrane. Od sil­ nih slatkiša dijete se onda napinje, pa počne podrigi­ vati; mori ga ljutina („ljućavina-), ili mu se penje gorušica; dah mu se iz usta osjeća kao neka sladunjavo nakisela zapa ha, po gdjekada i proliva;. . . a dešava • se, da i ozbiljnije oboli. Tako biva kad se djetetu suviše daje ma i naj­ čistija šećera, a još gore je, kad mu se daju naročito pravljeni slatkiši. Industrija se postarala, da djeci šećer još više omili, gradeći od njega raznolike alve, šećerlame, „prominclea, bontone itd. Tim fabričkim proizvo­ dima dodaju se obično (oblika, izgleda, ukusa i mi­ risa radi): guma, razne boje, razni etiri, esencije i jačine, a to su mahom jedinjenja, 'kojn još gore kvare u dječjem osjetljivom želucu. Naročito poremete radnju želuca i crijeva neke izvjesne bojo i mirisi u bonbonima, a ima u njima po gdjekada i takih, koji su otrovni. Najposlije ima i bonbona, punjenih raznim li­ kerima, dakle, alkoholom, a^ alkohol je baš za djecu pravi otrov, ma i u maDjoj količini. Slatkiši škode djeci naročito i stoga, što se njima baš u ishrani upravo razmaze, te ih u svako doba traže — i ne pitajuči za mjeru i odregjeno vrijeme. A kad se dijete jednako slatkišima tovari i na njih . nauči, ono izgubi prohtjev i volju za svaku drugu vrst hrane, koja bi mu bila potrebna. Stoga je česta pojava, da taka djeca o obroku ništa i ne okuse, nego se „s trpeze gladna dignu- — da odmah poslije toga opet kakav slatkiš traže. Aeće n. pr. mlijeka, sira, zelja variva, hljeba itd., a sve je to za njihov uzrast i za njihov napredak neophodno potrebno. Sam šećer ih ne može ishraniti, pa zato i jesu taka djeca obično »neješna« blijeda, pođbuhla, meka i troma. Iz istih razloga opasni su slatkiši i za slučaj kakve bolesti kod djeteta, a mi baš onda u tome najviše •griješimo, čim je dijete malo »kiselo® i »kenjkavo”, eto ih svih redom, da se utrkuju, ko će mu veću radost učiniti, i što više raznih slatkiša donijeti. Gdje­ kada se to čini tek „mila radi«, ali ima i slučajeva, da djetetu ti slatkiši pružaju kao mito, da samo lijek uzima. Dijete, zapravo, sve to rado prima, pa baš i jede kad nije gladno.. . ili kad bi bilo veoma pot­ rebno, da uzme što snažniju hranu — n. pr. mlijeka jaja, mesa itd. Pored slatkiša ono se dakle, odbilo baš od hrane, koja bi mu u bolesti pomogla, koja bi ga odr­ žala i ukrijcpila. Neki ljekari vele, da djeca, koja su navikla na slatkiš, češće imaju gliste, nego druga; a neki opet dokazuju, da se šećerna bolest lakše razvije, ako se u tijelo hranom ili prislačkama unosi toliko šećera, da se u ćelijama ne može potrošiti. Najposlije staro je iskustvo, da šećer i slatkiš kvare i zube, a to je pjesnik u onom stihu lijepo naglasio. Šećer se nahvata oko zuba, ili im zaigje u kakve začkoljice, pa tu onda Jasno pregje u vrenje. Kao što već spomenuh, pri vrenju šećera izvode se kiseline, a kako opet kiseline nagrizavaju glegj zuba, — dakle, baš onaj dio, koji ga zaštićava od spoljašnih povreda, a brani od zaraznih klica — to se onda zubi od šećera prije počnu kvariti. Naročito su u tome pogledu opasne razne vrsti čokolada. Ne tope se u ustima tako lahko, nego se, kao neko tijesto, pripiju baš uza same zube, te tako dogje do vrenja i daljeg raspadanja. Stoga jako griješe matere, koje svoju djecu čokoladom kljukaju (ma da i ona dobro hrani), a još više ono, koje čokoladom djecu uspavljuju. Kad dijete zaspi punih usta čokolade, ^onda su najpovoljnije prilike, da se ta čokolada dugo oko zubft zadrži, pa od one vlage i toplote počne previrati, te glegj nagrizati. „Zdravlje". Narodne umotvorine. Osman-beg i vila. ' Gorom jaše, beže Osman-beže, Gorom jaše a Kunaru kune: »O Kunaro, listom ne rodila! Kad u tebi vode hladne nema«. Iz gore ga vila dozivala: »Ne kun’ gore, beže Osman-beže, Ne kun’ gore, nije gora kriva, Ti se vrni s’ desna na lijevo, Pa ćeš naći bunar vodu hladnu, Na bunaru Jasačkinju vilu, Što uzima jasak od bunara: Od konjika, oba crna oka, Od pješaka, ruku iz ramena.« Kad to čuo beže Osman-beže, On okrenu doru na kajasu, Doćera ga do bunara hladna, ’ Pa on sebe i doru napoji. Opazi ga, Jasačkinja vila. Govorila Jasačkinja vila: »Daj, Osman-beg, oba crna oka! Daj, Osman-beg, ruka iz ramena!« Govorio beže Osman-beže: »Nedam, bogme, Jasačkinjo vilo!® Na to se je vila razljutila, Uhvati ga za pleća junačka, Nosila ga puna dva sahata; �140 ltcTopuja Cp6a. H3AaBanKa KH>u»capHHua l*ege Kad je begu vila dodijala, Govorio beže Osman-beže, Govorio Jasačkinji vili: »Vide, vilo, kako sunce hoda!« Prevari se Jasačkinja vila. Pa pogleda nebu pod oblake. Mahnu sabljom, beže Osman-beže, Mahnu sabljom, odsječe joj glavu; Lgteći joj glava govorila: »Kuku meni, moja mila majko! Varaše me Turci i Kauri, Niko mene prevarit’ ne može, Nego samo beže Osman-beže.« KoHa — EeorpaA, (KHe3 MaxaiiAOBa y.iHu;a 34.) oćjaBJbyje, Aa je Aana y niTaMny h 6hth fee HajAaA>e noveTKOM Maja roTOBa, ob& HCTopaja HyBCHor Fay^apa ^ p a KoHCTaHTHHa Joc. Japuneica, upoijiecopa ćenrcor yHHBep3HTeTa, y npeBOAy ^ p a JoBaHa PaAOHnha, npo(J)ecopa ćiiorpaACKor ynnBep3HTeTa. Kifciira H3HOCH 27—28 iuTaMnaHHX Taćaica Be.inice 8° Ha Aajenoj xapTnjn. — I^njeHa he 6 hth 3 50 AHHapa (npyHa.) CKynA>avHMa u npenpoAaBgiiMa 20% nonycTa hah CBaKy mecTy icH,nry 6ev,n.iaTHo, a KH>n»capnMa 25% . Oganj gori. Oganj gori u jelovoj gori, Ko 1’ ga loži ko 1’ se kod njeg grije? Vile lože, a Ibro se grije, Jer su Ibru rane savladale. Brzo mu se ljekari nagjoše, Sve ljekari, vile zagorkinje. čudo vile za l’jek zaiskale: Od babe “ibu ćurak sa ramena, A od majke ruku iz ramena, A od brata konja sa jasala, A od sestre sadžbak joj iz kosa, A od ljube gjerdan od dukata. Dade babo ćurak sa ramena, Dade majka ruku iz ramena, Dade bratac konja sa jasala, Dade sestra sadžbak joj iz kosa, Ne da ljuba gjerdan od dukata. Na to su se razljutile vile, Pa su Ibri rane povr’jedile, I umrije, žalosna mu majka! K. Vakuf. Zabilježio: Mulin ein Hilnii Knrtngić, L ista k . Književne i kulturne bilješke. CTorOAHiuiT>iii!,u AocHTHja ObpaAORiilia. Oise roAHHe cc je Hanpujir.TO CTOTiiny roAHHa oa cmptii cpncKor npoCBjeTHTe.’ba ^ocnTnje OćpaAOBiiha, kojh je y Ao6a yMiie TaMe h KyjiTypHor Mpaaa cBora HapoAa ca CBnjeTjiom 3y6.T.oM npocBjeTe aaiuao y HapoAHe Mace ii npBn nx noneo npocnjehHBaTH h ocBjeinhaBaTH. ^ocnrnje OopaAobhH ce Moace naanaTn npBiiM n npaBHM ysuTeA»eM CBora HapoAa, icojn je yA»pno npBC TeMe.T>e HapoAHoj npocBjeTti h icy.iTypH. CToroAHiiiH>nga OBora BejniKaHa HapoAHor npocAaB.A,eHa je Mcl>y noTOMmiMu «niTaBora fteroBa HapoAa, a napoBUTo Mcl>y iiucoackom om.ioahhom cpne.KOM. Gajretov g la sn ik Društvene vijesti. Ružan običaj. Urednik našeg lista i poslovogja društva, gosp. Osman Gjikić stoji u političkim suprotnostima sa pojedinim našim strankama i politič­ kim ljudima. Radi toga on biva često napadan od štampe svojih protivnika. „Gajret«, kao list, koji se drži izvan političkih i stranačkih uticaja i kojemu je svrha kulturni rad u muslimanskom elementu bez razlike stranaka, ne bi nikada u svojim stupcima reagirao protiv napadaja na njegova urednika, kao političkog čovjeka. Ali protivnička štampa u napadajima na našeg urednika ne ostaje sama na tome, da kritikuje njegov rad i držanje u politici, nego ide i i dalje, napadajući ga u Gajretovom poslu. Ovo se, naročito u zadnje vrijeme, upravo uobi­ čajilo i protivnička štampa je gotovo sve . napadaje prenijela sa Osmana Gjikića, kao svoga političkog protivnika, na Osmana Gjikića kao urednika lista i poslovogju društva »Gajreta«. Ovaj ružni običaj pojedinih naših listova dakako da može „Gajretu« donijeti samo štetu, jer kada se objavi, da Osman Gjikić prim a džaba 300 K plate od »Gajreta« i si., to mora da proizvede megju narodom neraspoloženje ne samo prem a Gajretovom poslovogji, nego i prema odboru društva, pa i prema samom društvu. A da su takovi napadaji na našeg urednika bez ikakva osnova lahko je dokazati. Dovoljno bi bilo s m o upozoriti na list »Gajret«, koji se štampa na dva štampana tabaka, izlazi svakih petnaest dana, a rastura se u malo manje nego 3000 primjeraka, pa da to samo odgovori na sve takove napadaje protiv našeg urednika, koji nema nijednoga pomoć­ nika u redakciji. A gdje su drugi Gajretovi poslovi: rješavanje sjedničkih zaključaka, knjigovodstvo, kores­ pondencija itd. itd? �141 Nu da bi se ovaki napadaji jednom za uvijek jer u arapskom datumu stoji 10. mjesto 15. Rebiulobesnažili, društveni je odbor zaključio, da, po naročito aliar. (>VI \ *) za to izabranom užem odboru, ispita i ustanovi pravo Molimo, da se ova ispravka uzme na znanje za stanje društvenog poslovodstva, pa da o rezultatu toga ispitivanja našu javnost naj meritorni je obavijesti. koju redakcije ne nosi nikakve krivice. A da če time svima i svakome, koji protiv na­ šeg urednika, kao Gajretova poslovogje, pišu i govore, biti za svagda zapušena usta, o tome smo mi više Javne potvrde i darovt. nego uvjereni. „Zrno po zrno pogača14. Zabava u korist „Gajreta«. Prvi islamski »Soko“ Kasim Mahić iz Ljubuškog poslao je K 5'61, u Tuzli priredio je dne 22. aprila o. g. zabavu, čiji Gajretu, koju je svotu sakupio na mevludu kod Muje čist prihod bio namijenjen Gajretovoj blagajni. hamedage Kadragića tam. Ova zabava je ispala na opće zadovoljstvo po­ Hazim ef. Ribić iz Sarajeva darovao je K 1*— sjetilaca, a donijela je „Gajretu" znatnu svotu prihoda Gajretu mjesto čestitke Mehmedbegu Zečeviću prili­ od 88 K. kom promoviranja mu za doktora medicine. Upravnom odboru ovoga našega mladoga druš­ Iz kašice, koja se nalazi u upravi Gazi Husreftva, kao i svima njegovim članovima najtoplije za­ begovoga vakufa br. 440, izvagjeno je K 13'50 i po­ hvaljujemo na patriotskom zauzimanju za naš Gajret loženo Giajretu. i kličemo im: Živili! Učenice muslimanske ženske ruždije — produžni tečaj — u Sarajevu, priložile su, istharati ruhićun svojoj Hrvatska centralna banka u Sarajevu „Gajretu“. Ovdašnja „Hrvatska centralna banka« da­ učiteljici pok. Eli Kranjčević, K 22'— Gajretu. Pri­ rovala je iz svoje prošlogodišnje čiste dobiti K 100'— loge dadoše ove učenice: Po 2 K; Hasnija Berberonašemu dvuštvu čime nas je zadužila, da joj ovim vić, Ševka Suljić, Šemsa Krvarac, Razija Sefić, Fehma Gaćanović i N. Akšinagić; po 1 K: Munira Mutevelić, izrečemo javnu blagodarnost i priznanje. Nov pododbor „Gajreta«. U svjesnu i ro­ Razija Zaimović, Rasema Atagić, Rasema Bisić, Ča­ doljubivu braću drugih mjesta, koja osnovaše Gaj- mila Gabela, Zehra Kadić, Zilkida Berberović i Sejda retove pododbore i time udariše jače temelje radu Ćajo; N. Vranić 80 h; po 60 h: Almasa lblizović, na unapregjenju mšega društva, ugledali su se i ro­ Hajrija lblizović; Sadika Korjenović 50 hel.; Rasema doljubivi muslimani u ^ajcu, gdje je takodjer ovih Numanović 40 h i Masija Ahbabović 30 h. Činovnici iz Varcar Vakufa poslali su Gajretu dana osnovan pododbor „Gajreta". U upravu ovoga novog pododbora izabrana su K 5'— mjesto vijenca na odar pok. Ljudevita Filiova lica: Mahdžub beg Kulenović za predsjednika; čića umirovljenog kancelista u Varcar Vakufu. Pri­ Saljaga Sarač za L revizora i zamjenika predsjednika, loge darovaše: po 2 K: g. Ago Cerić gradonačelnik; Ahmed Škrgo za tajnika; Ruhija H. Osmanović (do­ po 1 K: Ivan A. Milićević kot. predstojnik, Dr. Gjoko sadašnji povjerenik) za blagajnika i H. Ibrahim ef. Cvijić i nadgeometar Tamsche. Islamska čitaonica iz Bileća poslala je K 34'66, Fazlić za II. revizora. Pozdravljamo nove naše satrudbenike na kultur­ koja je svota sakupljena prigodom zabave pri igranju tombole. Priloge darovaše: Bušaga Avdić iz Plane nom podizanju našega milleta i želimo novom pod­ odboru našega društva uspjeha u blagotvornom radu! (kod Bileća) K 5'20, Selimbeg Bušatlija iz Bileća K Novi pododbor u Čapljini. Na 28. pr. mj. 5'—, Lutfaga Pitić iz Stoca K 410, Mustafa Širkić održana je u Čapljini skupština Gajretovih članova, na K 4 '- -, Ibrahimaga HadŽić iz Bileće K 3'02, Salih ef kojoj je obrazovan društveni pododbor za Čapljinu. U Udovičić iz Bileće K 3'50; po 2 K: Arifaga Hadžić i upravu pododbora ušla su ova lica: Ali ef. Mumi- Husejin Kusturina iz Bileća; po K P50: Alija Hadžić i nagić, z a p r e d s j e d n i k a ; Ahmed Kapetanović, za N. N. iz Bileća; Gospogja Kiraly K 1'04, Hamdija t a j n i k a ; Muhamedaga Muminagić, za b l a g a j n i k a ; Drljević K l '— i Alija Kreso 80 helera, svi iz Bileća. Ahmed ef. Gjikić, učitelj i blagajnik Gajretova Bećiraga Kudra, z a I. r e v i z o r a i Mustafa Malohodžić, za II. r e v i z o r a . Članova se dosada upisalo pododbora u Mostaru, poslao je K 6 7 — dobrovolj­ 87, a ima izgleda da će se taj broj znatno povećati. nih priloga Gajretu, koje mu priložiše: Muhamed ef. Mi pozdravljamo naše nove satrudbenike na Momić sakupio pred džamijom u Bijelom Polju (na kulturnom podizanju našega elementa gojeći toplu bajram) K 29'—, Muhamed ef. Dizdar profesor gim­ nadu, da će obrazovanjem pododbora, Gajretova ideja nazije u Mostaru darovao je K 10'—; mjesto odgo­ u Čapljini i okolini steći veliki broj pristaša, pa u to vora na čestitke prijatelja prilikom njegova unapreime kličemo: Živili svjesni Čapljinjani i bili primjerom gjenja, Jefto Gjaić darovao je K 5'—, mjesto čestitke B. Mehmedbašiću i Š. Gluhiću piilikom izbora i i drugim mjestima u našoj domovini. Neka se ispravi. Krivicom korektora u štam­ ženidbe, sakupio je Ali ef. Alajbegović megju ahbapariji u zadnjem broju lista je učinjena pogrješka, bima K 10'—, Alija Alajbegović darovao je mjesto \ �142 čestitke S. Telalbašiću K l ' — Gajretu i mjesto bajramske čestitke K 2 —, Sulejman Kajtaz H. Gjulbegov sakupio u društvu K 8*— i Ibrahim ef. Kajtaz darovao je mjesto bajramskih čestitka K 2'— Ukupno iznosi K 67. Nadalje je A. Gjikić poslao K 4499 iz kašica, koje se nalaze kod slijedećih: broj 45 u dućanu kod Čemalovića i Balića K 12'20, br. 466 kod braće Ri­ bica K 7'50. br. 43 kod Kotle i Čemalovića K 16’— br. 75 kod braće Alikalfića K 439, te u Grebe u svatovima sakupljeno u kašicu br. 44 K 5 — Mullah ef. Hadžalić vakuf, blagajnik položio je iz kašice br. 440, koja se nalazi kod vakufske bla­ gajne K 43'80. Manojlo Bošković iz Trnova darovao je pri­ likom posjete društvene kancelarije K 2'— Gajretu. Šalim ef. Muftić muderis položio je K 10'— za račun Salemage Džine ovd. veleposjednika dobivenih od jedne opklade. Jovanka Vidaković iz Sarajeva položila je iz kašice br. 468, koja se nalazi u njezinoj gostioni, K 2'90. Činovnici zemaljske banke priložili su K 15‘— Gajretu od ostatka prinosa za vijenac svom pokoj­ nom drugu Maksi Deutschu. Islamska štamparija u Sarajevu darovala je prilikom isplate jednoga računa za list Gajret K 6‘— Gajretu. Asirn beg Mytevelić položio je K 3'—, koje je jednim povodom darovao Edhem ef. Mulabdić prof. Osman ef. Drljević poreznik iz Bileća poslao je K 10‘— sakupljenih priloga Gajretu. Priloge da ■ rovaše ovi tam. gragjani: Arifaga Babović, Mahmutaga Avdić, Mehmed ef. Hadžić, Ibrahim ef. Hadžić, Hasan ef. Fazlagić, Muhamed ef. Ljubović, Karl Bohm, Otto Karmalina, Franc Parliček i Osman ef. Drljević svi po 1 K. Prilikom održavanja godišnje skupštine musli­ manskog uzajamnog potpomagajućeg društva „Džemijetul-Hajrije" u Los Angelosu u Americi, sakupili su braća skupštinari izmegju sebe svotu od 30 do­ lara i 25 centima (K 148'29) i poslali Gajretu. Pri­ loge darovaše ova rodoljubna braća: Mujo Gerin iz Stoca 5 Doli., Ibro Mulac iz Stoca 2 Doli. i 50 ct. po 2 Doli.: Alija Premilovac, Mujo Šarić, Alija Vujinović, Hasan Dizdar — svi iz Stoca, Omer Burina iz Ljubina i Halil Bijedić iz Trebinja; Alija Udović iz Ljubinja 1 Doli. 50 ct.; po 1 Doli. i 25 ct.: Smail Sadžak, Hasan Zelenterović i Mujkan Salman — svi iz Ljubinja; po 1 Doli.: Ahmed Golubić i Meho Tu­ ka, oba iz Stoca; Halil Gajić i Mujo Greba iz Lju­ binja, Harno Pašić iz Nevesinja, te Avdo Trtak iz Ljubinja 50 centima. Hamid ef. Fazlagić iz Čapljine poslao je K 9'— Gajretu, koju je svotu sakupio na sijelu u tam. isl. kiraethani. Priloge darovaše: po 2 K: H. Fazlagić i Ahmed ef. Kapetanović; po 1 K: Halil ef. Muratagić, Mahmutaga Metilj, Ahmedaga Fazlagić— svi izČapljine, Muhamedaga Rizvanović iz Stoca i Selimaga Ljuta iz Mostara. Hadži Salihaga Latifić predsjednik kotarskog vakufsko-mearifskog povjerenstva i povjerenik Gajretov u Livnu poslao je K 2590, koja je svota s a ­ kupljena za ^Gajretovu sofru". Priloge darovaše: H. S. Latifić K 10—, Abdullah Dizdarević iz Ljubuškog K 5.— ; po K 3.—: Mujaga Dizdar i Mustafa ef. La­ tifić; Ago Duran K 2 '—; Omer ef. Čehić K 1*20; Mahmutaga Latifić K 1.—, Hafiz Salih ef. Delalić cO hel., Hafiz Salih ef. Duran 25 h, Sulejman Halepić 10 h i Ibrahim Gjozbeg 20 helera svi iz Livna. Neka je čast, hvala i,'priznanje svima rodoljubi­ vim prilagačima. Živili! Majm rjiacHiiK. Ho6yiia Apnayia. TypryT-uama je npeAy3eo HajeHeprn««mjy aicn;Hjy 3a yrymeH>e ycTaHKa KaTo^iHiiKHx ApHayia. OBaj eaeprHHHH BojcKOBolja y CBojnM oneparmjaMa uMa^e Be.30KHx ycnjexa, na ce HHTaBa cBjeTCKa jaBHOCT (•jiaace y tojihko, a * ke ii OBaj yciaHaK KamziHUKiix ApnayTa, Kao h OHaj aatbCKii ApnayTa Myc.niMaHa, 6 hth 3a KpaTKO BpajeMe yryineH. KaKO jaBA>ajy H3 MiiTpoBHge, TypryT-nauia je obhx Aana CBojnM onepaunjaMa Aao Apym npaBag. Taj njiaH TypryT-name cacTojn ce y tomo, Aa ca bojckom, KojoM c;»Aa pacnojaace 3anocjeAHe mrje.iy n;pHoropcKy rpaHau,y, KaKo 6n Ha Taj hbuhh ycnao, Aa CMnrpaHTe apHayTCK0 H3 HjpHe Tope cnpHje^H, a » ynaAajy y Ma^ecajy. Ty CBojy HaMjepy oh je rioneo Aa npiiBOAH y Aje-io. O chm Tora HaMjepa je TypryT-nauie, Aa oambx, no­ ćenje nocjeAaaa gpHoropcKe rpaHHge, caueKa ocTajm aojxa3aK BojcKe n Aa OTnorae eHeprHiay aKimjy npoxuB ApHayTa. KaKo noMofe, Kojy cy ApHayTH oueicHBa^iH ca MHoro CTpaea, HHKaico He AQJia3H, to je Bpjio BjepojaTHo, Aa he no6yHa y Hajapaheu BpejieHy ohtii yryiueHa. ApHayTH cy ce 3a caA noByKJiH u 6op6a Hcua hiiK a K B iix , caino cy OTnoieJin oa jy iieAa KaMen>eM 3acanajy CB6 npoA..3e, KaKO 6n npoAupaifce Typcxe BojcKe CBe Biiuie OMOTaJIH. HpOBOŠ Tpyna na K ocobo. B o-ibich npeHocn Tpyna Ha K ocobo OTaoieke 6. Maja. KaKo je BJiaAa TpaacHJia, Aa ce tu npeHOCH ihto 6pace H3Bpiue, ace.’LesHH'iKa ynpaBa je HapeAH^a, Aa ce 3a BpnjeMe npeHoca Tpyna o6ycTaBH cnaKii npeHoc poče. — /[o^a3aK Cy^xaHOB oApeljCH je 3a 30. Maja (a. ct.) P eopram naniija rp'iice Mopiiapime. EHr-iecKa mhcnja 3a peopraHH3au;njy rpuKC paTHe MopHapmje, CTurjia je y ATiiHy. HviaHOBH obo Mncnje cy aAMnpa.i Taytjmep H TpH BHUia ’iaCHHKa. �143 poroiiH 5Kn,iona. y pjchhckom cejiy Ka30R aano- TjiaBHn KOMaHAaHT onepaipioHe bojcko y JeueHjr nocjiao **ejia cy oniUTu nporoHH JKe^oBa. Hapn^ ee no6yHiio je p.iaAn y Hap«rpaAy To.ierpacJieKo ii3rtHjeiuhe, y KojeMy pa^H AaacHe 3atwieTRe je^Hora JKiiAOBa, sfior ie ra je y ce n.iaaa nsajfiiikaBa, a» cy cea Mjcraa ii no3BijHje, Koje jeflHOM MOHCTpe-npope“.y ocyljeHo MHoro ce.taKa. MHoro c y . 6im h ycTammn 3ay3Cjin, oa CTpaHe BojcKO noHOBa JKiiAOBa HanaAHyTo je na y.iBHn, a Bnme Kyha je o n .ta l- nonpakeHn u Aa je y iiiTaBOM BnjiajeTy Mnp nornyHo k*ho ii nopymeifo. noBpakeH. AycTpiijcKa ecKUApa ua Kp<|>y. Onnx AaHa npncP y c u ja ii K hiih. Ako ce cyA« no niican.y cTpaHBx njejia je aycTpoyprapcKa ecKa^pa y Kp<j). — Afliuiipaji jncTOBa, B3Me^y Pycnje a Knnc paT je Hen36jeacaH. Y KyHCTH OAMax je yiBHno nocjeT H»cMaiKOM uapy Bn.i>cMy. K iihh jo paTofiopHocT TojiiKo Hapao.ia, Aa je roTOBa 3a o(|)niinpe Mopnapape 6ao je nocviaje noAHe npnpebcH CBJKor TpeHynca. a » yxB am 3a rojili hobc h Aa ce ca five o'-clock-tea, a Ha Beiep cy 6n.aa oijnmnpn n oko PycnjoM onpo6a. KuTaj ce acypn. ypel>yje orpoMHy BojAPyrnx ioiu 100 oco6a tocth papeBH Ha papuKoj jaxTH CKy no OBponcKii B3Bjeac6aHy, rpaA» paT»y (})AOTy, Kojy „H ohenzolleru“. m ije Ao caAa BMao, cacrap.’ba EojHy nornopy. Y MaHK yra u KO.iepa. TpaA BaiaBiija je cacna 3apaweHOA ko- ^ypnjii yiHTP.’Ln AH»y kaK® 113 "Hiuux p»3p?Aa B3 uiKo.ia •repe. CiiaKH a »h nonpiijeHHo učojju oa KO^epe oko 30 oco6a. ii yoykyjy, Aa ce jaBe 3a Ao6poBO^bite nponiBy P ycnje. KanecKa BAHAa B3A&Aa je eAHKT, y kojcm HajaBA>yje, a» KnTajcicii rproB iin y BAHAHB0CT0icy aoohah oy u3BjeuiTajo je Kyra cacMa npeoTa.ia. yKynHH 6poj Hcpiana oa Kyre ii3 oravfiiiiie, a » kc 6pio A °kn A^ P&Ta c PycBjo»r, Te Aa citpnie cBoje noc.ioBe n Aa ce BpaTe aomobumr cboj hm. 0 3 Haqyje ce ca 60.000 ocotfa. Kao iiito ce bhah, ii3Mel)y. obo ABiije AP^aBe 6n CyaranOR n y i. OBora jbera ce cy«iTan Kpehe Ha nyT no Crapoj Cp6njH h MaheAOHiijn, tajc he Mor.io Bp.io ,iaxKo b BeoMa cKopo Aa njiane. očuhu Hei;a Beha njecTa. 3a oBaj Cy.rraHOB nyT no Crapoj Cp6njii h MakeAOHnju j Tispljeii je Beh Kona'iBH nporpaM h npcna TOMe nporpawy npeAy3eie cy y nojeAiiHiiM Mjecmna Mjepe h npHnpcMe 3a a<-"I0k Cy.iT3H0B. šale i dosjefKe. Cy«iraH he noc.nije TpoAHeBHor oopaBKa y Co.iyny noO t a c : Ja čovjeka cijenim po utisku, koji sam dobio, ceoHiiH bo30m crnku y Ciio'njhe, Ty ke octrth le n ip n AaHa. ETeror A*Ha cy.naH ke 0TayT0BaTn y IIpHiiiTHHy kam sam ga prvi puta vidio S in : A kakav ste utisak dobili, kada ste mene prvi put h y H>oj ke ocTam Aua u uo A“Ha, na ke ohar B3akn vidili? na K ocobo, a% nocjeTH MypaT0B0 Typ6e. OAMax cyTpaAaH ke n3 ETprnuniHe oTnyroBaTH y CoAyn, na ke — Šta je uzrok, da se nijedan Vaš komad nije igrao? OAaTAe, n o š n je AROAHeBiior oAMopa, OTaka y B htojb. — Jer ja pišem samo komade u jednom činu, a direktor PaHeje je 6hjio npojeKTOBaHo, Aa cy.iTaH noAy3Me nyT mi uvijek prebriše — jedan čin. !> no Aji6aHnjH u nocjern rp « HajBeka rpaAa, a.m ce 3*5or Poznavalac žena: no6yHe, Koja je caAa y cjeBepHoj A.i6aHiijir, Mopajio „ . . . Vjerujte mi, da jedna žena može da podnese i naj­ 0AycTaTH oa to HaMjepe. Ha OBaj nyT no Crapoj Cponjn teže udare sudbine izvanrednom snagom, ali samo.ne — šuteći!. . . “ cyATaH ke nokn ca MHoro6pojHOM cbhtom. Ilp a m k e ra : Ana H>eroBa cnua, Be.iiiKH Be3iip XaKii-nanic, BojHH miiHHCTap Max»iyT HlecJiKeT-nama, MiinncTap yHyrpaniH.HX nocjiona n MUFHCTap Mopnapnue, npnn cehpcrap cyjiTaHOB, npBII ABopCKH Mapiua.l H joiu MHOrn APyfHOcraBica U Iejxy.i-Ilc.iaH a. IlaparpaACKii .niciOBH Poruke i odgovori uredništva. jaB.’bajj, Aa je lHejxy.i-IIc.iaM hoahuo CyjTaHy CBojy N a im , T. — Primili sm o poslate nam tri pje­ ooTaBKy, a Aa H MHHncrap (JjaiiaHitaja HaBa.t\jc Aa *>y ce ocTaBKa yBaacH. XaKB nama ke cacraBiiru hobo mh- sme, ali nam je nemoguće ni jednu uvrstiti. Č itajte nekolike godine marljivo druge pjesnike, p a tek onda HHCTapCTBO. K om pec ii upa. TpekH HapoAHH KOHrpee Mnpa kušajte da Vi sami što napišete -— m ožda ćete imati uspjeha. OTBopeH je. HpeAcjeAHBK CjeA- AMepniKnx /JpacaBa Ta4>T je H3jaBno, Aa yroBop o b36uphom cyAy» Koja cy 3aK.r.yCjeAHH>eHO AsiepniKe ^lpacaBe h Enr.iecKa, npeA CTaB.i>a 3iiaTaH Kopan y HanpnjeA 3a o6e3oiijeken>e CBjeT CKora MHpa. CjeA0H>eHe ^lpacaBe He reace 3a repBTopuja.iHBM yBekaH>eM. HapoA CjeAHH>eniix ^Tpacana 3Ha 3a cb6 rpoaoTe paTOBa, h sa to He ace^n Aa ce ohh ag10.16 maBajy. y cthhhk y Apa6iiCTaHy. npeMa 3B8hhihiim ii3BjeiHTajBMa Typei«e B^aAe, ycT8HaK A pana je cac.BBM yryuieH. A. A. Š. - - Vrlo je slaba rab o ta, p a nije za javnost. Ali ipak se iz ovoga, prv o g Vam pokušaja može vidjeti, da Vaš tru d i n a sto ja n je ne bi ostalo bez uspjeha. Stoga, dakle, tru d ite se i radite, a neka Vas ništa ne buni, što Vam je ovaj, prvi rad, otišao u koš, je r su prvi radovi i n ajslavnijih svjetskih pisaca bili take sudbine. — Selam ! A. M u h a m e d . — Biće m nogo bolje, d a svojoj „Dragoj u tugjini- pišete pism o i p o šaljete joj ga poštom �144 p o č n e š.... biće iste sudbine, jer će i ona otići u koš. A. Gj. K-V. — Za Vas vrijedi ona poruka, koju smo mnogima poručili: više čitajte, a manje pišite. Selam! jer kad bismo ove stihove iznijeli u „Gajretu" obru­ kali biste se i pred svojom dragom i pred nekolike hiljade čitalaca. Dakle, u interesu Vas samoga pjesma je otišla u — koš. H. N. i S. P. T. — Poslati nam sastav „Poplava" je veoma slab, pa ga ne možemo uvrstiti. Zagonetke za sad ne donosimo, no možda ćemo i to docnjje uvesti, pa ćemo onda i ove vaše upotrijebiti. Selam! H. R. I. M. — Preporučili bismo Vam, da „jednog divnog majskog jutra", više ne šetate „pokraj vrta , da ne biste ponovno dobili volju za pisanje stihova, koji su Vam veoma rgjavi i ne mogu ući u naš list. Uostalom čitajte valjane stvari, pa ćete docnije i sami možda dati štogod valjanije. M. K. S. — Pjesmom ,,U Premaljeće" je slabo opjevano i proljeće i Vaš sevdah, pa stoga ne očekujte njezino objclodanjenje u našem listu. Pjesma „Kad Azbuka (abeceda) arapski ćirilicom i latinicom ( ,) 1 .1 (V) .* . . ! (.•) y , ; Ć ir ilic o m : a A, 6 B, b b L a tin ic o m : a A, b B, v v, ( l i 1) ii ( d S lJ ; Ć ir ilic o m : L a tin ic o m : 11 0 , ( ji " i M Ć irilic o m : o 0, L a tin ic o m ; o 0, K K, j J, i i , ' \ j J, •; •; •» -n n, r P, ( g.) ? ‘ r ( s ) t ć irilic o m : n U,, i 0, L atin ico m : c C, č C, <3 a i 1 ‘f 0 K, j (* ) £ 4 fr J 5K 2K, 8 G, d D, e E, ž Ž, (J) 1 J ji JL, 1 L, (u r) J) I J ' Jb - 8 S, * 8 3: .0 r I\ c C, m, 0 e E, r R, m “*■ A A, p (j) i ( J) (* f ) : . . M M, p ) •: , i •i ( jO T T, y y, t T, u U, •) f - ‘r H H, m M, lj L j, ( j) ; * i n N, j j 33 z Z to) * lb It> nj N J ) 'i > ( c ) - cj> d>, f P, x X, h E. (e ) t ’T h Ta, ¥ y, j> rB. ć Ć, dž Dž, gj Gj- Gajretovo cigar-ćage. je ispitano od svjetskog naučenjaka, profesora kemije na bečkom uni­ verzitetu Dr. Lam becka i pronagjeno najboljim i za zdravlje neškodljivim. Pa kada još uz to od potrošenog G ajretova cigar-ćageta ide 10% u korist „G ajreta" zar nije i sram ota i grehota, da Muslimani drugo cigar-ćage troše! Jest, i po sto puta jest i sto ga je dužnost, da svaki musliman kupuje i troši samo i isključivo G ajretovo cigar-ćage a da odbaci sve druge fabrikate. Muslimani, trošite sam o G ajretovo cigar-ćage! Z a u r e d n i š t v u o d g o v a r a : O s n i a u G j i k i e . - Is la m s k a d io n . š ta m p a r ija . - 3a y p e A H n u iT B o o A r o B a p a : O c n a i i 'l i m e n i , . � https://kolekcije.nub.ba/files/original/570d41725b7e03fe578e8852a34b7147.pdf 29c9d04b29029fefc388381d02a4ced5 PDF Text Text UPO.J 10. BROJ rajpeT J r rOAHHA IV. GODINA ♦♦ iP i ____ > ♦ HC , ^ JU1CT 3A 4 PyniTBEHE nOO/IOBE M 3A HAPO 4110 IIPOCBJETi HBAHjE. M3JLA3M CBAKOT 1. h 15. ------- y MJECEIjy.--------B^acume: a pj ' ihtbo Gairet LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. IZLAZI SVAKOG 1. i 15. ------- U MJESECU.--------- „Tiijpei”. - ypezFHinc: Ocinan T>hkii1i . — Vlasnik: Društvo ,,Gajret“. - Urednik: Osman Gj’ikić CAPAJEBO , 15. Maju 1911. — ' rvr 'i — SARAJKVO, 15. maja 1911 Ifnjena je ^incTy: sa Bochj h Xepi(oroBnHy h AycTpoyrapcKy MOHapxnjy, sa H-haitOBC, Tadie6y, yieHnKe n TeacaKO 2 K, sa HĐHJianoBo 4 K ro,mnn&e. 3a cbb ocTajie 8CM,i>e 10 (JtpanaKa. Iloje,iiiHn GpojeBH CTajy 20 xeji. ITenjiaheHa ce mjesta ne npnMajy, pyKonncn ce He Bpahajy. — IIpeTUjiaTa u pyKonnca maji>y ce ua aApecy: „I'ajpeTu — CapajeBO. Cijena je listu: za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e čla n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10 franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Jedan predlogGajretovim stipen­ distima i ostaloj škol. omladini. A osim toga Gajretov lis t ! . . • Ko bi još mogao biti tako neuvigjavan, pa da ne uvidi one velike koristi, koje se nama muslimanima pružaju ovim lijepim i valjanim narodnim listom! Za ovu godinu i po dana njegova izlaženja u reformisanom ruhu, list — „Gajret" je učinio više na polju narodnog prosvjećivanja nego li je sav dosadašnji rad u ovome pravcu. U najzabitnijem selu naše domovine možeš naći ovaj naš list i on je, može se reći, prva lektira, koju je naš seljak počeo čitati. Isto tako je on prodro i u naše porodice. Svaki prijatelj na­ šega napretka mora se od srca radovati, kada čuje iz usta kakva našega dede, da mu treba poslati forintu ili dvije forinte na »Gajret« u Sarajevo, da mu šalje onu svoju „gjeridu, jer mu „ženskadija razbiše glavu, da im je na­ bavi". Zar je još potrebno isticati ogromne ko­ risti, koje pruža „Gajret" muslimanskom ele­ mentu u ovim zemljama! Preko dvije stotine naše mladeži, koja uči u visokim i srednjim školama ovdje i na strani i koja izučava mo­ derne zanate svake vrste, danas bi se nalazilo megju onom besposlenom dječurlijom, koja krstari ulicama i krade bogu dane, spremajući se za buduće besposlenjake, hamale pa i pros­ jake. Jer i pri najboljoj volji njihovih roditelja, da ih pošalju na škole ili na moderne zanate, to bi bilo za njih nemoguće, pošto za to ne bi imali potrebnih sredstava i njihova djeca bi morala ostati hoćeš — nećeš ista onakova kao Pa tek naša školska omladina! . . Ona je, i djeca onih, koji bi mogli, ali neće, da je daju u školu ili na moderan zanat, slijepo se držeći može se reći, listom prionula za list „Gajret" i sva ga bez, izuzetka, čita i prati, a imade one: „Pleti kotac ko i otac!“ A li je naš „Gajret" pritekao tim ljudima omladinaca, koji u njemu i saragjuju. Pa zar ovi primjeri jasno ne govore o u pomoć, i davši njihovoj djeci Stipendije, omo­ gućio im, da od njih naprave ljude i korisne ogromnoj koristi od lista »Gajreta«, koji je članove društva i naše islamske zajednice. upravo megju naš elemenat došao kao kakav „Gajret" je tim siromašnim očevima i ma­ vid.r, da nas vida i iscjeljuje od grdnih rana terama priskočio u pomoć, da oni danas-sutra — od neznanja i mračnjaštva. dobiju orakove sinove, koji će i umjeti da Nu ovo su samo letimično bačeni primjeri, zarade lijep prihod i imati srca, da svoje bliž­ koji govore o ogromnoj koristi ove naše hu­ nje potpomognu i u njihovoj starosti im olak­ mane narodne ustanove, koja zaslužuje naj­ šaju životne brige. topliju ljubav nas svih bez razlike i koju bi �146 trebali potpomoći svi: od najbogatijega do najsiromšnijega, dakako svaki prema svojoj mo­ gućnosti. Jest, svi, svi bez razlike bi tre b ali, — da prema svojoj mogućnosti doprinosimo ovoj našoj najkoristnijoj ustanovi, pa neko hi­ ljadom, neko stotinom, neko deseticom, neko forintom, a neko bogme i krajcarom — koliko ko može. M i podvukosmo navlaš riječ trebali, jer, na žalost, i ako bi trebalo tako da bude, to tako nije, jer za »Gajret« ne doprinosi ni ne­ koliko procenta našega milleta. Često se puta sa izvjesnih strana čuje, da su tome negajretluku prema „Gajretu" krivi ovi ili oni politički, lični ili drugi momenti, ali po mom mišljenju, to ne može biti istina. Jer uzmimo za primjer Mostar: Tu je u prvim početcima društvenog opstajanja bilo prilično rada za »Gajret«, pa je iz Mostara — i ako mjesta, gdje je u to doba bilo, može se reći, najviše protivnika tadašnjoj upravi „Gajreta" — imalo društvo znatnoga prihoda godišnje. Poslije toga su na čelo ,,Gajreta“ došli ljudi, koji su bili poćudni mostarcima i „Gajret" je neko vrijeme imao mnogo više članova nego dotlen. A li, i ako se stanje u upravi „Gajreta" nije promijenilo, ipak su Gajretovi poslovi u Mostaru zapuštavani, dok su napokon potpuno zapušteni bili i gotovo čitavu godinu dana nije Mostar ništa doprinosio „Gajretu". God. 1908. je opet oživio rad u Mostaru i danas se, valjda, Mostar broji u najbolja mjesta Gajretova rada i prihoda. A šta je uzrok ovakovom padanju i d i­ zanju Gajretovih poslova? Nikakvi, ni politički ni lični ni ikakvi drugi momenti, nego taj uzrok treba tražiti jedino u agitaciji i radu pojedinih ljudi, koji su kao povjerenici društva htjeli da se za društvene poslove toplo i srdačno za­ uzmu. I kad je god takove volje zauzimanja i rada bilo, Gajretovi poslovi su uspijevali. pozvanijom, da u svoje ruke uzme ove poslove i na njima poradi. Ja mislim, da je i naša školska omladina pozvana, da se u svakoj prilici zauzima za „Gajret11. Naročito bi trebala omladina da se toga posla lati o školskim ferijama, kada se razigje svojim kućama, jer zbilja je sramota, da i u jednom mjestu, iz kojega se nalazi makar jedan učenik na kojoj srednjoj ili višoj školi — da u takovom mjestu nema, makar i najmanjega, rada za „Gajret". Naročito je sramota, ako je još takav učenik Gajretov štipendista, jer to dokazuje, da on, kada dogje kući, ne potroši ni jedne cigle riječi u tome pravcu. Istina, mora se priznati, da megju našom školskom omladinom imade izuzetaka, te imade i takovih omladinaca, koji- se za „Gajret" za­ uzimaju i preko ferija mu ponešto privrede. Naročito je u tome za istaknuti i za pohvaliti školska omladina iz Gacka, Stoca, Foče i još nekih mjesta, koji priregjuju svakih ferija za­ bave u korist „Gajreta" — ali to nije n i, iz bliza onako, kako bi trebalo da bude, jer, po mome mišljenju, svaki omladinac, bez izuzetka, a naročito Gajretovi stipendisti, trebao bi preko ferija, da smatra svojom obaveznom dužnošću, da za „Gajret", koliko mu je moguće, radi i uradi. Sa takvim ubjegjenjem ja i nagjoh za shodno, da napišem ove redove i da iznesem našoj školskoj omladini, a u prvom redu Gajretovim stipendistima, ovaj predlog: D a svaki omladinac srednje i visoke škole se obveže, da će za vrijeme školskih ferija u svome mjestu propagirati Gajretove ideje i da će za to vrijeme sakupiti „Gajretu“ barem 10 kruna priloga. A da ovu malu svoticu može svaki nas sakupiti o tome ne treba ni govoriti, jer niko, ni najkonzervativniji naš čaršilija; neće nas odbiti, kada mu dogjemo i zamolimo ga A kao god što je Mostaru tako je i u za nekoliko krajcara priloga. A za šezdeset drugim mjestima, a o tome nam je i glavni od­ dana sakupljanja, ma i najmanjih priložića, bor društveni u svome lanjskom izvještaju p o­ može se sakupiti spomenuta svota. tvrdio, utvrgjujući činjenicu, da stagnaciji Gaj­ Na taj način bi mi mogli da na jesen doretovih poslova nije kriv narod, nego njegova prinesemo „Gajretu" koju hiljadu kruna priho­ inteligecija, koja bi trebala, da se osjeća naj­ da i time potpomognemo njegovo blagotvorno �147 djelovanje, koje bar za nas — omladinu — treba da bude stvar naših najvećih ideala. Stoga apelujem na svu braću omladince, da ovaj moj predlog prihvate i da svi listom pristupe ovome kolu, koje, evo ja povedoh, izjavljujući, da ću jesenas prilikom upisa u malo tačaka. 0 količini vjerskoga gradiva treba samo da odlučuju pedagozi, a ne mišljenje neobrazovanih pojedinaca, koji ne će i ne znaju da shvate, da upravo u onim godinama, u kojima naša djeca moraju svr­ šiti to gradivo, treba djeci dopustiti mnogo slobodna vremena za tjelesni razvoj. Zaključak, da se vjeronaučne knjige napišu školu, poslati „Gajretu“ najmanje 10 K pri­ našim jezikom, rado pozdravljam, nu s tim više osuloga, što ću ih, ako Bog da, sakupiti megju gjujem onaj, - da Jse one napišu arapskim pismenim prijateljima našega napretka u našem mjestu. znacima, preudešenim prema našem jeziku. Zašto su neka gg. onako oduševljeno branila to no$o izmišljeno, (Ime i prezime šaljem zasebno glav. odboru). za naš jezik posve nepraktično i nespretno, pismo, Ovakove od prilike prijave bi trebali od­ toga ne razumijem. Napredni svijet danas traži, da se boru uputiti i svi drugi, koji se ovome apelu više obligatno ne predaju po školama mrtvi jezici, jer budu odazvali, da bi se u upravi društva nemaju praktične vrijednosti, a mi moramo da gubimo mogla voditi evidencija o tome i — ako ured­ tako dragocjeno vrijeme u besmislice. Svrha naša jest ništvo ,,Gajreta“ pristaje — objaviti imena onih što bolja pouka u vjeri, a način, kako ćemo to postići i ruho, u kom ćemo to našoj djeci prikazati, jest spo­ omladinaca, koji će se ovoga rodoljubivog redna stvar; koji nam je način i ruho bolje za to, rada prihvatiti. da u što manje vremena sa što manje muke i napre­ U to ime neka bude srećno! Bil-hair! zanja i sa što manje materijalnih sredstava postignemo tu svrhu u vjerskoj obuci, posve je naravno, da bismo Mostar, 1 0 /V. 1911. tp morali upotrebitj pri tom. Neka nama jedan najveći . Sedmoškolac. bezbožnik i nemusliman kaže pravu istinu naše vjere, to ćemo rado primiti; ako nam to još učini, recimo, besplatno, bićemo mu samo zahvalni. Isticanje, da mi to pismo moramo zadržati radi arapskoga pisma, jest Nekolike o zaključcima prosvjetne posve neosnovano. Mi arapsko pismo i jezik već učimo i upotrebljavamo pri učenju Kur’ani (a. š.), ali i to či­ ankete u pogledu reforme naše nimo radi vjere. Nama je vjera i Kur’an svet, a ne ar. jezik i ar. pismo; mi ga trpimo i učimo radi Kupočetne nastave. 1 11 r’ana. Kada bi i to bilo, onda bismo se teško ogrije­ — Piše slušalac bečkoga univerziteta. — šili o tu svetost, kada je po volji udešavamo. Ar. pis­ Nastavak. meni znaci, preudešeni prema našem jeziku, jesu uovo pismo za nas bos. herc. muslimane. Ne samo, da nas I. Zaključak, da svako naše dijete mora učiti vje­ to pismo neće održavati u nekoj vezi sa ostalim isl. ronauku od 6 —7 godine jest posve opravdati, nu samo narodima, nego će nas naprotiv udaljivati od njih. Nas bi trebalo da, u slučaju [tjelesne ili duševne bolesti veže i mora da nas veže vjera, pa zato moramo upo­ kod djece, vrijedi sud liječnički, a ne da to biide pre­ trebljavati sva vjerom i zakonom dopuštena sredstva, pušteno roditeljima ili dotičnom nastavniku, jer se da što bolje a lakše naučimo. Ako se uopće može go­ može dogoditi, da mnogi to zloupotrebe, da dijete voriti o pismu kao vezi megju nama, to mi već imamo ustavi od škole (mekteba). Gradivo vjeronauČno moralo ar. pismo i jezik u Kur’ani (a. š.). Pismo je samo for­ bi biti što kraće, a djeci razumljivije, jer se istom malnost. Kada bi pismo i jezik bili usko skopčani tada može postići željena svrha u tom pravcu. Oso­ s vjerom, onda ne bi vrijedilo za nju ni ar. pismo ni bito bi trebalo u početnim zavodima uzeti vrlo ukratko jezik, jer se njima služe i najviši zlikovci i bezvjergradivo o mezhebima i isl. povijesti, jer to ne spada nici u stvarima i djelima najstrožije zabranjenim od u vjerske dogme i obrede, nego u povijest vjere, a to vjere. Nema ničega, što bi nam imalo smetalo, da svoju moramo tačno razlikovati; naša djeca trebaju znati vjeronauku pišemo pismom, koje se slaže s duhom na­ glavne osnove vjerske, a daljnje učenje ’mogu nasta­ šega jezika. Resul (s. a. v.) rekao je : viti oni, kojj će pohoditi druge srednje i više zavode. (lju b iti sv o ju ro d n u g ru d u ta k o g je r je vjera). O p r a v d a n j e v j e r s k i h u s t a n o v a , d o k a z i­ Zar nije tim indirektno st.ogo uputio isl. narode, da v a n j e B o ž j e g a b ić a i m o ć i, r a s p r a v l j a n j e čuvaju, štite Islam na način, kako je njima najlakše i o v j e r i i n je z in i m d o g m a m a , p o z n a v a n j e najbolje, da se pri tom drže svoga jezika, svojih obi­ š e r . p r a v a , p o v i j e s t I s la m a i r a z v o j v j e r e čaja i da upotrebljavaju sredstva, kojima se služe drugi pripada višoj vjerskoj naobrazbi, a nijesu vjera ni nje­ narodi, s kojima oni žive, a da Islam, vjeru kao takvu zini osnovi. Vjera i njezini osnovi sastoje se iz vrlo ne napuštaju. �148 Ovo će pismo našoj djeci činiti velike poteškoće i zbrku, jer se u mnogo čemu drukčije piše i izgo­ vara, nego arapsko i tursko pismo. Dijete će teško shvatiti prelaz s ar. pisma i jezika na drugo, po is­ pisivanju, slično pismo i na sasvim novi jezik, na svoj; ono će pri tom svratiti pažnju na ruho, na pismo, a ne na predmet, pa ćemo onda postići protivno onomu, što smo htjeli. Kada bi vjer. knjige bile pisane lati nicom, koje pismo svakako naša djeca moraju učiti radi svjetskih predmeta, to pored toga, što bismo pri tom ušteđili mnogo skupocjenoga vremena, novaca i radne energije, ne bi pri tom nastalo ove zbrke u duši dječijoj. Ovo pismo bi bilo za dijete nešto posve novo, i pošto ga je ono jednom naučilo, ne bi više pri učenju vjeronauke svraćalo pažnje na pismo. Na taj način ne bismo pravili nikakvih nepotrebnih zastoja, nego bismo u pravcu išli meti, tim prije, što nam se posve hiti. — U principu s-* je dakle bezu­ vjetno moralo biti za latinicu, a tek radi nedostatka obrazovanih nastavnika, mogao se je iznimno i' pri­ vremeno primiti predlog dra. Hamdije Karamehmeđovića, da se nešto knjiga oštampa i ar. pismenima. Na­ glašavalo se je doduše, da bi u. narodu latinica izaz­ vala nezadovoljstvo, nu tomu nije "tako; naša je ulema dužna našemu narodu početi tumačiti već jednom pravu istinu naše uzvišene vjere, ne smatrati vjerom razli­ čite poganske običaje, i individualne subjektivne na­ zadne nazore. Ulema je dužna narodu reći, da vjera ne pozna razlike u pismu i jeziku, da smo je dužni onako učiti, kako nam je najlakše i najzgodnije. Naša je ulema dužna poučiti narod, da kulturni zahtjevi i tekovine nijesu »švapska naklapanja«, nego da je pod okriljem Islama evala visoka kultura u doba, kada se je za »Švabe« malo znalo. To je dužnost naše uleme, a ne to, da nas dijeli u feslije i saruklije. II. Zaključak, da se u mjestima, gdje ima samo dr­ žavna osn. škola, osnivaju ih ti. j a t - s u n u f i, je posve umjestan i dobar, nu posve je loš onaj, da se u svim razredima osn. škole predaje vjeronauka po 4 sata sedmično. Za to, što dijete ne shvata zbilje života i što se ne zna natjerati samo na rad, moramo djetetu od­ rediti vrijeme za rad, nu ako u tom pregjemo gra­ nice, postigli smo protivno; ako našu djecu preopte retimo vjeronaučnim gradivom, omrznuće im, pa će uspjeh biti gori nego do sada. Bolje je ukratko, rjegje ali sigurno. Da se ono, što naša djeca kao muslimani bezuvjetno moraju poznavati, dade uspješnije obraditi za mnogo manje vremena, nema sumnje. Kada to znamo, zašto da onda naša djeca troše šest puta to­ liko vrem ena na vjeronauku u početnim zavodima, koliko druga potroše? Bog nas nije za to zadužio. On traži od pravovjernih, da dobro poznaju vjerske duž­ nosti u najkraćem obliku, što može biti, i da ih ne­ prekidno obavljaju, a ako neko znade više, naravno da nije zgorega. Sav svijet nastoji, da svoju djecu što manje optereti, a mi svoju bez potrebe teretimo što jače i mimo druge. To može svakako zlo uticati na djecu. Dijete je dijete. — Kada naša djeca moradnu mnogo više vremena trošiti na vjeronauku nego druga djeca i pohoditi vjeronaučuo predavanje na praznike, počeće varati i hodžu i roditelje. Zaključak, da še pri namještanju muallima uzima obzir u prvom redu na d a r u l - m u a l l i m n c e , ne čini mi se posve opravdanim. Pri tom bi, mislim, bilo nabolje svjedočanstvo dosadanji rad u praksi; ima naime mnogo muallima, koji nisu svršili daru’-muallimina, a ipak su u praksi uz dobra upravitelja toliko postigli, da su sposobniji predavati dječici, nego mnogi darulmualliminac iz sadanjega darul-muallimina. Kada se đarul-muallimin reformira onda će taj zaključak biti. na mjestu. 0 preopterećenju nastavnika i djece već smo go­ vorili. Najviše, što se smije zaključiti o tom broju sati sedmično bilo bi za muallima 26, a za djecu 21—25, a ne 34 i 24—30. Da nije. zaključeno, da se vjeronaučka knjiga mora napisati ar. pismenim znacima, to onda ne bismo trebali posebne sufare za tu alfabetu, nego bi nam služile knjige drž. osnov. škola, koje su vrlo dobre, a samo bi nas malo stajalo i truda i novaca, da se zgodno priredi obuka arapske aflbatete za Kur’ani (a. š.). III. Petorazredne iptidaije u mjestima, gdje nema drž. osn. škole, moramo da osnivamo, nu samo dotle, dok nam država ne dadne svojih škola, ali zaključak, da se u trorazrednim ibtidajima, koje 5e ostati ondje, gdje se ne mognu osnovati petorazredne, svrši sve vjeronaučno gradivo, nije nimalo promišljen. Tim ne ćemo u vjeronauci gotovo ništa dobiti, ali ćemo izgu­ biti mnogo u svjetovnim predmetima, jer se u tim mektebima ne će moći svršiti niti gradivo I. razreda drž. osn. škola s minimalnim nastavnim programom. Vjeronaučno će gradivo biti obragjeno u koncentričnim krugovima, svake će se godine ponavljati isto gradivo, samo opširnije tako, da će nam jedno dijete, koje svrši sva četiri sveska vjeronaučno knjige samo znati malo više pričati n. pr. o melekima i drugim stva­ rima, a osnove vjere ne će možda znati kao ono, koje je dobro svršilo 2 sveska. Pored toga, što naša djeca iz takvih m ekteba neće moći bez ispita prelaziti u do­ tični razred drž. osn. škole, ne će moći do konca 12. godine svršili više od polovice gradiva drž. osn. škola iz svjetskih predmeta, pa je tim sama anketa oborila svoj prvi glavni zaključak. Osim toga su ovi mektebi provizorni i mogu se uvijek pretvoriti ili u aut. peto­ razredne ili državne osn. škole, pa bi pri tom nastala velika zbrka — iz svjetskih predmeta bi ta djeca sv r­ šila premalo ili nimalo, a iz vjerskih previše. Neugodno posljedice bi mogle nastati iz a djecu,.koja bi slučajno �149 došla Iz mjesta, gdje ima drž. ili aut. ošn. škola, u jedno takvo mjesto. Broj sahata na sedmicu trebalo je svakako tako urediti, da bar u tom kod svjetskih predmeta nema razlike megju drž. i aut. osn. školama, nije se tre balo onako od prilike uzeti. Kao što u drž. školama ima razlika u broju sahata u pojedinim razredima, upravo je bilo zgodno i nama to učiniti. Moglo se je uzeti za ih t i j a t- s u n u f 18 sati, nu u II. razr. = I. razr. drž. osn. škole trebalo je uzeti 20 s vjeronaukom tako, da bismo imali 16 sahata za svjetovne predmete, a ostala bi puna 4 sata za vjeronauku. U ostala tri razreda trebalo je odrediti broj sahata iz drž. osnovnih škola t. j. 19. Ako bi se napokon nekomu činilo pre­ malo, što je posve dosta, ako i nije previše, onda se je moglo uzeti po 22 sahata, 3 sahata za vjeronauku. Tako bi i.aša djeca iz aut. zavoda mogla, ništa ne iz­ gubivši, produživati nauke u drž. osn. školama i pre­ laziti iz jednih u druge, makar za sada općenito i ne bila u svem sposobna kao ona iz drž. škola. Ne vjerujem, da če to sada biti tako. Ne mogu se s tim složiti, da se za našu djecu iz­ daju posebne čitanke. Ni u tom ne smijemo nipošto praviti razlike megjn. našim aut. i drž. osn. zavodima i našom djecom, koja pohode te zavode tim prije ne( što s u 'čitanke u osu. drž. školama posve dobre za svako dijete. Ako hočemo našoj djeci posebno dati nešto štiva, to se može na nekoliko stranica posve maloga for­ mata za malo novaca oštampati, pa dijeliti djeci kao dodatak čitanci. To bi se moralo dijeliti dakako i djeci, koja po­ hode drž. osn. škole. — Tome se, mislim, ne bi niko protivio. Nu ne bi napokon ni toga trebalo. Preinake, što bi razlikovale naše čitanke od čitanaka drž. osnov. škola, bila bi sigurno štiva iz isl. povi­ jesti, iz života isl. velikana i slične stvari, a to bismo mi mogli dati svojoj djeci i ondje, gdje će se obragjivati pojedina poglavlja islamske povijesti. Najbolje bi još bilo, kada bi se, kratka lahko razumljiva obrada svega toga dijelila djeci, koja su svršila treći razred koje bilo škole kao nagradne knjižice, pa bi to djeca mogla kod kuće čitati, odnosno učiti, ako dalje pohode školu, jer bi se, po mom mišljenju, to i moglo istom iza svršena trećega razreda djeci predavati. Kako neka gospoda nije pri raspravi o poč. na­ stavi imala pred očima glavne svoje zadaće i duž­ nosti, prirodno je, da se pri debati o otvaranju mekteba u mjestima, gdje nema nikakva prosvjetnoga po­ četnoga zavoda, moralo doći na pomisao o novom prirezu i iani. Nu o tom se nije smjelo ni pomisliti, jer je svi­ jetu dosta prireza i drž. poreza. Zato nam država i mora osnivati škole, koje pohodi samo 5000 naše djece, a druge pet puta toliko. Osobito se pri tom nije smjelo niti govoriti o tom, koliko koje mjesto ili općina daje prireza. Državni porezi i slični prirezi ne vraćaju se onomu pojedincu, koji ih je dao, nego se upotreblja­ vaju u različite svrhe onih, koji to najviše potrebuju. .Drukčije ih ne bi trebalo ni davati. Porezi i prirezi nijesu i ne mogu biti svojina pojedinca, nego su po­ trebna imovina cjeline. F. Ncdžati: Pjesniku. Kad ti se srce uzburka ko more, U kome čisti, drobni biser vrije; Kad ti velika, vječna duša smije Da jiad svijetom smjelo lebdi gore. Nevolje, strasti kad te ljuto more, I ljudska zloba kad te muči, bije, A slatka Nada od tebe se krije, I njena zlatna usta ti ne zbore. — Ah! tad nek pero uzmu ruke tvoje, A krasna Muza nek ti njima piše! Na srce vruće privini je svoje, Nek njen nebeski dah pjesmom ti dišel 0 ne, ne ima, nema bića, koje Od nje bi moglo da ti dade više !! Hazini Muftlć, — Tuzla: Abdest i namaz. ,,U Kur-anu imade mnogo ideja, koje mi nijesmo još doživili, nego će ih istom buduća pokoljenja doživiti.“ Prof. Miler, sveučilišni prof. u Beču. Prije trinaest vjekova došao je od Boga-Džellešanuhu Kur-ani azimuššan, u kojem je Muslimanima naregjeno, da po pet puta na dan klanjaju i da, kad htjednu na namaz stati, operu lice, ruke do iza laktova, noge do iza članaka i da otaru glavu čistom vodom, a u izvjesnim slučajevima, da se kupaju. Božiji Poslanik, Alejhisselam, poučio je svoje sljedbenike kako i na koji način trebaju klanjati i abdest uzimati. Kazao je, kad se abdest uzima, da treba najprije oprati šake istrljavši pri tom dobro izmegju prsta i za nokata, koji treba da su redovito lijepo obrezani; za tim treba tako opratim šakama tri puta izaprati usta i nos istrljavši pri tom dobro zube i meso oko njih i to upotrebivši misvać (keficu), a ako ovoga nema, onda se zubi mogu istrljati i prstima. �150 da je nabave-i svu nekoliko puta pročitaju, a preIza toga treba se lijepo tri puta umiti po cijelom nijećemo za sada samo, — kako smo već rekli, licu, utrvši dobro vodom sve udubine lica, te ko još nekoliko redaka iz gosp. Lobmayerova knjige i to iz imade bradu, treba da i na to pazi, da i ispod nje kožu dobro opere. Za tim će opet skvasiti ruku, te članka „Njegovanje mišica i kože . Na strani 144. veli gospodin Doklor: s njom prevući preko glave, a onda ponovno oprati „Tijelo biva tjelesnim vježbanjem mnogo jače, ruke, oprati s njima uši i vrat, a najkašnje oprati te može da podnese napor mnogo laglje, nego kad noge do iza članaka. S tim su oprati svi oni dijelovi tijela, koji su ili se mišići ne vježbaju; tijelo se spretnije, pravilnije, djelimično ili sasvim izvrgnuti prama vani, jer ih ne vještije i sigurnije kreće pa je ojačano i okrijepljeno tako, da se neće toli lahko prehladiti itd., a onda pokriva odijelo. Osim toga Pejgamber (a. s.) je kazao, da treba na str. 145. nadodaje: „Govoreći o gimnastici ne mi­ i da je veoma korisno barem jednom u hefti i bez slimo tjelovježbu na onim čudnim aparatima, koji namještaju gimnastičke prostorije podavaju vid stanužde okupati cijelo tijelo. Namaz se klanja ovako: stavši okrenut prema rovjećnih mučila, već mislimo tjelovježbu slobodnim kibli (a to je Kabi u Meki) i preporučivši se Svemo­ kretanjem tijela, u kojem se raznovrsne mišice tijela, gućem Bogu, treba odignuti obje ruke izravnavši naravnim,, shodnim i pravilnim stezanjem vježbaju i opružene prste sa ušima, pa ih onda spustiti i sasta­ jačaju..." Na strani 147. veli: viti ih oko pojasa pokrivši desnom lijevu. Za tim „Koža se čisti pranjem, kupanjem i izmjenom eš stojati potpuno uspravljen i učiti što treba; kad preučiš što treba, onda ćeš se sagnuti, odnosno rublja. Kožu, naime onaj dio, koji odijelom pokrit nije, nakloniti, praveći od sebe pravi kut odbočivši se rukama od koljena. Tako ne ćeš dugo stajati i opet . valja nekoliko puta na dan prati čistom vodom i sa­ ćeš še uspraviti, pa se onda dva puta pogeti sasvim punom, a barem jedan put na tjedan (na heftu) va­ do zemlje tako, da ti čglo,. nos, dlanovi, koljena i lja cijelo tijelo okupati". Pogledajmo sada još jednu korist od urednog nožni prsti budu na tlima. Na kraju klanjanja imade sjegjenje na koljenima, klanjanja. a izlaženje iz namaza se vrši obaziranjem, okrenuvši Ostavimo na stranu ono vjersko pravilo, koje glavu najprije na desnu, pa na lijevu stranu. glasi: — „namaz je direk, na koji se vjera oslanja", Klanjavšj jedan rećat u namazu, imadeš prilike, — a koje pravilo tumačeći mnogi vaizi se toliko za­ da ti se na mnogo načina tijelo giba, a svaki dan griju, da one koji propuštaju namaz, nazivaju nevjer­ imade pet namaza, koji svi skupa sačinjavaju četrde­ nicima itd., — ostavićemo dakle to pravilo, pa ćemo set rećata. malo kao odrasli ljudi ozbiljno i hladno progovoriti Klanjanje, dakle, ne samo, da je korisno stoga, o namazu. što te uvijek podsjeća na Boga, koji je sve stvorio, Čovjek, koji uredno i redovito klanja svaki na­ koji sve zna i vidi, koji sve uzdržava, svim ravna i maz, on uredilo provodi i svoj život. upravlja, kazni i nagragjuje, te kojeg kad se redovno Ko s računom klanja, s računom su mu i ostali sjećaš, bojiš ga se i moliš mu se, uzgajaš svoju dušu, poslovi, jer svaki dan u životu jednog čestitog nada bude uredna, stalna i čovječna, — nego ti pro­ maščije imade svoju značajnost, osobitost (individual­ pisano gibanje u namazu krijepi i jača tvoje tijelo, nost), a ta značajnost jest izvršivanje dužnosti, a po­ koje bi inača moglo zakržljaviti. slije izvršenja dužnosti je svaki savjestan čovjek za­ Za sad ćemo izostaviti nabrajanje koristi, koje dovoljan i spokojno prospava noć. Ako sa duševnim može čovjek postignuti vršeći redovito ove dvije za­ zadovoljstvom sprovede jedan dan života on ga se povijedi Božije, — uzimanje abdesta i klanjanja pet ugodno, sjeća i nastoji, da takih dana imade što v iše. vaktova namaza na dan,— pa ćemo pročitati ne­ Pa pošto se nijedan minuli dan ne može više ni­ koliko redaka iz knjig' „Čovjek i njegovo zdravlje" kada povratiti, to uredan čovjek nastoji, da ni jadnoga od profesora Dra Antuna Lobmayera, koju je nagra­ dana svoga života ne zabaci za legja uprljavši ga dila „Matica Hrvatska", za godinu 1897. sa neurednostima i neizvršenjem dužnosti. Doktor Lobmayer bio je kršćanin i nije se čulo, Ko bude sretan, pa sve dane svoga života pro­ da se je bavio proučavanjem Islama i njegovih pro­ vede savjesno i u izvršivanju dnevnih dužnosti, taj pisa, a napisao je ovu svoju knjigu o čovječijem slobodno, mirne savjesti i svijetla obraza očekuje zdravlju, s obzirom na način čuvanja zdravlja či­ svoju smrt, koja neće nikoga poštediti. A biti uvijek stoćom, gimnastikom i ustezanjem od alkoholnih pripreman, — i to pripreman u pravom smislu, — pića i t. d., kao da ju je napisao kakav muslimanski svojoj smrti, to je prava svrha od ovoga života! liječnik. Pogledajmo život jednog binamaza. On je svijeNe ćemo ovdje mnogo vaditi iz njegove knjige, stan odnosno on zna, da je klanjanje dužnost, koju je nego ćemo je čitateljima „Gajreta" usput preporučiti, Bog dž. š. zapovijedio nama, a za našu korist. I on I �151 tu dužnost za malenkost proptisti i na to Se prćpuštanje privikne tako, da mu je onda lahko i druge dužnosti propuštati. Dani života takog čovjeka postanu bespred­ metni, jer im je sadržina neodregjena i nerasporegjena. Njegovo jutro je samo oblačenje, cifranje i li­ ječenje; podne mu je samo briga šta će ručati i u što će potrošiti dosadno popodne, a večer mu je briga, huja i nervoza, jer su ljudi, koji o ahiretu ne vode brige, po noći strašljivi i ljuti, za to se žaba šuruju kartanjem, pijančarenjem ili političkim i drugim prljavim' špekulacijama. Taki život je dosadan i bez svrhe. Namaz je još moderan i kulturan, jer je on gi­ banje po propisu i taktu u stanovitom rasporegjeiiom vremenu, a da gibanje po propisu i taktu u odregjeno vrijeme nije potrebno, ne bi se u civilizovanoj Evropi osjećala potreba obrazovanja pnolikih sokolskih društava! KiA cpMaH i cvilite •f.iHe Me^y Ta.naCiina ocBjeT.n»aBajyku HajBmua MimapeTa IJapnrpaAa cboJom Me.iaHxo;niHHPM CBjeTJiorahy, iicro TaKO jeARa jinjena aceHa npoBOAnJia je CBoje nocjieATto MnnyTe Ha nocTe.’t.a. Ha rpaHH joproBaHa, Koja ce npyacame npeMa npo3opy, 3aqBpKyTa jeAHa n rnna ca KpnjmMa TaMHe 6oje. JeAan .nenTnp .ieTiio je H3 MpAajykn Kpn.iiiMa, na ce sa thm 3aycTasH Ha jeAHoj .n^čnmmH. 3By« HaBaJie, Koju je B3 Aa.T>iiHe Aonnpao, nopaMek mao je RJUAajyky CKjiaAHy TmmiHy. Iloc.nnje orot 3Ry-ca u i čo.iecHHHHHiiM ycHana nojaBH ce n '(vteAJfcH ocMejaK — u >c.t>e.i,H>H 3paun H.eHO"’ Ayxa. 3 i tbm je nocTeneno nmne3J0. ^ y 6oKa, MOHOTOHa HohHa lamima. Eo.necHHnnHe pyKe nauoine nopeA H>e, 3a tbm none jane Aa au'11®Jlnjena npca jano cy es AH3a.na h cnymTa.na. KaApn Koju je Ty 6iio, rjieAao je y caojy aceHy jeARiiM pacnjaHBM ni'fvieAOM. noc-iaje ce 3any jeAHO Kp.n>aH>e. Ax, j?AaH HeoneicHBaHH yAap!... JTajene pyice n Hore cx^aARiue ce, ARcarae npeciaAe. KaApH ce CMp3ao npeMa MpxBauy, ocjeTH a » My ce mo3bk 3aHocn. JKeHa yMp.na a Myac He Moaca hh a» MpAHe!... O h je AP^Tao a norjieAR cy My 6ujin ynpaB.,i>eHn Ha h>oho aca.iocHO ^nine. Ha jeAaH nyT Aanje pyn0qe o6aBHine ny ce oko pyKy. MexM6A Menaji-Oej. Hor.neAa: jeAHO 6Hjaiue chh a Apyro AjeBoj^RUa- C bh, CnaBa jih >iarn ? KCMe je 60.no OA npn.nnKe neTHajecr roAHHa, Henpec.TaHO je njiaKao. TiepuHua, oa ocaur roABHa, 6n^a je y nyAy. CnpoMax BiiHorpa^ap npeTpnno je^an acajioiTuH H He 3HajyfeB 3a oueBy Hca.nocT, hbth 3 a 6paT0Be cy3e, yA»Pnorjieja y Majrey jeAHirM 6e3a3JieHHM norjieAOM. Ho&niije JeAHor nece.ior n npnjaTHor A»na pa3unuiJtao je Tora py«e Koje cy ce 3aBpmaBa^e h oa pyMeHor ceAe$a o neueMjr, HacAOHHB ee Ha je&aJSj nan> A03e. J'Iaa ARa 1’senmBM hoktrmb, cnycTBine na 3ew.n>y nyHy TecTBjy. jijeeena KaKo My je iteroBa jmjena scena 6oinecHa y jeAHoj 3a thm ce OKpeHy ou;v: KOJIHOH. Ca CBOjOM HSAHHUOM H JljeCeUHOM, naCTHpCKOM — One! n-iaTOM iteroBor chhb jeARa je Morao OBoj capoTima cnpe— HTra je, cnue? peue oTau; yryineHnM r^iacoM. MiiTii Majio nop6e n Meča. E to, npora.no je Tanao ab& wje^njeTe npyHcu CBoj npcTBk npeMa Majun, 3a tbm, ceqa. Ajih Aauac joj je jom rope. CTpenekn, yaiiTa thxbm r^acoM: JaAHH BHHorpaAap Ha jeAaH nyT npeKHiiy pa3Mnra— CnaBa jih mbtb?... •Zbarae, na ce 6p30 ycnpaBH. JeAaa jaytc — H3 Te jaAHe C TypoKor: T. II. Ko.ne6e — Koja cpqe napa, pAjefcay y cpqy oBora jaAHHKa. OBaj MsaaocTan jayre oAjeKHyo je y HajAy6j&oj, HajifcesKHHjoj Tanga raeroBe Ayme a cpga. IIlTa je 6a.no? BaHorpaAap KaApaja, nojypn mnHČif. KaA je ymao Fatime Alijje hanum: yHyTpa Hy.no ce je caMo jenaae. Ha 3aracnToj nocTe.Tjir, Ha B.iaacHoj 3eM.ia, JieacaJia je y36yljeHa, Jinjcna u Maja Neke evropske novine, a baš pošljednih dana, raeroBa aceHa. I\naBy, yicpameHy 3JaTH0M koćom, 3aTypn.na je Ha- kao po dogovoru, bacaju se na nas raznim pogrdama, Tpar; yCHe a o6pa3n 6hjjB cy joj cacBBM 6JiHjeAU. zbog čega se i u našoj štampi mogu često čuti tužaljke na ovaj tiranski postupak evropske štampe. Naša štampa ILeHo hhcto, ne.no 6m o je oivieAa.no cbbx ocjekaja H>CHor cpna; njiaBe o6pBe y o6jjnKy JiyKa 6a^a cy odbija od nas sve ono o čem u evropska štampa trubi, A.Ba no3.nakeHa no^yMjeceqa.. KaApa ocTaAe' Ha hctom kao da smo mi krivi svima onim nasiljima, kojim^ je MjecTy. BeaHKe, nnaBe ohh, Koje oy a cyBnme 6ajie uzrok bio samo apsolutizam. »Vremena križarskih ratova su prošla« — govore oTBopeHe, noneme ce no.naxKo, no,naxKO 3aTBapaTH. T a­ njima... X.iaA«a pyKa cmpth no.naxKo, no«naxKO, aaTBa- evropski naučenjaci, te se sada ne pristoji onako mi­ sliti i pisati o Islamu i Muslimanima kao u vrijeme pajia je obo .mjene ohh... Ha boaii CpeA036MHor Mopa Taao AaaeKO... A^JieKo križarskih ratova, .ali, i ako se takovi glasovi po gdje­ rAje ce BeaiiKo jeApa.io biiac Kao nTannja Kpn.na; Kao kad čuju, ipak mi vrlo često budemo od strane nji- Islam i civilizacija. �15Ž hove štampe napadnuti. Što je počelo u vrijeme kri­ skim učenjacima i diplomatama u tu svrhu, da im U žarskih vojni, to se i danas još u gorem obliku na­ još boljem svjetlu prikaže, kako Islam nije vjera, koja kulturi stoji na putu; u svrhu da svoju domovinu stavlja. Jedan od najvećih uzroka ovim napadajima je bolje sa Evropom upoznadu, te najzad da od tog puta taj, što se u Evropi sve one podvale na nas uzimaju pribave korist svojoj otadžbini. Na žalost, ovaj se njegov naum ne ispuni, jer za isitnu, a nikad se ne ispituje njihova osnovanost. Davno je već bivši vezir Rešid paša najbolje kruta ruka nesmiljene smrti ugrabi toga ženijalnog muža i ne izvede onu svetu zadaću, kojoj se žrtvo­ prozreo, kakvim će sve zlim posljedicama uroditi, ako bi i nadalje šutke prelazili preso takova p'sanja, pa vao bio. Ali sjeme, koje je on posijao — palo je na plodno je zato pozvao sebi tadanjeg velikog učenjaka Dževdet efendiju, da zajedno porade na tom, da Evropi prikažu tlo. Ideja napretka zavlada umovima i pored svih za­ Islam u pravom njegovom svjetlu, te da tako poprave preka i neprilika tu ideju nije moglo ništa suzbiti niti krivo mišljenje o njemu. To im je donekle i pošlo za želju za napretkom iz srdaca iščupati. Izučavanje rukom. Potkrijepivši svoje navode nepobitnim doka­ evropskih jezika dade našem narodu sasma drugi po­ zima, oni su dokazali da Islam nije neprijatelj civili­ gled na svijet. Naš narod ne imagjaše pojma o tom, da je sazacije, nego da je naprotiv zagovara, te na taj način pridobiše simpatije mnogih Evropejaca. Taj veliki vremena kultura istovjetna nekadanjoj kulturi islam­ čovjek je od onih ljudi, koji su ustali da nas iz tri- skoj, kao što ne znagjaše o svojoj sjajnoj prošlosti. stogodišnjeg mrtvila probude i njegov put, koji nam Kakogod su nekad evropejci dolazili u Bagdad i Enje pokazao, učinio bi od nas najnapredniji narod, da dolos na nauke, mi počesmo slati svoju mladež u iza krimskog rata ne naigjosmo na onolike zapreke i Evropu na studije. I da toga vremena bijaše vlada pokazala volje i žrtava, kako je to kod naroda bilo, poteškoće. Kad se je na ratištu, zajedno- sa turskom, prolila mi se ne bi podijelili u dva tabora: na jednoj strani engleska i francuska krv, *znf(čilo je — kao što sada inteligencija, na drugoj skrajnji nazadnjaci, koji su evropejci kažu — da je prestalo vrijeme križarskih jedni druge prijekim okom gledali. Da Islam ne priječi kulturu, nego da je još za­ ratova. Evropejci kažu, da je civilizacija toliko napre­ dovala, pa je prestala borba za vjeru, a nadošla borba govara, najbolje nam svjedoči sjajna prošlost, koja bi­ za kulturu. Najveći evropski učenjaci upoznavši islam­ jaše našem narodu jedna tajna i o kojoj su samo ske istine i vrline .turskog naroda, danas već ne na­ učen aci znali i svoje misli o tome megju se izmje­ njivali. Proučavajući našu teologiju naićićemo na više padaju ni Islam ni Turke. Sjajne stranice islamske povijesti nam najbolje mjesta, da se je tu uvuklo mnogo kojekakvog perzij­ svjedoče, kako smo nekad bili kulturni i napredni, skog misticizma i praznovjerja te fantastičnih priča, o kako smo razvili sve grane znanja i umjetnosti, kojima čemu se pripovjedalo kao o kakvoj vjerskoj istini, a se je i Evropa mnogo okoristila prilikom samih kri­ naši učenjaci, koji su znali za to, šutjeli su. Prilikom žarskih ratova. Mi imagjasmo najbolje oružje i prve naših osvajanja mi smo kojekakvih običaja i navada topove, a danas ne poznajući ni svoje ni islamske po- od d ugih naroda poprimili, te se je to u našem na­ vjesti, a ni suštine islamske nauke, ogrezli smo u ne­ rodu tako ugnijezdio, da i sama povjest govori o tom, znanje i lijenost, pa nam zato i dovikuju: „Kultivirajte kao o osebinama našeg naroda. Ugledajući se u p er­ zijske Darije dadosmo se raskoši i to naš narod do­ se i pogjite putem napretka” ! * Jednoga vremena htjeli su naši učenjaci da pre­ vede do skrajnjeg siromaštva. Naši državnici i ostale birokrate dobro su zhali, vode povjest glasovitog arapskog historičara Ibni Haldona na turski, te kad su za to dozvolu iskali, sam da nije lahko od prosvijećene mase otimati krvavim padišah je rekao: »0 tome više ni riječi, jer se oštra znojem zaragjeni novac i imetak i nastojali su, da što britva ne daje djetetu u ruke«. Baš u vrijeme kad se više zadrže naš narod u neznanju. U zadnje dana o nama se mnogo neistino piše je naš narod počeo buditi Dževdet efendija je uzeo tu opasnu britvu u svoje ruke i predao je tome, dje­ i govori, u čemu se ide tako dalekp, da se i na naše tetom nazvanom., narodu. pregje napada. Naši napadači vele, da smo mi isti Rešid paša je tadanjem sultanu Abdul-Medžidu barbari kao i prije, te da nismo nikada kulturi pristu­ predočio neophodnu potrebu napretka i civilizovanja pačni. Koji i u najmanjoj mjeri poznaju našu histo­ narodnog, a Sultan se tomu nije ni najmanje protivio. riju ne bj smjeli tako govoriti o nama. 'Narodi, koji On ne strahovaše pred prosvjećivanjem ljudskoga danas stoje na najvišem stepenu kulture, pišu u svojoj uma. Samo je tada bilo po srijedi to, da su vladale historiji, sve pogreške njihove prošlosti i ja mislim, velike opreke izmegju znanja i konzervatizma, tako da je to baš znak savršenosti. Kad se govori o proš­ losti uopće, mislim, da i Turci imadu pravu, da se i’ da je sam ltešid paša bio u opasnosti. Rešid paša bijaše naumio, da zajedno sa Dževdet o njima bar štogod reče. Gak ni povjesti, koje su stra­ efendijom pogje u Evropu, da se’ sastanu sa evrop­ nim jezicima pisane, nisu nas mogle baš sasma obići. �153 Prva osmanlijska država osnovana je na visokim i čistim temeljima. Svakome je poznata blaga dud, krijepost i naobrazba sultana Osirana, prvog osnova telja naše države. 1 strane povjesti pišu, da je sultan Orhan jedan put sazvao vijeće učenjaka, te na pod­ lozi šeriata izdao nove zakone. Posljednih dana vlade sultan Jildirim-Bajazida, a uzrokom tadanjeg vezira Ali paše Osmanlijska je dr­ žava zbog raskošnosti počela naginjati propasti i to trajaše pet godina. Pošto je Mehmed I., prozvan dru­ gim osnovateljera, došao na prijestolje, znao je svojom ženijalnosti i mudrim upravljanjem ukloniti i vanjske i unutarnje neprilike svoje države i spasiti svoje car­ stvo iz onako kritična položaja. Toliko je bio stekao glasa i štovanja, da ga je car Emanuel 11. pos'avio skrbnikom njegove djece. Sami prinčevi toga vremena polagali su najviše važnosti, da se naobraze, te je sul­ tan Mehmed II. Fatih govorio pet jezika: turski, arap­ ski, perziski, latinski i grčki. Strane povjesti, prenoseći iz Kućibegove histo­ rije, koja je ćagatajski pisana, pišu o napretku i sjaju tadanje turske države čiji. se glas bijaše čitavim svi­ jetom pronio, te o sultanu Sulejmanu, čiji su neki po­ stupci u pošljednje vrijeme njegove vlade bili uzroci naginjanju propasti turske države. 0 ovom navode slijedeće uzroke: Što se on, osim u najkritičnijim ča­ sovima, kao pri navješćivanju rata, nije nalazio u vi­ jeću; što se samo iza žara brinuo državnim poslo­ vima, što je, naimenovavši svog vrhovnog dvorskog lovca velikim vezirom, otvorio pute nesposobnima u državničke službe; što se je tako odao svojoj ženi, te se je i harem počeo miješati u državničke poslove; što se je razvila takova korupcija, da su se sve državne službe za skup novac kupovale; najzad što se je prin­ čevima zabranilo službovanje u civilnim i vojnim služ­ bama, te njihovo zatvaranje megju dvorske zidine. Povjest nam svjedoči, da svi narodi u svojoj proš­ losti imađu različita razdoblja svoje evolucije, svaki narod, dok je došao do civilizacije i napretka, preživio je iste stadije: barbarstvo, nomadstvo i civilizaciju. I ako su posljednji naši sultani vladali apsolutistički, zar imade nekoji narod koji nije imao takovih kraljeva i vladalaca? Da nije toga bilo zar bi povjest zabilježila onolike revolucije i krvoprolića? Mi želimo ljubav i prijateljstvo Evrope. Kad je naša apsolutistička vladavina bila zatvorila svakolika vrata civilizovanja, Evropa nam je otvorila svoja na­ ukom bogata učilišta. 1 samu Kućibegovu ćagatajsku povjest na evropskim smo jezicima proučavali. Zadnji reakcionistićki dogagjaj u Turskoj, nastao je od strane nekoliko apsolutista i egoista, nahuškavši neobaviještenu masu, pa mislim, da nije pravedno za to objegjivati jedan čitavi narod. S turskog preveo: Alnneđ Rašidkađić, Foča. Cazim Ćntić: Kao što ljubice cvatu... Kao što ljubice cvatu, ljubav je procvala tako U gaju života moga, što noć ga spokojstvom puni — I rosa drobnije’ suza, koje sam za tobom plako, Rujnu joj glavicu kruni.. . Ah, tvoja ljubav, Nigjar, proljetnom mladošću diše 1 mraz mi sa srca b riš e !------ Od mene nekada, Nigjar, ti si daleko bila Ko rumen večernji oblak, kada viš jezera plovi; AP tvoja magijska slika u grud’ma mi se je krila, A sa. njom pjesme i snovi. DA, ja te u misli nosih ko ćafir kumira svoga I čeznuh cjelova tvoga. Na nepoznatome drumu, što svojom prazninom sliči Pustoši, zakopanoj megj moga čela bore; Na drumu, gdje vjetra nema, osjetih — ko u priči — Mirise aprilske zore: Osjetih disaje tvoje, — pa ja sam strasno ih pio I pjan sam, o Nigjar, bio. -U-jednoIiČnoj noći, kad tek se mraci krile 1 pune blijedim strahom koridor duše moje, Ja nagjoh svijetle lampe, pokrite štitom od svile, Ja nagjoh oči tvoje.. . I nagjoh, o lijepa Nigjar, mirisne meke lale: Te tvoje ručice m a le.-----------I vigjoh tebe, Nigjar, i vigjoh, gdje poput sjene Na suncu osmjeha tvoga tuga se rastapa m oja-----I ko što saginje vrba glavu viš rijeke snene. Da lica ogleda svoja, Nad tvoje oči tako ja sam se saginjo ti’o I tako sebe sam zrio.......... EpHecT ,U,ecnpe H o bm jn y u J T e p n ja . ToenoflHH nerpaiumr, je_a.au CTapiiHc.KH ► iohaohckh ČH.’BeacHHK, CTporax KOFi3epBaxnBHHx notvieA* n cxBaTaita, icojn je yBnjeic paa;no ca Bp.no nouiieHHM h yr\neAHjm KaBjeHTHMa, noc.Maxpao je ca H3RjecHHM HenoBjepemeM HOBora KJinjeRTa, Koja My je 6ao Aouiao. A.na IJoh ^ayHBHr, Taico cc 3 Bao hobh Mjnrrepnja AOHHo je 6iio caM cočom npenopyKe icojo CyAe y tiOBjeKy noB.jepeH>e. H 3 axim, oh je imao noHamaite, icoje je yHaHH.ao Bp.no noBO.’t.aH yxacafc Ha CTapor JiOHAOHCKor 6a jLesKHHKa. P oh ^IayHHHr 6ao je noeT ap n ju n houito čoaeiuA.HB rocnoAHH, aaje je AocTojaHCTBeHo noHamaae tobo- �154 p n j o , A a je t o HOBjeK, k o ju uMa B p jo BeJinKy peHTy h H ap o H iiT y HaKJioHOCT npeMa x a p T n ja jia c-a T pn npoueHTa. rocnoAHH ^ayHHHr noBeo je pa3 roBope THMe, h it o 6h jio je n3M eijy ce II3BHHHO 36o r CBoje naim e nocjeire — m e c i rt ce^a« caTn yBeue. — je H>eroBo jm p e Je^Ha MapaMa 3 aK^aH>a^ia OHajy; o h ao r.iacoM, Kao Aa 6 o.iyje je roBopao xpanaBHM KaKBe rpyAHe 6 oJiecTH, TaKo oa Aa ce ĆHjseacHHK H iije Morao y 3 AP5KaTHi a Aa m7 He CKpeHe naMvH.y Ha H>eroBy Heo5 pa3 pnBOCT, Koja ce cacToja^ia y TOMe iu t o o b b k o KacHo H3 ^a3 B, Ka^a je Ba3 A yx nyH Benepite Baare a 3 aryuiJBtiBe Marjie. H a T y npnivijeA6y 6n.,£>eHCHHKOBy, U o h ^ a y H iiH r o a * ro B o p a CBojnM xpana.BHM r.ia c o M : — C T B ap je y obom c . ^ oJiasaM K o ja 3ax T iijeB a , Ba® h oc .io m , ao A a b u k o He 3Ha, Aa caM caA a H3araao. M o j a Miic.’ie, A a caM ja y oBOMe T peHyTKy 6 p o h x i i t h h h h m K aTapoM nptJBe3aH 3a c c 6y. T y ce — Cbo Moje BMaH.e ja 3aBjeuiTaBaM EAeapAy Aji-, A y ro o h t c iiik o h 3aKauiJi>a, n a h o ih to ce M ajio npaM npBO , HacTaBa Aa^>e Aa r o B o p n : — J a caM saMOJino, ro cn o /iB iie fiiiJ te jK im ie , H am e r 066c.TpaHor đa.itesKHiiKa, -Baiuer A o 6p o r no3HaHnKa reHepa^ia T y p H 6ej)a, Aa m h np en o p y tiH T eH o r npaBH BKa, Ha H eKor' A a p o e a T o r a nom- 6a 1 ce ABCKpepnjjf a no3aa- iia jy Ban.e n p a B H a x C T B sp ii Morao noTnyBO noy3AaTii. T eH ep aJi je 6110 ^ yoa3aH , Aa M n .^ a jeAHO ihicm o na Bac a ja caM npBOM npn.inKOM Aom ao OBAje. hob TecTaMeHT. H m s m Ja H-ce^aM A a naMjepy, Aa H a T 8KHB HaHilH paĆHOpeAHM, B3BjecH0 He he o a o 6p h t h . m ije n o npaBHM jeAaH Moje aM aae KaKO MH Moja ep o A H ap a H 3aTo 6am ace.iaM, A a H3- p a A y OBe Moje noc.T>eAH>e B o jte noBjepaM na a a rocnoAUH e, K o ja 3ay3BMaTe t b k o b iia b h h n y H no iiiTO B afta no.ioasaj Met,y npaBHBniiMa. — HaMeraa onpe3 HOCT, npnMjeTH 6 nj£.ejKHHK cacBnM xJiaAiio n oneBiiAHo He paAyjyha ce noxBa^a, K o jy je Ma.ao Hac a o 6 ho . I J o h ^ayHBHr, A H iu y h a TeniKo, o cT aAe HOTnyHO M apaH n A°CTojaHCTBeHO Jty6a3aH. O h caMO A9AaA e CBojaM x p a n a B iiM r.ia c o M : — Ja Bac y h cto BpajeMe .-beHCHHHe, A a 6yAeTe jeAaH MeHTa. H p e M a TOMe, oa Baraa h e m o jih m , rocnoAH H e 6a- H3B p in n jiap a M ora TecTaA y * H o cT 6h t h , A a mom T ecTaMeHTH ouyBaTe CBy b 83k h o c t , y c.ay< ia jy aK o 6a ce K o ro A Bam ao A a no n y m a ocnopaBaTa H>eroBy BasKHocT. Ba.’i.e3KHHKy Haje a 3r.5eAa.zro hh Majio npajaTHo, A a ce MoatAa 3 6 o r hyA^>HBocTa jeAHora oABuuie HenpaBeAHor a HacTpaHor pacnopeAa HacjseACTBa, H3 .iaace p a 3 BKy ii pa3 HaM HeHpnja3 H0 CTBM8 . H He H3 jia 3 eha h h k b k o H 3 CBoje npeTjepano x.iaAHe y«iTBB0 CTH a 3 aHaTCKe ywiyjKh o c t b , oh OAroBopa r^iacoM, y KOMe ce anaw ocjeTHJio HeuiTo Mp3 0 B0 j&e: J a TeuiK o BjepyjeM, A a he Ma M oja M H oro 6pojHH a pa3HOBpcHB nocJiOBH A aTH BpeMena, Aa T y A y * H o c T n p iiM a M H a ce 6e. I I o h r^ a y iiB H r noacypao ce 0AM ax A a CBoj n p e A .io r iu t o đo.’&e o 6p a 3^oiKH: — HapaBHo, ja HHKaKO He 3axTajeBaM oa Bac, a & 3a6aAaBa yiHHHTe — pene oh. J a hy bhm 3a Bain xpyA n^aTaTa ABaHaecT xa.T>aAa AHHapa, a ocbm Tora he bhm joui HemTO hob na npanacTH npnjniKOM npoAajo Mora HMaa.a. — Moja 0 A*iyKa, rocnoAHHe, oAroBopa fiajbesBHHic y3Apac.’i>nB0, saBacnhe oa Tora, KaKBa he 6hth Bama 3aBjetnTaH>a. — Ja HeMaM Aa hhhhm MHora 3aBjauiTaH>a, jep cbokojihko CBoje nMaae HaMjepaBaM, Aa ocTaBHM jeAHOM jeA0HOM jnmy. Ja caM Heaceifca, a hmhm caMO jeAHora jeAHHor čđiiacer po^area, jeAHora cHHOBpa, Koja ce je npeMa MeHii noeauiao tbko pljaBO a ca tojiiiko mhopo 6e3o63aphoctb a HenoniTOBa&a, *Aa caM ce Haj3aA hbpcto pajenino, Aa ra cacBHM HCK^byHHM H3 HacJBeACTBa. EajBeMCHiiK y3e nepo a 3aMO^a IJoHa ,ZJayHHHra 3a 6aaace noAaTKe. OBaj My OAroBopa: mh b h t o tppeay HIe^eHy a BMeHyjeM r a ca BaMa 3ajeAHO, 3a 113Bpiiiaopa Mora TecTaMeHTa. — A KO je Taj Hle^ieH, aKo Bac cMajeM 3am naTa? ynafle %y 6iKT«eaBHHK paAOBHajio y pajen. — Moj c.iyra. Ba^beacHiiK je CMaTpao 3 a HOTpe6 HO, Aa My ynyTii jora jeAHO nHTaifce: — Jecie jib ce npBo A"6po npoMacaajiH 0 kopaKy Kojn HaMjepaBaTe Aa yHHHHTe. jJayHBHr oAroBopa cacBHM mhpho a Kao uoBjeK, Koju ce Beh OAaBHo noTnyHO pajem ao uiTa he paAHTii: — TocnoAiiHe HepraMBHe, Taj H le jie n je jeAaH Ao6po BacnaTaH uoBje«, nanie yeHT^iMeH Hero khkbb CJiyra, komo ja AyryjeM s p jo BejinKy 3 axBajiH 0 CT. O h he Moje HMaae Moha MHoro đo^&e Aa ynoTpe6a, Hero ihto 6a to ynaHiio Moj pacnycHa a 6e3o63apHa caHOBau;. ,Zl|pyro Bene AO^e rocnoAHH ^[ayHBHr noHOBa y 6ajF.e5KHHKOBy KaHii;ejiapHjy, Aa noTnarae Beh totob aKT. TecTaMeHT je 3a tbm 6ao npeAaT Ha HyBan.e 6ajE.eacHiiKy IIepraMHHy. H ohito je to 60.50 ii3Bpnieno IJ oh H,ayHBHr acn^aTa, kojihko ce o6bhho njiaha 3a hocjiobo to BpcTe, a 3aTBM Mapao oAe. HeKOJiiiKo HeAjejba nocJiaje Tora yMpe BaBjeniTa^an; TecTaMeHTa. H bm je 3a to A03Hao CajbessnaK UepraMHH, oh ce 0AMax y n y ia cpehHOMe Hac.T>eAHHKy. On y H>eMy Ha^e jeAHy Bp^o jiajeno o6pajaHy, $Hiry a mhphjt ^ a i hoct, cpeAH>era pacTa a CTapocTa, Koja je noTnyHO oaroBapaaa onncy, Kaicas je H»eH rocnoAap 6ao Aao sa H>y. U p a H3HeHaAHoj BajecTii, Kojy My je 6ii.5>eacHBK AOH0O, Hle-zieH ce caao mbjio 3aayAH, a^ia HBKaKBo HapoHHTO BejiaKo, BJiii Bp^o paAOCHo, y3oyheH>e. CaHOBau noKojHBKOB, ApTyp ^IayHHHr 6ao je Aoniao y J I ohaoh Ha norpeđ cbomo CTpayy. KaAa ra je 6aA>ewiiHK HBBajecTHO 0 caApacHHH TecTaMeHTa, oh je to caomuTeite npiiMiio 6es HMa^o 3^;e bojec a ^ a pljaBora pacnojio5KeH.a. 3 a thm je aajaBHo 6ajLeMCHHKy IIepraMBHy, icaico ce 01K6HH0 npoT0By Bojte CBora cip n u a 11 6e3 o63apaH.a Ha H>eroBe Bpjio »ciiBe npoTecTe. H aaTO, peue oii, ibera Hiije �155 MHMajio. ft3 H6 HaA0 Ao, juto ]e ocTao 6 e3 Hacj&eACTBa. A jih nouiTO My je, 6aia npeA c-Bojy c&ipT, CTpun; 6ho Hanneao je^HO nncMo, y komo My paHnje H3 roBopeHy npH,jeTH>y Huje hh’ihm A^Bao Ha 3 Haa>e, Aa ke H3 BpuiHT0 , to je oh 600 Aoiuao y JIohaoh y oueKHBaH>y, Aa ke 6hth jeAHHH HaCJ&eAHHK UOBojHHKOB. HeAjej&y AaHa nocjte caxpaHe IJona ^ayHHHra, Ao^c Hac.'teArmK koa 6 hjb0 okhiik3 , n 3a mojih ra, Aa wy Aa Ha sajaM cyMy oa ABnje ctothhc SHJtaAa Aunapa ao BpeMeHa KaAa TecTaMeHT 6yAe h cj' ackhm nyieM noTBpkeH npH3HaT Kao nyHOBaHcaH. EHJbeacH0K HepraMiiH My OA»ax H3AaAe jeAaH ueK h HapeAH CBoue nneapy Aa enpeHH np03HaH0H;y h noAHece je IIIejieHy Ha uothhc. IIoejJHje Tora ĆHJbeacHiiK OAe H3 CBoje KaHpe.iapHje, jep je Hiiao HeKaKBor nocjia H3BaH Kyhe. h Benepa KaAa je o6yKaO x a.’bHHe n aiu e ra rocnoA apa 11 Ha » e r a tojihko mhcto jihhho , a » caM 'n ja ca n a y npBOM TpeHyTKy oa H>era noiincJiiuia, Aa je to rocnoASH, h ano caM Bpjio Aoćpo 3Hajia, Aa jc rocnoAH h ,ZtayHHHr jieacao đojiecTaH h 6ho noTnyno neMokaH, Aa yiHHii Ma h HajM aitn noKpeT pyKOM hjiii Horon. — MoaceTe jih HaM Ka3 HTH, Aa »tiii je noKojHH IJuH /l|ayHHHr HMao 0HaKBy HCTy 6paAaBHny Ha AecHoj pyn;0 , icaKBy 0 Ma h a e ro B c.Jtyra H le a e H ? — Mory ce 3aKjieT0, y^ ihto xnkeTe, Aa Haje nnao HHK8KBy 6paAaBimy na Aecnoj pyun. Ja to Bp.io Ao6po 3H3M, jep caM IJoHa ^ayHHHra H.eroBajia 3a ( ne BpHjenie H>eroBe 6ojiecTH, h M.ory pekn, Aa caM ra iterocajia ncKpeno 0 OAaHO. Buj&eacHHR Hnje peicao h ii pnjeHH, caMO Ay6oico y3AaxHe H noivieAa ce aHanajno ca cnojHM nncapoM, Kojn je 0AMax y3eo jeAaH 4*HjaKeP H O T H ra a o Aa 3one no.inH0jy y noMok. Ca« 6ir.T,e3KHnfc je 3a to BpnjeMe 6p30 nocjiao jeAaH KpaTaK TejierpaM noKojmiKOBOM ciiHOBuy, ApTypy ^TayHHHry, y KOMe ra je ofiaBiijecTBO Ha 6p3y pyny 0 npaBOM CTan>y CToapn, h 0 cpeliHHM c.Jiy>iajeM, ocyjekeHoj Bpjio BjeuiToj h Bpjio npenpeAeiioj hhtph30. IHTa je CBe nocjinje Tora 6hjio, — Hnje noTpeđHO CyTpa a :*h, KaAa ce noHOBa caeiao ca CBojnM nncape&i, oBaj My peue, Aa je OHaj CHHokn.0 qeK oa Aanje CTOTHHe xnjtaAa A^Hapa jeAHHM TajHHM aKTOM orjiacuo .koa 6aHKe Kao HCBa*cekH. BHJte5KHHKy je 6bjio to Bp.io HenpejaTHo h oh Ji>yTHTo 3 anaTa: — A jih Kako ct6 TaKo uiTo cmjcjih n Morjni yuHHHTH npnje nero ihto CTe MeHe 3anHTaJiH? ITncap My yHTHBO oAroBopn: KaAa je noKojHH IJ oh ,ZtayH0Hr noTnncHBao koa npniaTn. C (}>paHnyCKor : H. Hac CBoj TecTasieHaT, ja caM 600 npiiMjeTHo, Aa oh Ha AecHoj pyun nma jeAHy 6paAaBHn;y. — ,^o6po; a niTa Bac će to Morjio thi^bth ? — HeTepecaHTHa je cjtyHajHocT, Aa n OBaj HacjbeAHHK HlejieH nsia TaKBy iicTy 6paAaB0uy Ha AecHoj pypn, 0 to nas H Ha hctom . Mjec.Ty. Ja eau to 6ho jy iie npnujeTHO, h ’ to mh ce yiHHHJio Bpjio cyMH>0BO. y tom TpeHyTicy yl)e y 60j&e»CHHKOBy KaHii;eaapnjy - Dr. J HenpujaB.’LeHO jeAHa aceHCKa. O hb je onJia n cyBHine y 3 Taman ja hoću u bolnicu, da obigjem svog bo­ 6yJjeHa, a y pynH je AP®aJia OHaj SaHicapcKn neK, koj' h je nponuie Beqepn 600 0 3 AaT. OHa ce 0AMax oćpaTH 6a- lesnog druga, a na glavnoj kapiji čitava gom ila naroda. Ulaze i g raje... a vode nekog čudnovatog bolesnika. jt.eHceuKy: Po izgledu zdrav-čitav momak, ali razjario usta koliko — HLra t o 3Han0? Menn je 6 hjio Ka3aTo, Aa ke igda može, pa s vremena na vrijeme odaje od .sebe neke m h ce 3a oBaj ueK y ćaHUH OAMax HcmiaTHTH ABnje c t o THHe xHJtaAa AUHapa. Y MjecTO Tora ca m h o m ce y ćaHgH čudnovate zvuke. Aače i gagače nešto, a li iako neobičnim noc.Tjnajio Kao ca KaKBOM noojteAiBOM KpaA^>0B0poM. Ha čisto životinjskim glasom, da ga ja nisam mogao razu­ mjeti. Meni čudno, šta mu bi, pa pitam, a oni oko nocj&eTKy cy Me ynyTHJiH oBAje Ha Bac. Ja caM ca t h m HOBpeM XTjejia Aa °AeM Y XoJiaHA0jy, h Aa ra TaMo neKan njega pričaju, kako je maločas jeo kruške, pa u jedan mah tako čudnovato dreknuo, da su se svi prepali. A o k o h He Ao^e a o CBor BejiHKOr HMasta, h Aa ce 3 aTHM Od toga doba nije više ni sklapao usta, i eto ga tako 3 ajeAHO BpaTHMO HaTpar y EnrjiecKy. A x ! ja ra caAa C.Kp03 BHAHM H HOTnyHO 0 pO3 0 peM. O h je XT0O CaMO Aa jednako mrmlja i viče. Sve razumije što m u se kaže, a htio bi i sam da govori, ali ne m ože. Kao da mu Me ce OTpece, Ma no kojihko CKyny UHjeHy, jep caM ja ycnjejia Aa yxBaTHM kohuo CBiijy H>eroBHx npenpeAeHHX ’ je donja „vilica spala", pa nikako usta da sklopi. Radoznao, šta će s njim biti, pogjoh i ja za H H T p n ra n 3 Jio< iHHaiiKHX cmieTKH. njima u bolnicu. Kad ugjosm o u dvorište, nagjosmo EHJi>eHCHnKy ce, kba to 3 auy, Ha6pa uejio, a.10 oh H ig ije n a . Kad iskoči donja vilica iz zgloba. nnaK Bp.io ĆJiaro 3 anina MjaAy MceHy : — Ta o komo bh to roBopHTe, Aparo A^jeTe? — 3 ap Me He Moaceie HHicaKO A8- nosHaTe, rocnoAHHe fiiiJbeHCHHHe ? Ja caM BaM ĆHJia oTBopHJia BpaTa KaAa CTe OHO 6hjih Aom^H. Aa wy KaseeTe, Aa je oh noc'rao yHHBep3 ajiH0 Hacj&eAHiiK noKojHora rocnOAapa IJoHa ^ayH0iira. B h cto ra MorjiH b 0A]cth caMora OHora ljekara gdje nešto bolničaru naregjuje. č im ga ugle­ dasmo, bolesnik kao da se uznem iri i jače zamrmlja. Ljekar mu odmah prigje. Uhvati ga malo za donju vilicu kao da pokuša, bi li je mogao zaklopiti; opipa ga dva tri puta vrhom od prstiju ispod ušiju, gdje se vilica uzglobljava: pa će onda bolničaru na­ rediti, da mu donese stolicu i neke poveze. Dok je �156 čekao, da se bolničar vrati, jedna žena mu je ispričala, kako se to dogodilo, a on je mirno slušao. Bolesnik joj je živo upadao mrmljanjem u riječ, ali ga je ljekar sam o stišavao. ' Čim je bolničar stolicu na zgodno mjesto na mjestio i na nju bolesnika posadio, ljekar obavi oba svoja palca na rukama onim povezama; prisoje prema bolesniku s lica; z&gje mu zavijenim 'palcima duboko u usta; i položi ih i s desna i s lijeva duž zadnjih do­ njih kutnjaka. Druga četiri prsta ostadoše mu s polja na licu tako, da. su s obje sirane obuhvatili donji rub »spale vilice«. Kad se još jednom uvjerio, da je ukočenu vilicu dobro obuhvatio, pri tište je snažno —\ najprije naniže, a odmah za tim malo nazad — prema zatiljku — pa je onda m alo pusti. Vilica kao pero skoči i škljocnu, kao ono šip u bravi — i to tako brzo i snažno, da je ljekar jedva imao vremena, da svoje palce iz usta izvu če i od ujeda saču va... Vratila se, dakle, na Svoje m jesto i sve je bilo u svom redu. Bolesnik je već m ogao usta otvarati i zatvarati kao i prije, a,m ogao je odmah i razgovijetno izgovarati. Sad je već s;\m pričao kako mu se to pogodilo, i "Šta je sve pretrpio. Mi svi začugjeni gledamo, Ifako u čas sve progje, a ljekar bolesnika blago kara, što je tako halapljivo krušku obzinuo, kao da će j e cijelu-da proguta. Sa­ vjetuje mu, da drugi put ur tdkim prilikama bude pa­ žljiviji, i da nikad više na silu i naglo ne otvara usta preko mjere. Meni i drugima, koji su ga radoznalo još i dalje zapitkivali, tumačio je taj — za nas tako ču­ dnovati slučaj — sasvim prosto na ovaj način: „Kao što znate, donja je vilica pokretljiva, a kreće se u zglobu — u svojoj čašici ispod uha — od prilike isto tako, kao ono krila od vrata u svojoj šarci. Dok su ti pokreti prirodni i odmjereni, dotle i vilica ostaje u svom zglobu i vrši pravilno svoju zadaću — otvara i zatvara usta prema potrebi — a čim se u tome pretjera, može se desiti ono što ste maločas vidjeli. Iskoči iz svoga zgloba i svoje čašice — iščaši se, ugane se — pa je onda nepokretna, dok se i opet naročito u zglob ne vrati — ne »namjesti«. A kako obično iskoči prema licu — dakle ne nazad, nego naprijed i na više — to se pri »namještanju« mora onako raditi, kao što sam ja maločas radio. Mora se vilica prstima na niže potegnuti, p a odmah za lim prema patiljku jako i snažno pritisnuli. A to je tako prost po­ kret, da ga m ožete i vi izvršiti. Tek ako ne bi ni na taj način bolesniku pomogli, ma i svaku stranu poje­ dince »nam ještali«, tražite ljekarske pomoći. Sve drugo ništa vam ne vrijedi, a može pogdjekada i da škodi. N e gubite, dakle, u takim prilikama glavel Jeste, da se od takog bolesnika neuk narod prepadne i zbuni, ali tr.ezveniji m egju vam a valja uvijek da su prisebni. Još i to da vam spomenem. Donja vilica m ože iz svoga zgloba iskočiti, kadgod se naglo i jako otvori, a takih slučajeva ima dosta. Eto je n. pr. ovaj momak stradao za to, što je naglo i jako obzinuo veliku krušku, a drugi m ože isto tako stradati, kad n. pr. naglo i duboko zijevne; kad žestoko bljuje ili kašlje; kad »razjapi ralje«, pa iz svega glasa viče, pjeva ili plače; kad ga ko po donjoj vilici snažno udari i t. d. I to valja zapamtiti, da oni, koji su već jednom išča­ šili donju vilicu, m ogu lasno i po drugi i po treći put od toga stradati: — da su dakle, na to već nekako skloni. S toga se njima valja naročito čuvati. Ja se n. pr. sjećam jedne .sv o je bolesnice, koja je počešće patila od glavobolje s povraćanjem (bljuvanjem). Njoj se, jadnici, pored te nevolje, pogdjekada dešavalo i to, da pri povraćanju iščaši donju vilicu*. Nama čisto lakše, što to nije tako strašno, kao što na prvi mah izgleda. Meni baš milo, što sam i tom prilikom od doktora nešto korisno naučio. „Zdralje“. Narodne umotvorine. BncejiOei’omma. Encep imaše EacepćeroBnga, Biicep HHHce c h>hm ce pa3roBapa: ,,Pa36epn ce, moj flpoĆHH ćncepe, Ja Te HnsKeji Kao h fljeBojrea, C 6eroM cnaBaM 6ani ko h cecTpaga! OHa MHC.m to hhko H6 iiyje, K a to uyje Encepćera Majica; Ona TpuH cnHy y OAajy, ^AP** HoroM y oflajHa Bpava, CaMa joj ce OTBopima Bpaia. ITpenafle ce 6eace Encepćeace, y crpaxy je Ha Hore ckohho, I la je CBojoj Majga roBopno: „Xajnp o.ia, Moja MiKia Majico, 3aiuT0 ch ce Tano pacpAH.ua?* „K sko Heky, upH tu o6pa3 6ho, Je ji’ HCTHHa, inTo th A>y6a Kaace?“ „A mTa Kaace, Moja Mirna Majno?* D a My Ka3a m io je h icaKO je, III to je HyA& oa HeBjecTe CBoje. „JecT, HCTHHa, MHJia MajKO Moja — Ka;t,a M6H6 MajKO oaceHHCTe, JIyAy MeHn xaHKy aobcaocto. Ka# yHH^ox y ^epACK ajeBojgH, OHa CTaiue y 6yjjaicy, MajKO, IIOKpHBeHa CTaMČO.ICKOM UaTHJOM. Doboš H>oj3H nyp.iH AynaK CKU^aT1, Ona MeHe touiko 3aKAHH>ame: „EncepćesKe, Moj no Eory 6paTe, HeMOj MCHH nyp,7H AyB£UC CKHAaT’, HeMoj Me ce hh npcTOM aoahp&t ’, Jep caM ja^Ha AyAa ii HejaKa!" �Ja joj no'iex heniep OToaciiBaT*, Ofia MCHe TGHte 3aK.inH.anie: „Encepfieace, Moj no Bory 6paT0, HeMoj mchh hejiep oinacaBaT’, HeMoj mg ce hh npcTov A°AHpaT\ Jep caM j»Ana Jiyw h Hejaica!“ KaA ce BHt,ex jjmaK y HeBji.ii, JaMiix c pa$a hHTađ 6epbnBajy. KaA je B0A]ex mio mit haTać Kaace: He Aa HnTafi J£>y6aT nocecTpaMjr!44 KaA to qyjia Eiieepćera MajKa, OHa jaMH ahbht h ica.ieua, Ona nnme KH>wry inapoBHTy, Ila je majBe 6paTy Jby6oBnhy. CBe My Kaace KfbiirOM mapoBHToM, Ctie My Kaace, ihto je n icatco je: ,,Kynn ceaTe, majbH no AjoBojav! Kynn CBaTe MJiaAe, HeaceTteHe, Ha TH Aoljif 6’jejiy Aeopy jioiie, CecTpa tu je sanura jayiMnjy!“ KaA to nyo 6eace JE>yooBnhy, CBaTe icynn MJiaAe HeaceH>eHe, A AjeBojne M.iaAe jeHljujime, Ila OH noljo Eacepćera1- Adbpy. Bacep6eace Ha KyjiH eje^ame, JJ3 (Jia.n^aHa KaxBy ncnnjaino, A jty6a My 'nr6yK'^Aaeaine. yr.ieAa.ia y3 Bojte AYHAapa, Ila ynaTa Eac§p6era MJiaAa: „TEiija j’ OHO y3 nojbe. AYHAap ITporOBapa 6eace Bacepćeace: „Haje OHO y 3 nojte AyHAapa, Her’ cBaTOBH Aaje Jby6oBafca, Ohii HAy 6’jejiy A«opy MOMe. Te6e MajKa MOMe Aaja Aa^ia . y to Ao6a KaheHn cBaTOBn. O hh .i’jeno CBaTe AoieKauie, JIo aAeTy nlipaM ynemirne. KaA novome Kahean cbstobh, UoBeAome Jinjeny Aie»ojKy — IVieAao ax 6eaee Bacep6eace, r.ieAao nx ca bhcokb icyji% TjieAao nx Te je roBopao: ,,Jby6o Moja, Tpoja Mojn jaAH, Koja cy ce caA h i cpne CBHJin — JeAHH jaAH uiTO Te He o6.i>y6n’, ^ pyra jaah hito Te caA VAajev, Tpeha jaAH 3a Aajnyy CBora“! KaA to qyjia Encepćeroeima, Oa KOita ce M.iaAa yKiiHyjia, Oa jaAa je y H>oj cpno nyKjio. KaA to Ba^e 6eaee Eacepćeace, O h c’ yKiiAe ca AeMHP neHi?epa. Ohh MHCJie, a& ce npeHeMoacc, A ji’ h y h.gm’ jaAHO cppe nync. 3 a 6 n jb ew n o : Xycejan III,i|>iil., Sirota djevojka. Djevovala sirota djevojka, Sedamdeset i sedam godina. Sedam puta Cabi odlazila, 1 na ćabu ruku naslanjala; »ćabo majko, hoću 1 se udati?« A iz Cabe nešto progovara: „Udaćeš se i pokajaćeš se, Dosta puta sjesti zaplakati, Požaliti svoje djevovanje, Djevovanje mala carovanje!“ Ljeto projde!.. Ljeto projde, medna jesen dojde, Ko se ženi a uzimlje dragu, Onome je medna i šećerna; Ko s’ udaje, ne ide za draga, Onome je grka i čemerna. Mene majka za nemila daje, Za nemila, za gorskog hajduka; Kad mi sinoć na kenake dojde, Krvava mu ruka do ramena, A dolama krvcora nalivena. Mene hajduk na vodicu šalje, Da mu perem zelenu dolamu, Ja se fati’ rukom u džepove, I izvadi’ ruku brata moga. Po burmi sam ruku upoznala, Pa se opet fati’ u džepove, I izvadi’ kosa sestre moje, Po sadžbaku kosu sam poznala. Pa se vrati’ dvoru bijelome, Susrete me iz gore hajduče, Pa mi’ vako stade govoriti: „Hajde, draga, tebe zove majka! Dva veselja majaa ti provodi, Sina ženi a kćerku udaje?“ Kad ja odo’ svojoj miloj majci, Kad li majka sina oplakuje, Hadžinica kćerku joj oprema!44 Deli-Hclimcd i čisto zlato. M ocrap. Zaprosio deli-Meho sa Bosne, Cisto zlato, neobrato u majke. Knjigu piše, čisto zlato, u majke: »Vodi mene, deli-Meho, sa Bosne!« Otpisuje deli-Meho, sa Bosne: »Ja ću tebe, čisto zlato, voditi, Ako znadeš po mom dvoru hoditi, Ako znadeš moju majku dvoriti, Ako hoćeš moju braću slušati, I ako ćeš moje sestre učiti, Te ako ćeš moje ate zobiti, I s’ izvora bistrom vodom pojiti, �\ 158 Onda ću te čisto zlato voditi.® Otpisuje čisto zlato u majke: „Poturico, đeli-Meho sa Bosne! Da ti vidiš moje majke saraja S kraja na kraj sve halije prostrte, Po halijam rumena je kadifa! Da ti vidiš moje majke hanume, Bez robinja nikad dvorom ne šeće! Da ti vidiš moje braće spaliija, Bez momaka po čaršiji ne idu! Da ti vidiš moje braće atove, Bez seiza u podrumu ne stoje! Da ti vidiš moje sestre nauke, Sultan caru sofrabošču navezla, 1 u njojzi gjul-baklovu spremila. Neću, bogme, deli-Meho, sa Bosne!« Kulen Vakuf. Zabilježio: Mnharcm Kurtagič. da kupe što više ovakovih knjižica te ih razdijele u velikom broju megju naš narod. Knjižnica proti alkohola izlazi sada i ćirilicom. Cijena joj je: pojedini svezak 10 fil. 10 primjeraka 80 fil. 50 primjeiaka 3 K. a 100 primjeraka 5 K. Pisma, novac i narudžbine sa odgovarajućom pošta­ rinom, šalju se za izdanje ćirilicom na dr. Milana Kostića, Mitrovica, zemaljska kazniona, a za izdanje latinicom na Ivana Ištvanovića, Zagreb, Jurjevska ulica 14. Ova knjižnica je izdala ranije još dvije knjižice i to: K a k o d j e l u j e a l k o h o l n a č o v j e k a ? i Al ­ k o h o l i n a š e z d r a v l j e , koje su takogjer iste ci­ jene i mogu se dobiti kod istih adresata. Definitivni popis naroda od 10. X. 1910. Kako smo saznali, načinjen je na vladi defini­ tivni popis naroda od 10./X. 1910. i poslan na mi­ nistarstvo, da se oprobuje. Za neke cifre mogli smo već doznati. Ukupan broj naroda je bio 1,898.044 i to muški 994.852 Književne i kulturne bilješke. (52-41%), ženskih 903.192 (4759%), Po vjeri bilo je: pravoslavnih 825.338 (4348% ) Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Niz članaka, koji su pod goriijim naslovom izišli u muslimana 612.090 (32'25%), katolika 434 190 (22 88%). Saznali smo takogjer i za brojeve aga. slobodni te­ ovd. listu „Hrvat. Zajednici11, a koje je napisao Vojislav Hranić (pseudonim), preštampan je u zasebnu žaka i kmetova. Aga je bilo : muslimana 35.719 (88-28%), pravoslavnih 3.227 (7'98%), katolika 1.399 knjižicu, koja se prorjaje po 1 K; za seljake 50 hel. U čiteljska Zora. Izašli su zajedno 3. i 4. broj (3.40 posto), vlasnika sa zemljom bez kmeloprave: ovoga učiteljskog glasila sa bogatim i biranim sa­ muslimana 11.005 (68. 01 posto), pravoslavnih 3 234 (19'99 posto) i katolika 1.777 (10'98 posto). Slobdni držajem. „Učiteljska Zora", koja je već u sedmoj godini seljak je bilo: pravoslavnih 183.268 (28 87 posto), mu­ svoga izlaženja,‘dosta je poslužila namijenjenoj svrsi: slimana 334.813 (5274 posto), katolika 111.905 stručnom obrazovanju svojih čitalaca, a da će ona (17*63 posto). Kmetova sa dosta svoje zemlje bilo je: u tome unaprijed imati i još boljega uspjeha o tome pravoslavnih 51.309 (53’84 posto), muslimana 8.010 najbolje svjedoče imena saradnika, koje je redakcija (8’41 posto), katolika 35.977 (37 75 posto); kmetova sa malo svoje zemlje: pravoslavnih 63.825 (5779 posto), umjela oko lista sakupiti. A n a npeA3BaH>a. — Tarco ce 30Be KffciiacHga, muzlimana 6.585 (5*96 posto), katolika 40.039 (36'25 Kojy je ii3i,ajio flpyuiTBO „Oćnjmh" y M oeiapj, a y posto). Kmetova bez imalo svoje zemlje: pravoslavnih Kojoj cy ca^parana ^Ba upe^aBarfea noflCTapjemnHO 333.714 (7101 posto), katolika 94.991 (2135 posto), cnoMeHjTor APyuiTBa: Mapna 0. IIonoBaka. EfajeHa je muslimana 16.127 (3*63 posto). U privremenom rezultatu popisa stanovništva je KK.H3H 20 xejiepa, a noace ce aoćiith y KrtiisKapn TpnrjiKa po vjerama bilo: pravoslavnih 824.021 (43'47 posto), J\yA0 ba y Moc'rapy. • K njižnica proti alkoholu. (Uredjuje A. Štampar). muslimana 611.884 (32'28 posto,) katolika 433.480 Izašao je 3. svezak ove knjižnice pod naslovom „A 1- (22‘87 posto). k o h o l i zlo čin ". Napisao ju je poznati stručnjak d r. Mi l a n K o s tić , upravitelj kaznione u Mitrovici. Ovo je jedno tužno izviješće još tužnijega doma. Po njemu vidimo, kako u kaznionu trpa ljude prokleti demon — alkohol. On nam nanaša teške moralne i Društvene vijesti. materijalne žrtve. Dr. Kostić napisao je ovu knjižicu s velikom NAŠIM PRETPLATNICIMA. I ako je pretplata na­ ljubavi, vještim narodnim perom. Ovako aktuelne i šega lista tako neznatna, da je svaki, I najsirom ašniji, korisne pučke knjižice nije kod nas još bilo. Za to može uplatiti, ipak smo. pregledajući našu knjigu bi bila upravo dužnost svih društava i korporacija, pretplatnika, naišli na veliki broj onih, koji nam pret- ( t L is ta k . G ajretov g la sn ik . �159 platu jo šte ne izmiriše za ovu godinu, a ima ih i ta ­ kovih, koji nam i lanjsku pretplatu jo š duguju. Da je ovo skrajn ja nemarnost ne treba ni da go­ vorimo, kada se zna, da list staje samo 2 K (odnosno 4 K) na godinu, pa bi tako malu svoticu mogao svako pribaviti i poslati a da niukoliko ne osjeti. Mi ovim stoga pozivamo dužnike, da pretplatu odmah izm ire, je r ćemo svima onima obustaviti list. koji nam pretplatu u najkraćem roku ne pošalju. Članovima „Lige hiljade". Napokon smo mo­ rali, da se odazovemo zahtjevu listova „Musavata" i »Samouprave« i predamo imena svih onih, koji svoje prinose »Lige hiljade« ne uplatiše i time pogaziše javno zadatu riječ. Ti listovi su Već počeli da ta imena iznose, pa stoga u posljednjem času pozivamo one, koji svoje prinose ne uplatiše, da pohitaju sa uplatama, kako bi izbjegli javnoj bruci i sramoti. P o d o d b o rim a i povjerenicim a. Molimo pod­ odbore i povjerenike društvene, da nam šalju novac i iskaze, jer je mnogima već davno prošlo vrijeme kada su trebali to učiniti. Ružan običaj. Pod ovim naslovom smo u pro­ šlom broju imali povoda da se osvrnemo na pisanje pojedinih naših listova i da, u interesu društva, od­ bijemo napadaje tih listova na našega urednika, kao poslovogju društva. Nu, na žalost, mi imamo ponova povoda, da se tom istom temom zabavimo, jer dotično pisanje tih listova ne prestaje, nego se uporno produžava. Tako je nekidan jedan ovdašnji list objavio, kako su ove godine prihodi društva u velike pod­ bacili, jer svijet neće tobože da daje za to, što je g. Osman Gjikić društveni poslovogja. Ovo je neistina potpuno neosnovana i mi mo­ žemo najmeritorniie da konstatujemo, da prihodi' društva ni^u prema lanjskima podbacili, nego su od lanjskih znatno veći. A dg bi mogli biti i još mnogo veći u to mi i ne sumnjamo, ali bi u tome slučaju i oni, koji kriti-kuju, trebali da štogod za „Gajret" privrijede, a ne kao što je slučaj danas, da urednik toga istog lista, koji tako piše, nije ni član „Gajreta" i ako mu je društvo potpore davalo. Zbilja ružno i nedostojno! P o d o d b o ri d. uštva. Do sada su osnovani podod­ bori našega društva u ovim mjestima naše domovine; M ostar, Tuzla, Graćanica, Gacko, Zenica, Stolac, Trebinje, Konjic, Jajce i Čapljina — - s v e g a o s n o v a n ih 10 p o d o d b o ra . U osnutku su pododbori u ovim mjestima: Ljubuški, Bos. Krupa, Cazin, Bileć'a i Vlasenica. Pozdravljamo srdačno već osnovane pododbore, očekujemo s veseljem što skorije obrazovanje onih koji su u osnutku i apelujemo na svjesnu braću mus­ limane ostalih mjesta naše domovine, da bi što prije takogjer poradili na osnivanju pododbora ove -opće i najkorisnije narodne ustanove. „G ajretov safun" u Bijeljini može se dobiti kod Mehmed Alije H. Salihovića trg. tam., pa preporuču­ jemo tam. braći i sestrana, da sve potrebe toga ar­ tikla nabavljaju samo sa Gajretovom markom. Gajretov safun je i po kvalitetu i po cijeni za naj­ topliju preporuku, a kad se još tome doda, da od svakog prodanog komada ovoga safuna imade naš „Gajret" izvjesnu korist, onda je za tim veću prepo­ ruku našoj braći. Muslimani, trošite samo „Gajretov safun"! Iz red ak cije. Kao što smo izvijestili, radi štrajka u štampariji, zakasnili smo sa pretprošlim i prošlim brojem našega lista, pa nam ni ovaj broj nije mogao izići bez nekog zadoenjenja. Ali idući broj će izaći sasvim na vrijeme t. j. na 1. juna, poslije čega će izlaziti uvijek redovno i bez zadoenjavanja. S arad n ik „G ajreta" - lista, g. Ibrahim Edhem Džafčić trg. iz Bos. Krupe oženio se je ovih dana, te mu srdačno čestitamo! M a .™ r jia c H i T K . Henanoiuicaibe ciapor n nocTaiu>aibe noBor noivmnapa Harne uejiAe. EberoBo aap. h Kpajb. Auoctcvicko Be.in4aHCTBo obo IIpeBiiiuiie pvano nacao ii3AaTH: 6aaroH3Bo.,r>ejio je HajRHbaoCTHBiije „ ^ p a m 6apoHe EypajaHe! P a 3 pjemaBaM reHepa.ua njema^aje MapnjaHa 6apoira B a p e m a n n u a oa B a p e m a, HaA3opa0ica Bojcice a nor.iaBapa 3 eMaJbcice Bja^e 3 a Eoc.Hy a Xepn;eroBnHy Ha B>eroBy no j6 y oa obhx cJiyacoe- Mjecia. PlMPHyjeM reHepaaa ToaHamTBa Ocreapa I I ot a o p e k a HaA3opHHKOM Bojcae y CapajcBy a nor.iaRimoM 30Ma.?beKe B^a^e 3a Bocny a Xepn;eroBHHy. hhx T e A e jie , 27. anpajia 1911. •Ppanv, Jocucfj, c. p. Eypujau, c p. ycTanaic y A.iGaiiaj ii. I I ateo ce He momo jouiTe o6aBnjecTHTH o HOTtiyHOM yrytiiCH>y ouora ycTamca, nnaK ce Moace to yncopo oneKUBaTii. Jep npe,wa BajecTUMa B3 ao6yH>eHHX KpajeBa, nsivieAa, Aa cy ce ycTaHHna Bek u cyBHiae yMopa.ia a H3 ry 6 ir.ia cnaKy H3Ay 3 a ycnjex. HaAy y ycnjex cy n 3 ry 6 a.ii a y tojihko Bame, iuto cy OMeKnBa.ia MHoro 3 aaTHuje n »toka oa CTpaHe a 3 BjecHax ApwaBa, a Koja »u ce HaA«x p^A1* H3 BjecHnx y 3 poKa, Haje HcnyHH.’ia, �160 Ocbm Tora TypryT-nama onepnrae HajeHeprHHHnje. MHTii AenyTannje pa 3 HHx KpajeBa BiiJiajeTa h K0Hcyjie Ch je obhx AaHa noHOBa no3Bao ycTaHHKe, Aa ce yMnpe CTpaHHX ApacaBa. OAaTJie ke ce CyjiTaH BpaTHTH y CojiyH npaBo Ha KpcTapimy Ei.p6apoc-XajpeA0H. h BjiacTHMa noKopo. To je H>eroB noc.T>eAH>H yjiTHM8THyM, Ilp n noBpaTKy y IlapnrpaA AenyTapnja rpaACKHx nocanje Kojera he c BojcKOM HanacTH Ha no6yH>eHHice h oA6opmiKa, jniHHCTapa h bhhihx o^mnipa H3akn ke My 6e3 ooBnpa h oajivhho hx npHCH^iHTii Ba noKope&e. Je^aH Tejierpau, Kojn je obhx AaHa CTHrao H3 Ha cycpeT ao A ja Cie^aHoca. 3ApaBA>e A6Ay.i [XaaiHA&. SApaB^e 6uBmer CyACojiyHa jaBj&a: y CTaHHHKa ieTa oa 400 A»yAH noKymaaa je Ha TaHa A6AyA XaMHAa oKpeHy^o je Ha rope. A6p,yn XaMiiA je y 3aAH>e Ao6a nemke Tpe6ao jmjcHHHKa. BeJie, Aa ie BiicoBHMa n ia .ia Aa HaBavin Ha 0£jeji>eH>e TypcKnx bojHHica, a.iH je tohobckom naJ£»f>0M ca bcjihkhm ry6uTU0Ma noKyuiaBao, Aa ckohh c npo3opa. M hcjih ce, Aa ra je OA6ujt Ha. BojHnmi cy H3ry6HA0 15 JbfRB, je^aH je otjm- yacacHO y3pyjao CKopaman AOAa3aK 6paxa My CyATaHa u;np CMpTHo paiten. H koa IIyKe je nopaaa apTHA>epuja MexMeAa y CoAyH, 0 KojeM je Aoanao. BojeBii y Apa6H ju. OmonejiH cy 6ojeBH H3 Meky Aa ce yMHjeraa ii Aa pacijepa ycTaHHtce. H H3 oBora Tejierpaua ce bhah Heuok h CMajiai«- Bc.iuKor IIIepHcjja oa Mene h 6yHTOBHHKa y Ac«py. lio Aenernn b c a . Ille p n ^ a paTHOM MHHHCTpy 6jeme koa T y 3 a cajiocT ycTaHiiKa. Uyx CyATana MexnieAa 06jaB.i.eH je nporpaM ny- 6oja ca 3000 6yHTOBHUKa noA boactbom E6y XapacaHa. TOBaH>a CyAT8HOBor no Mah^AOBiijn. T.iaBHe Taise y EyHTOBHHHH cy HMa.TH AOCeT MpTBHX H HCT paH>eH0X. BojeBH y Mapoicy (<Dacy). Agence Havas jaB.x,a H>6My cy OBe: CyjiTaH ke cTiikn y CoayH Ha tcpcTapana Bap6a- 03 <Peca oa 6. o. Mj. : 3a BpojeMe HaBaae ycTama Ha rpaA noKymajia je CBjeTHHa y rpaAy HHcpeHnpaTH nopoc-XajpeAHH npakeH CBojoM cbiitom. 6yHy. Bome je AykaHa opo6A>eHO, a HeKOAHKO ocofia IIoTpe6aH 6poj »lalja 6 poAapcKor APy™TBa onke oa peljeH sa npeaoc npTA>ara h KOH>a noTpeoHHx 3a CyA- yCMpkeH0. ycTauiH cy nocAaaH rAacHiiKe y rpaA, Koju cy 3axTHjeBa.m, Aa ce Myjiej-Xaij)HA 3<ixBa.iH, a cTpaH' TaHOBy npaTH>y. OpnecTap ca jaxTe ApTOfpyji 6nhe cjeAniteH ca PHMa cy o6eka.iH noAnyHy cnrypHocT. opKecipoM KpcTapnne h cTaB.’i.eH doa ynpaBy AnpHreHTa - šale i dosjeiKe. JlaH ra. ^ a c nojacKa U3 IJapnrpaAa 6nke OApe^CH xaKo Aa Cy-iTaH crarHe.no noAHe. ^[enyTanHja Bapomn CojiyHa H3afcn ke cyATaHy y cpeTaae ao TBpbaAe'Kapa-Eypy h. CyjiTaH ke a° cjyTpa a »h ocTaTii Ha KpcTapHiin n npn nOAacKy c H>e 6ake no3ApaBjbeH nonacHOM na.x»6oM H3 TODOBa. Cy.,iTaH ke oAcjecTii y 3rpaAH, Kojy cy B.iacTn pe3epBnpajie 3a H»era. Iloc.’te KpaTKor BpeineHa npiiMiike AenyTapnje H3 coJiyncKor BH.iajeTa. CjyTpa a&h ke 6hth npnMA.eHa AonyTau;0 ja H3 jan>0 HCKor BHaajeTa. y neTa«, noe.T>eAH.er AaHa Cy^TaHOBor 6aBA>eH»a y CojyHy, 6nke ceaaMJiyK. CjyTpa arh CyATaH ke 0TnyT0BaTii ■3a Ctconjbe. 5Ke.,Le3HHHKy npyry nyBake AeTaTamoBaHn OApeAn KOH>uu,e. ^l,enyTannja CKonj&a Aonenake Cy,iTaHa Ban Bapornn. y CKon.,by CyđTaH ke npnuHTH AenyTannje pa 3Hnx e.ieM6HaTa, noćite nera ke nocjeTHTH yaMnje cyATaHa MypaTa h Hca. CjyTpa arh ke Cy»iTaH OTnyTOBaTH 3a IIpHuiTiiHy. IlAyker AaHa, no cbom AoaacKy, npHMBke AOiiyTamije Ilek n h MnTpoBHu;e, a no tom ke nocjeTHTH ijaMnje CyATaHa MypaTa h MexMeA». IlAyber neTica Cy,iTaH ke 6hth na rpo6y CyjiTaHa MypaTa aa KocoBy, rAje ke 6hth ccjiaMJiyn. y cy6oiy CyjiTaH ke ce bpbtuth npaeo y CoAyH, h oAaT.ie ke othIih y B hto.t». Ba.’inja h npeAcjeAHHK 6HT0A.CKe omuTHHe, Kao h BojHH H HHBHAHM 'IHHOBHHUII, M3akH C6 CyjlT8Hy y CycpeT AO CTannue BoA<?na. y EnTo.i>y CyjiTaH ke npii3 a ypeAHHiuTBO OAroBapa: O c n a u 'iin H iik . U d ro g eriji. — Molim Vas, dajte mi praška za bube Švabe! — Evo. Tim praškom pospite samo te bube, pa će svaka da crkne. — Pa šta trebam da ih posipljem kad ih vidim. Tada ih mogu i papučom potući. — Eto vidite, i to je veoma dobro sredstvo. M ali k r itič a r . „Mama, onaj naš učitelj mora da je plaho glup čovjek. Jačer nam je dokazivao, da su 1 i 3 tačno četiri, a danas opet da su dva puta dva — tačno četeri. Poruke i odgovori uredništva. A. M. B. — Ne možemo uvrstiti nijednu Vašu pjesmu; ali Vam možemo reći, da su Vaši stihovi lahki i da biste možda jedanput dali i štogod valjano, ali je za to potrebno mnogo čitanja dobrih pjesnika. H u s e i n — Predmet je vrlo lijep, ali je obrada sasvim slada. Primijetiti nam je, da je stvar pisana na brzu ruku i bez imalo zagrijanosti. A tako ne bi smjeli da čine — naročito — početnici. H a z i m u . Primili smo sve pošiljke. Hvala Vam. Učinićemo sve kako želite. Mahsus selam! F. K. — Pjesma nije hrgjava, ali nije za „Gajret". Pošaljite što drugo prikladnije za Gajretove čitatelje. Selam! D. D. — Vaš je prevod tako hrgjav, da i sama stvar postaje slaba. Gledaćemo, ako se ikako moglo, da stvar unekoliko popravimo i donesemo, jer je tema inače veoma zanimljiva Selam. M. B. T; — Iz Vaših stihova smo upoznali, da je ljubav, koja Vam u srcu plamti, veoma vrela i silna. Ali ona ipak nije toliko silna, da Vam izdiktira bolje stihove, koji bi bili za štampu — barem ne u našem listu. Čitajte najprije" druge valjane i priznate pjesnike, pa tek onda pokušajte, da i Vi što dadete drugome da čita. - Islamska dion. Štamparija. - Za uredništvo odgovara: O sm an G jik ić. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/48d287f8a42272afae8fb70a03198b32.pdf 60bc5499b4309877c7e9bb798ca2f1b8 PDF Text Text liPO J 11. BROJ TOAHHA IT . GODINA r ajpeT G a jre t $ C > jk i "1 AMCT 3A £PyiH TBEH E nOOAOBE II 3A HAPO AHO IIPOOBJEliHBAItE. LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H3JIA3H CBAKOr 1. u 15. -------y MJECEIfF. — — IZLAZI SVAKOG l . i 15. ------- U M JESECU.--------- BjiacHHK: ApjuiTBO „Pajpei" -TpezrmnctOcuaH T>hkh1i . — Vlasnik: Društvo „G ajret“. - Urednik: Osman Gjikić C A P A J E B O , 1 j.viiii 1911~ — \r^ r ^ — S A R A J E V O , t . j u n a 1911. H n je n a j e jih c t j : sa Bochjt ii Xepi;eroBnHy u AjcTpoy rapcKy MOHapxnjy, sa HjiaHOBe, Tajie6y, yM6Hnite a Teataice 2 K, s a BsuiaHOBe 4 K ro/inniH>e. 3a cbb ocTajie somab 10 4>paaaKa. IIojeflUHH 6pojeBH cTajy 20 zeji. HenjiaKoHa ce nncua ne npnuajy, pyKonncn ce ne Bpakajy. — IIpemnaTa n pyKonncn aaubj ce Ha aflpecy: „rajpeT14 — CapajeBo. C ije n a j e l i s t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za Članove, talebu, učenike i težake 2 K, z a n e č l a n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10 franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne prim aju rukopisi se ne vraćaju. — P retplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret44— Sarajevo. Predstavka vakuf-mearif. sabora. j J jfrl Donosimo ovu predstavku našega vrhov­ nog autonomnog tijela, poslanu Visokom cari­ gradskom Mešihatu, u kojoj se traži mišljenje toga našeg vrhovnog vjerskog starješništva u pojedinim šeriatskim mes'elama, a poglavito glede sklapanja vakufskih zajmova. Ova prestavka je poslana Visokom Meši­ hatu još prije nekoliko mjeseca, pa se nadamo, da će odgovor Visokog Mešihata uskoro doći čime će biti riješena sva ova sporna pitanja, a naročito pitanje zajma, koje je za našu vjerskoprosvjetnu autonomiju od agrarne važnos.ti. Mi u današnjem broju iznosimo samo ovu predstavku, a za idući broj ostavljamo, da se ovim pitanjima pozabavimo opširno i naše čitatelje upoznamo savršnošću njihovom, a osobito savršnošću pitanja o zajmu. j i C-'U 3 • j D j ' jL J^ -l 4-ai* dlfi”I-^JL- lS •aII c j i d Li« j » j j ^ i - d J {_£J-»llCA l!i iiUlfc, j Y J d*l«U« 4 U fj —Ij j y » - l KS* j • jJ« jLc L? * j)jl ) K Pji> o*-^' dlA-faj l i j W» L-4} jV j i ^ l a J U U vfA* jy \ d ili tik-'**-}*} <£-*>♦ ^ ^ y ^ 1_J* \ ^ 3 J 0^ <1y o - U :— -I i s \ j * j 1 dić-1 li j£- 3 \ip \ jj»j Ia « j •j^l 3 <-io J » l—* ji l i k Jf-lc jii> j <«jV C j U » t l i r - l CJ j Jl^?* 3 »J»- £*1-* ' 1^-'} 3 j — ' ii I JI** j £•!.*?■ jU ly JjX."l» j \ j oM -1 iU j- iJ S jl if V i r * - * 4M Ij»*l C -jl 4 - » - » A i - J i l 'j 3 (^l tiAi4— u « j » j j jtA j ,/Aj djlcj ji*j 3 kift' } dol*—< Ol-r4 ćr.,s lj —>~ »a }y ° j %t3*l>* ^*-*^- *l J A1?’ j f J a« 4lT«i aX^P3 jju 1J^t«lj d^Uj'j) 3 J»- j**- (jJ k k j t_>l) (.Xi\ jli-lf- Jd_)-> j <i.L- »jC io <«jV diL» 4^ j T * * -} j} j Oy y ^ IJIJ JL a J jl j V j l (SJ *le d ^ - l ^ 3 je y S .jA Alo.l>jlx.l j r 3 klJJ Ja) ajjj* C-y jlA i« llj« > t — 3.3 j l >mj 3 j A i j t (^•Al iJjlAi 3 A)jlr jAI^Lici jA i I d»*U»l OUli« 3 ^ »Aj j Zs (JlAlU •JL'ftI Ja) jl* j 3 -• jljl £ 4l«M }y&J' tik, j ^ - - » j ' A l d»LaA-ai^ -l Jd?- jU - df»<Jlcj o ^ -tJ jl j l T C - ^ t£jjO.£»-l j l * j ^ lA^lrAžij' i^>-yA3 t J jJ « (J}|£L« J j i j J a^U-M-»I — -I vj" J a «j w »I^* j V j l jIS jj } ’J �162 Mi-I I JU- j _ - ^j0 y^a»- I • )***£^t} £* jV jl i)ja.-L i J*u»- liv. j*^J jl*Jul jlloi. | j}j*~ j\ju»y *J>&* •■*!•**» ‘-llllif" OCT jj.5 vili jjA Jtiu ) ^ iJjUj* J j l jT ^ »j IU -^ d o luU . o J ^ d li' Jl^'j i l j J;l» l' - 15^1* J vilil-*A-*j^_/ <il» j j |j _ ^ l j U j ' jl^, v£Jj« ) sJ&» •*J.'**> J ^ -V j* * o j f ) f J v / y j vinu ji_ ^ j / . <^»l • ja ^ : - 4 jjn‘U j ^ J<l ^j-u_i (jL*ui^ iljl'j ' vIiIa J^A* v3iv" J^!f jjljjl J J d»jy»4 o L -l . jV j l jj<Jl—4 j._U>- ^ j lllj l viU‘l—« S * * j.j jji_l C-L aj Ai^ttJ jj» jJa.* **——*J »juUj! O ^ U j j V j l c k jUi J U -^ 4 ? -^ jl j j j i ' jj L — ^ ^»J ČJ^l* d V - ^ vjU"! j»- 4*U-js—I *X^_I <~U® . j A Ž = l-_ » i» J S jl e l - j . j O j. J> <-»l t f j - - • ^ l^jlj »ili—*jljl U^J>i Ctj*** jL^-l_j ^_iUj j t * j j £ = > J t j \ * » ) ^jSjl <!-» c - l j ej oO-Jj' j j s l i iJ«/ vi*-4^ ' «5~4’*T J-*U- ^4U^d*l** cSr*L"*^ U . Jjj-Jli_l JnJV^. ^Jr J tŽ’i^ »4» t-4 š » * j j j j ^ J ^jlj' j U / t/*.^" j. j j ^ I ■ t il j- ^ J * j j l « - 3 JL*»«-—1 vilr I j.ljlL-1 ^J y ^j j U » (jAii- £ i j ^ . j J •->'■>' > 0 * tJj / * vilitajlj •^V- * -J jr * J. v* ‘ j-^ viiilijl—aa •J/ , -1*' <Li j) »t --M . j-Alaj I J^V- | ^Jr <_• I v l^ C A^- J -»-I6 ^ — • Jtj. J < - ~ ^ JU- j j* - vili » * JjmJ»/*i i)1j J j / i ! l . jjJSi j l J *iii j - d f j j j — - •jl-'tl jlai j U jj j u j jo i j j _ l J viL ^ y »x £A£ j j!“ 4 V ^.»jU ’—I J j v i l . <~4^l—--I vj^5jl <ilrl JuU jV^I OjUoa •J ^jiijJ Ijf-\ <*jV OlLijuj vlilaJu 4»«i-CA»^ ijljl j ij l i) • _j vjlsjl a o*lj >Sy^“<3j^ljl v5 "^?t*v vil. li* Jtf j C iU ^UJuI 1j>-\ ^jJ I j > 1 ajlifrl J*» v i j* y * ^*U* J, (»‘l®6’ ^-*1^ • j -^ajV ^-t>-l ii JI ji j j f I -lU* jiU* j ^J-a* j j x L*» JV aiL—> j j l o j^ 1 j j ^ I t-i^l^* ^i—• cjl*> U-j i5*>-4)j I *^jij j« d J jlUi VU ^jLK^ ^x»c viUI^i:——I j f.— j u*i^ t*1— 1 ifLi. ■V.J v^»j U*j ls *-d • j l y .A, j j j l J i •tS 'I »JSjl ^ i -ua!j \ j & tllč \ jl^ —• jJ» ^*oU:-l jj) jjal OUU« jV jl J.L A.^vt-I vJ j Uay d C j' ii\— .j'^ . j w*‘& j f ^ < 4 jV jl i, • Aw| <-lX« ^jUl Ji»- j U cjV »jJU^ j j / - \ f j j J U » i L I j< !.'/ o - > u l JilV ^-ai C-»l OLai-a^ jV jl x\c *J*—j IJaj A jlj l-Vf.U-C^=^Ja^r j'*^* J jV j l J ’ji j J t ^ jJ U •■> . j-C .6 *-J?^ J*1 -1S ji*U v»J>-^ ČjjJa.4 -jlj . jAjl_) j -j '-U j w?i^» jV jl j - d -i O kaI# j ^j *. jJ ljJ vil. a. lil^=^4 J :^ j b l U^Ui4 J b j l j iljli j . (.j JI čjj Jia v iU - ^ l *Jj ^JU Jlll^l j l j J j O ^ jl |i|j«*»’^ - l #Jl/ J j iJj»Jl_l J J l ij T Jj*'j£s=» J#ly4 i)^» 0 ^*-ja ^ (j®**. ■‘»U « lšjl . — ^i-a (^ti^Tl • j IU- ^ j J . 1 j»!j L .^ 4 J* 1 Oul» 5>i j j _ ^ j » . jX -l‘ Al<jl^-" jl».J»»_l lj>-l • J->c / j ' j j ' J>- C-Aift vil-a I^il- l jl» J L - ^ ! L - « <iU-^»^l j^lr l5-*j #.»I ^.1 JUI - ^ 1 jU'^l j L j 4 V * f J - ' j a - i jV jl ■Aivl* *Jil«i jli*_J v_ii”i^ UAia jL»-lj j ^ — - £ j »jo^i £ j£X»l . jOjJjl •■5J’.a*1"Ji-J jX ' J aIj AI-*® jj« j l •^ jj’, *il»»jl"J <J»I vil*-^ JuI lii' d ttjl « U ? - j j ) >>*1 JU jl c - t l i < f s . ć-==> ' j j f •■»jj ^U?-^ <i^l» vi-*. \liy O^U-a J E j X» ,/! x ) | *jl;‘ftl jU* J j.U*-j 1 j ^ .J-^-Ju ^ jlij lj l J* } vili'ydajt l u J v il^ lji--- 1 U i y AlaJlji j U j l .j^L-a • }\ #<> <yji j £l—a c« oj* �163 ji:iy j U j jjl J)X } \ .jL ^ I jUi j L ) j Ju ) j V j l O jL c j />■ Am a . . . _ ^ l -4 <!_.-«.L. U> vilTj-k* ,3 -b -l viUjlji, j #i)^i j ) T ” ^i \ & V i**£-k iljfc / j j - ^ J i> » y ^ ^ j'j* VI j lijS jl <».<*• <iSjlj j U t i liljiL -l j v-iS^i o 3 '^ )j> jj ^i_ijl»*4j y gJ» j x - ' , j ^ f jC J t j - U j J, OaLalrJ gjk 3’^ - jj' JU tl J j< iy A.U.I *jlilU_^ j a j J f Z~a*-j <*Ijj c3Sj *j _)>-[!_> jljJ aš-1 ;J!C»-»JdI U I <1— < jY jl -X,W 3 ^ iJ_/li« jl_ju_l • J j J V j 'j ' j j 3 *A -■j ' )* ■ ć j'a jij 15-1-4** jV y jj 4*ay» • - <Ji~4 t}^'3>^* j»1 <3 U- tilp ILli l<>Al i »Ju j j j j ^ llj< ^Jul ^ '~ f j f y o f.y . $ -<-.13 d * J i!JL y* <l'>"jj* <I—^L _ijl li)|<..A|l •J»jl_})jl 4il>-4Ju I JJ-4li *S»-» j-Alijl>w4j£»- ( j l š»±\> y & •}“* $ jj< iji cAi^lr ^j'-k i« jlil^ l £ i~ y i š ^ j ^ ^4 OUllaj . — 4-~* fjf" dll—. s (_5** ( J j l ) j#i <lil»- j& k t j j 'j J '—•' 4;!"/^ ^ y 4 ^ 1 jU > l j L ^ .a jL j j 1,>=. 3 j\ U <1j^2Ia lita I ^Jr Js-C lT A-----j jJ jl ^JU» J j l z l <P'U» j Č1- S * r“ ■- yi Nekolike 0 zaključci nm prosvjetne ankete u pogledu reforme naše početne nastave. ■■ ■;■--------- ■ ,. . <1"«^j j»ap & •_)£ JU ^ — Pišo slušalac bečkoga univerziteta. — J i « ^liy tiX| ^I^L# ^ j j * ^ j-r . £ $ jf-& y - y*y* <»U«llai Ol llil , ) p _/ •! J Y ^aiA-AO U l£ • j j j j i l eJt j - C - ^ J u li )U<,Ul _/ » .jljjl Uij> <I^-4p yx"? ***!/* y. ^ 4*l® S y \— - ' J ^ 1 . j ■»»/-**.' ,3><^*^1j J < j ^ ' •J !j^ tš**y* <S"*~^iS j J p jU jl aja?t^ iiJ>-» /^-'To'j jl j j ^ I <v» ^*»<il| < -jli> - W!U» )ij>- <I_»tl-» v!i»<-»^ a jx i_ ji» ‘c/^. j jilc <ilijl •—. <J.t—4 w»i j ^»- <)Ja* <^- •)> < J J j ' ^ I »jlil—I J a ._ —i.al5^' <). IjU’9-1 jJu t) ) ;j*+ j S , l L»^ Bljuje (5*^^*"^ Ž f* y il/.j' ___ .j-U *<.^J *^*U jj< ~ a i. « i l . £ } y * \ j ^jli y c^-* ^ ^*3 J J ..--* (J^1 ‘-*l“ «ry ^ ^ o jl*Ul--* •j 'j T j i j Y ^kia.’>»al ^■jjr j 'J j l ^ L * * ! j ^ I |»)r 0ijjj> d X \.4jS Z^~H* j £ <p*lj • U»j»" iJjJ*-*! > cr^J- ju -J j^ * J » i«-** («*-• ^*1 5 c jJ C -a ^ -j Svršetak. IV. Najpotresniji zaključak uopće jest onaj,da u mje­ stima, gdje ima i iptidaija i drž. osn. škola, ostane i na dalje iptidaija. Nedostatke toga zaključka sam već istakao. Tim je otvoreno rečeno državi, da ne ćemo ni onoga, što nam ona nudi. Naš se svijet nije protivio, kad su mu date trogodišnje iptidaije mjesto prijašnjih, mnogo gorih, mekteba, koji su trajali po više godina, nego ie pohvalno isticao u m: ogo mjesta, da dijete više nauči za godinu, nego prije za tri; šta će tek reći otac, kada mu dijete već u osmoj godini počne čitati pozivke i junačke pjesme, a u 12-toj godini bude sposobno, da ga otac opremi, da mu uči da bude kadija ili doktor ? Naglašavanje, da se naša djeca ne mi­ ješaju po mogućnosti s djecom drugih vjera, jest ljaga na Islam; 0 tom se stidim govoriti. Našu djecu kvari n ihov slab odgoj, a upravo zadaća svake škole jest u prvom redu odgoj. 0 kojekakvim skokovima nije. smjelo uopće biti govora. Narod je svojim najpouzdanijima dao svoju volju u ruke, pa kako god daleko oni skoče u pro­ svjetnoj reformi, to dopušta vjera, narod ih sigurno neće zaustavljati. Pri tom se samo ne smiju praviti �164 djeca imati posebne čitanke za svjetske predmete pisane arap. pismenim znacima. Tim je učinjena razlika megju našom muškom i ženskom djecom i megju našom ženskom djecom i onom iz drž. osn. škola, lo g a upravo ne bi treblo bar dotle, dok se naša ženska djeca ne počnu kriti. Našoj bi ženskoj djeci morale biti otvorene bar . početne državne ženske škole, jer zaista nema ničeg-, što bi govorilo protiv toga To bi nama morala biti sreća, da možemo bar u nekim mjestima i bar do neke dobi i svoju žensau djecu obrazovati na državni ra­ čun; država je dužna brinuti se za žensku našu djecu isto kao i za mušku. Potrebe naše ženske djece u svjetovnim predmetima ni u čem se ne razlikuju od potreba drugih konfesija; zato nema ni smisla praviti posebne čitanke za našu žensku djecu. Razlika je . u vjerskom gradivu, zato i imaju svaka svoje vjeronaučne knjige. U ostalom i u ovom bi se slučaju moglo učiniti, što i kod muške djece. Kako se bojim, da većina zaključaka naše pro­ svjetne ankete ne ostane na papiru, osobito onih o V. ženskim mektebima, to bismo, mislim, morali najprije Prijašnje pogreške pri zaključivanju su uzrokom, početi upravo s osnivanjem ženskih zavoda. da se nijesu mogli stvoriti, po,voljni zaključci za mje­ Ako je pak tomu tako, da ona gg. članovi ankete, sta, gdje se sada nalaze samo sibjan-mektebi7^~gdjex koji su bili uzrokom, da se stvore nedostatni zaključci, vlada za kratko neće otvoriti svojih škola. Nu siimjam, imadu kakvu kaznu, pa misle u hajir dati, kada se da će moći provesti i'ono, što je zaključeno; svakako pregje k osnivanju počet, zavoda i tim iznenaditi svu bi se to prije moglo provesti, da se je ostalo pri tom braću muslimane, ouda se ne bojim, da se zaključci da nastava traje 2 godine. U ovim se mjestima sva­ ne će provesti; onda ćemo svi molti Boga, da im kako moraju osnivati što prije drž. osn. škole ili aut. laj hajir kabul učini i da im oprosti pogreške, koje škole, a dotle ćemo od sibjan-mekteba imati uopće su počinili. malo koristi; prištedili bismo dosta novaca, kada bi Nu kako ne znam, da li kazna postoji, to na nastava trajala 2 godine, a vjeronauka ne bi ni malo koncu želim, da naša prosvjetna anketa bude srećnije patila. Za te novce bismo mogli osnovati nekoliko ruke pri izgradnji plana za srednje i više prosvjetne petorazrednih škola ili osnivati analfabetske kurzove, zavode. Nek se svi štovani članovi čuvaja pogre­ kako je zaključeno, gdje toga vlada ne mogne uči­ šaka, osobito takvih, koje bi bile uzrokom, da nam , niti. srednji zavodi dadnu ikakva povoda, da se ne koris­ Po mom mišljenju ne bi uopće od sada trebalo timo državnim zavodima, ali naravno od sada u većoj dopuštati, da se osnivaju privatni mektebi, ili bar ne mjeri, nego dosada. Ako zaključci o tim zavodima u mjestima, gdje ima ikakav drž. ili autonom. zavod, budu promišljeni, to će se naravno moći lakše i pro­ jer svakako mora da sve školstvo stoji ili pod upra­ vesti. Što nam mogu dati drž. zavodi, za to ne tre­ vom državnom ili vakufskom, pa bi se tim u nekoliko bamo svojih. Bešir. snaga toga prava pogdjekada mogla slabiti, a ravno­ pravnost bi se djece iz takih mekteba sa djecom iz drž. ili aut. škola smanjila, ili bi je posve nestalo. H Gondže. Ako ko hoće da učini hajir, neka dotična sredstva Sjećanje. dade vakufskoj upravi na raspolaganje, pa u kakvu god ih musi. svrhu uprava upotrebi, otišla su u hajir. Sjećaš li se, dušo mila,1 preveliki skokovi u iscrpljivanju narodnoga kapitala, je r kada čovjek ne imadne šta večerati, svratiće svu brigu na zalogaj hljeba, pa će preći i vjerske i zakon­ ske granice. Vjera s oji na njezinim sljedbenicima, a ne visi megju nebom i zemljom. Alo se ti njezini sljedbenici ne late onih sredstava, pomoću kojih se mogu održati na životu i izdržali pritisak drugih, propašće oni, pa će s njima nestati i vjere. Tim se i nehotice stvara razlika megju našom djecom. Već sama posve opravdana interpretacija 162. aut. stat. jest uputa roditeljima, bar uvigjavnijima, da dijete nauče kod kuće iz vjeronauke, što se traži, i odmah pogje u drž. osnov. školu. Ti će mektebi ukratko iz­ gubiti značenje, nu vakuf će pored toga hiljade tro­ šiti na njih. Naravna posljedica prijašnjeg zaključka je pređlog dra Hamdije Karamehmedovića o držanju kurzova za apsolvente iptidaija, premda ga u drugom slučaju ne bismo trebali, nu uostalom pao je, jer je bio opravdan. VI. Veseli me, da je naša prosvjetna anketa povela ozbiljnu riječ i o počet, prosvjetnim zavodima našega ženskinja i da se već uvidila potreba toga. Nu ono malo zaključaka o ženskim mektebima boluje od istih pogrešaka kao i oni o muškim mektebima, a te su pogreške pojačane još tim, što će naša ženska Kako zanos srce grije, Kad se prvo cv’jeće bere Usred bašta mirisnije’ Sjećaš li se, kad smo poljem Brali gjule, ljube mave I sanjali meko, slatko Uz sumbule one plave? �165 Zefir nam je šaputao Priču meku . . . i po travi Milo nježno i strastveno Zborio nam o ljubavi. . . Hazim Muftić, T uzla: Muharemagino brvno. Sjela hrpa ljudi na obali male rijeke na zeleni, pa- se uz crnu kahvu i duhan razgovaraju i sejre kako s onu stranu rijeke Muharemagini momci zaljevaju ra­ sude po lijepo obragjenoj njivi. Megju njima je Muharemaga, sredovječan čovjek, crne kao zift brade, osmjehnuta i vedra lica sa ko­ jega čitaš zadovoljstvo. Družina se o svačemu razgovarala, dok će ti jedan upitati Muharemagu: kada je ono opet poprav ljao pomosnicu — a to je uski od 2—8 brvna sastav­ ljeni most, koji vodi preko rijeke onamo u njivu? Muharemagi se zasvijetli lice,v nasmija se, kao da mu nešto zanimljivo i novo pade na pamet, pa poče kazivati; — "Baš sam neki dan, kadno voda bila vrlo nadošla, doživio smiješan slučaj sa agjuntom i to sasvim sličan onome, kad je Nasrudin ef. bio kadija, pa mu se nekakav čovjek došao potužisla »Efendija, tvoja krava ubola moju kravu!® — „E, pa šta ćemo dragi, ko bi još hajvanima stidio?!« — »Ali nije nego: moja krava ubola tvoju kravu P — »Ehe !« — razljuti se Nasrudin ef., pa poče dofaćati nekakav ćitab. Vidiš li ti njega, čekaj ti, dok ja nagjem u kanunu, koliko moraš pla­ titi globe, jer si ti dužan svoju kravu čuvati, da ne napada tugjeg blaga P — Isto se tako — nastavljao je Muharemaga — i meni potrefilo. — Odnijela voda moje jedno brvno od ove ću­ prije zajedno sa lancem, kojim je bilo privezano za direk, pa ga dolje ufatio Mujo Fatušić. Ali prije nego što sam ja otišao, da zaištem svoje brvno, ufatili su opet moji momci jedan direk, kojega je voda odozgor nanijela. — Kad evo li ti onoga Švabe, što’no drži gore na Ježevici onu nekakvu ledaru. Čim ugleda onaj direk, zaiska ga od mojih momaka. Momci kažu: „Daj dva forinta pa ćemo datP. — „Nedam'J — veli Švabo — ,jer je to moje". — „Ali ako je tvoje, mi smo ga ufatili, pa nam treba trud platiti1* — odgovore moji momci. — ,,A znate li vi sigurno, da taj direk nije vaš?" — upita ih Švabo. — „Znamo". — „E, onda ga nijeste trebali nikako ni hvatati, jer kad je moj, onda je on moja briga i ja ga trebam uhvatiti, pa gdje dospio da dospio . — Kad moji momci Čuše, kako Švabo razlaže svoje pravo, osjetiše, da su se nezvani miješali u tugje po­ slove, pa povrate direk Švabi i ne dobiše ni krajcara za svoju muku, nego se još pobojaše,' da ne će biti što i oglobljeni. — Iza toga dogju i meni i kažu sve, što im se je dogodilo, a i ja se onda uputim Muji Fatušiću, da ištem od njega svoje brvno. — Kada ja tamo, a Mujo neda ni progovoriti, nego ište pet kruna, jer veli „da ti ga ja nisam zaustavio, Bog zna, dokle bi ga voda odnijela". — Ja, pošto me švabin postupak poučio, ne dam što Mujo ište, ali opet kad pomislih, da se je i on namučio i da mi Mujo nije brvna kod sebe za­ ustavio, morao bih puno dalje hodati i tražiti, — nema fajde ničijeg .haka kriti — ponudim mu sedam seksera, a da mi brvno povrati. Mujo ne da, pa ne da, bez dva i po forinta. — Ma daj, Mujo bolan, tužiću te agjuntu, pa ćeš' mi ga dati đžaba! — ,,Aa, nedam !** — Daj! — opet ću ja, a on opet neda1. — A ja hos, bos pa agjuntu. — Kažem mu tako i tako: odnila mi voda brvno, pa ufatio Mujo Fatušić, pa mi sad hoće za njega da naplati dva i po forinta. — „Pa ima pravo. Podaj mu, koliko ište" — sasu agjunt na me hršum. — Ama kako ću, gospodine, kad je i onoga Švabe d ire k ,------- — pa mu pripovjedim, kako je bilo s mojim momcima i s onim Švabom. — Agjunt se malo promisli, pa me opet priupita za Mujino im e: — „Idi" — veli — „pa reci, nek ti direk vrati ba­ dava, pa ako ne htjedne, dogji pa ću ja poslati stražara po njega". — Ja odem Muji, a on opet neda. Ne vjeruje se meni, da me je agjunkt poslao. — Onda ja odem agjuntu, pa kažem, kako Mujo neda •— a nije mi meram tužiti ga, nego ja svakako mislim njemu dati, ono sedam seksera, što sam mu obećao — ali hoću da ga uvjerim, da mi direk mora vratiti džaba, kad se toliko zainadio. — Agjunt pošalje stražara po Muju, pa kad on dogje, a on na njeg sasu vatru, prijeteći mu, da će ga još oglobiti, ako mi brvno ne povrati džaba, a moj ti Mujo izagje, pa veli : „Daj mi barem ono sedam sek­ sera, što si mi nudio, a evo ti brvno pa vuci!“ — Ja Muju razgovorim, dam mu sedam seksera i kažem mu, kako sam ovo od Švabe naučio i kako mi je eto kod agjunta valjalo. �166 Gazanfer: Vox. . Strah me je! Kud pogledam svud kosturi i grobovi leđni I tužne vrbe nad njima stoje. Očajno trepti trava i glavu savio cvjetak medni, Disharmonija neka turobno ječi — zemlju potresa, Kao Demoni da pjesme poje. Bijednu Geju u blatu smrknuto gledaju nebesa: E, rek’ bi nebo se ljuti i krati joj svoj pogled sjajni, Što drži na sebi zlobu — ljude. Pakao zija. Iz grobova čuje se krik ljudski vajni: Pregji nam plaču gledajuć domaju, ko žrtvenik, gdje Ares ždere svoje žrtve huđe. Ja sam plač slušo, jeco, a plakalo je i srce moje. Kada grobovi leđni šapću, zbore i plaču i ječe Ko kip boli stojim i slušam glas: „Oj, plači čedo sudbe krute, nek potok suza ti teče! Boli srca l’ječi! Prije neg ćeš mr’jeti, sve suze proli I poput zimskog sunca skršen vas, Poćeš. Zadnji pogled Zemlji.ćpš slati pun ja đ a ib o li“ ! O .m an A. V.: Savremeni džihad (borba). M otto: Iza kjane f i ahiriz-zemani, la budde Un-nasi fih a mined-derahimi veddenaniri, jukimur-redžulu biha dihehu ve dunjahu. (Hadisi-šerif). Kako se sve mijenja na ovom svijetu, tako se je promijenio i nekadašnji stari način ratovanja (džihada), o kome mi ne kanimo ovdje govoriti, jer je to za nas manje važno, nego mi ćemo pokušati, da iznesemo ovdje jednu sasvim novu vrst džihada — rata, koji se i bez „ultimatuma" svaki dan vodi izmegju pojedinih naroda, a ta se vrst džihada na­ ziva „ m o d e r n i i l i s a v r e m e n i d ž i h a d „ , koji se razlikuje od pravog džihada jedino oružjem, pošto za ovo današnje ratovanje treba, d a je oružje: znanje, nauka i prosvjeta, bez kojih se sredstava ne može napredovati, pa čak ni opstojati u današnje doba. Najprije ćemo ustanoviti šta je svrha i maksad dži­ hada, pa ćemo onda pokušati, služeći se onim po­ znatim šeriatskim načelom: „ t e b e d d u l i e z m a n i l e t e b e d d u l i a h k j a m i n k j a r o l u n a m a z 1*, da nabrojimo bar neke važnije momente, kojima se postizava danas, ili bi se mogla postignuti spomenuta svrha. Džihad je jedna ( t a r i f bi i t i b a r i g a j e ) šeriatska ustanova, koja obvezuje Muslimane, da moraju za opstanak i očuvanje Islama i svoj život žrtovati — da moraju dakle ratovati u slučaju opasnosti i pogibelji po Islam. Prema tome svrha i glavna za­ daća džihada jest održanje Islama, a nije š i r i t i ga u ruci sa golom sabljom, kako to neki islamski ne­ prijatelji tumače i podmeću. Na koji način i kojim sredstvima se je ta svrha džihada prije postizavala, ni to nas puno ne interesira jer — el mazi la juzkjeru — stoga se ni time ne ćemo baviti, nego ćemo odmah preći na predmet ovog članka, naime kako i na koji način danas da čuvamo svoj uzvišeni Islam i pomoću kojih sredstava. Moramo prije nego li pregjemo na stvar , reći onako općenito (mudžmelen), koje se vrste džihada trebamo prihvatiti specijalno mi bos.-h. Muslimani, pa da udovoljivamo toj islamskoj zapovijedi i da se održimo u današnjem vijeku borbe i utakmice, a dosljedno tomu i da očuvamo svoj Islam, koji o nama zavisi. Hoćemo li se latiti puške, oštre bajunete, topa i mašinske puške? Ne, toga nećemo niti mo­ žemo. Mi moramo posegnuti, kao i svi drugi narodi, za moderno oružje i povesti savremeni džihad, koji 'se sastoji, ne u proljevanju krvi i rušenju gradova, nego u u s t r a j n o m r a d u i b o r b i za što većim ojačanjem u prosvjetnom, kulturnom, političkom i ekonomskom pogledu, jer su baš danas to bojna polja, gdje se vode ljuti okršaji i dijele mejd^ni. Ko imade hrabriju i moderniju vojsku, taj i vlada, on je gospodar položaja, a to će reći, ko imade veći broj i jaču falangu spremnih i valjanih radnika na tim poljima, taj i pobjegjuje, svak ga rešpektira i klanja mu se. Ovo bi bilo općenito i ukratko istaknuto, na kojim poljima moramo voditi rat i mi Muslimani, ako želimo ikako egzistirati u ovoj napaćenoj nam grudi i ako nijesmo radi počiniti i nehotice samoubijstvo, to grozno djelo, koje naš uzvišeni Šeriat, najstrožije zabranjuje svojim Sljedbenicima, prijeteći im se vje­ čitim patnjam a na onom svijetu. A sad ćemo navesti koji primjer, kako pojedinac, kao član islamske za­ jednice, vrši taj džihad i kako bi ga morao vršiti. Odmah naglašujemo, da je svaki postupak, čin ili propuštaj, koji vuče za sobom štetu Islamu — zločin (džinajet) protiv te gornje šer. obranbene usta­ nove, zbog čega bi trebalo odmah primjerenom ka­ znom opomenuti počinitelja i to, ne oduzimanjem slobode ni tamnicom, nego ga kazniti m o r a l n o : žigosati, izolirati i bojkotirati ga materijalno i dru­ štveno, dok god se ne popravi i ne okaje svoj gri­ jeh, koji se tiče svih Muslimana kao- jedne cjeline. (Ovdje dakako mislimo javni grijeh). A šta je s hidžretom u tom pogledu? Možda će kogod postaviti i ovo pitanje. Odgovaramo, da je hidžret u današnjem vremenu pravi zločin protiv Islama, to je atentat na Islam. Svaki onaj tutkun, koji se odluči da počini taj gjunah, indireictni je neprijatelj Islama, jer ga sužuje i šteti mu, pa makar on ne znam kakvu namjeru imao. On je nesvjestan, �167 on nema islamskih osjećaja, a još manje domovin­ skih, on je kao i obični hajvan. Velikodušnosti i pouzdanja u se on nikako nema; on nema one ot­ pornosti u svojoj duši, da hladno dočekuje neugodne udarce, nego zbog dreke jednog žandara ili zbog krivog pogleda od strane jednog gosp. stražara, on je već klonuo i odlučio odmah „osvćtiti" mu se i to nesretnim hidžretom. Žalosno! Mjesto da se zakonitim putem bori protiv onoga, koji mu možda čini krivo i napada ga nepravedno i da traži svoje pravo, ako ga je svjestan — on bježi u Tursku I Kamo Hadisi-šerif: „El-Islamu ja’lu ve la ju’la alej i"? Bori se i vojuj, jer je to danas džihad, pa ako pobijediš, postaješ gazija, a ako podlegneš, po­ staješ šehid, jer nisi htio uzmaknuti iz bojnih redova svoje jednovjerne braće u obrani Islama i voje domovinel U moderni džihad spada i to, boriti se na svaki način, da pošteno zaslužiš svoj kruh i da uzdržaješ svoje nemoćne, da učiš zanate, trgovinu, da svoju mladež prosvjećuješ i za život osposobiš. Na­ p o k o n da po mogućnosti iz svojih prihoda doprinosiš vazda po nešto islamskoj stvari, da se izmiriš sa svojim bratom Muslimanom, ako si u zavagji, pa ga u nevolji i tuzi razgovoriš i pomogneš mu bilo dje­ lom ili govorom, jer kako ono veli Alejhisselam: „Naj­ bolje djelo jest razveseliti i obradovati srce jednom Muslimanu11. Zaslužne ljude za Islam i narod priznavati i štovati, čime ćeš ih više oduševiti u njihovu radu. Bez svake sumnje, čeka obilata nagrada od Svemo­ gućeg one muževe, koji rade za Islam, pa smo ih dužni i mi štovati ma kojem staležu oni pripadali, jer su danas to naše moderne vojskovogje i javni radnici, što mi svaki ne bi mogli tu časnu i tešku zadaću vršiti, jer nam nekim ne dopušta borba za zalogaj kruha, a drugi opet ne bi znali ni umjeli. Stoga braćo, osvijestimo se i prihvatimo i mi kao i naši sugragjani drugih vjera, za rad, prosvjetu i nauku. Stupimo svi zajedno u borbu i osigurajmo sebi i svojoj djeci čvršću budućnost, da nas kašnje ne uznemiruju njihova prokletstva u našim grobovima. Ako hoćemo živjeti i opstojati na ovom svijetu, mo­ ramo se borjti i brže kretati, nego li dosad, jer ćemo inače iščeznuti kao da nas nije nikako ni bilo u današnjim jakim valovima sveopćeg napretka. Do­ sadašnju pasivnost i antipatiju prema svakodnevnim pojavama, koje se zbivaju oko nas, ako bi i dalje produžili, to bi značilo obaranje Islama i rušenje svoje egzistencije. Hadisi-šerif, što ga stavismo kao motto ovomu članku, znači u slobodnom prevodu ovo: „Moj ummet doživiće jedan vakat, u kom će morati sticati i namicati novčanih sredstava, ako žeH održati 1 očuvati svoju vjeru i svoju egzistenciju . Kako se vidi, to je doba danas i nastupilo, jer je materijalna snaga danas najveća snaga svakog po­ jedinca i naroda. Završujući ove retke, upravljam skromnu molbu na naše vaize po selima i gradovima, da što češće sa ćursa o ovoj temi progovore, a uvjeren sam, da neće biti badihava, jer naš svijet najviše polaže na ono što mu hodže kažu i riječi, koje dolaze s te strane, najbolje se slušaju i mogu da imadu željenog uspjeha. lzuddin: Vodonoša. (Sličica.) Ta svako ga u čaršiji pozna. Istom je preturio četrdeset i nekolike, a čovjek bi i nehotice rekao, da mu hoda barem šeždeseta. Eto, takav on izgleda. Kosa mu što obijelila, a što opala, lice upalo, da mu jagodične kosti gotovo vire na polje, a stas mu poguren. Odjeća mu pohabana i raznolika: kao ječerma mu služi nečiji stari i iznošeni prsluk, ispod kog se vidi pocrnila košulja, a starinski mu silah spaja prsluk sa čakširama, na kojima je sijaset zakrpa; napokon na nogama su mu opanci, iz kojih mu vire prsti. Uvijek ga možeš naći pred Osmanovom pekarom, gdje sjedi i bulji preda se. U mjestu je nestašica vode, te su je morali do­ nositi za svagdašnju potrebu ili sa Bosne, ili sa že­ ljezničke stanice, kamo je takogjer sa Bosne dovedena. A ljudi se naučili na njega, na Muju, da im on do­ nosi vodu, te je to bila sva njegova životna zadaća. Eno ga i danas, gdje je sio pred pekarom, da se malo odmori. U to se začu glas iz pekare: — Mujo! — Evo me, evo,— izusti Mujo kao preko volje. — Vode nestalo, uzmi kante. — Eto, sad ću, — reče Mujo, uze kante i pogje na vođu. A kad se vraćao s vode, koračao je sporo i pogurivši se, a svaki se čas odmarao. A kako i ne će? Dugo već on nosi vodu, a drvena mu poluga gotovo i u meso zašla. 1 tako on provodi zadnje dane života noseći svijetu vodu i krvavo zaslužujući koricu kruha. A nije on iz malena naučen na taj teški posao. U svilenu ga je dušeku majka rodila. Bio je u rodi­ telja jedinak. Mazili su oni svoga Mujagu i nijesu mu se dali ni za kakav posao prihvaćati. Kad bi mu bilo štogod krivo, oni bi ga parama utješili. A on se bogme naučio na trošenje. A kad je odrastao, imao je silu svojih akrana, koji su se na njegov račun veselili i krali Bogu dane. �168 Jednom su pravili teferić na obali Bosne. Tu ti se, Bože moj, veselilo i zabavljalo, kako to samo mlagjarija znade. Na kraju će teferiča reći jedan izmegju njih: — Dete, junaci, da vidimo, ko će dalje škrljom prebaciti pi-eko Bosne! — Hajdemo baš da okušamo, odgovore ostali. I svaki izabere sebi u pijesku škrlju i to što plosnatiju, te njom stadoše kušati svoju vještinu. Počeše se viti škrlje iznad Bosne, gdjekoja padne u Bosnu, a gdjekoja na drugu obalu. Gleda to i Mujaga, a kad dogje na njega red, maši se kese, izvadi zlatnu madžariju, s velikim je zamahom ispusti, a ona iščeznu iz vida i nestade je u svemiru. — Aferim, Mujaga, to mi je nešto, sa ushiće­ njem mu odobravaju drugovi. A sličnih se slučajeva vrlo često dešavalo, u ko­ jima je Mujo pokazivao svoju obijest Ali ide vrijeme, nosi breme. Otac umrije, a za neko vrijeme i mati, a naš Mujo nastavi svoj stari zanat. Živio sve raskalašnije. Sa svojim akrani.ma i ahbabima tratio je vrijeme po smrdljivim, birtijama, gdje se opajao zvucima ciganske muzike i slatkim riječima kelnerica i kasirica prosipajući novac nemi­ lice i nepromišljeno, kao da ga je na ulici nalazio. Ali dakako da to takvo življenje nije moglo vje­ čito trajati. Mujo je prodavao njivu po njivu, sad ovu sad, onu stvar, dok se nije najposlije morao rastati i sa kućom, u kojoj se rodio i na pošljetku ostati bez igdje ičega a uz to, po našem običaju, i bez ikakva znanja i zanata. I bezbeli, kao što i uvijek: nesta para, nesta pri' jatelja. Ostaviše Muju svi njegovi ahbabi, jer nijesu više imali šta, da od njega muzu. I evo, na što je sad Mujo spao. Ali to ne će za dugo trajati. I on sam osjeća, da mu je svakim da­ nom sve teže i teže rabotati. Zna, da će ga smrt riješiti tih muka. * Jednom sam s ocem išao uz rijeku Bosnu. Poljem se zelenio kukuruz kao more. — Vidiš, sinko — reče mi otac označujući rukom povelik komad polja — ova je zemlja bila nekada onog Muje, što nama vodu nanosi. A luda pamet sve upropasti. Nemoj, da budeš onaki! * A koliko ih kod nas ima kao M u jo !.... Šem suddin S arajlić: —. Slomljeno srce. Svud okolo svijet se veseli,, Srce moje veselja ne želi, Srce moje tugom otrovano. Srce moje u bol zakopano .. . Pustoš mi se pred očima stvara, Na spomenu duša se odmara, S tuge velje moje srce pati, Ne može ga svijet utišati — Onaj svijet što mi radost uze Ostaviv’ mi samo bol i suze, Da ih lijem za životom svojim, Duge dane i sedmice brojim, Čekajući kad će opet doći Stari dani, stare tople noći — Kad sam svoju mladost provodio, Kad sam pjevS i kad sam ljubio, Dok me ljudska ne otrže zloba Od tog slatkog mladenačkog doba, Srce tugom i otrovom preli, Ubi život — da se ne v e s e li.------- v R ifat S urejja: Kako je umoren Midhad paša i Damad-Mahmud paša. Midhat paša je poznat kao vrlo uman čovjek, koji je bio tvorac turskog ustava. On je bio nadah­ nut savremenim i naprednim idejama, koje je nasto­ jao u svome narodu nakalemiti, te je u tome mnogo i marljivo radio, težeći za reformom turske države, potpuno uvjeren, da se ona samo tako može spasiti od svoga rasula i propasti. Poslije neumornog rada i velikog napora na­ pokon mu je uspjelo, da ostvari carsko obećanje i da godine 1875. proglasi ustav i otvori prvi parlamenat. Ali baš kada se je parlamenat otvorio i narodni zastupnici otpočeli raditi, planuo je zlokobni turskoruski rat. Parlam enatf se je zatvorio, narodni zastupnici su se razišli kućama, da se više i ne povrate. Tadašnji vladar, Sultan Abdul Hamid dozvolio je proglašenje ustava s tom namjerom, da ga opet prvom zgodom ukine. Ali to ukidanje ustava nije bilo moguće izvesti, dok se ne ukloni i ustavodavac, Midhat. 1 usljed toga su se protivnici ustavnog uregjenja najprije požurili, da unište ovog narodnog ro ­ doljuba. �i 69 bvor je za to našao sredstva i za tili čas biše: jadnoga pouzdanika s misijom, da to mrsko djelo pribavljeni lažljivi svjedoci,, bezdiišnj i nesavjesni suci izvrši,, ali,, su opet s nekakvog razloga od tog odur i državni tužioci, te se u Yildjzu sastayi vanredno., stali, i zapovijed, oppzvali, Iza toga .su zaključili, da sudište, koje će suditi okrivljenom Midhat paši .i ga„otruju, no ni to im. nije uspjelo i tako su prošle drugovima. dyije gpdine, koje su,.bile pune bojazni i strahovanja Pa i ako se u toku rasprave jasno i otvoreno za apsolutiste. Toga vremena , bijaše, se Midhat paša raznolio i vidjela nevinost Midhat paše, Mahmud paše,. Nuri , paše, Šejhul-Islama Hajrullah efendije i ostalih, op­ dao prosjeći.. crni prišt, što mu je,bio skočio na ti­ tuženika, ipak su svi biji na smrt odsugjeni, jer se. jelu, koji je slučaj njegove neprijatelje veoma obve­ selio. Oni su se radi toga tako radovali,.da su sla­ tako želilp od strane dvora. Nu izvršenje te presude nad ovim nevinim,ror, vili najveće slavlje. Jer ako Mihat paša umre u što doljubima’ nisu silnici smjeli da odmah, izvedu, jer su bili više nego sigurni — njihova bi se želja ostva­ da su ih poubijali ili povješali u onaj čas, moglo s e ; rila i riješili se bojazni od toga, njima se -: pričinja je očekivati, da to proizvede nezadovoljstvo, pa i kr­ vajućeg, najvećeg bauka, koji, i ako je bio na hi­ vavu bunu megju narodom. Radi tega su im kaznu ljade milja od njih udaljen, ipak -je za .njih bio naj­ pretvorili u vječni progon i otpremili ih u Hidžns, u veći £trah. mjesto Taif, koje leži na sjevero-istočnom kraju.od Kad se razbolio oni su mu poslali jednog. ne­ Mekje i koje je od iste udaljeno oko devedeset kilo­ sposobnog liječnika, koji je valjda bio dužan, da mu metara. smrt pospiješi. Ali prognanicima nisu ni ovdje dopustili, slo-, Bolesnikovi drugovi, pošto su vidjeli doktorovu bodno kretanje, već su ih uhapsili u vojničku kasarnu*, nesposobnost, obratili su se Hidžaskom nam jesniku. u jedan, posebni odjel. i zahtijevali, da. im . dobavi . sposobnog . liječnika, ali Do tada u Mekji nije, bilo brzojava, no, malo carigradska vlada nije našla za potrebno ni da im poslije nego što su spomenuti prognanici tamo,do­ odgovori na tu .njihovu želju, budući joj je bilo sva^ tjerani, vlada je uspostavila sa Mekjpm brzojavnu " kako više stalo do Midhatove smrti nego do ozdrav­ žicu, da bi tim mogla što brže i što češće o njima . ljenja.,. Izvještaje dobivati, te im je za nadziratelje postavila,, No, gle čuda Božijega! Bolesnik se počeo opo­ najbesvjesnije ljude, kojima je bila zadaća, da im za-;. ravljati i prišt mu se zamlagjivati, premda mu se priječe bijeg i osujete im svaki sastanak spolja. skoro ..nikakva njega ni pažnja . njegovom liječenju Pa i ako su sve te najstrašnije mjere predu- nije obraćala. I tako se Midhat paša .spasi bolesti, čiju su zete, ipak je carigradske apsolutiste neprestano uz­ nemirivala misao, da ne bi Midhat paša pobjegao u smrt carigradski, apsolutiste svaki čas očekivali. Kada je u Carigrad stigla vijest o poboljšanju Evropu, i ta im bojazan nikako nije dala mira ni pokoja, jer ako bi slučajno Midhat paša pobjegao u Midhat pašina zdravlja, ona je silno sneveselila njiEvropu, tada bi im se planovi poremetili, koji su u gove protivnike, te su se oni odlučno riješili, da se . naprijed bili zasnovani, pa bi se možda ponovno ovaj po njih strašni čovjek na -koji bilo način sma­ mogao otvoriti parlamenat, te narod državnu upravu kne. U tu su svrhu odredili najbiranije ubojice i kr­ u svoje ruke uzeti i time dokončati njihov apsolu­ voloke, koje su našli u osobama pukovnika (miralaja) Lut.fi. i majora (binbaše) Bećira. tistički režim. Bećir se je najprije poslužio varkom, davši U tome vječitom strahu oni su bili dobili tvrdo .1 ubjegjenje,. da je opstanak ustavnog, režima skopčan prognanicima otrovno mlijeko; ali se je za to sa­ znalo,) time je zločin osujećen... Iza toga im je mes Midhat pašinim flbiti“, pošto je on u ono vrijem?,;I bio od svih pristaša ustavnog režima najmoćniji i u . ćano'otrova u jelo, ali je i to izašlo na vidjelo. Po-» narodu najuplivniji. Stoga su uzeli za svoj glavni za­ slije toga su svim silama radili na tome, da prido­ datak,. da rade na tome, kako. bi se taj, po njih , biju njihove poslužitelje,: kako bi mogli izvršiti svoje opasni, čovjek smaknuo i time uklonio za uvijek: zlpčinsko djelo — da uhapšenike otruju, No poslu­ žitelji su im otvoreno kazali, da na to oni ne mogu,, s puta. Ali je bilo, veoma teško to krvavo djelo izvesti, pristati, govoreći, da se oni boje Boga i njegove kazne. Siroti prognanici* pošto su saznali za ove svajer je ovaj veliki čovjek bio veoma vigjena ličnost i n Evropi, a naročito mu je bila prijateljski naklo­ kidanje urote protiv njihovih života, poduzeli su sva sredstva, da .se što bolje uzmognu držati na oprezu. njena Engleska, kao što su uz njega odlučno stajale i sve pristaše ustavnog režima i reforama u Otoman- Od tada nisu više htjeli da piju mlijeko ni kahvu, niti su htjeli da jedu ono jelo, koje bi im se s polja skoj Carevini. Dvije su godine carigradske apsolutiste krojile . donosilo, te, koliko je bilo moguće, svi bi zajednički planove, kako će ga umoriti, a da bi od sebe od- obnoć na izmjenice spavali, da bi tako mogli da bu­ straanili svaku sumnju. Jedan put su čak bili posla du na oprezu od potajnog noćnog nasrtaja. �170 Iz Carigrada su svaki čas dolazili brzojavni se vidjeti, da je Midhat paša pogodio pravu istinu. nalozi na Hidžaskog valiju, da se što prije naumTada Midhad paša dade pozvati džellada, krv­ Ijeni zločin ima izvršiti, a ovi ih u najvećoj tajnosti nika majora Bećira, na kojega, kada dogje, stavi isto u Taif naručenim za to ubojicama saopštavao, čime pitanje: je u njima sve to više potstrekavana misao ovoga S kakvim pravom hoćete, da nas rastavite gnjusnoga zločina. jednoga od drugog? Ili hoćete, da nas rastavite, te Bilo je to godine 1301. dvadesetog Redžepa, u onda poubijate! srijedu na veče. Midhat paša, pošto je klanjao jaciju, Bećir, koji se nije nadao ovakom pitanju, te sio je u jedan zakutak sobe, te se duboko zamislio. koji je mislio, da su zatočenici štogod doznali o Gledajući ga tako zamišljena i duboko zabrinuta njihovim paklenim namjerama, preplašeno i zbunjeno odgovori: njegov drug Mahmud paša ga zapita: — Šta ste se zamislili paša-efendi? — Ne, gospodine, ne, sačuvaj nas Bože od ta­ — Ništa! Mislim na smrt! — odgovori Mid­ kove misli! hat paša. ‘— Ima nečega podmukloga u tom vašem „ue“ — Kakvu smrt? — reče Midhat — mi sumnjamo. Nego nam tačno i — Da, na smrt mislim. Smrt je jedna gorčina, otvoreno recite istinu i ništa ne krijte! Jeste ii dobili koja traje pet minuta, ali kojom je smrću bolje i kakav sličan nalog? lakše umrijeti? Ili je lakše umrijeti, da me objese ili — Za sada nemamo još takve zapovijedi — od­ strijeljaju, ili razboljeti se, pa onda umrijeti prirod­ govori krvnik, a u očima mu zasvijetli divljačka podnom smrću — o tome mislim — jer moje je tijelo muklost — no svakako vojnik mora izvršavati što oslabilo, iznemoglo, moja je starost već dostigla šes- mu se zapovjedi! — završi cinički i zlurado. deset petu godinu. .Više nije tfobro za mene živiti. Ove posljednje Bećirove riječi tako su jako Da više nisam ni ^astao iza one bolesti najbolje bi djelovale na sve nemoćne zatočenike, da im se je tilo . Ali šta da činim,c kaVia smrtni čas jgš_niie dlaka od užasa ježila. došao. Pošto su Midhat pašina poslužitelja Arif agu Ovdje su zbog nas uhapslfll još nekoliko bi­ na drugo mjesto zatvorili — to je on ostao u sobi samo sa Namik paša zađe Ali bejom, sa kojim se je jednika, pa bar da stt""se oni spasili. Ove su se Midhat pašine riječi jako kosnule u tri sahata a la turka u svoju sobu zatvorio. (Svršiče se). srca nevinih osugienika, koji su svaki čas očekivali svoju smrt. U to doba podzapovjednik čuvara MemiŠ upade u sobu, te krupnim glasom progovori: — Naredio mi je gospodin zapovjednik, da vam kažem, da vam je svaki sastanak zabranjen. Dakle, Mišljenje Roberta Kocha o suzbi­ izvolite svaki u svoju sobu Na ove Memiševe riječi, Midhat paša i Da- janju tuberkuloze. , .tttt mat Mahmud paša odgovoriše: - Dr R. V-ć. — Mi ne ćemo nikud odavle maknuti, već ako nas vi s bajunetama na to prisilite. Radite kako Jedan od najvećih radenika na ispitivanju tuber­ znate! kuloze bio je Robert Koch. On je prvi pronašao i prvi Memiš ih zapita: uzrok te teške bolesti i tim se pitanjem pored ostalih — Hoću li ja tako kazati gospodinu zapovjed­ naučnih pitanja cijeloga vijeka bavio. Razumije se po sebi, da se slavni Koch nije bavio samo ispitivanjem niku ? # — Da, tako mu kaži! — odgovoriše zatočenici. bolesti kao strogi nauče nj ak, no je uvijek, kao veliki Midhat pašu je ovaj dogagjaj bacio u sumnju, humanista, najviše i na to mislio, na koji bi se način te pozva poručnika Ibrahima, koji za kratko dogje mogla ta po čovječanstvo opasna bolest suzbiti, pa naposljetku i sasvim uništiti. Svojim epohalnim rado­ zajedno s Memišem. — S kojim nam pravom hoćete da sprječavate vima on je dokazao, da je glavni izvor zaraze sam sastajanja? — zapita Midhat paša oštrim glasom, na bolesnik koji ima tuberkulozu, i da se jektikom tako produži bez okolišanja: zarazimo, ako uzđišemo vazduh, u kom se nalaze tu­ — Ako vam je namjera, da nas najprije rasta­ berkulozni bacili bolesnika. Gdje nema tuberkuloznih vite a onda ubijete — kažite nam! T a od onog smo bacila nem a ni tuberkuloze. Mnogo manja opasnost mlijeka saznali, da se nešto takova namjerava i od tuberkuloze p ri’eti od mlijeka bolesnih krava.Ako hoćemo, dakle, da zdravo stvorenje sačuvamo od tuber­ plete. Ibrahim i Memiš počeše na ovo pitanje nešto kuloze, stoje nam dva puta: ili treba učiniti neškod­ m ucati i zbunjeno odgovarati, a baš iz toga moglo ljivim zarazan otrov (bacile), koji se u,ispljuvku bo- H ig ije n a . �171 tesnikovom nalazi, ili samog nosioca zaraze, to jest tuberkuloznog bolesnika, od dodira sa zdravim odvo­ jiti. Pitanje je sada, koji je način bolji i kojim se može više postidi; da li da se ide zatim , da se ispljuvak bolesnikov koji nosi zarazu, odmah uništi, ili bi trebalo pristupiti mnogo sigurnijem sredstvu, a taj je da se što više bolesnika, koji raznose zarazu — odvoje (izoliraju). Posljednjih dvadeset godina, prvi naučenjaci su to pitanje proučavali i bilo je mnogih koji su za tu­ berkulozu predlagali onaj prvi ptit, da se radi svima sredstvima na tome, da se ispljuvak bolesnikov učini bezopasnim za okolinu, a mnogo ih je više bilo, koji su mislili, da će energičnim mjerama, a to je ovaj drugi put, odvajanjem samoga tuberkuloznog bolesnika, biti mnogo više koristi, i da će se time tuberkuloza prije i jače suzbiti. Za onaj prvi put, da se na ispljuvak bolesnički pazi, da se on uništava i da se bolesnik ne mora od kuće odvajati, bila je glavna škola Fran­ cuska sa svojim čuvenim Ijekarima, Kalmetom i osta­ lim, a za ovaj drugi put, izoliranjem bolesnika po bol­ nicama itd. bilo je isto tako vrlo mnogo pristalica, naročito u Njemačkoj. (Ovo važi razumije se sve za one teže bolesnike sa otvorenom tuberkulozom a ue lake i početne slučajeve, koji se s uspjehom mogu da liječe i kod kuće i po bolnicama).'NNo što je za borbu protiv tuberkuloze vrlo karakteristično i što je za slavnoga Kocha vrlo važno, te je'preokret, koji je na­ stupio u Kochovom mišljenju o suzbijanju tuberkuloze. Poslije tolikogodišnjeg rada na suzbijanju tuberkuloze, dvije tri godine prije svoje smrti, sam je iskreno i otvoreno kazao, da misli da je u suzbijanju tuber­ kuloze izoliranjem danas nemoguće postići potpun uspjeh, no da se mora raditi što više na onom prvom načinu: učiniti bezopasnim ispljuvak samog bolesnika, ali u samom domu bolesnikovom. Na konferenciji internacionalnoga društva za su­ zbijanje tuberkuloze u Filadelfiji, septembra 1908. godine, držao je profesor Lajbe iz Vircburga vrlo duhovito predavanje o tome, kako bi trebalo mnogo energičnije raditi na tome putu, odvajanju bolesnika, i kako bi time mnogo više i mnogo prije postigli, da se tuberkuloza u čovječanstvu smanji i uništi. Poslije predavanje još nekoliko ljekara koji su u istom pravcu govorili, u diskusiji je uzeo prvu riječ Koch. U svome govoru je sam priznao, da više ne vjeruje u to, da će se moći tuberkuloza tim načinom uništiti, no da će se, pored toga načina, morati mnogo više pažnja obraćati baš na one, koji ostaju kod svojih kuća, i tamo ih učinimo bezopasnim za okolinu. Tim svojim govorom Koch je otvoreno i javno priznao veliku važnost po suzbijanje tuberkuloze po francuskom načinu tako zvanim dispanzerima, ali i time je kao naučenjak pokazao i opet koliko je bio velik i kako je svoje ideje smjelo mijenjao, ako bi se uvjerio, da će time više čovječanstvu koristiti. Govor Kochov držan u Filadelfiji je ovo: „Gospodo, Pošto bih htio, da se i ja o ovako važnim pita­ njima, o kojima smo sada čuli ovako odlična preda­ vanja, izjasnim, to bih vas molio, da mi ne uskratite vrijeme za to.*) Ćuli ste, da je osnovna ideja sviju mjera, koje su ovdje sada spomenule ta, da se tuberkulozni bo­ lesnik izoluje (odvoji). Ta osnovna zamisao je, bez sumnje, najtačnija. Mi smo odvajanjem zaraznog bole­ snika, i to u sasvim prvom stadijumu, imali najveće uspjehe u onim bolestima, koje smo prije bili sma­ trali za naj zarazo ije, kao što je kuga i kolera. Kuga je baš slučajno sada rasprostranjena skoro po cijelom svijetu. Vi imate sada ovdje u Sjedinjenim Državama, koliko, ja znam, jedno veliko pristanište, koje je zara­ ženo kugom. Može biti da to mnogi od vas i ne zna, jer se to tako u tišini radi, da se jedva može što primijetiti. U pregjašnja vremena, ne bi to lako išlo, tada*bi iz tih nekoliko slučajeva, koji su se u pri­ staništu pojavili, proizišla čitava morija kužna i na­ stupilo bi stanje, koje smo u Indiji vidjeli, da godišnje umiru na sto hiljada bolesnika od nje. Ali tako što ne može da se dogodi u civilizovan'm zemljama, koje se koristiše novim uspjesima naučnim. Sada je to samo za to, što se prvi slučajevi, kako se poznadu, a možemo ih sada, bakteriološki vrlo brzo poznati, odmah izdvajaju i time se učine bez­ opasnim. To isto vrijedi i za koleru. Prije smo rri na primjer u Njemačkoj, uvijek kad god je u Rusiji zaraza kolere vladala i mi zarazu dobijali i uvijek smo gubili u njoj mnogo hiljada ljudi. Sad je to sve drukčije. Za posljednih deset do dvadeset godina imala je Rusija četiri do pet zaraza kolere, od kojih smo i mi nekoliko slučajeva kod nas dobili. U pregjašnja vremena je redovno od tih slučajeva, koji su nama pre­ neseni, buknula epidemija kolere. To više nije danas. U svih ovih pet epidemija, pošlo je nama za rukom, da zaustavimo bolest, ne time, što smo na granicu postavili karantin, ili što smo putnike sprječavali, da iz Rusije dolaze u Njemačku, ili što bi im robu za­ državali. Mi puštamo putnike slobodno, svu robu koja nam dolazi primamo i dozvoljavamo slobodan sao" braćaj i lagjom i željeznicom. Samo se pazi na to, da se svaki prvi slučaj, ma gdje došao, odmah uhvati, odvoji i time učini bezopasnim. Ali to smo mi u stanju učiniti tek od onog doba, od kad smo u stanju pojedinačne slučajeve azijatske kolere sigurno, bakteriološkom diagnozom, da poznamo. I sada vlada opet dosta jaka zaraza kolere u Rusiji, i, kao što iz novina vidimo, već su se i nekoliko su­ mnjivih slučajeva u Njemačkoj pojavili, koji su iz Rusije do li, i sada će se opet pokazati, da li će se ’) Pošto je to bila diskusija, to je bio svakom ograničen broj minuta, koliko može govoriti. �172 ono, sto sam sada spomenuo i u što ja dobro vjeru­ ne bi nikoga mogli inficirati, da bi time opet znatan jem, doista i ispuniti. Eto, tako stoji sa uspjesima uspjeh postigli; Sto manji broj bolestnika uzmemo, to koje dobijamo, kada kod zaraznih bolesnika prve slu­ će lakše ići smanjivanje, ali sam se nadao da će broj izoliranih -biti sve veći i da će se tim načinom uspjeti' čajeve odvojimo (izoliramo). Ali ako kakva zaraza uzme takve razmjere kao da se jektična zaraza smanji. Ali sam ~ja u pošljednje vrijeme stekao iskustvo, što je uzela epidemija kolere u Hamburgu (1892 g.1), to se onda na izoliranje ne može ni misliti, to se koje mi je moju iluziju ne samo pokolebalo, no mislim onda mora gledati kao u kakvom velikom požaru, da sasvim razorilo. Ja sam imao prilike da upoznam jednu zemlju3) gdje ima vrlo mnogo lepre, i gdje se se spase ono, što se još spasti može. Skoro tako isto stoji i sa tuberkulozom. Tu mi već od 40 godina svaki leprozni, kako se nagje, izo­ ne stojimo pred jednom zaraznom bolešću, koja nam liranjem učini bezopasnim. Ja sam znao još od prije,' se pojavljuje u pojedinim slučajevima, nego tu već da se tako radi u toj zemlji i mislio sam, da će s e 'i gori, tu stoji već cijela zgrada u plamenu, tu već ne tu isti uspjesi postići, kao i u Norveškoj. Kad sam ja sam u tu zemlju otišao, ja sam "se možemo na to misliti, da odvojimo sve bolesnike. I pored svega toga moram priznati, da ne smijemo pre- na moje veliko iznenagjenje uvjerio, da te m jere1 nebregnuti sve te mjere, ma da nam neće biti mo­ tamo nisu imale nikakvog uspjeha. Lepra je po sta- • gućno, sve tuberkulozne da izoliramo i da ih napra­ tistici ostala na istom niveau-u kao i prije 40 godina, vimo bezopasnim. Teoretski bilo bi to najbolje. To bi ili je čak i nešto narasla, kada se uzme u obzir broj bilo najprostije sredstvo, da se tuberkuloza brzo uništi, priraštaja stanovništva. Tada sam se ja zapitao, kako ali je to praktički sasvim.neizvodljivo. Kada već ne se to može protumačiti? I ja sam sepotčudio, da to sebi možemo misliti na to idealno stanje, to držim ipak, objasnim 1mislim da sam objašnjenje u ovome našao. da je vrlo važno, da m i,u ako ne sve, a ono bar Poznato je, da je lepra vrlo dugotrajna bolest, i da toliko tuberkuloznih, koliko je moguće, izoliramo, i smo dugo vremena u sumnji, da li je j dan čovjek da ih, izvinite mi oštriji izraz, učinimo neškodljivim. bolestan od lepre ili ne, i prije no što se klinički Ne mislim ja tim, da bolestnika sasvim otstranimo, bolest nesumnjivo utvrdi, progju kadgod i godine. nego da ga dovedemo u takve prilike, da nije više Leprozni osim toga imaju računa da svoju bolest što više prikriju, jer čim se dozna za njih, čeka ih teška • štetan, da ne može više nikoga zaraz'ti. Ali moram priznati, da sam se ja od ovih mjera sudbina; i tako je došlo, da se leprozni izoliraju tek izoliranja tuberkuloznih, "-prije više nadao, no što se • pošto je bolest već postojala godinu, a negda i tri sada poslije ovih mnogih iskustva, mogu da nadam. do četiri godine. Ja sam jedan broj tih leproznih bo­ Ja sam prije mislio, da ako uspijemo samo jedan lesnika sam ispitivao i pitao ih, koliko su se dugo srazmjerno veći dio tuberkuloznih da izoliramo, — osjećeli bolesni, prije no što su bili izolirani ? Tada (ja pod tim uvijek razumijem samo one, koji su je jedan izjavio jednu, a drugi dvije do četiri godine. opasni), da će se tada uspjeti, da se polagano broj Mi pak možemo, sa sigurnošću reći, da je taj čovjek novih infekcija smanji. Ja sam ovo uvjerenje stvorio još duže bio bolestan, samo nije znao. Možemo dakle na osnovu iskustva, koje se leprom (gubom) učinilo*). uzeti, da su se ti sada izolirani leprozni 2 do 3 godine Ona je vladala u Norveškoj do skora vremena u dosta prije toga bavili u svojoj porodici, sa mnogim ljudima velikom obimu, a tada se počela tim načinom suzbijati, u dodir dolazili i njih zarazili. Iz toga izlazi, da kako mi sada zamišljamo sa tuberkulozom da činimo. su bolesnici docno izolirani. Time ja mislim, da Ali se tačno odmah uvidilo, da nije mogućno sve se može protumačiti, što se lepra u zemlji nije sm a­ leprozne u sklonište dovesti. Ali se ipak dovelo toliko njila. Ja se bojim, da i kod tuberkuloze ne bude tako koliko se moglo. Isprva ih je bilo malo a poslije je isto. Ja sam već toliko puta čuo mišljenje, da je već bila četvrtina gubavih u skloništima. I ta mjera sraz­ velika dobit to, ako se tuberkuloza zadrži u sanatoriji mjerno nepotpuna, jer je samo. jedan dio bolestnika tri mjeseca. Sanatorijama se to upisuje u zaslugu, bio izoliran, imala je toliko uspjeha, da je lepra u što tuberkulozne,, istina, ne zadržajavaju cijeloga života, Norveškoj postepeno opadala. Ja sam sebi predstavio, ali su ipak privremeno bolesnici izolirani; Po iskustvu da mi možemo nešto sličnog i sa tuberkulozom da na lepri, ja se ne bih ničemu dobrome mogao nadati učinimo, kao sa leprom, i da bi, kada bi bar dvanaje- od takvog privremenog izoliranja. Ja mislim, da je dotični bolesnik već prije • no stinu tuberkuloznih mogli poslati u zavode, odakle što je došao u sanatoriju, sve inficirao, koje je infici­ *) U Hamburgu je bila 1892, augusta m jeseca velika epi­ rati mogao. Ako se iz zavoda vrati,' i ako još u is­ dem ija kolere. Za kratko vrijeme od dva mjeseca obolilo je u pljuvku ima bacila, tada će zaraziti ove, do kojih sam om Hamburgu oko 18000 bolesnika. *) Lepra (guba, prokaza) je zarazna priljepčiva bolest, koja se prenosi bacilima, koji su vrlo slični tuberkuloznim. Lepra se prenosi dodirom, bilo neposredno sbolenika, bilo po­ sre d n o preko njegovih stvari. *) U originalnom govoru, koji je štam pan na njemačkom jeziku, ne stoji koja je to zemlja, ali u izvodima francuskom i engleskom u istoj knjizi - o tom govoru stoji, da je to Japan'. �r 1 ■173 dospije. Osubitu to važi za bolesnike u posljednjem stadijumu bolesti, koji masama bacile izbacuju i zbog svoje slabosti, upućeni na tugju njegu, te su zbog toga još .opasniji. Ako oni ne budu za cijelo vrijeme te perijode izolirani, ništa nam neće pomoći. Ja bih, dakle, na osnovu toga iskustva došao do zaključka, da bi izoliranje trebalo samo tamo upotrebiti, gdje bi moglo biti trajno primljeno. Ja mislim da i ako ne bi mogli sve izolirati, da bi ipak bilo koristi ako i jedan dio izoliramo, ali nam samo mora biti jasno, da izoliranje na kratko vrijeme neće skoro ništa koristiti. Pošto se izoliranje (pod prilikama, koje ste iz prošlih predavanja čuli), može samo u skromnoj mjeri izvesti, to ćemo mi neškodljivost bolesnika da gleda­ mo u stanu da provedemo, ma da onda više nije pravo izoliranje. Izoliranje u stanu zahtijeva mnogo drugih sredstava, u koje ja sada ne mogu da ulazim. Ja sam samo htio da svoje gledište u tome pitanju iskažem, koje se dakle u tome sastoji, da mi treba što je moguće više po bolnicama itd. da izoliramo, ali tada što je moguće duže, a gdje to ne možemo da učinimo, moramo pokušali da izvedemo izoliranje u samom stanu bolesnikovu (metoda s dispanzerima). * Ove iste misli, koje je Robert Koch iznio na konferenciji u Filadelfiji, iznio je i u svome govoru u Štokholmu, prigodom podarene mu Nobelove na­ grade za radove na medicini. I tu je Koch izrazio mišljenje, da će dispanzeri biti najbolje sredstvo pro­ tiv tuberkuloze i poželio, da se takve ustanove rasprostru po cijelom svijetu. „Zdravi cw. Rr form a m edresa' u Buhari. Da stane na put užasnom zastoju, koji vlada u buharanskim medre­ sama, izdao je novi Emir, Sejjid Mir-alem džan Ture na sve muftije jedan ferman, čija se suština sastoji iz ove zapovjedi: »Svake godine u Buhari ,,svrši“ nauku na hiljade talebe, nu megju njima ne bude ni pet pravih alema. Ovom neuspjehu talebe najviše je kriva okolnost, da se softama kazuju kojekakve nepotrebne ,,hašije“. 1 da nije ovih besmislenih hašija, kojima se ubija drago­ cjeni umur talebe, naučili biše gjaci bar šeriatske mes’ele. Za to nalažem, da se od sad ove nepotrebne »hašije« izbace iz predavanja i neka se kao obligatni dersovi predaju hadis i tefsir!" Ovaj je ferman naišao na silno odobravanje i zahvalnost talebe, koja je još odavno tražila reformu. Mjesto nepotrebnih kjitaba i hašija u mnogim su me­ dresama započeta predavanja iz „fikha" i „usuli — fikha“. U Buhari ima dvadeset i pet hiljada talebe. * * * Prenoseći ove radosne vijesti iz uvaženog cari­ gradskog lista „Sirati Mustekima“, ne mogu da ne upozorim na jadno stanje naše nastave u medresama, darul mualliminu i mektebi ibtldaijama'.i da ne konstatujem t u ž n u č i n j e n i c u , da je samo n a p a ­ p i r u o s t a o zaključak naše prosvjetne ankete, kojinrv je završen zapisnik zadnje njezine sjednice. Ovaj zaključak glasi: „Reisul-ulema Hafiz S. ef. Šarac veli, d a će sazvati anketu n ajk asn ije mjesec d an a iza rasp u sta sad an je saborske sesije, a ako vidi da se može raditi, zasijedaće anketa u isto vrijeme sa lemaljskim saborom14. Reisul-ulema veli!... Završujem....... — ib. — i kulturne bilješke. L istak. Književne XacaHariiHiiu;a, ApaMCKa e,imca y CTiisoBHMa c njeIz ielamsKog svijeta. Radi reform e nastave sastavio je perzijski mi­ nistar prosvjete, Hakjimul-Melik, naročito povjerenstvo (anketu). Nadzor nad „ilmijje“-mektebom u Teheranu povjeren je jednom franceskom profesoru, koji je dobio nalog, da ovaj mekteb reformira kako bi služio kao uzor ostalim mektebima. U medresi koja nosi ime „darul-funun“, a u istinu je zanatlijska škola, zaključeno je otvoriti posebne sunufe za odgajanje učiteljskog podmlatka. Ujedno je odregjeno, da se dvadesetorici svršenika ovog mekteba dadnu državne Stipendije, da mognu otići na evropske škole. Čine se priprave za otvorenje pravnog fakulteta u Tehcranu i podignuće nekoliko ženskih mekteba. BaiteM. Jlo6\um cmo Ha npHKa3 obo hobo AjwK> Aaefcce IIIaHTBha njerHHKa, Koje je n3Aa.na n HarpaAH.ia ,,MaTnga epncKa'. OBa ApaMc-sa cjintca npmca3&Ha je npBii nyT jeceHac y CpneKOM HapoAnoM II 03 :>piiinTy y BnorpaAy, na je BMajia Beoina ^ajen ycnjex. IIpenopy,jyjeMo je Hamhm uiiTaTejbUMa. �G ajretov g la sn ik . Javne potvrde. — Darovi. „Zrno po zrno pogača". Hasan Hadžalić iz Sarajeva darovao je prilikom otvo­ renja bakalskoga dućana K 2‘50 „Gajretu" radi ikbala i sreće u poslu. Avdaga Kulović, berber iz Sarajeva položio je iz kašice broj 16, koja se nalazi u njegovom dućanu, K 410. Ljubo Janković iz Medriče darovao ie prilikom posjete društvenih prostorija K l '— „Gajretu". Muhamed Džabija položio je iz kašice broj 440 K 16'50, koja se nalazi u upravi Gazi Husrefbegova vakufa u Sarajevu. Muhamed ef. Prpzarac, činovnik »Madžarske banke" priložio je „Gajretu" 10 K dobrovoljnog priloga. Alija Muranović povjerenik »Gajretov" u Kulen Vakufu poslao je iz kašice broj 212, koja se nalazi u tamošnjoj Islam, kiraethani, K 4T2, a iz kašice br. 216, što se nalazi kod Muharemage Sehovića u du­ ćanu 66 helera. Hasan Omanović iz Trebinja darovao je Gajretu K l '— a Živojin Kujin, nadcestar 'takOgjer iz Trebinja K 1 —. Suljaga Šehović iz Trebinja sakupio je za „Firdusov mearifski fond« K 16. Priloge darovaše: S. Sehović K 5.—; Mihajlo Duvnjak K 2: po 1 K : Mahmud Arnautović, Ahmed Jakubović, Suljo Kapičić, Hasan Mujičić, Hadžo Kovač, N. Avdić, Arif Volić, Ramo Jahić i Ahmed Avdić. Avdaga Dizdar povjerenik društva u Kotor Va­ roši sakupio je prilikom otvorenja tam. islamske kiraethane, na glavnoj skupštini K 2190 »Gajretu«. Pri­ loge dadoše : Halilaga Salihagić K 4; Avdaga Dizdar, K 3; po 2 K: Hasanbeg Dedić Salihaga Salihagić, i H. Muharemaga Karaselimović; po 1 K: Husaga Zajmović, Mustafa Dizdar Hafiz Jusuf Fazlić i Kasim Karić; po 60 h e l: Husein Hadžić i Hasan Dizdar; po 50 hel.: Ahmedaga Plićanić i Mustafa Smajlović; po 40 hel.: Husein H. Horak i Salih Pličanić; Haki ef. Hagjagić 30 hel.; Derviš ef. Gjikić 20 hel. Povodom proslave desetgodišnjice službovanja sudca u Kotor Varoši sakupljeno je na sijelu K 2'30 »Gajretu". Prilikom sijela u činovničkoj čitaonici u Kotor Varoši sakupljeno je K l '— „Gajretu". ..Prvi islamski soko“ u Tuzli priredio je 22. pr. mj. zabavu, te je od čistog prihoda iste dobio »Gaj­ ret" jedan dio u iznosu od K 88' — Priv. zem. banka u Sarajevu, prilikom zaključka poslovne godine i podjele čiste dobiti poslala je .,Gaj­ retu11 *000 kruna dobrovoljnog priloga. Nikifor Dučić, trg. iz Tesnja priložio je prilikom posjete Gajretove kancelarije 3 K. Omer ef. Udovičić I. muallim iz Prusca (kod D. Vakufa) sakupio je prilikom Hatme u tam. „Mektebiiptidaiju K 5 0 8 dobrovoljnih priloga za »Gajret«. Svima plemenitim darovateljima kao i sakuplja­ čima ovih humanih priloga čast, hvala i priznanje. — Zivili! — Nastaviće se. — Društvene vijesti. Z e m a ljsk a b a n k a — „G ajretu". Kao i ra­ nije nekolike godine, sjetila se ova velika i ugledna banka i ove godine našega društva, pa mu je iz svoje prošlogodišnje čiste dobiti darovala znatnu svotu od K 1000'— (hiljadu kruna). Ovom obilnom potporom je zemaljska banka znatno pomogla „Gajret" u njegovom blagotvornom djelovanju na kulturnom podizanju našega elementa, radi čega joj ovim izričemo javnu hvalu i priznanje, nadajući se, da će naše društvo biti s te strane u buduće potpomagano! P r c r e d e n a n a tu r sk i. U posljednjem broju (141.-om) najuglednijeg turskog književno-kulturnog časopisa, carigradskog „S i r a ti M u s t e k i m a", izišla je u turskom prevodu pripovijetka našega odličnog saradnika Hazima Muftića „ P o d i v l j a l e o v c e " , koja je štam pana u 7. broju ovogodišnjeg „Gajreta". Prevodilac, „Bosnali-Hidajet" (pseudonim) je tim povodom posvetio simpatičan članak piscu ove lijepe stvari i dotakao se je i naših prilika u medresamu i Šeriatskoj školi. Taj članak našega odličnog turskog druga, „Sirati M ustekima" donijećemo u narednom broju u našem prevodu. Z a b a v a u k o r is t „G ajreta". Islam ska čita­ onica u Gacku priredila'je 25. aprila o. g. zabavu, čiji je čist prihod bio namijenjen u humanitarne svrhe i to: V* u korist društvene blagajne, */« u korist „Gajreta" i V* u korist društvene knjižnice. Ova dobrotvorna zabava imala je veoma dobar uspjeh, te je donijela K 385 34 čista prihoda, od čega je pripalo K 96*35 „Gajretu". Rodoljubivi Muslimani maloga Gacka, u kojemu „Gajretovi" poslovi imadu jedno od prvih svojih središta, mogu da budu primjerom mnogim mjestima naše domovine. Živili rodoljubivi članovi uprave islamske či­ taonice u Gacku, koji u svakoj prilici dokazuju, koliko im leži na srcu kulturni napredak nas muslimana u ovim zemljama! Skupština „Gajretova". IX. redovita glavna skupština Muslimanskog potpornog društva »Gajret« u Sarajevu obdržavaće se u subotu dne 4. Redžeba 1329. (1. jula 1911.) u prostorijama društva „Gajreta" u Sarajevu u l'U a la turca (u 3 sata po podne). �175 Dnevni red skupštine je: 1. Izvještaj tajnika o dje­ lovanju odbora. 2. Izvještaj blagajnika i revizora. 3. Predlaganje proračuna; 4. Interpelacije; 5. Podjeljerje apsolutorija odboru; 6. Izbor novog odbora; 7. Pred­ loži; 8. Evenlualije. P r i m j e d b a . Ne uzmogne Ii skupština zbog ne­ dostatnog broja članova stvarati zaključaka, sazvaće predsjednik usmeno drugu do 8 dana, koja bez ob­ zira na broj prisutnih članova može zaključivati. (§ 23. Gajretovih pravila). Odbor društva »Gajreta«. N asrtaj n a ,,G ajret“ . Na žalost, i u današ­ njem broju se moramo baviti istom onom temom, kojom smo se u posljednja dva broja bavili. Moramo naime odbijati nasrtaje, što se vrše na naše društvo, društveni odbor, a naročito na društvenog poslovogju i urednika našega lista. Ovdašnji „Musavat" se je u svome 30. broju od 24. o. mj. ponova pozabavio „Gajretom" i to ovoga puta čitavim uvodnim člankom, koji je pun nepravednih i neopravdanih napadaja i optužaba, koje nisu ničim dokumento.vane. Mi smo u predprošlom broju u bilješci „Ružan običaj" odgovorili na napadaje na liašega urednika g. Gjikića, kao poslovogju društva „Gajreta" i oči­ glednim primjerom oborili tvrdnje, napadača*, da on tobože dobiva džaba i nezasluženo svoju platu. Mi kod toga odgovora ostajemo i da ias, nadopunjujući ga u toliko, da je neki dan provedena naročita re­ vizija društvenih knjiga i ostalih poslova, pa je ustanovljeno, da su sve stvari društvenog poslovod­ stva u potpunom redu i tačnosti. U prošlom broju, a u bilješci pod istim naslo­ vom, odgovorili smo pak na drugi nasrtaj, kojim se nastojalo Gajretuvo stanje predstaviti u žalosnoj slici, jer da su ovogodišnji prihodi prema lanjskima tobože u velike podbacili U tom odgovoru smo oborili i ovu tvrdnju i utvrdili, da prihodi ovogodišnji ne samo da nisu od lanjskih manji, nego su ih znatno nadvisili. Ali i ako smo mi spomenute tvrdnje napadača oborili, ipak se „Musavat" nije time zadovoljio, nego je izišao ponova sa istim neosnovanim tvrdnjama, čime je nesumnjivo dokumentirao izvjesnu tendenciju, koju imade to njegovo pisanje. A u takvom slučaju mi mu nismo kadri naodgovarati. Naše bijelo za njega će uvijek biti crno, pa makar mi naše tvrdnje sa hiljadama dokaza pot­ krijepili, a to za to, jer njemu tako treba. Stoga mi više nećemo na takovo pisanje odgovarati, nego ćemo sve takove pisce jednostavno uputiti na glavnu skup­ štinu, gdje će se vidjeti tačni raćuni o čitavom ovo­ godišnjem radu „Gajreta". Pisanje „Musavatovo" dakako da će donijeli Štete „Gajretu", ali za to ne možemo biti krivi mi, nego oni, koji izvršavaju te nasrtaje na „Gajret" i koji naš neobaviješteni svijet krivo informišu i time očigledno raspaljuju duhove protiv društvu. Nu ima ipak jedna činjenica, koja nas tješi i koja nam daje povoda da vjerujemo, da ti nasrtaji na „Gajret" neće dugo trajati. Jer, kao što je stajalo u jednom onomadašnjem broju „Musavata", sve što se u tome listu piše, izlazi iz pera Ahmeda Hadžialijagića, Musavatova saradnika „pod ajlukom", pa su prema tome i svi napadaji na. „Gajret" izišli iz toga pera i to u vremenu, kada se ne .nalazi u Sarajevu nijedan od ljudi, koji daju direktivu tome listu. Stoga se, dakle, mi i nadamo, da će ti napadaji prestati, a što se tiče spomenutog Hadžialijagića, njemu je vrlo lahko odgovoriti. Jer dovoljno je reći, da taj čovjek, koji ima 300 K mjesečne plaće, neće da odvoji ni 20 hejera, da bi se upisao za člana, ma i posljednjega reda „Gajreta" i ako je od društva primao novčane potpore, pa da svak uvidi, kakav ie to prijatelj, i dobroželitelj „Gajreta". G ajretov safun u M ostaru može se dobiti u novootvorenoj radnji Braće Ćišića — trgovina brijačkih parfimerija — Priječka čaršija br. 31., pa obraća­ mo pažnju mostarskom gragjanstvu, da potrebe safuna (za pranje i umivanje) i p.irfimerije kupuju u spome­ nutoj trgovini i to samo pod markom Gaj atovom. Kupujući ove artikle, sa GajretoVom markom, potrošači će ne samo dobiti dobru robu, nego će na taj način potpomoći i našu najkorisniju narodnu usta novu „Gajret", kojemu od svakoga prodanog kalufa safuna pripada izvjesni dio. Ma.in rjiacHHK. Hecpeha y IIa p n .iy. O bhx AaHa ce je agchjih y IIapH 3 y iie.inKa Hecpeha, Koja je npoy 3 poueHa dbaom jeAHora aepon.iana (Ba3 Aynme .iabe), a koa nera je uajio acpTBOM HCKo.iHKO .7byAn, iieljy icojnMa n <4 >paHuycKH mhHiicTap paTa, Koju je tcuiko paaen, paHaiua ycKopo doajerao h MimncTap npeAejeAHBK, Koju je TeniKO u no HcnBOT onacHO noBpnjeljeii. Hecpeka ce Aeca.ia npn.imcoM yTaiCMnne Ba3Ayxon.ionaua.Kojace Taj a »h »Maaa H3 BpiniiTii .leToni oa IIapH 3 a ao MaapHA*. K oa y 3AeTa aepon.iaHOBa y H ch Jle My.iHHO (koa I I apii3 a) npncycTBOBao je bcahkh 6 poj rjieAaAaga, a Mel)y ocTajiHMa on.in cy n h6ku 'uianoBH BjiaAe. JeAaH aepo' naair je, AnrHyBnm ce hckoauko MeTapa, najeAaHnyT noneo a » naAa h to tako ear.io, a » je HajeA&HnyT nao na jeAHy rpyuy r»ieAa.iana, Mei>y icojuMa cy 6 h .i ii CnOM0 HyTII MHHHCTpH. �OBaj ^oral)»i Baa3Bao je Be.iBKy acaAoCT y ‘I’pdHUycKoj, na je pa/ia Tora oAro^eHa b nocjeTa cpčajaHCKor K pa.ta IleTpa, Koja je tbx AaHa 3aKa3aHa npeAcjeAHnKy 4>paHuycKe peny6^BKe. Ajih ko.ibko roA Aa je Be.mKa Hecpeha h acaJioo.T B ez p o s l a : — Udijelite sirbmahu, koji je bez posla? — A od kada ste bez posla ? — Ima već devet godina. OBaj A ora^aj 3a «J>paHuycKy APwaBy> I,naK T0 HHJe **n yKoaBKo AeKypaacHpa.io <})paHuycKe aBajaTanape. 3aKa3aHa yTaKMBija, Koja Taj AaH HBje MorAa Aa ce naripimi. B3BpiueHa je Aoimaje, urine ce Haj6o.i>e A°Ka3yie>Aa bayny HiiniTa He mojko npeAynpBjeAHTH. IIo6yna A pnajTa. VcTaHaK apnayTCKax KaTO.iBKa joni Tpaje, a ^ a je y 3aAH>e BpnjeMe Ha cBBMa .uiHnjaMa 8HaTHo ocjiačao. TypryT naiua je npeniao Ha HajeHeprn*irtB]y 8Kuajy npoTBB no6yH>eHiiKa. BojcKa HenpecTaHO HanpeAyje a 3ayanua nojeAHHe jMaHge a bhcobo oa ycTania. JeAHa HeKHAaom>a ,/ieneaia TypryT-nainHHa IJaparpaACKoj bjisah caODhaBa Aa je TypryT IIIetJjKeT-nama, Hanao ea npBMM ahbb3uohom cBojnx rpyna jeAaH noBeka oApeA ycTaBBKa, noja ce Ha.iajKaxy Ha BBcoBHMa IDia* HHHiine 6^H3y Mii^e3Ha, cjeBepHo oa Tyaa-a. Ve/ranima 6jexy npHHyl}PHH Aa ce noByky, ndniTo čy ocTaBHja Ha 6ojHoa nojby 30 mptpiix a sHine pan.eHBx. I I otom Tpyne aay3eme Ma^iean, Cea.a Kao a cerade HajBame a Haj- Poruke i odgovori uredništva. Iz u d d in . — Kao Što vidite, ovu sm o Vam stvar u vrstili. Produžite i dalje i nadajte se uspjehu. P re ­ p o ručujem o Vam, da č itate što više; a naročito bi Vam preporučili L azarevićeve pripovijetke. S e la m ! U. R. T. Mi Vam Vjerujem o, da ljubite, ali to nije ‘dosta, p a d a m o že te i dobre stihove da pišete. Od toga je, po n ašem m išljenju, m nogo potrebnije, da či , tate d o b re pjesnike. M ožda biste dugim tru d o m velikom voljom i ipak uspjeli, d a i vi napišete štogod, 3roAHaje no3HUHje 6pAa n.iaHHHHge. što bi TypryT IIIe(})KeT-nama BMa^e CBaKH ash TaKBax ycnjexa, na je onhe MHin;i>eH>e Kaao y^TypcKoj TaKO a y Eepona, he OBaj ycTaHaK 6hth ycKopo yryiueH, ynpKoc B3jaBe apHayTCKBx npBaKa, Koja TypryTy nopyaanie, »a he ce 6qphth aok hx Ten.'. m jesto je — koš. m oglo štam pati. Ovakovim CyAiaHOB nyT OAro^ea. Kano jaB.7i.ajy hobhhc, nyT CyjiTaHa MexMCAa V. y MaheAOHajy a Ha K oCobo, Koja je Tpe6ao Aa 6yAe obbx AaHa, OAroljĆH je ao 14. jyHa o. r. jniKe , hh „ D je c M a pak stv arim a H. G. M. — Sam o sm o onu jed n u m ogli d a upotreb im o za naš list; one d ru g e nisu za nas. 3. JI. M. — H a „IljecMa o m"ah “ hh „CBaree npaAMepnKaHaij" Hacy aa jaBHocT, a npeMa obiim CTBapaMa HaM ce hhhh, Aa 6a a CBarca Apyra OTBap, Kojy čacTe HaaacaAa, 6ajia hcto BpajeAhocth. C io ra B aa npenopyayjeMo, Aa nepo cviOMiijeTe a Aa ocTaHeTe caMO n p a cbomo aeKahy a hivih, ca KojnMa anaK MoaceTe Aa CTBopaTe HeoiTo m io je sa jaBHOCT — ^ajene a Aočpe nanese. Bale i dosjetke. N. K. T. — Im ali ste p rav o što ste p rešli s a p o ezije na p ro zu , ali n iste im ali pfavo, što ste odm ah, — U m je s n o p i t a n j e . — A šta ste Vi, molim Vas? — Ja sam književnik. — A od čega živite? čim ste p rv u stv a r sastavili, p ožurili d a nam je poša­ ljete na štam p an je. U ostalom m o ra nešto d a ode i u — koš! M y x aM eA , M. — 3auiTO c a yuiyTao? 04eKyjeMO S a i s p i t a u o f i c i r s k o j Š k o li : P r o f e s o r : Šta treba oficir raditi, kada dogje u kritičan položaj? K a d e t : Treba da se oženi djevojkom sa dobrim mi­ razom 1 mToroA oa Teče aa HapeAHH 6 p o j! Cejiasi! ć . 6 . T. R e z e rv a tvojih stv a r je iscrpljena. P o ­ šalji što novo, a svakako ćem o gledati, da i m i Tebi „štogod" pošaljem o. Dakle, očekujem o ! Zdravo ! P o s l j e d n j a ž e lja : — ,mate >1 Prije izvršenja smrtne kazne Još kakvu želju? — Htio bih da blombiran jedan šupalj zub? 3 a ypeAHHiuTBo oAroBapa: OcnaH 'L hkh K. - Islamska diOll, Štamparija, - Za u red n ištv o o d govara: O sjnan Gjlklć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/df8cdb6968c40f6079cba74e5ce6eeac.pdf 2b12827ca2693f38092af774ef346af7 PDF Text Text u r o j 12. BROJ r0 4 .IIHA IY. GODINA r ajpeT Gajret JU1CT 3A 4P yniT B E H E HOCJIOBE JI 3A HAPO £110 nPOCBJEJiJIBAHjE. LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. JI3JLA3M CBAKOT 1. n 15. -------y M jE C E ijy .-------- IZLAZI SVAKOG 1. i 15. ------- U MJESECU.--------- B.iacmiK: Apj iiiTiio „l’ajper" - ype .mnc: Ocjian T»uiciiti. — Vlasnik: Društvo „Gajret*. - Urednik: Osman G.jikić CAPAJEBO, 15. jyHa 1911. — \r™ nv ^ — SARAJEVO, 15. ju n a 1911. I f n j e i t a j e ji n c T y : a a B o c b j n X epneroB iw y n A ycTpoy rap c K y MOHapxujy, s a H.ianoBC, Tajie6y, y«ieHnKe h tokrko 2 K, s a H e i j i a u o B e 4 K ro;mnjH,e. 3a CBe o c ra jie seMJbe 10 (fcpaHaKa. rio je ^ n u n 6pojeBn CTajy 20 xeji. H e n jiah e iia ce nnCMa n e n p n u a jy , pjK o n n c n ce ne B p ah ajy . — llp e T iu ia ra n pyKoiincu aia.i>y ee hu aflp ecy : „1’ajpeT " —• CapajeB o. C ijena je lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10 franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju so na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Gajretova skupština. Ali. mi nećemo kao, što rekosmo, ulaziti u prepiranje sa tim listovima, nego ćemo se pridružiti njihovom apelu, upućenom članovima „Gajreta", da na skupštinu dogju u što većem broju, pa da se pred tim, najkompetentnijim forumom raspravi o .;Gajretu“ i njegovim stva­ rima, gdje će se najbolje moći vidjeti, u koliko su osnovani oni napadaji, koji su od strane tih listova upravljani na Gajretov odbor i nje­ gova poslovogju. Gajretov odbor, kao ni njegov poslovogja, nemaju nimalo razloga, da se boje skupštine. Oni su učinili koliko god su mogli za društvo i društvene interese i savjest im je potpuno čista — a u toliko čistija, što će pred skup­ štinu moći da iznesu i čist račun o svima svo­ jim poslovima. Mi apelujemo takogjer na članove „Gajreta“ , da u što većem broju dogju na glavnu društvenu skupštinu, koja će se održati 1. od­ nosno 8. jula o. g. Kako je u prošlom broju ,,Gajreta“ , kao i u drugim listovima, objavljeno, ovogodišnja glavna skupština našega društva je zakazana za 1. jula odnosno za 8. istoga mjeseca — ako se na 1. jula ne bude mogla održati. Povodom odborove objave o držanju skup­ štine izišli su u nekim-ovdašnjim našim listo­ vima članci, u kojima se oštro kritikuje rad sadašnje uprave društva, a naročito društvenog poslovogje i urednika našega lista, g. Gjikića, pa se apeluje na Gajretove članove, da u što većem broju dogju na skupštinu, pa da sruše današnju upravu i izaberu na čelo ove naše važne inštitucije bolje ljude. Mi nemamo namjeru, da ulazimo u pole­ miku sa tim listovima niti da obaramo neoprav­ dane zamjerke i nepravedne tužbe, kojima ti listovi napadoše na društveni odbor i poslovogju g. Gjikića, jer samo konstatovati to, da je to pisanje nepotkrijepljeno nikakvima argu­ mentima, dovoljno je, pa da se ustanovi, da je ono vogjeno subjekbtivnošću i ličnim ili stranačkim neraspoloženjem. Jer govoriti o podbacivanju ovogodišnjih prihoda prema lanj­ skoj i drugim godinama, a o tome ne znati ništa; tvrditi o nazadovanju društva, a tu tvrd­ nju ničim ne potkrijepiti; govoriti o zanemari­ vanju poslova u društvenoj kancelariji a «e znati gotovo ni gdje se nalazi kancelarija — to je, da se najblaže izrazimo, kleveta. Onima, koji namjeravaju seliti! Ovdašnji turski konzulat je izdao ovo služ­ beno saopštenje : lz K rajeva Alžira, T u n u sa, K afkazije, Dagistana, Bosne i H ercegovine, odakle u m asam a u T u rsk u dolaze m us. m uhadžiri, i koji se na­ laze u slanju kao m usafiri, za naseljavanje �178 istih k ra je v a od države opredijeljena je godišnja sv o ta od 2 0 0 .0 0 0 osm an. lira. Is ta sv o ta za ovu godinu pokazuje se ne­ d o statn om , s to g a od sad a dolazećim nnihadžirin ia, od države neće se davati ni kuće, ni m arv e, niti potrebni h alat z a obragjivanje zemlje. Od držav e će se sam o m uhadžirim a o p re ­ dijeliti zem ljište, te oni koji seliti hoće, n a prvom mjcslu moraju ispred sebe jednog zastupnika izaslati, koji će pregledati zem­ ljište, i pismeno se obvezati, da osim tog zemljišta od države drugo ništa neće tra­ žiti; i poslije te primljene obveze mogu seliti. Ovim se daje na sveopće znanje, da muhadžiri koji dolaze u Tursku, bez ispunjenja gornjih uslova neće se primali. * .Ovo saopštenja ovd. tur* konzulata objav­ ljujem o svim a oniHia kojj nam jćravaju, d a sele, d a bi se znali upravljati i prem a ovom naregjen ju tu rsk e vlade postupati, i e t b i inače naši ljudi bili izloženi ogromnim neprilikam a i ne­ voljam a. A pelujem o pak na sve rodoljube, d a o ovom e obavijeste široke slojeve našega elem enta, a n aročito braću u K rajini, gdje fse ova g rd n a ra n a narodna, sve to više pnžlijegjuje i n a ša b raća neprestano napuštaju svoja ognjišta. drži toga principa. Ideja „Gajreta“, kao naše najglavnije prosvjetne institucije, mora biti dijelom naše nu­ trine, našim uvjerenjem, neprolaznim osjećajem, a posljedica toga bio bi svakako srdačan rad, rad s nasladom za „Gajret“ i njegovo dobro. Prema tom bi predlog i poziv prijatelja sred­ njoškolca, da se pismeno obvežemo na rad, bio su­ višan. Nu kako naš dosadašnji način držanja nije uro­ dio osobito unosnim radom za „Gajret", pa se či­ nilo, da nemamo ili jaka osjećaja za nj, ili imamo osjećaj, a ne možemo ga iz neke slabosti da pre­ tvorimo u djela, to se slažem sa onako strogo ogra­ ničeno formuliranim prcdlogom prijatelja srednjo­ školca, da bismo tim mogli pokazati, da imamo i i osjećaja i da taj osjećaj možemo pretvoriti u plo­ dan rad. Kako bi nam se moglo prigovoriti, da nas treba uhvatiti za riječ, ako hoćemo da nešto učinimo, to bih ja želio, da tomu prigovoru ne damo megju nas. To možemo učiniti ovako: Da uporedo s radom za „Gajret" radimo oko osnivanja seljačkih zadruga (musi.) i da potičemo na osnutak novčanoga zavoda, gdje bi eventualno bio ukamaćen nakit našega ženskinja. Tim ćemo dokazati, da možemo, kada hoćemo, a da hoćemo, jar osjećamo. Za ovo ne trebamo obveza, jer upravo bismo ovim trebali dokazati, da smo i u onom, za što se nijesmo obvezali, učinili koliko i u onom, za što smo založili riječ. Vidjećemo se iza ferija. V iš e š k o la c . ii. Školskoj omladini. B e č 26. V. 1911. U zadnjem broju „Gajreta" poziva jedan sred­ njoškolac sve srednjoškolce i višeškolce, da za škol­ skih ferija propagiraju ,,Gajretove“ ideje i da se ob­ vežu, da će za to vrijeme sakupiti najmanje po 10 K u korist „Gajreta'1. Tom prilikom tumači dotični sedmoškolac od kolike je koristi po nas ,,Gajret“ i.kako treba da shva­ ćamo njegovu ideju. S tim njegovim Jizvodima pot­ puno se slažem te i ja naglašavam, da ,,Gajret“ jest i mora da bude za svakoga bos. muslimana jedna najznatnija ustanova, što je u opće mi imamo; svi moramo, da shvatimo njegovu zadaću i da zajednički poradimo oko njegova dobra otstranivši sve ono, što bi nas moglo priječiti na tom putu. Naročito naša inteligencija, a u prvom redu školska omladina, mora da se strogo i nepristrano Predstavka vakuf.-mearif. sabora Mešihatu. U zadnjem broju našeg lista donesosmo original predstavke v.-m. sabora, upućene visokom Carigrad. Mešihatu glede vakufskog zajma i drugih pitanja, a danas je donosimo u našem prevodu, da se i oni či­ tatelji, koji ne znaju turski, upute u ovu važnu stvar. Nakon kićenog uvoda veli se u ovoj predstavci po prilici slijedeće: Kao što je poznato Visokom Mešihatu — prva i najglavnija dužnost naroda, koji želi svoj spas na oba svijeta, jest to, da svoje vjerske ustanove i objekte održaje u stanju, koje će odgovarati ugledu i polo žaju uzvišenog Islama i da posveti pažnju i upregne sve sile, kako bi mladeži, toj svojoj uzdanici, pružio valjan vjerski i moralni odgoj. Da se ova svrha m ogu: postignuti potrebno je, da se za to namaknu nužna sredstva. Mi sve potrebe svojih džamija, tekija, me- �179 kteba i medresa, podmirujemo prihodima pojedinih P rv o p i t a n j e : U gotovo svima našim mjes­ vakufa, 10%-tnim prirezom i državnom subvencijom. tima i varošima ima praznih vak. gradilišta na naj­ Nu ova raspoloživa sredstva nijesu ni u koliko do­ boljim i najprikladnijim položajima. I premda ima statna za valjano i pristojno uzdržavanje naših vjer­ ovakih gradilišta oko hiljadu i petstotina ipak skih institucija, te ova skučenost, osim što zadaje vakuf'od njiha ima vrlo malu korist. Da se od ovih centralnoj vakufskoj upravi silnih neprilika, ujedno gradilišta rnogne okoristiti — treba ih eksploatisati, je i uzrokom, da se ne mogu provesti nikakve ozbilj­ a za to se hoće jedna oveća svota novaca. Na te­ nije i važnije reforme. melju provedenih izviđa ustanovljeno je, da bi se Uzevši u obzir džehalet, koji vlada u cijeloj našoj mogao podignuti jedan veći zajam, čiji su uvjeti po­ domovini i zabrinjuje sve naše trezvenijc elemente, bliže označeni u trećem pitanju, čija amortizacija kao i činjenicu, da naše postojeće medrese i mektebi zajedno sa kamatama ne bi prekoračila 5% glavnice, ne mogu ni iz daleka udovoljiti našim kulturnim po­ dočim je kako na temelju vještačkih izjava tako i na trebama — došli smo do osvjedočenja, da nam je temelju dosad stečenog iskustva kod zajmova poje­ prva i najpreča dužnost poraditi na reformi naših dinim manjim vakufima — tvrdo ustanovljeno, da prosvjetnih zavoda. Megjutim, kako gore istakosmo, biše zgrade na ovim gradilištima mogle nositi i više naša raspoloživa sredstva nijesu dostatna ni za o- od 10%. Može li se stoga u ovu svrhu sklopiti jedan državanje sadanjeg stanja ovih zavoda i mi se radi •ovakav za'jam ? toga nalazimo u silnoj neprilici i naš centralni pro­ D ru g o p i t a n j e : Ima nekih malih vak. arsi, račun iz godine u godinu pokazuje znatan deficit. koje nose vrlo malen prihod, kojim se ne mogu pod­ Da se pak ovaj deficit otkloni i uspostavi pro­ miriti ni stalne sve veće i veće daće i porezi. I računska ravnoteža ne preostaje nam drugo, nego ili ostave li se ove arse u sadanjem stanju, onda će biti umanjiti izdatke ili nastojati, da povećamo prihod, jer samo na teret vak. upravi. Je Ii dozvoljeno, da se bismo inače centralu . doveli do*, potpuna bankrota. ovake arse iskoriste pomoću zajma, opisana u prvom Ako se uzmu u obzir prilike i vrijeme, u kojemu i trećem pitanju? T r e ć e p i t a n j e : U svrhu, da se otklone štete živimo, nije moguće ni pomišljati na sniženje izdataka i stoga moramo nastojati, da povećamo vakufske označene u gornjim pitanjima i namaknu sredstva za prihode. Polazeći sa ovog stanovišta, i uzevši u, obzir uzdržavanje i uregjivanje mekteba i medresa, koje siromaštvo vašeg naroda, radi kojeg se ne može ni su nam od prijeke potrebe, je li vakufu dozvoljeno misliti na povišenje vakuf.-mearif. prireza, došao je sklopiti zajam uz 5% amortizaciju i kamate za koje vak. mearif. sabor do osvjedočenja, da nema drugog se ne traži niti zalog vakufskih nekretnina niti inače načina za povećanje vak. prihoda, nego li se uteći kakva obveza, kojom će biti u opasnost stavljeno načinu, za koji smo slobodni zaiskati fetvu Visokog vakufsko vlasništvo — nego je za valjanost ovakvog zajma dovoljno jamstvo centrale i zaključak v. mj. Mešihata. Bude li Visoki Mešihat dao povoljan odgovor sabora? Jamstvo centrale sačinjavali bi u ovom slu­ na dolje postavljena pitanja i dozvolio, da se mo- čaju 10% prirez i državna subvencija. Č e t v r t o p i t a n j e : Ima malih vakufskih zem­ gnemo koristiti na način označen u tim pitanjima — ne samo da ćemo moći održati postojeće institucije, ljišta, koja nose vrlo malen prihod i nemaju faktične vrijednosti, nu u takvom su položaju, da su susjedu nego će nam se pružiti prilika, i da ih usavršimo i apsolutno potrebna za raširenje njegova posjeda i reformiramo u duhu vremena i naših potreba. Nama je danas potrebno da otvorimo najmanje radi toga bi za ovako zemljište platio mnogo veću sto i pedeset novih mekteba, dočim nam sadanja svotu, nego Ii to zemljište u istinu vrijedi i na taj bi sredstva ni u koliko ne dostaju i usljed toga smo se način mogao vakufu namaknuti objekat, koji bi izvrženi prijetnji muderrisa i muallima, da će radi nosio nekoliko puta veći prihod. Je li pod opisanim slabih plaća napustiti svoja zvanja. In e bude li omo­ uvjetima dozvoljena prodaja ovakvog vakufskog gućeno da se pomognemo na dolje’izloženi način, mi zemljišta? P e to p it a n je : Ako se jedna mala vakuf, arsa ne ćemo moći drukčije povećati vak. prihoda i usljed toga ćemo morati zatvoriti i one mektebe, koje da­ ušljed propisa gragjevnog reda ne može upotrijebiti za gradilište, te je osugjena da stoji prazna i da se nas imamo. A koliko bi to bilo opasno za nas i našu bu­ na nju uzalud plaćaju daće i porezi — potrebna su­ sjedu te isti traži da mu se arsa proda, moželi se dućnost ne treba ni dokazivati. S loga se usugjujemo zamoliti, da nam se donja ovaka arsa prodati pod uslovom, da se za dobiveni pitanja riješe osobitim obzirom na istaknute činjenice novac namakne drugi kakav objekat? Š e s to p i t a n j e : Može li se dobrovoljno prodati i u duhu šer’i-šerifa koji, strogo luči istinu i ne­ vak. zemljište, koji će država ili općina eksproprirati pravdu i štiti interese opće i pojedinčeve. pod lošijim uslovima nego li su usloyi dobrovoljne U Sarajevu 6 safera 1329. prodaje? V. m. direktor: M. Šerif, �180 S e d m o p i t a n j e : Mogu li se prodati ili upotrebiti za gradilište zemljišta na kojima se nalaze ru­ ševine ili oharabljene džamije, tekije, medrese i mektebi u mjestima, čija se je islamska ehalija pot­ puno ili u ogromnoj većini raselila po drugim ma­ halama ili mjestima pa nema potrebe, da se iste zgrade ponovno podižu? O sm o p i t a n j e : Mogu li se prodati ili za koristonosne gradnje upotrebiti stara vakufu pripa­ dajuća groblja, u kojima se ušljed zakonskih propisa ne kopa od nazad 20—30 godina? D e v e to p it a n je : Može li se koristiti grobljima što ih je država ili općina pretvorila u park i povra­ tila bi ih vakufu samo pod uvjetom, da se ista upo­ trebe za gradilišta? * Ovo je ta predstavka vakufsko-meariskog sabora, k o ja je tre b ala, da bude poslana visokom cari­ g rad skom Mešihatu. Podvukosmo riječi: koja je trebala da bude po­ slana, jer je, na žalost, naše obavještenje, koje smo u prošlom broju učinili i javili, da je pretstavka Meši­ hatu poslana, netačno. Ta predstavka se već puna četiri mjeseca nalazi u Rijaseli-ilmiji, koja ju je trebala poslati u Carigrad, ali koja ju, kako smo izviješteni, još nije poslala. Mi ne znamo, šfa je razlog, da naš Rijaset ovu stvar odugovlači i ako ona nije ni najmanje za odu­ govlačenje. Iz izložene predstavke se može najbolje vidjeti, od kolike je ona važnosti za naše vjerskoprosvjetne stvari i kulturni napredak nas muslimana u ovim zemljama. Stoga i držimo, da taj postupak naše Rijaseti ilmijje mora imati nekih jakih razloga, koji bi svakako trebali da budu poznati i široj jav­ nosti, koja se time opravdano veoma interesuje. Uredništvo „Gajreta" je preduzelo korake, da bi privatnim putem od pojedinih carigradskih alima dobilo mišljenja o mes’elama, koje ova predstavka sadrži, pa će ta mišljenja u listu po mogućnosti što skorije saopćiti. Ćnzim <M!ć: -- Pred očinskim domom. Ko slaba sjena na tvoj prag sam stao Nijemo, na grud privinuvši liru. Na dušu moju težak led je pao Ko tvrde sante po duboku viru. Kroz suze gledam trošne ziđe tvoje 1 krov prokisli, s kojeg strašne zube S m rt mrka kesi. — 0 ognjište moje, 0 dragi raju, gdjeno mi se gube Zlaćani snovi mladenačkih dana 1 zvuci prve bogodane pjesm e!... U tebi su me ko sred gjulistana Pojile vile s abu-hajat česme Medenom kapljom raskošnoga milja. Što zanos budi u ljiljanskoj duši. Ah, tada gorka i cinička zbilja, Ko vihor b’jesni štono život ruši, Nije se mene dotaknula bila; Nit crna briga o svakdanjo.r. kruhu Mir mi mutila. Kao glazba mila I bura u mom zvonila je uhu. — -— Ej, ja sam kao golušavo ptiče U *vome krilu prva krila steko; S majčinih usni slušao sam priče Tople i slatke ko i njeno m l’jeko. I letao sam ja i druzi mali Po tvome vrtu, beruć cv’jelke čarne; I igrasmo se u nevinoj šali, Hvatajuč kapom leptiriće š a rn e __ 0 drago gn’j ezdo moje davne sreće! Marljiva ruka mrtvog babe moga U tebi nekad sadila je cv’jeće Radosti vedre. Sa krova se tvoga Blagodat svaka tad sm’ješila milo; > Na tvom ognjištu teko m ed i ml’je k o .... A sad gle, regbi: nikad nije bilo Iskre života. Ko strašilo neko Ti stršiš u vis. Udes ti je hudi Krvavom pandžom porušio čare, Baš ko što sada tvog pjesnika grudi Nevolja gorka obara i tare. Te tvoje puste zidine mi sada Pričaju patnju sirotinje crne, Što zadnju iskru veselja i nada Leđnim ti dahom na ognjištu trne. S v e ... sve je mrtvo; tek rujine stoje. A s moje lire bono zvuci ječe: 0 dragi dome, zadnji akord to je Prošlosti naše — naše mrtve sreće! Hazim Muftić — Tuzla: = = = = = Pojasevi i medrese. Nekako iza okupacije, kadno se prvi asker po Bosni pokupio, odvedeno je nekoliko stotina novih vojnika u Grac. Megju momcima je bilo gragjana a i seljaka, iz bogatijih, a i siromašnih kuća. �181 Momci došli u Grac, počeli se talumiti, a svi redom obukli jednake askerske haljine: pantole, l^Juze, jeleke bez pojaseva i drugo. Talumili se u kasarnama, po dvorištu istih, a išli su i po okolici grada u polja i po brdima i morali su biti uvijek — bilo u noći bilo u dani — pripravni ustati, obući se, potpuno se naoružati, pa ići kud ih stariji povedu. Vojnicima bosancima bilo neko vrijeme lijepo, obikli se sa različitim društvom, dobro se hranili, u čistoći i urednosti se gojili, pa im zdravlju godilo, ali od nekog vremena zavlada na jedan put skoro kod svih bosanca — ishal. Ishal danas, ishal sutra, svaki se dan po bukadar njih na „raportu11 prijavljivalo kod starijih, da imadu ishal, da im se treba liječiti i da ne mogu ići na muštru. Liječnici se zabrinuli, upotrebljavali sva ljeko­ vita sredstva, sastavljali čitave konferencije u kojima su sudjelovali i oni, što no im zlatne zvijezde i zlatni širiti po crnoj čohi oko vrata, ali ishala iz bosanskih trupa nijesu mogli protjerati. U tome bude premješten iz Bosne u Grac jedan iskusan vojnički liječnik, koji je u Bosni već neko­ liko godina služio i megju tim proučio bosanski način življenja, običaje i narodnu nošnju. Čim je-stigao u Grac, odmah se nagie sa svo­ jim kolegama i pričaše im o zanimljivosti Bosne i onoga, što je sve u njoj doživio i vidio. — Ali — Herr Kolega — šta biste vi rekli, pa je toliko hhal zavladao megju bosanskim vojnicima? To je škandal! — A, to je sasvim lahko; prepišite, da svaki bosanac dobije uz odijelo još po jedan pojas, koji će pasati ispod bluze i tako moći čuvati nožnu toplinu želudca, pošto je to u Bosni navika, pa se je teško najednom od toga odučiti! — poučio je iskusni liječnik svoje gradačke kolege. Do tri dana su se iza „befela“ svima bosan­ skim momcima podijelili pasovi sa nalogom, da ih svaki mora nositi pod prijetnjom „ajncela" ili Bkasarnarešta“, ako bi se koji bez te dugačke trbuhhaljine uhvatio. A da ie to koristilo, vidilo se je po tome, što su se bosanski cugovi svakim danom počeli poveća­ vati, jer su oni iz špitalja i raznih „cimera" počeli zdravi i čili ustajati i pridruživati se svojim zdravim „kamaratima" i „lacmanima" na vježbalištu. I tako je iskustvo dopunilo i ispravilo ono, što teorija nije mogla sama postignuti. Na isti se način pred kratko vrijeme nametnuo nama i dovezao se, da samo na temelju svoga shva­ ćanja liječi jednu našu bolest, jedan mladi, učeni ali neiskusni doktor. Ta bolest je pitanje uvedenja više predhodne naobrazbe za stupanje u Šeriatsku Sudačku Školu, koja je prednaobrazba, bez sumnje, vrlo potrebna, ali tu svakako trebaju, iskusni ljudi, koji će tome lijeka naći. Našem doktoru je palo u oči, što je u nekoliko pojedinih slučajeva uvidio, kako neki absolventi Mektebi-Nuvaba iz sasvim prozirnih razloga zastu­ paju natražnjačko stanovište u pitanju prevagjanja vjeronaučnih knjiga sa stranih na naš jezik; u pi­ tanju obučavanja u mekteb-ibtidaijama na materinjem jeziku i tome slično, pa po tim iznimkama sudi, da su sve Nuvablije zaražene istom bolešću, a da je tome lijek jedina „aqua gymnasica“ i to samo 0'500. — I on je za to sve sile upregao, držao dugačke govorancije, pisao nepregledne članke i oblijetao na sve strane, dok je. što svojim položajem i ugledom, a što vještinom, zabašurio stanovite krugove, te is­ poslovao nekakvu rezoluciju, kojom se traži od vlade, da ova više u Mekteb-Nuvab ne prima nikoga, ko nije svršio četiri razreda gimnazije, ili ko ne svrši naročiti kurz, iza kojega će moći položiti prijamni ispit, s kojim će dokazati, da posjeduje okrugao po­ jam naobrazbe, koja se stiče sa četiri gimnazijska razreda. Ova briga i nastojanje gospodina doktora za našu prosvjetu je svake hvale vrijedna, jer se vidi, da želi na koji bilo način pomoći svome narodu — a puno ih imamo, koji su pozvani, pa se ne će da brinu — ali mu možemo u ovom slučaju prigovoriti, da mu rečeni lijek proti navedenoj bolesti neće koristiti. Gjak, koji svrši samo četiri razreda gimnazije, a uz to ne bude pohagjao i medrese, ne može us­ pješno nastavljati nauke u Šeriat. sud. školi već iz toga razloga, što nema okruglog pojma o predme­ tima, koji se u medresama uče, a koje predmete svakako mora u Nuvabu nastaviti, ako se želi, da nam Nuvab priprema sposobne kadije, pa po tom bi ista sposobnost manjkala i onome, koji je svršio i cijelu gimnaziju, ako uz obilne gimnazijske pred­ mete ne bi postigao stanovitog znanja u fikhu i arapskom i turskom jeziku. Osim toga medresom i njezinim uzgojem — pa makar i današnjim nereformiranim — mladić upije u se neku nepojmljivu, nerazdruživu privrženost istoku, islamskim ustanovama i tradicijama, a uz to dobije nekakvu čudnovatu žudnju za arapskom kulturom i arapskom knjigom, što je neophodno nužno, da se na prvom mjestu nalazi kod jednog hodže i kadije, dočim je to sve kod jednog gimnazijalca iz poznatih razloga danas manjkavo. Gimnazijalac i u višim razredima gimnazije ne­ kako nespretno, tugjeći se, nesigurno i bez imalo samooprodjeljenja gleda u mektebe, hodže, arapske i turske ćitabe; govori o njima kao o nečem tugjem i nepoznatom. �182 Mi doduše iz današnjih medresa, u kojima nijesu još uvedene svjetske nauke, koje bi talebi mnogo pomogle pri razumijevanju vjerskih i vjersko-pravnih nauka — dobivamo samo neotesane „softurine", ali kad bi se medrese potpuno reformirale, te se sof tama otvorile oči za korisnom svjetskom naobrazbom, onda bi mi bili na konju, jer bi taki mladići naj­ bolje vrijedili za Nuvaba i jer bi kao takovi svršivši Nuvab, bili potpuno naobraženi i sposobni za svako islamsko zvanje, bili bi svjesni svoga zvanja i smjeli bi svakome svijetla obraza smjelo odbrusiti: „ovako je' po Šeriatu, ovo je za narod nužno i korisno i ovako se mora stanoviti posao izvoditi". Da se je u navedenoj rezoluciji ostalo pri dru­ goj polovici tačke, koja se reforme Mektebi-Nuvaba tiče, na ime, da softe iz medrese moraju pohagjati posebni kurs, u kojemu će postići okrugao pojam nužne svjetske naobrazbe četirirazredne gimnazije — a to dok se medrese ne reformiraju — onda bi taj lijek bio mnogo uspješniji, jer bi samo nadopunio medresi ono, što njoj sad za sad u istinu manjka. I u Statutu za ustrojstvo Šerjatske škole stoji, d a se u istu trebaju primati svršenici 4. razreda gimnazije, ali su još davno pozvani opazili, da bi to bilo vrlo nepraktično, jer 4akav gjak tieba najmanje 2—3 razreda Šeriat. sud. škole da progje, dok dogje u sferu jednog medresanca, a ostale bi mu dvije godine bile vrlo kratak rok, da se usposobi za kadinsko zvanje, pa su tu odredbu štatuta redovito mimoišli, da barem sa onim „softurinama" postignu što se postignuti može, a za to su u Nuvab uveli strožije prijamne ispite i više svjetskih predmeta. Prije nekoliko godina nagovarale su kolege jednog svog druga gimnazijalca, — ako se ne varam iz' šestog razreda — da pregje u Mektebi-Nuvab. Ovaj se tom mišlju od neko doba bio počeo oz­ biljno baviti, pa se obrati nekim prijateljima i znan­ cima za savjet. Izmegju ostalih upita za savjet i profesora Lileka. Gospodin Lilek ga je odmah od te namisli od­ vratio, razjasnivši mu, da njemu kao gimnazijalcu, još puno uvjeta fali, pa da bi se mogao porediti sa učenicima Šeriatske sudačke škole, koji su većinom već odrasli ljudi i koji se ozbiljno i sa nekim svoj stvenim samopouznanjem, uprav stručnjački spremaju svom budućem zvanju. Ovim nam nije namjera reći, da današnja Šeriatska škola odgovara potpuno svojoj svrsi; tu da­ kako treba reforme, ali reforme zdrave i temeljite. Kod reforme Mektebi-Nuvaba treba najveću brigu posvetiti prednaobrazbi, jer u njoj leži uvjet o uspjehu onoga, što će se učiti u njemu. Ta prednauka svakako mora u sebi sadržavati pregledno okruglo poznavanje arapskog i turskog jezika sa sarfom i nahvom, fikha, barem u užem sm islu riječi, a uz to bezbeli i nužne svjetske pred­ mete, koji se moraju učiti u medresi uporedo sa onim vjerskim i drugim predmetima. * Medrese se za to mogu pretvoriti u islamske gimnazije, u kojima bi se učilo ono, što je nama potrebno i korisno i uspjeh će u takim gimnazijama biti valjan opet samo onda, ako one zadrže karakter medrese, a to za to, što i mi trebamo paziti — kao što i ostali svijet čuva svoje — formalnosti 1 Još upada u oči i to, što je pri propisivanju lijeka za prednaobrazbu Nuvaba zatražen onako mali „postotak gimnazije" — premda današnja gimnazija ni cijela, kako sm o-već istakli, nije prikladna kao predspremište za Šeriat. sud. školu — jer ako se želi dobiti savremeno „svećenstvo" onda treba sva­ kako da kandidati imadu maturu. Šta imamo sa četiri razreda gimnazije? U ovome imade još jedna tendenciozna nokta. Kažu, da vjerske poglavice drugih vjere neće ni svakog maturanta da prime u više vjerske zavode — razne bogoslovije i tome slično — nego ih probiraju kao mehka kruške, a sve u namjeri, da im vjerski pastiri budu što učeniji i sposobniji. A kad znamo da ni mi u Bosni nemamo veće vjerske škole od Mektebi-Nuvaba, onda su oni, koji su stvorili onu rezoluciju, na Nuvab gledali sa vrlo visokih stolica, ili su držali, da Nuvab, kadije i Šeriatski sudovi, nijesu toliko važne ustanove za bosansko-hercegovačke muslimane ! Zagjimo po svim mjestima Bosne i Hercegovine u kojima su Nuvablije služili kao kadije i ujedno funkcionirali kao predsjednici kotarskih vakufskih povjerenstava, pa ćemo vidjeti na koji su stepon uz­ digli vakufska dobra, džamije, mektebe i druge islamske ustanove, što bi sve skupa danas prikazi­ valo vrlo žalosnu sliku, da nije bilo Nuvablija. A da su se u Šeriat. Sud. Školu primali isključivo iz IV. razr. gimnazije, ovi bi od nastavljene nauke u Nuvabu imali vrlo malu korist, ne bi je poslije kao kadije umjeli upotrebiti na blagotvorni rad za Islam i muslimane, nego bi imali kadije sve same kicoše i nedozrele fićfiriće. A da su naprotiv još i medrese bile u pravom smislu reformirane - - kao što će imšallah biti — onda bi mi još bolje stajali nego što danas stojimo, jer bi Šerijatlije bile puno podesnije i ne bi se dali ponizivati, kao što su ponižene poznatom rezoluci­ jom i još na mnogo drugih načina. Radi toga poručujemo dobrodušnom, vrijednom ali neiskusnom doktoru, da svoj propisani i već iz­ dati lijek proglasi nevaljalim, a da — uzevši sve gornje navode u obzir — skuha sasvim novi, prak­ tičniji i korišniji, ako iskreno ž.eli pomoći svome n a­ rodu, jer bosanac ne može bez pojasa, a ni u Nuvab se ne ide bez m ed rese! �183 j’ui.iKn-:iii,u‘ Xiuha *3 hJh. VIurBOT jih je? ll3.ia3iiTii np n ja c jm c n o r im acK a a yjia3iiTn nocJiHj'e 3a.iao<a; TpyArrrn ce, mjt^ hth ce, icoMa,n,aTii ce! 3aiDTo? 3 a je^aH 3ajjoraj x.T>e6a!.. Cvip3aBaTii oc Ha Jc.iaAKohH, KncHyTH Ha kiuiiii , jiejKaTii Ha 3eM.tH, ApxraTir, Mp3HyTii ce! 3auiTo? 3aTo, Aa 6a cmo ApyriiMa yAecH.,in cnoKojcTBo!... EIpiiBOAHTH 3KHBOT HOA 36M.T.OM, yAHCaTII OTpOBaH B a3;yx, skiibhth y B.ia3H, He bhahtii cym ia. 6yAyhn hobjeK, hchbiith Kao 3H iija.. . . eyuinTii ce . . . yMpiijeTH ! . . . 3aiiiTo? ,/(* ce He yMpe!. . . C T jp cK o r: T . 1I-K. Hamdija Mulić — Hrasnica: Pravi hidžret. has o tome naša vjera poučaje: Hadisi šerif glasi: j« J ll Ol ^ j4 j il itd. a našim jezikom: „Mumiu je muminu ogledalo"— mumin je muminu b r a t , jedan drugog treba da pomaže, u osiguranju života i da ga čuva od napadaja, koji mu s legja prijeti. Nesloga je kriva našoj neprosvjećenosti, nesloga nas sprečava u radu, ona ubija i u onoga prve želje, koji bi danas nešto htio i umio učiniti za dobro miileta. Ama da, nesloga nas mnogo goni, da učinimo p r a v i h i d ž r e t , t. j. iz nesloge u slogu, da se sdružimo u jedno tijelo, u jednu falangu, pa da krećemo naprijed! . P i t r e ć o j ćemo se tačci osvrnuti na naš javni život. U javnom životu jednoga naroda glavnu ulogu igra onaj faktor, koji narod vodi, uzgaja —prosvjeduje. Jedan od najvažnijih faktora u odgoju naroda, svakako je javna štampa. Kakav je rad naše javne štampe na prosvjećivanju masa? Neću reći da je ni­ kakav, tu je, postoji, ma kakav da je, ali budimo iskreni, i ako je želja naše javne štampe plemenita i lijepa po naš narod, ne drži se naša štampa pravoga puta, kojii^se narod odgaja, da u svojoj otadžbini realnim pravim radom i, što je najpreče, svojom vla­ stitom inicijativom, ostane u borbi za rad i život. Ne, n a š a je j a v n a š ta m p a , (naša glasila) zab r a z d i l a k r iv o m b r a z d o m p o k o jo j s e j a s n o v id e p o g r j e š k e k a o l i č n e z a d je v ic e , . . . . . . . i n t e r e s i p o j e d i n a c a i t. d. ^ životna pitanja našega naroda ostadoše u toj gunguli kao sasvim sporedna stvar. Željeti je, da ta mana naše štampe otseli gdje ma gdje bilo, a neka pregne svim silama, da narod uputi u istiniti život... Prenemo li se i u ovom p r a v o m h i d ž r e t u , ne će nam trebati tražiti hljeba nad pogačom i, mo­ guće prebijati se tamo daleko od nemila do nedraga. Inače u interesu je same štampe, da krene pravim putem, jer bdije i nad njom kontrola. A onda?... Najaktuelnije pitanje nas muslimana u HercegBosni svakako je hidžret (seoba). Kada se jedan narod odluči na ovaj ozbiljni korak, mora da ga na to gone nelci jaki razlozi, kojimu sprečavaju živjeti i raditi na svojoj rogjenoj grudi zemlje. Uoitamo li mi u .ovome smislu naše r. . . . . . . . . . ljude, koji se odlučuju na seobu, odgovaraju nam: „Goni nas slabo stanje (ovo je s nerada ili za pravo, što nemaju savrem ena^rada: ekonomije i zanata), goni nas komšiluk, jer smo nesložni, goni nas svaka novotarija (za to, što je ne razumiju) itd.“ Elem, kad o tome trijezno promislimo, tu su razlozi naši, tmgjusobni, koji svjedoče, da ima megju nama nešto vrlo truhla. Mi nemamo razloga seobi, kao nekad drugi narodi, da nas goni neka neodo­ ljiva sila, da moramo seliti, tražiti s.lameta Naš je uzrok dakle u nama, u našem truležu i mi ga mo­ ramo za ranije ozbiljno ostranjivati. Prvo nam je na redu, da vidimo, šta o seobi veli naša vjera, Islam. Svršetak jednoga had:si-šerifa Fadil Kurlagić: po Imami Hakemu glasi: < r>y^ llki-ij*> a znači: „Muhadžir je samo onaj, koji odstrani od Ja snatrili, da sam umjetnik, sebe grijehe i nevaljaištine1. Da je nama muslima­ Kog narav obdari veljA, — nima hidžret ove vrsti vrlo potreban i najpreči, o I risah tvoj junonski lik tome ne trebamo dvoumiti. Dakle, u prvom bi redu Na platnu jasminskih željA.. bio naš p r a v i h i d ž r e t seliti u svojoj duši t. j. proći se nevaljalih djela, a prihvatiti za ona djela, Sa srca tvoga pustare koja su Islamom preporučena. Platna je vihor se tako, Pregjimo na d r u g u tačku. Kad promatramo Pa poput razbite gitare naš javni život, u oči nam upada najistaknutija rana Promuklim jecajem plako. na našem tijelu: n e s r e t n a n e s lo g a . I suze su mu popile U našoj neslozi leži naš sveopći .zastoj u svim Tvoj lik i moje sanje — redovima kulturnog rada. Gospoda, koja su na kor­ Asketski tada. šu gušile milu, trn se za ovo i za ono, narod povlagjuje, a ne­ Dušu mi i vjerovanje . . . sloga, naš najveći dušmanin, sl^vi pobjede. A divno Ja snatrili. .. r �184 M. Ferid: Auđiatur et altera pors! Za posljednju godinu dana se u n; šim listovima pretresalo nekoliko naših životnih pitanja, koja su u toliko veće važnosti i značaja, jer su mogla služiti za dokaz vrijednosti Islama onim inovjercima, koji Islam proučavaju po djelima njegovih sljedbenika. Ja ću se ukratko dotaknuti samo nekih od tih pitanja: »Anketa za reorganizaciju mekjteba i medresa" započela je svoj rad, i došlo je do nekog sporazuma u pitanju osnovne nastave". U našoj javnosti je pi­ sano, a i sad se piše u našim »Gajretu« o toj nastavi, ali se za čudo sve to pisanje svodi na to, da se upo­ trebe državne osnovne škole, dok je vrlo slabo zastu­ pano mišljenje, koje bi zagovaralo, makar i posve mi­ nimalni broj autonomnih osnovnih škola (reformiranih mektebi- iptidaijja). Doduše sva gospoda, koja pišu o ovom- važnom pitanju, uzimaju u obzir financijalno stanje naših va­ kufa, ali sam ja toga uvjerenja, da to linancijalno stanje nije toliko slabo, da mi ne bi mogli izdržavati za sad nekolike au tonom ne josp. .škole. 0 so b i to k a d s e u z m e u o b z i r — a s v a k i n a r o d to i-nr*rxr~ v i d u — d a se ne m o ž e im a ti p r a v o g podm la tk a , dok se n e bjj.de’ im a lo a u t o n o m n i h š k o la , pa makar nas ne znam kakovih žrtava stalo, mi bi ih morali imati. Ovo podvukoh za to, jer je ovo najglavniji uvjet- za naš opstanak. Pravi borci za svoja prava uzgajaju se samo u svojim vlastitim ško­ lama. I baš radi ovog mnogi se svjesni omladinac ne će složiti s onim zaključkom, da se još i naši muallimi uzgajaju pod direktnim pokroviteljstvom naše vlade. »Uvažavam razlog«, zašto se ovako učinilo, ali če budućnost pokazati, da smo izgubili, a nipošto do­ bili. Ali nikakovo čudo ! Sva naša pitanja, pa i ovo prosvjetno, kreću se ,u vrlo uskim granicama, jer u njima ne sudjeluju — ni direktno ni indirektno — oni, koji su pozvani, da o tom reknu svoju, a tome su opet uzrok one podvučene riječi, a i samoj našoj javnosti nema mjesta; odakle bi se moglo čuti i drugo mišljenje! Biće nešto bolje, ako se skoro provede u praksu i ono što se zaključilo u anketi glede mekteba. A medrese? Sam Bog zna, kad će to pitanje doći na red, ali po svoj prilici tek onda, kad naše solite dogju do potpunog uvjerenja, da je nužna reorganizacija me­ dresa. Ne može se reći, da megju današnjim sohtama vlada analfabetizam, te da oni ne znaju, šta se je sve do danas napisalo u javnosti o njima i njihovom stanju. Io oni znaju, a i djelom su pokazali, da znaju. Ali .što se tiče reorganizacije nastave i reforme zavoda, t u p o t r e b u j o š n i j e s u s v o j s k i o s j e t i l i , ali će ih skora budućnost osvijestiti 1 Javnost naša, a osobito »Gajret«, se zagrijava za »žensko pitanje", nu pozvani za ovo n a j v a ž n i j e , p i t a n j e ostali su gluhi i nijemi. Svjestan čovjek koji poznaje u kakovu je džehaletu naše ženskinje, mora se kameniti skrajnosti našeg indiferentizma u ovom pitanju. U ovim prilikama za nas je f a r z imati, pored dobro uregjenih ženskih mekteba i ž e n ­ s k o s i r o t i š t e . I dok god ne imadneir.o ovo sirotište uzalud su nam sva kukanja o pokvarenosti. o ne­ radu, o neuzgoju i o svemu drugom. Naša bi jav­ nost trebala, da mnogo više piše o ovim pitanjima, ali bi se o tome trebalo još više raspravljati u svim našim čitaonicama, na sastancima i t. d . . . yiuaKH-3 ftAe XiuiHA-3nja. IIp o jije H a . HpHO, mjecHO o/mje-io 6 hvio joj je CTer.no Tamco, Tnje.io. Koca joj je on.ia noicpiiBena uphhm TyjoM... Bn.ia je na je/moM ćiijeCHOM... tiomskihom icon,y, Koju je noKopHO, no(yiyniHO nuiao. Ca CHaKou meroauM noKpetom BHflao ce je h Ha AjeBoja'iKOM Taje.iy Jinjen, 3aHocan noKpeT... Harač... IIoBjeTapan, Kojra je no-naraHo nnpKao, n o t ir a o joj je Tyji h Ta^a ce nemnaKO A^aKa Koce noMnjemaoie ca TpenaBHgaMa. Bek je none.ia Kon>a hrvohuth. Ha je^aH nyT koh> je noBekao 6p3tiHy. KoH>aHiitc je ocTaBiio H3Čop 5K0bothh>h n a Bojby, Koja HaTOBapeHa č.iaroM, cpekHo h Bece.no npoA y*n 6jecoMyqmi xoa ... hhtko C TjrpcKor: T. H-l. Hafiz R.: Iz sabiraka „Oko Drine i Lima". Zanemareno blago. i. Mjesto, na kojemu se ovaj dogagjaj odigrava, zove se Turbe. Po ostancima nadgrobnih spomenika (nišana što se tuda još pogdjekoji pomiču, vidi se, da je ne­ kad bilo groblje, pa otuda mu možda i tako ime. U narodu se drži, da je još od „fethau, pa daj ti to znaj! Sada je tu najmilije dječje igralište, a često puta bude i zaklonište kojekakvih noćnih „ćor-poslova". Ta kako i neće, takog m jesta nem a u čitavoj kasabi: prostrano, obraslo drvećem, u centru mu grada a što je najglavnije, niko ne brani, niko ne vodi brigu o njemu — ta vakufsko je — e pa ja kud ćeš neg6 otud, odovud, pa na — Turbe. I taki je to stajalo od vajkada — od kako pa­ m etan pamte, ali mijenjaju se vremena, pa i mi u �185 njima. Jednog proljetnog dana puče — . ko iz vedra( neba grom — glas po čitavoj kasabi, da će novi ka­ dija podizati nekakovu vakufsku zgradu na Turbetu. Na tu vijest uskomeša se elahija, uznemiriše se du­ hovi, zaredaše sijela i sastanci, da se stane na put tom zlu, da se štiti dini-mubin. šta, zar po mezaristanu, gdje počivaju kosti naših pregja bine podizati? Jazuk mu bilo, u što je pamet sabro, zar mi je to kadija! — Zar će nam taki vjeru čuvati? Ta znao sam ja, da će to tako biti, čim sam čuo, da je on bio u onoj švapskoj školi, ali .svejedno neće mu to beli ovdje upaliti, dok nas traje i jednoga u našoj kasabi. — Da Bog da mu zemlja kosti isturala, ko što on misli naših starih! Ovakove i slične grožnje i kletve čule su se na sve strane protiv mladog i zauzetnog kadije. I za kratko vrijeme stvori se proti njemu žestoka opozi­ cija, kojoj se na čelo stavi „najgorljiviji rodoljub" imam. efendija, jer je to zemljište i pripadalo njegovoj dža­ miji. Ali mladi kadija — čovjek naprednih misli, svje­ stan svoga zvanja — nije mario za to, nije računao na temenate čaršije, nego uvjeren u svoje plemenite i koristonosne osnove, vjerno je vršio svoju časnu zadaću. II. Preko sve te huke i buke gradnja otpoče. Temelj se iskopao i ko sutra imalo se početi sa zidanjem. Ali gledaj sada jada iznenada. Upravo toga jutra osvanu u jednom kutu iskopanog temelja svježi i po svim uvjetima napravljeni grob. Sad tek nastade pravi metež, strah i užas. Svjetina se iskupila, pa izbuljenih očiju nijemo gleda u tu hrpu zemlje, a niko ni riječi •ne umije. Svak sa nekim strahopočitanjem strepi i kameni se. Dok će imam ef.: „Vidite, braćo, ovo nam je Allah (dž. š.) po svojim melećima išaret učinio, što smo pustili, da se dira u naš lijepi din, da nam se ovako mezarluci prekopavaju. Ovo još alamet čini, da je na ovom mjestu bio ukopan nekakav evlija, pa sad pošto je bihuzur učinjen, došli su meleći i po Božijem emeru napravili mu iznova kabur. I ako ćete, da se sačuva od Božijeg gadaba, nedajte ovdje ništa pravit, nego lijepo ćemo ovo ograditi,' pa nek stoji kao što je i prije bilo.“ — Hoćemo, hoćemo, tako je hodžaef. i mi smo uza te, zagrmi sa sviju strana. Na to se uspravi Hasan beg, ljudina starog kova, ali — družeći se uvijek sa učenim i pametnim ljudima — dosta svjestan i raz­ borit čovjek: „Manite se, dobri ljudi, nekakovih bes­ poslica. Šta mi — džahili — u tome znamo. Stanite, da vidimo, šta će reći hakjim efendija i ostali učeni i pametni ljudi". — Vidi ga, vidi, i on eno kreno za njima — oču se izmegju svjetine.------------ Dok su se oni tako prepirali, prispije i kadija i ostala vukjela iz suda i sve, ama što se rekne „ko se je mogao puškom zametnuti", došao je, da vidi to „Božije čudo". Sve uprlo pogled u kadiju i gleda šta će biti. A on ozbiljnim pogledom promotri cijelu stvar, malo se osmjehnu, pa se primače predstojniku i šapnu mu nekolike. Za tim se okrenu sakupljenoj svjetini: „Dobri ljudi, umirite se, to nije ništa nepri­ rodno kako vi mislile. Jednostavno došao je noćas neko, čiji se interesi, ili nazori ne slažu s ovom grad­ njom, ili je možda nekog drugog potplatio, pa je to napravio. Ali to nas ne smije ništa smetati, jer šteta bi bila velika, a i grehota pustiti, da ovako zemljište besplodno stoji. A uz to još, vjerujte mi, da nam ni naš uzvišeni šeriat toga ne zabranjuje. Da smo mi svjesni muslimani, to bismo i davno učinili, a ne bismo skrštenih ruku gledali, da nam milijuni i milijuni propadaju širom naše mile domo­ vine«. . ' *- -Jok, jok, mi toga ne moremo kabul učiniti. Ta i do sad je bilo hodža, pa još i poboljih, nego sada, pa nisu nikad ovako radili. Zato i pogje sve na­ opako, otkako vi počeste nekaku novu vjeru idžad činiti.— uspravi se opet. imam ef. A- E dobro — nastavi kadija razjaren. — Ja se s vama ne mogu vazdan ovdje natezati, ovo vam je moja zadnja: „Ja sam ovdje postavljen, da bdijem, kako nad svim šerijatskim poslovima, tako i nad va­ kufskim. Radim po čistoj savjesti, ne pazeći ni na čiji hator i čvrsto sam uvjeren, da ovim vršim svoju zadaću, da radim za svoj narod. Za to sam ja odgo­ voran pred Bogom, pred svojom savješću i pred sva­ kim, a kome je krivo, bujrum,eto mu što hoće. — Za tim se opet prikuči nešto predstojniku i izmijenivši s njime nekolike, dade se na posao. On sobom uze m o­ tiku i još s dva-tri radnika poče otkopavati svježi humak, koji je imao — po imam ef. navodima — sakrivati tijelo »nekakvog dobrog«. Sve napeto išče­ kivaše šta će koptisati, kad — šta mislite, da se je našlo? Zbilja nekoliko kosti. To osokoli patriotu imam ef. i njegove pristaše, pa su opet zagalamili, ali se do skora umiriše. Liječnik i ostala komisija ustanovi, da ujpće nisu ljudske, nego konjske. 0 tom se uvjeriše i ostali prisutni, osim imam ef. I na temelju svega toga bi zaključeno, da je istinito bilo mišljenje i razlaganje kadino. Ali, što će mu kosti pa još konjske? K, to je dotični, koji je to sve uredio negdje ih usput našao i metnuo, računa­ jući — po svojoj pameti — da bi moglo doći u pri­ log njegovoj osjovi, ako bi se kojim slučajem počelo otkopavati. Naravski pri tom nije ni pomišljao na liječnika, na komisiju, niti ni na što. Šta veli, čim se kosti počnu ukazivali — otkopavanjem — prisutni će se prepaliti i zagalamiti i eto ti uspjeha, ali — slab hesab . .. �l&G ni. Zgrada se već napravila, i to vrlo lijepa, »podplan«. Na donjem spratu prostran i dobar magazin za kakove velike radnje, a gore opet čitava kuća za stanovanje.Ono miljća, što je ostalo (a ima ga još tri četvrtine) lijepo se uredilo i zagradilo. E čisto ne bi čovjek vjerovao, da je to nekadanje Turbe. Ali, eto ti opet jednog belaja. Odnekle se proturilo u svijet, da je ta kuća tuhmetli — pošto je na groblju —, da će se u njoj prikazivati, da će biti nesretan ko je uzme pod kiriju i Bog te veselio šta se sve o njoj nije govorilo. Dok su besposleni „rodoljubi" o tom razbijali glavu, već je Hasanbeg — po kadinu savjetu — sa svojim sinom, koji mu je te godine svršio trgovačku školu, bio napravio cijeli plan. I do nekoliko dana — na njihovo veliko razočaranje — uzeo je on pod ki­ riju na javnoj licitaciji. (Šta mislite cijenjeni čitatelji pošto je otišla. Ništa manje od 1000 K — slovpm: hiljadu kruna — na godinu, a to je plaća dvojice muallima, ili stipendija jednog sveučilištarca, ili — — —) Ne prošlo od toga ni mjesec dana, a pa novoj vakuf­ skoj zgradi zablistala je zlatnim slovi ma napisana firma: „Hasanbeg i sin, prva muslimanska pomodna radnja na malo i veliko". A unutra, Bože dragi, ervahi kao vašar. I Hasanbeg i sin mu i još dvojica pomoćnika, pa to opet u svakog punU-Tuke posla. Ta kako i neće, kad je onaka uredba: čistoća, cijene umjerene, po­ sluga solidna, a još k tome šta ti duša zaželi možeš naći. Osim vojništva i činpvništva vidiš tu, megju mušterijama i našeg svijeta, pa čak i onih nekadanjih protivnika i »proroka«. Doduše s početka malo zazirahu i nekako nesigurno ulažahu bojeći se, da im se štogod ne prikaže, ali malo pomalo, pa se i oni obikoše. Nakon godine dana dokazalo se sve. Doznalo se na ime, da »meleć, koji je po Božijem emeru napra­ vio onaj grob«, ne bijaše niko drugi, nego glavom — imam efendija — u društvu sa još jednim prijateljem. Svak se tome čudio, a neki ga i sažaljevali. Mnogo se pitalo i za razlog, koji je imam ef. pri tom vod o, ali niko ništa, osim što neko šanu, da je imam ef. prije podignuća zgrade pobirao plod sa ono nekoliko šljiva i krušaka, što su tu b.ile, a sada-toga više nema. I kadije više nema — premješten je u drugo mjesto, ali ostavio je iza sebe mnoga dobra djela i lijepe uspomene, koje, kadgod te sjete na njega, ne možeš, a da ne uzdahneš: „Ovakovih kadija, ovakovih rodoljuba nama treba!« sreći. Mnogi uživaju u tugjoj nesreći kao u svojoj Svako ne može biti veliki, ali može biti uzvišen, a uzvišenost nije daleko od veličine. Ništa tako ne ubija kao dosada. Lukavost nije porok, ali je preteča mnogim po­ rocima. Mnogi misle, da se uzvisuju kad padaju pred većom ličnošću. * Zla riječ nema krila, ali je brža od svake krilatice. • * Svako ne može biti stvaralačkog duha, ali svako može biti vrijedan i rađen. Ništa nije teže nego se privići, da mislimo lijepo o drugima, bar u onolikoj mjeri kao što mislimo o sebi. * Istinu svako štuje, ali je slabo ko ispovijeda. * • Prave ideje vodilje su one, koje potiču iz čo­ vjekova osjećanja. Za njih se mre onako isto kao što se za njih i živi. * Ko povlači ruku od rada, prema tugjoj svojini. rado će je pružiti Valsi. Rifat Surejja: Kako je umoren Midhad paša i Damad-Mahtnud paša. Svršetak. Taj dan se je u kasarni nešto pripravljalo i za to su uhapšenici doznali. Na veče u Četiri sahata, a la turca, smještena je jedna četa vojnika pod vod­ stvom jednog poručnika i trojice potporučnika u odjelenje, gdje su se prognanici nalazili, a oko pe­ deset njih iz vana sa sviju strana je opkolilo ka­ sarnu. U to se doba pred vratima kasarne krvnici, pukovnik Lutfi i major Bećir počeše o nečem sašaptavati... Na zapovijed Bećirovu u pet sahata noći probudiše Mahniud pašina poslužitelja, te ga odvedoše u drugu sobu. Pred vrata njegove i Midhat pašine sobe postaviše po dva vojnika sa nataknutim bajonetama na puškama. Iza toga odvojiše nekoliko po Ko se uzda i oslanja na drugoga, da za njega izbor vojnika te ih dovedoše pred vrata soba te dvo­ šio uradi, dočekaće da živi od mrvica što sa tugjeg jice mučenika, kojima su izdate paklene zločinačke stola padnu. zapovijesti o izvršenja umorstva. Misli. �187 f o je bilo u noći oko šest saliata a la turća — upravo oko pola noći. Mjesec je sijao nad Taifom i izgledalo je, kao da i on bježi, samo da ne vidi grozni zločin, koji se je imao za nekoliko časaka u taifskoj kasarni izvršiti. Paše su tu noć kao i svakad — preporučivši svaki svoju sudbinu Svemogućemu — legli i spo­ kojno zaspali. Kada je vojnicima dat nalog, da ovaj gnjusni posao otpočnu, oni divljački navale na vrata zato­ čenika i obiju ih. Ali beja, koji je zajedno u sobi s Midhat pašom spavao, šćepaše i onako, još pola u snu, ga izbaciše napolje. Midhat pašu razbudi tutnjava i lupanje vojnika kada su obijali vrata i odmah je bio na čisto, šta se namjerava. Ali on sa velikom i rijetkom prisebnošću i hladnokrvnosću ustade ‘ iz postelje, te dirljivim gla­ som opomenu vojnike na Boga i prouči nekoliko ajeta iz Kur’ana (a. z. š.) Ali se vojnici ne smilovaše na njegovu starost niti su njegove dirljive riječi i milozvučni glas, kojim su izgovorene blage Božije riječi iz Kur’ana, mogle da dimu njihova tvrdokorna srca. Kao divlje zvijeri navale oni na njega i za tren dva je njegovo sla=račko tijelo ležalo bez svijesti i nepomično, jer je pod čvrstim rukama ubojica, koji su ga stisnuli za vrat, ubrzo prestao dah ovoga velikog čovjeka i time presječena nit njegova života. Midhat paša se od krvničkog nasrtaja nije ni najmanje branio. Preporu­ čivši se Bogu, predao se je krutoj sudbini svojoj. Kada su obijana vrata na Mahmud pašinoj sobi on se je probudio i skočivši s postelje, on se počne braniti od navale i velikom snagom se je hrvao s ubojicama. Ali to je trajalo tek nekolike minute, jer su mu sile ubrzo smalaksale, pa je na posljetku bio savladan i na vrat mu bi nataknut nasafunjen ko­ nopac, kojim ga krvnici udaviše. Taifsko pučanstvo, koje je čulo viku i zapoma­ ganje iz kasarne, istrčalo je iz kuća :ia ulice i poju- . rilo kasarni, gdje su bili prognanici uhapšeni i grom­ kim glasom je negodovalo radi ovih zločina vičući: „Ejjuhel-muslimun! Ubijaju paše, zločin se izvršuje, prokleti bili nasilnici!" Ali je vojska bila u priprav­ nosti, da svaki napadaj svjetine odbije i da prolije potocima krvi. Čim se je ovaj zločin izvršio brže bolje prenesoše šehidska tijela u mrtvačku kupaonicu vojničke bolnice. U pola noći im iskopaše grobove, te ih za­ kopaše pokraj vojničkog groblja. Na mrtvima se nije lijepo ni pranje izvršilo, kako to šeriatski propisi iziskuju. Šest je vojnika ču­ valo stražu u mrtvačkoj kupaonici kod mrtvih tijela ove dvojice umorenih i tada se desio jedan slučaj, koji je ove vojnike — čuvare silno prestrašio. Nakon jedan i po sahata poče se nešto micati na teneširu. Vojnici počeše drščati od straha, gledajući to nevi- gjeno čudo, dok najednom jedan od umorenih ne ustade na noge. Vojnici počeše od straha zapoma­ gati te stadoše bez obzirce bježati. Taj mrtvac, što se je podigao, hio je Mahmud paša, koji ne bijaše potpuno udavljen, te mu je nadošla krv počela kolati i ponovno mu se utajali život povratio. Ali pošto je koračio nekoliko koraka — opet je pao na tle i onesvijestio se. Oko dvadeset vojnika sa pukovnikom i majo­ rom dotrčaše na to, te navališe na onesviješteno ti­ jelo i opet ga ponovno udaviše. Sutradan rano u jutro odpremiše jedan brzojav sa šifrom u Carigrad, u kome je saopćeno o izvr­ šenju ovoga gnjusnog zločina. Nu ipak u Carigradu nije prestala sumnja i bo­ jazan, da ne bi Midhat paša ponovno uskrsnuo, jer u ono .doba se je pronosila vijest, da je on živ i da je pobjegao u Evropu. To je veoma mučilo protivnike ustavnog režima, te su najzad zaključili, da se Midhat pašina glava otsiječe i donese u Carigrad. Jedan i po mjesec dana poslije izvršenja ovog zločina, prolazio je kroz Suecki Kanal jedan brod, na kojemu se je izmegju ostalih stvari, nalazio i je­ dan sanduk. Kanalski nadzornik, koji je stvari na brodu pregledavao, pročitao je na tom sanduku ovaj natpis: „Izragjevine od slonove kosti iz Japana" i dozvolio je provoz sanduka kroz kanal. U tom je sanduku bila Midhat-pašina glava. S turskog: Derviš Dreca. Al»«luI-II.ik Hnmid: Kći Indije,*) ; Drama u 5 činova (8 slika). —.Prevodi Šemsuddiii Sarajlić. — L I CA: Mr. Tom son, engleski časn k S urudži (kći Indije), djevojka iz Gudžerata S ir B urtel, engleski namjesnik E lizab eta, Madaine Burtel Dyxon, pobočnik Torom to r, starac | glavari Bedr-Japom, Suruđžin tetak I sela Dželaludin. „uhoda" j Gotalve Nana-Bibi, Bedr-Japoinova žena, Surudžina tetka llainija i , S te lin a .. . . . Sum ri ' T eliža I žcne Behav-Punekcr, sluga Engleski časnici i vojnici — Indijske seoske starješine — Branmanci — strijelci — nosioci mašala nosioci tahterevana — siromasi — derviši — mektehska djeca — svirači-pjevači seoski muški i ženski svijet i t. d. Dogagja se u indijskoj provinciji Gudžeratu. *) U oskudici dobre dom aće dram atike odlučili se na težak posao, da presadim u sirotu i vrt naše književnosti ovo glasovito djelo velikog turskog pjes- �188 Prizor prvi. T o m so n i S urudži. Tomson, odjeven u crvenoj vojničkoj uniformi, na glayi bijela kapa, na nogama bijele pantole sa sabljom o bedru, stoji na obali uz jedno drvo. S u­ rudži je pak zabavljena oko cvijeća u njivi. Crne kose nakićene crvenim vrpcama prosule joj se niz ramena do pasa; na malim grudim a i slabašnim m i­ šicama crn koparan; crven fistan, a tijelo izmegju koparana i fistana — po mjesnom običaju — o tkri­ veno i laktovi goli. Na ramenu joj je obješena zelena hamajlija, a na laktovima, na šakama, na nogama, na vratu, oko ušiju, iznad čela i oko pasa od sadefa i kovina dizije, gjerdani, halke, belenzuke, mengjuše, halhale, čemeri, na prstim a od merdžana prstenje i iz kosa do na grudi pala jedna plava traka. T o m s o n : Hodi ovamo, dogji. . . Ne sakupljaj cvijeća, gdje se zmije legu. Ne treba se varati na vanjske oblike u svijetu, Nježni bjelkasti oblačići, kako po nekad znaju biti leglo gromova. nika Abdul-Hak Hamidbega. Težak posao, velim, jer šala nije prevoditi jednog glasovitog književnika široke koncepcije, kakav je A. H. H. beg (u svojim dramama naročito). Tim teži je to posao, ako se uzme u obzir, da mi u svom jeziku nemamo onoga bogat­ stva riječi, kojim bi se A. H. H. zamisli mogle pot­ puno iskazati; pa se bojati, da jedno njegovo glaso­ vito djelo, kao što je ovo, ne bh ostalo mršavo i pod najvještijim perom naših prevagjača. S toga neka mi se ne zamjeri — meni laiku — ako tu i tamo ne dadnem A.-H. živim slikama dovoljno io je i potrebite živahnosti. A da će biti Uusura, to ne niječem, jer za d o b a r prijevod traži se isto toliko snage od čovjeka, koliko što bi mogao i sam napisati prikladan rad, traži se duša s temeljjtim pogledima na život, u kojoj se najprije trebaju prekaliti sve slike i ideje rada, da se tek onda mogu valjano ilustrirati javno, traži se čovjek, koji bi u dobar prijevod sam utrošio jedan komad svoje duše — traži se mnogo više, nego što mi se čini da sam imadem. Ali opet — pored svega toga — ne mogu se odhrvati, a da ne pretočim ovaj rad u naš jezik iz razloga, što vidim da je u svoj svojoj cjelini od po­ četka do kraja jedna velebna pjesma, krcata finom tankoćutnošću, ljepotom i bogatim čuvstvima, a svo­ jim idejama uzdignut do najviše visine ljudskog po­ ziva. Jer sadrži u sebi nešto, što . . . Ali neću da oslabljavam unaprijed dojma kod čitatelja, pa ću prešut­ jeti sve, što u detalje zasijeca. Jedino ću reći, da je mene »K. I.« više zanijela — i to istom nakon dugog razmišljanja o njoj iza pročitanja — nego li i jedna od najglasovitijih svjetskih drama. Čitajući Sekspirova »Hamleta® zanosio sam se u carstvo duhova i začepljao uši, da mi iz mraka što tajnim glasom ne progovori; uz Moliereva »Tartifa i tvrdicuMiroz suze sam se smijao; s*a Gogoljevim „Re­ vizorom kao da sam gledao razvaline u životu ruskoga puka; u Namikovoj »Domovini« osjećao Islambegovu hrabrost u sebi; u Gorkijevom „Na dnu“ stupao za­ jedno sa glumcem do vješala; u Ernstovom »Školnjku Haksmanu« zanosio se idealima pravog nastav­ nika; u Meterlinkovoj „Monna Vanniu ljutio se na Guidu što ne pojmi Vannine žrtve za spas čitava grada; u Hayermansovoj »Nadi« htio sam pucati na brodovlasnika, koji na truhlom brodu sprema nade života u propast, da tek bogato zaradi; u »Zvonaru« ćutio glad i plakao sa očajnom pariškom sirotinjom; sa Schillerovim „Razbojnicima44 radosno u duhu hrlio u dubine kule, da se dobri starac spase i t. d. i t. d. Ali nikad nijesam osjećao u duši i u srcu onolike slasti, kao kod ovog djela. Je li tome uzrok nježni turski jezik,— koji svojom ljepotom kano da pozlaćuje predmete — ne znam. Ali jedno jest: ko je inače čitao A. H. H. druge drame („Tarika“, „Ešbera44, „Tezera", „Nazife“, „Sabrusebat“ i t. d. — mnogo toga ima), neće mu nikad poreći visok pjesnički talenat i majstorluk, da je sve ono, što perom izbrusi, samo krupno, čisto zrnje bi­ sera. Da je i ovaj rad takav bez svake je sumnje. I ja ga iznosim u oporom ruhu našeg jezika u želji, da se više izmegju redaka — kroz ruho — prozre, nego li što same riječi kažu, riječi, koje i onako pjesnik uzima za sredstvo, da pomoću njih ljudstvu rasvi­ jetli bogato mistično carstvo svoje unutrine, svoje duše i da zagrije za visoke ideale. Ovaj rad iznosim pred naš svijet još iz jednog razloga: Po onom, što A. H. H. oslika u ovom radu, simbolirajući u pojedinim licima čitave društvene klase, jasno se vidi, kako je dobar poznavalac života indi­ janskog naroda pod engleskim jarmom — kao što mu se i iz drugih radova vidi dobro poznavanje života arapskog, alžirskog, perzijskog, ruskog, poljskog, ta­ tarskog, španjolskog, grčkog naroda i si. Proučavao ih je. Proučavao i pisao o njima u Carigradu i Evropi (Parizu, Londonu, Genovi). Bio je mnogo dalje od onih, čije je običaje, težnje, tradicije i t. d. svijetu vjerno prikazivao, — nego li bi bio naš jedan čovjek od n a š e g n a ro d a . Hoću reći: u nas je vrlo malo dubokoronaca, koji bi trebali najprije dobro zagaziti u zbilju života i prožeti se njom, pa tek onda raditi. Nema kod nas dubokoronaca ni u naš život, a kamo li u život drugih naroda. S toga bi bilo poželjno, da ovaj rad posluži za primjer nama, naročito našem mlagjem naraštaju: u prvom redu, s kolikom dubljinom treba nešto raditi, a u drugom redu, koliko sve treba proučavanja za koji intenzivniji rad. Onda ne bi bilo površnosti. 1, kako svi narodi za svoj napredak imaju zahvaliti je d in o svojoj dobroj književnosti, tako bi onda i naša knjiga bila pravi vogja u kulturnom osvješćivanju i pridizanju našeg naroda. Na koncu spominjem, da pisac ne dozvoljava prestavljanje ove drame; što je pak za nas svejedno, jer mi niti bi mogli niti je umjeli izvesti na našim zabavama, a da se ne bi ogriješili o umjetnost. — Dosta je da se^čita. P re v o d io c . PRVI CIN. — S lik a prva. — U Gurdžeratu, u blizini sela Gotalve, na obali rijeke, prostire se bujna priroda: narandže, ananas, smokve, kaktus, sladori, limuni, manijole, ruže, šemboji, karanfili; onda nasadi, cvijetinjaci, tamo amo burme, orasi, palade, bademi, tenboli-funduci, kakole, pa dalje palme i masline koje se u daljini u čitave gajeve pretvaraju, ispod njih se vide pšenice i kuku­ ruzi itd. te po koja kućica, kao bijele tačke ovdje ondje prosute. Pred večer je. �189 S u r u d ž i : Tomson! Gledaj šta je cvijeća na njivi, al ni jedan na te ne priliči. Ni u jednoga nema one svježine i ljepote, kao na tvom licu. I kad pro­ matram ovo cvijeće, kao da vidim u njemu samo neke dijelove tvoje ljepote. Pa. ga veselo gojim i berem. T o m s o n : To je laskanje, sa malo ironije. Ali ti si milija od ovog laskanja, a . . . S u r u d ž i (izvadivši iz kosa parče ćageta): Ne, Tomson! Slušaj što sam ti jutros napisala. (Čita): Osmješljivo lice zemlje, cvijetnjaci bujni, Puni ruža i pupova, milog cvijeća puni, Ne imaju onog sjaja i svježine iica, Kao što su čari tvojih usni, jagodica. Ko što sunce o izlasku suši drobnu rosu Na cvijeću, što je zora po prirodi prosu, Tako suze na mom licu izginu netragom, Kad nenadno ti obasjaš mene — sunce drago! T o m s o n : Bez sum nje... Ja sam jedan cvijetnjak ljubavi. Ti si mi sunce, a tvoja mi je bujr.a fan­ tazija hlad. S u r u d ž i (čita dalje): Kako oblak, svojom suzom, u proljeće čamo Osvježuje cvijetnjake u prozorje rano, Tako u mom uzdisanju — od sveg svijeta draži! Moć ljepote tvoje mene osvježuje snaži. T o m s o n : Izgubili se. Tiče li se to u istinumene, što čitaš? S u r u d ž i (zadivši pouovno ćage u kose): Tom­ son! Ja tebi svako jutro ovako što napišem, kad se trgnem iz kratkoga sna, na koji mi se oči sa zadnjim zvijezdama u zoru zaklapaju. T o m s o n : To za tvoju narav nije ćage. To je cvijet, rascvaten cvijet, pa ga zato za glavu zadijevaš. A kad bi to opijevali vaši indijski pjesnici, rekli bi da to nije samo cvijet, već dragocjen biser, koji bi pristajao okrunjenim glavama. S u r u d ž i : Ne! — Za glavu ga mećem, jer se riječi u njemu tiču ljubavi; za glavu ga mećem, jer je u njemu pisano o ljubavi Tomsona, koji je sa mnom srastao; za glavu ga mećem i metaću, jer se izljev ljubavi u pismu potpuno slaže s mojim mislima. (Pri­ lazi Tomsonu sa dva. cvijeta u ruci). Kako bilo.. . . Gledaj Tomsone, šta ću učiniti. T o m s o n : Da vidim. Svačijem radu treba paž­ nje posvetiti; ali sve ne treba pređusretati. Nego neka čovjek sve sam nauči, pa dobrotu cijeni a zlo tamani. S u r u d ž i : Naravno. T o m s o n : A što se zna, treba i drugog naučiti. Jer čovjek koji se sam koristi od svog znanja, sliči životinji, koja svoje mlade jede. S u r u d ž i : Tako je. T o m s o n : Megjutim, koliko je na svijetu ne­ znalica, koji nijemo vape da im obrazovani-savršeni pokažu svoje umijeće. S u r u d ž i : Da. T o m s o n : P a ovi trebaju da poduče svoje sla­ bije iz onoga što znaju. S u r u d ž i : Bez sumnje. .'. Je li svršeno?. . . T o m s o n : Što pitaš? S u r u d ž i : Tvoje su riječi, Tomsone, vrlo pa­ metne. Ali svaki pam etan čovjek na to tvojim očima ne gleda. Riječi nijesu vazda m jerilo ljudske valja­ nosti. T o m s o n : Imaš pravo. Ja znam jednog pam et­ nog čovjeka, koji kaže: Prim ajte m oje savjete, a ne pazite na moj postupak! Osim to g a .. . (Prišapće joj nešto na uho). Dakle glasovit sa svog m udrog zbora, pred kojim pam et stajaše, nije li eto prava luda, kad m u se ovamo u postupili pogleda. S u r u d ž i (smijući se): Čudno, kako zavijeno go­ voriš o.jednoj, svakome poznatoj stvari. T o m s o n : Svako zna, a niko ne govori. Ali će doći vrijem e, kad će to svako i pisati i čitati. (Nastaviće se.) Xnrajciia. JBpum mi npnjejic. — Dr. B. — 1. Xpana ce y asejiyuy, npnjeBiiua u hejnijaua npepabyjy: — Bapn n caropnjeBa. IH to je oa h>c ynoTpe6jbiibo. oho y THje«iy ooiaHe, a mro mije, oa oHora ce Tnjejio Mopa owio6cahth. To cy H3MeTHHe, jep ce c BpeMOHa H a Bpnjeue H3uehy. 2. Tnje-ao — y r.iaBHo&ie — HSMehe ahbj® pa3He Bpcie H3ueTHHa: hbpcto (noraH) ii Tenne (Moicpaby). M jeAHa h APyra oćaBa cayacH 3ApaB.i>y h HanpeTicy Hamera Tnjeaa. 3. H3M6TaH>e norami h siotcpahe jaBjta ce Kao h umora APyre BaiKHe noipeće Hamera rajev a — hckhm ocoćhthk ocjekajeM. 3a Taj ocjehaj mh bc.ihmo: „Tjepa Hac Ha no.T>e“ („Ha ABop“ ), hjih : tohh Hac (HaBa.i>yjo Hae) „Aa bpihhmo HyacAy“ h t . a 4. Majia Ajeua jom HHcy Hay*m.aa, Taj ocjehaj caB^ahyjy, a OApatvmii «ioBjeKy je (6am h y CHy) acbck.ic y B.iacTii. Aa ra — no no’r pećn — cy36njc, h U3Mcmanc 3a neno epujm e 3aflpMU. Casio He cunje y Toue npeTjepnBaTH. To 6n 6tuio nponiBHo aeroBoj npnpoAH h H>erobom 3ApaB.i>y. 5. A ko voejen ca^prnuHij ceojux upujeoa cujiom y ceou 3aflpjKaea, npBO je, Aa ce OHa y H>euy „3aneue“, na nocJinje TemKo H3Mehe. 6. ,ZIy»ce BaApacaHa ca^pacima npnjeBa npe.ia3H hocto n y Bpeme, a BpeH>eu ce H3boa6 racoBii („BjeTpoBii ) u aanoHii. 7. Oa 3aAp»aHe „CTOjnmeu HanHy ce n npomnpe npnjeBa, na ano to yiecTa, xohe oa Tora a » ii3ry6e « �190 CBojy ejacTii’iHocT b 6aApnHy. C Tora no&anje cnopnje pa^e, a noo.'beAnua Tora je „aaTBop . 8. C haom 3aApwana „eT0.um a“ uowe a * u3B30Be 6aiu H aana.LeniC upnjcBa — oa npojUBOM im b 3aTBopoM, a 'jccto ii ca 03un.’biinjiivi nojaBaua. 9. 3aApacaBan>c „CTO«iHue“ ycnopaBa h npbotok y AoibiiM oAje.TiHBMa npnjesa, u Dpom0pyje kpbho cyAOBe y »»ima — HapouHTo bcho. Momc, Aaiwe, 6hth u yspoK ruyjbCtiUMa. 10. Ko ce ijemcnte fla mokjm kua za „naeajiu , tomb ce Tatco npenyHu iicicpahna 6eimiua, Aa „xokc a * npcHe . A ko to ynecTa, npoiuiipeHU 3haobh MOKpaliHe đeiuauc oa oHor Hanona TaKO oc.ia6e h oAaoaBe, a * 0HAa He Mory Aoopo Aa ce cTe»y. A hhm cc SeiiiHKa He MOHce npaBH.iHO Aa CTeace, He mojko hii CBy M0Kpahy H3 ceoe Aa Hcapa3HH. 11. I I oa npiiTiicKOM npenyHe MOKpaliHe 6euniKe o.ia6ane u nonycTe miiuihHh OHe ne'jvbP, icoja 6eoniKy 3aTBapa, A» H3 H>e MOKpaha ne 0AH.ia3ii. A hhm Ta neT.ta nonycTii, ooaecHUK ne Monce ceojy MOKj)afiy hu saflpmamu nu v j ­ ernomu Kaj on xofie, nezo ona ncnpccmano comci oa ccoc h-arr.'bc („ne AP^U noAya)- A mo je ecMiha ncaojba. 12. 3aApacaHa u yc‘rojaHa MOKpaha xohe y 6eunmii u a * ce yKBapn, a yKBapeHa MOKpaha onacHa je He caMo 3a oeiniiKy, Hero b 3a 6y6pere. 13. IIpenyHa 6eiiiHKa 3ay3ima HHoro MjecTa y Tp6yxy, na cMeTa no.ioacajy APyrax oycjeAHnx opraHa. A mojkc CBojoM TeacHHOM h o6aBe A» hm nopesieTn. 14. JKeHCKe oa Tora joui Binne cTpaAajy — Hapo•JMTO naA iijwajy MjeceiHO npaH.c h.ih kha cy TpyAHe. 15. IIpeMa TOMe je Bpjio Baucno 3ApaBeTBeao npaetuio, Aa ce — no MOzyficmey — u „MaJia u scjiuko HyncAa ‘ ep mu na epujcMe — m. j . ohao koa ce nompeoa jaeu. 16. Ha aeajiocT, mh pmo no rAjcuaAa chaom okoahoctb cnpnjeieHii, Aa TasHO BpuiHMo to BaacHo npaBHJio' Ha^eMo ce h. np. y npeniHOM noč.iy, y APy»'TBy, na ace. .T i>e3Himn, y no3opHuiTy, y meTH>n, Ha otbopchom no.T>y n t. a -, taje 3aTo micy aroAHe npn.iBKe, iiah HfheMo H3 Tonae nocTe.te a * ycTajeMO, h.ih ce 6ojiiMO Hoky Ha no.T>e ii3Aa3HTn h T. a., na nponycTiiMo iiiBjecHo BpnjeMe aok Ao ii3Bpmea.a Ao^e. C Tora y TaKHM npHAHKawa Ba^a j’HanpiijeA Ha to noMHin.’baTii, h CBe yHHHHTn, Aa ce He MopaMO 3aKacHHTn. 17. II Kagana, a Hapo*niTo KapTaumnaa, cy MjecTa, rAje noBjeK na Te Tjc-iecne noTpede .iacHO 3a6opaBii, bau rAje nx CHAOM caB.ia^yje. 18. y TaKHM npHAiiKaMa nocraje onacHOCT oa y3Ap5Kana«.a thm Beka, mTO ce o6hhho bhuic nuje — Hapo'MTo Hinio h.ih Koja „Kiice.ia BOAa“ — AaK,ie nuka, Koja 6aiu „Ha MOKpeube Tjepajy“. 19. II lUKOACKa. Ajeua Mory oa Tora CTpaAaTH — HacTaBHiiKa, Koju nepaAO CBoje ^ane „Hanove nyniTa“. 20. Tpiijeiue hpothr csora 3Apan.La u ohh, koju Ma trs koz ynpoKa npu epmen,y nyncAe xw n ajy. koa 21. Mnoro muhu y TOMe u HannKa. C Tora Ba.i>a Ajeuy aapaiia iiai;iiKUHaTH, Aa Te ni>Tpc6e caora Tiije.ia 3aAoBo.,b aBajy Aa to ohab, icha to caMa npnpoAa biuto, u TaK<\ OAi’OBapa 3ApaB.i>y. 22. HaBRKOM ce Mory Te o6aBe peA AOBeciH. Ko ypeAHo j k i i b h , n a me ceoje mjejiecne nompeoe UM a h y hckh ii3BjccTaH ce Hay>iH, a » u na OAprfcno epujcMe, Taj ke pnjeTKo Aokn y npiiAHKe, Aa y TOMe n o rp n jeim i npoTiiB CBora 3ApaBA>a iiah npoTHB npucTojHocTH. n3ApaBA>eu. Narodne umotvorine. Koliki je javor na planini . . . Koliki je javor na planini Ni ptica ga preletit’ ne može. Sinoć su ga sokolovi prešli I pren’jeli ranjena junaka, Hamajlića, od petnest godina. Na njemu je sedam naest rana — Sedam rana od sedam pušaka, Osam rana od osam sabalja, Dvije rane od dva džeferdara. Sve bi rane lahko prebolio, A1 je njemu teško preboljeti Gdje se vlasi prstena igraju, Hasanaga kuca uz tamburu Sitno kuca, tanko pripijeva: „A Boga ti, zlatan Hamajliću, Kud će tvoji dvori i ahari ? Kud će tvoja ostarila m ajka? Kud će tvoja seka na udaju ? Kud će tvoja vjerenica ljuba? Kud će tvoji kmeti i timari ? “ Govorio ranjen Hamajliću: „Moji dvori prahu i pepelu, Moja majka jadu i čemeru, Moja seka kud je njojzi drago. Moja ljuba tebi, Hasanaga, Moji kmeti ljubi od miraza, Kad s’ udade nek ih tebi dade.I umrije žalosna mu majka. Zabilježio: Behluli Mustafa, Tuzla. Kad umrije Srma-Ibrahime. Kad umrije Srma Ibrahime, Njega žali i staro i mlado, I sokaci kud je prolazio, 1 prozori gdje je dolazio, Ponajviše njegova dragana. Od žalosti kose odrezala, Pa ih šalje dajdži u Budimu: „Eto, dajdža, moje ruse kose, Okuj mi ih, i pozlati mi ih! Pa ih metni na B udim -kapiju! Kogod vidi, nek s’ u čudu čudi, U kakvom su devletu gojene, �191 U kakvom su jadu odrezane: H* je majka žalila junaka, ll’ sestrica brata rogjenoga, IP djevojka svog prvog ašika 1 Nije m ajka žalila junaka, Ni sestrica brata rogjenoga, Već djevojka svog prvog ašika!" Zabilježio Alija Medinić, Bijcljina. ke y H»RMy aooiith jeAny oa Haj6o.i>ux KH>ura 3a cBoje KH>B/KHIII(b. »Ilpetvieft1* H3.ia3ii CBaiea Tpa ujecega Ana nyTa, Ha roAHHy ocat« nyTa, a uiTaMna ce y CBCCKaMa oa ’ieTiipu iuTana. Ta6aKa. HtijoHa cBaKoj CBecga no K 1‘20, a roAHinn>e CTaje K 8. AApeca: nIIpcr.icAU CapajeBo. G ajretov glasn ik . L ista k . Književne i kulturne bilješke. CpiicicH UifcHMeemiH L’.iaciiaic. Haaui.ia je a noc.iaTa npeTnjiaTHHmiua CBecna 3a 16 uaj 1911. roAOHe, ca ohhm caApwajesi: 1. PaAocT O iiep a T p 6 e. HpniioueTKa. CB6T03ap K o p o B iih; 2. Hyi«a PyMeHCTaH. PowaH. (XI.) A^kJ)5hc ^O ap; 3. y ha u na. IlecMa. Mupreo Kopo^iija; 4. Pal,aH»e c y m ja . IlecM n, Mnpico KopoJinja; 5. P i a D e s id e r ia . Maptco Ilap; 6 . JcAH a earjie cK a noceT a H>eroiiiy. (1) Bojne.iaR M. JoBaHOBnh; 7 B o p o a 3 a hchbot ii y3ajaMHOCT ko^ skhbot HH>a(II). JoBaH M. rKyjoBHh. — 8 K h, kxcobhh n p e r.ie A : XpBaTCKo cpncica nacMenocT y Boemi 11 XepneroBBHH, OA ^lp. ^IparyTHHa IIpozacKe. ^lp. B.iaAHMiip 'RopoBBh. — 9. U o 3opnuiH ii n p e r^ e A : .Hesnue, oa Mapica Uparc. BpaHKo -laaapeBnh. —«■ 10. y MeTHHSKH nperJieA : yHyTpauiite npuumice y eBponcKoj TypcKoj. Ha<WfpaTO12. B e^ eu iK e: Kit>BJKeBHOCT: »XaeaHarBHnua« A-mcce IIIaHTHha; „EacHe“ — „ J ic T o p n ja C p 6 a “ K. Japaneica; »4>pa3e h tjiaKTa«. ITpocaane: ^ncuTeja 06paAO* Buka; ^,pyuiTBa h ycTanoBe: roAHiuH>a CKynniTHHa CpnCB6 KffcHJKeBHe 3aApyre. 3ace6Ha CBecKa eraje l ';— Aimap (Kpyna). „C jhickh Kfbn:i;e>iiiii l'.iaciiHK1' n 3.ia 3a 1 u 16 CBaKora Mjecega y CBecKaiia oa neT TaoaTa h CTaje: Ha Tpa Mjeceua 4'50 a**h. (KpyHa) Ha nojia roAHHe 9'— „ „ Ha imjejiy roAHH.v 18'— „ „ Upen^aTa ce ma.’be ynanpnjeA. Kopnge3a nojeAUHe KH,arecTajy 1 A^nap (icpyHa). ITacga ce Moje Aa pyKonace, nncwa hta. ynyheHa ypeAHHuiTBy n)a.i>y Ha aApecy: CKon.T>8HCKa y j i . 6p. 9. IIpcTnJiaTy Ba^sa cjiaTa AAMiiHBCTpagaja .iHCTa: CKon^baHCKa yjiHHa, 6p. 9. IIper.ieA. 1., 2. a 3. 6poj oBora oajihhho ype^enor HayHHO-icy^TypHora uaconaca b3hoi;iii cy o b h x a ^hb 3ajeAHO ii paaac.iami npeTn^aHauaMa. Kao h o6hhho, „Uper.ieA '1 je a OBora nyTa nyH đoraTe caApJKaae H3 pa3Hiix o(wiacTB Hayne 11 comija.iHora jKHBOTa, na ke naTaopa y H.eay Haka 3ApaBe AymeBHe xpaHe a A°6pe noyKe. Ma OBaj Ba.'LaHii a icopacna ahct toh.io npenopy«iyjeMO iiHTe.iereHTHiijiiM cjiojeBHMa iiamera HapoAa, a HaponiiTO ra npenopyqyjeno Harnim ‘iiiTaoHBnaiia, Koje 611 ce TpeCa.ic peroni Ha „IIperjeA® npemjraTHTii, jep ■Društvene vijesti. PRETPLATNICIMA LISTA. Ovim ponovno pozivamo prclplalnikc lisla, da nam šio prije izmire dužnu prelplalu, jer ćemo inače, bez obzira, obusta­ viti svakome dužniku šiljanje lista Osim toga stavlja se do znanja onima, koji se na novo javljaju za pretplatnike lista, da ee im se list slali samo u lom slučaju, ako pošalju pretplatu unaprijed. H ob i.’iaH-j'TCMe.ba'i. Kao ti.iaH-yTeMe.,ba4 npucTynao je Hameu ApyuiTBy CBjecaii u poA<vby6aHii om^ ah AHHau, r. MyxanieA X. CMaiMOBiih Tpronag ii3 Bajuana, HBMe je y Tejie.T>e APyu*TBeHe 3rpaAe y Aapno jaw TeMC.T>ag. Koja ke ie joiu 6o^.e y4BpcTHTH. JK bbuo cBjecHB a poAo.T»y6Hnu r. X. GuaiiJiOBak a 6ao npaMjepoM a ApyraM HMykHim Myc.imiaHnMa, Koju jom He npncTynHine no^y rajpeTOBBX noMarana u npn- jaTe.ba. K a d .,C »ajretova‘ p o d o d b o ra u S to c u . — Mi smo imali više puta povoda, da sa zadovoljstvom istaknemo rad za naše društvo u Stocu, u Hercego­ vini. Raniji rad povjerenika stolačkog g. Mustafe Asima Šaraj lica priznavan je in a društvenim skupšti­ nama i na ovom e m jestu i on je bio prvi povjerenik, koji je za svoj rad i nastojanje na unapregjenju »Gajreta« dobio diplom u priznanja i blagođarnosti. Osnivanjem pododbora u Stocu je taj rad postao još jači i uspješniji i mi sa zadovoljstvom ističem o, da tam. društveni pododbor zauzim a isto onako m jesto m egju prvim društvenim pododborima, je kao što i ranije povjerenstvo zauzimalo m egju povjerenstvim a. Da bi poslove društva što bolje raširio i Gajretovu ideju popularisao u najširim slojevim a naroda, stolački pododbor je tražio i našao ljude i po okolnim selima, koji će raditi za „G ajret“ i nastojati, da mu što više doprinesu. U tu Jsvrhu je pododbor p red lo ­ žio glavnom odboru, da postavi za društvene povjere­ nike ova lica, u okolnim selim a Sloca: Gamil ef. Arnautovića, vjeroučitelja u B erkovićim a Alaga cunju, trg. u Crnićim a i A hm etagu B ehram a u Rotim lji, koje je glavni odbor za povjerenike odm ah naim enovao. Ovaj rodoljubivi rad društvenog pododbora u Stocu je za svaku pohvalu i mi g a ističem o kao pri­ m jer ostalim m jestim a naše dom ovine i apelujem o na �192 braću, da se zauzimaju za ovu našu najkorisniju hu­ a-iii je y noc.’beAH.eM TpeHyTKy oa.ioskho nyT 3a AOgHnje. J I bctobh BSHoee noAHTHHKy BaHtHocT OBora nyxa n ooiimanu ustanovu. N e u re d n o s t p o š te . Imali smo do sada preko jbeiKaBajy r a Kao H3pa3 npecopoljaja xypcKe napeanHe. Aonnsaic CyjiTaiiOB y C<Myn. CyaTaH je Aonydeset slučajeva tužbi od strane pretplatnika iz Janje (kod Bijeljine), koji se tuže, da pojedine brojeve lista Tonao y 3 c a ia no noAne n a 6poAy ,,XajpeAHH Eap6apoca“ npalu’H gnjevom ecKaAr om. O rpcim a »raca CBnjeTa nisu dobili. v Mi’stoga obraćamo ovim pažnju poštanskoj upravi no3ApaBn.ia je 0AyuieB.T>eH0 yjia38K »Bapčapoce« y npncTaHmn're. CyaTaH je Ty Hok npeHohno Ha paTiioj jialjw, na područni joj poštanski ured u Janji, jer upada u oči, da takve tužbe stižu najviše i gotovo izklju- a cyTp8AaH je H3nuiao n a cyxo h OARe3ao ce y BamijiiH čivo iz spomenutog mjesta, a to opet daje mjesta KoHaK. IJpn npozia3y Cy.niaHOBy H3 npncTaHmuTa y Ba-imopravdanoj sumnji, da se te neurednosti ne dešavaju jiiH K ohak Kp0 3 ncKBkeiie yABne orpoMHe nače eunjera nehotično. . . . . Našim pretplatnicima u Janji javljamo, da im cy 0 Ayniep.T>eH0 no 3ApaB.,BP.ie eyBepeHa. y*ieHBUii cbhx mi šaljemo redovno i u redu svaki broj i da im, u co.ivhckiix iDKOjia y«iecTBOBa.in cy AoieKy h no 3ApaBy. slučaju nedobivanja kojega broja, ne možemo odsele Oamsx no AO-ia CKy, Cy.ixaH je nocjiao CBora npBor ceslati nakna’ne brojeve. Neka se prituže poštanskoj Kpexapa a » čiiBuieM Cy»ixaHy A 6 Ay.a-XaMHAy B3 pyun n,e upravi u Sarajevu na tam. poštanski ured, jer on je rone ce.iaMe. Hocjmje npnjeMa pa 3 HBX Aenyxaunja, CyjixaH je npHMHo cxpane KOHcy.ie, a saxiiM ce OAMapao. kriv. 3 a BpnjeMe oAMopa CyjnanoBa npHHieBii cy očnom u O b v e z a li s e s a k u p iti p o 1 0 K „ G a 'rc tu " . Apel mostarskog »sedmoškolca®, koji je izišao u pred- Bapom, npakeHH CByAa 0AymeB.,i>eHnM no3ApaBiiMa cBiijexa. pro lom našem broju, našao je odziva megju našom IIpeA Bone, Cy^xaH je B3jaBno sceA>y Aa bbah CBoj HapoA, školskom omladinom. Već se je prijavio priličan broj ycA>eA nera je ciaHOBHHiniBo y MacaMa npn.ia3HA0 Aeopy omladinaca iz raznih naših srednjih škola, koji se obve­ u nopeA CyjixaHa A ^ ^ o B a jio . y Bene je 6nuo ocBjei.x>eH>e nnxaBe Baponin. zuju, da će preko ferija svim silama raditi na propa­ giranju Gajretove ideje u svojim mjestima i ,da će CyaiaH y CKOnJty. Y CKon.,by je Cy.ixaH AoneKan početkom iduće školske godine svaki poslali „Gajretu" npesia yxBp^eH0M nporpaMy, TpaljaHCiBo cbo 6e3 pa3viiiKe najmanje po 10 K priloga, što će ih sakupiti megju Bjepe y3e^o je yuemha y Ao,ieKy. Bapoui jo ncicnkeHa svojim sugragjanima. Ovome kolu rodoljubivih1' orhladinaca — obvez^ 3acxaBaMa, a iiaponnio yjiene, KyAa Cy^TaH npo^asn, nika, najprvi su pristupili učenici „Mektebi nuvaba", AeKopncaHe cy cjajHO. IIoAHrHyxe cy Ha cbo cxpaHe kojih se je 28 prijavilo, a čija imena donosimo u da­ xpayMiJ)anHe Kanoje. našnjem broju: Husein Kadic, 'H. Mehmed Jakić, AbR aiaB a Bapoui ce a »h , hoH opa ycKAiiaHMa rpadulali Zečević. Adil Galijašević, Mehmed Ali Kapetanović, Sinan Branković, Osman Sikirić, Derviš Hati' ^aHCXBa, Koje 0 AymeBjbeH0 no3ApaBjta CBora BAaAaoaa. bović, Derviš Baturović* Salili H. Begić, Derviš Kor- Hoky ce npnpel)yjy BeunnaHCXBeHa BaxpoMexn Ha CBe kut Jusufov, H. Rašid Tvrtkovjć, H. Ahmed Zahirović, expaHC, a nnxaBa Bapom Kao Aa ro p a y nj]aMeny. H. Hilmija Numić, H. Ismail Serdarević, Mehmed H. CpOHjaiicKa n a c ilja y CKOu.ty. y CKon.te cy aoOmerović, Asim Džino, Husejn Mašić, Naših Repovac, Ejub Ademović, Fehim Skalić, Ibrahim Gojačić, Ismet nyxoBaua Haponnxn nsacnaHnan cpncKor icpaA>a IIexpa Muftić, Alija Dautbegović, Šaćir Sikirić. Abdulah Kri- a epncKe B^iaAe, Aa no3ApaBe BAaAapa cycjeAHe nxnepaje. vošič, H. Hamdija Berberović i Omer Kulenović. y H3ac.iaHCXBy oa cxpaHe Kpa.x>ene cy: ^H ep aji JleoHBAa Živile svjesne i rodoljubive šeriatlije i bili pri­ Co.iapeBnk ca ABojaaoM aajopa, a oa cipaH e BAaAe Hamjerom i ostaloj omladini, koja još nije ovome brat­ nejiBHK MBHncTapexBa BHoexpaHBx Aje.ia rocn. J obbh skom kolu pristupila! JOBaHOBBli. M a.in r.iacniiK. Poruke i odgovori uredništva. Cy.iTan na K ocobj’. Cy.axaH ce je H3 IJaparpa^a KpeHyo na nyT Ha oKnonunim „XajpyflHH Eap6apoca“. IIo^acKy cy npncycxBOBa.in gapcKn npiiHneBn, mhchpckh KeAllB, AHD.lOMaTCKH Kop, BjepCKH nOIViaBapH, BCABKOAocTojmiuH n orpoMHa Maca cBnjexa. Tsagu ea bojhom MJ3HKOM npBpeAiUH cy Cy.xraHy 0AyuieB.i,eHH ncnpahaj. y npaxH>n CyjixaHa na.ia3e e,e h o6a enHa CyjixaHOBa, bp.uikii Be3iip, MiiHncTpii Mapime, yHyTpamH>nx Ajfi^a u nporBjeie u ćhbiiih MHHiicTap (JjjiHaHcnja Kao h abopckh bbuih HacHiiuu. OiwoiiH.aue nTypryx“, „Taj({)u, „MecyAlije , KpcTapBpa „MeyHA»jau, jeAHa OK.iouHa Kopnexa h ABa xopnno>epa, npaTe Cy.axaHa. Otaiorntana „AcapH TeR(J)HK , ABnje oK.ionue KopBeTc, neTiipu KOHTpa-Topnn.^epa h BHine Topmi.’Lepa, oxnyxoBajiH cy lanove 3a CoAyH. lipnje AO^iaeKa y Co.iyH, Cy.nxaH je naBpiuno CMOTpy hba 4>.iotom y 6.1B3BHH KacaiiApe. 3a npnjoMe Cy.nxaHOBa nyTa, IIleHx y.i Ile.iau npeAcjeAanahe MBiincTapeicnu cjeAHiinaua, a mhhhctup npaBAe npuinhe a s '^ hoct Bc^iHKor Be.inpa. MimncTap nojnu je xpe(5ao /ia npaxn Cy.ixaii8, 3a ypeAHHuiTBO oAroBapa: Ocaaii DhkhI., A. S. A. St. M. — Gledaćemo da uvrstim o u idućem broju. Selam ! M . . . m. — Donijećemo u jećLom od idućih brojeva! B. B., — Ono drugo nije zgodno za naš list. — Nadamo se da ćete nas se češće sjetiti. Selam ! A l i - F u a d — Hvala na savjetu, ali mi imamo sasvim suprotno mišljenje o onome svemu. Najbolje bi ste učinili, kada čiste pokrenuli svoj vlastiti list, u kojemu biste mogli dati izraza svojim »silnim osje­ ćajima« ! A s i m I sa, — Nijedna stvar nije za štampanje, a zagonetke, kao što vidite, ne donosimo uopće. Nu iz ovih, prvih Vam stvari, dobivamo dosta razloga, da Vas osokolimo na daljnji red, ali svakako prije toga da Vas uputimo na čitanje dobrih knjiga. M. G. — Ne dobismo još ništa. S ta je s tobom? II boluješ ili . . . Očekujemo svakako za ovaj broj. - Islamska dion. štamparija. - Za uredništvo odgovara: Osman Gjikić � https://kolekcije.nub.ba/files/original/764818a3d8c6628cc6806faef7aa6b95.pdf bd7437d8d01c8cb02b388e7f572c9c27 PDF Text Text BPOJ 1 3 .-1 4 . BROJ rOAIIHA 1T. GODINA ♦♦ rajpeT « Gairet K JH1CT 3A 4PyinTBEHE II0C./10BE H 3A HAPO £110 UPOCBJE'KHBAHjE. M3JLA3H CBAKOT 1. n 15. ----- y MJECEuy. — — B.iaciiHK: Apj'inTBO „rajper* - ype hhk: OcMan LIST ZA DRUŠTVENE POSLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. IZLAZI SVAKOG 1. i 15. ----- U MJESECU.------- T>hkiiL. — Vlasnik: Društvo „Gajret“. - Urednik: Osman Gjikić CA PA JEBO , 1 jy jia 1911. t jj — SARAJEVO, 1. ju hi 1911. H o j e i i a j e ^i h c t j : aa Bocny n XepneroBDHy n AycTpoyrapcKy MOiiapxnjy, 8a HjiaHOBe, Tajie6y, y'ienHKe n TOKatte 2 K, a a H o a a a H o s e 4 K ro/tmnK>e. 3a cbo ocTajie aeM*e 10 ^panaica. nojevim a 6pojeBB cTajy 20 xeji. Henjiaheua ce nncMa se npnMajy, I’yKonocB ce ne Bpafcajy- — IIpeTnjiaTa u pyKonncH ma.T>y ce ua a/tpecy: „l’ajpeT* — CapajeBO. C ije n a je l i s t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, z a n e č l a n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Još nekolike našoj školskoj omladini. sama diskusija o tome ne bi spadala u ovaj predmet. Tek tu je jedan psihički momenat našega elementa, o kojemu bi se teško dao stvoriti objektivan sud. Ali je svakom jasno, da se mora savladati jak i žilav neprijatelj na­ šega napredka, a to je zastarjelo shvatanje i čvrsto uvriježen konzervatizam u našem ele­ mentu. Za „Gajret" bi se već dalo agilnim i in­ tenzivnim radom mnogo učiniti, jer je već na tom polju, može se reći, bolje utrt put, po kojem bi se Iako postigao potpuni uspjeh u pogledu materijalnog stanja ove naše kulturne institucije. Ali na drugom kojem području mo­ ramo imati uvijek na umu loše praktične na­ zore i nizak nivoau duševne kulture našeg svijeta, pa ne smijemo onda poduzimati akcije bez nekog opće odregjenog pravila, izuzev slučajeve, gdje same okolnosti pružaju dobar teren za napredak i kulturu i u većem stilu. Dakle, onaj jaz megju konzervatizmom i modernom evolucijom treba premostiti, a stu­ povi toga mosta moraju biti naša mlada ge­ neracija i njezino spretno, sistematsko, aktivno učešće u narodu, jer to bi bio jedini način, da se mase akomodiraiu duhu vremena Inače bi veliki skokovi mogli — ne samo Ne znam može li se išta svesti na tako jednostavan i shvatljiv pojam, kao zadaća i poziv, što ga inteligencija, i gjaštvo, ima vršiti u narodu, a osobito naše gjaštvo i inteligencija u našem narodu, gdje im se pruža preveliko polje na kome mogu kulturno dje­ lovati, a gdje opet ima i nekog izgleda, da će taj rad donijeti i željenog ploda. Ali taj rad naše omladine i njezino dje­ lovanje u narodu ne bi smjeli biti opet bez nekog naročitog pravca, bez nekog odregjenog kompasa, po kojemu bi naš omladinac mogao zaći sa većom spretnošću i većom nadom u šire mase naroda, jer propagirati u narodu jednu ideju, skroz oprečnu njegovom dojakošnjem shvatanju, bilo bi opet bez smisla. Drugim riječima trebalo bi ovdje nekog sistematskog i sporazumnog rada. U nastojanju oko kulturnog podizanja na­ šeg naroda ili općenitije u provagjanju jedne izvjesne ideje u našem narodu, treba biti opre­ zan, jer narod često puta ne će onoga, što mu se nameće, pa baš kad dogje i do uvigjavnosti, da to znači za njega korist i nepro­ cjenjiv dobitak, on ostaje pri svom starom ne postići nikakva uspjeha, — nego još možda izazvati reakciju. ubjegjenju. Članak u prošlom broju „Gajreta" o ovom Zašto je tako neću isticati ovdje, jer možda bi to bio previše subjektivan sud, a osim toga predmetu odiše prevelikim idealizmom, koji se �194 u našim prilikama ne da realizovati. Po tom mi izgleda, da prijatelj višeškolac i ne sluti, koliko bi mu zaprjeka i koliko nerazumijevanja izašlo u susret, kad bi još htio na prečac po­ duzeti kakav rad u onom pravcu, jer se ne bi absolutno dalo izvesti ono što on preporučuje u pogledu novčanih zavoda i nakita našeg Bilo bi korisno, da se je bar ove godine pred ferije održao jedan sastanak gjaka mu­ slimana, makar iz viših razreda srednjih škola, na kome bi se o tom diskutovalo, onda gdje bi trebao prisustvovati koji narodni prvak, pa da se da neki impuls i, kako već prije rekoh, neki kompas u tom pogledu. I već kad se je jednom povela ozbiljna riječ o toj našoj školskoj omladini i njezinim dužnostima u svome narodu, onda bi bio prvi uslov za njezin eventualni uspjeh za to naro­ čito ustrojena organizacija. Osobito bi organizacije bile potrebne u pogledu osnivanja seljačkih zadruga, jer sam interes te stvari zahtijeva što više spremnosti i upute, pa onda sredstava za eventualna pu­ tovanja radi što više doticaja sa seljačkim staležom. A da bi u tim organizacijama morali biti zastupani svi gjaci muslimani, bez razlike svo­ ga političkog ubjegjenja, bez obzira na nacio­ nalni karakter, ne trebam ni spominjati, jer tu se radi o nama, o našem muslimanskom ele­ mentu, kojemu uvjet života, uvjet njegove eg­ zistencije leži u što skorijoj kulturnoj ekspanziji. Pri koncu naglašujem, da mi trebamo sa­ mo trezvena rada. Realne idealiste možemo biti, ali zanositi se idejama, koje se ne dadu ostvariti, ne smijemo. Ne završujem ovdje usklikom, u kojem se obično oduška daje skrajnjem entuzijazmu, s razloga, što se bojim, da se u praznu odu­ ševljenju ne uguši pozitivan rad. ženskinja. Ono se idealisanje udaljuje od zbilje t. j. od pravoga poimanja stvari, jer je još žalostan fakat, da u narodu vlada neraspoloženje prema ovakim korisnim ustanovama kao što su ban­ kovni zavodi, pošto se ukamaćivanje glavnice još neprestano smatra Šeriatom nedozvoljenom rabotom. I ovo je primjer gdje treba opreznog i strogo sistematskog rada, a ne odmah sa ukamaćivanjem nakita početi (na što se još daje neki zećat), ako baš iznimni slučajevi ne idu tome u prilog. Uvjeren sam, da bi še moglo rijetko gdje i u kulturnom svijetu prstom pokazati na ova­ kav slučaj i to zbog jednostavnog i jasnog razloga — poradi same ženske sujete. Dakle, mi lporamo zlatnom sredinom, a ovdje opet trebamo izabrati jedan zgodan pra­ vac našemu radu, koji će po mogućnosti paralelizirati sa dosadašnjom trezvenošću na­ roda i s njegovom asimilacionom sposobnošću za kulturom uopće. Pogreška je naša, što se mi utapamo u neizvedivim idejama, previše snujemo, na ve­ liko mislimo, a najmanje radimo i tako, što je najgore, ništa čestito i ne počinjemo. F e r i ja l n i g ja k u T r a v n i k u . Onda je naš neoprostivi grijeh i to, što smo svojim djelovanjem (u koliko se o njem može govoriti) ili možda i drugim nekim čud­ nim držanjem i u privatnom životu, stvorili nehotice veliku diferenciju megju inteligencijom M h c j i h . i starijim elementima, a to je i sasvim na­ A akoxo.i Aajo 5KHI50T casio omi u a, Koja ra npo6ajy, ravno, kad se je izlazilo pred. narod sa vrlo a CBHMa koju r a n a jy — cap i’. Tn-IIaTO H. modernim nazorima i njemu posve neshvatlji­ * vim idejama. Tim on drži, da smo se mi od njega otugjili i kako još misli iščahurili se u posve nešto treće. On počima zazirati od nas i čim ga još učinimo nepovjerljivim (ako već nije), onda je time i svaki naš rad onemogućen. Ko jo nao npeico H>era ra3H CBnjeT. * H ckh 5KHBH lipnje ctioje cupTa a Heicn noćenje. BcKhhu A>yAH H0 hchbh hh npnjc HII nocJinje — yl>y y CBajeT ii H3nljy a s H»era 6ajeAHif. l i l a a ep. �195 kakva drugova pomoć, kako im idu poslovi i tome slično, Tako se nizao dan za danom, mjesec za mje­ * secom, godina za godinom, dok dogje vrijeme, te se jedan od drugova razbolje i nakon nekoliko hefti bo­ M n o rm ia HapoA c.iy*H 3a 6yowjy 3a Kojou upincpuHajy ceoje .u rin e cBpxe.. lovanja umre. * Drugi ga je za vrijeme bolesti često obilazio, brinuo se za njegovo zdravlje, donosio mu ljekove, T e m ico .T>yAHMa( k o ju «Majy orni, a ne anajy niTa a kad je umro, pomagao oko opremanja, išao mu na BDAe, n Koju nniajy Hore a ne 3najy na *icMy CToje. dženazu i pratio njegovo tijelo do mezara. * Živi žalio i plakao za svojim izgubljenim drugom. H ilja d i a je Hec.pcha, k b a neico n o u n e , a * ce 6 o in Onaj dan, kad je druga u zemlju spustio, nije skoro ncTiiHe, Aa r a Ta iicthhu n e on o'ncpa.ia. ništa ni jeo ni pio, nego neprestano o njemu mislio. * Kako je bio vrlo umoran i satrven od prevelike O rp c c H ce jeAHe mane n a lio Tn A*ceT A pyrnx cane tuge za drugom, bolila ga je glava, pa čim je onoga n o ce o« u'm acTH . dana klanjao jaciju, legao je da spava i da se odmori. * Nije se bio dobro ni u snu utvrdio, a pred oči 3anuMTu: TBoja . u m a KopacT hg aaxTiijeBa, Aa mu dogje njegov umrli, drug, osmjehnuta lica, vesela yunjeK paAuui 113 .u r m e kopiicth . izgleda, zdrav i krepak kao kad ja bio u najljepšoj dobi svoga života. Nazove drugu selam, sjedne kraj njega i reče mu: — Sjećaš li se, druže, da srao obećali, koji od nas prije umre, da će doći, te živom drugu kazati, Hazim Muftić — Tuzla: kako mu je bilo kad je umro ? — Sjećam, brate, — odgovori živi malo u strahu. Dva druga. — Zato sam ja evo došao, da tebi pričam kako Bila dva druga, koji su se toliko volili, da jedan mi je bilo : od drugog nije nikad ništa krio ni tajio. Megjusobno Znaš da sam bio bolestan i da sam se za vri­ su se uvijek u svačem potpomagali. Svaki se je ve­ jeme bolesti gjahkad zanosio, pa nijesam s tobom selio sreći drugoga, a lako isto i žalost jednoga bila ni sa ostalima mogao ništa razgovarati, ali ja sam i je i žalost drugoga. Zajedno su hodali i razgovarali onda na neki način znao za se i za vas i živio sam se, a kad bi se rastajali, uvijek bi se sporazumljivali sa nekim posebnim životom. Sve mi se čini, da sam kada i gdje će se opet sastati. Toliko su se družili i onda nekud išao, nekakve poslove svršavao, sve kao tako su mnogo svoga života u zajednici proveli, da da sam sasvim zdrav, a vidio sam i to, kako se vi ih njihova okolica nije mogla zamisliti jednog bez u takom slučaju po najviše za me brinete. Tako sam drugoga. se prometao sve do jutros. Jutros, eno znaš, kako sam Oni su se megjusobno pazili i . slagali tako, da bio kao najbolesniji, pa se iskupili u sobi oko mene se nikad nijesu posvadili i nikada jedan drugom nije svi rogjaci, nekoliko komšija, a i ti si kraj moje bio mrzak j dosadan. glave sjedio. Vi svi sjedite oko mene, zabrinutih lica, nešto Jednog se dana drugovi po svom običaju sa­ stali, pa nemajući se o čem novom razgovarati, okrenu šapćete, išaretite, pipate moje tijelo sad po nogama, pretresati svoje drugovanje : od kada se poznaju, kako sad po glavi, pa kadkad što god učite, ja to sve se paze i vole i kako će se, ako Bog da i u buduće osjećam, Čujem i znam, ali ne mogu da sa vama raz­ govaram. sve do smrti paziti i voliti. Ja ležim i šutim, vi svi nešto očekujete, a i ja — Ali ako bi jedan prije drugog umro, šta ćemo kao da nešto očekujem. onda? — upita jedan od drugova. Tako smo prometnuli neko vrijeme, u tom oče­ — Onda onaj što je umro, ako bude pravi drug, treba da dogje onome koji je ostao, te da mu kaže kivanju, kad Ii se otvoriše sobna vrata, a u sobu i opiše, kako je umro i kako mu je poslije smrti bilo! ugje čovjek lijep, zdrav, vrlo fine vanjštine, umiljat i vesela izgleda, sasvim sličan tebi, kad si bio mlad — predloži drugi. i u najboljoj svojoj dobi, kakvog te se ja sjećam, — Hoćemo baš ta k o ! eto kad si mi najljepše izgledao. — Hoćemo! Čim ugje u sobu, meni kao da nešto olakša i Iza toga su drugovi još dugo živili, pazili se lijepo i drugovali. Ni jedan dan nije mogao proći, a kao da sam ja baš njega očekivao. On sjede kraj mene, nazva mi selam i upita me da se oni ne bi sastali, ispitali se za zdravlje, da Ii u kojeg imade kakvih novosti, je li kojem potrebna jesam li spremljen, da idemo. Ja velim da jesam, pa ,3jenn iiito rone koh>h jamyhu Ha mTanjr a Tpiehu OBojiiM Horaua, cjiiihhh cy omi .i>yAH, Koju caMii ce6e o6»iait>yjy. �196 odm ah ustadoh i s njim pogjoh vratima, kao da nikad ni ležao nijesam i čim ja ustadoh, vi neki viknuste: „Ina lillahi . . . ! “ a neki: „Allah rahmet ejle !“ Ja se više na vas i ne obazreh, nego krenuh za svojim drugom, novim znancem, koji mi postade ne­ kako vrlo drag, eto kao da sam s njime cijeli vijek drugovao. Kud god on meni rekne da idemo, ja ga sve slušam. Pa to nije, da mi samo po tlima hodamo, nego istom ako hoćemo po zraku, ili preko kuća, on ide, a i ja ga sasvim lahko slijedim i sve mi nešto ugodno što je on po mene došao. Malo smo tako prohodali po gradu i njegovoj okolici, a onda mi drug reče, da se sad moramo po­ vratiti kući. Kad smo se povratili kući, vi ste moje tijelo već bili opremili i već ste se pripremali, da ga odnesete.. Vi tijelo ponesoste, a i mi krenusmo za vama. Kad ste klanjali dženazu i mi smo sa vama u saf stali i klanjali. Kad dogjosmo svi skupa u mezurluke, ja vidjeh svoj istom iskopani mezar. Vidim sve šta ko radi i 0 svemu razgovaram1 sa onim svojim drugom. Moje tijelo vi spustiste u meza^ i počešte se spremati, da redate daske, pa da zemljom zagrčete, a meni se moj drug približi i reče mi, da i ja sigjem dole u zemlju, pa da kod tijela čekam, a da će i on doći. Ja ga po­ slušam, spustim se u mezar, a poslije toga sam čuo, kako zemlja, kojom ste me zasipali, lupa u daske više moje glave. Iza toga sam čuo, kako ste gore kraj mezara učili i dovu činili i napošljetku sam čuo, kako me imam ef. po imenu zove i napominje mi, kako trebam odgovarati kad me meleći dogju is­ pitivati, šta i kako vjerujem. Kad je i imam otišao, zavladala je tišina, ali vrlo kratko vrijeme, jer se preda mnom ukazaše lijepa dva prijazna meleća u insamskom obliku, pa me stadoše ispitivati: — „Ko je tvoj B og?“ — Moj je Bog, Allah Dželle-šanuhu, koji je sve stvorio! — odgovorih ja bez ikakva straha i pometanja. — „Ko ti je Pejgamber?" — Muhammed, alejhisselam! — „Šta je tvoja vjera?" — Moja je vjera Dini-Islam! I tako su mi još nekoliko pitanja stavili, a ja sam im na sve lijepo i jasno odgovorio, što me je osobito veselilo i razgovaralo, jer sam znao, da pravo 1 jasno u tome slučaju odgovaraju samo oni, koji su svojim dobrim djelima zavrijedili, da im se Bog smiluje. Kad me ova dva meleća sve lijepo ispitaše, udaljiše se, a ja opet ostadoh sam očekujući svoga druga. Nijesam dugo čekao, a na jednom se moj mezar rasvijetli i raširi tako, da se preda mnom mjesto uske i tijesne rake ukaza velika i prostrana bašča, kakvu sam ja još za zemaljskog života sebi želio i od Boga iskao. U toj bašči imadem na raspolaganju svakakvih ugodnosti i ljepota : raznog voća i mirisavog cvijeća, žuborećih slatkih potoka i ptica pjevica. Tu mi je i moj novi znanac došao i kazao mi, da mi je sve to Bog Dželle-šanuhu, dao iz svoga merhameta, jer sam svoj život proveo u iskrenom ibadetu, u poštenom radu i čovječnom postupanju sa onima sa kojima sam u odnošaj dolazio. Meni je u tom mom novom zavičaju vrlo ugodno i ne bih se više u prvašnji život nipošto povratio, jer mi se čini, da bi mi tu bilo tjeskobno, a ovo malo, što sam se od svog mjesta udaljio, to sam se od svog mjesta udaljio, to sam učinio iz dužnosti naprama tebi, jer smo se, — kako već znaš — ja i ti obvezali jedan drugom doći i kazati, kako mu je bilo za vrijeme umiranja. A sa d : Allah emanet! — Allah em anet! — reče živi sasvim glasno tako, da ga je njegov glas iza sna probudio, te je poslije toga znancima i rogjacima pripovijedao, kako je ugo­ dan san o svom drugu sanjao i nastojao je, da i nje­ govo življenje bude slično življenju njegovog dobrog druga. Ćazim Ćatić: Proljetni soneti, Osmanu Gjikiću. I. Vihra i leda minulo je doba:' S boštvom života, boreć se, je pala Kraljica smrti, što je zemlji slala Sablasti, bijese i mrtvilo groba. Sad svuda život elizejski huji: Stabla šumore ko strune na liri I zefir, cv’jeću popjevajuć, piri I cvrčak cvrči i roj pčela zuji. Potoci glasom metalnim žubore; Pjesnik — slavuju sa drobnoga kljuna Pjesmice kaplju. RazFježu se gore. Hej, c’jela Narav zapeta je struna, Na kojoj Sunce veiičajno sklada Himnu ljubavi: veselja i n a d a !... II. Daj, dušo, ruku, da te vodim sada Kroz naše šume, livade i gaje: U slici raja tu proljeće sjaje, A proljeću si ti sestrica mlada! �197 Prašina gradska debela je mrena, Što našem oku sve ljepote skriva.... A Priroda je slobodna i živa: Slobodni budimo i mi, djeca njena. Ko slatka pjesma sa kićenih grana, Štono ju poju umilni slavuji. I u mom srcu slavuji se roje__ 0 pogledaj me, savdisanje moje, Očima svojim cjelivaj mi oči! Pogjimo tamo na one vrhunce, Što ravnice ih zasijane kruže; Usnom i okom srkaćemo sunce. Ah! tvoje oči jezerca su blaga, Puna svjetlosti, života i moći — U njima s’ kupa moja ljubav naga... Nek svojom krvlju mladu krv nam pali 1 tad će naše okrilatit’ duše U r$ju plovit ko od sv’jetla vali. — — - VI. Divan je život, u slobodi kada Zagrije plamen ljubavi nas sv ete!... Gle, tamo pastir; pastirica mlada Kraj njega sjela i čarape plete. III. Listići šumni na granju se njišu, . Ambra se širi s orošene. trave, Kaloper, gjurgjic i ljubice plave Mlodošću bujnom na sve strane dišu, Vidiš li njene bokove i grudi, Vidiš li, kakva on je jedra stasa!?... Krv im i zdravlje licem se talasa, Bezbrižan pogled po sv’jetu im bludi. Mladošću tvojom. U zelenoj gori Cvijetno gn’jezdo zagrljaj nam nudi, Gdjeno kroz grmlje skače Satir ludi, A pjev se Nimfa na daleko ori. & ^ > i o, Pogjimo, ja ću tam te rtosft sada Na svome krilu kao vihor jaki — Ah, tamo, dušo, mitsko doba vlada 1 Tu ćemo pir i-svadbu slavit svoju 1 ja ću cjelivat rubin —f usnu tvoju, Ko ružu lahor što cjeliva laki. Oko njih stado pase sred rudine 1 janjci trče i majkama hrle — A njiha dvoje ljube se i grle. Katkada zvuk se tanke frule vine, Pa od tog zvuka sav vazduh zamiri — Oj, bud’mo i mi mlagjani pastiri! ti>lp IV. Od šumskog cv’jeća i od svojih sanja Splesti ću tebi dijadem na glavu I zakititi tvoju kosu plavu Krvavim lišćem svoga uzdisanja. Na gorskom vrelu n6ne ću ti prati,1 A svježom rošom umivati lica — Vesela glazba nestašnije’ ptica Na svakom će te koraku da prati. Po tvojoj suncem obasjanoj stazi U zanosu će padat ruže divlje, ćeznuć, da tvoja nožica ih gazi. A grane će se prigibati življe, Da poklone se tvom vilinskom čaru I svoje suze o kose ti taru. V. Sjedimo ovdje u zelenu travu Pod bagren, med što struji mu s behara; Na moja prsa sad nasloni glavu — Uživaj usred ovog bajnog čara. Ruku ini pruži, nek iz njena dlana U žile moje tvoja mladost struji, ll U li VII. S proplanka ovog vidik na sve strane Puca niz luge, pašnjake i polja — Daleko tamo u ogradi kolja Vide se selske kuće zaštrkane. Nad njima lebdi tanana munara I svojom alemom k nebu molbe šilja: — Nek Vječni ove strane blagosilja, Od rada težak gdje se ne umara! Na r’jeci selske žene rublje peru, U šumu kosom drvari se veru I svako radi, pjevajuć s veselja — Živjet u radu najveća im želja.... Ah, zašto i nas majčica ne rodi, U ovom selu, u ovoj slobodi!?... Alta Nerćes: Iz sličica ,Sa Nereve“ Herina osveta. Kad ’no god. 1892. prvi put zazvižgja vatrenjača obalom Neretve, dogje u našu kasabu dosta i nepo­ znata i nepozvata svijeta. Došljaci, ne bogenisavši našu staru čaršiju, odmah se počeše naseljavati u novim ulicama, koje se pro- �198 sjekoše uzduž i poprijeko. Tu su sad razne manje i veće zgrade. Megju tim svijetom došao je i Niko Dundžer, otuda od bilećkog kraja. — A, da, veli Niko našim ljudima , u vas evo rađa* a u nas ga nema. Ja pečem kahvu, umijem bri­ jati i, što je najpreče, umijem sa svijetom ... Tako je baš i bilo. Otvorio Niko nešto kahvice, te se otada uz njegov odžak na stotine ljudi sgrijalo i omeračilo s crnom kahvom. Niko nosi vazda svoje hercegovačke šalvare stozlucima, pa ga naši prozvali „Herom“, kao da treba razlikovati HercegoVca od Here. U Herinoj kahvi uvijek džumbus. Ako si biva što kaharli ili onako nešto zamišljen, otigji u Herinu kahvu. Tu je publika, što ’no naši pametari vele »bez razlike vjere i narodnosti«, sve mirno, sve u redu i, kao dogovorom, svi navaljuju dan na dan na Heru, Došao n. pr. Mehmed Talir, pa priča, kako je šuštao idući čak iz Bjelimića, pa veli, gladan ko vuk prijonuo kod kuće, da jede i pojeo je ko ,Hero. Oni svi u smijeh, a Hero namršti malko ćelo i skupi ne­ poćudno obrve i — /mir. Gazda Stanko Zubatf ofiet zapodjenuo razgovor o svome „konkurentu" gazdi Ljubi, što je dobio pasoš na livor, pa ga veli zadio za sila’, baš ko... eh, baš je prostak, baš je pravi E ra ... Opet svi u smijeh, a Hero malko nepoćudno namršti se i, ko da nije ništa ni bilo. Pa i »Švabama® duša Hero. I oni dolazili na džezvu kahve a bogme i na džumbus. A nije to biva »od trehe« ili ne daj Bože od pakosti, nije, no čisto omilio Hero ljudima, a valja se i nasmijati m a lo ... U ovo nekoliko godina, kako se počelo u našim krajevima što-šta raditi „po modi" i u nas se omla­ dina odlučila, da otvori čilaonicu. E, ali valja u to ime načiniti zabavu, da se steče štogogj i para, a stara je riječ: temelj kuću drži. I zbilja se održala zabava. Poslije zabave je tom­ bola, pa kako je naravno došao i Hero na tu našu zabavu, valja ja i ovom prilikom malo prodžumbusati Neki- ga od omladinaca bajagi naputi, da kupi pet-šest karti, pa će, veli, na tomboli dobiti jednu kutiju u Vrijednosti od 10 K. — A nalet vas, djeco, bilo, ’ajde nek i tu ode pet groša... Nestrpljivo se očekivala tombula. »Temo«, »kvate rn o « ... dogjoše i progjoše,pa »činkvina« ništa, a po dogovoru za njom »tombola«. „Hero dobio!" — povikaše svi u jedan glas. — Otvaraj Hero! — zavikaše dječaci. Hero polagano, tobož s velikom voljom, odmo­ tavaše veliki paket. Mnogi mu pomogoše. Odviše neku silu papira, napokon otvoriše kutiju, kad imaš šta vidjeti?! — u kutiji jedna stara, otrcana Herina tabla od fildžana. — Pa lijepo braćo ! — istom će Hero, baš smo, bogu hvala, odjumbusali, a da i drugi svijet čuje za naš džumbus, deder štogogj za našu gjačku sokolčad. H«\, kome šta od srca ide: Za „Gajret"! U tome se svi iznenadiše. Neki se počeše spre­ mati i na vrata, a Hero zavika: »Nes, duše mi, bježati, i ti si se, b’rte, smijao!« Naravno, da je sva publika bila- vesela i u tom džumbusu Hero oblijećao od osobe do osobe, a novac sipaše u njegovu odrpanu tablicu. Za to ono onomadne stajaše: „Na islamskoj za­ bavi sakupio Hero u društvu za »Gajret« K 48'48“. Mncjin. H I t o je ko noHOCHnjn Ha 0 OHH3Hnjn 6 h t h Ha ohom CBHjeTy. orom cBnjeTy, tiim hc * He cp^n ee KaA cjmjenag Kaace hh th KaA T_e rpAH oHaj, ko a» Te He no3Haje. hhc.ii jmjen, Hena CBaKH do ^ h c th np6A CBojou KyhoM, na yjinna 6 h t h n a d a . he * L o jta je KOJiiifia y Kojoj ce cunjy, Hero najiaTa, y Kojoj n.iany. * B o .te je cnacHTH OHora, Kojw je Ha caiapTH, Hero CTOTHHjr MpTBHX CaxpaHHTH. * Ko He Hana/ta syKa, iu k o a h uBgaMa. * tHonO BH MHCJie ---- CBH K p a A y . * Ko ce 05K6HH caiio H3 nycT6 .i>y()aBH, uua npnjaTHe Hohll, aJIH 3A6 A^HP. * Bo.’i.e je MpmaRa cJioCoAa, Hero A^Ce-io poncTBo. Hafia R .: D va pisma. i. Draga Remzija, Evo sedmi dan otkako dogjoh u svoj novi za­ vičaj — u ovo malo ubavo mjestance. Moram pri­ znati, da mi je u prvi mah bilo malo neobično iza našeg bijelog šeher-Sarajeva, ali sada — sada sam posve zadovoljna, posve obična kao kod svoje kuće, Za sad sam na stanu kod tetke, a po svoj prilici ostaću i nadalje, jer ne mogu ti reći koliko su sc �199 obeselili mojim dolaskom, a i inače mi je lijepo i ugodno kod njih. Kazivala sam ti još i tamo, da sam najviše zauzimanjem moga dobrog tetka i imenovana u ovo mjesto. Što se tiče ostalog svijeta, veoma sam zadovoljna. Da vidiš samo koliko me paze, kako mi „ićram" čine, ama što se rekne drže me k& malo vode na dlanu. Eto, ja dogjem iz škole, a njih vazda puna kuća: došle, da vide „sv o j u mladu bulu“ (tako me zo v u ).---------- -----Vjeruj mi, plemenite su to duše, ugodno je to društvo, gdje te ne sputavaju „pravila etikecijeu, gdje nema zlobe i pakosti — gdje caruje ljubav i iskre­ nost. Doduše ima ih nekoliko, kojima to još ne ide u glavu — da ja „turkinja" budem učiteljica, ali i to će iščeznuti. Dakle sve je u redu — sve ono, što smo još u školskim klupama željeli, o čemu smo sanjali. Jest, mila moja, samo još, da započnem — da pokažem svome narodu, da i on ima kćeri, koje se brinu za njega, za njegov napredak. Doduše uvjgjam još od sad, da neće hiti baš tako jahak posao tim više, što se ova škola tek osnovala, pa valja ppsve na novu početi, ali ništa za to; rada se ne bojim, hvala Bogu, zdrava sam i ustrajna, žilava i odlučna. Stoga lijepa moja garavušo, budi posve si­ gurna (a i „onaj") u moj uspjeh, u moju zadanu riječ. Znam, Ijutićeš se,-što ti nisam sve potanko ocr­ tala: moje putovanje, prve susretaje, pa položaj mjesta i uopće o ovdašnjem svijetu — a naročito ženskom — kao i svojim utiscima o svemu, ali zadovolji se za sada s ovim. Čim dovedem malo stvari u red, eto me odmah s čitavim romanom. Zato opet nemoj, da to tebe smeta, a da mi opširno ne ispričaš o svemu, što se dogodilo, iza moga odlazka, a naročito u našem „malom kru­ žiću." Poselami sve naše, pa možeš ako hočeš i „ono­ ga" — i ako sam mu pisala, — a tebi vrući sestrinski* poljubac! Tvoja Habiba. II. Draga Habiba, Tvoje pismo, i ako me nije zadovoljilo, ipak ti moram uvažiti ispriku, naslagjujuči se još od sad čitanjem onog „zanimivog romana". Ovamo upravo sve pusto, sve mrtvo, jer tebe nema! Ali se ipak tje­ šimo čvrstim uvjerenjem, da će to naše željkovanje za tobom uroditi korisnim plodom kako za nas tako i za .cijeli naš narod. Da udovoljim bar donekle tvojoj želji, evo d ati rečem nešto o „najmarkantnijoj" novosti iza tvoga odlaska. Ono još pri tebi oženio se je Ešrefbeg K., a sada se provodi veselje, kakovom — kažu — nema pametara. E hajde — velim — da i ja vidim to čudo, dosad nevigjeno. Tako i bi — odem. Ne znam upravo odakle bih počela. U kratko mogla bih ti reći, vidjela sam svega i svašta i opet — ništa. Velim ništa, jest, ništa dobra i plemenita, korisna i hvalevrijedna. Neise, da započnem, pa makar kako i odakle bilo^Provukavši se kroz onu silnu svjetinu, izmegju fijakera i drugih zavrzlama, eto me nekako jedva unutra. Ja lijepa moja, da ti je bilo samo stati, pa pogledati, šta se sve čini, ama pro­ lomi se, pa eto. Dvije velike kuće (muška i ženska), pa konak i dvorište, bašča i sve je to puno ko tuljak. Vjeruj mi, u prvi mah nisam se znala ,’snaći usred te huke i buke, vreve i galame. Nije šala dvije su same sviračke družine, osim drugih pojedinih svirača i sviračica, pjevača i pjevačica — e čisto da ti uši zagluhnu. U muškom odjelu muški za se i na svoj način veseie se i zabavljaju, a ovamo opet u ženskom isku­ pile se po izbor hanume i begovice, efendinice i aginice sve u svili i kadifi, pupelinu i baršunu, kumašu i džanfezu. A onaj pusti nakit! — to nema treperi, bljeska se i grohoće, kao da se sam nečemu čudi, smije. Pa još da vidiš mladu! — E tu čisto moj razum staje. Tu bi i pero kakva velikog maj­ stora bilo nemoćno, pa da to sve opiše i predstavi. Na prvi mi se pogled mlada pričinila kao kakav model ukrašen najdragocjenijim uresima ovog svijeta. Žalila sam je, ali šta ćemo, nesretna moda — „po starom običaju". Ta neskladna vreva i beskorisno naklapanje, ukočenost i nadutost, pa svakovrsni mirisovi pomada i parfumerija ubrzo mi dosadiše. Za­ virim u drugu sobu ne bi li našla bar malo odmora, ali uzaman — i tamo žurba i žamor, smijeh i galama. Ondje se opet jede i pije, onamo razbija i proljeva. I to sve ide bez reda i mjere, bez koristi i potrebe. Promatrajući ovaj cijeli vrtlog zaprije mi oko za nekoliko siromašne dječice u dvorištu. Došla i ona na '„veselje", ne bi li i na njih kanula koja kapljica milostinje iz tog ogromnog oceana. Ali za njih nema mjesta tu — u domu sjaja i bogatstva, u leglu raskoši i luksuza. Ta čemu, oni su — siro­ tinja! — Zadrhtah — a neki tajni glas kao da mi progovori: „U kakovu svrhu, šta je sve ovo?" Zve­ ket dragulja, Sušanj svilenih haljina, cilik ćemaneta i tambura odgovaraše mi: „Ništa, propast!" Pa zbilja, evo i sama se promislih čemu sve ovo? Eto, na pr. sami svirači — kako pričaju — stajali su osam stotina kruna, pa na desetke se buradi tu razbilo i još mnogo i mnogo koješta, ne bih ti mogla vazdan ispričati. A čemu sve to? Odgovoriće s e : „Eee, nek svak zapamti kad se je beg koljenović oženio". Dobro, pa nek se zapamti, samo ja tvrdim, da smo mi to i davno zapamtili, pamtimo i sada, a pamtićemo i u buduće gorko i žalosno ako bude ovako trajalo. A čemu onaj silni nakit i onoliko skupocjeno odijelo? Na to je još lakše od­ govoriti: „E moja draga, valja se pokazati — megju svojim drugama — koja ima više nakita, ljepših odi­ �200 jela, pa bogme koja se bolje istakne, ta naravno slavi pobjedu — bere „lovor vijence". Jest, to je ono, sram ota je nemati ništa na sebi, ostati megju najzadnjima. „Za što da ja nemam ovo i ono ko što je u one, zašto da ona ima više od mene, ta šta mi je još ona, a ima to i to“. I to se tako ugleda jedno u drugo, a pošljedica toga jest: „ P r o p a s t , n a z a ­ d o v a n je ! Ja šta će onda siromašniji, kad vide ovaj saltanet ? Ništa, rečiće kad i mi ne možemo ovako, ili kad je ovoliki trošak, nećemo se nikako ni ženiti (uda­ vati), i iz toga opet slijedi — nazadak, propast. A sad pomisli šta bi se sve dalo učiniti s tim , u besposlicu potrošenim blagom, s onim ogromnim svotama, koje se širom naše domovine na ovakva veselja potroše? 0 , mnogo, mnogo! Osnovati banku, kakovu fabriku, humanitarno društvo i šta ti volja. Pa ako je stalo i do slave — nama — na ovaj bi se način ona najlakše postigla, jer kad bi čitava javnost zatrubila: bosanske muslimanke osnovale to. i to poduzeće, ova toliko i toliko uložila, ona onoliko dio­ nica uzela, eto tek onda prave slave i velike časti a uz to još i koristi kako sebi tako i cijelom ovome narodu. Ali one neće na Jaj 'hačin slave, oni još Jie uvigjaju potrebe niti toliko, da bi koja (a koliko ih je bilo na okupu) progovorila za svoj narod, za svoju sirotinju, da bi se štogod sakupilo za naš „Gajret", „Sirotište", i slične ustanove. Jest, one još nehajno drijemaju, dok kćerke drugih vjera i naroda davno su se već probudile, gibaju se, pomažu svome narodu. Što je jos žalosnije, ne brinu se niti za svoju rogjenu djecu, nego su ih prepustili na m ilost' sud­ bine, da ih ona — odgaja. Ja pak držim, da su oni — bogataši — na prvom redu dužni školovati svoju djecu, uzgajati ih u duhu vremena i pripremati za vrijedne članove i dobre borce svoga roda, jer baš ovakovi mogu najviše da koriste. Ali na žalost i u tome kod nas stoji obratno, naime i što imamo ovo malo inteligencije i gjaštva (muškog i ženskog), ja ima jedna četvrtina iz bogataško-plemićkih krugova, ja nema. Ne misli, lijepa moja „bulo", da se ovim oba­ ram u opće na provagjanje svadbe. Ne, i ona imade — što niko zanijekati neće — svoju svrhu, svoju neku zadaću i značaj. Samo treba da je — kao i sve ostalo — u svojim granicama, prema prilikama. Dok današnje svadbe, kako i sama vidiš, nišu saču­ vale u sebi ništa od svog prvobitnog karaktera, od svojih vrlina. Jedno je samo što se može izvjesno za njih reći, a to je, da su dobar most do ponora, je­ dan veliki uzrok našem nazadovanju. Eto, to je, što ti u kratko imadoh reći o svadbi, a ti sad sama prosugjuj kako h o ć e š ------- --------Što se tiče „našeg malog kružića", jedine naše utjehe i nade, vesela srca kličem: „Ipak se kreće", polagano se napreduje. Kao i pri tebi, redovito se sastajemo u svoje „velike prostorije", u naš mili za­ kutak. Samo s tom razlikom, što nas je sada dvo­ struko više, jer svaki dan dogje pokoja na novo. Šta više, „ulovili smo u svoje mreže" i jednu iz v e l i k e k u ć e , koja će nam dovoljno moći doprini­ jeti materijalne pomoći za izvedenje naše osnove. Da vidiš samo — ama milina pogledati kako se to mar­ ljivo čita, živo raspravlja o svemu i svačemu, a na­ ročito o našem — ženskom — pitanju, pa čak imali smo ovih dana i jedno veoma poučno predavanje. U kratko mogu ti reći, sve je pripremno i — mislim — još u ovoj hefti imaćemo širi sastanak, na kom će se definitivno zaključiti o svemu. Samo da si nam još ti — eh, ali za to si opet tamo .dobro došla, pa svejedno. „Onog" često vigjam. Skoro svaki dan donese nam pokoju knjigu, ili list, i inače štogod ustreba, nagje se na ruci. —• Da mu Svevišnji p la ti.-----------1 (eto, ti ispuni prazninu). Ala, da si • čula koliko smo se smijale čitajući tvoje pismo za onaj naslov: „naša mlada bula" — pa neka, baš to tebi lijepo ujiše, a — znaj — i mi te više drukčije ne zovemo. Neise, javiću ti se opet na skoro, a tebe potsjećam na onu: „Obećanje teško dugovanje". Želeči ti svaku sreću i dobar uspjeh, selam ti šalje tvoja sestra — Remzija*. K aranf i l a g a : Na postelji. — Iz „Sabah-zorskih vjetrova." — Sumbul mavi U zelenoj travi, Ruža miri, Bude se leptiri, Zora zori — A u mome dvoru Jošte gori Svjeća na umoru. Na postelji, U samrtnoj želji, Ja bolujem. Mladost oplakujem, Glava gori, Srce bije jako, Grudi mori Leđna sm rt polako. Otvoreni Prozori stakleni, P a se čuju Ptice gdje klikuju, I na jazu Hukom šumi rijeka, Ko na oazu Krupnih žica jeka. Kraj uzglavlja Ona se pojavlja, Rukom gladi Kosu, čelo hladi, Oštre oči Upire u lice, I krv toči Iz svake žilice. * Ove sam podatke sabrao u našim mahaoskim zakutcim a — razgovarajući sa jednom znankom . �201 S druge strane Blaži smrtne rane Mila dika, £to je mašta slika, Da kraj mene Uz postelju stoji, I čemerno Zadnje dane broji. I*a mi ’nako Umirati lako, Ko da mi je Smrt nešto milije Od života, Puna kobnog vaja, Bez ljepota Onog vječnog raja. Gdje mi draga Vječno mila, blaga Živjet ode, A ja ostah ovdje, Da me hara Za njom bolja žuta, I obara U grob samrt kruta. Dok se čuju Ptice gdje klikuju, Zora sviće, I zeleni lišće, Na cvijeće Rosica se svija, I proljeće Goricu razvija. Sejlii-Sadl: Ljubljenom biću. Ljubljena! Ima li na svijetu čovjeka, kojemu uzvišeni ljubavni sastanak ne bi zatitrao strunama njegove pameti? Ako ima, onda ili si Ti umakla nje­ govu pogledu, ili mu se na oči navukao zastor za­ slijepljenosti. Svako, a naročito nečisti, ne usugjuju se i haram im je pogledati Tvoje svijetlo lice. I kad se preda mnom ukazuje veličanstvena ljubav, u taj časak mi se porodi želja, da joj ja jedini budem motriocem. Dan ukida noć sa zemlje i svega nestaje, ali naš ljubav ne poznaje zadnjega časa. Koga god resi proziran pogled, pa makar do­ tični bio i pod teretom, opojen je ljubavlju. Prožeži mi tijelo pogledom, nek mi svi atomi njegovi odišu sjećanjem na Tvoju veličinu. Sav svijet zna, da je za nesretnog ljubavnika strpljenje jedini lijek; ali šta će biti, ako taj nesret­ nik ne mogne više trpiti ljubavnih muka? Koji bi vidio Tvoju oknivenu ruku, rekao bi: za ovom rukom umrtvljeni, ne treba da je pohlepan. Sadija, okrenuvši glavu od svega svijeta, samo Tebi svoj pogled obraća. Svu pažnju Tebi posvećuju i nema ništa, što bi Ti uskratio. A ne može ni uskratiti, kad-rob-ništa i nema. S perzijskog preveo: M# $. S arajllć. Ćazim Ćatić: „Halukov dnevnik“. Pod tim je naslovom prije mjesec dana ugle­ dala svijetlo druga knjiga pjesama glasovitog turskog pjesnika Teufik Fikreta, koju je pjesnik posvetio svom sinu Haluku. Veliki autor „Razbijenih gusala11 i obnovitelj osmanlijskog pjesništva u ovoj nam se zbirci pjesama prikazuje kao umjetnik na kulmenu svoje stvaralačke snage; on nam je u ovoj knjizi dao potpunu sliku svoje i individualne i kolektivne duše, s toga ne će biti s goreg, ako ovdje dvije-tri progo­ vorimo o ovoj novoj knjizi i uopšte o Fikretu kao pjesniku i umjetniku. Govori li se o Teufik Fikretu, odmah nam pred oči dolazi jedan plemenit i odličan čovjek, jedan ra­ din i ustrajan socijalni elemenat, jedan kulturni po kretač, koji je u zastarjeloj i obljutaviloj turskoj pje­ smi proizveo revoluciju i stvorio cijelu mlagju pje­ sničku generaciju, čijim dušama i danas vlada. Istina, u zadnje vrijeme — poslije proglašenja ustava u Turskoj — pojavila se je jedna grupa mlagjih pjesnika „simbolista" — članova književničkog društva „Zora budućnosti" i'..>» — koji prigovaraju Fikretu zastarjelost pjesničkih izraza i slika, te nevaljalost tehnike, mi ti su prigovori posve neoprav­ dani. Pjesniku „Razbijenih gusala" — i._sd J , . — niko ne može poreći savršenstvo artizma; on je jedan od najzaslužnijih i najmarkantnijih radenika na polju lijepe turske knjige. Kolikogod je Fikret uopće obnovitelj osman­ lijskog pjesničkog jezika, forme i tehnike, toliko je on obnovitelj osjećanja, mišljenja i refleksije u tur­ skoj pjesmi. Fikretova je vila unijela u tursku pjesmu nove elemente, nove ideje i nove poglede na život i svijet. U mlijeku njegove poezije okupale su se i oči­ stile misli i osjećaji današnje osmanlijske pjesničke generacije, koja ga smatia svojim duhovnim vogjom i utemeljiteljem moderne pjesme. Redžai-zade Ekrem je uske granice turske po­ ezije malko proširio, unesavši u nju neke elemente, koji bijahu nepoznati; on je dokazao, da i svježi cvijetak i sušičava mlada djevojka mogu biti pred­ metom pjesme; ali Teufik Fikret je prvi kod Osmanlija pokazao, da je pjesma velika bujica riječna, koja poplavljuje cijeli svemir, cijelu vasionu. I baš zato se Fikret mora smatrati preporoditeljem osmanlijskog pjesništva. Teufik Fikret nije čisti liričar; kod njeg se lirska žica teško osjeća. Njegova nam lirika izgleda kao žubor malene rječice, koja se pričinja veća nego što je u istinu, jer je najprije prošla kroz suhe i puste predjele, pa onda protekla mekim i vlažnim zemljištem. �202 U „Razbijenim guslama" jedva osjećamo liriku, pa i ako je tu katkad vidimo, ona je manjkava i ne­ potpuna. Fikret u sebi, u svojoj nutarnjosti vrlo malo nalazi pjesme; s toga se obraća na vanjski svijet više, nego što treba i tamo traži ljepote. U njegovim grudima ne ključa neobuzdana divlja strast i mi kod njeg nikad ne vidimo onog nervoznog osjećanja, što «a vidimo n. pr. kod našeg Kranjčevića u „Trzajima". Jedino se tako dade protumačiti često pomanjkanje fantazije i čuvstva u mnogim njegovim pjesmama. Umjetnik Fikret je neumoran radenik na polju lijepe literature; on je ponosan pjesnik, koji je dobro shvatio svoj poziv i koji visoko drži stijeg pjesničke slobode i svoje individualnosti. To se vidi u „Halukovu dnevniku", koji sam pročitao nekoliko puta od početka do kraja s najvećom nasladom i uživanjem. U ovoj knjizi pjesnik iznosi pjesme, koje je — i ako nijesu Štampane bile — cijeli osmanlijski na­ rod nosio u duši, u srcu. Pjesma „Pred slikom" i „Crveni polumjesec" pisane su krvavim plamenom patriotskog oduševljenja, koje ispunja grudi ovog bogodanog pjesnika. Veći dio ove knjige pjesama sačinjavaju hrnnusi i ditirambi domovini, radu i životnoj borbi. U njoj Fikret otresao se jć>onog Schopenchauerskog pesimizma, koji provejava skoro cijele „Razbijene gusle", pa sada titanskim glasom poziva cijelo čo­ vječanstvo, a poglavito novi turski naraštaj, na put slobode, života, rada, veličine, prosvjete i napretka. Pjesnik sada slavi sunce, snagu, energiju, pobjedu; on je sada buntovan džin, koji bi htio jednim ma­ hom srušiti sindžire, što stežu duh njihovih saplemenika i sviju ljudi. Dok je prije u „Razbijenim gu­ slam a" risignirano gledao na ljude i svijet, danas on slavi život i svoje saplemenike uči životu, borbi i pobjedi; današnja je njegova poezija zdrava i sna­ žna, poezija divskog Prometeja, koja bukti poput pla­ mene lave. Fikret je pjesnik slobode pojedinaca i skupina; on nikomu ne zna laskati, pa ma to bio i sam ti­ ranin Abdul Hamid; on poput velikog Kranjčevića, koji ,,rce zna puzit a u prahu" s ponosom dovikuje: „Puzavost i laskanje mom su duhu Sto puta teži od ropskih sindžira — Slobode savjesti i slobode misli Pjesnik sam — moja slobodna je lira". Mi ćemo ovdje navesti jednu u cijelosti pjesmu, koju pjesnik upravlja na svog sina.Haluka, koji sada u maglovitoj i kišovitoj Škotskoj Studira elektroteh­ niku, pa da imademo približnu sliku drugih pjesama ove nove Fikretove zbirke: Prometej. U svom srcu vazda ćuti Kljun vatreni svete čežnje Za saznanjem. Vazda misli Na velebnost ove težnje: Što su oni goF na nebu, A ja ovdje u dolini? Što da sv’jet se meni smije, A da plačem ja u tm ini? Kako se je l’jepo nebu Uzvinuti, pa s visine Smijati se!... Ah, kada će Duh oživjet o ta d žb in e? !------0 neznan električaru, Budućnosti roda moga, Koji čezne blagoslova 1 svijetla ognjenoga! Iz te zemlje udaljene, Kolijevke novog duha, Donesi nam snažnog ploda — Trebamo ga kao kruha. Donesi nam zrelog ploda, Um i ,,ego" štono hrani!... Nek ti ruke ne zastaju, Uvjek radi, vjek se brani. Pred očima vazda drži Drevnog mita div-junaka, Što je ukro oganj s neba, Uzvinuv se viš oblaka. Ko Prometej srčan budi: Jake volje, divske glave — Ma ne znao nikad niko Tvog imena, tvoje slave. Eto, ovoj su pjesmi slične sve druge pjesme nove Fikretove zbirke, a da ovake pjesme djeluju, osvježuju, hrabre i dižu — o tom nema sumnje. Od kolike su pak važnosti po mladi naraštaj one, ne da se ni procijeniti, jer ovake pjesme mladeži ulijevaju u srce hrabrost, samosvijest i težnju za slobodom i samostalnošću u životu i nadahnjuju je otpornom snagom proti svakom neprijatelju; — dakle jednom riječi ovake pjesme stvaraju čelične karaktere, zdrave pobjedničke individualnosti i vrijedne članove ljud­ skoga društva. Veći dio pjesama u „Halukovom dnevniku" je bez ikakve manjkavosti i pogreške, a s gledišta ob­ �203 lika, tehnike 1 dikcije one su upravo nenatkriljive. Fikret je ovom knjigom postigao uspjeh, kakav do sad — po mom mišljenju — nijedan turski pjesnik nije postigao. Ljubiteljima lijepe knjige,. koji poznaju turski jezik, najtoplje pieporučujemo ovu zbirku Fikretova alemlja, jer će u njoj naći najljepšeg duševnog uživanja i slasti. J. J. Koussean: Noć pod vedrim nebom. Sjećam se i sada, kako sam jednom proveo krasnu noć izvan grada, pod vedrim nebom, ha jed­ nom putu, koji ide kraj Rh6ne ili SaOtie, jer se sad baš ne sjećam, kraj koje od njih. Na drugoj strani na terasi, protezahu se bašče. Onoga je dana, bila velika vrućina, noć je bila upravo krasna, rosa je nakvasila uvelu travu; noć tiha, bez vjetra; zrak je bio svjež, a ipak ne hladan; sunce zašavši ostavilo je iza sebe na nebu crvenih para, a od njihova re­ fleksa je voda porumenila; na drveću na terasama je bilo puno slavulja, koji su jedan drugom pjesmom odgovarali. Šetao sam se u nekoj vrsti ekstaze, predavši se dušom i srcem uživanju svega ovoga. Posve zadubljen u slatku sanjariju produžio sam dalje u noć svoju šetnju, a da nijesam ni osjetio da sam umoran, ali napokon osjetih umor. S uživanjem legoh na nekakav ravan izdubak u jednom zidu te­ rase. Mjesto baldahina nad krevetom bilo mi je dr­ veće sa svojim glavama; jedan slavulj je upravo bio nada umnom i dok je on pjevao, ja sam zaspao: spavao sam slatko, a još se slagje probudjo. Tada se već bilo lijepo razdanilo; otvorivši oči ugledah sunce, vodu, zelenilo, prekrasan predjel. Dignem se i protresem, te osjetih glad, a onda se uputih veselo prema gradu. ' S francuskog: F. Nedžati. U balonu. 1. Juna, u 9 sati izjutra, naš okrugli zrakoplov „le Santor“, stajao je spreman za polazak. Brižno smo ga promatrali, jer bješe pravi bezdan; njihao se na konopima poput kakve nemani, a mjerio je ko­ jih hiljadu i šest stotina kubičnih metara. Tihi lahor tresao je s njime lagano, kao listićem na tanahnoj grančici, sunce je sporo provaljivalo, ispod mliječnih oblakova koji neprestano prolažahu plavim nebom, i prosipalo svoje zlatne zrake. Po zadnji put pregle­ damo sve stvari, koje smo nosili sobom. Ništa nam ne manjkaše: Instrumenti, pokrivači, jelo, piće i ostale stvari, sve bješe u potpunom redu, pa čak nije manj­ kalo ni nekoliko boca šampanjca. Po svagdašnjem običaju uzmem jednu bocu u počast mome prijatelju i saputniku, podignem je u zrak i glava poleti . . . Pružim je zatim prijatelju da malo gucne u ime sretnog polazka . . . On je stajao kraj mene rastresenih živaca, ali ipak veseo i odlu­ čan. Kad-kad bih mu se duboko zagledao u plamteće oči, htijući mu pročitati s blijedoga lica kratkotrajno uzbugjenje, koje ga često spopadaše. Napokon pri­ mijeti on moju zabrinutost i smijući se reče m i: — Budi bez brige, prijatelju, držaču se hrabro* u koliko mi budu sile dopuštale. Vi zvonite! Bio je došao ustanovljeni rok za polazak . . . — Mi dakle polazimo? — pitaše me drug zbunjeno. * — Da, polazimo, odgovorim oštro i bez okoli­ šanja. — Je si Ii se odlučio? — Što? Ali da, jesam, . . . mrmljao j e kroz zube, u velikoj neprilici. Tihim i blagim glasom rečem svom drugu, a da od prisutne svjetine, koja se u velikim masama bješe iskupila, da osejiri naše pokuse, nije niko ni riječi čuo, jer inače sam se bojao, da kogod od pri­ sutnih ne bi mog strašivog i neiskusnog saputnika odvratio od ove namjerne plovidbe zrakom, na koju se s teškom mukom bješe odlučio: — Ti možda i ne slutiš, da ću ovaj put pokus praviti, te nije isključeno da dospijemo i do najviših nebeskih visina? Dakako, da ovaj izlet ne će biti lagan i bez mnogobrojnih zapreka, nego naprotiv, možda i sa najvećim neproračunatim poteškoćama. Zatim se okrenem ne čekajući odgovora i počmem lagano drmati konopima: Ti se možda, prijatelju, ne osjećaš najbolje u ovakom položaju? U ostalom, uvjeravalo si me i tvrdio, da ti je savršeno zdravo srce i solidna pluća? — I opet te uvjeravam. Onda je s.ve dobro i u redu . . . Nu alaj sam ti i ja zaboravan, ne imadeš li moguće prijatelju, u džepovima žigica ili kakovih drugih upaljivih pred­ meta? pogledaj. — Ništa. — Tada na puti Prekoračimo u gondolu. Moj saputnik bješe iz­ van sebe od radosti, mahao je šeširom i pozdravljao svjetinu dobacujući: — Do vigjenja! do vigjenja! Pošto je sve bilo pripravno za polazak, zapo­ vjedim nadničarim a! — Pustite svel �204 Čim se balon oslobodi svojih okova, poleti nad prirodnom brzinom k nebu ; u isti čas aklamirala je i pozdravljala nas prisutna svjetina. Moj drug stajao je duboko nagnut nad gondolom, dobačujući zadnje: — Au revoir! A bientdt! Huka i buka postajaše sve to slabijom, vika žamor bivahu sve nejasniji, a klicanje se pretvaraše u nejasno mrmljanje, koje se malo po malo gubljaše vazduhu; mi se penjasmo. Zaglušna buka, koja ostajaše pod našim sto­ pama, sasvim se umiri, grobna tišina vladaše . . . a tada? Ništa veličanstvenije ni divnije kao tada ne bijaše. A h! i sada se toga momenta sjećam. Plovili smo neprimjetno prema beskrajnom obzorj ; u car­ stvu mira, gutali smo pohlepno svježi i mirisavi vazduh, tihi lahor osvježavao nas je i ugodno okrepljivao, divili se veličanstvenoj prirodi, gledali kako se ptičice veselo lepršaju i kupaju u zlatnim zrakama blistajućeg se sunca . . . Potapšem prijatelja po plećima. Stajao je nepomično, gledao uporno u zemlju, koja se svakim časom sve više i više gubljaše iz našega'vida, kao u kakav magjijski. decor. — Dakle! kako vidim,' ugodno te se je dojmilo ovo plovljenje zrakom? On se okrene meni, pogleda nte zabliještenim očima i progungja skoronerazumljivo: — To je ogromno . . . izvanredno . . . Prizna­ jem da me se u mome životu nije nikakva stvar ugodnije dojmila, osjećam se najsretnijim, najzado­ voljnijim. — Ovo je tek početak. Pričekaj malko, strpi se! — Ah! Ne! ne! Ovo je san, ljudska mašta iz bajoslovnih priča hiljadu i jedne noći . . . — Tako, tako, veoma mi je milo da te vidim raspoložna i vesela. — Nikada ni slutiti mogao nisam, da ću do­ spjeti na ovoliki stepen uživanja, osjećam se kao u raju, moja mišićna snaga, moja fizična ravnoteža ra­ zvijaju se . . . A h! udišem svježi zrak . . . srčem ga pohlepno . . . nezasitno, kao ogladnjeli vuk . . . gle­ dam . . . divim s e ! . . . . . . Gradovi ne bjehu viši od pjega, ulice, trgovi, parkovi, rijeke sličahu ravnim crtama geometrične širine. Bajna i slikovita simetrija davaše ljudskom oku divan pogled. Naša gondola plovila je neprim­ jetno i uzdizala se u nebeske visine, iznad gustih šuma i gorostasnih planina. Udaljeni od cijeloga svi­ jeta, gdje žive duše ne bijaše, motrili smo sjajne strijele kako brzo prolaze: ptice, koje ostavljasmo daleko ispod naših nogu, ne usugjivahu se sljediti nam trag . . . Penjali smo se postepeno u ažurne visine dok napokon ne dospjesmo u nepomičnu atmos­ feru, na koju smo stalno računali, tekući zrak ne prolazi ovuda više, a vjetra po gotovo nikako ne bješe. U moru tame, lutao je naš balon bez svrhe i cilja. Moj saputnik se tek istom sada osvijesti i poče ga zanimati tok našeg putovanja. Upravi tužne i ne­ jasne poglede na mene, i upita: — Penjemo li se ovoga časa dalje? — Da, prijatelju. Zar ne primjećuješ plovitbom okomite crte i plamteće plamenove, približujuće se kraju, mi se uvijek uspinjemo. — A na kojoj smo visini sada? — Dvije hiljade i osam stotina metara. On je ponovio moje riječi u po glasa sa oprav­ danim strahom, kao da sam sebi govori: — Dvije hiljade osam stotina metara! Užasne brojke! A još kad pomislim da... ah! sgražam se, lu­ dilo me spopada... Naš balon... nesreća... užasno!... Je li moguće... ‘— Da, moguće je sve, odgovorim bez razjaš­ njavanja, ali ipak rijetko se kada dogodi katastrofa, ako plin ne izduši. Dakle, umiri se, prijatelju. Mi smo kao kod kuće, ne prijeti nam nikakva opasnost bar za sada. — Da, tako je, odgovori on sa nervoznim smi­ ješkom... Utjeha bez razjašnjavanja!... Zar misliš, da ja ne slutim, da se sada nalazimo u kritičnom polo­ žaju? Mi idemo u susret groznoj smrti... a ti! Ti valjada ne sanjaš o onome, što će ti brzo biti jasno, naime o zračnom mjehuriću, kojem se neizbježno približujemo? — Peh! tričarije, to ćemo brzo doživiti... A bojiš li se ti toga?... — Ja! Ti se izmijavaš! A mi se penjemo, uz­ dižemo! lebdimo megju gustom i mutnom tamom, idemo u neizvjesnost, u propast!... — Mi se uspinjemo a to ne znači bog zna šta. — Da, da, tebi je do šale u ovako kritičnom stanju, a ni na kraj pameti ti nije, da baciš koju šaku pijeska. Ja postajem bivati nestrpljiv, dvojim!.. — Ne hasni više bacati. Mi smo u vrućoj po­ ljani. Naš plin automatično se rasteže, balon se u svome opsegu razmjerno sve više i više, svake se­ kunde podiže. Mi se uzdižemo. Penjemo se... Ponovno se počne moj drug uznemirivati, cvokotao je zubima i buncao nerazumljive riječi kao u vrućici. Sunce se visoko na horizontu pojavljivaše i nad našim glavama zadržavaše. Bješe podne, žestoka vrućina bješe nam sveosve dotužila. A naš balon? On je lebdio strelovitom brzinom izvijajući se poput gušterice. Sunce zadrža svoj tok utonuvši u guste oblakove magle, te se opet pojavi. Nebo postade sivo, naličilo je kakvom drugome nebu, možda naj­ žalosnijem ili najtajinstvenijem. — Plovili smo kao preko tihog oceana, izmegju gustih i tamnih valova magle, gubili se u nepreglednoj pustoši: okolo nas ispod nas, iznad nas, svukuda bješe sama pustoš bez kraja i konca... �205 Moj drug me upita: — Gdje smo sad? —: U moru oblakova. — Ah! lijepe riječi! Lijepe fraze!... Koliko je sali?... — Tri sata. — Mi se penjemo? — Svakako. Uzdigli smo se došle od prilike kojih četiri hiljade metara. Ti ne osjećaš valjda pri­ jatelju tegobu u glavi ? Ne spopada li te nesvjestica? Ne zuji li ti u ušima? — Ne, ne... — Mi se uspinjemo jošte! Zatim bacim dvije šake pijeska. Balon nas po­ nese zvijezdama. Plin se brzo zgusnu, grčevito po­ grabimo šake s pijeskom i bacasmo ih bez prestanka. Nebo se ponovno izbistri, a balon se poče iznova sa višom brzinom uspinjati. Oči moga suputnika bjehu uprte u žarke pla­ menove; bulaznio je u groznici: — Mi se uspinjemo.. Mi se uspinjemo... Plin iz balona sukljati je zviždeći. Pogledam u viscmjer: — ■ Koliko je? upita me prijatelj. — Oko četiri hiljade i devet stotina metara... Jesi li žedan? Gucni malo šampanjca. On mahaše negativno glavom: — Neću šampanjca, uzeću malo vode... žegja me odviše mori... On uze veliku bocu vode i ispije je na dušak: — Oh, ovo je dobro! Njegove oči sjajile su se kao u mačke, usne i jabučice bjehu crvene kao krv, lice mu pomodrilo. Više je bio sličan kakovoj prikazi nego li ljudskoj spodobi. Pomislim, da i ja ovako izgledam, ali ne, ja sam bio običan ovakovim pustolovinama, i najpošlje ne moram računati nikoga pod svojom kožom, a oso­ bito njega... Osjetih neku nemoć u cijelom tijelu, sanjarije me počeše savlagjivati, na nogama se nisam mogao više suzdržati... Sjednem, bio sam savladan. Po glavi rojile su mi se razne misli, bilo mi je teško, žao... kajao sam se ljuto što sam uzeo sobom prijatelja za saputnika. Znao sam, doduše, da ćemo udariti na mnoge poteškoće i zapreke, ali da ćemo doći u ovaku opasnost, ni slutiti mogao nijesam... letili smo u zagrljaj gorkoj smrti... Pomislim: ovo je i na mene reda došla. Uzmem bocu vode i saljevao sam gutljaj po gutljaj kao sulud, zatim se okrenem svome drugu: — Kako se sada osjećaš ? — Dobro! Dobro! govorio je više u ludilu nego u čistoj savjesti: penjemo se, penjemo se jošte... Njegov glas — bješe iluzija? — pričinjao mi se kao da dolazi iz velike dubine, odjekivao je mo­ notono, kao glas vapijućega iz pustinje, kao glas iz podzemlja. Posadim se u dno gondole kraj moga druga, koji ležaše na podu ispružen i na pola onesviješten. Počne mi se u glavi vrtjeti; spopadala me vr­ toglavica, udovi mi se počeše stezati; osjećao sam se nemoćan, nesposoban za svrku borbu, smrt se pri­ bližavala... Za jedan trenutak prikupim svu snagu, ispra­ vim se na koljena i pogledam u visomjer; oči mi se pomutiše, glava mi oteža, zvoii'lo mi je u ušima ne­ svjestica me poče spopadati; pred očima mi postade sve tamno, s teškom mukom sam čitao brojke na bubnjiću. Moj drug bješe objesio glavu na prsa, usne mu bjehu uvehle a oči isbuljene i iskrvavljene. Mr­ mljao je ’hropčući: — Dak...le..e? — Mi se penjemo, šest hilja...da ...tr...i... Dalje nisam mogao govoriti, riječ nii zapne u grlu, jezik mi se valjao po ustima kao po praznoj pećini, neko mrtvilo obuze mi cijelo tijelo, ničim ni­ sam mogao maknuti. Krv mi se obledeni u žilama, mozak mi se pomuti, snaga me ostavljaše... Borio sam se nekoliko časaka s mrtvim polusnom, i na­ pokon mi uspije otvoriti oči. Vidio sam jošte svjetlo dana, čuo sam hrapavo disanje moga saputnika i štropot svojih noga, koje su nemoćno strugale podom. Studen me obuze, tijelo mi se ukoči, prsti mi se zgrčiše, a u glavi mi žestoko vrćaše, mrtvački me znoj bješe oblio... Bacim pogled na prijatelja; on je čučio na jednoj vreći pijeska, gledao je u me nepo­ mično izbuljenim očima; njegovo disanje postajaše brže; neprestano je giiskao usne zubima, tanki mla­ zovi krvi tekli su mu burkom iz usta. Moje čelo postajaše svaki čas nesnusnije, bješe mi, kao da mi je neko natovario golemo kamenje na lubanju, u ušima razlijegalo mi se nejasno brujanje zvona, u glavi mi pjevaše, plesaše, fućkaše. Imao sam snage još samo da mislim. — Mora da.r. se... spu...š...t..a...m...o... Nijesam imao snage da podignem ruku do ventilja, koji stajaše pričvršćen megju konopima. Neizkazani antagonizam me obuzimaše... oči mi se zatvoriše, usta zapjeniše krvavim pjenama... disanja mi nestajaše... Pričini mi se kao da dvije koštunjave ruke stiskaju mi grlo... nekakvi vrući predmeti prolijetahu mi ispred očiju... čuo sam još i zadnje misli: „Ovo je svršetak... izgubijeni smo...“ ja se onesvijestim... Kad sam se osvijestio bio je još dan. Otvorim oči; buljio sam neko vrijeme glupo preda se, ne zna­ jući se snaći, ničega se nijesam sjećao, bio sam sam, napušten, izložen svakim nevoljama. Malo po malo povraćao mi se razum, —neki jasan utisak bješe sa čuvan u meni. — Bilo mi je, kao da sam se nanovo �2Ć6 preporodio; neko čuvstvo se bugjaŠe u meni, osjećao sam se svakoga časa lakšim i svježijim. Glava mi bješe još teška kao kaciga; pregjem rtlkom preko čela i opazim, da mi je krv tekla. Izvadim rubac iz džepa i obrišem nos, zatim ga povratim; bješe crven... Krv mi je curila iz nosa i usta... Na jednom mi zapeše oči o ntoga saputnika; ležao je izvrnut na legjima, tijelo mu bijaše zgrčeno, a glava priklonjena izvirivaše ispod pokrivača. Dopužem teškom mukom do njega; prodrmam ga i počnem ga dozivati: Petre!.. Petre!... Ne bješe odgovora, zbacim pokrivač i nagnem glavu nadanj, ali na jedanput mi se oči razrogačiše od užasa, krik koji mi bješe poletio iz grudi, zaustavi se u grlu, imao sam šta i vidjeti. Lice mu bješe iznakaženo zeleno-modre boje, oči iskočile iz očnica, usta se grčevito skupila, a zubi stisnuti i porazbijani. Ne imagjaše više na sebi nikakvog čovječijeg znaka, životinjski mu bješe izraz lica. Zgrozim se . . . Haljine mu bjehu poderane i poškrapane krvlju, brkovi mu bjehu ulij«pljeni od krvi koja mu je istekla iz ušiju, usta i nosa, činio je strašan izgled jedne grozne maske . . . Ponovno sagnem glavu nada nj, metnern mu ruku na prsa; prisluškivao šani' časak; ali badaw*_ ne disaše više. Dozivao sam ga, derao se: „Petre! . . . Petre!14 — Metnern uho.na sfd T ^ v . prislušku­ jem . . . Ništa . . . ovoTSješe kraj njegova jadnog života . . . ništa m une odavaše da živi, bješe hladan . . . mrtav . . . i Tada ti nebeskoj pustinji, spopade me neki ne obuzdani strah, činilo mi se kao da ću poluditi, neke crne prikaze lebdile su više moje glave, prijetile mi . . . Srsi me progjoše tijelom. Bio sam sam. udaljen od svake žive duše, megju nebom i zemljom. Sam sa jednim mrtvacem, kojega staklene oči nepomično buljahu u mene . . . Osamljen! . . . Napušten! . . . Pokrijem lice rukama i počnem gorko plakati, Ne znam koliko sam dugo plakao i naricao tuđe, jedino znam to, da me je neki šum avertio. Nehotice, mi se ote poglet k nebu; posmatrao sam, skoro po­ ložite plamenove, oči mi se svrate na visomjer, i primjetim da se spuštamo . . . Silazio sam s kukavnim teretom i približavao se svakoga časa žugjenom kopnu i miloj mi domo­ vini. Tužno sam gledao u iznakaženo tijelo moga prijatelja, koje skupljeno ležaše u dnu gondole, kao kakova strahovita prikaža, iz grudi mi se izvi dubok uzdah; dignem oči k nebu i zavapim molećim gla ­ som: — Bože! Ti si svemogućan! Spasi mi prija­ telja . . . moga druga . . . Pogledaj na njegovu ženu, i njegove m ališane! . . . to je strašno . . . užasno .. . Svakoga časa spuštao se naš balon ogromnom brzinom k zemlji. Neke mračne slutnje oblijetali su me i dovikivale mi: „Tvoje veselje za zamljim, ugušiće ti gorka i čemerna smrt pri povratku . . . Ledeni drhat progje mi tjelom; bojao sam se. Po­ gledam ponovilo u barom etar; nisam vjerovao svo jim rogjenim očima: brojke pokazivahu devet hiljada i sedam stotina metara . . . Kojeg li iznenagjenja . . . Dakle, t6 je onaj moj negda žugjeni cilj! . . . Devet hiljada i sedam stotina metara nad zemljom, biće zabilježeno u svima svjetskim novinama, moje će se ime slaviti, kojega li veselja . . . uspjeh je po­ stignut, ali, na žalost, nakon nenaknadivog gu bitka . . . Ja sam se spuštao . . . plam enovi.se bjehu na­ jednom podigli iznad horizonta; osjetim svježi vje­ trić, koji me poče rashlagjivati, brada mi se nakostruši od zahlade, gledao sam u more oblakova, u koje i oči moga siromašnog prijatelja bjehu uprte . . . U beskrajnoj nebeskoj tišini, izmegju gustih oblakova, najednom zamnije bljesak, iz daljine čula se tutnjava izmiješana ša grmljavinom. Bura se spre­ maše . . . Mi smo se spuštali nevjerovatnom brzinom sve niže i niže . . . Žestoka oluja je bjesnila. Buka se povećavala, grmljelo je . . . tntnjilo . . . Strijele su neprestano po kraj mene prolijetale, kiša je žestoko pljuštala . .. Sjedio sam nepomično, oči sam pokrio rukama, a noge su mi klecale. Bljeskalo je i grmilo sve jed­ nako, mrak se bio uhvatio, da se nije ni prst pred očima vidio; na jedan put bljesne, strijele se saviše oko mene, iz očiju mi sinuše varnice, užasan prasak zamnije zrakom, uši mi zagluhnuše a balon se že­ stoko zaljulja . . . neznadoh više što se okolo mene zbiva. Ponovno se on esv jiestim ................................... Pošto sam se opet osvjestio, ne bješe više bure, gusti se oblakovi bjehu razmaknuli. Tamne pjege sastavljahu se . . . Tada ugledam na desnoj strani neku nejasnu tačku, koja se svaki čas povećavaše ; strma morska obala . . . more . . . Spuštao sam se s vrtoglavom brzinom. Vjetar je okrenuo jače d u h ati; gonio me neprestano prema morskim valovima . . . Jedan časak razmišljao sam e ću se zbilja strovaliti u ponor, letio sam brzo, brzo poput svjetiljke zele­ nome ostrvu. — Prekasno! . . . bjeh već preletio crte strmenih morskih obala; u isti čas lebdio sam iznad dubokih pećina . . . ovo bješe konac . . . neizbježivi pad . . . smrt megju pećinama . . . U strašnoj ironiji, prikazivaše mi se slika pre­ krasnog zelenog i cvjetnatog otoka na kome se odrazivaše sunčani sjaj. Dospjeti do njega . . . opirati se nadmoćnom neprijatelju . . . zadržati se u zraku pet minuta . . . bila je moja lozinka, ali nije bilo moguće suzdržati balona, nije te sile bilo koja bi ga ma jedan čas obustavila . . . Neki unutarnji tajinstveni glas zapovjedaše mi: — Budi miran! Ti gubiš glavu, izrekao si svoju zadnju riječ . . . Balasta! . . . bacaj balasta . . . U vis! u vis! Uzmem jednu šaku pijeska i prospem. Balon se ispravi i za nekoliko časaka počne se opet spuštati. �207 Večernja studen na tihom oceanu zgusnu mi plin, balon se zaljulja, skoro mlitavo je padao kao ranjena ptica . . . Još samo jedna vreća . . . još je­ dan skok . . . 1? . . . ja ću b'iti za svagda izgubljen, prepušten na milost i nemilost morskim psima. Vjetar je bio popustio i nije me više onako brzo tjerao morskim valovima. Približavao sam se obali, ali sporo . . . lagano . . . Balasta! . . . balasta! . . . Skokovi bivahu kraći, padanje brže . . . Tri četiri milje jedino me rastavljahu od obale, i tu mi je bio jedini spas. Dostajalo mi je još deset minuta biti u zraku . . . a tada? . . . Ne dospijem li do obale . . . zbogom svijete! . . . Nijesam imao više od nekoliko kila pijeska; Ščepam grčevito pokrivače, orugje, sve što sam imao bacao sam preko ruba gondole. Balon se na čas podiže i opet spusti . . . očajavao sam . . . počnem bacati haljine sa sebe, kaput, kapu sat, — bacao sam . . . mahao rukama po zraku . . . Bio sam lud. More ne bješe udaljeno od mene više od četiri stotine me­ tara . . . ja padah . . . More žestoko urlaše podamnom. Valovi su bjesnili kao pomamni, prevrtali se,c uzdizali i opet spu­ štali, kao da ih furije gone, do ušiju mi je dopiralo bijesno urlanje, kao da je poticalo od gladnih zvje­ radi, koje lete za svojim plijenom . . . Gledao sam nervozno oko sebe, okrećao se na svaku stranu, tražio sam kakav predmet da ga izbacim, da se olakšam, da ustrajem, da produljim život bar za nekoliko Časaka. Smrtni me strah obuze, krupne kaplje znoja cijedile su mi se niz lice, moja nada, moj spas . . . sve, sve propade . . . smrt se nepredbježno približavaše . . . Sretna misao projuri mi glavom, iskra nade pojavi mi se, oči mi zapriješe na tijelo moga kukavnog prija­ telja, — Ova iznakažena Iješina, ova žalosna čovječija podoba — svakako ne pripada više posvećenim stvarima . . . ona pripada meni, da meni — jer kao ogroman i bezkoristan teret, kao osamdeset kila ba­ lasta . . . značilo je u ovakovom kritičnom položaju puno. Neka neodoljiva sila gonila me, dovikala m i: osamdeset kila balasta . . . Valovi bjehu udaljeni od mene samo deset me­ tara, čuo sam im ljuljanje, osjećao sam ih kraj sebe . . . Jeza me obuze. Kao izvan sebe s’grabim tijelo svoga suputnika; sgražajući držao sam ga čvrsto u šakama, podignem ga u vis i donesem do ruba gondole . . . jedan zamah . . . užasan krik izvije mi se iz grudi . . . tijelo $e sunovrati . . . Balon se podiže i silnom brzinom poleti k’nebu Žalostan vapaj izmiješan s’urlanjem bijesnih valovat zamnije tužno zrakom. Krik životinjski, kojega ne bi niko umio opisati, zaori se zrakom po drugi put( još jače . . . Moj prijatelj nije bio m rtav! A ja, ja mu bijah ubojica . . . Ščepam sc za glavu rukama, mrak mi se uhvati pred očima . . . ja ne znadoh više ništa . . . onesvjestih se . . . Da sam bio u svjesti, vidio bih možda i svoje tijelo kako leti strmoglavce . . . kako se bori s oce­ anskim valovima . . . kako se topi . . . možda i ne bih . . . Ali ja nisam znao ništa . . . Pričini mi se kao da me neke mehke ruke spustiše tiho na morsku obalu, u zelenu travu . . . kao da me neko budi . . . njeguje . . . Podnio sam muku . . . stradao . . . stidio se . . . bojao . . . Sve je prošlo . . . za­ boravljeno . . . S francuskog preveo: D že m a lu dd in . Mnc.ni. Te m ico je n a h u lo B je ica , K oju Mo»ce u y A p o A» canjeT yje , a a n jo jo m Teace n a k n HOBjetca, n o jii MyApe caBjeTe C4yiua. JK e-M M o A a ocTapuMo n rra soheMO ynpaBO ?l cp p a * n d o jim o ce A a y»ipeMo. I l a I^ B n jo T je caMo jeA aH a s h .m je n . Casio BpujeAH ocT A P a ro r KaMeifca ce p e Miijca>a. h * jo B o r xtuo p uo —* upBe. a« ny3HM ", O h 6 h oa Hac c tb o - * HapaB noajeKOBa noHajueinhe oApebyje cyAĆUHy a>eroBy. Abdul-Uuk Hamid: Kći Indije. Drama u 5 činova (8 slikaj. — Prevodi Šemsuddin Sarajlić. — (Nastavak.) S u r u d ž i : Tako je. Pogreške velikih ljudi ve­ ćinom se spominju iza njihove smrti. T o m so n : Ali ovako nije svagdje na svijetu. Ovo se odnosi samo na narode, koji žive u neznanju a pod vladavinom su drugoga. Jer kažu, da je s ne­ znalicama lakše deverati . . . Ali šta mi I . .. čega da se onda bojimo ? . . . S u r u d ž i : Šta nam je stalo I Pusti to, da gle­ damo svog posla. T o m s o n : Kako? Nijesmo izdajice, ali nijesmo ni odvažni, strašivice smo. b u r u đ ž i : Što rekoh? Da. čovjek! U riječi nije sklon hrgjavim djelima. Ali eto svojim mudrim zborom ni sam na se ne utječe,sam sobom ne vlada... Diže se na govorničku stolicu, svjetuje, opominje na �208 pravednost, govori o štetnim posljedicama nasilja — a ne kaže da je sam nasilnik i dogje doba, kad ćeš kod njega najviše nepravde vidjeti. Čovjek je knjiga, pisana u jednom nepojmljivom dobu, koju vješto oko s uživaujem čita. Ovim hodu reći, da i ja tebe pro­ učavah, ali te još ne proučih. I ako su ti riječi po­ mirljive i pravdoljubive, mene ipak ne uvjeravaju u tvoju stalnost i ljubav, niti mi jamče za tvoje preg­ nuće i požrtvovnost. Radi toga ću eto ova dva cvi­ jeta baciti u rijeku, da vidimo, koji će brže otploviti. Jedan je tvoj, jedan moj. Ako tvoj cvijet prestigne, ja ću tvoju vjeru primiti; a ako moj, ti ćeš preći u našu vjeru. T o m s o n : ota ti, dijete, miješaš vjeru u t o ? ... Eto, mi jedno drugo ljubimo, neka nas ljubav grije u našim vjeram a; pa kako nam zapovijedi onako da i radimo. Svakako, zar nije tvoja vjera na zemlji radi mira i ljubavi — kako mi govoraše? S u r u d ž i : JesL T o m s o n : Zar nije radi bratstva megju ljudima i radi skladna, etična života? S u r u d ž i : Bez sumnje; T o m s o n : Dobro je. Samo zqaj, da kako god si ti stvorenje, tako sam i ja. S u r u d ž i : Sigurno. T o m s o i .: Ne zaboravi ni to, da su izmišljotine većina naših vjerskih propisa, koji se ne slažu sa zdra­ vim razumom, filozofijom i naravim, koje KcfPnas haši redovnici a kod cvas vaši brahmanci nadovezašo na pravo stanje vjera, promičući tim svoj ugled, svoju vlast i svoje koristi. S u r u d ž i : Jedna ustanova, bila pravedna ili izmišljena, ako nije uzrokom, da so u narodu mržnja i nevaljalstvo širi i ako ne zapriječuje blagostanja, zašlo se ne bi primila i kakvu korist postižemo, ako je odbijamo od sebe kao nevaljalu? Megjutim neva­ ljala nije. T o m s o n : Nije to ujdurma? S u r u d ž i : Nije zaista. T o m s o n : Ujedinjenju nije zaprjeka? S u r u d ž i : Ne može biti. T o m s o n (sam sebi): Da, — teško je kratko­ vidnu istinu prikazati, kao i pametna s lažima pre­ variti. S u r u d ž i (zamišljeno): Dakle dozvoli mi, da iz ljubavi prema tebi bacim u vodu ove cvjetove. Ako ne zapnu za onu šašu dolje, već sretno progju, znak je, da me ljubiš. T o m s o n : Baci. Ne sumnjaj više u moju lju­ bav, pa što god hoćeš baci. S u r u d ž i (hita cvijeće u vodu): Evo, bacili. Ha, ode pravo ! . . . T o m s o n : Pravo ode — ja. Dosta ima sluča­ jeva na svijetu, pa bolje ispanu, nego li proračunate namjere. S u r u d ž i , : Ode. A li,. . . zapeće . . . za šašu će zapeti. T o m s o n : Neće. Što pravo ide ni gjavo no smeta. S u r u d ž i : Ha — progie! Cvijeće progje šašu, Tom sone,. . . progje — ode. T o m s o n : Progje, da šta. Ta zar ga nijesi ba­ cila u vodu iz ljubavi? A što ljubav vodi, ono pravo ide i preći će da je Sirat-ćiiprija, a ne samo jedna voda. S u r u d ž i: Ne vide se više — odoše . . . Sad ću planuti s ljubavi. Tomsone, radi tvoje ljubavi do­ lazi mi, da se sada i sama u vodu bacim. Dakle ti mene ljubiš — je li? T o m s o n : Zar ti ne paziš na ponašanje čo­ vjeka, da tako o njemu istinu spoznaš, već se utjećeš gatkam a?! Zar si još djetinasta, da vjeruješ-u nevri- • jednć varke, kao što su sihiri i gatanje? — a kako si malo prije učeno govorila ! . . . Odkud ta brza pro­ mjena ? S u r u d ž i : Što sam tvoju ljubav okušala gutkom, to ne kaže, da u gatke vjerujem. Možda je baš iz nevjerovanja. Pa je posvo prirodno, da sam proku­ šala jedno u što ne vjerujem sa drugim, u što takogjer ne vjerujem. (Rastrešeno:) Ali ne, ti mene lju­ b iš. . . zaista ljubiš! . .. (Raširivši ruke, poleti prema Tomsonu). Dolazim eto na tvoj poziv, dolazim . . . Ti si sunce moje ljubavi! . . . T o m s o n : Kako si mila taka, — kao kakva sve­ tinja Dolazi mi, da ti se poklonim, da te obožavam, velim t i ! . . . (poteće prema Surudžiji). S u r u d ž i (zagrlivši Tomsona): Hodi, h o d i . . . dogji prije poklona. Tomson, ti si moja duša, t i ! T o m s o n (sam za se): Ovoj nešla im a . . . S u r u d ž i (upirući angjeoski pogled u Tom soua): Ti mene ljubiš, Tomsone. je li? Ah! Gdje god me so dodirneš, moje srce onamo leti, Uzavre. Evo gledaj. Dok tvoja ruka loži na mom ramenu, meni se čini kao da mi je srce u rame došlo. Tuđi mi so život s k u p io ... Ovo pak ja ne govorim, Tomsone. Ove riječi nijesu moje, ovo su riječi srca moga . . . Slu­ š a j. . . čuješ li, što ti ono govori?... Gledaj mi u lice — Tomsone, ti mene ljubiš, je li? T o m s o n : Oh, moja obožavana lju b av i... moja! Kad bi se ljepota mogla utjeloviti, znaj da bi se u te zaljubila, — tebe voljela. Najveći pobožnik leb'i bi taptisao i bio tvoj rob. S u r u d ž i: Ljubiš li li mene onoliko, koliko ljube ovi cvjetovi u plićini rijeke jedan drugoga, koji se vječito priklanjaju, da se u godini možda samo jedan put poljube? T o m so n : Ljubim te do smrt'. Pa i poslije iz čestica mOga bića stvoriće se u zraku jedno srce, koje će te i dalje-ljubiti. S tebe mi živa duša će kao ptica letjeti po ovim čarnim gorama, po ovom giz davom drveću i dozivati te: Surudži, S u ru d ži!.,. �209 S u ru d ž i: Kako si dobar, kako lijep !... (U ve­ likoj uzbugjenosti spušta glavu na Tomsonova prsa i pokazuje na nebeski svod): Ta zvjezdana, velja, svijetla nebesa Gledaju nas spremna, da svjedoče smjelo, Da ne stvori Tvorac, poput tvoga bića, Još do sada jedno besprimjerno tijelo. Ali, oči moje, moje jagodice, ljubljeni Tomsone ... ja ću biti nesretna. (Stuži se). T o m so n (pažljivo): Plače! S u ru d ž i (u velikoj uzbugjenosti): Tomsone, Tom sone!... (Prelomljenim glasom); Moja vjera ne da mi tebe; jer biće, koje na svijetu najviše poštujemjest — veliki Brahma!. . . On ti je takmac. — A ti si čovjek koga na svijetu najviše ljubim. T o m so n : Veliš?! S u ru d ž i: Pa zar ne vidiš Tomsone kako si sam velik, kada ti je takmac onako golem ? I znaj, da je u mojoj duši najviša borba za to, šla da žrtvujem: ljubav za vjeru ili vjeru za ljubav, Brahmu ili tebe? — a preteško se i s jednim rastati, jer je oboje za srce priraslo. T om son: Ja i da umrem od tebe se ije dijelim, niti tebe od mene, ne Brahma, već^ n asm rt ne ras­ tavlja. Mi smo jedno tijelo. Stvoreni smo, da jedno drugo ljubimo, pa bi zajedno i umrli. Ali ( p- Usud je mene radi tebe iz Engleske u Indiju spremio, a Bog je tebe iz dženeta radi mene na ovaj svijet poslao. Pa gdje si ti — gdje smrt, gdje ja — gdje rastanak?! Gledajući tebe, ja proživljavam uzvišene časove iznad života. Čini mi se, gledajući to tvoje milo lice i svi­ lene pramenove kose u svom naručaju, kao da mi je poklonjen život sviju bića na zemlji, da mi je u vlasti. Okušao sam, što će reći biti gospodar nekoliko na­ roda, ali kad tebi zrijem u oči, zasjenjene gustim tre­ pavicama kao u Venere, ja sebi uobražavam, da sam gospodar čitavog svijeta. Razumiješ li? .. Kad slušam iz tvojih usta da me ljubiš, toliko sam sretan, da mi se čini, da mi moj prošli život ne gine, već se bu­ dućem pribija, da ga povećava. Jučerašnje me blažen­ stvo ne ostavlja, već se sa sutrašnjim veže i m iješa.. Pa gdje si ti — gdje rastanak, gdje ja — gdje sm rt? !.. S u ru d ž i: Za mene su, Tomsone, tvoje riječi svete kao molitva u našim bogomoljama. Menije tvoj glas napitak . . . I ja ti se kunem valima svetoga Gangesa, da je u mojim očima ovaj mjesec naše ljubavi živ i svet kao i naš klasični hram Ćagrna. Sjećam se, danas je upravo' mjesec dana, kada je ono na me u šumi Gandovani svom silom navalila jedna zmijurina, kao aždaha. Ti si mi pritekao u pomoć . . . 1 meni se u jedan tren pojavi i smrt i život. Kao da mi je s jedne strane dobri duh poslao angjela da mi život udahne, a s druge strane zloduh poslao zebaniju, da me s džanom rastavi. Stojala sam izmegju smrti i života. Ali kad si ti došao, smrti je nestalo. Ti si me spasio — život mi poklonio . . . I ja, kad sam promo­ trila tvoj umiljati stas, kao da vidjeh pred sobom utjelovljen svoj proživljeli život. Sebe sam vidjela u tebi i — čuješ li — zavoljela te. Ljubim te — ljubim!.. Znaš li' to ? .. Gledaj. Ovo ja ne pitam, — moje oči pitaju . . . Ti to vidiš — svakako vidiš . . . Odgovori Tomsone, još jedan put reci, vazda kaži . . . Pogledaj me. Ti mene ljubiš, je li? .. . T o m s o n : Ti si jedan cvijetak iz Gotalve, na rosi odrastao. Miris ti se na sve strane rasipa. Tako si lijep cvijetak, da ti drugo cvijeće ni služiti ne može, da te se je nemoguće nagledati. Samo šteta je, što se na tvom busu nalazi jedna zmija, koja — po tvom sudu — ne da, ne samo ubrati te, nego ni mirisati, ni sastaviti sa mnom. A to je tvoja vjera. S u ru d ž i (uplašeno): Šuti. zastrašuješ me..f T o m so n : Dozvoli mi, da tu zmiju zgazim i usmrtim, koja sikćući otrov, baca se silom na našu ljubav, da je uništi. Da te izbavim iz ovih divljih predjela i odnesem u engleske bašče, neka reče ko te vidi, da je ljepota visoko napredovala. Neka ljudi misle, da je angjeo sišao s nebesa, da promatra kul­ turu i uredbe Engleske i neka znadu — koji ne znaju — šta Englezi u svojoj pravednoj vladavini prenose iz indijskog podneblja u Englesku. S u ru d ž i (za se): Englez!— svoj kahpiluk prav­ dom naziva.. . (usiljeno): Veliš li tim, da odavle po­ bjegnemo? T o m so n : Svakako, treba da pobjegnemo. Odhkuj me, da se s tobom vratim sretan u svoju domo­ vinu, kao vladar sa svojom ljubljenom vojskom u osvojeni n8prijateljski grad, ja, koji sam nesretan otišao iz Londona i lutao iz grada u grad, iz jedne zemlje u diugu, dok sam tebe našao. S u r u d ž i: Šta, zar vladar ide zajedno s vojskom u rat? T o m s o n ’ Bez sumnje — ide. U vojsci je vlada­ reva pojava kao tvrgjava. Vojska je odana svom vla­ daru; uvijek se snjim ponosi. Snaga vojske s njim se povećava, gajret joj je veći. Da, veledušan vladar ide zajedno s vojskom u rat. S u r u d ž i: Kod mene je vrjedniji vladar, koji provodi svoj život zagovarajući svojim vještim perom pravdu i mir, nego onaj, koji ide s vojskom u rato­ vanje. T o m so n : Naravno. Ali ako neprijatelj najavi rat ne treba ni vladar da stane postrance, pa da promatra. A? . . . Odlučismo li mi pobjeći? S u ru d ž i: Neka bude, Tomsone; neka bude kako god ti hoćeš. Samo ja opet ne mogu svoje vjere osta­ viti. . . Šta veliš? . . . (uzme ga za ruku.) Ljubiš li me do smrti ? T o m s o n : Koliko ću puta obećati?... S u ru d ž i: Jesi li stalan u svom obećanju? Jesi li vjeran? T o m s o n : Dok god moj život meni bude vje ran, i ja ću biti svome obećanju. �S u r u d ž i: Ja ti vjerujem. Neka bude sve što želiš. Ali na putu ima mnogo razbojnika, u našim planinama, u komšiluku, po svemu Gudžeratu. Kako ćemo izmegju njih proći ? T o m s o n (smijući se s visoka): Ludo dijete! Zar ti ne znaš da su se sve opasnosti ovdje u selamet pretvorile, otkako je Engleska izbavila Iindiju iz zu lumčarskih šaka Brahmanaca, opakih i divljih pleme­ na. Sada niti ima traga od razbojnika u planinama, niti lopovi na planine misle. Sada je posao onih ne­ kadašnjih pljačkadžija bdijenje nad domovinom. P ut­ nike napućuju oni, koji su ih prije napadali", ne pre­ sijecaju puta, već ga pokazuju. Lijepi podvizi sve tegobe olakšaju. Pa kad ovako ne bi ni bilo, gdje su razbojnici na našem putu?! Mi idemo odavle u Bombaj — a to traje samo tri dana — iz Bombaja ćemo pak parobrodom ravno u London. S u r u d ž i: S parobrodom, veliš? Obadvoje za­ jedno? . . . Koja blagodat!.. . Idemo Tomson idemo! — a kad ćemo poći? Danas jo š ? ... Ali, sunce već zalazi.. . Gledaj, Tomsoue, u zalazeće sunce. Upravo sliči mojoi mašti pred spavanje, kad mi gine tvoja slika iz mističnih jnisli. Gle, Tomsone — zapad, za­ pad! . . T o m so n : Šta je to ? '... Četiri ženske dolaze, — gledaj! S u r u d ž i (zap.'epašćeno): Bježi, Tomsone, tamo megju orahovo drveće, bježi. T o m so n (uplašeno). Amo ću za ovo šuplje drvo. Sjutra opet — rgno. S u r u d ž i: B ježim dolaze. Mrak će sad. Sjutra. Rano dogji. (u prepasti kao da im je dah stao; brzo 'se rukuju.) T o m so n : I ti rano dogji. Zorom; prije sunca. Da pobjegnemo. S u ru d ž i: Ti prije svega dogji. A sad bježi, dolaze. Tomsone! T o m s o n : Ah, Surudži! Idem, idem. (Pustivši joj ruku). Odoh. Ah, ne će me vidjeti. (Polazi). S u r u d ž i (rastuženo): Nestaje ga. T o m s o n (povrativši se): Rastajemo se, odlazim... (Uhvativši još jedanput Surudžinu ruku, odhrli) Odoh, najzad odoh. S u r u d ž i : Ah, ode... Ne vidim ga više... Tom­ son!... Zaista ode... (Sjede slomljeno uz deblo drveta, savlagjujući unutarnje uzbugjenje). Namjera nevaljala! Vrlo loša... Ali šta?! Ljubim — ljubi. (Nastaviće se.) mm ir t , . H ig ije n a . Kako se kolera širi. — Dr. J. — Kad zapitate Ijckara, kako može čovjek koleru dobiti, mahom će vam reći: ili zaraženom vodom tili zaraženim jelom; ii, dodirom sa zaraženim oeobama; ili dodirom sa zaraženim stvarima. ') Da sve to još bolje razumjete i zapamtite, objasniću vam primjerima iz samoga života. Po njima ćete se onda vladati i od zaraze čuvati. 1. Voda je najčešće leglo zaraznoj klici kolere, i njom se ponajviše raznosi. A što je još mnogo opa­ snije, zaraza vodom bukne gdjekada u jedan mah kao kakav strašan požar, t. j. zahvati za vrlo kratko vri­ jem e veliki broj ljudi. Naročito se to može desiti, ako se n, pr. čitavo selo ili koja velika varoš služe jed­ nim, t. j. zajedničkim i javnim bunarom ili vodovodom pa se voda u njima kolerom zarazi. Tako je n. pr. u Hamburgu god. 1892. buknula kolera tolikom silinom da je za dva mjeseca od nje od 600.000 stanovnika oboljelo njih 18.000, a umrlo 8.200 — jedino za to, što je Hamburg imao tada vodovod sa nefillrovanom vodom iz zaražene rijeke Labe (Elbe.) 2. I hrana se može kolerom zaraziti (n. pr. sa zemlje, vodom, rukama, sudovima i t. d.), pa onda zarazu i na čovjeka prenijeti. Kao što je poznato, u većim varošima podmiruju se gragjani potrebnim namirnacima (mlijekom, sirom, maslom, mesom, ribom , zeljem, povrćem itd.) sa pijace ili iz zajedničkih većih radnja — n. pr, iz velikih mljekarnica — pa ako se ti izvori kolerom zaraze, mogu tu bolest u jedan mah raznijeti po svima onim kućama i dijelovima varoši, gdje se te namirnice nepažljivo troše. Sem toga može se zaraženom hranom kolera prenijeti i u poveće zajednice ljudske — n. pr. u vojne kasarne, u zavode s internatima, u gostionice, u poveće 'porodice i t. d. Najpo8lije može se hranom zaraziti i svaki pojedinac, ako na to ne pazi. 3. Kolera se češće prenosi i s osobe na osobu, l a vrsta širenja nije tako nagla, tako eksplozivna kao n. pr. zaraza vodom, nego raste polako i postepeno — naročito u početku. Osoba se zarazi od osobe od pri­ like isto onako kao što se pali svijeća na svijeći — a zato treba vrem ena i prilika. S toga se tok te zaraze može lijepo pratiti, naročito u malim mjestima. Javlja se kao neki neprekidan niz, gdje se niže slučaj za slučajem. Evo nekoliko poučnih prim jera te vrste: U selu Kinbergu (u Njemačkoj) vladala je 1854. god. kolera. Iz toga sela putovao je 16. okt. jedan radnik svom bratu u Hanau, ali je već na putu od kolere obolio i u Hanau 21. okt. umro. Odmah za tim (23. okt.) razboli se od kolere i taj brat nje­ gov. Za njim se opet 31. okt. razboli njegov susjed, a 1. nov. i žena susjedova — te oboje (za 36 sahala) um ru. Inače ni prije ni poslije toga doba nije bilo kolere u tom mjestu. Prof. Prust navodi ovaj slučaj: U franc. varoši Turv (depart. Var) prispije 18. aug. 1884. god. jedan bolesnik sa znacima kolere i već sutra-dan umre. Odmah za njim razboli mu se i žena, pa i ona brzo ’) 1 životinje, a naročito muhe, mogu koleru prenositi. �211 (22. aug.) umre. Naj poslije dobiju koleru i sva tri njih 15 od kolere oboljelo, a 10 i umrlo. Svi su bili brata njegova, ali ostanu u životu. — Ni tu nije bilo iz porodica tih pralja. ni prije ni poslije ni jednog slučaja kolere; God. 1866. otputuje jedna porodica iz njemačke Duž francuskog primorja, a naročito u selu La- varoši Hale u Ilmenau. Tu umre jedna djevojka iz sabl, vladala je 1886. god. kolera. Neki Dan. Bernard, te porodice od kolere. Prljave košulje pokojničine ribar, sa nekog obližnjeg ostrva, bavio se 15. jan. u zatvore u zaključaju u jedan prostor, i tek .ih docnije tom mjestu. Tu se kolerom zarazi i već se od nje u pošlju na pranje. Pralja ih primi i opere, ali ubrzo povratku kudi na pulu razboli, čim je stigao na ostrvo za tim i ona oboli od kolere. prenesu ga odmah njegovoj kući u selu Sent-Sover, Iste te godine dogje jedan putnik sa sumnjivim gdje je već 16. jan. i umro. Poslije nekoliko dana prolivom iz Štetina u Glauhau svojoj rodbini, tu se — 21. jan. — razboli se od kolere i njegova tetka, kratko vrijeme zadrži, pa onda opet otputuje ostaviv svoje udovica Bilje, i umre 24. jan. Za njom (26. jan.) prljave košulje kod njih.Srodnici mu košulje operu, ali um re od kolere .i njena susjetka, neka g-gja Stjeve, se od njih tom prilikom dvoje kolerom zaraze i obole. koja je Bernarda u bolesti dvorila, a megjutim se već Mogao bih još dugo nizati takih ili sličnih veoma razboli i njena mati, udovica Padu, i umre 27. jan. odmah za svojom ćerkom. Poslije njih 29. jan. razboli ubjedljivih primjera, ali je za razumne čitaoce i ovo se od kolere i kći g gje Stjeve, a 'l . febr. i kći udo­ dosta. Njima će već i po ovima biti jasno, kako se vice Bilje. — Ni tu nije bilo ni prije ni poslije ni kolera širi i kako se od nje mogu sačuvati. ,,Z drarljo.'( jednog slučaja kolere. Staro je iskustvo, da se bolničari i bolničarke lahko kolerom zaraze, ako ne paze. U Kobleneu (u Njemačkoj) razbole se 29. aug. 1892. od kolere jedan putnik, koji je iz zaražena Hamburga stigao. Odmah ga prenesu u baraku za zarazne bolesti, gdje 31. aug. i Narodne umotvorine. umre. Tri dana kasnije, a ubrzo jedan za drugim (od 1.—4. sept.) razboli se od kolere: 1., njegov bolničar; Murtezalagić i vila. 2., njegova bolničarka; 3., prajja, koja mu je košulje Vilu ljubi Murtezalagiću prala; 4., jedna djevojka, koja je u toj baraci bila Vilu ljubi deset godin dana, dodijeljena; i 5., njena sestra. — Ni prije ni poslije Kad deseta godina nastala, toga. nije bilo kolere u Kobleneu. Progovara Murtezalagiću: Početkom oktobra 1886-. god. prešao je neki »0, Boga ti, prebijela vilo, Petar M. iz pograničnog kranjskog sela Griblja u hr­ Evo danas deseta godina, vatsko mjesto Veliku Paku kraj rijeke Kulpe, gdje Kako ljubim tvoje bjelo lice, je kolera vladala, i vratio se 8. okt. kući. čim je Još se nisi mlada nasmijala !“ stigao, razbole se od kolere, a odmah za njim (10. Odgovara prebijela vila: okt.) i sinčić mu, dječko od 9 god. Pored njih razbole „Kako ću se mlada nasmijati, se do 17. okt. od kolere još i drugo troje njegove Kad ja nemam krila i košulja". djece, njegova žena i. tri druge osobe, koje su bole­ Prevari se Murtezalagiću, snicima dolazile. Od njih je troje i umrlo. Na kranjskoj Pa joj dade krila i košulje. obali Kulpe nije bilo ni prije ni poslije toga slučajeva Kad se vila dograbila krila, kolere. Izvila se nebu pod oblake. 4. Na stvarima — naročito nečistim košuljama Osta aga za njom gledajući. i posteljskim haljinama — može se klica kolere dugo Progovara vila iz oblaka : držati, pa onda u zgodnoj prilici (ako nije izložena „Ako hoćeš da ti se povratim, suncu, a ima dovoljno vlage) koleru i dalje prenositi. Izvedi mi mog jedinka sina, Šta više, na taj način može se kolera prenijeti i po­ Izvedi ga na mermer-avliju". slije nekoliko mjeseci i na velike daljine. Prof. GriPrevari se ujede ga guja, zinger spominje ovaj slučaj te vrste. Neki Minhenac Pa izvede svog jedinka sina, razboli se u Štuttgartu od kolere i zarazi tamo tri Izvede ga na mermer avliju. osobe, megju kojima je bila i jedna žena. Ta žena Kad to vigje vila iz oblaka, nije ,ni dolazila bolesniku; nije čak u Stutgartu ni Ona sleti ozgor iz oblaka, stanovala, nego u selu — ali se k'io. pralja zarazila Metnu sina pod bijela krila. bolesnikovim prljavim košuljama. Pa odleti nebu pjevajući, Selo Kapron kraj Liona naseljeno je gotovo Osta tužan aga plakajući. isključivo praljama. U to selo unesena je kolera pr­ Pribilježiia: Aiša M uharem agić, Bijeljina, ljavim košuljama koleričnih bolesnika tako, da je �flh m el-p aša i Livankinja Fala. Stalo sunce čuda gledajući Gdje um rije Herceg-Hasanaga, Ostalo m u dvoje siročadi : Sinak Ahmo od devet godina, šćerca Fata od sedam godina. "Njih je majka po hizmetu dala Sina Ahmu u Stambol spremila, Da se uči knjizi i jaziji. Šćercu Fatu u Livno dajidži, Da se uči vezu i pameti. Ahmet paša knjigu naučio. Ahmet paši mansib Bosna data, Da on ide u Bosnu ponosnu. U Livnu je konak učinio. Tu livanjke vodu naljevale, Megju njima sirotica Fata. Vidio je paša Ahmet-paša • Vidio je i begenis’o je, Zaprosio paša Ahmet-paša Zaprosio, pa je isprosio. Pilav čini za pun mjesec dana, Kad je proso pilav i veselje!, Svedoše se mlaci u.odajii, Kad je bilo oko pola noći, Vedro bilo, pa se naoblači. . Iz oblaka liha;kiša ide, A sa kišpm krupna krupa pada, Kroz bijelu kulu propadala, Ahmet paši na dušek padala, Skoči paša na ndge lagane, Pa uzima turski abdest na se, Te on pita sirote djevojke: „0 Bogati, Fato Livankinjo! Odakle si, čijega si soja?” „0 Bogami, paša Ahmet paša, Ja sam šćerka Herceg-Hasanage, Ostalo nas dvoje siročadi. Nas je majka po hizmetu dala — Brata Ahmu u Stambcl spremila, Mene mladu dajidžama dalau. Govorio paša Ahmet paša: „0 Bogami, glavita djevojko”, Ti si moja rogjena sestrica! Što sam seku jednom poljubio, . Napraviću kamenu ćupriju. Što sam seku dvaput poljubio, Napraviću na moru gjemiju. Što sam seku triput poljubio, Iskopaću bunar na jaliji”. Pribilježio: Alija Medinlć, Bijeljina. Srma-Ibrahim. Ibrahim se po jezeru str’jela Da ubije utvu zlatnih krila. Iz jezera nešto progovara: »Ne str’jelaj se, - - srma Ibrahime, Ovde nema utve zlatnih* krila, Već je ovde sirota djevojka — Pobjegla je od grada od jada. Od velika straha maćehina Od bijenja ostarjela babe.« Govorio srma Ibrahime: »Haj, djevojko, jezeru na kraja, Da te vodim svome bjelu dvoru!« Govorila sirota djevojka: »Haj, otalen srma-Ibrahime, • A ja volim u jezeru biti Nego tvome bjelu dvoru ići, . Tvoja bi me prekorila majka: Da s’ valjala ne bi došla sama!« Zabilježio: MuUarem Hllm i K u rta jle , Kulen-Vakuf. L is ta k . Iz islamskog svijeta. „M ed resetu d d a’veti vel ir š a d u u M isiru. Poznato je, da kršćani imaju u nekršćanskim zem­ ljama za širenje svoje vjere mnoge više i niže, tako zvane misionerske škole. Od nekog vremena počelo se je i u nekim islamskim krajevima pripremati tlo za ovaka poduzeća, i ovih je dana prva takva islamska škola osnovana u Kairu sa zadaćom, da širi Islam. Ova se škola zove-„Davet ve iršad” medresa, a stoji pod upravom istoimenog društva, koje se neće ni u koliko baviti politikom, nego će se njegovo dje­ lovanje kretati samo u kulturnom i prosvjetnom pravcu. U ovoj medresi predavače se osim vjerskih znanosti još i potrebni svjetski predmeti. Začetnik i glavni pokretač ovog društva jest učenik merhum bivšeg misirskog muftije, Šejha Abduhu i vlasnik poznate smotre „EI-M enar-a”, čuveni alim Šejh-Muhamed Rešid Riza. Hiddivov mlagji brat Emir Mehmed Ali paša . primio se je pokroviteljstva i začasnog predsjedništva ovog društva. Mehmed Ali paša, koji je nauke svršio u bečkom „Terezijanumu” i obašao više puta za­ padnu Evropu te Rusiju, Sibiriju, Kinu i Japan vrlo je darovit i spreman čovjek i dao je za ročerju medresu hiljadu misirskih dukata. Šejhul-Kasim bin Muhamed, porijeklom Arap i jedan od najuglednijih trgovaca u Bombaju (Indija) čuvši za osnivanje ove medrese darovao je iznos od dvadeset hiljada misirskih dukata i ujedno obećao, da će u tu svrhu svake godine davati potporu od hiljadu dukata. Za ovu obilnu pripomoć izabran je Šejh El-Kasim počasnim članom društva. Pozdravljajući ovaj pothvat „Sirati Mustekim”, po kojem donosimo ovu vijest, žali, da se ova škola �213 fiije osnovala u Carigradu, kao Što je to bila i želja njezina začetnika, koji je lani u tu svrhu dulje vre­ mena boravio u Carigradu. M alo statistike o ruskim muslimanima. Po službenoj ruskoj statistici u god. 1910. živi pod Ru­ sijom 18,307.000 muslimana i to u evropskoj Rusiji 4.250.000, u Sibiriji 150.000, u Turkestanu i Kirgiskoj 5.000. 000 a ostalo u Kavkazu. Po ovoj službenoj tistici pripadaju Krimski i Litvanski (poljski) musli­ mani krimskoj duhovnoj oblasti; sibirski i ostali evropsko-ruski muslimani pod orenburšku mehkjemeišer’ijju' dočim turkestanski nemaju posebne svoje duhovne oblasti za sunnije i šiije. U god. 1910. bilo je u oblasti orenburške mehkjeme 6090 džamija; u Kavkazu 878 sunijskih i 751 šiijskih; u Turkestanu 11.064 a u ostalim kraje­ vima 363. Mekteba je bilo u evrop. Rusiji 3549, u Aziji 7.383 a u Kavkazu 1.866. „Sirati-Mustekim" primjećuje, da je ova stati­ stika netačna i veli, da po mnijenju nepristranih poznavalaca ima u Rusiji 20—25 miliona muslimana. Književne i kulturne bilješke. Školski izvještaji za god. 1910/11. — Dobili smo izvještaje nekih naših srednjih škola iz kojih vadimo ove podatke: U velikoj gimnaziji u Mostaru bilo je na- kraju školske godine svega 385 učenika, izmegju kojih je 119 muslimana. Maturi je pripušteno 23 učenika, od kojih je bilo 6 muslimana i sva šestorica su maturu položila. — 135 učenika ovoga zavoda uživalo je Sti­ pendije od zemaljske vlade, gradskih općina i huma­ nitarnih društava. Te stipendije iznosile su svotu od 32.340"—. Najviše stipendija je davao „Gajret", koji je davao stipendije 51 učeniku u iznosu od K 11.860’—. „Prosvjeta14je davala 7 Stipendija u iznosu od K 1380"—, a „Napredak* 6 stipendija u iznosu od K 1020"—. Ostale stipendije bile su zemaljske vlade i raznih gradskih općina. U velikoj gimnaziji u Sarajevu bilo je na kraju školske godine 531 učenik. Na ovoj gimnaziji je mu­ slimana bio mnogo manji broj nego u Mostaru, tek 76 učenika, a izmegju 39 maturanata muslimana je bilo ,5 , (i jedan privatista), koji su svi položili maturu. — U ovoj gimnaziji je dobivalo stipendije 215 učenika, od kojih je 21 davao „G ajret“, a izno­ sile su svotu od K 5120. „Napredak.44je na ovoj školi davao stipendije 28 učenika (ukupno K 8885"—), a »Prosvjeta« davala je 15 orici (ukupno • K 1855'—.) U stručnoj trgovačkoj školi u Mostaru bilo je na kraju školske godine 163 učenika. Od ovih je bilo 37 muslimana, od kojih su petorica svršila III. stručni razred. — U ovoj školi su davate Stipendije 29 učenika, izmegju kojih su jedanaestorica uživala Stipendije hu­ manih društava. Od ovih jedanaest posljednjih, davao je „Gajret" pet, u cjelokupnom iznosu svote od K 1120—. Izvještaj stručne trgovačke škole sarajevske iska­ zuje na kraju školske godine broj od 236 učenika. Od toga broja je bilo samo 24 muslimaua, od kojih su sta­ dvojica svršila III. stručni razred. — l) ovoj školi je bilo stipendista 27, od kojih je 18 stipendija od gjačkih potpornih društava. „Gajret“ je i u ovcj školi da­ vao najviše Stipendije — 11 u iznosu od K 1840"—. G ajretov g la sn ik . Izvještaj tajnika o djelovanju odbora. Slavna skupštino! Evo nas opet, poslije godinu dana, na ovome bratskome sastanku, na kujemu ćemo da pregledamo rad odbora za ovu godinu dana i da se bratski posavjetujemo o budućem radu ove naše korisne narodne ustanove. Odbor, kojemu je povjerena uprava društva za minulu društvenu godinu, izlazi pred glavnu skupštinu sa ovim izvještajem, u kojemu se je nastojala izni­ jeti, barem u krupnijim potezima, slika ćitavog poslo­ vanja. Velim u krupnim potezima, ier za detaljan iz vještaj o svima društvenima stvarima, koje se svake godine sve to više razgranjavaju, bilo bi potrebno mnogo više vremena od ovo nekoliko časova. Nu po­ štovana gospoda skupštinari imaju pravo, da, služeći se pravom interpeliranja, traže od odbora obavještenja u onome, u čemu ne budu ovim izvještajem dovoljno obaviješteni. Odbor, koji je na lanjskoj glavnoj skupštini sa predsjednikom Hilmi ef. Hatibovićem na čelu |izabran, konstituisao se je na 1. odborskoj sjednici od 16. jula 1910. god. ovako: potpredsjednik: Dr. Hamdija Karamehmedović, I. tajnik: Asimbeg Mutevelić, II. tajnik: Mustafa ef. Islamović, I. blagajnik: Ibrahim ef. Sarić, II. blagajnik: Rifat ef. Tatarević, a članovi odbora bez naročite funncije: Šalim ef. Muftić, Ahmed ef. Burek, Alija Lutvo, Šefkija Gluhić i Muhamedaga Madžarević. Radi preseljenja iz Sarajeva u Tuzlu ostalo je mjesto člana odbora Šefkije Gluhića upražnjeno, pa je na njegovo mjesto pozvan Mujstajbeg Mutevelić, a na mjesto Ali ef. Lutve, koji je duže vremena od sjed­ nica izostao, pozvao je predsjednik, na osnovu pravila društvenih, zamjenika Muhamedagu Salića. Ovaj društveni odbor je u prošloj društvenoj go­ dini držao 12 sjednica i 47 konferencija. Na tim sjed­ nicama i konferencijama riješeno je 1048 komada, od kojih je bilo 522 molbe.za Stipendije, potpore i zajmove. Od ovih molba povoljno su riješene 304 za Stipendije, za potpore i za zajmove, dok je ostalih 218 odbijeno ve­ likom većinom radi toga, što se je-odbor osvjedočio, �214 da imovno stanje molitelja ne iziskuje potrebe za društvenu pomoć a i zato, naročito u posljednje vri­ jeme, što su društvena sredstva bila iscrpljena. Na Stipendije i potpore izdato je u minuloj go dini društvenoj K 48.118— prema čemu je kod ove stavke izdato oko 200 kruna manje, nego što je pro­ računom predvigjeno, no ipak za čitavih 8000 kruna više nego li je u tu svrhu lanjske godine izdano. Društvene Stipendije dobivali su u minuloj škol­ skoj godini ovi učenici: a) n a v e l. g im n a z i ji u S a r a j e v u : Dizdarević Kasim, 10 mj. po 30 kr., 300 kr.. Spahić Hadžo 6 mj. po 30 kr. 180 kr., Repovac Šalim 10 mi. po 20 kr. 200 kr., Redžić Smail 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Hadžić Omer 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Skoro Mehmed 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Uzun Hamdija 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Duran Derviš 6 mj. po 30 kr. 180 kr., Abdukić Esad 6 mj. po 10 kr. 60 kr., Balagić Bećo 10 mj. po 3U kr. 300 kr., čelik Bego 10 mj. po 30 kr. 300 K., Džemidžić Tajib 10 mj. po 30 kr. 300 kr., H. Halilović Smajo 10 mj. po 30 kr. 30d kr. Lemo Meh­ med 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Numanagić Muhamed 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Mulaomerovič Derviš 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Delić Smail 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Handanović Avdo 10' mj. po 30 kr. 300 kr. Gavranović Adem 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Ahić Husejn 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Terzim^hić Ibrahim 9 mj. po 10 kr. 90 kr., Zečević Safet 10 mj. po 10 kc/'lOO kr. — Svega 22 štipendije — 5460 kiv b) n a v e l. g i m n a z i j i u M o s ta ru : Hurić Aziz 9 mj. po 30 kr. 270 kr., Kurtović Alija 6 mj. po 15 kr. 90 kr., Zametica Huso 5 mj. po 30 kr. 150 kr., Hadžić Muhamed 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Begović Hamza 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Buzaljko Avdo 10 mj. po 20 kr. 200 kr., Čampara Sabit 5 mj. po 15 kr. i 5 mj. po 30 kr. 225 kr., Hasanbegović Husnija 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Kurtović Husnija 7 mj. po 30 kr. 210 kr., Šarac Zaim 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Tanović Jusuf 10 mj. po 20 kr. 200 kr., Tanović Muha­ med 2 mj. po 30 kr. 60 kr., Tanović Salih 2 mj. po 30 kr. 60 kr., Ćišić Mustafa 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Dilberović Kasim 10 mj. po 20 kr. 200 kr., Rizvanbegović Avdo 7 mj. po 30 kr. 210 kr.. Sefo Riz van 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Salčić Alija 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Behmen Mahmud 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Metilj Husein 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Češko Mustafa 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Behmen Husein 5 mj. po 15 kr. i 5 mj. po 30 kr. 225 kr., Dalipagić Muhamed 4 mj. po 30 kr. 120 kr, Glavović Avdija 10 mj. po 20 kr. 200 kr., Hadžić Sukrija 10 mj. po 30 kr. 300 kr.. Krvavac Bećir 5 mj. po 20 kr. i 5 mj. po 30 kr. 250 kr., Konjhodžić Abdullah 6 mj. po 30 kr. 180 kr., Orman Osman 10 mj. po 30 kr. 300 kr, Salihamidžić Asim 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Rizvanbegović Hifzija 5 mj. po 20 kr. i 5 mj. po 30 kr. 250 kr., Rizvanbegović Murat 4. mj. po 20 kr. 80 kr, Omerhodžić Salih 10 mj. po30kr. 300 kr.^ Fazlinović Salih 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Bubić Su­ lejman 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Mahić Sulejman 10 mj po 30 kr. 300 kr, Demirović Hasan 10 mj. po 30 300 kr., Tančica Sulejman 10 mj. po 30 kr. 300 kr Mulahasanović Mustafa 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Avdić Ćamil 10 mj. po 15 kr. 150 kr, Avdić Bajro 10 - mj. po 30 kr. 300 kr., Custović Zaim 10 mj. po30kr. 300 kr., Duraković Atif 10 mj.po 30 kr.300 kr., Hadžić Mehmed 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Muminagić Gašif 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Mahinić Ahmet 10 mj. po 10 kr. 100 kr., Tatarević Salih 10 mj; po 30 kr. 300 kr., Malphodžić Tahir 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Konj­ hodžić Musafa 8 mj. po 30 kr. 240 kr., Loknić Bešir 10 mj, po 30 kr. 300 k r, Mahmutćehajić Šerif 0 mj. po 30 kr. 180 kr., Kulaglić Rasim 10 mj. po 30 kr. 300 kr. Svega 51 S tipen d ija — 11.500 k ru n a c) n a v e l. g i m n a z i j i u T u z l i : Sahinović Jakub 5 mj. po 20 kr. 100 kr-, Alikadić Salih 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Nurkić Hasan 10 mj. p j 30 kr. 300 kr., Žunić Ibrahim 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Bitevija Hasan 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Brodlić Rašid 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Galijašević Muhamed 10 mj. po [30 kr. 300 kr., Cilinković Mehmed 10 mj. po 15 kr. L50 kr., Džinić Mehmed Alija 10 mj. po 30 kr. 300 kr, Kušljugić Zejnil 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Hasić Mustafa 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Gačo Abduselam 3 mj. po 30 kr. 90 kr., Stlihodžić Nazif 10 mj. po 30 kr. 300 kr. — S vega 13 S tipendija — 3340 kr. d) na v e lik o j r e a l c i u S a r a j e v u : čelić Mu­ stafa 10 mj. po 30 K 300 K, Metilj Šalim 10 mj. po 10 K, 100 K; Šehić Emin 10 mj. po 30 K 300 K, Ćatović Mustafa 10 mj. po 30 K 300 K, Gjogić Alaga 10 mj. po 30 K 300 K, Šehić Ibrahim 10 mj. po 30 K 300 K, Sarajlić Bećir 10 mj. po 30 K 300 K, Bašić Mehmed 9 mj. po 30 K 270 K, Čepić Mu­ stafa 10 mj. po 15 K 150 K Gjogić Abdulah 10 mj. po 30 K 300 K, Filipović Sulejman 6 mj. po 20 K 120 K, Tirić Bećir 10 mj. 30 K 300, Mulabećirović Hasan 10 mj. po 30 K 300 K, Tafro Sulejman 4 mj. po 30 K 120 K, Bisić Hamdija 10 mj. po 15 K 150 K, Hadžić Salih 10 mj. po 30 K 800, Šabanović Salih 10 mj. po 30 K 300 K, Trampa Muharem 6 mj. po 10 K 60 K, Bilal S»lih 10 mi. po 15 K 150 K, Bakšić Hasan 10 mj. po 30 K 300 K, šaćiragić Nazim 10 mj. po 30. K 300 K Pobrić Mujo 1 mj. po 30 K i 9 mj. po 15 K 165 K, Ibrahimkadić Edhem 10 mj. po 30 K 300 K, Šerifović Mustafa 10 mj. po 30 K 300 K, Sa lihagić Behaija 10 mj. po 30 K 300 K, Huseinbegović Muharem 10 mj. po 15 K 150 K, Salih Tuzla 10 mj. po 30 K 300 K.. S veg a 37 S tip en d ija — 6.535 K e) n a v e l i k o j r e a l c i u B a n j o j L u c i : Sadiković Ahmed 5 mj. po 30 K 150 K, Alić Husein 10 mj. po 30 K 300 K, Kahvedžić Derviš 10 mj. po 30 K 300; Mulalić Edhem 10 mj. 30 K 300 K, Muranović Bećir 10 mj. po 30 K 300, Muftić Muhamed 10 mj. po 10 K 100 K. Hrnčić Jusuf 10 mj. po 30 K 300 K, Smailbegović Sulejman 10 mj. po 30 K 300 K, Mulaosmanović Muharem 10 mj. po 30 K 300 K, Šeremet Salih 10 mj. po 30 K, 300 K; Abasbegović Sedad 10 mj. po 30 K 3u0 K, Hali'ović Šaćir 10 mj. po 30 K 300 K, Bišćević Hajdar 10 mj. po 15 K 150 K, Hadž alijagić Abdullah 10 mj. po 30 K 300 K. — S v eg a 14 S tipendija — 3700. fj n a tr g . š k o l i u S a r a j e v u : Mešić Mustafa 10 mj. po 20 K 200 K, Zeljković Smail 5 mj. po 30 K 150 K, Ibrahimkadić Teofik 6 mj. po 15 K 90 K, Tafro Hilmo i.0 mj. po 30 K 300 K, Zlatarević Hifzo 10 mj. po 30 K 300 K. Cerić Ibrahim 5 mj. po 30 K 150 K, Kukić Hamid 10 mj. po 30 K 3o0 K, Ragib Sedlarević 10 mj. po 10 K 100 K, Krvavac ćam il 10 mj. po 15 K 150 K. Imamović Alija 6 mj. po 10 K 60 K, Ćećo Sulejman 4 mj. po 10 K 40 K. — S vega 11 S tipend ija — 1840 K. g) n a trg . š k o l i u M o s t a r u : Bilal Šerif l0 mj. po 30 K 300 K, Maslo Osman 7 rhj. po 10 K. 70 �216 K, Sulejman Beširović 10 mj. po 30 K 300 K, Kopčić ve uz obveze, koje će oni sa malim kamatama druš­ Hamdija 10 mj. po 15 K 150 K. Drače Ismet 10 mi. tvu povratiti. Na taj način je društvu data mogućnost po 30 K 300 K. — Svega 5 Stipendija — 1120 K. da dade što više Stipendija na srednje, zanatlijske i h) na tr g . š k o l i u T u z l i : Šuman Sulejman stručne škole i na razne moderne zanate i time što 5 mj. po 30 K 150 K, Galijašević Bedir 10 mj. po 30 bolje pomogne onaj utješljivi pokret, koji se u zadnje dvije godine jako osjeća, pokret za davanjem djece u K 300 K. — Svega 2 Stipendije - 450 K. školu. i) 'n a tr g . š k o li u T ra v n ik u: Mutevelid JusufNaši visokoškolci su, kako rekosmo, sami svojom 10 mj. po 30 K 300 K, Ćizmid Muharem 10 mj. po inicijativom ove gjačke zajmove stvorili i za to im se 30 K 300 K, Mutevelid Mehmed 10 mj. po 15 K 150 dakako mora priznati i javno ih pohvaliti što odbor K, Hamidovid Izet 10 mj. po 30 K 300 K, Ćepalo ovim i č'ni. Nu kada je to ved uobičajeno, i to uz Osman 10 mj. po 30 K 300 K, Kurić Mulo 10 mj. po dobru volju naše akademsko omladine, odbor je 30 K 300 K, Kurić Naim 10 mj. po 30 K 300 K. mišljenja, da bi taj običaj trebalo principijelno i za Svega 7 Stipendija — 1950 K. svakoga visokoškolca uvesti, pa stoga bi odbor prepo­ • j) na tr g . šk o li u B ih a d u : Hadžid Mehmed ručio, da skupština stvori zaključak, po kojemu bi svi 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Badnjevid Salih 3 mj. i o visokoškolci dobivali samo zajmove iz društvenog ka­ 20 kr. 60 kr., Sedić Mehmed 10 mj. po 30 kr. 300 pitala a uz sigurnu garanciju — uz obveznice. kr., Sarić Husein 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Hadžić Osim spomenutih Stipendija i zajmova, koji su Omer 4 mj. po 10 kr. 40 kr. - - Svega 5 Stipendija davani učenicima na srednjim i visokim školama, — 1000 K. odbor je i ove godine davao i Stipendije šegrtima na k) n a s tr u č . te h n . š k o li u S a r a j e v u : Je- raznim modernim zanatima. Taj broj šegrta — Sti­ senković Hajrudin 6 mj. po 30 kr. 180 kr., Bukovac pendista se je ove godine početverostručio, te ih je bilo ' Gjulaga 8 mj. po 30 kr. 240 kr. — Svega 2 Stipen­ 29, na koje je utrošena svota od 4046 kruna. Zanatlijske štipendije primali su ovi šegrti na d ije — 420 K. razn-m zanatima. l) n a z a n a ti, š k o li u S a r a j e v u : Mujkid Kadrija Šišid. tipogr. šegrt 240 K, Avdid Omer, Osman 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Mjzraković Šaban 10 tipogr. šegrt 36 K; Celar Alija, mašinski šegrt 60 K; mj. po 30 K 300 K, Lojo Arif 10 mj. po 20 K 200 K, Pamuk Husejn, sedlarski šegrt 100 K; Tukulija Mušan, Tekovid Mustafa 10 mj. po 18 kr. 180 kr., Sehid Os­ šegrt 100 K; Fehim Grošo, knjigovez. šegrt 120 K; man 4 mj. po 30 kr., 120 kr., Dedić_ Pašaga 10 mj. Šurković Alija, knjigovez. šegrt 120 K; Dedid Derviš po 30 kr. 300 kr., ćemo Jusuf 10 mj. po 10 kr.. 100 kovački šegrt 180 K; Bedir Sarajlija, krojački šegrt kr., Avdid Mehmed 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Begta- 80 K; Ramić Eršef, krojački šegrt 360 K; Parić Ramiz, šević Hakija 10 mj. po 15 kr. 150 kr., Zaimović Mu­ kroj. šegrt 90 K; Opijač Smajo, kroj. šegrt 180 K; Alajhamed 8 mj. po 20 kr. 160 kr. Svega 10 Stipendija begovid Mehmed, kroj. šegrt 30 K; Smajlbašić Avdo, — 2110 K. kroj. šegrt 120 K; Gribajčevid Abdullah, krojački še­ ,m) n a z a n a ti, š k o li u M o s t a r u : Imamović grt 180 K; Lončarevid Idriš, krojački šegrt 180 K; Hakija 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Mahid Salih 10 mj. Čamo Ibrahim Dabranin, krojački šegrt 30J K; Šahnid po 10 kr. 100 kr. — Svega 2 Stipendije — 400 kr. Asim 90 K; Topić Halil, krojački šegrt 180 K; Reza□) n a š e r i a t s k o j s u d a č k o j š k o l i : Pašalić kovid Ismet, krojački šegrt 360 K; Biogradlid Adem, Bedir 8 mj. po 20 kr. 160 kr., Pašić Alija 3 mj. po krojački šegrt 285., K; Jerlagid Salih, krojački šegrt 100 K; Alajbegovid Asim, krojački šegrt 120 K; Kad* 20 kr. 60 kr. — Svega 2 Stipendije — 220 kr. rović Alija 105 K; Grozdanić-Karahodžić 40 K; Mačo) n a » D a ru l-F u n u n u“ u C a r i g r a d u : Hub- kić Avdo 60 K; Hadžid Muharem 120 K; Zeljković jarević Omer Fevzi 10 mj. po 30 kr. 300 kr., Muha Jusuf 90 K; Krhatlid Salih, Tuzla 20 K. Svega 29 medagić Hilmija 10 mj. po 60 kr. 600 kr., Nezir H[ štipenđista — 4046K. Omerović 10 mj. po 30 kr. 300 kr. — Svega 3 Sti­ Pribroje li se ove zanatlijske štipendije gjačkima, pendije — 1200 kr. onda broj svih Gajretovih štipenđista za minulu škol­ sku godinu izlazi na 208, što pokazuje, da je ove go­ p) n a u n i v e r z i t e t u u B e č u : Zečevid Mehmedbeg med. 6 m j. po 80 kr. 480 kr., Kajtaz Omer dine broj Stipendista porastao za 59 prema lanjskome koji je iznosio 149. aga 10 mj. po 80 kr. 800 kr. — Svega 2 Stipendije — 1280 kr. Osim toga davane su i ove godine potpore za r) n a o b rtn ič k o j šk o li u Z a g re b u : Kondžić upisnine, putne potpore i druge potrebe, no kod ovih izdataka je odbor ove godine bio mnogo manje otvo­ Šukrija 10 mj. po 60 kr. 600 kr. Dakle, bilo je 179 Stipendista na raznim visokim, rene ruke nego je to ranijih godina praktikovana. P a je ipak na potpore potrošeno 956 K. srednjim, stručnim i zanatlijskim školama, na koje se Potpore su dobili u minuloj školskoj godini ovi izdalo oko 43 hiljade kruna, što je svakako za naše učenici i zanatlije. prilike znantna svota. Abdullah Delić, Darul-muall. 10 K; Fazlić Ibra­ Gospodi 8kupštinarima će upasti u oči, da je izmegju ovih 179 Stipendista veoma mali broj gjaka him, muallim 40 K; Avdagid Sulejman, pravnik Beč visokih škola. No ako gospoda malo bolje pogledaju 160 K; Trampa Muharem, uč. realke Sar. 6 K; Hau bilanciju vidide svotu od blizu 8000 kruna u stavci džalić Eijub, uč. realke Sar. 13 K; Kulenović Haf. zajmova, a ta svota zajmova je uzrok spomenutom Mustafa, uč. Darul Fun. 40 K; Mustafa Maunid uč. re­ slučaju manjkanja visokoškolaca megju Stipendistima. alke 20 K; Mustafa Golubić, uč. realke 30 K; Pašalić Naši visokoškolci su naime dragovoljno prihvatili ideju Mehmed, prav. Zagreb 21 K; Nezir H. Omerovid, koja je ved na nekoliko društvenih skupština zagova­ Darul Fun. 50 K; Sulejman Agić, trg. šk. Travnik 30 K; rana, da mjesto Stipendija uzimaju od društva zajmo­ Ibrahim Imamović, zanatlija 15 K; Demirović Muha­ �216 med, trg. šk. Mostar 20 K; Cerić Ibrahim, trg. šk. Šaraj. 5 K; Osman Mujkić, zanati, šk. Šaraj. 20 K; Haf. Agan Mesihović, Darul mual. Carigrad 60 K; Derviš Tafro, gimn. Sar. 50 K; Avdija Vrebao, gimn. Mostar 20 K, Hajdar Cekro, tehnič. Beč 100 K; Kjazirn Hadžimejlid, Darul Fun. Carigrad 100 K; Saćir Hadžić, r e a l. B. Luka 20 K; Camil Krvavac, trg. šk. Šaraj. 20 K; Osman Šehić, zanatlija Koštaj. 20 K;Sahimović Jakub, gimn. Mostar 6 K; Smail Hasid, realka Šaraj. 20 K; Ćizmić Muharem K 20; Miljković Hasan 20 K. S v eg a 956. Školske knjige, kojih je preklanjske godine od­ bor nabavio blizu 800 kruna, a koje je trebalo lani još nadokupljivati, nisu nam ni ove godine dostajale da podmirimo sve potrebe učenika. Stoga smo mo­ rali i ove godine nadokupiti školskih udžbenika, pa je u tu svrhu nepredvigjeno potrošeno oko 150 K. Isto tako je nepredvigjen bio i izdatak štampariji za diplome utemeljačke kojih je bilo nestalo i za štam ­ panje pravila glavnog odbora i pododbora, pa se stoga i pokazuju stavke „Sitni troškovi i »tiskanice« veće nogo štojsu predvigjene u proračunu na prošlogodišnjoj skupštini. Na Gajretov list je prošlogodišnja skupština odo­ brila izdatak od 2000 K. Taj odobreni izdatak je. takogjer morao da bude prekoračen, te ova stavka, po­ kazuje rashod od 4485 25 K. Istina, ako se od ove svote rashoda odbije prihod od K 1411*61, onda se suma umanjuje na K 3073'64, a to znači, da je prelirrinirana svota od 2000 K prekoračena samo za nešto više od 1000 K. A to prekoračenje nije ni u koliko veliko, kada se uzme u obzir jeftinoća lista i veliki troškovi oko štampanja i razašiljanja. Ali se je nadati, da će iduća godina u ovome pogledu biti mnogo bolja, jer će broj pretplatnika, koji svaki dan raste, još znatno porasti. Da bi narodni novac, koji »Gajret« daje na Sti­ pendije i potpore školskoj i zanatlijskoj mladeži, bio što plodonosnije uložen, odbor je nastojao, da Gajretovi Stipendisti budu što bolji u nauci i što uljudniji u društvenom ponašanju. Blagotvoran je bio zaključak prošlogodišnje skupštine, kojim su Gajretovi Stipen­ disti morali stanovati u konviktu, gdje toga ima, jer je ogromna većina Stipendista u konviktima i stano­ vala i pekazivala veoma lijep uspjeh kako u nauci tako i u vladanju. Da su u konviktima učenici naj­ bolje nadzirani o tome ne treba ni govoriti, a odbor je obraćao pažnju ina one, koji su morali stanovati iz­ van konvikta, pa su od školskih uprava povjerenika i prijatelja ..Gajreta tražene informacije o napretku i vladanju Stipendista. Školske uprave srednjih škola slale su odboru semestralne svjedodžbe društvenih Stipendista na uvid, dok su Stipendisti visokih učitelja sami slali kolokvijalne i ispitne svjedodžbe. Uspjeh stipendista je u svakom pogledu zado­ voljavajući, što odbor društveni sa zadovoljstvom ističe uvjeren, da će i slavna skupštinu ovo saopćenje sa ugodnošću saslušati. Nu dok odbor može s pohvalom da govori o uspjesima društvenog djelovanja, on na žalost, i ove godine mora da izagje sa onom istom konstatacijom sa kojom su i dosadašnji odbori svake godine izlazili, a ta je , da »Gajret« u materijalnom pogledu ne na­ preduje onako i onoliko kako bi to trebalo i kako bi f° m o g l o d a b u d e . Naglašavam riječi »moglo da bude«, jer je zbilja nepobitna istina, da Gajretovom slabom napredovanju nije kriv naš r.arod. Ovo isto je i lanjske godine na ovome mjestu rečeno, a to isto i današnji odbor veli i tvrdi, da tome stanju nije kriv narod, nego su krivi oni, koji su pozvani da porade za Gajret. Odbor naće označavati, ko je taj pozvani ni isticati imena pojedinaca ni pojedinih grupa kao takovih, ali može slobodno utvrditi toliko, da tih po­ zvanih imade dosta i u svima mjestima naše domo­ vine. I lanjski je odbor na glavnoj Skupštini, govoreći o,ovome, istaknuo pojedina mjesta, u kojima je rad za Gajret najljepše razvijen. Ta činjenica daje najbo­ ljega dokaza, da svuda, gdje ima rada, imade i uspjeha. Izgovor: »u nas je svijet drukčiji nego li u tom i tom mjestu« ne vrijedi apsolutno, jer kad se uzme u obzir, da su mjesta gdje imade dosta rada, za Gaj­ ret kao: Gacko na jednoj, Cazin na drugoj, Tuzla na trećoj, a Livno na četvrtoj strani, koji se nalaze po krajnjim periferijama naše zemlje, ćnđa je potpuno opravdan zaključak, da je naš elemenat u svima kra­ ljevim a i mjestima isti i da nema izmegju njega raz­ like. I kada može toga rada da bude u Livno, pri­ rodno je, da bi ga moglo biti i u Glamoču, kad ga ima u Gacku moglo bi ga biti i u Nevesinju itd. Uzrok što u jednome mjestu imade rada za Gajret jeste taj što su oni, koji su pozvani taj rad prihvatili, love godine nam je istaći neka mjesta, gdje je rad za Gajret imao lijepa uspjeha. Ta mjesta su: Mostar, Tuzla, Stolac, Gacko, Konjic, Cazin, Livno, Kotor Varoš, Čapljina, Ljubuški i u zadnje vrijeme Trebinje i Jajce. Ali koliko god se odbor ne može pohvaliti ra­ dom za Gajret, ipak se može reći, da Gajret iz dana u dan i ako polagano, ipak primjetno napreduje. Ove godine su prihodi društveni dostigli svotu od 63,620.47 koja je svota prema lanjskoj svoti prihodi oko dvije i po hiljade kruna veća, a prema preklanjskoj je veća sa više od 17.000 kru..a, što svakako dokazuje napre­ dovanje društva. Ova razlika izmegju lanjske i ove godine može se uzeti za još tri i po hiljada kruna većom, ako se uzm e u obzir, da je lanjsko godine društvo dobilo carski dar od 2000 kruna, koji je bio izvanredan prihod kao i to, da je u lanjskoj bilanciji bila unesena svota od 1547 kruna, koja je dobivena od fabri kanta Gajretove cikorije, sa kojim je, kako je poznato, vogjen spor i učinjena nagodba 8 time, da plati navedenu svotu Gajretu. Prema tome je ove godine bilo za 6 hiljada kruna prihoda više, a uzme li se tome još i „Gjačka sofra“ čiji je prihod takogjer ušao u blagajnicu Gajretovi, a koji znosi K 2529 37. onda s e ta svota povisuje za još dvije i p6 hiljade kruna. Iz. svega se navedenog vidi, da Gajret ipak iz godine u godinu napraduje, pa se može mirne duše reći, da je uspjeh napokon siguran. Naročito se nadati napredovanju društva osnivanjem društvenih podod­ bora. Do sada je osnovano 10 pododbora i nekoliko ih se n ilazi u osnivanju. I već s ovim što je do sada osnovano, može se zaključiti, da će te ustanove biti od velike koriste za unapregjenje Gajreta. Osnivanjem ovih nekoliko pododbora odmah je poskočio broj društvenih članova i danas se taj broj može ustano­ viti sa 2089 članova. Stoga se odbor i nada, da će pododbori donijeti velike koristi Gajretu, jer će na­ damo se sva mjesta pristupiti kolu Gajretovih tru d ­ benika i pododbore obrazovati, a uzme li se u obzir da je muslimanske ehalije po gradovima ogromna većina, onda se može zaključili, da bi i najmanjim radom — kada bi se on rasprotro po svima našim mjestima — broj članova bio peterostruko veći, a �217 prema tome bi se uvećao i prihod od Članarine i od ostalih radova. Odbor apeluje na gg. skupštinare, da ponastoje u svojim mjestima na tome, da se pod­ odbori osnivaju. Sakupljena članarina nije mogla dostići u pro­ računu predvigjenu svotu, ali je ona lanjsku članarinu znatno premašila, jer ta stavka pokazuje svotu od K 7810.96, dok je lanjske godine ukupljeno svega K 6939.48 — dakle za malo manje od hiljadu kruna sakupljeno je ove godine više. Ovo nepostignuće uspjeha u ovoj stavci dade se objasniti time, što je stvar pododbora čitavo prvo polugogje ove poslovne godine bila neriješena, pa je baš to bio uzrok, da je u mnogim mjestima rad za Gajret, naročito članarinski posao, bio zanemaren. Povjerenici su nadali da će uskoro biti zamijenjeni pododborima, pa su osla­ njajući se na to, u radu slabili. Stoga i jesu sve do mjeseca aprila računi članarina bili veoma slabi i da je tako bilo do kraja godine, ova stavka ne bi pokazivala sada ni 5000 kruna. Ali kada su pododbori počeli da rade taj posao je odmah otskočio i društvo je za zadnja 3 mjeseca dobilo preko 3000 kruna od članarina. To i daje povoda odboru, da u proračunu za iduću godinu ovu stavku ponuva povisi, jer se potpuno uzda, da će članarina za sigurno poskočiti. Stavka dobrotvora i utemeliača iskazuje K 3100, a to su uplatili većinom na novo. upisani utemeljači i dobrotvori društva. Ovo »na novo upisani« napomenjemo za to, jer imade veliki broj starih Članova utemeljača i dobrotvora, koji svoje prinose još nisu izravnali. Odbor se istina, ima pravo poslužili sa pro­ pisom pravila i one, koji su zanemarili uplate, ispisati i njihove dotašanje uplate smatrati dobrovoljnim pri logom. Ali je odbor mišljenja, da je se svaki takav član, pristupajući društvu u neku ruku obvezao, da će čitav prinos uplatiti, pa stoga je mišljenja, da prema ovim članovima treba preduzeti i druge mjere — trebalo bi sve te iznijeti u Gajretovom listu i u drugim društvu prijateljskim listovima i time poka­ zati drugima kakvi ne treba da budu. To je oprav­ dano u tolike više, što je svaki ovaj član, upisujućbse u društvo, objavljen u javnosti i time može biti ne­ prestano držan dobrotvorom ili utemeljačem društva i ako nije obaveze ispunio. Stavka »Lige hiljade«, koja je lanjske godine pokazala svotu od K 1745.50, pokazuje ove godine K 3046.10, što znači da je ova lijepa ideja Gajretov fond povećala do sada za K 4791.60. Istina i ovdje bi se mogla konstatovati neugodna činjenica, koja go­ vori, da je polovica onih, koji se obvezaše, svoju za­ datu riječ pogazila, ali se u našim prilikama mora i sa ovim zadovoljiti. Mora u toliko više, što ni ovdje ne leži krivica na svijetu, nego opet na pozvanima, o čemu smo se takogjer osvjedočili. Jer imade mjesta, gdje je upisano nekoliko desetina ljudi u »Ligu« i koji su i u stanju i voljni i mogu taj mali prinos u svako doba platiti, pa ipak nisu uplatili, dok imade opet takovih malih seoceta, gdje su upisnici, svi ko­ liko ih je, prinose potpuno izmirili. Ovaj posljednji primjer nalazimo sa munasib i da istaknemo, jer je zbilja za istaknuti i može primjerom služiti malo posav­ sko selo Brka kod Brčkog, gdje je upisano 11 čla nova u »Ligu hiljadu«, a koji su svi uplatili svoje prinose. Ovdje dakle treba opet tražiti uzroka u po­ zvanima,! koji su u nekim mjestima radili a u nekim nisu. Prihodi od artikala, a naročito od šibica i cigarpapira, rastu .iz godine u godinu. Prema lanjskih K 24,726.42, koju je svota društvo dobilo od ta dva artikla, ove godine se pokazuje svota od 25,907.31, dakle, za jednu i po h ljadu kruna više, pa se kod ove stavke može sa potpunim zadovoljstvom konsta­ tovati, da napreduje. To uostalom dokazuje i jednu utješljivu činjenicu, da naš svijet 'u širokim masama sve to više prihvaća Gajretove ideje, pa je i to jedan dokaz, da narod nije kriv što Gajret ne uspijeva onako kako bi trebalo, da bude. — Bez i pamak su paušalovani artikli, koji donose godišnje 1000 kruna prihoda, no kako smo informisani i ovi artikli imadu sve to bolju progju, pa će se pri sklapanju novog ugovora koji će se sklopiti 1. januara iduće godine, sigurno moći još veća svota paušala dobiti. — Safun se tek uvodi i kako smo izviješteni neide najbolje tako, da fabrikant minimalnu svotu od 1000 kruna nije ni u pola zaradio, ali se je nadati, da će i taj artikal naš svijet sve to više tražiti i trošiti i time Gajretove prihode povećati. Odbor apeluje na gg. skapštinare, da porade, da se megju naš elemenat Gajretovi artikli što bolje uvedu, jer otuda Gajret dobiva svoje naj­ veće prihode, a ti prihodi su bez imalo materijalnih žrtava pojedinaca. Od nove 1912. godine uvešće se još jedan arti­ kal, a to je pržena i mljevena kahva, koju proizvo­ diti ugledna tuzlanski firma Jove R. Jovanovića. Od toga artikla je Gajretu zajamčen minimalni prihod takogjer od 1000 kruna godišnje, koji će se isplaćivati prema ugovoru, koji je obostrano potpisan početkom januara i početkom jula svake godine. Svota od 500 kruna, koja će se isplatiti početkom iduće godine stav­ ljena je u proračun za iduću godinu. Ovaj artikal bi se takogjer mogao dobro uvesti, a naročito kod kahvedžija, pa bi svaki rodoljubivi brat trebao, da zago­ vara trošenje ovoga Gajretova artikla. Stavke raznih priloga iznose K 8507.45. te je prema proračunu ovdje postignut višak od preko K 1500. Najviše su donijeli darovi (6218.03), pa zabave, (K 1411.61) te kašice (K 924.78). Prva i treća su manje od lanjskih stavaka, dok je druga (kašice) veća. Ali prva (darovi) manja je za to, što je lanjske godine ta stavka sadržavala carski dar od 2000 kruna, te dar članova vakufsko-mearif• skog sabora od blizu 1000 kruna, kao i dobrovoljne priloge sakupljene pri izborima i drugim. Kad se to uzme u obzir onda ovogodišnja svota izlazi prema lanjskoj jača. Ovogodišnje darove ojačali su naročito pokloni kurbanskih kožica, koji su lanjske godine prvi put uvedeni i počeli se propagirati. Ove godine je u tome bilo mnogo više uspjeha, jer je svota od kurb. kožica dostigla lijepu svotu od K 8o5.46 što znači, da se prema lanjskoj godini potrostručila. A to je tako gjer radosna pojava, koja nam daje povoda uvjerenju, da će Gajret od kurbanskih kožica imati svake go­ dine sve to više prihoda, a svima nam je dobro po­ znato kolike bi ogromne svote taj prihod mogao dostići kada bi se u svima krajevima i mjestima barem neki dio kožica poklonio Gajretu. Odbor apeluje na gg. skupštinare, da na propagiranju ove ideje što usrdnje porade. Zabave su ove godine znatno podbacile i prema lani, pa i prema ranijim godinama, ali u ovoj stvari odbor neće da se izražava, da ne bi dao povoda, da se pozlijegjuju stare naše rane. Kašice su uspjele �Blagajnički izvještaj i proračun za iduću godinu. Pregled o gospodarenju u 1910.111. Primitak Kruna I. II. III. IV. ! v. VI. VII. Stanje blagajnice na dan 30./VI. 1910. 1. osnovna glavnica (fond) . . . . 2. raspoloživa g o to v in a .................... Prinosi članova : 1. dobrotvora i ut emel j ača. . . . 2. prinosnika I.—IV. reda . . . »Liga h ilja d e « ........................................ Firdusov mearifski f o n d .................... Prihodi od artikala: 1. od cigar-ćageta i šibica . . . . 2. od pamuka i b e z a ......................... 3. od s a f u n a ......................... ..... . . Kamate na u lošcim a.............................. 1. d a r o v i ............................................. 3. zabave ............................................. h Kruna U 65.781 13.334 51 34 79.115 . 85 11. 3.100 7.810 3.046 6.151 25.907 1000 1000 31 — — 6.218 924 1.364 03 78 64 1.411 431 61 16 27.907 — 46 10 52 IX. X. Ukupno Pripomoći: L -S tip e n d ije ........................................ 2. “p o tp o re............................................ Upravni troškovi: 1. plaća i (figuracija poslovogje 2. plaća pisara ................................... 4. k i r i j a ............................................. 5. p o š ta r i n e ........................................ 6. ogrijev i rasvjeta ......................... 31 % Kruna h 47.162 956 — — 4.505 458 18 34 960 361 258 592 523 — 96 22 86 8.507 45 IV. V. VI. 1.842 1.976 7.840 77 — 150.576 32 Za školske k n jig e ................................... Podijeljeni z a j m o v i .............................. Predujmovi uz povrat . . . . . . K tome: Osnovna glavnica (fond) koncem g. 1910./ (1.............................................. Raspoloživa svota koja će se potrou 19U./12....................................... Ukupno Kruna h 48.118 — 8 399 18 56 111. 3.278 VIII. 1. list »Gajret« . . . • .................... 2. razglednice, kuponi i marke . . Otplate zajmova i predujmova . . . Podijeljeni zajmovi uz obveznice . . Izdatak. h 4.485 25 205 26.. 7 840 — 160 . — i 79.715 13 1.653 50 81.368 150.576 U SARAJEVU, 30. juna 1911. Predsjednik H. H atibović, s. r. Ispitano i u redu pronagjeno: Revizori: I. P ertev . s. r. M. B erb ero v lć, s. r. Blagajnik I. Sarić, s. r. 63 j 32 �Proračun za društvenu god. 1911.|12. Prim itak Kruna | I. od od od od darova, kašica i zabava . . k a m a t a .................................. članarina . . . . . . . . Gajretova lista ......................... Ukupno 81.368 3.100 1.636 3 046 63 51 52 ! r Jjj 10 79.715 ! 13 1.653 | 50 III. IV. Upravni troškovi: 1. plata i osigur. poslovogje . . . 2. „ pisara . .............................. 3. „ podvorniku . . . . . . 4. k i r i j a ............................. .... 5. ogrijev i rasvjeta . . . . . . 6. pisaći pribor . . . . . . . . 7. poštarina ........................................ 8. ^epredvigjeno . . . . . . . Uajrejov list . . . . . . . . . Stipendije, potpore i dr......................... 4.500 720 840 960 200 150 300 i30 h 1.1 2. 3. 4. 5. Kruna I. 65.781 6.151 Izdatak Kruna | h Kruna h 1 7.800 3.200 44.000 —I I I ,1 f l i i II. Ukupni primitak na: koncu godine 1910./11. . ....................................... Odbivši: a) osnovnu glavnicu (fond) od god. 1909./IO...................................... b) Firdusov mearifeki fond . . . c) prirast od: 1. članarine dobrotvora i utemeljača 2. otplatom z a jm o v a ........................ 3. prinosom »Lige hiljade« . . Ostaje raspoloživa svota za g. 1911./12. K tome: 1. prihod od cigar-papira i šibica, h X 30.000 8 500 3.500 9.346 2.000 — — — 50 — - % : X Ukupno 55.000 | — U SARAJEVU. 1, jula 1911. 55.000 ; Tajnik A sim beg M utevelić, s. r. Predsjednik H. Hatibović, s. r. Ukupno Gajretovo imanje na 30.|6. 1911. Kruna | h ! j ! i ! 1. 2. 3. 4. 5. I 6. U gotovom novcu u novčanim zavodima i obveznicama . . 44 komada dionica Musi. štamparije u Sarajevu po K 50 5 komada dionica I. Musi. kred. zadruge u Tešnju po K 200 10 komada lozova Senatorija carice Jelisavete po K 12 . . Školske knjige po odbitku 10% o tp is a ....................................... Inventar po odbitku 10% o tp is n in e ............................................ Ukupno imanje 87.426 2.200 1.000 120 864 2.057 03 — — —. 53 93.667 56 219 Poslovogja društva »Gajreta« : Osm an Gjikić s. r. �2Ž0 bolje nego li lanjske godine, a tome je sebeb to, što Fojnica 69‘40 kr., BusovaČa 19‘80 kr., Foča 39776 kr. je poslano nekoliko kašica u neka sela u Posavini, koje Gacko 849 37 kr., Gradačac 396’20 kr., Gračanica 419 61 su tamošnji imami i muallimi pribili na zid pred kr., Goražda 75‘69 kr., Glamoč 99 kr., Gračanica kod Gacka dlamijama, te u njih kupe redovno male priloge od naše 55‘50 kr., G. Vakuf 19 30 kr., Jajce 142 93 kr., Jezero seoske braće, a naročito petkom i bajramima. Ovaj kod Jajca 6 kr., Janja kod Bijeljina 22 80 kr.. Jeleče bi običaj trebalo uvesti u svima našim selima i on kod Foče 17'50 kr., Konjic 975'33 kr., Jakeš kod Modriče 1'20 kr., B. Kostajnica 18'69 kr., Kladanj 14577 kr., bi sigurno imao znatna uspjeha. Pretplata Gajretova lista donijela svotu od 1411.61 Kupres 14'4l kr., Kula Fazlagić kod Gacka 15'89 kr., prihoda, koja se prema lanjskoj pokazuje za 1300 K Kakanj kod Visokog 2 kr., Kulen Vakuf 90'99 kr., Ko­ veća. Na ovoj stavci odbor istina ne gleda kakav pri­ tor Varoš 498 43 kr., Ključ 75‘40 kr., Livno 132777 kr., hod, koji bi bio kao neka čista zarada. Naprotiv, od­ Ljubuški 47571 kr., Ljubinje 40 kr., Ljubija kod P ri­ bor bi se zadovoljio, kada list ne bi imao deficita i jedora 30 kr., Lokve kod Stoca 40'02 kr., Los Angekada bi mogao samo da pokriva svoje izdatke. To los (Amerika) 148'29 kr., Mostar 2380’37 kr., Modriče dosada ni e još postignuto, ali se je nadati, da će na­ 174 kr., Maglaj 158 20 kr., Nevesinje 25‘66 kr., Odžak pokon u tome uspjeti, jer se list sve to više raširuje 44 kr.. Ostrožac kod Konjica 5 kr., Orašje 4 kr., Ora­ hovo 5'40 kr., Prača 38'40 kr., Prijedor 33'20 kr., P ro­ i broj pretplatnika raste iz dana u dan. Razglednice, kuponi i marke donijele su K 431.16 zor 39‘62 kr., Puračić 25 40 kr., Podlugovi 10'80 kr., P r­ njavor 10 kr., Rogatica 347'26kr., Sarajevo 45.03208* kr., prihoda. Stolac 983'41 kr., Srebrenica 155'68 kr., Stari Majdan -Stavka otplate zajmova pokazuje svotu od K 1876. 80'04 kr., Seonica 26 kr., Skender Vakuf 40 kr., Tuzla Ta svota pripada društvenom kapitalu, te je je odbor 2077'20 kr., Trebinje 552‘36 kr., Travnik 175 kr., Tekapitalizovao s ostalim prihodima, koji idu naglavmcu. šenj 514‘84 kr., T rst 10 kr., Trnovo kod Sarajeva 12 Kod ove stavke nam je primijetiti, da su mnogi duž­ kr., Ustikolina kod Višegrada 14 kr., Vitina kod Ljunici nemarni sa otplaćivanjem svojih dugova, pa bi buškog 4870 kr., Visoko 147 18 kr., Varcar Vakuf odbor veoma želio, da slavna skupština stvori kakav 71'84 kr., Višegrad 10 kr., V. Kladuša 5 kr., Vmograč zaključak u tome pogledu, da bi odbor pri istupanju 34'25 kr., Vlasenica 139'60 kr., Beč 67 70 kr., Vareš protiv ovih dužnika bio što pokriveniji. 8 kr., Zvornik 170'80 kr., Zenica 32772 k r. Žepče Kao što lani „Liga hilja<}e“, tako je i ove godine 125'47 kr., Zavidović 670 kr., Zagreb 82 kr., Brizbone ustanovljen nov prihod Gajretu. To je Firdusov mea' rifski fond“, koji je osnovala naša sarajevska omladina (Australija) 38 kr., Budimpešta 20 kr., Biograd 19578 s tom pobudom, da na taj jiačin bviekovječi ime na* kr., Stijena kod razina 15 kr., Ilidže kod Sarajeva rodnog prvaka merhurti' Alibega Firdusa. Ova ideja 4 kr. — U kupan prih o d 63.62047 kruna. je imala odziva u čitavoj našoj zemlji, pa su prilozi Time sam, poštovana gospodo skupštinari, završio za taj fond dostigli svotu od K 6151.51. Ova svota ovaj kratki izvještaj o radu društvenoga odbora za mi­ ide takogjer u kapital društva, pa će se njezini inte­ nulu poslovnu godinu 1910/1911., pa se nadam, da taj resi uputrebiti u svrhe Gajretove. izvještaj nije neugodno djelovao na vas, pa ćete prema Napokon nam je spomenuti, da se u Gajretovoj tome iz ovoga najbolje moći vidjeti, u koliko su oprav­ dani i pravedni oni napadaji i optužbe društvenog od­ kašici nalazi svota od K 2529.37 koja je sakupljena za „Gjačku sofru“, koja se je zimus namjeravala osno­ bora i poslovodstva, koje su se u zadnje doba u našoj javnosti čuli. vati, ali koja nije osnovana radi toga što je ova svota i suviše neznatna za jednu takovu ustanovu. Osnivači Zahvaljujem vam, poštovana gospodo, na pažnji, ove sofre su na svome sastanku zaključili, da sakup­ s kojom ste ovaj izvještaj saslušali i kličem v a m : ljeni novac pripane Gajretu, ako se sofra ne ostvari, Zivili! pa se prema tome i ova stavka može računati u pri­ hod Gajreta, no koji odbor prenosi kao takav i u iduću godinu s nadom, ne će li se sofra do godinu osnovati, u kojem će slučaju ovu svotu na spome­ Javne potvrde. — Darovi. nutu cilj predati. „Zrno po zrno pogača". Ovim smo obavijestili slavnu skupštinu o svima stavkama prihoda za minulu društvenu godinu, iznose Omer ef. Udovičić iz Prusca (kod D. Vakufa) K 63,620.47 i »Gjačka sofra« K 2529.37 a sada ćemo poslao je K 3‘08 Gajretu, koju je svotu sakupio pri­ još označiti iz kojega je mjesta kolika svota došla, da likom hatme u tamošnjoj mektebi-iptidaiji. se vidi, gdje je kako rad Gajretov razvijen, odnosno Nikifor Dučić iz Tešnja, prilikom posjete druš­ gdje toga rada ima slabo ili nikako: ..._n ,Avt° vac k°d Gacka 97‘29 kr., Aladinići kod Stoca tvenih prostorija darovao je Gajretu 3 krune. 4 50 kr., Banjaluka 88‘60 kr., Bijeljina 17879 kr Br­ Ali ef. Muminagić iz Čapljine poslao je K 2 — čka 498 90 kr., Brka kod Brčkog 115 kr. Bihać 579 Gajretu, koje darovaše mjesto čestitke H. Muhamed f 1 , kr;- BuB°ino 2b2'i3 kr., B. Krupa ef. Behliloviću prilikom položenog profesorskog is­ 121 40 k r, Breža kod Visokcg 18 kr. Bradina kod Konj.oa 4 kr, Bjelmući kod Konjica 5 kr, Blagaj kod pita A. Muminagić i Ahmed ef. Kapetanović po 1 K. Fejzaga H. Šabanović položio je 17 K iz kašice Mostara , kr, B Gradi-dra 9518 kr. Brezovo Polje kod Brčkog 12401 kr, Bileće 36510 kr, B. Novi 93 90 br. 436, koja se nalazi na Palima u pilani Braće H. kr. B. Petrovac 33 21 kr, B. Šamac 67 74 kr Cazin Šabanovića. 429 42 kr, čapljina 22136 kr, Carigrad 227 70 k'r Chikago Amerika) lo kr, Ćajniće 67 80 kr, Derventu 43071, ov°j 8Vot' su uračunati prihodi od artikala u iznosu kr. Drežnica kod Mostara 47 kr, Damanoviči kod Stoca od 27.90731 kr., uplaćeni zajmovi u iznosu od 1976 — k r , ka­ ate na uloške 327886 kr., te svota od 27S6‘&4 kr, Firdusova 75 85 kr,D . Vakuf 76 24 kr, Dubrovnik 14 kr;D oboj 2 kr. m mearifskog fonda. �221 Zatim je položeno iz kašice 475, koja se nalazi u kancelariji na stolu poslovogje Gajreta K 740, te iz kašice br. 1, koja se nalazi na vratima društvene kancelarije K 292. Nadalje je izvagjeno iz kašica nalazećih se kod raznih u Sarajevu i to: u knjižari Braće Bašagića br. 5, K 9'50; kod braće Hadži Šabanovića u kancelariji, K 6’—; kod Braće Magjarevića u dućanu, br. 13, K 514; kod Ahmedage Ramića u dućanu, br. 8, K 317; kod Ejubage Sokolije u dućanu, br. 7, K 215; kod Ahmedage Novalije, br. U , K 276; kod Braće H. Jusufagića, br. 664, K 2'22; kod Akifage Čurekovića, br. 410, K 1*80; u lsi. štampariji K 0 85; kod Braće Džulijara, br. 414, K 0;93. Joco Mitrović, knjigovogja Srpske banke u Mo­ staru, darovao je prilikom posjete društvene kance­ larije K 3*— Gajretu. Ibrahimbeg Gradaščević iz Gradačca poslao je 130 K, koju je svotu za Gajret sakupio prilikom svadbe Hajrudinbega Gradaščevića. Ibrahimbeg Kulenović Šenigdžić iz B. Petrovca, poslao je od prodatih kurb. kožica K 15 — Kožice su darovali: Husejnbeg Hadži Kadibegović, Mustajbeg Šenigdžić, Džaferbeg Šenigdžić, Ibrahimbeg Šenigdžić i. Alibeg Kulenović. Prilikom ženidbe Alije Pitića iz Stoca, te mjesto čestitke istome, sakupio je Lutfija Pitić K 710 pri­ loga Gajretu. . Osim toga je Lutfija Pitić poslao K 37 60, koju je svotu sakupio mjesto brzojavnih čestitki Hajdar ef. Čekri prigodom dovršenja njegovih studija u Beču i osposobljenja za inžinjersko zvanje. Priloge darovaše: Po K 3 '- : N. N. iz Stoca; po K 2 - : Hasan ef. Šehić, Mehmed ef. Šarić, Mahmud ef. Mehmedbašić, Osmanbeg Rizvanbegović, Mehmed ef. Salčić, Junuz ef. Mehmedbašić, Sulejman ef. Behmen i Mu­ hamed ef. Bukić; po K 1*20: Hasan ef. Mehmedba­ šić; po K l '—: Šaćir ef. Grebig’ela, Smail ef. Meh­ medbašić, Smail ef. Buzaljko, Ahmedaga Burina, Rašid Burina, Ibrahim ef. Vrebac, Ibraga Turković, Mahmud Alihodžić, Halilaga Buzaljko i Lutfija Pitić; po 60 hel.: Abdaga Pužić i Mehmedaga Jašarbegović; po 50 hel.: Ibrahim Čekro; pi 40 hol.: Ibrahim ef. Pitić, Ahmedaga Kadribegović, Ibrahim ef. H. S. Mehhmedbašić, Sulejmanbeg Rizvanbegović, Mehmed ef. Pitić i Salkan Turković; po 30 hel.: Mustafa Asim ef. Sarajlić, Zaimaga Pužić i Ahmedaga Mehmedba­ šić; po 20 hel.: Jusufaga Mehmedbašić, Abdija Zekić, Alibeg Ljubović, Ćamil Pitić, Dervišaga Mehmedbašić, Muhamed A. Mehmedbašić i Sulejman Nikšić — sv' iz Stoca. Mustafa Asim ef. Sarajlić iz Stoca sakupio je prilikom skupštine Gajretva pododbora K 5'80 Garetu. Isti je darovao prigodom predavanja Gajretovih stvari novom pododboru K l '— Lutfija Pitić sakupio je prigodom mevludi-še- rifa u H. Alijinoj džamiji dobr. priloga Gajretu K 410. Ćamil ef. Arnautović sakupio je prilikom mevludi šerifa u Dabar-Polju kod džamije K 8'30. Mahmud Alihodžić sakupio je prilikom zabave musi. zanati, udruženja u Stocu K 4'34. Učenici narodne osnovne škole u Stocu daro­ vali su K 1*21 Gajretu. Ahmedaga Burina sakupio je prigodom glavne skupštine musi. zanatlijskog udruženja u Stocu K 3'— Gajretu. Prilikom koncerta, koji je priredio pododbor u Stocu, sakupljeno je K 3820 dobrovoljnih priloga Gajretu. Mahmud ef. Mehmedbašić sakupio je prilikom glavne skupštine musi. štedionice u Stocu K 10’20, te Mehmed ef. Basarić sakupio u Carevoj džamij ui Stocu prilikom ženskog mevludi šerifa K 13 32. Pododbor društva u Konjicu poslao je K 2070 dobrovoljnih priloga Gajretu. Od naznačene svote sakupljeno je jednom prilikom u Musi. čitao­ nici K. 1*20; Ibrahimbe’g Begtašević sakupio na sijelu kod svoga brata H. Alibega K 4'—, zatim je na teferiču kod Salihage Prohića sakupljeno K 15'—, a Hasan Arapović iz Ostrošca darovao 50 hel. Isti je pododbor poslao iz kašica K 15'63, koje se nalaze: kod Islambega Agića u Konjicu, broj 54, K 10*43; kod Muharemage Hrnjice, broj 53 K I *83; kod Hamida Lugića br. 5! K 0'52, kod Muharema Sofe broj 122, K 115; kod Salihage Prohića, broj 330, K 170. Ahmed ' Gjikić, blagajnik Gajretova podod­ bora u Mostaru poslao je K 39'60 dobrovoljnih pri­ loga Gajretu. Od te svote darovao je g. Makso pl. Gjurković, okružni predstojnik prilikom premještenja u Sarajevu i naimenovanja za odjelnog predstojnika zem. vlade K 30'—; Sulejman Efica sakupio u vese­ lom društvu K 960. a H. Muhamed ef. Behlilović darovao je mjesto odgovora na čestitke prilikom položenja profesorskog ispita K 5'— Ahmed Gjikić poslao je iz kašica K 8113, koje se nalaze kod ovih u Mostaru: kod Hasan Ćemalovića, br. 45, K 2894; kod Kotle i Čiinalovića, br. 43, K 3325; kod Braće Alikaflića, br. 473, 303; kod Se­ lima Bajrića, br. 42, K 150; kod H. Saliha Ribice br. 466, K 705; kod Musi. čitaonice, br. 41, K 4'96, te kod Musi. čitaonice u Blagaju, br. 42, K 240. Ibrahimaga Hodžić, povjerenik Gajretov u Bre­ zovom Polju poslao je iz kašica nalazećih se: kod Muje Rašidovića u kafani, br. 435 K 273; kod Braće H. Egrića, br. 434, K 108,. i u radnji Ruždijage H. Egrića, br. 433, 30 hel. Hakibeg Bušatlija poslao K 100 —, koja je svota sakupljena prilikom 'Ajvatovice megju posjetiocima. �222 Pododbor društva ,,Gajreta“ u Gacku poslao je od raznih priloga K 15941. Od te svote je sakupljeno prilikom skupštine tam. musi. čitaonice K 9'20; Alija hanuma Sarić sakupila je na sijelu megju ženskinjem K 1140; Ćamil Sarić sakupio u svatovima K 3 — Osman ef. Zametica sakupio takogjer u svatovima K 6'—. Od prodatih kurb. kožica, koje darovaše ta­ mošnji gragjani dobivena je svota od K 14'40. Hamdija Pašić sakupio je na svadbi K 9'70. Hamid Čampara sakupio u svatovima K 7'—. Zatim je izvagjeno iz kašica broj 24.. K 6'—, broj 456 K 115, broj 343 K r 0 9 te od zabave je palo '»635. Muslimanska kiraethana u Vriiograču (Vel. Kladuša) poslala ie iz kašice broj 301 K 3'20 koja se kod iste nalazi. Nikodije Stefanović general -iz Biograda poslao je „Gajretu" prilog od K 4'—. Ljubomir Gnjato iz Ljubuškog poslao je „Gajretu“ K 32‘30, koju je svotu sakupio na teferiču kod Sadik ef. Sadikovića. Priloge darovaše: Sado Sadiković K 5'— ; Nazibeg Gjumišić, Memišaga Mesihović, gradonačelnik K 2'- - j Memišaga Mahić K 2'— ; Dervišaga Mahić K 1*50; po K 1 — : Himzibeg Gju­ mišić, Ilija Stanišić, oficijal Mustafa ef. Sadiković, Zaimaga Mahić, Džemal ef. Muminagić, Halid Mahić, Ivo Lučić podnačelnik, Hasanaga Dizdarević, Fajik ef. Sadiković, Abdullah ef. Muminagić, Ljubomir Gujato, Hafiz ef. Nović i Muhamed M uminagić; po 50 h el: Šeriatski sudac Ragib ef. Kosović, Mirko Berberić i Abdullah Nović; po 40 hel.: Mujaga Kadragić, Mustafa Hrnčević, Marko Dževlan, Salihaga Konjhodžić, Šućrija Osmić, Jdrizaga Lalić i Salko M ahi; po 30 h el: Saćiraga Dalipagić i Hasan ef. Sadiković; po 20 hel: Halid Lalić, Tahir Dizdarević, Kasim ef. Sadiković i Kasim Mahić. ({lupino y Ty8Jia ,,J obo P . JoBaHOBnku h yn jiatho i^njejiH ^ođpoTBopcKH npuHOC 0,0, K 5 00*— . O bhm xyMaHHM atcTOM je r . JoBaHOBiik 3acbj’paohho, ^ a My HanpeAaK 6 p ak e MycjinuaHCKe BjepoHcnoBiijecTH hcto TaKO Jieaca Ha c p ijy Kao h CBoje BCTOBj'epHe 6 k a k e npaB 0 CJiaBHHx C p 6 a, p a a« u e ra je oBaj npnM jep poAOJby6jba joni Burne 3a ncTaKiiyT0 h noxBajiHTn. JK hbho hobh AođpoTBop ,,ra jp e T a u h 6 ho npuMjepoM h oCTajiHM HMyknnM Ham hm jbyAHMa, a HapoHiiTO MycjiHMaHCKHM B8JIHKHM nocjeAHHHHMa h TproBi^HMa, ■Kojnx riMaAC OTOTHHaMa n a 6n TO MOrJIH y^HHHTH! Iz ured n ištv a lista. Brojeve 13. i 14. od 1. i 15. jula izdajemo danas zajedno, a isto tako će zajedno izaći i brojevi 15. i 16. od 1. i 15. augusta, koji će biti štampani oko 20. augusta. Ova promjena izdanja ovih brojeva Gajretova lista bila je potrebna radi prilika u redakciji i odboru dru­ štvenom. Od 1. septembra će list ponova izlaziti re­ dovno: svakog 1. i 15. u mjesecu. G ajreto v a skup štin a, koja se nije mogla odr­ žati u subotu, dne 1. o. mj. održaće se naknadno u su­ botu, dne 8. jula u 3 sata po podne u »Društvenom Domu«. M oliteljim a Stipendija. Molbe za stipendije za iduću školsku godinu moraju biti snabdjevene škol­ skom svjedodžbom, svjedodžbom s'romaštva i liječ­ ničkim uvjerenjem kao i odbijenicom od zemaljske vlade osim onih učenika koji idu tek u prvi razred srednje škole, te učenika proširenih osnovnih i trgovačkih škola, kojima vlada ne daje Stipendije. Ovi učenici, neka prilože odbijenicu od svojih gradskih općina. Hakibeg Bušatlija iz Bugojna poslao je K 100'— Molbe trebaju po mogućnosti da stignu što prije „Gajretu", koja je svota sakupljena prilikom dove upravi društva, a najdalje do 20. augusta, kako bi so Ajvatovice. mogle blagovremeno riješiti. Avdibeg Salihbegović iz Bijeljine poslao je 100 K „G ajre tu 14 — sakupljeno je u Pruscu (kod K H ’40 „Gajretu", koju je svotu sakupio na teferiću D. Vakufa) prilikom zijareta tzv. „Ajvatovice" megju kod Avdibega Rifatbegovića. posjetiocima. Osim toga je sakupljeno još 71 K za Ibrahim ef. Hodžić šeriatski sudac i povjerenik Gajretov u Prozoru poslao je K 919, od koje svote je isti sakupio K 485 prilikom kurban bajrama, a K 4'34 izvagjeno iz kašice broj 490 nalazeće se kod istog. (Ova je svota već jednom oglašena u 4. broju lista „Gajret" ali pošto nije tačno zato je danas po­ novno iznosimo). Društvene vijesti. Hoim AOtipoTBop „FajpcTa44. 3 a TajpeTOBa ’uiaHa-^otjpoTnopa y n n c a o co je r . la o p ^ e JoBaHOBak, meč]) noajjaTe Tprona^iee vodu i put. Ove humane priloge treba tim više istaknuti, što su ih dala većinom naša braća iz sela, čime se pruža najveći dokaz, da i naš seljak shvaća znaćaj našega kulturnoga podizanja. Imena prilagača donijećemo u našem listu, a za sada neka je ovim svoj plemenitoj braći darovaoćima srdačna hvala i priznanje. Živilf'. Svi Gajretovi a rtik li mogu se dobiti u trgovini braće H. Siručića u Srebrenici, pa skrećemo na to pažnju tam. prijateljima „Gajreta44 i našega kulturnog podizanja, apelujući, da svoje potrebe u cigar-papiru, šibici, safunu, bezu i pamuku podmiruju samo arti­ klima sa Gajretovom markom. �223 G ajretovim članovima utem eljačim a. — Druš­ Ma.ni r.iiicmiK. tvena knjiga utemeljača pokazuje broj cd 400 članova y CTan&K y A.ićaHHjH. y A.i6aHHjn cTBapu CToje ovoga reda i taj broj je prilično znatan i mogao bi cacBHM pbaBo. IIopeA cbhx Biijecm o To6oacn>eM yMiinas prilično zadovoljavati, Velimo, m o g a o b i n a s z a d o v o l j a v a t i , jer peifcy Apćatiaca, Majincopn h ho nouiiai.i>ajy na iwnp. AycTpnjcKH AOMapoi 6ho je (JiaTa^iaH 3a no^iiTHKy nas on, na žalost, ne zadovoljava, a ne zadovoljava nas zbog toga, što je taj broj tek, što no se kaže, na pa­ MjiaAOTypaKa npeMa ApćaHacima. Oh je yqnHno, a» piru, dok je u stvari mnogo manji. Prebrajajuči dru­ Ma.iHCopn Hehe hb a& nyiy hh 3a kbkbo yMiipeH>e. O hh štvene članove u ovoj godini mi smo ustanovili ža­ HAy TaKo Aaaetco, a» natc ho npa&iajy hh noAapeHy hm losnu činjenicu, da je od 400 upisanih utemeljača tek aMHeernjy. Ha mviaratfae opywja mije hb mhcjhtb, a 3a npaoko 250 njih sa članskim pravima, koja propisuje § 13. pravila i koji su uplatili svoje prinose odnosno u redu jeTH»e IIIeijiKbT-nainnHe, Ma-meopn CJiaćo Mape. Ctb&p jaKO KOMU«iHKyjy b npn.iBKe y JeM6Hy. položili svoje dospjele obroke. Ostali su, bilo ništa bilo samo jedan obrok uplatili i onda svoje članarine Apanu cy yBHHH.ni He::ojm;co ycujexa, na cy Ma-mcopHMa noc.iaJiH nopyKy, a» ce Aoćpo Apace, jep 3ajeAHHHtea sasvim zanemarili i na sve opomene od strane društva aKitnja Apana n Majmcopa Moace oćojnua AomijeTH Be* ostaju nehajni. Osim toga imade i takvih slučajeva, gdje je član ABKHX KOPHCTH. MiiHncTapcKH caBjeT ce je obh^ Aana 6bbho aaxTjeumro i ostao dužan cijeli ili jedan dio članarino, pa i ako je dotični ostavio svome sinu ili drugom na­ BiiMa ApHayTa h pnjemno, a* y CB6My, KoAHKoroA je Moryhe, naa^e Ha cycpeT thm 3axTjeBHMa, na nare n sljedniku u nasljegje sav svoj imetak, ipak nasljed­ nici neće da dugove ovih merhuma podmire i time 3axTjeBy Hoine&a opywja. IIopTa he nooyoTHTH Aa-te ApHayTima y miTaH>y BojHHHKe c.nysK6e y toabko, y ih riješe onih obaveza, kojima su se obvezali. A da su ovo veoma ružni primjeri, koji ne mogu koahko he A03BOABTH MaAHCopHMa, a* CAy»ce Bojc«y y služiti na čast i ponos pravih ljudini rodoljuba, o tome CBojllM r.Kpy3HMa. HnHOBHHgH y apHayTCKBM KpajeBHMa ne treba ni govoriti, pa se stoga i nadamo, da će o v r he MopaTH 3HarH apHayrcKH jesmc. IIpBanu Ma.incopcicH redovi imati utjecaja na one, kojih se tiču. Uostalom cy TpaaciiAH BpeMeHa, a* ce opornic-tic, a* •'i h a* npnlo bi bilo u interesu samih njih, jer je odbor društva xBaT0 Te ycTynKe h a * ce nocaBjeTyjy ca octbjihm zaključio, da se svi oni, koji kao članovi utemeljači, npBauiiMa. noAoacaj je Bp.io 3aMpineH h onacan. BjiaAa je 3a uplaćivanje prinosa zanemariše, iznesu u Gajretovu listu, a to je uostalom i- potpuno opravdano, jer svi &ayqaj a» MajincopH y oApeljCHOM poi«y He hoaohco opyacje, roTOBa Ha Hajomrpuje ujepe, na naic n Ha to, su ti jedanput bili objavljeni kao rodoljubi i prijatelji naroda, kada su se u utemeljače upisali, pa neka se Aa y CJiyiajy noTpeće 3ara3H ii y paT ca U phom TopoM ne mogu prodavati pod cijenu, koliku nisu vrijedni. Koja ycTaHBKe noMasce. Be.inicn iioncap y CoAyny. OaoMaAHe je 036110 y Obraćamo ponova pažnju utemeljačima na ovu Hohu B6AHKH noacap y C0JiyHPK0MKBapTy „Xa;iH-Co(J)Hje . najozbiljniju opomenu. G ajretova zabava u Cazinu. — Na 24. juna je IIoHcap je yHHinT0o Beho amo Tora KBapTa 0 yracneH je priregjena zabava u korist ,,Gajreta“ u Cazinu, koja Tete cyTpaAaH. IIlTeTa h 3hocu Ha Ana MHJinjyHa KpyHa. BehnHOM cy CTpaAa-an Jespejn. je imala lijepa moralnog i materijalnog uspjeha. Ko.iepa y H a p u rp a jj-. y IJapnrpaAy je KOJiepa Gragjani muslimani u Cazinu su često puta do­ kazali, da im leži na srcu napredak ove naše korisne OTejia Maxa. H htsb jeAaH oaTa.toH BojcKe je cT&B.i>eH narodne ustanove, pa je i ova zabava jedan primjer, noA npncMOTpy 0 noTnyHo je n30A0BaH. Ko.iepa y TpcTy. Ha MopcKoj .laljii OueaHHjn, koji je vrijedan, da se istakne i da se javno pohvali. Živili rodoljubivi cazinjani i bili primjerom i ostaloj Koja je y30Ta noA 3a6paHy, jyne ce nočojno oa KOJiepe joui jeAaH nyTHHK. Y TpcT.v je He6pojeHo CAyqajeBa braći širom naše domovine! KOJiepe. BjiacTH ynoTpe6ji>aBajy najcTpoHcnje njepe. Obvezali se sakupiti po 10 K. Osim ranije TypcKH HpecTO.ioiiac.i»eAHiiK y PiiMy. TypcBii objavljenih učenika, koji. su se obvezali preko ferija sakupiti najmanje 10 K »Gajretu«, obvezali su se još npecTo.ioHac.T>eAmiK Jycy<J> MareAHH nj), crarao je y P hm . Ha KOAOABopy ra je AoneKao Kpa.t, MiinacTap i ovi svjesni i rodoljubivi omladinci: Hamid Gjulbegović uč. realke u Sarajevu, Sulejman Akšamija uč. npeAcjcAHHK ca MHHUCTpHJia H APyCHM AOCTOjaHCTBetrg. škole u Sarajevu, Salko Šahinagić uč. vel. gimna­ HHgHMa, zije u Sarajevu i Mahmud Behmen uč vel. gimnazije u Mostaru, te Sulejman Haznadarević uč. „Darulšale i dosjetke. muallimina1* U Sarajevu. Živili svjesni omladinci i bili primjerom i ostalima. Iskren odgovor. —- Gospodine doktore, kažite Vi meni kao čovjek od nauke iskreno, šta Vi radite, kada dobijete kihavicu? — Tada obično kiham!' �224 U k a s a p n i c i . - Kasapin: „Zašto Vi neprestano mirišete u u tu anjetinu?“ M u š t e r i j a : „Zato što smrdi“. K a s a p i n : „Pa baš stoga ne treba da je mirišete . — Vidite onoga gospodina! Onaj vam piše budalaštine kakvima je teško naći primjera. ' A ko je taj? Opet valjda kakav nadri-književmk? — Ne, on je stenograf u saboru I Poruke i odgovori uredništva. A. R. — Ovaj prevod nije za naš list. Pošaljite što drugo. Šelam! H ajrudin. — Nama je iskreno drago, što je naš list u Vama „pobudio čuvstvo mišljenja , pa nam nije neugodno ni to. da ste se „počeli baviti i malim do­ pisivanjem". Ali nam svakako nije drago i mora nam biti neugodno što Vam moramo javiti, da Vaše „čuvstvo mišljenja" nije izmislilo ništa dobro, što bi bilo za javnost. Poruka: „najprije mnogo čitajte dobre pisce, pa onda tek kušajte što napisati!", koju smo mnogima poručili, vrijedi i za vas. H . F. G. — Vaš prevod (s kojega jezika?) ne nalazimo, da je bio vrijedan truda oko prevogjenja na naš jezik. M a i d a: Slv.»ri bez potpisa ne uvrštavamo načelno u list, a ovo vaše »Leglo ideala« ne možemo pogo­ tovo uvrstiti, jer je stvar veoma slaba. Dobrovoljne priloge dadoše: Po 10 kruna: J. M. Salom iz Sarajeva; po 5 kruna: Hasanaga Muštović iz Bileće, Dr. Sekora, Lindes von Lindenheim, Stanislav Sirupi, Risto Bilič, Arif ef. Sarić, Emil Koukal svi iz Gacka, Jovan Cvijič iz Beča, Gjuro Vukanović, Prokes i Halil Zvizdić — svi iz Gacka; Islamska či­ taonica iz Blagaja 4 K 70 h; Simo Pajič 4 K ; po 3 krune: Mihajlo Repović, Bećifaga Hrustanović, Szekelj Horvath; po 2 krune: Jovo Maljević, Sulejman ef. Berberović, Gjorgjo Govedarica, Ćosaga Pašić, Mehmed ef. Ugljen, Božo Tadić, Salko Hidović, Šerif Hasanbegović, Avdaga Krvavac, Hasanaga Sarić, Stevo Dobrilović, Marko Pekić, Adem Bijedić, Bečir Pašić, Hrusto Bijedić, Omeraga Pašić, Mehmed Hrustanović, Svetozar ćuković, Jovo Blonarević, Ilija Popović, Mile Kekić, Milan Varoščić, Arif Begović, Lazar Pičeta, Spasoje Bukvić, Abdullah ef. Kurtspahić, Vojislav Grgjić, Abdullah ef. Berberović, Murad Dž?ko; po 1 krunu: Alija Čustović, Bečir Zvizdić, Avdaga Custović, Jusuf Habul, Salihaga Tanović, Obren Starović, Šaćir Custović, Muharem Sarić, Omer Sarić, Salko Hengo, Avdo Skaljić, Hamid Dilić, Osman Lu­ kavac. Hamid Lukavac, Adem Logo, Zejnil Pašić, Alihodža Colpa, Ahmed ef. Lučarević, Zulfo Kalaba, Ahmed Muhović, Avdo Kalaba, Omeraga Drndo, Salko Drndo, Agan Drndo, Salko Osmanković. Omer Hasan­ begović, Mušan Bauk, Ragib ef. Hasanbegović, Bešir Krvavac, Džafer Talovlć, Šaćir Lukovac, Ahmed Campara, Salih ef. Dilberović, Ibro Hajdarović, Ahmed Hebib, Mustafa Saković, Lazar Kosavica, Zejnil Pašić, Sajto Pašić, Džafer Musić, Boško Albijanić, AdemPošković, Sajtaga Kurtović, Boriša Bilić, Suljaga Hrustanović, Katarina Stauber, Osman ef. Zametica, O caan ' T ajnik: Predsjednik u. z. Mehmed Duraković. Osmanaga Zvizdić. , Raspis natječaja. Izkaz dobrovoljnih priloga i prihoda i rashoda zabave obdržavane •25. aprila 1911. u Gacku u korist: >/a društ. blagajne, 'L društva „Gajreta" i '/, društv. knjižnice. 3a vpeflBnuiTBo oAroBapa: Arif Tanović, Zejnil Tanović, Halil Baković, Ahmedaga Begović, Mehmed Džubur, Uroš Kovačević, Hadžo Talović, Hasan Čorbo, Adem Bauk. Vule Zelenović, Boško Repović, Hasan Tanović, Hajro Dilberović, Hajdaraga Tanović, Osman Škobalj, Hamid Čustović, Omer Škobalj, Adem Bašić i Hamid Brković; po 80 h e l: Milan S rdić, po 50 hel: Risto Samardžić; po 40 h e l: Ajdin Džaferović, Bešir Šaković, Šaćir Zvizdić; Nikola Bratić 30 hel; H. Mehmed ef. Tano­ vić 70 hel; Suljo Tanović 20 h e l; Gjurica Slijepčević 10 hel. i Smajo Demić 40 heleia — svi iz Gacka. Ulaznica bilo j e ......................... K 283 24 Dobrovoljnih priloga . . . . K 215'30 Svega K 498'54 Troškova je bilo oko zabave . K 113 20 č ist prihod . . . K 3 i5 ‘34 Od toga pripada ,/2 društ. blag. K 192'G6 . „ „ „ V< »Gajretu« K 96'35 „ „ „ Vi knjižnicu .K 96 33 K 385 34 Svima darovateljima i posjetiocima neka je srdačna hvala. Živili! Islamska čitaonica u Gacku. U Gacku, 25. maja 1911. i j Kod ovogradskog poglavarstva popuniti će se dva mjesta perovodnih vježbenika sa adjutumom od 2000 K godišnje. Natjecatelji mo­ raju biti ovozemaljski pripadnici ili austrijski ili ugarski državljani, srpsko-hrvatskom jeziku u govoru i pismu potpuno vješti i trebaju doka­ zati, da su položili najmanje dva teoritička pravna državna ispita na kojem sveučilištu austro-ugarske monarhije, te se moraju obvezati, treći ispit u roku od jedne godine položiti. Propisano biljegovane molbe valja do 20. jula 1911. po novom kalendaru amo predložiti, te istima osim svjedodžaba o položenim ispi­ tima jo š . priklopiti rodni odnosno krsni list, svjedodžbe o tjelesnoj sposobnosti, dosadanjem moralnom i političkom ponašanju, o udovo­ ljenoj vojnoj dužnosti i konačno domovnicu. Imenovanje biti će privremeno i tek nakon jedne godine izvrstne i. uspješne službe i položenja trećeg državnog ispita slijediti će definitivno imenovanje. Definitivni općinski činovnici uživaju pravo na mirovinu. Pri jednakoj kvalifikaciji imati će domaći molitelji prvenstvo. Natjecatelji, koji se nalaze u javnoj službi trebaju predložiti svoje molbe službenim putem. S a r a je v o , dne 17. juna 1911. - Islam ska dion, Š tam parija. Gradsko poglavarstvo: F. Ćurčić, - Za uredništvo odgovara: v. r. O sm a n G jlk lć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ffca84445e7237abe0612adec56a3fa.pdf 3a4061e4a3d5d0441605fae0311351f5 PDF Text Text BPOJ 1 8 -1 6 . BROJ raiJoeT r ^ JIH C T 3 A 4 P y m T B E H E n O C JIO B E H 3 A HA P O £ H O I I P O C B J E 'R M B A H j E . rOJIlHA IV. OODIKA ♦ ♦ / (p ♦ vic, ii lf \ /^ = f\ H 3 J L A 3 M C B A K O r 1. h 15. --------- y M J E C E D ; y . ----------- Gajret 1 on LIST ZA DRUŠTVENE POjr 11 1 S L O V E I ZA N A R O D N O P R O S V J E Ć IV A N J E . IZ L A Z I ------- U S V A K O G 1. i 15. M J E S E C U . ------------ RiacBHK: ApyniTBO „rajpex“ - y penniiK: Ocrnim Tminih. — Vlasnik: Društvo „Gajret*. - Urednik: Osman Gjlklć CAPAJEBO, 15. ajrj'cia 1911. — — SARAJEVO, 15. augusta 1911. I f n j e a a j e jiB C T y : s a B o c h j b Xepi;eroaD B y a A jcT p o yrap c K y M oaapxnjy, s a hjibbobc , Tajtc6y, ^ te a n a e b TeacaKe 2 K, s a B e ^ jia H O B e 4 K rojiti iiiilo . 3a cbo octojio bovac 1 0 $paHaica. noje^B UB 6pojcBn cTajy 2 0 seji. H enjiaheH a ce nncMa Be npHMajy, PyKonBCB ce ne Bpafcajj. — IlpeTOjiaTa n p y koiihch m a.i.y ce u a a flp ecy : „TajpeT" — CapajeBO. C ijena je lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju, -r- Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Izjava glavnog odbora. 3. Izuzam društvene vijesti i objave, koje će se saopštavati u službenoj formi — bilo putem društvenog organa bilo putem ostalih islamskih novina, — glavni odbor već unapri­ jed otklanja svaku odgovornost za eventualno pisanje pojedinih listova i j e d n o m za u v i ­ j e k izjavljuje, da neće biti u posebnom odnošaju ni sa jednim našim strančarskim listom. 4. Glavni se odbor nada, da će se i nemuslimanski domaći listovi držati granica stroge objektivnosti, te prema ,,Gajretu“ postupati isto onako, kako postupaju prema svojim pot­ pornim društvima. Iz sjednice ,,Gajretova“ glavnog odbora od 15./VII. 1911. Na sjednici od 15. jula o. g. zaključio je glavni odbor društva „Gajreta", da izda slije­ deću izjavu. Pobugjen pisanjem nekih domaćih listova, od kojih su neki izboru ovog odbora dali čisto politički karakter, glavni odbor isl. potp. druš­ tva „G ajret" nalazi za potiebu, da izjavi sli­ jedeće: 1. Glavni odbor društva gleda u „Gajretu“ i g l e d a ć e u v i j e k sa mo i s l a m s k o h u m a n i t a r n o d r u š t v o , u kojemu nema mjesta nikakvoj političko-stančarskoj natruhi i koje ima biti z a j e d n i č k o s v i ma muslima­ nima Bosne i Hercegovine i njihovim prijate­ ljima. Došljedan ovom stanovištu glavni će dru­ štveni odbor uložiti sve sile da ukloni sve, am a sve, povode, kakovim konfliktima i ne­ sporazumima i biće zadovoljan istom onda, ako mu uspije oko „Gajreta" okupiti sve mu­ slimane i prijatelje njihova kulturnoga napretka. 2. Stoga glavni društveni odbor apeluje na sve muslimane i prijatelje našeg napretka, da ga podupru u ovom nastojanju, a naročito apeluje na naše islamsko novinstvo, da bar ,,Gajret" poštede od navala i strančarskih po­ lemika. Prijateljski savjet i objektivna kritika od­ boru će uvijek dobro doći. Predsjednik: Korkut, s. r. Tajnik: Dr. Murad Sarić, s. r. Ova izjava glavnog odbora društva naj­ bolji je dokaz, da se u ,,Gajretu“ ne strančari i ne politizira, pa je čitavo pisanje pojedinih novina u tom pravcu potpuno neopravdano. Uostalom o nepartaičnosti društvene uprave se je mogao svako uvjeriti iz mnogih primjera, a najbalji primjer pruža za to dijeljenje Stipen­ dija, kod čega se ne može odboru nijednim primjerom predbaciti, da pravi razliku izmegju ovoga ili onoga molitelja. Mi i ovim povodom apelujemo na braću muslimane, da se u svakoj zgodi sjećaju ove naše humame ustanove i potpomognu je što obilnije u njezinom blagotvornom djelovanju. �226 Nijazi: Brate m uslim e! P ruži mi svoju bratsku ruku, kroz koju teče islamska krv, koja mi je najmilija na svijetu, jer je ona moga brata, da je stisnem i iz sve svoje duše reknem : Ramazani šerif tebrik ti činim i molim Allaha ♦ lAJ? da ti dade, da ga puno godina u zdravlju i rahatluku i potpunom zadovoljstvu sviju Muslimana uzdočekuješ! Evo je prošlo 8 mjeseci kako je nastala naša godina 1328 godina i 8 mjeseci, kako je naš đevletlija, najhajirniji i pošljedni pejgamber Muhamed Mustafa Apred bijesnom ruljom mušrićkom iz Mekke u Medinu preselio. On je ljubio Mekku, ali je iz nje iselio, jer je to Svemogući htio, jer je to bilo za korist uzvišene vjere . . . . Islama. Dragi b ra te ! Ti si se preko njega upoznao sa svojom uzvišenom vjerom; on te je izbavio iz krivo­ vjerja i naputio te pravom stazom, kojom idući ćeš biti najsretniji i si njegov pristaša, njega s pošto­ vanjem voliš i držiš S6l njegovih zapovijedi. Evo je dakle došao, brate, onaj mjesec, u kojem se neizmjerno mnogo Božije milosti na zemlju prospe, u kojem ima najviše berićeta, mjesec, kad se grijesi opraštaju, mjesec u kome si ti najzadovoljniji . . . . Ramazan. U ovom mjesecu je preko Džibrili-EminajKur-an nazil bio i u njemu ajeti š e rif.................... .. t/O h if (Muslimani su samo braća . . . . . ) kojeg se mi svi Muslimani trebamo držati, jer to traži o'd nas, jer je to za našu korist. Za to, dragi brate, izmiri se sa svakim bratom Muslimom i Ramazinišerif mu tebrik učini, pa ćeš biti sretan i na ovom i na onom svijetu, udovoljićeš Kur-ani fj*® Ne če­ kaj, da ti on pruži prvi ruku, nemoj biti inačija i iz­ miri se sa svojim bratom! Tvoji te dušmani s njime zavagjaju, jer je to njima korist a tebi i cijelom ehli Islamu šteta. Odbaci dušmane, ne slušaj ih i prigrli svoga brata! On je tvoj brat, jer te s njim veže nešto više nego krv, veže te vjera . . . Islam. Izmiri se ti sa onim, sa kojim si zavagjen, pa smo svi izmireni i, izdajući se u Božiju pomoć, mi ćemo napredovati, jer ćemo udovoljiti Božijoj zapovijedi i jer nam se neće onda snaga na više dijelova cijepati. U jU l j l j i ,u 8t0jj ajeti žerif.. .jJlJc (Potpomažite se na dobrotu........... ) a ti kao Muslim trebaš udovoljiti tome ajeti-šerifu i svoga brata — kad mogneš i kad mu bude trebalo — potpomagati. Ne puštaj brata tugjinu, da od njega traži pomoći, dokle god mu je ti pružiti možeš. Njegov napredak jc tvoj napredak, a njegovo propadanje je tvoje i cijelog ehli Islama propadanje. Trebamo potpomagati svoju braću, je r to i izreka našeg pejgambera JL ‘«i (Bog će potpomagati svoga roba dotle, dok se on bude nalazio u pomoći svome bratu Muslimu) zahtijeva. Brate, prikučuj Se svome bratu, potpomaži ga, združuj se sa njim te 0s. nivaj korisna društva i zadruge, je r je ^ J-i Hazreti pejgamber je za svoga života štitio '[ širio Islam. Ti si njegov pristaša i trebaš ga slijediti. Za njegova vremena to se je postizavalo ratovima. On je imao za oružje strjelicu, i t. d., a već tvoji očevi su imali drukčije oružje, jer u ono vrijeme nijesu mogle služiti strjelice, kao pobjedonosno oružje, i to su ih tvoji očevi ostavili i primili onda savremeno oružje . . . . barut. Promijenilo se je dakle vrijeme od hazreti Pejgambera pa do tvojih otaca i s njime oružje, a promijenilo se je vrijeme takogjer od tvojih otaca do tebe, a s njime i oružje. Ne igra više ulogu puška i sablja, nego kalem i pero. Ti trebaš prihvatiti za kalem i pero, ako hoćeš da pobijediš. To ti je oružje trebalo već odavna prigrliti, ali su te odvraćali od njeg i ti si u tom mnogo izgubio. Tvoja djeca nijesu išla u mekteb, medresu, školu i t. d., nego su se skitala po sokacima i postala hile, pa pala na teret tebi u najgorem vaktu. Podaj dijete neka uči, jer ćeš se samo tako moći spasiti pred bujicom drugih vjera i naroda. Bez znanja nema ti ništa ko­ risti od tvog imetka, a naš hazreti Pejgam ber veli: (Tražite nauke pa makar u Kini!) i •) J ( T r a ž i t i nauku je dužnost svakom Muslimu i Muslimki). Tvoja djeca su po mektebima, medresama, ško­ lama, raznim korisnim zanatima za tvoju korist, a pošto ih imade i siromašnih, koji se ne mogu sami uzdržavati, trebao je i njih neko da podpomogne. Tvoja pametna braća osjetila su tu potrebu i osnovala »Gajret«, koji će tu tvoju siromašnu djecu uzdržavati, a ti opet trebaš koliko god možeš potpomagati »Gajrei.«, a s tim ćeš potpomagati sebe i svoju siromašnu djecu na naukama. Trebaš.biti član »Gajreta« pa kojeg bilo reda! Trebaš trošiti »Gajretovo« cigar ćage, šibice i safun, a čuvati se tugjinskih. Sve svoje potrebe namiruj kod svog brata Muslima i nemoj nipošto kupiti ništa u dućanu tugjina, dok toga ima u tvog brata, je r ćeš time sebi veliku štetu nanijeti. Tvoji su djedovi ovdje živjeli i ti trebaš čuvati ovu grudu. Oni su na njoj dosta krvi prolili, dok se je počelo po njoj oriti: Oni su na njoj sagradili mnoge džamije, mektebe i medrese, a sve je to tebi svetinja i moraš ih do pošljednjeg doba od dušmanskog napadaja braniti! Ne smiješ dopustiti, da po kostima tvojih djedova dušmanska noga gazi! Ako ti iseliš sa ove slatke grude, prestaće se na njoj oriti tvoje džamije biće pre­ okrenute u nešto drugOj u mektebima i medresama neće se učiti: jl j \ a p0 grobovima tvojih �227 djedova dušmanska će noga gaziti. Svaki kamen, svaka tahta, svaka greda, svaki klinac, zakucan u te naše svete zgrade, proklinjaće tebe. Svaka stopa oye zemlje proklinjaće te, j r ćeš ti biti uzrok, da se neće više u njoj Allahovo ime spominjati. Tebe varaju tvoji dušmani i kazuju ti, da ti sad moraš seliti, jer da se nakon tri godine iza anek­ sije iseliti ne ćeš moći, a onda da će doći najgore vrijeme za te kao Muslima. Kp god ti tako rekne ili ti počne dokazivati potrebu seobe pa s kojeg bilo gledišta, taj ne zna ništa i ne vidi dalje od nosa. Ti trebaš ostati u svom vatanu i ljubiti ga, jer hazreti Pejgamber veli: jkJV j* (Ljubiti domovinu je od imana). A sada ti još na pošljetku, dragi brate, ponovno kličem: M. Ć. Ćatić: Ljubavni akordi. Muniri. Ko biser-harfa mlagjanog Hola Duša je moja. Eros prstom dira ­ li žice njene i u glasu ,,mola“ Sevdaha himnu veličajnu svira — 1 svakog dana, svake noći bira Sve nove kajde u čast mog Idola... S harfinih žica ko jato leptira Akordi lete radosti i bola. ini Taj svaki akord — jedna pjesma to je, Što kao odjek uzvišene strasti Čezne ljepote, mladosti i slasti — Taj svaki akord - dah je čežnje moje: On traži usne tople i rumene, Ko cv’jet na suncu da na njima svene. ( t Hazim Muftić, — Tuzla. Japanske ideje. .— i SĆ j !j JJI Traži znanja, makar u Kini! = Hadis-šerif. I. Obično se ljudi jagme za sjeme krupne voćke, da siju, pa da mogu pobirati krupne plodove. Prije rusko-japanskog rata bilo je negdje vrlo teško, a negdje i nemoguće uvesti kakvu korisnu novost, pretvoriti zastarjeli zanat u moderni ili nago­ voriti izvjesni stalež, da osnuje svoje staleško udru­ ženje, porfioću kojega bi svi skupa kao cjelina, a i svaki pojedinac za se osjetio napredovanje u svom podhvatu. To je bilo vrlo teško, rekosmo, a to za to, jer se naš svijet držao zasebničkog življenja i rada; svak bio sebi i predlagaČ i savjetnik i odlučujući faktor, svak krio svoje stanje i svoje namjere, svak držao, ako bi okrenuo u zajednici živiti i raditi, da bi slabo napredovao, da se ne bi znalo ni ko pije ni ko plaća, već da bi sve jedan drugoga varao. A kako se i ne bi bojao: cal trgovac ili zanatlija nenaučan na velika poduzeća, držao je, da se rad sa­ stoji samo iz držanja robe u dućanu, koja treba od danas do sutra i kojom može podmiriti najbližu oko­ licu ili iz pripremanja i izragjivanja onoliko materi­ jala, koliko može na najbliže sajmište na vlastitim legjima ponijeti. Oni su to doduše činili u dobroj vjeri, u poštonoj namjeri i bez ikakvog razmetanja i nijesu bili zapetljani u dugove,.ali nijesu ni sermije povećavali niti radnje proširivali. Naš trgovac i zanatlija, ako bi prije mušterija zatražio nešto, što on u dućanu nema, ili kakav drugi kroj njegova rada, kakvog on nije običavao izragjivati, odgovorio bi jednostavno, da toga nema i opet bi dalje nastavio svoj obični život, bez ikakve brige i nastoja­ nja, da zatraženu robu naknadno pribavi, svoj rad preudesi prama zahtjevima mušterije, a ipak ga je peklo i tišalo pri du$i kad vidi mnogobrojne strance, koji su iz bijela svijeta amo dohrlili — nit ih je kad čuo ni vidio, — jedni sa čekićem i trnokopom na ramenu a jedni na jednoj im nozi opanak, a na drugoj pođrta cipela, ili su došli sasvim bosi i poderani pa se**sad koče lijepo odjeveni, ugojeni, probirani u raznim od­ borima, općinskim vijećima, komorama, a vlasnici su velikih kapitala, poduzeća, palaća, magazina, lagera fabrika i ostalog. Kako to može biti? Ta ja sam ovdje rogjen, otac, djed i pradjed i sve mi je odavle, moja je ovo * starina, ja ovdje poznam i najmanji kamenčić, potpuno sam i tjelesno i duševno razvijen, vidim, čujem, osje­ ćam, umijem brojiti i ječuniti pa od kuda to, da onome Šternu, — odonud čak iz Moravske — zapane u dio prije mene otvoriti onu fabriku kreča u kam e­ nolomu onoga mog tetića? Eto kažu, platio mu ga je dobro, ali što moj tetić to sam nije učinio, ili ako nije imao novaca, što meni nije ponudio, ili kojem drugom svome jerliji? Sada ja i moj tetić kupujemo kreč od Šterna! Tako jadikuje naš krpedžija, Osman Sarač u svom malom dućančiću, a kod njega sjedi njegov davnašnji ahbab, mektebhodža i imam iz čaršijskog džemata. Osman Sarač bio je nekad prvi opančar u svom mjestu, radio je dobro i njegovi se opanci u svim okolnim selima hvalili, a to je bilo onda, kad su se najviše opanci nosili i kad nije bilo mnogo opančara �226 NJJazl: Brate muslime! Pruži mi svoju bratsku ruku, kroz koju teče islamska krv, koja mi je najmilija na svijetu, jer je ona moga brata, da je stisnem i iz sve svoje duše reknem : Ramazani šerif tebrik ti činim i molim Allaha *l~Jf da ti dade, da ga puno godina u zdravlju i rahatluku i potpunom zadovoljstvu sviju Muslimana uzdočekuješ! Evo je prošlo 8 mjeseci kako je nastala naša godina 1328 godina i 8 mjeseci, kako je naš đevletlija, najhajirniji i pošljedni pejgamber Muhamed Mustafa j - jcU jUuiilJ-* pred bijesnom ruljom mušrićkom iz Mekke u Medinu preselio. On je ljubio Mekku, ali je iz nje iselio, jer je to Svemogući htio, je r je to bilo za korist uzvišene vjere . . . . Islama. Dragi b ra te ! Ti si se preko njega upoznao sa svojom uzvišenom vjerom; on te je izbavio iz krivo­ vjerja i naputio te pravom stazom, kojom idući ćeš biti najsretniji i ti si njegov pristaša, njega s pošto­ vanjem voliš i držiš se njegpvih zapovijedi. Evo je dakle došao, brate, onaj mjesec, u kojem se neizmjerno mnogo Božije milosti na zemlju prospe, u kojem ima najviše' ben'ćeta, mjesec, kad se grijesi opraštaju, mjesec u kome si ti najzadovoljniji . . . . Ramazan. U ovom mjesecu je preko Džibrili-EminajKur-an JLili,Jk« nazil bio i u njemu ajeti š e rif .................... .. 1 (Muslimani su samo braća . . . . . ) kojeg se mi svi Muslimani trebamo držati, jer to traži oci nas, jer je to za našu korist. Za to, dragi brate, izmiri se sa svakim bratom Muslimom i Ramazinišerif mu tebrik učini, pa ćeš biti sretan i na ovom i na onom svijetu, udovoljićeš Kur-ani f&z Ne če­ kaj, da ti on pruži prvi ruku, nemoj biti inačija i iz­ miri se sa svojim bratom! Tvoji te dušmani s njime zavagjaju, jer je to njima korist a tebi i cijelom ehli Islamu šteta. Odbaci dušmane, ne slušaj ih i prigrli svoga brata! On je tvoj brat, jer te s njim veže nešto više nego krv, veže te vjera . . . Islam. Izmiri se ti sa onim, sa kojim si zavagjen, pa smo svi izmireni i, izdajući se u Božiju pomoć, mi ćemo napredovati, jer ćemo udovoljiti Božijoj zapovijedi i jer nam se neće onda snaga na više dijelova cijepati. U jLi-ll |J»* jTj* ,u stoji ajeti šerif.. .jiI (Potpomažite se na dobrotu........... ) a ti kao Muslim trebaš udovoljiti tome ajeti-šerifu i svoga brata — kad mogneš i kad mu bude trebalo — potpomagati. Ne puštaj brata tugjinu, da od njega traži pomoći, dokle god mu je ti pružiti možeš. Njegov napredak je tvoj napredak, a njegovo propadanje je tvoje i cijelog ehli Islama propadanje. Trebamo potpomagati svoju braću, jer to i izreka našeg pejgambera (I (Bog će potpomagati svoga roba dotle, dok se on bude nalazio u pomoći svome bratu Muslimu) zahtijeva. Brate, prikučuj se svome bratu, potpomaži ga, združuj se sa njim te os­ nivaj korisna društva i zadruge, jer je Hazreti pejgamber je za svoga života štitio 'i širio Islam. Ti si njegov pristaša i trebaš ga slijediti. Za njegova vremena to se je postizavalo ratovima. On je imao za oružje strjelicu, i t. d., a već tvoji očevi su imali đrukč'je oružje, jer u ono vrijeme nijesu mogle služiti strjelice, kao pobjedonosno oružje, i za to su ih tvoji očevi ostavili i primili onda savremeno oružje . . . . barut. Promijenilo se je dakle vrijeme od hazreti Pejgam bera pa do tvojih otaca i s njime oružje, a promijenilo se je vrijeme takogjer od tvojih otaca do tebe, a s njime i oružje. Ne igra više ulogu puška i sablja, nego kalem i pero. Ti trebaš prihvatiti za kalem i pero, ako hoćeš da pobijediš. To ti je oružje trebalo već odavna prigrliti, ali su te odvraćali od njeg i ti si u tom mnogo izgubio. Tvoja djeca nijesu išla u mekteb, medresu, školu i t. d., nego su se skitala po sokacima i postala Iole, pa pala na teret tebi u najgorem vaktu. Podaj dijete neka uči, jer ćeš se samo tako moći spasiti pred bujicom drugih vjera i naroda. Bez znanja nema ti ništa ko­ risti od tvog imetka, a naš hazreti Pejgamber veli: J JljJl»' (Tražite nauke pa makar u Kini!) i **!—*.> i- * j (Tražiti nauku je dužnost svakom Muslimu i Muslimki). Tvoja djeca su po mektebima, medresama, ško­ lama, raznim korisnim zanatima za tvoju korist, a pošto ih imade i siromašnih, koji se ne mogu sami uzdržavati, trebao je i njih neko da podpomogne. Tvoja pam etna braća osjetila su tu potrebu i osnovala »Gajret«, koji će tu tvoju siromašnu djecu uzdržavati, a ti opet trebaš koliko god možeš potpomagati »Gajrei«, a s tim ćeš potpomagati sebe i svoju siromašnu djecu na naukama. T rebaš.biti član »Gajreta« pa kojeg bilo reda! Trebaš trošiti »Gajretovo® cigar ćage, šibice i safun, a čuvati se tugjinskih. Sve svoje potrebe namiruj kod svog brata Muslima i nemoj nipošto kupiti ništa u dućanu tugjina, dok toga ima u tvog brata, je r ćeš time sebi veliku štetu nanijeti. Tvoji su djedovi ovdje živjeli i ti trebaš čuvati ovu grudu. Oni su na njoj dosta krvi prolili, dok se je počelo po njoj oriti: <«'J>-j-*^<i)'Vl^llN Oni su na njoj sagradili mnoge džamije, mektebe i medrese, a sve je to tebi svetinja i moraš ih do pošljednjeg doba od dušmanskog napadaja braniti! Ne smiješ dopustiti, da po kostima tvojih djedova dušmanska noga gazi! Ako ti iseliš sa ove slatke grude, prestaće se na njoj oriti :uilj_»— J'VI tvoje džamije biće pre­ okrenute u nešto drugog u mektebima i medresama neće se učiti: jLdl^li* JI J\ a p0 grobovima tvojih �227 djedova dušmanska će noga gaziti. Svaki kamen, svaka tahta, svaka greda, svaki klinac, zakucan u te naše svete zgrade, proklinjaće tebe. Svaka stopa oye zemlje proklinjaće te, j r ćeš ti biti uzrok, da se neće više u njoj Allahovo ime spominjati. Tebe varaju tvoji dušmani i kazuju ti, da ti sad moraš seliti, jer da se nakon tri godine iza anek­ sije iseliti ne ćes moći, a onda da će doći najgore vrijeme za te kao Muslima. Ko god ti tako rekne ili ti počne dokazivati potrebu seobe pa s kojeg bilo gledišta, taj ne zna ništa i ne vidi dalje od nosa. Ti trebaš ostati u svom vatanu i ljubiti ga, jer hazreti Pejgamber veli: (Ljubiti domovinu je od imana). A sada ti još na pošljetku, dragi brate, ponovno kličem: * * " * -* ■ M. Ć. Ćatić: Ljubavni akordi. c * . Muniri. Ko biser-harfa mlagjanog Eola Duša je moja. Eros prstom dira^ U žice njene i u glasu',,mola“ Sevdaha himnu veličajnu svira — I svakog dana.'-svake noći bira Sve nove kajde u čast mog Idola... S harfinih žica ko jato leptira Akordi lete radosti i bola, Taj svaki akord — jedna pjesma to je, Što kao odjek uzvišene strasti Čezne ljepote, mladosti i slasti — Taj svaki akord - dah je čežnje moje: On traži usne tople i rumene, Ko cv’jet na suncu da na njima svene. ( t Hazim Muftić, — Tuzla. Japanske ideje. Traži znanja, makar u Kini! = Hadis-šerif. I. Obično se ljudi jagme za sjeme krupne voćke, da siju, pa da mogu pobirati krupne plodove. Prije rusko-japanskog rata bilo je negdje vrlo teško, a negdje i nemoguće uvesti kakvu korisnu novost, pretvoriti zastarjeli zanat u moderni ili nago­ voriti izvjesni stalež, da osnuje svoje staleško udru­ ženje, ponfioću kojega bi svi skupa kao cjelina, a i svaki pojedinac za se osjetio napredovanje u svom podhvatu. To je bilo vrlo teško, rekosmo, a to za to, jer se naš svijet držao zasebničkog življenja i rada; svak bio sebi i predlagač i savjetnik i odlučujući faktor, svak krio svoje stanje i svoje namjere, svak držao, ako bi okrenuo u zajednici živiti i raditi, da bi slabo napredovao, da se ne bi znalo ni ko pije ni ko plaća, već da bi sve jedan drugoga varao. A kako se i ne bi bojao: caš trgovac ili zanatlija nenaučan na velika poduzeća, držao je, da se rad sa­ stoji samo iz držanja robe u dućanu, koja treba od danas do sutra i kojom može podmiriti najbližu oko­ licu ili iz pripremanja i izragjivanja onoliko materi­ jala, koliko može na najbliže sajmište na vlastitim legjima ponijeti. Oni su to doduše činili u dobroj vjeri, u poš­ tenoj namjeri i bez ikakvog razmetanja i nijesu bili zapetljani u dugove,.ali nijesu ni sermije povećavali niti radnje proširivali. Naš trgovac i zanatlija, ako bi prije mušterija zatražio nešto, što on u dućanu nema, ili kakav drugi kroj njegova rada, kakvog on nije običavao izragjivati, odgovorio bi jednostavno, da toga nema i opet bi dalje nastavio svoj obični život, bez ikakve brige i nastoja­ nja, da zatraženu robu naknadno pribavi, svoj rad preudesi prama zahtjevima mušterije, a ipak g a je peklo i tišalo pri du§i kad vidi mnogobrojne strance, koji su iz bijela svijeta amo dohrlili — nit ih je kad čuo ni vidio, — jedni sa Čekićem i trnokopom na ramenu a jedni na jednoj im nozi opanak, a na drugoj podrta cipela, ili su došli sasvim bosi i poderani pa se-*sad koče lijepo odjeveni, ugojeni, probirani u raznim od­ borima, općinskim vijećima, komorama, a vlasnici su velikih kapitala, poduzeća, palaća, magazina, lagera fabrika i ostalog. Kako to može biti? Ta ja sam ovdje rogjen, otac, djed i pradjed i sve mi je odavle, moja je ovo * starina, ja ovdje poznam i najmanji kamenčić, potpuno sam i tjelesno i duševno razvijen, vidim, čujem, osje­ ćam, umijem brojiti i ječuniti pa od kuda to, da onome Šternu, — odonud čak iz Moravske — zapane u dio prije mene otvoriti onu fabriku kreča u kam e­ nolomu onoga mog tetića? Eto kažu, platio mu ga je dobro, ali što moj tetić to sam nije učinio, ili ako nije imao novaca, što meni nije ponudio, ili kojem drugom svome jerliji? Sada ja i moj tetić kupujemo kreč od Šterna! Tako jadikuje naš krpedžija, Osman Sarač u svom malom dućančiću, a kod njega sjedi njegov davnašnji ahbab, mektebhodža i imam iz čaršijskog džemata. Osman Sarač bio je nekad prvi opančar u svom mjestu, radio je dobro i Djegovi se opanci u svim okolnim selima hvalili, a to je bilo onda, kad su se najviše opanci nosili i kad nije bilo mnogo opančara �228 a ni željeznica, koje bi bile vagonima dovažale jefti­ niju obuću iz drugih udaljenih mjesta. Nu danas i seljaci hoće promjene. Ovaj hoće opanke sa malo višim topucima, onaj sa nekakvim kljunovima, a drugi hoće, da su mu izbocane ili sa nekakvim ventilacijama i tako se sama ta grana rada raširila i razvila, da joj je trebalo više pažnje posve­ titi. Osman Sarač nije htio novotarija, pa nije htio ni mušterijama da udovoljava, te je tako počeo svijet od sebe odbijati. U novije vrijeme, pošto se o svemu opširno piše, to se neko nagje, te u nekakvom stra­ nom glasilu iznese sve prilike i neprilike bosanskog obućarstva, a taman odmah se iza toga doseli u Saračevu blizinu nekakav Madžar po zanatu obućar. Ovaj Madžar je sprva samo krpio svijetu obuću i često po­ sjećivao svog kolegu Sarača. Neko vrijeme bio Sarač opančar, a Madžar krpedžija, a do podrugu godinu dana su im se uloge iz­ mijenile, jer bi se Sarač i pred Madžarom vazda tu­ žio na čudnovate nove ćejfove svojih mušterija, koji će ga, — znao bi Osmanaga često u huji reći, otjerati iz rogjene grude, a Madžar se samo smijao i potvrgjivao Saraču njegove originalne izjave, a uz to udešavao svoj rad naprama potrebama svijeta i za­ htjevima vremena. Sarač je cijeli tok mijenjanja svoje uloge sa dose­ ljenim Madžarom živo osjećao. Svojim je očima gle­ dao sve uzroke i posljedice svoga stanja i rada, ali je bio uvijek toga uvjerenja, da on imade sve potpuno pravo, a to što se dogagja, da je to njemu neko iz mržnje potkopao, da ga neko mrzi, te ga hoće da upropasti, a pošto nije mogao opredijeliti pravog uzroka svoje propasti, to je zaključio, da mu je sve što je novo, što je nastalo od dana početka njegovog nazadovanja: ljudi, djeca, nove »pod plan kuće,« nove ustanove, nošnja, način življenja, sve, sve je to uzrok njegovom nazadku, sve je njegov dušman i on to sve treba da mrzi i prezire. Sad su po njegovom sudu i ona djeca, onaj novi naraštaj, koji ne pamti, kada je Švabo u Bosnu došao, za to što kao takav pripada onoj grupi, koju Osman Sarač mrzi, taj novi naraštaj je doveo Švabu u Bosnu da upropasti Osmana Sarača. — »Jest, to je aš'ćare, oni su švabinovci, oni, što nose švapske kundure, neće da se briče, počeli su i haljine njihove nositi i sa Švabama se druže, oni su ih i doveli ovamo, nijesam ja. Ja ih ne sevdišem, ovo je sve skočilo na zlo.« Tako je sudio i zaključivao na' siroti Osman Sarač, a i tada ga je slušao njegov prijatelj Mektebhodža, pijući crnu kahvu i smišljajući način, kako bi Sarača umirio i razgovorio. »Nemoj brate, Osmanaga« — odgovorio bi hodža — »ti si Čovjek ljut, pa ako ćeš i inadžija. Od kud će Švabu dovesti oni, koji se nijesu bili ni rodili, kad je Švabo došao!? Nego ti traži sebepa na drugom mjestu. Zar ne vidiš kako u Madžara ima pun dućan svakog kroja opanaka: i sa topucima i sa kljunovima i ventilacijama. Tako je sada adet, pa svijet mijenja ćejfove u nošnji i obući, pa naprama tome si trebao i ti krojiti, kad su ti to i same tvoje mušterije tražile. Ti oijesi htio da svojim mušterijama udovoljiš, a Madžar jest, pa eto za to je on postao čitav aga, a ti se sada baviš samo krpljenjem. Zar ne znaš, da si i meni više puta činio preko moje želje, ja velim: udri mi zakrpu na firale tanku i malenu, nek mi se plaho ne vidi, a ti me uzmeš na smijeh, ružiš me i veliš mi, da sam počeo živiti po njakoj modi i udariš mi uz inad golemu zakrpu. Ti hoćeš da si pametniji od svakoga, bilesi hoćeš da mene poučavaš, šta je po Šeriatu džaiz, a šta nije. A od kud brate, Osmanaga, da tj bolje od mene poznaš, šta je džaiz, kad ti nijesi ni jednog ćitaba proučio. U tebe nije n išti džaiz, što god t: ne razumiješ i ne begenišeš. A ja sam ti sto puta kazivao, da je džaiz naučiti i raditi svaki zanat, a osobito da je dužnost Turčinu čovjeku paziti pa raditi ono, sa čim će sebe i svoj evlad ihja učiniti i unaprijediti. Ti veliš: nije džaiz da Turčin za đunjalukom hlepi i da se obogaćuje. To, brate, nema ni u jednom ćitabu. Znam ja, da ne valja gramziti za sa­ mim zengjilukom a zaboravljati pri tome svoju dušu i svoj ahirot, am a odmah zatim veli, da ahiretski čovjek može biti i onaj u koga su halke na avlinskim vratima i uzengjije od samog zlata, a opet se muže biti dunjalučki čovjek, a da se od siromaštva nema čime odjeti. Ja beli neznam od kud tebi, Osmanaga, take mesele!« — »Ja ni vama hodžama ne mogu u kraj stati« — otpoče Osman Sarač razjaren i iskrivljenih očiju, naprama Hodži. — »Ti, jeli de, sam kažeš, da se treba bidata klonuti, a sada iz tvog eglena razumih, da bi mi bilo džaiz krojiti opanke i s topucima i po onoj novoj modi?!« — »Eto vidiš, da nijesi do kraja zapamtio: bidat se dijeli na dvoje: bidati hasenu i bidati-sejin. Ja sam kazivao, da se treba kloniti onih zlih novotarija, koje su štetne i po vjeru opasne, dočim bidati-hasenu, no­ vost koja je lijepa i korisna i koja za din nema ni­ kakvog hrgjavog pošljedka, treba i slobodno je primiti«. Osman Sarač se malo u svog hodžu zagledao, smotao novu cigaru i neko vrijeme zašutio razmišlja­ jući o pošljednjem hodžinom tumačenju bid ata. Ali se i poslije toga nije mogao nakaniti, da za­ počne graditi svakovrsne opanke, jer je držao, da se zanadžija, koji je kao on spao sa majstora na krpedžiju, ne može više ni pridignuti, a svakako mu je eto onaj doseljenik preoteo zanat i primio mušterije, pa je zato počeo smišljati, kako da se sadašnjeg hala na kakav jednostavniji način riješi. �229 Smišljao na sve načine, dok mit na jedanput ne pade sretna misao hidžret! Jest, hidžret je najmubarećniji izlaz, ovdje se svakako ne može živiti, jer eto se sve izmijenilo: stranci zauzimaju naša mjesta, a njima i jest dunja luk poklonjen, njima se svukud ide na ruku, pa nama nije ni moguće ovdje ostati. Šta ja znam — razmiš­ ljao je očajavaj ućr majstor, — kako to i ove sadašnje hodže uče i kazuju. Prije su hodže bile siromašne i nijesu se na svoje stanje tužili, a danas i oni hoće više imetka, a i svijetu kazuju, da se treba što više obogaćivati. Ima ih pa po gdje što govore o ovim novim zanatima i o trgovini isto kao i same Švabe. Vele, da se je lijepo udruživati i u zajednici raditi, a to se, vira je, nije moglo čuti od prijašnjih hodža, koji nisu bili švabinovci. Nema druge nego seliti u Tursku a neka kauri ovdje rade i nek se šire koliko im je volja. Osman Sarač je do nekoliko dana svoj naum kazao i Hodži i zamolio ga je, da o tome još nikome ne kazuje, jer da on ne kani još seliti, dok ne proda čitavog svog imetka, a "to da njemu kazuje samo onako kao svome ahbabu, neka znaHodža je Osmana Sarača na sve načine odvraćao od seobe dokazujući mu, kako je to grijeh, ostaviti svoj vatan i smanjiti broj nufusa svoje braće po dinu i s time im štetu nanijeti, ali ga nije mogao odvra­ titi od njegove odluke, jer tvrdoglavost kad ugazi u ludi inadčiluk, ne može da čuje savjeta razborita čo­ vjeka. I Sarač hoće hidžretiti, pa svršen gjon. Naš se Sarač potajno spremao i već bio skontao do jedno dva tri mjeseca ići, kad na jednom novine počeše donositi vijesti, kako se zaratio nekakav Japan sa silnom Rusijom. znanje o stranim narodima, ipak se nije imalo prilike više o Japanu i Japancima doznati dok nije započeo japanski rat sa Rusijom. Osim toga naš svijet vrlo voli slušati i razgo­ varati o svjetskim novostima, a osobito ako gdje puca, ako se je koja država s drugom zaratila, eto ti mate­ rijala za ugodnog razgovora. Najmanja novost sa ra-_ tišta može prouzrokovati, da se nebrojeno gjezvi kahve popije po kahvama i dućanima, a ako se još radi o uspjehu one vojske, kojoj je narod svoje simpatije poklonio, onda trošenje same kahve nije dosta, to treba teferičom i mladom janjetmom proslaviti. Kako obično za vrijeme rata svijet svrati pažnju na ratujuće stranke, tako sebi izmegju njih odabere jednu, kojoj poklanja svoju naklonost, a protivnu mrzi i u duši šalje proti njoj nebrojenu vojsku, da je što više tuče. Lahko je pogoditi neprijateljsku vojsku, ako se s kim Turska bije, ali je pitanje, kad se biju dvije neislamske države. Rus j'e poznat kao zakleti turski neprijatelj, pa je za to, — ako se za Japan nije prije nikad čulo, — opet naš svijet pozdravio Japance, kao neke nove prijatelje, makar što ni oni nijesu Turci, veleći: čim on bije Rusa, starog turskog dušmanina, to znači, da je turska stranka. I tako najednom zavlada veliko interesovanje za Japan i Japance. Pitalo se: ko su, šta su, gdje su, koliko ih ima, kako žive, šta vjeruju? A novina se nijedna — koja piše o ru8ko-japanskom ratu — nije smjela propustiti a da se od kraja do konca ne pročita. Izvanredni uspjesi japanske vojske slavili su se kao uspjesi islamske vojske nad neislamskom, a vrline i osobitosti japanskog načina života se počele primje­ II. njivati u najobičnijim domaćim stvarima. Od velike Grupa ljudi, kojoj Osman-Sarač po obrazova­ naklonosti naprama Japancima, nazivao je svijet svoje najmilije stvari — japanskim. Japanski halat, japanska nosti pripada, imade vrlo zanimljive, uprav bojoslovne pojmove o državama, državnoj upravi, carevima, kra­ kuća, japanska voda, japansko maslo; ako je ko nešto dobro i majstorski izveo i dovršio, to se odmah na­ ljevima i pojedinim narodima. Na primjer vrlo je zanimljivo slušati o »Ara­ zvalo, da je — japanski! U tu bujicu novosti, u neopisivo zanimanje za pima iz kuma<(, o „Milijun suvarije iz Hindistana« itd. Oni u glavnom poznaju Arape, Turke, Latine, Japancima i njihovim uspjesima na ratištu, zapao je Švabe i Ruse; od država: Tursku, Rusiju, Inglesku, iznenada i naš krpedžija Osman Sarač. Nije — na svoju sreću — bio još prodao glavnog Francesku, Alamaniju, Švedsku i Italiju, a od vladara poznaju svoro sve, ali se najviše poznaje turski i dijela svoga imetka, a niti je bio svog posla posve ruski, jer se oni, — po narodnoj predaji, — od dav­ napustio, nego je u svoj dućančić redovito dolazio, pa nina takme i natječu, koji će na dunjaluku imati je imao gdje svraćati one, koji znadu čitati novine i prvenstvo. To se malo znanja u narodu osniva na pripovijedati zanimljive novosti o porazu Rusije i napričama, junačkim pjesmama i omanjim, kad i kad predku Japanaca. Ni same novine nijesu se zadovoljavale sa vije­ pogrešno, a nekad i pravo shvaćenim, izjavama čuve­ stima o samom ratovanju, nego su donosile kilomenim od obrazovanijih ljudi. Nešto se u tom pogledu dozna još u djetinjstvu trične članke u kojima se obširno opisuje japanski kod kuće, nešto po sijelima i kahvama i na duća­ narod. Opisivalo se, kako je Japan mnogo manji od nima. Ko se više o tome razgovara, taj imade prilike više i doznati, ali i pored tolikog interesovanja za Rusije, kako su Japanci mali, ali vrlo hrabar, žilav i �230 istrajan narod, koji svoju domovinu ljubi i cijeni i koji je za vrlo malo godina, sa svojim neumornim radom i nastojanjem postao napredniji od sviju evrop­ skih naroda. U Japanu — pisa'e su novine — vrlo je teško naći odrasla čovjeka, a da ne zna pisati i čitati; skoro •svako njihovo oveće selo imade svoju štampariju, pošte i druga saobraćajna sredstva su im tako dobro uregjena, da za dvadeset i četiri sahata može sva Japanska znati, šta se u državi novo dogodilo. Sve im se radi na mašinu, sve ide brzo i lahko, bogatstva i blagostanja je u njih mnogo, a siromaštva skoro i nemaju. A kakav je opet način življenja u Japanaca. Cisto se drže, kupaju se hladnom vodom svaki dan, preoblače se često, štede na svačem, rano ustaju, kasno liježu, puno rade i megjusobno se slažu i potpomažu. Djeci nikako svojoj ne daju, da im besposlena po sokaku hodaju i klatare se, nego svak mora svoje dijete nadzirati i brinuti se, da mu svrši početne osnovne škole, a poslije toga mora ga slati na kakav bilo zanat, u trgovinu ili ako hoće na više nauke. Sve im je to nekako kao u pravih Turaka! Tako je narod po novinama imao prilike Japance upoznati, kao najbliže komšije i uzroke velikog na­ pretka malog Japana nad puno većom Rusijom, po­ čeo je svaki pojedinac prozirati i shvaćati i po tom brzo usporegjivati prama svome stanju. Osman Sarač jd-svaki dan slušao novosti o ruskojapanskom ratu i o Japancima. Slušao, o njima puno razmišljao i s drugima raspravljao, te je u tome svoj naum o hidžetu bio skoro zaboravio. Saračev je dućan bio postao kao kakva mala či­ taonica. Svijet je tu dolazio i donosio novine, te čitao novosti, što je majstoru Osmanu godilu, jer su so­ bom nije znao čitati, pa bi inače morao svoj posao ostaviti tražeći one koji čitaju, a ovako mu sve go­ tovo na noge dolazilo i obavješćivalo ga, a svijet opet iz zahvalnosti na ustupljenim prostorijama krpedžinog dućana naručivao tuđe nužnu obuću sebi i svojima, te se tako našem Saraču od jednom dva čara sastala. Donosili su se i ilustrovani listovi, te je svijet • imao prilike gledati mnogo opisa iz Japana i sa rati­ šta naslikane, te bi se to za dugo pregledalo i uspo* regjivalo sa onim, što se je pročitalo. Slike je umio i Osman-Sarač razgledati, (on bi u šali rekao, da iz slika »čita«), pa se za njih najviše jagmio, te bi slike, koje bi mu se najviše dopale, radi svoje osobite za­ nimljivosti, kupovao, lijepio ih po svojoj radionici i drugima, koji su manje o Japancima znali i čuli, tumačio i držao čitava predavanja. Ovo čitanje novina o rusko-japanskom ratu, a osobito oposivanje, kano i sa čim su Japanci napre­ dovali i stekli svjetski glas, bilo je od neprocjenjive koristi za svijet. Ljudi su se uvjerili, da je način življenja Japa nača kc ristonosan, da je ustrajnost i marljivost, rad i štednja, sloga i megjusobno potpomaganje sila, koja podiže i male narode, a da se s tim svojstvima isto može podići i jedan grad, stalež, društvo, porodica, pa i pojedinac. Ovi uvjeti za napredovanje bili su svijetu i prije poznati, ali su radi jednoličnog života narodnog i naj­ više radi nebrige, nemarnosti i mrtvila same mrodne inteligencije bili u masi zakržljali, za to je trebalo, da se nešto golemo i izvanredno dogodi, pa da pro* uzrokuje, da se u duši narodnoj ponovno pretresu i ožive! III. Do dva-tri mjeseca iza rusko-japanskog rata, ugje Mektebhodža i Imam čaršijskog džemata zabri­ nut u dućan Osmanage Sarača i nagje majstora gdje veselo i sa nekom odlučnošću kroji jedne nove opanke i to baš sa ventilacijama. U dućanu osim majstora nagje još šest dječaka, koji su u jednom kutu radionice na niskim tronošcima takogjer nešto šili, krojili i če­ kićima tucukali. Na jednom zidu Saračeva dućana bio je prili­ jepljen izrezak iz neke ilustrovane novine sa slikom, koja prikazuje, kako Japanci iz balona sa električnim lampama osvjetljuju tvrgjavu Port-Artura po noći, a odozdo sa mora drugi opet Japanci bombarduju to­ povima iz ratnih brodova grad i to po onim mjestima kuda im drugovi iz zrakoplova osvjetljuju. — „Kako si Osmanaga?" — upita Hodža na­ kon selama, sjedajući na jednu stolicu naprama m aj­ storu Saraču. — „Dobro, elhamdu lillah! Uvijek na boIje„. — odgovori Sarač. „Ma ja opet došo, da te od onog razbijam1*, — nastavi Hodža — „a vidim, izgledaš mi nekako veseliji, nego ikad. Hajir ola!?“ — — „Hajir, inšallah! — ----- K o je?____ Aha, ono sam ja davno, moj slatki efendija, zabacio. Zar ne vidiš, da sam započeo raditi, — tešbih annasu, kao Japanac! Turčin se, jel’ de, može biti svagdje, samo nek je srce čisto. A bogme, svakoj je biljci Bog odredio mjesto gdje će rasti i zresti. Bosna je naša saksija, pa tr.-bamo da u njoj bujamn i cvatimo. Zar nije lijepo čuti, da Islama imade i po ostalim zemljama, osim Turske! A nisam ja opet kader s Božjjom pomoči, sa svojim radom i ustalaštvom postignuti mnogo. Vidi onu sliku i one Japance u havi nad Port-Artur o m ------------ !“ i pri tom upozori Sarač Hodžu, ga­ nutog do suza, na sliku prilijepljenu na zidu. Hodža prigje slici bliže, ali preokret i odušev­ ljenje, koje je njime bilo ovladalo slušajući Saračeve riječi, baci ga najprije u zagrljaj preporogjenog opan­ čara, a onda kao kroz plač reče: �— „Misli, radi i živi islamski, pa m akar to i preko Japanaca naučavao!" — . Iza toga na jedno po godine osnovalo se je u m jestu »M uslimansko zanatlijsko udruženje« u kojem je O sm anaga Sarač, kao najzauzetniji" promicatelj na­ prednih ideja u kasabi m egju Muslimanima, izabran za predsjednika. U pravila »M uslimanskog zanatlijskog društva« n a predlog predsjednikov unešen je jedan paragraf, koji glasi: „Pravi članovi društva ne sm iju piti alko­ holnih piča i m oraju biti. oženjeni, (neoženjom članu daje se rok od šest mjeseci od dana stupanja u d ru ­ štvo, da se oženi); svaki se član m ora baviti kakvim bilo unosnim radom ili zanatom, a slobodno vrijem e im ade upotrebljavati u čitanje korisnih knjiga. D ruštvo će nastojati, da u m jestu M uslimani budu imali za svaki potrebni zanat svoga m ajstora — M uslimana. — CajiKo: Ecjna. „Kaico ča ? H yx yMH.n>aT iviacah. 0(cpeHyx ce h BHljex, fla je CTaB.n>eHO nnTafte Ha Me. „^o6po, Kaico ch th “, OArOBopux. BKy^a ch nomao?“. Hexornue ce 3arjieAax y H»y. 3aHHMaja Me je čajarae .ii>enyinKaoTo AjeRojie oa 7—8 roA. „H acm y meTH>yl“ OneT joj oAroBopax cMjeuiKajyhn ce. „Ja, naMa je jiaxKO iucTaTH r ,,IIa xajA e h t h ca mhom “ . „He Mory octbbhth Majwy. JTeaca Ha3e6.na“. „Kora imam jorn koa Kyhe‘|’ „HnKora. llMa.ia csm 6a6y h AxMera, na cy yMpjiH. Ea6o je yMpo hms nyHo, a A xmct cKopo. Ea6o je aohoceo CBamTa Kyhn. Kaace Majna, Aa je AxMeTy 6ruio 2 roAHHe KaAa je yMpo. E ho je jmjen. CMnja^iH cmo ce KaA cmo ce aačaBjbajtH. Jora je MajKa poAH.ra ajci;c, a.in hx ja ne shbm. C bh cy noMpjin." „Ka&o je tc6h hmb" ? „E cms, O bo je Hama Kyha, a HMauo a K03y. Huje Aoinjia oa jynep. H acm, Aa je noTpaacnM. MajKa je rA&A' Ha, na xohe, a» ce Hannje M.injeica. A h ja caM rjiaAna . „Ilira th je paAHo 6a6o?“ „E ho je Tep3iija koa Mexare. yBHjeK je paAHo koa H>era. KaAa je 6 ho čo.iecTaH, aohocho je Kyhn, na je mHo. Yx, Kano je Kaui,T>aol“ „.ZJaje jih Ban m ia a ra ? „He, Ka»<e Aa My He MoaceMO n.naTHrn, na HCMa Ha mTO. KaAa Moace Majica paAHTH, oBAa hsm je jiaxKO. Ilepe xajbHHe koa rocnoje, a mohh rocnoja AaJ®: xjte6a, Meča h oneT MajKH napa. E ksko je mchc bo.iho 6a6o 1 CaMO Me jeAHOM Hrančao niTO caM aancKa^a npajuap oa HeKaiCBora e<j)6HAHje. PeKao mh je, Aa HHKaAa He cMnjeM HCKaTH hh oa Kora." IIor^eAaJia M® HenoBjepA>iiBo, Kao Aa ce Kaje, hito mu je peiuia, Aa j® raBAHa 11 3amyTa. ttlyTiio caM h ja, cTe3a.no Me oko cpua. JKajino caM je. 3arp^Hx je h AaAox joj rpoui, CBy CBojy roToBHHy. ycTpyqaBaja ce, Aa y3Me, a pytmue joj AP*Taxy oa paAocTH. PeKox joj Aa Hehy hhkomc Ka3aTH, na eBo He 0Apwax pejen. 3axBa^Ho Me je nor.neAaJia h OTnra^a KykH. Joui ce OKpeHy«na KaAa je y.ia3H.na y BpaTa. I3ol)Ox ii pa3MHnijbax o E cmh. E hctpo, pa36opHTO, naMBTHo AejeTe. 3HaAe 3a HeBCA>e jom oa caAa. K ojirko č^iaro y oHoj Aaninapn. IIpenaAe Me H>€3HHa 6yAyhHocT. BiiAjex je y hcKora are. C.aysKH . .. Cbc nocJiOBe paah. PacTe Be.iHKa AjeBojKa. Tajejio joj je cnocoČHo, a» npo6yAH noacyAy. AniH chh, Jiujeno OAjeBeH, HaMa3aH. Očjinjefce KpaAOMHne oko H>e. IIpBa 3roAa h EcMa u3ry6'.n>eHa. B ha®ce nocjbeA0ne. Ara y HenpiuinpH. ILnaha HeaoMe npoTyxH, Aa je y3Me. OBaj norpomu HOBau;, EcMy OTjepa, a ona oAHece »H>eroBO« A«jeTC. CaAa je oneT y OHoj AanmapH. Hepe h ohs xa,r>HHe. HajCo.i>e joj n.iaka ecjieHAHja, cyAaU- CaMau je. CnaBa 8aAyro ii3jyTpa. EcMa Aoni.na Aa y3Me xa.r>HHe. EifieHAnja je noacyAHO r.ieAa- Ckomh. IlaBa.m Kao 3Bnjep. EcMa noAJieace. T sko ce BHme nyTa Aora^a. EcMa oneT noHece. C khm? Ksko? H hko »ne 3Ha«. Ca CBaKHM. „UpoCTHTyTKa, pn3Jiii jau. PoAHaa oneT. Eojn ce CBnjeTa. yAaBH^a AnjeTe. 3aKonaaa ra y aB^Hjn. Hyo CBHjeT. JaBHo cyAy. EcMy ocykyjy 3a »3jio<ihh«. CyAaU, e^eHAnja o36H.r>aH. HnTa ocyAy. Kopn je, ksko je Mor.ia yiHHHTH, mro 3a6paa.yjy 3aK0HH, uiepnaT. E cms cxpBaHa, jom 6ojieCHa cayma. Ocjeka ce kphbom. CyAaU no X naparpa<j>y oeybyje EcMy na y roAHHa 3a 3jiobuh. Je3a Me opo^e HHTaBHM Tnje^oM, rpo3ekn ce oBe CTpamHe (vihko, Kojnx je y *HBOTy Taico mhoto. .. 9 F. Nedžati: Ruža i sunce. Sjajno sunce kad za gore Visoke se tiho skloni, Od večeri pa do zore, Ruža biser-suze roni: Ona čezne c'jele noći Za sunčevim zagrljajem, Jedva čeka, kad će doći Da je ljubi alem-sjajem. U zoru se sunce javlja, I svud zrake sipa bajne, Nježno ružu on pozdravlja, Pa joj suze pije sjajne. A ruža se sretnom snije, Sva od milja divno šija, Spram sunca se tiho smije I u miris čuvstva svijal �232 Ko je najveći čovjek na svijetu? Ovo pitanje izlazilo je na dnevni red više puta kod slobodoumnih raspravljala, a i neke evropske novine su ga iznosile, da javnost odgovori na nj. One su uvijek dobivale odgovor, da je najveći čovjek na svijetu Muhamed fjUIUc U posljednje vrijeme je takogjer iznio to pitanje kršćanski list u Bejrutu ,,V a ta n “ i uz njega još jedno pitanje, koje glasi: Ko je najveći čovjek u Siriji? Spomenuti list dobio je od jednog kršćanskog pisca ovaj odgovor: »U opće na svijetu najveći je čovjek onaj, koji je za 10 godina utvrdio jednu vjeru, uspostavio jednu filozofiju, zakon druževnosti, preobratio zakon rato­ vanja, dao civilizovane zakone i koji je uspostavio jedan narod i jednu državu, koja kroz vijekove traje, a on je bio ummija (analfabeta) Muhamed ibni Abdullah ibni Abdul-Muttalib el-Kurejšij-el-arebij, Pejgamber Muslimana. On je pribavio svojim sljedbenicima sve, što im je nužno za razvijanje, a kao obratište, gdje se mogu u svim vjerskim i svjetskim stvarima pri potrebi obraćati, upozorio ih je na Kur-an i Hadis. On je dao svojim pristašama jedan kongres, na kojem će se svake godine sastajati, a to je hadž. Pošto je po šeriatu dužan ići na hadž onaj, koji ima nužnu opskrbu za taj put, to se vidi, da je taj hadž (kongres) za to, da se bogati i ugledni Muslimani iz svih krajeva svijeta jednom u godini sastanu i zajed­ nički porazgovore o svima stvarima njihove (islamske) zajednice, o političkim i društvenim stvarima i njiho; vom megjusobnom potpomaganju. On je pomogao svojim pristašama siromasima sa zekjatom tako, da megju Muslimanima ne bi mo­ gao naći siromaha, ako bi se zekjat po propisima davao1). Zasagjena je klica vječitosti Islama tim, što je Kur-an na arapskom jeziku, a što je dužnost na sva­ kog islamskog učenjaka i vogju, da ga na arapskom jeziku razumije." I kad ne bude u tom ništa drugo, samo je to dosta, da bude jezična zajednica sviju Muslimana. ovoga propisa neko vrijeme držali, a i današnja je mu bajea*) neki znak toga izbora. On je omogućio život i onima, koji nijesu njegove pristaše, a žive u islamskim mjestima, rekavši: sM j*«"! <JI ^-»>1* t. j. cio svijet je Božija obitelj. Najmiliji je Bogu onaj, koji njegovoj obitelji najviše koristi doprinosi. On je za obitelj učinio to, da je postavio nenatkriljiv bračni zakon i zakonski uredio sve, što iz braka proizlazi. On se je za znanost mnogo zauzimao. Sa mnogo hadisa je svojim pristašama zapovjedio, da traže na­ uku pa gdje bilo na svijetu. Ova njegova preporuka mnogo je doprinijela, da su Muslimani za svoje moći primali od svakle znanost, i da je ona megju njima evala. Pa zar ne će biti najveći čovjek na svijetu onaj, koji je ovo sve učinio? Na pitanje: ko je najveći čovjek u Siriji, odgo­ vorio je isti kršćanski pisac ovo: »Da povijest pozna ime onog slavnog Peničanina koji je izumio pismo slovima, moj bi odgovor glasio: On je najveći čovjek u Siriji. Ako možemo u sirijance ubrojiti Salahuddini Ejjubiju za to što je umro u Siriji i što mu je otac u njoj stanovao, onda je on taj najveći čovjek u Siriji, jer je on neprijatelje u 90 bitaka porazio, a uz to bio najpravedniji vladar. Kada je umro, nije ostavio iza sebe imetka kao ostali vladari, nego se je sva njegova ostavština sastojala od 48 dirhema. Ali pošto nije utvrgjeno, da je on sirijanac, onda će po mom mišljenu biti taj najveći čovjek u Siriji Ebul-Ala el Meari. Ja u njemu vidim velikog pjesnika i filozofa, rječitog pisca, m udra čovjeka i slobodna, koji je dostojan da se nazove najvećim čovjekom u Siriji1*. Iz » E l-M en a r« -a preveo Nijazi. * * * Ovaj je odgovor pisao jedan kršćanin i u kršćan­ skom duhu, pa se na nekoliko m jesta ne slaže sa Islamom, ali ja se nadam, da će p. n. čitatelji to uočiti i onako, kako treba sebi ispraviti. P r im je d b a p re v o d io c a . On je omogućio napredovanje svakom svom sljedbeniku s tim, što u Islamu nema klasa i što Muslim Muslima ne može nadmašiti ni čim osim pobožnošću. Islamska je država u početku bila prava republika, te su Muslimani izmegju sebe po sposob­ nosti birali svog poglavicu, a to je Halifa. Oni su se (* ^ va Prva stoljeća su se Muslimani držali strogo pro­ pisa Kur-ana i nije se imala sadaka (milostinja) i kefaret kome dati. -v t jUi-V l^LU Prim. preV. *) Mubajea ili bej-at je običaj kod Osmanlija, po kojem dogju slobodno na poklonstvo novom halifi osim velikaša i drugi državljani prilikom njegova zasijedanja na prijesto. Prim. prev. �233 Fadil Kurtagić: Abdul-Huk Hainld: Spleen. Kći Indije. — Mehi Memiševiću. Ja voljeh nekad cio ovaj svijet Ko pjesmu, proljet, ko Slobode sjaj! Kroz sanje gledah gdje Ljubavi cvijet Čaške mu pruža u vruć zagrljaj. Drama u 5 činova (8 slika). — Prevodi Šeiusuddin Sarajltć. — (Nastavak.) P r iz o r d ru g i. S u ru d ž i, S telin a, Ila m ija, S u m ry i T eliža. Za nade tronom čeznuo mi lijet, Gdje ideali blješte u beskraj; — Dugine zrake dijamantne snijet I prosut htjedoh na taj zemski raj. Nadošle su u narodnom odijelu, kao i Surudži, samo s manje nakita. Iza odijela biju im zagasite, više garave, masne puti, kao dukat iza tanke hartije. Iz očiju im plamenja nešto vjeveričko, a u ušima su im oveće okrugle mengjuše.. Nešta žvaču. Kuda to tapa Misteriji hod? — I la m ij a : Gle — S urudži. . . Ti ovdje? Teliža Što drhtnu svemir nadom obasjan?... šta ona sama ovdje radi? To tone mojih Ideala brod S u m ry : Č u d o ,... zar se ne bojiš Engleza? U ljudske zlobe nirvanu i mrak — S t e l i n a : Za mladu djevojku je i opasno i sra­ Ko mladih dana mirisavi san, mota, da tako sama hoda. Kad s bližnjih srca brije ledenjak... S u r u d ž i : Ja, bivši čudnovata, — sama hodam. S toga moj samotni hod neka vam nije začudan. — Odakle vi dolazite? T e l i ž a : Bile smo u polju; nosile ljudima jelo. Sadi . . . . S t e l i n a : Sad idemo u selo. S u m r y : Pa smo dobile od gospodara temboPred olujom. lova lišća i košpica; zar ne vidiš da žvačemo? Debeli oblaci, teški i crni;.gomilali su se na je­ I l a mi j a : Da; megju mužem i ženom se pove­ senjem nebu, a bijesni vihor gonio je pred sobom to svoje jato, a kako ih je više gonio — oblaci su deblji ćava ljubav, ako ovda onda jedno drugom što poklone. S u r u d ž i : Stoga su u tebe crveni zubi i usne bivali. mavene. Kakva korist od toga? Kad bi izmakli svome neprijatelju — viliru — I l a m i j a : Uh, misliš nema koristi? Ovo nam onda bi se zaustavili — a iz njih bi onda munjevnom brzinom padala debela kiša po šumama, livadama i zube u jakut pretvara, a usne oboji kao crni dud. Dah iz tvojih usta miriše na san tvoje duše, dok se naš poljima. dah od cvijeća i ne razlikuje. No vihor je našao drugo jato oblakova i potje­ S t e l i n a . I Misliš nema koristi — nije lijepo?! rao bi ga još većom brzinom, još jaćom snagom. Sumry: j Kiša je padala na me velikom žestinom, a još I l a m i j a : Ti, dok nama sramote predbacuješ, sama većom snagom me je vihor preko polja gonio. si pala. Dorasla si eto do sedamnaeste godine. Vrijeme Ali moje misli nije mogao vihor isprekidati, nije je već prošlo, preevala si, a još sebi nijesi našla muža. mogla crna noć potamniti, niti grdna kiša nakvasiti, Meni je šesnaesta, a već je sedam godina, kako sam i kao što je snaga vihra, noći i kiše sve veća bivala, se udala. Udala sam se upravo, kad mi je bilo devet tako su razmjerno i moje misli jaće postajale. godina. I ja sam odvažno išao naprijed preko polja. T e l i ž a : I ja sam se od deset godina udala. Oluja je bjesnila i jaki vihor je počeo kršiti S u r u d ž i : Lijepo; udale ste se. Od tad je mnogo grane sa stoljetnih hrastova, a tužna jeka sovina mi­ ješala se je sa cičanjem vjetra, a ja sam se samo godina prošlo. Dakle šutite. Još vam nije dodijalo?. . Dokle ćete ženstvo muškim ispunjavati ? smijao plaču sovinu. S u m r y : Mi radi tebe gpvorimo. Žalimo te, pa Ljudi su u svojim sobama slatko spavali i nijesu osjetili ništa — samo je nekoliko staraca sjedilo kod kažemo, da se višo ne mučiš. Ko će tebe iza ovih go­ dina uzeti? Po našem zakonu, djevojka od sedam­ prozora i prisluškivalo igru vihra i oluje. Ja sam se idući dalje preko polja pitao: da li naest godina, kao ti, ne pitajući roditelja može poći ima još ko od ljudi u ovo doba na otvorenom polju. za onog, koga ljubi. Tako u »Veda-u<( piše, da jedna Činilo mi se da ima, ali da su taki vrlo rijetki. djevojka, nakon što se osjeti djevojkom, treba još tri I oluja je dalje bijesnila, a ja sam je samo slu­ godine biti poslušna roditeljima, pa ako je oni ne usreće, u pravu je, da se uda sama za koga hoće. šao i odvažpo dalje koracao---T e l i ž a : Ali treba otići za istovjerca od našeg plemena i naroda. �234 H a m i ja : Ne može pak otići za čovjeka iz bliž­ njeg rodbinstva, niti ako nije lijepa prilika. Ti ovo trebaš znati, što ti kažem (za se): Htjela bih, da je ovim odvratim od ljubljenog Engleza. S u r u d ž i : Kako ste lijepo zapamtile što piše u „Veda-u“. I l a m i j a : »Veda« je vjerska knjiga. Naravno, pamtimo šta u njoj piše. Pa kako je pisana na našem jeziku, razumijemo je potpuno, ma šta da u njoj či­ tamo. Hoću reći, da znamo svoju vjeru i svoj zakon. A koja god ie vjerska knjiga u narodu pribrana, valja je i pisati u narodnom jeziku. Bude li na kom bilo stranom jeziku, niko joj smisla ne shvaća. Ne shva­ ćajući — ne zna vjere. S u m r y : Sve zaludu, od sada više niko Surudžije neće uzeti. S u r u d ž i : Sum ry! Imam li ja roditelje kao ti? Jesam li bogata kao Ilamija? Imam li ja čifluke kao Stelina i Teliža? Imam li slonova ili volova? Imam li tigrova krzna? . . . Ne! Ništa. Ja na svijetu nemam nikoga osim tetke Nana Bibije i njezinog muža BedrJapoma. Po našem zakonu uzeli su me sebi kao rogjaci. Vole me, vole, ali opet materinstva ne nadomješćuju; kao majka ne mogu voljeti. Jedan slatki materin osmjeh više usrećuje od svega na svijetu. Ja niti sam obasjana ljubeznim očevim pogledom, niti sam bila sretna vidjeti najslagji osmjeh, osmjeh ma­ terin. Ne znadoh što je bratsko voljenje, niti što je porodica! Ne naučih to. Sirota sam djevojka, nikog ne­ mam da me popazi na zemaljskom licu. — Moj hrabri otac umro je dan prije, nego što sam se rodila. Požrtvovnu majku mi odvukoše sutradan — po običaju - - na lo­ maču, da je s ocem spale. Ja sam joj ležala na srcu. Nesretnica, rodila me je, kada su je spaljivali!. . . I, megju hiljadama ljudi, koji su to promatrali, ne nagje se ni jedan, koji bi se smilovao na rogjenog jetima — kćer svoga roda i domovine — da je pridigne majci u zagrlaj, neka je poljubi, neka je umije suzama, što joj vrele na lomaču padahu i rek bi još više oganj raspaljivahu ma da je nemoćno za svojim djetetom pištala vriskom, koji se je do neba čuo. — Onda me je tetka uzela sebi. I ti, Sumry, imaš pravo. Djevojku, u vatri rogjenu i u suzama odraslu — niko ne prima. S u m ry : Budući ti je volja u ruci ud ovih go­ dina, po našoj vjeri, potrudi se da sebi muža nagješ. T e l i ž a : Ali ne zaboravi uvjeta, koji ti ja rekoh. S t e l i n a : Surudži, želim od tebe, da ti se sveto vjersko drvo ne udalji od svoga hlada. Neka ti veliki Brahma dadne ustrpljenja kao jednonogoj školjki, i tvoju zatvorenu sreću otvori. Okagjuj se, uspaljuj se, drži se obožavanog majmuna, umiljavaj se, trpi, pod­ nosi, moli.. . . I sve. Samo iza ovih godina.-ne Mi mužu. Sa drugim, sa strancem, bićeš nesretna... . (Sibrudži uzdiše). I l a m i j a : Ha, sjećam se nečega, kad Stelina kaže: stranac. Slušaj me Surudži! Tako prije petnaest dana na »Havli« zabavi ti stajaše pokraj jedne mašale. Upravo se djeca započeše igrati topa. Baciše top, varnice se prosuše, rasvijetliše s mašalama sve do neba u raznim bojama, kao duga. Bilo je iza pola noći.'... S u r u d ž i (flegmatično): Ne sjećam se. I l a m i j a : Kad je jedan došao u pometnji i u lice ti žabo štrcaljku. S u r u d ž i : Ne sjećam se. I l a m i j a : Kad ti je pomavenilo lice od žute vode u štrcaljki i od straha. Ti si zaplakala, a onaj je odmah pobjegao. Tvoj tetak i tetka su gledali igru; nijesu opazili šta se tebi desilo. Onda je došao jedan kaurin. S u r u d ž i : Ne sjećam se. I l a m i j a : Tebi je prišao. U bijeloj kapi, crvenoj bluzi; lice mu kao ljiljan, kose kao suučane trake, oči kao nebeska vedrina. S u r u d ž i (za se): Tom son!... I tako da se pri­ tajim, kad o tebi g o v o ri? !... I l a m i j a : Dao ti je svoj rubac. Onda ste se oboje zajedno povukli iza nas. S u r u d ž i : Ne sjećam se. I la n i ja : Mi smo gledale. Ti *si njegovim ru p ­ cem otrala lice. D r u g a r i c e : Da, mi smo gledale. S u r u d ž i : Kako ste sve od jedau put mogle vidjeti jedan san? I l a m i j a : Niječi koliko hoćeš, ja više vjerujem svojim očima. S u r u d ž i : Ne sjećam se. I l a m i j a s a d r u g a r i c a m a (na-po-nase): Zar nijesi promišljala, djevojko, pristaje li to tvojoj vjeri ? Zar ne znaš, da naša ruka nije čista, kad je se kaurin samo dotakne, dok se nekoliko puta ne opere u sve­ toj rijeci (Gangesu)? Zar ne znaš, da u brahmanskoj vjeri za djevojkom, koja se s nevjernikom združi, plaču u skupu brahmanci, ne bi li se grijeha izbavila? — A ti? Otrala si lice rupcem svoga dilbera, našega dušmana, i od tada si u našim očima plaho ružna, prljava. S u r u d ž i : Ja usluge ni od koga ne odbijam. Primam je sa zahvalom. Pa ko god mi je činio, i u kojoj god se vjeri nalazio — za me je svejedno. (Ilamija joj se sa drugaricama smjehulji sa omalova­ žavanjem.) I l a m i j a : S urudži!/.. Smijem se zakleti, da ti ne bi dala svoje kćeri, kada bi je imala, čovjeku koji ne pripada tvojoj vjeri. Znam dobro, da ti savjest ne potvrgjuje ono, što govoriš. Ljubav je samo došla na tvoj jezik i zavela te. Čovjek ne može dopustiti, da se tako radi; ne da savjest. S u r u d ž i : Ova moja misao eto neka nije ni savjesna ni naravan i. Došlo tako. S t e l i n a i T e l i ž a : Hajdemo Ilamija! Hoćeš li u grijeh zaga iti s njom? �235 H a m i j a: Tako je, nek radi šta hode. Da mi idemo praviti jelo za svoje ljude, S u m r y : Da jatake napravimo. U banje naložimo. Vodu za kupanje umlačimo. H ajde... 1 znate li, da je večeras u nas gozba. Sve ću susjede pozvati. I l a m i j a i S t e l i n a : Hoćeš li pozvati i nas? S u mr y* Svakako će te se i vi naći. (Odlaze neprestano žvačući, gledajući Surudžiju, pritajeno se smijući, namještajući svijetle hamajlije na bijeloj odjeći i ispravljajući glave i grudi.) P r i z o r tre ć i. Surudži i Toromtor. sve zakone. Pa te razumijem, kadTomsona ljubiš. On kod mene ne zaslužuje ni mržnje ni prezira. Ja kad prezirem čovjeka, koliko sftm vrijedi, ne pitam za nje­ govu vjeru. Već nastojim, da mu upoznam ćud i vrline. Istina — Tomson mi je mrzak. Ali ne stoga što je protestant. Neka ispovjeda što god hoće. Već mi je mrzak, što je nečovjek.. . Da. A šta sam s&m? Sebe mrzim, što tebe — ljubim. Svako me u selu poznaje i štuje kao starca. I ja, od sedamdeset ljeta, da ljubim tebe — istom procvalu djevojku?! R, ako ovo nije nepravo, ja šta je ? . . . Ali da vidimo, kako će se to sve svršiti... (Glasno): Hajde da idemo, dok se nije smrklo! (Primi Surudžiju za ruku; odlaze. Surudži se osvrće prema skrovištu, gdje je Tomson, očima se oprašta i sporo, teško odlazi.) S u r u d ž i (plače u stranu; sumrak se povlači). T o r o m t o r (spaziv Surudžiju zastane, pa će sam sebi): Opet ovdje.. . Ne mogu a da ne zastanem, kad je vidim. Kad bi svi haramije imali ovakva lica, po­ Prizor četvrti. stali bi pod engleskom upravom — časnici. A li... Tomson, poslije Elizabeta i nosioci tahterevana. nevolja na svašta natjera. (Glasno): Surudži! (za s e ): Kad njezino ime izgovaram, drhću mi i noge i roke. T o m s o n (izagje 'z drveća): Ode!... Do sjutra (Glasno): Surudži! . . . (Surudži podigla glavu i gleda jad i muka. A od sutra će se naći lijeka ovom željga). Ne plači.. . Hajde da idemo. Kasno je — mrak kovanju. Ova mila djevojka pristaje na sve, što ja pada. Gledaj, prostor se puni brižnim sutonom, kao i želim. S Ijubvi se sve postiže. Ljubav srce stvara. Srce je zgrada, zidar joj je ljubav. Još ako je u ruci tvoje lice i moje srce. Ustani, da idemo u .selo. zidara umjetno orugje, onda je iz temelja sve tvrgje, S u r u d ž i : U selo velite? T o r o m t o r ; Velim, da ne ideš sama, ja ću i solidnije. Ali ne! Čvrsto ne može biti. Izgleda samo s tobom. Hajde (za se):Ti si sa mnom u mojim mislima da je čvrsto. — — Ko je ono ? Neko dolazi u tahterevanu; — ženska. Biće familija kojeg indijskog svaki dan, da jednog dana i ja s tobom idem. S u r u d ž i (prema skrovištu gdje je Tomson, za velikaša... Baš ću stati da vidim... A gle čuda, ova je se): Ah,. . . kao od uhvaćena mjeseca zauzela mi je ženska evropejka! (Tahterevan [nosila], u njemu Elizabeta.' Nose lice jedna sjetna boja. T o r o m t o r : Nemoj tako. Nego ja ovamo - na ga po trojica matroza za ručicu t. j. po šestorica na putu vidjeh jednog kaurskog konja. Svezan za drvo, sprijeda i od zada. — S prijeda i sa strana po dvo­ a uza nj sluga. Gospodar mora da mu je negdje ovdje. jica s mašalama. — Dolaze. — Na Elizabetinu za­ povijed spuste tahterevan. Elizabeta iskorači i ide Jesi li koga vidjela? S u r u d ž i : Ja nisarp vidjela nikoga!-.. Megju- pravo k Tomsonu. Nosioci mašala i tahterevana uljudno stoje i čekaju.) tim, kakva posla imaju kauri u našem selu ? E l i z a b e t a (iza pozdrava): Oprostite, gospo­ T o r o m t o r : Dolaze, Surudži. Arsuzi!.. . Dan-noć dine majore! Slučajno vas nagjoh. Dozvolite, da vas dolaze, da dodijaviiju seoskim curama. S u r u d ž i : Nevinu djevojku neće niko napasti. nešto upitam. T o m s o n (otmeno): Izgledam vašu zapovijed! Ako je za muške snaga i hrabrost obrana, djevojački štit je nevino:t. Nevinost je tako siguran štit, da mu (za se): Kako je lijepa, kao sunce.. Ma da je ne vi­ dim dobro, ne pitam ko je. ne može nauditi ni mač prevare niti nož nasilja! E l i z a b e t a : Gospodine,-ja,;,dolazim iz Sir-GotT o r o m t o r : Ti tako misliš. Ali ljubav poveže oči čovjeku. Pa ne znaš što radiš. Nemaš pojma, da Iije. Muž mi je u Gudžeratu-,; T o m s o n (za se): Biv^,je.udata. ćeš poslije svojim krvnim suzama pokapati nož neE l i z a b e t a (za se): Tjek: kako je lijep ovaj vjerstva, od kojeg misliš da te tvoja nevinost zaklanja. Ne vidiš često, da je krvolok onaj, koga smatraš čis­ major! (glasno): I ja idem u Gudžerat. Samo, čini mi se, to ovim indijancima ne mogu dokazati. Kažem: tim kao kaplju rose. „Gudžerat1*, — oni kimaju glavama. Zapovijedam: S u r u d ž i : Ne razumijem te. T o r o m t o r (za se, ali kao da Surudžiji govori): „lijevo!"* — legja okreću. Idemo, ali puteve vidim Ludo dijete! Ko zna, ne smatraš li me od onih, koji (j-rugačlje. Pa stadoh, da vas upitam, ne nose li me su popuzli u vjerskom držanju ? A ne znaš da sam u zabludi, u koje drugo mjesto. Ide li se ovuda u ja Brahmanac. Znadem jednog stvaratelja, kojemu grad? .T . T o m s o n (za se): Kako umiljato govori!... podvrgavam svoj prirodni život. U mome je zakonu Bvako ravnopravan. Jednako gledam na sve vjere, na (Glasno): Ovo što se vidi, madam, selo je Gotalva. �236 A vi će te u Gudžerat, je li?... Nijeste zašli; ovaj vas put vodi vašem cilju. — A zar ne znate gudžeratskoga jezika? E l i z a b e t a : Istom je godina, što sam došla u Indiju. Kako da naučim? Nijesam papiga, da upam­ tim što čujem. Treba malo učiti, je li?... A vi? Vi znate?... T o m s o n (za se): Zavrtjeće mi mozgom. Kako je sladak ovaj razgovor... (Glasno): Ja sam ovdje već šest godina, madam! Poznajem indijske jezike, kao i običaje i mišljenje... — A smijem li pitati, čijoj gospogji odgovaram? E l i z a b e t a (za se): Ne ide, da kažem, ko sam... (Glasno): Ja sam žena trgovca Henrika. T o m s o n (udvorno): Veseli me, madam, da sam vas upoznao... (za se): A niti ne poznam trgovca imenom Henrika. E l i z a b e t a : Blagodarim na usrdnoj susret­ ljivosti. (Polazeći sa zahvalnim osmjehom): Adieu!... T o m s o n : Samo... izgleda mi malo opasno, da sa ovim alčacima gospogja Henrik sama ide. E l i z a b e t a : Jedan put već pošla — pošla. Valja ići, pa kako bilo. t T o m s o n : Ali možete i sjutra rano otići. E l i z a b e t a : Pa ako ne ću u Gudžerat, moram se onda vratiti u Sir-G;ottiju. A zar ne valja i ta­ mo ići? T o m s o n : Ne biste li dozvolila, da ove noći budete moj gost?...c E l i z a b e t a (za se): Da sada rečem, da sam gospogja namjesnika Burtela, pratio bi me sam do Gudžerata... A gle, ovako me zove. Ne znam ni sama za što?... Ali, hoću mu primiti poziv. (Glasno): Ne! Da vam smetam. T o m s o n : Što ne bi bilo nikada moguće, neka bude sada, s toga, što sam ja Englez, a vi Engles­ kinja. Još ste poslije mene, nedavno u Indiju došla. Videći vas, ja sam ushićen od vaše povjerljivosti. Pa se sjećam svoje domovine. Vi svakako imate više is­ tinitih i potpunih vijesti o Engleskoj, nego što sam ja ovdje čuo. A znate, da su vijesti iz domovine vrlo vesele za jednog njezinog sina u tugjini. Čovjek se opaja njima kao da od majke pozdrave prima. Ras­ tvaraju mu se mračni kutovi u razumu i oživljuju zamrzli dijelovi srca..>S toga primite moj poziv, da budem počašćen?... E l i z a b e t a : Zagovaranje vam je vrlo prija­ teljsko... blagodarim vam. (Za se): Čudnovato! Već hoću k njemu otići!... Sada u mraku ne vidi ko sam. Ali, šta ću onda, ako me prepozna, kad me vidi kod kuće ?... T o m s o n : Ovi predjeli su vrlo lijepi. Na sve strane bostani i baščeluci. A pola sata odavle, tamo na obali jezera, moja je vila u talijanskom štilu. Da vidite, vrlo bi vam se dopalo. Megjutim, da veliki ljudi spoznadnu vrijednost svoga blaženog života u u svojim bogatim palačama, trebaju ponekad od­ sjesti i kod nižih, da prožive malo bez rahatluka. Treba svojim očima da vide oni, koji u elegantnim svilenim odijelima sjede na kadifeli stolicam a, kakvo je stanje onih nesretnika, koji leže uvrnuti na hasurama kao robovi — pa da im razumiju... Dakle?! Mene moj konj odmah ovdje čeka. Vi se uspnite u tahterevan, pa izvolite... Tek znajte još i to, da se u ovim krajevima noću često puta bura pojavi. Bojati se, da ne biste bila šibana žestokim kišama i vjetro­ vima... Ukratko, vrlo vam je opasno, da putujete da­ lje. Na svaki način vas molim, da budete moj gost. E l i z a b e t a : Dobro; primam poziv, kao od jed­ nog Engleza, ma da znam, da ću smetati. Izvolite — idemo... Na ovu stranu je li?... (pohita u tahterevan). T o m s o n : Mene ste oživjela. I vi, ne dajući čovjeku ništa do li radosti, kako da mi smetate?... E l i z a b e t a (popevši se u tahterevan): Čekam vas... T o m s o n (izhitrenom vještinom): Mene?... Zar ja ne ću na svom konju?... E l i z a b e t a : Zajedno ćemo - - zajedno!... T o m s o n (za se): Kakova ljubaznost!... Pamet će mi odnijeti! (Glasno): Ja mislim, madam, kako ću poslije sići, ako se uspnem na ovaki jedan bogat tahterevan. E l i z a b e t a (za se): Idem, ne pokazujući se... (Glasno): Unigjite — slobodno!... (Tomson se uspne u tahterevan i sjeda do Eli­ zabete. Indijanci ga dignu na ramena, nosioci maŠala poteku naprijed i tahterevan brzo krene za nji­ ma. Na odlasku se čuje, kako se Tomson i Elizabeta lahko, kroz smijeh razgovaraju.) (Nastaviće se.) Zapisnik X. redovne glavne skupštine društva „Gajreta* držane dne 8. jula 1911. god u sporednim prosto­ rijama „Društv. Doma“ u Sarajevu. U 3 sahata i 10 minuta poslije podne predsjed­ nik g. Hilmi ef. Hatibović otvara skupšt'nu sa slije­ dećim dnevnim redom: . 1. Izvještaj tajnika o djelovanju odbora; 2. Izvještaj blagajnika i revizora; 3. Predlaganje proračuna; 4. Interpelacije; 5. Podijeljenje apsolutorija odboru; 6. Izbor novog odbora i revizora; 7. Predloži; 8. Eventualije, te nakon pozdrava skupštinara izvješćuje, da je zem. vlada odobrila izmijenjena pravila društva, te pita skupštinu: prima li na znanje odobrena pravila i da li će se današnja skupština voditi po starim ili novim pravilima? �Skupština jednoglasno zaključuje, da pravila prima i da de se prilikom današnjeg zasijedanja rav­ nati po novim društvenim pravilima. 1. Asimbeg Mutevelić . . . . 80 glasova 2. Ibrahim ef. Sarić .......................76 » 3. Sakib ef. K o r k u t .............. 54 » Za tim predsjednik poziva skupštinu, da u smislu 4. Mustafa ef. Islamović . . . . 53 » § 49 novih pravila izabere 3 skupštinska Člana za 5. Šalim ef. M u f t i ć .............. 51 » ovjerovljenje zapisnika današnje skupštine. Jednoglas­ 6. Dr. Murat Sarić .......................50 » nim z&ključkom budu izabrani za verifikatore zapis­ 7. Izet Pertev ................................ 49 » nika gg. Mustafabeg Halilbašić, Muhamedaga Salić i 8. Rifat ef. T a t a r e v i ć ......... 46 » Fuadbeg Abdulahefendić, sva tri iz Sarajeva, 9. Ahmed ef. Burek . . . . . . 46 » 10. Alija K u rto v ić ...................42 » Zatim predsjednik poziva tajnika, g. Asimbega 11. Salih T a f r o ........................38 » Mutevelića, da izvijesti o radu odbora za prošlu 1910. 12. Osmanbeg B a š a g i ć ......... Ž7 » U. godinu, na što spomenuti čita izvještaj tajnika 13. Dr. Mehmed S p a h o ......... 37 » 0 djelovanju odbora. (Ovaj izvještaj objavljen je u 14. Dr. H. Karamehmedović . . . 32 » prošlom broju »Gajreta«). 15. Dr. Ejub Mujezinović . . . . 32 » Pošto je skupština primila izvještaj tajnikov na 16. Edhem ef. M ulabdić..........31 » znanje, predsjednik poziva blagajnika, g. Ibrahim ef. 1-7. Ahmedaga R am ić.............. 30 » Sarića, da izvijesti o blagajničkom stanju za prošlu te još neki drugi sa neznatnim brojem glasova. godinu. Blagajnik g. S?rić čita izvještaj (ovai je iz­ Prema tome su za članove odbora izabrani: vještaj donešen takogjer u prošlom broju), koji skupština 1. Asim beg Mutevelić; 2. Ibrahim ef. Sarić; prima jednoglasno. 3. Sakib ef. Korkut; 4. Mustafa ef. Islamović; 5. Šalim Pošto je skupština primila i ovaj izvještaj ef. Muftić; 6. Dr. Murat Sarić; 7. Ahmed ef. Burek; na znanje, blagajnik g. Sarić čita proračun, koji odbor 8. Rifat ef. Tatarević; 9. Izet Pertev; 10. Alija Kurtović. predlaže za 1910./1911. godinu.''(I ovaj proračun je__ Glede jedanaestog člana, primjećuje predsjednik, objavljen u prošlom broju Gajretova lista). da su iza gore navedenih članova najviše glasova Sa ki b ef. K o r k u t predlaže, da se u izdatku dobili i to: Salih ef. Tafro 38 elasova, a Dr. Mehmed proračuna iz stavke „Stipendije i potpore" predvidi još ef. Spaho 37 glasova, pa pošto ni jedan od ove dvo­ svota od 200 K u svrhu nabave pisaćeg stroja za jice nema apsolutne većine glasova, pita predsjednik društvenu kancelariju, jer da će se pomoću ove sprave prisutne skupštinare: hoće li skupština kojega od ove znatno olakšati posao društvene kancelarije. dvojice primiti za člana odbora, na što skupština jed­ Ovaj predlog sbupština jednoglasno usvaja i pri­ noglasno aklamacijom prima za člana S. Tafru. Za tim se prešlo na izbor zamjenika, te poštoma predloženi proračun. Zatim skupština jednoglasno podijeljuje odboru su predane glasovnice i izvršen skrutinij proglašuje predsjednik slijedeći rezultat: apsolutorij. 1. Mustafa ef. Fočo . . . . 47 glasova P r e d s j e d n i k stavlja na dnevni red interpelacije 2. Jusuf D ž e b o ........................ 46 » 1 pita skupštinu ima li štogod interpelirati. 3. Dr. Mustafa Kadić . . . , . 45 » Pošto od g. g. skupštinara niko se nije prijavio, 4. Husein ef. T u r a n č ić ..........44 » proglašuje predsjednik ovu tačku dnevnoga reda is­ 5. Sulejman ef. S u l j i ć .......... 42 » crpljenom i stavlja na dnevni red izbor novog odbora. » S. Ko r k u t primjećuje, da treba zamjenike po­ 6. Hasan ef. H o d ž ić ...............30 7. Mehmed ef. Berberović . . . . 30 » sebno bi.'«ati. 8. Muhamed ef. Hadžalić . . . . 28 » Dr. M e h m e d S paho predlaže, da se izbor iz­ 9. Mustajbeg H alilbašić.......... 27 » vrši aklamacijom i veli, da će g. Mahmudbeg Fadilpašić i još neki drugi sa neznatnim brojem glasova, te su predložiti novi odbor. Pošto neki od skupštinara traže, da se izbor prema tome izabrani za zamjenike odbora većinom obavi glasovnicama, odredjuje predsjednik, da se raz­ glasova: 1. Mustafa ef. Fočo; 2. Jusuf Džebo; 3. Dr. dijele izborne glasovnice i imenuje skrutatorima: S. Korkuta, M. Halilbašića, Dr. Murata Sarića i Dr. M. Mustafa Kadić; 4. Husein ef. Turančić; 5. Sulejman ef. Suljić. Spahu. Zatim predsjednik stavlja na dnevni red predloge U svrhu popunjenja glasovnica, odregjuje pred­ i eventualije. sjednik odmor od 10 minuta. Saki b ef. Ko r k u t predlaže, da se dosadanjem Nakon što su pregledane 84 glasovnice pristupa predsjedniku »Gajreta« g. Hilmi ef. Hatiboviću izrazi se skrutiniranju, koje se svršilo oko 6 sati u večer. Nakon obavljenog skrutiranja proglašuje pred­ zapisnička zahvala i priznanje za njegov rad i nasto­ sjednik rezultat izbora članova odbora, koji se pokazuje janje oko unapregjenja »Gajreta«. Ovaj predlog skupština jennoglasno prima. kako slijedi: , �23Ž H a f iz A b d u s e l a m se u ona m jesta, gdje je izašalje jed an od članova dotičnih m jesta pobudi ef. D ž u m h u r predlaže, da »Gajret® slabo odziva našao, odbora, da megju ehalijom što više intere30vanje oko »Gajreta®. Dr. M u r a t S a r i ć misli, da je ovaj predlog ne­ izvediv, jer skupština ne može prisiliti ni jednoga člana odbora da besplatno u Gajretovim poslovima putuje, stoga skupština ovaj predlog ne usvaja. P r e d s j e d n i k pita, ima li još kogod od skupštinara štogod predlagati, ali pošto se niko ne javlja, zaključuje predsjednik skupštinu u 6'/« sati na večer i izrazuje nadu, da će novi odbor svesrdno poraditi oko unapregjenja „Gajreta", Predsjednik: Tajnik: H. Hatibović, s. r. M. Islamović, s. r. Verifikatori:' M. Salić, s. r. F- Abdulahefenđič, s. r. Ramazansko pismo Gajretova glavnog odbora. Glavni odbor je, povodom Ramazani-šerifa, razaslao na neke poznatije aderese naših ljudi pisma, u kojima je apelovao na njihov patriotizam, da se što jače zauzmu za ovu našu opću narodnu ustanovu, te da sada, o ramazanskim sijelima i sastancima, porade na osnivanju pododbora i popularisanju Gajretove ideje megju muslimanskim svijetom. Da bi ovo pismo glavnog odbora došlo i u šire narodne slojeve, mi ga donosimo i u listu „Gajretu" s nadom, da će ono uticati na braću muslimane, bez razlike staleža. Eyo toga pisma: Dragi brate! Evo nam opet mubarekj-Ramazani-šerifa. Ovaj svijetli mjesec radosno dočekuju muslimani čitavoga svijeta, pa i mi Sljedbenici Dini-mubini-Muhamedijje u Bosni i Hercegovini. A i jeste, ovaj mjesec pun blagotvornih momenata, koji moraju svakoga muslimana ispunjavati radošću i zadovoljstvom. Jer ovaj mjesec donosi nam one svete dane, u kojima se muslimani više predaju Svevišnjem Tvorcu Zemlje i Neba, u kojima se manje bave dunjalučkim poslovima. U tim danima svaki i najslabiji vjernik osjeti u svojoj duši, neki tajinstveni osjećaj, koji mu srce i misli odvodi Bogu (dž. š.). Ramazani-šerif je mjesec opće pobožnosti svih muslimana i kao takav nam, on mora biti svima najdraži mjesec u godini. Nu osim naprijed istaknutih svojstava ovoga svijetlog mjeseca, Ramazani-šerif ima i drugih momenata, koji su nam takogjer mili i dragi. On nam donosi svoje blage Ramazanske noći sa sijelima i sastancima, na kojima se braća sastaju i bratski razgovaraju. T a sijela i sastanci imadu veoma blago­ tvornog djelovanja, jer se na njima braća bolje upoznaju i tješnje sprijateljuju, a to može donijeti samo haira i sreće za muslimanski millet. Na žalost, ima nekoliko godina, od kako se je u naš elemenat uvukla bolest partizanstva, koja pomućuje megjusobne odnošaje, pa ta bolest i Ramazanskim noćima oduzima od njihova značaja u istaknutom pravcu. Često puta na tim sijelima izbije na tapet kakva politička tema, koja donese ne­ suglasice, prepirke pa i žestoke svagje megju braću. Tako se onaj blagodarni momenat — bratstva — sve to više gubi, a to dakako, da škodi i onom prvom momentu — pobožnosti —, jer svagje i prepirke dakako da se ne mogu ubrajati u dobra djela nego u poroke, koji su mrski i Bogu i ljudima. Stoga bi bilo neophodno potrebno, da ova sijela i sastanci u Ramazanskim noćima imadu za predmet svoga razgovora takve teme, koje nas ne mogu dovesti do nesporazuma i zavade, na tim sas­ tancima bi trebalo razgovoriti o stvarima u kojima mi svi imamo jednako mišljenje, u kojima se svi slažemo. A takovu temu je veoma lahko naći, ona je postala već svakome muslimanu poznata — to je „Gajret1*. Jest, „Gajret bi trebao, da bude najglavniji predmet razgovora na sastancima Ramazanskih noći, pa da ti sastanci budu blagotvorni i korisni i da oni budu ugodni i Bogu i ljudima. A ovaj predmet daje mnogo i različite teme za razgovor tako, da može da ispuni čitave časove Ramazanskih noći, a našem milletu da donese nesumnjive koristi. Tako se n. pr. otvori jedno večer, iz teravije razgovor o tome, koliko „Gajret" doprinosi kul­ turnom podizanju našega elementa. U tom slučaju uzme jedan od prisutnih Gajretov list od 1. jula o. g. i pročita izvještaj odborov o djelovanju društva za minulu godinu. Svota od preko 60.000 kruna, 'koja je utrošena na Stipendije, potpore i zajmove učenicima i šegrtima i na Gajretov list, najbolji će biti dokaz o ozbiljnosti i zamašnosti ovoga rada i svako će morati da prizna, da je „Gajret" ustanova od koje naš elemenat imade mnogo koristi. �239 A kada se u tome svi složimo, onda će nam se samo od sebe nametnuti pitanje: da li bi ova ustavna mogla još više doprinositi i biti nam od još veće koristi? Odgovor na to pitanje će opet najbolje dati odborov izvještaj, jer će se iz njega vidjeti, koliko je iz kojega mjesta naše domovine „Gajret" dobio prihoda. Tamo će se vidjeti, da je iz nekih mjesta „Gajretu" došlo preko 1000 kruna; iz nekih opet tek nekolike, krune a poneka mjesta je uzaludno i tražiti, jer nisu za čitavu godinu dala na ovu cilj ni jednoga helera. A kada se to vidi, odmah je lahko stvoriti zaključak, koji glasi, da se za „Gajret" na svima stranama ne daje podjednako. Ako se pak prihod iz jednoga mjesta, koje je dosta doprinosilo, (n. pr. Mostar koji je doprinio na K 2000,) uzme kao minimum koji bi se mogao ubrati na svakih 7000 stanovnika muslimana, — koliki ih je broj u Mostaru — onda bi se u čitavoj zemlji trebalo da sakupi za „Gajret" od članarina priloga, zabava i dr. prihoda, osim artikala, na 180.000 kruna, dok ta svota danas iznosi tek nešto preko 30.000 kruna. I konstatovavsi ove činjenice samo po sebi nam se govori, šta nam treba raditi. Troba rad za ,,Gajret“ ondje gdje ga već ima, nastojati što bolje unaprijediti, a ondje gdje toga rada nema nikako (a takovih mjesta imade na žalost, vrlo mnogo), što prije ga stvoriti i otpočeti. Pri tome bi se mogao uzeti najprije navedeni primjer prihoda u Mostaru kao ugled, pri čemu bi svako mjesto radilo i nastojalo, da prema razmjeru svoga stanovništva doprinese toliki prihod „Gajretu". Ovakovi eto razgovori bili bi najprikladniji prilikom sijela i sastanaka u Ramazanskim noćima, pa se ovim obraćamo na Vas, kao svjesna i rodoljubiva brata, s molbom, da se zauzmete i što više poradite na tome, da Ramazanske' noći u Vašem mjestu budu ovakve i da se na sijelima i sastancima njihovim povedu razgovori o našem „Gajretu", o toj zajedničkoj i najkorisnijoj ustanovi nas muslimana u ovim zemljama, kako bi se blagotvorni rad za ovu ideju raširio i učvrstio u svima slojevima naroda i u svima krajevima naše Otadžbine. Dragi brate, mi u Vas i u Vaše svjesno društvo polažemo velike nade i uzdamo se, da će ovaj mubarekj mjesec donijeti i Vašem mjestu pododbor Gajretov, koji će taj rad uzeti u svoje ruke i na njemu sistematski djelovati tako, da Vaše mjesto na kraju ove škol. godine pokaže prema svome broju stanovništva srazmjerno onakav prihod kakav je u.Tuzli, Mostaru, Stocu, Konjicu i drugim mjestima, gdje su Gajretovi poslovi razvijeni onako kako treba i valja. Ako budete riješili, da u Vašem mjestu osnujete pododbor, izvolite se obratiti Glavnom odboru, pa će Vam se odmah poslati uputstvo za to, pravila i sve što je potrebno. Mi ponovo izričemo nadu u Vaše rodoljublje i šaljući Vama i ostaloj tamošnjoj braći bratski mahsus selam kličemo Vam: Ramazani-šerif mubarekj olsun! Glavni Odbor društva ,,Gajreta“. P rim jedba. Radovi za „Gajiet" i njegove ideje su mnogobrojni. Napominjemo Vam nekoliko vrsta s molbom, da u tome poučite tam. našu braću, kako bi u svakoj prilici mogli da koriste našoj, opštoj stvari. a) Č l a n a r i n e . Treba nastojati, da u svakom mjestu bude što veći broj članova društva, koji će redovno, svakog mjeseca, doprinositi svoj obol na ovu blagotvornu cilj. Članom može biti i najsiro­ mašniji kao i najbogatiji, jer osim dobrotvora, koji ulažu 500 K i utemeljača sa ulogom od 200 K, imade još četiri reda članova sa mjesečnim prinosima od 2 K, 1 K, 50 h i 20 h tako, da svako može, prema svome materijalnom stanju, biti član „Gajreta". Treba nastojati, da broj članova uvijek biva sve to veći, čime će se i prihodi uvećavati. b) D o b r o v o l j n i p r i l o z i . Dobrovoljni prilozi skupljaju se u raznim prigodama: iza Bajramnamaza, na mevludima, na hadžinskim dovama, prilikom kakvih skupština i izbora, povodom svadbi, suneta, raznih teferiča i drugih sličnih prigoda. Prijatelji Gajretove ideje neka ne propuste nijednu ovaku zgodu, a da ne porade na prikupljanju kojega priloga za „Gajret". c) K a š i c e . Na darovima ove vrste najbolje mogu da porade naši trgovci, zanatlije, kahvedžije i drugi čaršinski ljudi, koji imaju ališ-veriša sa publikom. Oni trebaju u svojim radnjama da imadu Gajretove kašice i da prilikom boljih pazarija i sami što metnu u kašicu i porade, da to i mušterija učini. Naročito bi mogli dosta takovih priloga dobiti u kašice oni naši trgovci, koji rade sa stranim kućama, jer bi svaki trg. putnik, koji dogje radi prodaje svoje robe, vrlo rado priložio koju krunu u kašicu. Stoga bi bila dužnost Gajretovih prijatelja, da nastoje da svaka muslimanska radnja ima Gajretovu kašicu i da svaki naš trgovac, zanatlija i drugi ljudi iz Čaršije u tome pogledu rade i zauzimaju se. d) Z a b a v e . Zabave u korist „Gajreta" počele su sve to više uobičajavati. Za te zabave je najprikladnija školska omladina, koja bi svakih ferija po čitavoj zemlji trebala ovakve zabave prirediti. �240 Ali osim toga moglo bi se prirediti još takovih zabava, a naročito u većim mjestima, gdje ima čitaom ća i drugih naših ustanova. Stoga Vam stavljamo na srce ovaj rad koji može donijeti velike koristi. e) K u r b a n s k e k o ž i c e . Preklanjske godine je uprava društva prvi put apelovala na braću muslimane, da kožice od svojih kurbana daju „Gajretu". Taj apel nije prošao bez odziva: krekiani je od kožica društvo dobilo oko 300, a lani blizu 1000 kruna. A to je najbolji dokaz, da bi od toga „Gajret" mogao da dobije velike prihode samo kada bi se prijatelji „G ajreta“ što jače zauzeli. Mnoge hiljade kurbana se zakolju svakoga Kurban-bajrama, pa kada bi se od toga broja ma i jedan mali dio dao „Gajretu", moglo bi se računati sa znatnim prihodima. Za to bi se skupljanju kurbanskih kožica trebala obratiti osobita pažnja, kako bi se svuda megju našim svijetom poklanjanje kurbannskih kožica „Gajretu" uobičajilo. f) D r u š t v e n i a r t i k l i . Ova vrsta Gajretovih prihoda donijela je ove godine znatnu svotu od 28000 kruna prihoda. Ta svota prihoda, koju je naš elemenat doprinio indirektno, kupujući Gajretove artikle mjesto kakvih drugih, mogla bi da bude mnogo veća, kada bi se u svima slojevima našega elementa nabavljali samo i isključivo Gajretovi artikli. Cigar-ćage, šibica, safun i bez i pamuk — ovih artikala imade sa Gajretovom markom i svaki musliman bi trebao da svoje potrebe u ovim artiklima namiruje samo onim sa Gajretovim znakom. Mi stoga apelujemo na Vas i ostale tamošnje rodoljube, da u tome pravcu što bolje poradite, a naročito bi trebalo poraditi megju našom seoskom braćom i siromašnijim staležom, koji bi na taj potpomognu ovu nasu najkorisniju ustanovu. način, bez ikakvih materijalnih žrtava, mogli da Xnrn,jena. ();; 'i e r a c e movkc o iv iy x H ,v n i. — Dr. M. — „Tjiyx Kao u — B e .ia napoj, a to je cTpaiuHa pajeq. Ca c-iyxoM H3ry6nTn h PBje*nHy AVxa — to je Aoarvra j^a^an y^ap. - CjeTHTe ce caao, kojihko je rviyx qoBjeK H3.ioxceH cypoBOtf 3anocTaBA>aH>y, noACMj‘exy, noABaJHi h ApyriiH HenpnjaTnocTnMa... a ko.ihko &iy je nyTa 3oor a>eroBe Mase n skhbot y ouacnocTu! 3 aTO cy r^yxH .T>yAH m&xom cynopHn, noByqeHH, Hecopjep.'bHBn n oojaac.’biiBii, a qecTO n Bp io caMojKUBn h .iyKaBir. r .iy xofia je, A’ K-ie, jefina 04 najmenciuc mjejiecuux Mana, n Ay^OKO 3acajem y uho ikhbot HOBjeKa. nopoAime n ApyniTBa. Hie ce Ba.’sa qyBaTa. A.iri a » ce r«iyxohe mojkpmo caqyBaTH, Ba^ta HaM noHajnpuje 3HaTa, oa qera ce ona MosKe pasBnTii. O hb, nt-TUHa, qe^TO Aoaa3n Beh 04 potjen.a, itjih ce jaBKao nacjbe4cmeo 04 upe4ana — Hap thbto y CTapajnM roAHHa — ajin je MHoro BHiue c^yqajeBa, rAje ce rJiyxoha noKaace Kao noc-fceAnna Koje npojijeHe y đoJiecTH y KacRnjeM A°6y acuBOTa. A KaKo ce 6ain Ta BpcTa r»iyxohe sioace B36jehH, Ba.i»a Aa cmo Ha hhcto, oa qera ce y onniTe mohco or.iyxHyTH. Jep kba Beh to ao3hi»mo, jiaKaie heMo ce oa Te Hono.ie ctqyBaT0. ’ioBjeK- Moace orjiyxHyTn, ano uy ce PAjeroA y ™,WujeJiy, epjiy n-nu 6am u y comom y x y nojaBe kbkbc uupacjiune. Ako ce y 5KApnie.ny, aaTHCHe y^aa y ony UHjeB, Koja OTyAa boah y yHyTpaiUH>Ocr caMora yxa, a Kp 33 Kojy CTpyjn B%3Ayx, Aa Ta.iacaiben iisiaoBe ;iayK. A ko cy y caMOM yxy — HapoHHTo y 6jih;ihhh one onHe, Koja npiiMa noTpcc, Aa H3a30Be 3Byic, 6aiu Kao ona Konca Ha 6y6fby ( ,6y6pa omia ) — ohah joj unry cMeTaTH y TpeaepeH.y, a to he pehn: y a ^ cm cnpoi'ol)eH>y Tora noTpeca a H3a3nBaH>y 3ByKa. O chm Tora Mory rane 113pac.inue n y caMOM yxy H393BaTii Apaxc 11 3'ina.T.eH.e (KaTape), a bpcmchom a rHojea>e (,,npouypa y x o “). Ko, AatcJie, ocjeTn h Hajua&e TparoBe Tanax Hapac-aana, Taj Ba^ta OA«ax Aa noTpaacn erpyqHor .teK^pa. Bp.io >iecTO ocTane lOBjeK Har.iyx u sa Koje memne đoAecmu — napoKumo sapasne. T otobo cbo Aj'enje 3apa3e, a a HeKe 3apa3He 6o.iecTH spe iajcr.i Ao6a, 3aajia 3e necTO h y HyTpama,ocT yxa, Te H3a3HBajy TaMo Taice npoMjeHe, Aa 6o.i 6Chhk no HeKaAa a c jy x H3ry 6a, 6aiu a axo 3apa3y npe6o^a. HaponaTo cy 3a yom onacHe: Mpace. AH(})repuja, an(j)ziyeHua, »mapjax«, (J>pyc, 3ana.T>eH>e M03ra, na najnoc-naje Ta^) (Bpyhaq;a) a 3ayuiH.aua. C Tora Ba.T.a y cbbm thm 6o.iecTaMa oco6aTy naac«.y 06paTHTH Ha pjiyx đo.iecHHKOB n.ia ea APyr c Koje nojaBe y yxy — HapoqnTo koa Ajene. O TOsie jo Beh 6ha0 pajena, a * 11 y ja u o j Kiixaeui{u iiJiu y KamapojiHOM 3anajben>y 2K4puje.jia y zpjiy (»cnao BpaT, npoMyiwocT, oTe^eaa KpajHaun, Ae6e^a pecana a t . a .“) yxo Moae ooo^ bth a npoTonaTa, na no TAjeKaAa a orjiyxiiTa. H cto to mohco 6 nTii a y caj 'iajeBHjia, rAje ce y 3KapHje.iy, rp.iy a ^ a Hocy 3a.ieace Ty6epKy.io3a, na CBojnM npuijenaMa aaxR ith h otbop najcen, Kojn boaii as HCApajejia y yxo. A ko, A»KJie, TaKn 6ojiscHaua ocjeTe a Hajviibe upoMj^He y yxy (aa np. ntitnraH>e, 3yjaH»e, 6pyjaH»e, cajeBaftc, CTa.iaii 6ojj, aanriiBaH>e, Har.iyxoCT hta.', HCKa oAMax Tpaaco ,i>cKapcKy noaoh. UlKpo(/}yjbaeocm u myoepKyjiosa Mory 6aiu a caMo yxo 3axBaTHTa, na y H»eMy i«pjio oaSa.isHe nojaBe 03a3BaTH, a Aa ce h i ApyniM AnjejioBHMa Taje^ia a He jaBe. TaKo h. np. uiKpo(J)y^,aBa Ajcita npvio aecTO 6oA.vjy oa UVpeH>9 yxa (»to' ih hm yxo«), a 11 OApac.ia Hiicpo(j)y^.aBnH n jeKTn'iaPiin 'icmhc niTe oa yxofi‘).’be. Jora ncuiho ce jaB.-bi yxo6oA»a koa ocj6», Koje 60 iyjy inih cy 6o.ioBa.ie �OJ jfipama ( o $ u n a ) '. — Crh tu Cojecanjii aajba, Aatuie, h Ha yxo Aa npnnaae. H to Bek 3HaTe, Aa ce o% ymne Macmu, nepymu, arnja u apyee MMucmofie yqnHH Kao neicn nen y yBy, Te ra no rAjenaAa TaKo 3aTHCHe, Aa ce HeKo BpnjeMe 3ar.iyxHe. ULra BHiue, He caMO Aa oa Tora mojkc npiiBpeucHo 3aiviyxHyTH, Aa y6p3o h oneT npOHyje, nero Moace 6am h o3ohji>ho očojihth, na <yiyx n cbcbhm 03 ry 6iiTn. Ko, Aatuie, He Tpaacn noMokn, hhm ce y yxy HiU'OMH.ia toahko HennCToke, Aa My oa Tora orjiyxHe Taj ce MOHce .i>yTo KajaTn: — uoaee oa Tora n cacBiiu or.:yxHyTn. Ciapo je ncKycTBO, a » h y x o Mome ua3encmu, na oa Tora 060.11010. HMa BeoMa ocjeTJLHBHx ocofia, Koje h . up. OAMax Ao6njy 6o.ione h ciijeBan>e y ymmia, hhm nx Majio ja ie yxBaTH x.iaAHoja CTpyja Ba3Ayxa, BjeTap hjih KaKBa npoMaxa. A hito je jom oaoii.tnuje: — necTo He npo^e caMO Ha TOMe, Hero ce y 3 ciijcBaite n 6o.ioBe pa3Bnje y Ha3e6jioM yxy n Koja 0360.,’bHHja đo^ecT — TaKO, Aa oa H>e Moace n orjiyxHTa. HapoiiiTo ce mojkc tq aotoahth ocjeT.T>HBHM H pa3H>e»ceH0M ocoSaMa, Koje ce u HajMaH>er Bjerpuha 4ypajy, na Tora paAti 0 cyBHine Ton.ie — Aaiue, oco6asia Koje h. np. 3hmh yin0 noBe3yjy ii Ae6ejjbm my6apaMa noKpiiBajy, n.ia y H>oMa y sarpnjaHiiM npocTopojaMa cjeAe; Koje h .^oth yuia naMyKOM 3aTHCKyjy; Koje ce jaKO 3Hoje htaH eofla Moace y yxy u3<i3BaTn Tane npoMjeHe, Aa 3ar^yxHe, h.ih 6am h 0360^.110 060.10, aKo y a e ra 3a^e — h. np. npH yM0 Baay, Kynaay, 3an.T.ycKHBaK.y 0 t . a M0 Ty BOAy y yxy, bctbhb , oAMax ocjeiBMo, na ce TpyAHMO, Aa ce noAecHBM nOKpeTHMa (h . np. noACKaKHBaiteM Ha jeAHoj ho3h ) oito npnje n>e onpocTHMo, a.10 no rAjeKaAa y tomo He ycnHjeMo. Y Tanoj npu.uin0 ocTane oHa y yHyTpanift0CTH yxa no hcko^hko AaHa, Aa Han Aocatjyje u3a3BBajykH 3yjaH>e, nnniTaH.e, 6pyjaae h t . a -, a no HCKaA 6am 0 r.iaBo6o.’i>y. lio TAjeKaAa Aolje n fl° o360A>H0j 0 x nojaBa, a no HeKaA 6am h ao ynopHax yuiH0 X 6ojiecT0, oa KojHx ce Moace 0 orjiyxHTH, ano ce 3a BpeMCHa He noTpaaca jteKapcKa noMok. y tbkhm npn.iHKaua Moace ce 0 to acchth, Aa BOAa CBojoM CHaroM hito y yxy noBpnjeA0 — pennMO kba ko He3roAHo ca BHC0H6 y pnjeKV r.iaBaiKe ckohb, HA0 KaA Kora koJ h cHaacaH Ta.iac acecTOKo 3anA>ycHe h t. a - Hajnoe.inje Moace BOAa 6htb h HenocTa, na cbo] om HeiHCTokoM n KJini^aMa y H>oj H3a3BaT0 y yHyTpaniH>ocTH yxa npoMjeHe 036hji>HHje npnpoAe. C ia p o je 0CKycTBo, Aa ce y x o Mome noepuje^umu u y fla p o M , nompecoM tu iu flpyzoM kojom epcmoM ja u e ciuie. 3aHaHHje ohhx 3aH aia, rAj© ce Jiyna h . np. KasaBi/aje, 4>a6pBHK0 paAHHnn, Kojo cy HenpeciaHo y ne.uiKoj h.10 jiapMH, nerake o r^ y x e Hero x p y n i. H cto Tano Moace ce r.iy x o k e nem ke Hakn koa Tonvnje Hero koa A pyrnx BojHHica. — H 3ayuiKa hah kyuiKa Moace 6hto tbko cHaacna, Aa oa h>o yxo ho caMO „3aminiTH“ n 3aMyxHe, n ero 6am H 0360a ,ho 060.1U 0 cacBHM or.nyxHe. — Y n rp n 0 HecTam^iyKy 3aA0icnajy Ajena ce60 0.10 CBojHM APyro- BHMa CBaKojaKe uiH.taTe npeAMde y yxo (ycyKaHy xapTHjy, nepo, Apaca.’Le, o.ioBKy 0 t. a ), na h Ha raj naiHH Mory yxo TaKo noBpnjeAHTH, Aa Hajnocjinje nponaAHe. — H cto TaKo AemaBa ce, Aa Ajena ce6a chaom h.ih caylajHO ykyuiBy y yxo KanaB CHTan npeAMOT — h. np. l)0HkyBy, cjPM6HKy, Kyr^iHny h t. a* — 0.10 Aa cbomo Apyry 3acny yxo 3eMA«oM, npanmnoM, nnjecKou, nenejioM 0 t. A- — Tano, Aa My y yHyTpauiH>0CTH yuiHor Kanada ocTaHe OHO CTpaHo mje.io, Te ra Bpnjeka. — lio rAjeKaAe yke 0.111 y.ieTii uito hciibo *ioBjeKy y yxo (h. np. yxo.iaMsa, 6yxa, 6y6nna, Myxa), na 0 to Moace 6hth 3a c.iyx onacHO, aico ce 3a BpeMeHa He H3BaA0. Hajnocjmje ce Moace acchth, a» Ma i’Aje y cnojbamifceM yxy mmo „na 3flpaeo“ saMemne u paszHoju, na Aa oHAa Ta rnojHHua y yHyTpaniH.ocT yxa npo6nje. THoj, HapaBHo, pasjega oko ce6e, na ano 3axBaTii 6aui OHe AHje^ioRe yxa, kojh cy aa c.iyx HajnoTpe6HiijH, eTO Hecpeke. M y tbkhm c.iyiajeBHMa mojse HOBje« orjiyxHyTH, axo 3apaHa ne cnpnjeHH, a» ce THoj y yxo He 03^ nje. n3ApaBA>e . Narodne umotvorine. Mujasa i njegova ljuba. Muji mila sa sela djevojka, Muji mila, a! rodu nemila. Sam je prosi, sam je dvoru vodi, Sam je knije, sam je prstenuje. Nije prošla ni godina dana, Razboli se mlada nevjestica, Razboli se čedo ragjajući. Od svekrve vode zaiskala: „Svekrvice, po Bogu majčice, Daj mi kapcu studene vodice! Ne bih li se s čedom rastavila!" „Ne dam, bogme, moja nevjestice, Ko te vodi, nek te vodom poji!" Od zaove vode zaiskala: „Zaovice, po Bogu sestrice, Daj mi kapcu studene vodice!" „Ne dam, bogme, mlada nevjestice, Ko te vodi, nek te vodom poji!" Od djevera vode zaiskala: „Moj djevere, moj almas-prstene, Daj mi ka^cu studene vodice!" To je djever nevu poslušao, Pa uzeo srebrenu maštrafu I on ode u drugu odaju, Da nalije studene vodice. A1 za njime ostarjela majka: »Prolij vodu, moj premili sine! Umrije ti mlada nevjestica!« �I on proli studena vodicu, Pa se vrati nevi u odaju. U to doba Muio u odaju, Kad ga vidje sa dušeka ljuba, Ona njemu tiho govorila: „Srce, dušo, moj mladi Mujaga, Daj mi kapcu studne vodice! Kad Mujaga r’ječi razabrao, I on uze srebrenu maštrafu, Pa on ode u drugu odaju, A1 za njime ostarjela majka: „Prolij vodu, moj premili sine, Umrije ti tvoja mila ljuba!“ Kad to čuo mladi Mustafaga, Baci na tle srebrenu maštrafu, Pa se vrati ljubi u odaju, Al’ mu ljuba s dušom se rastala. Kad to vigje mladi Mustafaga, U njemu je živo srce puklo, I umrije žalosna mu majka. Zabilježio: Mustafa Sadiković, Janja. Salko Dolanđžlja i sirotan Alija. Knjigu piše Salko Dolandžija, A na ruke svom rogjenom babi: „Čuješ mene, moj rogjeni babo, Zaprosi mi Avdagino zlato!“ To je babo jedva dočekao, Pa on ode kuli Avdaginoj I isprosi Avdagino zlato. Svadbu čini tri nedjelje dana, A1 mu nema Salke iz Doljana. Naturi se sirotan Alija, Pa isprosi Avdagino zlato. Svadbu čini tri nedjelje dana, U ta doba Salko iz Doljana. Kol’ko ga je majka poželjela, Na vrata je pred njeg išetala, Ne pita je Salko Dolandžija, Ne pita je: šta mi radiš majko? Već on pita: šta mi radi zlato? Odgovara ostarjela majka: »Zdravo j’ zlato, al je u drugoga, U drugoga, pobratima tvoga, Pobratima sirotan Alije« To je Salki vrlo teško bilo, Pa s’ udara rukom po koljenu, Pukoše mu mor dolam čakšire. Pa on ode u šikli-odaje, Pa uzima nože okovane, A na rame pušku granaliju, Pa on ode svome pobratimu, Pobratimu sirotan Aliji. Kad je došo kuli Alijinoj, Meće stublu uz visoku kulu, Pa se penje do džamli penđžera. U odaji gori vidjelica, Pred njom pobro zlato milovaše, A to Salko i gleda i sluša. Progovara sirotan Alija, Progovara Avdaginom zlatu: „Šta je tebi, Avdagino zlato, Pa si tako nujna, nevesela? Odgovara Avdagino zlato: »Ja sam mlada davno isprošena, Za dragana Salku Dolandžiju, Zato sam ti nujna, nevesela. To je Alji vrlo mučno bilo, Pa udara Avdagino zlato, Udara je rukom po obrazu. Kako ju je lasno udario, Dva joj zuba mladoj pokrenuo, Padoše joj u mehkano krilo, Ciknu, vrisnu Avdagino zlato, A spominje Salku Dolandžiju. A to Salko i gleda i sluša. Pa on skida svoju granaliju, Pa on pušci ’vako progovara: »Šarko puško i otac i majko, Nemoj mene vatrom prevariti, Za oko te ni moliti neću!“ Puče puška ne ostala pusta, Ne pogodi sirotan Aliju, Već pokraj njeg Avdagino zlato, Megju oči, gje joj dukat stoji. Pade zlato u mehke dušeke. Kad to vigje Salko Dolandžija, On udara rukom u džamove, Sasuše se sićahni džamovi, A ulazi Salko u odaje, Pa se maša noža okovana, I udara svoga pobratima. Kako ga je lasno udario, Na nožu mu srce izvadio, Na kamzama bijele džigare. Pade Aljo u mehke dušeke. Kad to Salko l’jepo razgledao, On govori mrtvoj zlati svojoj: »Zlato dušo, slagja od šećera, Zar je ’vako od Boga sugjeno?« To izusti pade na odaju, Od jada mu srce prepuknulo. Kad je sutra b'jeli danak svano, Tri dženaze iz kuće izašle: Jedno bješe Avdagino zlato, Drugo bješe Salko Dolandžija, Treće bješe sirotan Alija. Prihilježio: Ahmed H. Alijagić, Gračanica. �243- L istak. Književne i kulturne bilješke. K n již n ic a p r o ti alkoholu« (uregjuje A. Štam­ par) Primili smo 4. svezak ove korisne knjižice pod nas­ lovom »Al kohol i dijete®, koju je napisao poznati stručnjak i pisac mnogih popularnih rasprava o higi­ jeni dr. Fran S. Gundrun. U ovom svesku je iznesen gotovo sav znanstveni materijal o tom predmetu. Uz to. je sve pisano popularno i razgovijetno, da će i ovaj svezak upravo dobro doći našem narodu. S obzirom na njegovu važnost, ne bi smjelo biti škole, koja ovoga sveska ne bi imala, a i naši učitelji trebali bi, da ga pomno pročitaju i djeci u pamet usade. Svezak opsiže 64 strane, a stoji samo 10 filira, 100 komada stoji 5 K, 50 komada 3 K, a 10 komada se dobije za 80 filira. Naručbe, pisma, te novac sa odgovarajućom poštarinom šalje se na Ivana Ištvanovića, Zagreb, Jurjevska ul. 14. i to za izdanje latinicom, a za iz­ danje čirilicom na dr. Milana Kostića, Mitruvica, zemaljska kazniona. P is m a n o d b ra n u m u slim an sk o g že n sk in ja . Tako se zove knjižica, koju je izdalo uredništvo lista »Muallima«, a koja nosi ime autorice Safije-hanume, u našoj javnosti do sada nepoznate spisateljice. Mi ćemo se po mogućnosti malo opširnije po­ zabaviti ovom knjižicom. mjK Gajretov glasnik. Društuene vijesti. I r t i h a l i d a ri- b e k a . Iz Tešnja smo dobili tužnu vijest, da je naš prijatelj i saradnik Adil ef. Galijašević, svršeni učenik šeriatske sudačke škole na 12. o. mjes. ispustio svoju plemenitu dušu. Merhum Adil je bio u cvijetu mladosti i tek što je završio svoje nauke i spremio se da ugje u život, ali ga teška i neizlječiva bolest -- zapaljenje mozga — zapriječi, uništivši njegovu snagu i pretrgnuvši niti njegova života. Neumitna smrt oborila je sve one ideale, koje je merhum zidao i porušila lijepe nade njegovih srodnika, prijatelja i poznanika, koje su od njega očekivane. »Gajret« je u merhumu izgubio svoga vrijedna saradnika i iskrena prijatelja Gajretovih ideja, pa se ovim iskreno pridružujemo njegovim srodnicima, pri­ jateljima i poznanicima, koji ga oplakuju i molimo Svevišnjega, da podijeli rahmet njegovoj dobroj duši. Rahmetullahi alejhi, rahmeten vasiahl P o s ta o č la n iitem eljaČ . G. Vasifbeg Bišćević, poznati narodni prvak sa Krajine i narodni poslanik u zemaljskom i vakufsko-mearifskom saboru pristupio je »Gajretu« kao član utemeljač i položio utemeljački prinos od 200 kruna. Živio svjesni i rodoljubivi Vasifbeg, koji neka bi poslužio primjerom i ostaloj rodoljubivoj i imućnoj braći muslimanima. H obu BAanoBK yTeMeji»a,iH. 3a TajpeTOBe vjiaHOBe yTeMej£,ave npiijaBH.ia cy ce: Myxaiie,a, X. CMaii.ionuh H3 HajHmia n Mexo ^pKah, veMaTČaraa 03 yMoji>aHa KO# K ottim a, JKhbimh cBjecHH poAo.'£>y60, icojn yMejy unjemiTii 3Banaj OBe Harne KopncHe Hapo^He ycTaHOBe. y npnMjep obhx po^oJi>y6a 6h ce Tpeća^a yivieflam h octbjih nMykHii Hauin J&yAH- HapovuTO je 3a HCTaKHyTH Kao yrjieA h npnMjep mue CBjecHora TeacaKa Mexe TIpKuka, kojh je r&mko y CBOMe 3a6iiTHOM Ma^ioM cejiy npnje ocjeTno jby6aB npeMa narneM KyjnypHOM noAH3aH>y n e ro .iu MHore inexep.mje, Koju ce KO'ie po^oJBy6jL6M H HCJraMiijeTOM. JKhbho Mexo /[pKnk! Nadalje je odbor „Islamske kiraethane" u Gradačcu upisao za člana utemeljača spomenutu kiraethanu i položio prvi obrok članarine od 25 K. Živili svjesni članovi odbora ove naše čitaonice i bili pri­ mjerom i ostalim upravama čitaonica i drugih islam­ skih ustanova u našoj zemlji. Isto tako je pristupio „Gajretu" kao član ute­ meljač H. Salih ef. Hadžiegrić član vakuf, mearif. sah. odbora i šerijatski sudac u Vlasenici, ■položivši odmah dva obroka članarine. Živio prijatelj narodnog napretka! G ja č k e z a b a v e u k o r is t „ G a jre ta " . Ove godine je naša školska omladina pokazala više interesovanja za naš »Gajret« nego li inače. I to je dakako donijelo dobre rezultate. Zabave, koje je omladina priredila u pojedinim mjestima naše otadž­ bine u korist »Gajreta«, donijele su do sada lijepa prihoda našem društvu, a nadati se je, da će ti prihodi do kraja ferija, biti još veći, jer će se još nekoliko ovakovih zabava održati. Do sada je naša školska omladina priredila Gajretove zabave u ovim mjestima: u Mostaru, Konjicu, Stocu, Gacku, i Livnu, a ovih dana su zakazane za­ bave u čapljini i Derventi, a za izvjesno će biti za vrijeme Ramazani-šerifa priregjene zabave još u ko­ jem mjestu. Tako će, nadamo se, ove omladinske zabave donijeti znatna prihoda našem „Gajretu", a taj prihod će biti u toliko značajniji što on dolazi od rada i nastojanja naše svjesne omladine. N ove p o tv rd e . Glavni odbor društva je zaključio, da dosa­ dašnje potvrde članarinske ukine, a da na njihovo mjesto uvede druge, praktičnije. Te nove potvrde imaće tri primjerka. (Prvi će se ispunjavati, a druga \ �dva će izlaziti kao kopije ispod inđigo-papira), od kojih 440 K l lO, broj 226 K 1, broj 450 K 140, broj 223 će prvi ostajati kod pododbora (povjerenika), drugi će K — 58, broj 217 K 140, broj 451 K 1’43, broj 218 se izdavati članu, a treći se slati prilikom obračuna K 1*80. Hasan ef. Omanović bankovni činovnik u Trezajedno sa novcima glavnom odboru. Ove nove potvrde su praktične naročito radi binju poslao je K 8'60, koju je svotu sakupio prili­ kom prvog sokolskog sleta u Trebinju. toga, što će one moći pododborima i povjerenicima služiti kao knjiga članarina, a osim toga će otpasti i Ibrahim Otočanin bilježnik u Višegradu poslao dosadašnje ispunjavanje iskaza, za glavni odbor, jer je K 70'— (V* za Gajret a */s za Gajretovu sofru) koju je svotu sakupio prigodom konstituisanja novog će mjesto toga slati potvrde. Ove potvrde će imati četiri vrste, prema vrstama gradskog vijeća. Priloge darovžše: Alibeg Teskeredžić društvenih članova, a u tekstu će im biti označen K 20, Leopold Flambah K 5, Pavle Branisavljević K 10, Ragibeg Borovac K 10, Salamon Baruch K 10, prinos i red. Kao primjer kakve će biti potvrde iznosimo ovu Bogdanović Pero K 5, Šećeraga Mezildžić K 5, Čen gić Dervišbeg K 5, od koje svote pripada za Gajret jednu II. reda. K 35 a za Gajretovu sofru K 35. -g Islamsko društvo „Ihvet" u Vitini poslao je je­ Br.___________ ra jpeT — Gajret. dan dio prihoda od zabave u iznosu K 10-—. Gosp. Pododbor društva Gajreta u Čapljini poslao je platio je 1 K kao članarinu drugog reda za mjesec K 36'94 i to: K 3'50 sakupljenih na glavnoj skupštini tam. muslimanskog zanatlijskog udruženja a ostalih K 3320 darovali su članovi „Gajreta" mjesto posjete Blagajnik: Povjerenik: zabave. Hamid ef. Fazlagić iz Čapljine položio je GajČ e k o v r a v e z a s a „P o št. Š ted io n ico m * . »Gajret« je stupio u fcekbvrtu vezu sa »Poštan­ retu K 7698 od zabave priregjivane u Čapljini ('/, prihoda/ skom štedionicom«, pa se stoga obraća pažnja po­ Ahmedaga Novalija trg. iz Sarajeva darovao je vjerenicima i pododborima društva, da će se uplate za „Gajret14 odsele vršiti tim putem mjesto đasadaš- K 1. mjesto brzojavne čestitke Mehagi Kučukaliću iz njim uputnicama. Pododbor i povjerenici će dobiti t. Brčkog prilikom imenovanja mu za načelnika. Zuhdija Hasanefendić iz Vlasenica poslao je K zv. uplatne listove (Erlagscheine), koji će im služiti mjesto dasadašnjih uputnica i polag kojih će polagati 5, mjesto odgovora prijateljima koji mu čestitaše novac kod mjesne pošte. Ove uplate će biti bez ika­ ženidbu. Hafiz Mehmed ef. Jakić apsolvent šer. sudučke kvih troškova i njima će biti veoma olakšano šiljanje škole (sada u B. Dubici) poslao je K 1210, koju je novaca na glavni odbor. Nu glavni odbor će, prilikom razaŠiljanja spo­ svotu sakupio na izvanrednoj skupštini tam. islam, menutih »uplatnih listova« dati povjerenicima i pod­ kiraethane održavanoj 28. o. mj. Salih Šahinagić uč. vel. gim. u Sarajevu (sada odborima detaljnija uputstva o manipulisanju ovom na Kiseljaku) obećao je sakupiti K 10, te je svoje vrstom novčanih pošiljaka. obećanje ispunio i prilikom zabave muslimanske na Kiseljaku sakupio K 12. Muharem ef. Midžić, učitelj u Banjoj Luci po­ Javne potvrde. — Darovi. slao je K 10 60, koju je svotu sakupio prilikom suneta „Zrno po zrno pogača". kod Ahmed Hafiz ef. Beglerbegovića. Priloge daroHamidbeg Herenda poslao je K 5*10, koju je vaše: Salihaga Karahasanovič K 3, Hamdijaga Afgan svotu sakupio prilikom održavanja glavne skupštine K 2, po K 1: Muharem Midžić, Ago Sezanić, Husein tam. musi. čitaonice. aga Horozozić, Salih ef. Bajagilović, po 50 hel: Mujo Odbor muslimanskog sokolskog društva u Ne- Ključanin, Ahmed Beglerbegović i Muhamed ef. Alivesinju poslao je K 7'30 od dobrovoljnih priloga, koje hodžić 60 hel. dadoše po K 1: Mehmed beg Bašagić i Ismetaga Nail ef. Trepić iz Konjica poslao je K 14 32, Šišić; Abas ef. Salahović l ' K; po 40 hel: Muhamed koju su svotu sakupili N. Trepić, Hasanaga Pirko i ef. Muftić i Muharem Konjalija; po 30 hel: Džemil Salihaga Drače prilikom održavanja dječijeg imtihana ef. Kolaković, Arif ef. Tanović, S. Čelebić i A. Tre- Priloge darovaše: Familija Mujage Drače K 3'20, po bović; po 20 hel: Muharem Handžar i Husein Gruda. K 1: N. Trepić, H. Pirko, Bego H. Alagić, Mujaga Alija Čelar tipografski mašinista u Mostaru da­ Drače i Mujo Čepić, Smailbeg H. Huseinovič 52 hel. po 50 hel: Salihaga Drače, Omeraga Čorović, Dervišrovao je K 1. Ćašif ef. Mulahusić povjerenik Gajretov u Brč­ aga Ljubušić, Suljaga Nuhanović, Ali ef. Salihkadić, kom poslao je iz tam. kašica: broj 222 K 225, broj Šukrija Repovac, Emim Begtašević Hasan ef. Džebo �i N. N. po 40 hel. Hafiz Abduselam, po 30 h: Suljo Omer ef. Udovičić muallim u Podlugovima sa­ Jugo, po 20 hel. Abdaga Arnaut i Ahmed Kadić. kupio je za Gajret i Muallimsko društvo K 13.66, od Salih ef. Tomić brico u Sarajevu darovao je K koje svote je poslao V* „Gajretu" 6.33 K. Ista je svota 3‘— „Gajretu" mjesto brzojavne čestitke M. Uvejsu, S. sakupljena prilikom dove na Hrasnu (kod Visokog). Alečkoviću i I. Hadžiomeroviću prilikom položenja Avdaga Dizdar povjerenik Gajretov u Kotor-Vaispita. roši poslao je kod sakupljenih prilikom činovničkog Asim ef. Hafizović šer. vjež. u Mostaru položio teferiča K 8.86. Priloge darovaše: Omer ef. Suša šeje „Gajretu" K 370 koju je svotu sakupio prilikom bo­ riatski sudac K 6.66, te Adem Šehović K 2.20. ravka u Siebrenici (u veselom društvu). Priloge daMahmut Alihodžić iz Stoca poslao je K 10.— rovaše: po K 1: Bećir ef. Ibrahimagić veleposjednik Gajretu, koju je dobio od jedne oklade. i Hasanaga Efendić veleposjednik oba iz Srebrenice, Metilj Mehmed Alija iz Čapljine poslao je Gaj­ H. Abdaga Nalić iz Srebrenice 40 h., Hasan ef. Efen­ retu K 14.87 koju je svotu sakupio prilikom svadbe dić trg. iz Srebrenice 50 h. J u su f Abdurahmanović Ibrahima Fazlagića. iz Srebrenice 40 h. Milutin Vujadinović trg. iz Sre­ M. Ibrahimpašić iz Bileća poslao je K 2.33, koju je svotu sakupio prilikom konjske trke. brenice 20 h. i Salih Saltović brico 20 h. Muharem Huseinbegović iz Kupresa (uč. velike Mahmutaga Mulalić trg. iz Livna poslao je K 311'— koja je svota sakupljena u svatovima za realke u Sarajevu) obećao je sakupiti K 10.— priloga „Firdusov mearif. fond* prigodom udaje Sabrihanu- te je svoje obećanje ispunio i naznačenu svotu poslao. Salih Alikadić iz Kladnja (uč. vel. gimnazije u me Firdus, kćeri rahmetli Alibega za Osmanbega Tuzli) sakupio je prilikom ferija na dovi u Pećini Gradaščevića iz Gradačca. (kot. Kladnja) K 17.83 i K 4.20 sakupio u Kladnju. Alija Muranović povjerenik Gajretov iz KulenPriloge u Kladnju darovaše ova gg. po 1 K: N. N. Vakufa poslao je Gajretu K 11.—, koju je svotu sa­ kupio prigodom svadbe Hasanage Saračevića. Priloge S. Alikadić i Mujo Aličević; Suljo Ćato 40 h; po 20 h: Abdullah ef.Abdibegović, Uzeir Čandžić, V.Savić i N.N. darovaše po 2 K: Dervišaga Saračevića, Alija Burzić Sulejman Čečo iz Foče (uč. trg. škole u Sara­ i Mujaga Duraković; po 1 K: Muharem Šehović, Ahjevu) poslao je K 23.21 Gajretu, koju su svotu saku­ medaga Muzur i Omer Beganović; po 40 h: N. N. i pili gjaci: S. Ćećo, Rasim Kršlak i Osmo Rašidkadić N. N.; N. N. 20 h. megju muškenjem i ženskinjem na svadbi Ahmed ef. Salih Borovac činpv. položio je 450 K dobr. Rašidkadića pravnika u Foči. priloga, koje darovaše po 1 K: Aleksander Kostić, Mehmed ef. KozarČanin povjerenik Gajretov u Mihajlo Rašić, Zijabeg Krupić, H. Hamdija lsakagić Cazinu poslao je K 58 67 od zabave priregjivane dne i sakupljač 50 h. 24. pr. mj. u Cazinu. Asmibeg Paloš veleposj. iz Sarajeva poklonio Dobrovoljne priloge su darovali ovi prijatelji je Gajretu jedan dio kamata što je dobio na uložnu našega napretka: Ispostava privilegovane zemaljske glavnicu u iznosu od 38.50 K. banke iz Bihaća K 2 0 .- ; Adolf Chlonpek gruntovIzet ef. Sarajlić, upravitelj osn. šk. u Ustikolini nićar u Cazinu K 5.—; po 2 K: Arop Lidjan iz Lid(kot. Foča) poslao je K 18.75, za „Firdusov fond" koju jana, Alaga Muhamedagić iz Skokova, N. Sudčević, je svotu sakupio prigodom godišnjice smrti merhum Nazif ef. Topić, Mehmed ef. Topić> N. N. Aleksander Alibega Firdusa. Priloge darovaše: I. Sarajlić K 3.30, Todorović kancelist, Murataga Alagić podnačelnik, Mustafa ef. Rahmanović K 3.—; po 2 K: Azizbeg Meho Badić cipelar, Jovan Bilbija, Miloš Grgić ausČengić i Dervišbeg Čengić; po 1 K: Huseinaga Baj- kujtant, N. N., svi iz Cazina. Mehmed Dželalagić te­ raktarević, Ahmed ef. Mulabdić, Hrustanaga Muković, žak iz Ostrožca, Alaga Badić iz Gnjilovca, Mile BoHadžanaga Džano i Nikola Mazić; po 60 h: Smail- gunović iz Vrela K 1.20; po 1 K: Hasanaga Sulejbeg Čengić i Ahmed spahija Borovina; po 40 h:Su- managić trg. iz Velike Kladuše, Ćamil Zarifović, Veljko Ijaga Omerbašić, Avdaga Šukalo, Mujaga Kunovac, Avramović porez, oficijal, svi iz Cazina, Marko N. Ahmedaga Gradišić i Salihaga Delahmetović; Zulfibeg Ilija Ingjić porezni vježbenik u Cazinu, Osman Hadžalić iz Slatine, Ibrahim Džaferović iz Glogovca. Čengić 30 h i Murataga Kunovac 20 h. Mahmut Avdić iz Plane kod Bileće poslao je K 7.50 Ibro Aličajić iz Tržca, te Hasan Bašagić cO h. Hafiz Abduselam ef. Džumhur predsjednik pod­ koju je svotu sakupio prilikom ženidbe sina mu Osmana. Priloge darovaše po 1 K: Bušaga Avdić trg., Mah­ odbora Gajretova u Konjicu položio je Gajretu K 183.92 I to: od zabave priregjivane dne 5. o. mj. u mut Avdić, Osmanaga Avdić. svi iz Plane i Mehmedaga Bžubur iz Gacka; Bećiraga Avdić iz Plane 83 h- Konjicu K 171.32 te K 12.60, koju je svotu sakupio Avdaga Gjapo iz Plane 60 h; Arifaga Gjapo 50 h. Islambeg Agić u Bjelimićima. Salihaga Šehaganović iz Travnika darovao je po 40 h: Hanuma Ibre Avdića, Hanuma Osmana Avdića, Sejda Avdića i Suljaga Avdić Mujagin; svi iz Gajretu K 3'— povodom postignutog sporazuma izmegju muslimanskih stranaka i Salihaga Prušćo K 3 Plane. �246 Na svršetku sjednica vakufsko-mearifskog sa­ bora, položila su ova gospoda kao svoje dnevnice Gajretu: Hafiz Sulejman ef. Šarac reis K 69.74 Mahmutbeg Fadilpašić K 39.86, Dervišbeg Miralem 10— Hamdibeg Džinić K 29.86. Hamid ef. Svrzo pravnik položio je K 5.10, koju je svotu sakupio Dervišbeg Čengić megju prijateljima na Kiseljaku. Salih ef. Tomić berber u Sarajevu položio je je K 2.60 koju je svotu sakupio u veselom društvu u Visokom. Sakib ef. Korkut položio je iz kašice br. 478, koja se nalazi u vakufskom ravnateljstvu, K 31.06. Ćašif ef. Mulahusić povjerenik Gajretov u Brč­ kom poslao je K 100, koju je svotu darovao Mehmedaga Kučukalić povodom zasijedanja na načelničku stolicu u Brčkom. U Livnu je održala srednjoškolska omladina muslimanska i katolička „Pučku svečanost", od koje Vs čistog prihoda lula namijenjena Gajretu pa je do­ nijela K 109— prihoda. Neka je čast, hvala i priznanje svima prilagačima ovih humanih priloga. Natječaj. Glavni odbbor-»Gajreta« objavljuje, da će za ove škol. god. (1911/12.) podijeliti jednu stipendiju iz »Firdusova mearif. fonda«, na koju mogu kompetovati oni valjani a siromašni učenici, koji će pohagjati Šer. sudačku školu u Sarajevu i obvezati se, da će po svršenoj nauci nastaviti studije na »Darul-fununu« — »Dinijje-šubesi« u Carigradu. Izabrani Gajretov štipendist biće smješten u in­ ternat spomenute škole, gdje će mu se plaćati čitava opskrba. Molbe treba poslati do konca Ramazani'šerifa na glavni odbor. U h v a tio g a z a r i j e č : — Bankir (novomknjigovogji): — Iskreno da Vam kažem, milije mi je, kad su moji Činovnici oženjeni. — Tako, pa onda molim vas, dajte mi važu kćer. Iz škole. U čitelj: — Koliko Je u jednome danu sati? U čenik: — Dvadeset 1 pet. U čitelj: — Kako dvadeset i pet? Zar si zaboravio, da sam jučer o tome govorio i kazao, da jedan dan imade 24 sabata ? U čenik: — Jest, to ste jučer kazali, ali ste danas rekli, da je dan postao duži za čitav jedan sahat. O z b ilja n čovjek. G im n asista : — Gospodjice, zašto vi nećete, da saslušate moje ljubavne izjave? Ta ja sam ozbiljan čovjek . . . jučer sam počeo da pušim kroz nos. Poruke i odgovori uredništva. S a l k o M u l a h a s a n o v i ć , B. B r o d . — Želji Vam ne možemo udovoljiti, jer ovo je nov prevod, koji šš prvi put štam pa — odlomak po odlomak — u „Gajretu". Kad stvar bude potpuno prevedena i otštampana, možda ćemo je izdati zasebno — na za­ htjev čitalaca. Selam! M. G. — „Stara priča" i ako je dosta zgodna stvar, nije za naš list. Uzrok ćemo Vam reći us­ meno, kad se navratite u našu redakciju. Pošaljite što drugo! Selam! A. B-ć. — Ova stvar Vam nije ni za štampanje, a kamoli još za honorisanje. X. — Bpjio kejio pa^o uphmhtii aothuhu upoBo^. I l3Bo»mTe naH ra caiio aocjiaTH. Ce^an! I. Ed. — Ne možemo prihvatiti Vašega predloga u pogledu otvorenja one nove rubrike u našem listu. Ovakve stvari mogu da se uvrste kao članci lista i mi ćemo rada uvrstiti svaku stvar, koja bude zgodna i prikladna za naš list. Ovo što ste nam poslali ne svigja nam se. Selam! K broju 164./142. i. H. Sale i dosjetke. S i g u r n o s r e d s t v o : — Strogi profesor pitao na ispitu medicinara: — Koji su lijekovi da se čovjek dobro oznoji? Kandidat izregja sve što je znao, a na to ćc reći pro­ fesor: — Ako ne pomogne to, šta ćete onda? — Onda ću ga poslati vama na ispit, — odgovori gjak — budite sigurni, da će se oznojiti. To z a Bj u t r a . — U jednom puku narednik izdao zapo­ vijest, da svaki onaj ko se opije, ima sjutra dan doći na raport. Poslije nekog vremena javi se kaplar: — Gospodine naredniće, javljam vam, da sam juće bio pijan. — Ali ti si i danas pijan, reče narednik. To ću vam sutra javiti — odvrati nato kaplar. Sarajevo, dne 28. jula 1911. Natječaj. Školska godina 1911./I912. počinje na ovdašnjoj šeriatskoj sudačkoj školi na 7. oktobra 1911. godine. Za rečenu će se školu podijeliti nekoliko bes­ platnih mjesta, i to u prvom redu onim aspirantima, koji su svršili najmanje I. godište šerijatske sudačke škole o svom trošku. Besplatna mjesta, koja iza ovakovih aspiranata preostanu, podijeliće se onim kandi­ datima, koji steku na prijamnom ispitu za I. godište najbolju ocjenu, a uz to budu siromašni. Ostali pitomci, koji možda budu primljeni u I. godište, mogu �247 dobiti ovakva mjesta istom nakon jedne godine, pošto Iskaz dokažu, da su u nauci dobro napredovali, dakle počet­ dobrovoljnih priloga na Gajretovoj zabavi u Mostaru, koju kom II. godišta. je priredila muslimanska srednjoškolska omladina na dan 1. augusta 1911. godine. Ostali kandidati, koji udovolje na prijamnom ispi­ tu, primaće se kao takovi pitomci, koji će za opskrbu Dobrovoljne priloge darovaše: Po 10 K: Musli­ (odijelo se isključuje) plaćati mjesečno od prilike 50 mansko trgovačko udruženje u Mostaru, Filijala Ze­ (pedeset) kruna. Takogjer mogu biti primljeni u zavod maljske banke u Mostaru, Hrvatska centralna banka, i vanjski pitomci, koji će se brinuti za svoju opskrbu Srpska banka u Mostaru, Srpska banka Sarajevo, Diz­ dar Muhamed eff. profesor gimnazije, Ljuta H. Derviš, izvan zavoda. Kakvo je osposobljen je potrebno za primanje u eff. vjeroučitelj gimnazije, Marczel Artur pl. okružnik, gornji zavod, to sadržava § 6. štatuta šerijatske su­ Deftedarević lbrahimbeg kotarski predstojnik, Bockendačke škole (Glasnik zakona i naredaba od godine heim divizioner, General-Festungskommandant Mauder, 1887. str. 60.) pri čemu se primjećuje, da će se oni Drače Ibraga trgovac, Haramy hotelir, Mandelbaum molitelji, koji su svršili donju gimnaziju, pri primanju Josef, Rosenfeld Moritz, Budimir Ilija, Papo I. Daniel, Braća Kajtaz, — svi iz Mostara; Braća Mrčić, čap­ u prvom redu u obzir uzeti. Naročito se upozoruje na to, da će se na pri­ ljina. Po 9 K: Ribica et Efica; po 6 K: Arpadžić Mujamnom ispitu zahtijevati od kandidata znanje iz ovih stajbeg i Bajrović Mahmutaga; po 5 K: Ridžanović predmeta: H. Abdulah eff. muftija, Lemeš Ibrahim ef. šerijatski 1. arapska gramatika i sintaksa. sudac, Hadžiomerović Muhamedbeg, Braća Kajtaz H. 2. arapsko pismo i to husni hat i imla (lijepo Ragib eff., Araća Velić, Spahić Mehmed eff., Hakalo pismo i pravopis). Ibrahim, Berberac Memišaga — svi iz Mostara; Bah8. (za one kandidate, koji nijesu svršili donju gim­ tijarević Hifzi eff,, Banjaluka, Krulj dr. Uroš, Šola naziju, najmanje) iz srpsko-hrvatskog jezika: glatko Uroš, Šahin i Milićović, Peško Miho, Šantić Pero, čitanje i razumijevanje pročitanog, čisto pismo, zna­ Perin i Milićević, Brstina Lazar, Hrvatsko pjevačko nje gramatičkih dodataka III. i IV. čitanke za osnov­ društvo „Hrvoje“, Dragojilo, Foderer, Schneider, BOhm Max, Sadik Danon, Max Vregg, — svi iz Mo­ ne škole u Bosni i Hercegovini. 4. iz računstva: četiri vrste računanja cijelim bro­ stara. M. Frisch et SOhne iz Beča. Po 4 K: Bakamojevima i'desetičnim razlomcima, te usmeno računa­ vić, H. Jusufbeg, Alajbegović Ali eff. Dokić Špiro, nje manjih običnih razlomaka. M. Blažević, apotekar — svi iz Mostara. Po 2 K: Molitelji imadu svoje obrazložene molbe putem Handać Salihaga, Muslibegović Hafiz eff., Šaban-čauš nadležnog kotarskog ureda, odnosno vladinog povjere­ Arnaut, Kafana Bristol, Grebo Derviš eff. Hasanefendić, nika za zemaljski glavni grad Sarajevo tako otpre­ Salihbeg, Braća Pužić Hasanagina, Ibrulj Salih, Orumiti, da najdulje do 15. septembra ove godine ze­ čević Ibrahim eff. Duranović Ahmetaga, Hadžiomero­ maljskoj vladi prispiju. Pri tome treba osobito paziti, vić Memišaga, Pužić Hafiz Husein eff., Kević i dru' da prilozi, kao liječnička svjedodžba, izvadak iz po­ govi, Buljević Husaga, Kurtović Alaga stolar, Ćemalopisa žiteljstva, svjedodžbe o pohagjanju škole i dobrom vić Salihaga, Efica Nazif, Hadžiomerović Alaga, Ug­ vladanju; kod onih pak koji mole besplatno mjesto, ljen Omer ef., Rašid H. Hafiz, Hasanefendić Mujaga, takogjer i svjedodžba o imućtvenim prilikama, molbi Džidić Muharemaga, Efica Šaćir, Mezić Šukri eff., Milavić Hamid, Koluder Avdija, čišić Avdaga, Kotlo priloženi budu. Izuzeti su od doprinašanja ovih svjedodžaba oni Omeraga, Muštović Omeraga, Kudin Omeraga, Jahić molitelji, koji su već pitomci šerijatske sudačke škole, Ibrahimaga, Mrkonjić Ibraga, Mujić Ibrahim eff, Hin’ pa sada mole samo za besplatno mjesto. Oni treba do Muhamedaga, Behmen Mustafa eff., Avdija Bašić, da prilože samo pošljednju svjedodžbu šerijatske su­ Sabit Gačanica, Pop Vlado Gvozdenović, Popo Salih, dačke škole i svjedodžbu o imućstvenim piilikama. Obit. Bornen, Kurtović Milan, Jovo Jelić, Milušić MiOni kandidati, kojih osposobljenje propisanim za­ lisav, Jovo Jović, S. ćorović, Jurković Ljubo, Madžar­ htjevima bude odgovaralo, biće pozvani za 2. oktobra ska banka i trgovačko udruženje, Gajger Anton, Butove godine i slijedećih dana na prijamni ispit, koji je tazzoni i Venturini, Pacher i Kisić, Anna Bria, Grgjić u § 6. spomenutog štatuta odregjen. Luka, Zadro Petar, Bjelobrk Hadžija, Šandrk Ivica, Zemaljska vlada za Bos. i Herceg. Isuffi Ivan, Pero Kisić, Milić Mihajlo, Komad Dušan, Kovačević Nikola, Kvesić Anto, Hordić Simo, Knežić, * Lazar, Zubac Boško, Arnelli Ljubomir, Miljević Jovo, Odbor »Gajreta« takogjer je zaključio podijeliti Smoljan Ivan i Bilić Milan. — Po 3 K: Hadžiosman na Stipendije u ovoj školi K 1.500. Molbe za ove Sti­ Salih, Fazil Mehmed eff., Vilogorac i Pala, Rajković pendije treba poslati do 20. septembra o. g. Drago, Zdunić Josip, Odiseus Mavrakis, Oborina Ljubo Milošević Mojo, Peško i Samardžič, Jelačić Gjorgjo i Risto, D. V. Petrović, Vuksan Petar, Šotrić Pero. — �248 Po 1 K 50 hl: Šahin Ljubomir. Po 1 K 40 hl: Hrvić Muhamed. Po 1 K: Terzić Dimitrije, Misita Uroš, Skočajić Branko, Pero Milićević, Jovo Buha, Ašik Ahmed, Vujičić Risto, Bubić Mehmed, Krpo Sulejman, Komad Božidar, V. i B Kosjerina, Ćemalović Hasan, ćišić Jusuf eff, Balić Avdo, Gjugja Smailaga, Dizdar Avdaga, Giovani & Comar, Mikić Nikola, Hajon David, Kajtaz Lebibbeg, Halilović Frano, Aničić Krešimir, Bošnjak Dušan, Ajkić Hasan, Malenica Andrija, ćorović Risto, Simo M. Kovačević, Ramić Hasan, Ridžanović Dervišaga Deronja Alija, Pužić Muhamedaga, Karadža Hasan, Jerem ić Risto, Pavić Risto, Pop Dučić, Samardžić Tane, Velagić Omerbeg, Brajilović Osmanaga, Dursum Risto, Ugaš Nikola, Precca Andjelko, Torlo Mujaga, Kalajdžić H. Salihaga, Popović Lucija, Dreč Jeremije, Njunjić Jovo, Ivanišević i Mihajlović, Fazlinović Alaga, Erić Ivan, Blanić Jovo, Grković Dušan, Bajgorić Memišaga, Tuta Jovo, Pejović Tošo, Slišković Ivan, Braća Bebek, Potur Osmanaga, Humo Ahmetaga, Velić Husaga, Pala Zulfaga, Velić Hrnjica, Vukičević Omeraga Kovač Toma, Beklija Hakija, Čatrnja Omeraga, Voljevica Vejsilaga, Brajilović Halil, Sefić Mujaga, Gjukić Mehmedaga, Hadžiselimović Sabitaga, Orio Salihaga, Kalajdžić H. Bećir, Grga M. Smoljan, Trebinjac H. Mujaga, Milavić Muhamedaga, Jonjić Memišaga, Tik vina S. Muhamedaga, Muhamed Hadžić Mujagin, Aleksić Milan, Braća Balić, N. Zukanović, Slipičević Mu­ hamed eff., Šehušić Salih, M. Hadžajlić, Torgul Aleksa, Stanić Ivan, Tikvina Avdaga, Vučijaković Hafiz Hasan eff., Kurtaga Stjepan, Mujić Ali eff., Suton Martin, Butum Hafiz Muhamed eff, Benco Ivan, Ćemalović Ibra' himaga, Ćemalović Husaga, Arapović Mato, Duranović Alaga, Mahtnutaga Brkan, Gollmitzer Filip, Gostiona „Mirko14, Balić Avdaga, Karabeg Salihbeg, Sefo Seferaga, Blagajac Mujaga, Hadžimehmedagić Hafiz eff., Vujović Simo sudac, Ivanišević Dr. Dušan, Ćerny Josef, Sinovi R. Sajin — svi iz Mostara, Zećo Ibraga Jablanica. Po 80 helera: Čatrnja Husaga. Po 70 helera: Mi* jatović Ljubo; po 60 helera: Fazlagić Omer, Sarač Džafer, Pužić Mujaga, Drljević Avdaga, Ilić Jozo,Šunje Avdaga, lbrulj Hasanaga, Kotlo Omeraga, Šešelj Leo, Šemić Avdaga. — Po 50 helera: Karahodžić Latif, N. N., Milićević Juraj, Kiihn Berta, Gospojica N. N., Demirović Salihaga. — Po 40 helera: Drljević Hamidaga, Imamović Hifzo, N. N., Milićević Ivan, Kašiković Branko, Avdić Hamzo, N. N., Bajrić Selim, Doko Blaž, Karačić Jozo, Ciglić Frano, Bajgorić Husaga, Šašić Omeraga, Novo Ibraga, Smoljan Stjepan, Boraš Ivan, Mačkić Meho, Taso Omeraga, Spahić Memišaga, Vila Hasanaga, Ćenanović Ibrahimaga, Burynyk Nikola. — P o 30 helera: Raljević Mehmed, Topuzović Muhamed, ć ib e r Osman. — Po 20 helera: N. N., Jakirlić Omer, 3a ypeflHniuTBo OAroBapa: Ocaan T>mkhI.. Braća Bajrić, Kurt Ahmed, Čupina Alija, N. N., Tuponja Giorgjo, Vuković Todor, Bukovac Zajko; Po 10 helera: Oručević Jusuf, Drinović Andrija, Siše Omer. Suton Ante i Dragnić Omeraga. — Ukupno 657 kruna i 40 hl. Potpisani pododbor svima posjetiocima i darovateljima najsrdačnije se zahvaljuje. Pododbor „Gajreta44 u Mostaru: Revizor: A l a j b e g o v i ć Ali eff. Predsjednik: K a j t a z Ibrahim eff. Izkaz dobrovoljnih priloga „Gajrctove" predstave, koju je pozorišna družina Gj. Protića priredila u Brčkom u korist „Gajreta." Dobrovoljne priloge darovaše ova gospoda: Dr. Haršani odvjetnik K 5.90, Dr. Ilija Vidović župnik $ K; Gjorgjo Bobarević trg. 5 K; Filijala agrar­ ne banke 5 K; po 4 K: Gustav Proche, Ignjo Jova' nović trg. i Klimpel trg; po 3 K: Dr. Abdullah beg Bukvica liječnik, Mehaga Mahmutagić trg, Šefko Mulaibrahimović i Savo Ćelović; po 2.50 K: N. N. Husembeg Salihbegović veleposjednik i Finci; po 2 K: Dr. A. Goldfinger sudac, Mato Boškić, Franjo Mihajlinović sudac, H. Abdaga Kučukalić trg , H. Fehimaga Kučukalić trg; M. Zsitter trg., Marko Brandais trg., Vojko Kolaković direktor, Josef Veil trgovac, Josef Baner hotelier, Jusuf M. Zejčinović trg., Isak Alkalay trg. Stevo Gvjetković, H. Mehmed Mušanović, Hasan Dautović pekar, Mitar Kolaković, Dr. A. Babić liječnik, H. Fehim Salihodžić posjednik i Miško Jovanović trg. Ibrahim ef. Edhemović bankovni knjigovogja K 1.50; po 1 K: Bego Dervišević trg., Maksud ef Trabozanli, Savo Angjić, Avdo Imamović trg., Josef Polak trg., Mujaga Pa.šalić, direktor islamske banke, Ibrahim Omerović trg , Braća Mulaosmanović trg., Mehaga K antar džić, Salihbeg Zaimović posjednik, Meho Glinac po­ sjednik, H. Hasan Novalija trg., Teofik ef. Sulejmanović trg., Omer ef. Kapić učitelj i Omer Mehic učitelj svi iz Brčkog. Omer Sprečić mesar, 60 hel; po 50 h: Tajnik Bosanac, Mehmed Novalija, Kasim H. ibrahimović trg., Jovo Jojić, H. Mustafa Mujanović, Avdo Džindić, Omer Pinjo cipelar; po 40 hel: Ibrahimaga H. Sadiković trg., H. Hasan Hasanefendić i Ali Riza čaušević činovnik islamske banke; po 20 hel: Mujo Ajanović činovnik islamske banke, Alija Begić činov. isl. banke, Mahmud Husić trg. Omer Klebić berber i Said štetić i N. N. K 1.70. Ukupno K 157.50. - Islamska dion. Štam parija. - Za uredništvo odgovara: Osman Gjlklć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/54a2793779fad6f734d70a31d8aa3caa.pdf 61fd373bef1a3b49981d0ae324bff094 PDF Text Text BPOJ 17. BROJ rOAHHA IY. GODINA T ajpeT JIHCT 3A £PyfflTBEH E DOCJIOBE M 3 A HA PO AHO IIPOCBJE'RMBAHjE. H3JIA3H CBAKOr 1. h 15. -------y M jEC E ii;y.-------B^acmnc: apjhitbo „r.ijpeTu - ypeziHHK: Ocaan 'iiHKiih. — Vlasnik: Društvo „Gajret“. - Urednik: Osman Gjikić C A P A J E B O , 1 ceirreiHipn 1911. — \r i\ j U .j I^ojeHa je jibctj : sa Eocay h XepneroBBHy n AycTpoyrapcKjr jioaapiajj, sa HJiaaoBe, Tajiefiy, yweHHKe b Tesane 2 K, sa sesjian oB e 4 K roflnmH.e. 3a cbb ocTajie seM.te 10 ijipaBaKa. HojeflHHH ćpojeBH cTajy 20 xe.n. ilen.iaf,eiia ce nnCMa ne npHMajy, I’yKonncB ce He apafeajy. — IlpeTnjiaTa h pyKonncH maji>y ce Ha »ffpecy: „FajpeT 11 — Capajeso. a j \j . — S A R A JE V O , 1. septembra 1911. C ije n a je l i s t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, z a n e č l a n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Ove godine je ta slika pred školskom zgradom naročito krasna oku, naročito draga Svršio se dvomjesečni raspust, istekao srcu, jer u njoj, više nego ikada do sada, je osmonedjeljni odmor školske omladine i vidimo naše, islamske mladeži, koja je takogje nastupila nova školska godina 1911./12. Naša dohrlila na vrelo nauke. Jest, ove godine je školska mladež ostavila je vesele i bezbrižne više nego li ijedne godine do sada upisano zabave i slatka omladinska veselja; ostavila je muslimanskih učenika u srednje škole, što nam mili krug svoje braće, sestara i rogjaka, njež­ dokazuje, da se i muslimanski elemenat pre­ nu ljubav svoje drage majke i miloga oca i nuo iz dubokog sna i progledao bistrim, ne­ pohitala natrag u školu, povratila se natrag pomućenim okom oko sebe i upoznao svoj knjizi i nauci, da produži odanle, gdje je prije položaj. Nauka je jedino oružje, s kojim se može u današnjem vaktu vojevati i izvojevati dva mjeseca presjekla. I kaoono marljive pčele kadalijepog prolje­ pobjeda svojim ličnim i svoga naroda intere­ tnog dana izagju pred svoju košnicu, pa oko sima. To je napokon uvidio i naš millet, pa nje lagano oblijeću lepršajući tiho i mekano eto sada i naša mladež nije kao nekada u žuboreći, onako se i naši omladinci skupljaju rijetkim pojedinim slučajevima, nego u velikom oko školskih zgrada, gdje se vrše upisivanje broju zastupana po svima srednim zavodima i i prijamni ispiti. Na onim svježim obrazima zanatlijskim i stručnim školama. Ali, avaj,',koliko god nas mora ispunjavati ogleda se slika zadovoljstva, u živim i bistrim pogledima zrca se radost i sreća! O, kako je radošću i veseljem, što naprijed istaknute či­ lijepo pogledati ovu krasnu sliku! Kako je njenice možemo konstatovati, ipak nam mora ugodno svakom rodoljubivom srcu kada vidi, teško pasti činjenica, da je broj ovogodišnje kako se naša mladež okuplja oko škole, toga djece, koja se upisaše u srednje škole, za preko živog vrela znanja i umijenja, gdje će svoju 100 manji, nego što je mogao biti. Manji je dušu oplemeniti, svoj um prosvijetliti i svoju zato, što nam je falilo sredstava, da bi se sva volju i karakter učvrstiti i očeličiti tako, da ona siromašna djeca opskrbila, koja su želila poslije nekoliko godina, stanuvši na fizičku produžiti nauku na srednjim školama. Stotina snagu, stane i na snagu moralnu i intelektu­ bogoštovnih državnih štipendija, nekoliko de­ alnu i da postane u svakom pogledu sposobna setina Gajretovih, a osim toga štipendije grad­ za život, rad i borbu u novom modernom skih općina i drugih ustanova, koje su date učenicima, što se nanovo upisaše — sve to vremenu. Na početku školske godine. �250 nije bilo dovoljno, da bi se podmirili svi oni koji su želili, da nastave nauke, ali kojima to siromašno stanje njihovo nije dozvoljavalo. A da ove konstatacije moraju zaboljeti svakoga rodoljuba i prijatelja svoga naroda d tome i ne sumnjamo i mi baš stoga i pišemo ove redove, da bi rodoljubi i prijatelji svoga naroda i njegova napretka u što većem broju pohitali u pomoć „Gajretu“ i svojom materi­ jalnom i moralnom potporom ojačali ga i osnažili tako, da od sada ne budemo imali povoda uzdisati i teškim srcem javljati o tome, da se ijedno naše dijete moralo vratiti iz škole kući, jer se nije moglo izdržavati. Treba svi da se prihvatimo blagotvornog posla na Gajretovim poslovima, kako bi ga postavili na onu visinu, gdje bi trebao da bude i kako bi mogao, da svima molbama valjane a siromašne djece udovolji. Gajret, braćo, ako boga znate! Hazim MuftiĆ. Važenje o islamskim šartovima ilVI «|IYjl Jf Ovo o čemu ćemo sada gdvoriti u prvi mah iz­ gleda, da je za djecu, ali kad se malo bolje promi­ slimo o važnosti same stvari i kad promotrimo veliki naš džehalet, onda ćemo se osvjedočiti, da u nas imade djece i od šesdeset godina. Ko je imao prilike ispi­ tivati vjersko znanje našeg naroda, taj je mogao vidjet1 vrlo žalosnih primjera. Svrha života jednog Muslimana jest, upoznati svoju uzvišenu vjeru, po njoj se vladati, te biti u svako doba pripravan svijetlo obraza i čiste savjesti preći na onaj svijet. Dakle, svako bez razlike, od cara do prosjaka, dužan je naučiti trideset i tri islamska šarta i po njima se vladati, a uz to još upoznati u koji red spada koj1 posao, od ono osam efžlimukjellefina (farz, vadžib' s u n e t. , .) Svaki otac kako je dužan svoje dijete do buluga hraniti tjelesno, tako je dužan naučiti ga u vjeri, jer kad postane balig, padaju i sve dužnosti na čovjeka, pa ako ne budemo dijete za rana navijali, neće ići, kao ni sabat, koji nije navijen. Os-m zajednička 33 šarta, svak je još dužan svoga zvanja (zanata) znanje naučiti. Čovjek najprije počne sticali znanje u svom domu od roditelja i druge rodbine; zato roditelji, ako su svjesni, nastojaće, da to znanje, koje njihovo dijete u kući dobiva, bude vrijedno i korisno i da ne bude natrunjono kakvim besmislicama. Poslije, kada dijete odraste, šalju ga roditelji u mekteb i u školu, da tamo postigne vjersko i svjetsko znanje u većoj mjeri, koje mu roditelji nijesu bili u stanju kod kuće predati, a koje je svakome nužno postići, ako želi sa svijetom ljudski živiti. Nu valjani i razumni roditelji ne će i tada napustiti brige i nad­ ziranja oko svoga evlada, nego će dijete kod kuće ispitivati i ponavljati s njime ono, što mu je hodža ili učitelj u pmktebu zadao. Stečeno znanje u mektebu i u školi, kao i ono u kući, razborit čovjek neće za­ boraviti, nego će se s njime u životu pomagati i ko­ ristiti, a trajno razmišljajući o svojoj vjeri i životu, ako vidi, da mu je što nejasno i nerazumljivo, pitaće nekoga, da mu to rastumači. Ko nauči vjeronauku i onoliko svjetskog znanja, koliko mu je kao Muslimanu farz naučiti, pa to bez­ razložno zaboravi i zabaci, sličan je ćoravoj, nezahval­ noj mački, koju ljudi obično bacaju u duboku vodu, svezavši joj za vrat težak kamen, da se ne bi opet plivanjem spasila. Jer ono, koliko je Bog Džellešanuhu odredio da treba naučiti, jest vrlo malo tako, da se može sa vrlo malo truda postići, a vršenje vjerskih dužnosti na te­ melju postignutog znanja je takogjer lahko, a pored toga još i vrlo korisno. Kada na prama tim dužno­ stima, kojima je Bog nas zadužio, izmjerimo i uspore­ dimo samo jedan dar, koji nam je Bog darovao — a nije bio na to prisiljen — na prim jer oči, onda mo­ žemo reći, da nijesmo u stanju Bogu zahvalnosti is­ kazati ni hiljaditi dio, pa kad bi stostruko vršili ono, koliko nam je naregjeno. Jedno oko, kakvo je Bog darovao čovjeku, nije u stanju načiniti cijeli svijet, a ni jedan čovjek ne bi dozvolio, da mu se oko iskopa, pa kad bi mu za njeg nudili sve što na zemlji imade zlata, srebra i dragog kamenja. Osim očiju, još je nebrojeno darova Božijih, koji su ljudima poklonjeni, da ih uživaju, samo o njima treba razmišljati, pa ko o tome računa vodi, ne će propuštati vjerskih dužnosti i ne će nikada s uma smećati, da treba trajno misliti na Boga (dž. š.) i uvijek mu zahvalan biti. U nas u Bosni s kraja do na kraj, uzduž i po­ prijeko — ne zna se od kada — zavladala je velika nezahvalnost naprama Bogu, zavladao je strašan dže­ halet. Toliko je neznanje zavladalo, da bi trebali svi odrasli ljudi ustati, te svakoga bez razlike tjerali u mekteb na nauku, a neposlušne bi trebali žandari sa bajunetama nagoniti! Pitaš stara čovjeka od pedeset i više godina : šta su islamski šarti, ili koje je prvi islamski šart, a on se nagje u neprilici i na sve se načine izmotava, da �251 li dokaže kakvi su »važni« uzroci po srijedi bili, pa on to ne zna, ili je nekada znao pa zaboravio: »Ostao sam iza oca nejačak!« — »To sam ja davno učio!« — »To se u nas nije tako učilo! — »Hodao sam po najmu«. — »Nije me imao ko naganati«. — »Ja se bavim o težakluku«'. — »K6 sirotinja! — »Ja znam samo ovo oko namaza«. — »Ne znam, pa da glava ide!“ — i tome sličnih odgovora ćeš na hiljade dobiti na najjednostavnije pitanje, a da i ne govorimo o pi­ tanjima: šta je to redi farz, haram, sunet; gdje je kibla i t. d., jer ovaka su pitanja u narodu već po­ stala visoka akademska pitanja. Osim novog naraštaja, koji pohagja mektebi-ibtidaije, .megju ostalima je iznimka, ako ko znade u Kur-anu učiti ili pomagati se za kitabima prevedenim na naš jezik, a pisanim arapskim pismom. Pokušaš li ispitivati našeg seljaka, ili običnog gragjanina, da li umije misliti i da li se ikako brine za svoju dušu, tu ćeš se još više iznenaditi, jer ćeš se osvjedočiti, da naš narod živi u nekakvoj tmini u nekom vrlo dubokom snu, a ono što se m iči i po nešto radi, to je samo mehanično kretanje živih i još neutrnulih mišića. član koji ne poznaje pravila'drlištva, kojem pri­ pada, smatra se, da se ni ne drži istih, nu ipak se ne poznavanje pravila jednog običnog društva pojedinom članu može nekako ispričati, jer postoji odbor sa predsjednikom na čelu, koji nad društvom bdije, ali ne poznavati pravila svoje-vjere, za koja je svak za se odgovoran, ne može se nikako ispričati, jer vjeru mora svak za se imati i što ko zaradi, sam će na prama svojoj zasluzi nagradu dobiti, isto kao kad Mujo metne sebi komad šećera na jezik, on sam osjeća šećerovu slast, dočim Hasan te slasti ne može osjetiti, dok i on sebi ne metne drugi komad šećera u usta. Naša vjerska pravila su vrlo kratka, jednostavna i razumljiva, te je osim grjehote, još i velika sramota ne poznavati ih. Da to dokažemo, mi ćemo ovdje izbrojiti to ne­ koliko paragrafa, a to su 33 šarta, koja mora svako znati i po njima se vladati. • Svi mi bez razlike staleža (Šejhul-islam, car, ka­ dija, muftija, hodža, hadžija, trgovac, težak, zanačija, muško, žensko, malešan, velik, bogat, siromah) mo­ ramo poznavati 33 šarta. Ta 33 šarta dijele se na šest hrpa: 1. Islamski, 2. Imanski, 3. Abdeski, 4. Gusulski, 5. Teiemumski i 6. Namaski-šarti. Islamskih je pet —: 1. Kjelimei-šehadet donijeti ovako: < b U < # W I M i)l ■Vil, to znači: Ja svjedočim da je Bog jedan i da je Muhamed pejgamber božiji poslanik. 2. Pet vaktova namaza klanjati, 3. Ramazan postiti. 4. Zećat dijeliti i 5. Ko je mogu­ ćan na Kjabu ot'ći. Imanskih je šest: 1. Ja Boga vjerujem. 2. Ja božije Meleće vjerujem. 3. Ja božije Kjitabe vjerujem. 4. Ja božije Pejgambere vjerujem. 5. Ja vjerujem, da će doći kijametski dan i 6. Ja vjerujem da je sve, što se god dogodi, s božijom odredbom. Abdeskih je 5: 1. Lice umiti. 2. Ruke do iza laktova oprati. 3. Četvrti dio glave mesh učiniti i 4. Noge do iza članaka oprati. Gusulskih je tr i: Usta izaprati. 2. Nos izaprali i 3. Sve svoje tijelo oprati. Tejemumskih je tri: 1. Nijet učiniti. 2. Udarili dlanovima po čistoi, suhoj zemlji, pa s njima mesh učiniti lice i 3. Udariti dlanovima po čistoj zemlji pa s njima mesh učiniti ruke do iza laktova, a tejemum se uzima kad nema vode, ili je ima, ali se ne može upotrebiti. Namaskih je dvanaest i to šest prije namaza i šest u namazu: 1. Abdest, gusul ili tejemmum uzeti. 2. Očistiti tijelo, odijelo i ono mjesto gdje će se kla­ njati, ako su zanečišćeni. 3. Pokriti tijelo, kuda ne valja da drugi vidi. 4. U pravo vrijeme klanjati. 5. Kibli se okrenuti. 5. Nijet učiniti za namaz, koji se kani klanjati. 7. Pri ulazu u namaz iftitahi-tekjbir donijeti, a to je dići ruke naprama ušima i reći: Allahu-ekber! 8. Stajati na namazu. 9. Učiti Kur-an. 10. Na ruću’ se sageti. 11. Na sedždu pasti i 12. sjediti na kraju zad­ njega rećata. Ko bi prije brojenja ovih šartova pogledao u sahat, uvidio bi da se ono što se mora naučiti, može za dvije dekike izbrojiti! Najviše upada u oči to, što narod ne poznaje značenja Kjelimei-šehadeta. Imade svijeta, koji je nekako nabubao 33 šarta, te ih znade izbrojiti, ali značenja Kjelimei-šehadetova nikako ne zna, nego veli: »To se tako uči!« i to je najveći znak, da je šartove samo nabubao, a da o vjeri nikada ništa ne razmišlja. Najveći uzrok nepoznavanju značenja Kjelimeišehadeta jest taj, što se kod nas uvijek nespretno pre­ davalo u sibjan-mektebima. Da čujemo svakdanji način prevagjanja te naj­ važnije rečenice: »Ešhedu, ja šehadetluk činim (ja ispatluk činim), srcem vjerujem, a jezikom ikrar činim ; en lailahe, da nema nikoga za ibadeta laik i musteh ik ; illallah osim jedan veliki Allah; ve ešhedu, ja opet šehadetluk činim, srcem vjerujem a jezikom go­ vorim, enne Muhammeden, da je doista (tahkika) Muhammed, abduhu, Božiji najpribraniji rob, ve resuluhu i božiji hak poslanik«. (Još se negdje ovoj dugačkoj i za djecu nepojmljivoj formuli dodaje: »Bog nam ga je poslao, da nam kaže Dini-hak i ahkjami šerijju!“). Kako se vidi, to je tako oduljena formula i tako isprepletena mnogim važnim pojmovima, a opet toliko nepraktično izmijeJana arapskim i turskim riječima, da je djetetu nije nikako moguće u razum usvojiti, a ni odrastao, ako se ne bude bavio daljnom naukom, ne može nikad pojmiti prave svrhe Kelimei-šehadetove. Opet bi nekako veći postotak naroda to vreme­ nom lakše zapamtio i razumio, da se je prakticiralo, �252 onaj pravi provod, odstranjen ^od onih nepoznatih ri­ ječi, naučavati,, premda se je i ova strana naučavanja prvog islamskog šarta u mektebima previše rastegla, jor u samom Kelimeišehađatu imade trinaest arapskih riječi, dočim se za prevod upotrebljuje što arapskih, što turskih i naših oko četrdeset, ili sa onim dodat­ kom : pedeset i tri riječi! Kjelimei-šehadet (riječ svjedočanstva) je vrlo važan šart u Islamu. Svaki Musliman i Muslimanka moli Boga, da nam to na smrtnom času bude poslje­ dnja riječ. I sretan je onaj, kome to nasib bude! Pa kad je to tako važna stvar, onda se mora dobro poznavati i razumjeti. Kjelimei-šehadet u Islamu slična je, tešpih olmasun, vojničkoj zakletvi, pa kako svaki vojnik prilikom unovačenja mora položiti propisanu zakletvu, tako svaki Musliman i Muslimanka mora u životu jednom izgovoriti tu »Riječ svjedočanstva®, s kojom svak za svjedočava, da je Bog samo jedan i da je Muhamed a. s. božiji rob i pravi božiji poslanik. Pravi prijevod od riječi,do riječi Kjelimei-šehadeta glasi: „Ja svjedočim, da neina bogova, osim sa­ mo jedan Bog i ja svjedočiVn, da je Muhamed njegov rob i njegov poslanik!1* i to je u dubu arapskog je­ zika sasvim dobro rečeno, nu za naš je jezik običnije u mektebima to prevagjati slobodnim prevodom, a to ovako: Ja svjedočim, -da je Bog jedan i da je Muha­ med pejgamaer božiji rob i pravi božiji poslanik! Jednak je sevap:- ili ga izgovarao arapski ili u prevodu kojeg bilo jezika, samo ako razumiješ što govoriš, jer Bog dž. š. znade sve jezike, dočim mi svakako moramo svoju vjeru poznavati na svom jeziku. Svaki otac i majka trebaju svoje dijete, — čim počme progovarati, — poučavati ga, da izgovara Kjelimei-šehadet kako na arapskom, tako i na našem jeziku, a onda mu to tumačiti i razjašnjavati, neka mu to budu prve riječi i prvi ders u životu. Kjelimei-šehadet sadrži u sebi dvije najglavnije tačke Islama, sa kojima se Islam u načelu odlikuje i razlikuje od drugih vjera. U prvoj polovici se svje­ doči, da je Stvoritelj i Gospodar svijeta samo jedan, dočim druge vjere premda ističu, da vjeruju u Boga one uz jednog i pravog Boga pridodaju božanstvo i nekim drugim bićima. U drugoj polovici Šehadetkjelime mi posvjedočavamo, da je Muhamed Alejhisselam istiniti božiji poslanik, koji je poslat, da svijet nauči pravu božiju vjeru, dočim druge vjere našeg Devletlije alejhisselama ne priznaju, premda u neke svece vjeruju — i s tim se navedenim dvjema raz­ likama najviše od Islama odalečuju. Izbrojena 33 islamska šarta kad se razumjednu, mogu se radi lakšeg zapamćenja skratiti na broj je­ danaest i to: pet Islamskih i šest Imanskih, jer se ona dvadeset i dva sadrže u drugom Islamskom (u pet vaktova namaza) a to su: abdest, gusul i tejemmum, jer su to pripreme za namaz, a ono dvanaest iiamaskih svakako naučavaju, kako treba klanjati. Osim toga može se i to još sve skratiti na broj pet, da se vidi, kako su islamski uvjeti razumljivi, praktični i jednostavni, a to je na ono pet Islamskih šarta, jer se ono pet Imanskih sadrži u prvom Islam­ skom, u Kjelimei-šehadetu, gdje se očituje: „Ja svje­ dočim i vjerujem, da je Bog džellešanuhu jedan!" — jer ko Boga dž. š. vjeruje onako kako to Islam pro­ pisuje, onda on svakako kao Musliman vjeruje i ono, što je Bog dž. š. zapovjedio da treba vjerovati, a to je: Meleće, Kitabe, Pejgembere, Kijametski Dan i da se sve dogagja sa božijom odredbom. Za to je i Pejgamber alejhisselam kazao: »Islam je osnovom na pet temelja: na svjedočanstvu da je Bog jedan i da je Muhamed Njegov poslanik; klanjanju pet vaktova namaza, poštenju ramazana, davanju zećata i hadžu\ Svak je obvezan Islamske šartove dobro naučiti i o. njima kao programu svoje uzvišene vjere uvijek razmišljati, te ako kogod nešto u vjeri ne razumije treba da se što prije pobrine, pa traži nekoga, ko će mu rastumačiti. (Ako u selu nema hodže, pritegni opanke pa hajde u grad; ako ne nagješ u gradu ni­ koga, ko će te naučiti, traži po cijelom svijetu!) Kako se treba brinuti za naučavanje vjere za se, tako se isto treba pobrinuti i za one, koji su o tebi zavisni: žena, djeca i služinčad. Život je kratak, treba ga mudro upotrebiti. Svaki minuli čas, više 3e nikada ne povraća. A vjera i do­ bra djela, jedini su imetak, koji se na onaj svijet nosi. Za to se treba gledati s tim imetkom čim prije obskrbiti, da te ne bi sm rt zatekla nepripravna, pošlo niko nema seneta, dokle će živjeti i kada će umrijeti. Život je sličan željezničkim tračnicama, a čovjek lokomotivi, koja tim tračnicama neprestano juri i ostavlja iza sebe trag megju šinama, natrag se ni­ kada ne povraća. Ove šinje će se svakome na koncu njegovog putovanja u obliku smotuljka urućiti, da požen^e šta je posijao! S. Sadi: S mojom ljubavi. Stajala je kraj prozora naslonjena na jastuk, a on je sa štapićem u ruci stajao kraj ograde i gledao pre­ ma prozoru — sav opojen nekim zagonetnim zado­ voljstvom i slašću. I ona ga je kroz »demirli pendžere« promatrala i osjećala je žarku ljubav, koja joj je grudi sve jače i jače nadimala. Razgovarala je o svim krasotama i sreći, što njih dvoje čeka — vidjela je, tako rekući, pred sobom put �253 posut najljepšim cvijećem — sanjala je, kako njih dvoje idu preko cvijetne poljane, saginju se i trgaju najmilije cvjetove, da njima okite grudi i mehke uvojke. Vidjela je, kako joj se krasni cvjetovi klanjaju, zavideći sreći njihovoj, a ona je onda pomišljala na one nezaboravne i slatke dane, kad je to cvijeće sa svojom bijelom i nježnom rukom sadila i zaljevala. On je eto stajao pred njom kod ogrdde i kao stijena šutio, samo da lakše može čuti svaku riječ njezinu, da mogne brže pogoditi svaku željicu njezinu, a ona je mjerila snagu i sreću svoju samo snagom i srećom onoga, koga eto neizmjerno, strastno, žudno i jako ljubi. Neka tajinstvena moć zametavala je ttag svakoj zloj pomisli, čak svakom atomu sebičnosti i ona bi najsretnija bila, kad bi se kao meka magla mogla ras plinuti i stopiti se s njim dati mu srce, dušu, dati mu samu sebe. Svaka riječ, koja bi se otrgla s njegovih rumenusana, padala bi na njezimo djevojačko srce — kao kaplja rose po rumenoj ruži. Zivila tako iz dana u dan kao ^u nekom čarob­ nom snu, a taj san je neizmjeran, neograničen, velik i snažan. Osjećala je puno i vidila ga je, kako mu u srcu gori neka sveta, velika ideja, kojom se misli odužiti domovini i narodu. No on je predvigjao, da je put k cilju trnovit, velik i nepristupačan. Osjećao je, da mora preživjeti samoprijegore, brige, žrtve, poniženje, razočaranja i patnje. Ona je sve to čitala na njegovom licu i učila se toj svetoj ideji, da mu bude pratilicom i pomoćnicom, u tome svetom i časnom pothvatu. Htjela bi biti drvetom, u čijoj bi se sjeni njezin ljubljenik poslije teških napora mogao odmoriti, iz­ vorom, gdje bi se mogao napiti hladne vodice i umiti svoje znojno čelo, povjetarcem, koji bi mu znoj s lica rastjerivao, glasom, koji bi mu kazivao: »Budi junak i ustraj«! . I tako se je njihova čista ljubav, koja ih je ve­ zala, pretapala u onu veliku, svetu, domovinsku ljubav. Uzeo je sjekiru na svoje rame — zaputio se je od svoje kolibice i koracao prema šumi. Zlatne zrake proljetnog sunašca odsjevale su na vrhu sjekire — a mila pjesma slavujeva prekidala je jutarnju, svježu tišinu. Lutao je po šumi od jednog do drugog drveta i tražio suharaka cijeli dan, a kad je sunce pozlaćivalo vrške gora i već htjelo zaći i počinuti — vraćao se je sa teškim teretom kući. Njemu je dan brzo prošao kao u snu — jer slatka uspomena na svoju vjernu pratilicu olakšala mu je trud — kratila vrijeme, i ono je brzo — naglo prolazilo. Znao je, da ne radi samo za se, uego i za nju kod kuće, te mu je sjekira letila kao perce, kao da mu je pomisao na svoju ženu davala neku višu snagu, nego što je inače imao. A ona je kod kuće prala, spremala po kući, plijevila bašču, okopavala mršavu zemljicu i posao je bio dosta težak, no ljubav joj davala snage, moći volje i ustrajnosti i ona je to sve lako, brzo i tačno sradila, a onda sjela kod kolijevke, kod svog čeda i veselo mu pjevala, kao da se je htjela natjecati sa pojem ševinim, koja je ponosno negdje u zraku kružila i milo cvrkutala. Ta ona ima muža, koji je ljubi i svoje dvije zdrave i pune ruke — a više ona ne želi. Njezino blago, njezino zadovoljstvo, utjeha sve je to ono čedo, što nevino i spokojno u kolijevci spava i ne odjeća, kakve ga dužnosti doma i roda čekaju. Gledajući svoje čedo, osjećala je i dužnost, da ga što ljepše odgoji — da ga nauči boriti se sa životom i njegovim potrebama. Dan za danom, dijete je raslo i lijepo se razvi­ jalo — a roditelji *e brižno trudili, da mu budućnost, što ljepšom naprave, sva nada — sav trud bio je u što ljepšem uzganju djeteta. I kad su već vidjeli, da im dijete lijepo napre­ duje, baš tad ga snagje boljetica, a brižna je majka često dane i noći prebdila kod kolijevke, a kad bi je teški san svladao, onda nesvjesno i nehotice zaklopila oči, ali najedanput se probudila, poljubila svoje čedo, gledala ga i gledala — a onda tiho zaplakala — a u grudima osjećala teške brige, šta će s njom biti, ako svog jedinka izgubi. Muž bi ju u tako gorkim časo­ vima samo tješio, premda ga je isto toliko srce bolilo i brige morile. I izgubili su za uvijek svoje čedo — a još jača postala je njihova ljubav, još nježnija ona spona, ko­ jom su za uvijek svezani. I ljubili su se iz dana u dan — vršeći svoje dužnosti — muž na polju a žena kod kuće — a lju­ bav im je davala snage, moći — okrijepe i užitka. Salahudin A sim : Islam sa socijalnog gledišta. . Svi današnji psiholozi tvrde, da ljudsko društvo još nije došlo do svoga savršenstva, jer još stenje pod pritiskom životinjskih nagona. Čovječnost, ljubav, uza­ jamna pomoć, potčinjene su sebičnosti, grabežljivosti i životinjskim strastima. Kad se ovo sve u obzir uzme dolazimo do zaključka, da u ljudskom društvu još i danas pretežno vladaju životinjski nagoni više nego li čovječanske krijeposti. �254 Kad su ljudi došli na jednake ideje i misli, nego li korisno, jer je ženskoj, prije svega najpotreb­ onda su oni, u kojih su zajednički interesi, da postignu niji valjan i dobar odgoj. Gdje nema čudoregja, tu nema sreće u životu. Eno, u Francuskoj. . ! Kolikogod svoju materijalnu korist, osnovali svoje države. Kod ljudi, kod kojih su iz osnova različite misli je u njoj kultura napredovala i kcračila unaprijed, i interesi društva, koja oni osnivaju, naravno da su toliko je moral i čudoregje otišlo u nazad, a samo jedna drugim a sasvim oprečna, šta više, ljudi, kojima zato što su slijedili način, koji je skroz prirodi i soci­ su misli i interesi u osnovi isti, ako se u pojedinos­ jalnim zakonima oprečan. Na primjer: ženska tamo tima ne slažu, cijepaju se u razne stranke i frakcije. biva advokat, doktor i t. d. Zaposlena je u bankama Na temelju toga svi zločini, sva ubistva i prestupci, trgovinama, pa čak i u teškim poslovima nađničarskim koji se u jednom društvu dogagjaju nastaju ponajviše pa šta više, kadgod dobivaju posebna prava, kao pravo zbog toga, što megju pojedincima toga društva manjka izbora itd. zajednička ideja, koja bi ih zajedničkom cilju vodila. Sada promislimo: Zar neće biti zanemarena najDakle, ovim ljudima manjka jedan zakon, koji u sebi glavnija zadaća žene: ragjanje djece i njihov odgoj, ako sadrži sve socijalne probleme, te koji je kadar pre- se žena dadne na gore navedene i slične poslove? Da dupresti te žalosne činove. li se može jedan vrlo važan posao, kao što je uzga­ Pijanstvo, prostitucija, kragje, ubijstva i ovima janje djece, valjano i potpuno obavljati pored drugog slični ružni činovi megju ljudima, kako rekosmo, na­ £>osla, koji je ženska sebi u zadaću stavila? Za tim staju ponajviše poradi manjkavosti jedvog zakona, koji da li se ženske, gdje to i kada one hoće, mogu uvijek bi ljude uzdržavao na čovječanskom stepenu morala, s muškima miješati i družiti? Ja držim d aše to ne bi te koji bi se u takim slučajevima savjesno primjenji­ smjelo dozvoliti. Doduše, lijepo je i.korisno, da žen­ vao; za to i jest ovo nezakonje uzrokom sve to većem ske prisustvuju naučnim zborovima i predavanjima, opadanju čovječijeg morala. ali pokrite i čuvajući svoju žensku čast i dostojanstvo. Evropski učenjaci dpkapuju, da današnji moderni Sve se to može dozvoliti u onakom društvu i zboru gdje zakoni nisu kadri i ne imaju u sebi onog glavnog, da se uistinu ženi čast odaje -i štuje se njena uistinu ljudski moral uzmu u zaštitu, te da će to u buduć­ sveta individualnost. nosti prouzročiti veliku- katastrofu modernog društva. Ali se nikad ne bi smjelo dozvoliti ni dopustiti, Evropejci još uvijek uporno stoje pri svom i da žene zajedno s muškima posjećuju balove, koncerte, neće da napuste svoj protuprirodni život. Muški i teatre itd. ženske, nalazeći najveću nasladu u miješanju i sasta­ Ruku na srce i savjesno promislimo! Dva svježa janju jednih s drugima, zaboravljaju na svoj poziv i i mlada života, obuzeta svom vatrom i strastima mla­ zadaću, te ne rade ono što su najviše dužni i što bi denačke dobi. Da ovo dvoje mladih, zagrljeni jedno s morali kao ljudi činiti. Ovakav život i postupak, na­ drugim plešu i igraju, s kakvim moralnim i socijal ravna stvar, da dovodi ljude do zlih pošljedica i nji­ nim zakonima se to dade u sklad dovesti? Da li su hove demoralizacije, što je poslije jako teško preduto dvoje angjeli ili možda nemaju apsolutno životinj­ sresti, jerbo se prirodi može suprotstaviti tek onda skih nagona? Na koncertima kao što su n. pr. kafanski, kad se svi zakoni, koje ona zahtijeva u cijelosti vrše. gdje je alkohol zapalio i razigrao ljudski um, gdje su Ovaj protuprirodni život modernog društva najviše se se strasti uzbibale do svog vrhunca, gdje pred ljud­ očituje kod njihovih žena, jer napuštaju svoje naj­ skim pohotama nema ni traga kakvom čudoregju, gdje svetije zadaće kao matere, odgojiteljice i domaćice, te se na žensku čast i nevinost, kao na svetinju i ne se podaju vanjskim, skroz muškim poslovima, što na­ misli, tuđe ženske na pola nage plešu da i onako ra s ravno dovodi do nesregjenosti u ljudskom društvu. Već se uvigja, da je ovakav život modernog društva paljene strasti još više podraže, te da padne žrtvom skroz oprečan socijalnim principima. I ako je ova sveta nevinost koje djevojčice. Pitam sada: s kojim i oprečnost u pojedinostima ipak se ona tako dobro kakvim moralnim i socijalnim zakonima se to slaže očituje. Ovakav očevidno pogrešni postupak ne dovodi i da li koji zakoni to dozvoljavaju? Nad ovakim pokvarenim i propalipn1 društvom društvo ni čemu drugom nego li njegovoj pokvarenosti. Ako žena napusti svoj pravi po prirodi joj pri­ cvile danas veliki umovi, koji uistinu 'ljube čitavo padajući položaj i svoj individualitet, pošljedica je čovječanstvo, a ja da ne gazim dalje kroz blato tak­ vog života, odabrao sam da više 'rii jednog lista te toga uvijek više štetna nego korisna. Istina, potreba je, te još velika potreba, pružiti žalosne knjige ne prevrnem, te da u tom pogledu više ženi naobrazbu i dati joj prilike, da se uputi u sve ništa ne konstatujem. grane znanja i umjeća, ali pored toga treba đa ona Sada nam jasno i u potpunoj slici izlazi pred nauči najbolje ono što njenom položaju najviše iireba oči, šta sve čovječanstvo trpi od tak ih zabava i na­ i odgovara, te Sto je glavno, da ona nauči kako će/ to, čina života, te kolika je to rana na njegovu tiielu. i valjano u praksi provoditi. Ako ona to u praksi’‘pro­ Nezabranjivanje alkohola, kojemu' su Arapi punim vodila ne bude, njeno stečeno znanje biće više1štetno pravom dali ime „mati zloča“, uzrokom je nečudoregju �256 zločinima, materijalnom padanju, u kratko potiskuje čovječanstvo do najnižeg stepena propalosti. Evropejci zastupaju to krivo mišljenje, da su alkohol, prostitucija, koncerti i t. d. osobne stvari ljudi, te ako bi zakon to zabranjivao — dirao bi u osobnu slobodu ljudi. Oni zlorabe pravilo: »Čovjek se može slobodno kretati u svojoj pravnoj sferi sve dotle dok ne posegne u tugju pravnu sferu« i time doprinose opadanju i demoralizaciji ljudskog društva. Veliko je pitanje, da li su čini kao što je alkohol, prostitucija i t. d. od onih čina, koji spadaju skroz u slobodu čovječije savjesti, te koji ne presižu u pravnu sferu trećega. Posmatrajući ove činove s polja, moglo bi se reći, da su samo lične naravi, ali je stvar u istinu skroz obratna! Danas je već psihološki doka­ zano, da kod ljudi nadvlagjuju potrebe i pohote zdravo prosugjivanje i krepost, te da se ljudi osobito u pohotama najragje jedni za drugima povode i jedni druge oponašaju. Od sviju duševnih momenata najviše se ističe onaj povogjenja i oponašanja jedni drugih. Ovoj sili se čovjek, pa ma on veleum bio, ne može oteti i oprijeti. Kod sviju nas, u svim našim kretanjima i poslu, ističe se manje više oponašanje i neko po vogjenje za drugim. A zar nije čovjek prisiljen, da udešava svoje kretanje i izvršuje svoje potrebe onako, kako to njegova okolica čini?'To je jedna velika ri­ jeka pred čijim se velikim tokom ljudski život kao mala slamka koleba. A psobito ovo je momenat, koji je — može se reći — mati svima drugima momen­ tima. Najvećim dijelom iz njega se vidi, da ovakove činjenice ne daju se svrstati pod one, koje skroz spadaju u slobodu savjesti. Nemoral ne očituje se uvijek u fizičnom činu, nego je katkad apstraktan. Po prirodnom zakonu usavršavanja, sve, bilo to dobro ili zlo, ide svom savršenstvu ili dalje napreduje. Jedan cigli član u jednom društvu, ako bude počeo činiti nemoralna djela, ne spriječi li se u početku, može biti uzrokom demoralizacija čitava društva. Ako jedan pijančari, drugi se za njim povode i njegova okolica već se demoralizuje. Tako sve to dalje ide, dok ne postane općenitom stvari. Tako su isto balovi i koncerti kafanski. U kratko, pošto je čovjek podvrg­ nut sili oponašanja i povogjenja, zla i nemoralna djela, koje jedan čovjek počini, ne mogu se smatrati kao specijalno njegovom osobnom pogreškom, jer to imade svoj zli upliv na čitave klase ljudi. Dakle, ako jedan pijančari, tjera prostituciju i t d. nije on sam tim oštećen, nego i čovječanstvo od toga trpi. Kako vi­ dimo, ova strana slobode savjesti, pošto je štetna po društvo, ne može se ubrojiti u prava, koja su skroz osobna, jer kad im dobro prozremo u njihovu suštinu, uvidjećemo, da se ona pogrešno svrstavaju u prava slobode savjesti, pošto sama savjest ne dozvoljava ne­ moralna djela činiti i čovjek to preko savjesti čini. Neke koji čine nečovječna djela, ni najmanje savjest ne grize, a to nastaje otud što uu u zloćama i ne­ valjalu životu ogrezli. Inače, kad im se počne govo­ riti i potsjećati ih na čudoregje, polako polako, po­ činju se opet obraćati svojoj savjesti. Ovu stranu slo­ bode umjesnije je nazvati slobodom pohota nego li slobodom savjesti. Sloboda savjesti očituje se jedino u moralnim i plemenitim činima, a slobodu pohota nazivati slobodom savjesti nije ništa drugo nego li atentat na čistoću savjesti. Slobodu pohota, kad se njihova suština prozre, najzgodnije je nazvati živo­ tinjskim ropstvom, jer čovjek kad izvršuje čine, kao pijanstvo, prostituciju i t. d. više je u ropstvu živo­ tinjskih nagona, nego li je slobodan, kako bi to čovjeku pristojalo. Pošto se to u modernom društvu ubraja u čine slobode svjesti pr žaju se ljudima sva sredstva pokvarenosti: koncerti, balovi, pijanke i t. d.; za to ljudi, zaboravivši svoj čovječans'« poziv, povode se za ži­ votinjskim strastima i brzim koracima hrle svojoj propasti. Sirotno čovječanstvo svakim danom drugčiju žalosnu sliku pokazuje, sve to više gubi sreću u svom životu, nad svojom sudbinom motri samo crne oblake, kroz koje ne možj svoje nesretne budućnosti prozreti. U nekoj neizvjesnosti gube pravu sreću života te i sami uvigjaju, da svakim danom se primiču konačnoj propasti. Na temelju gore rečenog, moderni zakoni, koji ni najmanji moral ne uzimaju u zaštitu, krivi su ovoj nesregjenosti u modernom društvu, a to previgjeti i ne nastojati u zakonima nešto izmijeniti i dodati, ne znači ništa drugo nego počinjati zločin protiv ljudskog društva. Kako smo gore razložili u kratko, a takogjer logički slijedi i da sve one žalosne činjenice nastaju ili iz nezakonja, ili što je taj zakon manjkav, da do­ skoči tim nezgodama. Dakle, veoma je potreban jedan zakon, koji bi se u takim slučajevima valjano primjsnjivao. Doduše, mi smo potrebni, a i dužni primati evropsku civilizaciju i njenu umjetnost, ali njihovim običajima, njihovu načinu života moramo zatvoriti vrata u našu domovinu. Ne budemo li se strogo držali propisa uzvišenog šeriata, a budemo li nastojali pri­ miti evropsku civilizaciju, sa njenim ružnim stranama, zavladaće našim društvom svi oni ružni običaji i po­ kvareni život. Naš današnji položaj tomu je živa slika. Jedina sila, koja se može suprotstaviti onom neprija­ telju morala, jest naš šeriat. Na drugi način apsolutno se ne može imati uspjeha. Zato, primjenjujući strogo šeriat, nastojmo razumjeti Evropu i mi ćemo za kratko vrijeme postići svoj cilj. 1 dan danas je šerijat jedan blagi i napredni zakon za društvo, jer je to zakonik, koji obiluje Božanskim zapovjeđima i naputcima. Današnji evropejski učenjaci strepe nad zbrkom modernog društva i traže načina, da mu pomognu, a mi imajući u ruci Božanski zakonik, koji sve ljudske potrebe u sebi sadrži, kao da kolebamo u tom, da li ćemo ga primjenjivati. �256 Jedna je vječita istina to, da naš šeriat ne stoji ljudima na putu, da se late sviju sredstava, koja če ih dovesti do sreće i napretka. One strane, koje on ne dopušta, sastoje se samo u tom, da čovjek ne čini nečovječna djela, da ne poseže za prljavim sredstvima, koja idu na pokvarenost ljudi i koja ih vode propasti. Pošto je to tako, ja bez imalo sumnje, tvrdim, da nas neće naš šerijat nikad voditi propasti, nego naprotiv baš on će pripraviti kad ga budemo kako treba ra­ zumjeli, zoru našeg preporoda i naše sreće. Moj se sviježi pogled veće gasi, Miran san me davno odbjego. je; Vilovnjaka, što nije za ljude, Za moj pogled lice skriveno je. Rastanak me priviknu na stanje Životinje u pustolinima, Žalosno je, da ne vidim mira Kod gragjana, što ga pastir ima. Rastanak je za me noć, u kojoj Moje suze kao zvijezde sjaju, I čestice moga tijela gore, Na tvog lica sunce me sjećaju. Ahdnl-Hak Hamid: Plamne riječi ljubavne drmaju Zaljubljenog ružičasto tijelo, Ko što trese sabah — zorski vjetrić Ružičino nježno lišće bijelo. Kći Indije. Drama u 5 činova (8 slika). — Prevodi Šemsuddin Sarnjlić. — (Nastavak.) DRUGI ČIN. —4Slika druga. - Iznad rijeke, koja odsijeva na mjesečini, palahko se u dalj uzdiže gora, puna raznovrsnog drveća. Izmegju drveća se na pola vidi Surudžin stan — bijela koliba. Iz odžaka joj se vije tanak dim. S u ru dž i sama, u bijeloj dugoj košulji, sa crnom hamajlijom. razasutih kosa po ramenima, melankolična lica, sjedi na maloj uzvišici kraj vode, odakle se otvara širok pogled — i pjeva tiho, dosta tankim, kao iz dubina prodirućim glasom: Kako krasno opijeva ljubav Mali slavulj u skrovitom gnijezdu, Tako nekad pjevala sam i ja, Gledajući svoju sretnu zvijezdu. 4 Moje duše u očnim suzama Odraz tvoga sunca svjetluca se; »Tebe ljubim!« odjek moga plača Od planina meni ponavlja se. Na snijegu visokih planina Gledeć sunca trake razasute, Ko da gledam svilen — pramenove Tvojih kesa, viš čelo spuznute. A taj bijeli, pamučni oblačak Na postelju bračnu potsjeća me, Puni mjesec u srebrnom svijetlu Tvoju sliku, Tomson, stvara za me. 0 nebesa, zrcalo svemira, Taj tvoj ures, mjesec, zaista je Odraz lica moga Ijubeznika. — Gdje moj dragi, recte, gdje sada je? Ova pustoš stanom postade mi, Osamljena lutam tamo — amo, Na što oko bacim, sve što ljubim, Tvoje lice kazuje mi samo. Od svakog je meni žića slagja Bol rastanka, briga čežnje s gleda. A slast velja radosna sastanka Riječima opisat se ne da. Hodajući posred cvijetnjaka, Miris me je na te podsjećao, I kano da tvojim mehkim glasom Zefir puho, cvijeće ljuljao. , Kakvu gatku pokazuje vrijeme, Da moj mjesec — dragi put odbire? Prhnut hoće, ko Danica — zvjezda Što pred licem sunašca umire. Ko drvo sam pokriveno snijegom, Dok ne grane sunce tvoga lica, Tad s’otkrije bolnog srca b rig a .. . . 0 , šta, da me prekrije zem ljica? ! s Ko ta rijeka srce mi je čisto, U njem brige — gladni krokodili — Proždiru mi snagu, dušu piju. , . . Šta od mene biće?! Kom da cvilim? Bono pismo, koje mi se piše, U nesnosnu tugu me zavija, Zaista će uništiti mene, Ma za vječit spomen će da šija. (Duboko urone pogledom u ved.’a, zvijezdama pokovata nebesa) I najzad dogje vrijeme, da ovaj li­ jepi svijet ostavim i odem. -Iza nekoliko dana neću �257 više gledati u to uzvišeno lice nebesa, u to čarobno more mjesečina, u te ljupke, čiste zvijezde. Niti mi je sugjeno. da promatram više rujnu zoru zlatnih ple­ tenica, krvavi zapad tuzi naginjajući i amahne oblačiće ozorene zadnjim poljupcima od stožera života. Neću vidjeti, neću čuti šumor lišća na drveću ni lahorenje” zefira preko cvijeća. Ostaću željna svojih voda, bujnog mirišljivog rastlinja i cvrkutanja ptica. Nestaće me. Neću više biti sretna da slušam, kad horozi pred zoru selo razbugjuju, neću vidjeti iz ovih koliba kako se vidi bijeli dim. Niti ću više sa dragim ići na sa­ stanke, niti ću slatko sanjariti o njemu, lutajući sama kroz poljane. Neće mi ostati znaka od života, poleta mladosti; ni u zdravlje nade, ni u nadi blaženstva! Ah, Tomson. . . . koji si ljepši od svega na svijetu! Zbog tebe će me nestati. (Dugo, teško plače): Što su jadi nijesam znala, niti sam slutila da ču ikad znati. Tomsonova naklonost za me je bila trajna, ali ne vje­ čita. Smatrah ga angjelom, a on smrtnin bijaše. .Tom­ son je kod mene beztjelesan duh, slatka mašta, pa zar da čitam u njegovim očima, gleda li u mene samo na moje tijelo? Ah, Tomsone, Tomsone! Želiš li me vidjeti i doznati za moje stanje?! Pogle­ daj na zemlju, koju gaziš, i znaj d a je ta zemlja moja — kud god ideš ja sam tK^od nogama. Na tom šetalištu prolazna života Ima li ko, rec'te. potišten, ko ja, Koji na zemlju je pao ko sirota, Pun žalosti velje i neuspjeha?! Ne — i prijatelja ja sam pokušala, Patenika slična meni ne ma; Ni u koga lijeka za rane ne nagjoh, Ma da teške jade ja otkrivah svima. . . . Što god pogledam, srce mi rastužuje. Postala sam takva da me ništa ne veseli. A kod svakoga vi­ dim na licu osmjeh, u očima sjaj i kretnje m ilečuv stvene. Sve me opominje na prohujalo časove u ko­ jima sam ljubila sve oko sebe. U riječi, u razgovoru odsijeva s lica u ljudi vedrima misli i tajanstvene sla­ sti. — Šta je očaj? U duši ga nikad ne osjetiše. Šta beznagje? Ne doživješe još! Svaka riječ, kretnja, svako popuzeće pokazuje čvrstu nadu u siguran uspjeh, u boljitak. Srete se jedan žalostan. .. Manje više. Jedan plače.. . Kakvo čudo! Neko je od prošlosti zadovoljan, neko sadanjem stanju zahvalan, neko sretan od budućnosti. Svako je siguran, zadovoljan, veseo. Ja, — j sam uvijek ojagjena. (Izgubi se iza drveća i opet se povraća, sjeda na obalu rijeke i pjeva — tuži dalje zadirući, raski­ dano. . .) — Slika treća. — Veliko, dugoljasto groblje, mramorovi. Okolo visoke topole, orasi, hurme; pa kaktusi i gorovite palme. A u daljini megju zagasitim drvećem bijeli se veliki hram. Na prednjem zidu mu je izvajan slabu­ njav derviš i skelet velike ljudeskare; mišići im na brekli, tegle galiju sa mora. P riz o r prvi. Ljudi sa bijelim, plavim, crvenim i žutim pokrivačima na glavi. Neko gologlav ili go, neko na pola obučen. Žene i djevojke sa crvenim, zelenim i šarenim hamajlijama. Djeca s mačevima oko pojasa. Narodni vojnici i spahije sa lukovima i strelicama o ramenu. Bengalski putnici, crnci. Holandezi (samo onom svijetu posvećeni) sa ranjavim glavama na pola......... i još mnogo svijeta u raznoj šarolikosti, zagazite, masne puti. Sve izdaleka, izmegju drveća, sporo stupa prema hramu. Muškarci kucaju neko uz tamburu, neko uz daulbaz, gajde, naj, bubanj. Mlagje ženske pak stupa­ jući odmah iza instrumenata, po mjesnom običaju tiho pjevuše pobožne stihove i prate sviranje udaranjem topuka o zemlju. A ostali svijet grče za njima prema hramu, dozivajući na naročite naglaske glazbe od čas do čas: Višno, Siva, Brahma, Anasa, Varona, Kiršna, Mano, Veda, Ganga!.. . I tako ulaze u hram. Čitav hod traje koje desetak minuta. — Megju hodjčasnicima vide se i Surudži i Toromtor kako polaze i ulaze u hram. Tomson i Elizabeta stoje podalje na jednoj megji i promatraju hodočasnike. * E l iz a b e ta (kao da ne čuje u hram ulazeće i postepeno jenjavajuće glasove, na čas se Ijubezno smiješi, pa će Tomsonu): Idu u hram da se Brahmi poklone? T om son: Da. U nekim svečanim danima dohode stanovnici Gotavle ovome hramu. (Za se): Surudži je megju njima!... (Glasno): Neka! povratimo se mi na naš razgovor. Šta ste rekla mužu, pa da vam je do­ zvolio, da odete. E l i z a b e t a : Šta da rečem?... Idem da vidim sestru u Sir-Gottiji. Što govorim već tri mjeseca, to mu i sada rekoh. (Žestoko): Slagala sam, da odoh vidjeti sestru. A ovamo dogjoh da tebe vidim!... T o m s o n : Ponosim se vašom naklonošću. Samo... što se toliko žestite? Ne kažem da je to srditost, ali jest nemir — za što?... E1 i ž a b e ta: Zar ću tajiti, kako sam slagala mužu? Znaj da je za žemu najveći grijeh, ako je nevjerna svome drugu. A ja činim nevjeru svome mužu, voleći tebe. Pa zar sam se previše uznemirila, kad sam se ovog spomenula? T o m s o n : Budući je naše poznanstvo čisto, ne kaže mi ništa, da ovim mužu nevjeru činite. E l i z a b e t a : Uzrok naših sastanaka je moja ljubav prema tebi. Pa koliko god naše općenje čisto bilo, — budući sam udata — ipak dira u dobar glas moga muža. Stoga, zar nemam pravo, ako se kajem? T o m s o n : I ako bi bilo, ipak ne velim da imate pravo. Jer ja sada ni na što ne mislim. Samo vas �258 ljubim. Znam da od mene nije lijepo što vas ljubim, jer sam hiljadu puta niži od vas. Čovjeka je lijepo vidjeti samo sa prilikom. Ali... E l i z a b e t a : Pa šta treba ljudima, da budu budu jedni za druge?... ako postoji gdje razlika, ta je ili u godinama, ili u naravi. Kod ove dolazi u obzir samo razum i znanje. Osim duševnih vrlina i sposob­ nosti, ništa drugo više. T o m s o n : Tamo se mogu ubrojiti još i u časti postignuta odlikovanja i bolji položaj. E l i z a b e t a : Bez sumnje. Samo ja ih dosta po­ znajem, koji, ne zaslužujući da budu poslužitelji, u zdravlju časti sjede u pročelju salona, kao n. pr. kod Sir Burtela. Zašto da ja nijesam tebi prilika? To nije za me odlikovanje što sam Madame Burtel, pa da rečem, d a’stojim više iznad tebe. Tomson! Ja tebe ljubim. Samo znaj, da se ne sastajem s tobom što te ljubim, već baš naprotiv, što ne ljubim svoga muža. Jer njegov je postupak tako nasilan, surov i ponizujući, da ga ko drugi na mom mjestu ne bi mogao izdržati. — čovjek pak, ako vidi kod svoje žene nevaljao postupak, treba je lijepom knjigom popravljati. Pogaziti je i u ruglu od sebe čdbaciti, ne koristi, već štetiti. Već ako se ne opameti žena učeći, od kazne teško da svoj poatupak pronjijeni. f~~ oABojuTii h jiujenHTii. H cto Taso 3Ha ce, Aa ce mhohi OA jeicTHKc 3a to pa3oo.T>eBa inTO Ty 3apa3y Ao6njy oa fiojieeHHKa, Kojn c H>iiMa aajeAHo hciihh ii Koju 36or He3Han>a a h a6p r MaTepitja;iHHX H63roAa 3apaan CBojnM Hcn.i>yBKOM CBoje Hajpobennje. KaA ce Beh He Mory cbh jeKTiinaBH ynyTHTH y 6oaHHny Ha Jinjeneite, oHAa nx Tpeća ^njeiHTH koa Kyhe, ajni nopeA anjenefta, Tpefa hx ynHTH Ha Kojn he HaHHH o*iyBaTH CBe CBoje oa CBora 3apa3Hor ncn.i>yBica — Tpeča hx , Aa ce iiapa3HM ,T>eKapcKH, xiirnjeHCKH o6pa30Bara. TanaB HaniiH .injenefta, Kojn je npBn npHMjeHiio .T>eicap Ka.iM6T y J l 0.iy Ha3Bao r a je d isp en saire — AiicnaHcep, a HujeMirn r a 30By F iirso rg estelle. Ja He 3HaM 3a 3roAHy Hamy pnjen, jep je jom HHjecMo HamjiH, ajui 6hcmo r a momu Ha3BaTH CiaH ana 3a rpyAo6o^He. Xohy Aa HHTaouHMa pa3jacHim, a » Jinjenefte no AncnaH3epnMa 3Haqa: jnijenefte He caMo .injeKOM Hero h caBjeTOM u noTnopoM h Bol>eH>eM 6p n re He cauo 0 6o^ecHHKy h H>eroBoj cyAĆnHn, ho h 0 cyA6HHH CBHjy H>eroBHx, Koja ca iLHMe aajeAHo CTaHyjy. ^ a 611 Hama HHTaonH 6o^»e pa3yMje^H OBaj jianHH .uijeneifea MopaM noKa3aTH Ha jeAHOM npHMjepy. OmnTHHa BworpaACKa noAnace obo roAHHe 0 CBOMe TpomKy 6ojiHnuy 3a jeKTHnaBe h to ca 80 nocTejta. To je h Bp.io jinjeno h Bpao noxBa.iHo oa onmTnue. To je h Bp.io noTpeĆHo, jep cmo to Tpećajin Beh AaBno HMaTH. A jih 3anuTajMo ce caAa, kojihko he to icophcthth rpal>aHCTBy BaorpaACKOM? XoheMo jih tom 6o«ihiui;om Xnrnjena. cy36nTH Ty TeinKy 3apa3y, ano nopeA H»e jom MHoro ihto Apyro 3a jeKTHnaBe He y«niHHMo? Ja mhcjihm Aa HeheMo, a obo 3a mio. y EeorpaAy yMiipe CBane roAHHe, no noAau;HMa .le.ian KopucTau H.a>mH JUijcHeiT.a u cjafinjiiH.il jeKTiuce (Ty0 cpi;y.io 3e). — A.P- P- ByKaAHHBBh.}— Mii cmo y anpHJiCKoj CBecgH »3ApaBjH>a(< inTaMnajm Mnm.’beifee cjiaBHora Hayiien.aKa aeMamcor ,5,-p PoćepTa Koxa o Tone KaKo 60 TpeĆajio cy36njaTH jeKTBKy (iy6epKy^o3y). (OBaj H.iaHaK je npennaMnaH y TajpeTOBOM jiacTy, y 6p. 12. — IIpHM. ypeA.) Kox je Te CBoje mhcjih h3hho y je^HOM roBopy APacaHOM Ha KomjiepeHnHjH MehyHapoAHor (Zl1pymTBa npothb Ty6epKyjio3e y 4>HJiaAeji4>HjH, a y npeAaBaH>y, Koje je APJKao y IIlTOKxojiMy npmiHKOM AooHBeHe Ho6e;ioBe HarpaAe. Po6epT .K ox je 03hho MHinjbeite, Aa ce Ty6epKyji03a Hehe moHh cy36HTii caMo noAH3aH>eu ćo.iHHua h caHaTopiija 3a ćojiecHe, ho Aa ce Mopa y nnjejioM cbhjeTy paAHTH CMHniH>eHo na Tome, Aa ce 6o.’iecHHKy npyace y caMoj Kylui, rAje oh cTaHyje ihto 3ApaBiije npnjiHKe, Aa ce TaMo Moace .mjeBUTu, a.in h a » ce cTporo na3H Ha to, A» HHKora y cbomc A°My tom onacHOM 6ojieinhy H6 3 apa3 H . Taj hbhhh jmje'ieH.a jeKTH*iaBHX ćojiecHHKa yBeo je npBii y 4>paHirycicoj «iyBeHH jteKap K sjimct y JlHJiy. Taj AyxoBHTii .TiCKap yBHAHO je Bpjio Aoćpo, Aa hh jeAHa ApjJcaBa Hehe 6hth y MoryhnocTH noAnhu h HaApacaBaTH i.i u ko 60^1mina, Aa 6h ce moivih cbii ćojicciiHipi Ty JI,-p M. HBKOBHha, Koja ce napoHHTO 6aBao roAiiHaMa thm niiTaiteM, 600 AVraa oa jeKTHKe n^yha. IIomTo ce paiyH a Aa jeKTHKa n,iyha Tpaje oćhhho Aeiije Ao Tpn roAHHe, to 3HaHH, Aa je AaHao y BeorpaAy jom HajMaae Aaa nyT no mecT CTOTHHa ćo^ecHO oa jeKTHKe, a to je ABaHajecT ctothhb. y3MHMo Aa heMo Kpoa 6ojiHHuy nponycTHTH leTiipit nyTa no 80 ćo^ecHHKa roAHmH>e, paHyHajyhn 3 Mjecepa ^ewan.a Ha jeAHor So.iecnnKa — oha® Han HnaK ocTaje HeKo.iiiKo CTOTHHa ćo.iecHHKa y BnorpaAy H636pnHyTHX, Kojn, He 3Hajyhn ce nyBaTH, 3apaacyjy CBoje yKyhaHe. Moace ^ih onmTHHa iiomhc.ihth , a * he hkba Mohn hoahHh tojihko oo.iHHua, Aa CBe jeicTiiiaBe CMjecTH y h>hx , Te Aa hx TUMe OABojn oa 3ApaBHX. He. To He Mory hh mhopo Beha hh ć o ra in ja MjecTa. A MOHce jih onmTHHa mhpho r^eAaTH, a» ce 3Ćor He3Haa,a h a6or MaTepnjaJiHHX Henpn^HKa CBaKHM AaH0M KyjKH no CTaHOBHMa jeicTHHaBHx tojihko oco6a — a Ha poHHTo — Ajena?! H to hc mohco n ho Tpeća Aa 6yA0M 3aTO je jteKap Ka^MeT jkhbo nponarapao, Aa ce ćojiecT jeKTHKa nopeA ćojiHHpa no’ine JinjeHHTH h no CTaHOBHMa, rAje roA hmb jeKTHHaBHx, a » ce 6o;iecHHKy He Aa caMo npocT anjcK, ho a » ce h MaTepnja^Ho y 60jiccth, no MoryhcTBy, noMorne, h ah ce ofiaHHjccTH oa �Kanue (JojiecTH 6ojiyje. 5 3 ce joni naacitc rocnolja a rocnoAe, Kojax, no.ioiiHHy 611pa rpaACico 3ApaBBnjeke a nojiOBHHy ynpaBa oiipoTiimcKa. IIoTDopa ce cacTojn h jii 113 roTOBor hobu«, KojHM ce OMorykaBa Aa 6o.iecHHK npoBeAe B3BjecHo BpnjeMe y hhctom Ba3Ayxy Ha ce.iy ajia 6aa>H, a a a My npywe MorykHOCTH, a » aa.io 6o.t>h CTaH APiKH, aJia ce nomopa Aajo y jkhbothbm 11aMBpHBuaMa (MJinjeKO, Meco) a.ia y ropiiBy, hjih OAajejiy a o6ykn. Eo^ec-tBUH A° ^ a3<3 y AHcnaH3ep o6h' iho jeAHOM M oto tsko ama A0cnaH3epa y 4>paHuycKoj, Eeji- MjecenHO paAH nperjieAr. CBaKOM ce caBje'ryje npeaa r a ja , UlBajuapcKoj, — a a a hx h y cbbmb KyjrrypHHM CTeneHy 6ojiecTH. Ohh Ao6BBajy y AncnaH3epy mTaMnaHa 3eM.taMa. Y Y rapcKoj, y IleraTH je ochobbh A0 cnaH3ep ynycTBa o jeKTBun, Koje je H3Aa;io ^pyiuTBO npoTBB no yrjieAy Ha 4>paHuycKa n p aje Tpp roA0 He a paAH ca Ty6epi«y^03e, aHane hm ce Aajy BaacHaje xarajeHCKe Be^HKBM ycnjexoM. 3 ax B a.ty iy k a npeAycpeTJLHBocTB a noyKe. IIoTpe6Ho jiHjeieH>e m6acubhcko ce npeAy3BMa jby6a3HOCTH rpaACKora c{)B3HKyca IleraTaHCKor, r. Jlp. Ako 6oaecoHK Hena 3ace6Hor KpeBeTa, Aa My ce nocTejBa M^iaAeHa M a^apeB aha a r. JIp. KoBana, A0 peKTopa a0 - a KpeBeT Aa 3ace6Ho cnaBa. Ako je Aoaakaua 6oaecaa, cnaH3epa, ja caM ce noApo6Haje yno3Hao c a yHyTapa.BM □aaka ce »ceHa y Kyka, Koja ce 6paHe 0 uncTokn a Kyxa paAOM Tora AHcnaH3epa, Koja je Bpao canim.T>eHo opra- je.10. Cbbkom ce Aaje n.i>yBaoH0ua, ncTKuua a npaiuaK HH30BaH. 3a 3y6e a caBjeTyje khko Aa ce acn.i>yBaK hbuitii ... y H3 BjeniTajy ce AaJte omuBpHo h3hoch, Kano ce T a a o r AHcnaH3epa mh joni HeaaMo, a HeMa r a hh nocTyna y K y k a , ra je »Ma Ajeue, A a ce 0Ha oa to 603arpe6, hh CapajeBo, hb H obh CaA/l,acnaH3epa im a pa3HBX a pa/i,e n p ea a ujecHiiu jiecTH canyBajy, hcto Tano, Kano ce Ać 3 HH<j)iiuiipa ctbh KaA ce 6ojiecH iiK ynyTH y 6o^HHuy a t . a-, h H a rjia u iy je npajiHKaMa. HMa Aacnaa3epa, icoja' caMO n p a nperjieAy 6o^ecHiiKa Aajy My caBjeTa a MaTepaja.iHe noMoha, a ce HapoBiiTo, Aa je zjiaenu yspOK sapasu jeKvmue y mojne, uimo cy cmanoeu pfjaou u uimo cupomnuju cmajiem SKuen ynykyjy r a onhaHCKaM a .ia APvuiTBeHHM jteKapaMa Ha ^ajeneH>e. IIopeA casjeTa a MaTepajajme noMoha A75KHOCT no MdJiuM u MpaunuM cmanoeuMa y jeAHoj co 6a 3ajeAHO je AacnaH3epa Aa nperjieAa a ctbh 6ojiecH0KOB, a » ce c 6ojiecHHKOM. ^ a ajie, hctc n p a.iaK e Kao koa Hac. Ja caM HaMjepHo h 3h k o Taico onuiBpHaje Taj H3Bjcyno3Ha c H>eroBHM HanaHoM acHBOTa, a » hbbhah, npajeTa niTaj, Aa Ham CBajei 3 aiiHTepecyjeM 3a Ty ycTaHoay, a jih HeKOM onaceocT y cTaBy oa 3apa3e a Aa cxoahhm nyieM otkjiohh CBe, idto 6b 6a.ao n n e m o 6o.iecHHKy a Aa noKaaceM, Aa je Taj paA a A°5Ta TeacaK a MHorocTpyK, Ho OH AOHoca anaK ycnjexa, jora BBtre a>eroBoj okoahhh. A ko je komo noTpe6Ha Taica ycTaHOBa, to je HaMa ^ ac n aH 3 e p a cy none-na a » AjeJiyjy, acnpBa Kao iipaBaTHa xyaaH a yApysceH>a, a.ia ce 6p3o yBBAjeJio, Aa y EaorpaAy Bajt>Aa Hajnorpe6Hnja. Mucao 0 ocHHBanć>y A0cnaH3epa y EaorpaAy Haje icao TaKBa He pacno.iaacy ca ohojihko cpeACTaBa, ko.ibko je noTpe6no. 3 a to ce y HOBaje BpajeMe 3a noAH3aH>e HOBa. Jfcy cy onniTBHCKH .T.eKapa noKpeHyjiH joru npajc AacnaH3epa 6paHy Beke onkim e, ajia a x nojeAHHa xy- 3 roAHHe, ocHOBaBma ^pyraTBo npoTBB Ty6epKyjio3e. MaHa ApyniTBa noiaaacy a MaTepnjajiHO a MopajHO. I^aje Ham yBaacena jteKap Jby6a CmjaHOBak, Koja je npoy<nio ce nojaBa npaeaTHu ApyuiTBO, TaA npajia3a o6bhho on- Ty HHCTHTyuBjy, Apacao je hckojihko nyTa acupnHa npekflHa ca acbo^lhhm npaao3HMa rpai>aHCTBy Ha Aočpoj AaBan>a 0 noTpe6a A0cnaH3epa. Ho CBe to Haje noMorjio. Ma Aa je a ochobsho APymTB0 0 H3a6paHa ynpaBa — BO.T.B, Aa ce 0 jeKTniaBHMa cTapa. JJ& 6hx to cb6 niTO caM peKao dotbpaho, ja ky mh jom A0cnaH3epa HeMaMO. Hama mapa HHTe.mreHunja ho noKa3yje jom iih03HiijeTH OBAje jeAaH aho a3BjeiDTaja 0 paAy AHcnaH3epa K3KB6 Bojte, Aa na tomo no.lty no'iac paA0TH. H Ham y apem pornjioj roAam i y IIlBeACKoj y IIlT0KX0JiMy onmTBHCKH cyA 0 Ham onmTMHCKH oa6op Bpjio je Koja je Ha Me^yHapoAHoj KOH<j>epeHUBja hoahho npeAMajio o6paTHO naacH>y OBOMe BaacHOM nuTan.y, Koje ce y cjeAHHK AHcnaH3epa, r. CyHAe-&y UlToKxo^My HMa Asa A0cnaH3epa 3a jeKTauaBe KyjiTypHOM C B ajeT y CMaTpa Kao jeA0o oa HajnpaKTH’iHiia uho TponiaK 8a OAP*aBaH>e h>hxobo naAa Ha onkaHy. jax y cy36ajaH>y Te onacHe 6o;iecTH. ^I,HcnaH3ep 3a jeKTanaBe Tpe6a Aa ce OTBopu y roAama>H 6ypeT 3a H3APHcaBatbe AncnaHsepa je npeAEaorpary mm npaje. OnuiTBHa EaorpaACKa Tpc6a Aa bb 1)Ch 6y?eTOM y 42.000 oiBeACK0x Kpyea. A 0 cnaH3epa CMaTpa Kao ao6ht, mTo ce o6pa30Bajio /I^pymTB0 npoTHB cy noA ynpaBo»i rjiaBHor caHHTeTCKor caBjeia. C hctom AHcnaH3epa je KOM6aeauaia meMa'iKor a (j>paHuycKo- Ty6epKy.io3e, Koje ke tbm paAOM pyKOBOAHTa a HOBnapo 6ejirnjcKor. EojiecHHKa a a>eroBy nopoAauy nperJieAa noMaraTH. OnmTHHa Tpe6a Aa yMOJia Te .T>yA6 Aa paA® Ha tom njieMeHHTOM nocjiy a Aa hm Aa A0B0-’BHy MaTejteK ap, cTaH » hxob npeivieAa hcto Tano Jbeaap, a a cnpeMHa 3a to HyAa.T>a, a 'iecTo a ročnoga, Koja je y pajajiHy noMok 3a Taj uhjb. HoMok Kojy je omuinHa Ha to OApeAH-na, TaKo je HaiiiTaBHa, a& je ja H eky hh Aa oflfiupj 3a AftBaH>e nom ope. ^aje^tefte nomope noBjepeHo je jeAHOM oA6opy cnoMeneM y obom jiacTy. to bhiiio o6paTn H»CBe yKyhaHO, ce ohh tom 6oJiemky He 3apa3e. E to, to je y(cpaTKo n^ eja Jiajenema A0caaH3epBMa. A Aa cy TaKBe ycTaHOBe 11 noTpe6ne a 6.iaroTBopHe AOK83yje Hajčo^te h>hxobo Harjio mnpeme y CBBMa ayjiTypnnM 3eM^.aMa. 3 a HenyHnx AeceT roA0 Ha HajeMua cy noA ar.ia y CBojoj 3eMJt>a 525 TaKBax A0 cnaHcepa a CBakhm a x AaHOM CBe Burne au a , a to H tijeu aa , Koja BMajy TBKO Be.'iiiKB 6poj 6oAHHua a caHaTopaja 3a Tv6epKyjio3He. ctbcho �260 Cpćnja ce yr.aeAa.na Ha BnorpaA. KaA BnorpaA no’me, oHAa ke ee Taj uho noKpeT npeHnjeTH h y Harne ocTa.ie rpaAOBe h y Hama ce.ua. A Ko je y yHyTpamnbocTH jkhbho, Taj 3Ha, Aa 0 TaMo BJiaAa y mhothm MjecJiHMa onjeAa, He Mama Hero y T>norpaAy. (A KaKO je tok y Harnoj aomobhhh? — IIpoM. ypeAH.) „3ApaBJte . Zapamti o koleri! Lahko razum ljiva pouka o koleri i naputak kako ćem o se za vrijem e kolere vladati. Iz d ao zdravstveni odjel zem aljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Azijatska kolera priljepčiva je bolest. Ona se pojavljuje, malo dana od časa, kad je čovjek zaražen sa jakim pljuvanjem i proljevom. Proljev se sve više i češće ponavlja. Izm etine (nečist, pogan) postaju sve rjegje i izgledaju kao surutka (mlaćenica) ili voda u kojoj se kuha pirinač. Ušljed čestoga proljeva gubi čovjek puno od svojS teku^in^ i s toga 'bolesnik mokri vrlo malo ili ništa, i biva sve slabiji. U z-tcr pojavljuju se grčevi u m išicam a, osobito u nogama (listovima), koji zadaju bpjesniku velike bolove. Oči i obrazi upadnu, koža ohladni, prsti i usnice pomodre, glas promukne i postane hrapav. Bolesnici bi­ vaju brzo nehajni za csve, što se oko njih zbiva i često nastupi smrt već iza malo sati poslije oboljenja. 1. Osim ovih naprasnih slučajeva ima takovih, gdje kolera sasvim lahko prolazi, gdje osim neznat­ noga katara crijeva drugih znakova i nema. Ovi su slučajevi za daljnje širenje bolesti još opasniji nego teški. Jer lahko oboljeli često ne miruju već idu za svojim poslom, pa tako svojim izmetinama (pogani, nečisti, mokraćom, pljuvankom) bolest raznašaju. 1 osobe, za koje se misli da su zdrave, mogu svojim izmetinama prouzrokovati koleru. Isto tako ima još za dugo otrova u izmetinama (nečisti) i onih ljudi, koji su koleru preboljeli. 2. Otrov kolere je u izmetinama bolesnika, te se njima može i druga osoba okužiti. Isto su tako mogu izmetine i na razne pred­ mete prenijeti, te se može s ovima otrov razvući. Takvi su predmeti n. pr. rublje, haljine, hrana, voda, mlijeko i druga pića. Svim ovijem stvarima, ako su okaljane i najsit­ nijim tragovima otrova, koji se prostim okom ne može ni vidjeti, lako se širi kolera. 3. Koleru šire i oni ljudi, koji su već bolesni od kolere ili koji su prije kratkog vremena od nje ozdravili, pa druga mjesta od opasnosti bježe. Od toga treba ljude odvraćati, jer je moguće, da je osoba već zaražena. Taka se osoba može mnogo lakše i i bolje u svojoj vlastitoj kući čuvati i njegovati, nego li u tugjini i na putu, gdje je prisiljena drukčije živjeti nego što je navikla. • 4. U doba, gdje kolera vlada treba u m jereno živjeti. Iskustvo uči, d a p o rem ećen a p ro b a v a lak še zarazi čovjeka kole.om . S toga ne treba više jesti i piti nego koliko je potrebno, a osobito ne smiju se jesti jela, koja su tešto probavljiva, jer se time probava poremećuje. Osobito se treba od svega čuvati, što prouzrokuje proljev, ili stomak kvari. Razboliš li se ipak od pro­ ljeva, to zatraži što prije liječnika. 5. Čuvaj se jela, k o ja p o tječu iz kuće, g d je v la d a kolera. Takva jela, kojima se može kolera prenijeti n. pr. taze voće, taze povrće, mlijeko smiju se jesti u mjestima gdje ima kolere, samo ako se prije skuhaju (svare), ili se mora barem biti siouran, da nijesu ni najmanje sumnjiva porijekla. To isto vrijedi za jela, koja su iz mjesta gdje vlada kolera. A osobito se čuvaj od mlijeka, koje nije vareno. 6. Čuvaj se d o b ro vode, k o ja j e o k a lja n a blatom , m okraćom , o tp a cim a iz kuhinje, ili d ru k ­ čije onečišćena. Sumnjiva je voda iz običnih bunara, koji nisu odozgo dovoljno zaštićeni (poklopljeni), dalje iz moč­ vara, riječnih jezera, rijeka, u koliko se njihova voda prije dobro ne filtrira (procijedi); a vrlo opasna je voda, koja je izmetinama bolesnika od kolere ma na koji način onečišćena. Što se toga tiče, valja osobito na to paziti, da voda kojom se pere sugje i prljavo rublje i t. d. ne može doći u bunare i vode tekućice, pa ni u njihovu blizinu. 7; Ako ni je si siguran , d a voda, k o ja ti j e pri ruci, n ije ni n ajm an je su m n jiv a, o n d a tre b a tu vodu d a v a riš i d a sam o v aren u vodu piješ. 8. To što je rečeno o vodi za piće, vrijedi i za vodu, koju trebaš za kućni posao uopće, jer otrov kolere može doći u tijelo i vodom, kojom se pere kuhinjsko sugje i kojom se kuha ručak, vodom ko­ jom se pereš i kupaš itd. U opće se misli, da se možeš otrovati samo vo­ dom, koju piješ i da si se već dosta sačuvao, ako dobru ili samo kuhanu vodu piješ. 9. Svaki od kolere oboljeli može biti vrelo za da daljne širenje ove bolesti; s toga je nužno, da se bolesnici, ako je to ikako moguće, ne liječe kod kuće, nego da se spreme u bolnicu. Za slučaj, da je to nemoguće, neka se bar pazi, da se što m anje d o la zi u d o d ir s bolesnikom . 10. Neka niko ne ide u zaraženu kuću od kolere ako ga dužnost tamo ne zove. Isto tako ne treba za vrijeme kolere pohagjati �mjesta, gdje se mnogo ljudi sliježe, kao n. pr. na sajmove, velike vašare itd. 11. U bolesničkim prostorijam a ne smije se ni jesti, ni piti, ni pušiti. 12. Izmetine bolesnika u koleri osobito su opa­ sne i stoga treba haljine i rublje, koje je s njim u dodir dolazilo odmah raskužiti. 13. Treba najstrožije paziti, da nečistoća od ko­ lere ne dogje u blizinu bunara i voda tekućica itd. iz kojih se voda troši. 14. Stvari, koje su došle u dodir s bolesnikom i koje se ne mogu uništiti ili prostim načinom ras*kužiti, valja raskužiti u zavodima gdje se raskužava vodenom parom, ili se ne smije njima bar šest dana služiti, već ih treba ostaviti na suho, što više sun­ čano i provjetreno mjesto. 15. Osobe, koje su došle u dodir sa bolesni­ kom od kolere, njegovim krevetom ili haljinam a, tre b a ju d a ruke i možda okaljane svoje haljine s m jesta raskuže. To je naročito nužno, ako su se okaljale izmetinama bolesnika. Ne dodiruj nipošto jela neumivenim rukama i ne rneći stvari u usta, koje su možda u sobi bole­ snikovoj okaljane, kao n. pr. ‘posude iz kojih se jedei pije, cigare i drugo koješta. 16. Za slučaj da je bolesnik ijmibOK nužno }e da se mrtvac što prije iz ^ ić e ukloni i u mrtvačnicu prenese. Bolje je da mrtvaca ne okupaš. Sprovod neka bude što prostiji. Pratioci neka ne ulaze u kuću, gdje je dotični umro. Nipošto neka se ne ide na koje­ kakve mrtvačke svečanosti. 17. Haljine, rublje i drugi predmeti od osoba, koje su od kolere oboljele ili umrle, ne smiju se ni pod kakav način upotrebljavati ilt drugima davati, prije nego su raskužene. Naročito se nikako ne smiju te svari šiljati u druga mjesta. Ko dobije pošiljku (paket) sa stvarima iz mjesta kolere, neka ih na svaki način preda zavodu za desinfekciju (raskuživanje), ili ako to nije moguće, neka ih s najvećom opreznošću sam raskužuje. Rublje od kolere uzmi samo onda na čišćenje, ako je ono prije raskuženo. 18. Nemoj upotrebljavati ona razna sredstva koja se za vrem ena kolere hvale i preporučuju i za k oja se čuje, da su ljekovita (kao rakija protiv kolere itd.). IfapoAHe y M O T B o p im e . A r a X a c a n a r a n c c c r p a n y A.ji;a. BpaTan MiiJiy ceicy MH-ioBame, T rje roA nyje y Boemi KOBaie, Gse joj Kyje cpMajm-^epAaHe. Aa’ to .’i»y6a r-aeAaT hc Moraiue, Bek My no'rpa imiuiuiip^ii-Kaniince, Te npeA ary Ha Apy“ H3.ia30.iia: ,,rK>yBerBjo, Aro XaeaHaro, ITjiaxo ch th ceicy y 6jiyA0o, riOTp^a TH IIIHMUIHpjIH-KaUIHKe . A.i to ara xaje n He xaje, Bek OH HAe y horo AykaHe, CecTpn Kyje cpMa.in-kepAaHe. OneT .i>y6a rjieAaT He Morame, Bek My nycTH acbct BpaHHX KOH>a, Te npeA ary na Apy“ ii3.ia 3HJia: ,,T>yRerHjo, aro XacaHaro, ILiaxo ch th ceKy y6jiyAMo — IIyCTHja TH A6B6T BpaHIIX K04»a . O nei ara xaje h He xaje, Bek on HAe y hobb AykaHe, CecTpn Kyje cpMa.in-l)epAaHe. OneT .i>y6a r.ieAaT He Morame, Bek y3Hjia Hoace oKOBaHe, I la My 3aK^a abb cima jeAHHa — MyxaMeAa oa ceAaM roAima, M6paxtiMa oa AeseT roiiHHa. Te npeA ary Ha APy« H3.ia3H.ia: „T>yBerHjo, aro XacaHaro, ILiaxo ch th ceKy y 6.iyAHo — 3ai«ia.ia th Aea cHHa jeAHHa . KaA to 3any ara Xacanara, To je H.eiiy Bp.io MyiHo 6h;io, H OH OAe y3a Sacasiaice, Ila yHHlje cecTpn y oAaje: „CecTpo AjKO, aKO Bora 3HaAcm, He« Mii noTpa uiuMuinp.iH-KaiiiHKe, HeK MH nycTii AeBeT BpaHiix koh>b, I II to mh 3aiwia ab» CHHa jeAHHa MyxaMeAa h c h>bm M6paxHMa ! OAroBapa AjKyHa AjenojKa: „HncaM, 6paTo, Taieo mh Kypa.Ha, H Harnera mexpH-paMa3aHa, Ako mh ce, 6paTo, He Bjepyjem, y 3MH MeHe 3a 6iije.iy pyicy, Te Me boah y 3ejieHy 6amuy, Iloc’jemi Me, TaKO th HMaHa, He 6h .ih th Jty6a BjepHa 6n.iau ! A y are noroBopa HeMa, Bek npinjjaTH Hoace OKOBaHe, y3e ceicy 3a 6nje„iy pyKy, Te je boah y 3e.aeHy 6am>iy. H 3ansaxHy — He oc’jene rjiaBe — 3aKBamime cpMa^H-kepAaHH. UporoBopa AjicyHa AjeBojna: „CTaHH, 6paie, ano B ora 3HaAeiu, ^Iok OAP’jemnM cpMajin-kepAaHe, Te hx hoch CBojoj BjepHoj ,T.y6H, HeK hx hoch, He HanocHJia ce!“ Ara y3e cpMa.in-^epAaHe, �Ž62 CnyeTU H.nxa ceon y ijenonc. H 3aMaxHy — oc’jeue joj r.iaBy. TAje je na^a icoja Kanua kpbh, Ty^e UBaTy pywCHe pyacime, Tuje je naaa AjayHa A.ieBOiKa> Ty H3Bnpe CTyAeHa boahu®OTJieH OA© ara Ha napAaKe, ^aAe jby6a cpuauH-feepAaHe, HeK hx hoch HeHaHOcn^a ce. Pa36o.ibe ce XacaHariiHHna, H 6oaob& AeBeT toahh AaHa> KaA cy H,oj3H &iyKe AOTyreii.ie, 3 a M o .m ce aru XacaHarn, ^ a je hoch AjKH Ha Me3apc: „He 6n a’ mchh Ajna xa.iajui.aa! Ja ca»i AjKy npaBy noTBopHJia! OABeA© j© ara XacaHara, OAReAe je Ajkh Ha MC3ape. H hm je Aoui.ia XacaHarnHnna IJyAO Eoucje oambx ce BHAje.no ycaxHyuie pyMCHe pyacHu,e, IIpecTa Tehn cTjAeHa BOAHga. KaA je ara 'Vf&' yivieAao, CBojy Jby6n c r-aaBOM paćTaBHo. IlpHon.T.ewno: Axmca X. A.injarnl., TpaiiUiBua. L ista k . U v eden j e m e trič k ih m je r a . Pošto se u na­ šoj zemlji uvagjaju obligatno ^metričke mjere počam od 1. septembra 1912., to je interesantno viditi, kojim redom su ove mjere u državama u Evropi uvedene: F r a n c u s k a je uvela metričke mjere god. 1799; B e l g i j a i G r č k a u godini 1836; S p a n i j a i P o r t u g a l s k a god. 1859. 11 a 1i j a god. 1862. R u m u n i j a god. 1866; N i z o z e m s k a god. 1870; N j e m a č k a u god. 1872; T u r s k a, obligatno od 1. marta 1874., zakonom od 14. septembra 1869. A u s t r o - U g a r s k a od 1. januara 1876. S r b i j a i B u g a r s k a od god. 1882. B o s n a i H e r c e g o v i n a od 1. septembra 1912 Dakle, posljednja u Evropi. vjća, koji se je oženio sa kćerkom merhum Alibega Firdusa, narodnoga vogje, sakupljeno je K 562'02 do­ brovoljnih priloga u korist »Firdusova mearifskog fonda.11 Ove humane priloge darovali su ovi prijatelji našega narodnog napretka: Mahmudbeg Fadilpašić veleposjednik i narod, poslanik K 60'—, Bećirbeg |H. Ibrahimbegovići—Gradaščević, veleposjednik i narod, poslanik K 50'— Faikbeg Hasibpašić veleposjednik K 30'—; po 20 K: Alibeg H. Alibegoyić veleposjednik, Ferhadbeg Porobić veleposjednik i trg., Smailbeg Salihbegović veleposjed. Izetheg Jahić veleposjed., Asimbeg Alibegović velepos. Muratbeg Zaimović velepos., Zijabeg Salihbegović v e­ leposjednik, Hajrudinbeg Gradaščević i Osmanbeg Gradaščević Bećirbegović, po 10 K: H. Ahmed ef. Muftić muderis i Sulejmanbeg H. Ibrahimbegović— Gradaščević; po 5 K: Mehmedbeg Zaimović, H. Mustafa Duraković načelnik i Alija Poturić handžija. Svega dobrovoljnih priloga sakupljenih megju svatovima K 355'—. Osim toga su sakupile hanume u harem u megju sobom K 207.02 u istu svrhu, prema čemu je ova svadba ovoga rodoljubivog i svjesnog plemića donijela K 562'02 ovome fondu našega »Gajreta«. Neka je čast, hvala i priznanje svima plemenitim prilagačima i prilagačicama ovih humanih darova, a mladencima neka bude sretna bračna veza. Amin! Iz e k s p e d i c ij e l i s t a . Cesto se pojedini pret­ platnici tuže, da im nije stigao poneki broj lista. P re t­ platnici drže, da smo za to krivi mi, mi držimo da je krivica do pošte, dok pošta sm atra krivima i nas i pret­ platnike. Mi ne odričemo da možemo i mi pogriješiti, ali da tako isto mogu biti krivima i pošta i pretplatnici takogjer o tome nem a sumnje. Ali da bi se moglo uspostaviti: ko je krivac za pojedine slučajeve neurednosti, mi ćemo u ovoj ru b ­ rici stalno izvještavati o svakom povraćenom broju i uzroku njegova povraćanja. Na ovaj način ćemo u isto vrijeme uštediti korespondenciju, koju bismo inače morali voditi sa pretplatnicima. Stoga upozorujemo pretplatnike na ovu rubriku, na koju bi mogla i pošta da obrati malo pažnje u svome interesu. U današnjem povodu nam je zabilježiti, da su nam se povratili brojevi upravljeni na ove adrese: 1. M a h m u t B u k v a r e v i ć u č . osn. škole, Tuzla, s primjedbom »Unbekannt«, što znači »nepoznat«. 2. A . i e K c a H A a p C a B H h MaTypaHT Tpr. Gajretov glasnik. Društvene vijesti. O b ila n p rilo ji „ F ird iis o v u n ie a rif. .fondu* Prilikom svadbe Osmanbega Gradaščevića, sina narod, poslanika Bećirbega Gradaščeviča — U. Ibrahimbego- iuko.i 6, Ty3^a, s primjedbom »Nepoznat«. 3. Hasan ef. Zeničanin, Bos. Gradiška, s primjed­ bom „Unbekannt"; 4. Ibrahim Agić, Rogatica, s primjedbom ,;Unbekannt“ ; 5. Alija Smajić, Odžak, koji je broj slat i u GraČanicu — s primjedbom „U nbekannt4, �263 Molimo spom enulo, ito nam jave svoju točnu adresu. P o d o d b o rim a i p ovjeren icim a. U prošlom broju smo javili, da će dosadašnje članarinske potvrde biti zam ijenjene novim i praktičnijim potvrdama. Da­ nas možemo izvijestiti, da su to nove potvrde gotove, te pozivam o povjerenike i pododbore društva, da nas što prije izvijeste, koliki ćemo im broj potvrda poslati. Osim toga molimo povjerenike i pododbore društva, da sve dosadašnje potvrde povrate natrag glavnom odboru radi poništenja. Ma.ni rjiaciHiK. Ko.iep a. O bs onacHa čo-necT y3iiMa no Binue Masa. y Harnoj 3euvbu je jom HeMa, a.ia je nnaAe y 'iuTaBOM HauieM cycjeACTBy, na je onpaBAaHa 6oja3aH Aa 6h Moraa h Hac nocjeTHTH. cbc HapoiHTo je y3c.ia Ko.iepa BCtimcor Maxa y TypCKoj, 0AaK.ie Aovia3e CBaanM AaHOM BajecTu o hobhm no6i>vbeBaH,HMa ii cjiy*iajeBBMa cmpth. Oa Ha3aA hcko^ hko AaHa ce uyje, Aa je Koviepa noaevia xapara h y Cp6aja, rije je y Bapouiana Pamicoj yTBpl>eHo HeKo.uiKo cjiynajeBa. IIocji>eAH>e BiijecTn jau.Lajy h o Koviepa y Ee«iy n ApyrnM MjecTHMa Aycipnje h yrap cee, a iiMa je h y HauieM HajčviHMceM cycjeAČTBy y ^aviMannjn. KOHrpec M.niAOTypaKn. KaK) jaB.,i>aiy u3 Cnon^a, 3a ABJije Hebe.’£*e he ce cacTaTH v C/Konp>y ppaobhu roAHiun>ii KOHrpec M.iaAOTypcKe CTpaiiKe. O ko 70 Ae.ieraTa H3 cbhx KpajeBa TypcKor napcTBa Aohahe Ha oBaj KOH­ rpec, Aa pjeuiaBajy o cTBapnMa, Kojć cy oa b6.hikg BaacHOCTH 3a 6yAyky h B3BaH>y Kao n yHyTpaum.y no- Typcica Mopiiapnua. y TypcKoj ce je 3a no<vbCAH>e ABnje roAUHe nocBeTavia bc.iii Ka naacH>a paTiioj MopHapnUH, Koja je noBeheHa 3a hckojihko hobhx. moagphhx paTHiix aalja h KpcTapiina. K bko jaBVbajy naparpaACKii VUICTOBH, MHHHCTapCTBO MOpHapHUC OBHX AaHa BOAH UperoBope ca nepyaHCKOM B.iaAOM, Aa oa obo aMepBicaHCKO ApacaBe OTicyna A»a roTOBa MOAepHa icpcTama. Hem ipa y ITepsujn. y oBoj iKviaMCsoj AP*aBii Bek oa AY*e BpeaeHa n.iaMTH rpaljaHCKH paT. CBprHyTH IIIax, Koja je, Kano je noaHaTO, npoTjepan H3 aeM.ne, Te KOJH skiibh y PycBja, npeAy3eo je KpBaBy aKi;njy, a» oneT noBpa’r a 0Ay3eiy My BjacT a rocnoACTBO, na je y tomc cBOMe HacTojaH>y nauiao aoctb npncTama tsko, Aa H>eroBe ueTe BMajy AOCTa ycnjexa. TaKO ce obbx Aana npoHOcu eRponcKOM urraMnoM BnjecT, Aa cy B.iaAiine Tpyne HMa.ie noHOBaa cyKoo ca r pynaMa oiib. IIIaxa 11 Taj cyKo6 6ho je neona KpnaB. Tpyne cKc-masa 6ajie cy noTyueHe u U3ry6ime cy oko 300 ,T>yAn Mel>y Kojana 11 HPKaAauiu>er CepAapa-EcaAa. Mhoi’u npncTama eicc-uiaxoBn cy 3apo6.i>eHii 11 0Ay3e'ra cy hm ueTBpa Tona. K sko jaB.’bajy eBponcKHM .mCTouHMa 03 l^aparpaAa, Typcica BvraAa je CK.ionajia ca nepcucKOM b.isaom TajHii yroBop, y Kojeay ce TypcKa o6Be3yje, a» He B^aAHHC Tpyne noTuoMokn, 3a iuto He IIep3Hja a»th TypcKoj KOMneH3anajy y TepiiTopajn. cpiiCKe npiinue3e. CpncKa npiiHueca .le.icna ce je obhx Aana BjcHuavia ca BejHKUM KHe30M J obskom KoHCTaHTiiHOBiiHvM, CHHOBneM pycKora napa Hhkojo. Ha CBaAoii, Kojoj je npncycTBOBao h Kpa.-b Uerap ca npeCTOVIOHaCVbCAHIIKOM II B6VIHK0M CBHTOM, y Kojoj C6 Ha^aano bc.ihkii 6poj cpncKax AP^BHHKa a no^am napa, H3MnjeH.eHC cy cpAaunc ii3jane, Kojima ce A«je Be.iaKa no.niTUHKa bbmchoct y enponcKOM jaBHOM MHinvbeH>y. ,inTHKy Typcice. M^aAOTypnH HMajy Aa pnjeme ueTiipa 3HauajHa HHTaaa Ha obom KOHrpecy: Aea hhcto CBoja yHyrpauiH>a nirraH>e o noB.iaueH>y KOMHTeTa H3 Covij'Ha y CKon.te ii npounuihnBaH>e pauyHa ca aucha^htom nyK0BHHK0M CaAiiK-6ejoM h ABa AP®aBHa: pajemeH>e Kpii3e XaKii-naiuiiHor KaonHe'ra h 0A-iyKe o Kopanana Ha ckohomckom n npocBjeTHOM no.’sy. CBe Te uenipn 0A^iyKe MJiaAOTypcKor KOHrpeca oueKyjy ce ca boji0kom Hecrpnvi>HBOuihy. Mel>yTHM, join caAa ce 3Ha, Aa He Ha Kom’pecy aoHh ao cyno6a. TypcKH iipeciOAOHacA»6Anhk n a nyTOBaH»y. HaOVLCAHHK ocMaH^njcKor npecTo.ia jycy4> H scahh EtfieHAHja Havia3H ce iiOHOBa Ha nyTOBaa>y no eBponcKHM ApasaBCMa. HeAaBHO je nocje-rao Kpa.i»eBBHy PyMyH»oKy, rije je 6110 rocT pyMyH>CKor Kpa.ta Kapoaa, a OAar.ie je oTHinao y EepviHH h Eeu, rl,e je 6ao BeoMa a ^ P « npnMvbCH. Hapo'iBTO je 6ho cpAauaH npnjaM npHjecTo.ioHac,-beAHBKOB y EepvinHy, rl>e je 6110 toct napa Bu.tCMa. Iskaz dobrovoljnih priloga na zabavi, koju je priredila novoosnova­ na „Muslim. čitaonica" u Gožulu (Ljubuški) u korist „Gajrcta" i svoje blagajnice. Priloge dadoše gg- Braća Mrčić trg. iz Čapljine 20.— K; H ajrudinbeg Kapetanović veleposjed, iz Viti ne 16,— ; Miho Peško trg. iz Mostara K 15; N. beg Bušatlija veleposjed, iz Vitine K 12.—; po 10 K: Lazar Brstina trg. Mostar, Risto Spahić trg. iz Čapljine, An. Gavro, Ljubuška; po 6 K: Nazif Mesihović, G. Knežek, Hasanaga Dizdarević, Jahja Cerić svi iz Ljubuškog i Harno Fazlagić iz Čapljine, uprav, banke i Safet Dizdarević iz Ljubuškoga po 7 K; po 5 K: An­ drija Pehar, Sinovi B. Šahina i Peško i Samardžić trg. iz Mostara, Anto Babić, D.Mahić, Hamid ef. Fazla- �264 gić Iz Čapljine, Melimed ef. Mahić, Klemento Vali,Ali ef, Ćerimovid, Hasan ef. Hromič, Ljubomir Gnjato, Gjul-Emin Mesihović, Ali ef. Mesihović, Rezak Dizda­ rević, Omeraga Dizdarević, Mujaga Mesihovid, Feto Dizdarević, Dr. Bulat, i N. N. — svi iz Ljubuškoga; po 4 K: Ismet ef. Stočanin kadija, N. Papo, Alaga Terzid, Šadiraga Maksid, Gjemal Muminagid, N. Tesker, Pop Modiraszi, Salihaga Konjhodžid, Marto, Salihaga V. Dizdarevid, Huseinaga Čekrs, Halilaga Nikšid, Arif aga Omerhodžić, Ahmed ef. Kapetanovid iz Čapljine, Alaga Mahić sa fam., Vahmajstor Bošnjak, Mustafa ef, Krulj, Abdulah i Adem Kapetanovid i Memišaga Me­ sihovid — iz Ljubuškog; po 3 K. Ahmed ef. Fazlagid iz Čapljine, H. M. Mahida, Hasan Lalić, Ahmetaga Pavlović, Birko Bogid, Hajro Kadragić, Suljaga Mesi­ hović, Hasanaga Dizdarevid, Salihaga Dizdarevid, N. Vukobrat, Alaga Jakid, Šudraga Osmić, Harno Lalić, Dervo Terzid, Vlado Dragidević, Mitar Brstina iz Mo­ stara, Ante Milovanovid, Aleksa Jelid, Sadik ef. Sađikovid, Sabitaga Mesihovid, JukoTomid, Dervišaga Diz­ darević, Vrećo, Žušić, Berberovid, Tusil, G. Kvacinski, Muhamed Muminagić,ćamil Beda, K 2.60, Selim Mek* sumič K 2.50. Mumin Elezović Salihaga Mahid po K 2.20 — svi iz Ljubuškog; po 2 K: Risto Pudar trg. iz Čapljine, Lazar Gnjato, Osman Poćijak, Monolo, Obergeometar, Kasim ef. Dizoarevid, Alaga Mujezino* vid- Nefiz H. Mahid, Omeraga Fazlinović, Memišaga Mahić Ibr, Osman Orman, Ibrahimaga Dizdarevid, Sa­ lihaga Mahid, Ivan Paradžik, Tahiraga Dizdar, Ahmed ef. Kadragić, Huso Kadragić, Fevzo Komić, Ahmed Ferković, Ahmed Fazlinović, Mehmed Fazlagid, Ab­ dulah Fazlagid, Muhamed Čućuković, Šućrija Hadžiomerovid, Smail Sukalid, Asim Musid, Hasan Ibrulj, Edhem Dabjajid, Alaga Osmić, Sabitaga Fazlinović, Hasan Prolid, Mula Šaćir Cerid, Mujaga Dabjajid, Me* mišaga A. Mahid, Memišaga Mujagid, Hadžo Bedar, Muharemaga Mahić, Hafiz ef. Fazlinović, Mehmed Bilid, Osman Bilić, Šerfo Dizdarević, Hasanaga Alagid, Hasan Mesihović, Ibrahim Maksumić, Salko V. Lalić, Šaćir Kručević, Ahmed Dizdarevid, Gjorgjo Lopur, Zenda Livnjak. Josef Tombid, Blaž Veber, Avdulah Prolić, Ahmed Doročid, Hasan Bilal, Šulja Dizdarević, Šudrija Krulj, Izet Mahid, Hasan Fazlagid, Salihaga Mesihovid, Mehmed Dizdarević, Ahmetaga Dizdarević. Šerif Rupid, Imširaga Dizdarevid, Alija Zuhrić, Omer­ aga Gjid, Hasanaga Bilid, Rašid Dizdarevid, Alaga Ma­ hid, Halilaga Laksić, Mehica Alendar, Adem ef Kosovid, Halid Konjhodžid, Muhamed Zagić, Muhamed Selimić, Bajro Pašalid, Sabitaga Mesihovid, Zaimaga Kručerić, Suljaga Konjhodžid, Abdulah ef. Muminagid, Hu­ so Sukalid, Ibraga Muminagid. Lizder, Tulučić, Šud­ raga Mahić, Angja Anid, Sabitaga Kadragić, Osman Mehičević, Ahmed Sadikovid, Alija Mahid, Ibrahim Tekić, Halil Jakid, Šudraga Osmić, Avdaga Bilid, Mu- jaga Kadragić, Ahmetaga Lalić, Ahmed Gujić, Muhamedaga Ćerimovid, Muharem Mesihovid, Ahmed Diz­ darevid, Salko Dizdarevid, Sabitaga Dizdarević, Hasan ef. Sadikovid, Šadiraga Ćerimovid, Agan Dizdarević, Mehmed ef. Bilal, Kasim ef. Sadikovid, Hafiz Nović, JunuzagaHajdarovid, Muharemaga Alendar, Jusuf Konj­ hodžid, Bedir Hafizovid, Durek, Avdulah ef. Sadikovid, Avdaga Mehičević, Hasanaga Gujid, G. Valenta, A v­ dulah Novid, Jusufaga Vudnjak, Salihaga Lalić, Ah­ metaga Mujkid, Ahmet Dizdarevid, Nikola Džamonja, Mustafa Češko, Tahiraga Hadžialid, Halidaga Lalić, Damo Dizdarević, G. Solaj i Mustafa ef. Mušić: Ibra­ him Gujić K 320; Halil Fazlinović K 2.50; po 1 K: Avdo Mujanović, Gj. hanum a ud. Fazlinović, A. Mahid, Gjevahira Mahid, Alaginica Mahid, Mujaginica Kadra­ gić Gjemal Cerić, Avdulah Hadžalid, Osman Hadžić, Salko Delalid i Mustafa ef. Blagajac — svi iz Lju­ buškog; 3 gjaka iz čapljine K 1.50. Ukupni iznos zabave bio je K 708.96 Rashod oko zabave je iznio „ 299.64 č ist prihod: K 409.32 od čega je pripala „Gajretu" 7s Cista prihoda u iznosu od K 137.44. Srdačna hvala svima posjetiocima zabave i prilagačima dobrovoljnih priloga. P r i r e g j ivački odbor. Poruke i odgovori uredništva. I.Ar., Tuzla. — I ako Vam ove dvije pjesmico neće biti uvrštene u list, neka Vas to ipak ne obes­ hrabruje. čitajte mnogo dobre pjesnike, pa ćete. i Vi jedanput modi da napišete koju dobru stvar. M. H., S« — Veoma slaba robota, tako, da bi Vam se i Vaša „milija od očiju", kojoj ste ovu pjesmu napisali, nasmijala; jer: „Ruža plava a zelena trava". »Vidi s’ dike na pendžeri glavi« — ne znači ništa drugo, nego da je takvim stihovima mjesto u košu. Ć. — Primili smo a i ti si primo. Sjeti nas se češće, pa da ni mi tebe ne zaboravimo. Selam ! X. — IIpBCTajcMo; nomajbHTe 3a ype^HnniTBo oAroBapa: Ocsian 'L hkhIi . - Islamska dion. Štamparija. - cbo Tpojc. 3ApaBo! Za uredništvo odgovara: O sm an G jik lć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/688f972a46ce6aa3f621dc0dc093e828.pdf 0e50a454535da27e895b7aad9701dfa1 PDF Text Text li POJ 18. BROJ I r04.llHA IV. GODINA ♦♦ a j p e ♦ i u JIHCT 3A /LPyiUTBEIlE IIOCJIOBE M 3A HAPO J\\\0 IIPOCBJE'RHBAHdE. I13JLA3M CBAKOT 1. h 15. ------y MjECEijy.------- a j r e t LIST ZA DRUŠTVENE POSLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. IZLAZI SVAKOG 1. i 15. ------U MJESECU.------- B^iacHHK: apjuitbo „rajpex“ - ypeamiic: Ocmaii 'ioninili. — Vlasnik: Društvo ,,Gajret“. - Urednik: Osman Gjiklć CAPAJEBO, 15. ceirreMOpsi 1911. — srn jU j H t i j c u a j e ^ n c T y : s a Bocny h X ep 4erOBnHy u AycTpoy rap c K y MOHapxnjy, 8a H.naHOBe, Tajie6y, yne 11mre u reiKaKe 2 K, g a lie iJ i a H O B e 4 K ro/unnifee. 3 a CBe ocTajie aeM.te 10 ([ipauaKa. Ilo je fln in i 6pojeBB c ra jy 2 0 xe.n. H en.iaheH a ce niicma no n p u u a jy , I*y koiiucii ce ue Bpafcajv. — IIpern-iaT a b pyKonnCB a iajby ce n a a ^ p e c j: „l'a jp eT u — CapajeBo. t\ ^ — SARAJEVO, 15. sep tem b ra 1911. C ije n a je l i s t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č l a n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemljo 10 franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi.se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Gajretovi pitaju, na koji će način osnovati društveni pododbor u svome mjestu. Kada se prijatelji ,,Gajreta“ i narodnog napretka slože u ideji, da se u jednom mjestu osnuje pododbor društva, potrebno je prije svega za tu ideju pridobiti barem 50 lica, koji će se prijaviti za članove „G ajreta". Tada će se sazvati skupština Gajretovih članova sa dnevnim redom, da se izabere 5 časnika pod­ odbora. (Ovu skupštinu saziva društveni po­ vjerenik u mjestu, gdje taj postoji, a inače ma koji ugledniji gragjanin). Skupština se prijavi i mjesnoj političkoj oblasti, koja ima prava po­ slati svoga izaslanika- Na toj skupštini će se pročitati i primiti pravila pododborska (koja će megjutim glavni odbor na zahtjev osnivača poslati), i izabrati pododbor, koji se sastoji iz odbora. 5 lica. A ovi glasovi moraju da razvesele svako Kad bude pododbor obrazovan, poslaće 5 rodoljubivo srce, oni moraju obradovati sva­ primjeraka pravila preko mjesne političke ob­ kog prijatelja našega kulturnog unapregjenja, lasti zemaljskoj vladi na odobrenje; ari pod­ pa smo uvjereni, da cvim dijelimo radost ta odbor ne treba, da čeka na odobrenje pravila mnogobrojnom našom braćom, ako ih o ovoj od strane zemaljske vlade, jer je zem. vlada utješljivoj pojavi izvijeitimo i s puno nade u ova pravila u principu već odobrila, a for­ koristi i uspjehe, koje ie nam novi pododbori malno odobrenje slijediće odmah, čim se pošalju društveni donijeli, kriknemo: s hairom! na vladu. * Kao što se vidi, osnivanje pododbora ne Ovom prilikom nim je ponova iznijeti povlači za sobom nikakvih teškoća, a teškoće kratku uputu o osnivaiju Gajretovih podod­ su u toliko manje, š t o je uprava društva uvi­ bora, jer i ako smo tu uputu u jednom lanj­ jek pripravna, da u svakoj stvari pruži sva­ skom broju donijeli, ipdc nas mnogi prijatelji kome dužno uputstvo i obavijest. S hairom!.. U zadnje vrijeme nam stižu iz mnogih mjesta naše domovine radosni glasi, koji jav­ ljaju, da se Gajreiova ideja rtiegju našim ele­ mentom sve to više širi i da naš, do sada indiferentan i nehajni svijet sve to više uvigja potrebu našeg kulturnog napretka. Iz Ljubuškog, Brčkog, Zenice i Visokog dobili smo prošle hefte izvješća, da su tamo­ šnji rodoljubivi muslimani osnovali Gajretove pododbore, koji će se prihvatiti korisnoga i blagotvornog djelovmja na Gajretovim poslo­ vima. Osim toga izvješteni smo iz Maglaja, D. Vakufa, Kotor Varoii i drugih nekih mjesta naše zemlje, da se i tamo osjeća živi pokret za ,,G ajret" i za osnivanje Gajretova pod­ �266 Merhum Šejh Muhamed Abduhu. Slava. Razni narodi, koji Čovječanstvo sačinjavaju, go­ vore o toj riječi, a mnogi joj ne shvaćaju pravog značenja. Neki misle, da je slava u tom, ako sebi podignu velike i sjajne palače sa nagizdanim zidovima i ša­ renim tavanima, ako se okruže mnogim slugama, te se voze u četveroprežnim sjajnim kočijama. Drugi opet misle, da će slavni postati, ako se lijepo i giz­ davo oblače, te se načičkaju smaragdima, almasima i raznim dragocjenostima. Jedni opet misle, da se slave onda, kada steku neke časti i titule, kao begluk, pašaluk i t. d., te ako svoja prsa mogu zalijepiti raznim nišanima i odlikovanjima. Katkada po koji izdajica otima od svog brata, od svog bližnjeg, ruši narodnu sirotinju i sebi podiže sjajne palače. Poslije u te palače pribavi sluge, luksuz, udobnost i siromah misli, da je već postigao vječitu slavu i blagostanje. Jedna opet sorta ljudi po čitave noći sprovodi u nesanici, po čitave dane nema mira i trčkara, a samo za to, ne bi li dobio koju od onih laživih titula i ne bi li kakogod bar jedan nišan prišio na svoja prsa. Ovakav kukavac, samo da dogje do svoje želje, ne bira sredstava, bila ona dobra ili prljava, kod njeg je svejedno. Ako ćeš, ta sredstva mogu biti i takova, da njegovoj domovini propast spremaju, da njegov čitav narod uništuju. Kod njega je to sve sporedna stvar; glavno je, da Hm do cilja dogje. Mi vidimo da mnogi ljudi ovu bludnju smatraju kao nekom istinom i opravdanom stvari, ali opet ne mislimo, da su toliko oćoravili, da ne mogu razabrati ljepotu istine, te da ne uvigjaju, da su zabludili i skre­ nuli s pravoga puta. Jedan čovjek, koji se ponosi sa svojim palačama, slugama i t. d., kad dobro pretraži samog sebe, šta li će naći? Sam će u sebi osjećati, da sve ono, pa ma koliko tog bilo, što je on stekao, te kolikogod to u njegovim očima bilo golemo, ne čini njega savršenim čovjekom. Osjetiće, da je to sve njemu nekako tugje. Ovdje mislim one, koji se nasil­ nim načinom dograbiše sjaja i tobožnje slave. Zar ne vidimo, da je vrijeme, sa svojom promjenom mnogima onima, koji se na lahak način dograbiše položaja, oduzelo sve i ostavilo ih pri onom na čemu su i bili. Ovaki stradalnici, pošto nisu ni imali pri sebi ništa čovječnog, a izgube položaj, panu u očima svijeta na najniži stepen. Čovjek, koji sam u sebi ne osjeća ni­ kakva savršenstva niti čovječnosti, u kakav položaj, dolazi onda, kad sa sebe skine one lažive i vanjske naravi stvari, kojima se on ponosi i koje ga tobože slavnim čine? Zar on nije potpuno jednak onom go­ lom i poderanom proletarcu? Zar ovakovi, koji se na takav način ponose, nijesu ženama jednaki? Jedan čovjek, koji hoće da s nišanom ili titulom imponira, pošto on sam po sebi ne vrijedi ništa, šta je on onda> kad to skine sa sebe? Zar on ne zna, da on, pošto nišan ili titulu sa sebe skine, pada opet u svoj pravi položaj ništice. Ako mu se od strane nekih zelenaša i odaje čast zbog odlikovanja i titule, zar on ne zna, da se ta čast ne odaje njemu, nego njegovoj tituli? Ovo odavanje časti, pošto je bezražlozno i nije sa srca, očituje se samo u vanjskim formalnostima, to je sasma brzo prolazne naravi. Ali jest, ovakove slavne titule, koje se priznaju od strane čitava svijeta, a kojima je podloga nekakvo veliko djelo i ljudi se preko njih sjećaju dobročinstva, zaista su slavne i velikog značenja. Dočim titule i odlikovanja, koja su stečena na način, od svih pa­ metnih ljudi prezren, ne pribavljaju svom vlasniku nikakove časti, nego ga čak ponizuju, te ne imaju nikakove vrijednosti. Narode, otvori dobro oči, progledaj dobro u situaciju i ne padaj u bludnju! Istina nije tako da­ leko od tebe: Gazi Osman paša, koji je od strane svojih neprijatelja prozvan „Lavom od Plevne", svoju titulu, čast i visoki položaj napravio je samo time, Što je sebe žrtvovao za obranu svoje vjere, naroda i domovine, te na taj način postao slavan. Mi vidimo opet kod islamskih naroda i takvih „velikana14, koji se na čelo dušmanske vojske staviše i Englezima prvi otvoriše vrata u naše krajeve. En­ gleska vlada ih je za njihova .plem enita14 djela obasula raznim častima i odlikovanjima. U tim krajevima danas Englezi tako dobro stoj?, da su jadni Musli­ mani udarili na hiljade muka, radeći na tom, kako će ih potisnuti iz svoje domorine. Sad neka se pro­ sudi o onim nišanima, koji rese junačke grudi Gazi Osman paše i o onim, koji vise na prljavim prsima, spomenutih „velikana14. Mislin, da su ova dva pri­ mjera dostatna, da nam prikažu, kako sve titule i časti treba mjeriti onakvom mjerom, kakav je bio način njihove tekovine. Čudnovato, zašto tolike klase ljudi ne pojme pravo značenje slave i onako se grdno v araju ! Zar ne znaju, da odjeća i gizda, koje čovjeku pribavljaju lijepu i nikad nezaboravnu uspomenu, samo je ona haljina, koja je obojena krv ju domoljublja, a čistom dušom oprana? Samo onakima, koji cbojiše svoje tijelo krvlju, da svom narodu pribave čast i sreću ; za uspomen njihovih junačkih djela, kiču narodna grla u njihovu slavu, a narodna srca za ijima tako jako udaraju. Zar još ni danas ljidi nisu shvatili, da, ako imade onih, čiju slavu trela do neba uzvisivati, to su samo takovi ljudi, koji zj narodna prava i dobro sprovedoše svoj život na patnjama ili u tamnicama? Po mom mišljenju judi, koji su sebi podigli tako sjajne palače, koji fcko okolo šetaju po bujnim vrtovima nad svojim kućima, te onako s visoka pro­ matraju kukavnu svjetini] koja ispred tih sretnih dvorava prolazi, sasvim tiij bogatstvom i sjajem, ti Ijud �267 neće iza sebe ostaviti nikakovu lijepu spomenu, pošto imao i po gori se korjenjem hranio. Čovjek, kojemu su čitav svoj život posvetili samo nasladama i uži­ je u dio prava slava pala, u potpunom je smislu sre­ vanju. Cijelo njihovo bogastvo ostaće ograničeno u tan. Svjetlo, koje na njegovu čelu sja, može svima onim zidinama, sve one svilene, zlatne i srebrene ljudima biti ogledalo. Očajni pogledi, porušeni ideali oprave otićiće netragom, a njihovi gospodari pomri- hrle tome svjetlu. Vanjština takova čovjeka, kolikogod jeće isto onako, kao i oni, koji nikad ništa ne ima- slaba bila, čovjek ne može odoljeti svojoj savjesti, a doše, ne umješe niti što znadoše da ne cijeni njegovu nutarnju vrijednost; njegov iz­ Jesi li u prošlosti naišao igdje na primjer, da gled, koliko god bio osobenjački čista srca ne mogu se neko slavi, zato što je to i to odlikovanje ili tu i da se od njeg odvoje. Šta vrijede kod oyakog čo­ tu čast posjedovao? Ali bio je učenjak, bio je marljiv, vjeka sjajni dvori i palače, kad njegov duševni svijet bio je darežljiv, ovo je učinio, ovako je nastojao, ovo obiluje najljepšim ćošcima, najljepšim panoramama, je podigao, ono je srušio, — ovakove titule samo pun je svjetla i najljepših lica. spomen ostavljaju. Kakav uzvišen život, živjeti u ljudskim srci­ Pošto je Skender Veliki umro, da li je ikom preko ma! Kakova čast vijekovima sjati svojim svjetlom uma prešlo to, je li on imao sjajne palače? Kakav dlllj j j ) lugjak imade, da Napoleonovu prošlost traži u nje­ Jest, dogagja se, da neke kukavice iz tabora govim palačama i opravama? Da li su svi oni veli­ kani, koji biše i progjoše, pribavljali sebi slavu, gra­ pokvarenih ljudi jurišaju na ovake slavne osobe i ne deći sjajne palače i udobno živeći, ili su to oni stekli ustručavaju se sasuti sve svoje pogane i otrovne mudrošću, slobodom i svojim uspjesima? Jedan na­ strjelice na njih. Ovakvi kukavci uvigjaju, da njihova rod, koji padne u bludnju, te svoje svetinje prepusti djela, koja oni u ime svoje slave poduzimaju, sasma same sebi, koji svoju staru slavu zamijeni sa neko­ utrnjuju pred uspjesima čestitih ljudi. Ti pokvarenjaci liko, bez ikakva značenja, riječi, — takav narod se, slični su crvima, koji bježe od ružina mirisa i traže makar i preko svoje savjesti, zadovoljava ovakim poznati njima ugodni smrad. Velikome čovjeku, koji je mnoga i mnoga plepraznim častima i odlikovanjima. Kad bi ovakav narod poslušao onu istinu, koja njegove grudi na- ^menita djela učinio, svejedno je za to, što će ga ne­ čovječni ljudi ponižavati, njihovi napadaji ne će njega dimlje, kad bi čuo glasove prezira, koji rse-u njegovu srcu ragjaju, kad bi malo bolje otvorio oči i progle­ smesti u njegovom plemenitom radu. Ali, kad se bude dao oko sebe, uvidio bi, da je zabludio i da se ne istina ispitivala, nitkovi će se tada osvjedočiti, da su nalazi ni na kakvom step^nu slave nego poniženja, samo sami sebi škodili. Sami oni ne mogu tako dugo te bi upoznao, da onaj put, kpjim on ide, ne vodi ostati u svojoj zalutalosti. Sa drveta, koje je usadila niti može voditi do narodne slave, sreće i blago­ ruka čovjeka, koga oni toliko grdiše i zlostavljaše, prvi plod će oni, zrio ili nedozrio, ubrati i prvi oku­ stanja. Članovi toga naroda, kad bi se sjetili kakovu siti, te im neće drugo preostati, nego da zahvale će zlu uspomenu i kukavno stanje ostaviti svome onom, koji ga je usadio i čuvao, pa makar on, po potomstvu, potrgali bi i pobacali sve one nišane sa njihovom mišljenju, i niži od njih bio. Kazna, koja će ih poslije sretati, je kajanje i svojih prsa i krenuli pravim putem, koji uistinu vodi žaljenje. do narodne slave i blagostanja. Slava, to je takva jedna, svoje vrsti istina, čiju Dakle, čovjek, koji čini plemenita djela, koja sadržinu su i sami božanski zakoni razjasnili i pri- mu istinsku slavu pribavljaju, on je i od Božije strane kovali je za čovječije srce. Danas nema čovjeka, čija odlikovan, te je-za čitava života častan, njegovo ti­ savjest i srce je ne bi poznavalo, osim ako je do jelo, ako se i izgubi, ostaje ono svjetlo, koji ni pred kraja ograničen. suncem, mjesecem i svima zvjezdama potamniti neće. Slava je za čovjeka takvo jedno svjetlo duše, Jest, i on će umrijeti, njegovo tijelo će zemlja po­ koje privlači i oči i misli, ona je takva jedna lje­ stati, ali on nije umro u ljudskim srcima, njegov pota, pred kojom ljudsko srce ostaje zapanjeno. Iz­ spomen u potomstvu nikad se ne briše. Kod svemo­ vor ovog svjetla je ono plemenito djelo, koje je gućeg je zaslužio vječno blaženstvo! upravljeno, da jedan narod ili spasi, ili da ga iz ne­ li* Jiij) . znanja izvuče, ili da mu oteta prava povrati, ili da ga podigne iz neprilike, u koju je zapao, ili da ga S turskog preveo: privede pravom pfltu, ili da mu ćudoregje popravi, Alimed Kaši'lkadič — Foča. ili da ga iz nesloge u slogu dovede, ili da mu nje­ gove zamrle osjećaje na novo probudi. Kogod učini bar jedno od gore navedenih djela, punim pravom mu se može reći, da je slavan, pa makar on najveći siromah bio, makar on ni kuće ni prebivališta ne �268 Nezadovoljstvo se ponajprije ragja besprimjerno zaoštrenom »borbom za opstanak«, dakle socijalnim pitanjem, ali mu uzroka treba tražiti i u neuđovoljenoj potrebi naobrazbe kod širokih masa naroda. Duboka vječita ponoć. Pokrito tminom sve je, Čitanjem, pisanjem, računom, crtanjem i drugim Svemirom širokim svuda magle se natisle, guste temeljnim znanostima, probudi se u narodnoj duši i Ko apsolutne ideje — želja za višom naobrazbom, bez da se države o tom I nigdje tračka, da bi obasj’o prostor puste. dovoljno brinu, kako bi se toj čežnji zadovoljilo. Tišina strašna, štono sumnju u Život budi, Makar da za pohagjanje državnih, srednjih i viših Slegla se na sve kraje — škola ima svako pravo, ipak se u praksi tim pravom I u tom beskrajnom mraku cijelo ljudstvo bludi, samo imućniji svijet može služiti. Čovjek bez sred­ Tek iskra vjere svete u duši njegovoj sjaje. stava, obuzet željom za učenjem, obično je osugjen na Tantalove muke: uvijek mu je pred očima cilj Da, vjera u ljudstvu živi i duh mu nadom snaži njegovih želja, ali se uzalud za njim pruža; on ne A ljudski život je cio tek sivog dima pramen, može nikako da svoju žegju za naobrazbom ugasi. Tek malo krvi i — laži; Pokret za narodno "obrazovanje brine se dosta V a j! cjelog našega bića simbol je nadgrobni kamen ! o potrebi naobrazbe onih, koji sami nemaju za to sredstava; on ima veliku i plemenitu zadaću, da izvrši, 1 kad nam svesilna težnja nemoćnu ruku diže, pa'm akar da mora svoj cilj kad li tad li i postidi, Da s tajni koprenu skida, ipak će još mnogi i mnogi osjećati muke radi neis­ U našu dušu tada sumnja polako gmiže punjene želje za naobrazbom. I svojom otrovnom rukom vjeru nam truje i kida. Da se te muke ublaže, šta više i posve umire, ima jedan lijek, koji se zove »obrazovanje samoga 0 zašto, veliki Tvorbe, s našim/životom skupa sebe(<, a način, kako se do tog dolazi, neka ovaj članak 1 samrt našu ragja .vječne ti volje vrutak? pokaže. I zašto s nama stupa Sulejnian N a z i f : = = Um i objava. Prolaznost i vječnost naša u isti, ah, trenutak? I zašto dade nam maštu, da kao leptirNlaki ! Prostorom svemirskim bludi, Kad tvrdim zakonopi tvojim privezan čovjek je svaki Uz ovu mrvicu — zemlju, gdje Um vlada i sudi? — Al, neka!... Mudrosti tvoje najveći dokaz to je, Jer da je uvijek ljudstvo po nebu mašte se vilo, Slijedeć objave tvoje, Danas bi ljudsko ime tek „Fata morgana“ bilo. Ah, Um kulturu stvori i žića našega niti, On luč je je svijetu svemu — Ej; Um je boštvo naše i vazda boštvo će biti I mi se klanjamo njemu !... Preveo: M. Ć. Ćatić. Obrazovanje samoga sebe, — Po njemačkom: 0 . S—ć. — U vod. Vrijeme u kome živimo, moglo bi se s pravom nazvati »doba nezadovoljstva«. U svakom je doduše vijeku bilo pokreta, kojima se je osjećanje nevolje ispoljavalo, ali ni u kojem ne bijaše nezadovoljstvo tako golemo i tako općenito, kao u ovom, našem stoljeću. Š ta je to n a o b r a z b a ? Skoro ni jedna riječ u našem jeziku nije mno­ gome tako nejasna, kao što je izraz »naobrazba«Ako stotinu ljudi pitamo, šta oni pod tim razumiju, koga oni naobraženim drže, svaki će nam drukčije odgovoriti. Kod većine ne znači naobrazba bog zna šta vi­ soko. Kod njih je i onaj čovjek naobražer, koji je to­ liko sposoban, da može čitati novine i napisati pismo, nabadajući govoriti stranim jezikom u svim m ogu­ ćim pogreškama, da se zna u društvu kretati i da umije koju progovoriti, kad je riječ o politici, muzici, pozorištu, literaturi i t. d. i t. d. Sa ne mnogo više opravdanja puno ih drži sva­ koga, koji nosi doktorski ili profeski naslov, da je potpuno naobražen čovjek. A neka mu se štogod zada, što slučajno u okvir njegova znanja ne spada, uhvatiće se u neprilici taj »naobraženi« isto’tako, kao jedan običan nadničar — neznalica. — To nije dakle naobraženost. — Ja šta je onda? N a o b r a ž e n o s t je o n a j v is o k i s te p e n z n a ­ n ja i is k u s tv a , k o ji č in i č o v je k a s p o so b n im , d a je u s ta n ju sve, š to m o g u lj u d s k a o s j e t i l a s h v a t i t i , p ra v o i ja s n o r a s t u m a č i t i . Neki profesor na bečkoj univerzi rekao je prili­ kom jednog predavanja publici, koja se iz neukih ljudi sastojala: »Ja sebe držim nenaobraženim, je r ja znam samo svoju struku i dalje ništa. Vi se pak možete sretni osjećati, da nijeste samo za to svezani. — Vi ćete za �nekoliko godina kao slušatelji ove kuće mnogo naoJoš se nalaze u velegradima: a k a d e m i j e braženiji od mene postati. S naobrazbom Vam je isto u m j e t n o s t i , g l a z b e n e i g l u m a č k e š k o le , što i sa željeznicom: gdje se jedna velika pruga pro­ t r g o v a č k e , z a n a t l i j s k e i p o l j o p r i v r e d n e teže s kraja na kraj jednog carstva, bez da je druge š k o le , u č i t e l j s k e p r e p a r a n d i j e itd. pruge sijeku, ta je željeznica jednaka običnoj lokal­ Samo su svi ti zavodi zatvoreni svakome, ko je noj željeznici. Ali, ako mnogo manjih pruga poput u slabom stanju, a život ga nagoni, da se kakovog sunčanih zraka vode iz jednog centruma i čine vezu bilo posla primi. na razne načine mogućom, onda ta željeznica odgo­ P o k r e t za n a r o d n o o b r a z o v a n j e . vara svojoj svrsi i od velike je koristi za državu. Svaki napredak ima čovječanstvo zahvaliti na­ Može se tia'kle samo onaj nazvati naobraženim, stojanju, da se potrebama udovolji. Čežnja za nao­ koji je sposoban, da se svojom duševnom snagom u brazbom provlači se u našem vremenu kao kakva svakom pravcu djelom pokaže, i što su ti pravci razcrvena nit, a to nam dokazuje i pokret za narodno ličitiji, tim je i stepen naobrazbe viši. obrazovanje, koji je u svim civilizovanim državama velikog maha zauzeo. M jesta, iz kojih se n a o b ra z b a u v e le ­ Naobrazba u narodu širi se pomoću raznih in­ g r a d u širi. stituta. N aro d n e i g r a g ja n s k e o s n o v n e šk o le prva D r u š t v a za n a r o d n o o b r a z o v a n je , u kosu mjesta za širenje naobrazbe u narodu. Njih pojima se drže znanstvena predavanja, priregjuju na­ hagjaju djeca, kojoj se tumači temeljno znanje: čitanje, rodni koncerti i prave izleti. Pristup je svakome bes­ pisanje, račun, crtanje, pjevanje, vjera.; uz to još nešto platan. Izbor predavanja ovisi o sklonosti predavača, zemljopisa, povjesti, prirođopisa, prirodoslovlja, geo­ te o savremenosti i potrebama slušatelja. metrije i t. d. D r u š t v a za o b r a z o v a n j e r a d n i k a izvr­ Vrijednost osnovne škole neprocjenjiva je. On.r nuta su društva za narodno izobražavanje; i u njima je bez razlike za svako, obično dijete dovoljna, i ko se doduše, drže predavanja, daju predstave, ali se u nju ma s kakim uspjehom' svrsi, može kasnije da svima nagje manje-više političke primjese. Ko ima za najviši stepen naobrazbe postigne. cilj nešto uzvišenijeg od tjeranja strančarstva, taj će Za djecu siromašnih roditelja osnovnom je ško­ se slabo zadovoljiti radničkim društvima, u kojima se lom svršeno daljnje naobražavanje. Ne pohagjaju li može biti, predavaju isti predmeti iz društva za na­ takova djeca još trgovačkih, zanatlijskih ili poljopriv­ rodno izobražavanje. rednih škola, to je njihovo učenje sasvim završeno. Na najvišem su stepenu s v e u č i l i š n i t e č a ­ Kad odrastu postade zanačije, fabrički radnici ili te­ j e v i (k u rs e v i) za n a r o d . Obdržavaju se u večer žaci — u kratko — primaće se posla, za koji ne i svakome je pristup uz neznatnu ulazninu dopušten. treba visoki stepen naobrazbe. Ti tečajevi obuhvaćaju predmete, koji se uče na gim­ Iza osnovnih škola na redu su g i m n a z i j e i nazijama i osnovnim školama, a pogdjekad i one, koji r e a 1 k e, ili tako zvane srednje škole, iz kojih mla­ se na sveučilištu predavaju. N a r o d n e v is o k e š k o le (narodna sveučilišta, dići ili prelaze na visoke škole, ili stupaju u službu kao poštanski, željeznički, bankovni činovnici, geometri, narodni domovi) nijesu ništa drugo, nego usavršeni sveučilišni tečajevi za narod. Izdržavaju se prilozima graditelji itd. Raspored je srednjih škola u teoriji ta i poklonima slušatelja. Svrha im je, da se do u tan­ kav, da bi iz njih svaki gjak morao izići s potpunom općom naobrazbom, ali sastav knjiga i nastava uči­ čine rastumače znanosti, u koliko se to sveučilišnim teljeva često puta, na žalost, probude u gjacima tečajevima ne može postići. N a r o d n e b i b l i o t e k e trebale bi da budu prije odvratnost, nego li zanimanje za stanovite glavno polje, na kome će svijet tražiti naobrazbe, jer predmete. se pomoću njih m ogj za kratko vrijeme i uz malena U srednjim, kao i u svim drugim, školama ci­ jeni se, na žalost, više obrazovanje pamćenja, nego li sredstva veliki uspjesi postići. Pa mi i vidimo, da se razuma i tako su srednje škole više zavodi za ispite, u zemljama, koje su uzor u pogledu izobražavanja svoga naroda — u Engleskoj i Sjev. Americi — baš nego mjesta za širenje naobrazbe. Ko je toliko imućan, da se može samo uče­ za narodne knjižnice nebrojeno blago troši. Kako se može narodnim knjižnicama pametno njem baviti, nalazi na s v e u č i l i š t i m a i v i s o ­ kim t e h n i č k i m š k o la m a svega, za čim čezne služiti, neka nam to daljnja poglavlja pokažu. čovjek nauke željan. Ipak mnogi gjaci radi svoje mlitavosti, taštine i lakomstva zapadaju u pandže „učenja za trbuh"; ideal, koji im lebdi pred očima nije naobraženost, nego ispitna diploma, pomoću koje može manje-više masno mjesto dobiti. (Nastaviće se.) �270 XaM3a: CTapn ja^n. y AaHe jeeeHH jaAHe, y 0acy oecfepajHor 6ojia ^ym a ce pacTyac0 Moja h Bpara y npom.no fl,o6&, r ^ je CBe^iH cnoMeHH CTOje ko CMp3Jia c0po*iaA roAa H cpehe yupjie Moje HHHce ce rpo6aK a° rpoća... Cy3aMa saji'jeBaM TaAa KHTiiu,y yBejia gBjeha, y MPAH Mopnc ce 6yA0- AaJieKO, Aa-'ieKo mnpn. „HHKaAa Hehe th Biinie cTapa ce npo6yA0T cpeka H hth ke Becejia aKopA OAjeKHyT Ha TBojoj Jiupn ... MeHH ce npHiHfta TaAa Kao Aa roBopn oHa... PbeaHHe cjialjane pnjemi ca Aa.n>H0x A0i,ia3e Kpaja K’o caM0 6oaobh cppa... k’o KaKBa TyMca.i>Ka 6oHa. IIpenyHa onaja, iyre, »ca^ocTH, cjeTe 0 saja... Cy3e H0 jaraHo TeKy... moj norjieA He6y ce AH5ice' ^ ok MoacAa AParaHa Moja c AParHieu CBojnM ce cunje H BjeTap ca Mojnx cTpaHa c jayKou HaAa H>y CTHace. Ila npnna y3Aaxe Moje h n^anyk 0 rpame ćnje... «• Hazim MnftiO, Tuzla: = — r ‘t - \ 5b 3 * ? i Put u naše mezarluke. Put u naše mezarluke je vrlo zapušten, a i sami mezarluci su vrlo neuregjeni. Prije nekoliko godina, kako knjige kazuju, to je sasvim drukčije bilo. Put je bio ozidan od tvrdog ka­ mena, sveden nekako kao na kube, te se je voda, kad bi kiša padala, odmah ocjegjivala u duguljaste i plitke parkove, na kojima je opet bila na više mjesta gvozdena rešetka, te bi se kroz ove voda saljevala u kanale. Sav je sokak bio nekako svugdje došao pod liniju i bilo je svukuda nasuto i uravnato tako, da se čovjek i kad bi brzo išao, nije imao u što podbiti. Sve do samih mezarluka bile su u vrlo malim razmacima postavljene mnoge lampe, pa bi čovjek, kad bi ga i u noći tuda put nanio, bio siguran, da neće 0 što udariti glavom. Kad bi ko umro, nije se niko mogao, ispričavati, pa ne ići za dženazom u kabristan govoreći, da mu je nezgodno ići, jer da ne valja put, nego je za dže­ nazom išao i bogat i siromah i star i mlad, jer svako voli, kad ima prilike gdje zaraditi sevapa. Ma onda se nikako svijet nije strašio ni um ri­ jeti, jer osim sokaka i sami mezarluci su bili lijepo uregjeni, pa je živima milina bila zijaretiti svoje mrt­ ve i tu im učiti, a to i mrtvim kao i živim koristi. Ograda oko mezarluka bila je dobra i tvrda i čim bi se gdje malo pokvarila, postojao je za to na­ ročiti odbor, koji bi se brinuo, te to popravio. A sada toga svega nema. Mezarluci su na više mjesta odgragjeni, te svijetski hajvan po mezarovima serbes gazi i pase travu. Put, koji vodi do kabristana, ne naliči više na put, nego na provaliju. Duž cijeloga sokaka su sve same dumače i lokve tako, da je teško po njemu hodati, te sad, kada ko umre, do mezarluka ga prati samo naj­ bliža rodbina i oni, koji moraju. Svijet se neprestano ljuti i grdi narodne prvake, što se ne brinu, te to ne popravljaju, a ovi se opet od svijeta kriju, a krivnju svaljuju na one još starije, svoje prednje prvake. Prije nekog vremena dozlogrdile tužbe onim velikim prvacima, pa sazvali jedan medžlis po izbor viših i nižih prvaka, da vijećaju, kako bi se put u mezarluke mogao popraviti. U tom se medžlisu pretresalo to pitanje na dugo i široko, izgovorilo se nekoliko mnijenja i zabilježilo se nekoliko zaključaka, ali se nikako ne mogoše pot­ puno složiti, kako da se uradi. Jedni govorili, da put u mezarluke i treba da bude handrljav, pošto je i čovječiji život handrljav. D rugi su sa vrlo dugačkim i opširnim govorima dokazivali, da se taj put svakako mora popraviti, jer da sve što imamo, jest nevaljasto i nesavremeno. Treći u nekakvom strahu govorili, da se taj put ne smije nikako popravljati, jer da to narod može biti i ne traži. I tako je taj medžlis vijećao i vijećao, a kad je vidio, da mu se ne da lijepo izvijećati, sjetio se neko izmegju njih sretna izlaza: odgode, do bolje zgode! Vijeće se odgodilo na neizvjesno vrijeme, a d aše ipak može osvjedočiti, da ie medžlis nešto radio, članovi istoga se zdogovore, te ono sve, što je koji u vijeću izgovorio, ispišu u jednu knjigu, pa to u svijet ra­ sture, neka ljudi čitaju i sude, koji vijećnik umije bolje i dulje govoriti. Svijet knjigu čitao i čitao i nikako nije mogao u njoj naći, hoće li i kada će se put do mezarluka urediti. Skoro, prije nekoliko dana izvede naš I&dži Tahiraga momke, naredi im pa navukoše nekoliko kola pijeska, te one lokve i dumače po putu zasuše. Svezaše s kraja do na kraj ceste s obje strane nekakve kanafe, pa naprama njima put ulinijaše. Dovukoše nekoliko kola letava, dva tri paketa eksera, testeru i sikiru, p?. ogradu oko mezarluka obnoviše. A kad sve kroz dva tri dana dovršiše, odvede momke Hadži Tahiraga u svoju magazu, pa im trud isplati, a momci se veseli i zadovoljni razigjoše svo­ jim kućama. Poslije toga pitali Hadži Tahiragu, što nije čekao dok medžlis zaključi, hoće li se put popravljati i m e­ zarluci ogragjivati, a Hadži Tahiraga odgovori: - - „Ako ja budem čekao, dok se medžlisaši zbire i odluče, da nam kakav hajir naprave, mogao �271 bi ne dočekati, a ovako sam unaprijed izbjegao grd* njam a i suzam a naše sirotinje, koja od nas zgodnih izgleda pomoći. Ako mi svaki napose, koliko je koji kader ne počnemo već jednom raditi, propašćem o sa­ svim očekivajući zajednički rad, je r ini izgleda, d a je našim prvacim a danas stalo više do nam a i slave, nego do narodnog napretka. Nem aju, brate, pravog halis-nijjeta, pa im ni Bog ne da odvažnosti ni snage!« I tako naš Hadži T ahiraga pobra ovog svijeta narodnu zahvalnost, a onog od Boga nagradu. Ovako je mogao učiniti i onaj veliki medžlis. Ama m u nije bilo nasib. X iuha 3nja Gej: TToc.i.o,xii.a ;ijena. y<vbeA Heicnx Hy,a,Hnx, Han3MjeHJLHB0x yAapa eyA* 6nHe HujeAHO h.hxobo AHi eTe nnje hchbhao. IIpomAO je raecHaecT roAHHa, oa kbko cy ce y3e.in ; 3a to mecHaecT roAHna H3ry6nJiH cy neTBepo Ajege. H Bek ey HMa.in jeAHO t 3 kbo AHBjbe yBjepen>e y to, a® hm Ajega Hehe SKHBjeTH, Aa cy ce 6hah nporaAH 6hth OTag h Majna, caMo Aa He AOAaAy jom jeAaH rpo6. Kao Aa je 36or ohhx yacacHHx B apHgaita poAHTeA>CKH ocjekaj y h>bxobom cpuy yBeo, HCKHAao c e . . . H hokthms cmpth , Koja hm je Hemhaocthbo oTHMa.ia H3 pyny CBe oho, mio cy ohh boahah , 6ho je HCKonaH jeAaH rpo6 h y h>hxobhm cpgHMa. A noMaAo cy h mpshah Ajegy. y h>hxobhm oacajiomkeHHM AyuiaMi HMa^ame HeKa TajHa A»yTH>a h Ayčdko npe3peH>e npeMa oaoj AjegH, Koja cy ce Kao CAoacnAa npoTHB h>hxobhx jaAH»x cpAaga, ace.If)HHx A>y6aBH, na Hek-.* Aa Hcnoe, Hero Mpy, Kao a » ce 6oje Aa hx o6paAyjy. ^ a , 3aniTO HHcy acuBti.ia ? 3amT0 oto CByAa HaoKo.io, roTOBO y CBHMa KykaMa h>hxobc Maxa.ie, acHBe inTaB a jaTa Ajege? . . . H H>nxoBa 6h Kyka 6bji& y MaxaAH Kyka ca ajpuom, niTa BHme, 6bjisl 6b jeAHa Kyka H»j6oraTHja AjegoM. Ho, eTO, OHa cy xTjejia Aa ne sKHBe. CBaKe Beuepn, kš'a H3 cbhx Kanuja nojype Ma.ia h ne.! tuca Ajega Ha coKaK, H>HxoBa Kannja ocTaje 3aTBopeHa. Kao Aa ApaiK acHBOTa g n je v e Maxa.ie A°be ®to ca T0M AjegoM h H>nxoBy TyacHy Kyky onam e nocMjecHMa y3aBpe.nor B ecejta, a OHa, jaAHa, CTOjK ca otpobhhm ocMjexoM, y o6.iHKy MpTBaiKor caHAyKa, nyH or 6o.ia, aok joj ce rpyAH HaAHMajy ouajaH>eM noc,i>eAH>er Aa x a H ohh 6h HMajH OBaKBy Ajeuy: no peAy. • ■OcMaHa, y ABaHajecToj. sstbh npBo acencKo A0jeTe HxcaHy y AeeeToj, cJ,epxaea y leTBpToj h Hajnoc-inje noc.T>eAH>y kepKy BH?AaHy y APyroj toahhh. bijega cy hm ce paljajia no peAy, MyniKa h aeeHCKa. 6h hmsjio Me.ioAnje 6hah cy hm HaAjeHyAH HMeHa ca phmom. Ho Hnje 6hao Moryke oApacaTH xapMOHHjy thx jaAHHx puMa: yBHjeK, ksa 6h HainjiH jeAHy, APyr a 6h ce ii36pHcaAa, na 6h ocTajajin CaKaTH H H3AOMA>eHH CTHXOBH. H HajnOCAHje je CMpT nocjB6AH>HM noTeaoM cBor HeMHAocTHBor nepa npegpTajia nocjbeAH>y pnMy h Ha tom MjecTy ocTaBH.ia neTnpn Ty»sHe h Hepa3yM.i>BBe Mpjse. Join HeuiTa hm je 6hao oa Ajege ocTaAO. ycnoMeHe, saBnjeHe y OcMaHOBoj 6om«iH: H3Meky Tora jeAHa H xcaHHHa Hokna K annga, HaqnH>eHa oa n-naBor a u a c a h npaMeH jom acyTe Koce; jeAHa jom HenpaHa, ouyBaHa <J)epxaHOBa Komyjba h chmo jeAHOM o6yneHa xapMaHiija oa pyacHHacTe ByHe h HanocA,eTKy noc.i>eAH>e la p a n o CKHHyTe ca MaAHX BHgAaHHHiix HOSKHga. KaA 6b norAjenaA caMa caMgHTa cjeAHJia y MaJioj KykngH, n a Ha upnMjep nyjia rvi&c KaKBor AjeTOTa ca coKaKa, OHcajioiuheHa Majica 6n oAjeAHOM 3aApxTaJia. 3aCTajia 6 h ocTaBHBmn nocao hs pyKy, 3aAy6n.ia ohh y HeKy Heno3HaTy TaHKy — caMo Aa noHOBa qyje OHaj rjiac. T aj iviac je Ao^iaano Kao jayK H>eHe AieUe> koJh A0Jia3H ca OHa neTnpH rpo6a, m io Aeace y peAy, Ha jeAHoj CTpaHH E jy 6oBa Bpxa. ^ y r o , Ayro 60 &ayma^a. H tsa 6h iy jia THmHHy obo Kyke, 0Hy Ay6ony h x^iaAHy th mHHy, y Kojoj jieaca HCKaKaB Aax cmpth . H 3 oja^eHe Aym e OBe XwiaAHe THmHHe h ycaMJj>eHe Kyke Ha h >6ho cpge 6 h nao CHnjer. ^ p x T a a a 6 h , ca 3c6h. om ApxTajia h Bek He 6h Mor^ia paAHTH, Hero 6h xTjejia n aa k n hs obo caMoke. H leT ajia 6h no Kykn, cnJia3H.ia y KyxHH»y, rAOAaAa eyejeAOBy MaHKy, Koja ctoJh Ha 6amT6HCK0M AyBaPy h MpAajykH SpKOBHMa npeAe, H3.ia3ii.ia y 6am uy h 6ea no tp eć e BaAHJia BOAy, n a ho M orykn ce Ha A pyrn HaunH yrpHjaTH, Ha APyr a HaiHH 3a6opaBHTH CBojy caMoky, T pua^a 6h 03a Ajeu,0 npeocTaAHM cTBapHMa. OHe cy 6njie y cnaBakoj co6h, y Hajropmoj nperpaAH AOJiacfta. H 3AnrAa 6b ce n noAaKo noTerAH^a 6o m iy, y3APx Ta.in m pyKaMa, Kao Aa XBaTa 6o.iecHO A0jeTe n a ce 6ojn Aa r a He nOBpnjeAH — cnycTHAa je, MeTa-aa Ha MHHAep h no.iaxKO oTBapa.ia, Kao Aa ce kaohh Aa He h npo6yAH ycnaBaHy Aymy CBoje Ajehe- H Te jaAHe CTBapn 6h ce npocTpae t .v, iiAaiHe h TyaBHe, Kao Aa cy Ha H>HMa ocTa.iH nocA>eAH>H ouajHH norJieAH mbahx MpTBaga. HxcaHHHa Ma.ia HokHa Kamiga oa m iaBor aT.iaca ca jeAHHM KOMaAnkeM n^aBe naHT.bHKe, c.iHiHe yBexAoj khth gBnjeka, Ha Bpxy — c uesKmoM je r.ieA aAa; Ma.ie BugAaHHHe HapanHge Kao a » Tpaacaxy n ap pyM6Hitx h nyHaqKHX Hoacnga; tbmo oneT <JJepxaHOBa KomyA>a, ca jom to ha hm AaxoM JKHBOTa, Kao Aa jom He aceAH yMpnjeTH. H 03 obhx CTBapn npeA awam e y H>eHy ocjeT.i.HBy Aymy jeAaH Aa x Kojn joj HaroBjemTaBame Ajeu,y. ho a » x noMHjeraaH ca mhphcom aeMJte, n a je yjeAHo h 3arpHjaBame h Ael^ame. ^OK 6h hba tom 6omqoM pa3MHmA.ajia, H ajnpnje hh pyKOM He AHpajykn, a nocAHje, oxpa6pHBmn ce Aa je □OAaxKO A0XBaTH 3a KpajeBe, o n a M njemame CBoja neTHpn AjeTeTa jeAHO c APyrnM. OHa HHcy 6HAa yBnjeK jeAHa CTaAHa CAHKa y meHHM ycnoMeHaMa. TAjeKaA je OABojeHo BH^avia oCMjex jeAHor, rnaan A P yror, nor^eA T peker hah Konpuam e leTB pTor; npecTaBjtaAa je Ajemije cahkb noMoky obhx nojeAHHHX ycnoM6Ha. H o nocjm je ce obo ycno- �272 sieHe MHj’em axy jepHa c ppyroM, pjepnja «®Hka ce y00jaxy y MjemaBiiey aeHe Manrre h cma 6h BHpHAa caMo jepHo pnjeie. H Kap 6h xTjepa pa 0X CBe 3aM0CAH jep0o no jepHO, Aa hx 6ajarn no nM6Hy 3obho npeA CBojy yo6pa3HjBy — yBHjeK je Aona3HJio oho sajepaniKo .i0pe, tonyTa noHOBjbeHo. Ona ra oHAa y 3au0CA0 ypecn, o6yne My napane, MeTHe My Ha maBy aTAacny HohHy Kannpy, Ha jeAHy CTpaay npnAjeHe jeAaH npaneH Koce ca KOMapnkeM nnaBe naHivBHKe, orpHe My paneHa xapMaHnjoM oa pyacnn a d e ByHe n y cbom yo6paacea.y bha0 jeA00 ^ 0Ae» ea" CTaB.iiCHo oa OHa neTnpn pjeTeTa. O0Aa 60 Bek no5Ke‘ AH^ia Aa ra pyKaMa 3arpn0, npHTiicHe Ha japne ncynieHe MaTepiiHCKe rpyp0, .i»y60, A>y6a — ann He ManiTOM Hero ycHaMa; Mce.iH.ia je Aa ra. .iy6a, jep je To6nAaHepB03Ha noTpe6a H>eHor 6nka, najn CBaK0 pjepnk TnmTarae MaTePHHCK0 6oji. Ax! Taj yoopaaceHH 3arp.i>aj Haje joj pymy 3aAOBOA>aeao. Ha H>eH0M ycHaMa ppxTanie no.i>y6an, MaTePhhckii noA>y6’an, koj’h Tpe6ame 60M ncTpomea u OHa Kao Aa yMupame oa yHyTpama>er .60.1a. M Tap 60 nnaHyAa, 3a6opaBn.ia Ha CBe, ryina.ia ce 0 n.iaKapa, y3ppxTa.iHM pynaMa y3HMana oho jaAHe cTeapH, cTe3ana, npnTBCKajia, yjepa.ia, Mapacana.... XTje.ia je, Aa 0X 3aByne y pymy, Aa H»HMa HcnyHn 0Hy npa3HHHy CBoje pyme. A na ce Ta npa3HHHa Hnje nyHima: y H>eHoj pyaiH nocTojajia je HeaaKBa m ap, Koja ce Haje Moma yTOAHTH. U Hajnomnje 6a ca orpoMHOM TpoMoniky scHBapa najia hhphpo Ty, Ha MHHpep, Bpx 6oraie 0 Bek unpHaM cy3aMa THxo, thxo n pyro, pyro n^raKana. .. H3r.1eAa.ao 6a Kao Aa ce OHa H>eHa HeHcnyH>HBa pymeBHa npa3HHHa acnyHa OBHMa cy3ana. Y cpny joj Bek a 6oji yMpe HepjejbaMa joj H3 oanjy He KaHe hh jeAHa cy3a, rpyA0 joj ce He HaA0Majy paxon cnaja&a, uiTa Bame, Barae caCBHM H Ha pjepy 3a6opBHB, OHa nocTaje ctbop HeMapaH h 6e3 ocjekaja. JeAHor n p o jte m er paHa MyjK h aceHa 6ajaxy 3ajejcAHO OTHHIA0 Ha Ejy6. JepHOM y ropnHH cy 001.10 Taao Aa nocjeTe pjepy. H3HeHaAa jeAHor AaHa peKHe hckhm HaroHOM HyacAe jepHo oa bhx ppyroM: .,Xokewo jia cyTpa a kn Ajen,0? h Bek ce HAyker AaHa H3Bpmyje nyioBaH>e AO Ejy6a, Kao Aa ce HAe Ajenu y rocTe. Obh AaHa no­ cjeTe cy hx npocTo pa3Beee.naBa.10, Kao paAomky paHa cacTaHKa, Koju po.aa3H noc.inje pyror ogeKHBan>a. H AaHnc ny3K H acena npo^ome Kpo3 ”aB.iHjy paMaje ca hctom oHaKOM naKomky h nocyme 3060 mapaMa; noMo-iunie ce Eory y KyTy CB6THH>e „Typ6ea HIep0(j)u ca orpoMHOM paAomky yTjexe, Aa 0Ay pjepn — y ohhm h>hxobhm ca^ioM^BeHHM cppaua. HocJinje 03apoene Ha OHa Apyra BpaTa, 0KpeHyrae Ha .injeBO h novome... y xoAy hm đnjarne Heae xHTH>e, Kao Aa Heke pocTHkn. y cppHMa hm B^apame HeuiTO pypHOBaTo, Hena nypHa y36yi>eHOCT, hhahk Ha noMHcao: „Kap Hac pjepa BHpe 3apypHke ce.<l Bek cy ao' h.th Ha ycaMji,CHa MjecTa MpTBanKor cTaHa h no^axKO ce ycnna.a.iH npena Bpxy. Ohh cy 6ajia nare ropn, Ha jeAHOM HajvcaMjLCHHjeM MjecTy. JIeacaxy ahko HcnpyaceH0, no peAy, jeAHo nopep Apyror, kio 6einnKe Koje ke ce caA 3 ajty.7baTH. To je MjecTO 6hao rojio; or^ie' Aauie ce Aa^eKO hcooa TpmnaHiiKa 3aTBopeHO n^aBHx BOAa h 0MjexKiiBauie (?e Ha cynpoTHa rpo6^i>a. HaA rpo6oBiiMa oBa H6T0PH AjeTeTa y 3A03 aAo ce caMo jeAHo bcahko KeCTeHOBo APB° 0 TAeAaAO Aa-aeKo y Mope; uoAjeicaA je AaxKO 3aApxTaBano h noipecajio AiimkeM, Kao pa iim y h>hxobom BjeiHOM cHy njeBa njecMy ycnaBaHKy. A Ajepa Aeace jeAHo Kpaj APyrora, Kao Aa xoke Aa ce y OBoj caMokn 3 rpne jeAHo y 3 Apyro, cnaeajy y 3 MOHOTOHy njec.My ycnaBaHKy OBor MnnocpAHor ApneTa h rpnjy ce npena npo.i>eTH>eM cyHpy. KaA roA cy OBAje aohiah noMHtn.i>anH cy, Aa ke ce KaMeae 0AMax noKpeHyTH, noTpnaTH H>HMa h nocAHje MpacH>eH>a pnjone 3HMe npy«CHTH CBoje ycHe npeMa ycHaMa opa h Majice. Ho KaMeBe je mptbo, 603 noKpeia... rAeAa bx npespiiBHM nor^iepoM, saTo uito cy hx OBAje 3a6opaBirjin h ocTaBimn caMe, 0 CTojc jpyTHTO, Kao pa hx npeaopaBa. ^aHac je o6aABoje cjejo Kpaj rpoooBa, Kao Aa He 3Ha jeAHo 3a Apyro. Orap y 30 Maine Maj:e icaMH^ice ca OcMaHOBa rpo6a h 6apanie nx AOA>e; Majpa HynKame TpaBy HcnoA BHpAaHHHa HaArpođnor KaMeHa, CBe jeAHHM HCTHM noKpeTOM H c jepHor ncTor MjecTa. To je caxaTHMa TpajaAO. H0TaBe caxaie cy m0c^0ah , pyKaMa 6apajykn KaMniKe, nah pynajykn TpaBy, 6e3 n jeAHe pnjenn, aok cy hm ce norAeAH ry6nAii Aa^eico, y n^aBeTHHHy cyHpeM o6acjaHnx ropa. Bek je 60.10 HecTajio OHe paAocTH, Kojy cy ocjeka^in aok HHty OBAje A0Iu-7>y- OneT je H3HUIAO Ha npa3Ho oho oneKHBan.e, oho uito ce oneKHBa.10, He cM0jykn HaAaTH ce: oneT cy HaniAH Ajepy rAje cnaBajy. CaA HHcy HMa.10 CHare Aa Bia 4 y, o6aABoje je 6ajio 3aMyKAo. ^aicne, ohh ke BjeBHo, c.Be ao cmpth no jeAHOM y toahhh A°na3HTH OBAje a 3aTnpaTH Ajepy oBaKO, rAje cnaBajy. Je jih Tano? 3 ap ce ohh 6am hhKaKo Heke npo6yA0TH? O iap oa jeAHOM ycTaHe a He rAeAajykn y MC6Hy pene: ,,xajAeMo! OHa neKarae He OAroBapajykn h Kao Aa HeinTO CM0iHA>auie. 3 »thm peie MysKy: „HeuiTO mh naAe Ha naMeT. TjieAsj, Kano cy pj^ka OBpje: ...hh pBHjera, HH TpaBKB — HH — UIT8. JepHHO OBO ICeCTeHOBO APBO. He MOHce hh cjeHKy p a npysKH. Kap 6h hm n p yker n y ia poHiijejiH no jepHy MjrapHpy, Ha npnMjep no jeAH.v py5KHpy — cBHMa noce6no ppyre 6oje... Ha npnMjep jepny ppBeHy, jepHy pyMC0qacTy, p pyre ABiije »cyTy h 6hjejiy?“... Myac He oproBopH. PasMHm.iiauie, pa3MHiuA>auie na Haj noćenje pene: ,,^a, ho npyker paHa ke hx yKpacTHl‘. 3 ancTa! OHa to Hnje npoMHcviHja. Ax! pa je Mo­ m a oBe rpo6oBe CBoje pjepe HCKonaTH y Ma^ioj 6ainini CBoje Kyknpe! OHpa He 60 6n.ia TaKO pa^eKo op h>hx, h He 6h ocjekaja 0Hy yacaeH.y caMoky. 3 aTHM 3 hmh, Kap napa cHHjer, pjepa ce He 6h to^ihko Mp3Hy.ia... M3mepauie, pa cy ce nponiJiH Te npeje. Ho noniTo cy ce BpaTHJin, oaa hm cKpnBeHo noprpH3aino cppo. ^ a , �273 pyacime pa3Hiix 6oja, 3a CBaKoje no jeAHy, pyjKe iipBeHe, py3KHnacTe, acyTe, čujete... JeAHor AaHa Mywc joj ce sparn 3ajeAHo ea jeAHHM xaM8JiHB0u. Ha xaMajinHOBiiM jieljHMa ćiijame jeAHa koinapupa h y H>oj neTHpn Majre pyiKe: „A ko hx He MoaceMo npecaAHTH TaMo, 3ap ho. 6 h Mor.in y 6ainqo? H oh8ko OHa CTojn npa3Ha. E to th jeAHe (jiiiHe 3a6 aBe...“ pene oh aceHH. „Ox! Aai Te koahko ^njena 3 a 6 a B a ! . H oh« ce 3apaA0Ba Kao AnjeTC, na nojby6ii Myaca y pyKy. M icaico Aa hm Ta MHcao ao caA He Aoije na na&ieT? — OBe 6 h pyace 6ajiQ n>BX0Ba Aiega, 3ap He? OA<»ax cy hm h BMeHa OApeAH^n: IJpBeHa h pyacaqacTa — Ocmbh h <£>epxaH, McyTa a 6njeja — HxeaHa a BnmaHa. HaK HacpeA 6ainqe HagpTuiue jeAaH Kpyr, hckonaiue neTnpn Ma.ie pyne, iisfiapnnie icaMeite, npocnjauie 3eu.T>y, a oa jeAHor KOMnmje y3eme l>y6peTa a HaqnHnuie caA He neTiipn rpoća, Beh neTHpn KOJinjeBRe. OHe cy nocatjeHe jeAHa nopeA APyre, no peAy, hcto Kao Ajen;a, Koja cnaBajy y Bpxy Ejy 6 a, noA KecTeHOBHjr' ap _ neTOM. Uo;iHUie no nojoBnny kobc boap, 3aTHM ce noivieAaiDe ca pyKaMa 3ap0 B.7teHHM y 3eu.TE>y n JinueM 03HojennM oa yMopa. Ocjehaxy npoo'fo hcko 6jia»eHCTBo. OcMjexyjykn ce H3Ji>y6nrae Te MJiaAnue rroJi>ynnHMa cbojnx noivieAa. E to, to cy H>HX0Ba nocjieAita Ajepa. ^ a , FfcHxcBa nocjeAH.a Ajepa!... CBaKor jyTpa, hum ce npo6yAe h jom hh KaxBy He E cnnjy, ohji H3&l>y y 6amqy. Myac joj bbah ao^y H3 6yHapa; OHa je npecne y KaHTy 3a 3ajiaBaFBe n noAaKo 3a./rnjc MJiaAHge. KaA ce CBpiun 3a.iHBaH.e, om i KJieKHy nopeA pysKima h bhcth hx oa naJinx .incTnka, Ma;inx KaMHHaica, CJiaMe, Kao Aa He CBaKe 6oje, na ke noHOBa oTiikn TaMO, k AjenH, Koja jieacc y Bpxy Ejyoa, noA KecieHOBHM apbctom h M6THyTH hm Ha L'pofjoee noKjione OBe nocjbeAH>e AiePe- C Typcicor: T. 1*. S. Sadi: S mojom ljubavi. Stajala je ona — ljubav, preda mnom. Bojala se je, a i boljelo ju, što se svi ljudi ne laćaju jednako dužnosti — koje su im potrebite, ako hoće da u opće kao ljudi eksistiraju. Nastojala je, da svakog pojedinog sklone i pouči, što mu treba činiti; no ljudi opet ne čeznu da je poznadu, da, a to je i težak posao — jer zbilja, kad bi te — o ljubavi — oni imali u srcu — onda bi ja mogao uskbknuti — 0 čovječanstvo, izvršilo si najsve­ tiju misiju! Ti eto stojiš još uvijek preda mnom — a ja ti se evo zavjetujem, da ću, dok kao čovjek budem eksistirao, uvijek nastojati, da ti se više ljudskih srca otvori, gdje bi se mogla nastaniti. Moje ti-je-]srce bilo uvijek otvoreno — i ja se evo mogu smatrati sretnim - da sam takav. Ta zašto da živim, kad ne bih bio svjestan svoje dužnosti, šta bi onda čovjek pojedinac, domovina, narod i cijelo čovječanstvo od mene koristi imalo? Ja odgovaram: ništa, a i ti ćeš mi o ljubavk vjerna pratilicu moga života, to potvrditi. Digni se, dakle, čovječanstvo i stupaj sa mnom zajedno, nek reprezentiraš ono, što si. acejie ocTaBHTH HHiiiTa, mTo 6a oiijio Kao jeAaH Mami Tosap ocjeuBnBoj AyniH MjiaAnga — ne, Hero Ay™0 Ajepe y oHoj MexKoj h iteacHoj 3eM.T>n. H HajnocJinje, noimo ce oBa najKen.a cBpme, aceHa I tako, kad je ona već sa mnom, krenuo sam AOHece H3 ijyx 0 H>e Apsese CTOJiHge, Hcnene My»cy icaxBy, cjeAHy oHAje Kpaj M.iaABpa, jeAHo npeMa ApyroM h icao s njome u onaj krasni perivoj — onaj vječni vrt -— prirodu, da se naužijem svega — svega. Sjeo sam Aa rjieAajy MHHyTHo pacTeH>e H>nxoBe Ajepe. Majio no Majio h koa h>hx ce none npojaBJbiiBaTii kraj bujnih izvora, koji su — bar po mom mišljenju HacAa]jHBaH,e obom 6e36pH5KHomhy. CBe itnxoBe HaAe, — ljudskim dušama isto ono — što je rosa cvijeću. j&y6aB npeMa a ^Rh, ropqima cmpth, ycnoMeHe Ha OHa ’ Slušao sam poj ptičica u šikarju, i pomišljao sam, da nerapn rpooa, cbh ohh nopymeHH a B3JioM.T>eHH ocje- su isto one prirodi, što su zvijezde noćnom nebu. Taj poj je davao meni, a i cijeloj prirodi neku fcajii 6 njaxy ce cFcynn-n na jeAHo MjecTo, a jeAHa AymeBHa Be3a, cacTaBj&eHa oa CKyna obhx, 6njaine CBe- snagu, život i ukrašavalo je — kao što zvijezde ukra­ šavaju ono vedro — proljetno nebo. Napajao sam se sajia iB0XOBy HAeHTH'mocT 3a obb mJiaahpe. • Ca bojihkhm HecTpnjbeffceM cy HeKajiH, Aa MJiaAHpe krasote vječne i osjećao sam u duši neku harmoniju onynoA>ajy. To 6a 3a n.nx 6ho jeAaH Aoraljaj, bojiiikii — uzvišenu — stalnu i prostu — jednostavnu ljepotu. Kao KaA 6a Ajepa npoxoAaJia 0.1a nporoBopHJia h otboLjubav me je gonila, da se što jače zadubim u kra­ pmia 6a hm cyHne y h>hxobhm onycTouieHHM cppnMa. sote prirode, da odgonetavam tajne njene, da učim i proučavam u krilu njenu čitavu Vječnu knjigu H caA ce eTo neicajy th nynojbnn. H oiiito ce no- prirode. jaBe cna hc ke hh jeAntv OTKHHyTH. A oa py3Ka, Koje Nijesam već bio sam. Vidio sam pred sobom ke y npBeHiiM, py3cnqacTiui, sKyTiiM h 6 ajejiHM rpo3AO- ljude, koji su me s nekom znatiželjnošću promatrali i. BHMa CTajaTH Ha M.iaAnnaMa, ohh ke, KaA Hajnocjinje valjda su me htjeli pitati, kako mi ide posao? c.Kyne ohojlhko, kojiiiko hm TpeSa, MaKariana ocjekn CBe No ja sam onda pomislio, davši ujedno tim ljuoAICAHOM, HanpnnTH noTHpn pa3He kuto, no jeAHy oa bopitnim dušama odgovor; �274 „Posao dobro ide“, a oni su me razumili i za­ dovoljna se srca udaljili. Ja sam odmah znao, da su to bili, koji su razumjevali tajnu prirode, kao što sam je i ja razumjevao — samo su im zvanja bila različita. Bili šuto: kipari, slikari, glazbenici, pjesnici i t. d. Svaki je bio zamiš­ ljen, ozbiljna lica. Nastojali eto, da posluže čovječanstvu što koris­ nije, i da svoje umotvorine zaodjenu u što krasnije ruho. Kad bi dakle svako od čovječanstva samo jedno zrno istine iznio, bio bi krasan uspjeh ljudskog nastojanja. Dakle vi koji hoćete da čitate vječnu knjigu prirode, i koji se time zanimate uhvatite se sa srcem punim ljubavi sa mnom zajedno u kolo, te igrajmo to kolo. Dok nam i zadnji dah iz prsiju struji, dok nam i u najmanjem krvnom sudu bude krv tekla igrajmo, dok opstojimo! A sad, ljubavi moja, pogji dalje sa mnom, da još zadnju misiju obaviš. A vi, koje napredak čovječanstva ni najmanje ne interesira, ostajte kako jeste, a znam, da vam ljubav u srce ne će. Vi ne ćete, da stradate za svoja načela, kao što su mnogi slavni — muževi učinili i svoju plemenitu dušu ispustili u borbi za istinom, a ljubav ih je tje­ šila, obećavajući im nagrade, koje ih na drugom svi­ jetu čekaju. No ti ljudi, koji su za ljubav svoje istine dušu ispustili, te iste su potomci štovali i sjećali se sa suzom u oku tih mučenika. Ljubav im je pokazivala, slavu i sjaj domovine, prošlost i sadašnjost, milovanje i zlobu, dobro i zlo, pošteno i podlo; pokazala im je sve — što su htjeli i oni su sve dobro i pošteno prigrlili. Da, prirodo, krasna si veličanstvena, ali i u tebi se krije bijeda, nevolja, muka, siromaštvo, zloba, ne­ prijateljstvo — dakle uza sve dobro još i zlo. Ljubavi, kad si me tako vjerno pratila — dovedi me i do onog ponora, što se dolje u nekakoj zlo­ glasnoj dolini krije. Pomozi mi, da mognem gledati sve one nesret­ nike, što prispješe tamo još pri porodu, jedni opet nekim nezgodama, drugi zbog nepravde. Valja im pomoći. Čujem plač, jauk, jecanje, tužbe, molbe, kletve, naricanja. 0 ljubavi, prodiri i prokrči put do ljudskih srdaca, neka ih taj bijedni prizor gane. Spasi ih, o ljubavi! I ljudi su se skupljali i gle­ dali sirote — promatrali ostavljenu siročad. Ja sam im pošto je moja ljubav bila jača, nego njihova, bio vodičem i pokazivao sam im bo­ lesnike, gladne kao s'ene siromake i otrcane kao sto­ godišnja haljina. Oni su sa mnom zajedno sa suzama u očima gledali onu sirotu majku ostavljenu, samu sa svojim bolesnim sinčićem. I to je dijete raslo i molilo onda nas za milostinju, no mi smo mu pomagali, koliko smo mogli — ali drugi su ravnodušno gledali taj jadni prizor. Gledali smo one zločince, koji su postali žrtvom, jer nijesu imali ljubavi, te su počinili gadno djelo — zločin najgađnije vrsli — ali srca su im ipak kao i naša, samo što su oni eto zločinci, a mi ne. Pomozimo im — možda će se popraviti. Ta znajte, ljudi i moji vjerni pratioci, da se svijet uvijek popravlja i usav ršu je... Abdnl-llnk Hamid: Kći Indije. Drama u 5 činova (8 slika). — Prevodi Šemsudđin Sarajlić. — (Nastavak.) T o m s o n : A ako žena ne zna čitati? E l i z a b e t a : Ja zborim o ljudima, dočim ženu, koja ništa ne zna i nije pametna, i ne ubrajam ovamo. Da za čovjeka je tako sramotno, da svoju ženu ponizuje, koliko da bi se — bivši oženjen — zaljubio u drugu. A mene Sir Burtel i ponizuje i uza me druge ljubi. Danas je na kormilu ove zemlje, pa ne smije niko da m u se protivi. Tako sam nemoćna i ja. Ali, ako sam podložna Burtelu, budući je glavar zemlje, ne moram ga to od srca ljubiti. Ne, ne moram. 1 ja ga ne ljubim, već ga možda — mrzim. Tek ne smi­ jem mu mržnju iskazivati. Jer dobro znam, da čovjek, koji me ovoliko pomizuje, mogao bi me i ubiti, čim bi mu se i malim znakom odala, da ga ne ljubim. — Da sam ti istom nedavno rekla da sam Sir Burtelova žena uzrok je taj, što nisam imala u te povjerenja. Bojala sam se, da nijesi i ti jedan od njegovih mno­ gih špijuna. Jer Burtel drži špijune, da mu život ču­ vaju. Lopovluk mu je do tog stepena dosegao! — Da bojala sam se, da me u došaptavanju ne odaš mužu. Oprezan sumnjiči, dok je čovjek čista srca rado po­ vjerljiv. Istina, sumnjičenje nije dobro, ali se po nekad ubraja u pametan postupak. Jer šta puta nas u opas­ nosti dovedu povjerenje, srčanost i odvažnost, makar koliko 'da su to pohvalna svojstva! A kako god se treba pokazati srčanim pred kakvom opasnošću, tako isto čovjek mora biti odvažan i kad padne u nju. Ali... da se ja ne udaljim od svoje riječi. Hoću da kažem: žena koja trpi zlo od svog muža, koliko god da je nemoćna, spremna je ipak da mu vrati šilo za ognjilo, čim joj pane šaka. Stoga, Tomsone, naše poznanstvo i moja ljubav prema tebi, potječe iz mržnje prema Burtelu. Gledajući u te, srce mi daje pravo da te ljubim. I ti kad promozgaš moje riječi, priznaješ da sam u pravu, kad ga mrzim. l o m s o n (razmišljeno): Mene opčaravate. �E l i z a b e t a : Kad bi Burte grdila jedino radi mene, bila bi to za njega samo jedna sramota. Megjutim sramotno mu je svako djelo. Nema broja njego­ vim zlodjelima, koja narodu čini. Nikoga drugoga osim sebe ne vidi. Na sirotinju nikada ne misli. Ovu zem­ lju ni malo ne ljubi. Izdajica je. Egoista, u službi gjavola — svakome je neprijatelj. T o m s o n : (sjećajući se): Ovo sam prije tri mje­ seca u Bagavalijoru Surudžiji' šapnuo na uho!... (Glas­ no): Madame, mislim da bi nas ovaj čovjek satrao, ako bi doznao, za naše sastanke. E l i z a b e t a : Od koga će čuti? Ko će mu to ka­ zati? Svako zna njegovu narav. Nas bi mislim ubio, ako bi doznao, ali ne bi zdrava ostavio ni onoga, ko bi mu to javio. T o m s o n : Za što ni onoga? E l i z a b e t a : U bojazni, da drugom ne kaže. Vazda se naljuti na one, koji mu zla glasa donesu, pa ih makne sa svijeta — kako bilo. T o m s o n : Svako mu naravi ne zna. Pa će mu ko možda reći za nas. E liz a b e ta : Makar. Samo ko zna za naše sa­ stanke? T o m so n : Na primjer koji nosilac vašeg tahteterevana. E l iz a b e ta : Hindi su vjerni u službi i robova­ nju. A uza me su sve moje sluge. Moje tajne nikome ne otkrivaju, već šta vjfe, za nagradu mi najveće usluge čine. •T o m so n : Da nas ko slučajno ovdje u razgovoru vidi i oda? E l iz a b e ta : Ne. Ja čim izagjem iz Gudžerata promijenim .odjeću i ovamo preobučena dolazim. Gle' daj u kako jednostavnoj sam opravi. U njoj me ni jedan Englez ne bi mogao poznati, kamo li Hind. Šta ko zna, ko sam? T o m so n: Ali, ako bi vas ko poznao i kazao Sir Burtelu, šta bi činili? čovjek mora biti spreman da dočeka svaki dan koju nezgodu u životu. Još ako sam Burtel dogje ovamo i vidi nas — šta onda? Treba na sve da mislimo, jer ko ne misli o'onom u što gazi sličan je čovjeku, koji izlazi na put, a ne zna, kud bi išao. Moguće je, da put izagje u cvijetinjake, ali treba biti oprezan, kao da će navesti na hajdučko leglo. E liz a b e ta (polazeći): Ako nas Sir Burtel gdje zajedno vidi, ubiće nas... Dobro... Ali ja znam način, kako da nas izbavim. Poslije ću ti reći. Vjeruj mi. T o m so n : Kuda ćete? Hoću li vas slijediti? E liz a b e ta (odlazeći): Sada ću ja doći. (Ode), T o m so n (opazi Surudžiju gdje dolazi s protivne strane, pa će prigušeno): Aoh. dolazi!... Vidjela me je pa dolazi. P r i z o r d r u g i. (Tomson, Surudži i poslije Elizabeta), S u r u d ž i (oči joj nabrekle od plača, zakrvarile se. Usne modre, jagodice dršću. Obrve joj se nabrale, lice puno teške trpeljivosti. Mučno se približuje Tomsonu; stane i dostojanstveno, ukočeno ga gleda). T o m s o n (čim je opazi, u izvještačenoj zabuni će): Ah! . . . Ti . . . ti si došla — je li ? . . ■ S u r u d ž i (još uvijek ga strogo gleda). T o m s o n : Surudži! Odakle ti dogje? Gdje si b ila ? .. . Ma da ja ne sanjam. Pogledaj me. Nijesi ti utvara? Ti si moja ljubljena S u r u d ž i? ... S u r u d ž i (prelomljenim glasom): Vi buncate. Da vas ne prepadoh? T o m s o n (dok ju je zovnuo imenom, pohiti da ju zagrli). S u r u d ž i (povlaši se nazad i označuje mu ru­ kom, da joj se ne približi): Strpite se! T o m s o n : Za što me odbijaš? Veliš, da se str­ pim ? . ^ Dobro. S u r u d ž i : Ja vas čuvam, da mi ne iskazujete svoje ljubaznosti, jer biste tim postao nevjeran svojoj dragani. T 'o m s o n : Ko, — ko mi je dragana? S u r u d ž i (pokazujući mu put, kuda je Elizabeta otišla): Ona! T o m s o n (kao ne razumijući): Ona zar? S u r u d ž i (a dršću joj i ruke i noge): Da, on a !... (Strastveno): Ona! . . (Još većom razdraženošću): Ona, — o n a !. . . T o m s o n : Ona, ona je moja sestra. S u r u d ž i (žestoko): Vaša sestra?..'. (Sabirući se): Da, da, sestra . . . (Nastavićc se.) Anrnjena. fljOoKO .incaiiiC je n o p n c n o n o o^pan.i.c. — Xp&H. M. J ok. — BehuHa Hamer HapoAa nara oa He3Has.a. He3Han.e ra npaTn y CBBMa rpaHana meroBor pa^a. He3Haae »iy je CTa*iHH npaTHJiau y CBaua ohbm nocjoBUMa, Koja cy y HenocpeAHoj b 63j i 3a H>eroisnM 3ApaB.T>eM. Jbera Tpeća yuHTH CBeMy, H>esry je npeKO noTpeĆHa noyKa y tom, KaKO he hchbh na A» ocTaHe ihto Ay*e 3AP8B a icaKo ke Aa Bpuia ii oćaB.ta uojeAUHe TjejiecHe paAH>e, na j\a. HMa KopacTB OA h>hx no CBoje SApaB.T&e. HajoonuHajy Tje.iecHy paAH>y, a to je a h c a h>e, npaTa Taico^e He3Haa>e. HoBje« He Moace Aa skhbb 6e3 jeAHor cacTojica Ba3Ayxa, a to je KaceoHHK. HoBjeK he ce yryuiBTH, ano ce paAH>OM H>eroBHx Anje^oBa r a je v a a pa3MjeHOM MaTepaje y KpBH iteroBoj caK yna mhoto yivbeHe Kaceziage. Y rje e u a Kiice.iBua Mopa ii3ahn Ha no.’&e, KaceoHBK Tpeća yHnjeTH y T ajeao. T o B p ra a Ancan»e. Y apea, Koja CTpyja y m b jiajyHHMa chthhx M jexypaha, 113 K ojax cy cacTaB.teHa Hama n^iyha, Bpma ce oBa pa3MjeHa. H 3 yHemeHor BasAyxa yAHcan>eM, KpBHa 3pHga y3My KaceoHHK a pa3Hecy �276 ra no najo.ioM Tiijćjy, OAHecy ra a° CBaKe hejiajnije, ns Kojax je Tiijeao cacTaBJteHo, a yrvbeHy Knce.iaHy u ocTajie netcopncHe OTnaTree, Koja ey nocTaJia pa3 Mj’eaoM MaTepnje y heaajaMa Kpnua 3pHna npeAajy cnTHHM MjexypaMa, n3 ieojnx ce Mory acTjepaTa Hano.i>e cbmo nowohy cHaacHor n3AircaH.a. yAiican.e Kao a ii3AncaH>e cy BaacHe Tje.iecne paAH>e 33 acoBor u oa jeAHe Kao n oa APYre SApaB.’te naTn, aKo ce He o6aB.T>ajy KaKo Tpe6a. EI^yha ce npn yAiicaH>y pamupyjy Burne naeaBHo. rpyAHH Kora cacTaB.’teii n3 noKpeTHnx a eAacTaHHiix peoapa, Mamaha a jeAHor Anje.ia pnTen>ane ce paranpa, a n.ayha 0Auax Teace Aa ncnyHe ijao npasaH npocrop y rpyAnna, Te ce pa mapyjy. y Ko.inKO cy pe6pa noiipeTJbnBaja y cboJhm 3r.ioooBiiMa a BHTKaja, e.iacTunH0ja y cbom cacT8By y To.iiiKO he ce 6o.T>e rpyAHn Kom pamapaTB n cKynJtaTB. Pe6pa cana no ce6n ce He Mory ncnpyjKaTa hdtb ahsaTH. To paAe Mninahn. 3 r ko.hiko cy Mamahn, KojH cy npnneTH H3Me^y pe6apa bah B3Mehy nojeADHBX npuiJteHOBa, ii.in noja cy npnnnra 3a rpyAHy koct h Apyre koctii, Koje AO^aae y «pyr paAa rpyAHor Koraa jana, cHaacHiijo, KpenKBja pa3BH'jeHnjH y tc« iiko he ce rpyAHH Kom 6o.T>e mnpnTH n CKyn.T>aTnv l&rkiikiiMa ynpaB.Tiajy SKiiBUii oa Kojnx BehiiHa npiiMH 3anoBiijecT oa Hauie bojsGI y tom n .ncacn cMncao Bjeac6aH>a. | BnjtojLJCoheMO i a HaTjepaMO Hene Mniunhe Aa Pa#e. PaAehn Bnme a jane onn he n Bnme xpa«TA>HBe MaTepnje 3aApacaTH 3 a ce6e, ohii he ce 6o.Be xpamiT0, a thm he ce 6o.Be c-Hajkhtii n HBpmhaTn. Y mhotom 3aBncn oa Hanie Bcvbe. KaKBO he Ancan.e 6nTn. Ma»io A^jeTe HeMa cBoje BOA>e, Te a He Moace no bo.bh n Mce.Bii cBojoj yT0i^aTH Ha pa3 B0 he cbhx cacTaBH0x AnjeAOBa rpyAHor Koma, noMohy Kojnx ce Bpnin ahcarae. IIpHpoAa je y 3aMjeHy A ^ a Ajemi MaAoj HaroH, Aa ce HenpecTaHo 6au;aKajy n necTO n.iaqy, a thm ce pa3BHjajy HAyha a janajy Mauieha. PnjeTKO he ce naha AnjeTe, Koje aaa Anjeno pa3BajeHa rpyAHB Kora. a a & je Ma.io HAaKaAo, aok je 6a.io Ma.io. Una** je noTpe6Ha paAH»a n crora Majne rpajerae, Koje, hhm ce AnjeTe sa­ njane, Tpaace a » ra aa hhm uito cKopaje yMnpe. O bbm ce He Kaace, Aa Tpe6a nycTaTa Aajeie a» njiane AOKJie Moace Aa 03AP5KH. Ha npoTiiB. H n^anarae Tpeoa a » ce Kpehe y iraBjecHUM rpaHBijaMa, ako ce oa raera xohe as 6yAe caMo KopncTH no 3ApaB.Be. MaAo AnjeTe Tpe6a Aa caca. CHcaffeeM H3BAana MJiajeKO H3 MaTepaHax Aojana a Kano MJinjeKo necto nyTa Hehe TaKo »iaico as no^e, to Mopa AnjeTe Ao6po 3annH>aTH, a obo je Ao6po no raeroB rpyAHa Kora. CacaaeM Ao6aja AnjeTe a y koahhhhh a y Ka,CBoha Haj6o.By xpaHy, Te ce a Haj6oA,e pa3Bajajy CBH AHjeAOBB raeroiin, na a rpyAHa kobi. CacaH>eM ce AHjeie npHMopaBa, Amne Ha hoc h Tano cs hosapbc mnpe, Te Kpo3 h>hx AaKrae npo/ia3a Ba3Ayx, a A& 6a uehy KOjiiraeHj aaaAyi!a Mor.io Sa m ie Kpo3 hoc, Amjeie Mopa 6o.m m ce Hanpence. CBe ono ncEo.Mo y u n e Ha Ay6()K0 ancan.c, a a j 6oko Anearae noitojoHo ce OAaanua do pejeHO TiijeAo. ^ jopj najiy Tpe6a ihto nornke H3Hocnrn B3 H cofia, jep cnje* » h « „a3Ayx ApaJKD u.iyka na jacu u Ayć.i>n paA. V obom cHHc.iy ooFinjait,e Ajepe Haje A°^pa paAH>a, HaponaTO aKo ce nOBojeM Ajeija c.Teacy jaKo a noBajarae 3axeaTa a rpyAHa kohi. PaBaH rpyAHB Kora n n.TBTKa rpyAHa rayn.BHHa cy He3ApaBH n nocA>eAai;e Hepa3yMHor pa3BajaH.a rpyAHor Koma. 3 a BpajeMe ^annor Ao6a paBaH rpyAHii kohi nocTaje jora paBHnjn a o6ab h Aajeno acnynHeHH nocTaHe paBHaju, aKo ^aita cjeAe y ycKBM a Tajecnau a hhckiim K.iynaMa, ano paAe MHoro eaBnjeHO npa nncan>y, npTaH.y BTA-, ano cjeAe Ayro y uikoah y 3aryra^biiB0 M a noKBapeHOM Ba3Ayxy. TaKBa ^aua He yHoce aobojbho KaceoHHKa, nocTaHy 6AnjeAH, acnajeHH, HMajy necTo rAaBo6oA>y, HeMajy aneTHTa a nocTaHy MajiaKca^a a H3HypeHB. O hh He HanpeAyjy aobo.bho yMHO a uito ce a y HauiHM uiko,iaMa ochobhhm a y raMHa3ajaMa cpe nerahe nyjy a:aA6e Ha cjia6 ycnjex, Tone ce HeheMo hh MaAo 3 anyAHTH, KaA 0M8.MO Ha yay a Apyry yTBp^eHy HaaeHany, Aa n naraa uiKo.iCKa OMAaAnaa TjeAecHO CBe Barae onaAa, a jora CTapa n naMeTHH PaM.BaHn cy peKJin: Aa je eaao y 3AP&B0 M Tajeay a 3ApaBa Ayma. ^y6oKo Ancafte hithtb a 6paHa Hac oa jercTiiKe. JeKTBKa ce o6bhho 3aiHe y n.iyhHiiM BpxoBBMa. H ctb cy CMjeniTeHn TaKo y rpyAH0M Koray, Aa a He ynecTByjy npa Ancaa>y, ano je obo noBpniHO. IIoinTO He paAe, a ° itBx a He A0 JI83H aoboajHO KpBH na hh aoboa.ho xpaHe. OHn Kp;K.T>aBe n nocTajy 6e30TnopHH. JeKTanaBe kabuo Hal)y noroAHo 3eM.T,araTe 3a pa3Bahe. H hito jeKTiiKe iiMa AocTa koa Ajeue, iuto jeKTUKe BMa CBe bbhio koa Hac, TOMe je y mhotom y 3poK, uito ce niMHacTHKa n^yha cne BHrae 3aHeMapyje. Hnje aoboa>ho caMo Ay6oKo yA0caTH, Beh Tpe6a cHaacHo n H3AHcaTa. A ko cnaacHo y3AnraeMo a cjia6nje H3AHiueM0 , OHAa CHTHa Mjcxypaha, Kojn ce yAncan>eM paraape, npa B3AncaH>y He Aoi)y J npBo6aTaH noAoacaj CBoj, Beh 0CTaHy CTa^iHO Baiue pacTerHyTa. OcTajyhn TaKo Ay»ce BpajeMe ohh a B3i’y 6e choco6hoct 3a jaKaa c,Kyn.BaraeM, n^yha ociajy ctsaho y pacTerHyTOM noAoacajy a obo a3a3BBa canH>y. Haj6ojbe cppactbo 3a cHaacHo Ancarae je: noAahn rjiaBy a AncaTa cnaHCHO. CHaacHOM Ancaay noMaacy a H3BjecHH noKpeTn pyKy Kao caBajaae HanpajeA a Ha3 aA a Apyre raMHacTHHKe paAH.e. ^J,y6oKOM Ancaay noaaace, aKo ce Jie^a acnpaBe hab ce raian npoByhe B3Me^y Jie^a a pyay 3aBajeHax no3aAii. ^y6oKOM A«caay noMance Ancaae Kpo3 hoc. Tano hcto Tpe6a hochth komotho oAajeAO, Koje He CTeace a upnTacica rpyAHa koiu Kao niTO to paAa Kop3eT, MBAep, HapaM0ii;e, TiijecHC 6Ay3e a Kan/Tii, TajecHa oicoBpaTHai;H. Tpe6a nerahe asAaaaTa y nojta a 6pAa, nerahe npaBBTH meTH>y a B3JieT6 y noA>y, a HaponaTO B3jyTpa a nocAaje Kame, KaAa je Ba3Ayx nacT, MMa A>yAH ca HeKau MaHaMa y DAyhaMa, KojaMa 6a uikoabao cHaatHo Ancarae. CHasKHo Ancarae a 3asaHa HaBaAy Kpaa y nAyha, to TpouiHO kpbhb hcbao Mory a » npcHy a Aa ce Ao6aje KpB0AHQT0H>e. Ko ocjeha Aa HMa icpaTKo Ancarae, Aa HMa 6oAone, Aa nerahe Karajte hta -. �277 Taj 6h npBo Tpe6ao na ce .TieKapcKH nperjie^a ii Aa My ce AaAy Ta'JHa ynycTBa 3a CBe rmiHacTU'itce njiyliHe paAH>e. n3ApaB.i.e“. Narodne umotvorine. Nesretna ženidba dcli-IIuscina. Zaprosio deli Huseine čak iz Tešnja tešanjku djevojku, Prsten dao i ugovorio, Rok ostavi za godinu dana, Dok sagradi svoje b’jele dvore. Kad je Huse dvore sagradio, Razboli se deli-Huseine. Knjigu piše majka i djevojka. Pa je šalju deli Hu?einu: „Eto knjiga, deli-Huseine, Kupi svate, hajde po djevojku! Već su nama druge dodijale, Sve dvi a dvi kad na vodu pojdu Vidi, vidi pometkihje Ajke Isprošena pacoslavIjena Kao i livada pokošena Pokošena, pa ne pokupjjena". Kad je Huse kpjigu pregledao On je svqjo,| sestri govorio: „Sestro moja poslušaj de brajla, Pa đdnesi divit i kalema, I tagdije knjige bez jazije Da napravim knjigu šarovitu, I šaljem svome pobratimu, Pobratimu Viholić Osmanu“. Sta j’ u knjizi Huse napravio: „Eto knjiga Viholić Osmane; Na poklon ti od mene djevojka, Ti je vodi i ženi se njome, Jer sam brate vrlo obolio". Opet Huse sestri govorio: „Uzmi mene moja sestro draga, Pa me nosi u gjul-bašću našu — U gjul-bašću pod žutu naranču, Da ja vidim kićene svatove". To je sestra brata poslušala, I uze ga na pleća junačka,' Pa ga pusti u zelenu bašču. Malo vrjeme a dugo ne projde, Pomoli se prva kita svata, U njojzi je kume i djevere. Govorio kume i djevere: „Salam aleć deli-Huseine"! Govorio deli-Huseine: „Aleć salam kume i djevere!" Govorio kume i djevere: „Što si tako Huse obolio"? lilllLL > Govorio deli-Huseine: „Da ja njesam braćo obolio, Ne bi tebi drage drugom poklonuo". Pomoli se druga kita svata, U njojzi je Viholić Osmane. Govorio Viholić Osmane: „Salam aleć deli-Huseine!" Govorio deli-Huseine: „Aleć salam Viholić Osmane!" Govorio Viholić Osmane: „Što si tako kurvo obolio?" Govorio deli Huseine: „Da ja n’jesam brate obolio, Ne bi tebi drage poklonuo". Pomoli se treća kita svata, U njojzi je jengja i djevojka. Govorila kićena djevojka: „Jengjice po Bogu sestrice, Jeli izum malo prozboriti". Govorila mlada jengjica: „Izun tebi koliko ti drago". s Govorila kićena djevojka; „Salam aleć deli-Huseine!“ Govorio deli Huseine: „Aleć salam kićena djevojko!" Govorila kićena djevojka: „Što si tako dragi obolio?" Govorio deli-Huseine: »Da ja n’jesam draga obolio, Nebi tebe drugom poklonuo". Pa se fati rukom u džepove, I izvadi od zlata prstenje, Pa ih daje kićenoj djevojci: „Uzmi ovo moje milovanje, Tebi kov’o tebi naminuo". Patila se kićena djevojka, Fatila se rukom u džepove. Pa izvadi zlatne boščaluke, Nit su tkati nit su pritkivati, Već od čista zlata salivati. Pa ih daje deli-Huseinu: „Uzmi ovo draga dušo moja, Tebi vezla tebi naminula". Kad to vidi Viholić Osmane, On pogrmi do svojeg dorata, I udari kićenu djevojku Kako ju je lako udario, Tri joj b’jela zuba poletiše; Tri joj mlaza krvi udariše. Kad to vidi deli-Huseine, On povadi noža okovana, I udari sebi u srdašce; Kako se je iako udario — Na nožu je srce izvadio. Kad to vidi kićena djevojka Ona uze od zlata čakiju �278 I udari sebi u srdašce Kako se je lako udarila Načakij’ je srce izvadila Zajedno im mezar iskopaše A kroz mezar ruke sastaviše A u ruke crvene jabuke Kad s prenu nek se poigraju A oko njih turbe ozidaše Kraj turbeta klupe sagradiše Pokraj klupa voća posadiše Pokraj voća vodu navratiše Pokraj vode ružu posadiše Ko je grješan, nek u turbe dogje, Ivo je susto, nek na klupts sjeda Ko je gladan, neka voće jede Ko je žedan, neka vodu pije Ko je željan, nek’ ružu miriše. Više Huse zelen bor usade V’še Ajke vinovu lozicu Nek se vije vinova lozica Oko onog bora zelenoga Kao draga oko dragog svoga. Kulen Vakuf: Muharem Hllmi Kurtagić. Gajretov glasnik. Društvene vijesti. Pretplatnicima lista. Umoljavamo pretplatnike lista, da nam što prije izmire dužue pretplate, jer se dug od pretplate u velike nagomilao, a nagomilalo se i naše dugovanje štampariji, koja traži svoje. U isto vrijeme javljamo onima, koji se javljaju na novo kao pretplatnici, da ćemo njihove naredbe samo onda uzeti u obzir, kada nam budu uz naredbe poslali i pretlatu unaprijed. Na veresiju lista nećemo davati više nikome. Novi pododbori „Gajretau. Ramazanska pisma upućena prijateljima našega kulturnog unapregjenja nisu prošla bez uspjeha. Na ovogodišnjim sijelima Ramazani-šerifa vodila se ćešće i ozbiljna riječ u na­ šem „Gajretu“ i to je donijelo društvu koristi. Tako smo dobili izvješće o osnivanju novih pododbora društvenih u Ljubuškom i Zenici (ovdje je ranije po­ stojao pododbor, ali je prestao funkcionirati), a u osnutku se jošte nalazi šest pododbora. Pododbor u Ljubuškom sastavljen je od ovih lica: Mustafa ef. Konjhodžića, učitelja i dosadašnjeg povjerenika društvenog kao i predsjednika; Ahmed ef. Fazlinovića tajnika; Zajimage Mulahića blagajnika; Abdulah ef. Mujagića I. revizora i Sadik ef. Sadikovića IJ, revizora. U pododbor društveni u Zenici izabrana su ova gg. Osman Divdžić za predsjednika ;. Vejsil Mutapčić za tajnika, Ibrahim Redžebašić za blagajnika; Mujaga Čolaković za I. revizora i Akif ef. Hercegovac za II. revizora. Naknadno smo izviješteni, da su osnovani još pododbori društva u Brčkom i Visokom. U brčanski pododbor izabrata su ova lica: Dr. Avdulahbeg Buk­ vica, ljekar — za predsjednika: Abdulah Berberović učitelj — za tajnika: Salihaga Novalić trg. — za bla­ gajnika: Rasim ef. Dubravić por. ofic. za I. revizora i Fehimbeg Zaimović veleposj. za II. revizora. Pododbor u Visokom konstituisao se je ovako: P r e d s j e d n i k : Sabri ef. Limić učitelj; t a j n i k : Mustafa ef. Aluć, dosadaš. povjerenik društva; b l a ­ g a j n i k : Rašidaga Handžič; I. r e v i z o r : Enes ef. Hašimefendić i II. r e v i z o r : H. Salih ef. H. Ibrahimovio. Mi pozdravljamo nove naše satrudbenike na unapregjenju Gajretovih blagotvornih ideja i kličemo im : .Živih! Ispravak. U 13. i 14. broju „G ajreta1* štampan je tajnički izvještaj o poslovanju odbora za godinu 1910./11., u kojima nam se je potkrala jedna štam ­ parska pogreška, pa stoji, da je Muharem Čizmić do­ bio 20 K potpore od društva. Ta pogreška je u bez­ imenu, jer nije potporii dobio Muharem Čizmić, nego Muharem Čimić. Zajednička dobrotvorna svečanost ,,Gajretau, „Prosvjete* i „Napretka". Sva tri naša domaća na­ rodna humanitarna društva održaće početkom mjeseca oktobra dobrotvornu svečanost u korist svojih hum a­ nih ciljeva. Ta svečanost prirediće se na Franje Josipa ulici. Detalji ove svečanosti objaviče se naknadno kroz naše novinstvo i zasebnim plakatima. Mi se nadamo, da će ova zajednička svečanost imati u svakom pogledu najboljega uspjeha, pa srdačno pozdravljamo ovaj zajednički korak naših kulturnih društava, koji će time pružiti najbolji primjer, da ima polja na kojemu mi svi, sinovi ove grude, možemo zajedno i bratshi raditi. Javne potvrde. — Darovi. „Zrno po zrno pogača". Hasanbeg Salihbegović iz Bijelijne poslao je iz kašice, koje se nalazi u islamskoj kiraethani, K 27.21. Hasan Baktić uč. vel. realke u Sarajevu, obve­ zao se je sakupiti K 10 — Gajretu, te je svoje obe­ ćanje i ispunio i ovih dana položio svotu, na koju se je obvezao. Isto tako se je obvezao sakupiti K 1 0 . Sulejman Tafro uč. realke u Sarajevu, koji je takogjer �279 obvezu ispunio i položio K 10'— Dotični je ovu svotu sakupio u Foči, a priloge darovaše; po 1 K: Muratbeg čengić, Edhemaga Kadribegović, Edhemaga Šiljak, lbrahim ef. Čedo, Hasan ef. Hasić, Derviš ef. Plevljak, Abid ef. Iković, Sulejman ef. Tata:agić, Hasan ef. Kasić. Derviš ef. Plevljak, Sulejman ef. Tataragić, Džaer Sadik i S. Tafro — svi iz Foče. Uprava trke u Sarajevu položila je Gajretu kao dar 200 K. Alija Drače gimnazijalac u Mostaru sakupio je K 5.50 dobrovoljnih priloga Gajretu. Hamid Gjulbegović uč. realke u Sarajevu i Su lejman Aksamija uč. trg. škole u Sarajevo obvezali su se sakupiti po 10 K Gajretu, te su istu svotu sakupili za vrijeme ferija i položili po 10 K. Ibrahimbeg Gradaščević iz Gradačca poslao je Gajretu K 562.02, koja je svota sakupljena prilikom svadbe Osmanbega Gradaščevida, sina Bećirbeaova. Priloge darovaše: Mahmutbeg Fadilpašid veleposjednik K 60, Faik beg Hasibpašid 30 K, Bedirbeg H. lbrahimbegovid Gradaščević veleposjednik K 50; po 20 K: Alibeg H. Alibegović, Ferhatbeg Porobić, Smailbeg Salihbegovid, lzetbeg Jahid, Asimbeg Alibegović, Muratbeg Zaimović, Zijabeg Salihbegovid, Hajrudin Gra­ daščević i Osmanbeg Gradaščević Bećirbegov; po 10 K: Sulejmanbeg Ibrahimbegović-Gradaščević i Mehmed ef Muftid muderiz; po 5. K: »Mehmedbeg Zaimović i Alija Poturid, što iznosi K 355. — Osim toga su sa­ kupile hanume megju sobom iznos od K 277.02, — ukupno 562.02. Nurudnibeg Alajbegović povjerenik Gajretov u Kupresu poslao je iz kašica br. 150 K 0.32, br. 145 K 0.84, a Halil ef. Redžić i Mehmed ef. Mandžuka darovali su po 10 helera svega K 1.36. Ahmedbeg Husejnbegovid iz Kupresa darovao je Gajretu K 10 prilikom svoje žinidbe. čašif ef. Mulahusid povjerenik, Gajretov u Brč* kom poslao je Gajretu K 13.20, koju je svotu sakupio na sijelu u tam. musi. kiraethani. Sulejman Saridžid iz Bijeline poslao je od za­ bave, koju je priredila vesela družina Gavrilovida u korist Gajreta (jedan dio) u iznosu od K 25. Mehmed ef. Kozarčanin, povjerenik Gajretov u Cazinu, poslao je K 35 20, koju je svotu sakupio Ibra' him ef. Mulić, školski upravitelj, u tamošnjoj činov­ ničkoj kasini. Salih Baljid, stud. phil. iz Stoca, poslao je K 9, Gajretu, koju je svotu sakupio u veselom društvu, koju svotu darovaše mjesto brzojavnoga pozdrava radi sloge dviju muslimanskih stranaka. Mujagid Muharem, realac u Banjaluci, poslao je K 19.90 Gajretu, ‘koju je svotu sakupio za vrijeme ferija u Bos. Petrovcu. Sejfudin Muftid, maturant realke u Banjaluci, poslao je K 15.20, koju je svotu sakupio megju gja- cima na iftaru kod uglednog gragjanina H. Abdage Hadži Halilovida. Ali Riza Šunje iz Crnice (kod Stoca) poslao je iz kašice br. 120 K 4.20. Abdurahmanaga Čehović darovao Gajretu prili­ kom posjete društvenih prostorija K 3.— lbrahim Durid, opć. bilježnik u Cazinu, poslao je Gajretu K 2J.47 kao priradajući dio prihoda od za­ bave, održane u korist dobrovoljnog vatrogasnog društva (neki dio u korist Gajreta). Mustafa Hilmi H. Kadid iz Foče poslao je K 7., koju je svotu sakupio megju svojim prijateljima. P ri­ loge darovaše: H. lbrahim ef. Mulabdić K 3.—; dvije hanume po K 1.— N. Kapon 1 K i M. Hilmi H. Kadid K 1 — Omer Husagić, cipelar iz Blagaja (kod Mostara) poslao je kao prilog Gajretu K 1.— Mjesto brzojavne čestitke Hašimbegu I'ašaliću Badnjevidu prilikom njegova unapregjenja za sud. tajnika darovali su Gajretu po K 1: Dr. M. Sarid, Alija Kurtović i Osman Gjikid. lbrahim Redžebašić, bankovni činovnik u Zenici poslao je Gajretu K 15.90 koja je svota sakupljena prilikom izabiranja Gajretova pododbora. Priloge da­ rovaše: N; N. K 3.— po K 2.10: lbrahim Redžebašić; po K 1: Vejsil Mutapčid, Mehmed Kuvalid i Sadik ef. Arnautović; po 0.60: Omeraga Mutapčid i SuljagaDervenčid; po 0.50: Tahir ef. Osmanid, Ahmed Mutapčid, Mustafa ef. Čaušević i Gjulaga Hadžić; po 40 hel.: Smajo Vražić, Salihaga Omerspahid i M. Čaušević; po 0.30 hel: Muhamed ef. Ekinović, Pašo Panjević, Ibrahimaga Kratina i Salihaga Sarajlić; pv 0.20 hel: Salihaga Hamzić. Omerbeg Čolakovid, Mehaga Vojvodić, Akif ef. Hercegovac, Atifaga Saračevid, Omer Hadžić, Mehaga Džampo, .Suljaga Karić, Asim Uzuno* vid, Alija Džampo, i Husein ef. Džampo. Ali ef. Abdurezak, član rijaseta darovao je mjesto bajramskih čestitki prijateljima, Gajretu K 3.— Sulejman Tafro i Hamid Gjulbegović uč. vel. realke te Sulejman Akšamija uč. trg. škole i Mustafa Tolid uč. stručne tehničke škole u Sarajevu, obvezali su se za vrijeme šk. ferija sakupiti Gajretu po 10 K, te su svoje obećanje ispunili i naznačenu svotu položili. M a .in rjiacH H K . EjrapcKH aTeiiTaTH y M ahejoiinju. Ha Co.iyHa nocaaT je y U)apnrpaA 3BaHHiHii H3Bjemraj, Aa ce yuj.no y Tpar Bejuncoj 6yrapcKoj 3aBjepn, Koja iiMa 3a mj.t a* n3Bej,e UHTaB hh3 aroHTaTa y eBponcKoj TypcKoj. Do noAaTgHMa,. Koje cojiyHCKH Badnja tbpah a& HMa y py«aMa 3aBjepa noTHue oa 6yrapctce yHyTpamH>e 0praHH3agnje. ATeHTaTopa ce Bp6yjy 03 peAOBa u.ianoBa �280 OpraHH3jmnje h a ii oa ohux, Kojn cc TeK cnpeMajy 3a HjiaHone opraHii3auiije, a npBH aTCHTaTH l’peoa Aa cTBope HecHrypHocT ace.?be3HH0Kor cao6pakaja. 3aT0M 6 a aoihjih aieHTaTH Ha Kacapere n Apyre a P5k»bh6 srpaAe. CojiyHCKH Ba.iHja ciiaTpa, Aa 60 BaA>a*io ćagBTH MHoro HOBaga h oopasoBaTu bcabich mnHjyHCKH KaAap, na Aa 6 a ce ca3Ha^e cBe 6yr.apcice aTemaTopeKe Haiijepe. H3 Typcice. y KpyroBHMa MAaAOT.vpcieor KOMHTeia paenpaB^a ce Mncao, Aa ce Tjpcicu npiiHii;, Aćgv.i MegiiA nocTaBH HaMjecBHKOM Tponojinca. Ta flaaijepa HAe 3a thm , A» ce tbm nocTaBA>aH>eM ncTaKHe npaBĆ Typcice AHHacTuje h KaamJiaTa HaA obom aijipmiKOM npoBiiHgHjoM. 0 TOMe ce BOAe caAa nperOBopa H3Meljy Ko&niTeTa 11 BAaAe. IIpiiHA A6Ayji je Apym chh cy.tr.raHa AoAyA A3ixca, a MiicjiHJio ce Aa ce nocTaBH u ryBepiaepa A«i6aHnje, icaA jc apHayTCK0 ycTaHaK 6jecHHo. MjiaAOTypcKn KOHrpec y Co.nyHy 6aB0ke ce, kbko HOBBHe jaB.-i.ajy MHoriiM CTpaHa«iK0M, yHyTpauiH>HM 11 cno.T i>HnM nBTaH.0wa, Me^y Kojimia cy HajiviaBHHje Tavice: peB03nje ycTaBa, d r a p a l e HOBor MiiHncTapcTBa X n r 0 jeHC, Hecyr.iacimc y cTpaHgn, 0CM>aBaBbe Myc.aiiMaHa, nojniTH*iicii nporpaM 3a i^0By cicyniiiTHHCKy ćecnjy u noA»3aH>e npocBjeTe, a cco6hto MycAnsiaHCKiix ochobhhx uiKOJia. reuo.iynH .ja y Hepaojii. 0 3 TexepaHa noTBp^yjy BiijccT, Aa je 6hbibh uiax MyxaMeA Ajjh noćjerao y TaMecTene, rpaA Ha icacnujcKOM je3epy. Eop6a ii3sie^y B.iaA0hhx rpyna n inaxoBiix Tpaja^ia je Tpn Aana., HIaxoBe cy Tpyne cacBnni noTyifeHe h oeTaTaK ce p;i36jerao ocTab u nm u ii npTVsar 11 TonoBe Ha ćojHoiu noA>y. BaaAn je na.io y pyae Bnme BaacHnx AOKyiieHaTa. KpiiT. Ca^e 3 amTHTHime K paT a npeA a^e cy rpuKpa.x.y, Koja ce caAa Haaa30 y KoneHxareHy, HOTy, KojoM ra B3 BjeniTaBajy, Aa cy c hc pnjeuiH.ie, Aa Ha yupasKH.eHO Mjecio BpxOBHor KOMecapa Ha KpnTy no oA.iacKj’ 3 ajaMiica He smcjie HiiKora nocTaB^LaTa. CaonihtchjC oBe HOTinpHKagaje H3 BpineH0 je rpnicom MiiHHCTpy cno.,bH0x noc^oBa npeico eHiMiecKor nocjiaHiiKa y Athhh. Baj rak tare vić, politički pristav Šimek, Idrizbeg H. Huseinović, Junuzbeg Repovac, Petar Dicca i Sabitaga Sokolović. Po K 1 50: Sulejmanbeg H. Huseinović. Po K 140: Alaga Softić. Po 1 K: Mato Ulanić, Mustajbeg Ibrahimbegović, Eminbeg Begtašević, Smailbeg Ljubović, Martin Budimac, Jusuf Dženetić, Salihaga H. Zukić, ćam ilaga Prohić, Aron Altarac, Mijo Bakula, Dušan Radoš, Hamzaga H. Zukić, Abdulah Prohić, Halil Gogić, lbrahimaga Džumhur, Nikola Arapović i Mahmud Ćosić. Po 60 hel.: Andro Božić i Šimun Božić. Po 50 hel.: N. N., M. Šušić, Blaž Stanić, Jozo Boraš, Salihaga Tičić, Šćepo Baketić, Suljaga Nuhanović i Sulejman H. Zukić. Po 40 hel.: Muhamed ef. Fejzagić i Alija Fejzagić. P o 20 hel.: Mujo Šabanović. Svega od priloga . . . K 9410 Od to m b o le .................... 27.22 Od u la zn ica.................... „ 253 — Ukupno . . K 37432 ođbiv rashoda . . „ 203 — Ostaje čistih . K 17T32 Potpisani pododbor svima posjetiocima i daro­ vateljima najsrdačnije se zahvaljuje. Pododbor „Gajreta" u Konjicu Tajnik: F. B e g t a š e v i ć . Predsjednik: Džumhur. Sale i dosjetke. kom J e v r e j s k a lo g ik a . — Skloni se. Jakove, tu je jedan opak pas, koji bibijesno laje. — P a ti znaš, psi koji laju n e ujedaju. — No, znam ja, ali, da li on zna? L o v a č k a p o sla , iskaz dobrovoljnih priloga na Gajretovoj zabavi u Konjicu, koju je priredila muslimanska srednjoškolska omladina, iz Mostara na dan 5. augusta 1911. Priloge darovaše: Po 5 K: Muharemaga Alikadić Ragibaga Alikadić, Nađgeomelar Zaruba, Mehmed ef. Ribica i Jovo Zotović. Po 4 K : Pop Joyo Guzina. .Po 3 K: Risto Terzić, Milan Drekalović i proto Dimitrije Jovanović. Po 2 K: H. Alibeg Begtašević, Nadšumar Spievak, Adem ef. Sokolović, Mehaga Džumhur, Mehmed-Alija Hadžić,Mehaga Drače, Osman ef. Mehmedbašić kadija, Branko Ivanišević, Spekija Menoti, Zulfaga — Priča, koju sam Vam sad ispričao, istinita je, jer sam je sam doživio. — Tako! Ali znate, da jc niste Vi doživili, m nogo bih Vam prije vjerovao. O d o b ra v a n je . O n: Baš čitam , kako je ljubljenje opasna stvar! O na: Može b i t i... Ali ja cijenim baš one ljude, koji naprezaju od opasnosti. 3 a ypeAH0iiiTBo oAroRapa: Ocjian T>HKHh. - Islamska diotl. Štamparija. - Za uredništvo odgovara: Osman Gjikfć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/77d5df6f12f753b43b5979f5db901276.pdf d78e1b1c54549033f5f9992dfa0f0a53 PDF Text Text BPOJ 1«. BROJ rOAHHA IY. GODINA Fajpei Gajret JIMCT 3A ^P^UITBEHE HOCJIOBE H 3A HA PO­ KRIO IIPOCBJE'RMBAHjE. LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H3JIA3M CBAKOr 1. h 15. IZLAZI SVAKOG 1. i 15. ------- U MJESECU.--------- ---- y MJECEuy.----- B.iacHHK: Ai>yinTBO „I'ajper" - ypeflniiK: Očna« ’L hkmIi . — Vlasnik: Društvo „Gajret“. - Urednik: Osman Gjlklć CAPAJEBO, 1. OKToftp« 1911. — \ tt^ jiji a j i j - j * — I f n j e H a j e . i e c T y : s a E ociiy n Xopn,eroBiiHj n Ayc’rpoyrap c K y M onapxnjy, s a HjiaHOBe, Tajic 6y , y 'ieiinite b tokbko 2 K, s a H 6 > u » H O B e 4 K ro^naiH ,e. 3 a cbo o cra.io seMji>e 10 $paHaKa. I lo jo jm in 6pojeBH CTajy 20 x m . Hen.naKcHa ce nncMa s e n p n a a jj', PyK onncB ce ae Bpafcajy. — Ilp ern .ia T a a pyKonnCH Bia.iy ce a a »Apecy: „I'ajpe-r" — Capajeao. Ha/im Muftić. Nešto o nierhametu. Jednom naš dragi Pejgamber, alejhisselam, došao sa nekim svojim Ashabima na zirajet jednoj staroj neni. ,. > . On je ove zijarete obavljao po svojoj poslaničkoj dužnosti, jer je osobno svijet pozivao u svetu vjeru, a i tumačio uzvišenu islamsku nauku. Kod starice se uz ognjište, na kojemu je gorila velika vatra, zapovrgao eglefi o božijem merhametu. — »Ja Resulallah!« — reče starica — „Razjasni mi, kako to može biti: Islam kaže, da je Bog, Džellešanuhu, mnogo i mnogo milostiviji naprama svome robu, nego majka na prama svome djetetu; jer moje srce ne bi moglo pregoriti svoje dijete evo na ovoj vatri pržiti, pa da mi ne znam što skrivi, a znamo, da će Bog Džellešanuhu, svoje robove kazniti u džehenemskoj vatri, koja će biti mnogo žešća od ove, naše dunjalučke vatre i to za različite grijehe i po­ greške ?«. Ovo nenino pitanje bilo je dosta teško i zago­ netno za ograničeni čovječiji um, a neni, koja je bila vrlo pobožna, te je htjela, da svaku svoju misao do­ vede u sklad sa naukom Islama, zadavalo je dosta brige, pošto je svoj evlad vrlo ljubila, a na svoje se je oči svaki čas esvjedočavala, kako je Bog milostiv i dobar, kako svojim robovima dijeli nebrojeno udob­ nosti, pa kako dobro dijeli na ovome svijetu i onima, koji ga ne vjeruju. Pa za to je uvidila zgodnu priliku, kad je Pejgamber (a. s.). sjedio u njezinoj kući kraj ognjišta, da može doznati o tome pravu istinu. Na staričino pitanje Pejgamberu (a. s.) su zasuzile mubareć oči valjda od ganuća što se ovako stara Muslimanka brine i interesuje, da u tančine shvati Islam, a moguće i od neugodnosti, što je mogao pred­ SARAJEVO, 1. oktobra 1911. C ije n a je l i s t u : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, z a n e č l a n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10 franaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. vidjeti, da "Će biti mnogo njegovih sljedbenika, koj ćo dosta vjerskih ustanova krivo i pogrešno shvaćati, pa se po tome i vladati. Na to je Pejgamberu (a. s.) došao vahj i uputa, kako će starici to pitanje rastumačiti, a to je, da je pravi merhamet u istinu samo božiji merhamet, dočim da ljudi više puta svoje tako zvano milosrgje upotrebljuju na nemjestu, pa da trpe štetne i neugodne pošljedice. Majka ne će da kazni svoje dijete, kad što god pogriješi i tim misli, da mu je dobro učinila, a na­ protiv, ona ga je time strašno i nepravedno kaznila, jer dijete," ako za svoje pogreške no dobije osjetljive opomene, ono će misliti, da je dotični posao dozvoljeno raditi, te će u tom uvjerenju uzgojiti se i odrasti a neće znati razlikovati dobro od zla. A kad takog po­ kvarenog mišljenja odraste, neće mu uzgojeni i čestiti ljudi dozvoliti pristupa u svoje društvo, te će biti prisiljen družiti se sa nevaljalim i zlim društvom, a to je velika nesreća za čovjeka. Nu kad neko osjeti kaznu za počinjeni grijeh, on će se u buduće znati čuvati od nevaljastih poslova. Dakle, umjesna kazna je koris.ia i blagoslovljena Tako i Bog Džellešanuhu, za neke grijehe kazni još na ovome svijetu, a za neke je zaprijetio mnogo težom kaznom na budućem svijetu. A da je opravdana kazna i na budućem svijetu, vidi se i po tome, što mnogi griješnik ne okaje svo­ jih'grijeha za života. Da je opet vatra- dobro sredstvo za čišćenje čovjeka od grijeha, nože se ustanoviti po zahrgjalom željezu, koje kad baciš u vatru ova hrgju spali a željezo ostane čisto i sjajno. Nu kazniti s vatrom Bog nije nikome dozvolio, nego je mjesto toga ljudima dozvolio lakša sredstva, kao ukor, opomene, savjete, zatvore pa i šipku. �282 Mnogo majki i očeva ne može da pregori poslati svoje dijete na nauku, bajagi iz nekog milosrgja, ali s tim neumjesnim milosrgjem nanosi i sebi i djetetu samo štetu. Puno roditelja imade, koji žale da im se djeca iz malena priučavaju kakvom radu ili zanatu, misleći da im time koriste, a naprotiv, oni tako uzgajaju samo dembele i lijenčine. Ima roditelja, koji se naslagjuju, kad im dijete u prvim godinama, istom progovarajući, izgovara razne proste psovke i ne će da dijete radi psovke izruže ili išibaju, ali kad tako dijete odraste, pa stane i njima govoriti proste i nepristojne riječi, onda se kaju, ali to kajanje obično bude kasno, jer kazna merham et nije upotrebljena u pravo vrijeme. A ko pomogneš siromaha, podvoriš bolesnika, razgovoriš ožalošćena, pritećeš u pomoć bijednome, nasvjetuješ neupućena, onda pokazuješ milosrgje i merhametli si, a i umjesna kazna, može se ubrojiti u merhamet, jer su iza nje posljedice korisne. noBjeTapau ao ho ch o h s m je m ipnc ganjeka, KojnM je npo ^ e h e yKpacnJio no.i»a. Bcce,io UBpKyT8H»e nTHga npeMa Mjece^eBoj cBjeii jKy6operac noTOKa, Koje naw je CBojniu KpacaiiM to ko m nojauaBa.10 <J)aHTa3ejy, h h h h .i h cy TaKBy npnpoAHy t .io c t h xapMOHnjy, Aa cmo MopajiH hyTaTn, jep cmo fla Hara rviac He nopeMeTH 0By .ibenoTy... ce ćoja.ia O m i cy m e ce Haupe3ajie, KaKo 6n Te Morvie nocMaTpaTH Kpo3 noAyTaMy, Koja je BAaAajia. M ravinca ch nporoBopHTH, ajui Ta pnjeu Kao a * je Grana canpuBeHa i i t'fl 3BHje3Aa h o a Apseka, 3aTo ce nasKAtiiBo carae Haa Moje y x o u Te!“ ... th xh m r.iacoM peue: „bo - jih m * * * 3 Bnje3Ae cy 3acjajie Biirae nojaua^e gBpKyTaH>e... Hero npiije, nTHge cy C T jp c K o r: T. II—k. Obrazovanje samoga sebe. — Po njem ačkom : 0 . S —ć . — J'inaKH 3afle X a .n u -3 n ia c r\ , IljeCHBB. njecHHK je joAaH jjBHincH ctbo p — oahuoh ocje- — Kojn ee cMnje ca ocMjecHMa, Koje Heoo pacnpocTape, a raaane ca cy3aMa, icoje ce Jinjy H3 TaMe n o6.iaKa; onnja ce MHpncHMa Koje pacnpocTHpe UBnjeke u TpaBa, a ahbh ce npnpoAHHM .beuoTaMa h KpacoTaMa. UjecHHK je JienTnp no3„iakeHHX KpHAa, Kora je npnpoAa nycTH^a HećecnMa HAeja, xopH30HTy o jekaja. ,/IaxKHM noicpeTHMa H>eroBiix Kpn^a pa3Bece.i,aBa u;bhjeke u pyace a pacima CMnjeniKe h cBjeTJiocT y Kpyry kaj cpora ^HjeTa. IljccHHK je cTBopeH a* onjeBa npiipoAHe A,enoTe: cyTOH Koju ce ry6n npeA CBjeTJioraky; Hećeca ocBHjeT* a»eHa 3BnjesAaMa h Me.iaBxo,iHHHe 3aAacKe cymia; oh je CTBopeH, a» 6yAe TyMaq th x o noe3aje nBujeka h 3Bnje3Aa O h je ctbop , Kojn je nyraT6H y ApyniTBo, rayMy h no.T.6, a* A& roBop .tenoTaMa auiBOTa. Aah njecHHKOBe cy crn ynepeHe y rpyro jeA«o y3BiiraeHo He6o; ynpaB.beHe y rpyrn CBHjeT. ✓ Khbot Kora je OTnjeBao, jeAHor AaHa ke My H3iiku npeA OHHMa y o6.iHKy yTBape. IljecHHK ke TaAa, Tpecykn KpHAHMa, oa^ cthth Ka y3BHiueH0M He6y Kora je 3aMHinA>ao. C TjpcKor: T. n —k. J'inaKH 3a,ie Xfi.iHA-3Hj*. IU tb ch K a s a j ia ? KopncTekii cc AjCUotom Hokn otbophjih cmo npoaope h 3aHnjeAH cmo ce ijocMaTpajykH3Bje3AaHo He6o. JlaK Ima li dakle ikakva škola, koja odgovara svima zahtjevima, a koja je uz to svaki čas i najsiromašni­ jim otvorena? Odgovaramo da ima: Ona je otvorena, bilo bogatašu, bilo siromahu vazda otvorena, zimi u ugodnoj dobi, ljeti na zeleni, ona može najskromnije, kao i najviše zahtjeve zado­ voljiti. Ta se škola zove: škola za obrazovanje sa­ moga sebe. Ako smo u prošlim poglavljima opširnije opisali razne zavode, iz kojih še širi naobrazba, to smo uči­ nili radi toga, da mnogome, koji je željan nauke, učuvamo vrijeme, koje bi u njima izgubio i da spoljašnje prigovore, kad je govor o obrazovanju samoga sebe, valjanim odgovorima predusretnemo. Od tih pri­ govora najčešći su: 1. Profesorovo i učiteljevo predavanje je jasnije, razum nije i očiglednije, nego što su same knjige. 2. Predavanje ili lekcije (učenje) mora se tačno održati, dok se kod učenja samoga sebe ne drži ras­ poreda. 3. Učitelj ispituje i zna koliko je čije znanje dok je koil učenja samoga sebe čovjek obično u magli. 4. Svi su veliki ljudi svršili visoke škole; za to ih mora svršiti i svaki onaj, koji želi naobražen biti. Na to ja mogu odvratiti: 1. U prijašnja vremena, kad je učenjacima bilo ispod časti, da svoje knjigo pišu tako razgovijetno, kako bi ih svako razumio, bio bi opravdan prigovor, da se učenjem samog sebe ne može do zdravog rarum ijevanja doći. Ali danas, kad se radi na tom, da se znanosti omile u narodu, kad je prikazivanje do �283 •brim slikama na veoma visokome stepenu, nasješće samo onaj, koji nema ni toliko mozga, da shvati stvari radi toga, jer nema prethodnog znanja. 2. Ko nije oduševljen i ne zanima ga nauka, nego ga na to vežu samo odregjeni sati, taj će se i pred profesorom i pred samim sobom lažnim izgovo­ rima ispričati. U koga ima duha, može biti na hiljadu strana rasut, taj neće na silu svršenim učenjem ni blizu onoliko biti na dobiti, koliko onaj, što vrijeme upotrebljuje u važnije stvari, ali se zato ipak prihvaća učenja s pravim zanimanjem. 3. Položeni ispiti ne dokazuju još, da se neko potpuno razumije u jednu struku. Za polaganje jed­ noga ispita potrebno je samo dobro pamćenje i hladnokrvnost. Ima ljudi, koji su vrlo ograničeni, a ipak polože ispite s odlikom; ima opet genija, koji ih jedva do­ vrše, ili nikako ni dovršiti ne mogu. Dobrih primjera, za prvi dio naše tvrdnje imamo u svagdanjem životu, a za drugi dio naći ćemo ih u životopisima mnogih velikih ljudi. Uvijek je bilo ljudi, koji su se neumornim ra­ dom iz „mšta“ duševno visoko uagligji. Osobe, koje su s početka imale slabu ili skoro nikakvu naobrazbu, postadoše poslije finansijeri, državnici, književnici, pjes­ nici i najglasovitiji pronalazaču Ti su ljudi svakako morali imati svojstva, po kojima su bili sposobni, da svoj cilj postignu. Svakako, ko zna pisati, čitali i računati — do­ davši naravno još tome prirodni razum — može, i sam se učeći, vrlo visoki stepen naobrazbe dostići. Samo kako treba stvar udesiti, pa da se za kratko vrijeme i s malim troškom postignu sjajni uspjesi, to ih vrlo malo znade, oni to iskuse istom poslije mno­ gih neuspjelih pokušaja. Za to ću ja u daljnim poglavljima pokazati, kako će samouci uštedjeti sebi i vremena i novaca. K ak o t r e b a r a d i t i , d a b u d e u s p j e h d o b a r? Kad se jedan rat svrši s potpunim porazom za jedan narod, tome su krive: manjkave pripreme, rgjave i površne ratne osnove, promašena mjesta za napa­ daje, precjenjivanje vlastite snage, klonulost i t. d. Ali ta zla ne donose kobnih pošljedica samo ratnim nego i svim drugim poduzećima, koja su s ne­ promišljenim i slabim sredstvima započela. Kod učenja samoga sebe — kao i kod svakog zdravog preduzeća — traži se svjesno poznavanje na­ kane i sredstava, koja će nam pomagati. Jedan sahat trijeznog i mirnog razmišljanja često puta učuva či­ tavu godinu dana vremena. Da postignemo dobar uspjeh kod učenja samog sebe, treba nam: 1. Držati se strogo metode, koju nam propisuje; 2. Pouzdati se sam u se; 3. Strpljenje i ustrajnost samoukog, koji se niti prigovorima niti čim drugim ne da od svoje čvrste namjere odvratiti; 4. Zdrav ljudski razum ; 5. Čvrst i jasan cilj, poslije svih, zrelo promišIjenih poteškoća dostiživ; 6. Imati sav potrebni pribor i sredstva. Prema tome valja da se svaki autodidakt (t. j. onaj, koji uči bez učitelja) najprije zapita: 1. Šta ga je potaklo na učenje ? 2. Šta mu je cilj, šta misli time postići ? 3. Da li je u takim prilikama, da može svoj cilj postići? 4. Koliko ima dnevno vremena za učenje? 5. Koliko mu je potrebno vremena za dovršenje svoje zadaćo? 6. Ima li dosta strpljenja, da se korak po korak približuje cilju? -s 7. Je li mu potrebno opće ili stručno znanje? 8. Kojih mu se mahana valja otresti, a koje vrline tražiti, da ih zadobije? 9. Kakva sredstva i koji putevi vode njegovom cilju? 10. Koje od njih može upotrebiti? Pošto je autodidakt odgovorio na sva ta, kao i na druga, pitanja, koja pristaju njegovim željama i namjerama, nek onda pregjo na sastavljanje osnove za rad. Ona će mu dugo vremena biti vjeran prijatelj dobar savjetnik, pokazivač i opominjaš, koji ga „preko trnja i kamenja putem do slavi" vodi. O s n o v a z a rad . Pošto smo je na komadiću papira olovkom u kratko sastavili, neka se za tim unese u „dnevnik", o kome će kasnije biti govora. Najglavnije je kod osnove za rad, da bude kratka i pregledna, a ipak da u njoj ne manjka ništa, što se u bitnosti naše nakane tiče. Osnova treba da sadrži: 1. Svrhu učenja; 2. Cilj; 3. Sredstva, kojima ćemo se pri učenju služiti knjižnice, razni tečajevi itd.); 4. Svotu za trošak; b. Ustanovljeno vrijeme, koje nam treba za po­ stignuće našeg cilja; 6. Gradivo, što nam ga valja učili, razdijeljeno u godišnje, sedmične i sahatne rasporede; 7. Popis znanosti, koje mislimo postići; 8. Popis knjiga, iz kojih ćemo učiti; 9. Ostala sredstva, koja nas svrsi približuju (po­ znanstva, savjeti iskusnih ljudi itd.); 10. Nekoje poslovice koje nas bodre ili opominju. S ovim pravilima treba se osobito onda posavjepisac tovati, kad nam prijeti opasnost, da bi mogli u svojoj* istrajnosti klonuti, ili s pravog puta skrenuti. �284 P r i b o r p r i u č e n ju . Autodidakt treba da ima nešto učila od kojih se nekoja dobivaju badava, a nekoje uz neznatnu cijenu. Ta su učila: 1. Popis knjiga nekojih većih knjižara; 2. Iskaz knjiga za koje se od prijatelja čuje, da su dobre; 3. Za one koje znaju njemački, jedan veliki lek­ sikon (Meyer ili Brokhaus), kome to ne podnosi, mali Meyerov leksikon ili jedan dobar rječnik stranih riječi; 4. Za učenje jezika — potrebne riječnike; 5. Ormarić sa razdjelama za cedulje; 6. Dnevnik; 7. Teke, pera, običnu i jednu plavu ili crvenu olovku; 8. Nekoliko araka običnog papira; 9. Pribor za crtanje. Ko je svim snabdjeven a ima još na raspolaga­ nju 2—3 K mjesečno, može se s vremenom upravo visoko naobraziti. *“P o 1je z a ra d . Kad nekoga, ko se već bavi nekakvim poslom, obuzme želja za učenje, pa ako točnija iz proste taš­ tine i djetinjastog majmuni sanja, ima se tad ovaj slu­ čaj pripisati idealnim (uzvišenim) ili realnim (stvarnim) poticajima. Idealne su namjere, ako dotičnoga, koji poznaje svoje sposobnosti, oduševi želja, da te sposobnosti upotrebi na dobro čovječanstva, ne tražeći tu ni malo koristi za sebe, nego samo za cjelinu. Realna je namjera, ako je nekoga potakla na učenje želja, da poboljša svoje materijalno stanje. U prvom slučaju potrebna je bar opća naobrazba, u drugom obično stručno znanje, samo se od sebe razumije, da ima slučajeva, gdje treba i jedan drugi način naobrazbe. Sta je sve u pojedinim slučajevima potrebno, ne da se u ovako malom članku kazati. Ipak ćemo ovdje nabrojiti za nekoja glavnija zvanja nekoliko znanosti i umjetnosti, koje treba u obzir uzeti. Unaprijed isti­ čemo, da donji iskazi niti su potpuni, niti imaju bez­ uvjetnu vrijednost, Samouki će ih moći samo s opre­ zom upotrebiti, pošto je prema svojoj svrsi i svom predznanju izabrao znanosti, koje će učiti. On će — ovo je osobito važno — s početka čitati lakše knjige a poslije će pomoću opširnijih knjiga sve dublje i dublje zalaziti u pojedine struke. Ko se s p r v a n a ­ je d a n p u t poduzm e n e č e g a g o le m o g a i p re ­ te š k o g , n i k a d a s e s m je s t a n e m a k n e . — Po* la g a n o , a li s ig u rn o , — n e k a s v a k o m a u t o d i d a k tu b u d e lo z in k a. (Svršiće se). Teufik Fikret: Iz „Razbijenih gusala". Zeleni kutak. S lica se prašnog polja zelena radost smije, Slična proljeću mladom. Njišu se trave meke. Uvijen u plašt m ira duboki sanak snije Sav život malog sela na žalu tihe r’jeke. Priroda raskošna, sjajna s daleka i s bliza sipa Obzorjem mirise svoje i čarne intimne boje, A ruke zanosno širi ponosni hrast i lipa Ko da bi predjele htjeli pritisnut na grudi svoje. U ovom malenom selu ja svaku zastanem veče. Nekol’ko časaka, kada slijedeć maštu svoju Lutam kroz labirinte tamnih vremena ovih. 1 na ćas tuga me mine i dušu ostavi moju — Pa tada osjećam, tiho gdje zvuci frule ječe S bolesnih mojih struna, a pjesm a plovi. . . plovi. Sam sebi. Već sahat i po, sahat i po evo, Zbog jedne pjesme male i bez duha Mučim se, znojim, ne bih li ju spjevo — A ova pjesma sitna je i suha. Nemirni vali, ispred mene štono Bježite brzo u nepovrat tamo, Gasovi dragi, ja osjećam bono, Kako vas gubim. Ah, kud ćete, kamo ? ! .. Ja znam, u jednom disaju da znade Svemira c’jelog stvorili se gragja I u tren jedan da se život ragja. U sv’jetu bića takovih imade, Sto u po sata rode se i žiju I — Božjeg čuda! — izdišu i mriju. Pred pijanicom. »Pusti ga — velite — ; njega kazna će stići stroga; Kazna je zbog pića teška: mahmurluk i b’jeda veća®. ....P u s ti ga — i ja velim —; možda je za njeg sreća To, što mi zovemo kaznom samo s neznanja svoga. Kukavno ovo stanje, ma da je kazna mu velja, On joj se pijan ipak grohotom u oči smije — Stid je izgubio davno, jer nikad trijezan nije; Mejhansko prljavo ćoše hram je njegovih želja. Gledajte oči mu mutne bez izražaja i boje! Kakav mu izgleda svijet? Praznina puna tmuše. Na um mu zamagljen nikad ne pada žena i d’jete; Najveća kazna su njemu tih tužnih bića dvoje: Otrovni vjetri b’jede od njega bježe i lete, Nedužnu obitelj da mu razore i u prah sruše. �285 Mala porodica. Zadnja gonđže svog: sevdaha drhtava je stresla grana, Zadnjom kapljom alem —rose trava se je okitila . . . . Kad je ovo golo čedo rodilo se, onog dana I zim a je s najgorčijim potrebam a nahrupila I toj maloj porodici tugom srce opojila. T a bijednoj porodici novi član je težak bio — : Jedan samo sahan više sofru joj je razdrobio Ko planina. — Ali oče, čem u briga, čemu mora? Zar u srcu ne budi ti čedo čuvstva očinskoga? Zar ručica m ala ova ne potiče duha tvoga, Pa da snagu podvostručiš i d i radiš bez odm ora? Pun očinskog osjećaja dobri otac radio je Sa veseljem , da prehrani korom hljeba ptiće svoje. Zadnje gondže svog sevdaha drhtava je stresla grana, Zadnjom kapljom alem —rose lišće se je o k i ti lo .... A1 ovaj je puta zima — goot studenih leđnih strana Porodicu m alu našla u veselju. T u je bilo Uz nju g03ta nekoliko. Za sofrom se veselilo. Razmišljanje. Ima katkad trenutaka, pa se bojirn, misli svake I bolesnoj grani tada moj sanjarski razum sliči, Grani goloj bez listova, što na zimskoj dršće Pa bi lahko slomila se pod dodirom malog krila; 1 tog dana — ako pjevam — sve su m oje pjesme lake Tužne slike, pune suza, pune teških uzdisaja. Iz njihovih bl’jedih boja, što su suzom izaprane Ja se trudim c’jele sate, da izvadim kakvu miso — 1 tad sam se sebe stidim, šta sam sliko, šta sam piso, Pa se korim : „Bijedniče, m ašta te je prevarila; Zar iz sjene sanja može da istine svjetlo grane?« — . . . . Gle, na oko ova riječ im a smisla i značaja I . . . . 0 ne, miso ne pomaže pri pjevanju srcu mome; Duh pjesam a mojih sviju pun je tuge, pun je vaja, Sto ga svakog časa ćutim u tom pustom srcu svome. 8 turskog: Ćaziin Ćatić. Mapa Tbph : 0 Eepdepjofa. Obo ce Ha CBnjeTy MHjeaa, caMo pe 6ep6epa, MaHHpH Cepčepd h oKo.niHa 6ep6ep&. O bh ce HHKaA He-uujea»ajy. I II to uoBjeic aohcubb y gepčepuima, ksa npBH nyT CTynn y a>y, a03KUBH H AOgHiije y 6ep6epogn, n to A® Kpaja cBora » hbots. . JyTpoc caM ce, Kao očbbho, a »o oSpnjaTH. ^ ok caM ce ja npnčjmHraBao BpaTnua oepčepHBne H3 jeAHo y«iHUC, npiio.niMcaBao iim ce hcko APyrn H3 Apyra yJiHge, a to ce očhmho Aoral)®- J a yčp3aM Kopane; a.ia mu y3ajiyA 6jexy TpyAu; noejeK yHuh® y 6ep6epHHgy chmo 3a je^aH KopaK npuje MeHe, a ja caM nuiao 3a h,hm y3acTonge 11 mi/ijex ra, rAje cjeAe na jcAHy npa3Hy cTOJnmy, u to Ha OHy, 3a KojoM je 6pajao Hajčo.’nu momhk. T o finsa yBnjeK. Ja cjeAox, y HaAii, Aa hy nacTH mana Haj6o.T>eM oA ocTaanx MOMaKa, jep oh 6jeme Beh uomco a & ueui.i,a Kocy CBora nanujeHTa, a Kofera My join Hiije 6uo totob hh Ma3an>eM cojiy<J>a CBoje MyuiTepHje. J a caM mchbhm bhto pecoM nocMaTpao cue, uito ce 36BBa.io. KaA caM bhaho, Aa 6poj 2. xohe a » CTiirHe 6poj 1., npeTBopn ce Moja iiavKH.a y 6pnry. KaAa ce 6poj 1. aa TpeHyTaK 3aycTaBB, Aa npBAOuijHgH BSAa KapTy 3a KynaH>e, 11 Tano 3aocTaHe npa yTaKMBu|0, upeoopaTii ce Moja čpnra y CTpax. KaAa 6poj 1. onei noue Aa paAH cboj nocao b , Kano oh Tauo u Kofera My, yKAOHe y6pyce h CBojnM MyniTepHjaMa ubuihaxy npax ca o6pa3a, to je Moryi\HOCT, Aa .ih he 6poj 1. bjib 6poj 2. npBO peha: ,,ko je Ha peAy! , čujia hoajeAHaica, TaAa mu aacTaAe Aax oa 0HcicBBaH>a. A.ih KaAa Ha BpxyHgy CBora nocaa 6poj 1. 3ae.TaAe, Aa CBojoj MyuiTepajH oMeiiKta očpBe, TaAa BHAjex, Aa je H3ry6Ho ouK.iaAy caMo 3a jeAan jeAHHH TpeHyTaK, u ja oropueHo ycTaAox ii oeTaBHX 6ep6epHHuy, Aa ce cnaceM, Te Aa He naAHeu mana 6pojy 2, jep ja HeMaM huksko oHy 3aBHAHy cuocočhoct, Koja uoBjeKa mbhh icsaphm, a» MnpHO nor.ieAa y o'ih 6ep6epy, Koja lena, u a» My Kasce, Aa xohe Aa H6Ka Ha CTOJiHgy aeroBa KOAere. J a ociaAox neTHaecT MunyTa Ha noA>y n yijox onei yHyTpa, HaAajyhn ce 6oji>oj cpehn. ^lačorMe, Aa cy caA 6u.ie aay3eTe CBe CTOjinge, a 'ieTHpn MyuiTepHje, hyTajyhB, pacnjaHO ocjehajy AocaAy, Kao uito ce yBujeK Moace npHMujeTUTH Ha .T>yAUMa, Kojn y 6ep6epHuun cjeAe u >!CKajy. Ja 3ay3ex MjecTO Ha AHBaHy, y jeAHOM OAje.T>eay, Koje je 6u.io rBoađjeM orpaljeHO, npoBOAeku BpnjeMe y upoyuaBaay yoKBupeHBx peic-iaMa Ha30BU-.M>eKapa CBnjy HapoAa, o h>hxobbm cpeACTBiiMa 3a čojaAUcaae Koce. TaA» caM hhtso iiMeHa pa3Hiix npoAaBa^aga, Koja cy 6bji a Ha gpBeHBM (Jt.iaiiiaMa c pyMOM, uHTao cau HMeHa H uaMTHo čpojeBe Ha 6epčepcKBM jiebeHHMa; npoyuaBao caM neo p ran e u oraTehene jet{>THHe cviHKe Ha 3HA0BiiMa, 6ojeBe, HeuaAaae npeAcjeAHince, 3aBa.T>eHe noxoT.i>HBe u,ype H AocaAHy, BjeniTo MjiaAy AjcBojKy, Koja Mehe Ha omu AeAHHe Haoiapn; npoKJinaao cau y ce6a Becejie KaHapiiiiKe u oiajHor nanaraja, Koju ce Ha.ia3u cKOpo y CBaKoj 6ep6epHHUB. Hajnocanje H3HabeM jeAHy oa HajMaHiC noAepaHux CBe3aiC4 HJiycTpoBaiinx HOBima, icoju noKpuBaxy np.i>aBB cto HacpeA co6e, na cTaHeM upoy«iaBaTH HeočuuHo pijane npuKi3e AaBHO MiiHy^nx Aoraljaja. JeABa jeAHOM A<>hox ja Ha peA. JeAaH r.iac uoBime: „ko je Ha peAy? H ja ce Aačorue npeAaAox — 6pojy 2. To je yBiijeK Taico. J a peKox 6jiaro, a ® ce MopaM «cypiiTB, a ob6 ra p ajeiu Tano Ay6oKo A0pHyuie, Kao a & hx jom HHKaAa Huje uyo. O h mu AnrHe rAaBy 11 Bewe �1 286 Mn nenjKnp oko BpaTa. TaAa mh 3a6arA>a npcie y jaKy H DpaHBpCTH MH T3M0 y6pyC. CBojHM KaHJTaMa HCBHTa mh Kocy, Be.’i ehu Aa mh Mopa noTcjehn. Ja peKox, Aa He h y ^ a mh noTcjena. O h je jom jeAaHnyT pa3rjeAa na pe ie : „C o63iipoM Ha ^aHauiH>y MOAy, npH.iHHHo je Ayra>iKa, Haj6oj>e je, Aaicje, Aa ce Majo noKpaTii; oco6 hto je Hy»cHo OA ocrpar!" Ja peKox, Aa caM ce npnje ocaM Aana mninao. 3aMnra.'LeHo Me je nocMaTpao sa TpeHyTaK; TaAa Me samiTa npe3pHBo: „Ko Bac je mninao? Ja oAroBopnx 0AMax: „B h cemh! A ja caM r a yxBaTiio. O ha® npe^e Ha to, Aa canyHHHy MHjcraa h a * ce orjeAa y orjeAaJV, npeKHAajyhn uac no CBojy paAs>y, CTynajyhn cacBHM 6jH3y, pa3rjieAajyhn icpnTH'iKH CBojy 6paAy h <iynajyhH CBojy 6y6yj>Hny. TaAa mh HacanyHii noAo6po jeAHy cTpaHy jH pa h cnpeMao ce, Aa h APycy HacanyHn, KaAa npnMnjeTH, Aa ce Ha yjHipi ncH KOJ>y, npiiTpun npo3opy h Tano sacTaHe na rjeAam e p,o Kpaja, npn *ieMy K-iajehn ce ca ocTaJimi 6ep6epHMa o hckoaf 6op6e, n3ry6n Ana niHJHHra, a ja caM ce tom« oco6hto paAOBao. CaAa Me npecTaHe p,&Jbe cauyHHTH no JHny, npn «ieMy mh je caMo ABaP@A neiierav y y c ia Typno; na 3anoue oHAa Aa canyH pyKOM‘Tape; h A°KJie ce» 0KpeHyBuiH rjaB y, ca APyniM 6ep6epnMa pa3roBapao o 6op6n u&cA, yTHCHe mh, pa3yMnje :*e, mhoto njene y ycTa; oh AaCorMe Hnje HiiuiTa npirMnjcTHO, a jn y tojhko Bauie ja. CaAa noHHe Aa ouiTpn 6pnjaunny o CTap HapaMeaaK • a npn TOMe ce HeKojjiKO nyTa npeKHAao npennpKOM o jecjiTHHoj 3a6aBH y uyBHAaMa, Ha Kojoj je y jaacHOM xepue.iHHy Heicy BpcTy Kpa.i>a npnKasnBao. E ho je Bpjo 3aAOBO.’&aH, niTo cy r a nenicaAH ca jeAHOM rocnoljimoM, Kojy je CBojHM APaacHMa otapao, Te ynoTpe6no cbb cpeA“ CTBa, KaKO 6h npoAyacao npenapKy, TBpAehH Aa My je AocaAHJo 33AHpKHBaH>e H>eroBnx ApyroBa. noc.i>eAHna Tora 6 n ja je, Aa ce jom jeAannyT or.ieAao y o rjeA ajy h ocTaBoo 6pnjaHnny na noueo 6phhc.t>hbo Aa nem ^a ti: \jy Kocy, a npn tom je npnjHjenno HenocjyuiHy Birniny ceCii Ha nejo, 6am v cpeAUHH jc c/rpaacFbH pa3Ajej>aK HannHHo h bcjhkom TauHomhy o6a Kpnja HaA yranMa HUineTKaBao. MeljyTHM ce ocyoiHJia canyHHna Ha mom jHny h y n n jaja ce ounrjeAHo y Moje HajyHyTaptt>Hje AnjejoBe. CaAa je noueo Aa Me 6pHje, Te je CBoje npcTe Typao y Moje JHpe, Aa 6h KOHcy 3aTerao, npaeehH oa Mora Hoca uac no n ojyry, 0KpehyhH Mojy rjaB y uac OBaMO nac OHaMo, Kano je 3axTHjeBaja yAo6HOCT npn upnjaH>y, npiijaTHHM HaMBHOM, uac xpauyhn, nac Hcnj>y«ajyhH njbyBatiKy. ^o iu ie ce Ha m.ei;aBHM AnjeJOBiiMa Mora j a ija 6abho, HHcaM HHuiTa naTHo. KaA mh je noueo npcTe sa6aA&th , 6paAy mh Byhn h AP“ ycaTH, TaAa mh HaBpnjeine cy3e Ha onu. HucaM naano Ha to, iuto je oh mchh cacBHM 6jnay Aomao; hhcum Aa.i>e naano hh Ha H>eroB 6iije.iu ,iyKan, jep icaHAa cna 6ep6epa paAo »Majy 6njejH jy n ai;; Ho oh je ocjiM Tora HMao iieuiTo ua ce6n, uito mo je 6a- n a jo y 6pnry, Aa He nopeA c.Bera c.Bora cnoA>anm>er 3ApaBj»a yHyTpa opoHHTH, h to mh 3aAaBajo BejHKy 6pnry. TaAa mh Typn npcT y ycTa, Aa 6h My ('Baj 6110 Ha noMohn npn 6pnjaH>y yrjOBa Moje ropn,e ycHe, n obhm cjynajHUM AoicasHiiM opyl)eM yBjepex ce ja, Aa y joAan Aeo H>eroBHx Ay»cB(iCTM y 6ep6epHHi;H cnaAa h to, Aa ' ihcth h nexpojejcKe jaMrie. ^IecTo caM ce naTao paAo3H8jo, Aa to ’iHHe 6ep6epCKe KajcJie, hjih caM Bjachhk 6ep6epHHne. y OBaj Max 3a6aB.i,ao caM ce tiimo, iiito caM ce TpyAHO, Aa A03HaM, rAje he Me ouora nyTa Hajnpiije nocjehn; a.in oh Me npeBapn u 3acjene Me na Kpajy 6paAe, npnje Hero iuto cum Morao a°Hh Hauncvro ca CTBapn. O h OAMax HaoiiiTpn 6puja«iHUv, a to je Tpe6ao jom npnje yiiHHHTH. J a HiieaM npnjaTCJj oniTpora 6pajaH»a, Te c Tora HajecaM xtho A°nycTHTH, Aa ce jom jeAaHnyT hh MeHe HaK.iaTH. IIoKymaBao caM r a Aa HaBeAen, Aa oc.TaBH 6pBjaHiiny, jep caM ce 6ojao, Aa h e caAa ii36pnjaBaTn oHy cTpaHy Moje 6paAe, Koja je koa ueHe ocoohto H>eacHo MjecTo, MjecTo, Koje 6pHja>iHna He CMnie A«anyT AOA*»pHyTH, aKo He he Aa HanpaBH mTeTy. Aon oh peue, Aa he caMo jeAHo panaBo MjecTo Aa H3paBHa, h y hctom TpeHyTicy npeK.iii3H 6pHjauHi;a npeKO 3a6paH>eHor Mjecia h 6p3iiM 6pnjaH>eM 6nuie npoy3poKOBaHH MjexypHhu h y3a h>hx ce nojaBHme 6 oaobh, Kao nocjbeAHHa TaKBy noc(rynKy. CaAa yMoqn netuKHp y npBeiiKacT pyM n kbscho je h>iiu n n jejo Moje J a n e Ha>iHH0M Bpjo HejaroAHiiM, KBacno ra je TaKO, Kao mTO huku a hiiko Haje npao i>yACKo jn n e . TaAa r a je oneT 6pncao, Tapyhn ra cyxHM A^jcAOM y6pyca, Kao mTO nunaA Huje j&yACKo ju n e TpaHO. Ajih 6ep6epHH pnjeiKO KaA Tape Kao m io Tpe6a. OAMax 3a thm HaTamca mh CBojHM y6pycoM upneHKacTa pyMa Ha pacjeueHO MjecTo, 3anymn mh paHy npaiuKOM oa inTHpKe, HaKBaCH je HOHOBO npBeHKaCTHM pyMOM, H HaCTaBHO 6h 3annjejo y HeAorjeA to HaTanKaBan.e h 3anymaBaH>e, Aa ce ja HHcaM npoTHB Tora no6yHHo ii 3aMOjno ra, Aa ce jejapeA eeh oicaHH. CaAa mh HanyApyje u n je jo .inne, noAiirne mh rja B y a noune Aa mh, yAy6.T>eH y mhc.ih , pynaMa ope no Mojoj koch, ncnnT\jyhii npn Tone icpnthhkh caoje npcTe. TaAa mh npeAJoacH, Aa Kocy ohucth, TBpAehn, Aa j® to Bpjo HyacHo. J a lipHMjeTHM, Aa caM je jyue y KynaTH.iy Bpjo Ao^po ohhctho. TaAa caM ra oneT Ao6po yxBaTHO. Ha to mh oh npenopy»iH IIlMiiTOBy MacT 3a KOcy, HyAehn mh Ha npoAaiy jeAHo cTaKjenne. J a oa6hx noHyAyO h mh OHAa noHyAH IJ ohob peneK CBHjy napiJuiMa, npHBo.TbeBajyhH Me, Aa HemTO oa Tora h KynnM. J a oneT He npncTaAOx Ha noHyAy. O h mh npy»H CTpauiHO Heno cpeACTBo aa uHiuheme ay6a, — H>eroB concTiieHH npoHaja3aK. M icaAa ja o nei oa6hx npeAAor My, nsjaBH, Aa 6h xtho Aa mh upoAa Hene HOHceBe. EIoihto My hu obo HC HcnaAO aa pyKOM, BpaTH ce CBOMe no3HBy, HanyAepnme u n jejo Moje Tnjejo, ne H3y3HMajyliH hh Hore, miMa3a mh icocy 3ejTHHOM, ynpicoc MOMe npoTec.Ty, npoTpe h Hm>iyna hc Majen 6poj npa- �‘287 MeHona aaje^Ho ca KopjeHOBHMa, HinneTKa h liui'iom.'ha ocTaTHK, npanehu pa3Aje.T>aK ’iaK ao BpaTa ti npn.T.en^>yjyhH Ha hbjio BjennTO nonoKnpne cojiy(j)e. mh je aa thm neni.'bao TaHKe oćppe h domsaom hx uaaao, Apacao uh je npeAaBaB>e o TOMe inTa je cee nomiRii.m fteroBO nceTO, a° k ja Hncau «iyo 3 bhjk;uih>(.' Hce.’besnu'iKor B03a, Te ce yBjepno, Aa Hy sa neT MiiHyTa 3aicacHHTii 3 a oBaj bo3. Ta^a mh 3Aepe y6pyc ca Bpaia, npeBy«ic mh mbao h>umo npeKO ah na, npeljc cbojhm Hem.’LeM joui jeAaP®A Moje o6pBe h 3anjeBa BeceAo: — *Ko je Ha peAy?“ ^B a cax&Ta 3a thm naAHe OBaj 6ep6epnH Ha 36M.i»y h yMpe OA Kan.i.e. Ja hy 'ieicaTH jom jeAan a^ h na hy My ce OHAa ocbcthth. U hu fcy My Ha norpe6. T h Me TaAa cjeTHo* rA6AHy... XTjeAa ch mh HeniTO pehu, Aa’ He peie p’jen HiijeAHy A cyae th cTame tcKh... A na 3eM.T>y KaAa cAehe JeceH TysKHa, neBeceAa H yBene CByAa ua’jche, H TBoja je A>y6 aB cbcau... \ S. Sadi... Kod zadnjeg oproštaja. Xausa: .LjOiiim Hejia. Ha MBpHOH uopy 6ecKpajHe Tyre ^yraa mh mabaa He«iyjHo jjjts ,' y a npaTH>y Aiipe — joAinie APy>’® Ha tom6 nyiy — nyTy. 6e3 nyTa. H CB8KU y3Aax Aym® mh cjeTHe Ha Ty«cHoj Aepii OAjeKHe BajHO, M Ayma oneT taj OAjeK cperae H OH ce y H»oj H3ry6n TajHo... y rAyxo-Ao6a, kba Ay™a KAOHe, Oa 6oAa KaAa 3ajepa acapica, 3aApxTe c AHpe pnje'iii ooHe: „^byoaBH H6M8... A»y6aB je Bapica! ... XaMsa: Cjehaui Jin ce? IIpo.i>ehe je Ohao 6ajHo ^ A MH CT8AH y .IHBaAH, TAje j® BjeTpnh nupKo TajHo H HBHjeUH 3B8.1H MA8AH— „Ja Te Jby6tmu, th mh pene y 3aHocy Tora AaHa, ,,A A>y6aB mh pacie, Tene Kao Mupnc HBjeTa paHa! ... 3anHTax Te, Aa TaK0 Be3 npecTaHKa yB’jeK 6hth H ah fae ce A>y6aB abko Kao MHpUC MBjeTHH ckphth! Jutarnje sunašce prosipalo je svoje blage, meke, ugodne i zlatne zrake kroz malena okanca njene ma­ lene i skromne sobice. Meke poput magle, sjajne i čiste poput zlata pa­ dale su zrake vječnog i blaženog izvora po njenom blijedom licu, koje je bilo strašno iznakaženo, tako, da je napunjalo svačije srce nekom tajinstvenom stravom od toga vječnog, stalnog zakona — smrti. Ja sam sjedio za stolom u svojoj sobici. Usne su mi bile blijede, oči pune gorkih suza, srce se je stezalo u grudima kao da će pući, a misao mi je bila sve crnja i crnja, kao da će za uvijek po­ tamniti. Crne misli, kao crne vrane kljuvale su u moj mozak, htijući mi i zadnji atom veselja i radosti oteti. Krvnici moje nekadašnje sreće i veselja tištali su poput more moje bolne grudi. Moje su umorne ruke pale po golom i tvrdom stolu, glavu sam nesvjesno naslonio na ledeni sto, oči su mi se sklapale, misli se samo oko njezine sobe vrzle, a suze su tekle iz mojih umornih očiju. Ah, one njene rumene usne, sad su blijede poput mramora i ne mogu niti jedne riječi da mi zbore! One su se njene crne oči za uvijek zaklopile, koje su rne znale nekad poput strijela šinuti! Zar se je zbilja rasplinuo onaj njen ljupki, nježni, mekani i slatki osmjeh sa njenog rumenog lica? 1 ti si se eto za uvijek od mene rastavila, a ja nemam ništa više, što bih* mogao ljubiti. Ali ja još samo ljubim slatku uspomenu na one sretne dane i mile razgovore, ljubim i ono sveto mjesto, kuda bi najviše hodila, ljubim onaj mali i skromni humak, što tvoje umorno, blijedo i ledeno tijelo pokriva, lju­ bim ona mjesta, gdje je tvoja sjena padala, ljubim sve, što je s tobom živjelo, radilo, mislilo, osjećalo, čeznulo, trpilo, pregaralo, sanjalo zdvajalo, venulo i — uvelo. Jedino još što žalim, to su moje mladenačke sanjarije, to je sve ono, što je ma i jedan atom pri- �288 donijelo za zgradu moje srede, ali koja se je eto na­ skoro srušila, a na čijim razvalinama sad teku gorke suze toga „sretnika". Ahdlil-Hak Humili: Kći Indije. Dram a u 5 činova (8 slika). — Prevodi Šeiusuddin S arajlić. — (Nastavak.) Karanfilaga: Pusto s e lo .. . Ono selo neveselo, Kud sam prolazio, Oni dvori opustjeli, Gdje sam dolazio. Ono vrelo presahnulo, Gdje sam ljubljen bio; Ono luče udalo se, Koje sam ljubio. Da Ne Da Ne me nije ostavilo, bih ni žalio; me nije prevarilo, bi hatario. A1 na vjeri kad prevari, Bog joj. .sudac bio, A1 opet joj — srce moli — Strogo ne sudio!... Šemsudin Sarajlić: Noć caruje. Noć caruje, vjetar popuhuje, Dršću grane, žuto lišće pada, Voće zrije, usjevi se dižu, Plodna jesen u prirodi vlada. Za oblake zvijezde se kriju, Sve je tiho, samo iz daljine Jedva - čujno sjetni glasi bruje I umiru u krilu tišine. Ko da neko tu uzaman zove Sretne čaše, koje- se ne vrate, Ili vjetri kroz poljane puste, Tople dane na počinak prate. . . Noć caruje, žuto Vehne narav, ko Glas se čuje, ko „Piano bije vrh lišće pada, i mladost moja; da moje srce svoga pokoja... T o m s o n : Zar ne vjeruješ? , S u r u d ž i : S toga zar na vas puno nalikuje. Eto toliko nalikuje, da se odmah sjetim vas, dok nju vidim. T o m so n : Šta ti je Surudži?. Srdiš se na m e?... S u r u d ž i: Zar ja? T o m so n : Zar ja nijesam tvoj Tomson, zar ti nijesi više moja draga?... S u r u d ž i (munje\ito uzdršća): Draga — reko­ ste? (za se) ah, i sa svojom laži na me djeluje' . . . T o m s o n : Odveć hladno mi zboriš. Studen me hvata. S u r u d ž i : Ne škodi. Moguće, da će vam moje hladne riječi utišati vatru u srcu. k S [ p m s o n : Ne v je r u je š ? .,. (Za se): A sada će i ona doći. (Glasno) Ona je došla iz Londona. Istom došla. Moja sestra, koju sam šest godina željkovao. S u r u d ž i : Biva ste puna tri mjeseca zabavljen sa blaženjem svoga šestgodišnjeg željkovanja za se­ strom! Za to me zar nijeste niput potražio ni upitao za m e .. . Š ta?. . . T o m s o n : Ja sam se razbolio od prije tri m je­ seca. Malo J e falilo da u m r e m ! ... S u r u d ž i (približivši mu se, značajno): Ona je dakle vaša sestra? T o m s o n : Jest. S u r u d ž i (kao gore, radosno): a ja sam ona, koju ljubite ? . . . T o m s o n : Bez sumnje! S u r u d ž i (gorko): I tri mjeseca ste bolovali? T o m s o n : Tako je. S u r u d ž i (uhvativši g a z a ruku): I za malo nijeste umrli? T o m s o n : Došao bijah do umiranja. S u r u d ž i (zagledavši se pronicavo neko vrijeme u Tomsona, vikne mu u uho oštrim glasom): Ti lažeš! (odbaci Tomsonovu ruku i povuče se natrag. Tomson je začudno gleda. jSurudži se prezrivo osmjehuje). T o m s o n (u ljutnji za se,): Ja sam poludio! Što da se pritajavam? Zar to nije poniženje za čovjeka, kad mu se reče: ti la ž e š!.. . Stoga da se bojim i za š to ? ..; (Glasno): No, pa šta ti hoćeš od mene? Došla si, da me ispituješ, da me uzimaš na odgovornost?! Dobro. Eto: ljubim je. Šta moreš protiv toga, da vi­ dim?! S u r u d ž i (u velikoj ogorčenosti): Ah, na po­ sljetku čujem i od njega sama! T o m s o n : Ja sam tebe ostavio. S u r u d ž i : A h !... T o m s o n - Odbacio sam te, od tebe bježim. �289 S u r u d ž i (praznim grlom, kao da joj duša staje): Ah!... T o m s o i i : Ljubim je, jer je od tebe ljepša! Pa Šta ćeš mi? S u r u d ž i (odlučno): Zvijer! Zvijer koliko god da se pripitomi, opet je zvijer! T o m s o n : Šuti! S u r u d ž i : Nadati se od tebe milosti, isto je, što i slonovu kožu prati, da se ubijeli. T o m s o n : Šuti, velim ti. S u r u d ž i : Ja ti rekoh što htjedoh. Sada znaš koliko vrijediiš. T o m s o n (ćušne je rukom): Šuti, velim ti, šuti! S u r u d ž i (ne može se više suzdržati — zaplače.) T o m s o n : Ti ne smiješ protusloviti jednom engleskom oficiru! — E l i z a b e t a (dolazeći): Šta je to?... Ko je ova djevojka? T o m s o n (pretvarajući se): Ova?. .. ova,. . . da to je. . . E l i z a b e t a : Što plače?... Zbilja, zašto plače? T o m s o n : Ko zna što joj j e ! Z a r mi nećemo ići? Vrijeme je da idemp!. . . , S u r u d ž i (pohrli pred Elizabetu): Što me gle­ daš, ženo?. . . Hoćeš da znaš ko sam?.. . Ja — bijah" sirota. Nadah se, da ću njegovom pomoći nekad ra­ dosno poživjeti. . . Robinja bijah, koja željah da nie njegova ruka iz ropstva izbavi. A on? Razbi sve moje nade, pogazi me i odbježe i surva me u propast! . . . Pitaj, pitaj, za uzrok ga pitaj! Šta sam skrivila, šta sam zgriješila, da me ostavi? E l i z a b e t a : Ne razumijem te ... Šta govori, Tomsone? To ms o n : Šta ja znam? . .. (Hoće da odvede Elizabetu): Da mi idemo, madarh! S u r u d ž i (bacivši se preda nj): Odlaziš! Hoćeš otići, je li? A h!. .. čekaj gospodaru, šta sam ti uči­ nila, šta sam skrivila, pa da me ostaviš?.. . Ja sam bila samo jedna nesretnica, svoju sam sreću od tebe izgledala. A ti si mi mjesto pomoći dao otrov! . . . Bijah sirota, kojoj ti bijaše i otac i majka. A ti me još više ucvili!.. . Pa reci, da čujem, kaži šta sam skrivila, pa da me ostaviš?.. T o m s o n : Zar nećemo joč ići, madam? E l i z a b e t a : Ne, ne. Ova me djevojka zanima. Pitati za stanje bijednika, osobina je velikih ljudi. S u r u d ž i : Ti si zasadio u srce ljubav djevojci, koja nije imala pojma o svijetu i ljudskim nevoljama, I dok za me nevinu, bez grijeha, bijaše najveća bla­ godat ljubiti tebe, ti si me kao djevojku strovalio u najveći grijeh. Ne mogoh ti izbjeći, ljubav mi nije dala! — — Ah, . .. kako me sada nepoznato gleda!.. Zar me sada ne poznaješ, gospodaru?.. . Nijesi li ti onaj, koji si mi u mom neznanju, pri jednom vigjenju uzeo nevino srce zauvijek?.. . Zar si zaboravio ono doba tvoga nečovječnoga postupka, kada si mi lažno sve obećavao za naših sastanaka — plačući obećavao. Zar ja ne bijah ona, kojoj si u krilu govorio: „Ja ne­ mam druge želje, već umrijeti u tvom zagrljaju!11 Zar prije tri mjeseca ne bijaše ti ja a i ja ti? A sada si zar pristao da u groblje bjegaš od one Surudžije, u čijem zagrljaju željaše umrijeti?.. . (Tomson se sve više razdražuje, Elizabeta se čudi, a Surudži jetko dalje govori): Zar me sada ne poznajaš, gospodaru?. . A ne bijaše li ti onaj, koji si strepio u danima naših sastanaka, videći iz daleka koju našu seosku djevojku, pa misleći da sam ja, tiho me dozivao: Surudži! . . . A sada, kad Surudžiju vidiš pred sobom, čini ti se zar da je neka tugjinka, tebi posve nepoznata. . . Ah, go­ spodaru! Ako sam se promijenila i došla u ovo ne­ sretno stanje, ti si kriv; ako sam ogrubila, to sam za tobom uzdišući! . . A o n e noći sam za te lijepa bila. Za što si me onda primio? Za što me se sada otre­ saš?. . . Moja sadašnja ružnoća, tvoje je djelo. Pa zašto da ti se ono, kao tvoje, ne dopada?. . . — Istina jest, da ljudi poslije osugjuju svoja prvašnja nevaljala djela. Što čovjek radi u osamnaestim godinama, u dvade­ setim mu se već ne dopada. A za tri četiri godine najmanje, osugjuje ono, što je u dvadesetim godinama radio. Ali kao tebe ne vigjeh stvora, da bi umrtvio danas kao najveći neprijatelj djevojku, koja je već prije tri mjeseca u svojoj sreći umrla. To ne dolikuje čovjeku. Pripitomljena životinja, po mom sudu, od takvog čovjeka ima više ljudstva u sebi, viši je čovjek od njega. Ja ljude znam kao životinje — ravne svemu drugom — koje se s vremenom usavršuju. Tek ne znam, kakva si ti životinja, da nekada savršen, eto si sada podivljao. (Tomson povlači Elizabetu za ruku da idu.) Daj, gospodaru!.. . Povrati mi moju nevi­ nost, koju si mi oduzeo kao savršen čovjek, pa onda hajde. Daj mi natrag moje srce, koje si mi onda istrgao iz grudi, obećavajući mi, da ćeš me uzeti Povrati mi djevojaštvo moje!.. . Kad me nijesi poveo sa sobom, povrati mi moje srce, pa onda hajde! Ah, gospodaru!.. . Niti ja mogu više ikada uzeti svoje srce od tebe natrag, niti ti fmožeš meni moj namus povratiti.. . Sve je propalo!.. . (Gorko zaplače). E l i z a b e t a : Tomsone, ova djevojka ima odnošaja s tobom. Ne razumijem šta govori, ali ćutim da je tako nešto. T ć m s o n : Kakvih odnošaja?. . . Šta bi on mogla imati zajedničkog sa mnom?. . . E l i z a b e t a : Ti si mi kazivao, da poznaješ gudžeratski jezik. Dakle, razumiješ je? Šta govori? T o m s om: Da idemo. Molim, da idemo! (Za se): čudnovato! Toliko puta polazih, a upet ne mogu da odem. Kao da me je što sapelo. Ništa ne činim, ništa ne kažem? Ah! (Nervozno se kreće prema Elizabeti i uzima je za ruku): Zar mi nećemo još ići madam? E l i z a b e t a : Doznajemo dert ove djevojke! T o m s o n (smeteno): Poslije, poslije ću vam reći. Da idemo. Šta još stojimo. Zar nećemo ići? �288 donijelo za zgradu moje sreće, ali koja se je eto na­ skoro srušila, a na čijim razvalinama sad teku gorke suze toga „sretnika". Ahdnl-Hak Hamid: J £ ($ | l l l d i j © . D ram a u 5 činova (8 slika). — Prevodi Šem suddln S arajlić. — (Nastavak.) K aranfilaga: Pusto s e l o .. . Ono selo neveselo, Kud sam prolazio, Oni dvori opustjeli, Gdje sam dolazio. Ono vrelo presahnulo, Gdje sam ljubljen bio; Ono luče udalo se, Koje sam ljubio. Da Ne Da Ne me nije ostavilo, bih ni žalio; me nije prevarilo, t bi liatario. A1 na vjeri kad prevari, Bog joj sudac bio, A1 opet joif — srce moli — Strogo ne sudio!... Šem sudin S ara jlić : Noć caruje. Noć caruje, vjetar popuhuje, Dršću grane, žuto lišće pada. Voće zrije, usjevi se dižu, Plodna jesen u prirodi vlada. Za oblake zvijezde se kriju, Sve je tiho, samo iz daljine Jedva - čujno sjetni glasi bruje I umiru u krilu tišine. Ko da neko tu uzaman zove Sretne čaše, koje- se ne vrate, Ili vjetri kroz poljane puste, Tople dane na počinak prate. . . Noć caruje, žuto lišće pada, Vehne narav, ko i mladost moja; Glas se čuje, ko da moje srce „Piano“ bije vrh svoga pokoja... T o m s o n : Zar ne vjeruješ? , S u r u d ž i : S toga zar na vas puno nalikuje. Eto toliko nalikuje, da se odmah sjetim vas, dok nju vidim. T o m so n : Šta ti je Surudži«!. Srdiš se na m e?... S u r u d ž i : Zar ja? T o m s o n : Zar ja nijesam tvoj Tomson, zar ti nijesi više moja draga?... S u r u d ž i (munjevito uzdršća): Draga — reko­ ste? (za se) ah, i sa svojom laži na me djeluje' . . . T o m s o n : Odveć hladno mi zboriš. Studen me hvata. S u r u d ž i : Ne škodi. Moguće, da će vam moje hladne riječi utišati vatru u srcu. ~ T o m s o n : Ne vjeruješ?. ,. (Za se): A sada će i ona doći. (Glasno) Ona je došla iz Londona. Istom došla. Moja sestra, koju sam šest godina željkovao. S u r u d ž i : Biva ste puna tri mjeseca zabavljen sa blaženjem svoga šestgodišnjeg željkovanja za se­ strom! Za to me zar nijeste niput potražio ni upitao za me. . . Šta ?. . . T o m s o n : Ja sam se razbolio od pri|e tri m je­ seca. Malo je falilo da umrem! .. . S u r u d ž i (približivši mu se, značajno): Ona je dakle vaša sestra? T o m s o n : Jest. S u r u d ž i (kao gore, radosno): a ja sam ona, koju ljubite ? . . . T o m s o n : Bez sumnje! S u r u d ž i (gorko): 1 tri mjeseca ste bolovali ? T o m s o n : Tako je. S u r u d ž i (uhvativši g a z a ruku): I za malo nijeste umrli? T o m s o n : Došao bijah do umiranja. S u r u d ž i (zagledavši se pronicavo neko vrijeme u Tomsona, vikne mu u uho oštrim glasom): Ti lažeš! (odbaci Tomsonovu ruku i povuče se natrag. Tomscn je začudno gleda. jSurudži se prezrivo osmjehuje). T o m s o n (u ljutnji za se): Ja sam poludio! Što da se pritajavam? Zar to nije poniženje za čovjeka, kad mu se reče: ti la ž e š!.. . Stoga da se bojim i za š to ? ..; (Glasno): No, pa šta ti hoćeš od mene? Došla si, da me ispituješ, da me uzimaš na odgovornost?! Dobro. Eto: ljubim je. Šta moreš protiv toga, da vi­ dim?! S u r u d ž i (u velikoj ogorčenosti): Ah, na po­ sljetku čujem i od njega sama! T o m s o n : Ja sam tebe ostavio. S u r u d ž i : A h!... T o m s o n - Odbacio sam te, od tebe bježim. �289 S u r u d ž i (praznim grlom, kao da joj duša staje): sve obećavao za naših sastanaka — plačući obećavao. Zar ja ne bijah ona, kojoj si u krilu govorio: „Ja ne­ A h!... T o m s o n : Ljubim je, jer je od tebe ljepša! Pa mam druge želje, već umrijeti u tvom zagrljaju!14 Zar Šta ćeš mi? prije tri mjeseca ne bijaše ti ja a i ja ti? A sada si S u r u d ž i (odlučno): Zvijer! Zvijer koliko god zar pristao da u groblje bjegaš od one Surudžije, u da se pripitomi, opet je zvijer! čijem zagrljaju željaše um rijeti?.. . (Tomson se sve T o m s o n : Š uti! više razdiažuje, Elizabeta se čudi, a Surudži jetko S u r u d ž i : Nadati se od tebe milosti, isto je, dalje govori): Zar me sada ne poznajaš, gospodaru?. . što i slonovu kožu prati, da se ubijeli. A ne bijaše li ti onaj, koji si strepio u danima naših T o m s o n : Šuti, velim ti. sastanaka, videći iz daleka koju našu seosku djevojku, S u r u d ž i : Ja ti rekoh što htjedoh. Sada znaš pa misleći da sam ja, tiho me dozivao: S urudži!. . . koliko vrijediiš. A sada, kad Surudžiju vidiš pred sobom, čini ti se zar T o m s o n (ćušne je rukom): Šuti, velim ti, š u ti! da je neka tugjinka, tebi posve nepoznata. . . Ah, go­ S u r u d ž i (ne može se više suzdržati — zaplače.) spodaru! Ako sam se promijenila i došla u ovo ne­ T o m s o n : Ti ne smiješ protusloviti jednom sretno stanje, ti si kriv; ako sam ogrubila, to sam za engleskom oficiru! — tobom uzdišući! . . A o n e noći sam za te lijepa bila. E l i z a b e t a (dolazeći): Šta je to ? ... Ko je ova Za što si me onda primio? Za što me se sada otre­ djevojka? saš?. . . .Moja sadašnja ružnoća, tvoje je djelo. Pa zašto T o m s o n (pretvarajući se): Ova?. .. ova, . . . da da ti se ono, kao tvoje, ne dopada?.. . — Istina jest, to je. . . da ljudi poslije osugjuju svoja prvašnja nevaljala djela. E l i z a b e t a : Što plače?.. . Zbilja, zašto plače ? Sto čovjek radi u osamnaestim godinama, u dvade­ T o m s o n : Ko zna što joj je! . . Zar rni nećemo setim miP se već ne dopada. A za tri četiri godine ići? Vrijeme je da idem o!. . . najmanje, osugjuje ono, što je u dvadesetim godinama S u r u d ž i (pohrli pred Elizabetu): Što me gle­ radio. Ali kao tebe ne vigjeh stvora, da bi umrtvio daš, ženo?. . . Hoćeš da znaš ko sam ?.. . Ja — bijah danas kao najveći neprijatelj djevojku, koja je već sirota. Nadah se, da ću njegovom pomoći nekad ra­ prije tri mjeseca u svojoj sreći umrla. To ne dolikuje dosno poživjeti. . . Robinja bijah, koja željah da me čovjeku. Pripitomljena životinja, po mom sudu, od njegova ruka iz ropstva izbavi. A on? Razbi sve moje takvog čovjeka ima više ljudstva u sebi, viši je čovjek nade, pogazi me i odbježe i surva me u propast! . . . od njega. Ja ljude znam kao životinje — ravne svemu Pitaj, p ita j,. za uzrok ‘ga pitaj! Šta sam skrivila, drugom — koje se s vremenom usavršuju. Tek ne šta sam zgriješila, da me ostavi? znam, kakva si ti životinja, da nekada savršen, eto E l i z a b e t a : Ne razumijem t e . . . Šta govori, si sada podivljao. (Tomson povlači Elizabetu za ruku da idu.) Daj, gospodaru!.. . Povrati mi moju nevi­ Tomsone? T o m s o n : Šta ja z n a m ? . . . (Hoće da odvede nost, koju si mi oduzeo kao savršen čovjek, pa onda hajde. Daj mi natrag moje srce, koje si mi onda Elizabetu): Da mi idemo, madarh! S u r u d ž i (bacivši se preda nj): Odlaziš! Hoćeš istrgao iz grudi, obećavajući mi, da ćeš me uzeti otići, je li? Ah! . . . čekaj gospodaru, šta sam ti uči­ Povrati mi djevojaštvo m ojel.. . Kad me nijesi poveo nila, šta sam skrivila, pa da me ostaviš?.. . Ja sam sa sobom, povrati mi moje srce, pa onda hajde! Ah, bila samo jedna nesretnica, svoju sam sreću od tebe gospodaru!. . . Niti ja mogu više ikada uzeti svoje izgledala. A li si mi mjesto pomoći dao otrov! . . . srce od tebe natrag, niti ti fmožeš meni moj namus Bijah sirota, kojoj ti bijaše i otac i majka. A ti me povratiti.. . Sve je propalo!.. . (Gorko zaplače). E l i z a b e t a : Tomsone, ova^djevojka im a odnojoš više u cvili!.. . Pa reci, da čujem, kaži šta sam šaja s tobom, Ne razum ijem šta govori, ali ćutim da skrivila, pa da me ostaviš?. . je tako nešto. T o m s o n : Zar nećemo joč ići, madam? T d m so n : Kakvih odnošaja?. . . Šta bi on mogla E l i z a b e t a : Ne, ne. Ova me djevojka zanima. imati zajedničkog sa mnom?. . . Pitati za stanje bijednika, osobina je velikih ljudi. E l i z a b e t a : Ti si mi kazivao, da poznaješ gu. S u r u d ž i : Ti si zasadio u srce ljubav djevojci, koja nije imala pojma o svijetu i ljudskim nevoljama, džeratski jezik. Dakle, razumiješ je? Šta govori? T o m s om: Da idemo. Molim, da idemo! (Za se): 1 dok za me nevinu, bez grijeha, bijaše najveća bla­ godat ljubiti tebe, ti si me kao djevojku strovalio u Čudnovato! Toliko puta polazih, a opet ne m ogu da najveći grijeh. Ne mogoh ti izbjeći, ljubav mi nije odem. Kao da me je što sapelo. Ništa ne činim, ništa dala! — — Ah, . . . kako me sada nepoznato gleda!. . ne kažem? Ah! (Nervozno se kreće prem a Elizabeti i Zar me sada ne poznaješ, gospodaru?.. . Nijesi li ti uzima je za ruku): Zar mi nećemo još ići madam? E l i z a b e t a : Doznajemo dert ove djevojke! onaj, koji si mi u mom neznanju, pri jednom vigjenju T o m s o n (smeteno): Poslije, poslije ću vam reći. uzeo nevino srce zauvijek?.. . Zar si zaboravio ono doba tvoga nečovječnoga postupka, kada si mi lažno Da idemo. Šta još stojimo. Zar nećemo ići? �290 E l i z a b e t a (pozorno): Šta ti je Tomson, tebi nešto ima!. . . T o m s o n (još uvijek kao izgubljen): Da idemo kući, hajde; kući, kući . . . (Na jedanput se trgne): Pa neka crkne, šta ću joj ja?!.. . (Tomson i Elizabeta polaze). S u r u d ž i (poteče za Tomsonom): Najprije mene ubij, pa onda hajde, gospodaru! Gospodaru!... (Prihvati se Tomsonu za nogu). T o m s o n (silovito tresne nogom): Nosi s e ! .... Sad ću te smrviti! . . (Pregazi Surudžiju nogom). S u r u d ž i : AI!. . . Nogom me goni od sebe, kao pseto što se goni! Ah! (Prostre se na zemlju i plaće). E l i z a b e t a (kao da se srdi): što napadaš sirotu djevojku? T o m s o n (idući, na pola se okrene Elizabeti): Ah! Kad vas uzmem pod ruku ovako i s vama na­ prijed stupam, čini mi se, da nam iza legja ostaju sve naše brige, da nas sejire, a veselje da ide pred nama, da nam pute pokazuje. Sretan sam. Sretan!. . . E l i z a b e t a (okrenuta, gleda Surudžiju):*Ova mi se djevojka dopada. t T o m s o n (kuša da je odvede): Šta vi toliko? Čovjek na ovom svijetu treba •''biti bezbrižan, pa da rahat poživi. Šta mislite da bi ona za vaše stanje pi­ tala, kad bi ste vi plakpja?!-« E l i z a b e t a : Al meni se ne dopada, kako se ti ponese prema ovoj djevojci. (Ponovno polaze). S u r u d ž i (hoćocda se digne, ali nema snage): Tomsone! Gospodin Tomson! E l i z a b e t a (iznenagjeno): Kaže: Tomson! l i me ti zna?? S u r u d ž i : Koliko što znaš. da je Bog jedan, ubij me, gospodaru, ubij me! Ubij, da umrem pod tvojim nogama. Ubij me, tako ti zdravlja one koju ljubiš, tako ti ljubavi te pored tebe, zdravu me ne ostavi. (Videći Tomsonov nehaj, skoči, poteče i kuša da mu istrgne mač iz korica): Daj, izvadi mač, gospodaru, i s njime umrtvi! Ubi me saovim mačem, što si ga opasao radi svojih najvećih neprijatelja. Udri s njim djevojku, koja ti je najveći prijatelj na zemlji i koja bi u smrti od tvoje ruke osjećala svu slast života. Ubij me! . . . T o m s o n (Otima je joj mać, odgurne žestoko Surudžiju i obori je): Napasna djevojko ! S u r u d ž i (padajući): Ah! Da me još jedan put udari, sretno bih um rla!... Ali — odoše, odlaze!. .. (Diže se, da poteče za njima): Ode, odbježe me! . . . Bježi. . - Idem i ja za tobom i ja — Tomsone! A h!.. (Odjedanput se sruši na zemlju i gorko, zdvojno za­ plače. . . .) (Nastaviće se.) Pjesma od Voltaire-a. Radost i tuga. Kadkada jutrom uznemiren ustanem i preplaše­ nim pogledom promatram gujusnu sliku ljudske po kvarenosti, koja prirodu rasplakuje. Pratim stanje ljudstva, koje je palo u hiljadu rrznih zabluda i mu­ čila; pratim tiranije toga prljavog (nečistog) rada, kojim se u šali titra Satana. I pitam goru Etnu: „Čemu to tvoje toliko ha­ ranje i šta su ti izvori oko tebe, što oganj prosiplju? 1 pitam mora: „Gdje su one razrovane obale, koje su ostale pokrivene zapjenjenim tvojim valima?" Tada se obrnem izdajicama i sebičnjacima i velim im: „Vi ovaj svijet više pretvarate u zbrku i kaos od bijesnih morskih valova i od strašnih vulkanskih plamenova (lave).“ / U ovom tužnom i beznadnom stanju ispitujem kakav je i šta je strašni dio svake stvari na svijetu; kada na koncu ustanovim da je potreba prirodnog zakona „patiti se i umrijeti", ja se tada rastužim i — plačem. Ali kad sjedim za stolom na soirće-u s neko­ liko prijatnih i umiljatih gospogja i vesele gospode, te jedem jarebice, što ih je gosp. Arandć pripravio i pijem vina; vesele pjesme, šale i lijepe riječi ukrašuju pauze ovog ugodnog soirće-a; ja tada — ne žaleći svojih prošlih dana — pozdravljam ljubav i milo­ vanje Kleo-a i njegove gospogje. Ugodno prijateljstvo mi uz njih srce veže, baci u zaborav moju starost i hiljadama novih užitaka radosti, harmonija moju mi­ sao obasjava i dušu mi osvjetljuje; ja se tada veselim i — smijem. Kadgod — ma da iz daljine — gledam kakva sve zla i opačine čine strančari i rovari u Parizu, koji izdajničkim neprijateljstvom potiču svijet na pok''arenost i megjusobnu mržnju i time ga demoralizuju, pa kad saznam da se sjever u krvi guši — ja se tada rastužim i plačem. No kad mi gosp. Tčrzć novčarku napuni, kad se moji vrtovi, moje bašče i moje gore okite cvijećem i poput sm aragda zazelene; kad moji plemeniti pri­ jatelji s veseljem pod drvećem plešu; kada — da odmorim svoju umorenu misao — po nekoliko puta pročitam djela ili riječi Ariosta,1) vazda istinitog T6sela ili djela drugih kojekakvih brbljavaca; — ja se tada veselim i smijem. Eto mora se priznati, da je taki ćovječiji život; svako imade po jednu ludoriju, da sam sebe baca iz tuge u radost i iz radosti u tugu. *) L u d v i k o A r i o s t o — poznati talijanski-epski pjesnik rogjen 1474., a umro 1533. Njegov „Rolando Furioso” (Bijesni Rolando) najveći je epos u svjetskoj literaturi, a imade 4000 stihova. �291 Znam da je čovjek nadaren božanskim svoj­ stvima i jednog dana mi ćemo biti pobjednički uz­ višeni duhovi. Ali ja priznajem, da je čovjek malko lud. Priroda se svaki čas pred našim očima mijenja i probraća. Najtužniji, najbrižniji rteroklit"-) po­ stane Demokrit *), ako mu posao u redu ide. — XnrnjeHa. 3 (i h i i j c h .(! c j iH je n o r upii.jom i*) — ,ZJp. C. Pn6HHKap. — Oa HeKOAHKO roAHHa Ha oBaMO qyje ce h koa Hac Kao h y APyi'«“ CBHjeTy, CBe nem he Kano H>yAH 6ojiyjy oA 3ana.>beH>a cjiajenor npajeBa. To MeI,yTnM, He Aona3yje, Aa j e caiia 6o„iecT AaHac necTa; npaje he 6btb , Aa je AaHaiun.n jn eica p a JiaKine h enrypHaje pacno3Hajy oa Apy rn x cahhhhx 6oji6cth, Hero iuto cy to CTapajn jte ' icapu ynjeJiH. A jib KaKo 6hjio a» 6 bjio, jeAHo je asBjecHo: s a n a jte f te cvnijenor npnjeBa aoctb je necTa CojiecT, a y3 to Bpjio 036w.’bHa h ouaCHa, n a 3aTo h x o h y , Ma u yicpaTKO, A» o6aBnjocTHM poAHTejte n e>oj. lip n je CBera MopaM Aa oCjacHiiM, uiTa je to „ cjih- Ilp a je CBera hmum a ** KasceM, Aa iena3HB „3anajbe*e caajenor npajeBa" y caMoj CTBapa norpemaH. T a 6ojiecT Haje 8ana.i.eH>e (vmjeaor npajeBa, boH totobo yBiijeic y npBOM peAy 3anajbeH.e oHor noByjbKa, aneHAHKca, Te je jbenapa 3aTo a 3oiiy' „aneHAnnaTiic". A cyniT0Ha je 6o,iecTii y TOMe, uito ce y cJiajenoM npajeBy Kao y aeKoj Keca, a y ohom oOjeuieHOM aneHAHKcy Bp.io JiaxKO 3aAp»caBa xpaHa, Koja us TaHicor npajeBa npejia3ii y Ae6ejio, na 3aAp5KaBajyha ce Ty, pacnaAa ce, Tpyne u Apaaca CAy30KOHcy y cviajenoM i;pajeBy a y npBy.’bicy, CTBapajy h a a a Taj namiH Bpjio noAecao 3eM.ijiiuiTe 3a cnaKy APyry Oo.iecT. H ohab. kba Ha to MjecTo Haal>y, Ma oa KyAa, ncBjeciie KysKHe Kjiane, oHe Ty Bpjio jiaxico ii3a30By 3anaA>eH>e, Koje ce, Kao iuto pexox, aoBe norpemHO 3aoa.T>eH»e cvrajenor npajeBa. Te KAane Mory ar Aoby y aneHAHKc npaje caera H3 caMor npajeBa, 38to ce Bp^o hbcto a biia «, Aa ce 3anaA>6H>e c.iajenor npajeBa HaAOBeace Ha kbkbv Apyry 6o6ecT y npajeBHMa, HanpaMjep Ha KanaB o6anaH npojniB. AJia ao npByjbKa Mory KyacHe KJiane Aa Aohy h ca KpBjby; KpeHyBiua ce c h>om ca KaicBor AaJieKor MjecTa y th jejiy; Ha Taj Hanaa nocTaje 3anajbeH>e cvnijenor npajeBa Kao noe.i>eAana KpajHaKa, HH(j)JiyeHne a t . a - MehyTna, Kao mTO peKox. Ta Harjia npajeica, aKyTHa 6o;iecT pa3Baja ce BehaaOM caMO ohas, kha je 3a H»y Beh npanpeMjbeHO aeM.tauiTe npeTXOAHHM nopeMehajeM aneHABKca. IIpeMa TOMe ce sanajbe&e cviajenor upnjeBa AajeJia H onjenja npajeBa HMajy y rjiaBHOM ARa Aiije^a: y Aaaje pa3JianaTe BpcTe: y noTajHy, noTMy.iy, xpoHHHHy TaHKO u AeSejio upajeBo.^TaHKo npajeBO uojia3H oa ace- BpcTy a y npajeKy, aKyTHy. jiyAna h npanehn pa3Ho.iHKe HenpaBajme Biijyre ncnyOHy noTajHy TeniKo je no3HaTH koa AjcTeTa. TaH>aBa noTayHO aoh>h aho Tp6yinn>e Aynjbe. y AecHOM AOH>eM kbo ce A^jeTe acTBHa aecTO »cajia Ha 6oaob6 a cjeBoKpajy Tp6ynme pjajbe yjia8a ce oho HajnocAAje y Ae6ejio THHe y ACCHoj CTpaHB Tp6yxa, HapoiHTo npa xoAy, ajia UpnjeBo. ,Zfe6ejio je npajeBO Kpahe aJia m ape oa TaHKor**); cy Ta 6o.iobb MaxoM Taao He3HaTHa n tbko HeoApebeHa, noneTaK My je je Ty, y acchom aoh>cm Kpajy Tp6yxa, Aa ce a6o r h»hx a He noMiiniJba Ha 3ana.T>eH>e cjiajenor oAaT.ie ce oho nen>e HaBarne, ao AecHiix BiiTnx pe6apa, npajeBa, thm npaje, uito ce jaB.i.ajy 06HHHO nocviaje Kana oHAa canaja Ha JiajeBO, HAe nonpeuHo Kpo3 Tp6yx KBe rpeniKe y jejiy. 3aTo ce hoa 3anaji.en.eM c-iajenor h cnyniTa ce OHAa oneT HaHBHce, y jiajeBB a ° h>h Kpaj npajeBa y o6 bhhom roBopy a noApa3yMiijeBa tck ona Tp6yxa, OAaTJe Kpo3 Kapjiany npo.ia3B noA BMeHOM ryacApyra, aKyTHa, upajena BpcTa, Koja ce jeAHor A»Ha inn»er npajeBa, Koje ce cBpmaBa HMapoM. Ha Taj HanuH iieHaAa pa3Baje B3 Te npBe. Biicii iicnoA Tor yuiha cau noneTaK Aečejior npajeBa Kao TaAa AnjeTe Ao6aje cacBBM B3HCHaAa jaK, cajiaH HeKa iceca, n Kao aho aeroB, Ta Keoa 30Be ce cjnijeno UpnjeBo. Ca cvnijenaM npajeBOM cToju y Be3n jom a je- 6oji y AOH»eM, agchom Kpajv Tp6yxa, Ao6aje y3 T o aje3 y , AaH 3aKpHcjLajia aho npajeBa, TaK03BaHH npByjbaK, hjih MaxoM a noBpahafte, a jayne a aaTeace Tp6yx HaponBTo aneHAHKc, Koja Baca o A»*^eM Kpajy cvnijenor npajeBa KaA My ce nHna AecHa cipaH a Tp6yxa, OHAje rAje My ce Kao icaKOBa rjiacTa a Koja naBjeKy hh Ha mTa He cJiyaca. Hajia3a cjiajeno npajeBO, oa npajiHKe Ha cpeAHHa ii3Mehy nynaa a A^cHor Kyaa. C bh th 3aana 6o.iecTa Mory A caA Aa oniiineu caay 6ojiecT. TaKO Aa noTpajy hckcjibko Aana, na Aa ce oneT nocTe*) H e r a k l i t : Grčki filozof, pesimista, koji je živio 500 neHO H3ry6e; A^jeTe TaAa 03ApaBa oa OBor aKyTHor 3agodina prije Isa (al. sel.) najteH.a cjiajenor npajeBa, a jia My H3a a e r a 3aocTaHe, *) D e m o k r i t : Grčki filozof, optimista, rogjen 470. god cacBHM npapoAHo, joui Beha ckjiohoct Ka Toj 6ojiecTH. pr. Is., a umro 360. A y ApycaM acTo TaKO necTiiM, cjiynajeBaMa 6oji6ct ce * ) IIpBB jyroc.ia«eH C K B xnpypuiK H K o u rp ec aaHnMao ce obhx AaHa b 8an a.te n .eM c -ia je n o r u p n je B a . H s hobo omTaMnaiie KH.nre pa3Baja CBe jane, a 6oa y Tp6yxy a noBpahaH>e a 3aneA’pa C. PB6uuKapa: 3,ipaBo h fio^iecHO flnjeTe, .teKapCKu caBjeTB toct Tp6yxa a onha MajiaacajiocT 6ojiecHBKOBa 6aBajy poABTeABMa, aoiiocbmo T aj O A je.taK y liameM jiHCTy. cb6 to Beha, aok He HacTyna a cmpt, a to Bp.10 neCTO **) U je jio K y n u o u p n je u o OApacjior MOBjena, oa JK6JiyAHa A° cacBHM 6p30, 3a HeKo.niKo AaHa: to cy ohb cAynajeBa, HMapa, pyro je np m iu K o 8 MOTapa; oa Tora A°J,a8B Ha TaHK0 KaA npey.T.aK nonae Aa ce rHoja a Aa TpyHe, na ce h UpnjeBo BemTo bbiub oa 6 MOTapa, a ua Ae6e»io Henyiia 2 MSTpa. �292 npoBajm h M3a30Be T6111K0 aana.’te&e n rHojeH>e Tp6yniHe uapaMBpe. 3ana.,i>eH>e CAajenor upajeBa, npeina tomb, BpJio je onaKa đojiecT. y Behnmi cJty*iajeBa jeAnna joj ie Jinjes onepaTopcKii hosk, Koja he SoaecHii upBy.i>aK sa Bpe&ieHa oAcjehu h H3BaAHTH, a ip6yx ohbctbth oa rHoja. 3aTo je h poAHTe.MiMa AysKHOCT, Aa iuto npnje 30By .H>6Kapa y noMoh, KaA toa Ha AjeTeiy ona3e 3aaKe KojH Jiane Ha 3HaKe y 3ana.i>eH>y cjinjenor upajeBa, HapoHHTO KaA ce AnjeTe aca^H Ha 6o.ioBe y AO&en, agchom Kpajy ip6yxa. A AOKJie AeKap He Aol>e, HeKa He npo6ajy HiiKaKBe A°" Mahe . i.eKOBe, Hero HeKa caMo ocTaBe A0ieTe Ha M0Py 0 HeKa My He AaAy HaniTa Aa jeA© h naje. Kao KaKBa-TaKBa npeAoxpaHa oa sana.tefta cahjea o r ppajeBa Moace, Me^yTiiM, Aa noc^yacH jeAHHO npaBH.iHa nexpaHa AjeTeTa u cTajiHO e.Tapa&e Aa AnjeTe HMa ypeAHy CTOJiBHy. v3flpaejbe . Narodne umotvorine. Gorom jaše,'... Gorom jaše čelebija Maše Gorom jaše, gori govoraše: „Goro moja, mene boli glava!" A iz gore nešto progovara: Ne boli tec s mene, Maše, glava, Već sa triju l’jepih djevojaka — Ti si jednoj tvrdu vjeru dao Vjeru dao da ćeš je uzeti. A drugoj si zlatan lanac dao, Trećoj dao burme sve od zlata. Pa te kunu i noćom i danom — Što si onoj tvrdu vjeru dao Vjeru dao da ćeš je uzeti, Tavna noćca kad na zemlju pane Vazda ona tebe kune Maše: „Gdje si Maše, boljela te glava!" Što si onoj zlatan lanac dao Kad god vidi onaj zlatni lanac Vazda ona tebe kune Maše: „Hajduci te po gori vezali!" Što si onoj zlatne burme dao Kad god makne burma na rukama, Vazda ona tebe kune Maše: „Ti se smako sa ovog svijeta!" Eto, stog te Maše, boli glava!" San UHiiila. . . San usnila jedinica Fata, U snu se je vrlo prepanula, Pa je majci rano uranila, Na Odžaku kahvu pristavila, Pa je milu majku probudila. Pitala je ostarjela majka: „Mila ’ćeri, što si podranila, Na ^)džaku kahvu pristavila. Kad od zore ni habera nema?" Fata majci tiho odgovara: „Čudan sam ti san usnila, majko, Pa se jesam vrlo prepanula — Star mi mjesec preko neba pregje, A dva mlada u krilo padoše." Govori joj ostarjela majka: „Hairli ti, ’ćeri, sanak bio! Što star mjesec preko neba pregje, To će tebe staro zaprositi, Što dva mlada u krilo padoše, To će t’ biti dva mlada pastorka". Molila je jedinica Fata : „Majko moja, ne daj me za stara, Volim s mladim po gori hoditi, Neg sa starim na šiljti sjediti." Malo vr’jeme za dugo ne bilo, Dvoji Fatu prosci zaprosiše — Star je prosi, a mlad je kupuje, Staru daše, mladu ne prodaše. Cvili, plače jedinica Fata: „Mila majko, što me staru dade, Što me majko, mladu ne prodate!" Zabilježio: M. Hilm i K urtagić, D. Vakuf. Momak i djevojka. „ 0 djevojko, ljepotice, Ne uzvijaj obrvama, Ne namiguj trepavicam! Ja sam momče neženjeno, A ti zlato neudato, Da te prosim ne daju te, Da te teglim sam ne mogu". Njemu djeva odgovara: „Nit me prosi, nit me dadu, Nit me tegli niti moreš, Ja imadem devet braće, I deseto čedo-bratac. Kad pojašu dobre konje A opašu oštre sablje Strahota te pogledati Ja kamoli dočekati!" Zabilježio: Falk. Mori(5 Mustnfaga i Odundžina Hata. Podigli se mladi vratničani Na Bjelave Odundžinoj Hati 1 pred njima Morić M ustafaga. Ali Hate doma ne bijaše, U mahali kolo okretaše. Nju mi nagje Morić Mustafaga, �29B Pa je njojzi tiho govorio: „Srce, dušo, Odundžina Hato, Digni skute bejaz-anterije, D ajaprogjem i čibuk pronesem!" Njemu veli Odundžina Hata: „Srce, dušo, Morić Mustafaga, Ti podigni samur-ćurku skute, Da ja progjem i kolo provedem!" Zabilježio: Faik. G ajretov glasn ik . Društvene vijesti. H ob MJiaH-yTeMejbaM. — 3 a PajperoBa HaaHajTeMejbrna ynacao ce je r. Cjr.iejMan Capmjak, KOHgeciioHiipaHH rpaljeBHHap h npoAy3UMaH n3 Bajc-time. Kao npBa Hempu oćpoisa n.iaHapime nocviao je APyuiTBy 2 KOMa^a fluoHuga „Myc.uiMaHCKe iUTaMnapnje" no 50 K. JKhbho CBjecHH TajpeTOB npnjaTe.i> h 6no npiiMjepoM h ocTavioj 6pahn mapoM Harne flOMOBHHe! L ista k . Književne i kulturne bilješke. Javan račun mojim biračima. Zove se brošura, koju je ovih dana izdao g. Dervišbeg Miralem, nar. poslanik. Brošura dr. Hamdije Karamehmedovića. — Gosp. dr. Hamdija Karamehmedović ljekar i nar. po­ slanik izdao je jednu brošuru, kojom se odgovara na poznatu brošuru „Safije hanujne", koju je izdalo ured­ ništvo ovd. lista »Mualima«. Mi je nismo dobili. Zajednička zabava „Gajreta", „Prosvjete" i „Napretka". Ova dobrotvorna zabava naših humanih društava, za koju smo u prošlom broju javili, održana je ovih dana u ulicam a sarajevskog „korza". Zabava je imala najboljeg uspjeha u svakom pogledu a ina terijalna strana njezina je prevazišla i očekivanje priregjivača, jer je donijela znatnu svotu od blizu t r i i po h i l j a d e k r u n a . Ovo je bio prvi put da su sva tri kullurno-prosvjetna društva našega naroda prtduzela zajedničku akciju u korist svojih humanih ciljeva, pa je ovaj prvi pokušaj zajednice pokazao radostan znak, koji dokazuje, da imade poslova, u kojima je mogućan sporazum na i jednodušna akcija čitavoga našega na­ roda bez razlike na vjeru, narodnost i političko m iš­ ljenje. Ova zabava je stoga u toliko više za pozdraviti, te će svaki pravi i iskreni rodoljub i prijatelj našega naroda od srca zaželiti, da ova zabava ne bude osanr Ijena, nego da se ta lijepa ideja proširi i u sva druga mjesta naše domovine, a naročito ona, gdje su sva tri elementa zastupana. Uprave svih triju društava su se obratile na neke svoje pododbore i povjerenike s apelom, da se i u njihovim područjima slične zabave prirede, pa se nadamo, da ti apeli društvenih uprava neće ostati bez uspjeha. Zabava u korist „Gajreta" Muslimani akade­ mičari u Banjoj Luci priredili su ovih dana zabavu, od koje je jedan dio čista prihoda bio namijenjen na­ šem društvu. Ta zabava je imala vrlo lijepa materijalnog uspjeha, te je našem društvu poslata svota od 400 kruna, kao otpadajući dio čista dobita čime je „Gajret" obilno potpomognut. Zivili svjesni omladenci, koji ovu humanu za­ bavu prirediše, kao i svi oni rodoljubi i prijatelji našega napretka, koji je svojom potporom potpomogoše. Ispravi. U predzadnjem (17) broju „Gajreta" u „Kći Indije" na str. 257., redak 11., krivo je složeno „lio* landezi", a treba da stoji „Kalenderi". Članarinske potvrde. — Radi nepredvigjenih tehničkih zapreka u štampariji nove potvrde nisu mogle biti gotove na vrijeme — kada smo to objavili, Nu danas smo u stanju javiti, da su one konačno dogotovljene, te ih možemo na zahtjev odmah razašiljati. Stoga molimo pododbore i povjerenike društvene, da nam što prije pošalju sve dosadašnje potvrde radi poništenja i da nam jave, koliko ćemo im, i kojega reda, novih potvrda poslati. Moliteljima zajmova. — Društveni zajmovi davače se samo siromašnim visokoškolcima, osim I. i III. godišta prava. Zajmovi će se davati uz obaveznice, koje moraju biti snabdjevene sa potpisom duž­ nika i dvojice sigurnih jamaca, a imena svih potpisnika obveznice trebaju se legalizovati kod suda. Interes na ove zajmove teče od dana isplate, a računa se po kamatnoj stopi od 5%. Obraćamo pažnju moliteljima društvenih zajmova na ove uslove, kojima moraju biti svi zajmovi uvje­ tovani. Ispravi. U prošlom broju našega lista u rubrici „Društv. vijesti", a u bilješci „Novi pododbor Gajreta" potkrala nam se je pogreška kod imena Osman ef. Daidžića, predsjednika pododbora u Zenici, jer stoji Dirdžić mjesto D a i d ž i ć. Iz administracije. Povraćen nam je broj 18 „Gaj­ reta«, upućen na ove adrese: A h m e d K a d r a g i ć , L j u b u š k i , s primjetbom: „naslovnik se nalazi kod vojništva — unbekannt L jubuški"; �294 Mustafa ef. Konjhodžić povjerenik Gajretov u Ljubuškom poslao je K 3216, od koje svote je 7 K sakupljeno prilikom ženidbe Ali Riza ef. Mušića na večeri kod istoga; K 9‘80 na iftaru kod Ali Riza ef. A.ieK caH A ap CaBHh, MaTypaHT j r p r . Ormana davanu u počast nar. poslanika čam il ef. T y 3 Jia, c npiiMjeAĆoiu: „adresat neprim a ; R a s i m a g a S u š i ć , B a n j a l u k a , s primjed­ Karamehmeđovića i K 15'36 sakupljenih u Gožuljskoj bom : „Abgereist nach Tiirkei" (znači otputovao u kiraethani prilikom posjete Ćamil ef. Karamehmeđovića. Husein ef. Ruždić iz Bihaća darovao je Gajretu Tursku); M a h m u d B u k a r e v i ć u 6. osn. škol e, Tuzl a 6 K u čast sloge braće muslimana. Gradsko poglavarstvo u Bugojnu darovalo je s primjedbom: „u Tuzli nije Bukvarić natrag Sara­ »Gajretu« 30 K. jevo G ajret«; Fuadbeg Abdullahefendić činovnik vakufa darovao I b r a h i m a g a K a t i l o v i ć , B a n j a l u k a s prim­ je mjesto bajramskih čestitki prijateljima, G ajretu jedbom : „otputovao u Tursku“; O m e r b e g l b r a h i m p a š i ć , T r a v n i k , s prim ­ 2 K 20 hel. Muslimansko zanatlijsko udruženje „Adalet u jedbom ! »Adressat gestorben« (znači adresat umro). Da li su ove primjedbe pismonoša tačne molimo Čapljini priredilo je u prošlom mjesecu zabavu, te je adresate, odnosno njihove poznanike, da nas jednom od čistog prihoda poslata Vi „Gajretu", u iznosu od 62 K. 90 hel. kartom obavijeste. Mjesto bajramskih čestitki prijateljim a darovali su »Gajretu«: Hilmi ef. Hatibović šer. sudac 3 K. Šemsudin ef. Sarajlić asistent gradske blagajne 3 K, Javne potvrde. — Darovi. Hamidbeg Herenda iz Goražda 2 K, Sakib ef. Korkut „Zrno po zrno pogača". mufetiš vakufa 2 K i Ahmetaga Novalija trgovac iz Sarajeva 1 K. Derviš ef. Hatibović svrš. uč. šer. sud. škole ob­ Mustafa Vehabović pravnik iz Zepča sakupio je vezao se je sakupiti 10 K „Gajretu44 te je obećanje ispunio i položio K 1110 Gajretovoj blagajni. Ove 14 K, koje darovaše mjesto bajram skih čestitki prija­ priloge mu dadoše: Mehmed Hamdi ef. Hasić učitelj teljim a: Po 2 K: Hasan ef. Kadić, H. Hasaga Calić i K 1'50, po 1 K: Ibrahimbeg Aganović, Dervišbeg Fi- Nuraga H asagić; po 1 K : Mula Rašid ef. Hadžispahić, lipović, Smailbeg Kulenović, Fahribeg Filipović, hanu Nazif Resić, Abdullah ef. Pašić, Ali ef. Hercegovac, mica N. C. i Muharerri'ef. Nuhefendić; po 60 helera: Fuadbeg Engjurlija, Fehim ef. Osmanefendić i Mu­ Muslafa Ibrahimhodžić; po 50 hel: Smail ef. Hatibo­ stafa V ehabović; po 50 h e l: H urmuz Malićbegović i vić, Mujaga Hadžić, Milan J. Vujanović i Saćiraga Agabeg Zaimbegović. P erp er; po 40 hel: Mujaga Ribić i Osman Sarajlić i Dervišaga Bakšić i Haliz Serdarević uč. šer. sud. H. Hajrudin Ribić 20 hel. škole iz Ljubinja sakupili su prilikom skupštine, koju Avdo Berberović tajnik pododbora »Gajretova« je održavao ćam il ef. Karamehmeđović nar. posl. u u Brčkom poslao je K 2240, koja je svota sakupljena Ljubinju K 22‘32. Od naznačene svote je K 7'80 sa­ na predlog Omer ef. Mulića prilikom skupštine za kupio Hafiz ef. Serdarević. Priloge dadoše ovk g. g . : osnivanje „Gajretova“ pododbora. Ali ef. Grebo 2 K, Sulejmanbeg Sarić, Husein ef. Ser­ Muhamed ef. Tufo muderiz sakupio je prilikom darević I K, Jusufaga Grebo 1 K, Mustafa Asim Gludržanja vaza u Begovoj džamiji (uz ramazan) K 3615 hić 62 hel, Smailaga Serdarević 60 hel, Jusufbeg Ša„Gajretu". rić 50 hel, Hafiz Smail Serdarević 40 hel, Ibrahimbeg Karl Verner iz Brčkog obećao je sakupiti za Ljubović 40 hel. a ostatak sakupljen od raznih skupvrijeme ramazani šerifa 10 K »Gajretu«', te je obe­ štinara na rečenoj skupštini. ćanje ispunio i spomenutu svotu poslao. Milan J. Maksimović advokat u Tuzli darevao Osmanbeg Pašić nar. poslanik iz Bijeljine, darovao je „Gajretu« 10 K. je »Gajretu« mjesto bajramskih čestitki prijateljima Svima prilagačima neka je čast, hvala i priznanje! K 1 0 —. Ahmed H. Smajlović trg. iz Cajniča darovao je „Gajretu" 10 K mjesto odgovora na čestitke, prija­ M a ja rjiacHHK. teljima, koji mu čestitaše ženidbu. Huseinbeg Hadžić dnevničar kod kot. suda u TypcKO-xaJiHjancKH paT. — „Ca6ax“ jaB.T>a, a& Kotor-Varoši poslao je 1 K mjesto bajramskih čestitki je KO# Hana^aja Ha jeAaH 6pe5Ky^baic koa TpiinoJinca, prijateljima. TajinjaHCKa BojcKa cy36njeHa, B3ry6nBmH 1600 BojHiitca. Husein ef. Huršidić sakupio je prilikom bajrama »AreHgnja CTe4>aHH« jaBjba H3 T p u n o A H c a , ^a te u isto doba prilikom izbora načelnika u G. Rahiću je Hohy y ohh 27. np. Mj. oa Typaica HanaAHyTa jeAHa K 61'32, koja je svota poslata „Gajretu4*. TajiajaHCKa cTpaaca, Koja jc qyBa^ia poBOBe EoMejrajaHa. R e d ž e p S a l i h a j-ić , B a n j a L u k a — pr eko V r b a s a , s primjedbom »Tursku u Karamurzeli nalaži se retur«; �295 Hom -te noJiacarae nynH>aBe noByKome ce HanaAann Haxpar, oCTaBHBmn Ha MjecTy BHine mptbhx ii paH>eHnx. y 6iiTUn cyAi(,^ 0BaJI0 i6 H P» tho 6poAoRjLe. »Mecahepo« o6japjbyje aAMnpajia < £apaB e.;inja n poK^aManBjy CTaHOBHnniTBy Tpnnojmca, y Kojoj ce 06jaB *yie BanocjeflHyhe Tpunojinca, h n3jaB.i,yje, Aa he Ao6hth oAniTeTy cbh ohh, Kojn cy ouiTehcHn npnjuKOM nyuH>aBe n3 TonoBa. HoBaqen.e he ce yKHHyTn, npoBemhe ce npnBpeAHe petjiopMe, a oouiTOBahe ce c.ro6oAa, Bjepa Ila p u rp a ACKii jihctobu jaBJbajy Aa je H mbu Ja x aja noHyAHo CyjnaHy 100.000 jbyAH a CenA H Apnc 30.000 3a CBeTH paT npoTHBy IlTaroje. CyATaH je — Bero — H3jaBuo HMauy CBoje 3aA0B0.b?TB0, a bcjihkh Be3ap je 3a 6.iaroAapHo HMaMy AoAajyhn Aa je 3a caAa Ta noHyAa HenoTpeSHa. J I bctobh jaB^>ajy, Aa je ycTaHOB.beH komhtbt 3a pyKOBohen.e 6ojKOTOM npoTUBy H rarojaH a. HMafte h »ceHe. TypcKH npeAcjeAHBK onuiTHHe T punoroca — Kojn » ^a j^a Te^erpat})« jae.ba H3 Tpnno.iHca: Jyqep y ce noByKao ca boJckom h3 T panoroca — Terorpaijrame hoHh noicyinaBa.ro je BHine xB^>aAa Tjpana HaBajiy Ha Aa je CBe CTaHOBHiiuiTBo npoBnHunja T punoroca u BeHrpaA, a^n cy y npaBO BpnjeMe oTKpHBeBii. IIocaAa u .na^e ra 3uja totobo Aa nolje y cbcth paT npoTiiBy H rarojaH a. nyau>aBOM cy b x noTHC.ro HaTpar. * Typc«a BroAa je 3a6paHnjia HOBaqeH>e Ao6poBo.bai;a, IIIeaK PerHycH Kojn jkhbh y 3arohy TpanoroTajep je 36or Tora Ha mhothm MjecTBMa Haeia.ro y3oy^eH,e. Haje, o6jaBiio je cbcth paT HTajmjaHBMa. O h HacTyna y »HKAaM« yBjepaBa, Ha TeMejby ayTeHTHHHnx ph - npaBny BeHra3H-a. Ap6aHacn B3 ByquTpHa h npamTHHe jecTH, Aa cy tohobh TypcKe očaroe 6aTepnje noTonnjiH 3aK.ie^n cy ce Aa ce 6ope npoTHBy HTa^ajaHa. * npeA TpnnojiHCOM Tpn BeroKa TarojaHCKa paTHa 6poAa. XHJiMH-naraa o paiy. CaAamH>n Bcjihkh Be3ap, * y TypcKHM HOJIHTHHKHM KpyroBHMa ce HoroBapa, KynyK CanA nama, h ABa aeroB a npeTxoAHHKa: 6hbiuh Aa he BJiaAa oAMax pacnycTP.Tii KOMopy, ^ hm ce OTBopa Be^HKii Be3np CTapn rliaMH.i-nama, *iyBeHH aHmioijiHJi h H Aa he npoBecTH HOBe ii36opc Ha ocHOBy HOBor B36op X h*imh nama, repMaHotjiH^ cnaAajy y Hajc^aBHHje a HajyMHBje ApacaBHHKe TypCKe, Koju yacHBajy HenoAHje.T>eHO Hor peAa. TerorpaM u ca oToKa M aroe jap.bajy oA 12. oKTo6pa: nomTOBaae CBHjy cTpaHana y TypcKoj. CBa Tpojnija cy y 10 caxaTH npnje noAHe npomjiH cy OByAa: Tpn Taro- KOHsepBaTiiBHu h npoTHBHHHii MjiaAOTypaKa, na nnaK jaHCKe OKronaane, jeAaH KpcTani, ocaM TopneAH>ana h cy hx obh Mojiii.iH 3a noMoh y caAaiun>oj TemKoj Kpimii. AeBeTHaecT nTa;rajaHCKnx BojHnx TpaHcnopTHiix 6poAOBa 0 A Te Tpojnpe, h aKO He 3ay3HMa HHKaKaB 3R3HH*iaH nojioacaj, HajBehH yTHn;aj Ha ApacaBHe nocjiOBe BMa X hjmh y npaBuy npeua TpnnojiHcy. narna, h oh ra noraaBiiTO Bpmn npeuo CBor oAyineB.beK ano »A ren u n ja CtecjiaHB® jaB.b», jju e p npnje noAHe ce 6e3 ynaAHue Taino HCKpija.ro y Tpim oroc oAa- Hor h 3axBajmor nomioBaoi^a MaxMyA IIIeBKeT narne, Kojn BMa H>eMy Aa 3axBajiH 3a CBojy Kapnjepy. croHo npBO oAjejLeibe Bojcne. 3aTO je Bp.ro BaiKHa H3jaBa X h^imh namuHa o paTy * H3M6hy HTa.auje h TypcKe. T a H3jaBa, AaTa napnrpaA3aK.by«ieH je MroAOTypcKn Konrpec, a Bpnjeue HOBor ckom AonncHHKy napncKora „MaTeHa“, H3paacaBa bhdicacTaHKa Hiije 3aKa3aHO. l io HCKa3BMa cay«iecHHKa 6no .beH.e orpoMHe BehHHe OiojiaHa. XnjiMH-nama peuao je: je KOHrpec oA ycnjexa. UHTaH>e Apyrnx HapoAHOCTH Hnje »PaTHe onepapnje 3ai;Hje^io he Ayro TpajaTn. Hhii3HeiueHo Ha Ahcbhh peA. H cto TaKo HBjeey AoHemeHn jeAna oTouaHCKa B^aAa He cunje iih noMiim.T>aTn Ha moHBKaKBH 3aK^>y*mii 36or ApacaH>a y no rro Ay iiHocTpaHe ryhnocT Aa CTymi y nperoBope c HTa^njoM o ycTynaH>y □ojiHTBKe. 0 A6op je 3aK.a>yuHo, Aa onyHOMohn cBora noTpuno^Hca 3a H3BjecHy HanaaAy y HOBii;y. MuHHCTapcTBO, BjepeHiiKa y U[apHrpaAy Aa koA B„iaAe H3jaBii, KaKo Koje 6h ce ycyAH^o Aa noTname TaKaB yroBop o MHpy, mjiaA0Typckh KJiy6 naHOBO 3axTHjeBa, Aa ce cbh TarojaHH 60.ro oh oAMax oTjepaHO y3 rHymaH.e ujeaoKynHor jaBnpoTjepajy H3 TypcKe. Hor MHHjema. C bh mh, 6es pa3.iBKe, Ay6oKO n jacno oc* •'»AreHrpijH CTe<j)aHH« iaB.bajy B3 CicaApa, Aa cy jehaMO, Aa 6h TaKBO nonymTaH>e oA Harne CTpaHe otboCBH TaHOUKbH HTa.’IHjaHCKH HOAaHHIQI H03BaHH y nojin pHJio nyT pa3HHM (uhhhhm ancTHTHMa h oABe^o Hac AemijcKu ypeA, r Aje hm je noA TeiuicnM npujem aM a Ka3aHo, ijiHTHBHoj nponacTn. »EBpona uopa boAuth panyHa 0 Be.iBKoj MohH peAa ce CMaTpajy Kao TypcKH noAaHHHB, na, aKO He 6yAy jmrH03HHX Be3a, Koje cnajajy CBe HCJiaMCKe HapoAe, anje (WiyuiajiH H3AaT6 hh nagore, Aa noTnaAajy noA paTHH cyA. Mace Beh BHAe, y caAauiH>HM AorahajaMa, CBeTH BjepcKH * paT. EBpona Mopa nocpeAoBaTH h Hahu kbkbo npaBeAHo I^eHTpa^iHH oA6op MAaAoTypcKH y CojiyHy Ao6ho oA oA6opa y Tpnno^Hcy 6p3ojaB, KojHM ce TpasKH uito pnjememe OBora cyKo6a. »Jom Haje BpBjeMc, Aa Ka3yjeu KaicBO 6h to pnjeCKopnja noMoh. A pann ce Ao caAa Hajecy noKasaro Kao noy3AaHH, a T ypm i Bojnu mi ce xpa6po 6ope b oAorojeBajy. me&e Tpc6a^o Aa 6yAe ca Hainer^rjieAnmTa. Mn ocTaIteHTpa^HH oA6op o6ehao je 6p3y noMoh ii no3HBa oA6op jeMo Ha onpe3H h oneKyjeMO Aora^aje totobh, Aa ce oAyy TpnnojiHcy, Aa AoTroH nponoBnjeAa cbcth paT. npeMO Ao Kpa]H>nx rpaHima. y ocTajiOM, MTa^iijaHun OTKaKo je H36ho paT Me^y HTarojoM h TypcKOM, npeHaM He Mory HHUiTa HayAHTH, Hapo’iHTo caAa, kbA je CTajio je cacBHM neTOBaibe y AA6aHnjH, a oco6bto y Hama (jiJiOTa y CHrypH0CTH. Mn cmo y CTaH»y Aa oA6hMaHacTnpcKOM BHJiajeTy. �296 jeMo cb6 H>HXOBe Hana^e. ochu y Tp0no«iHL*y. H a u Ty he oncpaimje h>hxobc uhtk Bp.io Teimce h ip ajah e Bpjio Ayro. MehyTHM bcjhkom 6pojy HTa.uijaHa y TypcKoj h H’raniijaHCKoj TproBHHB, MH M0SK6M0 «naxKO HaHBjeTH orpoMHC HeHaKHa,T,HBC ry6nTKe. TaKBO CT8H.e Moace a &Tpaje đeoKpajHO Ayro, aKO Eepona hc noxiiTa ca jeAHHM npaBPAHiiM pnjeiueH>eM, h M05K6 a » H3a30Be HajBehe onacHOCTH 3a OnUlTH MIip.« Iskaz dobrovoljnih priloga na zabavi, koju su priredili „Muslimani akademičari* u Banjoj Luci, u korist „Cajreta“ i m uslimanskog gjaštva na ovdašnjoj velikoj realci. Priloge clarovaše gg: Gjuro Vrignanin dir. zem. banke 40 K; Ragibeg Džinić sab. poslanik i velepo­ sjednik 30 K; po 20: M. Almoslino dir. I. banj. štedio­ nice, N. Somogy dir. banke za trg. i obrt, Dr.^ Zaloscer odvjetnik. Osmanbeg Pašić sab. poslanik, Košta Milić odvjetnik: 16 K Pavo Grgić knjižar; po 12 K: Hadži Mahmudbeg Džinić veleposjednik. Gdja Končar; po 10 K: Hamdija Afgan trgovac, Atif ef. Bahtijarević kot. predstojnik u miru, Hadži Hifzi ef. Bahtijarević gradonačelnik, Mehmćđbeg Džinić veleposjednik Ahmedbeg Džinić veleposjednik, Hamdibeg Džinić veleposjednik, Franjo pl. Jakubovvski okružni pred­ stojnik, Anton Miirzl, Ademaga Mešić veletržac, Paša beg Kulenović sab. poslanik i veleposjednik; po 8 K: Omer ef. Čirkinagić sab. poslanik, Josip pl. KOrtvelyessy financ. savjetnik; K 7.50 K Hamzaga Husedjinović veletržac; po 6 K: Osmanbeg Ibrahimbegović posjednik, Hadži Isak Poljokan veletržac, Faikbeg Džinić veleposjednik, Smailaga Dabulhanić posjednik, Huseinaga Horozović posjednik, Mehmedbeg Ibrahim­ begović posjednik; po 5 K: Salihaga Karahasanović posjednik, Omerbeg Džinić realac, Ćamilaga Gušić posjednik, Hakibeg Džinić stud. tech., Vukosav Gru* berović trgovac, Hafiz Bekjir ef. Fejzagić profesor, Tomo Vlahović, August pl. Kvvassay kot. predstojnik, Muharemaga Ibrišagić posjednik, Dr. Grossmann pol. pristav, Dr. Sigfrid pl. Umlauf kot. predstojnik, A v daga Ibrišagić- posjednik, Hilmija Afgan trgovac; po 4 K: Ibrahimaga Bahtijarević posjednik, Alois Fischer vet. nadzornik, Ahmed ef. Šćeta nad. pristav, Muhamedaga Bešlagić posjednik: 3.50 Muhamed Alihodžić; po 3 K: Salih ef. Bajagilović trgovac, N. Sukal sudac; po 2.50 K: Faik ef. Bahtijarević, Mahmut Sejdinović trgovac, Mustafa Skorup por. vjež., Smail Burić; po 2 K: Muharem ef. Midžić učitelj, Esad ef. Omerspabić trgovac, M. Tefmczyszyn stud., N. N. putnik, Der­ viš ef. Haznadar posjednik, Alija Bahtijarević realac, 3a ypcAHHiiiTBO oAroBapa: Ocinaii 'LiiKnh. - Smail Bahtijarević realac, Dr. Jelinović odvjednik, H. Avdaga H. Halilović posjednik, Eđhembeg Beglerović posjednik; po 1.50 K: Omer Vehabović, Ahmedaga H. Kadić posjednik; 1.10 K: Sejdaga ćejvan posjed­ nik; po 1 K: Muhamed ef. Maglajlić šer. vj., N. ef. Gjumrukčić profesor, Hadži Smail Hafiz Smajić, Mujaga Jašarević, Adam Jakubowski sud., Gdja Reich, Ćurčić svećenik, Vladislav W oIf knjižar, Rupčić nadporučnik, Dr. Hussein liječnik, Mirko Markezić stud. Muhamedbeg Ibrahimbegović posjed. Ćamilaga Ibriš­ agić posjednik, Gradski veterinar, Ž. Mustajbašić, Ljubomir Pezelj učitelj, Muhamed Demirović trg., Ahmed Redžepović; po 60 h: N. Tibold stud., Koloman pl. Milet stud., Milenko Kopri vica stud.; po 50 h: Zaim Rajić, Ali ef. Karahasanović, Omerbeg Omerbegović, Muharem Bosnić, Rušidaga Ćejvan, Hasan Skorup. Ukupni iznos zabave bio je K 1051.20 Rashod oko zabave___________ K 237.19 č ist prihod K 81401 Od Čega je poslato: „Gajretu" K 400, m usli­ manskim ■'gjacima na vel. gimnaziji u Sarajevu za nabavak knjiga K 50, za muslimansku gjačku biblio­ teku u Banjoj Luci K 50, a ostatak muslimanskim siromašnim gjacim a u Banjoj Luci. Najsrdačnija hvala svima prilagačima dobrovolj­ nih priloga i posjetiocima zabave. P r i r e g j i v a č k i odbor. Poruke i odgovori uredništva. E. B. — Ima i narodnih umotvorina, koje nisu dobre i ne zaslužuju da se objelodane. Megju takove, po našem nahogjenju, spada i ova pjesma što ste nam je Vi poslali, gdje se ljudi tako lako rješavaju na samo­ ubojstvo kao na kakav pilav. Akif. — Vaši „dobrotvori” i ako su učinili dobro djelo prema onoj siročadi, ipak ne zaslužuju da budu štampani, a zbog toga ne, što su slabo napisani. P o­ kušajte, da tu temu ponova i sa više pažnje i razmiš­ ljanja, napišete, pa ćete možda uspjeti, da tim „dobro­ tvorima" osigurate trajniji spomen. S a d i... — Sastav ,,U aleji" ne možemo donijeti. P redm et nam se ne svigja, a i obrada je dosta slaba. Pošaljite što drugo! Islamska dion. Štam parija. - Za uredništvo odgovara: Osman Gjlklć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7b9e7ce2b38617f43476977d0417edcc.pdf 6ae2eb98079aa42cfc4672615de1193b PDF Text Text BPOJ 20— 21. BROJ IM A H H A I V . G O D IN A T a jp e T Gajret jtjiCT 3 A ^ p y iIIT B E H E nOCJIOBE H 3A HAPO^H O II PO C B JE'E HBAIhE. LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H 3 JIA 3 H OBAKOr 1. 1 15. IZLAZI SVAKOG 1. i 15. --------- U M J E S E C U .----------- ____ y M JE C E E (y.--------- Baacmnc: flpymTBO „ r a jp o T " - y PeanHK: Ocmhh T>hkhL. — V la sn ik: D ru š tv o „ G a jr e t“ . - U re d n ik : Osraan G jik ić CAPAJEBO, 1. HOBCMOpa 1911. n* j* — SARAJEVO, 1. novem bra 1911. IJ n j e H a j e ^iHCTjr: sa B o c h j b X e p i^ ro B n n y h A ycT po y r a p c K y MOHapxBjy, s a MJiaHOBe, Ta^ic6y, yM6HHKo h Teataice 2 K, 8 a H 0 HJ1 8 H O B 6 4 K roannnfce. 3a cbo ocrajie aeMae 10 ^ipaaaKa. IIojeflHHH 6pojeBH CTajy 20 xeji. H enjiahena ce nncaia ne npHMajy, P yK o n uc H co H 6 Bp ah ajy. — IIpe Tn jia ra n pyicon0cn m a a y ce Ha aflpecy: „ fa jp e T " — CapajeBo. C ije n a je l is tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka Pojedini brojevi staju 20 hel. Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Kurbanske kožice za ,,Gajret“. bi se što većem broju molbi za Stipendije, pot­ pore i zajmove udovoljilo. Na preklanjskoj glavnoj skupštini ,,Gajreta“ prvi put se u izvještaju odbora čulo o društve­ nom prihodu, koji je dobiven od k u r b a n s k i l r k o ž ic a , koje su rodoljubiva braća i sestre poklanjali ,,Gajretu“. U tome, prvom izvještaju o spomenutom prihodu iskazano je tek nešto više od stotinu kruna, što predstavlja vrlo malu i neznatnu svoticu, o kojoj, radi njezine stvarne vrijednosti, nije bilo potrebno mnogo govoriti ni komentarisati je. Ali je ipak o tome prihodu govoreno sa naročitim isticanjem, jer je tadašnji odbor polagao osobitu nadu u prihode od kurbanskih kožica, za koje je tada učinjen tek prvi pokušaj., A ta nada tadašnjeg odbora društvenog bila je i opravdana, jer je već druge (lanjske) godine ta svota prihoda od kurbanskih kožica znatno porasla, donijevši društvenoj blagajnici nekoliko stotina kruna i pojačavši upravi društva još više nadu u velike koristi, koje će društvu taj prihod u buduće donositi. Ovogodišnji glavni odbor društva je, ima­ jući u vidu preklanjski i lanjski prihod od kur­ banskih kožica i obzirom na razmjer povišenja toga prihoda za jednu godinu dana, takogjer položio dosta nade u ovaj prihod, pa ga je, izmegju ostaloga, i to dosta osokolilo, da učini prekoračenje u ovogodišnjem proračunu, kako Sadašnjem odboru društvenom je ta nada u toliko više osnažena, što je namjeran naro­ čito apelovati na onu braću, čiji su sinovi, skrbnici ili rogjaci stipendisti Gajretovi, a da će ti ljudi drage volje svoje kurbanske kožice pokloniti društvu, kao i poraditi, da njihovi prijatelji i bližnji tako učine, to je više nego sigurno. Stoga je odbor, uzevši u obzir, da društvo imade oko 300 stipendista, čiji rodi­ telji, staratelji i prijatelji mogu u najmanju ruku po 2— 3 kožice pribaviti društvu, i dobio miš­ ljenje, da će ovogodišnji ,,Kurban-Bajram“ do­ nijeti društvu u najmanju ruku oko 800 kur­ banskih kožica, koje predstavljaju vrijednost oko 2000 kruna. Odbor društveni će se u svoje vrijeme obratiti naročitim pismom svima spomenutim ljudima, a u isto će doba apelovati i na pod­ odbore, povjerenike i prijatelje ,,Gajreta“, da u tome pravcu za „Gajret" porade, pa se na­ damo, da će ti apeli odborovi imati uspjeha. M i i ovom prilikom takogjer apelujemo na svu braću i sestre, da svoje kurbanske kožice poklanjaju „Gajretu", jer će tim poklonom uči­ niti najljepše patriotsko i sevabli djelo. •V �298 XfiM8& : ]}nxop. Huko ne 3Ha Mojy Tyry, Moje 6o.ie, Moje Baje, Moje cy3e, nyAHy neacH»y, Moje TajHe y3AHcaje... H uko He 3Ha, huko, hhko, Hht’ to uurm Ka3aT Kojue... C Tor cau Haui’o n«iauuApyra y Buxopy jeceHcicoMe... Hyj ra, ksko TywHO n.iaie, Kpo3 no.T>aHe onycTje.ne, "lIyi uiTO gBH.nii u mio jeua, A CB6 c Moje cpehe r-B&ne---- Hamdij.i Mulić — Hrasnica . 0 narodnom štivu. (Odlomak iz oveće radnje „Narodno prosvjećiyanje“). \ ir * Najlakše i najuspješnije prosvjećivanje širokih narodnih masa čini se knjigom — štivom. U neprosvjećenu narodu prva ti je zadaća naučiti ga pisme­ nosti u čitanju, a to>dafbude s uspjehom, daj mu knjigu u ruke. Ovako rade svi narodni prosvjetitelji. Novoga alfabeta nije lahko priučiti, da čita knjige. Po gotovo, kada narodni prosvjetitelji, radi neoprez­ nosti, pružaju odmah nerazumljiva štiva novim alfa­ betima, eto sto muka! „Dao si mi, — veli on, — knjigu, a ja je ne znam učiti!" Ako želimo postići željeni uspjeh od svoga prosvjećivanja knjigom, mo­ ramo birati što zabavnije i što lakše pisano štivo, čim si jednog analfabeta naučio čitati, pruži mu u ruke koju našu narodnu pjesmaricu. Da čuješ od miline, kako je sigurno kroz dva-tri dana čita. Proberi mu tih pjesmarica, neka ih se sit načita. Došle bi sad na red pripovijetke. Najprvo treba pružiti mu šalu. Čov­ jek voli šalu, i novi alfabeta rado će čitati primjerice šale o Nasrudinu i od srca se smijati. Poslije mu pru­ žaj narodne pripovijetke, priče, kraće poilčne članke iz listova, kratke knjige, a onda istom će sam priu­ čiti se većoj knjizi i to samo onda s uspjehom, ako smo ga naučili kako će č i ta t i knige. Pri čitanju knjige valja paziti: 1. Čitati polako rečenicu po rečenicu, nepoznatu riječ podvući, pa upitati koga, da ti je protumači; 2. Onvj kratki od­ lomak kad pročitaš, prekini na jedan čas i promisli š ta si p r o č ita o ; 3. Ako si čitajući nabasao na reče. niču, da ti se svigja i da te poučaje, odmah je pod­ vući kalemcm, neka ti je poslije, kad sve pročitaš, go­ tova naći je i zapamtiti je; 4. Koja ti sc knjiga svigja jednoć pročitati, pročitaj je i tri puta; 5. 0 onom što si pročitao, povedi kadgod razgovor s kime ko te ra" žurnije, pa ćeš tako bolje upamtiti pouku, i nešto ljepše raščistili pojmove. Samo ovako čitanje koristi, a ostalo je čitanje kao ona, što veli naša: »Trla baba lan, da joj progje dan«. Naši narodni dobroželitelji trebali bi raditi što prije na tome, da se za naše šire mase naruda napišu knjige sa zabavnim i poučnim sadržajem. To bi mogao učiniti „Gajret", ili pak koja islamska knjižara i udesiti narodnu biblioteku. II. II nas su do sada širile knjige megju narod či­ taonice. U svakoj čitaonici »ima« knjižnica, ali samo na žalost u pravilima — na papiru. 1 sad se sjećam neke glavne skupštine jedne naše kiraethane. Birali tu odbor, pa dogje reda na nekog Mustafu ef., da bude knjižničar. Ovaj se otimao da ne može, da nema kada, a na to će mu neki ironički iz skupštine: „Pa, brate, to je barem lahko, svakako nemamo knjižnice, pa ćeš biti knjižničar samo na papiru«. Ko je iole hodajući po našim kasabama proma­ trao naše čitaonice opaziće, da i nemaju onog ormara što se zove »knjižnica". Ili ima tu nekakva škrabija a u njoj tefterina i dvije tri plisnave brošure. To je žalosnoga istinito! Knjižnica je u čitaonici ogledalo svijesti njezinih članova. Nikakva čitaonica nema ljepšeg pokućstva od dobro uregjene knjižnice. Nepoznatu čovjeku najvjer­ nije je mjerilo za prosvjećenost članova jedne čitao­ nice, ako vidi lijepu knjižnicu i knjigu o čitanju knjig^ koja je puna raznih imena marljivih čitatelja, koji pozajimaju knjige, čitaju i vraćaju u redu. Našem svi­ jetu neka ima 2—3 stola sa stolicama, dvije tri poli­ tičke novine, dvije-tri „lehve" o zidu i to je sve. Eto, tu se vidi naša nemarnost za sve što je lijepo i što v alja! Čitaonice! Ispunjajte svoju dužnost i uredite svoje knjižnice sa mnogo lijepih knjiga. Knjižničar neka je u v ij e k ne ,,ko mu drago", nego od vas najprosvjećeniji: koji sam znade, a zna vas, koji zna Sta­ je knjiga. Pustite uvijek dobru knjižničaru neka narod odgaja sftm štivom, kojega probere. Čitaonice su bez knjižnice (naravno pune knjiga a koje se knjige čitaju) — proste kahve. •III. I razlike u pismu nama smetaju pri prosvjeći­ vanju naroda. Pred nama su dva pisma na našemu jeziku: latinica i ćirilica. Pogrešno su se uvukla megju nas ovaka mišljenja: Ne čitaj ćirilice, to nije naše! Ne čitaj latinice, to nije naše pismo! To uvukošo megju naš narod mlagji „političari". A čemu to vodi? Zar ima kakva razlika našemu čovjeku izmegju knjige „U radu je spasenje" (latinicom) i izmegju one n. pr. „U uslovima uspjeha" od Čede Mijatovića (ćirilicom)? Narode! nauči oba pisma i čitaj sye korisne knjige, �299 pa ih napisao ovaj ili onaj. Naravno, sve što je za nas i što je naše najprvo uzmi i čitaj. A mi smo muslimani dužni tražiti nauku od koga bilo, samo neka je korisna po nas. U našim knjižnicama valjano je vidjeti knjige „Hrvatske Matice14, „Srpske Književne Zadruge44, i sve ostale knjige, koje se bave uzgojem, poljoprivredom, trgovinom i t. d., pa one bile pisane latinicom ili ćirilicom. Ne mogu prešutjeti, a da ovdje ne pokudim one pogubne običaje, što naši neki omladinci šire megju narod naš, šta više i megju malu djecu u normalkama: nekakve brošure sa političkom tendencijom. To je eto šteta 1 Šteta je golema što se naši srednjoškolci bave politikom, a nijesu još ni sami sigurni sa svo­ jom egsistencijom, šteta je još veća sijati razdor megju narod, a napokon koja je fajda našemu Mehi koji još nije na čisto koje mu je otadžbina i šta je otadžbina, pričati kojekake sanjarije izvjesnih politi­ čara. Ako si, omladinče, mladi patriota, pruži Mehi u ruke djela koja će ga poučiti o radu, uzgoju djece, o čuvanju zdravlja, obragjivanju zemlje i t. đ.! Širi knjige ovakog sadržaja, a time si učinio sigurno jedno p a t r io ti č n o d je lo . tografija nekakve stare žene, koja sjedi, a pred njom gjezva s kahvom, findžani i u ruci joj se dimi cigara. Žena izgleda stara preko pedeset godina, crna, izgor­ jela i smežurana lica, debelih osmjehnutih usnica, na glavi joj šamija stavljena kao lahka kapica, ispod koje se vide debeli uvojci prosijede kose. Obučena je u starinski kuparan, a po ovome je opet libada. Sjedi ala turka, nogu preko noge, puši i gleda kao muš­ karac. Ahmet se je karti vrlo obradovao, jer se uprav djetinjski smijao kao da mu se predočile sve ugodne uspomene iz djetinjstva, kad je kartu sa fotografijom pregledao. — „Ko je to Ahmete? — upitah prijatelja, kad je i meni potkučio sliku da vidim. — „To je stara Hata. Eto obeselio sam joj se, kao da sam rogjenu majku vidio44, — otpoče Ahmet sjedajući,’ a i meni pokazujući jednu stoliću da sjed­ nem, kao da je naumio meni čitavo predavanje držati 0 svojoj staroj Hati. Ja sjednem, a on je nastavljao: •— a^o ti je jedna žena, cijela je kasaba, i staro 1 mlado, poznaje. Od kako je ja znam, uvijek je stara i vazda je zdrava i u snazi. Najprije sam je kao dijede upoznao, kao strašilo za neposlušnu djecu. Ako 7 čije dijete neće da sluša roditelja, ovi odmah prijete Hatom. A ona opet umije vrlo dobro svoju ulogu fl f. igrati: zavrati nekako kapke u očiju, pa joj oči izgle­ daju kao krvave, onda opet imade nekakav krupan M. Ć. Ćatić. muškarački glas, pa kad se taka prikaže pred djecom Moje pjesme. nema toga, koje neće pobjeći od nje, a iza toga, bogme šuti i sluša. A h ! duša moja harfa je Eola, Poslije sam je dobro upoznno jer je bila kod U čije žice Sevdah prstom dira naše kuće nekoliko godina i radila je sve i vanjske I tiho u zanosu, a u glasu „mola' i unutrašnje kućne poslove: kuhala, mela, prala, kravu Velebnu ariju svete čežnje svira — muzla, vodu donosila, donosila iz čaršije živež u kratko: ° ® W .* sve je o njoj u kući zavisilo. Kad pomislim, koliko i I svakog dana, svake noći bira kakvih poslova je ona na svojim staračkim legjima Sve nove kajde u čast mog Idola. — snosila, čudim se, kako je mogla sve to podnijeti i Sa žica harfe ko jato lepira svladati, a opet iz jednu ruku iz toga uzimam kao Viju se akordi radosti i bola. neki ibret i čini mi se, da joj taj neprestani i vječiti Taj svaki akord - - jedna pjesma to je, rad, — a ona mi je kazivala da je od postanja uvijek Što kao odjek uzvišene Strasti radila, — samo koristio te je s Božijom pomoći mogla če zn e Ljepote, Ljubavi i — slasti. . . doživiti ovako lijepu i krepku starost. Hata uvijek radi i kad radi onda je vesela i ra­ Taj svaki akord — glas je duše moje; deći zadovoljno pjeva. On traži usne tople i rumene, U društvu je vrlo razgovorna i zanimljiva, — Na njima da ko cv’jet mirisni svene. — — treba da znaš, da se ona druži sa svakim: sa ženama razgovara o njihovim ženskim poslovima, a sa muš­ karcima znade raspravljati o težakluku, baščovanluku, trgovini, a drago joj je po koju i o politici čuti i razgovarati se. Hazim MufttO — Tuzla: Kad Hata sjedne ovako, kao što je ova slika prikazuje, uz ibrik kahve, a zapali cigaru i počne pri­ povijedati o starom vaktu i zemanu, nema fajde, ugoduo Neki dan stiže mome prijatelju Ahmetu s poš­ tom karta iz njegovog rodnog mjesta od druga mu, se toga sjećam. Šta misliš, ona je zapamtila mnogo — kako on reče iz djetinjstva — i na istoj karti fo- koješta, bila je na svadbi Hifzibega Gjumišića u Ba- D Stara Hata. �800 njoj Luci, a pošto se nije krila ni sakrivala (ovdje mi je Ahmet prišapnuo kojega je Hata plemena, pa se za to ne krije, ali toga iz naklonosti prama toj nepoznatoj starici neću ovdje kazivati!), to je imala prilike svukud doći i mnogo koješta viditi i zapam­ titi. Znade o svemu, kao kakav povjesničar pripovije­ dati iz vremena prije i poslije okupacije, što se je u našem mjestu zbilo. Radi toga, što se svijet s njom mnogo šali i džumbuša, i prozvali.su je »Alajbegom«, ona se pravi još smješnijom,’ pa mnogo riječi, osobito novijih, koje ona prije nije imala prilike čuti, naopako i iskrivljeno izgovara, n. pr.: ona nikad neće izgovoriti Sarajevo, nego »Savajero«, gimnazijalcu kaže „gimazac , dok­ toru »aotkur«, na mašinu »prid mašinu« i t. d. Opet ovaj novi naraštaj, a osobito koji se bavi naukom, Hati se je plaho svidjao, jer je uvidila, da svi pomoću svoje nauke umiju nekako razgovjetnije go­ voriti i iskazivati svoje misli, lakše se brane, kada raspravljaju,, ne svagjaju se nego mirnim putem đogju do sporazuma, i megjusobno se potpomažu, za to ih ona cijeni i brani. A pošto je u prvo vrijeme najviše djece išlo u gimnazije, pa je to ona zapamtila, poslije samo ako koji mladić ide nekucj. na nauku, pa bilo to u medresu, nuvab, realku ili zanatlijsku školu, Hata kaže, on ide u „gimlaziju" i on- je „gimazac", pa ga zato treba paziti i volit:. — „Hm, ovigimasci! Vire r i su oni ljudi. Znadu, bolan, svašta!" — Oni će ovaj „dunajluk" učvrstiti! Znala bi Hata često reći. Nu i ako je Hata toliko svoje „gimasce" cijenila i pazila, ima nešto radi čega se je na njih ljutila. Ali opet ne na sviju, nego samo na onoga koji bi joj se istakao sa nekim stanovištem, koje ona ne bi nikako mogla shvatiti, a prije toga nije >imala prilike o tome što čuti. Ona, na primjer, ne može nikako mirno slušati kad se govori o zemljinom kretanju i okretanju, zato ako se koji gjak pred njom istakne, pa to stane opi­ sivati i dokazivati, ona ga odmah ruži govoreći, da to ne može biti, da to nije tursko, jer kad bi se zemlja okretala, da bi se to osjetilo i t. d. Jednom moj stariji brat Hasan došao na ferije kući, pa pošto je bio nešto slab, pošalje mene da mu zovnem doktora. Doktor odmah dogje, a bijaše veliki dobričina, a b rat poruči Hati, da donese kahvu i doktora počasti. Hata se još od prije poznavala sa doktorom, donese odmah gotovu kahvu, ispita se sa liječnikom, pohvali mu njegovu staru punicu, za koju je Hata znala, da vodi doktorovo kućanstvo, pa veli: »Neka, starih insana, neka. Plaho tebi ona tvoja punica valja,gospodine!« Gospodin doktor je katolik rodom iz Hrvatske i vrlo lijepe blage ćudi, te voli sa svakim razgovarati, a i Hata, mu se dopadala radi njezinih originalnih misli. Moj br^t, pošto nije bio teško bolestan, uhvati priliku, kad se Hata onliko sa doktorom razrakolila hvaleći mu punicu, te namignuvši na liječnika, okrenu s njime raspravljati o suncu i zemlji i njihovom kretanju. Hata — isto ovako, kao na ovoj slici, bila poravnila, pušila i kahvu pila, a kad Hasan s doktorom poče o ovome razgovarati, zagleda se ona, sad u ovog sad u onog, a usvijetlila očima. — »Ma zbilja, gospodine, zar i ti vjeruješ, da se zemlia okreće ?« — na jednom upita Hata doktora. — »Pa da, draga Hato, jer kad se zemlja ne bi okretalo, ne bi mi imali ovih promjena: dan, noć, proljeće, ljeto, jesen i zimu i drugo koješta!® — od­ govori liječnik blago. — „Manite se, molim vas. Da se ona okreće, ja bih do sad, makar jedan p u t došla u Stam bol! — »E, jest, Hato, ti bi mogla doći kad se u isti mah ne bi i Stambol okretao® — tumačio je doktor tresući se od smijeha.« — „Daj, doktore, nemoj ti biti budala, tebi se barem more dokazati, Hasan je svakako u ono njihovo zagazio!" — dokazivala je dalje Hata, kao malo kroz huju, a ovo je onda izazvalo veliki smjeh megju nama, jer je Hatina zanimljivost sa ovim riječima postigla svoj vrhunac. Ne može se čovjek na ovake riječi ljutiti, prem da po svome značenju izgledaju grube i neotesane, jer. je s tim Hata pokazala, da ona drži, da je ovaj dok­ tor od svoga rogjenja doktor, a da nije morao, isto kao i Hasan, učiti, da postigne svoje znanje. Ovo opet što reče,'da je Hasan zagazio u »nji hovo®, to ni ona sama ne bi znala rastumačiti i doka­ zati, ko su joj »oni«, pošto je inače uvijek isticala, da je ovo školsko učenje „švapsko", da se isto smije učiti, ali se pri tome i čuvati, da ne bi zašao i u kakvo zlo zagazio, a i doktora je smatrala Švabom, nu ovim riječima, kao da je htjela doktoru veći turkovanluk priznati, nego Hasanu, kojega je znala, da je dobar Musliman. Kad Hata vidje, da su njezine riječi proizvele veliki smijeh, to se onda i ona opet udobrovolji, pa poče drugo koješta razgovarati, a najviše se je vidilo što je nastojala svoje riječi nasprama doktoru ispra­ viti, bojeći se, da ovaj ne bi uzeo za zlo, što mu jo malo prije rekla, da ne bude budala, pa mu okrenu govoriti kao sažaljevajući ga. — »Kukavče kukavi, ne daju ti sjesti pa s mi­ rom, sa svojom ženom to ajluka pojesti, već koga god šta zaboli, leti po doktora, a ti ko budala: letiš odmah svakom!« Kada Hata ovo izgovori, onda su nam još i suzo udarile od silnoga smijeha, a doktor joj je na to više puta kroz smijeh samo odgovarao: »Jest, draga Hato, tako je. Uprav jo tako.® Ovakih i sličnih uspomena iz mojih mladih go­ dina imade puno, na koje me podsjetila stara Hata, �_ nastavljao je moj prijatelj Ahmet svoje pripovjeđanje, — ali osobito, što je vrijedno o njoj zapamtiti i čim se Hata može ubrojiti u red plemenitih žena, jest to, što je ona odhranila i odgojila, dvoje djece, brata i sestru, koji su danas već odrasli, te je muš­ karac oženjen i imade svoju djecu i bavi se trgovi­ nom, a ženska je udata. Hata je naime bila kod jedne ugledne aginske familije u kojoj je domaćica rano preminula i ostavila iza sebe dvoje nejake djece: sinčića i jedno žensko. Po smrti majčinoj preuzela je dobra Hata svu materinsku brigu nad ovo dvoje nejačadi: čuvala ih, pitala, odijevala, nosala i na sve načine njegovala. Uvijek se za njih brinula, a i danas se brine, kao da im je rogjena majka. Kad su ova djeca odrasla i što no riječ, opasala se svojom snagom, nijesu smetnuli sum a, koliko im je Hata valjala, te joj iskazuju doličnu harnost i zah­ valnost ugledajući je i potpomažući na sve načine i ona sada, pod svoje stare dane, nije potrebna, da traži zarade po svijetu, jer joj je eto Bog platio njezinu dobrotu i trud, pa danas imade dvije kuće u kojima se za nju jagme, kao za pravom majkom. Hata se je jednom i udavala^ alh joj se je u braku nekakva valjda nepravda dogodila od strane muža, pa ga je ona napustila i okrenula samostalno živjeti, zaragjujući pošteno svoj kruh na svojih deset nokata i njegujući tugju djecu. 1 mene je kao dječaka, — kad je našoj kući došla, — zatekla, pazila me je lijepo, hranila me ma­ terinski i često mi lijepe savjete davala, a kad sam pošao u medresu, ubrojila je i mene u svoje flgimasce“. — »E beli je zanimljiva ta tvoja Hata!« rekoh ja Ahmetu. — Osobito meni, jer sam ja uz nju svoje tljetinstvo proveo, a ona sa svojim načinom življenja puno utjecala na moj uzgoj, pošto je bila vesela i razgo­ vorna, te je u kuću unosila mnogo života. Za to ću pisati prijatelju i moliti ga, neka mi pošalje uslikanu Hatu u većem formatu. — Završi moj prijatelj Ahmet. iM. Ćnziiu Ćatić. Koje i mirisi. A ljubičice same od sebeka Za zidom grmlja cvatu sakrivene I usudi 1’ se drska ruka neka. Da ustrgne ih, trn — što grmlje kiti Ubosti nju će i krv joj proliti . . . Hej, ljubice su ko haremske žene! Zašto me pitaš, koje volim bojo I kakav miris najviše mi prija? Ti znadeš, Nigjar, miris duše tvoje, Da moju dušu nektarom opija. On nevinošću b’jelog lijera diše, Najljepše pjesme u mom srcu budi I g’rješne misli iz duše mi briše Ko sveti dašak hurijskije, grudi. A boja rujna i blijedo — oujna Najdraža mi je. Ti znaš, zašto, je li? Jer lice moje bl’jed je listak sveli, Sto jesenska ga ispi magla siva — "'A tvoje lice — ružica je rujna, Sto proljeće je i mladost cjeliva . . . III. Sada me pitaš, kakove su kose Najmilije mi. Ah! davno je bilo . . . Ti djetešce si tada bila milo, Djetešce čisto kao kaplja rose. Košića tvoja kovrdžasta, plava Niz ljiljanska ti padala je pleća, Ko snop mirisni ljubičastog cv’jeća, Na kojem Ljubav i Ljepota spava. Ja tada često kosu ti cjelivah I često u snu i na javi snivah, Gdje uvijam se u prame joj snene, Pijući pjesmu s vlasi svake njene — — Ah, zato i sad usred sna i jave Ja sanjam kose kovrdžaste, plave! IV. i. Ah, ti me pitaš, koje ljubim cv’je će!?. Ja ljubim plave ljubice i rosu, A hrizantem e, l’jepa Nigjar, to su Razbludni cv’jeci, vrlo hude sreće. Ti želiš sada znati, kakve voli Tvoj pjesnik zvuke: s harfe ii s klavira, I da li glazba moju dušu dira Zvukom veselja ii akordom b o li? . . . Baščovan lakomi goji ih i P a onda za novac prodaje Koketna gospa nosi ih na A posl’je nogom u prahu Slušaj, o Nigjar! Od djetinjstva moga Udes je meni zao očuh bio 1 ja sam vazda, vazda tužan bio: Pjesnik — sirota, bez ikoga svoga. pazi. ih ljud’ma — grud’ma, ih gazi . . . �302 A ti si rasla u kraljevstvu srede, Sudba ti stazom sadila je cv’je ć e : Smijeh i radost — dari su ti njeni . . . Stog, eto, glazba najdraža je meni: Kristalni akord dragog sm’jeha tvoga 1 rastrgani zvuk uzdaha moga. turgija, uputa u razne narodne nošnje, opća i domaća povjest književnosti, povjest novinstva i teatera, psi­ hologija, pjesništvo. Za s tr u č n o z n a n je p r o n a la z a č a : Kemija, fizika, elektrotehnika, geometrija, račun, mehanika (nauka o strojevima), uputa u patente, crta­ nje i fotografiranje. Za tr g o v a č k o s tr u č n o z n a n je : Obrazovanje samoga sebe. — Fo njemačkom: 0. S—ć. — Znanje o bankama i burzama, knjigovodstvo, do­ pisivanje, računanje, veresija kako se dobiva, uputa u vozarski posao, nauka o novcima, mjerama i utezima, trgovački i mjenični zakon, poznavanje kartela, stenografija, strani jezici. K ako tr e b a č ita ti? Za o p ć e n itu n a o b ra z b u : Kod učenja je najglavniji način, kako se čita i Arheologija (nauka o starinama), anatomija, antro­ šta se čita. Govoriti o vrijednosti toga, držim, da je pologija (nauka o čovjeku), graditeljstvo, estetika, (na­ suvišno; ipak izmegju čitanja i čitanja ima razlike. uka o ljepoti), astronomija (nauka o svemiru], biologija Izmegju svagdašnjeg romana i romana jednog klasi­ (nauka o . razvitku života), prirodopis, kemija, fizika, čara, pikantnog šaljivog lista i kakve vjerske knjige, zemljopis, etnografiji (nauka o' narodima), geologija svagdašnje novine i ’ znanstvenog djela — kolike li (nauka o ispitivanju zemljjne,kore), svjetska povjest, razlike! Skoro svako čita, a ipak se jedva jedan od kulturna povjest znamenitih naroda, najglasovitije hiljade razumije u način, kako treba čitati. Bez osnove pjesništvo tih naroda, osobito svog naroda, životopisi i cilja prihvaća se mnogi knjige, koju im je slučaj velikih ljudi, higijena (nadka o zdravlju), trgovačke u kuću donio, i da li sad oni iz nje manje ili više znanosti, povjest umjetnosti, meteorologija, muzika, prokuhaju u svojoj svijesti, ipak ne imaju od toga n i­ povjest muzike, mitologija (bogoslovlje), vjerske zna­ kakve koristi. Kao i svako čovječje djelovanje, tako nosti, pedagogija (nauka o uzgoju), filozofija, fiziologija isto i čitanje treba po nekom temelju obavljati. (nauka o životu), psihologija (nauka o duši), kulturni Ko želi s uspjehom čitati, treba da se nekojih jezici, crtanje. pravila drži. Naravno, da valja ta pravila prem a pri­ likama čitaočevim udesiti, a što budem ja ovdje, Za s t r u č n u n a o b r a z b u n a r o d n i h naveo, nije ništa drugo, nego dobro promišljeni savjeti, z a s tu p n ik a : koje može svaki čitatelj za se prikladnijim nadomje­ Agrarne znanosti, alkoholno pitanje, spisi, koji stiti. govore o „radu", nauka o iseljivanju i naseljivanju, Pravila za čitanje: 0 bankama i burzama, o općinama, rudokopima, kul­ 1. Autodidakt nek nikad ne čita brzo bez 03nove turna povjest raznih naroda, narav bračnog i porodič­ i cilja, nego uvijek s nekom stalnom namjerom. U tu nog života, opće narodno gospodarstvo, poljodjelstvo, svrhu neka napiše jedan iskaz knjiga, koje misli čitati. šumarstvo, fabrikarstvo, financijalna znanost, nauka o 2. Nek samo čita ona djela, koja su mu s pouz­ zdravlju i njegovom liječenju, pitanje ishranjivanja, dane strane preporučena. način vaspitanja i nastave, žensko pitanje, pravničke 3. Od znanstvenih djela nek čita samo ona, koja znanosti, osobito domaće zakone, nauka o trgovini su savremena. obrtu, općoj i domaćoj industriji, nauka o novcu, 4. Od zabavnih djela samo takova, koja imaju mjerama i utezima, zadrugarstvo, nauka o Vojništvu veću vrijednost. 1 ratovanju, kapitalu, karteliranju (neka vrsta trgovač­ 5. Da se uvede u jednu znanost, treba početi kih ugovora) i zadrugama za nabavljanje životnih po­ lakšim, kraćim i razumljivijim knjigama, a onda se treba, povjest, parlamentarstvo, logika, govorništvo, sve malo po malo služiti težim i težim knjigama — državništvo, školstvo, vjerske znanosti, socijalna zna- nipošto naopako! znanost, jezici, načini dobrotvornih zavoda i utočišta. 6. Neka dnevno čita stanovito vrijeme, pa makar to i po sahata bilo; za godiuu dana narašće ipak Z a s t r u č n o z n a n j e n o v in a r a , p is a c a lijepa hrpa znanja, samo ako se posao valjano obavlja. i p je s n i k a . 7. Ako se slaže sa slobodnim vremenom čitateUputa u općenitu naobrazbu, vogjenje knjižica, ljevim, neka izjutra uzima težu lektiru, a u večer štam parstvo i knjigoveštvo, uputa u pozorišta, dram a­ lakšu. �303 Nek čita polahko i pažljivo. 9. Komadić papira ili notes i olovka neka su mu uvijek pri ruci. 10. Da se dugo ne zadržaje, neka zabilježi stranu i prvu riječ odsjeka, u kome je našao: o) stranih riječi, b) nešto nerazumljivog, c) nešto noVo, d) pozive na druge knjige, e) razjašnjenje onoga, što mu je odavna nejasno bilo. — 11. Istom poslije svršene lektire nek otvori rječ­ nik ili leksikon, a za tim nek u dnevnik upiše, što je vrijedno, da se zapamti. 12. Svaki čitatelj nek ima veliku neispisanu knjigu (dnevnik), u koju će sve zabilježiti, što mu za oko zapne, u koju će on u opće svako pročitanu knjigu zavesti po njezinom naslovu i autoru, dan, kad je je čitao, a po mogućnosti i dojmove, koje je po­ jedina knjiga na njega učinila. 13. Želi li opširnija mjesta kakve knjige zapam­ titi, ili nešto važnog poslije brzo naći, neka ta mjesta crvenom olovkom podvuče. 14. Uz dnevnik je potreban registar (kazalo), gdje će se pojedine billeške po strukama upisivati. 15 Nek svaku knjigu makar 2 puta pročita, a kod drugog čitanja nek se posluži i bilješkama iz prvog čitanja. 16. Mjesto dnevnika,^ ili uz dnevnik, može čita­ telj udesiti i takozvani »ormarić za cedulje«, u koji će metati po azbučnom redu bilješke, ispisane na listićima od debelog papira (kartona). Ormarić za cedulje ima pred dnevnikom tu pred­ nost, što se pojedini članci mogu sistematičnije (zgod­ nije) poredati, i nepotrebne cedulje kasnije izbaciti, a da se ništa u njemu ne pobrče. 2. Što u bitnostnosti ne spada u temu njegove radnje, nek sasvim odstrani. 3. Nek promisli, kako bi trebalo temu obraditi, a za tim nek pregje na sastayljanje dispozicije. 4. Dispozicija mora u kratko sadržavati sve, što u sastavku treba, da bude navedeno. Ona se mora sastojati iz uvoda, izvoda i završetka. 5. Pošto je napisana dispozicija pročitana i dobro promozgana, neka se onda pregje na sam sastavak. To biva, ako tačku po tačku, od dispozicije napišemo u potpunim rečenicama, ne obazirući se na manje pogreške. 6 Kad je to gotovo, treba sastavak pročitati, pa­ ziti, da li su rečenice megjusobno u lijepom savezu, razgovjetnije i kraće kazati, i popraviti, što je pogrešno. 7. Kad je na taj način dospio sastavak „za pro­ daju", neka se još-jednom pročita i za tim u čisto prepiše. U č e nj e j e z i k a . Najviše se prigovara učenju samoga sebe u stra­ nim jezicima; ipak taj prigovor nije opravdan. Siro­ mašnim rijetko podnosi učiti jezik kod učitelja, koji svoj materinji jezik naučaje. Još je rjegje, da jedan gramatik (slovničar) umije udesiti obuku prema svakoj pojedinoj osobi. Potrebe svih učenika nijesu jednake, pa ako se oni po jednom kalufu podučavaju, jedni će učiti, što je za njih suvišno, a drugi će ispustiti baš ono, što bi trebali da nauče. 1 ovdje škola učenja samoga sebe" djeluje s potpunim usjehom. Autodidakt poznaje svoje potrebe i umjeće prema tome učenje udesiti. Većinom je dovoljno, ako se uzmu lahko shvatljive knjige, pomoću kojih se može takogjer lijep uspjeh postići, samo ako 3e kod čitanja, pisanja i izgovora kojeg stranog jezika metode tih knjiga valjano drži. U svakom slučaju treba se prije P is m e n e ra d n je . nabave knjiga raspitati kod pouzdana čovjeka za nji­ Pored čitanja ne pomaže kod učenja ništa tako hovu vrijednost. Pa kojoj god medoti bude učio, svako će dobro dobro, kao nastojanje, da se pročitano gradivo pi­ smeno obradi, odnosno svoje misli u pismenim sastav­ uraditi, ako se bude ovih pravila držao: 1. Što god on na tugjem jeziku čita, govori i cima na javnost iznesu. Tim se tako raščisti mišljenje samoukog, kako se to ne bi moglo ni na kakav drugi piše, ne smije biti prevod s m aterinjeg mu jezika, nego iskazivanje misli u duhu tugjeg jezika, treba da način postići. Ko želi da bude vješt u iskazivanju svojih misli, bilo to u govoru ili pismu, treba da se u mu bude odmah jasno. Da se nauči jedan tugji jezik tom s dana na dan vazda vježba. Mnogima je teško neophodno je potrebno „misliti" u tom jeziku. Što se napisati jedno pismo radi toga, jer ne znaju, kako bi to „zamišljenje" više vježba, tim će biti veći uspjeh. 2. Što god stranim jezikom čita i piše, nek stvar započeli. Obično zapnu oni već kod prve riječi, glasno izgovara. a tako i kod svake nove rečenice. 3. Pošto je s najvažnijim gramatikalnim pravilima Kao što uspjeh svakog čovječjeg rada, tako isto i valjanost piščevog proizvoda ovisi jedino o tom, ako gotov, nek najveću pažnju obrati čitanju. 4. Nek nikad ne ide bez rječnika ili notesa, da se radi na dobrom temelju. Za to se kod takih radnja treba držati ovih pra' mu se čestim traženjem i blago riječi poveća. 5. Nek nikad ne propusti razgovarati s poznani­ vila: cima jezikom, koji uči — osobito ako je to materinji 1. Autodidakt neka dobro promisli o predmetu, što ga želi obraditi i neka se u svoju nakanu pouzda. jezik tih poznanika. �304 J o š n e k o l i k o r a z n i h u p u ta . Koliko bi još trebalo o izobražavanju samoga sebe govoriti, ne može u ovako mali članak stati. Još bi se mnogo koješta moglo reći o pojedinim znano­ stima, ali bismo otišli na dugo i široko. S toga ćemo završiti ovaj članak sa još nekoliko uputa: 1. Jeftine knjige neka se nikad ne uzajmljuju, osobito ako se za to neka taksa plaća. Svoja se knjiga čita polaganije i češće — uzajmljena samo jedanput i to površno. 2. Neka se uzajmljuju samo knjige, koje su od­ više skupe, ili koje se ne mogu više dobiti. 3. Prije, nego što se kupi kakvo skupo djelo, treba ga najprije pregledati i njegovu valjanost ispitali. 4. Neka se u knjižicu meću samo uvezane knjige. Uvezane mogu čitave decenije trajati, dok broširane za nekoliko mjeseci propanu. 5. Treba često razgledati izloge raznih knjižara, ili redovito čitati u noviiama rubriku »Nove knjige« ’ i t. d. Time se naigje na knjige, koje nam odavna trebaju. Često je i prelistavanje kataloga raznih knjiž­ nica i knjižara od velike koristi. G. Autodidakt neka se vazda druži s naobraženim ljudima, koji će mu u svakoj prilici na ruci hitfc 7. Dobro je pretplatiti se i na kakav popularn' (u narodu obljubljeni) ljt#. U takim se listovima nagje lijepih rasprava, zabavnih članaka, a što je najglavnije, u njima ce iznosi kratak sadržaj i kritika o novim knjigama. lje.ia.i C axnp: Ha „Upire KH>nre“. Kibiira VKiiBoTa. Kao KaicaB jinjeH baK, npuMopaH Aa chjiom uaTa Heicy Kif>ary, y Kojoj He Hajia3H nmcaKBe c.nacTH, ja MpcKo h 6e3 BOA>e, npaTHM Mpa*iHy KH>nry Mora acuBOTa. H HHKano ce He CBpmaBa OBa KH>nra, Ha# HnjuM Hepa3y»i.1,11BIIM H ČeCMHCVieHHU peTgHMa CBaKOAHeiiHO HOBHX CTpaHa ja snjeBaM. JbyTekn ce Kao oho AnjeTe, Koje H3 co6e 3a paA y Kojy ce 3aTBopnjio, ca čecKpajHou 3aBHmhy h uesKttOM nocjiaTpa cjiočoAHe e.ieMeHTe npnpoAHHe: UTuge, BjeTpoBe h Mope, sura He Moryha ce yAOCTojnTn hh 6«naaceHCTBa p,& Kao oh, 6ap 3a HeKOJiiiKO MCHyTa HanycTHM aaHiiMaibe — ja 3ajeBaM Ha^ JipaHHiiM cTpaHaina, icoje ce caMe npeBphy, Ha Hepa3yujbHBHM h čecMHCJieHHM pcTgiiMa t i i x CTpaHa. Kaacy, Aa je OBa KH>nra je^Ha Ma.na h čnje^Ha CBOCica one orpoMHe KH>nre, Koja, Kao HajBjepiiuja ncTopnja, 6n.T»eacii Aoraljaje HHTaBor CBujeTa; a HamicaHa je icao h cbo ocia.ie cbccko MacTii.ioM, Koje ce He Moace H3(jpncaTu. H ja 3a BpnjeMe oBora nowiyniHor h noKopnor, Ayfor niTaH.a HesiaM Mohn nonpamiM hh jeAHy jeAHHy pnjci, Koja Mii ce He AonaAa. HiiuiTa He 0Ay3eTii, hiiiutu ho AOAaTii!.. E to, HajBeher poncTBa. JI aancTa, Kaa,a mh rAjeicHA koa HeKor peTKa naAue HeniTO na naMeT, na xohy Aa A°AaM, ja 0AMax hhahm to hcto join y aoh>cm peAy. H ja oBano josuM, He Moryhn 6iith hh icopeKTop oBe Kfture Ha »uije caM Bje«iHO HHTaibC ocyl)eH. H K aacy, Aa je OHaj Ayra y3A »x M npa h otuohhbkc, hito kein nycTiiTH kba b h a h u i no(VbeAity c T p a n y , Koja HaronjciiiTaBa, fl,& ce Bek CBpmaBa OBa AYr& 11 AOca^Ha KH>nra — Aa je Taj y3Aax TBoj noc.’beAH'« Aax. C TJPCKOI' r . P -li. Xn.iHA 3 a ja 6 e j: Ha „Iljecaiua y iip03n“. lli.VTil py3Kft. Ohh cy th 6hji6 ynpaB.i>eHe Ha py«y, y TBojoj pygH. TBoju cy npcTH nojaico kha»jih AHCTiike h noKJiaH>aviH hx BjeTpy. OK caM Te nocMaTpao ja caM ocjekao Tyry y cbom cpgy. Eno caM yBjepeH, Aa th je y tom TpeHyTKy yM 6ho o6y3eT ropKiiM MiicJUiMa. TyacHO ch kyTa.aa He MHjeH>ajykn CTaB hh nojioscaj, Aok roA AHCTuka Haje HecTa.no. A^ h noc.’teAH.H jmcTHk yHHuiTH TBojy noc.T.eAH.y CHary. I43HenaAa HacTa h3jihb cy3a. — ILaaKajia ch . . . HacAOHiuia ch na Moje rpyAH i\naBy, Koja je caAa y 3cma,h — h ropico ch njiana^ia.. . M ja caM n .n a K a o . TBoj n^iau caM omiaKHBao. TBoje cy ohh ykyTajie, ajm Moje h Aa.T>e njiany. II OA oHAa ja He hccjihm Aa bbaum acyTe pyacc. Jep caM HajAparoiyeHHjy y rpo6 3aKonao. C TjrpCKOi’ r . P —li Tcb$ hk 4>HKpcT 6ej: Tajna Tyra. JeceH, jeceHl.. OneT th o u.iauiJbHBO h MpmaBo Ao6a! — jfia. 3Ham kbko noKa3yjy 6oji h n^a«iy one — necnocoČHe aa skhbot — ocjeTjbHBe h icpsicjbane rpaHe, Koje th jioMnm, — obo jaAHo, jeKTH'iano aniuke, Koje npocunaui! ^aHac ke ce, kbko tbko, tboJhm cyMopHHM Maivrnia ii.iaHUHe — a cyTpa THjejio npupoAe noicpHTii cunjeroM, �305 yMpHjeTH OBaj H3IViefl, CMp3HyTH OBH nOTOgH. — QMp3HyT0, ajra Baj! CBe he oneT ropKO n-nanaTn yHy- kad si ih čitala? Zar ne izagje pravo sve, što ti navijestih? Treba poslušati savjete staraca! TpaiilftH M 6 o^OM. C TypcKor T. P —k. S u r u d ž i (tužno): Ja bih poslušala tvoj savjet, da bijaše moja volja u mene u ruci. Ti si starac, obijelio si i možda ti je više godina, nego ikome u selu. P a za što da ne razumiješ jednoj ludoj djevojci? Abdnl-Hak Ham ld: ------— Zar i ti nijesi bio m lad? Razumi stanje m lagjih! Kći Indije. T o r o m t o r : Znao sam tvoje stanje, pa tužih li Drama u 5 ćinova (8 slika). te tvojoj rodbini, da ljubiš jednog Engleza? Je li te — Prevodi Šemsuddin Sarajlić. — prezreh kao odpadnicu od vjere4 poput kakva mrač­ (Nastavak.) njaka? Zar to ne vidjeh kao slabost mladosti? Rekoh li ti što ru ž n o ? ----------- Istina, pisah ti, da je Tomson P rizo r treći. arsuz, ali ti eto i izagje, kako rekoh. — Dijete, ljubav (Toromtor i Surudži.) je magjija. Čovjeku pakao u raj pretvara. Ovaj prolazni T o r o m t o r (polahko prilazi Surudžiji, pa će svijet vječitim prikazuje, nada sve drugo odabire. Za­ nježno): Surudži, mila S u ru d ži!-----------vara čovjeka, u letargiju baci. Pa kao u snu život S u r u d ž i (sabire se, prividno mirno): a , ------- teče, da ne poznaš ovog svijeta. — To traje neko vi ste to Torom tor? vrijeme, a onda ti se oči otvore, dogješ k sebi i vidiš T o r o m t o r : Ne plači, Surudži, ne plači. Slušaj onaj koga angjelom smatraše kao Don Jean, kao me, govorićn ti! aždaha mori te, kao krvnik život mori. I ti počinješ S u r u d ž i : Vi, kadgod dogjete, uvijek mi kažete: uvigjati, da je onaj tvoj raj strašan, gori od pakla »Ne plači«, a zar me ne ćete nikad upitati »Za što ------------ Ljubav sve u ružičastom svjetlu prikazuje, plačeš?« čitav svijet vidiš, kao da je sazidan iz duginih boja... T o r o m t o r : Pošto mi je tvoj dert poznat, za Ah, ljubav je slatka voćka. to te ne pitam. Oni su bez karaktera. Da smo Bog A1 puna otrova, do, zaglavili u risovim pandžama, a da nijesmo pali A dibleri žrtva su joj, pod njihovo gospodstvo. Ja vas oboje držah davno na Na v’jeke v’jekova. oku. Zar si Ti mogla vjerovati u njegovu stalnost? S u r u d ž i : Kako se upuri pšenično zrno, kad Šta .si mogla izgledati otl čovjeka, koji je najveći ne­ se baci na vreo sač, na vatru postavljen, tako se svi prijatelj tvoj i tvoga naroda, ti sirotna, neudata dje­ savjeti izgube u srcu, koje je s ljubavi zaždiveno. vojka, za čiji dobar glas je on najmanje m ario?------T o r o m t o r : Dijete! Ako je ljudsko ljubiti, ljud­ Progji se, molim te! On nije vrijedan, da mu ti po­ sko je i odreći se! Danas ljubiš, a jednog dana se kloniš svoje srce, dragulj, koje se više ne nagje u progješ. Ljubav je kao i srdnja: koliko bude žestoka, riznici čudoregja. Ne vjeruj onom bezdušniku, već ga toliko kajanja traži. Jednog dana ćeš se i ti pokajati kao oštar mač pazi kad govori. I bjegaj od njega kao i proći Tomsona. Šta je bile vječito na svijetu, pa da kad bi htjela utrgnuti rukovijet cvijeća na polju, pa i tvoja ljubav ne bude prolazna? Kad je nestalan sav ti se zmija iza cvijeća pokaže! — ------- Bježi kao taj veliki, neizmjerni svemir, zar ti sama stalna da od krokodila, sa kojim bi se srela gdje na obali rijeke! budeš?! Spomeni se talasanja Atlanskog Oceana! Vidiš, Vidiš li g a,'d a te gdje, u drvo sakriven, čeka, bježi jedne večeri zaljulja se more, zazviždi bura, zemlja i od onog đrveta, kao d a je u nj grom unišao.----------- nebo se smiješaju. Podignu se valovi kao brda, zalete Vidiš li ga gdje u šumi, da ti što išareti, pomisli, da se mračni i silni, e, čini ti se, s oblacima se sastave. je zvijer, pa m u ne idi bliže. Dolazi li iza tebe, znaj, Gromovi zaore, a pljusak šikče u nebo, u zemlju. da te za svoju korist pušta naprijed, da mu put po­ Tutanj, huka i praskanje — aždahe otvorile usta i kazuješ. Stane li odakle preda te, ne sumnjaj, da ti sipaju vatromete kroz mračnu vodenu silu na sve ne želi put presjeći. Dolazi li prema tebi, znaj, da bi strane. Kao da su zemaljski stanovnici otvorili rat sa ti najragje grudi i srce razderao. Dade li ti hljeba, ni onim sa nebesa. Oči ti zabliješte, strah te hvata i ti tada mu ne vjeruj, jer hljeb ti daje, što računa, da si se potežeš u kut svoga suhoga stana, liježeš i zaspiš, pseto; a kao pseto hraniti te, može samo za svoju od straha sva izmučena, iz lo m lje n a ---------- — A u korist — da ga čuvaš. jutru te istom probudi jedan slavulj. Otvoriš oči i S u r u d ž i : Vaj, poludiću! — ------- Prije tri gledaš: od sinočnjeg groznog nevrem ena nije ni traga mjeseca sam čitala te tvoje riječi na komadiću papira, ostalo. Grmljavina se pretvorila u ptičije pjevanje na koji nagjoh pod jastukom u svojoj postelji. sabahu, a jeka od kiše u žuborenje nabujalih potoka. T o r o m t o r (smiješeći se): Da, ja sam bio onaj, Mjesto mraka u prirodi svjetlost i svježina, sunce po­ koji ti je onaj papirić u postelju ostavio. I one riječi zlatilo vrhove drveća i mokre brežuljke. Svjež lahorak na papiriću ja sam pisao; za što nijesi povjerovala, potresa lišće na drveću i raznosi miris cvijeća. A �306 more je tako mirno i glatko, — ogledati bi se u njemu da mislim, nego iko drugi. Narodnih velikaša i zadaće mogla. I gore su tako tihe i spokojne, da i najmanji su velike. Sa Dželaluddinom i Bedr-Japomom ja sam glasak u njima odzvanja. Ukratko, vidiš tolike pro­ kod države odabran, a za narod smo staratelji. Istina, mjene, da ti se čini, e si svu onu sinoćnju grozotu vlada nas nije postavila ni u kakovu službu, ali mi od nevrem ena samo u snu vidjela i proživjela. Dakle, sebe znamo, da smo službenici naroda u nastojanju hoću da rečem, da u svačem promjene ima. I ljudi za njegovo dobro. Zvanja i odlikovanja ne trebamo, se mijenjaju i ova zemlja sad živi, sad zamire, pa zar dosta nam je iskreno priznanje od naroda za naša ne­ tvoja ljubav da ostane nepromijenjena? Budi uvjerena, sebična djela. Nijesmo strukovnjaci, ali dosta znademo, da će doći jedan d&n, kada će i u tebe ta rana pre­ da se nikome ne molimo. Pozvani smo, da pomognemo onima, koji su potrebni pomoći. Svijet nas zna za boljeti, pa ili da umreš ili da ozdraviš! S u r u d ž i : Čujem od tebe riječi, koje ne od­ svoje velikaše. I da ne zna, mi ćemo u radu svoje govaraju tvojoj starosti. Evo, uzmimo, da se progjem prvenstvo pokazati. Dužni smo, da se staramo za Tomsona. Ali ko će mi od sada u lice pogledali ? — narodno dobro. Naša je zadaća misliti na narodnu budućnost i to od svakoga više misliti. Svaki spreman Ko će me od sada begenisati i uzeti? — Sedam nestu navrših — progje me vrijeme. Od seljana čovjek zadužen je služiti narodu, azvaničnik po gotovu. mi ne ginuše i do sada kletve za moju ljubav sa Ko pako računa, da se preko narodne grbače vine do Tomsonom. Ostaje mi smrt. Pa makar, barem ću svojih egoističnih ciljeva, a iskrene ljubavj nema za um rijeti za Tomsona. Smrt je utjeha za djevojku, koja narod i njegovo dobro — on je nizak, podao. I koliko svoj glas pod noge baci, jer od stida ne može pod­ god nije ljudski i plemenito, da se zahvali od službova­ nositi, da se šapuće za njom, kako je poklekla u nja jedan sposoban činovnik i da se da samo uživa­ nju i lijenost1, toliko je još više nevaljalo, da od na­ nevinosti. roda okrene glavu onaj, ko mu može pomagati, na­ T o r o m t o r (silovito): S urudži!------- *— Hoćeš ročito, koji narodni prvak, kojega narod ljubi i predaje ti poći za me? mu svoju sudbinu u šake u nadi, da će ga iz nevolje S u r u d ž i (sa strahom): Št? rekoste? T o r o m t o r : Slušaj, što^ću' ti reći. Da ja tebe izbaviti. 1 on mora, kao čovjek, za narodno dobro raditi, pa makar kolike žrtve doprinosio. Starati se uzmem. Pred svijetom neka bi pošla za me. moraju znani za neznane, sigurni i bogati za ubogare. S u r u d ž i : Govoriš .li od zbiljje?"'’š - — — T o r o m to r - f)a stečeš muža i začepiš svijetu Narod je porodica, u kojoj su svi ljudi braća, rogjeni od jedne majke — domovine. Za dobro jednih i usta. (za se): Burtel, spremi se! S u r u d ž i: Ludb-starče! — — — Zar ti mene drugih moraju da služe i veliki i mali. Ovaj svijet, sada ne savjetova?! 1 ja te pitah, zar ti ne bijaše i ako je za me prolazan, za čovječanstvo je stalan. mlad, ali tim ne rekoh: provodi opet mladost nakon Naši djedovi nijesu na nas mislili, pa nam je za to osamdeset godina! Hoćeš zar reći, da si mi srce dao Engleska domovinu uzela. A ako mi ne budemo na svoje unuke mislili i za njih se starali, sa njima će savjetujući me ? T o ro m to r (smijući se): Ti se ljutiš, a nijesi me naša narodnost propasti, propasti ćemo mi, propasli razumila. Zar dolikuje reći starcu, koji bi ti mogao Indija. djedom biti da je lud? S u r u d ž i : Za što mi to sve govoriš ovdje, kad S u r u d ž i: Vi hoćete da uzmete djevojku, koja je riječ o.tom e, da ćeš me uzeti? vam je na mjestu unuke; a zar je za tako dijete T o r o m t o r (smijući se): Ne rekoh li ti, da će sramota, ako djedu reče, da je lud? namjera poslije na javu izići, pošto te uzmem? Svrha T o r o m t o r : Razumi moju namjeru: Neka te ovih riječi razum iće se istom onda, pošto moja na­ svako zna, kao moju ženu i neka kažu: „Toromtor mjera na javu izagje. je Surudžijin muž!“ Ali ti ne budi moja žena u istinu. S u r u d ž i : Dobro, a hoće li se on ljutiti, da ti Budi mi kćer. Budi mi sestra i šta god hoćeš budi, mene uzmeš? budući je svrha života na ovom svijetu: čast. Ja samo T o r o m t o r : Ko je — on? hoću da sačuvam tvoj ugled! S u r u d ž i : Tomson. S u r u d ž i : I ako bi ovaj brak bio za me od T o r o m t o r : Kad ne bi za me pošla, a zar bi koristi, tebi bi štetio. Mene bi poštovali oni, koji me te onaj prokletnik uzeo? sada grde, a tebe bi grdili tvoji štovatelji. Šta te pri­ S u r u d ž i : Šuti! — — — ■ morava, da dadneš svoje ugledno ime jednoj sramot T o r o m t o r : Za što da šutim ? noj djevojci i da je tako iz blata podigneš do slave S u r u d ž i : Ne reci Tomsonu, da je prokletnik! u Gudžeratu? T o r o m t o r : Ni ti onoj hulji ne reci Tomson! T o r o m t o r : Svoju namjeru rekoh. Ima još S u r u d ž i (mučno): Toromtor! Tako ti velikog jedna svrha, koja će izaći na javu, pošto te uzmem. »Veda-at, poreci to! (za se): Drži se Burtel!-------(Glasno): Budući da sam T o r o m t o r : Zar ti još uvijek računaš, da ti je ja jedan prvak u ovom kraju, moram više o svakome ono pseto vjerno? �307 S u r u d ž i (kao gore): CJospodarti! — — Takb ti svetog Gangesa, poreci to ! — — — T o r o m t o r : Zar ti misliš, da ću ja ostaviti Tomsona zdrava, pošto tebe uzmem?! S u r u d ž i (očajno): Toromtor! Torom t o r ! ------T o r o m t o r (Ijutito): Zar ću ga zdrava ostaviti!! S u r u d ž i : Tako ti ovih svetinja, ili te riječi odbaci, ili mene I (mučno se trza i poče plakati). T o r o m t o r (promatra neko vrijeme Surudži ju pozorno, a onda prigje i položi joj ruku na rame, umiljato): Dobro, daj ruku, - - ti plaha srno! S u r u d ž i (jecajući): Obećaj mi, zakuni se, da mi Tomsona ne ćeš ubiti!? T o r o m t o r (usrdno): Dosta, dosta — ti pitoma vilo! S u r u d ž i (gorko): Toromtor! Tako ti „Svetog drveta“, zajamči mi, da mi Tomsona ne ćeš ubiti! T o r o m t o r : Daj mi ruku, velim, i umiri se, ti mili papagaju, što su ti slagje riječi od kandaharskog šećera! S u r u d ž i: Tako ti »siročadi«, ne prosipaj mi suza! Ne ubij m i Tomsona! — —— *■ T o r o m t o r : Dosta, rekoh — ^ i 'milija od plemkastih kašmirskih koza! Ne boj se! S u r u d ž i : Ja, ako se na svij'etu usmijem, s nje­ gova ću se lica smijati! T o r o m t o r : Ne plači, ti svježa ružo, ne plači! S u r u .d ž i: Ako osim -tebe nem a više nikoga, da mene požali, i ja ne žalim više nikoga, osim Tomsona! T o r o m t o r (ganutljivo): Ljepušno dijete! Meni nije dosta da te samo sažaljevam, budući da tvoga hrabroga oca ne m ogu nikada zaboraviti. I zar je mo­ gućan jedan slab starac zabraniti tebi, da ne radiš što te je volja, starac, kojega tvoj lijep odgoj i tvoja plemenitost ushićuje?! Ti si jedna nježna narav, mekša od najfinije kineske svile; ti si jedno nježno biće skladna i dostojanstvena ponašanja, smjela ali i stidna pogleda, vedra čela, a sva kao tankovijast struk mirišljive ruže... Tebe požaliti znači pridići nježnost na dostojno mjesto. Od Tomsonove zlobe te sačuvati to je kao pobrinuti se, da jedan mladi fidem ne opaše otrovna zmija. Za to ga eto htjedoh kazniti. Ali sad svoju odluku promjenjenjujem. Za neko vrijeme neka bude sve onako, kako ti želiš. Samo — za neko vrijeme!... A sada budi mirna! Ti, angjelče malo! S u r u d ž i : Ako je tako, onda se ni malo neću kolebati, da tvoju ponudu primim. T o r o m t o r : Samo, ne zaboravi, da je Tomsonov život u mojoj ruci. U stanju sam ga uništiti sa jednom riječi. S u r u d ž i : Zar ćeš me opet ogorčavati?... Šta je ta jedna riječ? T o r o m t o r : Znaš li ko je ona ženska što se sa Tomsonom vigja? S u r u d ž i: To je žena jednog engleskog trgovca. T o r o m t o r : Nije. Nije tako... Kazaću ti poslije, (za se): Stvar je u tom, da ako je dojavim Sir Burtelu, Tomson će zaglaviti istoga dana. Tek, Sir Burtel i opet ostaje zdrav. A moja je nam jera i Burtela i Tom­ sona maknuti s ovoga zemaljskog lica. Šta ću: radi Burtelove zgibije mora Tomson živjeti. On je naše oružje, koje ćemo proti Burtelu upotrebiti. Nema drugog izlaza! Za sada ćemo ga čuvati. A poslije ćemo i njega zdrobiti... Spremi se, Burtel, drži se!... (Glasno): Budući da moj poziv primaš?... Više nijesi tetkina. Ja ću joj otići i kazati. Hvala Bogu, su dosta sam no­ vaca, ni na jednu zapreku udariti neću. Već ću doći sa svim našim prvacima i uzeti te. Primiču te sebi sa takvim šenlukom, da će od njegova bučnog u rn e­ besa potresti dvorovi Sir Burtelovi, kao da se zemlja zaljuljala, S u j u d ž i : Veliš: Sir Burtelovi? Zašto da njega ovdje spominješ? T o r o m t o r (sabirući se) Ništa, ništa — krivo rekoh. (Za se): Bi haber čodžuk! Rad šta te uzimam?.. (Glasno): Daj ruku, da idemo. S u r u d ž i (pruži ruku, uhvati se Toromtoru za ruku): Toromtor! Ja osjećam, da je u tebe jedna že­ stoka misao. . . T o r o m t o r (pogledavši je pozorno): Ti nalikuješ na djevojku, koja će naslijediti očevu narav. Tvoj je otac bio požrtvovan i vrlo hrabar čovjek. Da pomogne domovini, žrtvovao joj je sav svoj imetak i posvetio je sve svoj« težnje, sve misli u svrhu narodne dobro­ biti i blagostanja. Ja sam mu u to .doba bio drug. Da spasi svoju zajednicu od jedne napasti, predao je na­ šim glavarima svoju milosnicu u zinet zasutu a sam se je žrtvovao za svoju jedinu veliku ideju: za s p a s d o m o v in e . Tvoj je otac bio savjestan, da, stvoren za to, da posluži domovini i narodu. A za tu ideju je i umrijeti poželio! Svrhu je polučio, koliko je sam mogao. N eise.. . Da ti još jedino ovo ponovim: Ti pri­ ličiš na djevojku, koja očeve vrline naslegjuje! S u r u d ž i (sakrivši se za Toromtorovu ruku): Toromtor! Ja se plašim od tebe! . . Šta je tebi?! . . T o r o m t o r (razdraženo,): Sinovima ove domo* v ine nacilja se prave, velim ti! . . . (Došavši malo k sebi): Ne, ništa nije, n išta .. . Daj ruku, da idemo! S u r u d ž i (bojažljivo): Slušaj me! Je li, da ti nećeš ubiti Tomsona? .. T o r o m t o r (jednim čudnovatim osmjehom): Ne boj se. (Pogju malo). S u r u d ž i (na jednom stane): Zakuni se, da ga nećeš ubiti! T o r o m t o r : Čovjek-karakter ne treba svoje ri­ ječi da zaklinjanjem potkriepljuje. Dosta je samo riječ. (Odlaze). (Nastaviće se.) �308 Dazanfer: Dvije barke. Bože m o j! .. Gdje sam ?.. Strašno! .. Užasno! .. Crna noć, strahovita bura, nepregledno sinje more, a na moru plove dvije slabe barke; na jednoj vješti mornari, ali čemu? Nemadu vesalft, ne mogu ploviti obali — cilju! A na drugoj? I sićušne ribice digle svoje glave, da vide čudo — žalosno čudo još ne vidjeno! Na lagji vesla; ali brodari? Ljudi nevješti brodarenju, na kormilu sjede skrštenih ruku, gledaju svoju propast u morskim valovima, kunjaju i zijev aju .------- — Šta je? 6ta ti ljudi r a d e ? ... Jedni gledaju visoko u nebeske sfere, traže za tmastnim oblacima svoju zlatnu prošlost; a drugi gledaju du­ boko u nemirne valove oceana i na dnu u mor­ skom blatu traže svoju budućnost! — Visoko nad njima pokaza se jedno božansko biće. Izmegju crnih oblakS moglo joj se raspoznati samo rumeno lice i zlatne duge kose. Usne su joj d rh tale! — — Laki povjetarac donosio je dolje nama sit­ nim patuljcima u zemaljskoj prašini miomiris raj­ skog cvijeća i tihe riječi božanske vile — 0 ljudi božji! — — Ostavite prošlost, manite se budućnosti; pogledajte svoj kukavni položaj! Gdje ste sada? — Budućnost-će• sama doći, a čemu vrijegjati sadanje rane rane sa prošlosti?!! Stanite i pogle­ dajte vaše očajne časove! Nad vama crni oblaci gro­ move pucaju, hoće cla vas utam ane! A pod vama, uz­ burkano bezdano sinje more hoće da vas poždere; pa onda; o džaba vam prošlost, a kukavna budućnost! — Ali u z a lu d !------------Zlobni se Ares gosti svo­ jim žrtvama. — Ljudi vješti mornari bacaju svojim istobijednicima duge konopce; kako bi se skupa — kad bi vješti mornari imali vesla u rukama — spa­ sili. Konopci su dugo i dugo plivali po površini oceana, a onda ih oni povukoše i nastaviše premišljati o bi­ jedi svoje lagje — bez vesalA Grozota! ....... Nastaje propast.......... Gusti i crni oblaci se prolomili, a bezdano more raširilo svoje žvalje, hoće sve da p ro žd ere .------- — --------- — —: Munja sin u !---- Grom p u č e !.,.. A obje su se lagje vidjele u velikom plamenu ognjenog požara. . . More zatvori svoje žvalje i nastade potpuni m i r . ------------ — Gnijezdite se i živite — slobodno je Njih nema! Propali s u ! ------- Iz svemira dopirao je neki tajinstveni g la s .----------------- Razija: Pismo drugarici. Mila Sejdo! Prolaze čaši, prolaze dani, a ja još uvijek ostajem dužnicom odgovora na tvoje premilo pismo. Ti znaš, mila prijateljice, da sam svršila s Tobom zajedno osnovnu školu, te se posvetila učiteljskom zvanju, jer je ovo zvanje najljepše i najplemenitije, ali kad se uzme u pravom smislu, jer da nema odgoja, ovaj bi svijet izgledao kao šuma, u kojoj stabla vehnu. A ko uzgaja djecu odnosno narod? Niko drugi nego učiteljica. Da može pak učiteljica odgajati djecu treba i sama naobrazbe. To su bili moje misli vodilje, to sam sve imala pred očima, kada sam se s Tobom, mila sestro, oprostila suznih očiju. Je li, da si ti pla­ kala više nego ja? Ja sam ostavljala svoj zavičaj, svoju rodbinu i Tebe, mila i draga, pohitivši, dok još nije kasno, u šeher Sarajevo, da stečem znanja u školi i društvu, a iskustva u tugjem kraju. Da sam bila od­ važila i čvrste volje, to m i nećeš porteći, dok nisam toliko plakala za kućom i Vama drugama mojim, ko­ liko Ti, koja si gubila iz svoje sredine samo jednu prijateljicu? A zašto? To ćeš razumjeti kad pročitaš čitavo ovo pismo. U prvom redu Ti moram priznati, da je i meni teško bilo ostaviti svoje roditelje, Vas moje drugarice i moje rodno mjesto. A to je sasvim i naravno. Od malih nogu sam obikla na Vas, na roditelje i moj rogjeni kraj. S tim sam se, tako rekući, srasla, te nijesam prije mogla ni pomisliti, da bih bez tog mogla živjeti. Ali ona narodna poslovica veli: »Zeman kule niz Kotare gradi, zeman gradi, zeman razgragjuje.« Tako je bilo i sa mojim mišljenjem. Kad sam se u u osnovnoj školi bar, u nekoliko, upoznala sa prilika­ ma našega naroda, odnosno, ja sam ih i prije pozna­ vala, ali nijesam znala za bolje, mislila sam da tako mora biti. Nu kad sam vidjela, da bi se one mogle — ----------------------------------------Nestade bure, okrenuti i na bolje — dakako teškim i ustrajnim ra­ nebo se razvedri, a morski volovi bivali su sve manji dom — ja sam čvrsto odlučila, da ću sve svoje, m akar i manji, napokon more je izgledalo potpuno ravno — i preslabe, sile posvetiti poboljšanju toga stanja. tiho — mirno — ! Tople zrake žarkoga sunca obasja­ Možeš misliti, kako mi je bilo! Na jednoj je vale su morsku pučinu po kojoj su plovili skršeni ostatci, strani bilo rogjeno ognjište, rodbina i moje drugarice. dviju'lagjft sa bijelim morskim pjenama. — -----------Na drugoj sam zamišljala svoj narod kao neki stroj Ptice selice padaju na istrošene ostatke potonulih u kome svi organi moraju funkcionirati ako hoće da lagja i odmaraju svoje iznemogle udove. — Htjele bi nešto izradi — da kao organ toga stroja, član ljudske i gnijezda sviti — — neće — — plaše se — ------- zajednice, makar u koliko doprinesem poboljšanju nje­ odle t j e š e ! -----------gova stanja, Čvrsta odluka za ovo drugo, koju je osim �309 toga i ogromna žegja 2a naukom poticala, pobije­ Čitava Četa mladih ljudi, koji će — ako Bog da — naš narod preporoditi. dila jeSeko! Daleko sam otišla nabrajajući naše mahne Sve prijašnje sanjarije o mom budućem životu, ž a lo st što ostavljam Vas i sve ostalo, zamaglili su — da se vratim natrag. Jest, kako rekoh, učiteljeca će ih učiti naobrazbi, koja će preporoditi naš svijet, se pri pomisli na ovakav plemeniti pothvat. Zaista, mila prijateljice, teško je toliko godina upoznaće ih sa pozivom na onom, a dužnostima na­ uz knjigu provesti, ali pomisao na ono uzvišeno zva­ prama ovome svijetu, jer je ovaj svijet prolazan a nje i na onu nevinu dječicu, koju na vakom ćošku onaj drugi vječno traje. Učiteljica treba da je kao dobra vrtlarica, koja sretamo, sve to potamnjuje i pričinja neznatnim. Makar, da nijesam bogzna kako iskusna, ipak svako dijete smatra nježnim cvijetom, kojemu može sam došla do uvjereuja, da jedino pravi odgoj našem nauditi i najmanji vjetrić. Mala ljubica cvate u travi narodu može pomoći. Neću da ti pišem, kako je stalo mirno i ponizno, ali ako dogje mraz, teško njoj, je r će se smrznuti i uvenuti. Tako je i sa djetetom. Ono s našim odgojem. Ta on je Tebi dobro poznat. je nepokvareno, ponizno i milo, ali jedna nepromišljena Današnji naraštaj treba napustiti, nek ide kako je riječ, jedna mala pogreška naša, može ga pokvariti. pošao, jer teško je staro drvo savijati. Nu zato mo­ Ako njoj povjereno dijete sretno dovede cilju, u ramo sve sile upotrebiti na mladi naraštaj, koji se luku prave sreće, tada će i ona primiti zasluženu istom razvija. Mi smo pozvane u prvom redu, da u plaću, biće joj mirna savjest, da je ispunila svoju duž­ svakom biću, ma kojeg spola, ravijemo one sile, koje nost i učinila jedno plemenito djelo. miruju, da ih pokrenemo na djelovanje i gibanje, da­ Mila Sejdo! Sad sama reci, zar nijesam imala jući im sm jer dobrog i pravog odgoja. To možeme pravo, kad sam se s tobom vesela l.’ca rastala. Ne lako učiniti, to nije bogzna kako teško, jer đ:jete domisli, da mi nije bilo teško pri rastanku. Jest, bilo gje na ovaj svijet kao izbrisana tabla, koju treba is­ mi je vrlo teško. Ali, ta se je tuga gubila kao atom puniti, t. j. ono dolazi bez oplemenjen?* i naobražena u ovim mojim idealima. uma, te naginje ua dobro i zlo. Ako je samo sebi Drugo! Mislim, da si me razumjela, jer ćeš i prepušteno, te nema nikoga, koji bi mu milim riječi­ sama reći, da imam pravo što sam odabrala tako uz­ ma i dobrim primjerom pokazao, štorje dobro, a što višeno zvanje, bez kojega bi zaista bio svijet još gori je zlo, onda zaista djetetu će više goditi ono što je i pokvareniji, nego što je sada. zlo, nego li što je dobro. Na to ga sili i prirodni na­ Nemoj mi se možda narugati, što ovako pišem gon. Ako li pako dijete, imade koju dobru dušu, koja i začuditi se, da ja o svemu tome govorim. Mene ovo ga upućuje, njem u pomaže, da svlada sve zle strasti, odveć zanima, ja u ovom radu uživam. onda će zaista dijete postati plemenito i dobro. Ova Uz nebrojeno mnogo selama grli Te i ljubi Tvoja dobra duša, mila seko, biću, ako Bog da, ja — budu­ vjerna drugarica ća učiteljica u svom zavičaju. Razija. Učiteljica treba, da djecu vodi pravom stazom, ona ih treba učiti, ne samo za onaj svijet, nego i za ovaj. Ona ih neće učiti, kao što je to danas kod nas običaj, da se nabijele i narumene, obuku svilene di­ Šemsuddin Sarajlić: mije, nadžidžaju se po rukama i glavi, privežu koju struku dukata, pa na kanate s muzi kama: ha hi-ha-hi, otegni, povuci. 0 , kako je tužan jesenski dan!... To ih neće učiteljica učiti, nego nešto svetije, Išetah rano blijeda lica, uzvišenije i Bogu draže, a to je nauka u odgoju. Usjana čela, bl’jedih usnica, Dobro odgojenoj i naobraženoj djevojci ne treba miraz, Ta svu noć nisam slatko zaspao, ona će se svakad prije moći udati za valjana i čestita Svu noć sam nešto strašno sanjao, muža. Ona istina ide, što no bi stara nena rekla: »Što Pri srcu meni teško je bilo, je ruha na meni je, što je kruha u meni je«, ali u Čemera kanda u njeg se slilo nje su svi oni dukati i ostali nakiti drugih cura, što Što god ga ima u pelin-cvijetu. ih nose kao miraz, u malom prstu. Pitaš, šta nosi Ko da mi mora srce davila svome čovjeku? Nosi mu sreću i mir u kuća, seko! 1 na nj se ljuta zmija savila! Pravo su rekli, da je muž ponos kuće, a razborita žena njen najljepši ures; muž je glava, a žena srce 0 , kako je lijep jesenski dan!... kuće. Svu noć sam u snu — ko sad — hodio, Ovakova dobra kućanica i odgojiteljica poslaće Dolom i gorom nekud brodio, opet svoje dijete, dobro odgojeno u kući, na ruke I slušo jeku planina tavnih, učiteljici, i tako će to ići redom, dok se ne stvori 0 , kako je tužan jesenski dan!... �U srcu jačeg zloba je strla; O robe gladni, ne žali krvi, A zlobno srce tirana smrvi! Slušao pjesmu davnina davnih: zl jakih grla poklič orio, Sa bratom brat je tu se borio I sipo vatru, sipo džebhanu, Gazio, sjeko, zadavo ranu; Jači je mrsku pjesmu pjevao, Slabiji kad je u borbi pao! Karanfilaga: 0 , kako je tužan jesenski dan!... Ostavljena. Krv mi se i sad u žilam gruša, Boli me srce, boli me duša, Kad se spomenem jeke planina Od strašne pjesme davnih davnina, Gdje puška puca, topovi ruču, Zvekeću sablje — ljudi jauču, A zrnje sipa, život tamani I krv se p u ši... lete gavrani Na strv, na gozbu... — sudbina stara Jednoga diže, drugog o b a ra ... 0 , kako je lijep jesenski dan!... t fr I sunce zlatno već se pomalja, Rijeka s jaza šumom se javlja; Meni se čini: ne šumi rijek^,— Već bolnog srca :da j£ to jeka, Kad stara majka, ljuba il’ sćka S bojišta sina i vojna čeka, Pa ne bude 1’ ga, a već svi dogju, Na bojno polje da same pogju, Cvileći grozno prevrću pale, Ne bi P junaka gdje svog poznale.. 0 , kako je tužan jesenski dan!... U plavi azur diže se magla; Al ne, to dim je požara nagla Koji sve krši, koji sve prži, A što je jači, to je sve brži; Gradove, sela na plamu hara I jedne zemlje narod obara Na štap prosjački... 0 pravdo sveta, II je to sudba ii igra svijeta: Slabijeg jači da vječno tišti, Slabi pod jarmom ropstva da pišti?!... 0 , kako je lijep jesenski dan !... A ja sam svu noć strahotno snivo I s groze kanda suze prolivo, Pa i sad jecam sred tih dubrava, Ne znajuć: je li san ili java Što me sad prati, život mi p ije ... 0 , da znam samo to san da nije, Klikno bih gorko: Pravda j’ umrla, Sumrak j e . . . Sama kod prozora sjedim, U tamnoj sobi caruje tišina. S polja mi zvuci dopiru do sluha, Zvuci, što slušat mi ih je g rčin a... Sjelo je tamo na zeleni čistoj. Pod vedrim nebom, bez mjeseca blijeda. Kroz guste krošnje lisnatoga drvlja Plam asa vatra oko mi dogleda. Bukti vatra i smiju se djeca, A iz tame ko da nešto jeca... Lahori vjetrić i treperi lišće. S lica mi zefir vrele suze suši. Da, kažem: suze. A zar ih imadem? Ne, teć im ne dam, pa sve nek se sruši Dopiru zvuci do mene iz prela; Dave me, guše. Al ne, krijepe me! Razb’jeno srce kidaju i truju, Ne, teško s njega odvaljuju breme! Zloban smijeh iz prćla se čuje, Kao da sikću iz sutona g u je ... A čiji smijeh to bi mogo biti? Njegov? Da, on se tamo slatko smiješi I druge gleda, ne sjeća se mene, S drugim se šali. Ne, samo griješi! Meni je slatko tepo, milovo me, Vjernost je lažnu meni iskazivo, A sad me samu ostavi na svijetu, Kao stvorenje živo i neživo. Niti vidim svjetla niti mraka, Samo gledam: ko da puca ra k a ... M račna je, hladna, tijesna, duboka, A na dno ko da spuštaju meneka, Promrzlom zemljom pokrivaju srce, Koje pokrenu u grob sudba prijeka. A kad svi odu, kao da se neko Do groba šulja i humku cjeliva... Tad uspravi se, nijemo šuti, misli, A oko kao u suzi da pliva — Plače, što me ljuto prevario, Ostavio, mladu sahranio. A ja ga motrim, ali ne iz groba, Na humku kako spušća se i pada I jeca, tuži i bašluke ljubi: »Zaboraviti neću te nikada! �311 Skrivih, o p ro sti..." a ja iza legja Tiho mu ruke na ramena stavljam: „Kaješ se?“ — ,,Živa?!...“ I na pogled žarki Za sve mu praštam, na sve zaboravljam. Ja njegova, on moj dovijeka, Duša tijelu za srčana lijeka. ----------- Dunuid: Gospodin britveger. — Doživljaj iz nedavne prošlosti. — — Ma turske ti vjere, zar i tebe rezil učinio i — Jest, turske mi vjere, — veli kadija. — Ih, ja kamo onaj vaš onoliki' ahbabluk, što ulijepiste hvaleći jedan drugog, i ti njega, i on tebe, i gdje dogjoste i gdje ne dogjoste? — Eh, eto, a niko ne zna, kako me je uvrijedio i kako me boli. — Znam, znam, samo, makar ti bilo malo i pokrivo, meni je sad u pola lakše, što. je i tebe tako dočekao kao i ono neki dan mqne, kad mi, kod či­ tava vola i jedne ovce. ne htjede ni drama da osiječe. — Pa ja sam ovdje barem evo tri godine, gdje sam mu — recimo — mogao možda što god i na hater doći, pa htio zar da mi se na taj način osveti, ali da i tebe, koji si, projiesabivši, jučer došao, tako prosto odbije, baš je i pretjerano i bezobrazno. u nas pare iste kao i u njih, a da i ne spominjem onog nekidašnjeg slučaja, gdje mu i željeznica čitavu Donju Luku htjede za bagatelu da oduzme, a kad mu ja pritekoh u pomoć, pare zgrnu. Ja uopće ne znam, nit bih mogao odgonetnuti, otkle je ovaj ovo­ liki ugursuzluk megju nama i otkle je ovo, što se mi ovako megju se mrzimo? — Šta ćeš, prostota, prokletstvo, najbolje onu sortu bojkotovati. — Ma dobro, bojkotovati, al šta ćeš onda jesti, ako si po Bogu brat, kad niko drugi ne kolje osim njega? — A klati, brate, kokoši, eto šta ćeš, a kad Selim, ponedjeljkom i četvrtkom, pogje u duhan, dati njemu, nek nam on usput kupi tamo, pa svršen račun. I tako ti mi — makar nas ine bilo više i ma­ kar on i ne izgubio mnogo s nama dvojicom — principa radi zaključimo, da svog Avdagu svečano bojkotujemo. Jedne , večeri ovako uoči četvrtka začitao se ja, te čitaj, čitaj, sve do iza ponoći. Kad bi u jutru, a sunce išikalo, ima i dva konopca iznad horizonta. Kakav Selim, kakvo l f meso, nigdje mu ni traga nema. Šta ću sad? Hajde, rekoh, pretrpiću se, ima ih, pa ga ni po godinu ne vide, pa opet žive, pa ne ću ni ja zar propasti bez njega. Jedno sahat, dva pred podne, stiže mi telegram — E, jest, na moju dušu i nikom kazati ne od burazera, s kojim se nijesam vidio ima četiri, pet mogu, kako me bi stid pred nekakvom kuharicom, godina, gdje mi javlja, da je krenuo i da će stići šta li je. — „Daj mi, molim te, Avdaga, — velim mu prvim popodnevnim vozom. Šta ću sad ovako nepri­ ja — ev’ ovdale malo mesa"! — „Prodato je gospo­ pravan i gdje je ponedjeljak? Da reknem — mišljah dinu bakm ajstoru" — kaže smrknuvši se, a onu — da posijeku što god od peradi, znam, da on ne švabicu sve pita, hoće li još šta. — „Pa osijeci mi, će i da u životu svom nije 'okusio pernate životinje. b r’te, ovdale, ako je ono prodato"! — uprem mu pr­ Nema druge care, već baš opet Avdagi. Ama kako? stom u drugi komad. ,,I to je prodato gospodinu Bile su sada taman tri zapreke po srijedi: Prvo, što rešcipentu," opet će zlovoljno — „već ako ćeš ev’ sam se ja zarekao, da više njemu ne ću, pa kad ovdale" — tresnuvši jednim komadom nekakve tog mesa nikad vidio ne bih. Drugo, što sam se sousmrdjele krepašćm e odnekle ispod klupe, — „jer lidarisao s kadijom, da ga bojkotujemo. Treće, što mi ovo drugo neću do sutra sjeć". ni Avdaga ni sin mu — otkad znaju, da nama Selim A ja, zacrvenivši se, i izagjoh iz kasapnice i u donosi meso — ne bi [prodali jednog jeditog drama zemlju hoću da propanem od stida. za sto groša. Bilo je već blizi^ podne, a ja jednako premiš— Jest, jest, još ti ne znaš, koja je ono sorta, jam, šta ću. Gledam u kasapnicu, već zatvorena. a i sin mu je isti onaki kao i on, osim ako ga malo Upravo otišli na ručak, a čim ručaju, odmah će po podigneš i ako ga mjesto „Kasime!" vikneš: „Kasimaga!" Onda će ti se možda malo prije okrenuti i — običaju obojica leći da spavaju. Šta da radim? U to kao naručeno udari odnekle mog komšije ako ti htjedne kakve žlipe prodati — malo više bi­ Sezaije unuče Hakija. Nije se ni približilo, a ja vadim jele džigeretine, nego glavuče nametnuti. — Ja ne znam, a ima osamnest godina, kako forintu. — Hakija! sam u hizmetu, a još onakog mileta vidio nijesam, — Ha? — priživi Hakija k meni. nit mi može leći u pamet, kako naš obični čaršijski — Znaš li ti, gdje je Avdage kasapa kuća? čovjek može onako zabasati i ašićare voliti svom — Znam . din-dušmaninu, nego meni i tebi, svejedno, što su i �312 — Eh, evo ti ova forinta, pa idi časom te koga bilo izviči i upitaj, je li doma Kasim. Ako ti reknu, da jest, a ti reci: „Nek odmah ide u kasapnicu, zove ga nekakav Švabo!" pa onda što možeš bolje, poteci i pričekaj ga onde pred kasapnicom. A kad Kasim stigne i upitate te: „Kamo ga?u, a ti se sve bajagi okreći dolje, gore, a onda odjednoč izvadi forintu i reci, da je on ostavio pare, da Kasim samo osiječe i izmjeri meso i da ne čeka, da će on malo kasnije doći, a da ćeš mu ga ti dotle čuvati, a onda ćemo već lahko, ja ću te sve evo ovdje u gazde Stanoja čekati, a kad to sve izvedeš i obaviš, sekser ti je od mene bez pogovora. A sad da te vidim? Puče mali i dok bi dlan o dlan, evo ti ga na­ trag, te stade pred kasapnicom i poče se obzirati dolje i gore. — Šta je? — ja ću odovuda. — Šuti — kaže — eto ga! 1 zbilja, kad ja nešto pogledah, a Kasim sav zapaljen leti naprama kasapnici, a kako je zar iza ručka džipio, popružio mu se jedan konac jerišteva pilava preko ječerme, da ga je tutkalom lijepio, ne bi čvršće stajao. — Kamo ga? — Hakiji će, kad stiže, -T- Ma ne znam — čini mali — sad ode nekud, a ostavi ovu forintu, da fci>njemu samo izmjeriš i daš meni, a on će — kaže — malo poslije doći, da ga ti ne čekaš, ako nemaš kad. Kasim nije čestito bio počeo ni da siječe, a Avdaga — kako se bio zar raspremio da legne — sav rastrbuhan i kao bez duše u kasapnicu: — Ko je? Šta je? Kamo ga? Mali nema kad ljucki ni da mu kaže, a on kao lud nastavlja: — To je gospodin britveger! To je gospodin britveger! Jest, jest gospodin britveger. Znam ja, znam — a zapuhao se kao gusak i nema kad da pridahne koliko je zasuo. — Lijepa mu mesa osijeci, lijepa! Ev’, ev’, ovdale, ovdale od ovog buta mu osijeci, od buta, od buta! — a ono stilo, pa je F ti Bog dao kao sir. — Otale, otale ti osijeci gospodinu britvegeru! — sipa Avdaga ne odumljujući, a jednako pogleda na vrata, kad će se listonoša pomoliti. Ja. kad vidjeh, da se je flakija napokon doče­ pao mesa, iskočih iz Stanojeva dućana i upravih kući, ali nijesam odmakao ni sto koraka, a mali s mesom k meni, gdje mi ga smijući se na očigled njih obadvojice predade. Natrag s tim mesom — zagalamiše za nama — zar u varanciju udarili!? Šta buncate vi, šta natrag? Platio sam ja ovo i što vi mene napadate na carskoj džadi? — ja ću okrenuvši se, pa opletem kući, a oni se obadvojica pohlibiše, pa umjedoše li riječ progovoriti, ne umjedoše. P a sam istom poslije n ešto mislio. Bože, dragi, — rek o h — kak o sm o uslijed ove n ek akve nep o j­ m ljive i tajinst.vene m ržnje n isk o pali i š ta li bi ra h m etli Fejzaga, o tac A vdagin, onaj uzor — k a ra k te r s čijom sm rću i on o m alo sta rin sk o g b erić e ta u k a ­ sab i bi zak o p an o , šta li bi — velim — kad bi vidio, kakvi sm o mi s a d i ko njeg o v u jed in k u A vdagi im ­ ponira. Xnrnjenii. fljcTJHba xpaua. H oflpaeTao noBjeK Mopa Aa iiMa ncnpaBH/ n aoBO.’bHy xpaHy, aKO xoke Aa ocTaire 3ApaB h CHaacaH; jKHBeha h paAefea, oh HenpecTaao Tporna CBoje Tnjejio, ii CB6 niTO noTpouiH, Mopa Aa HaKHaAii Ać^pOM xpaHon, im a ie ke ocaboeth _n Ma.iaKcaTH. K oa AjeTeTa je Ta noTpeoa joni mgoro Beka. O ho, He caMO mTo Mopa Aa HaKHakyje CBe oho, mTo Tponin skhbotom h paAOM, Hero Mopa Aa HMa jom h jeAaH BHiuaK y xpaHH, 3aTO hito Tpeća Aa pacie. B ek n Ta jeAHa HiimeHima noica3yje jacHo, Aa je 3a A^jeTe join oa mhoto Beke BaacHocTu nHTaH>e, xoke ah iimste ncnpaBHy xpaHy, Hero 3a oApacjior. A ah ochm Tora Tpeća HMaTn Ha yMy jom h jeAHy Apyry okoahoct. ,ZI,jeT0H>H anapaT 3a Bapen>e, Hamie, MHoro je CAaćnjn, H>e3KHnjn, h ecaepiue hhj u , Hero hito cy opraHn 3a Bapeme koa OApaeAor HOBjeica; koa AjeTeTa cy Bek h 3y6n CAaĆHjn h Mame n x je Ha 6pojy, a hcto cy My tako h HceAyAair h irpnjeBa join HecaBpmeHn h ocjeTA>HBH. 36or cBera Tora Mopa A^jeTe, c jeAHe CTpaHe, Aa A°^Hja cpa3MjepHo BHiue xpane Hero OApacTao HOBjeK, a c Apyre cipaH e, ohbt, Mopa xpaHa HapoiHTO Aa My ee 6npa h noAemaBa npeMa meroBHM, jom Hepa3BnjeHHM, opraHHMa 3a Bapeae. OiyAa je ncxpaHa AjeTHH>a y onke Teacaic 3aAaTaK 3a poAHT6A>e, h OTyAa ce h BH^ajy CBanor AaHa cium e norpemKe y tom npaBi;y. Te norpemKe, Mel>yT0M, HaHoce 3ApaBA.y AjeTnmeM necTo BpAO BeAiiKy mTeTy. CBaKOMe je no3HaTo, Kano ce y(Wb6A pa3HHX norpemaica y xpaH>en.y Ajeue jaBA>ajy koa h>hx pa3He 6oAecTH y »cejiyAiry h y npiijeBHMa, Koje Mory He ćaMo Aa hx ocjiaće, Hero h Aa hm skhbot AOBeAy y onacHOCT. A ah Hnje to jeAHHa h HajrAaBnaja iuTeTa, Kojy Ajeira 0TyAa HMajy. HanpoTHB, Te norpemKe y ncxpaHH necTo cy y3poK, r.ianHii hah cnopcAHHjii, h mhoi' h m apf thm ćoAecTHMa, noicBiiiH oa emviecKe ćoaccth koa Mame Ajeire, n a ao Temne MaAOKpBHocTii, B3iiypcH0CTH h cKpo(J)yA03e koa OApacAnje. 3 ato je jeAHa oa iviaBHHx Ayachocth CBanor poAHTeA.a, a» npaBHJiHO xpaHH CBojy Ajeny. IIorperaKe, Koje ce y tom norjieAy TaKO hocto hhhc, He AOAa3e caMO OTyAa mTO ce HeMa, nero h OTyAa, h to hcto TaKo necTo, mTo ce He yMiije. 3aTO ky ja omimp’ Huje H TOBOpHTH O TOM TaKO BaVKHOM DHTaH>y. �31B Ka3ao ca*l neh, fla je Kt>a ajeTeia anapaT 3a n ap ate MHoro BecaBpuiemijn Hero koa oApaejor lOBjeKa. Ta HecanpineHocT, Ta ajia6ocT aajneka je, pa3yunje ce, aok je ^njeTe jom cacBOH mojo, ^aKjie y npBoj roAiinn acHBOTa. 3aTO ce HCxpaHa Ajene y to Ao6a 6hthc h paajnKyje oa Hcxpane Beke Aicn®. n 3aTo ce norpenme y ncxp&HH rano Maje Ajene Hajj>yhe h CBeie 3ApaBj,y h>hxobom. JeA«Ha npnpoAHa xpaHa TaKor Major Ajeieia, Aanje xpaHa oAojueTa, jecTe MaTepimo MjnjeKO. Ta je xpana y3 to jom n HajcnrypHHja, HajnpocTiija n HajjeBTiiHHja. Cbo 6ojecra, Koje ce jaBj,ajy Kao noc BeAnna norpemaKa y HCxpaHH, HaponnTO CBe oHe Koje cy TeuiKe h onacHe, MHoro cy pe^e koa Ajene, Koja ce xpaHe MaTepnHiiM M.injeKOM, Hero koa Ajene icoja ce Ha APvrn KojH HauHH xpaHe. 3auiT0 je to Tano, Heky oBAje HaAyranKO Aa o6jaiun.aBaM, aoboj.ho he 6hth Aa noAcjeTHM Ha jeAHo npaKTHHHo HCKycTBo: y CBHMa BeknM BapomHMa cmpthoct je koa Ajene y npBoj roAHHii acnBOTa orpoMHa, aok je no ceJHMa Bpjo Maja — jeAHHo 3aTo, iuto ce y Baponin MHora Aie« a oixpaH»yjy KpaBjjiM MjnjeKOM (nnynjoMu), Aok "y c e jy totobo CBana MaTH caMa aojh CBoje jnjeTe. 3aTo je n Ay*HOCT cBane MaTepe, a » caMa Aojn AnjeTe; Taj HamiH xpan>eH>a, Kao urro peKox, jeAHHo je npapoA- h, cbh Apyrn cy h HenpnpoAHH (ynpae nporaBnpnpoAHH) ii onacHH no 3jpaBj>e A je r a m e . Ela He cano to, Hero je h 3a caMy MaTep Bpjo kophcho, j a čama Aojn AnjeTe: sKGHa, Koja aoJh , onopaBn ce yBiijeK 6pace oa nopol)aja h y onuiTe je nocjnje jana, cHaacHnja, Hero 5KeHa Koja He Aojn — to je jeAHO CTapo hckyctbo. Met>yTiiM, h aKO je Tano, nnaK ce n koa Hac Bek, HaponiiTo no BapoiuHMa, cae nerake BBjja, Aa MaTepe hb Aoje Ajeny. y3ponii cy TOMe pasjHHiiTii, n n o v j ce noAnjejnra y Tpn rpyne: jeAHa Mara Heke Aa Aojn AHjeTe, APyra ne CMnje, Tpeka He Moace. I I I to ce npBe rpyne ran e , Ty Heky a » tpouiem mhoto pnjenH. T o cy OHe MaTepe, Koje ynpaeo n neMajy npaBa Aa ce Ha3HBajy MaTepoM — 3a j>yoaB cBojnx yacnBaH>a, 3a jh y6aB 6ajoB a u 3a j>yđaB CBoje „j>enoTe , oho Heke A» Bpme CBojy ocHOBHy MaTepHHCKy Ay®HocT. TaKBnx MaTepa hmb koa Bac Majo, a j n bx , Ha acajocT, nnaK hm a. U 3aTO, iuto hx HMa, xoky Aa KaaceM 6ap obo jejHo: H nje HCTHHa, a » ce oa Aojen>a ry6n „JbenoTa Aa oa Aojeita 5K6na Ao6eja bcjiikh Tp6yx h MJHTaBe AojKe; BejHicn ce Tp6yx Moace ao6hth caMo oa TpyAHoke, a ju je n e rpyAH HeMajy A»Hac aceHe 6am 3aT0, dito ce TaKo necTo KjoHe Aojeiia, h rAje HeMa jH jen n x AojKn, Ty o6hhho HeMa u MHoror n e ra APyroI\ 11110 ce TPaMCH na Aa »ceHa 6yAe jn je n a . MHoro Bniue iiMa koa Hac aceHa, Koje He CMojy Aa Aoje. T o cy MaTepe, Koje 6o jy jy oa Ty6epKyJ03e u j h oa Apyre Koje icpoHUHHe (AyroTpajHe) 6ojecTn oa JaKe MajoKpBHocTH, oa 6ojecTii y 6y6pe3HMa, oa cpnaHnx, HepBHHx, AyiiiCBHiix 6ojecTii. CBaKOM TaKOM cjynajy, Mel>yTHM, Moace caMo j>eicap Aa oApeA0* CMnje jh Mara Aa A°ju hjh ne CMnje. Ja ky sara OBAje caMo Ha ABHj®' y Tpn CTBapn j a ce ocepneM: 1. M nora MaTH mhcjh, j a 3aTo He CMHje j a jo jn , iu to je ,,cjaoa“. To je oHa cja6oct, Kojoj Huje y3poK nnKaicua HaponuTa Teiuna 6ojec,T; to cy one MjaAe MaTepe, icoje cy caMo y onuiTe H>ewne, jom Hepa3BnjeHe, n a ce 6oje ( h j h na ce H>HXuBe MaTepe 6oje), j a He ke H3Ap3KaTii Aojeae. To je, MekyraM, norpeumo. Tpe6a npo6ara! A ko raKa ncja 6 a “ MaTH na3H na CBojy xpany h Ha ocTaje xiirnjeHCKe nponHce, H.y ke 6am Aojeme pac.Kpynn.aTH h ojanara. — 2 . H n a aceHa, Koje n 3a BpirjeMe Aojcna Ao6njajy nepiioA?, na Mncje, Aa 3oor Tora He CMnjy AojnTH. To Hnje HCTima; h TaKise aceiie HeKa cacniiM cjo6oaho npoA yace jojcme. — 3. Kpa-rKe 6ojecTH, MaKap h y3 BejiiKy BaTpy, Hucy pa3Jor, Aa ce npecTaHe c AojemeM. — 4. OHa acena, Koja nocTaHe noHOBo CpeMeHHTa, Tpe6a Aa npecTane ca AojeH>eM. y Tpeky rpyny AOJa3e MaTepe, icoje hc Mory Aa Aoje. OHe ce ahjej e y jBiije BpcTe: jejHe He Mory Aa Aoje 3aTO, mTo hm to ApyuiTBeHe npiuiiKe He AonymTajy, a APyre erara, mTo HeMajy aoboj.ho MJiijeKa. Y npBy BpcTy cnaAajy ohb HecpekHc MaTepe, Koje hav Ha paA hjh y cjyHc6y, na hm 36or Tora Huje Moryke AojnTH AHjeTe; oHe He AOja3e y okbbp OBe Kmnre — to naTame cnaAa y connjaJHy (ApyinTBeHy) xnrnjeHy. IIIto ce MekyTHM, OHe APyre BpcTe Tnne, Ty HMaM Aa Kancen yicpaTKO obo: Bpjo, Bpjo necTo Hanja3H CBaKii .ijeKap Ha MaTepe, Koje TBpAC, Aa 3aTO ne Mory Aa Aoje AnjeTe, uito hjh HeMajy aobo^ ho MJHjesa, hjh hm MJiijeKO Hnje A°6po. 06a cy Ta cjynaja ojucTa h Moryka. Pača Hama, eapohhto BapouiKa, AereHepnme BeoMa 6p30, ii 3ara Hnje hh nyAO, mTo ce Ha TaKBe nojase AOCTa necTo Haiua3n. A jh nnaK, hh y jejHOM TaKOM cjynajy He Tpe6a ce ojaKo pemaBaTH Ha Bn y n jy “. H MaTH, Koja Majo MjnjeKa nMa, Tpe6a Aa Aojn AnjcTe, na MaKap ce oho Mopajo h upnxpan>HBaTH; to je 6oj>e h 3a Anjeie n 3a H>y, jep ke AHjeTe TaKo nnaK 6hth cnrypHiije, Aa ce He ho6ojh, a oho 3a HAyke. III to ce naK Tune ®eHa, KojnMa MjnjeKO ,,ee Baj>a“, Ty BjaAajy jom Beke 3a6jyAe: jecT HCTnna, Aa MHoro AiijeTe He HanpeAyje KaKO Tpe6a h aico je Ha MaTepnHoj chch, a jn TOMe Hnje y3poK mTo MaTepuHo MjnjeKO He Baj>a, Hero BeknHOM Hemio cacBHM Apyro — Hajnemke to, uito ce He Aojn aoboj.ho ypeAH0. He Tpe6a, AaKJe, HnKaA ojaxKo oa6hth A0jeTe 3aT0, uito MaTepn H3rjeAat Aa joj MjnjeKO Hnje A°6po. CBaKa TaKBa muth HeKa ce npBo nocTapa, Aa ypeA«o, npaBHJHo aojh AnjeTe n Aa ra ii HHane upaBH.iHo HaMnpyje, na ke BHAjera, Aa ke oho y6p30 nonein nnaK n A°6po BapnTn n jnjeno HanpeAOBara. A Ha 0A6njan.e Heica ce He pernaBa, aok h CBor j,eKapa He npnnnTa 3a caBjeT. (Us 0AJIH8H6 Kanre APa Cjo6oAana Pa6HHKapa: 3ApaB0 H 6().ieCH0 AHjeTe. IIpBH ^ao oAjo.i.Ka XpaHa, CTp. 3 0 —35.) �314 Narodne umotvorine. Ženidba mlagjahnoga Rama. Udala se nana za Rahmana, Rahmo bio od sedam godina, N ana bila od sto i četiri, Kada Rami Nanu dovedoše, Večeraše i akšam klanjaše, I sićahne mrve pometoše I njih dvoje u gjerdek svedoše Sjede nana u mehke dušeke, Sjede Ramo na sepet sanduke. Govorila iz dušeka nana: „Ah, moj Ramo, primakni se amo!“ „Neću, bogme, ostarjela nano!“ O pet zbori iz dušeka nana: „Ah, moj Ramo, primakni se amo Na poklon ti svi moji čitluci, Na poklon ti svi moji dukati, Na poklon ti svi sepet sanduci!" Ode Ramo pred bijelu kulu, Pa zavika iz‘ grla bijela: „Ču li te me, svi dobfi junaci, Ova nana baš k’o moja majka, Ja ću nani bešiku kupiti, Uz bešiku tanahnu'robinju, Nek je ljulja, uz bešiku pjeva, A ja ću se mladom oženiti." Molilii se Ajka Salihagi... Ako draga drugom i dopane Budi, dušo, srca junačkoga, Nedaj Ajke, bez golema jada, Jal’ bez jada, jal’ bez ljutih rana! Bolje ti je rane bolovati, Nego dragu drugom pokloniti!« Dvoje mi se drago zagledalo... Dvoje mi se drago zagledalo, Od godine u najljepše doba: Kada cvate šeboj i ljubica, A miješa katmer i ružica. Dragi dragoj almagane šalje, Almagane jednu turu zlata, 1 turnudžu s listom ukinutu, I jabuku zubom zagriznutu, 1 mahramu suzom pokapanu U mahrami listak knjige b’jele U toj knjizi nekolike r’ječi: Jedna riječ: „kako li je tamo?" Druga riječ: „et’ i mene tamo!" Treća riječ: „kako je bez mene?" J a d n o moje zdravlje i veselje Kada nema tebe pokraj mene! Evo mene tri bijela dana Niti jedem nit’ vodice pijem, Već u gori k’o pomamljen bdijem Tražeć mira do našega pira!" Zabilježio: Avdlljuca, — Sarajevo. Molila se Ajka Salihagi: „Salihaga od zelena Luga, Zovi mene, da ti budem sluga, Ili sluga ili vjerna ljuba. Da ti nosim vodu u gjugumu, Da ti perem noge u legjenu, Da te čuvam od noćnoga mraka, Da te vuče u mrak ne odvuče. Ako li te u mrak i odvuče Vjera ti je, naćiću te, Salko, Nisam tunja da ću istruhnuti, Ni turundža da ću uvehnuti, Već djevojka, ja se sreći nadam. A sve Salko tebi prigovaram — Ja sam Salko diba u ćagetu, Nisam diba k’o što no su dibe, Već sam diba biserom kićena. Kupuj, dušo, dibu u ćagetu, Dok se nije diba rasprodala, Dok se nisam ja mlada udala! Salko srce, sapni šećer puce, Sapni puce, stegni pašom srce, D a ti stručak ruže ne propane, Da ti draga drugom ne dopane! Smrt Gondže-Sulejmana. Gorom jaše aga Hasanaga, Gorom jaše, goru rasplakuje; Gledala ga seka Umihana, Sa visoke kule sa pendžera, Na bliže je preda nj’ išetala, Išetala na avlinska vrata: „Šta je tebi, brate Hasanga?" »nProgji me se, seko Umihano, Ubio sam careva sestrića, Moju glavu ištu za njegovu. U tebe je do devet sinova, Podaj jednog, zam’jeni mi glavu!“ Reče seka zam’jeniti glavu. Ode aga dvoru pjevajući, A seka mu u dvor plakajući. Kad je došla u visoku kulu, Ona gleda do devet sinova: Jedni uče, jedni sitno pišu, Gondže-Suljo sjedi na minderu. Niti uči, niti sitno piše. �315 Gondže-Sulji govorila majka: „A moj Suljo.moje d’jete drago, Ženi nam se dajo Hasanaga. Men’ i tebe zove u svatove. Već ti hajde u nove podrume, 1 opremaj do dva dobra konja: Sebi vilu, majki Lastavicu!“ To je Suljo teško dočekao, I opremi do dva dobra konja: Sebi Vilu, majki Lastavicu, I pogjoše dajdži na veselje. Kad su bili niz polje zeleno: „Kamo, majko, duvak na djevojku?" „„Nosim, sine, žalosna ti majka." “ „Nosiš, majko, zlatne prstenove?" „„Nosim, sine, žalosna ti majka.““ Kad su došli dajidžinu dvoru Gondže-Suljo govorio majci: „Kamo, majko, bubnji i svirale? Što ne igra kolo na livadi?" „„Bubnji bili, pa se udramili Kolo bilo, pa se rastrgnulo"" Kad su bili na avlinska vrata, Ugledaše tri hitra dželata, Jedan veli: „ja harna junaka!" Drugi veli: „žalosna mu majka!" Treći mahnu, odsječe mu glavu, Leteći mu govorila glava: „Bog ubio svakoga junaka, Koji drži vjeru u materi, Koja voli bratu nego sinu!" a u nutrašnjosti arapski Beduini, Berberi i Crnci. U gradovima ima oko 10.000 duša. Osim običnog orijentalskog izvoza Tripolis najviše trguje sa Sudanom. Kultura u zemlji je zaostaja, trgovina i promet jedva u povojima, nu tlo je prilično obraslo i računa se, da ima preko dva milijona stabala plodonosne datule; rode još osobito masline. Prem a najnovijim iztraživanjima izgleda, da ova zemlja obiluje bogatim rudama. Tripolis se tako zvao i kao starogrčka kolonija sastojeća od Oie, Sabrata i Velike Lepte. Kasnije osvojiše Tripolis Rimljani i združiše ga sa afričkom pro­ vincijom. Poslije osvojenja Maura padne u ruke Špa­ njolaca, a onda malteških vitezova, te konačno Francuza. Godine 1551. osvojiše Tripolis opet Turci, s kojima su sve do Ljudevita XIV. Francuzi vodili teške ratove radi gusara. 1714. proglasi se turski paša Hamid-bej samostalan a gusarstvo je bilo na dnevnom redu, tim više, što je dinastija pod imenom Karamandi što p o ­ tiče od Hamid-beja imala od gusarstva najljepše pri­ hode. Na intervenciju vlasti Turska g. 1857. učini kraj gospodarstvu dinastije Karamandi i učini Tripolis svo­ jim vilajetom. U tvrgjenje D ard an ela.P o mišljenju vojnih struč­ njaka nije danas moguće neprijateljskom ratnom brodov­ lju prolaz kroz Dardanele, sve kad bi i turska flota bila potučena u Jegejskom moru. Prije svega je sama pri­ roda utvrdila Dardanele, a za tim su Turci podigli jaka utvrgjenja, te postavili ogromne moderne topove osobito u utvrgjenjima, koji čuvaju najuži dio kanala. Kanal je dug oko sedam deset kilometara, a širok oko 1800 metara na najužoj tačci, dok je na najširoj sedam Zabilježio: Fchim Nedžati. kilometara. Pomorske karte označuju neke plićake, ali prosječno je kanal dubok oko 50 metara. Plovidbi smeta, naročito ljeti i u proljeću, kad duhaju sjeverni vjetrovi, jaka struja od sjevera na jug. Ulaz kanala u J egejsko more, širok oko 4 kilometra brane dva jaka utvrgjenja: Sedil Bar na evropskoj obali i Kum Kale na azijskoj obali. Ta je utvrgjenja podigao god. 1658. Sultan Mehmed IV., da se odbrani od mletačkog bro­ dovlja, koja su docnije renovirana. Oko 20 kilometara Iz islamskog svijeta. daleko od ulaza, prem a sjeveru, kanal je najuži i tu 0 T rip o lisu . Tripolis je turski posjed uz sje- su najjača utvrgjenja, koja onemogućuju svakom, pa vernoafričku obalu izmegju 8° i 5 0 'i 25° 2 0 'ist. dalj. i najjačem ratnom brodovlju prolaz kroz Dardanele. o. G. Na istoku graniči se sa Egiptom a na zapadu Jedno se utvrgjenje zove Kilit'Bar ili „tjesnac mora", Tunisom. Na jugu gra;:iči se sa pustarom Saharom. i to na azijskoj obali, a na evropskoj je strani utvrgje­ Uračunavši Fizan i Barku (ćireneiku) obuhvaća 799.040 nje Kale Sultanije. Opasna su to utvrgjenja i radi toga, kvad. kilometara i oko jedan milijon duša. Obala koja što radi podmorskih hridina moraju brodovi da plove se prostire u duljini od 1100 km. je pješčana, jer uz samu evropsku obalu. Prvi put je prošlo kroz kanal rusko ratno bro­ gdjegdje dopire pustara sve do mora. Prema istoku Tri­ polis se uzdiže do visine od 300 pa sve do 600 m. dovlje g. 1770. pod zapovjedništvom adm irala ElphinOva potonja visina Džebeli Gurjan je na jugo-istoku, stone i to radi toga, što eu utvrgjenja bila zanema­ te je presječena plodnim dolinama. Na jugu nalazi se rena, a topovi nijesu imali municije. G. 1807. prošle 100.000 kv. kim. velika visočina Hamada el Hamra, su kroz Dardanele 24 engleske lagje pod zapovjed­ te dijeli pravi Tunis od Fizana. Vode je malo, a ništvom admirala Dukvorta, jer je Engleska htjela da klima je kontinentalna. Stanovnici su u gradu Arapi demonstrira protiv sultana Selima, koji je odveć bio L ista k . �816 sklon Napoleonu. A’i pod pritiskom i nagovora fransuskog poklisara u Carigradu, Sebastijana, podigli su Turci nove baterije i svojim ratnim pripremama tako prestrašili Engleze, da je engleska flota nakon malo dana otplovila iz Carigrada. Nakon toga su Turci g. 1809., 1841. i 1856. do­ bili izjavu evropskih velevlasti, da je prolaz kroz Dardanele i kroz Bosfor zabranjen ratnim lagjama. Književne i kufturne bilješke. CpncKH ICiMKiceBiin l'jiacnnic, 3a 1. oKToSap. CaApacaj: JI. M 0 xaHAOBHk: EoAHHHapKa. A a $ ohc ^loA e: Hy»ia PyMecTaH. — BeA>KO Ile T p o B n k : PenaTBga. — Bej&KO Ile T p o B n k : IIayK. IIp o K a J o r k 0 k : CpncKoj noe30j0. — ,Hp- T hx . P. T aopkeB ak: BjiamicH unraHO y Cpćiijn. — JIp- B e c e ^ n a H a j a a HOBiik: 0 »ceHii y T psa u PaM.’biHa. AHaTOA cJjpaHc; 0 cTyACHT0Ma. — BpanKO JIa 3 a p e B n k : lio* 3opnniHH npervieA: „BmaHra, oa H. H. IIoTaneHKa . yiieTH iiHK H I I p e r ^ e A : M ii.io je M iiA ojeB nk: lioboaom jeAHor roeroBaifca. BpaHKo JIa 3 a p fiB n k : M3jioac6a cjiHKa r. Mbasi A. MapiiHKOBiika yEeorpaAy. I ln o c T p a H n : IIoAnTU'Hca nperAeA: (il'ypcKo-Ta»i0jaHCKH paT.) — B e^ eu iK e: KitnHseBHocT: „Mjeka“. „Taico je roBopno 3apaTycTpa". „ycoojiieHe PeHepaja CTpaTiiMnpoBnka". IIpnuoBeTKa o A^e«caHApy B cabkom y pyMyHCKoj ji 0Tepa'rypn. — H0TyA>a: Mac A. n . Hpon. AHApnja 4>HjaH. Sličice i profili. Tako se zove zbirka crtica iz života, koje je napisao A. Hifzi Bjelevac i koje je ne­ davno izdao u zasebnoj knjizi. Cijena je ovoj knjizi K 1‘20, a može se dobiti kod pisca u Mostaru kao i u svima knjižarama. U idućem broju ćemo donijeti prikaz ove prinove naše siromašne književnosti. Bočna. TaKo ce30Be HAvcTpoBaH Mjece^Hu naconnc aa KH>njKeBHocT H caBpe>ieH0 hcbbot, kojh H3Aa3H Bek neTBpTy roAnHy y EeorpaAy, a noA ypeAHBniTBOM JoBe T&. KoBakeBnka. — 3aAH>0, 31. 6poj oBora Aacra n3imiao je ca OB0 U caApacajeM: Ham HepaA — Hama np o nacT; n o^ H T aiK a cMOTpa; 3aiiHCHimH k eHePa Aa KyponaTK0Ha o pycKo-j]anaHCKOM paTy; CTeBaH G. Eo6«ieB (ca cabkom) B očna h XepgeroBH H a, oa Aa. Xapy3HHa; CMOTpa AOMake m Tanne; Pa3BaJIHH6 n ah pa3MHmA>an>a o CBjeTCKiiM peBOAygHjaMa; JHCptbchhk H3BopHHKa (ca cahkom); ,Z(oMakn ^&eicap 3a cBaKora, oa npoij). ^oćpoKJioHCKora; TypcK e anerAOTe, oa Mnxaj.ia HajKOBCKor-CaAUK name; SKeHCKa paB H onpa bhoct ; M3 BCTopnje h hchbotb cpncKor HapoAa, oa Byica Ct. Kapaijmka; B o p a oa A. KynpHHa; I fa p n u a JeAeHa, oa ^pararaeBiika; HaBHKa Harne HnTaAaHKe ny6AHKe Aa i m a 6ecnAaTHo HOBHHe; H 3 KH>nra 11 hobhh a ; Be3 aomobhhb oa J obo Ti. KoBaueBuka; KyATypHo-noAHTHHKH npe- r ^ e ^ ; K y^iTypH e h npocB jeT H e ycTaHOBe y B o e m i n X e p u e ro B iiH H ; B o caH C K O -x ep u ero B a b ic h r .a a c " 3 a n n e n ; ^ h c b h h k ; BpaTCTBO, oa JlaMapTOHa; I ln T a o caM; njeCMa oa C bot. J. JKuBaHOBnka; Mhcah n Bspeice MyApnx A,yAn; KpaTBKa n ćiiČAHorpaijmja. hhk; IIpeTnjaTa s a OBaj ahct h3hoch roAunia.e 10 KpyHa, a rpe6a je c.iaTii Ha aApecy: y p 6Ahhuitbo „B ocho BeorpaA, Ba6a BairntoHa yji. 6poj 68. Ko ce npeTMaTH 3a roAHHy AaHa Ao6nje 0AMax đecn^iaTH o Bp.io Anjene Kopnge, Koje Mory c.iy3K0TH Kao yicpae y A°Myi KaHgejiapnjii hah 6n6A00Tegn, TproBa'iicii-aanaTAiijcKH rjiacm iK 3a BocHy n Xepn;eroB0 Hy. — I \ Taopljo A. H okophao, capaAHHK „Be«i. Capaj. JlHCTa“ oTnoneo je H3AaBaTH oa 1. cenTGMĆpa AHCT ca HCTaKHyTHM HMeHOM, Koju k e H3Aa3UTH noneTKOM CBaKor Mjecega! J\o caAa cy ii3HinJia ABa Spoja OBora AHCTa ca očhahhm h bpao AoSpim rpaAHBOM TaKO, Aa ce ahct Moaee CBHMa Hamnji TproBgHMa h 3aHaT.injajia Ton.io npenopyiHTH. IlnjeHa je osoMe AHCTy 3a Hamy AOMOBUHy 11 AycTpo-yrarcKy MOHapxnjy 6 K Ha roA0Hy, a 3a ocTa^e 3eMA,e CTaje 8 A^Hapa (c[)paHaKa) roAiiinifee. G ajretov g la sn ik . Društvene vijesti. tVovi č la n o v i — u te m e lja c i. Za Gaj re tove članove utemeljače upisali su se nadalje ovi rodolju­ bivi muslimani i prijatelji našega napretka u Vlasenicam: Mustajbeg Tihić, posjednik i član vak.-mearif. kot. povjerenstva, koji je uplatio dva obroka — K 50; Avdaga Tihić posjednik, Zuhdija Hasanefendić trgovac, Mujaga Topčić posjed., Hašimaga Kurtagić, posjed, i Mehaga Sarajlić-Gjugumija posjed, iz sela Knežina (kod Vlasenice) — svi uplatili po jedan obrok — 25 K. U Vlasenici se je u posljednje doba razvio živ pokret na proširenju Gajretove blagotvorne ideje, pa je osim ovih rodoljuba, koji se javiše za utemeljače, pri­ stupilo još mnogo gragjana u druge redove članske tako, da će se družtveni pododbor u Vlasenicama na­ skoro moći osnovati. Mi pozdravljamo ovaj korisni pokret za naš Gajret za koji ima najviše zasluga Gajretov prijatelj H. Salih ef. H. Egrić šeriatski sudac. P o d o d b o r im a i p o v je r e n ic im a d ru štv a . Pošto su se završila prva tri mjeseca ove školske godina, to ovim pozivamo gg. povjerenike i bratske pododbore društva u zemlji, da pohitaju sa šiljanjem obračuna 0 ubranim prihodima kao i novca, koji se kod njih nalazi. �317 U isto vrijeme ponovno apelujemo na svu braću muslimane, da svojim potporama potpomognu ovu našu korisnu narodnu ustanovu u njezinom blagotvor­ nom djelovanja za dobro naroda i otadžbine. G a jr eto v im d u žn icim a . Ovih dana su poslate opomene dužnicima Gajretovih zajmova, koji svojim obvezama ne udovoljiše. Isto tako su opomenuti jamci ovih obveznica, čiji obveznici potpuno zanemariše svoja dugovanja i na opomene odbora društvenog i ne odgovoriše. Upozorujemo dužnike zajmova odnosno njihove jamce, da ove opomene ne zanemaruju, jer ćemo biti primorani predati sudu svakoga bez razlike, koji svo­ jim obvezama ne budu udovoljili. I z e k s p e d ic ije lis ta . Kod zadnje ekspedicije lista povratili su nam se brojevi upućeni na ove adrese: Mi lan Ko v a č e v ić ,N o v i S ad — U jvidek,Ć určinska ulica br. 16., s primjedbom: „ElkOltozott — Parti" (što znači otputovao). S a lih H o d ž ić , financ G la m o č , s primjetbom: „Naslovnik od financije odpušten, služi kao vojnik, gdje nepoznato. A.a I s h a k ef. S m a ilb e g o V ić, Tešanj, s primjed­ bom: Angeblich am Gymnasium oder Realschule Sa* rajevo“ (u Sarajevu na grp^fiziji ili realci). / H a d ž i L u f l i gf. Ila dži ah m eto vi ć, G. Vakuf s primjedbom: „neprimam H. Lufti Hadžiahinetović". H. A v d ija H. J u s u f a g ić , G. Vakuf, s primjed­ bom: Adressat gestorben. Dblić“ (Znači adresat umro). Molimo adresate odnosno njihove prijatelje, da nas izvijeste, d ah o v e primjedbe pismonoša odgovaraju istini? Davne potvrde. — Darovi. „Zrno po zrno pogača". Abdulah Demirović gimnazijalac sakupio je pri­ likom bajrama u Vlasenicama K 3310 Gajretu. Priloge darovaše: H. Guć 10 K, Hamdija Hasanefendić 3 K Sadik H. Sadiković K 2, Zuhdija Hasanefendić 1’60 K; po 1 K: Mustajbeg Tihić, Ragib Kadić, Omeraga Buljugić, Alija Kurtagić, Abdulah Klempić, Abdulah Saračević i Mujaga Topčić; po 60 hel: Husein ef. Demirović i I. Dautović; po 50 hel: Fehim Hasanbegović, H. Beganović, Esad Kurtagić, Osman Klempić, Emin Hasanbegović, Ahmed Buljugić; po 40 hel: Ab­ dulah Demirović, Ševkija Kadić, Ahmo Salihbegović, Salko Kurtagić Gjulić, Hasan Arifhođžić, Hamdija Be­ ganović i Akif Karavđić; po 30 hel: Mchmed H. Omerović, Sulejman Alispahić, Hasib Alispahić, Jusuf Hadž’omerović, Sadija Ahmetagić, Sejfo Taljić i Ibrahim Hadžić; po 20 hel: Hasan Durmić i Salih Hasanefendić svi iz Vlasenica, Alija Medinić uč. trg. škole u Bijeljini, Jusuf I. H. Salihović, Ahmed Mulamehmedović i Asim Muharemagić iz Bjeline sakupili su prilikom ramazanskog bajrama za Gajret K 8870. Priloge darovaše po 5 K: Abdibeg Rifatbegović Gradašćević veleposjednik; po 3 -K: Jusuf I. H. Salihović uč. trg. škole, Mustajbeg Sa­ lihbegović veleposjednik, Jusuf beg A. Pašić veleposj, Teufikbeg Pašadamadi trgovac; po 2 K: Ibrahimbeg Zulfikarpašić veleposjednik. Osmanbeg Pašić veleposj. i narodni poslanik, Mehmedbeg O. Pašić veleposj., Mu­ ra tbeg Ljubović posjednik, Hedija Pašadamdi, učenica žen. mekteba, Alibeg Ajanović veleposj., Atifbeg Ljubović posjednik, Adolf W interfeld fotograf; po K 1'20: Mumin Mujkanović buzadžija; po 1 K: Salihaga H. Salihović trg. Zija beg J. Salihbegović posj., Mustafa šabić piljar, Avdo Alijagić stolar, Hifzibeg Zulfikar­ pašić veleposjednik, P. Gs. J., H, M. Pašić peleposj., N. Hanuma Saridžić, Mubera Saridžić, Karl Kohr trg., Izet beg Salihbegović veleposjednik, Šalim Muharemagić posjednik, ćerm ibeg Preljubović veleposjednik, Hakija Saračević trg., Riza Sulejmanović trg. Omerbeg A. Salihbegović, knjigovogja musi. banke, Hasanbeg Salihbegović veleposjednik, Halil Odžačković trgovac, Hafiz ćamil Jahić sohta, N. N., N. N , Mahmud Juruk trg. putnik, Sadik Pazarčević trg. pomoćnik, Risto Milošević trg. pomoćnik, Zadik Levi trg. putnik, Sulej­ man M. Imamović posjednik, Husein H. Salihović uč. trg. škole, Hasan H. Salihović trgovac, Jusuf Vodeničarević trgovac, Abdulah Pjanić uč. trg. škole, Hamdibeg Pašić uč. trg. škole, Mehmedalibeg Pašić uč. trg. škole, Omer Klaj'ć subaša, Mićo Gjokić knjigovogja, Jusuf Abdulahagić ekonom, Mustafa Novalija trgovac, Eminaga Hamzić posjednik, N. N., Halil Ademović mesar, Salih Turić ekonom; Ibrahimbeg Muratbegović veleposjednik, Avdo Isabegović posjednik; po 80 hel: Zekija Saridžić; po 70 hel: Asimbeg Fidahić uč. trg. škole; po 60 hel: Hafiz Mehmed Jusić mualim, Mehmed Alimanović revizor marve, Mehmed H. Salihović posjednik, Haliz Hajdar Tešnjaković imam, Musa Hećimović terzija, Marko Jurčević pegler; po 50 hei: Juso Hamzić težak, Ahmed Mulamehmedović đnevničar kot. suda (sakupljač), Hamza Brkić težak, Hasan Krajnović kafedžija, Sadik Imamović uč. trg. škole, M. Todorović uč. trg. škole; po 40 hel: Bego Hasić ka­ fedžija, Salko Ibrahimović kučeber, Jelena Sch\varz krojačica, Asim Muharemagić uč. trg. škole (sakupljač) Mehmed R. Muslimović trg. pomećn k; po 30 hel: Su­ lejman Memić piljar, Ibrahim Memić težak; po 20 hel: Hulusi Halil sohta, Meho Šabić piljar, Ajiša Mulameh­ medović, Ruvejda Mehanović, Ahmed Mešković trg. pomoćnik; po 10 hel: Risto Stanković uč. trg. škole, Haso Prho nadničar; Haso Ibilija nadničar, Ahmed Husejnović svirač, Rašela Maester krojačica, Milka Mladenović krojačica, Sofija Mladenović krojačica i Abdulaziz Medinić uč. os. škole. Hasib ef. Imamović učitelj osnovne škole u Bre­ �318 zovu P olju (kod Brćkog) poslao je K 19*80 „Gajretu" koju je svotu sakupio prilikom ženidbe Hajrullah Husića na večeri u Hotel „Loydu“. Priloge darovaše: Pavao Grumić 3 K ; po 2 K : Ibruhimaga Selimagić, Marijan Gjorgjević i Mehaga Azapagić; po 1 K: Nikola Jovanović, Hasib ef. Imamović, Ahmedaga Hadži Egrić, Drago Dragić, Blagoje Vuković, Jovo Mičiđ, gospogja Grumić, Stevo Papak, Gavro Ristić i Ibrahimaga Hodžić; Tane Vasilić 60 hel. i Ahmed Turkušić 20 hel. Muslimani akademičari u Banjoj Luci priredili su 26. pr. mj. zabavu, te od čistog prihoda dobio je ,,Gajret“ jedan dio u iznosu od 400 K. Asim ef. Džinić svrš. uč. šer. sud. škole obvezao se je za vrijeme šk. ferija sakupiti 10 K „Gajretu , kojo je obećanje ispunio i naznačenu svotu položio. Isto tako se je obvezao i Ibrahim ef. Gajačić uč. šer. sud. škole za vrijeme ferije sakupiti 10 K „Gajretu1*, te je obećanje ispunio i položio K 32'63, koju je svotu sakupio prilikom dove u Kladnju. Od naznačene svote darovao je ćazim ef. Ruščuklija po vjerenik Gajretov 2 K. lsmail Kemal Filipović iz Glamoča poslao je „Gajretu** 15 K, koju je svotu sakupio prilikom za­ bave tam. isl. kiraethane. t Hafiz Rašid Mesihović trg. iz Vitine poslao je „Gajretu** 18 K. Priloge darovaše: Braća Kapetanović 5 K, Omer Dizdarević 3 K, po 2 K: Mehmeđbeg Bušatlija, Salih Dizdarević Hadži lbragin i Rešid Alagić; po 1 K: Tahirbeg Kapetanović, Mustafa M. Mesiho­ vić, Dervo Ključanin i H. Rašid Mesihović. Iz kašice, koja se nalaze u društvenim prostori­ jama izvagjeno je K 279. Svoje obaveze, da će sakupiti »Gajretu« za vri­ jeme školskih ferija 10 K, ispunili su nadalje ovi uče­ nici šer. sud. škole: Naših Repovac 'z Sarajeva 10 K, Omer ef. Buturović iz Seonice 10 K, Ahmed ef. Zahirović iz Odžaka 10 K, Mehmed ef. Hadžiomerović iz Vlasenica K 10'50 i Hilmi ef. Numić iz Županjca K 1 0 -. H. Serdarević uč. šer. sud. škole položio je 10 K Gajretu, koju je svotu sakupio mjesto čestitke Sulejman ef. Murselu prilikom položenja mu gradjanskog ispita u Zagrebu. Priloge darovaše: Tomo Ratković trgovac 2 K; po 1 K: Ali ef. Čerimović šer. sudac, Dr. Pero Spitznagel kot. liječnik, Husein ef. Serdare vić, Mahmud Burina, Kristifor Kristović, Stjepan Šarenac, Petar Knjego trgovac, Kristina Gjorgjević uči­ teljice, svi iz Ljubinja. Za tim je sakupio K 370, koje darovaše razne prijatelji g. Mursola takogjer u mjesto čestitke istome. Nadalje je H. Serdarević položio za Ibrahima Čoketa iz Ljubinje, koji se obvezao sakupiti 10 K »Gajretu«, te je svoje obećanje ispunio i naznačenu svotu položio. Sirać i Munib Husejnbegović uč. mektebi-ibtidaije u Kupresu poslali su K 4'60 »Gajretu«, koju su svotu sakupili prilikom Bajram-namaza. Isto je tako sakupio i Galib Sulejmanović uč. trg. škole u Bijeljini K 34'60. Hašimbeg Badnjević sud. tajnik iz Bihaća poslao je „Gajretu** 5 K mjesto odgovora na mnogobrojne čestitke prilikom njegovo unapregjenja za sud. tajnika. H. Hadžimujagić iz Doboja poslao je za „Gajret" dobrovoljnih priloga K 31*50. Priloge darovaše: po 2 K : Hafiz O. Rudanović, H. Hadžimujagić, Ahmed­ aga Mulalić i Smail K okeš; po l K: Mula Hasan Ali jić, Ganibeg Kapetanović, Emin ml. Mulalić, Mahmut Turkić, Malić Mulalić, Hasan Dizdarević, Omer Dautbegović, Salih Vehabović, Smail Turalić, Ahmed Memišević, Ferhatbeg Dautbegović, Šerif Berberović. Neđžib ef. Ćardžić, Salih ml. Bešlagić, Mullaga Mula­ lić, Salih Memagić i Mustafa Aldobašić; po 60 h e l: Mehmed Didić i Hasan Hrnjadović; po 50 hel: Meh­ med ef. Begunić, Mesud ef. Saračević i Osmanaga M ehm eđagić; po 40 hel: A. Gani Bešlagić, N. H. Numanbegović i N. N.; po b0 hel: Hasan Mutić, Adem Spahić i Ejub Spahić i Muharem Salibašić 20 helera. Isti je sakupio za F i r d u s o v m e a r i f s k i f o n d 16 K. Priloge darovaše: Ibrahimaga Ustavdić 5 K i Ahmedaga Mulalić 5 K ; Hasib ef. Džanović 3 K ; po 1 K: Mulaga Mulalić, Mustafa Salibašić i Hasan Dobrić. Ibrahim ef. Hadžić povjerenik »Gajretov« u P ro ­ zoru poslao je iz kašica br 490 K 1*28 i br. 491 0*90 ukupno 2*18. Aydaga Karamehić iz Vareša položio je „Gaj­ retu" K 24*50, koju je svotu sakupio Muhamed Čajić i Husaga Sušić prilikom otvorenja čitaonice u Varešu. Osman ef. Sikirić uč. šer. sudske škole obvezao se je sakupiti za vrijem e školskih ferija 10 K „Gajretu “, koje je obećanje ispunio i naznačenu svotu položio. Muliaremaga Alikadić iz Ostrošca poslao je 8 K 69 hel., koja je svota sakupljena u radnji istoga. Muslimansko zanatlijsko udruženje »Ittifak« u Trebinju priredilo je zabavu, te je od čistog prihoda dobio i G ajret V* u iznosu od 50 K. Kasim Mahić iz Ljubuškog sakupio je prilikom Bajram nam aza pred Gožuljskom džamijom 12 K, koja je svota poslata „Gjretovoj“ blagajni. Salih ef. Siručić povjerenik »Gajretov« u Sre­ brenici, poslao je »Gajretu« K 12*50. Od naznačene svote sakupio je Abdurahmanaga Begović prilikom bajram namaza pred Bijelom dža­ mijom K 8*30 a K 4'20 sakupio istodobno Abid ef. Klanjčević pred džamijom „Crvena Rijeka", dakle ukupno K 12 50. �819 M a * in r jia c H H K . Typcico THJin jaH CK H paT. Ta^ajaHe je nonejia 03AaBaTH PaTHa cpeha. HajnoBnje BajecTH ca 6ojHora n o .ta rOBope o CBaKHAaitnM ry6nTitfraa TsjiajaHCKe bojckp, K oja je y nojeAHHHM cyKo6aMa ynpaBO ao Hory noTyqeHa. CTora je HapeljeHa AaJbfta Mo6H,ia3ai;Hja TajiajaHCKe BojcKC, Koja Haj6o.i>e noKa3yje, a » Ta.iBjaHCKa aiujnja y Tpuno^iHcy, Haa,ia3H Ha CBe to Behe noTeuiKoke. HCTOKy, Aa c noMoky HCTa H3 Tpnno.iaca noTHCHy TypKe Ao Mopa. * MHHiicTap npcAcjeAHHK P hojihth pa3roBapao je jyne ( 27. o. Mj.) Ayro c ine(j)OM reHepajaor uiTona Hojiho. PaAu-io ce o nouiH.i,aH>y hobhx aeTa y Tpanojiac. Hla^am e je Bek 3aK.T>yqeHo. BaaAa Ha6aB.i>a TonoBe n MHTpa.i,e3a. * BajecTH TypcitHX iiOBana o paTy. I ^ a p a r p a A , 30. Aeueii6pa. Typcwa niTaMHa caaBH TypcKe ycnjexe y Tpanojincy. ,,Ca6ax“ se.in, Aa je OBaj paT otkpho Be.niKy caary oTOMaBCTBa, HaaMe BjepHOCT Apana npeMa ixaAH<l>aTy. „ J ohh T a 3eTa“ aohoch: Ha 24. ob. Mj. 6ajia je koa A rauae, y 6a 03 hhh Tpnnojiaca, 6uTKa jeAHe Typcae nyKOBHnje, Koja je 6ajia nojanaHa ApanaMa, c Ta.injaHCKiiM 6epcar.iaepaMa. TaanjaHii cy mi&jin 300 mptbiix ii 60 3apo 6.,beHnKa. r y 6 nTi;H cy TypaKa He3HaTHii. „H kasm" jaB/ba: TajiajaHa cy noAy3ejia, aoGhbuih nojaMame, nyT y yHyTpamH>ocT seM.T>e. KpeTa&e 'rajiajaHCKBX H6Ta npecTaAO je, Ha neMy ce nMa 3axBa.niTH yuiaHHHBaH.y TypaKa. T ajjajam i cy UMa.m 3HaTHax ry60xaKa. y IIapH3 jaBJtajy na I^aparpaAa oa 27. ob. mj.: UopTa Ao^HBa H3 Tpnnojm ca yiiapjbHBe BajecTH. TypcKe n apancKe motc, ko; c cy Aouuie npeA EeHra3H, oncKp6,i>eHe cy MyHHnHjoM, hohucm a acaBeacuna noTpefiana, Te cy Ao6po pacno-ioaceHe. ApancKH mejxoBn ce CMpenajy Ha repiiJicKe paTOBe (qeTOBaa>e). „JeHH ra3eTa“ jaBjba, p,& je Ha 24. ob. Mj. 6uJia nonoBHa 6 iitkh Meljv jeAHHM Typckbm oAje.ioM a Ta^ajaHHMa.- II ouito cy TypijH ao6h,10 nojaqaH>e Barne oa 800 KOftanaica Apana, TajiujaHii cy ce noByK,iH. ICO je Ta.nijaHa y6ajeHo. Ha TypcKoj cy cTpaHa y6ajeHa A«a ApanifHa n jeAan HapeAHHK, a paaeHo je 12 BojHHKa h 4 Apannaa. * HopTa je npiiMHJia HH({)opMaijnje, Aa je TajiajaHCKH aanoBjeAHHK reH epa^ KaHeBa 3aTpajKiio, a* My 6e30AB.ia'iHO noma.T^ nojaqaH>a, jep a& je 0Haqe no-noacaj Bp.io TexcaK 3a Ta.iajaHe. T bpah ce, a » cy Ta.mjaH 0 AocaAa H3ry 6o ,i 0 3000 .n>yAH y Tpnno;mey h BeHra3H-jy. * HoBHHCTBy je 3a6pan>eHO AOHOCIITn enjecTB o nponyTOBaH»y TypcKBx nacHBKa Kpo3 EninaT y BeHra3n h iuHJtaH.0 HOBana u ac0Bexca npeKO ErnnTa. * CoHajajiHCTii ke tokom Mjecena HOBeM6pa oApiKaTii BHine npoTecTHHx CKyninTnHa npoTMB paTa, Ha itaMa ke ce cbom OAJiyHHomky npOTecTOBaTB npoTHB uia^baH>a Aa.i>H>Bx qeTa y Tpano.iac. Be.ia ce, Aa ke BjiaAa A03BojinT0 cKyniHTHHe. Ho H3a npBor cyKo6a H3Meky HannOHa.mcTa H conaja.niCTa Hahii ke ce pa3aor, Aa ce H3Aa onka 3a6paHa 3a o6ApacaBaH>e CKynuiTiiHa. C0rypHo je a» HopTa join yBajeK CToja y caBe3y c TpnnoAacoM h to c ABuje paAHOTe^erpacJjeice d a Hane. BajecTH hito hx je HopTa H3Aa;ia o 6aTn;0 koa EeHra3ii, 6a.ie cy TaKO AeTa.’tapaHe, Aa cy 6njie hocbo y CKJiaAy c OHUMa, m io ux je notviaje o6jejiOAaH0jio TaAajaHCKO B3njeuike. BajecTH, uito cmacy y IJaparpaA, Mory ce AP*aTH nocBe TanHHMa. HajnoBnje nujecTU ca Oojuuua rjiace: I ( a p a r p a A ,3 1 . oKTo6pa. „TaHBH* o6jaB.i>yje jeAHy Aeneuiy h3 Tpano^aca, y Kojoj ce Be»ia, Aa ce BTaJinjaHCKa BojcKa, HeMoraBniH oa6hth HaBaay TypaKa, noByi«ia y rpaA- Ty cy ce ymaHqH^H y ABHje yTBpAe, a^a cy o6je Typij 0 3ay3eA0. Jom caMo Tpa yTBpAe Ha^a3e ce y pyKana Ta^njaHCKe BojcKe. Ta^njaHH cy npmiiiKOM noB.iaHeaa ocTaBH.10 Be.iHKy MHoac0Hy MyHHnaje h mciibothhx HaMapnnua Kao h ne.uiKH 6poj TonoBa 0 nymaKa. Apana cy y oBOMe HanaAajy noKa3a»iH nyAO oa xpa6pOCTH. B e n , 31 . OKTo6pa. „N eue Freie Presse“ jaBA.a 03 HaparpaAa, a » ce noTBpljvje Aeneuia y ,,Ca6axy“ U3 MaATe, Aa Ta^ajaHCKo 6poAOBA>e Haje novjio noMokn TpynaMa 36or ojiyje na Mopy. TypcKe neie cy oneT 3anocje.ie Ka6e.i y 6.i 03hhu i-paAa. B e p .iH H , 31 . oKTo6pa. HapnrpaACKu 03Bjec.Tn.ian „B erliner T a g b latt“-a jaB.i>a, a » je A°3Hao oa jeA«ora BepaapaHor BacoKor AnnJionaTe, Aa My je mhhhctbp hhoCTpaHBx AjeAa caonkno, Aa cy y Tpim o^ 0 cy onKo.’beHH Ta^njaHH, H3BjecHJiH 6njejiy 3acTaBy y 3HaK npeAaje. JI 0 H a 0 H, 31. oKTo6pa. 0 BAauJH>n Benepn.0 aiictobh B a jecT , a » j e Tpnno.inc nao y pyne TypuHMa. yoHjeHO je 5000 Ta.injaHa. Bop6a je 3anoqejia jom 3a Hokn n jo m T e Tpaje. IIoroBapa ce, Aa je IIopTa 6p3ojaBHo o6aBajecTiMa ceoje noc.iaHHKe koa Be.iuKnx cu.ia, Aa ne acejm Bauie HBKaKOBa nocpeAOBaa.a, Bek a * ce je OA-^n.ia 3a PaT- AOHoce * H 3 TpnnoAHca ce jaBjba, Aa cy TajiajaHB jeAaH Ano nojcKe HCKpija.in 03Meby TpnncviHoa 0 TyHimiK6 rpaHune, Koja he — y3 3auiTHTy MopHapnuc — nohH npeaa P hm, 31. oKToSpa. „ABaHTa“ jaBA>a 03 TpnnoAHca, Aa je oa Tpn KoanaHaje Bbresa^liera“ cano 125 A>yAH oc.TaAo Ha »c0BOTy, a oa Anajo njciuanKe pernMeHTe caMo 60 MOMaKa. �o20 I ^ a p n r p a A - — OBAaiua.ii .thct „CepBeTii <hyHyHU ii3Aao je npor.iac, KojiiM no3UBa TypKe Aa Ha Eaja3iiT0By Tpry y IJapnrpaAy noAnrHy cnoMemiK, Kao ycnoMeHy Ha noca>eAH>y cja]Hy no6jeAy TypaKa y TpHno.iHcy. AeceT 3aiioiijeAn npoTun T a .m jaiia. y IJapnrpaAy jo oa6op „3a jeARHCTBo h HanpeAa« n3Aao oćjaBS u pa3acJiao ux no cbiim Behnu TypcKHM rpaAOBUMa. OojaBe caApace accct 3anoBnjeAn 3a CBaKor Typi0Ha, KaKo ce HMa ApatdTn npeiaa Ta-rnjaHima: 1. TajajaHnua ce hg CMiije HHuiTa npoAara. 2. Hn jeA»H TypuuH He CMiije Ta.iHjaHCKe po6e KynoBaTH. 3. Cbh Ta.nijaHCKH ćpoAOBH M°pajy ce 6ojKOTOBaTH. 4. y Typcicoj ce He CMiije tobopuTii Ta.iHjaHCKn. 5. ^jega TypcKiix noAaHnica Mopajy noxa^aT0 ca»io TypcKe, a hg TaJUijaHCKe iuKOAe. 6. Ta.iHjaHCKe nouiTe Bajta ćojKOTOBam. 7. HujeAau TypuuH He CMHje y3eT0 Ta^njaHa y c.iy3Koy. 8. Cbbkh je caoopahaj c Ta.injaHHMa CTporo 3aopaH>eH. 9. Typgn uopajy CBe cu.ie ynoTpe6nTH, Aa eeaisoM Ta.iojaHy, l’Aje ce 3a to eaiuo npujiHKa npy5KH, imeTe naHoce n 10. Mp5Kity npothb Ta.injaHa Tppća y Ajc^ja cpna Ay6oKO y^opHjeHHTii, Aa HnKaA He saćopaBe, bgH a * ce cjekajy Kairnte, KaA Aoljy AO CBnjecTH, oBpr Kopaica H ia^oje npoTUB TypcKe. Se ,> y c T anai; y KnnecKOj, y obom orpoMHOM uapcTBy 6jecHH Bek hcico.hiko ijpaje.fca ycxaHaK, Koju y3Hitra CBe to Behe pa3MjcpHe n npnjeTH onacHoiuky BaaAaBHHH icaHecKux uapeBa EyHT0BHHn,n, Kojima CToje Ha ue.iy y EBponn BacnnTaiin ti JiH6epy.iHH .T>yAii, xoke a ^ AaHauiH.y B.iaAaBHHy anco.TyTHe MOHapxnje nopyuie h Ha H.P3nno MjecTo ycnocTaBe peny6.mKaHCKy F^iaAaBiiHy ca iimpoKHM c.io6oAaMa h MOAepHOM ycTaBHomky. H peBO^ynnja Ha.ia3H CBe to BHine npHCTa.Tupa, n a ce Bek uyje o ne.iiiKHM ycnjec0Ma peBo.iyunoHapaga, Kojn cy ao caAa y nocjeAy uiiTaBim npoBnHUHja, Koje 6poje 6^in3y 100 jr a .i0 jy n a Tri zanatlijske stipendije. Trgovačka i obrtnička komora '/a Bosnu i Hercogovinu raspisuje iz „zaklada na uspomenu posjeta austrijskih trgovačkih i obrtničkih komora za^ promi­ canje trgovine i obrta u Bosni i Hercegovini 3 Sti­ pendije za pohagjanje uzornih zanallijskih tečajeva u Beču i Pragu u god. 1912. Stipendija će se sastojati iz naknade putnih tro­ škova u Beč odnosno u Prag i natrag, te iz pripo­ moći za svaku sedmicu, provedenu u pohagjanju te­ čajeva. Pripomoć iznosi za majstore K 20 a za kalfe K 17 — Tečajevi traju 6—8 sedmica. Upute, koje se odnose na početak tečaja i na ostale “potankoće dobivaju se u komori. Molitelji treba, da u svojoj molbi dokažu: a) da su bos. herc. zemaljski pripadnici; b) da su samostalni majstori ili kalfe u jednom od ovih zanata: kovački, bojadžijski i lakirerski, kro­ jački, galvanotehnički, instalaterski za plin i vodovod, limarski za gradnju ili galanteriju, stolarski, cipelarski, knjigovežački, instalaterski za elektriku, kolarski, tapetarski, sedlarski i rem enarski; c) da su navršili 21 odnosno da nijesu preko­ račili 45 godinu života. Molitelji, koji kane u Beču pohagjati tečaj, m oraju donijeti potvrdu o tom, da su u toliko vješti njemač­ kom jeziku, da mogu pratiti stručna predavanja. Reflektanti treba da podnesu svoje sa 1 K obiljegovane molbe sa dokumentima trgovačkoj i obrtntčkoj komori najdulje do 1. decembra 1911. Kasnije prispjele molbe neće se uzeti u obrir. Trgovačka i obrtnička komora za Bosnu i Hercegovinu. Predsjednik: Tajnik: B e r k 0 v i ć. Dr. Besarović. CTaH OBHH K a. ycnjec0Ma oBe peisojiyniije HapouiiTO noMauce Ta oko.t hoct, iiiTo je AHHacTHja, Koja y K iihii B.iaAa, Tyl;HHCKa, MaHpycKa, na ce y HapoAy JiaxKO npoBOAH ai’nTagHjanpoTHB tc AiiHacTnje h H.e3DHe B.iaAaBHHe. ycTaH0n,HMa ce npnApyacyje uaK n BojcKa, .Koja ce HenpecTaHo 6yHH. Taico cy y CeH3njy BojHnnu jćhah ciiora reHepa.ia.Ta n Bmne Hero xn.T.aAy MaHgypaua, Mđjy M>aua h ryuepHepa ii H.eroBy nopoAnny. H 3 napcKor Acopa H3nui.ia je o6jaBa, Aa ke ce AaTH yc.TaB. a.m huko hc Bjepyje, Ma Aa je no3BaTa HapoAHa cKyniUTHHa, Aa H3paAn ycTaB. y Ee>i cy CTnrjie BiijecTu, Aa ce H3Meljy Bojcicc y ycTaiua pa3Biio npaBii paT, na je noc.iaT Tasio aycTpnjcKH nom yKOBHiiK Jlepx. y IIeKHnry cy naK y«iHH>cne npnnpeMe, Aa M^iaAH (nenyHo.,E.eTHii) nap I lj 'ja nalje yTo,miiiTa y aMepiiKaHCKOM nocJiancTBy. IbcroB yja», naMjecnuK naaicao jo npcA MumicTpiiMa; To.iiiKo je noTpeecH ycnjecHMa ycTama. 3a ypeAHHiiiTBo oAroBapa: Ocuiaii Tnnciih. Traže se 3 pomoćnika i Z šegrta Jedna velika islamska firma u Posavini treba za svoju špecerajsku i kolonijalnu trgo­ vinu dva ili tri muslimana trgovačka pomoć­ nika, koji su u toj struci sposobni, valjani oz­ biljni i koji imaju volje za rad. Prvenstvo imaju oni, koji su vjŠe godina u sličnim trgovinama poslovali. Nadalje su za istu trgovinu potrebna dva šegrta od bolje kuće, koji su svršili koji raz­ red osnovne škole. Ponude sa prepisom svjedodžbi i dozna­ kom plate, treba slati na upravu društva »Gajreta« Sarajevo. - Islamska din. štamparija. - U ' uredništvo odgovara: Osmim Gjikić � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ec64054613f8f2da30cf227c6fe6eeac.pdf 0998b023c1909339850d9e32e0a87184 PDF Text Text BPOJ 22. BROJ T ajpeT JLHCT 3A ^ P y n iT B E H E HOCJIOBE H 3A HAPO £H O nPO C BJEliH BA IB E. H3JIA3H CBAKOT 1. h 15. ____ y M JE C E ii;y .-------- rOAIIHA IV. GODINA Gajret LIST ZA DRUŠTVENE PO­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. IZLAZI SVAKOG 1. i 15. ------- U M JESECU.--------- B,i 8chhk: APi niTBO „PajpeT11- y pe hhk: Ocm;ih Tjiikh!,. — Vlasnik: Društvo „Gajret“. - Urednik: Osman Gjikić. . C A P A JE B O , 15. HOBCMOpn 1911. r r &\ - SARAJEVO, 15. novembra 1911. I^njeHa je j i h c t j : aa B o c h j ii XepijeroBBHy n AycrpoyrapcKy MOHapmjy, aa HjiaHOBe, Ta^ie6y, ys6HHKe b TeacaKe 2 K sa HeiJiaHOBe 4 K rodinuH>e. 3a cbo ocTajie bomao 10 tfipaHaKa'. floje/^HHB 6 pojeBB c T a jy 20 xeji. Hen.iaheHa ce nncMa Be npnMajy| PyKonBCH ce H6 B p a h a jy . — IlpeTiuaTa a py koijbcb uaAy ce u a aApecy: „rajpe-r" — CapajeBo. C ije n a je lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje lOfranaka Pojedini brojevi staju 20 hel Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi se ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. Poklanjajmo kurbanske kožice Gajretu! mnogo i mnogo više učiniti u pogl.edu poklanjanja kurbansklh kožica za „Gajret". Razmišljajući o tome, kako bi se mnogo moglo privrijediti našem Gajretu na taj način, izračunao sam, da bi ove kožice, kada bi ih se i deseti dio poklonio „Gajretu" mogle do­ nijeti na 20.000 kruna „Gajretu", a to znači godišnja obskrba 2 5 —30 omladinaca, koji uče recimo ilmijanske nauke u Carigrad ili Misiru. A zar se mogu kožice pokloniti u bolju svrhu nego li je ova? Zar može biti sevabnijeg i ljepšeg cilja od toga, da odgojimo što sposob­ nije učitelje vjere, koji će narodu uzvišene is­ lamske istine umjeti pravilno da protumače i koji će ga duševno prosvijetliti i kulturno po­ dići na onaj stepen, na kojem mi muslimani trebamo da se nalazimo, ako želimo da živi­ mo i napredujemo. Jest, to je najljepša i najhumanija cilj, u korst koje bi sve kurbanske kožice braća i sestre u našoj zemlji trebali da redovno svake godine poklanjaju, te da se na taj način stvori stalan godišnji prihod našem „Gajretu". A taj će se običaj nišallah i uvesti. Lanj­ ska i preklanska godina dokazuju nam, da se u tom pogledu može r.diti i uraditi i stoga je na nama, da se što bolje zauzmemo, da svaka daljnja godina bude što plodonosnija. Lani je iskazano od kurbanskih kožica oko 800 a preklani oko 300 kruna prihoda. Nastoj­ imo, da ovogodišnji prihodi budu prema lanj- Povodom našega članka u prošlom broju, u kojemu smo apelovali na rodoljubivu braću" i sestre, da svoje kurbanske kožice poklanjaju .,Gajretu'1, dobili smo od jednoga prijatelja iz provincije ove redove: Uvodnik našega „G ajreta" u zadnjem broju dade mi povoda, da i ja nekolike vrste napišem i pridružim svoj glas Vašem rodoljubivom apelu na muslimanski elemenat, da bi se povodom nastupajućega „Kurban-bajrama" sjetio našega „G ajreta" i poklonio mu što veći broj kurbanskih kožica. Odlična je ideja bila društvene uprave, kada je preklanjske godine prvi put apelovala na muslimane i muslimanke, da kožice od svo­ jih kurbana poklanjaju „Gajretu". Istina, po­ znata je stvar, da u svakome mjestu postoje od ranije običaji, prema kojima se kurbanske kožice poklanjaju u razne svrhe, ili se daju pojedinim siromasima, pa je te običaje, kod našega konzervativnoga svijeta teško bilo od jedanput izobičajiti. Ali pri svemn tome, kako se i iz Vašega članka vidi, našlo se je nešto rodoljubiva svijeta, koji se je apelu Gajretove uprave odmah odazvao, a broj takovih se je iduće godine već znatno povisio. A iz toga se svega vidi, da je Gajretova ideja prodrla u mase narodne i da bi se za „Gajret" moglo �322 skima u jednakoj razmjeri kao lanjski prema preklanjskim, pa smo za ovu godinu dosta po­ stigli. Pridružujem se Vašem apelu i pozivam svu rodoljubivu i svjesnu braću, da na ovoj stvari porade, a naročito bi se trebali za to zauzeti roditelji, staratelji i rogjaci Gajretovih stipendista, koji mogu najbolje pojmiti kako je blagotvorna ova ideja i od kakove koristi je „Gajret“ po naš narod. Dakle, još jednom, braćo, poklanjajmo kurbanske kožice samo na­ šem ,,Gajretu“ ! Hafiz XaTHyn: Ax, OA onor KOČHor qaca. . . Ax, op, onor Kofinor Maca TaMUH JUL jc^CBiijcT guo — ^tyuiy'Mii jc oo.iaK cjt'TC Ten iKlni ne.igM 'bdiRiio! Ax, orT, onor noouor Maca ■rKiiBOT iviii jeuTepcT ICilMH, lIacu cy mu — Tempa Tym C ropKIDI ĆO.IOM II35I C J, Ax, Ofl OHOI\'KOOHOr Maca ilK illL L Cpehe Moje 3rs’je3/m Jcp 3a HanjcK HiiDiešome Ha^e epga Mor jiajcaa^e! tim " ! Ax, oiior ko6hob Maca Cppe Moje Tyra 3rapa, r7tymy .ij'Tii tiiuitc 6o.ui Ko yooAii ofl xamjapa! h S. Sukejnn, — Žepći. ■ Obrazujmo same sebe! Kako je poznato, današnji vijek ide zatim, da se žene naobraze toliko, koliko i ljudi, te da se izjednače u svemu s muževima. Dok bi mi mullimanke bile i previše sretne, kad bi dobile sva ona prava što nam ih uzvišeni Islam daje, mi smo na žalost u vrlo bi­ jednom stanju, jer se u nas, mjesto Šeriata, gleda na razne običaje, koji su se u Islam uvukli, te se o njima vodi mnogo više računa nego o šerijatskim propisima, koji su temelji Islama. Običaji i razne druge okol­ nosti učiniše, da mi muslimanko danas zaostajemo u naobrazbi, da je upravo slrahula, a naročito je laj slučaj kod nas u Bosni. Mi nemamo skoro nikakove vjerske naobrazbe, a o svjetkoj ne treba ni govoriti. Ovome strašnome džehaletu, koji je ubaviu nas kao tamna noć, mora se pomoći i to čim prije. Žalosna je činjenica i to, da se baš i muškarci puno ne razlikuju u naobrazbi od nas, te ih ne mo­ žemo u potpunoj mjeri ni kriviti za ovako našo ku­ kavno slanje, nego nam je dužnost, da i mi same sebi pomognemo koliko nam to ide od ruke. Kako bi se ovome našem slanju p »moglo, pi­ sano je u našoj javnosti, pa su se iznosile naše po­ trebe i načini kako da nam se pomogne, ali se do danas ništa ne promijeni, većosta sve po starom. U zadnje doba pisano je u ,,Gajretu“: „0 emancipaciji muslimanske žene“. Tu se navode znamenite žene iz raznih krajeva svijeta i to iz prvog doba Islama, da se vidi njihova djelatnost za napredak Islama kao i naobrazba, a da im niko kod tolikih ashaba i islamskih alima ne stade na put, nego su ih šta više i potpomagali, jer su bili pravi mus'imani, koji su poznavali pravu bitifost Islama. Na žalost, mi u Bosni nemamo svojih znamenitih žena, jer nam ih nije povješt zabilježila, da nam danas budu putokazom u našem životu. Bio bi grijeh ne zabilježiti u našem „Gajretu", douekle ženskom listu, jednu vrijednu i znamenitu ženu, za naš rezvitak, te nam može u mnogo koječemu služiti za primjer: Rogjena je Žepču, odmah iza burnih vremena Husejin-kapetana, avaj tugo, nesugjenog našeg vezira, domaćega sina, te još živi u potpunom zdravlju, či­ taj uć razne knjige, da naobrazi svoj razum, da može koristiti sebi i drugom. Zbog velike popularnosti u narodu, njezinom imenu Ajiša dodade narod još »Mulla«, te je danas zovu Mulla-Ajiša — hanum H. Abdić. Njezin otac Salih ef., koji je bio muderris u Zepču, vidio je potrebu, još prije toliko godina, da treba naobražavati ženskinje, te poče svoju malu kćer Ajišu učiti pisati i čitati. Zatim je poče podučavali arapsku i tursku gramatiku ali rana njegova smrt spriječi joj te ne mogaše naučiti arapski. Danas poznaje toliko turski da može prevagjati. Ona vrlo cijeni nauku, pa traži na koji bilo način, da je dobije. U svojoj starosti, u sedamdesetim godinamasvoga života nauči čitati latinicu, da donaknadi bar nešto što je u mladosti propustila. Često se sjeti vrlo poučne kitice Dr. Safvet bega Bašagića: »Za mladosti vatrene i žive, Ko svoj razum znanjem ne ukrasi, Zitplakaćc na grobu prošlosti, Kad mu slanu beharati vlasi«. Dok nije bila naučila čitati, imala je vazda ne­ koga ko bi joj čitao razne knjige, od kojih su danas �neki učitelji na gimnaziji kao Enver ef. Muftić, do- Karanfilaga: čim Hifzi ef. Muftić prof. arap. jezika koji joj je čitao, Gdje si? . . . davna je ispustio svoju plemenitu dušu. Još i danas Hazim ef- Muftić mladi i vrlo daroviti pisac, kada dogje Ponoć je prošla davno, u Žepče nju posjeti i štogod joj pročita. Hulusi grunA ja još vazda šetam, tovničar, puno je od nje pribilježio narodnog blaga. Korakom teška bola, Hilmi ef. Muftić kadija, koji je davno umro čitao joj Po svojoj sobi maloj, je i pokušavao je da je nauči čitati, ali mu ne podje Srce mi steže zima, za rukom pošto je nju bio zadesio tada strašan udarac, U glavi oganj gori, jer joj umrije kći jedino dijete u cvijetu mladosti. Misli se krše, mašta Tone u nadi paloj. Imade izvanredno pamćenje; sve što je čula i vidila, to je potpuno zapamtila, te se može nazvati Na moru burnom kano živom historijom. Lagjica da sam mala, Ona čita knjigu po više puta, samo ako joj se Vihor me ljuto šiba, dopane. Dramski spjev od Dr. Safvetbega Bašagića: Talas me valu daje, „Abdullah pašutt pročitala je možda više od stotinu Na vjetru kao grana puta, te ga znade skoro napamet. Tu dramu zove: Njišem se, kao oblak „Moj Abdullah". Suze je vazda obliju kada čita AbU neznan plovim mračnu dullah pašu kako umire za svoju napaćenu i potla­ Sve nekud dalje, dalje. .. čenu domovinu. Tada ona teško uzdahne nad tužnom sudbinom našega naroda. Ljubljena dušo, gdje si 1 Ona se drži potpuno tačnosti i reda te sve svoje Za tobom teže misli, poslove obavlja u stanovito odregjeno vrijeme. Osobito Rade dokučit tajnu se ističe u tome što može nadčovjeka uplivisati svojim čarobne moći tvoje. mudrim savjetama, jer je puna iskustva i znanja. Ona Kojom mi grlo sape, je shvatila doba u kojem živi, a topje. sve postigla Kojom mi um pomuti, sama sobom s velikim trudom i ustrajnošću. Skameni srce mlado, Danas živi sama u svojoj kući koristeći svakome Oduže oku boje. samo ako joj se pružLprilika. Doživila je da danas imade svoje praunuče. Za one koji sele u Tursku veli, Nehajna dušo, gdje si, da nijesu pravi muslimani kakovi bi trebali da budu Što vidiš moju tugu, i da nijesu potomci svojih slavnih djedova, jer su Što čuješ uzdah teški kukavice pa ostavljaju svoje dobro, svoju domovinu Preda me kada staneš, natopljenu krvlju svojih djedova i njihove kosti da U oku čitaš: srce ih gazi tugja noga. Da se sa boli krši, Evo, ovo je u kratkim potezima životopis sijede Očaj u duši vlada — Mulla-Ajiše hanume, is koga se vidi, kako se i mi Musli­ A nećeš da se ganeš! manke možemo bar u nekoliko naobraziti. Ne treba da čekamo na otvaranje ženskih škola, jer nas ljudi, Okrutno srce, gdje si ? ! koji time upravljaju, smatraju, da mi i nijesmo ljudi. Zar te ne dira tuga, Zar te ne boli očaj Zato mile seje, širom Herceg-Bosne, učimo same I suhe oči moje? po sebi i tražimo znanje koliko možemo! Ne čekajmo Zar zbilja mrziš biće, od drugog pomoći, jer smo i onako zakasnile. Ugle­ Koje te žarko ljubi dajmo se u sijedu i vrijednu Mulla-Ajiše hanum H. Abdić, I ljubeć vehne, za te neka nam ona bude sjaj na zvijezda, koja će nam ozna­ Žrtvujuć dobro svoje?! čavati put na našem tamnom obzorju. Još doviknimo našim ljudima, a naročito onima koje su na vrhovima Mrzi me, dušo, mrzi! naše samouprave (autonomije): »U rukama matera Oholo silno stupaj, je budućnost naroda« — kao što veli Tolstoj. Traži da nogom zgaziš Komade srca moga, Izvrgni mene ruglu, Braćo muslimani! Pohlanjajte hurbanshe Ponizuj moju ljubav — Kožice ,,Ga|refu", čime ćete učiniti najljepše Ja opet rob ću biti čarobnog bića tvoga! patriotsko djelo i najsevabniji čini �324 Mrzi me, prezri, muči I smrtne rane zadaj! Za tvoju nadmoć silnu Srdit se, plakat neću; Tebe ću ljubit vazda. Ne mareć: da 1’ ti ljubiš, S ljubavi svoj§ blažen I smrt ću podnijet’ lahko! Šemsuddin: Voće. Pada voće, vjetrom obarato, Kao misli željama trgane; Na tle tvrdo pada, ko ideje Samovolji ljudstva istresane. Vjetar puše, a s voćem i lišće Otkida se i na zemlju stresa; Noć jesenska bezmjesečna šumi, Dršću zvijezde sred modrih nebesa. Ja ne spavam. Drago mi je bditi, Gledat zvijezde kroz granje drveća, Tople noći harrriOni)u slušat, Na šum morskih talasa što sjeća. Pri tom mislim na to ljudstvo hudo I na sudbu, koja njime vlada, Da je sudba — vihor, ljudstvo — voće Pred zanfahom vihora što pada. Pa čemu se tim mislima peći: Šta je bitnost našega življenja? Zar da voće na grančici znade: Odkud niče, kad dogje do zrenja? Zar'da shvati: šta je za njeg grana, Stablo, korjen, zemlja, sok, toplota?! Pa i čovjek! — koristit se može, — Nikad pako shvatiti života. Ahdnt-Hak Hamid: Kći Indije. Drama u 5 činova (8 slika). — Prevodi Šemsuddin Sarajllć. — (Nastavak.) Treći čin. — Slika četvrta. — P r i z o r prvi. Sir Burtel — Engleski časnici i vojnici — Postrance čemerno stoji četiri-pet indijanskih seoskih glavara — Megju oviin se osobito ističe jedan obijelio starac svo­ jom oronulošću od drugih starješina. S ir B u r t e l (seoskim poglavicama): I ako se yećinom neposlušnost upokorava s pravednošću, po nekad je valja ugušiti i nasiljem. D a! Pošto vaši seljani ne podmiruju državnih daća, to će reći da su nepo­ slušni, da su buntovnici. Budući su neposlušni, ja se smatram primoran silu upotrijebiti. P r v i č a s n i k : Sire! Vaš pravedni postuptk ne može se nikako ubrojiti u nasilje. Vaša mudra uprava zaslužuje najljepše priznanje. Ne trebate se osvrtati na buncanje naroda. Niko nije dorastao, da vaš rad i postupak može valjano ocijeniti. P r v i s t a r a c (za se): I ako se može Burtel za svoju oholost donekle ispričati pored laskanja i ulizi­ vanja svojih činovnika, koji su za nj jedini savjetnici, ipak se mora osuditi, zašto ovakve ulizice drži oko sebe. (Glasno, molećim glasom): Sir Burtel! U zemlji vlada glad. A zar ne znate, što će reći: glad? . S ir B u r t e l (časnicima): Šta kaže ovaj starac? D r u g i č a s n i k : Sire, on laže... Nijednom nije vjfejrovati. Ne od gladi, nego sa svoje laži oni pro­ padaju. S ir B u r t e l : Neka, pa bilo od laži ili od čega god bilo! T r e ć i s t a r a c : Seljak ne nagje žita za jelo, kamo li još za usjev. Kao životinje pasu ljudi travu, utrobe im nabreknu i tako uginjavaju. Doćeralo se do gola džana, da više ništa ne mogu dati... Zar ne znate šta će reći: glad? P r v i s t a r a c : Ja sam eto seoski poglavica, a ima tri dana da nijesam ništa okusio. Ni zalogaja! Ah... Oči mi se mrače, u glavi muti!... Sire! Vama kažemo: zar ne znate, šta će reći: glad? S ir B u r t e l (pogledavši na sat): Neću da znam za mnogo riječi. Narod mora ove godine da ispašta za svoja prošlogodišnje ljenčarenje. Šta je moja za­ daća?... Evo vam rok od četvrt sata... Ili obećajte, da ćete od naroda pokupiti dužne daće, ili će te iza četvrt sata, kako rekoh, izpaštati za grijeh svoga naroda. T r e ć i s t a r a c (ponizno moleći): Smilujte se, Sire!... Šta možemo mi? Šta nam od ruke ide? Zar mi nagovaramo seljake, d.-: ne daju državnih daća i poreza? Nužda ih prisiljava. Zar vaši eksekutori ne dolaze u sela i ne traže daće? Zar ne vidješe naše stanje? Zar ne oduzeše svakome i zadnji bakreni nov­ čić iz ruke?... Kome ne skidoše kapu s glave, ko ne pa.9 ne otpasašo? U kojoj kući nagjoše da se ljudi brane čim drugim, osim mrcina? Koga vidješe da je obukao što drugo, osim mrtvačkih čaršafa? Kažu li vama za naše pravo bijedno stanje? Ili vi ne znate, što će reći: glad? S i r B u r t e l : Ako nema narod novaca, da dužne daće podmiri, platite za nj vi, njegove poglavice! S t a r c i : Mi — šta da mi damo?... Šta mi imamo svoje, pa da damo? Zar da džan dademo? S i r B u r t e l (pogledavši na sat, oporo): Još dvanaest minuta. Porez ili kazna!... Šta velite? �325 Č e t v r t i s t a r a c (bez obzira, ogorčeno): Ah!... krvlju boje lice.*)... Neko zemlju jede, neko se vazduVi ste za nas viša napast od gladi! Glad može da hom prehranjuje. Neko ubija mušice, neko se hrani uništi imanje, ali ne može biti napast za narod, kao mravijim jajima — selo je poklopila nevolja, smrt što ste v i! Vi hoćete da iz neimanja mogućstvo istje­ Osim „ah“, „uh“, nikakav se drugi glas ne čuje. Ne rate. Glad pritisne jednu zemlju, poništi joj rod, a vi vidi se što drugo, već da su domovi u grobnice pre­ hoćete da pljačkate pustu zemlju. Mjesto da nama tvoreni, a ljudi u mrtva tjelesa. Majke jauču, dječica pritečete u pomoć, tražite potpore ol nas, A za što?.. plaču, brat se preko brata previja, očevi um iru! Za S ir Bu r t e l : Zemlja je zadužena; vaše daće su komad suha kruha čovjek dušu zalaže i nekoliko ljudi za kamate. krv poljeva, da ugrabi kost od orlovske lešine! Mrtvi T r e ć i s t a r a c : Sire! Zemaljske prihode vi sam ne ostaju u grobnicama, ljudi ih rove kao hijene. Otvo­ za svoje potrebo uzimate. Mi ne vidimo da od nas rena su im usta prema zraku, da kiša udari, ni kap plijenjene daće trošiti u što drugo, do li na svoj ras­ je na zemlju ne bi p đo — sve bi progutali. Na sre­ košan život! Mogućan ste, da sA,m deset puta dadnete dini se vreo dim puši, sunce zastire... Iditi dalje i državi, koliko mi dugujemo Jedna plemenitost, jedan unigjite još u jednu kuću. Vidjećete mladoženju, u veledušan korak, i šta čini, da nas duga riješite? kojeg se je od gladi krv sledila, nastoji da položi Ostavili bi ste lijep spomen u svijetu. Ali vi... da ne svoju studenu, polumrtvu ruku na čelo svoje vječne spominjemo eto, kako bi ste mogli zemaljski dug pod drugarice. Svrnite u susjednu kuću, naći ćete lamo miriti... Vi eto s druge strane zadužujete zemlju i višu istom udatu ženu, kojoj se je od žegji — u bezvogju polovicu tih novaca trošite na luksus, rasipate ih. Vaši — tijelo zaždilo, trči da svoja vrela prsa podnese časnici su u srebro okovati, a vi nemate pojma, da mužu pod usne. Neko se trudi da utrne vatru kod ljudi pet sati t.daljeni od vaših dvorova, mjesto kopita djece svojim suzama, neko opet nastoji da roditeljske nose žake od pirinča, a mjesto samur-kapa ni ćullaha suze vaffibm svoga srca osuši. Mjesto kiše padaju na glavi!... Sjedite na pozlaćenim stolicama, ležite na gromovi, nepogoda na selo kao gromovi obara se na svilenim krevetima, vozite se na gizdavim tahtere- narod kamenje zle sudbine. Pogeti vratovi, pored zi­ vanima... A i ne mislite na narod, žilav, veledušan na­ dova uvrnuta tjelesa, na suncu ispucale usne, od parod, koii se megjutim od gladi pati i na tvrdoj zemlji senja trave nabrekli jezici, u nebesa uprte oči, kratko ležeći, broji ispod oborenih ;kućnih krovova zvijezde dihanje, požutjela lica, zamrla srca, zgrčeni prsti, očaj, na nebesima! Kakva potreba — da tuđi ljenčarite?... bijeda, piska, vrisak, ječanje, glad, smrt i . na stotine Bar da napraviste utvrde na granicama?... Crni ruski nesreća pritisle su svaki komad zemlje, svaku kolibu orao rastvorio je krila,' leti ovamo da n»s ugrabi. svakog čovjeka, svako srce! Žalost na žalost dolazi, Doći će jednog dana, zgrabiti u svoje pandže i zdro­ nesreća na nesreću... 1 vi, ne obazirući se na taj ža­ biti krunu ove zemlje, koja je na vašu ^lavu postav­ lostan, očajan položaj naroda, kojeg mu usud daje, ljena! Vi na ovo nikako ne pomišljate... Ah, Sire! Ne nemajući nad narodnim nevoljama smilovanja, dolazite vidite li, kolika ste nesreća za ovu zemlju, koliki iz­ sada s bičem nasilja u ruci, da i zadnju kap krvi iz srca istjerate!... A šta koristi, ako se jedna ruševina dajnik za narod?,.. S ir B u r t e l (ponovno gledajući na sat, oporo:) obori? Uzima li se duša od mrtvaca? Zabada li se nož u otvorenu ranu? Zaždijeva li se lug da gori? Još deset minuta. Porez ili kaznu?... Sta velite? J e d a n č a s n i k (za se): Dobro je da ne planu, Zar vi na nevolju gledate nasilnim pogledom? Zar vi čuvši ovolike oštre. Nemoguće mu je razumiti narav... kažete da potreba i siromaštvo znače neposlušnost? Šta vi činite? Šta hoćete, šta da uzmete od nas, šta Svaki dan je drugačiji. P e t i s t a r a c (Sir Burtelu): Sire! Vi ste naš tražite? Vi nemate očiju nikako, ako prema narodu poglavar; treba da znadete naše stanje prije svakog nemate obzira! Zar ne vidite naše nevoljno stanje? drugoga. Oligjite jedan put i u naše selo. Otigjite Imate li pravo postupati tako sa narodom, makar da osobno i pogledajte svojim očima bijedno stanje na­ nad njim imate svoju upravu? Ne obazirete li se na roda. Gledajte, hoćete li moći vidjeti i jednog čo­ prošlost? Je li vi takvu mržnju smatrate dostojnom za vjeka, koji ima snage da na nogama stoji?... Unigjite čovjeka? Kažete li za nasilje i barbarstvo da su pravda u jednu kolibu i pogledajte jednu mladu mater, koja i uživanje reda i mira? Zar vi brojite proljevanje krvi mjesto da dijete zadoji mlijekom — ne mogavši iz­ u zakonito djelo?... Insaf, insaf — vi tirani jedni! S i r B u r t e l (pogledavši opet na sat): Još pe'. držati njegove gladi — stišće prsa i ni sisu kapi krvi nagoni, da njima nadoji svoje čedo. Na drugoj strani minuta. Porez ili kaznd!... Šta velite? P r v i s t a r a c (kao da gubi svijest): Ah!... Ne legao je njen muž, nema snage da ustane, da joj za­ brani to upropašćivanje sebe i djeteta. Da mu ko pruži — nesta — ne .-taje... mi... sna — ge... Tri... da — dana... ruku, da ga pridigne, on bi od gladi zagrizao prije u ni... žalo — gaja... (Jekne): Ah!... Jela!.. Je — la !... nju... U. jednoj porodici umire staratelj ka žena u bašči. (Zaljulja se i sruši na tle). Nema ljudi da je mrtva odnesu i ukopaju. Nesretne *) Običaj je kod idolopoklonika, da lice umrlog, prije kćeri je suzama kupaju, a snahe joj ubogoj sa svojom ukopa, naboje crvenom bojom. �326 S ir B u r t e l (vojnicima): Uzmite ovoga lopova starce, nosite ga, pa mu stucite sve zube u glavi. Ne ostavite ni jednoga, da ne bi poslije mogao ništa više izjesti! (Nekoliko vojnika odvuku prvoga starca). č e t v r t i s t a r a c ! Ah, Sire, Sire! Ne vjerujete li? Ako ne vjerujete njegovim riječima, pogledajte mu u lice! Bijednik je pao, ne mogavši više gladi izdurati. Ah, sasućete mu staračke mehke zube u glavi! A nama kažete da smo divlji narod. Nečete li za to, što nas divljim smatrate, jesti naše meso? Vi kul­ turni razbojnici!... S ir B u r t e l (smijući se): Ludi ćovječe!... Žar i ti žegjaš za smrću?... T r e ć i s t a r a c : Šta bi imao posla pred tobom čovjek, koji glavu u torbi ne nosi, alcače ! S ir B u r t e l : Ko si ti ? T r e ć i s t a r a c : Ja?... Ja sam brat trgovca Vajsija Bedr-Japoma. Ja sam čovjek, koji tebi ne bi nikada bio sklon, da si ne samo prvak, nego i glava svih prvaka. Kad bi za našu nepokornost tebi tražio ti svom silom samo od mene naknadu za sviju, nijesi u stanju ništa više učiniti, već da mi džan uzmeš. Kod mene nećeš naći ništa drugo. Da me okuješ u lance, ipak mi ne možeš objesiti na vrat halku prokletstva! Mo­ žeš mi obući mrtvačke haljine, ali ne možeš okaljati mog domovinskog čuvstva i ponosa!... Ja imam sa­ kriveno blago. Ali ne bih tebi kazao za nj, kad bih znao da ću do smrti u tamnici čamiti. Umrijeću, žrtva ću biti, ali ne dam više ni novčića poreza, nego što spada na s&ma mene. Jesi li me sada upoznao? Znadeš li sada, ko sam? — ti nezasitna zvijeri u ruhu civilizacije! Ako hoćeš, da ti još jedan put kažem : Ja sam brat trgovca lepeza Vajsija Bedr-Japoma! S ir B u r t e l : Dakle i ti si došao, da prikloniš šiju pod mač kazne? Hajde, prelomite život i ovoga buntovnika !... T r e ć i s t a r a c (odlazeći za vojnicima, klikne jakim glasom): Burtele!... Naći će se neko, ko će ovo sve od tebe naplatiti!... (Nastaviće se.) P r i z o r d r ugi . Pregjašni, osim prvog starca i dvojice vojnika. P e t i s t a r a c : Krivo smo mislili, da tebe Sire, ne izvješćuju tačno o našemu stanju. A megjer si ti sam po sebi jedno nisko i barbarsko stvorenje!... Tvoji službenici, da ne nastraduju sa tvoga brutalnog gnjeva, ne znaju šta bi radili. Ne preostaje im drugo, nego da ti laskaju, da špijune i da te sve više uzoholjuju. Ti hoćeš da od mrtvih ljudskih tjelesa praviš merđevine, uz koje ćes se uspeti do više časli, da te tuđe zabavlja vriska i jauk naroda, pored žuborenja potoka od narodne krvi i suza !... Ne npisli, nasilniče, ne misli, da ćeš ostati vječito vladar na svijetu! Doći će ipak jedan dan, kada će i tvome zlu biti kraj, kada ćeš pod vlast onih, koje danas tPačiš!... Šta je takvih na­ silnika ova crna zemlja požderala — pa će i tebe. A ti, koliko god bio silan, koliko god snažan, ipak ove zemlje s njezina puta povratiti ne možeš 1 Doći će vrijeme, kad će i tvoja grobnica stajati pusta — bez spomena, a tebe zmije i akrepi razderati u njoj! Tvoji dvorovi, ove denbelhane, sirotinjskim novcem podignute, ostaće puste iza tebe. Osim proklete grob­ XnrnjeHa. nice, na kojoj će narod — kamen po kamen bacajući — mogilu podići, neće ti nikakva traga više ostati ’IyBaj ce Ty<SepKyji03e! na svijetu!... noyu e h caujeTH S ir B u r t e l (vojnicima): Uzmite toga neposluš­ 1. HI t a je T y 6 e p K y j i 0 3 a ? nog lopova, vodite ga! Zgulite mu odijelo, na drvo ga za kose objesite i štipalima mu kožu otkidajte! 1. Ty6epicyjio3a je HajpacnpocTpaaeHHja đojiecT Ha Neka vidi, neka na smrti vidi, šta je kazna za onoga, CBHjeTy; nua je CTByAa Ha 3eM^>n n Moace CBaicor Aa 3ako se meni protivi i ko našoj vladi nije odan!... pa3H. Oa Ty6epKy^03e 6oayjy u h AO«ahe acaP e t i s t a r a c (vojnicima, koji mu priletješe): A BOTHH>6. poslije mi odnesite kosti i bacite pred to pomamno 2. CBaKH amo Haiuer Tnjejia Moace a» gćojih oa pseto!... (Burtelu): Kad mi je svakako od gladi umri­ Ty6epicyjio3e, a^iH Hajneiuhe h HajpaAnje Ty6epicy.i03a Hajeti, da bar ovako umrfem, tebe nahranivši — tebe, naAa Hama n.iyha h OHAa ce OHa 30Be jom u jeicTHKa, nezasitna zvijeri!... (Dva vojnika ga odvuku, šćepavši HJiH cymnga. ga ispod pazuha). 4. Ty6epKyjio3a je HajcupTOHocHHja ćojiecT Ha 3CM.ibii; T r e ć i s t a r a c (u uzrujanosti). Gle, poglavaru, oa H>e yinHpe CBHjeT BHiue Hero na oa Koje Apyre 6ojier ja nijesam gladan kao oni! Niti sam u oskudici. Sit cth, BHiue Hero h oa Kojiepe. CaMo oa Ty6epicyjiose sam do vrata, imam novaca više nego što mi treba. yM0 pe y Cpćajn oBaice roAime upocjeHHo 10.000, a ycaAli ne mislite, da ću pored toga iz svog džepa nami­ mom BaorpaAy oko 800 JiHga; a 6poj o6ojbejiHX oa Tyriti vam tražene daće za svoje seljane. N e! Ja ne 6epKyjioae paqyHa ce o6u«mo 10 nyTa Burne. dam svojih novaca čovjeku kao što si ti, koji ljude za 4. Oa nje-noKjnHor fipoja yMpji0 x ii3 Mel>y 15 h G0 novce ubijaš, daću ih djeci onih, koji u bijedi i osku­ roAHHc CBaKH Tpehn, oa npn./iHKe, yMpo je oA TyCepdici um iru! Kyjioae. �5. Ty6epKyao8a je 3apa3Ha 6oaecT h npon3Bo.-.tt je jeAHa Bp*io Ma.ia Kanua (r.M Ba n an 6aKuna), Koja ce caMO Kpo3 yBeanuaBajyke CTanao Moace Aa bhah . OBe Kanue »HBe n MHonce ce čamo y Tnjeay 6o.iecH»x anua; H3BaH h>iix Kanue Ty6epicyao3e Haaa3e ce noHajBniue y Bca.i»y3«nMa (h H3MernMa) Ty6epKyao3Hnx (jeKTHHaBnx) pajy. CnaKn Ajcank npamHHC, Koja ce nocanje TaicBOr paAa o6hhho CBaicn a »h no HaimiM KyhaMa Bnka, Mowe Aa hoch cooom h noH6Ky Kanuy TyoepKyao3e cumo bko je y Kykn 6nao jeKTnuaBnx ncno>yBaKa. 6oaecHBKa. KaAa ce obh Hcna,yBun Haaa3e Ha BaaacHHM nan oa cyHua 3a:caoH>eHHu MjocTHMa (sup. y CTaHOBHMa), 0HA» icanue Ty6epKyao3e Mory y muMa Aa name mecT »ijeceua oa npnaeKe; aan, KaAa ce ncno>yBun ocyme h y npax npeTBope, Ty6epKyao3He Kanue Mory joui AoCTa Ayro Aa ocTaHy y SKHBOTy n c npamnHOM a* aeTe no Ba3Ayxy. CaMO KaAa cy ncaa>yBun H3a '»ceHii cynHaHoj TonaoTH, oHAa Kanue TyđepKyao3e 6p3o yrnHy, jep ce Hcna>yBun Ha cyHuy 6p3o cyme. ^.anae cyHue y6eja Kanue Ty6cpKyao3e. Ceu cyHU* y6njajy Kanue TyđepKyao3e jom KO^naaa BOAa, jaK ue^, cbo icnceaime n Apyra Ae3 HH(j)eKunoHa cpeACTBa (KapSo.iHa KnceanHa, an3oa, cy6anMaT hta«) Kanue Ty6epKyao3e Mory ce Hahn join y ManjeKy (n oa Manjcica cnpaBO>eHit: cnp, KajMaK, 6yTep hta.) h »iecy Ty6epicyao3Hnx roBeAH^ Kojn hsm cay»ce 3a xpaHy. Bnao a» yAnmeMo Ba3Ayx, koju caApacn y ce6n Kanue Ty6epKyao3e, 6nao Aa ce xpamiMo nanjeKOMii Mecom Ty6epKyao3HHx HcnBOTnma, mii ce MonceMo 3apa3iiTn xy6epicyao30M. IIpeMa TOMy cbmkh oa Hac H3aoaceH je 3apa3H Ty6epKyao3e. J^TBpkeHO je, Aa cbbko hctbpto anue Ha cBnjeTy Hocn, n He cyMmajykn, y hckom cbom opraay Behn nan Man>n 6poj Ty6epKyao3Hiix Kanua; OBe Kanue y BekiiHH cayuajeBa He mine totobo HnuiTa CBOMe aoMakiiHy, aan koa MHornx oHe neKajy caMO 3roAHy npnanny Aa H3a30By 6oaecT. Ha Taj HannH o6janiH>aBa ce nojaBa Ty6epKyao3e koa H3BjecHnx anua, Koja cy aotab naraeAa-’ia cacBHM 3ApaBa. C Tora je aV^khoct cBaKor oa Hac Aa CTynn y OTBopeHy 6op6y c obhm HeBHAamiscM a Tano onacHHM HenpnjaTC.-beM. Ako je CBnjecT nojeAnHaua o uno>y n Ay3KH0CTHMa y MCHBOTy aoboo>ho pa3BnjeHa, oHAa ce OBa 6op6a MoiKe aaKo n 6p3o CBpmuTH y Hauiy icopncT, jep Ty6epicyao3a je jeAHHa 6oaecT, Koja ce Aaje aaxKO H36jekn. II. K a K o n o c T a j e t y 6 e p k y a o 3 aV a Ty6epKyao3a nocTaHe noTpebao je, npBO, a? Kanua Ty6epKya<.3Ha npoApe y Harne Tnjeao, Ty a» ce npnMH h nouHe Aa Kaaja. ^ e a cy raaBHa nj Ta, KojnM Kanue Ty6epKyao3c »iory a» npoApy y Harne T n je a o , a to cy: opraHU 3a Aucame (Hama nayka) u opraHH 3a na­ pere (cTOMaK n upnjcBa). 1. Kpo3 nayka Kanue Ty6epKyao3e npbAnpy y Tnjeao noMoky Ba3Ayxa Koju yAHmeMo. J' Ba3Ayx AocnnjeBajy Kanue Ty6epKyao3e o6hhho H3 ocymeHnx ncna>yBana, Kojn ce npnanKOM paAa nan KpeTa&a no noAy (Hnp. unuikema, noMCTama, Tpemema, najama, Tpuama, cKaicama, nrparna n y onmTe KaKBor janer noTpeca y icykn) Tpoino, y npax npeTBapajy h no Ba3Ayxy pacTy- K anue Ty6epKyao3e Mory Aa atTO no Ba3Ayxy n 6e3 npauiiiHe. KaAa 6oaecHBK Kamo>e nan kbab jacHo roBopn n an ce CMiije, oh Moace ca ciithhm KanomuaMa no>yBaiiKe, Koje o6anHo tom npnannoM ii3 H>r roBnx ycTa H3.iehy, Aa H36aun n Kanue cBoje 6o.nec.TH. C bbko, ko ce Ae on 6aii3y TaKBor 6oaecHHKa nan y co6n y Kojoj c npauiiiHOM nan 6e3 me a e re Kanue Ty6epKyao3e, Taj ke cnrypno Dpn A«caH>y Aa yHece y CBoje oprane 3a Ancame, nopeA Ba3Ayxa, jom n Kanue Ty6epKyao3e. M33dH Kyke Ty6epKyaoja ce He BpeHocn Ba3AyxoM. 2. Kp03 oprane 3a Bipeme (crojuic u upajeBa) Kanue TyoepKyaoi3 yaa3e y Harne Tnje io no«oky xpiHe. XpaHa Moace caMO cno.T>a Aa ce ynp.i>a Kanuaaa Ty6epKyao3e, 6nao oa nena>yBaKi 6aao oa pyKy jetCTHuaBinc anua, a Moace 6nTn 3apa»eHa, KaAa aponcTune oa 6oaecHnx auiBOTiifta, Kao Manjeno n Meco. E nao a& xpaHa Hnje HHCTa, finao Aa Haje Ao6po ncKyxaHa n an nencHa, MH MoaceMo c h>om n Kanue Ty6epKyao3e a» yHece.Mo y Ham CTonaic n upnjeBa. Oa sapaaceHor MaojeKa cTpaAajy noHajBame Ajeua. 3. Ma ce mo« 3 mo 3apa3HTn Ty6epKyao30M n 6es nocpeAHHKa. Ma HaimiM npcTnma AOAnpyjeMo CBaKOAHeBHo pa3He npeAMBTe, Kojn Mory 6nTn ynpa>aHii Ty6epKyao3HnM KanuaMa, (npeaucTaBame cTapnx KBbnra HapoiHTo je onacHo) n a n ce pyKyjeMo c 6oaecHHM anunMa, u OHAa Te HCTe mpcTe, He nepvkn u s, yH)cnMi y Hama ycTa h hoc (paAa nauKa&a Hoca n 3y6a, cncaa.a bpcrujv, rpiiAcema HOKTnjy hta); nan, ano ce c.iyacnMo CTBapmia Ty6epKyao3Hnx 6oaecHHKa (Kao: Mapana, nama, uauKaanua n APyro nocyije, MymTmcaa, unrapa, cbupaaa hta.) mh MoaseMO, ano Hncy npeAX0AH0 onpaHe nan ncKyxaHe, Aa npeHeceno Ha Hac u Kanue čoaecin. Jby6a>eH>e c đoaecHiiunMa je noHajonacHnje; npu .’by6.A>eH>y HajaaKme ce Ajeua 3apawvjy Ty6epKyao30M. obux 4. K anue TyđepKyao3e Mory Aa npoApy y Harne Tnjeao jom n Kpo3 Hamy Koacy: CBaica paHa n an y6oA Ha Harnoj koskh Moace a » nocayacn icanuaMa Ty6epKyao3e Kao oTBop 3a yaa3aK y Harne Tnjeao. H cto TaKO u myn.i.n 3y6n. O bo ce pje^e AemaBa. Bnao Ma KojnM HannHOM Aa itin u e n p o jp y y Harne Tnjeao, ano 0CTaHy y 3KHB0Ty, OHe ce HacTaHe y npBii HajbanMcn n a n 3a h.hx HajnoBO.T.Hiijn opraH n Ty ce nouHy Aa MHoace Ha panyn Tora opraHa, Kora nocTeneHo Harpn3aBajy n yHnmTaBajy. K oa Aieue Kanue TyHarne 6epKyao3e HanaAajy Hajuemke, npBO, Haanje3Ae oko BpaTa n n ay k a n an y Tp6yxy, a oAaTae nocanje hay y ociaae AnjeaoBe m je a a (nayka, kocth, upnjeBa, mo3bk hta .); koa OApacanx, HanpoTHB, oho ce HacTane OAMax y nayknua, a tck npn Kpajy aciiBOTa npeljy n y oc-Taae opraHe. 5. Ty6cpKyao3a ce pa3Biija o6huho aaraHO n Tpaje �328 Bpjio Ayro; 3a to BpnjeMe cbbkh Ty6epKyjo3Hii (JojecHBK mhoto Jana H3 CBoje OKOjnae. 6. CBaren OA Hac Moace ce 3apa3HTH Ty6epKyjo30M y CBaKO Ao6a crapocTH; a jn AaHac je yTBp^eHO, Aa ce 3apa3a Ty6epKyjo30M Bpinn o6uhho joni y A.ieTHH>cTBy. ^I ok je A0jeTe jom Majo, oho npoBOA0 Behii A0o epeMCHa Ha Kpo.iy CBOj’e Majne ( ujib AojKaae), Koja r a npn AHcaa»y ctbjho 3aAaxH>yje cboi' bm H3A0caHHM Ba3AyxoM, a aKo je đo.iecHa, h KJBpaMa CBoje đojecTB. ,iIon;flnje, KaAa noHHe Aa ny30, A0ieTe ce BP'10 Jano ynpj>a h CBoje npj>aBe npcie, Kao h cbo cTBapn Koje Ha^e Ha npj>aBOM noAy, yHOcn y CBoja ycTa; Ha Taj hbhhh Moace Aa yHece, 6ecBjecHO, h KJime pa3H0x 6ojecTH, na h Ty6epKyj03e. Haj3aA KaA noije y mKCjy AHieTe ce 0 Ty Moace 3apa3hth Ty6epKyji030M OA CBojnx ApyroBa. Hocunje Ajeiie HajjaKine A°60jajy Ty6epKyJ03e cja 6ya>aBH h Hepa3BiijeHH MjaAnka, a Hajnocjaje n cbh j.yAH kojh HeypeAHo acHBe. 7. Ty6epKy.io3a ce He Hacj>eljyje oa Ty6epKyjo3HBx poAHiej>a; Ty6epyjo3a ce A°60ja jbhho h CBaicn je 3a CBojy Ty6epKyj03y kphb caM, H3j3eBnin A.tenyi 3a yn.iy cy Ty6epKyjo3y kpbbji poABTejbH n 6ojecHBu;H, Kojn KJHije CBoje oojecTH pa36an;yjy CByAa oko ce6e. 4. rfe ryTaj CBoj Bcnj>yBaK, jep Moacein KyacHe kAbiIc npeHBjeiH n y npajeBa. 5. y3A P*aBaj ce oa Kauu>aH>a b KnxaH>a, n o rja bhto KaAa c kum roBopBui, a aKo ce He Moaceni y3Ap~ acaTB, a th mcthh npeA CBoja ycTa u hoc MapaMy h jh pyny h jh oKpeHB rja B y Ha Apycy cTpaHy. H cto to hbhb ii npB CMajaa>y h roBopy. K ju p e Ty6epKyjo3e He J d Aa*®CKO oa SojeoHBKa. 6. He j.y6B hhkot y ycTa, norjaBBTo AjeAy. 7. CnaBaj yBajeK caM y nocTej.B h He AonymTaj, aKo th je HKaKo Moryke, Aa y TBojoj co6u cTaHyje joni HeKo, norjUBBTO Ajen;a. 8. JeAH jBHjeK caM n He Aai Aa ce joni Beico tbojnM nocyi)CM h y6pycoM cjya«H. . 9. ^pacB ce hbcto (Tnjejo h OAje^o) H TBojc CTBapn He noKjan>aj hhkomc, npaje Hero hx Aof>po BCKyxam h onepein. Co6y TBojy He hhcth mctjom Bek BjancHOM KpnoM HaioajteHOM y n;eky h jh pa36j83KeHoj Kap6oJiioj khcojh h b . y co6h He a 0* 0 upainHHy, hhth Kpne ii CTBapn TpeCH Kp03 np030p. 10. He cTynaj y 6paK aok He 03ApaBinn. III. 1. ^TpMvH ce hhcto. PyKe, jn n e h ycTa nepn yBHjeK lipnje je ja ; He 3aBjaiH npcTe y hoc h ycTa; He rpB3H HOKTe jep hchoa HOKaTa HMa yBnjeK npj>aBmTHHe, Koja ce He CKHAa jaxKO o6hhhhm npa&eM. 2. He cjyw«H ce HiiKaAa c.TBapnMa Ty6epKyj03Hnx 6ojecHHKa; He 3aAp;«aBaj ce Ayro koa 6ojecHHKa hhth c h>hm jcAH, a KaA H3akeiu 113 itcroBe co6e a th OAuax onepn p’’ne. 3. PaAeHHi^H He Tpe6a HHKaAa Aa jcAy Y paAnoHHijaMa h npnje j e j a Tpe6a yBujeK Aa onepy c.Boje pyne h ycT». 4. XpaHa Tpe6a Aa je yBnjeK HHCTa n onpaHa (Boke h noBpke). Meco h MjnjeKO Tpe6a caMo KyxaHo jeCTH. 5. He ycej>aBaj ce y hob ctah, npnje Hero uito ra OKpenHiii h onepein. 6. H36jeraBaj CBa MjecTa rAje ce CBnjeT CKyn.T>a h rAje HMa npauiBHe, norjaBHTo KaijiaHe, MejxaHe h t . a - Moace A& sapa3H Bpjo y n y T C T B a 3a n y b a e oa t y 6 e p k j a o a e , Oa Ty6ep«yj03e MoaceMo ce oiyBaTii Ha ABa naHHHa: h jh Aa ce kjohbmo Ty6epKyjo3HBx KjHija, h jh Aa ceoe ocHrypaMo oa itnxoBor HanaAa. A. K johbmo ce Ty6epKyj03Hiix KJHija. IIomTO Ty6epKy,io3Hnx KJiiu;a iiMa noHajBHiue y Hcnj>yBijHMa, to je Ay*HOCT CBanor oa aac, 6ho 3APa« oho 6ojecTaH, Aa na3B Aa thx Bcnj>yBaKa niTO npnje HecTaHe H3 Hamer ApyuiTBa. ITj>yBaH>e no noAy Ha jaBhhm MjeCTHMa h Ma rAje HHjy npBCTojHO n jn je n o , a KaAa to nnHH Ty6epKyjo3HH 6ojecHBK, OHAa je to jeAaH 3johhh , jep OH thmo čuje OTpoB 3a c,Bojy nopoA0uy, CBoje npnjaTej>e h paje-io ApyinTBo. a. CaĐjeiB 3a Ty6epKyj03He 6ojecHBKe: 1. He iK&yj HHKaA Ha noA, HapoiHTo He j CTaHy h y onniTe rAje ce cbhjct CKynj>a. 2. K oa Kyhe n j.yj caMO y nj>yBaoBBity, y Kojoj ce Haja3H p336jaHceea Kap6ojHa h jh Koja Apyr a KHcejHHa (j h 30j ), Koja y6nja Kj0u,e Ty6epKyjo3e; a KaA nošeni oa Kyke, th noHecB M ajy i?enHy nj>yBaoHimy (noja TaKolje caApsKB KaKBy KHce.inHy) h caMo y a>y n.i>yj. n.T.yBaoHime Tpe6a npaTu CBaKii AaH, noniTO ce npeTXOAHo Ao6po acKyxajy y ue^y h jh khcc.iiihh ; a aKo Haje 3roAHO Aa ce Kyxajy, OHAa ce caApacaj nj>yBaoHiipe npocne y HyacHHK, a nj»yBaoHBija ce n p e jn je BpejoM boaom HJH pa36jaHceHOM Kućejuhom h onepe. 3. He n j.yj y MapaMy, a aKo to nonenaA ynHHiiui, OHAa niTO npnje oaun MapaMy y acI) Aa ce npoKyxa h jh je HaTonn pacTuopeHOM khcojiihom, na ohas h jh Hena ce OA»iax h onepe hah je ocTaBH y 3aceuan caAiiyK a ° n p a a a . Taoje pyoj.e Tpe6a Aa ce aaceCHO nepe. 6. CaBjeTH 3a 3ApaBe: B. KpnjenHMo c.Boje Tnjejo. Ma Kano 6p0acj>HBO rpyAc6ojHH yHHiirraBajh c.Boje Hcnj>yBKe, nnaK HekeMo huksa A'^CKaTH Aa kjhho Ty6epKyjo3e HiuHe3Hy cacBiiM ca j u pa aeM»i.c. 3 ato keMo MopaTH Harne Tnjeao HenpecTaHo Aa KpnjenHMo h oHBpmkyjeMo, Kano 6hcmo motjh y cb3ko A°6a AaTH aoboj >ho oTnopa HanaAHMa obiix KJima. To keMo nocTBkn: 1. A ko ypeAHo n yMjepeHo HvHbumo. 2. A ko ce xpaHBMo npocTo a j n aoboj>ho (xpana Aa je MjenioBHTa oa Meča, MjnjeKa h noBpka). 3. A ko ii36jeraBaMo ajKoxo.iHa nu k a (wu jkoxoj cTepe nocTej>y Ty6epKyjo3iiu). 4. A ko HMaMo 3Apan ctah. Co6a 3a cnanaH>e TpefJa Aa je n a j^ e n in a h HajnpocTpaHiija cTany. y » o j He �829 »peija A« 8yAe hh aanjeca, a , aacT npan nojn cano A paaaajs co6ny npam 0Hy a cnpjcHaBajj oyH»e u „a w x A» yby y co6y. C tbh Koja ce upe™ MHoro je a jp a s u ja oA cran a Koju ce B6 KpeBH. 5. A ko ce o6 m h < ,» „ upoero aM yr0AH0: HB cyBHuie jiaito, hb cyBHiue topao, hh cyamne nijeoHo oAnjeAo. M>WP * noAnecKe Koje cTeacy Tnjejo bPao ey loKOA.tnae sa 3ApaB^e. 6. A ko paHo AiijesceMo h pano yciajeMo. CaH Tpe6a Aa je MHpan b aoboa>ho Ayr, Aa 6bcmo y jyTpy, KaAa ycTaHeMO, 6bah oamophb, KpenKii b 3a paA cnoco6»n. 3 bto y Beqe mbao h paHo Reuepaj, onepu ce b npecevna py6.’be. H nocTeA.* hck * th je yBejeK qacTa. 7. CBaao jyTpo upu ymiibh H>y ncTpA,aj rpyAn CBje3KOM BOAOM H HeKOAĐKO nyTa Ay60K0 y8AaXHH Kpo3 HOC ubct Ii cejeac B83Ayx, Aa 6a npoBjeTpao cBoja nayha. 8. Ile p a paje.io Taje.io a ,6th BHiue nyTa a 3bmh 6ap jeAaH nyT HeAjeA>Ho. 9. f a l i l a catio Kpo3 hoc; aao je hoc 3anyiueH, oHAa ce Anjeun a» 6a r a oTnym0o. 10. PaA je Bpjio KopncTaH 3a pApaake, caMo aKO je oAMjepeH, Tanaa h ncnpeKBAaH mbaiih oamopom nor.iaBiiTo 3a BpajeMe jeAa. H o c ja je AHeBH^r paAa noMBui.taj Ha ho Hhu oamop H CBojy nocreA,y. U pa paAy He ah* b npauiBHy; aAH bko je paA Tanae Aa ce Mopa pbahtb y npaiuBHB, cHAa a p * h na Anuy Mapaay (a b nocAOAaBUH Tpe6a Aa ce CTapajy, a & ce npaiHHHa y paABOHBi^aua cuaH>n). c HHX KJBUa ti 3aT0 oBa JJBii;a jiaKme h qemhe Ac6njajy T.v6epKyjio3y. T \ 6epKy.io30 Hah-.iofteHa ,inua Tpe6a joui CTpoucnje Aa ce npuAP'i«aBajy ropH,Bx ynyTCTaBa a ceM Tora Tpe6a Aa HHae joui opo : Ajeuv Ty6epKy.i03HHX poABTe.ta Tpeoa OAMax no pob?H>y oABojaTB oa h>bxobbx poA0To.i.a u npeAaTn b x Ha H>eroHaH>e, bah icojoj sApaBoj nopoAiiuB, no MoryhcTBy Koja hcmkii na cc«iy, h,ih y noA>y, b .ib icaKBOM Hapo^HTOM 3aBOAy; Ajeua Tpe6a a « cy oABojeHa 6ap Ao CBoje Tpehe toabhc, jcp nocABje nocTajy jaqa n Mory 6o^te Aa ce 6paHe oa 6onecTH. TaKBa Ajeua Tpe6a Aa ey BHiue Ha noA>y Hero koa Kyhe; Tpc6a nx j* m oa paHC MnaAOCTii HnnnKaRiiTii Ha n p aae rpvAH x«iaAHOM boaom b TjejiecH j Bji5KoaH,e paAB onRpmhaBaita Tnje.ia. IIoinTo cy osa Ajepa qecTo ymho pa3BiijeHiija Hero o6 H«ma Ajeua, to bx Tpe6a pa 3yMHo o6y3AaBaTB y h>hxobhm TewH>a»ia a» iuto Binne 3najy b Hayqe (aHaqe TaKBa Ajeua n"AJie3»e o6nqHo 3ana.teH>y M03ra, Ty6epKyj03ii M03ra); y iiikojih Tpe6a, Man.e 5 mho a BBiue TjejiecHO, Aa paAe. 3 a OBaiCHy Ajeuy najnoAecHBje oy uiKo.ie y n«»A»y n.m iuyMii. yqiiTe.T, cBaKojaKo Tpe6a Aa je yBHjeK noTuyBo 3ApaB. ^ouHaje npH OApebnBaH>y npanua y »CHBOTy n 1136opy CTaJHor 3aHiiMaH.a poAHTe^bii b.iii TyTopB Taicne Aieue Tpe 6a a » boac paqyHa 0 u.HxoBoj caoco 6HoeTii b Aa um B36epy tukbo nocviOBe, koju ce Rpiue Binne Ban Kyke, Ha cjio6oahomc Ea3Ayxy, Hero y Kyku u 3aTBopeH0M njecTnMa; b .tb nocao r^je hcmb hh npaUniHe, hh AHMa, Bn B»iarr, hh xJiaAHohe, hh Be.tHKor APyuiTBa; nocao upu KOMe ce ne Ranpe;Ky nuyha ( hup . A(,xaTB, njeBaTa) hjib rAje ce 3 Hojn (Kpaj Baipe) b .iii rAje ce 11. PaAeHHUB, KOja cjeAckn paAe, Tpe6a nocAnje paAa a npnje coaBa&a yBBjeK a * ce npouieTajy hjib Aa ce Tje^ecHo Bjeac6ajy (6auaH>e KaiieHa, xpBaH>e, CKaKaae, Moace naKo HaaencTii (no boau , Ha npoMaxn). Tp«iaH>e, A naaae TepeTa, Becjiafte, jaxan>e b t . a )PaA Tpe6a Aa 6yAe TauaB Koju he KpnjemiTH a He Ty6epKyA03H HaK.ioiteHa Auua Tpe6a obo Aa 3Hajy, Aa TyđepKy«io3a Hiije HacA>eAHa 6oJiecf. Ty6epicy.io3HB TpomBTH THjejIO. Ty6epKy.no3u HaK.iOH>eHa ,inua ne Tpeoa Aa nocjepoAHTe.Tjii Mory Aa poAe cacBBM 3ApaBy Ajeuy; oHa ©y H3.io3KeHa 3apa3H a nocTajy Ty6epKy.i03Ha uemke n Aauiue hyjy Hii KaijjaHP, hh MejxaBe, hhth y onuiTe 36opoBe h caM o 3a to , idto acBBe y 6ah 3BBB b .ib Ha Kpu.iy CBojnx ApyniTBU hhth y3HMaTU yqemha y Becc.'biiMa 11 yjKHBa6oJiecHBx poAHTe.i>a. OAeoje ah ce oa CBojBx poAHTeA>a, H>HMa nor^iaBiiTo Hohy. O H a Mory u n je ^ o r BnjeKa ocTaTH 3ApaBa. IV. Jr n y c T B a 3 a a đ j e q e h>e i y 6 e p K y A 0 3 e . Ty6epKy*io3H oy HaK.ioH>ena yoniUTe Ajeua 6o^6 chhx CBaKy 6oAec.T UAyha Tpe6a 03011.1.H0 Anjenirni a» poAHTP.T>a: to cy o6nqHO c.ia6yH>aBa, BiicoKa, č^njeAa, TiijecHHx rpyAH Ajeua h M.iaAuhn; a s a © CKpotj)y^o3HB; He 6b upeui.ia y Ty6epKyA03y; to Tpc6a hbhiith norAaBnTO koa Aieue. 3a THM .inua Koja cy npe.ie»ca.ia Kojv TeuiKy 6o.iecT, a Ty6epKyA03a nAyka lio ^e bpao Ao6po au ce ii 3aii* HHcy ce aoboa>ho .injeuH^ia h aeroB a^a (nocunje BeuHKor Kam.’ba, Ma.mx 6orHH>a, aaua.’beiba n^yha h MapaMHue, jeun caMo aKo ce uouHe Ha Bpujeue h Kaico Tpe6a Aa TB(t)yca h t . A-)'» A8.T>ei AHua Koja ce 6aBe oko Ty6epKy- AHjeUH. 1. CBaKn Kauia.t, 6bo eyx bah BAaacaH, CAa6 bah JIO3H0X 6o^eCHHKa BAH C H.BMa 3ajeAHO 5KBBe (cpOAHHUB, jan, Koja Tpaje nsBjecHo RpnjeMO, e npeKHA°M bah 6e3 npnjaTe.T>H, ApyroBn, 6o.iHuqapH), bah ohh Kojn paAe npeKiiAa, cyMH.HB je; aKo ce H»csiy npnApy3Ke joui: 60TeiUKe nocAOBe y He3ApaBiiM arpaAaiia u npauiHHB, bah AOBB y rpyA»Ma, MaAaKcaAocT b bcabku yMop npeKO ohh Koja aciiBe y babskhum h MpaHHHM KyhaMa, Haj38A A»Ha, oABpaTHocT 3a jeAO, MpmaB.’bCH.e, AaxKa BaTpa cbu ohh kojh HeypeAHO jKHBe a koJb ce 0Aajy nnhy h npeA Bene, 3HojeH>e Hohy, bah aKo ce 6e3 HKaKBor noBOAa pa3BpaTy. nojaBU npn Kaiu.T»aH>y ham 6e3 H>era 11 no mhao K p im Ha 0praHii3aM obbx A0ua 0Aa6 je 11 Tpouiaa 11 Hnje ycTHMa: oam»x niiTaj .-ueKapa 3a caBjeT, jep ce cupeua y CTaH.y a» yBHjeK Aaie OTnopa HanaAHMa Ty6epKyA03- �330 h.ih je Bek Ty. je.iha 036n.i>Ha ćojecT ujyka (Ty6epKyjio3a). A ko .i>eKap He Ha^e HHUiTa eywn>nBO, oneT CMaTpaj, A» je CTaH>e TBora 3ApaB.ta HecHrypHO h onaceo, Te ce npiiApKeaBdj ropjiiix yuyTCTaBa. A ko jih naic HaljC a* cy th n.iyha HaneTa (ćo-necna), cha » HeMoj ryđiiTH npncye.TBo A yxa, jep 6yAU yBj'cpeH, a « ee Moacem H3AHje«jiiT0 . C^yiuaj caMo .teKapa, a 3Haj A°6po Aa Ty6epKyjo3y He .Hijene cauro „injeKOBU na anoTCKe; Hero hem Ty6cpKy.i03y jaKuie H3.iHjeniiT0 aKo ce 6yAem npnApasaBao u obhx ynyTCTaBa, Koje he joui AonyHimi TBoj .teKap 3a CBaKfi cjiynaj noHaocođ. ^pyniM pujennMa: CBaKii Tpe6a CBojy Ty6epKyjio3y caM A» .lajenu. Ha Taj HannH ćo.iecHHK hhhii AeojaKy A.V5khoct: npBO, CBojiiM npaBiuiHHM .injeneaeM oh cnrypHo rpeAH 03ApaB.iieH>y, tsko Aa ce 6p3o moace noBpaTHTii CBojnua paAH ncnyH>aBaK>a nopoAHH«nx h rpai)aHCKiix Aya«HOCTH, a, APyro: cbojhm pa3yMHHM noHainaH>eM 3a Bpnjeiue ćo.iecTH, oh uithth oa 3apa3e CBojy nopoAimy, npiijaTe.’be n ueje.no aPJuitbo. yTBp^eHo je Aanac, Aa oe Ty6epKy.no3a Haj-naKine n Hajopsce .mjerni y HaponuTHM 3aBOAHMa (đo^Heae, crna Topeje, no.’tCKe KOJioHnje, AiicneHcepa u t. a-), ko]iix AaHac uua totobo y cbbub APSKaBaMa Ha CBHjeTy y bc.iiikom 6pojy (y Hac y Eochu, Ha aca.iocT, HeMa hhjeAHora. — ypeAH. TajpeTa). Opn 3aBOA0 cy AP»«aBHe, onuiTiiHCKe H npHBaTHe ycTapoBe. y cBHua 3eMjbaMa nocToje jom h pa3Ha APyniTBa aa cy360jaH>e Ty6epKy.no3e y HapoAy, n oje cy m.ihhobh o6 ii 9ho cbh rpa^aHH, h PAPaBii ii ooAecHii. H koa Hac nocTojn oa crcopa ^pknnTBO 3a cya6njaH>e Ty6epKyji03e y BeorpaAy, c Tora je Ay*HocT CB0jy Heorpa^aHa, Kao h ocTa.inx cpnc.KHx rpaljaHa, a & 6yAy n.iaHOBH OBor ApyiuTBa, jep nOMaacyfcH ^iHjeneae 6o.iecHHX, uh iiithtiimo ii ce6e n 3ApaBC. „3A paB.i»e . Stiže haber Hasanaginici: „Vrat’ se natrag, Hasanaginice! U dvor ti sc kuga ugplila, Umoriia dvije kćeri tvoje!" Govorila Hasanaginica: „Bogami se povratiti neću, Da umori i obadva sina." Kad je bila na drugom konaku, Stiže haber Hasanaginici: „Vrat’ se natrag, Hasanaginice! U dvor ti se kuga uselila, Umorila oba sina tvoja!" Govorila Hasanaginica: „Bogami se povratiti neću, Da umori agu Hasanagu," Kad je bila na trećem konaku. Stiže haber Hasanaginici: „Vrat’ se natrag, Hasanaginice! U dvor ti se kuga uselila, Umorila agu Hasanagu!" Povrati se Hasanaginica. Kad je bila blizu b’jela dvora, Al’ iz dvora hodže i hadžije. Oni nose petero mejita. Najnaprijed agu Hasanagu, Pa za njime do dva mila sina, A za njima do dv’je miie kćeri. Kad to vidje Hasanaginica, Ona kuka kao kukavica: „Moji dvori, vi ostaste pusti, Nema jako age Hssanage, Ko će meni u dvore unići. Do dva sina dva moja sokola. Ko će majci jasin proučiti; Dvije kćeri dvije b’jele vile, Ko će sada majci zapjevati!" Pribilježio: Alija Med i tiić, Bijcljina. Narodne umotvorine. Hasanaginica. Dvore mela Hasanaginica, Dvore mela. dvor’ma govorila: „Moji dvori, vi ostali pusti! Evo danas devet godin’ dana, Kako nisam miloj majci osla." To govori, da niko ne čuje, Al’ to sluša aga Hasanaga, Pa govori svojoj vjernoj ljubi: „Opremi se, moja vjerna ljubo! Pa ti hajde svojoj miloj majci!“ Opremi se Hasanaginica, Ona ode svojo; miloj majci. Kad je bila na prvom komiku, 1 \ \ Vezak vezla. . . Vezak vezla l’jepa Hatka Usred čardaka, Vezak veze, suze roni, Platno poljeva. Ulazi joj Mehemede Djever najmlagji: „Šta je tebi, l’jepa Halka, Prve godine?" „Projdi me se, Mehemede, Djever najmlagji, Tvoja majka gr'ješna duša, 0 zlu besjedi — Da me ljubiš, Mehemede, Djever najmlagji 1“ �33 J Neva zaova. Vezak vezla neva i zaova Pod ružicom na zelenoj travi, Zaovica nevi govorila: „Nevjestice, biser-sevlijice, II’ si rasla bora gledajući, IP jablana drva visokoga, Ili vite jele plemenite, Ili majke njegu njegujući?’* Govorila neva zaovici: „Zaovice jorgovan-grančice, Nisam rasla bora gledajući, Ni jablana drva visokoga, Niti vite jele plemenite, Već u majke njegu njegujući — Rano me je u postelju slala, Rano me je na uranku zvala, Ne zove me grlom ni avazom, Već me budi feslidžana granom: Ustaj srce, rodilo se sunce, Oči moje, poiskočilo je!“ Pribilježio: Helimed Hodžić, učenje trg. škole, Bihać. \ L ista k . Književne i kulturne bilješke. Iz „Zvijezde". Na glavnoj skupštini islamskog akademskog društva „Zvijezde" u Beču, obdržavanoj 3. novembra 1911. izabran je slijedeći odbor: pred­ sjednik: Ahmelbeg Salihbegović, st. med; potpredsjed­ nik: Akif Muftić, cand. forest; tajnik: Murat Kapidžić, st. juriš; blagajnik: Osman Mehmedbašić, cand. juriš; odbornik: Pehim Baj rak tare vić, st. phil., a revizori: Omer Kajtaz, cand. forest. i Šukrija Kurtović, st. juriš. P rva m uslim anska nakladna knjižara. Ovih dana je agilni omladinac i Gajretov prijatelj Bećir Kalajdžić preuzeo knjižaru Gjure Džamonje u Mostaru, pa će je voditi pod istaknutom firmom. Knji­ žara se nalazi u Ričini ulici prema Stefanijinom šeta­ lištu, koja je snabdjevena novim knjigama i ostalim artiklima ove vrste. Mi ovu novu muslimansku usta­ novu preporučujemo mostarskom gragjanstvu, kao i svoj braći muslimanima u našoj domovini. D ruštvo napr. isl. akad. omladine u Beču „Svijest" obdržavalo je 27. oktobra t. g. svoju go­ dišnju glavnu skupštinu, na kojoj se je konstituirao novi odbor za škol. g. 1911./12. i to: predsjednik: Mu­ hamed Bajraktarević, cand ing.; podpredsjednik Alibeg Bašagić, cand. jur.; tajnik: Salih H. Baljić, stud. phil.; blagajnik Džaferbeg Dautbegović, cand. med. vet.; od­ bornik:.Hakibeg Džinić, cand. ing.; revizori: Ibrahim Pajazetović, stud. med. vet. i Hašim Šerić, st. med. vet. Irttihali dari-beka. Crna i nemilostima smrt kao da se je urotila protiv našega društva, te nam svake godine otima po jednu mladu silu. Tako nam je kroz zadnje tri godine ugrabila tri člana: rahmetli Kurta gića, Salihbegovića i najzad evo Hamdiju Salkovića. Prije nekoliko dana umro je naš drug Hamdija Salković u cvijetu svoje mladosti. U njemu je izgu­ bila „Zvijezda" jednog od najvrednijih i najsposobnr jih svojih drugova, a naš narod iskrenog patriotu i jednu silu, koja mu je mogla mnogo koristiti i od koje je imao mnogo da očekuje. Svršio je gimnaziju u Mostaru i otišao na poljoprivrednu školu, gdje se je živo i neumorno pripravljao, da jedanput ozbiljnim radom doprinese sreći i blagostanju svog naroda. Koliki nas je gubitak zadesio smrću našeg Hanrr dije, mogu najbolje uvigjati oni, koji su ga najbolje poznavali, a to su članovi našeg akademskog društva »Zvijezde«. Oni su ga poznavali kao pravi uzor vri­ jedna akademičara. Odlikovala ga je besprimjerna agilnost i energija i čvrsta volja za onakim ozbiljnim radom, od kojeg bi narod dočekao neke pozitivne re­ zultate, što bržu i što izdašniju pomoć. S toga »Zvijezda«, duboko ožalošćena nesmiljenim udarcem, ucvi­ ljenoj rodbini želi utjehu u nenaknadivom gubitku, a Hamdiji neka je laka crna zemlja! „Zvijezda". „Sličice i profili" od A., Hifzi Bjelevca; cijena 80 helera. Na osmini, 12o str., 14 crtica. Abdurezak Bjelevac je moj prijatelj. Ovo napo­ minjem obzirom na polemiku u javnosti za njegove „SI. i pr.“, koja se povela u nekim našim listovima. Ali ipak ne mislim ovdje prikazati njegovo djelo iz p r i j a t e l j s k i h obzira, već što držim, da je potrebno prikazati „Si. i pr.“ našoj čitalačkoj publici s gledišta i iz obzira naše književnosti. Naravno, dok kažem na š e , jasno je, da je tu govora o početcima prave književnosti. Takve vrste je i knjiga „SI. i pr.“ — me­ zimče naših dosadašnjih knjiga. U 15 crtica „SI. i pr.“ ugodno se čitaju „Po­ sljednji junak", „Povratak" i „U besanoj noći", malo težeg su štila „Njegova ispovjest", „Karanfil s njezina prozora" i „Put u budućnost", a najljepša novela je megiu njima „Amor". 1 druge su simpatične. Jer sve su protkane svilenom niti ljubavi, one uzvišenije i čiste ljubavi, za koju mudraci kažu, da je svjetlost i sunce u našem životu. Braća muslimani! Poklanjajte kiirbanske kožice „Gajrefu", čime ćete učiniti najljepše patriotsko djelo i najsevabniji čin! �Staništa ljubavi su u „SI. i pr.“ dvojaka. U je­ dan red pada prikazivanje čedne ali i iskrene ljubavi u osobama Fahre, Selme, Raife, Rebije i Sabihe, a u drugi red prikazivanje čarobne, silne i prisvajajuće ljubavi u osobama Iffete, Renee, Bisere. Sve su čestite, sve su uzorite; pisac ih crta s jednakom voljom, je­ dnakom simpatijom, kao da su mu vrline svake po­ jedine za srce prirasle. A u njega je src? toplo, veliko, „on je sve ljubio, src: njegovo nije niko mogao za­ sititi14 (str. b3.). I baš za to, što je kod Abdurezaka duša razvi­ jena i srce tako čuvstveno, meni izgleda, da nam je mogao pružiti par svijetlih, poetičnih stranica iz svoga života. Kod njega nema mračnih stranica, on ne voli govoriti i drugima o tegobama života, kojih svak i previše ima. On pruža čitatelju djelo, s čije svake stranice odsijeva lagodan pjesnički zanos, intimnost, puno srce čiste, bratske ljubavi za svakoga. Ja sam svakoj — uzbudljivoj strani književnosti, sklon, pa mi se s toga „SI. i pr.“ dopadaju. Nu kod „SI. pr.“ nije samo o tome govora. Kroz njih provejavaju i drugi životni potezi, tako, da nam se po nekad pričinja, da na tim lijepim slikama vidimo brižne crte po licu, Sjetne poglede, grčevite pesnice, na prokletstvo otvorene usne, s&milosne kretnje, snažne odluke — vatrene oči. Zadovoljstva u životu ne po­ kazuju se kao p o t p u n a zadovoljstva na svijetu, ona su tek časovita za uzorita lica Ahdurezakova, koja su čista, koja istinski ljube sve. Neuspjesi svode se na tihu rezignaciji^ znak mehke, poetične autorove duše, koja se u svima licima odražava... „Ona se tužila na svijet, na sudbinu" (str. 11) Samo tužila! Ovo je subjektivno crtanje. Dakle u „Si. i pr.“ nema općenitog prikazivanja karaktera. To je mana. Ali piscu, koji se prvi put predstavlja javnosti, dade se oprostiti. Šta više ugodnije je čitati retke, u ko­ jima pisac iskreno izlaže svoju poetičnu dušu, svoje veliko srce. Upoznamo ga, njegovi liniji osjećaji su nam simpatični — i mi ga zavolimo, jer vidimo, da nam je prijatelj svima, svakoga bi nas bratski pri­ grlio, sviju nas jednako na srcu nosi. „Pomoći bratu treba!" kaže na 77. str. Uzvišenija forma ljudskih osjećaja, kojima je čitava knjiga prepletena, nagnala bi me inače, kad ne bih poznavao Abdurezaka Bjelevca, da njegovo djelo, tu prinovu za našu književnost, prikažem s puno sim­ patija. Tako bih, da mi on nije lični prijatelj, prika­ zao „SI. i pr.“ s mnogo više hvale. Jer to zaslužuju obzirom na svoje uzvišenije forme ljudskih osjećaja, makar da oni osjećaji nijesu dovoljno mjestimice izo­ štreni. Ali im se temelj svukud nazire. U trećem redu je djelo „Sl' i pr.“ prepleteno žicama socijalnog života. Kao i drugi pisci, u kojih su pred očima veći ideali, visoki, veći od „svačijeg" poimanja, tako se i A. B. zanosi za idealnije forme života, a osugjuje mnoge predrasude, mnoge stege, koje potječu iz nerazvijene rutine duša, iz neoplemenjenih srca. Udara na njih, ne žestoko, jer to njegova mehkana duša ne podnosi, već u tihoj rezignaciji. Pri tom obraća najveću pažnju na nas omladinu — nadu našu. „Zar mi nemamo sve sposobnosti, da po­ stanemo veliki, da postanemo ljudi?" kaže na str. 41. a na str. 96. elegično rida: „Prolaze lijepi dani naše mladosti puni snage, samo na žalost bez cilja i svrhe!..." Socijalni položaj žene, jedno je od glavnijih pitanja, koja obragjuje. Obragjuje ga idealno, s mnogo sklo­ nosti. Tuži često na kukavne prilike, pored kojih još uvijek ostaju zatvorene duševne oči naše žene. 1 dok s jedne strane u tome pate, proživljujući ovaj svijet zaklopljenih očiju i s umjetničkog gledišta, prazna srca, dotle im se u okrutnim verigama tradicija za­ branjuje više puta ono, što ih iz budnog drijemeža potrese, zagrijavši im srce, otimaju se miljenici, više puta uzorni, koji bijahu tek navijestili svojim svijet­ lim pojavama dobra odgoja, što je i kako je lijep život duša, u koji bi rado svoje drugarice uveli. „Njega mi sudba bijaše odredila, a ljudi mi nudiš časti T velika imena" (str. 32). Pa kad se žensko za volju starijih sdruži s čovjekom koga po srcu ne osjeća blizu i tako se žrtvuje, a u drugu ne nagje priznanja, ne nagje ni razumijevanja, već nehaj i ponižavanje, onda nastupa katastrofa, ogorčenje, čemerni dani... „»Ti njemu pripadaš, a on tebi« On me ponizuje! 1 mi žene znamo ljubiti, znamo se žrtvovati, ali, se ne damo poniziti!" (str. 84) Teže psihologije malo se nagje u „SI. i pr.“.Tek tu i tamo se nazire. Političke tendencije nema, reli­ giozne ima na jednom mjestu, (koja je mogla i iz­ ostati, pa da ne bude — kao što je bilo — polemike i prigovaranja, možda najviše baš s toga). Abdurrezak Bje'evec mi je prijatelj! Ali ko god čita njegove pričice, lako prozre da je prijatelj i či­ tava našeg naroda, da mu ovaj na srcu leži, da za nj ima puno ljubavi, puno osjećaja. Osjetiće ga dakle i čitatelj da mu je prijatelj: intiman, odan — makar ga lično i ne poznavao. A sa prijateljem se intimno razgovoriti, držim, da nije skupo za par seksera, tim više, što s novcem — za koji se knjiga kupi — ne pomaže se pisac, već se izlazi u susret dobroj volji naših književnih radenika, da se obodre i da ustraju na korist svog što boljeg razvitka, a naročito na korist naroda, koji žegja za lijepom, naročito doma­ ćom, knjigom. U početcima smo još, ali bude li do­ prinosio svak ono, što ga spada, nadati se je boljem, Abdurazakova knjiga „Sličice i profili" toplo se preporučuje. U Sarajevu se dobije u svim knjižarama. JI Š. S a ra jli.. Braćo muslimani! Poklanjajte kurbanske kožice „Dajrefu", Cime ćete učiniti najljepše patriotsko djelo i najseuabniji čin! �333 G ajretov g lasn ik . Društvene vijesti. PRETPLATNICIMA USTA. Molimo pretplatnike, koji nam pretplatu još ne izmiriše, da to što prije učine, jer ćemo biti prisiljeni, da svima dužnicima obustavimo list. Onoj gospodi, koja poručuju na novo list, a ne pošalju pretplate, javljamo, da njihove porudžbine nećemo uzimati u obzir, jer lista više nećemo davati nikome na veresiju. Još jednom molimo, da nam se pretplata što prije pošalje, jer je ona tako neznatna, da je može i najsiromašniji platiti. P reseljen je društvenih prostorija. Od 1. novembra se je Gajret preselio iz svoga dosadašnjeg stana u Koturovoj ulici u novu kuću Gazi-Husrevbegova vakufa u Ćemaluši ulici kod hotel „Sarajeva11. Stan Gajretov se nalazi u Parterru kuće, a ulaz je iz Hadži Durakove ulice br. 2. Obnovljen ugovor za bez i pamuk. Koncem decembra o .. g. navršiće se tri godine odkako je „Gajret“ sklopio ugovor sa lifm^m „Haidenschafter Baumu'ollspinnerei und W eberei. u Trstu, kuj iip. Je spomenuta firma dobila pravo za proizvodnju beza i pamuka sa Gajretovom markom, a za koje pravo je firma plaćala „Gajretu* godišnji paušal od K 1000 (hiljadu kruna). Ugovor je bio sklopljen na tri godine, pa je prema tome isticao koncem ove godine. Taj ugovor je uprava društva ovih dana obno­ vila i produžila ga na daljnje tri godine, pri čemu se firma obvezala dosadašnji paušal od 1000 K povisiti za još 200 K, pa će prema tome društvo od ovoga artikla imati godišnji prihod od 1200 K (hiljadu i dvije stotine kruna), čime će ova naša narodna usta­ nova biti znatno potpomognuta. Javljajući ovo prijateljima društva mi apelujemo na muslimanske trgovce i potrošače, da ovu vezu spomenute firme sa Gajretom imadu u obziru, te da svoje potrebe u ovoj robi nabavljuju samo od firme: » H a i d e n s c h a f t e r B a u m \ v o l l s p i n n e r e i u nd W e b e r e i « T r i e s t , koja imadu najbolju rubu i veoma umjerene cijene. Braćo muslimeni, kupujte bez i pamuk samo sa Gajretovom markom ! Onim«, koji poručuju Gajretove bajramsk e r azgled n ice. Gg. koja nam poručiše Gajretove bajramske razglednice javljamo, da društvo nema više na zalihi ovih razglednica, a odbor društveni je za­ ključio, da ih više i ne nabavlja. Da donese taj zaklju­ čak odbor je rukovogjen time, što društvo ima vrlo malo — gotovo nimalo — koristi od razglednica, koje mora za gotove novce nabavljati, a prodavati ih na veresiju, koja se, na žalost, vrlo teško utjeruje. Tako je i danas mnogo njih, koji društvu od razglednica duguju prilične svote, a koje dugovanje ni kraj svih opomena ne htjedoše izmiriti. Tako je nastao vrlo hrgjav račun, koji pokazuje, da su ove razglednice koristile samo pojedinim »poštenim mušterijama" Gajretuvim i bečkim trgovcima, kod kojih su kupovane, a društvo je samo za badava radilo. Nu mi mislimo, da ove razglednice nisu ni po­ trebne, jer ima načina, da se i bez njih mogu udesiti bajramske tebrikjname koje bi donosile koristi Gajretu. To bi se moglo učiniti na taj način, da se na obične dopisne karte izlijepe Gajretove marke, od kojih dru­ štvo imade mnogo veće koristi. Takve čestitke ne bi bile ništa skuplje, nego bi mogle biti i jeftinije od razglednica, jer dopisna karta stoji samo 5 hel., a to je toliko koliko stoji marka, koja se mora na razgled­ nice prilijepiti. Razglednicu, pak koja je stajala 10 i 6 helera, zamjenile bi marke, kojih se može po volji, koliko se hoće, prilijepiti. Mi se nadamo, da će Gajretovi prijatelji, uvidivši da se na ovaj način može mnogo više koristiti našem Gajretu,-bez prigovora zamijeniti dosadašnje razgled­ nice ovakvim kartama sa markama Gajretovim. Osim toga mislimo, da se naši prijatelji neće naći uvrijegjeni radi toga, što je odbor društveni od­ lučio, da marke ne da nikom bez razlike na veresiju, nego samo za gotov novac, koji treba poslati odmah kod porudžbine. Gajretove marke staju samo 1 heler od komada, a knjižarama, i papirnicama — koje budu zahtjevale — daće se 20% rabata. Ova bilješka vrijedi kao odgovor onima, koji nam ovih dana poručiše razglednice za nastupajući Kurban bajram ! Novi pododbor ,,Gajreta“. Ovih dana je osnovan nov Gajretov pododbor u vezirskom gradu Travniku, na čelu kojemu je izabrana uprava od ovih lica: Muhamed ef. Kurt, muderis, — predsjednik; Salihbeg Idrizbegović, veleposjednik — tajnik; Mustafa ef. Kartal, imam — blagajnik; Hafiz ef. Begović — I. revizor i Mehaga Ćalić II. revizor. Srdačno pozdravljamo nove satrudbenike na pro­ širenju i ojačanju blagotvornih ideja Gajretovih, koje dobivaju sve to više pristalica u našem elementu. Gajretovi kalendari u pola cijene. ,,Gajret“ imade još znatan broj nerasprodanih svojih kalendara iz obje godine, pa se ovim javlja, da se ti kalendari mogu dobiti u pola cijene i to: po 75 helera u tvr­ dom povezu (prije K 1‘50) i 50 hel. u mehkom po­ vezu (prije 1 K). U ovim kalendarima može čitalac naći dosta lijepa, poučna i interesantna štiva, pa neće niko za­ žaliti ko bude ove kalendare kupio. A kada se zna, da će se i tim pomoći našem »Gajretu«, onda se nadamo tim većem odzivu kupaca. Porudžbine će se uzeti u obzir samo onda, ako �334 se novac pošalje unaprijed, jer na veresiju se neće kalendari nikome šiljali. D ion ice „Islam ske štamparije". Na pitanje nekih Gajretovih članova-utemeljača: da li bi društvo primilo dionice »Islamske štamparije« kao uplatu utemeljačine, odgovaramo, da te dionice primamo mjesto novčane uplate i da ih računamo po njihovoj nomi­ nalnoj vrijednosti — 50 K po komadu. Zabava u korist Gajreta. Novoosnovani pod­ odbor Gajreta u Travniku odlučio je, da priredi za­ bavu u korist Gajreta, pa se već u velike čine pri­ preme, da bi ova zabava ispala što ljepše i donijela što više koristi svojoj humanoj svrsi. Na zabayi će se predstavljati Bašagićeva drama »Pod Ozijom« za koju se već čine probe. Kad bude izišao detaljan program zabava mi ćemo se ponova osvrnuti, a za sada preporučujemo rodoljubivoj braći muslimanima i prijateljima musli­ manskog kulturnog unapregjenja, da ovu zabavu po­ sjetom i dobrovoljnim prilozima što obilnije potpo­ mognu. Iz adm inistracije lista. Pošta nam je još povra tila brojeve lista, kojUsu bili upućeni na ove adrese: L u t f i b e g S i j ^ r č i ć —Ahmedbegovgjak T u z l a , s primjedbom „unbekannt" (znači nepoznat) i ako se broj redovno do sada na tu adresu spremao i adresat bio dakle poznat. Me ha g a H. S e l i m o vić, V r b a n j a , K o t o r Va r o š , s primjedbom „bez broja ulice nepoznat. Na ovu adresu list se šžrlje od početka njegova izlaženja, i nikad se nije vraćao. Komična je primjedba g. pi­ smonoše, koji traži i u selu Vrbanji broj ulice. H a m z a Cor a bdi ć , Janj a , B i j e l j i n a , s pri* mjedbom: „Adr. befindet sich in Sarajevo Hanikah medresa" (znači adresat se nalazi u Sarajevu u Ha* nikah medresi). Pa i ako je pošta ovdje znala tačnu drugu adresu adresatovu, ipak nije broj njemu uru­ čila, nego ga vratila uredništvu. To joj je bilo lakše. M e h m e d a g a Alić, K u l e n Va k u f , s pri­ mjedbom: »Adresat in Kulen Vakuf unbekannt«, što znači, da je isti nepoznat u Kulen Vakufu. Kod ove adrese je naša administracija pogriješila u jednom slovu, jer je napisano Alić, mjesto Altić, ali je u jed­ nome malom Kulen Vakufu svaka' o moglo biti pošti jasno, da je ovo samo omaška, jer na adresu Mehmedage Altića list ide od početka sve ga izlaženja. Zato se jasno vidi, da »gosp. britveger« ima neki pik ili na dotičnog adresata ili na naš list. Molimo pretplatnike, čije smo adrese ovdje na* pomenuli, da nas izvijeste o svojim tačnim adresama, a apelujemo na poštansku direkciju, da područnim poštama, a naročito gospodi pismonošama, narede, da budu tačniji u svojoj dužnosti, jer nam je već do­ dijalo pisati u svakom broju ovu, nepotrebnu rubriku. Hloliteljinm stipendija. Još jednako stižu na društvo molbe pojedinih učenika, kojima mole Stipen­ dije. Mi ovim javljamo svima moliteljima, daje stavka za stipendije, predvigjena u proračunu, već odavno is­ crpljena, pa se ne može više nikome društvena Stipen­ dija podijeliti. Stoga su bezuspješne i sve molbe, koje se društvu šalju, jer se ove neće uzimati u obzir. Davne potvrde. — Darovi. „Zrno po zrno pogača". G. Svetozar Zrnić saradnik „Srpske Riječi1* po­ ložio je mjesto brzojavnog saučešća porodici rahmetli Suljage Sarača 2 K Gajretu. Družina Gjoke Protića priredila je zabavu od koje je 30% išlo u korist Gajreta. Ta zabava je do* nijela svotu od K 36.59 Gajretu. Prilikom ove zabave sakupio je Osman Gjikić poslovogja, dobrovoljnih pri­ loga koje darovaše gg: Dr. Mehmed beg Zečević 5 K, Jeft’an Hadži Lelečić 2 K, Izahar Z. Danon trg. 2 K, J. Neuer trg. 2 K; po 1 K: Risto Radulović urednik, »Pregleda«, Mihajlo Gjukić činovnik ljubljanske banke i Marko Grgjić činovnik »Herceg-Bosne«. Osman Asaf Sokolović, svršeni pravnik obvezao se je, da će nakon položenog ispita sakupiti za »Gajret« K 50‘— što je i učinio, sabrayši 58 K. Ove pri­ loge darovaše slijedeća gospoda i hanume. po 10 K.: Mahmutbeg Fadilpašić veleposj. i nar. poslanik iz Sa­ rajeva i hanuma Mahmubega Fadilpašića; po 5 K: g. Gjuro Gojaković činovnik zemaljske banke, Asimaga Hadžišabanović industrijalac, Mehaga Gigović trgovac i Muhamed ef. Mujagić šer. sudac — svi iz Sarajeva; po 1 K: Mehmed ef. Pašalić svršeni pravnik, Rasim ef. Čohadžić iz B. Broda, Omer Lutfi ef. Kapić iz B. Broda, Hafiz Muharem ef. Cirkinagić, iz B. Broda, Ismetaga Gigović, Jusufbeg Babić, Muhamedaga Salić trg., — svi iz Sarajeva. Za tim Ivan Jošić, Risto Vasiljević,Patrikije Rabren Karlo Romanić, Fritz Seichert, svi činovnici zem. banke, Hilmi ef. Hatibović šerijatski sudac, Haki ef. Ćurčić pravnik i Hafiz Ajni ef. Bušatlić kadija u Foči. Nurudinbeg Alajbegović povjerenik Gajretov u Kupresu položio je 1.80, koju je svotu sakupila Subha Huseinbegović megju ženjskinjama na krni mlade nje* zina brata Ahmedbega Huseinbegovića. Šaćir Sikirić, Abdullah Krivošić i Hafiz Hamdija Berberović učenici šer. sud. škole, obvezali su se sa* kupiti za vrijeme školskih ferija po lo K Gajretu, što su i učinili položivši Gajretovoj blagajni po 10 K. Huseinbeg Hadžić dnevničar kod kot. suda u Kotor Varoši sakupio je prilikom Ramazan-bajrama megju prijateljima i ahbabima u Skender Vakufu Braćo muslimani! Poklanjajte kurbanske kožice „Gajretu", Cime ćete učiniti najljepše patriotsko djelo i najseuabniji bini �335 K 18.50 Gajretu. Priloge darivaše: Huseinbeg Iladžić 2 K, Muharembeg Imamović K 1.50; po 1 K: Husein beg Dedić, Dervišbeg Šaćirbegović, Abdul-Azis Salibović, Muhamedbeg Imamović, Hasanbeg Rizvanbe' gović i Simo Celić; po 0.50: Derviš ef. Imamović, Derviš ef. Zukanović, Mustajbeg Hadžić, Hakija Ima­ mović i Gjuro Miljković; po 0.40 hel: Šaćir beg Ima­ mović, Mahdžub beg Ferhatbegović, Rešidbegović i Mustafa Pedić; po 0.30 hel: Ćamilbeg Aganbegovič i Ibrahim čorbić; po 0.20 hel: Hasan beg Imamović Bećir Pedić, Sulejman Aganbegovič, Hrustan Imamo­ vić, Šemso Imamović, Osman Pedić kovač, Adem SaIihovič, Merdan Begić, Husein Krkić, Derviš Hadžić, Ibrahim Julardžić, Husein Hadžić. Abdullatif ef. Mušanović, Šaban ćeleš i Ahmed Begić. G. Ilija Popović trg. iz Stoca darovao je prilikom posjete društvene kancelarije K 5. Islamska čitaonica u Bileći poslala je iz kašice koja se u istoj nalazi K 6. Salihaga Prohić trg. iz Konjica darovao je Gaj­ retu mjesto brzojavne čestitke Hašimbegu Badpjeviću prilikom njegovo unapregjenja za sud. tajnika svotu od 2 K. ćarriil el. KaramehmeđoVić narodni poslanik položio je 2 K, koje darovaše: Košta Gjebić-Marušić 1 K i jedna muslimanka iz Gorice kod Trebinja 1 K. Muharem Kulenović uč. šer. sud. škole obvezao se je sakupiti za vrijeme ferija škloskih 10 K Gajretu, što je i učioio položivši istu svotu Gajretovuj blagajnici. Ibrahim H. Jusufović iz Bos. Gradiške sakupio je prigodom sunečenja djece kod Ibrahim ef. Kjzarčanina K 6.90. Priloge darovaše po 1 K: Hadži Mehmed Sokol M.uharemaga Vehabović; Husejnaga Catić 0.50 bel; po 40 hel: Mehaga Mulalić, Mehmed Mulalić i Mahmut Softić; po 0.30 hel: Ibrahim Šapčanin i Hasan Hadžibahtić; po 0.20 hel: Mustafa Hadžibahtić, Muhamed Šabič, Ibrahim Hadžijusufović, Haoan Isaković, Osman Šiljak, Mujaga Herceg, Alija Džaferović, Muharem Ljubijanac, Zaim Šiljak, Hasan Mahić, Osman Bejtović i Alija Teljigović. Zulfaga Mrzić kondukter tramvaja sakupio je na sijelu kod Mujage Imamovića K 6, koju svotu je po* ložio Gajretovoj blagajnici. Neka je čast, hvala i priznanje svima plemenitim prilagačima kao i sakupljačima ovih humanih priloga. M a .™ iv ia c H JiJK . TypcKH 6yjpeT. Typcna B ja^a je no^Haje.ia nap.ianeHTy 6yyeT 3a HAyky roAUHy, icnja h3Hocii 34,111.361 .iapa pacxoAa a 30,452.604 Anpe npaxoAa. IIpeMa -rone ke oBoroAiiuiH,H 6yyeT TypcKe uapenime nMaTH npeKO 3 '/ 2 MiiAiijyHa Aepa AC<J)HHHTa, iuto noica3yje 3 a npeico 4 M0.mjyna Ae^muiTa Maite nero y Aan/'Koj toauhu. O a pacsoAa y 6yyeTy o r n a ta 8 MimnjyHa .m pa KpyHa) Ha BojcKy, a VI j MH.injyHa Aiipa na iiapHHy. (160 mha. PaT y TpHiio.iiicy. C bc BajecTH 0 TamijaHCKoj 4).ioth h aKunjn TaAHjaHCKe (}).ioTe y ErejcKOM Mopy i’Aacc joui yBHjeic, KaKo ce toahico u to.hiko Ta.mjaHCKiix Aalja buahao H3we^y Tora u Tora ocTpBa h Kaico ao caA Hnje y ErejcicoM Mopy OTno'ie^a HimaKua aicunja. OHaj aho TaAnjaHCKor jaBHor MuuiA>eH>a, Koju je 3a 6e3oo3upaH paT c TypcKo»x, Bek je He3aA0B0Ji>aH, h y hckhm Ta.a0jaHC.KHM AiiCTOBHMa Bek ce no«HiH>y Aa AH»y npoTecm npoTH heoaayhhocth TajiHjaHCKe BJiaAe y norjieAy aicgnje Ta.aiijaHCKe paTHe MopHapeue y ErejcKOM Mopy. O nocpeAOBaH>y BeAJiKiix eBponcKux cn-aa 3a ycnoCTaB.a>an>e Mnpa H3Meky IPraAnje u TypcKe, Ha Koje H3r.aeAa Aa acyAHo neKa TaAiijaHCKa BAaAa, roBopn ce Aa* Hac MHoro MaH>e, Hero ihto ce roBopiiAo obux AaHa. O OBaKBOM nocpeAOBaH>y He roBopn ce, AOAynie, y ajBHOCTH MHoro, aok ce [6apeM He ctboph KaiCBa no3iiTHBiia ocHOBa, Ha Kojoj 6h ce nperoBopn 3a Miip MorAH noBecTH; aa h 6ara to , ihto ce jcAHor AaHa nojaBA,yjy najo3điiAHiije BHjecTii 3a nperoBope o TypcKO-T8A0jaHCKOM Miipy, Aa Apyror A0Ha CBn noTnyHo 3a6opaBe Ha h>h x , CBjeAOHii, Kano nene BeAHKe cn.ie y EBponH HMajy pauyH8, Aa ce TypcKo-Ta.7mjaHCKii paT o'ierHe mhao fflnse Hero mTo je to npeico noTpeČHo. Hene ApacaBe, Koje npiibhaho Hiicy hh Hajinaifce 3iiiHTepecoBaHe y obom paTy, xTjeAe 6 h TaKoljep Aa 03ByKy H3 H>era h 6khx ho3h t h b HHx KopiicTn 3a ce6e. lip n je KpaTicor BpeMeHa paiuiipnAH cy ce 6 h .h i r.iacoBe, Kano EHr.iecKa Tpaacn oa MraAnje jeAaH aho Tpnno.iHca, Kojn rpamiHii ea EnmTOM. C ah^ hb 3axTjeBe nocTaR.ta caAa h cI)pam ycK a 3a jeAaH aho TpnnoAHCa, Koja rpaHnHii c TyHncoM. ^ p y r e Hene AP^aBe paqyHajy oneT Aa ke Henrro aočiith, aKO TypcKO-TaAHjaHCKu paT noTpaje uito AyJKe, h aKO ce JTraAnja y H>eMy HCTpomn. BeAHKe eBponcKc AP’KaBe AP3*^ ce, AaKAe, nepcjmAHo y obom paTy. OHe cy ce ApraaAe h npeMa TypcKoj KaA je y TpimoAHcy 6yKHyo paT; ohg ce TaKo AP»ie caAa npeMa IlTaAuja, KaA 6n Hia.mja 11 Te Kaico aceAHAa, Aa ce paT CBpniH 11 Aa joj H6 upnn h A a^e BojHy h (|)HHaHcnjcKy CHary; Be.mKe eBponcKe cn.ie AP^a-^e cy ce, y ocTBAOM, c.inHHo y CBHMa cahhhhm npiiAHKaua! OHe, AaK.ie, HacTaB.i>ajy CBojy TpaAHgnoHaAHy noAUTOKy. Eop6e y TpnnoAncy ce npoAyacaBajy, aah y nomA.eA«>e BpiijeMe Hnje 6hao hh jeAHe OAAyHHe 6iiTKe. To cy ČHAa MaxoM napicaite ca npoMjeH.'bHBOM cpekoM. JeAaH THAHjaHCKH aepouAaH, Kojn je CAy5Kiio Kao H3BHAHima, nao je y pyKe TypaKa. H 3 II^apnrpaAa AeMaHTyjy BnjecTH, Aa jaHCKH ćpOAOBH n an aan n a ApxnneAar. cy TaAH- roBopn ce, Aa ke TaAiijaHCKa bahah npuje Hero noHHe aKiuijy y JerejcKOT Mopy, jh jt h t h yATHMaTyM TypcKoj paAii npii3iiaH,a aneiccMje TpnnoAiica. �336 G ja k : Mast. U č ite lj: I još šta? Gjak se misli U č ite lj: No, pa šta je ono u jastucima kod kuće? G ja k : Stjenice, gospodine. yBjepaBajy, Aa he TaAujaHCice B.iacrn yKAOH0Taa3 TpanoAiica cbb ohc hobhhbpp, Koju ho DHiuy BBMa no BOA>n. JaB.*ajy 03 Bepnm : Ha MuJiana ftosase obb bh- jecm : OA-iaaaK Tpyna y TpnaoAac HenpecTaHO Tpaje. TaKo cy HeAaBHo otkidao njeuiaaKe perKJieHTe 03 A ackcaHApnje h TypcKe. TaAHjaai kh ahctobh jaBA>ajy 0 ca3HRy pe 3epBHCTa 03 roA- 1887. 0 1888. a * 60 ce Ta.mjaucKa Bojna cHara nojasana aa eBeHTyaAHy aKgHjy H3BaH TpinoAiica. Y TonyncKOM apceH8Jiy y Hany.T>y je, KaKO jaB.ija akct nSecol9 a, uipaljeHO x 0A>aAy KOMaAa rBO3A6H0x nocyAa 3a BOAy, y Kojima 611 ce HOCHAa boas 3a BojcKy npn Aa.’t.n>eM npoA0paH>y y yHyTpauiH>ocT Tpa noAoca. K hko je orpaHaseHa ca >6 »Aa uiTaMne y HTaA0ja y nor.ieAy nacaH>a 0 paxy, Haj6oA>e rcapanrepKUie okoahoct, uiTo je no/miuija y <J>AopeHH0 3anA0jeH0Aa naTaBy Haiv.i«Ay Ancia „Nacione", Koja je aohbo jeAHy Ma.iy HeaoBo.7bHy 3a TaaajaHe BajecT ca paTuuiTa. 0,ipei;ao ce npHjecTOAa. H3 JIoaAOHa cthsko bhjccT, Aa ce cyATaH oa 3aH3a6apa oApercao npnjecioAa n Aa he ra HacA0jeA0Tn a.croB cTpan. EnrAecKH Kpa.i, y HHAnjn. EHrAecun icpa.i. KpeHyo ce c Kpa.’LBiioM 3a HHAajy p»An KpyHHcan»a. O h nyiyje Ha napo6poAy ,,MeA0Ha • 3ji Bpajesie H>eroBa OA' cycTBa 3aMjeH>0Bahe ra y BAaAapcicoj AyatH0CT|1 H8P°“ MHTH oa6«»P, y KOBe ce HaAa3e HaA6acKyn KaHTep6np0a, AopA KaHneAap, aopA npeAcjeAHfiK Tajaor BHjeha a BojBo^a oa KoHayna. Bale i dosjetke. U kupeu. Ć e rk a : Pomisli, mama, onaj nepoznati gospodin, koji je bio s nama u kupeu, poljubio me je kad smo bili u tunelu. M ati: Ali, djete, zašto mi to nisi odmah rekla, ja bih ga zbog takve drskosti tužila. Ć erka: Ja sam mislila, da će doći još jedan tunel. Čista kuća. U č ite lje : Kakve koristi imamo od guske? G ja k : Pečenje, džigericu itd. U č itelj: I? Pogodio. Mikoš sretne svoga prijatelja Janoša i reče mu radosno: — Treba da mi čestitaš, dragi prijatelju: postao sam otacl — Je li muško? — Nije. — Onda je kćer! — Jest, kćer je — ali odkuda ti to znaš? Poruke i odgovori uredništva. J. B e ć i r o v T. La l i ć . Vaša „Maštovna idila** dokazuje, da Vam pri stvaranju stihova sve više radi nego-ii m a š t a . Gdjica Š. K., kojoj ste ovu 'pjesmu posvet'li, imaće o Vašem pjesničkom geniju mnogo bolje mišljenje, ako stvar ne objelodanimo. Sloga ovu »Maštovnu idilu« i strpasmo u koš ko i svaki d r u g i sastav loš. A. I. T. Ni ljubav prema domovini ni prema drugu nije Vam uspjelo opjevati onako, kako bi tre­ balo, pa da se ti izražaji ljubavi mogu preko javnosti saopćiti. Stoga Vi te osjećaje izrazite usmeno: drugu, lično, a domovini, možete preko tam. muhtara. N. H. T. — Od poslatih nam stvari nije nijedna za javnost. I Vama moramo napomenuti onu raniju našu primjedbu, da nisu ni sve narodne umotvorine. N. — Želite, da Vam se opširnije odgovori, za­ što se Vaši radovi ne štampaju. Mi smo Vam jedan­ put na ovome mjestu javili, da su Vam one dvije pjesme otišle u koš, a sigurno ne radi toga što su bile dobre. Sudbina onih dviju pjesama postigla je i sve ostale radove t. j. o t i š l i su u koš. Toliko Vam mi možemo odgovoriti, a ako želite još opširniji odgovor, a Vi one riječi „otišli su u koš“ ispišite više puta i čitajte ih kao odgovor. r -\ Prva m u s l i m a n s k a n a k l a d n a k n j i ž a r a M uham ed A K a lajd ž ića snabdjevena je sa svima knjižarskim i papirničnim artiklima. Parudžbine se izvrSuju brza i tačno, a cijene se računaju umjereno. 1 M o sta ru f ----------- -----C> St 3a ypcAnmniBu OArouap«: Ucaan 'L iikhI,. - Islamska dion. Štamparija. - V v_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ r ■ ■ ■ (S, A B ek ira Za uredništvu odgovara: Usman (ijlklć � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e493a241958cb08958fdd4a47dd38ce9.pdf a71cac1ad199ab3e29b3d19426989293 PDF Text Text BPOJ 23.-24. BROJ I M lll H A I T . P O P I S A T a jp e T Gajret jm C T 3A ^PyinTBEHE nO CJIO BE H 3A HAPO ^H O IIPO CBJE'RH BA IBE. L IST ZA DRUŠTVENE PO ­ SLOVE I ZA NARODNO PROSVJEĆIVANJE. H 3JIA 3H CBAKOT 1. h 15. _ — y M JE C E D ,y .------- IZLAZI SVAKOG 1. i 15. -------- U M JE S E C U .---------- B.gacHHre: flpyinTBO »P ajp et - ypeztHHK: Ocuian 'Lnicnh. — Vlasnik: Društvo „G ajret“. - Urednik: Osman G jikić. CAPAJEBO,l i 15. AeipKtipa 1911. H b j e h a j e .n n c T y : aa Bocny h Xepi;eroBHHy a AycTpoy r a p c « y MOHapxnjy, aa HJiaHOBe, Tajie6y, yMeHBKe u T e s a n e 2 K , 8 a H e a ^ a H O B e 4 K roflnniH>e. 3 a CBe o cra jie seuA e 1 0 ^panaKa. IIoje^BHH 6pojeBB CTajy 2 0 xeji. HenjiaheHa ; e iihcmu ne npnMajy, PyKonuca ce B6 B pah ajy . - IIpeTnjiaTa h pyKonBca maji.y ce Ha a ;ip e cy: „ r a jp e r " — CapajeBo. Na završetku godine. Današnjim dvostrukim brojem (za 1. i 15. decembar) šaljemo našim post. pretplatnicima posljednji broj za ovu godinu. Qyjm brojem „Gajret" navršava drugu -godinu svoga izlaženja u reformisanom izdanju i svoga rada na prosvjećivanju naroda. Pa da Ii je za ovo kratko vrijeme svoga djelovanja „Gajret" imao uspjeha? Mi ćemo na to pitanje odgovoriti ovim kratkim podatcima: Početkom godine 1910., kada je izišao prvi broj reformisanog lista, „Gajret" je štampan u 1500 primjeraka. Odmah u polovici iste godine broj primjeraka se je morao povećati na 2000, a početkom ove, 1911. godine, izdanje lista je ponova po­ većana na 3000 primjeraka, koliko se i danas štampa. Ovo povećanje broja primjeraka, najbolje svjedoči, kako je list „Gajret" svojim pisanjem pogodio prave potrebe našega ele­ menta, koji ga je toplo i objeručke prihvatio, našavši u njemu ono što je našem svijetu po­ trebno: lijepe i zanimljive lektire, dobre pouke i zdrave duševne' hrane, koja oplemenjuje. Stoga „Gajret" i jeste najrasprostranjeniji list od svih dosadašnjih i sadašnjih naših listova ma kojega pravca tako, da se on može na­ zvati narodnim listom u pravom smislu te ri­ ječi. Jer „Gajret se čita u svima slojevima na­ šega elementa i on je prvi uspio, da postane list naše porodice, u kojem je naše ženskinje j» SARAJEVO, I h 15. decembra 1911. C ije n a je lis tu : za Bosnu i Hercegovinu i Austro­ ugarsku monarhiju, za članove, talebu, učenike i težake 2 K, za n e č la n o v e 4 K godišnje. Za sve ostale zemlje 10franaka Pojedini brojevi staju 20 hel. Neplaćena se pisma ne primaju rukopisi še ne vraćaju. — Pretplata i rukopisi šalju se na adresu: „Gajret" — Sarajevo. našlo za sebe zanimljive lektire i valjane pouke; „Gajret" je prvi uspio da postane list naše školske omladine, koja ga listom čita i koja u njemu pokušava svoju literarnu snagu; on je prvi list, koji je uspio da prodre megju naš seoski živalj, koji je takogjer u njemu našaozdrave duševne hrane i sve to više ga pri­ hvaća i čita. Jednom riječi „Gajret" je postaoopći naš list, koji je pogodio prave potrebe našega naroda. Društvo „Gajret", koje se brine za kulturno podizanje našega elementa može sa ovim konstatacijama biti potpuno zadovolj­ no i list „Gajret" uračunati u jedan od naj­ većih svojih uspjeha. S Božijom pomoći mi ćemo izdavanje lista i nadalje produžiti, te ulazimo u treću go­ dinu s velikim pouzdanjem i čvrstom vjerom, da nas u njoj čekaju novi uspjesi, te da ćemo broj pretplatnika i čitalaca Gajretovih još više povećati tako, da zbilja ne bude nijedne mu­ slimanske porodice, koja nema Gajretova lista. Društveni odbor je pak sa svoje strane učinio sve, da list može i najsiromašniji dobivati, jer cijena od 4 K (za nečlanove i ustanove) od­ nosno 2 K (za članove, težake, talebu i uče­ nike), tako je neznatna, da je pružena moguć­ nost svakom muslimanu, da postane pretplat­ nikom lista. Neprijatno nam je, što govoreći s pohva­ lom o uspjesima lista, moramo da pokudimo, makar i onaj mali broj naših pretplatnika, koji �838 pri svemu tome, što je cijena listu tako nez­ natna, svoje pretplate ipak zanemariše. Mi stoga ovim ponovno pozivamo dužnike, da svoje dugovanje podmire. Osim toga pozivamo sve pretplatnike, da nam unaprijed pošalju pretplatu za 1912. godinu, jer smo odlučili, da poslije drugog broja iduće godine šiljanje lista obustavimo svima onima, koji pretplatu ne pošalju. Završujući ove redove mi ovim srdačno zahvaljujemo svoj braći i sestrama, koji su nas svojom saradnjom potpomagali, pa se na­ damo, da nam se ta pomot neće ni u idućoj godini odreći, nego će se, naprotiv, broj saradnika još više povećati. Saradnicima i pret­ platnicima naš bratski mahsus selam! Ur e dni š t vo. Ne zaboravite ,,Gajret“. Rat u Tripolisu, koji je kraljevina Italija na podmukli i hajdučki način izazvala, probu­ dio je interesovanje u čitavom islamskom svi­ jetu, pa je prirodno, da i muslimani Bosne i Hercegovine sa najvećim interesovanjem prate dogagjaje u toj islamskoj zemlji i turskoj po­ krajini. Isto tako je i pojmljivo i prirodno, što su se bosansko-hercegovački muslimani pri­ družili ostalim muslimanima u svijetu, pa ma­ terijalnim prinosom priskočili svojoj braći u pomoć i potpomogli humano i rodoljubivo društvo „Crvenog polumjeseca", koje se stara za ranjenike i sirotinju poginulih boraca. Lije­ pom svotom od blizu 200.000 kruna, potpo­ mogli su bosansko-hercegovački muslimani svoju braču u nevolji i to humanitarno djelo može našem elementu da služi na čast i po­ nos i da prilagačima bude u sevab upisano! * Katastrofalni požar u varoši Visokom, koji je ovih dana bjesnio i preko 200 porodica s kućom rastavio, pobudio je u srcu čitavoga našeg naroda tešku tugu i ožalostio svakoga sina ove zemlje i naroda. Stoga je i prirodno što su bratska srca toplo zakucala i što su braća sa svih strana priskočila svojoj postradaloj i nevoljnoj braći u Visokom u pomoć. Odbori za prikupljanje sredstava za pomoć pogorelcima visočkim obrazovani su na svima stranama i braća daju izdašne priloge na ovu humanu cilj, a to može našem narodu da služi samo na čast i ponos i da plemenitim prila­ gačima ovih humanih priloga bude u sevab upisano! * Mi dakle, nemamo ništa protiv davanja ovakih humanih priloga, nego naprotiv možemo takve činove samo pozdraviti i radovati im se. Ali pri svemu tome je namjera ovim re­ dovima, da povodom sakupljanja ovih priloga izraze žaljenje na jednu činjenicu, koja nas ne može da ostavi hladnima. Naime, naše društvo je u posljednje vrijeme, baš odkako su se po­ čeli sakupljati ovi prilozi, počelo da osjetno trpi na svojim prihodima tako, da se uprava mora opravdano da brine za izdržanje društva za ovu školsku godinu. A ta briga i plašnja uprave društvene je sasvim opravdana, jer „Gajret“ je, kako je poznato, upućen najviše na milost dobrih ljudi i rodoljuba i na tim idealnim podlogama društvo pravi i svoj godiš­ nji proračun, koji za ovu godinu predvigja oko 50.000 kruna izdataka na stipendije i druge potrebe. Tu svotu je društvena uprava ove godine čak i prekoračila, da bi mogla što bolje izaći na susret molbama siromašne naše omladine u školi i na zanatu, a osim toga je dala nekoliko hiljada kruna zajmova visokoškolcima iz društvenog kapitala samo da . bi mogla što većem broju molbi udovoljiti i što veći broj naše omladine poslati na izvore nauke. Stoga je sasvim pojmljiva zabrinutost dru­ štvenog odbora, koji se naravno mora plašiti deficita. A taj deficit bi bio neizbježiv, ako bi društveni prihodi i nadalje bili ovako slabi kao što su za posljednjih mjesec i po dana, jer bi bilo nemoguće pokriti sve društvene rashode. Radi toga se u upravi društva i jeste porodila jedna misao, koja bi imala vrlo štetnih poslje­ dica, a ta misao je, da se na koncu prvog semestra oduzme izvjesni broj Stipendija i even­ tualno privremeno obustavi Gajretov list, kako bi se na taj način rashodi umanjili i time se �339 izbjeglo deficitu, koji inače neminovno pred­ stoji. Nama je veoma neugodno, što moramo sa ovim žalosnim konstatacijama da izagjemo pred javnost, ali držimo, da je mnogo bolje reći otvoreno istinu, nego li je prošućivati. Uosta­ lom mi se nadamo da će ove izložene činje­ nice imati uticaja, pa da će prijatelji Gajretovi priskočiti društvu u pomoć, zauzevši se svim silama, da se prihodi društveni ponova dovedu u normalan kolosjek. Po našem mišljenju bi bilo najbolje, kada bi se priregjivale Gajretove zabave, koje bi društvu donijele onoliko prihoda za koliko su redovni prihodi društveni podbacili. Pododbor društva u Travniku je ovih dana priredio jednu takovu zabavu, koja je donijela preko hiljadu kruna „Gajretu", pa neka ovaj primjer travanjskog pododbora služi kao ugled i ostalim pododborima, povjereni­ cima i prijateljima ,,Gajreta“. Mi ponova izražavamo nadu, da će ovaj apel imati uspjeha, pa u to ime dovikujemo braći: Ne zaboravite, braćo, „Gajreta"! Po turskom Mehraed Behdžet: Akjaš bin llansur. U Tripolisu življaše jedan vrlo siromah i s ve­ likom zadrugom devedžija, Akjaš. Desetak godina je, kako on hrani i uzdržaje tu svoju veliku zadrugu samo od kirije, što je zaradi jednim hedžinom (vrsta deve, koja brzo prevaljuje put). Idući jednom hurmaluku, u maloj od dvije sobice kućici, živjela je — posve zadovoljno — ova porodica. B ijaše mrak. Onamo daleko pieko pijeska i k r ševa prelijevale su se zadnje zrake žarkog sunca i kupale se u valovima Sredozemnog mora, kao da su nastojale sa sebe skinuti dnevni prah, te se noću putujući — presušiti i sutra se još sjajnijim i blagotvornijim u Trabolosu pokazati. Sako je sunce radilo svaki dan, pa i danas se to isto sunce na tom istom m jestu kupa, ali mu manjka ono staro veselje, onaj stari sjaj i veličina. Onaj zapad, koji je do jučer s ve­ likom željom i veseliem iščekivao sunce, danas je žut poput kakova mrtvaca i kao kakav veliki žalosnik iščekiva današnje sunce. Akjaš bin Mausur dogje pred svoju malu kućicu, podiže svoju bijelu i zbog znoja za čelo prelijepljenu kapicu i malo razgrnu svoj tanki ogrtač, ispod kojeg se ukazaše mrka i dlakova prsa. S velikim rukavima na tankim podlakticama svoje krupne pesti raširi, kao kakav spomenik stade i zagleda se onamo daleko preko srebrenog pijeska i pustih krševa, preko Sredo­ zemnog mora do zapada sunca. Stao je i zamislio se. Za njegovim legjima, a na kućnom pragu u jednu se hrpu zbila žena, djeca i svast njegova. Djeca golih nogu i tankih ruku, a glave im bobeima nagjigjane; Žena u mavi ogrtaču i svast puna i zdrava djevojka, surmali očiju stajali su iza njega takogjer zamišljeni i njega promatrali. Kad god je Akjaš bio neveseo, uvaki hi okrenut prema zapadu sunca, ukočen i do članaka u pijesak utonulih nogu upro zamišljen po­ gled negdje u daljim i tako bi stajao. Pa i danas pred qoć, baš kad su Talijani nakon bombardovanja Tripolisa na kopno izašli, mrkih i ču­ pavih prsa, raskriljenih ruku i izbuljdnih očiju za­ m išljeno je stajao. Na jednom ču se iza njega glas, sličan tužnom jecanju vjetra. To bijaše glas njegovih kućana, koji su za njegovim legjima na kućnom pragu stojeći počeli učiti jednu tužnu kasidu: * 0 Bože! 0 Stvoritelju! 0 Svemogući! Okrenuti zapadu sunca, gdje se odrazuje Tvoja velika moć, Tebi ruke đigosmo i Tebi svoja srca svezasmo; Tebi naša srca plaču! Jecaji našeg mora tužniji su od ovih Tvojih poti-nih robova! Ove pustinje šute, samo ko plače?!! Ah! — 0 Bože! 0 Svemogući! 0 Stvoritelju! Evo nas! Na glavi nam Tvoj kur-an, u srcu Tvoj iman, a u pameti Tvoj dični milosnik Muhamed a. s.! Pa zar će nam glava na zemlju pasti! Zar će se naše srce rasprsnuti! Zar će se naša pamet upropastiti! Sjajno sunce ovog svijeta z a la z i----------------------- noć se sprema! Pomrčina! Ah, zar će pom rčati?!--------— Iz pustinje jedan vjetar puše, da li će pred njim zadrhtati ono sjeverno strašilo? S juga iz pješčanih krajeva jedna pjesma kola, da li je to beduinska bojna pjesma? Mi čujemo rzanje konja, siktanje sabalja i opažamo, da se grane hurmi ljuljaju. 0 Bože! 0 stvo­ ritelju! 0 Svemogući! Okrenuti sunčanom zapadu, gdje se odrazuje Tvoja neizmjerna moć Tebi ruke digosmo i Tebi srca svezasmo! Mnogo plakosmo! Pomozi! Pomozi! 0 P a v ed n iče !-------- — -----------------------------------U taj čas se iza mezaristana pokaza jedan odjel talijanskih vojnika. Žena i djeca Akjaševa, koja su do sad kasidu učila, zašutješe. Akjaš spusti ruke, okrenu se i kroči, da u kuću unigje. — »Stoj!« Akjaš stade. Ovaj jaki povik, ovaj zapovijedajući glas kao da mu uši raspori. Odjel Talijana stiže i pred njeg se postavi. Uz zapovjednika odjela bijaše jedan tumač — tardžuman (urogjenik Tripolitanije), koji Akjašu reče: „Doznali su — Talijani — da si ti devedžija i da imaš jednog hedžina, pa ti ga ištu“. �340 Akjaš zadrhta; okrenu glavu i pogleda svoje kućane, koji su na kućnom pragu šutke stajali. Usne mu se počeše micati i reče: „Moja deva to jo moj kruh, pa ako još i nju dadnem — — — (Drhtavom rukom i ukonim prstom pokaza na svoje kućane) Oni će gladni ostati . Zapovjednik sleže ramenima. Tumač — platiće ti je više nego li vrijedi. Akjaš ušuti i malo se promisli, još jednom po­ gleda na kućni prag i progovori: — Što će od deve? — Za prenašanje vojničkih stvari. — Kuda? Zapita Akjaš. — Na jug (t. j. u unutrašnjost Tripolitanije). — Za koga? Tumač ušuče. Iz njegovih malih očiju dvije suze potekoše i niz obraz se skotrljaše, a s tim kao da mu je sve odgovorio pogleda preda se. Akjaš još jednom zadrhta i reče: „Zar da im ja dam svoju devu, pa da s njom prenose svoje sablje, puške i barut, da nas s tim ubijaju! Zar da ja dam moju devu,, da oni na njoj prenose svoj erzak, da nas mogu gore klati i više ubijati!14 Zar da dam moju dpVu, da za svoje vojništvo potrebitu opskrbu- prenesu, da se bolje hrane, da budu čiliji i zdraviji, pa da nas — — ' — — ^ i tu mu se glas uhvati. Grlo nm-... se osušilo i kao suha drvena borija postalo, stište desnu pesnicu i dreknu: — Deve ne^dam! — Za što? — Je r nije moja. — Ja čija je? — Halife Sultan Mehmeda! Zapovjednik otrese ramenima i osmjehnu se. •Tumač što je čuo od Akjaša to mu je i kazao — Na silu će ti je oteti — reče Akjašu. — Ne dam je! — Ubiće te. Neka Svemogući pomogne Islamu, odgo­ vori Akjaš. Zapovjednik podiže malo ramenima i naredniku znak dade. Narednik sa dva vojnika nasrnu na Akjaša. U taj čas nastade na kućnom pragu jauk ženskinja i povik: — Stoj! prokletniče! I izmegju nabora mavi ogrtača pruži se puščana cijev. Tumač se okrenu zapovjedniku i reče: „Žena Akjaševa veli, ako se samo još jedan korak makne da će vas — zapovjednika — ubiti. “ Zapovjednik požuti i njegovi se zasukani brci sljuhnuše. Akjaš jednako šuti, a ispod oka pogleda svoju ženu. Puščana cijev jednako se sja. Djeca se uhvatiše za majčine skute i zavikaše; udri, ubij, majko! Akjaš koraci i tumaču reče; — Reci zapovjedniku, sad ću devu dovesti. — Sada ne daju para, već je na silu hoće. — A glad i moja djeca? — Ne znam. — Dobro, sad ću devu dovesti. Akjaš ode za kuću, odriješi devu, pa se na nju baci i porugljivo reče: — E j vala — u zdravlju! Zapovjednik je od ovog čina ostao neko vrijeme zabezeknut i dok se je on snašao, Akjaš je bio preko 300 metara odmakao i kao ptica dalje jurio. Talijan­ ski odjel sasu vatru za njim i nekolike salve opali. Jureći Hedžim kao vjetar sa njega frci jedan osjen i zakotrlja se preko pijeska. Dva Talijana pole­ tješe i nakon pet časova nosili su izmegju sebe smiju ćeg se Akjaša. Njegov bijeli ogrtač bio je sav'crven; iz legja su mu frcali mlazovi krvi. Na kućnom pragu nastade jauk. Zapovjednik prisamiti ruke, zasmija se porugljivo i reče. Kako je ? Akjaš se još smijaše, pruži prst i odgovori: Hedžim ode — — — onamo — — onamo — — — — ode — — — — Zapovjednik srdito upita: Kuda? Akjaš uprije oči u kuću, usta mu se napuniše krvavom pjenom, oči mu se skružiše i pošto jednim dubokim dahom iz usta izbaci usirenu krv, opet prst podiže r još osmjehnutije roče: Je li ono onamo šta je? — ;-------- Onamo je — —-------------- — osmanlijska vojska — — — — — Halifina vojska — — — — — i zatvarajući oči, njegovo ukočene tijelo na pijesak se prevali. Hedžim se sastade sa turskom vojskom, a Ak­ ja š o d e -------- — — Bogu milostivom. — — — — Ćazim Ćatić: Tri gazela. M irz i S a fv e tu . I. Kad sam sinoć vidio te, o gazelo — dušo moja, Na izvoru, gdje umivaš lice b’jelo — dušo moja, U čas prvi nisam znao, da P si vila. ii’ hurija: Tako me je tvoje čarno oko smelo — dušo moja. Pramenje ti crne kose na lahoru njihalo se, Poljupcem ti milovalo mramor-čelo — dušo moja. Kroz košu se nadizale dvije tople sn’jega grude i ognjem mi opijale biće c’jelo — dušo moja. Pa goreći silnim žarom, hotio sam tebi prići, Razuzdano da obujmim tvoje t’jelo — dušo moja. �Al' ti si to opazila, pa ko srna odbjegniila-, A s tobom je moje srce odletjelo — dušo moja. 0 vrati mi srce, vrati! Tvoj te tužni Ćazim moli, Jer moje je poezije srce vrelo — dušo moja. II. Sabah zora. Nježni Zefir krila kreće — po hasbašti, 1 iz sanka tiho budi amber-cv’jeće — po hasbašti. Po čimenu i po lišću propadala bistra rosa: T o je biser, što ga truni pramaljeće — po hasbašti. Mlado jutro zdravljem miri kao grudi zdrave mome; S cv’jeć a poput zlatne pare pelud liječe — po hasbašti. A u ljiljan-haljinam a kroz bokore rujnih ruža Ko carica sv’jetlog dana Lejla šeće — po hasbašti. S mirisavih tankih grana bulbuli je pozdravljaju I pjevaju u zanosu pjesmu sreće — po hasbašti. 0 Ćazime, al’ je divno gledat kad se jutrom šeće Djevojačka bujna mladost i proljeće — po hasbašti!.. , c , Da I si čula, kad u gori zažubori — pjesma Ko da s harfe sevdisanja čežnju j zbori — pjesma?... Tu se dižu od smaragda začarani dvori, A iz njiha valom struji po svoj gori — pjesma. Tik dvorova stupovi su čempresi i bori, A prostirka zelen čimen, s kog šumori — pjesma. U dvorima ljubav spava pokrivena cv’jećem, Na usni jo j netaknutoj osmjeh gori: — pjesma. Ah, pogjimo, Lejlo, tamo, tu nas život čeka; Tam o vjernim ašicim a carstvo stvori — pjesma. Ćazim će ti na usnice izlit dušu svoju, Nek se s njiha po toj gori vječno ori — pjesma. (t Hamdija Mulić — Hrnsnicn: O kragjama kod djece. (Iz radnje „Narodno presvjećivanje)“. Megju uzrocima, koji zadržavaju pravilno napre' dovanje u prosvjeti naroda, jest na vrlo znatnom mjestu — kragja. Ovdje ćemo se osvrnuti na kragju u djece, gdje jo j je pravi početak o kojemu se posvećuje vrlo mala pažnja. Veliki klipani, •kada ukradu, za čas su u rukama reda i mira, da im se udreže kazna, a ma­ lim zlikovcima se obično oprašta s »opravdanjem«: »KA dijete, ludo je još, popraviće se!« Kragja je najopasnija posljedica zanemarenoga uzgoja. A koji su uzroci naveli gojenčad na ovaku ružnu posljedicu? Učeni se svijet odavna trudi, da bude na čistu, s kakvim se tečevinama čovjek r£.gja, kakve su mu sposobnosti. Jodni vele, čovjek je od prirode dobar, a do odgoja stoji, kakav će posije u životu biti, drugi tvrde, čovjek je od prirode rgjav; a neki su, biva treći, našli zlatnu sredinu: da se je čovjek rodio na svijet sa sposobnostima za dobro i zlo. Do domaćega je i školskog odgoja, da dobre sklonosti razvija kod djece a suzbija zle. Ovamo opet neki učenjaci tvrde, da dijete hrgjavih ljudi naslegjuje mane svojih roditelja. Sa statiskama u ruci, kazuju nam, da su danas opasni krad­ ljivci na svijetu djeca opasnih kraljivaca svojih otaca, a često i matera. Tu sad za dobro djeteta igra naj­ veću ulogu država, odnosno njezina briga, škola, da ovake mane kod djece liječi umjetnim odgojnim sredstvima. Za take bijednike imadu prosvjećeniji narodi posebne odgojne zavode i škole, a mi mali mije­ šamo s njima i onu dobru djecu, a tu jadni učitelj otvorio »četiri oka«, da odgaja i uči. »Kakav otac, takav sin«, »vidi majku pa joj uzmi ćerku«, itd. — vele naše narodne poslovice. Sklonosti na kragju su u mnogo slučajava nasljedne. U kotaru n-skom uhvatili nekoga mladića, da je robio kuću jednoga gragjanina. Na to će neki dobaciti: »I babo mu je bio hajduk«. Ne preostaje drugo nego djecu kradljivaca imati na umu i oprezno s njima vladati, odgajajući ih, da budu srećni ljudi, odgojeni dobro i pošteno. Kako rekosmo, to uspješno čine popravilišta ili odgojni zavodi. Da vidimo sada drugi primjer: — Dokazalo se je u čaršiji, u kući, školi i gdje na drugom mjestu, da je ukrao mali Osman, inače sin mirnoga i pošte* n oja gragjan na Salihage. Salihagaje i pametan čovjek: želi, da mu budu djeca uljudna, poštena, »čistih prsta«, ama pravi muslimani. Nu, kako je to kod nas običaj, on ode u čaršiji ili na posao, a prepusti materi dječijuj neka ona vodi »brigu«, lsada eto po srijedi je mehko majčino srce. »Evo ti sine, Osmo, petak, pa sakri, da ne vidi babo!« »Uzmi dušo, Habiba, petak, pa kupi šećera kad išla u mejtef, ama čuvaj da ne vidi hodža!« itd. Nije li tako često u kući?! Nekoga dana eto ti Osmana a za njim i Habibe gmazeći oko matere: »Dina ti, mati, daj mi petak!« »Nemam sada dušo, dina mi ni krajcara; daće tebi mati«. Osmo naučio i zapaliti, pa ga sve »grize u duši«, da makar »jednoć puhne«. Mati nema ili ne da, otac naravno za to ne vodi brige, a moj ti Osmo okrene ma gdje? Gleda, gleda priliku, pa ti lijepo »pehne« koji krajcar dok je mali, a kasnije »odulje mu se prsti«. Osmi se »osladilo« pehnuti, pa je produljio »rad« i dalje od kuće. Na jednoć ga kao klipana sve­ zana vode u zatvor. Mati kuka: “Jadna ti sam ja i žalosna, da sam Bog d6 studen kamen rodila, a da �342 nijesam njega«. A otac pružio ruke pa će očajno: »Na let se rodilo«! Roditelji djece! Svaki čas budnim okom pratite svoju djecu. Ne dajte im prilike baratati s novcima bez potrebe, a već kad to i činite, pazite, da ih upu­ tite, gdje će korisno potrošiti svoj novac i to uvijek, da ga potroše na Vaše oči. U v i je k p r e g l e d a j t e s v o j u d je c u , k a d d o g ju k u ć i iz č a r š i j e , š k o l e i l i iz m a h a le , j e s u l i š t a u n i j e l i t u g j e u ku ću , pa ć e t e u h v a titi k r a d ljiv c a , a li ga t a k o i s p r i j e č i t e s a v je t o m i l i j e p o m . r i j e č i da u t u g je ne d ir a ! Ima primjera najčešćih, da djeca siromašnih a inače poštenih, roditelja, rado kradu. Tu su ovaki razlozi dječijoj kragji. U školi i na sokaku m iješaju se djeca siromašnih roditelja s onom bogatijih. Mali Huso vidio u lbrahimbega recimo sada lijep nož, novčarku, sat, knjigu itd. I u njemu se napokon pobu­ dila želja, da ima koji taki predmet. Jest, ali Husm babo siromah, pa nema novaca da mu da. Tako jednoga dana čuje učitelj (hodža) ili rodi­ telji, da je nestalo u lbrahimbega igračke. P a gdje je? Ko ju je odni^? Da ko <3rqgi nego mali Huso! Radi ovakih primjera dužnost je bogatijih rodi­ telja, da djeci svojoj ako će im već dati kaku igračkiN, iz dućana, uputiti djecu, da se igraju njome u kući, a ne na ulici ili čak da je nose u školu. U školi (mektebu) neka s'e odmah oduzme svaka stvar koja ne spada u učila. Roditelji siromašnjjL neka lijepom riječi svoj evlad upućuju samo na onakav život, kakav su oni kader proživjeti. Neka se pruža onoliko, koliko je jorgan dug. Život čovječiji neka je pošten i dobar, glavna je stvar i kod siromaha kao i kod bogataša. Iz svih gore navednih uzroka kragje vidimo: da se sklonosti za kragju nasljegjuju ili se zadobivaju radi zanemarenog odgoja u kući, na ulici ili u školi (mektebu). Nasljednu kragju, koja je najopasnija, sprečava od djece jedino odgojna briga svega naroda i to u posebnom popravilištu, o kojemu je u I. god. a u 2. broju »Gajreta« bilo već govora. 0 drugim vrstama kragje, koje neposredno po­ tječu u kući, neka vodi brigu, otac, mati i učitelj. Zanemari li od njiha samo jedno, eto onda od jadnoga djeteta nesrećna muža, koji je na teret sebi, narodu i državi. Pod lahorom puno povija se klasje, Narav svježe miri, rano voće zrije, Ratar slatko pjeva, pastir kajde bira, Predvečerje ljetno veselo se smije. Sve je svježe, živo i milo i krasno, Pod poljupcem sunca bujna narav cvate, Krvavi se zapad, sunce tiho pada, Ja iz dalji gledam tvoj dom, mislim na te. Preda mnom se steru zeleni brežuljci, Desno zapad zlatni, l’jevo šuma mlada, Ispod gaja rijeka zelena, duboka, Puno rodno polje čarovitog hlada, Ti pred domom stojiš sa vrčem u ruci, Gledaš amo, gledaš, onda hodiš k vrelu Lice ti rumeni, od’jelo leprša, Oživljuješ sobom ljupku narav cijelu. J a te gledam, pa mi pri srcu je toplo, U meni se bude češnje, o s je ć a ji... Kao modro nebo, što se zvjezdam kiti, G le! tako se život moj nutarnji sjaji. U okolo mene, po prirodi bajnoj, Kao da su ruže mirisne prosute, Kao da su zv’jezde popale s nebesa, Pa sve tebi služi, samo gleda u te. A ti kao vila, kao Nimfa čarna, Vrh svega u zlatu, s gitarom u ruci, O ljubavi pjevaš, a idilom bajnom Rasiplju se, drhte i umiru zvuci. 0 ljubavi pjevaš uzvišenoj, čistoj, Drhtajima duše zoveš ime neko 1 „ljubim te !“ kažeš jednu riječcu malu, Riječ koju dugo od tebe sam čeko. A ja klonem niče, s previšeg blaženstva, Pred podnožjem vile, što je s neba pala I srce mi u nov probudila život A dušu mi rajskim svjetlom obasjala. _LL_yelikome gradu (Crtica). Šemsudin S arajllć: Na busu ljubavi. — Zumreti. — Ko mekahna svila, prepletena zlatom, Ili kao prami zlatokose vile, Zlaćani su traci zalazećeg sunca Pali po površju mirisne idile. i? S napetom radoznalošću obijao sam gotovo č i­ tav dan ispremiješane velegradske ulice. Radi tjeskobe u duši i neke nesigurnosti u .silnoj smjesi na­ roda, naravno šuštao sam, jedva očekujući, da nagjem m jesta za otpočinka. Mi smo malogragjani svikli na tihi, komodni odmor, odpočivališta. Vrludam, tražim ko muha bez glave. Otuda vidim, kako hitro jure �343 električna kola, ocionuda se Čuje tutanj automobila, a od svih strana kočije, kola veća i manja i silni narod. M etež... Na raskršću nekih dugih ulica vidim svratište. Poput radoznala stranca i ja dignem glavu gore i čitam natpis: „Svratište zlatnoj kruni"! Malo mi je odlahnulo. Tu ću barem u perivoju, koji je lijepo smješten pred samom zgradum, pa ti izgleda tu, kao oaza. Na krajna vrata perivoja jurnem i, pazeći što udobnijega zakloništa, brzo se sklonim u kutu i pod nekakvo grm lje sjednem za osamljen sto.Onamo, prema meni je, odaklen sam ja zaklonjen zasadima drveća, glavni smještaj stolova, gdje svakog popodneva svira ciganska muzika. Smirio sam s e ... Poslije uobičajenog razgovora i narudžaba sa poslužiteljem, komodno sam razgledao okolicu. Začudih se! U mojoj blizini sjegjaše za kli­ mavim i starim stočićem žena i dijete. Žena je u crnini, slabim haljinama, a dijete u svojim plisnavim haljidama i pregačom, samo ti odaje ime i stalež u jednoj riječi: „Piccolo!u Radoznalo promatrajući kako njih d voje, jedu razna jela, ostatke u tanjirima i kako im slatko pu­ caju usnice jedući s kostiju masno pečenje. Za čas je tu pred nama i debeli čovjek u obilnim nadkelnerskim haljinama s debelim glasom: ,,A s kim to jedeš mali?" Mali se nesigurno podiže, zaplamtiše mu obrazi, pa će drhćućim glasom: .M olim , ovo je moja mama!" „Jest, je s t", — pučme zaplakana žena - r „ja sam siromašna udova, bolesna sam, pa nemam zarade. Moj mali što dobije od Vas, sa mpom evo ovdje d ije li... Molim! m olim !...« „No, no, dobro, a za što „piccolo" nije već meni kazao ?!“ .„...m olim !, m o lim !..." čuli su se tanki, drhtavi i promukli glasovi. „No, »piccolo« ti si dobar dječko! Ti imaš svaki dan pravo dovesti svoju mamu, a ja ću već narediti da vam se obrok poveća!" — reče važno debeli gospodin i okrenu fićukajući u svratište. Dok su se sirote mile u radosnim suzama, ja sam bilježio u svoj dnevnik: „I u velegradu ima milosrgja!" Taj sam čas bio neobično zadovoljan... \ Kara Osman Zađe J . Kadri : Pisma jednog umrloga. Princeza Bejza-hanum efendi donese pred nas pisma, o kojima je za ručkom pričala. Bile su to lju­ bavne izjave njoj od jednoga mladića, koji je prije dvadeset godina princezu silno, ali i beznadno, ljubio, pa na posljetku, ubijen svojom previšom ljubavi, završio svoj život na tragičan način, objesivši se o jedno drvo u El-Džize parku. Princeza, kojoj su ova pisma budila na usnama četrdesetih godina čudnovat smiješak, iza kojega kao da su se krili lagodni, proživjeli dani sretne mladosti, pažljivo položi pisma ukraj sebe i reče nam sm ije­ šeći se : — Da vam ih čitam. Hoćete l i ? . . . Hodite b liž e! Svi se okupismo oko nje. Bijaše tiha večer. Najbliži prozor u sobi, ukraj koga smo stajali, bijaše otvoren. Kroz njega je strujio s polja, iz bašče sa nekog visokog drveta strašiv šumor grana, koje su se tresle u noćnoj pomrčini i šuštale, kao da kroz njih nevidljivi duhovi prolaze. Ženskinje se smijale, a muškarci su se vidili ozbiljni, zamišljeni. Bejzahanum' efendi razastrije tanki svileni omot i poče nam čitati pisma, naglašajući po negdje slabo, a po negdje zastavši, da bi nas upitala za značenje po neke joj nepoznate turske riječi. Pisma su tekla ovim redom : 1. »Hanum efen di! Vozeći se jučer kroz El-Džize drvored, zašto ste se osmjehnuli na me, pozorno -m e pogled avši?... Vi mene ne poznavaste, ne znate me nikako. Da vam se ne d op ad oh ?... Ali to ne vjerujem. Možda sam vam sm iješan? M ogu će... Ali smiješak, koji je Vaše usne okružio, nije ni malo sličio osmjehu, kojim se neko omalovažava. U njemu — zar n e ? — nije bilo ni malo ironije, ni malo! Vi ste smiješeći se, bila jedino ljupka i . . . žensko. — Oprostite mi ovaj izraz ! — Da, i jedino žensko. Samo, znate lij koliko je zla za jednog muškarca u jednom tako slatkom osmjehu mile žene? Znate li, kolike bure u muškom srcu uzvitla svijetao osmjeh sa krasnih ženskih usana? Naročito, ako je žensko — žensko poput Vas, ako je bezgranično lijepo kao Vi, ako je visoko, ako je — princeza. Vi ste princeza. T o sam najprije o Vama do­ znao. I tek što sam ovo čuo, slomila su se krila moje nade, moje hude sreće. Vi ste princeza, a mene baš to nagoni, da Vam pišem ove redke. Zašto da se jedna princeza osmjehuje iz svojih gizdavih kola nepoznatom mladiću dvadesetih godina, kojega su­ sreće na putu potištena, nevrijedna, zaprašena od pješačenja. 1 šta će reći, da se na njeg sm ije ? Pravo da rečem, visoka princezo, Vaš osmjeh je za me zagonetka. Molim Vas, riješite mi je ! Kad se sutra opet izvezete i u El-Džize drvoredu mene sretnete, pokažite ovom ludom, bijednom mladiću mrzovolju i dostojanstvenu hladnoću. Pokažite, da na taj način razumijem, da je, ne samo meni, već i svakome Vaš jučerašnji osmjeh bio namijenjen. Da to bijaše Vaša obična milost, Vaše ženstvo. T o učinite i mene ćete umiriti. D obrotom ... Kako ću vam ovo pismo dati, hoću li Vam ga smjeti baciti u kola? — sam ne znam. Znajte, da �344 sam ga jedino pod silom dojma napisao. Tek da doznam tu zagon etku ... Opasnu zagonetku Vaših u san a.. .* 2. »Hanum efendi! Jučer ste mi se opet nasmije­ šili. Vaše su usne jučer opet istu komediju odigrale. Ja se već počinjem bojati, od Vas. Vaša milost za mene poprima opasnu formu. Slutim, da će konac ove igre, ovoga smijeha jbiti gorka tragedija. Pored toga ja ipak čitavom dušom želim, da ova zabava ovako vječito potraje. Da ja vazda prolazim pored Vaših kola, a Vi se uvijek osmjehujete ! Da obadvoje ostanemo vješti aktovi u ovoj osvajajućoj melodrami, u ovoj čuvstvenoj komediji. S a m o ... Samo, ko nam može zajamčiti, da se jednog dana neće izobličiti iz umijeća ovih dvaju aktova dva čovjeka, muško i žensko, sa svim svojim tež­ njama, ludostima i uzavrelim srcima, koji se tek po­ gledaju u svojoj golotinji oko u oko, a iz duša gube daleke čežnje i svijetle osjećaje, koji napajaše, bodriše? ! . . . Hanum efendi, ljudi .ne poznaju dobro sami sebe i zato su uvijek" uvijek nesretni. U Vašoj i u mojoj duši ima iza zatvorenih, vrata toliko mračnih dubina. Niko ne zna, šta u njima leži,- šta se sakriva. Istom nekad jedna ruka, jedan vjetrhMli jedno ništa skrha jednu od tih kapija; f Vi se s groze stresete pred strahotama, koje zastruje iza vrata. Znate li šta poteče tada iz onih mračnih duševnih dubina, iz onih skrivenih Skladišta? J^ito suludih, neobuzdanih, pomamnih težnja životinjskih! Eto, one su nama u lagodnom životu nepoznate, spavaju u nama. A kad se probude, igraju se’egoistično s nama, vladaju, neobuzdane su, neumoljive! Ja se toga bojim, hanum efendi! Jer, ja sam vrlo osjetljiv, a Vi ste odveć lijepa! Ja imam bolesno, rlabunjavo srce, a Vaš je osmjeh jak i vrlo gizdav... Ja sam pjesnik, a Vi imate crne, duboke božanstvene oči, pune p o e z ije ... Molim Vas, hanum efendi, mo­ lim Vas svijetla princezo, pazite se!« 3. »Hanum efendi! Jučer, istom što sam Vaša kola zapazio, osjetih, da mi srce poče silovito kucati. Ovo se meni prvi put dogagja. Dakle, Vaša su kola uhva­ tila duboka korjena u mom biću. Dok se ne susretoh s Vama, nijesam svake večeri običavao izaći u ElDžize. A sada, je li pet sati, ja već trčim tamo, da sjedim u kojoj kafani kraj puta i da Vas čekam. To ne samo da uobičajih, već to kod mene u krv pregje, u djelo, u uvjerenje. Vi polagahno počinjete bivati za moj bijedni život sve i sva. Izpred očiju mi se, neprestano vrze Vaše tanko, svileno velo. Noću, u gluhoj tišini svoga stana, kao da čujem šuštanje jednoga svilenog žen­ skoga zavitka. Miris ljubica, koji me zapahne iz Vaših kola, dok hitro mimo njih prolazim, nikako me poslije ne ostavlja. Iz svega ovoga se razumije, da ste Vi počeli buditi u meni nepoznate, silne osjećaje, koji iz tiha bujaju . . . Bojim se . . . Ne, ne! Koliko sam lud, koliko rasijan - - zar n e ? ...« 4. »Princezo! Vi ste jučer bila više smjela, £ ja više neuljudan. Da ne bi strogih »harem-aginih» po­ gleda, ko zna, kakve bi smo još ludosti učinili — pardon, izvinite! - - kakvu bih ja ludost učinio, i žena pored Vas, kako je bila č u d n o v a ta !... Ona Vas dobro razgovara — zar n e? . . . Prolazeći ispred Vaših kola, čini mi se, da Vam je o meni nešto vrlo smi­ ješno kazivala. Pa ste i Vi, isprekidano se smijući, isturila glavu na prozor i neko me vrijeme s legja promatrala. Ko zna, nijeste li nie ism ijavali? To je meni n e p o jm ljiv o !... Šaliti se, sa mnom se šaliti! Pa šta f a li. . . I ko Vam može zabraniti, da se meni ne p o d sm jeh u jete?...« Ah, neću ipak da ovom crnom sumnjom zablatim ljupke zrake sunca, koje mi se s jučerašnje sreće u duši porodi i obasja moj unutarnji život. Da znate samo, hanum efendi, koliko ste me jučer usre­ ćili ! Ovako velike sreće i slasti, kao što mi je pruži jučer osmjeh sa Vaših usana, ne bi mogle dati mojoj duši sve lijepe žene cijelog svijeta, sa svim svojim čarima, poljupcima i sa svim svojim ženstvom kad bi došle i šapnule mi »Mi smo tvoje!« Oh, Bože m o j! Onaj Vaš osmjeh, koji Vam je pozlatio usnice, kad ste uzimali moje pismo iz moje ruke Vi, Vi s o b o m !... Uvjeren sam, da Vi u onom trenu nijeste bili tek dražestni. Nijeste bili koketni, nijeste ukočeni. Meni se čini, hanum etendi, da ste u tom trenu, u tom trenu da st? bili srdačni, dobri koliko jedna majka, a vreli kao jedna ljubeznica . . . U blizini nikoga ne bijaše. K očijaš se zabavio oko konja. Harem-aga kao da drijemaše na boku. Ja polahko, dršćući izvadih pismo iz džepa. A Vi, istom što opaziste pismo u mojoj ruci, pružiste svoju punu ruku iz kola, pa uzimajući pismo i ja Vam ga pre­ dajući — ‘ ah, onaj ć a s ! — znate Ii šta se je desilo? Možda Vi to nijeste primijetila. Moji su se prsti do­ takli Vaših prsta. U vrŠcima mojih prsla ostala je toplota Vaše ruke, koju i sad osjećam . Svu noć, do sabaha sam vrške svojih prsta, snatreći, da je u njima ostalo nešto Vaše — oh, ovo je vrlo smiješno, hanum e fen d i! — ljubio ih i mirisao.« 5. »Princezo! Dani moga života ugjoše u novu kolotečinu i mene zaokupljaju novi, nepoznati dogodjaji. Niti kod kuće, niti igdje mira ne nalazim. Niti što raditi, niti da me što zan im a. . . Ja sada jedino tumaram po El-Džize parku od jutra do mraka, mi­ �345 sleći jedino o Vama i izgledajući kada ćete izaći na šetn ju . . . Za me više nema ni mjesta, ni vremena. Znam samo uz ono vrijeme, kad se vi izvozite i za ono mjesto, gdje prolazim pored vaših kola. Sva druga mjesta, gdje Vas nema, za me su prazna i pusta. Ah, kako su lijepi oni, Vašim osmjehom po­ zlaćeni časovi od pet do sedam sati, kada ste Vi u š e tn ji! Da li Vi šta ostavljate u zraku od svog bića u El-E)žize parku? Ostaje Ii tamo koji dio Vašeg ljubi­ častog m irisa? Ja n e znam. Tek, ima tamo nešta, što moju dušu. . . Ali ne, hanum efendi, ne! Ja neću nikako da Vas ljubim, š ta ? T o bi od mene bilo vrlo smiješno, vrlo s m ije šn o ...« * * * Princeza baci nekoliko pisama na strahu : — Ova su sva skoro slična. Poezija, ljubav, snatrenje i šta ja znam! reče i produži: Da vam ova druga, najvažnija čitam : 6. »Jučer kao da se u Vašem adgjeoskom biću, punom pjesme i ljepote probudila, jedna z v ije r !... J u č e r ... Bože m oj! Kad se spomenem ! . . . T o »jučer®, onaj belaj, ona n o ć ! T o »jučer« hanum^efendi, taj sudbonosni p onedjeljak! . . . Đafi, kada ste Vi bili zločinac, u b o jic a ... da, »ubojica ! . . . Jer, Vi ste jučer počinili jedno zločinstvo. Oboružana gizdavim kolima, raskošnim sarajima, zlatom, draguljima i svim mo­ gućim bogatstvom, pa onda ljepotom, svježinom i mladosti u svemu svomu čaru i sili, Vi ste jučer počinili zločin, ružan, običan zločin. Velim : običan zločin, jer zločin neki može biti i plemenit; tek Vaš bijaše nizak i prost. Jer Vaše oružje je usmrtilo, ne probivši ni jedne kapi krvi. A ubiti a ne proliti krvi, to je najobičniji zločin. Kao što je najbijednija s m rt. . . Ovako zločinstvo čine samo žene, žene kao što ste Vi, Ovo samo Vi možete učiniti. Samo Vi, sa prohtjevima razmažena djeteta, samo Vi ovo možete učiniti. A zašto to činite? Zašto neke žene takovu prostotu čine, ja ne znam. Nevinim osmjesima, nevi­ nim kretnjama, nevinim pogledima ići u lov na muš­ karce, pa kad ih nekoliko ima u ruci, onda ih sa životinjskom nasladom lukava djeteta trehati, bockati, u b ija t i... Zašto ovo, lan e? Čemu to s l u ž i ? ... Za­ bava? Zabava bez značaja? Ili je užitak? Najprostiji užitak. Koketarija ili vragolija? Najbedastije od svih koketarija, od svih v r a g o lija ? ... Uz to, zar vi mislite, da sam i ja od onih, da sam poput njih? Da sam i ja običan čovjek, običan kao i svako drugi? Ljuto se varate, ako tako mis­ lite. Budile uvjereni, da ja nijesam od njih, ja sam rastavio od te sorte običnih ljudi. Vjerujte mi, hanum etendi, vjerujte, Vi — ženo! Ja pljujem na zlato i na dragulje, a ustreba li, i ženskičarima pred sobom, okrenuću legja. Ja sam toliko snažan, visok, toliko od Vaših saraja viši, toliko od Vas viši, posjednik sam tako veličanstvene duše i toliko sam ustrajan, da . . . . Ako ima na svijetu najsvetija i najuzvišenija stvar, koju poznajem iz spomena na ovih proživljelih slatkih petnaest dana u Vašoj blizini, to je moja gordost i ponos moje duše! Moj duševni ponos . . . njega ne može niko skršiti! ne treba da mu iko naudi. On stoji iznad svega na više. Ima svoj priesto. ima svoj tadž! On je vladar jednim slobodnim, svijetlim car­ stvom duše, on je čist od zlobe i svih niskih strasti. I Vi, nedavna kraljica mog duševnog života, eto ste navalili na nj i njega . . . njega ste ranili — mene ubili! Luda ja, luda ja . . . Već dvadeset i četiri sata u suludom kajanju lupam se u glavu šakama, tučem ^se . . . at, zašto sam se poveo za Vama, zašto? . . . Kasno u noći na Ezbekjijje trgu, jedno žensko, koje podizaše svoje skutove, da prolaznicima pokaže punu jed in u svojih nogu, koje se obziraše iza svaka dva koračaja, pitajući se „Dolaze li v eć?“ a u mrač­ nijim mjestima bijaše jo š slobodnije, pa hvataše pod ruku neke zadoenjenike, moleći ih „Idimo zajedno. . . “, jedno žensko me je svojim prljavim ponašanjem bacijo u ludu pogrešku: zašto u ovom bezumlju sli­ jedili Vaše dvolične oči, zašto izgarah tiho i mučno za čitavom Vašom dvoličnom pojavom. Eto, to je je ­ dina velika pogreška u mom ži\ otu, koju sam učinio. Kužna, duboka, mračna, vječita pogreška! . . . Takova pogreška, takva ljaga . . . Ljaga, koja ukazujući čas po čas na svilenu nit moje nevine duševnosti, sve više širi svoj prljavi krug . . . Jedina ljaga moje mladosti. •Kada ste mi kazala „D ogji!“, zar nijesam trebao razumjeti, da ste i Vi kao one druge. Da ste i V i... Oh! Molim Vas, razjasnite mi o v o . . . Ovo mi razjasnite! Zovnuti me pred kućna vrata, i to opetovno, ponizno, a otud me onda sa služinčadi oda­ gnati . . . “ „Mene, koji ne nalazim na svijetu ništa niti svoga, ko bi imao ovako uzvišene osjećaje, a da je ovako čista i nježna života, mene, jako osjetljiva mla­ dića toliko poniziti i sa služinčadima blam irati!. . . Šta to znači? Zašto to, zašto to, lane? . . . Zbogom vi kratkotrajni moji sretni dani — pet­ naest Vas je samo u čitavom životu! — koji se u jučerašnjem ponedjeljku tako tragično završiste . . . Ostaćete kao zatvorena stvarčica u mom životu. Neće je niko čitati, niti će ko znati: kako brzo bijah oži­ vio, a kako jo š brže umrijeh u životu duže — pra­ vom životu! . . . Zbogom i ti, prljava vizijo, koju tje­ ram za vazda iz svojih misli, ti lažljiva prikazo, — prljava ženska prikazo . . . — 0 , o ! A! . . . Kakva luda, koliki bezobrazluk je to! . . . zaoriše glasovi uz podsmjehivanje. — Čekajte, istom poslije ćete razumiti koliko �346 pisma? oca u naslegje dobio gjavolskog sjem ena! ja sam bolestan. Liječnici mi savjetuju da vazda putujem da se u izletima veselim i da se banjam. Ovo je uzrok, da se sada ovdje u Misiru nalazim. Sjutra Bog zna kuda ću otići — bolestan sam. Vidite, a ? .. Bolestan sam . . . sažaljujte me . . „Proklinjem prirodu, koja Vam je dala uz tako „Ako se Vi jo š samo jedanput na mene osm jehnete, ja ću ozdraviti." bijaše lud — reče princeza i poče čitati daljna pisma, uprav papiriće, koja skoro i ne sličiše više pismima, na gdjekome su tek po dvije — tri riječi bile na­ pisane. Mi smo se svi čudili: — Šta, zar je opet pisao iza ovoga Kakva smjelost! Kakva kuraž! lijepe oči, tako opako srce." 8. „Nastojim, da Vas zaboravljam. 9. „Svršeno je." 10. Je d n a me stvar ponovno uzbugjuje. Moje papi­ riće neprestano primate. Kao da se megju nama nije ništa desilo . . . Dakle, pokajali ste se? 11. „Ne! Jučer pogrešno napisali zadnje riječi. Htio sam upitati: jeste li ožteni opro,stjili? Bez svake sum­ nje, Vi ste mi oprostili. Tah> zašto su vam ^usne uvijek bez osmjeha, oči bez živa pogleda? Zašto nijeste apsolutista, kao phičt;o? Zašto^ste tek bezp^ čajno prpošna? Čemu dćf se samo ravnodušno podsm jehivate? Čemu podsmjeh, koji mene nagoni da ( na smrt pomišljam,c vraćajući se pred vtačfit*! kroz žagor i gužvu svjetine preko ćuprije i gledajući u u mutne, nabujale valove Nila . . . čemu ? “ 12i Moja pisma, koja padaju u vaša kola kao ymoreni lepirovi, više ne uzimate u ruke. Vaši prsti više moje hartijice ne ljube, one ne ćute više toplote vaših ruku. Moja pisamca zebu, dršću, hanum efendi, i ja strepim. Svaki dan se sve više uznemirujem, približujući se vašim kolima skučenih ramena pod teietom grijeha, potavnjela lica, videći mirnoću na vašim usnama, zapažajući, da vaši pogledi lete uvijek dalje od mene, na drugu stranu. Kad bih mogao pročitati šta se krije pod ledenom vanjštinom vašeg lica: je li mržnja, prezir, ljubavna rana, šta li je ? — ' kad bih mogao doznati i kad bih mogao oćutjeti da vi u istinu nijeste prema meni ravnodušni, onda — onda bih mogao rahat umrijeti. Čujete li ovo, onda ću lahko umrijeti, vrlo lahko! . . .“ 13. „Nešto sam zaboravio, hanum efendi, nešto, što sam vam trebao kazati u prvim pismima. Vrlo po­ griješili, što ovo do sada ne istakoh. Ali to, što treba da kažem, samog me zastrušuje, strepim, čuvam se, da to sam sebi bile ne reknem. Znate li, šta je to, hanum efendi? . . . T o je: „luda" . . . Da, ja sam jedna luda! U mozgu sam od 14. 15. „Ah, molim V as; molim te ženo! Ti jedina ženo, koju ljubim ! Još koji od onih tvojih prijašnjih osmjeha, jo š koji — šta bi b ilo? . . . Tako ti Boga, još k o ji ! . . . Šta bi bilo, pa da me tim spasiš, lijek daš i zdravlje povratiš, . . . lijek . . . zdravlje . . 16. „Još jedan put se nasmijte, još jedanput osmjehnite — i ja vam više neću izlaziti na put, neću dosagjivati. Jo š jedan osmjeh, jo š zadnji osmjeh . . . 1 ja ću onda za vazda otići, udaljiti se iz Misira, od vaše blizine, od vas, od El-Džiza. Otići ću u svoj zavičaj, u Carigrad i tamo — u jednom od njegovih nečistih, blatnih i upalih predgragja kao budhistički svećenik, indijanski fakir ili gladno stambolsko pseto — priviknuću se na lagano, sporo umiranje. Osmjeh nite mi se još jedan put. Samo još zadnji osmjeh, i ja ću se, ogrijan tim zadnjim osmjehom kao suncem, udaljiti od vas, s vašeg puta. Sakrivajući u duši svijetle trake toga zadnjeg osmjeha i vama vrlo za­ hvalan, poći ću mirno upravo u grob, pod crnu zemlju i više nikad vas neću uznemirivati, nikad više nikada." 17. „Nesretna ženo; — . bićeš ubojica. Jer, bacivši se jednog dana pod vaša kola . . .« — Što koji dan, oči su mu sve više suludo si­ jevale i mene su počele tako zastrašivati, da više nijesam izlazila u šetnju — reče princesa i produži: Nakon petnaest dana dobila sam od njeg ovo pismo; 18. „Hanum e fen d i! Sjutra dobrotom žrtvujte sabahski počinak i izvezite se u zoru, dok još dan ne zabijeli i dok još ne pogje svijet za radom, u n a j­ mirnije zakutke El-Džire parka. Kunem vam se, od tog ćete izleta biti vrlo zadovoljni. Jer ćete vidjeti nešto, što do sad ne vidjeste niti ćete možda više ikada vidjeti u svom životu, nešto začudno, nešto nerazumljivo i smiješno. Upravo kraj puta, na jednom drvetu . . . ali nešto začudno, vrlo smiješno . . . Mo­ žete sobom uzeti, ako hoćete, više svojih ljudi — �347 robinja, robova . . . Zar ne, da ćele doći? Samo me ne odajte .. — Te noći sam mnogo razmišljala, strahovala, kolebala se — reče princeza. Šta, velim, napraviće kakvu ludost, prouzrokovaće kakvu sramotu . . . Ali mi je interes bio veći od ovih svih briga. Ne mogoh se uzdržati. U odregjeno vrijeme pred sabah uzela sam sobom nekoliko služinčadi i, pošto nas je bilo puna dvoja kola, izagjosmo na ulicu. Do tada nijesam znala, kako izgledaju ulice u prozorje. Vrlo čudno­ vato. Na sve strane praznoća, tišana . . . Sve kuće i drveće u drijemežu, u snu. Pregjosmo ćupriju. Piramide u daljini jedva su se zapažale. Na putu se više ni jedna kola nijesu vidjela. Upravo kad smo došli do El-Džire, šta mi­ slite da sam uradila? Proturila sam naprijed kola sa služinčadi. Mišljah — za svaki slučaj, svašta bi moglo biti . . . Dosta smo obilazili izmegju drveća. Iz lišća s drveća čuo se neki cvrkut. Inače, ja sam se stra­ šila od praznoće parka. Šta će biti, šta li će ovaj luda učiniti? pitala sam se, mučila se i drhtala. Istom čujem iz prvih kola viku i Vriškanje. »Šta li j £2«. protrnuh i izbacih glavu kroz prozor . . . Vidjeli ste, dolazeći, dolje ostariju visoku djevojku — zar ne? Eto ona, bijaše pružila ruku iz kola i pokazujući na jedno drvo, vikaše: — Ah, Bože m oji . . . Vratimo se, vratimo s e ! Pogledala sam onamo, kuda je pokazivala rukom. Na grani jednog velikog drveta nešto se je njihalo. Nešto, nalik na staro haljinče . . . Pozorno pogledah: bio je čovjek. To bijaše — on. Više ne mogoh gle­ dati. Prepadoh se. Samo da znate, koliko se prepadoh. Na pola bez svijesti pala sam u fotelj u kolima. I kad god se od tada ovog spomenem, uvijek mi se kosa naježi. — Svi smo šutjeli. Pazili smo razvučenim pogle­ dima po žućkastim pismima na stolu pred prince­ zom . . . Dok će neko izmegju nas: — U ovom' čitavom pitanju nije se obratila pažnja na jednu stvar, jednu važnu tačku . . . — Sjećate li se, kak oovaj čovjek u jednom svome pismu naglasi, da su najobičniji oni smrtni udarci, koji su bez krvi. Pogledajte najzad i sam . . . Mi svi na to zapanjeni, počesmo klicati u čudu: — Da, d a ! . . . Vaj, jeste li vidjeli ? I princeza Bejza-hanum efendi, koja kroz dva­ deset godina nije na to pažnje obratila, na jedan put klonu i preblijedi . . . Preveo: Karanfilaga. F. Nedžati: Noćna fantazija. Kad se nebom ospu zv’jezde sjajne, Ja se mlagjan dižem tamo gore, U nebesne vise one bajne, Gdje zvjezdice o ljubavi zbore. . . Vidim jedne, gdje se sretne ljube, Gdje u obje jedno srce kuca; Vidim druge, gdje se tužne gube Od žalosti gdje im srce puca . . . K. Sussheim : Ahnied Ihsan. Ahmed Ihsan pripada onoj maloj grupi ljudi, koja nosi zastavu trenutačnoga literarnog pokreta u Turškoj: Rogjen je 24. zu’l-hidžeta 1285. (7. aprila 1869.) u Carigradu kao sin nižega financijskog či­ novnika. Već u 17. godini dovrši upravnu škoju. Tek što je kao tumač kod artiljerije stupio, spopade ga neodoljiva želja za nezavisnim zvanjem i baci se, usprkos teške borbe sa svojom vlastitom porodicom, novinarstvu u naručje. Kao cijeli mladi turski knji­ ževni naraštaj i on se razvio pod okriljem Ahmed Midhatovim. U 18. godini osnova list »’Umran“, koji je dva put u mjesecu izlazio, ali domalo prestao 1303/4 = 1885 - 87). U isto doba započe — u tom Je njegovo glavno djelovanje — prevoditi velike franceske romanopisce (Juleesa Verne-a, Alphonse-a Daudet-a, Bourget-a, Octave-a Feuillet-a i druge) i time otvori istočnim krugovima, koji su još slabo bili priviknuti lektiri (čitanju) i zapadnom shvaćanju života, najrafiniranije tvorevine zapadne evropske književnosti. Broj Ahmed Ihsanovih prevoda iznosi sada oko 50 djela, a u tome su od samog Jules-a Verne-a 24 djela. Namjeravajući svojim zemljacima, mjesto dota­ dašnjih staromodnih časopisa, jedan moderni i to ilustrovani dati, osnuje 1307. (1891.) „Servet-i funun", a odmah zatim poduze još od djetinstva toliko željkovano putovanje po Evropi, da što bolje prouči uredbu evropskih revue-ja (časopisa) i njihovih štam­ parija. Za 3 mjeseca, u kojima je i obilno radio, Droputova, izuzevši Španiju, Skandinaviju i Rusiju; Jfjelo evropsko kopno. Svoje doživljaje na ovome putovanju je ocrtao na izvanredno lijep način u de­ beloj, ilustrovanoj knjizi, koja je još 1891. d v a p u t štampana, ali opet jednakom brzinom razgrab­ ljena bila. Ovo je putovanje zbilja koristilo »Servet-i funOn-u*, te se njegovo prvo godište može slobodno �348 usporediti sa svakim evropskim porodičnim listom. Tu glavom stupaju pred nas veličine tadanje: Gladstone, Renan, Crispi. Osmanlijske (domaće) prilike zauzimaju samo čedno, gotovo i suviše čedno, mjesto; čovjek se osjeća, kao da je gurnut usred svjetske vreve. — »Servet i funfln" postade središte turskoga duševnoga pokreta i neophodno je potreban pri prou­ čavanju u nekoliko osobenog literarnog pokreta no­ vijeg doba. Svi se mladi talenti javljaju kao saradnici: Ekrem bej („Strast u kolima"), Halid Zij§ (»Spriječena ljubav". „Plav i crn"), Ahmed Rasim i prije svega 1896. umrli Nabizade Nžzim, koji je svojim „Grijehom nemarnosti" najviše maha uzeo, — Svjetska izložba u Chicagu 1893. odlikova civilizatorsko djelovanje Ahmed lhsana, a i turska se vlada povede za ovim pohvalnim primjerom. Ali doskora prevlada u Cari­ gradu druga struja- i time dogje do sudbonosne izmjene saradnika. Još se javiše Tevfik Fikret, talenat plemenita misaonog poleta, koji ie izgledao za najviše sposoban, Dženab Šihabuddin, laka i vedra pjesnička priroda, što svakoj naciji na diku služi. Ali 1900. dogje radi jednog »revolucionarnog« članka do uplitanja vlasti. Tek izđ istrage od 7 hefti obustavi se postupak; opstanak oi listu dpUuš'e osiguran, ali saradnici otpadoše, te Ahmed ihsan osta prepušten samo svojoj snazi. To je treća perioda »Servet i fununa«. Samostalni književni rad Ihsanov nije tako znatan, kako bi se od njegova talenta moglo očekivati. Uvijek se spotiče o stanovite domaće prilike; one su jezgra sujet-a u dva mala, ali dobro izragjena ro­ mana: »Havar« (u „Servet-i fdhflnu" 1308.) i »Ulfet« (1309.). Što jo š od njega imamo, to su više skice: „Tragedija" i „Zločinac« (1308., oboje sprva za pozorište odregjeno), »Žene i tajne« (1308.), „Pismonoša" (1308). U područje lijepe literature ne spadaju mu ova djela: »Fotografija novoga sistema« (1306.) i jasno i valjano napisana »Nacionalna ekonomija« (1309.). S njemačkog: F. Nedžati. Ahdnl-Hak Hamid: Kći Indije. Drama u 5 činova (8 slika). — Prevodi Šemsuddin Sarajlić. — (Nastavak.) P r iz o r tr e ć i. - S ir Burtel, dvojica časnika, vojnici, četvrti i drugi starac. S i r B u r t e l : Starci! Hoćete li i vi slijediti svoje drugove? Četvrt sata evo progje. Znajte samo, da ka­ kav odgovor dadete, bićete prema tome ili spašeni ili usm rćeni! S t a r c i (ponizno): Ah Sire! Šta da mi damo:1. . . Šta da rečemo? Šta ćemo — nemamo ni pare? Tako nam onoga, koji svijet hrani, već dva dana obojica žudimo za zalogajem! . . . S i r B u r t e l (pokazujući na četvrtog starca): Vo­ dite i toga edepsuza! Č e t v r t i s t a r a c : A h !... (krikne): Siva, S iv a !.. Kome ostavljaš, da mu se osveti?! Ja ništa ne tražim Burtel! Ništa ne želim više! Samo, neka ti se na glavu obori taj nebeski sv o d !. . S i r B u r t e l (vojnicima): Prerežite mu damare na rukama, krv mu pustite! Stojte mu više glave. Ako obeća da će dati .novce, stegnite mu ruke i zavežite mu ranu. Ali ako i dalje usprkosi, pustite ga tako, neka mu krv odi laži a s njom i duša izagje! V o j n i c i (odvode četvrtog starca, koji probada svojim plahovitim pogledom Burtela, mrko i prezirno. S i r B u r t e l (pokazujući na drugog starca): I ovog uzmite i vodite! Gladan je, — dajte mu jela. Ali neka je pravo indijsko, kruto i žestoko jelo. Poslije mu nedajte ni iednog gutljaja vode. Podajte istom onda, ako obeća, da će daće od naroda ukupiti, ili ih sam podmiriti. Ne obeća li, neka i on od žegji skapa! Hajde, vodite ga, velim! D r u g i s t a r a c (približivši se): Sire! Iman bih prije toga da li nešto saopćim. B u r t e l (vojnicima): Pustite, da vidimo šta će reći? (Starcu): Govori brzo! D r u g i s t a r a c : Moje saopćenje je jedna tajna. Saopćiću je , ako se zakunete, da će te me pustiti slobodna. S i r B u r t e l (prisutnim): Ostavite nas jedan čas na samu. (Svi odu. Starcu): Kakva tajna? D r u g i s t a r a c : Vas se t i č e ... S i r B u r t e l : Dobro, kazuj sam o! D r u g i s t a r a c : Hoću ako se za k u n ete ... S i r B u r t e l : Kakvu tražiš zakletvu? D r u g i s t a r a c : Da će će te m e slobodno pu­ stiti. S i r B u r t e l : Zaklinjem se, tako mi moga do­ broga glasa, ja. . . ako. . . D r u g i s t a r a c : Ne, n e .. . Polahko gospodine Sire! S i r B u r t e l : Zašto? D r u g i s t a r a c : Dok vidimo, priznajem li ja d a ste vi na dobrom glasu, pa da se njim kunete? S i r B u r t e l (gutajući ljutnju): Zašto da ne bi priznao? D r u g i s t a r a c : Razum ićete poslije, pošto vam tajnu saopćim. S i r B u r t e l (za se): Kakva smjelost?! Puknuću I (Glasno): Kad je tako, onda se Bogom zaklinjem. D r u g i s t a r a c : Vi nijeste Bogu poslušan, ne znate za nj. S i r B u r t e l (za se:) Sad ću posrn u til.. . Kakva drskost!. . . (glasno): Bre, oslobodiću te, pa mi kakvu �349 tajnu iskazao ili ne! . . .•J e li što dobro za me? . . . . Govori brzo, ili ću te sada. . . Ne, ne boj se — velim — opraštam ti. D r u g i s t a r a c (približivši mu se, lukavo): Poašite konja i id'te pravo u selo Gotalvu. Tamo ima jedno veliko groblje »Sutti«, Ostarite danas do mraka u tom groblju. Sigurno će te vidjeti tamo jednog engleskog časnika sa jednom preobučenom engleskom damom. Onaj Englez je major Tomson, a žena uz njega je — Elizabeta, ljubljena dama našag milostivog gospodina Sir B u rte la!. . . S i r B u r t e l (jasno, kao da svijest gubi): beta. . . Elizabeta — reče? . . . Eliza­ D r u g i s t a r a c (jetko se smijući): Vidjeste li dakle? Nijesam li imao pravo, kad ne mogoh vjero­ vati u vašu zakletvu na poštenje i na dobar glas?! A? S in B u r t e l (za se, kao u ludilu): E lizabeta.^ E liz a b e ta !... Ona je otišla sestri u Sir Gottiju. . Ah, ovaj lopov!... Ovaj lopov okalja moj dobar glas. Herif (ubio me! Moj dom potpali, moj položaj poništi!... V iče): Dogjite, gdje ste vi psetanja jed na!... Zar tu nikoga nema? Dogjite, dogjite ovamo' (Svi prisutni uplašeni dojure). Gdje ste? pjtaip vas. Ko vam reče, da me sama ostavite ? Ko vam naredi da se pod zetn\]u zavlačite? Kažem vam: Ko reče, ko-jram naredi?... Držite ovoga lopova, ubite-gaf... Još stojite? Još gle­ date u m e?! Sviju ću vas proćerati, sviju povješati!... Ovaj lopov je mene ubio, ranio me, prsa mi raskinug, srce mi zdrobio. Ovaj lopov mi je mozak prolio, oči iskopao, kosti prebio dušu jsčupao! Kažem vam: vucite toga lopova, uhite ga, neka ga nije, neka vas ni jednog nije! Sviju ću vas poubijati, velim vam! (Zatrese se i pada na naslonjaču). D r u g i s t a r a c (dok ga vojnici odvode): Znao sam da ti izbjeći ne mogu. Ali se ja smrti ne plašim, tek kad tebe vidim poništena!... (Smiješi se): Zulum­ ćaru sramotna glasa!... S i r B u r t e l (skoči, kao izvan sebe): Zar još govoriš? Sad ću zemlju zažditi i sve smrviti! J e d a n č a s n i k (drugome): Opet ga je ludilo zgrabilo. S ir B u r te l dajte! (odlazeći): Konja! Brže mi konja (Nekoliko vojnika odleti). P r v i č a s n i k : Kakvo je ovo poniženje?... Zar smo mi ovdje njegove sluge? Ili smo luda paščad? što koji dan, sve je gori. Dokle ćemo evo trpjeti? D r u g i č a s n i k : Od njeg mi mnogo dobra vi­ dimo- Pa zašto da ne trpimo?... Pravo da kažem, ja više volim novac od pravednosti. J e d a n v o j n i k (za se): Lopov! P r v i č a s n i k (drugome): Tako je, ali treba malo misliti i na svijet! A on se sve više goropadi! V o j n i k (opet za se): Kad bi ste se složili u 4ume, pa da drugoga zatražite na njegovo mjesto a? P r v i č a s n i k : Nema druge: lijek treba prama bolesti dati. Oteta lugjaka ne ukroti s lancima, već na umjetan način. (Pozornica se mijenja). S lik a peta. Groblje iz drugog čina. P r i z o r p r v i. Toromtor, poslije Surudži, onda Sir Burtel i najzad Tomsoni Elizabeta. T o r o m t o r (dolazi, pa kao da će proći, gleda tamo-amo): Nijo ni ovdje. Čudnovato! Kud je otišla ova djevojka? Kao vizija sad se prikaže sad se izgubi. (Odlazi na desno). S u r u d ž i (dolazi s druge strane, zastane na j e ­ danput i s jednim sjetnim pogledom će): Vidjeh ga, dolazi. Opet su zajedno, kao i prije. Ali već znam: ona je dakle namjesnikova gospogja?... Svrnuli su tamo, kuda li ć e ?... Ali o v a j? ... Ko je ovaj što dolazi?... Sdj* B u r t e l (dolazeći rasijano i gnjevno): Nema ih! Ni ovdje ih nema! Naćiću ja njih, svakako naći!.. Oboje ću ih satrati. Oboje ću ubiti!... Djevojko, je si li vidjela ovdje neku ženu sa jednim engleskim časnikom? S u r u d ž i (zbunjeno): Ko?... Ja?... iS/fr B u r t e l : Da. Ti, ti. Govori brzo! S u r u d ž i : Ja. O v a j. . . ne. Nijesam vidjela, go­ spodaru. Nikoga nijesam vidjela! S i r B u r t e l (odjuri): Ipak ću ih uhvatiti! S u r u d ž i (slijedeći ga malo): Od ljutnje mu munje sijevaju iz očiju! U srdžbi mu gromovi sipaju iz u sta!... Ode. Odletje kao kugla sipajući vatru! Svakako ima nekakvu zlu namjeru. Slijediću ga. (Od­ lazi za Burtelom. Tomson i Elizabeta se vide, da s protivne strane dolaze). T o m s o n (Dolazeći, za se) Hvala Bogu, Surudži nije ovdje. (Glasno): Biva, vi ćete sada ići u Gudžerat. Opet vas neću vidjeti za nekoliko dana, šta?... Ajvah! E l i z a b e t a : Zar i od sada tako misliš? T o m s o n : Ah, madam! Ja sam ljubomoran na vašeg muža. A li... nije ni moguće, d a ... Srce me boli! Mislim, kako ćeš noćas biti daleko od mene. Ja ću opet biti sam. A to vaše ružičasto tijelo biće u vlasti Sir Burtelovoj. U glavi mi šumi, snaga me ostavlja. Kosa mi se ježi i dogje mi, da bih vikao, zvao u pomoć. E l i z a b e t a : Jedno drugome smo u mislim a; i ja ne vidim nikakve razlike u našim osjećajima. Ali, koja korist!... Ja d a n a s... Ali, prekini, presijeci. Presijeci ovu moju r ije č !... Mi treba dam islim on a sastanak, kad smo udaljeni jedno od drugog. Kad smo zajedno da ne zborimo ništa o rastanku. Zar ćeš i m ene zaplakivati i gaziti, kao ono prije indijansku djevojku? — Ima četiri mjeseca, kako ni jedne noći ne prospavah mirno, sve misleći na te. Zar misliš da m e je i jed n i zora �350 našla u snu, a ne budnu zaplakanu?... 0 ponoći svak mirno spava. Samo moja dva oka, kao dvije zvijezde sjaju se i gore. I što dublje u noć, sve se više smra­ čuje. Strašiv vjetar puše, a u šumoru visokih vršika hurmi i kavaka kao da neki čudnovati zvuci zanose moje misli i maštanje na poseban put, u osamu. San me odbjegne i ja mislim na budućnost, mislim na sadašnjost, o tebi i o sebi m islim ... Pa ožalošćena, ne mogu ništa drugo već samo plači. Koliko se usi­ ljeno sm ijem , toliko se opet uzdržavam. A h :... Zar mi još ne vjeruješ, da te više ljubim od svoga muža?... Zar nijesu sto puta bolji razgovori i sastanci s tobom, nego sve časti što mi ih svak iskazuje u zdravlju muža?! Držeći \e potajno u svojim mislima, zar nijesam hi­ ljadu puta zaokupljena tihom radosti, nego od svega njegova sjaja i slave?... Kod mene je tako, da vidim da je bolje biti u tvome ropstvu, u tvojoj vlasti, nego li gospodovati svijetovima. Bolje je pored tebe, pa j •pod tvojim nogama zgažen umrijeti, nego živjeti hi­ ljadu godina. On je ružan, zle naravi, tlačitelj je; ti si lijep kao i tvoja narav, karakter si. On je i/dajiea naroda, neprijatelj je domovine. Ti nijesi takov. Ja o tebi lijepo mislim! J^ zbog tvoje ljubavi na svoga muža odvratno gledam !... Pa- t(>još jednako sumnjaš, da li te ljubim od svakoga više? T o m s o n : O slanjam .se na ttfojuv dobrotu, d^ posve ostaviš Sir Burtela i da kod mene ostaneš. Ili tvoje riječi nijesu dovoljne, da me uvjere i umire. E l i z a b e t a : Torinson, zar nemaš ni malo smilovanja prema meni? .. . Kako dopušta tvoja ljubav, da se ja obrukam? T om s o n : Dakle je nemoguće da se rastaviš od S ir Burtela? Bojiš se, ne? E liz a b e t a : 8rce me ne zapriječuje, da bih se rastavila od muža; to i ti znaš. Jedina ljubav pak ne drži potpuno mene, već donekle i namus, moj dobar glas. Evo, da se danas hoću rastaviti od muža. Ne mogu se ipak rastaviti od njega, ne mogu radi svog namusa. Jer svako bi htio da zna uzrok našega raz­ voda u braku, pa ako se razlog doznadne, onda smo oboje u opasnosti. Jednu pogrješku, koju samo Bog zna, ne treba da svijetu odamo. Moj muž mene voli, a ja iz ljubavi se s tobom družim. I, ljubeći tebe, muža nikako ne v o lim !... T o m s o n : Kad bi napustila Sir Burtela, ko bi znao da si ga ostavila zbog mene? A poslije, ko će znati, ko će vidjeti, da si se sa mnom sdružila? Mi možemo odavle pobjeći u Ameriku. Ko od nasilja bježi, u Ameriku ide, ko slobodu želi, u Ameriku se kreće. U Americi je pravda, sloboda i jednakost, tamo je svak ravnopravan. E l i z a b e t : Zar mi nijesmo p rotestan ti?... A po ustanovama naše vjere, ja se ne mogu rastaviti od muža do smrti. Pa kad se i rastavim, ne mogu za drugog poći. S ir Burtel pak neće me ostaviti sve dotle, dok ne bi razumio, da sam odveć sramotna glasa. T o m s o n : Rekoh da u Americi sloboda vlada, nema ovih stega, nema ovoga ropstva. Da pobjegnemo u Ameriku, da živimo megju divljacima, da ne bu­ demo vezani ni za kakve ustanove! Da ne znamo ni za kakav zakon, ni za kakve propise; jedino za Boga i sami za se! Da živimo prirodno, da budemo ljudi! Da obigjemo u zajednici čitav svijet, do polova da idemo, a na posljetku da se nastanimo u Americi. Da odatle, kao iz novoga svijeta sudimo i rešetamo vi­ jesti iz ovoga lažljivog svijeta. Da se zabavljamo megju divljacima, spominjući se života kulturnih ljudi. Gle, kolikih razlika i preokreta ima u raznim vjerama narodima, običajim a i raznim zemljama! Tek ljudsvo svukud jednako nagjemo. Ne videći svetijeg zakona za ljude ud prirode, počećemo u njoj živeći s draga srca moliti Bogu, da nas čuva jedno za drugo. Svijet je knjiga, koji putujući proučavamo. I kao što se god ne može shvatiti namjera piščeva, dok mu se knjiga potpuno ne pročita, tako ne možemo znati ni što je prava istina, dok . ne progjemo i ne vidimo čitav svi­ jet! — Većina ljudi je u svom vjerovanjUj'ubijegjena u dobra obećanja i strahote od kazne, što ih proriču vjersko knjige, stučeno no je na jednostavno silovito ali i nepojmljivo vjerovanje, da se pored njega puno i ne stara za dobro ovoga svijeta. Ne može čovjek raditi za dobro drugoga na ovom svijetu, kada u opće ne pozna svijeta, a ne poznajući svijeta, ne pozna potpuno ni vjere, koja ga zadužuje, da radi za dobro čitave svjetske porodice. Priključiti se u jednu akciju znači i voljeti njezinoga pokretača. Šta hoću da kažem : Pravo vjerovanje može da potječe samo iz čista srca, puna ljubavi za sve, koje pojima, koje ćuti, svemoć jednog tvorca u svemu, što nas svojim skladnim poregjajem presenećuje. Ono se pak s putovanjem po­ stiže. Istina, samo putovanje je sredstvo, a ovim sred­ stvom se svrha postizava. — Uz to, mi smo Englezi, a Englezi su stvorena za putovanja.. . (Za se): Ovako 3am nagovarao i sirotu Surudžiju. Ali ako ova pogje za me, neću se ni malo sustezati, da je odmah uzmem Jer — previše je žarko ljubim! E l i z a b e t a (u velikim mislima): Tomson. Ja sam dosta srčana! T o m s on (nadobudno): Bez su m n je !. . . Tek šta hoćeš da rekneš? . .. E l i z a b e t a : Ja ću biti uzrok jednom velikom dogagjaju! Ali neću biti uzrokom samo radi moje lju­ bavi prema tebi, već što ljubim ovaj narod i želim mu pomoći. T o m s o n : Što je taj dogagjaj? . . . (U taj mah doleti sluga Behav-Puneker, vičući pre­ strašeno: Madam! . . Mađam!. . .) T o m s o n i E1 i z a b e t a (trgnu še se). B e h a v - P u n e k e r : Madam!... Namjesnik dolazi! Ovamo id e .. . Bježite brzo! �851 T o m s o m (udarivši se rukom u čelo): A oh !. . . Š to bi, bi! . . E l i z a b e t a (dostojanstveno Tomsonu): Zar si zaboravio svoju utanačenu ulogu? Šta ti je, Tomson?! B e h o v - P u n e k e r : Vas traži m adam !. . Sad će izbiti ovamo. E l i z a b e t a (Tomsonu): Ako uzgovoriš, kako sam ti rekla, niti će sta učiniti tebi ni meni, radi svoga g lasa.. . T o m s o n : Odosmo, odosmo. Evo sad baš odosmo u Ameriku.. . E l i z a b e t a (slugi): Dakle da čujemo, što je bilo, Behov? B e h o v - P u n e k e r : Eno gdje vi izagjoste iz tah tarevana, pa smo mi sve stajali tamo uz tahtarevan. Pogledasmo nešto, kad gospodin namjesnik uzjahao na ata, pa leti ovamo kao strijela. Poletje upravo k nam . čim dogje, pita za vašu visost? Mi se pak prije zdo govorisiro, videći ga izdaleka gdje dolazi, da mu re­ čemo ako za vašu visost upita, da ste otišli na drugu stranu ovoga groblja. Tako mu i kazasmo. »S kim je otišla? — pita. Kad je otišla? Zašto je otišla?« A mi mu uzdurisasmo: da ste otišla pogledati hram i re­ kosmo, da nije dugo tome što ste otišla i da je jedan sluga uz vas. Pa da ne slažemo, Aro ja dogjoh neka sam uz vašu visost. Da, još mu kazasmo, da više ni koga ne uzeste sobom. On .ne odvrati IniSta, već od-v' juri upravo prema označenom mjestu. E l i z a b e t a : Kad je tako, čega se bojiš? B e h o v : Bojim se,Siko dogje i vas ovdje vidi, sviju će nas ubiti. Što bi ubio nas, nema štete. Samo da vašoj visosti što ne dokuniše! Za sigurno će sad doći. Tamo. . . (najedanput zadrhće): Tamo . . ta m o !. . ah, tam o .. . T o m s o n i E l i z a b e t a : Šta ti ie? . . B e h o v (padne na legja i koprca se): Dolazi. . . . Eto dolazi! . . . T o m s o n (drhturi). E l i z a b e t a (pogledavši): Istina, veže konja. Ne boj se, Tomsone! Brzo mi govori o ljubavi. Znadeš, šta ćeš govoriti, a? (Slugi): ti na noge, zvekane jedan! (Sluga ustane.) Okreni legja! Gledaj preda se i ne zbori ništa. Kao da ništa ne vidiš. Tuđi stoj! Ti se ne boj, Tomsone, već da mi počmemo svoju ulogu. (Dolazi S ir Burtel i stane iza jednog drveta. U ruci mu je mač. Promatra Elizabetu i Tomsna podledom punim srdžbe.) T o m s o n : Srce ne zna velikih i malih ljudi, slo­ bodno je, madam! Ko mu se dopadne, voli ga, koga voli, želi da mu se dopadne. Kud hoće ide, što hoće razgleda; a traži priliku, domišljavase načinu kako da se vidi s onim, koga želi, za kim teži. Ljubav donekle zaslužuje samilost, je r je bijedna, ako je beznadna. I vi meni trebate oprostiti, madam! E l i z a b e t a : Ja ću tebe kazniti, sagnjiću te u tamnici! Zabranjujem dalje govoriti. Mjesto oprosta, daću te pogubiti! . . T o m s o n : Učinite, što god hoćete; zapovjed je vazda u rukama velikih ljudi. Svaku ću vašu zapovjed poslušati, samo mi ne zabranite da vas ljubim. Sve mogu podnijeti, samo nisam u stanju ne ljubiti vas. Nemoguće mi je srce povratiti niti utišati ga od uzavrelosti kad vas vidim. Ah, madam, madam! (Spustiv se na koljena): Ne zamjerite mojoj sm jelosti!. . . E l i z a b e t a : Ludi čovječe! Zar tebi nije poznato ko sam ja i kako sam silna? Zar nemaš pojma, šta ti sve mogu učiniti, kad hoću?... Zar ti ne znaš da sam ja gospogja prvoga čovjeka u ovoi zemlji? ... Ako me nijesi mogao poznati u mom jednostavnom odijelu ko sam, zar ne znaš bar da sam »ngleskinja? T o m s o n : Znam, madam. Vi ste druga druga­ rica S ir Burtelova. Nema ni dvije godine, kako vas je uzeo. A ja vas ljubim otprije, kad no sam vas jed­ nog dana vidio na grobu vašeg poštovano oca u Sir Gottiji. O J onda ja krijem svoju ljubav, ali mi je više nemoguće izdržati, a da je ne kažem. Svaki ,dan sam čekao, kada ćete ovuda proći, da vas vidim. To me je veselilo. Danas se usudib, da vam svoju ljubav ot­ krijem, Nemam ovim nikakve zle namjere prema vama. Jedino žalostan bih bio, da vam ne kažem svo­ jih osjećaja, je r bi tim krivo učinio sebi, krivo jednom Članu ljudske porodice, koju za sigurno i vi na srcu imate. Da, ljubim vas, madam, ljubim. . . Ja vas lju­ bim! . . . (Spusti se opet na koljena): Oprostite mi moju pogrešku! . . . E l i z a b e t a : Dijete, slaba srca. Ovaj put ću te opomenuti samo: Nemoj više nikad da ponoviš te ri­ ječi, je r će zlo biti s tobom. Korim te. Ukor od sta­ rijega je pak dostatna kazna za dobra činovnika. I za tebe je ova kazna dosta. (Hoće da ode. U ovaj tren iskoči Sir Burtel pred njih.) S i r B u r t e l : Nije d osta!. . . Nije dosta ovolika E l i z a b e t a (Tomsonu): Kakvo si ti pseto, da se kazna!. . . Malo je i dušu mu u pakao poslati! . . . . usugjujš mene voljeti? S kakvom smielošću se usu- Stani, da ga ja pitam: Šta veliš, gospodine majore, na gjuješ govoriti o ljubavi, ženi, koja od tebe hiljadu koji način želiš umrijeti? T o m s o n : Šta z n a m ? ... Ja bih prije htio sto puta na više stoji? T o m s o n (ponizno, moleći): Pogriješih oprostite godina života! E l i z a b e t a : Znadeš li, ko je to pred tobom madam! Ispričajte me, je r znate, da ljubav puno za­ edepsuze!? ludi čovjeka. S i r B u r t e 1: Znam da ne znaš, bezobrazniče, ko te E l i z a b e t a (mrzovoljno): I još govori, ne zastiđjujući se. Da li ja pokazujem naklonost prema ovdje pita: na koji način želiš umrijeti!? T o m s o n : Vi? Ja vas danas ovdje prvi put vidim. tebi? Luda! Zar sam ja tvoja prilika? Bezobraznik! �352 Ko ste vi? . . Ako ja očitujem gospogji, šta se to vas tiče? ljubav Sir Burtelovoj S i r B u r t e l : Pitam te zar ti ne znaš svoga upra­ vitelja, čijim se zapovjedima svaki dan pokoravaš? Zar ti mene nijesi nikad vidio? T o m s o n : Ja vas nikako ne poznajem. Znate li vi šta zajedničkog sa Sir Burtelom? S i r B u r t e l (cikne ljutito): I još g o v o ri!.. . (Su­ zdržavajući se): Da, u blizu misliš. Ja sam Sir Burtelov rudjak. T i se brukaš s njegovom gospogjom, a ja ću da te ubijem i tako i se osvetim. T o m s o n : Mene ne smije ubiti ni Sir Burtel, kamo li ti. S i r B u r t e l : Koga se boji Sir Burtel ovdje? On je neodgovoran; sve što hoće može da čini. T o m s o n : Čini sve što hoće, samo mene ne ubi. S i r B u r t e l : Zašto da ne ubije? T o m s o n : Radi svoga dobrog glasa, da se^ ne osramoti. S i r B u r t e l : Sta 'o znači? T o m s o n : Jer, ako mene Sir Bprtel ubije, svako će stvar doznati. G o^jriće se na sve strane, da me je ubio, što sam se sa njegovoi.n ženom volio. A ovo tiče u njegov namus, tiče u /jegov u veličinu a možda bi mu i pameti dokunisalo. S i r B u r t e l (za'šć): Gjavo! . . . I nan z n a je ! . .. (Glasno)Ć'Ti Sir Burtelovoj gospogji samo ljubav očitova. Šta ^i još učinio, što bi njegovom nainusu škodilo, pa da bi ^ p o š te d io , ne želeći da to svijet doznadne? T o m s o n : Ništa! I budući da nijesam ništa više učinio, što bi štetilo njegovom dobrom glasu, on nema prava ni ubiti me. S i r B u r t e l : I nepravde kod zapovjednika u pravo se ubrajaju. Megju tim, ko će doznati poslije, pošto bi tebe ubio, za što te je ubio?! Tebe može nestati, a da ni on sam ne znidne za to. T o m s o n : Sir Burtel mene ne može ioak ubiti. Neka mi je Bog svjedok, da bih na sve strane raz­ glasio, da je Sir Burtel ubio Tomsona, što mu se je sa gospogjom volio. E l i z a b e t a : Š u t i ! . . . Zar se usugjuješ i objegjivati? Čapkun! S i r B u r t e l: Ja ako tebe ovdje ubijem, kome bi onda mogao kazati? T om s o m : Pa ima ljudi, kojima je stvar već poznata. Dok bi čuli za moju smrt, uzrok bi jo j svi­ jetu objavili. Tim e bi ubili i Sir Burtelov dobar glas. Megjutim, zar mislite, da bih ja mirno stajao, ako bi vi na me navalili? Ko u smrt gleda, zar da se boji i ubiti nekoga? Podanika nema, koji ne bi ubio svog dušmana, kad na njeg navali. Što — i ja ću se braniti. S i r B u r t e l (za se): Gle, nesreće, nemam volje ni kazati im šta me nagna da dogjem amo. Odam li se, znaće sve. . . Ne! (glasno): Ja ako pred tobom stoji S ir Burtel? . . . Ubiće te, a? . . . T o m s o n (smijući se): Bez sumnje! . . . Samo . .. doznače se, velim vam. Megjutim, nije moguće da on ovamo dogje! . . . . S i r B u r t e l (potegavši mač): Evo, dolazi S ir Bur­ tel, da tebe ubije! . . . (Navali na Tomsona). S u r u d ž i (doleti brzo i ugje m egju njih): Naj­ prije ubij mene! E l i z a b e t a (strahovito krikne). S i r B u r t e l i E l i z a b e t a : Ko je? . . . Ko je o v o ?. . . S u r u d ž i (stojeći jednako pred Tomsonom): Ja zar? Ja sam Tomsonov hlad, dok god uzživi, vazda ga slijedim. U opasnim časovima sam mn štit, uvijek pred njim stojim. S i r B u r t e l (u čudu): Ovu djevojku sam malo prije v id io .. . Idi odatle, šta hoćeš? 'S u r u d ž i: Tomsonov štit ne otkida se od njego­ vih prsa. N ajprije štit razbi! . . . Gledaj, kako ću lahko da umrem! . . S i r B u r t e l (još više začugjen): Šta ova govori? Šta govori sve? . . . E l i z a b e t a (za se): Dakle, ova djevojka Tom ­ sona ljubi! S u r u d ž i (Sir Burtelu): Ja ništa ne govorim, gopoduru! . . . Ja molim. Molim radi Tomsonove smrti. !, ne. Ne molim, čisto ti zabranjujem. Velim ti, da ne ubiješ Tomsona! . . . (Jecaju ći): Nećeš ga ubiti! . . . Da ga ne ubiješ, ja ti eto zapovjedam! . . . S i r B u r t e l (za se): Nikad ovo ne vidjeh. Pla­ čući zapovijeda! . . . Makar to, ali šta m ene smeta? (Glasno, pokazujući na Tomsona): Ali gle, td je moj neprijatelj, svakako ću ga ubiti! . . . S u r u d ž i (uhvativši se za Tomsona): Ovo je moj milosnik, ti ga nećeš ubiti! E l i z a b e t a (za se): Kaže m ilo s n ik ? ... S i r B u r t e l (odvažno): On je u namjeri, da osramoti porodicu jednog prvaka! . . . Čovjek je u pravu, da ubije napasnika, koji mu pa kuću udara. S u r u d ž i : Tomsonov je dom ovdje; on nije ninikako udario na tvoju kuću. Danas se s gospogjom razgovarao. Ja sam Tom sonova milosnica, on mene ljubi. (Tomsonu): N ije li? T o m s o n (u velikom strahu): Bez sumnje, bez su m n je !. . . S u r u d ž i (za se, radosno): A h !... Priznade, ma­ kar i lažno! (Burtelu): Je li de, ti nećeš ubiti Tom ­ sona? . . S i r B u r t e l (za se): Je li ova djevojka andjeo? S igje li iz carstva duša, što li? Ne znam, tek njezine me se riječi teško d o jim a ju !... Do danas ne znadoh da mi se ovako lahko može umiriti srdžba, pred ko­ jem svijet strepi! Šta je ovo? Ruke mi i noge kao otsječsne, snaga me ostavlja! . . . Šta biva sa mnom? Meni ima nešto! (Najedanput juriša na Tomsona): �353 Tomson! (Sustegne se, prijeteći): Zahvali se ovoj nevinoj djevojci, inače bih ja odavde danas otišao tek pošto bi tvoju zvijezdu ugasio. (Malo odmakne, Eliza­ beta ga slijedi. Ponovno zastavši Tomsonu): Danas si se spasio. Tebe od smrti, a mene od krvoprolića spa­ sio je jedan augjelak, koji s neba pade megju nas. Ali ne zaboravi! . . . Za tebe nema spasa u mojim si pandžam a!. . . (Odjuri, a za njim odlazi i Elizabeta.) P r i z o r d r u g i. Tomson, Surudži, poslije Toromtor. T o m s o n (kao da je stresao tovar sa sebe, za se): Ah! Od smrti se spasih! Bijah u škripcu; malo je falilo, da svršim s ovim svijetom. Ali „U mojim si pandžama!" Tako mi reče. Moram bježati, nema mi drugog spasa. Maleni se ne mogu iznijeti sa velikašima. Tek, ja bih, da se okušam. . . Ali šta je taj veliki dogagjaj, -kojemu reče Elizabeta, da će uzrok biti? S u r u d ž i [pažljivo, za se): Gle neće mi ni hvale po običaju da reče. Drži, da nijesam dostojna ni toga. T o m s o n (za se): Ova je djevojka još uvijek ovdje, gleda me oči u oči. Luda izlijeće preda me, kao majmun. Zar od danas nema za me spasa? Meni se više nikud ne hiti. Idem lagahpo,,odbacivši sve brige o poslu, o životu . . (Polazi). S u r u d ž i (prebuljelim glasom): Gospodin Tomson! T o m s o n (hladno): Šta>hoČeš? S u r u d ž i (teško mu prilazeći): Nećeš li me već odsad voljeti? T o m s o n (opet hladno): Sta veliš? Ne razumih? S u r u d ž i (uzevši ga za ruku): Razumio si; vrlo dobro si razumio. Vidim, žališ me. Smilovaćeš mi se to vrlo dobro vidim. Ti si moj lijepi Tomson, T i si moje milovanjel . . . T o m so n : Luda djevojko! Sta ti z b o riš... S u r u d ž i: Svakako, ti ćeš se smilovati na me... Uvjerena sam, da ćeš me zaista ljubiti! T o m s o n : Budi uvjerena da te ne ljubim nikako. S u r u d ž i (vrisne) Ah! . . T o m so n : To znaj i ne napastuj me više, ne nameći se; pusti me u miru! (Pogje). S u r u d ž i (pohiti, zadrži ga, molećim glasom): Tomson!T o m so n : Ne slušam! S u r u d ž i (kao gore): Gospodaru! T o m s o n : Zar me još slijediš? S u r u d ž i: Odlaziš zar opet me ostavivši? T o m s o n (viče): Zapovjedam ti, ne idi za mnom! S u r u d ž i (plačući): Molim te ne odlazi! T o m s o n : Na silu se ne može voljeti. S u r u d ž i (strašivo): Gospodaru! Reci mi makar jedan put, da me ljubiš, — ma jedan put. Makar mi lagao, da to samo čujem od tebe; a h !... (padne pred Tomsona): Gospodaru, gospodaru! Ja te lju b im !... (Bijedno obujmi Tomsonova koljena i gleda mu u lice). T o m s o n (odmičući je rukom): Djevojko, ja sam Englez, ti si Indijanka. Moguće je , da se angjeo s gjavolom voli, ali ja s tobom ni opet ne! Moguće je, da ce ovaj svijet sa onim spoji, da se sluči vječ­ nost i prolaznost, ali Tomson i Surudži nikad a!... S u r u d ž i (ustane): Zar si zaboravio svoja obe­ ćanja, Tomsone! Zar mi nijesi govorio, da ćeš me do smrti ljubiti? Ti si mi to govorio, ti, koji kršiš svoje obećanje! (Maša se Tomsonove ruke). Tomson! Ja sam sad opet raži, opet, ljubi me makar čas, makar m i­ nutu, makar tren! Ili, ne voli me, nikako me ne lju­ bivši, reci mi makar lažno „ljubim te!" jedan put reci, za jedan t r e n ! ... (Ponovno padne preda nj). Tomson, gospodin Tomson! Ljubim t e ! . . . T o m s o n (povlačeći se): J a sada nju ljubim, je r je moja lstovjerka, a tebe ne ljubim, je r si idolopoklonka!. .. S u r u d ž i : Ja sam ti kazala, da ću žrtvovati za ljubav i vjeru, kao što sam i srce žrtv o v a la ... I sad mi zapovjedi, slušam te; tvoja je zapovijed za me jača od moje vjere: ti si za me veći zapovjednik od vjerskog glavara! T o m s o n : Zar može djevojku ljubav natjerati, da ostavi svoju vjeru? S u r u d ž i : Ja kakva uvjerenja imaš u ženi, koja je nevjerna mužu? T o m s o n (jetko): Ja nju sada ljubim, je r je li­ jep a; tebe ne ljubim, je r si ružna! S u r u d ž i (skrivajući uzbugjenost): Ah, šta ču­ jem ? Tomsone, zar ti nemaš ni malo smilovanja? Zar ne znaš, koliko je nevaljalo reći djevojci na udaju, da je r u ž n a ? ... Ah! Ubi me bar! T o m s o n : Meni je slagje spomenuti se Elizabetina imena u našem kratkom voljenju, nego li tebe uvijek gledati. Znaj, tebe ne volim, pa mi je tvoja ljubav na te re tu ... S u r u d ž i (gleda pažljivo Tom soca): Ah, moj mili ljubazniče, — čarobni, kao puna bašča na m je­ sečini, — privlačivi, kao gorski vrhunac, obasjan pr­ vim tracima jutarnjeg su n ca!... Oslonih s e ... T o m s o n (upada jo j u riječ): Poput prirode, riječi su ti d iv lje !... Samo Elizabetino ime mene od tebe daleko rastavlja. S u r u d ž i : Znam, koliko ste jedno drugom vjerni u ljubavi; vidjeh, kako se p a z ite ... T o m s o n : Ne, opreznost je iziskivala, da smo se sada morali ovako ponašati; i mi se ponesosmo kako trebaše. To je bio jedan korak, da zabacimo trag: da razuvjerimo Sir-Burtela, a da sebe spasimo. Djelatnost toga mi znamo; i vidjela si, kako nam je uspjela varka, a? S u r u d ž i : Samo kad žena naumi, vrlo lahko prevari muža. T o m s o n (za se): Gle, od danas za me nema više spasa! I ja još jednako stojim ovdje?! �354 B e h a v P u n e k e r (izvuče se prikriveno izm egju drveća): Gospodin Tomson! Hoćete li primiti ovaj p a p ir? ... Poderite ga, kad pročitale! (Tomson poteče i primi pismo. Behav ode). T o m s o n (čita uzbugjeno): „ . . . Dogagjaj, kome ću ja biti uzrokom, jest taj, da ću ja svoga muža otrovati. Noćas idem ponovno u Sir-Gottiju. Ti se sakrij za nekoliko dana. Elizabeta11, (za se): Ona će otrovati svoga m u ž a ? !... Dakle sam spašen?!.. (Hoće žurno da ode). S u r u d ž i (slijedi ga): Kuda ćeš, Tomsone i . . . T o m s o n (ostavljajući pismo u džep): A kuda ti ideš? S u r u d ž i: Zar ja ne znam, kuda idem? T o m s o n : Znaš da; ali to je mučenje. S u r u d ž i: A zar se može osuditi moj po­ stupak? T o m s o n : Idi od mene! S u r u d ž i: Neću Tomsone, — ne mogu. Nije mi dosta, da te iz daleka motrim. Jer, ljubim te — ljubim ! Čuješ li? T o m s o n (pohiti): Nećeš me lju b iti!... S u r u d ž i (poleti pred Tdmsona): Ubij me, pa onda hajde. c oj . T o m s o n (udari Sarudžiju u lice): Hoćeš li ići za mnom ? S u r u d ž i (od udarca joj navru suze na oči): A h !... Kako je sladak ovaj šamar! Štip ne znadoh p r ije ... Udri još, udri ono lice, kojemu si, kako ka­ zivaše, prije bio rob, pa onda idi! T o m s o n : Ti valjda hoćeš, da sam ti blagodaran, što si me od smrti’ spasila? Ali sam i ja tebe spasio prije 4 mjeseca u Gondova planini, ako si ti mene danas. S u r u d ž i : Zar to niječem ? Ne! Onda si me spasio od smrti, a danas me riješi zdravlja! . . . T o m s o n (za se, polazeći): Tako! Ona će muža o tro v a ti? ... (Glasno): Ne idi za mnom, djevojko! Mogu časom smrviti to srce, koje me ljubi, u hiljadu komada! S u r u d ž i : Hiljadu puta bi ti bila zahvalna. T o m s o n (uhvati Surudžiju za ruku, prodrma je žestoko): Stoj, čuješ . . . S u r u d ž i : Ahl . . . T o m s o n (obori Surudžiju na tle i sjede na nju; stisne je jednom rukom za vrat, a drugom zamahne sa mačem, da će je udariti u prsa): Hoćeš li me dalje slijediti? S u r u d ž i : Kakvo odlikovanje! Kakvo odlikovanje, da umrem pod tvojim nogama! Mene ubija moja duša, moj život! Mene će da satare moja radost, moja nada! Ljubim te, lju b im !. . . T o m s o n : Gle, vidiš li ovaj mač? Istom što bi rekla, da me ljubiš, proći će ti ovaj mač kroz pluća! P a reci, hoćeš li me opet ljubiti? S u r u d ž i (sa smrtnim osmjehom): Uvijek, Tomson, — u v ije k !. . . T o m s o n (ljutito skoči, pa će okolo hodeći): Oh, puknuću! V jeruješ li? . . . (Sune opet na djevojku i zamahne, da će je probosti): Vjeruješ li, da ću te ubiti? T o r o m t o r (pojavi se iza drveća, zapne stri­ jelu i nanišani na Tomsona): A vjeruješ li ti, da ćeš ti onda os'.ati zdrav? T o m s o n (preplašeno skoči): Ko je ovo? . . . (Zakloni lice rukom.) S u r u d ž i (podigne se od pasa); Toromtor! . . . Tako ti Vede a, ne naškodi m u !. . . T o r o m t o r (neprestano nišaneći): Ostavi mač u korice! . . . T o m s o n (posluša ga). S u r u d ž i (ustane): Toromtor, zar si zaboravio uVjet? T o r o m t o r (Tomsonu): Pokreneš li jo j samo vlas s glave, smrviću te, neka znaš. Ub'ću te, zmijo krokodilskih usta! (Ponovno nišani): Ubiću te, hijeno, pa se sam svojom krvlju nahrani. (Tomson pobježe, Surudži se postavi izm egju njih). S u r u d ž i : Ludo! Zar si zaboravio svoju za­ kletvu?. . . (U ovaj čas Torom tor pogrešno odapne luk na striieli, a strjelica pogodi Surudžiju u rame. ( 0 va padne): Ah! . . . (Tomson je već pobjegao). T o r o m t o r (baci strijelu i poleti Surudžiji): Šta uradih, ah, šta uradih! . . . (Vadeći strjelicu iz njezina ramena): Surudži, mila Surudži! . . . S u r u d ž i (pritisne ranu rukom i zaustavlja krv): Toromtor! Vjerskih ti svetinja, pusti me da umrem!... Nijesi dokunisao Tomsonu . . . Toromtor: uradih? Da vidim ranu Surudži. Ah, šta S u r u d ž i (nemoćno): Toromtor! Tako ti mrtvih, ne naškodi Tomsonu . . . T o r o m t o r (pregledpjući ranu): Hvala budi, rana nije opasna! . . . S u r u d ž i (podine glavu): T o m s o n ! ... T o r o m t o r (uzme je za ruku i diže je): Ustani, Surudži, da idemo, da viđamo ranu; ah, šta ja uradih? Nesretna srdžba! Skršismo buduću sreću. S u r u d ž i (polahko ustane): Ah . . . otišao je . . . T o r o m t o r (držeći Surudžiju ispod ruke, teško polazi i govori): Zar još uvijek njega tražiš? Oboje si' ih od smrti spasila, pa ti se i ne zahvali . . . I zar da se sažali na tvoju ranu? (Nagje neku hartijicu): Šta je ovo? Nešto engleski! . . . S u r u d ž i (pogledavši u papir): To sad donesoše Tomsonu . . . Ispalo mu je iz džepa. Daj mi to. T o r o m t o r (ostavivši papir u džep): I ja ću ga ostaviti u džep! Ti od ljubavi sipaš za njim suze, kao kišu, a on od mržnje na tebe se kao grom obara1 prevejanac! �355 S u ru đ ži (klonulom giavom na Torom torovo BeCTH a B3 HajnpuUHTQBHBjlIX ,T>yACKHX' APyiUTaBa, — ram e): T o ro m to r! Idirno onamo, kuda je otišao To m son. J a želim na njegovom putu u m rijeti, na n jeg o ­ jacHo noKa3yje, Kano je vom putu! . . . (P odlaze polagano i izgube se m eg ju drvećem ). OA BHCOKO KyATypHHX nojBiuama Jbeaapa, Hayhhbks, ApHcaRHHKa u yMjeTHBKa y npocBjekeHBX HapoAa, na ao u cxBaTaH>a 3ApaB.ta — K onac trećeg čina. — bbcok cTeneH HOBjeKOBe najeHe Ha CBHMa CKa.iaiaa unBBjia3auaje naTpajapxapHe cpeAHHe noAycAo6oAHiix u cao6oahhx CHHoBa npapoAe. To nope^eme, icoje A»je Tatco oneBiiAHy (Nastaviće se). CAHKy rvieAamTa aoBjeaaHCTBa Ha BpxyHny a OHora Ha noc.i>eAHoj CTeneHnua ‘HanpeTica, Ha MebyHapoAHoj X a - XnrnjeHa. Ca xHrnjeHCKe H3jioat6e y Jtpeaju. — ,3,p. T . JiopijeBuk. — Ma ca Koje cTpaHe ce OBora jt e i a huijio y ^pe3Ay, nyTHHKy ce jom H3 A».neKa, hhk H3 Bena h Xaiđ6ypra, o6paha nawB>a: n.iaKaTana, očjaBana pasjm inTe Bpcie, KH.H3KHuaMa h CBHM MoryhnM APyrHM cpecTBBMa, A& je rajeHCKoj H3.iohc6 h y ^.peaAii Aočaja crnoj nyHa a pea.iHn pe.T.e(J): H3AOHceHaM ce npcAucTaua noTBp^vje 6para o 3ApaB.T>y u koa AHG^aKa Kao a jeBa AaHamH>nx HapamTaja. Ha M3aohc6h cy koa npocBiijekeHax npeACTaBA.eHe bpao cao" pa3AiiHHTe xarajeHCKe KyAType, oa HajHaacax ao HajBiimHx, KaKo 6a ce Ao6ao nperjieA aoBjeaaHCTBa, H>eroB hchbot, 3ApaBA.e, nojaoBH o 3ApaB.T>y, 6o.iecTa, npeAoxpaaa a 6op6a npoTHBy H>ax. BLinaBa naBiubOHH nocBekeHa cy cnenaja.iHO 6a.io nojeABHau HapoAaua, 6 bao nojeAHHaM rpa- y ^(pe3An B e sa n a MebyHapoAHa XarnjeHCKa HiJiosKoa.' HaMa HanpeTKa HOBjenaHCTBa y Kojy He Tpe6a MHMoaka. A b BOTa, oTKAaaaaa mTeTHora y yHanpe^eH>a KopacHora. Ha Taj HanaH ETHO.iomKa OAje^baK upeACiaB^a jkhbot Aa yayT0 Ha H3Aoac6y: jKeHe a ,7i>yAii, Koja ii3Aajy CTa- MHomix caAamn>ax npaMHTBBHax HapoAa a Aaje Moryk- HOBe u naHcnoHe Ha KpaTico Bpajeqie, n.iaKaTe, HaTnaea Ha TpaMBajp.KHM CTaHHgaMa, Koja 03Haqyjy, kojbm ce ko- hocth, AiiMa pan>a a c.iasHe CTBapa, ce CTHme y ksa ^pe3Ay, CBe je Bek yAemeHo, Aa CKpeHe na3«H>y, Aa acTaKHe hag Ha H3Ao»c6y, KH>ii3Kime no Ka4>aHaua J1BM8, HapOHHTH „BoljH , „KaTaA03H a h xoTe- peiCASMe naj- paa.iaHHTaje Bpcie. IIyTHnK n He caH>a, Aa je CBe npeMa orpoMHOcTH uho H3.ioHc6e to jom Bp.io Ma.io a npeMa 3Ha«iajy oHora, oHa npeACTaBA>a. OHa je Mel}yTBM orpoMHa, Ha se- .inKOMe orpai^eHOMe npocTopy, y Koja ce yjia3a Be.ia- naHCTBeHHM KanHjaMa, CMjeaiTOHa y BeAiuce rpakeBni e a CMawiy oaaKmama aca- Aa ce 3arvieAa y H>axoBa cxBaTan>a o čojiecTHMa T y cy CTauoBii, xpaHa, OAajejio, Bpaaama, na- cmpth. H>y 3aBBca hchbot a oa KOjax, no H>axoBOMe cxBaTa* 3ApaB.i.e. Y hcth 0Aje.T>aK cnaAa a HBTaB HH3 KyjiTypHiix HapoAa, koa Kojax ce jom a AaHac pacno3Hajy npauaTnBHH ocTaua cxBaTan.a o 3ApaB' .i,y a aciiBOTy. T y cy: IIpeAH>a a 3aAH>a MHARja, IJejAOH, J a s a , acT0HH0-a3ajcKH KyjiTypHa cBajeT (Kana, Kopeja a JanaH), AnepaKa (M ckchko, IIepy, Epa3ii.iHja) a t . a . T y ce Mory ypaayHaTa a nojeAHHe uoAepHe AP*aBe a ca nyno CTB.ia, apxHTeKType a yKyca. Ona je OKakcHa HapoAH, Koja HMajy CBoje 3ace6He naBBJbOHe, ca H yKpameHa, xarajeHCKBU cpecTBaua a c.Bojau HanpeTKOM CBera oHora Typa h ksko eanio to mokcc yqaHBTH BHCOKa Kyji- 6oraTCTBO. OHa je ypel>eHa cacTeiiaTCKa ca Be- AHKHM no3HaBaa>eM c.TBapa CBnjeTAa, HHCTa h b oTMeHa. OHa OHaj KO MHC.1H, Aa My je mhoto TpyAa. OHa je je nyHa hckoahko je nperjieAa, A»yTO ce Bapa. MHoro Burne ca caTH h pacKomHa. aobo.m o , a» 3 a H»y je noTpeČHO MHoro, iuto c.iyaca ja i a a y 3ApaBA>a a OAP»aH.y vKiiBOTa: oo.iHBue, 6aH>e, MBHepa.me BOAe, ca' HaTopnje a cbo Moryke APyre TOKOBiiHe Koje CAywe xa- rajeHH a 3ApaBjby. T y cy P y caja, Enr.iecKa, 4 JpaHnycua (Bapom IIapH3 je y 3ace6HOM naBHA>OHy), AycTpaja, yrapcKa, IIlBajnapcKa, lIInaH aja, H ia ^ a ja a BpeMCHa. * y qyBan>y, H>eroBaH>y a Cnenaja^HH naBiiJbOHa hah y H>aua, nocBekeHa cy: pa3BiiTKy BeAHKoue naBBA>0Hy ca HaTnncoM. „D er Mensch cbojhm t. a - cnenaja^Ha OAjejbe&a hab AaHammeM CTaH>y: (aoBjeK), Hajia3H ce, Ha r.iaBHOM y.nacKy, BejniKa ca^a, y OAaje^a, jejia, n ak a, rp ajam t, H>eHOM A**y orpoMHa, *yMjeTHWKii B3pal)eHa . ^ BOTa, 6op6e npoTHB 6oAecTB, norpeča, xarajeHCKax a rypa, Koja npeACTaBA>a CHary 3ApaBa HOBjena a bchoa tum g le ich t dir, o G esu n d h eit“ (HnKaKBO Haje paBHo, o tb (J>hh čoraTCTBO 3ApaBA>e). OBaj caM6o.iaaKB H3pa3 caAp- 3KHHe Me^yHapoAHe XurajeHCKe Il3Jioac6e y Koja je y acko KpenKOCT Hopua^Ha b H>e je HauHcaHo: „K ein R e ich - hcto Bpajeiue a ^l,pe3AH, H3pa3 ivieAHniTa AaHaiutte BUC0K6 Ky^Type HajflanpeAHojera A^je-aa aoBjeaaHCTBa Ha 3ApaBA>e, ynope^eH ca HapoAHBM 3ApaB.i>y npaMBTHBHHX cpeAHHa, Kao pjioBHue: „SA paB^e je HajBehe nocAOBauaM.a o iuto cy Harne no- ČJiaro OBora CBnjeTa" „3ApaBA»e je najBeke 6oraTCTBo“, b h KaKBe ce Mory Ha- ocBjeT.’bea.a, noAHor aca- HexarajeHCKHx o čaaaja, caoopakaja, raMHac.TnKe, arpe a mnopTa, 3en.i>opaAH>e, .TOBa, pačo.TOBa, CTonapciBa, 6aa»a, caHaTopaja, mKOAa, BojcKe a t . a- 3a tbm : xeMaje, iih - AycTpaje, HayaHax HHCTpyueHaTa, ocarypaH>a paAHHKa, oo.iecTH 3y6a, noAHax čoaccth, TponcKax čoAecTB, bh 4)eKUB03HHX ČOJieCTH, CTaTBCTBKe B T. A- n T- A. IIonyAapHa xarajeH a je sacećno npeACTaBA>6Ha a Bp.io npeivieAHO a jacHo noKa3yje a Hajmapoj ny6A0na ckaoh ce H aoBjeajer Tajejia, paA&e H»eroBux opraHa, ksko Tpe6a HyBaTH, oa HeAOCTana, čojiecTH n nera* t. T u je jio je no B jeije no cK»iony TaKo npeACTaB.i>eHO, Aa a �356 Jiajfmn Mory BHAjeTB Kano je opraHHaan racTaB.T>eH, KaKo pa3B»ja Tajejio, a HapoHnTO kodit&hh chctcm, KaKBa je pasAHica H3Me^y A»yACKor n *BBOTHH»CKor opraHH3Ma. MacoM oaahhhhx npenapaTB, cahk«, Ta6e.ia h MOAMa, AjeJHMHBHo npjio yBehaHHX, npeACTaB.’beHH ey noAosaj a janHHa KOCTajy h BpcTe h>bxobc noKpeTA,nbocth; a Ha MHoraM BjemTO yAemeHHM anapaTHMa Mcace ce BBAl’eTH Kano m11ni ii ti u oMoryfeaBajy noKpeTVbiiBocT KocTnjy, a tbm6 h HHTasora rajev a. BpAO omnepHO, npervieAHO h jacHo cy npeACTaB.’beHH: cacTaB Koace, kpb , n a jn x BpeMbHa .i,yACKora 6 o p aB A .eaa h A pyro, c oe to B3.iosceHO c a xn ru jeH C K or rAeAnm Ta. Ha Ciapor HcTopucKor CBiijeTa: Ha EycJ>paTy u Ha Tiirpy, y Ila.iecTBHU u ErunTy (KaHaJiB3auBja, KynaTHJia, HyjKHima, 3aK0HCKH nponHCH, ca x p aaiiB aae koa KjiacHHBiix HapoAa: Tpna u PnM.i>aHa hta .) (Tje.ieeuo CH3HC6H e, I'BMHaCTBKa, CTHHOBH, XpaHa, nfljaHCTBO, oppjeB h 0CBjeT.i,eH>e, KynaTH^a, BOAa 3a n u h e, oAajeJio, H>eroBarne Koce, 6paAe, 3y6a, juijeKOBH, H>eroBaH.e A;eue n AHcaae, paAH>a M03ra MHore Apyre CTBapu, Koje ce OAHOce na totobo ujeAO' KynHH SKiiBOT ii Ha 3ApaB.i>e OBa Aea BHCOKOKy«iTypHa noyiHO HSAOJKeHn: xpaHa, HapoAa, y MHOniM HHCTpyKTHBHBM B neAarOIBKHM HH- OAHje.io, cTaHOBii (rpnja&e, ocBjeTA>eH>e, HamkeH>e, BjeTpeme, MOAe.in Kyha, niKo.ia, paAHOHima pa3He BpcTe), jaHcaMa, Koje ca nyHo jacHoke o<;pjeT.i>yjy ncTopHjy pa3- OA Kojnx cy BOTy H>eHB cacToji^e, b kpbotok; sa HepaBa. Oco6 hto cy .m jeno hckii a» h y MOAe.inMa, a Heicn naK carpa^eHB y npopoAHoj Be.iuMBHn Tpe6ao, thm : nocJiyace CHaSAjeBeHB h kco h Apyro, cbb .tBMa noTpe6Ho). TAje roA je 6 hao h je no- ca h>bxobiim H3 CpeAH»era Bujena: c-TanoBii y tbesiaHKoj u y noipe6Ho očpaheHa ypel)eH>e, JeBpeju, itpHa Kyra, mera 6 ojieeHBKa, 6o.iHime mkozoa , cae.TaBHHM AnjeAOBnna bhcokc HTa.injB, OABjeAo u xpaHa, KynaH>e, AiijeTeTHKa, ApsKaBHO Ha HCTopnjcKH pa3BiiTaK 0 na pa3HcuHrcocT nocjiacTHuana: Tej, Ka({>a, AyxaH, y Kojn.Ma cy KAHi;e Aanarame npenopokeHe je Hace- bito koa nojeAnH0X HapoAa, oa HajnpHMHTHBHiijnx AO HajKyjiTypHH]Bx. HapoBHTa je ua»H>a o6paheHa 3annHBMa h h KBBHAH3aUH]e). o6pa3ai; Hacejća ( boaOboah, Ka- Hajin3aijnje, a3Bjia, 6oAHHije je naacH>a cbbm, bito BBTKa M H m.tem a HOBjeKOBa 0 3ApaB.i>y h yroAHOMe » b - h ca onByM, iita . h>hjiobhm jt h ” h t. a- H 3 HoBora ^ o 6 a : 6o^HHue h AyAHHue, pa3BHTaK rpa^en.a Kyha h Bapoma, ocBjeT.i»eH>a u o rpjesa, naniheH>e, CHa6AiijeBan.e boaom, caxpaH>BB8H.e, mK0.iCKa, Boj HUHKa, 3aHaTcica, pođajaraKa u t . a - xarBjeH a, xpaHa, jiajeM Ha JLyACKn opraHB3aM. Oco6 hto je aoy<iHo noKa- oAHje.io, napama paAB npeAoxpaHe 3aHo KaKBe inTOTe .TjCKapn, meroRafte ćo^ecHBica, Hana3e, oAojnaA, cao6pahaj (sKe^>e3HBua, .ia^e), paAHBi^B kojh ey npnnoMara.iu aohoch APymTBy ajucoxo«i h h3ao- aceHa cy cpeeTBa, KojuMa oe boab 6op6a npoTHBy a.ncoxo.iB3ua. Bp.10 je BaacaH 0AjeA.aK, y KOMe je npeAdaB- h oHiiMa, Kojn iix bhiuo hah Mame, aohoco mTeTe paAe. Kao niTO cy 3aKpHc.T>aAOCT n pa3He 6ojiecTH. ,ZIa He pe^aM iioabhocth, noMH&eM, Aa je o6pa‘ 6o.iecTH, HapoAHii yHanpeAHAH pa3BirraK xnrnjeH e. .teHo, Kano je xunijeHa ođpaTHAa najKH>y Ha nojeAHHa ji»yACKa 3aHBMaH>a, Koja oa O b b KpaTKH a Mpmaim npeACTaBA>ajy M H oro6pojny poAHe XBrH jeH C K e iio m cbii Maey Ila Jio a cS a y CKp03 CMBUI.TjeH H CHCTCMaTCKII hh ii3 Aa^ieKa He npeAMeTa c a M e^yH a^pe3A 0, Koja hh jeAaH B3BCAeH HaHBH, II3H0CM heHa oco6BTa nawma Ha uiKOje H KacapHe n na mKo.iCKy Kano n BojHBHKy XHrajeHy, Ha DojeABHe 6ojiecTH, Ha mery ApymTBa, 6o.iecHBKa, Ha OAojiaA, CTappe n 6a6e, Ha paT; Aa.teHa Kyname, rnMHacTHKy, moroBame Taje.ia h jom MHoro, .leKBM noKpajuHaMa C BujeTa, ao H ajcaB p in H ajn x Rp.io MHoro npynHHx pa3i<iiTaK MHCJiH JbyACK6 0 3ApaB.-by u H,eroBy nyBaH,y, h chthhx rj'hoo noMHH>aTH y jeAHOM cTBapu, Koje Hnje MO- jicthmb^hom onacy. ^eTajbHo y aaceđHBM naBBjbOHHMa npeACTaB.T>eHn cy: 6poAapcTBo, aeponavTiiKa n aBnjaTBKa, Co.iHHpe, jiyAHime, a3B.iH, caHUTopaje; AaA>e: 3aHaTB, HHAycTpuje, HasijeiuTajn co6a, pa3.nnaT ii anapam n MaraBne iita ., jeAHOM pajena ese, m io HOBjeK ip e 6a Aa 3Ha, 6hjio y paaHBM n03BBBHa h Ha pa3HBM ujecTHua, 6ii.io iiHane, aKo je paA Aa ce6e oApac«, ojana 11 yHanpeAH. A.in Me^yHapoAHa XnrajeHCKa H 3.ioac6a y ^peaAH He npeACTaB.’ba cauo caAammocT. Be.iHKH aho H>e3HH nocBekeH je HCTopejcKOMe pa3BHTKy cxBaTan>a .T>yACKora o BApaBA>y h aeroBojie nyBaay b aeroB aay. xIyB aae 3ApaB.i>a je npnpoAHa Teacaa noBjeKOBa jom oa nojaBe aeroB e Kao 6aha Ha noMOAy aeroBe CBajecTH, Koja ra je u s ijapcTBa Apyrax nčuBOTHaa B3ABojB.ia, n Ha Ha^ioac6n je OBa 6B0AyitHja Bpjio ciicTeiiaTCKB npeACTaB^.ena, oa pa3Hnx npeAHCTopnjcKHx BpeMeHa, na ao AaHac. T y cy na hmo npeAMeTH: u H a UpeAHCTopuje, Koju npeACTaBA>ajy hchbot Hajpa- A enam m e oa c ra m e x a n ije H C K a x H ajnpo cT H j h x HanpeAHiijH x cu h o be oa a n pu .iiiK a .%yACKora H ajupnjiiiT iiB H iijn x y a ®‘ noBjenancT K a, teko ii 11 n a j- iie.TopnjcKH H a jc T a p a ja x BpeMeHa ao A *n a A»HamH.era. n3ApaB4>eu. H a [)O jiie jMOTBOpime. Oj, 'ioja p ja to ----„Oj Moja pyjKO pyMeHa,‘ „ IH to oh ce paHo pa3BH.ia, „HeuaM Te KOMe npeAaTH, „Moje je Aparo asjicko : „IIpeKo Tpn 6pAa Rc.iBKa, „Ilpeico Tpn no.i,a innpoKa, „IIpeKo Tpn Mopa Ay6oKa!“ A.iiifioi'oinina. K ojio boab A^o6ei'OBBua, K oao boab , Ko.iy njecMy icaace: �357 Ccaaji fljeBojaua. „Moje Apyre, He xoA».ie xy^e, ,,He aP-KHTe Bjepy y jyHaKy, „Myraica r.ia B a k ’ o inynjH>acTa rpaHa: „yApn rpaHOM no 3e.ieHoj TpaBH, „JI hct ona^e, a rjiaBa ocia^e, „E Tawa je Bjepa y jyHaKa. IIoineTajio ceAaM Ajesojaica, lio »iHBaAH no 3ejienoj TpaBH, H npeA H>nMa A3H3-6era Maj Ka. Mcjihjio ce ceAaM AJeBojaica: „XaHyM xaHKo, A 3B3-6era Majico, „II ok.ihh HaM 6era A3H3-6era!“ „Kaico hy bbm 6era iiok.iohmth. „Bac je ceAaM, a A3H3 6er jeAaH?“ i, XaHyM-xaHKo, A3H3-6era Majico, „JlacHO heMO 6era Anje-iHTe: „Heicoj ne.no, HeKoj Jioue 6’je.no, „KaA no a npo3op: „ y 3ehy Te Apara.“ „H hm c npo3opa: „JJ o k ynnTa« Majicy.1 „Majica Be.in : „ J [ o k poAa ynnTaM.u „A poA Be.in: ^ ok poAii meHHga!** 'BeROjKa ra Ji>yTO KyHHjame: „„H ht ' poAH.ia, hht’ 3eM^be npoćnjia, „„Behe .T,yjbeM h uphhm KyKoji>eM, „HeKoj ycHe, HeKoj HaycHHge, „„Jbyjba..ia Te TpojseTHa rpo3HHga, „Heicoj ohh , HeKoj oopBnne, „Heicoj ycTa, Heicoj 3y6n 6’jejiH!“ „„O a JypjeBa ao MnTpOBa Aa«a, „„EoJiecHa Te upeBpTa.ia Majica, 3a6n.T>eauio: Ce.iMiui. „„CBa m AecHa yBexHyjia CTpaHa, „„Kpoš ,iHjeBy npoHHpa.’ia TpaBal* Nurbeg i Alibeg. CyjrOyji-ysoBiiu,a. IIpe.no Kynn /I,03Aap-arHHni;a, CaB, je MocTap Ha npe.no ca3Ba.na. IIoHajnoTJte 0 yM6yji-yAOBHiiy. Cnaica hoch nnTy a norany, yAOB0n;a ja ae h 6aKAaBy. Mrpajin oe Hrpe- cfiaKojaice, Ho Hajnotube Byica 0 oeana, ByK je 600 ara JnfsAap-ara, B ’je^a OBna CyM6y.n-yAOMma: UoMaMH ce ara ^H3Aap-ara, A Ha MJiaAy a3r0H-yAOBHuy: 3a rp.no je 3y6oM ytjiaTHO o, K ojibko je JiaKO ytj»aTHO, I I oa rp.ioM jo j nyny npeK0Hyo, Ha rp.ny joj paHy otbopho, Bumorne ce H>eHe 6’je.ne A°iKeKa a to ny.na (Zl03Ai‘ p-at'HH0ii,a, T p n AeM0pa pyKOM* ca„noMn.na, T p n TaBaHa hotom’ ca.noMii.na, ABJi0jy je 6oca npera3H.na, ^I ok je AOinjia arn ^T03Aap-ara: „IIT ra yn0H0, a r a ^03A ap ara, „U lT a y'iHH0, a » oa B o ra Habeui, tuli:I m umu h Zavadi se Nurbeg i Alibeg, Da je za što ne bih ni žalio Već za jednu lijepu djevojku Nurbeg veli: »Moja je djevojka«, A Alibeg: »Nije već je moja!« . Poručuje Nurbegova majka: » 0 bora ti, lijepa djevojko, Il’, ti vuliš gola Alibfcga, II’ Nurbega sveg u suhu zlatu? Alibega dvori oboreni, A Nurbega skoro načinjeni, Alibega konji bosi hode, A Nurbega srmom potkovani. Alibega čoha poderana, A Nurbega skoro porezana!1* Poručuje lijepa djevojka: »Volim mlada golog Alibega, Neg Nurbega sveg u suhu zlatu. Ako s’ u njeg dvori oboreni, Ja ću njemu dvore načiniti; Ako j ’ u njeg čoha poderana, Kupovaću dibu i kadifu, Pa ću begu dvore zastirati. Ako u njeg bosi konji hode Ja ću svoje pafte raskovati, Pa ću begu konje potkovati!** Zabilježio: Haiuiđ Knkić. „IH to cpaMOTy Ha o6pas HaHece, „ U lio orpjeuiH CBojy, oojiaH, Aymy?“ OAroBapa a r a 7I,03Aap-ara: „Moja, .i,y6o, ^H3Aap-arHHHAe, Listak. „ J a HHjecaM uniuTa carpjenm o, „H ht’ cpaMOTe KaKBe noniiHuo: „Mene ApyuiTBO ByKOM H3a6paAO, „yA<iBimy 3a 6nje.ny OBgy, „Bygn OBuy 3a rp.no HajBo.ne, „H ja, .ty 6 o , M.naAy yAOBHgy: „yAOBimy Ma.no homh.io b ’o. „yAOBHi;a 3«e.T>Ha MH,ioBaH>a.“ Iz islamsKog svijeta. En gleski lis t 0 napretku i m oći Islam a, jedan od najvećih engleskih listova, „ T h e l l l u s t r a t e d L o n d o n N e w s “, donosi u svom broju od 4. novem­ bra ove godine interesantan članak 0 napretku i moći Islama („The Progress and Povver of Islam1*, strana �358 724.) iz pera dra D. S. Margolioutha, profesora arap­ skoga, jezika u Oxfordu, iz kojega ćemo mi neke misli prenijeti. Pisac najprije ističe, kako je vrlo teško, upravo nemoguće, reći, koliko ima Muslimana na svijetu. Mu­ slimani žive većinom u takvim zemljama, gdje je po­ pis stanovništva slabo uobičajen i rijetko kada tačan. T o i nastojanje, da se brojevi zaokruže, dakako na račun tačnosti, zavelo je već mnoge statističare i otuda megju njima ima vrlo velikih, upravo nevjerovatnih razlika. Dok jedni računaju sveukupni broj Muslimana na svijetu na 200 milijuna, drugi opet povisuju taj broj za malenkost od 100 milijuna. Ki­ neskih Muslimana jedni broje 30 milijuna, a drugi ne drže, da ih ima i šestina od toga. Ali i po najmanjim brojevima, nastavlja spomenuti profesor, Muslimani su važan faktor ljudske rase. Islam su mnogi opisi­ vali kao misionarsku vjeru, a često se čulo i takvih mišljenja i izjava, da je svaki Muslimaa misionar. Mi ćemo to pustiti na stranu, samo ćemo reći, da je nepobitan fakat, da oni (Muslimani) najbolje, uspije­ vaju i u najviše slučajeva' ostvare ,svoje osnove. Kršćanski propagatori prevagjaju uz neizmjeran trud i novac Bibliju u svaki poznati, ijezik, dialekt i patois i s veseljem je dijele svakome, ko je samo primiti hoće, a Musliman drži, da je' njegova.. Sveta Knjiga omalovažena, ako je nemušliman sa.no dotakne. Osim toga se u crkve i k&pele drage volje primaju »Jevreji, Turci, nevjernici i jecetici«, a džamija se može po­ laziti uz rizik, da budeš napadnut, a negdje i ubijen. Pa usprkos svemu tome šta vidimo? Veliku razliku u uspjehu, koja nas u čudo baca, jer dok glavne sekte zapadnog kršćanstva silan novac troše, teško je reći, da je Islam i jednog jedinog apostola u tu svrhu opremio. Ali Muslimani ipak uspijevaju. Uz­ mimo samo jedan primjer! Dogje Musliman u koje mjesto ili selo, gdje je Islam vrlo slabo ili gotovo nikako poznat i tu se oženi od uplivne familije i tako osnuje svoju familiju, koja je nadmoćna nad susje­ dima. Njezinom uticaju podlegne postepeno sva oko­ lina i tako se cijela sela islamiziraju. Islam se na taj način vrlo brzo raširio u mnogim dijelovima Afrike, oko Donjeg Nigera, gdje su od 1898.— 1910. mnogi krajevi postali posve islamski, i u Sudanu. Na koncu se pisac dotiče i bratstva Muslimana širom svijeta bez razlike plemena i veli, da je to bratstvo više teoretske nego praktične naravi. Koliko j e kršćana bilo u M eki? Isti list do­ nosi u istom broju više lijepo izragjenih slika, koje prikazuju pojedine prizore kod obavljanja hadža, grad Meku i t. d., te tom prilikom veli, da je dosad po­ znato šesnaest kršćana, koji su bili u Meki, i navodi im imena i godinu, koje su bili u M ek i: 1. Ludovico Bartema iz Rima (1503.); 2. Vincent Le Blanc iz Marseillea, koji veli, da je bio u Meki 1568., ali se u to često sum nja; 4. 3. Johann W ild iz Nurnberga (1607.); 4. Joseph Pltts (1680), prvi Englez, koji je po­ sjetio M eku; 5. Badia y Leblich iz Biscaya (1807.); 6. Ullrich Jasp er Seetzen iz Sophiengrodena ( 1 8 0 9 - 1 0 .) ; 7. Johann Ludvvig Burckhardt iz Kirchgartena1) ( 1 8 1 4 .- 1 5 .) ; 8. Giovanni Finati iz Ferrare (1814.); 9. Leon Roches iz Grenoble-a (1841.—42.); 10. George Augustus Wallin iz Alanda (1845.); 11. Sir Richard Burton iz H ertshire-a2) (1853.); 12. Heinrich von Maltzan iz Dresdena3) (1860.); 13. Herman Bicknell (1862.), za kojega se veli, da je jedini Englez, koji se nije tajio, nego kao Mu­ sliman išao na Meku; 14. John Fryer Keane iz W hitby-a (1877.— 7 8 ); 15. Christian Snouck Hurgronje iz Sjev. Brabanta4) (1885.); i napokon Francez 16. Gervais-Coutellement (1894). F. N. Književne i kulturne bilješke. Muslim ansko akadem sko društvo »Firdus«. u Zagrebu održalo je na 4. o. mj. svoju II. glavnu godišnju skupštinu, na kojoj je izabrana ova uprava: Predsjednik: Husejin beg H. S e l i mb e g o v i ć , cand. iur.; Potpredsjednik: Abdulah H a sa n b e g o v ić , cand. iur.; Tajnik: Ibrahim beg H a fiz a d ić , cand iur.; Bla­ gajnik: Sniajil beg G r a d a š č e v ić , cand. iur.; Odbor­ nici: Hilmija Š e h ić . cand. iur.; Hamdija B e r b ič , cand. iur.; Revizori: Salih K a r a me h me do v i ć , stud iur. i Sulejman A le č k o v ić , stud. iur. Pošto je ovo društvo još pos\e mlado, nova uprava moli naše prvake i rodoljube, kojima je medjutim i posebno pisano, da društvo materijalno pot­ pomognu, što se sa naše strane srdačno preporučuje. K n jiževn i oglas. Muslimansko napredno i do­ brotvorno društvo »Medenijjet« u Travniku javlja, da je uprava društva preuzela na se raspačavanje jednog vrlo dobro uspjelog pozorišnog noviteta pod naslovom » O b a g l u h a « , šala sa pjevanjem u 3 čina iz bosan­ skog života prije okupacije, od Saliha Kazazovića. Ovo >) Burckhardt, rodom iz Lausanne (1784); putovao je po Istoku, Egiptu, Nubiji i Arabiji i umro je u Kairu 1817. *) Burton je poznati engleski putnik (Island, Afrika), a bio je u Trstu engleski konzul (1874.Ž 3) Maltzan je bio 1852. u Alžiru i Maroku, 1853. u Tunisu, Tripolisu, Maloj Aziji, zatim u Egiptu, Palestini i Siriji, 1860. u Meki, a 1870. u južnoj Arabiji, o čem je izdao i knjigu: ,Reise in SUd-Arabien“, 1872. 4) Snouck je nizozemski orijentalista i putnik- o svom putu na Meku izdao je knjigu: „Meka“ 1808—09. �859 djelo je nedavno otštampano u veoma lijepoj opremi u »Islamskoj dioničkoj štampariji« u Sarajevu i to u piščevoj nakladi, a pisac je 25% čistog prihoda nami­ jenio rečenom dobrotvornom društvu »Međenijjet«-u, u svrhu raspačavanja spomenutog djela. Uprava društva »Medenijjet« zaključkom odredila je od gornjih 25% čistog prihoda, 10% Muslimanskom potpornom društvu »Gajret-u« u Sarajevu. Pošto je rečeno društvo otpočelo sa raspačavanjem spomenutog djela već od 25. pr. mj. to se ovim preporučuje p. n. općinstvu, a sva muslimanska druš­ tva širom Bosne i Hercegovine umoljavaju se, da mu pri rasprodaji pomognu. Novi pododbor. Gajretovi prijatelji u Vlasenicama obrazavali su takogjer pododbor društva u svo­ me mjestu i predali pravila vladi na odobrenje. Mi pozdravljamo nove naše satrudbenike na kul­ turnom podizanju našega elementa nadajući se, da će ovaj pododbor mnogo doprinijeti unapregienju našega društva. Živila svjesna i rodoljubiva braća u Vlasenicama, u koju bi se trebala ugledati i ostala naša mjesta i osnovati pododbore. Ovih će dana biti sabirni arci za pretplatu te knjige na sva muslimanska društva rasposlani. Knjiga iznaša do 9 štampanih araka, a cijena joj je K 1*50. Uprava društva »Medenijjet«. Gajretov glasnik. Društvene vijesti. P re tp la tn icim a lista. Današnjim brojem zavr­ šavamo ovu godini^ pa molimo ponova dužnike, da nam dužne pretplate izmire kao i da nam se šalje pret­ plata za iduću godinih Mi ovim ponovo i odlučno javljamo čitateljima, da ćemo svima onima list obustaviti, koji nam staro dugo­ vanje ne podmire kao i onima, koji nam do konca mjesnea januara ne obnove pretplatu za iduću godinu. Pododborim a i povjerenicim a „Gajreta*. Pozivamo bratske pododbore i povjerenike našega društva u zemlji, da nam što prije, a najdalje do 25. decem bra o. g., pošalju iskaze o prihodima i ubrani novac, da bismo mogli upoznati društveno stanje za prvo polugodište rada i prema torr.e se upravljati za drugo polugogje društvene godine. Stanje prihoda za prvih šest m jeseci će odlučiti da li će uprava društva morati da upotrebi one krajnje mjere, koje su u našem današnjem članku: „Ne zaboravite G ajret" nagoviješ­ tene. Dužnicim a' društvenih zajm ova. Mi ponova opominjemo dužnike kojima je rok isplate zajmova istekao, da svoja dugovanja što prije podmire, jer ćem o biti primorani sve tražbine predati advokatu, čim e će se napraviti uzaludni advokatski i sudski troškovi. Ova opom eni vrijedi i za jam ce ovih zaj­ mova, koji su se obvezali Solidarno dug isplatiti, ako ga dužnik ne isplati. Mi smo nedavno poslali i pismene opomene svima dužnicima i njihovim jamcima. G ajretova zab a va u Travniku. Zabava, koju je ovih dana priredio Gajretov pododbor u Travniku u korist „Gajreta", ispala je, kako doznajemo, u sva­ kom pogledu najbolje. Zabava je imala bruto-prihoda na 1700 kruna, čime će naše društvo biti obilno pot­ pomognuto. U ovaj primjer društvenog pododbora u Trav­ niku trebali bi se ugledati i ostali pododbori i povje­ renici društva, pa u svojim mjestima prirediti Gajretove zab.ve, što je ove godine u toliko više potrebno, je r su Gajretovi prihodi radi davanja priloge za „Hilali ahmer“ i Visočane znatno podbacili. Rezimenom piscu dopisnice iz Banje Luke u stvari Gajretovih šibica odgovaramo, da firma Alkalay & Cie i ne izdaje Prosvjetine šibice, te prema tome i ne može praviti razliku izmegju jedne i druge marke. Što se tiče prebacivanja Gajretovoj upravi i poslovogji društva držimo ih običnim pamfletskim ispadima, je r da je ono što se u karti veli iskreno, ne bi se pisac kukavički krio, nego bi izišao s punim ime­ nom i učinio nam primjedbe, koje misli da su po­ trebne. Uostalom Gajretova šibica je danas raširenija od svih drugih koje se u našoj zemlji troše i muslimani će je kupovati usprkos svih ovakovih i sličnih »pri­ jateljskih« primjedaba pojedinih bezimenih bukača. Ispravak. U broju 20.— 21. Gajretova lista izi­ šao je iskaz dobrovoljnih priloga iz Doboja, u kojem su nehotično izostala imena Humse Halilbegovića 1 K i Mehmeda Mehmedagića 50 hel, pa molimo da nam se ova pogreška izvine. Novi član -u tem eljač „G ajreta". Za Gajre­ tova člana utem eljača upisao se je Pašabeg Biogradlija iz Brčkoga i položio dva obroka članarine u izno­ su od 50 K. Živio plemeniti Pašabeg, koji zna cijeniti značaj našega kulturnog podizanja i bio primjerom i ostaloj imućnoj braći i sestrama širom naše domovine! Davne potvrde. — Darovi. „Zrno po zrno pogača". Mahmud Avdić iz Plane (kod Bileća) poslao je K 13.90 dobrovoljnih priloga „G ajretu", koju je svotu sakupio prilikom ženidbe Tahira G jape (sina Salih- �360 Hamdija G jonlagić gruntovni vježbenik iz B a­ njaluke poslao je K 21 „Gajretu", koju je svotu sa­ kupio od prijatelja Gajretovih, a darovaše: Braća Litrić 5 K; Salihaga Bahtijarević 5 K; Sulejmanbeg Ibrahimbegović ii K; po 2 K: Sakupljač Hamdija Gjonlagić, Ali ef. Lagjarević i Salihaga Blekić; po 1 K: Šalim Hafiz Kazaz, Eminaga Nalbant i Hamid Mešinović. Mustajbeg Halilbašić narodni poslanik poklonio Bileća). je svoje kurbanske kožice „Gajretu" u vrijednosti od Kasim Karić iz Kotoi Varoši poslao je 15 K 6 Kr. „Gajretu", koju je svotu sakupio na veselju kod Bege Hilmi ef. Hatibović šer. sudac položio je 2 K Špice u Skender-Vakufu prilikom ženidbe sina dotič „Gajretu" mjesto bajramskih čestitki prijateljim a i noga. Priloge darovaše: Bego Špica K 3; po 1 K: ahbabima povodom »Kurban-bajram a". Alibeg Dedić, Kasim Karić, Adem Špica, Derviš ef. Mustafa ef. Spaho stud. agr. u Beču sakupio je Imamović, Suljaga Litrić, Šaćirbeg Šaćirbegović i Hana bajramskom sastanku Studenata muslimana koji sanbeg Dedić; Derviš ef. Zukanović 60 hel; po 50 študiraju u Beču K 20 80. hel: Muharembeg Imamović i Mustafa Spahić; po 40 Iskreni rodoljub i prijatelj našega napretka gosp. hel: Mahdžo Ferhatović, Derviš Ribić, Huso MešanoIslambeg Agić trg. iz Konjica sakupio je megju bra­ vić i Muharembeg Imamović; Ćamil Čahno 30 hel; ćom muslimanima u Bjelimićima (kod Konjica) 2 3 5 5 po 20 hel: Hifzibeg Imamović i Haso Imamović, AvđiK priloga za „G ajret". Priloge darovaše: H. M. Ć. 5 beg Šaćirbegović 10 hel; i Husein Hadžić 1 K. K; Ćamil Fejzagić K 1 5 0 ; po 1 K: Ferhadbeg, HamAh med Rizvanbegović darovao je , „Gajretu" 5 dibeg i Hadžibeg Šurkovići, Osmanaga, Alija i Halil K dobrovoljnih priloggy Daut, Omerhodža Kadić trg. (iz Rakitnice,), N. N , N. Mjesto bajramskih čestitki’* prijateljima i ahba-N., Hasan Razić, Mujo i Hajdo Tabaković i Salko bima povodom „Kurban-bajrama" darovaše „Gajretu" Tucaković; Ćamilbeg Šurković, 50 hel; po 40 hel: ova gospoda: po 2 K: Šemsuđin ef. jSarajlić, Asim — Huso Daut, Mumin Tucaković, J. M. i_L. L.; po 30 Ismet Kurt, Alija Kurtovič^lbrahim ef. Sarić, Osman hel: Osman Kurtović, Alija Kutinčič i B ešir Tu cako­ G jikić, Ahmed ef. Burek i Sakib ef. Korkut, te Izet vić; Alihodža Kerić 25 hel; po 20 hel: Mušan Ibrimić, ef. Pertef 1 K. c Alija Habibović i Selim M oro; po 10 hel: Hadžo . Sulejman Berberović poreznik u Gacku poslao Plavčić i Hurem Moro. je „Gajretu« mjesto bajramskih čestitki prijateljima i Vrijedni omladinac i agilni prijatelj G ajretov Ahmed ahbabima 3 K. Tatarević apotekar u Prnjavoru sakupio je u tam. hotelu S. H. Poljakan veletržac iz Banjaluke darovao kod Pavića K 55'36 dobrovoljnih priloga za naš „G aj­ je „Gajretu14 20 K. ret". Priloge darovaše: tvrtka Hadži Sm ailović i drug K 23 — ; Ahmed Tatarević K 5 3 6 ; po 5 K: Hasib ef. Osman ef. Drljević, poreznik iz Bileća poslao je 31 K »Gajretu«, koju je svotu sakupio Ali ef. Kapi- Softić gradonačelnik i Sulejm anaga Imamović posjed­ nik; po 2 K: Alijaga Odobašić, Mujaga Odobašić, čić prigodom zaruke Hamdije Drljevića sa Azom SeAndrija Kovačević trg. i Šaćir Bajram ović; Hasanbeg limovića kćeri, Camilaginom odnosno unukom Avdage Selimovića. Priloge darovaše sljedeća gospoda: po 5 Ibrahimpašić učitelj K '40; po 1 K: Osman Imamo­ K: Avdaga Selimović, Osman ef. Drljević i Ćamilaga vić, Dedaga Hadži Selim ović, Ragibbeg Kapetanovič, Selim ović; Bajramaga Bijedić i Dervišaga Kapičić po Latif ef. Mešić, Adem ef Bakalbašić, Ram o M ujkić i 1 K; Ali ef. Kapičić, Fehim ef. Avdović, Sejdaga S e ­ kočijaš, Alije Odobašića, te Ćamil ef. B akalbašić 6 0 h. limović, Zaimaga Hadžić, te hanume: Avdagina, ĆaOsim toga je u Prnjavoru sakupljeno 2 J komada milagina, Hamzagina i H. S ab itag in a— po 2 K. kurbanskih kožica cd čega jedna polovica pripada Ahmed Sadiković realac sakupio je u Ljubuškom „G ajretu" u vrijednosti od K 3 3 6 0 . K 4 1 2 dobrovoljnih priloga „Gajretu" pred džamijom Kurbanske kožice pokloniše nadalje „G ajretu" povodom „Kurban bajram" namaza. Numan i Šerif Bajrić iz Stijene (kod Cazina) u vrije­ Asim beg Mutevelić učitelj položio je 17 K dnosti K 12'— ; a darovaše: Numan B ajrić 3 K; Šerif „G ajretu" od kurbanskih kožica što ih je sakupio B ajrić 3 K. Spomenuti Numan B ajrić sakupio je osim od svojih prijatelja i sam jednu poklonio. toga na sergiji pred džamijom na bajram 6 K; što Mjesto bajramskih čestitki prijateljima, darovali iznosi ukupno 12 K. su „G ajretu" po 2 K dobrovoljnih priloga ovi prija­ Nazif ef. Topić pisar kod vakufskog povjeren­ telji našega napretka: H. Sulejman ef. Smajilbegović stva u Cazinu sakupio je za „Firdusov mearifski kadija, Mustafa ef. Islamović šer. vježbenik i M ustaj- fond" 4 K; priloge darovaše: po 1 K; Redžo Č akić beg Kapetanovič politički pristav svi Iz Dervente. težak, Murataga Kopić i Osmanaga Hadžalić; Hasan agina). Priloge darovaše: po I K: Osmanaga Gjapo, Bušaga Avdić, Ahmetaga Gjapo, Mušanaga Gjapo, Hadžaga Gjapo, Bećiraga Gjapo, T a lrr Gjapo (mla­ doženja), Mahmud Avdić svi iz Plane (kod Bileća), Lutfaga Pitić i Ramadan Bajramović iz Fatnice; po 60 hel: Mašaga Avdić i Mehaga Gjapo iz Plane (kod Bileća), Alaga Gjapo iz Plane 50 hel; po 40 hel: Saćiraga Gjapo, lbraga i Musa Gjapo svi iz Plane (kod �361 Mahmutović 40 hel; po 20 hel: Sulejman Zećirović, Hasan Mahmutović i Mehmed ef. Kurt. Alija Dautbegović obvezao se je sakupiti za vrieme ferija 10 K; te je svoje obećanje ispunio i sa­ kupio 16 K; i to u konaku Hadži Mustejbega Muratbegovića u Kopčićima, kod Prozara 10 K; priloge darovaše: po 2 K : Ahmedaga Ćališić; po 1 K: Ibrahim ef. Hadžić šeriatski sudac, Hafiz Mustafa ef. 3uturović, Hamdi beg Buturović, Hadži Mustajbeg Muratbegović, Bećir beg Muratbegović, Ćamil beg Muratbegović, Salih beg Kadrić i Salih Talić. Isti je sakupio na Dugama kod Prozora 6 K; a darovaše: po 1 K; Abdibeg Dautbegović, Mehmed beg Dautbegović, Numan beg Dautbegovići Mehmed Kubasić. dakle kako gore spomenusmo ukupno 16 K. Ahmed M. Šarić težak i agilni prijatelj Gajretov iz Starog Majdana sakupio je povodom Kurban bajrama u tamošnjoj muslimanskoj čitanici 21 K do­ brovoljnih priloga za naš „Gajref'. Povodom unapregjenja g. M iloša'Grgića sa sud. pristava sakupili su njegovi prijatelji i poštovaocT u Cazinu K 4 7 4 priloga za naš ,,Gajret“. Ismet ef. Ajanović uč. šer. sud. škole sakupio je pred džamijom u mahali u Rogatici iza bajram-namaza K 17 priloga za „Gajret". Ma.ra rnacmiK. yxitpl;iiBiiH>e AapAane.ia. Ite I4,apnrpaAa ce jHB.’r.a TypCK0M noejiHHCTBy y BepnnHy, Aa ce ^apAaHenn Map.ijHi’o yTBpbyjyjy» EBponcKa o6ana aoh>hx ^l.apAaHe.ia je BejiHKUM 6pojeM 6a'repnja nojauaiia, a A°6po je opraHiijoBaHa caysK6a 3a ciirna.ie h Biijecm. Mjepe 3a noc'raBtame nflABOAHiix Mirna ycKopo he 6hth AOBpuieiie. Typcico-Ta^iijaiicK H par. UapurpaA . O bsmo jo crn r.ia BnjecT us Tpnnonnca, Aa je 6i*na CTpaiUHa oiiTKa koa Byue.inaHe l i . Aeueaćpa, y icnjoj ey TypcKii boj hhmi usBojeBaan cjajHy no6jeAy HaA HenpnjaTe.’beM. 8000 JbyAn oa tvp '-khx xpyna Hananii cy Ha TanujancKe no3imnje, rAje ce oTBopao ace ctokh 6oj Ha aciiBi T ii CMpT. Typun u Apaim cy ce6oPHJ1H HeycTpamnBO u uoKasaAM ćecupuMjepHo jyHauiTBo. TaanjaHH ey 113ry 60.n1 1000 Bojmuca, Heiuio Tonoea ii mhouitbo 6apyxa a nyiiian:a. TypcKn cy BojHiiu,ii 3ay3eJiu Ta,iiijanoke no3nmije n pasminu T.vpcice sac.TaBe. P u n . 3 BaHnnHe BiijecTii pa3Hiix uo.ih tuikh k areHTypa jam tajv , a » je 6 uo acectoKii ooj koa Cyn-en-TayHa. Vrijedni omladinac i prijatelj našega napretka T ajm jam i cy ii 3ry 6 unii 800 .t. vau ii BeniiKii 6p- j paH>eHnx. Mustafa Hilmi H. Kadić trg. iz Foće, poslao je „GajU apiM paj,. Bujer-Tii c M ajrre, j»B.bajy Aa ce ohhx retu“ 5 K; od kurb. kožica1^ a 2 K mjesto čgstttki- AaHa BOAH.ia CTpaiuna 6htkb ABa KiinoMeipa hctohho oa ^.eprie, y Kojoj cy TanujaHii nonnernn, octbbhb pijateljima povodom Kurban-bajrama. mH B3a ce 6e mhopo m ptbhx h pan>eH0 X. Typu,u cy HMami Osman beg Pašić naredni poslani i osvjedočeni caMO 124 MprBa. Y obom paTy ocBojuna cy Typu;H 2 rodoljub priložio je 20 K ; „Firdusovom fondu" u Tona ii 52 caHAy«a wyHimnje. H ap n i paA. C bii 0BAaiuH.ii jiuctobh . y noceSmiM mjesto bajramshih čestitki i odgovora na čestitke pri­ H3AaH>HRia AOHOce pa.aocHe B u je cm o 6ojeBiiua y Tpnjateljim a i ahbabimat nojiiiTaHiijn n cnaBe rso6jeAy TypcKor opysKja. Poznati prijetelj „Gajretov" Nedžibaga Bekić iz Tuzle poslao je 5 K dobrovoljnih priloga „Gaj­ retu" u m jesto čestitki znancima i prijateljima povo­ dom „Kurban-bajram a". Istim povodom poslao je Hasan ef. Kadić šer. sudac 2 K dobrovoljnih priloga »Gajretu«. Sinovi H. Bećirbega Kapetanovića iz Vitine po­ slali su K 17'30 „G ajretu" od svojih kurbanskih ko­ žica koje su poslali »Gajretu«. Naš odlični prijatelj H. Hasaga Ćatić gradona­ čelnik u Žepču darovao je 5 K »Gajretu« mjesto čes­ titki i odgovora na čestitke prijateljima povodom »Kurban-bajrama«. Aleksa Gjurović sveštenik iz Dabrina kod Višegrada poslao je 1.1 K „G ajretu", koja je svota s a ­ kupljena prilikom vjenčanja Lazara Zarića iz Dobrina sa Stojom Tasićevom iz Bijele. Svatovi muslimani i pravoslavni Srbi dali su tim povodom dobroljne pri­ loge u korist »Gajreta« i „Prosvjete", te su oba dru­ štva dobila po 11 K priloga. O a 3aoaBe, jcojy cy npeTnpouuior Mjecena npnpeAhjib 3ajeAHimKH „TajpeT", »IIpocBjeTa« n »HanpeAaK« Ao6hjlo ie cBaKo APynITB0 nncTa npnxoA no K 816'98 umne cy H am a xyMaHa ApyniTBa o6haho doto ’MorHyTa y cbom 6,’iaroTBopHOM paAy 3a A°6po HapoAa. \ UapurpaA. y ErnaTy opraHiraoBaHa caHHTeTCna itijeceua" npncnje.ia je y EeHra 3ii. „MivAaM" u „TamiH“ jaB^tajv na Tpiinonuca, Aaje cTnrna paTHOM MiiHii(’Tap(*.TBy jeAHa Aeneuia. no Kojoj ey Apann B3Bemx jypmii Ha BeHra 3ii. O hh cy 3ayaejiH totobo CBa* TanujaHCKa yTBpbeaa a ® BnpKe. y<vb 8A BaTpe TannjaH CKBX oKJionH.aqa nonyKnii cy ce Typun h Apaim n3BaH AOMamaja touobckoi’. Typu;0Ma cy nane pyxy nemirne ko- KjjAoaa „IlpBeHor nn'iBHe Myimnnje u HeKomiKo TonoBa. Poruke i odgovori uredništva. B. H. J.’ — 1 za Vas vrijedi ona poruka, koju smo već više puta uputili šiljaocim a »narodnih umo­ tvorina«, a koja kaže, da nisu ni sve narodne umotvo­ rine dobre. O tome pruža osobito dokaza ova pjesma, koju nam Vi poslaste. A. G. ©i. J. — Gornja poruka vrijedi i za Vas, pa je i Vaša pošiljka našla m jesta u košu. Su kcjua. — Kao što ste vidjeli, donijeli smo u prošlom broju. Nadamo se, da ćete nas se i u buduće češće sjetiti. Bratski sela m ! M. S. — Stvar je otišla u koš, pa stoga je bespredmetna ona Vaša poruka o potpisu. H a fiz — Šta je stobom ? Mi smo se nadali, da ćeš se u Stambolu tek proraditi, a ti naorotiv, baš tamo zaćuta kao zaliven. Daj, sjeti se koji put i »Gajreta« ! � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Gajret : glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama Description An account of the resource Glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama (1907-1914; 1921-1922; 1924-1941) Vlasnik Glasila je Društvo Gajret. Urednik je bio Osman Gjikić. Urednici se mijenjaju tokom godina. Od br. 4 (1912) Murad Sarić; od br. 5/6 (1912) Avdo Sumbul; od br. 1 (1921) Šukrija Kurtović od br. 1 (1924) A. Hifzi Bjelevac; od br. 15 (1924) Hamid Kukić; od br. 21 (1927) Hamzo Humo; od br. 4 (1931) Hamid Kukić. U početku je izlazio jednom mjesečno (5. dan svakog mjeseca). Nije izlazio 1915-1920. i 1923. godine. Časopis je naizmjenično štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku (arebicom). Podnaslov se također mijenja. Od 1911. List za društvene poslove i za narodno prosvećivanje; od 1921. Organ Društva "Gajret". Kulturno-beletristički časopis; od 1922. Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1924. Glasilo Gajret, kasnije List Gajreta, društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1933. Glasnik kulturno prosvetnog društva "Gajreta". Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : [Društvo Gajret], 1907-1941 Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1907-1941 Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 32 cm Language A language of the resource bosanski, srpski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 1840-1023 (Print) ISSN 2566-4093 (Digitalna reprodukcija) Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Subject The topic of the resource društvo, kultura Creator An entity primarily responsible for making the resource vlasnik Društvo Gajret Drugi autori Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana Source A related resource from which the described resource is derived NUB BiH Type The nature or genre of the resource časopis NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID <a href="https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27065862">27065862</a> Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Gajret : glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama 1911 Description An account of the resource Br. 2-24 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1911 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 1840-1023 (Print) ISSN 2566-4093 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 27065862 https://kolekcije.nub.ba/files/original/d2f4a87359b3de7060ee7f2765772924.pdf 2145311c94bcd422ef981be9f9aac01a PDF Text Text � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Perzijski jezik Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Description An account of the resource Podzbirka rukopisa na perzijskom jeziku čuva građu koja odražava bogatstvo perzijske književne, duhovne i intelektualne tradicije. Ovi rukopisi svjedoče o širokoj kulturnoj razmjeni unutar orijentalno-islamskog svijeta i njegovom prisustvu u rukopisnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Still Image A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Perzijski jezik sličica https://kolekcije.nub.ba/files/original/5a71cad8d754515999424c12c5e5a067.pdf b45fe525cecaa063d92b082dcd229732 PDF Text Text � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Arapski jezik Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Description An account of the resource Podzbirka rukopisa na arapskom jeziku predstavlja važan dio Orijentalne zbirke i čuva djela iz temeljnih disciplina islamske učenosti. Rukopisi obuhvataju tekstove iz oblasti vjerovanja, fikha, hadisa, tefsira, gramatike i drugih naučnih područja koja su oblikovala klasičnu islamsku obrazovnu tradiciju. Still Image A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Arapski jezik sličica https://kolekcije.nub.ba/files/original/e932aa3a3249289ef4aab2ba3c3e8cf7.pdf ac56586caf514369926366ede91b6e13 PDF Text Text � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Turski jezik Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Description An account of the resource Podzbirka rukopisa na turskom jeziku obuhvata djela koja svjedoče o kulturnim, obrazovnim i duhovnim tokovima osmanskog perioda. U njoj su zastupljeni tekstovi iz različitih oblasti, od vjersko-didaktičke i pravne literature do književnih, jezičkih i praktičnih spisa. Still Image A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Turski jezik sličica https://kolekcije.nub.ba/files/original/0b954577a2dca1232fd4ebb6edf05bd6.pdf 95e8eca1dd9d1d1452b078e9c80f50a8 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. t ;?<■ ик IP fe W ^»4 '4 ' ж ff' к K I w ■ V ”"■■ Ж ЖМ V?4 fl POJEĐINi BROJ 80 HELERA. v;- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. '<^ Uređuje redahcioni odbor. V Л ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 7 (112) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt steuionice 1119. Sarajevo, subota 24. januara 1920. (2. džumadil-evvela 1338.) Anarhija u Biloa. ta tužne i potlačene Bileće do№шо jučer ovaj brzojav: »Pred deset đaaa napali su pljačkaši u selu Prijevora aa kuću Aga Babovića puškama. Vrata i prozore razlupall. Istu noć su napali i na selo Zaušlje, ali bez uspjeha. Dee 19. januara usred grada u 3 sata .•slije podne napadoše neki dobrovoljei na čelu sa predsjednikom Lazarom Džeietovićem, (sada u službi kod minlaiantva za agrarnu reformu u Beogra­ da) i nekim građanima Srbima na Ah- I meta Karaniehmedovića iz Trebinja i do mile ga volje isprebijaše. Usprkos 60 žandara u gradu još nijesu niti pokušali da zločince zatvore. Ako nam ne možete isposlovati zašti­ tu, molimo da nam od vlade Isposlujete vagone, da selimo i glavama sklonište tražimo. Mjesni odbor.« Nedajmo svog sela! Mо t to: i državi, kojitna pristupaš sa onim istim 1 burnim oduševljenjem, koje fi je srce »S ramena ću glavu dati, АГ kamena jednog ne dam!« osvajalo, kada si svojoj krvnoj braći preko Save i Drine pružio svoju brat­ Abduilah-paša Abuković. sku desnicu i pozvao ih na iskreni za­ Za koga ja pišem? družni bratski rad oko izgradnje za­ Za te moj dobri težače, za te m prvom jedničke nam države i zajedničkih inte­ redu, pa onda i za sve tvoje prijatelje. resa našega naroda. Pjevao si i vese­ Za te kažem. u prvom reda, jer tebe lio se očaran velikom srećom. Prvi bra­ smatram najvrjednijim članom ljudske hijalni istup proti tebi, islamski težače, zajednice i najčestitijlm bićem ljudsko­ umanjio je taj neopisivi osjećaj sreće, ga društva. Ti si jedini među nama koji ali si ipak, u velikom svo-m veledušju cuade svoj prag, koji postojano čuva opraštao braći njihovu griješnu zablu­ klor svojih otaca, koji najtoplije ljubi du, držeći da ih pri tom vođi samo svoju otadžbinu. Ti si najčvršći stup nagon osvete za nedjela iz 1914. koja svoga naroda i najstalniji temelj svoje je na njima počinila austrijska policija države. Tokom dugih i burn.li vreme­ i žandarmerija. Tim nebratskim činima na pokazao si što možeš. Država, Koja ispunjena je cijela jedna godina našega je od tebe samo tražila i — silom, ako oslobođenja. I danas je — na grdnu ne milom — utjerivala one silne pore­ sramotu — jOš jedan veliki broj luze, ispraznila tvoje žitnice, odvela ti peških stvorenja, koja su se, izgleda, i zadnji komad hajvana ispred kuće, organizovaia sa svrhom, da te orobe i djeci otela oca, nemoćntku hranitelja, raskuće. Dne silne tužbe iz skoro svih \ oduzimala ti krv tvoje krvi, orobila ti I krajeva naše domovine, vapaj razuđei, i' i mal i evllad puneći svoje bezdane dže- ‘ nih žena i djece, zaklanih muževa i iz; jpove i zadovoljavajući svoje nezasit- I mrcvarenih nemoćnika, garišta tvojih i »e želje, — država te je ta gospodarl stveno i ekonomski upropastila i uni- ■ domova i otimačine tvoga blaga, hara­ nje tvojih njiva i uništavanje tvojih šu­ štlla, a da nikada nije ni pomislila da ma, zatiranje tvojih vrtova i rušenje poboljša tvoje bijedno stanje. Austrija, tvojih voćnjaka jasno govore kako je I koja je preko četrdeset ljeta haračila težak tvoj život, što moraš da podno­ po našoj domovini, gledala je tebe ka­ siš i kako da se boriš ako hoćeš da ko truneš i stradaš u svojim siromašostaneš na svom dobru, pod- jsvojim . nim i nezdravim kolibama, kako ti gikrovom i na očinskom pragu. I ti to z ne mal u trošnim stajama i kako se snosiš uzdajući se još uvijek u praved­ /,1 mučiš i patiš sa rđavim oruđem. Sve nost, uviđavnost. čovječnost i bratstvo je to gledala ta nositeljica evropske — ti to snosiš, jer momentano ne znaš, kulture i nikad je ne ganu tvoja bije­ što ti drugo preostaje. da i jad, nikada nije ispunila svoje najPostigao si vrhunac svojeg očajanja. / preče dužnosti prema tebi. Ona s» nije Vapaj bilećkih i rogatičkih muslimana / starala da ti pruži priliku, da sebi sa­ za cjelokupnim iseljenjem, za kojim se gradiš pristojnu i zdravu kuću, nije se povode još mnoga mjesta nameće nam iurtnula — ili vrlo malo — da ti se u sumnju, da i nas moguće ne čeka gorka slučaju bolesti pruži liječnička pomoć. sudbina užičkih muslimana. Malo se brinula za tvoju školu, u kojoj Ti, islamski težače, koji vjerno is­ bi tvoj mlađi naraštaj stekao najnuž­ punjavaš svaku državljansku dužnost nije znanje. Nije htjela da poduzme ne­ naprama svojoj državi, moraš od svoje ku vrst reorganizacije tvoga gospodar­ države uživati | svaku pravnu zaštitu stva, da preustroji staje tvoga blaga, i treba da budeš ravnopravan sa svim da tvoje blago oplemeni. Obrađivao si svoju zemlju na jsi način kan . t>ieđ drugim svojim sunarodnjacima. I ako da­ našnja naša vlada, koja je dužna da te 100 godina a ta država nije htjela, da štiti, koja raspolaže silom i bajonetiti dadne moderna sredstva . da olakša ma, koja mora da te brani — neće to tvoj teški trud. Tražila je od tebe sa­ mo žrtve, silne i neopisive žrtve, a ti da učini, onda te ona rješava tvojih si podnašao i pregarao sve. Oštricama podaničkih i državljanskih dužnosti. svojih bajoneta zapovijedala je tvojim Ne, islamski težače! Ti nećeš i ne oduševljenjem, ali te nije nikada odusmiješ ostaviti svoje domove i svoga tmtkševljavala. — Dugo si podnosio i trpio, dobra i u masama iseliti. Tvoj očinski Lsprh kada . nijesi mogao više, sabrao si dom i plodna tvoja polja, koja si svo­ СЈггупе okrnjene sile, doprinio si još jed- jim znojem kroz vijekove obrađivao, sve'rfnAdlućnu žrtvu, stresavši a svojom krvlju, krvlju svojih -otaca, ie bas tu nn<mivši kraj bezobzirdjedova i pradjedova branio i od vuka ■ЦВ 1 «ircdm J.I ^Ceniu: utemelje i i od hajduka zar sada da pustiš u krv■HHhbij:i matermu zu ••JiJ.tkžavu. ničke. ruke svojih ubojica? - - Pod tvo­ jim krovom i na tvom dvoru, islamski ml a im z t;>. št„ državu. težače. rodio se je, živio i ^miro tvoj >žc vodi se tačno po' te, . otac, tvoj djed i tvoj pradjed, koji su taj skupi amanet čuvali i tebi ga sada uitnialhna. pa se opovjerili. Dični sine slavnih djedova Bkiuall::-. koji ui- svojih zadužen si i pred Bogom i pred ljudina braniti i čuvati dobar gjas i dičnu uspomenu svojih preda, njihov dom u kojem te rodiše, jezik u kojem te odgojiše, svoju svetu vjeru ti kojoj te osvijestiše, kao i njihovo narodno obilježje. Trebaš biti svjestan, da je samo islamska krv u našoj domovini prava, čista i neokaljana slavenska krv i kao čisti potomak bosanskih patarena imaš neoskvrnjivo otadžbinske pravo r na naše tradicjjonalno narodno ime. Razbojničke bande koje «e dižu poo krinkom nacionalizma hoće da i tebe zatru i unište samo za to jer ispo­ vijedaš leđnu drugu vjeru a ne hrišćansku. To je krvni ispad proti najčišćega dijela naroda hrvatskog i srpskog, ispad proti jedinstva naše narodne dr žave i ti razbojnici nijesu onda tvoja braća. To nijesu onda niti Hrvati niti Srbi, to su naši narodni i državni ne­ prijatelji i za takove imaš onda samo jedan jedini odgovor: Samo bratu bratsko srce, a n e b r a t u šilo za o g n j i I o ! Stoj i brani se! Inž. Čelić. Sarajevo, 23. januara. »Demokrati« se spremaju na provo­ đenje fuzije, još nešto interesantnije: »Ovih se dana udaraju solidni i — trajni temelji jednoj jedinstvenoj jemekratskoj organizaciji rla podlozi jednog jedinstvenog savremenog političkog, ekonomskog i kulturnog programa«. To javlja, pa još masnim slovima, najuređeniji list. »Glas Naro­ da«. I u to se mora vjerovati. Molimo gg. čitatelje, da nam oproste što ćemo na ovom mjestu citirati još nekoliko stavaka iz ovog najkulturnijeg lista. »Trešeljak« je danas zauzet drugim stvarčicama, pa moramo da ovdje citi­ ramo. »Glas Naroda« nagoviješta od­ mah iza gore citiranih riječi: Nije isključena mogućnost da se sve dosadanje grupe Dom. Zajednve, a to su u prvom redu nacionalci, napred­ njaci i samostalci. stope u jednu jedin­ stvenu Demokratsku Stranku. U sa­ mom Dem. Parlam. Bloku ostale bi kao nezavisne grupe — Republikanci. Socijalisti i možda nekoji građanski elementi iz koje bivše srbijanske stran­ ke. Da malo objasnimo gornju mudrost. Ovih se dana udaraju solidni temelji dem. organizaciji. Drugim riječima: dem. zajednica do sad je bila na n e- Godina li. i solidnim temeljima jedna krpanja . i »zmešanija« bez oslona u narodu, koja ima »kao val da neposredno posle toga i (stapanja) poplavi čitavu našu oj tadžbinu«. Prije ove »poplave«, veli »Glas Naroda«, provešće se jedini s t v e ufa organizacija na podlozi jer , dinstvenog političkog programa, i No ostade kao nezavisne grupe — I Republikanci. »Jedinstvena« demoI kratska Stranka biće dakle i repiiblii kunska i monarliična. Zašto i ne bi? i Svi hoće vlast, a »filozof« Cicvarić i već je davno kazao, da je regent — i kralj-republikanac!.... I »Poplava« će imati i jedinstven ei k o n o m s k i program. Zašto ne? NaI prednjački kapitalisti čuvaju slast isto • tako, kao što je čuva jedan socijalista i Koraljeva tipa. A »jedinstvena« će I Stranka biti i za kapitalizam i proti i njemu; i za privatnu svojinu i proti i njoj. Kako već gdje poplavi. Tako je i bilo do sad, pa zašto da ne uzide. i daI lje. Hvala Bogu ■Turaka- je dosta! I I kad se bude pljačkala njihova imo! vina, onda se može mjeriti ako ćeš i i komunističkim aršinom; onda grabi bez . pardona! Na taj način uesanio da neće I ogladnjeli šačica Koraćevih pristaša, 1 nogo će biti ćelepira i za naprednjačke I bankare. Moći će se omastiti i- Dr. Kra! mer. Kulturno je »Stranka« i onako homoi gena: svi pripadaju rilozoiskoj struji — cinika. Treba još samo riješiti pitanje, da li će biti amoralna ili antinivralna. , »Glas Naroda iznio je . гл.Ј.нес. radi kojih je nužno provesti stapanje i or: ganizac ju, pa ćemo i to spomenuti. On ' veli: -Samo jake organizacije Sinaju ; pravo na politički opstanak, a samo sa| vršeno izvedene političke organizacije i na vodstvo državnih poslova.. Drugim i riječima: .Dem. Zajednica- nije imala ! prava, da ugrabi vlast, niti je smije zai držati sve dotle, dok ne nastupi savrI šena — poplava. Mi drugo nijesmo ni tvrdili, pa nas veseli, što je do te istme ј jedva jednom došao i »Glas Naroda«. Hvala mu na ovom nehotičnom priI znanju, što ga je učinio u strahu pred' gubitkom jasala. No uza sve to ga mo! žemo uvjeriti, da će se pad sadanje »zaslužne« vlade dogoditi bez svake »kontra-revolucije«. Ona će ispuhati ! kao mušemali fenjer usprkos tomu, što »Glas Naroda« njen opstanak veže sa opstankom — države. Skori će dani pokazati ko se je pre­ vario: mi ili gospoda sa »demokrati S'kih« visina. Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimansbi kongres u Skopiju. Izabrani odbor izradio je nacrt pro- ■ grama muslimanske organizacije, o ko- I jemu se je vodila diskusija nekoliko da- | na. kongres ga je primio sa nekim iz­ mjenama. U savezu sa programom iz­ rađen je i usvojen također i štatut or­ ganizacije sviju muslimana izvan Bo­ sne i Hercegovine. Ovaj, štatut predvi­ đa zasebnu, samostalnu organizaciju i u slučaju ako stupe u zajednički rad sa kojom od postojećih stranaka. Pro­ gram glasi: I. Potpuno obezbjeđenje lične slobo­ de i ustavnih prava, koja se do sada nijesu u cjelini uživala. 2. ITiniiena proporcio-naltJog izbornog sistema pri izborima za općine i parlamenat. Za Vrijeme |zbora broj naših, poslaničkih kandidata ima odgovarati razmjeru našeg stanovništva. 3. Da se brzo rješavaju i otpremaju molbe onih osoba, koje se obraćaju adminisirativnim vlastima, treba da bu­ de uz svakog šefa sreskog i okružnog po jedan muslimanski savjetujući or­ gan, jer je uslijed različitosti jezika i podrijetla u našim krajevima potrebno, da bude pored sreskog i okružnog na­ čelnika po jedan musliman pomoćnik, koji bi na to mjesto došao izborom ve­ ćine glasova. Vojska. 4. Primjena i izvršenje vjerskih pro­ pisa u pogledu vojnika muslimana: a) u.tanovijetifem odvojene к-иЈите za vojnike muslimane; b) postavljanjem imama u bataljonima u kojima ima muslimana; c) oslobođenjem vojnika muslimana o.<! vojne dužnosti za vrijeme musBfcjr blagdana i dopuštanjcin, da sloboth vrše svoje vjerske obrede: d) utješiti kapu muslimanskih vojni ka na način, koji odgovara musliman sirim vjerskim propisima i osjećajima. �.ЛРАВДА' Ctpana 2. Strana | silno pritisli i opustošili, imade se od- | Šeriatske stvari. 5. Muslimanska vjerska i prosvjetna : mah ‘i bez suđenja predati vlasnicima, »danja moraju se postaviti na osnova­ I koji na to imanje imaju tapije ili mogu ma anteno m i j e. Takovo uređenje j dokazati'svoje pravo na. koji drugi naima se Sto prije u našim krajevima pro­ ' čin. . 14. Država imadu da naknadi štetu za vest:. Naši odnosi sa hilafetom imaju pokretnu i nepokretnu imovinu,»koja se zakonom osigurati. 0. Medrese se imadu preurediti na I je za vrijeme rata i prevrata opustoše­ na i opljačkana. suvremenoj metodi te propisati i preu15. Budući seoski i varoški opštinski ’đesiti njihova nastavna osnova. S tim odbori pri razrezu poreza i prireza ne u savezu: a) svi daći teoloških škola imadu se j vode računa o pravdi i pravici, treba dozvolili, da oni kojih se tiče imadu c loboditi od vojne dužnosti, kao i svi pravo, da budu prisutni kad ovi odbori službenici džamija i tekija. vrše ovake stvari. hi ima se otvoriti jedna škola za ob16. Sva imanja i zemlje, koja su od ■ ;zovanje šeriatskih sudija. okupacije 1912. do danas data u zalog c) šeriatskim sudovima upravljaju ! li su prodala, imaju se povratiti na­ muftije. Da bi se što bolje upravljalo trag onim izbjeglhn građanima, koji su ' akufima i prosvjetom, treba obrazo­ prinuđeni, da se povrate u svoju otadžvati nezavisne odbore, koji će biti od­ biim. s lim. dp oni vrate ranije primlje­ vojeni ad niuftijskih zvanja. 7. Neodložno izvršenje šeriatskih pre­ ni novac. 17. Povlasticom u taćki 16. imadu se , suda od strane izvršnih vlasti. Vakufi. l.orisr;; i oni. koji se nijesu iselili, ail 8. Obezbijeđenje sviju muslimanskih 1 su zbog terora ili tislijfed moralnih i vakufa od svakog nasrtaja i miješanja. materijalnih neprilika. ■ koje rat uzro­ a) sva vakufska, džamijska .i školska kuje. biii prinuđeni, da prodadu ili zadobra koja su uzapćena i uzurpirana 1- ; lože svoje imanje. Trgovina. madu se povratiti i predati svojim va­ 18, Obezbjc'enji' slobodne trgovine i l kufskim povjerenstvima. davanje olakšica trgovcima. Srazmjeb) ona vakufska dobra, koja su ošte­ ćena. imaju se komionaJno pregledati, ran broj muslimana imade ući u trgo­ pa odmah popraviti ili štetu naknaditi. vačke komore. c> sva groblja, koja su porušena imaAmnestija. 19. Treba da se odmah podijeli. opća dii ч' povratiti. dl groblja uopće imadu se smatrati amnestija. Štampa. k; ’ muslimanski vakufi. e) \ ' T se prlboči troše na ono, i 20. Slobodna štampa u granicama učnn -п namijenjen'; suviše! se ustu­ stava. paju muslimanskim opštinama, koje će 21. Stranački organizacioni Statut sa­ ili upotrijebiti n muslimanske dobrotvor­ stavni je dio ovog programa. ne svrhe. Prosvjeta. 9. Sloboda nastave na narodnom je­ ziku. Usvajajući obaveznu iMstavu u osnovnim 'školama, nadzor i uprava u nm školama prelazi na muslimanske O ustavotvornom odboru javlja Eopštine. U nastavnim osnovama tili i škola predvidiće se također i učenje : poha : »Održana je" sjednica predstavzvaničnog jezika, te muslimanske op­ I nika vlade i opozicije, na kojoj se rasštine određuju no svojoj uvidavnosti i pravlialo pitanje u itavotvornog odbo­ ra. Kako sporazum u izvjesnim tačkarazred, u kojem će se zvanični jezik ma i zahtjevima opozicije nije još po­ P' četi. Za uzdržavanje tih škola držastignut. definitivna odluka nije još dov’ uaje muslimanskim opštinama sraznešena. injerni đ’o od poreza, koji su namjenjeni prosvjeti. Mlade kolo republikanaca, koje već Agrarno pitanje. Izdaje list »Republiku*, spojilo se sa re 10 Pošto se agrarna reforma primipublikanchna oko Jaše Prodanovića. jenjuje na spahinska dobra, a takovih Oni će sada raditi kao jedna stranka, zemalja nas nema, zahtijevati, da se imaće svoj jedan glavni organ -i izići pravo vlasništva i raspolaganja, koja ; će na izbore zajedno. su sada važna za zemlje, zakonski za­ štite i potvrde. 11. Zemlje i zgrde, koje su državi potrebite za opće svrhe, imaju se eksproprirati putem jedne komisije za pro­ cjenu. Polovicu članova te komisije bi­ raju vlasnici. Odavno se je osjetila potreba, da se 12. Stanovništvu treba zemlju poste­ osnuje jedr.ja stručna organizacija šepeno dijeliti, te se imade davati slo­ bodna mirijska zemlja onima, koji s i riatskA sudaca i vježbenika, ali do da­ nas se, nažalost, o tom nije ništa oz­ njom graniče. biljno poduzimalo, niti se je što stvar13. Da se vrate pravim vlasnicima ona imanja, na kojima su uslijed ratnih I no učinilo. Danas, kad postoje gotovo sve stručne organizacije državnih či­ prilika zgrade porušene i stoka i ostalo novnika i namještenika. I kad se na •razgrabljeno. Isto tako i zemlja napu­ temelju tili organizacija osniva savez štenih čifluka. koju je država raznim državnih činovnika i namještenika, ne licima ustupila ili koje su pojedinci na- Stručna organizacija Bnrlat. sudaca i vježbeniha. F E LJ TON. A Hffzi Bjelevac Rene Logotetides. (28) Bilo joj je teško —teško da je proplakala. Na­ kon četiri godine što je istrgla iz svoga srca jednu ljubav prema čovjeku, kojeg se je bojala, e je ne­ prijatelj njezina naroda danas jc htjela da oživi tu istu ljubav i da je osjeti. Bol je postajala sve jača i jača i Rene klone na stolicu sakrivši suze da te­ ku po tim starim papirima i uspomenama na ko­ jim je bila ispisana mladost i — prva ljubav!... i i ; ; i [ , Ihsan se je vraćajući se kući uvijek po običajp i susreo s Ifetom ili Sabihom, uvijek na određenom mjestu ođ prolaza Nuri Osmanije do Sultan Ahmedova mejdana. A danas je mimoišao taj put i po­ i šao ».lokušom«, da dođe prije kući i da ostane sam. Nešto ga zahvatilo naglo svega i on i nemisleći na Renu osjećao ju je tako blizu i tako sil­ | no da nije ni časa pomislio na Ifetu. Izašavši na I Bajeziđ skrenuo je naglo lijevo prema mjestu sas­ : tanka, pregledao brzo trg Sultana Ahmeta i neopa- ; I Ifete ni Sabihe vratio se natrag kući. Kod kuće je Ihsan razmišljao. Sjetio se zadnjih i svojih riječi što ih je rekao pri rastanku Reni: da će se možda u životu opet naći I gle! Njih dvo­ i je nalaze se opet u životu na istom mjestu, gdje su se upoznali.. No nekad kad su se istom upo­ 1 znali nije među njima bilo onoga što je danas — 1 PRAVDA' “poj možemo, a i ne smijemo ni mi šeriatski suci i vježbenici ostati skrštenih šaka. Osim toga stojimo pred reformom šeriatskili sudova i proširenjem njihovim na sve islamske krajeve u našoj državi, tc bi prema tome ta naša organizacija I bila najpozvanija, da saradujc na toj re­ formi. Pisac članaka »Naši šerijatski sudovi- u »Pravdi« lijepo je karakterisao nesredenost šerijatskih sudova i , mizerno stanje šerijatskih sudaca i vježbenika, gdje jedan kadija treba ste­ ći bijelu bradu, pa da tek onda , dođe u ј IX. čin. razred, a jedan šeriatškj vjež­ benik da kuburi sa svojim adjutumom po 8—10 godina, dok bude imenovan I kadijom. Daljcnjc razloge o potrebi naše or- i ganizacije suvišno je navoditi, jer ko J grd je služio kao šerijatski vježbenik, taj će ih dobro poznavati. S kim god I amo od svojih kolega o tomu razgova- | rali, svaki je uviđao potrebu naše or­ I ganizacije. ali ' e je do sada svak kra­ tki, <Ц javno istupi i da tu akciju po­ vede. ■ Uočivši naš položaj i naše stanje s jedne, a našu dosadanju pasivnost s druge strane, odlučsmo staviti svoj pretilog za organizaciju šerijatskih su­ daca i vježbenika. Ujedno predlažemo da gv. šerijatski suci i vježbenici u Sa­ rajevu uzmu tu stvar u svoje ruke i čim prije izrade pravila i sazovu konstituirajuću skupštinu u Sarajevu, a gg. kole -c iz ostal.h mjesta molimo, da ovaj naš predlog javno ili pismeno i podupiru. Ako se ko ne slaže s ovim predio gom ili ako ko ima kakav bolji ili shodnji predio«, neka ga izvoli javno Vtalinoti. Bil-hajr! U Gračanlci 31. decembra 1919. Šerjatški sudac; M. A. Kapctanović. Šerijatski vježbenici: Ć. Salkić. N. N-.llandć. Politici pregled Regent će ove nedeljc ratifikovati versailleski mir. prijatelji nam šalju — ultimatum. U utorak na večer se sastalo vrhovno vi­ jeće pod predsjedništvom Clemcnceaua. da raspravlja o jadranskom1 ipitanju. Poslije diskusije sa jugoslavenskim de­ legatima vrhovno vijeće se pridružilo ■ Nlttijevom stajalištu, te je beogradskoi vladi dalo rok od 4 dana, da pri­ mi bez ikakove rezerve' projekat kom­ promisa. jer da će inače londonski ugo­ vor od 16. aprila 1915. biti u cijelosti i neposredno izveden. O jadranskom problemu javlja pari­ ški dopisnik »Epohe«: Pitanje spora iz­ među nas i Italije privodi se kraju. De­ finitivno je riješeno pitanje Albanije, u kojoj Jugoslavija kao svoju sferu dobija sjeverni dio Albanije s Bijelim Drimom kao granicu. Jugoslaviji će pri­ pasti Skadar i Lješ. Pitanje Dalmacije također je riješeno. Zadar dobiva opštinsku autonomiju pod kontrolom lige naroda. Isto riješenje donijeće se i za Rijeku. Ideja o maloj međudržavi ri­ mladogrčke ideje, koja je pošla da razori Tursku i mladoturke, koji će očuvati Tursku. Zadatak Renin i svih onih, koji su došli s njom i za koje i on zna sastoji se u tome, da što prije sruše ovaj sis­ tem. Za tim idu i miadoturci. No Grci idu još da­ lje, tražeći da se dijelovi Tracije i istočni krajevi Epira pripoje Grčkoj. A povrh svega toga traže i u Anatoliji za sada najdalekosežnije autonomije. Cari­ grad. kao trgovačko mjesto skoro je posve u rukama Grka i Jermena, pa bi na taj način u stvari bili Turci potisnuti iz Evrope. Kroz ove sumorne misli 'sinula naglo i jedna svijetla misao, koja ga je napunila nadom, a dušom prolila blago svijetlo svoje, koje je talilo zaleđenu ljubav. Da Ihsan-istrgne Renu iz mladogrčkog pokreta? Jest, ona je htjela jednom napustiti tu igru revolucionarke i predati se ljubavi. Ona je žena — ljubav će nadjačati pasiju, nestaće mržnje u njezinom srcu na Turke A on — Ihsan je može ijubiti, jer ono što ga je nekad s njom vezalo nije još poki­ dano. To eto i sada osjeća nakon četiri godine . No najedanput javila se ifeta. Zar nije već gotova stvar? Zar se može nazad; još sada, kada je on sam tražio . . . Ona meka dhša, ono srce, ona ljubav! . . Ah to je sada nemoguće . . Njezina ljubav sličila mu majskom cvijetku na kojem titra još bitra rosica, koja će pred suncem izčeznuti da njezina boja bude ljepša, da miris bude jači, kada se preda suncu . . U njegevoj duši nastao boj za Iju bav, kojaje nudila sve i za prošlost, koja ре značila sve.. Ihsan je osjećao tu nutarnju borbu, osjećao je tako fizički da mu je prouzrokovala boli u glavi I činilo mu se. kao da će mu se rasprsnuti. Obilo ga ječkoj potpuno jc odbačena. Cijelo pita­ nje inje riješeno usljed pretjeranih zah tjeva Italije u Istri i u njenom zahtjevu, da željeznička linija Rijeka—Trst os­ tane u njenim rukama. Pašićev intervju. Naročiti dopisnik Reuterove agencije intervjuisao je Pašića, koji jc izložio glavne crte našeg programa u diskusijama jadranskog pi­ tanja pred vrhovnim savjetom. Paški je rekao: »Sjednica od subote kao i današnja bila je 'posvećena izlaganju naših gledišta i naših želja. Nadajmo se da ih je vrhovni savjet povoljno pri­ mio. Naša je glavna želja, da se nađe riješenje, koje bi ne samo skinulo s dne- . vnog reda jadransko pitanje, nego bi moglo poslužiti za osnovu budućeg prijatelj-tva između Srbije (!) i Italije. Glede Rijeke možemo sanio da polio- _ ' :mo, da je to pristanište od bitnog in­ teresa po našu zemlju, jer predstavlja njen jedini izlaz na more. Za nas je to mijglaviiije, jer dovodi u pitanje čitav i li' ći razvitak ekonomske snage Jur'.skis lje. Sa druge strane treba se sje­ titi da je Rijeka vrlo udaljena od Italije : da je od nje odvojena širokim pojasom zer ;e. Pitate me da li je moguće ri­ ješit: ovo pitanje putem kompromru. Mogu samo odgovoriti da smo već ucmil! znatne u e.tpke kao na primjer u : t: ugi W:lsonovc Г.: je, prema kojoj je i ulija dobila četiri stotine hiljada na­ ših suplemenika, koji su ostali itzvaji sjeverozapadne granice Jugoslavije. Naši su predloži uvijek hili zasnovani na principu narodnosti, nncijonalne ne­ zavisnosti i isticanja naše zemlje. Korespondent je pitao Pašića da I, misli da će dolazak D’ An^unzijcvih delegata biti od koristi. Pašić je odgo­ vorio. da ne misli da će ti delegati moći ina u čemu da pomognu. D’ AnnUnzio stalno teži, da jadransko pitanje riješi sam bez učešća konferencije mira i bez spoljnjeg uticaja. Izgleda da jc dockan za izašiijanje delegata. Govoreći o ekonomskoj situaciji Sr­ bije Pašić je rekao: »Moja otadžbina užasno je patila za vrijeme rata. Sta­ novnici su izgubili svu stoku i sve po­ ljoprivredne sprave, koje je odnio nepjijateij. Sve postojeće fabrike uništene su. Naše su željeznice potpuno razore­ ne tako, da mi danas nemarno stvarno piicakvog željezničkog saobraćaja. Naš narod n je nikad znao za talas lijenosti, koji je obuzeo tolike dijelove Evrope otkako jc rat završen. On ima potre­ ba, on želi i voljan je raditi, ali mu ne­ dostaje alata i odijela. Za obnovljenje ' blagostanja u našoj zemlji potrebna i nam je finansijska pomoć, a čim ju bu­ demo dobili, mi ćemo imati vjeru « najljepšu budućnost Jugoslavije. Jugo­ slavenski je narod uvjeren, da će ga j 'britan ;ka nacija pomoći i ,da će mu poI kazati i u budućnosti simpatije, koje s« sc uvijek manifestovale u toku rata. Netačna vijest. Presbiro javlja zvaućno: Talijanski listovi javljaju da jc 1 u onom dijelu Albanije koji mi držimo, planuo ustanak i da su naše ćete ima­ le borbu sa ustašama, koji .su im čak I zaplijenili i jedan top. Sve su te vijesti I neistinite i izmišljene. Pravi ustanak hladan znoj zureći u jednu neodređenu tačku, koja je bila negdje daleko u -đubirti njegove duše, koja se je rasplinula u bezkraju. . . i činilo mu se, kao da vidi kako se iz tanke maglice, gdje više ne dosiže njegova misao ni po­ gled diže u zlatooj auroli lik žene s velikim crnim očima, primiče se njemu, a tajanstven glas obliva njegovu dušu: „Ја sam došla sa srcem i bila sam spremna da izdam svoj zavjet . . . Ihsan je sklopio oči i oćutio, da je nešto tajno i slatko napunilo njegovu dušu. VI U Abdurahmanpašinu konaku pripremalo se pomalo za Ifetinu udaju. I ako je Ifeta bila već u dvadesetim godinama nije bez neke djetinje rado­ znalosti pogledala svaku stvar, koju su krojačice iz najboljih carigradskih salona izrađivale Paša je htio da svoju jedinicu dostojno.opremi, tim više jer je odlazila i u jednu kuću, pa i ako jednog »doš­ ljaka« ipak veoma viđena i bogata. Paši se je kao starijem čovjeku svidila i još jedna stvar kod Ihsana, da se je odmah odlučio na ženidbu čim je djevojk j upoznao, jer »tako je rađeno i u njegovp doba« Г"’ je više sreće bilo u obiteljima. Osimto^J^^^ bio nenjen i u krugovima mU'lig^^HgaggK Чо je te !:o u t i ngi IO Muslimani �6>9j 112 — Broj ПРАВДА* — „PRAVDA, bjesni u južnoj Albaniji u zoni, koju su okupirali Talijani, gdje je došlo i do borbi između Talijana i Arbanasa. Dioba Arnautluka. Predsjednik Nitti izjavio je interesovannn savezničkim silama, da se ИаГја odriče otoka u Đodekanezn u korist Grčke, ali zato unatra neophodno potrebitim, da joj se povjeri mandat u Albaniji. Kako se u političkim krugovima govori mandat Italije nad Albanijom može se smatrati kao gotovoa Činjenica. Svi protesti albanskih prvaka ostali su bezuspješni. Raspust turskog parlamenta? Lon­ donski listovi primaju' vijest iz Carigrada, da je skupština raspuštena zbog nedovoljnog broja prisutnih poslanika. Diktator francuske, ministar predsjcđnlk Klemanso pobijeđen je pri iz­ boru za predsjednika francuske repu* Nike. Pobijedio ga je Dešanel. Ušljed toga je Klemanso dao ostavku i po svoj prilici se vraća novinarstvu. Ničija nije do zore gorjela. U jedinom razgovoru g. Klemanso je izjavio da kani za nekoliko dana otputovati u Egipat, gdje će ostati 2 mje­ seca. Nadalje je izjavio, -da ne će pisati nikakovih uspomena. Vrhovno vijeće u namjeri, da pomog­ ne teškom unutrašnjem položaju Rusi­ je. dozvolilo e izmjenu robe između Musije te savezničkih i neutralnih zemalja. Tđ ni u koliko ne mijenja politiku saveznika prama sovjetskoj vladi. Engleska je radnička stranka objavila manifest, u kojem odvraća vladu od svake vojničke akcije protiv Rusije naglašuje potrebu. Ja se smjesta sklopi mir sa moskovskom vladom. I I I i I i i । 1 ' ! I : ] Svi engleski ratni brodovi koji su u Malti stajali na raspoloženju, upućeni su u Crno More. Francuske bolničke I lađe dobile su također naređenje u To- i uDnu; da otplove za Crno More. шажлеашшЕтажсшшпкиа Domaće vijesti NAŠA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo ni našega težaka! Koji god nas je svjestan, da nam svima treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivati 1 unapri­ jediti. Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasi- ; I o naše organizacije. Poisljeđni je čas, pa molimo sve naše prjatelje i čitaoce »Pravde«, da šire »pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K godišnje Hl 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. u Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... Balkanizacija Baščaršije. Jučer smo oko 1 i po sat iza podne imali priliku, da promatramo jedan strašan, primjer zloporabe uredovne vlasti. G. komesar financijalne staže Duraković — tako se je predstavio našem uredniku uhva­ tio je jednog dječaka, koji je navodno kriomčario duhan i uredovao proti nje­ mu na taj način, da ga je čupao • za ušii šta' više ga okrvavio u pre­ i i velikoj službovnoj revnosti, l-.mlika se je zgražala na ovaj balkanski postupak, i a mi ga iznosimo na javnost sa zahtje­ | vom, da se oštrom kaznom učini kraj 1i torturi, što je usprkos zakonu provode ' ' neki organi javne vlasti. Ovo prelazi granice, pa je već u in­ teresu same vlasti, da svoje or’ano po­ uči u pristojnom ophođenju, kako ne bi izazivali javnog skandala. Negodova­ • nje publike moglo se je vrlo lahko pre­ I I tvoriti u insultiranje g. komesara, pa ’ je tako lahko moglo doći do ozbiljnih ‘ posljedica. Riječ ima g. Dr. Sijan. i | Koža za niuallline. Povodom okružni­ ' ce. kojom su pozvati mualmi da sa­ ' kupe i pošalju novac za podignuće ko­ I! že po označenim kategorijama, neki su ■ muallimi prve kategorije poslali novac i ispred sebe i još dvojice-trojice naj- ' wžih kolega, a nisu se pobrinuli, da o- ;j IMjeste sve muallime svoga kotara. I jc baš to imao na umu. pa je !| i odredio, da ina illmu s.< ' HB^^biju materijal za c Je ci■MMMhrud. a ne ?' tu. St" v.i шСнЕмЗЗ^Шапк. muallimi. muallima svoga kotara, da tje mogu do­ biti kožu sve dotle, dok ne pošalju is­ kaz i novac i od izostavljenih muallima ili nam ne jave da izostavljeni mualliallimi ne reflektiraju na tu kožu. Prvoj okružnici dodaje se još. i to, da unuallimi, koji su članovi šireg odbora a is­ todobno su i I. muallimi u kotarskom mjestu, imadu prepustiti raspačavanje kože jednom drusjom. ali najsiromašni­ jem mualimu. Neke nas kolege opet mole, da i za ostale miialime pošaljemo materijal za cijele cipele, jer je tomu svaki potre­ ban. To znade, ali vrlo žali, da tomu ne može udovoljiti, jer materijal za ci­ jele cipele dobiven je samo za sedam­ deset .pari, — dakle toliko, koliko ima članova odbora i muallima prve kate­ gorije. Kože za donove odbor je do­ bio u težini od 106 kg. — dakle toliko, koliko mogu dobiti svi .ostali muallimi samo za poludonove. Povrh svega nastojanja, odbor nije mogao isposlovati viši kvantum, a i ovo što je dobiveno, imade se zahvaliti njegovom neumrnm radu i zauzimanju jedne uplivne ličnosti na trg. i obrt, ko­ mori, jer slične korporacije pa čak ni činovnici nisu mogli ni toliko dobit.. šaljući iskaze neki nas muallimi mo­ le. da na nadležnim mjestima poduz­ memo korake, kako bi i muallimi do­ bili aproviziranje iz činovničkih konzuma. Odbor je pripravan, da to drage volje odmah učini, a istodobno moli da ga gg. kolege o svim sličnih) nepravJama uvijek iz viješću ili. kako bi isti odmah -nogao poduzimat' nužne ko­ rake. Odbor. U kraljevstvu SHS dosada ima 300.000 sirota bez oca i majke, za koje će se brinuti država. идиг.длдг-угг V. sva--' .'-v-vn ТгвбвЦаћ Iz bave. Bes pctrtđrtva radio stanica do biumo sa rumunjsko granice ovaj brzojav: ,,Atanaoijo Sela, predsjednik bosansko vlado, Sara­ jevo. Uspjelo. Prebačeno sedamnaest komad*. Trunspoitiubrer Risto", Pošto nad telefon naiiia veze sa vladinom centralom, niiSljaemo da se radi e aabuni, pa aamoUemo spoj sa g. Atom, no dobismo odgovoa da je na „eluibeuem putovanju". To je bio raz­ log, da smo još jednom pročitali depešo. ..Us­ pjelo. Prebačeno sedamnaest komada". Čndca li brzojava! Koji je vrag uspio i kakvi su komadi? Nešto ragoustnije od Nastićeve rane. Bacilo nas u merak, pa sapilasmo.gdjo je z Ato. Rekoše da je u Brodu kod aeetnča Hi,te Koslien. Zatralitmo spoj, t li opet mutiš. „Gospodi* ee Ato časti pa no moše ne telefon." Čekali imn cijeli dua, ali oa se ne javlja, Megjutim nam stiže brzojav ovog sadržaja' „kistu Kosti? opet sprema transport duhana. Obratite pažnju financije A-gas‘ Vrag bi znao ke je Argoe, ali pošto je poznato, da jo Kosile i prijo švercao dolina, opravdana je sumnja, ris jo ponovio švercanje, pa poaivamo padležue vlarti, da ве zainteresuju ša ova brzojave. A aijo iekljućano, da je Ato u Brodu baš radi toga, da oblakše posao svora sestrić« Ispod crte. Ni u tovar ni u treieljak. Hailo, °*^Ј° Ali ef Raljović. — Habdijere, g. kolega. — Šia aar ia Tvoj kdagn? Ja; bivši viriiieU bivši vak. direktor j bivši roda 99 postotaka? Ja tvoj kolega? Ja, koji imam vike xiata neg« vakufska uprava? Marš! btani da ti objasnim: ko dika nos. brto će biti boo! U Mostaru bijasmo Misa: Ti opeiniki ćate, a ja nešto malo niže. U wHnsavat«" »pet o!er,ajne i snbliau: Ti fakinoki pisao, ja fakirski odgovarao. U 1917. bijah ii tako ГВvan da ol u mom geijcsdu »nio kakuičijo jaje. Roslulio ai se mojim imenom i pod majna fir­ ma ianio uredovne podatke, koji te saOpćujn •amo intimneima. Nabrojao ii dapače i svojo veliko darove pokojooj Austriji. ЗјоеМ li sa? Nn da i aijo t« prošlosti. kolega oi mi po eadašnjosti: ja Mvii, Ti bivlj. Osim toga srodni srao po etilu: ja prest. ti prost- 1 prostiji Jor maju liber, ja nijesani nikad upotrijebio ouoli ko aličnjafitva koliko Ti u svojoj plaćipurucf. I ja »i veljn, <la oaaki krasi ne dolikuje ni meni, a kamo li Tobi, koji još ne vidik da si bivši i koji sanjaš o svojoj eloai u bndU; nusii Gdje si još vidio, da ee u osmrtnici upotrebljavaju israai lisaka kao „ogavno laii. do skrajaosti pohvatali individui, ona bolja i eitkov. banditske i podlo pisanje ..Pravde" po denuncijantskoj metodi, podlačko i isdajuiško denunciranje, nitkovi oko „Pravdo", podli pravdaški" ruaroderski, banditski kalibor. „PravdinA" podla i pokvarena koterija. Pravdakka mieorija and se vajter? I'ragi kolega, daa gei nike. Taa* se rasgevara и krčmi, a ne u poslanici na vakufeka povjerenstvu.’ Pa ondarijsć: 1 okati! Majn liber. jesi li Ti svjestan ita to bodajto? Zar no anai da je to činjeno i na Alipatian Mostu? — Tornjaj so. imam i pametnijeg posla nego li euiiti Tvoje prodike. Dođi da ti daduem ko­ ju krunu. TaogC ког. Nije mi potrobno. biće bolje da te uovce opotr.jebii kao oditotu vakufu sa to, tlo ei tri dana npetrijebio njegove piearo ва otpremanjo svojo or.inrtnice. Adijo, g. Mtga. Страиа 3, ЦГо jsTS ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. 8. Alečković u Travn'ku, treba perovođu. 19, 1—7 IZVANREDNA SKUPŠTINA ISLAM­ SKE DIONIČKE ŠTAMPARIJE. Zaključkom ravnateljstva Islamske dio­ ničke štamparije određena je Izvanred­ na glavna skupština radi povišenja dio­ ničko glavnice na dan 25. Januara t. g. Pošto ć» se na ovoj skupštini zaklju­ čiti povišenje dioničke glavnice to je potrebno da buila na skupštini zastu­ pano tri četvrtine dioničke glavnice. Pozivaju se gg. dioničari da svakako na ovu skupštinu dođu ili pošalju svoje punomoći kojem drugom dioničaru. Ravnateljstvo. ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ skim paketima od kg 4’/2 čisto az pouzeće dol; zaliha traje. 20. 1—5 UNIVERZAL. Staln’r zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne II. kat. (Ulaz: Prolr, Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Društvo vlasnika kuća i inih nekret­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv nina grada Sarajeva održati će svoju hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah redovnu Glavnu. Skupštinu za godinu različite boli? Oj, kako tu ublažuju- bo­ 1920. u nedeljii 25. januara u 10 sati li. čine otpornim masaže s Fellerovim u sjcdiiičltoj sali Gradske Oipštine u Sa­ pravim Elsaflui-dam! 6 dvostrukih ili : rajevu. Pozivaju se svi članovi као i 2 velike specijalne boce 24 krune. ostali kućevlasnici koji nanovo žele ( Trebale biste terajuće sredstvo, koje pristupiti da u vlastitom interesu nei­ titažuje grčeve, jača želudac? Držate j zostavno dođu. Predsjedništvo. se samo Fellerovih pravih Elsa-pilula! б kutija 12 kruna. Želučani nalzam 12 i KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa inulih boca 50 kr.tnia. Omot i poštarina 3—-5 soba, svim mizgrednim prosto­ posebno, ali što jeftinije. Eugsn V. Fel. rijama, te eventualno nešto bašće. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr­ Najrađe u miisTmanskom dijelu gra­ vatska. đa, Umoljava se ponude slat! na itpravu lista. 26 Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb da vam ide sat’ točno na minutu. Ilnstrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (ijubjaii br. 7C6. poponude na upravu lista slati pod savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa brojem 227. tova specijalne marke I KO« iz vlas­ V' V tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I POlanaca, prstena, narukvica, ■ u lica, LfODJELSKA BANKA (dio ч đreštve jedala, darova za krštenje i sve : po­ u TEŠNJU, traži tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ robu. Ali i drugih potrebština koo na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ nog sposobnog garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigače i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. У06. vješta svim u bankovnu struku zasiIMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU jecajućlm poslovima. Reflektira se sa­ CIJENU cijeli nov šuštcrskl halat sa mo na posve samostalnu vrsnu sile s inaštoom ljevicom. — Upitati na ad­ mnogogodišnjom praksom. Prednost iresu: G a I i b P a š 1 ć. trgovac Gra- ‘ maju natjecatelji vješti robnim poslo­ čanlca. 18, 1—5 vima. Ponude na Ravnateljstvo bauke. Tražim jednu feasu knjigo odu Musliniansha НјпА i obrrničHa banlhi za Bosnu i tapinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem S 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnikc svojih dionica na konsti№ajiićii glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituirahu dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. zakona. Odbor osnivača MmiimanshB trgovačke i obrtničke banke za za Bosna i Rorccgorinu d. d- u Sarajevo. K о ž е о (1 (1 i v I ј a č i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d, ku pu j c uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska) Brzojavi: FELAR1A, Telefon 55 �Ерој 112 tSL „ПРАВДА* — „PRAVDA СтрЛиа 4 Sirana .тжгхжгза® Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! e!i biste imati kao baršun meku kosu? I imati više pjege, prištiće, sujedice? Poziv Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lančić 6 kruna Ni. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov nsj|in;ii ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? s 5000 honada dionica ^uslimanshe trgnuačhE i poljodjelshe banhe'* i 1 u Tešnju Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peiuti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić o kruna. Nr. Ш. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov Posapun za glavu 8 kruna. Šampon -eiter • mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. I 99 Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezbolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih oiiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku/Elsa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Osnova Izvanredna glavna skupština dioničara »Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke« d. d. u Tešnju, obdržavane dne 21. jula 1918. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah »a posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji H₽ga-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. sa K 500.000 na K 1,000.000 Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Bosanskoj Dubici. NATJEČAJ Kod mektebi-ibtidaije u Bos. Dubici imade se popuniti mjesto I. mualima za žensku djecu sa godišnjom plaćom cd 1900 K , ч Isti mora dokumentima dokazati: 1) Da je svršio »Darul-mualimin« u Sarajevu sa dobrim uspjehom: 2) Da je potpuno vješt kancelarijskom radu sa gornjom dužnošću spojena -e i dužnost vakufsk' g povjcrenstv. vak. poslovođe, čija je plaća već uračunata i г) Svjedodžba ponašanja. Reflektanti imaju svoje vlastoručne molbe poslati na potpisalo povje­ renstvo najdalje do 20. januara 1920. U Bos. Dubici 3.-I. 1920. Predsjednik Omerbeg Cerić. © на, Trgovcima iz provincijв Na. znanje __ ___________ £------------ •_ znanje ж Pri dolasku u Sarajevo posjetite 1 manufakturnu radnju na vefiko Saliha H. Karića SARAJEVO, Mali Muđeliti ul. 2. Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao basme, beza, Sifone, zefira, rubaca, konca, čarapa, mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašiljepouzećem.CijeneumjerenelPosluga brzal i li SS URA URA toja čini trajno vbSBljE ? ? koja čini trajno VEsBlje 11 SAMO SUVTHEROVA URA! I cd nikla, ocjeii, Također lanci, r.oževi, britve, jeftino! Tražite izdanjem 5.000- komada novih dionica po 100 kruna nominalne vri­ jednosti, koje se ovijem stavljaju na javnu supskripciju uz slije­ deća uvjete: 1. Nove dionice glasiće: 2000 komada na ime, a 3000 koma­ da na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova dionica na 1 staru. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosadašnjim dio­ ničarima po K 122— za svaku novu dionicu, a po K 150-— novo pristupajučim dioničarima. 4. Iznos od K 100 - - od svake nove dionice pribraja se te­ meljnoj glavnici, dočim višak od 22'— K dotično od 50 — K od sva­ ke nove dr niče, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja dioničke glavnice u korist rezervneg fonda. 5. Nove dionice izdavat će se u komadima od 100 K i 1000 K sa brojevima od 5001 do 10.000. Dionice 50(4 do 800 glasit te na donosioca, a dionice broj 8001 do 10000 glasiće na ime. 6. Prijave na upis dionica primaju se kroz 2 mjeseca, raču­ najući od dana uvrštenja ovog poziva u službenim novinama. T. Dioničari, koji se tokom prvog mjeseca određenog roka mi upisivanje dionica ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na op­ ciju dionica us tečaj od 122'— krune. 8. Prigodom prijave za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati, da li žele dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 9. Nakon izminuća roka za javnu supskripciju odlučite rav­ nateljstvo o primanju -prijava za upi« saevim novih dioničara, a rav­ nateljstvo imade naročito pravo, da takav upis otkloni, bez da za to razlog saopći Ravnateljstvo će također odlučiti o tome, kojem će di­ oničaru i koliko dionica dati glasećih na ime, te kojemu dioničaru i koliko dionica glasećih na donosioca. Kod toga će ravnateljstvo po mogućnosti uvažiti želje upisatelja. 10. Nove dionice participiraju na dobitku zali, semestar 1920 11. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim up­ late od 30°/, nominalne vrijednosti položiti još i to: svaki stari dio­ ničar po 22' krune, a svaki novi dioničar po 50'— kruna za svaka upisanu dionicu. Ostatak od 70’/« nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku od 2 mjeseca računajući od zadnjeg dana roka od­ ređenog za supskripciju novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplata dospjela. 12. Za uplatu dionica izdavat će se privremeno potvrde, koje se imadu nakon izdanja dionica povratiti 13. Proti dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupat će se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 7. društvenih pravila, a uplaćeni iznos propada u korist rezervnog fonda. 14. Upisivanje može se obaviti samo na potpisanom arku, u u koji je ova osnova uvrštena. Potpisani zavod staviće svakom subskribentu upisne arke na raspolaganje. 15. Upise dionica prima »Muslimanska trgovačka i poljodjel­ ska banka« d. d. u Tešnju za vrijeme stalnih uredovnih sati, a upi­ sane prijave mogu se također obaviti kod »Muslimanske centralne banke za B. i H. d. d. u Sarajevu« i njezine podružnice u Tuzli, za­ tim kod »Muslimanske banke d. d. u Banjaluci«, »Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijelini«, »Prve muslimanske banke d. d u Bičkom«, »Muslimanske kreditne banke u Foči«, i »Muslimanske šte­ dionice u Stocu«. U TEŠNJU, 22» decembra 1919. srebra, zlata u svakoj c • i — i vi ćete biti Zadiv prstenje, narukvice i • . akve potfebštine kao: šl kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro cijenik od tvrtke. H. SUTTNER, u Ljubljani br. 5<!6. OdjEOvoiBl пгесШк: NL Swdiitk< Vlasnik: OntrahH Odbor »X M. O.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c0fe6d04b0e22842b841947cc4316b1f.pdf 20e796de8d929171bfb1c8cea976a980 PDF Text Text P oltarina u gotovom plaćena. POJEDENI BROJ 80 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UređuiB reda^iosi Điibop. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Broj 8 (113) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 27. januara 1920. (5. džumadil-evvela 1338.) Opet tužna Bileća! U subotu smo dobili ovaj brzojav iz Bileće: „Dne 22. januara uveće pljačkaši otjerali su od Muse Kapičića 30 brava, od Šeće udove 30 brava, od Begana 30 brava, Dervišbega 8 brava, Mustafe I kravu i dvoje junadi u ukupnoj vrijednosti 40.000 kruna. Ova je pljačka počinjena u blizini grada na 400 metara. Muslimani ogočeno očekuju od vas zaštitu isposlovanjem, hoće li imanja prodavati da sele i bježe. Mjesni odbor. Zaštitu munjina u Jugasluviji. U 1*2. broju »Pravdo« od 23. decem»re Jauososino desetu tačku konvencije a zaštiti manjina u našem kraljevstvu, a danas smo u stanja, da iznesemo još nekoliko tačaka te konvencije, koju <u з jedne strane potpisale: Sjedini. Ame­ ričke Države, Velika Britanija, Francu­ ska, Italija i Japan, kao glavne savez­ ničke i udružene sile, a s druge strane iaša mir. delegacija. Potpisivanja naše delegacije objašnjava ег u uvodu kon­ vencije time, što je kraljevina Srbija od početka god. 1913. zadobila velike terlorije i time što su Hrvati I Slovenci svojom sopstveuom voljom odlučili da se za svagda sjedine sa Srtiijom u cilju obrazovanja jedne nezavp «ne 1 ujedinjene države pod imenom ^Kraljevstva Srba, Hrvata I Slovena­ ca«. Dalje sc to obrazlaže time, što su našljeđnlk Prostota Srbije 1 srpska vla­ da pristati da ostvare to ujedi­ njenje, i što se je kraljevina Srbija pre­ ma tome pretvorila u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca iprlmilasuvet e n i t e t nad teritorijama, na kojima žive ti narodi, te što je potrebno reguHsafl izvjesna pitanja medanarodnog značaja, koja su izazvana ovim dobijanjem teritorija i ovim ujedinjenjem. Dalje se veli, da se to čini i s obzi­ rom na to, da bi Srbiju trebalo oslobo­ dili izvjesnih obaveza prema izvjesnim silama, na koje je pristala berlinskim ugovorom od 1878., a te obaveze zami­ jeniti obavezama prema društvu naroda i s obzirom na to, da drža­ va Srba, Hrvata i Slovenaca svojevolj­ no želi, da narodnostima na svim teritorijama koje čine sa taval dio te drža­ ve, ma koje rase, jezika i vjere bite, da­ dne potpunu garantlju, da će se njima i dalje upravljati shodnoprine i p 1 m a slobode | pravde. Radi toga su, veli se dalje, zastupnici gornjih država, pošto su mjenjali svoja punomoćja koja su nađena u dobroj i potreb­ noj formi, riješili slijedeće: Savezničke I udružene sile potpisnice berlinskog ugovora od 13. jula 1878. uzimajući u obzir obaveze, koje država Srba, Hr­ vata i Slovenaca prima na sebe ovim ugovorom, priznaju, da je država Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca definitivno oslo­ bođena obaveza doznačenih u članu ■M. pomenutog berlinskog ugovora. Cl. 1. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Sloveua1 obvezuje se, da će sve odredbe izk т u članovima od 2.—8. biti priao osnovni zakoni, da :on, nikakva uredba i nika' akcija ne će biti u proti- suprotnosti s ovim od1 ‘ m zakon, nijedna ućna akcija neće i- Čl. 2. ; kraljevska vlada se obvezuje, da će , svima stanovnicima dati punu z aI štitu života 1 slobode, bez ob| žira na rođenje, narodnost, jezik ili vjeru. Svi stanovnici kraljevstva Srba, Hr­ vata 1 Slovenaca imaće pravo na s 1 obodno ispovijedanje i vrše। n j e, kako u javnom tako i u privatnom životu, svake vjere, konfesije i vjero< vanja, čiji obredi ne bi vrijeđali moral i javni red. Cl. з. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpske, hrvatske i slovcaačke državljane (de plein drolt) 1 bea ikakvih drugih formalnosti austrij­ ske, ugarsko ili bugarske državljane, koji u momentu stupanja ua snagu ovog ugovora bude imali svoj domicil i ili svoj indiženat na teritoriji, koja je I priznala, ili koja bude priznata na osno! vu ugovora sa Austrijom i Ugarskom, ' kao sastavni dio kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca. . Međnt’m Пеа, o kojima je gore riječ, ako su starija od 18 god'na, moći će u I slučajevima, predviđenim pomenutim ugovorima, opt'rati za državljanstvo i svake droge države, koja bi htjela da ih * primi. Opcija mnževljeva povlači za I sobom opciju žene, a opcija roditelja povlači za sobom opciju djece, mlade i od 18 godina. Lica, koja upotrijebe pomenuto pra; vo opcije, dužna su, izuzev protivnih odredaba u ugovorima o miru sa Au: stro-Ugarskom, u roku od 12 mjeseci «d dana opcije, prenijeti svoj domicil u državu, za koju su se opt'rali. Ista lica su slobodna, da zadrže nepokretna ima­ nja koja Imaju na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa sobom mogu ponijeti svoja pokretna imanja svake vrste 1 na njih ne će Imati da pla­ te nikakvu taksu za izvoz. I • I i i I ■ i j I ■ ' i | I l I | Sarajevo, 25. januara. Uočivši važnost rada u ustavotvornom odboru Nar. Predstavništva, Radni je Odbor naše organizacije u svojoj sjednici od 20. o. mj. donio zaključak, da se gg. Stojanu Protiću i dru Matku Laginji odašalje ovaj brzojav: »Ako se sporazumite (sa vladom) glede sastava ustavotvornog odbora, molimo da i za nas "rezervišete jedno mjesto.« Mi smo potpuno uvjereni, da će radikalna stranka i Narodni klub izići u susret želji našeg Radnog Odbora i ta­ ko našoj organizaciji pružiti priliku, da iznese svoje zahtjeve i poglede, koji su čista i nepatvorena volja ovdašnjih muslimana. Ujedno se nadamo, da će vodstvo sandžačkih i makedonskih muslimana iskazali povjerenje našem delegatu i preko njega iznijeti svoje želje, kad već nemaju svog zastupnika u Privremenom Predstavništvu. Više nego drskost. * ; j ' । I I ! NASA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo n1 našegatežaka! | Koji god nas je svjestan, da nam svima I treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ I tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivatl I unapri­ jediti..Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasiI o naše organizacije. Posljednl Je čas, pa molimo sve naše pr’jatelie I čitaoce »Pravde«, da šire »Pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K god:šnie ili 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. ti Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... J-’rošle je hefte g. Suliaga Salihagič stavio upit glede Regentove izjave o tobožnjem riješenju agrar, pitanja kod nas j pozvao vladu na odgovornost radi toga, što je Demokratska vlada, svjesna da je Regentovim intervjuom počinila grdnu politič­ ku pogrješku, jer je na nedozvoljen način jednu »demokratsku« opsjenu prošvercovala i u inostranstvo, našla se u nemaloj neprilici radi ovog upita. Kako i ne bi, kad baš na dan ob­ jave Regentova intervjua g. ministar Krizman daje izjavu o likvidaciji jed­ nog potpuno promašenog i sasvim kri­ vog naziranla o provođenju agrarne re­ forme. I mjesto da vlada prizna svoju pogrešku i ispravi svoj propust prema nosiocu krune, ona kroz glavni organ svoje stranke, beogradsku »Demokratiju«, nastoji — zabašuritl samu stvar i lično blati interpelanta, umjesto da stvarno odgovori na njegovu interpelaciju. Mi se, naravno, ne ćemo upuštati u obranu ličnosti g. Salihagiča, nego će­ mo da izložimo neke karakteristične opaske »Demokratije«. iz kojih se vidi sva ustavna golotinja ove nesavjesne »zajednice« kao i sva mizerija njena shvatanja o dužnostima i — pravim a državljana našeg sretnog kraeevstva O neprijepornom pravu svakog tai’amentarca, la stavlja upit i interpclacu »Ddemok.atij.i veli: »Eto tako taj bedni austrijski izdanak, koji se po­ nizno klanjao .prozorima Potjorekov'm, sme da piše i govori protiv našeg Naslednika Prestola, protiv čoveka, pod čijim je vodstvom prosjalo naše oruž­ je i naš dobar glas kao nikad pre i posle Kosova. Eto. do čega je dovela inadžijska politika g. Stojana Protića i njegovih drugova, da se i ovakvi tipovi mogu da rebre i smeju da javljaJu. Je li srpska krv prolivena za to, da sad vode ovakvu reč bivši šuckori? Jesu li naše žrtve po Aradu, Trebinhi i Doboju pale za to, da iza njih, u Beogradu, u organu jedne srpske stranke, s m e da ovakim načinom go­ vori jedan od njihovih protivnika? Ovo nije drskost. Ovo je nešto mnogo gore i opasnije. A za takav rađ treba drugi lek i drukčiji način gvora!« Nu nesamo da se »Demokratija« buni proti pravu interpelacije nepoćudnih joj parlanrentaraca. nego se ona buni i proti — ravnopravnosti naših dr­ žavljana uopće. Ona bi htjela da i slo­ boda bude privilegirana. Evo kako ona Godina II. izlaže svoje »slobodoumne« i »napred­ ne« nazore: »Sloboda, koju je d o н • la srpska vojska sa svojim p«bedonosnitn zastavama, i široka tole­ rancija, koju je pokazivalo naše dru­ štvo prema elementima starog reži­ ma i njdiovim ulizicima, a našim za­ kletim dušmaninia i krvnicima, bih« j« od miiog.h smatrana kao nešto, ua št» su bezuvetno svi imali pravo, a oe što su dobili velikodušnošću protivni­ ka. Ova sloboda, protiv koje su se oni borili i nama svima zadali mnogo crnih dana, izvojevana je ne samo bez njih, nego i protiv nj.h i nije bilo ni tako bli­ zu pameti, ni prirodno, da se njom pod­ jednako služe i jodni i đrugt Upitajte srbijanske majke i dccu, ko im e za­ davao najviše jada za vrijeme okupa­ cije I dobićete jasan odgovor — bosan­ ski šuckorl A kad je, pored svega toga, naše društvo pomrsilo stare obračune i bilo ne samo voljno, da prošlost osta­ vi prošlo:ti, nego i stvarno dalu ista prava i bratu kao i dušmaninu, bilo se s pravom nadati, da će se ta velikodušnost znati i ceniti.« »Demokratija« nije ni ovom prili­ kom zaboravila našu organizaciju, pa i njoj upravlja svoje prijekore. Ona na­ ime veli: »Mi smo, međutim, videli, da se to više naše ponašanje počelo da smatra kao nužna slabost i mnogi mračni elementi, pre ozbiljno i s razlo­ gom uplašeni za svoje sudbine, počeše od ■ jednom da dižu glave i bivaju na­ srtljivi. Vi ste videli držaflje Stjepana Radića, austrijskog himuopevca (Mno­ go je uspjelije himne pjevao demokrat­ ski ministar Alaupović. Op. ur. »Prav­ de«.) i njegovih frankovačkih savezni­ ka. Nije manje harangerski bilo ni dr­ žanje onog dela muslimana, koji se ku­ pio oko sarajevske »Pravde« i u kom je bilo ne samo denuncijanata i austrij­ skih ližisahana, nego i direktnih zloči­ naca.« Nas se naravno vrlo malo tiče ovo siktanje guje u — procjepu i samo nas veseli, da smo bili prvi, koji usta­ doše proti kliki »demokratskih« apsolutista i ugnjetavača narodne slobode. Bože zdravlje, »demokrati« će i malo jače osjetiti »deo« oko »Pravde«, koji je ponosan, što nema na duši ni korup­ cije ni izvoznica. A riječ će imati, sve kad bi »demokrati« popucali kao liešnici! Bijedna »Demokratija« tačno vidi si­ tuaciju svojih gosa. pa se kao i obično, utječe se* Jadna zaboravlja, da je baš njena stranka liferovala prve re­ publikance. U toj zaboravnosti i zabri­ nutosti piše i ove retke: »Drskost i vi­ še nego drskost tili mračnih elemenata ide još dalje. Oni danas sa cinizmom, svojstvenim ekorelim nevaljalcima, udaraju čah na ono, što je sveti­ nja svih nas, kojima je Beograd bio za svo vreme ropstva kula svetinja i nada i ponos. Eno, gdje posle Stanka Banića, opskurnog popića s nekog dal­ matinskog otoka, ustaje i Suliaga Salihagić. da preko ministra predseđnika nputi prekore samom nosiocu Krune.« Mećemo tačku, jer je komentar suvi­ šan, budući »Demokratiji« nijesu jasni pojmovi o odgovornosti vlade za čin« i izjave krune. Njoj se hoće denuncira­ nja, pa neka joj je to na čast. Bilješke Proglas republikanske stranke, koji je izišao u četvrtak, potpisalo je sedam poslanika. »Beogradski Dnevnik« javlja, da j« osnivanje republikanske stranke iza­ zvalo na dvoru veliku zlovolju i da s» �Ст»зма 2. Strana ..!'РАВЛА‘ — .PRAVDA* Број 113 Hr»j drugo nego kocke pomoćnice na staro- ,! iz krajeva, okupiranih po TalHaidm«. grešnoj kockarnici pokojne Austro-Ugar- I najodlučnije prosvjeduje protiv svakor ske. Jer, posrestvom bosansko-hcrcegopopuštanja naše mirovne delegacije, te vaćkih Muslimana mislila je bečka ka­ zahtijeva da se riješenje jadranskog pimarila da će se dočepati Makedonije i : tanja provede na tefhelju prava samo­ određenja naroda, a osobito povodom Soluna, da na taj način ostvari prve us­ zadnjeg ultimatuma alliranih vlasti i po­ pjehe svoga »Drang nadi O ten« i da zivlje vladu SHS, da pozove naš« de­ kašnje, malo po malo, poklopi Bugarsku legaciju, neka smjesta ostavi mirovnu i zajaši na vrat Turskoj, kao gospodari­ ca Bospora i Dardanela. Austro-Ugarska konferenciju. Madžarska nas kani napasti? U bli­ trebala je Carigrad, trebala je cijeli bal­ zini sela Lendve primjećene su 8. ja­ kanski poluotok. * nuara dvije mađarske straže, koje su Još god. 1878. imao sam priliku, kao sa mitraljezima vršile vježbu u nepo­ srednoj blizini demarkacione linije. 40* vojni sudijelnlk u okupaciji Bosne, da se do 500 metara od naših straža. Nije oupoznam sa onovremenim našim musli­ paženo da li su iz sela izišle. 7. januara manskim narodom i po varošima i po uvečc iskidana je naša telegrafska lini­ selima. Proučavao sam taj narod i do­ ja. Dobiveni su izvještaji, đa se sa mašao sam do tvrdog uvjerenja, da je to I džarske strane opet pripremaju upad; narod, koji je usprkos mnogostoljetnom na našu teritoriju. gospodstvu turske vladavine i turskih oRiješenje turskog problema. Vrhovni bičaja ostao čil, bistar, vedar, pošten i inteligentan. Osvjedočio sam se. da iz savjet sastao se u srijedu pod predsjed­ tog naroda, pod uplivom široke prosvje­ ništvom Clemenceaua. koji je zatim н te i slobodnog ljudskog razvitka, mora stupio predsjedništvo Millerandu i — postati jedan jako važan duševni; a i napustio sjednicu. Savjet je riješi« da gospodarski čimbenik u tvorbi svake dr­ je sadanja sesija konferencije mira za­ žave i svake vlade, kojoj bi taj naš mu­ vršena. Konferencija ambasadora slimanski elemenat bio pridijeljen i do-, počeće zasiiedati u Parizu narednog dijeljen. I ako su turske vlade sa vjer­ ponedjeljka i raspravljaće pitanja, koja skog i sa gospodarskog stanovišta u se odnose na izvršenje ugovora o nusvem favorizirale tokom tolikih stoljeća ru. Što se tiče pitanja koja još nisu ri­ naše Muslimane u Bosni i Hercegovini, ješena, kao turski p r o b 1 e tu, riieipak sa općeg prosvjetnog gledišta nisu šavaće se na sastancima, kojima će one učinile za te svoje suvjernke ama prisustvovati šefovi savezničkih vlada. Poj gornjim naslovom pariški vito pitah: kako Francuska može pri­ baš ništa. Prvi sastanak održaće se uskoro u »I emps objavljuje dugačak uvodni mati svakojake rizike, koji bi u budućTek, nakon okupacije Bosne i-HerceLondonu. Savezničke vlade žele da i članak, u kojem u glavnom piše: Juče­ • ::ost proizašli iz izvršenja londonskog Sjedinjene Države učestvuju u raspra rašnja je odluka donesena po inicijativi ugovora, i u isto doba računati na voj­ | govine, počeli su se naši tamošnji Muslivama turskog problema. jedne savezničke vlade za vrijeme pro­ nu garantiju Sjedinjenih Država za ste­ j mani buditi iz svog dugoljetnog drijemeBugarska vlada hapsi komuniste. Oža. Počela se ie stvarati lagano, ali simjene francu kc vlade, premda fran­ čaj evropskog konflikta? gurn i. umna inteligencija muslimanska. vim je povodom u Dubnici ubijen jecuski parlamenal nije pozivan, da se Na završetku »Temps« piše: Možda Godine u prolazile i novi muslimanski ' dan komunist i jedan vojnik, što je iza­ izjasni o politici koju bi trebalo vodit: i će doći čas, da se predloži drugo rijezvalo nerede. Varoš je blokirana. • izu jadranskim poslovima. Ako donesena šenje koje je u toku jučerašnje..: dana i naraštaj niknuo je na poprištu prosvjetpresuda prouzrokuje razočaranja i i uzalud spominjano. Zasada bi bilo do­ I nos rađa. Taj naraštaj dao je Muslima- I vjestan broj radnika intereiiiran. Brzojavna agencija »Dacia« javlja iz smetnje, čega se možemo boja­ bro pomišljati na opasnosti, koje nosi j nima lijep broj inteligenata. Danas naši Sofije: Bugarski je ministar predsjed­ ti, bilo bi nepravično zbog toga činiti : jadranski problem sobom. Bosansko- i Muslimani u Bosni i Hercegovini imadu nik odredio da se aretiraju svi vođe bu­ zamjerke Francuskoj. Ako jugoslaven­ hereegovačko pitanje, koje je imalo ta- i u svim vrstama svojima odvjetnika, progarskih boljševika, te je već uhapšene ska vlada ne usvoji predlog Lloyda i ko -dalekosežne i teške pošljedice. stvo- ’ feso-ra, činovnika, trgovaca, obrtnika, e। konoma. hankfra. novinara, učitelja 1 du50 osoba. Štrajk traje i dalje, jer štraj­ Georgea. Italija će moći eventualno a- i reno jc jednom pogreškom. i hovnika. kaše podupiru novčano ruski boljševici. ■ektirati teritorije koje su joj obećane * Novi svijet, novo društvo nastalo je Opsadne stanje u Italiji. »Lokal Anlondonskim ugovorom. Neće biti do­ Tourinska »Gazzetta Popolo« javlja I među našim Muslimanima. Vidi se i zeiger« dobiva iz Rima: Vlada jc izdala zvoljena nikakva nova diskusija, a sva­ i da su komentarisanja engleske štampe najstroži;e odredbe protiv štrajkaša. U ki novi odgovor, koji ne bi bio prista- i na jugoslavenski odgovor veoma oprez- ; opaža među njima neodoljivi j,njgon vlastite.inicijative i svim velikim gradovima proglašeno je -.«•. smutraće se kao odbijanje. ! ra. »Westminsler Gazette« žal- što ja, općeg gospodarskog napret, opsadne stanje. Razmatrajući zatim situaciju, koju je | dransko pitanje' još inje riješeno. »Pel ka. Muslimani naši preporađaju se i stuŽalost u Madžarskoj. Nakon št« su »roaizročio ultimatum našoj kraljevini, i Mel Gazett« sažaijeva što je odgovor ј patu odlučnim i svjesnim korakom u kolo objavljeni mirovni uvjeti Mađarskoj, iz­ Temps« dodaie: Ultimatum ima dvije : Jugoslavena razoružao Nittija. Ono, što vješene su po čitavoj Budimpešti na nezgodne strane. Pošto jc prvo zadao i u Engleskoj ne mogu da shvate i što I velike evropejske napredne obitelji. Da­ nas u ovoi ujedinjenoj i- slobodnoj držasvim javnim i mnogim privatnim ■udar, Jugoslavenima, on zatim pogađa u političkim krugovima proizvodi težak - vi našoj zauzimlju naši Muslimani časno zgradama crne zastave ili narodne zai Nitrijev kabinet, koji je jedini kvali- i pečatak, nije toliko jugoslavenska ne­ : mjesto istopravnih (?) ali i podu­ : stave sa crnim obrubom. fikovan cvakuisati Rijeku od italijanpomirljivost. koliko fakat, da su talijan­ zetnih državljana, koji već sada poka­ Po predloženom ugovoru o miiu os­ sk.h trupa, što su pošle za D'Annunziski radnički šefovi izabrali baš sada mozuju svojim radom i svojom žilavošću, da taju Mađarskoj slijedeći gradovi: BeJem. L' stvari, ako jugoslavenska vlada menat, da organizuju štrajkove koji slasu elemenat. s kojim mi svi bez razlike kesesaba., Baia Pečuh. Szombatelj, lsi. »rimi predlog Lloyda Georegea. Rijeka | be Italiju. i vjere I plemenstva moramo računati. Oni U Madžarskoj ima nekoliko anarhi­ će obrazovati jednu nezavisnu državu, I su kost kosti naše. Oni su krv krvi naše. stičkih struja, od kojih' jedna radi na koja će moći povjeriti talijanskoj vladi, ■ Oni su dragocjeni vez, koji mora nas sve uspostavljanju austro-ugarske monarda je zastupa u inostranstvu. Ali ako 1 Srbe. Hrvate i Slovence vezati s njima harhije sa carem Karlom, u kojoj bi Ma­ Rijeka ima biti nezavisna država, iz u svakom pogledu. Između nas kršćana džarska imala prvo mjesto. Ona radi nje mora izići mala neredovna D‘Ani n’ih Muslimana ne smije hiti nina obaranju sadašnjeg režima. Druga.»uazijeva vojska-i nijedan talijanski voj­ jača struja, radi na obrazovanju zaseb­ nik ne smije više ući u nju. Nitti je i Pod na lovom »Naši muslimani« donio : kakove razlike. Jednaka prava i nog kraljevstva u Madžarskoj sa nad­ suviše razuman. da ne predviđa neје zagrebački Jugosi. Ekonomista« vr­ ; jednake dužnosti za njih i za nas. Ali, mi koji smo evropejskom kulturom od njih vojvodom Josipom, u kojoj jc najaktiv­ 'gode kojima ga izlažu. Zato on i nije lo simpatičan članak iz pera svog ured­ napredniji, jer smo živjeli i razvijali se niji sadašnji ministar vojni Friedrich, a nika Adriaticusa. Premda kuburimo sa propustio da dostavi vrhovnom savje­ pod drugim političikim,-dru.štvenim. eko ­ treća struja radi za nadvojvodu Otta. prostorom, ipak nalazimo za shodno i ta, da talijanska vlada odustaje od svih nomskim i prosvjetnim prilikama, mi Poljsko je ministarstvo potpisalo ukoncesija, koje je učinila u toku sko­ potrebno, da taj članak prenesemo u ci­ moramo danas da našu braću Muslima ­ kaz o sveopćoj mobilizaciji voiske. Po­ rašnjih pregovora. Po njegovom odlas­ jelosti, zahvaljujući se na simpatiji, ko­ ku Clemeoceau ie pozvao u salu sa- i jom odiše svaki redak ovog mudrog i ne živo i ntoćno potpomogne- zvani su i Poljaci iz inostranstva. :n o u svim njihovim n a s to i aU Varšavi očekuju maršala Focba. vjeta jugoslavenske delegate i saopštio j dobro promišljenog članka. On glasi : n i i m a. (Svršiće se.) To dokazuje kako se vojnička situacija im ultimatum u ime svih prisutnih lica. ■ Okupacijom Bosne i Hercegovine go­ shvatila sa najozbiljnije - trane. Među(»Temps« dodaje u zagradi, da se ova dine 1878. po Austro-Ugarskoj došli su trn »Temps« veli, da se u oficijelnim formula bez sumnje nije odnosila na au dualistički sklop hapsburške menarkije krugovima ništa ne zna o vijesti, prema »neričkog ambasadora, koji je bio pripo prvi put bosansko-hercegovački Mu­ i kojoj će maršal Foeh uskoro otputovat* setan.- ali čija vlada vjerovatno nije bila ’ slimani. N«. austro-ugarska monarkija u Poljsku. kmrmltovana.) Italija prema tome nije • -razmrvila se at svoja prvobitna počela. U politici češkoslovačke vlado prema rezana projektom Lloyda Georgea i ne i ! došlo jc ujedinjenje Jugoslavena. A to Vijećanje o ultimatumu. U petak pri­ sovjetskoj Rusiji zbio se preokret. Slu­ može joj se predbaciti što se je povu- i ujedinjenje donijelo je Jugoslaviji još i je podne održana je sjednica ministar­ žbeni listovi češkorjovačke vlade »Sekla. »Temps« nastavlja: Muslimane Crne Gore, Novog Pazara, skog savjeta pod predsjedanjem regen­ skoslovenska republika- piše: Posljed Rta onda treba značiti ultimatum Ju- ; Stare Srbije. Srbije i Makedonije. Tako ta Aleksandra. Na ovoj sjednici ras­ nii su događaji u Rusiji bitno doprini­ gosfavenima? Treba li razumjeti da su i danas Jugoslavija, koja broji oko trinaest pravljalo se o ultimatumu, koji su nam jeli tome, da se željama Rus’ie obraća 1 loyd George i Clemenceau zahtijevali milijuna žitelja, ima I dobar milijun i pet predali saveznici. sva pozornost. Kolćakova je vojska uod Jugoslavije, da primi predlog, za sto hiljada Muslimana ako ne i više. To O našem odgovoru na predlog vr­ rtištena. Đenjikin uzmiče, a sovjetske čije izvršenje ni sami nisu mogli gaje tvrda činjenica. I s tom činjeni- ; hovnog savjeta za riješenje jadranskog čete javljaju uspjehe na svim frontama. rantovati? Ili treba razumjeti da će En­ com naša država mora držati [ Izgleda, da su se u kaosu : ovjetske gleska i Francuska, ako Jugoslavija visokoga! važnogračuna Jer, • pitanja može se reći, da je taj odgovor jasan i da sadrži potrebne preciznosti o Rusije počele poboljšavati ruske unu­ primi predlog Lloyda Georgea, morati | naši Muslimani pretstavljaju danas u Ju- i »ametauti njegovo izvršenje talijanskoj i goslaviji preko ‘/„ cjelokupnog držav- । svakoj tačci. On je napisan u skroz po­ tarnje nrilike. Ako to stanje ostane traj­ mirljivom duhu. Naša vlada ne traži su ­ no i ako vođenju moskovske vlade bo­ vladi i da će biti obvezane zahtijevati ’ nog žitaljstva. verenitet nad nijednim mjestom ili opde uspjelo predobiti one slojeve, koti da se D’Annunzio istjera, ili da ga sa­ Već ie i pokojna Austro-Ugarska pa- su dosada prema nioi bili neprijatelja c. me istjera n? Najzad, pređpostavljajući ■ lagala a muslimanski živalj Bosne i . štinotn. gdje Slaveni nisu u velikoj ve­ ćini. Istina je da se njime ne usvajaju onda će se Rusija nalaziti na najboljem Hercegovine veliku važnost i nastojala da jugoslavenska vlada odbije nvaj svi talijanski zahtjevi, ali mnogi od oputu, da ustraje, što joj kan ljudi i Sla-j nredlog. naići će se na smetnje koje ne I je : vr-, i potajno, da Muslimane za svo- 1 veni od srca želimo. mogu ostati nezapažene ni od vlada ni : je svrhe predobije. АП zna se, da su Au- i vih pošljednjih mogu biti izmijenjeni bez. ikakve štete po Italiju. U svakom slu ­ I! odgovoru na odluku saveznjl^^S ii naroda. stripnei u svojoj hapshuršk>j politici i čaju moglo se očekivati od Francuske i Prije svega svakome je poznato, da I gleda ’ da izigraju Madžare u Bosni i Eflglčske. a da se i ne govori o Sjedi­ vlada Sjedinjenih Država neće priznati ( Hercegovini. Nu. isto to radili su i Ma mjere, koje budu prcđiizete na osnovi džar- kojima nijedno sredstvo nije bilo , njenim Državama, da vrše uticaj u ci­ londonskog ugovora. Protesti Jugosla- . prc iobro. samo da nasamare Sv tbii. Ta- I lju izmfrenja na obe strane, a ne da jedItallja jc pristala na sporazume o ja­ vena kojima će biti oduzet veliki dio ] kav politički dvoboj između Austrijana- ' Dalmacije, bili bi stalno održavani u ca i Madžara u Bosni i Hercegovini naj- i dranskom pitanju. Američki ratni brod Sjedinjenim Državama. Amerikanci bi više se je ođrazivao na tamošnjem na- i sa ostalim savezničkim brodovima na­ lazi se na putu za Rijeku, gdje će iskr­ se više nego ikada uzdržavali da pot­ šem muslimanskom narodu. Tek pod drugu i treću ruku dolazili su bosansko । cati trune, koje će zamijeniti Talijane. pomažu jednu Evropu, čija bi politika hercegovački Hrvati i Srbi, koji nisu bih I Jugoslavenska akademska omladina bita protivna njihovoj. Oni bi se pogla­ ljute najviše radi tora, što su ovoj Promjena vlade u Ljubljani. Pred­ Stranci pristupili neki zastupnici iz »dc- i stavnici Demokratske Zajednice ovih mokratske zajednice«. Zagrebačka »No- 1 će dana održati sjednicu, na kojoj će se va Istina« javlja, da će se ovoj stranci j zaključiti glede zahtjeva socijalista za priključiti iz Hrvatske poznati članovi rekonstrukciju ljubljanske .pokrajinske ■Jugosl. Odbora«: Dr. Hinko Hinković, vlade. Dr. Franko Potočnjak i — Milan MarTako presbiro. Cijela Bosna traži od­ janović, te još neke druge osobe, koje stup nesposobnog Sole i njegovili kose do sad ne priključiše ni jednoj od - rupoionista, ali niko ni niukajet. Tako postojećih stranaka. | je to, gdje je stranka preča od države. Kad dobijemo taj proglas prikazaćeNa drugoj sjednici Demokratske Zamo ga opširnije. Za sada konstatiramo, I jcdnice raspravljalo se o projekta pro«: su prvi republikanci izašli iz »drža­ gramaz jedinstvene demokratske stran­ votvorne« monarhične stranke t. zv. ke. Nadalje se raspravljalo o agrarDemokratske« Zajednice. । no ni pitanju, kojom prilikom je g. što je babi milo. Presbiro javlja: »U • Kristan, ministar za agrarnu reformu, •poz .ionom bloku došlo je do nesugla­ i referisao o agrarnom pitanju. Ministai sica, jer dr. Korošec ne odobrava Pro- ; predsjednik Davidović govorio je o tćevu taktiku i ne priznaje ga vodom I vanjskom položaju. Vijećanja Demo­ kratske Zajednice traiaće par dana. •pozicije. Kad se u demokr.« zajednici izabraMinistar za agrarnu reformu pripre­ še četiri predsjednika, onda je presmio je naredbu za kolonizaciju Stare 1>то udarao u druge žice i nije bilo ni­ Srbije i Macedonije. Po toj uredbi je kakvih nesporazuma. Bijaše red. Sad je procedura oko (kolonizacije veoma pobabi milo, da se i opozicija čupa radi i lcdhostvaljena. Drugim riječima: Otmi sitnica, pa presbiro može — izmišljati, i zapljačkaj! lako je to, kad se pukotine svoje kuće traže na ludim binama. Tješite se, go­ i taiujte fcalBBdap Pprt. spodo! „Ultimatum Jugoslavenima « Bratslsi glas. Politici рвдИ �Страна 3. ПРАВДА” — .PRAVDA, Врвј 113 — Bi ej Mi prema savezničkim silama, ruska vlat* objavljuje da će napustiti teroristčke metode. Smrtna kazna biće uBuri ukinuta, a već sada će moći izrics н smrtne presude samo nadležni sudovi. >-brana Kavkaza. Po saglasnim be»inim brzojavima iz Washingtona, Londona i Rima vrhovni je savjet za­ ključio, da se pošalje 260.000 odabranih 3et* u pokrajine oko Crnoga Mora u svrhu da brane Kavkaz. Vilmja Besarabij.e Vrhovni savjet »anpštio je Vajdi Vojvodu, da je medunarodna komisija za rumunjske stvan izrazila mišljenje, da Bešarabija treba pripasti Rumuniji. Iz uredništva. Radi .prilika u štam­ pariji, redakcija je današnjeg broja zaključena u subotu. Pozor trgovci! Podružnici »Hrvat­ skog Radiše« u Sarajevu stigli su švi­ carski adresari slijedećih struka: Švio»r.ka niašinska industrija, industrija metala i metalne robe, elektrotehnička industrija, industrija satova i djindjuva, tek slina industrija (vezovi, svila, pani« ., vuna, platno, pletena roba, koniekoija . industrija hrane i slatkiša, kemijsk* industrija (kemijsko-tehnička industrija, kem. pharm. industrija, izrada mirisa, elektrokem. i elektrometalurg. industrija), sanitetski materijal i liječшо. i pribor, te izrada koža i cipela. !< n. gg. interesenti, koji žele stupiti s« švicarskom u gornjim strukama u p. , ovni saobraćaj, neka se izvole, bilo pismeno bilo usmeno, obratiti na po­ družnicu »Hrv. Radiše«, koja će ih obavijestiti o odnosnim cijenama ili ih dovesti u izravnu vezu sa eksporteriin». D rektor i vlasnik »Srpske Riječi«, g. Stijepo Kobasica vjenčao se je 25. o. mi. sa gdicom Stojankom Rajićevom. Naše čestitke! Učiteljske plate. Provođenje učitelja i učiteljica osnovnih škola na nove pla­ te vrši se na osnovu podataka o na­ stavničkom službovanju. Sprovođenjcm počelo se je bez obzira na pokrajine, ali se prije vrši ondje, gdje se dode do po. ataka. Pod brojem 37.734 od 20. no­ ve:. bra prošle godino poslan je svima pokrajinama obrazac, da se popuni i posilje ministarstvu na potpis. Ti ob­ ran.-. još nisu dobiveni i samo se na to Cei i, pa da se otpočne sa izdavanjem »ovih plata, koje počinju od 1. decembr< 1919. godine. Obustava zagrebačkih novina. Zbog togj što vlasnici štamparija nisu htjeli potpisati kolektivni! ugovor štampar­ skim radnicima, posljednji su proglasili štrajk. (Ova vijest našeg presbiroa nije tačna, jer radnici nijesu proglasili štrajk, ve. su ili vlasnici štamparija isključili iz posla otkazavši svima radnicima na 14 dana. Op. šlag.) Od svih zagrebač­ kih listova izlazi jedino dnevno glasilo poo naslovom »Zagrebačke Novine«. (Komunistički organ »Nova Istina« ta­ kođer izlazi kao dnevnik. Op. šlag.) List nema političke boje, već je čisto informativnog karaktera i svrha mu je da obavijesti zagrebačku publiku o naj­ novijim događajima u Jugoslaviji i svi•et« Ir.tadete li boli? U licu? U eelorne leiu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluidl DL vit ćete se! 6 dvostrukih lit 2 velike specijalne boce 24 krune. Trpite II ođ spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Fellarove prave Elsa-piliđe! 6 kutia 12 kruna. — Prava švedska tinktora 1 boca 10 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te d» ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomađe za lice i kožu. Ova pomada ■istranjuje.sunčane i druge pjege, kož^B^čistoće, sujedice, bubuljice. Čini om, nježnom rumenom. jis'.Rfe gos|- U 1 ui'olidii UlU USpielmn . ^u i'« vclja Gospodarstvo knjigovođu Musiimarish& trgovačka i obrtnička banka za Пвш i Hercegovinis 11 u Sarajevu pana jedna pored druge kolona u dina­ rima i kolona u krunama. 5.) Cim se povuku krunske novča­ nice austro-ugarske banke i dinarske novčanice Narodne Banke onda krun­ sko-dinarske novčanice Narodne Ban­ ke kraljevstva SHS postaju jednim i opštim sredstvom plaćanja. Plaćanja se dakle vrše jednim istim novcem bez obzira na to, u kojoj je novčanoj jedi­ nici izražena suma, koja ima da se plati. б.) Vrijednost u zlatu jedne i druge novčane jedinice odrediće se u svoje vrijeme naročitim zakonom. Ko 11 će to omastiti brke? »Tribuna« javlja: Pariška opština kupila je veliku količinu drva u Slavoniji i tražila je dozvolu za transport. Osim toga jedna francuska kuća kupila je u Bačkoj če­ trdeset vagona kudelje. Na temelju referata ministra g. Kristana o organizaciji naše industrije, ministarski je savjet izabrao jedan uži odbor ministara, koji će raditi, da se taj program što brže izvrši. 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigurgna. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. irgov. zaksita. Odbor osnivača fflHslimansRE ТгдоиШ i chrtnlthB banhs sa za Bosnu i Horcegorlnu 1 đ. u Sarajevu. K Л n гл /1 rl 1 AT 1 1 M Л 1 i Ш (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. <1. k u p uj e uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, OGLAS Agenturna i komisionalna poslovni ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb VI nogradska cesta 17. posjeduje ko. kupnj* i prodaje svakovrsne kože za trgove« i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plača najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mirku za odgovor. 1—5 188 Telefon 55 i $ ' $ Na Trgovcima iz provincije на, znanje —“---------------- £------------- ±_ znanje Pri dolasku u Sarajevo posjetite Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod n fldvoktitsk’i ^nceloriju otvorio je u Trav­ niku advokat s manufakturnu radnju na veiiko Saliha H. Karića SARAJEVO. Mali Muđeliti ul. 2. Dr. Sulejman i№hvić *1 Obavijest. MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I PO­ LJODJELSKA BANKA (dion. društvo Moj sin Mehmedalija Duraković iz u TEŽNJU, traži O valutnom pitanju. Ministar finan- . sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ Graćanice star 21 godinu od kako se šija uputio je ministarskom savjetu sli- i je povratio prijo godinu dana iz vojnog sposobnog ništva moralno se je pokvario tako jedeće: Na osnovu riješenja ministar- ' da me je krađom do sad odštetio vi­ skog savjeta od 20. decembra pr. god., i še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ kojim je odobreno da preduzmeni sve i jeme ktivotvorivši moj i drugih ja­ mjere radi izvođenja valutne reforme i s time, da ne otpoćijem rad do 2. jami- i vješta svim u bankovnu struku zasimaca potpise podigao je na mjenice ara t. g. kad jc ministarski savjet imao | jecajućim poslovima. Reflektira se sa­ kod Banki oko 7000 K što ja ništa da donese definitivnu odluku, ja sam i mo na posve samostalnu vrsnu silu s j znao nisam, niti ću platiti ni do sad svršio slijedeće poslove: U upravi ton- ! ni od sad dugova moga toga nazovi dova spravno je sve za izvođenje teh- , mnogogodišnjom praksom. Prednost 1- »ina, za to stavilam na znanje sva­ ničkih poslova. Sa Narodnom Bankom | maju natjecatelji vješti robnim pošlo- J kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. postignut je sporazum na osnovu gore ! vima. Ponude na Ravnateljstvo banke. | spomenute odluke ministaskog savjeta I Suljaga Duraković. i ona je spremna da je odmah privede ; UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku AUJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR u djelo. Kako je već prošao rok. do ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. kojeg je ministarski savjet imao kona­ na izradu fina odijela za gospođe. — Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ čno da odluči o ovom pitanju, to mi 1 Palača Srp. Opštine П. kat. (Ulaz skim paketima od kg 47. čisto uz jc čast zamoliti za definitivnu odluku. pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 Protin Sokak) ulica Regenta AlekNa osnovu gornjeg referata ministar­ sandra br. 2. ski savjet rješava: 1.) da ministar fiADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. nansija može odmah otpočeti doštampa- I Alečković u Travniku, treba perovanje novčanica, poručenih radi valut- ; KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa 19, 1—7 vođu. ne reforme s tim, da se na svakoj nov­ 3—S soba, svim mizgrcdnim prosto­ IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU čanici na obje strane označi iznos u ! rijama, te eventualno nešto bašče. CIJENU cijeli nov šuštcrski halat sa krunama i to jedan dinar ravan četiri Najrade u muslimanskom dijelu gramašinom ljevicom. — Upitati na ad­ krune. da. Umoljava se ponude slati na uresu: Galib Pašlć, trgovac Gra2) Ministar finansija ovlaštuje se da ot- ; čanica. • 18, 1—5 pravu lista. 26 počne povlačenje današnjih krunskih i • dinarskih novčanica u zamjenu za no- ‘ ve krunsko-dinarske tiovčamce čim bu- j de imao dovoljnu količinu posljednjih. i 3.) Krunske novčanice od jedne, dvi- i je i deset kruna ostaju i dalje u opti- . čaju, dok god se ne budu pustile u op­ ticaj nove krunsko-dinarske novčanice istog iznosa. 4.) Obzirom na to, što je u jednom poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na dijelu našeg kraljevstva udomaćena kruna kao mjerilo vrijednosti, a u dru­ gom dinar u istom svojstvu, to će se na državnim kasama produžiti obraču­ navanje u obima novčanim jedinicama, t. j. na dosadanjem dinarskom podru­ čju pod nazivom dinar, a na području koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne n islamskoj krunskom pod nazivom kruna. Ovo : kiraethani. svojstvo novčanih jedinica ima se spro­ vesti kroz državna računska dokumen­ DNEVNI RED: ta tako, da će na ispravama biti štam­ Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao ■ basme, beza, Sifona, zefira, rubaca, konca, čarapa,mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se Šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašilje pouzećem. Cijene umjerenel Posluga brza! sa ■» �ПРАВДА Cipana 4 Strana 113 Br PRAVDA" Prospekt Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosno i Herc, dioničarsko društvo u Sarajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima ed vrijednosti, da priploduje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, koji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga роВЦје određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t. d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću Ili stranu valutu, aii ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju biti najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađ_- da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Konto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog »siguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, deviaa, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; i. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedicionim poslovima; 3. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate na tuđi račun; " 10. podjeljuje kndit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre­ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti &jt temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna dru»tva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posređuj« među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske p. ivrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 14. podjeljuje hipotekarne zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijnna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne prilednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do vooet milijuna kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu dioničara. (§ 179 t, 1} Prije početka rada ima se svaka dionica uplatiti sa K 58 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to K 25'— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog za uplatu. Za zakašnjenje platiće se 6“/« kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa k imatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne piateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fond. U ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošte dionice budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na- tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po !< 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: 1. Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska banka dd. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, 4. Muslimanska kreditna banka dd. u Roči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stotu, *. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos. Krupi. 8. Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je pe subskribentu upisano, vratitiće se uplaćeni višak. Konstituirajuća glavna skupština obdržavaće se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti vet sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlast'ti i zastupstvom jednog drugog supskribjenta ili kojeg člana potpis ravnateljstva U Sarajevu, 31. decembra 1919 04 osnivačkog odbora imenovano ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke aa Bosnu i Heroegovrnu (dionHanrtro dru­ štvo) u Sarajevu. Or. Mehmed eff. Spaho, tajnik trgovačke i obrtničke komore Sarajevo, Husein eff. Omanovit, bankovni ravnatelj Dervente Hamldbeg Kurbegovlt, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamedaga H. Jusufagit. veletržae Sarajevo, Ibrahimaga Oemerđžiii veletržae Sarajevo, Or. Ali Kyamllbag Ožinit, veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, Alibeg BitCevit. veleposjednik i gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Koluder, posjednik i veletržae Mostar. Nezlraga Ahmetalevit, veletržae Sarajevo, Ahme^aga Hadžiomerovič, trgovac Sarajevo. Aslmbeg OugalH, prokurista Sarajevo. Ođcoverd oredaik: M. Sedžskt Vlasnik: Centralni Odbor »X M. O.< Štamparija D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a38701a9331d9fa0d80d1b127b2e8b97.pdf 31445818297e76270fac5a7426d5790c PDF Text Text Požtarina u gotovom plamena. POJEDINI BPOJ 80 ME LED A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fždalicioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 9 (114) ишииингаи Sarajevo, četvrtak 29. januara 1920. (7. džumadil-evvela 1338.) Muslimani Sarajlije! , žavi! A vi? Niti glave da okrenete. Ko­ tarski prestojnik Zivković, kako se vidi, ; ne vodi puno brige o narodu. On se voli i vrzati oko a p r o v i z a c i j e; doduše, danas je velika skupova! Hej slijepi Živkoviću, uzmi primjer i ugledaj se u i gosp. predstojnika Vujevića u Trebinju, pa ako nijesi u stanju napraviti red po selima, a ti ga makar u gradu napravi. Zašto si predstojnikom postavljen i za­ što pomoću 60 žandara u gradu (a vajI ske tala Bogu i nema!) ne uspostaviš 1 red. Zašto preina uvredljivim pjesma* ma. javnom izazivanju i svakodnevnom , napadnju na muslimane makar koliko i energije ne pokažeš? Išlo bi, samo kad bi htio i umioBilećaniu. Događaji u Bileći nameću nam dužnost, da di­ gnemo svoj glas proti krivcima ovih nemilih zločina i da manifestiramo svoje ogorčenje kao i bratsku solidarnost sa žrtvama ovih progona i tlačenja. Sto­ ga vas, braćo, pozivamo na protestnu skupštinu, koja će se obdržavati sutra iza džume u haremu Careve džamije. Molimo vas, da se u što većem broju odazovete ovom pozivu i da na skupštinu pristupite s omm mirom i trezvenošću, koja se do­ likuje svjesnom građanstvu. I I i i , I ' U Sarajevu, 27. januara 1920. Za sazivače: Dr Hrasnica, Dr. Spaho, Ahmed Šerić, S. Korkut, Husejn Mašić ' j i ■ ' I i | I ; i Jadi muslimana u Bileći. I I i I ' ’ j Sarajevo, 28. januara. Dok se cijela Jugoslavija prolama od protestnih skupština proti prohtjevima Talijana na našu obalu, dotle se Bosna mirno grije na blijedim zrakama zimskog sunca i spokojno zuri u brzojave, koji govore o impozantnim zborovima u Beogradu i Ljubljani, Zagrebu i tuž­ nom Splitu. Bosna mirno zijeva na pro­ lome patriotskog ogorčenja, kojima ci­ jela Dalmacija i Slovenija, cijela Hrvatska i svjesna Srbija odgovara na sirenske glasove Talijana, što zbore o nesporazumcima i razrožnom naziranju s jednu stranu srpskog, a s drugu hrvatskog i slovenačkog dijela našeg naroda! Bosna drijema, ona Bosna, koja je uvijek prednjačila u borbi proti tuđinu i koja obiluje tolikim primjerima narorlne svijesti i požrtvovanja! Sramota, sto puta sramota! Da, sramota; jer baš smo mi pozvani, da kao najbliži susjedi Dal­ macije pružimo prvu ruku pomoćnicu i da podjarmljenoj sestrici utažimo bo­ love što joj ih zadaje čizma obijesnog i svirepog tuđina. Šta šutiš Bosno i Her­ cegovino? Bole te rane zadobivene od nebratske ruke? Poveži ih, i tako po­ vezana iziđi pred svijet, da dadneš odtiška svojoj patrioskoj.boli radi otimačine, na koju se sprema nova Austrija! Da, da; poveži rane, jer je baš u tvom centru odjeknuo nezgrapni i suludi krik »Srpske Zore«, pa si baš ti u prvom redu pozvana, da sapereš lja­ gu, što ti je nanese nepromišljeno pisanje jednog ogavnog šovena. jednog »patentiranog patriote«! Progovori, Bosno !... Doživjesmo slobodu, da slobodu, ali kakvu i za koga? E gospodo ministri, šta mislite? Dajte se jednom probudite i pogledajte na -narod. Na narod, koji je vjeran, koji želi red, mir i napredak dr- | ■ : j : I ! I i ■ ; ' , I I I I I j I ] I Ta to je za Boga ona sirotinja, onaj proletarijat, kojega, velite, najviše štilite. Vi pišete o najmanjem slučaju u ko­ joj šumi ili tvornici, o najobičnijoj sva­ đi između radnika jedne i druge socija­ lističke partije i pozivate čitav svijet da. se zgraža, dočim o ovakovim progenima nad muslimanskom sirotinjom ne napisaste još ništa, bar ja ne čitah, premda revno pratim svaki broj »Glasa Slobode«, jer mi je socijalistička borba bila uvijek simpatična, a »Glas Slobodc«, kao jedino ubrojivo glasilo iste stranke uvijek cijenjen. Pošto se mnogo nas muslimana nalaži u komunističkoj strano! ili se bar pokoravamo vodstvu iste, imamo, držim, potpuno pravo zahtijevati da se zauzmete za našu istovjetnu braću, a i sam program stranke to vam nalaže i propisuje. Ja se bojim, a i mnogi će poslije svega ovog pomisliti, da vi to hotimično ne ćete da učinite baš zato, jer stradaju muslimanska »braća«. Čitajući one oštre dopise za vrijeme sarajevskih vakufskih izbora i zanimunje za iste u »Glasu Slobode«, pomislio sam: evo i »Glas Slobode« otvori rubriku i za stradalnike muslimane, ali se grdno prevarili. Ako ne reflektirate na vladine' jede kao jadni Šmitran, ako ne mislite ha ministarske stali.ee. zašto to prešućujete, zašto ‘i vi ne podignete vaš glas; ako ne plivate u kakvom ia’natizmu, što predbacujete uvijek dru­ gom. Ne ćete nas valjda i vi slati u Aziju kao što to čini vladino »Zvono«, jer po programu svih socijalističkih stranaka (osim Šmitranove) proleteru je domo­ vina čitav svijet. Vi to sigurno znate ako policajac Šmitran ne zna. m.—h. Bilješlie »Svaki sud tukne onim, što je u njemu«, veli zgodno jedna arapska poslovica. Po tom doznadosmo i šta je ne-kakav Dervišbeg Ljubović. »U Sarajevu na Sv. Savu- 1920.« javio se na uvodnom mjestu »Glasa Naroda«, pa [ nam je sad jasno, zašto prima hiljadu i dinara mjesečno, premda govori da mtt ; ni samu nije poznat naslov ovog bakšiša. Sad znamo i zašto se je vrzao oko redakcije našeg lista i dvaput pravio! posjetu našem uredniku: ta sam veli da »ima lažnih patriota, kojima je ideal (Iz željezničarskih krugova.) samo njihov trbuh. Oni rade i pišu za Čitajući broj 7. sarajevske »Pravde« pare i to ne narodne« (jer narod ne ras­ o izgredima protiv muslimana u Bileći polaže dispozicionim fondom. Op. ur.) ne mogu, a da vas kao zaštitnike slaTo su demagozi i odmetnici, čfji su bijeg, siromašnjeg seljaka, težaka i rad­ »čanci puni« i čije »kuće pjevaju« dok nika ne upitam: Biieća, Rogatica, Nevesinje i t. d. »cvi­ le u lanoima« i uzaludno vape ga redom i zakonom. Beg Ljubović ide i dalje, pa govoreći sa plaćeničkog stanovišta o »demagozi­ ma« i njihovim žrtvama iznosi da je većinom od naše ruke »palo preko 38 hiljada žrtava osim haranja, pljačkanja i rušenja imovine«. No »sve su to naša braća velikodušno zaboravila«. Beg Ljubović i sam priznaje da se desi »gdjegod po koji ispad, ali to »Pravda« diže na velika zvona i bagatelne i vla­ du u Sarajevu i vladu u Beogradu; bagateliše i državu i slobodu«. Za­ što? I na to ima odgovor »neplaćeni pa­ triota«. Beg Ljubović veli ni manje ni više: »Oni nemaju ni iskre ljubavi za ovu zemlju, za ovu našu srećnu i Bo­ gom blagoslovenu slobodnu državu. „Glasu Slobode". i i I : I Godina Ii. I I > j �Urpana 2. Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" svojoni nepopustljivomu uništiti ovo na- i Sarevnjiv na taj uticaj i ne mogući ga U ni služe i danas neprijate­ š; potporno društvo, no nije koristilo. 'I snositi, kralj Aleksandar Je morao iz­ lju. služe lukavom Talijanu, vršiti državni udar od 25. marta 1903., Prkonjicama je preči njihov kapric i koji je uzeo na se ulogu pokojne Au­ prestiž nego li naše đaštvo i njegovo ■ samo da bi oterao radikale i sa ono strije«. potporno društvo. Danas kukaju, ali još Ii malo vlasti što su imali. Radikali odlaMi se ne ćemo dulje zadržavati na one Ispunjuju svoje dužnosti: da se |I ze u opoziciju, i kada je 29. maja te vom sastavku .i Begu dozivamo u pa­ povuku i ustupe mjesto ljudima, koji ., i te godine nestalo posljednjeg Obrenomet sam • stih: »Prošteno je svakom, će imati riše objektivnosti i potpuno ■i vića, radikalna stranka, zdrava, snažsvakom - - samo nije izdajici«. A što na ,i puna poleta, zauzima inesto koje povjerenje naroda. se tiče velikodušnog »oproštenja naše joj je narod- namenio svojim trajnim i braću. upozorujemo ga na izjavu, što Kad će se već otrijezniti? nepokolebljivim poverenjem, i prima je je dao u našoj redakciji pred više Poslanici »demokratske«! stranke iz ■ na sebe da vodi, kraljevinu Srbiju no­ svjedoka: Ništa je Bileća i Rogatica. Bosne raspravljali su u Beogradu o agvim putem slobode i napretka. La vi znate šta je bilo u Nevesmju! Ja razumu sa narod, poslanicima »demo-' . računan da nam je u samim poU takvoj situaciji šta su uradili sa­ ::istarsko:it savjetu, da se odmah pri­ ' cio nama učinjena šteta od preko o- i mostalci, to levo krilo radikalne stranstupi riješenju agrarnog pitanja u Bosni sam milijona«. To nam reče uz zamolbu, ; ke? Dva puta su stajala otvorena: ili u glavnim tačkama, te je ujedno stavlje-' 1 da se vrate u stranku, pošto je glavni ■ a-ga ч: š urednik posjeti radi detaljnijih no precizirano stanovište. Ministar za a. Ncmadosmo »časti« da dopodatak razlog secesije njihove bio otpao ili pak agrarnu reformi: izradio je uredbu u spoćemo do tih podataka, ali konstatiramo da se konačno formiraju u zasebnu razmn sa narodnim poslanicima »demo­ ! nstur. 1 to je dosta. stranku. Da su uradili ono prvo, samo­ kratske« stranke iz Bosne. li članku »Da li postoji musi, pitanje?« stalci bi nesumnjivo zadobili u stranci 15 lo bi. interesantno, kad bi nas prestio je štampan u »Glasu Naroda« od 27. i veliki j politički i moralni -ugled, i, kao biro eha-, jestio i o držanju Priblćevi; čitamo o -Gajretu«: »da u svom mlada generacija, primili bi, uskoro je­ ćev h skutonoša: Sarića. Svr e, Gluhikonviktu ima preko stotinu pitomaca, a dan znatan deo vodstva stranke, pored ća i Kurtovića. stnenJsia ekstenrista dva puta toli­ sta.rili voda Pašića, Protića. Pačua, Mi­ V Zagrebu je održana prijesna skup­ ko, H će, na žalost, morati brzo lovana Milovanovića, Vesnića, Andre J a I i k v i d r a, jer se za ni od nas ština komunista protiv bijelog terora, Nikolića i ostalih. Sa takvom nepodekojeg je razvila sadašnja vlade. Nastu­ - lienom i neoslablj’enom snagom radi­ isku ne brine«. — Mi smo u svoje vrie- -. вгое idi.komesare i vladu, da će pilo je više govornika. kali bi ubrzo ostvarili sve prvej unu। trašnje i spoljne ■ zadatke. Ali, tako ne j bi u stvari. Jedan nesumnjivo trezven političar i pronicavi državnik -iz samostabke grupe, šef njihov, Ljuba Živković. učinio je taj gest, 1990. godine, sa proglasom narodu da je besmisleno da O samostalnim radlkalima. tunističku pokliku, i da pomaže spora­ samostalci vode borbu protiv svojih zum sa naprednjacima, bez čega opet i učitelja radikala. Ljuba Živković je naIV. krali Aleksandar nije liteo uopšte da i pustio samostalske redove, ali ostali :*re» tt<t od 1903. g. izvršen po genu rali sa radikalima. I ako su prilike, po­ samostalci formiraše se u zasebnu ubislv:.' pos.ednjeg Obrenovića i nje­ sle 1903. god. bile izmenjene, t'o krilo stranku i uđoše u otvorenu borbu progove supruge Drage Mašm. otvorio je pretvorilo se u zasebnu stranku samo. t.iv radikala. Kad su se 1916. god. iz: Srb li izglede na novu budućnost. U s'talaca. Ta samostalska stranka po­ vesni radikali, sa Markom Trifkovićem šjnjr.cn: pogledu inje se moglo uraznata je po svojim napadima na radi­ na ćelu, zbog neslaganja sa radont rai ninoi.o. u prvi mah. zbog nepbvene i svojoj borbi, protiv radikalne I dikalnih ministara, odvojili od stranke . vn. • Evrope prema novom stanju stvo­ stranke. I kako ta borba traje još i da ­ I i organizoval! grupu nezavisnih radi-' ri.u,.,; jcć om krvavom revolucijom. nas, to je potrebno na njoj se zadržati ; kala, mnogi su pomislili da će i ti ljudi Ali .: r.unutra -u zemlji nije bilo više i objasniti je. ; poći primerom samostalaca i osnovati u inetije. Slobodoumni ustav zasebnu stranku. Ali radikalni 'disidenti Kad su se samostalci 1901. god. od­ r;,di - .kl i-d 1888. bi odmah uveden, i vojili od radikala, pod uticajem svoga ‘ iz 1916 se pokazaše bolji političari od na temelju toga ustava Srbija postade vode Ljube 2ivkovića, taj gest mogao i onih iz 1903. i evo gde se tu skoro pai•iame<>t»T»a zemija par excelvratiše natrag u radikalnu stranku. Sa­ je. onda, biti vrlo simpatičan i popu1 c n c e. sa svima garantijama za slomostalci iz vremena 1903—1905 nisu laran. ^Radikali su. na predlog kralja bodnoTmanifestovamje i ostvarenje na­ Aleksandra, a da tri pomogli koliko to­ i tako -mislil. Ostali su zasebna stranka, rodne v lje. Slobodno izabrani k-ralj liko narodu, pristali na kompromisnu i i kao taki ušli su u' političku borbu. Da Petar K:.-.:Jorđev:ć raztoneo je svoj politiku. Samostalci su bili tomu prti-' ‘ vidimo njihovu aktivu i njihovu pasivu, na. iJ. j »ui trenutka stizanja' na preposle skoro. šesnaest godjna uporne tivnl. i tražili su neodstupno ostajanje što ji.. sve do kraja, on je ostao pravi akcije. na integralnoln programu. Šefovi radi­ ustavni vladar koji kraljuje ali ne ukalni primili su međutim predloženi pra-. iiu (le ral regne niais‘ne gouverne Sa gledišta istorisko-političkog može pasi. Radikali su tako bili doživeli tri-. kompromis, rukovodeći se iskustvom, - se sa pouzdanošću utvrditi, da je samo­ da se u politici ne može na jedan mali fnri pofitlke. Veće pubedc nije stalska stranka bila jedna neprirodna sve postići i da ne treba propustiti pri­ i pojava. U 1903. godini, posle dvadese­ bilo moguće ni zamisliti, ali ta pobeda liku, da se u zemlji vaspostavi ustavipak nije bila, po sadržini svojoj, pottogodišnje borbe radikala za narodne nđ stanje. Ekstremni elementi bili .su Pam.. . Jer. po slivatanju radikala, sa slobode, ostvaren je jedan slobodoum­ protivni svakom popuštanju, i na kraju, uvodi njem u život jednog ‘slobodoum­ ni režim, kojim bi se svaka demokrat­ odvojili su se od stranke i istupili za­ ska zemlja mogla ukrasiti. Narod je nog u-tava-i sa" obezbedenjem parlasebno. kao samostalni radikali. Spora­ ; dobio političke slobode, i mogao.se omeatainoga režima, ostvareno je samo zum radikalnp-naprednjački od 1901. i dati drugim kulturnim zadacima. Na­ cuo što svaka kulturna i napredna dr­ godine, koji je zlonamerno nazivan nežava more imati, kao prvi preduslov jedanput se pojavljuju samostalci kao za razvitak. Sad je trebalo učiniti nove tačnim imenom tuzija. urodio je uistinu još »demokratskija« stranka, i poziva­ napore ib. se naknadi što se propustilo, sjajnim plodom. Svemoć kralja Alekju narod u borbu protiv njegovih rokrivicom Obrenovića i njihovih savetsandra bila je znatno ograničena, narod : đenih osloboditelja! Takva-stranka, sa takvom tdlklcncijom morala je ostati nika naprednjaka i liberala, i da se Sr­ odahnu dušom i ko zna kakve bi rezultate još pokazala ova politika, da se bija irmrcm' za krupne nacionalne za­ sterilna, pa su samostalci u- istini bili datke aoji su .je čekali. Mislilo se da je kralj Aleksandar ne odluči sve da po­ naša najsterilnija stranka. Ne mogući kvari, da rasturi sporazum sa radikalizemlja dobila jednom mir, makar i po ništa stvoriti, oni su propovedali čisto skupu ccnu, i da će u buduće sve ener­ ma, da ukine ustav od 1901. i da zave­ negativne programe. U unutarnjoj pode ponova reakcionarni ustav od 1869.,, Etici nisu izveli nijednu stvarnu reforgije i sva snaga narodna biti upotrebkoji je njemu omogućavao svemoćnu| mu. a if spoljnoj politici, -posle diletantIjeha da se izađe iz jx>litičkih borba, i vladu. Državni udar od 25. marta 1903.. i skog pokušaja da rade sa Bečom, u pode drugim pravcem. Ali tako nije bilo, jedno krilo radikalne stranke bilo najbolje je pokazao, kako se oseća sna­ finansijskoj politici, primili su i sami, str odvojilo od stranke u 1901. godini, ga i uticaj radikalne stranke čak i on­ spoljnu politiku radikalne stranke. Sa­ da kad ona vodi oportunističku politiku. ne hoteći da primi ni privremeno opormo rđavi imitatori radikalne stranke, bpoj 114 Br«j samostalci padaju iz kontradikcije u kontradikciju, šefovi ih ostavljaju, je­ dan za drugim (Ljuba Živkoyić, Ljtuba Stojanović, Nikola Nikolić), tako da je izgledalo da nije daleko dan kad će se potpuno raspasti. Sav rad samostalaca u periodu od 1903—1912 sastojao se u smetnjama i -preprekama svesno iznošenim i udešavanint protiv radikalne stranke. U 1905 godini samostaci agituju u narodu pro­ tiv zajma za naoružanje, i tako spreča­ vaju radikale da Srbiju vojnički spre­ me za velike događaje. Aneksiju Bo­ sne 1908 godine Srbija bi drukčije dđčekala da nije bilo te samostalske pre­ preke, i da je naoružanje bilo dovrše­ no. U 1906/7 opet su samostalci protiv naoružinja i vode opstrukciju u par­ lamentu, samo da bi oborili radikale. Posle aneksije i aneksione krize, kan da ništa nisu naučili, opet čine to isto i priređuju u Skupštini nečuvene iprizoe partijske obestl i nepomirljivosti. Radikali glcdalrtt šta rade ova izbezum­ ljena braća, i u interesu zemlje pristajahu čak da učine i žrtve, samo da se državne potrebe podmire. Pašić se po­ vlači i ustupa tnesto gipkijem političa­ ru Milovanoviću; Stojan Protić se po­ vlači takođe i u ministarstvo unutraš­ njih, dela dolazi Marko Trifkovif. Ali sve to nije ništa samostalcima. Bezob­ zirni i bez skrupula, onj produžuju opstrukcii«, i izazivaju izbore oci 1912 go­ dine iz kojih radikali opet izidoše kao pabed'oci. Mislite da je to sanftstalce smirilo? Nikako. Nastupio je. balkan­ ski rat i on!' se smiriše koliko toliko, ali u potaj' pripremahu nž>vu borbu protiv radikala. Sjajne pobede protiv Turske i Bugarske krunisaše radikalnu politiku nečuvenim resultatima. Zemlja beše skoro udvojena, na osnovu mira ii Bukureštu, ali i samostalci uđvojiše ra-pore da obore radikale. Sto više ra­ dikali postižu uspehe, u spoljnoj i unutarnjoj politici, sve su bezočniji ovi radikalski otpadnici, koji najzad sasv n. zbacuju masku i udružujil se, s jeine strane sa militaristima (Crna Ruka) a s druge strane sa reakcionarima (libe­ rali i naprednjaci), i tako udruženi po­ činju ‘Opstrukciju, u proleće 1914 godic. Kad se-ti Beču spremahu memo­ randumi da se opravda rat protiv Srbi­ je čija jc politika, -pod rukovodstvom radikala, potresala temelje austro-ugar ske monarhije, ц Beogradu -se stvarao drugi jedan unutarnji blok od milftari sta, reakcionara i samostalaca. sa ci­ ljem da se obori radikalizam. Prvo se htelo vojničkim prevrtom srušiti radi­ kale. ali kad se izvesni patriotskih čla­ novi Crne Ruke tome usprotiviše. da ne bi kompronutovali tolike nacionalnu dobitke stečene ratovima, bi odlučeno da se pokuša sa izborima. Izbori su trebali biti 1. avgusta 1914. godine. Za te izbore liberali, naprednjaci i samo­ stalci spremali su zajedničke liste. Te tri stranke još 1914. slile su se u jedno. Sve su one jedno isto, i pravo je šteta što do izbora 1914 nije došle. Radikali bi na tim izđbrima sahranili i reakcio­ nare i njihove saveznike, lažne demo­ krate samostalske. To se vidi i po sledećem faktu: Od 1905 god. samostalci stalno opadaju. Od 81, pali su na 54, pa na 44 poslanika. U 1914 jedva da bi dobili 30 poslanika. Ali. ultimatum ausjrijski Srbiji od 10. (23.) jula, sa ev- stotina godina otkriveno dok njihovi savremenici nuvši svojim okom pronicava u Ihsana, a onda se nisu o njima ništa držali. Je li djelo i onda vriosmjehne i reče: „Ovamo se sve pripravlja",.. Ihsan ne odgovori ništa. Njega su iznenadile i' jedilo?« — Svakako — odgovori Ihsan — »i držim da dvije stvari njegovo unapređenje i Sabihino zani­ A- Hifzi Bjelevac: se. danas ne može to dogoditi, jer kod ovako raz­ manje. Pripreme u Abđurahmanpašinu konaku nisu vijene kritike ne može ni jedno djelo ostati neoga iznenadile, jer ih je smatrao običajnim Rens Logotetides. (2S> cijenjeno. Još je neko vrijeme razgovarao sa Sabihom i »Priznajem No da li vi dijelite mišljenje, da i ona se razgovarala s njim najviše o Ifeti. Pričala Na ovo ga je upozorio kao prijatelj i ispričao umjetnik, pisac i t. d. ima prava na ocjenu svo­ mu izvještaj turskog poslanika u Atini o Ihsanovu ( mu o njezinim »avikama. O njezinoj muzičkoj umga djela? radu u Grčkoj. Ali iz toga izvještaja moglo se ra- 1 jetnosti govorila je s tolikom ljubavi i zanosom, da -Ima, ali je nečedno.« je i precjenjivala njezinu sposobnost. zumiti i u drugom smislu njegov rad, koji je pri­ „Za- što? Majka obožava svoje dijete, kojem je kazan, da je bio u korist Turske, ali ne današnje Ihsan je prekinuo: život dala, a da umjetnik predaje umjetninu svijetu nego nov.e mladoturske. Među ove spise, koje je i— Hanum efendi, šta mislite, ko je veći um­ bez obrane je li pravo?« mao Said paša u rukama došlo je i jedno Renino jetnik: onaj koji da misao i ideju ili onaj, koji to­ — To je stvar svijesti i ako ću tako reći — pismo iz Grčke, koje je osvjetljivalo aferu Aleksandra me dadne ton, glas, koji to izrazi?« egoizma." Logctetidesa i njegovo oslobođenje iz. zatvora. »Za „Teško je to razlučiti, jer često onaj što je uSabiha nije odgovorila Pogledala je na šat, ovo možeš biti miran«, — rekao je Saidpaša svodahnuo svoju misao u djelo ne govori toliko jasno onda rekla pogledavši Ihsana dugo i žarko: svome prijatelju" • „ја ću stvar udesiti, a Ihsana kao onaj drugi. Jedan jecaj duše napisan nije tako »Umjetnik je osuđen prije nego je što stvorio, ću unaprijediti uz uvjet, da se prođe potajne poli­ jak kao na struni gusala ili pod tipkom glasovira. jer samo izlaze na površinu oni lašci koji se služj tike«. Na ovu izjavu bio je Abdurahmanpaša zado­ To ovisi uvijek o onom ko čita, sluša i o- j nečednom reklamom, a pravi žive poslije «« voljan, pa je na večer rekao ženi Ona naravski cjenjuje.. Koliko je on sposoban shvatiti misao toli­ smrti.« ispričala je Ifeti, a Ifeta Sabihi — Sabiha srela Ih­ ko i vrijedi u njegovim očima, ali vrijednosf djela Ihsan je razumio šta je mislila Sab’1" sana I čestitala mu Ihsan se začudio i rekao: je potpuna samo onda, kada ga potpuno osjetimo.« je samo potvrdio njezin sud.. Pri ra:' .»Hvala vam, ali ja o tome još ništa ne znam«. Sabiha ušuti čas, a onda reče: mu je još: i »Saidpaša je rekao. . .« odgovori djevojka i »Веу efendi, nadam se da bi se »Ne slažem se s vama. Vrijednost djelamo smi­ pogleda Ihsana duboko, dugo i žarko. shvaćanju, ali je razlika u n je se mjeriti po onom što drugi o njemu drže — Ihsan se smete. njegova je vrijednost u njemu samom. Koliko je : ću vidjeti i« reći ću joj, da s‘IN; a\ i umjetnika i pjesnika istom kasno, nakon mnogo — A vaša ženidba?« upita opet Sabiha zir- FELJTON. �Strana 3 Ctpaua poj 114 Broj*„PRAVDA* — „ПРАВДА* ropskim ratom, učini kraj, privremeno, đusobnog poštovanja, zajedničke skrbi <>' <; borbi protiv radikalne stranke. na svtiri poljima ljudske plemenitosti i U idućem članku govoriću o politici intenzivnog političko-gospodarskog ra­ n ■ katne stranke za vreme rata. da. Oštroumnoet i d o b -r o d u š j e naših Dr. L. Marković. Muslimana zaslužuje, da ili vodimo putevima i stazama prosvjete i gospodar­ i’. S. Moja je izrečna želja bila da skog napretka. Jer njihova sreća, njihov ■-C ovi članci štampaju latinicom. pokrok, budemo b ih svojski svjetovall, Pismo o tome nije -Pravda« -primila, i podučavali i potpomagali, bit će u čast ■r.' je bila objavila napomenu, da se i slavu nama svima, i njima i nama. Pa i d? neću zamjeriti zbog itampanš latinicom. Ja ne vidim zašto bili i bi za to bilo nužno, da se ц Zagrebu, s : > zamjeriti, kad su oba pismeni u I Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju na mi narodu primljena i ravnopravna. I pohajprije ustanove stalni odbori, kojima bi bila zadaća, da proučavaju način, kako 1.. M. bi se ufrojilo Jedno osobito organizovano društvo, sastoieći se iz Srba, Hrvata i Slovenaca, a poduprto sa musliman­ skim delegatima. To društvo moralo bi po tačno izrađenom nacrtu stvarati riječju i djelom regeneraciju svih naših ' (Svršetak). Musliiomia u Jugoflaviji, .regeneraciju, koja bi oživljavala i provađala visoku oramo, da im se sto više i prosvjetu. poiitičko;gospodarsko podigt -. bliže p r i ћ 1 i ž i m o, d a i li p r ou ... ni o, da i li naučimo s ve e no, ! nuće i društveno izjednačenje musli­ ■ i, * š n e z n a j u, a š t a z n a t i ni o- i manskog svijeta u svim krajevima na­ r a - u. Moramo, da ih slijemo s nama j še. države, gdjegod .muslimanski syijet ino bratsko i ncrazdijeljivo tijelo, u ; živi. A za tu i takovu životnu proved­ bu nužno je, da dobro budu proučeni iei u bratsku t jedinstvenu dušu. Naša prosvjeta neka bude i njihova. Nas na- . svi običaji, sve krjeposti i mane. sve po­ predak neka je i njihov. Njihovo irlago- I trebe i sav i najtanji život naših Musli­ mana. . njihova dobrobit, neka bale i Na djelo dakle. Prđlgnimo laj kra«. u ga tanina. sveopća. U tu i u*- nužno je, da proučimo sav njihov ! nf i daroviti dio našeg naroda. Ne ć- - idašnji rad i da na temelju tog prou- l krzmajmo. Pokažimo, da smo im prava čer ji poduzmemo-korake za daljni njihov I i iskrena braća. Neka vide, da ih lju­ na-' -dn: i moderni razvoj s onom ljubavi i bimo i da im žblimo dobra. Onda će > - .'- ni interesom, ko što to ćaie otac | i oni zvoljeti nas i slušati naše savjete i naše pouke. Ovaj svijet ne imiire. Jed­ i . ■ .a za svoju djecu, koju om ljube, i i/.-j žele, da -u svojoj domovini i u i nog dana ti naš! prosvijetljeni Muslima­ ni mogli bi nam biti od neizmjerne po­ Iju im društvu zauzmu dolično mjest prosvijećenih i narodno-gospodarski ' litičke i gospodarske koristi. Koristi, o i i a. čimbenika i poluga države i ; kojoj danas nikd ili možda samo r» jetko koji, razmišlja i nagađa. Svjetska sudbina dosuđuje Jugoslaviji velike za­ • - v dosadašnje rasude i zadaće i vel kii ulogu u- povijesti budućih •' • -'.medu nas i naših Muslimana nr r a I u past i. Prošlost njihova i na- i vremena. A. u tim će vremenima i Muskmahi Jogc-đavaje imat' velikog ud­ š . bude pokrivena sa gustim plašrd'gloznog pieieta. Cijelov bratske I jela tamo dolje na Istoku, gdje se sunce rađa. Na istoku, za koji se kaže: Ех iednokrvnog osjećaja nek nas j' >. j j'đno jedincato bratsko kolo me­ oriente lux. (Jiigosl. Ekonomista.) Bratsbl glas. Ii. islamskog sv§jetaa djelshiosM liaiifat*) Iz uvoda. , Slijedeća rasprava koja se bavi ne- . ’ pristranim riješenjeni pitanja Općeg is­ lamskog Halifata ima se uzeti samo kao i dopunbeno poglavlje opširnoga djela, I što ga prirediše u Njemačkoj boraveći I islamski učenjaci pod naslovom »ls- i 1 a m a 1 s R e I i g i o n d e r N c u z e i t«, a koje je kao priručnik Islama namije­ I njeno još o Islamu loše ili nikako in- i fcrmi ariom pučanstvu Evrope. Glavna je pako zadaća ovoga djela poticaj na svestrano razmišljanje o ha­ lifa uskom pitanju, te konačno kako bi se na ruke mnogih evropskih kao i is­ točnjačkih učenjaka — uz oštro osvjet­ ljenje i strogi obzir svih vjerskih, poli­ tičkih i gospodarstvenih pitanja islam- ; ske vjerske organzacije — stavilo nov prcdlog o konačnom i objektivnom rije- ’ šenju ovoga pitanja. Pišući ovu raspra­ vu čvrstoga sam uvjerenja, da siste­ matska reorganizacija muslimanskog bogoštovlja kao duševna stvar preko ' 300 milijona ljudi zahtijeva savremenu | obradbu te uz to kao naiaktuelniji dio i istočnoga pitanja također najžumije sredenje. Kao nacionalist i musliman i na te­ melju mnogih spisa — najviše onih arapskoga, francuskoga, engleskoga. rus­ koga, perzijskoga i turskoga jezika — želim ovom svojom raspravom u po­ gledu pitanja islantskog Halifata, da unesem u njemačku literaturu za prou­ čavanje Islama kroz neko »interislamlziranjc< Halifata jednu rezultanta na­ čela i izbrušenu ideju spomenutih stra­ nih literatura. Dresđen, o Kurban-Bajramu 1337. Pisac. I. Vrhovno vjersko vodstvo. U svrhu oslobođenja islamske religije od mnogih ddgmatiziranih običaja mnogobrojiHji semitskih. mongolskih, sla­ venskih i inih naroda, koji kroz duge vijekove prigrMše Islam ili stajahu u neKjsrednoin saobraćaju sa njegovim ^■bcuicima; u svrhu osiguranja ne^^^kzaštite i ЈапгЈчН svetosti; u чu : Ii ,-г-Ап inie ■ ис i .m I khn islamskim idealima čovječnosti, te u svrhu savremene dobrotvornosti i humanosti izvršavanja islamskih propisa. potrebno je da se sv.a islamska viseća pitanja пд temelju detaljnoga proučenja sa vjerske i svjetske strane na jednome općem islamskom saboru, gdje bi sudjelovali muslimani iz svih dijelova svijeta, stave na debatu i konačno -srede. Sveopći islamski sabor. 1. Ovaj bi sa­ bor imao da rješava opća islamska, je­ dino vjerska, pitanja, a imao bi biti sa­ stavljen od-predstavnika svih islamskih naroda po slijedećem principu: narodi od pol do 10 milijona šalju po dva za­ stupnika. Narodi preko 10 milijona ša­ lju za svaki daljnih 10 milijona po jed­ noga zastupnika; dok narodi čiji broj ne dosiže 5O0.000 šalju u sabor samo jednog svog alima. 2. Broj zastupnika — svega oko 120 — bira se uvijek iz krugova kako vjer­ ski tako i svjetski obrazovanih islam­ skih prvaka i to .u omjeru: za narode ispod 10 milijona 1 : 1, dok za one preko 10 milijona vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obrazovanom. 3. Sveopći islamski sabor sastaje se svake godine na jednomjesečno zasijedanje i to redovito u Zil-kade mjesecu. 4. Sjedište je sveopćeg islamskog sa­ bora u residenci.il Halife. 5. Predsjednika sabora imenuje Kali­ fa. dok dvojicu potpredsjednika bira sa­ bor u prvoj svojoj sjednici, čiji izbor treba da Halifa potvrdi. Osim ovoga, prvi sveopći islamski sabor imao bi: 1. Postaviti Halifu svih muslimana, koji posjeduje sve uvjete za to. (Vidi kašnje pod »Halifa«!) 2. Izraditi naročiti zakon sa tačnim opredjeljenjem djelokruga sveopćeg islajnskog sabora /Ovaj zakon treba da potvrdi novoizabrani Halifa. 3. Izraditi posebni pravilnik prema ; propisima šeriata b. polaganju zakletve I saborskih poslanika Halifi. 4. Ovaj prvi sveopći islamski .sabor i imao bi se sastati u Carigradu; kao re- 1 1 sideijciji sadanjeg Halife, pod pokrovi- । imao da potvrdi i dva izabrana pot­ 1 teljstvom istoga. predsjednika. Broj z a s t u p n i k a otpadao bi na 5. Prvog pred: jednika sveopćeg islamskog sabora imenovao bi sadanji ! pojedine zemlje u kojima žive muslimani od prilike ovako: Halifa t. j. turski sultan, kao što b isti ✓ I Broj atbor. I 2Uiip Zemlja: Mezheb: lsi. žlvalj I« ;«,”Ј Vtestodržac t Abesinija (Habeš malikije, hambe2,000.00C 2 1:1 Dom. kršć. dinastija lije i šaftije Aden bO.OOC 1 1 — Engleska kol. vlada hambelije Afganistan 5,500.000 2 1 1 Emir, islam, dinr-stij hanef. i Šiije Afrika: . zapad engleska malikije 2,200.000 2 i 1 ' I Engleska kiđ. vlada istoč. njemačka malikije i šafiije 400.000 1 1 — istoč. francuska malikije i šafiije 20J.000 11 i i— Francuska kol. vlad Albanija hanefi-e 1,000.000 2t1'1 Algir (Džczair) malikije 5,000.000 2 111 Francuska kol. v|ad< Amerika razni mezhebi 90-000 111 — Razne vlade Arabija: Hidžaz i Jemen malikije*! šiije 2,509.000 2 1'1 Emir, islam, dinastiji 13,000.000 3' 2! 1 Domaći isim. knežev nezavis. krajevi malikije Armenija hanefije 3,500.000 2l 1 I 1 Beludžistan 600.000 2'1'1 ' Chan p. engl. protek hanefije i šaftije 800.000 2 1'1 Domaća kršć. vlada hanefije Bugarska 1,300 000 2' 1 ,— Emir, p. ruskim prot Buhara hanefije Chiva 800.000 hanefije 2 1 1 Emir, p. ruskim prot Cipar otok 55.000 111 Engl. kolon. vlada hanefije • Egipat (Misir) malikije i-šafiije 12,Č0O.<X)0 3 21 '1 Chedivep. engl. protek Eriter.ia i okolni talifan. posjedi razni mezhebi 2,500.000 2 i 1 Razne vlade Grčka 6O0.000 2 1 1 Kralj, kršć. dinastija hanefije Indija (Hind): engleska 80,000.00м 9'6 3 Maharadže, egl. k< 1. vi ( francuska (šafiije i drugi 30.000 1 ‘ 1 !— Francuska kol. vlada 1 Portugalskakol vlada portugalska , 25.000 i' i ( Indo-Kina: ■ engl. i Singapur 1,000.000 2 1 1 Engleska kol. viada šafiije.i drugi francuska 1,700.000 2 1 1 Francuska kol. vlada Jugoslavija hanefije 1,700.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija Kina hanefije i šafiije 30,000.000 4 3 1 . Dom. budbist. vlada Kongo malikije 3,000000 3 2 1 ĐoiH.atsiSt.vlaJ«.!]«!. prot. Kreta 1 Arhipelag hanef. i drugi 85.000 1 1 — GrčkaTine evr. vlade Liberija malikije 400.000 1 1 - Domaća crn. dinast. Madagaskar šafiije i malikije 100.000 1 I 1 — Franc. kel. vlada malikije 8,500.000 2 1 1 Sult. p. franc. protek. Maroko Mozambik 50.000 1 J - Portugal.^oln. vlada šaftije w Oceanija: 900.000 Borneo 2 1 1 Nizozem.iengl.kol.vld. 600.000 2 1 1 Franc. kolon. vlada Pilipini 25,500.000 3 2 1 Nizozem. kcl. vlada Šafiije Java Sumatra 4,500.000 2 1 1 Nizozem. kol. vlada 3,600.000 2 1 1 Razne kolon. vlado ini malaj otoci 1,200.000 2 11 Sultan pod engl. prot Oman hambelije 11,000.000 3 2 1 Šah. islam dinastija šiije Perzija 40.000 11,— Engl. kolon. vlada malikije i hamb. Rt dobre Nade 600.000 2 1 1 Kršćanska dinastija Rumunjska hanefije Rusija: evrop, Krim i hanefije i šiije 12,000.000 3 2 1 Kavkaz 11,000.000 3 2 1 Ruska kršć. vlada TurkestaniSibir hanefije i šiije 1,200.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija šafiije i drugi Siam Sudan: 11,000.000 3 2 i 1 Engl. kolon. vlada egipats. i Darfur franc. i Senegal hambelije, mali­ 12,000'.000 3' 2 1 Franc. kolon. vlada 6, "00.000 2-1 1 R. kol. vlade i samovl. srednjVadaj, itd. kije i hanefije 6,500.000 2 1 1 Egleska. koln. vlada engles. i Nigar 2,200.000 2. 1 1 Togo i Kamerun malikije 1,400.000' 21'1 Vel. Šejh i talij. vlasti malikije Tripolis 2,000.000! 2' 1 ! 1 Веу pod franc. protek. malikije Tunis Turska: 6,000.000 2 11 1 Sultan, dom. isl. dinst. lanefije Anadoi 3,500.000 2| 1 j 1 Mezopotamija šiije i šafije hamb. i hanefije 1,600.000 211'1 Sirija malikije i hanef. 1,500.000 2' 1 1 Palestina 250 000 1 1 — Sult. p. evrop. protek. malikije i hamb. Zanzibar Ostali krajevi Razne vlade Razni mezhebi 20.000Evrope Razne vlade 30.000 iazni mezhebi Azije Razne vlade 600.000 Razni mezhebi Afrike ' Ova statistika nije sasvim tačna, jer su glede nekih krajeva uzeti podaci još z 1905.. gdje se baš u tim krajevima Islam brzo širi. S druge strane, pako budući sam uzeo podatke iz statistika koje su sastavili razni kršćanski Stati­ stičari, gdje je više puta tedenciozno smanjen broj islmskog pučanstva jedne zemlje, onda je i ta okolnost doprinijela jedan dio netačnostj ove statistike. Osim gore spomeutih dužnosti sve- cpćeg islamskog sabora bila bi najveća i i najprešnija akcija da se postigne neko ; vjersko jedinstvo i bratstvo između ši, ija i sumiija u prvom redu-, a za tim isto između hanefija. šafiija, malikija i hambelna, jer samo poslije temeljitog i odstranjenja svih vjerskih razlika raznih islamskih sekta, može se preći na sre: divanje jedinstvenog islamskog bogo 1 šlovlja. (Nastaviće se.) Inženjer Mustasa Cellć. čim interesima, niti o narodnoj volji, koja sačinjava najglavhiji uvjet za op­ stanak same države. Ne da se nikako da ta volja dođe do izražaja, država više Tuzla, 24. januara 1920. ne služi za. narod, nego narod za dr­ (Demokratsko bjesnilo.) De- i žavu. Pravdi i objektivnosti naročito u tnokratski vlastodršci sa svim svojim , unutrašnjoj upravi nema niti traga. To su u glavnom obilježja novog »demoeksponentima napinju se iz petutii žila, krutskog režima- g. Pribićcvića & Ce. da pod svaku cijenu učine od našeg mjesta jednu zgodnu operacionu bazu Kako je našoj javnosti poznatg prilike za utvrđenje svog režima. Nc vode bri­ u unutrašnjoj upravi naše države kreću svaki čas na gore. Umjesto da nova u“) Autorizovani prijevod njemačke i ge, što pri tom padaju temeljni principi rasprave: »Das interniuselmamische i o ustrojstvu savremene i korisne upra­ prava liječi rane, koje su naš narod kroz ve. ne vodi se računa a narodnim i op- I г-. ude tištite pod tuđinskom upravom. Chalifat« Berlin 1919. Naši dopisi �4. Уцгана naši su mjerodavni faktori zaboravili posve na interese naroda i države i ci­ jelom svom radu dali čisto stranačkopolitički karakter. Gospođin ministar unutrašnjih djela hoće l«>d svaku cijenu, da svo svoje područno čnovmštvo upotrijebi u stranačko-političke svrhe i teško ga onom službeniku, koji se ne bi slijepo pokoravao nalozima svojih gor­ dili gospodara u ovom pravcu. Naše je mjesto do sada bilo — hvala Bogu — haman posve čisto od »demo­ kratskih« elemenata tako, da su sc svi mogli izbrojiti na prste. Naravna stvar otakovo je stanje upravo porazno za »demokrate«, koji sc vole hvaliti da ie najveća većina naroda uz njih, a po gotovo je razumljiva njihova zabrinu­ tost radi ovakog stanja, kada se uzme u obzir, da su na pragu općinski izbori, a valjda i izbori za konstituantu. Za to nas je gosp. ministar unutrašnjih dje­ la usrećio tim. što nain je mjesto okruž­ nog načelnika Dušana Nikolića poslao svog pouzdanika Gradića, koji pripa­ daše — koliko smo se mogli infortoisati ■— stranci srbijanskih liberala, što se sad fusionisaše sa demokratskom zajed­ nicom. I prije, a i sada poštivali smo političko-stranačko opredjeljenje g. Grudića kao njegovu sasma privatnu stvar i nijesmo očekivi:!: da će se njegovim do­ laskom na mjisto okružnog načelnika unijeti u upravu našega okruga kakova stranačka politika, keja ide u -prilog ma kojoj političkoj partiji. No kod nas je sada ovako: Ko hoće da nosi karakter i naziv javnog službenika, taj mora na prvom redu biti izraziti pristaša »de­ mokratske« zajednice. Sve druge kva­ lifikacije. sposobnosti, službena prizna­ nja i si. od sporedne su vrijednosti. Da potkrijepim primjerom: g. Ahmedbeg Defterdarević, koji je nakon prevrata doživio votum povjerenja od svih čla­ nova kotarskog vijeća, bez razlike vje­ re i partije, mora na popravak zemalj­ skoj vladi, jer »preveć simpatiše J. M. Organizaciji«. Iditno dalje. Kod nas je „PRAVDA” i j • i ■ ; j I ; i i j I I I nedavno postavljen za kotarskog predstojnika g. Alfred pl. Makanec. Prošlost toga vrsong upravnog činovnika, koji se je u najkritićnaje doba za vrije­ me bivše austrijske vlade olvoreno izlugao za svoje sunarodnjake, koji su nemilo proganjam, davala nam je dovoljno povoda, da se veselimo, što je na upravu grada došao zdušan, pravedan i okretan upravni činovnik. Nu naše je veselje bilo kratko, icr i g. Makanec mora po volji d odluci gospodina okružiiika Grudića, da ostavi Tuzlu i ide u Sarajevo na zemaljsku vladu. Cijela naša javnost dobro poznaje rad g. Makanca i iskreno žali, što nas mora da ostavi, a da nam dolazi čovjek, koji ćc vrlo teško da se snađe sa našim mjesnim prilikama. Imalo se je do sada pri­ like i u javnim glasilima opetovano čitati o priznanjima za uspješan rad i upravu g. Makanca, ali baš te hvale i priznanja sačinjavaju peh i za nas i za g. Ma­ kanca, jer se u doba koruptivne upra­ ve ne može da održi na površini po­ šten i ispravan činovnik. Ono što mo­ derna nauka o ustrojstvu i djelovanju države kod jednog činovnika označuje vrlinom i bitnim postulatom za korisno djelovanje u državnoj upravi, to je sada postalo neoprostivom greškom i ružnom manom, koja čini dotičnog činovnika neupotrebivim za službu. Naši građani bez razlike vjere podu­ zeli su akciju kod ministarstva unu­ trašnjih djela, da se opozove premještenje gg. Defterdarevića i Makanca i mi smo vrlo radoznali, hoćemo li biti u stanju, da zabilježimo barem jedan slučaj, gdje se je uvažila volja cijeloga građanstva i na mjerodavnom mjestu izašlo se u susret njegovim željama. Jedno bi samo željeli napomenuti: Ka­ da bi kojom srećom došli u taj položaj, da odlučuje narodna volja, onda bi si­ gurno prije morao da ostavi Tuzlu ok­ ružni načelnik Grudić, koji, ako nastavi kako je počeo, neće »ikada biti u sta­ nju, da zadobije simpatije najvećeg di­ jela nas Tuzlaka. Kalendar „Pravda4* izišao je iz štampe pa će se ubrzo po­ ( «ćJIac» ) četi raspačavati, čim ga knjigoveža po­ veže. Kalendar ima oval sadržaj: ■Ćiljl jČIaI » 1. Kalendarski dio, 2. Dinastija Karadordevića, 3. Narodne himne, 4. Islam­ ska vjerska zvanja u našem kraljev­ CIa-, yđ>stvu, 5. Jedan vaz od Reds-ul-uleme, <_j L-J-C—« cđc »б. Ustavotvorna skupština, 7. Padaju ulJl — Jl^^> j. !ja-*l j zvijezde, pjesma od Šemsuddina Sarajtića, 8. Očevi ljudi, odlomak romana ofl cš-dš' A. Hifzl Bjelevca, 9. Hasana’ga Pećki ^S. od Hamdije Kreševljakovića, 10. Uz­ gajanje djece od Saliha Serdarevića, 11. Gospodarska politika od Hodže, 12. j Mladost, pjesma od Šemsuddina Saraj— dl— 'lića, 13. Muhamed ef. Kadić od Edhema •-'J 5У-с' jiju Mulabdića, 14. Narodno zdravlje, jedna naredba od Rijaseti-ihnije, 15. Narodne c —b ‘l—U umotvorine: Vila Murtezanagića ■ od Husniie Berberovića, Trgovčev našljeddh-'ć.CaJ <—у Чл/Мј nik od F. H. B„ Narodne pjesme od Sidike Kreševljakovića, Narodne poslo­ A'/- <—f vice od Edhema Mulabdića, 16. Bilješ­ ke: Koji je sedmični dan. Naziv mjese­ - l5‘^*—-1 --- / ci, Sat, Tri djela, Knjiga i čovjek, Deset •i***' ^у| „Ij zapovijedi za čitatelje knjiga, Zubi, Skupoća. 17. Šale: Ciganin, Profesorska јУ—I c-U.—š јУ I rastrešenost. Iz društva, »Crnoj«, pje­ < ^l^ _4» sma, Nasrud-din efendija, 18. Skala bi­ ljega, 19. Inserati. 'r’jb' »ai»L. c— »jč— Sadržaj turskog dijela kalendara do­ nosimo u posebnoj bilješci. Politički pregled Amerika nije za ultimatum. Vlada još uvijek nije primila detaljnih službenih informacija od naše mirovne delegacije. No vlada je dobila vrlo važna obavješ­ tenja iz Washingtaiia. U političkim se krugovima govori, da je Amerika dala ■izjavu, koja se nikako ne identificira sa ultimatumom antante. Pošto je rok za odgovor dan do 28. o. mj. o podne, to će vlada tokom današnjeg dana stilizovati odgovor na ultimatum. Veliku po­ zornost pobudiše ponovni posjeti en­ gleskog i francuskog poslanika Jcod mi­ nistra predsjednika. U političkim se krugovima drži, da su ovim posjetima sa strane spomenutih poslanika poduzeti koraci, da se skloni naša vlada, da'pra­ štane na ultimatum. Ovdje je sve uz­ buđeno radi riješenja jadranskog pita­ nja. Opet su danas priređene manifesta­ cije. Produljen rok za odgovor. Prema jed­ noj depeši iz Londona engleska je vla­ da saopštila. da kao i francuska vlada nema ništa protiv toga, da se rak .koji je postavljen našoj vladi za odgovor na predlng vrhovnog savjeta produži do polus .ne iduće nedjelje. Držanje Talijana. Iz Rima javljaju: U ministarskim krugovima tvrde da Italija ne će više činiti nikakve ustupke 11РАВДА' u slučaju, da beogradska vlada odbije ponuđeni kompromis. Italija je već žrt­ vovala u cilju pomirenja i suviše veliki dio koristi, koje joj je pružao londonski ugovor i teško da bi talijansko javno mnijenje primilo nova popuštanja. Li­ stovi kao »Sccolo« i »Corniere«, koji­ ma su nacionalisti iinili zamjerke na njihovoj popustljivost:, sada izražavaju mišljenje, da je nemoguće ići preko ustmsika, yoii u učinjeni u kompromisu, za kej; se traži pristanak Srbije. Netačtio je da je D' Annunzio već napu­ stio Rijeku. Prema posljednjim vijesti­ ma on će izvjesno otići iz Rijeke po zaključenju 'sporazuma sa Jugoslaveni­ ma, aii ne ranije. »Piccolo« donosi uvodni članak, u ko­ me veli, da ie Vilson nepokolebiv i os­ taje pri svome prvom gledištu, te »Piccoloi' misli, da postojeće riješenje, koje se namjerava učiniti bilo bi stalna opasnost za evropski mir. List konstatuje da su svi Jugoslaveni u jadran­ skom pitanju složni, ma koliko da se nalaze u međusobnoj suprotnosti u unutrašnjim prilikama. Protiv Italije svi su složni. Njemački poslanik u Beogradu biće dr. Has bivši badenski ministar unu­ trašnjih djela. Beč za Njemačku. U Beču je održana velika manifestaciona skupština za pri­ pojenje Njemačkoj. Prihvaćena je i rezo­ lucija, kojom se vlada i narodna skup­ ština pozivaju da stupe pred pobjeditelje i reknu: »naš narod propada a vi nas ne možete pomoći. Pustite nas na­ šoj njemačkoj braći«. Prva konlerenca ambasadora određe­ na ie za ponedjeljak, a predsjedaće joj %o svoj prilici Paleologne, prvi sekre­ tar ministarstva inostratiiili djela i opu­ nomoćeni ministar za konferenciju. Drži se da će se na njoj, raspravljati engleski predloži u stvari odgovora. Holandije. U novu francusku delegaciju na kon­ ferenciji mira ušli su: Millerand, Mar­ šal, lsaac i Cambon. Millerand je izjavio u skupštini: Naša je prva briga smanjiti količinu papir­ nog novca, bidže dovesti u ravnotežu i otpočeti amortizaciju našega duga. Vlada neće propustiti da se ojača orgaijizacija društva narpda i izvršenje od­ redaba versailleskog ugovora. Držanje ruske vlade. Prema vijesti­ ma iz Moskve izjavila se je sovjetska vlada, da je spremna stupiti u trgovač­ ke odnošaje sa saveznicima, no .poželj­ no je da se prije sklopi primirje. U pro­ tivnom slučaju potopiće čitavo antantino brodovlje, koje se nalazi u njezinim lukama. Nesuglasice među engleskim ministri­ ma. Politički je događaj prvog reda ne­ suglasica između Llovda Georgea i Churchilla. Churchill ne odobrava po­ puštanje Llovda Georgea prema bolj­ ševicima. Službeni sovjetski izvještaj donosi da su crvene čete zauzele grad Mohilev. Boljševička je fronta udaljena od Crnog Mora samo 60 vrsta. Na kavkaskoj su fronti boljševici prekoračili svuda rije­ ku Don. Na sibirskoj fronti doprli su do kitajske granice. tlroi 114 Bpv: 1 i ! i i Domaće vijesti Sta sve može da učini ljubav za na­ rod! Dok mi u zadnje vrijeme gotov u svakome broju »Pravde« pozivamo na­ še svjesnije i agilnije prijatelje, da tu­ mače osobito našemu težaku potrebu jednog njegovog lista, stižu nam pret­ plate za »Pouku« vrlo lagano i u neznat­ nom broju. No počeše se javljati i iz­ nimke. Da i drugim našim prijateljima pokažemo primjer agilnog patriotskog rada za narod, danas ćemo da spome­ nemo jedan: iz Brčkog nam je najavlje­ no za »Pouku« 200 (dvjesta) pret­ plata. Eto vidite, braćo, šta može sve ljubav za narod da učini. Čast Mjes­ nom Odboru naše Organizacije u Brč­ kom, a naročito našemu boriocu za na­ rodni napredak g. Dru Bukvici, brčanskome Ijekaru. 4 Neka se u ovaj zlatni primjer ugle­ daju naši Mjesni Odbori po svim gra­ dovima naše domovine, a vala i inte­ ligencija, koja još i sad više govori ne­ go li tvori. Naročito učiteljima i muallimima moramo reći da nijesu ispunili svoje dužnosti: da putem »Pouke« spo­ je naše selo sa širokim svijetom i nje­ govim pokretima. Življe braćo! »Pouka«, težačku glasilo naše J. M. O. trebala bi skoro da započne izlaziti kao poseban list, ponovljena .1 pojačana; spremna da i našu širu javnost (masu) uputi u današnji politički i kul­ turni život. Pretplata joj je 20 K иа go­ dinu ili 12 K na po godine a šalje se na adresu: »Radnom Odboru J. M. 0.« u Sarajevu, sa napomenom: prev-lata za »Pouku«. Zadnji je ćas, pa još jednom molimo sve naše patriote, da učine svoji duž­ nost prema našem težaku i malograđa­ ninu. Samo ćemo prosvjetom pravoj slo«" ‘ bodi. Velika zabava »Đerzelcza« održana ii. januara, vanredno je uspjela i do­ kazala, da su muslimani vrijedni i sami gotovo bez ičije pomoći' dati nešto li­ jepo i uspjelo. Muslimanski svijet po­ sjetio je ovu zabavu vrlo dobro, "te ie cijela dvorana bila dupkom puna, na su se posjetioci za odmora mogli jedva sa svoga mjesta pomaći. Sva ie zabava odisala čisto musliman­ skim duhom, te je ovaj biljeg i privu­ kao veliki musi, svijet, dok ie nemuslimana bilo veoma malo, gotovo ništa. Inače se zabava razvijala posve intiinno i prirodno bez ikakve ukočenost1 i pretvaranja. Raspored sc izvađao na zadovoljstvo publike. U prvom dijelu smo čuli lijepo odsvirane pjesme od vojne glazbe po­ red jedne dobro izvedene deklamacije gosp. M. Kurta (»Proklestvo Dželal-paše«), nakon čega je u drugom dijelu odigrana Bašagičeva drama »Abdulahpaša«. Građa je ovoj drami naša, bosan­ ska prošlost, kad je velik dio Dalmacije potpadao pod osmanlijsku vlast. Tada je zatražila Venecija od Turske sandža­ ke Klis i Krku, na što je bio i pristao, veliki vezir — izdajica, polakomivši se na žuto zlato i kazavši krivo, sultanu, da se tu radi o »crkvi sa dvije kule«. Ali se ovoj izdajničkoj osnovi odlučno oprije bosanski vezir Abdulah-paša, ko­ jemu veliki vezir odluči slomiti prkos i mišljaše ga prisiliti na poslušnost kri­ votvorenim fermanom te ga stavi pred izbor: ili da preda Klis i Krku ili da popije otrov, što mu ga bajagi sultan šalje. Naš paša ispije rade otrov i umire uz ganutljivu nazdravicu »čestito­ me sultanu«, kojega su murtati okružili te mu prodaju carevinu. Smrt Abdulahpašina digne na noge bosanske begove, koji u protestu, poslanu upravo na ru.ce sultanu preko pašinih kćeri razotkriju cijelu izdaju te veliki vezir plati glavom svoje izdajstvo. — Drama je ova zadahnuta starim bosanskim rodoljubljem i ponosom, te još i danas djeluje na naše muslimane sjećajući ih stare slave i svijesti, kojom su branili rođenu grudu. (»1 glavu ću svoju dati — al kamena jednog ne dam!«) Naročito se ugodno dojmilo masi, ženskinja, za koje je isti dan poslije podne davana ista zabava, ono mjesto u drami, kada se kćeri — sirote odvažuju u Stambol na tužbu i osvetu za svoga oca pred licem sulta­ novim. To je dokaz života i .smjelosti u samostalnom preuzeću’ Drama je odigrana s obzirom na početnički nastup dobrovoljnih članova dosta dobro i sigurno, a osobito je vje­ što svoju ulogu izveo M. Kurt te mu je publika svesrdno odobravala. Nakon dovršene predstave nastavljen je treći dio zabave te je u pokrajnlm prostorijama zavladao pravi domaći ži­ vot i prijateljski meliabet uz kafanu i aščinicu. Nažalost nije manjkala ni mejhana, koje u ovakim zgodama nebi smje­ lo biti, dok je omladina kolo vodila u glavnoj dvorani sve do zore. U svemu je zabava vrlo dobro uspje­ la kako u moralnom tako i u materi­ jalnom pogledu. Samo bismo željeli, da naši sugrađani nemusiimanii skrenu ma­ lo više pažnje muslimanskim zabavama, . kao što to muslimani obraćaju zabava­ ma svojih sugrađana. Na ovoj je zabavi bilo upravo upadno kao dogovor e41 o odsustvo pravoslavnih i katolika, te Жш jc iskočila pred očima velika razlisa između prakse i teorije: u teoriji svi vičemo za narodno jedinstvo i me­ đusobna zbližavanja, a u praksi pruža­ mo strašan primjer separiranja i ođaIjivanja: više danas, negdoli u crnožutom vremenu. I to sve biva u ovo bla­ ženo doba narodnog jedinstva, koje ho­ će da zbniše sve vjerske i plemenske razlike kao nesavremene i nazadne os­ tatke. Žalosno je ovo i sramotno s dočanstvo o poimanju narodnog stva i stapanja, a najveća je sr? naše vlastodržee demokrate, oj vidjesmo ni sjene, K^ko bi bilo, da se iz povuku konsekvcncijft mani vratimo milo �Demobilizacija prvog poziva biće iz­ vedena u najkraće vrijeme. Izložba Hrvatskoga Radiše 1920. Kao što prošle godine, tako će i ove godine »Hrv. Radiša« prirediti u Zagrebu iz­ ložbu naro.dnoga rada. Izložba je pro­ šle godine zapremala 28 soba, od kojih je bosansko-hcrccgovačka pobudila ve­ like simpatije. Ove će godine biti izlož­ ba u još većem opsegu. Podružnica Hrv. Radiše u Sarajevu daje za sad na sve­ opće znanje: 1.) Izložili se mogu radovi trgovaca, obrtnika i muslimanki (kao uopće ženskoga ručnoga rada) u što većem broju i to takovi, koji bi se mo­ gli odmah na izložbi prodati. 2.) Glede šegrtskih izložaka rnogu se izložiti radovi svih naučnika bez obzira, da. li su pitome! Hrv.4 Radiše ili nijesu. (Hrv. Ra­ diša npdijelio je .prošle godine naučni­ cima za njihove vrsne radove, ocijenje­ ne po posebnom jury-u nagradu cd 5.000 W. 3.) Izložba će se otvoriti po sadanjim dispozicijama u mjesecu kolo­ vozu o. g. 4.) U tu svrhu sastaviće se za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu po­ seban službeni odbor, koji će akcijom rukovoditi. Pobliže upute daje'ovdašnja podruž­ nica »Radiše«. »Merhametova« glavna skupština obđržavaće se na dan 30.-januara 1920. u petak u 2 sahata poslije podne u pro­ storijama Islamske čitaonice (Kiraethane) sa slijedećim dnevnim redom: I. Iz­ vješće tajnika, 2. izvješće blagajnika, 3. izvješće revizora, 4. podijeljenje apsolutcrija, 5. izbor odbora, 6. eventualije, i izmjena pravila. Umoljavaju se svi članovi .Merhanieta«, da nefaljeno izvole na skupštinu doći. Odbor. Bivše Bergestelle u Mostaru u raspro­ daji. Kako nam javljaju iz Mostara pre­ dala je okružna i mjesna komanda po odobrenju divizijske komande u Dubrov­ niku putem javne licitacije prodanu svu rubenu vojničku robu, stare cipele i' odpadke od kože najvišem nudiocu tt. A. Koluderu u Mostaru, te će isti na licu mjesta neprekidno svakim danom na malo i veliko gornju robu rasprodavati. Pošto se ovijem pruža rijetka nka našim siromasima, to neka svaki pohiti i na ovoj ciči zimi za malo novaca se obuje i odije. Kako su većinom odpadci rubenitia vuneni, to se preporučuje fa■brikama stolova u našem kraljevstvu, da se za ovu robu zainteresuju i stupe u dodir sa kupcem. Tako isto rellektanti na veće partije, neka se obrate i traže«razjašnjenja na tt. A. Koluder, Mo­ star. 29. Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlali časova Felierov pravi Elsafiuid! б dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 24 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Pokvaren li Vam je želudac od zle hrane? Follerove prave ElsapfluJe — pa opot sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbno, ali što jefti»eiae. — Eugeu V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 703 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažig'ače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći te samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, kada rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu Mhadu, koja izvrsno djeluje protiv |^Aii i ispadanju kose, čini, da krhka ^^^^kosa postaje mekana i bujna, pM^^^iaj i zapriječuje da kosa Lončić u Ina«.:. II , a ’.'n1,.! I.r. Obavijest TrsSdjah Kad cipelar hoće da pravi kazan, onda se može desiti i -to, da .Zagrebačka Novine“ donesu i ovaku vijest sarajevskog izvjestitelja „Jut. Lista-: .Najučeranjoj muslimanskoj skupštini izabrani su povjerenici koji imadu izabrati predsjednika vakufa. Među ostalin.a se u kombinaciji nalazi Safet-beg Bašagić". Da našim čitateljima bude jasna sva smiješnost ovog „izvještaja" napominjciio, da se radi d kotarskoj ▼. m. skupštini, na kojoj je izabrano sarajevsko v. m. povjerenstvo. Samo se po sebi razumije, da o dru Basagiću nije bilo ni spomena. Hi u tovar ni u Kako se odstupa i bega vili i# is »vlh mustri ed «»Uvhe: „Vaknfeko-шехг. sab. odhoi«, ovdje. Zehraljujam »i na slnžbi rakufeko-ineanfskeg direktora 28/12. 1919. 8aHf Amsulovie s. v. II. V. in. sabersko* odboru. Zahvalio sam s« na slof.bi vakufskog: direk­ tora. Po § Prezao, jer eo nijo mogao *n»ći!) vakuf, elašb. prognatike morao olužbor >ti do konca marta »91». Po § (opet pra«no) ie’e pragmatike podjeljujem ta to vrijeme eobi dopust. Za to Trijasi« pripadajuću mi plaću poklanjam vakufskom »irotiitu i ,,Gajr«m“ Molim, da sa svojedobno aautratvjo dvijo namire isplate i to jedna „Gajrctu," a druga ,,?iroti5U.'‘ 1 1. 1920 irionf A»aukwić n. v. Povodom ovo ostavko javilo •• je kotarsko v. ni. povjerenstvo, Čiji članovi pri uovlm iaheiima г. o d o b i > •> ni jodnog g 1 ar a orim dopisom od 10. jana&ra 1920 broj 202 20; V. m. enb. odboru, ovdje. Ovo je povjerenstvo preko novina i inaće (!) dotnalo đa je vukefako mearifski direktor Še­ rif »f. Arnautovio odstupio sa «т«<а mjesta, formirajući neumorui rad posp. Šerif ef. Aruautovićs sa sveg desotogodiinjeg »lullovanja kao vakufskog direktora eko podignuća vakufa i njegovog dobra, ovo jo povjerenstvo njeger od, I jp primilo sr. (!) žaljenje m, te je uakljužilo u svojoj aj^daid, driunoj dne 4. januara 1920. too. 14, Ja se isti p e n ® v a o zamoli, da no ostane kod svoje odluko već da se opet povrati na svoje prijetnje mjesto, s kojeg je dosad tako blagotvorna i nenaeovno upravljao sa vakufskim instkem i reitavi u lom pravcu svoj rad. Ovo povjerenstvo izriče g, ^erif cf. Arnaetoviću svoja d a b o k a aalivalaost na bveprimjetaom i acsebienom radu ok? pođi sanja i utapteđooje vakufskoj dobra tako, đa nije bilo rata i dragih pctcikcća, imetak vakafskl bi dane« vrijedio — na milijardo, a i danas — koliko su to prilike đopultalc salasi se na ranijernoj vhini — Ujedno povjerenstvo dali, da i »Salih u Г. U a o i r a g i ć odstupa ta sveg rejesta ia centralne uprave, polto je lio valja« i pouadsa Predsjednik: M a t i b o v i ć. Svaka nsia narodna priča svriava: „ako ■u iivi i danas im je dobre," pa 1 iui velimo: ..da «o bi isbora, čuo bi te glas siroto Ilatibovića.“ Ovako ... «kj nekad bilo, a duge eo te spominjati .. . fldvoliatshu hneclapiju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman HlcMć Јћ A.AA AAAAA Tražim jednu hasii ponude na brojem 227. upravu lista slati pod KilhBlm F. TiBfenbash uvoz i izvoz ћвт. tehničkih proizvoda, Osijeis I. Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetlčke robe t. t. I. M. Zahtjevajte cjenovni k. , ( ; ' . I I IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU CIJENU cijeli nov šušterslri halat sa mašinom ljevicom. — Upitati na ad­ Moj sin Mehmedalija Duraković Iz resa: G a I i b P a š 1 ć, trgovac Gra- j Gračanice star 21 godinu od kako se čauica. 18, 1—5 1 je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. da me je krađom do sad odštetio vi­ Alečkovlć u Travniku, treba pero- | še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ vođu. 19, 1—7 jeme krivotvorivši moj'i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice ALIJA DEMIROV1Ć. trgovac MOSTAR kod Banki oko 7000 K što ja ništa nudi biber u zrnu po K 95,— na kg. znao nisam, niti ću platiti ni do sad Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ ni od sad dugova moga toga nazovi skim paketima od kg 47, čisto uz sina, za to stavllam na znanje sva­ pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 j kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku Suljaga Duraković. ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima I na izradit tina odijela za gospođe. — i OGLAS. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Agenturna i komisionalna poslovniProlin Sokak) ulica Regenta Alek- | ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ sanđra br. 2. nogradska cesta 17. posreduje kod j kupnje i prodaje svakovrsne kože za KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa ' trgovce i obućare, nabavlja obućarima 3—5 soba, gvire nuzgrednim prosto­ kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuj’e Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčirijama, te eventualno nešto bašče. ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Najrađe u muslimanskom dijelu gra. ne cijene. đa. Umoljava se ponude slati na uKod upita umoljavaše priložiti marpravu lista. 26 ' ku za odgovor. 1—5 iiiaiiivRiiiiii ■ JL *“• л »J.—, в ТвЈОМЈ.ЈЖСТи,«, n»4llW !■! mi— ■ —UMI ii- пч —гт ^uah'fiiansha Идабка i obrtnička banka za Sasnu i Hercegovini! ti. i u Sarajeva poziva temeljem § 159. trgovačkogžako na za B. i I I. upisnikc svojih dionica u& Hitnja glaenii skupštinu koja će «o obJržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigursus. Uglava ipravila. Zaključak o konstituiranju društva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu S 157. Irgov. «sk«u*. Odbor osnivača iSusIlmanshB troouačliE I obrtničke banko za za Bosnu i Hzrczgorinu ti. đ ii Sarajovu. �Страва 6. Strana' .ПРАВДА Број 114 Broj PRAVDA Prpspekt Mlmanshe trgovačke i dJFtničks Ше za Bssnu i ta. društvo a Surajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima od vrijednosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, kuji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga poslije određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; * 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju bili najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne .papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Kcnto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, de­ viza, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; 6. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedlcionim poslovima; 8. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate г.а tuđi račun; 10. podjeljuje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre■ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti 2”ја temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske privrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 16. podjeljuje hipotekarne . zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i .finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijuna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne Prijednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do veset milijona kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu 'dioničara. (§ 179 t, z.) 1 Prije početka rada ima se svaka dionica uplaliti sa K 50 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to: K 25’— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta.objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog; za uplatu. Za zakašnjenje platiće se baia kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa kamatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak iamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne ulateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fondU ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošto dionice budu potpuno uplaćene, izdače se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po K 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska bai.za dđ. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, Muslimanska kreditna banka dd. u Foči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stocu, 6. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos, Krupi. 8, Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na 'pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je po subskribentu upisano, vratitiče se uplaćeni višak. Konstituirajuča glavna skupština obdržavače se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti već sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlastiti i zastupstvoiji jednog drugog supskrib'enta ili kojeg člana potpis ravnateljstva. U Sarajevu, 31. decembra 1919. Od osnivačkog odbora imenovano ravnateljatvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hersegovinu (dioničarsko dru­ štvo) u Sarajevu. Dr. Mehmed еи. Spaho, tajnik trgovačke i obrtntičke komore Sarajevo, Huseitl eff. Omanovič. bankovni ravnatelj Derventa, Hamidbeg Kurbegovli, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamadaga И. Jtasufagii, veletržac Sarajevo, Ubrahimaga Demerđžit, veletržac Sarajevo, Dr. Ali Kyamilbag Džlnšćt veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, AHbag Bištavit. veleposjednik I gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Kotudar, posjednik i veletržac Mostar. Nesiraga Ahmstaževiž, veletržac Sarajevo, Ahmadaga Madžtomerovit, trgovac Sarajevo. Acimbag Dugalit, prokurista Sarajevo. Odgovorni sreduik: M. Scdžtlu. Vlasnik: Cautralnl Odbor »I. M. O.« štamparija D. & A. K � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e968cb987da35a31d697a64d55e11234.pdf abd4f2cae1de5758e8d96dee593ebc83 PDF Text Text Poštarina u gotovom plafona. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 10 (115) Sarajevo, subota 31. januara 1920. (9. džumadil-evvela 1338.) Godina II. Prosvjedna skupština muslimana u Sarajevu. Rezolucija. Muslimani Krađa Sarajeva skupljeni na javnom zboru 30. januara 1920. sa­ slušavši Južne vijesti o strašnim događajima u bilećkom kotaru, koji se sve od prevrata neprestano ponavljaju i čine nemogućim život i opstanak musli­ manima u bilećkom kotaru, smatraju, da su ovi događaji izraz sadašnjeg nesnosnog protumuslimanskog sistema u našoj državi. Čvrsto srno osvjedočeni, da je za sva ubijanja, pljačkanja i vrijeđanja najsvetijih muslimanskih osjećaja krivo dosadašnje nehajno i pasivno držanje kako centralne vlade u Beogradu, tako i pokrajinske vlade u Sarajevu, kuje uza sve to, što im na raspolaganju stoje sva sredstva državne vlasti, nljesu htjele učiniti kraj ovim zločinima, Dok u jednu ruku sadašnja vlada nastoji svim mogućim sredstvima, da Sarajevo, 30. januara. i i i I Jučer su sarajevski muslimani pru­ žili sjajan primjer stranačke discipline, grangjanske svijesti i islamskog osje­ ćaja. Na jednostavan poziv u »Pravdi«, napunio se je harem Careve džamije nepreglednom masom gragjanstva bez raziike dobi i zanimanja. Uz bijel* abmedije stajahu garavi radnici; uz mladog zanatliju vrstahu se sijedi ljudi u svilenim ahmedijama; uz inte• ligenta bijaše rame uz rame naš čaršiiija, da svi skupa, svi jednodušno i bratski manifestiraju svoju gragjansku i islamsku svijest i da svojoj ugrože­ noj braći pošalju bratski pozdrav i osude njihove ugnjetače. Još je zanimivija i utješnija pojava, da su pri ovoj manifestaciji uzela riječ i dva doktora Srbina i što nikom ne i i I ; ; I 11 i su nam bilećki grauslugu, i tako nam Živjesmo u 1јн- ; i ■ i I i ' pade na um, da raspita: a što će oni nom stanju, da zabrani dobrovoljno da­ na ovoj skupštini? Prvi govornik nije vanje haka, jer se radi o interesima — bio pravilno shvaćen, nu za to je muslimana, koje treba nagrditi i osla­ drugi, odličan radikal, požeo buru biti. Tada su i hitri i energični. Kad se odbravanja. Znak, da je naš gragjanin ■ radi o kazni kojeg pravoslavnog činov— naredan čovjek i da je u i nika radi zanemarena dužnosti, pa i svaka vrijeme spreman, da bratuje očitog neposluha naša je vlast nemoć­ Veseli nas ova pojava i ističemo je kao na i nekonsolidOvana. No radi li se o ponovan primjer da bi dobra uprava progonu činovnika — muslimana, ona vrlo lahko premostila sve disonance, je i te kako hitra i energična; i te kako koje vladaju radi toga što se ne shvabrza i dosjetljiva u izmišljanju smica­ ća ili ne će da shvati naša blaga ćud lica, kojima se opravdava ovo šikanii bratska pripravnost, da se zaboravi ranje. Ova vlast ima dvije mjere i dva ono, što nas je do sad razdvajalo. jezika: jedan, kojim govori, kad prav­ da nasilja i nepravde svoje i. svojih šti­ Najutješnija je pojava, da naš gra­ ćenika, a jedan kad objašnjava naše đanin poprima borbeni stav i da je stanje i naše nevolje. Mi smo ljubitelji spreman braniti svoja prava. Puni veselja radj ovog prvog koraka, klislobode, pravde, jednakosti i ravno­ čemo našim Sarajlijama: »Ejvala vam, pravnosti, pa koje čudo ako ne razu­ braćo I« mijemo dva jezika, već samo jedan; koje čudo da nasilje zovemo nasiljem a ne pravdom, tiraniju tiranijom, a ne narodnom slobodom i jednakošću? Tok skupštine.' U I sat otvara skupštinu g. Dr. Halidbeg Hrasnica ovim riječima: - Tužni događaji koji su se višestruko odigrali u raznim pograničnim mjesti­ ma, a naročito zadnji događaji u Bileći prisilili su nas, da ovim načinom dadnemo izraz negodovanja i da protestuijemo radi propusta vlade, koji su gla­ vni uzrok ovim događajima. Slučajevi pljačke i ubojstva u danima prevrata mogu se nekako ispričati, jer je država bila u začetku, no kasniji događaji nose na sebi biljeg sistematskog unišla ’anja tias muslimana. Mi smo prosto ireplavlieni brzojavima iz Bileća, u kojima se vapi za pomoć i traži ili zaštite ili .-lobođno selenje. Ovaj javni zbor, koji je ovako sjajno posjećen, daće »duška na­ šem saučešću prema braći u Bileći i glasan protest odgovornim faktorima za njihove propuste. Predlaže izbor pred­ sjednika današnje skupštine, a skupšti­ na jedioglasno usvaja predlog, da predsiijeda g. Dr. Hrasnica. Preuzimajući predsjedništvo g. Dr. Hrasnica se zahvaljuje na povjerenju, predstavlja poticajnog izaslanika dra Kellera i daje riječ gosp. Ali ef. Kapilčiću, imamu i muallimu iz Bileća. Ali ef. Kapičić, od skupštine burno pozdravljen, veli da će prikazati prilike u Bileći prije rata, za vrijeme rata i nakon pre­ vrata. Prije rata pravoslavni su sa mu­ slimanima živjeli kao prava braća. Ni­ je bilo ni svađa, a kamo li ubojstava. Kadgod su samo provaljivali Crnogor­ ci i krali hajvan. Za vrijeme rata naše je držanje prema pravoslavnim Srbima bilo potpuno ispravio. Krivnjom musli­ mana nije niko nastradao: niti je bilo ubijenih, niti je ko otišao u taoce. Daj^Je sam kao vojni imam spasio mnoI^B^nogorskili taoca i sve mi je na'ј7;јЖ^51о za tim, da šio moguće vi-tau:e pr ■ uljene drače | | na račun muslimana pomogne i nagradi pravoslavne seljake, dotle u drugu ru­ ku neće da poduzme ni u bilećkom, a ni u drugim kotarevima uspješne mjere, da se spriječi potpuno ekonomsko uništavanje ne samo građana već i težaka muslimana. Iz toga se najbolje vidi, da je sistem sadašnje uprave u državi uperen protiv muslimanima bez razlike njihovog zanimanja. Protestujući najodlučnije protiv ovakvom držanju vlade muslimani grada Sarajeva dijele sa svojom braćom u Bileći i drugim mjestima svu tugu i žalost, koja ih pritiskuje i zahtijevaju, da centralna vlada u Beogradu učini već jednom kraj ovom u svakoj pravnoj državi nemogućem stanju, te da i mu­ slimanima dadne onu zaštitu života i imetka, koju uživaju ostali državljani. Najednom je kao po narudžbi iznenada počelo sistematsko pljačkanje i za kratko nam je vrijeme učinjena šteta od preko podrug milion kruna. Ovo se pljačkanje i ubijanje ne može pripisati svjema Srbima građanima i težacima, već ga vrši stotinjak ljudi pomoću svo­ jih rođaka i svojte iz Crne Gore. (Gla­ sovi: Pomažu im i žandari). Prelazi na prikaz pojedinih slučajeva, kog su jav­ nosti poznati iz pisanja našeg lista i svr­ šava govor zahvaljujući na bratskoj su­ ćuti skupštine. Riječ uzima Sakib Korkut, koji, od skupštine burno pozdrav­ ljen, veli da će ovdje da bude tu­ mačem bilećkih i drugih nasrtaja na osobnu i imovnu sigurnost nas muslima­ na i da im dadne ono iskreno tumače­ nje, koje im daje cijeli isl. dio našeg naroda. Ovdje (pokazujući na g. dra Kellera) pred povjerenikom .policije, ov­ dje pred svim detektivima, što se u džamijskom haremu razmiliše među vas, da špijuniraju šta će ko govoriti, ovdje na svom pragu, mi slobodni gra­ đani Jugoslavije dižemo u prvom re­ du glas protesta proti ograničavanju slobode govora i sastajanja (Povici: Dolje policijski režim!) li hoćemo da našoj vlasti dadnemo neuvijen sud o uzrocima ovih skandaloznih događaja. Vlast se izmotava na taj način, da ži­ vimo u doba prevrata, pa da ušljed toga nije sve konsolidovano onako, ka­ ko bi trebalo i kako bi se željelo. Ne može se, veli, sve tako brzo srediti. Tako govori kad se radi o zaštiti nas muslimana, no kad se radi o čijoj dru­ goj koži, kad su u pitanju interesi dru­ gih. onda je ta vlast i te kako snažna, onda je ona i te kako brza i odlučna; onda može alarmirati i vojsku i policiju i žandare, onda ima i puške i topove, onda ima mašingevere i sve .što je nu­ žno, da se manifestuje snaga i moć dr­ žave. Na prsi maja na primjer.ta je vlast bila spremna i potpuno dorasla situaciji, a odlučna tako, da je čak u uredu reisul-uleme mogla tražiti bolj­ ševičke izdajnike. Kad hoće, onda je ta vlast u potpu­ Vele da u Bileći pljačkaju Crnogor­ ci i nađoše još jednog Kurtovića, koji, za hatur dinara objašnjava »veliko­ dušnost« naše braće. Je li Crna Gora na nebu ili je u Jugoslaviji? Zašto se jednom i u njoj ne bi uveo red? Poručiše nam preko jednog lista, da je u Bileći red, jer da je tamo 150 žandara. Slab izgovor, jer ih može biti i 1.500, pa d'a od njih ne bude koristi, ako ne uzrade i ne uščuvaju red! Mi evo četiri-pet mjeseci pišemo o Bileći, aK ni­ kakve fajde. Zašto se ne povedu izvidi u svrhu, da se objasni kako to, da u Trebinju, koje je također na crnogor­ skoj granici, nema bilećkih događaja? Da, ali bi onda trebalo baciti, predstoj­ nika iz Bileće! No uzmimo, da su u Bileći krivi Crnogorci, ali je pitanje: ko je kriv za događaje ovdje u Sara­ jevu? Ko je kriv za napadaj na Šišića kuću, za ubojstva i besprimjerno zlo­ činstvo nad obitelji Alije Halvadžije? To se je dogodilo pod vladinim nosom, slučaj je poznat ministru predsjedniku, ministru vojnom, pa čak i samom Re­ gentu. Uza sve to je pokriven — kop­ renom tajnosti. Pa onda Rogatica. Jesu U i tamo Cr­ nogorci? Najugledniji građani potpisa­ še predstavku dokumentovanu pojedi­ nim primjerima i upraviše je zemalj­ skoj vladi, ministarstvu pa i Kabinetskoj Kancelariji. Čitasmo u novinama, kako je ministar Pribićević jednom pri­ likom ostavio ministarsku sjednicu i odmaglio kući u srditom raspoloženju. Za dan za dva doznasmo za zaključak mi­ nistarskog savjeta, da se u Rogaticu 1zašalje, pouzdanik ministarstva. Odrediše Osmana Hadžića, premda su upo­ zoreni, da je potrebno mješovito po­ vjerenstvo, 1 šta je bilo? Hadžić je po­ tvrdio navode predstavke jer se kozi ne može kazati da je kobila, no ministar je taj izvještaj bacio pod Silte i — ako su živi i danas im je zlo! Ministar potraje tačno zna da je rogatička ob­ last kriva neredima, nu niti se šta mi­ jenja, niti ide na bolje. Šta više on radi obratno. On. je na primjer Iz BUeće maknuo vojsku i vojnog komandanta. koji bijaše ušao u trag pljačkašima, a ne kažnjava predstojnika, koji ne vrši ii te dužnoti da o neredima obavijesti vladu. Kad smo koro dobili brzojav o ponovnim pljačkama u Bileći, telefoni­ rasmo sadržaj predsjedničkom urodu zemaljske vlade i upitasmo za razjašnje­ nje. Šta mislite kako nam odgovoriše. »Mi o tom — nemamo isvještaja«. Pomislite: jedna organizacija dobiva izvještaj, a vlada ga nema, premda sc je radilo o upadu čitave če­ te pljačkaša. I još se ne stide to saop­ ćiti jednom listu! Uza sve to g. pred­ stojniku nije pala ni dlaka s glave. Još nešto: šef je oružane šile u Bileći je­ dan žanđarski narednik. Koje onda čup do, da potporučnici izvan službe tuku mirne građane; koje onda čudo, da se u Bileći niko ne kažnjava? Da »opravda« svoj nehaj, naša vlast ima jedilo odvratno sredstvo, kojim operiše od prevrata pa do danas. Veli nam da smo revolucionarni, da smo proti narodu i ovoj državi. Vi ste pro­ ti državi, vi mirni i solidni građani, ko­ ji novo stanje pozdraviste cvijećem, soli i liljebom. Revolucionara ste vi, čije se je predstavništvo služilo samo legalnim i parlamentarnim sredstvima borbe, koji trpiste sve patnje i nevolje i koji evo istom danas održavate prvi protesni zbor. Ne, gospodo! 1 naši su opadači svjesni o neistinitosti ove tvrd­ nje, ali im je ona potrebna za to, da »opravdaju« korupciju jedne zadrte kli­ ke pravoslavaca, koji pod firmom »mučeništva« osiguravaju svoje tetke, stri­ ne i razne kuma Joke, seka Mile i ka­ ko se već zovu razni izvozničari i izvozničarke. Kriva je nesposobnost Ate Šole, za kojeg tek nakon petnaest mje­ seci dođoše đo uvjerenja, da je »po­ šten« ali neenersičan, premda smo ih mi već u početku upozorili da od tog bra­ šna ne će biti pogače! (Povici: Dolje Šola!) Ne, gospodo, mi nijesmo proti ovol svojoj državi, jer je ona naša 6 jer. Sveta Pribićević nije ta država. On je tu danas, a sutra će ga ili prekosutra ot­ puhnuti vjetar kao i sve silnike. Mi smo ovdje starosjedioci i uredivaćemo ovu državu na zdravim i solidnim temelji­ ma. Naš će se glas čuti, usprkos svih nastojanja g. Pribićevića i mi ćemo ovo govoriti u Beogradu uza sve napo­ re, da nam se za predstavnike namet­ nu kojekakve mumije. (Odobravanje). Vi ste, je li de, svi sporazumni, da ovim nametnicima pošaljemo jedan »pozdrav« i svi ćete viknuti: Dolje Svrzo, makar se Pribićević ne znam, kako trzo! (Bur­ ni povici: Dolje Svrzo-) Vi ćete reći »Dolje Ibrahrim Sarić!« (Oijela skupšti­ na: Dolje!), »Dolje Kurtović!« (Dolje!), »Dolje Mehmedbeg Zečević!« (Dolje!). Tako, a sad ću da još nešto objasnim! Boreći se proti ovom sistemu, mi se ne borimo proti našoj državi i našoj zemlji. Znam, da je stanje, u kojem se nalazimo, mnogog dovelo do osvjedo­ čenja, da je naša »narodna« upravni gora od austrijske i da mnogi koji pred prevrat govorili: »Nek ide Austri- �»ПРАВДА* Страна 2. Strana ja, pa šta bilo, da bilo.'« sada govore: I »Ovo je beternije i od Austrije!« Ima i I inteligenata, koji zapadode u ovaki pe­ simizam, ali to jo§ ne znači da smo proti državi i narodu. Ne. To je loš iz­ ražaj negodovanja i ništa više! Jer mi nijesmo proti državi i ovoj zemlji, koja je natopljena našom krvlju više nego ičijom i koju šino mi branili dulje i jače nego li iko drugi. Mi se borimo za ovu zemlju i opiremo baš najviše tendenci­ ji. koja ide za tim, da nas sa sela po­ tisne u gradove, a iz gradova izbaci napotje. Mi to ne ćemo i ne damo. Ob­ ratno: mi ćemo se iz gradova razmiHH po selima, jer samo tako ćemo biti korisni za razvoj naše države. Mi strogo lučimo državu od sistema, mi ćemo upregnuti šve sile, da čas pri­ je nestane traga ovom apsolutizmu i da našu državu izvedemo iz austrijskog s»anja, u koje jc doveđoše ovi nespo­ sobni samozvane! i nametniči. Zar smo protudržavni ako se borimo i zgraža­ mo nad cenzurom, ako osuđujemo cvaj poticajni sistem i njegova špijuna­ žu; zar je grijeh i izdaja države, ako se opiremo nesposobnim komesarima u općinama, koji upropastiše i ono malo, što nam je iza Austrije preostalo? Zar smo proti državi, ako osuđujemo pred­ stojnika Mađara, koji »a tenbihu u Ro­ gatici govori dobrovoljcima: »Podupirite vi mene, a ja ću vas!«? Zamislite se malo: Mađar huška na građanski rat i pljačkašima dale žandarsku asistenciju, pa je — dobar; a mi smo »Austrijanci« za to, što se opiremo ovom rušenju državnih temelja! Ne. gospođo, mi ni­ jesmo proti državi, već proti sistemu, koji je vodi u ćor-sokak. Mi smo proti sistemu, koji nas preko plaćenika blati i podvaljuje nam da smo talijanski pla­ ćenici, premda svak zna, da u našoj »Pravdi« ntema plaćenika i da bi ih podmitili — da mogu — baš oni, koji na mitu osnivaju svoju stranku. Da ’ smo mi lakomi za novcem, dobili bi­ smo ih mnogo više, nego li bi nam trebalo da se proteferičimo u Stambolu ili provozamo do Beograda. Neuspjeh u tom pogledu glavni je razlog siktanju na nas i naše zbijene redove. Za to moramo odgovoriti još tje­ šnjim zbijanjem tih redova, još čvršćom i žilavijom borbom proti sistemu i pripremati se da izbijemo klin klinom, ako se nastave ovi progoni i ova ti­ ranija. U zadnje su se doba poljuljali naši protivnici i jučer nam poručuju da su i sami „demokrati" došli do uvjerenja, da se agrarno pitanje ne može riješiti proti muslimana. Treba da znamo, da to nije plod uvigjavnosti, nego rezultat naše borbe, a pošto I se radi i o rekonstrukciji vlade, držim da je ovdje potrebno pozdraviti gg. Protića i dra Laginjd i isporučiti im naš neopozivi zahtjev, da se spora­ zumnom radu može pristupiti samo uz uvjet, da se pri sastavu nove bosan­ ske vlade ne ponovi pregjašnja po­ ■ grješka. Treba da na vladu dogju ljudi । narodnog povjerenja i bistra pogleda, : a Šoli i drugovima doviknimo: »Dolje ; Šola!« Dolje . . . Policajni komesar i prijeti se govorniku raspustom skup­ ; štine, a skupštinari se odupiru oštrim povicima. Govornik umiruje skupštinu I I i završuje povikom: »Dolje Pribićević!« (Burno odobravanje). i Pozdravljen burnim poklicima »Živio!« uzima riječ: Dr. Mehmed Spaho: Prva je zadaća države da osigura svojim građanima pravo na opstanak obezbijedivši im ličnu i imovinsku si­ gurnost. Država je zajednica u kojoj ovi članovi moraju da uživaju jedna­ ka građanska i državnička prava. To­ ga nažalost kod nas nema. U stvara­ nju Jugoslavije, koja je nastala ras­ padom Austro-Ugarske učestvovali su svi zastupnici naroda i svojim pro­ gramima pružali najljepšu sliku bu­ duće države. Nu kad su došli na vlast izvjesni ljudi nijesu se obazirali na načela ni utanačenja, nego su gazili sve što njima nije išlo u račun. Do­ gađaji koji su se odigrali i kojima smo svjedoci svakim danom osvjedočuju nas o protivnom: da sistem up­ rave ide za razaranjem, državna vlast na ruku krivaca a na štetu jednog dijela naroda — muslimana. Postali smo bespravni i nezaštićeni, a vlada nije da je nemoćna da stane na kraj ovom nesnosnom stanju, nego je pa­ sivna; sa zlom namjerom prepušta da se pred njezinim očima odigravaju događaji, kojima nema primjera ni u centralnoj Africi. Vlada je ortak pljač­ kaša, jer nije istina, da 150 žandara ! I I I ' ' I i toliko vojske u Bileći ne može napraviti reda. Sve naše pritužbe, upiti u parla­ mentu i razne prestavke zabačene su a da nam nije ni odgovoreno. Ovim načinom hoće se da nam zlonamjerno i proračunato omrazi naša domovina, da nas ekonomski unište, da nas sa sela potisnu u gra­ dove — u gradovima ponovo uništi, pa da postanemo bespravno roblje s kim će se moći raspolagati pp miloj volji. Predbacuje nam se da smo proti vladi, proti državi. Mi nismo proti države; sistem, koji je danas zaveden on je protivnik države — taj. isti si­ stem razara državu stvarajući u njoj neravnopravne građane. Mi ne traži­ mo mnogo, ne ttažimo da budemo privilegisani, ali tražimo ravnopravnost i jednakost svih građana. Kad se slegao pljesak, uzima riječ g. H. Salihaga Blčakčić: Mi stariji nismo zapamtili ovakog zla i zuluma. Dočekali smo Austriju 1878. puškama i borili se proti njezine sile, a Jugoslaviju i dolazak srpskih četa do­ čekali smo s cvijećem i kruhom. Za Za četrdeset godina što nam je Austri­ ja zuluma činila premašilo je ovo što nam naša država uradi u 14 mjeseci. No i ako ne možemo dalje snositi ove zulume, ipak nas to ne će prisiliti da ostavimo ovu rođenu grudu, za koju smo se bili i s Ostnanlijom. Mi se'ne ćemo povesti za pogrješ­ kom naših starih i ostaćemo na ovoj grudi sve dok nas i jednog teče. Za burno vrijeme pred okupaciju i uz oku­ paciju mi nijesmo dokunisali ni srp­ skom malu ni srpskom džanu i ne shva­ ćam kako, sadanja vlast ne će da pro­ goni ovih zlodjela. Niko se ne kažnja­ va, a poznato je da sud treba da pro­ goni i najmanju otimačinu, a kamo li veliku pljačku i ubojstvo. Kod nas Hiko nije kažnjen, a kamo li obješen. Mi ovdje izričemo naše ogorčenje ra­ di propusta vlade i protestiramo javno, — ali ostajemo ovdje.... S. A. Filipović osvrće se također na bilećke događa­ je zapao u diskusiju sa pojedinim upasinoć dogodio ii Sarajevu, gdje je jedan individuum napao jednu muslimanku htijući joj strgnuti ogru. Protestira pro­ ti ovog korupcionog sistema, poziva zbor da svi skupa: jedan za sve i svi PRAVDA" I za jednog nastave lx>rbu, da državna I vlast dođe u ruke državnika, koji će umjeti i htjeti upravljati kako treba i kako iziskuje sadanji položaj naše dr­ žave. Iza S. Alibega Fiilpovića zamolio je riječ Srbin Dr. Tupanjanin i osvrnuo se na događaje u Bileći. 0sudio je krađe i pljačke, ali je izjavio, da se to ne događa samo muslimani­ ma nego i Srbima, ali su različiti osje­ ćaji u jednog i drugog, pa Srbi šute. Politika Austrije stvorila je umjetno drugi taj osjećaj. Srbi su navikli patiti jer su njihove težnje išle od Kosova Srbi — Srbiji' ali sii historički događaji stvorili drugo: Velika Srbija nije ostva­ rena, ali smo dobili veliku zajedničku Jugoslaviju. Uloga bi inteligencije tre bala da bude izgladenje tfh različitih osjećaja, i ne bi se smjeli pred naro­ dom 'zatajivati niti čjnl’ti čitav jedan dio naroda odgovornim za djela koja se imaju samo vladi pripisati. Govoieći o Bilećkim događajima iz­ nosi psihološke uzroke, koji su mogli dati povoda osvetu ali događaje, u tom slučaju, kao Srbin osuđuje. Govornik I js zapao u diskusiju sa pojed-mm upadačima, ušljođ čega se izgubio u sitni| čama, pa ušljed zlovolje slušatelja ne j bijaše u stanju, da nesmetano feloži) , svoje misli. Na nas je učinio dojam jed­ nog idealiste i vrlo nam je žao, da nije bio shvaćen onako, kako je htio da go। vori. Za njim uzima riječ gosp. Dr. Nikolinović i napadajući vladu, koja vlada bez nai roda. Ona je zabacila volju naroda od­ godivši parlamenat, pa ^ojom pakošću ide za zavađanjem naroda. Narod lije i kriv, a Srbi kao cjelina pogotovo ne, pa apeliram na vas da s ovog zbora protestirate radi kršenja narodne vo, i lje, kako bi narod dobro vlast u svoje ruke i tako podignuo autoritet vlasti dolaženjem na vladu ljudi koji imaju j narodno povjerenje (Opće odobravanje). Iza g. Dra Nikolinovića predsjednik I d'aje riječ g. A. Šeriću. koji čita’ rezo; luciju, što je donosimo na čelu lista. Rezolucija je primljena uz opće, odo. bravanje nakon čega je predsjednik za­ ključio skupštinu, zamolivši za razlaz. I Neki su skupštinari povikali: »U vrste« i" htijući da se manifestira ulicom, no uI brzo je predsjedatelju uspjelo, da skupI štinare odvrati od tog nauma. Pozitivan rad rijim otvorenjem tako potrebnog »Imamora da bude geslom novoizabranih reta« pomogne na svoj način, i time im vakufskih tijela, kojim će pokazati na­ se olakša zbilja teško životarenje. Osi­ rodu, koji 'ih počasti svojim neograni­ gurani u svojim najčednijdm potrebama čenim povjerenjem, da njihovim izbo­ i muallimi bi morali da razviju malo porom nijesu samo lica izmijenjena, nego zitivniji rad. Da sfc taj i u praksi pro­ da će svjesni preuzete odgovornosti i vodi, trebalo bi zavesti malo češću i poraditi zbiljski na njegovu pridizanju. zdravu kontrolu, o kojoj dosad, naža­ Da napišem ovo par redaka, potakao lost, nije bilo ni govora. S njim bi se me ishod izbora novog sarajevskog vamoralo dozvati u pamet svakom služ­ ktrfskog povjerenstva. Kako je izbor beniku, da on na svom mjestu ima i pao na lica, koja svojom spremom i izvjesne dužnosti, čijim zanefnarenjem voljom da porade opravdavaju najljepmože biti pozvan na odgovornost. Mor« še nade, biću slobodan da podsjetim se zavesti autoritet i respekt pred prednovoizabranu gospodu na najpreče zadatke, koji ih u njihovom odgovornom I. slavljenim. radu čekaju. Svijest o odgovornosti za Bezodvlačno uređenje kućnog redan svoje djelovanje, koja je dosadanjim našim mektjebima a i medresama po članovima vakufskih tijela potpuno najboljim uzorima uz 'striktno njegovo manjkala diktovaće novoizabranim čla­ održavanje spriječilo bi da še mnoge novima, da mjesto samog šablonskog nekad krasne mekjtebske zgrade pret­ rješavanja prispjelih akata djelotvorno varaju u najruševnije i najzapuštenije i s puno mara porade na zdravom sa­ kućetine. U ovaka stanja dovode te niranju mnogobrojnih gorućih pitanja. zgrade Skandalozno razuzdana djeca, Rad, kojemu se mora najozbiljnije koja onda svoj nesvjesni Vandalizam prijeći mnogostran je i opsežan. Dezoprenose u svoje domove. Na pojedine latne prilike kakve vladaju u našim primjere neću se ovdje upuštati; o tom muškim i ženskim mektebima traže (u će imati povjerenstvo prilike da se uv­ granicama kot. povjerenstvima date jeri prilikom ispitvanja tog žalosnog kompetencije) bezodvlačno svoje sani­ stanja. ranje. Šta se sve može u ovom pogle­ Žalpsne prilike u kojim Se nalaze go­ du učinili a da se vječno ne čeka na tovo sve naše džamije traže da se i blažene »pozvane« i na votiranje ve­ njihovom sređenju bezodvlačno posveti likih kredita, mislim da nije potrebno najozbiljnija briga. Zapuštenost je u posebno isticati. Makar da temeljito mnogim džamijama takova, da je to is­ preuređenje cjelokupne vjerske obuke pod kritike. spada u kompetenciju vakufsko-mearifKrivnjom većinom nesposobnih i do skog sabora, ipak bi svjesno naše sagnjušanja indolentnih mutevelija, izgu­ rajevsko povjerenstvo moglo da do tog bile su mnoge džamije svoju pravu konačnog uređenja popravi i uredi ono svrhu, da budu čistilištem ljudske duše što niti treba a niti može da čeka, dok i tijela«. Ne mora svaka džamija biti dođe na pretres pred vakufski sabor. raskošno urođena, ali čista mora biti, Pozitivnih rad naših muallima, koji ako će da udovoljava svojoj svrsi. Po­ bi oni ovim postepenim sređivanjem trebno je da se ovo sve putem jedne mekjteha morali da razviju, traži s dru­ komisije konstatira i onda sve potrebno ge strane, da se nađe zgodan način, ko­ odredi! i eventualno izrada pravilnik, jim bi se njima omogućilo bar u neko­ liko pristojno životarenje. U koliko im kojim će se podržavanje reda i čistoće u pojedinosti urediti. Njegovo izvršava­ se ne bi momentano moglo pomoći povlšenjem heriva, neka se bar što skonje mora biti obvezatno za mutevelije, Бр«ј 115 Broj koje bi u tome imali češće koiiroliraU za to podesne osobe. Vrlo eklatantan primjer, kako je sva zapuštenost op­ ćenita, pruža nam inače krasna Careva džmija, čije musandare sa svojim pr­ ljavim podovima svemu su prije slične nego li tlu, na koje ima čovjek da spu­ sti pred Velikim AHahom svoj najdra­ gocjeniji dio tijela — svoju glavu. Uz­ gred bi trebalo pripomenuti i Hamđibegu, da i on posveti malo više brige čišćenju musandara, naročito prilikom džume. Bar on ima uvijek za to dosta osoblja. Osobitu brigu moraće povjerenstvo uz saradnju džematskog medžlisa da posveti uređenju upravo strašno zapu­ štenih naših groblja. Rume« stida navire čovjeku u lice kad prođe mimo koje muslimansko groblje. Gledajući kake se po odgrađenim našim grobljima utr­ kuju paščad i od razuzdane i nahuška­ ne deriščadi obavljaju nužde na grobo­ vima naših otaca i nehotice se čovjek upita: pa jesmo li mi ljudi? Ima li u nama i truna islamskog osjećanja, kad bez imalo stida i grižnje svjesti dopu­ štamo, da se i kosti onih, koji su nam ostavili sve hajrate, što ih danas ima­ mo. raznose po ulicama i glođu po paščadima? Naročitu sablazan izazivaju groblja, što se nalaze ti centrumu. Za uređenje onog pred oficirskom kasinom imalo bi povjerenstvo da pozove onu instituciju, koja je to na se obvezatno preuzela. Uzrok, koji je sva naša groblja doveo u današnje skandalozno stanje morao bi se tako ukloniti, da se za podržava-, tije postavljenog reda postave za to zgodni i stručni organi, čijom bi se kontrolom i nadgledanjem onemogućilo da se ne obnovi ono što se dosad de­ šavalo. Dobro organizovanom kontro­ lom izbjeglo bi se nepotrebnim izdaci­ ma za popravke, a s 'druge strane bi i prihodi od paše bili kudikamo znat­ niji. Ne potojenjujući ni druge vrlo važne zadatke, koji čekaju povjerenstvo u nje­ govu radu, drago, će mi biti ako one gore iznesene primjedbe shvati onako važnim i prešnim, kao što po mome skromnom mšljenju i jesu. .U to ime pozdravljam pri njegovu nastupu novo povjerenstvo želeći, da mu rađ bude okrunjen pozitivnim uspjesima, kojim ■ Će najbolje opravdati neograničeno po­ vjerenje, dokumentovano na sjajan na­ čin u nekoliko mahova. Jedan akademičar. Promašen cilj. Dr. P. Kada je prvom polovicom «ovembra minule godine naše ministar­ stvo zagrnulo rukave, da poznatom svojom naredbom o ograničenju toče­ nja žestokih pića izliječi jednu od naj­ težih naših narodnih rana, mi smo se tome veselili. Veselili smo se tim više, što se ta naredba pokriva sa jednom točkom našega programa, u kojoj smo zauzeli stanovište, da ćemo se boriti proti alkoholu. To smo i učinili iznesavši već nekoliko članaka u tome smje­ ru, a i u buduće ćemo taj naš program slijediti i nastaviti rad u tom pravcu. Kroz to vrijeme proučavali smo s jed­ ne strane slovo »Naredbe« ali smo s druge starne budnim okom pratili i šta se oko nas zbiva, te kakovi su plodovi te »Naredbe«. Blizu tromjesečno opa­ žanje, dovelo nas je do ovog zaključ­ ka: Naše se je ministarstvo dobro đžilitnulo svojom naredbom, ali cilja nije pogodilo. Mi vjerujemo u najbolju na­ mjeru i volju koju je ministarstvo pri izdavanju ove naredbe imalo, ali dru­ go je izdavati naredbe, a drugo postig­ nuti Cilj. Ova je naredba po našem mni­ jenju jednostrana, te se od nje ne mo­ žemo da nadamo onome uspjehu koji bi nam bio tako drag i poželjan. Za­ mislimo se malo u naredbu da se o to­ me osvjedočimo. Suma sumarum te naredbe jest, da s« ograniči točenje i piće žestokog alko­ hola. Pod ovim se razumijeva rakija, rum, konjak i razni likeri. Pitamo li za svrhu, odgovoriće nam sc da se ona sastoji u tom, da se umanji broj pijai^J ca ili da se pomogne narodnoj hjgMg Vrlo dobro, al malo i smiiešn|^E.^ sim-> čovjek opije od rakjfl3№M|| z/.i n h pića? Zar < e oiH^V ■ *" l* . �Број 115 Broj prije »skrpi« čovjeka nego vino, ali učinak ostaje isti. 1 vino viče, halahuči, pjeva, razbija boce i čaše, pa i same glave kao i rakija. Oni su brat i seslra u tome pogledu. Ne vrijedi iz­ govor, da se rakija može da pije u sva­ ko vrijeme, a vino ne, jer to stoji do individualnog raspoloženja kao i poje­ dinih mjesta i običaja. Ne vrijedi niti taj izgovor, da rakija i slična pića više Škoti« zdravlju čovjeka jer mu škode i vino i pivo. Tako, te je mahmurluk od vina, po kazivanju »iskusnih« kud i ka.mo leži 1 gori nego odi rakije. — Možda su sva žestoka pića zabranjena za to što se- u njih ne može voda d'a lijeva dok je to s vinom posve drugačije. Ni to ne vrijedi, jer i rakija trpi isto što i vino. 1 ona podnosi vodu, te je birtaš u stanju, da iz jednog bureta toči stovrsnu rakiju, mehku, napolicu i ljutu, kao da je bure pregrađeno na tri Шјеla. Moguće da se je htjelo ovom nared­ bom prepriječiti izostajanje radnika od posla. No to se ne može da postigne, jer kao što rekosmo ako nema rakije ima vina i pive i eto radnika koji je naučan piti, gđe je opet u ponedeljak nesposoban za rad »sto onako, kao da Je rakiju pio. Ako se ovom naredbom išlo za tim, da se narodu sačuva novac pri ovakoj skupoći rakije i taj je cilj promašen. Jer dok bi se čovjek opio sa manjom količinom rakije, ergo manjim novcem, dotle mu treba više vina ergo i više novaca. Najkašnje ne razumijemo zašto su ova pića zabranjena svima u opće bez razlike? Koje onda čudo ako se ta naredba mimoilazi i ! > direktno i in­ direktno, a tome :ma.te stotine načina, koje će teško da otkrje i najbudn/e oko policije. Najpošlje kome je upravo stalo do toga da se opije ii uživa u piću rakije i drugih zabranjenih pića u javnim lokalima jar ne- može sebi pcmoći tako, da i u zabranjeno vrijeme svome ćeifu udnotj,: Zar mu je teško ;; subotu veče1 pripraviti rakiji po miloj volji, toliko koliko mu treba da provede svoje »veselje« u nedjelju a u ponedjeljak razbije mahmurluk ili rosu strese? Dakle se i ovim načinom na­ redba obilazi, a to za to što je jedno­ strana. Još jednu primjedbu pa ćemo završiti. Naredba napose apostrofira »notor­ ne pijance« kojima se apsolutno ne srnije piće davati. Dobro, tako glasi slovo naredbe, a mi pitamo slijedeće: Nose li notorni pijanci cedulju na čelu? ‘Ne no­ se! U malim mjestima još kako tako, ali kako će u većim mjestima znati sva­ ki pojedini gostioničar tko jest a. tko nije notorni pijanac? Valjda i zato tre­ ba posebna legitimacija. Ta manite se ljudi »ih legitimacija. I onako ih je pre­ više. A tko će se dati proglasiti notor­ nim pijancem? Nitko pa ni najveća be­ krija. Ergo opet cilj promašen! Bilješke Verižna trgovina. Pod gornjim naslo­ vom donosi zagrebačka »Domovina« u rubrici »Tekući računi« ovu vrlo za­ nimljivu bilješku: »Neko je iz Bosne tražio od Ministarstva Trgovine dozvolu da izveze u Austriju dva vagona vune, da se od nje izrade fesovi i da se uve­ zu u našu zemlju za snabdevanje mu­ slimanskog stanovništva. Kao što je poznato, fesovi se izrađuju u Beču « Češkoj, i vuna se morala izvesti, da ne bi jedan veliki dio našeg naroda ostao gologlav. Fesovi su zaista izra­ đeni I uvezeni u našu zemlju. Ali čim su stigli kod nas, onaj isti koji je dokazivao da se vuna mora iz­ vest da bi se dobili neophodni fesovi. našao je od jedanput da našem narodu fesovi nisu potrebni, nego da mu tre­ baju šamije. I tražio je dozvolu da fe- | sove izveze u Tursku i da se odande : uvezu šamije. Krt veli, pravo je .da i | žene zavija glavu, dosta su muški no- I sili I. ive. Ne treba da se čudimo ako sutra- taj i isti zatraži dozvolu za izvoz šamija radi ! uvoza bonbona, pa zatim redom svih artikala pobrojanih u carinskoj tarifi, dokle se i njemu samom ne dosadi ta rižna trgovina ili dokle u Centralnoj ■i ne dosadi da izdaje izvoznice«. ' poznato, da je jedan ovdataknuti »neutralac« išao u i »begleiter« fesova i to . »demokratskog natiam je jasno poduzeća. Strana 3 Страна .FRAVDA* — .ПРАВДА* i U ministarskom se savjetu rasprav- j jemu je govorilo više omladinaca. Po­ | ljalo oko snabdijevanja zemlje i pobislije zbora su se zaputili manifestaiti 1 janja skupoće. Zaključeno je, da se upred američko poslaništvo. gdje su prired'i centralizacija kupova­ redili burne ovacije. Poslanik je nja hrane, da se zabrani izvoz hra­ izašao na balkon i u kratkom se govo­ ne i spriječi kriomčarenje. ru zahvalo na ovacijama izrazivši uv­ Da su te mjere poduzete kad je naše jerenje, d će naše jadransko pitanje po žito izručivano Austriji, da se potkože svoj prilici biti riješeno na opće zado­ neki »demokratski« paraziti, ne bismo voljstvo. Na to ga je na engleskom je­ । sad gladovali, niti Т kukuruz plaćali ziku pozdravio dr. Biankini. Zatim je 1 5—6 kruna. No bolje i kasno nego li krenula povorka pred dvor. Upravo u nikako. taj čas ulazio je regentov automobil, u kojem se nalazio i sam regent. Masa Opomena komunistima. Ministar sa­ obraćaja pozvao je predstavnike komu- I je opkolila automobil i priredila regentu i kralju srdačne ovacije. Regent se du­ nističke radničke organizacije i s njima boko dirnut zahvaljivao ia sve strane. vijećao o posljednjim događajima na tiKad! je povorka došla do zgrade mini­ motičkoj željeznici. Jednako je i mi­ starstva vanjskih poslova i kad je htje­ nistar Pribićević pozvao k sebi pred­ la krenuti pred talijansko poslaništvo, stavnike komunističke stranke i saop­ suprostavili su joj se vojnici i žandarmi ćio im da će vlada poduzeti sve mjere, na konjima, našto su se manifestanti da se uzdrži poredak. Za slučaj, da bu­ | mirno razišli. du i dalje širili boljševički pokret, inZatvaranje komunista. Vlada je na[ terniraćc se sve vođe na neki dalma­ tedila, da se zatvore pokretači štrajka i tinski otok. Zgodna stvar: makni -gubicom i — u a timočkoj željeznici, radi toga što su ’ red! Ovako bi mogle vladati i lutke: uzeli željeznicu u svoje ruke. Također navij vijak, pa gotova stvar. Samo je će se zatvoriti vođe štrajka u Nišu. ’ pitaije: šta ćemo sa boljševizmom PriDeputacija Grka rodom iz Bitolja, bićevića i Soline vlade ? ... koji sad stoje u Solunu, predala je na­ ™ ...... .......... šoj vladi molbu Bitoljaca, da se uje­ i dine sa Grčkom. Već je Venizelos prije osudio pripojenje Bitolja Grčko) I iz­ javio da oni, koji ne će. da žive pod srpskom vladom, mogu iseliti iz te Odgovor na ultimatum. Naša je vla­ kraljevine i mogu doći u Grčku. da odgovorila na postavljeni joj ulti- ' Sveopća mobilizacija boljševika. Ber­ matum izjavom, da projekat za riješelinski »Vorwarts« dobiva bezžičnu br­ nje jadranskog problema nije akt mi­ zojavku iz Moskve, da će se provesti rovne koiferencije, nego s.la podplsnimobilizacija ruskog proletarijata. Armi­ ca londonskog ugovora. Prema tome Jugoslavija ne nalazi uzroka, da se po- ’ ja, koja će se sastaviti iza te mobili­ zacije, započeće novom ofenzivom pro­ ; makne od stanovništva, što ga je pred­ tiv Poljske i Rumunjske i donijećo pot­ sjednik .Hilson svojedobno zauzeo u punu pobjedu sovjetskoj republici. jadranskom pitanju. Litvinov je izjavio, da sovjetska vla­ । Predsjednik vlade g. Davidović pri­ da traži kao uvjet za trgovačke odnomio je od novoizabranog predsjednika šaje sa saveznicima, da je ne će na­ pasti. i francuske republike Dechanela ovaj te­ ; legram: »Molim Vas da primite izraz Novom reorganzacijom talijanske voj­ I moje tople zahvalnosti gia čestitanjima, ske, vojna će dužnost trajati samo 8 koje ste mi uputili riječima koje su mieseci. me duboko gatiule. Nijedan zadatak ne­ Madžarska o mir. ugovoru. Kako će-mi biti miliji od toga, da u plodnim javlja »Reichspost« iz Budimpešte potradovima mira doprinesem još veće pisaće mađarska mirovna delegacija upojačanje yeze, koja sjedinjuje naše dvi­ govor o miru samo pod ova tri uvjeta: je zemlje, čije je prijateljstvo za navi1.) da se na području koje se ima od­ | jek zapečaćeno na bojnim poljima, gdje ; stupiti provede pučko glasanje, 2.) da su se rame uz rame borile za pravdu ; se dozvoli slobodni gospodarski promet | i slobodu«. između Mađarske i područja koie se iEngleski i francuski listovi uporno ma odstupiti, 3.) da se mađarskim ma­ traže da Velika Britanija i Francuska njinama u tim krajevima dade naoionađu drugi način za riješenje jadran- > nalno pravo. i skog pitanja, jer da je primjena london­ Izbori u Madžarskoj teku vrlo živo, skog ugovora sasvim pogrješna. Mnogi i ugledni stručnjaci kažu da se london- i ali mir nije nigdje narušen. Među iza­ branim se nalazi ministar predsjednik ski ugovor ne može primijeniti bez ra­ Huszar i predsjednik mirovne delegaci­ ta. i Jugoslaveni su toga mišljenja. U je grof Арропу. čitavoj stvari nema faktično već samo dvije prijeporne tačke: 1.) Jugoslaveni U prvoj hefti svoje ofenzive letske ne će da prepuste Italiji željeznicu na su čete napredovale od 35— 55 km, osistočnoj granici; 2.) Jugoslaveni tre- | lobodivši od loljševika teritoriju u ve­ baju ostrva, koja bi Italija htjela pridrličini od 6.000 četvornih kilometara uz žati. Izgleda da bi se u tim dvjema znatan plijen. One neprestano napredu­ tačkama moglo doći do sporazuma. ju i očekuje se da će slijedeće nedjelje »Newyork Times« donosi u prijevo­ čitava provincija biti oslobođena. du članak, što ga je napisao »Journal 1 j des Debats« i u kome se govori, da Italija ima pripisati svoje uspjehe na i i bojnom polju od veće česti dezertiranju ' j Jugoslavena iz austro-ugarske vojske; . ako bi Italija htjela sada da primijeni ugovor, ona bi počinila zločin, kojega Stručna organizacija šerlatskih suda­ bi posljedice ona prva osjetila. ca i vježbenika. U 7. broju cijenjene Poiitičhi pregled Domaće vijesti »Pravde« u dopisu pod gornjim naslo­ vom gg. kolege iz Gračanice potiču na organizaciju šeriatskih sudaca i vjež­ benika i apeluju na kolege u Sarajevu. Većini kolega u zemlji je poznato, da je još u godini 1913. pokrenuta akcija za organizaciju. Kolege u Sarajevu, ko­ jima je bilo tada povjereno, da u tom pogledu rade nijesu napustili te akcije, nego su čekali za to pravo vrijeme. Sada smatraju d'a je to vrijeme nastu­ pilo. Skoro sve kolege u Sarajevu su za organizaciju. Ako sn za to gg. šerlatsKi suci ј vježbenici u provinciji, neka se izvole pismeno privatnim načinom izjaviti preko Hafiz Abdulah ef. BušaPo svoj Dalmaciji održane su veli­ tlića, šeriatskog suca u Sarajevu. Cim čanstvene prosvjedne skupštiie proti I- ! se ‘I, sviju šeriatskih sudaca i vježbe­ taliji i ultimatumu antante. nika izjavi za organizaciju, odmah će se sazvati šeriatski sud i vježbenici ko­ Jugoslav. delegati Pašić i Trumbić izručili su francuskom ministru spoU- ! ji se nalaze u Sarajevu, da izaberu od­ nih poslova odgovor glede uređenja ja- I bor koji će izraditi društvena pravila I preduzeti drugo što treba. dranskog pitaija. Budući da je brzo­ javka bila manjkava, odgovor će se sa Sarajevo, 28. januara 1920. strane jugoslavenske delegacije objelo­ Ali Riza Prohlć, daniti kasnije. vrh. šeriat. sudac. Small Bukvica, Hafiz Abdulah Bušatllć, Beogradska je omladina sazvala na Terasijama protesni zbor, na ko- i kot. š. sudac. šeriat. sudac. Glas Baranje. Na glasine, da je Bara­ nja predana Mađarskoj, došla je u Be­ ograd deputacija pod' vođom Vakanjecom i predala našoj vladi memoran­ dum, u kojem se ocrtava očajno stanje Baranjaoa i njihov strah od mađarske vlasti. Ako vrhovni savjet preda Ba­ ranju Mađarima, oni će sa Baranjcima postupati kao sa izdajicama. Traže da se u Pečuju osnuje generalni konzulat, čim naše čete napuste Baranju, koji će zaštićivati naše sunarodnjake od nasi­ lja. Zahtijevaju dia se uspostave trgo­ vačke veze sa našim kraljevstvom, ko­ je su od vajkada bile. j i , I ‘ j ■ I ! i Potraživanja i dugovanja naših priv­ rednika u Njemačkoj. Trgovačkoj i obrtničkoj komori u Sarajevu potrebno je saznati visimi potraživanja naših privrednika protiv privrednicima iz Njemačke. Isto tako potrebno je saznati dugo­ vanja naših protiv njemakim privred­ nicima. Umoljavaju se stoga svi oni, koji ovakva potraživanja ili dugovanja imaju prema njemačkim privrednicima, da ih što prije jave komori. Uredba o regulaciji dodataka na sku­ poću aktivnim i ostalim činovnicima već je izdana. Uskoro će se poboljšati dodatak i penziontrcima i penzionarkama. To je obećao ministar finansija izaslanstvu penzioniraca iz cijelog kraljevstva 20. novembra prijašnje go­ dine, kad je bilo kod njega. Muči U Vas glavobolja? Zubobtlja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga ELsafluijda — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 24 кгаве. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 3 K 50 h. Želudac Vam nije u redu? Neketiko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su peuzdahe! 6 kutija 12 kruna. Švedska želudčana tinktura I velika boca 10 knuna. Omot 1 poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica doaja. Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te da Ijepo; tom svojom poluči uspjeh u društveI nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsa| pomade za lice i kožu. Ova pomada ■ odstranjuje sunčane i druge pjege, kožI ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini I kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja ‘ se latiti škodljivih sredstava, naručite j sloga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod Ijekar; nika Eugena V. Fellera, Stubica donja ! Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 , Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zašt&a proliv štete i ј srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, I te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj । Ovaj Vas cijenik upućuje ha zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« 1 iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi! ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština i kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke kuPujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Jesam li poslao pretplatu? PR1POSLANO. ■) gospodinu među travničkim deputircima. I u očima onih u vladi, pred koje sa predstavkom — Vašim čedom — dođoste, i u očima čitaoca članka »Depu­ tacija -iz Travnika« u 5. broju »Pravde« — bili biste svjetliji karakter, da ste rekli i napisali samo ono što je nužno, da postignete uspjeh, da olakšate pore­ ze, a da ste se kanili rovarenja ispod drugih građana. Ovo baca u očima po­ štenog čitaoca tamnu sjenu na Vašu dušu! Naša tvrtka, koju medu par drugih trgovaca napadoste, ne bi se rti obazrela na to. jer. specijalno do Vašeg mni­ jenja, nije nam stalo. Nama je stalo do dosadanjeg dobrog glasa, pa ću ispred tvrtke, da se obazrem na ono mjesto predstavke i do­ pisa, gdje je o tvrtci govora: Velite »Braća Budimirović, koji imadu gvožđarsku i speditersku radnju, ma­ gazine kod tt. Ugar, pilanu, liferacije za vojsku, đelep, trgovinu na veliko si­ rom, kožom, sušionu mesa itd. itd. — oporezovati su na 120.000 K dohotka«. Da ste skloni istinu reći, rekli biste, ako već hoćete naše ime spomenuti: 1. da je naša gvožđarska radnja ima­ la do rata te robe, ali od tada, da je bez robe i da bi svoje prazne ratove mogla komugod -iznajmiti! *) Za stvari pod ovom fabrikom iiređništvo ne odgovara. �2. da se naše špediterstvo sastoji je­ dino u tom što naša kola svaki mjesec dovezu iz duh. tvornice duhan 1 za to imadu — brutto ukupno od 60—80 K. Inače pored toliko kola u gradu i pored VOJNA NABAVA. naše potrebe, naša kola ne zaposlujemo Na osnovi naređenja Komandanta II. nigdje! Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ 3. da nas zadržajc u šumskom poslu »Ugara« onaj pogubni nepromjenjivi ucembra 1919. godine, a u cilju nabave govor iz vremena, kad je kruna bila sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ krunom! Ne vjerujemo, da nam i Vi ta­ rajevskom za do nove lctine 1920. go­ kođer možete u ovom zavidan biti; dine, održaće se direktne pogodbe n» oni magazin jest satno magazin za na­ dan 5. februara 1920. godine, u kance­ še radnike. Ove podmirujemo brašnom lariji Intendanture Bosanske divizijska po 2 K, dok je ono u gradu 6—10 K na kg. Nadalje: oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. 4. mi imamo pilanu (u malom), koju Pozivaju se zainteresovana lica, koja smo postavili pred par mjeseci i za nju imaju sena i slamu na prodaju, da izvo­ smo dobili samo 500 m* japije; ovu le doći određenoga dana i u određeno istom izrađujemo; vreme. radi učestvovanja u zaključi5. naše liferacije sastojale su se u go­ vanju ovili pogodaba. dini 1919. u tom što smo prodali vojsci 30 q vlastite slame1 Pogodbe će se zaključivati za veće 6. naša »sušiona mesa« bila je to što i manje količine. smo na moderni način osušili za svoju Kaucija se polaže na dan pogodbe porodicu koliko nam treba. 10% od' vrednosti zaključene pogodbe 7. Kože, baš nikakve, nijesmo 1919. u gotovom novcu ili državnim i drža­ prometali — a sve to nije nepoznato i vom garantiranim liartijama. Vama, gospodine deputirće! Konačno: E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ 8. o našem dželepčiluku ne trebamo ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ govoriti; u predstavci, kako vidim, ob­ rajevu 24. januara 1920. godine. ratili ste to sami Vi »slučajno«. I dok Vi — opravdano — prikazujete u jed­ nom odsjeku stradanja dželepčija, kod OGLAS., naše tvrtke ističete to kao izvor mas­ Agenturna i komisionalna poslovni­ nih dohodaka. — Baš Vaša dosljednost! ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ Ovdje samo dodajem, da mi drugog nogradska cesta 17. posreduje kod rada »sa sirom ove godine na veliko« kupnje i prodaje svakovrsne kože za nemamo osim ono što nam je dželep trgovce i obućare, nabavlja obućarima donio. Možda ste nas, gospodine, s kim kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje zamijenili! Kupuje goveđu, teleću; koziju i ovčiZavršujući velim: Kad bi Vi bili urju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ nek drugim deputircima i kad bi ostali ne cijene. sadržaj predstavke imao onako malo Kod upita umoljava se priložiti maristine, kako je ima naprijed citirani odku za odgovor. 1—5 gralomak — crna bi bila slika grada i dana Travnika! ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR Ovoliko za sada, a ako Vam se pronudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Mije biću jasna; i potpuniji, da Vas Tamjan po K 85,— na kg. U poštan­ osvijetlim I pred širom javnošću. skim paketima od kg 41/, čisto uz Juro Budimirović. pouzeće dok zaliha traje. 20, 1—5 PRIPOSLANO. ‘) *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Upotrebijujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najllnijl ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 91 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavui 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elaa-turiztlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouidano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerov« Essa- pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum • najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puđer Đr. Kluger, bijel, žuto. roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francavka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Rilhclm F. »batii Kafana Sarajevo. uvoz i izvoz неш. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovnik. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglas. MASTIN umješaj u krmu šaku na tjedan, ako se rabi nadomjestak krme, onda 2 šake. — 5 omota MASTINA, praha za tovljenje zdrave debele marve, za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. — Do­ bio je najveće medalje u Londonu, Parizu, Rimu i Beču. — Na hiljade gospodara hvali ga i ponovno kupuje. Traži ga kod ljekarnika ili trgovca, sitničara, jer ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгакосгу u Ljubljani, Kranjska. Za 5 omota stoji K 20'50 poštom. Onda: SVRAB svrbež, kraste, lišaje odstra­ njuje kod čovjeka i životinja mast proti svraba. — Bez mirisa i ne maže rublje. — 1 lončić za 1 osobu poštom K 8'— kod ljekarne Trnkoczj Ljub­ ljana Kranjska. :: Ne Imati više pjege. prištiće, sujedice? № Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdie svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli kaf e d ž ija Ahmed Ćećo (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p uj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). M Telefon 55 Brzojavi: FELARIA Obavijest. Moj sin Mehmedalija Duraković iz Gračanice star 21 godinu od kako se je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako da me je krađom do sad odštetio vi­ še hiljada kruiia, pa u najnovije vri­ jeme krivotvorivši moj i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice kod Banki oko 7000 K što ja ništa znao nisam, niti ću platiti ni do sad ni od sad dugova moga toga nazovi sina, za to stavllam na znanje sva­ kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. Suljaga Duraković. URA URA ЗДа čini trajno VBSBljB ? ? Z na adresu koga se tiče. Zamjerim svoj gg. delegatima, koji se potpisaše i na onaka mjesta pritužbe, koja nemogu biti na hvalu ni njima a ni nama, iz čijih redova pođoše. Istina, moje je uvjerenje, da se depu­ tacija, po željama i po svrsi dijeli u d’va tabora; tabor adresata (Vi'sam) i tabor ostalih delegata, pa uvjeren, da su sve ove mrlje u, inače opravdanoj pritužbi, proizvod Vaše duše, g. dele­ gate, žalim ostale naše građane, koji Vas pratiše, što se povedoše! Vi potkapajući drugu-sugrađaninu ne­ zasitan ste. Malo Vam je bilo što u pri­ tužbi proturiste ona nelijepa mjesta, ne­ go-, da i naša javnost dozna za te ljage. Vi potražiste i ugledna glasila. U 5. broju »Pravde« u članku »Depu­ tacija iz Travnika« prenosite baš ona­ ka mjesta, koja Vas loše kvalifikuju. Ni referent na vladi ni čitaoc novine neće ■nakon pročitanja, ponijeti lijepe misli o pritužbi, a baš radi onakih mjesta, gdje tražite sebi pomoći u potkapanju komšiji. Nastojite potkapati i meni, a da bar trunku i bar za čas uspijete, tvrdite 90% neistinu: Nazivate me liferantom zato što sam od prevrata do danas samo 4 dana bio u tom poslu. Dobitak od ova 4 dana spreman sam Vam dati! Velite, da sam trgovac brašnom na bilo na svim stranama, prometnuo sam 4 vagona. — Ako izvolite pružiću Vam mnogostruke dokaze! "Ntjesam trgovac kožom, nego sam posredujući za proviziju sakupio dru­ gom (biće da to Vi znate) nešto sitnih kožica. Kupio sam kroz godinu i prodao do 5 vagona krumpira po 80 do 90 h. — Nije mi podnosilo, da čekam današnju cijenu od 2 K na kg. Na posljetku za moj rad sa sijenom na veliko poručujem Vam: dajte mi ulo­ ženi novac za sijeno, a ja ću darovati »Napretku«, ili komu Vi odredite, svotu od 1000 K. I ako ste ljubitelj istine u svemu dru­ gom kao kod davanja .podataka o mo­ jem radu — loš ste brate! Isak Salom. Број 115 Broj ПРАВДА“ — .PRAVDA' Страпа 4. Sirana ћоја čini trajno u? SEljB ? ? ј SAMO SUTTNEROVA URA Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti Također lanci, prstenje, narakvice I svakakve patrebštirej noževi,"|britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke jeftino!',Tražite cijtnik od tvrtke: H. SUTTNER, u � https://kolekcije.nub.ba/files/original/936f95cda5c14a2249b32aa159af4ab8.pdf ee56ac8ec56155d1766dc12495d9fbc5 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fedahcioni odbor. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 11 (116) Pretplata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 3. februara 1920. (12. džumadil-evveia 1338.) Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 9. U 113. broju »Pravde« donesosmo tri paragrafa konvencije o zaštiti manjina u našem kraljevtsvu, a danas donosimo daljnji sadržaj konvencije. Cl. 4. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpsko-hrvatsko-slovenačke državljane bez ikakvih drugih formalnosti, lica austrijske, ugarske ili t ugarske narodnosti, koja su rođena na i-omenutoj teritoriji od roditelja, koji na toj teritoriji imaju svoj domicil ili itidlženat, pa 1 ako ona sama na dan stupa­ nja na snagu ovog ugovora, ne bi ima­ la na njoj svoj domicil ili indiženat. Međutim, u roku od 2 godine od da­ na stupanja na snagu ugovora, ta lica mogu izjaviti pred nadležnim kraljev­ skim vlastima u mjestu stanovanja, da se odriču srpsko-hrvatsko-slovenačke narodnosti (državljanstva), i onda pre­ staju biti smatrani kao srpsko-hrvatskoslovenačkl državljani. U tom pogledu muževljeva izjava važi 1 za ženu, a iz­ java rod’telja važi i za djecu mlađu od 18 godina. Cl. 5. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca obvezuje se, da ne čini nikakve smetnje vršenju prava o p c Ii e predviđene ugovorima, zaključenim ili ugovorima koje imaju zaključiti sa­ vezničke i udružene sile sa Austrijom I Ugarskom i koji daju mogućnosti zaIriterescvaiuma da steknu državljan­ stvo. Cl. 6. Svako lice, koje ne može da se po­ zove na koje drugo državljanstvo, puimpravno stiče državljanstvo kraljev­ stva Srba. Hrvata 1 Slovenaca samim faktom rođenja na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Cl. 7. Svi državljani srpsko-hrvatsko-slovenački biće jednaki pred zako­ nima i uživaće ista građanska i poli­ tička prava bez obzira na rasu, jezik i vjeru. Razlika u religiji, vjerskom ubjedenju i vjeroispovijesti no će moći Smetati nijednom državljaninu srpsko-lirvatsko-slovenačkom u uživa­ nju građanskih i političkih prava, naročito za primanje u službu, za dobijanje zvanja i počasti kao i vršenja raznih zanimanja i Industrije. Ne će se podanicima srpsko-hrvatsko-slovenačkim propisivati nikakva ograničenja od­ nosno slobodne upotrebe ma kojeg jezika, bilo u privatnim ili trgovač­ kim odnosima, bilo u ispovijedanju vjere. u štampi ili publikacijama svake vrste, bilo najzad na javnim z b o r o v i m a. I pored ustanovljenja zvaničnog jezika od strane kraljevske vlade, daće se izvjesne moguće o I a k š ic e srpsko-hrvatsko-slovcnačkim dr­ žavljanima, koji govore drugi jezik, a ne srpsko-hrvatsko-slovenački, za upo­ trebu toga jezika pred sudov 1 m a, bilo usmeno bilo pismeno. Cl. 8. Sa državljanima srpsko-tu vatsko-slovenačkim, koji pripadaju etničkim, vjerskim ili jezičnim manjin a m a, postupaće se na isti način i I in a ć e iste garancije, pravne i stvarne, kao i ostali pripadnici srpskohrvtsko-slovenačklL Oni će naime Imati isto pravo, da otvaraju o svom trošku dobrotvorne, vjerske i socijal­ ni ustanove, kao i škole i druge HjteknItne ustanove, da njima ^M^Ijaju i kontrollšii ih s praИкВНв se služe u n a s v oim i da slobodno Uv o j u v j e r u. U pitanjima javne nastave kra­ ljevska će vlada učiniti u varošima i oblastima, u kojima stanuju u znatnoj mjeri srpsko-hrvatsko-slovenački dr­ žavljani drugog jezika no srpsko-lrvatsko-slovenačkog slodne olak­ šice, da b! se obezbijedilo, da bude u osnovnim školama nasta­ va izvođena na njihovom sopstvenom jeziku djeci tih dr­ žavljana srpsko-hrvatsko-slovenačkih. Taj uslov ne će spriječavati kraljevsku vladu, da uvede kao obaveznu na­ stavu jezika srpsko-hrvatskog u pomenutlm školama. U varošima i oblastima, gdje stanu­ ju u znatnijoj mjeri državljani srpskohrvatsko-slovenački, koji pripadaju et­ ničkim, vjerskim ili jezičnim manjina­ ma, te manjine će sebi osigurati pra­ vičan dio u iskorišćivanju i dodjeljivanju .uma, koje bi mogle biti određene iz javnih fondova državnim, opštinskim ili drugim bu­ džetom u vaspitnom, vjerskom ili dobrotvornom cilju. Odredbe ovoga člana primjenjivaće se samo na teritoriju dodijeljenu Srbiji ili kraljevini Srba. Hrvata i Slovenaca od 1. januara 1913. godine. (Svršlće se). Sarajevo, 2. februara. : I ‘ ј I | j | Naša prosvjedna skupština od petka I pobudila je opću pažnju javnosti. »De­ mokratski organ donio je o njoj u subotnjem broju prikaz, u kojem priznaje i da je na skupštini bilo preko dvije hiljade ljudi, a u nedjeljnom joj je ! brolu posvetio uvodni članak, pun grd- ; nje, laži i podmetanja. Na tu se provo­ kaciju osvrćemo u posebnom članku, a i ovdje konstatiramo da se uspjelost skup- j štiue obrazuje najbolje u tom, što je , »Glas Naroda« prosto bijesan, pa mu uši ne čuju, šta jezičina izvaljuje. »Jugoslavija« je donijela opširan pri- i kaz na 3*/» stupca, a »Srp. Riječ« je također obećala da će skupštinu opširпје prikazati. I »Jugosl List« donio je opširniji prikaz, kojeg prenosimo u ci­ jelosti radi toga, da dokumentiramo svu besavjesnost pisanja »demokratskog« glasila »Glasa Naroda«. »Jugosl. List« piše: »Jučer poslije podne bila je u haremu Careve džami- I je protestna skupština muslimana, ko- j joj je prisustvovalo više stotina ljudi. Skupštinu je otvorio g. dr. Halidbeg Hrasnica. koji1 je opisao nevolje musli­ mana od prevrata. U zadnje doba desi­ la su se brojna nasilja u bilećanskom. rogatičkom i fočanskom kotaru, pa su ugrožena braća pozvali Sarajlije, da se zauzmu za nnih. radi čega je sazvana ova skupština. Aklamacijom izabran je g. dr. Krasnica za predsjednika'. Prvi je go­ vorio Ali ef. Kapidžić imam i mualim iz Bileće. On le istakao, kako su mushmam živjeli sa svojom pravoslavnom bra­ ćom kao ni u jednom mjestu na Balka­ nu u miru ii slozi. To je bilo i za vrijece prevrata. Medutim.su kratko vrijeme iza toga učestala nasilja, i .potrajala do danas, a vrši ih najviše 100 ljudi iz Bilećkog kotara, koji dovađaju crnogor­ ske pljačkaše. Iza njega zauzeo se SaMb ef. Korkut u vrlo temperamentnom govoru za ugrožene muslimane. Usprkos 150 žan­ dara vrše se nasilja u po bijela dana po Bilećkom kotaru. Trebenje je isto na crnogorskoj pranld, ali tamo ima ko­ tarski predstojnik, ikoji se zauzimlje za narod, dok u Biileći ima najveću vlast jedan žandarski narednik. M ti s 1 i m an! su za Jugoslaviju (jedno­ dušni usklik: Živila!) i žele dobro ovoj državi. Oni se ne miču iz ove zemlje, koju su krvlju na­ topili. Predlaže, da se vođi radfkala g. Protiću i predsjedniku Narodnog Klu­ ba g. dr. Laginji pošalju brzojavni po­ zdravi s pozivom, da ne stupe u vla­ du, u kojoj će biti dosadašnji. Dr. Mehmed Spaho iznio je sve bez­ uspješne korake, što su ih muslimani narodni poslanici poduzeli, da se zašti­ te muslimani. Govorili su još sijedi H. Salihaga Bičakčić, koji je odbio napa­ daje na muslimane kao na crno-žute, Godina II. premda su baš muslimani dočekali cr­ no-žute sa golim mačem i puškom, ka­ da su 1878. došli u Bosnu, pa Seid A_libeg Filipoviić, koji je opisao nesigur­ nost u Sarajevu. Dr. Tupanjac iz Bileće kušao je popularnim riječima da predstavi sakupljenim kako se sada de­ šavaju nasilja na čitavom svijetu pa i u Bileći, ali nc nailazi! na odobravanje. Kao zadnji govornik istupio je g. dr. NikoEnović, koji je istakao da glavnu krivnju na nemilim događajima nosi sam režim, koji na visoka mjesta postavlja nesvosobne ljude. Digosmo prvi jači glas protesta i usplahirene škorpice oko »Glasa Narod’a’« zavrnuše svoje otrov­ ne repiće, da po stoti put izbace otrov svog denuncijanstva i da jednoj impo­ zantnoj manifestaciji građanske svije­ sti dadnu — protudržavnu tendenciju. Šačica ovih štrebera ima kuraži i da se prijeti: »Ako razumemo njihova (mu­ slimanska) osećanja, to ne znači đa ih odobravamo; to ne znači da će m o i h dopustiti«. Kao da ih neko pita za dozvolu; kao da se neko boji nemoćnih prijetnja ove opskurne šačice nametni­ ka i uobražene dječurlije, što umišlja da je pozvana i sposobna za vodstvo države i njenu izgradnju. U patološka! svojoj zaslijepljenosti o- i vi denuncijanti idu čak tako đ'aleko, da | lažu 6 o poklicima, koji su padali i na našoj skupštini pa u svojoj špijun­ skoj i provokatorskoj ulozi pišu: »Po­ sljedica triumvlratorskih govora bila je da su se u masi čuli i poklici: »Dolje Judoslavijal«. Kad se ne bi radilo o a- i tentatu na našu građansku i državljan- i sku svijest, ini se ne bi ni obazirali na | ovu infamiju, nu budući ove škorpije I svojim lažima operišu sa svrhom, da se i ■još koji čas održe na vlasti, moramo ih, suzbiti i raskrinkati njihovu sramnu ulogu. U tom ćemo pravcu citirati jedan list, za koji se može ustvrditi da nimalo ne naginje ni našoj organizaciji ni ko­ joj drugoj stranci opozicionog bloka. Izlažući govor našeg urednika »Jugo­ slavenski List« od 30. januara broj 25. donio je i ovali stavak: »Muslimani su za Jugoslaviju (jednodušni us­ ki ijk : Živila!) i žele dobro ovoj državi!« Provokateri oko »Glasa Naro­ da« shvataju »da u jednoj zemlji ima nezadovoljnih sanjalica ili plaćenih agenata koji s tendencijom seju ne­ zadovoljstvo među masom«. Shvatamo i to i mi, ali shvatamo i znamo i to, da ; »demokrati« i njihovi organi čine — i medvjedu uslugu našoj mladoj | državi. Jer samo su Pribićevićevi pla­ ćenici u stanju, da p o a u s t r i j s k o m uzoru prave »veleizdajnike«; samo su oni u stanju, da svoje ugrožene po­ zicije brane — denunciranjem i provo- ! kacijom. Javaš, gospodo, denuncijanti i izvozničari! Mi smo u petak učinili samo j prvi korak u jačoj i odlučnijoj borbi proti vama u vašof korupciji Strepili vi noznam kate radi svoje sudbine izbjeći joj ne ćete i ne možete. Narod progon vara i stupa u akciju. Zar ne čuste uz­ vike: »U vrstu!«, zar ne shvatate šta oni znače? Podvalama se ne ćete ■ obraniti. One se rasplinjuju i jednog će ј se dana izliti nad glavama baš onih, koil ih danas tako obilno siplju i izbacuju. Jer. zaludu su sva kuenovska sredstva, narod je jači od svakog nacilja; on podnosi, ali se i - revanšira. Biilećka ubojstva predstavljate kao da se »radi o nekim upljačkanim koza­ ma«! Lijepo. A za koje onda babe dušu javiste baš vi u svom listu, da Je u Bi­ leći prije dva mjeseca proglašen — prijeki sud i da je tamo otišoa i krvnik. Što mi znamo, za klanje ko­ za ne treba krvnika, niti se prijeki sud proglasiuje radi »nekoliko koza«. Ali, eto, vi hoćete da se opravdate, pa ne­ ka vam bude i taj »razlog«. Mi vam, ne ćemo kvariti veselja, pa se tješite kako znate i urrtijete. Biće vremena i za kajanje. Doći se vrijeme, kad će se suditi i vašim djetinjarijama i kad će se vaši sastavci navoditi kao primjer, ka­ ko se ne smiju držati odgovorni organi vlasti, makar se ona zvala i »revolu­ cionarnom«. Jedan primjer takog zločinač­ kog držanja citiraćemo iz vašeg pignjejs&ag uvodnika od 1. februara i pod­ nosimo vam ga pod nos baš radi toga, što će služiti kao dokumenat nesvje­ sne veleizdaje ljudi, koji boluju od bolesne ambicije i patološke uobra« ženosti, da su zvani i sposobni za »jedinospasavajuće« uređenje države. U do­ ba. kad sva Jugoslavija kipi od uzbu­ đenja i protesta proti Ital® i njenim zaštitnicima, vaš je patološki »Glas« donio i ove sramne retke: »Govoriovog triumvirata su suviše beznačajni da bi ih bilo potrebno fiksirati. Njihova skup­ ština je, otprilike, u ove dve tri reci: »Mi, muslimani, ja Korkut, Spaho i Hrasnica hoćemo, da pod svaku cenu svijemo oko muslimanskog elementa oreol mučeništva. To nam je potrebno radi Pariza, gde ćemo otići da tražimo zaštitu Evrope nad »bednim muslima­ nima« u kraljevstvu SHS. Ali mi ho­ ćemo još nešto: hoćemo da oborimo demokratsko-socijalističku vladu koja rešava agrar onako, kako nas jedna ša­ ka ne želi; mi hoćemo da srušimo Pribšćevića od koga uzalud tražimo zašti­ te, ali čije žandarme, kad donesu zaštiitu, nikako ne trpimo; najzad, mi ho« ćemo da srušimo ovu državu čilu pavdu za sve mi nećemo, jer smo naučili da uvek budemo privilegisani, da živimo kao begovi, a da ne radimo kao ljudi«. Indignirami gornjim nepromišljenim i djetinjastim izljevima srdžbe desperatr.ih elemenata, što se kupe oko »Glasa Naroda« i niiihovih eksponenata na vla­ di. mi dižemo odlučan glas protesta, proti ovim glupim ispadima i s odušev­ ljenjem ponavljamo jednodušni poklik naše skupštine: .o »Dolje tiranija! Živjela Jugoslavija!« Skopljansld »Rehber« u svom 4. bro­ ju od 20. januara donosi na uvodnom mjestu: »Zahvala našem drugu »Prav­ di«. Glasilo bos. herc, muslimana, odli­ čan islamski list ii dragocjeni naš drug, »Pravda«, čim je dozdala za pokre­ tanje našeg lista, donijela je toplu bi­ lješku, kojom je pozvala svu našu ta­ mošnju braću, koja vladaju turskim je­ zikom, da se pretplate na naš list. Ovaj �ПРАВДА Страна 2. Strana Na sjednici ministarskog savjeta od nas je postupak vrlo ugodno dirnuo i svom snio cijenjenom drugu na njem vr­ j petka raspravljalo se o izbornom redu. lo blagodatni i najljepše se zahvaljuje­ I Usvojen je proporcionalni sis­ tem sa izbornim okružjima, u koja' umo vrijednom i spremnom redakcionom lazc i gradovi. Iznimku čine tri glavna odboru, naročito našem bratu Sakib egrada, koji će tvoriti posebne okruge: fendiji za simpatije, kojima su pozdra Beograd 5. Zagreb 4, a Ljubljana 3 manvili naš list. , data. Uvažujući važnost misije, što je »Pra­ Šta li je sa Sarajevom? vda kao socijalno-politički regulator U ministarstvu je potpisana uredba vrši uredu našom islamskom braćom u za općinske izbore. Vlada je učinila ne­ 'ovom zakutku Evrope, ne smijemo os­ ke ustupke, po kojima će se izbori vr­ tat: ravnodušni prema ovom valjano šiti tajnim glasovanjem u gradovima 1 uređenom listu. Stoga najtoplije prepo­ ručujemo svoj braći, koja vladaju srp- j u općinama gdje postoje kotarske ob­ skim jezikom, da se pretplate na čije- ; lasti. njenu »Pravdu«. Predsjednik je vlade ponovno uputio pismo opoziciji, u kojem traži da se oInteresantna hitrina. Povodom pisa­ poizicioni blok izjasni o svom držanju, nja dubrovačkog »Naroda« o ranijem i jer do malo ističe rak kad će se Narod­ radu sadašnjeg komesara u Kraljevici, : no Predstavništvo sazvati ili — raspu­ s ministar unutrašnjih djela naredio je po- ; stiti. trebne izvide prema čijem će rezultatu U političkim krugovima razno komendonijeti potrebnu odluku. tarišu to, što su se zajedno kod g. NinTako presbiro o pisanju »Naroda«. | čića našli ла ručku Vesnić i Pribičević. Mi smo iznijeli na stotine nezakonitosti i Koncentraciona vlada imala bi se sas­ i desetke krivaca, ali Pribićević ni mu- ; taviti od 6 »demokrata«, 4 radikala i 2 kajet. Njegovi organi neprestano trube narodno-klubaša. Socijalisti su izjavili o jednakosti: šta bi onda sa pretstav- ( da će ući u vladu samo onda, ako ne kom muslimana iz Rogatice? bude zastupnika Koroščeve stranke. Suzbijanje nepismenosti. ) * Piše: Dr. Eug. Sladović pl. Sladovički. Ostaje nam međutim kud i kamo veći broj nepismenih držav­ ljana, koji čine tako ogroman posto­ tak, da naprama njemu upravo iščeza­ vaju malodobni iepismenjaci. To su ne­ pismen'. državljani od 11, godine života dalje. 1 ti državljani imaju jaki indivi­ dualni psihički interes da nauče ele­ mentarna znanja, koja uzdižu čovjeka kao razumno biće nad animalni okoliš i čine ga dionikom općega ljudskog na­ pretka. Sto čini država u tom pogledu? Ona to more nepismenih, koji žive u tami i neznanju, prepušta privat­ noj inicijativi! Uspjesi tc privatne inicejative nijesu u stanju doskočiti to­ me zlu. Na taj se način ne može izli­ ječiti ta opća »bolest«, jer je sve pre­ pušteno samo — dobroj voli. »Do­ bra volja« je vrlo hvalevrijedan, ali i problematičan pojam. Rijetki su poje­ dinci, koji tu stvar shvate onako, ka­ ko ju je shvatio i proveo mnogopoštovani o. fra Didak Buntić kod hr­ vatskog dijela našeg naroda u Herce­ govini. Tu treba jača poluga, koja će pokretati rad oko suzbijanja nepis­ menosti kod odrslih državljana. Poje­ dinac, koji živi u državnoj zajednici, ima i dužnosti i prava i to kako, spram sebe tako i spram zajednice. P r o -'. svjećenjc pojed n c a njegovo je pravo, ali ujedno i njegova dužnost. Svaki individium, koji živi u današnjem vijeku, u vremenu demok­ ratske forme džavne zajednice, treba ; m o r a da je prosvijećen. To nije nje­ gova privatna stvar, jer su tu po sri­ jedi javni interesi. Zato se ne može njemu pustiti na volju hoće li biti pro­ svijećen li ne, jer je to njegova duž­ nost spram samoga sebe i spram dr­ žave. Ako nije prosvijećen ne može sudjelovati kod vršenja državne vlasti. Stoga je u tom pravcu potrebna naj­ energičnija akcija države. Ta akcija može postojati samo u tome, da se za kotlom uvede i statuira opća ob­ razovna dužnost za odrasla ne­ pismena lica. To je u načelu posve pri­ rodna stvar. Država, koja ima pravo, da u interesu zajednice u cijelosti mo­ bilizira sve fizičke i ekonomske snage svojih državljana i da im određuje voj­ ničku i poreznu dužnost, državljanski porez u krvi i novcu. — koja mobili­ zira psihičke snage pojedinaca od 7. do 11. godine određujući opću školsku ohvezatnost, ima. bezuvjetno pra­ vo da zavede rečenu državljans k u obrazovnu dužnost, ako to traže opravdani i važni interesi. Dr­ žava ima to pravo tijem više, jer ta sila nije nasilje, nego samo jedna po­ trebna mjera, koju iziskiva faktično stanje. Jedino ta mjera može temeljito i radikalno iščupati korov nepismetfosti na našoj narodnoj njivi. Država tre­ ba da i u buduće posvećuje školi naj­ veću pažnju. Redovan, normalan i solidan rad i prosvjećivanja naroda treba da i dalje leži na školi i na učiteljstvu. Ali mi­ mo š k o I e treba se preko obrazova­ ne dužnosti pobrinuti za obrazovanje odraslih nepismenih lica, koja su : izmakla dobi školske obvezatnosti. Taj se rad oko suzbijanja nepismenosti kod odraslih ne može i ne smije monopo­ lizirati. Kod toga treba da sudje­ luje svaki inteligenat, sva javnost. Svak treba da u tom pravcu učini ono što može, — a to može svatko! Praktični I uspjesi seljačkih škola po Bun: tićevoj metodi u Hercegovini i sad u Hrvatskoj dokazuje, da je za poduča­ vanje odraslih nepismenih lica sposo­ ban svaki pismen čovjek bez razlike spola i staleža. Tu leži težište ob­ razovne dužnosti. Prosvjetu treba s oc i j a I i z i r a t i. Svaka jedinica našeg naroda treba da ima jednaka prava i jednake dužnosti. Ako to načelo primiveliko. Jesam, u vrijeme, kad je brašna jenimo za našu prosvjetu, znači, d a svatko mora da je prosvije­ ćen, ali da i svatko1 treba da prosvjeduje. To se može sprove­ sti samo na temelju obligatornog pohađanja tečajeva za odrasla nepismena lica i na temelju obliga­ tornog podučavanja nepis­ menih sa strane inteligencije. Ovdje ne koriste sve lijepe fraze o podizanju i reorganizaciji pučkih ško­ la, n boljoj plaći učitelja. — jer da ima kod nas pedesetput više škola i najbo­ lje plaćeno učiteljstvo ne bismo mogli uškolovati naša odrasla nepismena li­ ca!... To je posve drugo polje rada. Ne­ pismenost odraslih može se suzbijati samo mimo redovite škole, i to osni­ vanjem tečajeva ili seoskih kratko­ trajnih škola, u kojima se odrasli anal­ fabete uče čitati, pisati i računati, a pored toga se upućuju u sve one gra­ ne života, koje su im prema njihovom zvanju najpotrebnije. Ako se to i dalje prepusti samo privatnoj inicijativi i do­ broj volji, dogodiće se ono, što i sad vidimo, — da je uspjeh minimalan. U tečaj se upiše 80 nepismenih, na prvi sat ih dođe 50, — a na trećem satu sjede samo dvojica! Dok nema zakon­ ske podloge ne može se očekivati bolji uspjeh. Primjer fra Buntića čini jedan izuzetak. - a kakav bi taj uspjeh bio kad bi se kroz nekoliko godina provađao obvezatno?!... Nema sumnje da treba odraslim ne­ pismenim licima, kad s uspjehom svrše tečaj, posvetiti daljnu brigu. Za to slu­ že t. zv. putujući učitelji, pučke knjiž­ nice. predavanja, pučki listovi i slično. To je jedini način radikalnog li­ ječenja nepismenosti, te rak-rane na­ šeg naroda. (Nastaviće se). *) Vidi početak u 108. broju. Ur. Бр»ј 116 Br»i PRAVDA Prosvjeta i škola Učiteljstvu narodnih osnovnih škola za Bosnu i Hercegovinu. Učiteljstvo narottaih osnovnih škola za Bosnu i Her­ cegovinu, premda od svih staleža od uvijek najkukavnije plaćeno, jedino je medu državnim namještenicima svili ka­ tegorija, koje mimo svili načela najelementarnije pravednosti, formalno i fak­ tično u protuslovlju sa parlamentarno izglasanim i po Kruni sankoionisanhn za­ konom, do danas nije primilo svoja još u augustu pr. god. zakonski regulisana beriva. Isto tako učiteljstvu narodnih osnovnih škola nije doznačen ni percentualni doplatak, koji je ostalom činovništvu i namještinicima, obzirom na ne­ održive prilike skupoće i apsolutnu ne­ mogućnost i najkraćeg odlaganja, teleg­ rafski već pred mjesec dana dozvoljen i isplaćen. Pogledom na okolnost, da ova činjenica prosto onemgućava mate­ rijalnu egzistenciju učiteljstva, a i mo­ ralno ga nemilice ponizuje, Odbor Sa­ veza Učiteljskih Društava za Bosnu i Hercegovinu, svjestan svoje ogromne odgovornosti prema staležu. 1 na bez­ brojne upite i protestne telegrame, koji mu stižu, saopštava ovim svojim kole­ gama, da je on potpuno iscrpio sva mo­ guća zakonska sredstva u svrhu što br­ žeg realizovanja regulacije učiteljskih beriva. No na svoju svestranu akciju u ovu svrhu, naime na ponovna sazivanja učiteljskih sastanaka, odašiljanja rezo­ lucije i ponovnih deputacija zemaljskoj vladi, molbenih i protesnih telegrama centralnoj vladi itd. — ne može naža­ lost dosad da najavi nikakav pozitivni uspjeh, osim možda komunikej Zemalj­ ske Vlade u Nar. Jed. d 17. o. mi. Od­ bor Saveza Učiteljskih Društava otkla­ nja ovim od sebe u ovom pitanju sva­ ku odgovornost prema staležu, kao i za ono posve razumljivo i opravdano neraspoloženje, koje je naravnom pos­ ljedicom ovakovog postupka. U Sarajevu. 25. jan. 1920. Odbor saveza učiteljskih društava, Bosne i Hercegovine. Ovim riječima ne treba nikakva ko­ mentara. One govore mnogo. Kakva će •sada izgledati nastava nezadovoljnih, gladnih i potištenih učitelja. Misli H na ovo g. Šćepan Grđić, šef škol. odsjeka zemaljske vlade? Ako zbilja misli, ako ima osjećaja trebalo bi da ga ovo vri­ jeđa i jednostavno da položi svoju po­ vrijeđenu čast u ruke hladnih, tupih i bezbrižnih ministara u Beogradu. Tre­ balo bi, jer ovo mu je inače jedan ve­ liki moralni šamar... MUSTRA OD ŠKOLE. Pišu nam iz Olova: »Gotovo mjesec dana u ovdašnjoj školi nema podvoriiika. Iz udaljenih sela do 7 km dolaze djeca u ledenu školu, te kad dodu, on­ da istom sama sobom lože vatru. Za­ mislite samo na ovakoj zimi jadnu dje­ cu golu, bosu i gladnu u hladno« školi!. Pa dbk se još sirova drva malo razgore, djeca skapavaju. A kakva je škola? Kroz mjesec dana nije ni pometena. Upitah učitelja, šta je na stvari, a on mi odgovori: »Da moje Iđtjete ne lide u školu, ja bih je davno zatvorio. Podvornik je pravovremeno otkazao opći­ ni i otišao na 15. decembra 1919. Na­ čelnik nije kroz 6 nedjelja ni potražio drugoga. Javio sam i kotaru, ali nema odgovora. Ako hoćete, šaljite djecu, ja sam tu da ih učim ali ih ja neću ras­ pustiti«. Pravo mi je rekao. Ne krivim učite­ lja, koji zaista djecu dobro podučaje. Lijepim postupkom sakupio je 70 djece, koja prema našim prilikama školu vr­ lo lijepo pohađaju. Ima ih desetak iz * udaljenih krajeva, koja su dragovoljne došla, dok neke roditelji ovdje izdrža­ vaju. Sva je pogrješka na općini', koja ne vodi brige ni o čemu. Mi plaćamo škol. knjige, kupujemo od početka ove godine djeci teke po 7 K, kupujemo' tin­ tu, pera, olovke, uopće sve, a općina se ne će da poštara, da školi nabavi drva, već nam se djeca mrznu. Učitelj je kroz 2 godine držao škol­ skog podvornika i za svoju poslugu. U zadnje mu je vrijeme plaćao mjesečno kolik li općina i hranio ga. Kad mu aprovizacija nije htjela istoga kroz godi­ nu dana priznati ni na njega izdavati životne namirmee. morao mu je otka­ zati, a on za 50 K nije htio ostati škol­ ski podvornik. Kad se općina ne brine za školu, radije da izgubimo općinu, ne­ go školu. Mjesto što dajemo općini, ti­ me ćemo školu svačim osigurah, pa ne ćemo morati djeci ništa kupovati, a djeca nam ne‘će od zime skapavati. 1 onako uzalud plaćamo i načelnika i bi­ lježnika, koji samo po cijeli dan skaču po lovu, a narod od njih nema nikakve koristi. Sada samo o školi, a drugi put ćemo se osvrnuti i na drugo. Prisilno zatvaranje čaršijo. (Glas iz provincije). h.— U najnovije vrijeme državne su vlasti počele prilikom upućivanja svi­ jeta o načinu proslavljivanja narodnih blagdana uvoditi1 i jednu nepraktičnu novotariju. A ta je, da preko cijelog da­ na, koji sc svetkuje, moraju svi dućani i sve radnje biti zatvorene. Ovo drži­ mo nepraktičnim iz više razloga, a najglavniji je taj, da ako od nekoga trašiž da bude veseo, ne smiješ mu oduzimati slobode i ograničavati ga. Niko ne mo­ že reći da u jednom gradu vlada ve­ selje, ako je zatvorena čaršiia i ako su nepristupačna ona mjesta, na kojim se ljudstvo sastaje i razgovara .Zatvore­ na čaršiia podsjeća samo na mrtvilo. Osim toga zdrav razum ne trpi da mu sc diktira, na koi način će pojedi­ nac manifestirati svoje veselje. Mnogi baš ističu svoje veselje tim, što ćc se pristojno obući i po miloj volji na sve­ čani dan prohodati i posjetiti svoje znance u dućanima, kafanama, berbernicama i tome slično, ili će napraviti izlet, provozavši se u fiakeru ili izjahavši dobrog konja negdje tizvan gra­ đa. Ali nema svako fijakera i dobrih konja, nego je najveća većina upućena na svoje omilielo mjesto u vlastitom du­ ćanu ili radionici, gdje je sav svoj ži­ vot utrošio veselo radeći i dočekujući svote znance i prijatelje na sladak raz­ govor. Ima ih mnogo koji ne pohađaju kafana. čitaonica, hotela ni birtija, ne­ go im je nhihov dućan li radionica srcu prirastao više nogo kuća, u kojoj žive njegova djeca i rodbina. Jer tu im je vrelo života kućnog. Tu zrelije razmišНаСц o tome, kako će svoj dom bolje unaprijedit', svoju djecu usrećiti, tu pročitaju novine i knjige, tu ih je na­ vikao naći njihov prijatelj, s kojim će se porazgovortti i o važnim poslovima posavjetovao. Ovakih, rekosmo, da je naj I i I i j I i više i ovaki se osjećaju najzadovoljnije, kad su slobodni pristupiti u svoje i na svote. Naložiti im. da moraju svoje radnje i dućane radi veselja zatvorit, znači oduzeti im slobodu i prisiliti ih, da mjesto veselja budu ubijeni u pojam i da određenog dana lutaju kao muha bez glave ili da negdje u zabitnosti po vazdau čame, jadikuju i ljute se na druš­ tvo, što ih bezrazložno ograničava u njihovoj slobodi, koja je svakome sveta. A šta se s tim još nanosi neprilika onima koji nijesu trgovci niti zanačije, ali im je životarenje, kućanstvo i go­ spodarstvo usko skopčano sa onima u čaršiji? Vrlo je malen broj onih, koji kod svo­ je kuće imaju veće zalihe soli, brašna, krumpira, cilindera š frtilja za lampu i nebrojeno drugih nužnih životnih na­ mirnica. pa kad im zatreba da se u čaršiji podmire, ponesu ono nekoliko kukavnih krajcara, a kad u čaršiji udare na poznatu prazninu i mrtvilo, umre u njima i ono malo jadnog vese­ lja i nade, tc se vraćaju u praznu i mra­ čnu kuću ili kolibu, da progaduju i na­ pate se za ono vrijeme, za koje je odozgor stigao nalog — od sitih i obuvenih da se praznik mora provesti u naj­ većem veselju! Ljudi su stvoreni sa različitim ćudi­ ma, pa im ni ukuj nije jednak. Neko je zadovoljan, kad ga pustiš da u miru vr­ ši svoje svagdanje poslove, neki opet ne mogu polovicu sahata na jerihom mjestu sjediti, jer osjećaju ugodnost u promjeni. Neki vole pjesmu, svirku' i galamu ; drugi se od toga uklanjaju, pa '■je neopravdano siM jedne, da proti svojoj volji i naravi čine ono što čine drugi, koji su oprečnog temperami protivne naravi i navike. 1 pored svega toga, čemu slićar ::иТЈ Zar nije J|^B| ' Ja �državu i društvo, ako se trajno Ddđtžava stalna disciplina, ako je sve na svome mjestu, ako je svaki državljanin uz svoj nakovanj, na kojem svaki za se kao pojedinac, a uz to svi skupa kao cjelina kuju sreću i napredak sebi i svojoj zajedntioi. Ako je momentano na­ stala nužda jednome ili nekolicini njih, da se iz vlastitih interesa udalje ođ svolih nakovanja, neka se barem ne sili i one druge, da se i oni moraju udaljivati, jer ako se ovima s tim nanosi šteta, nanosi se uz to i cijeloj zajednici. Ni na kraj pameti nije Iksu, kad bu­ de radi putovanja pninužden zatvoriti svoju magazu, da iz zavkftiostt sili komšijti trgovca Ipsilona, da ‘je dužan i on to učiniti, da ne bi ji njegovoj odsutno­ st* nagomilao svoje »lago, jer zna, da tnu Ipsiilon nije ništa kriv, a nijesu ri­ jetki slučajevi, da i on pazaruije i radi, a njego vkomšija bude zapriječen is is­ tog ili sličnog uzroka pa mora svoju rad­ nju zključati. Obojica su svjesni, da ra­ deći koriste i jedan drugome, a i osta­ lom društvu. Drvo se na drvo naslanja, pa i čovjek na čovjeka. (Svršiče se). flaši dopisi Tešanj, koncem januara. U 105. broju »Pravde« izašao je do­ pis iz Tešnja pod gornjim naslovom, u kome su iznešene nekorektnosti i zloupotrebe uredovne vlasti pristava Popovića. Na taj je dopis odgovorio naj­ prije N. Tešić u »Srpskoj Riječi od 15. o. mj., a onda glavom pristav Popović (naravno, bez potpisa!) u »Glasu Na­ roda« od 16. o. mj. Pa šta vidimo? Mjesto da pokušaju dokazati neistini­ tost tvrdnja iznešenih u našem dopisu, oni su okrenuli na posve drugu stranu, Počeli su napadati g. Ademagu Mešića, koji je po njihovu sudu pisao onaj do­ pis. Svako objektivan, ko je čitao do­ pis u »Pravdi« i oba odgovora, dobio je dojam, kao da gleda prepredenog hrsuza, koji je počinio krađu, pa svijetu viče: Držite lopova! — kako li od sebe odvratio pozornost. II dopisu je jasno i otvoreno rečeno, da je pristav P. pribavio Tešaću preko svojih attbaba na vladi zemlju u DubaIju. koja se je'imala podijeliti beskućnicima,. a koju će ovako g. Popović sa svojom rodbinom podijeliti. Mi niti smo ■tražili niti! tražimo, da se ta zemlja da­ de g. Mešiću, šta više mi tražimo, da tu zemlju ne dobije ni Tešić ni Mešić. Prvi ne zato, što se obrađivanjem zemђс niti je kada bavio, niti će se ba­ viti kao mejhandžija, koji uz to već ima i onako velik posjed, a drugi zato, jer i on ima svoju zemlju i jer može ku­ piti, ako mu treba. Ali smo htjeli da pokažemo, kako se koti nas provodi agrarna reforma i primjetimo: Dok se muslimanskim posjednicima otima njioova djedovina, do-tle se gazdama daje erama zemlja; dok pristav Popović na­ govara pravoslavne seljake, da zaora­ vaju našu beglučku zemlju — radi če­ ga će imati kad i odgovarati — dotle, preko svojih prijatelja na vladi pribav­ lja šurjaku, a p o I o m i s e b i, erarno zemljište. Smiješno je izmotavanje gosp. Popovića, da je Tešića preporučio pred­ stojnik i geometar, kad je poznato, da Strana 3 Ствапа .PRAVDA* — „ПРАВДА* Број 116 Broj I je predstojnik novajlija kod nas i k to­ | mu, da je pravi sreski načalnik sam । g. Popović, koji kod na.s vedlri i oblači. Zašto ni jedan od gospode nije opro: vrgao činjenicu, da Tešić nije pravi šefija te zemlje, jer se ista ne nalazi ne­ ; posredno uz njegov posjed, već obila­ ze kao mačci oko vrele kaše i nabacu­ ■ ju nekakva prodavanja, od erara dobitvene zemlje. Mi ne znamo, da li su i u kohko su te tvndhje tačne, ali se čuditmo, zašto g. P. kao pristav, kojem je - kako izgleda — ta stvar poznata, nije zapriječio te prodaje? Ali briga njega za to. Ta, američka odijela on je bez ikakove komisije dijelio po svom ćejfu dobrovoljcima, svojim prijatelji­ ma i onima, kojima je on htio bez ob­ zira na to, da Ii su bili potrebni; a ovi ga čim su izašli iz ureda javno proda­ vali u čaršiji! Iznoseći gornji slučaj sa zemljom, u dopisu je tangirana porodica g. N. Te­ šića. Svako jasno vidi da je to moralo biti, ako se je htio u pravoj slici prika-, zati ovaj nekorektan čin pristava Popo­ vića. a da nikome nije bilo ni na kraj pameti, da vrijeđa ovu inače čestitu obitelj. Nu to je dalo dovoljno razloga g. Popoviću, da uzme na nišan .»aginice i bcgovice«, za kojima njemu toliko zazubice rastu, pa se je često u društvu mlađih muslimana znao toliko zaletjeti tražeći, da ga ovi ožene kakovom bo­ gatam begovicom. Dakle, kako vidite g. Po-poviću, vi ste već činili ono, čime se prijetite, da ćete, naime »tangirati ! aginske i begovske kćeri u vezi sa taktrerima i tapijama« (Molim, g. Popović je m-inucav, pa mu je teško izgovoriti takrir, stoga; taktrerima!), pa mi smo ipak ostali hladnokrvni! Da bi se prikazao što vjernijim »de­ : mokratom«, veli, da Ademaga ne može danas rovariti protiv Srba i »vrbovati muslimane u šuckore, ali može u Jug. i Musi. Org., koja sa svojim organom »Pravdom« vodi prema promjenjenim prilikama u drugoj formi istu harangu ■protiv Srba i seje nezadovoljstvo«. Ni­ smo advokati g. Mešića, pa da ga bra­ nimo od objeda, da je vrbovao šlick o r e i ro va r i o p r o t i v Srba, ali nam je začudno, kako je g. Popović, znajući da je to Ademaga radio,,ipak mogao sve do skora prijateljevali s njim, te kako se može još i sad s njegovim sinom prijateljski dopisivati. Malo tuhafli stvar, je Г de, g. Popoviću?! Svim više moramo da s indignacijom odbije­ mo objedu, da J. M. 0. vodi harangu protiv Srba. »J. M. 0. vodi borbu proti individua takovih, kao što ste vi, g. PoI po-viću, koji ste sebi uzurpirali vlast i ■ izrabljujete je u svoje lične i stranačke svrhe, koji ste inficirali cijeli naš javni život korupcijom i protekcijom, i koji hipokritski hoćete da prikažete borbu proti vas kao borbu proti srpstvu i Srbima. Čestiti srpski narod, naša bra­ ća, a naročito radikali .nemaju s vašim prljavštinama ništa zaiednčkoOdgovrati na nepismene i prostačke uvrede g. P., koji veli »azijsko kavaHrstvo »Pravdina« inspiratora i blrtahta dopisnika« i polovina glupih čitača »Pravde« ispod dostojanstva nam je. Taj je bon-ton g. P„ koji u uredu od­ ličnim građanima govori da lažu, sigur­ no donio iz Zeneve, a poznato je na­ pokon, da svako daje ono, što ima. Nu vrhunac drzovitosti postigao je g. P., kad veli: »Povodom tih napadaja na FELJTON. pristava Popovića kao na naprednog nacionalnog i kulturnog radnika (Iš, ne praši, jadan-) priredili su svi napredni elementi bez razlike Popoviću ovacije, koje su upotrebili pristaše J. M. 0. za povod za proLvizjave, koje su odisale istim duhom kao i »patriotsko« pisanje organa tih šuckora »Pravde«. Da se vi­ di, kako su mizerne te »ovacije«, navešću posve tačno tok njihov. Nekako bli­ zu ponoći drugi dan pravoslavne svetko­ vine nekoliko je pjanih mlađih Srba u srpskoj čitaonici vikalo: 2ivk> Popovjć! Dolje Pravda«! iM. Na ulici se je slu­ čajno desio neki dečko, D. T„ koji je to čuo, pa je onda viknuo: Živjela »Pra­ vda«! Na to je onda kao bijesan Istr­ čao iz čitaonice školski upravitelj Pero Mflošević, naravno pijan, napao na dječka, ovaj pobjegao u kafanu gradske čitaonice a učitelj za njim: uhvatio ga, izmlatio i izderao mu kaput. Kasnije, kad se je valjda malo otrijeznio, рокаjao se je radi toga, jednog pedagoga nedostojna čina, počeo je dijete moliti za oproštenje, i obećavati da će mu pla­ titi kaput. Kad su za to čuli neki mla­ dići, koji su sjedili u gradskoj čitaoni­ ci, sakupili su se i priredili spontane manifestacije, otpjevavši narodnu him­ nu pred kućom pristava Popovića u znak protesta protiv izazivanju njegovu i njegova društva. Popović se naravno nije smio prijaviti, nego je s drugima, počeo — pucati iz vojničkih pušaka iz svog stana. (Lep ka­ valir! Op. ur.). Eto tako su tekle te ovacije i »protivizjave«. Svako, ko iole ima obraza stidio bi se ovakovih ovacija, ali su one i ovakove dovoljne g. Popoviću, da mu umire i onako napola začmalu savješt, te da njegovim »demokratskim« zaštitnicima na vladi pokaže, da ipak neko ima uza nj. Na tvrdnju g. Popuvića, da su tu bili svi napredni elementi bez razlike, izjavljujem ovo: evo 500 K u dobrotvorne svrhe, ako g. Popović navede makar 3 napredna nmsbmana koji su bili u ovacijama! Ni posao, dakle! G. P. htio bi da bude i duhovit i ciničan, pa svodi naše neraspoloženje prema njemu na riješenje agrara, te nam imputira uzdahe kao: »Ej, devri-zeman, nema više kmeta u mirazu!« Mi nemamo irtsta više razloga da žalimo za kmetstvom od samog g. Popovića, budaći je sam g. Popović kazivao da je i on spahija, da ima kmete u Stocu, pa nam se stoga ti njegovi uzdasi uistinu čine iskrenim. G. N. Tešić žali, što su ovim pomuće­ ni bratski odnošaji između pravoslavnih i muslimana. I nama je to žao, Samo krivac tomu nije medu nama, već me­ du Vama — g. Popović, koji je pristranim držanjem u zemljišnim sporovima, uvredama odličnih muslimana (za koje će uostalom već odgovarati pred sudom!) protekcijama i zlorabljeniem ur. vlasti i dr. pomutio te lijepe odnošaje. Kad je došao u našu sredinu mi smo ga svi. i muslimani i pravoslavni, primili sve­ srdno. jer smo držali da će biti korek­ tan. Ali kad je g. P. počeo otkrivati masku, pod kojom je bio zadobio naše simpatije, te kad je počeo voditi s jed­ ne strane egoistično-ličnu, a s druge strane strančarsko-»demokratsku« po­ litiku, onda smo se morali razići. Na­ šavši. naime, dobru kravu muzaru — i dvije stvari, koje su mu bile nove; o svome una! predenju, i o pogledu kojim ga je mlada pjesnikinja I dva puta pogledala. : A. Hifzi Bjelevac: VII. Rene Logotetides. (28) — Gorušuruz. ..« rekne ihsan osmjehnuvši se. Sabiha ode preko Ahmetova trga prema konaku, a Ihsan ostane gledajući za njom. Prošlo je nekoliko ćasaka, a on je još uvijek gle­ dao onim smjerom kuda je otišla mlada pjesnikinja. Nije mislio više o njoj, ali još nije skrenuo avoga pogleda dok mu ga nije presjekao fijaker, koji je kraj njega lagano išao. Ihsan pogleda u kola i prepoznavši Ifetu zbuni se. Ona mu dobaci prolazeći polako kraj njega: »Sutra smo u Makar-kbju« .. . Ihsan kimne glavom i osmjehne se, a kola po­ đu brže. Bilo je već šest sati popodne. Dan je bio spa­ ran i težak. Osjećala se prašina u zraku. Lišće na drveću preplanulo od sunca a preko puta pred ku­ ćom u bašćom perzijskog poslanstva klonulo cvijeće ' zapare i čekalo noć da donese rosu s mora i mije od prašine, kojom ga je ulica posula i ururzade stajao je još neodlučan na L ■? sa Sabihom razgovarao misleći o Ihsan se je mnogo borio dok je odlučio posje| titi Renu kod njezine kuće. Koliko je god sebi razlagao i dokazivao, da je prijašnji odnos samo us­ pomena ipak kada je stupio na vrata na kojima je bila pričvršćena ploča s imenom: »Dr. Rene Logote­ tides« dah mu je stao i osjetio nesigurnost. Bio je zbunjen. Penjući se uz basamake na prvi sprat, ko­ ji je Rene držala za sebe razmišljao je još uvijek: ; kako bi se vratio. Kad je došao u predsoblje i preI dao svoju posjetnicu sobarici odahnuo je istom i i rekao u sebi: »Moram je viditi« .. . Vrata je otvorila sama Rene ugodno iznenađej na njegovom posjetom i povela ga unutra. — Gospodin lhsanbey, izvolite u moje sobe, j jer ovdje primam samo bolesnike — reče Rene pruI žajući ruku došljaku. . . । i : , ! : : i ; »Pa, ako sam i sam bolesnik mogao bih i ov­ dje ostati« — odgovori Ihsan htijući se pošaliti. No nije uspio, jer je utisak bio sasvim drugi. Glas mu je bio sumoran i zvučio je sjetno. ■ Rene ga provede kroz nekoliko soba i dovede I u jednu raskošno uređenu, veliku salu. »Izvolite, lhsanbeyl Kako sam došla u Carigrad I , i | . fabriku u Tesliću, kojoj se je nametnuo za komesara, u koju Se smjestio i brata, profesora Vasilja, da valjda tamo pre­ daje povjest i zemljopis! i u čijim se fi­ jakerima šepiri, te od koje prenosi namještaj njenih pobjeglib činovnika Švabas — htio je da još dalje raširi svoje mreže i da dina­ stiju Popovića osigura na vječnaja vre­ mena. S druge je strane počeo agiti­ rati za »demokrate« i progoniti one, ko­ ji su simpatizirali s radikalima. Kao od­ bornik gradske čitaonice zapriječio je da se ova pretplati na »Srpsku Riječ« i »Hrvat«, kako članovi ne bi mogli biti upućeni u »demokratski« rad. svim je silama radilo, da se ne održi ni jedan radkalski zbor, kako bi se svojim kaponfama mogao pohvaliti, da je Tešanj »demokratski«, bar što je do pravoslav­ nih. Radi ovog potonjeg ne bi mu ni zamjerili, da je on iskreni »demokrata«. Ali kako je u tome stalo, najbolje svje­ doči okolnost, da je u vrijeme kad se je »demokratskoj« vladi počela ljuljati stolica, izjavio u gradskoj čitaonici, da on ne pripada ni jednoj stranci. Sad, kad su se »demokrati« počeli osjećati opet sigurnim, njihov je i srcem i du­ šom. j Sad za sad smo imali samo to reći g. P„ a ustreba li, mi. smo uvijek na i bilježi i spremni, da donesemo kudika­ ‘ mo više dokumenata, iako znamo, da se neće »demokratska« vlada prepasti naslova »Korupcija i protekcija«, jer kad bi to učinila, ne bi bila »demokratska«.. i U strogo ustavnim državama i gdje ‘ korupcija nije okužila sve do mozga, za ovakove bi čine, kao što je iskorišćavanje uredovne vlasti za ličnu korist, i svaki državni činovnik bio smjesta ‘ stavljen pod' odgovornost. [ Ali ko bi se u nas usudio još na to! ■ Tešnjak. I ; ■ i i Politički pregled | Jugoslavenski odgovor i ako u stva­ : ri odbija alternativu, predloženu u sa­ vezničkom ultimatumu, sastavljen je u i pomirljivom tonu i teži ponovnoj diskuI s®. Naše kraljevstvo izjavljuje da je : gotovo primiti riješenje u skladu sa i predlozima predsjednika Vilsona od 1 prošle godine. Ističe da je londonski ugovor tajan i da njegov tekst nije ni­ [ kad zvanično dostavljen jugoslavenskoj vladi, kojoj je prema tome zvanično nepoznat. Srbija (!) ne može da uzima u ocjenu riješenje, zasnovano na jed­ nom ugovoru, koji nikad nije imala pri­ like razmotriti. I Poslije predaje odgovora na ultima­ tum poslanici Engleske i Francuske po­ sjetili su predsjednika vlade radi bli­ žih obavještenja. Kako saznaje beog­ radska »Pravda«, u razgovoru se je ra­ spravljalo i o američkom protestu, koji :e uložen u Parisu. Jadranskom problemu »Temps« je jiosvetio nov uvodnik, u kojem između ostalog piše: »Glede projekta LIolda Georgea nastaje u Beogradu, da dobi­ ju dozvolu i vrijeme za traženje nekih izmjena. U ostalom nije dovoljno znati kako su se saveznici odlučili da rbiešc jadranski problem, već bi trebalo znati nisam nikog primila u ovoj sobi« . . . izgovori se Rene pokazujući mjesto posjetiocu. Ihsan sjedne. Rene uzme mjesto do njega na stolici. Čas su oboje šutili i kao da je svako htje­ lo udesiti i izmisliti predmet za razgovor, da ih ne bi srce prebrzo odalo. On je razgledavao'slike po zidovima, uočivši svaku i najmanju sitnicu i učinilo mu se, da tamo među cvijećem pred velikim zlatnim ogledalom vidi svoju sliku- Onda je okrenuo pogled po ostalim predmetima i priznao izvjesnim dijelom zavist i da je u istinu sve na svom mjestu. Rene je gledala preda se. Kroz teške perzijske zavjese prodiralo je sunce tek negdje u salon. Jedna zraka padala je ravno na Reninu glavu i njezi­ nu kosu činilo još svijetlijom i crnjom. Ihsan se jedva usudio pogledati je pozornije. U profilu, ozbiljno lice Renino, nčšto mršavije i blijede nego prije četiri godine dobilo je sada potpun izraz klasične ljepote u skladu s velikim očima, tankim obrvama i ravnim nosom, kao da je crtom omjeren između očiju do više usana. Crni prami kose pali su iza ušiju niz pun vrat i sakrili se pod bijelu opravu Reninu pod kojom su sakrivene grudi u ko­ jim se je dizala bura osjećaja, da konačno dođu srcu i da ono progovori. Ihsan je to naslućivao po nervoznom premetanju sad desne, sad lijeve noge i po prstima ruku kojim se je igrala s olovkom i komadićem papira, valjda istrgnutim iz njezine biIježnice. (Nastaviće se �Crpana 4. Strana Spoj 116 Bi oj „ПРАВДА* — »PRAVDA* čenja, da pred njim dolaze u pozadinu i napredak, jer ona preuzimlje inicijati­ i u kojoj mjeri oni mogu da garantumuslimanima postupa onako, kako se vu podjele rada medu velikim dijelom sva druga, i ako a-ktuelna pitanja. To «u da će njihova odluka biti izvršena. I postupa prema ostalim radnicima, a vrijedi ne samo za nas muslimane već ■državljana, koji ekonomski najslabije Ni D' Annunzio na Rijeci, ni admiral radnike molimo, da se odupru ovakim stoje. i za sve druge elemente našeg troimeMilio u Dalmaciji ne pokoravaju se ta­ i sličnim zapostavljanjima, te da od lijanskoj vladi. U Beogradu se pitaju; Podjela rada poznata je svim kuitur»Glasa Slobode« zahtijevaju respekto- ; nog naroda i mi ako ovdje govorimo । kao muslimani, a o muslimanskoj i obrt­ to će ih primorati na poslušnost? Opvanje a istu onaku pažnju, kakvu po­ nim narodima samo te podjele rada im ničkoj banci kao muslimanskoj, te ako j mu-sli-manii ne poznajemo, a kako se či šti interes Evrope zahtijeva, da se Ta­ svećuje ostalim radnicima. želimo i jedva čekamo da ona otpoč- I ni na našu najveću nesreću, tu podjelu, lijani i Jugoslaveni zbliže putem prija­ »Mcrhametova« skupština, Dne 30. I ne svoje djelovanje na ekonomskom teljskog sporazuma i da se bliski po­ januara t. g. u petak u 3 sata postile | unapređivanju muslimana — time se i- I rada ne poznaje ni naše šire društvo. zdravljaju radi sprječavanja germanske Danas se veći dio građana naše slo­ podne održala se u Islamskoj čitaonici : 1 .,k nijesmo stavili na jedno skroz eksekspanzije u Trstu. Hoćemo da Italija bodne i ujedtnjenc narodne države ba­ skupština društva »Merhamet«, kojoj je ■ kluzlvno :-lamsko stanovište već baš, i vi poslom koji nije njegov poziv i za bude zadovoljna, mirna i napredna. Ho­ predsjedao reisul-ulema prosvijetli go- ] u širem smislu uzeto, na -jedno altru- ćemo da Jugoslaveni mogu slobodno izkoji se nije usposobio. Zato i preživspodin Hadži Mehmed Džemaludd'in ef. I ističko stanovište jer dok svi držav- : vršite svoje narodno ujedinjenje, čije je Ijujemo jedno abnormalno ili ti prevratCaušević. Kao verifikatori fungirali su | ljani ne budu u rad uvedeni i u radu I no doba i proći će doista vremena, a osakaćenje tako skupo koštalo Evropu. Francuska politika će se i ovoga puta ■ gg. Edhemaga Gjulizar i H. Rašidagić. , uposleni, sve dotlen nema napretka ni | trebaće uz to dosta napomog i us­ U novi odbor su izabrani jednoglasno u samoj državi. Rad u tome pogledu trudit' da bude stup mira. trajnog rada, dok se današnje abnor­ gg. H. Džemaludd'in ef Caušević, Tajio zadaća je današnjeg našeg društva, ko­ malne prilike -saniraju. Sastanak Rennera i Davidovića. — I ci. Saračević, Ibrahini aga H. Baščauje je pozvato da ore i da sije, pa ma­ Općenito prevladavajuće mišljenje, Koncem februara sastaće se ili u Lju- ■ šet ić, Junuzaga Madarevič, Mujaga Sukar plodove njegova rada i potomstvo da će se današnje prilike sanirati čim d.uka, Edhemaga Đuiizar, Hamdi cf Tahbljani! ili u Zagrebu austrijski državni tek počelo žnjeti. se riješi pitanje valute, nije ispravno, miščić, AMaga Sabić, H. Ahmedaga Kukancelar dr. Renncr sa predsjednikom jer valutno pitanje ma kako se povolj­ Mi sa svoje strane dosta ćemo do­ jundžija, Edhem ef. Fočo, Ragib cf. Banaše vlade, s kojim će raspravljati o i karevič i Hamdi ef. Berberović. Za za­ no -riješilo, pa makar to bilo i idealno prinijeti tome i takovom radu ako te riješenje, ipak se neće ni takovim vanazore uvriježimo u dušu islamskog di­ političkim i gospodarskim pitanjima. mjenike su Izabrani gg. H. Abdaga Naliitarnlm riješenje uputiti svaki gradajela našeg naroda, te držimo i vjeruje­ nić, Abdaga H. Jusufagić, H. Mehaga Naša granica prema Madžarskoj. Po­ nin-državljanin, da radi- ono što zna, mo u to, da smo baš najviše pozvani vodom novinskih vijesti da je mađar- ' Samedović i Jakub ef. Imamović. "Kao što mu je pozliv i što mu je bilo prije mi muslimani da radimo medu musli­ skoj mirovnoj delegaciji u Parisu pri- I revizori gg. Hamdi cf. Mašč. Hamdi ef. svagdanje njegovo zanimanje, a da i manima na ..njihovom ekonomskom po­ Rašidagič, Safvet ef. Sahačić i Astmaga općeno, da će granica prema našoj dr­ ne govorimo o onim članovima našeg dizanju. Polučimo Ii uspjeh u tom po­ žavi biti rijeka Mura i t. d. priopćuje | ZBežić. U idućem broju iznitećemo rad društva, koji prije nijesu radili, a sada gledu i podignemo li- ekonomski naš eledruštva u prošloj godini i njegova vri­ se, da po usl’ovima mira kako su pre­ su prisiljeni d'a rade, pa nam zajednič­ menat na snagu, na kakovoj -se nalaze jednog odbora, koji je ovo plemenito dani Mađarima, cijelo Prekomurje i Meki napredak ,i socijalna nužda nalaže da naši drugi sunarodnjaci — time smo društvo podigao na zamjernu visinu. đumurje os-taj-e kraljevstvu SHS, a jed- I im omogućimo da rade. uklonili ii jednu najveću zapreku pro­ nako i predjel Pola i Ždale preko Drave. Roba »Konzorcija« preprodavače se Riješenjem valutarnog pitanja utire cesu narodnog približavanja i stapanja. se samo put, da preko njega lakše -pre­ To nije nikakva pošljedica kakovog hi­ Finanpijalni kaos u Evropi. »Petit ; do daljnjega u slijedećim radnjama: Baković i Udovičić, Isi-dor Zadik Dađemo iiz abnormalnog u normalno do­ ra već ic to u nama đluboko uvriježe­ Paristen« dobiva iz Londona: U javno­ ba i da moramo nastojati, stavivši u ni nagon uvjerenja da mjesto, pobjeda sti vlada od više dana uzrujanost radi i non, Aleksandar Engel, Todor Koso­ vac, II. Uzeiraga Krečo, Braća Kuić, g'-banje sav naš narodni život, da taj u budućnost svakog nas pojedinca leži daljnje devalvacije evropske valute. put što prije i što zd'ravije prevalimo. u snazi i kolektivnoj duši našeg troiTečaj engleske funte šterLnga, premda ' Mento Salom. Baruch M. Samakovliia, Milam Puplć. Da je to nemoguće učiniti nama musli­ menog naroda. Radi toga je apsurdno najveći u Evropi, vrijedi ipak manje od manima bez svoga zajedničkog kapita­ Poćam od subote 31. o. mj. izdavače i .pomisliti da mi idemo za nekakvim američkog dolara. U krugovima engles­ la, kao materijalnog oslo-na, posve nam se. u detalju: brašno za varivo (kohmel) ?eparisanjem. Pošto je ovaki rad očito ke vlade kažu da je to znak ozbiljne je jasno i zato rrii apelujemo na svu po K 8.60, kukuruzno brašno po K 5.—, u interesu državnom, time se moralu gospodarske nesigurnosti. Više je ug­ braće muslimane, da ovaj zavod obje­ kukuruzni griz po K 6.50, makaroo ukazivati sve pogodnosti ovoj banci" i lednih građana stavilo Llohd Georgeu ručke prihvate i da u njemu svaki po­ (tjestenina) po K 15.50. svaki! čestiti i svjesni državljanin, ima­ predlog, da sazove međunarodnu konjedinac sudjeluje upisavši njenih dionBrašno za varivo dijeliće se na te­ jući u vidu njen plemeniti zadatak, sa ferenefu koja bi imala proučiti sredmelju legitimacije 1 kg po osobi svim najvećim će zadovoljstvom pratiti njen ca što može više. 'stva, pomoću kojih bi se Evropa izba­ stanovnicima našega grada bez obzira vila iiz sadašnjeg evropskog kaosa. Mi­ na to, d'a li su oni kod dotičnog trgov­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku nistar je finansija pozvao potpisivače ca rajonirani ili ne. Ostala roba proda­ ženskoga krojenja i šivanja. Prima rezolucije na konferenciju. vače se bez legitimacije, ali svakako na izradu fina odijela za gospode. — Bugarska vlada kani omesti zaklju- i u umjerenim količinama«. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz čak konferencije mira glede isplate rat- I otvorio je u Trav­ Donoseći gornju obavijest imamo Protiti Sokak) ulica Regenta Alek­ ne odštete. niku advokat primijetiti da je vrlo nezgodno, što su sandra br. 2. muslimani prodavci vrlo slabo zastupOGLAS. ” •beni, pa zahtijevamo da se ova pogrje­ Agenturna i komisionalna poslovniška odmah ispravi već ohairom ta SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ na to, da je za naše ženskinje potreb­ nogradska cesta 17. posreduje kod no zavesti šepa ratne prodavače. kupnje i prodaje svakovrsne kože za Jedan prodavač treba na Bistriku, dru­ IZ NAŠE ORGANIZACIJE. Iz Gotrgovce i obućare, nabavlja obućarima gi na Vratniku, treći oko Baščaršije 1 ražde nam brzojavljaju, da se je dne kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kovača, a četvrti na Bjelavama. To je 30. januara t. g. održala skupštin muKupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiminimum. ponude na upravu lista slati pod slimn građa Goražde i sviju džemata, ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Ne čini nam se zgodno ni to, .to će brojem 227. koji spadaju u područje ispostave na ne cijene. se većina robe prodavati bez legitima­ kojoj je usvojen naš program i izabran Kod upita umoljava se priložiti mar ­ cije, jer se time pruža prilika špeku­ odbor. ku za odgovor. 1—5 lantima. da robu povlače iz prometa. Pozdravljajući našeg najmlađeg druga I VOJNA NABAVA. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ u borbi za muslimanska -i ljudska prava I Na osnovi naređenja Komandanta II. kEčemo mu neka živi najmlađi odbor i bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ naše organizacije, koji se svrstava u usljed toga neugledna i staračka, snaći cembra 1919. godine, a u cilju nabave redove islamskih boraca, z će samo onoga, koji svoju kosu zane­ sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ Jednakost na sve strane. Tuže nam maruje. Želite li imati bujnu kosu, rajevskom za do nove letine 1920. go­ se radnici — muslimani glavne željez- I onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu dine, održaće se direktne pogodbe na Od danas sam preu­ muke fadto-nice, da se zapostavljaju na pomadu, koja izvrsno djeluje protiv dan 5. februara 1920. godine, u kance­ svakom koraku. U konzumu se o njima peruti i ispadanju kose, čini, da krhka zeo Kafanu „Jildis'lariji Intendanture Bosansko đlvizijsk« ne vodi nikakva računa i u ovo pet i i slaba kosa postaje mekana i bujna, na Bistriku. Kafanu oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. godina nijesu nego samo dva puta fa- j daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa Pozivaju se zainteresovana lica, koja sam uredio najlje­ sovali masla, dočim su drugi zadovo- i prerano osijedi. Lončić 6 kruna, juča imaju sena : slamu na prodaju, d’a izvo­ pše, snabdio svim Ijeni u svemu. Muslimani ne dobivaju 1 vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen le doći određenoga dana i u određeno novinama, a poslu­ nikakva boljeg i unosnijeg mjesta. To ; V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. vreme, radi učestvovanja u zaključi­ traje i od prevrata. Tako na primjer ] 310. [Hrvatska]. ga je uredna. Cije­ vanju ovih pogodaba. Osman Đemastagić nije mogao dobiti ne umjerene. Za Ne možete li spavati? Niti raditi? Pogodbe će se zaključivati za veće verkmaSstorskog-mjesta. premda su ga Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ i manje količine. što veći posjet moli poduprli svi radnici. Da pnkažemo po­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi ElKaucija se polaže na dan pogodbe stupanje prema nama muslimanima, bi­ safluld! б -dvostrukih ili 2 specijalne vc10% ođ vrednosti zaključene pogodbe će dovoljno, ako iznesemo ovaj slučaj: Like boce 27 kruna. u gotovom novcu ili- državnim i drža­ 29. januara umro je naglom smrću rad­ vom garantiranim hartijama. Imate 11 pokvaren apetit? Cesto po­ nik Salih Imamović, pa su muslimani E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otradnici zahtijevali da mu mogu otići na ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ stranjuje se Fellerovir prayim Elsa-pidženazu, jer je običaj, da se u slučaju rajevu 24. januara 1920. god-ine. lulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ smrti kojeg inovjernog radnika obus­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. tavlja rad u cijeloj radionici i da svi Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ radnici idu na sprovod. nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, I šta se dogodilo? Uprava verkšteElsatrg br. 310. Hrvatska. ta dozvolila je deputaciji povjerenika, Ш1 .111.1 ■ lll■■l■l^l l—l l■lll■lllll■ J—1ПГТГ da na dženazu može otići trideset rad­ nika. Naravna stvar, da, se radnici ni­ jesu zadovoljili ovim rješenjem, pa su (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. tražili da mogu ići svi na dženazu, jer se to dozvoljava i drugmia. Uprava se je obratila na šefa željeznica g. Jelića Muslimanska trgovačka i otbrtnička i on mjesto da udovolji ovom opravda­ banka za B. i H. uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža nom zahtjevu, snizio je i dozvolu upra­ IV. ve verkštcta, odredivši da se na dže­ nazu smiju pustiti samo — č e t v o r iN.ir'asili smo da će ova banka radite c a radnika! na : ojizanju narodne privrede uvodiv­ Telefon 55 Brzojavi: FELARIA. 188 ši u rad sve naše narodne radne Sile Eto tako izgleda jednakost u praksi. i jskorišćujući sva raspoloživa sredstva. Iznoseći ovaj nepravedni postupak zaTaj je zadatak od tako zamašitog zna­ Irttjpvamo, da se i prema radnicima — fld^ohatshu hancelariju I Df. SulEjman Mović Domaće vijesti Tražim jednu kasu Kafana „Jiildis“ Sarajevo. kafedžija Ahmed Ćećo gospodarstvo k upuj e Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Odgovora! »redaik: M. Siđžaks. Vlasnik: Centrala! Odbor >9. M. O.« fttampsrlja D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff998df4abd8d2f74f79ca5a0e7be3e0.pdf d9a29ebfe3ce1b3be94133ad259e5753 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJED9NI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rsdahGioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 12 (117) Pret plata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 5. februara 1920. (14. džumadil-evvela 1338.) Godina II. и Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 10. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca, pristaje da u poštedu muslimana, u koliko to zasijeca u porodičnoprav o i lične odnose, donese odredbe, shodne da se te stvari regulišu u smi­ slu muslimanskih običaja. Srpsko-hrvatsko-slovenačka vlada preduzeče potrebne mjere, da se obezbijedi postavljenje jednog Reis-UI-Uleme. Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca obavezuje se, da će ukazivati svaku za­ štitu džamijama, grobljima i drugim vjerskim muslimanskim ustanovama. Sve olakšice i dozvole davaje se mu­ slimanskim zadužbinama (vakutima) i postojećim vjerskim i dobrotvornim njihovim ustanovama I kraljevstvo Sr­ ba Hrvata i Slovenaca ne će uskratiti novim vjerskim i dourotvornim us­ tanovama ni jednu od potrebnih olak­ šica, koje su zagarantovane drugim pri­ vatnim ustanovama te vrste. Cl. 11. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena­ ca pristaje, da odredbe gornjih člano­ va, u koliko se one tiču lica, koja pri­ padaju raznim vjerskim ili jezičnim ma­ njinama, sačinjavaju obaveze među­ narodnog značaja 1 budu stav­ ljene pod garanciju Društva Naroda. One ne će moći biti Izmijenjene bez pristanka većine članova Savjeta Dru­ nijesmo jaukali na nepravde Švabine, ali nije ni drugi niko, jer se nije smjelo jaukati ovdje u granicama, a zaleđa mi nemadosmo kao drugi. Ali zvasmo štva Naroda. Sjedinjene Američke Dr­ braću u zajedničku berbu i protiv Švažave, Britansko carstvo. Francuska, Ibe i protiv Osmanlije, no uzalud, jer talija i Japan se obavezuju da ne će naša braća vazda gledahu u nama odreći svoj pristanak na svaku izmjenu ono isto što i u Turcima, a mi nikad pomenutih članova, za koju 1» se iz­ ne vidjesmo u njima ono, što u Švabi. Eto do kakvih rezultata dolazimo, jasnila u pravilnoj tormi većina člano­ va Savjeta Društva Naroda. Kraljevi­ kad zademo pretresati stare pogrješ­ ke i može se lahko da dode do nekog na Srba, Hrvata i Slovenaca pristaje obračunavanja što »nikako ne bi b{Io da svaki član Savjeta Društva Naroda od koristi za narodno jedinstvo, kuje ima pravo, da skrene pažnju Saveza i nam je vazda potrebno ko j komad na svaku povredu ili opasnost za po- I hljeba. Pa možda je baš to i popelo g. vrcdti ma koje od tih obaveza i da Sav- I Tupanjanina na džamijiku sofu, da na­ šoj masi objasni i razloži; ako sc bu­ jet može prednzeti mjere i dati instruk­ de rastresalo, što se kad zla nanijelo cije, koje budu izgledale podesne i efakojoj izvjesnoj skupini našeg naroda kasne u toj prilici. makar i s vana, može da dode do ra­ zmirica u masama, a to ne treba niko Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca da želi. Možda je g. Tupanjanin to htio pristaje dalje na to, da u slučaju mimo­ da istakne, ali ga proguta njegov uvod, ilaženja u pravnim i faktičnim pitanji­ a prigovori čaršije udaljiše- od konma koje se tiču ovih članova, između cepta. kraljevske vlade i ma koje od glavmh Međutim su prigovori čaršije bili posavezničkih i udruženih sila ili svake sve prirodni i na mjestu, jer se čaša već prepunjava. Nijesu ti napadaji bro­ duge sile, koja je član Savjeta Društva jem bas pregolemi, ali njihov način izNroda, da razlika u mišljenju bude vađa-nja nšje nikako onaj običnog zlo­ smatrana kao spor međunarodnog ka­ činca, ili pariškog apaša, što ga g. Tu­ raktera prema odredbama člana 14. upanjanin navodi, nego je to čisto jedan govora o društvu Naroda. Kraljevska pojav, kakav se dnevno susreće za vrijeme bezvlađa, a naročito ravnovlada pristaje, da svaki spor te vrste dužnost vlasti daje još narodu takt ubude, ako to druga strana traži, pretisak, kao da ta vlast iili nema snage dan stalnom sudu. Odluka stalnog su­ da biće bez apela, imaće Istu silu i vrijednost, koju ima i odluka, donešena r.a osnovu člana 13. ugovora o Društvu Naroda. Skupština u Derventi održana je dne 23. januara t. g. na kojoj su sudjelovali prijatelji i pristaše naše organizacije iz Kotorssog, Dubočca i Velike. Skupštinu je otvorio i predsje­ dao joj g. Osmambeg Osmanbegović, ni. Svaku našu akciju, i reakciju drugi koji je prisutne pozdravio i zahvalio posve drukčije tumače i izvrću. Kad im za njihovu suradnju u promicanju smo mi mimo podnosili svoju sudbinu oiljeva naše organizacije. Opširno je ra­ Pod1 Švabom kao i drugi, dok vrijeme stumačio cilj i program naše organiza­ nije dozrelo za akciju, onda se za nas cije, kojega su sa malim iznimkama ureklo, da nemamo otporne snage, da svojili svi muslimani Bosne i Hercego­ nemamo smisla za slobodu. A kad javine, jer odgovara njihovim potrebama uknemo na nepravdu, ali u času, kad taj i jer imaju neograničeno povjerenje u jauk slučajno i drugom nije po ćejfu, on­ vodstvo organizacije, kojemu on u ime da se kaže da muslimani ne umiju da tr­ svih pristaša u Derventi i okolici zahpe, nijesu naučni snositi patnje. Pa i valjU’ie za njegov rad i zauzimanje za preko toga oni idu. Kad smo se mi uz sve muslimane u našoj domovini. okupaciju digli protiv Švabe, ni onda Gg. Šukri ef. Alagić i Derviš ef. »jesmo radili patriotski, pa i kad smo Korkut tumačili s pojedine stavove se s Turskom faćali u koštac, nijesino programa i štatuta, te izvijestili o odr­ radili korektno po toj nečijoj logici žavanju dviju vrlo uspjeliH seoskih ijer nikad naša braća ne sudjelovaše skupština u Dubočou i Kotarskoj, na s nama u borbi. Ubijeni i slomljeni kojima su sudjelovala gg. Avdaga Ališvapskom okupacijskom puškom i vjeiagić, Smail -ef. Halepović, Šukri ef. šalima, ostali bez igdje ičijeg topla po­ Alagić, Mustajbeg Jusufbegović i Der­ gleda, ušutkani za dug niz godina, da viš ef. Korsut. Skupština je usvojila se glas od nas ne ču, obespravljeni u jednoglasno slijedeću agraru, suzbijani od učešća u upravi u Rezoluciju: omjeru i spreme naše i broja našeg, na jednom nas prozvaše austrijskim 1.) Tražimo od vlade, da se odmah miljenicima. Dakle kad dizasmo puš­ cvim težacima muslimanima, koji ne­ ku na Švabu, »er tada to ne bfjaše maju svoje zellje nikako ili je imaju ma­ drugim po ćeijfu, mi smo osuđivani; lo, dadne državne zemlje, koliko im je kad šutisino na švapske zulume, jer to potrebno za izdržavanje. ne bijaše onim istim po ćeijfu, i tada 2.) Tražimo, da se početkom školske smo osuđivani i još dalje i dan danas godine 1920./21. otvori u Derventi re­ prekoravaju nas za to. što šutismo kad alna gimnazija, koju je bivša neprija­ je njima trebalo da vičemo i tako da­ teljska vlada god. 1915. bez razloga lje i dan danas se eto ponavljaju isti dokinula. Viša dječačka škola, koja je taiki i uzroci i posljedice; jauknemo li, prije dvije godile uz freparandiju ot­ nemamo smisla za patnju, za jedin­ vorena, ne odgovara potrebama grada stvo; ćutimo li, nemamo osjećaja za Dervente i okolnih mjesta. slobodu, nemamo otporne snage i t. d. 3.) Tražimo, da se sv*ima, koji su Ja znam, da će se »demokratski« pljačkanjem, razvaljivanjem i paležom »j«iorgan »Glas "Naroda« naći pobuđen, za vrijeme državnog prevrata godine da nam ove pojmove ispravi, pa će 1918. materijalno oštećeni, odmah šteta reći da mi jaučemo samo na neznatne iz državnih sredstava naknadi, jer ih nepravde cd svoje braće, dok smo na ima mnogo, koji su tom prilikom ma­ nepravde Švabine šutili. Istina je da mi terijalno posve uništeni. Iz naše organizacije. S naše protestne skupštine. Kad je govornik dr. Tupanjanin do­ brano zaplovivši u svom govoru bivao obasipan protestima i prigovorima na­ še svjetine, neko od onih što opominjahu masu da pusti govornika da nesmetano govori, dobaci: »Ne sme­ tajte ga, nek pere crnca; neće ga ni­ kad oprati«. Nije se znalo, da li je bilećki građanin — patriota, kako se vidi po nepatvorenom i neizvještačenom patosu narodnog govora i narodnog govornika, zaista imao namjeru, da pe­ re omča, ali svakako ga je nešto po­ pelo na kamenitu fosu džamtjskiu, i svakako ga je u sumnju kod slušalaca doveo baš njegov vrlo dug i vrlo nejasan uvod', gdje puno žvakaše i samo navješćivaše šta će tek da go­ vori i kako će da govori. I lijepa u mojoj okolici pade primjedba na nje­ gov nejasni uvod: vidi mu se na stvar mu se neće, al jest nešto, što ga na­ prijed kreće. 1 zaista nije ništa više ili rekao osim uvoda i ni njega nije po­ sve svršio. Nego ovdje je meni meram nešto drugo istaknuti, a ovo nabacili samo kao uvod g. Tupanjaninu za volju, kad je riječ o njemu, a on voli uvode. Tupanjanin je govorio, naša je svjeti­ na protestirala, a vode su je opominjale da šuti, da pusti govornika, nego go­ vori. I ova se izmjena govora ili bolje razgovora posve pravilno obnavljala : Tupanjanin govori, maisa reagira, gla­ sovi sa sofe umiruju. Taj je momenat meni posmatraču čisto godio. Istina je i to da treba da se mase pniučavaju na redi da se disciplinuju, da se na­ vikavaju na mirnu snošljivost, pa! to vrijedi i za našu masu. Ali ipak ne vried'i toliko za nas jer drugi su krivi, na nas ne može sve da primije- , da tome stane na put ili tako svoje i raspoloženje fingira, da se tako siste­ matski provodi jedno čisto sistematsko . iskorjenjivanje. Naravno da i jedno i ' drugo držanje vlasti stvara u narodu ј vrlo strašnu perspektivu i za to on ja| uče. Kad je iza okupacije počinjer/o gujegod prvo grabežne umorstvo, vla­ sti su krivca pronašle, ali kad narod vidje, da za tursku žrtvu zločinac ma i kršćanin ode na vješala, onda taj na­ rod dobi utisak, da je u toj državi sud­ ! stvo nada svim drugim;" a moć državna ! da lojalno izvušuje pravedne osude. i Što se je kasnije to sudstvo izopačilo I i dalo upregnuti u kola režima, koji je vještački pronalazio kojekakve veleizdajničke afere, u to ne zalazim, govo­ rim o prvim utiscima državnog auto­ riteta na narod u momentu, kad se ta država makar ona bila i svoja vlasti­ ta, prvi put predstavlja narodu, kad mu kao nova građevina otvara dveri 1 svoje, da se u njoj nastani kao član I jedne porodice. A kakav je ovaj uti­ sak u nas i kod onih u kojih je najjače ; patriotsku srce, vidi se po jednom ba­ rometru. koji se zove narodno zadovolj­ stvo i raspoloženje. Graditelji i doma­ ćini ne osvrću se nikako na narod, ne­ će mu čak ni to da reknu, da je kuća vječna, a oni da su privremeni, pa ako je kome što krivo u kući, možda će mu biti bolje, kad se domaćini promi­ । jene. Jok, oni se ne osvrću na ukuća­ i ne. oni im samo zapovijedaju da budu zadovoljni. Jedan sa strane. i ' i i ' 4.) Tražimo, da se onim muhadžirima, koji se pod pritiskom neprijatelj1 ske austrijske uprave u Tursku odseI liše, a danas se žele opet u domovinu povratiti, dozvoli slobodan .povratak i . da se nastane, gdje oni hoće, te da im se zajamči neograničeno raspolaganje sa njihovim imetkom, a da se s njima ni u kojem pogledu ne postupa kao sa državljanima neprijateljske države i da se siromašnim muliadžirima u svakom pogledu ide na ruku. Novi odbor naše organ, u Derventi. Na velikoj skupštini u Derventi. koja se održala dne 23. januara t. g. izabran je aklamacijom kotarski odbor naše or­ ganizacije, u koji su unišla slijedeća go­ spoda: Predsjednik g. Osmanbcg Osmanbegović, potpredsjednik g. Smail ef. Halepović, I. tajnik g. Derviš ef. M. Korkut, II. tajnik g. Smailaga Hadžikadić, blagajnik g. Mustajbeg Jusufbegović, članovi užeg odbora gg. Šukri ef, Alagić, Halilaga Uđvarlić, Avdaga Huseinćehajić, Hafiz Hamdi ef. Isakagić, Numanaga Hadžavdtć, Avdaga Altijagić i Sulejman beg Karabegović. Osim gore navedene go­ spode u širi su odbor izabrana slijede-* ća gg.: Husein beg Jusufbegović, Šemst beg Abdiiillahefendić. Zaim Džanić, Alija Husedžinović. Ahmed Havurdić, Mu'jan Vugdafć, Muhamedaga Porobić i Redžo Cibić. Bilo s hajrom i napret­ kom I ! 1—II— ■' IH Prvi odjek. Iz Dervente primismo jučer ovaj br­ zojav: Centralnom Odboru Muslimanske Organizacije Sarajevo. »Sotidarišemo se s rezolucijom, donešenom na protestnoj skupštini odr­ žanoj zbog zuluma u Bileći i ostalim mjestima. Mjesni Odbor »J. M. O.« �trpana 2. Strana Sarajevo, 4. februara. Promišljajući o izvještaju glede sta­ nja ovdašnjeg humanitarnog društva »Merhamet«, (vidi u domaćim vijesti­ ma današnjeg broja (!), pada nam na pamet stereotipna fraza, kojom »demo­ kratski« organi brane postojeće stanje u našoj užoj domovini. Ti se organi razguliše dokazujući, kako kod nas vla>da potpuna ravnopravnost i kako opociziija operiše »lažima«, kad poriče tu opsjenu naš.h blagogla­ goljivih »demokrata«. Pa ipak u tri sto­ tine hiljada kruna, što ili ie tokom lanj­ ske godine sakupilo ovo naše društvo za podupiranje stirotinjje — nema ni ciglog helera. što bi ga u tu svrhu doprinijela naša općina ili naša »dobrotvorna« vlada. To je nepobitna činjenica. A može li se to reći i o humanitar­ nim ustanovama naših sugrađana pravoslavne vjere? Bi li nam vlada saopći­ la svoje priloge u novcu, živežu i dru­ gim sredstvima, ikojima se olakšava rad recimo »Dobrotvorne Zadruge Srpkinja«? Da se raziunijemo. Mi ne prigovara­ mo, što vlada podupire ovo i njemu slična srpska poduzeća, ali pitamo i tražimo razjašnjenja o tom, zašto se is­ tim aršiaom ne mjeri i našim ustano­ vama? Zašto i »Merhamet« ne dobije olakšice j potpore; zašto da se islam­ ske ustanove mimoilaze, a drugima da se dijeli i šakom i kapom. Gdje je ta blažena ravnopravnost? Manipulativni muslimani činovnici i Solina vlada. Mi smo više puta imali priliku, da se potužimo na postupak demokratske vlade Ate Sole sa činovnicima musli­ manima. Mnogo snio puta konstatovali žalosnu činjenicu, da se vrlo sposo­ bni i vrlo spretni činovnici Muslimani koncentrišn u zemaljskoj vladi, da uđaraju muhure Soli, Grdiću i drugima, dok se sasvim nesposobni, neiskusni pravoslavci bez ikakve prakse postav­ ljaju na na.škakljivij:. mjesta i u kotareve. gdje su potrebni vrijedni, iskus­ ni i spremni činovnici. Ista ta procedura, isti postupak vrši se i kod manipulativnih činovnika musHlatta. I oni se koncentrašu na vladi u zajednici sa onima crno-žufim tuđincima, koji u svojoj domovini ne bi mo­ gli ni koza čuvati, te su za vrijeme bivše neprijateljske vlade došli k na­ ma. da se uhljebe. Samo je razlika i ovdje između crno-žutih tuđinskih malupulativnih činovnika i muslimana ta, što su muslimana podvrgnuti njima, ko­ ji ih na sve moguće načine progone i zapostavljaju. Muslimani činovnici su i strpani u registratore i postavljeni na urudžbene zapisnike, dok drogi tr, guju i pobiraju masne dnevnice. Prigodom markiranja dinarskih nov­ čanica, gdje po naredbi ministarstva moraju sudjelovati činovnici kao obla­ sni organi uz dnevnu zaradu od K 90, a moguće i K 120.—, određuje prvi od­ jel, koji upravlja pomoćnim uredom če­ tvoricu i to: jednog Hrvata, jednog Srbina i dva stranca crno-žuta. Ma da su od šale makar rekli, da i jedan mu­ sliman sudjeluje?- Ne. Predloži idu od crno-žutog starješine, pa se onda сгпоžutl i protežiraju. Isto se događa kod dijeljenja potpo­ ra i slično. Prije mjesec dana je činov­ ničke društvo prodalo amerikansku ro­ bu, koja je bila za čiiiovništvo namije­ njena za svotu od K 34.000.—. Da se ova svota pravedno razdijeli, činovni- i čko je društvo poslalo svima odjelira j okružnicu, u kojoj je zamoljeno, da sva- j ki odjel predloži iskaz najsiromašnijih činovnika, naročito, kop imadu veću 1 familiju. Naravna stvar, da su musli- | mani i ovdje mimoideni, prem se radi- ! 10 o mizernoj potpori od K 200.—. O- j sim ove svote o talo je nekakova beza ' i flanela, koji je u paketiće spakovan, da se razdijeli među one familijarne činovnike, koji nijesu dobili onih K 200. Na žalost su i ovom zgodom muslima­ ni mimoideni, dočim su crno-žuti dobir li i K 200.— i paketiće. Mimogred nam je spomenuti, da su dvojica muslimana I činovnika u pomoćnom uredu vladinu | više oštećeni, nego li g. Daskalović, ; koji je čitavo vrijeme rata sjedio uz bok Prileskog i u martu god. 1918. do­ bio izvoznicu za spiritus. »Demokrat­ skoj« vladi Ate Sole poznato je da je jedan činovnik musliman u god. 1914. evakuiran iz Srebrenice u Tuzlu. Kod •kuće, koja se medu prve u Srebrenici računala, тгјс ništa zatekao. Sve je bilo uništeno. Tri je kuće posjedovao, te su sve tri tako ruinirane, da od njih ne­ ma ništa. Molio je da mu se nešto da­ dne na račun odštete, da popravi ku­ će, da nešto koristi dobije, molio je n tu svrhu beskamatni zajam. Ni to ne pomaže. Ovaj čovjek, koji je ovako i uništen, kojemu je vidne štete učinjeno preko K 50.000.—, nije se našlo vri­ jednim ni da mu se dadne odijelo iz američke misije. »Demokratska« vlada ue vjeruje musli­ manima činovnicima i zapostavlja ih Кмј 117 «Г4 »НРАВДА* — »PRAVDA* premda oni vrše svoju dužnost kudi­ kamo tačnije i savjesnije od ljubima­ ca Starhovih i dr. Stoga pitamo ima li ko na vladi, da se zauzme za muslimane činovnike i da ih proturi bar pred cmo-žute, kad su već pravoslavni činovnici ekstra ljudi ? Ima Ii iko ? ... Bilješke Žrtve »demokratskog« boljševizma. Piše nam prijatelj iz Banjaluke, da je ministarstvu za agrarnu reformu odas­ lan ovaj brzojav: »Moj i mojih dvoga nejake djece imetak bio do sada deset kmetovskih selišta u Miiosavdma kotar Prnjavor. Za izdržavanje ispredala u prošloj go­ dini sve, pa i najnužnije kuć­ ne stvari, a ovih dana i štalu iz dvorišta. Molim brzu pomoć, da skupa s djecom n e s k p a m ,o d gladi. Mina udova iza Huseinhafiza SilaHća«. Donosimo bez ikakva komentara. Nema sporazuma s vladom? »Epo­ ha« javlja: Kako doznajento vladi ni­ je još predan definitivan odgovot opo­ zicije na njezine uslove. Mišljenje je da do sporazuma između vlade i opozici­ je ne će doći. Govori se, da su še­ fovi opozicionog bloka na sjednici ko­ ju su jučer održali, riješili ne prihvatiti vladine osnove. Jedva jednom. Jučer iza podne dobi­ smo od vlade jedno saopštenje, koje je taiko nakaradno izrađeno, da mogosmo teškom mukom odgonetnuti i sami nat­ pis: »Đačka udruženja na srednjim i vjšim školama«. Prema tomu valjaće nam čekati, dok to saopštenje izađe u kakvoj novini, koja je dobila čitljiv otpravak tog saopćenja, da se mognenio na stvar osvrnuti. Protestirajući proti ovakoj nepažnji prema našem li­ stu, veseli nas pribilježiti, da je to sa­ općenje poslao za zemaljsku vlaidiu — načelnik odjeljenja za prosvjete(l) i — v j e r e«. Jedva jednom dođoše naši satrapi do uvjerenja, da taj odjel nije samo za crkvene poslove, (kl koga je, dobro je i nakon 15 mjeseci... Radnici se prijete. Radi mjera koje kani vlada poduzeti protiv komunista, među radnicima vlada veliko nezado­ voljstvo. Radnici su u raspoloženju da proglase generalni željezničarski štrajk, koji bi imao početi 10. ov. mj. ako ne dobiju povišicu plaće. ooooooooooooo Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Šaljite pretplatu! ooooooooooooo Iz islamskog svijeta. SVEISLAMSKI KALIFAT. Papisao: Injženjer Mustafa Celić. Kalifa. Prvi sveopći islamski sabor imao bi da bira novoga Halifu svih muslrina, na kojega bi onda sadanji Halifa tj. turski sultan imao da prenese hilafet i da mu izruči s hilafetom skop­ čane relikvije. Muslimani su po šeriatu zaduženi, da biraju Halifu i to .potpuno slobodno i bez »kakova tuđeg uticaja. Samo se dakle obligatornim izborom svih mu­ slimana opredjeluje nosioc halifanske časti, a nipošto našljednim redom koje vladalačke dinastije. Halifina osoba na­ sljeđuje sveca i zastupa ga u svim vjerskim poslovima, za to sveopći is­ lamski sabor bira za Halifu najučenijeg i najuglednijeg .islamskog allima bez obzira na to, kojemu islamskom naro­ du datičnik pripada. Izbor je tek onda valjan, kad'a zastupnici sveopćeg islam­ skog sabora, nakoti glasovanja, novo­ izabranom Haliii polože prisegu i uči­ ne propisano poklonstvo. (Vidi kašnje još: »Dvorska garda!«). Samo na ovaj način izabranom Halifi dužni su prema šeriatu svi Sljedbe­ nici Idapia, da se pokoravaju, jer za musEmana je najveća vjerska instan­ cija halifat ii nosioc časti vjerskog po­ glavice svih muslimana — Halifa, per­ sonificirana je vjerska moć nad cije­ lim muslimanstvom. Halifa posjeduje eksekutivnu vlast (kuvvci idžraijje), pravosudnu vlast (kuvvei adltije) i legislativmt vlast (kuvvei kanunijje) i to isključivo u vjerskim stvarima i odnošajiina vjerskog karaktera, dok u po­ litici — u koliko ova ne bi tangirala in­ terese Islama — Halifa nebi imao pra­ va ni na kakav udio. I svaki ukaz, od­ redba, fetva itd. što ih izda halifina za­ konodavna vlast ili Visoki Mešihat, a Halifa potpiše, mora se poštovati i slu­ šati kao Kur'ani-azim ili Hadisi-šerif. Halifa, prema propisima Senata, pot- : vrđujc sve islamske vladare, ali pri tom uvijek držeći se u pojedinim dTža- • vama već postojećeg reda o našljeđ- I stvu prijestolja; dok se on ne bi smio i miješati ni u kakve političke ili uprav- : ■ne stvari pojedinih islamskih država. Halifa ne zapovijeda nikakovom oru- । žanom silom osim dvorske garde, p : Halifa se brine, da svi zaključci sve- j općeg islamskog sabora ludu provedeni j u cijelom islamskom svijetu. Halifino ime spominje se na hufli u ; cijelom svijetu, ali on nema nikakovog i svetačkog svojstva. Halifa ima do svoj raki udešavati pre- j ma propisima Islama, ima se u tanci- i ne pokoravati šeriatu, a za eventualni ! njegov prekršaj islamskih propisa, sa- i mo je sveopći islamski sabor konpe- | tentau, da ga riješi halifanskc časti, j Halifa ne može samovoljno izdavati od- | redbe i zakone, nego .je njemu u tu svrhu dodijeljen kolegium islamskih u- j čenjaka (Visoki Mešihat), a za vrlo i komplicirane stvari i stvari općega ka- I raktera kompetentan je samo sveopći islamski sabor. v Budući, da Halifa personifikuje veli- ' činu cijeloga islamskoga svijeta, to on ima nepobitno pravo na osobno veli- | čanstvo. On ima pravo, da pojedine i | zaslužne islamske alime i ime zasluž­ ne osobe odlikuje u tu svrhu već op- ■ redijeljenim ordenima ili pako noše- ' njem posebnog društvenog naziva. (Vi- I di kašnje pod: »Društveni položaj is- | lamskih dostojanstvenika«). Kako ovog prvog, tako i sve tuduće ] Halife bira cio islamski narod preko i svojih zastupnika u sveopćem islam- ! skom saboru. Na taj način bilo bi teme- i ljito odstranjeno natjecanje pojedinih is- ; lamskih vladara oko halifanske časti, I što tirada samo krvnim razdorom i nte- 1 đusobnom mržnjom između pojedinih is- j lamskih naroda. Ne bi onda dakle ni jedan narod po jcdrn'ao patenat na Ha- I lifat, nego bi na taj način Halit* no gao nepristrano da potječe iz arapskog, indijskog, perzijskog, turskog, ruskog, hrvatsko-srpskog ili ma kojeg dragog ■islamskog naroda. Halifina residencija nebi morao biti Stambol, nego makar koji grad jedne potpuno politički i gospodarsveno slo­ bodne islamske države. (Nastaviće se). Merlium Muhammer Ferid Веу. U jednoj berlinskoj klinici pod teš­ kim bolovima plućne tuberkuloze malo prije ponoći na 15. studenoga pr. god. daleko od svoje predrage otadžbine u •malom krugu svojih prijateljskih zem­ ljaka ispustio je svoju veliku dušu ve­ liki misirski patriot, voda i predsjed­ nik pučke stranke potlačenoga Mis:ra. zaslužni narodni junak M u li a m m e d F e r ti d B e у. Veliki rahmetlija bio je sin Ferid pa­ še, visokog državnog činovnika egi­ patske vlade. Nakon svršenih visoko­ školskih Studija bijaše u svojstvu sudije zapčslen kod jednog domaćeg suda. Već od svoje rane mladosti odušev­ ljeni patriota sudjeluje 1894. u narod­ nom protuengleskom pokretu, zbog če­ ga morade napustiti svoje dojakošnje mjesto i započeti odvjetničku karijeru. Svojom požrtvovnom domovinskm lju­ bavlju i sjajnim karakterom on je usko­ ro zadobio neki osobiti ugled u krugu svojih istomišljenika, a pored svega is­ kreno prijateljstvo i izdašnu potpora utemeljitelia i vode egUpatske pučke stranke Mustafe Kjemala. Poslije smrti Mustafe Kjemala 1908. po njegovoj zad­ njoj želji Muhamed Ferid Веу bi do­ životno izabran za predsjednika njiho­ ve stranke. Kao takav cijelo je svoje biće stavio u službu otadžbinske slo­ bode. Njegova politička djelatnost do­ vela ga je u žestoki sukob sa engles­ kim režimom i samim Hidlvom radd ko­ jega je bio osuđen na polugodišnje ta­ mnovanje. Nakon odležanog tamnova­ nja ured daljnjim progonima svojih en­ gleskih dušmana morade veliki narod­ ni borac da ostavi svoju ljubljenu do­ movinu i potraži skloništa u Evropi. Za vrijeme svjetskoga rata on je bio duša »vili javnih posreta u Evropi, Koji bijahu uperena proti engleskog protek­ torata nad Egiptom. i tek što je bio prešao iz švicarske u Njemačku, da potraži lijeka svojoj ljutoj boljetici, morade veliki njarodnt lav u svojoj 53. godini za uvijek da zaklopi svoje mudro i neustrašivo oko, a tijelo mu je sahranjeno na 19. stude­ noga pr. god. uz sudjelovanje njegovih vjernih drugova i boraca za narodnu slobodu, te mnogih njegovih njemačkih prijatelja. Dženazu je klanjao imam carskog otomanskog poslanstva u Berlinu, a mr­ tvo tijelo je pohranjeno u dvorani ber­ linskog garnizonskog groblja, odakle hi se imalo kašnje da preveze u njegovu krasnu domovinu, koju kroz cio život ovaj veliki narodni heroj tako žarko ljubljaše, ali je ipak pred nasiljem en­ gleskih hajduka morade već dugo i za uvijek da ostavi. Nad njegovim grobnu rzmedu osta­ log naglasio je vrsni egipatski politi­ čar i merhumov prijatelj Ismađ Sabib Веу, da se je narodna misao, kolu su svojevremeno propovijedali utemeljiteli egipatske pučke stranki i cimo ie Car neznatni broj rrvišnjih političara, danas duboko uvriježila u svim slojevi­ ma egipatskog narodt i jednim silnim pokretom stupa proti tuđmse g nasilja. Dao Bog, pa se svi nircdn' bjrei ug'eđali u velikog M u h a ni tr. e d Fe­ rid Веуа, a njegov će živi sporne; os'at, ne samo u bijednom egipatskom, nego i u svima islamskim narodima u svih pet dijelova svijeta. Gazanfer. Prisilno zatvaranje čaršije. (Svršetak). u namjeri, da se odmore i odahnu od mnogih napora računaju, da će sa slič­ h. — Ministrima i visokim državnim činovnicima možemo razumjeti kad : nom hediiiiom, koju sebi podjeljuje ugoditi i ostalom svijetu. Njih razumije­ sastavljaju odnosne naredbe, sa kojima mo i shvaćamo, da imade smisla propoučavaju svoje potčhijene, kako da iz­ glasitli obustavu rada u svima držav­ vedu proslavu kakvog državnog i na­ nim uredima i zavodima, jer je i potrodnog blagdana, jer oni kao takovi op­ činjeno čiitovništvo kao i ono gore, — skrbljeni su do mile volje svim i svaa katkad i gore nego ono gore, Sm, dosadio im njihov službeni rad i unervozio ih, pa obustavljajući svoj rad I terećeuo brigama i tegobanr �•tužbenoga rada, pa je potrebno barem prilikom državnih i narodnih blagdana pružih mu priliku duševnog odmora obustavom rada. I kad ovo uzmemo na um, čini nam se, da su baš oni visoki na vladi i mi­ nistarstvu i mislili samo na to, da se obustavom rada ciljalo — jedino, na državne urede, sudove, škole i drugo, a nipošto na obrt i trgovinu, jer to su poduzeća ili da tako rečemo, uredi slo­ bodnih građana, kojima se nema pra­ vo niiko miješati u način gospodarenja sa njihovim privatnim i krvavo steče­ nim imetkom. Protivnim tumačenjem naredbe promašio bi se pravi cilj i svr­ ha naredbe, pošto davši činovništvu dopust, ako istodobno zatvoriš i čar- i Siju, onda si postigao negativan uspjeli, i činovnik ako nije dužan raditi u uređu, traži društvo u čaršijt, a ako je čaršfja zatvorena, on se od dosade vraja u ured, da se nečim zabavi ili da negdje prosjedi, jer neće prestajali ciieli praznik na ulici ili mrtvom trgu. A šta smo s tim postigli? Vratili smo se ondje, gdje smo i prije naredbe bili, sa­ mo s tim viškom što smo ozlovoljili i činovništvo i građanstvo. Tumačenje odnosne naredbe po shva­ ćanju onih kotarskih ureda, koji sile čaršiju da uz blagdane mora biti za­ tvorena, mogli; bismo! shvatiti za velika mjesta, u kojima imade bezbroj hote- i ta. kina, finih kavana u kojima vtrvi silosija fine gospode i bogatog gra- i đanstva, gdje se lumpuje, svira, šampanjci pucaju, automobili trče i veseli se, bogato se veseli i viče tako, da od silne huke i buke nemaš kad ni .misliti ' i brinuti se za siromašni i srednji sta­ lež svojih sugrađana. Moglo bi se to razumjeti i u mjestima gdje je tehnika i graditeljstvo toliko napredovalo, da se proglašenjem obustave rada, radio­ nice i trgovine u istinu pozatvaraju, a u isto vrijeme i nijesu pozatvarane i ■rad se u šesnest dalje nastavlja, jer, ako si policiju poslušao pa glavni ulaz j u magaze zatvorio, to su ostali slobod­ ni i otvoreni .svi sporedni ulazi i izlazi drvno skombiniranilh radionica, magaiza, trgovina i drugih firmi! No sve je to drukčije, kako smo go- i re opisali u tako zvanoj provinciji, u manjim i malim mjestima, gradovima, gradićima i palankama. A tih je malih mjesta- i gradova puno više, nego ve­ likih, pa nije pravo, da većina trpi šte­ tu radit prohtjeva manjine. Za to držimo, da će se ovake nared­ be provadati u buduće sa više razumi­ jevanja 1 da će se kod sastavljanja i tumačenja istih razlikovati riječi »slobodino je!« od »mora se-« Neka se veseli svako, kako može i kako umije! Politički pregled Regent Aleksandar i predsjednik vla­ do ratifikovali su na francuskom tek­ stu versailleskii mirovni ugovor. Narod je deveta rupa na sviradi. Nesporzumci glede jadr. pitanja? — »Temps« piše: Jedan brzojav iz Rima prema službenim informacijama daje razumjeti, da se francuska vlada n e slaže sa engleskom u jadranskom pitanju, i da se novi francuski kabinet ne namjerava držati obveza od 20. januara prema Italiji.' Ništa nije istinito u tim vijestima. Francuska vlada os­ taje vjerna politici koju je dosada vodila. Ako je ona spremna, da se oda­ zove eventualnim sugestijama, »Temps« drži, da ona ne misli nikako da preduzme inicijativu posredovanja kao što se tvrdi«. Represalije sa strane talijanske ratne !i Ii j• •i I ‘ ji Domaće vijesti među kapitalista i -radnika, i .zaključio je ovaj govor toplim apelom na jedinstvo svih Francuza. Na to Je prihvaćen dnevni red. Komora je uzela na znamo vladinu izjavu, i nada se da će vlada izvršiti radni program koji je najavio ministar predsjednik. Bijedno stanje Rumunjske i Poljske prema sovjetskoj Rusiji opisuje »Matin« crnim bojama, te izjavljuje da se te dvije države ne će smjeti otuđiti, ako bi se upustile u mirovne pregovore sa sovjetskom Rusijom, Što će se po svoj prilici dogoditi, ako im savezniške velevlasti brzo ne priskoče u pomoć. Maršal Foš u Varšavi. Kako je izjavio jedan varšavski antantin diplomata, otići će maršal Foch doista u Varšavu i to radi boljševičke ofanzive protiv Poljske. To se očekuje u proljeće. Foš će navodno preuzeti vrhovno vedstvo organizacije protiv sovjetske vojOsijek prelazi na djelo. Osim rezo­ ! ske. U četvrtak imali su francuski milucije, koja je upućena kraljevskoj vla- .I nrstri kratku konferenciju sa maršali­ di, veliki narodni zbor, na kome je uma Fochom, Joffreom i Petainom. čestvovalo nekoliko hijlada naroda gra- ' Hapšenja u Irskoj. Javljaju iz Lon­ da i okoline Osijeka, prihvatio je ovu ; dona, da je engleska vlada uhapsila u rezoluciju: Cio narod Jugoslavije tre- j ba da se organizme na otpor protiv ji petak noću mnogo ličnosti u Irskoj. ;I i, ; j। I' lađe u Splitu nastavljaju se, te je obu- | stavljen svaki promet u okupiranoj zo- !ј ni. Parobrodi koji dolaze iz okupirane ;। Dalmacije, zaustavljaju se pred lukom, te predavaju poštu talijanskoj lađi »Puglia«, a zatim po njenom nalogu na- ■■ stavljaju svoj put, a da ne stanu uz o- , balu. Tako je okupirana Dalmacija još 1 više odijeljena od ostale Jugoslavije. | । | , I ! »Merhanietova« skupština. U proš­ lom smo broju javili, da se je 30. pr. mj. održavala »Merhametova« skupšti­ na i da je izabran odbor za god. 1920. Iz tajničkog izvješća vadimo, da je »Merhamet« do konca god. 1919. podi­ jelio sirotinji lijepu svotu od K 98.347.—. Članova je bšlo u prošloj godini 103 dobrotvora, 210 utemeljitelja i 1140 re­ dovitih članova. Potpore su stalno di­ jeljene medu 315 muslimanskih porodi­ ca. Visina je redovite potpore od K 20—60 mjesečno. Osim toga je »Mer­ hamet« u istoj godini nabavilo 10 va­ gona kamenog ugljena, kojega je bes­ platno sirotinji podijelio. Sa osobitim zadovoljstvom bilježimo požrtvovnasi nekolicine dobrotvora »Merhametovih« koji su ozibi'lino shvatili svoju patri­ otsku dužnost i društvo pomagali, a to su: g. Ibrahimaga H. Baščaušević, ko­ ji je u nekoliko navrata sakupio za »Merhamet« K 14..000.—, te Braća Hadži Jusufagić, H. Bajramaga Fočo, Bra­ ća Šabići, Braća Demirdžići, Mujaga Suidžuka i mnogi drugi znače kao siro­ tinjska majka, te će tm hnena ostati me­ du najsvjetlijim dobrotvorima. Ibrahimaga H. Baškhišević, H. Mehaga Sameđović i Junuzaga Mađarević među svojim prijateljima sakupili lijepu svo­ tu od K 10.391.—, sa kojom svotom je popravljeno 12 sirotinjskih kuća, koje bi se porušile, da ih ovi ljudi dobra sr­ ca pod okriljem »Merhametovim« nije­ su spasili. U naravi su darovali gg. Me­ haga Aganović 3 sanduka safuna, Mu­ hamed ef. Šogolj 300 m parheta, Junu­ zaga Mađarević 500 m čita, Edhem ef. Bičakčić 160 m basme, koje je sve naj­ siromašnijim podijeljeno. Za vrijeme Ramazana društvo je pođuelilo 250 kg kaše. Osim toga jc društvo osunetilo 60 djece, koja nijesu imala roditelja ni staratelja i dalo im pomoć. Mađarska je delegacija obaviještena, da joj se ргоМцје rok do 12. febru­ ara za njene primjedbe na uslove mi- j rovnog ugovora. Prestolonasljednik Alcksanđer ozdra­ Bivši grčki kralj izjavio je uredniku ! vio' je od lake influence, od kuje je bo- , »Matlna« me.u ostalim i to. da sadanji , lovao. Prekjučer je primio u audijencivladin sistem u Grčkoj nije ni demokra- ! ciju Ljubu Davidovića i Pavla Marintičan ni pravedan. Naglasio je da je pod I kovića. tim sistemom usmrćeno preko 3000 ‘ Sadašnji maršal dvora ministar Baosoba. lugdžtć postaviće se našim poslanikom ■ Mađari za Habsburga. Kako javlja­ u Washingtonu. ju listovi, pokušao je zapovjednik FridSvi pariški listovi donose tekst jugo- , rich puč, po kojem bi se nadvojvoda slavenskog odgovora na ultimatum. Josip imao postaviti guvernerom ili čak Pariška štampa piše vrlo povoljno po kraljem. To ne bi bilo u interesu zem­ našu državu. lje, premda je nadvojvoda simpatičan Mađarima, ali jer je Habsburgovac, do­ Vrhovno je vijeće na posljednjoj sjed­ šlo bi do novih nesporazumaka sa annici zaključilo priznati Besarabiji pra­ tantom. 0 toj stvari treba da odluči na­ Iz blagajničkog izvješća vadimo sli­ vo, da se pridruži Rumunjskoj. rodna skupština. jedeće: Početno stanje blagajne 31. de­ Horthi je silom spriječio pokušaj mi- i cembra 1918. bilo je K 34.838.65. Od Nova francuska vlada. Francuski je : nistra vojnog Fridriccha, da nadvojvo­ ministar finansija izjavio, da će ovog članarine je ubrato K 29.303.—, od zepetka odgovoriti na interpelaciju glede । du Josipa proglasi za guvernera, a za- ! ćata K 43.346.—, od vasijeta K 6747.—, padanja kurza francuskih franaka. Iza I tim kralja Mađarske. od dobrovoljnih priloga K 124.742.74, od toga je raspravljala komora o općim ! Rumunjski ministar predsjednik, oti- i otplaćenih zajmova K 77.750.—. ukup­ smjernicama vladine politike i o sasta- , šao je u London, gdje će điskutovati sa no K 316.727.39. Izdatak: Redovite pot­ vii Millerandova ministarstva. britanskim ministrima o pitanju mira i [ pore K 51.387.—, izvanredne K 36.960 — Ministar predsjednik Millerand je iz- ' položaju Rumunije. zećat K 7.574.—, plaća pisara i inkasan,ta K 5.950.—, podijeljeni zajmovi K 'javio, da nije dosta samo komora, ko­ »E’ honimo Libre« predlaže da savez 119.195_ te drugih izdataka 10.862.15 ja ima volju da radi, nego treba da i , naroda ustanovi svoje sudište u Haagu K. Dakle gotovina u društvenoj bla­ vlada uživa nepovredivi autoritet. Ko­ i da se tamo sudi Vilimu II. Na ovaj bi gajni iskazuje se sa K 84.799.24 i u zaj­ mora mora 'izjaviti, rekao je, da li ima- I se način izbjeglo svim poteškoćama ko­ de povjerenje u vladu i u njega kao mi- I je su skopčane sa pitanjem o izručenju 1 movima K 41.455.—. nistra predsjednika. On se nije namjebivšeg cara. Srvha je ruštva »Merhamet« ublažerice obazirao na političke skupine kad nje nevolje među sirotinjom, nevolj­ Đenikin je potukao boljševičke odrede je sastavljao ministarstvo, već je iza- ; nom i nemoćnom, te suzbijanje prosjabrao saradnike koji će znati raditi i I koji su kod Nahićeva prešli Don i bili čenja <u gradu Sarajevu, što mu je za -koji će se tome posvetiti svio svojim i se uputili na Batajks. Dio je kolone usilama. To traži također i javnost či- 1 niišten, a dio bačen preko rijeke. Ostali kratko vrijeme potpuno uspjelo. Kad se malo zadubimo u gornje cifre, mo­ zarobljeni. Njihov broj je velik ali tave zemlje. Ministar .predsjednik je \ su ■ ramo sa oduševljenjem priznati vrijed­ nije zaključen. Zaplijenjeno je 12 nadalje izjavio, da stoji na raspolaga- j još 1 nom odboru zamjeran rad, ali sa bo­ nje i vanjskoj komisiji i da .će joj sva i topova i 83 mitraljeza. lom u duši konstatujemo, da se mnogi potrebna razjašnjenja. Što se tiče fi- i Kina proti boljševicima. Ruska agen­ ne odaziva svojoj dužnosti. Velike ove nansijske i gospodarske obnove, stupi- i <cija javlja iz carigradskih diplomatskih j cifre »Merhamctove« potječu skoro od će vlada o dodir sa saveznicima Fran- i 1krugova, da se je Mongolija obratila 1 cuske. ’ iliKini sa molbom, da je uzme pod svoj ' jednih te istih osoba, od velikih dobrot­ vora sarajevske sirotinje. »Merhamet« protektorat i da je na taj način zaštiti J NaglaSiijc dalje tvrdu volju vlade, da t bi trebao da ima bar hiljadu dobrotvo­ uspije kod provedbe versailleskog ugo- i <od boljševika. Dekret kineske vlade ob- : ra. a isto toliko utemeljitelja, dočim bi da je Mongolija pod zaštitom vora o mini i zahtijeva od Njemačke i javijuše i trebao bar 5.000 članova prinosnika. ispunjenje svih obaveza (Odobravanje), i IKine i da su anulirani raniji sporazumi Govorio je nadalje o solidarnosti iz- I ssa Rusijom. Gajret braćo! nasilnog riješenja jadranskog pitanja. Za tili čas skupljeno je u ovu svrhu sto hiljada kruna«. FELJTON. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Strani 3 Сг»«на „ПРАВДА* PRAVDA' iiy( 117 Broj (28) 1 Ihsana obuzimao osjećaj davno prošle ljubavi osjećaj koji je sve jasnije govorio o prošlosti, sve jače isticao I slikao svaku sitnicu, koje prije nisu značile ništa. Rene podigne glavu, uzdahne pridušeno, kao kad se »dlučujemo o jednom teškom koraku i reče: »lhsanbey, ja ne mogu više sebe zavaravati. Nisam kadra trpiti, ni snositi ono što sam sebi od­ redila. Javila se je u mćni slabost i ta će me ili uništiti, ili usrećiti. . . « Ihsan je pogleda i razumivši je šta je htjela reći odgovori Reni: — Niste sami trpili... « »Ja sam trpila mnogo, jer sam htjela istrgnuti iz svog srca— srce, iz duše — dušu. .. Htjela sam zatomiti u sebi ono što me je pokretalo, što mi je život davalo, što tpe je snažilo..._ Četiri godine žiila sam u samoza^ji i nikom se nisam potužila, nisam povjerila-,, Kad je došlo pitanje, ko Tursku, naš prijatelj dr. Perikles poglee i kao da je htio reći: tamo je on.. Ja sam ga razumila i on je pročitao iz moga pog­ leda moju želju. Odbor je zaključio da ja pođem. Rene ušuti. Ihsanu se učinilo kao da ga je ne­ što iz zadnjih Reninih riječi ubolo u srce. Ona ne može da lazluči mladogrčku ideja od srca, pomisli Ihsan u sebi, pa će Reni: — Mi smo se opet sreli u životu. . Ono što sam naslućivao odlazeći iz Grčke, dogodilo se je. No danas bojim se Rene, da nas ideja ne može vi­ še vezati. Nešto je jače i silnije i od same države, od domovine, od svijesti što je u nama: — što je u meni ... Rene ga pogleda svojim velikim očima i reče: »Mene je' to mučilo. Ja sam pomišljala na sve, pa sam koliko puta bila odredila poći za glasom srca i ostaviti narod, domovinu — odmetnuti se. Predati se životu i u njemu se izgubiti. Pa na kon­ cu htjela sam i bez pomisli na ljubav baciti se u svijet i slijediti svoje drugarice. No do odluke nije došlo, jer sam i previše bila upletena u našu stvar. Osim toga i moje zvanje utjecalo je. Do danas sam izdržala kušnju. Ja- ne tražim danas nikakvih žrta-va, jer nemam prava na prošlost JMaš zadnji rasta­ nak u bolnici oduzeo mi je to pravo, jer je vaše srce pripadalo drugoj. Ja sam to još onda osjotila, onog časa, kada je moje srce pripadalo samo Vama...« — Krivo me sudite, Rene. Ja sam onoga časa mnogo žrtvovao i uvjeravam Vas, da sam ostavlja­ jući Grčku mislio samo na jednu — i nećete me ! danas krivo shvatiti, ako vam priznam otvoreno...« »Da ste mislili o Neri? — upita Rene uste­ žući dah. — Ne. Mislio sam o Vama.. . Rene spusti glavu na ruku i ušuti. U njezino: duši oživila još jednom slika mladosti na kojoj jo rana zora slikala živim kistom svoga ruja jedno nezaboravljeno jutro sreće. Ihsan ustane i priđe k njoj. Ona se i ne ma' kne. On se je još čas borio — još jedan čas poja­ vila se pred njim Ifeta, još jednom pomislio na svo­ je »baveze i spustio ruku na Reninu glavu: Ona ga je pogledala suznim očima, dugo, žar­ ko i čeznutljivo. »Rene! — progovori Ihsan meko — Rene, daj mi ruku, da spojimo mladost i prošlost sa sadaš­ njosti! . . « U njezinim očima zasja radost i sreća. Ovaj : intimni naglasak ukloni ukočenost među njima i I Rene mu pruži Ruku: — Uz uvjet, da ćeš ostati prijatelj grčkog : naroda? Ihsan joj stisne ruku, a ona ga privuče k sebi. Žarki poljubac sjedinio jc ponovno dvije žarke 1 ljubavi i oživio prošlost i mladost, ali u isti čas i izdao dvije ideje (Nastaviće se). �Страиа 4. Strana i iznos u krunama. Zamjena se vr- | j ši na taj nač.n, što se za određenu ko­ ličinu krunskih novčanica Austro-Ugar ske Banke daje ista količina krunskih jedinica u novčanicama' Narodne Ban- | [ ke kraljevstva SHS, odnosno četiriputa I manja količina dinarskih jedinica. § 2. U zamjenu za krunsko-dinarske | I ! dovčanice Narodne Banke kraljevstva : I SHS primaće se krunske novčanice A- j ■ ustro-ugarske Banke, koje su uredno markirane u smislu pravilnika. Pri­ maće se u zamjenu i one novčanice, I koje imaju inarkfcu, a preko koje I nije udaren žig ustanove koja i je vršila markiranje. Prilikom, zamjene ne će se ispitivati žig, koji jo na nov| čauiu, bio, jer za važnost novčanice gubitak markice ima iste posljedice kao j i gubitak same novčanice. Prema to­ i me г.е će se primati u zamjenu ni jedna . novčanica, na kojoj nema ma rk i c e, ma da se na žigu na novčanici može vidjeti da je markica docnije ot­ pala. (§ 3. nije saopćen). Težaci i malograđani su naša najjača § 4. Markica na novčanici treba da snaga, pa ih ne smijemo ostaviti bez odgovara vrijednosti novčanice. Ako je obavještenja, pouke i upute u današ- ; na novčanica zalijepljena markica ma­ njem ozbiljnom vremenu. Izgrađujemo nje vrijednosti, smatraše kao da je nenovu, mladu svoju državu koja toliko markirana, ako je markica veće vri­ leži na srcu i nama muslimanima. Ni jednosti or.ua će se novčanica primati jedan naš čovjek ne smije da ostane u zamjenu. ■ bez rada i bez sudjelovanja ,u borbi za § 5. Novčanice, koje su bijele s jedne našu što ljepšu budućnost. Za to će sko­ strane ne će se primati u zamjenu ma rih dana izlaziti i naše težačke bile i markirane. glasilo, da svojim štivom unese ra­ § 6. Oštećene markirane novčanice, zumijevanja i života u našoj masi. na kojima nedostaje najviše jedna čet­ Stavljamo na srce svima našim pri- I vrtina primaće se u zamjenu u pu­ Jateljma širom domovine, da ne žabo- ' nom svom iznosu, samo ako rave prikupiti pretplatu medu našim te­ markica nije oštećena. Nov» žacima i malograđanina za njihov list. 1 čamce, na kojima ne dostaje više od Pretplata Iznosi na godinu 20 K a na jedne četvrtine Hl na kojima ne dosta­ pola godine 12 K, a šalje se na adresu; je do prilijepljene markice, ne će se »Radnom Odboru J. M. 0. u Sarajevu zamjenjivati krunsko-dinarskim novca- I sa napomenom: Pretplata za »Pouku«. nicama. Š 7. Zamjena krunskh novčanica tra­ Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ je 30 dana. Poslije ovoga roka nikome tom svojom poluči uspjeh u društve­ se ne će zamjenjivati novčanice Au­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će strougarske Banke za nove krunsko-disvaku ženu uporabom Fellerove Elsanarske novčanice. pomade za lice i kožu. Ova pomada § 8. Vlasti koje vrše zamjenu, poodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini zvaće publiku, da radi uprošćenja ma­ kožu mekom, nježnom i rumenom. nipulacije prigodom zamjene po moguć­ Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju nosti podnesu na zamjenu okrugle izje s najvećim uspjehom. Nu ne valja пое krunskih novčnica. Na .ime ostat­ se latiti škodljivih sredstava, naručite ka pojedincima se po potrebi mogu da­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu vati i krunske novčanice Austro-Ugar»Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta ske Banke od 10, 2 i jedne krune, koje i kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ će se docnije također povući iz opti­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja caja. Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 § 9. Vlasti koje vrše zamjenu mogu na zahtjev pojedinaca primiti od njih Trpite li od reumatizma ili od uloga? i novčanice od 10, 2 i jedne krune i Mazanje Fellerovim pravim Elsafludom zamjenjivati Љ krunsko-dinarskim nov­ pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili čanicama, ako im zamjena ovih sitnih 2 veEke specijalne boce 27 kruna. kruitskiv novčanica ne bi stvorila veće Trebate li blago, pouzdano terajuće teškoće oko -obračuna. sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ § 10. Kako Narodna Banka kraljev­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. stva SHS još nije organizovala svoje Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 filijale u isvim krajevima (kraljevstva), kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ da bi preko njih mogla krunske novlika boca 12 kruna. Omot i poštarina čaniice Austro-Ugarske Banke zamje­ posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Felnjivati svojim krunsko-diranskim nov­ ler, Stubica donja, Elaatrt br. 310. Hr­ čanicama i kako su državni organi pri­ vatska. likom markiranja stekli is-kustvo, koje im može koristiti u ovom poslu, po­ Samo 5 časaka dostaje često, da vlačenje krunskih novčanica Austro-U- j si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ garske Banke i puštanje u opticaj no­ tu, zato treb da vam ide sat točno vih krunsko-di’narsk'h novčanica izvr- j na minutu, llustrovani cijenik, koji mažete tražiti samo od tvrtke H. šiće na molbu Narodne Banke, država I Suttner, (Ljubljan br. 706. po­ preko svojih organa za račun bankin. j savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ 5 11. Zamjenu krunskih novčanica za 1 tova specijalne marke 1KO» iz vlas­ krunsko-dmarske vršiće u Srbiji i Cr- I tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih noj Gori okružne i sreske finansijske udobrih žepnih »atova, narukvica sa prave. U Beogradu će zamjenu vršiti satom svijetlenih, te zidnih lateva, i zavodi, koje odredi ministar finansilanaca, prstena, narukvica, naušnica, ja. Docnije će -se odrediti organi, -koji jedala, darova za krštenje i svetu po­ će vršiti zamjenu na ostaloj teritoriji tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu kraljevstva. robu. Ali i drugih potrepština kao na § 12. Vlast koja vrši zamjenu, dužna pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ ie uvjeriti se da li je novčanica marki­ garete i smotke, diamante za rezanje rana markicom, koja je bila za marki­ stakla, nažigaće i novčarke kupujete ranje kruna u našem kraljevstvu, a ne dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke nekom đruzom markom (poštanskom H. Suttner. Ljubljana br. 706. ili taksenom markom ili kakovom oz­ nakom, koja je slična таткјсј za markiranje kruna) kao i o tome, da mar­ kica nije falsifikovana. Sto«a će svaka ustanova prije početka zamjene izdvo­ jiti nekoliko markiranih novčanSca i da­ ti ih službenicima određenim da vrše Službeni pravilnik o povlačenju krun­ zamjenu, da na njima dobro prouče skih novčanica. tzeled markice, kako bi docniije mogli § 1. Na cijeloj teritoriji kraljevstva SHS poznati eventualno podnesene novča­ nice sa falsffiikovanlilm marklicama. povlače se iz opticaja markirane novčanice Auistro-Ugarrke Bar^e i za­ 5 13. Od lica koja su bolesna ili dirurltm i ikv.im važnim uzrokom sprijemjenjuju se krunsko-dinarskim novča­ nicama kraljevstva SHS, na ikojima je čerc ia pristupe vlasti koja vrši zas jedne i s duge strane označen iznos miei.n novčanica, dužan je opštinski u dinarima i četiri puta toliki sud, da primi na revers krunske nov­ Na protesnoj sh'mštiui sarajevskih skih građana što -e 4. o. mj. ccržana u auli gradske vHećijtce donošena je ova rezolucija: Građanstvo grada Sa­ rajeva, sakupljeno na današnjem zbona protestvuje protiv ultimatuma Vr­ hovnog Savjeta u Parizu, kojim se kr­ ši po predsjedniku Vilsonu proklamovaiio, a krvlju savezničkih, a i naših boraca, posvećeno načelo prava narod>:os samoodređenja, te moh ministarstvo, da se odlučno odupre imperijali­ stičkim težnjama talijanske vlade, koja ide za tim, da raskomada jugoslavenski teritoriji te onemogući našem narodu ekonomski razvitak i političku nezavisnost. Građanstvo traži nadalje, da se naSa vlada zauzme za onaj dio našega naroda, koji će možda doći pod talijanski imperij, da dobije isto onakvu autonomiju, kakvu traže Talijani za svoje suplemenjake u našoj državi. BosanskoJierccgovačke matere dijele bo­ love hiljada naših zarobljenih matera. Gospodarstvo Odgovora! aredaik: M. S»dž»ka Број 116 Br«j „ЛРА8ДА* — „PRAVDA* čanice, da ili zamijeni za račun tih li­ ca kod nadležne ustanove i da im po tom preda primljene krunsko-dinarske novčanice. U slučaju potrebe predstav­ nici opštinske vlasti otići će u stan po­ jedinaca, da prime ili predadu novča­ nice. Odgovorni su računopolagači pre­ ma dlržavi za primljene krunsto-dinarske novčanice, toje mogu opravdati je­ dino odgovarajućim iznosom povučetuh krunskih novčanica.(§ 14. nije saopćen)'. § 15. Primljene krunske novčanice pakovaće se u pakete ii to tako da 100 komada jedne vrste novčanica dođu u jedan paket i da se na svakom paketu v;dno potpiše onaj, koji je novčanice 5zbrojao. 10 takvih paketa spakovaće se u svežnje, od koiil svaki mora biti za­ pečaćen. § 16. Svaka -ustanova, koja vrši za­ mjenu novčanica, slaće svakog dana telegrafski izvještaj generalnom inspek­ toratu ministarstva finansija o iznosu zamijenjenih novčanica toga dana. § 17. Okružne i sreske finansijske uprave staraće se da činovnici i pomoćno osoblje koji rade na zamjeni novča­ nica, budu na poslu punih 7 časova dne- | vito i da prema publici pokazuju predusretljivost. Tajništvo Pučke Stranke u Zagrebu poslalo je ministru Veljkoviću brzojav i protiv naumljene izmjene kruna, čime bi bio narod oštećen i što bi značilo po njega pravu gospodarsku katastro­ fu. Traži, da se izmjena sistera • d'a s« pltaiie uređenja valute iznese pred parlamenat. Š Š Ministar finansija izjavio je d« smo dosada primili iz Pariza l‘/i mitiardu državnih dinara, a 500 mil. se nalazi na. putu u Beograd. Ova količina ć« b'ti dovoljna, da zamijeni 8 miljardi kru­ na. Zamjena će se početi sa krunskim novčanicama od 1000 i 100 dinar«. Sav izvoz i snabdijevanje pasivnih krajeva i gradova prenijeće se u držav­ ne ruke tako, da sva dobit im* doći državnoj kasi. Pmkt uredništvo. Piscu članka „Više umjerenosti4*. Ža» nam je da ste ono dragocjenog vreme­ na, ali ni uz najbolja roja ne mvž«nio đsaijeti jer AH-Šerif broj 375. no aailažajo da se njegovo pisanje tretira eabiljno. On no može nege eamo ispod crte. Ueslalom bilanca ruda đoeadaaje rak. nprave. ito će je objaviti nevi saberski edbor — kad tačno pregleda račune i poslovanje g. Arnautevića oboriee a prah sva Ali-fterifova hvalisanja, kao i o će objasniti i usroko, radi kojih jok nema aakljužnog računa sa godina 1917. i 1918. a kamo li makar približan pre­ gled gospodarenja u godini 1919. Radi toga se mi, — mi iepod erte — ке oevrdomo ва ожо hvalisanje. Mahsus selam! Oglas. Agenturna i komisionalna poslovnica SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mar­ ku za odgovor. 1—5 VOJNA NABAVA. Na osnovi naređenja Komandanta II. Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ cembra 1919. godine, a u cilju nabave sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ rajevskom za do nove letine 1920. go­ dine, održaće se direktne pogodbe na dan 5. februara 1920. godine, u kance­ lariji Intendantura Bosanske divizijske oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. (Pozivaju se zainteresovana lica, koja imaju sena i slamu na prodaju, d'a izvo­ le doći određenoga dana i u određeno vreme, radi učestvovanja u zaključi­ vanju ovih pogodaba. Pogodbe će se zaključivati za veće i manje količine. Kaucija se polaže na dan pogodbe 10% odi vrednosti zaključene pogodbe u gotovom novcu ili državnim i drža­ vom garantiranim hartijama. E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ rajevu 24. januara 1920. godine. OOOOOOOOO^OOO Sira Travničfcof iVliHćhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama Kotarski šeriatski sud u Saraje­ vu, daje na znanje, da je radi izlučenja sulus-vasijeta umrle H. Zulejhe Henda iz Sarajeva, na predlog njezi­ nih našljednika i vasi-muhtara, odre­ dio dragovoljno javnom dražbom pro­ dati nepokretnine umrlog Ahmedage Hende sina umrlog Ibrahimage iz Sa­ rajeva, što su upisane u A 1 gr. uL broj Llll/160 kat. opć. Sarajevo i to samo kat. čest, broj 412 vrt Bara mirie u površini od 273 m na kojoj je sagrađena solidna kuća u Mašića uli­ ci, s oglasnom cijenom od 80.000 K. Za dražbu, koja će biti kod ovog suda u sobi broj 8 određuje se rok u četvrtak dana 18. marta 1920. u 10 sati do podne. Na ovom će se ro­ ku prodavati te nepokretnine uz spo­ razum našljednika i vasi-muhtara za najveću ponudu, ali ne ispod oglasne cijene. Uslovi dražbe i isprave, što se tiču spomenutih nepokretnina mogu se razgledati kod ovog suda za vrijeme uredovnih sati. Kotarski šeriatski sud U Sarajevu dne 26. januara 1920. Kafana ,,Jiildis“ Sarajevo. Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdio svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo kafedžija Ahmed Ćećo (zvjer/di) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. kupuj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, Vlasnik: Centralni Odbor »X M. 0.« Telefon 55 ^tamoaril* D. 4 A, Kl � https://kolekcije.nub.ba/files/original/38e3dd7c83db22b434b2f6b1c5ac1074.pdf ab043609e8e37b9b81ee5ce3b7589e5c PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. РОЈШ!№ BROJ 39 Н i L Е R A kiazi subotom, utorkom i četvrtkom. IMs гиМтш odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСПИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 13 (118) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice Ш9. Sarajevo, subota 7. februara 1920. HG. ćžumadil-evvela 1338.) Potreba uređenja islamske vjeronaučke obuke u srednjim školama.) naučka obuka, koju bi uz metodički uredenc vjeronaučke knjige davali za □vaj teški poziv posve spremni nastav­ nici. To bi morali biti nastavnici koji bi svoju spremu htjeli i zna li upo­ trijebiti u smislu gore iznešenih zahtje­ va. Ovo moradoli naglasti jer je bolno iskustvo pokazalo, da sprema bez vo­ lje i poleta nije nikako dovoljna da po­ stigne željene uspjehe. Iako pak stvari izgledaju u ovom po­ gledu još i danas i kako su izgledale za nedavno završenog mog đakovanja mi­ slim da su onom, ko se interesirao do­ bro .poznate i a'ko ne u onaiko jadnom stanju kako sam ih ja kao đak vidio. Makar da sam dolazeći u srednju školu živo želio, da se na izveru 'upo­ znamo s uzvišenim Islamom, bila je to i ostala tek pusta želja. Krivnjom i nebrigom najviše naše vjerske vlasti — Ržjaset-ilmijje — postavljen je bio n. pr. na zavod, što sam ga ja poha­ đao jedan čovjek, koji ne samo što nije imao za postavljeno zvanje apsolutno nikakove spreme, nego je po svojim moralnim ’kvalitetinia bio po odgoj po­ vjerene mu mladeži vrlo opasan. Osim nekih časnih iznimaka u većini sluča­ jeva su dosad na srednje škole po­ Morao sam naglasiti da znaju »mno­ stavljana cvatova lica za odgoj naše gi«, jer je žalostan fakat, da medu po­ mladeži. Koje onda čudo, da su od stra­ zvanim ima i takovih, koji ne vide kak­ ne naših inteligenata mogući onakovi voj katastrofi idemo u susret, ako bu­ ispadi, koji su sivima predobro poznati. demo skirštenih ruku i s dosadanjom aNe bude li se naša Rijaseti-ilmijja za­ patijam gledali, da se prlike razvijaju jedno sa svim našim vjerskim 'intelek­ na način, 'koji koči naš zdravi razvitak. tualcima smjesta i najozbiljnije dala na Bdlesnim pojavama, što ih naročito proučavanje i svrsishodno uređenje ou zadnje doba opažamo među i onako oskudnom našom inteligencijom imamo i vog vrlo važnog pitanja, doživjećemo ii mnogo gorih ispada i razočaranja. tražiti korijena u našoj nebrizi, da toj Naći će se koid nas još megalomana, našoj mladeži dademo putem naših ukao što ie to jedan naš profesor — čevnih zavoda ono, čime bi ih zaštitili »odgojitelj«, koji će za volju »modernog« od pogubnih utjecaja, prema kojima su šešira žrtvovati, da se dobar procenat dosada bili posve nesposobni se odupru. naših roditelja još više odaleči od ško­ Ne upuštajući: se na ovom mjestu u le; naći će se još nadobudnih mladića, ispitivanje nedaća, koje u ovom pogle­ koji će zaneseni nimalo zavidnim po­ du terete naše roditelje, mekjtebe i os­ ložajem žene na zapadu —praviti lude novne škole, pcfcušaou da kao bivši ispade za otkrivanje naših žena s na­ srednjoškolac prikazem, kakio je nesremjerom, da ih time »usrećimo« i »os­ denost islamske vjeronaučke obuke u lobodimo«. srednjim školama baš onaj glavni (uz­ Makar da sam ovdje iznio samo u rok lifenovanju inteligencije, koja pri krupnim crtama nedaće, koje nas zbog prvom svom nastupu u širokim na­ nesređenosti gornjeg pitanja taru, uvje­ rodnim masama izgubi s njom svaki ren sam potpuno, da će se naša Rijakontinuitet. seti-ilmijja smjesta dati na proučavanje Žalostan, ali istiniti fakat, da većina i što prešnije zdravo uređenje ovog naše djece dolazi u srednju školu s go­ gorućeg našeg pitanja. tovo nitokovim odgojem, bio bi za po­ Osjećaj dužnosti .i odgovornosti pred zvane dovoljan razlog, koji bi im im­ zaostalim našim narodom nalaže nam, perativno nalagao, da metodički Ure­ da ovom važnom pitanju posvetimo đenom vjeronaučkam obukom nado­ dostojnu pažnju i ozbiljnim ga tretira­ mjeste nedostatke mekjteba i osnovne njem pomaknemo s dosadašnje mrtve Škole. Osam u srednjoj školi probavlja­ točke. Diskusiju o uređenju same onih godina bi iuz sistematsku vjeronabuke bi svakako morali da otvore spoučku obuku potpuno dostajalo, da se ■sobniji naši srednjoškolski vjeroučitelji našem mladiću uz postignuće svjetov­ što ja od njih svakako i očekujem. no naobrazbe i vječnim vjerskim Isti­ U to ime: Bil-ha<jr! nama oplemeni duša i srce; da mu se ----------Jedan akademičar. predoči, tako je baš zdravo shvaćeni •) Rado donosimo ovaj glas iz re­ dova naših zagrebačkih sveučilištara­ Islam onaj uzaludno na drugoj -strani ca i otvaramo stupce diskusiji ovog traženi fdktor, kojim je uvjetovan zdra­ važnog pitanja u uvjerenju, da će ovaj vi razvitak i boba budućnost islamskog poziv odlckiuiti u srcima svih pozva­ jašeg naroda. Posve je rajzumljinih. Veseli nas, da ovu stvar potiče baš o neophodno nužne rezuljedan akademičar i molimo ga da na­ Uredništvo. taj samo onakova vjero- i stavi. SvrAa posljedica ima svoj uzrok. Po­ lazeći od ove istine i tražeći uzrok da­ našnjem jazu između većeg dijela naše inteligencije i širokih masa naroda, uočićemo ovaj jaz kao posljedicu više ■uzroka. Zastupajući; mišljenje, da je po trebao prije nego potražimo lijeka ne­ kom zlu, ispitati prave uzroke koti su zlo roalSl a ne tražiti ih svugdje samo ne na pravom mjestu, ne ću pretjerati ako ustvrdim, da jedan od glavnih uz­ roka otuđivanju i separisanju našeg inteligenta od njegove mase imamo tra­ žiti u bijednom stanju svih onih naših institucija, u kojima bi on trebao da steče jedan) zaokružen odgoj, koji bi mu diktovao malo više ljubavi i pra­ vog rada za svoj zaostali narod. Uvjeren sam da su i mnogi od pozvanih svjesni uzroka naših nedaća, nu radi većini prirođene indolencite i rnaioidiušja traže svemu zlu objašnjenje u »kijametskim alametima«. Znaju mnogi od1 njih, da bi konstatacija pravih uz­ roka svega našeg zla imperativno baš njima nalagala, da razviju stostrukom energijom intenzivan rad, kojim bi je­ dino mogli zlu, što nas sviju tišti — naći radtikalnog lijeka. Gorima ii. Sarajevo, 6. februara. ■ čin, da Je uklonjen P r o t i ć i — \ P r i b i ć e v i i. Govori se da ćc se Protiču povjeriti | I predsjedništvo ustavotvornog odbora, ■ a Pribićeviću jedno drugo ministarstvo. VEsnić je pozvan brzojavno u Beograd, što' se dovađa u savez sa sastavom koncentracionog kabineta. Sooial.ste su vrlo neraspoloženi. Za slučaj, da Karošcc ude u vladu, oni će se povući Glavni kandidati Narodnog Kluba su dr. Drinković i dr. Lorković. Svi politički klubovi imaju svoje dnev­ ne sjednice. U slučaju, da se sastavi koncentra­ cioni kabinet, parlamenat će se sazvati 15. februara. Nakon što parlamenat ra­ spravi jadransko pitanje i izborni red, što bi moglo potrajati mjesec dana, rasipisaće se izbori«. Od koga je, dobro je! Demokratska je vlada na umoru. Nijesu joj pcmogđi rnkafcvi trikovi i Regent je danas na visini svoje zadaće, pa o&reće leda svojini dosadanjim stubovima i hoće — koncentraciju narod­ nih sila. Sirota presbiro mora da do­ ne e i ovaCci izvještaj: »Kabinetska kri­ za sazrijeva. Regent je predao g. Pavloiviću vlastoručno Pismo, u kotom se ističe velifc historijski momenat koji proživljava' naša država. U pismu se apelira na sve političke grupe, da porade ciko sagla.- nost: i sloge. Ujedno je ovlašten Pavkjvić,-da kao »homo regius« pregovara o sastavu koncentra­ cionog kabineta. Pavlović je u četvrtak kenferisao sa svim šefpMma političkih stranaka. Opće je-mišUenjc, da- ćc us­ pjeti sa svojem misijom. Izgleda da su prebrođene glavne zapreke na taj na­ Jedna držana opasnost na vldihu/) I ; I [ I I i i ! i i bijaše i lažno i nemoralno: dobrovolja­ iPtide -nekoliko dana održao se u Sa­ čke pitanje je zajedničko nama svi-m-a rajevu zbor »Saveza dobrovoljaca« iz i nesavjesno je davati mu je­ Bosne i Hercegovine, na kome su de­ legati iz pedeset i četiri sreza donijeli dan pravac, koji i d a)n a s ve­ ćina dobrovoljaca ne -želi. jednu čak i za naše današnje .prilike Dobrovoljci su braća sviju nas, sinovi vecma nezgodnu rezoluciju. Naučeni da u toime »Savezu« vidimo I ove zemlje i država kao takova mora pređs:avnil<e jedne privredr.^ Organi!- ; da se brine o njilovim Oipravdanim zacije, mi se veoma iznenadismo vide- ; /uihijevima. Ali »demokrati« i s tim, kao ći jednu gotovu političku grupu, j i svam drugim, vode jednu sramnu, be­ koća jednim energičnim tonom zahtSje- | zočnu trgovinu. Prođite ulicama beogradskim i ako va i' traži ništa manje do li pravio, da i se pored brige za materijalnim obezbi- , imate imalo osjećaja, zaplakaćete vide­ jedenjem svojih članova, može da pa- I ći naše invalide kako pružaju muku i ča i u unutrašnje uređenje države, vr- j suznim očima prose: »Udeli, druže!« Zar se ne može tim jadnicima, toj na­ ši kontrolu nad državnim organima i, ko zna, ponovi u Bosni ono teško sta-J šoj čestitoj braći dati mogućnost, da nje, u 'kome se nalazila zavjerenička j sebe spasu poniženja, a nama da ne tjeraju rumen u lice?! A ko vodi bri­ Srbija. Kako inače ima da se shvati ona tač- j gu o jarino-i siročadi i udovicama pogi­ nulih naših junaka?! Ko vodi o tome ka rezolucije, gdje se traži da se od privatnih lica pokupi oružje i da I računa, da djeca najboljih sinova naše isključivo dobrovoljcima?!.. ' kraljevine ne ginu od gladi, ne propaKo će da -rasprši našu sumnju, da je I dfju u nemaštini i ne valjaju se u kalu čitav pokret — nama nekad tako sim- j pokvareno naše sredine?! Jest, ali in-patičan -- zaplivao u »(demokratske« j vafidfi su nemoćni i ne mogu da rade vode, -kad predsjednik vlade o. бо!а. | u k-orist »demokrata« ono, što oni oid s nevinim licem jednog anđela, prihva­ jsojedfnth zavedenih boljševika — dobrovoljaca očekuju! Slabašni glasići ća en bioc sve te «zahtjeve«°!... Ko. je putovao Bosnom u svrhu or- i jadne siročadi ne mogu da ganu »de­ ganizadje naše stranke, susretao je u- | mokratska« srca, jer to još nisu izbor­ vijek neobično žučne oružane do- - ni giaso-vi i ne prestavljaju izborne ku­ brovoijce, kako sa šačicom svojih pri- I glice! Eto, što je nemoralno: pretpo­ stavljati da će »demokrate, narodnim šipetlja nastoje da omet naše zboro­ miftonima moći da potkupe o-ne koji bi­ ve. Duša valja, oni prav, borci sa so­ jahu najbolji među nama! Zar to nije i lunske fronte, paćenici za naše oslobo­ Stidno i tužno u isto vrijeme?! đenje, bili su uz nas, ne tražeći đ a Neka se iz državnih kasa daje svi­ prodaju ■ .-eskim načelnicima svoje uvjerenje. Jasno je kao dan, da pakle • ma koji zaslužuju pomoć bez razlike na partijsku pripadnost i nek se držav­ na namjera »demokrati। :de_za tini, na imnvina nc zloupotrebljuje na stva­ da prilooije Јмг e za se i da, naoružavš. : li. vrše teror nad o- | ranje s.trainačkih pri. taša i agitatora. bezoružanim našim seoskim svijetom : To je i pravo i pošteno. — u svojta korist! Mi znatno naše dobrovoljce u Bosni: Da vidimo istoriiat samog ©okreta! l i oni nas i mi njih! Znaju oni da smo Zanemareni od iste »demokratske.: vla- j mi muku mučili sa sreskim načelnici­ de u pravednim svojim zahtjevima, tmi i ma« tražeći da sc ona sto!«, koju su su, da poboljšaju svoje stanje i da o- i demokrat 'k: članovi Narodnog Vijeća moguće svoj osigurani opstanak u zem­ razdijelili među bogate svoje lji za koju su om sami k*v lili, stupili pristaše, dadne dohrovoijcima i ou jednu privrelu organizaciju, koja će mogući im, da u znoju svog poštenog garantovati priv’m i uspješan razvi­ čela obrađujuzsvoju zemlju, za koju su tak. U tom smo bili svi jedno: da se krv proijevali. Znamo mi da se oni, najboljim među nama, koji su dali do­ pravi dobrovoljci sa solunske fronte, kaza svoje velike požrtvovanosti pre žele da što prije poivralte svojim redo­ ma rođenoj grudi, odi strane države vitim poslovima i ne će dar budu pruži mogućnost poštenog rada i zara­ neki uzurpatori i ugnjetači de. Afi, videći, li -đumektuti« nastoje tuđih prava i tuđe slobode. državnim novcem privu.'i :h u svoje Mi račujamo оа zdravoim isiviješću kolo, prote’.:;аг,о najenergičnije da se ogromnog dijela naših prijatelja, uvje­ njihovo lijepo iue aloupotrebljuje ma u reni, da ove (mahinadje »demokrata« čije partijske sv: te. ne potiču iz ljubavi spram njih, nego Prvo ie »Savez« učinio demokratski iz prljavog računa da ih pridobiju za »Glas Naroda« svojim organom, gdje se i njima vladaju!... se sipalo plotune na radikalnu stranku -----------Dr. Milan K. Nešković. i iznosilo kako će jedino »demokrate« *) Iz »Samouprave« od 14. januara Uredu. povoljno riješiti njihovo pitanje. A to , �Сурана 2. Strana ПРАВДА Bilješke Odgovor opozicionog bloka viadi ide za t'.m, da opozicija ude u vladu uz što povoljnije uvjete. Opozicija traži za Preča stranka od države. U petak ' sebe ministarstvo unutrašnjih djela ko­ popaine, kalio javlja presbiro, nastavi- | je bi se imalo dati jednom političaru li su se pregovori između stranaka kod i ralđikaine stranke. Za slučaj, da bi o/o m »tarstvo kanili zadržati demokrate g. predsjednika .parlamenta. Pregovori za sebe, opozicija traži nthlistaniko zasada teku povoljno. Najteže će licdktedBištvo koje bi se dalo bivšem doći kad će se raspravljati, koliko poslaniku u Pairisu Vcshifću. Opoće portcfeja zapasti koju stranku žicija je predala svoj odgovor u utorak i k o će da ih primi. u 11 sati prije podne. Ona as taje kođ »Demokrati« se ne stide .iznijeti i ozahtk va, da se na svaild način s a z uvu svraju sramotu. Neprestano se bore ve parlamenat. Prvi je odgovor za dobro domovine« i njen »spas«, a sastavio i potpisao Pnodć, ali su ga 'ka­ kad tamo: koliko portfeja i kome? Ra­ snije šefovi ostalih slranalka korigirali zumijemo nfivov položaj: Alaupovićne i znatno ublažili, jer je bio preoštar. smije kući, a'ko ne ostane ministar, a Osobito su pcmirilvi Jugoslavenski tako je kanda i sa os talim miu kolega­ Klub, Narodni Klub i mlađi radSkall. ma. Nu valja prttMV. valja... Još ie interesantniji naš prcsbiro, kad Kad će prestati separatizam vlade? govorni o radikalima. Nesaimo, da ne diPresbano javlja: »U sve se državne boijelii mišllentla »Denuoikiratije« o šačici o:/cc po naredbi ministra za zdravlje 1vih »opskuranaita«. nego im dapače umadu primiti svi 'onii bolesnici, koji tra­ mije i potka«. Evo kako o njima go­ že njegu oid .akutnih zaraznih bolesti. vori u jedinom brzojavu: »Predsjednik Ovo vrijedi samo za Srbiju i Crnu Narodnog PređstaNništva tonferisao je sa prvacima radikalne stranke. Mo­ Ćoru, -diok će se za Ostale pokrajine gao je konstatovaiti da je radikalna obnaroJitt druea službena naredba. stranka voljna ostvariti želje Regen­ »Demokrati« se oguliše vičući na »setove, da se obrazuje vlada, kako traži parait'.zam« stranaka, zastupanih u opoložaj kraljevstva«. pozicionom bloku, a u stvari su baš oni O jadni PriKćović. kato ga Irrzo na­ punokrvni separatisti. puštaju ovi još jadniji izvjestitelji... Odgovor opozije vladi. va u predstavništvu, jer po svemu izU utorak prije .podne oko 10 sati oporba je predala predsjedniku narod­ I gle'da da ona i dalje ustraje na sta-nonog predstavništva dinu Draži Pavto- । višim iznese nom u pismu predsjednika vlade. Oporba je dala jasne izjave bez viću svoj definitivni odgovor na vladi­ obzira na sastav vlade, a ove izjave ne ustave, iznesene u pismu predsjed­ ticale su se nesmetanog rada u pralo nika viaide Ljube DavidoMića. O tom odgovoru doznaju se iz krugova opor­ stavništvu. to jest da rad parlamenta be ove pojedinosti: U odgovoru se pri­ sa njezine strane ne će biti ometam. je svega ističe, da su poslanici oporbe Uslijed ove okolnosti nema rikako- j bili .pozvani ida uđu u ustavotvorni od­ ve zaprkeke za isaaiiv parlamenta, a bor i fenijeli su pripravnost, da sudje­ saziv njegov olakšao bi pravilno rijeluju u tom odboru, no vlada nije uisšenje onoga, što vlada traži. Stanoviš­ vo|Sla njihovo stanovište, koje je bilo te oporbe ghte saziva parlamenta nejedino ispravno, već je stavila oslove, da se mijenjati, jer je njegova bitnost koji islklBučuju daljnju dlskusSu. ’-ankcionirana od krugova, krti su su­ djelovali kod proglašenja i pevedenja Dalje se veli u odgovoru, da su ujedinjenja naše države. poslanici oporbe svijesni odgovorno­ sti, Mu današnja vanjska i unutrašnja Dalje se veli, da je narod priznao situacija stavlja na sve političke fakto­ pruvrememo narodno predstavu štvo kaio re, pa da su stoga oni sami, a i preko svo(] prvi pariamenat i -kiraiom mjese­ predsjednika narodnog predstavništva ca augusta prošle godine nitko mu nije urgirali saziv parlamenta. To su oni poricao karakter parlamenta. Oporba učinili radi vanjstog položaja, a uz ob­ ne može da razumije kato sada-nja vla­ I vezu, da su spremni ‘da u raspravama da, koja je upravo proizašla iz njego­ ’ toga pitanja ne diraju ni u kalkova dru­ vih redova, njemu na jednom poriče I ga pitanja, sa jodnim jedinim ciljem, da karakter parlamenta. Opozicija misli da dođe do jednodušne manife­ ovakovo resoniranje vlaiđie krije u sebi stacije čitavog naroda. U odgovoru opasno ti i povlači za sobom posljedice veli oporba idale, da je pripravna radi na kote se po mišljenju opozicije ne mi­ vanjskoga i nutarnjeg položaja da učini sli. Privremeno je narodno predstav­ sve, što od nje zahtijeva državni in­ ništvo sa krunom proglasilo narodno teres. tedinistvo i ono baš radi toga rmade autoriteta kojim smo branili našu stvar Ako vlada smatra da je za 'uspješan na konferenciji mira. Dalje opozicija parlamentarni rad potrebna nova poli­ tička situacija, koja b se stvorila kon­ priznaje da se ovo naše danje može centracionim kabinetom, onda je opor­ nazvati privremenim, ali baš uslijed to­ ba sa svoje strane spremna na ras­ ga ne smilje se biti bez parlamenta, jer je upravo za ovakovo stanje 'Stvoreno pravu o mogućnosti takovog sporazu­ ma. No njoj se čini da vlada onemogu­ narodno predstavništvo. Dalje se u od­ govoru spominje da je svojedobno bi­ ćava ovakovo zbijanje narodnih rado­ F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. VIII. DindarzadeHaki bio je.turski nacionalni muzi­ čar, koji je težio za tim da u tursku muziku unese nacionalnu notu i potisne zapad No nažalost nije mogao prodrijeti, gdje je on htio — u tursku kuću, gdje se u njegovo doba bila uvukla pasija, da se cijeni samo tuđe. Stidili re mnogi staviti turske kajde na policu kraj pijanina, ili u koncertni ras­ pored unijeti koju tursku pjesmu, a da i ne spo­ minjemo čisto nacionalne, koje su bile i zabranjene. Dindar Haki bio je turanija i carigradski kru­ govi smatrali ga previše surovim i prostim, kad je on komponovao jednu turansku pjesmu, koje su ri­ ječi bile u slobodnom prevodu: Ravna zemlja, koju sunce zlati, koju krile visoke planine; zemlja, koju mora zapljuskuju od Kaspija preko Anadola turanska je . .. U toj širokoj domovini ima jedno ubavo seocc — Dindar, —kojeg s jedne sirane zaklanja ubava planina, kojom ide čobanica i pjeva: »Tu je kuća moja, majka moja, dragi moj . .. Dindar volim, jer sam u njem ugledao dan bo- i I i Број 118 Brei PRAVDA' lo primljeno da narodno 'predstavništvo bude stalno na okupu i da ono bude đalna kontrola vlade do konstituante. Oporba drži da se drugačije ne smiie ni radi ti. Međutim, oporba je voljna, da i da­ lje govori o radu predstavništva, ali niske ne dopušta da se njegov rad obustavlja. Nema sumnje, da je želja o porbe, da se dode do konstituainte 1 da se sadašnja privremenost skrati, ali za sada je neophodno i nesumnjivo važ­ no.. da ovo makar privremeno narađ'no predstavništvo riješi izborni red, te da ratificira mirovne ugovore, odobri budžet i zaton o enistonoj banci. Oporba drži da ugovori o miru limadu bezbuvjetno doći pred narodne predstavništvo, jer se drugačije ne mo­ že provesti njihovoriješenje, pase za to poziva na č'l. 52. srpskoga ustava. Ovdje veli oporba u svom odgovoru, da po tom držanju nema druge ustav­ ne ođrodbe, to je jasno, da ova odrecba u tava vrijedi za cijelo kraljevstvo. Da bi pako narodno predstavništvo što prije riješilo svoju zadaću, neka se -os­ tave svi postavi koji se mogu odgoditi, a zatonolđavne -su ргаЛоНе za staJno predstavništvo. No nikako se ne može diapusf.f: da se raid sadašnjeg narod­ nog predstavništva sužava, pa je sto­ ga -potrebno, da se ono pozove na rad i da se s njime riješava' situacija, za koju 1 sama vlada drži da je nezdrava. Suhi zulumi. U našoj jugoidaveiniskoij državi propopnjeida se od njezina- oslobođenja i ujedinjenja bratstva, jednakosti i slobo­ da za isve državljane, ma Ikojeg bISi staleža, plemena i konfesije. Za sve, veli se, vrijedi jednak zakon i jednake dužnosti, a za to će svi -uživati i jed­ nake blagodati, koje nam je to oslobo­ đenje i ujedinjenje donijeta, U slobod­ noj i demokratskoj državi ne smije vi­ še biti privilegovanili klasa, te plemen­ skog, a naročito ne konfosio-naJnoig sepairii-даа. jer je prušto srednji vlliek — vijek krstaškiih gatova! Tako se trubi danas u či tavoj javnosti, a патоИо u vlaldinim i njoj naklo­ njenim organima. Tolika je direka i vi­ ka. toliko uvjeravanje o sreći i blažen­ stvu svih n-ais, da se pod pritiskom tog uvjeravanja i s naiđem u bolju buduć­ nost -mnogo koješta-, ma i s teškom mu­ kom pretopi. Vrijeme ali odmiče, rea­ lan Žfjvot računa s ВДепгоалпа, a pred ovima padaju svi ideali i postaje sve gola, prosta laiž! Prud postupkom .današnje vlade, odnosno njezinih izvršiijiićih organa mo­ ra se čovjek i nehotice pitati: ljesmo li u Aziji Hi Evropi, u srednjom ili no­ vom vijeku; sudi 1: isti zakon Muji Mati i Peri za ove soc. dom. vlada­ vine?! Na ova pitanja odgovoriće ni­ že navedeni pstapak dlubičkog kot. predstojnika g. Save Nadbantića i nje­ govih 6 soc. dom. doglavnika. Izašla je vladina naredba, da će se svaka roba maksimirati i trgovci da će morati na svakom artiklu označiti ci­ jeno. Tko će niaksjm ratii kada i u kojem гоки se to ima provesti, nije označeno. I tato neia nu naredbu dao je Savo po telahi proglasiti u nedjelju 11. ov. mj. po podne, kad su sve radnje bile zatvorene. Ma da iu je tko i čuo, talke glupave ne bi je ni razumio, jer kad je danas telal, koji ju je u to vri­ jeme »proglašavao ne zna opetovati, niti se sjeća, da je u njoj bita govora o kakovu postavljanju cijena robi, otkud onda .mogu naši bos. trgovci, koji su većinom analfabete, razumjeti tako vi­ sok stil, za koji h: trebali svi mogući shs. udžbenici, pa da se opet ne mogne shvatiti: da svaki trgovac u roku od tri dana mora ceduljicom na svakom artiklu cijenu staviti, inače da će stro­ go biti kažnjen. Da te naredbe uistinu žiji; Ne zamjeri ini gordi Stambole, što za me ne­ maš privlačive moći kao Dindar . . Od Kaspija do Dindara pravi Turan to je. A odatlen ravna zemlja, koju sunce zlati, koju Kriie visoke planine; zemlja koju more zapljuskuje od Kaspija preko Anadola —turanska je ... « Ali najžalosnije je da se nije našao ni naklad­ nik, koji bi izdao njegove kompozicije. Kad se je Haki sam odlučio bile su najljepše pjesme zaplijenjene, о nekoje i uništene. Tek jedan mali krug prijatelja imao je Haki, koji su ga cijenili i koji su osjećali s njim u njegovoj muzici. To su većinom bili doseljenici iz uže domovine Dindarove, koji šu i povrh dobrih položaja još osjećali svježinu svojih brda i lijepo zelenilo svojih livada, zlatilo svojih oranica i hladovinu kraj bistrih rijeka i potoka ravne i bogate Anadolije. To su bile duše u kojima je još osjećaj za domovinu bio jači od buke carigradskih ulica i njegovih noći punih tajna i naslade života. To je bio krug turanskih pairiota, koji su osjećali u sebi — narod, ponos narodni i nisu htjeli poga­ zili zadnje što su imali. — uspomenu na svoj dom!.. Dindar Haki živio je skromno prema svojim prilikama, jer nije htio svoju umjetnost prodavati, niti s njom voditi trgovinu i ako je to poslije mo­ gao. Živio je sa staricom majkom, koja je vječito uzdisala za Dindarom i spominjala Mehmcdagu, Hakijina oca, koji seje bavio ratarstvom i gojenjem svi­ lene bube. »Da je on živ, — uzdahnula bi starica nikad ne bih ja došla ovamo, pa da mi i sultan svoj dvor pokloni. . . « nije nitko čuo i razumio, dokaz je i to što se <xl njezšna »proglašenja« nigdje o njoj nije govorilo i što niti u jednoj 'oviđašnjioj irartniji cijene na robi nijesu bile iis taknute. I tako ise Savo zaleti među neobaviještene trgovce na 15. ov. «в., da v.5d#, ie li naredbi udovoljeno!? Unaprijed ije znao da nije, jer ga bitke čuti ni razumjeti nije mogao u vrije­ me, kad su sive radnje morale biti za­ tvorene. Ali on htjede i ovaj put »ener­ gično« da fetupi, da pokaže svoju su-trapisk'U moć j da opet izlije -svoj bijes na — miislimeinilma. Na 'temelju te »Objavljene« naredbe rečenog dana poranio je Savo u musli­ manski dio grada sa kontrol-komii-s.jom, sastavljenom od sivih mogućih »stručnjaka« i soc. dem. političara i to — slučajnog) — sve Srba pra­ voslavne vjere! U toj komisiji bijaše zastupana politička vlast sa- »glavatim« na čelu, sudska sa kancelistom Mila­ nom Praštakiim, policajna sa Milom Banavićem. socijalna skrb sa »uvaže­ nim« stručnjakom, po načelu socijali­ stom, a po zanimanju bos. kolarom Pe­ rom Drvenicom, te »demokratima. Vcljkom Mitratovićem, Dušanom Biči­ ćem i poznatim crno-žutim miitanitoiTi Ljubom Matarugom. Do pola dana obišli su muslimanslki dio grada, u 'ko­ jem se -je nalazila samo jedina pravo­ slavna i jedna židovska radnja, a po padine zasjeli su -u kotaru u medžlis. da kroje »pravdu«, mjesto da bair na­ stave započeti posao i da kontrolišu i pravosllavne trgovce. Opet isti struč­ njaci« Srbi-pravoslavne vjere sa pri­ došlim im Hrvatcon-katolikom (razu­ mije se »demokratom«) Ivanom Rukavimom — za dem. vladavine »politič­ kim pristavom« bez i jednog državnog ispita. Oko 3 sata počinju u .međžlis ulazili okrivljenici jedan za drugim, a medžlis nakon »šatrovačkog« sporazu­ ma izriče slijedeće -osude: 1 .) Cehanić Ale, krpedžija: 200 K globe i 4 dana zatvora, 2.) Seferovic Hasan 200 K globe i 3 dana zatvora. 3.) Tulić Tahir, kovač 20 K olobe i 3 dana zatvora, 4.) Malić Sulejman, buzađž'iia 100 K globe i 5 dana zatvora. 5.) Scferović Bećir 2500 K globe i 10 dana zatvora, 6.) Lurnbić šaćir, kovač 41X1 K globe i 10 dana zatvora, 7.) Kč- Haki je živio u Carigradu već pet godina i nije se mogao proturati ni svojom umjetnosti u visoke krugove ni svojom visokom inteligencijom do kakva položaja. _ Kad je svršio nauke u Evropi vi atio se kroz Rusi­ ju i Kavkaz u svoje rodno mjesto. U svom zaviča­ ju živio je tri godine. Kud mu je umro otac pošao je u prijestonicu, da traži kakvo namještenje, ali bez upliva i prijatelja ostao je i povrh talenta i po­ red sveje umjetnosti nezapažen. Tek u drugoj go­ dini, na jednom intimnom sijelu otkrio je Akifbey, stambolski mutesaril i ljubitelj muzike u Hakiji jak i svjež talenat. Kad je doznao da je bez namještenja ponudi mu tajničke mjesto, kojeg mladi skla­ datelj i primi. Od tad je počeo Dindar ulaziti u vi­ še društvo carigradske aristokratije, al’ nije u isto doba mogao sa sobom unijeti i svježinu anadolskih šuma i livada, jer su se ti krugovi zanosili za Za­ padom i samo ono što je otud došlo smatrali do­ brim i savršenim: Vrijeđala im sluh nacionalna pjesma — muzika, koja je odgajala njihove djedove, kojoj je oštrinu izbrusio Dindar Haki složivši je u note i prenesavši je iz anadolskih stepa u raskošne salone na strune gusala, citare i pod tipke pijani­ na, u frulu . .. Cijenili su ga samo po komadima zapadnih umjetnika, koje je savršeno izvađao, a kada bi na čiji nagovor odsvirao i po koju svoju kompoziciju osmjehivalo bi se društvo i slušalo bez razumijevanja. To nerazumjevanje bunilo je Hakiju. a nekad i žalostilo, da rođeni sinovi, rođena d^^ ne osjećaju svoju riječ. . . (Nas^flK4 �Број 118 Broj •aig Filip (žitfov)'2000 K globe i 10 da­ na zatvora, 8.) Tabaković Abmed 2000 K globe i 10 dana zatvora, 9.) Tabaković Mehmed 3000 K globe i 15 idana zatvara, 10.) Cehaić Ibro baka, 1000 K globe li 10 dana zatvora, 11.) HaBančev: ć Hu»o 500 K globe i 4 dana zatvora, 13.) Hadžić Avd-o bakal 1000 K globe i 10 dana zatvora i oduzimanje o b r t ti i c e, 13.) Horsfaović M»staža (šuster) 1500 K globe i 10 d'ana zatva­ ra, 14.) Caušević Zafm 500 K globe i 5 dana zatvara, 15J Cerić Muho 200 k giobe i 3 dana zatvora, 16.) Ćuturić Sr,tali 1000 K globe i 3 dana ztaivora-, 17.) Bećirević Hasan 1000 K globe i 5 dana zatvara, 18.) Pe<zić Muharem 4000 K globe i 10 dana zatvara, 19.) Husančević Hasan (svećenik) 50 K glo­ be i 2 dana zatvara, 20.) Bilafac Mujo 1000 K globe i 10 dana zatvora i od u­ zimanje obrtnice, 21.) Anić Đorđo 500 K globe i 5 dana zatvora, 22.) Arnaiut Alija ■(bnzadžija) 100 K globe i 4 dana zatvora. IMk je niedžlis izricao -tolike i tako, muidre i objektivne osude i odredbo rok od 3 dana za 'uplaćivanje globe i nastup zatvora, dotle su prestravljeni trgovci n pravoslavnom dijelu grada na brzu nfa postavili i prdijcpiii cijene na svim artiklima u svojim radnjama, pa ikako je dan kratak a vrijeme bilo (»izmaklo, daijne kontroJisnje određeno je do sjutra 16. av. mij. I tako je pre­ ostala duga zimska noć za »sretne« pravoslavce, da se potpuno priprave i da izbjegnu posljedicama Saivinje na­ redbe. Međutim se je taj zločinački postiupalk naše vlasti pročuo po cijelom gradu i svatko ga osuđuje, jer je očito bio uperen protiv samih siromašnih mu­ slimana. Osim par podlih, pokvarenih, špijunskih duša. koje, će sebe radi mož­ da pokušati da opravdaju ovu tiraniju, ne će se naći roiitlto, a da ne reče, da Je ovo sistematsko uništavanje musli­ manskog življa! Nema više cijepanja po vjerama i plemenima« prodora se jesenas omla­ dinac Branko čubrilović pred sakupijencm lakovjernom svjetinom, a njegovi istomišljenici, ali eto, stupovi soc. or­ ganizacije unStujui danas eksistencije samo muslimana zanatlija i matotraovaica. Ta, slijepac, bedak ili nepošten je onaj, tko bi i pokušao to drukčije ob­ jasniti! Savo, -cvatovi zulumi na msl. siro­ tinji ne mogu se ravnodušno i neopaženo podnositi! Kako si mogao kazniti sa 1000 K globe i 10 dana zatvora tapalastog Ibru Ćehaića, koji prodtiiiuči torbi­ ce brašna uzdržale svoju nejaku drečicu ih Arnaiuta (buzarižiju) sa 100 K glo­ be i 4 dama zatvora u kojeg niiesii na­ šao zgotovljenog niti jednog njegova artikla? A šta ćeš reći za Židova Fi­ lipa Kdniga, kog si globio sa 2000 K i 10 dana zatvora, a KFi sav (kapital ne vrijedi više od 1000 K?. Gdje Ti je srce. gdje lidsiki dsiećji?! Nije musi. Sirotinja kriva, ako Ti sa akademskom naobrazbom i dugogodišnjom praksom jtjjesi bio vrijedan da naučiš, kaiko se oglašuju i provode vla­ dine naredbe! Trebao si se obratiti na svoje kolege u Gradiškoj, Banjoj Luci, Prijedoru i t. d„ pa da Te pouče, da se takove naredbe dostavljaju' ci-rit-nla-rom svakom trgovcu-, pa kad imatdneš nji­ hove potpise o primitku te naredbe na znanje, onda se radi neposluha mogu kazniti. Tako su činili ori i nitko -nije bio globljen i zatvoren! Stidi se, Savo, na<! Jugoslavijom napisate lozinke: jed­ nakost, bratstvo i sloboda! b Vi pak sudionici Savina zločina, ka­ ko mogmste kazniti isi. duhovnika sa 50 K globe i 2 dana zatvora, koji u svojoj radnji ima par motala i zemlja­ nih lo-naca i oduzeti dozvolu starcu Avdi Hodžiću, kaznivši ga još sa 1060 K globo i 10 dana zatvora?! Ta ovaj jadjuk nije »uživao boljih blagodati« ni za ■јше svjetskog rata, kali je u svo Sg^^Lutoni morao bro-.l ti i roz Karratišta I Strana 3 Стпава .PRAVDA' — „ПРАВДА* Poznato je da su sve to t. z. bos. trgovci i trgovčići, čije su radnje na 'sve nalik, ali na trgovačke ne! Siro­ tinja u svojim drvenini ba-račicama, sKčnim ciganskim šatorima i kolibica­ ma, zarađuje sebi i svojoj dječici kruh, a diže se ova neman i hoće, da ju tamani. Rado glagoljate u narodu o bratstvu i jedinstvu, o socijalističkim i iJcmokratskim programima i idejama, a na ovaj način, poput krvnika čupate •mu dušu i spremate mu grob. Ne zaboravite, da će i Savu jednom đavo izmeJu nas odnijeti, a da ćete vi s tim istim narodom tu do groba os­ tati! Uz tu sirotinju trebalo bi da ste prirasli, da o njoj više vodite brige i računa, jer svijest!; ste zar toga, da ste od nje i otpali! Pomoću nje ste se 'po­ digli, pa danas, mjesto da je branite i za nju se zauzimate, vi pljujete na nju, rušite je i uništavate joj eksistencije! Za.r je ovalkim i isličirtim va­ šim postupcima nesvljesmi bos. narod, koji se je do danas nazivao imenom »t u r č i n, vi ah i šokac« moguće pre to­ piti! u jiu-goisl. pleme, osvije. štiti ga i predočiti za »vaše« socijalističke i demokratsike« ideje?! Ta i slijepcu je ja­ sno, da mu lažete, kad: inu tako govo­ reći, take cdiuke stvarate i kad ga ta­ ko uništavate! Pa još je ta jartlna sirotinja separatistička i pnotudržavna. kad u svojoj muci t ne.voiUi traži pomoć od svoje braće -m.u s 1 im a na u J. M. O.!? Vi farizeji, silite je svojini I nečovječnim i nebraitskim postupcima, I da se svakim danom sve čvršće zbija I u 'kenfeskmatae rodove, da mrzi sve, što dolazi odozgo i da prezire i novi duh i to novo doba! Ta, čije ste sad interese zastupali!? Je li i opet bos. seljaka, s čije ste kičme natrpali svoje . džepove, postali bogati i ugledni ljudi, I pa došli u rnedžlis, da na tako drzak način -utučete isl. sirotinju, a zaštitite .prave lihvare, štakore i Ikajišare!? Stidite se te siirotMe i zemlje, po ko­ joj hiodite! Tako je eto kod nas u Bubici prove­ dena vladona naredba o suzbijanju lih­ varstva, šverca i rušveta, a zaslugom g. Save Nadbantića i soc. diem. periar nioa, pa će sad da zavlada u socijal­ nom životu ipotpan -red i poredak. Glo■ bljeni su samo i jedino siromašni muI slimani, a ostalo je i dalje -ono zlo: za­ tim štakori, lihvari i kajiša’ri. da i naI dalje ruše i truju ovaj pokvareni i za; gušljivi vazduh! Stavljajući ovo d>o znanja našim up­ ravnicima u Beogradu i vjerujući, da im leži na srcurljubav, stoga i dobrobit i nas sviijeh, molim ili da se obazru na I tu jadnu sirotinju, da poprave te pafclene -grijehe i da ublaže tu nevinu siratinjsikiu suzu! Uime pak jugosla-ven-. ske ideje, bratske ljubavi i sloge mo­ lim ih. da uklone s -ovaikio važna mje­ sta lovakog smetcnjaika i nespovabna upravnika, fer usMeđ njegovih -netak­ tičnih i glupih ipostnpaka ne će -nikad doći do nacionaihiag osvješćenja, do i bratske sloge i ljubavi, te pravog, potj punog i iskreitog jedinstva! Narod bosanski, a naročito muslimanj ski njegov dio, gledajući, kako i vlađii n! činovnici s njim maćuhtnski postu| paju, mora da se separiše 1 da se organizuje na konfesionalnoj bazi, gdje se I mnogo teže i sporije budi i razvija na­ cionalna svijest. U Diubici 19. januara 1920. Osuđenik. Politički pregled Regent Aleksandar ostavio je krevet, ali još ne smije da izlazi naselje. Primanija na dvoru su -otpočela-. Regent je sad za koncentraciju, pa je po-zvao predsjednika prdlsta-viištva dr. Dražu Pavlovića te mu je stavio u dužnost, da kormuLtira sve stranke u svrhu -sastacljania koncentracio­ nog kabineta. Regent -je »Izložio da od tog novog kabineta očekuje da donese Izborni red i da- ga izglasa u parlamen­ tu. Nadalje bi se vlada imala baviti svim poslovima i provesti izbore za konstituantu. Pavlovlć je fconfanisao sa Pru­ tićem, Dmkovićem I Koirošcem. Amerika protestira proti ultimatumu. Poslanik Amerike predložio je -u Panisu službenu- notu u pitanju -ultimatu­ ma Jugoslaviji. U ovoj noti prosvjedu- I osnovama mira, te ga ne će priz| na ti ni -trpjeti«. Da nije favoriziranja- taiijaaiskih aspi■ racija na naše teritorije, itzvikmrii bi। smo: »Živjela antanta!« I je Atnerika protiv -ultimatumu i odluč­ no se protivi izvršenju londonskog pakI ta, jer su Engleska, Italija i Francuska i izjavile Americi prigodom .ulaska u rat, I da londonsiu pakt stupa izvan snage, i Ova je izjava pobudila veliku senzaci­ ju, jer su time otkrivene sve talijanske I intrige. Naša delegacija nakon ove izI jave naglašava Francuskoj neka napuj sti Italiju, ako bi i nadalje operirala sa I tondonSkiim ugovorom. Za međunarodno sudište. Holandska I je vlada upravila švajearskom fedej rafaom savjetu i svima neutralnim d-ržaivama poziv na konferenciju, -koja će se Oitvorlit:! 15. februara u Haagu, da raspravlja pitanje o međunarodnom su­ dištu, što ga predviđa versaillcski mirtovrji ugover. Svajcarelk-a je vlatća od­ lučila da se odazove tem pozivu i da pošalje delegate na tu konferenciju. O našem položaju u Parisu stižu pri­ lično povoljne vijesti. O .držanju fran­ cuskih vlasti nije -ništa pouzdano ix> i znate, no ikaiko se fini, francuska pomi­ če od svog intrasigentnog stanovišta. - Po svemu sudeći naša stvar kreće na j bolje. Štrajk radnika u Bugarskoj još uvi­ jek traje. Vlada je odihila- svake pre gavoire. štraok-aši ne daju ćntervendje parlamenta. Estonija je potpisala mir sa sovjet­ skom Ru-zjom 2. februara u 1 sat n jutro. Američka štampa u New-Yorku veI oma je raspoložena za jugaslavcnsku -stvar 1 vrlo simpatično pozdravlja ln! tervenciju Amerike u jugoslavensku i korist. i I l j , ; ' I I Francuska je u mjesecu jamtaru sa­ gradila više lađa, nego li u dvije ratne godine zpjadino t. j. u 1916. i 1917. U grušku luku prispio je amerikanski krstaš »Ptttsburg«. Načelnik d.r. Cingrija i kotarski poglavar dr. Perović pohodiše admirala Andrewsa, te ga pozdravlše u ime grada, općine i naroda. Domaće vijesti Francuska bi posredovala. Iz Parisa javljaju, da- će francuska! vlada svim raspoloživim i-rcd'stvinia pomoći svaki predlog, došao on iz Rima -ili Beograr da, koji bi omogućio sporazum izme­ đu Italije i Jugoslavije. Naša vojna konvencija sa Cehoslovačkoni. U posljednje se vrijeme živo vode pregovori između naše države i ’ Ceho-slovačke o vojnoj 'konvenciji. Pre­ govori teku povoljno, te će brzo doći d» sporazuma. I I I | I Demant dru Trumbića. U ne№i na I šim nolv-inama bilo je javljeno, da je ministar lijois-tramli djela idr. Trumbić ranije odbio sve neposredne pregovo­ re sa Italskim. Ovi sn glasovi apsolut­ no netačni. On nilie -nikada odbio neposred-nih pregovora i tu -su vijest do­ nijeli talijanski ijstovi raidil izbornog manevra. Vlada u Sloveniji. »Jutarnjem Listu« jaivijaju iz Ljubljane, da je — odgo­ đeno riješettje krize slovenske pokra­ jinske vlaide. Sa Rijeke. Talijanski su vojnici u društvu sa nekim taliijanašima porazbi­ jali na Rijeci zadlnlje ostatke hrvartsikih natpilsa. Po -raznim st znacima dade zaključiti, da se »a Rijeci opet sprema ju progoni protiv našeg narold®. Nald Balonom su sve do Orkvenice kružili taHi-jausk'i aeroplani. Na Rijeci se javno govori da D’ Annunzio opet spre­ ma nekakvu akcifin po našim stranama. Proti talijanskom ištahu na Albaniju. Anglo-arbansko dnu-štvo uložilo je pro­ ; test protiv protektorata Italije u Alb®-' I ! n-jk Dati Italiji Valonu, veli protest, zna- i ji- dati joj mogućnost da zatvori Jadran^ko mare i stvoriti siguran povod I za buduća trvenja, a vjero-vatno i raz­ I log za- gradnju drugih ratnih flota u I Jadramslcom mobu. Mi svi znamo, veli I ii-aSfc pretest, kakav je iđrod -Oto -dd i slične evropske politike u Bosni, koju I i su velike sile 1878. dale Au-striit i Habsburzlma odzvonilo. Konferencija i ј ambasadora usvojila ie u poneKtebak I i rezoluciju kio-ja je -notificirana ugarskoj ; : vladi, -kao i vlalđama Cehoslovačke, I i Rumuinilje, PoJBske, Austrije ii Jugosla- i - viije. Tu- se veli: »Glavne sa-vezničke ; sile smatraju da moraju formalno de- ■ mamtovati glasove, koji se pronose i koji mogu zavesti, javno mnijenje, a u । i 'kojima su ono predstavljene kao goto- I I ve, d-a prtaattu ili favoriziraju pov-ra- > I talk Habsburške daiastije na mađarski I i p-riietto. Glavne savezničke sile sma­ ’ traju da je dinastija Habsbnrga 'predc stavliala u očima njenih podami-ka je­ dan s -i s t e m -ugnjetavanja i do­ ! miniranja đrugili rasa pomoću saveza i sa Njemačkom i da njen povratak ne ! I bi bio u -siklđu ni sa principima, za -koje i - *c ratovalo, ni sa rezultatima koje je rat donio u pogledu- -oslobođenja rani­ ! je padjamtlienlh -nareda. I Salveznličke sile -ne misle ititorvenisa- ti -u unutrašnjim poslovima Mađarske, i niti -dikt-irait-i mađarskom narodu oblik vladavine ili ustava, ali ne mogu -pri­ stati na poivnaltak Habsburške dinastije, n-iti mogu Smatrati; da oma sačinjava p."tawje, -koje 'đioldiruje isključivo -mađar­ ski -narod. Prema tome sile lizjavliulu da bi ovakav -povratak bio -protivan Objava grad, poglavarstva. Bašmuhtar-Ska pisama završila je popis birača za opštinske izbore po stanbvlma, no ustanovilo se, da u više Slučajeva nije bilo stranaka (prisutnih at stanu ili u mjestu, a neke prisutne stranke, da su se ustručavale -pružiti potrebne podatke za propisno ispuiijeuje popisnog lista. Pozivaju se s toga svi -stanovnici gra­ da Sarajeva, koji su državljani kraljevstva SHS, ikoji siu navršili 20 godina života i u Sarajevu preko 2 godine stalno nastanjeni, a 'kolji nisu bili u svom etarlg prisutni, tod obavfljaeja gornjeg popisa birača Ili za tanje je ma iz 'koga -razloga -ostao neispunjen po­ pisni list, da se od danas do lukljuziv-o 15. februara 1919. prijave kod gradskog poglavarstva u Sa-raijevu u bašmuhturskoj pisani! kod bašmuhta-ra svog kotara i to za cijelo vrijeme uredovnih sati od 8—14 sati svaki dan. Umo'ja-vaiju se svi oni, koji misle da imaju biračko pravo, a još nisu u po­ pis uzeti, da ne propuste ovu -priliku, kojom nastali gradsko poglavarstvo da sastavi što tačniji birački spisak, koji će se iza toga fcokl grad, poglavarstva -stalno, držati i sve promjene tečajem godine u istom u evidenciji voditi. Iz »Konzorcija«. Izdavanje bijelog brašna vršilo se kroz 5 dana bez sva­ ke smetnje i u potpunom redu iako je broj prodavača bio dosta skučen. Nije bilo lahko sivladati taj golemi posao-, ali se vidilo da su se članovi »Konzorčija« usprkos malene zarade, sa mnogo truda i sa mnogo dobre volje za stvar, tolj teškoj zadaći posvetili. kukuraizno brašno i 'kukuruzni griz, koji danas -sačinjavaju uaiglavniju hrami siromašnih slojeva pučanstva, staviti će »Konzorcija« počam osi danas svakom m al o.prod a v ao cu лаšega ’gradaa u količinama od ukupno najmanje deset vreća na raspolaganje, ali pod uvjetom-, da moraju kufaaruzno brašno po K 5. - a kukuruzni griz po K 6.50 iMicgraim -u ograničenim količinama i bez legitimacije na malo prodavati Oni -trgovci i bakali, koji se za preprodaju ove robe ,po gore navedenšm uslovima zanimalhi, neka se оЦаte na društvo »Konzorcija«, Ferhadija ulica 20. Potrošači se umoljavaju, da eventualne pritužbe uprave na »Konzorciju« poštanski -pretinac br. 233. Onima, koji se i naCmanje ogriješe o propise »Konzoircija«, neće se više izdavati konzorciialna roba na preprodavanje. Pohvalan korak. U mlnistarstviu ishrane i obnove zemle radi se na tome, da se suvišni činovnici otpuste iz službe. Lijepo, samo se Bojimo', da im ne svezu penzije kao i Pepeluhu. Rusi dolaze. Naše vlasti čine pripre-me za primitak ruskih izbjegica izOdcse, koio će se transpoirtovati -preko Carigrada. Malo nam, je naših -boljševika, već n®m ih eto uvoze i iz Ruršje, Zemljoradnici Iz Srbije diob®: s-u do­ zvolu. da na pijacama Bosne i Herce­ govine za sopsltvenu pora-bu, bez po­ sebne dozvole, -kupe po jedan par teglečeg blaga. Nestalo žita, pa će sad»demokrati« trgovati — uvoznicama. �Lwana 4. Piače bi se bavili izvozftičarstvom, u koom su p. v mitizlii; i samog Kalala. Gia-godišnju skupštinu »Udruže­ nja ni .'a B. i H.« sazivani za ncj\ju februara u 3 sata po podne it rr . njama urodn'štva Narodnog JeJins.sa« sa ovim dnevnim rodom: i. 1 . .. :av rrcdsjeidinilka, 2. Izveštaj taji.i .a, 3. Izi jcšuiii blagajnika, 4. Izboi uzravre.: odbora, 5. Evcntualija. Po § 19. đr.aivcnTi pravca svi predloži se imam vrt jati odbora najmanje tri u m ;■ 'ic g'avne Skupštine. Predsjedništvo. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima :đn :im: odijcU za gospođe. — Pali a Srp. Opšdnc II. kat. (Ulaz Prc’ln Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska?. 184 Gospodarstvo U pravilniku o povlačenju krunskih novčanica, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista, falili su § 3. i 14. pa ih danas donosimo prema beogradskim novinama. Oni glase: § 3. Kako je markica bitan uslov za važnost novčanice, gubitak markice 1ma iste posljedice kao i gubitak same novčanice. Prema tome, neće se pri­ mati u zamenu ni jedna novčanica na kojoj nema markice, ma da se po -žigu na novčanici može videti da je markici đoenije otpala. S 14. Ustanove, koje vrše zamenu krunskih novčanica, odgovorni su računopolagači prema državi za primanje kransiko-dinarske novčanice, koje mo­ gu pravdati jedino odgovarajućim izno­ som povučenih krunskih novčanica. Iskaz o stanju marieniv zaraza u Bo­ sni i Hercegovini od 1.—7. januara 1920. U Bosni i Hercegovini oholilo je od 1. do 7. januara dd šapa i slinavke u 9 kotara ukupno 19.602 papkara. Od tih je ozdravilo 32, a nadalje ostalo boles­ no 19.568. Od ospica oholilo je u 8 ko­ lara ukupno 2745 ovaca. Od tih je oz■ »navio 98, 'uginulo 34, ubijeno 6, a nadalse ostalo bolesno 2607. Od šupe obočilo je u 22 kotira ukupno 392 konja, od .kojih je 27 ozdravilo, a 365 ostalo i nadalje bodesno. Odgovoroi aredaik: M. Sidlak*. kancelariju I otvorio je u Trav­ niku advokat Df. Sukjman PJgšhvić © ГЛ' Razašilje po najnižim dnevnim Tražim jednu basu cijenama u kacama (bačvama) Na pruzi Faraon—Negođn buknuo e stravi željezničara. Vlada je učinila sve, da se štrajk uguši. U jednoj Larulhani nedaleko Trsta dušio je do užasne ekspfoziie. Sumnja je rala na petoricu Slovenaca koji rade u tvornici. Cesti atentati prošlih dana u svim barutlianama i pirotehničkim tvornicama govore, da se tu radi o dobro rr.": isijenom planu sabotaže ko­ ju sit skovali Jugoslaveni. Ban je primio deputaciju Riječana, pristaša automaške stranke, koji su za­ molili da im se dopusti stanovanje i prehrana u našoj državi. Ban je obećao da će se pobrinuti za stan ii hranu rije&’sHm zheslicama. Prva lasta. »Pravda« javila da je prvostepeni s-iid odobrilo pritvor brčanskog odvjetnika dra Dtiažlća, kad ko­ jeg su nađeni ugrabljeni historijski do­ kumenti iz privatnog arhiva bivšeg ministra pred jednika Novakavića. Interesantno je da j>rvo sudsko odo­ brenje pritvora, koji je naravno prove­ den brz pitanja suda, pada baš na jed­ nog Hrvata. Jeste li prekomerno- osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj. kako tu ublažuju bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovirn pravim tisafluidom! 6 dvostrukih i« 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, kej* utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Feilcrovih pravih Fls»-pi!ula! 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fellet, Stnbica donja, Elsatrg br. 31đ. Hr­ vatska. Број 118 Siaj ЛРАВДА* — „PRAVDA" teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. 0©©@©0©©0©000 ponude r lista od W V i Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Takeđer lancs prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani гд rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U 'Г T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ј Broj 263/19. NATJEČAJ. I Naovdašnfcj medresj upražnjeno je I mjesto muderba i imama. ■ i Godišnja su beniva osigurana na tri ; godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K I a cd vakufa godišnje 400 K. Natjecatelji -amadu naškašnjje do 15. I marta 1920. poslati molbu sa svjedoči boru o idžaretu na potpisano povjerenI stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. hi Vakufski mearifski džematski meldžis u Kuprasu. 'р NATJEČAJ. k up uj e uz najveće dnev ciicne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: i. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenam mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-muaiimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febraara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Palovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobit: besplatan slan i 40 tovara d.va godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i povca dati. Kupres, 28. januara 1020Džematbaša Nuribeg Alajbegovič Nilhelm F. Шпћасћ u voz i izvoz kom. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina i goreće žeste nadomjestak, laštila za Л cipele vikša naftalina, \\ uljene i suhe boje,' pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soii, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ... .......... = Vlzsnik: Cenitblni Odbor >.i. M. O,. Štamparija D. & A. Telefon 55 i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7716e55d5e0a159dd05efd78e6621ad9.pdf 6e9147ad43f6925a382a246a854910a5 PDF Text Text Pattarina м gotovom plačna. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 14 (119) POJEDINI SPOJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UnsJuis Fs^ioni odbor. Pretplata godišnje 80kruna, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 10. februara 1920. (19. džumadil-evvela 1338.) Pamet u glavu! U 195. broliu američke »Jugoslaven­ ske Domovine« od 22. novembra izišao je jedan vrio značajan članak pod na­ slovom »Ceski kapital i proizvod u Јцrqsdavij£«. Ml taj članak prenosimo u ci­ jelosti uz napomenu, da je »J. D.« gla­ dilo jugosl. obrane, koje iklaki u Punta Arenasu (Chile, Amerika) pa već radi toga ovaj članak ima osobitu vrijednost. On glasi: »Ceske novine, a naročito »Narodny Listy«, živo .upoizoiruju, da će češki ka­ pital, a naročito industrija prekasno do­ ći u Jugoslaviju. Ceska nema kolonija, pa mora tražiti tržišta, gdje će plasi­ rati svoje produkte. U Jugoslaviju ulazi kapital francuski, engleski i amertkanski. Vojne komisije slo­ žene većinom iz stručnjaka trgovine 1 industrije orijentisale su se na Balkanu a poglavito u Jugoslaviji i gledaju d a njihova trgovlina i industrija za­ uzme mjesto njemačkih i austrijskih tvrtki. Englezi namjeravaju u Dubrov­ niku izgraditi važna skladišta, a prego­ varaju o zakupu željeznice iz. Gruža do Zelenike u Boci Kotorskoj i bosan­ sko -he rcegovačke željezni­ ce do Sarajeva a uz to misle u s ko t r a čn u prugu pri širiti na normalnu sve do B o «. B г oda. U Bod Kotorskoj, kola (c najljepši zaljev, namjeravaju izgraditi morska ku­ pališta. (Tim bijiOstaii važnim konku­ rentom češkim kupalištima, koje se na­ mjerava izgraditi u Srebrenici kraj Cav­ tata). Ne će dugo trajati, pa će se do­ goditi, da će Englezi i Američami d о biti u sv oje ruke veliki arse­ nal za gradnjiu Jada, koji je u Boci Kotorskoj zapustila Austrija, a dio čije izgradnje malo treba, ako se ne posreći, da ga Cesi ne preuzmu.. U Jugoslaviji već sada osnivaju Fran­ cuzi i Englezi više razniu tvornica i 1 i vlastitih ili u savezu sa jugo­ slavenskim kapitalom. Mnoge velike en­ gleske i američke tvrtke odaslale su već u Jugoslaviji svoje zastupnike, gdje se namjeravaju smjestiti. Tako na рг. jedna od prvih američkih tvornica au­ Sarajevo, 9. februara. »Zagrebačke Novine« od 7. o. .mj. br. 17. donijele su ovu posebnu vijest do­ pisnika »Novosti«: »Vaš dopisnik sazna­ je iz pouzdanog vrela, da se vjer­ ski poglavica muslimana, Reis-ul-ulema Čaušević ne solidariše s postupkom onih, koji u ovom osudnom momentu sazivlju protestne skupštine muslimana radi nekih događaja u pokrajini. On će putem štampe preporučiti svim musli­ manima suzdržljivost u ovom momentu. Raspitali smo se koliko je istine na ovoj vijesti, pa nam je g. reis-ul-ulema idao ovo razjašnjenje: »Nije istina, da sam ja ma gdje niti ma kome dao ovakove izjave, niti je meni i na kraj pa­ meti, da ja muslimanima ovako šta pre­ poručim.« Ovo su doslovne riječi gosp. reis-ul-uleme, pa Se možemo samo ču'ditt, da se nepoznati nam dopisnik »No­ vosti« usuđuje iznašati ovake izmišljoJoš nam je začudnije, da se do ajnosti nesposobna, nehajna i prema tomobila imade već u Jugoslaviji svoga zastupnika, gdje će podići tvornicu, ko­ ju su tamo htjele osnovati i neke češke tvornice u savezu sa jugoslavenskim kapitalom. Englezi se već sada mogu pohvaliti sa uspjehom, jer je ministar­ stvo prometa naručilo u Engleskoj 60 automobila za odpremu pošte i putni­ ka. Dvoji se, da će češke tvornice moći konkurirati sa jeftinijim englesko-ame-ričkim radom. Beogradska obrtna ko­ mora stupila je u pregovore s američ­ kim industrijalnim 'kućama radi dobave strojeva, oruđa, i surovi na, i radi doba­ ve kredita obrtnicima. Po odluci beogradske vlade misija američkih inženjera i tehnika izradila je osnovu za izgradnju novih željeznica, a započela je svoje inspiclranje (krajeva u Hrvatskoj. Konsoroiji američkih bankira dati će (jugosla­ venskoj vladi za taj ogromni posao po­ trebni kapital, a sav materijal dati će američke tvornice. Drugi konzorcij američkih ban'kira kupuje sva paro­ brodarska društva srpslka i hr­ vatska na Dunavu i pritocima. U Be­ ogradu osniva se banka sa kapitalom engleskim i jugoslavenskim. Zagrebač­ ka trgovačka komora oglasne, da Fran­ cuska nudi umjetno staklo a mi zatim nudimo staklo Francuskoj, kojega ondje radli visoke cijene ne će. Kako se međutim pregovaranja veli­ kog kapitala vode diskretno, do­ znat ćemo kasnije o američkim, engles­ kim, francuksim i poduzećima na Bal­ kanu a poglavito u Jugoslaviji. Bugar­ ska gleda osigurati u glavnome Italiju, a već i Francuska uvaža svoju robu preko Dedeagača. • S ovim je u savezu i beogradski br­ zojav našeg presbiroa od 7. o. mj. koji glasi: »Jedna velika engleska tvrtka ponudila je kredit od 5 milfona funti šterliniga, pod uvjetom, da joj dade is­ ključivo pravo na fabrikaciju filmova i na otvaranje kinematografskih podu­ zeća. k muslimanima neprijateljska šačica »Narodovaca« ne može da otrese svoje fikse ideje, da se stanje u Bosni može tu­ širati kojekakvim smicalicama o »osudnom momentu«. Ako ko ima voditi ra­ čuna o tim razlozima, onda je to duž­ nost vlade, koja trpi ubojstva i pljačke, a ne nas muslimana, koje bi šačica desperatera htjela da uništi i otjera s kuć­ ni eg praga. Ne, gospodo, nijeste ovarisali na pra­ vu adresu. Mi se ne damo z a t 1rati i nikakve nas izmotacije ne će spriječiti, da se ogradimo proti poldžemnoj politici, koja žeđa za našom krvi i našim imetkom. Mi ćemo draga srca prihvatiti saradnju sa režimom, koji će voditi računa o svima dijelovima na­ šeg naroda, nu spremni smo i na svaku borbu ako se produži ovo tlačenje i uništavanje. Drugim riječima: Odstupite, nedo­ stojni! .... Godina U. Skupština „Osvitanja“. U prošli petak održana je prva go­ dišnja glavna skupština našeg »Osvitanja«, koja nas veseli i radi lijepih rezultata ovog društva i ralJi solidarnosti našeg ženskinja, koje tiho i poput marnih pćel.ca izgrađuju ovo društvo i udara­ ju mu solidne temelje. Skupštinu je ot­ vorila predsjednica zahvalivši na brojnom posjetu i’ predloživši izbor dviju verifikatorica skupštinskog zapisnika. Za tim je prikazala društveni rad kako slijedi: Na d_an prve naše skupštine 28. febru­ ara 1919. imali smo upisanu 51 članicu, a danas imamo 305 članova, kolji pridonesoše 'Iznos od 10.000 kruna. Osnutak našega udruženja s veseljem je pozdrav­ ljen i izvan Sarajeva u cijeloj domovi­ ni Za nama se povedoše i druge naše sestre, pa slična društva nikoše u Mo­ staru, Banjolj Luci, Trebinju, Brčkom i BčjelinL Prijem našeg društva odrazuje se najbolje u dobrovoljnim prilozima, koji, nam stigoše gotovo iz svih mjesta naše dmovine. Suma tih priloga prelazi preko 71.000 kruna. Da se darovi poje­ dinaca i u javnost iznesu a i svaka dru­ ga naša društvena želja, u tom nam je izlazila u susret »Pravda«, glasilo »J. M. O.« na čemu joj i ovdje izričem hvalu. Iza prve skupštine držane 28. fclrr: ara 1919. upravni se odbor Odmah dao na posao. Nije uzalud rečeno: Svaki je početak težak. Tako smo i mi imale po­ sla, dok nam nije uspjelo, da uz po­ moć nadzornog odbora iznajmimo kuću za udruženje, da se smjestimo i namje­ štaj nabavimo, da uredimo knjige i spi­ se, i uopće rukovođenje (društvenih po­ slova. Ali hvala Bogu i to smo svla­ dale. Dugo nam je vremena prošlo, dok smo našle i uvele u posao društvenu učiteljfcu za ručni rad. pa da otvorimo trogodišnji krojački i šivaći te­ čaj. gdje u dvije grupe uči i radi oko 50 učenika. Isto tako je (društvena knjigovotkinfa uzeta tek 19. maja od kojeg dana radi i vodi društvene poslove. Putujućoj krojačoj školi »U n i v e r zal« izašli smo u susret, ne radi nje same, već da se muslimanlke učenice ne klatare po hodnicima i sohama općine, gdje je ta škola tečaj držala, pa je tako ta škola održala dva tečaja s musliman­ kama ,u našim društvenim prostorijama. Upravni je odbor zaključio tt svojoj sjednici od 30. aprila, da se iz društve­ nih sredstava ovoj školi plati pristojba za 10 učenica siromašnih muslimanki, da i one budu mogle pohađati tečaj »Univerzal«. Odbor je zaključio i pokus s tako zva­ nom »paz arijom«, pošto je već pri­ je toga uzeta veća količina rekvirirane robe. Tom se je prilikom zaposlilo oko 100 siromašnih musKlanki, i za njihovu privredu društvo im je isplatilo oko 5.000 K. Skrojeno je više komada muš­ koga rublja i prodavano putem pretrga ili trgovaca. S tim nije učinjen oso­ bit posao, ali se je nadati da će se iz­ rađena roba moći razgranati i raširiti j izvan Sarajeva, kao što se pokušaj učinfo i sa ženskim odijelima te se ras­ prodalo izvan Sarajeva. J danas leži iz­ rađene robe za unovčiti oko 40,000 K. Vezenjem bluza počelo se tek u najnovije (dioba, pa se o rezultata to­ ga posla još ne može ništa pođsigurno izvijestiti. I u drugom pravcu našeg društvenog rađa, duševnog pridizanja našeg ženskinja, imamo da zabilježimo kao uspjeh ove prve društvene godine tri analfabetska tečaja, što su održana u našem društvu. U ova tri tečaja upisalo se 70 slušateljšca. Dva su tečaja zavr- šena, a treći je još u toku. Te tečajeve i rodile su tri učiteljice članice našeg I društva i odbornice. Odziv na ove te­ j čajeve nije baš najbrojniji, pa iako taj nije za utjehu ipak nas ne goni u kakav očaj, jer i u tom pogledu ide na bolje. I mi se nadamo, da će naše sestre u bu­ i duće bolje izraditi ovu priliku, koja im I gotovo na kućnjem pragu pruža moguć­ nosti, Id'a ne ostanu slijepe kod očiju. Osim tih tečajeva za nepismene odr­ žala je jedna članica našeg odbora i jedno predavanje o zraku i čistoći kao važnoj potrebi našega zdravlja. Odbor je među sobom i među članica­ ma poradio, te je skupio i nešto dušev­ nog materijala, što nam je »Pravda« od­ štampala prigodom ramazanskog bajrama. kao »Bajramski prilog«. Još jedan lijep slučaj treba zabilježiti koji ie našem društvu pronio lijep glas i preko granica naše uže domovine. Hr­ vatsko društvo za šegrte »Rađiša« pri­ redilo je izložbu u Zagrebu, pa je po­ zvalo, da i muslimanke Bosne i Hercegcivine sudjeluju u toj izložbi sa svojim ručnim radovima. Gosp. Asimbeg Dugalić u dogovoru sa našim nadzornim odborem potaknuli su tu ideju u riašem društvu, koje je sakupilo po Sarajevu oko 260 komada najljepših naših rado­ vi, i otoiemilo ih u Zagreb, gdje su se delegati iprvlh naroda Francuzi i Ameri­ kanci divili našoj lijepoj kućnoj indu­ striji. Tu se je dosta govorilo i o na­ šem društvu kao pokretaču ideje za na­ predak i pridlzanje našeg ženskinja. Upravni je odbor u rukovođenju dru­ štva imao 30 sjednica, gdje su se u sporazumu i po pravilima rješavali dru­ štveni poslovi. To vam je kratki preg­ led našeg rada i djelovanja, za koji pri­ znajemo da je skroman i neznatan. I mi smo željele veće i opširnije rezulta­ te rada, ali kako malo prije rekoh, sva­ I ki je početak težak, pa se prve godine ni uz najbolju velju nije moglo više učiniti. Mi smo radile po svojoj savjesti i po najboljem uvjerenju. Još mi valja naglasiti, da smo i mi. kao i svaki drugi ■odbor imale i smetnja ali i pomagača, pa prelazeći preko prvih, drugima is­ kazujemo toplu zahvalnost na iskazanoj usluzi. (Odobravanje). Iza toga je blagajnica Umi h. Muftić podnijela detaljan blagajnički izvještaj, koji je u glavnom iscrpljen u govoru predsjednice, pa ga ovdje naročito ne iznosimo. Tom priliko! pročitano je izviješće rcvizionog odbora o potpunom redu društvenih knjiga i predlog, da SS knjigovotkinji i predsjednici dadne po K 500 nagrade za njihov izvanredni mar i trud. U raspravi, koja je povedena o ovom predlogu, skupština je usvojila predlog glede nagrade knjigovotkinii od K 500, dečim je glede predsjednice za­ ključeno da se nagradi sa hiljadu kruna uz naročito priznanje i žalbu da se radi ogrničenih društvenih sredstava ne mo­ že nagraditi onalko, kako je zaslužila. I sadi se je odigrao jedan dirljiv prizor. Predsjednica Hasni h. Berbcrović, siro­ ta učiteljica, koja se uzdržaje svojom skromnom učiteljskom plaćom zadovo­ ljava se priznanjem, a odriče se nagra­ de u korist društva, jer »ona radi za društvo onako kako može«. SkupšEnarke navaljuju na nju molbama, mole je dapače da primi taj (dar od nj-h mjesto iz društvene kse, nu ona jedno te jedno: »Radimo sve za društvo onako ka­ ko koja može!« Nas veseli kako ovaj postupak marne predsjednice, koja dru­ štvu posvećuje gotovo sve slobodno vrijeme, tako i uviđavnoeti sileupštinar1 kit, koje znaju i umrlu cijeniti svačije za­ i sluge. Živjele! �„ПРАВДА* — „PRAVDA- С^ран* 2. Strana Kod tačke »ipredlozi« uzima riječ Nafija h. S a raj 1 i ć i predlaže, da se od­ redi jadan dan u heftl u svrhu sastaja­ nja članica. Na taj će se način pobuditi nesamo veće interesovanje za društvo i njegovu svrhu, nego pružiti i prilika, da se porazgovorimo o svojim potreba­ ma i izmijenimo misli. Ovaj je predlog jednoglasno usvojen uz dodatak, da se sastanci drže petkom iza podne i da se pribavi kahve, čaja i mlijeka. Tom je prilikom pala i primjedba, da se udari temelj društvenoj knjižnici. Ovaj nam se .predlog sviđa iz dva razloga: prvo stoga, što će se utrti put boljem mijeSanju naših žena iz pojedinih društvenih klasa i uklanjati ona neumjesna odijeIjcnost, a drugo stoga, što će se ovi sastanci moći izrabiti u svrhu zajedničkog čitanja korisnih knjiga o kućanstvu, ahlaku. islamskoj povjesti i položaju mu­ slimanke za doba arapske civilizacije i t đ. To je vrlo zgodna prilika i za dr­ žanje kraćih predavanja, pa obraćamo pažnju pribora na ovu stvar i .preporu­ čujemo mu, da se pobrine kako bi se ovi sastanci što bolje iskoristili. Tajnica je iznijela pismeni predlog g. Edhem ef. Mulabdića o štampanju »li­ pu te o vlaićanju ženskfinja, koje pohađa tečajeve »Osvitanja« ili preuzima po­ sao na feradu«. Predlog je usvojen, pa ćemo se na ovu stvar osvrnuti drugom prilikom. Za tim se je prešlo na predlog o izmjeni pravila i usvojene neke pro­ mjene starih pravila. Iza toga je podi­ jeljen apsolutorij bivšem odboru i onda se prešlo na izbor novog odbora, koji je izbor obavljen aklamacijom. U novi su odbor izabrane: Hasni h. Berberović (predsjednica). Мшкге h. Hrasnica (pot.predsjednica). Umi h. Muftić (prva tajnica), Sen'je h. Karamehmedović (druga tajnica). Maide h. Bajrović (blagajnica), Rasema h. Bisić (nadzornica kuće) te bez funkcije: Behije Ii. Ukšinagfć. Aiše li. Konkut, Šefika h. Bjelevac i Hafa h. Sahinagić. Kao zamjenice izabrane su: Manire Ii. Kapetanovih, Sevala h. Sahinagić, Remzije h. DugabiČ, Hajrije h. ArrihodžiĆ, Nuri Ii. HuseinSpahić. Fata Karić « Sejda Cajo. U časni sud izabrane su: Azemlna h Cengić, Šehzade h. Fađilpašić, Šerife h. Kadić, Nafija h. Sarajlić i Fatima h. Број 119 Br«j stavništva gospodina Pavlovih * i da rošcc ne će pred njim da se razgovara namjerno oteže pregovore, * u *k et sa Timotijevićem. Radi tega je g. Pavveć moramo biti nacistu, da H će s» lović, koji je mandator krune, polo­ obrazovati koncentraciona vlada ili ć» žio mandat kruni, jer se time našao se raspustiti parlamenat i ići na izbore. uvrijeđen. Beograd, 8. februara. Jučer u 5 sati Beograd, 8. februara. Jučer po podne po pokllne održana je prva sjednica iza­ bio je dr. Korošec kadi regent * Alek­ slanika Demokratske Zajednice i opo­ sandra, te mu referisao o stanovištu ozicionog bloka, na 'kojoj se pregovaralo pozicije. Opozicioni je blok za vrijeme audijencije dr. Koroišca bio na okupu, o obrazovanju koncentracione vlade. Danas će se pregovori nastaviti. Na tom te ga je sačekao. Dr. Korošec podnio je su se prvom Sastanku izmijenili samo izvještaj o svom razgovoru. Na to je pogledi o sadašnjem parlamentu i o to­ sjednica dalje raspravljala o direktnim me, da li da taj parlamenat treba da i pregovorima između opozicije i vlade, dalje radi, ili treba da se ide na izbore. 'koji će sutra početi; Opozicija je, kako U opoziictonoan bloku su izabrani dele­ čujemo, delegovala kao svoje zastup­ gati, koji će učestvovati u pregovorima nike u pregovoru sa vlaidom Ljubu J«o— vanovića, dr. Korošca I dr. Drinkoviča. sa predsjednikom parlamenta radi iz­ Sa strane vlade . delegovani su za te laska Iz sadašnje političke situacije. RaIz vlad'nih se krugova demantujo vi­ pregovore gg. Timotijević, Paleček I — dikali su odredili Ljubu Jovanovića i jest, da vlada vodi pregovore sa opoP ribičevi ć. Jovana Jovanovća; Narodni Klub dra zicijom pod uticajcm sa strane. Nuto Lorkovića i Drinikovića; Jugoslavenski Beograd:, 8. februara. Danas je opo­ našeg nresbiroa! klub dra Korošca i Stanka Baniča, a dr. zicioni blok računao u pogledu riješeNaše pravosuđe. Negdje u proljeću Madaković i dr. Peleš su predstavnici nia pregovora na ovo: 1. ako regent uprošle gclline oduzeli su žandari u Pa­ nezavisnih demokrata. Demokratska je svoji stanovište opozicije vlada bi pala, lama kravu od Halila Isanovića iz sela zajednica odredila za svoje delegate 2. ako regent ne usvoji predlog opoziBogovića kotar Rogatica i dali je po­ Kostu Timotijevića i Svetozara Pribiaije, vlada bi ostala, te bi se raspustilo pu Jevđeviću u Prači. Halil је’ kravu ćevića. privremeno Narodno Predstavništvo i kupio u god. 1915. od Sulje Kukolja za prešlo oBmah na izbore, 3. ako bi vla­ Opozicioni blok izvršivši izbor dele­ K 230.—, doik je u god. 1919. porasla da prihvatila stanovište opozicije došlo gata, odredio je dra Korošca kao vrijednost krave na K 3000.—. Halil je bi do direktnog sporazuma 8 vlada bi svoga predsjednika za početak prego­ podigao tužbu proti popu preko advo­ se proširila na osnovu konferencije (!) vora, a Demokratska zajeldlnica T i me­ kata g. Dr. K. pl. Premužića, koji ga U mogućnost uspjeha nikako se ne vje­ ti i c v i ć a, koji su se sastali jučer u 5 obavijesti, da je dlređeno ročište za ruje ni s jedne nj s druge strane. Do sati po podne. Čim su se sastali, dr. Ko­ usmenu raspravu pred kotarskim'sudom ponedjeljka mora da se donese defini­ rošec je zamolio dra Pavlovića. da ih u Rogatici ti petak dne 6. februara 1920. tivna oldluka. ostavi same u sobi. Oni su izmijenili i da je rasprava u Prači kod ispostave. poglede o radu sadašnjeg parlamenta. Beograd, 8. februara. Delegati i vla­ — Kad je Halil došao u Praću, kadi tamo de i opozicije, koji će danas početi kon­ Dr. Korošec je izjavio u ime opozi­ nema ni suca ni uopće koga od suida ferenciju za eventualni sporazum izme­ cionog bloka: 1. da treba obrazovati nego ga još ismijaše, kad je rekao zašto đu jednih i drugih, najšire su ovla­ koncentracionu vladu, 2. sadašnji parje došao. šteni. Govori će se voditi u prisustva iamenat treba da izabere ustavotvorni Hali! Isanović je bio slobodan težak, predsjednika parlamenta Pavlovića. otiibor, 3. parlamenat treba da primi ne te mu je u god. 1914. izgorila kuća i samo izborni zakon, nego i ostale važ­ Beograd, 8. februara. Kako čujem * opljačkalo mu se 25 glava blaga, te da­ ne zakonske predloge: bidže, ratifi­ vlada stoji čvrsto na svom onas stoji u Alipašmu Mostu na tuđoj kaciju ugovora, koji je zaključen na pravdanem stanovištu, da — zemlji i u tuđoj kući sa svojih desetero konferenciji mira u Parizu, zakon o Na­ ako dođe do saziva Narodnog Pred­ djece. Za muslimane nema pravde! rodnoj Banci (riješenjem valutnog pita­ stavništva — parlamenat bi imao u pr­ vom redu riješiti izborni zakon za konRazlog demisija đra Žerjava, pročelni- ' nja u odnosu 1 : 4 i t. d.) i 4. parlamenat treba da bude stalno na okupu; stituantu, a zatim da se odmah ide n> ka pokrajinske vlade za Sloveniju, ne­ izbore. G. Timoiifević je izjavio da »demo­ ma se tražiti samo u nesporazumu sa Beograd, 8. februara. Ima vrk> mal * kratska« zajednica pristaje 1. da se ob­ socjal-demokratrma, nego i u ozbiljnim nade u sporazum između opozicije i razuje koncentraciona vlada. 2. da nesuglasicama, koje su nastale između vlade radi pretjeranih zahtjeva opozi­ vlada odredi ustavotvorni odbor, 3. njega i centralne vlade naročito u va­ cionog bloka, osobito rađlkaia. sadašnji parlamenat da primi samo iz­ lutnom pitanju«. borni zakon i da se ide odmah na izbo­ Beograd, 8. februara, ti krugovima re, pošto sadašnje privremeno Narodno opozicionog bloka se govori da su ju­ Predstavništvo nije više sposobno za čer pregovori bili privatni i neobvezni, rad. t. a da će se tek danas početi pregovori delegata. Beograd, 9. februara. Danas je na­ Konačno dolazi ono što je babi milo. stavljena 'kcnferencaa između gospodi­ dne održan je satanak opozicije. Gosp. na ministra pravde Timotijevića i dra Beograd. 8. februara. »Pravda« jav­ Korošec referisao je o prekjučerašnjem lja: Dr. Korošec bio je preksinoć u au­ Korošca za sporazum oko sastava nove sastanku sa gosp. Timotijevićem. Onda vlade. U demokratskim se krugovima dijenciji kod regenta. U političkim se je opozicija formirala svoje poznate ugovoni da je Korošec jučer isključio iz krugovima sve više osjeća da Jugosla­ slove. Ove je uslove prije podne g. dr. venski Klub najviše naginje sporazumu. Korošec saopštio g. Tiimotijeviću, koji je I pregovora predsjednika Narod. Pred­ jučer na konferenciji ministarskog savje- j ta referlsao vladi o ovim uslovlma. Je­ dan je cd najhitnijih uslova zasjedanje privremenog Narodnog Predstavništva do konstiituante. Kako se govori u kru­ govima opozicije, isključena su — lič­ iinuslimanslkom većinom našeg larotđ * Pod gornjim aialstovom donijela je na pitanja u sastavu koncentracio­ »Srpska Riječ« od б. februara ovaj u- i elemenata, koji su manje-više bili rav­ nog kabineta SIS eventualnog šireg koa­ vodni članak: »Uzevši u obzir 'brojno I nodušni prema političkoj orijentaciji Mu­ licionog kabineta. stanje Muslimana u našoj novoj državi, slimana, pa čak i takih, koji su njihovu Na prekjučerašnjem i jučerašnjem (da­ naročito onih, koji su naše narodnosti, orijentaciju potpuno ignorisaii. Takih ekle na dva sastanka! Op. ur.) razgovoru ni jedan ozbiljan političar ne smije iz­ lemenata ima još i danas, Cak izgleda, između dra Korošeca j Timotijevića dr. gubiti iz vida njihovu poKičku orijen­ da se mnogima od njih u stečenoj slo­ Korošec je zamolio predsjednika parla­ taciju i njihovo stranačko opredjeljenje bodi ta ravnodušnost prema Muslima­ menta g. Pavlovića, koji se je nalazio nima još više učvrstila. u novim prilikama, koje sm nastupile iza u svom kabinetu, gdje su se vodili pre- | oslobođenja. Ne može se poreći da prije To je svakako jedna p ,o i i t i č k • govori, da iziđe iz sobe, jer da dr. Ko- I našeg oslobođenja nije bilo među ne- ' greška koju mogu da počine samo HadžikaHić, a kao zamjenice: Esme h. Spaho. Zebre h. Curčić, Aiše h. Hadžalić, Aiše h. Rašidagčć i Hašeme h. Mušić. U nadzorni odbor izabrani su: Asimbeg Dugalič, Kasan ef. Kadić i Ahmedaga H. Omerović, a u re vizi oni odbor: Dr. HaHđbeg Hrasnica, EJhem ef. Mulabdić i Fehim ef. H. Bašćaušević. Time je skupština završena, pa ju je predsjednica zaključila uz topli apel, da ј sve članice porade na što boljem upisu [ članica i članova i da u svakom pravcu ; podupiru procvat društva. I j I j i j । I i ! i ' Gordijski čvor. Kriza' »demokratskog« apsolutizma razvija se vrlo tajanstveno i potpuno iza kulisa. Sklupčena, pa se ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep. Zagrebač­ ke novine ne izlaze, pa se ne može do­ biti sigurniji glas iz opozicionih krugo­ va. beogradski listovi također nemaju dobrih vijesti niti uredno dolaze, a po našem presbirou ne može se niko snaći, jer je u »demokratskim« rukama, pa glamata isto onako, kako glavinjaju i njegovi gospodari u Beogradu. Čini se, da je sve njegovo nastojanje upereno na to, da sije zabunu i nepovjerenje me­ đu strankama opozicionog bloka. Na­ ravna stvar, da usput neprestano pere vladu i njene stranke. Da pružimo ka­ kvu takvu sliku ove krize, donosimo najnovije brzojave našeg presbiroa, ne preuzimajući nikakve odgovornosti za protuslovlja između pojedinih brzojava. Beograd, 8. februara. Jučer prije po- ! I Polltičha orijentacija Muslimana. 1 I F E L J TON. niti kako je vaše uho čuje, jer pjesma mor * doći do ' stolu, da se s njima skupa zanese: u noć, kad* duše.. . « duša duši nudi vječitu ljubav... »Ali kroz uho.. . « napomenula je Ifeta. Kada je Ifet dovršil* pjesmu i pogledala iza­ Л Hifzi Bjelevac: zovno svoga učitelja, Haki je rekao laskavo: — To je za to što se je vaše uho naviklo na »Do danas nisam čuo tako nešto lijepo" —, a jednu notu, na vaše zapadne ljubimce, koje i ja poRene Logotetides. (29> I znajem; ali ja vas ne krivim za to, jer niste možda ■ Ifeta prasnula u smijeh i rekla ponosno: Pazite, rekli ste mi, da trebam pjesmu os­ ni čuli kako pastir svira u svoju frulu u ravnoj jetiti!.., Ali eto, prisilila sam vas oboje, da osjetite VIII. i Anadoliji.. . »Manite to!.. Kako možete vašeg pastir * is- ’ moju pjesmu, a ja sam samo gledala note.. . No i Akifbeg ga u veliko cijenio i nastojao, da ga ovo je ljepše od vaših: aman . ,. aman . ..« protura naprijed u službi, kako bi mu osigurao što i poreaiti s umjetnicima.. . U to se Sabiha umiješala i natjerala Dinđ*r*, udobniji život, pa da se onda posveti potpuno u— Morate osjetiti narodnu pjesmu i istr *žiti da odsvira jednu turansku. Ifeta se Ironično osmje­ mjetnosti. Uveo ga čak i u svoju kuću, da podu­ ! one fine tonove u njoj da ih prenesete na papir i i hnula, da je i Haki opazio i teško ga je nagavoričava muziku njegovu jedinicu Sabihu. Tom prilikom i uglazbite . .. la Sabiha, da sjedne za glasovir. Bio je uvrijeđen došao je do poznanstva Dindar Haki i sa Ifetom u »Da, da . . . ono vječito, otegnuto, žalosno i tri- i Tek kad je Ifet rekla, da bi i ona Selila čuti jednu kojoj je vidio neobičan i izvježban talenat. Pjesme, . vijalno: ah, aman... aman...« reče skoro prezir- i tursku pjesmu, ali u kojoj ne će biti „aman. . . koje je izvodila Ifeta na glasoviru od najboljih skla­ ' no Ifet i sjeduuvši za glasovir odsvira izazovno jed- : ah.. . « osmjehnuo se Haki i počeo prebirati po svo­ datelja zadivile su umjetnika. Na želju Akifbeya po­ i nu francusku ariju. jim papirim*, koje je izvadio iz džepa. Ifet ga je čeo je Haki vježbati s njima i turske napjeve. Dindar se n/ dviri nad note i pročita prve riječi: j gledala, pa onda veselo rekla: Ifeti se sviđali bučniji komadi, komadi teže • Vi imate vaše kajde u džepu?« / »Dans la unit, quand l'ame kompozicije i jakih akcenata, kojih nije bilo u Ha— To ništa ne čini« — odgovori Dindar — offre fl l'ime l’amour kije, a Sabiha je bila naklonjenija tihoj, sjetnoj pje­ vi pričekajte pjesmu i onda sudite«. ćternel...» smi, kojom je odisao Istok. Često bi rekla Ifeta: Nastala je za jedan čas šutnja a onda brzo i „Dajte, monsieur Dindar više života vašoj muzici, I---------------------------------------------------------------------------snažno tabrujaše glasovi. jer mi je jednolika....» Ona je uvijek s njim go­ Dindar je posmatrao Ifetu preko njezinih ra- « Ifet se zagledala u Hakino lice i ispitivali sva­ vorila francuski, da ga i na taj način upozori na I mena zanoseći se za riječima, koje su se pretvarale ku ci tu. Njegovi prsti prelijetali su brzo I vješte^ njezin visoki položaj. ( u čeznutljive akorde i nosile dušu tamo. U noć, ' s tipke na iipku. On se je bio zanio i nije UME Haki se je branio: »Ifet hanum, vi morate os­ ' kada duša duši nudi vječitu ljubav. . kuko ga djevojka ispitivalački promatra, jetiti pjesmu, smisao, a ne onako je shvatiti i cije­ I Sabiha je prestala za čas prebirati note ne ' Naitnviće «e. �opoj 119 Broj .PRAVDA' — „ПРАВДЛ* neozbiljni, ograničeni i nesposobni poli­ riki program jednog naroda, i da to tičari koji nemaju smisla za oipšte inte­ jedno pitanje ne može biti smetnja za rese naroda. Tu su grešku zapazili na­ zajednički rad su drugom važnijem i op­ ši neprijatelji, te su je u svoje vrijeme širnijem posla. najiscrpnije, na našu štetu, iskoristili. Za vrijeme našeg zajedničkog robovanja Mi smo »Srpskoj Riječi« blagodarni na Muslimani su imali Isto tako teš­ gornjem članku i vrlo će nas veseliti, kih i žalosnih d a n a ik a o i osta­ ako ovako ispravno mišljenje o nama li dio naroda. Oni su za vrijeme prodre i u šire slojeve pravoslavnog di­ vjersko-prosvjetne borbe bili isto tako jela našeg naroda. progonjeni, vezani j apšeni kao i ostali. Ta njihoVa borba ne smije se omalovažiti, niti se mogu njezini uspjesi ospo­ riti. Njihova 'borba bila Je saglasna sa željama cijelog naroda. Oni su u svojoj velikoj većini bili i ostali nepri­ Opet demarš. U petak popodne posje­ jatelji naših zajedničkih protivnika, tili su ministra predsjednika engleski i ugnjetača. francuski poslanik, koji su ga savjeto­ Istom 1911. godite, kada je jedna pojvali da naša vlada usvoji predlog Clelitička grupa (Narodovci) nabusito i sa menceau i Lloyd Genrga. Za našu je bagatelisanjem ignorirala saradnju Mukraljevinu mnogo bolje, da usvoji taj slimna u borbi protiv neprijatelja. Musli­ I predlog. nego da bude primorana na mani su bili primorani da potraže drugu lanidottSki pakt, koji je za našu zemlju orijentaciju i da napuste zajedničku bor­ koban. bu. To je bio najviši, uspjeh Austrije »Politika« donosi: Povodom jučeraš­ protiv našeg cijelog porobljenog naro­ njeg novog koraka Francuske i Brita­ da. Od tog vremena zametnula se smut­ nije držana je sjednica ministarskog sa­ nja među nama. Plodove ove smutnje vjeta, koja je trajala do osam sati na pobrao je naš neprijatelj 1914. g„ kada večer. Vlada neće popustiti na je on najsavjesnilje i najzatu­ taj novi pritisak, jer naša kraljevina ne canije među Muslimanima doveo do može primiti riješenje jadranskog pita­ uvjerenja, da .je u našoj propasti njihova nja ni primjenom famoznog lonklonskog sloboda. Odigrali su se događaji, koji ugovora, niti usvajanjem predloga se ne daju lako zaboraviti. S vi svjesLloyd Geo-rgea i Clemenceaua. nW i ozbiljniji Muslimani, koji nisu gu­ bili iz vida teške pošljedice, osuđivali Vlada je ovlastila g. Pašića, šefa desu ove događaje, pa sir i kao razmjer­ I legacije u Parizu, da kod saveznika mono pošteđen elemenat ipak neprestano ) že završiti sve poslove Oko ratifikovasumnjali u namjere Austrije prema Mu- ' uja ugovora o minu. slimanla, dok se konačno, tokom rata, Regent Aleksandar sasvim se je oponisu potpuno uvjerili, da je Austrija os­ tala isti neprijatelj Muslimanima kao i ■ ravlo od bolesti, pa je od četvrtka poI čeo ponovno sa primanjem. Ovih dana ostalom narodu. bili su u auriijcncili u prvom redu poliPropast Austrije pozdravili su naši Muslimani, kao i ostali oslobođeni I tičari, bez obzira na stranke i političke grupe. Audijencije se dnevno nastavljadro naroda ... Oni su pohitali među One su informativne naravi i imaju prvima, da se za svoje sretno riješenje II ju. svrhu, da izvijeste regenta o momenod neprijatelja zahvale našem Kralju Os­ loboditelju i da mu iskažu svoju vjer­ ; talnoij političkoj situaciji. Po više puta su primljeni: ministri PrSbećević, Krisnost i svoju radost. To je bio njihov tan, dr. Kramer i Davidović, kao i .prSdk svečani povratak u zajedničko bratsko I sjednlk Narodnog Predstavništva Pavkolo. Na žalost, ovu svečanost i ovu radost I lović. Primljeni su i dr. Korošec i dr. Drinković. te ministar pravde Timotipokušaše ponovo da pomute oni jević. isti elementi, koji su već jedanput odvurali od sebe jednokrvnu braću. Ori Položaj u Crnoj Gori. »Pavda« piše: su jednostavno i bez ikakvih obzira poPrema informacijama sa dobro obavije­ dravniii sve Muslimane sa njihovim naj­ štene strane, može se bez pretjeranog nižim slojem, pa su ih pred veićnom optimizma reći da se unutrašnje stanje na’ radalug naroda polkušali da pred­ u Crnoj Gori znatno popravilo. stave kao jednu nepatriotsku i ekscen­ Opet konferencije. »Matrn« piše da je tričnu masu. Zahvaljujući uzvišenom put Milleranda u London fiksiran sredi­ shvaćanju ideje narod, jedinstva, slobo­ nom slijedeće sedmice, te da će prva de i demokratizma od strane naših os­ konferenca biti u četvrtak, kojoj će pri­ loboditelja i oH strane velikog dijela os­ sustvovati i Nitti. lobođenog naroda, naši su Muslimani, i pokraj svih grijeha njihovih zavedenih Talijanski manevri. Časnici talijanskih pojedinaca, morali da budu posmatrani brodova, koji su poslani protiv Rijeke, kao jednakopravna braća i da se nklrov na širokom su se moru pobunili i izja­ teški položaj pravilno shvati. vili, da će radije pristupiti D’ AnnunzJTaj nezavisni i vrlo nezgodni položaj ju, nego da bi pucali na talijanski grad. jedre velike mase nedužnih ljudi, u koji Zapovijedajući je general komandirao su bili zapali za vrijeme naše borbe, raekskadri u Jakin, što je momčad odu­ zum-jeli au najviše oni, koji su najviše ševljeno primila. u toj borbi postradali. Samo oni, koji Grčki kralj Aleksandar doskora će su najmanje patnje i muke podnijeli, is­ posjetiti našu zemlju. Putovaće u auto­ prsili su se pri koncu stradanja kao prvi mobilu i ineognito. / osvetnici i borci, ne shvaćajući pravu •'ideju bratstva, jednakosti i slobode, ko­ Mobilizacija Poljske. »Moruing Post« ja nas je od propast- sačuvala. dobiva iz Varšave, da je ministarski sa­ Prema o v a k i m p o j a v a m a u slo­ vjet odlučio da mobihzujc i u onim krabodi, danas se i naši Muslimani politički jev’ma. koje je Njemačka odstupila. Po­ orilientišu. Treba njihov položaj razumje­ zivaju se svi Nijemci od 19—32 godine. ti. Nije nikakvo čudo, što se oni sada Zapadno od Dvine sakupljaju boljševici klone onih, Roji propovjedaju demokrat­ ska načela samo za sebe, a drugom ih I moćne čete i artiljeriju. osporavaju. U takim propovjednicima Stanovništvo Ukrajine oprlo se je o demokratizma, ne -može niko imati po- i ružjem u ruci ruskim boljševicima, koji vjerenja. Nebrojeno puta izigrani, i zbog su htjeli da se uvede komuna. Svi po­ toga razočarani, naši su Muslimani na­ kušaji boljševika, da dođu u uži doticaj kupili u sebi dovoljno nepovjerenja, pa sa ukrajinskim stanovništvom i ukrajin­ se sada obraćaju najviše na onu stra­ skim strankama, ostali su bezuspješni. nu. gdje im se pružahu stvarne garaii- . Klub čeških socijal-demokratskih načije za njihov opstanak i slobodu. U da- , našnjim predstavnicima vlasti ne vide : roidnih poslanika riješio je zahtijevati od oni tih garancija. Ne vide ih n; za jedan ' vlade, da odmah stupi u trgovinske, edio naroda a najmanje za sebe. Musti- ■ konomške i političke odnose sa somani, u svojoj velikoj većini, danas sto- . - vjetskom Rus:jom. Klub je uvjeren, da je u opoziciji. Njihove simpatije prema I pregovore mogu voditi jedino predstavradSkalima samo su izraz njihovog po- ‘ niioi sociial-demokratske stranke. uzvanaja u jednu spasonosnu ideiu лија ! Izbor! u Madžarskoj. Zastupnici krš­ je svijetom azviadala i u one ličnosti ; ćanske nacionalne zajednice imali su koje su nas sa tom idejom oslobodile ■ konferenciju, na kodj je ministar pred- j od neprijatelja. . Prikazivanje najnogjje po- ! sjednik Hu’zarvipoeorio da je kršćanska 1 i t i č k e orijentacije Mastima- ; nacionalna stranka kod izbora dosegla najveći uspjeli, jer su njezini kandidati n a k a o ј e d a n čisto s t a I e š k i dobili 63% sveukupnih glasova, demo­ pokret sasvim je pogrešno 1 tenden- ' krate 19%. neddvisnllaci 2’/«%. madar- j clozno. Kraj svega rezervisanog staM^šta 1» pitanju agrara, Muslimani pri- ! ska radnička stranka V/,%. ^^■^^adikals!-i program u cjelini. jer Ko će biti glavar Madžarskoj? Izgleda . da rr ii 'nl rin 'r da naroidlna skupština ne će birati pala- . tina već guvernera. General Horty ima- I Politični pregled de najviše izgleda da bude izabran, jer njega podržavaju mali posjednici. Nezavisnjaci su istupili iz vlade zbog pro­ mjene situacije. Ishrana Madžarske. Rumunjska šalje madžarskoj vladi diievno 40—80 vago­ na namirnica radi prehrane madžarskog stanovništva. Spremanje Madžrske. Vlada je obja­ vila mobilizaciju svih klasa od 1890. Po varošima su prilijepljeni plakati, gdje se apeluje na narod. To je sve upućeno protiv Rumunjske. Armenska vlada riješila je da Grčkoj povjeri organizaciju svoje države, ako se tog posla ne bi htjela prihvatiti ni­ jedna druga država. Njemački ekscar Vilim raavto je ni­ zozemskom ministru izvanjskih posala, ako bi Nizozemskoj usljed njegova bo­ ravka u Amerongenu bilo neugodno, da je on pripravan predati se ne neprija­ telju, nego njemačkom narodu, u čije ru­ ke polaže svoju sudbinu. iši dopisi Tuzla, u januaru 1920. (Svašta po malo). Kako »Pravda« usljed praznika i nerada tiskare nije redovita izlazila, tako se je i materi­ jala silno nagomilalo, da čovjek ne sna s koje bi strane pačeo pisati. Tu­ zla je u zadnje vrijeme grad senzaci­ ja. U njoj sa dešavaju najnevjerovatnije stvari. Na primjer HakijaTemim pokreće »nezavisni muslimanski« list »Novi Pokret* (kojeg svijet zave »Pro­ klet«). Zar to nije senzacija, d« Ma­ kija pokreće —, muslimanski i još ne­ zavisni list!.. I da bude džumbuš veći i on mu je »vlasnik« i odgovorni ure- | dnikl 0 sam«m listu i nenapisanom i programu goverićemo poslije, kad do- i bijem* džabna vremena, jer se ne is- ' plati trošiti dragocjeno vrijeme u o- i vakve trice. Druga senzacija je iznenadni pre- j aještaj k vladi u Sarajevo dvejice | predstojnika: Dra Defterdarevića, se- . oskog i Makaneca, gradskog pred- i stojnika. Ovo ubrajani« u senzaciju i ne samo s toga, što su ovi premješ- i taji ogorčili skoro čitav narod svog kotara bez razlike vjere i narodnosti nego i stoga, što okružni načelnik g. Gruđić osniva nekakvu »ligu časnika« za izmirenje i izglađivanje razmirica među pojedinim narodnostima, a ovamo prkosno izaziva ogorčenje pre­ mještajući opće obljubljene predstoj­ nike. Svijet konsterniran pita se: šta ovo znači? Da li g. okružni načelnik pravi aprilsku šalu s tom ligom čas­ nika, ili je to kakav »demokratski« trik i šahovski potez pred izbore. Ovo i se ne da shvatiti drukčije nego kao komedija okružnog načelnika. Treća je senzacija naređenje g. o- . kružnog načelnika o zabrani izvješavanja zastava neprijateljskih država. Opazio čovo na jednoj muslimanskoj j zabavi kako diletanti i priređivački od- j bor nose na prsima zelene kokarde, ' i edmah izdaje »naieđujem« da te za- ; stave ne smiju nositi, jer su turske, ' a Turska Je neprijateljska država, te »ni jedan građanin našeg kraljevstva u cma, niti može imati makakve veze sa Turskom«. Ovo ie doslovan citat iz okružnice okružnog načelstva । od 13. januara 1920. broj 624. Da li mi | mamo hilafetsku vezu sa Turskom, o ; tom nije kompetentan odlučivati jedan načelnik okruga i to smatramo zahva- i ćanjem u tuđu kompetenciju, a je li ze­ lena kokarda ili zelena zastava baš j turska ili islamska vjerska zastava bez političke primjese, također ne primamo gosp. Gradića i njegove savjetnike za ' autentične tumače. I tuđinska uprava nije nam ovih zastava zabranjivala, ma I da je svaki i najmanji znak iredentizma i najvećom i najbrutalnijom strogošću u- , gušivala i progonila, pa mislimo, da ni I »demokratska« vlada neće htjeti ida se I povrati u doba inkvizicije, pa da tero- j riše vjerska čuvstva pojedinih vjeroispo­ vijedi. Dne 2. januara obdržavao fc Klub Naprednih Muslimana u Tuzi svoju i skupštinu na zahtjev više od polovine | članova, koja je jednoglasnim zaldjuč- | kom isključila Hakiju Temima, bivšeg ; privrem. predsjednika, te Rifata Oma- i zaića i Akifa Šeremeta, bivše privremene ■ odbornike radi protuvjers-kog postupa- , nja u društvu. Onda je na 16. januara i bila konstituirajuća glavna skupština, I Strana 3 Ст»«иа koja je izabrala novi odbor, ikoji nam jamči, da će društvo krenuti pravim pu­ tem islamskog napretka. Pripcminje se, da su Teman i Omazić osim isključenja iz društva predani i državnom odvjetništvu radi vrijeđanja vjere, a o osudi, koju će sud izreći, pisaćemo u svoje vrijeme. No uza sve to, što je dokazano izazovno ponašanje i vrijeđanje vjerskih svetinja po Temimu i drugovima, ipak g. Grudić, okružni načelnik svim silama nastoji, da ih re­ staurira i prisili grad. kot. ured, da im dozvoli držati skupštinu u — društve­ nim prostorijama. Bilo bi skrajnje vri­ jeme, da g. Grudšć jednom znadne koli­ ki je njegov djelokrug. Ma da Je on na­ čelnik okruga, to ipak ne znači da on ima sve u svojoj ruci i vlasti. On je u nekim stvarima druga instancija, ali u nekim nije ni te. Njegova je jedna ve­ lika pogreška, što prima savjete od lju­ di, koji u narodu nemaju nikakva oslon­ ca niti ih ko poznaje ni siuša. To se je jasno očitovalo ikod osnivanja lige ča­ snika. kojoj je svrha, da u narodu populaniše toleranciju i bratstvo, a on je u tu ligu utrpao na račun muslimana i katolika i takvih ljudi, koji ne samo što ne raprezentiraju tih dijelova naroda, nego za kojima neće niko ni onda, kad bi išli u očitu sreću« To je pokazala sko­ rašnja skupština Hrvata, a to su i mu­ slimanski predstavnici izjavili g. Gruidiću, ali on o tom neće ni da čuje. Ovaj metod g. Grudića nije dobro izabran, pa se je bojati, da će mu uspjeh biti pro­ blematičan ili negativan u svim predužećima. Jugoslaven. аипои sjesti Agrarno pitanje. U selu Presienict, opštlna Odžak, kotar Sarajevo živi Ismet Omerbegović u zadruzi sa petori­ com malodobne braće i jednom sestrom. Presjenica je džemat u kojem žive pra­ voslavni Srbi i 5—6 muslimanskih poro­ dica. Zadruga Ismeta Omerbegovtća po­ sjeduje 125 dunuma i 360 m' zemlje, u kojoj površini se nalazi 61 duiium šume. Njegovi pravoslavni susjedi njesu mogli gledati, da »Turčin« imade svoj gaj, ne­ go su ga počeli sje^? i to: Košta Kenjić. Bakula Vide, Pero Guto, Gligo Marković i dr. Počeli napadati na ono gajića i skoro su ga uništili. Ismetu su uz naj­ veće pogrde i bogumrske psovke sa sje­ kirama istjerali iz ovoga gaja, prijeteći mu, da će ga još i zapaliti. — Bez ko­ mentara! Skandali u željeznici. Edhem Kobiljalt iz Sarajeva putovao lje 4. o. mj. sa ma­ terom i Omer ef. Gačanincm u Vis' ko. U vagonu su se s nima vozili do Kajlovca: Dordo Kavaz, Aleksa Cabak i Ilija (nepoznata prezimena) iz Crnot:ce sa ioš trideset seljana. Gornji su se se­ ljani vrlo izazovno ponašali, a cnJa su počeli i d'rektno vrijeđati. Đorđo je psovao šerefe, dženazu i — kožicu na kcioj se muslimani »pregibaju« te drskim riječima i udario na obraz Kobilakove matere. — Cabak se je ćuškao i natiskivao, a Ilija je uhvatio Gačanina za bra­ du, šamarao ga i tražio nož da ga zakolje. Stvar je prlavljena .poticajnoj direk­ ciji, a mi ćemo je voditi u evidenciji. Ovdje samo pitamo: kad ćo se već jednom poduzeti oštrije mjere proti nasrtljivcima. koji u svojoj zaslijepljenosti ugrožuju ličnu slobodu, pa čak j slobodu vjeroispoviEedii? Vrijeme je. da se nad­ ležni trgnu iz mrtivla. U ministarstvu za ishrana održana je konferencija o ekonomskim .problemi­ ma zemlje. Prisustvovali su: ministar ishrane i obnove zemlje, ministar trgo­ vine i industrije i ministar poljoprivre­ de i voda. Najvažnija tačka raspravlja­ nja bila snt sredstva ministra Bukšega, ■koja je on predložio za suzbijanje da­ našnjih cijena živežnih namirnica. Pasoši za Rumunjsku. Kraljevsko po­ slanstvo u Bakareštu izvijestilo je mirastarstvo spoljnih poslova, da je rumunjska vlada donijela odluku, po ko­ joj će ulazak našim podanicima u Rumuniju biti dozvoljen samo' sa vizom rumunjskeg poslanstva u Beogradu. Obra­ ća se ražnja putnicfma, da prilikom pu­ tovanja u Rumuniju vidiraju svoje pa­ soše i kod rumunskeg poslanstva u Be­ ogradu. Poziv na skupštinu. Na 13. o. mi. u 6 sati u večer obdržavaće »J. M. O. U. Džerzelez« svoju redovitu glavnu �Страиа 4. Strana Број 119 tr.j .ПРЛВДА* — „PRAVDA* skupštini u prostorijama kiraethane na Bendbaš: sa dnevnim rđom: 1. Izvje­ štaj odbora (tajnika i blagajnika), >. bi­ ranje odbora, 3. eventuallje. Umoljavaju se ga. članovi, da skpušt.ni pristupe u što većem broju, jer će se ista nakon 1 sai čekanja (Š 17. al. 2. društv. pra­ vila) održati bez obzira na broj prisutnih. Izaslanici svih željezničkih direkcija došli su u Beograd da sa predstavnici­ ma radnika i ministarstva saobraćaja re-guiišu nagrade i položaj rad rika i ni­ žeg željezničkog osoblja, ikako bi u bu­ duće izbjegli štrajkovima i neredima na željeznicama. Konferencija će trajati ne­ koliko dana. Konstituirajuća glavna skupština Hr­ vatske trgovačke I obrtničke banke u Sarajevu. Na 1. o. mi. obdržana je u društvenim prostorijama dobro posjeće­ na konstituirajuća glavna skupština ■^Hrvatske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu«. Skupštinu je otvorio odvjetnik gosp. dr. P a vi č i ć. Isti kon­ statira, da je temeljna glavnica uplatom od 10% u smislu prospekta osigurana. U svezi s tim predlaže, da se za dalj­ nje uplate ustanove ovi obroci i rokovi: 30% do 1. ožujka, 30% do 1. travnja i 30% do 1. sv bnja 1920. Ovi se predlo­ ži od skupštine prihvaćaju. Ujedno su pročitana pravila banke, koje skupština također usvaja. Nadalje je zaključeno, da se dionička glavnica od 3 miljuna doskora povisi na 5 milijuna kruna. Na skupštini je jednoglasno prihvaćen izbor ravnateljistva kako slijedi: Dr. Ivan P a v i č i č odvjetnik u Saraje­ vu, Antun Wolfram ml., veletržac u Sarajevu, PavaoKubović, glav­ ni poslovni ravnatelj zavoda, dr. S t j epan Kukrić, liječnik i narodni po slanik u Sarajevu, Dragutin Pozn i ć, svratištar u Sarajevu, J o z o U- i dovičić, trgovac u Sarajevu, Fra­ njo Sopianac, tvomičar u Saraje­ vu, Jure C a r a t a n, veletržac u Sa­ rajevu, Anto Tadić, veletržac u Tu­ zli, Ivan G r g i ć, posjddnik i trgovac u T ravniku, Ljubo C i v e nko v i i posjednik i trgovac u Varešu i Niko­ la Pr e c c a. posjednik i trgovac u Nevesinju. U nadzorni odbor izabrana su gospoda: Dr. Ignacije Petrinić iz Sarajeva, dr. Nikola Rukavina iz Sarajeva, Nikola Krešić iz Sa­ rajeva, Stjepan Jankovićiz Sa­ rajeva. Ivo Matekalo iz Jajca, dr. Ivo Pilar Iz Tuzle i Branko Ma■raković iz Sarajeva. Pošto je iscrpljen dnevni red, pred­ sjedatelj zaključuje skupštinu. Pri konstituiranju ravnateljskog vijeća bio je za predsjednika izabran gosp. dr. P a v ić i ć, a za potpredsjednika gosp. W o 1 fr a m. Glavnim poslovnim ravnateljem ime- i rovan je dugogodišnji nadčinovnik b. h. j zemaljske banke i član ravnateljstva | zavoda gosp. Pavao Kubovi ć, a 1 njegovim zamjenikom finandjalni nad- ’ savjetnik b. h. zemaljske vlade gosp. I J o s i p M e š t r i ć. ) ‫ى‬-‫( «عدااتء سااذامه‬ ‫«عدالت عوىي طع ابدملت اوملعلة‬ ‫ارده جملدخا وجيك ومشجلد‬:‫وكو‬ ‫ نقومب ميدان اتاره‬.‫خام بولور بوملز‬ & fe-i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. ‫ تقوميك رج قسمندهى مندرجذ‬.‫جتدر‬،‫جية‬ ‫ رأيس العلما‬- ‫ عصنال‬٠‫ ر‬:‫ وجه ايدر‬. uz najveće dnev ‫ بوسنه‬.‫احلاجى مجال الدن الندى حضرتلرى‬ ‫مدتب نواب معلملرندل‬-‫وهسك مسلمانرى‬ ‫ توفيق‬- ‫سادووء ودتن« دوعرووركن‬ cilene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). 188 Brzojavi: FELARiA. IГrKMUOC.. ,tf Telefon 55 rvsrear «»«ггм, I I i ‫روهو راده‬. ‫ديوان يبيز حقوق مشاورى‬ ،‫ت علميه‬-‫ ري‬- ‫عى رضاا حفظ حمت‬ ‫ صادووع‬- ‫قاذى زاده مد انورى افندى‬ ‫ بوسنه مسالنرى تشكي" نك‬،‫ويل الدين‬ ‫ بوسنه سرايك‬،‫روغص ام وأطامنامسى‬ - ‫ورت اتيالى‬- ‫آوسرتيليري طرفدن‬ .‫قاىن زاده عمد الورى افدى‬ ‫الو قسمنك مندرحاىن اسالو‬-‫ا‬ ،‫ براودا‬, ‫راى وسنه د‬- .‫فهرستندهحرردر‬ ‫ايلمقدء اولوب‬-- ‫خاسنده‬.‫غن هسي ادار‬ .‫آلىتديناردر‬:‫فثاى‬ Ти1јак Drskost nad drskosti««, pod naslovom »Gbjretove« vijeBti d«no>i prcsbiro ovo ваорiteuje BPeT»đ»m iijave t. iv. »Gajretovog« pododbora u D»jr«ati, koja je štampuna a broju ■ar. ,Угат4а“ i u kejoj se od adbora i od aem. vlada trati aasrr iavaarodne skupiti.;« radi iz­ bora потор flsvrog odbara riješeno ja, da taj pododbor ■ Darveiti ка drnjtvo ,Gajret“ rila »e pastaji po § 15. SI b. i 31. draitveoih pra­ vila (bijmu članovi društva). Sad j e »tvar državna^ edrjafništrs da o a t a 1 a uredi. Budući taj павотј padodbor u Darventi ad uspostavljenja „Gajiata" pa do dan&s nije draštvu spramia članarine ni jadan put (a moraa bi to činiti svaka tri mjeseca) aije reajirao (?F) ni društvenih pravila, a usuđuje sr da haranjuira pretlv društva, držimo, da je pot­ rebno evo objašnjenje: Po § 17. i 44. društvenih pravila glavni odbor bira redovita glav­ na Skupština. Ti paragrafi sa 9 19. aajamčuju društva stabilitet i kontinuitet u radu. Pred njima Se je morala aaastavitl i tnđiaaka vlada god. 1913. i 1914., kad je preko svojih pousdauika ■ „Gajrstovim* skupštinama irsconirala cirkasijade i makar da oba pata nije došlo do isbora odbora, nije so ta sila usudila, da spo­ menute paragrafe pogaai i forcira isbor odbora putem isvaaređue skupštine (§ 43.), kako bi sa­ da htjeli derventski patrioti, lavaaredaa skup­ ština riješava sporedna pitanja, koja predlažo glavni odbor, U redovitoj glavnoj skupštini, koja ĆO se sasvati u mjesecu jalu 1®2о. (§ 44.") iaabraee se o odbornika i 5 odboruićklh samjenika. (б 19) U Sarajeva 30. januara 1920. Tajnik; borviš Tafro, Predsjednik: Наеаж Hodžie“. Pojmimo da ljudi irogu biti i pokvareni i cinični i bestidni. Ali da će se jedaa odbor dobrotvorrog društva posivati i na državno odvletništvo, to niti pojmimo niti mošeino razum­ jeti. To je moguće samo kod nas; samo su mu­ dri Tafro i trijezni Hodšie u stanja, da Uz po­ licijske asistenciju troše jek i intervencija drž. odvjetništva, 1 još imaju obraza, da peri' s a ма earadnja i da trube, kako je i naša ć&tiija oduševljena za njihovu zabavu! Mi >■ ovpkav postupak imamo samo smiješak: Naprijed po­ licajci ! .. Državni kompenzacioni ugovor broj I80/SHS. između1 kraljevstva SHS. i Njem. Austrije pokajao je vrlo lijepe uspjehe. Od 26. januara uplaćeno je do saća preko 3 i po milijuna kruna. Dodatak tome ugovora olakšava manlpuladMl uplaćivanja fcupovine na taj način, da se može, odnosno mora upla­ ta vršili u korist pojedinih podružnica ii Austriji, daje se nalazi prodavač. Interesentima, koji žele, da kupuju robu u Austriji, daje sve informacije i upute ovdašnja podružnica njem, austrij­ skog Warenverkehrsbu.roa glede naba­ ve dokumenata kod fiiiale Centralne uprave te kod njem, austrijskog Warenverlkehrbiiroa u Beču i glede načina uplaćivanja kupovine. Ista podružnica daje objašnjenja o to­ me, koje sa firme u stanju liferovati ro­ bu, a imade na uvid razne oferte, kata­ loge i oijemke. Njem. Austrijski1 Ured za trgovački pucimet (Warenverkehrsbiiro) podružni­ ca Sarajevo, Jelića ulica 4. prizemlje. Telefon broj 425. I Broj 263/19. I NATJEČAJ. I Naovdašnjoj modiresi upražnjene je mljesto muderisa i imama. i GoAlišnja su beriva osigurana na tri 1 godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K । a od vafcula godišnje 400 K. Natjecatelji »imadu najkašnje do 15. marta 1920. poslati miolhu sa svjedočbotn o idžaretii na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstve. Tražim jednu kasu ponude na upravu lista slati Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o? g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osiourau«. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. аакмв«. Odbor osnivača MasllmansliE trgounčhe i obrtničhs ђићв н za Bosnu i Horotgorinu d. d. u Sarajevu, zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja 5ve ba nkovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 41 rJdtovorW »Khii M. S»džsdLi pod brojem 227, I Muslimanska Centralna Banka a ■ - ‫ك حمام شرعهسى‬-‫ بوسن وه‬،‫طاه‬ VltsnUt: Oatrart Odbor >tt M. 0.« bc.BiparUa D. 4 A. Kalo«, Sat � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ad6fafe3f81894a91b3ec34cc6573bd.pdf da6382d5aee3161746d875b327cc6649 PDF Text Text Pešterina u strnom plaćena. , --■ , _ Д LJfLf Гу i >; |Ик A Зтјук a&S ЈаШк Јм Јик> -зз^ J®§Sfc» Ж v -w W POJEDINI SPOJ - ј!|Га| 30 HELENA. Ж I IA 1Ц|| Е$£ и№$ oma ML jJsSF јЦЦ. S ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 15 (120) lata godišnje 80 kruna,napola godine40kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak i 2. februara 1920. (21. džumadil-evvela 1338.) Godina П. игаииаиЕзжжзЕзагзбзјкиисажжззгзазЕаажаж® ■■■■■■шиивиив^иаивгиавеввзизинЈИЈ^^^ Nevesinje i Odjek bileaih događaja« nova Bilaia? Iz Nevesinja dobismo jučer ovaj br­ zojav: Deseti februara poginuo je Resko Sađihovlć u Novom Dobu. Ubijen puškom. Razjašnjenje slijedi. Mjesni Odbor. Ovih smo klana dobili ove depeše: Tešanj, 8. februara. Solidarišenio se s rezolucijom, donesenom na protest­ noj skupštini obdržavanoj zbog zuluma u Bileć! i ostalim mjestima. Kotarski odbor. Pozivamo vladu, da ovom slučaju posveti ozbiljnu pažnju, jer bi se bez energična postupka mogli opet ponoviti nemili događaji iz bilećkog kotara. Mi ne možemo pristati na to, da se putem : Glasa Naroda« i »Novosti« zabašuruju događaj’, nego tražimo, da se poduzmu nužne mjere, kako bi se zaštitila slohođa 1 čnosti i imovine. Brčko, 9. februara. Glavna skupština naše organizacije, koja se je danas obđržavala, priključuje se jednoglasno protestu građana Sarajeva nad pljač­ kama i zulumima koji se provode na nedužnim muslimanima u Biieći. Mjesni odbor. Gračanica, 9. februara. Solidarišući se s rezolucijom protestne skupštine u Hoćemo djela, a riječi upravljajte Sarajevu i mi dižemo svoj glas protiv dragima. Od njih nema nikakve fajde. i zuluma u Biieći i drugim mjestima. Na rad, gospodo! Mjesni odbor. Zapostavljanje muslimana provedi se u našoj domovini po naro­ čitoj tendenciji na svim linijama, jer se muslimani smatraju kvantite negligeable, o kojem niko tie vodi računa, kao o bespravnom robiju. Nažalost ni jedan šef Soline vlade ne zna šta je objektiv­ nost, jer se sve od prevrata do Idana današnjega vidi isti onai duh korupcije : protekcije, proganjanja i pljačkanja. Ova nenarodna i zločinačka rabota na­ še vlade najviše pogađa muslimanski elemenat, sa ikojeg hoće namjerice da zgule sve do kože. Cijeli postupak i rad naše »demokratske vlade ide pro•računono i sistematski za tim ciljem, da muslimane uništi i onemogući na svim poljima javnoga života. Najprije popališe i uništiše musi, dobra odmah na po­ četku prevrata, zatim baciše sjeme auarhije među seljake, koji stadoše ro­ biti i ubijati nevine muslimane, poslije proglasiše otimačinu muslimanskog imetka, da naš svijet što prije raskuće i otjeraju sa rođene grude, onda poče­ še dijeliti izvoznice kojekakvim »muče­ nicima«, ali samo pravoslavnim, zatim oduzeše oid muslimana razne radnje i hajvan a predadoše pravoslavnim da ih što prije dignu i obogate »td. Sve je ovo činjeno sa prozirnom namjerom, da se pravoslavni osnaže na račun .braće« muslimana. I dok nas ovdje gaze i nište, dotle, da zamažu oči, ša­ lju tobože ekspediciju po muhadžire. Ali ništeći muslimana posjednika, tr­ govca i težaka, ikojeg u zadnje doba »dobrovoljačke« komite oguliše, ne smetnuše sa svoga egoističkog uma ni muslimana činovnika, već i njega skinuše sa svakog viđenijeg mjesta i sa­ mostalnijeg položaja i baoiše u zapećak, a svuda digoše svoje pravoslavce spo­ sobne i nesposobne, kvalifikovane ii itekvalifikovane. Tako činovnici pravo­ slavne vjere samo avanzuju i to ne­ naravno: za godinu dvije skoče preko više Sinova i kolega, od devetoga do šestga (P. Zurovac, koji bi i salda tre­ bao da sjedi u osmom činu, a ne u še­ stom!) ili čak u peti (dr. Krulj valjda zato, što je viknuo u Beogradu musli­ manima: dosta smo vas trpjeli pet sto­ tina godina!), a muslimani činovnici, koji su po godinama službe stariji a po kvalifikaciji ne zaostaju baš za ovim pravoslavnim »genijima«, sjede još uvijek u onom činu, u kojem ih je za­ tekla »demokratska« vlada. (Osim 0. Hadžića, koći za nas ne ulazi u račun.) Nigdje dkle, ni u kotaru mi na vladi nema muslimana na kojem boljem mjetu. već su sve zaposjeli »sposobni« t mni« demokrati pravoslavne vjekcoak imade još gdjegod koji mw- I sliman lijepo mjesto i položaj, od­ mah na njega baci oko kolji od privilegovane klase blaženih ljudi, i već je premještenje gotovo. Ne mari niko za to, što te pobožne željice nezasitnih iz­ vjesnih elemenata stoje ogromnih n<jvaca i što sve to ide ua račun naroda I našega, a ne tuđega! Valja udovoljiti želji privilegovanog elementa, pa kud puklo da puklo, a narod će sve to po­ zlatiti. Ovaj se postupak opaža kod svih grana naše uprave, ali ćemo da­ nas navesti za primfer samo naše pro' svjetno odjeljenje, koje je osuđeno na I protivuislairisiko raspoloženje već time, I što mu je šefom »pravedni« Narađovac, glasoviti otac izvozničarske šare­ ne družine, gatačkii veleum Šćepan Grdić. I i I j i I Sa njegovim doaskom na upravu naše prosvjete odmah je započela pro­ tekcija pravoslavnih nastavnika. Ista crta demoraLzacia iz prehranbenog i izvozničarskog ureda preselila se u prosvjetno odjeljenje i okačila svu at­ mosferu. Odmah se ukloniše svi nepravoslavnj iz tog odsjeka, a postaviše kojekakvi nastavnici pravoslavni na sva bolja mjesta: nadzornici i starješi­ ne mogu biti samo pravoslavni. Sva direktorska mjesta dopadoše naravski samo pravoslavnima, premda imade i starijih i sposobnijih nastavnika nređu nuprivilegovaitim vjerama. U Sarajevu zasjede Cuković, u Tuzli Glušac. u Bijeljiiič Kondić, u Brčkom Zrnić, samo u LivnO deđe slučajno jedan katolik, jer se nje htio da primi te zabačene stanice nijedan pravoslavni. Osim ovih sinekura ispunjavana je odmah želja pojedincima premfeštenjem na bolje mjesto (n. pr. u Sarajevo), da je bliže »suncu«. Naočigled: svih ovih protekci­ ja i nemoralnih sinekura počeše ostav­ ljati svoja mjesta uvrijeđeni najbolji itastavnici i prelaziti listom u Hrvatsku, ali ni ovaj tihi i značajni protest uvrijedeuih i poniženih ne bi dovoljan mcmento gosp. Grdiću; on je bezobziran i sHedi dalje svoj šovinistički plan na opću štetu zemlje. On predlaže jednog Stevu Markovića, koji je tek lani došao u osmi čin, nakon godinu dana u sedmi, valjda raidl njegovih velikih zasluga u školi svojoj, u kojoj predaje samo č etiri (4) sata nedjeljna, da može ostalo slobodno vrijeme tjerati »demokratsku« politiku i držati prazne govore u beledi'ji, na banketima i svuda biti pred­ sjednik, gfajegod se udruže tni čovjeka. Ovaj »revni« nastavnik ljuti se narav­ ski na profesore, kad traže veći ho­ norar za prekodužne sate, jer bi morali iz »patriotizma« (kao i Šćepan!) raditi za narodnu prosvjetu, a g. Marković i ne drži ni dužni broj sati iz — patrio­ tizma! Drugi jedan pavoslavni nastavnik, ko­ ri nema ni pet godina prave službe, po- ; stavljen je ovih dana za šef ureda za zaštitu djece i promaknut odmah iz d e- | v e t o g a čina n s e d m i. To je gla­ vom B. Zečević, protiv kojega su daći i gimnazijski štrajkovali, jer nit je htio i nit je znao .predavati. Zato g. Grđić nagrađuje, jer je i on sretni Hercegovac pa će znati bi&l šef ureda, ako ne zna I vršiti svoj obični posao u školi. Ova I nemoralna protekcija i nečuvena ko- I rupeja Izazvala je u nastavničkim | krugovima razumljivu buru negodova­ nja i protest ate se mnogi spremaju da | ostave svoj nezahvalni i neuračunljivi, i a naporni posao. Ali se ova revolucija j nije ni stišala, kad pet izbi jedna sine­ kura. I opet jedan mladi pravoslavni nastavnik (Milanković) postavlja se za šefa ureda za štampu. Pored sve oskufdice nastavničkih sila i .pored sta­ rijih i spremnijih nastavnika nepravoslavnih g. Grde postavlja na ovaka mjesta mlade ljude, koji se još misu uputili ni u školski rad. a kamoli će biti vrsni za drugi novi posao. Ovaki žalosni slučajevi izazivaju nezadovolj­ stvo i opću osudu, pa se pak i ispravni pravslavnii bune i prigovarju ovakom pristranom i protivnarodnom postupku bezobzirne Grdiča. a da i ne spminemo nnjsBmana, kojih se imena susreću samo kod degradacija, jer kao da se Grđišć zakleo voditi borbu protivmuslsmansku do istrage. Isti je duh antimusfmanski i kod os­ novnih škola. Samo ako koji pravo­ slavni učitelj »demokrata« begeniše ko­ je mjesto treba da prišapne g. Grdiću, i .stvar je odmah riješena: muslimani I mora prljati i načiniti mjesto privile- ; govanoj klasi. Tako maznuše iz Tuzle ( Serdarevića, iz Dubice Kcnćiioldžića i I L d. Ali i učiteljice pravoslavne dobi­ vaju bolja mjesta u gradovima, a drugi moraju na sela. Ona su počele dolaziti i na musi, osnovnu školu i otimati mje­ sto našim muslinumkama učiteljicama, koje moraju služiti na mješovitim ško­ lama. Tako hoće g. Grđić. da imade svuda svojih uhoda i šoiuna. Mi znamo n. ®r., da je' isprava musi, osnov. škole prcćicž la na upražnjeno mjesto jednu mus&nansku učitelj ču sa mješovite škole, gdje joj je neugodno služiti i mi­ ješat: se sa nemuslimanima, ali g. Šće­ pan šalje jednu učiteljicu pravoslavne vjere, Tpcmda bi njoj bilo svejedno ta­ mo služiti ili ovamo, kad joj je glavno biti u lijepom Sarajevu, Naš je list pisao u svoje vrijeme o podijeli stipendija za visoke škole i tom prilikom utvrdio činjenicu, da nas je g. Grđić prikrati za hiljade i hiljade kru­ na na štetu naše prosvjete, a na korist privilegovanih. Tako to ide redom bezobzirno i ne­ moralno sve na muslimansku propast. Svim ovim činlma dokumentuje naša vlast onu netrpeljivost, skojom se je odlikovala na sramotu Evrope caristi­ čka pravoslavna Rusija progoneći sve, što nije pravoslavno. I u ovom pogle­ du hrišćanske netolerancije čini se da g. Grđić nastoji dobiti prvenstvo. To treba konstatirati i slijedeće očekivati! Regent uz »demokrate«? U radikalskim se krugovima" govori da je regent izjavio radikalskim prvacima, da je on dao mandat vladi, da ras­ pusti parlament, ako ne dođe do koa­ licione vlade. Sve ljepše od ljepšeg . . . »Demokratska« oligarhija, izvršn odbor 'demokratske« zajednice još nije duo konačnu odluku с< predlogu opozicionoga bloka. Čini se da >demokrati« stoje j >š u-, i ek na svojem prijašnjem stanovništvu, da se sada ima primiti samo izborni zakon, a onda da se parlamenat raspust'. Po njihovom mišlje: ju v 1 a da ima da iza­ bere ustavotvorni odbor, koji će izra­ diti ustav i podastrijeti ga velikoj skupštini. Za pridizanj Slovenije • Srbije. Ministar Stojar.ović otputovao je rad’ nabavke stoke, naročito konja, koje su Slovenci zaplijenili od Austrije. To je u vezi sa obnovom slovenske in­ dustrije. Namjerava se dati za slo­ vensku industriju iedan zajam od avanca ratne odštete time, da se pro­ dukti slovenske industrije po utvrđe­ noj cijeni ustupe Srbiji. Nama u Bosni ne treba ništa: dosta nam je Nikole i braće Grgjića, a narod nek skapaje od gladi i ne­ volje. 0 »sveta« centralizacijo! . Zagreb, čki kongres dobrovolja­ ca uputio je kralj, vladi ovaj telegram: »Dobrovoljci iz Hrvatske, Slavonije i Istre sa učestvovanjem predstavnika pokrajinskih saveza cijeloga kraljevstva sa svoga prvtga kongresa pozdravlja­ ju kraljevsku vladu u nadi, da će ona i dalje pokazivati volju i od­ lučnost, da zadovolji opravdane že­ lje dobrovoljaca i pomogne im u njisovom daljem radu za napredak i procvat našeg naroda i države. Spo­ razumno s našim predstavnicima sva će se akutna pitanja moći povoljno riješiti, a kongres očekuje od kraljev­ ske vlade, da će u toni pitanju poka­ zati volju i gotovost za rad. Tok krize. Brzojavi od 10. februara). Jučer poslije padine održana je druga sjednica delegata vlade i opozicionog bloka. Na sastanku su vladini delegati izjavili, da pristaju da se osini izborr.og zakiona riješe i izglasaju u parla­ mentu samo još bidžetne dvanajestine sa ograničenom debatom, naime svaka grupa kad se sklopi sporazum, daje preko svog jednog govornika svoju iz­ javu. Dalju vladina grupa pristaje, da se prije iizbora između grupa koje bi ušle u vladu, utvrde samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako cjelokupni nacrt ne bi b’o gotov u onom roku, koji lsi se ugovorio za primanje izbornog zakona. Delegati opozicionog bloka dali su izjavu, da ne mogu primiti te vladine uslove, ali sa svoje strane dopunjuju svoju izjavu ovim koncesijama. Parla­ mentarna zajednica će nastojati, a očekuje to isto i od vladin li stranaka, da se izborni zako.n što prije riješi. Pri­ vremeno je Na rodino Predstavništvo odloženo, čm se raspišu izbori za koTistituantu, a smatraće se to Narodno Predstavništvo raspušteno, kad se sa­ stane koiiS'tituanta. Obje stranke izavljuju, da je pitanje vlade bespredmetno, pošto se u gor­ njem pitanju nisu složili. Tako su di­ rektni pregovori tiztmeđu vlade i oporbe svršeni negativno. Ipak se u opozicio| nim krugovima govori, da je današnji I sastanak još ostavio nade, da bi moglo • doći do nekog sporazuma. Regent će pozvati članove jedne i druge grune, kako bi se onii međusobno sporazumili, no ipak se polaže vrlo sla­ ba nada u mogućnost’definitivnog spo­ razuma. Delegat demokratske zajednice g. Pr'I bićević bio je jučer popodne na dvoru �2. Strana i pročitao regentu zapisnik druge sjed­ nice. Isto je tako na 'dVoru bio i dr. Velizar Janković. lednt: a »Jugoslavenski List« ima o iu.it ovaj svoj izvještaj: Premda su pregovori između apozicije i vlade pre­ kinuli, izgleda da će obje stranke U zad­ nji čas popustiti. Regent izrazio je jut­ ros želju, da se pod njegovim predsje­ danjem vode posljednji pregovori za sporazum. U 9 sati na večer bili su po­ zvani ii dvor kao predstavnici vlade Pribićević, dr. Paleček i dr. Tnnoittjevč. a kao predstavnici opozicionog bloka dr. Drinković, Jovanović i dr. Koirošec. U pola noći trajali su još uvijek pregovori. U političkim krugovi­ ma tvrdi se, da je Regent iifožfo svoj upliv, dh dođe do sporazuma. U dobro obaviještenim političkim krugovima se tvrdi, da će se pregovori za sastav koncentracionog kabineta po­ novno započeti. Regent če upraviti na stranačke vođe apel i pozvati na dvor sve viđenije predstavnike stranaka, zastupamlt ii parlamentu. 0 opozicionom se bloku drži da treba primiti oslove •demokrata«, da se sastavi kabinet, u kojem bi se mjesto min'stra .unutrašnjih djela dalo kojem predstavniku opozi­ cije. Sveislamski Halifat. Napisao: Inženjer Mustaba Čelič. i I i . Visoki Mešihat imao bi biti sastavljen ovako: Sadr-ul-islam Halife-i-muslimin Šejh-nl-šafijje 2 Šejh-ul-mali kijje 3 §ejh-ul-hanbelijje 4 Sejh-uš šia 5 Šejh-vl-: ubellegijje Referat: islam, misija, redovi, presa. ikole i literatura 7 Mudžtehid-ul-kjebir Referat: šeriatsko pravo i islam6 ski koledar i j ; i i i ; ; Iz islamskog svijeta. Šeih-ul-hanefijje 1 Bpoj 120 Brej ЈЈРАВДА* — .PRAVDA* Sjednice Visokoga Mešihata Mriv« druge islamske ceremonije. Program Halifa ili u zamjeni Sadr-ul-islam i to tavafa svetih mjesta također je njegova redovno kada Reis-ul-daire predloži stvar. Većinu pribora za sjednice sve­ općeg islamskog sabora priprema sam I gradivo za vijećanje ih izvanredne u slučaju koje hitne stvari. Reis-ul-dahilijje. Reis-ul-inalJjje je šef financija islam­ Halifatska kurija. U onim slučajevi­ skog halifata. Njegov je referat u glav­ ma, gdje bi trebao Sveislamski Halifat nom vođenje kontrole nad svim islam­ da kod jedne ili više stranih vlasti poskim vjerskim zadužbinama (vakufi; duzima neke korake što se tiče vjer­ ma) na svijetu. Vodi vrhovnu kontrolu skog života islamskih podanik* koje nad financijama kako Visokog Mešihata, Halifii-nog dvora, tako i nad svima i neislamske države, onda Halifa saziva osim gore nabrojenih redovitih članova blgajnama svili islamskih bogoštovnili Visokog Mešihata i izvanredne članove ustanova, koje su autonomne i stoje u tako zvanu halifatsku kuriju. Halifat­ pod imunitetom sveislamskog halifata. ska kurija nije ništa drugo nego li ple­ Reis-ul-daire je načelnik kancelarija num Visokog Mešihata, a svoja vijeća­ Visokog Mešihata. Jezik za uredovanje nja može obdržavati kao i zaključke imao bi se da predvidi u prvom redu stvarati i onda kada budu prisutni sami arapski za sve stvari unutarnjeg karedoviti članovi Visokog Mešihata, ali raktera, za diplomatsku korespondense mora naglasiti, da i svima Izvan­ čiju sa stranim vladama francuski, dok za rednim članovima mora hiti stavljeno pojedine slučajeve ukoliko bi sosa 'Po­ znavaocima stranih jezika raspolagalo do znanja zasiiedanje kurije. Kurija može da riješava i one hitne stvari, mogli 1» se rješavat'! pojedini podnesci u perzijskom, turskom, tatarskom, ru koje spadaju u kompetenciju sveopćeg skom, hrvatskom, kineskom j drugim islamskog sabora, a ipak ne mogu da čekaju na njegovo redovito zasijeda jezicima, koje svojim materinjim jezi­ nje. Sve zaključke Halifatske [kurije kom smatraju pojedini islamski narodi. treba Halifa da potvrdi. Izvanrednim Visoki Mešihat je dakle najveća is­ članovima Visokog Mešihata smatraju lamska vjerska instancija i proti odlu­ se svi halifatskii poslanici (Vidi kašnje!) kama, ukazima, letvama i drugim odkao i sve vjerske poglavice muslimana redbma ove instancije nema prigovora, u pojedinim pokrajinama, zemljama ili nego se njima svaki pravovjerni musli­ državama, koje je Halifa potvrdi« i po­ man kao tekstu Kurani-azima ili Hadisi-šerifa pokoravati mora. dijelio im menšuru. Hallfatski poslanici: Reis-ul-daire .eis-ul-malijje Reis-ul-baridžijje j Reis-ul-dahilijje | Rt ------------- .J: ! Izvanji poslovi s’lJnutarnji poslovi 9; Financije i vakuf 10 Mešihatska kan­ celarija 11 Sadr-ui-islain. Ovaj bi imao biti ime­ novan od Halife, ali po mogućnosti, da bude neke druge nacije, a ne iste kao : Halifa. Ovaj u nekim izvjesnim poslo­ vima zastupa Halifu, kao u Halifino ime da predsjeda sjdnicama Visokog Meši­ hata i Visoke Halifatske Kurije. (Vidi i kašme pod: »Halifatska Kurija.) U slu­ čaju smrt, ili odstupa jednoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da preuzme Haiifin ured i da sazove sveopći islamski sabor kak > bi onda ovaj mogao da bi­ ra novoga Halifu. Dan »zbora novoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da sa­ opći svima članovima Halifatske Kurije jer i ovi imdii pravo da osobno sudje­ luju u izboru novoga Halife. Također miao bi isti dužnost da na izbor pozo­ ve i sve islamske vladare i vladajuće knežev e. jer i ovi svi (sultan, šahovi, cm г . šejhovi, h’d.vi, hanovi, šerifi, .naharadže td.) imali bi pravo da osob­ no ili preko svoga prijestalonašljednika sudjeluju aktivnim glasom kod iz­ bora novoga Halife. Šejhovj mezheba 1-5. Pošto bi ovom halifatu imali da pripadaju sva četri sunevijska mezhoba, kao i Sljedbenici šiijske nauke kao peta islamssa sljed­ ba. to bi onda pristaše svih ovih pet isJamssikih sljedbi imali slobodnim iz­ borom u Visoki Mešihat da šalju po jednog svog alšma, koji bi onda u Visokejn Mešihatu obnašao čast Sejha dotične islamske sljedbe. Mudžtehid-ul-kjebir. Ovo je najveći stepen širiatskog sudije t. j. kadije, a imenuje ga Halifa. Njegov je glavni re­ ferat šeriatsko pravo. Ispituje valjanost šeriatskih presuda glede kojih bi do­ na dvorovima islam, vladara šao eventualni priziv sve do Halife. Veliki muftija ili Šerif mekjanski Sastavlja tekst eventualnih ukaza i i muftija stilizira fetve. Pod njegovim se nadzo- i rom sastavlja islamski kalendar. Halifatskog poslanika za sveta mje­ Šejh-iil-mubellegijje. 1 ovoga imenuje Halifa iz krugova najvrsnijih islamskih : sta Mekju i Medinu imenuje redovno alima, gdje se pogotova pažnja obraća ' Halifa na temelju već postojećeg tiasljednog reda obitelji Kurejšija. njegovoj mnogostrukoj naobrazbi i po­ Za podržavanje veze (između Halife znavanja stranih jezika ikako bi što us- i i Visokog Mešihata kao najvišeg vjer­ pješnije i konektraje mogao voditi nad­ zor nalJ cijelom islamskom misijom. — 1 skog tijela cijelog islamijjeta i pojedi­ nih islamskih država Halifa imenuje Njemu bi bilo također direktno podvrgi»to djelovanje, rad i život svih dervi- i svoje poslanike kod svih islamskih vla­ šklih redova. U isti čas cijela islamska I darskih dvorova, kojima pripada kod svih dvorskih ceremonija, dinea, pri­ ■Javnost i literatura, te nastava u svim manja na dvoru i sličnih prigoda uvi­ muslimanskim vjerskim. školama ima­ jek prvenstvo pred svima inim posla­ la bi biti njemu podvrgnuta. nicima. PoslaiHd kod većih‘dvorova Reis-ul iiaridžijje. Dok su gore već (Turka, Perzija, Afgan, Marojko, Hispomenuti funkcioneri Visokog Mešidžaz itd.) imenuju se u svojstvu velikog hata ljudi isključivo vjerski obrazovani, muftije, dok kod manjih dvorova (Buto su pako šefovi vanjskih j unutarnjih hara. Oman, Zanzibar, IdVorovi indij­ poslova, kao i oni financija i mešihatske skih maharadža itd.) u činu jednog kancelarije ljudi ili vjersM ili svjetski muftije. obrazovani koje imenuje Halila po U svrlm podržavanja dobrih odnošavojoj uv Javnosti. Reis.-ul-uaridžijje ja i u svrhu što lakšega rješavanja raz­ šef je vanjskih posala, njemu su nih pitanja i eventualnih nesporazuma podvržena sva halifatska poslan­ stva kod pojediirh dvorova i vlada i između vrhovnog vjerskog tijela musli­ mana te vrhovne vjerske vlasti katolič­ u čijoj državi žive muslimani, dakle on ke crkve, to Halifa imenuje za svoga ma da vodi brigu oko uspostave i po­ koslanika na papinskom dvoru (Vaitidržavanja diplomatskih ađnošaja izme­ đu islamskog halifata i pojedinih dr- I kanu) jednog velikog muftiju. žava. Halifa bi trebao također kod svih stranih (neislamsklh) vlada i dvorova Reis-ul-dah'liue je šef halifatskog ka­ pod čijom vlašću žive muslimani (n. pr. bineta za unutarnje poslove. Njemu u zadaću, u prvom radu, spada propisno Kina. Engleska. Francuska, Nizozem­ ska, Belgija, Portugal, Rusija, Rumunj­ vršenje svih islamskih propisa u skladu ska, Bugarska, Grčka, Italija, Jugosla­ sa zahtjevima Islama i zakonima šeriata. Stara se da budu strogo islamski ; vija, Japan, Ukrajin itd.) u svrhu podr-provedene sve kako periodične, tako i žvanja što čvršćih diplomatskih odno- FELJTON. A. Hifzi Bjekvac: Rene Logotetides. za sveta mjesta <29> VIII. Sablha se naslonila na stol i gledala preko Hakine glave nekud kroz prozor, a valovi muzike no­ sili je u daleke nepoznate krajeve domovine njezina oca, gdje čobanka pjeva: Tu je kuća moja, majka moja — dragi moj. .. Ifeta je opazila sve pogreške na Hakiji. Crte njegova lica odavale su tvrdoću, oči pokrivene gu­ stim crnim trepavicama jedva se vidile, usta s no­ som nisu bila u razmjeru prema njegovom podbuhlom licu i krupnim obrvama, koje su se kovrčale preme nosu. Njegove kudrave kose bile su i previ­ še srne, pa čitava pojava činila na nju dojam jed­ nog nesimpatična čovjeka. Nije lijep, — pomislila je u sebi Ifeta i pogledala preda se. U to je Haki prestao. Još nekoliko glasova od­ jeknulo snažno i kao da si ih odsjekao isčeznull nedošavši ni do uha da ih prenesu sjetila duši. Dindar pogleda obje djevojke, kao da je pitao s tim pogledom šta će reći. No nije ni jedna ništa rekla. Dindar ustane sa stolice i reče: »Eto Ifet, to je moja najljepša kompozicija!..« — K šta ste komponovali?« — zapita Ifeta. na papinskom dvoru na neislamskim dvorovima Veliki muftija Muftija šaja da imenuje svoje poslanike (nuntie) preko kojih bi Halifa vjerska pita­ nja muslimana dotične zemlje sa poje­ dinim vladama diplomatski riješavao. Ovdje bi mogli prema prilikama doći u obzir muftije ili pako i svjetski obrazcvani musJimanik Sve vlasti i svi Idlvorovi kod kojih Halifa drži svoje poslanike imali bi, ako ne dužnost, a ono pravo, da i oni uzajamno imenuju svoje poslanike na dvoru Halife. Halifini poslanici na pojedinim dvo­ rovima imali bi ista prava i dužnosti kao i svi drogi poslanici i dok oni stoje u službi vrhovnog islamskog vjerskog tijela štiti ili imunitet Sveislamskog Ha­ lifata.. (Nastaviće se.) Naši dopis! Vlasenica, koncem januara. Krstićijade. Kao odbor ovdašnje mjesne organizacije nastojali smo da u svakom pogledu udovoljimo našoj dužnosti, no vlast, odnosno nosioc tg, vlasti, bivši računarski asistent a sedanji upravitelj kotara Atanasije Krstić od prvog dana svoje bespravne vladavine upjerio je sve sile i moć da uništi sve što se ne krsti sa tri prstar pa svagdje omalovažuje kako odbor tako i čitavu organizaciju, da tako može nesmetano raditi šta hoće i kako hoće. a zasađivao cvijeće turanskih stepa, da mlada dje­ vojka nije ni zamjetila. Tek je osjećala, da od nje postaje druga, nova Turkinja, koja se je našla me­ đu starom konzervativnom, patrijarharno odgoje­ nom i među isčahurenom modernom. S početka jo’ nije bilo jasno: šta će ženi kakva misao, koja pre­ lazi krug doma, kuće, koja ide dalje od muža; šta će žena zajednici, društvu i državi. . . No polako je Ifeta okrene papir i pružajući ga umjetniku reče: Sabiha došla sama po sebi do zaključka i osjetila »Meni se ne sviđa« . .. svoje pravo, da je baš ona pozvana, da zajedno s Haki se ugrize za usnu i pocrveni od Jeda, očovjekom dođe tamo L da pridonese i svoj dio. Da krećući se Sabihi: li to mora biti čovjak, kojeg volimo s kim ćemo raditi — da li smijemo mimo muža poći u službu — Ni vama Sabiha hanum? naroda ili i proti muža još se predomišljala i ko­ »Ja osjećam. .. Ćutim nešto što je blizu meni, načno i o tome bila na čistu: sa svakim ko će ko­ ali ne mogu da shvatim« . . . odgovori stidno ristiti svojim radom narodu, a proti svakog ko će Sabiha. biti proti njemu. .. I muža žena će ostaviti, ako ra­ Dindar joj priđe bliže: di proti naroda — zaručnica svoga zaručnika i poći - Želite li da vas naučim?« na rad s dušom koja iskreno polazi . . Ona ga pogleda zahvalno i reče: Pa eto Dindar Haki mislila je Sabiha on — »Želim.. . nije lijep, ali je prijatelj naroda. On govori i radi Ifeta se ironično osmjehne. tako iskreno za narod ne tražeći za to ništa. Siro­ mah je, ali su ideje njegove velike! Još ono malo IX. ženske taštine što je ostalo u Sabihe isčeiavalo je Dindar Haki učeći Sabihu muzici osvješćivao je i pred njegovim talentom i bilo je časova, kad je po­ nacionalno. Nije tražio, da ga shvati, ali je bio u- I mišljala, da bi ga mogla i ljubiti. No ta ljubav nije polazila iz onog izvora odakle polazi čuvstvo, osje­ vjeren, da če njegov trud uroditi plodom. Poznavao je psihu žene, a naročito znao je kako su Turkinje I ćaj; — iz nagona nego iz duše, iz velikog Izvora iz tihog mora pregaranja, iz spoznaje, da je Haki odgajane i kako im je život predočivan, pa se je dobar, da je njegova duša velika. morao boriti i sa predrasudama, koje su vijekovi zasadili. Korovlje zapadne kulture trgao je oprezno, N»»vl<e «r. Haki joj pruži papir i ona glasno pročita na­ slov: »Slobodi«, a onda dva redka teksta sa ri­ ječima : »Slobodo, ti si čovjeku što ptici krila, Narod je sretan u kom si ii — Slobodo, bajrak razvila« ... �Spoj 120 Broj .PRAVDA" — „ПРАВДА” Stran« 3 Страна uslijed toga srušio. Nema ni jednog predate, ali pošto je predstojnik znao, Socijalista Ilija Mirić, bivši Beogra­ Kad je predsjednik našeg odbora pametara koji bi moga« zapamtiti, jednom predveo jednu deputaciju iz tko je švercer, sam je uzeo da pre­ đanin poslao je našoj vladi iz Moskve kada toga mlina nije bilo. Rekli su, vede istragu i proveo je tako, da je Nove Kasabe radi napadaja, dočekao radio-itelegram, da vlada SHS prizna pronašao kako je duhan htio švercoga je ovaj junak upravo drskim pi­ sovjetsku Rusiju i odmah odred'i povra­ da sada nije kao što je nekad bilo, nego da mora biti kako oni hoće tanjem: »Šta ti hoćeš, mogu oni i vati nekakav musliman, kome se tak jugoslavenskih zarobljenika. Gosp. Hodža je odmah stvar prijavio oruime »nije moglo ustanoviti,« sami doći«. Drugom ga je zgodom Mirić je predstavnik jugoslavenske re­ žničkoj postaji u Pazariću, ali do da­ predsjednik molio da raspaćavanje premda je tačno ustanovljene da je volucionarne organizacije kod sovjetske nas nije se ništa ni pokušalo, da se soli dadne i jednom siromašnom švercer njegov drug Tošo. I to je za vlade. trgovcu muslimanu, našto muje ovaj krivci kazne i da se mlin na svome njeg bilo dovoljno, da povrati duhan Oficijelno se demantuju vijesti nekih nametnuti predstojnik odbrusio „Ama mjestu uspostavi. pravom šverceru veleprodaocu duha­ listova, kao da je Češka pregovarala sa šta je vaša organizacija? Nju ne pri­ U četvrtak dne 5. o. mj. pošli su ni, a nije htio tražiti daljnjih dokaza Bugarskom u stvari političkog spora­ znaje vlada ništa, pa ni ja, niti ću po­ Nikola, Lazar i Stevan Vitor sa ko­ i svjedoka. Kako se to zove, zemalj­ zuma. lagati važnosti vašoj organizaciji«. njima preko pšenice Hodže Rame ska vl*do? To on sve radi u namjeri, da tako Međutim to kod nas nije kakvo Bourgois je sazvao savjet društva Muhibića, da gone gnoj na svoju nji­ ubije ugled i povjerenje u zakonite čudo jer se »nije mogle« ustanoviti vu. Premda su imali i lakši i bliži naroda, koji će zasijedati u Londonu predstavnike naroda, te da onda radi, put na svoju njivu, oni su poćerali ko je prošvercovao i mnogo više koje 11. februara. kao što I radi, šta hoće. Ima on i šta. Kompanija kumova i drugova konje preko pšenice. Djeca su ih hoBugarski diplomatski otpravnik potrojicu starijih aminaša, koje upotrebbavi se samo time, da što više «adžina opomenula, da ne idu preko sala u Parisu rekao je u vijeću posla­ pljačka, jer nikad bolje zgode i prilike. liuje kada mu što treba ukriti. Oni nika velikih država, da je bugarsko so- I žita, te su izišla, da ograde onda, | kud* su prolazili, našto su se sva su mu sigurni pa ih zato pridržava, (Svršiće se.) branje potvrdilo versailleski ugovor. trojica gornjih vratili sa oružjem premda ni njima ama baš ništa ne ! Poljska je vlada odgovorila direktno | u ruci i počeli su pucati. D'eca su vjeruje, nego se pri potrebi njima po­ ; sovjetskoj vladi u Moskvi, da je primila f pobjegla i nijesu smjela zagraditi. kriva. ■ ponudu za mir i da ju je uzela u ozbilj­ । Sjutradan 6. o. mj. ode Hođža u PaZa njeg nema povjerljiva muslimana, no raspravljanje, te da će uskoro popa je pod tom izlikom sve u rukama zarić i prijavi stvar oružnicima u Pa­ : slati odgovori To je prvi slučaj, da jed- zariću. Kad se je vraćao iz Pazarića, pravoslavnih i to samo njegovih ku­ Treći demarš. Poslanici Francuske i : na od evropskih država stupa u direktmova i drugova. On je predsjednik, dočekaju ga između Tarčina i PazaEngleske izručili su predsjedniku naše i ni dodir sa ruskom sovjetskom repubii- i riča Nikola i Stevan Vitor, te ga izsamo za njih: oni dobiše sve i niko vlade zvaničnu kopiju londonskog ugo­ i kom. ih ne smije kontrolisati. Oni rade što mlate željeznim šipkama po rukama vora, koji su jučer oni primili telegraf­ Skori mir sa boljševicima? »Agenci­ hoće i kroje nam sudbinu kako oni i po glavi, nanesavši mu veće ozlede. ski. Poslanici Francuske i Engleske i oje Havas« javlja: »Chicako Tribune« hoće. Gospodin se »sreski«, samo s ; Patrola, koju je nadzornik postaje vog su puta u prijateljskom tonu savje­ . donosi da je ambasadorska konferen­ i spremio da izvidi dogođaj, našla je njima dogovara, i samo oni sve izvaI Hodžu ranjena i kad je došla pod gjaju i na javnosti ukrivaju. Tako je tovali vlade, da primi uslove koje su cija odlučila uskratiti svaku pomoć Urpostavili saveznici 20. januara. u rukama tih kumova aprovizacija žavama, koje se bore protiv boljševi­ I Vitorove kuće, podprašila mu je isseli šećera, gaza, žita, odjeće, obuće, ka. Izgleda da se približuje priznanje ’ pred nosa sa nekoliko hitaca, ali nije Poslanici Engleske i Francuske pre­ ama svega i niko ih ne pita što pod našla u kući nego samo jednu malu i svjetske vlade. dali su predsjedniku kabineta u Beog ­ firmom »patriotizma« i upraviteljeve Poraz boljševika? »Vorwerts« publi- I kremenjaču, dok je Nikola Vitor priradu kopiju londonskog ugovora kao i »pravednosti« ogulišeovaj jadni kuje izvještaj engleske vojne misije u I godom napadaja na Hodžinu djecu obavijest, u kojoj ponovo pozivaju jugo­ narod«. Oni prodaju aprovizacione imao repetirku sa bajunetom. Južnoj Rusiji, prema kojem su boljše­ slavensku vladu da primi proiekat od predmete pošto hoće i kome hoće. U ovome selu ima 190 musliman­ vici, Pri pokušaju da zauzmu liniju Don20. januara za riješenje jadranskog pro ­ Dobro plati, pa, možeš dobiti kad god skih kuća, a pravoslavnih 61, te su Menič, odbijen: uz teške gubitke. Mnogi blema. Prema pisanju »Tempsa« sa ­ hoćeš i šta hoćeš. Kum Manojlo je uvijek živjeli u slozi i dobrom prijaboljševici su se udavili u rijeci, jer je vezničke vlade naglašavaju fakat, da .veliki poštenjak" i za to ima dvije pukao led. Boljševičke čete kolje su | teljstvu. Nikzda ni jedan musliman projekat od 20. januara n je predlog već točarinske dozvole, duhansku trafiku htjele preći na istočnu siranu Rostova i nije komegod od pravoslavnih nanio odluka. U slučaju, da Jugoslavija ne pri­ i raspaćavanje „luksuznih" aprovizaprebačeni su preko rijeke. II tom boju • nikakve uvrede niti kakve štete, pa stane da se izvrši ta odluka, Italija će cionih predmeta. Kod kuma, a kum je zarobljeno 8.000 boljševika, a zapli­ I da se sada na ovako prosi i podao moći primijeniti londonski ugovor. .love Malog nalazi se žito, gaz, šećer ; način osvećuju na jednom siromašnom jenjeno 170 topova i 339 mitraljeza. Vojna konvencija između nas 1 Fran ­ i so. Naravno da i on proda:e kako ' hodži. Cijelo je ovo selo ogorčeno i Predsjednik Wilson izvijestio je se­ cuske? U pariškim političkim krugovi ­ i kome hoće, jer je sam svoja kon­ uzrujano, te se ima zahvaliti samo natora Hichćocka da odobrava njegove ma širi se vijest, da je došlo !do vojne trola. I stara kumina Vojin takogjer ozbiljnosti nekolicine trijeznih i svjereserve odnosno ugovora o miru. konvencije jzmedu Francuske i Jugjc vrlo pouzdan, pa i njemu može se ; snih njihovih prvaka, da nije došlo slavije. prema kojoj se daje Francuskoj povjeriti. On je desna ruka »Praved­ 1 do vrlo ozbiljnog sukoba muslimanprilika, da se posluži kotorskim prista ­ nika". Gornju trojicu niti tko smije j skih i pravoslavnih težaka. ništem kao uporištem za svoju vojnu niji treba kontrolisati ta oni su načelI »Glas Naroda« će reći, da su i ovo mornaricu. U Italiji jc to pobudilo ve­ I bilećke koze, ali mi odlučno tražimo, nikovi. Dobri su i pravedni i drugovi liku uzrujanost, jer to znači, da se Fran ­ I oni ku pravi „patrioti«, pa im jo da se vlast pobrine za red i mir, dok Zagrebečka socijalistička »Sloboda« cuska udaljuje od Italije i približava st;ga dopušteno, da sami sude i rasuod 4. o. mj. donosi ove retke: Ista i sami muslimani — 'Seljaci nijesu po­ Jugoslaviji. Kotorska luka kao uporište gjuju. Šta fali ako se pri tom i malo ona »demokratična« Engleska, koja je čeli vraćati milo za drago. vojne mornarice za Francusku znači isto, potpomognu? Ta oni su prave pa­ ratovala sa saveznicima, da izvojšti Kakva je to naredba? Piše što Malta za englesku vojnu .mornari­ triote I »slobodu potlačenih naroda,« ta ista nam jedan imam: U nedjelju cu, Time se ugrožavaju talijanski inte­ Engleska provodi umorstva u masama, Pero Kraljević srpski je paša: ni dne S. o. mj. na večer, imamivši resi na jadranskom moru. za njeg nema vlasti. On treba da radi kada se radi o potlačivanju nacija, ko­ jaciju u svojoj džamiji Kasap zađe H što hoće i kako hoće, jer on je za­ je stoje u sklopu njena imperija. Du­ Millerand o jadranskom problemu. U Ibrahim (Vratnik. Carina) otišao sam log je, pa gdje treba u Sarajevu on I svojoj izjavi, koju je skupština usvo­ go već nijesmo slušali o njezinim groz­ sa svojim đžemaatlijom u kahvicu svojim ugledom uredi i sve je kako nim djelima i sada tek o njima poči­ jila sa pet stotina glasova, predsjednik kraj kule nedomak vratničke karaule. hoće družina. nju se svitetom širiti glasovi, kod ko­ iranc. vlade Millerand rekao je o jad­ Tu sam posjedio pola sata (do » sati) jih mora da stanu misli demokratskog Od dolaska pomenutog upravitelja ranskom pitanju ovo: »Francuska 'ima te sam pošao svojoj kući. Odmaknu­ čovjeka. Nedavno se je govorilo o ne­ za nas muslimane nema ništa, mi tre­ u ovom pitanju samo interes koji se iz­ vši se od kahvice kojih stotinu korakakvom ustanku u Indiji, no cenzura bamo da sada ispitamo, jer nam je jednačava sa interesom svjetskog mira. čaja susretoše me tri vojnika sa ba­ je spriječila da išlo podrobnijega o navodno prije išlo dobro. Eto to je junetama. Jedan od njih reče mi Ona jako želi da sc dođe do brzo« ri- tom u svijet dođe. Sada tek dolaze sloboda koju željno očekivasmo. Onom »dobar večer«, dok je drugi šutio, a ješenja, koje bi što više zadovoljilo in­ glasovi o ustanku, koji se je završio tko se ne krsti sa tri prsta ne da se treći me zastavi i stade me pitati: terese oba Save nika. koji su nam oso­ još mjeseca aprila pr. g. Do 500 ljudi ništa, pa trgovci, radnici, vojnici, in­ »Gdje si bio?« Ja sam mu odgovorio bito dragi i po našu latinsku sestru Ita­ je bilo ubijeno, a okolo 1500 teško ra­ validi, žene i djeca sve jednako pišti, da sam bio tu malo u kafani. Onda liju i po mladu i slavnu naciju Srba, njenih. Izvještaj glasi; Narod Pendžaba pod pravednom rukom Šolinoga lju­ mi on reče: »a koliko je sati?« Ja Hrvata i Slovenaca. Heroizam Srba i se je bio sakupio k ceremonijame. isto­ bimca. Pa i u onom što se pošlje si­ sam mu odgovorio da je 8 sati. njihovo junaštvo imaju praTO na paž­ dobno je bila postavljena velika govor­ rotinji muslimani nemaju udjela. Tako Na to mi reče. »A znate li Vi da nju i simpatije Francuza koje ne ćemo nica s koje je govorilo preko 100 go­ je u skoro u našem kotaru došlo od­ jednu minutu preko 8 sati niko ne zaboraviti. vornika. Mnoštvo slušatelja brojilo je jeće i obuće iz Amerike za sirotinju smije na ulici biti? Ja sam mu odgood 20-30.000 ljudi. Kadno li se bez iali je i to došlo u ruke kumova, da ! O ponovnom demaršu javlja »Prav­ vorio-da nijesam znao za taj nalog, kakova povoda iznenada na povišenom je kroz tri mjeseca razdijele kome su da«: I posle koraka savezničkih posla­ mjestu pojavilo vojništvo i počelo bez ! a zahvaljujem Vam na tom, koji ste htjeli. Ni jedan musliman nije dobio nika krid naše vlade spoljna situacija svake opomene strijeljati na mirnu | me opomenuli. ni jednog odijela, niti čitavih cipela ostaje na istom. Kako saznajemo, in­ U tom času, spazivši ovaj slučaj, masu u udaljenosii od nekih stotinu i nego su „dobri ljudi" podmirili svoje strukcije koje su date delegaciji u Padoletje među nas sa karaule policaj i jarda. Mnogo je bilo poubijanih, drui a muslimanskoj sirotinji „milostiva" risu ne mogu primiti nijedno ni drugo gi su se utopili u obližnjoj rijeci, ili j zapita vojnike: Šta Vi hoćete sa tim je predstojnikovica podijelila sama riješenje od 20. januara. I ako nema ro­ su pobjegli u gore. Rodbina-je više | efendijom? Vojnik mu je odgovorio ostatke otrcaka. Za ilustraciju tog ka od strane saveznika, vlada će ovih i dana tražila svoje drage, ne bi li ih ; da ie prešlo 8 sati a da se »po na­ dijejjenja navešću ono što se govori dana ipak ispitivati situaciju. Daljnje će našli medu mnoštvom umrlih. Izvješ- I logu« jednu minutu iza tog vremena o jednoj »kumici« koja je dobila odijela razgovore voditi naša delegacija. nesmije biti na ulici. Policaj mu je taj također javlja, da su nemiri zapo­ u vrijednosti od 5000 kruna. Sva se I Povodom koraka francuskog i en­ čeli samo radi toga, jer su od strano | rekao »a znate li Vi tko sam ja?« i kuća zaodjela i obula od pete do glave. , gleskog poslanika u Beogradu »Jour­ razapevši civilni kaput pokaže mu engleske vlade bila uhapšen* dvojica Je li onda čudo, što je jedna musi, policajno odijelo. Ja sam na zapovijed narodnih vođa, poradi čega su stanov­ žena sa šestero sitne djece kad« je I nal« piše: Ovaj korak pooštrava čudan policaja otišao, a oni su ostali još o karakter držanja koje su zauzeli arbi­ nici Indije protestirali zakonitim putem. dobila jednu izderanu košulju odbila , tom raspravljati. tri. koji mjesto da teže izmirenju stra­ Odgovor »demokratskih« Engleza bio taj ,,dar“ i vratila ga predstojniku re- I Pitamo polic- direkciju što je sa naka, hoće da nametnu jednoj strani vo­ je kuršum u glavu svakom onom, ko­ kavši: „brojićete da ste mi dali neku ovom naredbom? lju druge strane. ji se ie usudio na bilo koji način pro ­ pomoć, pajeto vam natrag podajte i to svjedovati. >Eco de Pariš« javlja da u jugosla­ Zašto nam poskupljuje meso? kome svome prečem". Kraj ovakova postupka Velike Bri­ venskoj vladi postoji većina, koja je Piesbiro javlja: Pošto je Dalmacija za Nal je kotar dobio četiri vagona sklona primiti kompromis radije nego ; tanije držimo, da ne će dugo proći i ishranu u mesu upućena na Bosnu i žita, pa i ako je vlada naredila da se Hercegovinu, ministarstvo ishrane na­ to žito pravedno i komisionalno dijeli, ! londonski ugovor, ali izgleda da će biti : o njenoj će veličini moći čitati samo u historiji, a onda ćemo još jednom ređuje, da se odredi posebni kontin­ ipak muslimani nisu zapravo ni znali | potrebne izvjesne promjene u jugosla­ moći uskliknuli: »Bilo jednoć carstvo gent stoke za klanje. Nadzor nad tim zato lito, jer ga je predstojnik dijelio : venskoj vladi. jedno ... I će v»diti javni aprovizacioni uredi sa svojim kumovima—drugovima. »Westminster Gazctte« prima iz Tr­ Dalmacije. Kako i kome, oni znadu, samo bi se sta vijest, da će Italija u slučaju da Ju- ’ sve moglo »stanoviti kad* bi imao goslaveni odbiju Nittšjev plan, provesti I Tržni povjerenik javlja da je od 10. tko. To se isto' dešava sa šećerom, londonski ugovor, ali će Dalmaciji dati I februara 1920. izjutra povišena provi­ solju i gasom: premaže nant se preko I nezavisnost u republikanskoj formi. zorno maksimalna cijena goveđem me­ zuba, a ostalo ode kumovima. ; su i to sa naimetkom dd 10% na K 20. Boljševizam na selu. U selu KorNikiia ne miruje. U Rimu je počeo Kumovi i drugovi pored svih nare- j (dvadeset) a bez nametka K 22.— po či kotar Sarajevo napali su prije tri aba javno lihvare gornjim artiklima. , iizlaailti propagantetički list »Eco del kilogramu. mjeseca Risto i Stevan Vitor iz Korče Montenegro«, koji zastupa intrigantsku — je skoro uhvaćeno 400 komada na mlin Hodže Rame Muhibića i po­ politiku bivšeg kralja Nikole i talijanske vanog duhana u prisutnosti Iz gradeke aprovizacije. Čitamo sjekli sohe ispod mlina, koji se je tagića sa tačnim dokazima Interese u Crnoj Gori. u novinama, da je gradska aproviz*- Politički pregled Engleske grozote u Indiji, Domaće vijesti �Страиа 4. Strana cija jučer izdala brašno i so, a u pe­ tak ili subotu će izdati šećer. Mi smo više puta tražili da se aprovizacione vijesti dostavljaju na­ šem listu kad i ostalim listovima, no nekom to ne ide u račun, pa nas stalno obilazi. Pozivamo g. Mehmedbašića, da već jednom napravi red u tom p< gledu, jer je naš list raširen u slojevima, koji se najviše izrabljuju od nesavjesnih prodavača. Kod delegacije ministarstva fi­ nancija u Sarajevu položena je još u augustu prošle godine jedna svota za jednog našeg zemljaka u Njemačku, koju je delegacija imala preko našeg zastupnika u Beču dotičnom študentu da opremi. Adresat nije sačekao te novčane pošiljke, ta kad je iz Njemačke prispio — pa evo već traži i pita dva mjeseca od arhivara, nadsavjetniku, od ovog oficijalu, pa Pontiju, pa Pilatu, čekajući pred kancelarijom po cijele dane, a da još nije saznao što je s tim novcem koji vrluda već sedmi mjesec po uzornim kancelarijama naše vlade. Videat 37979 fin ех 19. Vrijeme je vala već jednom, da se čovjeku no­ vac doznači. ПРА8ЛА I taviće se jedna naročita komisija od i američkih stručnjaka, osobito inžinjera, I koja će raditi savjetodavno u minis­ tarstvu saobraćaja. Ta. će komisija o I bilaziti sve naše saobraćajne ustanove, ; da bi se poslije mogle preduzeti mjeI re za njihovo poboljšanje. j Zamjena novčanica kod nas. I Prema odluči ministra finansija zamijeniće'se krune sa dinarima u Hrvat­ skoj i Slavoniji i ostalim krajevima preko Save i Dunava od 15. o. mj. Za to će biti sastavljena naročita ko­ misija od činovnika Narodne banke i ministarstva finansija. Muslimanska centralna banka u Sarajevu. Javlja svojim p. n. dioni­ čarima da su dionice prve emisije go­ tove, ati će ih početi izdavati dioni­ čarima istom poslije glavne skupštine, koja će biti po svoj prilici koncem marta ili početkom aprila o. m. Do glavne skupštine čekaće se za to, da se gg. dioničarima mogne odmah sa dionicama poslati dividentu I za g. 1919 Dionice pak druge emisije ne. će se za sada još izdavati radi nekih promjema u pravilima, koje će se predi ložiti ovoj glavnoj skupštini. Toliko Maloprodaja gradske aproviza- i radi r.ivnanja gg. dioničarima. cije. Kadgod se dogje u maloprodaju U Pančevu je izgorio veliki par­ gradske aprovizacije, uvijek ćete do­ ni mlin na valjke. Kako javljaju, po­ biti stereotipi i odgovor; „Nema". Šta žar je namjerice podmetnut. Neke su to znači? Mislili ono fuzle, što se uva­ osobe uhapšene. lilo na blagajnici, da je gradska aprovizacija dobila životne potrebe, da on „Siromašni*' Beograd. U pet da­ gleda u njih, ili da se daju potrebnom na, otkako se u Beogradu vrši zam­ gragjanstvu? Jedan član naše redakcije jena krunskih novčanica za nove dievo nedeliu dana traži soli i svaki se i narsko krunske novčanice izmjenjeno čas uvraća i moli kilogram soli, ali je 600 milijuna kruna. uvijek dobiva odgovor da nema. Ode Rezul at ,,mudre" valutne poli­ u belediju, tamo ga uvjeravaju, da tike. Zadnja tri dana skočila je cijena ima i da će dobiti, ali kad u aprovinapoleonu za 20 dinara, a engleskoj zaciju, nema. Tako je i sa drugim stvarima. Malo više rada i obzirnosti! : funti u zlatu za 60 dinara 10. februj ara kupovali su mjenjači napoleone Imadete li boli? U licu? U celome | po 110 dinara, a engleske zlatne funtelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? i te po 130 dinara. Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Felierove prave Elsa-pilule! 6 kutija 12 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 10 krana. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Gospodarstvo Važno za trgovce. Detaljni pla­ novi o građenju kanala između Rajne i Dunava za lađe od hiljadu i dvjesta tona dovršeni su. Time će biti omo­ gućene ekonomske komunikacije za Njemačku, Austriju, Češku, Mađarsku, Jugoslaviju, Bugarsku i Rumnniju. Број 120 tr* PRAVDA ' 'j'-V (3“ ОЧх fći (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p u ј e uz najveće dnev ciOne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska}. Brzojavi: FELARIA. Telefon 55 NATJEČAJ. Naovdašnfoj medresi upražnjeno je mjesto muderisa i imama. Godišnja su benva osigurana na tri godine i to: od ehaliie godišnje 5.600 K a od vakula godišnje 400 K. Na tjecatelji ini adu najkašn|jc do 15. marta 1920. poslati molbu sa svjedočbom o idžaretu na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. Vakufski mearifskl džematski meldžis u Kupresu. NATJEČAJ. Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ ara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Polovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobiti besplatan stan i 40 tovara drva godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i novca dati. Kupres, 28. januara 1920. Džematbaša Nuribeg Alajbegović ј^аЗ ^-JlJlr- Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejska!, Bihać. бМвзс&ашњ umiješaju krmu,šaku na tjedaa. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu rnarvu. D»bio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T г u k 6 czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: sv^ež, kraste, lišaje odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu paštom 8 kruna kod Ijes kanio Trnldezy, Ljiibljmui. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduka ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu iina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OGLAS. Agenturna i komisionalna poslovni­ ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz -vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti marku za odgovor. 1-5 Novo! Brzojav? Došla je na cirkus trg pola riba a pola žena !! Pdgledati dnevno od 8 sati jutrom do 8 sati na večer. U petak samo za ženske Samo za kratko vrijeme. 45 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na honstHuirajuću glavnu skupštinu koja će s« obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. Je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je DNEVNIM REDOM: Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurala . Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; 5. Podjelenjc apsolutorija privremenom osnivačkom odboru; 6. Eventualije. 1. 2. 3. 4. svakom trgovcu da ogiašuje u „Р r a v d i“ Odbor osnivača Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Tutori po malo dolaze. Prema odluci Ministarskog savjeta nas- O0cpv<<rai »redntk M. SadSsks Novo? VlasMlc; Ontralr.l Odbor »i M0.7 Atamoarila D. & A. Kalo«, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf7ab265b57b304852820eb8ce277fca.pdf 9a67ac17f38ec4aa309e94ad41fd44dd PDF Text Text PotSarina u ^пшусгп platana. 3® H L E gg A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ui’gu^U odb P.-et;;!ata godišnje 80 kru­ na, na poia godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carev-j ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 16 (121) Sarajevo, subota 14. februara 1920. (23 džumadii-evvela 1338.) Odjek d Vlasenlca, li. febr. i Stolac, 12. februara. Priključujemo se rezoluciji sarajevske Potpuno se slažemo sa rezolucijom protestne skupštine i zajedno sa ostalom i koja je donesena na protestnoj skupšti­ braćom protestiramo proti nasiljima u i ni, održanoj radi zuluma, uperenih na BTeći i drug'm mjestima, od kojih ni muslimane u BHeći i drugim mjestima. mi Bijosmo pošteđeni. Mjesni odbor. Mjesni odbor. Glas naroda. Povodom premještala g. dra Alimetbega Deiterdarevića iz' Tuzle zatražili su svi vjersko-prosvjetni muslimanski džematskii medžhsi tuzlanskog kotara saziv viersko-prosvjetne i vakufske ko­ tarske skupštine, koja se je sastala na 1. februara 1920. u Tuzli, a koja je do­ šla do slijedećih rezultata: Ket. skupština za vjerske i prosvjet­ ne stvari ovoga kotara dubeko žali sa ostalim muslimanima čitavog kotara g. Dra Alimetbega Defterdarovića kao čla­ na sv.ii vjersko-prosvjetnih autonomnih tij.da i organa, te potpredsjednika kot. vakuf, povj. u Tuzli što je ou -premješ­ ten iz Tuzle i što mu je na taj način onemogućen njegov rad i djelovanje u vjersiso-prosvjetnoin životu i autonomi­ ji muslimanskoj. Svi muslimani našeg kotara brali su g. dra Ahmedbega Defterdarevića u sva vakufska tijela u na­ mjeri, da on svojim -dubokim iskustvom, jakom inteligencijom i svojim žarkim patriotizmom poradi na prosvjetnom i kuiturniom podiizanjiu muslimanskoga naroda, jer uviđaju i priznaju gorku is­ tinu, da se mu'limani B. i H. nalaze u velikom nazatku kulture i prosvjete i da ne raspolažu sa dovoljnim bro-jem ј I prosvijećenih ljudi i totellgenata. Nazadak muslimana u tom pravcu no­ 1 si sa sobom i neminovne pošljedice nazatka -i u drugim granama javnog i so­ cijalnog života. Za to su muslimani, a naročito kotar, skupština, sa svim svo­ jim vakufskim i prosvjetnim organima oaiućk raditi zdušno i nepokolebivo na kulturnom i prosvjetnom podizanju mu­ slimanskog dijela naroda, a sa pravom očekuju i od državne vlasti izdašnu po­ moć i potporu u tom pravcu, jer ćemo tako ispuniti sve -svoje dužnosti u da­ našnjem zamršenom društvenom živo­ i tu i n.ješiti sve one užasne i teške so­ cijalne probleme, što su ih rodile ratne godine, a prevratne prilike još pojačale. Naša vjerskoprosvjetna autonomija zgodila je baza za svaku prosvjetnu ak­ ciju koja neophodno traži vrsnih sila i umolili radenika, pa sa pravom očeku­ jemo -od državne vlasti puno snošljivo­ sti i tolerancije, široke čovječnosti i du­ boke čovjekoljubivosti, ljubazne obazrivosti i dobrohotnosti prema svojim državUanima, pa da tako pogoduje što boljem našem autonomnom životu i da traži od svojih potčinjenih č novnika musEmana -rađ i djelovanje u svim tjJeVuna vakuf kim. Kot. skupština vođena ovim razlozi­ ma, a oduševljena obećanjima okružnog •načelnika g. Dimitrije V. Grudića, koji je u prisutno-sti deputacije izjavio da je premještaj g. Dra Ahmetbega Defterdarevića uslijedio bez njegova zna­ nja i predlegav pa je spreman svaku akci-it poduprijeti, koja bi išla za tim, da se prem-eštaj g. Dra Defterdareviča opozove — zaključuje slijedeće: 1 .) Kot. skupština u Tuzli moli da se premještaj g. Ahmetbega Defterda-revića opozove iz obzira naše vjersko-prosvjetne autonemije, jerbo je on musli­ manima neophodno nuždan i potreban. 2 .) Kot. skupština u Tuzli -moli mje­ rodavne faktore, da posveti više ljuba­ vi i pažnje našoj vjer. prosvj. autonoд \tji, jer u tome leži dobrobit i napredak ve države naše. I 3 .) Kot. skupština u Tuzli moli mje­ rodavne faktore, da u interesu napret­ ka i procvata našeg autonomneg, vjer. prosvj. života svim činovnicima musli­ manima, naredi da podupru tu našu granu i posvećuje sve svoje duševne vrtne i sposobnosti za vjer. prosvj. auton-omiju. 4 .) Tražimo od odlučujućih faktora, da kod ovakijvih premještenja uzimaju više obzira na raspoloženje dotičnog kraja prema dotičnom činovniku i ulo­ zi, koju on u vjersko-prosvjetnom prav­ cu izvršuje, kao što se taj obzir uzima kod drugih konfesija. ♦ U ovoj smo stvari dobili i opširniji dopis, -koji ćemo donijeti u idućem bro­ ju našeg lista, a zasada pitamo one kop se ljute na »muslimansko pitanje« i njegovo -postojanje: Hoće li se bar u ovoj prilici udovoliti jednoj opravdanoj želji nas muslimana? Hoće li, gospodo ? ... ■ । I Sarajevo, 12. februara. »Jugoslavenski List« od 11. o. mj. donosi ped naslovom »Uhvaćen zulumćar« slijedeću bilješku: »U Bijelom Polju u Staroj Srbiji, uhapšen je Midhat beg, ko:i je prema referatu komisije za izvo­ đenje pokolja -u Armeniji, počinio grozna nedjela. Ovaj Midhat beg je na skorašiijoj skupštini muslimana u Skoplju najva-trenije govorio za najšire slobode u Jugoslaviji«. U našoj se blaženoj Jugoslaviji hapse »zulumćari« za Ermene, dočim od pre­ vrata do danas ne uhapsi se ni jedan od zulumćara, koji pobiše tolike musli­ mane, ne -uhapsi se ni jedan od zulumcara koji porušiše i nopališc tolike mu­ slimanske kuće. Kolijevka g. Midhat be­ ga Hadlžća Bijelo Polje nije ništa bolje prošlo od Armenije, pa ipak se do da­ nas ne pronađe ni jedan zulumćar, koji je ta grozna nedjela počinio. Pitanje je sada: odakle jugoslavenska rteopa i gluha poticajna uprava dođe na to, da progoni krivce pokolja u Armeniji? Stvar na prvi mah malo zagonetna, nu pojednostavljuje se kad se uoče motivi progona. Mi naime pouzdano znamo, da to nije bio pravi motiv njegovu uhapšenju, ne­ go je to početak progona onih l udi, koji su prigodom predstojećih izbora opas ni po naše »demokrate«. Midhat beg Hodžić bio je sve do polovine decem­ bra prošle godine u Beogradu. Ministar -policije g. Pribičević nesamo da ga nije progonio, nego ga je seba pozivao na konferencije i svu je svoju vještinu u•potrijebio da ga pridobije za »demokratsku« stranku. Odbio je dapače i predlog dvojice vajnih muslimanskih »poslanika«, koji sit tražili da s6 g. Hodžić protjera iz Jugoslavije i prebaci preko gra­ nice. Pribičević ga nije tada htio pro­ gnati, a nije ga ni uhapsio, jer se je nadao, da će ga predo-bi-ti za »demok­ ratsku« stranku, i da će pomoću Midhat bega privući sebi Sandžak i Makedoriju. Kad -je vidio, da Midhat ne plovi i ne će ploviti »demokratskim« vodama, kad je vidio, da Midhat ne će biti Ef'alte svoga naroda, nego da će stati -na braniku njegovih prava i interesa, ' i | I I I ’ ; I i I | I I i ! ] j Godina li. rodne mase, -koje su osjetile slobodu kad jc vidio, da je ti Sandžaku svak složan u tome, da Midhata bira u par- i na svojim vratima. Midhat beg može lamenat kao svoga preidtetavnlka, dapa­ tamnovati, ali će ideja, koju je on po­ sijao medu muslimanima Sandžaka i če mu je već i kandidatura ponuđena, onda ga hapsi pod izlikom armenskih Makedonije cvjetati, ona će ih još čvrš­ pokolja. će priljubiti jedne uz druge, ona će još Is-ta -procedura kao sa Stjepanom Ra­ jače zbiti njihove redove, kako će ob­ računati sa klikom, koja je neprijatelj dićem. svoga naroda i koja mu se nametnula Ali neka vlada Ljube Daviđovića i santo da bude na jaslama. Midhat bega Svetozara Pribićevića zapamti da s oHodžića će narod osloboditi sa svojim vim uhapšenjem ne će ugušiti glas na­ povjerenjem, on će ga izvesti iž tamni­ roda, koji je u našim krajevima došao ce u parlamenat, guje će se postaviti do izraža a. Hapšenjem i grubom silom kao arbiter neprijateljima naroda. se ne mogu zaustaviti ustalasane na­ n rn—iior u (- л« * Imovina naših muhadžira. U 96. broju našeg lista iznesen je upit g. dra Spahe o postupku sa imovi­ nom naših muhadžira, koja bi se imala izlučiti ispod sekvestra. Na taj upit od­ govorio je ministar trgovine i industri­ je ov-im riješenjem od 13. decembra: »Na pitanje narodnog poslanika g. dra Mehmeda Spahe, dostavEeno ini aktom Privremenog Narddlnog Predstavništva br. 6225 od 7. decembra 1919. godine čast mi je odgovoriti: Po traženju Mi­ nistarstva Trgovine i Industrije, a na osnovu zakona o postupanju sa imovi­ nom podanika država, koje su u ne­ prijateljstvu sa Srhjom (I), Zemaljska Vlada za Bosnu i Hercegovinu svojim aktom br. 124.067 od 18. jula ov. god., poslala je spisak popisa nekretnina neprijateljsk h podanika. Na strani 6. po­ pisa nekretnina neprijateljskih podani­ ka nalazi se ovaj stav: ■Kotar Duvno: Ar.f Karabcg 8820 K, (nema imena) 66.500 K, Hamdibeg Bušatbja 9500 K, Džehvaj Jeleć (!!) 26 500 K, Rustcm Rizabeg Čengić 3360 K, Alka Lalić 2000 K, Sabaha Brkić 450 K, Mehmed Karabcg 8400 K, Ibrahim i Sai-h Buljubić 225.000 K. Paša i Ajša Đumjšiić 1 099.000 K, i kako se iz priklopljenog izvješća kotarskog ureda u Duvim vidi, jedan znatni dio ovih ne­ kretnina u posjedu je kmetova, te su oni na temelju agrarnog zakona postali vlasnici tih zemalja tako, da se samo odšteta, koju imaju zemljovlasnlci do­ biti. može pod nadlzor staviti.« Na strani 9. popisa nalazi se pak ovaj stav: »13. Kotar Krupa: Hadžihasa-nbeg Kni-pić 104 K, Tošo Ekić Sertović 735 K, Ahmed Musić 470 K. Po­ što je ova imovina neznatna, predlaže Zemaljska Vlada, da se -ista ne pod­ vrgne nadzoru. 14. Kotar Konjić: (!) Caniilbeg Šurković 18.700 K, Camilbeg Tahlrbeg Džamll Hasip i Mula ,Šurković 55.800 kruna. Imovina Camrlbega Šurkovića je po izvješću kotarskog ureda njegovo jedino i nužno izdržavanje, ne potparih pod odredbe zakona. Ostali vlasni­ ci stanuju u Turskoj te se predlaže, da se za beglučku zemlju imenuje za sta­ ratelja Omerbeg Jošić iz Bjzležea.« Iz ovog spiska popisa poslatog od strane Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, koji je svakako rađen u duhu zakona o postupanju sa imovinom podanika neprijateljskih država, ne vidi se, da su stavljena pod sekvestar ima­ nja onih muslimana, k«i su se iselili iz Bosne i Hercegovine u Tursku za vreme austro-ugar. okupacije. Na protiv, iz rešenja ovog Ministrstva VII. br. 3575, I. od 23. ov. meseca, -donetog na osno­ vu čl- 2. 3, 4, 5,- 11. 14, 16, 18, i 20 zak. o po tunanjii sa imovinom podanika neprijateljskih država, a koje glasi: Pod 2. »da se sva ostala popisana imanfa stave pod sekvestar i nad svima postave u ovom aktu predloženi sta­ račci, a gde nisu imenovani staračci, onda lica, koja odredi vlada, što će na­ knadno javiti za odobrenje; 3. da se postave staraoci nad svima onim ima­ njima čiji su vlasnici otišli iz zemlje, bez obzira na vrednost imovine; 4. da se na onim iimanj.ma koja su u vlasni­ štvu kmetova ne postavljaju staraoci, jer su oni po agrarnom zakonu, kao što se i u'ovc-m aktu navodi, postali vlasrrci onih zemalja, no da im se zakaže, da oštetu, koju imaju davati vlasnicima orih ze-malja, predaju Kotarskom Ure­ du, a ovaj da pošalje Upravi Fondova na ime onoga od koga je zemlju uzeo«, vidi se samo to, da su pod sekvestar stavljena imanja onih lica, koja su se iz našeg Kraljevstva iselila u neprijateljsku zemlju i koji su na taj način i tim postupkom optirali. Ima slučajeva, da su se neka lica pre izvesnog niza godina i'clia i db danas se nije moglo saznali! za njihova boravišta. Tako prema 'zvfeštajit Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, od 28. novembra ove god. br. 198.053. Jusuf Hadži Mu­ sić. iz fnčanskog kotara odselio se pre 18 godina, te se ni do danas nije .po­ vratio, a boravište mu je nepoznato. Držim, da je bilo sasvim um e s 11 o, što je prema njima i premenjen zakon o postupanju sa imovinom neprijateljskih podanika. U koliko je meni poznato, ni jedno od ovh lica, nije mi se do danas obratilo mol­ bom za skinnće gornjeg sekvestra. Da bi se pak izbegla kakva slučajna greška prlEkom sekve-itrirama imovi­ ne podanika neprijateljskih država uтоУепа je Zemaljska Vlada п Saraje­ vu za ‘zveštaj, da Ii ima i takvih slu­ čajeva, koje g. poslanik navodi. Pa ako ih imn. ceo će se predmet podvrći sudu sekvestra, koji se osniva pri Mi­ nistarstvu Pravde, a koji će b:ti nad­ ležan za njegovu raspravu. BUjEŠftE I ! j ' Gdje leži zec vidi se iz ove depeše ovdašnjem -Glasu Naroda«: Prema dr­ žanju opozicionog bloka na večerašnjoj konferenciji nema nađe u uspjeh sporazutna. Kad hi i došlo do sporazuma, onda bi se u drugom redu poveli prego­ vori o rekonstrukci'i državne vlaci-. pa istom nakon sporazuma i u tome pitanju moglo bi doći u raspravu pita­ nje rekonstrukcija pokrajin­ skih vlada. Naravna stvar, jer će ove vlade ra»polaeati sa žandarima i izvrtati volju naroda na biralištima. i ^dobrohotnost. Ministar saobraćaja odredio le da sve ruske izbjeglice, na prolazu kroz naš teritorij, imaju pravo na besplatnu vožnju. Bilo bi bolje, da je ispunio svoje obe­ ćanje članovima novinarskog društva. Ne bi se bar s pravom govorilo, da j »demokrati« ne drže zadane riječi. �c’tpina 2. Strana ННАВДА' PRAVDA' 1 kape pri objedu i slično — to se gov i vladin rad omogući što akorlje ima pripisati gornjoj činjenici. Alu kada izbore za Konstituantu. U slučaju, ako I već o tom' govorimo, moram sa zahvalbi koja grupa izvan sporazuma nabacila i nošću istakiiu*;, da mjerodavne vojne radna pitanja, da ometa Hi zateže ras­ vlasti posvećuju osobitu brigu pravu o izbornom redu, ne smiju gru­ na i što ne istupi energičnije uređenju toga pitanja i izdaju naredbe, pe sporazuma dopustiti debate«. protiv nekoliko zlikovaca, koji U htjeli koje udiopunjulu onu prazninu u srbi­ Opozicfoni blok protivi se tom staja­ da rastjeraju omi šačicu muslimana iz janskom vojnom zakonu. lištu demokratske stranke, te se je na bucćKog kotara. Za protestnu skupšti­ — Je li Vam poznato kako misli naša zajedničkoj konferenciji izjavio protiv nu saznao sam pr.vauio. Moja je vruća vojna uprava organizirati musEmansko roka za odglasanje izbornog reda i pro­ želja da vlada čim prije otkloul uzroke, dušobrižništvo u vojsci? tiv svakog ograničenja rada u Narod­ koji dwotie do ovakih protestnih skup­ — Što se tiče organizacije musliman­ nom Predstavništvu. ština I da se već jednom stane na put skog vojnog dušobrižništva u toku su Radi takog držanja opozicije vlada je zločinima kako bi i bdećki muslimani pregovori sa vojnim ministarstvom i u zaključila da г.г može popustiti, pa će osietlli da žive ne samo u jednoj demotoliko su uspjeli da će se kroz kratko Regentu podnijeti na potpis ukaz o ras­ kratskoj nego u svojoj vlastitoj državi. vrijeme postaviti vojni referenti kdđ pustu Priv. Nar." Predstavništva. Ne Znam i to da ima slučajeva gdje j pra­ ministarstva vojnog i kod svake armi­ potpiše li se taj ukaz, vlada će demivoslavni stradaju. Tako sam čitao : je, a tako i kod svake divizije potrebiti sionirati. da su 30 kuća pravoslavnih u selu Za­ broj vojnih imama. Sto se nas tiče, mi bismo se magli gori, kotar gatački, pred kratko vrije­ — Da li se opaža prirašit muslimansamo radovati, da se jednom kurtarišeme ne santo popljačkani, nego i popa­ ' skog činovništva od prevrata do da­ tno ove samozvane vlade i njenih bez­ ljeni, a ima toga i u bilećkom kotaru, , glavih odredaba. Da joj ne cvat® ruže ali kako god to može da posluži za do- j nas?— Što se tiče prirasta muslimana či­ vidi se već po tom, što presbiro donosi kaz, da ss ne radi o sistematskom po- . novnika — mora se priznati da se -u i ove vijesti od 12. februara: ništenju muslimana, ili nekom na- | tom pogledu znatno napredovalo. Jučer su delegati opozicije dr. Drlnročitom k u r z u na vladi, Р r o- | Naročito kod pošte i brzojava gdje ković i Joca Jovanovtć predali regentu tćv muslimana, isto tako potvr- j pnle nismo skoro ni jeđhog činovnika . Aleksandru pismeno formulisane oslo­ đuju i pritužbe bdleiik.il muslimana. imali, sada imamo lijep broj činovnika. ve opozicije, a također je i vlada pre­ Slično se događa još i u krajevima, koji Tako isto nje hrđavo stalo ni sa že­ dala svoje uslove u toku današnjega su prije potpadale pod_ Crnu Goru, o ljeznicama, poreznim uredima i uopšte dana. Sada se očekuje regentova edluka čem imam opširnih podataka, ali opa- I sa nižim početnim činovnicima, ali ov­ u toj stvari. žam neku razliku između bilećkih do­ dje moram požaliti da na v®m mje­ Jmčer poslije podne bio je na savfegađaja i onih u bivšoj Crnoj Goni, a ta i stima nemamo muslmana što je vr­ ■tovanju kod regenta preds'ednik vlade je što se tamo bore komite i kontra I lo upadno. Davidović. Kal o čujemo razgovor fc komite, koje su sigurno sa strane pot- | >> trajao 1 sat. pomagane, đok u Bllećl izvode.pljačke • Poslije ovog razgovora zahvalio se u svemu desetak poznatih zlikovaca, • naš urednik- na predusretljivosti presv. koji su bili u zatvoru pa su kasnije pri- ■ gosp. rels-ul-uleine i oprostio se s nji­ godom amnestije pušteni na slobodu. me. Samom ovom intervjuu posvetiće- Kako se Vaša presvijetlost drži mo naknadno naročiti članak. prema postojećim muslimanskim stranNašu te poštovani čitaoci pomisliti, kama? Tako »GTas Naroda«, a mi ćemo do­ kad pročitaju gonile ime, da je to kaki — Što se tiče muslimanskih strana­ nijeti i taj njegov naročiti članak, kao socijalni rcvolucionarac iz garde Bele ka slaba ću Vas informirati, jer ja ne i što donesosmo i ovaj. Kuna, koji je nedavno u Madžarskoj pripadam ni jedno' političkoj stranci, j napravio socijalnu revoluciju i uveo soSvaka ima u vidu, di pomogne tnusli- ‘ vjetsku vladu. Nu sigurno se ne će ni­ manskom narodu, koji je tako strašno j malo Iznenaditi, kad im rečemo, da je zaostao iza druglili svojih sugrađana. Geza Nc«zlopy boc.-herc. upravni či­ Mene najviše interesira njihov rad na novnik, kotarski predstojnik u Rogat'd. kulturnom i prosvjetnom poEu uopće i neprestano se oteže, neprestano dolaze On spada među one »Kulturtragere«. u koliko je taj rad dobar i u skladu sa । nove odgode i nova pogađanja. Ima i kojima nas je 40 godina usrećivala po­ vjerom i vjerskim propisima, ja ne gle­ novih »demokratskih« pataka, pa se na­ kojna Austrc-Madžarija. Mi dobne po­ dam od koga potječe, pripravan sam ga kon laž' o separatnom držanju dra Koznajemo ovake svoje usrećitelje, jer i poduprijeti. rošca iznosi nova, koja glasi: »Na po­ snio na svojim glavama iskusili svu te— Opažate li kakvu razliku u drža­ sljednjoj sjednici svih predstavnika ožbm njihova vladanja i jer smo gorko nju upravne vlasti prema autonomnim pozicionog bloka narodni je poslanik i čemerno pretrpjeli sve zulume t tira­ vjerskim poslovima? (Vakufski tabori). . dr. Ribarac zatražio za sebe i svoju nije jedne tuđinske nametnute nam vla­ Misi; ii se provesti revizija vakufskog grupu u pitanju koncentracionog kabi­ davine. Bljamio neprestano omalova­ statuta i na kakvoj podlozi, da li cenneta potpuno slobodne ruke. Općenito žavani, neprestano ponizivata i može tralisilćkoj ili decentralističkoj? se skeptički prosuđuje i ovaj posljcdlnji se reći degradirani na elemenat kolo­ — Državne vlasti se drže prema vjerpokušaj. Upada u oči, da su neki od ni jala. sko-prosVjetnoj autonomnoj upravi sa­ glavnih predstavnika »demokratske« za­ Oni su imali sva prava. Mi samo duž­ svim ispravno. Do sada mi nije poznat jednice ostavili Beograd, što jamačno nosti. Oni su bili gospodari. Mi samo koji slučaj miješanja u vakufske izbo­ ne bi bili učinili, da je na putu kakvo sluge. Domaća ie inteligencija, bila ona re, koji su hvala Bogu već privedeni riješenje, pošto se bez njih ne bi moglo kvalillkovada ili ne, obavljala samo kraju, te se nadam, tfa će se i vakufski odlučivati o tako važnim pitanjima, ka­ sporedne poslove, dok su oni obavljali sabor koncem marta (! 1) sastati. Tom kva su sada na dnevnom redu. glavne; domaći su bili podređeni aiima će se prilikom provesiti i revizija štaO samom riješenju krize donosi presi ni jedan od domaćih nije mogao za tuta. Kakvo će stanovište zauzeti vabiro ovaj brzojav od 11. februara: »Ako cijelo vrijeme austro-madžarske i oku­ kufsld sabor u pogledu organiziranja ne bi uspio posljednji pokušaj regenta, pacione i aneksione vladavine deći do vakufske uprave, mije mi poznato. Ako i da se obje grupe sporazume, onda po­ višeg položaja u državnoj upravi. Dok. želite saznati -moje mišljenje u toj stva- , stoje dvije mogućnosti: ili demisija vla­ se je jedan proturio na mjesto okružnog r:. ja sam za decentralizaciju vakufske de, ili u protivnom slučaju, raspust sa­ predstojnika, morao je bivši bosanski uprave. Za ovo imam i suviše oprav­ dašnjeg Narodnog Predstavnštva i — sabor sav svoj autoritet uložiti i za tu dani! razloga, a ponajglavniji je što je raspis izbora, U opozicionim se cijenu dati obvezu., da će podupirati preče uzdržavati vjerske službenike, krugovima govori, kada bi i posljednji vladu. I gle ironije! U našoj Jugoslaviji, nego trošiti novac na — sabori sa­ pokušaj ostao negativan, da bi bilo mo­ kraljevstvu, koje je podignuto nakon li ja I upravne organe što ih iziskuje guće, da sadašnji kabinet demisionira i tolikih krvavih žrtava i samopregaradanašnji upravni sistem. Mora se šte- i da sc osnuje neutralni kabinet No nja, u kojom će narod Srba, Hrvata i diti. Vakufski prihodi su strašno opali, j prosuđujući sadašnje pasivno stanje, oSlovenaca ujedinio svoju narodnu eSocijalizacija vakufskih dućana i zgra­ va kombinacija ima vrlo malo vjerovatnergiju, kad je mislilo, da će ga sunce da uopće, nanijela je vakufu ogromnu nosti«. obasjati, da će biti svoj u svome, eto ti štetu, koja se mora štednjom nadokna­ »Glas Naroda- javila, da su u srijedu opet konccntrisanja domaćih, a naro­ diti. nastavljeni pregovori između vlade i čito musKmanskih činovnika po okruž­ Kakvo je držanje upravne vlasti opozicije pod predsjedanjem Regenta nim oblastima i po vladi, a stranci i to prema vjerskim službenicima i ima li Aleksandra. Obje su se grupe znatno oni koji su čfstokrvni 'neprijatelji na­ kakve razlike prije i sada? (Potpore I približile u svojim oprečnim stajašega naroda, koji ga j mrze i preziru, vjerskim službenicima I ratni doplatci). : l'štima. Konferencija je potrajala do ka­ kot.’.i su mu krv njegovu isisavali, po­ — Što se tiče držanja državnih vlasti i sne noći. stavljaju se samostalno na kotareve i prema muslimanskim vjerskim službeDemokratska je stranka na toj kon­ to redovito onakve, gdje u većim ma­ nicmia — vrlo sam zadovoljan, i ferenciji znatno išla opoziciji u susret i sama žive muslimani. i ja ću prvom prilikom dati vidljiva od- i pristala, da se uz izborni red raspravi raža mome zadovoljstvu u tom pogledu. I u Narodnom Predstavništvu i pitanje Zar nije ovo prozirna tendencija? U — Kakve su vjerske prilike kej mu- j đvanaestine i ugovor o miru, ali je kotareve gdje žive Srbi pravoslavni slimana u vojsci sada, a kakve »u prije I zatražila garancije protiv zloupotrebe meću se činovnici Srbi, a gdje žive mu­ bile? slimani, meću se tudmai. Srbi će činov­ sa strane opozicionog bloka. Te bi ga­ nici kao patriote rad'iti na korist naro­ — Na ovo pitanje odgvoriću Vam rancije bile: da pravoslavne vtiere, Љк će tuđinci slijedeće: Sadašnje vjerske prilike mu­ Dola izborni red bude odglasan najmuslimane gnječiti ii proganjati. slimana u vojsci ne mogu se sravnjivati d u 1 i e kroz tri m j e s e c a. Ne po­ sa onima u austrijskoj vojsci. Prvo za­ stigne 1! se to, ima se parlamenat ras­ Žalosni rogatički događaj su leđna to što smo onda bili u ratu, a drugo činjenica, koja je u našoj javnosti sva­ pustiti. proglasiti naredba o izbornom što je austrijska vojska bila strogo mi­ redu i provesti izbori; kome već na vrh glave izišla. Gćza litaristički organizirana. Danas služimo 2) da se glede dvanaestina dadnu u Neszlopy i Marinko Marković su na u vojsci u kojoti prije nije služilo ni to­ pravili tamo boljševički pakt, da ad »iNarfl Inom Predstavništvu samo izjave, liko muslimana da bi se za njih predviromašnih muslimana otimaju zemlju, a išto tako i glede ugovora o miru; dlli posebnj propisi. Stoga ako se što i 3) da sc isključe sve inter­ volove, krave i konje. Jednome je na­ dogodi — kao na primjer skidanje pelacije i upiti, kojima hi se mo­ mjera, da što ućelepiri, a drugome, da gla izvrnuti nakana sporazuma. To prav: nezadovoljstvo u našem kralievradi toga, da se dođe do sređenja za­ stvu, da siljc mržnju između Srba pra­ •). Oval članak prenosimo iz vladi­ dataka, u kojim ie postignut sporazum. voslavnih i muslimana. nog »Glasa Naroda« od 12. februara, Uopšte se ima tako postupati, kao da »Ja vas, siromašne dobrovoljce, pa­ broj 174., a osvrnućemo se na stvar, zim i štitim, pa ćete i vi meni valjati. je ovo Narodno Predstavništvo toleri­ kad se pobliže informiramo. Uredništvo. rano i to samo u jednu svrhu, da nje•Turci« me radi vas napadaju u aevM Intervju sa Reis-ul-uiemom Džemaiudinom Čauševićem.*) Otkako smo &e oslobodili, ne prestaju u našoj muslimanskoj javnosti tužbe i prigovori današnjem državnom sistemu i uprav:, toj; švf iniadu jedan izvor i jednak sadržaj: nova, posleratna, naša narodna držav. uprava nije sklona mu­ slimanskom elementu; njegovi su inte­ resi i životi u ovoj državi ugroženi. Kad su još zaslugom neodgovornih indivi­ dua i nekulturne versko-plemenske zaoštrenosti i netrpeljivosti koja je bila iipmerno tako pomno kultivisana za vreme Austro-Madzarske nastupili po­ znat neredi i napadaji na imetak i ži­ vot muslimana u pojedinim krajevima, stvoreno je u našem javnom poktičkom ž'otu t. zv. muslimansko pita­ nje, koje nikako ne silazi s dnevnog reda. Izvesne grupe — mi ih radi oz­ biljnosti ovog intervjua koji donosimo ne ćemo danas pobliže da označ.mo — napravile su iz tog pitanja upravo -poli­ tički i stranački kapital. Naš je list na­ stojao da u ovoj stvari postu-pa uvek kritički. Danas posle događaja u ВЛеć' i famozne skupštine u Sarajevu mislili smo da nam je i nacijonalna i publicistička dužnost saznati za ono stanovište koje je u ovom pitanu sva­ kako najautoritativnije i najobjektivnije. Glavni urednik našeg lista posetio je s tora verTog poglavicu muslimana reis-ul-irlemu presv. g. Džemaludina Cauševića i zamolio ga da mu dade odgovor na na’važtvja pitanja, koja da­ nas interesni« naše muslimane, a i svu ■jašu ostalu javnost. Presv. g. reis-ululema primio je našeg urednika s puno gostoprimive predasrctljivosti i sprem­ nosti da putem štampe dade izraza svom mišljenju. Razgovor između presvijetlog gospodina i našeg urednika tekao ‘e ovako: — U prvim danima našega oslobođe­ nja Vaša se presviaetlost veoma odu­ ševljeno ponijela prema našim osloboditeljima, ali kasnije, kako je i Vama poznato, bilo je govora u javnosti, da ste dali Izraza negodovanju. Da li je Vaša presvijulost od tada đo danas mogla projuditi: jesu li razlđzi tomu nezadovoljstvu bili prirodna posljedica prevrata ili sistematski progon jednog dijela našeg naroda? - Istina je da sam u prvim danima našeg oslobođenja bio vrlo oduševljen, ali je istina i to, da sam kasnije postao nezadovoljan. Šta je proizvelo u meni taj toliki preokret, to bi mogao znati i svaki nepristrani promatrače onih ne­ milih izgreda nad muslimanima, koji su skopčani i sa žrtvama u životu. Da li se išlo za sistematskim poništenjem jednog dijela našega naroda ili je to sve bila prirodna posljedica državnog prevrata, nije se imalo kada promišljati. Dok se to događalo, muslimani nisu imali nikakve organi­ zacije, te sam ja morao sam tražiti li­ jeka. što sam i učinio i to posve legal­ nim putem. Budući sam uzalud tri mjeseca slao pritužbe zemalj­ skoj vladi ј moljakao da se što ener­ gičnije istupi protiv razbojnicima i zli­ kovcima, počeo sam bio sumnjati U svaku nepristranost i dobru nakanu naše vlade. — Da li opažate u pogledu reda i si­ gurnosti kakve promjene i da 11 ste infomćsani kakav je red i poredak bio u drugim državama koje su bilč u ratu? — Danas 1 prije — moram priznati — velika je razlika. U pogledu opće sigurm ti života i imetka, krenulo je znatno na bolje. Prateći događaje u drugim državama, koje su bile u ratu, uvjerio sam se. da mi hvala Bogu ni­ smo — zadnji. — Je li Vam poznato šta je dalo po­ voda skorašnjoj protestnoj skupštini muslimana i da li su Vam poznati bilećki događaj kao i slični događaji u đlnugrm kotarevima i jesu li tu tangirani samo muslimana ili su ore općenite na­ ravi? — Sto se tiče bilećklh događaja u po­ četku prevrata i sada, ii suviše su mi dobro poznati. Ovdje moram pripome­ nuti, da ja ne pratim događaje ni iz­ grede nad muslimanima žurnal Ističkim naočalima, nego cijelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo, da je i utisak jači. (?) Vje-eujte da su ml pljačke 1 ona ubistva u Bilcći ‘dosta duševne patnje nanijeli, a i sad mi nanose tim više što vlada sve do sada nije naknadila ni one štete, koje su ispitane ima godina da­ Број 121 Hrej Vladina kriza �broj ■ama, ali ako ustreba, ja ću vam dati i oružje.« Ovo su riječi Gćze Neszloру-а, koje je u svojoj kancelariji u RoJatioi izgovorio sakupljenim dobrovolj­ cima. Zamislite se malo u njihovo zna­ čenje! Nije ii ovo potkapanje temelja našega kraljevstva? Nije li ovo provo­ kacija jednoga proti drugom? Nije li •ve sijanje razdora i nesloge među pravoslavnim i muslimanima? 1 »demokraiska« vlada drži ovake ljude, eks­ ponirane u kotarevima, prima od njih izvješća, prtina od njih svjedodžbe po­ litičkog poštenja našega svijeta, onoga svijeta, koji se je ovdje rodio i koji želi leći u ovu krvlju naših djedova posve­ ćen : zemlju. Ovaki čovjek kvaKfikuie potčinjene mu činovnike, sinove naše zemlje, ovaki čovjek predlaže na preOTcštenie naše učitelje, prosvjetitelje ■ašega naroda i predbacuje im, da su za državu opasni elementi. Promislite, gospodo, malo o ovome I ispravljajte svoje pogreške dok je još vremena, jer ako Ih narod počme ispravljti onda će biti nekome tijesno. Zamislite se malo nad donjim dopi­ sa:’.., što ga primisme 7. februara i osluhmte glas naroda, umjesto glas Ma­ džara i jednog njegova sukrivca. Evo šla nam pišu rogatički građani: Pred mjesec dana iznijeli smo »lije­ pa« djela, koja čini naš kotarski predstbjirik Noszlopv i sve, što smo napi­ sali možemo svjedocima dokazati. Ali za sve to kanda naša vlada ne čuje, niti haje, da pošalje ovamo nekoga, da »tvar potanko ispita, te da predstojnika i njegova savjetnika po »zasluzi nagra­ di«. Mjesto svega toga, ona je poslala dotični broj »Pravde« tome gospodinu na očitovanje (tako smo čuli), a on je sigurno nap'sao da to nije istina i valj­ da je to bilo dovoljno vladi, te ništa dalje ne poduzima. Stoga pozivamo ze­ maljsku vladu, da stvar preko kojeg svoga činovnika potanko ispita, a mi ćemo joj ovdje pružiti tačne podatke, pa će se uvjeriti, da nam je postavila za predstojnika »vrlo pametnu glavu«, kova su u Livnu (kako čujemo) zvati »I.... i pristav«, a mi ovdje na osno­ vu njegova postupka možemo potpuno ustvrdit', da je potpuno abnormalan. Da nije ništa drugo, nego njegovo afere sa gosp. J. Pretnuž'ćem, činovnikom pilane u Sokoću, u koju radi pristoj­ no'Ili ne ćemo da ovdje ulazimo, utvrđilt> H gornju našu tvrdlnju, da je abnm malan. Zamislite jednog upravitelja kotara, koji kod. firme lažno ocrnjuje brzojav­ no ispred kotarskog ureda jednog nje­ zinog činovnika i traži otpust njegov, kaž je potpuno' na svom mjestu i vrlo pošten, pa do dva dana istome činov­ nika izdaje službenu potvrdu, đa je sve, čim ga je obijedio, neistina odno­ sno I.... Ckn je onaj dopis izašao u »Pravdi«, počoo je napaditi svoje potčinjene či­ novnike muslimane, da su oni to pisali, te je kako sigurno znamo neke lažno ocrnio i kod vlade. Sigurno mu je i u tane dao savjet gosp. sveštenik Kosorič, jer je gospodin predstojnik rekao pred više svjedoka: »Zašto me napada­ ju и »Pravdi«, ako pitam savjet kod gospodina Kosorića? Ja ću ga uvijek pitatf, jer je on najugledniji i najpamet­ niji građanin.« Te savjete mi i osjećaj­ mo, jer po njima predstojnik muslima­ nima osobito ide »na raku«, premda ništa ne traže nego ono, što ih kao pra­ ve i lojalne građne spada, t. j. rta im se mjeri jednakim aršinom kao i našim sugrađanima druge vjere. Gospodine predstojnice, mi evo jav­ no tvrdimo, da onaj dopis nije pisao ■ijedan činovnik niti uopće zemaljski službenik, a bujrum, tuži sudu, pa ćemo Ti tamo dokazati, ko sve ovo o Tebi piše. Ako se osjećaš pravim, tuži! A ako misliš, idia mi budnim okom ne pa­ zimo. da se našim činovnicima musli­ manima ne čini krivo, onda se ljuto va­ raj. I onaj slučaj kad si izbacio onog gra­ đanina iz kancelarije, zahvaljuj Bogu, da je dotični bio vrlo priseban i sabran, a zapamtio bi ti. šta si učinio. Nemoj misliti, da mi ne znamo i za sluča:, kad »i u kancelariji izbacio onog seljaka iz Sokolovića i skresao mu nekoliko puta .mađarski: »Bazmega a....... I marš na pollel« Pa opet onaj Slučaj sa najug­ lednijim građaninom Srbimotn-pravoislavnlm u Tvojoj kancelariji, kad si i nje­ ga htio izbaciti iz kancelarije jer nije istomišljenik Tvoga savjetnika, ali Te ом poučio, da to tako ne ide. Dobio Lio si tražio! Strana 3 Cvpafca »PRAVDA" — JiFAF^ Sad ćemo se milo pozabaviti prošla vom pravoslavnog božića. Naš pogla­ vici »baša« uzeo đva djevera, jednog pravoslavnog, a ЈИпч muslimana, pa od kuće do kuće na čestitanje, gdje je i previše »živino n čašu«, te su ga među sobo n na ibret svijetu, koji se okupio, iza rodn- iz fijakera upravo morali unijeti n kuću. Je i’ te, da je to bila divna slika, samo šteta, što nema dosmo fotograisk .g aparata, da je sni­ mimo, pa da ;e čuvamo za kasnija vre­ mena i da nas potsieća kakva smo ne­ kad imali predstoji, ka. Tražimo od vlade, da nam odmah skine s vrata or.ga gospodina, te Ja nam pošalje je nog objektivnog pred­ stojnika, koji će unijeti upraviti ov.m zaista nesretnim kotarom. Mislimo da je već vrijeme, da i mi u Rogatici os­ jetimo jednakost i slobodu. Sto se tiče gospodina Neszlopi'ia bilo bi najpamet­ nije, da mu se dadne putnica u Mađar­ sku, jer po svemu njegovu postupku iz­ gleda da njemu ne ide u račun, da bude potpuni red u našem kraljevstvu. Ovoliko zasad, a nastavak slijedi, jer imamo dosta sabranog materijala o gosp. Naszlopiju, a osobito b korupciji .u kotarskoj aprovizaciji, gdje je svoju milostivu gospođu postavio kao dnevničarkiu — bez posla — sa 400 K mje­ sečne plaće, a sirotinji ne da. Građani,, | protiv saveznika u pogledu izručenja ratnih krivaca, isto će se izjaviti protiv izručenja svih njemačkih optuženika i vojnih '-osoba u svrhu osude. Poljaci' u Dancigu. Javljaju iz GdanI skoga da je glavni komesar poljske re­ publike Bijesadecki stigao u ponedjeljak. U času njegova dolaska posljednje nje­ mačke čete su ostavile Gdansko. Iz isiamshog svijeta. Misir će se osloboditi? U novije do­ ba egipatska drama razvija se tako., da bi mogla svršiti s uspjehom musli­ mana. Engleska diplomacija kao da je skinula sa sebe plašt ohologa ponosa, pa samo gleda d'a joj se prizna pravo dostojanstva. Spor se jc okrećao oko toga, đa je Engleska nudila Egipćanima najširu autoiiomSJu kakvu su uživali u idoba Mehmeđ АВУе, a Kopčam traže prava, zajtaa je Eg'pt ustao i za koje se bori. Ruždi paša, bivši ministar predsjed­ nik, razgovarao je dugo ovih dana sa i lordom MiJnerom. Poslije sastanka re­ I kao jc stari državnik, da je kazao lor­ ! du, da nema danas jednoga Egipćanina, niti Egipćanke koji vjeruju u sporazum sa Engleskom, i koji bi pristali na nj osim pod jednim uslovom: da se en­ gleski protektorat pretvori u engleskoegipatski savez. Na pitanje mnogih, što mu je na to odgovorio lord Milner, re­ če stari paša: »Dao mi je razumjeti, da će biti prihvaćena ova baza za prego­ vore«. Grci se javljaju. Grčki list »Emcbros« Amerika čvrsto uz nas. Iz Parisa se javlja o novim pokoljima Gika u Апаdoiznaje, da se u tamošnjim dobro mtoliji, naročito u okolici Trapezunta. formisanim krugovima govori, da se vla­ U Carigradu epidemija gripe uzima da Sjedinjenih Država još jednom ener­ sve više maha. Prošle je sedmice umrlo gično stavila do znanja konferenciji mi­ 4№ osoba. nr 1Г»»игти чцм ra u Parisu, đa će do kraja ostati đošIjedna svom stnbvištu u pogledu riješenja jadranskog pitanja i da će akcenti­ rati samo ono riješenje, na koje bi pri­ stala jugoslavenska vlada. Član naše delegacije na konferenciji Konjički kotar vrlo slabo stoji sa pre­ tara g. dr. Ante Trumbić otputovao je hranom i životnim namirnicama. U po­ u London, da prisustvuje konferenciji, sljednja dva mjeseca, ova nekad srećkoju će održati saveznički ministri pred­ na varoš preživljuje gorke časove. Hra­ sjednici gg. Lloyd George, Mrllerand i ne nema ni od kuda, niti ima izgleda Nitti. Konferencija će pretresati i jad­ da će doći: Glad i bijeda ušuljala se i ransko pitanje. Saveznici žele da se ou one kuće, gdje je nekada vladalo ve­ vaj put jadransko pitanje definitivno ri- ; selje. Jedna opšta potištenost i strepješi i da se ono jednom sasvim skine nja zavladaše našim krajem. Ova potiš­ s dnevnog reda. tenost pojačana je saznanjem da se ze­ Drugi dio kopije londonskog ugovora maljska vlada za nas nikako ne brine. naša vlada nije još primila, pošto još |kao đ? mi i ne postojimo na ovom nije stigao poslanicima Francuske i En­ svijetu. gleske, koji su prvi dio već.predali vladi. Evo dva su mjeseca prošla, a da u Austrijski kancelar Renner sprema ■ Konjic nije stiglo nikakve hrane za gra­ se da putuje u Beograd svršetkom ovo- | đane osim jednog vagona kukuruza. Da ga mjeseca, da ustanovi osnovu za pri- i ironija bude veća, đovaža se obilna jateliski odnošaj između Austrije i ju- i hrana za činovnike. Za njih ima svega goslavenske vlade. Datum puta će obe । 1 po jeftinu cijenu. Izgleda da je konjič­ vlade, na vrijeme dobiti ko stanovništvo za našu vladu deseta Prilike u Crnoj Gori. Po mnogim se , briga. Siromašni je svijet izložen ve­ znacima opaža da su se prilike u Crnoj j likim iskušenjima, a ovo se stanje proGori znatno poboljšale. Većina je od- : dužava i pogoršava usprkos votiranog metnika i pljačkaša pala u ruke našim I kredita za ‘ nu našeg naroda. vlastima, no prilike bi .se još znatnije i Upućujemo apel zemaliskoi vladi, da sredile, kad ne bi bilo Talijana u Baru, i se obrne i na naše nevolje i da nam odakle njihovi agenti unose nered u \ pošalje nekoliko vagona hrane, da se Crnu Goru. narod zaštiti od gladi i nevolje. Oh taj most! Poduzeti su koraci, da i Na bilješku »Kakva |e to naredba?« rumunjske carinske vlasti propuste voz i što je izašla ti prošlom bropj našeg li­ sa materijalom za savski most, koti još , sta dobismo od policajne direkcije ovo uvijek, stoji na granici. U istoj stvari : razjašnjenje: »S pozivom na gore citi­ intervenisaće ovdašnji rumunjski posla­ ranu bilješku čast mi je obavijestio Vas nik, koji mnogo radi na učvršćivanju do- ; da o kakvoj zabrani izlaženja na ulicu brih odnosa sa Rumunjskom. iza 20 sad nema ni govora. Onaj Talijani premeću domove. U Blatu na i incidenat na Vratniku, koji spominjete Korčuli provedoše Talijani premetačine < u rečenoj bilješci, izazvan je od trojice razbojnika, obučenih u vojničko od.jclo kod više odličnijih obitelji pod izlikom, da su doznali da kod njih ima eksplo- I ■ oružanih vojničkim puškama. Ovi raz­ bojnici započeli su bili na Vratniku lezivnog materijala. Usprkos oštroj skru­ gitimisati civilna lica. Policijska kara­ puloznoj premetačini ne nađoše Talijani ula na Vratniku, znajući, da se ovo leništa. gitimisanje civilnih lica redovno pretva­ Kanda su se u ovaj »lijepi« primjer ra u razbojničku otimačinu i nasilja, za­ ugledale i naše vlasti u Ljubuškom. I tražila je ođ centrale pomoć, da se ovi još se čudimo, što nam ne ide lako zlikovci" pohvataju. Prije nego što je po­ treba. moć prispjela, oni su umakli«. Prva sjednica »Saveza Naroda«. LonZahvaljujući na ovoj lijepoj pažnji udonski listovi javljaju da se je jučer opozorujemo naš svijet da bude na ■diržao historijski sastanak poslanika sa­ o p r c z u i đa pollcđi ponmtne pri hva­ veza naroda. Sastanak je otvorio g. Botanju ovakih vojnika. urgeots kojeg izabraše predsjednikom. Na adresu veterinarskog odsjeka. — Slijedeća će javna sjednica biti u petak. U konjičkom kotaru u općini Umoljani Berlinska štampa urgira vladu, da započne s postupkom protiv optuženih . još jesenas pojavila se je na sitnom blagu vrlo opasna bolest »ospiceu. Ova ratnih krivaca, kako bi pokazala antanbolest naglo se širi u posljednje doba ti, da joj nije namjera zaštićavati ih. Wilson proti izručenju njem, kriva­ i utamanjude narodno blago. Kođ veli­ ca. Po bežičnoj vijesti iz Washigtona I kog broja seljaka ova je bolest utamanamjerava Wilson odgovoriti na brzo- ; nila četvrtinu stoke. Na suzbijanju ospi­ jav bivšeg njemačkog prestolonasljed­ ca nisu poduzimani koraci ni sa čije nika. U političkim se krugovima misli, I strane, ništa se nije poduzimalo, đa se đa će Wilson upotrijebiti ovu priliku, i bar spriječi širenje ove bolesti. U pokako bi javno izjavio, da je uvijek bio i menutom kraju stoka je najvažnije, čak Pelitičiii pregled Domaće spti j i I I j i ■ , | | I j j i I i i i i i । i se može reći — jedino vrelo zanimanja i uzdržavanja. Svraćamo pažnju nadležnim i odgo­ vornim organima zemaljske vlade na neophodnu i neodložnu potrebu, da se u Uinoljane izašalju veterinari u cilju, da se suzbijaju ospice. Izdavanje soli. Danas će se detaljistima izdati j» po kilograma soli na osobu. Invalidsko pitanje. Uredba je o defi­ nitivnom riješenju invalidskog pitanjja gotova. Miiiiistarski ju je savjet primio i samo jc još regent treba da potpiše. Za koji dan biće objavljena. Ministarski jc savjet već odobrio kre­ dit od 25 milijuna dinara za povišicu dodataka invalidima i porodicama u ra­ lu izgimiilih vojnika Nered u maloprodaji grad, aprovizactje. Sa svih nam strana stižu tužbe ■da u maloprodaji vlada nered u velike, U prošlom broju našega lista napomenuli smo kako se publiku bezobzirno odbija, kad nešto dolazi kupiti.sa jednim stalnim: Nema! Mi pako u većini i:h slučajeva sigurno znamo, da dotičnoga artikla i m a. Što pako sada saznajemo to prelazi sve granice. Nekolicini kupaca dogodilo se, da im kusur, premda je taj prelazio i nekoliko kruna nije uopće povraćen. Kada bi se tu radilo i o sit­ nom novcu, to se ne bi smjelo dogoditi, ta gdje su »petrovače«? Premda imamo još takovih pa možda i malo grđih sJučajeva, to ih odlažemo za drugi put, a sada samo pitamo: Da lt gradski aprovizacioni ured preko svojih organa uopće vođi kontrolu nad pošlovanjem u maloprodaji i kako se ta kontrola provađa? Vederemo! Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Dobar prijatelj Vam je za ovaleovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 krivila. Pokvaren II Vam je želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsapfilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna, Omot i poštarina posbno, ali što jefUnije. — Engeii V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Pri ziikljuclin lista dobismo ovaj značajni brzojav: Sjenica, 13. februara. Bolestan se sprovodim sa braćom u Bijelo Polje, da nas stigne sudbina Kajabegcvića (Kajabegović je umoren od strane sprovodioca. Op. ur.). Zahtijevah smo Ijekara, da nas pregle­ da jer snio bolesni, ali okružni načelnik raški (Novopazarski. Op ur.) nije htio poslati Ijekara, jer je g. načelnik — »de­ mokrata«! Uzrok sprovoda: što sam u Skopiju zastupao Bijelo Polje, a btjelopoUsk! je sekretar Ćtikić tukao musli­ mane da kažu, da me nisu birali. Midhat Hođžić. Trešeljah ZiUStrijanština diže rogove, rrubi.e nam ’ taopilava отлј komunikc: „PoSto se n poeledi nje vrijeme u mnogim tarajevehini listovima ; ItampAjh vijesti, к«ј • ei^orno potječu i> đačkih krugova, te ие u tiso vijestima većinom ittnose i kritikuju skolsko priliko na jedan neumjestan i neistinit Lačin, to se odbor đraitva srednjo1 Ikoltkih p:ofwora obraća ovim na upravu uro­ da sa iiampu s molbem, da kcđ uredniktava ovđaSnjih listova poradi, da se rabrike, koje i stoje đacima n ninogiiu novinama na r&spnlo' ženjn obaeUrs i dn папшјсвпо kritikoranje : jkohkib prilika od strane đaka prestane. i' svima srednjim Skolania provedene sa đač­ ke organiiaci’e, i to: literarna, umjetnička, za trezvsnest, te nakon predavanja g. prof. Aranđvlovića ia *Cegrada organizacija za akantiku t i šetniStvo. u kojima đaci moga vrlo dobro i j korisno dfc provedu slobodno vrijeme, koje ini ! preosUja izvan ikole. pa je odbor profesorskog ; đraitva t- ga mišljenja, dr. dobrim' đachna fak­ tično i n« ostai« neinera, da «e bave ir.noienjem i neumjesnim kritikovanjem Školskih pri• lika ■ javnej itampi Poito je cio nrvfesereki rad podloŠen kontro­ li lemuljske vlade i poito »u profesori za taj rad i od-rovorni, te ea mogu nikako dozvoliti da se njihov rad kontroliko i nnutnjasno kiiti1 kaj* od strana njihovih đaka u javnoj itanipi. Ako se u buduće ne prestanu iznositi neisti­ nite vijesti o Školskim prilikama a Itampi, to ’ profesori skidaju sa seto svaku odgovornost za vaspitallje omladine.‘‘ i Ovsko piiu naSi „pedagoai' , a tog ве je ■ metoda držala i pokojna Austrija pa je i — рге' pal:. Mi driinio, da bi bilo mnoge zfrod«ije, kad : bi profesorsko društvo ogradilo proti ' protekciji pri namještanju direktora i ne­ pravednom' unapređivanju profesora, lađa bi bilo manje đačkih tnibi, ali i mnogo vije reda. Ovako. Eb, pretla s vrem*na ona. U ostalom, mnogo p i б u, a malo rade i mnogi profeso­ ri. O tom vi povedite račana, gospodo! �„ПРАВДА* — .PKAVDA* ------------ —-■—-— Htjeli biste uzdržati svoju Ijepoiul hpoj 121 5г. - ------- ——— :.i c i Htjeli biste imati kao baršun me! u kosu? :: fj Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će Vatn se! Zaviditi će vain. 1 lončić o kruna- Ni. Hl. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. jj t § u Ne i iafi više pjege, priStiće, sujedice? (zvjet di) lisica, kima, tvorića, zečeva i t. d. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Prijeći tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić u kruna. Nr. kruna. IH. jača vrsta 9. ----.... K tome jaki kairanov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez■ olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Želite li još štogod? Fellerbve Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubioa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu miesta dne 15. marta 1920. ' otvorio je u Trav­ niku advokat Df. ШеМе SulEjman Anna Stejskal, Bihać. Biiaaaiiiiiiili k u puj e uz najveće dnev 5&! eiHne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). £51 Brzojavi: FELARIA, ♦ Telefon 55 - ™——7—-----r-r:- 1........ ■ — ----- ■— “ Žjs Vakufski mearifski džematski meldžis | UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku u Kupresu. ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijeli, za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz NATJEČAJ. Profit Sokak) ulica Regenta Alek­ Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ sandra br. 2. tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Došla je na cirkus trg Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. pola riba a pola žena !! 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ Pogledati dnevno od 8 satijutiom do ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ 8 sati navečer. U petak samo za ženske. ara 1920. gore navedenom meldžisu Samo za kratko vrijeme. 45 poslati. 3. Polovicu gore navedene plate a&Sm. umiješaj u krmu, šaisplaćivaće vakuf, a drugu polovicu S*21^9"£<wlS ku na tjedan. Ako gore navedeni meldžis. Od istog će se rabi nadomjestak krme ond, 2 ša­ dobiti besplatan stan i 40 tovara drva ke. — 5 omota mastioa, prah za t>vgodišnje za ogrijev Ijenje zdrave debelo matve za tvorbu Po potrebi može mu se odmah i jaja i mlijeka, dostaie za 6 mjeseci novca dati. za jednu marvu. Dobio je najveće me­ Kupres, 28. januara 1920. dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Džematbaša Na hiljade gospodara hvali ga i po­ Nuribeg Alajbegovič novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka sitničara, koji ga može oo©Gbooo©©©©o svakii j trgovca, slobodno prodavati. Ili piši na T r u k o czy u Ljubljani, 5Mwšwg i Via Шо Ijekunin Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: Razašilje po najnižim dnevnim svr^e^> kraste, iišnje cijenama u kacama (bačvama) aS?W® Ssai*? odstranjuje kod čov­ teškim 50-60 kilograma MARKO jeka i životinja mast prot' svrabu. ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna’ kod Ijes 006000000^000: kurilo 'ГгпГбеау, Ijnbljuim. Kova? Novo? Brzojav! Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Podjelenje apsolutcrija privremenom osnivačkom odboru; Eventualije. Odbor osnivača Микв privredne banke d. d. u Bračanki. R H i i ШШтШШ g O i Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno * dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rva bikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 ><txovw«i игеЛкк: И Svdžakt. vUsS'k: CenuiUm Odbor »A M. O.. SiainnarUa D. & A. Kalo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0bf0405add7c140789fdf2b670b93511.pdf 39406c7269a9fb299d9dda79b6abd055 PDF Text Text PoJRaHna u gotovom plamena. РОЈ£Ш№ ВЗОЈ 30 Н 8. £ A. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ОрвШпв FBdalicioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСИИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 17 (122) Pretplata godišnje 80kruпа, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 17. februara 1920. (26. džumadil-evvela 1338.) Pad Pribićevićeve vlade. Jedva jednom dođe do ostavke g. Pribićeviča 1 drugova. Petljali su na razne nač.ne. Pozivali se na većinu u parlamentu, da taj argumcnat odbace u prvoj nepovoljnoj prilici: odmh, čim u tom parlamentu ne dobiše većinu. Oslanjali su se na »homogenu« stranku, kojoj za petnaest mjeseci ne biše u sta­ nju izraditi ni programa, a kamo li da joj dadnu jedinstveno vodstvo i izgra­ đen cilj. Pardon, dali su joj jedan cilj, koliko smion, toliko i odvratan: odr­ žati korito. U tom znaku kretalo se je sve nji­ hovo nastojanje; tom je farbom oličen svaki nj:hov pothvat, svaka njihova ak­ cija; Groznu su ostavštinu namrli svo­ jim nasljednicima: beskrajnu moralnu pustoš, odvratnu korupciju i protekciju, divlju raspđ’asanost najnižih strasti i želje za udobnošću bez napora i bez ikakvib skrupula. Fabricirajući svoju stranku ubili su svaku vjeru u zakon u pravdu i pravni poredak. Njihovim ljudima nije bilo n*šta zabranjeno, ništa sveto, ništa nemoralno. Ministri su im pod žigom raznih malverzacija, zastup­ nici bez narodnog povjerenja, a prista­ še po befeln, izvoznici ili nadi u lzvoznlcu. Kite se nazivom »demokrati«, a u stvari su najcrnji apsolutistl. Uništili su i rastjerali sva općinska i druga narodna vijeća, a mjesto, toga zaveli komesari­ jate u prozirnoj nakani, da putem si­ le i kundaka izvitopere narodnu volju i njegovu kontrolu. I odstupiše kukav­ no: radi toga, što im Regent ne dade rastjerati Priv. Nar. Predstavništva. Na ovoj zvaničnoj činjenici razbijaju se baj­ ke o tobožnjem nastojanju »demokrata«, da narod dođe do riječi. Ne! Ne rad! se tu ’o volji naroda, jer mu je na svima linijama baš od strane demokrata odu­ zeta mogućnost, da upravlja i manife­ stira svoju volju. Ne! Tu se radi o jed­ noj prostoj izlici, o jednom zločinačkom nastojanju, da se zavede Regent i da se na njegov račun zavede tiranija KuhenTiszinih učenika. Ne! Tu se radi o odr­ žanju vlasti makar i pod cijenu gra­ đanskog rata. Jer koga je imala uza se ova koruptlvna vlada? Je li njena stranka u na­ pretku ili strašnu opadanju i nazadova­ nju? Imala je na raspolaganje sva mo­ guća sredstva jedne koruptlvne vlada­ vine: i službenu I poluslužbenu i »neza­ visnu« štampu, provela je sve moguće promjene u činovničkom aparatu, raz­ dijelila sve moguće koncesije i Izvoznlce. Pa? Svaki dan natrag, svaki čas na gore, to ne ide, ne ide. Ml s veseiiem pozdravljamo čas oslo­ bođenja Ispod jarma ove bezavjesne oFgnrh'Je i bankokratije i molimo Boga, da novoj vladi dadne mogućnosti da naš državni brod privede u luku spasa i očuva ga od ponora, u koji ga je bila povela nasilna vladavina jednog abnormalnog megalomana, kao što je Svetozar Pribićević i njegova okolina. ♦ padu Pribićevićeve i sastavu nove si presbiro ove vijesti: j i i : . 1 Beograd, 14. februara. (Z v a n i čno). Ušljed toga, što Nj. V. naslednik prestola nije blagoizvob'o složiti se s predlogom kraljevske vlade o raspuš t a n j u sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i naređivanja izbora za veliku narodnu skupštinu (konstitnantu) vlada je podnijela ostavku. Beograd, 14. februara. »Epoha« doznate: U slučaju sastava nove vlade, ne bi vlada bila koncentraciona nego koaliciona, pošto u nju ne bi nikako ušli socialdemokrati. Tvrdi se da su mlađi demokratski krugovi protiv sporazu­ ma sa o,potz.tcijoin, tražeći — ako se ne os tane n a v la di — đa se pre| đe u opoziciju, jer je nemoguće raditi sa opozicionim strankama, pošto se od njih u svakom pogledu idejno razilaze, i što bi se novi koalicioni kabinet na­ lazio u permanentno bolesnom stanju, pa bi svaki čas prijetila kabinetska kri­ za. Situacija mora biti do sutra jasna, jer je nedelja posljednji rok da se sa­ zove predstavništvo ili raspusti i raspi­ šu izbori. Beograd, 15. februara. Uslijed to­ ga, što Regent nije potpisao predlog kraljevske vlade o raspustu sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i što nije naredio izbore za konstituantu, vlada je danas podnijela ostavku. Nova će vlada biti obrazovana od opo žici onog bloka, jer su se raz­ bili pregovori za sastav koncentracione ili koalicione vlade. može još da snađe, pa navaljuje na I P r o t i ć a, premda govori o Spalajko- | Godina Ii. Odjek. vićevom kabinetu. Oh taj Protić! Op. ur.) ili onemogućivati rad parlamenta, ako bi se »demokrate« i socijaliste po­ služili sličnom metodom, kojom sc je svojevremeno služio opozicioni blok. Bjeljina, 13. februara. Pristaše i prijatelji u Bijeljini sakup­ ljeni na redovitoj glavnoj skupštini »J. M. O.« jednoglasno se priključuju veli­ koj protestnoj skupštini muslimana u Sarajevu povodom zuluma i nasilja, ko­ ja se izvode na našoj braći u Bilećl. Odbor »J. M. O.«. Sarajevo, 16. februara. Povodom intervjua presvij. g. reisul-tileme, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista izaslali smo g. reisul-ulemi dvojicu članova našeg uredni­ štva sa devet konkretnih pitanja. G. reisul-ulema primio je članove naše redakoije vrlo susretljivo, ali je sebi pridržao rok za odgovor, budući treba Л pi­ tanja pomno prouči«. Pitanja su pednešena pismeno te ih donosimo na dru­ gom mjestu. Ovdje nam je konstatirati da je iznešeni dio intervjua u »Glasu Naroda« potpuno tačan, ali nije potpun, jer je »Glas Naroda« ispustio >neke stavo­ ve, za koje je naročito rekao da će ih iznijeti. Obzirom na gornje činjenice mi se za sada ustežemo od svake primjed­ be, nu mormo naglasiti da se 'iz inter­ vjua ne smiju povlačiti kakve veće konzekvencije. Naročito je besmislena tvrd­ nja »Zagrebačkih Novina«, o »veoma pomirljivom stanovištu muslimana«, jer je poznato, da g. reisul-ulema ne igra nikakve političke uloge. On je to 1 sam konstatovao u svom razgo­ voru sa urednikom »Glasa Naroda«. ta izjava i na nas muslimane i opažate Li da vlada i u pogledu muslimana podu­ zima energičnije korake, daše za­ štiti njihov život i imetak od svagda­ njih napadaja? Je li Vam poznat koji slučaj, da su osjetljivije kažnje­ ni zločinci na životu i imetku muslima­ na? Kako na primjer Vašu izjavu dovo­ dite u savez sa drakonskim istu­ pom vlade proti šezdesetoricj najug­ lednijih muslimana građana i seljaka u Prijedoru, čija sc jc nevinost sudbeno dokazala? Kako znate, tamo je zatvo­ ren načelnik, muderis, imam i t. d., a u Bileći nije niko kažnjen. Izvodite li Vi iz tih činjenica kakav protumuslimanski kurs? VI. Rekoste, da se u muslimanskom ližem činovništvu kreće na bolje, pa bismo htjeli znati: je li to rečeno na te­ melju kakve statistike i je li pri tom povoljniji razmjer činovnika musli­ mana i pravoslavnih? VII. Rekoste, da ste zadovoljni sa dr­ žanjem vlade prema muslimanskim vjer­ skim službenicima. Znači li to, da ste Vi, kao vrhovni vjerski predstavnik, dobili zadovoljštinu za onaj uvrijedljivi odgovor g. predsjednika vlade na Vaše predstavke o progonima musli­ mana? Jeste li i u koliko ste uspjeli sa predstavkama, u kojima ste iznijeli ne­ pravde, koje su muslimani pretrpjeli od prevrata do danas? VIII. Rekoste, da ste izvan stranaka i da Vas najviše zanima njihov kultur­ no prosvjetni rad. Ima li to značiti da se Vi u buduće ne ćete baviti politi­ kom? Kakvo je Vaše mišljenje o cilje­ vima i metodi naprednih nacionalista oko »Budućnosti«- a kakvo o našem to­ božnjem reakcionarstvu? IX. Čuje se da ste min'stru vjera od­ govorili na pitanje o uređenju vakufske uprave u »Jugoslaviji«. Je li to tačno i biste b nas obavijesti! o smjernicama tog odgovora? Naročito nas interesira pitanje: na koji način mislite dokinuti saboKsanje i hoće li trebati rekonstrukci»a sadanjeg ulema-medžlisa? Povodom intervjua g. reisul-uleme, Izgleda da će Regent pozvati jednog od uglednih predstavnika radikalne što ga je dao uredniku »Glasa Naroda« stavili smo mu ova svoja pitanja: stranke i povjeriti mu sastav koncen­ tracione vlade i to ili ambasadora SpaI. »Glas Naroda« ne donosi obećanog kometara Vašem intervjuu, a »Zagre­ lajkovića ili bivšeg ambasadora u Pa­ bačke Novine« od 12. februara broj 21. rizu Vesnića. U novu vladu ne će ući daju mu značenje »veoma po mirni demokrate ni socialiste. Radikali će Ijivog stanovišta musi im adobiti za svoju stranku 8 lisnica, Na­ n a« prema vladi. Stoga bismo željeli rodni Klub 5, Jugoslavenski Klub 4, a znati motiv Vašeg intervjua u »Gla­ su Naroda« s obzirom na činjenicu, da osim toga će i Medakovićeva grupa do­ je taj list bilećkim događajima dao ka­ biti 1 lisnicu. Opozicioni blok se nada, rakter pljačkanja »nekoliko koza« i oda će u parlamentu osigurati kvorum sobitim obzirom na tu činjenicu, da ste i tvrdi, da će se poslanici iz Crne Gore do sada više puta uskratili intervju i okupiranih krajeva približiti njihovom tom listu. bloku. II. Sigurna je stvar, da je »Glas NaU političkim se krugovima opozicio­ rođa« zatražio intervju u nakani, da oslabi jaki dojam naše prosvjed­ nog bloka tvrdi đa predsjednik dr. Pavne skupštine, a pošto se Vi nijeste jas­ lović ne će biti i nadalje predsjednikom no iz’-av® jeste li solidarni sa našom parlamenta. rezolucijom, molimo za izjašnjenje u tom Nova bi listina po mišljenju opozicio­ pravcu. nih krugova imala biti ovakova: Mini­ III. Kao što Vam je poznato, naša borba proti »demokratsko«-soc:jalističstar predsjednik dr. S p a I a j k o v i ć, podpredsiednik dr. Korošec, ministar u- koj« vladi uperena je u g 1 a v n o m ra­ di njena sistematskog podkopavania enutrašnjih đeia dr. Velizar Janković, konomske egsistencije svih naših ministar finansija dr. Ninčić ministar staleža, naročito posjedničkog i seljač­ trgovine dr. Šurmin, ministar narodnog kog. Stoga molimo za izjašnjenje: kakvo je Vaše mišljenje o vladinom dr­ zdravlja dr. Mato Drinković, ministar žanju u ovom pogledu i je Ii u t o m za socialnu politiku Gostinčar, ministar pravcu pošlo štogod na bolje? vjera Franjo Janković, ministar šuma IV. Iz Vašeg intervjua, koliko god je i rudnika Stanko Banić, ministar vojni on stvarno porazan za vladu, -ipak se i mornarice Pesić, ministar pravde dr. može izvaditi popustljivost u Va­ Peleš. Ostale bi se Usnice imale razdi­ šem dosadaniem držaniu prema vladi, pa bismo željeli znati: da li je to. radi jeliti među ostale 3 grupe. eventualne netačnosti samog intervjua Protić je pozvan da konferiše o sa­ ili ste u istinu postali blaži u prosu­ stavu nove vlade. Vlada mišljenje, da đivanju našeg položaja? bi demokratska stranka eventualno seV. Vi rekoste, da je kod nas u pogle­ gla u prvim danima srušiti Protićev ka- ( du opće sigurnosti života i imetka kre­ nulo znatno nabolje. Odnosi li se binet (Interesantno, da se presbiro ue ВПјвбћЕ Zašto su se razbili pregovori. »Poli­ tika« javlja: Pregovori za sporazum vlade i opozicije nisu imali nikakvog Rezultata. Pregovaralo se cio dan, a kad se došlo na lična pitanja, on­ da je sve propalo. Danas će vjerovatno kabinet Davidovića podnijeti ostavku prijestolonasljedniku. Jedan interesantan demant. (Zvanično.) Povodom glasova, prema kojma su se pri razgovorima o sastavu kon­ centracionog kabineta, osjećali uticaji izvjesnih oficirskih krugova, kraljevska vlada smatra za dužnost izjaviti, da se ti uticaji ni posredno ni neposredno nisu manifestovali i da vlada, da ih je zapazila, ne bi propustila da ih najener­ gičnije suzbije. v Ko do 24, o. mj. ne po­ šalje pretplatu obustaviće mu se list �сТрана 2. Strana ПРАВДА' iz naše organizacije Skupština naše organizacije u Bjelini. U petak 13. o. mj. održana je u Bjelini kotarska skupština naše organizacije, kojoj je predsjedao sam naš omiLcK predsjednik i časni starina, muftija H. Haflz Ibrahim ef. Maglajlić. Skupština je bila vrlo brojno posjećena, a po svo­ joj formi ј toku vrlo impozantna i oz­ biljna. Pošto je iscrpljen dnevni red i popu­ njen mjesni odbor sa ljudima u koje polažemo veliku nadu za budući rad, prešlo se na opću raspravu o našim prilikama, u kojoj je učestvovalo više govornika. Jasno je iznešeno i ocrtano sve što nas tišti i boli, žigosan je rad naših vlastodržaca. te osvijetljene njihove namjere i ciljevi. Posjetiše nas i predstavnici ovdašnje radikalne stranke i — »demokratske« zajednice. Ovi jrošljodriji u nemoćnom bjesu poku­ šaše u društvu dvojice-trojice musli­ mana vrlo sumnjive prošlosti i sadaš­ njosti, da je i ometu, što im ne uspije, nego se moradoše udaljiti praćeni bur­ nim, ali pristojnim i ozbiljnim izrazima narodnog negodovanja i prezira. Bijelima ie danas jasno i bistro manifcstovala jedinstvo, iskrenost i brat­ stvo te pravu islamsku slogu, čvršću i soliđniju nego- ikada do sada. Ako ikada, to se sada smije slobodno reći, da je 99% muslimana čvrsto uz Jugosl. Musi. Organizaciju. Danas je brat bra­ tu pružio ruku pomimicu i zavjerio se raditi brat za brata, ne plašeći se nikakovih žrtava ni stradanja, a javno prezreo i žigosao svoje izdajice. Naša je skupština uzela na znanje i burno pozdravila kooperaciju našeg centralnog odbora sa Radikalnom stran­ kom i »Hrv. Zajednicom«. Skupština u Janji. U petak dne 30. januara t. g. održana je javna skupšti­ na naše organizacije u Janji. Skupština se je kretala oko Skandaloznih aprovizacioiiih prilika, te je zauzela stanovi­ šte prema neradu općinskog vijeća i oktroju općinskog teritorija. Donesena je rezolucija, koju niže donosimo, a ko­ ja je i zemaljskoj vladi poslana Tom je prilikom aklamacijom izabran mjesni odbor za Janju, u koji su došla slijede­ ća gospoda: Predsjednik g. Ali ef. Sadikovčć, pedpredsjednik g. H. Hasan Horemović, tajnik g. Abdulah ef. Gruhonjić, blagajnik g. Mehmeđbeg Aiibe- gović, revizori gg. Suljaga Skokić i Omeraga H. Imamović, odbornici gg. HaШ ef. Gjezić, Emiti ef. Aliefendić, Salih ef. Hadžić, Mustajbeg Cemerlić, Dervišbeg Aiibegović i Mula Mehmed Sprečak. Zaključak, koji je usvojen na ovoj skupštini glasi: Muslimani mjesta Janje, sakupljeni na javnoj skupštini, održanoj u petak 30. januara o. g. u svrhu izbora mjesnog odbora »J. M. O.« podsjećeni na žalosne aprovizacione prilike mjesta i na oktroj i nerad opć. vijeća, jedno­ glasno su usvojili, da se zem. vladi i sreskom načelstvu u Bijeljini pošalje slijedeća Rezolucija. Povodom nečuvenih Skandala, koje redomice počinjaju dobrovoljci pri aproviziranju našega mjesta s mononolnim životnim namirnicama, pri čemu se do­ gađa, da stanovnici mjesta nesamo do­ bivaju spomenute životne namirnice u ■manjoj količini, izmiješane s vodom i uz mnogo veću cijenu nego što je od­ ređeno, nego mnogi uopće nikako ništa ne dobivaju, kao što je to sad zadnji put bilo, skupština izrazuje svoje ogor­ čenje protiv ovakova postupka i od­ lučno traži od pozvanih, da ovim ano­ malijama stanu na kraj i da se aprovizacija preda u ruke općine, ali pod strogom narodnom kontrolom. Dobro­ voljci neka se prema zasluzi nagrade onako, kako im je obećano, a ne na ra­ čun naše sirotinje, koja u današnjim teškim vremenima jedva životari. Ovom prilikom skupština izjavljuje svoje negodovanje prema postupku sreskog načelstva u Bijeljini u postavljanju opć. vijećnika, jer je ono nakon prove-denja pravomoćnih općinskih izbora 15. juna pr. g. imenovalo opć. vijećni­ cima većinom takove ljude, koji nijesu dobili niti jednog glasa, te prema tome nemaju narodnog povjerenja, i koji su se utrpali na općinske stolice, da štite samo svoje lične interese, kao što se to vidi iz dosadanjeg njihova rada. Skup­ ština traži, pozivajući se na naredbu zem. vlade broj 134210/1-4 adi 25. jula 1919. o postavljanju općinskih vijeća, ca se ovi nametnici odmah isključe iz opć. vijeća, a da se na njihovo mjesto pos.ave ljudi, koji su izabrani na općinskim izborima 15. juna 1919. „Нјг. Deio“ o nama тибНтвттв Organ Medakovićeve grupe »dem kratskih .disidenata« posvetio nam je ovaj bratski, članak: »Ujedinjenje naše državno sada je stvarnost, ako i nije administrativno i ■ustavno još konančno uređeno, osobito što su upoprječile nezdrave ambicije »jedinospasavajućih« naših novopečenih i nedopečenih »demokrata«, koji zdrave organe našega naroda navijaju na svo­ je umišljene kalupe. Zaboravlja se pri tom kalupljenju na raznolikost našega narodnoga organiz­ ma, koji je živo biće, a nastalo od živo­ ga bića prošlosti naše. Takav dio živo- ga našega narodnoga bića jest naš mustuiar?. ki elemenat. U Bosni i Herce­ govini on je drugi po broju, čiste naše krvi, gotovo sav potomak otpornih bo­ gumila, a u svojim višim slojevima koijenovići starih bosanskih narodnih velmoža i plemića. Vojevali su ti »Turci« s nama, ali naše narodne pjesme, taj amanet naše kulture, pokazuju, koliko viteški kršćanski borac poštuje viteštvo islamskih junaka, obojima na diku. Vo­ jevali su oni za svoga »cara«, ali su se znali i junački oduprijeti i, prohtjevi­ ma osmaiilijske Visoke Porte, da ne vodi taj naš narodni elemenat u opću A. Hifzi Bielevac: Rene Logotetides. (30) U te misli mlade djevojke unosila je njezina prijateljica neprimjetivo svoj prosvjed ničim ne obrazložen, koji je bunio Sabihu. U te tajne i sakri­ vene misli uvlačila se jedna teška misao, da Haki ne opaža promjene na njoj i da njegovo oko još uvijek leti za prkosnom lletoni, koja mu se ruga. No i sama Ifeta znala je nekad uzeti Dindarove kajde i sama kod kuće prebirati po njima, da nađe ono o čemu on toliko govori — nostalgiju... Jedne večeri svirala je u užem obiteljskom kru­ gu jednu Dindarevu kompoziciju. Kako je Ifet sje­ dila za pijaninom nasuprot ocu Abdurahmanpaši, opazi suze u njegovim očima. Paša je izvadio ma­ ramicu i otro oči, naslonio se na ruku i zagledao se u kćer. Ifeta je motrila preko nota oca i bilo joj čudnovato, da paša plače. Suza za suzom tekle su niz staračko njegovo lice. Ifeti postane teško gledati oca, prestane naglo; skoči ocu i počne ga ljubiti; »Babadim, babadim ... Šta ti je?« Prisutni se začuđeno zgledaju i opazivivši, da paša plače stanu navaljivati na nj sa stotinu pitanja. — Nastavi Ifet! . . . Sviraj tu pjesmu do kraja... Iz nje ne'to ide srcu i budi uspomene. . . U njezi­ nim zvucima čujem ranu mladost i gledam ravnu rrtomaiisku centralizaciju. A sada, kad jo islamski dio našega naroda ušao u naše državno i narodno jedinstvo, bez rezerve, i kad može služiti ele­ mentom redaj solidnosti, koje nam toliko treba, struja našega tobož■njega »demokratima« kao da hoće stvoriti novoga očajnika usred teških naših prilika. Mnogim muslimanima nije siguran ni Imutak ni život — reis-ul-islam ih upu­ ćuje na strpljivost — zemljišni posjed­ nici muslimanski, po tobožnjoj našoj agrarnoj reformi, i njihove porodice po­ činju sirotovati i prodavati svoje porodične amanete, da se pre­ hrane, a sve to bez ikakve koristi kr­ šćanske ili kmetske. Što je »demokrati­ ma« do 600.000 naših čistokrvnih suna­ rodnjaka islamskih u Bosni i Hercego­ vini! A zaboravljaju, da dirajući nepra­ vedno u njih, diraju i još u one tisuće naših državljana Arbanasa u Staroj Sr­ biji, koji su većinom srpskog .porijekla, pa su se od nevolje ili prkosa poarnautib; diraju time i ti one tisuće ostalih muslimana u Makedoniji, koji nisu naše krvi, ali ih vjera veže s našim bosansko-hercegovačkim • -чИтапГта. Ne vine rtaši »demokrati« kako silni britanski Imperij, radi svojih tnitslintajia u Indiji, vrlo oprezno hoće da postupa s osmanskim carstvom, a ne misle, da bi bratsko i pravo državničko držanje naše prema našoj jedir.okrvnoj braći musljmanskoj širom otvorilo srca našoj državnoj i narodnoj misli. Mi današnji ljudi, novorođene! novomu dana jedin­ stva, slobode i demokracije, hoćemo da ne bude više kravava spomena brat­ skomu klanju, makar je omaglica ratnih godina koješta iskvarila. Mi hoćemo, da se svaki Srbin i Hrvat i Slovenac m ož e kao brat nalaziti u zajedničko! očinskoj kući, da svaki nas uživa za­ štitu ustava i zakona, da bratski i vesela srca surađuju na uklanjanju velikih teškoća, na koje svi mi nailazi­ mo u novoj našoj zajedničkoj državi, pa da se istinski osjećamo jedno. Toj jednoti ima da svaka vjera, sva­ ka historijska prošlost, svaka pokrajin­ ska i plemenska osobina -doprinese, što je njezino najbolje, a ovo najbolje tre­ ba d a j e n a m a s v i m a milo! sveto. Tko će da poreče, da i u na­ ših muslimana ima nešto osobito, d ob r o i p 1 e m e n i to, što će poslužiti općoj sreći ujedinjenoga naroda naše­ ga? U čemu je uzrok krize najjasnije se vidi iz zapisnika o prego­ vorima izaslanika vlade i opozicionog bloka, koji su vodeni 8. i 9. o. nij. Kao što je poznato, te su pregovore ispred vlade vodili: Svetozar Pribićević, Dr. Palaček i K. L. Timotijević, dočim su opozicioni blok predstavljali Dr. Korošec, Joca P. Jovauović i Dr. Drinković. Mi te zapisnike donosimo u cijelosti. Prvi zapisnik o sjednici od 8. februara glasi: »Od strane vlade i grupa na koje se ona naslanja bili su gg. Sv. Pribićević, dr. Palaček i K. L. Timotijević. Od stra­ ne Parlamentarne Zajednice bili su gg. Joca P. Jovanović, dr. Korošec i M. Drinković. 1. Predstavnici vlade i njezinih gru­ pa predlažu: Da se obrazuje koncentra­ ciona vlada t. j. da opozicija ude u sa­ dašnju vladu; da se sazovu sjednice odloženog parlamenta, koji bi u jednom kratkom roku (dvije do tri nedjelje) do­ nio izborni zakon za Konstituantu, a za lim se parlamenat odmah raspu­ stio i naredili izbori za Ustavotvornu Skupštinu, da donese Ustav zemaljski. Ne bi se protivili da odbor za izradu nacrta Ustava bude biran od parla­ menta, ma da nalaze da to ne mora biti. Prema tome b'i vlada bila jedino Iz­ borna vlada, sa ciljem da se odmah iza­ đe na izbore za Konstituantu. Sadanii parlamenat ne bi po tome sporazumu mogao ništa više raditi osim jedino izbornog zakona. Ako bi se sa­ dašnji parlamenat upustio i u druga pi­ tanja, tih je toliko, da bi se rad ovog parlamenta produžio na šteta zemlje, koja još svoje ustavno pitanje nije rije­ šila. Ako bi se ovi predloži primio, vlada bi se imala rekonstruisati. Zadržavaju pravo, da potaknu pitanje o popuni is­ pražnjenih političkih mandata. Anatoliju, tamo od Trabolozi-garba prema gjurđistanu ove“ ... Ifet je skočila opet pijaninu i svršila pjesmu do kraja. Na to jo paša upitao: »Čija je to pjesma?« — Dindar Hakina« odgovori Ifet. »A je li kuzum*) Dindar u Carigradu? — Jest babadim ... Ja ga poznajem« odgovori Ifet, veseleći se da može zadovoljiti oca. »Poruči rnu, da bih ga želio viditi, kada on umiie tako doći blizu duši — blizu jednom starcu, koji je bliže grobu nego životu"... , ifeta obeća i razgovor se povede o Dindaru. Ifeta je ispričala što je znala o njemu i o nje­ govim mislima, kako treba da se narod odgaja ne kao Osmanlija nego kao »Turčin«, »turanlija«, jer narod, korijen je turanski, a Osmanlije su nastali po Osmanu, prvom vladaru iz ove vladajuće kuće i po nazoru Dindarevu ne možemo se ponositi t!m imenom. Ono znači slavu, ali je ta slava stečena otimanjem i ugnjetavanjem drugih naroda i oduzi­ manjem njihove slobode. To se ime mora odbaciti i stoga što nosi u sebi simbol — sinonim moći i apsolutizma. Dok je ovo Ifet tumačila prisutnim pašaje pozorno slušao. I ostali su se primakll Ifeti da bolje čuju, ili da ona. ne mora glasno govoriti, e da ne bi tko čuo, jer i u duvara imaju uši. »Dindar Haki, nastavi Ifet tiho — ima veze i •) Janje, mio naziv. I poj 122 Broj PRAVDA' II. Predstavnici parlamentarne zajed­ nice stoje na gledištu: da inleresi zem­ lje zahtijevaju da se što prije izađe iz ove privremenosti i za to traže: 1. Da novi režim bude parlamen­ taran t. j. da se odmah sazove Privremeno Narodno Predstavništvo sa glavnim zadatkom, da riješi i iz- glasa izborni zakon za nove izbore za Konstituantu i da izabere Ustavotvorni Odbor, koji će izraditi nacrt novog Ustava. 2. Dok se taj posao ne svrši Privre­ meno Naredno Predstavništvo račiće ■sve one poslove koji se kao potrebni nađu kao: državni budžet (dvanaestine i krediti); ratifikacija ugovora; rektliikacija opštinskih uredaba u Hrvatskoj i Slavoniji u duh u s amoupravc i sve što garantuje slobodu izbora: o Narodnoj Banci i sve tekuće poslove, u koliko to vrijeme bude dozvolilo. 3. Cim se svrši izborni zakon i na- ' eri Ustava, odmah raspisali iz­ bore za Konstituantu ne raspuštajući sadašnji Privremeni Parlamenat, obzi­ rom na sporazum koji je prilikom pro­ glasa ujedinjenja postignut. 4. Alco bi se došlo do sporazuma, traže novu sporazumnu vladu sa pred­ sjednikom iz Parlamentarne Zajedn.ce. Odluku o ovim pitanjima donijeće od­ nosne grupe. Druga sjednica zakazana za sutra u II čas. prije podne. Drugi zapisnik o sjednici od 9. februara glasi: I. Delagati vlade izjavljuju da ostaju pri jučeranjem gledištu sa izmjenama: 1. da se osim izbornog zakona u Pri­ vremenom Narodnom Predstavništvu riješe ј izglasaju još samo budžetske dvanaestine sa ograničenom de­ batom iz grupa koje bi sklopile spo­ razum. tako da se od svake mogu dati izjave preko jednog govornika; ovde i na strani i to s vrlo uplivnim muževima. Naš poklisar u Petrogradn Ekrembey i Salihpaša u Bukureštu imaju veze s mladoturcima u Evropi. Oni su posrednici između ovih u Carigradu« . .. Oni će da obore sultana«. . . Kad je Ifet izgovorila ove riječi paša se promi­ jeni u licu i pogleda prisutne. Pogledali se svi, na­ stao muk, dug i neobjašnjen, a onda paša upita: »Kuzum, kako ti to sve znaš?« Pa o tom se vječito govori u Akifbey-ovu konaku« odgovori Ifeta iznenađena očevim pitanjem. »Znaš li ti Ifet, — poče paša ozbiljno — da se za ovo ubija, vješa i šalje na robiju?« — Za žto?« upita ravnodušno Ifeta. »Jer je to razvratan rad protiv uzvišene osobe našeg padišaha i protiv zakona — odgovori paša. — Ali,« poče Ifet — ja ne razumijem zašto se sultan boji pravde — naroda« . . . Paša ušuti, pa nakon nekoliko časova odgovori: „Kuzum, nije tako. . . Za sve ovo kriva je Evropa. Svi prisutni potvrde pašine riječi. Nastala opet šutnja, koju niko nije smio preJcinuti. Uzeo ih strah i pred pomisli, da se ne će doznati što se je vešeras u Abdurahmanpašinu ko­ naku govorilo — jer nisu bili sigurni ni među so­ bom . . . lleta priđe pijaninu i odsvira Dindarovu kom­ poziciju »Slobodi«, kao ustuk strahu, koji Je za­ vladao prisutnim od bojazni pred Jildizom. (Nastaviće se). �PRAVDA Број 121 Broj pristaju da se prije izbora utvrde između grupa koje bi ušle u vladu samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako Cjelokupan nacrt ne bi bio gotov u onom roku koji bi se ugovorio za pri­ manje izbornog zakona. II. Delegat! parlamentarne zajednice na gornju izjavu delegata vlade izjav­ ljuju da ne mogu te uslove primiti. A sa svoje strane dopunjuju jučeranje -iz­ jave sa ovim koncesijama: 1. Parlamentarna Zajednica nastojavaće — i očekuje isto odi vladinih strana’ca — da se izborni red i nacrt Usta­ va što prije riješi, kako bi se iz­ bori za Ustavotvornu Skupštinu mogli odmah raspisati. Ona se obavezuje sa svoje strane izrađuju izbornog zakona svem žurbom pospješiti. 2. Privremeno Narodno Predstavni­ štvo se odlaže čim se raspišu izbori za Konstituantu i smatraće se raspušte­ nim ako se Konstituanta sastane. III. Obe srane izjavljuju da je pitanje o sastavu vlade bespredmetno, pošto se u gornjim pitanjima nisu saglasili. leđna hrašura ib.— Ovih je dana pod naslovom: »Bsahhul akzije fi lubsil kalan-suvetin nasranijje« izašla brošura od 40 stra­ nica, koja se bavi pitanjem nošenja še­ šira a napisao ju je naš uvaženi fakir g. Sejfulah ef. Prohić, profesor šer. suci, škole u Sarajevu. Brošura je napisana na arapskom jeziku, ali ima i dodatak, u kojem su na našem jeziku donesem glavni zaključci, pa se s njom može svak poslužiti. Interesantno je da pisac u ovom pita­ nju zauzima sasvim protivno stanoviš­ te od onoga, što ga je zauzeo presvCj. g. reisul-ulema u poznatom svom otpi­ su na ministarstvo vjera. Dok g, reisululema ovo pitanje rješava u pozitiv­ nom smislu i dozvoljava nošenje šeši­ ra, dotle se g. Prohić postavlja na pot­ puno negativno stanovište i nesamo da to -ne dozvoljava, nego čak veli da jo nošenje šešira — kju.fr. Mi naravno ne ćemo ulaziti u prosuđivanje ovog spora, nu naglašavamo potrebu njego­ va p r e č i š ć e n j a tim pi ije, što je u samoj brošuri donešen kratak »takriz« g. rcisul-uleme, koji u pitanje unosi ne­ ku zabunu. Nepojmljivo je naime, da se u tom »takrizu« priznaje, da je brošu­ ra saglasna sa stanovištem prvih u č en j a k a,-dočim je u otpi­ su na ministarstvo vjera rečeno, da po »izvorima Islama nije označena nikakova kapa, koja' bi isključivo za musli­ mane vrijedila, a isto tako nije za­ branjeno nositi kapu sa strehom-,. Na temelju čega je onda »sulehaiselef« d : ao do svog zaključka o hurmetu i kjufru? To je pitanje koje čeka svoj odgovor i na koje valja obrazloženo odgovoriti tim prije, što je autor brošu­ re dodao i svoju primjedbu na reisul■ ulemin »takriz« j stavio ga —u pitanje. Ovom prilikom valja nam staviti ,i jednu primjedbu na adresu ulema-medžlisa i -muftijai U članku »Kape za musli­ mane u vojsci«, što ga je u 67. broju našeg lista napisao jedan naš -uvaženi 'stručnjak pozvan je ulema-medžlis da «e izjasni i ujedno je na temelju citata iz aut. štatuta jasno utvrđeno, da g. reisul-ulema nema -prava ni konpetencije za riješenje ovog pitana. Ove su pri­ mjedbe ostale bez učinka, pa ih ponov­ no 'napominjemo sa zahtjevom, da se Izjasne kako članovi ulema-medžlisa, ta­ ko i muftije, a vala i ostala naša ulema. Brošura se može dobiti kod H. Ahmedage Kujundžije u Sarajevu (Bravadžiluk) a cijena joj je s pouzećem 1 krune. Oko „Gajreta“ Jedno zaboravljeno riješenje. (Na adresu polic. direkcije.) х . U 14. broju, »Pravde« donesosmo je­ dno saopštenje »Gajretova« glavnog »odbora« u kojem se veli: »U redovitoj »Gajretovoj« skupštini, koča će se s azvati u m j e s e c u j u 1 u 1920. (§ 44) izabraće se 5 odbornika i 5 odborntčkih zamjenika (§ 19.)« Mi se ne ču-dimo trijeznom Hodžiću što je zapao u ovaku zabludi;; ta on često pada, pa zašto sc ne bi i ovdje okliznuo? Ali se ■janlijno Šukrl ef. Kurtoviću i njegovu ^M^dštabu bez vojske, kako su oni -oakii zabludu i ilopu- štiti g. Tafri, da se blamira na ovako grozan način. Jadni ovaj odbor upustio se je naime u jedno mudro objašnjenje i veli: Po § 17. i 44. društveit.h pravila glavni odbor bira redovita glavna skupština. Ti paragrafi sa § 19. zajamčuju društvu stabhitet i kontinuitet u radu. Pred nji­ ma se je morala zaustaviti i tuđinska vlada« itd. Kako se vidi, glavni policij­ ski odbor zaboravlja — ili hoće da dru­ gi zaborave —- policijski berat od 21. septembra 1919. broj 494. prez., -koji je upravljen g. Hasanu Hoiđž,ću, na skup­ štini »Gajreta« izabranom privremenom predsjedniku. U tom se dekretu veli i ovo: Kiako je pak u spor«' pitanje, da li su svi, koji su izglasali novi od­ bor, imali po § 13. društv. pravila pra­ vo glasa, novom odboru priznaje se sa­ mo privremeni značaj, te će novi od­ bor imati u prvom redu zadaću, da u roku od šest.mjeseci sazove redovn u glavnu društven).! skupštinu, koja će imati da izabere odbor i na kojoj će moći sudjelovati samo oni, glede čijih članskih -prava ne bude moglo biti nikakve sumnje.« To je orno na bijelu, pa nas Intere­ sira znati: je li policajna direkcija upo­ zorila svoj »glavni« odbor na prekora­ čenje svog ovlaštenja. Ako jest, moli­ mo za obavještenje javnosti o rezultatu tog upozorenja. Ako nije, ondb-.tražimo da to odmah učini 1 da ujedno stavi odboru rok za saziv redovite s k u p š t i n e, kako se ne bi desilo da se prekorači rok njegova privremenog ovlaštenja. Još jednu stvar imamo napomenuti. Čujemo sa obaviještene strane, da po­ stoji nepisani, zaključak glav­ nog -potajnog odbora u »Gajretu«, pre­ ma kojemu novi povjerenici imaju pri­ manje novih članova podnijeti na cen­ zuru tom odboru. Tendencija je jasna, pa tražimo da se obavi revizija knjige članova i da se ustanovi: ko sve ima pravo glasa prema sadanjem stanju upisa. Mi na primjer čujemo, da u knji&ama vlada potpuni herdžu-merdž i da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Možda je ova informacija i netačna, ali je sva­ kako u interesu policije, kao mandato­ ra, da se nadviri nad rad svog odbora. Mislimo, da je ovo dosta, pa za ovaj pul završujemo uz napomenu, da ćen;o za prekoračenje gore Citiranog oalaštenja činiti odgovornim nesr.mo na­ metnuti odbor, nego i policainu direk­ ciju, koja je društvu nametnula g. ilo■džića i drugove. Ovim njesmo htjeli reći da odobra­ vamo miješanje vlasti u pitanje »Gajreta«, nu idemo ovim puteni iz razloga, što usprkos našeg protesta ne bijasmo u stanju omesti ovaj komesarijat u »Gajretu«. Haračlije. Mi smo u više mahova imali povoda, da prosvjedujemo proti haračenju tako zvanih »dobrovoljaca« i da upremo u konkretne primjere njihovih nasilja, što ih čine na očigled vlasti, a često puta i uz njenu asistenciju. Mostarska »Na­ rodna Sloboda« također je donijela ne­ koliko članaka proti ovim nasiljima, pa nalazinto za shodno da prenesemo njen jedan članak, koji vrlo zgodno ilustrira bezglavost i skrajnju pristranost naših vlasti kad se radi o tom, da se pod kojom bilo finmom podupre ekonomska supremacija izvjesnog elementa. Prika­ zujući »Skandalozne stvari«, koj e se odigravaju pri oduzimanju »erarskili« ko­ nja veli »Nar. Sloboda«: »Temeljni je uslov dijeljenja konja dobrovoljcima, da oni sa ovim konjima obrade Svoja polja, jer su u svo­ jim jadikovkama naveli, da nemadti s čime polja obraditi, a da neki Ijeidi imaju i previše erarnih konja. Mi posve si­ gurno tvrdimo, da se događaju kod di­ jeljenja konja ove zlouporabe: 1. Konji se daju i onima dobrovoljci­ ma, koji ni pedlja zemlje nemaju, koji konje nemaju ni za što svezati, a kamo li hraniti, đočim sc konji oduzimaju oninja, koji imadu zemlju, a nemaju n i k o nj a ni vola. 2. Pravilo je, da se erarni 'konji n e smiju prodati, jer ih dotičnici do­ bivaju lih za obradu zemlje. Mi tvrdi­ mo, da dobrovoljci oduzete konje pro­ daju i novce ža njih primaju. 3. Dobrovoljci u mnogo slučajeva na­ mjesto konja oduzmu kravu ili vola Hi pako novce. 4. Kod davanja doznačnica za konje ЛРАВДА* ne -pazi se, da li je dotični uopće bio borac, dapače dobivaju konje i oni, koji su se iza prevrata javili na par mjese­ ci u dobrovoljce, a koji se uopće ne bi smjeli uzimati u obzir, jer oni zato ne služe rezerve. Za to bi trebali, da i oni svi drugi, koji su svoju rezervnu dužnost izslužili, dobiju konje. 5. .Mnogi dobrovoljni prodaju -konje za visoke svote (od 7 do 9 biljar da kruna) pa se izgovaraju, da su im ti konji krepali ili u-kradenii, radi čega bez ikakve istrage dobivaju novoga konja. To oni javno čine i govore. ć. Dobrovoljci hodaju po selima s a puškama, pa gdje vide dobroga ko­ nta, za kojega makar -neko veli, da је' егагпв, dobivaju na nj doznaku. Ima slučajeva, grilje su faktično vlastite ko­ nje odveli. 7. Trgovina sa ovim konjima vrši se nesmetano, što još više stvara ružnu pohlepu za dobitkom. 8. Toj pohlepi pogoduje još više i to, što je innogo dobrovoljaca dobilo go­ tove litografirane doznake sa svima potpisima i muhurom, tako, da dotičnik treba samo svoje ime (ili ii tuđe) i pot­ pis onoga kod koga je konj, napisati, pa je stvar valjana i žandari moraju na temelju te doznake uredovati Ovakovih neispunjenih doznačnica imadu pojedini dobrovoljci po 3—4 koma­ da, pa mogu komotno i toliko konja dobiti, premda bi imali pravo samo na jednoga. 9. Dobrovoljci isprežu konje i ispod fijakera, pa konje odvedu a fijaker oStavljaju na cesti. Češće se vodi malo računa, da li je konj erami. 10. Sam predsjednik sreskog -odbora u Stoou Mihojević, upućuje dobrovolj­ ce, da sebi proberu konja, gdje Itcće — bez »kakvih skrupula. 11. Dobrovoljci javno u kafani ispunjavaju prazne doznaćnice na konje, pri čemu se naravno ne pazi, da li idbtičnik time dobiva drugog ili trećeg konja. To narod silno ogorčava. 12. Pošto oblasti nemaju prava kontrolirati sreski odbor dobrovo­ ljaca i odnosne dozna&iice, to se lako događa, da -neki u jednom selu pod ovim imenom, u drugom selu pod onim imenom i tako dalje, dobivaju kon.e, jer -oni ove doznake po oblasnoj naredbi ne ostavljaju kod seljaka, nego ih odnose sa sobom.. Seljaci su silno ogorčeni radi ovih skandala, pa ih samo umirivanje stari­ jih i inteligentnijih ljudi suzdržava, da krv ne pane. Zemlja će ostati neobra­ đena, radne sile nalaze se u vojsci, a seljak zdvaja. Kad bi s ovim oduzetim konjima dobrovoljci uistinu obrađivali polja, lakše bi bilo podnositi, no kad se sa ovom krvavom mukom tjera sramotna i kažnjiva trgovina, p a j o š k tomu javno, izazivnim načinom, onda nam staje pamet i pitamo se, ku­ da to vodi? Riječ ima naša Hrv. Pučka Stranka, da najenergičnije protestira protiv ovo­ ga, a gospodu upravnike energično po­ zivamo, da ovom zlu stanu na kraj, jer je narod ogorčen. Gospođo, vodite ra-. čuna o siromašnom iscrpljenom seljaku. Politički pregled Držanje demokratske zajednice. Rpograd, 15. februara. »Tribuna« pi­ še: Pošto je Njegovo Visočanstvo re­ gent Aleksandar nije odobrio, da potpi­ še ukaz o raspustu, parlamenta, Davidovićeva je vlada podnijela ostavku. Još se ne zna, ko će sastaviti novu vla- [ du. Spominju se Pašić i Vestišć kao j kandidati za predsjedništvo nove vlade ■ koja treba da bude koncentraciona ili vlada šire koalicije. DavMović ne može uzeti učešća u novoj vladi. Pribićević traži da i dalje ostane ministar unutraš­ njih djela, Kriza uzima pravac za us- i postavu parlamentarne vlade, koja ima I da riješi izborni zakon i omogući izbor ; poslanika. Nema konvencije sa Francuskom. ] Presbiro javlja zvanično: Rimski list i »Idea Nazionale« donio je prije krat- .l kog vremena vijest, da je između našeg kraljevstva i Francuske postignut spo- : razum o vojnom savezu. Sa mjerodav- i ne strane ovlašteni smo da izjavimo, ’ da je ta vijest ^menutiog rimskog. Teta i potpuno neistinita. Savczenlcl nisu našoj vladi dostavili drugi dio londonskog ugovora, jer se navodno nas ne tiče. Bugarska izazivanja. Radi silnih po­ groma Bugara u Caribrodu i okolici. Strana 3 Страка naša je vlada predala saveznicima no­ tu, u kojoj veli da će biti primorana okupirati Ćaribrod i okolinu. Jalove fotografije. Zadarske novine donose iz Rima, da je talijanski propa­ gandista za aneksiju Dalmacije, GiuHo Parisio, bio primljen u audijenciju od kralja, kojemu je predao album foto­ grafija dalmatinskih predjela. U čitvoj je Bugarskoj nastupio gene­ ralni štrajk, te je željeznički promet obustavljen. Zagonetno držanje Amerike. Poslan­ stvo Sjedinjenih Država u Parizu obja­ vilo je ovu notu: Ambasador Sjedinje­ nih Država ne će prisustvovati nijed­ noj sjednei savjeta društva naroda, niti konferenciji prvih ministara, koja če se ■adiržati u Londonu. Ovo če držanje promijeniti samo u slučaju, da dobije naročite instrukcije svoje vlade. Predsjednik Nitti proputaovao je za London ne zaustavljajući se u Parizu. Vcnizelos je otputovao preko Pariza u London. Savjet lige naroda započeo le u sri­ jedu u sali slika u palati Saint-James svoje drugo zasijedanje. Prva je sjed­ nica bila čisto formalne naravi i Boupgeois je čitao raspored točaka za ras­ pravljanje: 1. neka pitanja u vezi sa ulaskom Švaicarske u ligu naroda; 2. -raspored poslova i način sjednica sa­ vjeta; 3. saarski bazen; 4. imenovanje visokoga komesara za slobodni grad Gdansko; 5. organizacija međunarod­ nog visokog suda; б. tranzitne luke, plovljenje po rijekama i željeznice u koliko spadaju u djelokrug fige naroda; 7. konstitucija međunarodnog tijela za ispitivanje problema; 8. poljske manji­ ne i pitanje garantije lige naroda. Madžarska narodna skupština sasta­ ne se danas. Madžarska delegacija izručila je u četvrtak poslije podne tajništvu konfe­ rencije dugu notu, kojoj je dodana mno­ žina dokumenata. Delegacija tvrdi đa svakako treba sačuvati granice lusto■rijske Ugarske i traži plebiscit i zaštitu -manjina u Erdelju. Kako je poznato, Madžari ne poštuju odluke mirovne kon­ ferencije, te se ni njihove odluke ne će -primati na znanje. Let! i boljševici sklopili su primirje. Ugovor o miru sa Njemačkom nalase u štampi, te će za koji dan izaći. Objava o zamjeni novčanica. Zamj*na krunskih novčanica za nove krunskodnarske novčanice započeće u Bosmi i Hercegovini 16. februara o. g. i traje do uključivo 15. marta o. g. Za sada će se zamjenjivati samo nov­ čanice od 1.(100, 100, 50 i 20 K, dočim novčanice od 10, 2 i 1 K ostaju i nadalje u prometu, ako su propisano markirane odnosno žigosane. Pošto če se zasada izdavati samo veće novčanice od 1.000 dinara Ili 4.000 kruna, odnosno od 100 dinara ili 400 K, poziva se pučanstvo, da na zamjenu donosi samo veće okrugle sume, koje je moguće zamijeniti u nove novčanice, dakle sume djeljive sa 400. U pomanj­ kanju mogu se donijeti i manje novčarniče, da se time dobije ona okrugla su­ ma, koju je moguće zamijeniti t. j. dtelive sa 400. Zamjenu će vršiti u Sarajevu: Ze­ maljska blagajnica: b.-h. ured poštan­ ske štedionice i porezni ured, a u pro­ vinciji vršiće zamjenu svi porezni ured-i. Merhum Salih Šahinaglć. 10. februar donio je tugu i žalost kako porodici, tako i drugovima i poznanicima našeg neprežaljenog Salke. Još kao srednjo­ školac isticao se je u svim omladinskim pokretima, što je urodilo time da ga je prilikom protumađarskih demonstraci­ ja 1910. teško ranilo policijsko .ane. Slovo je kao inteligentan omladinac, solidna vaspitanja i velike osobne fino­ će koja mu je svagdje simpatije pribav­ ljala. Prošle je godine u Zagrebu apsolvirao i položio zadnji državni ispit. Prošle geldine pri osnutku »JugosL orni. lige«, na univerzi- izabraše ga dru­ govi njenim prvim predsjednikom, čim su dokumentirali svote simpatije i javno dokazali, koliko cijene njegovu ličnu sposobnost. Tim više se mora dojmiti njegova smrt svakog onog ko ga pozna, što ga pokosi na pragu pri ulasku u javni ži­ vot, gdje bi se nesumnjivo razvio u �Фој 121 „ПРАВДА* — „PRAVn£ 4. Srana vrsna pravnika i solidna radenika za dobro svog naroda. Uzoran žandarski narednik. Hvale nam se seljaci iz Sokoca (kot. Rogati­ ca), da se nj.liov zadarski komandant g. Đuro Pupovac vrlo brine za njihove interese i da drži uzoran red u tamoš­ njoj okolici. Njegovom zaslugom u selu se ne događaju nikakvi napadaji, a isto je tako ušao u trag svemu pokradenom im malu. Mole nas, da to istaknemo kao njihovu zahvalu g. Pupovcu, što mi i činimo, jer se radi o rijetkom slučaju, da neko ne cvili na zulume »narodnih« službenika. U Novom Sadu su se pronašle falsifikovane markice na hiljađarkama, koje su od prvih malo duže i otvorenije. Falzifikatori su — utekli. F. TlBfEBliacft Uprava državnog monopola odlučila je povisiti proizvodnju duhana na 10 mi­ lijuna kilograma. U tu će se svrhu dali ttuhanarjma dodatak na skupoću i druge povlastice. Veselite se gospodo Koštici. Biće ćelepira i u budućoj gcami. Samo naprjet£ uvoz i izvoz ћвш. tRhničhih fl* »ii--- <-----------4^11» Jct .j'5 Gospodarstvo Ministarstvo finansija, kako javlja »Polit.ka«, poslalo je u subotu u sve krajeve preko Save i Dunava kurire sa krimsko-dinarskim novčanicama, kako bi u nedjelju počela zamjena. Ovaj mah poslala je jedna milijarda i dvjesta milijona. ZaZšto gladujemo? Ministarski je sa­ vjet dopustio da se u Austriju i Mađar­ sku uvede hrana, koja je bila ranije ku­ pljena, no dozvola će se odmah opoz­ vati, budu li ove države pokušale uzne­ mirivati našu granicu. Tako je kad upravljaju slijepci, koji ne znaju za patnje našeg gladnog na­ roda. 1 još se neko čudi, kad gladni svijet prosvjeduje proti skupoći! .јЧ>, JIa™. _ Ј1>_Ј • Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za 11 cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, lakova bi,Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, g!?"ber spli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. — <5-^' <—у. (5јУ' ---- I јУ— J aAiob- I— . јлј^ Bini Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. mašta 1920. Anna Stejskal, Bih ć. 000900000^000 Sira Travničkog! Via ićH Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 3000000000000 (jl i IJ H OGLAS 8 " H ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. Alećković u Travniku, treba peroj vođu. 19, 1—7 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upishike svojih dionica na honstituirajuću glavnu skupštinu ' ! PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim Senatskog suda soba broj 2. na 23. ’ DNEVNIM REDOM: februara u ponedjeljak u 10 sati i to: Fabrika kemijskih produkata. Do­ kuće broj 25. na ćošku Talirević skora će se na Dunavu otvotit velika 1. Uvjerenje, da Je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. i Careva ulica. — '/io kuće u Talire­ t/o iiica kemijski.! produkata društva 2. Uglava pravila. vić ulici broj 1. »Košuto:«. 3. Zaključak o konstituiranju dru štva. 4. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Naši grobari. »Beogradski Dnevnik« UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku 5. Podjelenjc apsoluterija privremenom osnivačkom odboru; javlja: Jučer je nekoliko šlepova punih ženskoga krojenja i šivanja. Prima i 6. Eventualije. žita otišlo u Beč za prehranu tamošnjeg na izradu lina odijela za gospođe. — Odbor osnivača stanovništva. Našim je grobarima nemoguće utuviti Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz u glavu, da naš narod gladuje i da je Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ preči, od Nijemaca. sandra br. 2. Muslimanske privredne banke d. đ. u Eračanici. Poruke uredništva. Н. 0. Devetaković, Skoplje. Ni jednog od Vafea tri članka nijesmo dobili. A da ih i dobismo, ne bismo ih štampali. Obratite se Vi ва adresu, na koju se je obratio g. DerviSbeg Ljubović. „I’ravda“ je narodni organ. TrešBljali Neprijatelji naše zemlje drže posljednjih dana konferencije u Rimu, Trstu, Pešti i Sofi­ ji, na kojima raspravljaju, kako bi ве najlakše mogao da stvori nered i razdor u našem naro­ du, da bi ве inostraustvo o tome izvijestilo i ove nerede iskoristilo za sebe. To je javio presbiro uoči smrti Prib ćevićeve Vlade, pa to donosimo kao opomenu svima „demok at*kim“ izvozničarima, jer bi ib gubi­ tak jasala mogao baciti u nneznan“, pa da zaurliču. Mir, g-fpodo! OGLASli У .PRAVDI4! о d ■P: imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda* list u na- B čitahu svi p interesu je g svakom trgovcu (zvjeradi) lisica, kune ? 1 ј a č i o»ića. ? Ceva i t. d. k u p li j e ciisne veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). & Brzojavi: FELARIA, da oglašuje u „Р r a v d i“ g Telefon 55 188 i®! ast Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno isplaćena dioničarska X 53^090. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve b nkovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovarat »redat*: M. S*dink* iuarda 1). � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef488de97fd916a39be8133074ebec1b.pdf 91f7a97e429a396b8b17bfea55f2133b PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrsđuiB pedahcioni с^ђаг. Pret lata godišnje80kru­ na, na pola godine 40kruпа. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 18 (123) Sarajevo, četvrtak 19. februara 1920. (28. džumadil-evvela 1338.) Predstavka. Centralni odbor udruženja zemljopo­ sjednika za B. i H. uputo je nadležnim ministrima ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je od najslavnijih temelja društvenog i dr­ žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ turni napredak ljudske zajednice. Što god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za rar dom i tim je sigurniji i veći napredak kulture i civilizacije. Svaka vlada, koja želi mir, red i kulturni napredak u dr­ žavi, treba da štiti nepovredljivost vla­ sništva. Naša vlada postupa sa nama zemljo­ posjednicima kao da ne pripadamo jed­ noj civilizovanoj državi i kao da smo ..asvim bespravni. Ima već viiše od golidiie, kako nam je nezakonitim putem oduzela svu zemlju pod kmetirna, a ni­ je nam do sada za nju platila nikakve oštete. Vlada se je obvezala, da će nam •platiti hak za 1918. g. i da će nam pod­ mirivati dalji prihod od oduzete nam kmetovske zemlje sve dotlen, dok ne dobijemo za nju oštetu. Usprkos ove obveze vlada nam nije isplatila hak za 1918. g. Isto tako nam vlada nije podmirila hak za 1919. g., premda bi nam se isti morao u jesen prošle godine naknaditi, jer je tada do­ spio. Vlada je doduše dozvolila preduj:nove na račun privremene rente 1919. g. i za tu svrhu odredila 12 milijuna kruna. Nu sa ovako malim iznosom i sa ovako m saća kom nije bijednim posjednicima ništa pomoženo. Usljed toga posjednici, koji nemaju slobodnog posjeda, v ećinoni su sa­ svim propali. Isprodavati su naj­ nužnije pokućstvo, ženski nakit, marvu i druge pokretnine pa sada nemaju šta više da prodaju. Posjednici, koji imaju slobodnog posjeda, nadali su se. da će se pomoću istog nekako proturiti. Ali im je ova nada bila uzaludna. Vladi je nezakonitim putem znatno ograničila naše pravo, tičuće se slobodnog posjeda. Mnogi političari, a osobito vođe i pri­ staše demokratske stranke, zatrovali su seljake najskrajnjim agrarnim boljševiz­ mom i utuvili im u glavu, da po den-okratskim načelima i po prirodnom pra­ vu sva zemlja, daklen i beglučka, pri­ pada njima. Već u jesen 1918. g. j u pro­ ljeće 1919. g. uzurpirali su seljaci zna­ tan <ho slobodnog posjeda, a i ostatku usljed gore navedenih rovarenja prijeti ista sudbina. Sa svih strana stižu nam već pritužbe o novim uzurpaci­ jama slobodnog posjeda. Mnogi seljaci ostavljaju svoju vlastitu zemlju ne ob­ rađenu, a jagme i obrađuju beglućke zemlje, misleći, da će ih tako sasvim prisvojiti. Kao drast.čan primjer navešćemo samo jedan slučaj: Hasan i Ibrahim Muratagić (Veletanliić) posjeduju u selu Poljavnici kotar Bos. Novi oko 90 denuma zemlje, koju sobom obraduju. Drugog imetka, ni druge zarade nemaju. Njihova zadruga broji 14 članova. Kon­ cem decembra 1919. g. spetljali su u Bos. Novi, da tamo ostanu preko zime. Ne­ koliko dana Iza njihovog odlaska unišao je Lazo Kreća sa svojom djecom silom u njihovu kuću u Poljavnici i počeo ob­ rađivati njihovu zemlju. Proti ovom nasilju ne pružaju vlasti vlasnicima skoro nikakve pravne za­ štite, Sve naše pritužbe, predstavke i molbe ostalu bezuspješne kao glas vapi­ jućeg u pustinji. U najboljem slučaju po­ stigli smo p r a z n a o b e ć a n i a, iza kojih su uslijedile odredbe, koje su bile za nas loš nepovoljnije od prijašnph. Koncem novembra 1919. god. predala je naša deputacija Nj. Vis. Prijestolonahodniku Regentu Aleksandru i nadlež^^■Ustrima memorandume, u kojima su istaknuti naši opravdani zahtjevi i najdrastičnije nepravde, koje su nam dosada učinjene. Toj je deputaciji svag­ dje obećano, da će se prema posjednici­ ma pravedno postupati. Nu ne potraja dugo, a naše se nade iznova pretvoriše u grozno razočaranje i skranju očajnost Naredbom od 31. januara 1920. broj 543/A D-20. zabranjuje se prodaja beghičkih šuma. Osim toga zaključalo je mi­ nistarstvo, da se zabrani prodaja slo­ bodnog posjeda uopće (sa nekim izuzetcima). Ove naredbe znače za nas zad­ nji udarac, koji će nas sasvim upropa­ stiti. Ovim naredbama oduzima se zemIjovlasnacima mogućnost, da pomoću zadnjih ostanaka svoga posjeda dodu do korice hljeba. Vlada hoće valjda da i ove ostanke sačuva za one, koji su nam i ostali posjed oduzeli. Jedan ministar nam je rekao na jed­ noj anketi, da se mi moramo naučiti da radimo. Mi drage volje pristajemo, da radimo. Kao višestoljetni posjednici že­ limo u prvom redu, da i odsad živimo od našeg posjeda i od poljodjelstva, ali to nam se na žalost ne dopušta. Mi bi se drage volje bavili poljodjelstvom i ob­ rađivati sobom naš slobodni posjed, ali nas seljaci u tom priječe. Otimaju nam zemlje, a vlast ih tolerira, čini se da je usvojen princip, da zemljoradnici, koji nisu seljaci, ne smiju obrađivati ni svoje vlastite zemlje, dočlm seljaci smi­ ju čak ј otimati od vlasnika i to skoro uvijek samo od muslimana. Mnogi bi se bavio trgovinom, ali ne­ ma kapitala. Uzalud čeka da mu vlada plati što mu je dužna za zemlju i priho­ de, pa da onda počme raditi. Mnogi bi želio biti zanatlija, ali pod starost se ne uči zanat, što nam dakle preostale? Mladi i zdravi mogu irgetovati, da ne skapajn od gladi, dočim starci, slabići i djeca moraju gladovati i polagano, ali sigurno, prije valota mrijeti. Da izbjegnemo potpunoj propasti, koju nam valjda i vlada ne želi, molimo: 1. Da se odmah opozove nared­ ba od 31. januara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma; 2. da se zaključak o zabrani prodaje slobodnog posjeda također opozove i da nam se pruži energična pravna za­ štita za naš slobodni posjed; 3. da nam se odmah isplati hak za 1918. g. ц to po tržnim cijenama, kakve Ml bil u jesen 1918. g.; 4. da nam se također isplati odmah hak za 1919. g. i to računajući za svaki dunum oranice i kosaniceprosječno 10K. Ovo je mjerilo sasvim opravdano, jer jedan dunum zemlje daje prosječno prihoda: i to I. kval. II. kval. HI. kval. kukuruz 200 kg 125 kg 75 kg pšenica 100 « 75 « 50 « zob 160 « 100 « 70 « košnica 200 « 150 « 100»sijena Za bašče, vrtlove i pašnjake ne traži­ mo ništa. Ako vlada ovoga zahtjeva ne bi usvo­ jila, tražimo, da nam se rečeni hak ra­ čuna po desetim kom paušalu, ali u pred­ ratnoj valuti. 5. Tražimo da se opozove § 6. Pret­ hodne odredbe za pripremu agrarne re­ forme i da se odredi, da se mogu nasta­ viti parnice i voditi ovrhe radi haka iz vremena prije 1918 god. I ovom prilikom ističemo, da smo mi najlojalniji podamoi i najpouzdaniji elemenat reda i mha u državi i da već ra­ di toga zaslužujemo, da nas vlada pot­ pomaže. a ne da nas upropašćuje. Ako bi vlada nastavila svo:u nepravednu unravnu politiku proti nama, napravila bi ođ toliko h’ljada posjednika nov pro­ letarijat, koji bi u velike smetao razvit­ ku i napretku države i naroda. Godina 11. Sarajevo, 18. februara. to što mu se ne ugnusmo i što ne mogosmo dozvoliti, da svaka šuša nad na­ Tiho i bez alaja, čedno i bez fanfare ma iskaljuie svoj bijes. Mržnju i bijes odlazi nam Ato u — Kopenhagen, da svoj iskalj.vao je nad nama u svakoj kao poslanik Jugoslavije zasja novim prilici, no i »uvlačio roge«, da mu bu­ sjajem i — obruka nas pred inozem­ de iaglje uzmaknuti. Veselimo se što je stvom, kao što nas je obrukao svojim glavinjanjem na upravi naše pokrajln- I otišao, ne radi toga, što bi nam možda bio na putu, već radi toga što bijaše čir ske vlade. Šta imamo- reći povodom na tijelu naše narodne zajednice, kojoj njegova odlaska? N.šta lijepo, ništa bez treba ljudi sa širokim vidokrugom, gorčine. On bijaše jedna prosta i bez­ zdravim pogledom, potpunom nepristravoljna lutka okolice, koja je žeđala za nošeu i ljubavlju za sve bez razlike jaslama i izvoznicama; jedna nesposob­ vjere i nar. imena. na i zatucana fanatičina, koja ne zna Dao Bog, pa njegov nasljednik kre­ n:šta nego sebe i svoje. nuo boli'm putem zbližavanja i pomire­ Mrzio nas je ne zato, što je imao o- i nja, a Atanasiju Šolu ispraćamo narod­ pravdana povoda za tu mržnju, već za- 1 nim izrazom: »Čuli se, ne vidjeli se!« „Islam u jugoslavenskoj politici". Pod gornjim naslovom u »Budućno­ vori potpunu istinu. Ali kakav zaključak sti« od 25. januara izišao je članak od treba povući iz toga svega? Ako je g. Pera Slepčevića. Pisac nastoji da mu­ kulturni zapad zadojen takom mrž­ slimanima dade korisnih savjeta kojih, njom protiv Islamu, ja kako li onda po njegovu kazivanju, treba da se mu­ mora biti u državi, u kojoj je 70% anal­ slimani drže ako žele u novoj državi, u fabeta? G. Slepčević sigurno ne će za­ novom vremenu opstojati i kao ljudi ži­ nijekati ispravnost ovog zaključnog uvjeti. Interesantna je iskrenost kojom pi­ pita, i ako bi slijedili dalje tok njegovih sac predočuje Islam kao vjeru koja je misli, iz njih bi izbio ovaj savjet za osuđena da uzmiče -pred kršćanstvom. muslimane: »Daj se vi prođite svakog muslimanskog obilježja, jer to kršćan­ Pisac je zbilja rekao ono što mu je na skom oku ne godi, kršćanskom nosu ne srcu. Ali u članku ima gdjegdje protu­ miriše«. No mi bi htjeti nešto ljepše i slovnih misli. N. pr. od 15. retka dalje uzvišenije: slobodu, potpunu slobodu i veli: »Kao što se danas na ćelom na­ malo više susretljivosti, prijaznosti i šem zapadu organizme sve žešća borba ljubavi. Nije nam dosta ona zvanična i protiv katoličkog klerikalizma i preterasuhoparna: »Sve su vere ravnopravne«, ne ingerencije Rima, tako će se ustati nego bi nam trebalo malo više topline, i protiv preterar.og isticanja islama i srca s kršćanske strane. ingerencije Carigrada«. U ovoj rečeni­ ci vidimo sliku slobodoumne Evrope koja Priznajemo da se u čovječijem životu stresa sa sebe crkveni jaram, koja se često puta javlja vrlo žestok konflikat oslobađa inkvizicije, u kojoj se javlja između mozga i srca. Razum čovjeka Renaissance-a, Reformacija i pozitivne kaže ovo je pravo, idi ovun putem, ali znanosti sve više otimlju maha ј daju srce ga vuče i tjera na drugu stranu. Zdravom Razumu apsolutnu moć da on Razum čovjeka odvraća od posla koji vlada sudbinom čovječanstva. Jednom je štetan po njegovo zdravlje ili po nje­ riječi vidimo Voltair-ovu i Roi£senugovu čast, ali srce ga vuče baš onom ovu Evropu. Tu nam se dakle prikazu­ poslu i cilju jer osjeća ljubav prema oje Evropa tolerancije, Europa koja ne nomu. Tako isto razum čovjeku kaže: pita koje si vjere i koja ne poznaje vjer­ »U današnjem 20. vijeku, vijeku napred­ skog antagonizma, dočim na drugom nog uuha i savremenog života, дс pitaj mjestu pisac veli: »Ćela Europa nerado kakve je ko vjere, smatraj svakoga jed­ gleda islam u Evropi. Ona je sve uči­ nakim, ah eto g, Slepčević ispovijeda nila da izbaci i kulturne Arape, a otvoreno, da kršćansko srce teži kršćan­ kamo li ne bi jedva dočekala da izbaci skom, a hladno je prema muslimanskom. nekulturne Turke... Sile hrišćanJe li ovako ili nije, bar u ogromnoj ve­ s k e ne mogu da se slože o njenu ćini slučajeva? Nakon konstatacije ovog (Turske) našljedstvu. Ali... među Ve­ fakta, velimo, daj vi kršćani, osobito vi likim Silama postoji odavno jedan ne­ g. Slepčeviću nastojte da ugušite u svom pisani sporazum, da se Turskoj i Isla­ srni ono što vel.te da kršćanska Evro­ mu spreči svako napredovanje » Evro­ pa osjeća prema islamu; počnite se Vje­ žbati u ugušivanju mržnje, jer se tako pi... To je postalo jednim političkim načelom da islam u Evropi više ni­ jak osjećaj kao što je mržnja ne istisku­ kad ne sme da dobiva. Hrišćanje se iz srca na prečac. Nastojte zavo­ ska crkva još je strahovito jaka u svjet­ ljeti muslimane, i to nastojanje pokazi­ skoj politici... Otimanje Palestine od vati djelom: zavežite usta dru Krulju Turske pozdravila je ćela javnost pret­ neka iz njih više ne izlijeva onu silnu prošle godine kao jedva dožuđeno oslo­ mržnju sadržanu u strašnim riječima: bođenje Hristova Groba... Niko se u »500 godina smo vas trpjeli, ne ćemo vi­ evropskoj javnosti ne buni protiv toga še!« Slomite pero Smitranu, neka kroza što Englezi, Talijani, Francuzi i Špa­ nj ne teče više otrov, kao što je onaj u njolci tlače severnu Afriku, niti ikome članku »Muhadžiri«. Napišite makar je­ Pada na um, da se tu primeni načelo dan člančić u »Glasu Naroda« ili gdje samoopredelenja; a da su to hrišćanske drugdje ј recite u njemu da žalite i ozeml e, javnost bi govorila drukče... sudujete tolika ubijstva, pljačke i napaZa što dakle da i naši muslimani ulaze da'e. osobito onaj užasni slučaj Alije u političku borbu baš pod tim štitom is­ Ua’vadžića, što se dogodio u g 1 a v n o u lama, na koji padaju sva evropska gradu Bosne! Priznajte javno da ne okoplja?« debrajete što se dosada nije kaznio ni­ jedan ubojica, napadač, pljačkaš 1 t. d. Ne izbija li u ovim rečenicama slika Pokažite na kakav bilo nač'n, da nam Evrope kada je ona digla sve što je želite dobro. Kako vam je poznato lju­ moglo pušku nositi i otpremila u križar­ bav je epidemična: kad jedno srce os­ ske vojne, ili slika Evrope kada su se jeti ljubav prema drugomu, ono se dru­ u njoj odigravale Bartolomeiske večeri, go srce od nje zagrije i vraća ljubav dakle slika crne, sredovječne Evrope za ljubav. koja ne dozvoljava da se u njoj čovjek klanja ičemu drugom osim krste. Vi se varate ako mislite da smo se Protuslovlje između misli u ovim re­ mi muslimani organizirali sa svrhom da čenicama i onih u gore navedenoj sasvim I branimo islam kao vjeru, i da kao muJe očevidno. Ovdje je pisac iskren i go­ I slimani izazivljemo sukob sa drugim vje- �Strna 2 Стоака .PRAVDA' - ratna. Mi snio se organizirali za to, jer međusobno osjećamo jedan za drugoga isto kao što pravoslavni ili katolici os­ jećaju jedan za drugoga. Kolikogod će bili pravoslavlje prekriveno plaštem Srpstva, a katoličanstvo plaštem Hrvat­ stva, ipak će biti istina ono što smo iz vaših gornjih riječi izveli, naime da istovjemici goje mnogo veću međusobnu ljubav nego li prema inovjercima. (Ri­ jetkim iznimkama čast). Nacionalizam ne znači suhi naziv i praznu riječ. Naci­ onalizam je osjećaj, a to znači: kad х-а što zaboli da ta bol odjekne i u srcu Y-a; kad se X raduje Y-ovoj radosti, a tuguje u njegovoj tuzi; onda se može reći da su oni iste narodnosti. Pokažite, vi »demokrati« koji imate vlast u ruka­ ma. pokažite sućustvo i simpatiju prema muslimanima, ama djelom a ne frazom; provedbe faktičnu jednakost i ravno­ pravnost. pokažite im ljubav kao što je pokazujete i svojim suvjerenicima tako, đa se musliman ne osjeća više kao gra­ đanin drugog reda, već neka osjeća da ga vlast štiti isto kao .i druge; ne vri­ jeđajte njegove najuzvišenije osjećaje, ne generalizirajte naziv »feudalci« na sve muslimane, nego riješite avrar tako, da na hiljade t. z. malih posjednika ne pada odjednom na prosjački štap kao što je to sada slučaj. Ne nazivajte sve musli­ mane »šuckorima« kad dobro znate, da bi muslimani najvoFeli da su se odmah iza oslobođenja povele istrage o šucko­ rima. špijunima... i dr. pa neka se raz­ luči ko je prav a ko kriv. Kratko rečeno; popravite svoj postu­ pak prema muslimanima, pa neka i oni Iz islamskog svijeta. osjete da su sigurni i da imaju sva pra­ va kao i drugi. S druge strane počnite već jednoth i vi sijati u katolička i pra­ voslavna srca ljubav prema muslimani­ ma pa će onda i muslimani vidjeti, da osim muslimanskih još i nemuslimanska srca kucaju za njih, i to će u njima po­ buditi uzajamnu ljubav prema svojoj Ijrhći. Cim počne međusobna simpatija i ljubav obl’jevati sva srca bez razli­ ke vjere eto onda aslmllicije i nacional­ nog osvješćenja. I onda prestaje razlog separatnog grupisanja muslimana. Ali danas od napadnutih, opljačkanih denun­ ciranih i obespravljenih muslimana tražit' da se raziđu i da ostanu i bez ono malo utjehe što je osjećaju u međusobnim sa­ stancima; i od nj:h tražiti l ubav u mo­ mentu kada onaj koji to traži djelom po­ kazuje da ga mrzi, to je malo previše. SuEisIaniski Halifat. Napisao: Inžinjer Mustafa Čelić. Halifatskii zastupnici u pojedinim drJavama, zemljama i pokrajinama bili bi Šejh-ul-islami, Reis-ul-uleme, Velike Mnftie, Muitje. Velike Kadije, Kadije i Imami, što bi se svakako imalo ravnali prema veličini islamskog stanovništva u njihovom oblasnom području. Uz to bi još ovima bio dodijeljen i izvjestan broj prisjednika, koji bi onda — svi za­ ' Ser. pravo Zamjenik MudžteMuftija 1 i hid 2 RIbarčcva grupa ostaju u opozicio­ nom bloku. Doznajemo iz krugova par­ lamentarne zajednice, da g. Stojan Rioarac i njegova grupa nisu istupili iz parlamentarne zajednice. Ribarac kao šef te grupe prisustvovao je sjednicama parlamentarne zajednice, kad je opozici­ ja raspravljala sa vladom o sastavu koncentracionog kabineta, gdje je sa­ mo bio zamolio za sebe i svoju grupu slobodne ruke u eventualnom koncen­ tracionom kabinetu. j I i Osuđujući zulume proti muslimanima I Slažemo se sa rezolucijom donesenom , na sarajevskoj protestnoj skupštini ra- j u kotaru Bileći i drugim mjestima, sla­ di zuluma nad musl'mattima u susjednoj , žemo se sa protestnom skupštinom u Sarajevu i u cijelosti usvajamo doneše- I Bileći i drugiin mjestima. Mjesni odbor. nii rezoluciju. Mjesni odbor. Banjaluka, 18. februara. Ljubinje 17. februara. Ustuk na podvale. Dopade mi slučajno u ruke tuzlanski list »Novi Pokret« broj 5. od 7. febru­ ara te mi upade u oči uvodni članak »Događaji u Bileći«. Kao rođeni Bilećanin, koji sam uvijek u Bileći, koji poz­ nam prilike u Bileći sigurno malo bolje nego onaj što je iskanto »Novom Pokreш«, ne mogu a da »Novom Pokretu« ne odgovorim na njegovo nesmišljeno pi­ sanje. 1 sam informator »Pokreta« priznaje da u Blicć: strada najviše musli­ manski narod, mi on nalazi i »razlog« i tumači to time, što je on »slučajno« nastanjen baš po mjestima koja su iz­ vrgnuta lakše pljački. Međutim to nije ist.ua. Muslimani su u bllećkom kotaru naseljeni baš na onim mjestima, gdje bi trebali da su zaštićeni od pljačke, jei svaki slučaj krađe u muslimana mora da pređe preko susjednih sela, a kojima su nastanjeni santo pravoslavni i koji su susjedi Crnogoraca. Zar pljačkašima nije zgodnije upasti u prva sela i tu upijačkati vola, nego da preko jednog, a negdje i preko nekoliko pravoslavnih sela pređu, pa da samo u muslimana pljačkaju? »Novi Pokret« veli da »vo ostaje vo, bio on vlasništvo Srbina pravoslavnog ili muslimana«. Slaba isprika. Od prevrata pa do danas držim da u cijelom hilećkom kotaru nije kod pravoslavnih opljačkano više od 100 brava, dočim je taj broj kod muslimana prešao 2500 komada brava i 200 goveda. Pa zar nije pravo reći da je to naročito upereno đa se muslimani istrijebe iz bilećkog kotara? »Pokret« se ne osvrće na pitanje koliko je muslima. i muslimanki u Bileći od prevrata platilo glavom čuvajući svo­ je blago od pljačke. On to sigurno ne zna niti ga to zanima. Stoga ću mu ja azatl: od prevrata do danas ubijeno je 5 muslimana i 3 muslimanke, da I ne govorim o tom koliko ih je teško ranje­ no i isprebijano. A knliko je pravoslavnlh stradalo? Niti jedan! Šta na to veli nezvani sudija? Ko do 24. o. i । i | ; Tuzlanskom »nezavisnom« listu po­ znato je. a nama u B.leći nepoznato i to, da su poslanici »demokratske« stran­ ke isposlovali kod ministra unutrašnjih djela za Bileću pojačanje žandarmerije i vojske. Samo nam zaboravi kazati: gdje je ta vojska? Od nazad dva mje­ seca u Bileći nema nikako vojske osim nešto malo žandarmerije od koje nema­ mo nikakve koristi. Ova je bajka iz iste kuhinje, iz koje je izašla i ona lažna vijest u »Glasu Naroda« kojom se je tvrdilo da je za Bileću poslano poja­ čanje vojske i proglašen prijeki sud. Me­ đutim do danas o kakvom poboljšanju nema ni govora. I I i i i • ■ ! ’ Misija i re­ dovi: Muršid 3 Mearif • Mufetiš 4 Veliki muftija Evkuf: i bi. štampa Mudir 5 Muderiz 6 mom deliktu-i načinu istrage određuje Visoki Mcšihat. Osudu potpisuje uz Ha­ li,,i i Mudžiehid-ul-kjebir, proti koje on­ da nema priziva. Već poročna lica ne mogu biti birana u Rijaseti-ilmijje. Ako koja Rijaseti-ilmijja ima veliko i prostrano područje svoga djelovanja (n. pr. RijasetUlmijja Perzije, Afgana, Kine, Tuiske. Misira, Rusije, Jugoslavi­ je, Arabije, Indije. Sudana itd.) onda Rijaseti-ilmijja u svima okruzima (mute.sarrifluk, sandžak, canton, distrikt, Krcis hauptmannschaft) postavlja posebne Muftije sa potrebnim muftijskim uredi­ ma, koji su samo miniatira Rijaseti-ilmiije i u cijelom svom djelovanju istoj podvrženi. Za ovakove Muftije nije po­ trebna Menšura. Modžlisl-ulema je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj manjoj pokra­ jini. gdje broj islamskog žiteljstva ne prelazi 500.000 duša (n. pr. Nemačka ist. Afrika, Franc. ist. Afrika, Amerika, otok Cipar, Franc. Indija, Portugal. In­ dija, Kreta i Arhipelag, Liberia, Mada­ gaskar, Mozambik, Zanzibar). Ovo is­ lamsko vjersko tijelo imalo bi biti sa tavljno ovako: Starješinu Rijaseti-ilmi'je pa zvao se on Šejh-ul-islam, Reis-ul-ulema ili Veli­ ki Muftija bira islamski živalj njegovog djelatnog područja, a potvrđuje ga Halifa i podjeljuje inu Menšuru. I sve osta­ le članove Rijaseti-ilmijje bira narod, a njihov izbor potvrđuje starješina Rijaseti-ilmijjc. Svi izabrani ostaju u svom svojstvu dok su živi. U slučaju, da bi se koji ođ' izabranih ogriješio o islam­ ske propise njegovi ga izbornici na svom pokrajinskom muslimanskom kon­ gresu, kako su ga izabrali, tako i rješa­ vaju njegova ureda. Funkcioneri 1—4 su u predmetu do­ bro kvalifikovani i isključivo vjerski obrazovani, dok pod 5 i б reflektira se i na svjetski obrazovane muslimane, koji pako moradu posjedovati i dobru dozu vjerskoga znanja. Rijaseti-ilmija je direktno podvrgnuta Halifatu. Uz arapski jezik ureduje se i u pučkom materinskom jeziku. U slučaju prestupka šeriatskih propisa od strane kojeg člana R.jaseti-ilmije, isti onda potpada pod šeriatsku presu­ du vrhovnog halifatskog sudišta na čelu sa Mudžtelfd-ul-kjebirom. Prema sa­ Starješina: Muftija Zamjenik: Kadi-ul-kjebir Šeriatsko pravo: , Misija i redovi: Kadija i Muršid Vakuf i mearii: | Islamska štampa: Mufetiš Muderiz U ovom slučaju Muftiju bira islamski narod njegove zemlje, a potvrđuje ga Halifa, kao što mu isti i Menšuru podje­ ljuje. U ovom slučaju Muftija nije podvržen nikakovom starješini jedne Rijaseti-ilnrjje, nego poput i ovih jedino i izravno Haiifi i Visokom Mešliatu. Kao u izboru ostalih članova Ulema-medžlisa, tako d u svim drugim stvarima Medžlfci-ulema je analogan jednoj Rijaseti-ilmijji. Mjesne oblasti. U svima su gradovima skoro Kadije. Imami, Vaizi, Hatibi, Kurrahi, Mujezini, Derviši 1 t. d. već tu. Mjesnu oblast islamskog bogoštovlja sa­ činjava jedno vijeće sa jednim Kadijom ili Imamom na čelu, te još slobodno iza­ branih četvorice članova i to 2 alima, a 2 ina građanina. Ovakovi su svi kao funkcioneri mjesne muslimanske vjerske oblasti direktno podvrgnuti svojoj nadležnoj Riiaseti-ilmijji odnosno Međžlisiulemi. (Nastaviće se.h ј maciju u kojoj saopćuje da mjesta Maraš, Aju-tab i Urfa nakon ispražnjenja od strane Engleza, ponovno su zapo­ sjednuta sa francuskim vojnicima. On prosvjeduje proti te činjenice kao Jedne koja stoji u potpunoj opreci sa zaključ­ | cima o primirju. Proklamaciju završava I sa riječima: »Nikada neće turski narod pristati na cijepanje svoje otadžbine, nego će uvijek najodlučnije stati na branik svoje egzistencije i svojih prava«. Pokret veli da »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija« nastoji da bilećke događaje iskoristi u svoje stra­ načke svrhe, i đa ih prikazuje drugačije i nego su se faktično odigrali. Zar je tom nezavisnom« listu krivo kada se istina I govori? Bilećki događaji javnosti nijesu niti u blizu poznati onaki kakvi jesu. Jadi što ih trpe muslimani u Bileći ne daju se opisati, a »Pokret« može biti uvjeren, da 4000 muslimanskih stanovni­ ОТОР CIPAR. ka u Bileći ne zna i neće đa zna ni za Muslimani proti Grčke. Svi muslimani i koga osim za »Jug. M. O.«. otoka Cipar zahtijevaju bezuslovno, da i otok ostane pod engleskom upravom 1 Javnost nije poznat ni zadnji događaj i najenergičnije prosvjeduju proti prisajej koji se prije 10 dana odigrao u gradu dinienja otoka sa Grčkom. | pred nosom te silne žandrmerije. SabiI taga Nuković, starac od 70 godina, ra­ TURSKA. I njen je, teško ranjen puškom od pljač­ Istražna komisija u Izmiru. Antantina I kaša na svom kućnjem pragu i još su istražna komisija u Izmiru počela je sa ! nm otjerali б.komada goveda u vrijed­ i preslušavanjem svjedoka d Ispitivanjem nosti od 30.000 kruna. i uzroka onim velikim izgredima. Ista je : komisija zaključila ponovnu uspostavu Čudim se, što »Pokret« ne navede: ■ zašto niti i jedan zlikovac ne osjeti kak­ j turskih upravnih oblasti u Ajdiinu. vu kaznu, a kamo li onu koja bi mu Atentat na grčkog nadkomisara u Iz! trebala. miru. U nepunih četrnaest dana već je I i po drugi put pokušan atentat na grč­ Za sada ovoliko, a ako »Novi Pokret« ; kog nadkomisara Slergiades. Prvom je želi lačne informacije, nek se obrati na »Pododbor J. M. O.« u Bileći, koji će I prigodom nađena bomba, koju je aten­ tator smjestio pod tračnice na stanici mu poslati tačan opis ubojstava i pljač­ ! Baldžik, kuda se nadkomisar u vozu i ki. na će se skameniti čitajući. imao da proveze. Sada je pako otkriveBllećanin. na bomba u samom stanu nadkomisara, koj je bila napunjena sa 10 kg melinita. Nagađa se. da atentatori potleču iz Mlakrugova. mj. ne pošalje pretplatu obusta- doturskih Mustafa KJeinal proti Antante. Mustaviće mu se list. fa Klemal |e objelodanio svoju prokla­ i ; I ј ! ■ i ) i j I I , I ‘ I | | jedno — imali da ravnaju vjerskim bi­ ćem, u tom pogledu rjima podvrženih muslimana. Svoga vjerskoga poglavicu jedne zemlje kao i sve njegove posjed­ nike čiji se izbor treba da avna i ovdje vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obra­ zovanom bira narod. Rljaset-l-ihnljje je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj državi ili jednoj većoj pokrajini, gdje broj islamskog pu­ čanstva prelazi 500.000 duša, a te li iz­ gledalo od prilike ovako: Reis-el-ulema ili Šejh-ul-islam ili BiljBšhB Odjek bilećkih dogagjaja. Bpoj 123 Bro „ПРАВЈА" i | ' i [ ARABIJA. Bojevi Između Ibni Sauda i mekjanskog šerifa. U jednom distriktu od Khuvune. sjevero-istočno od Tajfe došlo je do krvavih bojeea između emira od Nedžda Ibui Sauda i mekjanskog šerifa Husehra. Šerifova vojska kojom je za­ povijedao njegov sin Abdullah kod mje­ sta Taraba je potučena, pa su joj tom prilikom čete Ibni Sauda otele sve nje­ zine mašinske puške i topove. Bcj oko Mekje. Prema vijestima iz Arabije ncdždski emir Ibni Saud stoji sa svojom vojskom pred bedemima sve­ toga grada Mekje i Šerifa Husehia je prisilio da grad ostavi. Ovu vijest de­ mantira britska diplomatska agentura u Kairu. RUSIJA. Rratks vijesti iz islam, istehn. , i | I : I j Sovjetska republika Kirglzistaa. Po­ slije poraza Kolčakove vojske, na 25. novembra prošl. god. sastao se veliki kirgiški narodni kongres i proglasio svoju doinvinu nezavisnom sovjetskom republikom. TURKESTAN. Obrazovanje boljševičke vojske. Pre­ ma vijestima »Vremje« od 17. decembra pr. god. kao i onima meskvanske »Izvestija« Turkmenska su plemena Tur kestana obrazovala svoju boljševičku konjicu, gdje im još u pomoć stižu 1 mu­ slimani Sarii i Kirgizi. INDIJA. Ind jska misija u Rusiji Prema vije­ stima više novina nedavno je u Sama­ 1 ru stigla jedna posebna misija Iz Indije sa pamjerom da uspostavi veze izmeđi potlačenih naroda Indije i Rusije. I“* “ �Бр-. : 23 bruj NAJNOVIJE VIJESTI. Turska pred londonskom konferencijoni. Londonska konferencija održala je u utorak dvije sjednice prije i poslije podne. Raspravljalo se pitanje evropske i azijske Tursae i položaj državica, koje su nastale na teritoriju turske carevine. Venizclos se založio, da se Grčkoj defi­ nitivno dade TrakJja i Sminia. U pogle­ da azijske Turske izgleda, da prevla- i Jjje princip, da se održi turski suvere­ nitet Bilo je i ratno vijeće, kojem su prisustvovali maršal Foch i Wilson. General Francliet d’Esperev je iznio projekat, da jedna saveznička vojska čuva tjesnace i da bude na raspoloženju savezničkoj komisiji za njihovu administraciju. I | I I | Konferencija je riješila, da sultan ostane u Carigradu, ali će se na ’ Dardanelima ustanoviti stroga vojna pomorska kontrola. Jedna podzemna rabota. Dođe nam do ruku ovaj poziv, za koji pouzdano doznajemo, da mu je kumo­ vao i jedan nepotpisani gospodin: tajnik ulema medžlisa g. Alinted ef. Mahinić. Proglas glasi: Dragi prijatelju! — Vrli rodoljube! Sigurno su Vam poznate žalosne pri­ like našega muslimanskog težaka, u kojima živi i svakim danom Stradava. I ia su te prilike u najviše mjesta naše domovine upravo nesnosne, nije nužno naširoko dokazivati nikome, a naročito Vama, Koji ili svaki dan gledate i kao i lamski rodoljub strepite nad neizbježivom propašću našega u svakom pogledu zapuštenog seljaka. АИ uza sve to dozvolite, da Vam harem u kratkim potezima ocrtamo nevo­ ljo našega težaka: 1. Medu pola milijuna našega muslimanskog seljaka imade samo 18 i to većinom neuređenih osnovnih škola. 2. 0 cijeloj Bosni i Hercegovini ne­ mamo ni jedne zemljoradničke zadruge, a imamo preko sedamdeset gradskih banaka, koje crpe svoju korist poglavito od našega težaka. J. Današnjom vjersko-prosvjetnom autonomijom, uređenom na potpunoj centralističkoj bazi, krenule su vjerske v Klike našega seljaka mnogo na gore, nego en ble prije autonomije, jer da­ našnji štatut muslimanske vjersko-prosvietne autonomije isključuje sam po sebi našega seljaka od svakog direkt­ nog utjecaja na upravu vakufa i stavlja ga u sasvim podređeni položaj prema gradskim muslimanima. Stoga je neopliodna i što prije nužna revizija statuta na decentralističkoj bazi, kako bi se vjerska naobrazba među seoskim musli­ manima što prije i laglje unaprijedila. 4. Pravno i materijalncT stanje naših vjerskih, a naročito seoskih službenika upravo je nesnosno, koje više ne može čekati na od’aganjc, nego sc moram što prije dobiti dobri i zadovoljni vjerski službenici, bez čega se ne da ni zami­ sliti dobar napredak u vjeronauci. 5. Riješenje agrarnoga pitanja nalazi se u toku, pa treba svim silama pora­ diti, da se obezbijede interesi našega težaka i maloposjadnika o kojemu se dosada malo ili nikako nije staralo. Da se ovome svemu zlu medu musli­ manskim težacima i inaloposjednicima na put stane, to jest, da muslimanski težak dobije sva prava, koja ga praina njegovoj brojnoj snazi pripadaju, da se u vjerskoj i svjetskoj naobrazbi što bolje i hitnije podigne, da se očuva lihvarstva zbog utjecaja gradskih banaka na тваиа ’. Strana , IPAtt 1А“_ — .PRAVDA- njegov gospodarski i politički razvitak, da se među njima što više osnivaju zemljoradničke zadruge i druge za njega korisne ustanove, da mu se kod rješavanja agrarnog pitanja osiguraju interesi, a naročito, da se sačuva od opasposti za njegovu podjepanost, kojom mu svakim danom sve to više prijete gradske stranke, treba mu velikog i napornoga rada, a toga opet nema i ne može ga nikada biti bez njegove sloge i je­ dinstva bez njegove organizacije. U to ime osnovali smo jedan komite za jedinstvo i napredak našega težaka, jedan skup muslimanskih inteligenata. koji hoće da se zdušno posveti napreti kp našega težaka apstrahirajući od sebe svako strančarstvo i vlastitu korist, pa Vas kao muslimanskoga rodoljuba pozi: vamo i molimo, -da nam dođete na po­ vjerljivi sastanak u Sarajevu dne 1. mar­ ta 1920. u Hotel Evropi, na kome ćemo pretresti prilike našega težaka i pro­ vedbu njegove organizacije. Poznavajući Vas, kao svjesna islam­ skoga rodoljuba, komu duboko na srcu leži dobrobit našega težaka, uvjereni smo, da ćete se ovome pozivu odazvati i svoje sile dragovoljno posvetiti napret­ . ku svoga zapuštenoga težaka. U to ime primite malisus selam za uži odbor: Hasandedić Ah med Sarajevo, s. r.; Jakić H. Mehmed šer. sudac Fojnica s. r.; Kunić Mehmed, imam Fojnica s. r.; Salković Jusuf, imam Lastva s. r.; Hajdarpašić Fehim Sarajvo s. r.; Četigić Alibeg imam KaHnoviks. r.; Heretida Hamkl mualim Goražda s. r. . I ■ | i ; : i ј I , । , i I i ; Ije zasijeda sadašnje Narodno Predstavu ništvo. Oni zahtijevaju što brže izbore za konstituantu. Naravna stvar, da je to samo izlika. Pravi ie uzrok u padu Prlbićevićeve koterije i apsolutnoj nemogućnosti, da ona i dalje ostane u položaju. Oni su u ekstazi, pa nije ni Čudno. što u ovim prvim časovima gubitka vlasti ne znaju da se snađu i zaboravljaju na sve pređašnje »principe«. Kod regenta su zaredale nove pos ete političara i prevladava mišljenje, da će sastav kabineta biti povjeren gosp. Stojami Protiću. Zadnja dva dana naš presbiro nema veze sa Zagrebom, pa ne znamo kako se je razvila kriza. ■ ! I i Dalmacija — talijanska kolonija. Tr­ šćanski II Piccolo« denaša dopis iz Londona, u kom se veli da je N-tti na Regent je primio ostavku bivše vla­ konferenciji mira 13. p. mj. izjavio, da de, povjerivši joj vođenje poslova do se slobodno raspravlja o jadranskom pi­ sastava nove vlade. tanju. On da odlučno ostaje ili kod paPrve vijesti o sastavu Spalajkoviće- . rlškog kompromisa ili kod londonskog pakta. Oit ne skriva poteškoće aplika­ va kabineta ne izadoše istinite. Sastav cije londonsog pakta i izjavio je, da će vlade bio je povjeren dru Milenku Vese Dalmaciji dati najšira a u t o u osniću, nu njegova misija nije uspjela. mi ja u svakom pogledu. Suverenitet Dobivši mandat za sastav koncentraci­ bi se talijanski predstavljao jedium guone vlade dr. Vesnić se je zaputio biv­ vgrenerom. te bi odnošaj bio otprilike šem predsjedniku vlade Ljubi Davidoonakav, kakav je u — engleskim kolo­ viću. nu nije uspio ida ga sklone na po­ nijama. Ta. je izjava iznenadila Millepuštanje. Ušljed toga je dr. Vesnić po­ randa i Lloyd Georgea. koji su zaklju­ vratio kruni svoj mandat. Ne javlja se čili, da će se na ovu izjavu pobliže osvr­ ništa potanje o uzrocima ovog otklona, nuti. Ona se ima saopćiti jugoslaven­ nu karakteristično je u tom pogledu pi­ skom ministra vanjskih djela dnu Trumsanje Pribićevićeva organa u Zagrebu. biću, koji ima sva ovlaštenja za »Riječ SHS« veli naime, da »demokra­ r ješenje jadranskog pitanja. ti« ne će koncentracije niti trpe, da ua- nio davši nalog, da se makne. Tako je Akčura Jusufbev dobio dva puta mig iz Jildiza da bježi, a on je svaki put odgovorio na poruku osmjehom: Neka proba! . . A. Hifzl Bjeicvac: 1 čudo, Akčura je slobodno šetao Carigradom, isto tako je dobio jednom poruku Sururzade ihsar., a za ovom drugu,, da ostane i da se ništa, ne boji. Akifbey je bio dobro poznat u Jildizu, kao pristaša Mladoturaka i još je uvijek sjedio mirno u Carigra­ du. Jedna tajna svemoćna sila bila je n dvoru, ko­ Turanski pokret i mladoturska ideja nije jedno. Prvi su išli za preporodom naroda nacionalno, a. ja je štitila ove ljude i ta sila u osobi jedne ljubi­ mice sultanove čuvala ih je od progona. Jesu ii je drugi da se politički domognu vlasti. Medu mladooni znali i jesu li imali s njom veze nije se moglo turcima sudjelovali su i pokretači turanske misli od utvrditi. U Akifbeyov konak dolazila je iz dvora jed­ kojih su bili u Carigradu Sinazade Ahmed Naim, na mlada sultanija i potajno često dugo s mutesaprofesor, Akčura Jusufbey, dr. Dževdet i Ibrahim rifom razgovaiala. Jedni su spominjali ime Aiše<PerEdhem. a od Mladoturaka, koji su vodili svari bi­ ver a drugi govorili o jednoj Jermenki, koja je bila jahu: poručnik Hilmi, miralaj N'edžet-bey, Gintli lsu dvoru pod imenom Melike Nesteren hak Ismail, novinari Ibrahim Edhem i Nadir, te naj­ No : ve ovo ostalo je još uvijek u Carigradu, agilniji i najistaknutiji Sururzade Ihsan. u raspravama, u stvaranju programa i osnova za Mladoturci su se oslanjali na sve političke fak- : digrmće revolucije. Nitko se nije pitao; ko će to iz­ tore, pa čak tražili pomoć i u stranih država, a Tuvesti i kako.. . ranlije su ostali u narodu i htjeli iz njega crpiti svo­ Akifbey je zagovarao jednom da se ideja une­ ju snagu i svoju moći Ove dvije ideje išle su ipak se među časnike, de tamo uhvati korijena, pa će usporedo i popunjale jedna drugu. Sultan i vlada u zgodnom času oni moči i čitavu vojsku pridobiti. smatrali su mladoturke opasnijim, dok su na tuTaj je preplog prihvaćen i počet provađati oprezno ransku misao gledali kao na jednu ideju, koja bi kroz škole -jer je mladost lakše prijanjala uz revomogla i koristiti državi. Sultan Hamid je bio opre­ zan vladar, a da nije bio tašt i strašiv mogao seje 1 cionarne ideje nego ljudi koji su u sultanu gledali još uvijek neku »višu silu«, proti koje je dignuti ^koristiti. On nije smio uvijek istupiti proti kojem ^hfuutijem vođij nego ga je učinio preko svojih ruku grijeh I zločin, izdaja domovine i vjere — odmetništvo. ^E^^h^zopasnim lijepim načinom, ili ga je uklo­ F E L J T O N. Rene Logotetides. j ■ ! I I Poltt^ibpngM АтггШ ultimatum antanti. Predsjedrik WHson izjavio je vladama Francuske i Engleske, da on u pogledu jadranskoga pitanja stoji na stanovištu koje je dostavljeno talijanskoj vladi u dokumentima 9. decembra 1919., a od strane Sjedinjenih Država. Engleske i Fran­ cuske. U svojoj noti, koju je predao američkl ambasador u Parizu šefovima vlada l'rancuske i Engleske i koja je ovima prispjela u London 14. ov. mj. u jutro, predsjednik Wtlson izjavljuje iz­ među ostaloga, da su ova dva rješenja, koja su Jugoslaviji predložena, protiv­ na odlukama, koje je donijela konferen­ cija. Ako savezne sile budu prešle pre­ ko njegove opomene, Amerika će srnatrati da je više ništa ne vezuje, Izgleda da ovako držanje predsjednika Wiisona ne cilja samo na jadransko pitanje i pitanje Rijeke. Predsjednik 'VlIson će se usprotiviti svakom riješenju maloazijskoga pitanja bez Amerike. L’čl 'ak note. »Morining I-’ost« javlja, da, je američka nota, koja je kao protest protiv riješenja jadranskog pitanja poslana konferenciji alijbaca, djelovala poput bombe. Lansing ju je potpisao istog dana, kad je odstupio. Nota antante Wl.lsonu. Prije odlaska iz Londona, šefovi vlada utvrdili su tekst odgovora . na notu predsjednika VViBona o jadranskom pitanju. 0 ovom odgovoru ne pušta se ništa u javnost, ali se predviđa nov zastoj u riješenju tahjanskp-jugoslavenskog spora. Kriza vlade. ; i | | I | i i - . ; ■ 1 I ; I > ' 1 , i i | | I i i ■ • i ! • No preko noći se desio slučaj, kojim sc iznova i nenadano promijenila situa­ cija. U ovom je pitanju došla naime ne­ nadano intervencija predsjednika Sjedi­ njenih Država Wilsot:a. U kohlto se sa­ znaje iz dobro informiranih krugova, ’vViison je brzojavip u Pariz, da on ne može dati odobrenja niti pariškom kom­ promisu, niti londdnskom paktu i da ostajekod toga, da se imade u potpunom opsegu izvršiti američki orojek a t. Ako to nc bi prihvatio savez pre­ mijera, onda će se Amerika povući služ­ beno sa konferencije u Parizu, prepuštajući saveznike njihovoj sudbini. Dopisnik onda nastavlja komentarištrći ovu vijest, da se u svim dosadaš­ njim pregovorima glede jadranskog pi­ tanja počinila velika pogrješka, koja se sastoji u tome, što se nije više računalo na Ameriku. Nakon što je došla poruka Amerike, Nitti živo nastavlja pregovore sa Lloyd Georgeom i Millerandom. Glavni ie predmet raspravljanja držanje Amerike. Nitti je izjavio, da Ameriku nije moguće niim.oići radi eko­ nomskog i financijalno« stanja Italije. Kad se ne bi njena riječ slušala, sve bi tekovine mirovne konferencije mogle otići u zrak. Ne smijemo se podavati ihtzijatna, koje bi mogao rastjerati i naj­ manji vjetar. Crnogorsko pitanje u engleskom parfamentu. U engleskom parlamentu pri­ godom debate o Crnoj Gori, Bonar Law je odgovorio, da su obavještenja, koja stoje vladi na raspoloženje, sasvim dru­ gačija, nego što ih je iznio poslanik Ma­ kni. Bonar Law nema ništa protiv crno­ gorskog kralja, ali prema obavještenji­ ma, koja ima vlada, većina Crnogoraca i ne želi restauracije monarhije Petro­ vi ća. Granica u Banatu, kako javljaju rumiinjsk: listovi, popravljena ie u korist Jugoslavije. Proti Madžarskoj. Pariški »Tempsc publikuje oštar uvodni članak protiv Ugarske, u kom zastupa mišljenje, da sa­ veznici prisile madžarsku delegaciju, da | jrotpišc ugovor mira. | Ruski su boljševici navalili kod Mogi( i leva na rumunjske čete, no odbijeni su ' uz velike gubitke. Glavna snaga boljše­ vika se približuie Dnjestru i rumunjska vrhovna komanda je poduzela najopsež­ nije mjere, da očuva granicu. Karličak ne miruje. »Associated Pres: se« javija iz Pariza: Misije saveznika iz ' Budimpešte potvrđuju vijest, koja, je stigla 15. pr. mj. kako se je rascar Kar­ i lo pokušao vratiti u svoju zemlju. Kod ’ Lichtensteina prešao je čamcem na Raj­ nu, raznim tajnim putevima stigao u Au­ . striju, a odatle automobilom u Szom■ bathely. : U aoti, koja je upućena Nizozemskoj, nat lašiue se opasnost koja prijeti ev­ i ropskom miru, ako Vilim II. i nadalje ostane u Holandiji. Nota je tako sastav­ ljena, da na nju može pristati i Nizo­ zemska, jer se traži da se Vilim II. in­ ternira na jedan od holandskih otoka. Dcnjikmov govor kozacima. Prema vijesti iz Jekaterinodara, general Denjikin je na skupštini kozaka Južne Rusije Jedna kuća u koju je teško prodirala mlado­ turska ideja bila je Abdurahmanpašina. On je osje­ ćao. da jrripada toj mladosti, ali se nije mogao iz­ nevjeriti svojoj zakletvi i pod stare dane »okaljati svoju vojničku čast« izd ajstvom i odmetnišivom. Kad je doznao zasifetinu ljubav sa Ihsanom i kad je 'pristao na udaju svoje kćeri još je uvijek stra­ hovao, <la ga zet ne povuče u vrtlog politike, koja je vodna u progonstvo i degrediranja. Za to je paša i kušao preko prijatelja da ihsaha izvuče iz opasnosti, kako je on tajno šaptao velikom veziru i da se vrati na put, koji je caru i Bogu drag. Paša Ie mislio, da će ženidbom promijeniti i Ihsan svoje nazore, jer će biti pod utjecajem Ifete, koja se nije mogla zagrijati ni za Dindareve pjesme, ni muziku, pa što više govorila je o njemu i tiranskoj misli, kao »kđjlijama«*), radi čega je vrlo često sa Sabiliotn dolazila u sukob. Nakon jednog pisma, što joj ga je pisao Dindar Haki u kojem joj je otkrio svoje srce ifeta se ponijela dosta nelijepo prama umjetniku izrazivši se u jednom pruštvu, da je on »preživio talenat« i da nije za nju ..... . Iza toga nije više ifeta išla Sabihi u doba ka­ da je Dindar bio kod'njih— a i Dindar uklanjao se od tada ne samo Ifeti nego i Sabihi. Pa konačno nestalo ga je iz Carigrada s Akčura Jusufbeyom i I drom Dževdetom. (Nastaviće sc). i ») seljaci. �Стоана 4. Strans Број 123 Uro .ПРАВДА" — „PRAVDA lara ukupno 373 konja. Od toga je мca u crtežu ispod! modre boje, a u sva­ Ukratko rečeno, on je sa svojim .pa­ izvijestio, d» su crvene trupe na Đonu i metnim i razboritim radom izmirio za­ dravilo 23, uginulo 4, ostalo bolesne Maniču potučene. Denjikin je izjavio tom kutu, naročito u desnom gornjem vađenu braća, te danas vidrino Bijeljizatim, đa će svi krajevi, koji se bore vidi se rozeta u obliku runolista (edel346. Od šuge obojilo je u 1 kotaru 48 nu, gdje diše jednom dušom. Mi svi ža­ protiv boljševicima, dobiti najširu auto­ weis). Kruna je naslonjena na orlove koza, koje su i nadalje ostale bolesne. limo i oplakujemo rahmciii Ibiah.magu, nomiju i da se borba mora nastaviti. jer smo izgubili vrijednog radenika na i glave, koje su precizno izrađene sa oSvrha je te borbe da se uspostavi ve­ tvorenim kljunovima i s jezicima u klju­ lika Rusiia sa vladom svih Rusa i za- ..kulturnom i ekonomskom polju nas mu­ slimana. novima. Svaka noga ima četiri prsta. stupstvom autonomnih oblasti. Njegov U zadnjim danima svoga života, do­ govor ie primljen sa velikim odobrava­ Prema tome sve markice, koje ne bi od­ чЈ-lj! u^lu.i ^„1, t jjl JA > čekao je slogu sviju muslimana u svom njem. govarale potpuno gornjem opisu bile bi rodnom mjestu, što je bila njegova vru­ Ukrsj'nci za samostalnost. Prestav-A-D" У* £ } fakifikovane. ća i jedina želja. Nesmiljena smrt nije nici' pol.tičkih stranaka u Ukrajini imali I ti su falsif.kati pošljedica »mudre« dozvolila, da uživa plod svoga truda. su sastanak na kojem su prosvjedovali Jjl^ fi;u politike naše bivše vlade. A ko će jam­ Iznurena i sjedinjena braća plačući is­ proti besciljnom nastavku rata i izja­ o jAl^оЈЈл-З . ^lj pratili su ga do vječnog groba. Rahmetvili da je njihov kao i cijelog naroda čiti, da falsif.katori nijesu njeni ljudi? tullahi aiejlii rahmeten vasia! b cilj, tla se provede nezavisna, samostal­ Zamjena novčanica preuzima Narod­ na demokratska republika, koja će obu­ C-/-’ ~ Т V-Ј/. Jugoslavenski Muslimanski Sportski hvaćah osim Ukrajine istočnu Galiciju, na Banka. Ministar finansija poveo je Klub u Sarajevu poziva na I. r e d o v 1sjevernu Bukovinu i ugarsku Ukrajinu. pregovore sa Narodnom Bankom, da Oni stavljaju na sve odlučujuće faktore ■ tu glavnu skupštinu, koja će se _|y j ona sama vrši zamjenu kruna. Kao razobdržavati dne 20. februara o. g. u pe ­ svijeta zahtjev, da se mjesto mirovne tak u 7 sati na večer u prostorijama j log se navodi, da bi se na taj način pro ­ konferencije između sovjetske Rusije i »Kiraethane«. Dnevni red: 1. Otvo­ Poljske čim prije sazove opća mirovna vela tačna kontrola zbog pojave lažrenje skupštine; 2. izvještaj tajnika; 3. r dl <—._y »„Alj. konferencija svih onih nacionalnih dr­ n i h markica. Vjerovatmo je da će Na­ izvještaj blagajnika; 4. izvještaj nadzor­ žava, Sja je sudbina vezana sa istočno­ rodna Banka usvojiti taj predlog. Zato nog odbora; 5. izvještaj kapetana; 6. OJ.B—C-« evropskim pitanjem. podjela apsolutoriia upravnom i nadzor­ je ministar finansija obustavio u ostalim nom odboru; 7. predloži, eventualije i bankama izmjenu. 8. izbor novog odbora. U slučaju nedo­ - d-rSI lJj/I .jlj voljnog broja Članova, skupština će se Uvoz mineralnih ulja. Ministarstvo is­ održati 1 sat kasnije. hrane riješilo je da će obnašati troškove ---- . <— za uvoz mineralnih ulja. Dozvolu za uU ministarstvu vojnom radi se na na­ Čestitamo. Javljaju nam iz Zagreba, Л »^<.1-1.1-Uij fl>jz redbi o vojnim svcštenicima i njihovom voz mogu izdavati i njegovi odbori u da ie ovih dara popunjeno mjesto ima­ položaju. ma za Hrvatsku i Slavoniju vrijednim Ljubljani, Zagrebu, Novom Sadu i Splitu — ЈХ» omladincem g. Ismet ef. Muftićem, prav­ t to u iznosu od 1 vagona. Dar za »Pravda«. Na 7. ov. mj. obnikom iz Žepča. Veseli nas ovo imeno­ državana je zabava Muslimanske čita­ vanje, jer g. Muftića poznajemo kao Stanje marvenlh bolesti u B. i H. od onice u D. Vakufu zajedno s tombolom. sposobna i agilna radnika, koji je nesa8.—15. Januara 1920. U B. i H. obolllo јУ— I j L-I Gosp. Karadža, jedan od najsvjesnijih mo stručno obrazovan (svršio ie šeriat pravdaša iz Bugojna, poklonio je za naš je od šapa i slinavke u 8 kotara ukup­ sud. školu) nego i praktično upućen u list dječije cipej.ce, koje je odnosne ve­ no 19.568 papkara. Od tih je ozdravilo ovaj posao, jer je bio i vojni imam i čeri na tomboli dobio. Cipelice su bile vjeroučitelj. Želeći mu dobar uspjeh u L-.х—^4^ lic’frane i prodane za K 420 + K 10 ni­ I 1390, a nadalje ostalo bolesno 18.178. novom zvanju nadamo se, da će upreg­ kako nemarkiranih, koji nam je iznos I Od ovčijlh ospica oholilo je u 8 kotara • • •j nuti sve sile, kako bi što ljepše organigosp. Kurbegović uručio. Hvala daro­ I ukupno 3252 ovce. Od toga je ozdiravilo zovao svoju bogoštovnu općinu i u što vatelju kao i svim onim, koji su u Koš- I 628, uginulo 235, a nadalje ostalo boskorije vrijeme udario temelj za iz­ Čitajte i širite „Pravdu". taciji sudjelovali. Živili! I lesno 2389. Od šuge oboklo je u 23 ko­ gradnju džamije u bijelom Zagrebu, u kojem će pothvatu sigurno naići na do­ Muči li Vas glavobolja? Zub»b»lja? bar prijem medu priječkim Hrvatima. Tuganje u kostima? Malo Fefler«v»ga PRIPOSLANO.4) to ne stoji niti meni, niti i kome drugo­ Elsafiuida — i nestane boli! 6 dvestrume od namještenika Maloprodaje slo­ Gosp, piscu notice »Maloprodaja grad, Nesigurnost na šipu. Hadži Hafiz JuKh ih 2 specijalne velike boce 27 Kruna. bodno, da je bez doznake Grad, aproaprovizacije« u 15. (120.) broj u»Pravde« nuz Sokolović, muallim iz Kobilje Gla­ Felierov migrenovi klinčić 1 komad vizacionog ureda u Sarajevu prodavati od 12. februara 1920. ve, išao je prošle srijede sa imamom iz 3 K 50 h. može. Pošto pako u najviše slučajeva Gornje Vogošće kući. Za njima su jahali Potpisati osjeća se ponukanim na gor­ ljudi neće da to razumiju, te svi oni, koji Želudac Vam nije u redu? Nekoliko dobrovoljci Todor Jovandić i Milan Vunju noticu slijedeće odgovoriti: Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su po­ bez spomenute doznake dođu tražiti od ković, te pješke išao Vaso Slagalo, sva Soli na lageru u Maloprodaji ima ; ali uzdane! 6 kutija 12 kruna. Švedska ženas da nešto kupe, dobije odgovor da trojica iz Donje Vogošće. U blizini Sipa ludčana tmktura 1 velika boca 10 kru­ dotičnog artikla nema. opsovao je jedan hodžu i hodžmicu, nana. Omot i poštarina posebno, ali što ‘) Za stvari pod ovom rubrikom uToliko čitaocima gornje noHce do što ih je Sokolović upitao šta vam sme­ jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, redništvo ne odgovara. znanja. A. Mulić. ta hodža i hodžinica? Vuković je sa Elsatrg br. 310. Hrvatska. svojim drugom sjahao i navališe na So­ kolovića, uhvatiše ga za vrat i oboriše 84® u jarak tukući ga koljenima u prsa i poderavši mu džubbe u vrijednosti od 400 kruna. Pošto su se u blizini desili žandari, pritekli su Sokoloviću u pomoć i jedva Ekonomska konferencija? Javljaju iz im je uspjelo da ga spase, budući se na­ (zvjeradi) lisica, kuna ičcrić«, > deva 1 t. d. Praga, da će se prema vijestima »Pr padači nijesu htjeli pokoriti njihovu na­ ger Tagblatta« uskoro sastati u GracZ logu, a oni ne htjedoše upotrijebiti oru­ ekonomska konferencija, kojoj će pri­ žja niti uredovati »u ime zakona«, kao sustvovati Italija, Država SHS, Au­ što su na to brzi kad se radi o muslima­ uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža nima težacima. Sačinjena je prijava, ali strija i Cehoslovačka. Zainteresovana do danas niti su napadači pritvoreni, niti Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). ministarstva već rade na programu za i-đ’i su inače kažnjeni, premda se je Jovan­ tu konferenciju. Brzojavi: FELARIA. 188 dić nakon razvađanja bio povratio sa Telefon 55 revolverom u ruci. Konferencija o valutnom pitanju. U Tražimo, da se ovaj postupak pod­ Zagrebu su hrvatski I slavenski krugovi vrgne izvldima i da se Jovandiću oduz­ održali konferenciju o valutnom pitanju. me oružje, jer bi mogao izazvati kakav Prihvaćena je rezoluciia, koju će de­ PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. belaj, budući mjesni muslimani ne mogu putacija od 5 lica predati regentu Alek­ šeriatskog suda soba broj 2. na 23. i ne će trpjeti njegova haračenja. ŽanAlečković u Travniku, treba perodarsko tetošenje dozlogrdilo je svima, sandru. februara u ponedjeljak u 10 sati i to: vođu. 19, i_? pa je nužno i u tom pravcu napraviti red. ’/a kuće broj 16. na ćošku Talirević Fatslfrkovane markice na novčanica­ I Careva ulica. — 7« kuće u Talire­ Tužna vijest Ovih dana je preselio ma. Vlast je ušla u trag falsifikovanim vić ulici broj 1. na bolji svijet naš ugledni i plemeniti markicama na hiljadarkama. Do sada građanin Ibratamaga Ramadanagić aje otkriveno 10 takovih falsi­ gilni i požrtvovni član naše organiza­ fikata, koji se razlikuju od pravih cije. On je imao potpuno uvjerenje da mark ca u boji, koja je u većini slučaje­ je naš spas u jednoj jakoj našoj organi­ Razašilje po najnižim anevnim zaciji, zato je bio posvetio sve svoje va žutolimunova ili žutosmeđa (mjesto u Bihaću na vrlo lijepom cijenama u kacama (bačvama) slobodno vrijeme, da radi na tome kako naračaste), te u jasnoći slike. Sve su mjestu javnom licitacijom na bi svi naši građani pristupili M. J. 0., za teškim 50-60 kilograma MARKO ispravne markice jednake medu sobom licu mjesta dne 15. marta koju se je sav bio založio i nije žalio ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. i u boji i u crtežu. Ispravne markice iz­ ni moralnog ni materijalnog truda u 1920. rađene su u dvije boje: narančastoj (osvome radu za našu organizaciju. On Anna Stejskal, Bihać. ranž) zatvorenoj ili otvorenoj i to grb i iao građanin poznavao je sve one koji u početku naše organizacije nisu bili donji dio markice, i u tamno-modroj oduševljeni za samu stvar dok se nisu (ultramaren) i u gornjem dijelu marki­ uvjerili da je ova organizacija jedini spas ce oko grba i okvir oko cijele markice. za nas muslimane i pošto je u dušu po­ Van natpisa markice ova se modra boja znavao, svom je silom radio da ih do­ vezuje sa narančastom te je grb, natpis vede n zajedničko bratsko kolo ne omalovažavaiući ni njihove razloge što i crtež u donjem dijelu markice i okvir mu je na koncu kao valjanom i požrt­ izrazit i jasan. Kod ispravne markice bi­ vovnom mladiću i uspjelo i baš zato ie jeli krst u grbu vezan je sa desnim svoi uživao veliko povjerenje cijelog na­ jm krakom za bijelu kockicu, koja je roda i bio izabran u odbor mjesne orveća cd ostalih kockica u istom polju zanzaciie premda nije težio ni za kak­ grba. Dalje, kod sviju ispravnih marki- | vim zvanjima. Потасв vijesti Gospodarstvo ku puj e oooooooooo oo o Phodajem kuću Sira Travničkog i Vla ićkog ooooooooooooo Izašao je iz štampe Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Ođrevorai »rertelk: M. Sudiaka. Vlusik: Centralat Odbor »1 M. O.« f umariia D. & A. Kalaš. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/795a263736bf11f90c3b161d48134029.pdf 2d47581ef9220f4e2c7569ae68ac47c6 PDF Text Text Poštarina u sjotevom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđuiB redahDioni cđbar. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМ^аСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 19 (124) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, subota 21. februara 1920. (30. džumadil-evvela 1338.) Godina II. ®г..21:гЕГ?»;зст£5;;кс5ИИКИИВИ«з«ииж8аииии1^^иетмв»^и«1в^иии| Vladina kriza riješena. Regent je sastav vlade povjerio g. Stolar,,; Proriču, šefu savezne nam ra­ dikalne stranke. G. Protić je ovako obrazovao novu vladu, koja je već položila zakletvu: Predsjednik ministarstva i ininlstar za konstituantu: Stojan Protić; potpredsjedti’k i ministar saobraćaja Korošec; spoljni poslovi: Dr. Ante Trumblć, njegov zamjenik i ministar bez portfelja Dr. Spalajković; unutrašnji poslovi: Marko T r i f k o v i ć; vojni: gen. Boža Janković; finansije: Dr. Vebzar Janković; građevine: Joca Jovanović; privreda; Roškar; socijalna skrb: Dr. Ivan Krnic ; pošte: Dr. Mate Dri nković; ishrana: Dr. Stanišić; trgovina: Slojan Ribarac; narodno zdravlje: Dr. Slavko Sv. Mi 1 efić ; pravda: Dr. Momčilo Ninčlć; prosvjeta: Miša Trifunović; vjere: Dr. Fran Janković; agrarna reforma: Dr. Hanžek;šumeirude: Dr. Halidbeg Krasnica. Zasijedanje ohražnih izbornih odbora. Članovi ovih odbora sazvan! su na sjednicu u sr,jedu 25. o. mj. Time je dokrajčeno pitanje vakufskih izbora i na 25. februara biće izabrani članovi vaknfskog sabora i hodžinske kurije. Kao što je imznato okružne izborne odbore sačinjavaju po dva delegata vakufskih povjerenstava dotičnog okružja, a za članove sabora 1 njihove zamjenike mogu se izabrati samo članovi okr. izbornog odbora. Prema tomu su članovi okružn h izbornih odbora stavljeni pred jednu vrlo delikatnu dužnost, jer o nji­ hovu nesebičnom držanju ovisi dobar ili loš sastav sabora. Naše stanovište u tom pogledu sasvim je određeno i više puta precizno nagla­ šeno. U sabor treba da dođu najbolji između najboljh: najsposobniji, n a j ш a r 1 j i v i j i i n a j d a 1 e’k o v i đn i j’i. Sabor stoji pred vrlo teškim za­ daćama, jer dobiva u naslijede jednu z a- , I i I p a r i o ž c n u o’s t a v š't i n u i jer mo­ ra da potraži izlaz iz mnogostruke krize: financijalne, upravne i kulturno prosvjetne. Time je rečeno sve i mi se nadamo, da će članovi tih odbora naj­ ozbiljnije shvatiti svoju tešku zadaću i veliku odgovornost i pred Bogom i pred ljudima. Što vrijedi za izbor članova sabora vrijedi i za izbor članova kurije. U tom su pogledu okružni odbori u mnogo bo­ ljem položaju, jer u kuriju mogu birati bez obzira na prebivalište pojedinih kandidata. Ne smije se potcijeultl važ­ nost kurije, kao što se je do sad potejenj'vala I valja Imati na umu naročito činjenicu, da će 1 članovi sadanje kurije imat' riječ pri reviziji našeg autonomnog Statuta. Bio nam Bog na pomoći i uputio nas onako, kako će biti na korist c’jelom na­ šem elementu u uv!m pokraj nama! i : ; I Jedna nepromišlienost A. P. — Neki zagrijani »nacionalista« imenom Muhamed Hadžić, u članku »Položaj muslimana prema Sanžermanskoj konvenciji« (»Budućnost broj 1.), u svojoj mladenačkoj zagrijanosti, pred­ laže ni više ni manje, nego da se u na­ šoj mladoj kraljevini u k i n e šeriatsko pravo. Pisca je na taj predlog potakla, valjda, neograničena želja za stapanjem muslimana u narodnu ind vidualnost, kakono bi nestalo s površine mirlimanske individualnosti. Na taj način bi se po njegovu mišljenju najlakše riješilo muslimansko pitanje i bez tuđe inter­ vencije. Po piščevu shvaćanju, muslimanima njihpvo šeriatsko pravo smeta da se stope i prigrle narodnost. Dok se pvo ne dogodi, smatraće se, veli, muslimani u našoj državi manjinom, za koju se zakvača u strani neprijatelji, pa da nc će biti dobro ni po muslimane ni po našu mladu državu. U obrazloženju tumači pisac riječi: »muslimanskih običaja«, koje su upo­ trijebljene u prvoj stavci' 10. tač. Senžermanskog ugovora, pa veli da se iz tih riječi ima razumjeti šeriatsko pravo, primjena ovog prava, veli dalje, vrši se u pitanjima udaje i ženidbe, razvoda braka, nasljedstva i u organizaciji vakufsk.h zavještaja i ustanova, i tako se vrši utjecaj na one odnose društvene, gdje su u pitanju interesi cjeline. Ist.če kako se danas sve više ukrštavaju od­ nosi između ljudi i žena različit h vjera, i što su ti odnosi, veli, češći, biće češći i pravni sporovi, pa pita po kojem će se u rješavati spor. Pisac valjda ci^Javu medu našom neiskusnom j i ; i i i | j i ; I i I i i | ! | I mladeži, da se žene sa kršćankama, što pravi muslimani nc vide to baš tako dobro, premda to islamska vjera u svo­ joj velikoj toleranciji ne zabranjuje. Ovo ■su suviše rijetki slučajevi, a da je oprav­ dano radi njih mijenjati opća pravila. Za pr.tnjer p;sac ističe neke države, ko­ je su imale više različitih zakona za je­ dne te iste poslove, pa su ih sricanjem prilika izjednačio i uvele jedan zakon za sve državljane. On i našoj državi preporučuje, da tako učini i predlaže da naša Ustavotvorna skupština pođe istim putem. Ako sc baš ne bi moglo zamijenti šeriatsko pravo sa građanskim za­ konom, a ono bar da se, veli, ograniči na najuži krug djelovanja i konpctenci'e. Svađanju šerlatskog pava na što manji broj predmeta nalazi pisac još i drugi razlog, a to je. da šeriatsko pra­ vo ne može izdržati kritiku vremena, jer da je po njegovu shvaćanju postav­ ljeno na nreveć zastarjelu osnovu, koja n'ie za današnje vrijeme. Pisac se po­ vodi za shvaćanjem pravn'ka nemuslimana, pa ist'če, da nije pravo što muž đob'va više od žene, muško dijete više od ženska u nasljeđu, pa mu je i to razlog za izm'enu šerirVa. P sac -dakle nalazi za .ukidanje šeriatskoir prava u našoj kraljevini, ili bar za ograničenje Mog na najuži krug djelo­ vanja i konpetenc’le više razloga: 1. što smeta da se muslimani stope u većinu, 2. što ta razdvojenost služi neprfatcljima države za sredstvo, da se miješaju u naše unutarnje poslove, 3. što je »zastrajclo« i 4. što je »nepravedno«. Kako se vidi, sve je ovo nedolična o1 cjena Islama i njegova šeriata. U istak­ nutom mišljenju nažalost nije pisac osamijeit. Preko takvog krivog .mišljenja se ne može ni inače preći, a osobito u vremenu, kada se naša država -nanovo stvara i kada se hoće sve nanovo da preuređuje. Ovdje ću odmah istaknuti, da su i nadležni faktori muslimanski, za koje se p.sac tuži da se za napredak ne oduševljavaju, skloni svakom preuređe­ nju, koje ne tangira principe Islama. Neka pisac, a i drugi koji se za preure­ đenje interesiraju, čitaju članke, što ih je »Pravda« donosila pod naslovom | »Naši šeriatski sudovi«, pa će vidjeti da I pravi poznavaoci islamske nauke i še­ riata nijesu tako konzervativni. A sad da vidimo postoje li uistinu navedeni razlozi. Kur’an (a. š.) uči muslimane, da je Bog stvorio ljude razdijeljene na narode i plemena, da se mogu međusobno ras­ poznavati. U istoj izreci isLče se i odnošaj pojedinaca svih naroda prema | Bogu, pa se veli da je kod Boga najpribraniji onaj, koji vrši dobre zapovijedi, a kloni se od svega što je zlo i zabra­ njeno. Kako se vidi, tu se ne daje pri­ vilegija nikojem narodu mimo druge. Musliman, koji pravo shvaća ove uzvi­ šene riječi, ne će se tuđiti niti od svog naroda, ni od svog plemena, kojem uistinu po obilježju pripada. Dapače će se ponositi, što pripada jednom narodu, koji n je — kako naši ljudi vele — repa bez korijena. A pošto zna da nije sva dobrota u jednom plemenu, nego da ima dobrote i u drugom, neće ni dru­ gog prezirati, ako je pošten, i ako nije prema njemu neprijateljski raspoložen. Zar se‘ može reći da su se bosanski muslimani, koji su usčuvalj svoj slaven­ ski jezik i mnoge osobine, odnarodili? Taka bi tvrdnja bila jasna neistina. Pa kad su oni takvi ostali, živeći na stolje­ ća pod upravom tuđeg naroda i pod jačim uticajem šeriatskog prava, čemu onda da se sad traži ukidanje toga pra­ va, koje je već ograničeno, i da se to ističe kao neka zapreka stapanju i na­ rodnom ujedinjenju? Ako pisac zbilja vidi u opstojnosti šei riatskog prava zapreku, da nas braća i druge vjere iskreno priznadu svojom i braćom, neka nastoji pobuditi u njima ' više vjerske tolerancije, i neka im da j razumjeti, da muslimani ni u vremenii ma'njihove najveće moći i vlasti njesu . nikad ukidali duhovnih sudova i crkvei nog prava sugrađana druge vjere. Ako je mirovna konferencija osjeća­ jući kakvu potrebu unijela u Senžermanski ugovor onu tačku, koja se od­ nosi na muslimane, ovi su tome najma­ nje krivi. Uostalom, ako utemeljači na­ še nove kraljevine nijesu u nakani po­ stavljati državni temelj u smjeru hege­ monije jednog plemena ili jedne vjere, onda je navedena ustanova Senžermanskog ugovora potpuno izlišna. Ako sam ja i sam u nakani dati nekomu pravo, svejedno je ili mi ko to preporučivao ili ne. Na podlozi potpune ravnopravnosti vjera i pojedinih državljana uređena dr­ žava, držeći se strogo te uredbe, neće dati povoda uporabi ugovorom predvi­ đene intervencije, pa pisac i njegova družina ne bi trebali da budu nimalo nervozni radi spomenutog članka. (Svršiće se.) Sarajevo, 20. februara. Jednom prilikom reče jedan naš uva­ ženi parlamentarac: »Grd.ć ne će nikad od sebe otići; njega će trebati izbaciti«. Izgleda, da je ovaj čovjek dobro proučio mentalitet ovog tozlukaša, jer se zaista na našoj vladi još ne osjeća nikakva priprema za odlazak. Grdić šuti i nevješt se čini. Njega se kanda malo tiče promjena kursa u Be­ ogradu i sve mu se čini, da će ostati na svom -mjestu usprkos tomu, da je demisionirala cijela zagrebačka vlada. Međutim je njegov odlazak isto tako ne­ minovan. kao što jc neminovan i pad njegovih stranačkih drugova, naročito dra Krulja, koji je muslimane uvrijedio svojim prostačkim člankom u »Demokratiji« i još prostačkijim povikom u parlamentu. Ova je koterija nesamo nesposobna da napravi red -i poredak u užoj nam domovini, nego je i totalno nesposobna, da se trpi i na kudikamo nižim položa­ jima. Treba samo pogledati šta je Grđič učinio na svom novom položaju, da i ne govorimo o njegovom manipnlisanju sa izvoznicama. Dr. Krulj nema ni­ kakva ugleda među svojim kolegama i slovi kao jedan od -najnesposobnith li­ ječnika, o čemu najjasnije govore izbo­ ri u liječničkom udruženju. Da su imala ponosa, ne bi se ni jagmili za ovake po­ ložaj, već bi se .zadovoljili sa položa­ jima. koji odgovaraju njihovim sposob­ nostima. Ima ih još podosta, koji treba da se povlače. Inače će doći metla. Iz Sandžaka i Makedonije. Vapaj bjdopolfsbili muslimana. Mi muslimani iz bjelopoljskog okruga opljačkani smo -do gole duše i morali smo pobjeći od .crnogorskih pljačkaša i bandi, da sačuvamo glavu i namus. Preb'egosmo u Novi Pazar, gdje i danas živimo. Mi smo g. m.nistru unutrašnjih djela svakom prilikom dostavljali naše ja.de i nevolje što ih i sada podnosimo od bandi i činovništva. Ministar je upo­ zoren na rad bjelopoljskog sekretara Tom ce Cukića, kojega je ministarstvo na tužbu načelenika okruga bilo maknulo s tog uglednog mjesta i riješilo ga službe, pa je ministar naročito zamo­ ljen, da ni na kakav način ne bi Cukića vratio u Bijelo polje,- niti mu dao služ­ bu. jer je silno omražen radi toga, što j za vri'eme Nikoline vladavine — i skrstio mnoge muslimane u Peći. Mi­ nistar je upozoren, đa Cukić nema ni­ kakve spreme da bi mogao biti sekretar. Ministar je pred mnogim ljudima obe­ ćao da će udovoljiti toj opravdanoj želji i izjavio, da o pomenutem Cukiću ima strahovite podatke i da ga ni u kakvom slučaju neće poslati na služ­ bu u Bijelo polje. Dapače je rekao, da mu neće dati ni u kakvu službu. Ali na žalost g. ministar jedno obećaje, a sasv.m obratno radi: Cukić se Je opet vratio u Bijelo polje na isto mjesto i ne­ samo đa ie sekretar, nego zastupa i na­ čelnika okruga. Naravno da i sada na muslimanima vrši teror i osvetu, jer za vrijeme, kada je bio razriješen mnogi su ga muslimani tužili da im je nasilno oduzimao novac i da ih je tukao. I mje­ sto da se stane na put ovim zulumima, Cukiću se ponovno daje mogućnost, da zlorabi svoj položaj i ponovno ubija te muslimane. Ako je g. ministar htio da Cukića mimo zakona imenuje sekreta­ rom, premda nema nikakve diplome i pemda ga je jedanput bio razriješio od Službe zbog njegovih postupaka, mogao "f Iznosimo oval dopis kao interesan­ tan prilog »demokratske anarh'je i čvr­ sto se nadamo, da će nova vlada učiniti kraj ovom haračenju. Uredništvo. �otiu .a 2 Crpena „PRAVDA* ga je Imenovati sekretarom ministar­ stva unutrašnjih tijela, a ne slati ga da pršti onu grdnu sirotinju muslimane, koji su u ovom ratu najviše stradali. Zar je to demokratizam; zar ministri tako stoje na riječi koju daju u svojstvu ministara i prvaka »demokratske« partiie? Još nešto. G. ministar obećao je i službeno objavio za komisiju, koja je bila u Prizrenu, da će je uputiti i u San­ džak. To je isto obećao i predsjednik ministarstva g. Dvidović, i privatno i službeno, pa je o tom obećanju i o tom »uspjehu« g. Kurtović pisao i velike članke u »Glasu Naroda«, u kojima je s velikom kuraži zamahivao proti »Pravdi« i isticao kako je »demokrat­ ska« vlada, čim je saznala za zulume počinjene nad muslimanima, odmah uputila komisiju u Sandžak i Maćedoniju. A na stvari sve po starom: komisije nema, a Cukić nesmetano nastavlja svo­ je haračenje i zulume, koji ne bi prista­ jali ni u srednji, a kamo li u vijek na­ redne slobode i građanskih prava. Sra­ mota, sto put sramota! ВПјвбће »Dolje s ključem!« zagrmila je naša »demokratska« vlada i sva »demokratija« kad smo mi, pritisnuti nepravdom, tražili da uživamo prava i snosimo duž­ nosti sr aztnie r n o prema broju Sljedbenika pojedinih konfesija. Nazivali su to fanatizmom, reakcio-narstvom i sličnim, jer "su bili u pitanju profiti pra­ voslavnih. Govorili su neka se daje po potrebi i sposobnosti. Nu kad se radi o profitu nas muslimana, onda im je ključ mio i drag i rado se s njim služe. Jedan konkretan primjer. Ministarstvo b| oj 124 Broj „НРАВДА j vera dijeli doplatke sveštenstvu. Pođi- I U. No makar se do sada i polagalo malo | Ako općinski činovnici i nainješteMlci ne­ važnosti na općinske uprave, ipak se u ; maju dovoljno novaca od plaće, da mo­ I je'jeni su tako, da su jedino muslimantoni pravcu ne će moći izbjeći uplivu I gu skromno živjeti, onda im je suđeno, i ski »sveštenici« do-blli polovicu iznosa već samoga vremena i prirodnog pro- i da smanje obroke jela i da idu »trcanih što ga je dobio sveštenik nemuslimanski haljina, goli i bosi. gresa, pa će morati možda još vrlo na­ iste krase. Naime sveštenik nenmsl.man skoro doći čas, kada će opće prilike im­ 1. imućstvene klase dobiva na se 500 K, Pitanje uređenja materijalnog polo­ perativno tražiti i od države i od na­ a na svako neopskrbijeno di.ete i ženu žaja općinskih službenika ne smije se roda. da se ove institucije jedanput u00 K mjesečno, dok muslimanski iste nipošto prepustiti odluci i uvidavnostl rede prema duhu vremena. imućstvene klase dobiva 250 K, a djeca ..adanjih gradskih zastupstava, jer ova Kada se govori o uređenju općinskih i supruga po 45 K. l ako je i 11. imućreče prosto da shvate potrebe ovoga uprava onda treba svakako da dolaze stvena klasa »raspodeljena«. Istina na­ bijednoga staleža, nego'je na prvom re­ u obzir i organi, koji će da budu izvr ­ ših »sveštenika« ima mnogo, pa bi sva ći; pozvana državna vlast, da putem »državna hazna« bila iscrpljena, ako bi šioci dužnosti tih novouređenih općina, zakona ili naročite uredbe osigura op­ a to su općinski službenici. Do sada je se jednako »raspodelilo«. No taj prigo­ ći:: kim službenicima barem ona ista vor nema mjesta, jedno s toga, što su bilo: kakve općine, taki službenici; ka­ berlva, koja država daje svojim službe­ predloženi najsiromašniji među i onako kiti službenici, takove općine. Ova je nicima. siromašnim vjer. službenicima, a drugo, korelacija posve ispravna i umjesna i Ako su općinski činovnici i namješte­ što naši njesu mogli dobiti izvoznlca ili dosadanje nam iskustvo jamči, da je nije nici nosioci javnili dužnosti, onda se ne na koji drugi način unovčiti svoj patrio­ nlko u stanju oboriti. Pravni i materi­ može praviti nikakvih razlika и njiho­ tizam. Sto se tiče kvalifikacije, ni našim jalni položaj općinskih službenika u na­ vim pravima naprama državnim službe­ se ta ne može osporiti, jer su za svole šoj zemlji ispod: svake je kritike. Dr­ nicima. a po tom pravda traži, da se nji­ zvanje, za koje im se kao nosiocima to- ' žavna uprava kvalifikuje općinske či- i ma dade ono isto što danas uživala dr­ ga zvanja daje doplatak, dovoljno kva- i noviiike kao činovnike privatnih podu- : žavni službenici. liticirani. zeca, koj.h je služba osigurana međusob­ Već mjesec dana trube novine, da je Kad je to tako, kliknimo onda iz dna nim pr.vatnim ugovorom. Odnos dakle i u ministarskom savjetu izrađena ured­ duše: »Živela pravda! Živela demokraopćinskih službenika naprama općinama ! ba za općinske činovnike i službenike, tija! Živela jednakost!« —h— u pitanju službe je privatno-pravne na- i a u istinu od .nje nikakva glasa ni habeHrvatska vlada odstupila. Kako naš i ravi. To neispravno stajalište državne j ra. Kada li će stati na snagu ta željno presbiro saznaje, 19. o. mj. ban Hrvat- i uprave utvrđeno je i time, što su činov­ očekivana uredba? Međutim radi se o ske i Slavonije dr. Tomislav Tomljeno- : nici jedne veće opojne morali po kanačopćinskim službenicima, nije hiće. mo­ vić sporazumno sa 12 povjerenika u | noj osudi bivšeg ministarstva financija gu oni čekati! platiti i biljegovne pistojbe na umišljeni njihovo ime podnio je ostavku. Sad je red na Šćepanu Grđiću & Co. | ugovor o službovanju. S jedne strane se Vlasentca, 18. februara. općinskim činovnicima povjerava dobar »Demokratske« intrige. »Obzor« dedio poslova javne uprave i to baš onaj mantuje vijest »Pravde« i »Politike«, Sa današnje glavne skupštine soliđanajgori — oni dakle postaju nosioci jav­ rišemo se sa rezolucijom, donešenom da je između radikala i Narodnog Kluba nih dužnosti i na to su dapače obave­ došlo do nesparazumka, što je Narodni na protestnoj skupštini Sarajlija, obdrzan! po § 47. zakona o upravi gradskih Klub navodno zahtijevao, da zapovjed­ žavanoj zbog izgreda u Hercegovini a općina iz 1907. — as druge strane im nikom 4. armije u Zagrebu bude imeno­ naročito zuluma n Bileći. se osporava njihov javno-pravnl karak­ van Ante Plivelić sa načelnikom štaba Mjesni Odbor. ter i svrstavaju se u redove privatnih pukovnikom Kvaternikom. Ta je vijest namještenika. Ako je koje gradsko za­ potpuno izmišljena i iznešena je u jav­ stupstvo ipak uvidjelo potrebu, da ne- . nost sa namjerom, da nepovoljno dje­ kom službenom pragmatikom osigura luje na javno mnijenje. O tome nije bilo položaj tih zapravo javnih službenika, ni govora. kakv'h je slučajeva vrlo malo u našoj i zemlji, to je sve, ali sam zakon je u tom ; Usprkos oslobogjenja, u našoj se pravcu posve jednostran: on govori sa- : vladi crno-žuti tipovi sve više šire i ino o dužnostima općinskih.službenika. protežiraju. U rašoj vladi imade skoro a o pravima nema ni govora. polovica crno-žutih, koji su u svakom Ovakav pravni položaj općinskih čl- i pogledu predpostavljeni našim doma­ potpuno zanemarila njihovo uređenje, a novnika učinio je da se niko od boljrfi i i ćim sinovima i koji se svakom zgo­ narod ih toliko ne respektuje. One fak­ sposobnijih sila nije prosto ufao stupiti i dom protežiraju, a naši se sinovi za­ tički postoje, a nemaju temelja na ko­ u općinsku službu i po tom je u silnom postavljaju. Trebalo bi samo zaviriti jem. postoje, one faktički imaju dužno­ nazatku izgradnja unutrašnje organizau našu vlado, pa da se vidi kako sti i to još povećane kako je rat pre­ cile općinskih ureda u svim naš’m mje-- trpe naši domaći činovnici, a naročito stao, ali nemaju nikakvih .prava, koja muslimani. Spomenućemo samo po­ bi inače morali biti u uskoj veza sa duž­ Ništa bolje ulje ni materijalno stanje ' moćni ured zemaljske vlade, kojem nostima. općinskih službenika. U mirno doba nije je na čelu poznata firma podimenom, Državna vlast priprema baiagi neka­ bilo nikakvih regulativa za odmjerivaMažgon- Pod upravom ovoga silnika kve uredbe o općinama, preduzima sve nje plaća. Te plaće su općenito bile miprotežiraju, se stranci sve u šesnaest, potrebite predradnje za izbore, a po uimalue 1 općinski. službenici mogli su ■ a domaći se stavljaju na mučila. Ako srijedi ništa. Izbaci se u javnosti po koja s njima tek nekako sirotinjski života­ musliman činovnik zakasni samo mršava notica o kakovom savremenom riti. Za vrijeme rata i nakon prevrata sata eto raporta i ukora koji se stavlja uređenju općina i to je sve. Teoretizira mizerno je stanje općinskih činovnika i n kvalifikaciju, dočim jedan schwarzse mnogo, a ne izvađa se ništa prak­ dostiglo svoj vrhunac. U razdoblju od T geiber uiože dolaziti i odlaziti kad tički. 1914. do danas državna se je uprava i hoće. Pohitiio se sa općinskim izborima, to potrudila, da koliko toliko poboljša ma­ Osim toga treba vidjeti kako je je naravno vrlo nužna stvar, ali čemu terijalno stanje svojih službenika i da- i posao rasporegjen megju manipulaopćinski Izbori, kad još ne znamo šta vala im je u nekoliko navrata skupariu- ' tivnin činovnicima. Jedan Schneider su općine, kakve su im dužnosti, kakva ske doplatke, izvanredne .potpore, pot­ dobio je za posao nadziranje pisarica, prava i prema tome kakovu će ulogu da pore za odijela i obuću, familijarne do- : a jedan Buros dobiva keo šef otpravigraju u budućem javnom životu. Po platke i t. d. Tako su radila i sva pri- i ništvo, gdje imadu 4 pisarničke'sile zdravom shvaćanju prva je dužnost dr­ vatna poduzeća. Svugdje se je dakle oosim njega, pa po cijele dane skače žavne uprave, da zakonom i naročitom sjetila potreba, da sc službenicima daje i po čaršiji i trguje ili njuška po kan­ uredbom dade općinama stalan položaj veća .plaća prema vremenu i skupoći, : celarijama, gdje će šta čuti, da dojavi samo općinski službenici kod nas sači- I svome protektoru s'lnome Mažgonu. jedne javne institucije, a onda tek da se njavaiu onaj stalež, kojem..: nije potreb- j Jedan Loydolt takogjer imade nadzor, brine za izbore. Ovako izgleda, da će se provesti i izbori, a općinske će upra­ no da se povisuju plaće. Kod njih se a po cijeli dan su mu ruke u džepo­ provađa ona: pruži se prema Jorganu. 1 vima i šeta po kancelarijama. Nekakl ve biti još uvijek politički hermafrodi- Manipulativni či­ novnici muslimani. Naše općine. Pojam i bitnost gradskih općina nijesu se irkada do sada u našoj zemlji shvaćali onako, kako to shvaćaju na­ predniji i savremeniji narodi. Dok su gradske općine kod naprednog svijeta s jedne strane glavna i polazna jedinica u cjržavno-pravnom smislu, a s druge strane središte cijele građanske kulture i civilizacije, dođe su to kod nas instltucije najniže vrste, na koje se ne svrača nikakva pozornost ni sa strane đržavne uprave, a niti sa strane samih općinskih samouprava. Pa još nekako je išlo u vremenu prije rata. Makar i bio onako reakcionaran i nesavremen zakon o upravi gradskih općina iz godine 1907., • kojim se daje općinama neka otrcana autonomija, ma­ kar općinske uprave i ne predstavljale kakovu samostalnu vlast nego bile kao što i jesu jednostavni izvršioci naloga kotarskih ureda i oblasti, uza sva ta ograničenja vlasti i podređenost polo­ žaja, ipak je bio znatan auktoritet na­ ših općinskih uprava do prije svjetsko­ ga rata u našemu svijetu, ali danas su općinske Uprave izgubile i ono malo auktoriteta u svijetu, pa se danas nafaze po prilici u ovom stanju: država je . । i . ' j j I F E L J TON. A- Hifzi Bjolevnc: ■ Rene Logotetides. (32) XI. Prošlo je više od pć godine od kako se ie Ihsan upoznao s Ifetom i isto toliko vremena, kako je Akčura oglu otišao iz Carigrada. Spremanje u Abdurahmanpašinu konaku za Ifetinu udaju i ako nije posve prestalo, ipak se nije radilo s onakom žur­ bom kako je to bilo u početku. Među prijateljica­ ma Ifetom i Sabihom nastao hladniji odnosa dani same nisu znale za što. Sada bi prolazilo i po ne­ koliko, dana a da se nisu vidile. Kad je jedna dru­ goj dolazila slovile bi se običnim formalnostima za što tako rijetko jeijna drugoj dolazi i izgovarale su se opet sličnim isprikama, a u duši krila jedna od druge .svoju tajnu; jedna da se tješi njome, a dru­ ga da strada i pati redi nje. Sabiha je očito propadala, a Ifeta postajala šutIjlvija, mučaljivija i zatvorenija. Onog iskrenog što je vezalo dvije prijateljice, što ih je srećilo, nije vi­ še bilo, jer predmet njihovih sanja postao je jedan. Iz nejasne misli iz onih sretnih i nepomućenih da­ na mladosti pojavio čovjek — Iskrsao je pred obe Ihsan Sururzade da zavlada obima. 1 koliko je god Sabiha hijela odagnati misao o zaručniku svoje pri­ i i I I I | i I j jateljice toliko je ona Jača bila i toliko ju je više mučila i privlačila. Za tmurnih, kišovitih zimskih dana, kada su bilđ skupa, razgovarale su nekad i o Dindaru, o Akčura oglu i svim onim, koji su im bili poznati i od kojih su neki otišli u Evropu, a neki u Anatoliju nepoznatim poslom, — svih su se sjećali, ali samo o Ihsanu nije nijedna govorila. Nekad su svi­ rali i Dindareve napjeve, pa i Ifet nalazila ljepote u njima, nekad se zanosili za onim danima prvog pro­ ljeća i čekali kada će opet oživiti carigradska oko­ lica. Nekad su ostale same, svaka kod svoje kuće i čudo — mislile o Ihsanu. Ifeta je počela sumnjati u Ihsanovu ljubav, jer je opazila na memu velike promjene. Njegovo pis­ mo, s kojim je odgodio vjenčanje do proljeća, pa opet u razgovoru više puta nabacio da bi želio na proljeće otići u Evropu i kad se .povrati trebalo je uslijediti ono o čemu je djevojka počele sumnjati. A ovo otezanja dok je Ifetu mučilo i dok je ona radi toga trpila tješilo je potajno njezinu prijateljicu Sabiha je još rjeđe viđala Ihsana, ali i kad je s njim govorila nešto je mučilo, jedno uvjerenje, jedna sumnja, da je izgubljen i za nju i Ifetu.' Šta je uzrok? Šta se je dogodilo? pitala se Sabiha i smi­ šljala razne odgovore od kojih Je nije nl jedan zadovoljio. i • i i I i ! j ; I I i i i ' , I I I I ; Sabiha je osjetila, da istinski ljubi prijateljičina I zaručnika, pa koliko joj je ta misao I uvjerenje bilo j I vužno prema Ifatl toliko ju je opet srećilo. Kad je Ihsan dolazio Akifbegu radi kakvih dogovora Sabiha je bila sretna. Ona bi oživjela, trčala po konaku i tražila kakvu god izliku, da dođe n blizinu muških soba, da zove oca i da Ihsan čuje njezin glas, da znadne, e je ona tu blizu. 1Г takim prilikama osjećala se Sabiha potpuno sretnom i zavaravala se n'adom, da se sve to može drugačije okrenuti. U toj nadi, u toj misli, koje Sabiha nije do kraja prodira­ la bilo je nešto ružno,, čega se je i ona plašila, a to je bilo skopčano-sa srećom ili nesrećom njezine najmilije prijateljice. U više zgoda uspjelo je Sabihi da govori s Ihsarrum, a jednom je morala pisati ocu pisma, gdje se je htjelo zatajiti rukopis, pa je to zapala njojzi u dužnost. Tada je došla u veliku mušku soba u kojoj je sjedio Nezetbey, profesor Naim i Ihsan Su­ rurzade. Ona je sjela za stol, a otac je diktovao pisma, koja su se imala poslati u Švicarsku, u Pariz i Dindaru u Anatoliju. Pišući ova pisma svaki je čas zapitkivala oca sud ovo sad ono: Babađim, šta ste rekli, babađim, polagano govorite, jer vas ne mogu stignuti. .. « A svakom prilikom, dok se je Akifbeg vratio na prvu rečenicu i tražio da mu čita odanle, gdje je stala Sabiha je ugrabila svima oči, da pogleda Ihsana. I vazda se njezin pogled odbio od mirnog izraza njegova lica. A kad se je sukobila s njegovim pogledom osjetila je svu moć njegovu, ali je I pročitala, da taj pogled ne pada na nju, nego nekud daleko . daleko, kroz njezino biče, kroz dušu kraj srca dalje. (Nastaviće se). �Boo: 124 Braj______;-_______________ „ПРАВДА* — „PRAVDA” етрана 3. Strana je bila progonjena za prijašnjeg ne­ motiv ili izgovor, pomoću koga bi ova Arab« kralj Husein saziva u Mckiu zbor prijateljskog režima, nego moraju • i okrenula glavu od evropskih pitanja. svili kneževa arapskog poluotoka. Iz­ nakon oslobog enja još gore šikane i Francuska i Engleska zakl.ućilc su voj­ gleda da su emir od Nedžda Ibni Saud poniženja podnositi. ni savez u slučaju jrapada Njemačke. i emir Jahja iz Jemena šerifov poziv Pred nekoliko je dana unapregjena Ovaj ugovor potčmjen -je ugovoru iz­ primili. Političko je nastojanje šerifovo oficijalka Beer u IX čim razred, kojom među Francuske i Amerike. Nitti sa svo­ uspostava neke vrsti arapske federacije prilikom je preskočila preko 20 d o- I sa jednom političkom i socijalnom orgaje strane nikad nije krio jake razloge, , niaćih činovnika Neki je Wagner I nizacijorn, koja bi potpuno odgovarala koji su ga zadržavali od prekida odno­ [ takogjer unaprijegjen u IX. čin. razred I položajima Emirata. sa sa Amerikom. Ako tome dodamo da i koji je tek prije dva mjeseca došao и ni Amerika ne može a da se ne intere-. Englezi i Jemen. Kocem prošle godi­ I X. čin. razied. Pitamo centralnu vladu, sujc evropskim pitanjem, izlazi da sve ne izbio je oberst Jacobs sa tri-četiri šta to znači? Dokle ćemo mi doći sa stranke treba da pokažu mnogo takta engleska časnika u posjet Imamu Jabja cvakovim postupkom? Šta može . iz i mnogo strpljenja. od Adena u Sa'ria glavni grad kneže­ ovoga nastati? Zato tražimo, da se D’Ammnzjeve budalaštine. Upravnik vine. U području Kuhra plemena je ova ove nepravde odmah porrave, a kotara Sušaka telegrafiše da je u Su­ komisija zatočena i biće pridržana sve I naročito tratimo, da se provede is­ šaku 7. februara bila zabava Jugosla­ dok Erlglcska no udovolji zahtjevima traga proti Mažgona, i da se nj-govi venskog športskog društva »Viktorifa«. Jemena i oslobodi luku Hodejda od svo­ robovi oslobode. Ko će odgovarati, kad Oko ponoći ispaljeno je sa Rijeke na je blokade. Međutim su Englezi blokadu i nastanu kakve neprilike u pomoćnom zgradu društva 12 metaka, od kojih su Hodejda odstranili, ali pošto valjda još ' uredu? 2 prošla kroz dvoranu, a ostali su se trijesu prihvatili ine uvjete, to se reče­ zabili u zid. na komisija još nalazi u zatočeništvu Bugari u akciji. »Mesaxe Daten« piše urođenika. Pregovori između urođenika u uvodniku: Akcija bugarskih komita i Engleske još uvijek traju. opet je otpočela kao prije rata. Bugar­ Očito je s ovim u savezu i vijest »li­ ski vojnici prelaze granicu preobučeni mesa« o ustanku u Hodejdi, kojom su luci i njihovi dijelovi smatraju se kao u komite, da svojim drugovima obezbiBeogradska »Demokratija« od 17. o. prilikom urođenici zaposjeli cio grad. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ mj donosi ovaj sastavak pod gornjim jede slobodan prolaz na grčku i srpsku Radi toga imao bi se u Hodejdu iskrcati druga nije za brisanje kmetskog prava teritoriju. Demobilisani oficiri primljeni naslovom. jedan cio bataljun sa mašrnskim puška­ primila kakvu protuvrijednost. NJ. Kr. V. Prijestolonasljednik Re­ su u komite, te služe kao instruktori. ma i topovima. Tom prigodom list »DćNaseljene beglučke zemlje i u čitluk gent Aleksandar potpisao je 14. febru­ Na raznim mjestima sakriveno je 40.000 peche Coloniale« napominjući da se tim pretvoreni begluci prelaze u sopstveara 1920. god. uredbu o postupanju sa pušaka manliherica. dira i u interese Francuske, gorko iro­ nost težaka, koji ih obrađuju. Madžarska bi se naoružala. »Abend« beglučkhn zemljama u Bosni i Hercego­ nizira držanje engleske diplomacije. I’obeglučeni čitluci odnosno njihovi vini, koju je izradio gosp. ministar za javlja po »Daily Heraldu«, da je dr. VaINDIJA. ly imenovan za zastupnika u Ton-donu dijelovi vraćaju se u sopstvenost i po­ agrarnu reformu, dr. Hinko Krizman i sjed onih, koji su ih izgubili, ako već time je riješeno jedno pitanje, koje je • a misijom, da traži municije za Madžar­ Zakonodavno vijeće u Hajdarabadu. nisu naseljeni na drugom mjestu, kao kao mora pritiskivalo grudi našeg na­ sku i njenu armadu. Horthy je spre­ Nizam Hajđarabada je u svojoj državi kmeti ili samostalni težaci. paćenog tcžaka-kmeta u Bosni i Herce­ man. da za to dade željeznice i. državne osnovao zakonodavno vijeće pod pred­ govini. Ovom će se uredbom ispraviti monopole u engleske ruke. Ona beglučka zemljišta, na kojima ne sjedništvom Sir Ali Imama, koji je kao sve one krvave nepravde i zulumi, koji Mađarska je mirovna delegacija pred­ postoji kmetstvu slični odnos, koju te­ član indijske vlade stekao u narodu su desetinama godina vršeni na isisa­ ložila notu, u kojoj se naglasuje, da se žaci već deset godina. drže' u zakup i mnoge prijatelje. nom i izmoždenom našem narodnom or­ obrađuju, prelaze, prisilnim otkupom, u Indijske čete i Mezopotamija. Britskf mirovni ugovor ne obazire na etnograf­ ganizmu u tim krajevima. S njom će biti sko jedinstvo Mađara. Kad bi se poli­ sopstvenost ovih zakupaca. komite indijskog narodnog kongresa zadovoljeno najosnovnijem principu so­ tičko jedinstvo Ugarske okmjilo, velika Svi ostali begluci, koje sopstvenici protestirao je u jednoj rezoluciji proti cijalne pravde i humanosti, a s druge bi pogibelj nastala za Mađarsku, jer bi nisu od 1910. godine obrađivali niti sa­ namjeri engleske vlade, koja bi htjela dunavski pritoci, koji bi u svom gornjem strane udariće se zdrav temelj za eko­ mi niti u vlastitoj režiji, oduzimaju se po zaključku mira indijske trupe upo­ toku bili dodijeljeni drugim državama, nomski razvitak i našeg naroda uopće, za potrebe agrarne reforme u korist otrijebiti u Mezopotamiji kao okupacione a koji se izlićvaju u Dunav na mađar­ a specijalno našeg težačkog elementa u nih težaka koji nemaju dovoljno ili ni­ čete, jer indijske čete u mirno doba skom teritoriju usijed zanemarenja na­ Bosni i Hercegovini. kako svoje zemlje, a u prvom redu u smiju biti pod oružjem samo u granicarodnog gospodarstva i riječnih regula­ Pored riješenja kmetskog pitanja i Inž. Čelić. korist zemljoradnika dobrovoljaca iz ! ma svoje domovine. cija ugrožavali poplavama Mađarsku i razrješenja kmetskih odnosa u Bosni i Bosne i Hercegovine i onih beskućnika NAJNOVIJE VIJESTI. Hercegovini, pitanje begluka i njegovo tene je znatno oštećivali. Uslijed toga kmeta, kojima se, možda, njihova neg­ sretno riješenje. postalo je životnim pi­ Pitanje Turske. Francuski listovi puprose tom notom, da se u tom pogledu dašnja kmetska selišta ne bi mogla po­ I tanjem tamošnjeg našeg težačkog svi­ bliikuju slijedeći londonski brzojav o obrazuje posebna međunarodna komi­ vratiti. jeta, pitanjem njegove egzistencije, i sa­ konferenciji: Razgovori su nastavljenio sija. Isto će se tako postupati i s onim mo onaj ko pozna one neizdržljive od­ istočnom pitanju i imenovane su tri ko­ »Crna ruka« u Italiji. U Napulju je bio bcglucima, koji su nastali oduzimanjem nose u kojima živi taj narod, kadar je misije: prva će odrediti granice Jermearetiran komunista Andjelotti sa 7 svo­ seoskih ispaša, a ukmećene krčevine shvatiti kako će riješenje toga pitanja nije i Cilicije, druga će se baviti oto, jih drugova. Kod njega je nađen nacrt pripadaju bivšim kmetskim selištima u odjeknuti u dušama onih nekoliko stoti­ manskim dugom i turskim finausijama, za navalu na gotovo sve evropske dr­ koliko su ovi begluci nastali poslije sa­ na hiljada, nekad prezrenih i poniženih treća će saslušati grčke zahtjeve u pi­ žavne poglavare. Policija imade u ru­ stava gruntovnice. robova, koji su stotine godina vapili za tanju Smirne. Neka pitanja su provizor­ kama imena španjolskih, talijanskih, ir­ Ako je neko kupio kmetske i beglučke pravdom i slobodom. Riješenjem ovih no riješena tako i ono, da sultan ostane skih i ruskih anarhista, koji su imali da zemlje zajedno, poslije uvedenja grun­ pitanja njihova će sloboda biti potpuna izvrše taj napadaj. Proti tim namjera­ u Carigradu. tovnice, i ako se beglučke zemlje nala­ i vjekovni san ispunjen. Osim toga je definitivno odlučeno, da ma »crne ruke« svuda su poduzete najze još u njegovoj ruci, a on ili sam ne Odmah u prvom članku ove uredbe će Dardaneli doći pod međunarod­ strožije sigurnosne mjere. obrađuje, oduzeće se i to za potrebe ističe se da će se za potrebe agrarne nu kontrolu, a o načinu te kontro­ Dešanel nastupio službu. .Agente Haagrarne reforme, uz naknadu investici­ reforme upotrijebiti sva begiućka zem­ le, te broju i narodnosti nužnih četa va­ vas« javlja da je predsjednik g. Poinja i dokazane kupovnine u koliko je ve­ lja koju vlasnici trajno ne obrađuju ni lja još da odluči konferencija. Isto tako care predao vlast u ruke novom međća od kupovn^dobiti za kmetske zemlje. sami ni u vlastitoj režiji. preostajc da se odrede granice zaleđa sjedniku g. Deschanelu. Koliko je kmetodera, posliednih go­ Dalje se ističe, da će se naseljeni begCarigrada. Prema informacijama dopis­ dina pokupovalo kmetske i beglučke luci na kojima postoje kmetstvu slični nika »Petit Parisiena« konferencija će is­ zemlje zajedno, pa su doonije kmetima odnosi t. zv. prioraca, prisjevnika, pripitati da li će ta granica biti Enos—Mipreprodali njihova selišta, uz takvu ci­ đržaca, četvrtara i t. d. prosuđivati kao dla ili Cataldža. Г ti koresipodent javlja, jenu da su im begluci ostali badava — kmetski odnosi, ako težaci zemlju ne­ da će i sporazum u pitanju Carigrada ovo je bila najmanja zarada kojom su se prekidno drže i obrađuju najmanje de­ tek onda postati definitivan, kada budu Merliuin Mehmed ef. Šarić. Iz Stoca teško zadovoljavale te krvopije — pa set godina, računajući u natrag od 25. riješena i druga pitanja glede Turske. sad, eto. dođe red da se i taj zulum Odlučeno je da i Bospor dođefpođ is- i pri zaključku lista dobismo ovaj brzo­ februara 1919. god. i ako je njihov život jav: »Jučer je umro predsjednik mjesne okaje. vezan uz to zemljište. tu kontrolu kao i Dardanele. organizacije, Mehmed ef. Sanić nakon Ovo bi bile najvažnije odredbe te Jednako će se prosuđivati i u čitluk kratkog bolovanja«. uredbe koju će — mi smo u to uvjereni pretvoreni begluci i ako kmetski odnos Merhum je uživao velike simpatije i — cio naš težački svijet u Bosni i Her­ nije u gruntovnici upisan. dobar ugled kako u Stocu, tako i cijeloj cegovini najsrdačnije pozdraviti. Svi. Iza godine 1878. pobegfučeni čit­ Hercegovini. Opširniji nrikaz njegova života i -rada donijećemo u kojem od i»Temps« o jadranskom pitanju. dućih brojeva. Ovdje izričemo našu taTemps« komentarišući situaciju koju ziju ucviljenoj porodici, a merhumu: je stvorila Wilsonova nova nota kaže: Allah rahmet eilesin! Jadransko pitanje je zadržato od rije­ inna billah. Član mjesne J. M. O. MISIR. novi plan za vladu, koji se uistinu dade šenja memorandumom Wilsonovim, koji Hafiz Zekerija Mulahalilović umro 11. Neva demokratska stranka. U Misiru provesti. je uputio u Pariš i London. U svome od­ o. mj. u svom rodnom mjestu, D. Raje osnovana jedna nova demokratska Milnerova komisija. Na 7. de-cemgovoru, koje su Francuska I Engleska u hiću, kraj Brčkog od upale pluća u stranka, čije se vodstvo sastoji isklju­ bra pr. god. prispjela je iz Engleske u potpunom saglasiu sa šefom talijanske najbuljoj dobi mladosti, u 28. godini čivo iz odvjetnika. Kao svoje načelo, u Misir radi ispitivanja uzroka stalnim ne­ vlade uputile predsjedniku Wilsonu iz­ života. Rahmetlija je svršio šeriatsku prvoj tački svoga programa, stranka i mirima ova komisija: Lord Milner (pred­ javljuje se, da pariška I londonska vla­ sudačku školu u Sarajevu u god. 1916. stavlja potpunu vanjsku i unutarnju ne- ‘ sjednik), general Sir J. G. Maxwell (voj­ da ne smatraju da je njihov predlog od te se je nakon toga posvetio ekono­ zavisnost domovine. ni zapovjednik u Misiru 1914.—1915.), 20. januara toliko štetan po Jugoslaviju miji, upravljajući svojim imetkom u Pojačanje vojne snage. Po uputama : Sir J. Rennel Rodd (engleski poslanik u I koliko se to čini Wilsonu. One su uzele Rahiću. Bio je jedan od najtalentiratnog ministarstva vlada je odredila i Rimu), brigade-general Sir Owen Thona. se da formulišu predlog zato, što ranijih i najmarljivijih gjaka svojeg pojačanje vojne snage u Misiru od jedne ■ mas (član parlamenta j autoritet u pro­ i Sjedinjene Države nisu više učestvovagodišta. U svom mjestu Rahiču kao i na tri divizije. Dvije se divizije imadu učavanju tropske poljoprivrede), J. A. | lc u njihovim d-ogovorima i zbog toga, u Brčkom bio je jako obljubljen radi ■sastojati od Sudaneza, a treća od sta- i Spender (nakladnik lista »Westiminster i što jadransko pitanje ne može dovijeka svojeg lijepog ponašanja, a radio je novnika gornjega Misira. Proklamacija Gazettc«) i C. J. B. Hurst (savjetnik u I ostati u svom sadašnjem stanju. neumorno na prosvjećivanju svoga Lorda Allenbv: Na temelju stalnih ne­ ministarstvu špollašnjih poslova). Ako je predsjednik Wi!son tako čvr­ naroda. Divota je bilo slušati njegove mira je general Allenbv misirskom na­ Rad Milnerove komisije. Na tobožnju sto riješen da odbaci predlog od 20. ja­ lijepe i korisne vazove. . rodu upravio jednu proklamaciju, koja zapovijed uliapšenl su i u kasarnu Kanuara, Engleska i Francuska ne će na­ Nj’egovim radom i potporom otvo­ počima: »Politika se Velike Britanije sr-en-Nil zatvoreni Mahmud Sulejman valjivati da isti bude usvojen.. Ali kako rena je čitaonica u Rahiću. Uopće bio u Misiru sastoji u tomu, zemlji podijeliti paša i Ibrahim Saiđ paša, bivši predsjed­ su one potpisnice londonskoga ugovora je u svakom pogledu koristan član autonomiju pod engleskom zaštitom i nik i potpredsjednik misirskog parla­ i kako poštuju svaki ugovor koji pred­ svoje zajednice. Ostavlja iza sebe staru razviti sistem autonomne vlade pod jed­ menta. Listovi »Afkar« i »Mah-russa« su sjednik Wilson ne može da ne odobri, ucviljenu majku i brata mualima u nim misirskim vladarom. U istoj pro­ zabranjeni, jer su kritikovali policiju, one ne bi mogle spriječiti Italiju u izvr­ Rahiću, Hafiz Hulusi ef. Tako evo i klamaciji govori u pogledu Milnerove koja je sa oružjem i vatrom išla proti šenju odredaba, koje su potpisale. Ta­ opet gubimo Jednog radenika na polju emisije, da Je zadaća iste samo na temasi. Guverner u Aleksandrih zatražio kvo pitanje ostaje otvoreno i pravo sva- j prosvjećivanja našeg naroda. Ucvilje­ vojih.izviđa, sa mjesnim oblastije, da ga vlada riješi službe. koga nedirnuto. Po sebi se razumije da noj porodici naše najdublje saučešča nijedna od triju savezničkih vlada ne | rahmetiliji neka Bog dž. podijeli dženada, i u potpunom suARABIJA. »am i ministrima izraditi Arapska federacija. Prema listu »Aziželi pružiti vladi Sjedinjenih Država i netsko naselje. Reiber takogjer simo njuška i provo­ cira i na sve načine gleda kako će kojeg muslimana činovnika provoci­ rati. Povrh toga imade još desetak ženskih činovnika ama pravih pravcatih Švabica, koje ništa ne rade, nego služe kao figure za »kras silniku Mažgon’j,. U posljednje vrijeme povučeno dosta mani ulativnih činovnika muslimana iz provincije, pa su ih strpali sviju u jednu sobu i dali svakom po dva grješna registra, da u onoj prašini truju svoj život. Ima li iko na toj vladi, da se zauzme za ovu jadnu raju i da provede kontrolu, pa da se ovome Mažgonu jedanput stane na put? Guje je g. Petrovič, štaon radi? Zašlo malo ne zaviri u pomoćni ured, pa ne spisi ovu raja, što m i služi?v Nije dosta Ste Pitanje begluka u B.-H. Domaće eljesti Politički preg^d Iz islamskog svijeta. �Memorandum kućevlasniita. Na svo­ joj zadnjoj sjednici konsttusao se od­ i bor Društva kućevlasniita. Za predsjed­ 1 nika izabran je advokat g. dr. Srećko I Perišć. Ov.li dana uputiti će društvo zemaljskoj vladi memorandum u kojem | će iznijeti svoje nazore o najnovijoj na­ i redbi o stanbenom pitanju. Kako sazna­ I jemo, društvo će zatražiti, da se ogra­ . ničenje povisivanja kirija ukine za du­ i ćane i lokale, što se tiče stanova, druš­ j tvo smatra opravdanim, da se činovni­ । cima i drugim slabije stojećim staleži­ j ma dalje ne povisivaju lorije za visoke 1 ■ iznose. Jrtiliali dari beka Jučer je pre­ i selio se na drugi bolji svijet merbum ■ Hađi Smaio Zubčević, otac našeg pri­ ' jatelja Hadi Hasage Zubčeviće. Mer- j hum je bio viđena ličnost u našem gradu, a doživio je rijetku st: rost od I 105 godina. Mevla lalimet ejlesun. Samo 5 časaka dostaje često, da I si čo'jik napravi neprocienjenu šte­ I tu, zato treb da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možrte tražiti samo od tvrtke H Suttner, ( jubjan br. 706. po­ savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ tova' specijalne marke IKOe iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žejmih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za ležanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Ne možete 11 spavati? Niti raSti? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsaflird! 6 dvostrukih ih 2 specijalne ve­ like boce 27 kruna. Imate li pokvaren apetit? Često po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovlr pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Engen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Gospodarstvo IZMJENA KRUNA AL PARI? »Ju­ tarnjem Listu« javljaju iz Beograda da je održana sjednica predstavnika opozi­ cionog bloka na poziv g. Stejana Protića, komu je regent povjerio sastav vla­ de. Izgledalo je da će teško doći do sporazuma radi valutnog pitanja, no na poslijepodnevnoj sjednici, koja je trajala od 4‘/, do 7^2 sati na večer uklonjene su sve zapreke. Post gnut Je potpuni spo­ razum između radkala s jedne i Na­ rodnog Kluba s druge strane. Po svoj će se prilici vlasnicima sta­ rih đ nara isplafti 4 nove krunsko-dinarske novčanice, dok će se vlasnicima jugoslavenskih žigosanih i markiran h kruna isplatit! čitava svota u krunskodinarskim novčan'cama, dakle bi se z amjena imala provesti »a 1 pa­ ri«. Valutno bi pitanje imalo biti riješe­ no na jodnoj od prvih sjednica parla­ menta. Nove željeznice. U Splitu je održana anketa koja se je bavila pitanjem že­ Bi Bi Бро) 124 Bic' „ПНАВДА* — »FRAVDA" Стлана 4. Strana I • i ; | ljezničke veze Dalmacije sa unutraš- I nješću. Trebalo bi ua se nađe kompromus između dva stanovišta, gdje da bu- 1 de iziazište: Spl.t ili Dubrovnik ili Veni kod Metkovića. Najprije treba da se dovrši linija Užice—Vardlšte, zatim Novi —Bihać—Knin, trasira i primi projekat linije Beograd—Šabae—Drinjaja—Sarajevo—Mostar sa ograncima Mos:ar— Neum za izvoz voća u masama, Mostar—Split za vojni saobraćaj i trgovinu skupocjenom robom. Treće, da. se što skorije izgradi veza Beograd—DuUNI VERZAL. Stalni zavod za pođuku brovnlk dolinom Drine preko Foče, Gacženskoga krojenja i šfvanja. Prima kog i Trebinja. Četvrto je nužna izrada na izradu lina odijela za gospođe. — spoja Niša i Skoplja.sa Jadranskim moPalača Srp. Opštine 11. kat. (Ulaz rem u Bar, zatim direktan spoj Baranje Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ i Slavonije dolinom Vrbasa preko Livsandra br. 2. na na Split. Izvozne carine. Ministarski je savjet PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod donio odluku, da izvozne carine, koje su šeriatskog suda soba broj 2. na 23. počele važiti 5. novembra ostanu na februara u ponedjeljak u 10 sati i to: snazi do 15. marta. j, kuće broj 16. na ćošku Tallrevlć - „ i Careva ulica. — V,o kuće u Talirevlć ulici broj 1. Trešeljaii Dva Ahnieda i Mali Mehmed. i it ja nas neki: ko sa Ah med astindeđić i Mehmed ,!akić. a drugi bi opet bijeli da znaju za politi­ čko kulturno stanovište g. Malnmća: i.ahak posao, pa se odmah odazivljemo želji obojih. Prvi „seljak* rodom jo iz Mostara, a priđjevak mu je Vaivara. l ijaše siradnik nBošnjakn“, a od nekog vremena boluje od uobraženosti, da kon štit a auta По može biti bez njegove pameti. Inače je učitelj, koji sa vrijeme od 20 godina svog službovanja nije osnovao ni jedne zemljo­ radničke zadruge. Kako se razumije i □ trgo­ vina, a Bjelemiću jo organizov&o — izvoz vune, masla, jaja i drugih ehovinu. Škola jo bila kao i zatvorena, ali jo karakteristično, da seljaci nijeeu imali nikakvo fajdo od izvoza: Car je išao u Varvarin džep, a seljacima je dosta fraza, da se jo osnovao r komite za je­ dinstvo i napredak naš g težaka", jedan skup zbor muslimanskih ii.teligenata, koji apstrahira vlastita koiiet. Danas je g. Abmcd I. a — vladi, pa daj znaj, jeli njegova akcija pomašćena ili nije. Ahmed II. (Muhiuić) čovjek je od čista ra­ čuna. U danima Austrije, „zlatnim* danima, bijaše tajnik ulcma-medžlisa i vojni imam. Umiljato janje, pa dvije majko dojilo! Radio nije ni tamo ni tumo, ali ве je za to razumio п tržne cijene i masla, i vune, i štofa i beza i . . . Dao je blago-lov svima vojnim imamima: i onima Što su spavali po biljardima i onima, što su nas brukali radi pjančevanja. Svijet govori . . Uz prevrat inu 8a sve ргеvmulo: tužan i žalostan nagje se u društvu sa Ekremum, s kad njihova akcija nade u vo­ du, bacio se je na pisanje predstavki, a u za­ dnje doba koregira intervjue. Nije bahtli: pri­ hvatio so Austrije — propade; prihvatio ве „demokratske* vlade — opet krah. Pechvogel. Sad se eto sprema u „seljake": biće, da će i ova akciia pasti u vodu. Naročito, ako se ne inogne štogod ućelepiriti. Mehmed kadija Jakić to vam je, mesela, Što бе kaže pedalj ć o s e lakat -- ambicije. Malešun kakav jest, pun je sabura. Previre se svukud i čeprka svakuđ. Vrtilo s? je po stran­ kama i u svakoj imalo svojih ahbaba: Bilo istodobjio sa Šerifom i Gjikićem. za vladu i proti njoj. Kao „velikosrpoe* imugjaše aferu i umisli во doile, da je za prvih dana prevrata išlo poput kakva Brnjice: uzdignuta nosa, va-. žna pogleda, ramera ko na bnglamama. A kornk! E, Bože dragi, to je trebalo vidjeli. To se ne opisuje. Za vrijeme najtežih progona i nasilja nad islamskim dije om naštg naroda, bijaše — neutralan. U našem se skupu no bi vidio, a za samo talnu osatlu vladinih zuloma nije imao keraži. l’aidon. nije mu to išlo u račun, jer jo ht o da odmah dugje zu šefa šeriatskog suda u Brčkom Zmaj va bi rekao: „Ро stran 1<апШ Mcše štće vazdan jmćka i blebeće; glavu diže, širi rep misli: Bože аГ sam kp! .Sve se širi, sve se mjeri, kingjuri so. kočoperi Al> jedno zlo ga jedi što ga niko i ne gb di. Svi I« t ide i ne haje ne će da ga zareznio. OOO&OOOOO9 oo o Sira Travničkog i Vio ićhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. OOOOOOOOOOOOO Prodajem kuću fldvohatsku kancelariju u Bihafu na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. otvorio je u Trav­ niku advokat Of. SulBjman Skcković Anna Stejska!, Bihać. Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerovs. ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. Š U T T N E R, u i LJUBLJANI br. 7<>6. (zvjer. dl) lisica, kuna ? Ceva i t. d. t$! $ и cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frdlilich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi; FELARIA. Telefon 55 188 Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo, u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, 64S!5afena dioniJarska glasnica ii 5,03093. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje - Ulošci preko K, 8,000.000 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske i razne druge kredite. br skovna posiove ndbrže i najpovoljnije Obavija —... Izvršuje burzovna naloge najkulantnij- ., Odgovarat urednik: M Sadiake —.— ................................... ................................... Centralni Odbor .J, M O.. -. ■ - i - - -- uama II. - ■ti � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7966376ec563a896dc3a226aed3668d1.pdf cb648c4b8367d11dd7a1f3c3104029b0 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт rsdahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГЖ Broj 20 (125) OF Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 24. februara 1920. (1. džumadil-ahira 1338.) Sarajevo, 22. februara. Povodom tendencioznih vijesti u ovdašnj m nekim listovima od 21. o. шј. Raditi je Odbor naše organizacije isti dan izdao ovaj komuitike: »S najvećim gnušanjem odbjamo tendencioznu podvalu, daje gosp. dr. Krasnica, kao austrijski vojni sudac, izvršio u Kragujevcu i jednu, a kamo ii 32 vojne osude (vijest »Glasa Naroda«) ili čak osudio nedužnih 4(1 srpskih seljaka, (»Jugoslavenski List«), Ovu je izmišljot uu dr. Hrastiica odluč­ ne demantovao svojim ispravkom u »Kragujevačkom Glasniku« od 11. augusta 1919. u kojem stoji: »Ja nijcsam nikada u životu izrekao smrtnu osudu, niti je potpisao. Iz oglasa austrijske okružne komande u Kragujevca, koji mi je oglas gospodin Lomovič danas pokazao, razabirem, da se gornji slučaj (vješanja) dogodio 23. marta 1917., a ja sam još na 17. iebruara iste godine premješten u Sarajevo, pa sam 17. februara 1917. otišao iz Kragujevoa.« — Konstatiramo, da je ovaj ispravak prokomentiran u 76. broju »Prav­ de« od 21. oktobra 1919. i da su nakon toga zašutjeli svi listovi, koji su ope­ rirali sa ovom podvalom. Konstatiramo i to, da se ja u prvoj kleveti govorilo o 17 osuda i da se je sami »Kragujevački Glasnik« ogradio izrekom: »da se dogovara« o tim tobožnjim osudama gosp. dr. Krasnice. Što se tiče potvoro o tobožnjem rcpubllkanstvu gosp. dr. Krasnice ima­ mo 1 naglasiti, da je gosp. dr. Krasnica jedan od naj staknutijih ljudi u našoj organ zaciji, a općenito je poznato, da je jedna od temeljnih tačaka našega programa: ustavna monarhija sa dinastijom Karađorđevića. Stoga je pot­ puno isključena mogućnost, đa bi se gosp. dr. Krasnica ikako, a kamo li »preko jednoga lista i pred svojim prijatelj ma« izjavio za repuM'ku. Ovom prilikom izjavljujemo, da je vijest o ministarstvu gosp. dr. Kras­ nice stigla u Sarajevo upravo iza njegova odlaska u Beograd i da je gosp. dr. Krasnica otišao sa instrukcijama, msđu kojima je i ovlaštenje na izjavu, da naša organizacija ne reflektira na mjesto u ministar­ stvu. Prema tomu je g. dru Krasnici ministarska lisnica bila namijenjena bez njegove privole i u protuslovlju sa zaključkom vodstva naše or­ ganizacije. To je pravi razlog njegove demisije. Inače se naše vodstvo ne bi htjelo, niti moglo osvrtati na samozvane zaključke odbora beogradske opć:ne Ili prijetnje »demokrata« sa demonstra eijstna, jer raspoloženje jednoga grada ne može biti mjerilom za naše političko držanje i našu takt’ku. , Uostalom vodstvo naše organizacije zadržaje sebi pravo, da gosp. dru Krasnici pribavi satisfakciju za slučaj, da rekonstrukc ja kabineta bude prove­ dena pod prit’skom beogradske ulice 1 nametnutog općinskog odbora. * O ovoj stvari donosi presbiro ovaj brzojav: Beograd, 22. februara. Danas ja uputio štampi g. dr. Krasnica izjavu, koja će sutra biti objelodanjena. U toj se izjavi kaže: »Izjavljujem, da ja nisam ni­ kada niti izrekao niti potpisao nijednu smrtnu osudu. Sve tvrdnjo demokrat­ ske štampe su puke podvale. Ako je ist'na, da sam na takvoj listini, kojom se veže neka optužba protiv mene, to se može osnivati na jednoj pukoj kleveti«. leđna nepromiš^enost (Svršetak.) I voj ostavštini, nego samo pravo na uI živanje jedne četvrtine zaoštavštine A.R. — Što se tiče tvrdnie o tobož­ njoj zastarjelosti Senatskog prava, da­ 1 muževe, dok joj šeriat daje četvrti dio [ bez djece, a osmi dio sa djecom. To je pače zastarjelost; osnove, na kojoj je postavljeno šeriatsko pravo, na tu tvrd­ I velika razlika. Dopitanje višeg dijela u nasljedstvu nju neću sada opširno reagirati, dok se muškom o'd dijela ženskoj osobi ima pisac ne izjavi u javnosti o taj osnovi, svoj opravdan uzrok i temelj. U dopitida se mogne znati: poznaje li on šeriatvanlu prava uc.pće šeriat ima principi­ ske osnove. Kad se izriče neki sud o jelno načelo. Pravo pripada u razmje­ l.ojeni predmetu valja da je taj predmet ru prema dužnosti i obratno. Senatski svestrano poznat. To je logični uslov. zakonodavac (šari’) uvažuje prirodne Samo ću toliko istaknuti, da se meni zakone kođ opterećivanja sa dužnosti­ čini, da se tu radi o prispodobi poznate ma, kao i ljudsku moć za snašanje nastvari sa nepoznatom, naime o prispo­ turenih tereta i dužnosti. Ženskoj je na­ dobi kanoničko.g zakona, koji je done­ turio dužnosti, koje ona po svojoj pri­ sen po naročitim zborovima, sa zako­ rodnoj moći može snositi, pa joj je pre­ nom, kojega je odredio sam tvorac svi­ ma tim dužnostima opredijelio i prava. jeta. Je li takva prispodoba tačna, neka Ta razlika se ne smije nipošto smatrati to pisac rekne. Ja pitam šta, adžeba, za poniženje ženskog spola, nego nasu­ natjera zapadne prosvijećene narode, prot samilost i poštovano prema tom đa uvedu građanski brak? Šta im bi, spolu. Tko traži potpuno izjednačenje pa zavedoše ustanovu sudbene rastave žene s muškim, taj potajno hoće nato­ braka, koja je ustanova u našem šeriavariti na ženu jednake terete, koje mo­ tu zavedena prije 13 stoljeća, a oni je ra muški da snosi, f možda i više, kad prihvabiše tek pri'e toliko desetljeća? ona mora uz to još ljudstvu članove Pa i izvikano i prezreno višeženstvo. rađati. Dostaje u nekim pravničkim i državnič­ Kada bi se dalo preko svega ovoga kim krugovima simpatično, naročto u preći, je li bi parlame’nat imao krojiti zemljama, gdje se opaža opadanje pu­ zakon, koji bi imao vrijediti i za musli­ čanstva. mane u ženiđben’m. porodičnim i naDa je po mišljenju pazadnih naroda sljcdstvenim poslovima? U parlamentu nepravda, da muško dijete dobiva više mu'limani neće biti nikada u većini, jer od ženskog u nasljeđu, to pojmim. Ali je to isključeno prema brom musliman­ ako ie nešto u jednom stanju stvari skog pučanstva kraljevine. Moglo bi se pravo, ne mora da to bude pravo i pod dakle dogoditi, da se takav građanski g’m okolnostima 1 drugim prilikazakonik izglasa u "arlamentu proti vo­ azumijem zašto se ovdje spo-' lji muslimana i u opreci s njihovim shva­ ž i žena, kad cvropjeski ćanjem. Pisac l't'če da su muslimani! u kolko ih ja poznam mnogočemu pod uticajcm vjere, no mo­ akva djela u muže- že ii on zanijekati takav uticaj i kod i drugih, osobito u pogledu ženidbenih i i porodičnh poslova, u kojima za njih i vrijedi crkveno ili kauoničko pravo? I Mladi pisac može preći preko najviših I osjećaja znatnog dijela državljana, ali to neće učiniti iskusni državnici i svje» I sni političari. Bez obzira na sve gore izloženo bi li I moguće bilo ukinuti šeriatsko pravo u I zenidbenim, porodičnim i našlled.tvc- I nim stvarima, a da to ne bude u opreci | sa proklamacijom slobode vjere? Taćno je što pisac navada da su ne- । ke države sticanjem prilika ukinule raz­ ličite zakone, te mjesto njih uvele je- | dan građanski zakon za sve državlja­ ne. To se je zbilo i u turskoj carevini. Sticanjem prilika i turska carevina, na čelu koje stoji Kalifa svih mulsimana, odvažila se je prije sto godina, da pro­ klamiranim hatti hutnajunom skoro iz [ temelja promijeni sve struke državne i uprave. Kod preuređenja pravosuđa i po- i jeđnostavljena kaznenog i građanskog ; zakona Turska je išla'do najzadnj.h ‘ granica dokle se moglo, a da se ne uz- ; drma temelj Islama. Pri tom je osnova- i !a sudove i izdala opći građanski zako- ; nik u privatno-pravnim stvarima, ali je istočila žeaidbene, porodične a našljed- , ne poslove, pa je za podanike islamske I vlcre morala ostaviti i nadalje šeriat- ' sko pravo, dočitn je za druge vjeroispo- I vijesti ostavila crkvene i kanomčke za- ■ kone. Za tu granu sudovanja utvrđeni I su posebni šeriatski sudovi za musli- , mane, a glede drugih vjera prepustila I je to njihovim duhovnim sudovima. I ; sam pisac dvoji u mogućnost, da se še- । riatsko pravo zamijeni građanskim za- ' konom, pa je mišljenja, da se šeriatsko i pravo ograniči na najuži krug djelova- ■ nja i kompetencije. Ali pisac valjda ne , zna da je šeriatsko pravo već ograni­ čeno na najužu kompetenciju, jer u djelokrtg šeriatskih sudova spadaju sa­ mo ženidbeni, porodični i našljedstveni poslovi. Ovim trima granama građan­ skog prava ' Pravnici priznaju vjerski karakter. Šeriat također sve te tri gra­ ne ubraja dijelom među vjerske obre­ de, a dijelom u privatno-pravne poslo­ ve. Već radi toga vjerskog značaja ne mežo se šerlatska kompetencija ni za jednu od navedenih triju grupa ukinuti, a da se ne uzdrma islamska vjera u te­ melju. Osim toga ne može se u Islamu razlučiti dogma i pravo, jer što Je šeri- I atom ustanovljeno da vaba, mora se ujedno i vjerovati da valja; što je po šeriatu nevaljano', musliman mora i vje­ rovati da ne valja. Inače ne bi mogao biti pravi musliman, jer to zasijeca u ono šest temeljnih obilježja islamske dogmatike. Muslimani su potpuno zadovoljni sa ustanovama šeriatskog prava, i ne osje­ ćaju nikakve potrebe za temeljitu iz­ mjenu toga prava. Ako se ukaže po­ treba izmjene nekih sporednih ustano­ va. to će oni sami učiniti preko svojih pozvanih faktora. Savršenstvo šeriat­ skog ženidhenog prava priznali su i' ugleđni pravnici nemuslimani, koji su ga proučili i upoznali se s tim pravom. Izrično su kazali, đa šeriatsknm žeridbenom pravu nile ravan nijedan dosada po parlamentima izglasani zakon. Muslimani ne mogu dakle i ne će do­ pustiti, da se uz imovinu dira loš i u njihovo šeriatsko pravo, jer to tangira temelje Islama. Srebrenica, 20. februara. Skupština »J. M. 0.«, održana danas u Srebenici jednoglasno zaključuje, đa se potpuno slaže sa rezolucijom, đone- I šenom na protestnoj skupštini Sarajlija, . obdržavanoj zbog zuluma u Hercegovini naročit! u Bilećl. Skupštlnari. I Godina i!. Sarajevo, 23. februara. Upozoriše nas na članak službe­ nog organa ovdašnje zemaljske vlade od 14. februara o. g. i prosto se skamenismo kad prećitasmo taj sastavak, koji je pod naslovom »Iz muslimanske pplitike« štampan čak na uvodnom mje­ stu »Nar. Jedinstva«. »Pravda« je u ne­ koliko navrata donijela sanžermansku konvenciju, da sa njom upozna make­ donske muslimane i utješi Ih radi bo­ jazni, da bi sadanie njihovo bespravne, stanje moglo postati nekim principom za budućnost. Donesosmo najprije čla-' sak 10. te konvencije, koji garantuje za­ štitu džamija, grobal a i drugih vjerskih muslimanskih ustanova, koji zajamčuje primjenu šeriat. prepisa u obiteljskim odnosima i koji zajamčuje postavljanje jednog reis-ul-.uleme. Donesosmo to u savezu sa njihovim tužbama proti upotrebi pravoslavne mo­ litve u komunalnim školama i iznesosmo i francuski tekst, kako bi sadržaj te tačke bio pristupačniji tamošnjoj in­ teligenciji. Jedan •đačić, koji još ne zna ni šta znači publikac’ja bez komentara, posvetio nam je u »Budućnosti« jedan glomazan članak, upućujući nas u ne­ što što smo mi znali i ispovijedali dok ott još bijaše u stalku. Naravna stvar da se mi na ovako neozbiljne sastavke nijesmo htjeli ni osvrnuti, 'jer bismo iz­ gledali još smješniji od tog uobraženog štuđenta. Nu preko čega smo mi prešli sa osm'ehom, to je mudrom »Nar. Je­ dinstvu« vrlo ozbiljno i ono je našlo za munaslb, da se pozivom na »autoritet« jedneg M. Hadžića, očeše o naše vod­ stvo i »Pravdu« na način, koji bi bio neozbiljan i za jedan »Glas Naroda«. »Narodno Jedinstvo« sasvim ozbiljno tvrdi: »Ako se »Pravda« slaže sa na­ vedenom odredbom senžermanskoga ugovora, koja nije ni po sadržaju tač­ na, onda ona stavlja muslimane u niži red od ostalih Srba, Hrvata i Slovena­ ca. To je r.a štetu samih muslimana, koji se politički mogu razvrstali u razne stranke, a što se tiče vje­ re, tačno .razlikovati propise Korana od običaja, od kojih su im mnogi unijeti sa istoka. Za to nije u interesu samih mu­ slimana, da se politički orzanizu u kao konfesija, nego je po njih najkorisnije : najispravnlje, da se — kao ravnomavni član našega naroda i našega druš­ tva, u kojem je za'amčena ravnoprav nost svih vjera — priključe osta« lim političkim strankama.« Po ćemu ie 10. tačka sanž. ugovora u savezu sa grupacijom naših stranaka, o tom, naravno, službeni list mramorkom šuti. Glavna je stvar ukazati na destruktivni rad' »Budućnosti« i »Novo'g Pokreta«, koji pod svu silu nasto­ je .rastrovati naše redove i privesti nas pod skuf svojih »demokratskih« ^osa, đa i fiašim pristankom provedu likvi­ diraju naše imovine i razdijele je onako, kako oni misle da je pravo i moralno. Jalov posao. Jalov, jer je amoralan, nebratskj i ne­ human. Jalov baš radi toga, što mi.ne ćemo na tanki led manjina i što ćemo i silom, ako ne mogli milom, isposlovati priznanje naše — autohtonosti i našeg prava na potpunu ravnopravnost sa pravoslavnim i katoličkim dielom našeg naroda. To toliko radi ravnanja svih, koji misle da će pomoću Kurtovića. Temima, Hasanđedića i Jakića raz­ biti naše redove.' Ko do 28 o. mj. ne po­ šalje pretplatu, obustaviće mu se list. �Strana 2 Стоава i-roj 125 Hro; ,PRAVDA* — „ПРАВЈА* Skandali u Bijelini. Od mjesnog odbora udruženja posjed­ nika u Bjelini dobismo 20. o. mj. oval brzojav: »Nahuškani pravoslavni seljaci u sehi Suhopolju napadaše danas na neprije­ pornu šumu braće Muratbegovića; zametnuše formalnu bitku i teško raniše dvojicu braće i njihova momka. Od na­ padača ostaše trojica ranjena. Silno smo ogorčeni i u teškoj zabrinutosti 1 strahu, da je ovo samo početak, jer iz­ vjesni elementi otvoreno propo­ vijedaju pobune i silovite na­ padaje. Upozorujomo pozvane fakto­ re 1 tražimo zaštitu.« U pretprošlom broju našeg lista do­ bismo izvještaj o skupštini naše or> anizaclje u Bjelini Iz kojeg se vidi, da naši ljudi dobro stoje sa tamošnjim Sr­ bima iz radikalne stranke, pa je jasno, da je ovaj napadaj maslo »demokrata« i da će se njihova borba u buduće sa­ stojat' u teroru i ugrožavanju lične i imovinske sigurnosti nas muslimana. Ova nas pojava nimalo ne iznenađuje, jer su »demokratima« potonule lađe, i pa im više ne će ići za rukom, da pot­ porom vlasti provode svoje otimačine i da svom boljševizmu daju karakter skrbi za »mučenike«, »dobrovoljce« .i kako se već zovu sve te ujdurme »demokrf.skih« grabadžtja. No čudimo se, da su tim sredstvom počeli operisati baš u prvim danima svog padanja sa sedla i da ne vode računa o tom, da nova vlada ne će moći mirno podnositi tog boljševizma i da će joj biti jedna od prvih zadaća, da zaštiti bezbjednost i osigura mimo i nesmetano uživanje privatne imovine. Varaju se ovi boljševici, ako misle, da ćemo mi i dalje mirno trpjeti njiho­ vo haračenje. Čaša je prepuna, pa je u vlastitom njihovu interesu, da dođu se­ bi i zadovolje se onim što je temelj sva­ koj uređenoj državi: da se vrate zako­ nu i poštivanju tuđe svojine. Pozivamo vladu, da ovom događaju posveti pažnju, koju on zaslužuje, i da krivce pouči kako treba postupati pre­ ma tuđem vlasništvu. Bilješke. Jedva Jednom. Nametnuti »poslanici« Dr. Mehmedbeg Zečević i Sevkija Gluhlć brzojavno su najavili svoj-istup iz »demokratske« stranke, jer čak ni oni nijesu mogli progutati pošljednje »uredbe« dra Krizmana o postupku sa beglučkim zemljama. I oni su se konačno uvjerili, da se n e j e d n a k a mjera prema slobodnoj zemlji, koja je u ruka­ ma muslimanima u Bosni i onoj, k. ja je u rukama rnovjeraca u Srbiji ili Hrvatskoj — ne može drukčhc prosuđi­ vati nego kao direktna ita.ra na nas muslimane. 1 povukoše konsekvencije Iz tog odvratnog postupka svojih »dru­ gova«, što Krulj—Nježićeve svinjarije prikriše plaštem brige za bijednog te­ žaka. Kako se nodsigurno računa, sa ovim Će se istupom solidarisati i Svrzo sa Sarićem. pa će tako samo Kurtović os­ tat u društvu naših zakletih neprija­ telja. O radu nove vlade donosi presbiro ovaj izvještaj od 21. o. mj.: »U 5 sati popodne položili su u ruke regentu Aleksandru zakletvu svi ministri nove vlade zajedno sa predsjednikom. Kroz dan primili su mnogi ministri svoje duž­ nosti. Nova će vlada izaći pred Narod­ no predstavništvo sa svojim progra­ mom i deklaracijom. Sjednice će otpo­ četi, čim stignu poslanici, koji su svi brzojavno pozvani. U debati o vladinoj deklaraciji zauzeće Narodno Predstav­ ništvo stanovište prema riješenju, koje se nameće našoj državi u jadranskom pitanju. Narodno će Predstavništvo iz­ raziti na najsvečaniji način zahvalu na­ šeg troimenog naroda prema Sjedinje­ nim američkim državama i njezinom Državna zaštita djece. ! predsjedniku. »Demokratska« zajedni­ । ca uzeće udjela u ovoj manifestaciji Narodnog Predstavništva. Vlada će i iznijeti iparlamenttu na riješenje ratifi­ I kaciju ugovara o miru i izborni zakon. . Ujedno će na prvom zasjedanju biti iza­ i bran ustavotvorni odbor. Na ministarskoj sjednici od 22. o. mj. i raspravljalo se o političkom unutraš- | Bezglavost u školskom odsjeku. O njem stanju i o mjerama, koje se imaju nesposobnosti i površnosti naših demokraki upravnika svak se je živ već poduzeti ža sanaciju prilika, u kojima davno osvjedočio. Da je pravi herđuse nalazi naša država. Tretiralo se pi­ rnerđ na našoj visokoj musalli. neka tanje o pokrajinskim vladama, a za tim svjedoče i ova dva slučaja. i o izbornom zakonu, o kojem će se Mustafa ef. Šišić, upravitelj narod, rasprvljati iduće nedjelje. Raspravljalo osnov. škole u Donjem Vakufu, bio je se i o ženskom pravu glasa. Rasprav­ premješten u mjesecu oktobru prošle godine u Vlasenice. Kako je o.vaj pre­ ljalo se i o sazivu parlamenta, te je mještaj bio neumjestan i nepravedan, zaključeno da se zakaže dan saziva, a građani D. Vakufa poslali su jednu de­ daj će po svoj prilici biti 1. marta. putaciju zem. vladi u Sarajevo, koja je Trumblć odstupa? »Beograd. Dnev­ tražila, da se ovaj premještaj opozove. nik« javlja da političari »demokratske« Nakon dugoga natezanja sa jiresvijetlim i premudrim gospodinom šćepanom zajednice drže, da ministar spoljnih po­ Grđićem, šefom odjeljenja za prosvjetu slova dr. Trumbić u ovom kabinetu ne i crkvene poslove (!) uspjelo je ovoj će prihvatiti dosadašnjeg portfelja. deputaciji, da sklone presvijetlog go­ spodina, da opozove ovo premještenje. Ostavka ministra poljoprivrede? U Brzojavnim naređenjem od 1. novem­ političkim se krugovima govori, da je bra 1919. g. br. 201.771. obaviješten je novopostavljenii ministar poljoprivrede M. Sišić, da je njegov premještaj opo­ Eran Roškar izjavio, da iz izvjesnih zvan, te da ostaje u D. Vakufu. razloga ne može primiti partefelja. Na Od dana njegova premještaja, pa do njegovo bi mjesto imao doći dr. Karlo danas prošlo je skoro tri mjeseca, a g. Verstovšek, profesor gimnazije irMariSišić još nije dobio ni za jedan mjesec svoje plaće .1 ako su već tri mjeseca boru. protekla. Na brzojavnu urgenciju kot. Uz vijest o ostavci pokrajinske vla­ ispostave u D. Vakufu, za plaću Šišića, de za Dalmaciju »Život« bilježi: Kako kod kot. ureda u Vlasenici, odgovoreno saznajemo mnogi činovnici, viši i niži, je da tamo za Šišića plaću nije ništa zatražiće otpust iz službe, jer ne će slu­ •došlo, a na opetovanu urgenciju kot. žiti vladu reakcije. Danas je predao 0» | ureda u Bugojnu zem. vladi u Sarajevo i poreznom uredu ti Vlasenici stigao stavku dosadašnji šef obavjesnog ure- I je odgovor i to od poreznog ureda iz da proiesor Silvije Alfirović s motivaci­ Vlasetlica, da ie došlo naređenje od jom, da ne će biti pomagač reakcionar- I zem. vlade, da Šišiću isplate plaću sanoj separatističkoj centralnoj vladi. mo u tom slučaju, ako služi u Vlase­ Prosvjeta i škola. FELJTON. Л. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. jeljenja tih novčanjh pripomodj. Dok se pravoslavnoj djeci qajc najveća шјеsočna potpora hezobzjrana broj d j ₽ c e i bez obzira na te, što n. pr. majka Ili braća imaju radnju (trafiku, mcjhanu) te bi ih niogh i bez potpore uzdržavati, dotle se jednom muslimanskom siročetu daje minimalna mjesečna potpora ili jednokratna pripomoć. I dok se molbe i usmene že­ lje rješavaju na najbrži način, kad se radi o »bratu« pravoslavnom, dotle se sve molbe i poslovi muslimanske siro­ čadi hotimice zavlače, gube I otežu, samo da što veća svota zapane pravo­ slavnim, potrebnim i nepotrebnim. Bo­ jimo se da će se ova nesavjesna i skroz pristrana rabota neebjektivnih ljudi u tom uredu nastaviti odsele u još većoj mjeri, otkako je tame do­ šao za šefa mladi nastavnik B. Žečevid iza par godina »naporne« službe, preskočivši u rangu i ‘svoje stare profe­ sore (u zdravlju Šćepanovul), a dosad je bilo sve u rukama jodnog učitelja pravoslavne vjere? Zbog svega ovoga upozorujemo po­ zvane faktore na ove nepravde i od­ lučno tražimo da se u službenom listu objavi iskaz o do sad podijeljenim pot­ porama. Šta rade vajni članovi-mustimani »Oblasnog-odbora«? Ako će ra­ diti, nek rade; ako ne će, onda nek od­ stupali; i premiste odbornička mjesta ljudima, koji će suzbiti ovu korupei-u i protekciju nesavjesnih referenata. U 67. broju našega lista (od 23. sep­ tembra 1919.) upozorili smo musliman­ sku javnost na socijalnu akciju »Obla­ snog odbora« za zaštitu djece i pozdra­ vili tadašnjeg predsjednika g. f. Markića, koji je poveo tu akciju za potpoma­ ganje i zaštitu djece, upućenu n moral­ nu i materijalnu pripomoć iz državnih sredstava. Da se provede ta javna za­ štita i pomoć osigurao je »Oblasni od­ bor« svotu od 1,600.000 K, od koje će se elijelati potpore ili stalne mjesečne ili prigodne siromašnim majkama, koje ne mogu svojom zaradom da izdržavaju svoju malodobnu djecu. Ako je pako siroče na odgoju i čuvanju kod druge obitelji, plaćaće se njoj stalna mjesečna potpora. Plaćanje ove potpo­ re iz zemaljskih sredstava trajaće pre­ ma potrebi do 14. dotično do 16. godine -sirotnoga djeteta. Ova bi pripomoćna akcija imala bla­ gotvoran utjecaj na pitanje zaštite dje­ ce, samo kad bi se objektivno i nepristrano provodila: jednako na hrvatski i srpski dio našega naroda i bež obzira na vjersku pri­ padnost. Pri ovome bi morao n ar oči ti obzir uzeti na našu musli­ mansku djecu, jer su njihovi staratelji i roditelji vrlo mnogo stradali i izgubili sve. pa su i najpotrebniji. Ali nažalost moramo konstatirati da smo mi muslimani i ovdje, kao i tt svim drugim javnim potporama, najgore prošli i najviše prikraćeni u pogledu di­ '33) ' Tad bi osjetila nešto ugodno i toplo u duši, što bi smutilo njezine misli. Ruke bi joj počele drhtati, pa je Akifbey morao po više puta opetovati jednu rečenicu. I Ihsan je bio osvjedočen s mnogo dokaza da ga ta umna djevojka voli, ali je bio svjestan i svoje obaveze prema Ifeti, a i svoje ljubavi prema Reni Logotetidesovoj. No nije se nikad mogao oteti jednoj misli, nije je mogao odagnati, niti zatomiti, da je ta mekoćutna pjesnikinja najbliža njemu, jer sve ono što je on zamišljao kod jedne savremene Turkinje nalazilo se je u Sabihe. Dok mu je žaručnica bila više Evropkinja, bez zanosa, ђег Ideala, naučena na lagodan i bezbojan život, dok mu je Rene, protivnica u načelima i ako potpuno žena u ljubavi i životu, dotlen je Sabiha dolazila kap potpun ideal Turkinje, koja je u sebi osjećala i narod i kuću. No prema ovim usporedbama bio je Ihsan i previše slab, a da bi se mogao odreći prošlosti i s njom ljubavi Rene Logotetides —, da bi mu dozvolio ponos i položaj, da raskine veze s Ifetom. i I ‘ । | i i | j I I I I . j | I nici. Ovoj bezumnosti, ovoj zbrki i nesređenosti naše uprave, ne treba ni■ kakova komentara, samo je požaliti si­ J romašnog učitelja Šišića. da se sa svo­ i je četvero djece tri mjeseca bez plaće pati i novac od privatnika zajima, a obi­ jesna gospoda na našoj vladi debljaju! Drugi slučaj po svojoj komičnosti spada u anale kineskih mandarina, a nikako u red evropejskih civilizovanih i kulturnih državnika. Ismeta Bešiića, učitelja, poslala su veleučena gospoda sa zem. vlade s dekretom u ruci, u se­ lo Kopčić kraj Bugoj-na, da preuzme nastavu na školi u ovome selu.’ Pošto u Kopčiću nema škole i nije je nikada ni bilo, ovaj se je učitelj malo prošetao po ovome seocetu, snebivao se radi ovolike površnosti svojih pretpostavlje­ nih i mislio gdje se nalazi: da li u centrumu kulturno Evrope sa modernim državnim uređajem ili u centrumu ne­ kulturne. Afrike. _ Zaista čovjek ne zna, da li bi se ovom više smijao ili plakao, jer ne zna, da U ovaj slučaj treba uzeti komično iH tra­ gično. Kad gosp. šef odjeljenja za pro­ i svjetu i crkvene (!) poslove i njegovi ; referenti ne znaju, gdje im se sve ško­ le nalaze, tko bi onda drugi znao. culr.— I | ' | i ' ■ Oglašujte u „Pravdi" »A kada ćeš se udati? Jesi li našla odabranika?« Sabiha se zastidila na ovaj upit i odgovorila smjerno: — Ne; nisam nikog odabrala. . . „А šta roditelji?" upita opet sultanija, a Sabihe odgovori tiho: — Visosti, još je rano... U to je unišao Akifbey i ugledavši sultaniju smjerno se poklonio pred njom, učinivši temenah*) •leđnu večer tek iza akšama po najvećoj kiši Nesinie pomiluje Sabihu po licu i reče joj milo. zaustavila se je dvorska kočija pred Akifbeyovim »Trebaš se i ti udati... A nas malo ostavi...« konakom. Crnac, hadema priskočijo je vratima ko­ Sabiha izađe iz sobe, ali ostane za vratima iz čije i pomogao svojoj gospodarici da izađe. Ona se radoznalosti šta će se dogoditi. Bila je uzbuđena i okrenula njemu i rekla zapovjedničkim glasom; nemirna, jer se je bojala, da je sultanija došla baš „Aziz, uniđi u kola i čekaj!. . « radi njezine udaje. A ona to ne bi bar sada... On je smjerno metnuo ruke na prsa i ostao 1 Nesime je počela odmah sa stvari radi koje kod kola dok je njegova gospodarica sultanija Ne- ! je došla. sime unišla u Akifby-ov konak. »Nemam vremena Akifbey, da se zadržavam, Pošto u taj čas nije bio Akifbey kod kuće, po- I ali te moram upozoriti, da ovu stvar ozbiljno uz­ nudili su sultaniji, da pođe u žensko odjeljenje, ali meš. U dvoru sc govori o velikoj raširenosti grč­ je onu energično odbila, riječima: kog pokreta, koji podupire — znaš li ko? Ihsan »Nemojte, ja nemam vremena. Neka dođe Sa­ Sururzade!.. biha k meni!« Dok je Sabiha pozvana I dok je ona uvela Ne(Nastaviće se) sime u salon dotlen su je obavijestili, da je već i Akifbey došao. I Pozdrav l»4 se rtikon. < ni; i r Nježno i dostojanstveno primakla se je suita- | • • 1 put na čelo. nija Sabihi i pomilovavši je po licu rekla: On je stajao među njima i pustio se srcu, da ga ono vodi. . . Dvije prijateljice Sabiha i Ifeta sve se dalje odalečivale jedna od druge, kao dvije zvijezde na nebu nakon što im sunce krene pute, da se ko­ načno izgube u svemiru, da jedna padne u jedan Svijet a druga u drugi. . . �»ра»а 3. Stranu ЈТ АВЛА* — .PRAVDA* Б|вј 125 Broj Demokratski zulumćari. nom vijeću, on je naznačio zaleđe, kako izgleda, da je .potrebno za razvitak luke i grada, što se tiče ugovora, on računa da će biti konačno sastavljen najkašnje do utorka ili srijede tako, da bi se onda mogao predložiti vrhovnom vijeću. це zaboravile nas ni na smrtnom času, i načelima člana 7., dok ukmećene Uprav pred svoj pad pokazale/još jed- , krčevine pripadaju bivšim kmetskim selištima, u koliko su notn, da lm je jedna od glavnih zadaća .— uništiti muslimane i izbiti im iz ruku ovj begluci nastali nakon sastava grun­ tovnice. sve što ih može priljubiti za ovu pra­ Američki je senat u svojoj prekjuče­ § 9. Na slučajeve člana 2., 3. i 4. pri-1 i djedovsku grudu. Mi ćemo se na ovu rašnjoj sjednici skinuo-s dnevnog reda stvar osnuti posebnim člankom, a da­ mjenjuju se ustanove zakona od 25. fe- ! pitanje proučavanja mirovnog ugovora. nas iznosimo Krizmanovu uredbu od bruara 1919. godine, u koliko se odno­ O odgovora austrijskog državnog 14. februara o postupanju s beglučkim se na razriješenje kmetskih odnosa. zemljama u Bosni i Hercegovini. Ona kancelara dra Rennera na madžarsku § 10. U slučajevima koji potpadaju pod notu glede zapadne Madžarske izjavio glasi: udar člana 6. prepušta se ustanovljenje S 1. Svrhama agrarne reforme u Boje madžarski poslanik u Beču dr. Gras naknade međusobnoj pogodbi ..iii i Hercegovini imadc se privesti sva izvjestiteljima budimpeštanskih listova: interesenata uz posredovanje i obeg lučka zemlja, koju vlasnici dobrenjo nadležnih organa Ministarstva : »Pošto je madžarska ponuda otklonje­ trajno ne obrađuju ni sami ni u vlasti­ za Agrarnu Reformu. ' na, madžarskoj vladi ne ipreostaje dru­ toj režiji. Ako pogodba ne uspije, ustanoviće se i go, nego da slijedi primjer Cehoslova§ 2. Naseljeni begluci, na kojima po­ naknada ureda radi, prema prosječnom ; ka, Jugoslavena i Rumunja, te da u bu­ stoje kmetstvu slični odnosi t. zv. duće izvozi suvišak svojih proizvoda u godišnjem gospodarskom dohotku, po zemlje s boljom valutom. Ništa ne mopridTžnika, prioraca, prisevnika, četvrpropisima, koji će se naknadno tara i t. d. imadu se prosuđivati kao izdati o postupku procjene, te o or- ' že da uzdrma povjerenje Madžara da kmetski odnos i, ako težaci zem­ ganizaciji dugoročne i jeftine veresije. lju neprekidno drže .i obrduju deset Na istim načelima imaće se, ureda g o đ 1 na. računajući od 25. februara radi, ustanoviti naknada i za ostale ’919. godine u natrag, i ako je njihov zemlje koje se privode svrhama agrar­ život i egzistencija vezana uz dotično ne refome, izuzev pobeglučenc krčevi­ Skupština u Brčkom. Ovih dana bo­ zemljište. ne i seoske ispaše. ravio je u Brčkom predsjednik naše or­ S 3. Jednako se imaju /prosuđivati u § 11. Naseljeni begluci, pobeglučeni ganizacije tuzlanski muftija gosp. Magčifluk pretvoreni begluci, i ako kmetski čifluci, te u čifluk pretvoreni begluci, lajlić. Mjesni odbor naše organizacije odnos nije u gruntovnici upisan. predaju se u sopstvenost čim se pravo­ sazvao je na 9. februara kotarsku skup­ § 4. Iza godine 1878. pobeglučeni či­ moćno utvrdi opravdanost zahtjeva, a štinu a u isto doba obdržavala se je i tluci i dijelovi istih' smatraju se kao ostali begluci, koji se uzimaju pod udai kotarska vakufska skupština. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ agrarne reforme, prelaze u sopstvenost sfe toj skupštini bilo je zastupano 17 druga nije za brisanje kmetskog prava tek nakon isplate naknade bilo po inte­ musi, sela, te su osim odbornika orga­ dobila protuvrijednost i ako na ovo resentima. bilo predttjmice, po državi. zemljište nije treća osoba stekla jača § 12. Dosadanjim so/pstvenicima, koji . nizacije došli također i članovi džematprava iza pobeglučenja, a prije 25. fe­ imadu pravo na naknadu pripada renta / skih međžlisa. Prisutno je bilo što iza­ bruara 1919. godine. do isplate naknade, prema načelima u- ; slanika sa sela, a- što’ građana preko § 5. Naseljene beglučke zemlje i u čiredbe od 22. jula 1919. godine, odnosno ; dvjesta osoba. fluk pretvoreni begluci prelaze u sop­ »Prethodnih odredaba« od 25. februara | U 2 sata poslije podne otvara skup­ stvenost težaka, koji ih obraduju. 1919. godine. štinu predsjednik mjesne organizacije Pobeglučeni čifluci, odnosno njihovi Dr. Bukvica u prisustvu muftije Mag§ 13. Ako je neko kupio poslije uvedijelovi, vračaju se u sopstvenost 1 po­ lajiića, pozdravlja muftiju i ’ zahvaljuje renja u gruntovne knjige kmetske i begsjed’ onih, koji su ih izgubili, ako već se skupštinarima, da su se u ovako li­ lučke zemlje zajedno, i ako se beglučnisu naseljeni na drugom mjestu kao ke zemlje nalaze još u njegovoj ruci i jepom broju odazvali predlažući da da­ kmet: ili samostalni težaci, i ako te zem­ našnjoj skupštini predsjeda predsjednik ako ih sam ne obrađuje, eksproprisaće lje nis/u prešle u ruke drugih težaka, ko­ se ove u svrhe šgrarne reforme uz na- 1 Maglajlić, što skupština sg oduševlje­ ji ih trajno obrađuju. knad.it investicija i po njemu dokazane njem prihvaća. § 6. Ona beglučka zemljišta, na koji­ kupovine, u koliko je veća od kupovne G. Maglajlić otvara skupštinu izrazuma ne postoji kmetstvu slični odnos, a dobiti za kmetske zemlje. jući veselje, da se nalazi u našoj sredini koje težaci već deset godina, računaju­ § 14. Pomjene u držanju begluka za ’ na ovako važnom sastanku. Tumači ći od 25. februara 1919. godine u natrag, vrijeme rata ne prekidaju ovom ured- ' skupštinarima, da smo nakon duge bor­ kao zakitpci drže i obrađuju, prelaze bom ustanovljena prava i rokove. be . dobili slobodu i da sada živimo u p r i s i I n i m c t k u n o m u sopstvenost § 15. Niko nljertistan zemljišta. № ! "našoj državi, pod našom narodnom di­ ov«h zakupaca. ja potpadaju pod udar ove uredbe i koia i nastijom. Muslimani su ove države dio § 7. Svi ostali begluci, koje sopstvepo toj uredbi dobije, do dalje zakonske j našeg ujedinjenog naroda, pa prema to­ nici od godine 1910. nisu obrađivali niti odredbe, ni otuđiti ni založiti ni drugom ; me keba da svaki znade da su svi gra­ sami niti u vlastitoj ražiji. privode u posjed predati. Svaki ugovor proti- ; đani u ovoj državi bez razlike vjere i se svrhama agrarne reforme po van ovim odredbama ništoan je. plemena ravnopravni, a da svi imadu načelu potrebe za korist onih težaka, i snositi svoje građanske dužnosti kao , § 16. Za postupanje prema Ovoj ured­ koji nemaju dovoljno ili nikako svoje i odanosti prema našoj narodnoj dinas­ zemlje, a osobito za korist zemljoradni­ bi nadležni su agrarni uredi-, osnovani tiji. Neka nas ništa ne smeta šo se mu­ po uredbi <xll2. februara 1920. godine. ka dobrovoljaca iz Bosne i Ijercegovi§ 17. Ministar za Agrarnu Reformu j slimanima u nekim krajevima događaju ne, te onih beskućnika kmetova, kojima nepravde i pljačke, te uvjerava da će se ovlašćuje se da za povađanje ove iredse ne mogu njihova ikmetska selišta i tome jedanput na kraj stati i đacće dr­ bezda nužne naredbe. vratiti. žava ove zulume spriječiti. § 18. Ova uredba stupa na snagu od Izuzimaju se oni slučajevi gdje je dana kad je Kralj potpiše i kada bude sapstvenik zemljoradnik usled ra­ Muslimani kao ogranrk osko-hrv.itskoga plemena treba đ/t laju a 4i i ta ili druge više sile bio spriječen u o- •obnarodovana u »Službenim novinama Kraljevstva Srba, Hrvala i Slovenaca. brađivanju svoje zemlje u vlastitoj reoni starosjedioci naše države da rav Provedba ove uredbe povjerava se svoj rad upotrijebe jedino ,a Jobrob:! Ižijt. Ministru za Agrarnu Reformu, a svima § 8. Begluci koti su nastali prisvaja­ našeg ujedinjenog naroli. viastioa nalaže se, da se nje pridrža­ njem seoskih ispaša privode se svrha­ Pošto imademo i vakuf u našim ru­ vaju i tačno je izvršuju. ma agrarne reforme prvenstveno prema kama kao autonomno tijelo to je duž­ nost svih vakufskih povjerenstava i me­ đžlisa, da taj vakuf što bolje podignu i unaprijede pa da iz toga što veću ko­ rist po nas sviju crpiti mognemo. Raz­ laže o zadaći vakufskih međžlisa i moli ministar poljoprivrede i voda: Ivan Novi kabinet. Budući su u sastavu da svi porade, da se narod u što boljem Roskar. vlade nastupile neke promjene, donosi­ moralu odgaja, da imadne dobre svoje mo ponovno definitivnu listinu ministar­ Odgovor vrhovnog vijeća Wilsonu mektebe i inualime, te da što više tra­ stva, kako je službeno javljena od stra­ uručen je 18. o. mi. američkom poslani­ ži otvaranje škola i da se što više suz­ ne presbiroa: 1. Predsjednik Ministar­ ku u Londonu. bija analfabetizam. Tumači na dugo i skog Savjeta, ministar pripreme za uširoko koris.ti pp one koji znaju čitati Značenje Wilsonove note. Prema vi­ stavotvornu skupštinu i izjednačenje i pisati, apelira na muallime i učitelje, jestima'iz Washingtona izjavio je Wilzakona: Stojan M. Protić, potpredsjed­ : sonov sekretar, da Wilsonova nota da obdržavaju među narodom anaifanik Državnog Savjeta i narodni posla­ betske tečajeve i korisna predavanja. Francuskoj i Veljkoj Britaniji nema for­ nik; 2. ministar saobraćaja: Dr. Anton Govori o potrebi ljubavi i sloge među me ultimatuma, nego se njom izriče sa­ Korošec; 3. ministar unutrašnjih djela: narodom bez razlike vjere i plemena i mo to, da vlada Unije nije sklona, da Marko Trifković; 4. ministar inostranih se odrekne podupiranja jugoslavenskih uzajamnom podpomaganju. djela: Dr. Ante Trumbić, ministar na i zahtjeva na Rijeku. Nadalje moli mjesni odbor da zađe po raspoloženju i narodni poslanik; 5. mi­ Novi odgovor Wllsona. »Piccolo del­ selima i da narod upućuje o njegovim nistar trgovine i industrije: Stojan D. ta Sera« i »Piccolo« donašaju iz Trsta potrebama: kako će se čuvati od raz­ Ribarac; 6. ministar građevina: joca vijest, da je Wilson odgovorio savez­ nih bolesti, kloniti se alkohola i inače Jovanovlć; 7. ministar finansija: Dr. kako će narod moći što higijenskije ži­ nicima na njihovu notu. Tekst je nepo­ Velizar Janković; 8. ministar pravde: znat, ali se već sada znade, da je sa­ vjeti. Govoreći o stanovištu naše organiDr. Momčilo Ninčić: 9. ministar pro­ držaj sličan prvašnjoj noti. Wilson se i zacije. i .tiče đa nam je ta organizacija svjete: Miša Trifunović; 10. ministar sada pokazao nepopustljivim. Talijanski veoma potrebna i da ćemo na ovaj na­ bez portfelja: Dr. Miroslav Spalajkoministar predsjednik Nitti ostaje još u čin narodu na’bolje pomoći jer su mu­ vić; 11. ministar vojni i mornarice: ge­ Londonu, budući da pregovori još nislimani između druge svoje braće naj­ neral Branko Jovanović; 12. ministar jesu prekinuti. više zaostali. Nadalje veli da je naša or­ pošta i telegrafa: Dr. Mate Drinković; ganizacija više kulturne naravi nego po­ Londonska konferencija objavila je (3. ministar vjera: Dr. Fran Janković; litičke i da nam je zadaća na prvome izvještaj o čitavom svom radu. Prema ^^Miinistar za socijalnu politiku: Dr. mjestu narod kulturno podići i odgojiti brzojavci »Petit Journala« bavila se 20. ga da bude dobar oslon svoje države. ministar darodnoR februara izjutra turskim i ruskim Ovaj govor popradiše skupštinari sa /pitanjem, a poslije podne jedino ruskim 1 1 ' 1'■ velik'm ođobravaniem. pitanjem. Govorilo se o sudbini Smirne ''' .. ■ u tom istom času, kad su je zaposjele Iza toga Dr. Bukvica tumači statute grčke čete. U ekspoze/u, koji je pred­ organizacije i moli da se po mogućnosti ložio grčki ministar Venizelos vrhov­ svaki član naše organizacije pretplati na Is Politički pregled | se zapadna Madžarska ne otrgne ođ doi ovfnp.« Kriza u rumunjskoj vladi. U otsutno' sti ministra predsjednika dra Vajde po­ I javili su se među vladinim strankama sporovi koji su prouzročili ozbiljnu kri­ zu. U dobro se upućenim političkim kru­ govima tvrdi, da će odstupiti cijela vlada ne čekajući VVjdutog povratka. Za njegova našljednlka imao bi doći gc। ral Avaresou. , Englezi za Rusiju. Prema vijestima I »Telegrapha« iz Londona, naglasio je : lord Grey u svom govoru u poslaničkoj ! zbornici, kako je engleska vlada izjavila da se poljska ne može /podupirati u nje­ noj ofanzivi protiv Rusije. Engleska ni­ je sporazumna s time, do bi Poljaci i Rumunji napadali njezinom pomoći rus ske sov’etske čete. Napredovanja boljševika. Reuterov | ured javila, da su boljševici zauzeli Ar1 hangelsk. organizacije. •Pouku za narod« koji je list namijenjen jedino težacima. Nakon toga izvješćuje tajnik mjesnog odbora Smail H. Mehmedagić o radu odbora za prošlu godinu. Mjesni je od­ bor održao 24 sjednice, od tih su tri bile sa povjerenicima sa sela. Organi­ zacija je pokupila oko 5000.— kruna za muslimansku sirotnu djecu u Vin­ kovcima, nadalje oko K 6000.— za pot­ poru kotarskih m u a 11 i m a a isto ta­ ko za imame i muezine. Za »Gajret je sakupljeno oko K 3000.—. 4 Odboru organizacije uspjelo le da o rg a n i z i r a davanje z e k j a t a. pa je u to ime ukupio K 26.000.— od koje svote preko pedeset siromašnih familija dobiva mjesečnu potporu od 40—60 K kroz cijelu godinu. Nadalje je odbor izaslao po selima prilikom ramazana na­ še prve muallane. da narodu v a z e i đa ga upućuju u kiilturno-prosvjetnom /pogledu. Odbor je potrošio oko K 4000. za uređivanje naših muslimanskih mezaristana koja su bila sasma zanema­ rena. Zatim je Izdao oko 8000.— kru­ na za tečaj krojenja, koji je tečaj svršilo oko 30 naših djevojčica. Za a n a 1 f a b e t s k e t e č a'j e v e dosad je izdato oko 1500.— kruna. Muallim Gojačić u selu Brci naučio je či­ tati i pisati oko 30 osoba za mjesec dana, pa mu je odbor osim novčane nagrade i pismenu zahvalu poslao. Od­ bor je otposlao jedan cirkular po seli­ ma da će za svakoga koga se bude naučilo čitati i pisati platiti K 10.—. U .ime potpore siromašnoj škol­ skoj djeci ukupio je odbor K 13.220. te je uz doznačenu potporu ovdašnjeg kotara od K 11.000.— kupio odijela i ci­ pela I odio oko 100 djece i omogućio im pohađanie škole i za zimskog vre­ mena. Nadalje izvješćuje da naša organiza­ cija u kotaru broji ukupno oko 8.000 članova. Blagajnik Mujaga Pašalić izvješćuje o stanju blagajne, da je u prošloj godi­ ni ukupljeno K 22.990 od toga novca se je većina izdala za kulturno-prosvjetne svrhe osim što se je cent. odboru u Sa­ rajevu poslalo K 10.000. —. Pri koncu skupštine jednoglasno skupštinari primaju predlog odbora, da se pošalje brzojav cent. odboru kojim se priključuju rezoluciji, donesenoj na protestnoj skupštini građana u Saraje­ vu zbog zuluma i pljački počinjenih nad muslimanima u Bileći. Pošto je bio dnevni red iscrpljen skupštinari jednogasno daju povjerenje Od/born koji odbor prema statutima os­ taje i za god. 1920. nepromijenjen. Skupština se zaključuje i skupštinari se razilaze sa najboljim povjerenjem. Doma« vijesti ČINOVNIČKI DOPLATCI. »Nar. Je­ dinstvo« doznaje da je ministarstvo ođobriio, da se do konca maja o. g. dr­ žavnim činovnicima: isplaćuju doplatci, koje su primili za decembar, januar i februar. Najnovija naredba o »beglucima«. 12. ovog mjeseca otposlala je sarajevska ze­ maljska vlada pod brojem 1085 pres. ovu brzojavnu naredbu svim kotarskim sudovima u Bosni i Hercegovini: »1.) Zabranjeno je otuđiti ili opteretiti beglnčke zemlje, koje vlasnik ne obrađuje sam ili u vlastitoj režiji. 2.) Vlasnik o- �crpaua 4. Strana ЛРАВДА ■..ih beglučkih zemalja, koje obraduje sam ili u vlastitoj režiji, može ili otuđiti iii opteretiti samo uz dozvolu sarajev­ ske agrarne direkcije. 3.) Obustavljaju se sve parnice, koje se tiču posjedov­ nih i vlasničkih prava na beglučkim zemljištima. 4.) Obustavlja se izvršenje svih osuda, koje su izrečene u parnica­ ma o posjedovnim i vlasničkim pravi­ ma na beglučkim zemljištima. 5.) Vo­ đenje parnica o vlasničkim i posjedov­ nim pravima na beglučkim zemljištima dozvoljeno je samo glede onih begluči ih zemalja, koje vlasnik obraduje sam Iii ih je zadnjih deset godina obrađivao sam ili u vlastitoj režiji. 6.) Obustavljaju se otkazi svih zakupnik ugovora, koji se odnose na beglučka zemljišta. 7.) Izu­ zeti su od zabrane otuđivanja i optere­ ćenja gradski objekti t. j. kuće sa bašćom uz kuću, gospodarske zgrade i gradilišta u gradskim katastralnim općioama. 8.) Proti riješenju sarajevske agrarne direkcije, koje se spominje go­ re pod 2.) dopuštena je interesentima žalba na ministarstvo za agrarnu refor­ mu. Ova vladina naredba temelji se na riješenju ministarstva za agrarnu refor­ mu od 30. januara 1920. broj 1140., koje je doneseno ц sporazumu sa ministar­ stvom pravde.« To je sadržaj te najnovije naredbe o beglucima. U brzojavu se veli, da po­ tanja uputstva slijede i za to se sad ne možemo upustiti u stvarnu kritiku te naredbe. Za sad konstatiramo samo ovo: I ova je naredba ministarstva za agrarnu reformu atentat na privatnu svojinu: i ona stvara metež u našim no »demokratima« poremećenim i ncnođr sivim avrarnim odnošajima. »Demoi ms»kt- v'ađa muf, ali neka ne zaIvrr’. đn апд može izvući najtanji kral, kad se bude bistrilo. 0 ovome »salto mortale« ministarstva za agrar­ nu reformu pozahn.v'ćemo se ooštuo. čim dobijemo tu naredbu u ci'e’osti. Inna billah. Javljaju nam iz Bjeline, da je u četvrtak 12. o. mj. nakon-duge i teške bolesti, ispustio plemenitu dušu jedan od najistaknutijih i najuglednijih tamošnjih građana, merhum Osmanbeg Pašić. Osmanbeg je u svoje vrijeme bio jedan od najagilnijih boraca za našu vjersko-prosvjeto u autonomiju, a kao zastupnik u bivšem bosanskom saboru ostao je vjeran principima narodne oriratšzacije i, odbiv muslimansko-hrvatski pakt, priključio se grupi g. Dervišbega M'.ralcma. Merhum Osmanbeg bijaše od onih na­ ših narodnih ljudi starije generacije, koji su narodnu stvar shvaćali najoz­ biljnije i koji su loj doprinosili ogrom­ ne žrtve, ne tražeći da se to vješa na bubanj i ne reflektirajući, da im to narod pozlati. B’jaše tih i ljubazan, pa je i kod svojih političkih protivnika uživao noštovame. Osobha mu je vrli­ na. da je izdašno podupirao sirotinju. Mevla rahmet ejlesin! Број 12« В-oj ,PRAVDA nara u Cehoslovačku dovršio je opsež­ ne pripreme. U odboru se nalaze praš­ ki gradonačelnik dr. Baksa, spisatelj dr. Hoiašek, profesori dr. Daneš i dr. Bata i drugi. Jugoslaveirski izletnici ostaćć 14 dana na izletu, te će razgledati sve znamenitosti u Pragu. Nadalje će posje­ titi Brno, giavni grad Moravske i tekstJrio središte ove zemlje, Vratislavu. glavno mjesto Slovačke, ugljenike i že­ ljeznu industriju u Moravskoj Ostravi i Vitkovieama, nekoliko pivovara i Skodinu tvornicu u Plzenju. Dolazak je 3. marta u Prag, a odlazak iz Plzenja 16. ili 17. marta. Livanjski satrapčić. Udruženju zemIjoposjcdnika za B. i H. prispio je ovaj brzojav od mjesnog odbora u Livnu: »Pošto.nam izaslanik vlasti zabra­ ni direktni brzojavni protest kod vlade, molimo Vas, da odmah u ime svih na današnjoj našoj mnogo­ brojno posjećenoj skupštini zemljopo­ sjednika svih vjera izrazite zemali. vla­ di naše najenergičnije proteste, te naj­ veće ogorčenje proti odredbe ministar­ stva za agrarnu reformu od 30. januara 1920. br. 1140 glede slobodnog iraspolaganja s našim beglučkim nekretninama. Kod svih zemljoposjednika vlada sil­ no uznijaiile te nezadovoljstvo. Poduzm'ite sve, da se ta naredba odmah uki­ ne, jer inače grdne nepovoljne poslje­ dice.« Čudna ii ovog predstojnika! On jed­ nostavno zabrani brzojav na vladu i svršena stvar. Sigurno je iz Berksove škole, pa bismo molili naš mjesni od­ bor, da nam opiše ovog čudaka, jer njegova »ozbiljnost« nadmašuje čak i »ozbiljnost« jednog Mehmeda Jakića. DosađanjS direktor »Herceg-Bosne« gcp. Etele Szollbssy ostavio je na 22. ov. mj. sa svojom familijom trajno naš grad, preselivši se u Budimpeštu. Direk­ tor je Szollossv uživao veliki ugled u svim našim a napose muslimanskim krugovima i bio je u najotmenijim druš­ tvima rado viđen i susretan. Nama je muslimanima posvećivao po­ sebnu pažnju time, što ie u zavodu naj­ većim dijelom namještavao muslimane, potpomagao naše đaštvo i naučnike i omogućivao im naukovanje, što se ni­ kada nije oglušio kojem našem društvu. Na njegovo je mjesto imenovan di­ rektorom dosadašnji dugogodišnji tajnik i prokurista zavoda g. Adaibert Mark rodom iz B elovara, a prokuristom di­ rekcije dosadanji tajnik i prokurista gla­ vnog zastupstva naš prijatelj Asimbeg Dugalić i tako je napokon prešla upra­ va zavoda u ruke naših ljudi. Kako ču­ jemo u toku je i samo nacionaliziranje »Herceg-Bosne«, ko om bi zgodom upo­ zori!; i naše novčane zavode, da i oni uznastoje, da pri nacionaliziranju ovako Pjeno uvedenog posla što znatnije su­ djeluju. Dr. Petar Rogulja, urednik zagrebač­ ke »Narodne Politike« i jedan od naj­ agilnijih članova hrv. pučke stranke preminuo je u prošli četvrtak ušljed zapalenja pluća, što ga je dobio prilikom agitacionog putovanja. Rodom je Sa­ rajlija, a odlikovao se je kako perom tako i drugim radom za narod. . Odbor za Izlet jugoslavenskih novi BuspsduFStVD VALUTNO PITANJE. Iz Beograda je 21. o. tnj. telegrafisano ovo zvanično saopšteuje ministra financija: »Posao na zamjeni kruna treba dalje produljiti po objelodanjenim naredbama i Instruk­ cijama. Sve vijesti o kakvoj obustavi zamjene savršeno su neistinite i tendenciozno puštene radi zabune u posla.« Na osnovu čl. 15. zakona o Narod­ noj Banci Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, ujez’na nova novčanica, ko­ ja g'ašl na krune i dinare, postala je 1. februara ove godine opštim zakon­ sku! sredstvom plaćanja u ćelom Kra­ ljevstvu. Novčanicom Narodne Banke Kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca puno­ važno se isplaćuju sve obveze ugovo­ rene u krunama I dinarima. Poverilac nema prava da traži od dužnika Ispu­ njenje obveze u dinarskim novčanicama Narodne Banke Kraljevine Srbije, nIN u krunskim novčanicama Austro-Ugarske Banke. Svaki je dužan da pri plaćanju primi novčanice Narodne Banke Kraljevstva Srba, Hrvata 1 Slovenaca. hs^ii odnosa O »organizaciji težaka« i HasaudedlćMahinić-Jaklčevom pouzdaničkom sa­ stanku na 1. marta u ovdaš. »Hotel Ev­ ropi« dobi'smc upit iz jednog sela u sa­ rajevskom kotaru, da li je to kakav sa­ stanak naše organizacije i treba ■ doći na taj sastanak. Stoga upućujem, kake te, tako i ostale težake iz naše orga­ nizacije, da ne treba dolaziti na ovaj sastanak, jer je to samo jedno nesavje­ sno burgijanje i jer ljudi, koji poduzeše ovu akciju ne zaslužnu nikakva po­ vjerenja. Mi smo ih fotografirali u »Trešeljku« prošlog broja, pa se iz tog mo­ že lahko zaključiti ko su i šta hoće. Ako ko ima dokona vremena i želi da se malo nasmije malom Mehmedu, može doći. Inače se nema smisla zalimetiti, jer je ova akcija isto, što i pokušaji: Kurtovića, Sarića, Temima i kako se .već zovu svi ti »oprobani« karakteri. Ide se za tim, da se na nov način po­ kuša razbiti jedinstvo i slo­ ga muslimana. U ostalom, pošto je pala »demokratska« viada teško da će i doći do ovog sastanka, jer je ne­ stalo masti za točkove. ^SSBSSSSBE^. Izašao je iz štampe Cijena K 10 i počeo se rasprodavati саозоооови soo Sira Travničkog i Via irhog otvorio je u Trav­ niku advokat ! Ol Su’Ejman Razašiije po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000000060 ifi i t. d. (zvjeradi) h uz najveće dnev cH«ne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, Brzojavi: FELARIA, 188 Telefon 55 !&OI? Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu —Podružnica u Tuzli Pobuno upiateria dioničarska glavnica X 5,009.003 Fupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge, najkulantnij?. Obavlja ve bs ikovne poslove ndbrže i nai&ovol OUzovornl wed«ik: M Smižaka it ;Sj viuzlk: (asatratoi Odbor >1 M. C.< ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7515058d7d3a05be34793a5dd9cc9271.pdf 247be10492a401174afd8e6afe4c9e0c PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАМИЗАЦИЈЕ. Broj 21 (126) POJgmNi 80 W S U Liazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEđahcioni &đbap. Pret, Sata godišnje 80 kruп i, napola godine 40 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 26. februara 1920. (3. džumadil-ahira 1338.) Odjek bilećkih događaja. Mostar, 23. februara. Potpisani odbor »J. M. O.« priključu­ je se rezoluciji sarajevske protestne skupštine radi zuluma počinjenih nad muslimanima u Bileću i družim mje­ stima. Donji Vakuf. 24. februara. Prosvjedujući najodlučnije u stvari bilećkih događaja i nasilja u Rogatici, Neveslniu i t. d. zjavljujemo svoju pot­ punu soldarnost sa donešenom rezolu­ sposobnih društvenih članova trebali na zamolbu odbora da drže i naši liječnici kao i drugi intelektualci. Detaljne upute o organizaciji ovakovok .ada. daće najpripravnije na za­ molbu već spomenuto »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav. u Zagrebu, Kipni trg broj 9., kod kojeg se može naruč ti i društveni list »Novi Život«, kao i mnoge knjige anbalkoholnog .sadržaja. cijom na velikoj muslimanskoj protest­ noj skupštini u Sarajevu. Mjesni Odbor. INTERESANTAN PRILOG. Ogledni građanin, trgovac i posjednik u Bileću Suljaga Galić pročitavši u našoj »Prav­ di« izvještaj o protestnoj skupštini Mu­ slimana Sarajlija na bilećke događaje poslao je našem listu dobrovolan pri­ log u iznosu od 500 K. Živio naš rodoljubivi Suljaka i poslu­ žio i drugm za primjer! Inicijativu i rukovođenje oko organizadje protualkoholnog pokreta dužna bi bila preuzeti »Jugoslavenska musli­ manska organizacija«, čiji bi »Radni od­ bor« trebao stalno da se bavi ispitivanjem ovog pitanja i traženjem načina kako bi se vodila što uspješnija borba u ovom pravcu Radni odbor »J. M. O« trebo bi da uputi sve Mjesne Odbore kakav rad bi imali da razviju u pravcu suzbijanja alkoholizma i da taj rad po potrebi po syojim izaslanicima i kontroliše. Rad na ozdravljenju našeg društva mora da skupi u jedno kolo sve one pojedince, koji su se slučajem ili vlasti­ tom snagom odhrvali bolestima i poko­ rama, koje ovladaše organizmom na­ šega društva. U ovom radu morali bi uzeti učešća svi oni. koji nisu zadojeni sifilističkom fiks-idejom, kako je uzalu­ dan svaki rad, jer je svoj »glupi« na­ rod osuđen da propadne; u ovom radu moraju da učestvuju u kratko svi oni, koji vide na čemu sve društvo boluje, a osjećaju za njega bar tračak ljubavi. Naše je društvo bolesno, njega taru mnoge bolesti, koje napredujući dosadanjoin brzinom prijete strašnom ka­ tastrofom. Najveća nesreća pri tom je pak to. što mi svega ovog nismo svi svjesni, mi o — čini sc — svi ne vidi­ mo; osjetila za zapažanje i osjećanje mnogobrojnih zala, koja .nas taru su nam otupila; mi smo gotovo uspavani. Moramo sc probuditi, moramo se riješiti onog uzročnika, koji nas baci u ovo besvjesno stanje. Zdravi i trijezni su ga davno otkrili, on je zadržan u — alkoholu. I kakogod se jedan n. pr. teže obo­ ljeli čovjek, koji je po nesreći i alko­ holičar mora — prije nego se pristupi uspješnom liječenju — odreći i najma­ njeg užitka tog otrova, tako je isto i tim više potrebno, da. se društvo, koje boluje ne na jednoj, nego na više ma­ na, najprije osvijesti, a onda u svjes­ nom stanju pristupi гаЛка1појЈ1 liječe­ nju ostalih bolesti, koje on momentano i ne osjeća. Društvo u kome se mogu održati klu­ bovi, u kojima otmjeni kugovi i ljudi »političari« drže najopskurnije pijanke, pri kojim se čine opklade ko će biti toliko »kuražan« pa sa.šeširom na glav' prkoseći proći »turskom« čaršijom, jest društvo, koje je tim najvećim ot­ rovom posve uspavano. Traglka pak ci­ jele stvari leži u tome, što eksistenciju famoznih ovakovih klubova omogućuju baš oni. koji su i svojim položajem i svojom inteligencijom pozvani, da se stave na čelo svakom pokretu za ozdravljenjem našeg društva. Već sam fakat, da može da eksistira jedan ova­ kav klub, osokolio je i još jedan prvo­ bitno s lijepom svrhom zasnovano udruženje, da se »emancipuje« u druš­ tvo alkoholičara. Vrlo ružne pojave, da se na musli­ manskim zabavama omogućuju pi­ janke; da se n. pr. na nekim sijelima uz prisustovanje ženskih pije i mezeti sve dotle, dok ne povrate sve što su .prije pojeli i onda se ne povaljaju kao živine, govore jasno kako smo daleko otišli. Gornji su primjeri trebali do argumentuju ispravnost tvrdnje, kako je na­ še društvo u stanju besvjesnosti, u ko­ jem ono ne vidUsvu kobnost svog po­ ložaja; oni su imali da učine shvatljivim sve druge pokore društvene, kojih se nećemo moći početi da rješavamo sve dotle, dok ne budemo svjesni kake su opasne našem zdravom razvitku, ukratko: dok se ne otrijeznimo. Trezvenost mora da postane našom odlikom. Alkoholu, koji u porodici prouzrukuje uzđludno trošenje sredstava za opstanak kao i trošenje snage, koji razorava snagu i duh porodice, uništa­ va prirodno poštovanje i dostojanstvo u porodici i. otvara širom vrata svima porocima i nemoralu, njemu, tom naj­ većem neprijatelju roda ljudskog mora se navijestiti borba do istrage. Nije sve učinio onaj koji ne pije al­ kohola. tog najvećeg neprijatelja šted­ ljivosti, tog krivca što autoritet porodi­ ce na štetu djece oslabi ili posve stra­ da, tog najvećeg neprijatelja svega sli­ čnog napretka društvenog, jer uspješnu borbu proti njemu moraju da vode svi oni. koji u njemu vide ono veliko zlo kakvo on i jest. Nije dovoljno — po­ novno se mora naglasiti — samo ne ni­ ti, već se mora takav apstinenta u naj­ širem krugu svojih prijatelja u svakoj prilici i u svakom razgovoru pozaba­ vit ovim pitanjem, pitanjem koje je sve, dotle aktuelno, dok ne. dočekamo onaj sretni čas, kad će produkcija najvećeg otrova" — alkohola biti zabranjena. 1 dok se u Sjev. amerikanskim udru­ ženim državama zakonski zabranju­ je svaka produkcija alkohola, dok se isto čini u Švedskoj i Finskoj, a u Norveškoj se nakon provedenog glasovanja naroda donosi isti zakon o zabrani, dok naša braća Hrvati uz već odavna postojeće »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav.« osnivaju i »Ložu internacionalnog neutr. G u tTe mp 1 erskog reda«, dotle se kod nas nitko i ne miče. Ovako dalje ne smije da ide, jer ma­ kar da će morati i naša država u do­ gledno doba da zabrani produkciju al­ kohola, pozvani smo mi svi, da radimo na njegovu suzbijanju upoznamo široke mase sa poraznim njegovim djelova­ njem i konačno stvorimo raspoloženje, koje će da rezultira snažnim zahtjevom ozđo iz masa, da se ozgo od države donešenjem zakona o zabrani svake produkcije alkohola, zada tom demonu smrtni udarac. Rad u ovom pravcu morala bi pre­ uzeti smjesta, sva naša društva, bilo da u prvi mah osnuju od članova trez­ venjaka posebnu jednu sekciju u druš­ tvu ili da ga — ako to budu svi(!) čla­ novi — pretvore uz priuzdržaj dotada­ nje korisne svrhe u društvu trezve­ njaka. Sekciju bi vodio pročetaik, kojemu bi stajao uz. bok još tajnik sekcije. Rad ovakove sekcije sastojao bi se u prvi mah u tom, da se članovi upo­ znaju s alkoholnim pitanjem uopće; upznavalo bi se njegovo štetno djelova­ nje n. pr. na organizam čovjeka, na du­ šu. bolesti, rad, privredu i dr. To bi se pak omogućilo nabavom o ovom pita­ nju dosta znatne literature, obdržavanj«m predavanja, keja bi eshn za te : j i ! I I , A. Godina li. Apel će sigurno kako kod vodstva »Jug. Musi. Org.« tako i kod svih na­ ših duštava i svih pojedinaca, iskrenili prijatelja svoga naroda naići na potpu­ no razumijevanje i odziv, i neće se valj­ da dogoditi, da će se pročitavši ovaj sastavak reći: »Lijepa stvar; trebalo bi ovako i onako i Bog te veselio«. Nadati se je da će se od; riječi pristu-. piti i djelu. Vedercmo. Jedan akademičar. Sarajevo, 25. februara. U današnjem broju”iznosimo srbijan­ ski zakon o izborima sa svrhom, da sa njim upoznamo naše pristaše, jer će ovaj zakon u glavnom služiti kao osnova za novi izborni red. Pošto nije sigurno, hoće li naš list izlaziti u redu. jer su u toku pregovori štampara sa slagar­ skim i pomoćnim osobljem, upozoruiemo čitatelje, da ovaj broj čuvaju, jer će im u svoje vrijeme trebati. Riječ ima g. Ćurčić. Demokratska« štampa digla jc sil­ Pokojni Lomović mi je sa tim bro­ nu dreku na g. dra Hrasnicu i pošto jem »Kragujevačkog Glasnika« pokazao polo hoće da mu dokaže tobožnja ujedan proglas okružne komande u Kra­ merstva u Kragujevcu. Mi snio se иа gujevcu, u kojem je objavljena ta justinjihove optužbe osvrnuli u prošlom bro­ fikaciia, a iz koga se vidi, da se to zbilo 24. marta 1917. dakle u doba, kada ja ju našeg lista, a danas konstatiramo, da tamo ni bio nisam. Ja sam to odmah po su »demokrati« povukli svoje prigovo­ ■pak. Lomoviću dao ispraviti i držim, da re o Hrasničinom republikanstvu i sad je taj Ispravak u »Kragujevačkom Gla­ stoje samo na tvrdnji o njegovim to­ božnjim zločinima. Kako stoji sa tom sniku« objelodanjen. Kad sam otišao iz Kragujevcu, tamo tvrdnjom, vidi se iz ove izjave g. dra Hrasnice, što je prenosimo iz »Zagre- i me zamijenio g. dr. M i I a n ćurčić. sada zamjenik državnog odvjetnika u bačkih Novina« od 22. o mjeseca. Dr. Sarajevu, koji je preuzeo od mene moj Brusnica izjavljuje: referat i koji znade, kada sam ostavio »Na napade, kojima sam izvržen u Kragujevac i kad su se ta navedena po­ demokratskoj štampi moram izjaviti sli­ gubljenja desila, te da ja pri tome u jedeće: Ja sam bio u Kragujevcu, kao opće nisam mogao sudjelovati, j e r m u vojni sudija od polovice februara 1916. tada nije bilo tamo. do 17. februara 1917. godine, na koji Izjavljujem, da ja nisam nikada niti dan sam ostavio Kragitjevac, jer sam izrekao, niti potpisao ni jednu bio premješten u Sarajevo. Za moga smrtnu osudu, te da tvrdnje demokrat­ vremena nije od vojnog suda ok­ ske štampe jesu puke podvale. Ako je ružne komande u Kragujevcu justificiistina da sam na nekakovoj listi, kojom rana ona masa ljudi, kako se to u štam­ se diže neka optužba protiv mene, to pi navodi. Ja sam tek iz »Kragujevačse može osnivati na jednoj pukoj kle­ kog Glasn-ka« negdje u ljetu lanjske go­ veti. Napokon može potvrditi g. Milivoj dine saznao-, da je suđenje 17 SrbohrvaLazović, trgovac u Kragujevcu, kako ta, a među njima, da jc bio i jedan uči­ sam se tamo držao sve dok sam iz telj imenom Glišić, te sc u tom listu, Kragujevca otišao«. - a u jednom pismu upravljenu go­ .Mi donosimo tu izjavu g. dra Hrasni­ spodinu (sada već pokojnom) Urošu Loce i molimo g. Curčića da se izjavi o moviću narodnom poslaniku -- tvrdilo, ovoj aferi. Dotle čekamo. da sam ja pri tome suđenju sudjelovao. Iz naše organizacije. | I 1 ' | Iz Bosanskog Kobaša dobismo 24. o. mi. ovaj brzojav: »Današnjim danom održali smo zvaničnu skupštinu u Bos. Kdbašu, na kojoj je jednoglasno usvojen program muslimanske jugoslavenske organizacije i izabrali smo u odbor sli­ jedeću gospodu: Hamdibeg Kapetanom vić, 'predsjednik; Suljo Hadžijusufović, podpređsjednik; Ferhadaga Hadžiariiović, tajnik; Hrustanbeg Alibegović, blagajnik; Haiiz Husein Uremović, Nadirbeg Alibegović. Mehmed Džuherić j HaШ Havić. Mjesni Odbor. Skupština u Doboju. Na 8. o. mi. sa­ zvao je naš mjesni odbor skupštinu sa ovim dnevnim redom: I. izvještaj od­ bora o dosadanjem radu i II. izbor od­ bora. Predsjednik g. M. Hadžimujagić otvara skupštinu, pozdravlja članove i zahvaljuje se na mnagobrojnom odzivu; konstatira sa veseljem, da je pro­ šlo više od godine dana, kako smo se organizovali i svi ujedinili, a da nije bi!« niti jednoga edmetnika, negu I smo svi bili za jednoga, a jedan za sve. ; Za tim upozoruje skupštinu na važnost događaja, koji se približuju, kao izbori 1 općinski za konstituantu, tumači skup­ štini značenje i načine provađanja o pćegi tajnoga izbora; naglašava poI trebu discipline u stranci i apeluje na I sviju, da budu solidarni i u svemu sviI jesni svojih dužnosti u buduće, kao što I su i do sada bili. Za tim podijeljuje tii ječ tajniku g. Mujičiću, koj iznosi opši। ran izvješta1 kojega «’■ dovolstvom prima na znanje. Bilješke. »Hak«. Koliko je istine na pisanju »demokratske« štampe o držanju ma­ kedonskih muslimana vidi se najbolje iz ove činjenice: Neutrallni »Rehber« prešao je u vlasništvo »organizacije za zaštitu muslimanskih prava« i od sad će izlaziti pod imenom »Hak« (Pravda) kao glasilo te organizacija. �Strana 2 Страна________________________________________ „PRAVDA* — „ПРАВДА*____________________________________Број 126 Broi Zakon o izborima narodnih poslanika. od 25. marta. 1890. god., sa izmjenama i dopunama od 28. januara. 1891. god., vraćen u život Ustavom od 5. juna 1903, god., sa Izmjenama i dopunama od 14. juna 1910. god. 6. inžinjeri i Ijekari u državnoj službi; 8 41. Kandidatske liste mogu predlo­ OPŠTE ODREDBE. I viti, koja je lica odredio za predsjednike 7. Pcnzionirci i činovnici na raspolo­ žiti: 8 1. Izbori poslanika za Narodnu ' i članove biračkih odbora. 2. Ko ima pravo da bira. 1. u svakom izbornom Okrugu naj­ ženju. Skupštinu, koja se redovno svake go­ Pravo biranja poslanika za Narodnu § 17. Činovnici коХ su izabrani za na­ manje sto birača: dine sastaje u prijestolnici I. oktobra, Skupštinu irna svaki srpski građanin, redite poslanike, ne mogu, za vrijeme 2. u svakoj okružnoj varoši koja bira vrše sc po odredbama ovog zakona, na koji je navršio 21 godinu i koji plaća trajanja poslaničkog mandata, biti pen­ više od jednog poslanika, najmanje 50 dan 8. septembra, i vrijede za četiri državi najmanje 15 dinara neposredne zionirani niti premješteni u drugo mje­ birača; godine, osim slučaja 8 54. Ustava. poreze na godinu, računajući tu i stalni sto ili drugu službu bez njihova pristan­ .3. u svakoj varoši koja bira po jeđnfg Samo u slučaju rata može se Skup­ državni prirez. ka, niti otpušteni bez osude redovnih poslanika, najmanje dvadeset birača. ština držati van prijestolnice. Svi zadrugari u zadruzi, kao i starje­ 8 12 . Kandidatske liste za izborne oili disciplinarnih sudova, a ako takav 8 2. Izbor: narodnih poslanika nare­ šina zadruge, koji su navršili 21 godi­ enovnik bude, po svem pristanku, a za kruge sastavljaju se ovako: đuju se ukazom na prijedlog ministra nu, imaju pravo biranja ma koliku ne­ vrijeme trajanja poslaničkog mandata, Na čelu liste zapisuje se ime izbor­ unutrašnjih poslova, a po saslušanju posrednu porezu plaćali, bilo svaki za unaprijeđen, prestaje biti poslanik. nog okruga i dan izbora, ga koje lista Ministrskog Savjeta* Ukaz će se obzna­ sebe, bilo ukupno. § 18. Policijski činovnici ne mogu se vrijedi. ж J niti u službenim »Srpskim Novinama, Kao zadrugari smatraju se i otac i kandidovati za poslanike. Predsjednici Zatim pod I: ] najdalje do 25. juna. njegovi punoljetni sinovi,’ koji s njime i sudije prvostepenih sudova ne mogu Imena i prezimena mjesta, življenja Istim ukazom, kojim sc naređuju iz­ zajedno žive. i zanimanja predloženih kandidata, koji se kandidovati u okrugu ili varoši svoje bori poslanika za Narodnu Skupštinu, Tako isto iinaju pravo glasanja i ona imaj uopće pogodbe prema § 95. Usta­ službe. naređuje se i saziv Narodne Skup­ lica koja su oslobođena plaćanja poreza va. Ovih kandidata mora biti onoliko, Bivši policijski činovnici ne mogu se štine. po § 74, tač. e. i ž. zakona o neposred­ koliko takvih poslanika dolazi na taj kandidovati u okrugu ili varoši gdje su 8 3. Za vrijeme od 3. t-eHCa&a po noj porezi, što su postala nepodobna izborni okrug prema rasporedu Držav­ u tom svojstvu služili, ako njihova po­ do 11. septembra zaključno, ne može za rad, ili su invalidi, ili oni koji pri­ nog Odbora. licijska služba u tom kraju nije prestala nikakva vlast pozvati birače .pojedinih maju milostinju iz državne kase, ako I pod II: najmanje mjesec dana prije ukaza o izopćina ni na kakve skupove, kao: na su ta lica plaćala sa oproštenom pore­ Imena i prezimena, mjesto življenja boriina narodnih poslanika. zajednički rad, ili kuluk, ili na vojničke zom 15 dinara neposredne poreze na i zanimanja dvojice kandidata sa naro­ 8 19. Narodni poslanici, ako se za smotre i vježbanja, osim slučaja prijeke godinu, računajući tu i stalni državni čitim pogodbama prema § 99. Ustava. vrijeme trajanja svo^a poslaničkog opasnosti; a tako isto ne može pozivati Ispod imena kandidata napisaće se mandata prime državne^lužbe sanjim prirez. ni pojedine birače, osim u slučajevima § 11. Oficiri aktiviri i u uedjejstvu, i udvojeno imena dvaju predstavnika te tim prestaju biti poslanici. Ova se od;neodložlve potrebe i u slučajevima isvojnici pod zastavom ne mogu glasati. liste za glavni birački odbor i dvaju nj­ redba ne odnosi na ministre, koji ostaju traživanja zločina, prestupa i istupiti!! U ovaj izuzetak ne dolaze rezervni hovJh zamjenika, i imena po jednog i bez novog izbora narodni poslanici. krađa i prevara. oficiri i civilni činovnici vojne struke. nježnog predstavnika i jednog njegovog 4. Birački spiskovi. U općinama u kojima ne bi bio izvr­ § 12. Nemaju pravo da biraju: zamjenika za svako glasačko mjesto. šen izbor 8. septembra, ovo vrijedi i za 8 20. Glasanje na zboru za izbor na­ 1. koji su osuđeni na robiju dok se ne Ispod svega toga potpisaće se predrodnih poslanika tajno je i vrši se kug­ dalje do 16. septembra zaključno. povrate u prava; Igači svojeručno. Nepismene potpisaće Ako su brači bili ranije kud god po­ licama po općinama, a po stalnim az­ 2. koji su osuđeni za prestupke na gu­ po njihovom pristanku drugi, koji će se zvan; ili iskupljeni, moraće se raspustiti bučnim glasačkim spiskovima, koji po­ bitak građanske časti, za vrijeme dok takode potpisati. najdalje 2. septembra. stoje kod općinskih sudova. traje ta kazna; Uz kandidatsku listu predlagači su 8 21. Petnaestog dana od dana Ukaza 1. Izborna tijela i broj poslanika. 3. koji su u zatvoru ili pritvoru za dužni donijeti sudu i pismeni akt pri­ za izbore narodnih poslanika, općinski S 4. Izborni su okruži oni isti koji su zločinstva ili prestupke pomenute u tačstanka svakoga predloženoga kandi­ sudovi dužni su, da pošalju nadležnim i administrativni. k-ama 1. i 2.; data. svojim prvostepenim sudovma vjeran Svi birači jednog izbornog okruga, 4. koji su sudskom presudom osuđeni, Za predlagače liste nije obavezno da preps svoga stalnog azbučnog glasač­ ili mjesta, sastavljaju jedno izborno ti­ što su zloupotrebom svoje vlasti, ili si­ na listi, koju predlažu, označe predstav­ kog spiska. jelo i biraju zasebno poslanike, ili polom ili prijetnjom, ili poklonom. iH obe­ nika i zamjenika za ono glasačko mje­ Prvostepeni sud dužan je da dobi­ slanika, za Narodnu Skupštinu. ćanjem poklona, radili da budu izabra­ sto, za koje nemaju svojih ljudi. veni prepis azbučnog glasačkog spiska, ni oni, ili da bude, ili da ne bude, ko 8 5. Svaki izborni okrug bira onoliko Bez pitanja i odobrenja niko se ne u roku od 10 dana od dana prijema, drugi izabran za narodnoga poslanika; poslanika koliko na njega pada da bira smije za predstavnika ili zamjenika li­ sravni sa svojim originalom, koji se u 5. koji su sudskom presudom osude- । prema broju poreskih glava, ne računa­ ste označiti i na listi zapisati. njegovoj arhivi nalazi, pa u koliko se sa ni. što su primili poklon da birački glas iI istim ne slaže, da ga popravi i stavi na jući u taj broj i broj poreskih glava svih Kad neko dozna da je na kojoj god dadu ili da se od biračkog glasa uz- I zasebnih izbornih mjesta u okrugu. Na listi za predstavnika ili zamjenika za­ istom potvrdu da je vjeran svome ori­ svakih 4.500 poreskih glava birače se drže; bilježen, bez svoga znanja i odobrenja, ginalu, koji sc u njegovoj arhivi nalazi, 6. koji su pod stečajem: po jedan poslanik. Ako višak poreskih on ima prava izjaviti sudu, kod koga j» i pošalje ga neposredno dotičnom op­ 7. koji su pod starateljstvom: glava bude veći od 3.000 onda će se bi­ lista, da se toga ne prima, i sud je du­ ćinskom sudu. 8. koji su bez dopuštenja srpske VJarati još jedan poslanik. žan izbrisati ga, pa o tom izvijestiti Sve ovo u ime prvostepenog suda đe stupili u službu strane dTžave; U ovaj broj poslanika, koje bira ojednoga od donosilaca kandidatske liste. vrše predsjednik i sekretar istog, ili 9. koji su sudskom presudom osuđeni, 8 43. Za predstavnike liste mogu biti krug, ulaze i oni poslanici za koje S 49. njihovi zastupnici, koji su za nevršenje što kao pristalice nepriznatih vjera ni­ Ustava iziskuje naročite pogodbe. naznačeni ili sami predlagači, ili druga ove svoje dužnosti i odgovorni po ovo­ su vršili svoje građanske i vojne duž­ š 6. Varoš Beograd bira četiri posla­ lica, koja su upisana u azbučne glasač­ me zakonu. nosti ч nika; varoši: Niš i Kragujevac po dva; ke spiskove jedne od općina dotičnog Na potvrdu se stavlja broj, dan, mje­ Oni koji su ovdje imenovani pod bro­ a varoši: Aleksinac, Valjevo, Vranje, izbornog okruga i imaju pravo glasanja. sec, godina, mjesto i pečat dotičnog jevima: 4., 5. i 9. nemaju prava da bi­ Gor. Milanovac, Zaječar, jagodina, Predstavnici liste na glasačkim mjesti­ prvostepenog suda, a potvrdu potpisuju raju za vrijeme, za koje je to sudska Knjaževac, Kruševac, Loznica, Leskoma moraju biti iz općine, u kojoj se gla­ predsjednik i sekretar suda ili njihovi presuda odredila. vac, Negotiii. Paraćin, Pirot, Požarcsanje vrši. zastupnici. 3. Ko može biti poslanik. vac, Prokuplje, Svilajnac, Smeđercvo. § 44. Kandidatsku listu imaju pravo 8 22. Ako prvostepeni sud od koga § 13. ko nema pravo biranja, ovaj ne ćuprija, Užice, Cačak i Šabac svaka da potpišu kao predlagači samo oni, općinskog suda u krugu svoje nadlež­ može biti ni izabran za poslanika. koji su upisani u azbučne glasačke spis­ po jednog poslanika. nosti ne dobije vjeran prepis stalnog S 14. Za poslanika u Narodnoj Skup­ § 7. Ukinut kove. azbučnog glasačkog spiska ni do dva­ štini može biti izabran samo onaj koji, Za one medu predlagačima, koji bi š 8. kohko koji okrug ima da bira po­ desetog dana zaključno od dana Ukaza sem pogodaba potrebnih za pravo bi­ bili članovi općina, koje ne dolaze u slanika, odrediće Državni Odbor pre­ za izbore narodnih poslanika, on će u ranja, ispunjava još i ove pogodbe: nadležnost prvostepenog suda okružne ma cjelokupnom broju poreskih glava roku od pet dana poslati istom općin­ 1. da je Srbin po rođenje, ili da je, varoši, mora se istovremeno sa kandiu svakome okrugu, a na osnovu poresskom sudp ovjeren, u smislu prednjeg ako je prirođen, nastanjen najmanje pet datskom listom podnijeti uvjerenje nji­ kih knjiga. paragrafa ovoga zakona, prepis azbuč­ godina u Srbiji; hovog nadležnog prvostepenog suda, Uvaj Državni Odbor sastavljaju: nog spiska lste općine, koji se u nje­ 2. da uživa sva građanska i politič­ da su uredno i konačno ovjerene az­ Predsjednik Državnog Savjeta, Pred­ govoj arhivi nalazi, a narediti svome ka prava; bučne glasačke spiskove uvedeni. Ta­ sjednik i oba potpredsjednika posljed­ krivičnom odboru, da prema predsjed­ 3. da živi stalno u Srbiji, izuzimajući kva uvjerenja izdaju prvostepeni sudo­ njega saziva Narodne Skopuštine, i niku i poslovođi dotičnog općinskog one. koji se stalno bave na strani po vi u roku od tri dana. picdsjednik Kasaeionog Suda ili njihovi suda odnosno njihovim zastupnicima državnome poslu; Potpis može osporavati samo onaj, zastupnei, ako su oni spriječeni. preduzme krivična istraga za nevrše­ 4. da je navršio 30 gaŽna; čije je ime potpisano. Sud je dužan Zastuipnke predsjedniku i potpred­ nje ove njihove dužnosti i dalje po za­ 5. da plaća državi najmanje 30 dina­ svakome kazati, kad bude pitan, je li on sjednicima Narodne Skupštine, određu­ konu postupi. ra neposredne poreze na godinu. potpisan ili nije. Odgovor suda može je unaprijed sama Narodna Skupština § 23. Ovjeren prepis stalnog azbuč­ biti usmen ili pismen, prema zahtjevu § 15. Na svakoj kaudidatskoj Listi iz­ u početku svakog svoga saziva. nog glasačkog spiska po § 21. i 22. oonoga koji pita. bornog okruga moraju biti po dva lica, Ovaj Državni Odbor, koji saziva voga zakona dužan je općinski sud da Kad ko od nepismenih predlagača Predsjednik Narodne Skupštine u pri­ koja pored ostalih pogodaba imaju još preda dotičnom biračkom odboru u smi­ usmeno pred sudom ili pismeno sudu jestolnici. dužan je sastati se najdalje i ovu naročitu pogodbu: slu § 61. ovoga zakona. izjavi, da je bez pristanka svoga kao Da su svršiti koji fakultet u zemlji ili za deset dana, od dana, kad je ukazom 88 24.. 25., 26., 27. i 28. ukinuti. predlagač potpisan, sud je dužan izbri­ na strani, ili koju višu stručnu školu, naređen izbor poslanika i saziv Narod§ 29. Što god je kazano u zakonu o sati ga. pa o tom izvijestiti jednog od koja stoji u redu fakulteta. ne Skupštine. postupku sudskom u građanskim par­ donosilaca kandidatske liste, koji na 8 16. Činovnici ii svi koji se inače na­ Predsjednik Narodne Skupštine ili nicama, kako se računaju rokovi, to njegovo mjesto moraju naći drugoga laze u državnoj službi kao i predsjed­ njegov zastupnik zakazuje, otvara, ru­ važi i ovdje. najdalje u roku od pet dana. Inače sud nici opština, ako bi bili izabrani za na­ kovodi i zatvara sastanke Državnog SS 30., 31. i 33. ukinuti. će oglasiti i u novinama obznaniti, da rodne poslanike i toga se mandata , Odbora; i stara se da Državni Odbor 5. Biračke karte. ta lista ne važi ako na njoj ne ostaje me. gube svoj položaj. Predsjednici op­ svoje poslove pravilno i pa vrijeme 88 33., 34., 35.. 36., 37., .38., i 39. uki­ propisani broj predlagača. ćina smatraće sc da su na odsustvu od svrši. nuti. Na posljednjoj strani kandidatske li­ dana kad ih nadležni birački odbor pro­ Sve državne i opštinske vlasti dužne 6. Kandidatske liste. ste ostaviće se prazno mjesto za sud-, glasi z.a izabrane, dok Narodna Skup­ su odmah staviti Državnom Odboru na sko potvrđenje. 8 40. U vremenu od 14. jula pa do 25. ština ne utvrdi njihov izbor. Izuzetno raspolaganje potrebne mu podatke i § 45. Dva primorka ovako sastavlje­ augusta zaključno moraju se„ podnijeti zadržavaju svoje činovničke položaje, davati zahtijevana objašnjenja. Državni ne i potpisane kandidatske liste odnekandidatske liste prvostepenom sudu, zajedno sa poslaničkim mandatom, ovi Odbor može radi obaviještenja pozvati će najmanje pet potpisnika na potvrđe­ koji je u smislu 8 21. ovoga zakona nad­ činovnici: u svoje sjednice Ministra Unutrašnjih nje nadležnom prvostepenom sudu u ležan za biračke spiskove. 1. ministri u službi i na raspoloženju; Poslova i Finansija i Predsjednika dotičnom izbornom okrugu, i predati fh A od 14. jula paido 1. augusta kandi­ 2. članovi Državnog Savjeta; Glavne Kontrole. predsedniku, ili njegovom zameniku. ili datske liste mogu se predavati i dežur­ 3. izvanredni i opunomoćeni ministri, 8 9. Odbor će ovaj najdalje za pet­ dežurnom sudiji, koji će im odmah iz­ nom sudiji koji će po njima punovažno akreditovani kod stranih dvorova i di­ naest dana od dana sastanka svoj po­ dati revers na primljene liste. raditi kao po hitnim predmetima. plomatski agenti; sao svršiti i u službenim »Srpskim No­ Suđ će sc najprepo azbučnim spisko­ Na ovim štampanim primjercima ime­ 4. predsjednici i članovi viših i prvovinama- objaviti: koliko koji okrug i vima, koji se kod njega nalaze, uveritl, na predstavnika ili zamjenika dotične stepenih sudova; varoš ima da izabere poslanika i koli­ jesu li potpisani na listi predlagači za­ općite, ili odjeljka (kvarta), ne moraju 5. profesori univerziteta, stručnih 1 ko će u kojoj općini biti glasačkih mje­ ista zapisani u birački spisak, da li Ih biti štampana, već mogu biti i napisana. sta, a najdalje za dvadeset dana objasrednjih škola; �Број 126 Broj ima na broju koUko na kojoj listi treba prema § 41. ovog zakona i da li ima pi­ smeni pristanak svih kandidata, pa kad se o tom uveri. potvrdiće listu. Jedan potvrđeni primerak vratiće donosioci­ ma na revers najdalje za 24 časa od prijema a drugi čuvati pod pečatom svojini na bezbednom mestu, od koga će primerk prepis bez imena predlagača poslati odmah upravi državne štam­ parijo da se obznani u službenim »Srp­ skim Novinama« pod rubrikom kandi­ dati za narodne poslanike. Na slučaj da sud pri uporedenju pot­ pisa sa azbučnim spiskom nađe, da se koji potpis na listi ne slaže potpuno sa imenomt prezimenom ili zanimanjem to­ ga lica u azbučnom spisku, on će ako podnosioci kandidatske liste izjave da je to isto lice, listu primiti, pa o tom posle izvestiti glavni birački odbor, od­ nosno birački odbor u varoši. § 46. Uz originalne liste podneće predlagači još i onoliko štampanih primeraka, koliko u dotičnom izbornom okru­ gu ima glasačkih mesta, i dva primerka više, za sud. U štampanim primercima kandidatskih lista zabranjeno je stavljati imena predlagača. Na tim primercima nazna-. čiče se samo imena predstavnika i zamenika one opštine, u koju se lista šalje. Na svakom takom primorku kandidatske liste mora biti naštampano u vrhu: Za glasačko mesto... Beograd, Kragujevac, Šabac i t. d.«) Na primercima, namenjenim onim gla­ sačkim mestima, gtče se glasa u više odeljcnja ili kvartova, u vrhu će biti na­ štampano »Za glasačko mesto...« Na tim .primercima će se naznačiti samo imena predstavnika i zamenika dotič­ noga glasačkog mesta. Predsednk suda ili nejgov zamenk, uveriće se, da li su na sviin štampanim listama imena predloženih lica naznače­ na suglasno originalnoj listi, pa če ih sve potvrditi svojim potpisom i peča­ tom suda. Od ovilt štampanih primeraka razaslaće u roku oci tri dana svakoj opštini. u izbornom okrugu namenjeni joj pri"merak, odnosno namenjene joj primerke, uzev od svake revers o prijemu. Predsednici biračkih odbora, ili njihovi zamcnici, ove će primorke iposle, u oči dana izbora prilepiti na glasačke kuti­ je, pa iste postaviti onim redom kako su kandidatske liste potvrđene tako, da kutija na kojoj jc lista sa manjom nu­ merom dođe na prednje mesto sa stra­ ne sa koje glasanje počinje, a kutije na kojima su liste sa većim numerama da­ lje po redu tako da kutija na kojoj je lista sa manjom numerom dolazi uvek na prednje mesto. § 47. Svaka kandiidatska lista, koja bude po ovim pravilima utvrđena, imaće na dan izbora 8. septembra, ili dru­ gog određenog dana svoju zasebnu ku­ tiju na svim glasačkim mestima. Takvu listu, čim se preda javnosti, slobodno je svakome prepisati ili preštampati. § 48. U varošima, koje biraju zasebno poslanike, sastavljače se kandidatske li­ ste istim načinom kao i u okruztma; i oue če se podnositi radi potvrdenja nad­ ležnom prvostepenom sudu, a za Be­ ograd sudu varoši Beograda. Imena jednog ili više kandidata, koli­ ko za keju varoš poslanika treba, i imena jednog ili više predstavnika li­ sta, koliko se za koji birački odbor u varoši iziskuje stavljaju se istim redom i odvojeno, kao i na okružnim listama. Sve ostalo vrši se istim načinom kao i u okruzima. § 49. Kandidatska lista jednom pre-' dana sudu, ne može se opozvati, niti se u njoj mogu činiti kakve izmene. Ali ako koji odi ipredložcnih kandida­ ta umre, ili izgubi pravo da bude biran, može se na njegovo mesto predložiti drugi kandidat. Za takav predlog mora biti onoliki isti broj predlagača, koliki i za celokupnu listu. Ovakve zrnene u kandiđatskoj listi mogu se činiti sve do na pet dana pred izbore, samo od podnosilaca prvobitne liste. Novi se potpisnici mogu uzimati samo ћа mesto onih lica, koja su u me­ đuvremenu umrla ili izgubila biračku sposobnost. One će se utvrđivati istim načinom kojim se tuvrđuju i ćele kandidatske liste. S 49. a. Ako za jedan okrug ili varoš bude prijavljena odnosno potvrđena kod nadležnog prvostepenog suda samo je­ dna uredna kandidatska lista, dotični birački odbor će pored kutije na koju Ć« prilejtti potvrđenu kandidatsku listu, „11РАВДА* — .PRAVDA* staviti još jednu kutiju bez liste na dru­ go mesto, računajući sa strane sa koje će se glasanje vršiti. U ovu drugu ku­ tiju glasače na način pokazan u § 69. ovoga zakona oni pravni glasači, koji neće da glasaju za kandidate odnosno kandidata u potvrđenoj kandiđatskoj listi. ' -Л Ako kut.'a na kojoj, jc prilepljcna pot­ vrđena kandidatska 'lista dobije manji ili ravan broj kuglica prema broju ku­ glica, koji je dobila kutija bez liste, smatraće se da izbor nije izvršen toga dana. U tome slučaju birački odbor narediče drugi izbor u tome biračkom -tein u drugu narednu nedeliu od dana toga izbora. Za ovaj drugi izbor podnose se nove kandidatske liste. Ako za ovaj drugi izbor bude opet potvrđena samo redna kandidatska li­ sta prvostepeni sud će o tome izvestiti Ministra Unutrašnjilt Poslova, koji će naediti, da se objavi u dotičnom okru­ gu odnosno varoši da se sa toga uzroka Određenog dana neće glasati. A dotič­ ni prvostepeni sud na dan izbora izdaee punomoćstvo kandidatima sa te jed­ ne prijvljene uredne liste, i poslati izveštaj o njihovom izboru Upravi Dr­ žavne Štamparije, da se obznani u služ­ benim »Srpskim Novinama« po ovomv zakonu, a izborna akta Ministru Unu­ trašnjih Poslova. § 50. Ministar unutrašnjih poslova du­ žan je narediti i izvršiti sve što treba, te da se spremi na v reme dovoljan broj kutija, kuglica i ostalog materijala za glasanje. Prvo snabdevanje opština matenp.lom za glasanje ide na račun skupštin­ skoga budžeta. Svako obnavljanje .li popravljanje izbornog materijala pada na teret opština. Ovde se ne razumeju formulari za neazbučne i azbučne glasačke spiskove koje opštine same nabavljaju, preko mi­ nistra unutrašnjih poslova od državne štamparije. § 51. Kutije će biti od lima; zatvara­ če se i otvarati trima raznim ključe­ vima, i biće tako udešene da se spušta­ nje kuglica u njih ne vidi i ne čuje. § 52. Kuglice će biti od gume, ј imaće po jedan i po santimetar u prečniku. Na njima će biti utisnut Grb Kraljevine Sr- bije. § 53. Bliži obrazac celokupnog izbor­ nog materijala određuje ministar unu­ trašnjih poslova. 7. Izborni materijal. § 54. Najdalje do na pet dana mini­ star unutrašnjih poslova biće dužan da razašlje izbornim opštinama na revere glasačke kutije i kuglice sa celim pri­ borom, vodeći tačno računa o tom, ko­ joj je opštini šta poslao. Svaki sandučić sa kuglicama, pri razašiijaniu opštinama. biće zaključan i utvrđen pečtom ministarstva unutraš­ njih poslova. Ključevi od sandučića s ku­ glicama poslaće se opštinama u zape­ čaćenom zavoju. Ovako zapečaćeni sandučići s kugli­ cama čuvaće se u opštinskom sudu do predaje biračkom odboru. 8. Glasačka mesta, birački odbori na glasačkim mestima, glasanje. § 55. Birači mogu glasati svakj samo jedan put, samo lično, samo na glasač­ kom mestu u svojoj opštini, i samo za utvrđene kandidatske liste. § 56. U izbornom okrugu glasačko mesto biće u svakoj opštini, u zgradi opšttnskog suda. Glasanje na zboru za izbor narodnih poslanika u Beogadu, Nišu, i svima va­ rošima i varošicama koje imaju preko 1500 pravnih glasača, vršiće se na više mesta po odeljcima, kori će obuhvatiti 800 do 1000 pravnih glasača, što u to­ me odeljku stanuju, a svaki odeljak čini jedno glasačko mesto. Ako je zgrada opštinskog suda neugodita. ili ako se glasanje u opštini vr­ ši na više mesta, onda ćo se izbor iz­ vršiti u školskoj ili drugoj zgradi, koju opštinski sud za to odredi. Mesto gde će se glasati, i zgradu u kojoj će se glasati opštinski će sud ojzi.aniti najmanje na deset dana pre iz­ bora. S 59. Najdalje za petnaest dana Dr­ žavni Odbor u Beogradu određuje za svako glasačko mesto po jednog sudiiu, sudskog činovnika ili pravnika, za predsednika biračkog odbora. A n ne­ dostatku pravnika, sul.kh činovnika i sudija, Državni Odbor određuje za pred­ sednika biračkih odbota u prvom redu i lica, koja su svršila koji god fakultet, a ako ovih ne bi bilo dovoljno onda i lipa keja su svrdla keju stručnu školu, ako nisu u policijskoj službi. Ako bi koji od onih, koji su Državnim Odborom za predsednike u glasačkim, ili za predsednike ili članove u glavnini biračkim odborima određeni, imali oso­ bito važnih uzroka da se te dužnosti ne prime, dužni su za 10 dana od dana kad je raspored' Državnog Odbora u službenim »Srpskim Novinama« izišao molbom svojom obratiti sc Državnom Odboru i navesti uzroke zbog kojih se ne mogu izbora primiti, Alto odbor navedene uzroke uvaži, razrešiće inolioca od dužnosti i drugo­ ga na njegovo mesto odrediti; ne nađe li Državni Odbor da su navedeni uzro­ ci opravdani, izvestiće molioca preko policijske vlasti da mu se molba ne mo­ že uvažiti. Molba posle označenog roka podne­ sena neće se ni -u kakvo prizrenje uzi­ mati. Samo u vanrednom i nepredviđenom slučaju, kad bi Državnim Odborom od­ ređeni predsednik biračkog odbora bio nekim neodoljivim uzrokom sprečen da dođe, zameniće ga predsednik opštine ili njegov zastupnik u opštinama gde se glasanje vrši na jednom mestu. A zastupnike pređsednicima biračkih odbora u opštinama gde se glasanje vr­ ši na više mesta. za ovaj slučaj, odre­ đuje opštinski odbor prvo iz kmetova dotične opštine, a po tom iz svoje sre­ dine kad određuje i člana biračkog od­ bora, izdajući im na revers o tome akt. Državni ćc odbor svakom licu koje je odredio na izbornu dužnost dati na revers akt o postavljenju, potpisan od predsednika i to: licima koja stanuju u preslonicn neposredno, a ostalim lici­ ma preko nadležnih vlasti, koje su du­ žite revers o predaji akta — postav­ ljenja — odmah vratiti Državnom Od­ boru. § 60. Tako isto najdalje do 4. septem­ bra opštinski će odbor odrediti jednog svog odbornika za člana biračkog od­ bora i jednog odbornika koji će ovome biti zamenik. § 61. U oči dana izbora u 3 časa po podne svi članovi biračkog odbora, ili njihovi zamenici, sastaće se u zgradi gde će biti glasanje i tu će primiti na revers od opštinskog suda potreban broj kutija i sandučića s kuglicama, az­ bučni spisak glasački, knjigu za upisi­ vanje glasača, knjigu za vođenje zapis­ nika, kandidatske liste, opštinski pečat i ostalo što treba. Kutije će pregledati, uveriće se da ’ su tačne i da su usta kutije sa platne­ nim prorezom kroz koji kuglice prola­ ze, dobro otvorena i nezaptivena, pa će ih onda utvrditi za zaseban sto, a prema stolu za kojim ćc sedeti članovi biračkog odbora; zatim će sva tri klju­ ča zatvoriti i zapečatiti tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan ćo ključ uzeti predsednik biračkog od­ bora, drugi opštinski odbornik, a treći predstavnik ili njegov zamenik, dotične kandidatske liste, ako ga ima. Ako predstavnika liste ili njegova za­ menika nema, bilo što nije došao, bilo što nije ni naznačen, predsednik bira­ čkog odbora uzeće i treći ključ. Na svakoj kutni s polja prilepiće se liste kandidata obe vrste. § 62. Kad birački odbor bude sve ovo uradio i bude izabrao potreban broj pi­ sara i drugih pomagača, i u opšte pri­ premio sve, što će mu sutra dan za primanje glasova trebati, on će o sve­ mu tom napraviti zapisnik toga svog prvog sastanka u kome će naročito označiti i broj svake kutije i kandidatsku listu koja uz nju ide. kao i da su sve kutije u ispravnom stanju i prazne. Ovaj ćc zapisnik potpisati svi člano­ vi biračkog odbora zatvoriće prozore, izaći će iz glasačke sobe, zaključiti je, udariti, pečat na vrata i ključ će uzeti predsednik biračkog odbora. Najzad će birački odbor odrediti stra­ žu, koja će zgradu, u kojoj će biti gla­ sanje, neprekidno čuvati. § 63. Na dan izbora u 7 sahata pre podne sastaće se birački odbor u zgra­ di za biranje pred vratima glasačke sobe, otvoriće je i ući u nju. I kad se uveri, da su kutije i sandučići s kugli­ cama, kao sve ctsalo, u redu, onda će sastaviti zapisnik u kome će nađeno stanje povrditi i otvoriti usta kutije, pa pa zabeležiti i to u zapisniku. Taj će zapisnik potpisati svi članovi biračkog odbora, pa će se onda otpočeti primanje glasova. § 64. O održanju reda za vreme gla­ sanja stara sc predsednik biračkog od­ bora. U slučaju potrebe predsednik je •vlaŠćeu da traži pomei ed »rutinske Страна 3. Strana ili državne vlasti, i ona jc dužna odaz­ vati se njegovom pozivu, članovi od­ bora, koji misle da to nije potrebno, imaće prava da zabeleže u zapisniku svoje mišljenje. § 65. Za ćelo vreme glasanja moraju zasedavati za biračkim stolom najma­ nje dva člana biračkog odbora. Među ovom dvojicom mora uvek biti pred­ sednik biritčkog odbora, ili opštinski >dbornik koji je član biračkog odbora, ilt njegov zamenik. § 66. Ako ko od predstavnika kandidatskih lista ode sa birališta a ne osta­ vi zamenika, onda će se izbor produ­ žiti i bez njega, a u zapsniku će se to zabeležiti. § 67. Niko ne sme stupiti na bađištc ped oružjem ili sa oruđem upotreblji­ vim za boj. sem slučaja predviđenog n § 64. ovoga Zakona, kad predsednik bi­ račkog odbora pozove oružanu pomoć, radi održavanja reda na biralištu. Ni službenici državni i samoupravni, koji po službenoj dužnosti nose oružje ne mogu doći na biralište radi upotrebe svog biračkog prava pod oružjem. § 68. U sobu gde se glasa puštaće se glasači redom, po jedan ili više, li ni­ kako više od pet od jedan put. § 69. Svaki glasač koji uđe u glasač­ ku sobu mora pre glasanja kazali prvo glasno, da čuju svi članovi biračkog odbora, svoje ime, prezime i zanimanje. Predsednik biračkog odbora, pošto se uveri da je glasač a glasački spisak uveđen, ako ga niko u biračkom odboru ne poznaje, upitaće ga: je li on baš to lice, pod čijim se imenom prijavio da glasa, i napomenuće mu zakonske posleđice od toga ako na tuđe ime bude glasao, i kad glasč potvrdi da je on to lice pod čijim se itnenom javio da gla­ sa, onda će se o tome nepoznatom gla­ saču sastaviti zapisnik u kome če se zapisati i lični opis njegov kao i ulica i broj stana, pa će se pustiti da glasa, a predsednik ima prava narediti da sc tako nepoznat glasač može odmah i fotografisati, a pisar će u jedan naročiti spisak zapisivati: ime glasača i broj pod kojim je on zapisan u glasačkom spisku. Ža sve vreme dok glasač ne svrši glasanje i predsednik i članovi biračkog odbora vodiče staranje, da glasač ne premosti kuglicu u drugu ruku i sobom odnese. Za ovim će predsednik dati glasaču jednu kuglicu. Glasač kad' primi kugli­ cu metnuće je u desnu ruku i zatvoriti je, pa sa tako zatvorenom rukom prilazlće svakoj kutiji redom i u svaku ona­ ko zatvorenu zavlačiti; a kuglicu će, pri tom, spustiti u onu kutiju na kojoj je prilepljena ona kandidatska lista za koju on hoće da glasa. Kad iz posljed­ nje kutije izvuče ruku, glasač će je on­ da pred svima otvoriti tako, kako sva­ ki može vldcti, da kuglice u njoj više nema i da je glasao. Predsednik ili jedan od članova bi­ račkog odbora, kazaće glasno, kad bi­ rač dođe do kutije, koju iti čiju kandi­ datsku iistu predstavlja ta kutija. Ako Jc birač nepismen, na zahtevanje nje­ govo predsednik ili jedan član odbora pročitaće mu sva imena na listi. Ne učini li se ovo, svaki član ima pravo da to primeti, a kad sc glasanje svrši đa i u zapisnik zabeleži kao pretest protivu nepravilnog postupka odborovog. Svaki predstavnik liste ili njegov za­ menik, ima prava kazati glasaču, kojoj partiji, ili političkoj grupi koja kandidat­ ska lista ili kutija pripada, § 70. Čim je koji birač glasao, du­ žan je ukloniti se sa birališta. Za biralište smatra sc zeiaa u ko­ joj se glasa i njeno dvorište (avlija). §71. Birački odbor ne može nikom zakratiti da glasa, koji je upisan u az­ bučni glasački spisak. A ako ima što da primeti on ili pojedini član odbora, onda će odbor, ili onaj član koi kakvu primedbu ima, staviti to u zapisnik. Ako sc koji glasač prijavi da glasa, a na njegovo je ime već neko glasao, onda će predsednik biračkog odbora, pošto postupi po prvom stavu § 69. i uveri se nesumnjiv o identičnosti i upi­ su u azbučni glasački spisak takvog glasača, narediti da se njegovo ime, prezime i zanimanje unese u naročiti spisak, koji će se voditi kao spisak tak­ vih lica, ali ga neće pustiti da glasa. Ovaj spisak birački odbor prilaže iz­ bornim aktima, a u izborni zapisnik unosi se takav slučaj i označava broj takvih lica. Pri verifikovanju izbora sa ovakvim slučajevima Narodna Skupština uzima I u obzir i broj ovih lica, ako isti utiču �Strana 4 Страна na rezultat glasanja. § 72. U varošma. koje biraju po jednog poslanika, liste će se zvati imenom onoga lica, koje je na njima zapisano i za poslanika predloženo. U varošima, koje biraju više od jed­ nog poslanika, liste će se zvati imenom lica koje je na njima prvo zapisano. U izbornim okruzima liste će se zva ti. takođe. imenima onih dvaju lica t ja su na njima prva zapisana: jedno pod I. i drnvo nod JI. S 73. Nikakva vlast ne može ni u kom slučaju uzeti birača na odgovor za glas koji on na izboru da. niti od njega tražiti da kaže za koga je glasao. S 74. Glasanje traje neprekidno ceo dna do 6 sati posle podne. Samo u slu­ čaju nereda, a po pristanku odborske većine, može se izbor prekinuti za vreme dok se red ne povrati. Povod nere­ da i preme. za koje je izbor morao da bude prekinut, zabeležiće se u zapisnik. U 6 sabati zatvara se dvorište, i niko se više neće u njega puštati. Ali ргоdužiće se i dalje primanje glasova od oinh birača, koji se budu zatekli u dvo­ rištu sve dok oni svi ne budu izglasali, pa ma dokle to trajalo. Ako je glasanje zbog nereda moralo da bude prekmuto duže od jednoga sata, za toliko će se docnije od 6 sati prestati sa puštanjem glasača na biralište. § 75. Za sve vrenie glasanja vodiče se zapisnik o svemu što se bude desilo i što ma koji od članova biračkog od­ bora bude našao za vredno da se zab-e leži. Svi članovi odbora moraju se pot­ pisati na zapisniku, ali ako se predstav­ nici kanddatskh lista ne bi potpisali za­ pisnik važi i bez njihova potpisa. Svaki član odbora može odvajati mnjenje i staviti svoje primedbe. 9. Zaključak glasanja i sređivanje iz­ bornog posla na glasačkim mestima: bi­ rački odbori u varošima koje biraju jednog poslanika, i proglašavanje poslanika u njima. S 76. Kad se svrši glasanje odmah će e zaključiti i zapečatiti sandučić, iz ko­ jih je predsednik vadio kuglice i davao ih biračima. Ključ ćc ostat: kod predsednika. § 77. Za tim ćc se prebrajati po gla­ sačkom spisku koliko je svega birača glasalo. Taj će se broj zapisati slovima na dnu glasačkog spiska, pa ćc se is­ pod toga potpisati svi članovi birač­ kog odbora. § 78. Kad se to izvrši zabeležiće se u zapisnik: u koje je doba glasanje za­ ključeno, koliko je svega glasača gla­ salo prema glasačkom spisku kao i sve ostalo što se odnosi na tok izbora a ranije nije zabeJeženo. Svi članovi bi­ račkoga odbora potpisaće se, a svaki od njih ima prava odvojiti mnjenje i staviti primedbe. § 79. Posle svega ovog pristupiće se otvaranju kutija i 'brojanju kuglica. Prvo će se otvoriti jedna kutija, i iz nje izručiti sve kugćc; u jedan sud. Predsednik biračkog odbora, pred svima članovima odbora, prebrojava sve kuglice. Cim odbroji 100. on ih pre­ daje članu odbora opštinskog đa ih i on izbroji, a ovaj ih predaje dotičnom pred­ stavniku kandidatske liste, tc ih i on po treći put izbroji. Tako'biva sa sva kom stotinom dok ne budu izbrojane kuglice. Za tim se odmah u zapisniku zabe'eži slovima: broj kutije, za koju je kandidatsku listu ta kutija primala glasove, i koliko je u njoj bilo kuglica. Svi čla­ novi odbora potpisaće se ispod ove zabeleške. Na ovaj način prebrojaćc se kuglice i u ostalim kutijama. Kad se sve ovo svrši, zapisnik će se zaključiti i potpisaće ga svi odbornici; a pored toga utvrdiće se i opštinskim pečatom. Odvojena mnijenja i primjedbe o ra­ du odbora i ovdje su dopuštena. Za ovim će se zapisnik, glasački spi­ sak i azbučni glasački spisak metnuti u jedan zavoj i pod općinskim pečatom adresirati glavnom okružnom, odnosno varoškom, biračkom odboru. Pošto se sve ovo svrši odbor će izi­ ći iz biračke sobe, ovu zaključati na isti način kao i prošloga dana j-postaviti stražu da čuva sobu neprekidno, a ključ od sobe predsjednik će čuvati kod sebe. Te noći postavljena straža neće ni­ koga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izgovorom. § 80. Sutra dan po svršenom glasa­ nju u 7 sati prije podne, svi članovi bi­ račkoga odbora, sastaju se pred vra­ »PRAVDA* — »ПРАВДА* Broj 126 Број Ako se po tome računu ne dobije to­ § 83. Predsjednici i oni članovi birač­ tima biračke sobe, otvaraju i ulaze u liko poslanika, koliko ima da izbere do­ j nju. kih odbora, koji nose izborne akte glav­ I tični izborni okrug ili varoš, poslanička Pošto se uvjere da je sve u redu, i nom biračkom odboru, prijavljivale se mjesta što preostanu razdijeliće sc iz­ | onako kako je bilo ostavljeno, vratiće ; ovom i predavati mu zapečaćeni zavoj među lista, koje imaju brojeve ili ostat­ s izbornim aktima i naknadnim zapisni­ sav izborni materijal općinskom sudu ke glasova, najbliže količniku. Ako ti kom, ako ga ima prema § 80. ovoga i od njega uzeti natrag ravers. Ako pribrojevi ili ostatci budu jednaki na više mjete kakvu neurednost, oni će o tom zakona. sastaviti naročiti zapisnik, koji će sa I O predaji i prijemu tih akata izbornih lista, riješiće kocka, od koje će se liste ostalim izbornim aktima predati glav­ uzeti poslanik. J sastaviće se kratak protokol, koji pot­ nom biračkom odboru. Za tim će pred- | pisuju: svi članovi glavnog biračkog § 88. Cim bude gotov s tim poslom, sjednik uzeti zavoj spremljen za glavni odbor ćc odmah objaviti rezultat i iz­ odbora, predsjednik i predstavnici li­ birački odbor i krenuti se na put, da ga sta, ili njihovi zamjenici, ako je koji i dati punbmoćstva izabrnim poslanicima, preda glavnom biračkom odboru. 8 kako je kazano u S 81. ovoga zakona. od njih s predsjednikom došao, da pre| predsjednikom zajedno imaju pravo po­ Sve se pak ovo mora svršiti, ako nije dadu akte. I ći i predstavnici kandidatskih lista, ili bilo naknadno naređenih izbora, najda­ § 84. Ako na dan izbora zbog nereda, njihovi zamjenici, koji od njih želi. lje za četiri dana poslije izvršenog Iz­ ili iz budi kakvog drugog uzroka, gla­ sanje ne bude izvršeno na jednom ili bora. § 81. Birački odbor u varošima, koje Formular pimomoćstva propisuje Mi­ na više glasačkih mjesta, glavni birač­ biraju po jednog poslanika, sastavljaju: nistar unutrašnjih poslova. ki odbor narediće odmah, da se na jedan sudija mjesnog ili najbližeg prvo­ Pečat na punomoćstvlma je za sve svim tim mjestima, izvrši glasanje u stepenog suda, određen kockom od su­ varoši koje zasebno biraju poslanike, iduću nedjelju, ako do nje bude najma­ dija toga suda, predsjednik općinskog pečat dotičnog opšinskog suda; a na nje tri dana, u protivnom narediće se suda i po jedan predsstavnik svakoga pmiomoćstvima za izborne okrttge pe­ glasanje u drugu iduću nedjelju. Na kandidata. cat okružnog suda dotičnog izbornog ovom glasanju postupaćc sc u svemu Ovaj ćc odbor, pošto bude izbrojao onako kao i pri prvom glasanju. Da će okruga, u čijim će odajama glavni bi­ glasove, objaviti odmah, prema Š 93. se naknadno glasati, predsjednik općin­ rački odbor i raditi. U stava, rezultat izbora. skog suda objaviće u dotičnoj općini S 89 . O ćelom ovom radu glavni bi­ Лко je koji od kandidata dobio apso­ istoga dana kada mu to bude javio lutnu većinu većinu glasova, odbor ćc rački odbor vodiče tačan zapisnik, iz glavni birački odbor. inu odmah izdati poslaničke punomoć­ koga će se moći vidjeti: kako se što Ovako će se isto postupati i ti slu­ stvo. Ako pak nije dobio takvu većinu, redom pojavilo i riješilo sve ono, što je čaju S 81. ovoga zakona. on će, objavljujući rezultat izbora, za­ naprijed određeno da sc ispita i riješi. kazati u isto vrijeme nov izbor za 23. Ali ako se i ovga puta na nekim gla­ Naročito će u zapisniku biti poimence septembar — tada je dovoljna prosta sačkim mjestima ne izvrši glasanje, navedeno koliko je bilo svega kandiglavni birački odbor, ako je to slučaj \ cćina. dtskih lista, koja su lica na kojoj listi na manje od jedne trećine glasačkih predložena, oliko je svega glasova ko­ Birački će odbor pošto proglasi iza­ mjesta, svršiće svoj posao, ne vodeći ja lista dobila i koja su lica iz koje branog kandidata za narodnog poslani­ računa o tom nesvršenom glasanju. Aliste, oglašena za poslanike, dobda puka sastaviti punomoćstvo (po tormulako se, na protiv, to dogodilo na trećini nomoćstva. Na zapisniku će se morati ru. koji se prilaže ovom zakonu) koje ili više od jedne trećine glasačkih mje­ su dužni.potpisati predsjednik i svi čla­ potpisati svi članovi glavnog biračkog sta, smatraće se kao da se nisu mogli novi biračkog odbora, pa odmah pre­ odbora, ali će svaki imati prava da od­ izvršiti izbori za dotični izborni okrug voji mnjenje i stvi primjedbe. dati izabranom poslaniku. ili varoš. § 90. Ovako spremljen i potpisan zaAko izabran: nije u mjestu, te mu bi­ U ovakvom slučaju Skupština, kad pisnik poslaće sc sjutra dan sa svima rački odbor ne može odmah lično pre­ se sastane, rešiće, da li će se, u dotič­ prilozima i svim izbornim aktima, što dati poslaničke punomoćstvo, birački nom izbornom telu, ponova izvršiti gla­ ih je glavni odbor dobio sa raznih gla­ će odbor predati poslaničke punomoć­ sanje na svima glasačkim mjestima, ili sačkih mjesta. Narodnoj Skupštini pre­ stvo u zapečaćenom zavoju na kom ćc opet samo u onima, u kojima nije izvr­ ko ministra unutrašnjih poslova. naznačiti: »Birački odbor... varoši... šeno. U isto vrijeme poslaće odbor službe­ (ili općine) poslaničko punomoćstvo za Osim ovoga slučaja Skupština ne mo­ nim »Srpskim Novinama« onakav kra­ N. N. iz N.«, — nadležnoj policijskoj že inače naređivati nikakva naknadna tak izvještaj o rcsultatu izbora, kao vlasti na revers s tim. da ga ona adreni ponovna glasanja u pojedinim gla­ I što je kazano u posljednjem odeljku santu ili njegovoj porodici preda najda­ sačkim mjestima. S 81. ovog zakopa. ' . lje za 6 dana. S 85. Glavni birački odbor pregleda§ 91. Sve žalbe protiv izbora šalju Izborne akte birački će odbor zape­ će sve izborne akte koji su mu predani, se Narednoj Skupštini bilo neposredno čatiti i poslati odmah Narodnoj Skup­ donljeće svoje ocjene o odvojenim mni­ bilo preko ministra unutrašnjih poslo­ štini preko ministra unutrašnjih po­ jenjima i primjedbama unesenim u za­ va. Žalbu može podnijeti svaki birač i slova. pisnike i staviti, ako nade za potreb­ ministar unutrašnjih poslova. U isto vrijeme odbor ćc poslati kra­ no, svoje primjedbe odnosno toka iz­ tak izvještaj o rezultatu izbora i služ­ š 92. Oni koji budu izabrani na više bora na raznim glasačkim mjestima, benim »Srpskim Novinama«. U tom iz­ mjesta za narodne poslanike imaće da § 86. Za tim ćc odbor prebrajati i sa ­ vještaju mora biti kazano: 1, koliko je se izjasne, najdalje za tri dana pošto im brati, prema glasačkim spiskovima i svega bilo birača po azbučnom spisku; Skupština potvrdi izbor, za koje sc prema zapisnicima o broju kuglica, na­ 2. koliko je svega glasača bilo na iz­ mjesto za postanka primaju. Ako to ne đenih u kutijama na svakom glasačkom boru; 3. koliko je svaka lista dobila učine, Skupština će ili oglasiti zr po­ mjestu, koliko je svega birača glasalo. glasova (kuglica), i 4. koji je ili koji su slanike onih mjesta gdje su dobili naj­ Ako se nade razlika između broja gla ­ izabrani i oglašeni za narodne posla­ veći broj glasova, i riješiće <Ja se os­ sača po glasačkim spiskovima, i broja nike. tala njihova mjesta popune na načm iz­ kuglica po zapisnicima, uzeće se broj ložen u § 93. ovoga zakona. 10. Glavni birački odbori, završno sre­ glasača prema spiskovima, i prema nji­ Niko se ne može kandidovati u više đivanje izbornoga posla i proglašavanje ma će se iprcbrojatl cjelokupan broj od tri izborna mjesta. poslanika u izbornim okruzima i varoglasača. U istom roku od tri dana, računaju­ šlma koje biraju više od jednog posla­ Ako jedna ili više kandidatskih lista I ći od dana kad je Skupština potvrdila nika. ne dobiju ni količnik, njeni se glasovi izbor imaće da se izjasne: da li se pri­ pridaju kandidatskioj listi sa najvećim § 82. Sutra dan po svršenom izboru maju poslaničkog mandata oni državni brojem glasova. u 9 sati prije podne sastaćc se glavni činovnici i svi koji se inače nalaze u Ako ni jedna lista nema pun količbirački odbor za svaki izborni okrug u državnoj službi, kao i predsjednici opnik, onda će se broj poslaničkih mjesta okružnome mjestu izbornoga okruga, i ština koji prema § 98. Ustava ne mogu odrediti prema ostatcima od količnika. za svaku varoš što bira više od jednog biti narodni poslanici a da zadrže svoje U varošima, koje biraju više od jed­ poslanika u samoj toj varoši, u zgradi položaje u državnoj službi odnosno os­ nog poslanika, taj će sc broj glasača i sobi naročito za to pripremljeno!. tanu predsjednici opština. Ako to ne upodijeliti brojem poslanika koje varoš U tom će odboru predsjedavati jedan člne smatraće se da su se primili da ima da izbere, da bi se dobio količnik od članova Državnoga Savjeta, ili Kabudu narodni poslanici. glasova, prema kom se svakoj listi odisacionoga Suda, određen kockom; a nje­ § 93. Ako ma kojim slučajem ostane reduje srazmjerni broj poslaničkih govi su članovi: jedan član Apelacionog koje poslaničko mjesto prazno ono će mjesta. Si Suda ili predsjednik prvostepenog su­ se ppuniti licem koje je na redu u onoj U izbornim okruzima koji imaju da da, predsjednik mjesnog općinskog su­ kandidatskoj listi, iz koje je poslanik izberu i poslanike sa opštim i poslanike da lii njegov zastupnik, i po dva pred­ kolega mjesto ima da se popuni. Ovu će sa naročitim pogodbama ustavnim, ko­ stavnika svake kandidatske liste. popunu izvršiti sama Narodna Skupšti­ ličnik ćc se na isti način iznaći posebno Ako predsjednik glavnog biračkog na najdalje za pet dana ed kako se za poslanike kandidovane pod I. i za odbora na sastanak ne bi došao, njega i mjesto upraznilo, i b tome će odmah poslanike kandidovane pod II. ćc u predsjedavanju i u daljem radu Posle toga odbor će prebrajati, taizvjestiti Vladu. Ako su sva lica iz te zamjenjivati prvoimenovani član. kode po izbornim aktima koji su mu liste iscrpena, ili ako ih nema dovoljno Glavni će birački odbor otpočeti i na­ dostavljeni sa sviju glasačkih mjesta, staviti svoj rad, ako pokraj predsjedni­ da mogu dopuniti sva poslanička mje­ koliko je glasova dobila svaka kandista, kao i ako je prazno poslaničko mje­ ka ili njegova zamjenika budu na sa­ datska lista za se. sto, u onim varošima, koje ne biraju vi­ stanku još najmanje dva člana, što će . se i u zapisniku konstatovati. še od jednoga poslanika, onda će se § 87. Pošto sav ovaj posao bude svr­ prazno poslaničko mjesto popuniti no­ Ako glavni birački odbor ne bi mošen, glavni će birački odbor odrediti, | gao otpočeti ili svršiti svoj rad, ma iz vim naknadnim Izborom, u dotičnom iz­ koliko poslaničkih mjesta dobiva koja kakvih razloga, predsjednici glasačkih bornom mjestu, koji se mora izvršiti u kandidatska lista, i koji su kandidati 1roku od mjesec dana. mjesta poslaće izborne akte Narodnoj zabrani za poslanika, radeći pri tom na Skupštini preko Ministra Unutrašnjih ovaj način: Naknadni izbori vrše sc na dan odre­ Poslova, koji ćc o izvršnom izboru do­ đen Kraljevim Ukazom. Od dana ukaza Svakoj će se listi kandidatskoj dati nijeti odluku. do dana, kad im da se izvrši u kome onoliko poslaničkih mjesta, koliko sc Određivanje kockom predsjednica mjestu izbornom naknadni izbor, inora puta količnik sadrži u glasovima koje je biračkoga odbora vrši Državni Odbor. proteći za sve varoši, koje zasebno ona dobila. A u svakoj listi količnik ćc Državni Odbor odrediće i člana Ape­ biraju dvanaest dana, a za izborne okse pridavati najprije kandidatu na čelu lacionog Suda ili predsjednika prvoste­ ruge dvadeset dana. liste, pa zatim ostalim kandidatima po penoga suda, a kad određuje predsjed­ redu, u kojem su naznačeni, dok sc ne Kandidatska lista mora se sudu pre­ nike prvostepenih sudova, uzimaće ih iscrpe njezino pravo na poslanička dati u varošima na tri dana pre izbora, ' iz dotičnoga ili iz najbližega okruga. mjesta. a u okruzima na pet dana pre dana iz­ Cjelokupni sastav ovih odbora mora U izborima okružnim račun će ovaj bora. • .d biti objavljen u službenim »Srpskim No­ izvršiti odvojeno za kandidate pod I. i Glasanje za naknadne izbore vrši se vinama« najdalje do 15. augusta. podli. , .Ti.fc po azbučnim glasačkim spiskovima, ko- �Број 126 — Broj ji u dotičnim opštinama budu tako va­ žili. Ako se naknadni izbor naređuje po­ slije 1. januara onda će se izbor vršiti prema novim spiskovima, za tu godinu spremljenim. Birački odbori, odnosno glavni birač­ ki odbori, ostaju takpde isti i postupaju u svemu onako kao i pri prvim izbo­ rima, od dana u oči izbora pa do svr­ šetka. S 94. Narodni poslanici dužni su sa svojim punomoćstvima biti u mjestu, u .koje je Kraljevim ukazom, prema Usta­ vu, sazvana Narodna Skupština, još u oči dana saziva, kako će na dan saziva otiđi u Skupštinu i predati svoja punomoćstva. S 95. Narodni poslanici koji ne stanu­ ju u mjestu gdje se drže sjednice Na­ rodne Skupštine, dobivaju iz državne blagajnice na ime putnog troška za do­ lazak i povratak po 15 dinara dnevno i za podvoz: a) za putovanje željeznicom vrijed­ nost jedne blete prve klase brzog voza; b) za putovanje parobrodom vrijed­ nost jedne biletc prve klase; i v) za putovanje običnim putovima po jedan dinar na svaki kilometar, ako put nije duži od dvadeset kilometara; a ako je duži, onda na svaki dalji kilo­ metar po pedeset para dinarskih. Gdje se može putovati željeznicom ili parobrodom računaće se da je putova­ nje tako i učinjeno. Narodni poslanici dobivaju za sve vrijeme svoga rada u Narodnoj Skup­ štini po petnaest dinara dnevno. S 96. Članovi glavnih biračkih odbo­ ra, članovi biračkih odbora po varoši­ ma koje biraju po jednog poslanika, i članovi odbora po svima glasačkim mje­ stima, dobivaju iz državne blagajne dnevnicu od osam dinara i za naknadu putnoga troška po dva dinara na sat. Ali predsjednici i članovi općinskoga od­ bora, kad su članovi biračkog odbora u svojoj općini, i predstavnici lista ili njihovi zamjenici, kad s predsjednikom biračkog odbora nose izborne akte glavnom biračkom odboru, sva lica koja primaju platu iz državne blagajne, kad su takođe članovi biračkog odbora u svojoj općini i svi predstavnici kandidatskih lista neće dobivati nikakvu dne­ vnicu iz državne blagajne. Predsjednik općine ili njegov zastup­ nik kad je, u slučaju § 59. ovog zako­ na. predsjednik biračkog odbora, do­ biva po prvom stavu ovoga člana dnev­ nicu i naknadu putnoga troška iz dr­ žavne blagajne za nošenje izbornih ak­ ta glavnom biračkom odboru. § 97. Pošto Narodna Skupština pre­ gleda punomoćstva poslanička i riješi sve žalbe i pojavljena pitanja, vratiće ministru unutrašnjih postova sve az­ bučne glasačke spiskove, da ih on pošlje opštinama kojima koji pripadaju; a ostali izborni akti čuvaće se zajedno s ostalim skupštinskim aktima. 11. Postupak za biranje poslanika u slučaju § 54. Ustava. S 98. Kad Kralj, po posljednjem odeljku § 54. Ustava, raspusti Narodnu Skup­ štinu, onda se istim aktom raspusta, prema istom odeljku § 54, Ustava, na­ ređuju u roku od šest dana novi izbori narodnih poslanika i saziva Narodna Skupština, u roku koji je tim paragra­ fom Ustava određen. Ukaz o raspustu Narodne Skupštine premapotpisuju svi ministri. Od dana naređenih izbora, odnosno od dana raspusta Skupštine, do dana izbora mora proteći četrdeset i pet dana. Ctvrtegodišnja perioda skupštinska računa se od idućega septembra. Prije početka te periode, Narodna Skupština može se sazvati u vanredni saziv. § 99. Odredba § 3. ovoga Zakona vrijedi i ovde, i to u roku od deset da­ na, pred dan izbora, a u opštinama gdje ne bude izvršen izbor toga dana, i od dana po izboru pa za osam dana. Ako su birači bili ranije kud god sazvani i iskupljeni, moraju se raspustiti na deset dana prije samoga dana izbora. S 100. Broj poslanika, koji dolazi na pojedine okruge za ove izbore, određu­ je se onako isto kao i za redovne opšte izbore (§ 5., 8. i 9. ovog Zakona i S 80. Ustava). § 101. Glasanje će se vršiti po azbuč­ nim glasačkim spiskovima koji u do­ tičnim opštinama budu tada važili SS 102., 103., 104., 105., 106., 107., 108. i 109. — ukinuti. Š 110. Glavni birački odbor dužan je svršiti svoj posao, ako nije bilo nanovo ПРАВДА“ — .PRAVDA« § 128. Oni, koji nasiljem ili prijetnja­ naredivanih izbora, najdalje četvrtoga dana u veče poslije dana izbora; a ako ma spriječe jednog ili više građana da se prema S 84. ovoga Zakona mora za upotrijebe svoje biračko pravo, kazni­ jedno ili više glasačkih mjesta naređi­ će se zatvorom od jednog mjeseca do vati nov izbor, onda će se on izvršiti 2 godine S 128. a. Хо se protivno § 92. bude šestoga dana poslije dana opštih izbo­ ra, kada će se vršiti i naknadno glasa­ kandidovao na v^e od tri mjesta, kaz­ nje u slučaju S 80. ovoga Zakona. niće se zatvorom od tri mjeseca do go­ U ovom drugom 'slučaju glavni bi­ dine dana ili novčano od 500 do 3000 rački odbor dužan je svršiti svoj posao nara, pored toga što se svi njegovi iz­ trećega dana u veće posle dana naknad­ bori imaju smatrati kao da ne važe. no naređenih Izbora. § 129. Ko biraču da ili obeća poklon § 111. U slučaju § 93. postupa se u ili mu ponudi ili obeća kakvo mjesto u svemu po naređenju istoga paragrafa. javnoj ili privatnoj službi da ga navede § 112. Svi ostali Izborni poslovi, za da potpiše kandidatsku listu ili da već dati potpis na nju oporeče. ili da za iz­ koje nije drukčije ovde naređeno, vrše se na isti način, i u isto vrijeme, kao i vjesnu kandidatsku llistu glasa ili ne pri redovnim dpštim izborima. glasa, kazmće se zatvorom do jedne 12. Postupak pri biranju poslanika za godine ili novčano od 50—500 dinara. Veliku Narodnu Skupštinu. Tako će se kazniti i trirač koji za to primi bilo poklon, bilo obećanje po­ § 113. Velika Narodna Skupština sa­ ziva se u slučajevima koji su označeni klona. S 130. Ko birača silom ili prijetnjom u paragrafima 55. ј 130. Ustava. Š 114. Velika Narodna Skupština sa­ prinudi, da učini nešto od onoga, što ziva se Kraljevim Ukazom, na predlog je pobrojano u S 129., kazniće se zatvo­ Ministr Unutrašnjih Poslova, a po sa­ rom od 2 mjeseca do 2 godine ili nov­ slušanju Ministarskog Savjeta; a u slu­ čano od 400—4000 dinara; a ako je to čaju § 63. i 75. Ustava Ukazom Mini­ izvršeno zloupotrebom vlasti onda će starskog Savjeta a na predlog Ministra se kazniti najvećom mjerom ove kazne. Unutrašnjih Poslova. Pr'jetnja je onda, kad se biraču ug­ § 115. Za Veliku Narodnu Skupštinu rožava da će se njemu ili bliskim čla­ bira se dvaput, onoliko poslanika, koliko novima njegove porodice učiniti djelo, koje se zakonom kazni kao zločin ili za običnu Narodnu Skupštinu. § 116. Sve odredbe ovoga zakona o prestup ili gubitkom mjesta bilo u jav­ tome ko ima pravo da bira i ko može noj bilo u privatnoj službi. § 131. Policijski činovnici i oficiri u biti izabran vrijede i za Veliku Narodnu Skupštinu. Ovo važi i za poslanike koji aktivnoj službi, ako bi isticali kandida­ pored ostalih Ustavnih pogodaba imaju te za poslanike ili bi inače uticali na sastavljanje kandidatsike liste, da se ka­ i naročitu pogodbu po § 99. Ustava. § 117. Ako se Velika Narodna Skup­ zne gubitkom službe ili čina. ština saziva u slučaju tač. 3. § 130. Us­ Ako ic na kojoj kandidatskoj listi po­ licijski činovnik potpisan, sud je dužan tava. onda za te izbore vrijedi sve što protiv dotičnog činovnika preduzeti od­ se ovim Zakonom s obzirom na s 116., a izuzev SS 98. do 111., naređuje za mah Istragu krivičnu i o tome izvjestiti Ministra Unutrašnjih Poslova; a ako je običnu Narodnu Skupštinu. S 118. Ako se Velika Narodna Skup­ ofeir sud će o tome izvijestiti ministra ština saziva u slučajevima tačke 1. ili vojnog, i ovaj će predati djelo vojnom 2. S 130. Ustava, onda će se izbori za sudu na suđenje.' Isto tako sud je dužan dotičnog mi­ nju izvršiti ovako: nistra pismeno izvijestiti: je li koji nje­ 1. Najdalje sutra dan, od kako je na­ gov činovnik potpisat na kojoj kandi­ stao slučaj predviđen u gornjim tačkama § 130. Ustava Ministarski Savjet datskoj listi, ako on to od suda traži. § 132. Kao učinioci djela pobrojanih u izdaje i objavljuje ukaz o saziyu Velike § 128., 129. i 130. kazniće se i oni, koji Narodne Skupštine. Drugog dana, od dana objave ukaza su dal: sredstva ili pomogli da se i sastaje se Državni Odbor i radi poslove jedno od gornjih djela učini. § 133. Birač, koji bi više od jedan put određene ovim zakonom. Državni Od­ u jednom izboru glasao, kazniće se bor dužan je najdalje za pet dana svr­ novčano od 50—500 dinara i zatvorom šiti posao i objaviti rezultat u službe­ nim novinama. O izvinjenjima lica od­ od jednog do šest mjeseci. § 134. Onaj koji bi mjesto drugoga i ređenih za predsjednike biračkih i glav­ pod njegovim imenom glasao ili se pri­ nih biračkih odbora odlučuje predsjed­ javio da glasa kazniće se zatvorom od nik Državnog Odbora u roku od još tri mjeseca do jedne godine. pet dana. § 135. Birač, koji neće da glasa u sva­ 3. Glasanje će se vršiti po dotičnim opštinama po azbučnim glasačkim spi­ ku kutiju, ili koji glasa javno ili koji ma na koji način namjerno povrijedi skovima po- kojima se vrše izbori za tajnost pri davanju glasa, kazniće se običnu skupštinu. 4. i 5. Ukinuta Zakonom o izmjenama novčano od 10—100 dinara. Prostim govorom ili iskazom da je ko i dopunama od 14. juna, 1910. god. 6. Opštinski odbor dužan je izabrati za koga glasao, ne smatra se da je po­ odbornika koji će biti član biračkog od­ vrijeđena tajnost glasanja. § 136. Uz određene osude u § 122., bora najdalje do dvadesetoga dana od krivci će se osuditi i na gubitak prava dana ukaza. biranja poslanika najmanje za 3, a naj­ 7. Izbori se vrše dvadeset drugoga dana od dana ukaza. više za šest godina. 8. Glavni birački odbori dužni su svr­ Kad god osuda gubitka prava na bi­ šiti ... — л га tri dana od dana iz­ ranje poslanika ide uz osudu zatvora, bora. Oni neće naređivati naknadne iz­ vrijeme za nju na koje je krivac osuđen računaće se od dana izdržane ili opro­ bore. Za sve radnje izložene u ovim tačkaštene osude zatvora. § 137. Birač, koji se.prj glasanju bu­ ma vrijede odredbe ovoga zakona, u de nepristojno ponašao, ili pošto je gla­ koliko ovde nije što drukčije naređeno. Izabrani poslanici dužni su sastati se sao. neće na opomenu predsjednika bi­ tridesetoga dana od dana ukaza u preračkog odbora da se ukloni iz zgrade u kojoj jc glasanje, kazniće se zatvorom stomci. S 119. 1 kad se Velika Narodna Skup­ od jednog đo šest mjeseci ili novčano ština saziva u slučajevima tačke 4. ili od 200 do 1000 dinara. Ovakvog birača predjednik biračkog 5. § 130. Ustava ili po S 55. Ustava, iz­ odbora dužan je da udalji sa glasačkog bori se mogu narediti po odredbi § 118. mjesta zahtjev ma kog člana biraćk >j ovoga zakona što se ima označiti odbora ili predstavnika .kandidatske li­ u ukazu. ste ili pravnog birača (§ 64. ovoga Za­ S 120. O naknadnim izborima odluču­ kona) što će se i u izborni zapisnik za­ je sama Velika Narodna Skupština. 8 121. Sve ostalo što se ovim Zako­ pisati. Tako će se kazniti i onaj, koji dođe nom određuje za običnu Narodnu Skup­ na biralište, a nije uveden u konačno štinu, vrijedi i za Veliku Narodnu Skup­ ovjeren azbučni glasački spisak, pa od štinu. nadležnih lica opomenut neće da se 13. Krivice i krivični postupak. § 122. Svaki organ opštinske vlasti ukloni. § 138. Ko uvrijedi birački odbor, ili koji propusti, ili odreče, da izvrši na vri­ koga člana njegovog, kazniće se zatvo­ jeme dužnosti, koje su mu ovim Zako­ rom od 15 dana do 6 mjeseci. nom određene ili spriječi koga da se § 139. Ko djelom napadne na birački koristi pravom koje mu ovaj Zakon da­ odbor, ili na koga člana njegovog, ka­ je. kazniće se zatvorom od 15 dana do zniće se zatvorom od 3 mjeseca do 2 šest mjeseci, i novčano od 20—300 di­ nara, izuzev slučajeve za koje dalji godine ako djelo ne bi bilo takvo, da članci ovoga zakona ili krivični zakon sc po krvičnom zakonu i većom kaz­ teže osude propisuju. A ako sudski či­ nom kazni. novnik, ili koji drugi državni činovnik S 140. Ko na biralište dođe sa oružjem ili oruđem upotrijcbljivim za boj (S 67.) propusti ili odreče da izvrši to, kazniće se zatvorom do dvije godine. kazniće se zatvorom od jednog mjeseca 123 ., 124., 125., 126. t 127. ukinuti. d« jedna godine. Predsjednik biračkog. Страна. 5. odbora dužan je svako ovakvo lice od­ mah da udalji sa birališta. Ovo važi i za one državne ili samoupravne službe­ nike. koji po službenoj dužnosti nose oružje, ako na biralište dođu pod oruž­ jem, osim slučaja kad budu pozvani, za održavanje reda prema § 64. i za ču­ vanje straže prema § 62. i 79. ovoga Zakona. § 141. Ko na biralištu pronosi lažne vijesti ili protnra slike, plakate i druga sredstva za agitaciju kazniće se zatvo­ rom od dva do šest mjeseci. Isto tako kazniće se i oni koji bi vi­ kom i prijetnjama smetali biračkom od­ boru ili pojedinim biračima u njihovom radu. Svako ovakvo lice predsjednik biračkod odbora dužan je da. udalji sa bira­ lišta i po službenoj dužnosti (§ 64. ovog Zakona), a i na zahtjev ma kog člana biračkog odbora ili predstavnika kanćiđatske liste i!: birača kad у uvjeri, da se dotčno lice ogriješilo o propise ovo­ ga člana, što će sc i u izborni zapisnik zapisati. S 142. Ako krivice iznačene u § 130.. 140. i 141. učini njih više zajedno, onda će za svakoga biti kazna od 3 mjeseca do 2 godine Zatvora. S 143. Ko namjerno povrijedi, uništi ili odnese ma kakvu ispravu o izbori­ ma ili ma kakav predmet koji za izbor služi, ili pokvari broj glasova davanjem, oduzimanjem ili miješanjem kuglica, ili i drukčije kazniće se zatvorom od 1—5 godina i gubitkom građanske časti. I pokušaj se ovdje kazni. Ovako će se kazniti i stražar koji j» po § 62-i 79.. određen da čuva izbornu zgradu ako dopusti da ko iz iste zgra­ de učini, koje od naprijed rečenih djela. § 144. Članovi biračkog odbora, osim predstavnika kandidatskih Usta, i njiho­ vih zamjenika, ili određeni pisari ili po­ magači, kojima je saopšteno da su iza­ brani, ako ne dođu na ovu svoju duž­ nost u određeno vrijeme, a ne mogu da opravdaju svoj izostanak, ili došav­ ši napuste svoju dužnost, ili neće da potpišu zapisnike o izbornom radu, ili punomoćstvo izabranom poslaniku, ka­ zniće se zatvorom do tri mjeseca i nov­ čano od 100—150 dinara. Ovako će se kazniti i oni. koji su Dr­ žavnim Odborom za predsjednike u gla­ sačkim mjestima određeni (§ 59.). ako u svoje vrijeme na određenom mjestu ne budu, a nisu Državnim Odborom omeli da na određeno mesto ne odu. § 145. Članovi biračkog odbora ka­ zniće se zatvorom od 1—6 mjeseca u ovim slučajevima: 1. ako sa znanjem dopuste da glasa neko, koga u azbučnom spisku nema, a ne podnese sudsko riješenje da treba da bude u spisak uveden, ili onome, koji je već glasao; 2. ako bez opravdanog uzroka skra­ te vrijeme primanja glasova, ili ga pro­ duže; 3. ako promijene mjesto glasanja koje je nadležno bilo određeno i objavljeno. S 146. Ko s namjerom neispravno vo­ di spisak glasača ili izhornc zapisnike. Hi bi u njima činio ispravke ili umetke, pošto su oni već potpisani, kazniće se zatvorom od 6 mjeseci do 2 godine. § 147. Ko bez poziva predsjednika bi­ račkog odbora naredi, ili bez naredbe dovede oružanu silu na biralište, kaz­ niće se zatvorom od 1—5 godina i nov­ čano od 500 -2000 dinara. § 148. Djela, koja su ovdje predvi­ đena a kaznila bi se po Krivičnom Za­ koniku, i to strožijom kaznom, i djela, koja nisu ovdje predviđena a predvi­ đena su u Krivičnom Zakoniku, kazni­ će se po Krivičnom Zakoniku. § 149. Djela, koja se po ovom Zakonu ne kazne više od 6 mjeseci zatvora ili novčano više od 500 dinara, zastarevaju za šest mjeseci, a sva ostala djela po ovom zakonu kažnjiva zastarevaju za godinu dana, ako za ovo vrijeme nije podnesena tužba nadležnom sudu, a od dana podnesene tužbe sudu zastarelost za sva djela kažnjiva po ovotn zakonu računaće se po propisima krivičnog za­ konika. § 150. Sve krivice koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se đj dana u oči izbora izviđaju i sude u prvom stepenu prvostepeni sudovi (i' sud var. Beograda), kako na tužbu po­ licijske-vlasti, tako i na tužbu ili usme­ nu prestavku privatnoga tužioca. Privatni tužilac može biti svaki birač bez obz'ra na to, da li se stvar tiče lično njegova prava ili koga drugog bi­ rača. Sve krivice, kaje su ovlnt zakotain �„ПРАВДА" - Страна 6. Strana predviđenu, sudovi izviđaju i suđe као hitne stvari. Za nadležnost sudova u pojeđinin. slučajevima vrijede opšta zakonska na­ ređenja. $ 151. Sve krivice, koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se dana u oči izbora ili Jana izbora birački će odbor opisati u svome zapisniku s oznaćenjem imena krivaca. Glavni birački odbor, pošto svrši s\ oj rad izvešće sve te krivice iz zapisnika biračkih odbora i dostaviti nadležnom sudu, koji će ih. preko državnog tuži­ oca. izvideti i u prvom stepenu presu­ diti. 1 za ove krivice kao i za one iz § 150. ovog Zakona mogu podnositi tuž­ be: i policijske vlasti i privatna i:a. ve rifikacioni odbot i Narodna Skupština. § 152. Vojna l\a. koja uči iv djvh koja se po * vom Zakonu kazne, sud će vojni nadležni i udovi. a po ovom Zako­ nu ali u saućešću sa gradam-tn redov­ ni građanski sudovi, мкк i vojnim li­ cima. § 153. U. svima slučajevima, osim slučaja § 31-, vrijede naređenja Zakona o taksama. § 153. . Za vrijeme sudskog odmora dežurni sudija prvostepenog suda vršiće sve one poslove, koje po ovom za­ konu prvostepeni sud radi, osim poslo­ va u odeljku »Krivice i krivični postu­ pak«. Domaće vijesti Hajduci u koševi. Opetovano 20. ja­ nuara kao i 21. januara t. g. hajdučki je harambaša A 1 e k s a S a v i ć iz Ko­ ševa sa svojom razbojničkom družbom, koja je bila naoružana puškama i bom­ bama navalio na kuću seoskog muhtara Ibraliima Avdića. Sreća pa su prvom zgodom kod muhtara bili u noći oko 11 sati još na okupu mnoge sijeldžije. pa su spriječili klanje i palenje nevinih mu­ slimana. dok je drugom prilikom samo puki slučaj htio, da ukućani nijesu bili pospali, pa su još na vrijeme mogli iz­ bjeći naumljenom razbojstvu i nemi­ novnom mrcvarenju. Spomenuti je haj­ duk svoju zločinačku namjeru jednom zgodom u gostioni kod Hradskog u Koešvu došavši oko 8 sati na večer još sa dvojicom drugova iz tamošnjih ba­ raka za koleru- pred više prisutnih osoba (Jure Divković. Hilmo Karif itd.) odao rekavši: »Ja hoću da »Turska« propadne! Ja ću zapaliti kuću muhta­ ra Avdića j.... bulu njegovu. U stanju sam ja sve učiniti, jer evo moga druš­ tva na polju sa puškama i bom­ bama. Ja što hoću, to mogu još ve­ čeras učiniti. Znatiželjni smo. da Ii će kotarska ob­ last, kad joj imenujemo hajduka i nje­ gov stan, dapače i svjedoke, razbojni­ ka neškodljivim učiniti. ili pako ona če­ ka da uzrujano selo na svoj način uredi. Inna lllahi... Sinoć dne 24. ovoga mjeseca je poslije jacije na jedan sat umro hafiz Mahmud ef. Udvarlić. Rahmetlija je bio od početka izvojeva­ ne vjersko-prosvjelne autonomije član ulema medžlisa i jedna dobro priznata osoba u svim sarajevskim krugvima, gdje je bio rado videu i cijenjen zbog svoje plemenite naravi i uljudbe svoje. Rahmetlija je rodom iz Dervente od jedne poznate i o-Jlićne familije, gdje ostavlja ucvijeljenu braću i rodbinu. Iz aprovizadje, U srijedu 25. ov. inj. Gradska je aprovizacija u Sarajevu iz­ dala gaz (petroleum) nekim svojim tr­ govcima. koji će oni dalje općinstvu prodavati. Na svaku se iskaznicu može dobiti po 2 lista gaza, a cijena mu je 32 K na litar. (Trideset i dvije krune! a u Zagrebu se isto od 22. ov. mj. dijeli po deset kruna. Je li Zagreb u ovoj dr­ žavi ili u — Africi? Pr. si.). Radni odbor »Hrv. Radije« u Doboju. Na 28. januara odiržan je sastanak građana, na kom se upisao lijep broj članova »Hrv. Radiše«, koji su odmah izabrali i radni odbor. Na sastanku jo palo preko 400 K dobrovoljnih priloga za društvo. ■ Samo naprijed! Trgovcima na pažnju. U radnje doba neki su trgovci kažnjeni od policijske direkcije, što nsu označili cijene robi u dućanu ili zlogu. U mnogo slučajeva je razlog, što se ne zna tačna razlika iz­ među potrebne i luksuzne robe. Da u buduće ne bude o tom prijepora zaklju­ čio je odbor za suzbijanje lihve i sku­ poće na svojoj zadnjoj sjednici, da se imaju staviti cijene na svu robu bila Odgovori! aredalk: M. Sidžuka ona luKSuzna ili ne. S toga se upozorujii trgovci, da ovom formalnom zahtje­ vu udovolje. Odgoj djeteta. Tražim jednu obiteb. ino mogućnosti kod kojeg učitelja, koja bi mi primila moga sina na odgoj sa svom opskrbom. Upitati u direkcij. l’ezmca soba 14. kod ćam’lbcga Se!manpušića. Ovim obavješćujem poslovne pri ate­ lje Ja ću između 10. i 12. marta krenuli preko Milana i Marseille-a u Pariz i London, te primam naručbe i komisije. M. Prczorac, Agentura i komisionalna radnja Sarajevo. Vojvode Stepe cbala broj 14. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obltelj'skom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Ćim kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gosp da upotrebljivu je s najvećim uspjehom. Nu ne v.đi i se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj I boca 5 kruna. Pokvaren 1| Vam je želudac od zle brane? Fellerove prave Flsap$LuJe — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbito, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. KoL-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko. Broj 20 1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga svještenika koji će u gradu Gacku oba­ vijati službu imama, vjeroučitelja, I. ntualinia i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.81)0 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Molitelji neka pošalju mo'be na potpisano povjerenstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjeđočbe o svršenim naukama kao i liječničku svjedočbu. Gacko, 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. umiješaj u krmu, šakn na tjed.n Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota maslina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za б mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati, lu piši na ljekarnu T ruko ez.v u Ljubl.jaai, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje dVl đD odstranjuje kod čov­ jeka i životinja must prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne Тгпкоеху, Ljuti ljami. Број 125 Broj PRAVDA* Izašao je iz štampe Cijena K 10. t Muslimanski kalendar Јла' i počeo se rasprodavati. J g Sdvokatshu hancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman BlečM 0000000003OO© Sira Travničkog i Via ićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0003000000000 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebšiine kao: škare, roževi, .britve, kutije za cigarete, naž.igači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cij.nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Г9а>МП дт- ■—Г-:—. ........................................... -. MilhElm F. TiBfEnharh uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bez'im ' f .neće žeste nadomjestak, laštila za i cipeli viksa naftalina, \ uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpenti:: na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte r jenovn ik. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za liče i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Po­ mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolonjskbm) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolnl klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. -Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiaa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. VtaMlk: CMtralal Odboi •*. M. U.« Ai«mpar)|a D. Л A. Kljoa, Mar � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a9d59dfff2b4b287da410f7faf9561b4.pdf f6766f0e8b495cfddf4abb784c40372d PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 22 (127) POJEĐ9NI BROJ 80 Н Е L Е R Д. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт Fsdahcioni odM Pretplata godišnj e 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava n?'azi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun post stedioniceJllO. Sarajevo, subota 28. februara 1920. (5. džumadil-abira 1338.) Odjek biiećkih događaja. Slučaj dna Halidbega Bos, Krupa; 25. februara, kotara rezoluciji donesen oj na protest»Priključujemo se jednoglasno rezonoj skupštini Sarajlija održanoj zbog luc'jl donešenoj na protestnoj skupštini zuluma, koji su počinjeni na našoj braći muslimana u Sarajevu zbog zuluma i | 11 Bđeć«i nepravdi počinjenih na muslimanima u Kupres, 18. februara. Bileći i drugim mjestima«. »Potpuno se slažemo sa rezolucijom Mjesni Uđbor. koja je dcnejena na protestnoj skupštiKonjic, 23. februara. ni održanoj u Sarajevu radi zuluma u»Mjcsni odbor J. M. O. u Konjicu priperenih na muslimane u Bileću i drukljnčiije se u ime muslimana konjičkog i gim mjestima«. Mjesni Odbor. Dnevni listovi donose vijest iz Beograda od 26. veljače: Na napadaje demokratske štampe, kojima je bio izložen dr. Hrasnica, vlada je naredila, da se u Kragujevcu povede istraga. Do sada su rezultati vrlo povoljni za dra. Hrasnicu. Ispitivanje'vršilo se je po službenim spisima kragujevačke općine starim godinu dana u kojim se veli, da se je dr. Hrasnica za svog boravka u Kragujevcu ponašao korektno, te ne samo da nije nikog osudio na smrt, već je mnoge štitio i branio. Dokazano je, da je dr. Hrasnica vlastoručno napisao molbenicu za pomi­ lovanje jednog građanina osuđenog na vješala, koji je iza toga zbilja i bio pomilovan. '№о selu nije lakše gradu. Otimanje naše svojine. Dva dana prije nego joj je kucnuo pošljednji čas demokratsko-socijalistička je vlada jednim apsolutističkim aktom riješila, da muslimanima Bosne i Hercegovine otme nebrojene milijo: ne njihove slobodne imovine. Pod lažnim imenom agrarne reforme demokratsko-socijalistička je vlada po­ kušala, da pored zemlje, koja stoji pod kmetovskim odnošajem, otme muslimanskim posjednicima i pešljednji komadić slobodne zemlje. Ovo je samo jedan od mnogobrojnih aktova demokratskog bloka, koji idu za br­ zim ekonomskim uništavanjem mu­ slimanskog dijela našega naroda i koji u svojoj cjelini sačinjavaju jedan sistem, proti kome moramo da vodi­ mo najodlučniju borbu. Da je ova naša tvrdnja ispravna, najbolji je do­ kaz i ova najnovija apsolutistička naredba, koja hoće da načela, prema kome zemlja treba da pripada osame, koji je radi, provodi samo u Bosni i Hercegovini, gdje se veliki dio slobo­ dne zemlje nalazi u rukama musli­ manskih posjednika, dok se u mnogo veće posjede u Srbiji i ne dira. I u Srbiji imade mnogo zemlje, čak i ve­ likih posjeda, koju vlasnici sobom ne obrađuju, a Koraćeve prethodne od­ redbe o riješenju agrarnog pitanja isključuju Srbiju u granicama od 1912. ispod agrarne reforme. To je onda zaključeno upravo na predlog pred­ sjednika demokratsko-socijalistlčke vlade g. Ljube Davidovića s motiva­ cijom, da je agrarno pitanje u Srbiji riješeno. Jest, agrarno je pitanje u Srbiji riješeno, ali samo u enom op­ segu, s kakvim smo se riješenjem i mi u svoje vrijeme izjavili sporazumnim, naime ukidanjem kmetovskog odnošaja. Načelo, da zemlja treba da pripada onome, koji je radi, a koje je ministar Korać nedavno u Sarajevu označio kao skrajnji cilj agrarne reforme, nije u Srbiji nikada provedeno, pa i tamo imade da­ nas mnogo posjednika, koji svoju ze­ lju sobom ne obrađuju, već ju daju u razne oblike zakupa, koji se ni u čemu ne razlikuju od naših prisjedničklh, pridržničkih, četvrtarskih, napoličarskih i drugih odnošaja Isto tsko imade i u Srbiji prema zvaničnoj sta­ tistici vrlo mnogo zemljoradnika, koji nemaju svoje zemlje, već obrađuju tuđu. U naredbi je čak hotimično is­ pušten jedan i kod nas I u Srbiji uobičajeni naziv zemljoradnika, keji ebriđnju tuđu zemlju, naime napali- | | i , i ■ ( i carski. To je učinjeno samo stoga, da se pokret za otimanjem tuđe ze­ mlje, koji su kod nas podigli demo­ kratski agitatori u namjeri, da sebi osiguraju dobra mjesta i upliv na masne državne poslove, ne bi prenio i u Srbiju i da ne bi mnogobrojni težaci u Srbiji počeli da traže zemlju od svojih posjednika, među koje se ubrajaju mnogi istaknuti ljudi u de­ mokratskoj zajednici. Ovo najjasnije dokazuje, da laž­ nim demokratima nije bilo stalo, da provađanja agrarne reiorme, već samo do otimanja zemlje iz muslimanskih ruku. Kad bi oni htjeli da provode pravilnu agrarnu reformu, onda bi za čitavu državu vrijedio jednak agrarni zakon, a onda se ne bi događalo — kao što se sad događa — da se u is­ to vrijeme, kada se pravoslavnom se­ ljaku daje više tuđe zemlje nego što mu i treba, muslimanima težacima otima i ono zemlje, što su prije imali. Mi smo takvih slučajeva dosele mno­ go iznosili, pa nam se i sada u pos­ ljednje vrijeme iz raznih krajeva jav­ ljaju. Jednoj muslimanki udovici sa osmero siročadi u rogatičkom kotaru oteo je pravoslavni seljak svu zemlju, otjerao je iz njezine kuće, i ona se sada sa osmero siročadi potuca od nemila do nedraga. Tu nedavno htjela je vlada da u jednom musliman­ skom selu zvoni.kog kotara otme 150 dunuma njihove ispaše i da je dadne jednom gazdi, koji u susjednom selu imade dućan, birtiju, pecaru rakije i povrh toga svoje zemlje. Mi bi mogli da nanižemo još mnogo ovakovlh slučajeva, koji jasno odavaju na­ mjere lažnih demokrata. A zar nijesu razdioba duhanskih dozvola, oduzimanje veleprodaja soli, razdioba državnih konja, proganjanje muslimana težaka i mnoge slične stvari jasan dokaz, za čime idu ti lažni de­ mokrati. Demokrati hoće da svojim apsolutistističkim mjerama potkapaju pravne temelje ove naše mlade države. Mi. smo osvjedočeni, da ozbiljni državnici, kojima je stalo do izgradnje države ne će dopustiti da se na ovakav na­ čin ruši pravni poredak u državi i da će krupne pogreške demokratskosocijalističke vlade ispraviti: Sto se nas tiče, naglašujemo već sada, da ovim otimačkim i nasilnim naredbama ne ćemo nikada priaznti pravne snage, već ćemo proti njima voditi odlučnu i bezobzirnu borbu. Godina II. , I i I I | i I ; Prošla je već puna godina dana od našeg oslobođenja'ispod švapske bajo- I uete i kopita madžarskog; puna je go­ dina dana od ujedinjenja našeg troirnenog i trovjernog naroda. A može 1L se nazvati to naše oslobođenje pravim i tvornim oslobođenjem, a naše ujedinje- j nje bratskim ujedinjenjem, kada mi ni danas u svojoj zemlji, u svojem gradu, u svojem selu, na ulici, na polju, na svom pragu, u svojoj sobi, u vlastitoj postelji nijesmo slobodni. Govoreći sa stanovišta islamskog malograđanina i islamskog težaka, ni uz najbolju volju se ne može slobodom nazvati njegovo sadanje stanje. Zar je to sloboda,, kada cijelu zemlju teroriziraju oboru­ žane razbojničke bande, zar je sloboda kada zemljom vladaju ljudi — izraziti dušmani islamskog dijela hrvatskog i srpskog naroda? (Grdići, Krulji i slič­ ni). Kada je većini muslimana uskra­ ćena i zadnja kora hljeba, koju mu .nje­ govi pređi ostaviše, kada musliman ue smije zaorati svoje zemlje, ne smije mljeti u svom mlinu, kada krvoločna zvijer u spodobi hrišćanskog seljaka do zubi naoružana juri i srče na svog su­ sjeda muslimana s,.riječima: »vi ste sada naše roblje!« — bije ga, ranjava, kolje i mrcvari — to onda nije sloboda. (Slučaj kao u Višićima u Her­ cegovini, te Suhom Polju kotar Bjeli­ na). Kada se u masama zatvaraju mu­ slimani jer traže od vlasti zaštitu nji­ hova života i imetka (slučaj kao u Pri­ jedoru), kada se zatvaraju i u teške željezne verige okivaju muslimani sa svojom cijelom rodbinom (kao slučaj Mithatbega Hod-žića u Bjelopolju — Sandžak), pod izgovorom armenskih po­ kolja, kada se cijeli islamski gradovi pale i žare (kao Podgorica) — to onda nije sloboda. Kada se bezuzročno napa­ da na muslimane na drumu ili ulici (sil­ ni slučajevi u Mostaru) samo zato jer nose turban ili fes. kada je i zadnji atom lične sigurnosti iščezao sa grad­ ske i seoske ulice to nije sloboda. Kada se život muslimanima ucjenjuje (kao mnogi slučajevi u Bileći) u teške novčane svote, kada muslimanu odvo­ de blago i otimlju imanje oboružani lu­ peži pod lozinkom »u ime zakona« i uz asistenciju državnih oružirika, ka­ da se usred bijela dana usred Sarajeva muslimanu trgovcu prijeti uhijstvom u njegovom vlastitom dućanu (slučaj sa Mnjagom Jamakosmanovićem), kada se robi, pali, ništi, kolje, mrcvari i razara sve što je muslimansko (silni slučajevi i u kotarevima Bileća. Trebinje, Nevesinje, Mostar. Stoiac. Vlasenica. Roga­ tica. Bjelina. Prijedor, Kladanj. Sanski Most itd.) — to onda nije sloboda. Ka­ da se navaljaju na mekjtebe s riječima i kamenjem: »Udri turski mejtef!« (slu­ čaj sa ženskim inekjtebom u Stocu), kada se silom sprječava muslimanima obavljanje molitve u džamiji (slučaj kao u Varešn), kada se naše liodže susreću sa >s»vkama. ».grdama, pa đak i »•- ževima (slučaj u Sipu općina Koševe) -- to nije sloboda. Kada se muslimana u svim državnim zvanjima zapostavlja, kada se opaža u pravima muslimana i pravima drugih znatna diferencija na štetu prvih; kada se svi muslimani nazivaju šuckorima. crno-žutima, veleizdajnicima i buntov­ nicima samo sa jednom prljavom na­ mjerom. da im se može sve i sva pod­ valiti, da se mogu bezrazložno okleve­ tali, da se mogu zatvarati, proganjan i ništiti — fo onda nije jednakost, nije brastvo, nije sloboda. Kada se želi muslimane ocrniti, pred­ bacuju im se »nedjela iz 1914.«, ali ti himbenci neće da pomisle, kada ie Au­ strija u 1914. išla za faktičnim unište­ njem Srpstva u našim krajevima, kada je na to silila i nagonila, da, osim par lupeža, muslimani nijesu htjeli toga da čine, jer krv nije u njihovoj ćudi, nile razbojstvo u njihovom karkteru, jer im Islam ne dozvoljava da budu bratoubojice. Da su to muslimani učinili, danas se ni traga ne bi znalo pravoslavnom elementu u ovim krajevima. U svom islamskom velikodušju oni su činili protivno: Svojim su vlastitim životima čuvali kuqe svoje pravoslavne braće, vlastita su tijela svoja, u času demon­ stracija, stavljali pred dućanske izloge i vrata pravoslavnih sugrađana. U 1918. su mnogi od tih istih tražili vješanje tih istih muslimana i njhovih očeva. -(Slučaj Mirko Kurilić i Cvjetko Ružić u Stocu). Pa mi ni to nikada ne spomenusmo! Mi ne tražimo krivce samo u ma »i hrišanskog seljaka, nego ih tražimo i među onima, koji tu masu zavode i huš­ kaju- •— među nekhn sramotnim inteligentlma, a najveći dio krivnje nose oni, pod čijom se vladom onolika nedjela zbivaju. To su oni isti, koji obrukaše i osramotiše našu prijestolnicu — naš Beograd (slučaj dr. Krasnice) kada je Kruna povjerila vladu ljudima, koji obećaju više stvarnog rada i više reda, od kojih muslimani našega kraljevstva očekuju oslobođenje od n ► s u o g svoga stanja. Islamski težače, cijela banda ministar­ skih Jenjičara bila je uperena .proti tebi, da te rskući, ali ni vile ni sjekire, ni .no­ ževi ni topuzi, niti puške ni topovi ne smi ju te otjerati sa tvoga kućnjeg praga. Bdil i postojano čuvaj u čvrstoj zajednici sa svojom braćom iz gradova sveto do­ maće ognjište, vjeran i odan svojoj Kruni, pomaži i slušaj samo omi vladu, koja će te čuvati i štiti pred pokoljima, paljenjima i otimačinama. A Justitia će se osramotiti, ako medu krivcima armenskih pokolja ne nađu svo­ ja zaslužena mjesta i inspiratori zuluma nad nedužnim muslimanima kraljevstva Srba, Hrvat« i Sl»v»»«ca. laž. M. Cehć. �Bpoj 127 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна sa zvonovima, koje je bivša monarhija nama rekvirirala. I našim su crkvama potrebni zvonovi baš kao i onima u Sr­ biji!« Sa muslimanske bi se strane moglo s punim pravom dodati na ovu vijest je­ dno pitanje: A šta će biti od naših dža­ mija. sa kojih jc bivša monarhija ski­ nula sve elov .e krovove? Danas prije­ ti našim džamijama opasnost potpune propasti, jer krovovi počeše da prokisnju'u. pa iii se mogla brzo i kubeta sru­ šiti. Stoga bi bila preča potreba pokriti naše džamije, da se ne poruše i ne zatvore posve radi opasnosti po život, nego nabavljali zvona, jer crkva bez zvona može opstojati, a džamija bez krova ne može. (Brašna dajte, a lahko je za zvona. Pr. si.). Bilješke. Promjena. Beogradska "Tribuna od 24. februara t. g. donosi: -Pošto je Ma­ da g. Ljube Davidovića pri postavljanju državnih organa i dostojanstvenika is­ ključivo se rukovodila svojim stranač­ kim interesima, to je nova vlada pri­ nuđena Ja izvrši reviziju, ali će se ova izvršiti santo s obzirom na interese dr­ žavne službe. Predstojeće promjene odgovaraće ovome načelu. Vraćanje zakonitosti. Beogr. »Tribu­ na« od 24. febr. t. g. donosi također: »Vlada je riješila. da uspostavi -ona prava, ko a je prošla Vlada narodu uredbama svojini konfiskovah. Ona će ujedno suspendovati sva ona naređe­ nja i riješenja. sa kosima je prošla Ma­ da n e z a k o n o povrijedila pri­ vatne ■ državne interese-. Bilo s hairom! Nabava zvonova. Pođ ov.m naslovom donosi sarajevsa "Jugoslavija«; "U beogradskim novinama čitamo, da je ministrstvu vjera odobren kredit od 100.000 dinara za nabavak zvonova crkvama u Srbiji, koje je većinom nepriiateli oduio za vrijeme okupacije. — Nas bi zanimalo loš i to, a šta će biti Pa zar i oni k nama, iz Rusije je do­ putovalo (i vladika, koji su posjetili mi­ nistra vjere. Onr će biti raspoređeni po crkvama u Jugoslaviji. (Šest stotina kruna manje dnevno u invalidskoj kasi. Pr. si.). Jcdv jednom. Ministri imutraš ti b djela, vjera i prosvjete rade na tome, da se odrede kinematografski dani za djecu ispod I? godina jer se djeca naj­ više kvare nemoralnim i kriminalnim komadima. Sve protivu muslimanstva. I. U borbi za utamanjivanje muslimana izgleda, da se udružila u našem kraljev­ stvu u jednu čvrstu falangu jedna jaka skupina tako, da ćemo mi muslimani morati izdržati jednu od najtežih bor­ bi, što ih uopće kulturna i politička povjest svijeta poznaje. To utamanjivanje nas muslimana ispočetka našeg nacionalnog oslobođenja topilo se, ier se još vjerovalo, da ćemo se vrlo brzo potpu­ no približiti hrišćanskoj ideji, ko-ja svu­ da. kako ono iskreno gosp. Pero Slepčević u jednoj »nacionalnoj« reviji veli, »potiskuje Islami čak kulturii e muslimane« (Arape) a nekmo li nas malo brojčane i slabo kulturne bosanske muslimane da bi ostavila na miru i slobodnom položaju. Muslimani­ ma mora se oduzeti svaka mogućnost slobodna razvoja i sigurne egzistenci­ je, jer smo mi jedna »infesiona rasa« (đr. Kruij), koja se u našem kraljevstvu nesmije trpih — to je lozinka nesamo jedne veliko hrišćanske stranke (demo­ kratska zajednica), nego i još drugih naših nenarodnih elemenata, koji u na­ šem nacionalnom oslobođenju vide triumf hrišćanskoe misli i ideje, te kapitulaciju svega onoga što se s tim potpuno ne podudara. Već je proteklo jedno veće razdoblje, koje je trebalo i nama muslimanima do­ nijeti poboljšanje našeg kulturnog, soc jalnog i ekonomskog položaja, jer smo ostvarili veliki zavjet naših pradjedova i stvorili sebi svoju veliku narodnu državu. U ovaj ostvareni ideal upirali smo već davno poglede, bijući boj s Carigradom, Bečom i td. 1 kad je on ostvaren, koliko je veliko bilo naše oduševljenje, da se neda lako opisati. Ali jedno ve­ će razdoblje naše nacionalne samostalnosti u mnogom je ubrzo onaj entuziazam. jer je sistem naše državne uprave dopao u ruke ljudima koji su počeli odmah slobodne građane Jugoslavije dijel ti na dvije vrste: privilegovane i pot­ lačene i prema tome sav rad u našem I , , | j i j j ' ' I ' i j I ' i . životu udešavati. Pojaviše se na popri­ šta javnog rada ljudi, koji bi najmanje imah prava i snteit se pojaviti, er sa­ ma njihova pojava zn:xi iiegacm sva­ kog zdravog napretka. lako odmah u početku naše samos­ talnosti formira se jedna velika hrišćanska socijalna stranka, t. zv. -demolirati«, koji svim drugim elementima osporiše pravo na život a najviše nama mu­ slimanima. U tu stranku stupiše svi oni. koji samo ime musliman mrziše dr­ žeći. da će upravo u to doba najzgod­ nije utamaniti nas muslimane, koje su već od djetinjstva mrzili. Nagovijestiše nam otvoreno, da su nas dosta pet sto tiiia godina trpiH i neće više i sad je nadošao čas. kad treba, da umukne glas mujezina na Balkanu kako je već dav­ no željeno. Li duhu načela petsrogodišnje mržnje i u želji, da umukne glas mujezina na Balkanu, povela je svoju politiku »dernokratska- stranka, čiji je voda jedna potpuno anacionalna ličnost, koji je od nas tražio, da budemo »Jugoslaveni« ix) njegovu receptu a vjere »jugosla­ venske«, čiji je utemeljitelj također taj anacionalni čovjek. Pod firmom naci­ onalizma htio nas je zatvoriti jednom anacionalnom idejom, njegovim kompromitovanim • jugoslavenstvom- kao što je on sam i sva njegova prošlost kompromitovana. A kad je vidio, da to neide, razbuktio se u njemu sveti hrišćanski osjećaj i odmah pomislio na inkvi­ ziciju. - Inkvizicija ih mora mojoj hri­ šćanskoj ideji približit1, jer im ja mo­ ram biti vjerski j nacionalni svetac. — mislio je Pribićević sa svojm društvom, na koje se može u cijelosti primijeniti Ruso-ova izreka: »Rus vam može opo­ našati zapadnu civilizaciju i kulturu, ali nemože nikad hiti civilizovan ni kultu­ ran«. 1 počeo je veliki inkvizitorski rad na­ ših »demokrata«. Najprije ih ekonomski ubiti i oduzeti im i zadnji komad zem­ ljišta- misilili su naši »demokrati« kad su izradival projekat agrarne reforme koja znači nesamo prostu nezakonitost, već najrabijatnlje banditstvo, kakvo ncmože tri iiajnekulturnlji Afrlkauac i>očlniti, jer on rasporio bi ili izip jovjeka, a agrarna reforma za muslimane znaj: kasapiti ih pa na živoj vatri peći. Ag rarna reforma znali ovaka. kakova je, pogotovo i istrijebljenje muslimana iz njihove domovine, znači barbarizam, nad kojim se iole kulturan čovjek mo­ ra gnjušati i gaditi. »Zemlja pršpada onom, ko­ ji je radi« je rečenica, koja se ima shvatiti, da zemlja pripada samo hrišćanskim elementima, jer bi je inače za­ mijenili sa modernijom i pravednijom izrekom: »Zemlja pripada onom koji je hoće i mora da radi«. Ali ona prva uključuje samo nemuslimanske elemente a ipak ne odaje namje­ ru. koja hoće uništenje muslimana i zgodna je, da opsjeni sav kulturni svi­ jet. Ona prva oduzima život muslima­ nima, ova druga rečenica nam ga daje, ali jer se hoće naše uništenje, jer po­ stoji »nepisani sporazum« u glavama »demokrata . da se svaki napredak mu­ slimanima u Jugoslaviji spriječi, narav­ no, da se mora ona prva provadati. Jedna banda nekulturnih razbojnika zaraženih vjerskim fanatizmom i intolcrancijom organizovala se, da uguši slo­ bodu i sigurni život naš. Njih potpoma­ že i jedna državotvorna stranka, koja ni deseti dio ne priznaje zločinstava koja su na siromašnim muslimaiiinta izvršeni. Pod banditstvom raspojasanih raz.bojnika pisti mnoga muslimanska si­ rotinja, otima joj sc i zadnji zalogaj kruha iz usta i prikazuje mjesec u vodi (odšteta za zemlju) a naokolo sve glu­ ho i n jemo. nekulturno i bez humanih osjećaja — sve se urotilo, da onemo­ gući život i opstanak naš. kao da je srednji vijek najcrnjih odnošaja. A sve je to malo velikim hrišćanskim patriotama Pribićeviću, Krulju, Nježiću i drugovima. Oni nazivaju doba, ka d muslimani i muslimanke us­ lijed agrarne reforme od gla­ di k a ni i ć u kao gladna siroti­ nja. -naprednim i kulturnim zovu to doba socijalnim preporodom, jer oti­ maju na najnezakonitiji način, opetu­ jem banditski i r o b i j a š k i, od muslimana njihova dobra i daju ih ele­ mentima. koji su jedino nemuslimani. Veliku muslimansku bijedu smatraju oni kao triumf. u kojem će slaviti momenat ostvarenja nekulturnih svojih os’ećaja. To je isključeno, da bi jedna stranka ili čovjek takova šta radio, a najmanje »liberalni« i »napredni« »demokrati« — naći će se koji, koji bi mogao na moje izvode primjetni. Zar ima još onih, koji u to vjeruju? Voda velike lirišćauskc stranke boluje od želje, da mu je bih duševni i vjerski voda cjelokup­ nog našeg naroda, da mu je okupiti svijet oko sebe i on će Vam biti ako hoćete i crkvena glava, biće i rimski papa, jedino neka ima masu za sobom. On je hrišćanin od glave do pete, on je radio i u interesu održanja »svete krune ugarske« a neće da radi, da osi­ gura jedan vlastiti dio našega naroda, da obezbijedi opstanak muslimanima. Naprotiv, on je u društvu Krulja i Nježića. koji su crna ljaga -svake nacije, koji bi trebali biti negdje u divljim af­ ričkim predjelima, jer po svojoj prirodi i mentalitetu spadaju tamo, — učinio muslimane jednom bespravnom klasom, koja ne smije imati ni pedlja svoje zem­ Nesime prestane govoriti, obori svoje velike lijepe ažurne oči predaše i izvadivši pismo reče: FELJTON. »Ovo pismo je za nj’.« A- HUzl Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (34) Princeza pogleda oštro Akifbeya, da vidi ka­ kav te učinak izvesti na nj to otkriće. Akifbey je slušao mimo, jer je bio uvjeren, da je to puka laž i da take laži može izmisliti samo Jildiz. Nesime nastavi: »Tebi nije poznato, no ja znam nešto više...« Na princezinu licu pojavi se rumen, a glas kao da j«j je počeo drhtati. »Ja znam više... Jedna Grkinja, liječnica u Peri Rene Logotetides vlada njime. On je ljubi i nesvijesno služi neprijatelju... To znadu u Jildizu, pa sam pokušala raspršiti tu sumnju, ali ti to trebaš i uzeti u svoje ruke. Jedno pismo.. . « Akifbey se nezamjetivo osmjehne primajući pi­ smo i reče: — U pismu je tajna?« Princeza ga pogleda milo i odgovori: „Nikakva AkifbeyI Možda ćeš i ti znati. « Rumen njezina lica odao je tajnu i Akifbey je nagađao šta se krije u pismu njegove po pomajci rođakinje. Nesime je dala još nekoliko važnih obavijesti Akifbeyu o prilikama u Jildizu, upozorila ga još jednom na llisana i Renu Logotetides, pa se spre­ mila i otišla. Dok su razgovarali Akifbey i sultanija Nesime o Ihsanu i Reni, Sabiha je stajala za zastorom na vratima i čula potpuno čitav razgovor, vidila pismo, koje je princeza predala njezinu ocu i zaključivala po svemu, da je svemu ovome uzrok Ihsan i da se je u srcu Nesime rodila ljubav makar i kasno, kao što procvate ruža u jesen, ne da miriše, nego lje, jer zna, daje ispravno »čija zem­ lja toga domovina«, a on hoće, da ima samo neniusUmanske elemente u našoj domovini. On je najliberalniji »musliman«, a najklcrikalhiii — hri­ šćanin s potpunim anacionalnim osje­ ćajem. Velika vjerska intoierancija u kru­ govima »demokrata«, koji oponašaju deniokralizam i kulturu zapada a nemogti nikad po svojoj prirodi takovim biti, diktovala je »demokratsku« agrarnu kul­ turnu i ekonomsku politiku prema na­ ma muslimanima. Ona je potpuno a n aCionalna i hrišćanska. To ću dokzati u drugom članku. Haniid Kurbegović. Hajduci i banditi - pljačke i pokolji. Razbojstva u Rogatici. U ponedjeljak dne 23. februara o. g. vraćao se je sa pazara kući Alija Dobrača iz Vragolova. Idući kući sustigli su ga na putu u Dolovima ’/« sahata od Rogatice trojica razbojnika i to Макsim Biskup. Mile Širović i Jovica Kušič iz Sočica, te su ga kamenjem i željez­ nim štapovima dotlen tukli, dok mu ni­ je sva glava i s p r s k a 1 a, te je u groznim mukama uslijed živinskog mrc­ varenja umro. Pošto su ga dotukli, od­ vukli su ga nekoliko koraka u granje i ostavili. Ovo su sve vidjeli Huso Dobrača. Halil Karahmet i Marko Stanišić. Ovo je sigurno pošljedica, što su neki dan iz okružnog z.tvora p u š t en c sve u bojice (osini jednog) rahinetli Mehmeda Curevca, pa zlikovci račimaju. »k a 4 s e o v i ni a n i j e n i š t a dogodilo, neće ni njima«. Gdje su žandari, gdje li ona jaka oružana manifestacija od 1. maiapr. g. pa da jednom učini kraj zlikovačkim i raz­ bojničkim bandama, koje nesmetano ka'ape i mrcvare nevine muslimanske se'Jakc. Ili moguće pozvani čekaju (Neszlopi-) da čaša prekipi. pa ako se I muslimanski seljak stane braniti s oru­ đem i na način kako se i napada, šta onda? U gore spomenutom slučaju radi se i o čisto grabežnom umorstvu, jer je Alija pošavšl s pazara imao 11.000 K dok je kod njega nađeno samo 3000 K. Da li će vlada učiniti svoje i zaštitili nevine pred pokoljima, a razbojnike za­ služilo kazniti — vidjet ćemo. Otlmačia volova u Rogatici. Dne 2. o. mj. došao je Marinko Marković sa družinom kući Derviš bega Hadžihasanovića n selu Brezju džemat Sočice. i zatražio ni manje ni više nego pet volova u korist dobrovoljaca. Derviš beg se odupre toj prostoj otmici, te po­ kupi svojih pet junčića i odvede u Ro­ gaticu u han. Poveo je .sa sobom i Mi­ hajla Kršuma i Kostu Purkovića, da zasvjedoče, da su to junci zaista Der višbegovi, što su ova dva poštena Srbina pravoslavna i učinila. Nu predstojniku rogatičkom to nije bilo do­ sta, nego je naredio Derviš begu, da mora volove dati. Još je .u prisutnosti Dervišbegoj rekao dobrovoljcima: »Je li da, j a vas siromašne dobrovolj­ ce štitim j pazim, pa ćete I Vi meni valjati. Mene »Turci« napadaju za Vas u novinama«. Isti dan su oteli konja Alibcgu Hadžihasanoviću, kojega je nedavno kupio u Sarajevu na sajmu. Nu to im nije bilo dosta, nego su mu oteli još gotova novca K 10000.—.Dal, adžeba pritomei predstojnikobliže prste? da je svako oko pogleda, jer je u nevrijeme pro­ cvala, ne da stoji na stabljici i čeka mraz, nego d a s danom, kad je procvala bude i ukinuta... Kratak život — život, koji seje kasno javio da traži udjel. Sabiha je osjetila bol, tugu, Ijubomor i želju, da vidi šta fe u tome pismu. Saopćenja sultanije Nesime nisu se činila Akifbeyu važnim u stvari Rene Logotetides, jer je to držao ženskom ljubomorom. Da je Rene možda kakva grčka uhoda mogao je vjerovati ali da ona vodi tako jak pokret i da mu je duša, bilo mu je neobjašnjeno držanjem Nesime. No odaklen ona zna? Sigurno je stvar već došla u Jildiz i nešto se sprema. Nesime je tajinstveni duh Jildiza, koji im redovito poremeti sve planove, koje spreme proti Mladoturaka, jer obično tih planova u više navrata netra­ gom nestane. Akifbey je sjedio još dugo sam u sobi okrećući Nesimino pismo u ruci, ali ne misleći više o njoj ni Ihsanu, nego o toj nepo,znatoj Grkinji Renl Lo­ gotetides, koja je zavladala Ihsanom da nesvijesno služi neprijatelja.. , (Nastavite se) �iz islamskog svijeta. ' Prosvjeta i š№. Napisao: Inžinjei Musiafa Celić. Islamska misija. Misionari morali bi u svakom slučaju jrosjedovati dobre | kvalifikacije, te bi morali obilno biti opremljeni svim potrebnim sredstvi' ina (п. pr. knjige, razni instrumenti, me। dikanienti itd.) koji im u dalekim, tuu dim, pa više puta i pustim krajevima treba uvijek, da se pri ruci nadu. Svaj ki misionar morao bi kao takav posjei dovati jednu legitimaciju, koju bi imao j direktno Halifat da ispostavi. Islamski bi misionari imali analognu zadaću slić? nim kršćanskim drugovima, samo što ’ bi ovi svoje djelovanje imali isključitvo da ograniče na rad medu muslimafnima, tako kako bi svaki nesporazum t sa misionarima drugih religija bio isi ključen. Islamski bi misioneri imali za­ daću pravu nauku islama, i čistu reli­ giju da propovijedaju. Ovi bi imali da budni nosioci prave i čiste kulture u svim islamskim krajevima. Oni bi morali pra­ vo stajalište islama prama kulturi no;voga vremena, prama domovini, prama društvu i životu, prama poslovanju i trgovini, prama gospodaru i sluzi svim interesentima da tumače i razlazu. Oni bi morali da podučavaju islamski na­ rod kako bi narod sam bogatstvo svo­ je domovine mogao da iskorišćuje, ka­ kovo stanovište isti treba prama stra­ noj kulturi, stranoj civilizaciji i trgovi­ ni da zauzima. Ovi bi trebali pogotovo propagandu voditi, više volje i interesa medu muslimanima pobuditi oko utemoljenja islamskih banaka, osigurava­ jućih društava, industriiahiik i trgovač­ kih dioničkih udruženja. Llovdove, ki­ na, teatre, umjetnička društva, umjet­ ničke galerije, izložbe, muzeje, tiskare, nakladna društva, gombalačka. turisti­ čka, športska i antialkohoksEčka druš­ tva, dobrovoljna vatrogasna i spasavajuća društva, želježnice. električna po­ duzeća i tvornice, voćarstvo, marvogojstvo i druga gospodarska društva i za druge, sve to prema čemu su muslimi gojili neku apatiju i vrlo malo, skoro nikako pažnje posvećivali nitiesu. Također jedna od velkih dužnosti is­ lamskih misionara (mubellegin) bila bi i ta: svaki napadaj na islam u javnosti ili u štampi argumentima odbiti, te na svako pitanje u pogledu vjere i nje­ zinih propisa doličan odgovor dati. Misionari bi imali odgovarajuću izobrazbu, da postizuju na imlverzama ili specijalno u tu svrhu utemeljenim školama, gdje bi se osobita pažnja imala posvetiti govorničkoj izobrazbi i organizatorskoi spremi pojedinaca. Uz temeljito poznavanje Islama, kao i dru­ gih vjera, morali bi misionari raspola­ gati djelomično medicinskim kao ve­ terinarskim znanjem. Sto opsežnije po­ znavanje stranh jezika bilo bi pako za misionare od osobite dragocjenosti. Misionarske ekspedicije direktno bi od Halfata imale biti finansirane i u ■■ ; 1. svakom pogledu opskrbljene, ali bi morale biti pomagane sa strane svih islamskih, vjerskih, funkcionera i slamskilt oblasti. U svrhu podjele npustava i slične pomoći u stranim krajevima u prvom redu dolaze u obzir svi, po ci­ jelom svijetu rašireni dcrviški redovi. Ovi bi se imali u prvom redu brinuti, da islamskim misionarima do stranih naroda i plemena, s kojima derviši žive u dodiru, što lakši pristup pribave, da služe u mnogim slučajevima kao provodići misonera u stranm krajevima, derviši bi trebali da misionare poduče u pogledu klime, običaja i drugih osebina pojedinih krajeva i plemena. Ta­ kođer bi zadaća derviša bila u kraje­ vima gdje je — pogotovo za tuda čo­ vjeka — oteščana nabava životnih na­ mirnica, misionarima ove priskrbiti. Tekjije raznih derviškili redova imale bi misionarima služiti kao njihove stanice i prenoćišta. Samo u slučaju ispunjava­ nja ovih i sličnih dužnosti derviški bi redovi i njihove tekjijc biii koristonosni po interese Islama i samo u ovom slu­ čaju bi bila opravdana njihova daljna egzistencija, dapače bi u ovom sluča­ ju imali biti i potpomagani direktno od Halifata i svih vakufa. Bilo bi dapače najbolje kada bi se u derviške redove u buduće primali samo takovi članovi, koji posjeduju spremu da bi se everituiTno mogli posvetiti islamskoj misio­ narskoj djelatnosti. I i , , I I I I j I Društveni položaj islamskih vjerskih dostojanstvenika. Premda se načela Is­ lama temelje na jednoj najčistijoj de­ mokratskoj bazi, to ipak u današnjem birokratskom zapadu društveno zapostavlanje islamskih vjerskih dostojan­ stvenika za njihovim kolegama drugih vjera može se spriječiti jedino podjelom društvenih (kneževskih) naziva većega i najvišega stepena od strane Halifata nekim te nekim islamskim vjerskim do­ stojanstvenicima ili pako i muslimanima nesvećenicima, koji stoje u službi Hali­ fata. Halifa bi takovim osobama podjelivao kneževstvo svojega dvora, a po­ stupao bi kao do sada sa nazivom »Mulla«. Imala bi postojati tri grada tih na­ ziva i to: Na zapadu mii odgodu Vanjsko obilježje šejh') Emir*) Veliki knez — Grand — duc Gross-Farst Zlatni širit preko turbana i zlatno poprsje ла ogrtaču II. Veliki mula') Chan’) Knez — prince Furst Samo zlatni širit preko turbana Hl. Mulla') Sejjid') Grof — comte Graf Samo u svečanim zgodama zla­ tan polumjesec i zvijezda na zelenom širitu oko vrata den. Prema okolnostima ova odlikova­ nja mogu se podijeliti i nemusilmanima. Na kneževstvo prvoga stepena mogli bi reflektirati samo: članovi Visokog Me.,hala, islamski vladari i samo neki od hilafetskih poslanika, na ono dru­ goga stepena: hilafetski poslanici, po­ jedini kneževi islamskih vladalačkih obitelji, te po koji od starješina Rjasetillmijje jli Ulema-medžlisa: dok na ono trećega stepena: također hilafetski po­ slanici, pojedini islamski kneževi,, star­ ješine kao 1 neki hilafetski poslanici, po­ jedini islamski kneževi, starješine kao i neki članovi Rijaseti-ilmijjć. te Ulemamedžiisa i neke muftije. Dvorskim dostojanstvenicima Halifinog dvora, prema njihovu položaju, podjclivala bi se kneževstva svih triju stupnjeva. (Киис I. dijtla). Otvaranje bolničarske škole. U ponedjeljak 16. o. m. otvorena Je ponovno u zemaljskoj bolnici škola za bolničare i bolničarke, koja je bila za vrijeme rata prestala raditi. U šk,đu se upisalo 48 lica, koja su već bila zaposlena u bolnici, ali do sada nisu imali prilike da ovu škoiu pohadjaju. Jedan kurs bo'mčurske škole traje 6-8 mjeseci, a sastoji se iz dva dijela nastave: medicinskog i administrativ­ nog- Medicinski dio nastave preuzeo je sekundarni Ijekar Dr. Lukać, a admi­ nistrativni dio bolnički Balon. Za kompetente spolja uslovi su za primanje: da je dotična osoba u dobu života od 18-30 godina, da je državljanin našeg kraljevstva, da ima svjedodžbu o svršenoj osnovnoj školi i svjedodžbu o moralnom i političkom vladanju. U školu se stupa kao bolnički vježbenik, koji p' hadia školu, a vrši i lakšu službu uz izučenog bolničare, odnosno boln čarku Irr.a u bol­ nici stan, hranu i odijelo te početnu normalnu platu. Molbe za primanje u školu treba uputiti na direkeju zemaljske bolnice u Sarajevu, koja daje i pobl'ža oba­ vještenja. Srednjoškolske knjižnice. Ministar prosvjete naredd je svima direkcijama srednjih škola i upraviteljstvima uči­ teljskih škola neka odmah izvrše preg­ led knjižnica i namještaja povjerenog t‘m školama. To je radi toga, da bi se mogla izvršiti reorganizacija svih sred­ njoškolskih knjižnica. l’redstavirištvo sazvati za 3. marta, a ! ј ne kako je već javljeno za 1. marta. | Državni bidže. U svim se ministar­ i stvima izrađuje bidže za prvu četvrti­ nu 1920. god. Vlada će zakon o dvanaestinama uzeti u parlamentu na riješer.jc po svoj prilici dojduće nedjelje. Poslanici iz Bosne. Došao je oveći broj narodnih poslanika iz Bosne i Her­ cegovine. U vladinim se Jtrugovima vjeruje, da če svi poslanici stranaka, su zastupane u vladi biti u Beogradu j do kraja ove nedjelje. I Zadnji trzaji demokrata. »Jutarnjem ; Listu« javljaju Iz Beograda, da se prva sjednica Narodnog Predstavništva oče­ kuje s napetošću. Misli se, da će Protić razviti program svoje vlade. U parla­ mentarnim- se krugovima drži, da će se predsjednik Narodnog Predstavništva zahvaliti. Prvi podpredsjednik parla­ menta dr. Ribar pripada Demokratskoj Zajednici, to se očekuje, da će se i on zahvaliti na časti prvog podpređsjednika. Pošto je drugi podprdsjednik pred­ stavništva g. Janković imenovan mi­ nistrom vjera, ostaće i drugo mjesto podpredsjednika prazno. Mjesto pred­ I sjednika parlamenta popuiiiće se jednim ; članom radikalnog kluba. Nije isključe­ ■ no da će se svi poslanici Demokratske i Zajednice zahvalili na zastupničkim 1 mandatima tako da dokažu da privre­ i meno Narodno Predstavništvo nije iz­ ražaj volje-naroda. i Protutalijanski pokret u Albaniji. U 1 Albaniji pokret protiv Italije uzima sv* više maha. Albanski prvaci, koji upravГаји pokretom, apelirali su na savez­ nike i traže, da se osigura nezavisnost i da saveznici zaštite Albaniju od Italije. Situacija u Crnoj Gori. U Crnoj Gori su svakim danom prilike sve povoljnije i staloženijc. Predalo se je nekoliko stotbia odmetnika, a po šumama ih im« veoma malen broj. Naši dopisi. ustanovila potpuno uništenje ove šume. Nakon ovakvih strahoviuh nedjelja mana. Ovdašnji veleposjednik Uzeir- : ima li se pravo zam eravati muslimahimašto priređuju protestne zborove pro beg Alibegović ima kod Bos Samca tiv uništavanja svojih života i imetaka. selo Kreškovo Polje i u istom selu Zemaljska vlado u Sarajevu’ E o (na beglučkoj zemlji) sagrađene velike ti još jedne prilike, đa strogom istra­ i Ijepe zgrade koje su predstavljale gom, preko rodredjenih organa (u vrijednost od preko 150.000 kruna. gornjem slučaju Alibegovića) dokažeš, Seoski odbor kruškovopoljski na čelu jesi li voljna ■ eć jednom zaštitit mu­ sa knezom preuzeli su jamstvo i dali slimane od uništavanja. riječ vlasniku, da se zgradama ne če i ne smije pra' iti, nikakva šteta te Višegrad, dne 2«/ll. 1920. da za svaku eventualnu štetu oni Zulfo Murtić iz Viahovića obrađi­ preuzimaju odgovornost To da čine vao je zemljište umrlog Jahjabega iz zahvalnosti prema Alibegoviću koji Čengiča iz Višegrada preko 29 godina. im je bio uvjek dobar i svakom pri­ Ovo je isto zemljište u gruntovnici likom im valja. unešeno kao kmetovsko selište Vaše Svoju »zahvalnost« i »poštenje« Zečevića. Pošto je isti Vaso Zečević ubrzo su Kruškovljani zajedno sa umro prije 20 godina neostavivši iza svojim seoskim odborom dokumenti­ sebe nikakva zakonitog našljednika, rali. Oko 1. o. m. seljaci su iz Kruš- ] te je umrli Jahjabeg Cengić uručio kova Polja potpuno opljačkali i demo­ spomenutom Murtiču ovo zemljište lirali gornje zgrade Alibegovića. Sve kao beglučko vlasništvo. Sin umrlog što se je d4lo ponijeti kao prozori, Petra Zečevića Niko Zečević posljed­ vrata, furune — pokradeno je i po­ nje selište u gr. ul. br. 69 i polovicu razbijano, tako da je vlastniku naneu gr. ul. br. 444 ista općina. Došao šena šleta od 45.000 kruna. Ograda je te je Zulfu odstranio sa Čengićevog od dvorišta i zgrada ц duljinu od par zemljišta, što je tuženo ovdašnjem stotina metara potpuno je ražr.ešena. kotarskom uredu, koji presudi u ko­ Ovo zločinstvo prijavljeno je nadležnoj rist pomenutog Zečevića. Zulfo se je vlasti (kotar, ispostavi) kao i oružničobratio molbom na zem. vladu usljed koj postaji u Bos. Samcu pa čtmo ove nepravde, ali s Musaki ne doći rezultate istrage objelodaniti. Usljed nikakva ni riješeaja. Danas se nalazi gore opisatog razbojništva, prisiljen je na goloj podini sa sedmero ne­ UzeirbeK Alibegović, ostatak zgrai'a zaštićene čeljadi bez kuće i ku­ do kraja porušiti i materijal time (bar ćišta; iz njegove vlastite kuće ga jedan dio) spasiti i prodati ga pošlo ođstraniše žandari po nalogu ovdaš­ zašto, dok mu i ostalo nije do kraja njeg kot. predstojnika P a v I i č e k a. porušena i okradeno. Kao zadnje zakonito sredstvo, mi se Gri zno je i žalosno, da ljudi mo­ obraćamo na si. uredništvo, da ovu raju svoje teškom mukom namaknuto nečuvenu nepravdu iznese na javnost dvbro napuštati i čak vlastite zgrade da se vidi šta se događa sa nama bi­ srušiti, da se zaštite od otimača i jednim muslimanima. Zamislite gosp. haramija! uredniče, kuda će ova porodica na ovom vremenu sa svojim sibjaPrimjećujemo da je Uzeirbegu Alibegović iza prevrata, po istim selja- । nom. U nadi da će nadležne pobuditi cima — Kruškovopolicima sasječena I naš list »Pravda” da kolikogod budu veliko šuma (beglučka) koja je predsavjesni i pravedni prama nama ne­ zaštićenim muslimanima ostajemo i stavljala vrijednost od 100 0O0 kruna, Sudbena komisija je svojevremen« čekamo. Derventa, 15. februara 1920. Sistematsko uništavanje musli­ ') za svećenike,") za nesvećenike. Svi dostojanstvenici gornjih šest naziva imadu pravo na nošenje odgo­ varajuće lm kneževske krune sa jed­ nim polumjesecom u sredini. Odijelo je za ove kneževe svećenikog karaktera obično odijelo muslimanskih svećenika, dok za nesvećenike odijelo islamskih kneževa (n. pr. Maharadža). One pako muslimane, koji ne posje­ duju nikakova gornjeg naziva, ili ne sto­ je uopće oficijelno u službi Halifata, a ipak su mnoge zasluge učinili za Islam, onda Halifa takovim podjelule naziv »Halifinog. tajnog savjetnika« ili »dvor­ skog savjetnika Halifina dvora«. Osim toga svima onima, koji se ma kojom većom zaslugom ili uslugom na korist Islama istaknu. Halifa podje­ ljuje kao odlikovanje i znak priznanja medalje za zasluge« (plumjesec sa zvi­ jezdom) ka* zlatni lij sr«br*ni prsni «r- Проссјете измјеннла je правила и одредила да чланови плаћају: добротвори 510 динара, утемељачи 150 динара, помагачи један динар, чим се круиа замјеии диваром. Ова правила одобрила je Влада у Веограду 2, XII- 1919. број: 126 Б. X. Замјева крупа у динаре већ je почела. Ради тога ови.м упоаорујемо и молимо све пододборе, повсрснике и чл^нове Нросвјетедачланарину Просвјете од сада прикупљају и уплаћивају у динарима мјесто у крунама и то како je rupe наведено, како измјењеиа правила гласе. Главни Одбор Просвјете. | I | Islamski vojni svećenici. Kod. svih : muslimanskih armija, ili pako onih u kojma se samo neki broj muslimanskih vojnika nalazi, prema broju musliman­ skih vojnika moradu hiti namješten: — analogno kršćanskim muslimanski vojni svećenici (vojni imam, vojni mu­ ftija), koji u vjerskim stvarima mo radu biti podvrženi W:jaseti-i!mijf jii Ulema-medžlisu, dakle vrhovnom ze­ maljskom vjerskom tijelu. U vojnoj dis­ ciplini nako samo svojoj nadležnoj voj­ noj oblasti. Postavljanje jšlamskih voj­ nih svećenika vrši za to opredijeljena vojna oblast u dogovoru sa pozvanim RijasetUlmijjom ili Ulema-mcdžUsom. Naziv Političhi pregiBđ Чланарина„Просвјете“ у дннаSaziv parlamenta. U parlamentarnim . рина. Прошла главна скупштина I se krugovima govori, da će se Narodno Sveislamski Halifat. U3 Страиа 3. ПРАВДА “ - „PRAVDA, УБрој 127 — Broj I j ' i i �Број 127 Broj ,ПРАВДА* — »PRAVDA* Cipara 4 Strana Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći Hasandedićeva stranka. Za skupštinu, će samo onoga, koji svoju kosu zane­ koja se saziva za I. marta i <> kojoj smo maruje. Želite li imati bujnu kosu, mi pisali, rade vajni osnivači Hasaiuleonda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu diC i Jakić na sve strane, a služe sc pomadu, koja izvrsno djeluje protiv i prostim lažima samo da zavedu ko­ peruti i ispadanju kose, čini, da krhka ga, da im dode na skupštinu. Po seli­ i slaba kosa postaje mekana i bujna, ma oko Trnova razglasili su. da seljake daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa muslimane poziva vakuf, da dodu prprerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača veg marta na skupštinu, a oko Visokog vista 9 kruna kod ljekarnika Eugen govore da je tobože s našom organiza­ cijom postignut sporazum, sani pak Ha- , V. Feller, Stubica donja Elsatrg tr. 310. (Hrvatska]. sandedić govori, da ga je poslala naša organizacija da saziva muslimane na Ne možete li spavati? Niti ra.llttf sastanak. Naravno je. da to ništa nije Bele Vas živci? Krasno ugodno čuv­ niti ti navodi imaju šta s našom orga­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elnizacijom. Mi smo u zadnja dva naša safluid! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ broja naglasili, a i sad naglašavamo, da like boce 27 kruna. taj sastanak što ga sazivaju Hasandedić Imate li pokvaren apetit? Cesto рјi Jakić, nije ništa drugo, nego jedan no­ \ raćanje? Tromost creva? Ovo zlo otvi pokušj, da se naša muslimanska or­ stranjuje se Fellerovir pravim lilsa-piganizacija tobože rasklima, da se od nje । lulama! (> kutija 12 kruna. Švedska že­ otkidaju članovi, a raditi da muslimani lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. ne budu u jedinstvu i zlozi. kao što su Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ hvala Bogu evo sada, to inoga raditi nije. Etigen V. Feller, Stubica donja, samo niski stvorovi. Elsatrg br. 310. Hrvatska. I provincija dobiva sahni. Ministar­ stvo ishrane angažovalo je jednu od za­ grebačkih tvornica sapuna, koja će dobvljati safim isključivo za pomama mjesta. »Biser«. Pred ipar dana je naknadno Lijepo priznanje. Primamo iz Stoca: i izišao iz tiska 21. -24. br. »Bisera« od »Dne 30. januara t. g. pročitah u užem IV. god. sa ovim sadržajem; N. M. B. društvu mojih prijatelja Vaš uvodni čla­ Hi’afct; Nafija SarajBć: Anadolija; Gras nak »Nadajmo svog sela« u 7. Slobode; .1- Tanović: U proljeće; J. Ta(112.) broju našeg lista »Pravde«. Po j imvić: Zbjeg; Haziin Muftić: O našim .pročitanju gornjeg članka, koji je pom­ uzgojnim prilikama; Jugoslaveni i ju­ no u društvu saslušan i koji- je na sve­ goslavenska Država; A. Hiizi Bickvac: opće odobrenje i neopisivo, raspoloženje U znaku slobode; M. 0. Narcis: Nocod strane slušaoca primljen, tim više, turno; S. liraz: luni brisiu li-iitcmnTišto taj vrijedni članak irotječe iz pera j me mck.kirhn-el-ablaki; Nafija Sarajlić; našeg vrijednog omladinca stočanina iit- i Tome; laik: Pregled turske književnožinjera Čelića, kojemu ovim putem ne­ 1 sti: l'. H. B.: Mejra Morić Alajbega: ka bude kako od mene, tako i od stra­ ne molili drugova -iskazala najljepša ■ Listak. »Novi Vijek«. Ovih je dana izišao 1. hvala! Povodom toga skupismo kao prilog i broj novog polumjesečnika za društvenašoj »Pravd'i« medu slUšaocima svotu I ni život, privredu i literaturu sa ovim od 62 K koje današnjom poštom opre­ I sadržajem: A. Hifz: Bjelevac: Progres. H.: Tajna Brahmiua hrama. Musa Camam. Uz m. solani !Jusof Mchmedbašlć. zhn Catić: Put ništavosti. Musa Cazim Javna zahvata. Prilikom smrti mog Catić: Lady Godiva. De Вауе: Veo. nezaboravnog sina Saliha. dobio sam Šcmsudin Sarajlić: U malom gradiću. vrlo puno sažahiica sa svih strana od A. Hifzi B;elevac: Medu očevim ljudi* mojih prijatelja i njegovih poznanika. Nije mi moguće svakom napose zah­ I ma. Avdo: Narodni elementi u Scrajlića valiti se na iskrenom izražaju sažalje­ i poeziji. Abc: Osvitanje: Z. -ić: Nov­ čano pitanje. ■ l'eFton. Hadžernja. pa sc ovime zahvaljujem svim mo­ jim prijatelima na tom saučešću, koje । merešov dnevnik. »Novi Vijek izlazi 1. i 15. u mjesecu, me u mojoj teškoj žalosti može tješiti. i ?. cijena mu je 72 K godišnie. Pojedini Sarajevo, 27. februara 1920. ‘ K. ’ Abdaga Šthlnagić. Пшпасе vijesti Književnost i umjetnost. 0 cl d i v 1 j a ć i (zvjeradi) lisica, kuns tverića, čeva i t. d. cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dttev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Telefon 55 i Prodajem kuću ti Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Лппа Stejskal, Bihać. :: oooooooooaooo Sira Travničkog i Vla ićkog Razašilje po na/nižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000006000 Htjeli biste uzdržati Svoju ljepotu!u :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: :: Ne imati više pjege. prišliće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić б kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić e kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistićki melem djeluje bez"olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 59 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar partum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-pud«r Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 4 K i 1i K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. uslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno upeaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. —• Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja $ve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Cdgovenu sjedali. M. Ssdžtks Vmsjsik.; Catraldl Odb.t >1 M. 0.« D. k k. Kajoa, 8агфод � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d3e0f55d2ce1fae70ce22277da182a6f.pdf 4145a819273d9afcadcdae356548cdf6 PDF Text Text — Poštarina u gotovom plažena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 23 (128) Sarajevo, utorak 2. marta 1920. (8. cižumadil-ahira 1338.) Glas obespravljenih. Ministru predsjedniku i ministru za agrarnu reformu odaslale jo udruženje zemljoposjednika ovu predstavku: izvela, pa da tako otešča položaj i za­ daću nove vlade. Molimo da se ova uredba odmah opozove i nadamo se, da će nova vlada Protestujemo najodlučnije proti no­ popravi« šve nepravde koje nam je vom očevidnom nasilju koje nam se dosada prijašnja vlada učinila, I koje nameće uredbom od 14. februara 1920. su većinu posjednika, osobito muslima­ »Demokratska« vlada upotrijebila jo na, upropastile i u s k r a j u u ozadnje časove pred svojim sigurnim čajnost dovele. Oni gladuju padom, da posjednicima Bosne i Her­ 1 umiru od gladi, a drugi uži­ cegovino zada zadnji smrtni udarac, da I vaju sa njihovim imetkom. sa zadnjim ostacima našeg posjeda pri- I Naši opravdani zahtjevi označeni su dobije pristaša za svoju stranku, da po­ u našem memorandumu od 28. novem- i veća kaos, kojega je u svim granama bra 1919. i u našoj predstavci od 12. I državnog i narodnog gospodstva pro­ tebruara 1920. Povodom intervjua Reis-ul-uleme G. Čauševića.*) »Ovaj je intervju davno izašao u na­ šem listu. Mi se naročito nismo hteli ebazreii na nj odmab. To nismo učinili radi toga, da intervju sam, bez našeg komentara izazove dejstvo u publici, kojoj je u prvom redu namenjen, medu muslimanima. I dobro smo učinili, jer te utisak samog intervjua bio ogroman, . a nama se ue može prebaciti da smo I iz ovoga u prvom redu da izbijamo i politički kapital, nego nam je i ovde kao i uvek bio narodni interes u pr­ vom redu. [ Našim čitaocima je poznato, kako su i muslimani vrlo mnogo stradali iza pro­ I pasti Austrije. Neutvrđena vlast, sla-. I bost žandarmerije i mala vojska nisu : bili dovoljni da to spreče. Nered: su | bli osobito u krajevima, koji su grani­ i čili sa Crnom Gorom. Tu su pljačkaši iz C. G. pod nazivom komita opljačkali i mnoga muslimanska sela, i sve to uvi­ i jali pod neku vitešku fonniu, kao-osve­ : tu za 1914. god. Bilo je i domaćih su- ‘ seda, koji su u tom učestvovali, ali ko­ • ji su se vrlo vešto krili i izbegavali od­ govornost. Iza muslimana došli su na i red pravoslv.nl, pa su i oni bili pljač­ I kani. Vlastima je bilo vrlo teško stati i temu na put, osobito na slabu snagu I sa kojom su raspolagali i s obzirom i na toni, da je u Crnoj Gori vladala be- i da i unutarnja-borba tako, da je i ta­ i mošnji svet vrlo mnogo stradao od ko­ mita. Reis-ul-ulema g. Caušević u ono i doba jedini čovek na koga su se mu­ slimani onako listom obraćali »ni e i:nao vremena, da razmišlja«, kako on to u intervjuu veli, kako i zašto izbi­ jaju ovi neredi i kako i zašto vlada »ne poduzima ništa protiv pljačkaša«, nego je bez. obzira na opasnu igru zauzeo jednu stanovište, koje nije bilo u inte­ resu ni naroda, ni države, a sigurno ni u interesu muslimana,. pa je šta više dao jednom stranom novinaru intervju, i koji je bio iskorišten protiv naše dr- i žave. Ml uismo ni tada imali mišljenje o g. Cauševiću, da je on .to učinio iz ka- I kvih ličnih motiva, nego smo ga kriti- : kovali sa stanovišta nacionalnog i dr- I žavnog i dokazivali, da tim ne čini ko­ rist ni muslimanima, jer h dovodi u protivnost sa svojim istokrvnim susedima, sa kojima deli i deliće sudbinu i jer ih baca u naručje jedne besavesне političke klike. Žao nam je, što g. Caušević već onda nije prozreo ono, I što danas jasno vidi. »Pravda« bi da- I nas mnogo, mnogo gore stajala. PIlačalta, paljevina 1 ubijanja nestalo je u našoj Bosni i Hercegovini: tu i tamo desi se slučaj, ali ni iz bliza ne nosi onakav karakter kakav je imao u početku; događaju se često kao i pre i na nemuslimanima; pojave kao u sva­ koj državi na svetu danas. Nekim mu­ slimanskim političarima ne pušta se la­ ko iz ruke adut, sa kojim su i priku­ pili u svoju organizaciju pristaše. Oni 1 hoće da i danas vide naročite zulume I i posebna proganjanja muslimana i to 1 ne samo od njihovih suseda, nego i od ! same vlasti i države i hoće pošto po | to, da se proglase članovima drugog I reda u državi, tražeći na se primeM § 51. ugovora o miru sa Pariške konferencije. Videlo se i u početku a danas se još jasnije vidi, da je tim liudima stalo samo do političkog Sćara. Prestale su »pljačke i paljevine« i nestalo je materijala da se pristaše hrane. Ali ovi nesavesni ljudi ne ispuštaju tako lako iz ruka ovo vrlo komotno i I uspešno sredstvo nego uzimaju kao razlog za harangiranje i najmanji i najsmešniji slučaj sa muslimanom; često ih sami izmišljaju, pa onda tom prilikom nabroje od početka do kraa sve što se’ dogodilo muslimanima. To je postao sistem njihova vrbovanja pristaša; nikakva pozitivna rada, nikakve koristi nisu učinili muslimanskom elementu za koji se tobože bore. Tako ; sazvaše nedavno u Sarajevu protestnu . skupštinu radi bilećkih događaja, gde su stali da nabrajaju po redu sve ne- : srečne sluča'eve u Bilcći i u celoj zem­ lji i to naravno samo one, koji su se I događali nad muslimanima. Oni su zna- 1 li, da se baš u samoj Bileći u zadnja 3—4 mcseca više krađa dogodilo kod I pravoslavnih nego kod muslimana, pa i ipak su govorili, kako samo muslima- i trima nema opstanka u ovoj državi. I | to su govorili upravo u doba, kada su se po celoj našoj državi držale pro­ testne skupštine protiv Ultimatuma, ko­ ji je upravilo Vrhovno Veće u Parizu našoj vladi. Ovaj nesavesni rad tih antidržavnih elemenata (.) tili lažnih branitelja mu- ; slimanstva padao je teško svima na- i cionalnim elementima. Opazilo se da Re- f is-ul-ulema g. Caušević nije bio na skupštini, i ako je ona držana upravo uz njegovu kancelariju. Već od prc čulo se, da g. Reis ne odobrava onako ludo harangiranje »Pravde« i protiv države i protiv kulturnog napretka, a prvi vid­ ljivi sukob opazio se, kad je Reis kao stručnjak odgovorio u pitanju nošenja kape u vojsci liberalno prema Islamu. »Pravda« i njezine hodže nisu smele ni mogle da pobiju Reisovo tumačenje; rekli su samo, da to ne spada u njegovu kompetenciju. Znajući za ovo, a poznavajući g. Čauševića još od vretnena Austrije kao čoveka, koji voli isti­ nu, verovali smo da će nam reći isti­ nu na naše pitanje, istinu, koja je da­ nas tako eklatantna; hteli smo da ima­ mo njegovu reč kao ustuk na nesavesni rad, onih ljudi oko »Pravde«. I nismo se prevarili. Odgovor ko­ ji nam je dao — nas potpuno zadovoljava. Na pojedine tačke nije odgovorio odmah jasno i decidira­ no, ali po njenom sastavu, a osobito odgovarajući na daljnje tačke, vidi se da misli upravo kao i mi o položaju muslimana u današnjem vremenu. Na prvi upit: da li se muslimani sistematski progone? nije odmah direktno dao svoj odgovor, nego je rekao, da u ono doba, kada su se događali nad muslimanima nemili izgredi, »nije imao vremena da o tom razmišlja«, nego se tužio... Ali je zato u trećoj tački, na upit o bilećkim događajima direktno odgovorio: »da se ne radi o sistematskom poništenju muslimana ili o nekom naročitom kursu na vladi protiv muslimana«. Naravno da i on žali — i mi ih žalimo — te ekscese protiv muslimana, ali on ne gleda na njih »žurnalističkim iraočaiima, nego ćelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo da je i utisak jači«. Dakle apsolut­ no isto stanovište, koje smo mi imali i prema svim ovim događajima i prema »žurnalistima«! Najveća je ovo osuda koja može da padne na nesrećnu i zločinačku Jugosl. Musi. Organizaciju. Vr­ hovni poglavica verski muslimanski, koji nije naš prijatelj i kojega smo mi u svoje doba napadali, veli za »Prav­ du« i njene političare, da oni ne primaJu žalosne događaje nad muslimanima k duš’ I srcu svojem, nego đa gledaju na пј ћ kao žurnaliste i polit’čari 1 iskorišćuju Ih. Njima nije žao muslimana: deseta im je briga, da se to popravi njima je glavna hrva to noliVčki iskoristiti. Daljna konzekvencija, da im ie milo, da ti događaij ne prestanu, jer im ‘с to pohtlčkl kapital. Presvetli Reis se ne žaca da kaže, da je kod nas stanje, što se tiče »opšte sigurnosti i i ma e t k a krenulo znatno na bolje, osobito upoređujtići ga sa ostalim susednim državama. Ne žaca se, jer je istina i mi smo mu zahvalni na tom. i ako je sva&:a dužnost da go-. vori samo istinu. »Pravda« i njeni po- Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun post štedionice 1119. Godina li. ] litićari ovo nikada nisu priznali ni rekli, jer njima nije stalo do — istine. Na naše pitanje o njegovu držanju prema strankama, odgovorio je da ne pripada ni jednoj, ali da svaka ima u vidu da pomogne muslimanima. Uvereni smo da g. Caušević nje Reis-ululema, rekao bi, da ljudi oko »Pravde« (J. M. O.) nisu p r ija t e 1 ji.mus 1 imanski. Jer logično iz ovoga "ornjega tako izlazi. No on je ipak dodao, I da »njega najviše interesira« i prema • tom da najviše ceni »rad na kulturnom ! i prosvetnom polju uopće«. To znači, da ne ceni »žurnaKstički« rad »Prav­ de« i politička J. M. O., ali da ceni kul­ turni rad Narodnih Nacijonalista. Ostale tačke intervjua ne trebaju na­ ročitog komentara. Za DemokratskoSocijaiističku Vlailu i njeno držanje pre­ ma muslimanskoj verskoU autonomiji, prema verskim službenicima, njezini na­ ročiti obziri prema verskim propsima u vojsci i t. d. ne može se naći lepših izraza, nego ih je našao g. Reis. Jednom reči on je »vrlo zadovo1 j a n« i prvom će prilikom dati »vid­ ljiva odraza svome zadovoljstvu u tom ! pogledu«. | »Vidljiv odraz«, koliko god nije izre­ ■ čen otvoreno, on ie vidljiv. Оп sigurno kani, tla izvrši onu dužnost, koju je tre­ bao već aavno učiniti, da ode u Beog­ j ‘ rad, da pozdravi našega Regenta i do­ ' đe u dodir sa najvišim našim faktorima. j Nas bi ova stvar radovala i ako nismo sada na Vladi. Znamo, a to ie i g. Cau­ i | šević priznao u intervju-u, da ga je Demokratska Vlada svojim radom za narod bez razlike vera i plemena, do­ vela dotle, da uvidi ono, o čem u počet­ I ku »nije imao vremena da razmišlja«, da je naša država domovina svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, svih katolika, muslimana i pravoslavnih našeg ple­ mena i da u njoj nema povlaštenih i i nepovlaštenih. —kr —rt— Sarajevo, 29. februara. Nar. zastupnik g. dr. Hrasnica upu­ tio je »Glasu Naroda« ovaj ispravak: | U Vašem listu od 28. februara 1920. broj 187 izašla je bilješka pod naslo­ vom »Još o Hrasmci . Izvolite u smislu § 19. zakona o_ i j štampi donijeti u narednom broju Va­ , šega lista slijedeći ispravak: I »Nije istina, da sam ja u početku ■ rata poslao voinim i političkim oblas­ i tima više prijava protiv nekih osoba , anonimno i ne anonimno. Nije istina, j da sam ja stini u savezu otpustio , Jednu pisaricu Srpkinju iz moje kan­ i celarije, jer u to doba nisam imao u [ ! mojoj kancelariji r.ikakove pisari, e . Srpkinje.« HonstatacijB Б. Milana Curđita. ‘) Prema obećanju u broju od 14. j februara prenosimo ovaj članak iz »Gla- I Poslije izjave g. Dr. Hrasniee, koja sa Naroda« od 25. februara broj 184. I je štampana u »Zagrebačkim NovinaDonosimo ga bez ikakve izmjene, da­ ma« od. 22. februara o. g. broj 30. i u pače i'-sa njegovim kursivima. Čitate­ kojoj se dr. Hrasnica pozvao na me lji će sad mnogo jasnije vidjeti zašto kao svjedoka, obratili su se na mene smo morali staviti svoja pitanja na g. nekoja gg, političari i novinari s molreisul-ulemu, a ujedno će moći prosu­ bom za razjašnjenje; isto tako zamolio diti i koliko ic opravdanosti u tome, me je i urednik jednih novina, da da­ što je g. reisul-iilema otklonio odgo­ dem pismenu izjavu, a u broju »Prav­ vor na ta pitanja. Nakon ovog tuma­ de« od 26. februara o. g. pozvan sam čenja od strane »Glasa Naroda« mi po­ da se javno očitujem. Pošto ne želim, novno naglašujemo potrebu, da se g. da moji usmeni odgovori izbiju u jav­ reisul-ulema izjasni, jer mu već sam nosti bilo s ma kakvim komentarima položai diktira da se ogradi proti ovai pošto nemam nikakva razloga, da pred kom tumačenju. Uredništvo. | širokom javnošću ćutim jer bi se takva I šutnja mogla eventualno i krivo i ten­ denciozno tumačiti — ja konstatujem । istini za volju ova fakta u svrhu, da predusretnem svima eventualnim i sa­ , movoljnim kombinacijama, da izbjegnem svima objašnjivanjima i ispravcima i najzad, da ne dopustim nikome, da iz mojih usmenih odgovora neovlašte­ no izbile ma u kom pravcu bilo ka­ kav politički kapital: 1.) Istina je, da sam ja stigao u Kragujevac 16. februara 1917. i da sam 17. ! februara 1917. smijenio na dužnosti dr. �strana 2 Страна Hrasnicu, koji je tog dana prije podne otputovao iz Kragujevca za Sarajevo. 2 .) Istina je, da sam preuzeo od dr. Hrasnice na dan njegovog odlaska nje­ gov referat na vojnom sudu u Kragujevcu. 3 .). Poznato mi je, da su u okrugu kragujevačkom izvršene za vrijeme oku­ pacije Srbije dva puta justifikacije en masse; (treću ne spom njem, jer se od­ nosi na 40 vojnika Cehoslovaka, koji su postrijeljani u runu god. 1918.). Prva je justdikacija izvršena — prije mog dolaska — u god. 1916. (datum ne mo­ gu navesti), kad su pali žrtvom seljaci iz Guncata, a druga — poslije mog do­ lasku pod kraj (tačno ne znam) mje­ seca marta ili početkom aprila 1917., kad su postradali ljudi Iz sela Kikoljevca i Kutlova. U oba slučaja bio je iz­ vršen dvostruki postupak i to najprije na naređenje nadležnog komandanta t. zv. »Nobvehrrecht« t. j. postupak po pravu nužne obrane, (u kom nisu mo­ rali učestvovati vojni suci), a zatim za toga još i vajni sudski postupak na osnovu austr. vojnog kaznenog postupnika. U vrijeme prvog, žalosnog slučaja u Guncat ma bio je okružni komandant gosp. Kolosar, sada general u miru u Belovaru; ko je bio nadležni komandant u vrijeme drugog slučaja u Kutlovu to ne mogu tačno reći, jer Se nekako baš u to doba morao general, tada još pu­ kovnik Kolesar ostaviti Kragujevac zbog poznate Galjardijeve afere, pa je H bo nadležni komandant il(i njegov zamjenik potpukovnik Krčelić ili već novi okružni komandant pukovnik pok. Canić ja se ne sjećam. U oba slučaja osuđeno je na smrt poslije postupka po pravu nužne ob­ rane i to 1916. g. iz Guncata neko dva­ desetak duša, a 1917. god. izKikojevca i Kutlova preko 30. ljudi, metlu kojima je bilo i žena i jedan uč telj iz Kragu­ jevca. kom imena nisam zapamtio, ali znam dobro, da je taj bio iz jedne kafane u Kragujevcu od stola formalno odvučen u Kutlovo direktno na sud stratište. Da li je u onom sudu, što je sudio godine 1916. na osnovu prava nužne obrane ljudima iz Guncata. učestvovao i koji vojni sud ja ili sudski oficir vojnog suda okružne komande u Kragujevcu, to ja neznam. jer nisam bio tamo. U spisima o toj stvari, koje sam ja posl je imao u rukama, našao sam sumarni i vrlo površni zapisnik o toj justifikacići. a koliko mi je ostalo u pamćenju, sjećam se, da sam u njemu naišao na potpis tadašnjeg vojnog sreskog komandanta iz Slepaka (a pod taj srez spadali su Guncati), -nadporučnika dr. Lea Heinischa. koji je val da bio svakako i član onog suda, koji je sudio žrtvama iz Guncata. Međutm ako je u tom sudu učestvovao koji vojni sudija ili sudski oficir to bi se dalo utvrditi preslušavanjem ovih lica, za koje dr­ žim. da su sva u to vrijeme b la na vojnom sudu u Kragujevcu, i to: biv­ šeg kapetana auditora dr. Tome Cuculića. sada tajnika zem. vlade u Zagre­ bu. bivših narednka g. Milana Veselinovića, sada carinskog činovnika u Ve­ likoj Kikindi. Josipa Alića sada katstralnog činovnika u Zagrebu i Miloša Gregore iz Mlade Beloslavc sada mavnika češke praške univerzd? U ostalom baš u ovom slučaju mogao se je dr. Hrasnica na ovu gospodu po­ zvati prije nego na mene. U kutlovačkom tragičnom slučaju go­ dine 1917. — dakle u vrijeme moga bavljenja u Kragujevcu i po odlasku dr. Hrasnice učestvovali su u sudu, koji je sudio po pravu nužne obhane: pukov­ nik Hunka. žand. ritmajstor Karl Sclrđnher, kapetan od t. zv. »Jagerkomande« Dagobert Femen, a od suda bila su tog puta dva Sijana: kapetan auditor dr. Kamilo Bohm 1 nadporučnik auditor dr. Viktor Frankl; osim tih — mislim — da je bio i opet nadporučnik dr. Leo Heinisch, sudija bivšeg kr. table u Bu­ dimpešti : kao liječnik fmigirao je dr. Sasz. Spominjem radi karakteristike, da mi je dr. PrSnkl sam po povratku iz Kutlova i Iza izvršenja smrtnih osuda rekan lično: »Pazi, ova će afera biti poslije svršetka rata — evropski skan­ dal!« U oba ova slučaja i u guncatskom i u kutlovačkom — naređen je od ko­ mande i poslije izvršenja smrtnih osu­ da po pravu nužne obrane još i sudski postupak. Ističem to naročito, ma da ovdle nije mjesto za kritikovanje tako nepravilnog i samovoljnog tumačenja i bpoj 128 Broj »ERAVDA' — ,НРАВДА- kršenja vojnog kaznenog postupka. U ’ guncatskom slučaju (god. 1916.) bilo je ! naređeno, vođenje redovitog sudskog isledcnja i to je bilo povjereno dr. Нга»Francezi plešu, Nijemci — rade«. snici. To isleđenje dr. Hrasnica nije do­ Vraćajući se iz Praga upoznah se sa vršio, već sam ja tu stvar god. 1917. svojini saputnikom Slovencem inžinjepreuzeo zajedno s njegovim referatom rom, koji te s poslom dulje vremena bio i priveo kraju. U slučajevima, gdje se u Franceskoj i Njemačkoj. Između os­ lica, (koja su izbjegla i interovana), ni­ talog ugodnog i bratskog razgovora su pronašla, bio je postupak do njiho­ pričao mi je g. inžinjer o Francuzima vog pronalaska odložen, jedino u slu­ i Nijemcima ovo: čaju Spasoja Cekanovlća iz Guncata »Velika je razlika između ova dva vodio sam lično ja rspravu protiv nje­ naroda. Kad gledaš Franceza svaki je ga i on je bio riješen. veseo i bez brige, čak po ulicama ple­ U kutlovačkoj aferi (god. 1917.) bilo šu s damama. Nijemci nisu taki, svaki je još gore, jer tu je bio iza izvršenja je zamišljen i trči na posao. Svojim 30 i nekoliko smrtnih osuda u Kutloradom iznenadili su cio svijet, a Fran­ vu naređen još i priteki sud. Preko cusku diplomaciju doveli u škripac. stotinu lica odgovaralo je pred tim su­ Franceska je po ugovoru dobila od Njedom u Kragujevcu i osuđeno je na smrt mačke pravo, da joj Njemačka uz na­ povrh ono tridesetero još šestero, me­ platu u 5 godina Hferuje 8 miliona tona du kojima su bile i dvije žene. I ta je ugljena. Nakon trećeg mjeseca poručuje osuda izvršena. U senatu, koji je sudio Njemačka Franceskoj, da joj pošalje po postupku prijekoga suda, nije bilo novac i vagone za 4 miliona tona ug­ nijednog vojnog sudije iz Kragujevca ljena. Ova je poruka Franceze izne­ osim kapetana auditora dr. Kamila nadila, a među diplomacijom prouzroBohma, koji je vodio raspravu. čila herđu merđ. Na vrat na nos poI to su fakta, koja mogu konstatovazajmili su pare od Amerike, nekako poti, na koja se sjećam i koja mogu biti kupili vagone i U Njemačku poslali da od važnosti za prosuđivanje slučaja dr. ugljen privuku: a od druga su 4 milioHrasnice. na Francezi morali odustati li radi pa­ U Sarajevu, dne 26. februara 1920. ra i radi prevoza«. Milan Ćiirčić, »Neka Francezi i dalje plešu, Bogme, zamjenik državnog odvjetnika I. klase. Nijemci rade i dan i noć i preko pro­ pisanih sat£ za državu, invalide i siro­ tinju«. završi moj inžinjer. Oglašujte Kad li ćemo mi poći njemačkim tra­ u „Pravdi44 gom u ovako privredno bogatoj dr­ žavi? X. Bilješke. j i I I I j Novi pretorijanci*) Pretorijanstvo je pojava koja nije nimalo nova Počevši od staroga Ri­ ma pa kroz cijelu istoriju, pretorijanci su se. u ovoj ili onoj formi, javljali kao faktor u političkom životu poje­ dinih zemalja. Vazda je bilo plaćenika i najamnika koji su se, kao vojnici i ratnici, stavljali u službu pojediaih moćnih ličnosti ili režima. To su, po pravilu, bili socijalno deklarlsani i moralno degenerisani tipovi koji su postajali tuđe sluge samo radi toga, da b, u tom, našli izvore sigurnih prihoda i lake egzistencije. Koristo­ ljublje i lični interesi su bili glavni pokretači ovih najamnika koji su sli­ jepo služili narodne tirar.o i krvopije. To su vojnici, koji se kupe »na du­ kate« i koji služe samo dotle dokle se čuje zvek zlata. Mjerilo njihove vjernosti ležalo je u sumi novaca i povlastica koje su dobivali. Redi no­ vaca oni su podizali svoje gospodare na prijestolje, ali su ih, tako isto, kada više nisu mogli plaćati, i obarali sa prijestolja. Pretorijanstva nije mogla biti po­ šteđena ni naša zemlja koja hoće, pred civilizovanim svijetom, da važi kao kulturna i demokratska. Uosta­ lom, kada se u našoj zemlji cjeloku­ pna buržoaska politika kreće u znaku neodgovornih činilaca, u prvom redu raznih militarističkih klika i dvorskih kamarila, zašto se ne bi, na pozornici političkoga života, pojavili i — pretorijenci? Pretorijanci u, u sadašnjem stadijumu političkoga razvitka naše zemlje, — u stadiju mu, kada se vlada neo igovorno i apsolutistički, kada se narod ni o čemu ne pita i kada se njegova volja najpunije ignoriše u pogledu uticaja na politiku države, — sasvim normalna i prirodna pojava. U vremenu vladavine mračnih reakci­ onarnih klika i koterija pretorijanstvo je uvijek bujno cvjetalo... Ko su ti naši pretorijanci? Nažalost, to su ljudi koji bi to ponajmanje trebali i smjeli biti: to su naši jugoslavenski dobrovoljci, oni koji su sudjelovali u ratu Srbije protivu centralnih sila. Ali, bilo bi sasvim nepravedno identifikovati sve dobro­ voljce sa pretorijancima. Većina od njih nije ipak pala na tako niske grane; to je učinio samo jedan dio, onaj dio koji hoće da zna, — zašto se borio! Mi imamo u rukama nesumnjivih dokumenata o tom, da su se mnogi dobrovoljci proglasili, u ovoj zemlji, pretorijancima, da su se stavili van zakona, vršeći najgrub­ lji teror nad onim našim gra­ đanima »koji nisu bili dobrovoljci.« U Vojvodini, na primjer, dobrovoljci kojima je data zemlja, stoka i novac, i i i I j | ■ i , : : vrše najstrašniji teror nad mirnim stanovništvom. Oružani puškama i bombama, oni, na zulumćarski način, i napadaju na naše građane, tuku ih i prebijaju, smeniuju cpštinska časni- ; štva, jednom riječi: vršljaju po miloj volji. U lom pogledu, oni i naročito terorišu naše drugove i naše organizacije. Komunističke organizacije, -i po shvaćanju tih prodanih i propalih ' tipova, ne smiju postojati, jer se one — ne sviđaju njihovim gosama koji i ih plaćaju! Tako isto dobrovoljci rade ! u Hrvatskoj i Sloveniji, u Bosni i I Hercegovini, kao i svuda tamo, gdje ih ima u većem broju. Oni su preuzeli na sebe sramnu ulogu bijelih garda koje postoje u drugim zemljama. Zašto dobrovoljci tako rade i po ; čijim instrukcijama? Oni tako rade i zbog toga što su ih na takav rad j uputili - gospoda demokrati iz ' današnje vlade koji misle da od dobrovoljaca stvore jedan od stupova • svojega reakcionarnoga režima. To je stvar koja je van svake sumnje. Šef te pretorijanske rulje je brat Ministra ' Policije, G. Milan Pribićević, pukovnik srpske vojske, koji sa dobrovoljcima rastura protivničke zbo- ; rove i teroriše političke proti v n i ke. Mi žigošemo ovu sramnu pojavu I pretorijanstva u našoj zemlji i pozi- j vamo naše drugove, da se ne dadu deprimirati od ovih prodanih tipova koji misle, da su se radi toga borili, , da bi, posle rata, živjeli parazitskim i zulumćarskim životom. Ako ti novi i pretorijanci hoće da znaju zašto su se stvarno borili, neka dođu malo do I Srbije da im mi to pokažemo. Srpski j radnik i srpski seljak, koji je sedam : godina trunuo po rovovima, dao bi im, nesumnjivo, takvu lekciju, poslije koje se ne bi sjetili ni zuba obijeliti o svojim »ratnim zaslugama«!... *) Ovaj članak prenosimo iz beogradskih »Radničkih Novina« od 19. februara. Mi smo već više puta ustali proti haračenju ovih provokatera, a kao što je poznato, ustala je proti njihova nasilja radlkalska »Samouprava< kao i listovi hrv. pučke i hrv. , težačke stranke Ur. । , : • Rezolucije Hrv. PučliB Stranke o agraru. Jučerašnja »Jugoslavija« donijela je rezolucije svog pouzdaničkog sastanka, između kojih donosimo one što se od­ nose na agrarno pitanje. Km e ti u c i. Sastanak pouzdanika seljačke demo­ I 1 i ' > i kracije HPS za Bosnu poziva zastav­ nike Pučke stranke Hrvate i Slavonce, da i nadalje kao i dosada uznastoje, da se agrarno pitanje riješi u korist ježaka. Zemlja neka bude prema programu HPS dotično Seljačke demokracije Bo­ žja i težakova. Težak neka ne plaća nikakve odštete za dobivenu zenit«. Kmetska zemlja neka pripadne težaku bez ikakve odštete dosadanjim vlasnicima, jer ju je težak dosada svojim hakom već stOiput pre­ platio. Ako ima <!) koja porodica, koja bi radi toga pala na prosjački štap, ne će se Seljačke Demokracije u Bo­ sni protiviti, da joj država dade kak­ vu (!) pripomoć, ali (to samo u najrjeđim slučajevima. B e g 1 u c i i slično. Glede begluka i sličnih zemljišnih uređenja, tražimo, da se ta zemljišta dadu u vlasništvo onima, koji su ili obrađivali. Zemljišta koja su iznad naj­ veće izmjere, imadu se u potebi razdi­ jeliti među potrebne težake. Odšteta, koju neka zato isplati država iz pore­ za za ratnu dobit a ne težak, no smi­ je biti veća, nego da se omo­ gući d o ti č n o j porodici prvi početak privrednog života, kako su to zaključile bratske seljačke đemokacije na svom saboru u Zagrebu. Veliki posjedi. Težacima, koji nemalu dosta zemlje tražimo, da država podijeli suvišnu zem­ lju od velikih posjeda i državne zemlje, dotično, da se na te zemlje naši Dudi iz siromašnih i prenapučenih krajeva ne sele. Potjerani kmetovi. Tražimo, da se"kmetovi, koji su od g. 1878. potjerani, skojegbilornz1 o g a sa svog zemljišta opet povrate na to’ zemljište, ako međutim nijesu «lekl! drugo. Begovske zgrade. Tražuno. da se zgrade na begovskim zemljištima ustupe besplatno kao vlasništvo sela u opće korisne svrhe. Zemlje za vrijeme rata pro­ dane. Tražimo, da se povrate zemlje, koje su težaci pod pritiskom nužde za vrije­ me rata prodali uz povrat novca i to onog kvantuma, za koju su lje prodali. Hajduci i banditi - pljft i p^lji. Otimačine u bjelinskom kotara. Organizovana razbojnička banda od 14. pravoslavnih seljaka u Bogutovoni Se­ lu kot. Bjelina navalila je u noći 20. ja­ nuara tg. na konak Ibrahlmage Hadžića u istom selu te što uništila, što огIjačkala Ibrahlmaga je ošiećfii za ko jih 30.000 K, Harambaša spomenute razbojničke bande »dobrovoljac« Aleksa Martjanović iz spomenutog sela za cijelo je vrijeme razbijanja i otimanja išao sa revolverom u ruci psujući sve što je »iursko«. — »Zar ovdje smi­ je biti »Turčina« i »turskog« imanja? Ovo se sve mora uništiti i popaliti!« 1 ostvarenje njegovih zlo­ činačkih snova provela je njegova raz­ bojnička družba, koja se sastojašc, ra­ zumije se. od samih »dobrovoljaca«. Premda su tom zgodom oružnici spo­ menute lupeže pohvatali i predah nad­ ležnoj oblasti u Bjelini, ta ih je oblast, bez išta daljnjeg opet pustila da mogu svoj zločinački posao nastaviti. Istome su Hadžiću oteti svi njegovi beghičk: posjedi i njegove vlastite šu­ me, koje danas krče i upropašćuja ti isti razbojnici, dok poreze mora da na­ miruje sam Hadžić, pa makar njegova nejačad bez kore hljeba, koju im »slo­ boda« ote, i od gladi skapali. Sve pri­ jave i sve molbe za zaštitu života i imetka, koje je spomenuti Hadžić u toj stvari upravio kot. uredu u Bjelini ostaše bez uspjeha. Ista je sudbina stigla i one prijave Spomenutog Ibrahimage Hadžića koje je bjelmskim oblastima podnio z.bog pljačkanja njegova dobra u Bukovici. Želi li vlada pokazati, da joj nije u programu ubijanje i robljenje muslima­ na, neka učini jednom kraj ovim haj­ dučkim razbojstvima, neka ih liši »lo­ bode, koja im nikojim zakonom no pri­ pada. Po našem miljenju pako hajdu­ ka će i razbojnika po gradskim ulica­ ma i seoskim drumovima nestati Is­ tom onda, kada nestane nlihoVih orta­ ka i prijatelja po kancelarijama držav­ nih oblasti. �ПРАВДА" — .PRAVDA. Bpoj 128 — Broj Hajduci u Tarčinu. Dne 6. fehruara t. g. išao je mualim Džanić Iz Pazariia kući i nedaleko sela stigoše ga Stevan i Nikola Vitor iz Korče i na riječi Nikolinc, da udari „Tarčina" obadvojica su hajduka sa gvozdenim štapovima počeli rečenoga mualima tući po glavi i cijelom tijelu. Nesret­ nik vidjevši zvjersku nakanu rečenih hajduka počeo je bježati, a ovi su ga do u samo selo sa kamenjem i bati­ nama dotjerali. Šta li će na to kotar­ ska oblast ? Hajdučke žrtve u Rulju. Kmeti Bećira Memića Iz Pljevalja više su mu puta došli i Bećira pozivali, da im dođe u Kulašin, pa bi mogao hak natovariti. Na njihovo nagovaranje Bećir se sa svojim sinom uputio svojim kmetovima koji ga kao i obično primiše. Nakon što je u Kolašinu dva dana probavio, treći mu dan 6. febru- ara t g. kmetovi natovariše na jed­ : nog konja nešto žita i on krene sa svojim sinom i sa tovaron^ kući. Od­ maknuvši cd kuće neko po kilometra isti su ga kmeti u putu (u Rulju kod mlina) dočekali, te i njega i sina mu ubili. Došavši konj sam db oružnika ovi su navodno odmah otišli na mjesto razbojstva, ali nijesu našli tu nikoga osim mrtvih tijela nevinih žrtava. Je­ su li nadležne vlasti poduzele istragu, jesu li razbojnici već zatvoreni to ne znamo. Napominjemo samo, da je i ovo jedan slučaj gdje mora vlast pokazati, da li se slovo zakona pro­ ј teže i na hrišćanskog seljaka, ili bi i I ovo imala biti jedna epizoda iz siste­ | matskog uništavanja muslimana u našem kraljevstvu. — Iza rahmetli i Bećira, kojemu su još četiri sina u u ratu pala, ostaje sada 18 nejake, 1 neopskrbljene siročadi. Poslanica bana Laginje. Nastupio sam bansku čast, koju je već pred vjjekovima obnašao jedan lsstranin po imenu Šimun Bratulić. Po­ zdravljam Vas ovom prilikom i jav­ ljam Vam svoje misli vodilje u ovoj teškoj službi, ali ujedno najvišoj časti, kotu mi je iskazao vladar i narod. Ja želim, da u našoj zemlji bude slobode i napretka. Sloboda ima samo jedan zakon: Čini drugome što bi ti želio da drugi čine tebi, a ne čini drugome, što ne bi rado da drugi čine tebi. . To je vrhovni zakon društvenoga poretka i mira, bez koga ne ima napretka. Ja du nastojati, da osobna sloboda poje­ dinaca, javna štampa, sloboda zbora i udruživanja bez teške nužde ne budu nikako sapete, ali ljuto bi se prevarili oni, koji bi moje dobre nakane zloupotrebfli. Područje moga djelovanja omcđašeno je na samo jedan dio zajed­ ničke domovine. Na njemu se križaju dva imena, dva vjerozakona, donekle dosada i dvojaka prosvjeta. Kako će­ mo mi urediti zajedničku nam domo­ vinu, to je stvar buduće ustavotvorne sloupštine ili konstituante. Moja je že­ lja i tvrda volja, da se pripravimo za ovaj veliki posao razumno i dostojno. Ne smije biti pitanja, tko će nad kim da gospoduje, već treba da se pleme­ nito natječemo i Hrvati i Srbi, kako bismo bili dobru bratu bolji brat. Ko­ liko budem mogao, ja ću štititi siročad i one nemoćnike, koji su bez svoje krivnje, a osobito u teškim godinama rata i poslije njega nastradali. Za javne namještenike ne ću pitati, koijo ti je stranke, već*ću nastojati da budem istinito upućen, kako koji služi kralju i narodu i kako vrši zakone. Po­ brinuti ću se da narod dobije prilike, da bi pred nepristrane nadziratelje jav­ ne uprave mogao da slobodno iznese svoje pritužbe, i gdje se dokaže, da se javni namještenik ogriješio o zakone ili o muku narodnu, tau će bez milosti no­ siti posljedice svoga postupanja. Ali s drage strane ni oni, koji bi mi iznosili pritužbe posve iz lake ruke i neistinite, ne bi dobro prošli. Nastojati ću da se popTavi način su­ dovanja u našoj zemlji na kraće, na usmenice, bez dugoga pisanja, da se narod ne uvaljuje u dugotrajne parnice i u teš­ ke troškove, koji često kuću iskopaju. Naše novčarstvo це može da bude već sada konačno uređeno. Obzirom na mnoge sumnjive markice, osobito na liiIjadarkama bivše austro-ugarske ban­ ke, moram vam preporučiti, da ih do ustanovljenog roka svakako izmijenite, ođnosno na pregled izručite, uz potvr­ du nadležnim vlastima. Izmjena je po­ trebna čim prije, da se konačno može stati na put unašanju i uvažanju krun­ skih novčanica iz tuđeg područja, pak još k tome krivotvorenih. Kriomčarenje i krivotvorenje novčanica uopće i napose markica na njima, biti će teško kažnjeno. Branimo i u tom pogledu glanice vaše domovine. Konačnu čc vri­ jednost našeg novca i njegov on/er prema tuđem rtoveti odrediti zakonom Narodno Predstavništvo. Ta će vrijed­ nost b'ti tim veća, čim veća bude vrivrijee ost produkcije rada čitavoga na­ šega naroda i svili njegovih slojeva. Moje v nastojartje ići za tim, da ta misao lađe dostojnog izraza u zakonu pri ko-mčiiom uređivanju novčanog pi­ tanja Nikoga neka ne muči što je na novim privremenim novčanicama pisa­ na vrp-dnost i u dinarima i u krunama. I Koji ste do sada s njom poslovali i od j sada prema onome, koliko vam kruna I piše novi novac, do nove jedinstvene novčanice. Gledati ću da se općinski (zbori po gradovima i selima obave tekom nastajućeg ožujka, a kasnije će biti nužno, da se čim prije ustanove i prošire uredbe o izborima za općine zakonom prema demokratskom duhu vremena. Izbori treba da se obave tako brzo, jer je potrebno, da koliko prije moguće dođete do vlasti u svojim op­ ćinama te uzmognete sami odlučivati u njima svojom voljom. I I I : Ja sam sin seljačke puke te takove, gdje zemlja nije dala svega žitka, već se moralo i posebice što god prlraditi. Mislim dakle da ću pravo razumjeti seUaka i radnika. Ali oni mene treba pra­ vo da razume. Seljak ne može da živi bez pluga i motike, radnik ne bez kru­ ha. Treba dakle, da se dobrobit jednih i drugih uskladi. Seljaci i radnici kao i svi drugi staleži ljuto bi se prevarili, kad bi slijed® nauku, da što manje radiš, to veću plaću treba da dobivaš, jer bi tom naukom‘napokon svi nastra­ dali i seljaci i radnici. Kao poglavar ove zemlje, ja ću nastojati, da se i zadnji među Vami osvjedoći, kako i naš narod i <naša država prema inozemstvu, mora da je jedno i da u njoj i Hrvati i Srbi i Slovenci na terasu potpune ravnopravnosti dobi­ ju tvrde uvjete potpuno slobodnog raz­ vitka. Obećivanjima tudiiiaca, koji su kroz pune vijekove svoje gospodstvo tražili u'međusobnoj-neslozi nas Jugoslavena, ne nasjedajte. Naša je nova dr­ žava i dosta prostrana i dosta jaka, da bude sama svoja. Ona, davajući slobo­ du i blagostanje svojim sinovima, neće više imati da daje tuđim gospodarima blago Božje, što ga je na njoj. Presre­ tan sam. što Vam, postavljen povjere­ njem Njegova Kraljevskoga Visočanstav Regenta .Aleksandra, pod moje stare dane na časnu stolicu hrvatskoga bana, mogu s nje upraviti svoje misli i i svoj pozdrav. Oko Jadrana. Wllsonov odgovor. Tekst odgovora predsjednika Wilsona od 25. februara na memorandum Francuske i Engleske od 17. februara glasi: Predsjednik je pažljivo i brižlji­ vo proštudirao zajednički odgovor pre­ mijera Francuske i Engleske od 17. fe­ bruara, te on ne misli kritikovati držarfje vlada Francuske i Engleske u riješenju jadranskog pitanja, ali on na­ lazi da narodi imaju pravo, da politički slobodno sami sobom raspolažu. Ako se bude upravljalo po ovome principu, održanje je mira osigurano za navijek i krairtji cilj sadašnjeg konflikta bio bi postignut. Pravda i pavo raspolaganja samo sobom bi zamijenili politička zavojevanja i ugnjetavanja. Ako se bude ukinuo ovaj princip ne će više hiti sigurnosti za narod, koji iskreno prilaz) nevojnićkoi; politici. Cilj rata, bar kako je to američka vlada shvatila, bio je u tome, da oslobodi Evropu neizvjesno­ sti, koja je nad njom lebdila kroz generacije zbog stalne prijetnje vlada najsilnijih država na kontinentu, da će pribjeći — oružanoj sili. Predsjednik smatra za vrlo važno, Страиа 3. ne bude utvrđen na osnovi kakve kom­ penzacije, koja bi vrijeđala interese sunarodnika neke treće države. Ovo bi, u čemu se slažu prvi ministri Francus­ ke i Engleske, ostvarilo idealno riješe­ nje spornog pitanja, jer osjećaju da će biti najteže postići između zaintereso­ vanih sila jedan dobrovoljni sporazum, kada obe strane poglavito zaintereso­ vane, drže, da su savezničke i pridru­ žene sile obavezne, da ih podržavaju u jednom osobnom riješeniju. Prvi mi­ nistri Francuske i Velike Britanije po­ zivaju dakle složno i srdačno predsjed­ nika Wilsona, da uzme učešća s nji­ ma u izradi jednog izričnog predloga, da talijanska i (jugoslavenska vlada stu­ pe u pregovore za postizanje uzajam­ nog sporazuma na bazi povlače­ nja svih dosadašnjih prediog a. Ako pak ovaj pokušaj propadne, prvi ministri Francuske i Britanije slo­ žni su u vjerovanju, da Sjedinjene Dr­ žave. Velika Britanija i Francuska tre­ ba još jednom zajednički da prouče pitanje kako bi uspjele naći konkretne predloge. Prvi ministri Francuske i Ve­ like Britanije žele osim toga iskazati koliko odobravaju interesovanje ame­ ričke vlade za sudbinu albans­ Predsjednik Wilson ne će činiti ni­ kog naroda i uvjeravaju Wilsona, kakve zamjerke riješenju u granicama da i sami potpuno dijele njegovo po­ između Italije i Jugo^iia-vije u oblasti štovanje principa. ko;i on ispovijeda o Rijeke, ako budu na to pristale i Italija tome pitanju oni bi ga ponova po po­ i Jugoslavija i to pod pogodbom, da to trebi podsjetili na ono što su kalali o riješenje ne bude zasnovano na kom­ teme predmetu u svome memorandu­ penzacijama na drugoj strani, a na šte­ mu od 17. februara i dodali bi da su tu građana treće države. Predsjednik uvjereni, da bi novo proučavanje al­ je voljan da usvoji prijateljski spora­ banskog pitanja dovelo do riješenja, zum ove vrste između Jugoslavije i svojstvenog, da zadovolji želje alban­ Italije, jer su samo te dvije zemlje i skog naroda jednom-potpuno azainteresovane u tome pitanju. Prema utonomnom vladom, imajući ne­ tome rezultati direktnih pregovora iz­ prestano u vidu životne imcrese svih među dviju zainteresovanih sila imali ostalih zainteresova i li strana kao is­ bi da ostanu u granicama principa slo­ tovremeno i potreba, tla se Jugoslaviji bodnog raspolaganja. Ako bi se te dvi­ osigura izlaz na Jadransko Mire a ob­ je stranke u tome pitanju ne mogu da lasti Skadra. Oni su raspoloženja, da slože, trebale bi da su voljne primiti utiču na zainteresovane vlade i da svo­ odluku vlada Enjjteske, Francuske i je aspiracije dovedu u sklad sa američ­ Sjedinjenih Država. Vlade Francuske i kim gledištem. Engleske, izgleda da misle, da se plašPrvi ministri Francuske i Velike Bri­ nja predsjednika Wilsona zbog posljed­ tanije treba još da odgovore na prim­ i njih predloga. koji spremaju put anek­ jedbe predsjednika Wilsona o-karakte­ sije varoši Rijeke sastoji u tome, da ru i primjeni londonskog ugovora. Što su garancije društva naroda bez ikak­ se tiče toga ugovora oni se osjećaju ve vrijednosti i da talijanska vlada ne­ prinuđeni insistirati na činjeniici da se I ma namjere, da poštuje ugovor koji njegov tajni karakter, o čemu je uči­ I je sama potpisala. Ovo je mišljenje nenjena -primjedba, duguje strategijskim tačno i nije ni na čemu zasnovano, a zahtjevima. Suština je svakog uspjeha protivno lje predsjednikovom gledištu. u ratnom vremenu spriječiti neprijate­ ■ Za predsjednika je ideja, da se Rijeka lja. da sazna za ma kakav važan plan, veže sa Italijom uskim pojasom duž pa bio on vojničkog ili političkog ka­ mora, potpuno neostvarljiva. Kao što raktera. a ugovor što ga je Italija sklo­ je on to već primijetio, to bi dovelo do pila kad je ušla u rat nije bio takve pri­ osobitih komplikacija u pitanjima cari­ rode. da bi za vrijeme neprijateljstva ne. nadzora obalske straže i drugih s mogao biti objavljen, a da se ne nane­ time skopčanih pitanja. se šteta savezničkoj stvari. Što se tiče njihove izjave, prema kojoj bi london­ Popuštanje Evrope. ski ugovor imao stupiti u silu i snagu Tekst memoranduma, koji su Lloyd j za slučaj nemogućnosti, da se na lijep George i Millerand uputili predsjedniku način postigne sporazum između Italije Wilsomi glasi: »Predsjednici ministar­ i Jugoslavije, prvi ministri Francuske stva Francuske i Britanije imaju čast i Velike Britanije goje uvjerenje, koliko ‘potvrditi prijem saopštenja, koje su da­ se to njih tiče, da nemaju potrebe da nas dobili od predsednika Sjedinjenih ma što doda'u već danim objašnjenji­ Država kao odgovor na njihov memo­ ma .u njihovom memorandumu od 17. randum od 17. februara. Njima je stalo februara. Talijanska vlada je sa najve­ da iskažu koliko cijene način, na koji ćom lojahiošću i prilježnošću kooperi­ predsjednik WJ(son tim svojim saoprala sa vladama Francuske i Engleske, šten’em odaje priznanje držanju fran­ da aranžmane londonskog ugovora za­ cuske i engleske vlade glede uređenja mijene jednim rješenjem, koje bi -u isti jadranskog pitanja. Predsjednici minis­ mah zadovoljavalo Italiju i Jugoslavi­ tarstva Francuske i Engleske sretni su ja. Jedan takav sporazum zamijenio bi ponoviti još jedanput uvjerenje, koje su i poništio londonski ugovor sa pristan­ dali u memorandumu od 23. januara, da kom same Italije. Sve savezničke -vla­ nikada nisu imali namjeru definitivno de očekuju od-sveg srca, da se jedan regulisati pokrenuta pitanja bez pret­ takav sporazum najzad ostvari i one hodnog upoznavanja gledišta američke također znaju da i predsjednik Wtlso-n vlade. Dopunska objašnjenja o tim gle­ dijeli potpuno tu njihovu nadu. Ali one dištima sadržana su u noti, kotom je dat ne mogu prikriti činjenicu, đa bi lon­ odgovor i predstavljaju za vlade Fran­ donski ugovor — ako se ne bi mogao cuske i Engleske jedno pitanje od in­ dobiti nikakav -dobrovoljni aranžman teresa i značaja utoliko većih, što vla­ takove prirode - postao u koliko se da Sjedinjenih Država ne želi nikako užih tiče, jedina alternativa od vrijedno­ prestati interesovati se s tim pitanjem sti, jer su oni stavili na njemu 1915. go­ mira. dine svoje potpise. Potpuna odsutnost anieri kog pred­ Kao zaključak prvi ministri Francus­ stavnika stvarala je u praksi gotovo ke i Velike Britanije žele privući paž­ nesavladivu smetnju uspješnim prego­ nju predsjednika Wilsona na Jcrajnšu varanjima i usvajanjima od zaintere­ važnost i hitnost, da se da jedno brzo sovanih strana jednog pravičnog riješeriješenje jadranskom sukobu, koji da­ nja saglasnog kako principima konfe­ nas ozbiljno ugrožava mir i zadržava j rencije mira, tako i legitimnim — iako , rekonstrukciju južne i istočne Evrope. protivnim — aspiracijama Italijana i Ju- i goslavena. Oni notiraju kao činjenicu I od najvećeg značaja, da predsjednik Sjedinjenih Država izjavljuje svoju go­ i tovost. da rado prihvati svako riješcj nje, kojim bi Italija i Jugoslavija mogle i postići uzajaman sporazum u pitani-u I njihove zajedničke granice u oblasti j i Rijeke, samo da jedan tate r da iponovi mišljenje američke vlade, da uslovi mira treba da budu zasnovani na istim principima, zbog kojih je Amerika stupila u rat. Da bi ostao u du­ hu saradnje i iz iskrene želje za uza­ jamnim '.razumijevanjem predsjednik razgleda razne argumente, koje su pre­ mijeri Francuske i Engleske razvili u svome memorandumu od 17. februara. On misli da premijeri Francuske i En­ gleske ne će hrdavo shvatiti motive, kojima je rukovođen, pokušavajući da precizira zaključak njihovog ekspozea. Predsjednik primjećuje da je napuštanje predloga slobodne države Rijeke za­ snovano na zamjerkama, koje su uzeli Talijani i Jugoslaveni. Izgleda logički, da je potreban zajednički pristanak obiju zemalja, da bi se primio predlog, koji bi zamijenio prvi. Pristanak Tali­ jana je dobiven, ali predsjednik ne vidi da su se Jugoslaveni pokazali voljni, da prime novi predlog. Hoće li se tra­ žiti od Jugoslavena, da usvoje prcđlog koji im pruža manje zadovoljenja iz razloga, što su oni stavili na riješenje, .kolje su podnijele vlade Engleske, Francuske i Amerike u svome decem­ barskom memorandumu. ‘ Muslimani, čitajte i širite „Pravdu“! �кл -ma 4. vrana zemlje i koji je bez ikakovih drugih dohodaka, doćint drugi i ako s® bulje stojeći oni mogu dobiti. Je li to prav­ da, šta velite? Ko je predlagao najsi­ romašnije »sveštenike«? »Koji se raču­ naju najsiromašnijim?« »Na- temelju če­ j ga se ustanovljuje siromaštvo?« To bi I trebalo pročistiti i sa istinitim podatci­ | ma "ravedno urediti. Za sad ovoliko.. A. M. Osnutak Muslimanske banke d. d. u Stocu. Na 20. februara o. g. obdržala se je( ovdje konstituirajvća glavna skupštine dioničara Maslima ,ike banke, na kojoj je nakon usta­ novljenja uplate upisnog kapitala od Naš kalendar. Izišao je naš kalendar K 500 000 i uglavlienja pravila prešlo iz štampe davno već i otpremljen je se na izbor ravnateljstva i nadzornog dosad u mnoga mjesta, odakle su na­ odbora. ručeni, no moramo upozoriti, da se ušPrije izbora na početku skui "tine Ijed prometnih poteškoća teško i spo­ sjetio se je presjedatelj nenaknadivog ro otprema. Pošta ne prima nego po gubitka, koji je nestao smrću g. Мсћpet paketa dnevno, pa zbog toga još med ef Šarića bivšeg predsjednika nijesu kalendara dobili svi, koji su ga osnivačkog odbora banke, što su svi naručili. Koji odbori naše organizacije prisutni propatili sa „Rabmetullahijoš nijesu naručili kalendara, neka po­ alehji" I žure s narudžbom. Kalendaru je cije­ Izabralo je ravnateljstvo, u na 10 K i ne daje se nikakav popust koje su došla sledeća gg. Hasan ef. nikome. Šehić, posjednik; Sulejman Behmen, Na adresu ulema-medžlisa. Ministar­ posjednik; Mustafa Stranjak, posjed­ stvo vjera, podijelilo je doplatke i na­ nik i trgovac-, Ivan Drašković, ravna­ šem muslimanskom »sveštenstvu«. Ka­ telj zavoda; Muhamed Bukić, Član tt. ko, na koj( način i po kojem ključu, Bukić & Šarič, Jusuf Šemić, trgovac to je samo ministarstvu poznato. Je li i Muhamed Rizvanović, trgovac; a u bilo pristranosti u toj podjeli i to mu nadzorni odbor gg: Halil Šarič, je dobro poiznato. Ko je ministarstvu čian tt. Bukić & Šarič; Muhamed Šapredlagao najsiromašnije i»svešteiike« rić, posjednik; Hasan Redžič, trgovac; koji su potrebni državnoj pomoći, nije Derviš Mahnrutćehaić, posjednik i trmi poznato, ali mi je poznato da ta povac i Mustafa Mehmedbašić, trgovac. Na I. konstituirajućoj sjednici ra­ podjela nije pravedno vršena i potpora vnateljstva izabran je za predsjednika nije data mnogim koji su najsiromašni­ g. Hasan ef. Šehić,za podpredsjednika ji i najpotrebnJi državne pomoći. Je li n. pr., pravo, da ne dobije doplat­ g. Sulejman Belimen, a za ravnatelja g. Ivan Drašković. ka »sveštenik« koji nema 2—3 dunuma ve cijene zastavu svojih trgovačkih brodova, dolazi se do zaključka, da i Jugoslavija, ako hoće da živi, mora svom snagom podupirati razvoj svoj e trgovačke mornarice pod svojom zastavom. Mi pak to hoćemo odmah kod polaganja temelja! da upoznamo i na tom da sarađujemo makar u malom s početka, pa za to i iznosimo ovaj predmet na dnevni red. Iz islamskog svijeta. VViison zaštitnik Turske. Dopisnik on i sada oružani istup Engleza radi nemira u Misiru i djelomično povlače­ »Echo ce Pariš« javlja iz Washingtona, da predsjednik Wilson odlučno zahti­ nje engleskh četa u svoju svrhu isko­ jeva ingerenciju Amerike kod riješeristio i raspirio silno negodovanje proti bnitskh despota, gdje se još sa malim nja turskog pitanja. Wiison najoštrije obrojem zadržavahu u perzijskoj luci suduje francuske i engleske projekte, Englezi u gradu Rešt, te još u transkavkoje smatra imperijalistički m. kazkoj luci Krasnovodsk. To je Enver O Enver paši i Talat paši. Kada su spretno iskoristio, te sa svojim Tatari­ Mladoturci u mjesecu studenomu 1918. ma osvojio Baku i Engleze protjerao. god. izgubili : zadnju, nadu u pobjedu svoje politike i kada su se trupe i ba­ Sa turske granice kod Khagismana up­ terije antantinili vlasti približavale stamravio je Enver jedan proglas »tia sve bolskom tjesnacu, onoga su se časa, pravovjernike i dobročinitelje u zem­ prema vijestima koje je donio »Nieuve ljama padišaha« a pogotovu na one u Rotterdamsche Courant«, tadanji veliki Stambolu, u sjedištu Halife, da svoju vezir Talaat paša sa još 20 svojih par­ odlučnost i svoju energiju ne izgube i da tijskih drugova .ukrcaK na 2 njemačka njemu i njegovim drugovima povierotorpedna čamca i najvećom brzinwm ju. koji će i sada kao-i iza balkanskoga otplovili u Odesu. Odavle su kašnje svi rata, kada se činilo već sve izgublje­ prispjeli u Berlin, gdje ih se još i da­ nim, znati i htjeti da državu Halife spa­ nas veliki broj zadržaje. Enver paša su i od propasti očuvajn. nemogavši dugo mirovati u Njemačkoj, Najnovije vi'esti o Enverpaši pako zaputio se je kozačkim i tatarskim tru­ govore, da se na čelu jedne vojske od pama generala ĐeniKna i pomagao im 70.000 sada nalazi u Kurdistanu i bori čuvati nezavisnost Kavkaza. Kad je po­ proti tamošnjih engleskih vojnili odječela Đenikmova akcija na strani Save­ lenja; dok se po svoj prilici Talaat pa­ za, Enver paša ide u muslimansku slo­ ša još uvijek nalazi, u Berlinu i uživa bodnu državu Dafhestan i u transkavazilno pravo u republici svojih njemač­ kazki Azerbejdžan, gd'e je pomogao kih drugova. sprječavati prodiranje Engleza, koji se Turcima je nezavisnost Male Azije i bijahu u Baku učvrstili. Od veljače do gospodstvo nad Stambolom očuvao sa­ početka travnja pr. godine nije se za mo "snažni nacionalni pokret Mustafa ni ništa čulo, ali od jedanput izbi on Kiemal paše i Enver paše, koji bezuv­ u armenskoj slobodnoj državi Erivan jetno stoje u užoj akcioncj svezi, dok na čelu jakih tatarskih četa. Svojom je potpuno neispravno mišljenje, da su poznatom i nenadvladivom energijom, svojom velikom spretnošču u ;skoriš- ■ im to učnili »njihovi francuski prija­ telji«. Cć. ćavanju svake povoljne prilike, to je ne mnoga osiguravajuća društva osi­ guravaju brodove za slučaj nezgode i propasti broda uz jeftine premije kao i prevoz robe na moru prema njezinoj vrijednosti, osim što se i sami brodovi osiguraju sa čamcima i pojasevima od i. pluta za putnike i posadu, sa štrcalj­ Š-in. U članku »Iskoristimo ovo«, u kama, zdravstvenim materijalom, op­ ItM. broju našega lista, obećasmo na­ remom preb.vališta za putnike i t. d. pisati posebno i detaljnije o predmetu, : Ima slučajeva, gdje se kod osigurava­ kako bi naš udruženi kapital preko nov- -1 jućih društava ugovori i protuosiguraćanili zavoda morao ne samo obično ■ nje, a to je. da se jedan dio premije potpomagati naše manje trgovce i obrt- i povraća prama pogodbi za nepretrpnike, nego i što prije kupiti makar po Ijene štete. Osigur. društva ovo mogu jedan parobrod za poriječje Dunava i da čine s razloga, što se utvrđuje, da Sredozemno more. gubitak brodova od slučajeva nesreće iznosi tek oko 2% godišnje, a u novije Da^as to obećanje iskupljujemo ovim člancima u kojima će biti govora, ; doba je sve manji, što se za debelo osim kraćeg općenitog pristupa, u gla- ; more izgrađuju brodovi veći ii jače kon­ strukcije. vnome: o izgradnji brodova, o tovaru Nakon otkrića Amerike a osobito od broda, vodenim putevima, vezama sa 17. stoljeća ovamo razvilo se brodar­ raznim zemljama, o pomorskoj trgovi­ ni i prometu, o nabavi (kupnji) i pro- . stvo zamjerao brzo, do sadašnjeg sta­ nja. Ovome u prvom redu doprinosi ve­ daji brodskih tovara te o vlasništvu brodova, o pomorskim društvima i dr- I lika jeftinoća vodenog puta, koji na pr­ zavirim subvencijama. I to što kraće, I vi pogledi stoji u nevjerojatnom omje­ štedeći prostor lista, u koliko ta krat- i ru sa drugim. Na primjer: ako se jedna težina vozi za 15 kruna na staroj cesti koća bude dopuštala popularisanje o100 km, na novoj 400 km, na željeznici vog novog predmeta kod nas. Na 2.500 godina prije Isa pe’gambe- i 1.500 ili po najnovijim tarifama 4.500 km, ta ista težina vozi se "za istu svotu ra (a. s.) poznato je brodarstvo u Ena brodu 25.000 km daljine. Tako su gintu, na Gizi i Sakari, a u Indiji i u na primper veći prevoziti troškovi za Kini poznato je bilo još i od prije. Na­ rodi su se služili njim u veliko, naro- | brašno iz Zagreba u Banjaluku nego li iz Zagreba u Braziliju! ćito riječnim i obalnim, prebacujući na S druge strane je razvoju brodars va njemu svoje potrebe iz jednog mjesta I mnogo doprinijelo natjecanje razrih u drugo i braneći se od nasrtaja ne­ država, naročito evropskih, za stjeca­ prijateljskih, a izgradunići ga od splanjem prekomorskih posjeda, privlače­ vova preko čamaca do jedrer/ača i njem sirovina u svoju zemlju i drugih galija i u novije doba do brodova i pa­ robroda velike jačine. Važnost njegovu 1 potreba. Ti su posjedi . relazT to >m stoljeća iz ruku u ruke, dok se u no­ počivali su i iskorišćavali skoro svi na­ vije doba ponajvećma ne sastadoše u rodi na zemlji, a danas reko bi nema rukama Engleske. Tako vidimo kako kutića u svijetu, gdje brodice i brodo­ Engleska goni Francuze iz Indije i sa vi ne sijeku valove. I to ne samo da sueskog kanala, vidi svoju jakost i bu­ plove u vodama svoje zemlje i države, dućnost na kanadskoj »gomili snijega« nego spaja u i daleke prekomorske dr­ (ćumur -željezo) i na australskim pašžave u trgovini i prometu, vežu konti­ । ujacima, nasadi čaja na Cejlonu nose nente zemaljske. Neodvisno od vjetra i struja izabire I joj 35-40% dohodim na uloženu glav­ nicu, a sitne milione plantaže pamuka parobredarstvo najkraće putevc mor­ ske i osigurava redoviti i brzi promet I u Egiptu, šećerne trstike u Indiji i t. d. medu dijelovima svijeta, pomaže u ve­ I A svemu tome dao je povoda slučaj liko međusobnim odnosima država u j godine 1593., kad je Engleska ekspedluarodno-gospodarskom i trgovačko-po- j ciia kod Azora zarobđa leđan portugallitičkom pogledu, rasprostire uvoz i iz­ | ski brod i na njemu 36 topova, 700 movoz zemalja i na novo ga zavodi, a od i maka (u ono đoha robova) i 1.600 tona velikog je značenja i na unutarnjim te­ ■ (manje mjere) robe, a to: mirodija, svi­ le, zlatnog praška, bisera, slonove kokućim vođama (rijekama). U tu svrhu, i za olakšanje brodarćtija, sklapaju po­ I sti i t. d. što je Engleze oduševilo i po­ vuklo u daleki bogati svijet, na otvojedine države između se posebne pri■ateliske. trgovačke, konzularne i t. d. i rene vođene nutevc za koje su izvraugovore s jedne strane, a s druge stra- , i1' ' kao i druzi narodi Evrope sve I već 1 omariou. Uz nvh u zadnje đoha •) Na ovu seriju članaka obraćamo I idti • rikanske države i aziski Janan. 1 U d se uoči, koVko pojedine drža­ osobitu pažnju gg. čitatelja. Ur. Gospodarstvo Samo dsa broda.*) -ogovemd urednik: M. Sadćvka Hpoj 128 Вгоу , П^АВДА* — .PRAVDA* I I | i । Domate vijesti ’l| Izašao je iz štampe Cijena K 10. | I Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. I UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Razašilje po najnižim dnevnim Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ . cijenama u kacama (bačvama) i teškim 50-60 kilograma MARKO sandra br. 2. SiMTmičH i Via ićkog i j Kot.-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko, ј Broj 20/1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga i svješteulka koji će u gradu Gacku obai vljati službu Imama, vjeroučitelja, I. j rmialima i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.800 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Motielji neka pošalju molbe na potpisano povjcreirstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjedočbe ј o svršenim naukama kao i liječničku ; s vjedočbu. i i I i j ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 000000000^000 Jedina Muslimanska fotografski radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 Gacko. 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. Harahasannvlć Itadif i Oglašujte u ,,Pravdi“. S4,’ л-чрг«! «) <’’j»si '15 ''bi 'З-тЧ' a čeva i t, d. (zvjeradi) lisica, kuns uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža Oskar FrohHch, Karlovac, (Hrvatska). firzojavi: FELARIA. Vlisnlk: Centrabd Odbor »3. M. 0.« 188 Telefon 55 fosttmnrlia D. & A. Kalo* Sirnieve � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1ed9ee21e8ae14ffa32900467803ce3a.pdf e5819cf62520ceb25ce3654afed16b74 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. — — -____ № vfff ИВ amg 11 W Шг jgBn aV аНјј JI Н &№ јдПиШ Mm —- ———POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. SS* № jelu м& јиаН Izlazi subotom, utorkom Ш Жд здД|У HM ЖЗУ mv »9 ЈЖГ £* Uređ“iB ^аћсЈопГ odbor. Pretplata godišnje 80 kru- № sA. na, na pola godine 40 kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗДМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. ДД -ЖЧЛ. ЈиИк Broj 24 (129) ДД ’& JrnL 4£ВВк Vr " лвИИИ^^ Зш fin Sarajevo, četvrtak 4. marta 1920. (13. džumadil-ahira 1338.) Rezultat vakufskih izbora. Nakon trinaest mjeseci natezanja 1 raznih smicalica konačno smo dobili novi vakufski sabor i izbornu hodžinsku kuriju. Dobismo dakle dva foruma, koji će da izreknu sud o dosadanjoj stagnaciji u našoj vjersko-prosvjetnoj au­ tonomnoj upravi i da zavedu novi pravac, da unesu novi duh u ovu kulu naše, islamske, prosvjete i kulturnog napretka. Mi ne ćemo duljiti iznoseći važnost uloge, koja je namijenjena ovim predstavništvima islamskog dijela našeg naroda. 0 tom je svak na čisto, da je sa radom i držanjem ovih tijela usko skopčana naša ekslsteucija kao muslimana; svak je na čisto i o tom, da je članovima ovih tijela naprćena jedna vrlo teška, vrlo odgovorna i vrlo delikatna uloga. I koliku god oni donijeli sposobnost, koliku god budu poka­ zali spremu 1 okretnost, njihov uspjeh nije u njihovim rukama. On leži u Božjem tevfiku 1 — narodnoj potpori. Da, izdašnoj narodnoj potpori; od važnoj njegovoj odluci, da zabaci staru naviku i smjelo krene naprijed. Onako 1 onoliko, kako i koliko zahtijevaju prilike, u kojima se danas nalazimo. To je glavni uslov, da se u našoj auto­ nomnoj upravi izađe iz ćorsokaka, u koji je zapala krivnjom dosadanjeg vod­ stva i mrtvilom naše zajednice. Ml smo na raspuću. Ovarišemo II pravim putem i prgrllmo U pravac na­ ših prosvijetljenih umova, možda ćemo i osigurati svoju budućnost Oklizne li se vodstvo ili se ogluši narod njegovu glasu, onda smo pred ponorom. Mi se pouzdajemo i u novo vodstvo i u svijest našeg svijeta pa sa sigurnošću očekujemo, da će rad novih naših tijela uvoditi dobrim uspjehom. U tom po­ uzdanju pozdravljamo i narod i njegove predstavnike; u tom pouzdanju oče­ kujemo novu eru našeg kulturnog pridizanja i zazivljući pomoć Najmoćni­ jega, želimo, da nova predstavništva krenu putem, koji će biti dalek kako od neumjesnog laskanja, tako i još dalji od tog. da Ignoriše narodne osjećaje i njegovu suverenu volju. Bože, s bahtom i napretkom 1 Kao što je poznato, članove sabora i izborne kurije biraju t zv. okružni^, izborni odbori, koji se sastoje Iz po dva delegata svih kotarskih v. m. povje­ renstva u zemlji. Ovi su se odbori sastali 25. februara, a skrutinij glasovnlca obavio je v. m. salj. odbor u sjednicama od 2. i 3. marta i proglasio ovaj reznitat: Mahmudbeg Hrasnica, sud. savjetnik iz VAKUFSKI SABOR. Travnika (11 glasova) i Mahmud ef. Banjaluka: Glasalo 16, a birani su za članove: Ahmed cf. Šerić, tajnik I Babtijarević, šeriat. sudija iz Travnika Jugosl. Musi. Organizacije (15 glaso­ I (10 glasova). Zamjenici: H. Hasanaga Catić, Salih ef. Gasal, Abdul va); Mustafa beg Kapetanović, sudski Aziz ef. Tafro i Murat ef. Nuhefendić. savjetnik (14 glasova); Abdul Fetah ef. Tuzla: Glasalo 20, a izabrani za Sadiković, šeriat. sudac (13 glasova) i Ahbeg Bišćević, gradski načelnik i član i članove: Haf. Osman ef. Vilović, gradski načelnik iz Tuzle (19), Ibrahim Centr. Odbora J. M. 0. (12 glasova). i ef. Cokić, gimn. profesor iz Tuzle Zamjenici: Omer beg Cerić, vele­ posjednik iz Bos. Dubicc; Hafiz Osman ; (17), Mustafa ef. Berbić, kadija iz Kladef. Cejvan, muallhn iz Prnjavora, Meh­ 1 uja (17) i Ibrahimaga H. Salihović, gra! donačelnik iz Bjeline (16). Zamjeni­ med ef. Lalić, gruntovničar' iz Tešnja ci: Haf. Mustafa ef. H. Melunedagić, i Osmanbeg Osmanbegović, veleposjed­ i Uzejrbeg Uzejrbegović, Hifzibeg Gjunik iz Dervente. ! mišić i Ali ef. Selmatiagić. Bihać: Glasalo 12, a birani su za IZBORNA KURIJA. članove: Hasao Miljković, svršeni pravnik i gradski načelnik u Velikoj Banjaluka: Članovi: Rasim ef. Kladuši (11 glasova); Ali Riza ef. Sa- j čohadžić, kadija iz Bos. Broda (17), diikovikj, šeriat sudac iz Sanskog Mo­ ] Omer ef. Suša, kadija iz Kotor Varoša sta (11 glasova); Fehim beg Kurbego- I (14), Derviš ef. M. Korkut, vjeroučitelj vić, sudija iz Bos. Petrovca (7 glaso­ i preparandije iz Dervente (13) i Mehmed va) i Osman ef. Beganović, kadija iz i А1п ef. Dukatar, vjeroučitelj real. gimKljuča (7 glasova). Zamjenici: Su- i nazije iz Banjaluke (10). Zamjenici: Ijaga Hadžić, trgovac iz Pećigrada; I H. Sulerman ef. Smailbegović, Haf. OBećiraga Hromalić, trgovac iz Sanskog I mer ef. Džin, H. Hasan ef. Vojić 1 Mosta; Redžep Selimović i Ja'stim Ali- ! Omer ef. Beglerbegović. begović. Bihać: Članovi: Ali Riza ef Sa­ Mostar: Glasalo 18, a birani su za diković, kadija iz Sanskog Mosta (10), članove: Serdarević Smail ef., šeRcdžeb ef. Selimović, imam iz Bihaća riatski sudija iz Ljubinja (18 glasova); (8). H. Hasan ef. Rizvić, imam iz OstrošJulsuf ef. Semić, trgovac iz Stoca (18 ca (7). Muhamed cf. Šehič, imam i muglasova); Hasan ef. Beširević, šeriat. allrm iz Bos. Petrovca (6). Zamjenisudija iz Trebimia (17 glasova) i Hatniđ c i: H. H. Abdulah ef. Sofić, Ali ef. AKurtović iz Gacka. Zamjenici: Juđžemović, Ibrahim ef. Lepirica i Selim suf ef. Tančica iz Ljubuškog. Sulejman ef. Mahmutović. ef. Stnailbegović, Mustafa ef. Sefić iz Mostar: Članovi: Muhamed ef. Mostara i Ali ef. Muftić iz Nevesinja. Dizdar, direktor šeriat. sud. škole (15), Sarajevo: Glasalo 10, a birani su za Haf. Alnned ef. Kasumović, muderis iz članove: Sakib ef. Korkut, glavni Konjica (14), Kasim ef. Sadiković, kadi­ urednik »Pravde« (10 glasova), Dr. ja iz Ljubuškog (13) i Ibrahim ef. GoMehmed Spalio, nar. poslanik (10 gla­ jačić, kadija iz Bileća (12). Zamjeni­ sova); Galib ef. Hafizović, šeriat. suci; Muhamed ef. Behlilović, Hasan cf. dija (10 glasova) i Muhamed ef. Ahić, Nametak, Omer ef. Durić i Ibrahim ef. opć. bilježnik iz Visokog (10 glasova). Fejić. Zamjenici: Mustajbeg Batotić, Ibrahim cL> Rezaković, Uzejraga NjitSarajevo: Članovi: Smail ef. Buk­ hović i H. Muhamed ef. Skaljić. vica, kadija iz Sarajeva (10), Haf. HaTravnik: Glasalo 17, a izabrani su za I mid ef. Muftić, muderis iz Foče (10), Haf. Ćazm ef. H. Mejlić, muderis iz Fojčlanove: Derviš ef. Omerović, su­ dija Iz Žepča (16 glasova), Salih ef. Udo- I niče (10) i Tahir ef. Pozderović, mualvičić, kadija iz Zenice (14 glasova); Hm iz Goražde (8). Zamjenici: Godina II. Osman ef. Valjevac, H. Haf. Asjm ef. Džafić, Mustafa ef. Kapetanović i Sa­ lih ef. Svrzo. Travnik: članovi: Sakib ef. Kor­ kut, glavni urednik »Pravde« i bivši upravitelj okr. medrese iz Sarajeva (16), Mahmud ef. Bahtijarević, kadija iz Travnika (15), Salih Safvet ef. Bašić, profesor šeriat. sudačke škole (14) i Abdulah ef. Moramjak, muderis iz Jaj­ ca (14). Zamjenici: Abdul-Aziz ef. Tafro, Abdulah ef. Hadžić, Abdulah ef. Serdarević i Ahmed ef. Buturović. Tuz.la: članovi: Haf. Ahmed ef. Muftić, muderis iz Gradačca (17), Der­ viš ef. M. Korkut, vjeroučitelj preparan­ dije iz Dervente (13), Ibrahim cf. Ha­ džić, kadija iz Brčkog (12) i Haf. Salih ef. H. Egtić, umirovljeni kadija iz Bre­ zova polja (12). Zamjenici: Zahn ef. Mummagić, Haki ef. Gjozić, Suleiman ef. Alispahić i Haf. Muinin ef. Hodžić. Proti otimačini. Zemljoposjednici svih hercegovačkih srezova na svojoj okružnoj skupštini, obdržavanoj dne 26. februara 1920. g. u prostorijama Karađozbegove mektebi ibtidaije u Mostaru, jednoglasno i jednodušno usvajaju slijedeću Rezoluciju: Nakon svestranog pretresania prili­ ka, u koje je zemKoposjednički stalež u Herceg-Bosnš besavjesnim intrigiranjem izvjesnih elemenata doveden, te nakon svestranog ispitivanja — prita­ jenih, izvještačenih i faktičnih — mo­ tiva, koji su doiakošnje gospodare situ­ acije u našem kraljevstvu rukovodili u stvaranju ovako ubitačnih i skroz nepodnosivih prilika za nas posjednike, smatramo punim gradans.kim i čovječanskim pravom svojim, da proti ne­ čuvenim bezakonjima koja se izvode nad nama dignemo glas svoj i u suprot svim intriganskim smicalica­ ma, kojima se, u formi takozvanih predhodnih i nadopunbenih odredaba, na onako nelegalan i skroz prostački način, tangira naša lična imovina, zahtijevamo od mjerodavniji faktora potpuno i bezodvlačno sistiranje gornjih odredaba kao i onih preventivnih mjera, kojima se na posve nezakonit način naši zem­ ljišni posjedi stavljaju pod sekvestar. Zahtijevamo ' da se sve dosadašnje agrarne odredbe, u koliko se one naših posjeda tiču, stave izvan svake snage, I. stoga, što su one donešene bez nas, 2. stoga, što su ustremljene proti nas i napokon 3. što se u njima apsolutno ne vodi nikakova računa o nama, ni o našim potrebama kao da u stvari i ne egzi­ stiramo. Napominjemo, da ovo stanovište ne­ ćemo napustiti sve dotle, dok mjero­ davni krugovi ne počnu potpuno rešpektovati našu ličnu imovinu i nama, kao faktičnim gospodarima zemalja, o kojima je riječ, ne odu ukazivati do­ ličnu pažnju, koja nam po svim prav­ nim principima i pripada. i ии И1гтт гдвsrcK^.-таиа « miii ■ Jedan prirodan fijasko. Da se jadna za zelen bot hvatim i j i on bi'se zelen osušio. Tako su nesret­ ne ruke bili i priređivači tako-zvane »muslimanske težačke skupštine« ov­ dje na 1. marta u Zimskoj bašči HotelEvrope. Ali nije ni čudo, što su hljosnuli na prvom skoku. Dovoljno je sa­ mo nabrojiti im imena, pa da odmah svakom pukne pred očima čije je ovo maslo bilo i šta se je pod ovom nji.hovom propalom akcijom krilo. Jedžudž haćimefendija Jakić, švercer, Hasandedić recte Varvarić, rijasetski ćato Mahinić i t r i j e z n muderis Salihbegović njih četvorica kao prezidijum, te veljbaba Alija Kurtović, repušlikanac Mehmed Metili, Šerifov aminaš Hadži Salihaga Kiičukalić i — zalutala ptičica Hajdar ef. čekro kao desno i lijevo kri­ lo. Dakle sve sami »težaci« ili bolje re­ j čeno sve same propale veličine, sve sami prirepci propalih »demokrata«, najljućih naših islamskih dušmana, koji I su ovo bili i smrlajsali, samo da i na smrtnom svom času makar malo pore­ mete redove iraše organizacije, koja, hvala Bogu, ipak kao klisura čvrsto stoji pored svih »demokratskih« maki­ nacija i svega njihova burgijama. Već po samom držanju sazivača ove tako-zvane skupštine od pedesetak lica, (među kojima nije bilo svega nego desetak—petnaest pravih težaka, koji su također varkom prizvani pod izli­ kom da ih pozivlje vodstvo naše orga­ nizacije, da pregovaraju nešto — o vakufima, odmah se u priređivača mogla prezreti prava tendencija. I koji ie na­ ime od njih na tom neznatnom sastan£ću šta gnjavio, gnjavio je kao pre­ plašen zec bojeći se sve. đa mu ko ne otkrije prave namjere njegove. Kulen Vakuf, 2. marta. kNajprije je njegovo Ma tor ode veliki Potpuno se slažemo sa rezolucijom, prezes haćim efendija Jakić tlagoi?.' koja je donošena na protestnoj skupštini. | lio svojim milozvučnim glasom podije­ održanoj radi zuluma, uperenih na mu- - liti riječ rijasetskom ćati Mahlniću. a slimane u Bileći i drugim mjestima. ovaj je uzeo gnjaviti nešto o vakufima, Mjesni odbor. o muaimima i njihovim potporama, što Maglaj, 25. februara. su im podijelili »demokrate«. Odjek. �Sirana 2 Страпа »неавдд* Onda je haćtmefendija podhello riječ -alutaloj ptičici Hajdaref čekri, a HajJar nastavio tnb'eti o nekakvoj decen­ tralizaciji vakufa i zapleo se kao pile u kučine tako, da ga mnogi nije mogao razumjeti, a najmanje ono nekoliko te­ žaka: ko kad se petlja. Za tim je veliki prezes podijelio ri­ ječ republikancu Metilju, koji je počeo da gnjavi u takom stilu, da ga nj deseti nije mogao da shvati, ja kamo li selja­ ci, koji su samo selame zdavah i u čudu se pitali, na što su zovnuti, po go­ tovo kad Metili uze citirati Stjepana Radića; kako je rekao, da će muslima­ ni izumrijeti, a kad bi to tako bilo, onda im ne bi ni trebala stranka. Poslije te gnjavaže uzeše priredivl čitati nekakvu rezoluciju, koju bajagi donose muslimani seljaci na nekakvoj skupštini. Ali pošto se ono nekoiko svjesnih težaka, koji su odmah prpzreli tendenciju sazivača neprestano opiralo. da njima ne treba nikakva posebna stranka, da oni već imaju svoju »Jugosl. Musi. Organizaciju« i pošto je na­ stala zaglušna buka, to se nije moglo razumjeti, ni kako je glasila ta bajagi donešena rezolucija. Za tim njegovo blagorode bacim efendija Jakić sobom jednostavno imenova nekakav odor. koji će džoja i dalje nešto petljati, no pošto su težaci ■neprestano prosvjedovali i galamili, a i priređivači se medu se nešto porječkaše, ne može se razabrati ni ko dođe u taj nametnuti odbor, samo se ipak dobro razumjelo, da haćim efendija u natureni odbor nije smio nikog od te­ žaka da naimenuje. A onda iza ovoga sazivači nazovi skupštine opet izađoše s jednom rezo­ lucijom. gdje se u svojoj nespretnosti tek sad sjećaju da pozdrave onog, ko­ ga su trebali, da se mnogo ranije sjete. A da im tragikomedija bude još žalosnija i još smješnija, ijajzanimljivije je bilo, kad ono nekoliko težaka na­ vala na haćim efendiju Jakića s povi­ cima: »U Fojnicu! U Fojncu! Baka čo- eka! Ti da se kvartaš u muške poslo­ ve! Vidi ti njega!« — a haćifli efendija, koliko ga noge nose kao džudže stru■ že iza stolova, samo da se živa glava rznese do na vrata. U taj tren ko iz rukavice upade ц salu urednik našeg lista, na što se nekakvo čoble pope na jedan sto i odmah poče da se dere: »Dolje Koikut!« Ali kad većina prisut­ nih a osobito težaci zagrmiše: »Živio Korkut! Zivila naša Jugosl. Musi. Or­ ganizacija«, i kad težaci Korkuta po­ nesoše preko sale, onom čohletu više ni traga ni glasa, a propali sazivači kao pokisli miši ostadoše uzdišući. i Jedan posmatrač. * Donosmo gornji izvještaj jednog pri­ jatelja iz provincije, jer je Cerber za­ ' branio pristup našem izvjestitelju, ] premda su pušteni izvjestitelj »Jugo­ slavije« i »izvjestitelj« Alija Kurtović ispred »Glasa Nairoda«. I to ima neko posebno značenje... Svakom općem zboru prispiju po­ zdravnu brzojavi. Međutim ove naše patriote ne objaviše tili pozdrava, pa ćemo mi iznijeti dva, koj su upravljeni na adresu malog predsjedatelja Jakića, za kojeg veli »Jugoslavija«, da je bio sveosve netaktičan« i da je prouzročio silnu galamu, jor prosto nije dao, da je­ dan govornik dođe do riječi. Ti »po­ zdravi . upravljeni našem uredništvu glase: Busovača, 29. februara. Na sutrašnju skupštinu dolazi neovla­ šten ispred nas tajnički kadija Mehmed Jakić. Mi se s njim ne slažemo. S va­ ma smo solidarni te nas ispred Busovače zastupajte. Potpisi slijede. Salihaga Javrić. Fojnica, 1. marta. Naš kadija Jakić ne zastupa nikakvih islamskih interesa ovoga kotara. Mi mu Otkazujemo svako povjerenje. Za islamsku kjraetliamr. Potpredsjednik: (nečitljivo). Za J. M. Organizaciju: Salihaglć. Iz islamskog svijeta. Dvorsha država Halifina.*) učiniti rezidencijom sveislamskog Halife i Visokog Mešihatg. U ovom bi slu­ čaju bezuvjetno turska vlada izišla u Susret željama svih muslimana i mo­ gla bi bez velike štete za Tursku Halifi ustupiti Jildiis-sagaj, kojega je sultan Hamid cijelim potrebnim komiortom snabdto. koji se nalaz izvan gradskoga centrama i danas potpuno nenastanjen. Samo se razumije, u ovom bi shičaju Halifina dvorska država kao o ostalim vlastima, tako i o Turskoj bila potpu­ no neovisna. Na dvoru Halife imali bi biti smje­ šteni: 1. Uredi Visokoga Mešihata; 2. Stan Halifin skupa sa stanovima vrhovnih dvorskih funkcionera, te sporednim prostorijama; 3. Stan kneza-dvorskog adlatusa; 4. Dvorsk? zbirke i riznice (rellkvrarij, dvorska biblioteka, dvorski -arhiv itđ. sa dvorskom tekjijom i sta­ novima dvorskih derviša i 5. Kasarne za dvorsku gardu sa stanovima za ča­ snike ove garde. Osim ovoga dvorskoj državi Halife imala bi još da pripada i jedna nauveća i najljepša džamija grada — kao dvor­ ska džamija. Ovdje bi imala iz više razloga doći u obzir satno Aja-Sofija. I. Vrhovni funkcioneri dvora: 1. Mjesto kneza-adlatusa zaposjedaju najveći islamski kneževi i to mjesečno i stalno po posebnom redu, koji bi imao sam Kalifa da postavi. Gdje su — kod niže navedenih — kneževskih dinastija dvije razne za isti mjesec označene, to bi oni imali izmjenično svake druge i godine po prinčevima dotične dinastije ovo mjesto zaposjesti. Ako sam vladar | jedne vladalačke obitelji ne može osob■ no sam jedne godine, da preuzme čast i kneza adlatusa. to njega u tome zastui pa njegov prijestolonasljednik ili pako ! najstariji član dotične dinastije. Taj bi I red slijedio od prilike ovako: I u mjesecu muharemu:**) jedan od Emi’ ra Arabije; saferu: Hidiv od Misira; ' rebi-ul-evelu: Šah od Perzije; rebi-ulaharu: Sultan od Maroka; džemad-ulevelu: Sultan od Zanzibara ili Emir od Kašgara; džemad-ul-aharu: Sultan od T)mana ili Emir od Beludžislana; redžebu: Emir od Buhare ili Emir od Chive; šabanu: Emir od Afganistana; razamazanu: Sultan Osmanlijskog Car­ stva: ševalu: Veliki Šejh od Tripolisa; zilkadeta:**) jedan Веу iz Tunisa ili jedan Веу iz Džezaira; zil-hidžetu:**) jedan od ilsamskih Maharadža Indije. ' j i ■ | ■ i i i I I 1 , 1 Napisao: Inžinjer Mustafa Celić. Sjedište Halife ne bi moralo kao i do Dvorska država Halifina (Hofstaat 1 sada biti Stambol. ali pošto su mnoge des Chalifas) bi imala posjedovati ista tradicije Islama i Hilafeta upravo sa ••) Red, po kojemu bi kneževi ovih : svojstva i prava, te isti imunitet za sve ovim gradom srasle, te pošto bi even­ tualnim istupom jednoga od onih mno­ zemalja imali nastupiti svoje mjesto, muslimane na svijeta, kao što to posje­ trebali bi oni međusobno uspostaviti i duje rimski papinski dvor za katolike. gih ktteževskih dvora ti Stambolu u svrhu uređenja Halifinog dvora moglo j sa Imenima Halifi podnijet. Pod Emiri*) Autorizovani prijevod II. dijela se izbjeći silnim troškovima, koje bi I ma Arabije ne treba uzeti one obitelji, inače uređene dvora iziskivalo, ipak I koje kandiđuju po 2. (dvorski maršal) rasprave »Das internuiselmanische ChaI bi bilo spretno i probitačno Stambol kao ni omanskog Sultana. lifat«. LLL 1 т 0 N Župnik/) — Maurice Lemercier. — Poslije službe Božije svećenik Legrand vratio se u sakristiju. — Sumorno svjetlo novembarskog dana slaba­ šno proviralo na oknu jedincatog pro­ zora. U toj polutami izvio se lik žene, živa slika tuge i žalosti, pod grlom joj u uzao svezana maramica, lice okupa­ no u suzama. Žena se spustila pred svećenikom na koljena pa će kroz plač: •Spremaju se, da ga ustrijele!« — »Da ga ustrijele? Koga? Tko?« — »Prusi — mog muža« — i grčevito jecanje poduzelo jadnicu. Veoma ganut, svećenik brzo odloži katež na sto i pruživši obje гцке nesretnoj ženi pomogne joj, da ustane. »Ma kako, zar tvoga muža?« — »Da, za ulane, što su ih poubijali jučer naši strijelci«. Prusi su jutros ždrijebom izabrali trojicu naših, da us­ trijele: Vincenta, Laidenra .i moga r.uža. Spasite ga, velečasni gospodine!« »Ali ja tu ne mogu ništa«, odvrati svećenik izrazom beznađa, a onda, na­ slonivši glavu na dlanove, uze misliti. Pomisao na nesreću koja: će stići njego­ ve župljane, i vlastita nemoć, da tu ne­ sreću otkloni, jako ga zaboljelp. Ne inoći očuvati ih, stado svoje, oko koga se je danomice trudio, spreman na naj­ veću žptvu! Hoće li ju otpustiti ovako, tu plačnu ženu, koja se je utekla k nje*) Ne treba da koga smeta ovaj na­ slov i osoba koja se opisuje. U priči ima nešto drugo, o čemu je vrijedno razmisliti, čitajte i razmišljajte. Ur. 1 i ! I ј mu, da od njega potraži svoga muža? »Moram ih spasiti pod svaku cijenu«, pomisli u sebi; i »krenuvši se k ženi reče: »Budi strpljena i nadaj se!« Ski­ ne brže bolje misničko'ruho i uputi se brzim korakom u stan pukovnikov, gdje je bio smješten kapetan, zapovjednik jedne čete ulana, koja bijaše izaslana kao predstraža. Od, ppirode blijedo lice svećenikovo blijedjelo sve jače, što se većma skraćivao put. Strepio je radi pomisli na taj strahoviti sastanak, ali uzrujanost uništavala je njegov strah. Uvedoše ga u vijećnicu. Kapetan, sje­ deći za stolom, potpesivao Je neke spi­ se. On pogleda svećeniku ravno u lice i, da predusretne kakovoj molbi, čega se i bojao, upita otresito francuski: »Što želite gospodine?« »Došao sam molili milost za župljane ovoga selu — oni su nevini«, govorio je svećenik zapinjućl. - »Rat ima strahovite zahtjeve«, od­ govori kapetan. »Vaš« strijelci ubjjaju danomice po nekoliko naših. Valja tome učiniti kraj. A za vaše župljane to gore, što ih zaštićuju«. Cvećenik se uze upuštati u dokazivanje, no svi se njegovi razlozi rasplinuše na neumoljivoj logici njemačkog časnika. Konačno, uvjerivši se o itosvemašnjem neuspjehu, pokuša da spase bar jednog osuđenika. »Pomiluite mi batr I.croga. U njega )e troje sitne dječice«. Na kapetanu se pojavi znak samilo­ sti; ali .uprvši prstom na spise, što su lež^H na stolu reče: »Nalog se ne mo­ že opozvati. Iznevjerio bih se svojoj dužnosti kao vojnik. Vi me sigurno ra­ zumijete gospodine. Vj tse svećenik. Trorica su naših ulana ubita; nama tre­ baju tri žrtve«. i I ' I I ’ i ■ j ; Svećeniku nije ostalo drugo, nego da ode; on se ipak ne mače s mjesta. Na­ kon poduže šutnje kapetan podigne glavu iz svojih spisa, s kojima je bio zabavljen, i makne dlanom nestrpljivo. Iznenada pristupi svećenik, i gotovo kao da se stidi, prozbori tiho: »Ja ne­ mam ni žene ni djece. Hoćete li mene primiti?« časnik upilji u svećenika svoje oči, u kojima se čitala simpatija. Onda će, poslije kratke šutnje: »Što vi tražite ve­ oma je ozbiljna stvar. Još ste mladi. Promislite dobro«. 2. Dvorski maršal. Ovo mjesto na sličan način kao i ono pod 1. zaposje­ daju mekijanski kneževi izmjenično sva­ ka obitelj na 3 godine i to na taj, Mćin, da u 21 godini svaka od 7 velikih knež^vskih porodica jedanput na red do­ đe: Period^ prvih 3 godine: Šerif dina stije ZevrZejd, drugih 3 goduje: Šerif dinastije Zevi-Avn, trećih 3 godipo: Scrit dinastije Zevi-Hassan, četvrtih 3 godine: najstariji od nasljednika h. EbuBekira, petih 3 godine: najstariji od nasljednika h. Omera, šestih a godine: najstariji od nasljednika h. Alije, sed­ mih 3 godine najstariji od nasljednika h. Fatime. 3. Dvorski serdar. On je zapovjednik dvorske garde i šef kancelarije vojne posade dvora Halifina. Serdarom imao bi stalno biti imenovan jedan od mla­ dih prinčeva, koje islamske vladalačke obitelji. Sada bi tome mjesta najbolje odgovarao mladi princ Osmanlijske ku­ će Omer-ul-Faruk. Njega imenuje iz­ ravno Halifa, kojemu isti princ polaže prisegu vjernosti. 4. Dvorski adjutant. Na ovo bi mje­ sto imao da dođe jedan musliman od osobite i visoke inteligencije, te koji bi posjedovao obilno znanje stranih je­ zika. 5. Dvorski ceremonlal. Ovo bi mjesto zaposjeo jedan musliman, koji je već na kojem vladarskom dvoru obnašao čast dvorskog nadceremonijala. 6. , 7., 8. Ova bi mjesta imali zapo­ sjesti hatib, imam i muezzin dvorske džamje Halifine (Aja-Sofiie). Svt drugi namještenici su ove džamije njima pod­ vrgnuti, dok i ova trojica pako spadaju pod direktnu upravu dvorskog eeremonijala Halifina. 9. Dvorski sudac. Radi rješavanja svih sporova na dvoru šeriatsko»pravne naravi. Halifa imenuje Velikog Ka­ diju za dvorskog suca, koji je šef dvor­ skog suda, ali je i podvržen vrhovnom islamskom vjerskom sudištu, koje stoji pod vrhovnom upravom Velikog Mudžtehida. 10. Dvorski liječnik. Dvorski liječnik bi imao biti tjelesni liječnk Halifin. PoŠto on služi ujedno i kao šef fiječničkog kollcgiuma dvorske države Halifi­ ne, njemu su onda podvržene i sve bolniče Halifinog dvora. 11. Dvorski ekonom. Ovaj bi imao brigu voditi oko uzdržavanja dvorskog gospodarstva. On bi prema tome imao posjedovati i potrebnu spremu kao i praksu u tome pogledu. I on bi bi« podv.ržen direktno dvorskom ceremonijalu. (Nastaviće se.) Čitajte i širite „Pravdu"! stane kukati: »Moja žena, moja bijed­ na dječica«. — »Ohrabri se, prijatelju«, reče svećenik, »ne gubi nade!« Oprezno saopći on svome župljamnu, da je pomilovan poradi obitelji. Bi­ jednik uze igrati i smijati se, gotovo izvan sebe. Htijaše da taj mah potrči kući, no svećeniku pođe za rukom, da ga umiri, a onda obojica uporedo kre­ nu doma. Kad prispiju na kućna vrata, reče svećenik: »Ostani ovdje. Idem da ti obavijestim ženu!« Ova se je, okru­ žena svojom djecom, kojih veseli gla­ sići u to umuknušc. no smiješeće se lice svećenikovo, koji se je primicao, tia— »Uslišite mi molbu«, reče sveće­ viieštalo je radostan glas. »Slobodan nik. Ne odgovorivši riječi uze kapetan je!« Ne govoreći osmjehne se svećenik. da piše. Onda ustane i prikazujući arak papira reče: »Ovdje je nalog, da. »Eto ga« i muž i žena padnu jedno dru­ se Lerog pusti na slobodu, a Vi da se > gom u naručaj u nijemoj radosti. »Nijesmo Vam zahvalili«, reče konačno stavite na njegovo mjesto«; a onda na­ muiž. Svećenik duboko tronut, odvrati: doda tronuto: »Časni gospodine, hoće­ Vaša je .sreća moja nagrada«. te li mi iskazati veliku čast, te mi dati svoju ruku?« Svećenik pruži svoju i Stisnuvši ruke supruzima i poljubiv­ srdačno stisne ruku njemačkome čas­ ši dječicu poliita natrag u školu. U Jed­ niku. nom kutu školske sobe. mrk. skršteHitro, presretan s pomisli na svoju nih ruku i pušeći stoičkim mirom svo­ žrtvu, da je zaboravivši sv»je dosto­ ju lulu sjedio šumar Laideur. veteran janstvo stao gotovo trčati, u čas stig­ iz talijanskog i krunskog rata. Blizu ne svećenik do škole, gdle su bili za­ njega Vincent. mladić od kojih osam­ tvoreni osuđenici. Zapovjednik straže, naest godina, spustio glavu na dlano­ iijanski oficir, vukao (je isvoju sablju ve i kano da spava. Svećenik sjedne pred školskim ulazom uz velik zveket. medu osuđenike. Njegove opomene i Ne tidostojivši se ni odvratiti na poz- I hrabrenje mamJe jecanje u mlađega; drav svećenikov uze grubo arak pa- i Laideur je kleo. Svećenik uie obojicu pira: ali dočitavši ga iščeznu netragom za ruke i znajući, da ih nitko ne čuje, osorni izražaj na njegovu Hcu. On se govorio im ;c: »Braćo, junački valja da ustrajemo. Vi, Laideur, morate nam ispravi u svoj svojoj visini i dignuvši ruku k svome klobuku reče s poštova- i primjerom prednjačiti kao start isku­ njem: »Izvolite unići, gospodine!« Na [ šani vojnik«. »Zar ćete j Vi s na­ ma?« zapita šumar. »Hoću, mjesto vratima školske sobe zamoli svećenik Ј.егоуа, znate. On, ima ženu i djecu«. časnika, da zovne Leroya, koji shrvan Starca Laidenra zanijelo: od tuge spopane svećenika za ruke i �ПРАВДА" — „PRAVDA« Bpoj 129 — Broj Naši dopisi. Zvmk, 17. februara. za se i svoju djecu i da će te roditelj­ ska ljubav, kotu 'gojiš prema porodu ! srca tvoga, ponukavati da ove riječi ! .primiš srcu i prema njima se ravnaš. Običaj, da se djeci daje alkohol širi i se iz dana u dan. Opažanja koja su u i tome pogledu učinili učitelji u školama prikazuju strašnu sliku tako, te nije vi- I še slobodno, da čekamo i dopustimo, ; da se mladi pupoljci u cvatu svome zametni i zamrznu. U Leipzigu u Nje­ mačkoj u samom jednom razredu od : 48 učenika između sedam i osam go­ dina. nije ih bilo niti samih 14 koji se I niiesu nikada opili. A jedan talijanski i pisac veli da između 100 učenika u Mi­ lanu, 83% piju opojna pića, a 24% je i onih koji su se opili, te već znadu šta ' je piće. Hiljade matera, v^i liječnik Kraepetiu, postepeno truje svoju djecu. Ne, nijedna vrsta alkohola ne smije se davati djeci, ni vino, ni pivo, a najma­ nje rakija. Roditelji koji privikavaju j svoju djecu, ta nježna stvorenja, na pi, će, misle da im čine dobro, da pripo' mažu njihovom razvoju, njihovom nap- ) Eto tako je nastavljao strašne pogr­ ; retku. Misle da im daju zdravi i dobri de na svetinje muslimana, što je medu j lijek, a ne misle na to, da im naprotiv i nama izazvalo silno negodovanje, koje i daju otrov. Šta vele na ovo znanost i bi bez sumnje urodilo u pobuđenom ! iskustvo? Uzmite četiri saksije, napunite ih is­ efektu nemilim pošljedicama, da to pri­ tom zemljom i metnite u svaku po je- | vremeno nije ukrio učitelj, koga je ru­ dan grašak, a zatim žalite jedan grašak j kovodila misao sloge i bratstva. dotično saksiju čistom vodom, drugu pi­ Ovaj atentat na muslimanski dio na­ vom, treću vinom, četvrtu rakijom. Iza ' roda, a s tim u vezi i na ideju sloge i nekoliko dana grašak koji je zaljeven j bratstva smatramo zločinom prve vr­ čistom vodom, pušta klicu, probija ko- j sti. jer je time nanesena strašna uvre­ da svjesnom i mirnom musi, elementu, i ru koja ga steže, dok se drugi i ne ‘ koji sačinjava jednu veliku kompaktnu ! miču. Zalijte ih još jednom. Grašak za- ' [ Ijeven čistom vodom diže glavicu, srni- i zajednicu u zemlji. je se i veseli suncu, dok je i drugi gra- i Svjesni državijanske dužnosti ustušak koji je zaljeven pivom, počeo isti- I pismo stvar političkoj oblasti u Zvorna da živi ali slabo, sporo i kržljavo; j niku i državnom odvjetništvu u Tuzli treći poljeven vinom još spava, a o čet­ na progon zločinca, te iščekujemo do­ vrtom — rakiiašu — ni časa, ni glasa, j stojnu optužbu, kao i osudu, koja će Iza petnaest dana, žalite sve sudove, i nam svojom težinom biti jasan argusvježom i čistom vodom. Prvi je gramenat o jednakopravnoj zaštiti pred zakonom. Rukovođeni tom misli iza­ I šak pustio lišće i raste od časa do ča­ sa tako rekuć gledaš kako je veseo, ! brali smo ovaj legalni put, nadajući se druga dva njegova brata dižu se lije- j da ne će biti uzaludan, što b nam u slu­ no kao da im se neće da živu, dok se čaju razočaranja dalo povoda, da u bu­ duće zaštićavamo sebe i svoje svetinje L četvrti ni probudio nije — ugušio ga I je alkohol. na vlastitu ruku. Slično je i sa životinjama. Metnite | i pijavicu u rakiju i za dva sata već ie ; i uginula. Dajite kuniću svaki dan po jed- ’ I nu kašiku rakije i za nedjelju će dana J uginuti. Alkohol je dakle ubitačan za j [ životinje, za bilje, pa mislite da nije uPOGUBNOST ALKOHOLA. *) I hitačan po razvoj djeteta, koje je tako IV. Pogubnost alkohola za djecu. slabo i nježno. Zato punim pravom di­ Jesi li otac ili majka dragi čitatelju? žu svi liječnici svoj glas proti tome, da Nadam se da ćeš iz ovog razlaganja i se alkohol daje djeci. Doktor Notlmau ovom razlaganju naći dosta korisna gel upravitelj sveučilišne klinike u Be­ ču veli: »Davati djeci rakiju, pivo, vi­ *) Vidi »Pravdu« broj 94. 95, 105. no. veliko je zlo. Strašna nervoznost, i 106. koja se dan danas opaža, rađa se up­ Zdravlje »Vi ste doista junak! Zacijelo držaćetno se junački. Ej tek da mi je bilo moguće loš nekoliko tih našušurenih pjetlića sastaviti sa zemljom! Ali moj reumatizam«. S laganim smiješkom utiša svećenik ; razdražeuost vrijednoga starine, a on­ da sc obrati k Vincentu i upita ga, bi I li se btio ispovjediti. Mladić pristane. »A Vi, Laideur!« zapita. »Oh, što je do mene, ja nijesam baš jako nabožan«. »Učinite meni za ljubav«. »A bi li Vas to zar veselilo?« »Bi veoma, prijate­ lju. »E Pa dobro«, reče šumar dignuvši laktove. kao da se kani riješiti teška bremena. Vrativši se u svoj župni stan — bilo mu ie dopušteno ostati na slobodi, da uredi svoje, stvari —• svećenik zamoli . zvonara, da sazove žiupljane u crkvu oko tri sata. Poslije užine uzme po navadi svojoj komadić kruha i šećera i ode u dvorište. Spazivši ga njegovo magare, prestane gristi travu i uputi se k njemu. Svećenik ga obujmi rukom oko vrata i tarućt dlanom njegove bar­ šunaste nozdrve ponavljaše: »Moj do­ bri osliću! Moj dobri osliću!« Taktj ie on znao bit nježan spram svih domaćih životinja, drugova svoje , samoće, a ove priučene na veliku ma i prijaznost. podavahu se rado njegovu i milovanju. Uto se oslić oslobodio ru- : ko gospodareve, onda njuškajući u zra­ ku stane veselo ijakati. »Izjelice jed- { na, ti bi ovo. Je li?« reče svećenik iz- | vadivši iz džepa komadić kruha. Uto zamnije dvorištem lepršanJe i udara­ nje krilima. RJetlići I koke doletlle. da zoblju Iz gospodareve ruke. Ni svojih kunića nije zaboravio. Dok im je dije­ lio svakomu po nekoliko mrvica, pro- ј lazlo Je lagano rukom po dlaci njiho­ vih zgurenih leđa. Svome osliću, koji ga je slijedio, pruži komadić šećera, životinja uze pohlepno žvakati mičući uzana s ooitim zadovoljstvom. Svoje okrugle i mirne oči kano iz zahvalno­ sti upro nježno u gospodara. Svećeni­ ka prođe nešto ledeno kroz sve tijelo, i on se pognute glave i ruku natrag .složenih uputi u svoj vrt. Posred lijeha i zelenih busova bjelasao se čist vrtni puteljak. Patuljasta kruškova drveta ši­ rila svoje slamom pokrite grane uzduž zida. Svećenik priveže komadićem lika jednu grančicu, koja se je bila odvezala, i nastavi zamišljen svoj put du­ žinom vrtnog zida u sjaiu jesenskoga sunca. Konačno se ustavi i otvori ma­ lena vratašca, što su vodila u polje. Tiho, kupajući se u svjetlu i vlazi, sterala se ravnica daleko naokolo. — Mjestimice viđale se kamare pšenice, zaobljene poput golubiniaka. ili plasto­ vi slame u liku sitnih potleušica. Nalijevo sljubio se brezik sa šumom crnogorice, koja se je doticala obzorja. Du­ go piljio svećenik očima u taj poznati mu kraj, kano da ga želi uklesati u du­ šu. potom zatvori vratašca. Uto se nje­ gov pogled, preletjevši vrtni zid. zaustavio na crkvenom zvoniku. Manje kazalo stajalo je izmeđ brojeva jedan i dva, veće bijaše prevalilo polovicu dobničRe ploče. »Za tri ure biću mr­ tav«. promisli i instinktivno previ ruke na prsima, kao da će ih zakriliti od puščanog zrna. Još tri ure i on neće hiti Više no mrtvo beživotno truplo, okovano u mrtvački lijes. U boležVivoj svojoj mašti kano da čuje muklu tut­ njavu zemlje, koja se rimi s lopate na regov drveni lijes. Umrijeti ovako, u potpunu zdravlju, u naponu života, je li to moguće? Koli­ Страна 3, rav iz preranog uživanja alkohola«, a Moltke reče jednom prigodom: »Pravi je zločin davati djeci alkoholna pića«. Možda bi zanimalo čitatelje kad bi im se iznio mali prikaz onih bolesti ko­ je alkohol proizvodi u djeci. To će vam najbolje dokazati profesor Kassovvttz u Beču iz svog dugogodišnjeg djelova­ nja i opažanja. Neka pekarica pozva ga svojoj šestgodišnjoj kćerki, koja je bolovala od upale pluća. Temperatura je brzo poskočila na 40.“, disanje ie bi­ lo slabo, ruke joj drhću, ne vidi ništa uego mačke, kokoši i druge životinje. Otrovala se je alkoholom. Otac djete­ ta koji je umro pred pola godine, rado ie pio, te je i svojoj kćerki davao sva­ ki dan na ručku čašu, dvije vina, a na večeri čašu vina i pive. Kad je otac umro guvernanta je nastavila i dalje davati redovito, a k tome uz poklade dade joj i puno. Dijete je dobilo plan­ sko ludilo. Liječnik naredi da se gu­ vernanta promijeni, piće zabrani i dje­ vojčica za kratko vrijeme ozdravi. — Drugi jedan dječak iste dobi oboli od šarlaha, jer su mu roditelji davali če­ sto puta malagu i konjak i dok se ovo nije uklonilo nije ni dijete moglo da ozdravi. Nadalje n*am pripovijeda isti liječnik u svojoj knjizi pod naslovom »Alkoliolismus im Kindesalter«, kako je davanje pića djeci uzrokom slijede­ ćih bolesti: padavice, vodene bolesti, škrofula. sušice, diaree, grčeva, upale bubrega, slabokrvnosti, i to sve pot­ vrđuje slučajevima koje je sam imao pred sobom i svojim očima. Roditelji! otvorite oči, ne dajite djeci pića ni iz jednog razloga ni u najmanjoj mjeri. Ne dajite im kad su zdrava, jer će oho­ liti; ne dajite kad su bolesna,Jer mje­ sto, da im pomognete, možete im sta­ nje pogoršati. Poslušajte glas profeso­ ra Loefflera iz Rostocka koji veli: »Ja bih svima mladićima strogo zabranio svako piće, pa i u najmanjoj mjeri, ier su tjelesne štete koje se od toga pora­ đaju strašne«. Petrinjac. Gospodarstfo Samo dva broda. u. Š—in. U ladarstvo odnosno brodar­ stvo spadaju: splav, čamac (čun), 1>агka, jedrenjača, šlep, motorni čamac, pa­ robrod s kolesima sa strana i parobrod na vijak. O manjim brodicama, kao što su splav, čamac, barka i jedrenjača, ov­ dje se neće govoriti, jer ne zasijecaju u našu temu, a i izgradnja njihova je u novije doba opala, naročito jedrenjača i manjih brodica od 10—100 tona, dok godbu, da ga nigda ne p. od adu, e bi se ' ko priprostih užitaka u njegovu pripro­ j stome životu bez želja i bez slavoljub­ tako siromašnome stvoru uštedila bi­ jeda, da pod stare svoje dane ne vuče lja: dužnosti njegova zvanja, utjeha si­ drumom tarnice kakova tucaka. rotinje i tuge, razgovori s braćom, bri­ Kad je posvršavao te poslove, spro­ ga oko domaćeg blaga i negova vrta. vede dugo vremena u vrućoj molitvi; Ah! zašto je počinio tu ludost i ponu­ dio se za žrtvu? Obezumljen gotovo moleći oprost svojih grijeha j predavši od straha jednim krokom skoči do vra­ sc posvema i pravdi i milosrđu Božje­ ta £ naglo ih otvori. Očima stjedio mu. Kad su u tornju odbila tri sata, travom obrubljeni puteljak. koji je po­ sade svećenik niza stube svoga stana ■pa se uputi u crkvu. Crkva je bila dup­ činjao ispod zida te se vijugajući kroz uzorana polja sastajao s cestom. U mi­ kom puna kao na najveći blagdan. Uoči sli pohitio on tom cestom i zamakao nesreće, koja je imala zadesiti selo, na­ dobro poznatom stazom u šumu; tamo, šli se tu svi uz svog župnika, pa i koji nekoliko milja daleko, bila je željeznič­ bijahu drukčije najveći vjetrogonje. Svećenik .obučen u bijelu roketu, proka postaja. Svećenik nagnuo glavu na­ vuče se kroz tišinu pobožnog svijeta prijed i plašljivo motrio. U polju niko­ ga. dokle oko dopire; ni živa duša ne te stubama iziđe na propovjedaonicu. Razmislivši nekoliko dasaka počne svo­ će ga vidjeti. Stići će na stanicu, sje­ sti će u vlak i odvesti se daleko, dale­ ju besjedu: ko odavde, biće slobodan, živjeće. ži­ »Braćo moja! Vrlo mi je drago, što vjeti! Kao u ludilu, sad da će pojuriti ! vas vidim u tako velikom broju okup­ ; naprijed onako gologlav; ali! Poštena ; ljene. Vlasti su mi uslišale molbu te ! riječ — Leroy,„. su pomilovale Leroya; ik> pomilovanje S uzdahom zatvori vrata i kieknuv- I Laidcurovo i Vinčentovo nijesam mo­ ši na koljena prizove u pomoć sa svom gao isposlovati. Pohodio sam ih i ut­ snagom svoje vjere onoga Spasitelja, ješio. Spremni su umrijeti kano Fran­ koji je, kad inu se primicala smrt, is­ cuzi i kano vjernici. i kusio bio u vrtu na gori maslinskoj Bez kićenih riječi, posve priprosto svu njezinu strahotu, svu njezinu gorči­ govorio je on dalje o dužnosti, požrtnu — umirući, tako rekavši, unaprijed. vovanju i ljubavi domovinskoj. SlušaMoljaše ga da mu pomogne do kraja telistvo njegovo, kojemu se ideal sva­ i da mu povrati duševnu jačinu. Onda đao cbčno na životne potrebe, podila­ s ponovljenom snagom i upoznavši, da zi: h’ađni trnci. Obratfvš se za lim samoća i snatremje stvara slabost, pok žrtveniku obavi molitvu 5 podijeli bla­ hita natrag u svoj stan. Svrši točno goslov svojoj skupštini moleći od Bo­ svoje račune, razredi i ocijeni svoj ma­ ga strpljivost i prijegor, opomene ih. leni imetak, načini oporuku, kojom ma­ da se svaki vrati svojoj kući i ondje lo gotovine, što je imao, ostavlja najostane Kad ie izišao iz crkve, vidje!’ oskudniju članovima svojim župljasu ga. gdje sc je uputio prema škoT. nima a drmmna svakomu po kakovu Drugi dru zorom saznali su žunljauspomenu. Konačno svoga oslića po­ . ni tova sela, kakvu im je žrtvu prika­ kloni imućnijoj jednoj obitelji, uz po­ zao župnik... �-грана 4. Sirana • izgradnja većih brodova silno napredu­ i ma; ali su na velikim brodovima zave­ dene do sada jeumo u Engleskoj. Meje (15—350^0). Ovi veći brodovi su da­ uuc.m, ko zna, sa usavršavanjem teh­ nas jedino uračunivi kao prometna sred­ nike, da ipak ne bude njihova buduć­ stva između zemalja i kontinenata, pa nost. ćemo u slavnom i svrnuti na njih paž­ Po konstrukciji grade se brodovi za: nju. debelo more, mali put, obalnj i lučni Većina našeg svijeta nije vidjelo ka­ saobraćaj. Za debdlp more prave se ko brod izgleda. Nešto poput. čunka. veći brodovi, nego li što su prije bili Prije su građeni široki, zdepnjasti, sa­ u običaju, a po vrsti su brzi ili tovarni. mo tri puta dulji nego širi, ali su ih sve Veliki brzi brodovi uz brzinu puta daju utanjivalii j protezali dok su bili dulji putnicima i višu komociju u vožnji, a i za pet puta, pa za osam puta tako, da mirnije se kreću. Veliki pak tovarni uz sada iznosi duljina brodova 5—9 puta jeftin pogon omogućuju provoz velikih više od širine, a širina je tolika, kolik 3—7 puta dubljina kod riječnih brodo­ tovara preko mora. Zbog boljeg upova, dok kod brodova za debelo more । znanja i razumijevanja navešćemo ov­ iznosi dubljina oko dvije trećine širine, dje u primjeru nešto pobliže o brzom jer u velikim parobrodima ima i po 5—6 brodu kako izgleda: Brzi osobni brod, katova u dubinu do dna broda. Takvi ; koji ide brzinom od okruglo 37 km na veliki brodovi su dugi po 100 i 200 me­ sat ima: salone za zabavu ј posebno tara, široki po 12—20 m, duboki po 5 za jelo I. i II. razreda, sobe za društve­ do 13 metara, a izgrađeni su u čitavom I ni razgovor, poštu i brzojavni ured, oklopu: ili na spratove u cijelosti za obolnicu, štampariju, više šetališta za sobni promet ili pola na spratove, a po­ putnike, banje, kabine za spavanje, bri­ la šuplji s vrha do na dno za kombinojačnicu, knjižnicu, pa glazbu, apoteku, vani promet i osobni i tovarni ili u ci­ konditoraj (kafanu), džaba liječnika i jelosti šuplji za teretni promet. novine za putnike, centralno loženje, Prije su se izgrađivali brodovi od drelektričnu rasvjetu (sa 2.500 žarulja) veta, a sada se, počam od godine 1843., vodovod, hladnjake na palubi, te pe­ grade od željeza, jer ne samo što je dr­ karu, klaonicu, stanove za časnike bro­ da, za mornare, strojare i t. d. Dug je vena izgradnja unutra oduzimala mno­ 200 m, širok 20 i dubok 13 m. ima pro­ go više prostora od željezne građe, stora 16.000 tona 'brutto; nosi pored nego su željezni brodovi i čvršći a i povezenih putnika još 5.800 tona robe lakši u svojoj tjelesini od drvenh, koji teže 40—57%, dok željezni teže samo i rone tada 8 j po metara u vodu. S ve­ ćom parom brz je i do 46 km na sat. 20—46% od sveukupne težine, punog Nosi oko 2.000 kubičnih metara vode broda. 1 sposobnost nošenja mnogo ie veća kod željeznog, .nego li kod drve­ za piće, 25 brodića za spašavanje, do 5.000 tona ugljena, prtljagu putnika do nog brodovlja. I danas, kad se govori o brodarstvu, razumije se isključivo že­ jedne trećine robne tonaže, za proviljezna konstrukcija brodova sa tek spo­ jant, smrzlo meso u hladovini ili stoku rednim drvenim napravama unutar na ’ za klanje i t d. Posada mu je 550 oso­ brodu. Ujedno se razumije i pogon tih ba i to: 15 oficira, činovnici pošte i bla­ brodova, pa ložila se pod strojevne ka­ gajne, liječnik, 50 mašinista, 200 ložača, zane drva ili otpadci od riba, špirit ili 220 poslužitelja i kuhara i 50 mornara. benzin, ugalj Hi ostatci petroleja (maVozi oko 1.300 putnika i to 700 I. razr., sut). 300 II. i 300 III. razr., ima nekih 20 stro­ Strojevi, tjerani parom, vrte brodska jeva za razne svrhe parnih i električ­ kolesa sa strana, koja grabe svojim lo­ nih i t đ. paticama vodu poda se i pokreću brod Zar ne, to nije samo kuća, to je či­ naprijed ili vrte vijak, smješten pri dnu tav grad! broda od zada. Još godine 263. prije Srednji pak osobni brod ima oko 10 Isa pejg. (a. s.) kušao je A. Klaudius da hiljada brutto register-tona, brz je 25 zamijeni vesla s kolima-lopaticama, a do 30 km na sat, a strojevi su mu jaki danas su salonski brodovi (osobni) na 7—8.000 konjskih sila. Veći brod, koji rekućicama isključivo toga sistema. Osluži i osobnom i tovarnom prometu vom sadanjem sistemu su navodno do­ na pr. od 13.400 brutto tonaže, nosi po­ movina velike vode sjeverne Amerike, red zaliha ćutnura još i 11.600 tona te- ' gdje služe kao putnički i obalni brodo­ reta, jakost mu je 5.000 konjskih sila, | vi, a voze i po 2.000 putnika. Ovi bro­ a brzina 23 km na sat; vozi putnika: i dovi ali nijesu sigurni za otvoreno mo­ manje I. razreda, više II. i najviše III. re. Nego za daleku plovidbu na moru razreda. — Tovarni brodovi grade se služe parobrodi na vijak, koji je otrag , posebno za: žito, marvu, petrolej (sa broda u vodi, sa 2—4 krila. Izumio ga i cisternama — tankovi), polaganje ka­ je J. Ressel iz Trsta god. 1829., a od bela, šleperi, za gašenje požara i t d. 1839. se svuda udomio i usavršio tako, čiji cijeli slobodni prostor tovar zapre­ da sada dosiže promjer i do 8 metara, ma; a nose n moru do 20.000 tona, a vrti se do 80 puta u minuti, dobiia pri­ na rijekama od 10 do 3.000 tona, a naj­ tisak vode i do 90.000 kg na sva 4 krila više ih sa 100—300 tona (takvih u Nje­ i otiskuje brod naprijed i do 50 km na mačkoj 8.673 u god. 1897). Nečista (brutto) od čiste (netto) to­ sat. naži raslikuje se kod brodova: tovarnih Pogon parobroda sa parem počinje za 10—30% i brzih do 50%. I čista i sa Papinom, koji 1681. predloži, da se nečista tonaža upisane su ti certifikatu brodovi gone parnom snagom. Ali tek godine 1774. i 1775. konstruisaui su pr­ svakog broda. Šlepovi su potpuno šupljeg prostora vi parobrodi i od god. 1812. zaploviše parne lađe u Engleskoj, 1816. posjetiše unutar (kao hambari), bez strojeva, a vuku ih motorni čamci s jakim strojevi­ s njima preko mora već i njemačke vo­ de (Rajnu i Elbu), od god. 1830. pojavi ma, koji jeftino rade. Ovi čamci ne se istom prvi put parna lađa i na Du­ mogu drugog tovara nositi, jer lsu im teške mašine i kotlovi i zalihe ćumura, navu. da ovi sve ispune. Razvitak parobrodarstva je, kao i u Dužina života brodova je oko 20 go­ svemu drugom, od elifa. Godine 1787. dina za brze i jake, 15 godina za sred­ stroj parobroda ima 2 konjske snage, nje i 10 godina za slabije građene brogod. 1807. jma ih 20, god. 1833. njih đovp. Svaki brod ima na sebi ubilježe110, god. 1843. njili 2.000, a sada i 40 nu javnu ocjenu, koliko je valjan za do' 50.000 konjskih sila. Godine 1802. plovidbu -na moru. Naiboka ocjena je prevaljuje parobrod za sat 5 km, god. 100 A,, za slabije 95 Af, 85 As, 80 A„ 1807. ide 6 i po kilometara i t. d., a sa­ 70 A2, bez oznake su nepouzdani, ne da i 50 km na sat. Godine 1807. veličina želi ih niko kupiti. je broda 42 m duljine i 4 i po širine, god. 1843. je već 98 m dug i 15 m ši­ rok, a sada i 250 m dug i 25 m širfk. Godine 1833. ima prostora u sebi za no­ šenje tovara 807 tona (tona je 1.000 kg), god. 1843. ma 3.500 tona, a sada i do SAZIV V. M. SABORA. Na sjednici 40.000 tona ili 4.000 vagona, osim gr­ v. m. saborskog odbora od 4. o. mj. dosija iz državnog natjecanja kao što zaključeno ie, n prisutnosti g. rels-ulsu: »Vaterlandc (njemački) sa 60.000 uienie, da se novo Izabrani v. m, sabor i tona, »Olimpils« (Vite. Star linije) sazove na redovito zasijedanje u četvr­ 66.000 i »Britank« (engl.) 70.000 tona. tak 25. marta t. g. sa slijedećim dnev­ Pošto moderni strojevi brodova, koji nim redom: 1. odobrenje iz.bora člano­ su se usavršili do velike snage kako vidjesmo, (od godine 1884. i četvero­ va kot povjerenstava koji su Izvan sje­ struki se postavljaju), troše mnogo godišta povjerenstva; 2. odobrenje izbo­ rivog materijala — 0.6 — 1.2 kg uglje- : ra članova sabora; 3. Izbor podpređna za svaki sat i konjsku snagu — to ! sjeđm! a; 4. izbor članova saborskog se pokušalo u novije doba, da se na- i od! n; 5. ostavka v. m. direktora; tječu parne turbine sa parnim mašina- I 6. ’:' mnltet. Bomate vijesti CVvovonrf uredsik: M. Sttdžik«. Број 129 Broj »НРАВДА' — »PRAVDA" Kako čujemo u isto će vrijeme biti sazvana i izborna kurija. Žandar — agitator. Žandarski nared। nik u Trnovu (Sarajevo) Rostiguss, I kojem se iz prezimena vidi, šta se i i kuda spada, osilio se je dotle, da odr­ žava i — javne zborove. Kad bi ovaj tudinac znao svoju dužnost i kad bi te zborove sazivao u svrhu, da miri naš narod i upućuje ga na slogu, hajI de de; moglo bj se to i trpiti. No on i na zborovima radi obratno: mjesto da stišava i izmiruje, on huška 1 podbada na osvetu; on zavada i upućuje na od­ mazdu — za 1914. Pozivamo nadležne, da ovog opnožutog deliju upute na ispravno vršenje dužnosti, jer bi ga inače mogao kogod drugi poučiti kako se ima držati jedan narodni sluga. Ako je u Podlugovima bio zaveo sovjet, u Trnovu lje ne će. Koža za muaillme. Ušijed nepredvi­ đenih poteškoća na pošti s jedne stra­ ne, s druge radi indolenoije pojedinih kotarskih muallima, koji nam nisu pra­ vovremeno novac poslali, odbor muallimskog udruženja nije mogao u odre­ đenom roku raspadati kožu za muallime. Pošto je to i jedno i dr.ugo napokon uklonjeno, to je raspačavanje tek na 1. ov. mj. otpočelo. Stavljajući to na znanje molimo sve kolege, da nas poštede sa požuriva­ njem, jedno imajući na umu, da je to jedan vrlo ogroman posao, drugo da su svi članovi užeg odbora i previše zaokupljeni svojim službenim poslom. 1 Da stvar brže ide, da bude još i si- | gumija kao i da nas poštede od silnih I poštanskih troškova, umoljavamo sve i one nmalime, a naročito koji su na že- i ijezničkim prugama, da umole nekog I i koji ovamo kakvim poslom dolazi, da ; po njemu tu kožu pošaljemo. Naravski takva osoba, ak» »lje lično poznata kojem odborniku treba da ima; de vjerodostojno ovlaštenje proviđeno službenim muhurom dotične mektebi ibtidaije. Odbor. Na dan 70. godišnjice presideata Masaryka 7. marta o. g. pri mače »osjete konzul čehoslovačke republike u kon­ zulatu. Careva ul. br. 26 od 12—13 sati. Santo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb > da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvlke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Ehafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruaa. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Feherove prave Nbapaluie vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Udvolratsku kancelariju Prodajem kuću otvorio je ti Trav­ niku advokat u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejskal, Bihać. Of. SulBjman fllEčhavić UNI VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opšthie П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2.. Objava. Moj sin Salih Fazlič je svojim ro­ diteljima izašao iz svakog reda. Za posuđeni mu novac neodgovaram. Šaćiraga Fazlić. 0000000008G00 Sira Travničkog i Vlaškog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo Ljubuški. Riiholm F. ТЈвГвпкаск uvoz i izvoz tem. telinićkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipeit viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, gleuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. Jedina Muslimanska fotografska radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Karahasanović Muradif Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda* ,7з'«ч!к: Г«и>г»1м| Odbor »I M. O.« i počeo se rasprodavati. žtumpurlh D. A A. Kalo«. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebc743df7af9f58ee4a19ac34ae42687.pdf 1ec8887be6eae8ff32f299277b2c4e8d PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. <■ »» S Ж A »№ . ... — » Ж Иж POJEDINI BROJ 1 k r u n a. Ж W| Ж Ц Us ,zlaz‘ subotom, utorkom W S H O, “јв SioT odbor. igSn wf jgEg Sn Ж ^gS ЗЕ мИк Pret iata godišnje 80 kruna, napola godine40kruna. Uredništvo i uprava se u Carevoj ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИJE. račun pošt štedionice 1119. ■м^ ИЧ» » «ИИи» d Им JBHL Broj 25 (130) № Ja ШЛ gj« * Л а» V wL...^OF јК Me Sarajevo, subota 6. marta 1920. (15. džumadil-ahira 1338.) Prekipilo je već. *) »T««rquemada, glavni inkvizitor u sla i takmeći se jedan s drugim, raspaApatap. zatraži od pape da se svi Jevčavaiu to dobro i dijele ga svojim slu­ ceB protjeraju iz Spanije. 30. marta gama. Tako su se i političke stranke 1492. ljude potpisan nalog o tom prodale na posao te konkurirajući jedna gosu. Po tom nalogu, muško, žensko, s drugom dijele muslimansko dobro i staro, nejako, bogato, siromašno, što gledaju koja će što više dati seljaku. i« god Židova mbrade ostaviti domo­ A Sline to opravdavaju? Eh, pa to je vinu. Ako bi se koji povratio bide kaž­ jasno: treba ukinuti feudalizam, a munjen smrću. Dozvoljeno im je prodati slimanii su feudalti, gulikože, paraziti svoje dućane i drugi imetak, ali novac itut- A toga u današnjoj demokratskoj koji uzmu za to moraju pretvoriti u Evropi ne smije više biti! papir ili kupiti za nj kakve španjolske Susreo jedan čovjek lisicu gdje u vas •robe. Zlata ne smiju ponijeti Na to trk bježi iz varoši i zapitao je što bje­ jadni Židovi iznesu na prodaju svu ro­ ži, na što mu je ona odgovorila: »Kako bu, sve kuće i sve ostalo što su hnali. neću bježati? Car naredio šta je god AH neće niko da kupuje. Jer svak je deva u gradu, da sve imaju ići da se znao, da svi Židovi koncem juna iste tovare 4 da prenose terete nekud dale­ godine moraju ostaviti Španiju; prema ko, pa se bojim da ne reknu i meni da tomu svak je unaprijed znao da će sve sam deva i da se ne povedu!« Na to je židovsko dobro ostati i da će se bes­ čovjek zapita: Kako možeš na to misli­ platno razdijeliti medu kršćane. Dođe ti; gdje lisica gdje deva?« — »Šuti, da­ konac juna, sve što je bilo jevrejskog našnji je svijet taki: kad jednom rekne uha, ostavi svoje domove, u nepre­ i lisici da je deva, ona osta deva i ne glednim povorkama krenuše na daleko može to sa sebe skinuti, niti koga uvje­ putovanje; njihov jauk i plač dizaše se riti da je ona lisica.« do pod nebesa!... Jedan di) ovih pro­ Tako je i sa muslimanskim »feudaliz­ gnanika prede u Afriku, drugi se ukr- i mom«. Jedanput je rečeno, da su feu­ eaše u lađe da idu u Italiju. Broj ovih dalci, i oni taki ostaju, pa im treba sve nesretnika bio ,c toliki, da se je od ve­ oduzeti. like stiske u lađama pojavio titus. Kad Feudalao je i onaj koji je s krvi za­ su se iskrcali .u Napulju zarazili su tiradio i uštedio nešto novaca pa kupio fnsom i napuljsko pučanstvo, od čega slobodnu zemlju. U ratu otišao u voj­ je zaglavilo 20.000 duša.... sku; a da mu djeca ne samru od gladi, »Do nekoliko vremena dođe red na dao je zemlju susjedu-, da mu je obra­ Arape. 1502. godine u februaru, izdade đuje i da polovinu ili tretinu ploda daje se jedna naredba u Sevili, prema ko,oj njegovoj dječl. Rekplo se da je feuda­ se »Božiji dušmani« Arapi predaju na lac, i nije druge, mora se i njegova milost i nemilost kršćanskom fanatizmu, , zemlja smatrati kao da je oteta ima i prema kojoj svi Arapi, koji neće da 500 godina. se pokrste moraju ostaviti Španiju. 1 Feudalac je i onaj koji je sobom ob­ Arapima ie dozvoljeno prodati svoje rađivao svoju zemlju, ali je umro i oimanje, ali novac u zlatu i srebru ne stavio iza sebe nejaku djecu koja nijesmiju nositi. Još se u naredbi veli da su kaidira zemlju obrađivati. Dječiji tuse Arapima zabranjuje ići u koju islam­ otr dao zemlju seljaku, da je obraduje, sku zemlju, a oni koji bi se ogriješili o a njezin plod da užii^ i on i nejačad ovu zabranu, biće kažnjeni smrću. umrloga. Seljak se zatekao na zemlji Jadni Arapi! njihova je sudbina bila danas i treba da zemlja pripane njemu. žeSća i nemilosrdnija od židovske. Jer I ta je zemlja oteta ima 500 godina i Židovi su mogli ići gdje ih je volja. Ti­ danas treba da se istrgne iz ruku one ranija i zvjerstvo Španjolaca bilo je do­ nejake feudalčadi! tjeralo dotle, da je vladalo opće vje­ Feudalac je r onaj koji je kupio njivu rovanje da: kršćani imaju pravo jed­ i dao je seljaku da posadi lozu, sklo­ nim općim pokoljem pogubiti sve Ara­ pivši s njim ugovor na 5—10 godina, pe zato, jer ne će da pređu na kršćan­ da mu daje polovinu grožđa. Danas stvo- Koliki li je kontrast između ovog treba i loza i zemlja da pripane selja­ postupka kršćana prema Arapima i naku. A onaj koji je za nju napoleone broiina kako su Arapi za vrijeme svoje jio treba da ostane bez nje, jer i ona moći postupali sa krćanhna i kada su spada među one koje su otete ima 500 kršćani pod Arapima uživali sve vjer­ godina! ske i druge povlastice i sloboštne.« *) Feudalac je i starac koji je obnemoOve crne slike iz povjesti i nehotice gao, a ima samo tri njive, pa ih dao izlaze pred oči, kad čovjek, nakon sve­ seljaku koji ima deset puta toliko svoje za što zna o riješenju agrara, još i u vlastite zemlje. Danas treba da taj sta­ »Jugoslaviji« pročita rezoluciju H. P. rac ostane bez zemlje i da se njegove S. o oduzimanju beglučkih zemalja i tri njive priključe zemlji i šumi od sto­ kuća ma tim zemljama. Ko ima ikoliko tina đunuma površine onog seljaka — čovječanskog osjećaja prema tim jad­ sipati soli u more — jer je onaj starac nim bosnskim muslimanima, mora da feudalac koji je oteo svoje tri njive ima se sa grozničavom trešnjom u srcu pi­ 500 godina! ta: da li crna sudbina španskih је/ггеја Grozne pošljedice ovog nečuvenog, i Arapa >ne čeka i — bosanske musli­ neviđenog, u historiji nezabilježenog mane. Kao da su izloženi na raskršću, zuluma već se pojavljuju u cijeloj svo­ dobivaju i podnose udarac za udarcem joj tragičnosti: Zađite u telale ovdje u i, kao sntlaćem, kao onesviješćenj če­ Sarajevu, a i u drugim kasabama, po­ kaju dok dođe zadbji i smrtonosni uda­ gledajte na čaršiju. u dućane i šta ćete rac. Ni u kom oslona, ni otkle pomoći, vidjeti? Prodaju se jorgani, jastuci, du­ nj od koga — ni sućuti. Svak upire šeci, nakit, djevojačko ruho j kojeka­ prstom u njihovo dobro, svak njihov kve dragocjene obiteljske uspomene, imetak iznosi na pazar i s njim trguje. kao stari sahati, koji su naslijeđeni od Zašto? Jer treba glasova, treba poja­ čati stranku, treba iz muslimanskog •) Ove je redove napisao jedan hla­ dobra stvoriti politički kapital. Muslidan mteligent i mi možemo dodati sa­ mansko dobro sliči na imetak jedne fa­ mo to. da potpisujemo svako slovo 0milije koja je posve izumrla i nije osta­ vila nasljednika, pa se susjedi latili po­ vog članka Zaista je prekipjelo. Pardon, ima još jedan dodatak: napustićemo borbu kad se mogne prijeći preko *) Draper: Borba vjere i znanosti, naših mrtvih tijela. Ur. sv. 2„ str. 220-224. pradjedova i dosad u familiji čuvani kač kakva svetinja, sedefom ukrašene puške, zlatom izvezene stare anterije, dakle sve ono što sačinjava nenado­ knadivo blago, što nosi ha seb; najsve­ tije uspomene jedne obitelju Da, ali ni to niie neiscrpivo vrelo, i tomu će brzo doći kraj. Kod nekih je familija već i došao. Pa šta rade te familije, kako žive? Ovo znade samo Bog i oni, jer nije moguće zaviriti u njihov stomak i vidjeti pustinju i prazninu koja u nje­ mu vlada, niti je moguće osjetiti smrt­ ne muke glad kojoj su oni žrtva. Veledušni su političari glasali da se takima dade neka odšteta i da odmah mogu primiti neku svotu za svoj hak. I.... Mi znamo da je jedan musliman dobio 270 kruna za hak one zemlje, sa koje mu je godišnji prihod u mirno do­ ba iznosio 20.000 K. Usporedite mirnodobskih 20.000 K sa današnjih 270 ćagetuša i eto vam tjajsavršenije inkvizi­ cije u Jugoslaviji! Da, Jugoslaviji, jer taka sudbina ne zateče ni jednog ma­ džarskog ih poljskog gavana ... Idemo dalje. Ал5 1 : A«, V' glasali predlog o rešavanju begluka sa­ mo u Bosni i podnijet ga Regentu na potpis;. od članova centralnog odbora H. P. S. koji su k tomu dodah da se još i kuće na tim zemljama imaju odu­ zeti i uopće od svih onih političara i naših suplemenika koji odobravaju tu otimačinu, koji bi mi god rekao da mu­ slimane smatra svojom istokrvnom braćom, otvoreno mu velim da je to ap­ solutna. neistina. ■ — Ko bi posumnjao u ovu tvrdnju, nek se malo zamisli, kakav li je osjećaj prema muslimanima morao da vlada u srcu tih političara u onom momentu, kad su stvarali te zaključke da se muslimanima ama baš sve oduzme! U mo­ mentu, kad su oni o tom raspravljali i kad su napokon odlučili da jedna velika većina muslimana umre od gladi, je li moguće, da je u njihovim srcima vladao bratski osjećaj? Misliti na to samo je ironija, cinizam i ništa drugo. Izbori se primiču, treba predobiti seljaka, kupiti Godina II. njegov glas, a dati mu u zamjenu i zad­ nju parcelu muslimanske zemlje; to je svrhat Da, ali kad, se seljak nauči na prodaju svoga glasa, šta će mu se dati do godine ili do dvije godine za njegov glas? Seljak stupa u slobodnu državu sa prodajom svog glasa onomu koji bo­ lje plati. No šta će biti ako seljak u dru­ gim izborima rekne: »Ne dam ti džabe glasa, hoću da me sad oprostiš od po­ reza!«? Hoće li političari pristati i na to? Ako pristanu, kakav izgled i ka­ kve uvjete onda ima država za svoj opstanak. Vala do tog došlo ih ne do­ šlo, muslimane više neće biti ni brige, jer sva je prilika, tu ih onda više ni biti neće. Marva dođe na klaonicu i tu gubi život. —a- Ovi retci vjerno izrazuju duboku očajnost ogromne većine onih koji su se dosad zvali mali posjednici, a to potre­ sno stanje duše može da zavitlja moz­ govima obespravljene muslimanske mase tako, pa da više ne imadne ob­ zira prema ničemu. Upozorujemo sve mjerodavne faktore, i sve političare neka razmisle i nek se dadu na poprav­ ljanje onog što se da popraviti. Jer i mačka kad se pritjera u škripac zgrabi čovjeka za oči i za grlo i ne pušta ga dok ga ne udavi. U isto vrijeme upozorujemo i muslimane da se saberu, da zajednički razmisle i da složno poku­ šaju opet zakonitim putem potražiti pravdu na najvšem mjestu. Jer Regent je usitnu plemenito odgojen, srce mu je puno humanitarirosti i sve svoje poda­ nike gleda jednakim pogledom. Među ; muslimanima treba osobito u ovim sudbonosnim momentima da vlada slo­ ga i međusobna solidarnost a u isto i vrijeme treba da budu energični, us। trajni i neustrašivi u svojim zahtjevima. Sve izdajice, sve odrode, sve prodane i i podle duše koje kušaju da rasklimaju |s našu zajednicu, da razbiju naše redo­ ve, treba proklinjati i u kamen zatucati, treba izliti na njih sav odijum, sav gnjev koji se u današnjem očajnom sta­ i nju nagomilao u muslimanskim srcima. ; Danas, kad na hiljade muslimanske i nejačadi i staraca pišti od gladi, one . prodane duše imaju zvjersko i bratonbilačko srce, da javno ispovijedaju da je muslimanima dobro i da im ne fali | ništa. Ja nemam zemlje, nijesam ie ni . imao, ne tražim ni da je imam, niti sam 1 uopće lično tangiran agrarnim pita­ j njem, ali osjećam svu težinu situacije, I u koju je dovedena jezgra našeg življa X. , i otvoreno rekoh što osjećam. Klevetnici dra Hrasnice doživljaju užasne tuševe. Mislili su da je dovoljno, ako se anonimnim sastav­ cima nabace blatom na.njegovo pošte­ nje i držahu, da će svak šutjeti pod te­ rorom »demokratskih« reptila. Među­ tim su grdno nasjeli. Ljudi nesamo da ne šute, nego i odlučno odbijaju »demo­ kratske« laži i petljanije. U prošlom broju denesosmo izjavu g. Curčića, a danas donosimo jednu još izrazitiju svjedodžbu poštenja, upravljenu na ad­ resu g. dra Hrasnice. »Zagrebačke No­ vine« od 29. marta broj 36. donose ovu izjavu: »Ponukan izjavom Milana Curčića, zamjenika državnog odvjetnika u Sa­ rajevu, u aferi g. dra Halidbega Hras­ nice, izjavljujem slijedeće: Ja sam kao jednogodišnji dobrovoljac služio kroz 22 mjeseca kod vojnog suda u Kragu- jcvcu, gdje sam vršio službu perovođe i tumača srpskog i njemačkog jezika. Bio sam prisutan kod suđenja smaknu te tridesetocice Srba, a tako i kod nji­ hova smaknuća. G. dr. H r a s n i c a nije u ono vrijeme više bio u Kragujevcu, već u Sarajevu kod tvrđavnog suda, pa tako nije nikako su­ djelovao kod ove justifikaciie. Ovo su sudovanje i smaknuće obavili vojni su­ ci dr. Kamilo Bohm, kapetan auditor i dr. Viktor Frankl, natporučnik auditor, a sudu je predsjedao pukovnik Hunka. Osim toga mi je izjaviti, da dr. Hrasnica nije nijedne smrtne osu­ de potpisao, niti proveo, niti kod ikoje sudjelovao. Isto tako vrlo dobro znadem, da je dr. Hrastika uvi­ jek izbjegavao sve kaznene slu­ čajeve, u kojima je bilo izgleda, da bi �Strana 2 Страна ■PRAVDA* — .ПРАВДА* mogla pasti smrtna osuda.Dr. Kras­ nica bio je p o š t i v a n kao jedan od najpoštenijih sudaca. Ako bude od potrebe, spreman sam i detalje dati kao jedan od najmjerodavnijih svjedoka u tom slučaju. U Zagrebu, dne 28. veljače 1920. Alić Josip, kr. mjernik.« Ovdašnjem »demokratskom« reptilu »Glasu Naroda« bilo je malo, što je preštanipao sve laži svojih beogradskih drugova, nego je iznio i potvoru, da je dr. Krasnica diktirao i anonimne pri­ jave. Mi smo u petprošlom broju iznijeli Hrasničin ispravak na tu bestijalnu po­ tvoru, a ovdje donosimo dvije izjave, koje iz temelja obaraju i ovu podvalu. U samom »Glasu Naroda« od 2. marta broj 189 stoji ovo objašnjenje: »Izjava g. dr. N. Andrijaševića. Po­ vodom naše beleške u subotnjem broju | u kojoj se iznose novi podaci o Kras­ nici, g. Andrijašević nas je opunomoćio da izjavimo da on ne zna da je Krasni­ ca ikada napisao u početku rata ijedne prijave protiv ma koga u Sarajevu. On je ujedno ispitao svoju pisaricu. na koju se naš dopisnik poziva, koji kategorič­ ki tvrdi da nije nikad pisala nijedne Hrasničine prijave. Reč ima naš dopisnik koji treba da nam da konkretnije podat­ ke o ovoj stvari, naročito da tačno iz­ nese kad mu je pisarica g. Andrijaševi­ ća govcrila o Hrasničinim prijavama i koje je ličnosti navodila koje su bile u njima citirane. Kako je stvar vrlo važ­ na za objektivno prosuđivanje Hrasničina slučaja, mi molimo našeg dopisnika da što pre unese svetlosti u ovu aferu!« S tim u savezu dobismo prekjučer od gđice Olge Stanišićeve ovaj tuš »Glasu Naroda«: Izjava. Mualimska predstavka. poslena od 15. maja 1911. do 15. janu­ ara 1913. i kroz cijelo vrijeme niti sam pisala kakovih prijava po diktatu g. dra Krasnice, niti sam kao Srpkinja za ci­ jelo vrijeme moga uposlenja mogla opa­ ziti da g. dr. Krasnica — premda osvje­ dočeni Hrvat — goji kakovo neraspolo­ ženje prema Srpstvu i prema Srbima. Gospodina dra Krasnicu nije smetalo nikada moje Srpstvo niti me je uopće otpustio iz službe, nego sam ja svoje­ voljno istupila jer sain bila dobila bolju kondiciju kod ovdašnje Muslimanske Centralne Banke. O gospodinu dru Krasnici mogu da se samo najpovoljnije izrazim i kao o bivšem šefu i kao o potpuno ispravnom čovjeku, Sarajevo, 3. februara 1920. Olga Stanlšićeva, knjigovođa. Znatiželjni smo kako će se snaći »Glas Naroda« i hoće li imati kuraži, da poliže svoju klevetu. Dakle, gospo­ do! Bilješke. Sastav slovenačke vlade. Jugoslaven­ ska socialdemokratska stranka i iugosl. demokratske stranke odbile su poziv predsjednika slovenske vlade dra Brejca na sudjelovanju u vladi. Uslijed to­ ga će dr. Brejc predložiti ministarstvu sastav nove pokrajinske vlade samo iz redova slovenske pučke stranke. Regent o Hrvatskoj. 3. о.тпј. primio je regent u audienciju ministra za šu- I me i rude g. dra Ivicu Kovačevića. a I sutra dan g. bana Matka Laginju. koji je podnio izvještaj o položaju u zemlji. Niegovo Visočanstvo se vrlo zanima za sve pojave javnog života i primio je izvještaj g. bana sa zadovoljstvom na znanje. Prestolonasljednik je izjavio g. Ivici Kovačeviću. da će posjetiti Zag­ reb u što skorije vrijeme. Pošto se pronose glasovi, da se notica »Glasa Naroda« o tobožnjim denun­ cijacijama g. dra Krasnice odnosi na moju osobu izjavljujem: Ja sam bila kod g. dra Krasnice za­ Iz privr. nar. predstavništva. Već od nekoliko dana opažalo se u javnosti veliko interesovanje za sjed­ nicu Privremenog Narodnog Predstav­ ništva od 3. o. mj. Davno prije 3 sata bili su kuloari puni narodnih poslanika. Na sve strane živahno se raspravljalo o parlamentarnoj situaciji i na svakom se koraku čula jedna te ista rije.: kvorum. Poslanici pojedinih grupa rasparvijali su međusobno i sa poslanici­ ma drugih grupa. Svakako je to bila jedna od najživahnijih slika koje su se doživjele u kuloarima. Odmah poslije 3 sata popodne galerije su se počele puniti općinstvom. Di­ plomatske lože bile su također dupkom pune. Tu su se vidjeli nekoji predstavniei stranih država, a bilo je osobito mnogo ženskog svijeta. Galerje su bile dupkom pune svijeta. U novinarskim klupama bio je toliki broj novinara, da su neki ostali stojeći. Poslije 4 sata počeli su ulaziti narodni poslanici iz vla­ dinih stranaka i zauzimati svoja mje­ sta. Od »demokrata- su bili prisutni: Timotijević. Kadivojević i Dragutin PeiSć. od socjaldemokrata Vaso Knežević, a od Crnogoraca Daković, Piletić i Marko Matanović. Za vrijeme sjednice opazili su se i slijedeći pristaše »demokratsko-socijalističkog« bloka: Krstam Andelnović, Abotimović, Ribar -i Kotač. U 4 sata i 40 minuta predsjednik par­ lamenta dr. Draža Pavlović otvara sjed­ nicu. Nakon što je pročitan i ovjerov­ ljen zapisnk prošle sjednice, prelazi se na čitanje molbi i žalbi. Narodnim po­ slanicima Nježiću,- Markoviću i Etingeru odobreno je otsustvo. Predsjednik objavljuje, pošto nema usmenih pitanja, da se pređe na dnevni red. Narodni -po­ slanik Pečić (»demokratska« zajednica) traži, da se konstatuje broj prisutnih na­ rodnih poslanika, te da se poimence prozivlju. O tom predlogu razvila se debata, u kojoj su učestvovali narodni poslanici, Ribarac, Protić, Bairić d Pečić. Poslije toga dolazi do prozivanja i bro­ jenja narodnih poslanika, da se utvrdi da li ih hna dovoljno, da bi se ustano­ vio dnevni red za iduću sjednicu. Kod glasovanja »demokratski« poslanici izilaze. Ostaje u dvorani samo g. Mika Radivojević radi kontrole i poslanik Poščić, koji je glasovao i istupio iz »de­ mokratske« zajednice. Poslije izvršenog glasovanja ustanov­ ljuje se da je prisutno 147 poslanika, 1 j j 1 ; ; i | : jer su neki poslanici kao na pr. Angeli-nović i drugi brojeni, a da nisu bili u dvorani, i da su neki drugi također bro­ jeni. a da nisu imali pravo, da se broje. U ovoj je debati uzeo riječ i Protić, koji veli da trenutak u kojem živimo — treba mnogo rada. Ako se ne bude moglo raditi, onda će konstatovati uz­ roke, radi kojih vlada ne može raditi u Privremenom Narodnom Predstavni­ štvu. Govoriće o kvorumu i broju koji je potreban za kvorum, pita se, da li treba raditi na bazi poslovnika srpske narodne skupštine, da li da se drži to­ ga broja. U početku je zaključeno, da će se zadržati poslovnik Srp. Nar. Skup­ štine i da će se smanjiti broj za kvorum. Za njegovog prvog mlnistrovanja podnio je dr. Kramer, koji je onda bio ministar za konstituantu, predlog, da se -kvorum smanji i to na 80. Odbor je odobrio taj predlog, veli g. Protić, ali je tražio da kvourum bude 100. Ovaj predlog nije došao još pred Narodno Predstavništvo. Za sada ne će da više govori, nego -moli da se pređe na dnevni red (Odobravanje). Dragutin Pečić tvrdi da objavljnei rezultat glasanja nije tačan i kaže, da kvorum treba da bude 140. jer svih poslanika ima 296. te prema tome je polovica i 1 više 149. Predsjednik je objavio da ih ima 147, ali su zabilježeni gg. Trajković i Anđeli nović, koji nisu bili prisutni. Kad se ti odbiju od 147 fale 4 glasa do 149. Prema tome sve odlu­ ke, koje se donesu s ovim brojem, nemaju vrijednosti. Tvrdi da su počinjeni još neke druge nekorektnosti. Na to se je razvila debata, u kojoj su uče­ stvovati i Draža Pavlović, Nastas Petrović- Protić, Živko Petrlčić, Timotije­ vić, Josip Vojnović, Dinko Vašić. Nakon debate ministar predsjednik g. Pro­ tić najavila dnevni red za iduću sjednicu: deklaracije vlade, bidžetne dvanajstine, ratifikacija mira sa Njemačkom, porez na ratne dobitke. Predsjednik Pavlović predlaže na to ovaj dnevni red, koji se od prisutnih poslanika usvaja aplauzom i završava sjednicu u 6 sati i 20 minuta, a sli'edeću nriče za petak u 10 sati prije podne. Čitajte i širite „Pravdu"! _________ _ __________________________ bp°* 130 »toj ' , i i ! i [ i i ] । I i , , j i - | | Mnoge nas provincijalne kolege ne­ prestano pitaju kakve korake mislimo poduzeti prigodom ovogodišnjeg zasijedanja vakufskog sabora glede pobolj­ šanja mualimskili beriva, te pošto nam nije moguće, da svakom pojedince od­ govaramo, to ovim putem iznosimo predstavku, uintćenu na adresu vakuf­ skog sabora koja od riječi do riječi glasi: »Opstanak bos.-herc. muslimana kao konfesije u pravome smislu te riječi, držimo da je uvjetovan dobrim vjer­ skim i moralnim odgojem njihova podmlatka. Ako se pak na to polaže i ako se uopće želi da taj podmladak dobije čvrst temelj u svojoj svetoj vjeri Islamu, on­ da je jamačno dužnost svakog pojedi­ nog člana sadanje islam, generacije, a naročito pak legalnog predstavništva naše -najviše autonomne uprave, da ob­ rati i posveti svoju pažnju na glavne faktore — stalež, koji na prvome redu usađuje klicu Islama toj budućoj uzda­ nici islamske zjaednice u ovim zemlja­ ma — a to su muallimi. Da, muallimi... Taj stalež već desetke godina gla­ duje, desetke godina bori se za opsta­ nak svoj i svoje djece, bori se i traži svome bijednom stanju pomoći, ah sve njegove molbe: jauk njegove gladne djece, njegovi vapaji ostali su do danas samo — glas vapijućeg u pustinji.... Dosadašnji predstavnici u našem vrhovnom autonomnom tijelu ili nisu htje­ li. ili nisu imali sposobnost, da po svo­ joj dužnosti iznađu vrela, odakle će se pomoći tome bijednom staležu: nego su snu uvijek govorili: »nema se oda­ kle. strpite se!« I muallimi su trpili, muallmi su s najvišim prijegorom sno­ sili bijedu svoga života; njihova djeca, njihove žene su od gladi umirali, a oni su uvijek bili na visini svoga uzvišenog poziva: neumorno u vjeri odgajali dje­ cu svoje islamske zajednice. Ali i nji­ hove su se sile do skrajnosti iscrpile. Koliko god bi svaki muallim pojedince bio pripravan, da svoju osobu u službi svoje uzvišene vjere žrtvuje, da u svo­ me časnom pozivu od gladi umre, sve­ ta mu je dužnost, da od propasti saču­ va svoju ženu i svoju sitnu djecu. Od­ bor muallimskog udr-uženja svojim pod­ neskom od 18. januara 1919.-tražio je od tadašnjeg vakufskog sabora, da se usvoji osnova pragmatike i po njoj predviđena tako skromna beriva, pa je i to odbijeno sa običnom motivacijom: »nema se odakle«... To je bio povod, da su muallimi u lanjskoj godini stupili u štrajk i samo se imade zahvaliti »Jug. Musi. Organiza­ ciji«, koja je muallimskim zahtjevima iz vlastitih sredstava djelomično udovoIjla, da taj štrajk nije kroz cijelu godi­ nu potrajao. Pošto je ta organizacija bi­ la jedina jamčevina, da će samo ljudi iz njezine sredine htjeti i moći udovoIjti svim zahtjevima muallima, potpisa­ ni odbor muallimskog udruženja vedra čela i s potpunom nadom u uspjeh stu­ pa pred forum visokog sabora,z kao pravog predstavnika narodne volje i ovim skromnim podneskom moli: Da se u smislu citiranog podneska našeg udruženja od lanjske godine usvoji službov-na pragmatika i naš miro­ vinski štatut sa označenim preinaka­ ma; traži: Da se pokraj toga muallimima dozna­ če odgovarajući doplaci prema današ­ njim prilikama i skupoći u onoj visini, kako to imaju učitelji nar. osnov. ško­ la; zahtijeva: Da se na svaki način brišu ŠŠ 157., 1.58 te alineje: II.. 14. i 15. u § 73. aut. »Statuta« — ako dođe do revizije — te da se ta vlast prenese na okružne muftije odnosno na predsjedništvo ule­ ma mdežlisa. Ovaj zahtjev suvišno je obrazlagati kad se znade, da je svaki muallim tim kobnim paragrafima bio izvržen šikanaciji povjerenstva, a naro­ čito, pojedinih predsjednika, којн su mu ubijali svaku volju, da svoj blagotvor­ ni rad dovoljno razvije. To su u glavnom naši skromni za­ htjevi, pa ako visoki sabor tome nemože udovoljiti, s bolom u duši potpi­ sani odbor izjavljuje, da su muallimi prsiljeni u smislu zaključka svoje Ijetošnjc glavne skupštine istog dana stupiti u pasivnu rezistenciju te time dovesti naše mektebi ibtidaije ti najveće ex-lex stanje. Potpisani odbor vrlo žali, ako do to- i i ! l ! ■ ‘ I ga nemilog koraka dođe, ali na kraju ovoga skromnog podneska nagtašaje. glad' očiju nema!... Predsjednik: u z. Hujdurović, v. r. Tajnik: Šabić.^v. r. Pošto nemamo vlastitog organa, da u cijelosti iznesemo osnovu pragmatik« i našeg mirovinskog Statuta, a uredni­ štvo »Pravde« — kojem inače dugujemo veliku zahvalnost na dosadašnjoj predusretlivosti — ni uz najbolju volju ne može nam ustupiti toliko prostora. prinuždeni smo, da se ograničimo samo na citiranje glavne tačke pragmatike, a to je sređenje naših beriva. Taj para graf glasi: »Muallimima pripadaju ova beriva: 1. godišnja plaća privremenih mualli­ ma iznaša 1200 K, 2. te godišnji doplatak za upravu 240 K. Definitivnim muaUimima pripada: a) godišnja plaća od 1440 K, b) doplatak za upravu godišnje 240K. c) deseterogodišnjih doplataka (trierria) po 200 K. Plaća pod a) i c) računa se uknpns kao svakidašnja temeljna plaća, prema kojoj se odmjeruje mirovina. Kako se pak iz same predstavke vidi, odbor je pokraj toga zatražio i odgova­ rajuće doplatke prema ovome skupom vremenu. Ostale tačke pragmatike i mtroviiiskog Statuta sporedne su važnosti, ali je odbor ipak svima onim tačkama. ko­ je ne odgovaraju interesima innalllnui stavio nužne primjedbe. Odbor. Poslije jedne skupštine. Glas iz provincije. , I I । i i : : j ; I I | I I Bolesne ambicije skovaše ovih dna« jedan atentat podlo i kukavno protiv muslimanske sloge i jedinstva, protiv naše tvrđave i zaštite, protiv naše oh rane i spasa, naše organizacije. Neoče­ kivani i nevjerovatni udarac došao i« tim začudnije. što je započeo u aovej formi sada sa one strane, odakle ne bi smio nikada da dođe jedan dušmaaski nasrtaj protiv muslimanske sreće i zajednicc. Poslije neuspjeha sa ljudima oko »Budućnosti« i »Glasa Naroda«, na­ žalost je ovaj puta uspjelo našem ne­ prijatelju i zatiratclju svega musliman­ skog dobra, da nade saveznika u radu protiv musi, organizacije i musi, dobra ; opstanka u ovim zemljama baš pod onim krovom, odakle hi morao da do­ lazi samo blagoslov i iskrena želja za musi, spas i napredak. Ali odakle se nadasmo suncu, odanle nam iznenada dođe grad: u prostorijama našeg najvi­ šeg vjerskog tijela, u našem rijasetu skovana je urota protiv musi, organi­ zacije! •Pakleni duhovi i dušmani musi, naroda nađoše sebi nove pomoćnike za juriš na čvrste muslimanske redove! Tajnik ulema-medžlisa (Aluned ef. Mahinić) kumuje ovoj protivislamsfcoi akciji pomažući zakletim muslimanskim dušmanhna, da nas zavade i razdrobe u manje čestice, kako bi bila naša propast sigurnija. Tako se iz neposredne blizine našeg« vjer. poglavice šalju na rijasetskoj mašini napisani pozivi u sela niusHmanima i težacima radi tobožnje težačke orga­ nizacije, ne bi li tako prorijedili musli­ manske redove. U sred nas boli, što su »demokrate«, koje niko ne uzima ozbiljno u nas, u svom nastojanju, da štogod odcijepe od svojih protivnika, kad ne mogu da us­ piju u narodu, našli sebi saveznike u tajniku ulema-medžlisa, koji po svom položaju ne bi smio voditi nikakve razdorne akcije. Ali »demokrate« hoće da prodru .u narod pomoću vještačkog i privlačivog načina, preko težačke orga­ nizacije trgujući muslimanskim dobrom i iznoseći na pazar našu kožu. U tu su svrhu našli nekoliko lakomislenih i po­ hlepnih ljudi sa bolesnom ambicijom, da samo oslabe naše redove, jer su im na smetnji. Plan je dobro smišljen i mreže *) Donosimo ovaj glas jednog uvaženog našeg prijatelja i obraćamo pažnju ulema-medžlisa na zloporabu me gova tajnika, koji ide tako daleko, da seljacima obećaje imamske dekrete. Ur. �B>»j 130 — lk>i su bačene od brze pješadije riz blago­ slov gosp. Mahinića, ali je učinak bio bez velike koristi Jer im se na prvorit sastanku nade izialoviše i razbiše o svi­ jest musi, težaka, koji te ne dade na­ vesti na tanak led znajući dobro, da je spas i muslimanu težaku sa ostalim muslimanima u Bosni, sa kojima je i njegova sudbina i opstanak usko skop­ čan. Pored posvemašnjoga neuspjeha de­ mokratskih prirepaka a la Mahinić—Hasandedić—Jakić et oomp. opet želimo upozoriti našeg poštenog težaka, da se čuva ovakih prodanih duša, koje neće prestati među nama rovariti, doklegod, se ne iscrpi agitacioni fond demokrat­ ske stranke. Njihova odvratna rabota neće biti za njih beskorisna, ali musli­ mani valja dobro da zapamte ove detlfe, ОДј prvi juriš ućiniše na musli­ mansku organizaciju, da pokušaju uni­ štiti onu snagu i zajednicu, kojoj ne mogaše ni pera odbiti ni njihov kaponfa Pribićević, pa neće ni oni. Treba žigosati ovakve izdajničke nasrtaje i biće nam veliko iznenađenje, ako naši protivnici ne navale još žeš­ će protiv nas. Ali su stari mudro rekli: No pada snijeg da pomori svijet, nego da svaka zvjerka pokaže svoj trag. Ta­ ko će i naši Jakići, Mahinići, Hasanded»ći Kurtovići i drugovi ostaviti svoj trag i svijet će rh dobro zapamtiti i po zasluzi ocijeniti njihovu nečasnu i mi­ zernu nlogu. koju su igrali po befelu našeg dušmanina. Naš zakleti protivnik neće mirovati, on će kušati još mnogo puta, da raz­ bije redove musi, organizacije, on će ■tražiti sebi pomoćnika među muslima­ nima ,afi će »h naći samo kod pokva­ renih odroda, kojima su u zlatnom te­ letu skupljeni svi njihovi ideali. A ta­ kovi i ne spadaju među poštene musli­ mane, pa ćemo biti veseli, kad ih ne bude u našoj zajednici. Iz naše organizacije. Naš tajnik g. Ahnied §erič prigodom svoga putovanja radi Izbora za vakuiski sabor 1 Izbornu kuriju, uvratio se u Pr­ njavor i u ponedeljak dne 23. pr. mi. održao vrlo uspješan pouzdanički sa­ stanak sa prnjavorcima. Pouzdanički se sastanak ođržo u mek tebi ibtlđaiji, ko­ ja je bila dupkom puna najodličnljeg svijeta sviju staleža. Kad im je rastu­ mačio sadašnji politički položaj j Izložio rad naše organizacije u kratkm pote­ zima, svi su se jednodušno izjavili, da imađu potpuno povjerenje u vodstvo jugoslavenske Muslimanske Organiza­ cije I n svoje narodne poslanike gg. Dra Krasnicu i Dra Spahu, a naročito odbi­ jaju liđamne podvale neprijatelja naše­ ga naroda i naše države na našega pr­ vaka i vođu g. Dra Halid bega Hrasnlcu. Čestiti Prnjavorcl su proveli organi­ zaciju i u selu Lišnjoj, koje se je listom izjavilo za našu organizaciju. U prošlom smo broju javili, da se je na našem programu organlzovao i Bos. Kobaš. Tako je sada cijeli prnjavorskl kotar već organizovan i stoji čvrsto u našim redovima. 0 tamošnjim prilikama, kao i О zulumima tamošnjeg predstojnika g. Morijaka progovorićemo u narednom lwofu. Gospodarstvo Samo dva broda. ni. Š-tn. Tovar Ili teret na brodu zapre­ ma sav njegov slobodni prostor — netto tonažu — u kojemu on može pored predmeta, koje nosi za svoju vlastitu potrebu, da vozi još i drugu robu iz jed­ nog pristaništa u drugo ili iz luke u lu­ ku. Ova tonaža mjerilo je snage u pro­ metu na vodenim putevima i pomnožavala se sa izgradnjom parobroda mnogo više nego li i sam broj brodova što se je utnnožao, jer su se kako koja godina izgrađivali brodovi sve većeg objama tako, da se je za 10 puta više tonaže gradilo u parobrodu nego Ii u jedrenjača, u kojih je objajn i tonaža ostajala otprilike ista. U zadnjem deceniju 19. i u prvom 20. stoljeća ta se je tonaža sko­ ro podvostručavala (od 9 na 15, pa od 15 na cca 30 miliona). — 0 brzom po­ rastu parobrodarstva i brodskog pro­ stora za tovar daće nam nešto jasniju ПРАВДА* — »PRAVDA. j sliku slijedeća tabela, po kojoj je bilo | na svijetu: Godine 1821. čiste tonaže 11.500 « 1831. « 43.000 « 1841. « « 140.500 « 1851. « « 329.500 « 1861. « 1,003.500 « 1871. « . 2,443.000 I « 1881. . 5,006.100 i « 1891. « . 9,484.100 « 1903. « « 15,431.974 j « 1913. bratio « 44,600.667 I Ova brutto tonaža u godini 1913. ot! pada na 30.316 bodova iznad 100 tona, od kojih je 23.217 parobroda sa 40,518.177 tona. Skoro polovicu od ovih i parobroda i tonaža imala je En­ gleska, pa onda dobre dijelove iza nje ' po redu: Njemačka, Savezne sjev.-a. merićke države. Norveška, Francuska, ' Italija, Japan. Nizozemska, Švedska, Rusija i t. d. Brzi osobni brodovi, preko onog što I je u ovom članku pod II. istaknuto, ne ' bi nas više mnogo zanimali, (jer se ne I isplaćuju), da tamo ne vidimo kako ti i brodovi pored svega komforta voze soI bom još i 3—6000 tona robe. Ova ro­ ba je većim dijelom u takvim brodovi­ ma poštanska pisma, paketi, uzorci i t. d. Poštu na brodu razvrstavaju poštanI ski činovnici i namještenici za sve di­ rektne željezničke pruge iz 1џке u koju će brod pristati, da se razveze u svim pravcima desno i lijevo. Jedna poštan­ ska veza između Amerike i Njemačke prevezla je na pr. na svakom svom pu-, tu godine 1904. iz Njemačke u Ameri­ ku prosječno po 243.000 običnih i 4.600 preporučenih (upisanih) listovnih pošilj­ ki kao i po 254 vreće štampanih stva­ ri, dok je iz Amerike vozila u Njemač­ ku poprečno 84.000 običnih i 1.800 pre­ poručenih pisama te 165 vrećica tiskov­ nih predmeta. — U koliko tovarni pro­ stor osobnih brzih parobroda ne bi bio poštom zapremljen, ispunjen je sigurno vrednijim teretom, pa ispada iz kombi­ nacije u jednom članku, koji ide za ne­ čim makar mnogo skromnijim. Strojevi teretnog broda zauzimaju I jednu desetinu prostora, dok kod1 osob­ nih brzih brodova strojevi i ugljen za­ uzimaju devet desetina prostora brod­ skoga. — Objam osobnih brodova je: 50% težina brodskog tijela, 40% teži­ na strojeva i ugljena i istom 10% osta­ lo t. j. za teret. U mješovitih brodova koji služe i osobnom prometu je objam: 50% težina brodskog tijela. 20% stro­ jeva i ugljena i 30% za teret i putnike i to ako su samo za ’/5 brzine sporiji od brzih brodova, dok ako su sporije za 2/s, onda je težina strojeva i uglje| na samo 10%, a za tovar ostaje i 40%. — Teretni brodovi imaju 50—60% ra­ spoloživog prostora za tovar, jer mno­ go ne trebaju za strojeve i ugalj. a za I drugo štogod i ne trebaju ga. — Naš ugljen brodovi ne traže, jer nije dobar za njih, nego ga uzimaju u internacionalizovanim lukama za to; u Sredozem­ nom moru su takva sladišta ugljena za brodove svih zastava u: Rireju, Cari­ gradu, Port Saidu, Malti i Alžiru. Tonaža mješovitih brodova, koji slu­ že i osobnom i teretnom prometu, a voze priličitom brzinom, mogla bi doći u našu kombinaciju za jedan brod na ■moru i jedan na Dunavu, tim prije, ako bi veći dio toga brodskog prostora slu­ žio tovarnom, a tek jedan mali dio osobnom prometu. Na ove vrste brodovi­ ma prevozi se i finija a i srednje vrste roba i to zapakovana u hale ili sandu­ ke. a da služi trgovini i industriji, kao: •razni fabrikati, kahva, pirinać. šećer, čaj. željezo, kakao, limuni, hurme, pa­ muk, duhan, ulje. piće, krzna, strojevi, so, papir, jaja, kamena roba, kožna ro­ ba, suhe šljive, brašno i t. d. Što je glavno, prevoz na mješovitom brodu ne zapinje, -ali se za to niti najjeftinije ne plaća. Tek kod teretnih brodova je jeftinoća glavno, dok je od sporedne važnosti pi­ tanje brzine prevoza. Ali tonaža teret­ nih brodova (i šlepova) je većinom sa­ mo za teški teret u masama, koji služi rudarstvu i gospodarstvu, kao: ugljen, rudače. šljunak, ilovača, pijesak, ka­ men. građevni materijal, otpadci, žito, sijeno, đubre, drvo, stoka, lan. konop­ lja. kreč cigla i t. d. Kakav tovar jedan brod nosi, upisa­ no je u brodskim papirima, koje vodi kapetan i njegovo činovništvo, kao i to: gdje je sve tovar ukrcan u cjelosti ili postepeno. Svuda je dopušteno da brod može svoj tovar u raznim grado­ vima i pristraništema djelomično kako Страт 3. organizacije na čelu. U Sarajevu se pro­ ukrcavati tako i iskrcavati. Kod iskr­ nio glas da će voz stići tek poslije pod­ cavanja nc plaća se carina za dio to­ ne, a ipak bilo je prisutno neobične vara, koji se odvozi dalje u dragu lu­ mnogo svijeta sviju vjera. ku ili drugu državu, nego ako tek uo­ bičajena pristojba za nadzor. — Brod­ Dolazak i pozdravi. ski tovar, kao što spomenusmo pod I. Kad je voz stao pred Duhansku fa­ može se za prevoz posebno osigurati, briku iz stotine grla zaorilo se: Živio a to se obično svuda i čini. Dr. Milan Srškić! Živio Stojan Proteći Pripravljene tovare za ukrcavanje ili G. dr. Srškić bio je duboko potresen oiskrcavanje podiže i spušta strojem po­ vim spontanim izrazom narodnoga okretana sprava, koju pri svakom po­ duševljenja. G. dr. Aristotel Petrovih kretu prenosi po 3, po 5 i 10 mtz od­ jednom. Za 2—3 mimete obavi posao . pozdravio je predsjednika u ime grada Sarajeva radujući se njegovom imeno­ i prihvaća nove terete. Na većim bro­ vanju čestita mu i želi da pokloni svoju dovima ima po više tih sprava, dok na pažnju sarajevskoj općini. (Burno manjim na svakom direku po dvije živio!) suprotno. I kad na pr. na brodu od' 2.000 U ime Muslimanske Jugoslavenske tona rade odjednom četiri takove spra­ Organizacije pozdravlja novog pred­ ve po osam sati na dan, njegovo je kr­ sjednika vlade g. S a k i bef. Kor kut: čanje gotovo, srednjim računom uzevši, on se nada da će dr. Srškić opravdati za heftu dana. A ako radi više sprava želje i nade, koje cio narod danas u nj (čekrka), tim prije je krčanje gotovo. polaže a u interesu narodnog jedinstva. , Članovi M. J. O. stajali su i stajaće uPrivredne veze sa Francuskom. G. 1917. osnovana je u Parizu trgovačka ; vijek na gledištu, da je nama svima spas u zajedničkom radu. Mi u Vama komora francusko-srpska s tim zadat­ gledamo predstavnika našeg bloka i vje­ kom, da pogoduje razvitku trgovačkih, rujemo. da ćete opravdati nade, koje industrijskih, finansijskih i literarnih imamo mi svi u vladu g. Protića (bur­ veza između Francuske i Srbije. Nje­ no i dugotrajno: živio Protić!). u kome zina je zadaća, da svojim članovima mi gledamo državnika a ne strančara. kao i ostalim trgovcima i industrijalci­ Vjerujemoda se neće više ga­ ma obiju zemalja stavi na raspolaganje ziti građanska i ustavna p r asva uputstva, koja mogu biti korisna, va i da će svi gr a dani bez o bzatim da poduzima sve korake kod nadleštava ne bi li olakšala poslovne ' žira na pleme i vjeru b i 11 j pred zakonom i e4št“ kS (Burno: veze između ove dvije zemlje, da uspo­ stavi veze između proizvađača i potro­ i Tako je!). U Vama gledamo osobu, košača. da proučava situaciju tržišta je­ [ Ja Je cijelim svojim dosadašnjim radom pokazala, da ima osjećaja za sve nas. dne i druge zemlje, da upoznaje intere­ Živio predsjednik vlade g. Stojan Pro sente sa zakonima, koji su na snazi u • tim zemljama i uopšte da pogoduje i tić! Živio g. dr. Miian Srškić! zbliženju ovih dviju zemalja. U ime radikalne stranke pozdravio j« Komora je osnovana pomoću francu­ predsjednika g. dr. S. Vukanović. na što ske i srpske vlade, pomoću trgovačke je odvratio burno pozdravljen sa sviju i industrijske komore u Srbiji i pomo­ strana dr. Srškić: Potpuno sam ću trgovačke komore u Parizu te sa­ ■ svjestan teškoga bremena i odgovornoveza trgovaca i industrijalaca Francu­ ' sti kad se primih ove dužnosti. Iz da­ za. Danas ta komora želi da proširi našnjega spontanog i sjajnog dočeka svoje djelovanje na sve pokrajine kra­ vidim da moja odluka nailazi na razu­ ljevstva SHS i da postane trgovačka mijevanje najširih narodnih masa bez komora francusko-jugoslavenska; pa je razlke vjere i plemena. Svjestan od­ zato pozvala sve komore u novooslogovornosti primio sam se ove teške du­ bđenim krajevima, da i one učestvuju u žnosti. jer je to od mene traženo. Ja radovima ove komore i da u tu svrhu sam očeličen, jer sam na ovo visoko odrede svoje delegate u tu komoru. mjesto došao povjerenjem dvaju najve­ ćih faktora: krune i naše ustavne vlaTrgovačka komora za Bosnu t Her­ cegovinu odazvala se pozivu svoje po­ ; de, koja raspolaže s većinom parlamensestrime u Parizu, te je pristupila nje­ I ta. Ovaj impozantni današnji prijem za zinoj organizaciji i odredila kao svoje I mene je najbolji dokaz vašeg raspoloreprezentante u toj komori gg. Nikolu j ženja i narodne volje ogromnog dijela Berkovića, predsjednika komore i dra i naroda. Ovaj je doček ujedno i velika ' manifestacija narodne radosti, da su na Besarovića. tajnika komore. I ćelo zemlje došli oni ljudi, koja uživaju Privredna banka u Maglaju. Brzosimpatije našeg troimenog naroda. Ovi javljaju nam 29. prošlog otuda: Na da­ 1 su ljudi pravi neimari našeg narodnog našnjoj konstituipajućoj skupštini ososlobođenja, koji su pored junačke srpnovasmo, hvala Bogu, i mi svoju Priv­ j ske vojske, proslavili naš narod u ci­ rednu banku. U upravni odbor biše jelom svijetu, i ispunili .naše ideale. Na izabrani Edhembeg Uzejrbegović, Aši- ■ žalost ovi su ljudi bili za dulje vremena raga Topčagić, Husejn ef. Smajlagić, j odstranjeni od zemaljske uprave. Ali Osman ef. Muradbašić, Began Kapahu- ! od dana našeg oslobođenja pa do dasić, Osman Obralić i Uzejrbeg Uzejr­ ■ nas, bilo je mnogo toga što nam se nije begović a u nadzorno vijeće: Alibeg dopalo, mnogo je bilo nezadovoljnika, Zečević. Hasan ef. Kadribašić. Mehmed koji nisu mogli da se ogriju na suncu ef. Hulusi, Halilaga Osmanagić i IbraSlobode, koju nam je donio srpski voj­ nik, Ne zaboravimo da ta ista vojska him ef. Hodžić. i danas čuva mrtvu stražu i da je sprem­ Pošto smo već ranije uzeli pod kirina sve žrtvovati, da nam grabežljivi ju i vrlo lijepe prostopije u jednoj Edhembegovoj kući na najljepšem mjestu I susjedi ne otmu koje parče našeg na­ rodnog organizma; ne zaboravimo, bra­ u čaršii, a i lijep namještaj nabavili i ćo. da granice naše zemlje još nisu uposlovođu našli, to će i banka već ovih redene. Rat je stvorio mnogo neprilika dana moći otpočeti svoj rad. i kod nas; stvoreno je i kod nas iz­ Ministarstvo ishrane obrazovalo je vjesno raspoloženje društva, koje one­ komisiju od inspektora i strčunjaka. da mogućuje pravilan razvitak naše drža­ paze na cijenu svega što ministarstvo ve, i koje koči pravi poredak u zemlji. prodaje i kupuje. Ali da je bilo više auktoriteta vlasti i zakona, sve se ovo moglo za vremena ■нмиампшипвкспжкнпнк snriječiti. Mjesto borbe klasa morala se propovijedati harmonija cijelog društva (Dugotrajno odobravanje). Da su se čuvale ustavne i građanske slobode, manje bi bilo nezadovoljnika, da se vi­ Doček novog prdsjednika u Sarajevu še radilo, a manje fraziralo o narodnom Jutros u 9.40 stigao je u Sarajevo jedinstvu. Ova spasonosna Ideja stajala predsjednik bosanske vlade g. dr. Mibi danas mnogo bolje i ne bi se bez lan Srškić sa zasebnim vozom do Du­ potrebe stvarao jaz medu jednokrvnom hanske fabrike. Velika masa naroda bez braćom Srbima i Hrvatima. Ali ovo razijke vjere i plemena izašla je da štogod se dosada radilo, bilo pozdravi narodnog miljenika. Cvijet sa­ јe pr o ti v n arodnc volje, od rajevske inteligencije, predstavnici svih sada mi sami moramo biti ko­ društvenih slojeva, izaslanici seljaka i vači svoje sreće. Svak treba da radnika došli su da pozdrave čovjeka, vrši svoju dužnost. Ja ću prema sva­ koji je pozvan da uredi.ovu zemlju. Pri kome jednako bez razlike vjere i ple­ dočeku su učestvovali i predstavnici mena biti strog, ali pravedni sudija. UJugoslavenske Muslimanske Organiza­ vijek ću biti došljedan velikoj ideji na­ cije u veoma velikom broju, predstav­ rodnog jedinstva, koju sam za cijelog nici Hrvatske težačke sloge (Dr. Jelisvog života zastupao. To vam. braćo, nović, dr-. Sutej i t. d.).. predstavnici jamči moja prošlost. U svome budućem Hrvaske Pučke stranke, izaslanstva Jeradu rukovodiću se tradicijom male ali vreja i protestanata, te mnoge stotine slavne Srbije, na čijim se temeljima osradikala sa cijelim Odborom sarajevske Domaće vijesti �Bpoj 130 Ura; .ПРАВДА" — .PRAVDA" Csp.ua 4. Stran« TrBšBljah »Sva naša današnja država, na načela slobode ustavnosti i pravde. Prva duž­ nost je sviju građana da se pokoravam Sumorne misli. zakonima a oni koji se ne budu pokora­ Bijah izradio pio< um. opremah promaknaia, vali biće smatram zlikovcima, protiv priprcmih govorancija i — poininlite, ljudi — kojh će se postupati svom oštrinom «lvđo Brikić. ј a bar podigoh oditetn. Dr Stojanović. zakona. 13a ti ii dobro Niko. luiai duevcice i »ineZahvaljujući vani, braćo, na ovom im­ kura. Ali ja ui predejeđnik vlada, ni podanik pozantnom dočeku, pozivljeni Vas da u Kopenhagena. Skapdai! AtO $ola. kliknemo: Na kukajte, ilapčine. Ja um bio na viioj ржр, pa ae jež nijoaam raapiaauo. Pomiiliie Živjefo Njeg. Kr. Veličanstvo Kralj »smo ua moja bijedno stanje: ■ ministarake fo« Petar! ielja na žrercorika ramenn. 1 ne bijah в Živjelo Njeg. Kr. Visoćanstvo Regent lUnjc/đa ih nagradim makar kojom krivotvorenem markicom: Гако brao dođe e»aj nesretni Aleksandar! Svetozar Pribičević. Iz hiljade grla zaoriše se poklici: Ži- Marko. КојеМвј vi padaste, ali bar na mehko Ja vjeN. Klicanje je trajalo dugo vremena. ■am u neiiTjesnosti kad «o sroiam u »GajreGovor predsjednika vlade elektrizovao In", pitanje je, koća li se moći uopće gdje oje sve prisutne, koji su se rastajali s po- driaii. No, no, vi anute Ha htjedoh reći. ! kojetu. Hasan Hodžić. LSkom: Najžalivije mi je što prilikom pada n a i« Živio dr. Milan Srškić! vlade se smjedoh .-motati oko fesa crnu kokar­ Žalim u Boe. Petrovcu. U jesen god. du. A vjerujte, ljudi, Pribičorića ui je žalivije i od lameg Franje Joeipa. 1919. prigodom odmjerenja tečevine na Feljbaba Alija (Kartović. Ja vala ne žalim ito sam hljosauo. Jedna ratna dobit, odmjerio je porezni ured a Boe. Petrovcu g. Mehmed Alibegu iluaija manje, ali i jedna titula vile Ali se iepekoh. što ne »sam ko napita da sam pedalj Kulenoviću 30.500 K ratne dobiti, koja eose, lakat ambicijo. Jer ja . ako ааш ćaaast, svota je zbog ovisnih troškova i ka­ i»*k sam c i o od ambicije. Predsjednik „Mu-tež“-Stranke Jakić mata narasla na 34.000 K. Mehmed Al*Ko bi pomislio da sa>ajevaki i visoćki težaci beg je uložio utok proti ovoga zulum- raaumiju raelika »smeđu rijeci i djela Ja sam carskoga odmjerenja tečevine, ali do a Bjekmieu mnogo bolje prolasio; seljaci sa ćadanas nije dobio nikakva riješenja. Dne tili moje frase, a ja na račun to^a saevim do­ 15. ili 16. februara t. g. dođe ovrhovo- bro plavie kajmak sa njihova rada i ploda. Hasandedić. ditelj sa muhtarom i podvoruikom po­ Treba nam organ, jer bez tog ne moga da reznog ureda, oduzmu od Mehmed Ali- oglasim svoje zanimanje. Mahinić. e bega kljuće od dućana i odmah sjutraJa sam potpuno sadroljan aalom „težačkem’ dgn otvore dućan i javnom dražbom strankom. Do droge skupštine osigurače se u»a prodaju dućansku robu, koja je vrije- slučaj nesgode0 i teamo predsjednik, Beg0 i đtia prekC 190-000 kruna, za K 17.000. odbojnici. Valjaše mi pređlog, da »Sloisti dan je Mehmed лкиК .molio pe- ▼ija“ aaved* ' oUguranje proti libanju, jer je sa malog predsjednika dostatan prut. Dakle trovačkog poreznika, da mu pe do­ dupli ćar: i premija ка osiguranje i ekstra ho­ daje dućana, da će on na račun teče­ norar sa predleg o novom načina osigaracije. Salihbegović. vine na ratnu dobit uplatiti nekoliko g. Salihbegovid. Ne biste ii predlo­ hiljada kruna, pa ako nru to nije dosta, žiliPardon, i osiguranje moževa proti pada sa minis­ bio je pripravan i na to, da njegov du­ tarske stehceF Ja sam ead tako žalosna... Jedna bos. ministrovica ćan ostane zatvoren, a neka ključi ostami kod poreznog ureda do riješenja Pravodobno upozorenje opštini. Šetajautoka. Sve to nije upalilo, dućan je ei obalom Vojvode btepe, opazio sam, da vile prodan i jedna je egzistencija s time slulkinja vozaju djeca a kolicima trotoarom, koji je игак i tijesan i aa žetaoce. Izgleda mi, uništena; jer je tako trebalo da bude. da se onda voaaja gospodska i naknivena djeca Agrarnim se pitanjem na boljševički na­ roditelja, koji iinaja po j«dn » ili najviie po dvo­ čin uništavaju muslimanski posjednici je djece. Moglo bi se dogoditi, da koji prolaz­ pod firmom feudalizma, trgovci musli­ nik i nehotice gnrne koja kolica pe može nakniveno dijete da strada. Roditelj će ovakvog mani se uništavaju sa odmjereniem te­ djeteta staviti veći odetetni zahtjev, nego bd ga čevine na ratnu dobit, seljak i jest sa­ stavili Vasiljcvio i ctojanović za progone ia gesvim zapušten. To je bilansa jednogo­ dine 1814. dišnje tiranske vladavine »demokrat­ ske« u svima područjima Bosne i Her­ GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo cegovine i na svim klasama islamskog Broj 7533-20. elementa. Apelujemo na patriotska čuv­ stva nove vlade, koja je nastala na po­ Objava. vjerenju našega naroda, da ove zulume odstrani i da pokaže muslimanima, da Gradsko poglavarstvo daje na sve­ oni nijesu pastorčad svoje narodne dr­ opće znanje, da je biračka listina za žave, koju su nakon dugog i teškog ro­ svaki birački rajon opštinskih izbor­ nika grada Sarajeva dogotovljena i da bovanja dočekali ko ozebo sunca. Masarik počasni građanin Beograda. se počevši od ponedeljnika dne 8. mar­ Općinski odbor odlučio je da se u znak ta 1920. kroz 14 dana javno izlaža svakom izborniku na uvid u sobi br. jugoslavesko-češkog prijateljstva pro­ 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za glasi dra Masarika počasnim građntnom vrijeme uredovnih sati od 8—2 po Beograda i da jednu ulicu nazove nje­ podne govim infenom. Unose u listinu može pobijati sva­ Slikarska škola. Akademički slikari 1 ki birač, koji je unešen u biračku li­ P. Tješić i R. Petrović namjeravaju stinu, a isto tako zahtijevati i nak­ otvoriti privatnu slikarsku školu u ko­ nadni unos u listinu svaki novi birač joj bi se podučavalo crtanje po modelu, osobno. slikanje pejsaša i t. d., te pripravljalo Kad mine gornji rok odrediće se rok za dabne študiije na akademiji. Uvjeti prigovora u smislu propisa § 16. pri­ primanja i tačnije informacije od 5—6 vremenog izbornog reda za grad .Sa­ sati u ateljeu nad računarskom komo­ rajevo. Sarajevo. 5. marta 1920. rom. (Naspram srpske pravosl. Bogo­ Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. slovije) III. kat. desno. Izašao je iz štampe Cijena K 10. i Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Težnju. Oglašujte u ,,Pravdi“ Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godineU svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod- 1 nijeti ovome povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1, svjedodžbu, da je svršio darulPumen ili šeriafsku sudačku školu ili ’ kolu drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik UMVERZAL. Stalni zavod za podukM ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine Ц. kat (Uteg Protin Sokak) ukca Regenta Alek­ sandra br. X Dizdurević. Oalašujte u MP r a v d i“ --—--me—--— Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škure, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći čc te u cjeniku Tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b^ekovne poslove ndbrže i najpovoljnije. 47 Gđcovratnl ferdsik: M VlUAlk: C»atr*tat Odbor »J. M. O.< 5tsmp*ril» D. 4 Л. Кжјож. S»«d.vs>. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/45ef511ac00dbdb72cf451517db4acdd.pdf 234871228078b2afba889fcf58e26995 PDF Text Text Poštarina u gotowom plafona. —---- dl @ £Л& ВН 'Ж POJEDINI BROJ ж №^Ш ЖЈЖ мје геШтт‘ odbor. .жп Pretplata godišnje 80 kruna, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. КИ 1L «Ил Broj 26 (131) Ж JW 1им WR wHr «r dBSb* W лИшВ^ ив Sarajevo, utorak 9. marta 1920. (18. džumadil-ahira 1338.) 0 reformi naše početne vjerske nastave/] i. Od dana oslobođenja naše domovine do danas dolaze posebno i u nas mu­ slimana različita pitanja na red, da se rješavaju. I to sve važnija pitanja koja zbog svoje aktuelne vrijednosti posta­ ju prešna, pa se na njima objeručke radi. 0 svima se našim i to specialno našim čisto muslimanskim pitanjima veće Ih manje vrijednosti više govori i piše, nego o našoj vjerskoj nastavi. Osjećamo i znamo da naša vjerska na­ stava ne zadovoljava, da se zbog nje­ zine nesređenosti tu i tamo osjećaju različite neugodne pošliedice, ali o to­ me se samo zapodijevaju razgovori u užim krugovima, a malo se ko usuđuje da otvoreno počne javnu diskusiju u naprednom duhu o tome za nas vrlo važnom pitanju. još u 1. i 5. broju »Vremena« zapodjela se bila diskusija o reformi naše početne vjerske nastave. Naravno u tim dvama člancima ostala je diskusija u tome pitanju nedovršenom i sve do sada samo započetom. Od ono doba ilo danas niko se još nije javio, naročito o tome predmetu. Pa i naši pozvani faktori, ulema medžlis i vakuf.-mearif. abor, trijesu učinili u tome pitanju kakvih općenitih promjena. Mnogima je začudo, da i sami muallimi i vjerouči­ telji o tome Šute. Njih ispričavaju nji­ hove teške prilike, naročito bijedne ma­ terijalne prilike, da im u borbi za osi­ guranje svojih staleških interesa nije šta drugo dosada ni naum padalo. Pošto ovih dana očekujemo zasijedanje našega novog vakuf.-mearif. sabora koji će svaikako i o reformi naše vjer­ ske nastave uopće da radi, zgodno je, da nastavimo diskusiju u tome važ­ nom pitanju, pa da ujedinjenim silama naprednije i lakše priđemo njegovom riješavanju. Kao i svaka važnija pitanja, tako i nastava uopće, traži ozbiljan i tih rad da se rješava. 1 ona traži pregaoca dobre volje, koji se u stvar razumnu, da se u ozbiljnoj namjeri hladno i nrirno misli i rasuđuje. Ja radim kao nastavnik već 20. go. dinu. Za to me čitavo vrijeme interesirala naša vjerska nastava, naročito osnovna nastava. Osobito u ovo zad­ njih sedam godina gdje sam se tome elementu zdušno odao, mislim i radim neprekidno u teoriji i praksi na unapre­ đenju naše početne vjerske nastave. Još je a god. 1913. u »Misbahu« (a po­ slije u posebnoj knjizi »Za reformu na­ še nastave«) upozoreno na sve manj­ kavosti u dosadašnjoj našoj vjerskoj nastavi, gdje je izneseno mišljenje o uređenju iste, kako bi i naša vjerska nastava pošla modernim, naprednim pravcem. Od onoga dana do danas ipak se osjeća i medu našim muallimima i vjeroučiteljima prilično nastojanje, da se uaša početna nastava racionalnije obraduje. Onaj stari način nastavljanja, gdje se sve uči napamet i oslanja na same kitabe, još je doduše u našoj vjer­ skoj nastavi, ali ipak dale nade za ljep­ šu budućnost, što se neki muallimi od toga zastarjelog načina otimaju, a uno­ se u nastavu napredni duh. To napred­ no mišljenje našlo je donekle odziva i u našemu najpozvanijem vjerskom tije­ lu, ulema medžlisu, koji je u tome smi­ slu izdao nekoliko naredaba i naputaka. 1 dok tako naša početna vjerska nasta­ va polagano napreduje u samoj sebi, za njezin se oblik, za način kako da se zgodno rasporedi, nije još ništa ozbilj­ no učinilo. Ostaje naime još uvijek ne­ riješeno pitanje: treba li našoj početnoj ЗДВ ДМУ .^ЖдгДШ^ I j ' ■ i | vjerskoj nastavi poseban nastavni za­ vod. u kojemu će naša djeca naučiti osnovne pojmove o vjeri, Islamu, a on­ da nastaviti nauke u osnovnoj školi ih se to može zgodnije da uredi, pa da u isto vrijeme sva naša djeca uporedo uče i vjeronauku uz ostale predmete osnovne škole? Našemu narodu još nije jasno, šta je prava svrha vjerskoj nauci napose, a šta ostaloj nauci uopće. »Ja hoću, da moj evlad svrši mektjeb, pa eto onda mogu ga dati i u školu« — obično veli naš čovjek. Nama nije namjera ni naj­ manje da ometamo pravi zahtjev dječijih roditelja, a još manje da diramo u osjećaje našega naroda, 1 mi smo vrući zagovornici glavnog zahtjeva u vjer­ skom odgoju naše mladeži; vruće suo­ sjećamo s našim narodom. Samo ćemo gornji zahtjev naših roditelja jasnije da izrazimo. Mjesto da reknemo, »ja hoću da moj evlad svrši mektjeb«, mislimo to, želja nam je u prvom redu, da se naše dijete pouči u svojoj vjeri, a onda nam je želja, da nauči i ostale potrebne nauke. Dakle u glavnom se slažemo, samo ćemo da promijenimo sam način, kako da se to zgodno uredi. Nama je glavno, da se dijete u našoj vjeri poučf, i to nam je osnovka, na kojoj ćemo se; lahko složiti, da riješimo i način, kako’ da se zgodno sredi cijela početna na­ obrazba naše mladeži, da se ni u čemu ništa ne izgubi. Obično se drži, da je naša vjeronau­ ka vrlo težak predmet koji zahtijeva dosta vremena, da ga mladež nauči. To jc mišljenje neopravdano. Da­ nas smo na čistu, da i vjeronauku va­ lja da učimo na svome jeziku kao što je uče i drugi narodi, pa i svi islamski narodi, kao i sve ostale predmete. Na čistu smo također i s time, da pod vje­ ronaukom razumijevamo samo ulumi dlni'ju (aka-d, ibadat) te vjersko-moraini odgoj mladeži, a nipošto, da djeca moraju uza to u početnoj vjer. nastavi učiti još i gramatička pravila, da im to bubanjc samo ometa napredovanje u vjerskoj nauci i ništa više. Meni je uvi­ jek bilo žao muallima koji su u svojoj prevelikoj sklonosti i u to uzaludno bubanje zalazili i time samo djecu patili, a ni sebi ni glavnoj nastavi nijesu ni­ šta doprinijeli. Kada se uči vjeronauka, onda se ona uči sama za se, a drugi se jezici opet posebno uče, kada djeca dobro upoznaju svoj materinski jezik. Sada mnogo stoji do toga, kako da se jedan predmet zgodno sredi prema pe­ dagoškim pravilima nastave i prema dobi te shvaćanju djece. Krivo je miš- i ljenje, da u svim prilikama mora da se troši mnogo vremena za jedan pa ma­ kar i opsežniji predmet. Glavno zavisi o radu, o raspoređuju, o načinu nastav­ ljanja, drugim riječima, u glavnom to zavisi o spremi i valjanosti samoga na­ stavnika toga predmeta. I naš obični svijet dobro znade, da je za kakav bilo posao bolji dobar majstor za jedan dan, nego slab, neuk za više dana. Ovo isto vrijedi i za nastavu. Osim toga na­ stava i odgoj nijesu obični poslovi, u koje se može svaka šuša da miješa, nego je to posao posve umjetan i posve ozbiljan, koji traži naročitog vještaka. Danas se ii. pr. ne traži od muallima, da mu djeca nabubaju islamske i imamske šarte i nauče »učiti« u Kur’anu (a. š.). Hoće se da se neSamo naobrazi •) Rado iznosimo ove misli našeg Jednog uvaženog prijatelja i spremni snio ustupati mjesta i stvarnoj kritici njegovill misli. Ur. dječiji um vjerskom nastavom, nego da se i razvije razum, pobudi volja za vjersko osjećanje i oplemeni srce islam­ skim duhom. Dječija duša je dar Božiji, koji sebi traži razumne pedagoške vje­ štine, koja će prirodne sposobnosti dječiie da razvija i usavrši. Dakle u prvom redu nama treba dobrih muallima, koji su dobro naobraženi u svim vjerskim predmetima, dobro naobraženi u peda­ goškoj struci i koji imaju dara i volje da drugoga nauče. Ovako dobrim muallimima nije glav­ na stvar da imaju mnogo vremena, ne­ go dostatno vremena, pa da poluče uspjeh u nastavi. Za to nama nijesu po­ trebni posebni vjerski nastavni zavodi za početnu nastavu, ni posebne ibtidaije ni ihtijat sunufi, nego su nam potreb­ ni spremni muallimi i zgodan rasporedaj naše vjerske početne nastave, pa da naša djeca mogu mirne duše u svojoj 7; godini izravno u osnovnu školu. Time ćemo našoj djeci olakšati i omiliti nauku uopće, time ćemo prištedjetl toliko materijalnih sredstava za izdržavanje posebnih mektjeba, a ujed­ no uštedjeti dosta novaca, da mognerno njima naše valjane muallime kao vjeroučitelje osnov. škola što bolje da nagradimo uz običnu pripomoć zemalj­ ske vlade, što je daje jednako svima vjeroučiteljima. Muallimi Radži. Godina II. Sarajevo, 8. marta. U petak, subotu i nedjelju vodeni su pregovori o sastavu nove bosanske vla­ de .i u glavnom se može reći da je po­ stignut sporazum. Naša bi organizaci­ ja dobila četiri mjesta, a hrvatske stran­ ke (težačka i pučka) po dva, dočim bi ostali resori pripali radikalnoj stranci. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su sve stranke bile složne u tom, da se imaju odstraniti vinovnici »demokraske« korupcije, pa našim delega­ tima nije bilo ni potrebno iznositi naš zahtjev o bezuvjetnom odstupu Sćepana Grđća i dra Krulja. Definitivno obrazovanje vlade ubrzo će uslijediti, jer smo uvjereni, da će se a Beogradu lahko naći povoljan iz­ laz u jedinom prijepornom pitanju: kome će pripasti izvjesni resor sekundarne važnosti. ' Ovom prilikom s osobitim zadovolj­ stvom ističemo koncilijantno i nada sve susretljivo držanj^ predsjednika vlade g. dr. Sršktea, koji nam svojim taktom i širokogrudnim shvatanjem dužnosti jed­ nog demokratičnog upravnika uljeva najbolje nade u stvaran i objektivan rad ža ovaj napaćeni narod. Sve protiv muslimanstva. 11. Elementi, koji sačinjavaju »demokrat­ sku« stranku ili pravije njeni glavni stu­ povi zajedno s prvakom svojim jesu skroz protunarodni. Njihova politička prošlost ne može biti crnja, nego je, Pribićević, duša »državotvorne« hrišćanske socijalne stranke, po svojoj na­ cionalnoj prošlosti i radu trebao bi sje­ diti u zatvoru. Najpokorniji sluga ma­ đarske oligarhije bio je svega svoga političkog rada u bivšoj i njemu toliko dragoj Austro-Ugarskoj monarhiji. U hr­ vatskom saboru otvoreno je branio ma­ đarsko nasilje. Kako je ponosno istupio u doba prodaje hrvatske obale Mađa­ rima, kličući od veselja, da je mogao sprovesti nacionalnu veleizdaji:! Ne­ majući ni trunka nacionalne svijesti ni ponosa najpripravnije je izglasao zakon o konfiskaciji imetka srpskim i jugoslavenskim dobrovoljcima. Svoju protivnarodnu politiku vodio je sve do uoči prevrata. Za onaku svoju protivnarodnu politiku nije imao i ne­ ma nikakova opravdanja. Dok je on onako ropski služio Beču i Pešti, dotle je jedna čisto pravaška stranka pod vodstvom dra Pavelića, koja je danas nazvana separatistička, vodila najljuću borbu proti mađarskom i austrijskom nasilju, kojega je Pribićević branio i podržavao. U najopasnije doba, kad se Pribićević krio po inišiiin rupama, da ne učestvuje u velikom nacionalnom radu za naše oslobođenje, tokom rata, Starčevićeva je stranka prava istupila skoro revolucionarno, ne prezajući ni­ malo pred posljedicama, a Pribićević je slao adrese austrijskom caru i kralju o nepokolebivoj odluci hrvatskog i srp­ skog naroda, da ostane u sklopu pro­ pale monarhije u granicama zemada svete krune ugarske. Svaka nacija morala bi zbaciti ovakovog javnog radenika. Njegov nacio­ nalizam i domoljublje i moral jest ispod nule. Politički posao od dva helera ne bi mu se smio povjeriti, a najmanje mi­ nistarska stolica. Svaki nacionalista mora se pobojati, da on ne bi opet us­ krsnuo Austro-Ugarsku. Jer i danas nje­ mu su draži Mađari od vlastitog naro­ da, a i danas bi on volio služiti Tiszu i Habsburge, nego li dinastiju Karađorđevića. Ovo, što velimo, nije puka fraza. Nje­ gova mržnja na Narodni Klub i radikale plod je onog, što velimo. On mrzi radikale, jar mu je žao, da je njihova politika provocirala svjetski rat i sru­ šila Austriju. Mrzi Hrvate oko Narod­ nog Kluba,, jer su oni mrzili Austriju i jer su vodik politiku propasti srušene Austrije. Pribićević se zavjetovao svo­ me Tisi, da će progoniti, mrziti itd. sve one elemente, koji raskomadaše zem­ lje svete krune Ugarske. On nije radio na velikom djelu nacio­ nalnog ujedinjenja. Njegov rad s Hrva­ tima u hrvatsko-srpskoj koaBciji nije bio rad bratske sloge i nacionalne svi­ jesti, da smo jedan narod, jedne krvi i jezika. Ne, njegov je rad u tom pravcu došao samo stoga, da može služiti ma­ đarskim vlastodršcima. Kad bi bio sam sa svojom strankom, za Beč i Peštu ne bi predstavljao nikakove vrijedno­ sti. Zato je potražio društva i skalufio hrvatsko-srpsku koaliciju, u kojoj se nalazilo i vrlo vrijednih naših političa­ ra, u koju su unišli na jednoj poštenoj predpostavkl. Ali, šta se Pribićevića tiče nečije poštenje, glavno je, da je on mogao imati jednu stranku, koju je mo­ gao staviti u službu tuđina. Meka su mislili Mihalović i Medaković itd. šta hoće, radilo se o tom, da ne znaju, šta Pribićević namjerava i kani učiniti. Ako nije neko mogao svjesno i bez potrebe služiti tuđinu, on jc to mogao. Za njega je nacionalni ponos i nacionalna duž­ nost bez ikakove vrijednosti. Nema veće sramote za nas, nego da je prvim jugoslavenskim ministrom bio čovjek, koji nas je na vani kompromitovao. Njegova je politika u inostranstvu poznata. Vani se zna, da je on svega rata slavio Habsburge i slao im poslanice svoje i navodno narodne rop­ ske poslušnosti i odanosti, na koju su se neprijatelji našeg naroda i samostal­ nosti pozivali. Vani se zna. da je dželat �Strana 2 Crpau* „PRAVDA* — „ПРАВДА* liiljada i hiljada nevinih jugoslavenskih duša, koje su pale žrtvama sistema, ko­ jega je on podržavao i protiv kojeg ni­ je nikad, a najmanje tokom rata ni je­ dne riječi progovorio. Vani se zna, da su hiljade nas Slavena pomrle od gladi usljed mađarske prehrambene politike, a zna se i to, da je tu politiku Pribićević potpomagao i promicao. Pa može li biti veće sramote od ove, da na mi­ nistarskoj stolici sjedi čovjek dželat na­ šeg naroda i tolikih nevinih žrtava, koje moradoše usljed njegovog mađarskog krvničkog sistema i krute gladi svoje duše ispustiti? Antanta mjesto da je tražila ovog dželata, da joj se izruči, što bi po svoj pritid i bilo, kad bi ispitala vapaj ošte­ ćenih i unesrećenilt, nastupila je prema j nama ne više tako prijateljski kao pri- . je, jer je morala biti razočarana, nego posve Idadno, jer je vidila na vladi na­ še države i take ljude, koji su po uvje- i renju. mentalitetu i ostalom prirasli za Magyarorsag i koji toliko žale nad nje­ govom propasti. Nije se mogla gore ra­ zočarati, nego kad je doznala, da jedan Korošec i Pavelić zajedno sa radikalni­ ma moraju istupiti iz vlade, koji su po I svojoj nadonalno-političkoj prošlosti kud i kamo ispravnih od jednog Pribićevića i srbijanskih Austrofila s Davidovićem na čelu i prepustiti vladu sr­ bijanskoj opoziciji, koja je bila protiv rata s Austrijom, i Pribićeviću, koji na­ še dobrovoljce nazva izdajicama i čije imetke htjede oteti. Pojava Pribićeviča na vrhovima na­ še državne uprave uvrijedila je nacio­ nalni ponos našeg naroda, kompromitovala moral naše nacije i obori!? ugled državni i narodni na svim stranama. Bez prigovora može nam se reći, da je moral naše zajednice pao, da je narod­ na svijest neprobudena, da smo narod svih mogućih nemogućnosti, kad jedan anacionalan čovjek, čiju anaoionalnost prošlost i sadašnjica utvrđuje, može ! doći do časti ministra ili politički ugled­ ne ličnosti, koji ne diže svoj glas za vri­ jeme Austro-Ugarske protiv onim nasi­ ljima. koja nas toliko tištiše. Nalazi li se naša nacija na tako niskom nivou svijesti i morala, ponosa i domoljublja, , da dželate svojih sinova nagrađuje ča­ stima? Gdje je zdrav razum naš, kad ne možemo prosuditi dobro i zločin, i d 'tšmana i prijatelja, laž i istinu? Nema ga. Nacionalne svijesti nema, moral je istom u povojima, nacionahti ponos iščeznuo, a zdrav razum potam­ nio. Masa je nesvjesna, konfesionalna i klerikalna. Ne zna što je interes nacije i gdje leži velika budućnost njezina. Ne shvaća zahtjeve i uvjete zdravog pro­ gresa ■ ne vidi siguran put naše kultur­ ne evolucije. Nema u sebi ni tračak svijesti o velikim zadacima našim, koje moramo ostvariti u interesu našeg sa­ moodržanja. Nju provejava duh kleri­ kalizmu i vjerske intolerancije, koji je zakrčio put ideji nacionalne svijesti i bratske solidarnosti. Ona čami u ego­ izmu pojedinačnih ličnih i klasnih inte­ i j | i I Predsjednik vlade a dužnostima činovništva. resa, pred kojima je veliki nacionalni interes iščeznu«. Samo zbog toga, jer nema morala u našem društvu, jer nema svijesti kod našeg naroda, jer nemamo pred očima kulturnu evoluciju naše nacije, samo zbog toga mogao se pojaviti Pribićević, KriiU i drugovi u političkom životu našem i iskoristiti momenat, da dobiju vodstvo i ministarske stolice. Samo zbog toga su oživili, jer svoj rad uga­ đaju raspoloženju klerikalnih i konzervativnlh hrišćanskih masa, i samo će radi toga i još živiti, jer su poveli borbu koja potiskuje Islam i muslimane, a koja je suglasna s onim, što klerikalne Inišćanske mase osjećaju. To nam nagovještaju »demokratski« listovi i perjanice. A o tom u idućem članku. Hamlđ Kurbegovlć. Bilješke. Број 131 Bioj I | | j i ! | [ Trzavice medu socijalistima. »Naprej« javlja, da su se u odbor socialdemokratske političke pokrajinske organizacije u Ljubljani uvukli ljudi, koj ho­ će da razbiju dosada jedinstvenu socialdemokratsku stranku. Vodstvo stranke raspustiće dosadanjtt pokrajinsku poli­ tičku organizaciju, te će osnovati novu. Važno za sirotinju. Čitamo u »Nar. Jed.« broj 46. od 5. | marta ovu vijest: »Američka pomoć za bosan­ sko-hercege v a č k u djecu! — Oblasna državna zaštita djece saopćuje, da je američka država ponudila da nezaštićenoj I sirotnoj varoškoj djeci ukazuje stalnu mjesečnu pomoć u visi­ ni od 30 dinara po djetetu. Zaštita se je hitno obratila na sve kotarske urede u zemlji, da što prije izvrše popis siro­ čadi, kako bi se ta pomoć mogla odmah ukazati.« Upozorujemo sve mjesne odbore naše organizacije (u Sarajevu i društvo Merhamet) te sve staratelje nezaštiće­ ne i sirotne gradske djece, da prljave kotarskome uredu svoga mjesta što pri­ je siročad za ovu američku pomoć, da ne bi i u ovom slučaju, kao obično bili muslimani prikraćeni. Muslimani su da­ nas najsiromašniji 1 pomoći najpotrebni­ ji, u svim našim gradovima ima najviše muslimanske slrotne djece. Zato nam je neobjašnjivo, kako naš ured oblasne zaštite djece ovako furtii maški javlja ovu važnu vijest samo preko jednog lista, a morao bi je svima listovima poslati radi šire javnosti svih stranaka. Ili misle gospoda iz toga ure­ da američku blagodat »potrebiti u svo­ je tjesnogrudne svrhe jedne privilego- i vane kaste? Viđjećemo. Na pozdrav činovništva, u hne čije je govorio g. Dr. S. Petrović, odgovorio je predsjednik vlade g. dr. Milan Srškić: Praga gospodo! Hvala vam lijepa na srdačnoj čestitci i ovom pozdravu, pu­ nom toplih riječi i iskrenih želja. Mo­ ram odmah da vam naglasim, da mene neobično raduje, da ste u prvoj prilici doticaja sa mnom, kao vašim šefom, pogodili baš onaj način ophođenja izme­ đu šeia i njegovih saradnika, koji ja naj­ više volim. Moja je želja, da se ovaj način općenja medu činovništvom i na­ dalje zadrži. Odnos između činovnika mora da bude iskren, otvoren, čist, is'tinit i do sjajnosti ko­ legijalan, jer nema ništa odvratni­ je od servilnog laskanja, podvaljivanja i stereotipnih birokratskih lormi, koje redovito sakrivaju laž, obmanu, pakost i svako zlo, a koje su smiješne i ne služe nikako interesima službe. Kraj svega toga, to je stvar uviđavnosti i takta svakog pojedinca od nas, da držimo potrbnu, odmjerenu distanciju n službi i da udesimo taj odnos onako, da on nije na uštrb rešpektu iz­ među starijeg i mlađeg, koji u interesu službe mora da vlada. Gospodo moja, nas čekaju važni i teški zadatci. Mi smo primili jedno teretno naslijeđe, koje je stvorio rat: nervozno stanje du­ hova, pometenost kod mnogih u shva­ ćanju građanskih prava i dužnosti, jed­ no moralno i psiltičko raspolož.enje du­ hova, izvjesnog dijela društva, koji ne shvaćaju pravilno ovaj nova život, novi duh vremena i koji misle da sloboda znači anarhiju i društveni nered, a demokracl’a samovolju i prevlast jedne političke grupe, ‘koterije, pa čak i po­ jedinca. Na nama je. koji krojimo pravdu i kao neposredni izvršaoci vlasti primje­ njujemo zakone, da apsolutnom pravednošću i ohiektlvnošću, a kraj sveg toga jednom nepopustljivom oštri­ nom i strogošćit uspostavimo autoritet vlasti i pribavimo dostojan rešpekt za­ konu. Ja vas uvjeravam, da ćete vi, moji činovnici, moji dragi saradnici, u svakom slučaju u svakom onom slu­ čaju. gdje zbog pravednog, ali strogog primjenjivanja zakona budete izloženi neopravdanoj kritici i napadajima, naći u meni, vašem šefu, koji nosim odgo­ vornost za svu službu, vazda na pra­ vo razumijevanje » da ću vam biti od­ lučan zastupnik. Kraj toga što je našoj zemlji potreb­ no da se ojača autoritet vlasti, naša je važna zadaća, da suzbijamo one elemente u društvu, koji bi pokušali i na­ stojali kod nas i preko nas, da za ko­ jekakve račune pojedinca izigravaju opšte interese države i društva. Najveća je čast i najveći dekori m državnih organ? da vazda sačuvaju moralni integritet. Nemojte me razumje­ ti krivo. Jt sam daleko od or:st-, đa ikom šta prebacujem. Govorim sasvim apstraktno i generalno. U vašoj službi odbijajte i žigošite najodlučnije svaki pokušaj, svaku intervenciju nepozvanih i u vašu službu, jer ćete tako saču­ vati svoje lijepo ime, samo ta­ ko ćemo uspjeti da izliječimo taj rđavi dio našeg društva od! ovih danas vrlo običnih bolesti. Samo tako ćemo učiniti kraj mnogoj nevolji i opravdanom ne­ zadovoljstvu u našem narodu; samo ta­ ko ćemo uspjeti, da se u našem naro­ du stvori vjera u pravdoljtiblje, Isprav­ nost i vestalinsku čistinu naših neravnih i sudskih organa. Ta dva načela: čuvati autoritet vla­ sti i moralnu čistinu u vršenju službe, neka vam budu u svakom vašem aktu misli vodilje. Ja se nadam ј od vas tražim, da ćete me svojom suradnjom iskreno pomoći i da ćete i tt buduće, kao i do sada, vr­ šiti vjerno, tačno. predano i savjesno svoju patriotsku dužnost prema Kralju i Otadžbini, i pomoći da se čim prije sredi i ojača naše mlado Kraljevstvo na sreću i dobro našeg troimenog na­ roda. Rezolucija, donesena ua skupštini okružnog izborong odbora, okružja bihaćkog od 25. februara 1920. glasi: Pošto se misli, da je nastupom do­ pusta ovdašnjeg muftije, gospodina Hadži Jusui ef. Jahića ovo mjesto u kom­ binaciji,. da ostane dulje vremena ne­ popunjeno, a jer skupština smatra ne­ ophodno nužnim, da se ovo mjesto čim prije popuni sa što sposobnijim i današnjim sa vrem’eiiiini zab। tjevima i potrebama muslimana što prikladnijim muftijom do konačnog ! preuređenja naše vjersko prosvjetne i autonomije, skupština ovijem jednogla­ sno ispred cjelokupnog muslimanskog pučanstva ovoga okružja apeluje na nijaseti Umiju, da gornjem što prije u susi’et izađe, apelujuči ujedno na rijasetU ilmiju. da sadašnjeg H. mufti ef. Jahića s obzirom t:a njegovu dugogodišnju službu i starost, te brojnu familiju pri­ godom njegovog eventualnog umirov­ ljenja ti što veću zaštitu uzme tako, da njegova egzistencija što bolje bude obezbijedena. Članovi okruž. Izbor, odbora: Osman Beganović, šer. vježbenik. Hasan Miljković, načelnik i svršeni pravnik. Suljaga H a d ž i ć. liačelnik. Redžep ef. .Se 1 imo vić, imam, Der­ viš ef. Hodžić, vjeroučitelj. Ali-Riza ef. S a d i k o v i ć. šer. sudac, H. Mtiharemaga Paša li ć, trgovac, Jasimbeg Alibegović, posjednik, Ahmed ef. Sehić, šer. sudac, Bećiraga Hro­ ma I i ć. posjednik. Fehimbeg K u r b eg o v i ć. kot. sudac, Hasanaga S a r ačevlić posjednik i trgovao. guran ili se boji da će ženi činiti ne­ rekao je: »Pokoravajte se onom, što postizava se prava svrha ove zajedni­ pravdu ih kakvo nasilje, a također se ne vam je Bog zapovijedi? u pogledu nice. Bračna zajednica je uzrok, da se smije ženiti ni onaj, koji ne može ženu čovjek okani zabranjenih stvari i da mu ; kaha, ispuniće vam što je obećao«. Alejizdržavati. hiselam je opet rekao: »Ko imadne pri­ se ćud poboljšava. Osim toga čovjek 0 Nićahu. *) U Kur’ani azimušanu u surci-Nisa liku da se oženi, a ne litjedne to učiniti, koji odgaja djecu primoran je da radi, stoji: »Vjenčavajte st s onim što vam jer je dužan davati opskrbu svojoj obi­ i ne pripada meni«, (t. j. nema nm od Veliki Allah (dž. s.) stvorivši ovaj je dozvoljeno«. Po islamu naime zabra­ mene šefaata), a drugom jednom prili­ telji. i što je od osobite važnosti, za­ svijet odredio je za svku stvar grani­ njeno je čovieku ženiti se ili udavati se kom rekao: »Ženite se i množite se, a koniti brak uzdržaje podrijetlo, po kom cu njena rada, to jest uspostavio je za­ sa svojom majkom ili ocem (maćehom ja ću se zaista ponositi s vama pred znamo, ko će koga naslijediti. Uzevši okone, po kojima će se sve, što u sve­ ili očuhom), nanom ili dedom i t. d. drugim narodima na ovom svijetu«. Sa­ vo ti obzir možemo s potpunim pravom miru postoji, kretati i razvijati. Između sestrom ili bratom (polusestrom Ili poslušajmo još savjet jednog ashaba: »Že­ reći da je nikah neki ibadet. svega, što živi, odlikovao je čovjeka lubratom), tetkom ili amidžom, tetkom nite se. jer to olakšava vaš život, čini Način sklapanja nikaha i život u sa­ razumom i on kao razumno stvorenje ili daidžom. Ovo je sve zabranjeno ka­ vas raspoloženijlm (ćudi vam se ople­ traži sebi društva. Prvo to njegovo dru- I moj ovoj zajednici jedno je od vrlo važ­ ko rodbini po krvi, tako isto rodbini tog menjuju), a Bog vam povećava u srcu nih pitanja, jer se tu radi o tom, da štvo jest žena. Ovo ■ dvoje, muško i stepena no mlijeku. Zato radi zlih pošhumanost«. žena bude hala! svome mužu, a djeca žensko, čim stupe u zajednicu, treba da Ijedica koje mogu nastati iz neznanja Iz ovoga, se može zaključiti da je znaju šta su im dužnosti i kakva pra­ da budu zakonita. Zato treba na nićah treba se klonuti miješanja mlijeka. brak lijepa a i potrebna stvar, te da se svratiti osobitu pažnju, jer se može do­ va ima jedno prema drugom. Prije sve­ Napominjem da je po Islamu zabra­ treba ženiti svaki onaj, koji ima zato goditi da i onaj, koji bi želio da radi oo ga treba da je ova zajednica zakonito njeno dojiti dijete više od dvije (ih dvi­ priliku, ier kako smo vidjeli u gornjem propisima uzvišenog šeriata, živi sa sklopljena. Sta bi bilo kad bi ljudi ži­ je i po) godine. Draga braćo! Život nam ajetu i hadisima, to nam je dužnost. Ali svojom ženom nezakonito, a da o tom vjeli kao životinje, ne bi li čovječanstvo je kratak, pa ga bar provedimo onako ipak ne možemo uzeti da je to za sva­ ništa ne zna. počelo naglo da opada? Ta eto vidimo kako treba. Vrlo lijepo veli jedan vekog rečena, jer ima ljudi, kojima šeriat Bog dž. š. veli u Kur'ani azimušanu da ii onim zemljama, u kojima se je 1’И arapski pjesnik: zabranjuje ženidbu. »Ženite se s onim, koje su izgubile svo­ ugnijezdio razvratan život i zinaluk »Ezan čovjeka djetetu kad se rodi Po šerfatu je farz (mora) se oženiti je muževe ili očeve (i s dobrim robo­ (prostitucija), narod sve više opada i I ostavljanje namaza <l'n smrti. onom koji je siguran da će se inače po­ vima i ropkinjama); ako budu siromaš­ smanjuje se, mjesto da se povećava i To je dokaz da je njegov život kratak kvariti; a vađib (dužnost) se je oženiti ni, Bog će ih obogatiti iz svog velikog širi. Kao što je kratko vrijeme medti ezanom onomu, koji se boji toga (s uvjetom da­ Mi muslimani imamo zato stalne od- ; fadla. Bog je bogat i zna kome će dati' ■ i namazom«. kako da mogu ženu izdržavati). Onaj Kako vidimo u ovoj ajeti kerimi Bog redbe, koje potpuno ureduju ovaj fami­ čovjek, koji je umjerene strasti, a može obećale da će obogatiti te vrijedne si­ lijarni život. Na temelju ovih propisa ženu izdržavati i ne će joj nasilja čini­ Gg. pretplatnicima »Novog Vijeka« rote, koje su ostale bez nadzora. 1 zbi­ ti, treba da se oženi (sunet), jer tim stavljamo do znanja, da će drugi broj lja. kada se čovjek oženi vrijednom *) Ovo je vaz jednog đaka šeriatske našeg lista izaći sa zakašnienjeni, jer spašava sebe od nemorala, usrećuje ženskom, dobiva volju za rad, ne troši Škole, što ga je držao u Begovoj dža­ jednu muslimanku i Mirć uslugu ljud­ I je vlasnik i urednik g. A. Hifzi BJelcvac u besposlicu, nego donosi kući i tim se miji. Iznosimo ga kao poticaj drugima i otputovao u Prag kao delegat bos.skom društvu. danomice sve više obogaćuje. Prvi ka­ a i rad: toga, da pomognemo našim he/c. novinarskog udruženja. Uprava. Ne smije se ženiti čovjek, koji je si­ lifa Ebu Bektr (r. a.) tumačeći ovo aje vaizama. Ur. FEL J J O N �ПРАВДА" — „PRAVDA, lipoj 131 — Broj Veliki protestni miting u Carigradu. I šavaju, rada sve manje, pravde j n i g d j e ni u jednoj grani uprave, ne­ go potpuna anarhija uperena i samo na ovo malo muslimana. I Vlast nije u rukama odgovornih orga­ i na, nego u rukama »narodnog pred- I j stavnika« A. Bogdanovića i biv- i | šeg potporučnika Lj. M i 1 o š e v i ć a. I I Prvi je u svim uredima svrha i razvr- j j ha, čak kopa spise i po vojničkim pi- I 1 samama i referiše čaršiji, a drugi je, I ' dok je još bio na solunskoj fronti, pri- I | čao, kako će, kad dođe u Bosnu, klati ' »T u rk e«, jer da u njih ima zlata. Mi- : I slio je zar na ovu šaku naše sirotinje, i koja je ovdje na granici pretrpjela sve strahote rata i rekvizicije i ovo neko­ liko prezaduženih posjednika, koji već i i šest godina ne vidješe hasne od svoga dobra, dok njegov otac i braća uživaše sve milosti i naklonosti austrijske upra- j i ve i kroz to vrijeme od puke sirotinje postadoše pravi ratni gavani. Takove su eto prilike kod nas. O njima ,ćemo ' pisati odsele i nećemo više šutjeti ni za čiji hator, pa makar nam se reklo, da smo neprijatelji države ili štogod hoće drugo. Ovo stanje osuđuje kod nas i sav pošteni dio našeg narčda pra­ voslavne vjere, čak i svjesniji se- ■ ljaci, koji vide, da ovo sve nikakvom dobru ne vodi. Neprijatelji su naroda i države elementi, koji siju razdor te ; provociraju i huškaju besvjesnu masu ’ na djela i ispade, koji se ne bi ni u jed- ; noj poludivljoj sredini smjeli trpjeti. Mi i muslimani ćemo i dalje ostati elemenat reda, pripravni smo i mnogo koješta još pretrpjeti za hator pravilnije i brže i konsolidacije prilika u našoj državi, ali 5 se zavirati zaista ne damo i nećemo I dati. Vraćaćemo u buduće svakome 1 mjeru mjerom, a svoje ćemo braniti i i svojom rođenom krvlju. втрама 3. plovidbu. Te na oko male zapreke za­ tvarale su negdje i nedaleko od mora veliki dio plovive rijeke u unutrašnjosti redovitoj plovidbi, pa danas nema naPrilikom velikog protestnog mitinga, posljednjim vremenima, pa hoće da još prediiije zemlje u kojoj te zapreke mjekoji se obdržao u Carigradu 13. jan. o. jednom oproba njihovo strpljenje, onda su uklonjene: stijene razbijene, korita g,, pariški »L’ilustration« donosi foto­ će joj Turci dokazati, da kod njih više regulisana, sporedni kanali oko vodografsku snimku skupine, koja se bila nema zemlje, koja bi se mogla dijeliti pada zaokruženi i t d. skupila pred Aja-Sofijom, na kojoj se i da nemaju ni jedan pedalj mjestanca, Brodarstvo se razvilo u istočnoj Ev« koje bi mogli ostaviti. Dva su puta slici vidi na uzvišenijoj govornici Narepi najprije na Dunavu, Volgi i Kami, džie hanuma, predsjednica ženskog otvorena pred nama: ili nastaviti ča­ u sjev. Americi na Misisippiju, Missouri profesorskog udruženja. »Uustration« o snim puteni naših predaka, ili pokriti i jezerima, južni Ameriku razvi na La slavnu istoriju crnom koprenom, sram­ toj skupštini piše slijedeće: Plati, Amazonki i njenom poriječju, na no podleći i sami sebe zakopati.« Visokoškold Carigrada pozvali su Jang-tse-kiang rijeci otvori unutrinu Napokon dolazi na govornicu Abdulstanovništvo, da se pokupi 13. januara Kine evropskoj trgovini i t. d. pred Aja-Sofijom, gdje će se obdržati I lah Subhi bey, ajdinski poslanik, mlad, Prije svjetskoga rata imale su riječ­ veliki protestni miting proti namjerava- I ali vrlo upiivan čovjek, te poduže gonih vodenih puteva: Engleska 6.100 km. uoj diobi Turske. Jednog lijepog dana, i voreći o istoj temi, iznosi primjere Francuska j Njemačka po 12.300 km, francusko-tarskog prijateljstva i uz­ što se može samo u Cargradu vidjeh Austro-Ugarska 5.700 km, Rumunjska dignutim glasom dovikuje: »Francuska, u zimsko doba počela se kupiti svjetl­ 900 km, Evropska Rusija 36.700 km, koja je provela revoluciju i mnogo krvi ija: starci i mladići, žene i djeca na Belgija 2.200 km, Nizozemska 5.100 km, prolila za slobodu, ne će pustiti i. od­ širokoj ravnici između Aja-Sofije i SulItalija 2.400 km. Španjolska 500 km baciti Tursku- u njenim najkritičnijim tau-Ahmeda. Vrvjela je svjetina od momentima.« i t d. svake strane grada tako, da se sastalo U Evropi je iza Volge Dunav najve­ više od sto hiljada duša. Jedna gospoda u šeširu, koja je od ća ploviva rijeka, dug je 2.860 km, a početka pozorno slušala govornike, na Na kraju ntejdana, kod Aja-Sofije a ima površinu sa poriiečjem 817.000 km'. jednom iz svega grla viknu u turskom iza banje, koju je sagradio znameniti Za njim dođe Dnjepar sa 2.150 km du­ jeziku: »Ne! Ne! Francuska vas ne će arhitekt Sman (graditelj Edronske dža­ ljine i 520.000 km2 površine, pa Don mije) bila je podignuta visoka govor­ I ostaviti!« Publika joj je burno aplaudi­ sa 1.860 km duljine i 430.0000 km! po­ rala. Govornici su svršili govore; pot ­ nica, nakićena i ukrašena turskim i dru­ vršine i t. d. Plovivost Dunava računa pisane su rezolucije te se narod počeo gim svilenim zastavama pojedinih ško­ se od Regensburga iz Njemačke pa do razilaziti, a pomenuta gospoda dovikla i korporacija. Pred samo klanjanje njegova ušća u Crno more (2.491 km). nu: »Molim poslušajte i mene, samo namaza muezzini se pripeli na desetakA za pravo je ploviv od Ulma na za­ vam moram francuski govoriti: Ja sam dvanaest okolnih munara te zaokružu­ padnoj granici Bavarske za 2—2'1, va­ Francuskinja. Evo 25 godina da među jući Mejdan i nadvisujući čitav narod, gona tereta, od Regensburga za 6—9 vama živini i ja vam u ime svoje — a počeli učiti glasom koji je žalosno od­ vagona, od ulaska u Austriju 10 vago­ jekivao i uzbuđivao srca. Spjevovi Is- . i u ime mnogih Francuza, koji vas do­ na. pa dalje 20, 50, 100 vagona i t. d. lama: »Bog je velik! Bog je velik! Ne- I bro poznaju kao i ja, a koji vam ne mo­ Plovidba na Dunavu ima da Se bori ma drugog Boga osim jednog« — či- : gu govoriti — kažem: Vas poštujemo, sa nekim poteškoćama, kao: uzburkattilo se kao da sa neba silaze, dajući j vas ljubimo, dični narode! Znamo do­ nje vode iznenada, jak tok u gornjem Islamu utjehe i kuraži. Na jednom su i bro, da ste najsposobniji i najkulturniji dijelu i mjestimice zločesta obala. Za isti spjevosi — ezani — ponovljeni od j sinovi ove zemlje. Francuzi koji vas to je u 19. stoljeću poduzeta regulacija sto hiljada grla i spontano izlazili iz I ne vole i ne cijene, to su oni koji vas Dunava na više mjesta kao: kod Beča uzbiiiamh grudi svih prisutnih. Taj klik. I ne poznaju. Imajte čvrstu vjeru u Fran­ 1868.—1881., koja je stala 64 milijona cusku. ona će vas podržavati, ona vas dižući se prema nebu, činilo se kao da kruna pa kod Raba, Budimpešte, Oršo»Demokratska« oligarhija kod nas ne­ izražava zahvalu Božanstvenom čuva* i ne će nikad ostaviti.« ve (Željezna vrata) i na srednjem ru­ ka ne misli, da ne proziremo i ne poru pravde.... Cim je gospoda svršila, Abduilah ■ znajemo sve njezine ciljeve i namjere. ; kavu ušća kod Suline. Dunav protječe U svojoj prostodušnosti, zaista je o- I Subhi je preveo narodu gornji govor, kroz ove države: Njemačku. Austriju. Njezine spletke naše redove sve više vaj prizor izgledao potresan i veličan- : kojii je izazvao veliko zadovoljstvo i ; zbijaju, a nasilja ne škode samo nama. Čehosfovačku, Mađarsku. Jugoslaviju. stven. Ovom narodu, kome je prošlost neprekidno pljeskanje tako, da je svak ! To neka se zapamte Ovog puta ne apeBugarsku i Rumunjsku. U njegovom slavna i gorda, rasa veledušna i pono- | hitio ko će prije izraziti zahvalu gospo­ ! lujemo na »demokratsku« vlast, da ona I području živi oko 42 milijona ljudi. Bu­ sna, a vjerovanje vatreno, relativno je ; di i u ime poštovanja poljubiti joj ruku. učini red i štiti pravicu, jer je ona bila I de vremena, kad se zimi Dunav po 2 vrlo teško kad osjeća da mu je na koc- i i zaista u rukama ili nesposobnih ili ne- : do 3 mjeseca zaledi, pa je tada plovid­ Preveo: Ad. W egzistencija. х i vrijednih »demokrata«, nego taj apel 1 ba na njemu nemoguća. Od njegovih istaknutije osobe, jedna za drugom ■ upravljamo na novu našu vladu i na ' pritočica plovive su: Drava 151 km do dolazile su na govornicu, dok se nije I Barča, a u glavnom đn Osijeka. Tisa i sve poštene rodoljube, da živom propojavio i Riza Nur bej, sinopski posla­ f funkcijom spriječe zio, kojemu nas »đe- ! 175 km u glavnom do Segedina i Sava nik, koji je i u godini 1908. zauzimao sa njenim poriječjem 757 km do Siska, * mokrati« izvrgoše. isto mjesto i bio zatvoren po Mladotura za nas važno do Bos. Broda. Bijetjina, 20. februara. crna. Obrazlaže tursko pravo na ovaj Nedaleko od ušća Dunava su i ušća teritorij i ističe njihovu kulturu i civi- I rijeka Dnjestra i Dnjepra, a nešto dalje Brzojavno smo Vas izvijestili o ne­ lizacija. Ističe znamenitije osobe Evro- , — u Azovskom moru — i ušće Dona milom događaju, koji se danas kod nas pe i Amerike, te sc nada u njih, da će u Rusiji. I ove rijeke spadale bi u »in­ zbio. Braća Muratbegović. koji su na­ postupiti pravedno i izvršiti u istini teresnu sferu« našega broda na Duna­ padnuti i za koje se još ne zna, hoće Vilsonove tačke. vu. pa moramo i o njima najnužnije re­ Ii ostati na životu, najvrijediuji su naši ći: Dnjestar je ploviv kroz Besarabiju Poslije Riza Nur beya dolazi na go­ ekonomi. Nisu to veleposjednici, jer od vornicu jedna turska hanuma imenom do u Galiciju, tek kod Jampola je nešto njih četverice braće svaki ima nlešto i Š—in. U vezi sa našom težnjom, da brži, što plovidbu pometa, širok je i du­ Nadžie. predsjednica ženskog profesor­ preko 200 dumuna oraće zemlje, koju [ bi imali po jedan brod na rijekama Ev- i bok i pun ribe, a za promet u jugoza­ skog udruženja. oni već dugo godina u vlastitoj režiji i rope sjeverno i na moru južno od naše i padnoj Rusiji od velike je važnosti. Plo­ . Pozdravljam vas o stara, mla- i obraduju. Njiliovo je cjelokupno gospo­ dići, žene i djeco jedne starodrevne ca- I darstvo uzorno, rad racionalan, posao i domovine, moramo sc makar u glav- ; vidba traje 283—298 dana. Reguliranje i nom upoznati sa vodenim putevima, toka poduzeto je početkom ovoga sto­ revine. o kojoj je kroz sedam stotina napredan. Njihov; su dijelovi šume po i koji su — naročito na rijekama, kanaliljeća. Prevoz godišnje do 16 milijona godina istorlja puno slavnih slavnih za­ svim pravilima šumskog gospodarstva ! ma i jezerima — od postanja bili jeđipudi (1 pud = 16.38 kg) žita, a naro­ sluga zabilježila. Pozdravljam vas, koji dugo uzgajani, čuvani i sačuvani, pa I ne prometne žile u nerazvijenim zem- ; čito pšenice i 4 puta nedjeljno osobni ste se danas pred ovom veličanstve- J dušmani to ne mogu đa gledaju. i ljama. Ko nije dobro vješt u geografiji. . brodovi do Mohileva u Besarabiji. nam džamijom pokupili i dolazim pred i Mi za ovaj događaj, kao ni za mnoge I pa da mu slike karata od zemalja i ino- | Dnjepar sa svojim poriječjem veže vas kao najporaznija individua turske 14 valiluka (guvernemenata) i ima za ženske zajednice, kojoj je srce puno i druge nepravde i nasilja, što ih trpimo ' ra ne stoje jasno pred duševnim očiplovidbu liniju od 6.400 km. Širok je vjere i energije, pred ovom velikom । i snosimo, ne krivimo i ne možemo kri­ । ma. neka nas u ovom odsjeku poprati sa zemljopisnom kartom pri ruci. Priod 90— 360 m. Kod Jekaterinoslava bila nacionalnom katastrofom. Crni se ob- , viti besvjesnu masu, koju pojedini bezkazaćemo najprije vodene puteve na dušnici navode na svako zlo, siju raz­ je teška plovidba zbog 9 brzica na 37 lad viju nad našom Anatolijom, nad dor i provociraju ovakove i slične do­ rijekama unutar zemalja, a poslije na km duljine, ali su u zadnje doba razbi­ onom Anatolijom, koja je majka naše gađaje. Srazmjerno manje štete mi premorima. domovine, za koju kroz mnogo stoljeća jene pećine i zavedeni kanali, pa ie otrpismo od našeg mirnog i dobroćud­ Jakšana. Perioda brodarenja traje 201 svi muslimani goje žarku ljubav u svo­ Znamenitije plovive rijeke su u sje­ nog težaka za vrijeme državnog pre­ jim srcima. I na carigradskom se hori­ vernoj Evropi Rajna, Elba, Oder, Visla | do 307 dana. Na Dnjepru su znamenitiji vrata, dakle u doba, kada ne bijaše ni­ gradovi: Cherson, Jekaterinoslav, Krezontu opažaju tmr-ni i kobni oblaci i Dvina, a u istočnoj Evropi Dunav, kakve državne vlasti ni državnih sigur­ raskomađanja. Nad onim Carigradom, Dnjestar, Dnjepar, Don i Volga sa svo- I menčug. Kijev. Mohilev. Smolensk, Cernosnih organa. Ali otkako zavlada »de­ kojeg su Turci našli gotovo nenaselje­ kesi, Rogačev i t. đ. Otposlano je Jz jim pritočicama.’ Između prvih, koje omokratska« oligarhija, od onda i počeše nog pa ga naselili i nakitili svojim dža­ tječu u mora na sjever i drugih, koje , svili pristaništa robe na pr. 1900. godi­ svaka zla i nasilja. Ne osta ništa ne­ mijama. munarama, češmama. medre­ otječu u mora na jug postignut je dje- j ne 161.259.000 pudi, od čega otpada na taknuto, što je samo muslimansko bez sama. sebilima itd. Da li se između vas građevno drvo na splavima 97,608.000 lomičan spoj u Rusiji kanalom na Dviobzira, je li to muslimana posjednika, može naći i jedan, koji bi sramno osta­ pudi. ua građevno i gorivo drvo u bro­ nu, dok projektovana veza kanalom iz­ trgovca ili težaka. Preko 20 dućana ovio grob Selima, Fatiha, Sulejmana, te dovima 19,861.000 pudi. na žito među Dunava. Elbe i Rajne ne dođe još teto je kod nas muslimanima grubom - do ostvarenja. džamije i medrese -koje su dične uspo­ 29,853.000 i na so 2,827.000 pudi. Iz­ silom, pa je tako mnogo muslimana tr­ mene sjajnih naški velikana? Islamsko gradnja brodova i barki postoji u HoPlovive rijeke sjeverne Azije nas ne i govaca i zanatlija ostalo bez rada i za­ carstvo i halifat od nazad pet sto go­ melu, Ljubiču, Brjensku i u selu Vetka. interesuju, dok su od onih, koje teku rade. da istroše, što imaju i postanu dina nalazi se u turskim rukama koji Osam poduzeća podržavaju osobni pro­ u južna mora znamenite Tigris i F.ufrat beskućnici. brane islamska prava a to sve preko met na Dnjepru i pritocima mu. a bro­ (Didžla i Furat). Ind, Ganges. Hoangho Carigrada. Samo turski halifat može dovi idu 1—3 puta dnevno. Kaiko je sa posjednicima, to već svi i Jang-tse-kiang. - Australija ne dola­ vezati u jednoj zajednici tolike milijone Perioda plovidbe na Donu traje 256 znamo, ali kod nas se evo otima i ono I zi u obzir. U Africi su: Kongo, Nil, muslimana j samo je Carigrad dostojno •do 271 đan n godini. Prometu na Donu zemljište, koje sc sobom obrađuje, kao Zambezi. Oranje. Niger i Senegal. — sjedište za Halifu. Mi, koji ne razumi­ služi oko 1.400 tovarnih brodova i 25 što je slučaj braće Muratbegovića. Mu­ U Americi: Amazonka s najvećim porijemo veće sile, nego je pravda, oslanja­ bržih parobroda. Zadnjih godina dosdslimani težad također ostadoše bez iečjem na svijetu (7,000.000 km3 i duga i mo se na Božanstvenu blagonaklonost gao je promet kojih 20 milijona pudi. zemlje i zarade, jer se i od njih malo po 5.570 km), La Plata, Mfsisippi i t. đ. i nikad nećemo odustati od našeg pra­ većinom žita, a mnogo se razvaža i kamalo sve otima. S napretkom brodarstva sve su više vednog potraživanja. Ako Evropa, koja viar i usoljena riba. upoznavani riječni vodeni putevi. Opa- I je u mnogim slučajevima priznavala Mi smo dugo šutjeli i prešutjeli mno­ Parobrođarstvo na moru stupilo je u žilo se na mnogim rijekama, da su ti | veliko natjecanje sa jedrenjačama u 19. Turke kao prijatelje i saveznike, te ko­ ge naše nevolje sve u nadi, da će se ja je u istorlji Tursku zabilježila sa div­ putevi ovdje ondje spriječeni tjesno- } stoljeću n Sjevernom J Istočnom, pa prilike okrenuti na bolje, da će se jeljenjem kao jednu moćnu državu, ako damptU f u našem kotaru zavesti za­ ćom korita, stršećim kamenjem iz vo­ Sredozemnom i Crnom moru, u Africi ta Evropa nađe nedostatnim tegobe i de, manjim vodopadima i si., pa su u 1 i u Australiji, preskočilo ih u svome ra­ konsko stanje, ali se ljuto preva17. stoljeću počeli popravljati rijeke za I zvitku i osnovalo stalne vodene prumuke Turaka, što ih dožlvieše u ovim rismo. Prilike se z dana u dan pogor- №ši dopisi Gospodarstvo Samo dua broda. �Gpoj 130 Broj ЛРАВДА* — .PRAVDA' Ст-Јана 4 S rana ge 1л tavani i brzi osobni promet u šem jeziku pisane, nego uopće i strane, : a bez koje se studij utvpće ni zamisliti najudaljenije krajeve svijeta. Prije su daljine bile povoljnije za jedrenjače, ali ne da. Znajuć, da tome može pomoći jedino od poboljšanja parobrodarskih strojeva darežljiva ruka cijeloga našega naroda, proširila su se evropska parobr. podu­ a napose naših narodnih liudi i privred­ zeća i za njih su bile unosne plovidbe nih korporacija — udružili su se gospo­ i n San Frincisko, Vladivostok i Novu darski akademičari u »Akademski goZelandiju. Tako danas postoje iz svili spodarsk klub«, da se preko njega obvećih evropskih primorskih gradova di­ rektne veze sa Afrikom, južnom i sje­ ' rate na cijeli naš narod, a osobito na one, kojima je procvat naše poljopriv­ vernom Amerikom, Azijom i Austra­ rede na srcu, usrdnom molbom, za što lijom. izdašniju pomoć, jer i zadnji filir dobro Na glavne pruge prekomorskog pro­ je došao! meta vezane su sporedne — kao « Znajući, da Vam je uvijek ležao na vodama istočne Azije, Perzijskog zalje­ srcu procvat naše poljoprivrede i bla­ va, indijskog otočja i t. d. — za obliž­ gostanje našega naroda, obraćamo se nje zemlje i ostrva, koje preuzimaju napose na Vas i uvjereni, da ćete nas poštanske pošiljke i prometne terete i prenose ih do opredijeljenog mjesta. Na u našem nastojnju pomoći, unpređ se primjer: pošiljke s broda, koji direktno zahvaljujemo. putuje iz Evrope u Srednju Aziju i za­ U Zagrebu, dana 10. veljače 1920. staje samo u Port Saldu, Adenu, KoMahmud Balić, stud. agr. v. r. lombl i Singaporu, preuzeće sporedne predsjednik. linije i dostaviti u Jaffu, Bejrut, Basru, S. Poštlć, stud. agr. v. r. Kalkutu. Sumatru, Javu, Bomeo i t. d. tajnik. Osim ovih velikih pruga postoje i re­ Obzirom na važnost ove stvari, svra­ dovite veze između luka i gradova po­ ćamo pozornost našega imućnijega svi­ jedinih kontinenata kao na pr. iz Odejeta na ovaj zahtjev naših agronoma i se u Marselj ili Liverpol, iz Carigrada toplo ih preporučujemo na osobitu paž­ u Aleksandriju, Trst ili London, iz Na­ nju. pulja u Hamburg 11 Štakholm, iz ŠangaPrinosi se šalju: za račun »Aka­ ja u Jokohamu, iz Newyorka u Vene­ demskog gospo d. kluba u Za­ zuelu i t. d. grebu« — Hrvatskoj poljodieskoj ban­ Za prolaze kroz morske tjesnace (kao ci, Zagreb. Gibraltar i Dardanele) ne plaćaju se ni­ Rasprodaja. U četvrtak, na 11. o. mj. kakve pristojbe, dok za prolaze kana­ počeće iza tri sata poslije podne do 5 lima (kao Suez, i Wihelmov kanal u sati na željezničkoj stanici Sarajevo, Šlezvlg-Holštajnu) plaćaju svi brodovi skladište broj 5 licitacija suvišnih poši­ prolazne i provozne pristojbe za pod­ ljaka i to: životnih namirnica, mirenje investicionih troškova oko pro­ potrebnih predmeta, cipela, rublja i t d. kopa kanala i njihove popravke. Reflektanti se najuljudnije pozivaju. Domaće vijesti Gospodi dioničarima lsi. dion. štam­ parije stavljamo do znanja, da će se redovna godišnja skupština održati dne 21. marta t. g. te stoji svima gg. dioni­ čarima na raspolaganju uvid u godišnji zaključak te u izvještaj upravnog i nad­ zornog odbora za 1919. godinu. Ravnateljstvo. Akademski gospodarski klub u Zag­ rebu šalje nam ovaj apel: Toliko našem narodu potrebna i deccnijama iščekivana visoka gospodar­ ska škola u Zagrebu, eto je kao gospod.-šum. fakultet i osnovana. Na njoj je. da našem narodu odgoji u svakom pogledu vrsne gospodarske stručnjake, koji će poljodjelstvo naše čisto agrikulturnc zemlje podići do ve|Eke visirje, a time doprinijeti blagostanju našega naroda. I kada čovjek vidi onu silnu volju i ljubav, kojom su se slušači te visoke škole, nakon petgodišnieg krvarenja po frontovima, svome pozivu posvetili, ne može ni na čas, da posumnja u njihovu vjeru u veliki poziv koji .ih čeka, i u sigurnost njihova uspjeha, Ali brzo će doći svak do razočaranja kad vidi, kakve sve tegobe imadu da snose na­ pose naši gospodarski akademičari. Pokraj toga što su gotovo bez stana, bez valjane hrane, što su goto­ vo na ulici, pokraj toga nailaze još na potpuno pomanjkanje gosp. stručne li­ terature, ne samo naše domaće na na­ Tccšeljah Šta mi ti je zašto? Jučer đobleino ovaj brzojav iz Mostara: „Pravdi", .Sarajevo. Radu­ jem se da ovako mnogobrojno građanstvo ispraća svoga ljubljenoga rodoljuba Mehmed Derviš be­ ga Ljubovića; živio nam dragi zuanče! U ime mnogih iz kalano Bolića Orla: Tridesetgodišnji emigrant Đorđe Sudar u PRIPOSLANO/) G. Fadilu Kurtagiću, Sarajevo. Slučajno mi dopade ruku »Hrvatska Obnova« broj 9. od 28. januara 1920. god. i nabasah na Vaše »Priposlano« g. Hamid-begu Kurbegoviću. Pošto u svome »Priposlanu« nijeste oprovrgh »anegdote«, koja se priča o Vama i jer to nije nikakva »anegdota«, nego isti­ nit događaj, pa napokon što bezrazlož­ no u svom »Piiposlanom« napadate g. Kurbegovića to za hatur istine izjavlju­ jem slijedeće: Ja sam pričao g. Kurbegoviću za to, samo to se nije dogodilo u sarajevskoj gostionici nego na sijeht jednoga Vaše­ ga obožavatelja Vaših »Pesama«. Ne samo to. I gore stvari sam slušao o Vama, pa čim mi prilike dozvole ja ću Vas uz »-bosanski čardaš« podsjetiti na to. Dotle: Aurevouir! Ahmed M. Basura. *) Za stvari pod ovom uredništvo ne odgovara. I Prištednja Hragavač. aprovizacijama i trgovcima S® koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolagao ® nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje g ngenturna i komisionalna radnja i I Abdullah Džumhur Tuzla K Sve ponude za hranu hao I upite o stanju cijena hrani u si eho doba hulantna brzo vrti UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Prottn Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OOOOGOOOOOOOO Sira Travničkog i Vlašićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama vjerenstvo u Tešnju. u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine’podnijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i SlovenacaPrvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik 0000000900000 Oglašujte u ,,Pravdi“ RilhBlm F. Ticfenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek i. Preporučuje na veliko: Bezina • goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, // uljene i suhe boje, parafina, firnisa, .lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. nadomjestak, toaletne sa­ pune, glciber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosme' tičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k, 1 Ц Dizdarević. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. rubrikom Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Pobuno dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja bankovne poslove n? jbrže i najpovoljnije. 47 Odgovora! arednlk; И. Sadiaka. Vksiik: Centralni Odbor »1 M. O.> Štamparija D. 4 A. Kalo«, Sarakvo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7bfb1b8ca2a6817dfaee2cd77ae3cdce.pdf 2e59884c6fd586a1b7999f024f345d29 PDF Text Text PRAVDA Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГ ДИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 27 (132) Pretplata godišnje80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 11. marta 1920. (20. džumadil-ahira 1338.) Vladina deklaracija. U sjednici Privi. Nar. Predstavništva od 5. o. mj. pročitao je g. Stojan Protić ovu deklaraciju: Prije četiri i po mjeseca mi smo se razišli i rastali nekako nečujno poslije završene krize i obrazovanja nove vla­ de, kojoj je na čelu bio gospodin Davidović sa skoro svima svojim starim drugovima. Sjednice Privr. Nar. Pred­ stavništva nisu se držale ni poslije 18. oktobra prošle godine, kao dana po­ stanka nove vlade. Tako abnormalno stanje trajalo je do 15. decembra, kada je Narodno Predstavništvo odgođeno do 15. februara nove godine na osnovu člana pedesetoga ustava o kraljevini Srbiji. Razlog ovakvom držanju prošle vla­ de nije se znao do 14. februara ove go­ dine, kada je g. Davidović pouzdano i službeno kazao razlog i onome ukaznome i dnom neukaznom odgađanju Privr. Nar. Predstavništva. Toga dana je kabinet Davidovića .predložio kruni, da se Privr. Nar. Predstavništvo ras­ pusti i narede izboni za ustavotvornu skupštinu po uredbi ra izbore, koju je vlada izradila za taj smjer. U ostavci svojoj ondašnji kabinet kaže da taj prcdlog podnosi zato, što je još pri sa­ stavljanju vlado njen predsjednik izja­ vio kruni, da je rad s Privr. Narodnim Predstavništvom ne samo nemogučan, nego i — štetan. Kabinet, kome imam čast predsjedati i koji se danas prika­ zuje u Privr. Nar. Predstavništvu, na­ lazi, da je nemogućno j štetno raspuštati Narodno Predstavništvo, doklegod ono ne pripremi i ne izradi s vladom sve što je potrebno, da se mo­ že Kl na izbore za ustavotvornu skup­ štinu. Tome se protivi i data riječ na­ rodu proklamacijom Nj. Visoč. nasljed­ nika prijestola od 24. decembra 1918., koju smo kao odgovorni savjetntilci krune potpisali svi mi, i na ljevici i na desnici ovoga doma, i za nju primili odgovornost U toj proklamaciji stoji: »Moja ćc vlada raditi u potpunoj saglasnosti sa narodnim predstavništvom j biće njemu odgovorna. Zato će biti njena dužnost, da što prije sa­ zove u Beograd Narodno Predstavni­ štvo, sastavljeno od poslanika srpske Skupštine i poslanika stare Srbiji j Ma­ kedonije, od srazmjernog broja narod­ nih vijeća i od predstavnika Vojvodine i Crne Gore. Narodno će Predstavni­ štvo predstavljati privremeni, ali p o tp u h 1 izraz jednog zakono­ davnog činioca u našem kraljev­ stvu. Vlada će predložiti Narodnom Predstavništvu Izborni red, kojim će se obezbijedrti na osnovu opšteg prava glasa slobodni izbori za ustavotvornu skupštinu, kojoj će podnijeti na ri-iešenje predlog demokratskog državnog ustava, u duhu državnog jedinstva, sa prostranim upravnim samoupravama i obezbijeđenjem najširih ipolitičkiih slo­ boda i prava građanskih.« Bilo bi protivno ii svim principima moderne demokratske ustavne države, da za to vrijeme vlada radi bez par­ lamentarne kontrole, da izbore za usta­ votvornu skupštinu vrši oktroisanjem izbornog reda, te podsjeća i Hrvate i sve nas ostale, na oktroisanje izbor­ nog reda pni stvaranju nagodbe između Hrvatske i Ugarske u godini 1868., da ide na izbore za ustavotvornu skupšti­ nu bez spremljenog i izrađenog nacrta ustava za našu kraljevinu, te izaziva i pojačava žestinu izborne borbe i stav­ lja ustavotvornu skupštinu pred jedan teži i zamršeniji zadatak. Dobro shva­ ćeni interesi državni I narodni koliko- I god zahtijevaju da se što skorije dođe do ustavotvorne skupštine, toliko isto oni traže da se i do samoga ustava do­ đe što skorije i što mirnije. To se pak po našem dubokom uvjerenju može po­ stići samo tako, ako se zajedničkom saradnjom prije izbora za ustavotvornu skupštinu ozbiljno pokuša, pa i ostvari na uzajamnom sporazumu zasnovan nacrt ustava, za što bi se potom svi složno starali da ga provedemo kroz ustavotvornu skupštinu. Kad sc politič­ ke grupe koje su već tu na licu i koje će i u ustavotvornoj skupštini činiti njene sastavne elemente još ranije spo­ razume u svim glavnim pitanjima ustav­ nim, onda je i biračko tijelo mirnije i onda se j rad ustavotvorne skupštine olakšava i skraćuje. Vlada nalazi da iz svih ovih razloga Privr. Nar. Predstavništvo treba da riješi i odobri potrebne kre­ dite za život i upravu države od sada do ustavotvorne skupštine i da nak­ nadno raspravi pitanje kre­ dita, koje je kabinet gospodina Davi­ dovića sam sebi do sada odobravao. Potrebno je po našem 'mišljenju, da Privr. Nar. Predstavništvo još riješi i dosada zaključene ugovore o mir u. Po ustavu koji važi za kraljevinu Srbiju, ti su ugovori bez vrijednosti dokle ih prethodno ne odobri Narodna Skupština. A kad su oni bez prethode nog odobrenja Narodne Skupštine bez vrijednosti za kraljevinu Srbiju, onda su oni bez toga, po našem mišljenju, bez vrijednosti i za kraljevstvo SHS, jer ono nema druge ustavne odredbe za ratifikovanje ovakvih ugovora. Ima važnih j ozbiljnih razloga koji govore za to, da se Privr. Nar. Pred­ stavništvu podnese na naknadno odo­ brenje i zakon o Narodnoj Banci našeg kraljevstva, ko»j je kabinet go­ spodina Davidovića uveo u žiivot pu­ tem uredbe i dao mu. snagu zakona. Isti razlozi opravdavaju i potrebu, da. Narodno Predstavništvo, riješi ii zak o liski predlog o porezu na ratne dobitke, kao i neke zakon­ ske odredbe o opštinama, koje su u vezi sa izbornim zakonom. To bi po mišljenju vlade bio glavni zadatak njen i Privr. Nar. Predstavni­ štva. Kad bi se on završio, onda bi se odmah išlo na izbore za ustavotvornu skpušlinu, koja Lp imala da nam da novi osnovni zakon zemaljski i još one zakone, koji su s ustavom u skoro nerazlučnoj vezi. I vlada i Narodno Pred­ stavništvo imali bi se starati da se sve to izvrši u što kraćem, ako moguće u dvomjesečnom, roku. Ako bi bilo mo- i guče svršiti u ovom roku, koji diktuje glavna naš zadatak, vlada bi rado uze­ la u okvir svoga rada u Privr. Nar. Predstavništvu i pitanje moratorijuma i naknade štete, jer su ova pitanja prak- [ tički vrlo važna. Vrlo je vjerovatno, da će do tog vre- . inena biti riješena i sva granična pi- i tanja naše zemlje, te će i sav narod j moći učestvovati u izborima, što bi sad i bilo nemoguće. Od tih još neriješenih spoljmih pita­ nja bez sumnje je najteže i najdelikatnije jadransko pitanje. Ono je I i nama i našim saveznicima zadavalo i još zadaje mnogo muke ii nevolje. Nadamo se u pravičnost naših savez­ nika, da će one uskoro prestati i za nas i za njih. Znamo da se ono prema cije­ loj dosadašnjoj njegovoj istariji i sadaš­ njem njegovom stanju rte tnože riješiti sasvim onako, kako bismo mi želili i kako bi po našem iskrenom i saveznom uvjerenju bilo pravo i za obe pratijske strane, i nas i Italiju, najkorisnije, na­ ročito pogledom na naše buduće odno­ se j na opšti mir koji nam je svima potreban i o kom treba svi da se sta­ ramo. U ovom pitanju počinjeno je do­ sta pogrešaka, koje, drago nam je re­ ći, nisu na našoj strani, a koje su ote­ zale, zaplele i u sadašnje ga teško sta­ nje dovele. Na žalost uz to je došao i jedan događaj koji je postavilo u kriv položaj Italiju, a našu državu stavio u položaj neravnopravan pri raspravi ovoga pitanja. Taj događaj i sad po na­ šem dubokom uvjerenju najviše smeta, I da se iz teškog stanja ovoga pitanja nađe dobar izlaz. Na Rijeci je vojnim upadom jednog rezervnog oficira u va- | roš, D’Annunzija i njegovih četa, stvo- i reno jedno nelegalno i nemoralno sta- i nje, koje ni do danas nije otklonjeno. Dopustiće nam se da smo mi i Italija i u vrlo nejednakom položaju pri riješa- ' vanju pitanja o sudbini Rijeke, kad ta- ! mo još sve jednako traje ovo nelegalno i nemoralno stanje. Parnične strane treba da su u jednakom položaju, ina- I če je ona strana, koja ima korist inate- I rijalnu i momentalnu u iskušenju, da ' teži mimo sve razloge to nelegalno fak- i tično stanje pretvoriti u pravno, a ou- ; da je sporazumijevanje vrlo otežano. U vezi je sa ovim pitanjem i pitanje albansko. Za dobro riješenje ovoga pitanja bilo bi po našem uvjerenju naj­ bolje ostaviti samim Albancima, da sa svojim susjedima s kojima su vijekovima živjeli udese i urede svoje odnošaje pod kontrolom lige naroda. Poznato je da do dolaska Osmanlija između njih i nas nije bilo nikakvih borba i teškoća. Ugovor o miru sa Ugarskom ta­ kođer je u posljednjoj fazi riješenja i vjerovatno je da će i on vrlo skoro biti gotov. Mislimo da možemo reći da je I i tu već sve u glavnom utvrđeno. -Prijatno nam je na ovom mjestu na­ । pomenuti, da od novembra prošle go­ i dine imamo priznanje naše države i od i i sv. stolice u Rimu. Godina П. Dopustite, gospodo poslanici, da sad kažem koju riječ o sklopu vlade. Želja je Nj. V. nasljednika prijestola bila, da se dođe do jedne sporazumne vlade na široj osnovi od sadašnje. Iako je političko-partijska situacija za takve solu­ cije nažalost bila pogoršana poslije 18. oktobra prošle godine, mi smo ipak obzirom na zadatke koji pred nama stoje, izašli u susret ovoj želji Nj. Visočanstva do mjere, do koje nam je bilo mogućno ići prema našim osnov­ nim uvjerenjima i pogledima na opštu političku situaciju i zadatke koje treba sada riješavati. Na žalost do sporazuma nije se moglo doći. Zašto, gospodi poslanicima je, mislim, poznato, u glav­ nom iz objašnjenja prepiske o tom, i iz ostavke prošlog kabineta. Ako se u ovom pogledu situacija poboljša ozbilj­ no i istinski, mi ćemo se radovati. Ja molim Narodno Predstavništvo, da izvoli primiti ovu izjavu vlade na povoljno znanje. Meni je čast umoliti gospodu poslanike na desnoj i na lije­ voj strani, da u svojim odlukama i svo­ me radu imaju stalno na umu položaj i stanje, u kome se zemlja nalazi, bez obzira na to, kako će se odrediti pri glasanju o vladinoj deklaraciji. Mi smo za ovu godinu dana mnogo štošta propustili učiniti, što je trebalo i što se moglo učiniti pored svih vanrednih pri­ lika, u kojima smo se nalazili. Mi ni­ smo mnogo šta učinili, što je trebalo i što se moglo učiniti da se pripremi te­ ren za demokratski i državni ustav u duhu državnog jedinstva s prostra­ nim samoupravama i s obezbjedenjem najširih politič­ kih sloboda i prava g r a d a’ns k i h, kako su se predstavnici svih naših stranaka zavjetovali u proklamaciji nasljednika prijestolja od 24. decembra 1918. Kao i u mnogočemu drugom, mi smo i u riješavanju našeg uslavnog pitanja danas skoro na istoj tačci, na kojoj smo bili prije godinu dana. 0 reformi naše početne vjerske nastm. II. Prije nego što pređemo na sam rasporedaj naše vjerske nastave po godi­ štima osnovne škole na način, u koje­ mu če se opsegu i u koje doba ta na­ stava obavljati, valja da naročito istak­ nemo vrijednost ove reforme. Principi nastave i odgoja, na koji treba da svra­ te pažnju oni koji za to prave planove jesu: Neka se djeca ne uče i ne odga­ jaju za sadašnje, već za što bolje bu­ duće stanje ljudi kao muslimana, koji će znati i imati volju da učuvaju svoj islamski karakter, a ujedno da se kao prosvijećeni ljudi umiju snaći u radu za život. Ko je ikoliko svjestan našega današnjega stanja, na čistu je da nam treba prosvjete, nauke uopće, bez koje nam nema sigurna opstanka. I što smo mi stariji izgubili, ne smijemo pustiti, da nam i djeca izgube. Osim toga va­ lja nam cijeniti ј vrijeme. Djetinjstvo i mladost našega evlada valja brižno upotrebni. Šteta je da nam i jedan dan prođe uzalud, a kamo li što nam pro­ laze godine. Dužnost nam je uvažiti, da se samo u mladosti čovjek naučava i odgaja, i što dijete bolje upotrijebi svoju raniju mladost, lakše če mu po­ slije biti kao zrelom čov'eku, da svojoj ljudskoj dužnosti udovoljava. Osim vremena, treba štedjeti i samu djecu, mislimo njihovo zdravlje. Bez zgodna raspoređa’a naše vjerske na­ stave mi smo dosada svoju djecu mno- l go opterećivali. U mektjebsku nastavu . trpalo se mnogo koješta što i ue spaI da u početnu vjersku nastavu. Ovo sve valja urediti. Naši mektjebi nijesu ni imali nastavne osnove, da se jedinstve­ no djeca uče u svim mekjtebima. Osam toga neka su djeca učila u mekjtebu jednu, neka dvije, a neka čak i tri goI dine, a onda prelazila u osnovnu školu. Pa šta su onda ta djeca učila iz vjero­ nauke u osnovnoj školi? Ona koja su svršila 2 jli 3 godišta ibtidaijje obično su ponavljala onu istu nauku koju su učila u mekjtebu. Pa zato je dobro oko moglo lahko da opazi kako djeca hlad­ no, bez važnosti, idu pred svoga vjero­ učitelja. Ima vjeroučitelja koji idu sa naukom dalje. Pa šta oni djeci kazuju? Većinom obrađuju: bergiviju, durrijektu, sarfi osmani i t. d„ što ili djeci nije odmah nužno ili nije o^avđano, da se u tome та vjeronauci naučavaju. Mnogi će roditelj primijetiti našemu mišljenju, da njihova djeca, kada su svršila i trogodišnju ibtidaijju slabo paze na islamske dužnosti, a kako će biti istom onda, kada se ibtidaijje po­ sve ukinu. Na to nam je laltko odgovo­ riti. Hrđavom odgoju naše djece nije kriv toliko mektjeb niti škola, nego u prvom redu njihovi roditelji. Naša dje­ ca nemaju dobra kućnog odgoja. Da taka djeca uče i deset godina u mekj­ tebu, ako ini ujedno i roditelji ne paze na dobar njihov odgoj, sve je uzalud. �Strana 2 Страна Ona znaju islamske dužnosti nabrajati »ko vodu«, ali ih se ue drže. Ako hoćeš da ti djeca čine dobro, čini ti to naj­ prije sam, a onda ih napućiti, da i ona to čine. Propustiš 11 tu roditeljsku duž­ nost. ne može ti pomoći ni stotinu muailima. U našim se kućama slabo pazi na od­ goj djece, pa još kad i na vjeronauci samo uče nauku napamet, a ujedno se tom naukom ne odgajaju, mora da na­ ša djeca, pri svoj nauci, ostanu slaba odgoja. Nastava u vjeri ne obraduje se naprosto kao drugi predmeti, već kao vjersko uvjerenje i držanje njihovih od­ gojitelja samo na djecu prelazi. To tre­ ba da bude glavni temelj odgojnoj na­ stavi. Uporedo dakle valja da djecu odgajamo i mi roditelji i njihovi nastav­ nici. Kako djeca nauče od muallima ne­ ka tako i rade i žive u svojoj kući i u školu Ovo uvažujući, imaćemo to i na umu pri rasporedaju naše početne vjerske nastave u osnovnim školama. Dijete navršivši 7. godinu života odmah se upisuje u osnovnu školu. U prvoj godi­ ni uči se iz svjetskih predmeta: pisa­ nje i čitanje (lat. ili ćiril.). stvarna na­ stava i račun. Nastava obično traje od 8 -11 sati do podne. Islamskome vje­ roučitelju ostaje dakle vrijeme od 2 do 4 sata (ili zimi od 1—3) poslije pod­ ne na raspolaganje. Osim toga ostaju islamston vjeroučiteljima na raspola­ ganje: nedjelja i svi kršćanski prazni­ ci. Da se djeca ne opterećuju različi­ tim pismenima u isto doba, ne će naš vjeroučtelj u 1. god. obrađivati elif baji arebiju ili arebicu, nego će djecu po­ učavati u islamskim i imanskrm šartima napamet prema didaktičkim pravi­ lima. (Tu će obraditi onoliko, koliko mu i dosada nastavni program za I. god. propisuje). U II. god. uči se iz svjet. predmeta: Kao i u I. god. samo u ši­ rem opsegu. Ovaj princip vrijedi i za vjeronauku (sadržaj dosadašnjeg dru­ gog Ilmihala) i to opet sve napamet po didaktičkim pravilima. U II. semestru II. godišta može se početi sa obrađiva­ njem aran. hurufata (Prvi dio Prvog Ilmihala). U П1. i IV. god. uče djeca u posebnim kitabima (Tuhfehil Ihvan). čitaju u Kuranu i t. d. I na taj način ! dijete koje svrši osnovnu školu primi­ lo je i iz naše početne vjerske nastave toliko vjerskog znanja, koliko, mu treba ‘ najnužnije, da znade. K tomu još ako vjeroučitelj bude nastojao, da i na dje- i čiji odgoj pazi. da se djeca moralno I vladaju, klanjaju namaz, poste i t. d. onda će sigurno biti lijepa uspjeha. Na ovaj smo način eto postigli i to, I da nam djeca redovito svršavaju os- I n 'чш školu, pa da mogu nastaviti i dalje nauke na višim narodnim škola­ ma (koje će se početi i ,u nas osnivat) ' i -a sredrim školama. Za vjeronauku nužno je. da ulema medžlis izradi nastavnu osnovu koja će svima islamskim vjeroučiteljima os­ novnih škola tačno označiti opseg i ko- ■ lič'nu nastavnog gradiva, da se znadu I ravnati, a osim toga da nastava i u 1 tome predmetu u osn. školama bude F E L J TON 0 Nićahu. Prošli smo put vidjeli, ko se treba ženiti, a ko ne treba, i čuli smo među ostalim, da se ne smije ženiti onaj koji je siguran, da će ženi činiti nepravdu, a neće se držati onih odredaba, koje nalaže Allah (dž. š.). Danas ćemo ukrat­ ko vidjeti, šta su prava i dužnosti kako žene tako i muža. Da čovjek postigne bilo kakvo pravo, treba da se obveže i na neku dužnost. I štogod ima više dužnosti, to treba da ama i više prava. Bog. (đ. š.) veli u Kuir’ati'U: »Ljudi su nadziratelii ženama tim, što je Allah odlikovao jedne (lju­ de) na druge (žene), i tim. što oni tro­ še te svojih imovina«. Prema ovom, dužnost je svakog čovjeka «ia upozori svoju ženu na ono što je dobro, a da je odvijati od zlih i nezakonitih stvari. Ovdje se vej dalje, da su muškarci odlikovan: nad žene. Ljudi su naime boljeg hvaćanja, odlučniji su; oni bra­ ce svoj narod od neprijatelja, ostavlja:> ч svoje kost na bojnom polju. I vjers' ' obredi mušakaraca su potpuniji i m logobrO’mji: žensko ne može-klanja­ ti ni postiti za vrijeme periode, ne mo­ že nikako biti imam ni halifa, a ne vi­ Број 132 Broj .PRAVDA’ — „ПРАВДА- jedinstvena. Osim toga nužni su kltabi, te naputak u nastavi opširan i de­ taljan kako će se vjeroučiteljima moći pružiti olakšica u radu. Napomena. Ovdje pišući o irefornli naše početne vjerske nastave mislimo o promjenama u takim mjestima gdje već ima narodna osnovna škola. U onim mjestima gdje nema osnovne škole a ima mektebi ibtidaijja, mogla bi se od­ mah pretvoriti u osnovnu školu. U ško­ lama gdje ima mnogo islamske djece treba postaviti 2 ili 3 vjeroučitelja. U našim općinama gdje nema ni mektebi ibtidaijje ni osnovne škole, dužnost nam je tražiti, da se po mogućnosti što prije podižu osnovne škole, u kojima će dje­ ca učiti nauku uopće, bez koje nam da­ nas nema opstanka. U narednom ćemo članku iznijeti mi­ šljenje o nadziranju islamske vjerske nastave. Muallimi Radžl. Sarajevo, 10. marta. Bod naslovom »Rezultat zvanične is­ trage u aferi poslanika Krasnice« za­ grebački »Hrvat« od 7. o. mj. donosi ove retke: »Povodom demokratskih laži protiv poslanika Hrasnice, povela je vlada zvaničnu istragu na licu mjesta u Kraguievcu. Zapisnik o istrazi glas,: »Još za vrijeme Pribićevićevoga ministrovanja uputio je g. Reis akt načelstvu okruga kragujevačkoga. u kom traži podatke o svemu onome, što je Krasnica kao austrijski auditor u Kraguievcu učireio. Načelstvo je tražilo iz­ vještaj od općine, koja 19. februara do­ nosi izjavu Milivoja Lavovića, trgovca, kod koga je Krasnica stanovao. »Milivoje Lazovtć kazao je — tvrđi se u tojn aktu — da je Krasnica bio odli­ čan čovjek i odlično se prema nama držao. U opš.tc dobar je čo­ vjek bio. što mu može služiti za pohva­ lu. Sud ima čast izvijestiti načelstvo — nastavlja se u aktu - da se napred imenovani dobro ponašao prema našim građanima i branio ih uvijek na sudu i štitio.« Marko Petrović zvani Paraidllo dao je po ovom pitanju ovu izjavu: »Kada sam bio osuđen na vješala meni je ovaj Alibeg kao auditor izjavio žalbu, odnosno on me naterao da se ža­ lim. i on je to napisao i spasao me od smrti i u koliko znam o njemu i ostale e okrivljene branio j štitio.« Načelstvo okruga kragiljevačkoga uputilo je ministarstvu unutrašnjih djela povodom toga akt. u kome se između ostaloga kaže: »Načelstvo učtivo do­ stavlja prednji izvještaj suda opštine kragu'evačke o Alibegu Krasnici, koji se za vrijeme svoga službovanja u ov­ dašnjoj varoši kao auditor neprijatelj­ ski prema našem građanstvu korekt­ no držao i u đatim prilikama poje­ dine naše građane štitio i branio, kao što je slučaj bio sa Markom Petrovićem, satlerom ovdašnjim.Ovako eto službeni spis o čovjeku, komu demokrati podvališe, da je ubio 43 Srbijanca! Kako da ih nazove po­ šten čovjek? ■ djesmo nigdje u povijesti, da je žensko bilo pejgamber i t. d. 1 baš zbog ovog svega, čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, ali zato ima i više prava. Čovjek je dužan da se stara i pribavlja sve. kućne potrebštine, da lijepo živi sa svojom ženom ј da joj ne nameće poslova izvan kuće, nego da­ pače treba da joj nekad pomogne i u kućnim poslovima (ako je bogat, nek joj nađe sluškinju). Nadalje zapovijeda Allah (đ. š.) čovjeku, da nastoji kako će što bolje odgojiti svoju djecu, a onda da ih brani od tuđeg napadaja. Pra­ vi čovjek će se .pokatkad i našaliti sa svojom ženom, jer je to i Aiejhiselam činio, a biće i dobar prema njoj. Ova dobrota sastoji se u tom, da budu milostivi, veseli i slatke riječTi da imaju u njima povjerenja, jer to ,«пе 'navole. Aiejhiselam je rekao: »(Ло je pravi musliman, koji posjeduje' lijepe ćudi, a najbolji je onaj, koji je dobar ženama«. Muž" treba također da je poduči u onim stvao'ma, koje ona ne zna i da joj kaže, što'je ^ližna po šeriatu da čini, a što 6pet ne smije. To su ukratko izrečene dužiti čovjeka. Prčma dužnostima muž ima i prava, Tako muž može đa joj zabrani sve, što on mrzi, ako se to ne protivi šeriatskim ustanovama. Ako pak žena ne bi ižvršgčaki ono. što joj je dužnost, čoviek ima pravo da jc kazni, ali ne dobro. nego umjereno, jer će u protivnom Izjava ministra financija. Bilješke. Osnova Izbornog zakona gotova. — Kraljevska je vlada 8. o. mj. podnijela drž. savjetu osnovu zakona o izboru na­ rodnih Poslanika za ustavotvornu skup­ štinu, da ovaj u što kraćem roku dade svoje mišljenje o tom projektu. Novi parlamentarni klub. Narodni poslanici pristalice jugoslavenskog na­ rodnog i državnog jedinstva, koji ne pripadaju ni jednom klubu Privremenog Nar. Predstavništva osnovali su udru­ ženje poslanika van stranaka, koje će raditi: 1. da se obrazuje jaka, među­ stranačka po mogućnosti - - koncen­ traciona vlada, kakvu zahtijeva ozbilj­ na situacija i koja je u stanju, đa od­ vrati od države tešku opasnost, koja joj prijeti u ovom kritičnom momentu od bezobzirne partijske borbe. 2. da Privremeno Narod. Predstavništvo što prije svrši glavni posao, za koji je iza­ brana. to jest izborni zakon za usta­ votvornu skupštinu. 3. da se dogovo­ rom između stranaka utvrde osnovna načela ustava, pa da se bez daljnjeg odlaganja pođe na izbore za konstituantu. Članovi ovog udruženja pristalice su demokratskih ideja, ali smatraju da se stranačke borbe imaju obustaviti do izgradnje ustava i obezbjeđenja drža ve. Veliki problem državnog konsolidovanja ne može se riješiti partizan­ skom borbom, iz koje se može izrodi­ ti plemenska, vjerska, pokrajinska bor­ ba, već samo .patriotskom sarađnjom sviti narodnih 'skupina, koje su uzele, udjela u stvaranja države i koje su za stapane u Privr. Nar.' Predstavništvu. Ta bi saradnja morala biti tim lakša, što su načelne razlike naročito između jačih stranaka mnogo povoljnije, nego Ii lične opreke. Udruženju su pristupiti ovi narodni poslanici: Ljuba Babić-Dalski (Gredice, Hrvatska), Jovo Banjanin (Gospić), Radovan Bošković (Danilovgrad), Mar­ ko Daković (Grahovo, Crna ^Gora), Kasnija Dumrukčić (Banja Luka), Trifko Žukić (Kolašin, Crna Gora) Risto Jojić (Andrijgvci. Crna Gora), dr. Milan jojkić (Sarajevo), dr. Rikarđ Lenac (Rijeka), Ilija Šumović (Bar, Crna Gora), Marko Malnović (Cetinje), Spasoie Pilepić (Podgorica), dr. Ivan Roš­ čić (Volosko, Opatija), dr. Josip Smodlaka (Split), dr. Dinko Trinajstić (Vrb­ nik, Istra), dr. Melko Čin'grija (Dub­ rovnik). U prvo I sjednici izabran je za pred­ sjednika dr. Smodlaka, za podpredsjednika Marko Daković, a za tajnike Dum­ rukčić i dr. Poščić. Muslimani! Čitajte i širite „Pravdu"! I slučaju biti odgovoran. Ta kazna ne smije da uslijedi odmah, nego treba | najprije da je. ako može, odvrati od toga, onda, ako to ne pomogne, da ne htieđne s njom spolne općiti, te ako ; već i to ne pomogne, onda može čo­ vjek da jc malo i udari, ali ne smije po glavi. Bog (dž. š.) veli: »A one, što se bojite njihove nepokornosti, nasavjetuite (onda, ako ne uspijete tim), napu­ I stite ih u posteljama (i tek iza ovoga), ] izbijte ili. Ali. ako vam.se pokore, on­ ' da nemate nikakva prava na njih (đa s njima spolno ne općite ili da ih bi­ I jete): Bog je zaista uzvišen i velik- . . j Kazniti se može samo u ovim stva­ rima; 1. kada žena neće da zadovolji i svom mužu, a nema nikakve zapreke, : I t. j. niti je u hajzu. a niti u nđasu: 2. I ako žena neće da se kupa, kad joj je ( potrebno: 3. kad ostavlja farzove bez ikakvog uzroka; 4. kada se ne drži u ! redu i ne bude pazila na čistoću: 5. ako ide bez pitanja njegova onamo, gdje mora njega pitati; 6. kada se otkrije ili progovori sa stranim čovjekom bez po­ trebe, a postoji zla sumnja; 7. ako ga osramoti pred drugim, ili nekom rekne i nevaljalu rileč; 8. ako žena izbije di­ | jete. koje je maleno i ne zna ništa; 9. | ako hotimično nanosi štetu njegovoj I movlni. . : AH i u ovim Svim stvarima bolje je | I da joj oprosti, jer su one slaba shva­ . : I " I I I I i I I Ministar financija dr. Janković dao i« predstavniku pariškog »Journala des Debats« na njegovu molbu slijedeće obavještenje: »Vladu zanimaju dva pi­ tanja, valutna reforma i budžetski de­ ficit. Oba u ostalom stoje u vezi, jer padanje vrijednosti naše monete i pretjcraito velika količina kruna, što su puštane u saobraćaj, smanjuju naše do­ hotke povećavajući dug. U pogledu va­ lutnog-pitanja poznata je odluka, koju je donio predašnji kabinet u suglasno­ sti sa Narodnom Bankom, na osnovu koje je ministar financija ovlašten, da povuče markirane krune i da ih zami­ jeni krunsko-<diuarskiiii novčanicama Narodne Banke SHS. Radi sprovođenja ove odluke otpočela je zamjena u Srbiji trećeg februara, a u ostalim pro­ vincijama 16. februara na osnovi: četi­ ri krune za jedan dinar. Rad na zamje­ ni produžava se. Našavši se pred svr­ šenim činom, novi' kabinet ostaje kategorički pri odnosu jedan dinar za če­ tiri krune austrougarske Banke, jer je potpuno s.vijestan ogromnog potresa, koji bi nastupio u unutrašnjem tržišta i u Prostranstvu pri izmjeni postojećih odredaba, koje se odnose na odnos di­ nara i krune. Vlada će se potruditi da dpbije za­ konsku sankciju za sve mjere u pita­ nju valute, podrazumijevajući i uredbu o Narodnoj Banci kraljevine SHS, uredbu. koja ovlašćuje Banku da izdaje nove krunsko-dinarske novčanice. Uo­ stalom potražićemo saradniu sadašnje skupštine, đa bi što brže ušli u' stanje .ustavnosti i zakonitosti. Glede budžetskog deficita vlada nainierava pomoći zdravom i iskrenjora politikom, koju će strogo .sprovoditi u punoj saradnji s današnijm parlamentom. »Dajte mi dobru politiku daća vam dobre finansije« kazao ie baron Luj. Vlada se nada da će dobiti povjerenje većine u skupštini i da će raditi s tom većinom. Među prvim zakonskim predlozima koji su podnešeni skupštini, na­ lazi se predlog o privremenim dvanaestinama prošlih šest mjeseci i Iduća tri mjeseca. Taj čin urediće financijsko stanje do kraja maja. U toj tačci lazlikuje se politika nove vlade od politike predhodnika. Vlada ne će angažovati kredite proš­ lim nMl-tarskim odlukama, niti će čini­ ti izdatke bez odobrenja i kontrole par­ lamenta. Ona će tražiti skupštinsku od­ luku kako bi prerogative parlamenta u pitanju budžeta bile uspostavljene i poštovane. Tražićemo naknade za vanređne kredite, koji su potrebni do kra­ ja maja, te će na taj način moći doći do tačne cifre budućih troškova. Bu­ džetski program sastoji se iz tri riječi: javnost, j a s n o-s t i iskrenost. Radi povećanja državnih dohodaka vlada će se truditi đa isposluje skupštinsku odluku o pred logu pore­ za na ratne dobitke, koji je Nin- ćanja. Imami Šafija je rekao: »Udariti je slobodno, ali je napustiti bolje«. Ono naš narod veli: »Duga kosa, kratka pamet.. Radi toga preporuča se sva­ kom čovjeku, da im oprašta, jer će ih tim bolje privući na ono, što je lijepo i dobre. Bog (dž. š.) veli: »Strpljivost je lijepa stvar«, a i Aiejhiselam je re­ kao, da je dženet pokriven sabrom, a to bi značilo, da strpljivost čini puno. I žena, kad vidi da joj inuž oprašta, samo da bude u kući mir i ljubav, onda će i ona njega, više zavoHti i nastojaće da ga u buduće ne uvrijedi i da ne čini ■ono, što' ori ifirži; Na taj će se način postići prava svrlj# nikjaha. t. j. skla­ dan život i IhiBav4 fflvdu čovjekom i ženom. Brava će "Se Жа .pokoravati svom čovjeku. Bog veli: »A dobre žeiiske biće pokorne i čuvaće tajne (kućne) s onim, 'što je Allah očuvao (za 'ujHij a .to je, što je naredio ljudima, da s njima .žive po propisima). A sad da pređemo na prava i duž­ nosti žene. Ona može bez muževa dopusta po­ sjetiti svoje roditelje jednom u sedmici, a ostalu bližnju rodbinu jednom u go­ dini, i oni nju isto tako. Dužnost joj je da posluži svojim roditeljima, kad se razbole, ako nemalu nikoga, ko bi im radio, pa makar joj čovjek i ne dao. Ona može također bez njegova dopu- �ПРАВДА” — „PRAVDA, Бр»Ј 132 — Broj Politički pregled ftć podnio u mjesecu junu prošle godi­ ne, a koji nije bio nikako uzet u pret­ res. Također ćemo tražiti druge izvo­ re povisivanju javnih prihoda. Istovre­ meno ćemo se postarati da se vodi Stroga kontrola izdataka i energična štednja. Jednom okružnicom obratio sam se svojim kolegama, da svedu izdatke na najpotrebnije. Nesumnjivo ue treba očekivati da će deficit biti otkionjen prije izbora. Nastojaćemo oko porasta državnih prihoda, te primjeniti niz mjera koje će omogućiti parla­ mentarnom zasijedanju iduće jeseni, da efikasno oporavi naše oronulo financij­ sko stanje. Držim da je suvišno upo­ zoriti, da se ove mjere delikatne pri­ rode u zemlji, gdje još postoje četiri razna finansijska zakonodavstva, gdje se može pristupiti izravnanju santo ve­ likom opreznosti, vodeći računa o pre­ daš njim prilikama. Nadam se đa će otvoren postupak i žeba, da se ništa ne uradi bez odobre­ nja i saradnje parlamenta osjetljivo po­ boljšati stanje naših finansija i uliti os­ jećaj povjerenja u zemij i inostranstvu. Izvozna politika biće revidirana, a na­ damo se da će se u kratkom roku uvesti i hitne izmjene u sadanjemu uređen'u spoljne trgovine. Oko Turske. ■■глививттагдадажлпггклжж«’/: Iz Pito. tootag Predstavništva. Poslije pročitanog protokola izjavlju­ je sekretar g. Pero Jovanović, da su gg. Pećić i Jaša Prodanović, koji su bili glavni govornici na predašnjoj sjednic:. imali ovaj protokol u svojim ru­ kama i donijeli neke dopunjke. Pećić izjavljuje na ovu primjedbu sekretara Jovanovića, da je g. predsjednik pozvao govornike na posljednjoj sjednici, da pregledaju protokol. On je tom prili­ kom konstatovao, da je baš najvažnije, oko čega se raspravljalo, bilo izostav­ ljeno ili zabilježeno tako »da se naše primjedbe ili ne vide ili su nejasne«. Pošto skupština prima protokol do . znanja, čitaju se molbe i žalbe, koje su ■ odmah upućene odnosnom odboru. Za­ tim se čita izvještaj verifikacionog od- ; bora o ispražnjenim poslaničkim mje- i stima (tiče se ispražnjenih mandata u j Bosni I Hercegovini). Prije prelaza na dnevni red stavlja g. Vaša Knežević upit na ministra unutrašnjih djela zbog zabrane manife­ stacije na Terazijama i Prcstolonasljed- i nikovom trgu sa strane uprave grada ' Beograda. On smatra da je ta zabrana uperena protiv radničke stranke i pita koji su razlozi rukovodili upravu gra­ da Beograda, da se manifestacija za­ brani i moli ministra unutrašnjih djela, da tn naredbu povuče i poništi. Mini­ star unutrašnjih djela odgovorio je da ne može danas dati tačan odgovor i da la naredba nije uperena protiv rad- , ničke klase, nego misli da je izdata je- ' dino iz saobraćajnih razloga. On će za­ tražiti tačno obrazloženje od uprave гст ' -«мгак1Пдатип itenja otići na hadž, ako joj je farz.'i to sa jednim od svoje bližnje rodbine. 1 kad joj zatreba, da joj neko razjasni jednu islamsku ustanovu, a čovjek ne može da to sobom učini, može otići nekom, da sazna, kako će se vladati. Ipak je bolje, da u svim ovim slučaje­ vima traži od njega dopust. Dužnost* su žene, da udovolji želji svog čovjeka (dakako ako bude zdra­ va i ne bude imala periodu), da doji i odgaja dijete i da uredno drži kuću, a ako je pusti, ili ako on umre, ne smije se udati za drugog, dok joj »idet« ne izađe. Iz svega ovog možemo zaključiti, da čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, te onda možemo lahko shvatiti, zašto ima čovjek i više prava. Ako malo bolje promotrimo ove propiše familijarnog života, vidjećemo, da je to samo zato, da se postigne prava svrha braka. Obiteljska zajednica je glavni temelj cijelog ljudskog života, jer čovjek obično nosi kroz cio svoj život skoro sve ono, što je dobio u mladim daninui od prvih svojih stara­ telja, oca i majke. Prema ovom svaki, koji ljubi svoj narod i želi njegov na­ predak. treba da zna šta mu je duž­ nost ј da onda po tom udesi svoj rad i ponašanje. Ako to zanemarimo, onda smo neprijatelji svoje djece, svog na­ roda j cijelog čovječanstva, a pored to­ ga odgovaramo pred velikim Allahom grada Beograda, te će tačno odgovo­ riti na stavljeno pitanje. Poslanik Pero Jovanović stavlja upit na ministra poljoprivrede zbog po- | Vilzonov memorandum. »Тгп« ob­ plave u Vojvodini. Ministar poljopriv­ javljuje memorandum, koji je ambasa- . rede i voda g. Roškar konstatuje u dor Sjedinjenih Država u Parizu pre- ! svom odgovoru, da nije bilo novaca dao Lojd Džordžu i Klemansou 20. ja­ na raspolaganje, jer zadužne pristojbe nuara, tražeći obavještenja o njihovom .nisu bile uplaćene, a nije bilo ni potreb­ načinu rada pri riješenju jadranskog itog građevnog materijala. Kriva je i problema. rek»t memoranduma glasi: oskudica ugljena, te saobraćajne ne»Pristupite pitanju sa Klemansoom i pril ke. Zbog velike opasnosti poplave Lojd Džordžom kako su tretirani ruski održana je ministerijalna s’ednlca, koja i italijanski problemi, uvjerite se o nji­ je zaključila da se dobavi materijal hovom gladištu. Sjednjene Države se koji ie polrehan. Pored toga ministar nalaze u takom položaju, da im dolaze finansija kreditirao je 9 mllijona kruna riješenja pitanja prije no što je američ­ za nabavku materijala i osiguranje pro­ ko gledište izloženo, pošto su očigledno tiv provale nasipa. Ovim se ie odgo­ gospoda Klemanso i Lojd Džordž tra­ vorom poslanik Jovanović zadovoljio. žili mišljenje jugoslavenske i talijanske (Na ljevici se čuje pljeskanje). vlade prije no što su se obavjotih o Zatim se prelazi na podjelu sekcija. mšljemu američke vlade. Misie li fran­ Predsjednici sekcija sastaće se danas cuska I engleska vlada da i dalje riješapopodne u 4 sata u svrhu konstituisavaju evropska pitanja, a da američku nja. Sjednica se zaključni« u 12 sati vladu samo izvještavaju o rezultatima? 30 časaka, a iduća se sjednica uriče Takav slučaj je projektovan i u riješe­ u utorak u 9 sati prije podne sa dnev­ nju riječkog pitanja, koje predsjednik nim redom: »debata o deklaraciji ne može primiti. Gospoda Klemanso i vlade. Lojd Džordž treba da uviđaju, kao što je primjetio Polk prije svoga polaska, da jadransko i druga pitanja treba da prođu redovnim diplomatskim putem; a okolnost, što ste vi bez punomoćja, ne utiče ništa na pitanje. Kako je ne­ Dopisnik »Dcii Telegrafa« uvjerava moguće uputiti ove sedmice američkog da Engleska namjerava izdati nalog predstavnika, koji bi imao isti autoritet svojim pomorskim vojnim snagama, da kao i prvi ministri triju vlada. Sjedinje­ okupiraju Carigrad. Ovu mjeru nalaže nim Državama je nemoguće da budu težina situacije. List dodale: Engleska predstavljene na sjednicama prvilt mi­ vlada ne misli stvoriti kakav privilenistara.« Usprkos američkom memo­ gisan položaj i zaključuje, da treba pri­ randumu francuska i engleska vlada su ći ovoj mjeri bez ikakvog ustezanja, zadržale odluku o predaji ultimatuma jer je to jedini način koji će osvijestiti Jugoslaviji, koji ie bio predan jugosla­ Turke. venskim delegatima istoga dana u ve­ I Wilson proti Turskoj? »New-York će. kada je američki ambasador predao World« potvrđuje, da je Wilsou ener­ memorandum svoje vlade Kiemansou i gično protivan zadržavanju Turaka u Lojd Džordžu. Razumjeće se dakle ne­ Carigradu. zgoda, u kojoj sa se nalazile engleska Francuski listovi donose informaci­ i francuska vlada, kada su morale ob­ je o engleskim i francuskim trupama, javiti ovaj memorandum sa ostalom di­ koje su poslane u Carigrad i vele da će plomatskom prepiskom između pred­ vojnička akcija biti izvršena sporazum­ sjednika Vilzona i šefova saveznih vlano sa svim saveznim silama. Carigrad­ I da. Uostalom američki memorandum ski garnizon brojače 50.000 ljudi. Cbcrademe u listu »Demokratie Nou- । dokazuje, da je predsjednik Vilzon po­ we1le« zagovara da se Turci protjeraju I čeo time, što je tražio obavještenja i da su ova traženja dovela do izmjene iz Carigrada. Povodom »pokolja« u Jermeniji sa- ■ nota, tako da prijetnja Vilzonova, da veznici su uputili Turskoj vrlo energič- i će napustiti evropske stvari, koju je on februara mieseca uputio francuskoj i nu notu, kojo; će sljedovati energične engleskoj vladi, predstavlja rezultat omjere, ako to bude potrebno. vih izmijenjenih nota. Prema tome ovo nije bilo tako neočekivano kao što se to iznosilo kada je bila objavljena pre­ daja ove note sa prijetnjom. Wilsonova nota. »Petit Parisien« ' potvrđuje da je \Vilsonova nota napi- i Na dan 22. februara t. g. održana je kotarska skupština naše organizacije u ■ sana u pomirljivom tonu. Glede Rijeke . predsjednik ostaje pri decembarskom ■ Kladnju, na kojoj je jednoglasno prove­ memorandumu. On iznos: da treba po­ den izbor kotarskog odbora J. M. O. oštovati prava albanskog naroda i od­ v ako: Predsjednik g. Mustafa ef. Berbija od sebe svaku odgovornost zbog blć, podpredsjeđnlk g. Mehnted ef. Đoodlaganja jadranskog pitanja. zić, tajnik g. Abdulah ef. Hasić, blagaj­ Nikola Pašić bio je 5. o. mj. na ručku nik g. Mujaga Rustemović, odbornici kod engleskog kralja i kraljice u Bit- I gg. Abdaga Hasić, Muhamed ef. Ferčlć. kiganskoj palati. Ibrahhn ef. Dedić. Ramađan ef. Hurić. Londonska konferencija — jalova. — i Mitinin ef. Samić i Avdo Herić. Šefovi vlada Francuske. Engleske i Itaiije razišli su se ne dovršivši defini­ za taj svoj nehaj, za to nedjelo, za taj tivno tri jedno od onih pitanja, zbog ko- ! zločin. ih su sc sastali u Londonu. Jadransko . fz navedenih dužnosti čovjeka opa­ pitanje, kao i problem Rusije i Turske i također sti ostali neriješeni. šefovi vla- | žamo, da je on izložen vanjskoj borbi, a žena opet da je ograničena samo na da ostavili su u Londonu delegate, koji kuću i odgoj djeteta. To je zato, jer je ■ će dovršiti rad u pitanjima. koja su u i čovjek jači i po konstrukciji samog ti- I principu riješena. Uostalom kako se 1 objavljuje, prva iduća sjednica biće I. I jela sposobniji za životnu borbu, a že­ aprila u Rimu, a po drugoj verziji u ' na, koja je mnogo slabija i nježnija, mora se povući iz ove vanjske borbe; San Remu. Rekonstrukcija talijanske vlade. — za nju su unutrašnji poslovi baš naj­ zgodniji. »Temps« prima informaciju iz Rima, da Ona je žena, kućenica, mati i odgoji­ se šire vijesti kako je Niltijev po- : teljica. a zato treba da bude poštena, vratak u vezi sa rekonstrukcijom uredna, blaga i plemenita. Kad bude po- [ talijanskog kabineta. U istinu se drži Jedovala ova svojstva, onda će i djeca ! je ona nužna, da učvrsti vladinu polit.ku. Pitanje je samo hoće li Nitti od­ biti vrijedni članovi zajednice. Da se ovo postigne nužna je naobrazba kako mah početi sa rekonstrukcijom kabine- । ta ili će pričekati privolu kabineta, da ■ muškarcu tako i ženi. Razlika je samo ta, što se ženi ne treba naobraziti za radi prema njegovim uputama. državnog činovnika, nego zato, da bu­ Nova albanska vlada. Rimski listovi : de vrijedna domaćica i da znade, kako imaju telegrafsku vijest iz Valonc, po ' treba odgajati djecu. Po mom mišljenju kojoj je nova arnautska vlada ovako trebalo bi osnovati zavode posebnog sastavljena: Predsjednik ministarstva tipa, što do danas, mislim, nije nigdje Sulejman Delvina; ministar inostranih provedeno, gdje bi ženska djeca nau­ djela Mehmed Konica: unutrašnjih dje­ čila sve kućne poslove, a uz to bi uči­ la Ahmed Zagoli; ministar javne nasta- i la svoj jezik, vjeronauku i dobila lijepe ve Sotir Peci; pravde Hodža Kadri: fipojmove o drugim znanostima i umjetnansija Idoc Koba: glavni direktor po- . irostlma, a naročito bi ih trebalo podu­ šta i telegrafa Iđomen Kosturi. Delegati I čavati higijeni i odgajanju djeteta. na Konferenciji miri: Monsinjor Bumči. ' ZavrSulem. braćo, fm, đa jedino uz Dr. Turtuli, Mehmed Konica. U vrhov- j ovakvu podjelu rada može narod i u nom savjetu: Akif paša. Abđi Toptani, 1 moralnom pogledu napredovati. Bumči i Turtuli. Osim toga izabrano je 37 članova Hamid Hadžlbegić. j | ; | Iz naše organizacilB. । Страва 3. neke vrste Senata i to: 4 za provinciju Argrrokastro, 4 za Koricu (Korča), 4 za Valonu. 4 za Berat. 4 za Elbasan, 4 za Dures (Drač), 4 za Podrimlje, 3 za pokrajinu Mać-Krasnik. 2 za Lješ i 4 za Skadar. Ekzekutivni savjet lige naroda sasta­ će se u Pa risu u petak ili subotu, da odredi komisiju, koja će imati zadatak da informiše o stanju u Rusiji. Tom zgodom će se održati javna sjednica li­ ge naroda. Norveški je kralj potpisao dekret o pristupu Norveške u ligu naroda. Maršal Foch se prilikom svoje po­ sjete u Bruxellesu dugo razgovarao sa ministrom narodne obrane i šefom ge­ neralnog štaba. Govorilo se o oku­ paciji lijeve obale Rajne. Grčki je parlamenat u prvome čita­ nju ratifikovao ugovore o miru sa Nje­ mačkom, Bugarskom i Austrijom. Između Finske i sovjetske vlade sklopljeno primirje. Jamačno će doći do pregovora za mir. Povodom štrajka u Portugalijl vlada je podnijela ostavku, pošto je u parla­ mentu ostala u manjini. Piedsjednik repubh'kc dao je mandat šefu demokrata Antonu Silvl. koji će obrazovati novu vladu. Napredovanje boljševika. »Ekstra Bladcdt dobio je iz Helsingforsa vijest, da su boljševici zauzeli Irkutsk i na taj način dobili u svoje ruke čitav Sibir. tospođarstvo Samo dua broda. V. S-in. Zemaljsko kopno nije vazda ni svuda bilo otvoreno trgovačkim brodo­ vima kao danas. Do nedavno stražilo se topovima nad pristaništima i u nj su se pušćali brodovi samo saveznih i osobito prijateljskih naroda. U unu­ tarnje vode zaploviti nije mogao niko i svijet se je stranim narodima otvarao tek toliko, koliko su ovi mogli oružjem sebi otvoriti puta. Istom u 19. stolje­ ću počele su pojedine države drago­ voljno otvarati svoja pristaništa i stranoj trgovini, štiteći međutim zasta­ vu svoje trg. mornarice koliko je mo­ guće, a tražile su uz to da osiguraju i svojim brodovima slobodan pristup u sve luke na svijetu. Tako godine 1818. dođe prvi paro­ brod iz Amerike u Evropu iz Savannaha u Liverpol — za 26 dana (18 putnih), a godine 1825. krenuše prvi brodovi iz Evrope u Aziju. Godine 1842. poduzela je Engleska prvu plovidbu oko zemlje, a godine 1846. već je zavede­ na prva poštanska veza između Ameri­ ke i Njemačke 1 puta mjesečno. Ovu poštansku vezu subvencionirala je amerikanska vlada do god. 1857. sa 858.000 dolara godišnje, kada je osno­ van »Sjevero-njemački Lojd« i preuzeo prenos pošte u vlastitu režju. 1 sada su u poštanskom prometu zastupljeni skoro svi narodi i sve države svijeta. Od zadnje trećine 19. vijeka idu pa­ robrodi posve točno po programu u Aziju r Ameriku i pristaju ili u svojim kolonijama ili u lukama slobodnih ze­ malja. U tuđe kolonije nije se bez pi­ tanja pristajalo sve dok Holandija ne otvori prva luke svojih kolonija godi­ ne 1874. slobodnoj trgovini, uočivši nje­ zinu važnost. Tako je u slobodnoj tr­ govini dopuštena i plovidba lađama svi­ ju zastava na međunarodnim rijekama i slobodno pristajanje u njihovim luka­ ma. Jedino na Dunavu, aktom od god. 1857. pridržana je plovidba među poje­ dinim dunavskim lukama (tzv. »petit cabotage«) ebalnim državama, a brodo­ vima ostalih vlasti dopuštena je plo­ vidba samo od otvorenog mora do i e dn e dunavske luke ili obratno. Mi. bivši rz jedne obalne države Du­ nava, nemamo odavde da povučemo nikakvh zaključaka: na Dunavu je za nas slobodna plovidba kao i na drugim svjetskim rijekama, a na drugim rije­ kama isto kao što i na Dunavu. — Je­ dina prepreka slobodnoj trgovini na Dunavu bio b: madžarski pravilnik za plovidbu, izdan godine 1899. nakon ot­ vorenja »Željeznih Vrata«, po kojemu se jednostranim odmjerenjem pristojbi pogoduje mađarskoj plovidbi više, nego li plovidbi’ drugih vlasti. Proti tome su bez uspjeha prije rata prosvjedovale Francuska i Rusija. Bugarska i Rumunj­ ska. ali se nadati da će i ta ograda sa­ da potpuno pasti u mirovnom ugovoru, kao što se već i čita, da je versaljskim �Crpaua 4 Sirana ugovorom zajamčena slobodna plovid­ ba na Dunavu za sve zastave i po 347. članku njegovom da je Dunav stavljen pod međunarodnu dunavsku komisiju. Okrajno brodarenje uz morske oba­ lo pridržavano je obično za vlastite dr­ žavljane, ali odkako mu Engleska i Bel­ gija dadoše potpunu slobodu, otvore­ no je i ono u glavnom nesmetanom prometu svim zastavama, ma da je još tu i urno povlašten tek za neke pri­ jateljske države, kao što bijaše od Austro-Ugarske dopušteno jedino Njemač­ koj, Engleskoj, Italiji i Nizozemskoj. Pod okrajnim brodarenjem razumije se plovljenje uz obalu s jedne na drugu točku iste države, kao da bi na pr. kod r*s obavljali službu i radili od Gruža (Dubrovnika) do Splieta i Šibe­ nika brodovi jednog stranog francus­ kog ili amerikanskog društva, koje bi te brodove podržavalo na našoj obali' jedino u tu svrhu da tuđi rade i privređuju. Strani trgovački brodovi smiju pri­ stajati i usidriti se svuda u lukama i pristaništima, te robu krcati i iskrca­ vati, samo su pri tome (kao i domaći brodovi) podložni poticajnoj vlasti drža­ ve u kojoj se nalaze. To je bila norma međunarodnog prava do rata, a ne mi­ slimo ni za buduće da će biti dokinu­ ta, kao ni druge norme, koje govore o potpunom otvorenju svake zemlje pripadnicima sviju kulturnih država, jer navodno ona izlazi iz »osnovnog pojma međunarodnog prava«. Otvorenje jed­ ne zemlje daje inostrancima pravo da stupe u državno područje, da borave na svakom mjestu njegovu, da se na­ stane i da se bez o so b i t o ga danka bave trgovinom, plovidbom i obrtom. — Stranci mogu iznajmiti i zaposjesti kuće i poslovne prostorije, tvornice, skladišta, zemlju uzeti u zakup i t. d. ledino, nemaju međunarodne garanci­ je za to, da mogu i nepokretni imetak stjecati gdje hoće. Ali, objektivno uzevši, dovoljno je ii ono. što im se jamči. Jesmo li već jedanput dobili slobod­ no pristajanje za brodove gdje god ovi hoće i slobodan pristup za ljude gdje žele da se nastane i s čim hoće da posluju, to se odmah po tom možemo ogledati za vezama na Dunavu i juž­ nom moru, koje nas zanima. Izlazna tačka za plovidbu našega bro­ da na Dunavu bilo bi pristanište Bos. Brod, a jedina vezu uz Savu bio bi Si­ sak za Zagreb i Ljubljanu, a niz Savu Brčko i Biograd. Uz Dunav idući bili bi: Novi za Cehoslovaćku, Wien (Beč) za Austriju i Regensburg za Njemačku, a niz Dunav: Oršova, Kalafat, Turnu Magurela, Durđevo (za Bukurešt), Braiila 1 Galac u Rumunjskoj, pa Vidin. Nikopolj, Rušćuk i Silistra u Bugarskoj Nedaleko ušća Dunava, ne gazeći na pučinu Crnog mora, nego držeći se blizu obale (izdrživo za naš riječni pa­ robrod) jesu Odesa i ušća Dnjestra i Drijepra, a nešto dalje Sevastopol i ušće Dona — sve dobre veze za Rusi­ ju (Besarabiju i Ukrajinu) te pristani­ šte Novorusijskaja za sjeverni Kavkaz. Izlazna tačka^a plovidbu našega bro­ da na moru bio bi Gruž kod Dubrov­ nika, odakle bi za više pristaništa mo­ gao naš brod ploviti u Dalmaciju, Ita­ liju, Grčku, Tursku, Bejrut, Egipat, Tripolis, Tunis, Alžir, Maroko, Španiju, Francusku i Genovu (za Švicarsku) sve na Sredozemnom moru, pa preko Gib­ raltara za: Francusku, Englesku, Bel■riju, Nizozemsku. Švedsku, Norvešku, Njemačku i Dansku, te zapadnu Afriku. Ako prosječnu brzinu vožnje mješo­ vitih brodva, uređenih i za osobni i za teretni prevoz, dopustimo sa 27 km (15 morskih milja; 1 milja = 1? km) na sat osim zadržavanja u pristaništi­ ma, to bi otprilike trajala vožnja iz Gruža u Brindisi dana 'h, Atenu 1, Salanik Г/2, Carigrad 2, Odesa 3, Batum 3, Izmir 2, Bejrut, Port Said, Suez ili .Aleksandrija 3, Tripolis ili Tunis 2, Al­ žir 3, Gibraltar Hi Maroko-Tanger 4, London 7*/„ Bremen 8, Hamburg 8'/2, Antverpen ili Amsterdam 7'Д, Bordo 6, Lisabon '5, Marselj 3, Genova 2, Na­ pulj 1, Malta, Trst ili Veneciju 1, Džida 5, Aden 7, Basra 13, -Karadža (Bcludžistan) 11, Bonibaj 11, Džibilli (Abesinija) 7, Sudan 6, Cejlon 13, Ouiganpor 17, Batav a (Java) 18, Bangkok (Siam) 19, Hongkong (Kina) 21, Šangaj (Kina) 24, Jokohama (Japan) 25, Njujork (ADđgpvonđ »ređjdk: M. Suđiuk« Број 132 Bro „ПРАВДА* — »PRAVDA* menka) 13, Kuba i Haiti 13, Bahia (BraziJija) 14, Buenos Aires (Argentina) 19, Melbourue (Australija) 26, Rt Dobre Nade 18, Kamerun i Kongo 13, Petrograd 12, Stokholm 11, Kopenhagen 9, Barcelona i Kartaga 3 i t. d. Ova brzina od 15 milja na sat ne iz­ gleda nam velika, kad uočimo, da je obična brzina teretnih brodova 8—10 milja na sat, a osobnih 20 i više milja: do sad je najbrža »Mauritanija« sa 25'/: milja (blizu 50 km) na sat. Međunarodna konferencija o valuti. Kako pariški listovi javljaju, saveznič­ ka je komisija pristala da se sazove me­ đunarodna konferencija, da riješi pitanje valute. I prijašnje neprijateljske države biće pozvane na tu konferenciju. Domaće vijesti Američka pripomoć gradskoj siročadi. Prije 2—3 dana izašla je u službenom »Narodnom Jedinstvu« jedna notica, iz koje se razabire da je iz Amerike stigla znatna svota novaca ovdašnjoj oblasnoj državnoj zaštiti djece, Dolina ul. kod Marijina dvora (zgrada baždarskog ureda). Ova svota novaca određena je gradskoj siromašnoj i nezaštićenoj dje­ ci, a davače se kao potpore po 30 dina­ ra (120 K) mjesečno. Upozoravamo ponovno mjesne odbo­ re naše organizacije i sve prijatelje islamske siročadi, da ih odmah upute na ovu plemenitu pomoć Amerike i da time barem donekle ublaže bijedu i ne­ volju koja vlada među našom grad­ skom sirotinjom, a naročito djecom iza umrlih i poginulih u ratu. Upozorujemo naročto odbor društva »Merhamet« i »Hurijet«, a i sva slična društva po ostalim kasabama, da ovu plemenitu akciju što izdašnije iskoriste i to na taj način, da se odmaii sa što tačnijim i potpunijim iskazima o musli­ manskoj siročadi, obrate na svoje ko­ tarske urede a istodobno i na spome­ nutu instituciju (Obi. đrž. z. d.) i da se s njom stave u sporazum glede načina podjele tih potpora. Plemenitima Američanima I od naše strane najtoplija hvala na ovoj huma­ nitarnoj darežljivoj pomoći! Proti otimačini. Brzoiavljaiu nam iz Travnika: Na sjednici zemljoposjedni­ ka obdržavanoj 6. marta t. g. solidarišemo se potpuno ta predstavkom cen­ tralnog odbora zemljoposjednika za Bosnu i Hercegovinu, koja je upućena ministru predsjedniku i ministru za ag­ rarnu reformu. Najodlučnije protestira­ mo proti očevidnom nasilju, koje nam se nameće uredbom od 14. februara 1920. Mjesni odbor zemljoposjednika. Žitno-prometnom uredu zem. vlade obraćamo pažnju, da su doznake broj 5020 i 5021, koje glase na po tri vreće mekinja — bile predmetom prodaje; dakle upotrebljene kao neka vrst izvoznice. Premda se radi o Svoti od 80 kruna, držimo da se mora stati na put ovom mešetarenju, jer je po srijedi ili nesavjesnost izdavača ili molitelja. Tra­ žimo da se o pvoj stvari povedu izvidi i krivci privedu kazni. Među posjetnicima novog predsjedni­ ka naše pokrajinske vlade bio je i g. reisul-ulema sa članovima ulema-medžlisa i sarajevskim muftijom. Inna lillah. Ovih dana je u Beču, u sanatoriumu Fango, od upale pluća um­ ro slušatelj tamošnje eksportne akade­ mije Alija B a h t i j a r e v i ćj sin H. Hffzi eff. Bahtijarevića iz Banje Luke. Rahmetli Alija ostavio je ovaj svijet u najljepšoj dobi, navršivši 23 godine života, te ga je time više žaliti. Njego­ ve kolege gube ti njemu vrijednoga i dobroga druga sa puno poleta i ener­ gije, a rodbina nenaknadivog člana svo­ je zajednice, od kojeg se imala mnogom koječom nadati. Njegovo je tijelo, makar je to bilo skopčano sa velikim materijalnim žrt­ vama i drugim poteškoćama, odmah iz Beča u Banja Luku prenešeno i uz sudjelovanje neobično velikog broja građanstva iz svih krugova, kod osta­ le rodbine dne 28. februara pohranje­ no. Mi mu od svega srca želimo rahmet duši, a roditeljima i ostaloj rođli?! zdravlje i sabur. Cđ -'ercnle kalđrmlje. Trgovačka i cb . ka komora javlja interesentima, sto »iz Bileće« treba da stoji: te Bi­ da je njezina akcija- o izmjeni kaldrtnihaća. Molimo da se to uvaži. je, onako kako se zahtijevalo u odr­ žanim anketama u komori, samo dje­ Iz Merhameta. Gosp. Ibrahimaga Mrlomično uspjela. § 9. naredbe, koja pro­ zić policijski vahkomandant sakupio je pisuje da se kaldrmija pobire i sa robe na sijelu, za musi, potporno društvo na skladištima ostao je na snazi. »Merhamet« 1000 K, na čemu mu od­ Izmjene pojedinih stavova u tarifi nisu bor najtoplije zahvaljuje. Ugledali se i usvojene, ali se izašlo u susret tanjim : drugi u ovaj plemeniti čin, i poradili trgovcima u toliko, što se neće napla­ za našu islamsku bijednu sirotinju. ćivati kaldrmija, ako ne iznaša preko K 20. Osim toga je suspendirano pobi­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv ranje ove daće od građevinskog mate­ j hladnoga zraka? Dolaze li'Vam odmah rijala i to od cigle, crijepa, cementa, nerazličite boli? Oj, kako tu ublažuju botesanog kamena, kreča, pijeska, šljun­ ■ li, čane otpornim masaže s Fellerovim ka i pržine. pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili Pošto su ovi zaključci u sjednicama 2 velike specijalne hoće 27 kruna. gradskog odbora prošli većinom glaso­ Trebalo biste terajuće sredstvo, koje va i postali pravomoćni, komora poziva utažuje grčeve, jača želudac? Držate sve interesente, da ispunjene prijavni­ se samo Fellerovih pravih Flsa-pilola! ce predaju poreznom referentu u Grad­ 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 skoj opštini. malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel Ispravka. U broju našeg lista od 26. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 31D. Hr­ februara pogrješno je označeno bora­ vatska. vište darovatelja Suljage Galića. Mle- UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne 11. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. kulturni časopis Savremenik1 Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Tešnju. Broj 172-10. Ло/г izlazi polutnjesečno ® Na ovdašnjoj .medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa-1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod­ nijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanoviča, a suradnju najbolji hrvat.-srpski književnici. f Pretplata je na godinu Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati Administraciji Savremenika Zagreb Gundulića 17 Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu da sam otvorio Jugosl. narodnu huhinju pred imaretom sa uređenim prostori« jama i brzom poslu­ gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Murat Balićevac. Dizdarevii. Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja; 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. OGLASI U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje ti „Pravdi" Kreditna banka d. d. u Divnu. ■ 4-u:k: Геи*г»)л1 Odbor »1 M. O.« 4^mozril» D. A A. KafPB, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7acdb753a4a82fe7a4d2ea5d2995b28b.pdf 93aeb0d3090576fe2d23da656df57a8c PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУС4ИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 28 (133) Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 13. marta 1920. (22. džumadil-ahira 1338.) Ne smijemo zaboraviti na sve ono, što je doprinio musliman­ ski težak tokom naše nacionalne samo­ stalnosti u jednogodišnjem razdoblju naše teške političke, ekonomske i kul­ turne borbe. Njegov samoprijegor i požrtvovnost u doba naših najžešćih pro­ gona, koje je jedna jača skupina protu­ narodnih i protudržavniii elemenata in­ scenirala protiv nas muslimana ne smi­ je ostati neistaknuta, nego nam mora biti dragocijena i sveta, tim prije, što je j onaj dio muslimanskih težaka, koji nije bio na dohvatu jednog nasilničkog sistema i koji mije osjetio svu gorčinu našeg teškog položaja, stajao tako čvr­ sto i nepokolebivo uz ostale muslimane Jugoslavije, da ga nije moglo ništa po­ krenuti u njegovo.) postojanosti i čvr­ stoći. Njegova odluka, da pod svaku cijenu ostane uz progonjene i potlačene, (bio to zanatlija ili trgovac, maloposjednik ili činovnik),' služi nam kao jedan dokaz više od svega onoga što nam daje opravdanje za naš politički rad i pravac, jer da nema prijeke potrebe, da ne postoje vrlo jaki razlozi, te da i musi, težaku ne prijeti opasnost nje­ gove propasti, koju je uvidio, ne bi on ni htio ni mogao izdržati u našim redo­ vima, u kojima se okupilo ugroženo muslimanstvo. Neizrecivo je velika svijest kod mu­ slimanskog težaka, koji u našoj očajnoj borbi nije krenuo stranputicom, nego ruku o ruku išao kroz ovo kratko, ali i vrlo teško vrijeme borbe sa ostalim muslimanima, koje je mogao viditi pro­ gonjene i u masama obespravljene sa­ mo za to, jer ih mrze velikohrišćanski patrioti a la Dr. Krulj, Grdić i Nježić. Naš .je težak dobro shvatio položaj i pilike, u kojima se nalazimo. Shvatio je, zašto je nastala »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija«, na kojim je predpostavkama zasnovana i šta su njeni ciljevi. Shvatio je, da nas čekaju vrlo veliki kulturno-gospodarski zadaci i da ćemo morati još dugo voditi borbu s dušmanima našeg opstanka, a shvatio je i to, da ćemo samo onda uspješno kulturno i gospodarski napredovati i odoljeti velikoj paljbi i ogromnim na­ srtajima na naša prava i svojinu, ako smo ujedinjeni i složni. < Naš težak nije se klasno rastavio od ostalih muslimana niti je smatrao da samo on ima pravo na život, a da ostala njegova braća po vjeri i jeziku prosto iščeznu iz ljudsko zajednice. On nema i nije nikad imao u vidu samo i isključivo opstanak sebe i .svoje klase. Ne. On je od tog daleko. Njegov horizont je prostran, srce puno osjećaja kulture i samilosti. Naš muslimanski te­ žak veže svoj opstanak i napredak s općenitim progresom. Njegova lozinka nije tiranski egoizam, nego načelo: »Leben und leben lassen...« Nikad i nikad nije izgrađivao svoj život na ruševina­ ma tuđeg života, nego je nastojao, da nečije slabo životno stanje popravi i poboljša pa makar i on tomu nešta do­ prinio. Vođen faktom, da ne smije živiti kao klasa, koja nema obzira ni kompromi­ sa, jer to nije u njegovoj prirodi, nije u njegovom kućnom i vjerskom odgoju, on je uvijek svoje vlastite Interese do­ vodio u sklad s interesima općenitosti i nije nikad tražio, da se ono, što je interes nesamo svih muslimana, nego i cijelog našeg naroda, podredi njegovom pojedinačnom ili klasnom probitku. Mu­ slimanski težački svijet vodila je uvijek neka viša misao, neka naročita težnja, koju svaki čovies nosi u sebi, a koja znači zadovoljstvo i blagostanje ne jed­ I ! i [ | I mašnihB musJknana. Težački svijet fie 1 da im ovi prilikom izbora predadu svo­ jednodušno uz našu veoma solidno orje glasove. I ganizovanu stranku, čija je borba us­ Za te otimače tuđeg imetka nije po­ stojao ni najprimitivniji pojam praved­ redotočena i uperena u pravcu osigura­ nog čovjeka ili jedne klase, nego sve­ nosti. U svojoj zaslijepljenosti nijesu nja lične i imovinske bezbjednosti, dokolike naše nacije. poznavali ni najelementarnijeg zakona krajčenju posjedničkog i opće musli­ Zato muslimanski težak i nije osvije­ o zaštiti privatne svojine, a u svojoj manskog bespravlja, što nas najvećma šten kao jedna klasa, nego kao jedna okorjelositi nije ih se mogao dojmiti ni priječi, da se bacimo intenzivno na narodna jedinica, koja ne ruši druge, očajnički vapaj, preko 50.090 upropaškulturno-gospodarsko polje. Mi ne sminego koja sve druge pomaže, da se ćenih porodica, koje se sa tom otima­ smijemo i ne ćemo zaboraviti na ono, ostvari veliko djelo kulturne evolucije. što je muslimanski težak za naše dobro i činom baca na prosjački štap. Napro­ Zato i nije naš muslimanski težak sve tiv, izgledalo je, baš obratno. drugo zaboravio pri svom staleškom in­ učinio kao što nećemo zaboraviti na Sto su zemljopsjednici više plakali i njegovu vrijednost, koju reprezentuje teresu, nego je stupio na .poprište poli­ više se tužili, demokrati su izmišljali za nas. tičke i gospodarske borbe kao pobornik sve teže i brutalnije udarce i kanda U znaku zahvalnosti i cijeneći posve prava i kulturne slobode i jednaoksti, su se naslađivali sa tim očajničkim va­ ispravno, što nam je vrijedio i što vri­ a kao branitelj slabih i potlačenih. Nje­ pajima uništenih svojih žrtava, uprav jedi težački svijet, »Jugoslavenska Mugov visoki islamski moral, njegova ve­ onako, kako su se naslađivali stari Tim­ lika pravna svijest nije ga stavila van slj'manska Organizacija« poradiće što ijani po svojim amfiteatrima. življe na razvijanju i jačanju one ve­ općih interesa svih muslimana, nego like snage, što leži u musliman­ Nije im dosta bilo što su na sasma ga je nagnala u naše kolo, koji se mo­ nezakonit način lišili zemljoposjednike skom težaku, koja će biti od velike, ramo boriti za elementarna prava čo­ vrijednosti po našu budućnost i naš op­ njihovih kmetpvsk-ih selišta i prihoda vjeka — ona prava koja svak među stanak. Naš je težak dokazao da on sa istih prije nego se ista procijene i nama može da ima i uživa, jedino mi želi kolektivni napredak muslimana a isplate, nije im dosta bilo što su zabra­ muslimani ne. ne klasni i za to ćemo i mi svi pokanili otuđivanje slobodnih većih posjeda, Po tom, što je muslimanski težak bio I zati i dokazati, da volimo i ljubimo na­ nego su u zadnjem svom trzaju — na nosilac ideje neklasnih interesa, nego dva dana prije svoga pada prefurtišeg težaka kao i sve druge muslima­ općeg našeg dobra, koju nije napustio mašili i one zlokobne dvije naredbe i ne i zato ćemo raditi, da se naš težak ni u doba »demokratskog« velikohrćto o otimanju i zadnjeg komadića slo­ i kulturno razvije i gospodarski ojača višćanskog bespravlja nad siromašnim bodnog posjeda iz posjedničkih ruku i i še i bolje nego dosad. posjedničkim staležom izgleda nam o zabrani eksploatisanja privatnih šuma. Hamid Kurbegović. mnogo savremeniji i po prirodi kultur­ Tendencija ovih zadnji i odredaba je niji od ostalog težačkog dijela našeg sasma prozirna. Demokrate su sa tim naroda. Najboljim dokazom u tom prav­ odredbama pokušali, da uliju još više Sarajevo, 12. marta. cu može nam služiti ispunjenje dužno­ zejltina u goruću vatru. Htjeli su d sti posjedničkog podavanja, koje je — U članku »Oko Gajreta«, što je štam­ još više razjare i ohrabre i onako do i ako nije prema naredbama moralo — pan u 17. (122.) broju našeg lista od 17. divljaštva razuzdanog seljaka, koji je kod najveće većine musi, težaka usli­ februara, pozvasmo policajnu direkciju, pod erom demokratskog režima i za­ jedilo. Musliman težak, kraj svih agi­ da provede svoj otpis od 21. septembra boravio da postoji državna vlast i dr­ tacija pravoslavnih i katoličkih »demo­ 1919. broj 494 prez. i privremenom od­ žavni zakoni, nego se on načinio država kratskih« velikonrišćana, da ne dadne boru »Gajreta« naredi saziv redovne u državi i harači i otima muslimanska posjedniku s beglučke zemlje, haka, ni­ glavne skupštine. dobra po miloj volji. je u velikoj većini nasjeo toj agitaciji, Pošto je samozvani »Gajretov« od­ To im je uspjelo jer baš iza objelonego je ispunio svoju dužnost i na taj bor i prekjučer putem presbiroa saop­ danjenja tih odredaba naša je ma­ način sačuvao mnogu porodicu od pro­ ćio svoje vijesti, iz čega se može za­ sa upravo podivljala. Zaredale su pasti i prostitucije. Shvaćajući sam po ključiti da se ne kani držati svog man­ uzurpacije i otimanje ne samo onih sebi šta bij bilo s onim .porodicama, data i da misli ostati na upravi društva slobodnih posjeda, koje su vlasnici da­ kojima su odložili najpripravnije duž­ do mjeseca jula, pozivamo ponovno po­ vali na obradu drugima, nego i onih, no podavanje, muslimanski težak nije licajnu direkciju, da se nadviri nad koje su vlasnici u svojoj vlastitoj re­ mogao zatomiti svoj humani osjećaj na rad svog odbora i da mu naredi saziv žiji obrađivali. Ima dapače slučajeva, koji bi se trebao i bez naročite dužno­ skupštine u roku, za koji mu je povje­ gdje su prije više godina Srbi —■ seljaci sti odlučiti iz čoviečanskih i pairiotskih rila mandat. Nadamo se. da će ovo prodali svoju zemlju seljacima musli­ obzira i na taj način dokumentovao upozorenje naći odziva ili da ćemo — manima i oni tu zemlju sobom obra­ svoje kulturne poglede i osudio politi­ u protivnom slučaju — biti obaviješteni đuju, a danas dolaze nasljednici pro­ ku bespravlja. koju su »demokrati« nad o uzrocima, radi kojih se ne provodi davaoca i tu zemlju od muslimana se­ siromašnim i upropašćenim posjednič­ otpis broj 494 prez. Vederemo. ljaka otimaju i sebi — a po sebi — kim .staležom provodili. prisvajaju. Muslimanski težak posjeduje nešta oOvako se isto događa i sa slobodnim sebenog: izvjesnu (kulturu, koji drugi šumama. težački svijet ne pokazuje a koja nije Ovo su demokrate učinile prvo, da još potpuno izgrađena i — vanjska. Jer oteščaju ljudima, koji iza njih dolaze ako je kultura ono, što se zove nap­ na vladu — da poprave i izgrade ono U moru zuluma i najbrutalnijih ne­ retkom jednog naroda, on zaista taj na­ što su demokrate porušile, da povrate pravdi, što ili je počinifja skrahirana predak i želi, ali ne svojoj klasi, nego demokratsko-socijalistička vlada najvi­ auktoritet vlasti i isposluju rešpektocijelom našem narodu. U njemu dakle vanje zakona i povrate red i mir u še su pogođeni bos.-herc. muslimani počiva jedna neizgrađena i nerazvijena a naročito zemljoposjednici. One nezemlji, a drugo da zaduže seljaka ne kuituia, koju treba evolucionirati, jer j pravde i proste otimačine, koje je ta bi li im pri dojdućim izborima za konće ona biti od velike koristi po našu stituantu poklonio svoje glasove. zloglasna klika provađala, pod krin­ muslimansku zajednicu i cijeli naš na­ Nu da su demokrate ovaka brutalna kom agrarne reforme u našoj domovini rod, kojem naš težak i dušom i srcem bezakonja počinili u čitavom našem mla­ prevazi^azi i najokrutniju vladavinu pripada. Da nije bilo te kulture i pravog dom kraljevstvu onda bi se to dalo još rimskih »patricija« nad plebeicima. Ta razumijevanja kod muslimanskog teža­ nekako opravdati. Ali ako se uvaži da plebejci su bili po rimskom kralju Anku ka i da nas nije on svojski podupro, mi su ove dvije zadnje odredbe — koje Marciiu sa oružjem upokoreui »latinci« ne bi mogli voditi uspješno našu dosa­ i jesu najužasniji atentat na zdrav ra­ i živjeli su prije 2500 godina, dočim mi da. vrlo tešku borbu, čije plodove će zum i pojam pravednosti — izdate samo bosansko-hercegovački muslimani zemza našu domovinu, onda je sasma ja­ podijeliti i težak i posjednik, i trgovac Ijoposjednioi smo krv od iste kvi sa i zanatlija, međusobno kao braća ona­ san dokaz, da su demokrati pri profurnašim susjedima drugih konfesija, živi­ ko. kako .i treba, da jednokrvna i jedmo u 20. tom vijeku, vijeku civilizacije i timašivanju ovih »Uredaba« imali u vi­ du samo da nas b.-h. zemljoposjednike novjerna braća podijele. jednakopravnosti i slobode, pa ipak za totalno unište. ere zloglasne demokratske vladavine Mi ne smijemo zaboraviti na našeg te­ Protiv ovakih otvorenih nepravdi nad ne bijaše skoro nikakve razlike izme­ žaka. koji je jedan od najaktivnijih pri­ kojima se zgražaju svi oni, koji imadu đu nas i rimskih plebejaca. staša »J. M. 0.« i koji ne traži od nas, Kao što su rimski »patricije« na- I imalo ljudskog osjećaja, naravna je da vodimo poetiku klasnog egoizma, stvar da se mora najenergičnije istupi­ prosto otimali plebeicima zemlje i dru­ nego politiku prava i socijalne praved­ ti, latiti se makar i zadnjih sredstava, gu imovinu, ubijali ih i ne dozvoljavali nosti. Mi se moramo u vrlo blizom vre­ da se iste suzbiju. im ni najprimitivnije slobode i ravno­ menu ozbiljno baciti na iskorištavanje Za to je i centralni odbor »Udr.už. pravnosti. tako su isto naši tlačitelji ' i razvijanje onih velikih snaga, koje »demokrati« sve sile upregli da b.-h. j zemljoposjednika za B. i H.« na brzu počivaju u muslimanskom težaku, i ruku sazvao izvanrednu gl. skupštinu, dokazivat., da onaj, koji ne stupi I zemljoposjednicima naprosto otmu i u našu organizaciju, čini raz­ i naizadnji kufić zemlje i da ga predadu I da ova zaključi kakve korake treba za­ bojstvo nad velikm brojem vrlo siro- ■ nemuslimanima kao kaparu i naplatu, ‘ uzeti, da se te otvorene neprvđe otklo- Tražimo lijeka. j | I 1 Godina Ii. �Strana 2 Страна ne i zemljoposjednike od totalne pro­ pasti spasi. Skupština je sazvana za četvrtak 11. o. mj. u 1 sat iza podne u prostorijama Kiraethane. te o istoj donosimo slijede­ će izvješće: Izvanredna glavna skupština Udruže­ nja zemljoposjednika za B. | H. Dan prije izvanredne glavne skupšti­ ne, sastao se je centralni odbor i pri­ spjeli predsjednici mjesnih odbora iz provincije da uglave dnevni red glav­ ne skupštine. Sjutri dan u 1 sat iza podne ubrzo se napunila sala sarajevske čitaonice a onda je predsjednik Udruženja g. Nurudin beg Azabagić otvorio skupštinu sa vrlo jezgrovitim govorom. Predsjednik g. Azabagić u svome go­ voru ističe: da je radni i centralni od­ bor učinio sve što je mogao da bivšoj demokratskoj vladi predoči i da kaže bijedu i nevolju b. h. zemljoposjednika, opravdanost njihovih zahtijeva i neko­ rektnost vlade u provadanju agrarne reforme, ali je to na žalost ostalo sve — glas vapijućeg u pustinji. Išlo je toliko deputacija, predato to­ liko peticija, predstavki i memorandu­ ma, ali ni na jedno od svega toga nijesino dobili nikakva riješenja. Deputacijama se sa nadležnih mje­ sta obećavalo da će se našim oprav­ danim željama izići u susret, ali i ta sva obećanja ne samo da nijesu imala nikakva povoljna rezultata, nego se vazda događalo baš obratno, t. j. do­ lazile su odredbe sve teže i teže po nas zemljoposjednike. I najnovije dvije Uredbe, o otimanju i zadnjeg komada slobodnog posjeda i o zabrani uživanja slobodnih šuma, oduzeli su b. h. zemljoposjednicima i zadnju nadu u svoj ma i najkukavniji opstanak, za to se sazvala ova skup­ ština da zaključimo kakove korake da poduzmemo u obrani svojih prava. Nakon živahne debate, u kojoj je su­ djelovalo više članova, a naročito Akif ef. Biserović iz Sarajeva. Miralem beg Begović iz Dervente. Husaga Cišić iz Mostara i Mehmed ef. Đukić, Husein ef. Mašić. S. A. Filipovič iz Sarajeva za­ ključuje se da izradi jedan memoran­ dum sa glavnim minimalnim zahtjevi­ ma slavljenim već u memorandumu i s obzirom na one demokratske ured­ be o otimanju slobodnih zemalja i šu­ ma i da taj novi memorandum odnese naročita deputacija, sastavljena od 10 Fca i to tri delegata centralnog odbo­ ra i 2 delegata sarajevskog okružja, a po jedan delegat ostalih pet okružja. ali s obzirom na to, da je demokratska vlada koja je sve te otimačne inscenirala i podupirala — odstupila, a da je nova vlada sastav­ ljena od ljudi, koji nijesu zaslijepljeni stranačkim egoizmom, nego su nadoje1U pravdoljubljem, te je velike nade, da će sadašnja vlada ukinuti one demo­ kratske uredbe, koje su po naše zem­ ljoposjednike čista smrtna osuda — ovi agresivni predloži su zabačeni i prih­ vaćen gore istaknuti, sa tim dodatkom, da deputacija, koja će otići sa novim memorandumom u Biograd ima sače­ kati riiešenje memoranduma i dobiti pozitivan odgovor ih — ili, jer se više čekati ne može. Iza toga je vijećano ko će sastaviti memorandum, te se to povjerava cen­ tralnom odboru, kome se još dodaju odvjetnik Akif ef, Biserović iz Saraje­ va i Zija beg Đonlagić iz Tešnja. Iza /toga predsjedatelj javlja da je vrijedni i Vrlo agilni član centralnog odbora Mehmed ef. Sarić iz Stoca pre­ minuo te na mjesto istoga — po želji delegata iz Hercegovine predlaže da se Husaga Cišić iz Mostara izabere za člana centralnog odbora. Usvaja se. Prelazi se na izbor delegata, koji će kao deputacija ud u rjeti memorandum u Biograd. za okružje Banjaluku: Zijabeg Đon­ lagić: za Bihać: Mehmed AVbeg Kulenović Број 133 Broj .PRAVDA* — „П°АБДА‘ | gove izvode i kori ga što uvlači krunu , u debatu. U zemlji, gdje se vlada us­ tavno, ne može biti govora o neodgo­ I vornim faktorima. Ćudi se što mu je Pavlović dopustio da govori. Prodano, vić mu na to odgovara i pita zašto da j on ne bi smio' govoriti kad svi govore, te to smatra napadajem na poslanička I prava. On niti je govorio za republiku ni proti, ni za monarhiju, ni proti, nego je govorio samo o faktima, koja se da­ nas vrše. Predsjednik Pavlović odgovara Proi tiću. da Prodanovlća nije prekinuo u njegovom govoru poradi svoje tolerant­ nosti. jer svaki može razvijati svoje mišljenje. Slijedeća jc sjednica zakaza­ na za srijedu u 9 sati. za Mostar: Hafiz Omer ef. Džabić; za Sarajevo: AtW ef. Sočo i Salih ef. Svrzo; za Travnik: Dr. Sulejman beg Hafizadič; za Tuzlu: Edhcm beg Uzelrbegović. Od strane centralnog odbora dellgirani su u tu deputaciju: Rifat beg Sulejmannaš ć, Hasan beg Pašić i Husaga Cišić. Iza toga se prešlo na pretresanje o pokretanju društvenog organa, te se nakon odulje debate zaključilo da se ovo pitanje prepusti centralnom odboru, da on ovo pitanje riješi. O pitanju proširenja društvene misli sakupljanja materijalnih sredstava od­ lučuje se da društveni tajnik g. Sejid Alibeg Filipovič proputuje banjalučko, bihaćko, travničko, tuzlansko i mostar­ sko okruže, dočim će sarajevsko ok­ ružje proputovati Atif ef. Sočo. Nakon toga jc skupština podijeFla apsolutorij odboru na dosadašnji rad. a pošto se više niko ne javlja za riječ, pređs'edatelj zaključuje skupštinu. i Bilješke. Smicalice. U parlamentarnim se kru­ govima tvrdi, da je .ministar trgovine podnio ostavku. To su donijele i dana­ šnje biogradske novine. U ministarskim se krugovima tvrdi, da su te vijesti tendenciozne. Pregled biračkih lista. Gradsko po­ glavarstvo daje na sveopšte znanje da je biračka lista za svaki birački rajon opštinskih izbornika grada Sarajeva dovršena i da se počevši od ponedjelj­ ka 8. marta 1920. kroz' 14 dana javno izlaže svakom izborniku na pregled u sobi broj 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za vrijeme uredovnih sati od 8—2 po podne. Unose u liste može pobijati svaki bi­ rač, koji je unesen u biračku listu, a isto zahtijevati i naknadni unos u listu svaki novi birač osobno. Kad mine gornji rok. odrediće se rok za prigovore u smislu propisa § 16. pri­ vremenog izbornog reda za grad Sara­ jevo. Upozorujemo naše izbornike u Sara­ jevu. da nikako ne propuste pregledati izborne listine, tim prije, što rok za reklamadie istječe 21. o. mj. Iz Privr. Narodnog Predstavništva. (73. sjednica). Dr. Draža Pavlović otvara sjednicu. Prima se protokol bez primjedbe. Pri­ je prelaza na dnevni red odgovara mi­ nistar unutrašnjih poslova Trifković na interpelaciju Vaše Kneževića radi pabrane manifestacija na Terazijama, da su to zahtijevali viši interesi. (Juda je dao deklaraciju poslanik seljačke stran­ ke Drag. Mutič. On u deklaraciji na­ glašava da niti ovaj parlamenat, niti ova vlada koja je izašla iz ovog par­ lamenta, nisu izraz narodne volje. On zahtijeva izbore i traži da sve stranke, pa i zemljoradnička, uđu u ustavotvor­ ni odbor. Glede ssoljne stuacije govori o granicama. Traži kon centracion u vladu i veli da je i on protiv ličnog režima. Sadašnji naš položaj treba kon­ centracionu vladu. Jaša Prodnović (republikanac) govo­ ri o vanjskoj politici i traži da Evropa ■prihvati naše stanovište, ako ne će da uvrijedi jedan veliki narod j prouzroči nove sukobe na Balkanu. Govoreći o unutrašnjoj politici veli da ovo nije par­ lamenat, nego parlamenat ad hoc, te treba što prije u izbore. Ističe da se kod nas uvukao lični režim, pa za to nije ni prijašnja, ni sadašnja vlada mo­ gla dobiti homogene većine. Indirektno spominje da su neodgovorni faktori ta­ ko počeli uvlačiti krunu u debatu. Go­ voreći o »demokratskoj« vladi ističe, da nije bilo demokratska (slu­ čaj Stipice 'Radića). Dalje raspravlja opširno o pravima u parlamentu i kri- i tikuje rad neodgovornih faktora. Traži u ime republikanske stranke, da ’se sadanja vlada ukloni sa zemaljske up­ rave. Traži proporcionalni sistem, pot­ punu slobodu izbora i da svaka stran- | ka ide lojalno za svojim programm. Ministar predsjednik odgovara na nje- I ' i i ; i I i j i : Naši dopisi Tuzla, početkom marta. (Odgovor »Glasu Naroda«. Dužan sam još uvijek odgovor izvozničarskom listu propale Davidović—Pribićevićeve valde »Glasu Naroda« na nje­ govo pisanje u broju 176. od 15. febru­ ara 1920. o nekojima ličnostima u na­ šem mjestu, pa da se ne bi reklo, da je šutnja znak priznanja, evo me da od­ govorim. Moj dopis u »Pravdi« koji sam napiso povodom premještaja ovdašnjih kotarskih predstojnika dra Ahmedbega Defterdarevića i Makaneca djelovao je sasma porazno i potresno na bolesne živce ovdašnjeg dođ’snika demokratsko-socijallstičkog g&isife »Glasa Na­ roda«, ,pa je podigao nedostojnu hajku na naše nekoje ugledne ličnosti, onako kako to razumiju demokratski mudra­ ci i učenjaci. Prije nego ću da zađem in medias res. moram da naročito istaknem, da su se u nas nakon prevrata pojavili od jednom neki nezvani apostoli slaven­ ske misli i jedini nosioci misli o oslo­ bođenju i ujedinjenju našeg troimenog naroda, koji drže, da su jedino oni po­ zvani, da mjere patriotizam pojedinaca naših državljana i to samo za to, što su pukim slučajem ili da izmaknu opas­ nosti života za vrijeme rata došli u ropstvo, a odavle — iz bojazni pred boljševizmom — prešli u dobrovoljački tabor. Neću ovijem da negiram zaslu­ ge svakom onome, koji se je na strani dobrovoljaca borio za naše oslobođe­ nje, ali izgleda malo neskromno, ako ovaki ljudi hoće da opšti patriotizam postane isključivo njihovim patentom. Biće sigurno, da i gore spomenuti dopis iz Tuzle potječe iz redova ovakih ljudi. Pa i to patentiranje patriotiz­ ma dalo bi se barem donekle opravda­ ti, kada bi se radilo o kakovoj reha­ bilitaciji ili pomoći onim ljudima, koji su aktivno učestvovali u borbi za naše narodno oslobođenje i kada onako tendenq'ozno i lažno pisanje ne bi bilo namijenjeno isključivo u političke svr­ he. »Demokratima« se izmaklo tlo is­ pod nogu, njihov bespravni i neparla­ mentarni režim doveo ih je do potpu­ ne propasti, pa se sada laćaju svih mogućih sredstava, ne bi li se kako odr­ žali ako ne na vladi, ono barem na površini. Oni su svjesni svoje nemoći, oni dobro znaju da su sami sebe do­ veli do pada ;i potpune propasti, ali oni nijesu takovi griješnici, koji pod utiskom posljednje mrvice morala pniznavaju svoju krivicu i kalu se za nju, nego na podal način i iza busije nava­ ljuju na ljude koji ufiesu bik voljni, da podupiru njihovu protudržavnu po­ litiku i da s nima skupa igraju u jed­ nom kolu. »Demokratskom« dopisniku »Glasa Naroda« kravi su: muftija Maglajlić, predstojnik dr. Defterdarević, načel'nik Vilović, a sigurno i još mnogi drugi A zašto? U pomanjkanju kakvih stvarnih doka­ za i činjenica, koje bi bile u stanju da kompromtulu spomenute ljude, laća se dopsnk otrcane fraze »crno-žuti režim, tip i t. d « i nastoji da te ljude, iako su čisti Slaveni, prikaže neprijateljima svoje vlastite države i svoga rođenoga naroda. Kod potonjeg od spomenutih ■ide čak tako daleko, da javno trijeda njegovo poštenje i predbacuje mu dje­ la. za koja bi inače morao, da odgo­ vara pred krivičnim zakonom. Ten­ dencija jc prozirna. 1 Maglajlić i Def­ terdarević I Vilović spadaju među ođl'čne članove J. M. O. koja je otkazala • posluh boljševičkoj Daviđović-Pribićcv'ćevoj vladi i koja nije htjela đa pot­ i i I i I j I i I pomaže tu zloglasnu vladu u njezinim besprimjernom haračenju državnih do­ bara i otimanju privatnih swjina. Ra­ di toga su »demokrati« gnjevni na njih ii žele da ih denuncijama oklevetaju i ubiju njihov ugled u javnosti i to u na­ mjeri, da iz toga izvuku kakva bilo korist za svoju stranku. Nije im sveta n| čast, ni moral, ni pravednost, oni su bezobzirni u svojoj stranačkoj agi­ taciji, kod njih svrha opravdava sva Sredstva, pa makar i najniža 1 najgora. Kukavcl sinji znaju, da su u neznatnoj manjini, jer svoje pristaše mogu prebrojiti na prste, a nanjušili su izbore, pa bi na ovako nizak i nedoličan aačin htjeli da ubace iskru razdora među »J. M. 0.« i Narodnu Radikalnu Stran­ ku ovdje, ne bi I« na taj način došli u položaj, da im bude dopušteno prilikom izbora, da pokupe barem mrvice. Muftija Maglajlić spada u »cmo-žnte» tipove i neprijatelje ove države za to, što je navodno za vrijeme rata progla­ sio »Sveti Rat«. Ovo je u ostalom sa­ mo spoljni uzrok, zbog kojega »demo­ kratski« dopisnik daje ovako lošu svje­ dodžbu patriotizma muftiji Maglajliću, dok se pravi uzrok sastoji u tom, što muftija neće u »demokrate«, a ovi su tako umišljeni i smiješni, da državu identifikuju sa svojom strankom i da opstanak države uvjetuju opstankom »demokratske« stranke, naravna stvar kao vladajuće. Po tom muftija Maglaj­ lić nije pristupio sa svojom strankom »demokratskoj« zajednici počinio je zlo­ čin veleizdaje po »demokratsko-socijalističkoj« pravnoj teoriji. Činjenica, da je muftija Maglajlić za vrijeme austrij­ ske uprave kao prvi vjerski dostojan­ stvenik u gradu pod pritiskom prilika i tadanjeg režima morao da oglasi šejhul-islamovu fetvu, ne može u očima jednog ozbiljna čovjeka nikada dat! op­ ravdana razloga i temelja, da mu se javno ospori osjećaj privrženosti za vlastitu svoju državu, nit mu se radi toga može imputirati, da plače za Au­ strijom. Stotine i stotine najuglednijih ličnosti od svih triju naših konfesija morale su za vrijeme rata vršiti, pod pritiskom tuđinske uprave vrlo neugod­ ne dužnosti i raditi sami proti sebe, pa bi onda po analogiji dopisnika »Gla­ sa Naroda morali biti svi ti ljudi kompromitovani, ■ ako među njima imade najsvjetlijih karaktera. U ostalom mufti­ ja Maglajlić može biti da i plače, ali ne za Austrijom, nego oplakiva tešku sudbinu našega naroda, a naročito mu­ slimana. koju im bjehu počeli krojiti »demokratski« satrapi i vlastodršci. 1 predstojnik dr. Defterdarević ie u očima »demokratskog« dopisnika »Gla­ sa Naroda« crno-žuti tip. 1 on spada u ovu sortu ljudi za to, što je navodno agitovao za muftijinu organizaciju i što ■ je bajagi pronašao jedan brijeg kod Srebrenice i predložio, da se na njega izvezu topovi najtežega kalibra i da se tako tuku Srbi preko Drine. Ko da austrijski generali i vojna komanda ni­ jesu znali gdje će postaviti topove, pa i im trebalo pitati Defterdarevića! E, puste li ironije! Rada bi bio saznati, da li vjeruje sam sebi dopisnik »Glasa Naroda« ili naš svijet drži tako naiv­ nim, da bi mogao povjerovati čak i ovu bedastoću! Kada bi dr. Defterdarević u istinu agitovao za muftijinu organi­ zaciju, činio bi tim samo svoju dužnost u prvom redu kao musliman, a u dru­ gom redu kao dobar državljanin, jer je »J. M. 0.« ustala proti onih bez­ brojnih nepravdi i nasilja, koja je »de­ mokratska« vlada činila ponajviše na muslimanskom dijelu našega naroda, a uklanjati jedno zlo, koje djeluje rastroš­ no na državni organizam i potkopava žile državi, dužnost je svakog poštenog i dobrog državljanina. Dopisnik »Glasa Naroda« uspio je da za jedan čas u svojoj duši osjeti kletve seljačkog naroda iz Srebrenice, Vlaseuice, Kladnja i Tuzle proti Dru Defterdareviću ii to svoje duševno raspolo­ ženje predstavlja javnosti i neupućenom svijetu kao kakovu zbiljnost i ako ne­ ma ništa istine na tim klevetama, ne­ go je samo jedna obična »demokrat­ ska« izmišljotina I laž. Dok »demokrat­ ski« dopisnik hoće da na ovako ne­ spretan način laže I objeduje jednog ispravnog čovjeka, dotle se povodom premještaja gosp. dra Defterdarevića sastaju sve seoske s .t a r j e š Inc iz cijelog kotara I bez razli­ ke vjere. Izjavljuju mu neograničeno povjerenje i traže naročitom rezolucl- �Бр»ј 133 — Broj (1РАВДА“ — »PRAVDA. Страна 3. ma, kao: riža, rude, ugljen, kože, drva Hm od nadležnih faktora, da opozovu stavljahu, pa se od god. 1869. istom ozdatu zemlju: od Mehe Meškovića iz Raijegovo premještenje. Držim, da je i si. biljno .poče plovidba njegovati i podi­ hića 7.000 K; od Ibrahima Ibrića iz Kako je ovaj sve veći promet iziski­ ■arod toliko svjestan, te ne bi dao ozati. A bruseljski međunarodni kongres Broda 5.200 K; od Ibaliimbega Ibrahimvao i veću tonažu brodovlja i povistvakovo povjerenje čovjeku, koji spada begovića iz Rahića 25.000 K; od Sulje od god. 1885. donese mu i državne pot­ vao je, svjedoči nam najbolje ovaj pri­ a crno«žute tipove ili koji u svom služ­ i Fejze Džanića iz Coseta 6.000 K; od pore u novcu. S ovim u savezu počeo se benom zvanju ne bi bio na svom mje­ mjer kod dva parobrodarska društva Emina Zlatića iz turskih Ražljana 700 vođeni tovarni promet brzo razvijati, sta. Ovakovo povjerenje dobivaju lju­ (Vite Star i Atlantic), koji su imali pro­ K; od Mehmeda Pitnjakovića iz Pa­ tako, da se je koncem 19. stolj. poveća­ di, koji znaju 1 hoće da rade na pro­ sječne tonaže u svojim brodovima: lanke 14.000 K; od Braće Kehonjić iz vao za 159%, dok oni na željeznici tek micanju narodnih interesa. I. god. 1884. brutto reg. tona 2.891 Vražića 5.000 K; od Filipa Filipovića iz za 44%. Međutim ladarstvo se nada I. » 1900. » » » 8.699 Strepaca 18.000 K; od Ibrahima Glogji- još većem svom poboljšanju od spoja Dolazi sada gradonačelnik Vilović. II. » 1884. » » » 2.889 ća iz Rahića 2.500 K; od braće Lišić iz Oštrica dopisnika »Glasa Naroda« upe­ kanalom Dunava sa Oderom, Elbom i II. » 1900. » » » 7.327 Rahića 14.500 K; od Hafiz Bajrama Rarena je na nj nekako najjače, jer mu Rajnom. Ovaj spoj je već davno pro­ mića iz Rahića 6.000 K; od braće Antu- jektiran, naročito onaj sa Rajnom za Troškovi brodova sastoje se u tome, se osim toga što bi imao da spada u nović iz sela Ulica 14.000 K; od braće da plaćaju lučke pristojbe za tonažu, brodove do 1.000 tona težine, pa kad orno«žutc tipove,- predbacuje (i jedno Gavrić iz Coseta 5.000 K; od Avde Avza karantenu, ustavljanje i usidrenje, se izvede, eto odmah otvorene vodene nepošteno djelo, za koje bi imao da od­ dića iz Rahića 2.000 K. Svi su ti ljudi od kojih su neki povratni, a neki samo ceste između jugoistočne i sjeveroza­ govara pred kaznenim sudom i zako­ živi i neka ih izvoli pitati dopisnik »Gla­ padne Evrope, eto kratkog direktnog toliki, da podmiruju obalne izdatke oko nom. Izgleda da je to proračunano. Do­ sa Naroda« jesu Ii istiniti ovi podaci. spoja izemđu Sjevernog i Crnog mora, uzdržavanja. U ovom igraju veliku upisnik znade dobro, kakav silni ugled eto za Dunav najveće riječne važnosti logu državni ugovori, koje na početku Osim toga dobio je načelnik Vilović, imade načelnik Vilović u našem gradu kad mu je supruga proglašena puno­ na svijetu, jer će biti drugi Suvejš. To spomenusmo, da se sklapaju za olakša­ i on je kod budućih izbora najopasniji ljetnom, od kotarskog suda u Brčkom Engleska vrlo dobro znade, pa zato i nje plovidbe, jer gdje njih nije, može za »demokrate«. Namjera im je da mu gotovih 5.000 K iz pupilarne mase i postavlja novi Port Said u — Budim­ brod da plaća veće pristojbe, naročito umanje taj njegov ugled. Dopisnik 14.000 K u ime naplaćenih tražbina. Pu­ pešti, gdje će biti glavna skladišta nje­ kod divlje plovidbe, kad rijetko pristaje »Glasa Naroda« drži tuzlanske građane u neku luku. K ovome još dolazi, da nici svojoj pako duguje još uz to 14.700 zine trgovine. i stanovnike mazlumima, koji nijesu u skoro u svim zemljama Evrope država K za prodata zemljišta. Naprotiv, na­ stanju bili da u"vremenu od deset godi­ Promet na Dunavu možemo vrstati povraća carine, koje su se uplatile za čelnik je Vilović u godini 1919. jednom 1 u lokalni i trgovački. Pod lokalnim ra­ na prouče načelnika Vilovića i da ga uvežene sirovine, daje slobodna skla­ zgodom, kada je aprovizaciji trebala pozvu na odgovornost za djela, koja je zumije se prevoz putnika i pošiljki iz dišta (magazine) u lukama za brodske veća svota gotova novca stavio na ras­ on navodno počinio, a kolima se krnje jednog obližnjeg mjesta u drugo, a pod tovare i štiti svoje brodarstvo još i na položenje uložnu knjižicu svoje supruge interesi građanstva. Ne zna sinji kukatrgovačkim prevoz tereta u masama na taj način, što udara povišene lučke pri­ glaseću na 28.000 K i tim se ie novcem vac, da je značaj baš onoga načelnika veće daljine, kao što su: žito, drva, so, stojbe i carinske pribitke na robu pod služila aprovizacija kroz cijelu godinu Vllovtća. koga on tako bezobrazno i ugljen, cigla, kamen, kreč i t. d. Kako tuđom zastavom (neke druge države). 1919. pa mu je i sada dužna 9.147 K. tendenciozno napada, daleko svjetliji od je velik taj promet najbolje nam svje­ Brodevi moraju trošiti još na čišćenje Ubrojivši i ovo u aktivu načelnika Vi­ značaja i obraza svih »demokratskih« doči to, što je samo »Dunavsko parodna od gljivica godišnje 4—5 puta, da lovića izlazi, da je on dobio na .ruku perjanica i njegovih gospodara, ne zna plovidbeno društvo u Beču« (istina im ne smetajji u brzini. To se u izvjes­ svega 158.600 K: a dao je za kuću knkavac sinji, da načelnika Vilovića po­ najveće na Dunavu) prevezlo na svonim lukama obavlja posve hitro: iza 8100.000 K; dok mu je aprovizacija duž­ i jim brodovima u 1902. godini 1,830.045 štuje baš radi njegova predanog i ne­ satnog dnevnog krčanja brod pođe u na 9.147 K. Imade dakle deficit od I osoba i 2,054.423 tone robe. O prometu sebičnog rada za narodno dobro i bla­ 49.453 К‘ Ikoju svotu je potrošio za gostanje bez razlike cijelo građanstvo na Dnjestru, Dnjepru i Donu rekli smo i dok, gdje bude izvučen iz vode, osušen, I gljive ostrugane, na novo bojadisan ј vrijeme rata služeći predano općini i i da je on svojim zaslužnim radom u najnužnije u IV. odjelku ovog članka, j osušen sve za šest sati, tako, da je u stanovništvu. najteža vremena stekao velikih i ve­ Nešto što je najvećma rasprostranje­ jutro opet na svom mjestu u luci za likih zasluga za ovo mjesto. 1 Mislim, da je po tom dosta jasno reno sada u riječnoj plovidbi jesu šlepovi, ; daljnje krčanje tovara. Dopisnik »Glasa Naroda« predbacu­ ! čeno odakle načelniku novac, da kupi Brodolom može da nastupi ako zapoTuzlak. i prazni brodovi bez strojeva i brodskog je neke malverzacije u poslovanju grad­ i zgradu poštanskog ureda. uređaja, koje drugi brodovi na lancima J vjedništvo broda ne poznaje dovoljno ske aprovizacije, a ne zna da je baš vuku. Prvi pokus s vučenjem šlepova predjela kroz koji putuje i kad ne zna aprovizacija ona institucija, koja po učinjen je 1732. godine, ozbiljniji istom i gdje se brod nalazi, kad ne poznaje svom djelovanju za cijelo vrijeme rata 1820., a upotrijebljeni su na Seini (u 1 kompasa i morskih struja, pa usljed čini načelnika Vilovića najzaslužnijom Francuskoj) tek od 1853. Vuku ih po­ magle, nepažnje, bure, sudara s drugim ličnošću u cijelom gradu. Pod vodstvom sebno građeni motori, zbog plićiae ri­ j brodom požara na brodu i t. d. Nu spo­ načelnika Vilovića naša je aprovizacija Pitanje Dardanola. Rumunji traže jeka, koji duboko ne ronu u vodu, a menimo se, da je tome lijek osiguranje, s obzirom na ispravno i za narod ko­ neutralizaciju Dardancia i da komisija od godine 1899. vuku ih i električni mo­ j kako smo to naprijed istakli. risno djelovanje postala jedinstvenom za kontrolu bude slična kao i za inter­ tori na posebnim napravama i to po u našoj cijeloj zemlji, a sigurno i na­ nacionalizaciju Dunava. U pitanju Darjedan heler na tonu i kdometar tovara. dalje. Tuzlanska aprovizacija je vječi­ dtmela njihovo ie stanovište isto kao i Vučenje šlepova motornim brodićem je to slovila kao najbolja i najčistija u ci­ I francusko. i jače i brže i jeftinije, nego li da se jeloj zemlji, ona je vječito odgovarala vuku većim parobrodom. U ovih mo­ Granice Mađarske. »Times« javlja, jednoj dobrotvornoj instituciji i ostala da je vrhovno vijeće konačno otklonilo j tora su strojevi obično jaki oko 60 konj­ ie uvijek čista kao kraljevski hermeDemobilizacija. Iz Beograda javljaju, predlog, da se Mađarskoj vrate pokra- i skih sila, a vuku po 2—3 šlepa odjed­ lin bez ikakve i najmanje flekice, a to kako se govori, da će do 20. i 24. o. mj. nom, dok veći motori vuku i 4—8 šle­ jine, koje su pripale Čehoslovačkoj, Ju­ i se imade najvKe da zahvali baš načel­ biti naređena opća demobilizaci­ pova po 25 vagona tereta skupa. Troše goslaviji i Rumunjsko!. Granice koje su niku Viloviću. Držim da to mora pri­ ja vojske. U službi će ostati samo malo ćumura, a mala im je posada, pa ustanovljene prema mirovnom ugovoru, znati i sami dopisnik »Glasa Naroda«, kadrovci. Je podvoz jeftin: 0.1—0.2 helera na me­ ostaju definitivno. ako imade i jednu trunku poštenja i tričku centu (100 kg) i milju kod šlepa Monopol na ugljen. Kako javlja »Tri­ ako nije pao na niveau onih najnižih Njemačka je državna vlast objavila od 70 vagona, dok na parobrodima pod­ buna«, vlada namjerava uvesti mono­ i najgorih moralnih propalica. Onako proglas, kojim se poziva stanovništvo, ; voz iznosi 0.4, a na konjskim kolima pol na kameni ugljen, te će država pre­ gađan i nedoličan ispad prema jednom da se ponaša mirno prema inostranci- | 16 helera. Vodene su ceste dakle jefti­ uzeti dobavu ugljena. Odluka o tom pi­ apsolutno ispravnom, čistom, savjes­ ma. nije od kopnenih gesta za cca 40 puta. tanju još nije pala. Računa se da će go­ nom i poštenom zvaničniku je »krajnji Promet brodova ovisi najviše o cije­ dišnje iznositi 5.500 miliiona kruna. Besarabija pripada Rumunjskoj. Vr­ apsurd. ni ugljena ј o gospodarenju sa kodovi­ hovno je vijeće zaključilo, da se Besa­ Da stvar bude još jasnija, hoću da Požar u Srbiji. Javljaju iz Loznice, rabija priklopi Rumunjskoj, pošto se I ma i strojevima na brodu. Za to se .razložim, gdje je onih 360.000 K što ih da se planina Gučevo nalazi u plamenu mjernici kao graditelji brodova više za| imade staviti na Clemanceauvljevu ; je navodno zaslužila gradska aprovi­ od Crnog Vrha do Biljega, te šume malažu za pojeftinjavanje" vožnje, nego li crtu. zacija i kako dođe u položaj načelnik naštira Braneša Cer i Vidjevica. Sta­ za ojačanje pogona i ubrzanje plovidbe. Vilović, da kupi zgradu poštanskog ure­ Kriza u talijanskom kabinetu. Kako I Ovo se najbolje odrazuje na riječnom ’ novnici, koji su mnogo pretrpjeli za oda. Raspitao sam se za tačnu bilancu voga rata, sa užasom promatraju taj javlja »Vossische Zeitung« ministar brodarenju, kojmu je glavna svrha jef- i grozni prizor. Vatra je, kako se čini, aprovizacije i evo kako stoji: Tuzlan­ predsjednik Nitti dočekan od engleskog i tinoča ј zbog čega je brzina slobodno ska je aprovizacija zaradila za vrije­ poslanika izjavio je. da se može već j idućeg tovarnog broda na tekućici u i izbila uslijed čobanske nepažnje. me od 1915. do konca 1919. godine u govoriti o krizi njegova kabineta. sekundi Г/, do 3'1, m (na sat 4—12 i Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ svemu 170.148 K 16 h. Dobitak bi ovaj km), a voza šlepova samo 1—1Л m. tom svojom poluči uspjeh u društve­ Miroljubiva engleska vlada odredila bio veći, da nije aprovizacija izgubila nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će je 50.000 momaka da odašalje u Cari­ prilikom prevrata na pšenici 303.410 K. Dobre i slabe žetve, odnosno veća i svaku ženu uporabom Fellerove Elsa-, grad. Na taj način hoće da prisili Tur­ Pod konac naime 1918. aprovizacija je mania proizvodnja u pojedinim zemlja­ pomade za lice i kožu. Ova pomada sku, kako bi promijenila svoj postupak kupila u Biieljini, Brčkom, Zvorniku i ma uplivišu također na cijene kod broodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ Bos. Samcu 204.627 kg. pšenice, koja ju , s Amerikom (?) darenja prema tome, da li se više ih ne nečistoće, suj’edice, bubuljice. Čini je staja sa troškovima 601.042 K. Pše­ manje brodskog prostora potražuje za Izgredi u Miinchenu. Njemački dopisni kožu mekom, nježnom i rumenom. nica ie stajala dakle aprovizaciju brizu prevoz, pa da ovi više ili manje kinje Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju ured javlja: Jučer je došlo u Miinche­ 3 K na kilogram. Kada je bio prevrat zahtjevaju. isto tako se iskorišćuje pri ­ nu do velikih demonstraci a protiv is­ je s najvećim uspjehom. Nu ne valja dobila je općina naredbu zemaljske goda prevoza na brodovima prema go­ se latiti škodljivih sredstava, naručite korištavanja stanovništva od raznih vlade od 5. decembra u 1918. broj dišnjoj dobi, to jest prema žetvama u kriomčara, verižnika i Židova. Demon­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu 40.348/1918. u kojoj se naređuje, da se vrućim i studenim krajevima, kad se stranti su predbacili ministarstvu i gra­ »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta brašno stanovništvu uh smije proda­ traži više mjesta za promet u paro­ donačelniku. što nisu dovoljno energič­ 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ vati skuplje od dotadanje maksimalne ni protiv tuđinaca. Ministar unutrašnjih j brodima naročito preko mora. Ovakvo nika Eugena V. Fellera, Stubica donja cijene, a da će zemaljska vlada naknaiskorišćavanje prigoda ^proizvodnje ne djela izjavio je da će po mogućnosti uElsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 diti iz zemaljskih sredstava razliku iz­ služi naravno pravilnoj plovidbi broda, dovoljiti svim njihovim zahtjevima: zaImadete li boli? U licu? U celome među nabavne i prodajne cijene. Pre­ braniće useljivanje strancima, osobito 1 po utvrđenom programu, nego brod na­ ma toj naredbi prodato je brašno od stupa tada tzv. divlju plovidbu, da se I telu? Popuštaju li Vam mišice i živci? istočnim Židovma. te će biti Istjerani gornje pšenice po 1 K 50 h. na kilo­ svi Židovi, koji su se nastanili g. 1918. I kreće kud kada hoće. U ovom slučaju | Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Digram 1 tako je nastala spomenuta di­ ide brod samo u one luke, gdje mu se j vit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike Na to se je svjetina razišla. ferencija. Naročito pdaslanstvo općina isplati, dok »pravilna plovidba« ima čc- ■ specijalne boce 36 kruna. tražilo je da zemaljska vlada naknadi sto vozne redove utvrđene i na godine Trpite II od spore probave? Od sla­ aprovizaciji prema svojoj naredbi ovu prije, kori omogućuju pošiljačima (i potba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga diferenciju« nu do sada nema definitiv­ pomažu Fellorove prave Elsa-pilule! 6 nicima) stalnu i pouzdanu dopremu, te nog riješenja. Dakle tako je sa onih kutija 18 kruna. — Prava švedska tinkbrod rizikira da ide na put i sa po to­ 360.000 K što pita dopisnik »Glasa Na­ tnra 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina vara kad nema više. Naravno, pravilna roda« gdje su. posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller plovidba izabire u ovakim okolnostima Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. najživlja prometna mjesta, kojih se do­ Načelnik Vilović nije kupio cijelu tiče na putu, a divljoj plovidbi ostavlja zgradu poštanskog ureda, nego samo Š—In. Izgradnjom željeznica mislilo i da posjećuje vše sporedna mjesta svjet­ ledi u četvrtinu i to za 100.000 K, a na ske trgovine. Nu to divlje plovidbe ne se da će brodarstvo mnogo nazadova­ ime svoie supruge. Potrebiti novac ti, ali tatovi godine 1864. i 1866. pokasmeta, jer se danas i na brodu uspješ­ sthogao je na taj način, što je raspro­ no i s dobitkom vozi sve. što se do pred zaše. da željeznica nije dorasla svim dao najveći dio imetka svojo žene u 20 godina vozilo samo na jedreniačakotaru brđanskom. On je dobio za prozahtjevima prometa, koji se na nju FolitiiM pr-egied I Domaće vijesti Gospodarstvo Samo dva broda. Citajte i širite ,,Pravdu“! �.НРАВДА* — »PRAVDA- Страна 4. Strana * Pretplaćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis koji izlazi polurnjesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviča, a suraau/u ca, surađuju najooiji najbolji hrvat.-srpski književnici. ® Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I da sam otvorio Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? JugosL narodnu huhinju Suvremenik" pred Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. HI. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. imaretom sa uređenim prostori­ jama i brzom poslu­ a ® ® Pretplata je na godinn Din 30 SE ® (K 120) a na pola godine Din. (jEJ 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 ® Pretplatu slati AdministracijiSa® vremenika Zagreb Gundulića 17 № fldvoRntsku kancElariju otvorio j’e u Trav­ niku advokat Dt Sulsjman fllBčhović Nilhclm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek 1. Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, i Д uljene i suhe boje, pa- _ / rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ----------г Број 133 Broj ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose iini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — glR” Murat Balićevac. UNIVERZAL. Stalni zavod za podukir ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu tina odijela za gospođe. — i Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz j Protin Sokak) ulica Regenta Aleki sandra br. 2. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Etsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo ješ god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: »lija Šarić, salo Mokrice, hotar Bos. BradišRa Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i’zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsačluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Tražimo poslovnog ravnatelja Želite li kupovati dobro i jeftino? Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. Kreditna banha d. d. u Livnu. Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! I PrištBđnja HBFCBgovaL aprovizacijama i trgovcima | Ц к® M koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati за brijanje, škare, novčarke, nažigačl, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ,_ _ Agent urna i homisionalna radnja шожЈ | Abdullah Džumhur Tuzla g KS '9 Soe ponude za hranu hac i upite a stanju cijena hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimansbi kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu, — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sva bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 , fv.ovirM w»d*ik: M Sađiskr., Vhseljtt Ceetrabd Odbor »A M. O.» SiAmp.rila U & A. Кајои, ćiar.fev' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bc7a38efd8900e7dd0c810115c6c55d8.pdf 765445681e8e21e3f593658e2a536792 PDF Text Text Poštarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ilPEđuiB FBdaHcioni ođhan. Pret >lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 29 (134) Sarajevo, utorak 16. marta 1920. (25. džumadil-ahira 1338.) Za dra Hrasnicu. Godina li. Premda ispovodamo demokratska na­ čela, ili tačnije, baš zato, što se vjerno držimo tih načela, nemogosmo slijediti Kotarski odbor naše organizacije u Tešuju odposiao je 7. o. inj. i tedeći I prijašnju vladu na njenom putu vanparlamcntarnoga režima, kotji bi nas nemi­ brzojav ministru predsjedniku g. Proti ću u Beograd: novno bio doveo do građanskoga rata. Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. M. 0.« u Tešnju prilikom »kotarske I na g. predsjidiiiiia rainlstafshog Savjeta Ne sumnjajuć o čistoći namera predašizborne skupštine« dne 5. marta 1920. jednoglasno zaključuju, da se upravi na Kad je prijašnja vlada odgodila Na­ iije vlade, moramo izraziti naše duboko ministra predsjednika kr. vlade g. Stojana Protića ovaj rodno Predstavništvo, odaslala je po­ sažaljenje da je ona, u fanatičnom za­ P rotestni brzojav: slanika Ibrahima Sarića, Sukriju Kurtonosu za ideal narodnog i državnog пеvića i dra Mehniedbašića u Carigrad 1 dinstva, zaboravila da samo ona jedin­ Najenergičnije protestujemo protiv napadaja na čast našeg nar. poslanika Malu Aziju u nekakvoj posebnoj misiji, o stvena narodna država može da usreći Dr. Halidbega Hrasnice prilikom njegova naimenovanja za кг. ministra. Sve­ kojoj je u javnosti bilo raznih glasova. narod, koja počiva na slobodi, na pošto­ čano se oradujemo protiv tendencijoznog miješanja u svakoj zgodi, gdje god Pored vrlo visokih dnevnica — 100 fra­ vanju zakona i na demokratskoj orgaim ee prilika pruži Demokratske stranke i njihova beogradskog opštinskog od­ nizaciiji, kojoj je najhitniji uslov parla­ naka na dan — dobili su navodno ovi bora, a naročito s gnušanjem i prezirom odbijamo svu onu bezdušnu novinar­ mentarni režim. Proglasivši da je Pri­ poslanici i vću svotu za povjerljive iz­ datke. vremeno Narodno Predstavništvo, koje sku bajku nekih beogradskih i drugih novina na Dr. Hrasnicu. Mi smo u po­ je još uvek Jedini kompetentni predsta­ Stoga stavljam slijedeća pitanja: štenje i nevinost našeg Hrasnice potpuno osvjedočeni i istomu ovim izjavlju­ 1 .) U kakvoj su misiji gomjj poslanici vnik javnog mišljenja našega naroda, iz­ jemo nepokolebivo povjerenje, smatrajući njemu nanesene uvrede kao da su odaslani: gubilo svako pravo da rješava o na­ svima muslimanima našeg kraljevstva počinjene. 2 .) Koliko je ovo putovanje državu rodnim poslovima, i pokušavši da sama bez ičijeg pitanja upravlja svim držav­ stajalo i da 11 su spomenuti poslanici po ­ Kotarski odbor »J. M. O.« u Tešnju. nim poslovima i da bez ičije kontrole ložili račrm o primljenom novcu. ♦ troši državne novce, ta je vlada poga­ Molim pismeni odgovor. Sa svih strana dokazana je nevinost dra Hrasnice, ali naše »demokrate« Beograd, 7. marta 1920. zila osnovna načela demokratskog vla­ ne samo da ne opozivaju svojih laži i kleveta o dru Krasnici, nego prema pa­ danja. Samovoljno njeno vladanje uzrok Dr. M. Spaho. riškom »Teinpsit« od 7. o. mj. sudeći, proturaju te svoje laži i u druge države je teškom nezadovoljstvu u zemlji, koje i to sada iz Zagreba, kad više ne mogu iz Beograda. A kn je »demokratski vožd je urodilo za državu opasnom reakcijom Sarajevo, 15. marta 1920. proti ideje jedinstva, koja se htjela kroz u Zagrebu, to već svako zna, kao i to, da su za tond svoje štampe napljačkaii Djelo dra Smodlake. Došao je u Beo­ noć silom nametnuti, gdje je trebalo grdne milione s narodne grbače. grad g. dr. Smodlaka, član naše mirov­ postupati lepim načinom i ostaviti vre­ ne delegacije u Parizu. Prije nego je on menu da učini svoju. Mi se tvrdo nada­ došao u Beograd, demokratske novine mo, da e ovaj nesretni pokušaj neparla­ rastelalile su, da on neće da služi »re­ mentarne vladavine za uvijek pokopan, akciji«, da polaže čast. našeg delegata ali dok god ne dobijemo tvrde garan­ i t. d. Naprotiv g. dr. Smodlaka došao cije, da se ne će povratiti, ne ćemo do­ biju u ruke jednoć svoju vlastitu meto­ je u Beograd i odma se sporazumi« s g. 111. zvoliti da se stvori situacija pogodna za diku isl. vjerske nastave koja će im Prutićem o potrebi rada Privremenog ponavljanje istoga kobnog eksperimen­ Pošto smo svoje mišljenje o reformi J jako dobro doći. Predstavništva i sa svojom grupom ko ­ ta. Ovo neka je na razmišljanje onima, naše početne vjerske nastave namije- : ju je osnovao od ’ vanstranačkih posla ­ U ostalom najviše pomoći, upute, sa ­ koći su držali da mi moramo odmah us­ nili javnoj diskusiji, u 11. članku smo nika, omogućio je da većina iznosi 162. vjeta i potpore treba da naši muallimi kratiti kvorum današnjoj vladi, i time istakli sve važnije napomene koje bi Ovo je upropastilo demokrate. Pogoto­ dobivaju od svoje starije vjerske izazvati krizu. Mi nećemo da učinimo roditelji naše djece imali da primijete vo ih ije upropastilo kad su vidjeli, da vlasti. 1 danas muallimi u nastavi u toga skoka u tamu. ovakim promjenama. parlamenat ima većinu i kvorum i bez mekjtebima dobivaju neke pomoći i uNada »demokrata« u dra Smodlaka Sada nam je namjera uzeti u obzir i njih. Polovina njihovih izvozničarskh li­ pute od svojih starijih, ali da budemo — i ta zadnja! — izjalovila se za njih, muallimske (vjeroučiteljske) primjedbe, stova počela je da napada vladu, a dru­ iskreni, sve su to pomoći od slabih pad samo zelene. A bili su već 'istr­ koje bi se eventualno mogle ovome । stručnjaka, ili da budemo jasniji, od ga je polovina počela s njome da kokečali i s tom ujdurmom, da e kabinet g. mišljenju pripisati. Za muallime se u ’ nepedagoških stručnjaka, od tuje. Ali došao je Smodlakin govor od glavnom ne ardi ovdje ni o kakvoj no­ Protića pao, da je dr. Smodlaka pre­ 9. o. mi. koji ih tuče kao malj u giavu. kojih napredni muallimi ne očekuju ni­ uzeo vladu, da je ministar unutrašnjih votariji. Oni naučavaju, pa se to radilo Evo šta je dr. Smodlaka kazao za njih: kakve pomoći, jer im ne umiju pomoći. djela g. Daković i t. d. dok ih Smodlaka u mekitebu ili u školi, koju bi po našoj Sastavilo se je naše udruženje, koje, 0 tome bismo znali opširno pripovije­ ne tušira u parlamentu, a ured za štam­ reformi mogli ako ćeš zvati školom ili obzirno ploveći između Scile i Karibide, dati kako se to sve čini i kako se pišu pu opovrže sve te glasine o padu vlade mekjtebom, za nas je to jedno te isto. pokušati će da izvede državnu lađu iz »nadzorničke relacije«, a ujedno opet kao obične izmišljotine. Glavni je posao nastava. A ta nastava teškog položaja u koji je povedena. kako se više puta površno rješavaju mora da bude tačno opredijeljena, po u .ulema medžtisu. Nije nam to namjera dobi djece udešena, raščlanjena po iz­ da ističemo, nego nam je namjera upo­ boru gradiva i po glavnim pedagoškim zoriti na ovo: načelima (koncentraciji nastave i konNastavu ne nadzire onaj koji napro­ centričkim krugovima), napokon razdi­ sto kontrolira muallima, nego ojeljena prema opsegu gradiva na Stup­ se naprotiv da je ta hajka biia uperena naj koji unosi novog pedagoškog duha, ' Tuzlanskom okružniku g. Gradiću proti svih muslimana bez razlike, da ju njeve (godišta). Nastava još traži svo­ predali su ovih dana predstavnici teža­ koji popravlja, koji sam predvodi, sam je bar tako naš upravni aparat provo­ ga majstora, nastavnika vjere ili vjero- : pokazuje, jednom riječju potiče mualli­ ka muslimana iz bijeljiisko^ kotara jdio, samo su prvo došli na red veći, učitelja, koji mora da bude pedagog i vu predstavki. koju donosimo u cjema na napredan posao i pokreće vjer­ onda manji zemljoposjednici isklju­ materijalno tako osiguran, da se svom I lo'tl bez komentara; ir i samu jasno skom nastavom, da obrazuje dječiji duh, čivo muslimani, a za ovima mi dušom može da mirno odude svome i da oplemenjuje dječije srce islamskim govori o našim 'Progonima: radu. Mnogi naš mualliin neugodno će I svi ostali muslimani bez razlik^ osjećajima. Ovakim nadzornicima ne »Dolazimo pred Vas u svoje ime i u primiti ovaki način nastave, gdje će Mi ćemo pokušati, da to i dokažemo. imponira što djeca bubaju, nego ^to ime svih ostalih težaka muslimana gra­ trebati napamet naučavati djecu iz da Bjeline i okolice u nadi, da ćete Vi djeca razumiju i što umiju da stečeno Muslimani kotara bjelinskog kako vi­ vjeronauke prva dva godišta osnovne ispraviti nepravde koje su nam do da­ ši i manji zemljoposjednici, tako isto znanje primijene u životu. škole. Ali to neka ih ni najmanje ne I nas nanesene i da ćete uzeti u obzir Pošto mi takih čisto pedagoških struč­ i mi težaci starosjedioci smo u ovim plaši. Tu se vrlo lahko dade raditi sa­ naše želje i biti im vjeran tumač na njaka u vjerskoj nastavi ioš nemamo, krajevima. Preko hiljadu naših porodi­ mo metodičkim načinom. Sta više mu­ mjerodavnom mjestu. trebali bismo ih odmah imati. Trebali ca sa više od četiri liiKade d'uša živilo slimanski vjeroučitelj ima u našoj vjer­ bismo barem odmph imati u ulema je i živi još ■ danas isključivo od zem­ Gospodne okružni načelniče! skoj nastavi vrlo krasne zgode, da me­ medžlisu jednog pedagoga koji bi rijeljoradnje, a i ostalim je koji se uzgred Hajka koja je u svoje vrijeme sa iz­ todičkim svojim radom može toliko sa šavao muftijske izvještaje, koji bi izda­ bave i kojim drugim poslom zemljorad­ vjesne strane podignuta na posjednike zanimanjem obrazivati dječiju dušu, kao vao naputke, popravljao pogreške i t. nja glavna zarada. Mi smo od starine muslimane pod raznim izgovorima, a što ima i .učitelj osnovne škole. Samo d„ a nastojati opet, da barem uz muf ­ radili zemlju naših zemljoposjednika u naročito pod onim, da zemlja treba da našim vjeroučiteljima treba kako gore tiju (ili njegovog tajnika) po nekoliko čitavoj okolici Bjeline, a naročito Smipripadne onom koji je radi i hoće da je rekoh dobra naobrazba i vjerska i pe­ puta ode koji škol. nadzornik musliman Ijevac. Baščine, Sadijagino polje, Nagon­ radi izgledala je. u prvi mah, kao da je dagoška. Da im se u ovoj pošljednioj na inšpekciju islam, vjeronauke u os­ ske suvate, Drenovi: među, Brijest, Kuhajka samo na jednu društvenu klasu pomogne, treba im izraditi dobar broj novnim školama, da ga upozori na ra­ zovrate, Bubljike, Grmić i mnoge dru­ i ako je mi ni kao takovu nismo nikada katiheza t. i. primjera za obrađiva­ cionalni rad, na pedagoška pravili itd. ge. Tu su radili naši djedovi, očevi i mi mogli odobriti jer smo u načelu protiv nje metodičkih jedinica, kao što se to sami uvijek sa vlasnicma u najboljem svake otmice i nepravde, nadali smo Pođemo U ovako naprednim koraci­ i za vjeroučitelje drugih konfesija radi sporazumu sve do ovoga svjetskog ra­ se, da će se na drugoj strani vlasti ma, ujedinjenim silama u poslu za is­ u kulturnom svijetu. I u Turskoj danas ta. Za vrjeme rata stajalo je ,u nas mno­ lamsko prosvjećenje svoje mladeži, u- 'zauzeti za interese težaka bez razlike tako muslimani rade, a i mi imamo za go zemlje neobrađene, jer smo i mi isto i da i mi muslimani težaci nesamo da braćemo bolje uspjehe, koji nas ni naj­ dobar metodički rad u vjerskoj nastavi kao i naši susjedi pravoslavni morali nećemo biti mimoiđeni, nego da ćemo lijep izgled, jer mnogi naši muallimi da- ■ mračnijega no će odvraćati od opće snositi sve ratne tegobe, a naročito tje­ u svojm opravdanim zahtjevima u sva­ nas sve više nastoje da racionalno na- | prosvjete koja je čovjeku nužna kao i rani u komore i rekvirirana Je i naša kom slučaju biti potpomagani. U tome stavljaju. Još će na bolje ići, kad mual- ; svagdanji kruh.... tegleća marva, — ovo dvoje posljednje se grdno prevarismo. Osvjedočismo Muallimi Radži. limi uščitaju pedagoške knjige i kad do- I Pitanje nar. paslaiua у. ura 1 apuhe 0 refonm naše početne vjershe nastave. Vapaj muslimana težaka. �Strana 2 Страла rekli bismo više nego u naših susjeda pravoslavnih, jer bijasmo vlastima bli­ že na dohvatu ne imadosmo ni zgode ni prilike, da se uklonimo ni sakrijemo. Rad toga, za vrijeme rata dobio je zemlju gdje je ko prije stigao i mogao. Iza državnog prevrata zaposiedoše naši susjedi pravoslavni pod zaštitom gardista inogu zemlju koju mi dotle ob­ rađivasmo. I ako oni svi bez razlike imaju ili još od prije vlastite zemlje ili zemlje od svoga kmetovskog selišta, to ih nije ništa smetalo, a tako i isto ni vlasti, da ih u tome podpomaže, pa su tako mnogi ostavljali svojti zemlju •ne­ obrađenu ili slabo .urađenu samo da u svoje ruke što više prigrabe i od nas oduzmu. Nama je tako malo po i/.alo silom oduzimana sve njiva po nji­ va u mnogo slučajeva već i zasijana, dok evo nismo stjerani u granice sa­ moga grada. Ali ni tu više nismo mirni. Napada nam se u najnovije doba i na zadnju vlastitu njivicu, kao što su slu­ čajevi Alije Hamzića i Beče Cosića iz Bjeline. Sreska vlast nesamo da iz vla­ stite inicijative nije nikada ništa uči­ nila da nam pomogne, nego nam njje nikada pružila ni najmanje zaštite. Mi smo stoga danas u većini bez ikakva rada i zarde, upućeni jedino da proda­ mo još i ono malo što ko ima, da se preživi od danas do sutra. Mi smo osu­ đeni, da polahko izumiremo u bijedi i nevolji, dok naše komšije pravoslavni težaci ostavljaju svoju v 1 as t itu zemlju neobrađenu i zapušćanu. Gospodine okružni načehtiče! Po ovome se jasno vidi, da su sis­ tematski napadaji upereni protiv u as s vi h ma s Hm a na bez razlike. 1 sada vidimo da smo mi mu­ slimani upućeni sami na se i samo na međusobno pomaganje. Musliman zem­ ljoposjednik. musliman težak i obrtnik, a donekle i trgovac, htio ne htio mora uslijed ovakovih prilika da zavisi sa- i mo jedan od dragoga, jer svi drugi vide ' u svakom muslimanu samo »turbina« j bez obzira na njegov stalež i mentoli- ' tet pa prema tome i svoje držanje ude- j šavaju. Stoga, a iz čisto materijalnih i razloga, mi vidimo u napadajima na na­ še zemljoposjednike, napadaje na sve nas bez razlike; bolovi i tegobe jednih, bolovi su i tegobe sviju. Tražimo stoga i molimo da se nama povrati i dade zemlja koju smo i prije radili, da je i dalje radimo! M i n e ć emo i ne želimo nikakve otmi- I ce ni nasilja. Mi ćemo vlasnicima | zemlje i u buduće plaćati uobičajenu | zakupninu kao i prije do konačnog u- i ređenia agrarnih odnošaja. Tražimo, da ako i u koliko se u svoje j vrijeme bude od većih zemljovlasnika oduzimalo zemlje, da se ova dade j n a m a, k o j i j e r a d i m o i h o ć e- I mo da je radimo i koji smo je od starine radili. Tražimo, da se u našoj državi dje­ lima dokaže, da smo svi bez razli­ ke ravnopravni sinovi ovoga naroda i ravnopravni podanici svoje države«. Ov.u predstavku je potpisalo oko dvadeset prvih težaka, koji su izabra- | ni ispred težaka muslimana grada i ko- I tara bl’eljinskog. Bilješke. Zakonska osnova o izbornom redu. Iz Beograda se javlja zvareično: 13. o. mj. po podne primljen je u Narodnom Predstavništvu predlog zakona za iz­ bore narodnih poslanika za ustavotvor­ nu skupštinu. To znači, da je vladina deklaracija prihvaćena. Pr. ured. Oko koncentracije. Kad je demokra­ tima nuđena koncentracija, odbili su je, jer su vjerovali, da će ostati na vlasti i dalje. Stjerani sa vlasti promijeniše mišljenje. Ne žele da jedu »gorki hljeb opozicije« — kao što reče g. Tavčar. Sada trče za g. Smodlakom, da ih iz­ vuče iz blata i ponovo posadi na mi­ nistarske stolice. Pritisak izvozničara i pljačkaša na demokratske vode silan je — i oni hi sada rado ušli i u koncentra­ cioni kabinet. Otpuštanje suvišnih činovnika. Jav­ ljaju iz Beograda, da je ministar finan­ cija zatražio od sviću resortnih mini­ stara, da izvrše reviziju činovništva, pa da suvišne činovnike otpuste. Isto je to zatraženo od pokrajinskih vlada. .PRAVDA* — .ПРАВДЛ* Број 134 Bro' Kontrola dolazi. Ministar finansija od­ Za Draškovićem govorio je poslanik parlamenat imaju zadatak, da se što redio je nekoliko inšpektora, koji će iz­ Voiinović, koji ističe potrebu što skoriprije dođe do ustavotvorne skupšine. vršiti pregled rada ministarstva za so­ jih izbora. Kakovog onda ima smisla, da u deklacijalnu politiku, ishranu i agrarnu re­ Poslanik Andelinović govori o politič- ’ raciji kažemo, kako ćemo rješavati ag­ formu u finansijskom pogledu. Drugi in­ I kom razvitku sadanjih parlamentarnih rarnu reformu? To nema smisla toliko spektori obići će pojedina nadleštva u grupa i izjavljuje nepovjerenje vladi. manje, jer mi nismo nepoznati drugo­ unutrašnjosti. Posliće govora dra Anđclinovića tra­ me. G. Korać govori jednako o širokim иемаиасаигег—ие—iirai -тгпеа.ч ži riječ dr. Šimrak za ličnu ispravu. Za masama i on misli, da on predstavlja sa njegova govora došlo je do veoma oš­ svojim drugovima te široke mase, a mi troga sukoba između pojedinih članova mislimo da ih mi predstavljamo. G. Ko­ jugoslavenskog kluba i slovenskih de­ rać sigurno đe će da izbroji 150.000 lju­ mokrata. Ova neprijatna scena trajala di, a nas ima na milijune. Širokim ma­ Od našega odbora iz Tešnja dobili je više minuta, dok predsjednik ne za­ sama se ne smije izlaziti na susret sva­ smo ovu obavijest od 7. o. mj.: ključi sjednicu. ki put na svakojaki način. Široke mase Danas odposlali smo ovaj brzojav: 75. sjednica od 11. marta o. g. treba upućivai i rukovoditi,- ali se ne Gospodinu ministru predsjedniku kr. vla­ Poslanik Aleksa Žujović (izvan stra­ smije pustiti širokim masama, da sva­ de Stojanu Protiću naka), žali zadržavanje u radu parla­ ki na.svoj u ruku radi šo hoće Beograd. menta; deklaracija vlade mu malo obe­ i da se organizuju čete, koje će da upa­ Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. daju u kancelarije i vade noževe, pa da M. U.« u Tešnju bez razlike staleža pri­ ćava. Socijalista Korać brani rad pređašpredstavnike vlasti tjeraju, da ovo ili likom kotarske izborne skupštine dne ono rade. I o invalidskom pitanju iz is­ nje vlade. Pređašnja vlada imala bi 5. marta 1920. usvajaju jednoglasno tog razloga nemamo ništa reći, iz ko­ pravo da oktroiše izborni red. Izbore Rezoluciju: jega ništa nismo kazali o agrarnoj re­ ali nije mogla izvršiti zbog toga, Najenergičnije protestujemo protiv formi. AH ako želi g. Korać, da mi i jer je morala najprije pripremiti izbor­ demokartske nezakonite uredbe od 14. o tom nešto kažemo, drage volje. On ni materijal, a demobilizaciju nije mogla februara 1920. glede beglučkih zemljiš­ misli, da je to pitanje riješio sa svojim izvršiti zbog vijesti iz Pariza. Govoreći ta i tražimo, pošto je ta uredba, koja kolegom time, što je donio jednu ured­ o uzrocima, zašto je pređašnja vlada se jedino samo na Bosnu i Hercego­ bu ministarskog savjeta sa stotinama pala i zašto su se obrzovale dvije ve­ vinu proteže, jedno nečuveno bezako­ milijuna izdataka, koje takva uredba like parlamentarne grupe, veli da je to nje i izborni trik Demokatrske stranke, povlači. Tako rade, neka mi oprosti g. borba interesa. Drugo pitanje, koje je da se ista povuče. Nadalje tražimo slo­ Korać, neozbiljni ljudi. Tko rješava kre­ naročito Hrvate i Slovence uznemirilo, bodno kupovanje i prodavanje slobod­ dit za stotine milijuna izdataka, taj mo­ ijc valutno pitanje. Naročito Slovenci i nih zemalja, kao što je <to i u drugim ra riješiti i pokriće, taj mora naći no­ Hrvati bi imali da nešto o tome kažu, prokrajinama našeg kraljevstva. Konač­ Govoreći o invalidskom pitanju izjav­ vaca. A gg. nisu imala ni groša, kad su no u toj nezakonitoj otimačkoj uredbi to rješavala. On kaže, da mu je g. mi­ ljuje, da je prošla vlada dala 25 mili­ vid’mo. da je to atentat na sve one, ko­ juna dinara mjesečno za invalide. Ko­ nistar financija rekao, kako je taj novac ji nešto u Bosni i Hercegovini posjedu­ načno govornik daje izražaja svojem spremio. Jedan ministar ne može da se ju. kod čega će najviše muslimani stra­ mišljenju, da mora nova vlada napra­ oslanja samo na riječi, koje mu njegov dati. viti ili koncentraciju, ako hoće da ri­ kolega kaže, nego treba sam da misli, ješi izborni zakon parlamentarnim pu­ da li ie to moguće, da je ministar finan­ tem, ili izborni zakon oktroisati. cija spremio tolike novce i kako je to Ministar Trifković izjavljuje, da je nemoguće, kad je taj isti ministar financi­ ■tačna primjedba Koraćeva, da je on tra­ ja na prevami način uzeo u zajam od građana našli zemalja milijardu kruna. žio oktroj izbornoga reda. I sav se taj novac već potrošio, kad Poslanik dr. Medaković, odgovara na smo mi stigli, d'a zauzmemo njegovo ispade Korača protiv njegove grupe, te 74. sjednica, od 10. marta o. g. Na mjesto (Poslanik Veljković, koji je pri­ dokazuje, da Koraćeva konstatacija, da pitanje g. Njcžića o agrarnoj reformi ođsutan, viče: Kleveta, sramota i izlazi iz je grupa Medakovića istupila iz demo­ gcvorio je ministar g. Krnic, da ie to skupštinske sale) g. ministar financija je kratske zaiiednice zbog veleposjedničjedno pitanje, koje je novoj vladi ostav­ uzeo 20 postotaka od svakog građanina kih interesa, stoji na lažnoj bazi. Dr. ljeno u nasljedstvo od »demokratske« naše zemlje, ali nije iskazao, da to tra­ Medaković kaže, da je on bio pu.no ra­ vlade i da će nova vlada to pitanje ži u zajam. On je .uzeo novac zato, da nije za agrarnu reformu nego socijali­ najprije proučiti. — M. Dahovi! ga zatvori u kase, a da ga ne izdate, ste. Razlika između njega i socijalista kao dosadan;! šef grupe Crnogoraca, ne da popravi vrijednost krune, a sve je je u tome, da oni traže brzo riješenje, siaže se s kritikom đra Smodlake o potrošio za tri do četiri mjeseca. a on traži da se to pitanje riješi osnov­ prošloj vladi. Protivan je plemenskom no, pravilno i temeljno. Još ovo moram da Vama kažem: Ja i lokalnom vođenju politike, pa makar ne znam, koliko vremena ćemo mi ov­ istu vodio Beograd, Zagreb ili Cetinje. Ministar predsjednik Protić uzima Apsolutni je protivnik svake lokalne i dje ostati, ali mogu reci, da mi s ovoga riječ i kaže; Ja sam, gospodo, mislio, mjesta ne ćemo sići, dok parlamenat i vjerske primjese; za to je, da se vlada da uzmem riječ na kraju diskusije i to zemlja ne saznadu situaciju, u kojoj se sa parlamentom i ostaje u glavnom u mislim i da uradim, ali što sada prije toga ipak uzimam riječ, da govorim, to okviru izjave dra Smodlake. naiazimo. 76. sjednica od 12. marta. Bavši mi­ Ministar trgovine g. Ribarac govori je samo zato, što je g. predgovornik nistar finacija dr. Veljković osvrnuo se da je Davidovića kabinet pao, što se (Korać' želio, da sada odmah čuje neku na prigovore, što mu ih je stavio g. nije držao utanačenja ođ decembra izjavu od strane vlade. Uzimajući riječ, Protić na zadnjoj sjednici. Projekat o 1918., po kojemu ima vlada da radi sa da mu na susret izađem, ja ću Vas urješenju valutne reforme provodi se još parlamentom, do sastanka konstitaanmoliti, gospodo, za dopuštenje, da skre­ danas. Još pod bivšom vladom uređen te. Veli, da 4*/» mjeseca traje apsoluti­ nem pažnju ovog doma na jednu stvar, je proračun sa.2800 milij. prihoda i 6200 koja je važna i u interesu našeg rada. zam i korupcija i razjeda naš društven’ inilj. rashoda. Ogromni deficit morao se organizam. Otklonjene su izvozne cari­ Ondje, gdče se parlamenti mogu odga­ ne i izdate je preko Jedne mjfearde naravno pokrivati izvanrednim krediti­ đati, razlog je zato taj, da se u slučaju ma. To je učinio i Ninčić, koji je izdao teške situacije u parlamentu raziđu ku­ bez kontrole parlamenta. Traži se jaka državne bonove i uzeo pola milijarde ćama i neko vrijeme ne budu zajedni, vlada, a jaka vlada se ne sastoji u zajma kod Nafodne Banke. Kada je on da bi se a teška situacija ublažila. To transakcijama s koruptivnim elementi­ (Veljković) preuzeo portfelj finansija, je teorija, u praksi se pokazalo sasvim ma i u koncesijama nevaljalcima. Jaka bilo je potrošeno, ali neće da govori, po­ obratno. Iza odgađanja parlamenta na­ vlada je ona vlada, koja je lojalna u što neće da bude »demagog«. Na prigo­ staje obično teža situacija i to vama pot­ svojim namjerama, koja voJi računa o vor da je izdavao novac bez privole vrđuje ovaj naš primjer. Za ovo vrije­ interesu države i koja je punu svijesti o .parlamenta, primjećuje, da je to činio me od 4 i pol mjeseca toliko se naku­ svojoj odgovornosti. Protest' uje protiv i Ninčić, koji suviše nije imao ni odobre­ pilo elektriciteta u nama, da ne može­ kleveta, da vladine stranke šire separa­ nja ministarskog savjeta. " mo da radimo naše poslove. G. predgo­ tizam i zagovara jedinstvo poslovanja Zadržao je 20^ kruna ali narod to vornik Korać braneći koliko sebe i sviju vjera i sviju plemena. stranku, kojoj pripada, rekao je, da to nije smatrao otimačinom. Htio je izmi­ Poslanik Korić govori, da u suštini jeniti najprje krune, onda bonove, a naj­ nije ništa raditi mimo parlamenta i ra­ zastupa dobra radničke stranke. Govo­ zad priznanice. Prevara bi bila tek, kad diti uredbama, jer smo mi u revoluciji ri protiv izvozne trgovine i traži, da se se za priznanice ne bi dali novci, već i da je onda opravdano .i tjerati parlaea;e subvencija ne bogatim, već siro­ menat i sva pitanja rešavati uredbama. obligacije. mašnim studentima. Kod Narodne banke rezervisan je u Da pravo kažem, ija se lično ne čudim Poslanik Popadić traži, da vlada naj­ tkvim teorijama kod njega, neka mi g. ostalom kredit od 1'/« milijarde dinara, prije izvrši program, koji iznosi, a s kojim bi sc mogle pokriti priznanice. Korać ne zamjeri. Osjećanje zakonito­ tek onda da se ide u izbore. Sadašnji ministar finansija nalazi se u sti treba da se stekne i treba da se zna, Socijalista Knežević izjavljuje, da on puno boljem položaju nego on, kad je što je država, a toga, kazao bi, kod g. ne će potpomagati sadašme vlade. Na Korača i nekoliko njegovih drugova ne­ preuzeo lisnicu. =st' način, kao što nije potpomagao ni Naša država se tek stvara pa mora ma. Ako mi, gospodo, to primamo, da pređašme, koja je po njegovom shvatada se bori sa fmansiialnim poteškoća­ smo mi u jednom revolucionarnom vre­ nju, kao što su i sve vlade, bila samo ma. »Kad je ministar za socijalnu skrb eksponent kapitalističke klase. Rad pri­ menu i da smo mi sada u stvaranju na­ zatražio kredit za invalide, nisam ga vremenog Narodnog Predstavništva še države poslije sloma sviju carevina, koje su nas okruživale, onda mi nećemo mogao odbiti. (Buka. Povici: »To je de­ mora da se omogući, da može ovo rije­ magogija!) Isto tako nijesam se mogao šiti izborni zakon. Cijeni, da se mi ne nikada doći u redovne prilike i redovno stanje. Revolucija i revolucionarno sta­ oglušiti kad je ministar za prehranu tra­ smijemo miješati u •unutrašnje prilike nje, gospodo, su izuzeci, koji se trpe po žio kredite za snabdijevanje Dalmacije Rusine, jer Rusija danas pati radi čita, i Crne Gore, (Opet zaglušna vika) te . nevolji. Revolucijonarnim metodama voz čovječanstva. kada sam za činovničke doplatke tre­ služe se Budi samo onda, kada moraju, Milorad Draškovlć izjavljuje u ime kada ne mogu drukčije, a uvijek ih 1 bao 150 milij. dinara. demokratske zajednice, da postoje u Iza njega ustaje Protić, koji .prema parlamentu dvije protivne partije: De­ svagda izbjegavaju. G. Korać želi, da zaoisniku ministar, sjednice od 29. okmu kažem, zašto nismo ništa spomenu­ mokratska zajednica traži, da se riješi tobra 1919. dokazuje, da se je prilikom ti o agrarnoj reformi u vladinoj dekla­ jedino izborni zakon i da se odmah ide oduzimanja 20% radilo o prevari sa raciji. Deklaracija vlade je jasna; jasan na izbore, a parlamentarna zajednica strane ministra. Kada se traži zajam, je zadatak i parlamenta i vlade, koja traži, da se izvrši jedan niz. posala. a pred njim stoji. Ova je vlada, tako da rulja to jasno objaviti. tek onda da se ide na izbore. Današnji U kratkom govoru osvrće se na to kažem ad hoc. Vlada kratkog vremena momenat zahtijeva vladu šireg sastava Veljković, iza kojeg Ninčić izjavljuje, i parlamenat kratkog vremena. Vlada i i da sc ide što prije na izbore. Blos oMijeđenih. Iz Prm. Harcdiiog Predstsvništva. �ПРАВДА” — .PRAVDA, BpOj 134 — Bro; Страна 3. Protić tomu protivi. Radi toga se nas­ !- vladao je jutros mir. Do sada se nije ■ brod bi dobivao i nešto prihoda od proda se uvijek držao finansialnog zako­ osujetio učinak proklamisanog^ općeg i daje predmeta putnicima na brodu, koji tavlja sjednica. Prvi, drugi i treći go­ na. te da ne može objasniti točno sve vornik, demokrate, izašli su za vrijeme štrajka. Po ulicama utaborile su se čete i su im nužni za svaki dan. protiv njega iznešene napadaje, pošto brojanja. I doberitzke brigade sa topovima. Izgle­ A što bi mogli uzeti za naš brod u nema pri ruci spisa. da da radništvo u spoljnim kotarevi-ma kombinaciju iz trgovačkog područja? Govori dr. Živko Nježić o agrarnoj Opozicija zahtijeva, da se prebroje { Pogledajmo šta se sve uvozi i izvozi, organizuje oružani otpor. poslanici i da se ustanovi kvorum. Na­ reformi u Bosni i pita zašto se ne pro­ pa sami sudite (navedene zemlje uz staje zaglušna vika i prepirka, ko ima vode naredbe. Naročito napada na po­ Wilsonov demokratizam. Predsjed­ vrste robe predstavljaju promet u glapravo da to zahtijeva. Konstatuje se da slanika Suljagu Salihagića, koji mu uznik Wilson upravio je pismo senatoru ima prisutnih 149 poslanika. Pošto do­ i rujano odgovara. Dolazi opet do burHitchcocku, kojim osuđuje imperijali­ I vnom lij služe za primjer): riža iz Ilazi do ponovne vike 1' buke, hoće pred­ | nUi scena i zaglušne vike, pa predsjedzam Engleske, Francuske, Italije i Ja­ i tali je, Indije, Jave, Egipta, Amerike, sjednik da zaključi sjednicu, ali se g. I nik zatvara sjednicu. panske. Francuska se štampa sva bez I k a h v a iz Nizozemske (kolon.), Arabirazlike bavi pismom \ViIsona američ­ I je, Abesiirije, Konga, Brazilije, čaj iz kom senatoru Hitchcocku i obara se i Indije, Cejlona, Kine. Japana, duhan protiv ove dvije tačke Wilsona: »Ja 1 iz Turske, Perzije, Rusije. Indije, m Ine odobravam imperijalističke namjere . rodite (biber, ntiskj, šafran, hmelj i ni kud drugih naroda, kao što ni kod i t d.) iz Perzije, Turske, Azije i Afrike, i južno voće (hurme, rezaćiie, badeEnglezi 1 Francuzi oko Carigrada, — I a osobito za ugušenje n a c i o u a 1 i s- . Njemačke«, te: »Francuska vojnička stranka, koja je za vrijeme konference I m'i, limuni) iz Italije, Turske, Grčke, Posebni londonski izvjestitelj »Echo de t i č k i h nereda kao .prijašnja vlada. Špatlijc, Arabije. Afrike, p a m u k iz Ebila podlegla, sada opet vrši kontrolu«. Enver paša prijeti. Enver-paša po Parisa« Pertinax otkriva značaj i svr­ gipta, Kine, Indije, Amerike, ulje iz I.-.rume hu intervencije saveznika u Carigradu, I »Berlmer Tagblatu« piše: Turski narod talije, Turske, Spanije, Azije, Afrike, č išto je zasnovao Llovd George. Po tom ne će iščeznuti dokgod jedno samo tur: v i t iz Ist. Indije, Amerike, kakao iz projektu antantine čete, koje bi za s v o- I sko srce bud'e nasavilo d^ kuca za svoju engl. zap. Afrike i Amerike, suha otadžbinu. Saveznički državnici nastoje ju operacionu baza uzele Cari­ : riba i riblja mast iz Danske, da raskomadaju moju otadžbinu i za­ grad. najprvo bi zaposjele ratno mini­ I Švedske i N„ Engleske, bojadiboravljaju, d‘a je narod turski inkarnacistarstvo, pobapsiie istaknutije turske po­ I sala iz Ceske, Njemačke, Turske, Kilitičare, koji su radili protiv antante i I ja nacionalnih aspiracija cijelog musli­ j ne. krzna iz Rusije, Francuske, Azimanskog svijeta. Mir, jer nam se odriVII. usposavile neku polunacionalističku I je. Afrike, svila iz Italije, Turske, vladu, t. j. onu istu, koja je pred kratko I če pravo samoopredjeljenja, biti će saŠ-in. Stavimo li sebi pred oči sva do- ■ Grčke, Perzije. Kine, petrolej iz ' mo jedno primirje. Carigrad, Mala Azi­ vrijeme demisionirala. sadanja izlaganja što u 6 odsjeka reko­ I Rumunjske, Rusije, Amerike, strojeFrancuska vlada hoće — piše Pertija i Dardaneli pripadaju samo Turskoj smo, nastaje sada pitanje: pa su čim j vi iz Švicarske, Engleske, Belgije, Ame­ пах — da predoči Engleskoj, kako bi i samo Turskoj. Ako se bude ograničila naši brodovi da rade? Za to ne prela­ rike. ugljen iz Engleske, Njemačke, ovo bučno uplitanje u turske poslove sloboda i nezavisnost poglavici halifazeći još na pitanje o posjedovanju bro­ , Amerike, šećer iz Egipta, Jave, Ru­ oteščalo položaj saveznika, a ne bi od­ j ta, izazvati će se jedan nov rat. Musli­ dova, izložićemo u ovom odsjeku nji­ sije, Amerike, i u Tursku, Perziju, Ma­ stranilo poteškoće, na koje sada antanmanski svijet će se sav pobuniti: Tur­ hovo poslovanje, dnosno naše trgovač­ roko, fabrikati i vozila iz sve ska će se pridružili Moskvi i jao engles­ ta nailazi u Turskoj, nego bi dapače ko poslovanje, kojemu bi ti brodovi slu­ Evrope u sve zemlje Sredozemnog mo­ urodilo time, da se redovi turskih na­ kom gospodstvu, ako se snaga, koja žili samo kao sredstvo. ra. Aziju : Afriku, rudače iz Ameri­ cionalista zbiju i da ojača akcija tur­ ' spava u azijskim masama pridigne«. Čuli smo, da u prvoj polovici godine ke. Njemačke, Belgije, papir iz Au­ skih buntovnih četa, koje vode četnički I Wilson prijeti. Pred nekoliko dana 1914.. kada je brodarstvo prema dosa­ strije, Amerike, Francuske, ž i t o i (bra­ prenijela se novinstvom vijest, da je rat protiv antantine vojske u Aziji. Uz dašnjem razvoju bilo u najvišom jeku, šno) iz Rusije, Rumunjske, Turske, AWilson za to, da se Turci iz Carigrada to bi se pokolji kršćana po svol prilici nije se moglo naći skoro broda za nove merike i u Švicarsku, Italiju. Grčku, Enprotjeraju. Sada se protivno tome jav­ učestali i umnožili, pa bi i velkih sila terete, jer su svi na dugo vremena bili I glesku, Švedksu i N., Španjolsku, d ru njihovim okupacionim zonama nada­ lja iz Washingtona. da će Wilson upozauzeti i prevozi za njih predviđeni. vo u Italiju, Francusku, Egipat, Grč­ sve položaj oteščao. Pertinax ne vjeruje i zori,ti saveznike, da će on mirovni ugo­ Sada, nakon rata, potraživane je za ku, Nlzozemlsku, govedo, ovce t vor povući ako strane čete zaposjednu da će biti moguće omekšati Lloyd Gebrodovima još veće, jer je u ratu mno­ k o z e u Francusku, Englesku, Njemač­ orgea ј uvjeriti ga. da bi vojnička /akci- i Carigrad. Govori se. da će nove difego potopljeno. A naročito jugoslaven­ ku, kamena roba u zemlje Sredo­ rence u turskom pitanju preteći potešja. koju je on projektirao, doni­ ska tugovačka mornarica je sada tako zemnog mora, željezna roba u jela više štete, nego koristi. Lloyd Ge­ : koće u jadranskom pitanju. — »Chicamalena, da se o njoj ne može ni govo­ Rumunjsku, Siatn, Japan, žigice u orge — prema mišljenju Pertinaxa — . go dc Tribune javlja iz Pariza, da je riti. Svi brodovi tršćanski i riječki izTursku, Bugarsku, zemlje Serdozem. namjerava u prvom redu s ovom akci­ I između Wilsona i saveznika došlo do vjesil su draogvoljno talijansku zasta­ i mora, fesovi u Jugoslaviju, Tursku. jom umiriti i udobrovoljiti one engleske ! nesporazumaka radi dodijeljena Thravu. a naši su ostali samo dubrovački, Islam. Svijet, ugljen za naša parobrokrugove, koji u pitanju Turske stoje, na i c*e Grčkoj i Besarabije Rumunjskoj. — koje su međutim Talijani rekvirirali. I । darstvo. za sve internac. stanice uglje­ ZakEučak vrhovnog vijeća da se Беskroz protivnom stanovištu, uza sve to, kad bi nam antanta dosudila sada svu na (luke), pa u Rumunjsku, Grčku, Itali­ što je mirovni ugovor i onako, kako je ■ saraMja dodijeli Rumunjskoj iznenadio našu trg. mornaricu da nam se povrati, ju, Egipat, šljive u Austriju. Švicarsada nastavljen, za Tursku fatalan. Ra­ I je i francuske i engleske krugove, podržava SHS posjedovala bi u svemu 14 . sku, Nlemačku, špirit u Švedsku i N., vnovjesje, što ga se takovim mirovnim ’ što se sada radi o miru sa sovjetskom brodova za debelo more sposobnih. 1 to ’ Italiju. Bugarsku, staklo iz Češke, ugovorom hoće uspostaviti u azijskoj I Rusirom. a Rusija neće nikada odustati je sve! Pa je sasvim naravno, da će i Francuske. Belgije i u Dansku. Tursku, Turskoj, nije od duga vijeka. Njegov I dobrovoljno od svoje najbogatije pose u brodarstvu — a naročito kod nas I Rumunjsku — i t. d. i t. d. Izbrojiti je bezuslpgni rezultat bit će posvemašnja ; krajine. i osiećati oskudica još i 50 godina. I -nemoguće. anarhija u azijskoj Turskoj. Stalno je dakle, da za brodskim .pro1 sad stoji do nas, kad kupujemo jePrema m'šljenfu »Cliicago Tribune«, । storom trči j da će trčati 99% tovara I dan dio brodskoga tovara za se, da među francuskom i engleskom vladom I prije, nego li će se brod za tovarom o- ' ga prometnemo kako najbolje znamo. doći će po svoj prilici do nesuglasica u bazirati, da ga sam traži. I Na primjer, burme iz Tunisa su najzna­ pitanju zapovjedništva antantinih četa I -tim je, ako brod radi za tuđi račun, menitije i najbolje na svijetu. Ako ih u Carigradu. Dosadanji zapovjednik anosigurano njemu ono najglavnije, a to Nova turska vlada. Javlaju iz Carimi kupimo preko agencija svoga bro­ tantinih četa na Orijentu bio je general i grada: Sastavljena je nova vlada pod I je — tovar. Izdatci pak brodski prema da, a nemamo za njih u Bosni potroš­ d'Esiperev. Za njegova izbivanja zamje­ : predsjedništvom Salih paše. 1 prihodu od prenosa tovara stoje u om­ nje, ali bi imali na pr. u Rusiji, brod njivao ga je u carigradsko! zoni jedan jeru sigurno kao 1:2. a često i kao 1:3, Državni prevrat u Njemačkoj? Wolih odmah vozi u Rusiiu i otuda poveze engleski general. Lloyd George je, a to to jest da brod samo polovinu ili tre ­ na pr. žita za Grčku, petroleja za nas, fov ured javlja: U Doberizu koncentronaročito ovom američkom listu upada ćinu troši od onoga što prima. — Pri­ trenice za Italiju i t. d., pa od nas drva vane čete zajedno sa dvjema mornau oči, dao naređenje, da se engleska j ričkim brigadama Erhardt L6wenield kaz o cijeni samih brodova koji su za Španiju, iz Hlaije ulja za Belgiju, iz posada u Carigradu poveća, baš u i približile su se Berlinu. U 4.30 sati iz­ i istina danas skupi — iznijećemo u sliŠpanije južno voće za Njemačku, iz ovrijeme, kad se d’E s p e r e у ni­ I jedećem odsjeku. všh strojeve za nas i t. d. Kargador, koji jutra nalazile su se kod stanice Thierje tamo nalazio. (Dakle su bajke | garten. General von Oldershausen pre­ Is-to tako važno za brod, kao i tovar, putuje s lađom uz robu, prodaje je br­ Vijesti o pokolju Ermenal). U francus­ jest njegova posada. Mi je ne možemo zo i brod nakrcava odmah drugom ro­ govarao je sa mornaričko brigadom kim se diplomatskim krugovima drži, bom. Ili. što je još razvijenije u tom Erhardta o uvjetima, koje je stavila i j dati iz Bosne i Hercegovine, jer nijesmo ' za toni rođeni ni odgojeni, niti bi mi da će se Engleska oprijeti — veli »Chi­ poslovanju, kardagor samo iskrcava i koće je kabinet prošlu noć iza duge cago Tribune« — da d’Esperev preuz­ I ikad bili dobri mornari. Jedino što bi ukrcava već otprije sređene tovare debate odbio. Ćete su ušle u Berlin i smo mogli dati svoje blagajnike i knji­ me zapovjedništvo u Carigradu nad an(kupljene i prodane), za koje se agenti u 6 sati izjutra zauzele su VVilhelmtantlnim četama. Engleska predlaže, da na mnogo vremena prije pobrinu, tako, strasse. Njemačka socijalistička i govođe na brod. Ali ovo pitanje posade Franchet d’Esperev preuzme zapovjed­ da su brodu predviđeni putevi već na stranka proglasila- je opći štrajk. — »Lo . također nije za nas brižljivo, jer sada ništvo u Carigradu nad antantinim če­ mjesece unaprijed. kal Anzeiger javlja u izvanrednom iz- i od bivše aiistro-ugarske trgovačke mor­ narice ostalo je naših primoraca iz krš ­ tama. Engleska predlaže, da Franchet 'l'i agenti, apsolventi trgovačke aka­ danju: Stara vlada odbila je ultimatum, I ne Dalmacije ogroman broj bez posla d’Esperev preuzme zapovjedništvo sa­ demije, ako ne i eksportne akademije, što joj ga je postavila mornarička bri­ i to: sigurno 60% časnika i 95% mor ­ vezničkih četa u Maloj Aziji, a da u obavljaju u glavnom sve poslove za gada Erhardt i koji je isticao jutros u nara iz mornarice, koja je godine 1913. Carigradu — gdje će biti upotrebljena brod u trgovačkom pogledu. Najbolje je, 7 sati. Ona je iz Berlina otišla automo­ brojila 392 samih parobroda. Sve ljudi, i mornarica — preuzme zapovjedništvo ako brodarsko poduzeće rma svoje po­ bilom. a da rikome mje predala vlasti. koji poznaju ne samo Sredozemno, ne ­ Jedan engleski general. uzdane ljude, da ih u tom poslu rasturi Brigada Erhardt ušla je u Berlin- poa go i sva svjetska mora, a po kvaliteti Planirana okupacija Carigrada. Reupo zemljama, sa kojima želi da radi. crno-bijelo-crvenim zastavama i nije u prve redove da sapdaiu — Ovijem bi ter javlja, da je engleska vlada, obzi­ Ako tih nema, onda da ima svoje po­ naišla ni na kakav otpor. i drugom preduvjetu za kretanje brodo­ rom na ozbiljni položaj u Carigradu od­ uzdanike, jerlije. koji im uz ugovorenu Berlin, 13, marta (10 sati prije pod­ va bilo potpuno udovoljeno. lučila, da zaposjedne grad sa kopnenom proviziju obavljaju poslove kupnje i ne). Woltov ured odaslao je bezžičnu i pomorskom vojnom silom, te je uMeđutim, mi se ne bi valjda zadovo ­ prodaje. Oni .prisustvuju velikim sajmo­ brzojavku: Državni ured javlja, da je iedno pozvala francusku i talijansku ljili samo s tim, da naši brodovi prevo­ vima ј izložbama Hi mjestimice burzama dosadašnja državna vlada prestala biti vladu, da kod te akcije sudjeluju. En­ ze tuđu robu i da mi od njih imamo produkata i tamo kupuju ili prodaju ro­ državnom vlašću, koja da je prešla ua gleska je vlada u to ime pripremila do­ ženi kapital, koji bi kupio brodove, bu, koja se poslije u ugovorenom roku generalnog pokrajinskog ravnatelja voljno četa. prihoda samo ubrane kirlje. Naš udrupripravi.za prevoz. Naravno !e, da stim Kappa kao državnog kancelara i prus­ »Reuterov ured« javlja službeno: Sa­ vaijda bi — iz oka, iz boka — dao još agencijama mora ravnati odnekle jedna kog ministra predsjednika. Za vrhov­ veznici su dostavili Turskoj jako kate­ centrala, koja bude brzojavno obavješ­ nog zapovjednika vojske i ministra dr- ; i glavnicu, s kojom bi kupovali sami goričku notu radi pokolja u Jermcniji, ćivana o preduzetim poslovima na "vim žav-ne milice pozvan je general Lutt- 1 za nas potrebnu robu, pa je prevozili na svom brodu od nas ili k nama. U za ko'om će, ako bude potrebno, slije­ stranama, odnosno da ih sama naređuje. witz. Nova vlada reda slobode i djela koliko to odmah isprva ne bi mo­ čuveni sajmovi za žito, blago, drvo diti vrlo energični koraci. Engleska je se obrazuje. Narodna skupština i prus­ gli, uzimali bi uz svoju i tuđu robu za spremna poslati čete, jer ima u bli­ i voće postoje u Zagrebu, Osijeku. Ze­ ka pokrajinska skupština biće raspušte­ zini Turske jakih sila u p r i ne. Kapp i Liittvvitz izdali su proklama- I prevoz, kao i jedan primjeren broj put­ munu. Budimpešti i Frankfurtu na Odri, nika, koji, bi na našem brodu reftino po­ a veliki sajmovi su u Leipzigu (Njemač­ p r a v i. čije na narod. duzimali čvrsta putovanja ili korpora­ ka) za razne proizvode, a naročito Berlin, 13. marta. Noćas su čete za­ Djelo antante u Turskoj. Iz Carigrada tivno pravili izlete u obalne zemlje Du­ štamparske, u proljeće i u Nižnjem Novtvorile pristup najvažnijim državnim JavFaJu, da je sastav novog kabineta nava. Crnog i Sredozemnog mora. Tto gorođ.u (Rusija) u augustu svake godi­ zgradama t na razna mjesta sd postavpovjeren bivšem mornaričkom ministru reflektirali bi najviše na naš svijet da ne. gdje đođu trgovci iz Evrope i Azije u kabinetu Ali Rizaa-Salili paši. — Kako Tene mitraljeze i topovi. Sve čete su s kožom i krznom, te s pamučnom, vu­ na našim brodovima putuje, jer su mu snabdjevene ručnim granatama. Ćete j javljaju francuski listovi za sada je još putovanja, naročito naučna, nužna za nenom i svilenom robom. — Trajne iz­ državne milice zaposjele su Wolfov teško predviđeti, da li će nova vlada ložbe postoje neprekidno otvorene u verašlrenre vidokruga. — Osim ovoga ured. U unutarnjim gradskim ulicama ipružiti više garancija za održanje reda vijesti iz islamsMog Istoka. Bospouaistva Samo dva brada. Politički pregled �Број 134 Broj Ј1РАВДА" — »PRAVDA* Сграна 4 Strana likim gradovima u trgovačkim i obrtni­ palih političara imati u narodu. Na to čkim muzejima, a burze su tumač nji­ najbolje odgovaraju vakufski izbori, u hovih cijena u kupnji i prodaji. — Na kosima im je narod dao svoje nepovje­ renje, njima, koji sada osnivaju »musi, burzama se ne može trgovati na ma­ narodnu stranku«. Ironija jedna! lo, nego najmanje na određene »kupoGlavna skupština Islamske čitaonice ve«. Tako je na pr. na budimpeštan­ u Sarajevu obdržavaće se dne 19. mar­ skoj burzi jedan kup za pšenicu, zob i kukuruz 10 vagona, za raž i ječam 5 j ta 1920. u petak u 2 sata poslije podne vagona, za suhe šljive i pekmez 1 va- I u društvenim prostorijama sa dnevnim gon i t. d., dok su za neke kupove na I redom: 1. Zaključni račun za g. 1919. brodovima nekad najmanje stope i 50 2. Odobrenje proračuna za g. 1920. 3. Izbor novoga odbora. 4. Eventualni vagona, a to stoga, što se male količi­ ne na brodu ne mogu vazda i jeftino predloži. prevoziti. Produljen rok za izmjenu novčanica. Od Maroka do Kavkaza i do Indije i Prema naredbi ministra financija pro­ Jave mi bi imali najbolje iz­ duljen je rok za izmjenu novčanica a.gled e za svoju pomorsku trgovinu, jer ug. banke i to rok za novčanice po 1000 sve tamošnje obale nastavaju muslima­ kruna ostaje isti, to jest one se mogu ni, tamo se prostire Islamski Svijet! UIzmijeniti samo do uključivo 15. marta zimajući ovdje u obzir i veće daljine, 1920., rok za izmjenu novčanica po 100 morali bi imati svoj brod od najmanje kruna produžen je do 15. aprila 1920., 2.000 tona tovara da nosi, koji ne bi dočim će se zadnji rok izmjene novča­ mogao polaziti iz Metkovića, jer tamo nica iste banke po 50, 20, 10, 2 i 1 kru­ zbog plićine zalaze brodovi samo do nu objaviti naknadno. 1.000 tona, nego bi mu morala biti iz­ Pazariti dan. Naša je vlada ukinula lazna tačka luka Gruž. U ovoj trgovini odredbu prijašnje »demokratske« vla­ morali bi ali biti strogo korektni i zbog de. kojom je bio određen pazariti dan dobrog glasa svojih trgovaca i zbog u subotu za sva mjesta u B. i H., pa svoga broda i njegove uprave, jer ot­ pazarni dan ostaje po dosadašnjem u prije se je oštro kudila netačnost i ne­ svakom mjestu, kako je i prije bio. pouzdanost jugoslavenskih trgovaca i Glavna skupština Jugoslavenskog poslovnog svijeta u opće, naročito sa muslimanskog športskog kluba u Sara­ strane Čeha, što se na nas ne bi smjelo jevu. Na 20. pr. mj. obdržavana je broj­ primijeniti! — Ravnanje pak sa našim no posjećena glavna skupština gornjeg brodarstvom moglo bi uslijediti ilcdino kluba, pa je među ostalim zaključcima po naročitoj sekciji novčanog zavoda, stvoren i taj, da se pokuša fuzija sa Mu­ koji bi to .u svemu financirao. A taj za­ slimanskim omladinskim društvom vod bi morao bjti centrala naših nov­ »Gjerezelez« u Sarajevu. Novi je klubčanih udruga, sada pod imenom »Musi, ski odbor izabran jednoglasno ovako: trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sa­ Predsjednik Asim Dugalić, potpredsjed­ rajevu«. U tu svrhu bi joj mi svi priba­ nik Mustafa Kadribegović, 1. tajnik Havili potrebne kapitale, jer svoje bro­ lim Rašidagić, II. tajnik Ahmet Kuledove mi noramo imati! nović, I. blagajnik Safet Sahačić, II. ...................................................................................... ■ T im— blagajnik Faik Musakadić, starješina Ahmet Abadžić, kapetan Nedžatbeg Sulejmanpašić, orudar Asim Nijemčević, knjižničar Muhamed Kantardžić, kućenadzornik Edhem Gjulizar; članovi bez Nova stranka. Ovdašnji »Jugoslaven­ funkcije: Esad Keketović, Kemal Muhiski List« javlja, da ue u »Musi. Klubu« bić. Ibrahim Muzdedžić i Nudžeim Muhibić; zamjenici: Muhamed ef. Muftić, (u Koturovoj ulici) 12. o. mj. osnovana nova stranka pod imenom »Musliman­ Hamdi ef. Mašić, Mujaga Slinić, Halid ska narodna stranka«, koja će pokre­ Kumašin, Asimaga Zildžić; revizori: Ahmed ef. Šerić, Semsudin ef. Sarajlić i nuti list »Obranu«, za sada jedan put u hefti, a kašnje da će izlaziti dva ili Ibrahimaga Vemerdžić; časni sud: Mu­ više puta. Izabran je odbor od 15 lica, hamed ef. Tufo, Sakib ef. Korkut i Mu­ kojemu je na čelu dr. Safvetbeg Bašahamed ef. Uvejs. gić kao predsjednik stranke. Sastanak u klubu je navodno »neočekivano do­ bro posjećen, kako od inteligencije, ta­ ko od čaršije«. Tako »Jugosl. List«, a mi doznajemo Upr. odbor „М. pr. b.“ u Gračanici. da su tome sastanku prisustvovali ŠemFehim begu nije do javne zahvale, kao ni jed­ sibeg Salihbegović, Mustajbeg Halilbanom пабеш dragu u borbi u ovim teSkim vre­ šić, Rifatbeg Sulejmanpašić, Miralemmenima, pa budite umireni, da će i cn kao i beg Begović, Jakubbeg Filipović i još svaki drugi rado za narod evo moguće pridoni­ neki begovi, te Fočo, Tarfo, Ekrem itd. jeti, tim prije, ako taj narod i eam pripomaže Da, i Fabribeg Teskeredžić iz Travni­ našema bilo prosvjetnom bilo ekononom pridizanja. M. Solam! ka i Muiiaga H. Baščaušević iz Saraje­ va, eksponenti »Muslim. Centralne ban­ „Čaršiliji". No bojte ee za „otvorena piske«. I sjećamo se, kako zagrebačke mi* žićardžija Abrneta; časni starina će im »Novosti« pri promjeni vlade doneso- već odgovoriti, ako imadne komo. Nego kad su še, da će šerif ef. Arnautović ugrabiti i to neki ljudi od kaloma ćemo kasti, eto im jedno povjereničko mjesto, pa, kad to­ tamo dr. Safetbega — koji osniva „nova" stran­ ku iz velepos jedu i ćkih krugova, — pa ga ne bi i kad sada vidimo njegovu dru­ neka ве kao „pravi težaci" e njim obraču­ žinu na okupu, razumijemo da tim Še­ navaju. Nas, kao-glasilo islamske cjeline n B. rif hoće ponovno na površinu, pa ma­ vH., koja je čvrSćc organizovana, nego li Što kar i preko Safvetbegovih leđa. To je lahko, ako »Musi, centralna banka«'da­ bi j« mogli razbiti njihovi mletački topovi — ni malo se ne tiču. Gledajte vi samo mimo dne papir i financira list, on če izlaziti. svoga posla, evi mi znamo za kakva вшо obSasvim drugo je pitanje: kakav će oslon ta grupa skrahiranih veličina i pro- i ranu organizovani. Domaće vijesti Рогикв uredništva. Izašao je iz štampe L Cijena K 10. | Muslimanshi halendar Jrauda* i počeo se rasprodavati. Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mrice, hotao Bos. Bradišha Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. ОрЈИпе II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. KilhBlm F. Tiefenbadi uvoz i izvoz bem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreče žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova bij-li terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte rjenovnik. Kreditna banka d. d. u Lim. umiješaj u krmu,šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T r n kd czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje tfVl ĆSM odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne ТгаНсгу, Ljubljuna. ™ a aS 1 i Pretp/aćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik koji izlazi polutujesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviia, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. t Pretplata je na godinn Din 30 (К 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatuslati Administraciji Sa- Ж vremenika Zagreb Gunduliča 17 Ж i Prištednja Hercegovac. aprsvizacijnma i trgovcima g ® g® Ш koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ' i>Ž kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ' Bgenturna i komisionalna radnja i Abdullah Džumhur Tuzla g жжиаивиишиивиж Sve ponude za hranu Kao i upite o stanju cijena hrani u svalio doba hulantno i brzo vrši Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica X 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. - Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ”ve b likovne poslove nejbrže č najpovoljnije. 47 Odgoranrt rredaik: M SttdiaJf ЛпваШЈ Odbor »A M O-« 'AtsnTOatil« D. & A. Katun, SaraH* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9caff7c27c8d956b05de385df986dad4.pdf 1c8b3e2a86852a4f3f03ad49a8061200 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Urslujs redaiicioni odbor. Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 30 (135) Sarajevo, četvrtak 18. marta 1920. (27. džumadil-ahira 1338.) „Korkutova propast u Foči“. Pod ovim smiješnim naslovom i još smiješnijim podnaslovom »Kola su po­ šla unazad« ovdašnji »Glas Naroda« od 16. o. mj. donosi ove »naročite vesti« iz Foče: »Skkib efendija Korkut pokušao je da danas ovde održi skupštinu. Pro­ pao je totalno. Skupština je ras­ puštena. Muftić, Cengić«. — »Jučer je građanstvo (!) dočekalo ovde sa zvižda­ njem izaslanika »Jugosl. Musi. Organi­ zacije« Sakiba efendiju Korkuta. Jadni efendija pobegao je glavom bez obzira. Potankosti ću vam javiti. Dr. Kapor«. Ove dvije vijesti bile su dostatne pa da malo odlahne sirotoj redakciji »Gla­ sa Naroda«. Kola su pošla unazad, mi­ sle nestrpljivi redaktori, i u oduševlje­ nju nemadoše kad da raspitaju: ko im to ielegrafiše i da li je istina ono što im sc javlja. U svojoj nestrpljivosti i kratkovidnosti dodaje taj bijedni list izvozničara i šićardžija ovu primjedbu: »Idući za svojim određenim ciljem da razdvaja naš svet po veri i da ga vraća najmanje za pedeset godina nazad, Korkut je došao i u Foču, misleći daje Foča isto što i Tešanj. Ali tu su mu kola pošla unazad. Svesno fočansko građanstvo svojim protestom je odlučno pokazalo ovom plaćenom za­ stupniku begovata, da je prošlo vreme carstvovanja verskog ključa. Korkut će sad sa svojim radikalskim saveznicima, imati dovoljno prilike da okajava svoju grešnost-«... Ne iznosimo gornjih vijesti radi toga, što njihovi autori zaslužuju kakvu paž­ nju, već radi toga, da fočanskom svi­ jetu pripremimo malo šale i zabave. Pardon, i radi toga, da dokumentiramo tačncst izjave našeg izaslanika, da dr. Kapor ne smjede govoriti na skupštini radi toga, što mu je — prazna glav a. A sad da našem čitateljstvu prikažemo u čemu se sastoji ta »Korkutova propast u Foči«. : Prije po prilici tri hefte zatražio je privremeni odbor naše organizacije u Foči, da na tamošnju skupštinu dođu izaslanici našeg Radnog Odbora gg. dr. Spaho i Korkut. Pošto je g. dr. Spalio bio zapriječen zbog rada u parlamentu, krenuo je u Foču samo urednik našeg li’sta i prispio u petak pred jaciju. Na ćupriji u polovici grada pozdravio ga je sudski praktikant dr. Kapor sa pet šest ljudi i nekoliko djece, i priredio mu demonstraciju zviždanjem, pišta­ njem na horoščiće i poklicima: »Dolje Korkut, fuj Korkut, Turci u Aziju« i sličnim povicima, dostojnim najniže fakinaže. Ovi su povici ponovljeni od is­ te dcriščadi još na dva mjesta i izazvaše veliko ogorčenje medu pratiocima, koji izidoše do Ustikoline, a naročito medu mladeži iz »Jugosl. musi, kluba«. Jedan mladić musliman, koji bijaše me­ du demonstrantima, umalo da nije bio tvorno napadnut u klubu, pa je Kor­ kut bio prisiljen, da onako izmoren od teška puta, još tu večer održi preda­ vanje, u kojem se je osvrnuo na tu »de­ monstraciju« i osvijetlivši je kao ne­ moćno i nekulturno sredstvo borbe po­ stigao to, da su se duhovi primirili i tako otklonula protudemonstracija. U subotu je vršeno upoznavanje i iz­ mjena misli a u vdčer je bila zabava »J. M. Kluba« na kojoj su se mnogi ug­ ledniji ljudi ispričavali radi nepromišlje­ nog čina dalmatinskog doktora«. Na zabavi je bio i glavni režiser, nesuđeni čajnički predstojnik Miloš Tomašević, koji reče da će doći na skupštinu i ta­ mo uzeti riječ. U nedjelju oko 8 sati po­ čeo se je iskupljati svijet i pošto je pridolazo u sve većem broju, odbor je bio I i i j Godina II. ji se isprenemagaše vičući o slozi, a održao pouzdanićki sastanak sa gra­ ovamo samo žbirkaju i ugrožavaju ne­ đanima. vine eksistencije. Za to Miloš pobježe I kao što su Kaporovi lioroščići od s mejdana. Ali ako će; sunce se neda ; petka alarmirali svijet bedjb nego li iprisiljen, da promijeni prvotnu osnovu, dlanom začepiti, pa ni Kaporov brzo- . kakva agitacija, tako je i Skandalozno pa je odredio 'da se skupština ne drži jav o Korkutovom bijegu »glavom bez ponašanje na skupštini učinilo gori i u prostorijama ibtidaijje, nego u pro­ obzira« ne može zbrisati činjenice, da i jači efekat, nego li i najsavršeniji go­ stranom dvorištu. Do devet sati oku­ »demokratske« perjance ne smjedoše vori. Dernjava: »Turci u Aziju!« pilo se oko hiljadu skupštinara, pa pred­ govorila je više nego li bi se moglo reći zaći u polemiku. ‘ sjednik privremenog odbora g. Salih i u najsjajnijem govoru o protumusliRemzi ef. Muftić otvori skupštinu pred­ Videći, da Kaporovi pehlivani ne će manskoj politici »demokratske« stran­ stavivši delegata Korkuta i izaslanika ušutjeti, a uvažavajući sve veću ne­ ke, a prijetnja »jabukom« zbori više ne­ vlasti. U to izbi sudski praktikant g. strpljivost naročito medu našim seljaš­ go li i najsjajnija riječ o pritvornosti dr. Kapor sa desetak petnaest dobrovo­ tvom, koje se spremaše na navalu, Kor­ »demokrata« i njihovoj himbenosti kad ljaca, obučenih u dobra vojnička odije­ kut se je sporazumio sa odborom, da se razmeću sa narodnim jedinstvom i la, nekoliko seljaka, desetak građana i se mjesto skupštine održi pouzdanićki njegovom slobodom. nešto dječurlije i odmah otpočeše lar­ sastanak. Pristadbše i na zahtjev gosp. mu povicima: »Dolje Korkut, ne će ov­ pristava, da se pozove najviše stotinu Korkutov dvosatni govor težacima dje govoriti, dolje organizacija, Turci građana i to uz posebne pozive, baš opao je na potpuno plodno tlo. Popular­ nako, kako traži stari austrijski propis u Aziju!« i sličnim provokacijama. nim govorom rastumačio im je svrhu Kad se je stišala prva dernjava, g, o udruživanju. Predsjedatelj Muftić za­ i cilj naše organizacije, uputio ih kako Muftić hoće da najavi dnevni red skup­ ključio je skupštinu, a Korkut je pozvao će provesti izbor svojih odbora i po­ štine, nu pristaše prazne glave udariše narod, da se mirno razide. Tom se je zvao ih da sa svoje strane ne daju prilikom odigrao jedan interesantan pri­ ponovno u dreku, sve -više dižući glas povoda za trvenje sa braćom pravosla­ zor. Sašavši sa klupe, Korkut je ravno i sve češće vičući: »U Aziju Tur­ vne vjere. Dugo im je govorio o tom, zašao među — demonstrante i stupio u ci ! Dolje Korkut, dolje šuckori! i t. d.« da se ne povode za hrđavim primjerom razgovor sa najvećim bukačem, dobro­ Politički pristav pravi smiješno lice, političke borbe, kojim se poslužiše »de­ voljcem Jovićem i još nekim dobrovolj­ Kaporovi izvozničari i gotovani počinju mokrati«, ali ih je pozvao i na to, da se cima. Oni su se derali, ali se je on ponio i da beuču, vitlaju štapovima i dodaju ne daju terorisati i da slobodno podig­ nove pogrde. Među muslimanima nasta­ tako hladnokrvno, da je uspio zanese­ nu junačka čela. Govorio im je o po­ nog Jovića uzeti ispod ruke i s njim je izvjestan nemir, mladež se zgleda i trebi sloge sa građanstvom, o prosvjeti nešto šapuće, seljački svijet sve nestrpzajedno krenuti dvadesetak koraka, dok i školi i sa zadovoljstvom konstatovao, ih ne sustigoše glavni režiseri i ne upuIjiviji. Odlaze, dolaze i počinju rogobo­ da svi cijene vrijednost škole i da o tiše Jovića, da se Srbu ne pristoji ići riti. »Šta oni hoće ovdlje? Nek se ukloškoli imaju novo mišljenje, mnogo na­ nu, da ih potisnemo, što da trpimo?« sa »Turčinom«. prednije i ispravnije, nego li vlada u ne­ i slični prigovori padaju sve češće, a kim našim većim gradovima. Govorio Ovaj prizor najočitiji je dokumenat: Kaporovi ljudi i dječurlija jednako se im je o slozi i ljubavi, o štetnosti pića gdje se ima tražiti borbenost dobrovo­ deru i mašu štapovima. Usred te buke i bluda, preporučio rad oko pridizanja ljaca, kao što dokazuje i to, da krivnja Korkut se penje na klupu, dočekan ga­ pčelarstva i ćilimarstva, sijanja lana i za razdor i agresivnost sr.psko-pravolamom demokratskih šićardžija i bur­ konoplje i sličnim potrebma. Uputio ih slavne mase prema nama muslimanima nim poklicima »Živio Korkut!« što su je kako će tražiti pripomoć za popra­ leži u njenoj tjesnogrudnoj inteligenciji. se prolamali iz stotina grla muslim. vak porušenih kuća i uspostavu gospo­ Da nije Kapora i Tomaševića, niti bi građana i seljaka. Okrenuvši se prema darstva. Govor je učinio lijep dojam i Jović došao na misao, da odi šustera amuslimanima daje im znak, da prestanu seljaci su se razišli vrlo razdragani, ovanziue na polugazdu, niti bi mu palo klicati i na toj strani nastaje potpuni bećavši da će svim silama poraditi na na um, da traži dominantan položaj. mir. No izvozničari udvostručiše svoje što bržem provedenju organizacije i što Dr. Kapar opsjenjuje javnost, da je boljem učvršćenju veza sa građans­ napore. Korkut pobjegao glavom bez obzira, a —• »Izvolite me, gospodo, saslušati, tvom, koji im drage volje ustupiše pro­ ne pomišlja u kakvo svjetlo dolazi kao da čujete jesam li došao da zavodim i sudac, kad na ovako drzak i ciničan I storije radi sastajanja i ždogovaranja. • mutim slogu, a onda se prijavite za način pljuje istini u lice. Korkut nesariječ, pa pobijte moje izvode i ne dajte, U večer je bio pouzdnićki sastanak mo da nije pobjegao, nesamo da se nije da se kogod zavede. Drekom ne ćete na ко"к dođe 86 pozvanika i пГГТпјет uplašio prijetnje jednog dobrovoljca, da nikog uvjeriti, a povici »Turci u Aziju!« je g. Korkut opširno prikazao program će mu baciti u njedra jednu »jabuku« ne dolikuju ni jednom prostaku, a ka­ (aluzija na bombe, kojima se razmeću -i" rad naše organizacije, njenu boflhr mo li (apostrofirajući dra Kapora) jed­ mnogi dobrovoljci), nego je sasvim mir- . “proh “tiraniji »deniukiala« kao ~razlonom doktoru. no odabrao baš onaj pravac, na kojem ; •gg—fSn~kojih se je naša organizacija' — »U Aziju, Turci u Aziju!« bi­ bijahu ti dobrovoljci i krenuo je baš i polučila da sudjeluje u vladi. Govor је~ jaše odgovor Kapora i njegove rulje, bio vrlo zbijen ј vrlo iscrpan. Urije pre~ pred njima, da im i djelom pokaže, da jer ne smjeđahu uzeti riječ i jer im je mi ne ćemo nikad odstupiti od zahtje- ! laza na dnevni red, Korkut se je osvr­ sve nastojanje išlo za tim, da onemo­ va, da u ovoj našoj domovini ne će i ! nuo na nemili slučaj, koji se je dogodio guće skupštinu. Dalmatinski doktor ni­ uglednom građaninu Rašidagi Đonlagiću ne može biti podjarmljenih i vladajućih. je vodio nikakva računa o drugima već i predložio je da se usvoji ovaj Korkut je bio potpuno svjestan, da su samo o sebi, a dokle je bio zanešen vidi muslimanski skupštinari prema »demoProsvjed: še najbolje po tom, što je naše skupštikratsko«-hrišćanskini izazivačima bili u Muslimani grada Foče, okupljeni na uare htio provocirati poklicima: »Živio neprispodobivoj nadmoćnosti (15 :1), on pouzd. sastanku od 14. o. mj. prije pre­ kralj Petar!« No kad su naši skupštije gledao dobrovoljačke bajonete, ali je laze na dnevnj red najoštrije prosvje­ nari te poklike prihvatili daleko jačim vidio i kako muslimani meću za pas duju proti torturi, koja je danas oko glasom i kad se uz to razlijegoše i po­ kamenje, kako traže kočeve i kako se 2‘/a sata izvršena na uglednom građa­ vici: »Živio regenlt Alesandar, živjelo zgledaju. Trebalo mu je samo još nešto ninu Rašidagi Đonlagiću u prostorija­ narodno jedinstvo, živio dr. Srškić!« — besavjesnosti dra Kapora i drugova, pa ’ ma mjesne komande. Pozvan uime ko­ dalmatinčetu stade riječ u grlu i moga­ da dođe do loma i tučnjave; da prsne i mandanta mjesta i predveden po dvo­ še samo mucati: »Ovo je izazov, ne koja glava i da možda dođe do sječe i I jici vojnika, Rašidaga je bio predme­ treba vikati: dolje!« kreševa. tom lemanja štapom i krbaćem i bez U to je izbio i šef »demokrata« g. Nu o.n nije bio došao da zavada, već | ikakva ispitivanja pritvoren u podru­ Miloš Tomašević. Nadajući se da ima da miri i zbližava; nije došao da truje, [ mu mjesne komande. posla sa čovjekom od kulture, Korkut Ovaj barbarsk čin izvršio je uredu­ yeć ua svom svijetu pokaže razliku] mu je ponudio da uzme riječ kao — između ropstva i slobode, između na- : jući narednik na jednu nesavjesnu deprvi govornik. Ali d®, gdje bi Mi­ nunciju, a radi Rašidagina povika loš smio da govori? Mnogo se je lakše ~silja i pravednosti. Došao je bio da »Ovdje je moja Azija« što ga je sakriti za buku svoje rulje, nego li bra­ Tazvije program naše organizacije, da upotrijebio na izazivački poklik jedne govori o jednakosti, pravdi,Tiratstvu i niti bezglavu politiku »demokratske« skupine huškača: »Turci, u Aziju!« stranke i protekcionizam Ate Sole i 'ravnopravnosti. 1 pošto ie znao da cvrZgražajući se nad ovim postupkom kut »demokratskih« šišmiša ne može odrugova. Mnogo je lakše izbacivati po­ odlučno tražimo, da se krivci ovog bargrde: šuckori, ubojice, u Aziju, nego li | mesti ovih njegovih nakana, krenuo je barluka privedu zasluženoj kazni i da položiti račun o robi, što se još i sad I baš pred njima, da im pokaže kako za se učini kraj torturi, koja se je često širenje naše misli nije baš potrebna ve­ vadi iz bunareva, o finom pamuku, što prakticirala, u ovom našem nastradalika skupština. Ono što su »demokrat­ se izvlači iz jastuka, o gazdinstvu lju­ lom kraju. ski« bukači omeli larmom pred ibtidadi, koji do jučer spadahu u sirote zaijjom postignuto je u prostorijama naše naćije i t. d. Mnogo je lakše dobaciti Gornji je prosvjed jednoglasno usvo­ organizacije: Korkut je odmah iza skupKorkutu: »Mutiš, zavađaš«, nego li pred jen. Isto je tako s oduševljenjem-i bez njim braniti torturu i đenuncije ljudi, ko­ i štine progovorio težacima, a u večer je �Otrana 2 Страна ikakva prigovora saslušano Korkutovo objašnjenje, te je jednoglasno usvojena ova rezolucija: »Saslušavši referat izaslanika Rad­ nog Odbora »J. M. 0.« muslimani gra­ da Foče, sakupljeni na pouzdaničkom sastanku od 14. marta o. g. jednoglasno usvajaju ovu Rezoluciju : ■ 1.) Siti i presiti tuđinačkog ugnjeta­ vanja pozdravljamo odlučni korak na­ še Centralne vlade u obrani naših na­ rodnih interesa i etnografskih granica, pa najodlučnije protestiraju protiv im­ perijalističkih nastojanja Italije i njenih pomagača, spremni na sve žrtve, što ih od nas bude tražio interes domovine i napaćenog našeg troimenog ali jedin­ stvenog naroda. 2 .) Kao snažan i ničim neotuđen ogrank našeg troimenog ali jedinstvenog naroda osuđujemo svaki plemenski, a naročito religiozni antagonizam i ne­ trpeljivost, što ga u narod unosi jedna nesavjesna grupa, okićena zvučnim epi­ tetom demokratizma i državotvornosti. Spas domovine i narodne nam države nije u cijepanju narodnih redova i par­ tizanstvu, nije u bratoubilačkoj borbi i zatiranju pojedinih dijelova i izvjes­ nih staleža. Mi taj spas gledamo u mi­ renju, popuštanju, stišavanju strasti i izglađivanju naoko velikih, a u istinu neznatnih opreka. Spremni smo da bratujemo, ali se ne damo pregaziti. I pošto je pali »demokratski« režim bio uperen naročito proti nama musli­ manima, gledamo it njegovom padu iruteres same države i očekujemo da će novi režim donijeti osvit nove ere,, a u novoj vladi gledamo nosioca istin­ ske demokracije i iskrenog promicate­ lja nepatvorene i ničim nenatrunjene misli narodnog jedinstva i potpune ra­ vnopravnosti. odlučna branitelja mi­ ra i reda, te lične i imovinske bezbjed' nositi. .PRAVDA' — Ј1РАВДА ripoj 135 Broj -Udobravamo muževni istup »Jugo- I slavenske Musi. Organizacije« u obraTT1 naših gTd'dail!>kJll I ćovječanskih p~rava-,—oštro osudujenio progone, što su sF pod okriljem patt1g~režima izvadak riad' naiiia muslimanima, b.lećkoj ј dru­ goj braćrizfažujemoTuatsku sućut i od I hovog režima očekujemo viđanje ranaT Što nam ilFzadade nebratska, nehumana jTrarbarška roka netolerantnih »demo- poznato nije u Radovlju obdr- I ca, koji upropašćuju i sramote abitclj i tavana nikakva skupština, društvo, rada se sam od sebe, tijekom niti je narod izabrao kakav odbor, a vremena, kao crv u drvetu, ali veći dio niti za to narod uopće zna. To je samo­ rodio se je već u mladosti. Od teleta voljan posao jedne nepozvane osobe, vo. od dječaka odrasli. Iskustvo je uvi­ jek najbolji učitelj. Liječnik u Niendorkoja nije od naroda ovlaštena, da za­ stupa naše interese i da bez moga zna­ ; fu dr. Sclimit rekao je na kongresu u nja i privole nteće mene u odbor. Usli­ Bremenu slijedeće: Veći dio pijanaca jed toga najžešće osuđujem ovako ne­ koji se nalaze u mom liječenju, kušao dostojan postupak osobe, koja javlja, je u mlada doba, u doba gimnazijskih što nije istinito i demantiram vijest nauka i đačkih sastanaka j izleta, alko­ VJadi i “РпуГТЧаг. Predstavništvu^ »Glasa Naroda«. Ujedno izjavljujem, da hol. Zemljište je bilo pripravljene, ra­ TTGlavnim temeljem narodnog prisam ja članom »J. M. 0.« u kojoj sam stuća doba učinila je svoje i tako je dizanja i buđenja smatramo toleran­ podpredsjednik mjesnog odbora. uništila čitavi život«, a glasoviti peda­ tnu i narodnu prosvjetu. Stoga tra­ Radovlje (kotar Visoko), 13. marta. gog Locke piše, da nijedna stvar ne žimo da vlada ovom gladnom i golom Valjevac Osman, muallim. meće tako sigurne temelje duševnoj i suzbijanju analfabetizma i držanju prak­ tjelesnoj propasti djece kao ta, kad se tičnih stručnih tečajeva posveti osobitu djeca već u mladosti priuče pića. brigu i da pri tom uzme osobit obzir Pa ipak uza sve ovo do sada rečeno, na ove naše zapuštene krajeve. Tra­ medu masama je ukorijenjeno osvjedo­ žimo da se početkom buduće školske čenje, da je alkohol ipak koristan; »nje godine u našem kotaru otvori bar de­ uvijek imao svojih odvjetnika koji na Akcija protiv analfabetizma. Prof. dr. set osnovnih i kakva bilo srednja ško­ razne načine umuju. Tako vele da vino Šilović traži od svih pravnika, koji ne la. Ističemo da bi se prazne vojne ka­ i druge neke tekućine otvaraju i bude polaze redovno njegova predavanja, da sarne vrlo zgodno i s malim troškom tek, i zato pogodujit hrani i razvoja tje­ aktivno sudjeluju u akciji protiv anal­ mogle upotrijebiti u tu plemenitu svrhu. lesnih sila. Ovo je laž, jer iskustvo učifabetizma. U tu svrhu poslao je svima 4 .) Pošto je naš kraj ratom, evaku­ ! njeno koli na djeci toli na odraslim svje­ takvima cvakovo pismo. acijama i pljačkama gotovo raskućen, doči posve protivno. Pročitajte kojega »Poštovani gospodine! Ja sam Vas težak lišen hajvana i gospodarskog opisca, koji se je tim pitanjem bavio i riješio javne dužnosti, d'a polazite mo­ ruđa, a jedan velik broj građana — mu­ naći ćete, da su obične posljedice mća ja predavanja u zimskom semestru goslimana stjeran na prosjački štap, tra­ i to kod djece i odraslih, te da nemaju dinie 1919/20. jer Vant radi' iznimnih žimo <к vlada ovom gladnom i golom teka, razne slabosti i bolesti u stomaku. prilika nije moguće ista polaziti. Za uz­ svijetu izađe što moguće više u susret: Čuva nas, vele dalje, od bolesti i po­ vrat pak od Vas tražim, da učinite jed­ dajući mu potporu u hrani, sjemenu, maže da lili se riješimo ako smo oho­ nu drugu javnu dužnost: da prije izma­ ratarskom priboru i drugim potrebama. lili. I to je laž. Neka govori liječnik ka ovog semestra naučite čitati i pisati Naročito tražimo, da se osobita pažnja Dcmmc: Za vrijeme difterije koja je 30 odraslih analfabeta. O faktičnom Va­ humane amer. misije svrati ovaj bijedni vladala у mojoj bolnici među djecom, šem uspjehu uvjeriti ću se po mogućno­ musi, dio našeg naroda i da joj se iscrp­ dječaci koji su se otrovali istom boleš­ sti ja sam na ispitu ili ću izaslati po­ no prikažu naše nevolje i patnje. ću, bili su onii kali su se već raao u sebnoga izaslanika, a iznimno vrijedit 5 .) Pošto Je naš kraj vrlo podesan svojoj mladosti privikli piću, te je tako će i službena potvrda ravnajućega uči­ veći dio njih podlegao smrti. Što se veli za razvitak ćilimarstva, od kojeg bi naš telja u školskom području Vašega bo­ poharani i ratom silno oštećeni svijet da alkohol liječi neke bolesti kao groz­ ravka. Radi toga šaljem Vam po jednu mogao imati vrlo zgodan izvor za po­ nicu, slušajmo Kassowitza: U većem Abecedarku s pisankom, Uputu, te Her­ kriće svojih potreba, tražimo da vlada dijelu slučajeva, dijete koje se liječi sa cegovu i Lisićevu brošuru, da se upu­ ovoj grani narodne privrede posveti alkoholom ne pokazuje nikakove pred­ tite u metodu. Potrebna učila možete pažnju i da u koioj kasarni otvori monosti pred- djetetom koje se liječi bez naročito kod Oblasnog odbora za za­ đernu ćilim-fabriku. alkohola. A ako su doze koje se bolesštitu djece i mladeži u Zagrebu (Kipni trg 2.), gdje ćete ih dobiti uz cijenu I nom djetetu daju, veće i češće, rezuL od 2 K na račun, stime dh ga do konca i tat je povoljniji za one koji se liječe bez alkohola, te mogu da rečem, da ni­ semestra namirite. Šilović, v. r.« kada nijesam imao te napasti, da mojim Izneosmo ovaj primjer uzornog ra­ bolesnicima, osobito grozničavim dadđa sveuč. profesora g. Silovića sa že­ (Odgovor ministra ishrane i obnove g. Dra A. Stanišića na upit nar. poslapem alkohola ili da ih ovim liječim. — ljom. da se u nj i naši inteligenti ugle­ nika g. Dra Krasnice stavljen dne 13. novembra 1919.) Bilo je vremena, kad su neki liječnici daju. i svojim bolesnicima prepisivali alkohol isključeni zato, što su muslimani. Sa­ Gospodine poslanice! Povodom Va­ ! i njime postizavali neke uspjehe, ali se ma formacija povjerenstava, u koje ušeg pitanja, upućenog-na ministra is­ i je to sada u novije doba promijenilo, laze i predstavnici oštećenih, isključu­ hrane i obnove zemlje, o podizanju ku­ I te je profesor Martius iz Rostocka mo­ je takvu podjelu. Predstojnik, ako je reca porušenih u toku rata, u gatačkom gao da na devetom liječničkom sastan­ kotaru, čast mi je odgovoriti slijedeće: 1 kao kako vi tvrdite, ipak niiie mogao sam odlučivati i isključivati od pomo­ ku u Bremenu ustvrdi da on ne pozna Mhnst&rstvo ishrane tražilo je podatke u svojoj okolini niti jednog liječenika. ći jedan red ljudi. Mi smo tražili od ze­ od zepiatjske vlade u Bosni o podiza­ koji bi se usudio ili hotio da dokaže, da maljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, nju porušenih kuća u gatačkom kotaru Štetnost alkohola za djecu. alkohol nije za djecu pravi otrov < koji i o tome, kakav je raspored učinjen sa i da uzme riječ od predstojnika, kojega Ovim se tjelesnim štetama priključuju bi im, da im zdravlje povrati, propisao optužujete, i ako bude utvrđeno, on joj kreditom, votiranim za te svrhe. Ze­ i druge kud i kamo gore i opasnije, du­ vino, pivo ili rakiju. — Ali šta je to ako neće moći izbjeći. Kraljevska vlada ne­ maljska vlada nam je dala ovakav iz­ ma namjeru da dijeli državljane na poševne naime i moralne. Sigurno isku­ i naša djeca pri rijetkjn prigodama : vještaj: 1. Ministarski savjet je riješio, stvo dokazalo je, da alkohol štetno dje­ vlašćeae i ugnjetene, ona se brine o svi­ svečanostima' po jednu čašicu popiju. da se dadne pomoć od 7 miliona luje na razum, slabi pamet, umanjuje Jedna čaša nije nikoga umorila, »ma­ ma podjednako, naravno praveći razli­ kruna za podizanje porušenih domo­ pozornost i pomnju, čini dječaka mla­ ju dalje, a osim toga to biva veoma ri­ ku svega toliko, što će prvo pomoći one va u pograničnim kotarevima Bosne i kim i nehajnim. Drugom ćemo se prili­ najoskudnije i najslabije. U ostalom, ako jetko, pa neće škoditi. Ja ne bih imao Hercegovine. 2. Pošto je ta suma ne­ kom osvrnuti na alkohol i nauke, a sa­ ništa proti tome, kad ne bi s druge stra­ je bilo kakvih nepravilnosti u radit,po­ dovoljna da se pomogne svima postrane bilo prigovora. U okolici Maanheida je dosta da samo jedno naglasimo, vjerenstva, onda Vas molim da mi ih đalim, to se morao utvrditi princip, po ma, dječak neki koga je otac radi izodostavite. Po podatcima, koje mi ima­ da su alkoholičari za polovicu zaostali kojemu će se pomoći izdijeliti. Sasvim stataka od škole kaznio, naljutio se, mo u izvještaju koji smo mi dobili, po­ i u pisanju i u čitanju i u računu za opravilno, s lada je riješila da se pomog­ uze bocu s rakijom, i ne popivši mož­ nima koji se čuvaju alkohola. moć nije dijeljena po konfesionalnom nu, oni. kojima je pomoć najpotrebnija. da više od jedne čašice, leže u krevet. obilježju, nego po materijalnoj snazi Radi toga naređeno je da se priberu po­ Moralne štete koje alkohol sod dje­ Slijedeće jutra nađoše ga mrtva u kre­ oštećenih u ratu. Sve dok se ne utvrdi datci o svima postradalim, da se ocije­ ce proizvodi ukratko je označio profe­ vetu. Da ne duljimo sa nabrajanjem ni njihovo materijalno stanjć: zemljište, konkretnim dokazima, mi vjerujemo u sor Thomas u Freiburgu riječima: ispravan rad povjerenstva i sve što stoka, radna snaga i t. d. i da p r v u »Dječaci koji često piju, kva-, žalosnih činjenica, kojSma vrve liječnič­ ke knjige, a koje nam tako očevidno možemo dodati to je, da duboko žalimo, pomoć dobiju oni naijoskudre svoj značaj, postaju prkošto država ne raspolaže većim sredniji i najsiromašniji. 3. Da bi u --------- I siti, neuglađeni, razdražlji- i dokazuju, da je alkohol ma u najmanjoj mjeri za djecu ubitačan, dosta je samo radu bilo što više nepristranosti, osno­ stvom da što više pomogne sve one, vi«. Moguće da imade i medu našim čitateljima roditelja, koji bi mogli da | da rečemo, da je za djecu i ono što se kojima je pomoć potrebna. vana su naročita povjerenstva, koja će čini malo ipak mnogo i da može da bu­ pribirati podatke. Ta povjerenstva sa­ ovo iz vlastitog iskustva potvrde, kad de sudbonosno. Danas donosimo ovaj odgovor g. mi­ stavljena su ovako: a) kotarski pred­ usporede svoju djecu u onoj dobi dok Da se mladež očuva od ove pogibelji, nistra, a u kojem od idućih brojeva op­ stojnik ili njegov zamjenik, b) kotarski nijesu pila sa diobom kad su se piću po­ na prvom je mjestu za to pozvana dr­ širnije ćemo se osvrnuti na ovu važnu poljoprivredni činovnik, a ako ga nema dala. Alkohol nadalje budi i jača u mla­ žava, koji treba da mudrim ali i stro­ stvar. kotarski veterinar, c) predsjednik ko­ dićima niže strasti, a slabi i ubija u gim zakonima tu pogibelj od djece od­ tarskog vijeća ili njegov zamjenik, đ) djeci svaku otpornu snagu, te.-se ovakovrati. Ne bude li država takovih zako­ delegat zemljoradničke zadruge, ako va djeca ne mogu da zanesu za više, na izdala, mladice će nicati istina, ali ona postoji u kotaru ili opštrni, e) član plemenitije ideale i tako se valjaju u će ih alkohol ugušivati. Tu zadaću shva­ kotarskog vijeća iz toga reona, f) seo­ kaljužama raznih opačina i mana. Potile su već mnoge države i u tome po­ ski knezovi iz reona i g) trojica pouz­ shišaimo šta o tome piše liječnik Docz gledu izdale svoje naredbe. Tako je već danika iz postradalih opština. u Budimpešti: »Opažanja koja sam po­ Verifikacija novih mandata, »Tribu­ glasoviti Plato zabranio vino mladićima stigao na riječi koja piju alkohol, u po­ Nesumljivo je, da u ovako komponona« javlja: Na idućoj skupštinskoj sjed­ ispod 18 godina. U Engleskoj kazne se gledu morala i odgoja vrlo su loša: vanom tijelu ima najviše povjerenja za nici biće definitivno riješeno ptanje man­ globom svi oni koji djeoi ispod pet go­ 30% ih je rastrešenih. nervoznih, nepripravičnu razdiobu pomoći. Pored toga, data koji su prošli kroz verifikacioni dina daju alkohol, a onima koji nijesu stupačnđi. 15% ih je melankoličnih I u naredbi koju je izdala zemaljska vla­ ‘odbor. Time će parlamenat dobiti još navršili 14 godina nije dozvoljeno po­ plašljivih 30% bez ikakvog osjećaja, da, naročito se naglašava da zaključci 5 poslanika. hađati gostione, pa ni u pratnji rodite­ 9% osvetljivih i sklonih na krađu, 18% povjerenstva moraju biti najobjektivniji, Izborni zakon. Vlada .je podnijela par­ lja. U Norveškoj je svim mladićima is­ nemoralnih. 6% ih prkosi svakoj uputi, bez obzira na ikoga, i da princip pra­ lamentu projekt Izbornog zakona. pod 18 godina zabranjeno zadržavati a tek 20% 'ћ Je kod kojih se ni|e mogao vičnosti valja provesti do kraja. Od ku­ Jedna izjava. se u gostionama, dok se u Japanu svaki da ustanovi zao utjecaj alkohola. G1eća, koje iz te sume treba podignuti palo koji pije prije navršene 20. godine sma­ đom na zdravlje bilo ih Je 35% koji su U »Glasu Naroda« od 10. marta o. g. je na gatački kotar 150. To je. u osta­ tra posve pokvarenim. I naša se je mla­ broj 195 u dopisima »Iz otadžbine« jav­ bili hliiedi. a 45% koji su ostali tjelesno lom najveći broj, koji je dopao ma na da država povela za ovim primjerom, lja se da je Muslimanska težačka stran­ nerazvijeni«. Napokon mlade pijanice od koji kotar. te je i ona izdala slične zakone, sjeća­ danas Wti će no svnj pril'ci velikb beka u Radovlju kod Visokog provedena Prema spisku onih, koji su pomognuti jući se da je mladež naša uzdanica u dne 4. marta 1920. 1 da je Izabran od­ kriie cd '-litra. Jedan din ovih zločinaima veliki dio ženskih, nesumnjivo usvakom pogledu. bor u koji sam i ja kao podpredsjednik dovica poginulih u ratu. Mi nemamo ni­ ‘ *) Vidi Pravdu« br. 94, 95, 105, 106 izabran. kakvih data, da je podjela vršena na re­ Koliko je meni, a i drugim seljanima i 129. ligioznom temelju ili da su muslimani Prosvjeta i škola. Pomoć nastradažim u ratu Zdravlje Pogubnost alkohola. Bilješke. Čitajte „Pravdu"! �ПРАВДА' Боој 135 — Broj I da ih je tri puta više sa posjedom pai robroda iznad 50.000 brutto reg. tonaže. Države ih od godine 1885. pomažu, po­ djeljujući im nagrade za izgradnju, opremu, tonažu, jakost strojeva, pribor i plovidbu posebno od 1 tone i km pu­ VIII. ta, pa putničke po osobi i t. d. Š-in. A koliko bi nas stajali ti naši Tako vidimo da na početku 20. vije­ brodovi? — E, istina je, ti su danas vr­ ka ima najvažnijih pomorskih udruže­ lo skupi. Jedan primjer ovo može naj­ nja u državama: Engleskoj 58, Njemač­ bolje da ilustrira: Parobrod jednog du­ koj 34, Nizozemskoj 13, Francuskoj 12, brovačkog društva »Daksa« od 8.000 Sjev. Americi 12, Španjolskoj 9, Austro­ tona tovara i 10 milja brzine na sat, ugarskoj 8, Rusiji 7, Italiji, Belgiji i sagrađen Je za 800.000 kruna godine Švedskoj po 5, Norveškoj i Braziliji po 1911., a sada Talijani daju za nj 60mili4, Japanu 3, Turskoj i Grčkoj po 2, a ona kruna. Prema ovome bi nas stajao u ostalim po jedno. Ona imaju. akcione naš brod od 2.000 tona tovara 15—16 kapitale do 100 milionajiruna.. obligacimiliona kruna, dok onaj za Dunav mož­ je do 50 miliona kruna i pričuvne za­ da 6 miliona, oba skupa 22 miliona kru­ klade do 20 miliona kruna, a svako pona. Kako da ovaj kapital sakupimo, kad j sjeduje od 5 do 150 parobroda sa tona­ novac kod trgovaca i obrtnika mora žom od 8.000 do 600.000 brutto registenjima samim da služi za poslovanje? । ra prosječno. Imaju veze ne samo sa Istina je, koji ljudi novac iniadu u ko­ I svojim sjedištem, nego i iz drugih mjelanju, ti od njega i dobivaju pnhod, pa I sta izlazne tačke (i u druga mjesta dobi mi morali u svrhu brodarstva mobili­ । lažne), pa i lokalne plovidbe' u drugim zirati uštede onih, koji imaju nešto nov­ i zemljama i kontinentima. Na pr. kao da ca, a ne znaju što bi s njim započeli? I bi mi imali posebne plovidbe na EufraNeka se ovijem i za njih otvori polje I tu, Nilu i Volgi, ili kao što je prije jedprivrede, jer tim neće dokunisavati po­ | no rumunjsko drifetvo imalo redovite slu brata trgovca, pošto će privređivati veze Carigrad-Izmir i Carigrad-Selaono, što su do sad većinom stranci pri­ I nik. vređivali u prometu robe od mjesta Na Dunavu plovećih brodova i bro­ proizvodnje do trgovčeva dućana, od­ dića zabilježeno je 1900. u Požunu 3.590, nosno do željeznica u Brodu i u Gružu. i a od društava su 'imali »Privileg. Du­ Za ovo će se možda u drugom redu navsko parobrodarsko društvo, Beč« naći kapital u novcu, kojim će se ispla­ 154 parobroda i 796 šlepova, pa »Južno titi kmetovska selišta pri riješenju ag­ Njemačko« 9 parobroda i 68 šlepova i rara. i to, imadnemo U po jedan brod »Ugarsko riječno« 8 brodova i 149 šle­ dotle, da se onda kupe drugi i treći... pova. Uz to su imali jačih poduzeća i za sve srna posla i dobre zarade. Mno­ Srbija, ■ Rumunjska i Bugarska. go bolje, nego što su kmetovska selišta Iz trgovačko-političkih razloga sub­ donosila, jer pomorska dionička dru­ vencioniraju države mnogo parobroda, štva, pored osnivanja jakih rezervnih ponajviše s razloga, da im strane za- : fondova, podjeljuju općenito 30—40% stave ne nadbiju domaće. Prema en­ dobitka na udjele dioničarima godišnje, gleskoj parlainentalnoj statistici od 1902. a dubrovačko društvo »Zora« podijelilo subvencionirale su svoja parobrodar­ je u vanredno dobroj godini 1913. da­ ska udruženja i tč: Engleska sa kruna pače i 58 od sto dividende (imala je sa­ 18,565.000, Njemačka sa 6950.000, Fran­ mo 1 veći i 3 manija broda). To samo cuska sa 34,306.000, Rusija 58,040.000, ; brodarstvo nosi; a kamo li što će još Japan 27,654.000, Sjev. Amerika do 1 donositi dobitak na robi, kad brod radi 1907. po- 20,000.000. a kasnije po za vlastiti račun! jest, ah za ovo bi 32,000.000, Italija 8,000.000 godišnje i t. onda trebao još jedan put toliki kapital, d. Jedne su davale te potpore za izvje­ kao i za brodove. Mi moramo i taj ka­ sne veze i plovidbe, a druge kao nakna­ pital smoći — ako hoćemo da živimo du za prevoz pošte, pa za pripravno — jer su još i 3 i 5 godina vrlo povoljni držanje brzih brodova za pomoćne kri­ uvjeti za izvanredne zarade u pomor­ žare u slučaju rata, za izgradnju u do­ skoj trgovini s jedne strane, a s druge maćim brodogradilištima, za izobrazbu strane tim osnivamo nešto sigurnoga, po jednog kadeta, za domaću posadu, što nije od danas do sjutra, kao što su za nagovaranje u vez<i s domaćom lu- I ove naše sadašnje radnje. kom. te osim toga naknađivale im pla- I Pogledajmo, kako se je prije razvijao i ćene pristojbe za prolaz kroz Suez itd, : Nekoja su društva živjela samo od ! posjed brodova i parobrodarska udru­ ženja! te subvencije, ali su se mnoga od nje i dragovoljno odrekla, kao što »HamGodine 1815. plovilo je u Engleskoj i burg-Amcrika Linija« što je se odrekla I Škotskoj 20 parobroda, god. 1823. već iza nekoliko godina uživanja, pa je za [ 160, god. 1830. ima ih Engleska sama deset godina učetverostručila svoj pro­ 315. a godine 1836. već 538 i t. d. Ma­ met i prekupila silesiju drugih društa­ nji ladari imaju po 1 brod kojim sami va. Njegov direktor izjavio se 1903., da i upravljaju, a kad ih steknu više, daju su sve državne potpore za parobrodarih drugim pod zakup. Društva jačeg stvo tek umjetne nužno sredstvo, ali kapitala prekupljnju manja udruženja, po jedng od godine do godine i pove- i za podignuće trg. mornarice da je zdrav i nuždan samo slobođen- razvoj paročaju se u zadnjem deceniju 19. stoljeća. Iz Ruše orgenizacijE. I Politički pregled Novi savez u Evropi. Kako današnji •Times« donosi, ustanovljeno je, da je između Češkoslovačke, Jugoslavije i Rumunjske došlo do sporazumka, koji je gotovo jednak političkom savezu i prema kojemu bi se sva zajednička i pojedina improvizirana pitanja jedin­ stveno raspravljala. List poziva savez­ ničke vlade, da tu činjenicu priznaju kao da opstoji. S druge strane, kako isti list tvrdi, admiral Horty u sporazu­ mu sa nekima neozbiljnim savezničkim zastupnicima, vodi vojničku politiku, koša navodno ima ići protiv opasnosti od sovjetske Rusije, a zapravo joj je cilj da natrag osvoji »izgubljene« pro­ vincije u Slovačkoj, Transilvaniji i Ju­ goslaviji. Njemačka Austrija da šalje madžarskoj vladi u tu svrhu oružje. • »Times« veli, da savezničke vlade mo­ raju napustiti politiku umješavanja u prilike ove države a da se moraju je­ dino držati principa, da se čuvaju gra­ nice, kako ih je odredio versailleski mir. Samo bi se u njemačkoj Austriji mora­ lo kroz neko vrijeme pružiti direktna pomoć. Vlade zapada nemaju iskustva, a prije svega nemaju metoda, koje su uobičajene u politici ovih zemalja. »Ti­ mes« veli, da se mora respektirati tra­ dicija zajedničkog života među njima. ' I ! . I j i . F E L J TON Čovjek. P. Lj. Chandler. »Čovjeka valja istrijebiti!« riknu hipopotam; iz dubrave dovklivala jeka posljednju riječ — »istrijebiti — trijebiti — bita!« Društvo za zator čovječanstva sazvalo ogroman sabor; tako ogroman. da mu se jedan dio nije mogao dogleđati. Jaguar ih je nabrojio kojih, osam stotina glava u najmanju ruku. Jaguar je zauzeo bio predsjedničku stolicu, to jest on je ponešto spokojno sjedio na kraju povaljena duba, a u sebi tiho uzdisao za udobnim' kakovim mjestom na tratini. Gore u visećim galerijama krošnjatih stabala Muljali se <i premetali podrugljivi majmuni, čas povlađujući rovomicima, čas ih oponašajući. Nakupilo se amo zvjeradi sa sviju strana svijeta: kako im je uspjelo prevaliti du­ boka i beskrajna mora, to je pitan'e. koje je u stanju riješiti jedina piesnička sloboda: tek tako nam prtča šumska Jedna tradicija. Pogd'ekoja zvijer sjedila je tu rame uz rame sa svojim krvnim neprijateIjem; sve su napetom pozornošću pratile rasprave o zatoni zajedničkoga im neprijatelja, čovjeka! Nego kad se je već 'edno đvijesta govornika obređalo i I । j j i j i ■ I Sospodarsfvo hamu liva broda. Poziv <ia sjednicu. Sutra na večer u 7 sati održavaće se sjednica šireg mjesnag odbora naše organizacije, pa se umoljavaju svi članovi, da ncfaljeno do­ đu na sjednicu, jer se radi o važnim pitanjima. Povodom prevrata u Berlinu beo­ gradska je »Politika« izdala vanredno izdanje. U toni izdanju otisnuta je br­ zojavka njenog dopisnika iz Parisa o utisku prevrata, te veli, da je vijest o prevratu u Njemačkoj izazvala zapre­ paštenje kako u političkim tako i u svim ostalim krugovima. To je skrivila labavost saveznika. Nikako ne mogu da vjruju, da se ovakav udarac mogao spremiti za nekoliko dana. Razne ver­ zije kolaju o cilju prevrata: da je čisto monarhistički, da Nijemci ne mogu od­ govoriti obvezama koje su im naturene i da će se boriti svim sredstvima za opstanak. Ako bi se postigao sporazum saveznici bi se imali odreći naknada, a Nje­ mačka Vilima. Nadalje drže da je radi berlinskih događaja ozbiljna opasnost za Evropu, te se može očekivati odziv u Mađarskoj, jer bi Hortv mogao po­ zvati jednog od Habsburgovaca na prijesto. Radi labavosti saveznika Njemač­ koj će se ostaviti mogućnost, da ima vojsku i da uđe u najozbiljnije avantu­ re, imajući prema sebi slabe i razjedi­ njene saveznike. Страна 3. PRAVDA bilo, da uz neke varijante ponove pri­ jedlog hipopotamov, stanu se u sluša­ teljstvu javljati neki zlokobni simpto­ mi; a simptomi u šumi no smiju se oma­ lovažavati. Osam stotina govornika (toliko ih je bio nabrojio »predsjednik« Jaguar) gorjelo je od želje, da mu se čuje glas. Baš. je iteliki broj (tako je isti »predsjed­ nik«' računao) gorio od želje, da se ni jedan drugi glas rie čuje. Koji su bili govorili, željeli su da govore ponovno; kooi pak nijesu još bili došli do riječi, počeli su pomalo režati! Prvi u opstruk­ ciju udari papagaj, stvor velike govor­ ničke spreme, uzalud se je trsio taj ve­ seli ptić da svrati na sebe pozornost predsjednika Jaguara — bila de to stvar vanredno tegotna, nekakve su oči bile u Jaguara, koje nijesu nikada gledale ravno u čeljade! Papagaju bilo je već gotovo uspjelo, da svrne na sebe pozornost, no povu­ kao se. jer ga netko zatjera opet u kozji rog. ■ »Jesam li ja na redu, gospodine pred­ sjedniče.« zapita mali, vižljasti kengurn upravo za leđima papagaju; to on ni ne dočeka odgovora, nego ispravi se, odapne se, skokne i eto ga preko glave papagajeve ravno na pozornicu. Sam papagaj nije mogao da se ne začudi takome skoku. Sad je papagaju bio najpreči posao da buni i preldđa govor­ nika. ! i ; ।i I; 1 i ' Nije vrijedno nabrojati sve njegove glupe upadice. Samo su se sa sviju strana čuli poklici: »Na red! — na red!« i »Bacite ga napolje!« To ie uostalom bilo lakše reći nego izvesti, jerbo se je papagaj bio već za vremena pobrinuo, da ne bude baš sas­ vim unutri: On ie poletio na obližnje drvo ј odovud nastavio svoju kriku. Poslije kengura dođe na red lisica, na licu se njezinu odrazivala neka prevejana mrzovolja. Sadržina <e njezina govorila. Rade li oni zar na tome, da zaključe zator čovjeka. što je do nje, njoj se čovjek ne čini vrijednim zatora, čudne li pogibli od njega! Na te se riječi porodi svađa među slonovima. Čulo se kako je jedan dru­ goga nazvao huljom; pogrda je bila preistmita, a da se je mogla podnijeti; rilo se zakvači za rilo, nastane boj. koji je prijetio raspršenjem cijelog sabora. Medu zvijerima, koje su bile ponajdalje od slonova, čula se je glasna vi­ ka: »Bacite ih napoHe!« dok su se pako kazivale vrlo spremnima ustupiti mu one. koje su b!le u najbližoj blizini, po­ što više mjesta za razbojište. Sad se umišeša sam Jaguar, te će po­ nešto oprezno (I on je kao sav manji rod bio natrunjen dobrom mjerom Inkavostt) reći: »Gospodo! spravite svoja rila i gledrute — ovaj — da se umirite!« I ' I ; ! I I j I । i • brodarstva (bez ukočenih programatičnih plovidbi). Amerikanski miliarderi s Morganom na čelu baciše oko na evropska paro­ brodarska. društva, da ih prekupe, u čemu dosta ј uspješe. Pošto se ali u slučaju rata ne bi znalo kome ti bro­ dovi pripadaju (pošto su uprave i bro­ dovi ostali gdje i prije, samo su ovi najviše akcija pokupovali), to Engleska svoja društva nečuveno dotle stade potpomagati, samo da ostanu njezina. Njemačkim glavnim društvima uspje da izbjegnu prijetećoj kupnji po Morganu uz ugovor, da mu daju jedan dio čistog dobitka; pa mit plaćaju harač, na pr. za god. 1905, iznos od 1,300.000 kruna. (Što ćete, na moru nema — agrarnog pitanja.) Za ilustraciju razvitka parobrodar­ skih društava neka posluži još i ovaj primjer: U Njemačkoj je osnovan zavod »Pomorska trgovina« sa 1,200.000 tali­ ra kapitala, koji je imao povlasticu za kupovanje i prevoz španjolske, francu­ ske i engleske soli i njezino proturanje u Poljsku i Litavu, te kupovanje voska u Poljskoj za Špantju. Ovo je društvo, na zahtjev parlamenta, prešlo kasnije u državne ruke kao novčani zavod, koji je osim pomorskog trgovanja davao i zajmove, gradio ceste, sudjelovao u industrijalniin poduzećima i t d. Nu kad se opazilo da u državnoj upravi ne na­ preduje. najbolje, zadobio je opet poslije samostalnost ј dao se samo na pomor­ sku trgovinu sa kapitalom od 35 mili­ ona kruna u predzadnjem deceniju 19. vijeka. Godine 1904. imao je glavnice 100 miliona kruna, a promet po knjiga­ ma iznosio mu je u zadnjim godinama oko 5 milijardi kruna. Za ovako velike korake u napredo­ vanju treba naravno i više vremena i jaka država za leđima. Ali niko razum­ no i ne ide za tim, da neprirodno kora­ ča. Mi bi na pr. bili zadovoljni u našim prlikama, ako od svojih brodova — preko uplate poreza i godišnjeg odračunavanja vrijednosti broda — dobije­ mo 30 pa i 25% čiste dobiti na udjele, jer kroz 4 godine imamo tako svoj no­ vac opet u svojim rukama, da činimo s njim što hoćemo s jedne strane, a s druge opet strane da imadnemo u isti mah u ruci i dionice, koje će — obzi­ rom na povećavanje rezervnog fonda i otpise vrijednosti broda — bivati sve skuplje i skuplje i koje možemo unov­ čiti kad god hoćemo. Brodove u svoj posjed mogli bi do­ biti odmah, ako ih kupujemo; a ako ih za se po volji dadnemo sagraditi, za tri mjeseca su gotovi i u četvrtom mje­ secu već -plove po vođi kuda hoćeš. U Engleskoj imade više poduzeća, koja samo s tim rade, da po pogodbi i po naručbi izgrađuju parobrode drugima. Kad nemaju dosta naručbi, izgrađuju ili za svoj račun i poslije prodaju. A do pro­ daje. ili i na dulje rokove po pogodbi daju ih kome god hoćete u zakup. Sre­ dište tih zakupnih poslova je središnja luka u Londonu, dok u drugim lučkim Za te riječi nije nitko mario, i jaguar se pokaje, što se je uopće uplitao: predsjednički će njegov ugled tim očevidno štetovati — zvjerad će se oteti i stradat će disciplina. Međutim nijesu se zvijeri ni obazirale na nj; one su nestrlpiivo čekale, dok jedan od slonova padne mrtav. Malo po malo bilo je slonovima dosta toga mejdana, ali nije bilo dosta gledaocima; vikalo se i podbadalo ih se sa sviju strana, da nastave borbu. Ali se gorostasi nijesu dali smesti, neко se mimo raziđu svaki na svoju stranu. Sad se razriješi svačiji jezik i nastane opći metež i zaglušna vika. Svaki je govomik, koji se je po tom popinjao na govornicu, morao govoriti sam sebi jer nije bilo, tko bi slušao. Predsjednik se je bio regbi izgubio u duboku razmišljanju. Kad su zvijeri na šumskom sastanku nezadovoljne tečajem rasprave, onda im treba uopće nešto za večeru: to nešto, jaguar, si je stekao tužno uvje­ renje bit će, sva je prilika on sam! To je već opći, ma i nepisan zakon. budući da je predsjednik odgovoran za tečaj rasprave, a zakonu je tom opet vrhovni razlog glad skupštinara. Uz to je jaguar bio milovidan i omašan a »kod jela« da se poslužio omi­ ljelom rečenicom lisice »što je omašno« to je i oslasno! (Svršiće se.) �„ПРАВДА" — »PRAVDA" СТрана 4. Sirana gradovima brine se »trgovac brodova«, I banka d. d. u Tešnju, kojoj je on od po­ da interesautima liferuje potrebe bro­ stanja, pa do smrti predsjednikom bio. dova svake vrste. — Osim brodova Naša organizacija smrću rhmetli Smailbega gubi jednog između jiajodličnijih »Tršćanskog Lojda« svi su drugi dal­ matinski brodovi, a naročito dubrovač­ članova. Nek mu dragi Allah duši u ki sagrađeni za vlastiti račun u Tiie Ajdžennetu mjesta dadne! ru kod Glasgova u Engleskoj. Neki su, I Izvanredna glavna skupština musllm. ali rijetko, kupovani i gotovi u drugim j državama, a ima ih i danas dosta novih j radničkog i zanatlijskog udruženja »Hui dobrih, koji se nude na prodaju. Dvije | rijet«. Pošto nije dovoljan broj članova takve specificirane liste su nam pri ru- i pristupio skupštini koja je bila zakaza­ ci, ali pošto su privatnog karaktera, ne ' na 14. marta 1920. odgodila se je na 8 možemo o njima ovdje ništa pobliže ; dana, t. j. na 22. marta o. g. u nedjelju na večer u 7 sati u prostorijama musi, i reći. Da su danas brodovi skuplji i u grad- I čitaonice (Kiraethana). — Pozivaju se svi oni koji su do početka rata 1914. nji j u kupovanju, to neće niko poreći, bili članovi .ovog udruženja, da dođu i i to da stoje u omjeru sada 4 : 2.5 prije ,na skupštinu — Posebni pozivi se neće i povrh toga za 20 puta skuplja valuta. slabi. Odbor. U ovom računu je za mnoge naše čita­ telje jedna zagonetka, ali vjerujte nije Vjenčani. Hafiz Hamdi ef. Berberotako strašna, da ne bismo mogli naba­ vić muderis okružne medrese i dar-ulviti sebi dva nužna broda — nužna po­ mualimina vjenčao se dne 14. o. mj. put pluća za dihanje! — samo ako ho- i sa kćerkom ovdašnjeg trgovca i po­ ćemo. A ako budemo sebični, pa se sjednika Muhamedage Turkovića. Bilo stvrdnemo nad mrtvim novcem, ne da- ; sretno! jući ga iz ruke da se s njim živi rad | Obustavljen promet Skoplje—Mltropokreće, ta će nas sebičnost zagušiti. ' vica. Zvanično se saopštava: Uslijed I našoj središnjoj trgov. i obrtnoj banci velikih kiša i nadošlih voda mostovi neće preostati drugo, nego da segne za na pruzi Skoplje—Kosovska Mitrovica najmanjim pomorskim poslovanjem, a popustili su, te je saobraćaj na ovoj pru­ to je, da uzima brodove u zakup i od zi privremeno obustavljen. Prestanak njihovih prihoda da krpari svoje male obustave i ponovno uspostavljenje sa­ dobitke. obraćaja objaviće se naknadno. Pitanje dakle nabave po jednog bro­ da desno i lijevo nije samo naše goruće Kako se dijeli kakao u Mostaru. Po­ gospodarsko pitanje, nego je to i pita­ red najnevrijedirije ekonomije kod ku­ nje našeg imena da sudjelujemo u pohanja i dijeljena kakao-a u Mostaru, dignuću jugoslavenske trg. mornarice, čujemo, da se kakao dijeli i uz dosta i pitanje časti da se neprestano pred svi­ veliku'vjersku pristranost. U jednom | jetom legitimiramo da smo i mi živi i zavodu dok je uskraćen kakao jednom da po tom imamo pravo na opstanak, pravoslavnom djetetu oduzet je 50—60 pitanje ... zasigurno i budućnosti, jer muslimanske djece. Dok se siynčiću ko zna kakvu zadaću sudbina namje­ jednoga bakala muslimana, čiji cio du­ njuje Jugoslaviji, a kakvu opet nama sa ćan ne vrijede u cijelosti par stotina njom zajedno. kruna uskraćuje podjela ovog hranjivog pića, jer mu je otac »trgovac«, u isti Mislimo da smo pitanje brodarstva u se čas podjeljuje kakao sinu pravoslav­ glavnim potezima dovoljno iznijeli u nog ravnatelja poljoprivredne stanice ovom članku i opravdali nuždu nabave Tomića. U istinu nam zvuči žalosno i makar dvaju brodova za nas. Izgleda nevjerovatno, da je jedan tamošnji li pak interesantima, da privredna stra­ srednjoškolski profesor sa svojim pođna ovog pitanja prema sadašnjem sta­ vormko-m »bratski« dijelio neki izvjesni nju nije dovoljno obrađena, priznaćemo broj liljebčića, koji su nakon podjele iza im u anketi (u tu svrhu sastavljenoj i đaka »pretekli«. Caršija tako govori, a što prije poželjnoj) da imaju pravo i mi nadležnima stavljamo do znanja, da razložiti im onda stvar potanje, kao i povedu nepristranu kontrolu u ovoj ra­ još neke točke. koje se na nabavu bro­ boti. Vidjet ćemo! dova odnose, a ovamo u »Pravdu« ni­ Invalidi iz Odžaka se tuže, što ne do­ kako ne spadaju. A ako ne bi došlo do bivaju nikako obećanih duhanskih do­ ankete za nabavu brodova, nego da bi zvola, kad su takve u susjednom im tu­ pojedinci u tihom društvu zasebno od­ zlanskom okružju već davno podijelje­ lučili da ih sebi pribave, upozorujemo ih osobito da ne bi kupili drvenih I ne. Financijsko ravnateljstvo u Bati'ioj amerkanskih, koji se nude uz najpovoij- | Luci trebalo bi već jednom riješiti nji­ hove molbe, da ljudi na godine ne če­ nije uvjete, jer ih niko ne hvali. A sad, braćo, ne skidajmo nipo- j kaju. štoovetemesdnevnogareda Sreća da bude lijepa, te da Ijepodok je ne ostvarimo! tom svojom poluči uspjeh u društve­ * nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove ElsaPri izradi ovoga članka poslužio se pisac mnogim zabilježbama iz knjiga, [ pomade za lice i kožu. Ova pomada revija i listova, koje je tokom više go- . odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ dina sabiran. Mnogo zanimivog materi- I ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini jala ostalo je još neobrađeno, jer pa- I kožu mekom, nježnom i rumenom. robrodarstvo, njegova plovidba, pro- j Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju met i trgovina nije više samo zanat, i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja nego na širokim znanstvenim osnovica- I se latiti škodljivih sredstava, naručite ma raširena nauka, koja se u zbijenoj j stoga samo pravu zaštitnu poma !u »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta i kraćoj radnji ne može ni uz najveći j 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ napor tako lahko izložiti. Stoga, ako i nika Eugena V. Fellera, Stubica donja se kome učini, da je nešto od više važ- I Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 nosti u ovo; radnji ispušteno, bez čega | pojedini dijelovi ne bi bili razumljivi, ne- J Prehlađeni U ste? Bole Vas prsa? ka se obrati na uredništvo »Pravde« za I Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ razjašnjenje, pa će list po potrebi đoni- I bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah jeti dodatke. časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ Kraj. strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Pokvaren 11 Vam je želudac od zle itrane? Fellerove prave ElsapjluJe — pa opet Sve u redu! 6 kutija 18 kruna. lima lillah. Pišu nam iz Tešnja, da ! Omot i poštarina posbno, ali što jefti­ je dne 11. o. mj. t. g. u noći u sabat 6 i nije. — Eugcn V. Feller, Stubica donja, ala turka ispustio svoju plemenitu dušu । Elsatrg br. 310. Hrvatska. predsjednik kotarskog odbora naše or- | ganizacije, veleposjednik i trgovac Smailbeg Ferizbgović u 70 godišnjoj do- i bi života. Rahmetlija je bio za vrijeme cijelog svog života dobro poznata oso- j ba i u svim krugovima bio je rado vi- | Sumorne misli. den i cijenjen zbog svoje plemenite na- j MoeHman btim, a Munlimaneka mo Organiza­ ravi, te je u svakom narodnom pokre­ cija no će. Svećaniin zgodama iavjeelm hivattu sudjelovao i za naš Islamski napre- ■ нки zautavu na нуоји kuću, ali >ne ni Hrvati ne će. kažu, <hi ниш im во iznevjerio. U dak najizdašnije prinosio. Rahmctlaju Duteni i sam radi kal, ali ni ovi ne će na ine oplakuje njegova odlična familija, te- da čuju. Ako не јоб u pOBljcdnjein času no Šanjsko građanstvo. Narodna kreditna ' prom jeni Bituacija, onda neka idu do Мјова Domaće vijesti Trešeljnli Odgovoru, sredaik: M. Sadlaka Бр >Ј 135 Bro' вге tri stranke, ja ćn ве prijaviti u istvrta — ići ću u Cioniste. Osman Nuri Hadžić. Nikako mi ne ide u glara, sašto n» bi mo­ gao biti Sef prosvjete jedun profesor bez proteBorskog ispitu, kad je u vakufu mogao biti de­ set godina jedan iužinjor bez inžinjorekoga spita. Zar baš svako mora da dokaže svoju spo­ sobnost na tom nesretnom ispitu, kao da se u praktičnom životu ne pokazuje boljo svačija sprema i istab?! čekro. Pokazuje, pokazuje i još kako! fldvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Bf. Suiajman illsčkouić Mićijević Kakvi ispiti, kakre trice! Sta će nama te bespoelice? Ne trebaju, jok vala! Ni samome šefa melioracija oo bi baš trebao ispit. Alijaga. Moj sin Mustafa Šarić Oglašujte u „Pravdi** kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam svo prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mokrice, kotar Bos. Bradićali Jedina Muslimanska OGLASI fotografska radnja U .PRAVDI* otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Harahasanović Muradif i imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakoml trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ I Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj Ž1. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Suiejman bega Sijerčića, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglašujte u ,,Pravdi“ Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upolrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 7’—, za štakore i miševe R 7'— za žohare ruse i Švabe po K 8'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6'—, prašak za buhe po K 6'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tlnktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6'— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JOnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica bn 3, Hl. kat. 60 Pretplaćujtese na najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik* koji izlazi polumjesečno u Zagrebu pad uredništvam Milana Marjanoviča, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. Pretplata je na godinn Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu stati AdministracijiSavremenlka Zagreb Gundulića 17 i № Si ш r® Ж Ж ж Ж Prištednja Нвгсвдоиас. aprovizacijama i trgovcima | $2 koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini i kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga­ li nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje agenturna i komisionalna radnja ft I Abdullah Džumhur Tuzla Ste ponudi za hranu kao I upite o stanju cljmo hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši VhstOc: CMtratai Odbot »š M. O.« štamparija D. k A Kalo«, SMatevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4807291d0c276e73f9b7e85c5312886e.pdf 70a75ff714a24edfca9bc15a204e6c93 PDF Text Text poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мјг геШош odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Btoj 31 (136) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 20. marta 1920. (29. džumadil-ahira 1338.) Sacro-egoizmo. »J, M. Organizacija« nikla ie iz pri- : kojeg drugog homogenog naroda, da rodu« potrebe muslimanskog dijela na­ barem pripravimo derain svojoj djeci šeg naroda. Dodijao svakom austrijski i unučadima, da oni budu ono što nije zulum, pa se pozdravljao njen slom i : nama suđeno da budemo danas, neka očekivalo novo doba. Događaji iza pre- , se bar za njih osigura blagodat jedin­ vrata nijesu učinili najbolji utisak, pa I stvenosti, neka barem oni budu lišeni se osjetila potreba, da se ljudi sastanu međusobne nesnošljivosti i antipatije porazgovore, da izmijene misli i da vi­ koju smo mi naslijedih i t. d. de na čemu smo i kuda treba da idemo, Na to su izbili drugi. Od jedne, dru­ kojim pravcem treba da kremi musli­ ge i treće grupe pojavilo se ponekoliko mani. Oni koji su se malo dalje zadubili ljudi sa diejom demokratizma. Ta ide­ u prošlost j koji su imaii malo oštriji ja je sveta, uzvišena i blagotvorna za pogled u sadašnjost i budućnost mislili narod. Ona sadržaje u. sebi pojmove: svi smo jednaki, ravnopravni, nema su ovako: prije toliko vjekova došla su priređenih ni nadređenih, svi smo uspo­ u ove zemlje dva plemena pod imenom Srbi i Hrvati, ali gotovo čim su došli i ređeni. Niko nikoga ne smije tlačiti, nipočeli su se dijeliti po vjerama. Razdi- I ko ni od koga ne smije trpiti, niko ni­ koga ne snuje izrabljivati. Ali ljudi koji jelilj se u tri vjere pa jedne je odgajao Rim, druge Bizant, a treće Stambol. ■ na svoju zastavu zapisaše taj sveti pro­ Poslije došli politički uplivi, pa jedni u- ; gram demokratizma učiniše jednu po­ perili oči u Zagreb, drugi u Beograd, ; grešku i jednu prijevaru. Pogreška im se sastoji u tom što su treći u Carigrad. Upravo kao tri bli­ apstrahirali prošlost, što su zažmlirili zanca dbrata koji su odmah iza rođenja prema bjelodanom i žalosnom faktu, da jedan drugom okrenuli leda i svaki kre­ je tradicija u naše duše ucijepila veliku nuo svojim putem. Nakon toliko godina razrožnost, što se nijesu obazirali na opet se susreli, prepoznali se i odlučili velike razlike u mislima, osjećajima i da stvore jednu zajedničku obitelj. Ta­ željama koje su razlike tokom vjekova ko isto je i sa dijelovima našeg naro­ iskopale duboki jaz između ovih triju da: nakon toliko vjekova što su se odi­ grupa; što nijesu uvažili da Mujo osjeća jelili jedan od drugog udaljili i otuđili, samo za Muja, Jovo samo za Jova, jednog lijepog dana iščeznu tuđinac i susrete se katolik, musliman i pravo­ Ivo samo za Iva; što nijesu uzeli a slavni, prepoznaše se da su braća, da ih I obzir međusobni antagonizam ove tro­ je rodila ista majka, zdogovoriše se f jice pa mu tražili temeljitijeg lijeka. Mi hoćemo da iskrčimo drvlje i očistimo odluŠiše da u zajednici žive i da svoju kamenje, pa onda da sijemo, a oni hoće kuću sami urede. da siju u neiskrčeno tlo, u tvrdu ledinu. Ali, kakono veli Aristotel »Navika je Za to im je rad neplodan. i.ruga priroda« i ovdje se vidi da su se Prijevara njihova sastoji se u tom sva ja tri brata mnogo promjenila, da što nijesu ostali vjerni svom programu. su stotine i stotinp godina naslagale u Profanirali su ideju demokratizma jer njihovim dušama drukčije navike, druksu činili ono što se najviše protivi toj čje uačine života i u njima stvorile ideji. Držeći se one stare poslovice drukčije mentalitete. Ta tri brata ra­ »gledaj šta ko radi a ne gledaj šta go­ zilaze se u svojim mislima, osjećajima, vori«, mi kod »demokrata« vidimo da željama i aspiracijama. Tom naslijeđe­ između njihova programa i djelovanja nom navikom, nekako i nehotice musli- i nema nikakve veze. Svojim pristaša­ man voli muslimana nego druga dva ma daju izvoznice i time trpaju milijobrata, katolik više ljubi katolika, prane u džepove nekolicine ljudi na račun voslavrii više osjeća za pravoslavnoga cijelog naroda. Svoje pristaše unapre­ nego za druga dva brata. Ovo je fakat đuju bez ikakva reda i pravila; druge kojeg su konstatirali oni što dalje gle­ zapostavljaju ili’ šikaniraju. Napadače, daju u prošlost, bolje promatraju sa­ otimče, ubojice i druge zlikovce ne kaž­ dašnjost i temeljitije se brinu za budu­ njavaju, nego ih puštaju na slobodu, da ćnost. Ti ljudi su osnovali svoje stran­ i dalje vrše svoja zla djela. Sve je to ke: pravoslavni svoju radikalnu, kato­ antipod pojma dedokratizam. To stvara lici svoju težačku i pučku, muslimani silno ogorčenje koje vrije u masama. svoju »J. M. Organizaciju«. Osnovali su Te mase, sakupljene u svoje tri grupe, ih ne zato, da i dalje podržavju ono 1 sve se više zbijaju i njihove stranke otuđivanje, onu zebnju, nepovjerenje i i postaju sve čvršće. Zajedničko nezado­ mržnja što ih je u nas ulio vjerski i i voljstvo koje potječe iz istog izvora, tnđihski politički odgoj, nego da pribli- I' približilo je te strapke jednu drugoj. že i sastave toliko vjekova rastavljenu ! Dale su ruku ruci i stavile se u zajed­ braću, da izglade opreke, koje dijele i ničku defenzivu prema t. z. »demokra­ ova tri brata, da iz njihovih duša ču­ tima« koji jedno govore a drugo rade, paju ono što ih cijepa, da im u srce kod kojih je pisani, program demokrat­ uliju međusobnu ljubav i povjerenje, ski, a radni program egoistično-apsoda ih dotjeraju pa da osjeća jedan za lutistički. drugoga i da se zavole onako kako se U toj defenzivi te su se tri stranke vole braća koja nijesu nikad rastavlje­ bor’ie protiv nepravdi 1 nasilju »demo­ no ni živjela. krata«. Onda su ovi počeli navaljivati jo.š bjesmje. i jer se ove tri stranke sli­ To je ideja koja rukovodi prvake ovih jepo ne pokoravaju njihovoj diktaturi, triju grupa. Ti su prvaci podijelili rad počeše ih prozivati separatistima, remeđu se i uzeli sebi za zadaću, da sva­ akcionarcima, crno-žutim i antiđržavki svoju grupu privede drugim dvjema nim elementima. Osobito je naša stran­ grupama, pa da se sve tri stope u jed­ ka najobilnije darivana tim epitetima. nu cjelinu, u kojoj više neće biti ni­ Denuncirali su nas svim mogućim izkakve razljike između pojedinaca. To nt'ŠMotinama. Ako smo se potužili na je težak rađ koji zahtijeva dosta na­ tolike napadaje i ubojstva rekli su nam pora, strpljivosti i ustrajnosti. Nije da smo neprijatelli države, ako smo to kamen iz kojega možeš brzo istesati upozorili da se pljačka muslimanska oblik kakav hoćeš. To je masa ljudi ko­ kuća ili otima muslimanska zemlja re­ ju treba postepeno odgajati dok joj se kli su nam da bunimo i da unosimo ne­ promijeni dosadašnji način mišljenja i red i zbrku u državu. Dakle prema nji­ osjećanja i dok se iz nje izdjela jedrnhovom postupku vidjelo se da nam ve­ stveui jugoslavenski oblik. Prvaci ti ve­ le: »mlatlću te. ama ti ne dam plakati. le: ako današnja generacija naših triju Trpi sve, a ne govori ništa!« To je ugrupa ulje u svemu jedinstvena i ne sli­ žasno ozlojedilo sve one koji imaju os­ či na pr. na jedinstvenost francuskog ili jećaja prema zlostavAjenoj musliman­ skoj masi. I svi su se ti patrijote oku- i pili u »J. M. 0.« bez obzira na dotada­ nje međusobne razlike u mišljenju. Os­ jećao se Hrvatom ili Srbinom, svaki I musliman, kojega je u duši bolilo ono \ što muslimani trpe, došao je u Organi­ zaciju. Posjednik ili težak, građanin ili seljak, svaki musliman koji je osjećao bijedu svoje braće, došao je u zajed­ ničko kolo da potraži lijeka nevolji svo­ je braće. Ni eventualno lično neraspo- I loženje jednoga naprama drugome nije I smetalo njihovu slogu. Jer vidili su da | se ne mogu odrhvati tolikoj nepravdi i nasilju što se ne će dobro združiti i 1 zajednički se boriti. »Demokratima« nije mirisala naša sloga, pa su udarili da razbiju naše re- i dove. Na sve moguće načine su nasto- I jali da nas rasciiene: potkupili su ne- I koliko muslimanski) kreatura koje niti i su u stanju štogod misliti ni osjećati za muslimane. Od tih muslimanskih krea­ tura neke su bile imenovane i u narod­ no predstavništvo. 1 kao što su neka­ da lažni proroci govorili da su Božiji poslanici, tako su i ove kupljene kre­ ature sebe nazivale narodnim zastupni- I cima. Oni su imali zadaću da prikazuju . muslimnsko stanje u ružičastom svjet­ lu, i da svojim lažnim prikazivanjem sakriju nepravdu i tiranijtT koju trpe i muslimani. Ali to niti je moglo pokriti pravog stanja muslimana, niti je uzdr­ malo našu zajednicu. Svijesni muslima- 1 ni koji imaju srca, i osjećaju za svoju braću ostali su čvrstvo uz svoju Orga- | nizaciju i neustrašivo su se borili pro­ tiv svih navala. Iza toga su »demokrati« pokušali na i jedan drugi način da nas rascijepe. । Namamili su nekoliko slabšnih karktera, pa su poduzeli da preko njih osnu­ ju »Muslimansku težačku stranjtu«. 1 ovi su se »novi« elementi dali u službu »demokrata« ne iz uvjerenja, nego zbog toga što su dobili pomoć za to da razbiju našu zajednicu i još možda zbog toga što lično, ne vole neke ljude u Organi­ zaciji. Poduzeće im nije uspjelo, jer i seljak ј građanin osjećaju da nam je njpotrcbnlja sloga, pa prezire zlu na­ mjeru tili elemenata koji su pošli da ruše tu slogu, te im dovikuju: »Mi ima­ mo svoju Organizaciju. Od nje ćemo tražiti da štiti i težačke kao i sve dru­ ge muslimanske interese. Kakvu hoće­ te novu stranku? Valjda je malo što trčimo, pa hoćete da nas rascijepite, da nas onda mogu lakše tući i tlačiti«. I kao da nije dosta ovo burgijanje naših zajedničkih tlačitelja i njihovo na­ stojanje, da nas zavade, nego sad se ja­ vlja opet grupica onih ljudi koji dosad nijesu pripadali nij ednoj stranci. Dr. Safvet beg Bašagić koji je od prevrata ovamo kroz 15 mjeseci šutio, niti je što pisao ni govorio u obranu muslima­ na, dolazi na ideju da osnuje starnku baš danas kad se radi o sastavu bosan­ ske vlade. To je simptomatično. Safvetbegovu sposobnost u pjesništvu ne će niko zanijekati. Ali to nije dovoljno da nam razjasni za što on nije osjetio po­ trebe prije ili da osnuje stranku ili da se priključi kojoj postojećoj stranci. Ta sposobnost nije dovoljna također da nam razjasni kako se može dovesti u sklad Safvetbegov patriotizam sa nam­ jerom koja ide za tim, da rascijepi mu­ slimane u dvije stranke i to danas, kad im je sloga najpotrebnija. Mustajbeg Halilbašč je također jedan od iniciatora te stranke. Mustajbeg, koji je vidio na vakufskim izborima da mu je čaršila okrenula leđa baš za to što neće da stunl ondje, gdje su svi muslimani, na­ stoji da osnivaniem nove stranke opet ispliva na površinu. On ne će u »J. M. 0.« jer je Pčno neraspoložen prema ne­ komu i nekomu. I sad radi tog njego­ Godina II. va ličnog neraspolžerija treba da se razbija sloga muslimana. Mustajbeg bi bio mnogo bolje štovan od svakoga, kad bi barem mirovao i ne unosio raz­ dora medu muslimane, ako ne može da nadvlada svoju antipatiju prema x-u ili y-u i stupi u našu zajednicu. Drugi opet koji su kumovali osniva­ nju te stranke jesu oni koji bi htjeli se­ bi osigurati da vječito sjede kao člano­ vi u gradskom zastupstvu. Učvršćivati svoj položaj, to je dopušteno, ali ako je za to potreban razdor muslimana, to je nemoralno. Dakle, kako se vidi glavni pokretač je toga svega: lična mržnja, ambicija i sebičnost. Jesu li ti elementi pokušah da stupe u našu organizaciju gdje su svi musli­ mani, pa da je učvrste? Jok, to oni niiesu učinili. A za što? Jer im se ne sviđa pisanje »Pravde« i rad Organiza­ cije. A jesu li oni to gdjegod javno kritikovali i konkretno kazali šta im se ne sviđa? Jesu li poduzeli kakve korake, da poprave »Pravdine« pogrješke? Je­ su li pokušali da posavlctuju vođe Or­ ganizacije i da im kažu šta valja, a šta ne valja?. Jok! ništa toga. Nego oni samo po ćošama, budžacima i ćefencima šaputaju, kleveću sve pravdaše koji su se dosad1 toliko izlagali najžešćim navalama sa svih strana. Oni burgijaju potajno i truju pojedince muslimane sa­ mo nek se sruši ova sloga. Oni nijesu protiv našeg programa, nego su protiv naših nekih ličnosti. AH mi vedra čela i svečano izjavlj№ jemo svim muslimanima: čim bude prva skupština naše Organizacije ako se ne sviđa koji član našeg centralnog odbora, ako nije na svom mjestu, neka ga, bez imalo milosrđa, ukloni i na njegovo mjesto izabere drugoga. Ako mi s v i ne valjamo neka nas skupština sve izmi­ jeni. Nama je jedina briga, nek se na ovom programu očuva sloga muslima­ na. 0 ličnostima ne vodimo računa. Bili mi ili koji drugi, nek su muslimanski in­ teresi zaštićeni. To je glavno. Imaju li Bašagić i Halilbašić kuraži da ovako nešto reknu? Je ii njima pre­ ča muslimanska sloga nego njihovi lični interesi? Bi li oni žrtvovali svoju am­ biciju i ličnu mržnju samo za to. da se očuva muslimanska sloga? Na ova sva pitanja odgovara nam njihov pokušaj da razbiju tu slogu. Makar i musi, sloga propala, samo nek se udovolji njihovoj ambicijt. To je kod njih onaj sveti ego­ izam kojemu mi evo sada naviješćujemo rat. Sarajevo, 19. marta.t Prcsbiro donosi ovaj službeni komunike: »Pošto se vode pregovori za sa­ stav koncentracionog kabineta, za sa­ da ie odgođeno pitanje promjena na povjereničkim mjestima kod zem. vlade za Bosnu j Hercegovinu«. Kratki ovaj komunike ne govori mno­ go i govori mnogo. Kako se već uzme, ^to se nas tiče mi možemo naglasiti samo jedno: Kako se god razvile pri­ like među drugim grupama, za nas je situacija jedna te ista: među nama de­ mokrati nemaju nikakva oslona, pa na naš konto ne mogu tražiti nikakvih us­ tupaka. Naša organizacija predstavlja trećinu pučanstva i kao takova ima prava, da prema svojoj brojčanoj snazi uzme vidna udjela i u koalicionoj i u koncentracionoj vladi. Kod tog prava ostajemo i od njeg ne ćemo nimalo po­ pustiti. Uvjereni smo, da ćemo u tom naići na razumijevanje kod svih stranaka parlamentarnoga bloka, pa nas odgoda nimalo ne smeta. �btraa 2 Страна .PRAVDA" — „НЕАВДА' Pitanje nar. poslanika g. ara M. apahe a g ministra ishrani; н zemlja. Prijašnja vlada izdala je uredbu o suzbijanju skupoće, a pokrajinsko vla­ de nadopunile su tu uredbu posebnim uredbama. Cilj, za kojim ova uredba i ove naredbe idu, mora svatko u ovim teškim vremenima odobriti. No da se ovaj cilj uzmogne postići, glavna je predpostava, da odredbe o suzbijanju skupoće budu u čitavom kraljevstvu jednake, i da budu jednako provađane. Na žalost nije tako, jer dok u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji postoje vrlo stro­ ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje se još strožije provađaju, dotle u Beo­ gradu i ostaloj Srbiji nema ovakvih na­ ređenja. Pošijedica je toga, da u onim kraje­ vima, gdje se ove uredbe provađaju, nastaje sve veća oskudica robe, naro­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgov­ ci iz Srbijo i Vojvodine. Dok se u Hr­ vatskoj i Bosni mora označiti cijena 1 na posve luksuznoj robi i dok su radi neoznačivanja cijena na takvoj robi u Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani sa 20.000 kruna globe i više dana zatvo­ ra. obustavom posla na više dana, do­ tle u. pr. u Beogrdu nije ni na najpotreb­ itijoj robi označena cijena. Stoga pitam gospodina ministra, da li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. marta 1920. Dr. M. S p a h o. Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. U 124. broju našeg lista od 21. febru- | ša biće mu stvar sasvim jednostavna: Midhatbeg je nevljalac jer ne posta­ ara o. g. donesosmo pritužbu tamoš­ de »demokrata«. Nu mi ćemo ovu afenjih muslimana, a danas smo u stanju, da našoj javnosti dadnemo opširniji pri­ 1 ru prikazati podrobnije, jer je tipičan kaz nepodnošljivog stanja, koje vlada primjer za »demokratsku« upravu u u tim nesretnim krajevima naše blaže­ ovim krajevima. ne domovine. Informacija nam je od Midhatbeg je rodom iz Godijeva, potpuno pouzdana izvjestitelja i izno­ sreza Bijelo Polje i pripada odličnoj po­ seći je na javnost obraćamo na nju orodici, koja je dala mnogo inteligent­ sobitu pažnju naše centralne vlade uz nih sinova i oduvijek promicala pro­ kategoričan zahtjev, da prešnim i svjetu. Može se reći da je radi toga odlučnim mjerama učini kraj oova familija uvijek bila medu prsim fa­ vom bezvlađu i savršenoj anarhiji, koju milijama Sandžaka i da je vodila goto­ zavedoše .demokratski« eksponenti. vo glavnu riječ. I Midhatbeg se je po­ Ne ćemo se opuštati u daljnje komensvetio nauci, a uz to ima i vrlo razvi­ tarisanje i dajemo riječ našem dopisni­ jenu političku žicu i jaku energiju. Još ku. On piše: kao đak carigradske »daruš-šefekke« Bijelo Polje, koncem februara, | u najvećem jeku apsolutizma izdavaše đački listić, kojim je iako revoltirao BJELOPOLJSKI BELA KUHN. — duhove, da su daći napravili juriš na ŽENSKI PRSTI. — POLITIČKI PRO­ babu aliju (portu). Svršivši taj zavod, GONI. — AFERA MIDHATBEGA HOupisao se je na pravni fakultet cariDŽlCA. — TORTURA U TAMNICA­ I gradskog sveučilišta i stupivši u veze MA. — O CINOVNIŠTVU. sa mladotuTskim emigrantima upustio sc jc u odlučnu borbu sa Abdul-HamiSlomom Austrije naš je okrug potpu­ dovim režimom. Nakon mladoturskog no opljačkan' od crnogorskih komita. prevrata i kao član solunskog kluba, Ta pljačka traje i danas tako, da na­ igrao je veliku ulogu u borbi proti kon­ rodu nije ništa ostalo, pa naš kraj pru­ trarevoluciji i za uspostavu ustavnosti. ža sliku potpune pustoši. Ušljed toga No nakon ubojstva Nazimpaše razišao je kod nas najvažnije pitanje: pita­ se je sa svojim političkim drugovima i nje kruha. Oko tog se je pitanja, iza balkanskog rata pobjegao jc u Sa­ sve do posljednjih dana, vrtio cijeli naš život; korica kruha bijaše nam alfa i | rajevo. a odatle je krenuo u Pariš, omega. Uza sve to je provokacija u- ; Atenu, Beč, Švicarsku i neke druge ev­ rednika skoplianskog lista »Demokrat« ! ropske centre. Izmirivši se ponovno sa unijela novu notu u naš patnički život, Mladoturcima, vratio se jc opet u Cari­ grad i nasavio svoj rad. pa se je i ovaj goli i gladni svijet osim kruha počeo da bavi i — politikom. Za vrijeme ermenskih pokolja Midhat­ Malo čudno, ali ipak istinito. beg je bio u Evropi, pa je potpuno ne­ Kao što je poznato, u Skopiju je ne- I istinita potvora »demokrata« o njego­ vom tobožnjem sudjelovanju pri tim J davno održan muslimanski kongres, na koji pristupiše delegati iz svih krajeva 1 pokoljima. To je obična podvala, koja je od strane »demokrata«, a naročito Sandžaka i Makedonije.. Rezultat i za­ ključi ovog kongresa nijesu po kontu I njihovih eksponenata na skopaljskom kongresu, Rebca i Kulenovića, izneše»demokratskoj« zajednici, pa je njeno novinstvo nadalo silnu dreku i najbe- I na radi toga, što je spriječio njihove savjesniju hajku na istaknutije članove ; planove na tom kongresu. Neosnovanost ovog kongresa. Glavna je paljba upe- j te drske podvale dokazuje činjenica, da je Midhatbeg došao u svoje rodno mje- ' rena proti našem zastupniku Midhatbegu Hodžiću i prištinskom prvaku Ne- i sto na nagovor i zauzimanje srbijan- j skog pukovnika Nikolajevića i to se- . djibbegu Dragi. Zašto ta dreka i vika dam — osam mjeseci iza primirja sa I na ljude, koji osnovaše jednu javnu po­ Turskom. Kad bi on sudjelovao u er- , litičku organizaciju, koji objaviše svoj menskim pokoljima, zar bi mogao se- i program i koji izričito naglasiše. da će dam mjeseci biti u Carigradu, a da ga se u svom političkom radu naslanjati kao i druge ne pritvori antantina ko­ na koju od postojećih velikih stranaka? manda? Međutim on nesamo da nije । Cemv. ta bezdušna hajka »demokrat­ pritvoren, nego je dapače pažen i za ske« štampe na grupu, koja se je u njegov se je povratak u domovinu bri- ; bližoj budućnosti vrlo lahko mogla oslo­ nulo samo naše poslanstvo. Da bijaše ■ niti i na demokrate? Čemu hajka baš na Midhatbega Hodžića, koji se je po- ' upleten u ermenske pokolje, zar ga ne [ vratio u domovinu ima deset mjeseci ; bi prijavili sami Ermeni i zar se ne bi I stanjio u Malti, umjesto da dođe u Bi­ i o kojem ta ista štampa, prije kongre­ jelo Polje? Uzrok dakle njegova pro- I sa, nije progovorila ni jedne nepovolj­ gona nije i ne može biti »zvjerstvo nad ! ne riječi, premda ga je vrlo dobro po­ Ermenima«, već se ima tražiti u nje- i znavala? Do kongresa Hodžić niti bi­ govu političkom držanju. jaše zatomik Ermena, ni dušmanin Sr­ ba, a kamo li neprijatelj hrišćana. Po­ Vrativši se u domovinu i opazivši i pustoš svog rodnog kraja, Midhatbeg I zitivno znamo, da je Midhatbeg, za vri­ jeme svog sedmomjesečnog boravka u sc je zgrozio nad ovim nebratskim po- [ Beogradu, imao na stotine sastanaka stupkom i odmah se je zaputio u Beo­ gotovo sa svima »demokratskim« pr­ grad, da na mjerodavnim mjestima pri­ vacima: znamo da su ga baš oni pri­ kaže to grozno stanje i podastre spi­ zivali i s njim konferirali o svim poli­ sak ubijenih i orobljenih. Midhatbeg je tičkim pitanjma. Znamo i to, da su ti pri tom pokazao veliku srčanost i sve isti »demokrati« g. Hodžiću nudili vi­ je poimence naveo krivce pokolja, te soka činovnička zvanja. Kako onda, da zatražio da vlada u te krajeve pošalje on na jedanput postade tako opasan istražnu komisiju. Istodobno je zamolio ■buntovnik« i zašto baš odmah nakon da se svrgnu crnogorski činovnici, koji su tamo služili još pod upravom kralja skopljanskog kongresa? Ko zna »de­ Nikole i da se mjesto njih postave srmokratske« metode u dobijanju prista­ Spoj 136 Broj u glavnom i zadnji ostatak slobodnog posjedi. Brutalna lakomost seljaka za našom zemljom tako je .razuzdana, tako je brutalna, tako je bezobzirna, da se­ ljaci, koji imaju i suviše kmetovske i vlastite zemlje, ostavljaju tu zemlju ne­ obrađenu a otimaju zeinljoposjednicicima muslimanima i zadnju njivicu i tim uzimaju mogućnost da mogu zara­ diti koricu hljeba. Isto tako nasrću se­ ljaci na seoske zgrade posjednika i si­ lom ili prisvajaju. Ako koji posjednik hoće, da u svojim rukama drži i da so­ bom obradi koju česticu svoga sloboda nog posjeda, mora da se osobno brani i mora da svoj život riskira. I mnogi već tako rade i riskiraju svoje živote, jer misle: ako nam se sve otme, mora­ mo i onako sa našom dječicom od bi­ jede i oskudice polagano i kukavno »Tempa« i Hrasnica. Pod, gornjim mrijeti pa nam je bolje, da brzo i čas­ naslovom donosi zagrebačka »Nar. Po­ no poginemo, braneći naša prava, naš litika« ovu bilješku: »Demokrati« su imetak i naš optsanak. preko dopisnika pariškog »Tcmpsa« Zemljoposjednici su najlojalniji poda­ servirali francuskoj javnosti aferu dra nici i najpouzdaniji elemenat reda i mi­ Hrasnice, istaknuvši da je on kao au­ ra. Ove su podajničke vrline za državu strijski vojni sudac u Kragujevcu osu­ i za irarod osobito u današnjim vreme­ dio mnogo Srba na vješala. U svojoj nima socijalnog ј ekonomskog razsula stranačkoj mržnji i zaslijepljenosti de­ od neizmjerne vrijednosti. Nije daklen mokrati nijesu mogli ili nijesu htjeli da nikako u interesu države i naroda, da vide, kako bi taj lažni izvještaj mogao se od posjednika napravi nov proleta­ da silno naškodi ugledu naše države u rijat, koji će pomnožiti i pojačati ele­ tuđini. Nova je vlada službeno demanti­ ment razsula. rala tu vije.st te je izjavila, da su do­ U Bosni i Hercegovini Ima oko 50.000 tične osude izrečene mjesec dana iza i posjednika. Od zemlje pod kmetima i odlaska dra Hrasnice iz Kragujevca«. od slobodnog posjeda pripada musli­ Drago nam je konstatirati da su »de­ manima preko 90%. Od opstanka i namokratske« laži ispravljene J u inoprcdka posjednika muslimana ovisi u stranstvu i stavili bismo pitanje: Kako velikoj mjeri i opstanak ostalih musli­ će centralna vlada obračunati sa droin mana. Reissom, koji služi kao kompetentni iz­ Posjednici su samo u Bosni i Herce­ vor za ove laži o dru Hrasnici. Drži­ govini sasvim obežpravljeni, dočim po­ mo, da je vladina dužnost, da ovog go­ sjednici u-drugim pokrajinama naše dr­ spodina pozove na red, kad već sam žave uživaju dovoljnu pravnu zaštitu i nema toliko građanske kuraži, pa da od pravnu sigurnost. Naredba od 31. janu­ sebe ispravi svoju zabludu. ara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma i gore spomenuta naredba »Glasu Naroda« popiše mozak — foo regulisanju slobodnog posjeda izda­ čanske čavke. I u prekjučeranjem broju te su samo za Bosnu i Hercegovinu. posvetio je »padu« našeg urednika po­ Iz svega ovoga proizlazi jasno, d.a su seban sastavak na prvoj strani i veli ni manje ni više, nego đn je izvfždan i n i nepravde i nasilja proti posjdenicima Bosne 1 Hercegovine u glavnom nape-- Cajniču. Sa koliko nekritičnosti piše rene proti muslimanima. To je teror ve­ »Glas Naroda« vidi se najbolje po tom, ćine proti muslimanskoj manjini. Ta ve­ ^о se je naš urednik vratio iz Foče u ćina misli, d? sa muslimanskom manji­ ponedjeljak, a bijedni »Glas« trabunja nom može raditi štogod hoće, da ta o fočanskoj skupštini od — utorka i umanjina zavisi od njezine milosti. Ali to za sve to ima »haber« da je Korkut izbaš nije tako, jer je vlada dužna, da i viždan i u Čajniču. u koje niti je išao, manjinama osigura sve pravne i stvar­ niti kanio ići. ne garancije, koje' većine uživaju. Ova Dobro bi bilo, kad bi dječica oko ravnopravnost mora se prije ili poslije »Glasa« uzela zemljopisnu kartu, pa u svakom pogledu i pri provađanju ag­ upamtila položaj Foče i Cajniča. Ne bi rarne reforme ostvariti. se bar ovako smrtno blamirala. Jer iz­ Na temelju rečenog molimo iznova vještaj od četvrtka nesamo da je la­ da sc ukinu sve "odredbe, kojima su na­ žan, nego i glup. Uprav kao da ga je ša prava glede slobodnog posjeda og­ pisao kakav bivši gatački kočijaš, što raničena a naročito uredba od 31. ja­ u Trebinju odnese nagradu pri skaka­ nuara 1920. i. od 14. februara 1920. i da nju na mijeh. se ta naša prava potpuno uzpostave i osigurajte , Ujedno molimo za brzo povoljno riješenje. Ako vlada ovoj našoj molbi nebi udovoljlia prekršila bi obećanje, da će se agrarno pitanje pravedno riješiti, ogriješila bi sc o princip ravnopravnosti, sankcionisala bi iznova stanje bezpravCentralni odbor udruženja zemljopo­ nosti ј bezzakonja i upropastila na hi­ sjednika za B. i H. na osnovu zaključ­ ljade posjednika. ka izvanredne glavne skupštine od 11. Udruženje zemljoposjednika marta o. g. uputio je centralnoj vladi za Bosnu i Hercegovinu. ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je Radi pomanjkanja prostora ispustili od najglavnijih temelja društvenog i dr­ smo konkretne slučajeve nasilja, koje žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, su u gornjo predstavci navedeni. najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ Uredništvo. turni napredak ljudske zajednice. Što­ god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za ra­ dom i tim jc sigurniji i veći napredak kulture i civilizacje. Svaka vlada, koja želi mir i red i kulturni napredak u dr­ »Tcmps«-u javljaju iz Carigrada: Na žavi, treba da štiti nepovredijivost vla­ izvanrednoj sjednici parlamenta proči­ sništva. tao je veliki vezir na svečani način koBivša vlada postupala jc sasvim pro­ munike francuskog nadkomesara u Ca­ tivno sa vlasništvom zemljoposjednika rigradu, u kojem se javlja, da je rijeu Bosni i Hercegovini. Ona je bezduššenjem aliirskih država ostavljen Tur­ nom agitacijom i nezakonitim zvaničnim skoj Carigrad kao prijestonica carevi­ uredbama faktično uništila princip vla­ ne i sjedište sveislamskog halife. Izmir sništva i uvela i sankciotrisala pravo isto ostaje pod suverenitetom sultana. jačega, pravo brutalne sile, pravo oti­ Koimmike je pozdravljen sa burnim omačine. Ona je abdicirala u korist kme­ dobravanjem i klicanjem Francuskoj i ta i seljaka predavši im nas i naš ime­ njezinoj vladi, nadajući se, da će se u tak na milost i nemilost Mi smo lišeni buduće učvrstiti francusko-turski sa­ svih prava i svake pravne zaštite. vez. Ministar unutarnjih djela Je poslao Odmah iza prevrata oduzeta nam je svima provincijalnim upravama brzojav sva zemlja pod kmetom. U proljeću i sđijedećg sadržaja: »Sa velikim Vam jeseni 1919. uzurpirali su nahuškani se­ veseljem stavljam do znanja, da je rlljaci veliki dio slobodnog posjeda a ješenjem aliirskih sila ostao Carigrad vlasti su to nasilje tolerirali. Uredbom i nadalje kao naša prijestonica i kao od 14. februara 1920. oduzima nam se sjedište hallfata. Zahvalimo Svcmogu- I bijansKi činovnici. Oba su ova zahtjeva prihvaćena, pa je istražna komisija bila otpočela svoj rad, ali je otišla samo u . Kosovski okrug i Makedoniju, dočim u i Sandžak nije još zavirila. Zašto, to nije i poznato, ali je sva prilika, da se uzrok opozivu povjerenstva ima tražiti u tom, i što je bilo počelo razotkrivati sakata' štine Brbićevićeve uprave i što bi sc njegovim ispitivanjem potvrditi svi na: vodio progonu nas muslimana i ustano­ vila potpuna lažnost pisanja »demo­ kratske« štampe. (Nastaviće se). Bilješke. Predstavka udruženja zemljoposjedniha. Turska. �ПРЛВДА" — „PRAVDA, Ђрој 135 — Broj Страна 3. Živjeli rodoljubivi Dervenčani i bili i od prisutnih 228 K za našu »Pravdu«, lijepirii primjerom svoj braći muslima­ ■ koja dosljedna svoga imena zaslužuje, I da je se češće i sa većim prilozima sjenima Bosne i Hercegovine! Г timo sa svih strana! Vlasenica, 14. marta. Tajnik: Predsjednik »J. M. O.« • Duboko dirnuti navodima iznešeI Rasim Begović. Kadić Ragib. usm u uvodnom čjanki »Pravde-, od 6. marta 1920. pad iH'levm .Рп-крјСTešanj, 15. marta. Šaljemo vam K 160.—, koju je svolc Je već«, prečim i isti članak ve­ čeras pted sagupljemm Can-jvima ! tu sakupilo jedno društavnee čitajući društva »Zore« sop g„ sa uslmcm sa­ i članak »Prekipjelo je već«, kao dobroslušaše. Tom pnli ••, n sahrasmo prilog i voljni prilog za »Pravdu«. proglas u kojem veli, da su Kapp i Liittwitz bezuslovno odstupili, pa da je tim svom svijetu dokazano, da demo­ kracija u njemačkoj republici nije nikakova obmana. Sadjt treba opet pri­ hvatiti rad, koji je zločinački prekinut, pa je stoga nužno, da radništvo položi svoje jako oružje, naime generalni štrajk. Vlada će izdajice domovine najstrožije kazniti, te će se pobrinuti, da vojska nikad više ne zadire u sudbinu njemačkog naroda. Socijalno-demokratska stranka izdala je proglas u kome pozivlje narod, da odustane od gene­ I mo, da li on imade tu moć, ali je to ralnog štrajka, a da se naprotiv nao­ i činjenica. Znače valjda njegovi predruža svim drugim oružjem za najžešću I postavljeni. Još i gore čini taj čovjek. borbu protiv reakcije. Poslušajte, ali se ne čudite, jer da ga Velika Kladuša, početkom marta. »Vorw8rts« javlja, da vodstvo socipoznate ne bi se čudili: Ovdje je otvo­ (Austrijski beamteri. — Viši državni jal-demokratske stranke još nije izdalo ren tečaj za analfabete i zauzimanjem interesi. — Žandarska nasilja.) Za vri­ naredbu, da se u Berlinu obustavi ge­ jeme austrijske uprave vični smo bili ; nekih ljudi pohodilo ga je 140 osoba, neralni štrajk. Ono traži ostup baltičsvakakvu činovništvu, jer je ovaj naš , sve mladića iznad obvezatne nastave. kraj bio za njih kao neko popravilište, I To je valjda bio trn u oku ovdašnjoj i klh četa i jamstvo, da je sva vlast u i kad jedan nije mogao nigdje paliti, : žandarskoj postaji, koja pohvata mla- i rukama stare vlade. onda su ga ovamo slali. To nam je či­ ' diče, kad su se kući vraćali i dadne im ni krivim ni dužnim nekolike vruće nila austrijska vlada'; ali se nijesmo na­ dali, da će to još i ova vlada činiti. Za i po turu. Odmah su bili prestali poha- j 40 godina austrijskog režima doživlja­ i dati tečaj, ali smo ih umirili i neke na- i govorili da opet pohode taj tečaj, a vali smo svega i svašta, ali ovako kao Irtihali dari beka. U utorak dne 16. školski se odbor pritužio na nadležne I o. mj. preminuo je u Visokom tamošnji sa sadašnjim upraviteljem Stevom Kurvlasti zbog toga batinanja. Mjesto da balićem ne doživjestno još nikada. Mo­ dugogodišnji kadija Vehbi ef. Sikirić. su oružnici na odgovornost pozvani, to že jedan činovnik biti hrđava karakte­ Merhum je bio vrlo obljubljena ličnost oni opetuju na 6. o. mj. u noći uhvativši ra. ali da se služi krivotvorenjem tu­ i poznata u cijeloj zemlji radi svoga opet djecu pa udri. Rezultat je bio zađih potpisa, to još nevidjesmo. Na 3. patriotizma i dobrote. Koliko je bio tvorenie tečaja! Tako naši žandari mje­ februara je naime upravitelj ispostave obljubljen, najbolje je pokazala njego­ sto da nastoje, da se analfabetizam Stevo Kurbalić poslao odavde na mi­ va dženaza, koja je bila do sada nešto smanjuje, oni ga još više šire. nistarstvo unutarnjih djela i zem. vladu neviđena u Visokom. Uz svoje službe­ Dok su bili austrijski žandari, ovake brzojav sa 36 potpisa najvidenijih ljudi ne dužnosti, koje je najsavjesnije obav­ stvari smo razumjeli, ali danas to ne ove ispostave, kao da oni mole da on ljao, bio je predsjednikom vakufskog možemo pojmiti. Tražimo, da se od ­ ostane i dalje ovdje. Kad čovjek pro­ povjerenstva, te mjesnog odbora naše mah stroga istraga provede i krivci čita taj brzojav, bi rekao, da nema u organizacije. Mevla rahniet ejlesun! kazne, jer rivo ne možemp više sno ­ cijelom našem kraljevstvu boljeg i spo­ Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. G. siti. Krajišnik. sobnijeg činovnika. Ko kad čovjek daje Muhamed ef. Karabcg, predsjednik ko­ mnijenje sam o sebi. Potpisane ljude tarskog vakufsko-mearlfskog povjeren­ niti je pitao, a niti je ikakav njih pot­ stva u Mostaru sakupio je za naš list pisao ili šta zna o tome. Odmah čim su K 263. - , koju su svotu d: rovala slije­ za to ljudi saznali, javili su vladi i mi­ deća gospoda: -Hadži Husaga Kajtaz K nistarstvu, koje su ujedno molili, da im 100.—, Hasan ef. Kotlo K 50.—, Osman Zaposjednuće Carigrada. Službeno se taj čovjek već jednom s vrata ski­ ef. Efica K 30.—, H. Hasan ef. Vučjakoje potvrđena vijest, da su engleske i sa­ ne. Jadni Kurbalić i njegovi prijatelji vić 1 H. Salihaga Ribica po K 20.—. vezničke čete zaposjele Carigrad. BoTrbojević i Zatezalo mislili su da se to Ibraga Alikalnć K 13.—, Mujaga Rajnar Law, rekao je u Donjoj Kući, da može i.danas kao nekad u austrijsko ković H. Salihov, Mehmed Ćorda i Huje ta zaprema izvršena po dogovoru. doba činiti, a da za to neće niko sa­ saga Hadžiosmanović po K 10.—. Govori se da su pri tome poginula 2 en- i znati. Čudnovato nam je samo da je Živjeli i mnogi se u ovaj lijepi prim­ gleska vojnika i da je ranjen jedan ofi­ tome brzojavu kumovao i naš učitelj jer ugledali! cir i 3 vojnika. Javljeno je turskoj vla­ Jusitf ef. Pečenković. Kakav je to upravitelj? Doznajemo. di, da će zaprema trajati dok turska vla­ Kad čovjek vid- ovaj brzojav, onda da u Gornjem Vakufu stoji na čelu ispo­ da ne bude izvršila mirovne ugovore istom može mislit1, kakve je sve brzo­ stave upravitelj (»demokrata«) Mitar prema obvezi. Saveznici nijesu uzeli u jave Kurbalić slao povodom TrbojeviStanivuković, sa 4 razreda osnovne ruke opću upravu, već su samo zaprećeva' premještaja. Naime, financijski je škole, koji ima svoje zakone za vla­ mili ministarstvo rata i mornarice. Po­ nadpriglednik Jpvo Trbojević bio više danje s narodom. Zatvara ni za što ne­ štanska i telegrafska služba kao i plo­ puta premješten odavde i uvijek se vine muslimane i po 10 dana (kao Her­ vidba po Bosporu stoje pod nadzorom Stevo Kurbalić zauzeo za njega, jer da cega, Zukića, Subašića), globi ih po savezničkih oficira. viši državni interesi zahtijevaju, da on 1.000 K, kao M. A. što je malo u ćejfu Carigradski dopisnik Reuterovog uostane ovdje. Ti viši državni interesi i došao iz Prozora, i jednog kasapa, što reda javlja, da su savezničke čete pod sastoje se do sada jedino u tome, što je prodavao meso po 14 kruna, umje­ zapovjedništvom engleskog generala je Trbojević začetnik objede na troji­ sto po 14—16, kao drugi što prodaju. Milnera. Među tim četama imade jakih cu uglednih ovdašnjih muslimana, te Jednog seljaka ie globio sa 4.000 kruna su ovi došli na optužničku klupu zbog - odjela indijsklu muslimanskih četa. Sve zato, što je samo t r a m p i o 4 ovce veleizdaje. Dabome da im se nije mo- j se čete nalaze u sjajnom zdravstvenom s drugim iz prozorskog kotara, a što I glo ništa dokazati, a Trbojević zbog te i stanju. Stanovništvo ih prima sa naj­ •on švercuje i po osam partija vo­ .objede nije ni na odgovornost pozvan. | srdačnijim povjerenjem; ono se ubrzo lova u Dalmaciju, to je ništa. smirilo i sada mirno vrši svoje obične Nadalje je u maju mjesecu prošle go­ U kancelariju se uvrati po dva sata poslove. Saveznički ratni brodovi sudje ­ dine na svoju ruku naplaćivao duhan­ na dan, a nekad i nikako, pa ni utor­ lovali su također u ovoj ekspediciji. Sa­ ske karte po 2 K mjesto po jednu i od kom, kad ljudi dolaze na pozivnice iz Derventa 17. marta. mi engleski ratni brodovi su iskrcali po sakupljenih 3500 kruna ;e samo 1400 5—6 sati daljine i uzalud čekaju, nego »šaljemo Vam za našu »Pravdu« K prilici 4000 momaka mornaričke pješa ­ dao ti dobrotvorne svrhe, a za drugi se razbija mahmurluk kod Marka na Plo­ 720, koju smo svotu sakupili međusob­ dije. Engleski ratni brod »Benbow« unovac ne zna. Tražili smo od financij­ či, kojemu je predao muhur od Stipe, no na predlog g. Mustafa bega Kapetasidrio se blizu Gaiate i naperio je svo­ skog ravnateljstva u Bihaću, da nam pa upravitelju nije rakija kod Marka novića Ljubušaka. Ova je svota sa­ je topove na Stambul. Drugi jedan en­ naš nepravedno oduzeti novac natrag skupa, a i Marko nije daleko, 4 km od kupljena prilikom članka »Prekipjelo je gleski ratni brod pristao je kraj arse­ varoši, t. j. blizu »amerikanske robe«. povrati, jer ne smatramo Trbojevića već«, u kojem je prikazan naš teški nala na Zlatnom Rogu. Ostali ratni bro­ Eh, opet ta amerikanska roba, to je kompetentnim da nam propisuje pore­ položaj sa' puno žarke ljubavi i sa ve­ kao živa. Došlo je de v e t bala (odje­ dovi usidrili su se na Bosporu i pripra­ ze, kad mi već državne poreze i onako likom objektivnošću. Držimo, da je naj­ plaćamo. Financ. ravnateljstvo je to će) upravitelju pod ključ, a razdijelje­ vni za svaki shtčaj, da stupe u akciju. bolje na ovaj način izreći priznanje vr­ no samo pet bala; ostalo se sasušilo. obećalo, alt do danas nije izvršilo, te Amerika o turskom pitanju. Po vi­ Mjesni odbor za zaštitu djece nije te lo vrijednom piscu. Ujedno se obraća­ ovijem pitamo delegata ministarstva fi­ jesti »Tempsa« vlada Sjedinjenih Dr­ mo na Vas sa predlogom, da se u ci­ robe razdijelio, a kažu da je otišlo iz­ nancija, kad ćemo nepravedno nam od­ žava još se nije izjavila o načinu rijevješće oblasnom odboru da ju je razdi­ jeloj zemlji povede opsežna akcija za uzeti novac natrag dobiti? Treći viši šenja turskog problema, što joj ga je sakupljanje priloga, kako bi se što prije državni interes biće valjda Trobojevijelio. Sirotinja je dobila sitniž i krpe, predložio francuski poslanik Jusserand. dok su se otpadci — kaputil — poslije omogućilo izlaženje naše »Pravde« kao ćeva manipulacija sa soli. Dok je on Jedino je Polk izjavio svoje osobno mi­ prodavali po Gor. Vakufu koliko hoćeš; dnevnika. Nuzgredno priopćujemo ime­ dijelio, plaćali smo je po 30 kruna kg. šljenje o predlogu glede turskog pitanja na darovatelja: po K 100.—: g. Halepodo Bugojna ih je bilo i do Prozora. a kako je dijeiio, vidi se najbolje iz koji ie saopćen američkom poslaniku Šta ćete, kad je upravitelj zaboravan, vić Mahmutaga; po K 50.—: gg. Kruspisa kaznenog suda u Cazinu. Ovakih D’ Avisu u Londonu. pić Mustajbeg i Mlivić Zulfo: po K 40: pa takve sitnice previdi, kao što je jed­ i sličnih viših interesa mogli bi vazdan Neuspjeh njemačkog prevrata. — gg. Dizdarević Tahiraga. H. Seidić nom u zaboravnosti htio i tuđu kravu nabrajati, ali ćemo sada preći na dru­ Javljaju iz Berlina službeno : Ge ­ Smallaga i Mulabegović Smailbeg; po zvonaru sebi otjerati, u uvjerenju valj­ go zlo, koje nas tišti. neralni pokrajinski direktor Kapp od ­ K 20.—': gg. Abdullttbcfendić Šemsi Žandarska su nasilja već pretrpala! da da je njegova. stupio je radi mira. Državni kancelar beg, Bcgovlć Mlralembeg, Kapetanović Ima i drugih stvari, kao što ie pePremetačiuie, sumnjičenja, .proglašava­ Schiffer dozvolio mu je ispred držav. Liubušak Mustafa beg, Osmanbegovlć t r o 1 e j, kojeg je prošle godine došlo nje neke ruke prijekog suda na dnev­ predsjednika da odstupi, pa je povjerio Osman beg. Kapetanović Adembeg, Ka240 sanduka, a narodu razdijeljeno 80 nom su redu. Eno na 2. o. mj. žandarrabegović Sulejmanbeg, Hadžiavdić Nui sad za narod fali 160 sanduka, koji su ski narednik Đuro Zatezalo, javno na privremeno vođenje poslova vojnom vrhovnom komandantu general majoru managa. H. Dervišagić Avdaga. Karase nekud ispod ruke rastepli, pa šečaršiji proglasi: »Ko za dvije minute Seektu. Red i mir u gradu uzele su na ć e r, kojeg narodu za razdjelu nema, beg Salih. Spahić dir., Mulabegović Ferne ode u kuću, zatvoriću ga!« Ne znasebe vladine čete, oni dijelovi policije, hadbeg. Dogo Husejn ef.. H. Hasanović ali prijateljima ima i po 1.000 kg i t d. koji su ostali vjerni i državno domo­ No o tom se ne smije nipošto govoriti, *) Upozorujemo zemaljsku vladu na Šać'rbeg. Jusufbegov.ić Husejn beg i J ibranstvo. Ćete generala Liitwltza otići jer upravitelj hoće da strpa u haps. srifbegovtć Mustajbeg; po K 10_ : Osovaj dopis i tražimo, da povede odluč­ Kaže: uzeće muhure od muhtara i kne­ će iz Berlina najkasnije u četvrtak na manbegović Mehmed Alija, Hafizović no istragu proti ovakih zulumćara, koji zova i za amerikansku robu i za pevečer. Odmah su ukinute sve zapreme Hamzaga, Uđvarlić Halilaga, Jahtanosu. nam ostali kao nasljedstvo crnog trolej i za šećer, da je sve u redu po­ novinskih uredništava. zatim telefon­ vlć Stipo. Buljušmić Hakija. Mulabcgoaustrijskog režima. Apelujemo na g. dijeljeno. pa neka onda pisne više ko ska cenzura i ostale mjere, koje je na­ vlć Murad beg, Halepović Sma'l ef., predsjednika vlade, da se i inače obasmije o tome. redila vojnička diktatura. Husejnćehaić Avdaga i Isakagić Hafiz zre na ovaj najzapušteniji kraj Bosne i Pošljedica svega ovoga je, da graHercegovine. Uredništvo. Javljaju iz Stuttgarta: Vlada je izdala TJamdi ef. čem Bogu i nadajmo se u njega kao zaštitnika obespravljenih, da ćemo ko­ načno izvojevao pobjedu. Kažnjavajte sa najvećom slrogošću one, koji rnasakriraju i otimaju, a čuvajte 1 štitite pra­ vedne. Radeći tako dobićenio simpatije cijelog svijeta.« »Journal des Debat« javlja iz Cari­ grada, da je engleska flota demonstri­ rala kroz Bospor. Nakon demonstracije se je iskrcala vojska na kopno, te je s muzikom demonstrirala kroz Bey-ogli• ju (Peru). Stanovništvo je vrlo ogor­ čeno. U utorak kane provesti sličnu demonstraciju i u Uskudaru. Povodom ove demonstracije donosi pariški »Le Temps« uvodni članak, u kojem se osu­ đuje engleski postupak. Obrazlažući tursko vladino stanje veli: -»Nema ni­ kakve koristi od demonstracija i slič­ nih postupaka, jer je carigradska vlada nemoćna u provinciji. U Maloj Aziji je niko ne sluša. Treba da se uspostavi vlada, koja je izišla iz naroda i koja ima narodno povjerenje i tek onda, ako ovakva vlada pokaže, da nije dorasla svojoj zadaći i ne bude u stanju podig­ nuti autoritet vlasti, imadc se pravo miješati u interne stvari Turske. Za prosuđivanje položaja u Turskoj značajna je izjava velikog vezira Izzet paše, što ju je dao dopisniku »Tcmps«-ovu, koja je donešena u bro­ ju. od 7. o. mj. Izzet paša veli: »I ako se naša zemlja nalazi u kritičnom moineatu, primio sam svoju tešku i odgo­ vornu uuzuost iz patriotske dužnosti. z.a sada se ne mogu izjaviti o našem nacionalističkom pokretu, ali vjerujem, ua imadem i sada upliva na Mustafa Kemal pašu i druge istaknutije oficire, koji su bili pod mojom upravom. Od­ redbe mirovne konferencije nije mogu­ će prihvatiti iz vojnog i strategijskog . gleoišta. Bojim se jedne unutarnje re­ volucije, koja bi mogla biti kobna ko­ liko za naše interese, toliko i za inte­ rese antante. Ja ću tražiti, da se uspo­ stavi jedna međunarodna istražna ko­ misija, koja će odlučiti, ko je kriv cilicijskim pokoljima. Mi smo pripravni odstupiti vilajete Van i Bitlis Ermenskoj državi, jedan dio Erzeruma i je­ dno pristanište na Crnom moru, ali sa­ mo pod uvjetom, ako nam se dozvoli izmjena našeg žiteljstva sa Armenijom. U ostalom Carigrad sa okolinom od g. 1914. (Tracija i Drinopolje), te Izmir i sva područja, gdje su u većini Turci, mora ostati u našim rukama. Što se tiče antantine želje o mlnoritetu, ja ću je drage volje primiti do znanja tako, da niko u Turskoj imperiji neće imati manjeg prava nego sami muslimani. 'Mi razumijemo današnju situaciju, ali mi tražimo blagonaklonost antante, da bi­ smo jedanput izišli iz ove sadanjc nesređenosti:' Ad. Odjek na članak „Prekipjelo je već“ dopisi Domaće vijesti Političh prefllEd �Broj ПРАВДА- - -НКЛУР.У транд 4 Strana dani iz Gornjeg Vakufa traže što bržu promjenu upravitelja svoje ispostave i da im se šikanacije siledžije Stanivukovića skinu s vrata. Vlado, otvori oči! Naši brzojavni uredi. Imamo u ruci dokaz da uvjerimo svakog o brzini ure­ dovanja ovih ureda. Brzojav predan u Tuzli П. marta, uručen je ovdje 17. o. nij., dakle šesti dan stigao adresatu u ruke. Iz činovničke aprovizacije. Ovih se dana dijeliše činovnicima konzerve, mast, kobasice i paštete (guščija mast). Naravno kao i uvijek tako se ni sad ne aviziraše uredi i zavodi o toj raz­ diobi, nego ko je bliže tom vrelu, taj dobije, oni dalji ostaju i dalje upućeni i.a praznu čaršiju. Prekjučer i jučer bi­ jaše kod Bindera, desne ruke Vladimi­ ra Đurića šefa odsjeka za veterinar­ stvo mnogo izaslanika raznih ureda i zavoda s konsignacijama u rukama, radi gornjih namirnica, ali baš onda, kad mi — uredi i zavodi, što smo da­ leko od Durićevih magazina, saznamo da se što djeli i kad dodemo s konsi­ gnacijama. onda upravo nestaje kon­ zervi. Tako i sad Binder samo što vra­ ća, nema, veli, nestalo. Na pošljetku dolazi jedan gospodin, i tome Binder njemački, da se mi Jugoslaveni ne sje­ timo, tumači ' ako je bio nesporazum s tim konzervama, jer je u prvi mah javljeno, da ih ima 1500, a sad se kon­ statira da ih nije bilo više od 750. To­ me je, veli, kriv profesor Krčmar u grad, aprovizaciji. jer nije pravo pro­ čitao brojeve na sanducima. I tako če velika većina ureda i zavoda u Sara­ jevu ostati bez tih konzervi samo zato, što prof. Krčmar u gradskoj aproviza­ ciji nije pravo pročitao brojeve na san­ ducima. To gore što rekosmo vrijedi samo za činovnike nemuslimane, a za muslima­ ne službenike, da bi oni dobili masla, butera ili zejtina, o tom nema ni go­ vora. Muslimani službenci u Sarajevu izabrali su trojicu svojih pouzdanika, da se brinu za njih, kad nemuslimani dobiju mast, da se njima pribavi masla i L d. Da, oni su izabrali svoja tri po­ uzdanika i to je dosta. Ovih su se dana dijelile i nekakve smokve. I to se samo toliko čuje: dije­ le se, vele, nekakve smokve i ništa vi­ še ne možeš doznati, gdje, se dijele, po što, po koliko na osobu, konsignacija, gotov novac, kome se obratiti, a ma prije bi doznao, šta antanta misli o Ja­ dranu. Sianbeni ured za grad Sarajevo ša­ lje nam slijedeće: »U zadnje se doba događaju slučajevi, da posjednici po­ slovnih prostorija (dućana) sa istima tr­ guju te ih za skupe pare ustupaju dru­ gima bez privole stanbenog ureda. 0vaj se postupak protivi propisu § 29. t. 2. naredbe zemaljske vlade od 20. septembra 1919. broj 16111/C, II. o za­ štiti kirajdžija i o prisilnom izdavanju stanova i poslovnih prostorija prema kojemu se imaju prisilno izdavati u na­ jam (rekvirirati) poslovne prostorije, koje dosadašnji posjednik prestane upotrebljavti u svrhu, kojoj su dosada služile bez obzira na razlog iz kojeg se to događa. U smislu istoga §-a imadu se također prisilno izdavati u najam i ; I I j : ' j I j ; i ' i ; I I ili podnajam poslovne prostorije (duća­ ni), koje su prazne kao i one, koje su sadašnjem posjedniku suvišne. Prema tome je svako slobodno raspolaganje sa poslovnim prostorijama protuzakonito i kažnjivo u smislu citirane naredbe. Vladin je povjerenik za grad Sarajevo kao obrtna oblast zamoljen, da ni na kakav lokal ne izdaje obrtne dozvole, dok stranka ne donese doznaku od stanbenog ureda, da je taj lokal za nju rekviriran. Muči Ii Vas glavobolja? Zubebelja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovega Eisafluida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić I kemad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Feilerovih pravih Elsa-pilnla. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postale mekana i bujna, daje kosi sjai i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 krura kod ljekarnika Eugen V. Fcller, Stubica donja Elsatrg l?r. 310. [Hrvatska]. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži komi^iienta. Nastup odmah, plata prema do govoru. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda' i počeo se rasprodavati. I PrištEdnja HcnccgovaL apravizaGijama i trgovcima g фЈ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini k!i0 P8*"1«. kukuruza, ječma, zobi, graha, vk krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga- Ж nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ® đ agent ura a i bomlsionalna radnja I Abdullah Džumhur Tuzla i Spe ponude zs hranu han i upite o stanju cijena hrani u svaka doba hulantno i brzo vrši F. TiEknbach uvoz i izvoz hem. tEhničhih proizvoda, Osijeh I. Preporučuje na veliko: Bezina ; goreće žeste nadomjestak, laštila za ' cippit viksa naftalina, h uljene i suhe boje, pa// rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, Ja­ kova, bi/Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, ghuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva j te cjenovni k] ---- Pretplaćujteše na najboljiknjiževno kulturni časopis 1 Savremenik koji izlazi poluurjesečna u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanovida, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. M ж % Ж Pretplata je na godim Din 30 у! (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati A dministracijiSa- ж vremenika Zagreb Gundulića 17 Ж ----------------- Ј Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj 21. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Sulejman bega Sijerčiča, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 SdvoBatskii kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman Шош SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cipnik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja '»e bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. f'4«ovor«i «r«kdlc: M Sadtaka Vltuik: C.nt«*U Odboi »i M. 0.. &iau>arll> D. & A. Kaloa, Suai.vn. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8c9baa608abc24e3a91878a48e19cabd.pdf e9d7b5acc13f4faeaade26b51620af2f PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. а'пжив?’в«^. POJEDINI BRC *«mwt Ori Д шЖЖ^A lkruni Внж ДМ wF И B “i* ЖЦ wl ју^тжа IŽjffi №& Sol ЧКа flS WS Ж SB? ЈШ? Ш 1и& » твк ae ј|и^1 ж? ЈЦ ЛНЖ Ж. OK w јНВмИиВ*^ »к ш« ГЖАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗИМАНСКЕ ОРГДШШАЦИЈЕ. Broj 32 (137) Sarajevo, utorak 23. marta 1920. (3. redžeba 1338.) Pret lata godišnje80ki na, na pola godine 40 kf na. Uredništvo i upra nalazi se u Carevoj uii račun pošt štedionice 11 Godina U. Vakufski autonomni Statut i seoski narod. Od kako su raspisani izbori za vjer­ ska vakufsko-niearifska tijela učestale su debate i diskusije o nesavremenostt i manjkavosti mnogih paragrafa Statuta za vjersku i vakufsko-inearifsku samo­ upravu. Isticala se i sad se još ističe potreba revizijo toga Statuta i kako iz­ gleda. naš će se novoizabrani vakufski sabor možda još u ovom periodu zasijedanja imati prilike pozabaviti sa re­ vizijom. Pošto je seoski narod, blagodareći tome Statutu, isključen od uticaja na riješavanje vjersko-prosvjetnih pita­ nja, i pošto bi možda mogao ostati u ovom podređenom položaju i kod ove revizije, to mi je dužnost upozoriti od- ’ lućujuće na neke manjkavosti, naročito one, koje se tiču našeg seoskog naroda. Nadao sam se i očekivao od naše islam­ ske inteligencije, da će ona o ovim manjkavostima izaći u javnost i pružiti priliku širim slojevima naroda, na se upoznadu sa nedostatcima i manjkavo­ stima, pa da se o tom povede rasprav­ ljanje u javnosti i odlučujući upozore •prije nego konačno provedu reviziju. I ako nijesam spreman i stručno obrazo­ van, da bi o ovakim pitanjima mogao raspravljati, a po gotovo javno, ipak se ođlučih nakon dugog čekanja, da upo­ zorim na manjkavosti i nedostatke štaluta, koje sam u zadnjih 10_godina na selima vršeći svoju dužnost kao džematbaša, a naročito kod raznih vakuf, iz­ bora zapazio. Sadanji Statut ne dozvo­ ljava seljaku da može i o čemu odluči­ vati, nego samo iznalaziti potrebe svo­ ga džemata i prositi milost od građana, da mu ih, u koliko nijesu na njihovu šte­ tu, predlože i preporuče. Seljak ne mo­ že biti član kot. vakuf.-mearif. povje­ renstva, nego putem milosti, a pogotovo ne može biti članom sabora i saborskog odbora. Po mom mišljenju trebalo bi izmijeniti § 70. u ovom Statutu, gdje se veli, da član kot. v.-m. povjerenstva mora svo­ je stalno prebivalište imati u mjestu sje­ dišta dotičnog kotarskog povjerenstva tako, da se ovaj stavak kao i druga ali­ neja toga paragrafa sasvim ispuste i brišu pa da i oni članovi, koji ne pre­ bivaju u sjedištu dotičnog kot. povje­ renstva, a kotarska ih skupština izabere budu članovima povjerenstva ne čeka­ jući na prediog kot. povjer. i odobrenje sabora. Ne samo što § 70. stavlja za­ preku ulaza u kot. povjerenstvo člano­ vima izvan sjedišta dotičnog kot. povje­ renstva, nego on na taj način onemo­ gućuje seljacima i ulaz u sabor, jer se prije poduzima izbor u sabor, a onda kad taj sabor započne zasijedati istom se tada riješava hoće li se uvažiti iz­ bor seljaka i to, ako je bio ćeif dotičnog kot. povjerenstva da je obrazložilo po­ trebu ulaza seljaka u kot. povjerenstvo i takav prediog podnijelo. Ovaj § 70. dovoljan je dokaz, da se vrlo malo vo­ dilo računa o seoskom narodu, kojeg je 90%, a to je veliki grijeh, kojeg treba bezuvjetno popraviti. Isto je tako neopravdano, što je poti­ dana držana kod zemaljske vlade. Taj je zahtjev odbijen bez motivacije, prem­ cajna direkcija odbila zahtjev odbora, da su u toj anketi sudjelovali zastupnici da se pri odmjerivanju globa za prekr­ velikih trgovaca i premda su ti isti za­ šaj cjenika i neoznačivanja cijena prizo­ Osim »kvalifikacije« predviđene u § stupnici navalili na bakale, pripisavši vu dva člana odbora kao prisjednici. .70. trebalo bi dodati još i to, d moraju samo njima kajišarstvo i nabijanje ci­ Ove globe u glavnom tangiraju naše biti najmanje dva člana kot. povjer. bar jena. Mi prosto ne pojmimo zašto se ne male trgovce, pa nije pravo, da se to sa srednjoškolskom kvalifikacijom. prepušta rasuđivanju jednog činovnika, § 80. , al. 3., imao bi se izmijeniti ana­ bi moglo udovoljiti ovom opravdanom koji niti poznaje prilika, ni ljudi kojima zahtjevu i držimo nužnim .protestirati logno 868. taktjk da.Članovi okružnog iz­ kroji sudbinu. Zašto da se i tu ne bi proti ovom zapostavljanju tim prije, što bornog đdbbra-rrfogu birati članove sa­ dopustilo unijeti malo više svjetla? je svrha ankete, da se ustanove sve za­ bora iz svoje sredine iliizbrojabipreke, koje stoie na putu normalnom raća okružja, tako izbornici imadrazvijanju prilika u našoj prehrani. nu na raspolaganju više sposobnih i agil­ nih ljudi. § 81. (alineja 2. i 3.) imao bi se izmi­ jeniti tako, da (al. 2.) izbor bude kao i kod svih vakufskih skupština po volji: aklamacijom, usmenim glasanjem ili glasovnicama. Alineja 3. § 81. imala bi GROZOTE U BIJELOM POLJU. (2) se izmijeniti tako, da predsjednik okruž­ nog izbornog odbora rezultat izbora pro­ Bijelo Zolje, koncem februara. pa se nije osvrtao ni na jednu od tih glasi u prisutnosti dotičnog izbornog od­ prijetnja i bez obzira na sve pošljedice Bjelopoljski Bela Kuhn. — Ženski prsti. bora. Zapisnik o tom izboru imaju pot­ nastavio je svoj rad onako, kako to — Politički progoni. — Afera Midhatbepisati svi prisutni članovi okružnog odzahtijevaju interesi nas muslimana. Od ga Hodžića. — Tortura u tamnicama. — bora. Ove izmjene u § 81. imale bi se tog časa datira i poznata hajka na MidO činovništvu. učiniti za to, da se izbjegne samovoljnom hatbega. i beskontrolnom odlučivanju saborskog Naše činovništvo bijaše u početku li­ Vidaković je osuo žurnalističku paljbu, odbora o potvrđivanju odnosno ponište­ stom smijenjeno, no na zagovor crno­ iznoseći poznate potvore, a spomenuti nju izbora članova sabora i hodžinske gorskih poslanika, koji stupiše u koope­ činovnici i njihovi jataci počeše izmišlja­ izborne kurije. raciju sa »demokratima« — opet su svi ti razne afere, kako biše ga mogli po­ Budući, da štatat nije uvjetovao ni­ vraćeni na svoje pređašnje položaje. I vući na odgovornost. Najprije iznesoše kakve kvalifikacije za članove sabora danas Midhatbegu pokazuju zube nesapotvoru, da je za vrijeme okupacije činio držim, da bi bilo umjesno u današnjim mo oni, nego i svi pljačkaši, kop se u Srbima velike zulume, nu kad se je us­ prilikama, da najmanje dvojica članova zdravlju tih činovnika silno obogatiše. tanovilo. da Midhatbeg sve do balkan­ sabora iz svakog okružja moraju biti Zašto? Jednostavan odgovor: jer se o skog rata nije uopće bio u domovini, pre akademski obrazovani. sim njega ne bi niko usudio ustati pmii vmuše list i utekoše se novoj luli. Klub § 67. i 81. imali bi se izmijeniti tako, ovim pljačkašima jer ih se samo on ne »dem.« stranke u Skoplju obrati se pis­ da predsjednik kot. povjerenstva sazi­ plaši. On je bez ikakva ustručavanja pri­ mom na sekretara bjelopoijskog okruga va dotične skupštine, ali da istima obli­ kazao vladi ove pljačkaše, protestirao Tomicu Ćukića sa pozivom, da insceni­ gatno ne ravna, nego neka skupština po proti njihovom postupku i zatražio da se ra kakvu aferu, jer da je Midhatbeg vr­ svojoj volji bira skupštinskog predsjed­ strogo kazne. Stoga je on postao strah lo opasan protivnik, pa je nužno, da se nika. perovođu i dva verifikatora. Na i trepet zlikovcima, koji su do nedavno na koji bilo način okviri i tako omete nje­ I ovaj bi se način izbjeglo zloupotrebi posasvim slobodno tratili muslimansku igov Tad oko organizovanja muslimana. I ložaja i nepotrebnim protestima. movinu po raznim meihanama i kad bi Cukić je jedva dočekao ovu priliku, Ovoliko sam kao nestručnjak mogao im pošlo za rukom živa biše ga izielt jer spada u skupinu, činovnika što ie bi­ zapaziti manjkavosti, koje bi po mom la razriješena ušljed Miuhatbegove inter­ Skopljanski kongres upravo im je do­ mišljenju trebalo bezuvjetno ispraviti, a vencije u Beogradu. Cukić se odmah da­ bro došao. Hidajet Kulenović, Hasan Rena inteligenciji je našoj, da o čhavom de na posao. Sta mislite, čime ga je op­ bac i kako čujem još jedan »demokrat­ Statutu reče svoje stručno mišljenje. tužio i šta mu je zamjerio? Pozvao je ski« poslanik učinili su Midhatbegu mno ­ Stoga najljepše molim sve islamske inmuslimane građane i izjavio: »Vi nljeste ge ponude i obećavali mnogo koješta, teligente, a naročito pravnike, da o oHodžića birali, a on se je uza sve to iz­ naravno uz uvjet da osigura kooperaciju vom pitanju povedu javnu diskusiju ta­ davao na skoplj. kongresu, da je vaš za­ muslimana sa »demokratskom« zajedni­ ko. da se iznesu pred odlučujuće razna stupnik. Stoga je kriv«. — Građani mu com. Nu pošto Midhatbeg ne poznaje mišljenja o pojedinim paragrafima. Ovo odgovoriše, da Midhatbeg do duše nije dragog vodiča osim svoje savjesti, od­ bi se pitanje moralo svestrano pretresti, tražio njihove punomoći, nu da je zatra­ bio je sva ta obećanja i na kongresu is­ jer o njem je ovisan naš vjerski i pro­ žio, mi bismo mu ie rado dali. Mi u njeg tupio posve samostalno i bez obzira na svjetni napredak. imamo potpuno povjerenje i pristajemo »trenske glasove »demokratskih« pouz­ Svak, dakle, na svoj posao, jer će krina sve, što je on govorio na kongresu. danika. To njegovo držanje silno je ozi tika poslije u ovom pitanju biti uzaOvaj odgovor građana silno je naljutio lovoljilo i Rebca i Kulenovića, a naročito : hidna. g. sekretara Ćukića i počeo im se pri- n urednika skopljanskog »Demokrata« g. Lukavac, 18. marta 1920. jetiti uporno tražeći, da se izjave proti b 2iku Vidakovića. Oni su naime bili osi­ Ahmed H. Kovačević. Hodžiću i da ga tuže radi »samovoljnog« > gurali saradnju jednog skopljanskog ug­ zastupanja. No pošlo niko ne htjede da^J lednika (obećavši mu povratiti sve čit­ udovolji željici g. Ćukića, niti se poboja luke!) i da su još mogli svrnuti MidhatSarajevo, 22. marta. njegovih prijetnja, g. sekretar pređe na bega, sva je prilka, da bi kongres ispao djelo: šamaranje i batinanje. Mnoge je u sasvim drugom svjetlu i muslimani bi Na malima se kola lome, pa tako pro­ stavio u pritvor pod izlikom da su obdrpostali sastavni dio »demokratske« lazi i privremeni odbor udruženja malih žavali tajne sastanke, na kojima su se stranke. Midhatbegovo držanje pomrsilo trgovaca (bakalskog udruženja) u Sara­ izrazili u korist Midhatbega. Ženo H. im je sve račune i zato mu se počeše pri ­ jevu. Ovaj je odbor ovih dana stavio Dervišević bijaše i pritvoren i izleman. jetiti. Mdhatbegovu drugu Halidbegu iz putem trgovačke komore dva potpuno Uza sve to su građani ostali na svojoj Ttkvcša rekao je g. Vidakdvić ni manje opravdana zahtjeva i oba mu odbiše i riječi: »Mi odobravamo sve što je učinio ni više, nega da će Midhatbeg biti proto bez ikakva obrazloženja. naš Midhatbeg«. Tako je između Skoplja tieran preko granice. Nije manjkalo ni Prvi se je zahtiev odnosio na to, da i Bijelog Polja uspostavljena stalna pre­ još kojekakvih prijetnja. No Midhatbeg zastupnici ovog udruženja budu pozva­ piska o Midhatbegu. Žika Vidaković otje od onih ljudi, što za načelo i ginu, ni na anketu o prehrani, koja je ovih Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bos, i Hat (dion. Mtpo) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja upiote i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u looiemrtvu. Prima uiGškc na uložne tiiijižice I tekuće račune i ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica K 3,000.030 Пајв SBzanshe i apravizacilslte UneditE. — Rupuje i uređaje srećka, valute I vriicđnasns papire svih vrsta. ROBNO UDJELE NJE kupuje I prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne numlruice. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjglBnjE Sarajevo - Interurban telefon: Z№ �Strana 2 Стоапа .PRAVDA' — ,ПРАВДА‘ Akcija dra Smodlake. vorio je stupce »Demokrata« za sve mo­ guće potvore, a Cukić je onda o tim kle­ vetama vodio istragu. Nljesu se zadovoljili ni progonom sa­ mog Midhatbega. Vidaković je zatražio progon svih nepoćudnih učesnika kon­ gresa, pa su izdata naređenja na sve srezove, da se proti njima pod plaštem tobožnjih zuluma za vrijeme austrijskog zaposjednuta zavrgnu istrage i suđenja. Tako je najednom podignut proces proti sjeničkom delegatu Alijagi Prizrencu i novo varoškom izaslaniku Suleiman ef. šećeragiću radi toga, što su bili vojni dobavljači za vrijeme okupacije. Lijepo. Da ne bi kongresa, ne bi se upravna vlast sjetila ovih »Hieranata«! Zavrgnut je i proti članu centralnog odbora naše organizacije Ćamilbegu Akifbegoviču iz Novog Pazara. On je optužen radi izda­ je domovine, jer je za vrijeme upisivanja turskih dobrovoljaca bio tajnik odbora za kupljenje dobrovoljaca. Interesantno, zar ne? Još je interesantnije, da je »iz­ dajica« samo Camilbeg, dočim predsjed­ nik i članovi tog povjerenstva stoje u miru. Ali tako je to, kad se radi o kongresašima! Tako izgleda slobodoumnost »demokrata«, tako postupa »dem.« vlada, koja hoće patenat na slobodoumnost i političku ispravnost. Da su ovi »izdajnici« sagek šiju pred »demokrati­ ma« i njihovim čankolizima. situacija bi naravno bila sasvim drukčija: mjesto progona — časti i lasti. No vratimo se na Midhatbegov progon. (Nastaviće se.) Bilješke. O radu u parlamentu postignut je u glavnom sporazum. Prihvaćeno je gle­ dište parlamentarne zajednice, da parlamenat treba raditi do samih izbora, kako vlada ne bi ostala bez kontrole. Time bi se mnogo utjecalo na mirno provađanje izbora, jer bi svaka pristranost bila kritikovana u parlamentu, te bi se mogla spriječiti. Izborni će se zakon žur­ no izglasati, te će se odmah preči na iz­ bore. Obrazovanje nove vlade. »Epoha« jav­ lja da su se u subotu prije podne nastavili pregovori o obrazovanju nove vla­ de. Na sjednici je g .dr. Smodlaka predložio za predsjednika vlade — Dražu Pavlovića, predsj. parlamenta, pošto je g. Protić odbio kandidaturu Trumbića. G. Protić nije ni ovu kandidaturu prih­ vatio, kao ni onu g. Cvijića, nego je is­ taknuo kandidaturu g. dr. Smodlake. G. Draškovič je izjavio da nema ništa protiv te kandidature i naglasio je da u glavnom rezultat pregovora zavisi o riješenju pitanja — pokrajinskih vlada. G. Protić je naglasio da prave jedino poteškoće vlade u Sarajevu i Lju­ bljani. G. Draškovič zahtijeva da se i hr­ vatska vlada obrazuje na principu cen­ tralne vlade. Do rezultata nije došlo. G. Protić je rekao na rastanku, da če sa­ zvati prijatelje na konzultum i odmah da ti odgovor. FELJTON ”. Čovjek. P. Lj. Chanđler. Za predsjedničkim sjedalom bilo je na okupu izaslanstvo sjamo-runih glad­ nih tigara iz Bengalske, koji su bili na­ ročito pozvani na skupštini. Između svih se je najviše isticao nji­ hov vod »Bradonja«. U njega je bilo ravno, nisko čelo, bistro, vatreno oko, golema šapa — kao mlad hrastić i fin, zagonetan posmjeh. Eie govor pred očima jaguarovima bio je glasan, razgovjetan, ah za leđima se njegovim sve nešto tiho, nejasno ša• putalo. Pa opet je razgovor odstraga više * podiraživao jaguarovo uho, izoštreno pogotovo nekom zlom slutnjom. (Topao »Bradonjin« dah grijao kičmu jagua­ rovu!) »Ima, rekao bih, puste mesetine na njemu«, reći će jedan tigar zadovoljno. »Ima, ima, zato su ga i izabrali »pred­ sjednikom« reče drugi. »Pst! ne govori tako glasno, čuti će te!« zareži potiho Fradonja. »Valja nam biti jako na oprezu, ako želimo da nama u dio dopadne!« umi­ ješa se nov glas. Zvijeri sprijeda poči­ I | I i i 1Da prikažemo suštinu ove važne akčije iznosimo prepisku između Smodlakinog vanstranačkog kluba s jednu, te parlamentarnog bloka i »demokratskog« kluba s drugu stranu. Prvo pismo dra Smodlake koje je upravljeno obima protivničkim strankama glasi: »Čast nam je predložiti Vam, da se sastavi međustranačka vlada pod ovim uslovima: I. Predsjednik ministarskog savjeta i ministar unutarnjih djela biti će n e ut r a 1 n e ličnosti izvan udruženja poslanika van stranaka. II. Polovina članova ministarskog sa­ vjeta biće uzeta iz parlamentarne za­ jednice, a druga polovina, osim dva go­ re pomenuta mjesta, iz opozicije. Mini­ star vojni ne računa se ni u jednu ni u drugu polovinu. III. Ministarsku listu sastaviće dogo­ vorno jedan predstavnik parlamentarne zajednice i jedan predstavnik demokrat­ ske zajednice, koji će za to imati puno ovlaštenje svojih stranaka. U koliko se ova dvojica ne bi mogli složiti, odlučiće o svim spornim pitanjima treće li­ ce, koje će ta dvojica dogovorno ime­ novati, a kada se oni ne bi mogli složiti ni u izboru trećega lica, pripravno je naše udruženje, da ga imenuje. IV. Pokrajinske vlade preustrojiće međustranačka vlada na istoj osnov i, na kojoj ona počiva. V. Međustranačka će vlada odmah iz­ nijeti pred Privr. Nar. Predstavništvo zakon o izborima za ustavotvornu skup­ štinu, a dok se o njemu bude pretresalo, vlada če raditi da se postigne sporazum između stranaka o osnovnim načelima ustava. Cim se izglasa izborni zakon raspisaće se izbori za Konstituantu. 0sim izbornoga zakona svršiće se u Pri­ vremenom Nar. Predstavništvu budžet, ratifikacija međunarodnih ugovora i eventualno drugi neodloživi poslovi, o kojima bi se postigao sporazum. Molimo za najhitniji pismeni odgovor.« »Demokratski« klub odgovorio je isti dan ovim pismom: »Na Vaš predlog o načinu sastava me­ đustranačke vlade, čast nam je dati ovaj odgovor: I. Klub demokratske zajednice prima tačku 1., po kojoj predsjednik ministar­ stva i ministar unutrašnjih djela imaju biti neutralne ličnosti. Međutim klub ne misli, da te ličnosti ne mogu biti i iz udruženja narodnih poslanika van stranaka. II. klub se neslaže s tačkom drugom, prema kojoj bi se polovina članova ministarskog savjeta uzela od parlamentame zajednice, a druga polovina, osim dva pomenuta mjesta, iz opozicije, tako, da se samo ministar vojni ne bi računao ni u jednu polovinu. Moglo bi se samo primiti da se ministar predsjednik, mi­ nistar unutrašnjih poslova i ministar vojni odbiju od cjelokupnog broja članju eno bacati na nj požudne poglede!« »Borba slonova bila ih je razočarala i one su tražile neku naknadu!« »Ej« reći će prvi glas. »Kakav bi to bio mastan zalogaj, za mnoge nas, da je jedan od tih šaponja bio podlegao!« »Više ima na njemu, no što bi i sam Bradonja sa svojim apetitom na jedan obrok mogao potrošiti«. »Sio si mi na riječ, glupane!« progo­ vori oštro Bradonja. »To će mi biti lijepa pomoć, kad se budem spremao skočiti!« »Ne natiskavajte se toliko! Nijesam eto ni po šape od njega!« »Maknimo se svi malo dalje« (mukao žamor i krtoženje«, koje je na to slije­ dilo bijaše znak, da se poslanici silovito natiskaju natrag. »Šarenio! Ovamo te na čas!« (Nasta­ je opće gibanje: da »Šaronju« propuste naprijed) Čuješ! ja ću prvi skočiti, jer sam ja zamislio osnovu. Meni nek bude glavaš a tebi prepuštamo jedno stegno« (glas mu je bio svečano povjerljiv). Jaguar nije čuo posljednjih riječi radi daljine u kotu su se tigri Iz poštovanja bili povukli, ali bilo mu je sasvim dosta ono, što je bio čuo na početku, koliko­ god ublaženo bilo ulotneima junačkih govora sprijeda. Kao što je spomenuo tigar, zvijeri sprijeda bacale su na nj svoje poglede. Jedno je bilo jasno; njemu je valjalo Број 137 Bro’ nih i važnoga zadatka koji pred normu vladom stoji. IV. Primamo predlog, da polovina članova novoga kabineta pripane parla­ mentarnoj zajednici, a drugu polovinu čine članovi demokratske zajednice sa ona dva neutralna člana kabineta (pred­ sjednikom i ministrom unutrašnjih djela). To odgovara i brojnoj snazi parlamen­ tarnih grupa. I nova ministarskog savjeta, a ostatak . podijeli na dvije polovine, od kojih se jedna uzima od parlamentarne zajedni­ ce, a druga od opozicije. III. Ministarska lista sastaviće se pre­ ma predlogu stranaka, koje sastavljaju I vladu, i to tako, da svaka stranka pred­ laže ličnosti prema svom nahođenju, či­ V. Primamo predlog, da ministarsku listu sastave dogovorno jedan predstav­ I me se izbjegava rasprava ličnih pitanja. Ako se to ne prima, pripravni smo pri ­ nik parlamentarne i jedan predstavnik I stati za volju sporazuma, da svaka demokratske zajednice s punim ovlašte­ stranka može eliminirati ličnosti druge njem od svojih grupa za to. Primamo, i dalje, da ondje gdje se ova dva pred­ i stranke, kojih ulazak u vladu smatra za stavnika pomenutih grupa ne slože, od­ I nesporazum, ma da to ne smatramo ža korektno. luči treće lice, koje bi ta dva predstav­ IV. Kod tačke 4. primjećujemo, da ne nika dogovorno imenovala, ili, ako se oni ne slože u izboru toga trećega Uca, bismo mogli pristajj na rekonstrukciju jedan predstavnik vašeg udruženja. sadašnjih pokrajinskih vlada. One bi tre­ bale odstupiti, a na njihova mjesta da VI. Što se tiče 4. tačke predloga, mo­ se postave neutralna ili činovnička lica, lili bismo za malo više objašnjenja, jer a pristali bismo i na to. da se pokrajin­ nam ona nije sasvim dovoljno jasna, a ske vlade — sasvim ukinu. važna je i delikatna naročito u sadaš­ V. Tačku 5. Vašeg predloga primamo njem trenutku i s pogledom na sadašaje s tim, da se rad Privr. Nar. Predstavni­ stanje u tom pogledu. štva o g r a n i č i na izborni zakon, dvaVII. Odnosno tačke 5. smatramo kao naestine i ratifikacije ugovora o miru. i potrebno izjaviti vam ovo: Mislimo da VI. Smatrajući, da bi izvanpartijski I u tom pogledu treba primiti sasvim ili kabinet imao zadaću, da pripremi i iz­ gotovo sasvim program sadašnje vlade, vrši izbore za konstituantu, klub nalazi, t. j. prije raspisa izbora za ustavotvor­ da taj kabinet ne bi mogao da nu skupštinu svršiti u Narodnom Pred­ mijenja odluke i uredbe pređašnje stavništvu izborni zakon, budžetske vlade u krupnim socijalnim, ekonomskim dvanaestine, ugovore o miru, zakon o i financijskim pitanjima. Narodnoj Banci, poreze na ratne dobit­ VII. U vezi sa ovim što je napred na­ ke j eventualno zakone o moratorijamu vedeno, klubu demokratske zajednice i naknadi štete. Tako isto mislimo, da čast je napomenuti, da se želje udruže­ dotle treba spremiti nesamo sporazum nih narodnih poslanika ne će moći ostva­ između stranaka'o osnovnim načelima riti, ako se vladi odmah ne stavi na zna­ ustava, nego i sam nacrt ustava, ako nje. dajojsenećedatikvorum ne ćemo, a držimo da to ne želite ni vi, za riješenje pitanja iznijetih u dnevnom da ustavotvorna skupština ostane toga redu, a još manje za izmjenu dpevnoga radi suviše dugo na okupu. reda, dok se ne obrazuje međustranač­ Dajući ovakvu izjavu odnosno tačke ka vlada.« 5. vašega predloga. mi, razumije se pe Odgovor g. Protića ispred parlamen­ sebi, gospodine predsjedniče, ne odbi­ tarne zajednice odaslan je 12. marta, a jamo eventualan daljni razgovor o tom, glasi: ako biste i u koliko biste to za potrebno »Potvrđujući vam prijem poštovanog našli. pisma od ii. o. mj. ja vas molim, prije Saopštavajući vam ovo mišljenje vla­ svega, za oproštaj što vam do sad pode i parlamentarne zajednice kao odgo­ I slo”tma spriječen, ne mogoh odgovoriti. vor na vaš. predlog, mi ne možemo a Pošto smo proučili vaš i vaših drugova da vam, gospodine predsjedniče, no predlog nama je čast odgovoriti ovo što svratimo pažnju na ovu čudnu i nepo­ sljeduje: voljnu atmosferu, koju je stvorilo drža­ I. Primamo predlog da se obrazuje nje demokratske zajednice u parlamen­ jedna vlada međustranačka za sprovotu i izjava g. Draškovića, koju je 11. o. denjc novoga ustava za našu otadžbinu. mj. u ime demokratske zajednice dao u II. Primamo da ministar unutrašnjih narodnoj skupštini. Po tome bi se mo­ i djela u toj vladi bude jedna neutralna ralo zaključiti- da nema osnovne misli ličnost, koja bi međutim davala do­ za svaki uspješan zajednički rad: do­ । voljno jamstva za držanje dobro­ bre volje i služnosti u pogledima i me­ ga reda i bezbjednosti u zemlji. todama rada. Zato nam se čini, da je, i III. Primičemo i taj predlog, da pred­ prije svega, potrebno to utvrditi i na či­ j sjednik nove vlade bude također neu­ sto izvesti.« I tralno lice, jedino ako vi j vaši drugovi j mislite, da je to neophodno potrebno, | ma da mi ne nalazimo dovoljno oprav­ Zaliha kalendara | dana razloga, da naša grupa ne da pred­ j sjednika nove vlade. Po sebi se razu­ mije da to neutralno lice za predsjednika | ,Pravde* je na izmaku. i treba sobom da daje dovoljno jamstva | za uspješno rukovođenje poslova držav­ f Pohitite sa narudžbama. ili rastepsti skupštinu — Hi će skupšti­ na rastepsti njega na hiljadu komada. On uze misliti na sve, kako bi mogo rastepsti skupštinu, mjesto da bude ras­ tepen on. da rastepe druge, no sve su se misli njegove vraćale na jednu i to glavnu stvar: glad! U dva časa, što preostane od njega, ne će se moći razabrati šta je. Ako pokuša uteći, sabor će si ga za živi čas podijeliti među se, ako ostane gdje je, tigri će učiniti s njim to isto; misao nužna, logična, i od koje isto ta­ ko nije bilo moguće uteći! Međutim se s granja obližnjeg drveta spusti uman jedan jopac i izađe na go­ vornicu. Taj je više djelovao na čuvstvo nego na razum i njemu je pošlo za rukom u dojako rogobomu zboru u koliko toliko pobuditi pozornost »Zvjerska braćol« začneon, »kakogod sam neviešt javnim govorima, usuđujem se opet stupiti pred slavnu skupštinu, da i ja reknem svoju u velevažnome pi­ tanju o uništenju čovjeka«. Tu se on nakašlja, te i najuvaženiiji u zboru prekinu sada svoj razgovor, da čuju što će biti. »Ele, da se uzmognemo lakše domi­ sliti načinu, kako da Istrijebimo i un1štimo čovjeka, postavismo si prije sve­ ga pitanje: »Što je čovjek?« nastavi majmun svoj govor. »Glava prirode« dovikne ćuk, uče­ njak na glasu. »Jest, prijatelju«, odvrati jopac, »ali prirodi; toj valja naći glavu« (opće odo­ bravanje). »Glavu tu valja odsjeći!« (burno i dugotrajno pljeskanje). »Nu ja ću vam reći što je Čovjek? (tu snizi dramatski svoj glas) — »ja sam se dugo bavio prirodom, ija sam toj pri­ rodi ušao u trag i evo do kojega sam nadahnuća došao! Čovjek je — ništa vi­ še — do niža neka vrsta — majmuna!« Zavlada grobna tišina; ovakove sen­ zacije u šumi nije niko čuo od pamti­ vijeka! Tu zastane jopac prateći žarkim oči­ ma duboki dojam svoga govora, onda nastavi: »Ponavljam: niža vrsta maj­ muna! — majmun, koji si mnogo umi­ šlja! Zaglušna krika). »Gospodo! ne ću da zlorabim vaše strpljivosti više, nego što je ođ prijeko nužde«. »Majo!« reći će mlado medvječe, koje je ovu izjavu već prij bilo čulo, »hoće­ mo li sada kući? Gladan sam!« čekaj još malo, zlatanc!« reče med­ vjedica majka ozbiljnom nježnošću. »Možebit će nam domala štogod u dio pasti«. Pri tom upre krvožedne oči u jag­ uara. Bradonja, koji se je bio gotovo Izgu- �Број 136 правда“ - Broj Prosvjeta i šhola. Haho da uredimo naše aut. šhola? i. huk. — S obzirom na važnost škole, kojoj se Jedinoj ima zahvaliti napredak pojedinca čovjeka i cijeloga naroda, jer škola odgaja i oplemenjuje dušu i duh ljudski, te s obzirom ua znameniti momeuat desetgodišnjice, otkako se podije­ lila i sankcionirala naša vjersko-prosvjetna autonomija, vrijedno je baš sa­ da nakon toliko godina besplodna rada naših autonomnih tijela nabaciti pitanje o reformi našega autonomnega škol­ stva. Da ovu stvar dobro uočimo, potrebno je. prije svega progovoriti o školi uopće, » napose o srednjoj školi, koja našoj omladini treba da dade više nego U ele­ mentarnu, površnu naobrazbu i koja tre­ ba da učini našu mladež sposobnom, da mogne velike i teške zadaće vremena razumjeti i savladati. U ovom času, ka­ da se mi muslimani sami valja da bri­ nemo o svojoj duševnoj naobrazbi i 0 savremenom odgoju svoje mladosti u mašim mekjtebima, nameće se samo od sebe pitanje, kako treba da udesimo na­ staviti plau svojih škola, ako želimo, da budu i naše škole na visini svoje uzvi­ šene zadaće, koju nije imala naša škola pred očima ni za ovih deset godina au­ tonomije, nameće se pitanje, šta je uop­ će svrha škole i šta mi tražimo i mo­ žemo tražiti od škole prema današnjim socijalnim, ekonomskim i političkim ili ukratko rečeno prema današnjim kul­ turnim prilikama? Bez sumnje je glavna zadaća škole, da odgaja i sprema mladež za sve one dužnosti, koje od nje život traži. U sve škole mora mjesto suhoparnoga biflanja i nabrajanja stupiti odgoj na prvo mje­ sto. Mehaniziranje i silovito utuvljivanje nauke u glavu mladeži treba da se uki­ ne, a mjesto toga mora doći samostalan duševni rad i mišljenje učenika. Ovaka prava škola, koja prema modernoj pe­ dagogiji postupa s učenicima, može is­ puniti zadaću, što se od škole očekuje, a to je, da učenike za život pripravi. Ona poznata klasična rečenica, da ne učimo za školu, već za život,'treba da se primijeni u svom potpunom smislu i opsegu u školi, da se ne mogne reći, da je to samo jedna lijepa stara istina, na koju se u školi ne pazi mnogo. U školi se mora jačati volja i otporna životna snaga učenika, škola nam treba da daje potpune ljude, koji su harmo­ nični u mišljenju, osjećaju i volji. Mi ne smijemo više odgajati svoju mladež na onaj način, kako smo mi bili odgajani, nego moramo odgajati mladost svoju za više i teže svrhe, moramo je odgajati za ona i onakva vremena, u kojima će živjeti, kao što je rekao i naš hazreti pejgamber. Glavna je dakle zadaća škole, da nam odgoji savremeno mladež i da joj dadne sposobnosti za život. Poslije ovih općenitih misli o školi uopće svratićemo malo više pažnje sred- I I njoj školi, da uočimo, koliku i kako važ­ nu ulogu u ljudskom društvu igra sred­ nja škola. Na ovaj će se način vidjeti, kako se iz same zadaće srednje škole može lako odrediti nastavna osnova i uvesti niz predmeta za predavanje u srednjoj školi. Kao svrhu srednjoj školi označuju ne­ ki ili opću naobrazbu ili pak pripravu za visoku školu. Ali ni jedan od ova dva zahtjeva nije opravdan pa se ne mogu uzeti kao konačni cilj srednje ško­ le. Pojam naime »opća naobrazba« jest neodređen i širok. U najširem.smislu te riječi razumijeva se pod općom naob­ razbom upućenost u rezultate svih zna­ nosti, razumijevanje političkih i socijal­ nih problema današnjih i sposobnost za shvaćanje djela umjetnih i literarnih. U običnom se pak životu veli, da je opće­ nito obrazovan onaj, koji pravilno go­ vori i piše svoj materinji jezik i poznaje glavna djela svoje književnosti. Opća naobrazba dakle kao svrha srednje ško­ le ne može se uzeti, jer bi to značilo ili previše ili premalo od nje tražiti. Pa ni priprava za visoku školu ne može se staviti u zadaću srednjoj školi, jer je nemoguće, da srednja škola pripravlja za visokoškolske studije. Gdje bi se na­ ime mogla naći takova škola, koja bi podjednako spremala svoje učenike za medicinu i teologiju, za matematiku i pravo, za filozofiju i fiziku?! Zato naobrazba, koju daje učenicima srednja škola, treba da bude općenita u tome smislu, da ona ne pripravlja za specijalne struke znanstvene, nego da nam duh oplemeni i školuje. Ovakim oplemenjivanjem i. školovanjem sprema srednja škola ne samo za viso­ ke škole, već i za ona zvanja praktičnoga života, koja traže izvježbanost u mišljenju. Ova se zadaća može staviti s pravom na srednju školu. Ako sada pogledamo položaj srednje škole i duševni stepen razvijanja, u ko­ jem se nalazi mladež, pokazaće se gor­ nji zahtjev posve opravdanim. Srednja škola stoji u sredini između osnovne i visoke škole. Srednja škola prima mladež iz osnovne škole te je dovodi na visoku školu ili u praktičan život. Ako sc obazremo na osnovnu školu i njezino djelovanje na mladež, te ako pogledamo na visoku školu i prak­ tičan život sa njihovim zahtjevima, lasno ćemo zaključiti, šta je zadaća sred­ njoj školi, koja stoji u sredini između obje spomenute škole. U osnovnoj školi mora sc sav materijal, sva nauka u samoj školi za četiri godine rada proučiti i djeci u glavu utuviti vježbanjem. Na domaće samostalne radove ne smije učitelj računati. Čitavo znanje i sposobnost mora se na samom satu za predavanja razviti. Neprestano ponavljanje i vježbanje jesu glavni posao pučkoga učitelja. Korak za korakom vodi učitelj djecu naprijed, dok postig­ nu nenadano svoj cilj u osnovnoj školi: pravilno čitanje i pisanje i glavne vrste računa. Na visokoj školi i u praktič­ nom životu pak mladež je sama na — „Pravda, Страва 3. I se upućena, ona stoji pred zadaćom, da I pomaže i podupire. Muallim kod njega se zadube u znanstveno polje; ako su u I stanuje, hrani se, a da za to ne plaća mladeži razum i volja dovoljno školova­ ništa, no i muallim, da mu se revanšini i razvijeni, tada napreduje, a ako to ra, pomaže mu u trgovini izvan mekjnije postignuto u srednjoj školi, mladić tebskih nastavnih sati. Tako je ovaj nazaduje. Prilika, da sluša predavanje muallim do danas mogao ostati pole­ profesora i da sudjeluje na vježbama, tan i krepak, jer ga, kao mnoge druge, daje se mladićima, pa ako oni to čine i nije tukao kokuziuk i glad, te mnoge ako pri tome štogod sebi prisvoje i shva­ druge nevolje i bijede boreći se protiv te, čine to na svoju korist, pri čemu je svega toga sa mjesečnom plaćom od 33 odlučno, da li je mladić darovit, obrazo­ forinte. On je toj borbi izbjegao i za to van i marljiv. Za napredovanje u osnovje ostalo u njemu još volje za karita­ imj školi odgovorni su sami učitelji, a za tivnim radom. A otpor u seljaka i osta­ napredak na visokoj školi i u praktičnom le zapreke uklanjao je g. Omerćić, u životu odgovoran je svako sam za se, kojeg seljaci imaju neograničeno povje­ U osnovnoj je dakle školi mladež pod renje. U ovakvim se prilikama dade uI nadzorom učiteljevim, dok je na visočiniti mnogo, ali samo u ovakvim pri­ : koj školi i u praktčnom životu ona potlikama, gdje je muallim s materijalne I puno samostalna i nosi sama odgovorstrane obezbijeden, a u svom krugu i nost. imadne dobrog pomagača. A ondje, Kako se srednja škola nalazi medu gdje muallim osim one kukavne vakuf­ I obje spomenute škole, to će biti njeziske 33 forinte mjesečno nema ni otkle | na zadaća, da svoje pitomce, koje pridohotka, ne može se niti očekivati, a : ma iz osnovne škole, izvede za osam pogotovo tražiti sličnih radova, Jer to i godina učenja od nesamos t a I n okukavno stanje uzrokom je da i hamal ■ stidoduševnesamostalnosti, krajči od njega bojeći se, da mu ne I od nadzora i ograničenja do slobode. U moradne davati sadaku, a kamo li da 1 srednjoj školi treba da se priuče učenici neće krajčiti bogatiji i ugledniji ljudi. , na razmišljanje, radi toga ih treba iškoTakav mualiim i kad bi imao moralnog I lovati i odgojiti za znanstveno mišljenje, pomoćnika mali bi uspjeh bio, jer glad i Tu se iziskuje ponajprije sposobnost tuje ćorava. | de misli brzo, sigurno i pravo shvaćati, Kako rekoh ni seljaci ni muallim niI traži se sposobnost iz činjenica logične jesu vrhunaravna bića, nijesu nešto iz­ I zaključke praviti i napokon steći tvrdo van svega svijeta. Da se i na drugim ■ uvjerenje, da su priroda i život ljudski mjestima uradi i radi kao i u Seoni, podvrgnuti vječnim, silnim zakonima te moraju biti oni ili slični uvjeti; bez njih i da je kultura produkat i rezultat socijaldžaba su svi napori. Gdje nema Omer­ I noga rada svih ljudi. čića, treba da ih nadomjeste muftije, va­ Prema ovome svemu dade se postakufska povjerenstva i kadije: u selo i viti kao zadaća i svrha srednjoj školi: dakle i upućuj. To bi bila moralna stra­ ! odgoj do samostalnoga du­ na ovog pitanja. Materijalna bi strana ševnog rada pomoću znanstbila, da se muallimima osigura dolična ve n e n a o b r a z b e. Znanstvena naobegzistencija, kako neće biti prisiljeni da I razba pak sastoji se u iškolovanju i ugbudu »pjevači«, kako ih je izvolio na­ I ladenju duha pomoću stečenoga pozitivzvati jedan od članova sadanjeg vakuf­ : nog znanja, koje osposobljuje mladež tuskog sabora. To dvoje neka se izvede I de duševne produkte lako i pravo ra­ i oživotvori i ja kriv, ako naš narod zumijevati i koje u nama budi potrebu, ne krene brzim hodom naprijed. da znamo sebi dati znanstveno račun Na koncu moram naročito da zahva­ o stvarima i događajima svoje okolice. lim gg. muallimima Topčagiću i Fazliću Na ovome putu naravno valja odabrati kao i g. Omerčiću koji nijesu požalili takovo pozitivno znanje, koje vodi oz­ truda moleći ih da svoj blagotvorni rad načenom cilju i svrhi. Pozitivno se zna­ nastave i budu uzorom i primjerom onje lako izgubi, ako se u životu ne po­ stalim muallimima. M. Z. navlja ili ne upotrebljuie, ali opet ono. što ostane i Uto mora ostati kod dobro­ ga plana i metode, to je siguran ostatak i talog negdašnjega našeg rada i to je baš znanstvena naša naobrazba. Politički pregled Vojni krediti. U subotu se održala u dvoru ministarska sjednica pod predsje­ danjem regenta Aleksandra. Među osta­ lim raspravljalo se o odobrenju vojnih I kredita. Tuzla, 11. marta 1920. Općinski izbori u Zagrebu. Već neko­ (Analfabetski tečaj u Seoni). Jučer liko dana pred gradske izbore razvila je dovršen analfabetski tečaj u selu Se­ se je među strankama i stranačkim gruoni, što ga je obdržavo vrijedni i agil­ pacijma živahna agitacija za izbore u ni mualim Ibrahim ef. Topčagić uz pri­ dijeljenju plakata te u žestokim pre- -ka­ pomoć II. mualima Džemal ef. Fazlića. ma i raspravama. Izbori su za u U tečaj se je upisalo 55 analfabeta, od nedelju u 10 sati priie podne i kojih je samo jedan odustao, a svi os­ lišta tako, da je svako biralište 'i tali. njih 54 svršili s uspjehom. Tečaj 770 članova. Izbori su se vršili do 1 sat je trajao od 29. decembra 1919. do 10. popodne, no u nekim biralištima 1 preko marta 1920. godine. Učenika je bilo iz­ toga vremena. Osim neznatnih incidena­ i među 15 i 40 godina. G. Topčagić ih je ta sa strane komunista, prošli su izbori u ocjeni uspjeha razdijelio u 3 vrste: dosta mirno. Ovamo se dalo pogledati Bradonji i bio u čudu s jopčeva govora, uhvati vrlo dobre, dobre i dovoljne, ali je op­ Od 1—3 sata komisije su skrutinirale tu u granama spazi majmune, kako da­ pravac toga pogleda. ćeniti uspjeh bio preko očekivanja sja­ glasove, te se ustanovilo da je od 23.290 ju znakove jedan drugome i kreveljeći Plašljiv Ijubomor dozove mu u pamet izbornika glasalo 17.950, što čini 77.80%. jan i zadovoljavajući. se pokazuju na nešto, što je bilo pod osnovu, kod je bio malone zabotavio, Kako je ovaj tečaj otvoren na poti­ Od tog predanog broja glasova dobili njima. on se okrene i šapne svojim ortacima. caj i zahtjev kot. odbora »J. M. 0.«, su pojedini kandidati kako slijedi: 1.) ko­ munistička stranka 7011 glasova, izabra­ Smjesta, na koje su upozoravali, jek­ »Sad je čas! Načinite ml mjesta!« koji će i rad oko toga honorirati, to je no 20 (dr. Radoševć, Dolić, a ostalo pro­ nu u taj mah kratak, prekinut prasak kot. odbor dne 10. o. mj. izaslao škol. Goleme šape spuste se s mjesta k leteri). Hrvatska Zajednica 5491 glas, i— cak! j upravitelja Salih ef. Serdarevića kao zemlji, prugasto sjajno tijelo zajuri se zabrano 15 (dr. Srkulj, Perišić, Pavelić i zadršće od želje sa strahovitim napa­ Uzdignuta šapa odvjetnika odvažno­ i stručnjaka da prisustvuje zaključnom i t. d.), 3.) Demokratska Stranka 1882 ispitu i vidi kakav je uspjeh polučen. dajem. sti naglo se spusti; i sve, što god je bilo glasa, izabrano 6 zastupnika (Krešić. Tome su ispitu kao odbornici prisu­ u stanju bježati, skakati, letjeti, puzati A jaguarovo srce zamrlo, on se ne Heinzel i t. d.). Hrvatska stranka prava stvovali Ahmetaga Kovačević i M. Zaili se u rupe zavući, natisnu se glavom usudf ni pogledati uokolo, ćuteć u sebi, (frankovci) 955 glasova, dobili 3 zastup­ hirović. bez obzira u divlji neuredan i sramotan što ima slijediti: razabirao je za sobom nika (Prebeg, Košutić i dr.), 5.) Hrvatska Ovo bi bio kratak izvještaj' o analbijeg, sve — osim jednoga! jasno žamor naprijed, za slastima i upučka stranka 790 glasova, dobili 2 (dr. fabotskom tečaju u Seoni i s tim bi se žlvanjima, Cas zatim ječala je cijela šuma i od­ Markulin). 6.) Cionistička židovska kod kulturnijeg naroda moglo zadovo­ zivala se jednom glasu, koji je nadviki­ stranka 496 glasova, izabrana 2, 7.) Se­ Đrveta su naokolo titrala i podrhta­ ljiti. No mi, koji smo daleko zaostali u vao sve druge — glas zaglušan i bolno ljačka stranka 449 glasova, izabran 1 vala u njegovim riječima. kulturnom pogledu iza drugih naroda bjesomučan. (Stjepan Radić). 8.) Izvanstranačka lista Glas jopčev dopirao do njegovih uši­ ne možemo tako brzo preko toga pre­ 384 glasa (Politeo), 9.) Socijaldemokrat­ ju iz nedogledtie daljine. »Gospodo!« A potom sjajno se je mjesec u nepo­ ći. Moramo se ovdje malo zaustaviti i ska stranka 284 glasa, izabran je Bukgovorio taj glas, »što vam treba to je mućenoj svojoj bezbrizi na nečemu, što o ovom važnom pojavu razmisliti. P ešeg, 10.) radikali 110 glasova, ni jedan odvažnost!« je ležalo na travi. deset i četiri muslimana za malo mandat. Bura odobravanja uhvati posljednje više od 2 mjeseca naučava čitati, pisati To nešto bilo Je više podobno gole­ Vatikanski poslanik u Beogradu. U regbl u samome uzduhu. moj, bezbrižnoj, žutoj mješini nego Bra­ i računati muallim — hodža u četvrtak je otputovao iz Rima u Beo­ »Sto nam treba, to je od —« ah riječ sehi udaljenom od grada kojih 35 km! donji. grad Cherubini, vatikanski diplomatski se ova nije imala više ponoviti; on stade Ta to je nevjerovatno! Da, I jest nevjeSad se začuje šuštanje gusta lišća, predstavnik kod naše vlade. a .izdignuta šapa osta u zraku. rovatno, ali je ipak istinito. To je selo nešto se digne oprezno iz svoga skroJoš čas i Bradonja bi bio na vratu kao i sva draga naša sela s konservaRuski list u Beogradu. Prije nekoliko višta i razdijeli na dvoje gusto obličje jaguarovu, ali i on se ustavi upravo u tivnim nazorima, a i muallim obični naš dana stigao je u Beograd g. Suvorin dima, što se nadvio bio nad Iješinom naumljenu skoku. muallim sa 33 forinte mjesečne plače, vlasnik i urednik najpoznatijeg i najra­ tigrovom. I sama šuma kao da je nešto osluški­ širenijeg ruskog lista »Novoje Vremia«. koja se od »sistematizovanja« iz god. vala : To je veliki slavenofilski list, koji je po­ Naiprije se ukaže Hce, zatim oba ra­ 1913. do danas nikad ne poveća. Ovdje magao srpske interese u ruskoj javnosti. Nešto malo na desno proviri pun mje­ mena — onda sve više i više, dok ko­ odmah moram istaknuti, da ovaj mual­ G. Suvorin namjerava u našoj zemlji po­ sec čarobnim svojim svjetlom kroz načno. puškom u ruci i slavodobitnim lim ima dobra seoskog imama Mustafa krenuti jedan list. granje. ef. Omerčića. koji ga u svemu izdašno stini — Čovjek. | I I I I I t I Naš dopisi �Spoj 136 Broj „ПРАВДА" — .PRAVDA* Oranu 4 Strana motu i sablazan cijelog svijeta stoji 1 karada. Naime, sokak je regulisan odoz­ daje strašan vonj i truje zrak sa mili­ go i odozdo, a u sredini je ostavljena jardama bacila. Sramota! kaldrma tako, te se stanovnici ovoga BIRAČKI SPISKOVI ZA GRAD SA- : sokaka ne mogu radi ove nakarade da CENTRALNI ODBOR naše organiza­ služe s kolima. Jedan put su tražili od RAJEVO. Gradsko poglavarstvo nam cije saziva se na zasijedanje za subotu općine, da ovo uredi, ali općina traži šalje slijedeće: Daje se na sveopće zna­ 3. aprila o. g. Obzirom na važnost pred­ od stanovnika, da doprinesu jednu tre­ nje, da se sa ovdašnjom objavom od 5. meta, o kojima će se raspravljati na oćinu troška, pa će onda urediti. Sta to marta 192в. broj 7533 određeni 14-to vom zas jedanju, umoljavaju se gg. čla­ dnevni rok za uvid i ispravke u nove I znači namet zastupnici naše općine? novi, da ne izostanu. biračke listine opštlnsklh izbornika gra- I Gdje je to bilo, da se od općiuara traži O uspjehu organizacije u Ključu do­ doprinos za regulaciju ulice, usprkos to­ da Sarajeva, produljuje na daljnjih 14 bismo ovaj brzojavni izvještaj: »Danas ga, što i onako stenja pod teškim općin­ dana t. j. sve do uključivo subote 3. ap­ dovršen rad oko organizacije. Uspjeli skim nametima? Tražimo bezodvlačno, rila 1920., pa se izbornici obavješćuju, imaju najbolji uspjeh. „Pravda* vanredan. Imamo preko 12.000 kruna da nam se ovaj komadić reguliše, kako da mogu uzeti uvid u listine i tražiti is­ je jedini muslimanski list u na­ je to bilo nekad započeto. Tuđe ne tre­ članarine. Na današnjem sastanku, što pravke svaki dan za vrijeme uredovnih šoj državi. »Pravdu« čitaju svi ba većega izdatka. ga je održao član centralnog odbora g. sati, a osim toga još i svake nedjelje od muslimani. U vlastitom interesu je Kurbegović svj muslimani bez razlike S—12 sati. Ujedno se obavješćuje p. n. Osim toga već pet godina se u ovom staleža odobrili rad i pravac naše orga­ građanstvo, da se od subote 20. marta sokaku ne pale lampe, i svijet razbija nizacije. Težaci naročito oduševljeni. Za 1920. izlažu list’ne na uvid u prizemlju glave i lomi vratove tumarajući po mra­ mjesni odbor: Beganović, Filipović, AJigradske vijećnice u sobi boj 3 u bašku. Svijetla nam dajte! Još jedna sra­ da oglašuje u „Р r a v d i“ begović«. muhtarskoj pisani! odmah uz gradsku mota! Ravno godinu dana stoji hrpetina blagajnu. Organizacija u Petrovcu također je smetlja upravo kod česme. Nikad ne do­ laze konji, da ga odvuku, nego na sra­ dovršena sa rezultatom od K 10.000.— | Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. d. d. u Sarajevu otpo­ priloga i članarine, a organizacija u Bi­ čela je svoje djelovanje. Ovaj je zavod haću sa K 4.000.— članarine. osnovan sa 3,000.000 kruna dioničarskog Živjela naša Krajina! kapitala, a dioničari su samo naši doma­ ći ljudi. Ravnatelj ovog zavoda je gosp. traži ва nastupom po mogurnosti jednog vrsnog Dne 18. februara t. g. održana je u Husein Omanović bivši prokurista i up­ strukovno spremnog Vlasenici skupština naše organizacije, ravitelj podružnice Hrv. centr. banke u Derventi, a njegov zamjenik i tajnik kojoj je predsjedao naš predsjednik g. H. Hafiz Ibraliim ef. Maglajlić. Skup­ zavoda g. Osman Siktrić sudski pri­ stav kod kotarskoga suda u Bos. Bro­ ština je bila m '.ogdbrojno posjećena, te du. Predsjednik ravnateljstva ovog za­ je sa oduševljenjem odobrila dosadaPrednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. voda je gosp. Dr. Mehmed ef. Spaho na­ nji rad svoga vodstva i izrazila mu Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. rodni poslanik i tajnik trgov. i obrt, ko­ svoje neograničeno povjerenje. Izabran Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. more u Sarajevu, a predsjednik nadzor­ je novi mjesni odbor, u koji su unišla Ponude na ravnateljstvo zavoda. nog vijeća gosp. Dr. Hamdija Karamehslijedeća gospoda: Predsjednik: g. Ramedović primarni liječnik u Sarajevu. gib Kadić, podpredsjednik g. Alija KurKarcelarija je ove banke u Kralja Petra tagić, tajnik g. Rasim Begović, blagaj­ Dr. Bahrija Kadić odvjetnik u ■ ulici br. 2. prizemno lijevo broj telefona nik g. Zubdija Hasanefendić, odborni­ Tuzli traži 214 a. a skraćeni brzojavni naslov Tr­ ci gg. fbrahmaga Kurtagić, Avdaga Tigovačka banka Sarajevo. hić, Mehaga Topčić, Fehim Hasanbegović, H. Hafiz Mustafa Cohadarević, Irtihali dari beka. Vrijednog i agilnog , Sejfulah cf. Mehanović i Salko Đulić. našeg starinu g. Muhamed Enveri ef. Ka- I Nastup odmah, plata prema do­ diča zadesio je bolan gubitak: preksinoć , govoru. mu je nakon kraćeg bolovanja vefat u- i činio sin Halim ef. u dobi od 38 godina. Preporučuje na veliko: Merhum Halim ef. bijaše miran, tih, oz­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku Bezina ' goreće žeste biljan i trijezan građanin. Da ga Svemo- i nadomjestak, laštila za ženskoga krojenja i šivanja. Prima . gući nagradi firdevsi alatom a Muhamed Obespravljeni Pod gornjim naslovom cipele viksa naftalina, na Izradu fbia odijela za gospođe. — ef. i rodbini dadne sabri džemil. izdalo je »Udruženje zemljoposjednika uljene i suhe boje, pa­ Palača Srp. Opštine U. kaL (Ulaz j rafina, firnisa, lanenog, brošuru koja imade zadaću, da obeskriObespravljeni. Svraćamo pažnju-cijesikativa, brunolina, lajepi tvrdnje »demokrata«, da je bosanProtin Sokak) ulica Regenta Alek­ njenih čitaoca na književnu objavu u dai sko-hercegovačko agrarno pitanje osta­ kova, bijeli terpentir. na­ sandra br. 2. našnjem broju. domjestak, toaletne sa­ tak srednjevjekovnog feudalizma i da su pune, glanber soli, aladanašnji zemljoposjednici Bosne i Her­ Tražbine protiv austrijskim I mađar­ una itd. te skladišta pu­ cegovine stekli svoje zemlje otimačinom skim državljanima. Svi naši državljani, dera, parfuma i kosmei došljedno tome da nemaju prava ni na koji imaju dugovanja prema državljani­ Oglašujte ■ tičke robe t. t. E. M. zemlju, ni na odštetu. Piscu gore spo­ ma austrijske ili mađarske republike, ne­ menute brošure u potpunoj je mjeri us- J Zahtjevajte cjenovni ka ka se radi uputstva obrate na trgovačku u „Pravdi*4 pjelo, da ove nepravedne tvrdnje pobije i obrtničku komoru. historičkim dokumentima i sasma jasno Edhem Landžo, bakal na Baščaršiji, [ dokaže, da su današnji posjednici došli kupio je prije heftu dana oko 5 metara u posjed svojih zemalja sasma poštenim arpadžika i budući je arpadžik i krumi zakonitim putem. Brošura je razdijelje­ pir izvan cjenika nije te kupnje prijavio na u »Predgovor«, Podrijetlo kmetstva«, policiji. Radi toga je bio prijavljen i kaž­ »Podrijetlo age», »Spahinstvo«, »Begnjen sa dvjesta kruna globe. Pitamo na luk«, »Socijalna nužda«, »Agrarna re­ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini temelju čega je izrečena ova osuda, kad forma« i »Da završimo«. Obuhvaća 3b kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ni drugi trgovci ne prijavljuju robe, koja stranica. Cijena 6 K. sa poštom 50 hel. ne potpada pod cjenik? Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspo’.aga- i više. nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Mi ovo djelo preporučujemo svakome, Nema svjetla. U cijelom Bistriku pojer zaista do sada neimadosmo ovako čam od karaule nema svjetla. Ljudima temeljito i stručno izrađenog djela o se razbijaju glave, hvataju se u žicu, a ovom predmetu. Preporučujući ga paž­ općinsko poglavarstvo ni mukajet. Ima nji sviju, koje ovo pitanje interesira, mi li kogod, da stane ma put ovom zlu, slav­ ćemo donijeti opširan prikaz u jednom na općino? od narednih brojeva. Sramota u Karpuzovu sokaku. Tuži { Cijena je knjizi šest kruna, sa pošta­ i nam se jedan stanovnik: Kad se je re- j Sit ponude za hranu han I upite o stanju cijena hrani u svaka doba Mantao I brzo vrši I gulisao Karpuzov sokak, ne znam za ko I rinom 50 helera više, a naručuje se kod Udruženja zemljoposjednika u Sarajevu. 1 je je babe zdravlje ostavljena jedna na- 1 Iz naše organizacije. Љдш vijesti i OGLASI U .PRAVDI* svakim trgovci: MusHm. treonačka i poljodjelska banha d. d. u Tešnju Odmah poslovnog ravnatelja koncipijenta. WilhBlm F. TiBfenbach uvoz i izvoz hum. tehničkih proizvoda, Osijek i. Knjige i novine. I PrištEdnja HercegovaL aprovizacijama i trgovcima I Abdullah Džumhur Tuzla МНШИМ11ММШМИЈМИМИИИНШИИИИДИИ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli* Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. -- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve ^Акочот rt - ikovne poslove najbrže i najpovoljnije. »>«1к: Gtattahil Odbor »I M. 0.« AtuupkriJ« D. & A. Кајож, SaiM»vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7b23300ab149256d6138f190efa9f0d7.pdf 1f2f548926ac9d9c1690a58bea33efed PDF Text Text —----- —----- " ■ » ■ Ж Požtarina u gotovom plaćena. ШКТк И> О < -■ Ш 1- јиН&. В%-Ју 3 qS» јЕ»О ’ek Sa "Wn W Mm ЈтД «■* ТМ Ш1Г i f Ж> fB ввНВГ Д?Ж m JonL Шж Ws» «» w i kruna. ЖШ i četvrtkom. О si Ц» Н М»И жав Ј®Ж лкикакилг POJEDINI BROJ £ SS na redaRcioni oto. ^ret lata godišnje 80 krun i, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE ИУГИМл .СКЕ ОРГ АНИЗАЦИЈЕ. Broj (138) Sarajevo, četvrtak 25. marta 1920. (5. redžeba 1338.) Iz Sandžaka i Makedonije. Za dra Krasnicu. Članovi »J. M. 0.« prada i kotara mostarskoga, raspravljajući o napadaju na tast i ugled g. dra Halid bega Hrasiiice od strane »demokrata« donijeli su na današnjem pouzdaničkcm sastanku slijedeću Rezoluciju: I. Napadaje na čast i ugled narodnog zastupnika g. dra Halidbega Hrasnice smatramo proračunanom i niskom ak­ cijom, koja svjedoči, da u našoj državi nije zaštićen niko, a da se na njega ne bi smjeli nabacivati blatom izvjesni ele­ menti. 2. Alarmiranje i stranoga novinstva <u ovoj stvari smatramo drskim politič­ kim sredstvom. Pozivati se na sud lič­ nosti i novina izvan našega kraljev­ stva odaje vrlo lošu sliku našega dr­ žavnoga uređenja, zato osuđujemo naj­ oštrije taj nepatrioitski čin onih eleme­ nata, koji se smatraju državotvornim te u interesu mira i poredka najenergtčnije protestiramo proti ovakoj nedo­ ličnoj stranačkoj borbi. 3. Pristaše »J. M. 0.«, poznavajući dra Halidbega Hrasnicu kao čovjeka vrlo .plemenita sJipa, a kao političara vrlo ispravna i čista, ne mogu dozvo­ liti onakovo nisko atakiranje na njego­ vu čast te poručuju, da su pripravni s njime dijeliti svaku žalost i svaku ra­ dost, jer je dr. Krasnica jedan od. dvo­ jice miudimanskih narodnih zastupnika, koji iskreno zastupaju misli i želje 90% Sarajevo, 24. marta. »Demokratski« činovnici u Makedoni­ ji i pod sadanjim režimom nastavljaju svoju protumuslimansku politiku i hap­ se sve u šesnaest. »Beogradski Dnev­ nik« od 20. marta ima ovaj brzojav iz Skoplja: »17. o. mj. na telegrafski zah­ tjev istražnog sudite uhapšen je i spro­ veden stražom u istražni pritvor — predsjednik muslimanske organizacije (Muhafezai hukuk-džemijeti) Husnibeg Hadži Ju^ufović. U Varoši (!) se govoriti) da je otkrivena veza ove organizacije sa miado.turskim komite­ tom u Cargradiu. Ovo je već dugi član glavnog (centralnog Op. ur.) »musli­ manskog odbora koji se stavlja u is­ tražni pritvor«. U savezu sa ovim izvještajem »B. D«. ističemo, da glasilo musi, organiza­ cije, skopljanski »Hak« u broju od 17. manta donosi na čelu lista ovaj komunike centralnog odbora: »Ovdašnji list »Demokrat« u broju od 16. o. mj. donio je alarmantan članak o tom, da je naša organizacija u dogovoru i vezi sa tajnim udruženjem Mladoturaka u Carigadu. - - Pošto smo taj članak pročitali kad Godina II. muslimanskog pučanstva Bosne i Her­ cegovine. 4. Uru Halidbegu Krasnici i dru Mehmedu Spahi članovi »J. M. O.« i ovim putem izjavljuju svoje najdublje povje­ renje, a njihov rad prate s najvećim simpatijama i odobravanjem. Ministru predsjedniku gosp, Stojanu Protiću Beograd. Potaknuti tendencioznim i neoprav­ danim napadajima na čas), našega pred­ stavnika dra ifal.dbgii-'Hrasnice povo­ dom njegovog imenovanja kr. mini­ strom, najodlučnije protiv istima protcstujemo i sa prezirom odbijamo bez­ očne klevete, kojima se »Demokratska« Zajednica i njezina štampa služi u bor­ bi sa političkim protivnicima unatoč sviju zvaničnih isleđenja i izjava ne­ pristranih lica, koja poznaju djelovanje dra Hrasnice kao austriiskog vojnog suca za vrijeme njegova službovanja u Kragujevcu. Mi, koji najbolje poznajemo neokalja­ ni značaj i poštenje Dr. Hrasnice izjavIhijemo njemu i vodstvu- »Jugoslaven­ ske Muslimanske Organizacije« i na­ dalje svoje nepokolebivo povjerenje, a napadaje na njegovu osobu smatramo kao uvredu, nanešenu cjelokupnom mu­ slimanskom dijelu nareda našega kra­ ljevstva. Kot. odbor »J. M. O.« u B. Novom. i je današnji broj našeg lista bio u ma­ šini, odgovor je izostao do idućeg broja. Saopćujemo čitateljima da na ovake kle­ vete ne ćemo šutjeti i kategorički izjav­ ljujemo da se rad naše organizacije te­ melji na zakonu. Mi nijesmo ni u kak­ voj vezi nesamo sa mladoturskim, ne­ go uopće ni sa jednim tajnim udruže­ njem«. * Iznoseći gornji dementi našeg druga »Haka« osjećamo svojom patriotskom dužnšću upozoriti centralnu vladu, da ne bude brza u donošenju odluka, koje bi mogle ozlovoljiti tamošnje muslima­ ne, Naši su »demokrati« i nesavjesni i prehitri u otkrivanju »veleizdajnika« pa je dužnost centralne vlade, da dobro otvori oči i stroto razluči interes države od huškačkog izazivanja jedne nesa­ vjesne klike. Proigra li i sadanja cen­ tralna vlada povjerenje tamošnjeg svi­ jeta, onda nesamo da će oteščati dje­ lovanje umjerenih elemenata, već će naprtiti i jedan jak teret državi, kojem se svaka dalekovidna vlada mora ugi­ bati. GROZOTE li BIJELOM POLJU. (J) iz gornjega sasvim je jasno kakav iz­ na skopljanskom kongresu i u svojoj gleda postupak jednog Cukića i šta je osveti skovao plan o njegovu progonu sve u stanju učiniti ovakav činovnik. i hapšenju, naredio je načelniku, da ga Jednu večer okupilo se slučajno jedno otpremi u Bijelo Polje, jer da se »ogri­ veće sijelo, na kojem jc jedan od pri­ ješio« o zakon time, što se je bez ov­ sutnih izvadio »Pravdu« i pročitao iz­ laštenja iskazao kao bjelopoljski izasla­ vještaj o Midhatbegovom držanju na nik. Revni načelnik izvršio je ovo na­ kongresu. Jedan od prisutnih stavio je ređenje usprkos toga, što je Midhatbeg na to prediog, da se Midhatbegu uirne bio ozbiljno bolestan i nije uvažio nje­ okruga sakupi naknada za putni trošak gova zahtjeva, da se ne progoni dok ga u SkotHje i pošto je prediog odmah us­ ne pregleda liječnik. Na jedan sat prije vojen prešlo se na kupljenje te pripo­ akšama dođoše žandari i Midhatbega na moći. I to je bio dovoljan razlog, da se silu odvedoše tako, da je u Sjenicu otCukić razgoropadi i da poduzme naj­ praćen noću i tako se nahladio, da mu odvratnija proganjanja: »Vi osnivate se je bolest tako pogoršala, da je jedva tajna udruženja; vi idete proti držav­ prispio do Sjenice. noj vlasti iajedno sa Hodžićem. Novac Posredstvom pisara Konstantinovića se kupi u revolucionarne svrhe« grmip uspjelo mu je da bude liječnički pregle­ je Cukić i radi toga čitave liefte radile dan i doktor ie naredio da ima dulje su — sohe i punjene tamnice. vremena ostati u Sjenici radi oporav­ Doznavši za Mldhatbegov dolazak u ka. G. načelnik pozvao je na telefon g. Novi Pazar g. sekretar Cukić odmah ša­ doktora i naredio mu, da se nc pača u lje brzojav načelniku okruga, u kojem Midhatbegovo stanje, no Holandez je iz­ traži da se Hodžić odmah i uz sigurnu javio, da Midhatbeg mora ostati najma­ pratnju dopremi u Bijelo Polje. Na nanje pet dana na oporavku, a i nakon čelnikov poziv, da ide u Bijelo Polje, - toga da se može otpremati tek nakon Midhatbeg je izjavio da tamo nije bio od povoljnog liječničkog nalaza. Načelnik srpsko-turskog rata, pa da nema i ne mo­ je pristao na taj liječnički nalaz i do­ zvolio petdnevni Mldhatbegov odmor. že biti nikakva povoda za njegovo preNo do dva dana Midhatbeg je prisiljen slušanje. On da je sad upisan u Novom na daljnje putovanje usprkos toga, što Pazaru i ako šta ima proti njemu, odgoje liječnik izjavio da nemiože ići pješice varaće pred novopazarskim oblastima. radi tega što je sakat u nogu i radi tu­ U Bijelom Polju razgrabile su mu ko­ ga, što bi rnu naporno pješačenje moglo mite cijeli imetak pa se radi njih ne prouzročiti smrt. Žandari nijesu htjeli ni usuđuje tamo ići, jer bi mogao i glavom da čuju šta govori liječnik, nego su platiti. — »Vi ste tamo bili za vrijeme Midhatbega na zor digli s posteu- i naokupacije, pa se radi toga zovete« re­ prtili ga na konja. Sirota Midhatbeg iz­ če mu g. načelnik. Kad mu je Midhatbeg gledao je tako bijedno, da se kulturni objasnio da to nije istina, g. se načelnik Holandez nije mogao suzdržali, a da našao u čudu i o tom izvijestio ministar­ žandarima ne dovikne orav! izraz: stvo unutarnjih djela. Nu budući je mi­ nistar Pribićević već imao raport gg. I »Barbari!«. (Nastaviće se). Rebca i drugova o Midhatovoj »izdaji« Gospoda »težaci« idu i dalje. Oni ne vide ua je danas ugrožen musliman­ ski težak isto tako, kao i građanin; oni ne osjećaju potrebe zbijanja naših re­ »Glas Težaka« zove se organ musli­ dova i, slijepi kakvi jesu, vele ni manje manske težačke (»Mutež«) stranke g. Hasandedića, Jakića i Bibera, a pojavio ni više, nego da su uvjereni, da se sta­ rim strankama koje su osnovane i prose je u ponedjeljak 22. o. mj. Mi smo o ovoj stranci i njenim pokretačima pi­ i istekle iz prošlih prilika, ne mogu sali i više nego li zaslužuju, a ovdje će­ I nastaviti rad u novim prilikama«. Stega oni preduzimaju »da vjersku i mo da taj prikaz upotpunimo sa nekoli­ plemensku frontu pretvore u stalešku«, ko citata. U otvorenom pismu na pred­ a zbijanje muslimanskih redova, koje je sjednika naše organizacije, što ga je na­ temeljni zahtjev Islama, označuju — pisao g. Ahmed I. (Hasndedić) veli se 1 u d o š ć u. Ni to im nije dosta, nego u 10. tačci, da pokretače vode »samo se, doduše uvijeno, nabacuju osvadom, plemeniti i nesebični ciljevi za dobro da naša organizacija pravi »bezglavost našega težaka i maloposjednika, a ni­ tražeći zaštitu stranih država proti vla­ kakvi politički motivi«. Međutim u pr­ stitom narodu, s kojim se želiš ;poisto­ voj riječi njihova organa među ostalim vjetiti, ujediniti«. Mi smo ovu drsku stoje i ove riječi: »Mi smo čvrsto odlu­ podvalu odbili povodom jednog članka čili, da otklonimo od sebe odiurn (kriv­ u službenom »Nar. Jedinstvu« i konsta­ nju), što ga protiv nas diže po­ tiramo da na njoj usprkos toga jaši ovi litička nepromišlienost vodstva J. M. O„ vajni »prijatelj« islamskog težaka i ma­ pogotovo jer smo uvjereni, da je naš loposjednika. narod u kulturi prešao fazu križarskih Pa da vjerujemo u njihove »plemeni­ ratova«. To bi se imalo da zove logika te« namjere! i došljednost I... Bilješke. Muslimansku trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (đ. d.) u Sarajevu. Bani se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHs. I u InozBiistt’u. Prima uloćke na uložne knjižice i teisuće ratnuв I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve irjcnjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica н 3,000.000 Duje sezonske i nprovlzocllske Mite. — Kupuje I nredmje srećke, vsiutp I srijednosne papine stih prsta. H Q 3 N 0 B E 'I E L E H J E kupuje i prodaje sve vrste га1зз, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z urizemna lijevo - Erho odieleiue 5aiw - Interupban telefon: M. �Strana 2 Croana Број 138 Broi .PRAVDA" — .ПРАВДА" Akcija dra Smodlake. II. taj broj predložili na osnovi približnoga razmjera snaga u Narounom rreusiavOdgovor dra Smodlake na pismo mstm. U ostalom, raueci o zam.suenoj •demokratskog« kluba, odaslan 13. međustranačkoj viaui, brojni je razmjer marta glasi: u njoj sporeana stvar, jer se u takvoj »Čast nam je potvrditi prijem vašeg jednoj vladi sve mora nješavati spora­ poštovanog pisma od 11. o. mj. kojim zumno, a kad nestane sporazuma, ne­ ti načelu prihvaćate naš predlog, da se staje i bitnog preduslova za opstanak obrazuje međustranačka vlada, u kojoj tanve viaue. Ovo je pitanje tako male­ bi ministar predsjednik i ministar unu­ no prema krupnan i ousudnim proble­ trašnjih poslova bile neutralne ličnosti, dočhn ne odobravate od nas predloženi i mima Koji su odlučni u ovim časovima, način, kako bi se ta vlada imala sasta- i koj.ma ioe u susret naša država, da mi ni za čas ne sumnjamo, da čete, sve i viti, ni brojni irazmjer, u kojemu bi uvi­ kad bi se od vas zahtijevala stranačka je parlamentarne grupe imale biti u njoj žrtva, nju rado doprmijeti na korist zastupane. opite stvari. Kako ćete razabrati iz pisma koje u U koliko bi vam se moglo pričiniti, propisu prilažemo pod 1.) pariainenlar- i odgovorom sa druge, strane, da bi se na je zajednica prihvatila u cjelini taj sporazum mogao omesti zbog opsega naš predlog, tako da sada jedino o va­ ma zavisi ostvarenje naše osnove, koja I radnoga programa Narodnog Predstav­ je po našem uvjerenju, jedini mogući i ništva ili zbog pitanja pokrajinskih vla­ da, mi svraćamo vašu pažnju na odgo­ način izlaska iz teške državne krize, u vor, što smo ga dali parlamentarnoj koju smo zapali. Vi predlažete da svaka parlamentar- ; zajednici. Tu smo odnosno tih pitanja na grupa nezavisno odabere lica, koja , zauzeli stanovište, koje je najbliže va­ šem, a koje nije tako daleko od stano­ će kao njeni predstavnici ući u među­ višta druge strane, da ga ona za volju stranačku vladu. Mi načelno nemamo sporazuma ne bi mogla prihvatiti. ništa protiv te metode ј bili bismo naj­ Duboko uvjereni da će demokratska sretniji, kad bi se po njoj mogla sasta­ zajedmica, koja prednjači u borbi za na­ viti jedna jaka i za život sposobna me­ še narodno i državno jedinstvo, dati u đustranačka vlada. Ali nas iskustvo ovim kritičnim momentima narodu dopodučava o protivnom. Kako su dosad bili uzaludni svi pokušaji, da se na taj I kaz svojega visokoga patriotizma i način sastavi takva koaliciona vlada, I svoje političke zrelosti, mi od nje po­ uzdano očekujemo povoljan odgovor, jednako bi bezizgledan bio i novi takav pokušaj, јет bi pojedine stranke mogle ' koji u interesu stvari treba također da predložiti ljude, koji ne mogu sjediti ni ! je što hitniji. Taj će nas odgovor obra­ dovati i kao Jugoslavene i kao demo­ raditi zajedno sa predstavnicima druge krate i mi ćemo vam Za to biti dvo­ strane. Ako bi se pak svakoj strani dalo struko zahvalni na njemu.« pravo, da odbija predloženike druge Predsjedniku ministarskog savjeta i strane, time bi se samo još više povri­ predsjedniku parlamentarne zajednice jedila lična osjetljivost pojedinih prva­ ka i mjesto da se stranačke opreke u- J uputio je dr. Smodlaka ovaj odgovor, blaže, one bi se još više zaoštrile. Da , datiran 13. marta: »Udruženje poslanika van stranaka sve to izbjegnemo, tražili smo drugi I primilo je sa iskrenim zadovoljstvom način rješenja toga osjetljivog pitanja, na znanje Vaše poštovano pismo od 12. i mislimo da smo ga našli u predloženoj o. mi., kojim u glavnom prihvaćate sve arbitraži, gdje bi dva, najviše tri čovje­ tačke našega predloga za sastav među­ ka, vezana najstrožijom diskrecijom, stranačke vlade. imala da riješe sva lična pitanja, ne Odazivljući se Vašoj želji, da Vam kao sudije nad pojedinim političkim lič­ bolje objasnimo naš predlog odnosno nostima, već kao politički ljudi, koji su sastava pokrajinskih vlada, mi smatra­ zvan: da nadu najzgodniji izlaz iz čamo da se te vlade imaju tako sastaviti sovite situacije. Lista sastavljena ovak­ da u njima, kao i u centralnoj vladi mo­ vom arbitražom ne bi se mogla shva­ raju sjediti predstavnici jedne i druge titi ni kao zadovoljština za one, koji bi zajednice, a jedan od načina, kako bi se u nju ušli, ni kao osuda za one, koji bi to pitanje moglo urediti bio bi n. pr. bili iz nje isključeni, jer državni interes taj, da u svakoj .pokrajinskoj vladi budu po ocjeni nepristranih može zahtijevati, samo dvije političke ličnosti, jedna od da se i najvrijedniji i najzaslužniji ljudi, jedne, druga od druge zajednice, a da ma kojoj strani pripadal, za čas uklone se na sva druga mjesta postave neu­ s političke arene i onda kada na njiho­ tralne ličnosti, ili sami činovnici. Ali voj strani nema nikakve krivice. ovo pitanje obrazovanja pokrajnskih Buduć uvjereni, da od vas predlože­ vlada, koje se može i drugim načinom ni način ne vodi k cilju, a ne znajući ni­ riješiti u duhu izmirenja i međustranač­ kakva boljega načina od onoga, što vam preporučujemo, molimo da još jedanput ke kooperacije, kao i sva lična pitanja koja stoje s tim u savezu, pr našem mi­ uzmete u pretres predlog naš i da pri­ šljenju ne bi se imala nješavati sada, stanete na arbitražu, kako je to već već bi se imalo prepustiti novoj v 1 aučinila druga strana Narodnog Predstavn'štva. Istodobno Vas molimo, da d i. da ih riješi na osnovu načela koje pri’tanete i na predloženi razmjer, po bi sada trebalo utvrditi. Što se tiče programa rada međustra­ kojem bi parlamentarna zaiedrrca ima­ la dobiti 9 l'snica, a vaša zaiednica načke vlade, držimo da bi Narodno skupa sa neutralcima isti broj. Mi smo I Predstavništvo imalo svakako da riješi F E L I TON. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (Nastavak). (35) лш. Sultanija Nesime živila je vrlo povučeno. U dvoru se ćutila kao ptica u kafezu i s vremenom odrekla se svih želja. Dvor je nije zadovoljavao, raskoš i vječito ulizivanje, licemjernost, pokvarenost i prodavanje osjećaja mrzila je. Bilo joj je već blizu trideset godina. U zadnje vrijamc začahurivala se sve više više, da su je počeli smatrati čudakinjom. Prolazila je kroz dvor uvijek zamišljena, sa nerazriješivom tajnom, koja je zasjenjivala njezino lice, jednostavna no dostojanstvena, otvorena, slobodna i samosvijesna. Sultan je cijenio i volio. Njezin utje­ caj bio je velik na glasovitog despota Abdul-Hamida i na njegovog glavnog pomoćnika lzetbey-a. Što niko nije mogao ni smio isposlovati, za koga se niko nije smio zauzeti smjela je Nesime. Sultanov harem bio je i ljubomoran na Nesimu no ona nije tome polagala velike važnosti. Klevetali su je i objedivali. Bolilo je to, ali je bila svjesna, da je njezina savjest mirna. Je li bilo kakvih dru­ gih tajna u srcu sultanije, je li nosila ideal u duši za kojim je težila i koji je bio neostvarljiv teško je nagađati, a još teže pogoditi kod ovakih naravi, koje ujsu mnogo govorile. i I j | ! , i | I I ! izborni zakon, budžetu« dvanaestine i ugovore o miru, a pd drugih pitanja samo ona, za koje se obe zajednice slo­ že da budu iznesene na pretres Parla­ mentu. I mi želimo da ustavotvorna skupšti­ na što prije donese državni ustav i slaženio se da bi radi toga svakako tre­ balo da se još prije njenoga saziva sporazumom između velikih stranaka spremi nacrt ustava, ah za to nije potrebno da Privremeno Narodno Predstavništvo ostane na okupu poslije riješenja ovih pitanja, za koje smo sada svi složni da se u njemu imaju riješiti. Držimo da je ovim objašnjenjem otstranjen svaki nesporazum između nas, a ako još ima da se razbistri kakvo sporednije pitanje, to se može učiniti kod prvog sastanka stranačkih pouzdanlka. Duboko žalimo i sa naše strane, što je u Narodnom Predstavništvu zavla­ dala atmosfera ovako nepovoljna za postignuće sporazuma, a još nam je zalije što nam nije pošlo za rukom da to spriječimo. Čast nam je saopćiti vam u prepisu pod 1.) odgovor koji smo primili od De­ mokratske Zajednice na naš predlog, da se obrazuje međustranačka vlada, a pod 2.) pismo koje smo mi na odgovor taj uputili Demokratskoj Zajednici. U očekivanju hitnog odgovora kojim ćete, nadamo se, utvrditi potpunu našu saglasnost. molim Vas, gospodine pred­ sjedniče, da i ovom prilikom primite uvjerenje mđga dubokog poštovanja.« Prosvjeta i šhola. Raho da uredimo nah aut. šhole? п. hak. — Pa kako je učevnj plan u sred­ njoj školi, da se postigne gore istaknuta zadaća njezina? Današnja srednja škola osniva se na spoju filološko-historičke i matematskofizikalne naobrazbe. Za ovakom naob­ razbom idei gimnazija i realka. Spoj fi­ lološkoga i historičkoga predavanja sa -matematskim i fizikalnim jest zbilja vr­ stan da poluči označeni cilj srednje ško­ le, naime pomoću znanstvene naobraz­ be sposobnim učiniti za samostalan du­ ševni rad. Filološko (jezično) predava­ nje otkriva učeniku duh ljudski i poka­ zuje mu. kako se misli tvore i izriču. Tako učenik proučavajući strane jezi­ ke dolazi do sposobnosti, da luči misao od jezičnoga oblika te pri tome uči pro­ matrati svoj materinji jezik s dubokim razumijevanjem jezika. Historičko (povjesno) predavanje upoznaje mla­ dež o razvoju i napredovanju na, roda, o državnom uređenju, o mi­ tologiji, pjesništvu i o 4Ri.ietnosti, a to sve čini, da se upozna bolje i teme­ ljitije sadašnjost. Matematska (računska) i prirodoslovna znanost nauči opet mla­ dež određenim i kratkim def nićljama, daje pogled u stalne prirodne zakone i pruža znatna matematska sredstva za mišljenje i razglabanje. 1 Ovakav nastavni plan štednje škole, Za vrijeme najtežih iskušenja Mladoturaka Ne­ sime se je zauzela za njih kod samog sultana i nije se uplašila njegovog pogleda, kad mu je rekla: »Oni su na pravom putu«... Tad joj je sultan nervozno, blijed u licu odgovorio: »A znadete li da su oni proti mene?« »Nisu — nego proti onog... « pokazujući ru­ kom na sobe Izetbey-ove. Sultan je mahnuo rukom u znak, da mu se izgubi s njegovih očiju što je bio znak velike ljutnje, no Nesime pošla lzetbey-u i tra­ žila zaštitu za Mladoturke. Kad joj je izet htio od­ biti molbu rekla mu je odvažno: »Sultan ne smije od vas, a vi od njega... Ja tražim, da bar s njima humano postupate«. lzetbey je pogledao lukavo i rekao: »Nesime-sultan, smijem li pogoditi zašto se zauzimljete za njih?« Ona se promijeni u licu i reče: — Zato što žele dobro carevini.« Izetbey se lukavo osmjehnuo i rekao ustajući: »Znajte, da znadem sve. . . Njega ću poštediti... Ko je bio taj o kom je lzetbey govorio ne zna se. Izet je prećutao njegovo ime, a Nesime nije da­ lje tražila. Iza toga dogodilo se više puta koješta i Nesime je uvijek uspjela Kasnije je stekla i prija­ telja među činovništvom Jildiza, koji su je obaviješćavali u svim tajnama. U pošljednje doba naročito se Nesime zanimala za događaje u Jildizu, jer su počeli vrebati na mnoge prvake mladoturskog pokreta. Ta služba, ta patriotska dužnost, koju je na se dragovoljno princeza primila zabavljala je i oduzi­ mala joj vrijeme da misli o onom što je kraj nje­ osnovan na spoju filološko-historičke znanosti sa matematsko-fizikilnom, da­ je pravu znanstvenu naobrazbu, stva­ rajući pogled učenicima u priroda i nje­ zine zakone i upućujući ih u poznavanje i razumijevanje ljudske duše i duha. U škoii s ovakom svrhom i s evakom nastavnom osnovom sjedi mladež osam godina, a to je vrijeme, koje nije baš kratko. Tokom ovih godina proživIjuje mladež dobu dozrijevanja i puberiteta, a to ima jak individualni preok­ ret za pošljedicu. Osobito izbija u ovom razdoblju silno nastojanje za samostal­ nošću, i ova težnja daje odgojitelje Ja­ sno označen putokaz. Odgoj nije više danas sila ni nagon, odgoj ne smije da­ nas drugo biti, negoli pomagalo do raz­ voja sa jasno određenim ciljem i svr­ hom. Ako hoćemo dakle uspješno odga­ jati mladež za duševnu samostalnost, to mramo odabrati s ljubavi i razumijeva­ njem posve naravan put. I kako priro­ da ne .čini nikada velikih skokova, ta­ ko ne smje ni odgojitelj odmah nešto novo tražiti, već treba lagano na novo prinčavati i upućivati. Uz ovo valja imati na umu, da škola mora u sebi Imati nešto, što mladež zanima, a ne da se pođi školom obično razumijeva ne­ kakvo strašilo, gdje se mladež na muke stavlja. Ovake pojmove treba posve is­ trijebiti, a protivno dokazivati kao pra­ vu istinu i svrhu škole. Zbog ovih razloga mora škola ići za tom svrhom, da budi interes za nauku i predmete kod mladeži, jer je probuđenje interesa prva i najvažnija me­ todska dužnost jednoga učitelja. In­ teresiranje za nauku nije ništa dru­ go, nego volja 1 veselje za intelek­ tualnim radom, a koga želimo od­ gojiti do duševnoga samostalnog rada, taj mora ponajprije nalaziti zadovolj­ stva i veselja u ovakom radu. Zato tre­ ba svaki predmet tako predavati, da mladež bude sama ponukana na sudje­ lovanje u radu. Ali nije dovoljno samo to, da se u mladeži probudi interesiranje za pred­ met ili uopće za nauku, jer se jedino time ne postizava učevni i odgojni cilj srednje škole. Uz ovo mora još pridoćl jedan posve novi metodski princip, a to je: priviknuti učenike na ustrajan, pravilan rad, čim se opet postizava ta svrha, da u mladeži razvijemo čuvstvo odgovora os t i, koje je moralni uvjet i etički sa­ stojak znanstvene naobrazbe. No da mladež priućimo na rad, ne smijemo pri tome upotrebljavati sile, koja je sa strahom skopčana, nego na­ protiv ovu silu i natjerivanje.treba da zamijeni dragovoljno i slobodno intere­ siranje. Ako još dodamo, da je učevna metoda u srednjoj školi jedan postupak, koji ide za tim ciljem, da pitomce od nesamostalnosti i nadzora dovede do duševne samostalnosti, to smo rekli nglavnom sve, za čim treba da ide sred­ nja škola, ako hoće da .postigne svotu zadaću. A njezina se zadaća sastoji u tome, da odgoji mladež do duševnoga samostalnog rada pomoću znanstvene naobrazbe. Ovi se principi moraju" uvažiti u sva­ koj školi, koja hoće da bude savreme- zina srca kao oluja prošlo; da sanja o čovjeku, koji će poslije doći da je ozdravi i izliječi. Za mističnih noći, kad je Jildiz osvjetljivao mjesec svojim mliječnim svijetlom otvarala je Ne­ sime prozor i gledala veliki pospani grad pred so­ bom. Tada se je u njezinu srcu budila jedna ne­ jasna želja, za životom, ali ne za ovim što ga živu obični ljudi, nego ljepšim, potpunim, gdje se duše spajaju, gdje se ništa ne pita, ništa he traži... Du­ go bi gledala tako sad grad obliven morem sad mračne konture anajolskih planina i činilo joj se da je tamo iza tih mračnih planina život i sreća u slobodnim stepama... Ona je pomišljala na Akčura Jusufb у-а, kojeg je često viđala za selamlUke u paradi. Znala je, da je sada tamo za Onim brdima. Za ovim dolazio je budući zet Abdurahmanpašin, kojeg je poznavala od lanjske godine, kada je ljetovala u »Ihlamur pa­ lači*) na Bosforu. On joj se nije kušao pribljžiti, no njoj se činilo, da se približuju njihove duše, da se spajaju — da postaju jedno. Ona Je često mislila o njemu, ali je htjela odagnati tu misao, jer je znala kolike bi zapreke bile njihovom zbliženju. Kada nljć bila više toliko jaka, da se svlada otišla je u Carigrad, da zaboravi. Za mjesec-dva iza toga čula je za zaruke i oćutila u srcu kao da joj je neko nož zarinuo. Ali Nesime nije prestala bditi nad ži­ votom Abdurahmanpašina zeta, Ihsana Sururzade, pa je u času opasnosti pošla i dalje odlučivši se da mu piše. •) Palača-llpa*, Jer je napravljena u lipovu gaju na Bosforu (Nastaviće se) �Број 138 — Broj na, pa i u našim autonomnim ško­ lama treba poći istim pravcem. Kadi ovoga ie bilo potrebno izložiti nastavni plan i svrhu osnovne i sred­ nje škole, prije negoli se pokuša iznijeti sastav nastavnoga plana za musliman»ke vjerske škole. Ovo je bik; tiin nuž­ nije, što iznošenjem plana modernih ško­ la izlazi u boljem svijetlu slika, koju bi trebale uzeti i naše autonomne škole, ako se uopće misle udesiti .prema da­ našnjem vremenu i potrebama narod­ nim. Slićno prema gornjem nastavnom planu trebalo bi urediti I naše autonom­ ne škole s tom razlikom, da njima na­ mijenjena svrha (vjerska naobrazba) do­ đe do punoga izražaja u samom planu, ali se .ipak ne smiju radi toga posve zabaciti ni svjetske nauke, bez kojih se ne može danas ni okrenuti niko, pa ni narodni prosvjetitelj — naš mualim. 1 oni (mnalimi) naime trebaju bezuvjetno • upute u svjetsku znanost, |er su čestu baš malinu pozvani, da nam odgoje i ob­ razuju mladost. Pa ako bi mnogo toga i našim vjerskim učiteljima manjkalo, odakle bismo onda od svoje djece, koja sluša znanje tih mualima, mogli očeki­ vati savremene poglede na okolicu i na prilike, kakovoj li bismo se budućnosti mogli nadati od svoje mladeži, svoje na­ de i uzdanice? Osobito ovo vrijedi za onu djecu, koja nema prilike dalje učiti ti školi niti uopće može da nastavi na­ uke. jer ih svagdanji posao i briga za dnevni kruh priječe od daljnjega učenja. Sve su ovo dosta jaki razlozi, koji nam daju pravo upozriti naše pozvane faktore, da se pobrinu za sastav na­ stavnoga plana i da promisle o svrhi | škole, pa. makar ona bila i vjerska, jer i i ona ima svoju zadaću. Kao što je osnovna škola početna i [ elementarna škola, tako je isto i naša mektebi-iptidaija .početna Is­ I lamska vjerska škola. I kao što je zada­ ća osnovne škole, odnosno pučkoga u- I НРАВДА' — .PRAVDA. dalje, sa jednim podesnim nastavnim planom posve prenijeti u osnovnu ško­ lu, tako da bi otpala potreba posebnih vjerskih zavoda za našu djecr. Ovaj način reforme mekteba i vjerske po­ četne nastave bio bi najpametniji i najsavremeniji za muslimane, jer bi tme vakuf riješili velikih izdataka na mektebe, koje nikada ne može uzdržavati, kako mu ne bi bili na sramotu, a drugo djeca bi za četiri godine postigla isti, pa i bolji uspjeh u nauku vjere učeći pred spremnim mualimotn prema stal­ nom nastavnom planu i iz dobro udešenih knjiga. Na. ovaj bismo način po­ stigli dvostruku korist: prvo bi otpali ogromni izdaci na mektebe, a drugo do­ bili bismo mnogo više škola i pribavili hljeba našoj djeci. Iz naše organizacije. ispravka. U prošlom broju potkrala nam se grješka u iznosu članarine i dobrov. priloga za organizaciju u Bi­ haću. Mjesto K 4.000 trebalo je da stoji 24.000 kruna. Molimo da se to .uvaži. Konstituisanje odbora u Foči. Na 17. marta održao je gradski odbor naše organizacije u Foči prvu sjednicu, te se konstituisao kako slijedi: Predsjed­ nik: Salih Remzi ef. Muftić; potpred­ sjednik: Hasan Tataragić; tajnik: Izet Ruždija; blagajnik: Mustafa Hilmi Hadžikadić, a bez funkcije: Huseinbeg ZulSkarpašić, Hafiz Hamid ef. Muftić, Osman Forta, Hamcija Buturović, Redžeb Hajrović, H. Bećir Hadžialić, Mehmed H. Mešić, Rašidaga Gjonlagić, Hasan Pašović, Edhcm Tafro, Derviš Corić, Mustafa Tafro, Muhamed Sukalo, Mehmedbeg Šuvalija. Aziz H. Al • metović i Avdo Pejkušić. Političlii pregled Prevrat u Turskoj. Javlja se iz Pari­ za: Panislaimska je pobuna u punom je­ ku. Borba se širi od Trakije kroz Anadol do Arabije. Poluslužbene francuske novine tvrde, da je islamska pobuna u vezi sa događajima u — Njemačkoj. Turski major u Trakiji Džafer Tajar, otvoreno je istupio potiv saveznika. Grčke trupe u Trakiji istupile su proti njemu. Tal janS'ke trupe u Anatoliji bile su bačene od četa Mustafa Kemala na mor­ sku obalu, ali francuske trupe u Ciliajl i gornjoj Siriji čvrsto se odupiru tur­ skim nacionalistima. Francuski general Guran žurno traži pojačanja. »Žurnal de Deba« donosi: Trupe Mustafe Kemala kao i trupe Senira pune su njemačkih oficira, koji su žedni os­ vete. Turski nacionalizam mora biti skršen. Vojnička ekspedicija mora dr- 1 žati u šah-matu turske nacionalističke brigade i spriječiti veliki rat. Marsel Košen socijalistički zastupnik opominje u »Imanite« na slabe vi­ jesti s istoka, iz Sirije i Cilicije. Fran­ cuska ima tamo 4000 ljudi i priličnu flo­ tu, ali je to nedovoljno. General Guran traži pojačanja. Francuska je upletena u beskonačnu ekspediciju i mi smo već izgubili mnogo vojnika. Ako se u Siriji i i Cilicjii dogodi ono, što se je dogodilo u Novom Maroku, zapašće Francusku mnogo novca, a ona treba oporavljanja. Vojnička konvencija Između republike Azerbajdžan i Enverbeda, koja je oba­ vljena danas, pokazuje veličinu islam­ ske opasnosti i njen germanofilski iz­ vor. Britski general Mil zamijenio je francuskog generala Franše d Aspereja u zapovjedništvu savezničkih trupa u Carigradu. Francuska i Engleska za­ pitale su delegaciju republike Aserbejdžana, da oprovrgne opstojanje vojnič­ ke konvencije između Azerbajdžana i Enver-bega. Svi tursik nacionalistički agitatori bi­ li su deportirani u koncentracione tabo­ re na otoku Malti. Turci ne priznaju mirovnog utanačenja. »Evening Standard« doznaje, da zapovjednik turskih četa u Trakiji ne priznaje zapovijedi, koje je dobio iz Cargrada te da je otkazao primirje i izja­ vio, da će silom nastupiti proti savezni­ ka.. Po nekojim vijestima bili su ranjeni pojedini engleski oficiri. Velika skupština u Nevesinju. Dne 19. marta 1920. obdržavala se u avliji Mu- i slimanske čitaonice velika skupština računati ј to sve u samoj školi radeći naše organizacije. Avlija je bila dup- ; zajedno s učenicima, vježbajući i po­ kom puna kako od strane građanstva navljajući propisano gradivo, tako isto tako i od seljaštva. Skupštinari su jed- ! treba da slijede ovaj prokušani način noglasno izabrali za predsjednika gosp. metode i naši mektebi, odnosno mualimi nastojeći obuku u mektebima svesti I Hirsagu Grudu, perovodu Hali! eff. Kona sistem novoga vremena. Zato valja 1 sovića, verifikatore: Mehmedbega Ba- I šagića i Ahmed eff. Pekušića. Predsjed- I predavati tako, da se lako i brzo upute nik, nakon što je prisutne pozdravio, i naša djeca u najelementarnije vjerske podjeljuje riječ delegatu naše organiza­ stvari naučivši čitati i pisati arapskim cije Redžebu Hajroviću, koji se bratski ' (turskim) slovima i uzimajući zajedno zahvaljuje prisutnim, a naročito selja­ s time najpotrebnije vjerske dužnosti cima, koji su se i iz dalekih sela našoj svakome muslimanu. Naročito bi se mo­ Za intergritet Turske. Londonski do­ skupštini odazvali, te ocrta svrhu i cilj ralo na to gledati, da se obuka u mek­ naše organizac’je. rastumači program i i pisnik »Pti Parizjena« javlja svome li­ tebima predaje po sistemu novoga vre­ stu. da je jedna muslimanska delegacija mena, a za tu su zadaću u prvom re­ štatut organizacije, te pri svršetku svog oduljeg govora upućuje narod, da ' došla Lojđ Džordžu tražeći da savez­ du sposobni svršenici darul-mualimina. što veću pažnju posveti osnivanju an- ! ničke sile ne rasparčaju Tursku i da sul­ Kako je po našem autonomnom Statu­ alfabetskih tečajeva, jer bez prosvjete | tan ostane u Carigradu. Engleski mini­ tu obvezan svaki musliman slati svoju i škole nema sigurna opstanka. Govor i star predsjednik odgovorio je delegaci­ djeou i mušku i žensku najkašnje po ji, da on ne shvaća zašto muslimani tra­ je primljen s odobravanjem, pa je usvo­ svršenoj sedmoj (šestoj) godini u mekže, da saveznici budu osobito blagi sa jena ova teb, gdje ostanu dvije ili tri godine, to Turskom. Onda je nastavio: »Mi ćemo bi bilo veoma poželjno i spasonosno za < Rezolucija: biti pravedni sa Turskom, kao što smo diečiji napredak u životu, kad bi se u pravedni bili sa Njemačkom i Austrijom. Muslimani grada i kotara Nevesinja, tome vremenu prije svršetka iptidaije Ali ne ćemo s njom postupati drukčije, sakupljeni na velikoj skupštini obdržauputila naša djeca u čitanju i pisanju la­ nego sa ostalm kršćanskim narodima. noj dne 19. marta 1920. jednoglasno za­ tinicom i u najglavnijim vrstama raču­ A jednako nije naša namjera da bude­ htijevaju: 1.) da se početkom školske na u onoj mjeri barem, koliko se po­ mo strogi sa Turskom stoga, jer je mu­ godine otvore bar dvije osnovne škole stigne u prvom razredu osnovne ško­ slimanska zemlja. Mi priznajemo pravo i to u Kljuncima i Žuljrma, te da se uči­ le. Time bismo mnogo dobili bez veli­ muslimanima, da ih saslušamo u teljima i muallimima naredi obdržavakoga truda i po djecu i po mualima. pitanjima, koja se tiču islanje analfabetskih tečajeva, jer smo do Djeca naime već u prvoj godini nauče š!i do osvjedočenja, da nam bez škole : m a. pa smo ih salušali 1 udovoljili nji­ arebicu, pa bi ih u drugoj godini veselilo, i prosvjete nema sigurna opstanka. 2.) I hovim željama. Na sređenju turskog pi­ da upoznaju još jedno pismo i brojeve. tanja jako utječe i mišljenje Tražimo da nam vlada čim prije izide u Ovo bi ih samo privlačilo mektebu i indijskih muslimana; ali mi ne susret davanjem potpora zbog silnih otvaralo im bolje oči za život, a i omožemo primijeniti na muslimansku pljačka, koje su sc u ovom kotaru do­ lakšavalo daljnji napredak u školi. S tim zemlju druga načela od onih, što smo godile prilikom državnog prevrata i po­ novim stečenim na laku i brzu ruku primijenili na kršćanske narode, 6 koji­ slije, te da nam se čim prije poprave znanjem mogla bi naša djeca odmah ma smo također bili u ratu«. porušene zgrade i staje. 3.) Tražimo, da prelaziti u drugi razred osnovne škole Proglašenje nezavisnosti Egipta. — se naredi činovništvu ovog kotara, da i tako bi dobili jednu god.nu za školu, Prema vijestima iz Egipta proglasila su se prema nama postupa onako kao pre­ a osim toga bi ih srce vuklo u školu, da 52 zastupnika nezavisnost Egipta i Su­ ma drugim vjeroispovijestima, a ne da prošire svoje znanje. Ona pak djeca, dana. kojima iz raznih uzroka ne bi bilo mo­ se na svakom koraku zapostavljamo, kako su to »demokrati« činili. 4.) Tra­ guće više pohađati školu, ne bi ostala Položaj u Njemačkoj. Prema posljed­ žimo, da se djelima dokaže, da smo svi slijepa kod svojih očiju i ne bi se raču­ njim vijestima iz Njemačke izgleda, da u našoj državi ravnopravni, jer smo svi nala u onu strašnu legiju nepismenih vlada ima čvrsto u rukama uzde i da sinovi ovog naroda i ravnopravni po­ (analfabeta). se nemiri pojavljuju samo gdjegdje u danici ove države. 5.) Tražimo, da se Ovo prenošenje grade iz prvoga razr. kojoj pokrajini. Govori se, da su zastup­ čim prije oduzme oružje onima, koji ne­ osnovne škole u našu iptidaiju dalo bi nici vlade i stranaka većine sklopili maju pravo nositi ga, te da se jedanput se provesti jedino u onim mektebima. kompromis sa radničkim udruženjima, spriječe umorstva, koja se izvršivaju gdje predaju svršenci darul-mualimina, da prestane generalni štrajk, a uz uv­ nad nama muslimanima. koji su svakako dorasli ovakom poslu. jete, kojima se daje radnicima velikih U mnogim opet mjestima, gdje imade Iza toga je izabran mjesni odbor, u koncesija. No svakako prije nego taj škola, mogli bi se za ovaj posao uzeti koji su izabrana Slijedeća gospoda: kompromis stupi na snagu trebaće da učitelji. Ali ne bi ovim naš vakuf bio Perdsjednik Bećir beg Pašić, potpred­ ga odobri radničko udruženje. Morna­ riješen silnih izdataka, nego bi pao u sjednik Mehmedbeg Bašagić, tajnik Isrička brigada i »Željezna divizija« po­ još veće Izdatke, a djeca bi dobila jednu metbeg Bašagić, blagajnik Ahmed eff. vlače se vrlo lagano. Oni se faktično godinu iu pauci više. I to je svakako jed­ Pekušić, odbornici bez funkcije: Fejjoš nalaze u predgrađima Berlina. Voj­ na korist! zibeg Ljubović, H. Ibrahim eff. Cadornici kažu, da se hoće boriti protiv ko­ АП s obzirom na usnich u nauci uz džić, Salih eff. Šahdomerovtć, Musli eff. munista pod budućom vladom. Govori zgodan raspored nastave vjerske i s Pašić. Osmanaga Ramović, Haiil eff. se, da su komuniste zaposjeli Esen, gdie obzirom na duševni razvoj djece p: I ci­ Kotović, Husaga Gruda, Nuraga Dusu Krupove fabrike i da su imali teških lju shodnom rukovođenju mogla bi se galić. gubitaka. Izgleda, da komuniste vrše naša vjerska početna nastava ' kontrolu ј u Dizeldorfu, odakle su vla- Orana 3. j dine čete otišle bez borbe. Komuniste 5 koiKtnjuraju također veliki dio dolnje I rijeke Rura, gdje je bilo mnogo gubita­ ka u krvi. U bitkama u Kilu poginulo je 150 mornara, a nekoliko ih je stotina I ranjeno. Još su ozb.tjnije bile borbe u j Lajpcigu, koji su grad tek jučer rašči­ stile vladine čete. Požar je uništio grad| ski magistrat; kaže se da je u tim bor­ bama poginulo 100 radnika. U borbama u Berlinu računa se da je poginulo 100 ljudi, a 200 ranjeno. Vlada je odredila novčanu nagradu onom, ko uhapsi Ka­ pa I Litvica. Iz Hamburga preko Ko­ penhagena stigla je vijest još nekontro­ lirana, da je Kap uhapšen u Lajpcigu. a da je general Litvic počinio samo­ ubojstvo. Ki dopisi Dretelj, (kot. Stolac), u februaru 1920. (Prodaja kaburistana.) U doba, kada je naša željeznička pruga Mootar-Metković izgrauena kroz naše mjesto tako je projektirana, da je naš kaburistan, u komu su pokopani naši djedovi, naše majke, očevi, braća, sestre ј naša dje­ ca, razdvojen tako, da je jedan dio toga kaburistana ostao i dalje ležeći uz našu džamiju, dok je drugi dio došao s donju stranu željezničke pruge. Ovaj je dio vrlo lijepa položaja. Na istom je izgra­ đena i "ovdašnja željeznička postaja na kojoj je zaposlen' čuvar pruge Mato Cepo. Preostali dio mezarluka uz željez. stanicu nečijom je inicijativom, a pu­ tem kotarskog vakuf.-mearif. povjeren­ stva u Stocu prodan spomenutom Ceoi. iroji ima namjeru na ovome mezarluku da izgradi i otvori — b i r t i j u. Mi srrib, ovdašnji muslimani zbog toga silno ogorčeni, jer ako je spomenuti mezarluk trebalo prodati, zašto to onda nije uči­ njeno javnom licitacijom, a mi smo uvjereni. da bi se i muslimana našlo, koji bi ra kupili ј u moralnije svrhe upotri­ jebili. Mi ne obaramo krivnju na spomenuto povjerenstvo u Stocu, nego nam se či­ ni, da tu prste ima neko treći, pa smo svoju tužbu predali na mjerodavno mje­ sto s molbom, da se ova prodaja obu­ stavi. Stoga apeliramo na naš ulcmamedžils i vak. sabor, da ovu akciju spriječe pogotovu kada se radi o za­ mjeni zemljišta, gdje se za ovaj kabu­ ristan nudi u zamjenu jedna vrio slaba njivica, koja je većinu godišnjeg doba pod vodom, te se prema tome ne može upotrijebiti niti za novi kaburistan, niti ucoće u koju svrhu, koja bj nosila va­ kufu ma koju korist. m. Domaće vijesti Krive hiljadarke. Povodom predstav­ ke trgovačke i obrtničke komore, da su na njezinom komorskom području, mnogi privrednici sasvim pravilnim pu­ tem i bez ikakve svoje krivice došli do hiljadarki sa nepravilnim markicama, tako da bi im neisplata istih nanijela ne­ pravednu šteto, dobila je odgovor od ministarstva trgovine i industrije, da će se ono zazuzeti kod ministarstva finansija. da se takove hiljadarke .prime i honoriraju. Stoga se pozivaju svi ima­ oci odbijenih hiljadarki. sa nepravilnim markicama da ih predadu na revers zemaljskoj blagajnici u Sarajevu ili po­ reznim uredima u provinciji. Napadaj u Tarčinu. Dne 16. pr. mj. a 10 sati na večer došli su u radnju Braće Japalak, četiri pravoslavna seljaka, gologlavi i — pri ulazu u raduju napravili su se kao da su pijani. Nakon kratkoga vremen, u času kada se u radnji nala­ zilo nekoliko muslimana i ova četiri do­ šljaka (seoski knez Risto Žuža, Đorđo Stolica i dvojica braće Glavaša) očula se silna galama, prasak i psovka s va­ ni, pri čemu su mu polupani i prozori na radnji, ali ipak su spomenuta četvorica ostali mirni. Kada su prisutni muslimani iz psovki'j pogrda razabrali, da je, taj napadaj uperen na njih, oni su nastojali, da se mimo udalje, pri čemu su ih smeli četvorica gore spomenutih, povadivši iza pasa noževe i kamenje i navalivši na goloruke muslimane. Kada je napadaj postigao vrhunac, kada su muslimani počeli da se sili suprostave, svi su očito organizpvani, za­ jednički na ovih par muslimana navalili i oni su svoje žive glave spasili samo ■bijegom u sporedne prostorije. Uz dre­ ku i r.ajgrđu psovku napadači su osta- �C-vnana 4 Stran« vili spomenutu radnju napominjući da ovaj napadaj znači samo — početak pro­ gona, jer oni neće ovdje da trpe ni jed­ noga »Turčina«. Pri tomu je ova ban­ da uništila i prostorije »Narodne Čitao­ nice«, jer da i tu ima »Turaka«. Pri­ jetnje, psovke i grdnje dodijale su tamo­ šnjim musl.manima, pa su oni i ovaj tvarni napauaj na njih predali ovdašnjem kotarskom sudu s nadom, da će bar Justitia ostati sebi vjerna, kada bratstvo ui sloboda toga nije.-u u stanju da učine. »Konzorcija« dobila je nešto pšenič­ nog brašna te će još tokom ovoga mje­ seca izdavati krušno brašno. I ako je dobava brašna prouzrokovala veliki nepredviđeni trošak, to će se ipak ob­ zirom na siromašnije slojeve stanovni­ štva krušno brašno prodavati po utvr­ đenoj cijeni od K 7 na kg. Bijelo brašno svakako će se morati skuplje prodavati od dosadašnjih cijena. Pšenično brašno dijel će se i u buBće samo na temelju legitimacije gradske aprovizacije. Kuku­ ruznom brašnu i grizu, sa kojim smo opskrbli maio ne sve trgovine našega grada, ostaje do daljnjega cijena od K 5.50 odnosno K 6.50 na kg nepromi­ jenjena. I ostala roba »Konzorcija« prodavače se po dosadašnjim cijenama dakle: makaren; (tjestenina) po K 18.—, ječmena kaša po K 8.—, i bijeli grah po K S.50 | na kg. »Konzorcija« ponovno naglašuje, da nije preuzela nikakove obveze u pogle­ du s:\rbdijevanta građa sa Životnim namirnicama. Dobava vanredno je teš­ ka i velikim žrtvama skopčana, ali kraj svega toga imađe ipak nade, da će »Kon­ zorcija« moći sa svojim zalihama u gorenaznačenoj robi skromnim zahtjevi­ ma stanovništva našega grada kroz ne­ koliko mjeseci udovoljavati. Preproda­ vači »Konzorćja« dužni su uvijek dr­ žati na skladištu dostatne koTčme konzorcijalne robe i održati propisane ci­ jene. Eventualne rek'amacije neka se uprave na: »Konzorcija«, pošt. pret. 227. Jedno leglo na Trebeviću. Po svom običaju pošli su dne 22. pr. mj. Zada Hamalukić, Ibro Gutović, te još jedan njihov susjed sa svojom ženom u Kosmeticu da nasijeku drva. Kada su us­ put susreli lugara, on ih je zapitao ku­ da će, a oni mu odgovore u Kosmeticu, te ih je isti bez prigovora dalje pustio, jer sabiranje drva u Kosmetici od vajkada je bilo slobodno. Kada su svi sa­ brali nešto suharaka pošli su kući no­ seći svak svoje breme. Usput, u blizi­ ni kuće Alekse Pandurovića više Coline Kape, dok su se oni odmarali, bližio im se puškom u ruei jedan vojnik (koji je izišao iz Pandurevićeve kuće, a inače Stacioniran u »Kamatin-baraci«), te psu­ jući im sunce. Boga turskoga i najgrđe ih vrijeđajući počeo im je prebirati bre­ mena, redavši, da oni ne smiju ovamo u drva dolaziti. Otevši u dvojice muških njihove sje­ kire, počeo je probrati i Zlatino breme, no nenašavš u nje sjekire onako razja­ ren Zlatu je nekoliko puta ošinuo. Ka­ da mu je rekla da će ga tužiti, jer da je do danas svak nesmetano išao u Kos­ meticu u drva, on joj surovo odgovori: »Nije to sada kao i prije! Sada je n a š e pravo! Pa ako ti je krivo idi nf lom Bogu, pa se potuži«. Nastavljajući svo­ je drsko psovanie udaljio se odnesavši i sjekire sa sobom. Pošto su opetovano slični napadači nalazili svoj zaklon u kući spomenuto­ ga Pandurovića. to bi vrlo shodno b-lo, kada bi se naša revna žandarmerija infomrsala i o ov:m napadačima kao i njihovom zaštitniku, a ne bi škodio da isjjita i tužbe seljana, pa da se učini sa ovima ono što ih po zakonu i nepristra­ nom radu pripada. Jedno objašnjenje. Povodom bilješke »Nova stranka« u 29. broju našeg lista dobismo od musi, centr. banke ovo ob­ jašnjenje: »1 ako su dioničari i članovi uprave naše banke iz svih musliman­ skih političkih grupa, to mi od osnutka našeg zavoda stojimo čvrsto na princi­ pu, da se zavod ima baviti podizanjem i unapređenjem sviju muslimanskih slo­ jeva, bez razlike na političke stranke, te prema tome stojimo izvan političkih stranaka. Ako pojedini članovi našeg ravnateljstva ili pojedini dioničari na ka­ kovom političkom sastankudaju svoje li­ čne izjave, to se nas kao banke ništa ne tiče, a još se manje mogu smatrati kao eksponenti našeg zavoda. U notici se tvrđi, tla će organ nove '.trankc lahko moći izlaziti, ako »Musli­ manska centralna banka dade papir i l :.t £»pni 138 Kro' »PRAVO ■' .ПРАВДА" finansira«. Budući da mi nemamo, niti | ski činovnik u Sarajevu i Ibrahim ef. Mujičić, trgovac iz Doboja. smo ikada imali na skladištu papua, to Direktorom ovoga zavoda imenovan ne možemo noći u ргшки, ua ga ikome je, kako smo to već javili, član ravnadajemo, a i kad bi ga imali, ne bi ga teljstva gospodin Husein ef. Omanović, upotrijebili za kakove bilo političke b.vsi dugogodišnji Činovnik Privilegosvrhe, niti bi novine kakovih političkih vane zemaljske banke te prokurista i grupa fmausirali, jer nijesmo za to osupravitelj podružnice Hrv. centralne aovam, tud je to naš poziv. banke u Derventi. Ravnateljstvo i nad­ Udruženje veterinara Bosne i Herce­ zorno vijeće imenovali su u svojoj ple­ govine, održavalo je svoju skupštinu narnoj sjednici tajnikom zavoda gosp. dne 20. o. mj., na kojoj je bilo preko Osmana Sikirića, sudskog pristava kod 20 veterinara iz raznih krajeva Bosne, kotarskog suda u Bos. Brodu i bivšeg a kao iza.'lanik veterinarskog društva činovnika Privileg. zemaljske banke, te Srb je bio je prisutan viši vojni veteri­ su ujedno imenovali pet muslimana svr­ nar g. potpukovnik Dijamant. Pošto se šenih trgovačkih akademičara činovni­ dugogodišnji društveni predsjednik g. cima i vježbenicima ovog našeg novča­ zemaljski veterinar Gjurić zahvalo na nog zavoda. časti, izabran je jednoglasno za počas­ nog člana. Novi je odbor ovako sastav­ (Svršiće se). ljen: Predsjednik Vuković; tajnik Dimić, blagajnik Čepić, članovi Struhal i dr. Kondić. u nadzorni odbor došli su Brzović i Šemsibeg Salihbegović. Iza­ brana su drmj ea članova, da pozdrave ispred udruženja gosp. predstojnika ze­ Lijek našoj v. ni. autonomiji. maljske vlade. Ima itT-ri koje »e n« izbor© ni n „Trešelj*Na anketi se je raspravljalo o mno­ ku*, ali ima ljudi i „ideja", o kojima eo n ora gim važnim aktuelnim Veterinarskim goront', moknr i u „Tresi I, ka*. Отаке morske stvarima i stvoreni su važni zaključci, idrje i podzemni ljudi niti se kriti kuju, niti *e koje će nova uprava imati da provodi. upućuju: rtujo isvan denta^ju moralne kritike Predavanje Vukovićevo o suzbijanju i mogu te čamo pribiiješiti. da a« ljudi našim i malo pozabave. Jedan vrlo interesantan ovčijih ospica štampače se u »Narod­ ju pj mier ovakvih ideja čitasmo u „sapieniku nom Jed'nstvu«. U veče je održano pouzduničk- g sastanku, ođižanog- . marta 19:0 drugarsko veče u oficirskom domu, na u 2 eatn po pođi.© u zimskoj bsš-i Hotel Ev­ kome je Vuković održao predavanje o rope n Sarajevu4. Taj abnormalni zapisnik sadrži i ovaj odlomak, kojeg donosimo bez ikak­ »umnožavanju protozoa, naročito ob­ vo iainjeue: zirom na patogene vrste nfhove«. Ovo »l’r<dsjeenik daje na to riječ tajniku r»isće se Predavanje poslati »Veterinar­ ul-ulemeg. Ahinetu Mahnićn. M ahi в i ć: Htjeo hih da nešto kažeiu o vj- iskoj naobrazbi u skom Glasniku« u Beograd. Trešeljah gradu i na selu. Ali (!) prilike su gotovo jed­ nako tužne i žahsno i u g adu kao i na selu. Uzrok je tomu taj, što se vakufski novac troši isključivo na m«-ktebe u gradovima, jer o tome giađani odlučuju. Već prije 10 gođna je iaкћосево, da se osnuju ihtijat впжиГП us osnovne Škole, ali mi imamo svega 18 osn. škola na selima, u vakuf u« mu odakle da plaća hodi*. NaJJselu noma sposobnog hodžo, nema Ibtiduija mua im na Srlu je ujedno i težak. Da se te prilike poplave bio bi jedini način: n o v i v ak u f s k i в a b or. Pošto je ovdje prisutan vakufski činovnik g. Hajdar Cekro, koji dobro poznaje vakufske Izjava. U »G'asu Naroda« od 16. marta br. 139. iznesen je jedan brzojav iz Foče glede Sakib ef. Korkuta, potpisan .po nekakvim Cengiću i Muftiću. Mi niže potpisani Muftići ovim izjavljujemo da mi taj brzojav nismo otposlali, te koji se od Muftića nije ovdje izjavio sa svo­ jim imenom, onda neka se znade koji je, a mi sa naše strane proti potpisatom Muftiću u telegramu najenergični­ je istupamo osuđujući njegov postupak i pozivajući ga da sa imenom se izjavi, a da se ne krije drugima za leđa. Foča, 22. marta 1920. Muftić Salih Remzi, Hafiz Hamid, muđeris, Murat, Hafiz Omer, Ahmeđ Dževdet, Fehim, Halid (Avdagin), Halid (Latifefend n), Teufik, Salih- (Latifefendin), Teufik, Sulejman. Hilmija, Ilijas, Subhija, Mustafa. Gospodarstvo MusTmanslra trgovačka 1 . banka za B. 1 H. obrtnička piilike molio bih ga da bude dobar i da nam o tome nešto kaže. Eto to vam je govor „tajnika rCisnl-alene nR j skupštini kojoj jo bila svrha provesti organiza­ ciju musi, tižadkc stranke A sud čujmo dubo­ ; ko razlaganje g Ćekre: ■ borilo во proti birokratima. a austrijski je birokratizam stvarao fotemkiriova selu: uzodži! lis, sabor, muftijo, ulema-meldžis, a u stvari nema ništa. Uzrok današnjem lošem stanju vakufa jest birokratski siatvin i podršavati jed^n ovakav konglomerat je apsurdum, ali «п:иа kritika ne kori’ti. U n; jao' ijoj borbi ide И' sa vlašću, boreći во za ideju počela s© obožavati ličnost a ne ideja. (8a strane: tuko je.) Ali pitanje je: kako da se spase naš zanemareni vakuf? Va­ kufski prihod iznaša K 2,00'».O0V, samih služ­ benika ima -i.OOo, ako не poprečno eakemBlužbeniku plati K 1000 nijeseći.g, što danas nije gotovo nišiu, onda lo iznaša K 4,®00 0V0. Jedi­ li spas jest; kraj ovome št&tati. vo se obara na centralu, ode ear гддм a centralu, veli svak. Prirez u mirne doku je ianortio K GO ’.OOO. tim eo ne mogu ni mualimi platiti. Spae jo u decontralizuelji vakufa: ono što pripada mjestu, neka osta­ ne u mjestu, a u c e utr a 1 a neka ide ono, što pripada cjelini. Ali razumije se treba zavesti Ste juču koutrolu, da nadzornici mogu samo unuprediti vak.f, u nipošto otuđiti (ptodati). Mi to nemoderno po­ etici preko saborskog odbora, nego preko ljudi, koji ćo se toma poslu posvetiti. Poglavica va­ kufa trebao bi da bude reisul-ultma; n e treba ч u i i j a ni medili s r. Vrh. šer. sudac i — direktor nukava bi im gli zauiijeniti sabor. Zašto će nam 30 po­ slanika, kad bi ib dosta bilo samo С? Svim tim bi se mnogo vštedilo«. Eto tako goro.riše oni.ivači stranke. Pitanje je samo koji nazer prihvaća bijedna stranka: da li je spao u „novom saberu“, kako veli g. ж tajnik ili u „poglavici bez knrija i шееИНна, kako zagovara g. „stračnjak4 Ćekro? Valja još riješiti i zagonetni rezultat Ćekrine matemati­ ke, da vrh. šeriatski sudac i direktor nuvaba čine šest članova sabora. Težak posao i mi smo radoznali kako će eo to objasniti. No kad Se od dvadesetak Buljuka možo napraviti oko sto­ tina. sigurno ćo se naći i besplatan suvjetaik za riješenje Čekrinog rebusa. r ! | | | 1 I Oglašujte u „Pravdi84 МЖИМГИМв ! ! i j । Muslim. trgovačka i poljodjelska banka d. d. u Твзпји traži »a nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog strukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Beza, košulja, dimija, bluza Kako smo već javili 10. pr. mjeseca Nastup odmah, plata prema do­ i razne druge vezilačke i tkalačke održana je konstituirajuća glavna skuprobe prodaje društvo muslimanki "ština ovog zavoda i zavod je proglašen govoru. konstituiranim na temelju predhodno po »©SVITANJE« ministarstvu trgovine i industrije odob­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku renih pravla, nakon što se je skupština uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u uvjerila, da su sve zavodske dionice | ženskoga krojenja i šivanja. Prima Džininu sokaku broj 10. Fonedeljkom rasprodane i uplaćene i nakon što su I na izradu fina odijela za gospođe. — osnivači na skupštini dokazaii, da su is- | imaju pristup samo ženske. Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz punjeni svi zakonom propisani uvjeti za I osnutak ovog zavoda. Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ Konstituirajuća skupština jednoglasno sandra br. 2. je .prihvatila po osnivačima imenovano ravnateljstvo zavoda, u kojem su gg. otvorio je u Trav­ Dr. Mebmed ef. Spaho, narodni posla­ niku advokat nik i tajnik trgov. i obrt, komore u Sa­ Oglašujte rajevu; Dr. Ali Kamilbeg Džinlć, vele­ posjednik i banjalučki gradonačelnik; u ,,Pravdi“ Alibeg Biščević, trgovac, veleposjednik i gradonačelnik u Bos. Novom; Husejn ef. Omanović, prokurista i bivši upravi­ telj Podružnice centr. banke u Derventi; Asimbeg Dugalić, prokurista »HercegBosne« u Sarajevu; Neziraga Ahmetašević, Muhamedaga Hadžiju'ufagić, Ibrahimaga Demirdžić i Muhamed ef. Hadžikoji namjeravaju kupiti hrane u Posavini osmanović, veletržac iz Sarajeva; Hapšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, miđbeg Knrbegović. trgovac iz Donjeg 1 k< umpira jtd. u svako doba stoji na raspolaga- ш Vakufa; Ahmedaga Kovačcvić. trgovac nju b lo za direktnu kupnju ili posredovanje i posjednik iz Lukavca kod Tuzle, te uvaženi veletržac Abdaga Koluder iz Mostara. / Na skupštini je izabrano ovo nadzor­ no vijeće: Dr. Hamđi ef. Karamchmedović, primarni liječnik u Sarajevu. Numan ef. Ošmanefendić, veletržac u 2epćn, Asimbeg Alihegović, veletržac u Der^ntl. Edhemaga Bičakčlć i UizcrSve ponude zo hrenu kao I upite o stanju c!|ena hrani u svako doba hulontno i brzo vrši HasanoiAć. trgovci iz Sarajeva, Seni : 'r. ef Sarajl'ć, gradski računar- ildvakfltsku kancelariju Dr. Sulejman fllBčković Prištednja taegovač. aprovizacijama i trgovcima i ж figenturna i Somisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla | ‘a: vjj. M. O " r D. & А.*Ка|»ж, Saral«vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c8fd31d8d6d5a648054acf6460e8539.pdf 8eaa320faefa74550f32cff49444bfdc PDF Text Text PoStarin« u eotovom ptatoae. fj| Г) Ж10В!^ f A &Ж 1W S BRO APOJEDIN? ...... ш £Ж rEđ3;icior,i odhiir Д" Д^тјИ 4>3at ујју Pret lata godišnje80kru ИВ гви Лг л№3 т$ St 1вЛ n t, na pola godine 40 kru ЖМ dft ^ик јд Srat. ЂВ St na. Uredništvo i uprav; Д1Ж ДНк -Жок “ ЈВаИк^^ Ш ЛИЛ nalazi se u Carevoj ulici ГЈ&АСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУГ4ИМа^СКЕ 0РГАНИЗАЦИЈЕ» SKost^ ^■1 Broj 3f (139) * Sarajevo, subota 27 marta 1920. (7. ledžeba 1338.) Iz vakufskog sabora. PRVA SJEDNICA. Predsjednik također ističe taj 25. marta o. g., kad zasjeda u posao I temnul i veli, da je pitao saborsld je li to sve po Statutu, pa mu je najbolji od dosadašnjih vakufsklih sa­ oafovoreno da jest i da je tako rađeno. bora, ostade nam živo u pameti, tim S. K o r k u t: Kriva informaoija i neviše, što je to i prvi pravi narodni tačna interpretacija! Kad sam ja kao sabor. U njemu ie uz reis-ul-ulemu šest muiettš proveo prošle izbore iznošemuftija, sedam pravnika i trinaest šeno je pred sabor pitanje verifikacije ne­ riatlija — cvijet inteligencije naše, iza kih poslanika, ali se je tu radilo o pri­ kojeg ne zaostaje mnogo ni ostalih pet zivima, a ne separatnim votumima kao članova sabora, od kojh su neki naši što je ovaj g. Halilbašiča. Ovo je prigo­ vrlo ugledni ljudi iz provincije. U sa­ vor prije proglašenja izbor, rezultata, a borskoj dvorani u 9 sati prije podne ne priziv protiv nezakonitosti tog pro­ ćutilo se neko osobito raspoloženje iz­ glašenja, pa se ne može ni uzeti u ob­ među članova, koji se okupljahu u sjed­ zir. Sabor dakle nema pred sobom pri­ nicu i dupkom pune galerije općinstva, ziva i stoga ovaj predmet treba ski­ što ga dovede ljubav za naše vjerskonuti s dnevnog reda, kako je to vrlo prosvjetne prilike, da pogledaju prvu dobro obrazložio g. Omerovič. sjednicu svog sabora i da svojta posla­ Predsjednik konstatira jednonicima sa dna duše zažele: Dobro nam glasnost sabora, da ova 2. tačka iz dne­ došli i sretan i pspješan bio Vaš na­ vnog reda otpadne. Preporuča, da se porni rad, da Bog da! pode dalje na dnevni red. Predsjednik pr. gosp. reisul-uS. K o r k u t, prije prelaza na dnevni lema 11. M. Džef. Caušević otvara sjed­ red, predlaže da se pozdravi vladar na­ nicu iza 9 satj kratkim govorom, kojim še države, što sabor jednoglasno odo­ konstatuje da je prisutan dovoljan broj brava i usvaja da se odašalje ovaj po­ članova i želi da rad novog vakufskog zdravni brzojav: sabora bude koristan po našu zajedni­ Nj. Kr. Visočanstvu regentu prijestolo­ cu. Napominje da nove saborske čla­ nasljedniku Aleksandru nove čekaju vrlo važna pitanja i da o Beograd. njihovoj dobroj volji ovisi, da se done­ Novoizabrani vakufsko-mearifski sa­ su što bolji zaključci prema našem teš­ bor, koji se danas sastao u Sarajevu, kom položaju. Predlaže da se dalje sli­ daje na početku svoga rada izražaja jedi dnevni red, čijeg je, kako misli, svojim dubokim podaničkim osjećajima »druga tačka izbor potpredsjednika*; prema previšnjem kraljevskom domu: A. S e r i ć, prije prelaza na dnevni Njegovom Veličanstvu Petru I. i Njego­ red, uzima ri|ječ, da s.tavi primjedbu vom Kraljevskom Visočanstvu prijestona njegovu drugu tačku, koja glasi: »Ulonašljedniku Aleksandru i moli Svemo­ dobrenje izbora činova satara iz tra­ gućega Boga, da ta pokloni dug ј sre­ vanjskog okružja«. Koliko se sjeća, u tan život. Predsjednik: saborskom odboru nije bilo govora, da Ceuševlć, reis-ul-ulema.« se ta točka metne na dnevni red, pa Verifikacija seoskih članova. predlaže da se ustanovi čijom je inici­ jativom promijenjena ova stilizacija. Prelazi se na prvu tačku dnevnog re­ da: »Odobrenje izbora članova D. Omerovič ističe da predsjedkotarskih vakiuf.-mearifskih povjeren­ «lštv« do duše pristoji pravo utanačestava, koji borave izvan sjedišta po­ nja dnevnog reda prve sjednice, ali po vjerenstva (§ 70. auton. Statuta). Mufet§ 91. aut. Statuta odobrenje izbora sa­ borskih članova ne spada u djelokrug tiš referiše da takvih članova — što se sabora. On može da rješava samo pri­ do sada zna — imaju 22 povjerenstva u zemlji. zive, a nipošto da »odobrava« izbor. Dr. M. S p a h o predlaže da se svi Time bi on prekoračio svoj djelokrug. ti izbori generalno odobre, što se usva­ Ova se tačka dakle mora preinačiti, ja jednoglasno. ako postoji priziv, odnosno skinuti s dnevnog reda, ako nema kakva priziva ’ Izbor potpredsjednika. proti izboru članova iz travničkog okPrelazi se na 2. tačku dnevnog reda: ražja. Traži razjašnjenje u tom pravcu. ■izbor potpredsjednika. Ovdje se prozivaju članovi sabora 1 ustanov­ Mufettdš čita zapisnik sastavljen ljuje se da ih je prisutno 26 (neki još u sjednici sabor, odbora od 3. marta nijesu prispjeli). Neki članovi pitaju: a *. g. iz kojega se ustanovljuje, da je M. kazno vakuf, direktor? Mufettiš odgo­ Halilbašić prigovorio valjanosti izbora vara, da nije ni pozvan u sjednicu. dvojice članova za to, što je popu­ Tajnim glasanjem je sa 24 glasa iza­ njeno jedno mjesto člana okružnog bran za potpredsjednika vakufskog sa­ izbornog odbora u Travniku. Ostali bora predsjednik naše organizacije vri­ članovi vak. m. saborskog odbora sma­ jedni starina H. H. Ibrahim ef. Mag­ trali su izbor valjanim, jer je to popuujenje uslijedilo pr.ije, nego li je ok­ la j 1 i ć, koji se sa par riječi zahvali Članovima na povjerenju. — Sjeda na ružni odbor počeo funkcionirati. Na upit veH da nema drugog prigovora i ističe svoje staro mjesto, ali ga predsjednik poziva da zauzme potpredsjedničko da je ovaj votum g. Hallbašića iznešen mjesto s primjedbom: »Hodi ovamo, pred sabor na temelju teamula, jer se 1 pa ću biti jači (uza Te)«. je tako i prije prakticiralo. Izbor sab. odbora. Pod tačkom 3. dnevnog reda obav­ ljen je izbor novog saborskog odbora ovako: za okružje Sarajevo : član Sak.b ef, Korkut, njegov zamjenik Gahb ef. Hafizovićf okružje Travnik: čian Derviš ef. Omerović,. zamjenik Mahmudbeg Krasnica; okružje Tu zJa : član H. H, Ibtahim ef. Maglaidć, njegov zamjenik H. Osman ef. Vilović; okružje Banjaluka : član. Ahmed ef. Serić, zamjenik Mustajbeg Kapetaliović; okr, Bi ka ć : član Husari ef, Miljkovlć, zamjenik FehtabegKurbegovlć; okr. Mostar: član muftija H. £akir ef. Mesihović. a njegov zamjenik Smaal cf. Serdarević. Ostavka vak. direktora. Kod tačke 4. »Ostavka va k.-m. direktora«, koja glasi: »Zahvaljujem se na službi vakufskog direktora. Sa­ rajevo 28. decembra 1919. Š. Arnautović«, pa uredovnoj opomeni od 11. ja­ nuara 1920. da sebi podjeljuje tromje­ sečni dopust po § — (kojeg ne navodi) — programatike, konstatira predsjed­ nik (smješkajući se), da je ostav­ ka »kratka i jezgrovita«, a riječ uzi­ maju gg. F. Kurbegović, M. Bahtijarev:ć, S. Korkut, 0. Vilović, H. Kurtović, Dr. M. Spalio i g. Hafizović u pravcu, da se ostavka za danas skine s dnev­ nog reda i direktoru otkaže dopust. Konstatirali su pojedince, kako je vak. direktor ostavio vakuf u najkritičnijim danma, bez ikakva izvješća o radu i stanju, što ne bi nikakav patri­ ota učinio. Stanje je vakufa skroz rzstrovano, direktor nije bolestan, već se šeta u trgovačkim poslovima po Be­ ogradu i koje kuda, a svaka viša vlast trna pravo, da prekine dopuste svojih činovnika i da su zdravi činovnici duž­ ni, da službu odmah po tom nastupe. Utvrđeno je i to, da saborski odbor ni­ je primio ostavke, nego ju je ustupio saboru na riješenje, ovaj za nju tek da­ nas doznaje, pa želi da se pripravi pre­ daja i polože računi o djelovanju i t. d. Najzad sabor u ovom pitanju donese jednoglasni zaključak, da se direk­ toru otkaže dopust i da se odmah pozove na vršenje dužnosti, a riješenje o ostavci domijeće se kasnije. Interpelacija o olovu sa džamija. S. Korkut stavlja interpelaciju o skidanju olova sa džamija, zbog čega se mnoge ruiniraju, prokisuju iz sredi­ ne kubeta, u nekih se kubeta ruše, a mnogim prijeti opasnost porušenja. 1 čuvenoj Aladža džamiji u Foči, tom remek djelu naše arhitekture, pri­ jeti opasnost porušenja, premda je po­ vjerenstvo više puta izvješćivalo o nje­ nu stanju, pa je upozorilo i vak. inžinira kad je bio u Foči. Čita upit građan­ stva u 10. broju »Vremena« i konstati­ ra da su sva upozorenja ostala bez us­ pjeha i odgovora. Stoga pita predsjed­ ništvo: 1 .) na temelju čega je došlo do skida­ nja olova sa džamija, 2 .) pod kojim je uvjetima bivšem vojnom eraru to skidanje dozvoljeno i Godina II. 3 .) šta je učinjeno na brzojav iz Fo­ če od 6. februara 1919. o prijetećoj opasnosti za Aladža džamiju? Predsjednik odgovara, da je bivši vojni erar zatražio olovo sa dža­ mija u ratu, koje mu je dato uz uvjet, da olovo skine na svoj trošak, da pro­ vizorno pokrije vakufske objekte na svoj trošak, a čim nastupe normalne prilike, da ih opet olovom pokrije. Zbog opasnosti od novog slabog pokrivanja više je puta od pređašnje uprave tra­ ženo da se dobro pokriju vak. objekti, a j od Narodne Obrane iza prevrata 5—6 puta je pismeno traženo, da se va­ kufu povrati uzeto olovo, koje se još uvijek u blizini zadržava, ali dosad ni­ kakva odgovora. U jednoj od idućih sjedidca će iznijeti ovo pitanje na лјеšenje. s ‘ S . Korkut provizorno uzima odgo­ vor na znanje, pošto će predmet po­ sebno biti predložen na vijećanje. Muftija K u r t ističe, kako su oni u Banjaluci sobom povratili iza rata olovo svojih džamija sa stanice i njim će svoje džamije pokriti. (Korkut: Tako rade muftije; a šta je sarajevski muftija uradio? — Muftija S. Muftić: Ja sam dao izvješće. — Opći smijeh г saboru). H. Kurtović predlaže, da se iza­ bere i pošalje deputacija na vladu, ko­ ja će tražiti, da se olovo naših džanđja zastavi i nama da se povrati. Sabor se sporazumliuie, da to pitanje odmah uz­ me u pretres saborski odbor i što ргЦе na dnevni red pred sabor iznese, pa tom prilikom da se i deputacija izabeie. Žalim se izabire poklonstvena deputa­ cija, koja će posjetiti predsjednika zem. vlade i odabiru se gg: predsjednik II. M. Dž. Caušević, potpredsjednik H. H. I. Maglajlić, te članovi sabora 0. Vilo­ vić, H. Kurtović i M. Bahtijarević. S. Korkut traži da se dnevni red sljedeće sjednice uvijek označuje na kraju sjednice sabora i po poslovniku objavljuje i izvješava na tabli što se jednoglasno usvaja i za dnevnj red sjed­ nice od subote označuje: 1 .) Podjeljenje indemniteta, 2 .) Predlog g. Korkuta o izboru od­ bora: prosvjetnog, šeriatskog-pravnog i financijalnog. Sarajevo, 26. marta. »Obrana«. Jučer se je pojavilo i ovo glasilo »musi, narodne stranke«, ko­ je će izlaziti svakog petka i braniti in­ terese muslimana, koji se nažalost mpradoše zasebno grupisati, jer su bili i»vrgnuti »neprekidnim i sistematski organizovanim napadajima na imetak, ži­ vot i obraz«. List i stranka nemaju programa, jet je »nemoguće iscrpiti sve u jednom pro­ gramu, o čemu misle pisati u listu« i jer se životne prilike našeg elementa »ne mogu obuhvatiti takovim progra­ mom«. Imaju i treći razlog toj bezprogramnosti: hoće slobodne ruke i ne će da ■ »stranka za izvjesnu periodu svoga rada sebi ruke sveže i da se toga pro- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (t d.) п Sarajevu. Busi ee svim bnabosnltn Boslosima. Obavlja uplate I unoutenja u hraljevstvu SHa, I u InozBMSttu. Prima uIošKe na uioins hnjlilce I tjhuJt Minut I uharnaćujE Ih naj­ povoljniji. Obavilo sve mjeujeini poslove I bunovni naloge Dionička glavnica K 3,000.000 DaiB suenikB i aprovleudjsbe Sredite. — Kupuje I □reitajB srEćhe, vslute I vrijednosne papire nlh vrsta. R a b H 0 a D 1 E t E N J i kupuju I prodaje sve vrste rabe, a poglavito sve iivotiie uomlraice. taclariia: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjElBnis багајш - Interarban telefon: Zli �•Strana 2 Страна „PRAVDA grama drži«. Stoga odlučiše u »krup­ nim potezima reći javnosti, k o smo i šta hoćemo«. Na prvo pitanje zaboravišc odgovo­ riti. Prevrnusmo sve četiri stranice i nigdje ni jednog imena. Nema vijesti ni u predsjedništvu, a kamo li članovima odbora. Ne zna se ni ko je urednik li­ sta. a kamo li da su objavljeni članovi redakcije. Vlasnik: odbor »musi. nar. stranke«, a odgovorni urednik: l. Curćić. I to je sve. Dvojimo, da se je ikad pokrenulo glasilo ovako anonimne stranke i čudom se čudimo ovakoj h a f i taktici. No pređimo preko tog i pogledajmo šta hoće pokretači »Ob­ rane«. Pokretači »Obrane« poručuju »sva­ kom unaprijed«, da — »vrlo moder­ no misle« i da su potpuno svjesni •pojmova slobode, jednakosti i brat­ stva«, pa da »te riječi u zlato okivaju«. Kao »vrlo moderno misleći« ljudi, oni konstatuju, da »Pravda«, zastupa »je­ dno previše konzervativno« stanovište. »Velika većina« ljudi oko »Obrane« uzalud ie postrance čekala, da će se interesi muslimana početi bra­ niti ozbiljnim i dostojnim načinom«, pa je stoga sad odlučila djelovati u javno­ sti »ne da obaraju izgrađeno, nego da dograđuju 1 popravljaju«. Glavna je za­ daća njihove stranke kulturan rad me­ đu muslimanima naše države i to ta­ kav koji će ih osnažiti, osvijestiti i svo­ jim kasnijim plodom osigurati da svoja prava brani i obran i. Odatle valjda ! ime glasilu. — Stranka se već sada zalaže da naša država bude sazidana i izgrđena na pravnim temeljima, dakle da bude pravna država«. I mje­ sto da bude jasnija, stranka se je pot­ puno zakuijila pa objavljuje: »0 formi države danas ne ćemo govoriti,'jer taj posao naša stranka sasvim lojalno (!) prepušta zakonitom tijelu, koje će imati tu zadaću i koje će morati biti izabrano na — legalan način«. »Na polju narodne prosvjete naša će stranka stajati na stanovištu potpu­ ne slobode na tome području: neka svako obrazuje svoje potomstvo k ak o hoće« Ona će se »samo zalagati za prisilno pohađanje početnih škola«. — Kod ovoga valja napomenuti, da će naša stranka u pitanju reorganiza­ cije vakufsko-mcarif. autođhmije zau­ zeti ono stanovište, koje će biti pre­ ma prilikama najshodnije, da ta institucija krene u bolju budućnost«. Sasvim u duhu slobodnih ruku!.... Stranka ima i gospodarski program, pardon — provizorium. Jer kod nje je sve provizorno. Zasada ne priznaje ni­ jedne uredbe i naredbe o agr. pitanju, od prevrata pa do konstituante, koja sve te stvari mora .podv/gnuti .strogoj reviziji. Cifčijska zemlja (jer kod nas nema, kmetstva-u pravom smislu te ri­ ječi) pripada vlasniku kao zakonitom gospodaru. Posjednik zemlje ne mora obrađivati svoju zemlju, nego je posje­ duje isto kao što labrikant posjeduje svoj kapital. Slobodna se zemlja ne smije oduzimati u svrhu agr. reforme. Skupljeno u jednu, može se o »Obra­ ni« reći da ne zna ni šta hoće ni — kako će. Nekom i nekom treba list i »stranka«, vesselam! Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. Trebalo je samo vidjeti veselje i li­ kovanje Cukića i njegovih prišipetlji, kad dode vijest o M:'.hatbegovu dola­ sku. Naročito se je veselila okolina Svete Stanica, koji za vrijeme prijaš­ nje uprave bijaše potreban korice hlje­ ba, a danas raspolaže milijonima zapljaćkanog muslimanskog dobra, pa je bacio oko i na zastupnički mandat u parlamentu i u Midhtabegu gleda opa­ sna konkurenta. Sam Cukić tako se je zaboravio, da je išao od dućana do du­ ćana i dovikivao muslimanima: »Eto vašeg Midhata. Ja spakovah i njega i brata mu«. Bilo je i drugih izraza, ko­ jima je vrijeđao naše osjećaje. Zaslu­ gom ovli ljudi okupilo se je cijelo pra­ voslavno žiteljstvo Bijelog Polja: i sta­ ro I mlado i muško i žensko, da pro­ matra ovo sprovođenje. a muslimani m tadoše u svojim radnjama i kahvama t mnogi plakahu radi ovog nebratskog postupka sa njihovim Midhatbegom. Cim je Midhatbeg prispio sa svojim Arifbegom, Cukić je naredio da se poštjednjem metnu okovi od 20 kg i mje­ sto da se odvedu u zatvor kraćim pu­ tem, provedeni su kroz sred čaršije i u pratnji straže sa nataknutim bodovima. Nije bilo ni to dosta, nego su ti bodovi bili upereni prema Midhatbegu, a za stražom je sve do zatvora išla rulja svjetine, koja je pjevala zajedno sa stra­ žom. pa i na taj način ogorčavala i iza­ zivala muslimanske sugrađane. Tu je večer Mldhtabeg dobio izbicu na najgornfem katu jedne stare kule, hladnu F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). (4) i sa polupanim prozorima, dočim mu je brat pritvoren u izbu na donjem boju. Midhatbegu nije dozvoljeno ni to, da unese svoje dvije stare deke. Iskao je vode, ali mu ni to ne dadoše, kamo li da mu pribaviše ogrijev ili hranu. Klju­ čaru, Bugarinu, nudio je 50 dinara za bocu vode, ali on ne dade, jer da nema dozvole. Iza podne predveden je na preslušanje, naravno opet kroz cijelu čaršiju. Slučajno se je sastao sa liječ­ nikom i .potužio mu se na stanje u tam­ nici. Nu i ako je liječnik naredio, da mu se dadne hrana i ogrjev, ipak je Mid­ hatbeg i drugu noć ostao nesamo bez jela, nego i bez vode. Eto kako izgle­ daju »demokratski« organi vlasti i na koji način čine nasilja i opačine. Kad je sutradan Midhatbegov brat Ejub efendija đonio braći hranu, Cukić je i njega zatvorio pod izlikom, da radi proti vlasti i širi alarmantne vijesti. Pobrinuo se i za svjedoka, našavši ga u osobi učitelja Gjtikana Koraća, koje­ mu se nije još ništa dogodilo, premda je učesnik u ubojstvu ivanjskog imama Husejma efendije. I Ejub efendija je do­ bio bukagije. Što je radi njegova pri­ tvora familija Hodžić, koja broji tride­ set članova, ostala bez muške glave i bez ikakva zaštitnika, o tom, naravno, niko ne vodi računa. Za ilustraciju po­ stupka naših oblasti ističem i ovaj slu­ čaj: Kad je Midhatbeg sprovođen u za­ tvor. -jedan je trgovac ustao na noge i primio selam. Radi toga je kažnjen sa tri dana zatvora. Još nešto interesant­ '36) To kratko pismo, koje je preko Akifbeya su­ tradan uručeno Ihsanu glasilo je: »Веу-eleadi I Možda i ne-znate onoga tko Vam ovo piše, ali budite uvjereni, da Vam je prijatelj i dobroželitelj. Vi ste vođeni srcem zapali u jedno društvo, u ruke jedne žene, koja Vaše povjerenje izrabljuje u poli­ tičke sBrhe i Vi nesvjesno izdajete domovinu. Opas­ nost je nad Vama i svaki čas može nastupiti. Ču­ vajte se, i odrecite se jedne ljubavi, koja Vas hoće đa napravi izdajicom domovinel.. Nesimo« Ihsan je još jednom pročitao ovo kratko pismo za koje je znao ođaklen je, od koga je i šta znači oga opbmena. Bio je i uvjeren, da može nastupiti opasnost, ali je bio i svijestan, da se ne može »dreči te ljubavi... No neugodno mu je bilo da neko pa još ona sumnja u njegov rad i označuje njego­ vu ljubav opasnom pa domovinu, tiažt žrtvu koju on ne može pridonijeti. — „П^АНДа* lipu; 138 Bio; nije. Da-prikrije svoje postupke, g. Cu­ kić došao jc na ideju, da zabrani svaki izlazak iz okruga. Najuvaženiji trgovci tražili su objavu (proputmeu) za Beo­ grad i neka druga mjesta, no niko je nije dobio. Pa zar g. Cukić nije neka vrst bjelopljskog Bele Kuna? A sad koju o ženskim prstima. Kao u mnogim, tako i u Midhatbegovoj aferi važnu ulogu igraju ženski prsti. Sveto Stanić ima naime sestru, oko koje se evo godinu dana vrze g. sekretar Cukić. No pošto su Stanići sad na jednom avanzovali na milionere, pi­ sar Cukić nije im ravna partija. No ljubav je ljubav. Stoga neprestano gle­ da u Staniće i slijepo vrši sve što im se prohtije. Stanići se silno plaše Midhatbegovih otkrića, a uz to Sreto hoće da pošto poto bude narodni zastupnik. Bjelopoijski okrug napučen je u ogrom­ noj većini muslimanima, koji hoće da kandtduju Midhatbega, pa Sreti i nje­ govoj braći ne preostale drugo, nego da Midhatbega ponize u očima tih mu­ slimanskih izbornika. Kao najprikladnije sredstvo za postignuće tog cilja držahu Midhatbegovo uhapšenje, pa im je denunciranje skopaljskih »demokrata« došlo uprav u zgoidan čas. Da dođu do tog cilja trebalo se približiti Cukiću. Stoga se je pojavila na pozornici dje­ vojka za čiju bi volju Cukić pristao, da i sam dođe u haps. Dokle ide ta slabost g. Cukića vidi se i po tom, što je na prijavu Sretinog brata odmah uhapsio i okovao Midhatbegova brata Arifbega zbog toga, što je tobože podnio prijavu, radi koje je obješen pop iz Bijelog Polja i šest ko­ mita iz Korita. Nije smetalo, što je pri­ javitelj Stanić za vrijeme tog vješanja bio zatočen u Madžarskoj, niti g. Cu­ kić vodi ikakva računa o tom, da istra­ živanje ovakih prijava spada u nadlež­ nost sudskih vlasti. No kad se je osvje­ dočio da ni Midhatbegu ni njegovu bratu ne može dokazati nikakve neko­ rektnosti, utekao se je ovom triku: sazvao je svoje pomagače i neke pisa­ re i inscenirao prijavu, da se je Midhat­ beg odupro nalogu vlasti time, što ni­ je htio izvršiti naloga, da do tamnice donese kofer, izgovarajući se da je slab i umoran. I eto radi toga ga je osudio na dvadeset dana tamnice i naredio da se uz netaknute bodove predvede baš u nedjelju, kad se u čaršiju okup­ ljaju seljaci sa svih strana. Arifbega je osudio na mjesec dan zatvora i 7 dinara globe radi toga, što se je na­ vodno izjavio proti vladi i njenim or­ ganima. Ovaj nezakoniti postupak proti Mid­ hatbegu, Arifbegu i još mnogim musli­ manima, a osobito zabrana izlaska izazvaše veliko ogorčenje među musli­ manskim stanovništvom. Tom su se ogorčenju priključili i mnogi čovjekolju­ bivi i ispravni hrišćani pa održaše sa­ stanak u vijećnici j ministarstvu unu­ trašnjih djela odaslaše protestni brzo­ jav, u kojem su upozorili na ozbiljnost situacije u Bijelom Polju i istaknuli sve nepravde, što ih je muslimanima učinio sekretar Cukić. Taj su brzojav potpi­ sali mnogi ugledni građani, te predsjed­ nik opštine i dva — sreska načelnika. No uza sve to, što su ta dva sreska na­ čelnika zatražili da se g. Cukić smijeni sa svog zvanja ili da se oni premjeste ■iz našeg okruga, jer da ne mogu preu­ zeti odgovornosti za događaje, što bi Zar je stvar dotlen došla? Zar već Jildiz zna? Zar Nesime, ona Nesime, o kojoj Je on prije godinu dana potajno sanjao zaštićuje njega i udortojava se pisati?... On izdaje ideju?!.. Ihsan pomaže ne­ prijatelju! .. Pročita još jednom: »Vi ste vođeni srcem«... a onda ... »u ruke jedne žene, koja Vaše povje­ renje« . . . ... I nije mogao pročitati rijeci »izrabljuje«, jer mu se je činila nedostojnom liene Logotetides. Ne! Nije Rene taka! To je kleveta pomisli u sebi Ihsan, s ogorčenjem, ali u isti čas preleti mu ispred očiju rastanak s Renom u Grčkoj i njezine riječi, kao da su mu velikim hrapavim zvonima zvonile: „Ihsane, ti ne ćeš otići, jer će mo izgubiti i zad­ njeg prijatelja u Turskoj... Pođi i ti samnom! »Ne mogu... Ja sam se zavjetovala« ... Da unišiš Tursku? .. . » ... da oslobodim Grke« ... ... ali u isti čas osjetio je I svu nemoć, da nadvlada sebe. Obuzela ga bol, tuga, skoro očaj. Činilo mu se je kao da neko čupa ia njegovog bića živce, koji pokreću život — žilice koje vežu osjećaje sa srcem Ćutio Je bol, fizičnu bol, ali opet nije mogao po­ sumnjati u Renu. li mogli prouzročiti ispadi g. Cukića, pak ni sadanja vlada nije ništa proti njemu poduzela. Mi se ne čudimo, što je te ispade trpjela »demokratska« vla­ da, jer je Cukić bio njen eksponent i ljubimac, ali se čudinto | prečudlmo što to trpi tadanja vlada, pa ušljed toga Cukiću daje smjelosti, da svoje zulume i pojačava. (Svršite ae.) Iz naše organizacije. Provođenje organizacije u Ključu. — Javljaju nam iz Ključa: Od prvoga os­ nutka »J. M. ().« svi su muslimani ključkog kotara kako ilz »rada tako i iz se­ ja pristali uz organizaciju, jer su vi­ djeli, da je rad organizacije, bilo u pohtčkom bilo u kulturno-ekonomskom pravcu, jedino podoban, da muslimane kao cjelinu u novoj našoj narodnoj dr­ žavi očuva, pridigne, da .im zagarantuje j osigura građanska prava i slobodštine. Prem su se kako istakosmo svi muslimani izjavili za »J. M. 0.« i uz nju pristali, ipak organizacija nije bila provedena do ovih zadnjih dana kako to propisuje statut i pravila organiza­ cije. Nastojanjem nekih svjesnijih i aspilni- ••• jih građana i seljaka organizacija le prama Statutu, kako u gradu tako i u selima provedena sa sjajnim uspjehom kako u moralnom tako i u materijal­ nom pogledu, jer u čitavom kotaru ne­ ma gotovo .ni jednog muslimana, koji nije aktivni član naše organizacije. Cianarine do danas iznose do 12.000 K, a nadamo se ovih dana još daljnjim pri­ lozima. Rado ističemo, da su težaci na­ ročito oduševljeni za našu organizaciju, a tako .posjednici i ostali staleži. Na 20. t. mj. zabran je stalni kot. mjesni odbor, u koji su došla slijedeća gg.: predsjednik: Osman Heganović, šer. vježbenik, podpredsjednik: Džaferbeg Filipovi^ tajnik: Jasimbeg AHbegpvić, blagajnik: Bećiraga Hodžić, a članovi: Mustajbeg Filipović, gradona­ čelnik, Huseiinaga Sejarić, Sulejmanbeg Filipović, Mehaga Koljlć, Đžaferaga Džaferaglć i Mustafa ef. Hadžić. 4 Dne 21. t. mj. održao je član central­ nog odbora Kurbegović sastanak, na koji su došli svi građani a i obližnja sela, jer daljnja sela nijesu znala za njegov dolazak, te u odužem govoru razložio politički pravac »J. M. O.«, ko­ ji jc naišao na sveopće odobravanje. Svi pokušaji nekakvih novih stranaka i strančica sa prozirnom tendencijom, da razliju redove muslimana i da uspo­ stave skrahirane veličine neće naći me­ du svjesnim Krajišnicima nikakva ra­ zumijevanja ni uspjeha. Daleko im ku­ će od nas, a naša su ini vrata zatvo­ rena'. Mjesni odbor. Skupština u Kozhtku. U nedjelju dne 2. februara posjetio je predsjednik na­ še organizacije g. H. H. ef. MaglaHić Kozluk i održao vrlo uspješnu skupšti­ nu. Cijel: Kozluk listom se ie odazvao i odobrio dosadanji rad vodstva naše organizacije, kao I naš'h narodnih po­ slanika. Izabran je mjesni odbor, ,u koji su došla slijedeća gospoda: Predsjed­ nik: Hafiz Nunl ef. Aiagić, podpred.sjednik: Salih ef. Hodžić, tajnik: Omeraga Hadžiarapovlč, blagajmk: Hasan ef. Hublić, revizori: Mukabduh ef. Banja- I sada u ovaj veliki čas tuge, u čas kad su ■ inu javljali, da je opasnost nad nijovim životom, on je najviše pripadao Reni, ćutio je tako instik* tivno, da je jedva ostao u kući. Satrven boli, izmučen mislima i lukom još ne . određenom bojazni sjedio je Ihsan na divanu i tupo i zurio kroz prozorska stakla. Vani je padala kiša, I magla se povlačila i još više povećavala u njemu ■ potištenost. Naslonuo se na ruku i zgdnjemau Sanjao je i U snu je vidio najprije Ihlamor-palaču k.iko je ne■ kakvi ljudi ruše. Ma jednom prozoru stajala je suttanija Nesime raščupana i dozivala ga: Spasi mel Onda je srušena palača. Njega su svezali i vedili kroe grad. Najednom se susreo s Renom, koja je išla pred ogromnom'masom svjetine u bjelini i na-, i redila: Ubijte ga!. . Kad nije niko na nj pucao, opalt f ona iz malog crnog revolvera i pogodi ga... Ihsan se je naglo trgnuo, rastro oči i skočio i na noge. Sta to može značiti, pomislio u sebi još jednom sebi predočivši sve što je sanjao I priđe prozoru.. . Vani Je padala kiša I magla prekrivala grad. U njegovoj duši bilo isto tako teško — i njegovu dušu prekrila magla sumnje i »ujevjerja. Čas za časom prolazio i večar se približi vrla. (Kaataviće se) �nović i Husahiaga Hodžić, odbornici: Jusufaga Alispahić, Rifataga Mulamu«ć, Smaiiaga Kupinić, Mehaga Grabovac, Mehdiaga Šišić 1 Salihaga H. Ајј(agić. Naši dopisi Rogatica. 18. marta 1920. Страва 1 ПРАВДА" — „PRAVDA, B*«| 139 — Broj ! 1 revan, da ako vojna komanda zatraži jednog pekara, on ih šajje dese­ tak i to sve izdržavatelje mnogobroj­ ne obitelji. On znade nevine ljude de­ nuncirati da mrze ćirilicu. Pitamo g. Vidmosera, kako to može biti, da sin Jednog seoskog načelnika (nije musli­ man), koji bi trebao pred 4 mjeseca nastupiti aktivnu vojnu dužnost, još kod kuće sjedi i ko mu je dao ovlaštenje na onu službu, koju sada u tom selu vrši. Drugi katil je žandarski narednik Kolundžija, o kome smo u »Pravdi« nekoliko puta pisali. Ubojice nedavno umorenog Alije Dobrače trebali su dne 16. o. mj. biti ekskortirani u sarajevski okružni zatvor i šta se dogodilo? Ko­ tarski sud u Rogatici izdaje nalog žandariji, da zločince pod sigurnom prat­ njom otprati u Sarajevo, a žandar Ko­ lundžija dolazi pred kotarski zatvor sam bez puške i posve komotno kao da je došao na »Befehl«, preuzme zločin­ ce iz zatvora i pušta ih da idu sami, nesvezani kroz čaršiju, zagrljeni, pje­ vajući i prkoseći, koji se onda svraća­ ju u birtiju »Savin-han«, gdje su se do­ brano . okrijepili i razgovorili. Nas nije briga, što je Kolundžija možda svoje­ voljno, a možda i po odobrenju nekog starijeg ovakvim postupkom prekora­ čio svoju dužnost, niti hoćemo da kome predbacujemo, da je u ovom slučaju protupropistro postupao, jer je poznato, da se uznik, a pogotovo zločinac, imađe pratiti pod sigurnim oružjem i budnim okom. Samo nas se tiče činje­ nica, da je Kolundžija ‘o učinio samo zato, da nas muslimane pecne, da nam i ovom prilikom pokaže svoju silu ka­ ko i on kao i drug mu Laušević smije i umije da nešto učini. Vjerovatno je, da je ovo učinjeno i zato, da se zločinci u dotičnoj mejhani sastanu sa svojim ljudima, s kojima su Jamačno morali govoriti o zločinu i do­ govoriti se u svrhu, da se otešča istra­ ga, da se zabašure tragovi zločina te da se dogovore o načinu ob-ane , svje­ dočenja. Radoznali »mo, kakve će ko­ rake poduzeti sudac istražitelj !a se Kolundžija za ovaj hotinrčiu ispad po­ vuče na odgovornost. A šta bi istom onda bilo, da su zločinci pobjegli ili pu­ tem do birtije počinili još kakav zločin, to Kolundžija neće da zna, njemu se hoće nekakve slave. Radoznali smo također, hoće li se i u koliko žandarsko brigadne zapovjed­ ništvo pozabaviti ovim postupkom Kolundžije ili će i taj slučaj proći onako kao i onaj žandara Lauševića od 3. ja­ nuara o. g. o kojem smo dosad šutjeli. Radi javnog mnijenja trebalo je Lauševića odmah iz Rogatice rnaći, a ne ostavljati ga ovdje, da se po čaršiji po­ nosi bajunetom, da još kome pokaže njezinu oštricu. O ovoj Lauševića stvari kao i o do­ tičnoj žandarskoj prijavi drugi put op­ širnije. Na završetku poručujemo g. Neszlopyju kao i njegovoj dvojici doglav­ nika. da se strpe još koji dan, izaći će nešto, vrlo zanimljivo u »Pravdi«. (Na adresu onih, kojih se tiče). Kad j smo pred kratko vrijeme iznijeli na jav­ I nost nekorektnosti gosp. kotarskog I predstojnika Noszlopyja (o ovome go­ spodinu posebno čemo se opet poza­ baviti), mislili smo doneklen, da će nam to biti zadnji vapaj i da se nakon toga neće sa strane državnih činovnika ni­ šta učiniti, što bi išlo na našu štetu i da neće ubijati u nama dobru vjeru u nepristrano vršenje dužnosti g. Noszloруја i njegovih potčinjenih, ali se prevarismo u tom očekivanju. Ne mogavši i nesmijući prešutjeti nepodobštine i ne­ kih drugih državnih namještenika mo­ ramo da im javno doviknemo: »0 katiU. kako čete dugo zlorabiti našu strp­ ljivost?« Jedan od ovih katila bez sumnje je nufuščija V i d m o s e r, koji u svo­ joj prerevnosti veoma pregoni, a kao veliki šovinista mrzi sve, što je musli­ mansko. Što nas mrzi, prosto mu bilo, to je u ostalom stara bolest austrij­ skih feljbaba, ali što nam »moć« svoje službe u više slučajeva ne dijeli onako kao i drugim vjerama, to mu ne­ ćemo nitt možemo oprostiti, pa evo nekoliko od onih mnogih njegovih ne­ korektnosti: 80% nesposobnog invali­ da Aliju Lihiića slao je taj gospodin u kratkom vremenu pet puta u Sara­ jevo, da nastupi vojnu službu, pa šta je time postigao? Obrukao sa kao i u mnogim drugim slučajevima pred pret-postavljenim mu vojnim vlastima, a si­ romašnom Aliji nanio je time to, da je za troškove u Sarajevo morao prodati i jastuk ispod glave. Kad se Alija zad­ nji put povratio iz Sarajeva, donio je g. Vidmoseru tako »lijepu poruku« od vojnog komandanta, da te riječi, ko­ je je naredio dotični komandant Liviću, da ih isporuči Vidmoseru na javnost radi pristojnosti nemožemo iznositi, a da je Vidmoser na svom mjestu, ne bi mogao kao pošten čovjek drukčije do­ biti zadovoljštine, nego sudom. Sohtu ovdašnje medrese Colića, kad je trebao ići na vojnu pregledbu, zatvo­ rio je kao kakva zločinca'samo stoga, da se mogne u Savinu hanu pohvaliti kako je »u a p si o turskog od ž.u«. Iz zatvora ga posla u Sarajevo, gdje ovaj kao dak medrese isposlova kod zemaljske vlade riješenje od vojne du­ žnosti. Ali kad se jadnik sa dotičnim uvjerenjem prijavi g. Vidmoseru. ovaj ga onet strpa u zatvor i posla ga preko Save, gdje nastupi vojnu dužnost. Kad zemaljska vlada po drugi put brzojav­ no naređuje kotarskom uredu, da se Colić ima vojništva smjesta osloboditi, Građanin. od'govara joj Vidmoser također brzo­ javno, da je to učinjeno. Čudim se ovakovom odgovoru, jer je Colić tek do 15 dana iza toga oslobođen. Ratno je ministarstvo još davno za­ tražilo spisak hranitelja, koji se imaju voipe dužnosti osloboditi, a naš* nufuš­ Kako se ubijaju eksistencije? Pišu čija ne nade za vrijedno ovoj naredbi nam iz Prijedora. Prigodom odmjerenja kroz 4 mjeseca udovoljiti. Mj ga pita rente za hak za godinu 1918. i 19. po­ mo, jesu li umjesni ovakovi njegovi po­ zvao je ovdješnji kotarski ured Devjet stupci i čime ih opravdava? Šta ga je hanuinu Kapetaonvić na dan 15. о. mj., <oi»lo, da se proti onom muslimanu oza koju je otišao sin spomenute Mchnako i na onaki nizak način uroti i da medbeg Ka*etanović. Misleći, da će pri­ li |c istina, da je kolara Živkovića otmiti novac, razočara se, kad mu poргепко u vojništVo samo s toga, što nudiše mjesto novca namiru poreznog mu njegova starica majka ne htjede ureda u Bosanskoj Dubici vrhu kruna ljuljati dijete i kako misli opravdati sve 1.100.-—, koja se svota zaraču­ opi, što nam je dosad zla počinio. nava u dužni porez od zemlje, a pitamo gospodu Brčake, kod kojih je da je tolika i zemljišna renta odmjere­ taj gospodin služio kao feljbaba — nuna. Kada je Devlet hanuma kupila hak fuićija, da 11 ga oni poznaju kao Šva­ od svoje zemlje, dobivala je po 10 q bu. kada ga ovđe mi upoznasmo kao ječma, 25 q pšenice, 30 q zobi i do 100 »B14vena». koji se no stidi uvjeravati q kukuruza. Posjeduje do 2000 duntima naivne seljake, da je rođeni Užlzemlje, a porez je plaćala stalno sve čanin. Vele zli jezici. da to priča za do god 1919. šteta, koja je na posjedu to, šfo je kao bivši austrijskj IJnterofizore spomenute ј njezina sina Mehmeđaer pokazivao »veliku ljubav« slaven­ bega počinjena prigodom prevrata, sud­ stvu. a napose srptsvu, te to sad hoće beno je ustanovljena na K 269.400.—. da prikrije. prikazujući se Srbijancem. Šta ovo znači? U normalno doba je SKurno je bio za vrijeme svoga feljbaplaćan porez za istu zemlju najviše K bovanja sve prije, nego Slaven. 282, a sada, kada sa nje ne dobiva ni­ Ko II, Bože, intervenira kod bivše šta. odmjerule se renta od K 1100.—- i demokratske vlade, da se njegov pre-, cijela se suma zaračunava u porez. Tra­ mj^taj iz Rogaticu opozove? što mi žimo od delegata ministarstva financija rnanjo. on je po rođenju i odgoju Šva­ z. Dra Sijana, da nam ovo razjasni. bo. za vrijeme demokratske ere bio Je Pljačka u Brčkom. Brzojavljaju nam, v plik i »demokrata«, a sada je -najveći'»ra dika I«, a povrh toga da je vladi poslan ovaj brzojav: »Selja­ •Užl&nfn«. On je u svojoj službi tako ci п Obtidovcu razvalili 1 opljačkali ko- Domaće vijesti I nak Salihbegovića i Jahića. Zapalili ' magazu Salihbegovića u vrijednosti od i K 60.000. Krti vc i pušteni. Molimo strogu istragu. Odbor »J. M. O.« »Ittihad« u Mostaru, muslimansko zanatlijsko udruženje, jedno od najna­ prednijih u našoj domovini, koje broji preko 800 članova kao nijedno naše društvo, centralizirao je u sebi sav du­ ševni život mostarskih muslimana. Sit­ ni, intenzivni i napredni rad »Ittihadova« odbora na čelu sa svojim agilnim predsjednikom g. Cišićem dotjerao je svoj plodonosni posao do uzorne visi­ ne. Svojom materijalnom pomoći utrao je mnogu sirotinjsku suzu, mnogome muslimanu pružio prilike da časno za­ služi svoj dnevni kruh, mnogome islam­ skom siročetu osigurao bezbrižnu eg­ zistenciju, osnovao je muslimansku žensku zadrugu, čiji je rad također za­ služio najveću hvalu. Na lijep i prakti­ čan način osigurao je »Ittihad« i doličnu mjesečnu potporu siromašnim muallimima, a najzad počeo je sa aproviziranjem svojih članova sa životnim na­ mirnicama, koje lileruje svojim članovi­ ma bez osobitog svoga ćara, a opet mnogo jeftinije nego li grad, aproviza■cija ili ma koja trgovina. Budući u ma­ ju o. g. »Ittihad« slavi u svojoj tro­ dnevnoj proslavi petnaestgodišnji svoj jubilej, na koji će biti pozvana i druga klasna d'ruštva, te ine naše korporaci­ je, to ovim svraćamo pažnju već sada na ovu njihovu akciju sa osobitom pre­ porukom za sudjelovanje, pogotovu kad napomenemo, da je vrelo j centar i na­ šeg organizacionog, rada upravo »Itti­ had« u čijim je prostorijama smještena i kancelarija našeg mostarskog mjestnog i kotarskog odbora. Tom će prili­ kom »Ittihad« izdati i svoju spomenicu u kojoj će pobliže biti ocrtan »Ittihadov« rad. Ne možete U spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsafhrkl! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ like boce 36 kruna. Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 18 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 ktuna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fell^r, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik. koii možete tražiti samo od tvrtke H Suttner, (Ljub'jana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetienih, te zidnih sateva, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H Suttner. Ljubljana br. 706. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvitke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ova Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilju, dokre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlečih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje^i svetu potvrdu, te svu ostalu stebrnu i zlatnu robu. Ali ј drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, n^žigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Gospodarstvo Muslimanska trgovačka i banka za B. 1 H. obrtnička (Svršetak). Ideju za osnutak ovog zavoda đaia Ie naša organizacija i mi sa zadovoljstvom koustatujemo na nam je ovaj когак us­ pio. Jednu tačku našega programa, koja se odnosi na kulturno ekonomski dle njegov, -počeli smo izvadati i hvaia budi Svemogućem, trud nam nije bio uzalndan. Obzirom na naše slabe ekonomske prilike, na financijalnu krizu, koja реаmanentno mori naš svijet, mi možemo svijetla obraza reći, da se među našim narodom da radit, ako se izabere pravi pravac i ako akciju povedu ljudi, koji imadu narodno povjerenje. Napomenuti nam je jednu činjenicu, koja treba na umu da bude svakom, kj> se bavi socijalno-političkim prihzaina kod nas: dva mjestanca u našoj užoj domovini upisala su i rasprodala toliki broj akcija ove banke, da bi mi bosan'sko-hercegovački muslimani mogli osno­ vati jednu banku sa 50 milijuna kruna dioničarskog kapitala, ako bi sva mje­ sta u Bosni i Hercegovini proporcio­ nalno prema broju svoga islamskog pu­ čanstva i ekonomskoj snazi njegovoj is­ pisali toliko akcija. Ta dva mjesta su Bos. Brod i Bos. Novi. U Bos. Brodu radili su oko rasprodaje dionica ovog zavoda gg. Rasim ef. Cohađić, pred­ sjednik mjesnog odbora naše organiza­ cije ј kadija u Bos. Bordu, teg osp. Osman Sikirić, bivši sudski pristav kod kot. suda u Bos. Brodu, a u Bos. Novom član našeg ravnateljstva i vrlo uvaženi novski gradonačelnik gospodin Alibeg Biščević. Sarajevo i Mostar ) roka zali su i ovom prilikom da su dva glavna gra­ da uže nam domovine i da je njihovim građanima islamski napredak pred svim ostalim. Asimbeg Dugalić u Sarajevu I Avdaga Koluder u Mostaru kao i u sva­ kom drugom patriotskom poslu pokazali su i ovaj put, da naš svijet ne žali ništa za svoju dobrobit Mi ove primjere iz­ nosimo sa željom da se i ostali musli­ mani u našoj domovini u njih ugledaju. Za nas muslimane jedino je za sad vrelo ekonomskog blagostanja trgovina i obrt. Vratolomnim i velizdajničkim na­ redbama bivše demokratsko-demagoško-satrapske vlade dotjerana je easistencija našega svijeta više nego na mi­ nimum i mi hoćemo Ii da se održimo u ovom ekonomskom vrtlogu, moramo odmah i najozbiljnije se prihvatiti solid­ ne trgovine i obrta. Prilike su takve, da »mali« sami ne mogu ništa i da moraju tražiti zaštitu »jačih«, pa da mogu u ovoj nezdravoj trgovinsko-obrtnoj ulalsmici prosperirati. Zato nas baš vesefi, da smo našem svijetu namaknuli još jedan veći novčani zavod, koji će ako Bog da biti od koristi cijelom našem mšletu. Kod ovoga novoga našega zavod* osnovaće se u skoro vrijeme poseb­ na sekcija za osnivanje zem­ ljoradničkih zadruga. Dionički kapital povisiće se još u ovoj godini na 10 milijuna kruna. Banka je u nakani od­ mah otvoriti nekoliko podružnica u t*govačkim prometnim mjestima, gdje ne­ ma muslimanskih novčanih zavoda. Mi u Bosni i Hercegovini imamo ne­ koliko manjih i evo dva veća zavoda, pa ih sviju, a napose ovu novu Mushmansku trgovačku i obrtničku banku za Bosnu i Hercegovinu najtoplije prep»ručjemo. Muslmanka trg. i obrt, banku za B. i H. d. d. u Sarajevu osnovana fc čisto sa našim domaćim kapitalom u na­ mjeri, da pomogne našem domaćem svi­ jetu. Izbor ravnateljstva, nadzornog rt jeća, direkcije i činovništva zavoda 1F iijeva nam sigurnu nadu, da se zavod ne će ni za dlaku odalečiti od misli, ko!» ga je osnovala i želeći da postigne onaj čili, koji mu je naša organizacija u дгvom početku postavila, dovikujemo: Bilo sretno! Trešeljah Adresar pGlasa Težaka'1. D* »o riđi k«đrtumo-Boeijsloi ргс|таш aUanke Boaiao i« «)«na «rga»a vvaj adr»a&r; Oreu* Hotel Caatral i r«cH«racijs i bai. BaffH ređ^n» }|la } — i » a. LadaeU (prija Ziltai Dvor) prvorazredna kafana i П** * k • a c • r ion. Braća Maeslrp, praparaaaj« lobi« »nabdjeyeap radnju Apacarajaka i d o li ћ a t • ■ n e �Bitni 13* Bro »ПРАВДА* — .PRAVO* Kim. trgovačka i poljodjBlslta ђапћа 1 d. u ТвЈпји :: traži sa nastupom po mogurnosti Odmah leđnog vrsnog strukovno oprem, og :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? ;; Me imati više pjege, prištiće, sujedice? poslovnog ravnatelja Upotrebljujtr Fellerovu pravu >Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sef Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Eellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. Prednost imađu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Oglašujte u „Piavdi“ UNI VERZAL. Stalni zavod za pođeku ženskoga krojenja I itvaaja. Prima na izradu Пма odijela za gospođa. — Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz Protin Sokak) пМсв Regenta Alek­ sandra br. 2. Moj brat Salih Sarailić, sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj fronti g. 19l5., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji i znanci, osobito gospoda Sarajlije koii ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste na adresu HAZ1M SARAJLIĆ, ZENICA. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu 1__ ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Miševi, štakori, s jenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8'—, za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 1 0 — Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Praš k proti mravi K 4— Tin­ ktura za namad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod љ eksport M. JUnker Za­ greb br. 16. Petrinjska u ica br. 3, 111 kat. 60 Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu pe uti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna, K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna Šampon 1 krunu Pomada za brkove 2 K 50 hel. i kiune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema Žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6 — Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija б kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« * dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamSi. Najfi­ niji nega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ah Ste jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska □□□□□□□□□□□□□□ Diplomirani krojač Besa, košulja, dimija. bluza Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. JBFlagić Salih, Bcndbsša uliha broj 11. Sarajeva. i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S v 1 T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četv tka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Poneoeljkom imaju pristup samo ženske. Želite li kupovati dobro i jeftino? □□□□□□□□□□□□□□ I Prištsdnja Нвгсвдоиас. apravizacijama i trgovcima g Ж k°ji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ggj kao pšenice, kukuruza, jećma, zobi, graha, ktumpira itd. u svako doba stoji na raspoiaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ж ® ngenturna i homislonalna radnja Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! ; Abdullah Džumhur Tuzla Sst ponudi u branu kao I upite в stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno i brzo »ril Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke,-nažigači, diemani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. SUTTNER,u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i, na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nribrže i najpovoljnije. 47 Cantreint Odbor М. O.« U. & A. KiM Suimu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/815393a73bc38b097483de71ca564bde.pdf 0dafc6a99c490f541108cfc60a7899cf PDF Text Text 1 Poštarina u gotovom plaćena. PRAVDA ШСИЛС ЈУГОСЛABEHCKE МУГДИМАМСКЕ организације. Broj 35 (140) Sarajevo, utorak 30 marta 1920. (10. redzeba 1338.) .41111— 111 1111 ? Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redadcioui odbor. Pret lata godišnje 80 kru * na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. MM i Gg. čitateljima. li Sijed povišenja štamparskih troškova prisiljeni smo nažalost ponovno povisiti pretplatu našeg lista, pa će list počam od 1. aprila stajati: na 3 mjeseca K 30.— na 'I, godine « 60,— na cijelu godinu « 120.— Kao što se gg. čitatelji mogu uvjerit?, .Pravda« je 1 nkon ove povišice ostala najjettiniji sarajevski list, bez obzira na to, što je vrlo obilna i originalnim sadržajem. „Hahov" odgovor na podvale. U pretprošlom broju donesosmo vi­ jest o hapšenju makedonskih prvaka i komunike centr. odbora tamošnje or­ ganizacije, a danas donosimo »Hakov« odgovor uz ponovnu napomenu, da centralna vlada bolje otvori oči. Čla­ nak glasi: »Demokrat« se pravi nevještim o svr- . si organizacije za obranu islamskih pra­ va u Makedoniji. Sve što o našoj orga­ nizaciji piše ili je neistinito ili izmišlje­ no. Služi se i podvalama, da imademo i neke tajne ciljeve. Da nije organ jedne | političke stranke, koja je na svoju za­ stavu ispisala velika načela i borbu za ta načela, mi mu se ne bi ni čudili i prešli bi preko svih podvala sa saža­ ljenjem. Ne znamo jesu li oni riječi i ideji demokratizma toliko nevjesti, da u današnje doba kulture, napretka i ci­ vilizacije misle sa glavom ljudi od pri­ je par stoljeća. Dok tvrde da demokratizam daje svakom građaninu, svakome narodu i svakome društvu jednake uvjete napretka slobode i razvoja, u isti , se čas ne žacaju našoj organizaciji za ! obranu islamskih prava podvaljivati i neke tajne ciljeve i osnove. Premda su im postanak i svrha te organizacije poznati, jer se radilo i ra­ di se sve javno ipak podvaljuju. I po­ litika ima svoj moral, pa bi moralno na­ čelo: »čovjek treba da se pokazuje i djeluje onako kakav je« moralo vrije­ diti i za njih. Stoga mi svom »demo­ kratskom« drugu, koji zagovara uzvi­ šene ideje demokratizma preporučuje­ mo, da u svojoj borbi bar priuba pazi na osnove i temelje te ideje i da ih se drži. Inače ako će raditi kako se radilo prije sto godina, onda neka promijeni iirrmi. Upada u oči činjenica, da su prije ne­ koliko dana sa istom našom organiza­ cijom, kojoj danas podbačaju neke taj­ ne ciljeve — šurovali i htjeli s njom paktirati! Je li to politička dosljednost; je li moral danas ovako se držati? Na čitavom svijetu političke grupe drže se u svome radu i djelovanju svoga pro­ grama i stanovišta i tako rade, dok to pravilo kod naših demokrata ne vrije­ di. AH treba, da zapamte, da se ovak­ vom borbom, kakvom se oni služe, ne- . postizava cilj koji oni zagovaraju. Ako se prave nevještim našoj orgamzaciji, da im još jedanput kažemo: Kongres POJEDINI BROJ 1 kruna. muslimana iz Makedonije održan je u Skuplju. Svi su krajevi bili zastupani po pravim i izabranim predstavnicima. Svrha je toga kongresa bila, da nama muslimanima kao i svim ostalim sugra­ đanima ove države osigura i obezbjedi jednaka prava i sloboštine. To nam pravo daje i ustav. Naša je organiza­ cija osnovana na zakonu, pa kako nam se može onda podvaljivati, da stno se udružili zato, da slijedimo neke tajne ciljeve? Ako u svom programu zagovaramo jednakost, slobodu i jednake uvjete za razvitak, time pokazujemo, da se dr­ žimo najnaprednijih političkih principa. Naš je program jasan i na ustavu os­ novan. U skladu je sa najnovijim par­ lamentarnim i naučnim principima. Ako tražimo, dh u svim državnim funkcija­ ma budemo zastupani prema svojoj sna­ zi; ako tražimo, da isto tako bu­ demo i u parlamentu zastu­ pani, time dokazujemo, da su nam gornja načela sveta. To je i naše pra­ vo. Na vaše podvale i pisanje moramo biti ogorčeni, jer vi svojim huškanjem izazivate naše sugrađane proti nas, upućujete ih na pokolj. da se uvjerismo, da njegovo uhapšenje nije u vezi sa armenskim pokoljima. Isti je slučaj sa našim drugim članom Huseinhegom. Podvaljeno mu je, da je u vezi sa Mladoturcima. Ako on ima nešto u Novompazaru sa sudom posla, odakle se njegova privatna afera do­ vodi u savez sa našim društvom i or­ ganizacijom? Ovakom logikom mogu operisati samo »demokrate«. Skorih ćemo se dana osvjedočiti, da je i Huseinbegovo uhapšenje jedan politički progon po »demokratsku« partiju opa­ sne osobe. Ali partija nije država. To neka se dobro upamti! Još jedanput ističemo: Mi smo već jedanput kategorički izjavili, da nema­ mo nikakvih tajnih ciljeva pa to i da­ nas opetujemo. Ali neka naši protivnici dobro zapamte, da se na račun make­ donskih muslimana ne će šepiriti ne­ dostojni elementi na poslaničkim stoli­ cama u Beogradu. Ne bojimo se ni po­ litičkih progona. Bezakonju i sili navješćujemo rat, a zakonska nam je borba sveta. Svoj ćemo glas dati onima, koji će nas dostojno zastu­ pati. Ovo Je naša prva i posljednja. Sarajevo, 29. marta. Svijest odgovornosti g. Š. Arnautovlća vidi se najbolje po njegovu postupku prema v. m. saboru. Kao što smo izvi­ jestili u prošlom broju, sabor je zaklju­ čio prekinuti dopust g. Arnautovića, pa mu -je odaslano ovo riješenje od 25. marta broj 17.291/19. »V.isokoblagorodnom gospodinu Šerif ef. Amautoviću, v. m. direktoru u Sa­ rajevu. Vakufsko-mearifski sabor u svo­ joj sjednici obdržavanoj danas, 25. mar­ ta, zaključio je da se Vaš dopust ot­ kaže i da se pozovete, da odmah na­ stupite službu. — Na temelju toga po­ Dva člana naše organizacije uhapše­ zivam Vas, da odmah svoju službu kao na su bez ikakve zakonske podloge, jI v. m. direktor nastupiti izvolite. PredMidhatbega Hodžića šte uhapsili po I sjednik v. m. sabora: Džemaluddin«. prilici prije mjesec i po i pod pratnjom Na ovaj poziv odgovorio je g. Arnakao najvećeg zločinca otposlali u Bi­ utović tinte, što je povratio saborski akt jelo Polje. Nastojali smo, da saznademo za uzroke njegova uhapšenja, ah . i na leđima akta napisao ove riječi : »Neču doči. Arnautović, 26./I1I. 920.« uzalud.1') Do njega ne možemo, jer se čuva kao najgori bandit. Naš »demo­ Eto tako se drži desetgodišnji upra­ kratski« drug daje nam o tom ovo mr­ vitelj našeg vakufa, koji je tu našu in­ šavo saopštenje: Midhatbeg je bio glavstituciju doveo na rub propasti i onda ni sukrivac u armenskim pokoljima, pa — pobjegao, posluživši se tromje­ je njegovo izručenje zatražila među­ sečnim dopustom, što ga je sam sebi narodna komisija za istragu ratnih zlo­ podijelio. No prevariće se taj gospodin, čina u Carigradu. On će biti u Cari­ ako misli, da se ispod odgovornosti mo­ grad otpraćen«. Premda nijesmo vjero­ že jednostavno pobjeći. Naći će se već vali u ove navode i okrivljenja, očeki­ načina, dh se taj gospodin privede tak­ vali smo daljnji tok stvari i šta vidje­ tu i da mu se objasni, da tromjesečni smo? Mjesto da se Midhatbeg otpremi otkaz nije ustanovljen radi toga, da se u Carigrad, vidimo da se prati u Bijelo činovnicima omogući bijeg, već radi to­ Polje. Kad ovo saznađosmo onda se uga, da se uzmogne s njima sviditi ra­ ■vjerismo, da je to bilo samo političko čun. Vakuf nije pusto mlijeko. O tom uhapšenje, osnovano na denunciji. Ta­ ćc se uvjeriti i g. Arnautović. •) Ova je anomalija opširno opisana u našem dopisu: »Bjelopoljski zulumi«. Op. ur. Nije dosta naopako napisati: »Neču doči«. Ima tu još nešto, što se ne da ta­ ko lahko preskoćili: zakonske poš I i e dl i c e. I j | ; Sve protiv muslimanstva. 111. Već stoga što »demokrati« kod osnut­ ka svoje hrišćansko-socijalne stranke nijesu iznijeli svog programa, moglo se odmah predvideti, da ti ljudi imaju u sebi nešto, što se čuva kao tajna i što će se tokom političkog rada moći ra­ zotkriti. Mnogom je moralo biti jasno, da novoosnovana hrišćanska specijalna stranka neće baš prijateljski nastupiti prema nama muslimanima i to jedno s toga, što se nije htjela jasno izjasniti o problemima, koji muslimane najviše tan­ giraju, a drugo s toga, jer smo u toj stranci vidili stare naše duišmane Nježića, Krulja i još druge, koji i ne znaju, da išta drugo postoji na ovom svijetu, nego mržnja na muslimane. Nije trebalo sačekati kakav će biti kultumo-politićki pravac velikohrišćana, pa da prema to­ me i mi zauzmemo svoje stajalište. Mi smo mogli mirne duše odmah otpočeti žestoku borbu s »demokratima«, čim smo medu njima vidjeli dra Krulja, koji bi nas muslimane, kad bi mogao, u jed­ noj čaši vode popio«. (»Srpska Riječ«). To nismo učinili. Mi smo ipak jedno izvjesno vrijeme čekah i otezali s na­ šom borbom, dajući prilike velikohrišćanskim elementima u »demokratskoj« stranci, da svojim vlastitim djelovanjem i činima dokažu ono, što hoće da u na­ šem narodu ostvare i postignu. Pustih smo da to stranka svojim političkim ra­ dom pokaže, koliko drži do muslimana i šta misli za njihov ekonomski napre­ dak učiniti, koji su najpotrebniji, da se njihova zamrzla snaga ojača i razvije. Jer i ako smo predviđali, da ćemo sa­ mo razočaranja a nikakve koristi imati od rada dra Krulja i drugova, ipak smo držali, da ima u toj stranci i trijeznih elemenata, koji će im stajati na putu, da nastave svoju staru politiku izazi­ vanja, vrijeđanja i mržnje, koja može da konsolidovanje prilika potpuno ome­ tu i još gore zaoštri odnošaje između pojedinih dijelova našeg naroda, nego što su prije bih zaoštreni. Imaii smo vrlo jake, razloge, da u to vjerujemo držeći, da nije svaki član »demokrat­ ske« stranke zaražen onolikim vjerskim fanatizmom, kao spomenuta gospoda. Vjerovah smo to naročito radi tog, jer su osnivači »demokratske« stranke is­ tupili u naš politički život kao Jugosla­ veni, isključivši navodno svaku konfesionalnost iz svog političkog rada. Bih smo mišljenja, da će uviđavniji i inteli­ gentniji vođe »demokrata« utjecati na ovu narodnu sramotu i izvode (Krulja itd.) i da će jh učiniti bezopasnim po konstruktivan rad u javnom životu. Međutim stvari su se okrenule posv« drukčije. Niko od »demokrata« nije po­ kušao, da nesvijesnog pravoslavnog Srbina Krulja nacionalizuje i osvijesti u Srbina pravoslavnog. Šta više »de- Muslimunskn trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i. d.) u Sarajevu. Bovi se svim banhovnim poslovima. Obavlja uplata i unovčenja u hraljevstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima ulošhE na uložne linjižice i tehuće račune i uhamačuje ih naj­ povoljnije. Oba vila з vs mjenjačne poslove 1 burzovne naloge KancBlarija : Kralja Petra ulica Zprm^ Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe kredite. — Kupuje i } orodale srećko, valute i vrijednosne papire svih vrsta. H 0 B U 0 0 D 0 E L E H ] E kupuje i prodaje i sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. , bma, Sarajevo - Interurhan telefon: �strana 2 Стоана mokrati« su podlegli njegovu utjecaju i on je u njima ubio i ono malo svijesti Sto su se u početku svoga rada poka­ zivali. Za kratko vrijeme zaražena je sva ona sredina vjerskom intolerancijom i konfesionalnosti. u kojoj se nalažahu »Narodovci«. Tako je »demokratska« stranka raz­ doblje, u kojem je imala dokazati sve ono, što nam priprema i želi, upotre­ bna za tisisavanje mržnje i pripravlja­ nje za navalu u pravcu našeg gospodar­ skog uništenja. Kroz svo vrijeme našeg čekanja, da se pokaže i dokaže, šta i u koliko misli »demokratska® stranka kulturOo-ekonomski za nas učiniti, po­ kazivala je simptome nestrpljivosti i agresivnosti, nagovještajući nam. da će voditi borbu našeg istrijebljenja s ro­ đene nant grude, da će voditi borbu u znaku narodne socijalne nivelacije i na­ stojati. da se tako reći muslimanima os­ veti za burnu i vrlo tešku prošlost na­ šeg naroda. Prve dokaze svoje netrpeljivosti i ravnodušnosti prema nama muslimani­ ma pružila nam je za vrijeme pljačka­ nja i agrarnom reformom. .PRAVDA - V МММММа i1 аамМ. »De­ mokratskom« vladavinom stvoren je je­ dan protumuslimanskr-slstem, naročito što sc tiče privatne svojine. Kolika je mržnja na nas muslimane u redovima veliko-hrišćana vidi se po tom što se još i danas nalazi u njima onaj, koji nas neće više da trpi i koji će upotrijebiti sve protiv muslimanstva, da iskorijeni. On je (Krulj) najgadnije uvrijedlio sve muslimane, nazvavši ih »inferiornom rasom« a »demokratska« stranka ga za to nagrađuje povjereniš­ tvom za zdravstvo na bosanskoj pokra­ jinskoj vladi. Mjesto osude ne izjavom, nego jednim činom, »demokrati« se s njime solidarišu u vrijeđanju nas musli­ mana. jer nas i sami mrze i ne trpe. , l »Demokrti«. tad na vladi, oštro su na­ pali na nas glede ovih žalosnih dk>gadaja. koji se odigravaju nad muslimani­ ma, jer da ih vlast ne može .spriječiti, buduć je nemoćna, a mj da to izrablju­ jemo u svoje partijske svrhe i razdražujemo muslimane protiv (?) naše dr­ žave. To nam dokazuje sam Pribićević. Kad je dr. Pavelić na skupštini »Hrvatske Za­ jednice« rekao da je nužan oprez u vbdcajju državnih posala, jer što je je­ dna r e vol ucS ј a sitvorlta mo­ že druga da uništi, odgovorio mu je na to Pribićević u »Riječi SHS«, d a je naša država dovoljno jaka, da uguši takav pokušaj. Kad se radi o zaštiti muslimana naša je država dakle nejaka, ali kad se radi o čemu drugom, tad je toliko jaka, da može ugušiti re­ voluciju. Ali jer je Pribićević neraspoložen prema muslimanima, za to je i državna vlast bila nemoćna, koja se na­ lazila u njegovim rakama i koja je mo­ gla događaje poslije prevrata i tekako zapriječiti. Agrarna reforma još nam najbolje prikazuje netrpeljivost »Demokrata« prema muslimana. Spo; 140 B O| vrijeme austrijske okupacije bili špljuhi, pa su kao takovi isposlovali progon Karajčlća I još mnogih pravoslavnih i Srba. Na temelju te dbnuncije hoće sad g. Cukić, da provede opsežna hapšenja naših uglednika. Jasno je šta se hoće posttči svi-m progonima. Treba uništiti naše prvake — makar i na temelju dcI nuncije prostili ubojica — a onda je . lahko za ostalu masu. Ona će robe| vati. Kad nije uspio kod naših prvaka. I Cukić se je obratio na naše bakale za1 htijevajući, da bar oni potpišu onaj lažI ni brzojav. No odbijen je uz muževnu • izjavu: »Kad bismo Te pohvalili nakon i zuluma, što si ih počinio našem Mk.| hatbegu. mi ne bismo bili nikakvi Ijud i To hi značilo kao da smo sc provjerili ' Premda ih je ovaj novi Bela Kuhn za : strašivao na razne načine ipak su ostali pri svojoj izjavi. Cukić se je sad bacio na naše seljake, pa da vidimo hoće k_ se i tu opržiti. Ako ih ne zavede krivini* prikazivanjem, sigurna je stvar, da će i tu nagrajisati. Upeo je sve sile, da dobije potpis na svoj telegram i razaslao korteše na sve strane, ne bi li kakog seljaka zavarao. Ima i računa da to čini. Jer sad nema Pribićevića, pa se boji da bi nova vlada mogla doznati za njegove petljanije i bezakonja. Te­ legram mu je jedino uzdanje. Ito se nas tiče imamo ovo naglasiti. Ako i sadanja vlada zadrži Ćukića na njegovu mjestu, onda će se u narodu ' ubiti svako povjerenje u našu državnu vlast. Pošljcdice su jasne i odgovorni faktori dužnj su se u to dobro zadubiti. Dosadanji postupci državnih organa i onako su uzdrmali povjerenje u vlast, a Bijelo Polje je i onako izvrgnuto sna­ žnoj propagandi i upadima kako Nikolinih, tako i arnautskih komita. I ako na­ rod izgubi svaku nadu u državnu pra­ vednost i zaštitu, onda se je bojati vrlo ozbiljnim posljedicama. Stoga se nada­ mo, da će nova vlada voditi ozbiljnijeg računa o prilikama u ovim krajevima i držimo da za hator jednog Ćukića ne će izazivati nezadovoljstva, koje.se i ouako sa svih strana potpiruje. Cukić je i onako već bio svrgnut sa položaja radi mnogobrojnih pritužaba. Ljudi, što nam ovaj belaj ponovno naprtiše nijesu prijatelj ove države. Stoga tražimo, d:i sc Cukić zajedno sa nekim pisarima što uz njeg pristaju odmah premjesti. Hamid Kurbegovlć. Bilješke. ' Banjaluka. Livno, Žepće, Sa- ; rajevo, Travnik itd. imaju još i sad ži- i v;h ljudi, koji nam mogu pričati grozo­ te okupacije i muke, koje su muslimani od denuncijacija trpili. Kad bi još k to­ mu pribrojili povik u bosanskom saboru, da um ukne glas mujezina na Balkanu, koji je došao od jednog na­ rodnog poslanika, a koji je muslimansku masu do ludila razjario, bilo bi psiho­ loški razumljivo, da se našlo i nekoliko muslimanskih izroda, koji su se stavili u službu krvničkog sistema, stojeći uvijek pod dojmom okupacije Bosne i mi­ sleći, da Srbi kao naša nacionalna bra­ ća idu za tim, da nas muslimane protje­ raju iz naše domovine i na taj način da se ostvari želja glede mujezinovog glasa. Mi nismo tolerisali događaje iz 1914. a ni branili one, kojima se zaista može dokazat, da su bez ikakvog stvarnog razloga i naređenja učinili na žao svo­ jim sugrađanima. ..ИАВДА ; I i i । ‘ j I i : ; Oko koncentracije. »Tribuna« od 27. o. mj. piše pod naslovom »Oko koncen­ tracije« slijedeće: Pregovori za obra­ zovanje koncentracionog kabineta da­ nas ćc se nastaviti. U političkim se kru­ govima vjeruje, da će se direktni pre­ govori sa Demokratskom Zajednicom uspješno završiti. Govori se, da će De­ mokratska Zajednica pristati, da ban­ sko mjesto u Zagrebu dobije Hrvatska Zajednica, a podban da bude demokra­ ta. Kad bi se postignuo sporazum o vla­ di u Zagrebu, pitanje bi .koncentracio­ nog kabineta bilo u glavnom riješeno. Pitanje odgode parlamenta. »Politi­ ka- od 27. o. mj. piše o unutarnjoj situ­ aciji slijedeće: Predsjednik privreme­ nog narodnog predstavništva uputio je svim klubovima pismo tražeći njihovo mišljenje o odlaganju sjednica parla­ menta za vrijeme uskrsnih praznika. Danas do pođine odgovoriće klubovi na to pisma Demokrati proti odgode parlamenta. Javljaju .iz Beograda od 27. o. mj.: Dcmokratski poslanički klub sinoć je imao sjednicu na kojoj je riješavao o predlogu dra. Draže Pavlovića, da se sjedniče parlamenta odlože za tri nedjelje. Većina poslanika bila je protiv tog od­ laganja. Oni su tražili da sc to pitanje predloži na riješenje parlamentu. Ferije parlamenta. »Tribuna« piše: Čudimo se i tom, što vlada jedan o»Vjerovatno je, da će parlamenat biti vako ugrožen kraj prepušta jednom se­ odgođen do 15. aprila o. g. Za vrijeme kretaru. Davno su rekli: što jedna bu­ ovih ferija moralo bi se naći riješenje, dala pokvari ne može popraviti stotinu koje ćc našu državu izvesti iz ovoga pametnih, pa upozorujemo vladu, da je ćor-sokaka. G. Smodlaka, čija je akprijeko potrebno poslati stalnog načel­ xija u javnom mnijenju bila simpatično nika okruga i to ne kakva novajliju, već primljena, izgubia je mnogo na svom čovjeka, koji će znati napraviti red i ugledu radi držanja u posljednje vrijemir. me, jer se ispoljio kao saveznik demoZavršujući ove retke saznajem još Г krata u borbi za opstrukciju«. ovo: Centralni odbor naše organizacije u Skoplju razaslao je u sve okruge po­ Izborni zakon. Tribuna« piše o iz­ treban broj programa. Statuta | uputa bornom zakonu slijedeće: Odbor za iz­ o provođenju organizacije. U Bijelo radbu izbornog zakona konstituisao se Polje te je upute donio Abasbeg Zaimoi otpočeo svojim radom. Ovo je najpre­ vić. Saznavši za to, Cukić ga je poča dužnost parlamenta, jer izbori treba da se obave koliko je moguće prije. To ■ zvao u načclstvo zajedno sa bratom mu i pitao kako se usuđuje donijet: su doskora isticali i demokrate, a sada Statut jedne tajne i protuđržavne orga­ čine sve moguće, da sc spriječi današ­ nizacije. Zatim je odredio da se dobro nji izborni zakon, a time ujedno oteža­ izmlate, a onda ih je pritvorio u po­ vaju i raspis izbora poslanika. drum tamnice. Malo za tim došao je Čišćenje zemlje. Ministar unutrašnjih jedan Culdćev poticaj i rekao tamniča­ djela poduzeo je najstrožije mjere, da ru (Bugarinu!): »Načelnik je poručio se iz zemlje protjeraju svi oni elementi, da ove muslimane treba poićramiti« koji pod maskom komunizma tjeraju (počastiti). protudržavnu' propagandu. Protjeran je veliki broj bugarskih agitatora iz Macedonije i mađarskih u sjevernom dijelu naše kraljevine. I I Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. (Svršetak.) Tako je povodom gornjeg protesta naših pravoslavnih građana pozvao ugledne građane muslimane i zatražio, da potpišu brzojav na ministarstvo, u kojem sc izjavljuje da Cukić ne radi ni­ šta proti muslimanima, nego da im da­ pače čini dobročinstva. Naravna stvar, da su naši prvaci uskratili svoj potpis na ovakav lažan brzojav, radi čega se Je Cukić silno razbjesnio i oštro im se zaprijetio. Prešao je i na djelo, pa iz tamnice prizvao Dušana Karajčlća, koji je bio uhapšen radi ubojstva Ragibage Nikšića i Karajčić mu je potpisao pri­ javu. da su muslimanski uglednici za Muhblr. �finoj 140 - ПРАВДА* - „PRAVDA, Broj na i mimo njihove proteste Talijani su iznijeli cijelu bateriju na skadarski grad i namjestili protiv varoši. Iz vakufskog sabora. II. Sjednica. Sjednicu od 27. o. mi. otvara pred­ sjednik reisul-ulema u 9 sati prije po­ dne. Pošto je pročitan zapisnik prošle sjednice, predsjednik čita brzojav čla­ na sabora Hasana Miljkovića, kojim javlja, da ne može prisustvovati prvim sjednicama, nego da će doći oko 1. aprija. Zatim saopčujć. da se je jučer Izabrana poklonstvena deputacija pred­ stavila predsjedniku zemaljske vlade g. Milanu Šrškiću, kojom je prilikom in­ tervenirala za olovo, što je skinuto sa džamija i medresa i da se počnu pokri­ vati vakufski objekti, sa kojih je olovo poskidano. Gosp. predsjednik vlade je cdgouurio, da ie on već naredio gosp. Zakuli, da se olovo odmah vakufu po­ vrati -dok ga još imade, a što se tiče pokrivanja, da'će stvar kasnije riješiti. Uz to je najavljeno g. predsjedniku vla­ de, da će u ovoj stvari v.-m. sabor izaslatj kasnije naročitu deputaciju, H. H. ef. MaglajUć izvješćuje, da Je saborski odbor održao dvije sjedinice, 'U kojima je u glavnom pretresao pi­ tanje olova, na koji je načm skinuto i pod kakvim uslovima. O financijskim stvar ma nije se ni govorilo, jer je u jučerašnjoj sjednici najavljen predlog za izbor financijskog odbora. Pošto predašnji saborski odbor nije ništa pripra. rio za sjednicu sabora, mi smo zatra­ ži! neke manje važne stvari, kojima bi se mogla današnja sjcdHica zabaviti. Izbor pojedinih odbora. S. K o r k u t obrazlažući svoj pred­ log o izboru odbora, ističe kako je do sada bio slučaj, da se saboru baca lug u oči. pa da tako ništa ne zna. šta se u vakufu radi. Iznosile su se preo sabor sitnice, koje su odvraćale od glavnog posla. Sabor kao vrhovni organ mora , da ima uvida u sve što se događa u vakufu i da sve kontrolira kako je to običaj kod sličnih institucija. 1 ako Sta­ tut ima izričite .propise za izbore poje­ dinih odbora, pak se nastojalo, da ta ustanova ne dođe do izražaja, a kada su jedanput ti odbori bili izabrani, na­ stojalo se na svaki način, da se njihovo djelovanje suzi. Ovaj sabor ja tako ne zamišljam i dlržim, da će se njegovi članovi posvetiti intenzivnom radu bez obzira na vrijeme, koje će u taj rad utrošit'. S toga na'osnovu jučerašnje konferencije modificiram svoj predlog i tre.žinj. da se izaberu četiri odbora. Čita imena, a sabor jednoglasno usvaja predlog. Na osnovu toga su izabrani i kasnje konstituisani ovi odbori: Financljsko-budžetni odbor: Pročelnik: Dr. Mehmed Spaho; zamjenik pročelnikov: Osman Vilovć: perovođa: Fehinrbeg Kurbegović; čla­ novi: Alifieg Bišćević, Sakib Korkut. Jusuf ef. Šemić, Galib cf. Hafizovlć i Hamidaga Kurtovič. Pravno-šeriatski odbor: Pročelnik: Muhamed Šefket ef. Kurt; pervođa: Selili ef. Udovičić; članovi: Politici pregSsd D’Annunzljev bankrot. Prema jednoj depeši iz Kima, zasnovanoj na podaci­ ma iz Rijeke, potvrđuje se, da D'Annunzijeva popularnost opada znatno. Upravo reći, njegova popularnost više i nc postoji. D’Annunzio jc pripremao pokret protiv Jugoslavije, misleći da proklamuje republiku u Crnoj Gori, ali nlko nije htio da pođe za D’Annunzijem u njegovim pustolovinama. U depeši se dodaje, ako le .vjerovati izvjesnim gla­ sovima, Riječani bi bili zahvalni onima, koji bi ih oslobodili njihovog pjesnika, Wilson zaht jeva otvoreno i poštene pregovore o jadranskom pitanju. Wolfov ured iz Washingtona javlja, da je predsjednik Wilson u svojoj posljednjoj noti glede jadranskog pitanja pozvao ministre predsjednike Engleske, Fran­ cuske i Ital'ie, neka vode pregovore o r ješenju jadranskog pitanja otvoreno i pošteno. Raspoloženje u Italiji. U parlamentu je N’itti pročitao 'deklaraciju vlade, u kojoj se skreće patnja na ekonomsku krizu u Evropi. Evropa se može opo­ raviti samo u duhu mira. U sporazumu sa Francuskom Italija će se starati da što prije uspostavi trgovinske veze sa Jugoslavijom. Stanje u Njemačkoj. Njemački listovi objavljuju, da državni udar košta Nje­ mačku do sad 8000 ljudskih života. Rurskl bazen je loš uvijek u rukama spar- । : i I j ! Mahmudbeg Hrasnica, Mustafabeg Kapetanović, H. Šakir ef. Mesihović, Hasan ef. Beširević, Abdul Fetah ei. Sadiković, Felilmbeg Kurbegović i Mahmud ef. Bahtijarević. Prosvjetni odbor: Pročelnik: Ibrahim ef. Cokić; perovoda Osman ef. Beganović; članovi: Derviš Omerović, Mustafa cf. Berbić, Hasan Miljković. Smail ef. Serdarević, Šalim ef. Muftlć, Sakib Korkut. Muha­ med Sefket ef. Kurt i Galib cf. Haflzović. Odbor za Ispitivanje zaključnih računa: pročelnik: Smail ef. Serdarević, perovoda: Jusuf ef. SemS; članovi: Der­ viš Omerović, Osman Vilović, Ahmed Šerić i Muhamed ef. Ahić. Iza toga se podjeljuje indemenitet sab. odboru za april i riješavaju poslov­ ni komadi od manje važnosti, dok predsjednik ne saopći, da je v.-m. direktor Šerif Arnautović odgovorio, da ne će doći, da nastupi službu. Fe h im b e g K u rb eg o v i ć: Sigurao g. Arnautović zamišlja sebe, kao da nije vakufski činovnik dok tako odgovara. Da je g. Arnautović »istinu či­ novnik, vidi se iz § 101. aut. Statuta, gdje se veli, da v.-m. direktora imenuje sabor kao stalnog činovnika, a da spada pod disciplinarne propise, vidi se iz § 36. pragmatike. Jasno je dakle, da je činovnik, a jasno je i to. da je sabor njegov dopust opozvao. Pošto se dakle pozivu nije odazvao, to se ima smatrati kao neposluh. Zato se mora proti gosp. Arnautoviću povesti disciplinarni postupak. Dr. Spaho: Po pragmatici za va­ kufske činovnike treba da ovu istragu vodi opunomoćenik sabora; pa da se udovolji form', treba g. Arnautovića pozvati na saslušanje, jer on možda zato imade i neko opravdanje. Na ovaj predlog je izabran sudski savjetnik g. Mustafabeg Kapetanović, da u ime sa­ bora provede disciplinarna postupak. Na primjedbu predsjednikovu, ne bi li bilo munasb, da saborski odbor iz,radi sve što je potrebno za sabor, a dotle da se članovi sabora raziđu ku­ ćama, uzima riječ S. Korkut: Sabor se ne može ra­ zići sve dotle dok ne bude na čistu šta će biti s vakufom, a drži da ni sabor­ ski odbor ne bi htio nasjesti na tako čuruk tahtu pa đa radi bez sabora. Sa­ bor mora da sve 'kontrolira i da vidi šta je i kako je u vakufskoj upravi. Ima­ mo neispitana tri zaključna računa, a ovaj sabor ne će kao stani da za 24 sa­ ta ispita i odobri nekoliko zaključnih ra­ čuna, nego hoće da sve tačno i savje­ sno vidi, pa kad se članovi vrate ku­ ćama. da mogu narodu kazati, kako jc u vakufskoj upravi i šta su uradili, a trebaće tu i još mnogo koješta preči­ stiti. S toga se protivim odgodi sabora, koji treba Intenzivna rada. takista. Vladine trupe su evakuisale Miihlheim i Essen. U Saksonskoj stanje se poboljšalo. U Leipzigu je vojska nad­ jačala. U Tiringiji se ispostavlja red. Ebert ie usvojio ostavku Noskea i na­ redio raspuštanje prijekih sudova u svima velikim varošima. Pred novom vladom u Njemačkoj. Vijesti o rekonstrukciji državne vlade još su j'esuglasne. Dokle »Berlrner Tagblatt« tvrdi da će sadanja koalicio­ na vlada iz stranaka većine i dbljc ostati, dotle »Vossische Ze’tung« smatra da je ostavka cjelokupne vlade neizbježiva. Neprekidno traju savjetovanja stranaka većine o pitanju rekonstruk­ cije kabineta. Demokrate i socijaldemo­ krate mišljenja su da cio kabnet mora odstupiti, dokle centrum zastupa gle­ dište da samo neki ministri istupe iz kabineta. M’sao o obrazovanju čiste radničke vlade ne nailazi na odobrenje ni kod jedne koalicione stranke. U su­ trašnjoj sjednici Narodne Skupštine raspraviće se pitanje o obrazovanju vlade. , M’r Amerike s Njemačkom. Javljaju iz Washingtona: Pred Narodnim Pred­ stavništvom iznijeta je rezolucija, ko­ jom se ohiavljtije da su Sjedinjene Dr­ žave u mirnim odnosima prema Nje­ mačkoj. Talijani u Skadru. Dne 23. o. mj. predao je međusaveznički komandant Defoult grad Skadar Arbanasima. Cim je general Defoult otišao, Talijani su otpočeli nasiljima. Protiv volje Skadra- _ Teror Engleza u Stambolu. »Daily Malji« javlja, da. je nakon zaposjednuća Carigrada bilo dosada aretirano 13 od­ ličnih ličnosti, među kojima i vojni zapovjed.nk Ali Said paša. Svi su odve­ deni na Maltu. Turski parlamenat biće ■ odgođen za vrijeme zaposjednuća. Oko sastava turske vlade. Kabinet Salihpaše predao je demisiju. Sultan je povjerio obrazovanje novog kabineta Damad Ferid paši. • Ozbiljan položaj u Maloj Aziji i Nje­ mačkoj. Ministar rata Churchill rekao je u donjoj kući, nakon debate o pro­ računu za vojsku, da je situacija u Pa­ lestini, Turskoj i Mesopotamiji veoma ozbiljna, a ona u Njemačkoj još ozbilj­ I nija. Engleska politika mora da podu­ pire u Njemačkoj umjerenu vladu, pod sojom br'Njemačka opet došla do bla i gestanja. i i i i j loši dopisi Zvomik. polovina marta. I | I i ! i i i j Dok bijaše vlada u »demokratskim« rukama upravljaše se začudo birokrat­ ski. »Demokrate« su riječ demokra­ cija profanisali tako, te se čestiti ljudi ograđuju ako im se reče da su demo­ krate. Stoga je i mi ovdje mećemo u navode. Era njihove vladavine ispunje­ na je bila korupcijom, zlouporabom vla­ sti i huškanjem i podjarivanjem pravoslavnog seljana na muslimanskog. »500 godma smo vas trpili više nećemo« in­ diskretna je izjava bivšeg »demokrat­ skog« ministra gosp. Knulja prema na­ ma muslimanima, ali to nije bila izjava, to je bio program »demokrata« prema nama muslimanima, kojeg smo što su »demokrate« dalje upravljali sve teže osjećali. Iza nahuškanih seljaka-kmetova, koji su sve aginsko i begovsko razjagmili bez ikakvih zakonskih posljedi­ ca po nih, nahuškali su dobrovoljce i 5ali im neograničenu vlast i moć sa taj­ nim upustvima, da idu pljačkati bogati­ je seljake — muslimane. Propišta opet naš zlosrećni Mujo. »Dosta je b io va­ šeg »turskog«, sad naš brat Srbin su­ di, sad sloboda vlada« bile su svagda­ nje riječi, koje su našem svijetu dobaci­ vane. a iza kojih su u mnogim slučaje­ vima si jedili, što no rekao Kočić »šikucijski« akti ocVodcnja konja, goveda i druge marve u korist dobrovoljaca. Ovom je našem članku zadaća, da podvrgne kritici jednu nezakonitost do­ brovoljačku i da upozori odlučujuće na posljed.ee, koje bi mogle nastupiti ako se pusti samovolji dobrovoljaca i se­ ljaka. U selu M ii j a n o v c im a kotar Ž vor ni k desio se je jedan slučaj, ko­ ji je srećom prošao bez velikih pošljedica, ali- kako se je bio počeo razvijati moglo je biti gusta kreševa sa dosta mrtvih i ranjenih. Vidak Cvijetić-Todorović iz Dubnice kao dobrovoljac do­ šao je sa svojom braćom u selo Miljanovce čak iz trećeg sela i miljanovačko ispašište počeli zagradivati. Upozoreni od Miljanovčana da to ne smiju ograđi­ vati, oćfcovorili su da im je to vlast do­ zvolila. Miljanovčani su išli nitatj na ko­ taru, je li to istina i rečeno im je da je podnesena molba, ali da riješenje nije uslijedilo. Otišla je jedna deputacija na vladu da to spriječi i tamo su ih sa »ša­ renom lažom« umirene vratili kući. Vidivši da lijhovo moljakanje neće imati kakva uspjeha, odlučili su da to pitanje kod kuće, na svoj način riješe. Dne 7. februara 1920. mlađi Miijanovčani muslimani sasjekli su tu ogradu u svom lugu j svu je na jednu hrpu zbacali. Vidjevši to dobrovoljac i njegova braća, prijave to oružničko« postaji u Kalesiji i zamole »zaštitu«. Oružnička postaja odmah je poslala dva oružnika uz asistenciju kneza Đoke Svjetkovića 11 Miljanovce, da provedu izvide. Naredfli su da se sve što je »muslimanskog uha« pozove Kijučaninovu hanu. Najpre su stigli, mcdžDsi i muhtar i dok jc narednik Stanković ove ispitivao, pri­ dolazilo jc selo u han i kad je vidio da se han puni s »Turcima« izderao se je na njih opsovavši obligatno žanđarsko: »ko je vas vabio. Napolje!« Muslima­ ni su stali reagirati proti psovki i uvre­ dljivim izrazima, jer da oni nijesu sa­ mi od sebe došli, nego baš na njegov poziv. Da nije muhtar nz pomoć medžlisa umirio mlađariju, moglo je biti mrt­ vih glava, jer se Stankoivć neprestano Страна 3. prijetio uporabom oružja i pucanjem u gomilu. Sutra dan su žandari doveli u kasarnu četvoricu muslimana, ko doja krivce radi sječe ograde. Pošto oni ni­ jesu bili sami krivci, seljaci su pošli za njima kasarni da vide zašto sc gone: »ako je radi sječe ograde đa ili sve se­ ljake hapse ili i njiha puste. Opazivši veću grupu muslimana da ide prama kasarni izletio je komandant narednik g. Cerni s pušokm u ruci vičući prema njima: »Ne idite ka kasarni, pucaču ne u zrak nego u tijelo!« Nijesu se smjeli opirati. Vraćajući sc kući dočekali su ih i napaćtaili koljem i sjekirama kod dubničkog hana trojca knezovih snova izmlativši i ozlijedivši Hasana Mišanovića, 70 go. starca Muhirema Hamzća i Aliju Hamzića. kod kojeg je liječnik ustanovio jake ozlede, skopčane s bolo­ vima i nesposobnošću od rada za 20 dana. Ovako sc eto rješava dobrovoljačke Pitanje kod nas. Kadgod treba rješava­ ti kakvo socijalno pitanje ili isplatiti ko­ me »mučen-štve«. »patriotizam« ili »žrt­ ve« za domovinu, računa se na nas mu­ slimane, jer smo mi bili »privilegisan« clemenat i »otimali« ođ dragih. U ovom našem slučaju dolazi -dobrovoljac« čak fz trećeg sela da muslimanima ot'ma nji­ hovu ispašu. Ako je dobio zemlje, neka je uzme u svom selu ili iskrči u šumi, a ne ićs preko dva sela u treće zato što je muslimansko. Upozoruiemo odlučujuće, da ovo spriječe, jer ako i mi muslimani pođemo stopama dobrovoljaca, onda će bitjjnalo kasarni što ih imamo. Jedna­ kost hoćemo. Mđ. Pri sakljHčbu lista. »DEMOKRATSKI MINISTRI KAO ORTACI IZVOZNICARA. Vanrcdno izdanje »Tribune« od 28. o. mj. donosi: Na pitanje poslanika g. Nikodija M iletića, a zbog toga, što se posumnjalo prošli put povodom izvještaja g. Mi­ nistra Finansija, da postoje izvještaji komisija o oslobođenju pojedinih izvoz­ nika ođ carina, na sjednici od subote 27. ov. mj., g. Ministar Finansija dao je slijedeći odgovor: Evo sad javnosti predajem i te izvje­ štaje. U zvaničnom povjerljivom izvje­ štaju finansijske komisije M. Finansija (od 2. marta 1920. god.) na strani 14 posljednji stav glasi: »Centralna je Up­ rava izvezla artikala, samo preko Beo­ gradske Finansijske Uprave, na koje ni­ je plaćeno preko 15 miliona dinara ca­ rine...« i t. d. Na 16. strani istog iz­ vještaja, drugi i slijedeći stavovi glase: »Bilo je robe, koja je plaćala izvoznu carinu, kao po tarifi ad vatorem (ođ 17. oktobra) tako i po novoj, koia sad važi, pa je ta roba ipak oslobođavang uopšte od plaćanja ma kakve carine. Valja istaći da ovdje nisu u pitaniu sa­ mo male sume, već iznose više miliona. Oslobođenje je vršio Ministar Finansija preko Direkcije Carina«. »A Bilo je pri tom i robe, čiji je iz­ voz. po riješenju Ministarskog Savjeta, striktno zabranjen, pa je i ona ne samo izvezena, nego i oslobođena svake ca­ rine«. Tako na primjer Centralna Uprava iznosi privatnu robu (deset vagona jaja Braće MihajJovlća, a pokušava 1 izvoz ЈвО vagona drva za ogrev Mavrol Drahu) bez plaćanja carine«. Ovaj su izvještaj potpisali sv| članovi komisije: g. g. Dr. Milan Stojađlnovlć. pred, direktor Državnog Računovod­ stva, Vaša T. Dimitrijević, načelnih Di­ rekcije Carina, Dušan P. Letica, načeln!k Direkcije Poreza. Dr. Mih. Jovanovlć. načelnik Budžetskog Odelenja. Dru"': zvaničan povjerljiv izvještaj je­ ste Drektora Direkcije Carina g. S. Kukića (od 5. marta 1920. god.). Na stran; trećoj veli se: »Centralna Uprava i Mi­ nistarstvo Trgovine išlo je na ruku izi­ gravanjima svake vrste. Nc samo što se nije obziralo na odredbe riješenia Ministarskog Savjeta (od 5. nov.), nego se u većini slučajeva postupalo suprot­ no tim odredbama: dopuštao se izvoz i zabranjenih za izvoz predmeta. Na pr. jaja (Braći Mihajloviča) dok sc drugima u tom istom trenutku nije taj Izvoz do­ puštao (na pr. Raji Popoviću). Dugačka bi ta lista morala biti, kojom hi se is­ crpljivali svi čudnovati slučajevi postu­ panja Ministarstva Trgovine«... i t d Na str. 4. istog izvještaja veli 5£: »Mo­ že se potpuno reći, da su sve radnje koje su išle za zvršenje ugovora oTcompenzacijama i riješenia Ministarskog �Spoj 140 Bro „ПРАВДА" — »PRAVDA' Страна 4. Strana Radnici u Solunu bez posla. Ministar­ tamošnji svijet, koji također cestarinu I Gornjoj Radgoni; 7.) zastupnici Prekostvu za unutarnje poslove došlo je do murja. plaća, mora da guta smrdljivi zraK. Oznanja, da mnogi radnici iz naših kra­ K a s p r a v I j a ć e se javno. Op­ vake se neurednosti ne trpe ni u selu jeva putuju u Solun, d'a ondje potraže u kulturnim zemljama, a evo ih u nas j ćinstvu je slobodno pristupiti na galeri­ priliku za rad i zaposlenje. Pošto u trpi jadni svijet u. deher« Sarajevu. I ju. Početak Je 8. apr.'la u 9 sati prije Solunu sad nema opće nikakve prilike podne, Muitin ured u Mostaru je prema ulako vlada u Sloveniji, a u nas ?... za rad, to se ti radnici obraćaju našem I redima vladike i biskupa jedna mizeVažno za trgovce. Njem, austrijski tamošnjem konzulatu s molbama za . rija, što se tiče proštenja i namještaja. VVarenverkclirsbiiro Sarajevo, Jelića unovčanu potporu. I To može da služi na ugied samo oklica 4, prizemno Telefon broj 425., daje I ružne oblasti, koja neće da postavi niti Obzirom na tu okolnost upozoruju se na znanje svim .interesentima, koji žele namještaja u sobu za primanje, |>а je sva lica, koja namjeravaju putovati u kupovati robe u Austriji. Po novom naš muft.ja prisiljen u pokrajnoj sobici Solun na rad, da ne -putuju onamo, jer kompenzacijonom ugovoru broj 180/ prunati i najveće posjete. Ovo mora nema prilike za rad. Lica, koja su zdra­ SHS može se kupiti ili kontingen-tirana da se uredi, jer naš vjerski predstav­ va. a Služila su u voisci, mogu dobiti ili nekontigentrana roba. Roba prve vr­ nik netazumijetno zašto da bude toliko mjesto u oružništvu ili kod pograničnih sti uračunava se u konto A, druga u zapostavljen pred drug.ma. koji — može četa u slučaju da ne mogu naći privat­ konto B. Na primjer mora se za želje­ se reći — od države imaju -dvorove na no zaposlenje. zo. hartiju svake vrsti, kemikalije i euživanje. Svraćamo pozornost vlade Žandarska obijest. Iz Velike Kt duše lektrotehničkc artikle položiti na konto na ovo pitanje. dobismo ovaj brzojav: »I opet žandari A, naprotiv za galanterijsku robu i kon­ Zemaljski dom za ratnu siročad u Retukli djecu analfabetskog -tečaja. Sve fekcije na konto B. Ko želi -robu oba­ Ijevu. Islamska ratna siročad u Reljepritužbe uzalud. Ogorčeno građanstvo dvije vrsti da kupuje, mora uplatiti dje­ Ijevu, za koju je naš list pisao, da se u ime prosvjete traži od povjerenika smjeste u tuzlanso sirotište (medresa) lomice na konto A, a djelomice na kon­ prosvjete hitnu i sigurnu pomoć«. i koja su osuđena, da čame i trpe u či­ to B. Upozoruje se da svaki kupac sto srp. pravoslavnom selu, gdje ni jed­ mora tačno označiti kod centralne up­ Ova je stvar opširnije prikazana u nog nastavnika muslimana među njima rave koje će artikle kupiti pošto će jednom od ,prošlih brojeva našeg Hsta. nema, jer našoj »demokratskoj« vladi njem, austrijski Warenverkehsbiiro <u pa tražimo da zem. vlada učini jednom više je do toga, da svoje protekcionsBeču priznati i isplatiti samo one izno­ kraj ovom nasilju i žandarskoj obijesti. kinder na ta mjesta postavlja, ta naša se, koji su na pravi konto položeni. Čudimo se i nehaju upravitelja isposta­ jadna sirotinja doživljuje još gore i beGornja podružnica daje rado sve infor­ ve pa se bojimo da tu nema kakvog macije. teni.je doba nego je prije bilo. miga. Više svjetla. Dosljedna svog sistematskog separa- i tistčkog režima na prosvjetnom polju »demokratska« je vlada namjestila na reljevskom sirotištu na račun muslima­ na. šest srp. pravoslavnih učit, lica bez i jednog muslimana učitelja i ako je Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, skoro polovinu islamske siročadi u si­ Opća demobilizacije. Prestolonasljed­ vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. rotištu. nik regent Aleksandar potpisao je Da islamska siročad u svome uzgoju ‘ ukaz o općoj ćemoblrzaciji voj­ i vjerskoj naobrazbi sasma zakržlja ču- i ske. V vrhovnoj komandi i ministarstvu jemo da su usrećitelji te naše siročadi rata bit će do kraja o. inj. učinjene sve i tom doskočili Ito tako da islam, du­ pripreme, da se demobilizacija što prije I hovnog staratelja koji je ujedno i vjeizvrši i učine novi rasporedi trupa. □□□□□□□□□□□□□□ rouč-telj za isl. siročad, jedinog od mu­ Smrt supruge ministra predsjednika slimana u sirotištu, isključe. g. Protlća. Javljaju iz Beograda od 25. i Proti ovoj »demokratskoj« zatvornoj ožujka. Danas u noći umrla je supruga ; mjeri najodlučnije protestiramo, apelira­ otvorio je u Trav­ ministra predsjednika g. S. Protića. Po­ jući na pozvane, a kašnje ćemo se na niku advokat greb će biti sutra Ine 20. o. mj. prije ovo pitanje potanko osvrnuti. Uslijed podne. ovoga isključenja, obustaviće se obuča­ vanje islamske vjeronauke, te će musli­ Pokret medu liječnicima zem. bolnice. i razne druge vezilačke i tkalačke manska djeca ostati posve bez vjerskog I Sekundarni liječnici zemaljske bolnice robe prodaje društvo muslimanki uzgoja. zaključ.li su, da 1. aprila odkažu služ­ Mi svraćamo pažnju zemaljske vlade »O S V 1 ,T A N J E« bu, ako im se ne isplate doplatci. na ovu inkviziciju i tražimo, da se bez­ Islamskim porodicama Iz vojske neUNIVERZAL. Stalni zavod za poduka uz umjerene cijene svakog ponedeljka uvjetno ove »demokratske« pogreške povraćenih pričuvnika ispnlaćivat će se ženskoga krojenja I šivanja. Prima i i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u isprave. prinosi za uzdržavani.- za vrijeme od Kako se br'nu Slovenci. Predsjednik na izradu fina odijela za gospođe. — Džininu sokaku broj t0. Ponedeljkom 16. marta do 15. aprila t. g. u gradskoj slovenske zemaljske vlade saziva za 8. Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz imaju pristup samo ženske. vijećnici soba br. 10. u vrijeme od d do aprila 1920., a u potrebi i za naredne 12 sati prije podne i to: 1. aprila na Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ dane anketu u svrhu vijećanja, kako, sandra br. 2. I□□□□□□□□□□□□□□ piatežni arak 1- 2000; 2. aprila 2001 do da se smanji skupoća i da se 4500 I 3. aprila 4“0j—0900. riješe d«uga gcsnođ'arska pitanja i to u Na pažnju sarajevskoj opštini. Kako zema’jskom dvorcu u Ljubljani sa slieje već poznato, ovdašnje je grad, za­ dećim rasporedom i kako bi se dala stupstvo izmijenilo imena više sarajev­ orranič'ti skupoća: 1.) vlede život­ skih ulica. Mi smo se nadali, da ta pro­ nih namirnica: 2.) glede ma­ mjena ulica ne će ostati samo pro­ nu fakt urne robe: 3) glede ko- I JU koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini mjena po imenu, nego da će se i že: 4.) trleđeeeliačk'hi gospoЖ Ж k*° pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж ono trošno i zapušteno lice njihovo đarskth notrehština: 5. glede jednom promijeniti. Ш k:umpiraitd. u svako doba stoji na raspolaga- Кл ® dozvole dobitka za trgovce: nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ali naše se grad, zastupstvo u tome 6.) glede n o b' i a n 1 a k r i o m č a poslu ne miče. Eno n. pr. Miloš Obilića r e п i a i ostalih zloupotreba u ulica (prije Potok). U toj dugačkoj uli­ Pozvali su: 1.) povierenstva i ođsieci nesamo što živi dosta svijeta, nego tom ulicom prolaze mnogi građani, koji čt zemaln-Ve vlade i odielienie central­ nog ureda: 2.) prometna ravnateljstva žive u gornjim ulicama. A gornji je dio te ulice tako zapušten, da se njome ne јп»пе »Mfezn’ce i inspektorat državnih može proći, osobito po noći. Po izba­ žehemica u Етпћрап': 3.) orvanizac-le čenoj staroj kaldrmi svijet lomi noge. konzumenata: 41 orvaniznciie nroce-mSve ponude za hranu kao I upite a stanju cijena hrani u svako doba kulantno I brzo vrši Osim toga je na nekoliko mjesta i kanal tn i trgovaca: 5) Narodno Vheće za izbio na površinu, otvorile se rupe, pa Korušku: 6) Gosnodiarska Zadruga u Savjeta i svako olakšanje izvoza u Austriju i Mađarsku«. »Pojedini odsjeci Ministarstva Trgo­ vine, Pokrajinske Vlade i njihovi odsje­ ci, davali su Široke dozvole za izvoz i oslobođenje cd carina, vršili i sami . eke pogodbe i sporazumijevanja-. »Pojedini Ministri, čak nenadležei (gKristan) izdavali su naređenja, da se pusti izvjesna roba, i to bez carina i davali Široka obećanja u toni pogledu«. »M nistarstvo Ishrane nije izostajalo iza Ministarstva Trgovine i njene Cen­ trale za promet sa inostranstvom. Ono je davalo dozvole za izvoz manjih ko­ ličina pojedincina, — koje u samoj stvari n:su bile male — svih vrsta na­ mirnica, bez obzira jesu li kontigenti iscrpljeni ili ne, zabranjen izvoz dotič­ nih predmeta li ne, i to bez carine i bez osiguranja valute«. »To je u samoj stvari značilo: narodi- ; tim kanalima omogućiti izvoz na štetu ■ državne kase i na štetu valutne sitna- . čije u zemlji«... Povodom ovoga g. Miletić je izjavio da će podnijeti i interpelaciju da bi se • Narodno Predstavništvo i šira javnost ' upoznala sa pljačkom naše države. Tom prlikom će se iznijeti imena i 6s- ■ talih izvozničara, koji su oslobađani ca- . rine na štetu državnih interesa. Domaće vijesti Diplomirani krojač Jeplagić Salih, Bandbaša uliha broj 11. Sarajevo. Advohatshu honcelariju Dr. Sulejman Olcčhović Besa, košulja, dimija, bluza I Prištcdnja Hercegovac, aprovizacijama i trgovcima | Agent urna i homisionaina radnja I Abdullah Džumhur Tuzla I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli, Potpuno upsaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve blikovne poslove najbrže i najpovoljnije. Ktgovonrt »кШк: M. S*U«k«. Vlu.lk: CMtraH Odbor »1 М. O.. ttvnpgrUa D. fc A. КМоа, Saraltvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39b41c97e2c1bdabe24fee3bebdffd2b.pdf 8fc3f79747a751bef019329fef51567d PDF Text Text PRAVDA Poitarina u gotovom pletena. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЖИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 36 (141) Sarajevo, četvrtak 1. aprila 1920. (12. redžeba 1338.) Otvoreno pismo Ministru unutarnjih djela gosp. MARKU TRIFKOVIĆU Beograd. Sa čuđenjem i zgražanjem primlsmo vijest, ida Vama, ministru unutarnjih djela, a po tom i centralnoj vladi nijesu poznati progoni i nasilja, što se izvi­ đaju nad muslimanima Sandžaka i Ma­ kedonce. Čudimo se tako; izjavi, jer je »Prav­ da« još u 'broju od 14. februara donijela komentar o zatvorenju g. Midhatbega Hodtžića i njegoV brzojav iz Sjenice, u kojem je naveden razlog uliapšenja. U broju pd 2L februara donijeli smo »va­ paj bjclopoljskih muslimana«, a počam od 20. marta objavismo u pet bro­ jeva opširan prikaz o progonstvu g. Hodžića te ostalim nasiljima, što ih je činio i neprestano još čini g. sekretar Cukić. U tom se prilazu govori i o br­ zojavnom protestu pravoslavnih prva­ ka ii Bijelog Polja, a Vi uza sve to Jzlaviste, da Vam ti događaji nijesu po­ znati. Očito je dakle, da g. Cukić vrši cenzuru brzojava, nu očito je i to, da u VhŠefn hiinistarstvu nema sekcije, u kojoj se prati pisanje štampe. Pitanje je sad: smije li to biti i ko je odgovoran za ovaku manjkavost u mi­ nistarstvu, koje je u prvom redu odgo­ vorno za nerede u državi? Nije dosta reći: »Ja nemam izvještaja«, nego se valja postarati oa se do’đe do sigurnih izvještaja, pa makar i neslužbenim pu­ teni. Kako Vi to Zamišljate ulogu štdtiipe? Ne mislite valjda, da ona služi satoo zato, da troši papir i mastilo! Da Vam pravo kažemo. Vaša nas je izjava prcncrazila i mi smo u sijnoj neprilici kajtp lusmo nazvali ovakav Vaš odgo­ vor. Stoga ćemo ga ostaviti bezimenim i izjaviti, da smo u svom pisanju vo­ đeni patriotskim osjećajem-, da. našoj v)adj omogućimo razotkriti uzroke i uarbčpike nezadovoljstva, da joj prifcažemo pravo stanje stvari i objektivniip iznošenjem nekorektnosti pojedinih organa vlasti upremo prstom u izvor zla. od kojeg našoj mladoj državi pri­ jeti velika opasnost Iz »Hakova« odgovora, što- ga donesosmo u prošlom broju našeg lista vidi se jasno, da se u Sandžaku i Makedo­ niji upotrebljuje ista metoda, koja je od početka prevrata pa sve do polovice orpjle godine i službeno upotrebljava­ na prema našoj organizaciji. Koliko je pogrješna i štetna ta metoda naših »demokrata« pokazao je sadanji raz­ voj događaja. Naša organizacija nesamo da nije protudržavna, nego na­ protiv, ona' je jak stup sadanjefe režima, snažan oslonac sadanje vlade i jak te­ melj reda i poretka u užoj nam domovhjk Događaji su pokazali da je pot­ puno neosnovana tvrdnja g. Pribićevlća o našoj »protudržavnosti«, kao što se je priznalo i td, da nam je »nehote« i »krivnjom besavjesnog prikazivania« učinjena jedna velika neprav­ da samo zato, što ne htjedosmo pod ćoravu komandu samozvanih »državotvoraca«. To se je priznalo i priznaje, nu uza sve to izgleda kao da se do­ voljno ne cijeni to skupo plaćeno is­ kustvo; uza sve to izgleda, da se naši državnici još i sad više služe teoret­ skim »priznanjima«, umjesto da u praksi i na dijelu pokažu to svoje osvjedočenje. Ne ćemo da ovdje iznosimo svoje rckriminacije, već ćemo da se osvrnemo na stanje u Sandžaku i Makedoniji. Ta­ mo je osnovana organizacija »za za­ štitu muslimanskih prava«, koja u glav­ nom ide za tim, da osigura čovječanska i građanska prava tamošnjih mu­ slimana, da osigura slobodu vjeroispo­ vijesti i materinske riječi te postigne kooperaciju sa -kojom od postojećih ve­ likih stranaka. Organizacija ima i svoj organ »Hak«, koji se uređuje vrlo -umjereno i vrlo stvarno i koji ne daje nikakva povoda za kakvu podozrivost, a još manje za prognn i šikaniranje nje­ govih upravljača. 1 šta se događa? »Demokrati«, koji svojom netaktičnošću i intrasigentnošću popališe sve mo­ stove između svoje stranke i ove or­ ganizacije osuše paljbu na začetnike i pristaše ove organizacije i, ni pet ni šest, proglasiše iz — »protudržavnim elementom. Cinovništvo, koje pripada ili naginje ovoj stranci prima pod go­ tov groš sve podvale »demokratskih« listova i na temelju njih provodi tako­ va nasilja i šikane, da se čovjek mora zgroziti nad tim barbarskim postupci­ ma. Kad bi na vladi bio Ljuba Davidović i Svctozar Pribićević, ove bi se šikane mogle pripisati stranačkom »de­ mokratskom« režimu, pa bi se musli­ mani mogli tješiti da će taj režim biti i proći. Grubosti i barbarstva mogli bi se dakle natovariti na leđa jedne stran­ ke i nekako pravdati. No sasvim druk­ čije izgleda stvar, kad se uoči da se ti zulumi čine i pod sadanjom vladom. Sada nema mjesta gornjem izgovoru i — nastave li se ta nasilja — musliman­ ski će se elemenat, hoće ne će, morati zamisliti: ima li mu mjesta u ovoj državi? Jer dobije li uvjerenje, da mu nj pod novim režimom ne sviću bolji dani, osvjedoči li se, da je radikal Trifković isto što i »demokrat« Pribi­ ćević, onda je i nama i svakom drugom nemoguće izaći sa proturazlozima; on­ da je nesamo nemoguća njihova asimi­ lacija, nego i — ugrožena granica. Ovu činjenicu valja uvažiti i udesiti taku politiku, koja će privlačiti, umjesto da pogoduje iredentama i tri­ ma opasnim aspiracijama. Mi Vam to rekosmo otvoreno jedno stoga, što nas boli u duši ovaka mlitavost uprave, ra­ di koje se dovode u opasnost državni interesi, a drugo stoga, što nas sa svjema tamošnjim muslimanima veže is­ lamsko, a sa velikim brojem još i krv­ no bratstvo. Njilova bol i naša je bol; njihova tuga i naša je tuga. I prema Vašem postupku u tom pitanju, uđesićemo i mi svoje držanje. Sapienti sat. Nova Bileća. Iz Nevesinja dobismo ovaj brzojav: »Na 28. marta napali oboružani pljač­ kaši u Bišini putnike. Četiri muslimana teško ozlijeđena. Begovjć Salih i Pobrlć Meho bore se smrću. Tražimo energičnu zaštitu od vlade. Obavijestite centralnu vladu u Beogradu. Opširan prikaz slijedi. Mjesni odbor.« Državna zaštita djece POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaHcioni odbor. Pret tlata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina 11. sliman, da odmah javnosti musliman­ skoj saopće, kako su mogli zaključiti dokinuće duhobrižnika u rat­ nim sirotištima i šta ih je na to navelo? Mi smo obaviješteni o vrlo lošem vjer­ skom odgoju ratne siročadi u nekim sirotištima pa pitamo, kako se usuđuju kojekakvi namet-s-taratelji dokinuti vje­ roučitelje bez prethodnog sporazuma sa vjerskim poglavicama? U Reljevu n. pr., u jednoj čisto pravoslavnoj sredim, ne mogu se muslimanska siročad bez duhobrižnika nj časa ostaviti bez štete za njihov vjerski odgoj, pa zato traži­ mo, db se odatle odmah premje­ ste u T uzi u, gdje će imati svoga imialiriia i duhobrižnika. zvao se jedan naš članak u 125. broju »Pravde« od 24. februara. U tom smo članku upozorili pozvane faktore na pri­ stran rad ovoga ureda i na zakidanje i prikraćivanje ii pogledu dijeljenja nov­ Pašić 1 Trumbić. »Politika« od 28. o. čanih pripomoći muslimanskoj siročadi, mj. javlja pod naslovom »Dolaza^ i. premda bi se moro naročiti obzir uzeti Nikole Pašića« i pod naslovom »G. Antb na našu muslimansku dlječu, kojrh su Trumbić ostaje u Parizu« slijedeće :' staratelji ponajviše stradali i još uvijek najgore stradavaju, pa su i najpotrebni­ Šef naše delegacije na konferenciji ji pri pomoći. Ovo neobjektivno ј nesa­ mira u Parizu g. Nikola Pašić polazi vjesno zlorabljenje svoga položaja od večeras iz Pariza i stiže u Beograd 1» izvjesnih šovena provodi se još uvijek utorak na večer. On će podnijeti vladi bez ikake brige za odgovornost i to sve izvještaj o posljednjem toku pregovora na štetu muslimanske sirotinje. Prema o riješenju jadranskog pitanja. Pored pouzdanim informacijama možemo p otoga kani, kako se u parlamentarnim novno reći, da se pravoslavnoj djeci krugovima tvrdi-, g. Pašić uzeti učešća dijeli najveća mjesečna potpora i u pregovorima za sastav koncentraci­ bez obzira na broj djece i tnFprivrcdta onog kabineta. staratelja im (trafika, mejhana, izvozniMinistar spoljnih poslova dr. Airte ca), a muslimanskoj siročadi daje se Trumbić ne će za sada dolaziti u Beo­ minimalna m j e s eč n a potpora ili grad, jer je primoran da ostane u Pa­ jednokratna pripomoć ili se pak rizu zato Što ima da še podvrgne jedinoj molbe musi, siročadi hotimice za­ maloj kirurškoj operaciji. vlače i gube. I ako se znade, da g. Pašić ne želi N. pr. dvoje siročadi iz Dervente za I više aktivno sudjelovati u politici ipak šest mjeseci ne dobiše ni odgovora na ; veliki broj radkahiih poslanika smatra, molbe, premda su službeno odavde da će on biti primoran, da primi man­ spremljene samo na potvrdu. Uopće se dat za sastav koncentracione vlade tbn slabo brine, kako pojedini kot. odbori prije, što g. Protić želi, da se zbog ža­ vrše svoj posao. losti u porodici neko vrijeme povuče iz Mi još jednom upozorujemo pozvane svagdanje politike. na ove nepravde i ponovno traži­ Odsudan demanti g. Međakovlćeve mo, daše što brže objavi u službenom listu potpun Iskaz grupe. Medako viceva parlamentarna grupa najodlučnije izjavljtije, da niti je o dosad podijeljenim potporama, da se mislila niti misli, odvajati se od Parla­ vidi, imade li se čega bojati uprava drž. mentarne Zajednice. Prema tome sva zašt. djece, pa ne smije na sunce. Da proturanja iz zasjede žute štampe nema­ nema i tu korupcije i protekcije kao i ju nikakvog drugog osnova, osim smje­ kod podjele Stipendija? U demokratskoj ra da unesu što više pometnje u našu zemlji ne bi smjelo toga biti, a još se javnost. manje smije javnosti uskraćivati oba­ vještenje o javnim pripomoćnim akcija­ A mi — nek »kapamo. »Chicago Tri­ ma, pa makar to nekome u »Oblasnom buna« dobiva iz Londona da su Cesi, odboru« i ne mirisalo. Uostalom taj go­ Jugoslaveni i Rumunji primili od savez­ spodin i nema prava govoriti isred munika prešan nailog, da smjesta pruže sllm. sirotinje, jer je on jedna nepozna­ pripomoć u živežnim namirnicama onim ta olina među musi, svijetom, pa ni nje­ gov sud nije nikako mjerodavan, a ka­ područjima, koja trpe od bijede. Usta­ moli još da se smije bagatelisati glas novljene su prisilne odredbe, ako bi po­ javnosti njemu za volju. Međutim je i jedine države otklonile tu pripomoć. šutnja ječan odgovor, a mi ćemo i da­ Užasni položaj u Beču, gdje stradaju i lje čekati isk^z. imućniji sljevi, dao je povoda ovim na­ Ovom prilikom zahtijevamo od Drž. redbama saveznika. zašt. djece, odnosno od oblasnog odbo­ ra, u kojem sjedi i jedan nametnuti mu­ Bilješke. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. I u inozemstvu. Prima u№e na uložne knjižice i tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe hredrte. — Kupuje I orodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. R G 6 H D oaiELENJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgavacka banta, Sarajevo - Interurban telefon: ZW. �Strana 2 Страва Iz islamskog svijeta. DVORSKA DRŽAVA HALIFINA. Napisao: Inženjer Mustafa čelić. IL Dvorske zbirke: Relikviarium 1 Umjetni­ ne 2 Arhiv 3 I. Relikviartam. Cjelokupne svete inzignije, koje se u posjedu Osmanlijskog — kao Halifinog — dvora danas na­ laze (n. pr. Bajraki-šerif, Hrkai-šerif, Mahmeli-šerif i t. d.) imao bi isti novom Halifhiom dvoru da ih preda. Osim ovih i sve druge islamske posvećene predmete, u koliko se isti daju prenijeti, ma gdje oni danas bili, trebao bi novi dvor Halifin sabrati i u jedan poseban prostor u dvoru pohraniti. Ova bi zbir­ ka (ReHkviarium) stajala pod strogom pažnjom jednog posebnog kustosa (čelebi), koji bi bio svake godine u prvih deset dana mjeseca muharrema za do­ tičnu godinu od šejhova (pir) dvorskih derviša međusobnim tajnim izborom biran. 2. Zbirka umjetnina. Moralo bi se po­ kušati tečevine klasične kao i savremene umjetnosti, pogotovu one koje stoje u vezi sa islamskom civilizacijom, što kupovanjem, što darivanjem sabirati i jednu muzejalnu zbirku utemeljiti. Bri­ gu o ovoj zbirci imao bi također da vo­ di jedan od šejhova dvorskih derviša, biran na način kao 1—4. 3. Dvorski arhiv. Sve spomenice pro­ šloga i sadanjeg vremena, kao i cjelo­ kupni spisi trajne vrijednosti morale bi se pod sigurnom paskom pohraniti u dvoru. Pažnju bi nad istim imao tako­ đer jedan od daljnjih dvorskih šejhova kao pod 1. i 2. 4. Svjetovna biblioteka. U ovu sekci­ ju dvorske knjižnice spadale bi knjige stručnoga karaktera i djela lijepe knji­ ževnosti. Djela svjetskoga glasa na­ bavljana bi bila kako u svom originalu, tako i u valjanim prijevodima. Kao knji­ žničar ovoga dijela dvorske knjižnice služio bi također jedan daljni, a za to mjesto sposobni, šejh dvorskih derviša biran na način kao 1 4. 5. Religiozna biblioteka. Stara kao i nova djela svih literatura vjerskoga pravca, kao i komentari starijih djela, te djela, brošire i rasprave u kojima su pitanja muslimanske vjere raspravlja­ na. napadana ili branjena i ne samo u jednom izvjesnom, nego u ma kojem je­ ziku (prema tome u kome spis bude predan javnost') biti nabavljena i u jed­ noj praktično nađenoj knjižnici u svrhu studiranja morala bi ta djela biti pohra­ njena. Jednu zasebnu grupu ove knjiž­ nice sačinjavala bi djela inih religija. Pažnju i poslugu u ovoj biblioteci vrši također koji kao gore izabrani šejh dvorskio derviša. 6. Dvorska čitaonica. Pokraj obijuh dvorskih knjižnica morala bi na dvoru Svetov. bibliot. 4 Religioz. bibliot 5. - Čitaoni­ ca 6 i Halife također biti uređena t dvorska i čitaonica. Ovdje bi bili u svrhu dnev­ ne porabe izloženi svi Hstovi i revije svih naroda i zemalja kako vjerskog tako i svjetovnog pravca. Ovdje bi spa­ dali i svi priručnici, leksikoni i riječnid nužni za svakidanju porabu. Za red u dvorskoj čitaonici vodi brigu također koji daljnji šejh dvorskih derviša. Iz­ bor kao i gore. Vrhovni nadzor nad svima dvorskim I zbirkama pripadao bi šefu islamske I misije (Šejh-ul-mubellegijie). Pristup u j sve dvorske zbirke bilo to u svrhu po­ sjete, Studiranja ili ine naučne svrhe imali bi svi funkcioneri i namještenici Halifmog dvora. Za njihov pristup u zbrke pod 2., 4.. 5. i 6. nije nužna ni­ kakva specijalna dozvola od Šcjh-ulmubcllegijje, što je slučaj za zbirke pod 1. i 3. Pošto ovakove zbirke sačinjava­ ju put lakšem Studiranju, kulturi i civi­ lizaciji, to bi imali i eksterni učenjaci, umjetnici i istraživaoci (u nekim slu­ čajevima i ucmuslimani) pod raznim okolnostima pristup u dvorske zbirke Halifmog dvora. U ovom slučaju bila bi uvijek potrebna posebna dozvola Sejh-ul-mubellegijje. U slučaju, da bi ovaj potrebnu dozvolu uskratio, nijedna druga instancija ne bi bila kompetent­ na njegovu odhiku mijenjati. Ш. Zbor derviša. Da bi se prešao onaj jaz, koji između Halifata i skoro svili derviških redova vlada, da bi se onda sve redove učinilo korisnim po opće interese Islama, to bi na dvoru Halife bio utemeljen jedan derviški zbor, gdje bi najznamenitijih 12 der­ viških redova bili sa svoja 3, 5 ili 7 članova zastupani. Također jedna dvor­ ska tekjija morala bi biti sagrađena, gdje bi izmjenično svi redovi mogli da vrše svoje redovničke obrede. Ova b: dvorska tekjija stajala pod nadzorom jednoga odi šejhova dvorskih derviša, koji bi za svaku pojedinu godinu bio biran od svih dvorskih derviša na na­ čin kao i šejhovi čuvari pojedinih dvor­ skih zbirki. (Vidi »Dvorske zbirke« 1—6). Osim već u tekstu spomenutih derviških misija, dvorski derviši po od­ redbama Visokog Mešihata odnosno Šejb-ul-mubellegijj — kojemu su svi redovi potčinjeni — imali bi da vrše i još neke druge poslove u uredima i za­ vodima dvorske države Halifine. (N. pr. dvorska džamija, dvorska bolnica itd.) U zboru dvorskih derviša bili bi za­ stupani ovi redovi: Senusi Mevlevi Bektaši Alvknija Kadiri Nimeti Nakšibendija Sa’dija Rufš’ija Šahzilija Halvetija Zuhreverdija IV. Dvorska garda. Dvorska garda sastojala bi se od prilike od jedne kom­ panije pa najviše do jodnog bataljuna vojske sastojeće se od muslimanskih vojnika raznih narodnosti. Kao što re­ publika Švicarska šalje kao dvorsku stražu Vatikanu jedan izvjesni broj voj­ nika, to bi svaka islamska država, ko­ ja raspolaže svojom vlastitom vojskom imala dužnost jedan vojnički detašma od nekoliko vojnika i jednog časnika Indija 48 voj. 1 časnik Број 141 Broj .PRAVDA* — „ЛРАВДА* držatl u sklopu dvorske garde na Halifmom dvoru. Prema veličini svoga islamskog pučanstva otpalo bi na dr­ žave do 10 milijona duša 12 vojnika, za one od 10—20 milijona 24 vojnika, od 20—30 milijona 36 vojnika, dok sve one islamske države čiji broj islam, pučanstva prelazi 30 milijona šalju po 48 vojnika. Dvorska bi garda prema tome bila sastavljena ovako: Arabija Egipat 24 voj. 1 časnik 24 voj. 1 časnik Turska Afganistan 24 voj. 1 časnik I 12 voj. 1 časnik PerzJja 24 voj. 1 časnik Tripolis Maroko 12 voj 1 časnik I 12 voj. I časnik Po istom principu slale bi svoje voj­ le da prizrtadu. Jednim proporcional­ nike u Halifinu dvorsku gardu i one nim i tako neznatnim brojem vojnika islamske države, koje bi imale istom kao što je goro napomenuto, -bilo bi da dobiju svoju samostalnost (n. pr. postignuto potpuno zadovoljstvo svih Tunis, Alžir, Sudan, Oman, Buhara, islamskih naroda glede njihova udjela Chiva, Azerbejdžan itek). Cijela bi dvor­ I na dvoru Halife, dok bi s drugu stranu ska garda stajala pod vrhovnim zapo­ I bilo u vojničkom pogledu potpuno udovjedništvom dvorskog dizdara (Vidi: I voljeno tradicijonalnosti te običajne uI. Vrhovni funkcioneri dvora. 3.), dok stanove. Osim ovoga dužnosti bi dvor­ zapovjednici pojedinih odjeljenja su nji­ ske garde bile i te, da drži straže u hovi vlastiti časnici. Vojnici kao i ča­ dvoru, da paradira prigodom Halifinog snici nose uniformu svoje vlastite dr­ posjeta dvorske džamije, prigodom do­ žave. Potreba ovakove jedne dvorske laska visokih gostiju, prigodom Halifi­ garde proizlazi i iz toga, što kao vid­ nog puta u sveta mjesta, kao i to da bi ljivi znak priznanja jednog novoiza­ se pod njezinom zaštitom obdržavao i branog Halife prigodom njegove insta­ sveopći islamski sabor. Vojnici i časni­ lacije ove bi ga čete jednim počasnim ci dvorske garde, dok su u službi Hali­ mimohodom u ime svojih zemljaka imafata, imali bi se pokoravati jedino za- se tiče čisto vjere i njiliova službenog čina, njima sudi Medžlisi-ulema odno­ sno Rijaseti-ilmijje, j priziv bi bio do­ zvoljen jedino na Visoki Mešihat. Jesu II pako u jednoj takvoj stvari upleteni članovi jednog pokrajinskog i državnog Islamskog vjerskog tijela (Medžilisiulema ili Rijaseti-Jlmije), članovi Viso­ kog Mešihata, Halifatski poslanici, vrhovni funkcioneri dvora. Ili koji član jedne islamske kneževske kuće, onda njima sudi, bez priziva, pravnički senat Visokog Mešihata, koji stoji pod pred­ sjedništvom M’jdžtehid-ul-kjebira i čije osude uz predsjednika potpisuje I Halifa. (Kraj.) povijedlma dvorskoga serdara i kao takovi uživali bi i zaštitu imuniteta Halifinog dvora. Zaštitu ovoga imuni­ teta uživali bi i svi drugi funkcioneri i namještenici Halifinog dvora kao i oni vrhovnog vjerskog vodstva.. Sve sporove ma kojeg karaktera oni bili, a desili bi se u granicama dvorske države Halifine, ili bi tim deliktima bile tangirane osobe koje pripadaju dvoru, rješava dvorski sudac. Priziv se može uložiti jedino u stvarima vjerske nara­ vi i to jedino na Mudžtehid-ul-kjebira. Za sve stvari šeriatsko-pravne nara­ vi u pojedinim mjestima za izricanje šeriatske osude kompetentan je kadija, a prvostepena prizivna instancija je Medžl’si-ulema odnosno Rijaseti-ilmijje, dok vrhovna prizivna inštancija bio bi Visoki Mcšihat. Ako su u jednoj šeriatsko-pravnoj stvari tangirani koji od ni­ žih islamskih vjerskih službenika, gdje Dvorski knez-adlatus Ispravi! U tekstu ove rasprave u br. 24. (129.) »Pravde« ođ4.o. mj. iza na­ slova: »I. Vrhovni funkcioneri dvora«, nehotice je ispuštena ova skrižaljka: Dvorski maršal 1 : 2 Dvorski ceremonial 5 Dvorski sercar 3 Dvorski adjutant 4 Dvorski hatib 6 Dvorski imam 7 i Dvorski muezzin 8 i Dvorski sudac 9 Dvorski liječnik Odjeli na članak „Prekipjelo je već“. Bijeljinske hanume pročitavši članak u »Pravdi* pod gornjim naslovom, du­ boko dirnute onim ozbiljnim i trezve­ nim pisanjem našega lista našle su se ponukanim, da na vidljiv način iskažu svoje zadovoljstvo nad neustrašivim radom i držanjem našim u obrani svo­ jih prava, skinule su sa svojih grudi nakit, koji ih je godinama urešavao, a koji im je možda i kao dragocjeni obi­ teljski amanet bio, te su poslale kao prilog našoj »Pravdi«. Pošiljka je popraćena sa slijedećim riječima: »Šaljemo 22 komada du­ kata, koje su na jednom sijelu, odu­ ševljene, patriotskim i neustrašivim pi­ sanjem »Pravde« pokupile niže navede­ ne hanume, skinuvši ih sa svojih pošIjednj ih struka i zadnjeg svog nakita i to: po 20 K u zlatu: Hanuma Hasanbega P a š i ć a i hanuma Hifzibega D umišiča; po 1 madžariju: hanuma H. Muharcmbaga Paši ča, hanuma Nurudinbega Kapetanovića, hanuma Eminbega M u r a dbego v ića, ha­ numa Zijahbega Paši ča, hanuma Hakibega Paši ča, hanuma Rifatbega Rifatbegovića, hanuma H a t a P a š i ć, hanuma r. Osmanbega P a š i-, ć a. hanuma Ibrahim ef. E d h e m o v ića, hanuma r. Smailbega Sa 1 ihbe­ gov i ć a, hanuma Osmanbega S. S alihbegovića. hanuma Hifzibega Z. P a š i ć a, iianuma r. Avdibcga Rifat­ begovića i hanuma Mehmed ef. R esića; po 10 K u zlatu: hanuma Dedage Lipničevića. hanuma Mustajbega čemeri ića iz Janje i hanuma Hasanbega S a 1 i h b c g o v i ć a; po 1 rušpu: Zilhanuma Pašić; po 1 igrmiluk: hanuma Izzetbega Salihbegov i ć a i hanuma Huseinbega ČemerI i ča. Živjele svjesne bjelinske hanume i bi­ le uzor svijesti, shvaćanja i požrtvovnosti svima našim hanumama širom mi­ le nam domovine. Iz Sandžaka i Makedonije. Iz Bijelog Polja dobismo i ovaj iz­ vještaj: »Iza nezakonitog upućivanja g. Midhata Hodžića iz N. Pazara za Bije­ lo Polje svak se pobojao, da će ga u putu ubiti. I u toj općoj bojazni ja sam se telegrafski obratio mome šurjaku Nazimbegu Zaimovlću u Bijelo Polje ovako: U koji minut stigne Midhat da mi javiš. Cenzura običnih depeša i pi­ sama praktikuje se u Bijelom Polju još, i sekretar g. Tomo Ćukić, krvni nepri­ jatelj muslimana, zovne u večer Nazimbega, napane ga šamarima i psovkama i strpa ga u zatvor na goloj pravdi sa­ mo zato, što sam mu ja poslao tu de­ pešu. G. sekretar načelstva Cukić zatvorio 10 Dvorski ekonom 11 I je 3 dana i Ibrahim ef. Dobridžića zato, što je Midhatu, kadi ga je ovaj iz za­ tvora zamolio, da mu donese dušek, I odgovorio: »Donijeću, ako smjednem!« Strašno je u Bijelom Polju. Tiranije Čukićeve neopisive su i nepodnošljive. Kuku onom, koga on ščepa i ko mu se pomoli. Taj čovjek, koji nosi na duši svojoj tolike nevine žrtve, samo je uli­ zivanjem »demokratskoj« kamarili mo­ gao dosad ostati nekažnjen I u slobodi, te se požurio, da se bar pokaže, da još može činiti šta hoće. Zakon, ustav i čovječnost za njega ne postoje. Znaju li nadležni za ovo? Ne znaju. Ne smi­ jemo ga tužiti, jer ćukić neda nikom iz Bijelog Polja putovati. F. Prosvjeta i šhola. Hibo da uredimo naše ihL škola? ni. hak. Sto se tiče medresa, to su vjerske škole više kategorije, a svrha im je, da odgoje toliki broj hodža, koli­ ko iziskuju vjerske potrebe naše zem­ lje. Ove su škole važne za život i na­ predak- muslimanskoga elementa pa se s njima treba malo više zabaviti. Ah ovdje treba odmah upozoriti na manj­ kavost vjersko-prosvjetnog Statuta. Iz njega se ne vidi (§ 166.), s kakvom se kvalifikacijom može stupiti u medresu, da li dotični kandidat mora najprije svršiti osnovnu školu i barem polovinu srednje, jer bi to bilo veoma važno -na­ pomenuti i preko toga ne bi se smjelo onako šutke prelaziti, a to tim više, što su medrese škole više kate­ gorije« za naobrazbu hodža. Kako je međutim u S 166. rečeno, da kandidat mora navršiti dvanaestu, a ne smije prekoračiti šesnaestu godinu života, te kako je opet u § 160. spomenuto, da muslimanska djeca moraju najkašnje po navršenoj sedmoj godini poći u mekteb. to bi se odatle dalo zaključiti, da će ti medresanski kandidati bih s kvalifika­ cijom mekteba i u najboljem slučaju još sa osnovnom školom. A šta ovo znači i koliko znanja mogu imati takovi kan­ didati, lako je dokučiti, pa o tome nije potrebno dalje govoriti. Samo je nužno istaknuti, da položaj našega hodže -tra­ ži od njega mnogo vjerske 1 svjetske spreme, jer je on u više slučajeva jedi­ ni narodni prosvjetitelj. Već na ovom primjeru vidimo, da je naš autonomni Statut krnjav, te bi ga trebalo popuniti i izmjeniti. Ovo se ie moglo već davno -učiniti, da je bilo do­ bre volje i razumjevanja kod odlučnih faktora. To je mogao učiniti uJemamedžlis u sporazumu s vakufskim sa­ borom, koji odlučuje o nastavnom pla­ nu naše vjerske škole. Ovi dosad istaknuti momenti ulijeva­ ju nam sumnju o savremenosti naših medresa. A kad se ovome doda još I ono, što se veli u S 173., da naime za oprost od dolaženja pred povjerenstvo za novačenje moraju učenici dokazati, da su s uspjehom svršili nauke (!) »sari i nahv« u jednoj domaćoj medresi, onda nam se nameće misao, da će se i u аи- �Воој 141 — Broj ПРАВДА* — »PRAVDA, mnogo žrtava i troškova, ali bez toga tonomnim medresama studirati ponaj­ prošle godine. Taj je najnepovljniji. Naj­ više te »nauke« (sari i nahv) i da one I nema ozbiljnog posla i naprtka. Ako bolje bi riješenje bilo slobodan spora­ miaju biti vrhunac mudrosti i učenosti j nam je stalo do našega preporoda i sa­ zum sa Jugoslavijom, za koji će se uči­ medresanske. Ovako stanje i ovakav vremene naobrazbe, moramo zagristi niti sve s talijanske strane. rad medresa naša je žalost i sramota, u ovu gorku jabuku i sve pregorjeli i Miillerov kabinet obrazovan. Prtina jer su ovakoga tipa medrese postojale svim silama uprti, da održimo korak sa depeši iz Berlina definitivno je obrazo­ i pred više stotina godina! Ko pak zna, vremenom i ljudima svoje okoline. A van Miillerov kabinet. Bivši kancelar šta je sari i nahv, taj će se čuditi, u što da je ovaka reforma moguća i korisna Bauer postao je ministar riznice. se troši toliko vrijeme od šest do osam za islamski napredak, imamo dobar do­ Položaj u Njemačkoj. »Frankfurter godina, Jer sarf i nahv nije ništa drugo, kaz u Sarajevu, gdje je pred četiri go­ Zeitung« javlja iz Essena: Usprkos na­ nego arapska gramatika (morfologija i dine uzsred rata i oskudice otvorena stojanja vođa nezavisnih socijalista i sintaksa), a ta se nauka može za godi­ reformirana medresa, u kojoj komunista da se ne riješi prolivanje kr­ nu ili najviše dvije temeljito proučiti, se uči po nastavnom planu, kako je gore vi, kod Wesele, ipak nije uspjelo pre­ ako se samo upotrebljavaju novije za izložen. Imamo još jednu šerijatsku gim­ kinuti borbu. Vojni zapovjednici stoje to podesne i praktične knjige, a ostave naziju sličnoga tipa, koju je naša vlada- na stanovištu da samo oružje može od­ stare nesavremene. To se pogotovu da­ osnovala prije dvije godine u Sarajevu lučiti, ali su komandanti vojske koja de u medresama e vrsnim muderisima za naobrazbu kandidata šerijatske škole. stoji u borbi spremni da pregovaraju i polučiti, kad se zna, da u medresi arap­ Ove dvije škole modernoga tipa, a u u toku bitke. Radnička vojska zahtije­ ski jezik čini glavnu osovinu, oko koje Islamskom duhu zamišljene i rukovođe­ va osim ispunjenja bielefeldskog utanase sva nastava vrti. ne, obećaju mnogo muslimanima, samo čenja još i potpuno razoružanje i raspuToliko usput o Statutu, a sada ćemo ako se njima budu obilno služili i po­ štanje državne obrane i obrazovanje hađali ih u velikom broiu. Bilo bi po­ govoriti o nasavnom planu, kakak bi narodne obrane od radnika, kojoj bi se željno ј blagosloveno za našu sreću i trebao da bude. budućnost, kad bi se s vremenom podi­ imalo predati sve oružje. Ako pregovo­ 0 nasavnom planu za svu obuku u ri koji su u tečaju ostanu bez rezultata, gle u svakom našem okružnom mektebima i medesama odlučuje ulemageneralni će se štrajk u Njemačkoj po­ mjestu barem po jedna reformirana me­ medžiis u sporazumu sa vkuf. saborom novno rasplamtjeti. dresa za odgoj hodžinskog staleža u sa(S 138., 5.). Naravno je, da bi najpamet­ »Berliner Tagblatt« javlja: Sve orga­ vremenom duhu. Time bi naravno ot­ nije i najbolje učinili ovi pozvani fakto­ nizacije gradova u ruhrskom području, pala potreba onih silnih naših starin­ ri. kad bi se u prvom redu obazreli na koji stoje uz vladu i koji su priznali skih medresa, u kojima se radi bez pla­ nastavni plan i metodu osnovne i sređ­ uje škole te nastojali, da nastavni plan na i programa ne obazirući se na sadaš- . bielefeldsko utanačenje izjavile su se protiv anarhije i samovolje manjine. Da medresa dovedu u sklad s planom sred­ njost i suvremeni život. Zato su one se os'gura snabdijevanje ugljenom podu­ nje škole uzevši za podlogu sastava bez svrhe, jer su se preživjele, a vakuf zela je vlada energične mjere. Veći nastavnoga plana spoj predavanja stoje dosta novaca. fi !ot o šk o-hS s t o r i č'kog a sa To su najglavnije misli, koje sam že- I kontigenti četa sastavljeni su u akciju i lio iznijeti, jer se dosada u našoj javno- i ako crvena vojska u zadnji čas ne uvi­ ma tematsko-fizika Inim. Sa­ sti veoma malo pretresala gornja tema, i di strahotu svoga postupanja, poduze­ mo je za ovu stvar ta nesreća u nas, što premda ona zaslužuje mnogo više paž- i će najenergičnije mjere. nismo imali ni jednoga nastavnika u au­ Nova Njemačka vlada. Javljaju iz nje i brige, nego se može u prvi mah r tonomnim odlučnim t'jelima, kpji bi ovo Berlina od 27. marta. Sinoć kasno u no­ i naslutiti. Škola je naime vrlo važan i pitanje shvaćali i poticali. Inače bi se ći vodili su se pregovori između tn odlučan faktor u životu svakoga naro­ ovaj plan dao lako i na naše medrese stranke većine narodne skupštine. Ra­ primijenit' uz neke izmjene, koje bi o- da, a osobito za nas muslimane u Bo­ čuna se s imenovanjem novoga koali­ davale i čuvale karakter muslimanskih, sni i Jugosalviji uopće, gdje smo po­ čeli istom prije nekoliko decenija ko- j cionog kabineta već za sutrašnji dan. vjerskih škola, ali bi ipak ostao isti gla­ raca ti kulturnom stazom. U ovom do- i Prema suglasnim vijestima listova dr­ vni princip nastave) koji ide za određe­ sta velikom razmaku vremena mogli I žavna će vlada biti po svoj prilici ova­ nim načinom naobrazbe. Da vidimo sada, kakav bi to mogao : smo sebi osigurati mnogo veće uvjete ј ko sastavljena: državni kancelar Hermann Miiller soc. dem. ministar spoljza napredak, ali smo nažalost slabo biti plan obuke za medrese. Nastava fi­ nih poslova Landesberg (soc. dem.) ili shvaćali prilike i koristili se malo isku­ lološka ostaje u potpunom opsegu u Brockdorff-Rantzau i Berndsdorff oba stvom. To dalje ne smije ovako ići, jer medresama uz tu razliku, da namjesto će nas naša bezbrižnosti i neuaj upro­ demokrata), financije Kuno (centrum.), klasičnih, odnosno modernih jezika u pastiti, a vrijeme nas samo od sebe pravosuđe Hann (dem.), unutarnji po­ medrese dođu orijeetalni jezici slovi Koch (dem.) državna obrana Cespregaziti. Da ovo kobno zlo od sebe od­ sa svojom njiževnošću; arapski jezik kao jezik islamske vjere stoji u prvom i vratimo, valja nam pohađati škole, re­ sler (dem.), narodno zdravstvo Bauer (soc. dem.), prehrana (jedan član cenredu sve obuke te mu se daje najviše | formirati naše medrese i oružati se mo­ vremena i pažnje. Orijentalni jezici tre- I dernim oružjem, koje nas može ođ' zla truma). javne radnje Schmidt (soc. dem.) odbrani ti. željeznice Bell (centrum), pošta Giesha ća se uče iz modernih arapskih i tur­ Škole, škole i samo škole! Važnost berto (centrum), ministar bez portfelja skih gramatzika, a ne iz starih nesaškolstva neće niko poreći niti o tom David (soc. dem.). vremenih knjiga. Vrlo bi dobro došla posumnjati, jer je to jedina blagodat za u ovu svrhu gramatika pisana našim Parlamenat u Berlinu. Vlada i narod­ narodno prosvjetljenje i uvjet za napre­ materinskim jezikom, jer bi ona olakša­ no predstavništvo su otputovali iz Stuttdovanje. Za nas je muslimane, kojih ila đacma posao ј ubrzala napredak. garta za Berlin. ma najviše nepismenih, poniženih i pre­ Naročito i odlično mjesto valja dati i Javljaju za nove bojeve u Essenu, gaženih, ovo pitanje danas puno važni­ materinskom jeziku sa književnosti, jer DieseWorfu i Leipzigu. Komunisti pljač­ je i privlačivije. negoli ikad prije, jer on daje pravu naobrazbu mladeži i čini kaju i pale na sve strane. Nezavisni so­ u današnjim vremenima imamo u svo­ središte cjelokupne nastave. H i s t o cijalisti su se pridružili većini i naredili jim rukama autonomne škole, pa kako rička nastava je od velikoga zamaproduženje rada. ili uredimo i kakav plan u njih unesešaja pa joj treba dati i dolično mjesto Wilson i mir s Njemačkom. London­ mo, o tome će zavisit naša sudbina i na ­ U medresi. 1 u ovoj je grani nužna proski »Times« dobiva iz Washingtona. da predak. Da li ćemo u autonomne ško ­ mjenia utoliko, da se u medrese uvede je Wilson zaključio, da uloži svoj veto, le, koju spadaju jedino u pravo i nad­ opširnija povijest Islama i islamskih na­ ako se stvori zaključak, da proglas: svr­ zor nas muslimana, to opet o nama za­ roda, negoli je u srednjim školama za­ šetak ratnog stanja između Sjedinjenih visi, ali ćemo time pokazati, da li stupana. ali ipak kandidati u medresi Država i Njemačke. shvaćamo duh vremena i da li se zna­ treba da uče i svjetsku povijest, a na­ Treća kandidatura Wllsonova. Iz mo priljubiti prilikama, u kojima ži­ ročito povijest svoje domovine i drža­ Washingtona se javlja da je govornik vimo. ve. Na ovaj bi način spoj filološko-hidemokratske stranke uz živahno odo­ Zato je prijeka potreba i skrajnje vri­ storičke obuke došao do punog izraža­ bravanje stranačkih drugova stavio na jeme, da svoje vjerske škole postavi­ ja u medresama. Wilsona pitanje, da li se mish i po tre­ mo na savremen temelj i da ih iz ko­ Druga važna grupa predmeta jest ći put kandidovati za predsjedničko mje­ m a t e m a ts k o-f i zik a 1 n a, na ko­ rijena reformiramo unesavši u njih uz sto. Pri tom je dodao, da stranka ne vjersku znanost i svjetske predmete, ju treba uzeti obzira medresa kao škola će dopustiti treću kandidaturu. Dopis­ ako nismo radi da nas naše potomstvo i nik »Echo de Pariš« javlja da su se vo­ više kategorije. Naravski, da za medre­ s nehaja i nemara za našu bolju buduć­ su nije baš potreban opako opširan de demokratske stranke složile u miš­ nost proklinje. materijal matematike i fizike, kao što ljenju, da treba onemogućiti Wilsonovu Neka pozvani faktori budu svjesni se uči po srednjim školama, on se dade kandidaturu. velike odgovornosti, koju duguju pre­ skratiti na manju mjeru, ali ne ispod Rumunjski parlamenat raspušten. Iz ma narodu, ako što prije ne zaključe onog opsega, koliko se prođe u četiri Bukurešta se javlja: Parlamenat je ras­ reformu nesuvremenoga mekteba i bes; razreda srednje škole, jer ne bi mogla pušten dekretom poslije burne sjedni­ ciljnih medresa, jer je narod bez savrenjoj biti izjednačena. ce. na kojoj je dosadašnja većina istu­ menih škola narod bez budućnosti. A Eto to bi bio podesan, savremen i la­ pila protiv Averescuova kabineta. ovo sigurno ne može željeti musliman ko ostvarlliv način, da se nastavni plan Iz francuskog parlamenta. Javlja se muslimanu. Hak. medrese učini sličnim planu i principu iz Pariza ođ 29. o. mj.: u parlamentu srednje škole i da se naša medresa uije nastavljena diskusija o interpelaciji slinu reformiraju u savremene muo spoljnoj politici. Poslije učešća Briansfimađske vjerske škole, koje bi davale dova. koji je branio politiku na istoku našem islamskom, elementu narodne i poslije odgovora Millerandova, izgla­ prosvjetitelje spremne za svoje teško sano Je vladi povjerenje sa 518 protiv zvanje prema današnjem vremenu i na­ Italija za sporazum za Jugoslavijom. 70 glasova. rodnim potrebama, a primale bi kandi­ Iz Rima se javlja: U jučerašnjoj sjedni­ Danska okupira prvu zonu Schlesw|date iz osnov. škole. ci dao je Nitti 'scrpan ezpose o spoljga. Iz Kopenhagena javljaju, da je na Kako vrhovno rukovodstvo i nadzor noj politici. Izjavio je da nikad nije zahtiev danske vlade internacionalna nad mektebima i medresama spada u smatrao Jugoslaviju neprijateljskom dr­ komisija dozvolila, da Danska okupira dužnost ulema-medžUsu, koji rješava žavom i da je uvijek nastoiao da uspo­ prvu zonu Schlesvviga po svojim voj­ i poslove obuke i discipline u svome op­ stavi s jugoslavenskim narodom prija­ nim vlastima. segu (S 163.), to bi bilo vrlo nužno, da teljske veze. U jadranskom pitanju mo­ Glad u Beču. Javlja se iz Deutschalnaš ulcmamiedžlls ima ijednoganagućna su tri riješenja: najednostavnije tenburga od 29. marta: Današnja zvas t a v n i k a, koji bi vršio stručni nad­ je prijateljski sporazum između obadvi­ nična vijest, da je američki kongres zor nad ovim školama, jer nema uspje­ je države, drugo riješenje Je ispunjenje društava za izvoz žita odredio da se u ha od nestručnjaka niti može škola dr­ londonskog ugovora. Ovaj ne obuhvata Austriju izveze na kredit 200.000 tona žati korak sa državnim zavodima iste Rijeku. On je također na londonskoj brašna, pri čemu će engleska vlada kre­ kategorije bez uputstva stručnjaka niti konferenciji u slučaju da bude ispunjen ditirati tran=nortne troškove, umirilije može steći pravo 1 ravnopravnosti. londonski ugovor obećao autonomiju za duhove u Beču. »Neues Wicner Tag­ Razumije se samo po sebi, da b| ova­ Dalmaciju. Treće je riješenje da se pri­ blatt« piše da posljednjih dana nije bilo la reforma autonomnih škola stajala mi američki predlog od 9. decembra hljeba za hiljade bečkih porodica, koje Politički pregled Стрвна 3. su trpjele tešku glad. Već odavno su se ovdje granice proletarijata pomakle. Cijeli srednji stalež potpuno je osiro­ mašio, tako da ni oni ljudi koji su dosad vrijedili kao imućni, nisu u stanju nj da se najedu do sita. Albanezi protiv Italije. Javljaju iz Ti­ rane od 18. o. m.: U mjestu Naroć, sje­ veroistočno od Kavale, rdržan je prekjuče 16. o. m. veliki narodni zbor Albaneza, protiv talijanskog protektorata. Zbor je bio dobro posjećen, došli su poslanici iz Kroje, Sijaka, Kavaje, Ti­ rane i Mati. Prije toga bio je zbor u istom cilju u selu Muleti, jugoistočno od Tirane, na rijeci Arsenu. Došlo je oko hiljadu du­ ša iz okoline Tirane. Ermenska država. Londonska konfe­ rencija zanimala se ermenskim pitanjem. Prema »Petit Parisien«-u izvršeno je razgraničenje Ermenije tako, da je no­ va država dobila izlazak na Crno mo­ re, kako je želio predsjednik Wilson. Potjere za profesorima i đacima. Vla­ da ie odredila istragu protiv rektora berlinskog sveučilišta profesora Maye» ra, poznatog učenjaka, radi njegova dr­ žanja za Kappova vladanja. Ministar­ stvo za prosvjetu zatražilo Je od vlade, da mu dade podatke o držanju učitelja i đaka za vrijeme prevrata. Naši dopisi Miljkovac (kod Doboja), u martu 1920. (Dajte nam školu!) Da malo odušim, radi čega odavno čeznem, iznosim jed­ nu našu nuždu, radi koje očajava mno­ gi kraj Bosne i Hercegovine, koji nema škole. Ja sam u Miljkovcu imam i maallim, pa osjećam svu težinu na svome vratu, što naš težak ostaje neprosvi­ jećen, što ostaje ćorav kod svojih oči­ ju. Zar smo baš mi muslimani osuđeni na to, d moramo živjeti poput hajvana kako drugi hoće i snositi terete, a da ne znamo, da li imademo uz dužnost i svoja prava? Zato dižem svoj oprav­ dani glas i u ime svojih seljana i tražim od zemaljske vlade, da nam otvori ško­ lu, da i ia sa svojim seljanima počnem doprinositi općem napretku i kulturnoprosvjetnom radu među muslimanima. Selo Miljkovac imade 100 kuća mu­ slimanskih. te se nalazi kao centrum sela Makljenovac. Cajra, Orašje i Prisade. Svi su moji seljani složni u tom, da nam se otvori škola i svi samnom zajedno sarađuju. Moli mnašu organi­ zaciju, da nas u ovome podupre. Mi ćemo se na zemaljsku vladu obratiti sa posebnom molbom, te smo pripravni u tu svrhu doprinijeti po svojoj moguć­ nosti i materijalnu pomoć. Ja sa svoje strane poklanjam zemljište za školu, a prema svojoj mogućnosti ću i novcem poduprijeti. Hafiz Hasan Bajrtć. Domaće vijesti Apel na g. Fr. Marklća. Sve one ne­ korektnost: i za osjećaje našeg naroda uvredljivi i izazovni zaključci o kojima pišemo na drugom mjestu nastali su kod uprave Drž. zašt. djece odatle, što je izvjestan dio »Oblasnog odbora« uzurpirao sebi svu vlast te provodi svo­ je namjere po ćejfu, bez znanja i samog predsjednika g. Fr. Markića, da po pra­ vilniku odmah pozove širi odbor, pred kojim će taj »uži odbor« položiti račun o svom samovlasnom radu. Petgodišnjica smrti M. Cazima СаПča. Na 6. aprila navršuje se pet godina kako je umro pjesnik Musa Cazim Catić. I ako je kod nas ružan običaj, da se sami ne sjećamo svojih mrtvih, pa imali oni i pogrešaka svojih — smrt Cazimova bila je osjetljiv gubitak za našu mladu i malu književnost Za to bi trebali da mu se sada odužimo, jer još leži na tešanjskom groblju bez niša­ na i ikakva vidljiva znaka. 6. aprila o. g. trebao bi bit Ca­ zim o v dan, koji bi mu bar nišane na grob postavio. Aprilski broj »Novog Vijeka« posve­ ćen je uspomeni pjesnika. Odbor za pod'gnuće spmenika Cazimu Catiću. Uredništvo »Novog Vijeka« moli sve poštovatelje rahmetli Cazima u Sarajevu i na strani da dođu na 6. ap­ rila o. g. u prostorije uredništva (Islam­ ska štamparija) u 6 sati večer, gdje bi se izabrao poseban odbor, koji bi ovu akciju življe poveo. Iz »Konzorcija«. »Konzorcija« rajonrrala je prodaju brašna za pecivo, za �varivo i za krušno brašno. Preprodaju obavljaće u rajonu: I. »Centrala«: Todor Kosovac, Hadiži Uzcir Kredo, Moric SHer, Baruch M. Samakovlija, S. Glikselig i Mihajlo Ilić. II. »A i as« : Bako* vić & Udovičić, Aleksandar Engel i Vcjstlaga Nijemčević. III. »Bistrik«: Mchmcd Gaokć, H. Hasau Handžić, I,rena Jclluck, Sabit Mujezinović i J. Raguz. IV. »Čoban i ja«: Avdija Ceremida i Pero Drašković. V. »Hise­ ta«: Braća Kuić i Mara Milanović. VI. »Kolodvor«: Rahela Attias i Gaspar Giurchu. VII. i VIII. »Koš evo« i »B i e 1 a v e«: Braća Bajčetić, Todor Buden. Lea Danon, Braća Gorgoljatos, Braća Kosovac. Mento Salom i Trifko Bajčetić. IX. i X. »Kovači« i »Vrat­ nik«: Vlad. Cabak, Jovo Jovanović, Muhamed Mlačo i Milau Pupić. Brašno izdavače se na temelju legi­ timacije gradske aprovizacije 1 kg po osobi te su preprodavači »Konzorcija« dužni, da kroz osam dana računajući od dana izdavanja potrošačima rezervira­ ju njima pripadajuću količinu. Han izdavanja oglasiće se uvijek pravodobno u novinama. Preprodavači »Konzorcija« drže na uvid listine svoga rajona Iz ko­ jih će svaki potrošač moći ustanoviti, kcd kojega trgovac imade primiti nje­ mu pripadajuće brašno. »Konzorcija« iz'daje svojim preprodavačima dovoljno količine brašna, tako da niko ne može < ne smije biti prikraćen! Potrošači ko­ ji ma bilo kojim godi slučajem ne bi dobili svoje brašno neka to prijave iz­ ravno: »Konzorcija« pošt. pretinac 227 i neka u prijavi navedu kod kojega su trvovca glasom legitimacije gradske aprovizacije rajonirani. Unaprijed i do daljnjega dobivaće gradska sirotinja na temelju specijalnih legitimacija konzordalnu robu u stanovitim intervalima po dosadašnjim ali svakako uvijek po ni­ žim cijenama ■■nego ostali dio stanov­ ništva našega grada. Izdavanje za Si­ rotinju ushjediće čim budu tehničke pripreme dovršene. U srijedu 31. o. mj. izdavače gorcnavedeni preprodavači »Konzorcija« pod gornjim uslovima po pola kg brašna za varivo i krušnog brašna po K 11.— odnosno K 7.— na kg i to onim potrošačima kojima prezime poćima sa A do K, a u četvrtak 1. aprila o. g. onima, ko­ jima prezime počima sa L do Z. Oni potrošači koji na njima određeni dan ne dignu svoje brašno, mogu tek počam od petka dne 2. pa sve do srijede dne 7. aprila o. g. svoje brašno dizati. Pre­ prodavači nijesu dužni, da njima brašno preko toga termina rezerviraju. Iz grad, aprovizacije. U subotu 27. pr. tnj. izdala je aprovizacija gradskoj sirotinjni petrolej (gaz) uz cijenu od K 14.50, na iitar. — Na 30. marta pako aprovizacija je izdala svojim rajonskim trgovcima gaz (petrolej), koji će se pro­ davati potrošačima po 2 litra na iskaz­ nicu uz cijenu od K 28 po litru. Demobilizojvanj, koji su bolesni. (Zv.). Opće vojno odelcnje ministarstva voj­ nog i mornarice saopćava: Da bi se clakšao saobraćaj i uštedio izlišan put obveznika podležećih demobilizaciji, ko­ ji su sada na odsustvu i bolovanju, mi­ nistar vojni i mornarice naredio je, da se ti obvezanici ne vraćaju okružnim komandama, pa okružne komande tre­ ba da na osnovu spiskova izdadu ob­ javu takvim obveznicima a oduzmu ob­ jave date za odsustvo i bolovanje. »Hurijet«, muslimansko radničko i zauatlijsko udruženje u Sarajevu, javlja svima prijateljima i starim članovima da je odjiočelo sa svoim radom i moli sve prijatelje, da potpomognu sa svo­ jim radom oko unapređenja »Hurijeta« koje je mirovalo od god. 1914. do da­ nas i izgubilo znatan broj članova. Prostorije udruženja se nalaze na Benbaši, prema društvu »Elkamer« (dosadanjim prostorijama »Jug. musi, šport, kluba). Današnji odbor je konstituisan ova­ ko: predsjednik: Sulejmanbeg Hadžić, p o i p r e d s |J e d n Ј k : Edhemaga Dulizarević, tajnik: Hilmibeg Babić, blagajnik: Mahmud ef. Misirjić. odbornici : Jusuf Džebo, Mustajbeg Handžić, Ali ef. Arnautović, Ju­ suf ef. Hadžić, Salih Šehić, Mehmed ef. Curčić, Tarb ef. Delić i Neziraga Berberović. Pogledom na današnje teške prilike umoljava odbor sve članove i prijatelje udruženja, da što češće posjete društve­ ne prostorije, gdje ćemo moći da se pbrazgovorimo našim životnim pita­ njima. Odbor. Odgovor«! «r«d»ik: M. S»dš»k». Spoj 140 Broj ,ПРАВДА‘ — .PRAVDA' Страна 4. Stran« Gospodarstvo | i I j ! j Predaja hiljadarkl sa nepravilnim marklcama na revers. Po ugledu na beogradsku i zagrebačku trgovačku komoru, primaće i naša trgovačka i obrtnička komora u Sarajevu hiOadar-" ke sa nepravilnim rnarkicama na re­ vers. Prema dopisu ministarstva trgo­ vine i industrije zauzeće se ono kod ministarstva finansija, da se ove hiljadarke prime i honoriraju. Trgovačke veze sa Kavkazom. U Carigradu je osnovano društvo »Caucase« (Galata) koje se bavi izvozom robe iz Kavkaza i to: drveta, lana, pamuka, sirovih koža, čilima, mangancza, sirove i izrađene svile, mineral­ nog ulja, riže i suhog voća. Ovo dru- ■ štvo preuzima također u konsignaciju robu, koja je određena za Kavkaz. Izvoz građevnog drveta u Malu A- ; ziju. Trgovačkoj i obrtniokoj komori i priopćila je tvrtka Bratich Freres Iz . Smirne (Mala Azija), da na ondašnjem . tržištu vlada velika potraživanje gra­ đevnog drveta i da manje količine koje neredovito stižu iz Trsta, ne mogu da ■ podmire ondašnje potrebe. Prije rata podmirivali su potrebe Smirne i oko­ lice te Arhipelaga ovim drvetom u glavnom kontingenti, koji su stizali iz . Rumunjske i Transilvanije, nu od po­ četka rata pa sve do danas, izostali su ovi kontingenti. Upozorujući na ovu , okolnost spomenuta tvrtka je primjetila, da bi bilo za budućnost naše šum­ ske industrije od velike važnosti, ako bi se več sada počelo s izvozom našeg građevnog drveta za onaj kraj j time za kasnija vremena osiguralo jedno strano stalno tržište. 15 milijuna franaka. Prema traženju ministra financija francuska se vlada sporazumjela -sa engleskom vladom, da stavi nama na raspolaganje od francu- 1 skih banaka sumu od 15 milijuna fra- , naka. Ovaj je kredit jedan dio zajma I od 50 milijuna franaka od francuske i engleske vlade. Koliko je izrađeno dinara. »Politika« piše: »Prema posljednjim izvještajima izrađeno je dosada novih banknota u Parisu za 2 miljarde i 9 milijuna dinara u Zagrebu za 191,638.500 dinara i u Pragu za 440 milijuna dinara, ukupno I dakle 2 miljarde 646 milijuna 638.500 dinara. Međusavezničkl ekonomski komitet sastaće se, kako javljaju iz Pariza od 22. marta o. g. u toku mjeseca maja u Brusellu i baviće se valutnim pitanjem i trgovinskim ugovorima između sa­ vezničkih zemalja s jedne strane i neu­ tralnih zemalja i bivših neprijatelja s druge. Povlačenje novčanica od 100 K. Mi­ nistar financija naredio je, da državne blagajne prestanu primati one vrste krunskih novčanica, koje još nisu po­ vučene iz opticaja na pet dana prije roka za povlačenje odgovarajuće vrste krunskih novčanica. Prema tome, novčanice od 100 kruna prestaće se primati na državnim blagajnama 10 aprila o. g. Nema hrane. »Politika« javlja: Mi­ nistarstvo je ishrane i obnove zemlje objavilo, da nema nikakovih životnih namirnica, za to neka se više ne obra­ ćaju državna nadleštva i druge usta­ nove, koje su dosada dobivale namir­ nice od ministarstva trgovine. Halat za zemljoprivređnike. Delegati Saveza Zemljoradničkih Zadruga otpu­ tovali su u Češku i Njemačku, da tamo nabave halate za naše poljoprivrednike. Najviše će biti nabavljeno gvozdenih plugova. Kakav vjetar puke, ralja Trešeljah ■*ш >U> r.Hik.l. nagla jati. I ja Oćz» Beči K goip« ml, m.ni M ođ S.lo.ti >rc. paU., Ja prilikom p.đo demokrkt.k« »l.do n« proft*■ih prijeki sud nad k.kolim. rog»u0kl». SUMORNE MISLI. Ugo — Karlov Hugo. U.i,I >. dini, d. kl Ubi i prij« кеп puklo, da ne prencaoiaio aproviaaciju u Skaljinu kutu „Zahvali*" tam to na elužbi i атВм da će Bii pući « rukom, da te na tom raamine. 8e4er i piHnaČ lakti ам valjda od moje ttranko. Hasandedić. baj te, kolega, potlošiou ti 0b«spl»tniiuu savjetom. Sklepi nagodbu kao ja >л kfleijevičeni. Jtdno izmire»je i etrar krit, kvit. Da ааш snao, da je ono, ito mi predade ko­ vač Popović đa uručim iavjeanim osobama, bi a iavozaiea, bili bi na« krumpiri jeftiniji. Jakov. Dek eam bio Karlov oberlajtnant m u б i • pa Peftti zarobljene Srbijance, dobio pohvale, a ito tad hoću, da nače m u » 1 i" m a n protjeram u A a i j u. dobivam Вгкеамв Amidžić. kamare. Cekro. Bolje bi t* bilo, <1л iavjeto aaeavat radi Se­ be. Trebače Ti, kad ne pozovei na raajalnjenja radi втоје tužbe sa proviziju od iGhlijada bru­ sa keju »i ogovorio prilikom ianajinljcsja Ho­ tel' Centrala. Istražitelj. Ja nnečn doći ni na to pieeluiavanje Kakva istraga kakvi - bakrači !• Arnautović. (Iz Rogatice). Da ne bi aumtatije, uskrala bi propala AnbauHacja ivabina, a mi bi tada dobro platili. Zaliha kalendara ,Pravde* je na izmkau. Pohitite sa narudžbama. Zadik Danon & Conip. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. Jerlagić Salih, Bendbaša uliha broj 11. Sarajevo. UNIVERZAL. Stalni zavod za podaka ženskoga krojenla I šivanja. Prima na Izrade fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opifine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Nastup odmah, plata prema do­ govoru. umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкбсу u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 (ilira poštom. Onda: svrbež> kraste’ HSaje vVv odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod Ijes karno Тгпкосу, Ljnbljuua. Oglašujte u ,,Pravdi“ Moj brat Salih Sarailii. sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj Ironti g. 1915., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji I znanci, osobito gospoda Sarajlije koji ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće, ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste naadrešu; HAZIM SARAJLIC, ZENICA. □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja« dimija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S V I T 6 N J .E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 19. Ponedeljkom imaju pristup satno ženske. □□□□□□□□□□□□□□ Muslim. trgovački i poljodjelska banka d. d. u Tešnju traži sa nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog etrukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednest imsdu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnateljstvo zavoda. Iz vakufskog sabora. Vakufski sabor od subote dalje nije obdržavao svoje sjednice, pa za to o njegovu radu ne donosimo ovaj put iz­ vješće. Kako čujemo slijedeća je sjedni­ ca u subotu na 3. aprila. Sada živo ra­ de svi odbori, osim onog za zaključne račune, koji je zapeo pred neurednosti­ ma i to, što još nijesu obavljena knji­ ženja ni iz godine — 1916. slovom hi­ ljadu devetstotina i š e s n a e s t e I Za to su sada mobilizoVani svi činovnici, da taj posao obave do zaključnih ra­ čuna za godinu 1916., 1917. i 1918., a nrizvnno je u pomoć i svo činovništvo naše nove »Musi, trgovačke i obrtničke banke« da se stanje raščisti i knjigovod­ stvo dovede u red. O tomu će naravno biti još govora u našemu listu. Prištednja Hbfci Ж Ж Ж W l aprovizacijama i trgovcima koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itđ. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Agent urna i homisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla Sve ponude za hranu hao i upite o stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno I brio vrli VHaefk: llestraM Odbor »1 M. O.« etaarpsriii D. St A. Kajea. Sarslevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e13d8f4821d7861eba7a5538197c540.pdf 73490a6a916cc256d8e62754ac37cecd PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИ MAMCE E ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 3. aprila 1920. (14. redžeba 1338.) Ranjeni lav. Pripovijeda se da su jednom Saraj­ lije, klanjavši bajram u Begovoj dža­ miji, čuli da je Švabo udario na Banju Luku j na taj se glas toliko uzbunili, da im rrije palo na um ni da kućama svojim odu da provedu bajram. Kao da ih je groznica uhvatila, neko pri­ hvati za štap, neko za nož, a neko za pušku i bez kakve sjednice, bez ras­ pravljanja i razmišljanja pohrle prema Banjoj Luci u pomoć svojoj braći. Do­ đoše pod Banju Luku, navališe na Šva­ bu i spasiše svoju braću. Žrtvovaše da­ kle i bajram i bajramsko veselje. Nije to jedinj primjer bratske solidarnosti. Kroz 500 godina naše prošlosti, kad se god radilo o našem rzu i obrazu, o našcm ponosu i rođenoj grudi, naši su pradjedovi nemilice prolijevali svoju krv, i njihov je život bio najjeftinija stvar u njihovim očima. Kad je okupacija došla, drugi su ob­ jeručke dočekali Švabu, i u njemu vi­ djeli svoga spasitelja, a naši su očevi bili oni, koji su .puškom u ruci srnuli pred neprijatelja i metnuvši- glavu u torbu hrlili u boi i ginuli zato, da za­ priječe tuđincu ulaz u našu domovinu i rođenu grudu. Ne zaboravimo junaštvo naših pre­ da, njihovu borbu za samostalnost, nji­ hov ponos i njihovu Ijubomornost za rođenim toprakom! Sjetimo se da u naš.m žilama teče njihova krv, znajmo od. koga smo pali i ko nas je rodio. Ako igdje, a ono bar ovdje vrijedi dičiti se i ponositi kostima naših mrtvih preda­ ka. Ne očajavajmo, ne klonimo duhom, ne gubimo nade u bolju budućnost, učvrstimo u svom srcu samopouzdanje i bacimo se u borbu za opstanak. Veliki hrvatski patriota Starčević, kažu da je rekao da su bos. muslimani najčistija krv južnoslavenskog plemena i da im crte na licu kažu da su oni ne­ kad ovdje bili gospodujući elemenat. Stoga s prezirom pređimo preko na­ padaja kojim nas obasiplju Nježić, Krulj i kojekakvi »naučnici« koji hoće da nas prikažu gulikožama i paraziti­ ma i da nas — tjeraju u Aziju. Kad pogledamo kako se pod firmom »pravednog riješenja agrara« otimlje muslimanska zemlja, kako na hiljade muslimanskih malih posjednika ostaje bez imetka i kako već danas nemaju šta večerati, i kako ona vajna »braća« to mirne duše gledaju, to nas boli, to mora da nas boli, tu bol treba svaki musliman da osjeti, i sa osjećajem te boli treba da se jedan drugom što više približi i da jedan drugog što više pot­ pomogne. U nevolji se brat poznaje: ko danas osjeća za gladnog muslimana, t. j. za onog muslimana koji je do jučer ■imao svoju večeru a danas je nema, to je brat i to se bratstvo nikad ne zabo­ ravlja. O velikim posjedima, o kmetovskim zemljištima da ne govorimo, jer smo se riješenjem tog pitanja izmirili. No ka­ ko da šutimo i ne vidimo one hiljade i hiljade obitelji, što su ih »demokrat­ ski« ljudožderi, pri smrtnim trzajima svoje vladavine, riješili i onog ostatka begiučke zemlje? Kako da prešutimo i da se ne odvinemo što su Regentu pod­ nijeli na potpis da se samo i isključivo u Bosni oduzme beglučka zemlja, i što tako nešto nijesu učinili u drug.m po­ krajinama Jugoslavije, nego samo u Bosni, gdje će jedino muslimani biti pogođeni tim udarcem? To nas je usred srca pogodilo i moralo pogoditi, ierbo vidimo da se samo i naročito na nama zlorabi epitet feudalac i da se pod tom krinkom otimlje muslimanu i zadnja parcela njegove zemlje — hranitelijce. Srce nam je ranjeno, da ranjeno, no ta rana ne treba da nas obori u smrtnu postelju očajnosti, nego neka nam bude izvor što čvršće solidarnosti, među­ sobne sućuti i simpatije. Neka nas otri­ jezni i pouči da smo upućeni sami na se, da jedni druge potpomažemo, da se jedini za druge brinemo; tuga i nevolja brata muslimana-neka odjekne u našim srcima i neka nam ne da mirovati dok mu ne pritećemo u pomoć. Ko će se za nas pobrinuti ako se mi sami ne pobri­ nemo? Hoćemo li još vjerovati praznim riječima o bratstvu »bez razlike vjere« kako to trube patentirani političari, kad vidimo da se radi sve ono što je. protiv bratstva?! »Teško meni bez tebe, a tebi bez me­ ne« neka to bude deviza među nama muslimanima. Sve ove misli, svi ovi osjećaji kao da su instinktivno odjeknuli u srcima ne­ kih hanuma u Bjeljim, kad su, čitajući »Pravdu«, vidjele da ljude oko »Prav­ de« pokreće jedna duboka sućut prema bijedi svoje braće, pa su skinule sa se­ be i zadnji komad zlata koji je resio njihove plemenite grudi, i poslale ga Organizaciji, da joj time izraze nesamo svoje priznanje, nego, žrtvujući i ono što je najdragocjenije za jednu žensku (nakit), da time pokažu da danas nije više vakta kititi se i gizdati, nego svim silama uprijeti da se muslimani spase iz katastrofe, u koju ih je rinula neutaživa žeđ za našim imetkom i odvratna težnja za našim ekonomskim unište­ njem. Ovo nas potsjeća na veličanstvene historičke pojave kod drugih naroda. Kad: su unazad 50 godina Nijemci obo­ rili Francusku na tle i nametnuli joj mir, kojim su je prisilili da plati 5 milijardi ratne otštete, onda su one vesele i gi­ zdave francuske dame skidale sa sebe sav svoj nakit i davale ga državi, da se što prije oduži i tako svoj narod spa­ sile od totalnog poniženja i propasti. čuvstvo koje je pokrenulo naše bjeIjinske sestre na taj korak, je»t sveto, plemenito i uzvišeno čuvstvo, koje tre­ ba da dirne i druge muslimane i musli­ manke, i da ih potakne da svi priskoče u pomoć novoj muslimanskoj siroti­ nji koja je, od jučerašnjih malih i većih posjednika, preko noći postala puka fukara. Ako to čuvstvo i ta ljubav zavlada u našim srcima ne ćemo propasti pa makar nam se i sve otelo. To čuvstvo solidarnosti i zajedničke nevolje zgusnuće naše redove i mi ćemo biti svi za jednoga a jedan za sve. Naši djedovi borili su se na drugi na­ čin i puškom u ruci čuvali svoj obraz i svoj opstanak. Ta njihova borbenost sigurno je prešla i u našu krv. Ona u nama nije zamrla, već samo zatrmila: treba je osvježiti i uzdrmati pa da i mi postanemo borbeni, kao što su nam stari bili. Oni su se borili puškom i dru­ gim oružjem, a mi ćemo se boriti um­ nom ј tjelesnom snagom, jer to je oruž­ je kojim se uspijeva u današnjoj borbi. Muško, žensko, sve što je za škole, neka se šalje u školu. Gdje nema škole, zahtijevajmo neka se otvori. U svim kasabama osnivajmo ženska društva, kao što je sarajevsko »Osvitanje«, ba­ njalučki »Spas«, trebinjski »Šefekat« i t. d. Neka se u tim zavodima naše ženskinje uči zanatu da može osigurati svoju egzistenciju. Upisujmo se u čla­ nove »Hrvatskog Radiše« koji sa veli­ kom susretlfivošću prima i našu djecu i namješta ih na zanate: a gdje ima jetima i druge djece bez skrbnika, javimo ih tom društvu i obratimo se na njega molbom neka ih primi i namjesti na zanate. Obraćajmo se na učitelje i muallime i molimo ih neka otvaraju analfabetske tečajeve ne bi li se što više suzbila nepismenost među muslimanima. Osnivajmo zemljoradničke zadru­ ge. kako bi naš težak što povoljnije do- Sarajevo. 2. aprila. Povodom skupštine u Foči »demo­ kratski su demonstranti obasipali čla­ nove naše organizacije odvratnim po­ vicima: »Turci, u Aziju!« Jedan od naj­ uglednijih građana, starina Rašidaga Gjonlagić odvratio je na te povike: »Ovdje je moja Azija«. Radi tog povika a preksutra dan je po­ zvan i od strane suda, bez preslušanja stavljen u pritvor, a onda pušten da sutra dan opet bude ponovno pritvo­ ren. Obaviješteni o ovom postupku, pri­ javili smo stvar vladi i zatražili da se učini kraj ovom nezakonitom postupa­ nju. I šta se je dogodilo? Mjesto da objektivno ispita slučaj g. Gionlagica, državni se je odvjetnik g. Sark stavio na stranu »nevinih« organa vlasti, informisao ih o primljenim nalozima i omogućio da auskultant dr. Kapor — proti kojem uostalom nije ni podignuta prijava, nego proti njegovu šefu Leoviću — može iznijeti slijedeće podatke: »G. dr. Srškić u nepromišljenosti i nesposobnosti, dozvao je k sebi držav­ nog odvjetnika g. Sarka i naredio, da smjesta automobilom putuje u Foču, davajući mu uz to 1000 kruna i potre­ bite naloge. — Konferenca između dra . I i . 1 ’ i 1 I I POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pret.lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. bio sjeme, poljsko oruđe, marvu i dru­ ga sredstva za obrađivanje zemlje, t) tu svrhu ko nam god dade kakve upu­ te i iskreno nas posavjetuje, budimo mu zahvalni i slijedimo njegov savjet Utažimo svoj kapital u Muslimansku obrtničku i trgovačku banku, koja je nikla iz ljubavi prema musL zajednici i koju su neki oduševljeni patriote, svo­ jim neumornim radom, osnovali. Ovamo vakufski sabor neprekidno ra­ di oko reforme vakufa i pndizanja va­ kufskog imetka, te oko preuređenja na­ ših nižih i viših mekjteba; nastoji da nade načina kako će muslimansko di­ jete što uspješnije i što u kraćem roku savladati vjersku obuku, kako ne tri zakasnilo u školu i zaostalo iza svojih drugova druge vjere. Taj vakufski sa­ bor trajno radi oko toga da imadnemo visoke, ali moderne vjerske zavode, koji će nam hferovati što sposobnije muallime ј vjeroučitelje. Ovaj polet, ovaj neumorni rad, koji ide za tim da nadoknadi ono Izgubljeno vrijeme što smo ga prospavah kroz 40 godina okupacije treba da bude primje­ rom za sve muslimane bez razlike spo­ la, dobi i staleža. Treba da se svi lati­ mo posla, kako to današnje teško vri­ jeme od nas zahtijeva, t j. da se baci­ mo na nauku, zanat i trgovinu, pa će­ mo kroz decenij godina izliječiti rane koje nam zadade nebratski postupak ambicijoznih i demagoških političara. Onda će ovaj ranjeni lav ozdraviti i svojim ozdravljenjem pokazati da je on, kao musliman, našljednik slavnih Soko­ lovića, odlučio da živi i to da časno i ponosno živi. X. Srškića i državnog odvjetnika trajala je do 22.33 sata. — Benzina za auto nije bilo, zbog toga g. dr. Srškić daje drugi nalog. — Sutra (subota) dne 23. marta u 6 sati morate u Foču otputo­ vati i stvar izviditi, U nedjelju dne 21. marta morate vladu telefonski izvije­ stiti«. Gornje podatke objavljuje fočanski auskultant g. dr. Kapor u »Glasu Na­ roda od 31. marta, pa ih citiramo kao dokumenat, koji na vrlo zgodan način osvjetljuje uredovanje nekih organa vlasti u užoj nam domovini. Državni odvjetnik g. Sark poslan je u Foču, da izvidi zašto j kako je zatvoren ugledni građanin Rašidaga Gjonlagrć. I mjesto da povede objektivne izvide, on saopćava povjerljiva data osobi koja bi mogla imati udjela u ovom pritvora jednog građanina. On je šta više oba­ vještava o rezultatu svojih izviđa. Gdje je tu objektivnost i kako da imad­ nemo povjerenja u ovake izvide? Je li zadaća drž. odvjetnika, da upućuje i brani pojedine organe vlasti ili je nje­ gova zadaća, da ustanovi objektivnu istinu i omogući pravilno prosuđivanje? Glavno je pitanje ko i zašto zatvara g. Gjonlagića? Trebalo je dakle izviditi njegovu pritužbu proti sucu Leoviću i Muslimanska trgovaca i oMniiha banlia za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na uložno knjižice I tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mionjačne poslove i burzovne naloge ! Dionižha ______ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ п1-<пП;гл aiajll,LU O П Daje Пајв sezonske iI aprasizacijske apravizacijske kredite. — Kupuje Ii uređaje oredaje srefiRB. srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. RROBNO 0 6 N 0 00 00 33 EE EI EE NN 33 EE kupuje kupuje II prodaje prodaje sve sve vrste vrste robe, robe, aa poglavito poglavito sve sve životne životne namirnice. namirnice. 3,000.000 _ _ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeM-B^ - Interurban telefon: Zli �Strana Z Страна »PRAVDA saslušati svjedoke. Mjesto toga g. dr. Kapor iznosi: »Drž. odvjetnik došao je u Foču 1 u nedjelju dne 21. telefonski je mogao izvijestiti vladu, da je dr. Srškić nasio — lažima Korkutovim, jer da ja nijesam ni bio u toj stvari su­ dac istražitelj«. Stoga pitamo: 1.) šta je sa pritvorom Rašidage Gionlagića, 2.) zašto je gosp. Sark obavijestio dra Kapora o primljc-’ nim nalozima, 3.) je li kriv sudac Leovič i 4.) hoće li se povesti disciplinarni postupak proti g. drž. odvjetnika Sarka radi odavanja uredovne tajne? Držimo da vlada ne će stajati prekrštenih ruku i da ćemo dobiti javan od­ govor već u interesu autoriteta vlasti. Oko Turske. Nasilja u Carigradu. Prema »Tempsovont« obavještenju iz Carigrada, poku­ šaj Dainada Ferida da' obrazuje vladu propao je u posljednjem momentu zbog opiranja jedne savezničke sile. Daljnji progoni Turaka. Bivši mini­ star mornarice Reuf i predstavnik na­ cionalista u Carioradu Karavazif sami su se predali engleskim vlastima. Vodi se potjera za Džemaledin Arifom pred­ sjednikom parlamenta. Cijela Indija za Tursku. Potkralj Indi­ je Lord Montego napisao je u »EveningStandartu« oduiji članak, u kojem isti­ če da bi se počinila silna pogreška, ako se prilikom sklapanja mira ne bi dalo vi­ še važnosti islamskom javnom mnije­ nju. potkralj izjavljuje da javno mni­ jenje Indije silno simpatiše Turskoj i bez razlike na vjeru i nadju zahtijeva, da se očuva — cjelokupnost Turske i prava Halife. Položaj u Carigradu. U Carigradu je veliki vezir izdao proglas na građan­ stvo, saopćavajući mu vijest o okupa­ ciji, uz pismo koje su potpisali savez­ nički komesari. Među uhapšenim licima nalaze se i ministar unutrašnjih djela, Kučuk Kemal, i šef njegovog kabineta, Derkad paša. U varoši vlada mir; valj­ da zbog savezničkih patrola koje krsta­ re po varoši. Ratne lađe usidrene su u vodama Zlatnog Roga i Bosfora sa topovima okrenutim na varoš. Radnje su zatvorene. Po zidovima Carigrad­ skim izlijepljeni su proglasi engleskog generala komandanta savezu, kor­ pusa, koji daje na znanje, da će svako biti izveden pred ratni sud ko se bude protivio naredbama savezničkih vlasti, i ko bude prijetio javnoj sigurnosti, ili izazivao nered. Okupaciona saveznička vojska iznosi oko 50 hiljada ljudi; 30 hiljada raspoređeno je u okolici Cari­ grada za svaku eventualnost. Okupacija Carigrada kosnula se je Turske jako. Kao što smo već javili: Komandant druge armije, sa sjedištem u Edrcni, izjavio je, povodom vijesti o okupaciji Carigrada, da neće priznati ni jednu vladu i da je preduzeo Vrhovnu Komandu nad edrenskim vilajetom. Što se naročito Edrene tiče on smatra da je prestalo vrijeme primirja i da će se on odunrijeti oružjem protiv svakog kretanja savezničkih trupa. D.ži se da je sličan pokret izbio i u Anatoliji; ali nema još mogućnosti da rezultate, koji su se od nje očekivali. rektora prve klase konzularnog trgo­ vačkog odjeljenja ministarstva inostra­ • zato, što, onakva kakva je, nema oslon­ ca ni u jednom pozitivnom zakonu koji nih djela, koji ima rang poslanika II. važi za teritorije ranije Kraljevine Sr­ Emir Fajsal pomaže Tursku. Prema klase. Otpravnik poslova u najkraćem bije, prema tome njene odredbe nemalu novinskim vijestima proklamovan je Eće roku otputovati na svoju dužnost. sankcije na toj teritoriji. Otuda su se niir Fajsal kraljem nezavisne Sirije, ko­ što zapinju kola? »Tribuna« donosi: mogli desiti pojavi, koje napominjete u ja ima da obuhavata i Palestinu, Liba­ Predsjednik Privremenog Narodnog Vašem pitanju. non. te sjevernu Mesopotamiju. Progla­ Predstavništva odložio je sjednice sa Da bi se već jedared spriječile nesa­ šenje Emira Fajsala kraljem nezavi­ izjavom, da iste prije 17. aprila neće vjesne špekulacije i da bi mogle biti sne Sirije pribavilo je antanti sigurno sazvati. Pod stalnim uticajem sada do ­ cijene racionalno utvrđivane na cijeloj jedno »ugodno« iznenađenje. Detaljnije brovoljcima popunjenih demokratskovijesti, kao i komentari .u antantinoj teritoriji Kraljevstva, ja sam mojim risooialističkih odmetnika u parlamentu ješenjem A. Br. 1998 odredio jednu štampi sasvim manjkaju. Prema nekim predsjednik je ovaj, u svima parlamen­ stručnu komisiju, kojoj je stavljeno u vijestima isti je Emir Fajsal predložio tima uobičajeni uskršnji odmor, omo­ dužnost da izradi nacrt jednog zakon­ nedavno Turskoj plan za ostvarenje agućio poslanicima samo na neodstupni skog projekta, koji bi bio podnijet Na­ rapsko-turske unije. Po poznijim vi­ zahtjev Parlamentarne Zajednice. I ojestima pako Emir je izdao jedan pro­ rodnom Predstavništvu na odobrenje, vom prilikom se pokazalo, da predsjedako za to bude mogućnosti i ako je ne glas nasve Arape, da se late oruž­ nik parlamenta time, što stalno povla­ bi bilo, onda da se izda u formi Uredbe. ja, jer se pokazuje potreba oružanog đuje akcijama jedne grupe, koja vojuje Tim zakonskim projektom IH uredbom istupa na obranu arapskih prava, arap­ protiv parlamenta, na jedan jedinstven rad na suzbijanju skupoće biće podjed­ ske države i arapske slobode. Ovaj od­ način shvaća dužnosti, koje mu položaj nak za djelo Kraljevstvo. U tom shilučni i energični istup Emira Fajsala do­ propisuje. Ovo držanje predsjednika čaju otpašće I sve posebne naredbe, vodi se u savez sa događajima na isto­ našeg parlamenta je jedan od glavnih koje su izdavale u tom cilju Pokrajin­ ku i englesko-francuskom invazijom u uzroka, što parlamenat ne može da pri ­ ske vlade i koje su dosadanju raznoTurskoj. stupi radu. obraznost činile većom. Italija proti engleske invazije. Štam­ Izvještavajući Vas o mojoj odluci, Ostavka g. Ribarca. »Politika« od pa u Rimu ne krije svoje nezadovolj­ molim Vas da izvolite primiti uvjerenje 30. marta donosi: Ministar trgovine i stvo prema ovoj najnovijom agresiji o mom poštovanju.*) industrije, g. Stojan Ribarac, koji je, Engleske politike. Listovi nalaze, da je Ministar ishrane i obnove zemlje: kad što je poznato, odmah po sastanku Engleska ovim događajem potpuno ot­ Skupštine podnio ostavku na ministar­ Dr. V. Stanlšić, s. r. krila svoj plan, koji ide na to, da .odu­ ski položaj, ponovio je sad svoje tra­ zme Turcima Carigrad i da Halifu ot­ ženje, da mu ona bude i livažena, i vla ­ *) Odnosno pitanje g. dr. Spahe, koje jera u Brusu. Na Italiji je da se odlučno da je jučer donijela odluku da mu mol­ je svojevremeno otštampano u našem usprotivi protiv te namjere i da omete listu glasi: bu ispuni. englesku politiku na Sredozemnom mo­ Za ministra trgovine i industrije doći ru. Za Italiju je mjerodavna samo jedna Pitanje nar. poslanika g. dra M. Spahe će na njegovo mjesto g. M. Ninčić, ko­ formula: »Sredozemno more narodima na g. ministra ishrane i obnove zemlje. jega će u Ministarstvu pravde zamijeoko Sredozemnog mora«. Francuska Prijašnja vlada izdala je uredbu o irti koja ličnost iz političke grupe gosp. valjda neće odbiti svoju srdačnu sasuzbijanju skupoće, a pokrajinske vla­ Ribarca. radnju, da se toj formuli pribavi važ­ de nadopunile su tu uredbu posebnim nost. Vojni episkop. Po raznim listovima naredbama. Cilj, za kojim ova uredba i čitamo: Papa je za katoličkog general­ ove naredbe idu, mora svatko u ovim nog vojnog vikara naše vojske, a na teškim vremenima odobriti. No da se predleg zagrebačkog nadbiskupa posta­ ovaj cilj uzmogne postići, glavna je vio g. Ferdu Rožica, koji je isti čin imao predpostava. da odredbe o suzbijanju i u austro-ugarskoj vojsci. Mi pri ovom skupoće budu u čitavom kraljevstvu kao muslimani pitamo: a šta je s našim i jednake i da budu jednako provađane. Pašić kod Protića. Javljaju iz Beo­ Na žalost nije tako, jer dok u Bosni. vojnim vjerskim starješinama? Kada grada od1 31. marta: Nikola Pašić, pred­ Hrvatskoj i Slavoniji postoje vrlo stro­ sjednik naše delegacije na konferenciji će oni biti postavljeni i tko će njih ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje imenovati? mira u Parizu doputovao je noćas u se još strožije provađaju, dotle u Beo­ Beograd. Prije podne posjetio je pred­ gradu i ostaloj Srtiiji nema ovakvih na­ sjednika ministarskog savjeta Stojana ređenja. Protića. Pošljedica je toga, da u onim kraje­ Izigravanje Jugoslavije. »Jutarnji vima, gdje se ove uredbe provađaju, List« dobiva iz Pariza: Stalna reparanastaje sve veća oskudica robe, naro­ ciona međusaveznička komisija u Pa­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, rizu uputila je akt našoj delegaciji, ko­ jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ jim traži, da joj se iz Beograda uputi kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ koje je upravljeno 7. pr. mj. na g. mi­ točan spisak brodova, remonkera i šle­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgovci nistra ishrane i obnove zemlje g. dr. pera zaplijenjenih na Dunavu i Savi po iz Srbije i Vojvodine. Dok se u Hrvat­ Spaho primio je ovaj odgovor: povratku naših četa u zemlju. Pored skoj i Bosni mora označiti cijena i na toga reparaciona komisija traži također Ministarstvo ishrane .i obnove zemlje posve luksuznoj robi i dok su radi nei spisak brodova, remorkera i šlepera, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. označivanja cijena na takvoj robi u koje smo imali prije rata. Izgleda, da Beograd. Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani se tu osjeća jak’ utjecaj velikog mađar­ A. Br. 1782. 23. marta 1920. godine. sa 20.000 kruna globe i više dana za­ skog prijatelja admirala Troubridgea, Gosp. Dr. Mehmedu Spahi, tvora, obustavom posla na više dana, koji traži, da se jedan dio naše riječne nar. poslaniku. dotle n. pr. u Beogradu nije ni na naj­ trgovačke flote ustupi njegovim prijate­ potrebnijoj robi označena cijena. Gospodine poslaniče! Na vaše pitanje ljima Mađarima. o uredbi za suzbijanje skupoće, naime: Stoga pitam gospodina ministra, da »Uredbi o snabdevanju naroda ljud ­ li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ Mi i Njemačka. Ministarstvo inostra­ skom i stočnom hranom«, koju je iz­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? nih djela saopćuje: Saobrazno s odlu­ Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. kom saveznih i pridruženih država na dala pređašnja vlada, čast mj je odgo­ voriti slijedeće: marta 1920. Dr. M. Spaho. konferenciji mira u Parizu (pošto je uKraljevska vlada je, u namjeri da govor o miru s Njemačkom zaključen suzbije nedozvoljene špekulacije sa na­ 28. juna prošle godine u Versaillcsu stu­ mirnicama potrebnim za život, izdala pio na snagu) kraljevska vlada riješila Zaliha kalendara uredbu o snabdjevanju ljudskom i stoč­ je obnoviti diplomatske odnose s nje­ ,Pravde' je na izmaku. nom hranom. Njom se htjelo spriječiti mačkom republikom i odredila za ot­ akaparerstvo i sve veće poskupljivanje pravnika poslova poslanstva Jugosla­ Pohitite sa narudžbama•Života. No, uredba nije mogla donijeti vije u Berlinu g. Rajka Vintrovića, di­ se ta vijest kontroliše pošto su preki­ nute sve veze. Bilješke. Ha pitanja gosp. dra Spahe FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). БрО) 142 Broj — »ННАВДЛ* (37) XIV. Ihsan je još bio pod dojmom pisma što ga je od Nesime primio Nije mogao obijediti Renu uhodarstvom, ali nešto u Udbini duše njegove mučilo ga i grizlo, da je ipak pogibeljna za tursku državu. Htio je odagnati misli, htio zabašuriti glas savjesti patriote, ali nije mogao. Opasnost koja se je krila za mladogrčkim pokretom bila je veća nego što je on i mislio. Sta će se dogoditi? Hoće li i on učes­ tvovati u razaranju onoga što je mislio podignuti, ili će se oduprijeti tome? Ali je ta, koja razara je­ dan dio njega, jedan dio njegova bića, ta koja je postala tako opasna po djelo njegova rada je Re­ ne Logotetidesl.. Ihsan je tražio u svakom njezinom podhvatu samo dobru strahu po turski narod I njezin poklik na jednom sijelu: da je Turska već davno propala razumio je, kao da je ona mislila na onu staru mi­ litarističku Tursku, a ne novu narodnu državu. A sad je pošao dalje i pomalo dolazio do uvjerenja, da svehelenizam znači uništenje i komadanje Tur­ ske, oduzimanje najboljih dijelova carstva i ostva­ renje sanja grčkog naroda. A on je sve to potpomagao, on je to štitio, jer je podlegao srcu i osje­ ćajima, jer je ljubav prema toj lijepoj Grkinji bila jača od patriotizma, od ljubavi prema njegovoj ši­ roj domovini. Je li to bila zabluda? Može li on okrenuti tu stvar, može li Renu učiniti prijateljem Turske, kao što je nekad mislio? Za što nije uspio? Za što je ona bila uvijek jača od njega, kadu se je poveo govor o pravu naroda, o njegovom učestvovanju u državnoj moći i podjeli vlasti? Je li ona u istinu imala pravo, da se on nije mogao braniti, ili je nešto jače i silnije bilo u njoj, u nje­ zinom biću i njezinom uvjerenju? Nije znao. Ona je tražila samo pravol Ništa više!.. Ona se pozivala na program Mladoturaka, kada je opravdavala tež­ nje svojih sunarodnjaka, a kada je govorila o Gr­ cima u budućnosti spominjaja je turski narod, na­ rodnu tursku državu, koja ne će biti sputana oko­ vima despotske ruke jednog Abdul-Hamida. Jest, ona je imala pravo, njezine su riječi bile istinite, ali rad je išao mnogo dalje, dalje i od programa, dalje od turskih najliberalnijih planova preko Cari­ grada u krunu turske carevine. Dugo, još dugo razmišljao je Ihsan Sururzade o radu Rene Logotetides o radu kojeg je ravnala Atina i dr. Perikles, koji je rukovala čitava službena i neslužbena Grčka. A on je čuvao Renu, — Rene se sakrivala njegovim poznanstvom, da nlko o njoj ne posumnja. Danas je i on raskrinkan i Jildiz već zna, da je on u službi grčke iridente. To ga zapekle I prestrašilo. Jedna misao javila se negdje u ostatku kalju­ že njegove duše, misao o kojoj nije mnogo razmi­ šljao: da učini Renu bezopasnom za turski narod. . I pred tom misli umirila se je njegova savjest, osjetio zadovoljstvo, a u isto doba gazio je njegov razgnjevnjeni patriotizam jednu veliku ljubav, gazio svojom tvrdom kopitom najljepše cvijeće i trgao svilene niti, koje su vezale dva srca, dvije prošlosti i — dvije ideje... Nastao boj, kratak, odlučan. Su­ kobile se dvije ideje. Jedna je tražila vlast, svoj ud­ jel u državi, a druga se protivila. Među ovim sta­ jala je ljubav, srca — dva srca pogažena. Ihsan je prišao stolu, upalio svjetlo i pisao sli­ jedeće pismo: »Nesime sultan! Uništiću i ljubav, i Renu, ako to traži domovi­ na. Još ovaj čas stvorio sam odluku, koja je pobi­ jedila moju slabost. Ljubav domovine jača je i od srca i od svega što s njim veže. Uvjeravam vas. da ću se iskazati dostojnim Vašeg prijateljstva i Vaše naklonosti, smatrajući se veoma sretnim Va­ šom opomenom. Ihsan« Kad je dovršio ovo pismo kolebao se je još časak u svojim mislima, a onda skočio iza stola, pograbio ogrtač i ostavio kuću s jednom čvrstom odlukom: da drugačije ne može biti!.. (Naataviće se) �Г»рој 142 — Broj Malo odgovora gosp. Iz naše organizacije. dru Kaporo. Stovarištc laži, što se inače kiti ime­ nom »Glas Naroda«, donijelo je u broju od 31. marta izjavu fočanskog delije dra Ive Kapora, u kojoj ovaj »fini« go­ spodin podgrijava svoje neistine, o fočanskoj skupštini naše organizacije i pošto poto hoće da uvjeri javnost, kako su građani »te pučanstvo kotara Foče bez razlike vjero i kojoj stranci pripa­ daju, izrazili svoj izljev osjećaja proti anacionafcmu i reakcionarstvu zviž­ danjem«. Pojmim, da se dr. Kapor uvi­ ja pod teretom istine, što je iznesoh u 30. (135.) broju »Pravde«; pojmim i nje­ govo pjenušeuje i siktanje, nu ne poj­ mim i ne mogu da pojmim, što se u obrani služi novim neistinama i prostačkim izrazima, koji ne dotiče ni liamalu, a kamo li sucu i prvaku fočanskih »demokrata«. Premda mi način njegove polemike ne daje povoda, da mu posvetim kakvu pažnju, ipak ću da se osvrnem na njegovu izjavu iz pro­ stog razloga, što pruža tipičan primjer »demokratskog« načina borbe. Prije svega konstatiram, da doktor orazne glave izvrće istinu, kada govori o tom, da su me izviždali gra­ đani i pučanstvo kotara Foče bez raz­ ide vjere. Ako mj dr. Kapor navede p e t muslimana, koji će zasvjedočiti svoje zviždanje, spreman sam za po­ kriće deficita priložiti »Glasu Naroda« stotinu kruna, a za svakog daljnjeg zviždača muslimana polož.iću po 50 KPri tom ne tražim zakonske punoljet­ nosti tih zviždača i zadovoljavam se i sa mladićima iznad 16 godina. Neka g. Kapor nastupi dokaz istine za svoju tvrdnju, a ako ušuti, onda će mu sigur­ no biti jasno, da više ne može sudovati. Sudačko zvanje ne može se naime spojiti sa izvrtanjem istine, tim prije ako se to učini putem javnosti. Da ne umakne mejdanu zovem za svjedoka šefa pravosuđa g. dra Simića i pristajem da on izda svjedodžbu lažovstva onom od nas dvojice, koji ostane kraćih rukava. G dr. Kapor iznosi i slijedeće: Dne 19. o. mj. (petak) poslije podne u svojoj zlobi g. Korkut otišao je g. dr. Srškiću, te mu slagao, da sam ja dao pritvo­ riti Rašidagu Gjonlagića i Abdulaha Gjonlagića.« Ovo doduše nije laž, nego — polagivanje. Sirota Kapor nasio je nekakvom lašcu i istrčao pred rudu. Ja niti sam išao g. dru Srškiću, niti sam se pritužio na Kaporovo pritvara­ nje dvojice Gjonlagića. Ja sam samo telefonski saopćio vladi, da je sudac Leović pritvorio Rašidagu bez preslušanja i isporučio joj ono, što mi je telefonski priopćeno iz Foče i što mi je kazao izaslanik, koji je u tu svrhu po­ slan u Sarajevo. Ja niti sam tražio izaslanje državnog odvjetnika g. Sanka, aiiti mi pada na um, da se miješam u na­ čin vladina uredovanja. Po svojoj pa­ triotskoj dužnosti javljao sam i p r eđašnjoj vladi — putem predsjed­ ničkog ureda i upotrcbljujući telefon — sve brzojavne vijesti u kojima se ra­ dilo p kakvim pritužbama proti ličnoj ili imovinskoj bezbjednosti muslimana. Sto je g. dr. Srškić pripravnji u po­ duzimanju potrebnih mjera može mu poslužiti samo na čast, a nipošto to nije dokaz njegove »nepromišljenosti i ne­ sposobnosti« kao što reče g. dr. Kapor u svojoj kurioznoj izjavi. Još nešto, pa sam gotovo s g. drom ј Kaporom. On u svojoj izjavi veli da sam građanstvo htio razlučiti po vjeri vičući: »Znate li ko vas vodi? — ka­ tolik Dalmatinac«. Ne znam pravo, da li je ova tvrdnja Kaporova laž ih polagivanje, nu znam pozitivno, da ne odgovara istini i odbijam je s in­ dignacijom već radi toga, što me se ne tiče koje je vjere ova dalmatinska ju­ načina. Za me je dosta, što je taj go­ spodin svoj odgoj dokazao zvizgom, mjesto trijeznim raspravljanjem j što se je derak: Turci u Aziju!« na tlu, koje je škropljeno muslimanskom krvlju mnogo prije, nego li je ono Dalmatinče i znalo za Bosnu ponosnu. I u tom pravcu imam jednu ponudu ža g. Kapora: Ako tu tvrdnju politički pristva g. Luković, koji je bio oblasni iza­ slanik na skupštini, potvrdi, položiću trista kruna na ruke g. dra Kapora, da ih “Ui>otrijebi u koju hoće humanu svrhu. Riječ ima g. Luković i g. dr. Ivo Ka­ por, da nastupi dokaz svojih tvrdnja. Saklb Korkut. Страна 3. ПРАВДА* — ,PRAVDA„ Iz J. M. 0. u Nevesinju. U 32. (138.) broju našega lista od 25. marta o. g. između imena izabranih odbornika mje­ snog odbora J. M. 0. u Nevesinju neho­ tice su izostala imena odbornika gg. Ademage Trebovića i Muharema Handžara. Revolucija u Italiji. Javljaju iz Rima Tešanjske potrebe. Na skupštini na­ od 29. marta: Revolucionarni pokret še organizacije za kotar Tešanj od 27. talijanskih radnika uzima sve većeg februara, na kojoj je prisustvovalo oko maha. U livnicama u Napulju izbili su 300 osoba jednoglasno je usvojena ova: veliki nemiri. Između radnika i vojske Rezolucija: došlo je do krvavih bojeva. Nemiri su I. Pošto se seljaštvu nepravo i u ma­ izbili u sjevernoj Italiji. Jučerašnja sjed­ njim količinama dijele aprovizacioni ar­ nica talijanske komore bila je vrlo bur­ tikli sol, šećer i Petroleum, skupština na. Između socijalista i vladinih grupa protiv tome najenergičnije protestuje i došlo je do oštrog sukoba. traži: Položaj u Njemačkoj. (Vladine čete u da se u buduće podjela tih artikla ruhrskom kraju). Prema vijestima »Achizjednači i u većoj količini narodu daje; tuhr-Abend Blatta« započeo je ulazak i da se seljaštvu doznači što više soli vladinih trupa u ruhrski kraj i to tako ’ jer seljaštvo s današnjom količinom ni iz daleka nemože podmirivati, svoje po- da prava industrijska oblast bude po­ trcbštine, pa je prisiljeno kupovati šteđena. General Vatter je produžio svojevoljno za 24 sata rok Crvenim tru­ »šverc« pod skupi novac i tako je lih­ pama da izvrše uslove vladinog ultima­ varstvu izloženo. tuma t j. predadu oružje i zarobljenike. II. Pošto seljaštvo ne dobiva dovolj­ (Pobjeda vladinih četa u no onu vrstu duhana, koju troši, pa mora svoje potrebe »švercom« pod sku­ ruhrskom kraju). Prema Wolfovoj agenciji revolucijonari u ruhrskom pe novce podmirivati, skupština traži, bazenu usvojili su ultimatum carevinda se dozvoli sađenje duhana za vla­ ske vlade čiji je rok bio tridesetog mar­ stitu potrebu seljaštva tešanjskog ko­ ta u podne, a traži priznanje državnih tara. ustavnih vlasti, raspuštanje crvene III. Pošto se je do sadi s podjelom ovojske i razoružanje stanovništva. ružnih listova postupalo posve pristra­ no ne uzimajući u obzir potrebe musi, (Komunisti u Diisseldorfu). seljaštva, te pošto seljaštvo od divlja­ i Berlirjskom »Lokalanzeigeru« javljaju či, a naročito divljih krmaka, trpi ve­ iz Diisseldorfa, da su u podne radiliku štetu u zemaljskim usjevima, skup­ I kalni komuniste uapsili izvršni sovjet; ština traži: koji se sastojao vd socijalista većine, ne­ da se u buduće Pružni listovi pravedovisnih i umjerenih komunista. Obrazo­ j no podjeljuju uzevši u prvom redu movan je nov čisto komunistički savjet. lioce iz sela, da se u svako selo bar Okupacija Juttlanđa. Javlja se iz Ko­ dvije puške dozvole u svrhu tamanepenhagena od 28. marta: Na traženje nja pogibeljne i štetne divljači. danske vlade međunarodna komisija je Skupština u Cazinu. Dne 29. febru­ Izjavila Danskoj svoj pristanak, da ova ara t. g. održana je skupština naše or­ okupira svojom vojskom prvu zonu ganizacije u Cazinu, na kojoj je sa ve­ južnog Juttlanđa. likim oduševljenjem odobren dosadanji Švicarska i savez naroda. Javljaju iz rad našeg vodstva i naših narodnih po­ Berna: Sa 314 glasova protiv četiri izslanika. U novi odbor su izabrana sli­ glsana je rezolucija delegata švicarske jedeća gospoda: Predsjednik: g. Nuri lige zemljoradnika u Bernu, kojom se ef. Pozderac, potpredsjednik g. Suljapreporučuje švicarskim seljacima da ga Hadžić iz Pećigrada, tajnik g. Ibraglasaju za ulazak Švicarske u savez Iiim ef. Durić, blagajnik g. Mustafa ef. naroda. Zuhrić. odbornici: gg. Sadik ef. H. Omerović, Hasan ef. Miljković iz Vcl. Belgijski princ — mađarski kralj. — Kladušc, Murat ef. Toromanović, Še­ Javliaju iz Ženeve: Pariško izdanje rif ef. Bilkić iz Šturlića, Mehraed Pu­ »Chicago Tribune« javlja da je drugi žić iz Todorova, Uzejr ef. Džinić iz sin belgijskog kraljevskog para princ Tršca, Jusuf ef. Mahmutović iz G. KoCharles kandidat za mađarsko prije­ privne, Šerif ef. Bajrić iz Stijene, Mehstolje. medbeg Beširević iz Ostrošca, Ramo Clemencean. Javljaju iz Lyona od 30. Ljubijankić iz Ljubijankića, Mehmed ef. marta. Clemencean stigao u Cairo do­ Sabljak iz Peći Lučke, Mustafa ef. Kulazeći iz Sudana. dić iz Kudića, Meho Gračić iz Vranograča, Hase Alagić iz Coralića. .Marni se je odbor odmah iza skup­ štine dao na posao i počeo provoditi organizaciju po selima. Sada je taj po­ sao svršen, te je u ovom velikom ko­ taru, gdje živu skoro isključivo sami Jablanica. 28. marta 1920. muslimani u svakom selu provedena (Osnutak islam, čitaonice). Jednoj ve­ organizacija i u svakom selu izabran likoj potrebi našeg naroda, ovih je da­ odbor. Možemo se dičiti, da su se mno­ na udovoljeno. 27. marta o. g. otvorili ge naše žene u ovome kotaru upisale smo čitaonicu, u kojoj ćemo, ako Bog kao aktivni članovi naše organizacije. da, razvijati našu islamsku ideju — ideju bratstva i sloge. Uz to ćemo nasto­ jati da obdržavamo analfabetski tečaj, da našu neuku mladež kulturno pridignemo, da joj otvorimo oči. da svojim vlastitim očima progleda oko sebe, da Oko Rijeke. Iz vrlo pouzdanog izvo­ se kulturno i materijalno pridiže. ra saznaje se, da je izvršni odbor »KonDa je narod uvidio potrebu čitaonice silija Nacionale« potpuno sprijateljio s dokaz je i to, što se je u našem selu idejom da se Rijeka proglasi nezavis­ upisalo do sad 100 članova. nom državom. Ovim apeliramo na našu braću širom Talijani i Skadar. Presbiro talijanske naše domovine da nas pomognu u podelegacije u Parisu demantuje beograd­ gfedu osnivanja društvene knjižnice, sku vijest prema kojoj su Talijani oku­ prilozima i knjigama, pomoću koje ka­ pirali Skadar, što je protivno sporazu­ nimo prosvjetu širiti. mu saveznika 1918. god. Omer Mujičić, predsj. mjesne J. M. O. Faktična okupacija Skadra. Beograd. Naši dopisi Politički pregled 29. marta. Zvanični demanti presbiroa povodom tvrđenja presbiroa talijanske delegacije u Parisu, da Talijani nisu okupiralj Skadar šta je protivno spora­ zumu između saveznika 1918. god. ovla­ šteni smo izjaviti odlukom vrhovnog ratnog savjeta od oktobra 1918. da su Skadar, skadarska oblast rezervisane za među savezničku komandu i njenu upravu do donošenja definitivnog riješenja o Albaniji na konferenciji mira. Povodom toga srpska vojska koja je oslobodila Skadar bila je prinuđena evakuisati tu oblast lako je duh odluke da i ona može ostati u toj oblasti kao Kotarski odbor naše organizacije sa najvećim gnjušanjem osuđuje ovako po­ dlo podvljvanje, koje pokazuje samo pokvarenu dušu dopisnika »Glasa Na­ roda«, koji se je kao munafik bio uvu­ kao u naše redove, da pravi zbrku i smutnju, ali kada se je njegova petljaniia prozrela, onda je lanetlepisan i spremljen u ropotarnicu, gdje mu i jest pravo mjesto. Neka piše u »Glasu Na­ roda«. predstavnik Srbije u među savezničkoj komandi. 13. marta tekuće god. koman­ dant je međusavezničke komande ge­ neral Defourtons saobrazno odluci predao upravu gradu Skadru odnosno njegovopopćini. 13. marta u veče Talijani su usprkos protesta te nadležne upra­ ve iznijeli baterije topova u grad Ska­ dar i namjestili ih prema varoši. Tako su izvršili faktičnu okupaciju. Kladanj, u martu 1920. (Munaflčki poslovi). Otuda nam pišu: U 189. broju »Glasa Naroda« očešao se je nekogović o kotarsku skupštinu na­ še orgnizacije u Kladnju, napadajući na­ šega uglednog i vrijednog g. Ibrahim ef. Dedića, nazivajući ga krvnikom Srba i podvaljujući mu, da je prodavao svinje­ tinu. Isto je podlački podvalio g Mehmed ef. Đoziću, da »nosi iz džamije«, te da ehalija sumnja u lanjske račune o po­ kupljenim prilozima za našu organiza­ ciju. Knjige i novine. »Novi Vijek« polumjesečnik za druš­ tveni život, privredu i literaturu. Broj 2. ovoga lista izišao je sa slijedećim sadržajem: —: A. B. C., De Вауе: U sjeni, Karanfilaga: Idu svati, X.: Kroz jutarnju maglicu. A. Hifzi Bjelevac: Me­ du očevim ljudima. Sfinga u muslim. pi­ tanju: Žena, I. M. S.: Tebi. — Felj­ ton: Pismo iz Praga. Konture agrar­ ne reforme u Cehoslovačkoj. Za Cazimov spomenik. Nove. knjige. — Ha d ž e r m e r e šo v dnevnik. ; ' I I »Novi Život«. U Beogradu počinje da izlazi »Novi Život«, nedjclni časopis za politiku, književnost i privredni život. Časopis će izlaziti u sveskama od dva Štampana tabaka, te će naročitu pažnju posvećivati privredno ekonomskim i financijskim pitanjima. Dr. Momčilo Ninčić je vlasnik i direktor lista. Prva sve­ ska izišla je sa ovim sadržajem: I. Politika: Dr. L. Marković: Dva pravca ili dvije ideje. Dr. V. Jovanović: Naš ili d' Hondt-ov izborni sistem. Dr. M. Spalajković: Dva Krulja. Politicus: Spoljni pregled. II. Financije i n arodna privreda. Dr. M. Ninčić: Financije ј parlamenat. Dr. M. Todorović: Kompenzacioni ugovor. III. Knji­ ževnost: M. Protić: Za ban badava. M. Elen: Prvi rat lige naroda. Bi­ lješke. Domaće vijesti Vitina i »Glas Težaka«. Primamo i donosimo: SI. uredništvo! Danas sam povratio organ te nazovi »težačke stranke«, koji mi je bio priposlan da ga rasprodam među ovdašnjim muslima­ nima. Na adresi sam naznačio uzrok povraćanja. Mi vilinski muslimani sto­ jimo nepokolebivo uz našu Jugoslaven­ sku Muslimansku Organizaciju i ne pri­ mamo kojekakovih listova, nego jedino naš organ, našu »Prvdu«. Mahsuz selam. R. D. Apel na g. Fr. Markića glasila je jedna naša domaća vijest, u kojoj je pomet­ njom slagara izostala cijela izreka, pa je zbog toga apel nerazumljiv. U 9. re­ du izostala je ova rečenica: »Protesti­ rajući odlučno protiv ovim samovolj­ nim odlukama nametnutog »užeg od­ bora« apeliramo na g. Fr. Markića, kao predsjednika »oblasnoga odbora«, da po pravilniku odmah sazove sjednicu »šireg odbora«. Regentove pokroviteljstvo. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prijestolonas­ ljednik blagoizvolio je uvažiti molbu Sarajevske Jugoslavenske Zadruge, da bude pokrovitelj društva i da Zadruga može slaviti Njegov rođendan kao svo­ ju kućnu slavu. § 4. odvjetničkog reda za B. 1 H. Nj. V. Regent potpisao je ukaz, kojim se nalaže, da se iz prve rečenice § 4. advokatskog reda za Bosnu i Hercegovi­ nu izostave riječi: »od koje valja jednu godinu navršiti iza položenja advokat skog ispita«. Šećera ima, ali samo za sretne že­ ljezničare. U isto vrijeme kad delega­ cija ministra financija »blagohotno« 0dobrava, da se preko blagdana uskrs­ nih podijeli činovnicima saharin, da se makar malo oslade kolačima od sahanina. a ostalom većem dijelu građan­ stva ne daje ni saliarina, njegova aprovizacija, u to isto vrijeme, dijeli »siro­ mašnim« željezničarima pravi pravcati šećer u kockama. Željeznica uvi­ jek poskupljuje zbog povišice plata že­ ljezničarima na račun svega ostalog na­ roda, pa im se opet mora osim velikih plata i šećera dati, a đruigma činov­ nicima saharin, a narodu ništa. Baš smo svi »jednaki« u pravima i dužnostima! �Spoj 140 Broi .ПРАВДА* — .PRAVDA* Страна 4. Strana Revizija stanova. »Hrvat Sloga« do­ nosi: »Velika oskudica stanova u na­ šem gradu prisiMa je stanbeni ured, da pocrne sa rekviriranjem stanova od­ nosno soba sa namještajem. Da se ovo čim prije i pravedno sprovede, u tu svrhu počima ovih dana sa djelovanjem komisija za reviziju stanova«. Da li će uistinu to sprovadanje biti pravedno? Nameće se sumnja, da tu opet nebudu nepogodštinama izvrgnuti najviše mu­ slimanski slojevi i da se moguće nebude bezobzirno strpavalo sirotinju u svaka­ kve prostorije i protiv svim higijenskim propisima, a da pri tom palače »privilegovaniti« ostanu netaknute. Da li je stanbeni ured Siguran, da novouseljeni ne će pasti na teret dojakošujem žiteljstvu u pogledu prehrambenih odnošaja? Radnicima bez posla kao i namješte­ nicima zemaljska će vlada za B. i H. (odsjek socijalna politika) izdavati pot­ pore u smislu svoje naredbe od 24. mar­ ta o. g. br. 3181/S. P. sve do konca aprila 1920. Također će sve do toga dana država snositi sve izdatke za pot­ pore i pripomoći pri preseljavanju rad­ nika bez posla. У знаку »неконфесионапности«. Примисмо ову објаву: »Слава 10. Пешадијског Пука*. 10. Пешадајски Пук »TaKoBCKir« саавиће своју сла■ву »Српске Цвети« 4. anlpuna ове ro­ mane као уепомеву im даа другог Устанка 1815. rog. Сечеше колача биће у IO1/, чаоава nrv подве кад парка пред логоршм »Рагента Алексаидра«. По иодне војвич. ко жс«ље«. Па још неко .говори о нашој канфесаоналности !... Jeste Ц prekomerno osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuja bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe'.lerovih pravih Els.-pilnla! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel let, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospoda upotrebijuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja 184 Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine U. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muške, ženske, vojničke i hodžinske haljne. Cijene umjerene. JEPlagić Salih, Bendbaša uliha broj li. Sarajevo. GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo Broj 7533-20. Objava. Daje se na sveopće znanje da je sa ovdašnjom objavom od 5. marta i 18. marta 1920. broj 7533 određeni dnev­ ni rok za uvid u biračke listine opštinskih izbornika grada Sarajeva pro­ duljuje se za daljnih 10 dana do uključivo srijede 14 aprila 1920. pa se izbornici obavješćuju, da m gu uzeti uvid u listine i tražiti ispravke svaki dan za vrijeme uredovnih sati, a osim toga još i svake eedjelje i sveca od 8—12 sati. Sarajevo. 31. marta 1920. Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. MUSLIMAN star 25 godina sa če­ tiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra73, 1—3 čiji lista. Oglašujte u ,,Pravdi“ □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja, divnija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »0 S V I T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Ponedeljkom imaju pristup samo ženske. □□□□□□□□□□□□□□ OGLASI U .PRAVDI Riblji zejtin imaju najbolji uspjeh. .Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je najbolji! vrsti ima na skladištu u originalnim pločama svakom trgovcu sada praea Šahinagie, Sarajevo da oglašuje u „Pravdi Strosmajero v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Centralna drogerija Glusmann & Co. Poziv na drugu uplatu. Prema §-u 11. naših društvenih pravila ima se druga uplata od K 25’— za svaku upisanu dionicu našega zavoda položiti na na­ šoj blagajni najdalje do 9. maja 1920 , što se ovim p. п. g. dioniča­ ri pozizaju. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisa­ noga roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°/o kamata, biče lišeni prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjene uplate, ali oni jamče ipak u smislu § 158. trg. zakona, a prva uplata smatra se propalom u koriš društvene redovne pričuvne zaklade. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. URA URA hoja čini trajno ve­ selje 7 7 hoja čini trajno ve­ selje 7 7 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftinol Tražite cii-nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 71)6. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 DAltovort »гвМжк: H. бжИада. Vtoatk: GvstrajMl Odfcor »4. M. 0.« AUnparih D. & A. Kaića. S«tM«v.> с-л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/96a07ea316333837a33cbf99c5e99bce.pdf d8b19b4afb16a442a84958bb436f9af8 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСДИМАМСКЕ ОРПШИЗАЦИЈЕ. Broj 38 (143) Sarajevo, utorak 6. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdahciani odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. ■■■■■■ Sjajna manifestacija naše Organizacije u Visokom. Na 2. ov. mj. pokazalo se je kako mu­ slimani Visočani cijene politički rađ i pravac naše organizacije. Visočani, gra­ đani i težaci, doznavši da se nalaze u Sarajevu uz predsjednika naše organi­ zacije vrijednog starinu U. Mufti ef. Ma­ glajlića i ostali prestavnici organizacije, pozvali su Maglajlića da sa dvojicom trojicom drugova dođu u Visoko te, da Visočanima pobliže rastumači djelovanje naše organizacije u svim pravcima. Na sastanak su odaslani uz predsjednika organizacije g. Maglajlića i članovi cen­ tralnog odbora gg. Fehim Kurbegović i Mahmudbcg Hrasnica. Sva tri su prestavnika u Visokom bila sa najvećim oduševljenjem dočekana. Na 2. ov. mj. u petak iza džuma na­ maza koji je H. Mufti cf. klanjao i kao kurah proučio hutbu, održan je sastanak u dvorištu ženske mektebi-iptidaije. Već prije podne vidjelo se, da se u Visokom slilo mnogo težaka, koji su željno oče­ kivali sastanak. Svaki čas su raspitivah građani i težaci, kada će već jedanput početi sastanak. Mnogo težaka koji su bili zavedeni podzemnim i potajnim in­ trigama agitatora od Mutež stranke do­ šlo je u grad i izjavilo se spremnim do­ ći na skupštinu. U razgovoru sa ovim te­ žacima već se u prvi mah moglo opa­ ziti, da su oni zavedeni i krivo upućeni o radu naše oragnizacije. Svaki si čas mogao čuti upite zašto će nam nove stranke, zašto će nam posebna težačka stranka, zašto će nam odvajanje od1 osiale naše braće? Zar nm je sad potre­ ban razdor, zar mi ne možemo u islam­ skoj zajednici postići zaštitu svojih in­ teresa? U jedan sat po podne zgrnulo se pre­ ko hiljadu što težaka što građana mu­ slimana u dvorište i u zgradu ženske mektebiiptidaijje. Kad su došli izaslanici sa starinom Maglajlićcm bili su aklamirani i sa najvećim oduševljenjem od skupštinara. Podpredsjednik mjesnog od­ bora naše organizacije Hafiz cf. Valjevae otvorio je sastanak i predstavio izaslamke cerit, odbora, koje su skupštinari sa trokratnim živili pozdravili. 0vaj momenat i ova manifestacija poka­ zali su kakvim duhom dišu Visočani. Oni su uvidjeli i shvatili prozirnu ten­ denciju novih strančica, koje idu za razdvajanjem i cijepanjem muslimana. Na ptedlog g. Valjevca izabran je za predsjednika g. H. Mufti ef. Maglajlić, ■ koji se na zboru zahvaljuje i razlaže I kako mu je ha ovome srdačnom dočeku i prijemu od' strane Visočana nemoguće naći riječi, da im se u ime organizacije zahvali. U snažnim potezima razlaže prilike od prevrata pa do danas, ističe mahane i nedostatke muslimana kojim priječe napredak. Zatim obrazlaže o po­ trebi sloge sviju muslimana i međusob­ no potpomaganje bez razlike zanimanja i staleža u ovim po nas najkritičnijim časovima, kada se dešavaju najveći pre­ okreti u društvenim odnosima, pred ko­ jima i najveći umovi Evrope ne mogu da se snađu. Njegovo razlaganje o potrebi prosvje­ ćivanja naših širih masa i o opasnosti, ako se vremenu nepredusretne naišo je na tako odobravanje i razumijevanje, da su svi skupštinari do suza ganuti. Ovaj snažni i jezgroviti govor g. Maglajlića koji je potrajao pola sata naišao je na veliko odobravanje ј starina bio burno aklamiran. Poslije njega uzeo je riječ član cent. odbora g. Kurbegović, koji je u govoru što je potrajao 1 sat i četvrt razložio u krupnim potezima uzroke postanka naše organizacije, njezin program u prosvjetnom i gospodarskom pogledu, te stanovište naše organizacije u pogle­ du državnog uređenja, a naročito je is­ taknuo, da naša organizacija ide za naj­ demokratskijim uređenjem držače pod slavnom dinastijom Karar^rđevića. Snažnim je argumentima oborio sve podvale naših protivnika, da je rad or­ ganizacije u protimbi sa održanim inte­ resima, a naročito je naglasio, da je potrebna borba protiv jedne stranačke skupštine koja identifikuje stranku i dr­ žavu koja sebi da opravda svoj nasil­ nički režim prisvaja, monopol državništva. Na najveće je odobravanje na­ išlo razlaganje o pravednom riješenju agrarnog pitanja i o dosadanjim nasilnič­ kim uzurpacijama, zemljišta zemljopos­ jednika i težaka muslimana, te o zahtje- . vima naše organizacije u pogledu zašti­ te interesa težaka muslimana za koje dosada demokrat; u pogledu rastereće­ nja njihovoga težačkoga posjeda nisu našli za shodno da izdadu ikaku uredbu.U govoru je nročito naglasio, potrebu legalne borbe protiv onih koji se služe silom i preporučio bratsku slogu sa svi­ ma sugrađanina. Ovaj je govor burno aklamiran. Pri­ sutni su odmah izjavili, da medu njima nema mjesta nikakvim pokušajima oko osnivanja novih stranaka koje mogu sa- j mo škoditi i muslimane rascjepati. Neki i težaci koji su bili zavedeni odmah su ! izjavili, da oni ne će nikakve druge stranke osim naše organizacije i odmah j su se upsali kao članovi u našu orga- | nizaciju. davši! i dobrcvo*jrre priloge. I Kad im je rastumačeno, da će se ovih I dana pristupiti osnutku težačkih za- i druga onda su bili još oduševljeni!!. | Na zahtjev težaka izabran je akcioni odbor, koji će prema pravilniku J. M. 0- provesti organizaciju u čitavom ko­ taru i odma je na sastanku palo priloga u svrhe organizacije 2000 K. Neka se zapamti i ovo. Visočani poručuju, da njima ne treba nikakvih drugih strana­ ka, jer im u visočkom kotaru nema mje­ sta. Visočani građani i težaci odbili su i prošle godine pokušaje, da se medu njih baci nesloga i razdor, te strančare­ nje. Oni će to i u buduće činiti, jer zna­ du da im je u složnom radu svih musli­ mana osigurana bolja budućnost i na­ predak. Svima koji budu pokušavali da siju razdor i neslogu neka je daleko ku­ ća od nas! Sarajevo, 5. aprila. Jedan stavak uvodnika »Ranjeni lav«, što je štampan u prošlom broju našeg lista dao je povoda krivom tumačenju, a sitne dušice, što iz svakog retka »Pravde« traže kapitala za svoje lične i sebične ciljeve prave iz tog jedno krup­ no pitanje i idu tako daleko, da nam podmeću čak odstupanje od našeg progamatskog stajališta u agrarnom pita­ nju. Vezu čitave mreže, zaboravljajući, da radine niti ne obaraju ni većeg kukca, a kamo li lava, koji je ponosan, što ga gađaju pigmeji, koji se tek na­ kon podrugu godinu dana usudiše iza­ ći iz mišijih rupa i »neutralnih« skrovišta. Zakvačiše se za izraz »O velikim posjedima, o km e to v s k;m zemlji­ štima da ne govorimo, jer smo se r iješenjem tog pitanja izmirili«. Prvo i prvo konstatiramo, da je članak »Ra­ njeni lav« — šifriran, ergo on nije tedakcionalni članak i kao takovu ne može mu se pripisati programatska važ­ nost. A drugo: ko nije zaslijepljen mrž­ njom jasno će uvidjeti, da je tendencija članka upozoriti na Ijudožderstvo »demokrata«, koji idu nesamo za unište­ njem većih posjednika, nego i za upropaštenjem hiljada moloposjednika, ko­ jima se oduzima nesamo čitlučka zemlja uz obećanje odštete, već i beglučki po­ sjed, na kojem bi htjeli osnovati svoje kućanstvo. U članku se traži izlaz iz ove bijede i nalazi u zbližavanju izbi­ janju naših redova. Traži se nov izvor života i nalazi u radu, zanatu, ško­ li i obrtu. Samo mržnja i strast, samo zloba i podmuklost mogu u njem naći odstupa­ nje od programa. Ne, gospodo isprazni kritičari! Mi niti odstupismo od svog programa, niti to možemo učiniti. Mi smo organizovani i vezani kako pro­ gramom tako i Statutom naše organizacije! Načelnu izmjenu može učiniti samo skupština delegata cijele zemlje, a da umirimo vašu »čistu« savjest, bez ikakve diskusije povlačimo inkriminirani stavak našeg prijatelja i izjavljujemo da se njegov članak ne može tumačiti u pravcu, da su »Prav­ daš:« počeli curikati i da se mehkiše. To je svojstvo »patriota« oko samo­ zvane »Obrane«, a mi idemo uvijek jed­ nim te istim putem: da ostvarimo pro­ gram musi.'dijela našeg naroda i razvi­ jemo njegovu solidarnost, njegovo je­ dinstvo i zajednički istup u svjema pi­ tanjima, koja se tiču kojeg bilo njegova staleža. . .-J Ша$ obespravljenog. Na adresu Kralj, hrv. sveučilišta. Izgleda, da bivša demokratsko-socijalist.čka vlada nije sama sudjelovala u utrci oko što većeg oštećenja i uniš­ tenja naših muslimana, istina ona je do­ šla prva na metu u toj utrci, jer je jed­ nim potezom pera riješila stotinjak hi­ ljada jugoslavenskih muslimana njiho­ ve egsistcncije stvorivši od njih savr­ šene proletarce. Zatim je, da što više postigne uspjeha u toj utrci ostala in­ diferentna prema hiljadama zločina, ko­ ji su počinjeni na muslimanskom ele­ mentu ove države, ne dozvolivši im čak ni da dignu svoj glas protiv toga, nazvavši ih razornim elementima ne bi li ih omrazili braći drugih vjeroispovi­ jesti i time opravdali svoje zločine. Moralni kreten nc shvaća pojam mo­ rala, pa tako ni naši »demokrati« ne poznaju ljubavi prema svojoj istokrvnoj braći, gledajući ili na svaki način uni­ štiti. Nakon stotinu drugih djela, koji­ ma su samo muslimani pogođeni jugo­ slavenski Hermo, Svetozar Pribićević, na svom putu u podzemni svijet, ponio je sa sobom kao proputnicu, svoje zad­ nje djelo osvete nad muslimanima, na­ redbu, kojom izbija i ono malo zemlje iz muslimanskih šaka. Uzročnici ovih zločina mogli su lako u ovim saltomortalima svoj vrat slomi­ ti, da nijesti bosansko-hercegovaćki mu­ slimani svjesni slobode, koja je teškom mukom stečena, voleći i život i imetak žrtvovati, nego li je u njezinu početku poremetiti i pri tom svemu nositi na­ slov protudržavnih elemenata. Govoreći o činima ovih moralnih kre­ tena umalo ne zaboravih na drugog natjecatelja ove posebne utrke, na pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Ovaj natjecatelj je početkom ove škol­ ske godine izdao riješenje, kojim se svršenicima šerijatske sudačke škole u Sarajevu oduzima pravo upisa na za­ grebački pravni fakultet. Da to nije mo­ že biti štamparska pogreška profesor­ ski senat zagrebačkog sveučilišta nego beogradskog, može tko pomisliti. Ali ni­ je to moj dragi štamparska pogreška, nego je to riješenje uistinu izdao pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Da šerijatska škola odgaja prosječno najviše muslimanske inteligencije, to je poznato svakom. Šerijatlije se nijesu zadovoljavale naobrazbom stečenom u šerijatskoj školi, nego su žudeći za što većim znanjem hrlili na zagrebačko sveučilište, da tamo steku fakultetsku spremu s tom namjerom, da što više po­ mognu svom zaostalom narodu, kojeg može izvući iz tmine neznanja samo njegova inteligencija, koja će raditi u njegovu korist. To su šerijatlije i doka­ zale svojim upisivanjem na pravni fa­ kultet zagrebačke univerze. Tako n. pr. ove školske godine zaključilo je ’/,svršenika da produži nauke, ali u to izađe gornje riješenje. Stvoritelji tog sudbo­ nosnog zaključka motiviraju svoj čin ti- Muslimanska trgosačha i obrtnička banha za Bosnu i НерсвдовЈпи (1 đ.) i Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavljn uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uložke na uložne hnjižlee I tekuće račune i ukamaćuje Ih najpovoljnije. Obavlja sve mlenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica И 3,000.000 Пајв sczonshB i aproDizacijsHi hreditE. — Kupuje I oradaiE srečlte, valute i vrijednosne papire svih vrsta. nOBNO 0 D J E Б E H ] E kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne notnirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzajapi: Trgovačka ban ta, Sarajevo - Interurban telefon: Ш. j �Strana 2 Ctpaga me, da su prije pripuštali šerijatlije na pravo, jer je to činilo i mađarsko sve­ učilište i jer šerijatlije nemaju dovoljno naobrazbe. Na prvi se razlog moramo zgražati. Zar smo obrazovali našu jednokrvnu braću jedno radi konkurencije, a ne da ih obrazujemo, da nam u zgodnom mo­ mentu mogu na pomoći biti. Drugi razlog, da nemaju preduvjeta u pogledu spreme apsolutno ne stoji, jer su šerijatlije mnogo spremniji za pravni fakultet, nego gimnazijalci, jer u šerijatskoj školi svrše upravno, dr­ žavno, građansko i kazneno - pravo o čem gimnazijalci nemaju ni pojma. Ali ni prvi ni drugi razlog nije po srijedi, da se takne u tako važno pitanje nas muslimana i izda po srijedi nešto posve treće: zapriječiti veću naobrazbu musli­ mana, a potom i njihov dolazak na uvaženija mjesta, a onda ih učiniti robovi­ ma tuđe samovolje, to je prava tenden­ cija te naredbe. Ali. gospodo u Zagre­ bu. znajte, da se tako ne stiču simpa­ tije muslimana i da time stvarate sa­ mo prema sebi neraspoloženje, koje Vam ni u kojem slučaju ne može biti od ko­ risti. Nu držimo ipak, da je ta naredba nikla j u Zagrebu zato, jer su je posadili pri- 1 staše bivše bratoubilačke vlade. Zato se pouzdano nadamo, da će mjerodav- j ni faktori poraditi da se taj veoma štet- i ni i neumjesni zaključak što prije opo­ zove. Mislimo, da će i Zagreb poraditi ; oko toga, da se čim prije a najdalje do početka nove školske godine počnu pri- i mati svršenici šer'jatske škole na pra­ vni fakultet, jer će u protivnom slučaju muslimani Hrvati ostati razočarani nad i postupkom Zagreba. Ne sumnjamo, da će i Beograd naša I prijestolnica učiniti svoje i također do­ zvoliti šerijatlijama pristup na svoj uni­ verzitet i time pokazati volju, da svoj narod što više izobrazi, u čemu je jedi­ no naš spas. A uzročnicima svih zlo­ čina. koji su počinjeni nad muslimani­ ma i, autorima svih naredbi, koje po­ gađaju samo muslimane, ako misle da­ lje nastaviti svoju vratolomnu utrku kličemo sad za sad »Quousque tandem abuterc patientia nostra« jer i musli­ manska čaša strpljenja ima dno, pa nedajte, da se napuni, jer ono što se pre­ lile može biti nekome gorko, a možda : otrovno, jer ovaki natjecatelji nijesu ni više n: manje, nego bratoubice. il h. Bilješke. Reis-ul-ulema i naše političke stran­ ke. Naš vjerski poglavica reis-ul-ulema Caušević u više je prilika pred nama i pred predstavnicima drugih stranaka iz­ javljivao, da njemu kao vjerskom poglavaru bosansko-hercegovačkih muslimana njegov položaj ne dozvoljava da stupi u koju stranku i da on treba i da mora da ostane nad strankama. To je svoje stanovište ponovno potvrdio u razgovoru s urednikom »Obrane« (t i. obrane Halilbašićevog propalog politič- Bpoi 143 Bro .PRAVDA" — »ПРАВДА" ; : I j ‘ I 1 ! kog prestiža i Bašagićevih visokih sto­ lica i sinekura). Rels-ul-ulema rekao je i njemu, da je on vjerski poglavica nas svih jednako, što se ima razumjeti, da je izvan i iznad naših stranaka. Mi to odavno znamo i nas to njegovo stano­ vište zadovoljava. Cak smo mu jednom prilikom pred više mjeseci oficijelno is­ pred Centralnog Odbora naše Organi­ zacije i savjetovali, da i nadalje ostane vjeran tomu svomu neutralnom stano­ vištu. Mi smo to, kako rekoh i prije zna­ li, ali o tom nijesmo pisali. U nekim ča­ sovima pravili smo se čak, kao da mi­ slimo. da je on u našoj organizaciji. To su bili oni časovi, kad su demokratski listovi i demokratski poslanici dizali protiv našeg vjerskog poglavice kuku i motiku podbacujući mu kao i nama (nama u glavnom radi njega) veleizdajničke namjere. U tim časovima kad su demokratski muslimanski posla­ nici donosili iz Beograda vijesti, da su dani sjedenja na stolici reis-ul-uleme Cauševiću odbrojeni, mi smo u našem organu »Pravdi« doviknuli gromko, da nas svako čuje: da se ne bi kogod usu­ dio, da dirne u našeg vjerskog glavara, jer da za njim stoje svi muslimani Bo­ sne i Hercegovine i jedna jaka politička stranka, naša organizacija. Mi ovo ne bismo sada isticali, da urednik »Obra­ ne« nije pokušao, da autoritet našeg vjerskog glavara iskoristi u svoje stra­ načke svrhe i da podmuklo avitira pro­ tiv naše organizacije. Ovako mu ne mogosmo ostati dužni pa ćemo zato nado­ dati i to, da smo u tim časovima i mi kao i reis-ul-ulema bili u opasnosti, da djelimo Radićevu sudbinu i sjedimo s onu stranu brave, dok-je u to isto vri­ jeme sjedio gospodin Halilbašić u ugod­ noj političkoj zavjetrini, a Bašagić pisao »obranu« svoga visokoga činovničkog položaja i sa njom oblijetao oko onog Pribićevića, koji se u taj čas spremao, da našeg vjerskog glavara kao veleiz- 1 dajnika strpa u zatvor ili makar zbaci sa njegove stolice. Pašić i Trumbić. U toku današnjeg dana održaće se krunsko vijeće, iza kojeia će regent pozvati vođe parlamentarnih grupa koje su zastupane u vladi, a kasnije će primiti i vode opozicije. Radikali se protive obrazovanju vanstranačke vlade. Na krunskom vijeću raspravljaće se poglavito o jadranskom pitanju, 0 kojem će referisati predsjed­ nik mirovne delegacije Pašić. U izvje­ snim političkim krugovima pronosi se vijest da se mišljenje Pašića razilazi sa mišljenjem Trumbića. Pašić je za predlog Lloyd Georgea, po kojem bi mi za Rijeku bili oštećeni u sjevernoj Albaniji. Narodni klub odlučio je pristati uz dr­ žanje dra Trumbića. Pašlćev izvještaj. »Tribuna« piše pod naslovom »Jadransko pitanje«: G. Pa­ šić podnio je svoj izvještaj regentu Alek­ sandru i vladi o jadranskom pitanju. Vlada će prema tome izvještaju podu­ zeti korake u obrani našeg životnog in­ teresa. Radović u Beogradu. Beograd, 2. ap­ rila. G. Andrija Rado vi ć. drugi naš delegat na konferenciji mira, doputovao FELJTON. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (38) XV. Sutra rano posjetio je Ihsan Renu i za čudo, zadržao se samo kratko vrijeme. Govorio je o naj­ običnijim stvarima i izbjegavao svaki intimniji raz­ govor. Ona je to zapazila, ali se u prvi mah nije čudila, tek kad je otišao zapitala se: Šta mu je? Izgledalo joj kao da je htio nešto reći, a nije mo­ gao, htio je više puta da govori 0 nečemu i plašlji­ vo se zagledao u prozore. Kad Je ustao i opraštao se, glas mu je drhtao. Na vratima je zastao i pog­ ledao oko sebe. Kad ga je ispratila i ostala viš’ basamaka okrenuo se je dvaputa i njihovi se pog­ ledi sukobiše. Konačno se izgubili njegovi koraci i i Rene se vratila u svoje sobe. »Šta mu je?« pitala se opet Rene gledajući kroz prozor sumorni peri­ voj, u kojem je ghjilo lišće, a u njezinoj duši jav­ ljao se jedan težak nejasan predosjećaj. Počela je misliti o Ihsanu i 0 njegovom nenadnom posjetu i opet došla na pitanje: »šta mu je, — za što je došao? . . . I prije nego što je mogla odgonetnuti mramo­ rni izraz njegova lica, podrhtavanje njegovog glasa i njegovo kolebanje, prije nego što se je mogla umiriti kakvim izgovorom unišla je sobarica i naja­ vila jednu mladu hanumu, koja ju je čekala u sobi za primanje bolesnika. »Pa to nije čas primanja", — reče Rene so­ barici. je u Beograd, te te ostati u Beogradu 10 dana radi referata i primanja instruk­ cija u pogledu pitanja, koja se rješavaju pred konferencijom. Za širu koaliciju. Beograd, 2. aprila. Pašić je jučer posjetio Protića, sa kojim je raspravljao o vanjskoj i unutrašnjoj političkoj situaciji. U političkim se kru­ govima drži, da će se ipak Pašić odlu­ čiti da pokuša sa izmirenjem stranaka i obrazovanjem šire koalicione vlade. U slučaju da ne bi uspio na ovoj bazi, predložiće da parlamenat raspravi iz­ borni zakon, a same izbore da provede neutralna vlada. Izgleda da će Pašić do­ skora u toj stvari ppzvati sebi na raz­ govor šefove pojedinih klubova. U Beogradu se ne miču. »Narodna Politika« javlja iz Beograda da je poli­ tička situacija nepromijenjena. Vlada želi širi koalicioni kabinet, do kojeg bi se došlo pregovorima sa demokratima. Dr. Smođlaka ne može više igrati ulogu posrednika. Vlada ima većinu mandata. Zapljena jednog programa. Javlja se iz Zagreba od 2. aprila. Današnji službe­ ni list donosi riješenje sudbenog stola, kojim se potvrđuje zapljena programa nove jugoslavenske društvene stranke, kako ga je provelo tamošnje državno odvjetništvo. Izmjene ministara. Na mjesto Ninčića koji je preuzeo ministarstvo trgovine, imenovan je dr. Dušan Peleš, koji je danas primio svoju dužnost. Glas iz okupiranih krajeva. Javlja se iz Zagreba 2. aprila: Jučer popodne odr­ žan je sastanak predstavnika iz okupi­ ranih krajeva na kojem je sastanku pri- I hvaćena slijedeća rezolucija: Usljed u- i pornili glasina koje se posljednje dane šire da bi se jadransko pitanje a naro­ čito pitanje Rijeke i Kvarnera imalo ri­ ješit; ili da se riješi tajnim preliminar­ nim pregovorima između izvjesnih na­ ših faktora i Italije, nastala je u svim krugovima naroda velika iizbuđenost. Tim povodom predstavnici jadranskih krajeva bez razlike stranke pozivaju ovim javno sve narodne poslanike iz okupiranih krajeva da bezodvlačno za­ htijevaju od mirovnih delegata koji se sada .u domovini nalaze vjeran i nedvouman prikaz pravoga stanja stvari te da akcije stvari u svojim klubovima i u Predstavništvu dobiju garancije da se jadransko pitanje ne će preliminarno riješavati na način da bi se tu narod sta­ vio pred gotov čin. Za sakuljene: Ivo Kramarić, Rikard Katalinić Jeretov, Dr. A. Manđić. Milan Marjanović, Šime Picević, Dr. Hugo Vork. Dr. Pavlović — umro. Javljaju iz Be­ ograda od 3. aprila: U subotu 3. 0. mj. u podne preminuo je naprasno ti svom stanu predsjednik privremenog Narod­ nog Predstavništva dr. Dragoljub Pav­ lović. Sprovod u nedjelju u 2 i po sata popodne. Nema više izvoznica. Javljaju iz Beo­ grada od 1. aprila. Izvoz iz države sas­ vim će se regulisati, dok će izvoznice po današnjem sistemu biti dokinute. 1 Crnogorci i Skadar. Na Cetinju odr- i žan je veliki zbor na kojem je narod po- | slije mnogih oduševljeno primljenih go- i — Ali ona želi još ovaj čas s vama govoriti. Izgleda da nije bolesnik«. Rene se zbuni. — »Recite, da ću ovaj čas doći!.. .« Tek što je sobarica izašla pođe i Rene za njom u radni kabinet, gdje je sjedila jedna dobro i ukusno odjevena Turkinja. Kad je Rene unišla, ova ustane i priđe k njoj nagovorivši je francuski : »Gospođice doktor, — reče Turkinja s finim francuskim naglaskom — »ja sam Ifet, kćerka Abdurahmanpaše.« Rene reče svoje ime, a Ifeta nastavi: »Došla sam Vas upozoriti na pogibelj ... Rene problijedi, ali ne progovori ni riječi. Iffeta nastavi: »Ćula sam 0 vama dosta! Vi se borite za slo­ bodu Grka. Ja volim slobodu, ali ne taku, za koju se vi borite." — »Kakol« upita drhtavo Rene. » . ■ . jer se vi borite za slobodu Grka, a proti slobode Turaka . . . — »To ne stoji . . . odgovori Rene — vi ste krivo obaviješteni.« — Sad je suvišno 0 svemu raspravljati . .. Meni je žao da jedna pobornica ma čije slobode dođe u ropstvo. Vi ste izdani . ..« Rene se izmakne korak nazad i prestrašeno upita: — Izdana?! A ko me je izdao?« »Nažalost onaj kojeg ste najviše voljeli pohva­ lio se je sinoć meni, da Vas je morao izdati, da spasi Tursku« .. . — On, on!,.. Nije istina... On koji se bori za slobodu Turaka! » .. .rekao je: ili slobodu Turaka, ili Grka . .. Svi ste izdani... Ja sam osjetila nešto što je jače bilo od mene, osjetila dužnost, da vas spasim .. izora donio rezoluciju u kojoj se Crno­ gorci sjećaju slavne srpske probosti Skadra 1 traže, da se Skadar sa okoli­ nom prisajedini Jugoslaviji. Rusi još uvijek dokaze. »Presbiro« od 1. 0. mj. javlja: danas je stiglo u kraljevstvo SHS. 30.000 ruskih bjegu­ naca, koji su primljeni od strane vlade te cijelog stanovništva i smješteni u naiboljidi listovima u kraljevstvu SHS. Niši težaci prijete. *) Pripreme za konačno riješenje ag­ rarnog pitanja u Bosni i Hercegovini od svog prvog početka iza prevrata — pa sve do dana današnjeg neprestano idu za tim da totalno unište i na prosjački štap bace sve b. h. zentljovlasnike, fer su sve one uredbe, odredbe i naredbe, koje su, od prevrata do danas, u tom pogledu izašle, sve jodna od druge ne­ pravednija i po zemljoposjednike teža 1 ubitačnija. ARo se uzme, kakve se osnove čine u pripremi za riješenje agrarnog pitanja u ostalim dijelovima našeg kraljevstva, 11. pr. u Srbiji, Vojvodini, Dalmaciji i t. d. a kakve opet u našoj užoj domovini Bosni i Hercegovim, odmah će i najve­ ći laik uočiti onu vrlo veliku razliku, koja se neda ni s čim drugim opravdati, osim možda time, da su u svima oslalim pokrajinama i zemljoposjednici i zemljoradnici sami kršćani, dočim su u B. i H. z e m 1 j'o p 0 s j e dnici u ogromnoj većini 90 muslima­ ni, dočim suopet zemljorad­ nici gotovo u istoj tolikoj ve­ ćini kršćani. Ova ovolika nejednakost i otvorena pristranost u radu oko provađanja ag­ rarne reforme i jest ona najteža rana koja b. Ii. zentljovlasnike boli jer se 0datlc jasno vidi otvorena namjera b. h. muslimane — zentljovlasnike posvema uništiti, dočim se ostali zemljoposjednici u drugim pokrajinama ne samo od posvemašnjeg uništavanja pošteđuju, nego im se stavlja u izgled, da će moći vrlo lijepo prosperirati i da će i na dalje u svom posjedu zadržati onoliko zeniHe, koliko im je za ekononisko-gospodar-; stveni razvitak potrebno. I premda — kako već naglasismo baš ova ovolika pristranost najviše boli b. li. muslimane zemljovlasnike, premda su lišeni svih prava i prihoda, od svojih zakonitim putem stečenih zemalja, prem­ da su toni prostom otimačinom njihova vlasnišva bačeni na pr'osjački štap i pri­ siljeni da prodaju i najpotrebnije pokuć­ stvo, da prehrane sebe i svoju porodi­ cu, ipak su oni do sada sve te zulume i nepravde mirno i spokojno podnosili, uzdajući se, da će se u našoj državi valjda naći ljudi, koji nijesu tako zasli­ jepljeni mržnjom prema njima i koji će za volju istine, pravde i tolerancije po­ dignuti svoj glas i na nadležnom mjestu poraditi, da se i b. h. zemljoposjednici •) Ovaj članak primamo na uvrštenje iz izvaiiredakciomh krugova. Rene još jače problijedi i osloni se na zid. lfet.B joj priđe bliže i reče: »I ja sam volila toga čovjeka. . . Danas ga mrzim, jer je izdao jednu pobornicu slobode« . .. Rene se sruši na pod i glasno proplače. Ifeta pri­ đe stolu, natoči čašu vode i klekne do nje. Dvije duše plakale su u isti čas sjedinjene izdajom čov­ jeka, kojeg su obe ljubile... U to se otvorila naglo vrata, na koja je stupio Ihsan Sururzade blijed i ugledavši Renu i nepozna­ tu Turkinju kraj nje, zastane čas, a onda reče grčki: — „Rene, auto čeka dolje na te... Policija te tra­ ži... Još samo čas i možeš umaknuti"... Rene se pridigne, omjeri ga oštrim prijekornim pogledom i odgovori odlučno turski: „Tvoje pomoći ne trebam! Oni koji me je iz­ dao ne treba da me spašava... Ja sam se borila za slobodu i ne ću biti kukavica, da pred tamnicom pobjegnem"... Ihsan ne odgovori ništa. Gledao je čas Ifetu prepoznavši je reče: „Ifet hanum, spasi se ti, jer bi mogli po­ sumnjati".,. Spasi se ti dok je još vremenal.. reče Ifeta držeći jednom rukom Renu, a drugdm pokazujući na vrata: „Spasi se ti, kukavico!.. Ihsan je ostao nekoliko časova blijed i neod­ lučan kraj otvorenih vrata gledajući dvije djevojke pred sobam zagrljene u opasnosti da će ih svaki čas uhvatiti policija, a onda se polagano izgubio... Rene je privukla čvrsto Ifetu na svoje grudi I njihovo se prijateljstvo zapečatilo jednim Iskrsnlm, bolnim poljupcem. (Konac drugog dijela) (Nastaviće se) �Број 143 — Bruj ПРАВДА" — „PRAVDA, втиаиа 3. pečmn smatrati kao pravi državljani odrese, a učitelji da se stave na dispozi­ dupkom sve najodličnijeg našeg svijeta. likom spomenuti i to, da su mnogi od vega kraljevstva, te da se i u njima ma­ ciju vladi. Riječ uzima izvjestitelj prosvjetnog ovih vrijednih poslanika, o kojima se le više računa povede. Za sadanje đake otvoriće se kurs do , odbora g. Sakib Kor kut, koji ističe, tako pohvalno izražava naš vjerski popočetka školske godine, da se usposobe U ovom očekivanju su dakle b. h. da prosvjetni odbor izlazi sa svojim vlavica, ujedno i članovi centralnog od­ zemljoposjednici mirno svoj sadašnji zlo­ u arapskom jeziku (ako će prijeći u šeprediozima uz osjećaj tuge i gorčine, jer bora naše Organizacije. Ta nam činje­ riatsku sudačku školu), odnosno svim kobni udes snosili i nikome ni na mora da povuče konsekvenciju iz sta­ nica daje nade, da će se i ostali narodni umne pade, da se zaprijeti ka­ predmetima, ako žele biti muallimi. nja, kojemu sadanji članovi našeg vr­ poslovi obavljati s istom onakom vru­ Za učenike koji ne bi mogli proći na kovom bunom ili antidr’žavhovnog aiitonomuog tijela uijesu nimalo ćom voljom, s kakovom se po mišljenju nički m i an t idin a s ti č ki m r akrivi, ali ga moradoše prihvatiti da za­ prijamnom ispitu za šer. sud. školu zareis-ul-iilcme — obavljaju vakufski po­ « • ni. priječe potpuni krah. Mi smo primili tražiće se od vlade, da ih primi provi­ slovi od strane ovih istih ljudi i prvaka Naprotiv naši težaci — Srbi predvo­ jednu pustoš, jednu ruinu i finaucijalnu zorno do prvog polugodišta (pri potrebi naše Organizacije. đeni i nahuškani od naših najvećih duši idejnu. »Zaslugom« leđne potpuno bez­ i do konca školske godine), a vakuf će iiaua -demokrata«, koji su od zemljoglave i totalno nesposobne uprave, či­ im platiti instruktora iz arap. jezika na vlasnika oteli i najzadnji komadić slojoj se je nesposobnosti — osobito u zad­ predlog i pod nadzorom direktora te beđiie zemlje, na razbojnički način zanjem periodu njena »rada« — pridružila škole. Saborski se odbor ovlašćuje da fsosjeli čardakove i druge gospodarstve­ i jedna nesavjesna nemarnost, mi danas troškove ovoga kursa, kao i opskrbne ne zgrade, imadu još obraza, da se prestojimo u pravom ćor-sokaku: prihodi troškove odredi, a u tu svrhu će se upo­ kn demokrat, organa prijete javnom ispod najčudnijeg očekivanja, nepokretni trijebiti ušteda na ovogodišnjoj dotaciji. Rahmetli Ćazim. bunom i n a r u š e n j e m reda! m i­ imetak u potpunoj ruini, a zahtjevi tako To je jedno pokriće potreba okružne Danas — prije pet godina — ispustio ra u zemlji samo radi toga, što im ogromni, da im se ne bi moglo ni priumedrese, a drugo bi se našlo u zatvoje svoju plemenitu dušu u cvijetu svoje vlada još nije provela uredbu od 14. fe­ renju vakufskog sirotišta. Ni ovaj zavod ba udovoljiti. bruara ,1920. Predloži prosvjetnog odbora polaze ne služi svojoj svrsi. Predašnja jeupramladosti najveći naš mladi pjesnik, pje­ Pa lijepo. Neka naši težaci na usta sa ovog financijahiog ishodišta i mi sa va šila za vanjskim sjajem, pa je izig­ snik vjere i zanosa, osjećaja I poleta svojih učitelja i huškača prijete koliko bolom u duši moramo da svoj predlog rala i svrhu ovog instituta. Povodeći se Musa Ćazim Catić. koće, te su njihove stvari, samo trebaju stavljamo u pravcu, da se opstanak jed­ za fi-ks idejom, da sirotište mora izvesti Cazim je bio najsjajnija zvijezda na­ i oni i demokrati i vlada i nar. pred­ nog prijeko potrebnbg instituta osigura »cijele ljude« ona je od ovog zavoda na­ šeg literarnog obzorja, saradnik svih stavništvo znati da b. h. zemljovlasnici pravila jedan konglomerat, jedan unina taj način, da se zatvore druga dva, niti prijete sa kakvim narušivanjem re­ koja su manje potrebna i koji se mogu naših književnih listova i revija od »Sakum. Uz mališana od 4 godine, »odga­ da i mira u zemlji ili sa kakvom bunom, ndomjestiti drugim mjerama. Molim vi­ jali« su se šegrti, koji su išli majstorima vremeolka«, »Prosvjete«, »Mlade Hrvat­ ali se ni kada-neće zadovolji­ Izvan zavoda, uz učenike ibtidaijje i os­ soki sabor, da se pri prosuđivanju ovih ske«, pa čak do — »Bisera«. ti sa pristranim riješenjem predloga ne vođi osjećajem, nego da u novne škole odgajani su srednješkolci Podlegao je svojim teškim bolovima agrarnog pitanja i da će u ob­ prvom redu vodi računa o teškom ft-, iz viših i nižih razreda. Nije se pitalo — nestalo ga je, ali je među nama osta­ radu i zaštitu svoj'ih prava kako to djeluje na red j disciplinu u za­ nancijalnom stanju naše centralne za­ vio najživlji spomen, u našim srcima tražiti — pa i naći — mnogo vodu, niti su se uvažavale primjedbe klade. Mi bismo bili sretni, kad bismo jačih argumenata, nego li je stručnjaka, da ta mješavina ne vodi do­ mogli izići sa drugačijim predlogom. ali duboko urezano i najugodnije sjećanje, prijetnja naših zavedenih te­ kako već prije rekoh, mi smo naslijedili bru. Mjesto da se u zavodu goje poje­ a naša je narodna dužnost, da i mj na­ žaka. S. dini zanati, đaci su Siljani na van, pa jednu zaparloženu ostavštinu i hoćeš šem Ćazimu, kao što to čini cio kulturni nećeš moramo da povučemo vrtiće ke­ I se je nesamo onemogućio nadzor, nego svijet svojim zaslužnim sinovima, podig­ stenje za druge i primimo odgovornost 1 i silno kvario odgoj, a disciplina dovonemo i vidljiva znaka uspomeni našega 'za propuste onih, koji u zadnjem času j đena u veliku opasnost. Za vrijeme rata i evakuacije istočnih pobjegoše ispred odgovornosti i poput Cazima, te i našim dojdućlm generaci­ krajeva zavod je držao zatvorena vrata miševa ostaviše tonući brod naše va­ jama ostaviti vječno sjećanje, da se je i nije primljen gotovo ni jedan ftovak kufske uprave. Naša je dužnost, da spa ­ Cesi u Moskvi. Praški listovi donose, medu nama rodio, živio i umro slavni baš u vrijeme, kad je to bilo najpotreb­ šavamo ono što se da spasiti, a uvjere­ da je u Moskvu prispjelo češko izaslan­ I pjesnik ј veliki ralunetlija. nije. Sirotište je u to vrijeme 1 ferovalo ni smo da će narod pravilno ocijeniti stvo, koje treba da sa tamošnjom vla­ vojnike, a gola dječica potucahu se od IZ REDAKCIJE. Radi praznika u ove naše napore i pomoći nam da izvu­ dom pregovara o repartiranju mtemiranemila do nedraga. Zavod dakle već i štampariji naš list ц četvrtak neće izići. čemo iz gliba bar ono što se može iz­ iiili Ceha, kao i o trgovinskim odnosi­ po svom sastavu ne udovoljava potre­ Naš članak u slovenačkim novinama, ma. Lenjin je pozdravio ovo izaslanstvo, ; vući. Polazeći s ovog stanovišta izvije­ bi. Stoga je prosvjetni odbor mišljenja, j Članak koji je objelodanjen u 22. (127.) stiti mi je da prosvjetni odbor u prvom uvjeravajući ga, da Rusija želi, da bude da se ovo sirotište zatvori i predlaže: broju našeg lista pod naslovom »Teško redu polaže važnost na obezbjeđenje ■u najboljim odnosima sa Češkom. 1 .) da se smjesta traži od zemaljske selu, nije lakše gradu« iz pera inžinjera potreba okružne medrese, čiji opstanak Wilson neće kandidirali. »Neuc Freie viade, da se uspostavi dokinuto dušo ­ Celića — kako nam jedan naš prijatelj i pravilan razvoj drži prvom dužnošću Presse« javlja iz New-Yorka: Demanbrižništvo u državnim sirotištima i da naše v.-m. uprave. Ovaj zavod mora na povratku iz Ljubljane pripovijeda tuje se vijest da Wilson namjerava -po prenešen je u cijelosti u slovenačkim treći put kandidovati za predsjednika. J biti u prvom redu obezbijeđen. pa pro­ . se musi, djeca reljevskog. odnosno sutjesjtog sirotišta premjeste u Tuzlu, da novinama. — Po • pripovijedanju istoga, svjetni odbor predlaže na prihvat ovaj WHson — šenuo. Javlja se iz lJariza to sirotište bude na konfesionalnoj bazi neke su se bratske slovenačke novine svoj predlog: od 2. aprila: Predsjednik Wilson zalitii da se u njeg smjeste i sitna djeca vak. bavile i smrću r. Mehmed ef. Šarića Okružna medresa jtva u svojoj posljednjoj noti, da se Sa- predsjednika stolačkog mjensog odbora I .) ima ostati autonoman zavor sa sirotišta; veznici rukovode već ranije postavlje­ 2 .) da se vakufsko sirotište raspusti, i naše organizacije i po njegovoj prirod­ svrhom, da njena donja četiri razreda nim načelom, da Turska anomalija tre­ a njegova zgrada i dotacija upotrijebi za j noj inteligenciji i razumu ispoređivali su budu ravna nižem stepenu srednje ško­ ba da prestane u Evropi. Sjedinjene dr­ konvikt okružne medrese. Sadanji pi। ga sa prvim intelektualcima svoje uže žave bi se radovale kada bi Rusija bila le, a gornji stupanje ravan preparandiji. tomci, koji idu u ibtidaijju i osnovnu I domovine. — Nažalost mi ne dobivamo U tu se svrhu ima isposlovati pravo jav­ predstavljena u Savjetu koji će uprav­ školu, prešli bi kao što je gore rečeno j u zamjenu n; jednih slovenačkih novi­ nosti za oba stupnja. ljati Carigradom i morskim tjesnacima. 2 .) osnova profesorskog zbora za niži ui tuzlansko sirotište, a srednješkolci i | na, pa za to ne možemo redovito ni Sve u smislu svojih 14 tačaka. U svo­ šegrti smjestili bi se na račun »Gajreta«, | pratiti pisanje njihpve štampe. stupanj izmjenjuje se u toliko, da se a) joj noti upućenoj Saveznicima Wilson odnosno »Merhameta« u srednjoškolski O organizaciji šeriatskih sudaca 1 vjež­ u I., 11. i IH. razredu uvodi po dva sata izjavljuje da istočni dio Trakije izvan konvikt, odnosno u šegrtksi konvikt, u benika u Bosni i Hercegovini. Na obja­ pjevanja; b) da se turski jezik počima u ekrigradskezone treba da pripadne Grč­ koju bi se svrhu ustupio sadanji konvikt vu od 24. januara 1920. u »Pravdi« od četvrtom, mjesto trećem razredu i c) ' koj. Izuzima se sjeverni kraj gdje je okr. medrese u Džinmom sokaku. 28. januara 1920. broj 7 pošto se je pri­ da se arapski jezik u četvrtom razredu stanovništvo čisto bugarsko. Edrena i Predsjednik određuje odmor, a javilo preko ’/• šeritskih sudaca i vjež­ restringira od šest na pet sati. Kirkilise sa okolinom treba da pripad­ odmora uzima prvi riječ i izjav­ benika za svoju organizaciju to su ov­ 3 .) Osnova za viši stepen izmjenjuje nakon j ni Bogarskoj kao naknada za gubitak dašnji šeriatski suci i vježbenici u svom teritorija na zapadnoj granici, koje su | se u toliko, da se dodaje: a) pjevanje od I ljuje, da bi vrlo rado pristao na sastarjku 31. marta 1920. držanom u petog do sedmog azreda po jedan sat; zatvorenje darul-mualllminamijenjene da osiguraju strategijski n a, dečim bi se na zatvorenje sirotišta prisustvu gg. šeriatskih sudaca i vježbe­ b) vjeronaku se restringira u petom raz­ položaj Srbije. teško odlučio, »jer je izgubio svako po­ nika, koji su se ovdje desili iz provin­ redu sa 6 na 4 sata, u šestom sa 6 na 3, Grčka se sprema. Javlja se iz Pariza vjerenje u državna sirotišta«. Vlada ni ­ cije, izabrali privremeni odbor za izra­ od 1. aprila. Javljaju z Atene: Grčka u sedmom sa 6 na 4, a u osmom sa 6 ; je prštala na sepacatna sirotišta na kon ­ du dotičnih pravila, od slijedećih lica: vlada preduzma potrebne mjere za oku­ na 3 sata na heftu; c) arapski jezik u fesionalnoj bazi, premda im ade 1.) Ali Riza ef. Prohić, vrh. šer. sudac, sedmom razredu povisuje se od 2 na 3 I paciju Edrene i istočne Trakije. 2.) Jusuf Zijaudin ef. Midžić, vrh. šer. sata i d) crtanje u osmom razredu sni- i slučajeva, da se u tim siroti­ Pitanja francuske demobilizacije. štima Salih vodi pod imenom sudac, 3.) Smail ef. Bukvica, kot. šer. zuje se sa 2 na 1 sat Francuski ministr rata izjavio je u se­ sudac, 4.) Hilmi ef. Hatibovič, šer. sr4 .) Ulema medžiis i sab. odbor ovlaš- jR i s t e. »Merhamet« također nije u sta­ natu, da je iz razloga vanjske politike dac, 5.) Hafiz Abđulah ef. Bušatlić, šer. ćuju se da mogu učiniti eventualnu pro- ' nju financirati ovako sirotište, pa bi pre­ potrebno, da vojni obvezanici godišta sudac, 6.) Hasan Ihsan ef. Kađić, šer. mjenu pojedinih sati, ako se ona pokaže i poručio da se sirotište zadrži, a uštedi 1918. ostanu još nekoliko tjedana pod (Svršiće se.) na čemu drugom. sudac, 7.) Hafiz Sulejman ef. Kulenović zastavom. Oni će biti pušteni kućama potrebnom pri pregovorima sa vladom. | šer. vježb. Odbor će u što kraćem vre­ Izmjenu osnove predlaže prosvjetni i u prvoj polovici mjeseca juna. menu pravila izraditi i skupštinu saz­ odbor na temelju zaključka stručne an­ Kijev razoren. »Jut. List« donosi: vati. \ kete, u kojoj su sudjelovali: direktor i I »Associated Press« javlja iz Varšave, S a r j e v o, 1. aprila 1920. jedan profesor moktebi nuvaba, upravi­ da dnevno stižu onamo na tisuće ruskih AH Riza Prohić, šer. sudac, telj i jedan profesor okružne medrese, i židovskih bjegunaca iz Ukrajine, koji H. A. Bušatlić, šer. sudac, direktor Mulabdić, te jedan nastavnik bježe iz kilevskog područja. Bjegunci Smaii Bukvica, kot. šer. sudac. darul-muallimiria (njegov upravitelj bio Urednik »Obrane«, glasila muslimanske pripovijedaju, da je Kijev uslijed nepre­ Oteli svu zemlju, pa hoće i vola. Pred je zapriječen doći). Pokriće medreskih »narodne« »stranke«, razgovarao je s stanih borba između boljševika i Ukra­ godinu i po dala je Dževa supruga Sapotreba prosvjetni odbor nalazi u ukireis-ul-ulemom medu ostalim i o radu jinaca gotovo posve razoren. Bjegunci lihbega Tulića iz Sarajeva na neprekid­ uću darul-muallimina, jer ovaj zavod novog vakufskog'sabora. Reis-ul-ulema nalaze se u velikoj bijedi. no moljakanje Stjepana Popovića iz Tr­ ne udovoljava svojim zahtjevima. U nje­ rekao mu je, da vakufski sabor ima da nova istomu jednoga svoga vola, jer da mu je naime samo 24 đaka (7 u četvr­ riješi mnoga pitanja pa pri tom osobito ovaj nije imao čim niti da zemlju zaore. tom, 7 u trećem i deset u drugom go­ naglasio, »da ovaj sabor poka­ Za istoga vola davali su joj tada 200 K, dištu) tako, da pojedini đak stoji vakuf zuje vrućevolje d-a svojoj za­ nu ona ga nije htjela prodati, nego ga je daći u d o v'o 1 j i«. Uz to je još dodao, po četiri hiljade kruna radi samog ho­ Stjepanu dala, pošto je on njezinu zem­ da tu volju opaža »kod svakog po­ norara svjetovnih učitelja, da i ne go­ IH. sjednica. lju obrađivao, a osim toga obećao joj, jedinog člana« novoizabranog od­ vorim o potrebama muderisa, opskrbe da će joj vola dobro gledati i timariti, bora. i drugih troškova. Ovaj zavod ne udo­ Sjednicu od 3. o. mj. otvara predsjed­ a njojzi ga odmah povratiti, čim ona Nas ova konstatacija našeg vjerskog voljava ni obzirom na vjersku naobraz­ nik g. reis-ul-ulema u 9 sati prije pod­ bude željela. Međutim Stjepan je umro glavara osobto veseli, jer nam daje na­ bu svojih učenika. Ističem za primjer, no. Prva tačka dnevnog reda, izvještaj i ona je zatražila svoga vola. Stjepanov de, da će se teško stanje, u kom se do da ti đaci .u ogromnoj većini nijesu u opunomoćenika sabora za vođenje dis­ amidžić Simat nije htio ni da čuje. Kad sada nalazio vakuf, dati popraviti. No stanju da polože prijamni ispit u šeriatciplinarne istrage proti g. Arnautoviću. su kašnje džematbaša iz Trnova i Muova konstatacija zaslužuje da se istak­ skoj školi, pa ni onda, kad se od njih Ova je stvar riješena u tajnoj sjednici, jaga Murga u istu svrhu došli, Stjepan ne i iz još jednog razloga. Ona je naime zahtijeva najobičnije poznavanje pravi­ te |e g. Šerif ef. Arnautović jednoglasno je i njima rekao, da ne da vola. Poslije izvrsna svjedodžba vodstvu naše Orga­ la aranskog jezika (padaju i iz »avamirazriješen od službe vakufskog direkto­ toga istim se poslom u Trnovo zaputio la«). Stoga prosvjetni odbor predlaže, nizacije i njenim mjesnim Odborima, ko­ ri. Na ovoj sjednici su bili prisutni svi ji su vodili agitaciju, da se u vakufski muž joj Salihbeg, ali ie Simat i njega da se ižh'brani Člknovi sabora i sve šestorica odbio. Nakon toga ona je Simata pre­ Darul-muallimin sabor pošalju ovakovi poslanici, koji, muftija, te g. rels-ul-ulcma. dala sudu, pa kad je bilo na ročištu pred uzgred budi rečeno, svi pripadaju na­ dokine koncem ove školske godine i da Iza ovoga predsjednik progiašuje sjed­ sudnicom, Simat je rekao, da joj je šoj Organizaciji. Vrijedno je ovom pri­ njegova dotacija ide u korist okr. menicu javnom, našto se galerija napuni Domaće vijesti »сгавшхжаиитаивиетвдаизжжп Poiitičhi p?EglRd I Reis-ul-ulema o vakufskom saboru Iz vakufskog sabora. �Стран« 4. Stran« Број 143 Broj ПРАВДА* — .PRAVDA* hizmct činio kao dječko nekoliko go­ dina, pa da će sada za to zadržati vola, na što su mu same njegove komšije tom prilikom rekli, da ga je ona za to hra­ nila i odijevala, pa da to nije pravo. Poslije toga pred sucem je Stjepan re­ kao da ona uopće nije dala odraslog vola, nego samo tele i da ga je on odhranio. Kada se vidi da Stjepan već svojim izjavama šara, pa se uzme u ob­ zir još i navode spomenute hanume, da je ona Stjenpanovu ocu poklonila jed­ noga vola da ga prodaju prigodom nje­ gove smrti i time ga ukopaju, onda mo­ žemo reći, da bi jedino zadovoljavala o■uda, kojom bi se imao vo povratiti nje­ govoj vlasnici. Dr. Latinović, referent za određiva­ nje cijena kod policajrie direkcije, poz­ nah junak iz 1914., bivši zamjenik dr­ žavnog odvjetnika jedan je od najistaknutijdi dušmana muslimanskih medu »demokratskim« junacima u Sarajevu. Pored <?ne surovosti koju svakom prili­ kom pokazuje praina muslimanskim strankama u više je navrata do sada pokazao i svoju vještinu »korzikanskih bandita« gdje je zaveo i na mrtvo ime isprebijao po kojega muslimana. Mi smo šutjeli sve do slučaja koji se zbio ovih Jana kad je »junak« Latinović sjedio u jednoj gostioni gdje su još u jednom društvancu bili prisutni i trojica musli■ -"»đu njima i poštanski listonoša Baljić. Naravno kao i svaini nw «Y? 00 2 sata i ove se noći svirale isključivo za kavalira Latinovića, koji kneževski troši (međutim on je samo referent za određivanje cijena), pa kada se delija ponapio bacio je oko na grupicu musli­ mana i pozvao spomenutog Baljića da i malo iziđe na van, jer da ga neko zove. Cim je nesretnik iz vrata gostionice izi­ šao Latinović ga je ošinuo dva puta kandžijom tako, da se Baljić odmah sru­ šio, a on je onda nastavio i dalje svoj živinski čin. Pripominjemo, da mu je pri tom pomagao i poticajni či­ novnik Maksimović i svi stražari koji su se u blizini nalazili. Baljić je na smrt isprebijan, pa kad je počeo izdisati, on­ da fe u pomoć prizvan dr. Sattler, koji je nesretniku pružio prvu pomoć. Kada su i druga dvojica Baljićevih drugova (muslimani) izišli da vide što je s Baljićem i oni su od istih napadača napad­ nuti i izmlaćeni bili. Premda su u sta- I rom i srednjem vijeku krvave žrtve | utaživale strast pijanih silnika, to mi — ; ako smo »u Evropi« — danas ne do- ; zvoljavamo. Napominjemo, da isti taj Latinović stalno pravi smetnje i našim trgovačkim i inim poduzećima, pa upozorujemo nad­ ležne, da ovo stvorenje sa onoga mje- i sta uklone, da ne moramo zbog svake individue praviti cijela pitanja. Imamo o njemu još koješta notirana, ali zasad i čekamo na riješenje ovoga slučaja i energično tražimo disciplinarnu istragu i kazneni progon kako protiv Latinovi­ ća tako i protiv Maksimovića i svih u gornjoj stvari upletenih stražara. Na adresu poticajne direkcije. Opazili smo u subotu (3. o. mj.) kada ie kato­ lička procesija u 5 sati po podne gra­ dom obilazila, da su stražiri musliman­ ske vjere pri prelaženju »neba« ispred njih isto kao i nemuslimani također sa- ■ lutiraii. Pitamo: Je li to naredbeno? A- I ko stražr pri tomu »mora« (?) saluti- ' rati, onda tražimo od pol. direkcije da > u ovim slučajevima nikada jednoga mu­ Hrana za radnike. Javljaju iz Beoslimana ne komandira, gdje bi ovaj bio na takav čin nukan; a ne n. pr. kao u | grada od 1. aprila: Ministarstvo za soI cijalnu politiku tražilo je od centralne subotu, da su na raskršću pred kava­ nom Central od 6 stražara bili peto­ I uprave da odredi izvjesnu količinu hra­ ne za nezaposlene radnike. rica muslimani. Kod sprovoda je malo drugačije. Ako se u onom pozdravu ho­ će da oda zadnja počast onome mrtva­ cu, onda ništa ne prigovaramo, ali ako se to čini po propisima kršćanske crk­ ve kao odanost mimo prolazećem krstu kao znaku kršćanstva, onda kao inuHmani ni to nemožemo dozvoliti. — Na­ ravno, u uzdržavanju reda na ulici, za koji se policija brine pri kršćanskim Primamo iz Nevesinja: Na 2. aprila sprovodima uopće kod policije u obzir ove godine idući iz Mostara napad­ ne dolaze naše džennaze, pa se skoro nuti od pljačkaša kod sela Lakta Alija svaki put desi, da koja kola ili seljak i Masnija Kurt iz Mostara, te Omer Desa tovarima potpuno rastrga povorku mić iz Lakta. Zadnja dvojca teško ozli­ jedne džennaze. jeđena. Pljačkaši bijahu Milan Račić iz Dakle kao u ovim nabrojenim, tako i u mnogim drugim stvarima sličnoga Zimalja kod Mostara i Vidak Snjegović karaktera tražimo bezuvjetno od poliiz BudSavlja kod Nevesinja. cajne direkcije sasvim nove i nepristra­ Mjesni odbor. nosti odgovarajuće instrukcije za poti­ cajnu momčad. Mi ćemo ubuduće i ovim Stvarima posvetiti malo više pažnje. Pri zaključhu lista. Opet hrv u Hercegovini. Kampusova pekara za činovnike. — Službeni list »N. j.« isto tako i »J. L.« — donijeli su noticu na 26. i 27. marta pod naslovom »Za siromahe i činovnike u Kampusovoj pekari...« Ovu smo noticu pročitali nekoliko puta, ne vjeru­ jući, da li je na snu ili na javi, tim više što se ovo događa baš sada, kad je na čelu naše vlade dostojan i ponosan sin ove zemlje. Uvai тсгпатсипк pozna­ tog ortaka bivšeg zloglasnog Šarkotića ne slaže se sa govorom gosp. predsjed­ nika zemalj. vla.de Dr. Srškića, što ga je izgovorio činovništvu. Da se ovo dogodilo za Solina pašaluka ne bi se na ovo ni osvrtali, znajući da su Sola i Kampus na jednoj deredži. Ova je notica uz prkos materijalno sla­ bo stojećeg činovništva uzbunila i po­ vrijedila osjećaj i ponos priznatog spo­ sobnog b. li. činovništva. Za ovu bruku i sramotu dužnost bi bila gosp. predsjednika vlade, da pozo­ ve na odgovornost glavonje i reponje našeg zloglasnog ureda za prehranu, obrt i trgovinu, koji su sa svojim ne­ savjesnim postupkom dozvolili lihvari­ ma i bezdušnicima da truju i ono što još zatrovano nije. Svim onim u prehrani i onim sposob­ nim (!) u obrtu i trgovini, glave se cr­ vene kao čukundruci a vratovi su im jadniji nego u tovnika bikova, godi ova­ ko vrijeđanje njihovi kolega. Cinovništvo će se istom tada iz lih­ varskih pandža kurtarisati, ako se pre­ hrana, obrt i trgovina dade u ruke spo­ sobnim, savjesnim i nepohlepnim ljudi­ ma koji se neće dati tako lahko pod... Trešeljah Otkako je doSao na vladu novi predsjednik Siikić, ja sam u zavjetrini odahnuo. Niko »s ne napada, u ni „Pravda" no traii vl*e мојо glave. 8ada je svima napokon jasno, da sam ja «атпо „činovnik44 i da me se kao činovnika niSta ne tiče promjena na vladi. Sada sjedim čvrtćo а sedlu pokriven Srkkioom i Pribićevl«em, а ја шеЗнНт radim „objektivno" ovoj či­ novnički posao po najboljoj savjesti — otkidam od muslimana Sto god viši mog-o, na khrist evejih pravoslavnih. Šćepan Grđić, I ja sam malo otpočinuo. Kao da ва polak« zaboravlja onaj moj famozni »kultame-tolerantni“ povik muslimanima u parlamenta: „Daela smo vas trpjeli 500 godinal". Ipak, Ksepane, ntošenie 80 nadati da će nas , Turci" u ovoj gunguli zaboraviti i da ćemo ostati neopačeai i dalje. Dr. Krulj. Da ni i nijo Šce, no znam ito bi od mene bilo- Dr. Latinović. Skromne želje; Da mi je biti samo 21 sata neodgovorni dik­ tator: 1. spalio bih prokleti tuzlanski skis; 2. uzdigao bi sve detektive da uz pomoć po­ ticajnih рава pronađu tko mi je ..ukrao" „na­ čelo i politički moral"; 3. otpoetio bih bez mirovine sve one, koji mi OBujetiče „peti rang"; 4) zaprijetio bih u zakona amrtaom кавпож svakom, koji spomene o тејој prošlosti — da jače, a urednike novina, koji ovako stvar! depišu, kaznio bih doživotnom tamnicom. F. „vallahi* bi onda bio pravi — beg BHašimbeg“ SUMORNE MISU. Senatski ват sudac, mnFeaik, ilan odbora nMuU&* etranke, i td. a ipak su moja četiri sastavka ostala bez »dgovir«. Čudni su ovi „Karkutovci44 eko nazovi „Pravdu*. Hfz M. Jakić, ptdalj ćoee, lakat ambicijo. Šuti, iet!, UeU alatni, Ahmo će ti, в o r d e dati« li em je franko, hem je tatli,l em je gorko, hem ncbahtli. Dr. NOVO. Zaliha kalendara .Pravde* je na izmaku. Pohitite sa narudžbama« Oglašujte u „Pravdi" Wilhslm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Bsijeh I. MUSLIMAN star 25 godina sa četiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra­ ciji lista. 73, 1—3 1 j i Bdvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. SulBjman fllBckavić Dužnost bi bila gosp. predsjednika, da naredi, da se provedu izvidi o nekim či­ novnicima ko su i šta su; kako su mate­ rijalno stojalj prije 1914. i kako sada stoje, upada u oči tim više što često dobivaju pismene prijetnje baš od onih individua s kojima su imali ališveriša. Njihovo razmetanje, nošenje, trošenje i t. d. na ovom vaktu sa današnjom pla­ ćom tuhafli izgleda; a osobito još kad se i kuće kupuju. Na koncu, da nije počemu ovaj merhainet Kampusove pekare šamar ili tuš govoru g. predsjednika vlade od stra­ ne giavonja ovih ureda kao demokrat­ ske ostavštine. I Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipelt viksa naftalina, i uljene i suhe boje, pa/ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, ta­ kova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pudera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva)te cjenovnih V. ■ ------------------ 4 Riblji zejtin najbolje vrsii ima na skladištu u originalnim pločama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada ЈЗгдеа Šahinagić, Sarajevo S t ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno isplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. —■ Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 O4w?oral wHatk: M. S«J*nlr<u ' »Mili; Odbor M. 0.« fšueparila D. & A. Kajoa, 8ша|«т.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b32f2ba6eebf54ee3766d19ca19024dd.pdf f74d50e144006fb22faffb3cc91d88f6 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГДИМЛМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 39 (144) Sarajevo, subota 10. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaiiciani odbor. Pret. lata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. seobu bdio — došli u još teži položaj,, — Jesmo ii, Hadži Reis efendija, u nego li su sada. tom komentaru rekli štogod netaćno o i — To je sigurno. Njihov bi položaji Vašoj osobi? — Nijestc. Konstatacija, da me je Vaš Iz Velike Kiaduše primili smo ovaj stanicama naloženo bilo, da se kod istu­ i postao možda onakav, kakav je prije к. 1912. bio položaj muslimana oko Niorgan u najkritičnuim časovima uzeo u brzojav od 6. o. mj.: »Jučer su seljaci pa obrađivanja kako muslimani tako 1 zaštitu, sasvim je tačna. iz Glinice pod vodstvom popa Davidopravoslavni u zaštitu uzmu. Jučer su | ša, to će reći možda nešto malo bolji nego Cigana u drugim državama. — Kaže se, da ste Vi pokrovitelj mu­ vlća i Đoke Karanovića s puškama i posjednici ove svoje zemlje počeli ob— Mi se, Hadži Reis efendija, nadaslimanske težačke stranke. To se izvo­ bombama navalili na muslimane pećke. rad.vati, ali su na njih navalili dobro­ | pio da će se i u našoj državi naći širodi iz te činjenice, da je Vaš sekretar 1 musl.man mrtav 1 više ranjenih. Uvoljci sa bombama i puškama, te ih ras­ Mahinić jedan od glavnih pokretača te pravoe vlasti, upozorene, nijesu htjele tjerali ubivši jednog muslimana na smrt, J kogrudnih ljudi i dalekovidnih pranove »stranke« i da se njen organ krvoproliće predusresti. Opširno izvje­ a dvojicu teško ranili. Žandarmerijske : vih patriota, koji će uvidjeti da je u »Glas Težaka« ekspedira iz Vašeg (rlšće si jedi. Mjesna J. M. Organizacija.« stanice ne poduzimaju nikakovih kora­ i interesu cijelog našeg troimenog narojasetskog) ureda. ka protiv krivaca. Stvar je saopćena I da, da se sa muslimanima postupa kao — Političko osvjedočenje mojih potbrzojavno predsjedniku zemalj. vlade. I sa pravom braćom, a ne kao sa bes­ činjenih činovnika mene se ništa ne ti­ pravnim robljem, kako bi se možda moU istoj nam stvari iz Cazina od 8. o. Mjesni odbor.« ■ glo zaključiti iz uredbe o beglucima, što če. Za osnivanje težačke stranke sa­ ♦ mj. brzojavljaju: »Zemlja zvana Pećka ju je demokratska vlada upravo pred znao sam tek kad su došli izaslanici na u kat. općini Vrnograč Glina bila je poU toj je stvari i, »Hrvatska Sloga« od čas svojega pada prošmuglovala. pouzdanički sastanak. Neki su me te­ dijeijeiia beskućnicima muslimanske 1 8. travnja br. 74. pod naslovom »Krvo­ — Ja se, nažalost, dobru ne nadam, žaci pitali kako da se drže prema toj pravoslavne vjere u к. 1897. i na njih proliće u bosanskoj Krajini« donijela iz­ jer u naših takozvanih državnika novoj stranci, a ja, vjeran svomu vangruntovno prenesena. Uz sjetvu jesen­ vornu, tačnu i opširnu informaciju i pre­ vidim malo pravih državničkih vrlina, stranačkom stanovištu, niti sam ih od­ ske pšenice počeli su dobrovoljci istima dodžbu ove nebratske pojave, a mi a mnogo stranačkog smisla. Preča im vraćao niti sam ih nagovarao da po­ braniti rad i opstanak na ovoj zemlji. sumnjamo, da to nije moguće početno je, izgleda, stranka, nego država. sjete onaj pouzdanički sastanak. Da se Muslimani Iz Pećke tražili su od vlasti, djelo one »kompletne oružane divizije«, — Vi možda imate pravo, Hadži Reis list »Glas Težaka« ekspedira iz mog da se u zaštitu uzmu za sadanju sjetvu. koju nam je u ime Saveza dobrovoljaca efendija, da u našoj državi ima podo­ ureda, to čujem prvi put od Vas. Kotarski ured u Cazinu uzeo ih je u za­ na težačkoj skupštini u Sarajevu nago­ sta takovih malih državnika, kojima je — Je li Vam poznato, Hadži Reis štita iako, da je onomašnjim žandarskim vijesti Risto Bogdanović. efendija, ko širi lažne i posve neosno­ partijski interes preči od državnoga, ko­ jima partijska snaga više imponira, ne­ vane glasine, da naša organizacija radi na tom, da Vas svrgne sta stolice reisgo najjači argumenti. Nama i ta okol­ ul-uleme, a na nju da digne jednog od nost daje povoda, da snagu naše Orga­ nizacije što budnije i brižnije čuvamo, svojih pristaša? Ko širi takove vijesti, ja ne znam. jer smo uvjereni, da pri takovom stran­ Ispred Centralnog Odbora naše Or­ Г kako je izižla ona nepravedna uredba čarskom raspoloženju kod naših držav­ Što se moga mjesta tiče, ono će možda ganizacije poslata su ovih dana trojica i o otimanju i slobodne zpmlje, kao i kmei onako biti ubrzo ispražnjeno, te ako nika možemo opravdane težnje musli­ delegata našemu vjerskom poglavici ' tovske, iz muslimanskih ruku, od on., mana najlakše obraniti jakom silom je­ ko reflektira na ni, nek se malo strpi, presvj. g. reis-ul-ulemi Cauševiću, da ' doba dobivam više vijesti o sukobima dne jedinstvene muslimanske stranke. borba mu je protiv mene suvišna i ne­ se s njime porazgovore o prilikama u ! i navalama čak i na muslimane težake. Mi se nadamo da će nam objektivni i potrebna. kojim se sada nalazimo, te o njegovu ; Izgleda da je ta uredba dovela nemuslinepristrani posmatrači našega rada pri­ — Naša Organizacija, Hadži Reis estanovištu prema našoj Organizaciji i i maiiski dio naših zemljaka do uvjere­ fendija, okupila je gotovo sve muslima­ znati, da smo i do sada u ovom smjeru nja, da se sve muslimansko dobro moonim muslimanskim »strankama«, koje ne Bosne i Hercegovine u svoje redoštogod uspjeha polučili. pred kratko vrijeme otpočeše svoje dje­ I žc slobodno otimati, pa kad se musli— 1 ja vam to priznajem. Sigurno je, ■ ve pa je razumljivo, da se u tako olovanje. G. reis-ul-ulema primio je vrlo i mati težak neće mirno da pokori toj otigromnom broju budi može naći pogdjeda se je stanje muslimana poboljšalo ljubazno naše izaslanike te je oko dva 1 mačini, onda dolazi do toljaga j sjenakon što ste vi proveli svoju organi­ ’ koji pojedinac, koji možda nema najbosata proveo s njima u razgovoru -o is­ i kira. zaciju. Mogu reći da je i moj položaj j Ijeg mišljenja o Vama i Vašemu radu, — Jeste li i Vi, Hadži Reis efendija, taknutim pitanjima. Mi ćemo pokušati postao čvršći, nego je bio prije prove- I i da bi taj ili koji drugi pojedinac rado ! obaviješteni, kao što smo i mi, da je da u kratko prikažemo taj razgovor: sjeo i na stolicu reis-ul-uleme. No iz denja Muslimanske Organizacije. — Jeste li i Vi, Hadži Reiscfendiia, ; uredba o beglucima ogor.ila i druge — Iz ove izjave. Hadži Reis efendija, , toga se ne može zaključiti, da ie naša proizlazi, da Vi stojite u istom prijatelj- |< Organizacija proti Vama. obaviješteni da su se i u zadnje doba ■ muslimane osim onih, koji su njome diizvršavali napadaji na ličnu sigurnost I rektno oštećeni? — Niko pametan niti je to zaključio, skom odnošaju i da ste isto tako dobro i I -0 duševnom raspoloženju onih muslimana i jeste li šta poduzimali u raspoložen prema našoj Organizaciji, . niti će zaključiti. Ja najmanje. Ja sam i malih posjednika, koji su ovom ured' već rekao, da nema niti je bilo kakova ovom pravcu? kao i prema drugim muslimanskim jaza između vaše Organizacije i mene. — Obaviješten sam. da se u Sandža­ । bom dovedeni na prosjački štap, ne tre- i strankama, i da je izmišljotina, da po­ ba ni govoriti. Ali i drugi muslimani j stoji nekakav jaz između nas i Vas. Ja sam čak i onda, kad sam u orgaku i Makedoniji hapse i proganjaju mu­ uznemireni su silno ovom uredbom, jei i n u vaše stranke napadnut radi pitanja — Ja toga jaza nisam nikada osjećao, slimani, jer su tobože u nekakvoj vezi ne znaju kad će se i gdje će se zausta- ' a u više sam prilika i vama i vašim ji nošnje šešira, znao, da to nije mišljenje, s mladoturskim komitetom j da tobože viti ovo nerespektovanje narodne prav- i protivnicima kazao, da sam ja kao vaš i vaše Organizacije, nego pogrešno mišspremaju nekakovu protudržavnu ak­ ne svijesti o privatnoj svojini, pogotovu ’ vjerski poglavica, izvan i iznad stra- :i ljenje jednog pojedmea. ciju. Ja sam se zauzeo za ove nevine kad se ovakove uredbe, kojima se dira — To ste bez sumnje imali pravo. naka. Ja cijenim i vaš i njihov realan i i ljude obrativši se na jednog našeg mi­ u privatno vlasništvo i u imovinu na­ po muslimane koristan rad te s«um spre­ ‘ Hadži Reis efendija. I Centralni Odbor nistra, s kojim se lično poznam, pis­ ših humanitarnih ustanova (vakufa) do ­ i naše stranke jednodušnog je osvjedoman potpomagati vas na tom hairli pumom, u kojem sam ga upozorio, da se nose i provode samo u onim krajevima i čenja, da naše pristaše žele, da se o tu svim svojim silama. ovakovm nepravednim postupkom na­ naše države, gdje su muslimani vlasni­ — Vaš intervju, Hadži Reis efendija, ' našem vjerskom poglavici piše u našem vraća samo voda na mlin neprijatelja što ste ga dali uredniku »Obrane«, ra- 1! organu po prilici onako, kako je pisano ci imanja. Da vam pravo kažem, ova­ naše države, a da se tamošnji muslima­ kove nasilničke mjere mogle bi dovesti zumjeli su neki tako, kao da Vi želite j1 u zadnjem broju »Pravde« i da su člani, koji ne traže ništa osim pravde, mo­ široke muslimanske mase napokon u da se naša Organizacija po malo ras- i novi naše stranke sa zadovoljstvom gu HJepim načinom i pravednim postup­ takovo jedno očajno duševno raspolo­ pratili energični istiip našega lista u Va­ pada i prelazi pod vodstvo Halilbašića kom učiniti najpouzdanijim stupom na­ šu obranu u najkritičnija vremena. Što ženje, da bi lahko moglo doći i do ise­ i Bašagića. šeg kraljevstva. Ovakovih političkih ljavanja iz domovine, do čega bi mož- i se tiče tretiranja vjerskih pitanja, kao — Komentarisati može kako ko hoće, pnogona ti nas ovdje u Bosni nema, ali što je pitanje nošenja šešira, i Central­ da već i došlo, da su saobraćajne pri­ ali ja to niti sam mislio, niti rekao. U nažalost ima još uvijek razbojničkih i like bolje i stanje u drugim Islamskim ni Odbor naše stranke misli da takove ostalom i vi ste u »Pravdii« komentaripljačkaških napadaja na pojedince, kao teme nijesu zgodne za jedan politički zemljama sređenije. sali taj intervju i došli do zaključka da što je bio slučaj neki dan u Bišini kod list, te da se mogu i bolje i uspješnije — Mi smo, Hadži Reis efendija, miš- ■ je smisao moga intervjua, u koliko se Ncvesinja na četvoricu muslimana i ne­ raspraviti na drugom mjestu. Nije li. tiče naših muslimanskih stranaka, taj, ljenja, da bi to bila jedna golema narod­ koliko dana prije toga kod Bileće na na nesreća i da bi preostali muslimani I da ja jesam i da ću ostati izvan i iznad 1 Hadži Reis efendija, ona bilješka u kolara Selimovića, o kojim ste slučaje­ »Pravdi« o Vašem stanovištu u pitanju — a i tih bi i pri najjačem pokretu za 1 svih stranaka. vima uostalom vi u »Pravdi« pisali. Od Krv u Krajini. Naš razgovor s rais-ul-ulamom. MiKlimansha trgogačha i obrtnička tanin za Bosnu i Нггеедо?1пи (d. đ.) u Sarajeva. I Dionik . Bavi sa svim banasviil^ naslovima. Obavlja uplats I UHOvčenja u kraljđvstvu SH5, I u Inozemstvu. Prima ulošlm na uložne knjižice 11eliuće račune I uitaniaćuje Ih nalpavoljnije. Obavlja svu misiiiačnspDslovs i burzovne naloge glavnica H з.ооа.воа Gaje sezonske I apro«izaci|sks kredite. — Hupujs i nrodajz sredio, valute I Briiednosne papipc svih vrstu. R 0 Б li 0 0E3ELEHJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sv: životne namirnice. Kancelari ja: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban *a, Sarajevo - Interurkan telefon: �otrana 2 Страиа nošenja šešira dala povoda, da ne od­ govorite na pitanja, koja su na Vas stavila dvojica izaslanika našega organa prigodom intervjua sa dopisnikom »Glasa Naroda«? —• Nije. Na neka od onih pitanja mi­ slio sam svakako odgovoriti, na druga po mom mišljenju nije bilo oportuno odgovarati obzirom na moj položaj i na prilike, u kojima se danas nalaze mu­ slimani naše države. Uredništvo je po mom mišljenju trebalo sačekati moj od­ govor pa onda objelodaniti zajedno i pi­ tanja i odgovore. Kad je mimo običaj prije vremena iznijelo sama pitanja, nljesam smatrao nužnim, da odgovorim ni na ona pitanja, na koja sam mislio odgovoriti. — Dozvoljavate li, Hadži Reis efen­ dija, da današnji naš razgovor u kratko prikažemo našoj čitalačkoj publici? — Zašto ne? Mene će samo veseliti, ako će iz ovog .razgovora i oni pojedin­ oj, koji su možda držali da sam ja prc— tivnlk vaše stranke, doći do zaključka, da to nikako ne odgdvara činjenicama. Razgovor se po tom razvio o radu vakufskog sabora, te su tom prilikom naši izaslanici zahvalili svomu vjer­ skom poglavici na njegovu pohvalnom sudu o novim saborskim članovima. Go­ vorilo se i o pitanju sudjelovanja musli­ mana pri sastavu bosanske vlade, na­ dalje o načinu, kako bi se najbolje mogli zaštitit: Interesi muslimana naše države i o nekim drugim manje važnim pitanji­ ma. Po tom su se naš izaslanici rastali od svog vjerskog poglavice zahvalivši mu što ih^je tako srdačno primio i najpripravnije im dao odgovore na sva po­ stavljena pitanja. Reis-ul-ulema zahva­ lio je -našim izaslanicima na posjeti i iz­ razio želju, da mu češće dodemo. Sarajevo. 9. aprila. Težačka skupština, koja je održana 28. pr. mj. u Sarajevu kao »isključivo« staleška našla je odjeka u našoj štampi, a mi smo namjerno čekali, dok svoja izvješća donesu listovi drugih naših pol. stranaka, jer smo se nadali, da će jedna politička delikatesa i jedan protadržavni istup biti od -izvjesne skupine naših političara i njihovih organa prešućen, dok smo se nadali, da će bar neko -i taj rtinmenat makar naglasiti. 1 nitko, slo­ gom nitko toga nije učinio, i ako su svi prisutni bili svjesni jednog teškog protudržavtiog delikta. Četvrti govornik na toj skupštini d obrovoljac Riđo Bogdanović u ime Saveza dobrovoljaca ističući osobite simpatije ovili za seljake, tražeći pot­ punu otmicu svake česti posjeda nehrlšćanskih posjednika bez ii najmanje o, štete za to, obećaje seljacima u njihovoj borbi 15—20 hiljada dobrovoljaca koji sačinjavaju, kako on reče, »jednu kompletmi diviziju, spremnu svakoga mo­ menta da prihvati za oružje«. Dakle po­ slije onih vatrenih riječi predsjednika ove skupštine — također i predsjed­ nika Saveza dobrovoljaca Mike Vidako■ v-ica gdje se govori, ua seljak ima svoja i »prava« dobiti t>a makar i krvlju i aok I u isti čas padaju ii mase povici »Samo Sa krvlju!«; pa-poslije riječi Kiste Do­ kida, urednika »Težačkog Pokreta«, ; gdje se privremeno Narodno Predstav­ 1 ništvo naziva cirkusom u Beogradu (i nakon predsjednikovih riječi, da skup­ ština nema nikakove političke boje), gdje Dokić naziva Jugoslavensku Musliman­ sku Organizaciju strankom zlikovaca, gdje se imenom spominju samo pojedini muslimani kao krvni dušmani težaka i spominje se samo jedna muslimanska politička stranka kao protutežačka, dok se imenom nije taklo nijednog hrišćanskog zemljovlasnika, niti je spomenuo druge političke stranke; dakle poslije toga kada su potpuno razjareni duhovi mase dolazi dobrovoljac Bogdanović i obećaje seljaku oružanu pomoć. Kad su odmah za tim zasuli povici: Ubit-- ga kad na gumno -dođe! Zaklati ga!« onda nam je jasno proti koga su uperene bajonete te »oružane divizije!« — Konsta­ tiramo, da je to ii policajni' Izaslanik do­ zvolio da se kaže i to još sa veselim smiješkom. Nakon što je raspop Veliko Grgurović drznuo se i rekao, da mi trebamo biti svijesni, da je svako naše pravo palo padom Stambola i iščezlo sa Kar­ lovom krunom; makar što je predsjed­ nik skupštine i predsjednik Saveza do­ brovoljaca Mika Vidaković rekao, da će oni sve one članove komisija agrar­ ne reforme koji budu njima nepovoljni silom van baciti; pa kada je ono raz­ jareno mnoštvo pozvao na mirne mani­ festacije do mjesta atentata od 28. lip­ nja 1914. da našem junaku Gavrilu Prin­ cipu iskažu zaslužno poštovanje, razja­ rena masa je vikala: »Ne tamo — kroz i Saračel« I desilo se, da su velike grupe manifestanata prolazile' kroz Sarače i Regen­ ta Aleksandra ulicu, gdje su između ostalih povika -padali i — »Dolje »Turci«! Ovdje se danas naziva svakog musli­ mana agom i begom, pa makar bio i naj­ jednostavniji radnik; feudalac je, pa ma­ kar mu djeca od gladi umirala; šuckor je, pa makar on bio sudionikom i u atentatu 1914.; »Turčin« je, pa makar sva njegova svojstva bila čisto hrvat­ ska ili srpska. Tako ih se danas ozna­ čuje kao masu koja mora da izčczava. Proganja ga se na svakom koraku. Jav­ ljaju se pokolji sa svih strana. I sada napokon mimo sve državne civilne i voj­ ne oblasti istupa jedna organizovana le­ gija i prijeti oružanom silom. Je li lo­ gično. da napadnuti ne reagira, pa ko može jamčiti da će i muslimani kad ih se tvorno napadne ostati mirni? Ova dakle nepotrebna oružana sila stavlja nas u sumnju i zabrnjuje nas, jer ako se ona ne stavi pod moć zakonitih obla­ sti, onda može da postane opasna za red u zemlji, za sigurnost i mir; a pusti li se stvar i dalje ići, kako je danas po­ šla, onda moramo biti svjesni, da je to najkraći i najsigurniji put krvavom — boljševizmu. Iz vakufskog sabora. SVRŠETAK TREĆE SJEDNICE. o predlozima prosvjetnog odbora). Dr. S p a h o, obzirom na finaneijalno stanje vakufa i na to, da nema izgleda za skoro poboljšanje tog stanja predla­ že da se medresa udesi na četiri raz­ reda tako, da se zadrži samo donji stu­ panj i nastava svjetskih predmeta po­ stavi na temelje praktičnosti. Nastavu bi trebalo udesiti prema osnovi priprav­ nog tečaja za preparandiju, gdje se đaci uz jezik uče sastavu pisama i drugih -poslovnih sastavaka, gdje se račun uči u vezi sa jednostavnim knjigovodstvom, gdje su predviđene gospodarske vježbe i t d. Svršenici ovake medrese prelazili bi u državnu preparandiju, gdje l>i se posvetilo više pažnje vjeronauci i tako na -račun države dobili spremni muallimi i vjeroučitelji. Zadaća novog hodže ne može se ograničiti na klanjanje dženaze, izdanje Hmihabera i vršenje samo vjersikh obreda. On mora da bude u us­ koj vezi sa potrebama svog sela, svje­ stan vođa, verziran putovođa i jak bra­ nilac narodn'h prava i Interesa. Kad se­ ljak i građanin vide njegovu spremu I osjete i njegovu pomoć, rado će osigu­ rati njegovu ekslstenciju, a , muallimi će drage volje uložiti sav trud , u njihovo prldignuće. — Sto (Rasprava — .ОРАНДА' .RRAVDA se tiče sirotišta naglašuje da sa ovakim sirotištem nije niukolikio zadovoljeno na­ šoj potrebi niti je njim riješeno pitanje musi, siročadi. Iz iskustva zna da se za mnogo siroče nije našlo mjesta u tom zavodu -i da je privatnom inicijativom u samom Sarajevu spašeno mnogo vi­ še. na mnogo sigurniji način j s mnogo manje žrtava nego li je to .jiostignuto u vakufskom sirotištu. Nu ipak nije za njegovo zatvorcnje sve dotle, dok 'se sadanjim pitomcima ne nađe drugo mjesto. Predsjednik se osvrće na izvo­ de g. dra Spahe > naglašuje, da je dao nalog za izradu predloženog plana radi toga, što je sadanja vlada zabacila predašnji plan o pripravničkom tečaju i od­ redila njegovo dokinuće, odnosno pretvorcnje u realnu gimnaziju. Kad bi se usvojio plan g. dra Spahe sigurno je da za niži stupanj medrese ne bismo mo­ gli isposlovati pravo javnosti. K u r b e g o v i ć se slaže u cijelosti sa predlozima prosvjetnog odbora glede medrese, a glede zatvorenja sirotišta slaže se sa drotn Spahom, da hi se na­ ime zatvorenju moglo pristupiti tek na­ kon što se pnovidi sa sadanjim pitomc'ma. Mi I j ko v 1 ć je za zatvorenje i darulmuallhnlna I sirotišta za koje -ističe da i i i I I I I i I , ! I i , j i I 1 | I i : i | ' I : I I I I i j 1 je bez prave svrhe. Ističe da je iz Cazi­ na za vfijemc rata poslbho’četvero dje- ' cc, ali da nj jedno nije primljeno u za­ vod, već su se za troje pobrinuli pri- I vatnlci iz Sarajeva, na čemu im i ovdje I hvala, a četvero je vratila policija. Bri- ' gu oko siročadi trebalo -bi naprtiti V. m. , povjerenstvima, koja bi se morala po- , brinuti i za to, da ta djeca svrše osnov- i nit šloolu. Radi odmaklog vremena predsjednik misli da treba raspravu prekinuti, a kao prvi govornik za predlog prosvjetnog Ц odbora prijavljuje se g. Bahtijarevlć, I dok Sadiković najavljuje samostalni I predlog o dokinuću odredbe v. m. sab. ' odbora glede povlačenja glavnice sa- i mostalnih vakufa. ČETVRTA SJEDNICA. Predsjednik iznosi u kratkim cr- | tama tok jučerašnje rasprave i ponov- i no ističe da bi mu bilo neugodno zatvo- i niti sirotište. Ne može pobijati referata i prosvj. odbora o velikim potrebama o- ; vog instituta, nu drži potrebnim, da se podnese detaljan iskaz tih potreba u oVoj godini. Tajnik prikazuje kratak historijat zavoda od osnutka do danas, a onda iznosi njegove ovogodišnje potrebe. Pripominje, da je opskrba pitomaca pred­ viđena sa K 3.000 po osobi, a uz to je zatražena ; izvanredna dotacija za odi­ jela od 80.000 kruna. Iza tog referata nastaje živahnija de­ bata o zatvaranju zavoda i načinu, ka­ ko bi se smjestili sađanjj pitomo!. Ističu se. gg. K a p e t a n o v i ć, M i 1 j ,k o v i ć i! muftija Kurt, koji zastupa mišlje­ nje, da postojeće -sirotište valja zadr­ žati, pa makar pitome! ostali i u slabu odijelu. Sporedno je hoće li se ono pre­ dati »Mcrfiametu« ili »Gajretu« kao-i to. hoće li se hraniti sa manjom količinom mesa. Kad bi se apeliralo na narod, si- I gumo bi se mogle npihakr-uti njegove potrebe, jer je narod za ovakav zavod vrlo zagrijan. P r e d s j e-d n i k ističe da bi pred­ stavnici »J. M. O.« trebali pokazati više agilnosti, više stvarna rađa i Više ustrajnosti u takom radu među narodom. Veli da je polagao mnogo nade u agilnost pojedinih v. m. povjerenstva, koja su u početku bila dosta zagrijana, ah u zadnje vrijeme dobiva utisak, da neka povjerenstva već sad pokazuju ne- | manrost i ne rade onako, ka-ko je on zamišljao. (Dr. S p a h o: povjerenstva u ogromnoj većim rade dobro, vrlo dobro i to nesamo povjerenstva, već i džeinatski međžlisi za koje se do sada nije ni znalo. Ima i stvarnih rezultata tog rada). B a h ti j a r e v i'ć ističe veliku važnost okružne medrese i ističe neprilike, koje su stavljene njenom otvorenju. Naglasuje da nam -kotarske medrese i darul-mualfiniin nijesu moglf Hferovati vjerske službenike, koji bi svojom spremom odgovarali zahtjevima što ih na njih stavlja današnje vrijeme i naše potrebe. Stoga je u cijelosti za predlog prosvjet­ nog odbora što se tiče okružne medre­ se, a na d-arul-muallimin i sirotište osvrnuće se naknadno. Izvjestitelj Korkut osvrće se na primjedbu predsjednika'o predstavnicima »J. M. O.« i ističe da njeni članovi u vak. saboru nc vode nikakve stranačke politike, već djeluju čisto kao muslimani. G. Hamidaga Kurtović, koji nije član naše organizacije više puta mi je priznao tu okolnost pa držim, da nije bilo zgodno povlačiti ovamo našu stranku. Ako neki organi sadanje vakufske uprave ne vrše svoje dužnosti, ta se pojava može prosuđivati samo sa gledišta aut. štatuta, a nipošto politike, ko­ ju mi ne želimo u vakuf unositi. 1 meni je vrlo žao, da se sa predsjedničke stolice na ovaj način ističe nemarnost pojedinih organa tim prije, što to nije ni činjeno za vrijeme predašnje .uprave, pod kojom se nije ni znalo za instituciju džematskih medžlisa, a -kamo li da je bilo kakva njihova .rada i kritike. Za tim se osvrće na primjedbe predgovomika o danil-mualliminu ’ sirotištu te ističe razloge, koji su rukovodili prosvjetni odbor da stavi predlog o ukinuću tih za­ voda. Svrha je održat- okružnu medresu i dignuti je na odgovarajuću visinu. Vakuf je u financijalnoj krizi, pa ne može uzdržavati sve postojeće institute, nego ono što je bezuslovno potrebno. To su motivi ovog predloga i ništa drugo. Da Bog da imamo novaca, niti bi bilo ovog predloga, ni ove debate. АИ haška čuv­ stvo. haška kruta zbilja. Ml smo — kok u z i, pa je uzaludno svako idealisanje i uzdisanje. Papiri I razne obligacije, što nam ih je ostavio čovjek koji danas govori »Ne­ Бро; 144 L-.ro ću doći« predstavljaju sufur, a ae vri­ jednost. Šta ćete sa austrijskim" i ma­ džarskim državnim dugom? Sta će sa Ovom pustoši, šta sa ovim haJafiatijama? Valja na ovo stanje gledati realno 1 bez ikakvih iluzija i pružiti Se prema kratkom, uskom i poderanom jorganu, što Ham je uručen i s kojim moramo ra člmati. Mi Smo u neugodnoj situaciji i moramo prosjeći čir, jer ga nd možemo na drugi način izliječiti. Ja ne znam zašto se neka gospoda ugiblfu držav1 :j skrbi za siročad. Kad se vodi toliko brige o 24 djece, koja se imaju smjestiti u državna sirotišta, držim da bi se ta briga morala kudikamo više posvetiti siročadi, što je sad u rukama vlade. Ov­ dje ili je samo 24, a tamo preko 80. Ja mislim, da bi se u prvom redu morala voditi briga o onih osamdesetero, pa b; — polazeći sa predgovornićkog staja lišta — trebalo pitati: Kuda ćemo sa ovih osamdesetero To se međutim ne čini, pa stoga mogu da kažem: kad je otišlo june, nek ide i uže. Kud ih je oti­ šlo 80, nek ide i ono 24. Eto to je što san: imao istaknuti I držim, da bi se te­ žište rasprave o sirotištu moralo posta­ viti na ovaj temelj -j mjesto o vakufskom sirotištu dovesti raspravu o državnim sirotištima. To je glavna baza predloga prosvjetnog odbora o srrotištu i za to je pitanje državnih sirotišta metnuto u cr­ vu tačku predloga o zatvaranju siro­ tišta. Ne velim, da se ovom pitanju nije po­ svećivala pažnja i znam da se je pisalo f interveniralo kod vlade. Nu znam i to. da je izaslanik ulema-međžlisa pristao na interkonfesionalnost drž. sirotišta. kao i to, da su se sve intervencije svr­ šavale na' zemaljskoj vladi, mjesto da se ovom zlu ivotraži lije-ka i u Beogradu. Vlada je samo prva instancija i trebalo se je priitužiti ministarstvu naroč'to radi pokušaja, da se muslimansko dijete iipiše u pravoslavni tefter. Predsjednik se ograđuje proti tona izvjestitelja i naglašuje da nije imao kakve zle namjere -ističući nerad nekih povjerenstava. Još manje je kritikovao politiku koje stranke. Izvješću­ je da je još za prijašnje vlade poduzeo korake za osiguranje ratne siročadi i sa bivšim odjelnim predstojnikom pripre­ mio otvorenje islamskih sirotišta u Tuzli (davši . radu Behrambeg medre­ se) i. Ilidži (davši vakufski hotel »Igman«), kao što je poznato i predgovorniku. Državni je prevrat pomrsio tc os­ nove. U oduševljenju za jedinstvo i Slo­ bodu, novi su Ijud-i došli sa mišljenjem da sve treba smiješati, sve preko noći ujedinili i zadrobiti, pa nijesu htjeli za­ voda na konfesionalnoj bazi. Moje na­ pomene nijesu -uvažene, a kad je odr­ žana anketa i usvojen novi princip, moj je delegat pristao na tu osnovu u z u v j e t/da sc zavede nadzor vjerskog odgoja i postave t. zv. dušobrižnici. To je uvaženo, ali su u zadnle doba poku­ šali da i to dokinu. — Sto se tiče »Merhameta« moram kao njegov predsjednik izjaviti da on nc bi mogao preuzeti ovog tereta, što se po provinciji ne bi osno­ vale njegove filiale. koje bi nainakrtule potrebno pokriće. (Nastavite se.) Bilješke. Ministar Trifković protiv hajduka. Iz Beograda javljaju, da je g. Marko Trifković, ministar unutrašnjih djela, izdao naredbu za razoružanje pučanstva onih krajeva, u kojima vlada običaj -krviic osvete i gdje postoji opasnost, da bi sc narod mogao pobuniti risljed propagan­ de protudržavnih elemenata i kojekak­ vih plaćenih agenata. Ministarstvo unutrašnjih djela izdalo je također nalog, prema kojem su po­ zvani svi hajduci da se predaju. Oni, koji se ne odazovu ovom pozivu, bit će streljani. Svi oni koji će uhvatiti hajduke ili potkazati boravište, biti će nagrađeni -i odlikovani. . Ove dvije odredbe — a pogotovu druga — treba da naiđu i na nepristra­ nu i radikalnu primjenu i u našoj domo­ vini; jer oni silni, čak i organizovatri na­ padaji, koji stalno svršavaju krvnim žrt­ vama i ljudskim životima najjače zago­ varaju potrebu i objektivno provađanje ovakovih odredaba. I Krulj — Izvozničar. Osječka »Stra­ ža« javlja, da je u Osijeku ovih dana pokazivao jedan trgovac 20 -komada izvoznica, koje glase na ime D-ra Uroša KruUa, bivšeg demokratskog Mlnttsra Narodnog Zdravlja. �6р»ј 144 — broj'____ ПРАВДА* — „PRAVDA,, Samovoljno provođenje agrarne reforme. Sadanjc Nai-odno Predstavništvo sastaće se posle uskršnjeg odmora 14. aprila. Tom prilikom pretresaće se više zakonskih projekata .između ostalih i projekat reforme izbornoga zakona. Novi kabinet u Dariskoj. Kopenhagen, 6. aprila. Kralj je odobrio novo ministarstvo sa ministrom predsjednikom Efrisen na čelu. Zapoejeđnuće Frankfurta. Frankfurt, 6. aprila. Danas u % sati'u jutro zapo­ sjele su francuske čete Frankfurt na Majni. Osveta za Licbkucchta, U Fricdrichshafenu kod Berlina dogodila se dne 26. pr. mi. eksplozija na jednom automobilu, koji je prolazio velikom brzinom. Uslijed eksplozije ubijena su dva čovjeka. Jedan i od njih je kapetan Harttung. koji je ubio I vodu spartakista Liebknechta. Prema iskazima svjedoka učinjen je atentat riti­ nom granatom, da bi se izvršila osveta za umorenoga Liebknechta. U Irskoj. Dajčaltenburg, 7. aprila. Ja­ vljaju iz Londona: Jučer su vojničke vlasti u Debilnu, Valfestu i drugim ir­ VANJSKI POLOŽAJ. skim mjestima po ulicama podigle og­ Talijani 1 Bugari protiv nas. Beograd, rade od žice, da mogu sve prolaznike 6. aprila. Ovdašnje talijansko poslanstvo pregledati da Ii imaju oružja kod sebe. umoljava da saopštimo ovaj demanti: Pregledana su i tramvajska kola. Naro­ »La revu de Balkan« publikovala je pi­ čite patrole hodaju po pograničnim ko­ smo, koje je navodno u mjesecu januaru tarima. Ove su mjere poduzete, da se Stamboliski uputio Nitiju, u kojem je spriječi zasnovani ustanak o Uskrsu. predložio promjenu ugovora mira i sa­ Autonomijo Irske. London, 3. aprila. vez Bugarske sa Italijom, [talijanski Parlamenat je sinoć it drugom čitanju predsjednik ministarstva je preko agen­ usvojio proiekat autonomije Irske sa cije Stefani demantovao da je ikad do­ 348 proti 99 glasova« bio pjsmo takvog sadržaja ili da mu je Dugovi saveznika u Sjedinjenim Drža­ šta o tome poznato. vama. L’on, 7. aprila. Iz jednog telegra­ Amerika se povlači. »Petit Parlsien« ma upućenog iz Vaširgtona za London u telegramu iz Londona objavljuje da razabire se, da dugovi saveznika u Sje­ Sjedinjene Države ne ćc bit: zastuplje­ dinjenim Državama iznose svega 10 mi­ ne na konferenciji u San Renti niti u lijardi dolara ili 50 milijardi franaka po antantinoj komisiji za Rusiju normalnom tečaju. Taj će dug biti konOpći izbori u Danskoj. Lyon. 6. apri­ solidovan u bonove. Ne će trebati ni­ la. Danska je vlada utvrdila 22. aprila za kakvog zaključka parlamenta za tu opće izbore Narodnog Predstavništva. transakciju. pogledu centralizacije i decentralizacije. Naime kroz godinu dana vidjelo se, da sistem centralizacije nije podesan, jer u Beogradu nemaju razumijevanja za po­ trebe pokrajina te stog je potrebno da stranka zastupa sistem decentralizacije. Dvodnevni protestni štrajk studenata. Beograd; б. apriia. Nakon demonstracije đaci su ponovno održali skupštinu, u kojoj su većinom glasova zaključili da se imade proglasiti đački štrajk. Rek­ tor univerze profesor Jovan Cvijić, opunomoćen od studenata upustio se u pregovore sa vladom i uspio je d« je vlada odobrila 200.000 dinara za đačke Stipendije. Nakon toga su đaci zaključili da odustaju od štrajka, ali su proglasili dvodnevni politički štrajk čitavog daštva u Jugoslaviji, kao protest protiv po­ stupka kod demonstracija. I studenti tr­ govačke akademije sa svim srednjim te učiteljskim školama u Beogradu stupili su u štrajk. Izabran je odbor šestorice, koji ćc voditi pokret a ujedno će se iz'dati i manifest na narod. I vao, već su htjeli da mu ^ovaj komaBos. Novi, 4. aprila. | dić zemlje u Prekosanju oduzmu i razDogađaji, koji su se ovdje odigrali, ■ dijele navodno s razloga, što on nije za uzvitlali su toliku prašinu i uzrujali du­ hove tako, da svaki čas prijeti opasnost i vrijeme rata ove zemlje svake godine obrađivao, nego je jedanput ili dvakrvoprolića, ali većeg, goreg i žalosni- jI sam put u pomanjkanju radne snage i hajjeg uego igdje. Minule nedjelje naime, i vana dao drugom na obrađivanje. digli Su se seljaci Iz Poljavnica pod vod­ Čovjek se naravno tomu protivio «baš stvom dobrovoljca Ilije Kukavice, te upali u Tunjlcu H. Osman bega Kapeta- j pri samo razilaženje seljaka, dođe do rječkanja između njega s jedne, te jove Bovića i svu redom međusobno podije­ Bogojcvića I Jure Petića iz Poljavnica lit), ostavivši njemu tek nešto strmeni s druge strane. U tom je rječkaniu Ha­ 'oko njegova mlina od kojih 20 dunuma rno opsovao Jovu Bogojevića, našto i to najzadnje vrste zemlje. Pri ovoj ovaj i Boro Petić polete na njega i poč­ dfobl nije se vodilo računa, koji seljak nu ga tući. Pri tom se baš desio pristav 'faktčno treba zemlje, a nema je, nego Vukmirović, koji dadne Đuru Peiića a(se je dijelilo i davalo nemilice, pa i oni­ ma, koji moraju po 100 i više dunuma I rotirati, te sad i on i Harno leže u za­ tvoru, osuđeni svaki po 10 dana. ‘vlastite zemlje, koju nijesu u stanju sa­ Ne znam šta će kot. ured dalje podu­ nti obrađivati, nego je daju drugima na zeti, ali naglašujem, da je već dogorje‘trećinu, na pola, pod ćesim i t. d. lo i da se ne može ovo dalje trpjeti. Ma »■Razdijelili su i onu zemlju, koju je H. i najgora i najnepovoljnija agrarna re­ Osmanbcg u ovoj godini već posijao i forma bolja je od ovog bezvlađa, sva­ odmah upuštaju svoje blago u njegov čije samovolje i nasilja. Molim u ime usjev i prave ogromnu štitu. Razdijelili sviju poštenih i dobroni'slećih naših su čak I one njegove zemlje i bare, koje sugrađana, da se ovo saopći svima onije on tokom zadnjih 10—12 godina ne­ prekidno sam orao, sijao, kosio i u vla­ I ma upiivnim ljudima, poslanicima- i dr. stitoj režiji držao i koje prema tomu ne i da porade kod vlade, da se već jednom zavede red u našoj zemlji. spadaju pod udar ni one najnovije na­ Ne tangirajući ni najmanje način pro­ redbe »demokratske« vlade o bcglucivedbe agrarne reforme, mi tražimo, da ma. se u nas I u naše slobodne zemlje ne Odmah sjutradan iza toga u ponedje­ dira do onoga časa barem, kada proljak prešli su u Otoke na Uni i u Pivvađanje njezino budu uzele u ruke nad­ njak. te su i njih međusobno razdijelili, ležne državne vlasti. Zakonu, pa makar ma da ovih zemalja nisu nikada sijali bio uperen i protiv nas muslimana ili oni, nego sami vlasnici Hi graničari iz kao staleža posjednika, pokoriti se mo­ Zamlače, Dvora. Struge i t. d. Ovdje ramo, ali samovoljnog rješavanja po naprosto nikom ništa ne ostavljaju, a nepozvanim i neodgovornim elementi­ lovrh svega toga se još tako izazovno ma trpiti niti hoćemo niti možemo. i' cinički ponašaju, da čovjeku pamet staje na očigled ovakovih događaja. Evo još jednog primjera za ilustraci­ Dauas pak zorom iskupili su se kod ju, kako ova neodgovorna masa misli rješavati agrarno pitanje. Stojan Vujić, ćuprje na Sani njih oko 50 iz l’oljavnimladić od 25—26 godina iz Poljavnica, ca i 6 -7 žalosnih muslimana iz Prekonema nikoga osim sebe i matere Mike, sanja te počeli da dijele Sansko polje. Trosku, Buljuk i dr. Saznavši za ovo, koja stalno boravi u Bos. Novom, ba­ a ujedno za njihov zaključak, da će na­ veći se na mostu preko Sane sa prosjačenjem, jer nema jedne noge. On ima kon razdiobe Sanskog polja 1 prekosansklh zemalja ići da dijele-i Tunjlcu Ome- ’ oko 40 dunuma vlastite oranice te 7—8 : dunuma šume. Naučen od matere klara Ibrahhnbegovića, otiđe ovaj kot. uRad organizacije na selu. Tajnik napravitelju Manojloviću, ali ga, jer je ne- I tarenju, zapustio je svoju zemlju, te je I šeg kotarskog odbora u Tcšnju g. A. djella, nije zatekao, te je otišao prista­ ! već preko 10 godina nikako ne obraAjanović obdržao je dne 1. o. mj. u selu vu D. Vukmiroviću i saopćio mu cijelu I duje, već je iznajmljuje raznim težacima Trepču vrlo uspjelu skupštinu, kojoj je I i građanima na sijanje ili za pašu, medu stvar. prisustvovalo čitavo selo i ako je bio Malo kasnije, otišao je upravitelj Ma- j ostalima i mesaru Ibri Rustiću iz Bos. I radni dan. Seljaci su vrlo pažljivo sa­ nojlović sa nađšumarom Bajićem na li­ I Novog. Za tekuću godinu dao je svu slušali rad našeg Centralnog i Kotarskog ce mjesta u polje, da se osobno o stvari ! napomenutu svoju zemlju na obradivaodbora, te ga potpuno odobrili izjavivši ' nje nekom Mili Dubajiću sa Bojišta, koji ■ nepokolebivo povjerenje u organizaciju. osvjedoči. Došavši na lice mjesta našao je svu ' ju je već djelomično i uzorao i zasijao. i Naročito su s negodovanjem primili vi­ ovu svjetinu kod kuće Marka Kneževi­ I I ovaj i ovakav individuum, kao što je jest o osnutku neke nove »M u s I. te- 1 ća u polju kraj Sane baš u času, kad im I Stojan Vujić, danas je jedan od kolovo­ ' žačke stranke« i najoštrije osudili đa ovih buntovnika, koji zemlje dijele, spomenuti dobrovoljac Kukavica daje I njezine osnivače. Nakon referata g. Ajate je medu ostalima bio jučer na skupu i novića otvorila se je živahna rasprava upute i savjete, kako zemlju treba di­ prvi, koji je predložio, da se zemlja di­ jeliti, komu je davati i si. Unišavši među i o dnevnim visećim pitanjima, te je sa jeli i da će on za sebe pridržati jedan njih izjavio im je, da oni nemaju prava I strane seljaka pala mnoga bistra, zrela kompleks zemlje t. zv. Brdo, koje tre­ ništa i ničije zemlje sami dijelit, već da Г i oldučna riječ, a naročito u pogledu. ba da njemu pripane, jer je on težačko te to stvar vlade i oblasti, te ih je po­ i gospodarstva i prosvjete. Cijelo selo dijete, a »begu« zemlja ne treba. Osim zvao da se raziđu, jer da će on u pro­ zahtijevalo je jednodušno školu i zadru­ toga prisvojio je jedan kompleks šume tivnom slučaju upotrebiti oružanu silu, gu. Skupština je trajala preko tri sata, a za posljedice da ne odgovara on, već i svoga prvoga komšijc i težaka, Nikole u najvećem skladu mirno, ozbiljno i do­ oni, koji su ih svojim samovoljnim jx>- ■ Petića, u -kojoj sada po miloj volji hastojanstveno u živahnoj raspravi, te su stupkom izazvali. Ovaj energični istup ; rači i prodaje je tako, da njezinom prase skupštinani razišli u najvećem redu upravitelja Vukmirovića imao je i us­ : vom vlasniku ne preostaje drugo, nego noseći duboko povjerenje i pouzdanje u pjeha, jer su se seljaci i ako mumljajući, ! na vlastite oči gledati upropašćivanje svoga dobra i snositi ili otimača ubiti, organizaciju. psujući i prigovarajući, počeli odmah i te time svoje četvero djece bez stara­ razilaziti, ali prijete, da će razdiobu telja i hranitelja skupa sa ženom i stakasnije nastaviti i da se ničijim nalozi­ ma neće pokoriti. Ima među njima puno 'tom majkom milosti Božijoj prepustiti. U ovom- se barem slučaju ne radi o razumnih i poštenih težaka, koji ovaj trutovima i badavađijama, koji težakopostupak osuđuju, ali su se. da izbjeg­ Varear Vakuf, koncem marta 1920. vu muku i krv ispijaju, kako to vole nu ličnim napadajima i neugodnostima, stanoviti krugovi zemljoposjednike na­ (Ko vodi rasprave u kotarskom ure­ morali i proti volje priključi« onoj ne­ zivati, pa bi mjerodavni faktori trebali kolicini' bunitelja. du.) Da u našoj državi vlada ovaki haos da više pažnje posvete tome, da se mir, i nered kao ni u kojoj drugoj, koja je Za karakteristiku navodim epilog, ko­ red i javna bezbjednost makar i upo ­ bila sudionikom rata, leži u prvom re­ jim se je današnji dan završio. Među trebom prisilnih sredstava uspostavi. du uzrok u samim državnim vlastima. ostalim ima u polju oko 2 dana oranja Mnogi šefovi pojedinih ureda po pro­ Nije ovo više ni borba klasa, nego je zemlle i Harno Omeragić iz Prekosanja, vinciji ušljed svoje koinotnosti odstupili ovo sistematska otimačina i javno na­ ■koji je i sam težak, te ovu zemlju sam su mnoge poslove svojim dnevničarima, silje, Jer se svačije pratio poštuje samo obrađuje. Pa ne samo, što su niu oteli da ih samostalno riješavaju i povjerili u toliko, koliko dotičnik ima sile da ga komad zemlje u Suhopolju u Poljavniim poslove, za koje se bezuvjetno anzaštiti. cama. jcojii je on vazda sobom obrađigažuju činovnici sa pravničkom spre­ mom. Kad bi danas živjeli u prilikama sovjetske Rusije prije dvije godine, mo­ među parlamentarnim grupama ne po­ stigne nikakav sporazum. Taj bi kabi­ gli, bi donekle'razumjeti oVaj postupak, pa kad bi i stolar bio suđija. apotekar net imao da sprovede izbore poslanika. U krugovima Parlamentarne Zajednice inžinjer i si. Danas, kad se čuje glas iz UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. tvrdi se, da bi poslovni kabinet mogao našeg ministarstva, da imamo i suviše Rad parlamenta. Zagreb, 6. aprila. da radi samo pomoću oktrojisanja i da činovnika, to ne niožcmo shvatiti. Ov­ »Domovina« brzojavlja iz Beograda, da bi to 6io vrlo opasan presedan. Među­ dje ćemo upozoriti na postupak našeg je za danas u 17 sati bio zakazan sasta­ kotarskog ureda. Tamošnji predstojnik tim. ni poslovni se kabinet ne može obra­ nak između podpredsjednika Narodnog zovati, ako obje stranke na to ne prista­ Dr. Karlo Wilhclm povjerio je agrarne Predstavništva dr. Ribara i predstavni­ ju. To znači, da bi i opet moralo da se rasprave i izvide poljoprivrednom či­ ka raznih stranka. Prema svim izgle­ pregovara. novniku Sitni Budimiru. Dotični gospo­ dima čini se da Parlamehat neće moći Slovenci za decentralizaciju. »Naprej« din je po svom zanatu brico i svršio je nastaviti rad prije 17. aprila. donosi uvodn-k bivšeg povjerenika za osnovnu školu. Iza prevrata postavljen Poslovni kabinet. »Tribuna« donosi: socijalnu skrb, socijaldemokratskog vo­ ic za poljoprivrednog »činovnika«, na U demokratskim krugovima kombinira­ đe PrepCluha, u kojem se upozorava na koji položaj dolaze obični smrtnici sa ju, da ć'e se morati pristupiti obrazova­ potrebu,' đa stranka na podlozi đosađapotpunom stručnom fakultetskom spre­ nju t. zv. poslovnog kabineta, ako se njih iskustva revidira svoj program u mom, dakako ondje gdje vlada red i Iz naše organizacije. Naši dopisi Politički pregled i | I j I i j I I Kako čujemo naš kotarski odbor u Tešnju namjerava još čitavu seriju ovakih skupština po selma obdržati, pa bi poželjno bilo, da se i drugi odbori u ovo ugledalo. Kotarska skupština Jug. Musi. Org. u Gračanlcl. Na 28. pr. mj. održana je skupština cijelog kotara na kojoj je jed­ noglasno usvojen Statut i odobren dojakošnji rad ,i pravac Jug. Musi. Org. Iza toga je izabran novi odbor i to: Pred­ sjednik Ahmetaga Sirbegović, podpredsjednik Giuiejman cf. Fazlić, tajnik H. Sahin Alić, blagajnik Mujaga Muftić, od­ bornici bez funkcije: M. Ali ef. Kapetanović, Muharemaga Mujačić, H. Mehmed ef. Devedžić. Abdulah Kahvedžlć, Mustafa Dclić i Mustafa ef. II. Spahić. Nadalje je skupština osudila podle na­ padaje »demokratske« štampe na Dr. Halidbega Hrasnicu, kome daje neogra­ ničeno povjerenje, i solidarisala se sa člankom Ahmetage Kovačevića dzašlom u 31. broju »Pravde« dodavši još da se zatraži od Radnog odbora da preko va­ kufskih poslanika učini reviziju vakufsko-mearifskog Statuta. jednakost za sve. I svakom će biti jas­ no, kako će se te rasprave voditi i riješavati, kad ih vodi laik iz čaršije. a po­ gotovo Simo Budimir. U agrarnim raspravama i izvidima bezuvjetno je potrebna uz ispravnost i objektivnost voditelja i pravnička spre­ ma, ako se hoće stvar riješiti pravedno i vlasti dostojno. Budimir nema ni malo objektivnosti, a nema nikakve, pa ni poljoprivredne stručne spreme, jer do­ bro ogrnuti krumpire i posaditi salatu ne znači biti spreman i po zanatu agro­ nom. O pravnoj sposobnosti njegovoj smiješno je govoriti, kad je svršivši osnovnu školu postao brico i taj zanat tjerao, a iza toga luk i drugo pđvrće sadio i obrađivao. Općenito je poznato, da je narod iz­ gubio svaku vjeru u vlast, pa razumlji­ vo je đa ćc ovaki postupci još više po­ većati njegovo nepovjerenje. O redu i kakvom dostojnom vođenju rasprava ne može biti ni spomena. Kao ilustracija neka posluži ovaj slučaj: Tokom »ras­ prave« razbila je jedna stranka drugoj drvetom glavu, što znaju i Camil Gafur i Ilija Arežina, koji su bili prisutni kao prsjednic;. Osobto sada, kad se osjeća potreba da se u našoj državi pobijaju svi poroci i popravlja sve, što je iskvareno, a naročito da se povrati autoritet vlasti i dobije narodno povjerenje i rešpekt, sa- �Страиа 4. Strana .ЛРАИ/1А" — .PRAVDA* koja će se obdržavati u petak 16. aprila ina vlast uvodi nečuvene metode i dau 2 sata po podne u društvenim prostoiie tuče svoj ugled. Upozorujemo nadležne faktore da o- ! rijama. Dnevni r e đ : Pitanje izmje­ ne Š 20. društvenih pravila. vom neredu i sramoti ' jednom učine kraj, jer se ovako država ne izgrađuje, Za nišane mcrhuni Ćazimove skupio nego se razgrađuje. je u Maglaju Osman cf. Muradbašić cd januara do marta o. g. svotu od 348 knina, a darovaše je ovi poštivaoci nai šeg neumrlog pjesnika rahmetli Musa Cazima: po 100 K Mustajbeg H. Uzcjrbegović; po 20 K: Mehaga Mačković, ! .Mehaga Pašukan, Husejn Mulalić, ZaKnjiževna obavijest. Uprava »Novog j:m Džinić (Rcčica) i Hasan MulabećiVijeka« umoljava sve one, kojima je po­ retić (Doboj); po 10 K: Dželal Smajslala svoj list u više primjeraka, ua ne rasprodane povrate, jer četvrti broj po- I laglć, Ibrahim Mačković, Mehmedalija Smajlagić, Suijo Mujezinović, Mehmed slaće se samo onima koji su se pretpla­ Mulalić, Narija Smajlagić, Sulejman tili. Herceg. Hafiz Ibrah m ef. IbrahimefenIstodobno se umoljavaju za obračun ' . (Doboj), Meho Bradarić i Osman i pravovremeno sopštenje novih pretб K Sadik Obralić; po рашка. 5 K: Sulejman Mulahasanović, Pašaga »Novi Vijek«. Primili smo broj 3. god. i ArifaRjć Hasan Ruv ć, Asif Smajlć. JaI. »Novoga Vijeka.. List je c>o oval svoi ; Hajrulahović i Fadil Muradbašić; broj posvetio l’ctgodisnjici smrti Musa i po 4 K: Osman Obralić. Meho Emrić i Cazima Catića sa ovan s a d r ž a je m: ' Jdsuf Subašić. A. Hifzi Bjelevac: Musa Cazim Catić. ’ Jedan mali alamet. Javljaju iz Beo­ Musa Cazim Ćatić: Pred očinskim do­ grada: 4,159.000 kuglica za izbore go­ mom. Tri gazela. Moja ljubav. Šemsudin tove su i predate ministarstvu unutraš­ Sarajlić: Iz Ćazimovih pisama. Musa njih djela. — Biva loš jedan koračić. Cazim Catić: Um i objava. Pred pija­ Ljetno vrijeme. .Ministarski Savjet ri­ nicom. S. S. M-ć: Ćazim u životu. S. S.: ješio je, da se od 10. aprila pa do 30. Dina gel Galeša! Za fond M. Cazima septembra ove god. uvede ljetno vrije­ Catića. Odbor za podignuće spomenika me, koje je, kao što se zna, za jedan sat Cazimu Ćatićin A. Hifzi Bjelevac: Me­ đu očevm Iju. ma. — Hadžermereranije od sađanjeg vremena. Ovo će se § o v dnevnik: Hadžennereš o Ćaizvršiti na taj način, što će u ponoći iz­ među 9. i 10. ov. nij. svi satovi biti po­ zrmu. maknuti za jedan sat unaprijed. »Jugoslavenska Žena«. Primili smo Poslanik Šcgvić okraden. Čitamo u broj 11.—12. god. III. lista »Jugoslaven­ zagrebačkim listovima: Sarajevo, 31. ska Žena« prije »Ženski Svijet« mjeseč­ nik za kulturne socijalne i političke in­ ožujka. Danas u 2 sata poslije podne uterese Jugoslavenskih žena. Ova svezkrađena je narodnom poslaniku Keruka ima slijedeći sadržaj: Zorika Kvederblnu Šegviću, koji se ovdje nalazio na Demetrović: Božić srpskih zarobljeni­ proputovanju za Dalmaciju, na ovdaš­ ka u Zagrebu 1914. Romanova: Iz »Zim­ njem kolodvoru čitava putna prtljaga. skih pjesama«. Nije to bilo. Ljubica IlaVojni obvezanicl od 40—50 god. Pri­ kovac, prof.: Žena nekoć i danas. Sava mamo od gradskog poglavarstva u Sa­ Vojvodinski: .Marseillaise vojnicima ži­ rajevu: Pregled obvezanika od 40—50 vota. Dr. Drago Klepac: Prelaz sifilisa god. starosti vrši se jedino radi poda­ na djecu. Štelan ja Beloševićeva: Glas. taka o njihovoj fizičkoj sposobnosti za Stanko Tomašić: Intimni portre. Zofka pojedine radove oružja i da budu upi­ Kveder-Demetrović: Meštrović i žene. sani u III. poziv dotično u posljednju Vojislav J. lEć, ml.: Materino srce. obranu. Svrha je dakle pregledbe jedi­ Zđenka Smrekar: Pozdrav iz daljine. no prikupljanje podataka za evidenciju Antun Farčlć: Skrušenje. Ksavcr Meško: o vojnoj obvezi, a nije mu svrha pozi­ Prošnja. Breškovskaja: O slobodi i pro­ vanje na vojnu službu. Svaki, koji o tom svjeti. Jovanka Hrvaćanin: Uništene proture zlonamjernih tendencija lažne nade. Vlatko Ivanov: U ono vrijeme. glasove, biće kažnjeni najstrožijim kazNikola R. Anđelković: Jedinstvo. Du­ nama. šan N. Dukić: Pesma. Rada: NezvestoВелиии добротвор »ПросБјете«. ba v zakonu. Bogumil Toni: Grobovi Примамо од Главвог одбора »Просвјеmladosti. Marija H-ova: U kavani. Zof­ те: Просвјета je дсбила још јодног веka Kveder-Demetrović: Crni posjet. лшкот добротвора. Госп. Шпиро ДаMarin Pavlinović: Osjećaj dužnosti. Šo­ ввдовић-Докић, трговац у Мостару куnja Grabrovska: Iskrenost. Fran Novoпио je кућу у Мосгару за К 135.000 и sel: Pticam. Lfstak: Emancipiovanost Поклоаио »Проовјети«. Овај аавјештај ženskiiija na selu (Lenočka). Sudovi za посићс име: Шпире, Лукс и Гојка Даmladež. Slijepi i njihovo uzgajanje (dr. видовића-ДовиЉа, покојног Илије. — M. Perković). Rumunjska opasnost u Главни (Ддбор »Просвјете« оматра за Banatu. (Pismo iz Pančeva, M. T.). Li­ особиту лужност, да н оцим путем з»ječnička pregledba prije braka. Mate­ хвали гооп. Шпири Давидовићу-Доrinstvo. Wiliam Howard Taft: O buduć­ кићу на племепитоме поклону »Проnosti žena. Vlaho Bukovac: Moj život. свјети«. (Z. K. D.). Vladimir Nazor: Tri priče za Xohe ли се који од муслимаиских djecu (Z. K. D.). Naša pisma. Izdaje i ' ureduje Zofka Kveder-Demetrović. Ci- j богаташа угладати у овог добротвора »Просвј.те« na и нашим народаим јепа je ovoj svezei K 10.—. Pablikacje o T. G. Masaryku. Pri- * задужбииамв учврстити опстанад и проширити дјелеваље слвчиим даровиgodom 70 godišnjice predsjednika će- • hoslovačke republike Dr. T. G. Masa- | ма, јер су културпе потребе и муслималског дијела иашег иарода огј Л1ryka izdao je presovi odbor praesidia ministarskog savjeta u Pragu publika- I ие и безбрвјне. Transporti za Ćehoslovačku Repu­ dju »P r e s i d e n t M a s a r у k« sađr- | žavajuću 57 fotografija i slika iz života i bliku. Konzulat Cehoslovačke republike u Sarajevu upozorava sve pripadnike ■ovog velikog Ceha i Slavena uz tekčeholovaćke republike, koji namjerava- I stovnu pratnju. Osim toga izdalo je ju povratiti se sa transportima, idućima ministarstvo prosvjete u Pragu alma­ u proljeću ove godine u svoju domovinah »Mas'aryk Osvoboditel« nu, da će biti vrijeme odlaska istih pra­ (Masaryk Osloboditelj) sadržvajući izvodobno oglašeno u svim ovdašnjim vadke iz književnika čeških i slovačkih, dnevnim listovima. Na pojedine upite o životu i radu Masaryka prije i za stranaka u tom pogledu, bilo pismene vriieme .rata. iH usmene, neće se odgovarati. Slovenski Klnb u Sarajevu obdržaje danas u subotu 9. travnja u prostorija­ ma Hrvatskog pjevačkog društva »Trebević« veliko noćno veselje. Udruženje jugoslavenskih inžinjera i ZA NAŠU RIJEKU. U sporazumu sa arhitekta, sekcija Sarajevo, držače svo­ svima strankama sazivlje se na 12. o. ju glavnu skupštinu 18. aprila o. g. u 9 mj. u ponedjeljak u 9'/г sati prije podne sati u društvenim prostorijama sa slije­ velika protestna skupština proti Talija­ dećim dnevnim redom: 1. Izvještaj una. Za to svi na zbor, da jednodušnim pravnog, nadzornog i stručniji odbora. protestom osudimo nasilje! 2. Utvrđenje proračuna za god. 1920. 3. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Mje­ Izbor novog odbora. 4. Izbor izaslanika sni odbor naše organizacije u Varešu i zastupnika sekcije za glavni odbor. 5. poslao je preko svoga predsjednika g. Revizija pravilnika. 6. Pitanje i prijedMuhamed ef. Arapovića svotu od K 9.35 Inzi. Prijedlozi članova imadu se pisdobrovoljnih priloga za naš list ini-is. najkasnje 3 dana prije skupštine G. Ahmed cf. Ccrič je također daro­ urne : upravnom odboru. Ako se na vao našem listu K.20. — Živjeli! sl< ! i i' ii ne mogu stvarati zaključci Upravni odbor »Osvitanja« pozivlje po radi nremaloga broja članova, olxlržaŠ 24. društvenih pravila članice društva vaćc se ponovna skupština dne 2. maja o. g. u 9 sati sa istim dnevnim redom. na izvanrednu glavnu skupštinu, Knjige i novine Dnmiite vijesti n#govorai aređafk M. Spoj 143 Згој I ni adete 11 boli? U licu? U celome telu? Popuštaju li Vani mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid!_Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljcnosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska thiiktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. prodajem kasu Upitati u administraciji lista. Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite inoja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘— , za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 10’— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 - Za moljce po K 6‘—t prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6 — Mast proti svrxbu K 10’—. RazaŠilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JUnker Za­ greb br- 16. Petrinjska u’ica br. 3, III. kat. 60 I Riblji zejtin najbolje vrsti ima ni skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Giusmann & Go. sgda 3rQĆQ Sahinagie, Sarajevo St ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna- Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli, bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /Flsa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6*— Plast Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »E’safluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, alt što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. URA URA Исја čini trajno onseljB ? ? koja čini trajno VBSBlje 1 ? SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra; zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, r očevi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro I jeftinol Tražite cij. nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. VtaMlkt CmitraM Odboi 4. M. O.« ■i amaarUa D. * A Кајм. бтјим. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90da73525cb0110baeab0fb0476d95fe.pdf ef8ae4dc277713bad0a48abcc044d97f PDF Text Text Poštarina u gotovom plamena, ПП A ЖПЧ A imJr IMF li S ЛЖ № Oi 1кВ ■ Н wSA «Ж И МВк JaraK |У**^МА J® ЈЖ ЛМк «AHBh 3^8 Јж 1здду ЖЦ ж& №K| Izlazi subotom, utorkom »je Igra Ж мВНа Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРОШИЗАЦИЈЕ račun pošt štedionice 1119. Broj 40 (145) ~W V &Ж дНУ Ак lWft-_ $№r Ж иИИВ^ sBA Sarajevo, četvrtak 15. aprila 1920. (22. redžeba 1338.) Godina li. E—IHMBilIUm— ——^И—i Sarajevo za jugoslavensku Rijeku. Sarajevo, 12. aprila. Pretresavši položaj, u kojem se nala­ ze muslimani našeg kraljevstva nakon pada soc.-»demokratske« i nastupa no­ ve vlade, Centralni Odbor naše orga­ nizacije mora sa bolju u duši konstatoU ponedjeljak poslije podne više ti­ vati, da se naše stanje nije nimalo po­ suća duša diglo je svoj glas, glas pro­ boljšalo. Centralni Odbor uvažuje ne­ testa protiv nametljivog talijanskog prilike, sa kojima se je morala boriti imperijalizma, glas ogorčenog i uvrije­ nova vlada, nu ipak mora naglasiti, da đenog svog nacionalnog ponosa protiv se je našem teškom slanju mogla i mo­ svakom pristranom riješenju riječkog rala posvetiti veća pažnja. pitanja na našu nacionalnu i državnu Centralni Odbor mora primjerice Is­ štetu. Veličanstveno mnoštvo brojnih taknuti da i sad nema energičnih mjera tisuća sabralo se na Baščaršiji, gdje je za zaštitu naše lične i imovinske sigur­ u ime međustranačkog odbora skupšti­ nosti, da se podržaje ekonomska nejed­ nu otvorio g. V. Grđić, a predsjedao joj nakost u, poslovima, o kojima odlučuje je g. St. Žakula. vlada, te da se pitanje dobrovoljaca ne Govornici gg. Durbešić, dr. Kararješava onako, kako lm je obećano, već mehmedović i zagrebački izaslanik g. gotovo uvijek na štetu muslimana i na­ Tausk bivali su u svojim govorima i šeg privatnog posjeda. Blago musliman­ razlaganjima o važnosti Rijeke za raz­ skih težaka što je oteto u korist dobro­ voj našeg trgovačko-ckonomskog živo­ voljaca još nije povraćeno, a kanio li da ta višekratno prekidani burnim aplause je pristupilo nadoknadi šteta, što su som ove impozantne skupštine svih na­ prilikom rata i prevrata počinjene na ših društvenih klasa i političkih stra­ muslimanskom imetku. naka. Među govornicima zamašaj riječ­ Makedonski i sandžački muslimani iz­ kog problema ocrtao je jedan od najvrgnuti su i danas političkim progoni­ ma, a ne posvećuje se ni pažnja njiho­ uvaženijih naših političara muslimana g. dr. Hamdija Karamehmedović ovako: vim zahtjevima glede školske reforme. Gospodo! Nakon sedam godina rato­ Naša ie prosvjeta još i sad u rukama vanja našemu narodu ne pada ni na čovjeka, koji zauzima jedno intrasigentkraj pameti da traiž kavge. On želi mi­ no stajalište prema muslimanima, koji ra sa svim svojim susjedima, da bi se nije povoljno riješio ni jedne molbe na­ čim prije mogao oporaviti od teških ših seljaka za otvorenje škole i koji nas pošljedica rata. On je stoga u svojirh je u samoj podjeli štipendija prikratio zahtjevima umjeren i čedan. Ne traži za nekoliko stotina hiljada. ničega što nije njegovo po Božijem i Pitanje odštete za kmetovska selišta ljudskom pravu. Kad bi tako isto sta­ tako je izigrano, da je usljed zavlačenja novište zauzimao i naš susjed na za­ te odštete ugrožena eksistencija veli­ padu, ne bi danas bilo spora između kog broja muslimana, naročito udovica i siročadi, a da tragika bude još veća, ■ nas i njega. Ali on toga stanovišta ne nova vlada priprema I provedbenu na- i zauzima. Opojen neočekivano dobrim rezultatima rata on je previše maha redbu za Krizmanovti uredbu o beglupustio imperijalističkim strujama. On cima. Ova uredba gazi ustavom zajam­ previđa, da je jedan od jakih razloga čena vlasnička prava samo ч onom di­ našega neprijateljstva prema Mađari­ jelu države, gdje se ogromni dio te zem­ ma bilo njihovo otimanje naše najbolje lje nalazi u rukama muslimana. Zbog luke. On zaboravlja da i mi imamo svoj ove uredbe ni posjed muslimana teža­ jako razvijeni nacionalni ponos, koji je ka nema skoro nikakve pravne ni fak­ opasno pregaziti. On iz naše istorije ni­ tične zaštite, što najbolje dokazuju mno­ gobrojni slučajevi otimanja zemlje od ! je naučio, da mi ne umijemo ; da neće­ mo da budemo ničija kolonija. On bi muslimana zemljoradnika čak i u čisto trebao da razumije, da je naš narod, sav muslimanskom cazinskim kotaru. bez ikakve razlike, svjestan, da je do­ Obzirom na gornje činjenice Central­ šlo vrijeme, da i on živi svojim samo­ ni je Odbor zaključio izaslati posebno stalnim ekonomskim životom, a da tako­ izaslanstvo u Beograd, da se objasni sa voga života ne može imati naša država predstavnicima stranaka parlamentarne bez svoga najprirodnijeg izlaza na mo­ zajednice. 0 rezultatu ovog objašnjenja re u najbolju luku na našoj strani Jad­ ovisiće naše buduće držanje, glede ko­ rana. jega je Centralni Odbor donio daleko­ Mi ne znamo tačno kakav nam ćulah sežne odluke. spremaju velike sile da nam ustaknu, Centralni se je odbor u ovom zasijone znamo ni to, hoće li nas već sada danju bavio 1 drugim pitanjima, te je naš vladar pozvati, da se silom suprot­ među ostalim zaključio povesti jači stavimo eventualnom nasilnom i ne­ skupštinski pokret. pravednom otimanju naše Rijeke, ali svi mi znamo i osjećamo, da se niko od nas i nikada neće pomiriti s misli, da Rijeka smije stalno i zanavijek ostati ičija druga nego naša. To nek čuju oni, Dne 12. aprila napali su pljačkaši na koji nam sudbinu kroje, to nek čuje i kuću Osmana i Maje Bakarana iz Va­ naš susjed na zapadu, pa ako neće da doživi sudbinu germanskih imperijali­ kufa kotar Foča. Obojicu iz puške ubili sta, nek ne zabada trna u naše tijelo, I posve opljačkali. Mjesni Odbor. Foča - novo Nevesinje muslimana, koji bi htio u njihovo dru­ jer će inako Rijeka biti naš AJzas. Mu mu stoga — i u njegovom interesu — I štvo pozvao je dvojicu birtaša Ferzovića i Hajrića te sudskog pisara Groza rana dovikujemo: Ruke sebi! Poslije svili govornika g. Grđić je šića i pedvornika sreskog načelnika Mulaosmanića, da oni tobože ispred pročitao, a skupština je oduševljeno težaka muslimana sudjeluju kod doče­ prihvatila ovu protestnu Rezoluciju: ka »demokratskih« predstavnika iz Be­ ograda i njihovoj skupštini. Mi u ime Sa velikim zadovoljstvom primio je ogromne većine težaka muslima­ zbor vijesti, da se Jadranski problem na grada i kotara Bjeline protestujem primiče konačno riješenju odajući svoju proti nametanju ovakovih sumnjivih zahvalnost i priznanje svim faktorima, tipova i izjavljujemo, da mi težaci mu­ koji Dalmaciju spasoše našem narodu, slimani ovoga kotara pripadamo Jugo­ našem Kraljevstvu. slavenskoj Muslimanskoj Organizaciji. Sa zebnjom očekuje zbor riješenje Saćir D ž a f i ć, H. S e 1 imo vi ć, Mujo sudbonosnog pitanja Rijeke, sudbono­ H a v i ć, Haso I s b i ć, Emin M e m i ć, sna po dalji ekonomski razvitak naše Kraljevine, sudbonosna po dalji odnoPašo Berberović, Mehmed Hamzić, Ibrhimović, Salko Lipnišaj sa rlašim zapadnim susjedom — Ta­ č e v i ć, .Šaćir D r a g i ć, Mustafa A hlijanima. č i ć, Salko P a š a 1 i ć, Bego BerbeRijeka na hrvatskom primorju bila je rovtć. Salko Sarajlić, Juso Ju­ u prošlosti i sada je hrvatski teritorij. go v i ć, Hrusto H a m z i ć, Refo S eGeografski položaj veže Rijeku sa ma­ limović, Bego Hajdiić, Mustafa terom zemljom — sa lijepom našom N a k i ć, Haso Š e h o v i ć, Mehmed domovinom. Sa najbližom okolinom E f e n d i ć, Zahid A h m e t o v i ć, Mujo Rijeka je etnografski hrvatska. Eko­ nomski interesi kako same Rijeke tako I Bajrić. Dedo Lipničević, Alija i čitave države Srba, Hrvata i Slove- ; H a m z i ć, Fehim J a li i ć, Avdo 0 smić.« nača imperativno nalažu, da se jedno od drugoga ne odvaja. Radi ovoga zbor smatra pitanje Ri­ jeke pitanjem nacije, pitanjem svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, pitanjem svih društvenih klasa, pitanjem svih politič­ kih stranaka, pitanjem svih provincija države. Sve treba upotrijebiti da Rije­ ka dođe onamo gdje po svakom pravu Žao ini je, g. uredniče, što Vas nijepripada, da bude sastavni nerazlučivi dio Kraljevstva Srba. Hrvata i Slove­ -sam vidio prilikom Vašeg boravka u Foči, da Vam opišem naše sirotište u naca. Foči, pa da Vi putem javnosti objelo­ Zbor ovlašćuje delegate, koje će me­ danite, kako se u ovom sirotištu po­ đustranački odbor izabrati, da sa iza­ stupa. Stoga to čimim ovim putem. slanicima drugih krajeva Kraljevstva U mjesecu novembru 1917. god. ov­ sporazumno učine sve što nađu za po­ dašnji oblasni odbor za zaštitu neoptrebno, da se pitanje Rijeke riješi, kako slkrbljenje djece osnovao je »Dječiji interesi čitavog našeg troimenog naro­ dom« za primanje i uzdržavanje neopda traže. skrbljene siročadi. U ovom sirotištu Odajući još jednom priznanje i za­ ima oko 60—70 muslimanske djece i to hvalnost svim mjerodavnim faktorima, većim dijelom ženske od 2 do 15 zbor ih moli da učine krajnje napore, kako bi se Rijeka spasla našem Kra­ i godina, 8 djece (slovom osmero djece) pravoslavne, a katoličke nema, pošto ljevstvu. Sve žrtve koje se tra­ je ovaj kotar napučen samo sa musli­ žile da se dođe ovome cilju zbor je umanima i pravoslavnima. Za ovo sirovjeren da će narod rado dati.« tište votirala je vlada s početka po Na koncu je ovaj .svoj protestni glas 1.000 K, a kasnije po 4.000 K mjeseč­ Sarajevo zaključilo sa trokratnim »Ži­ no, a pučanstvo ga potpomaže mjeseč­ vio kralj!« nom članarinom i dobrovoljnim prilo­ zima. Predsjednik je sirotišta predstoj­ nik (pristav) Luković, a odbornici su i stratelji većim .dijelom Srbi pravo­ slavne vjere. Ima i nekoliko muslima­ na, ali se nažalost ne mogu da zauzi­ maju za našu nejaku djecu, jer se dru­ gi drže pozvanijim za taj posao. Kao znak da se naš težak neda za­ U sirotištu nije postavljena odgojite­ varavati, da neda sebi nametnuti jedno ljica muslimanka, nego žena pravoslav­ njemu sasvim nepovoljno političko vod­ ne vjere, a kakav je odgoj i red u tom stvo, nego da je svjestan svoga stanja zavodu vidi se najbolje po tom, što mui čvrste političke zajednice svih naših ----------- Iznosimo ovaj članak kao ilu­ muslimana iznosimo protestni brzojav, straciju agresivnosti, da ne reknemo koji nam priposlaše ugledni težački pr­ propagande, s izvjesne strane i obra­ vaci grada i kotara bjelinskog. Brzo­ ćamo na to pažnju sab. odbora i ulemajav glasi: medžlisa uvjereni, da će ovom nezdra­ »Bjelina, 11. aprila. vom stanju potražiti i naći radikalna Mjesni odbor »demokrata« ne molijeka.-------------------------------------- Ur. gavši naći ni jednog čestitog ispravna Sirotinjski dječiji dom u Foči.*) Protest bijelinshih težaha. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bovi h svim banhoenlm naslovima. Obavlja uplato 1 unoučcnla u liral]2Bstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima uloihE na uložne hnllžicz 1 teltućs račune 1 uhamđćule Ih najpovoljnije. Obavlja sve nЈепЈоСпв poslove i burzovne naloge | Hancelarija: Mja Petra ulica 2ртшпо,1^^ Dionička glavnica R 3,000.000 Пајз sezonske I aprovlzacljoka kredite. — Kupuje 1 oraduie srečha. valute 1 vri odnosne papire svih vrsta. KOBNO S 5 Ш E II I £ kupuje 1 prodaje sve vrste robe, u poglavito sve životne namirnice. Sarajm - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страаа slimansku djecu daju činovnicima i gra­ đanima, da ih kod kuće poslužuju. Ta­ ko na primjer kod ovdašnjeg nadcestarnika ima jedna muslimanka stara 7—8 godina, koja ga poslužuje, te ka­ ko sam razumio, ovaj je inovjerac (ka­ tolik) želi uzeti za svoje dijete, a na svoje sam se uši osvjedočio dne 5. o. mj., prolazeći kraj njegove kuće gdje ga tatom zove. Ovo će nevino dijete poprimiti sve običaje nemuslimanske; a nije isključeno, da će kroz kratko vrijeme poprimiti i njegovu vjeru. Dr­ žim da ova pojava ne služi na čast na­ šem muftiji, a ni ostalom muslimanskom stanovništvu ovog kotara J čudim se da mogu ovako nešto gledati i trpjeti da se odroduje naša muslimanska širočad, koja je ostala bez svojih milih i dragih roditelja. Nije samo taj slučaj. Kod mtfuščije ima jedna muslimanska djevojčica od 13—14 god., koja ga poslužuje, a o vje­ ri nema opsolutno nikakva pojma. Pitam: ko je kriv ovom stanju i ko odgovara za te propuste? Ko, gospodo? Sirotište je svagdje samo za to, da djecu uzgaja i da ih izvede na pravi put, pa se nipošto ne smije dozvoliti da se s našom djecom postupa ovako kako se ovdje postupa. Prema broju pučanstva, a uzevši u obzir i ono što sam gore istaknuo, da naime u zavodu ima 60—70 muslimanske djece, a tek 6poi 145 Kroj »PRAVDA- — .ИРАВДА* I | ' | j i I im urodi nastavni program prema vakfijji. Izvjestitelj Korkut misli, da može ispred prosvjetnog odbora prihvatiti ovu promjenu, premda mu se čini da je zgodniji odborski predlog. Bahtilarević veli da je ovaj predlog u uskom savezu sa pitanjem početnik nastave i predlaže, da se ne glasa, no većina je za glasanje. Nastaje rječkanje i uzrujana rasprava. Izvjestitelj naglašuje da se tre­ ba držati poslovnika i ne voditi dqbate kad je ona zaključena. Treba glasati o predlogu prosvjetnog odbora, pa ako pane, onda o predlogu predsjednika. osmero pravoslavne, trebalo bi i n»o ralo bi biti da je staratelj musliman, a i odgojiteljica za našu djecu da je mu­ slimanka, dočim bi se za pravoslavnu djecu mogla postaviti posebna odgoji­ teljica. Na moju veliku žalost moram istaknuti, da u sirotištu nema ni vjero­ učitelja. koji bi bar svaki dan po 1 sat predavao djeci iz vjeronauke. I to je velik propust, jer poznato je: kakvu klicu usiješ djetetu u njegovu djetinj­ stvu, onaka će mu klijati u mladosti i starosti. Zato molim i apelujem na centralni odbor naše organizacije, da poduzme nužne mjere kod zemalj. vlade, da ovo sirotište prede u državne ruke, te da se postavi musliman staratelj i potre­ biti broj sila muslimana i muslimanki, koji će znati rukovoditi sa ovakim odgojilištem, te da vlada smjesta naredi današnjem odboru, da se ova djeca i druga oduzmu od inovjeraca i predadu u sirotište. Vahid. I Agrarna reforma. Ministarstvo za ag­ I ; rarnu reformu otvorit će u Tuzli, Mo­ : staru, Sarajevu, Bihaću, Banjaluci pododsjeke ministarstva za agrarnu re­ formu. SVRŠETAK ČETVRTE SJEDNICE. konstrukciju ovog tijela, kako članova tako i reisa, postaviti ako hoćete sve iza izvjestitelja i predsjednika uzima same pravnike, pa svršena stvar. riječ g. B a h t i j a r e v i ć i ističe da bi MH g 1 a j 1 i ć upozoruje da ovaj predse potreba sirotišta mogla podmiriti iz­ log ne spada na dnevni red i traži da vanrednom subvencijom vlade, jer je se glasa o predlozima prosvjetnog od­ čuo, da je za uzdržavanje ovakih zavo­ bora, jer je rasprava iscrpljena. (Gla­ da odobren kredit od pet miliona, pa sovi: Tako je, na glasanje! Dr. Spa­ bi se i nama trebalo dati sa te dotacije. lio: Predlog o ukinuću cetr. uroda za­ Slaže se sa prediogom prosvjetnog od­ dire u reviziju štatuta, pa se sad ne bora, da se sirotišna zgrada ustupi omože uzimati u raspravu.) kružnoj medresi, nu nije za to, da se si­ Sadiković se u načelu slaže sa rotište dokine, nego bi preostale pitomosnovom o okružnoj medresi, ali mu ce trebalo smjestiti u medreski konvikt, se čini da je nedostatan broj sati za a za šegrte naći posebnu zgradu. Do­ vjeronauku i arapski jezik, jer bi me­ pada mu se misao, da se u svakom mje­ dresa morala liferovati potpuno sprem­ stu osnuje društvo poput »Merhameta«, ne muallime i vjeroučitelje. Stoga pred­ koje bi se brinulo za mjesnu siročad. laže da apsolventi uče još i devetu go­ Slaže se sa prediogom o dokinuću dadinu u posebnom kursu isključivo vjer­ rul-muallimina, jer on ne donosi željene ske predmete. koristi. Predsjednik mu odgovara, da Predsjednik veli da su vladini se predloženim planom može postig­ miHjoni iluzija. Ako se .u njih pouzda­ nuti željeni cilj, a ako uzžclimo još spo­ mo bićemo kao Nasrudinhodža kad je sobnije ljude, možemo svršenike slati u sadio trnje po cesti, da od karavane Carigrad ili Kairo. dobije potrebnu vunu.... Nakon toga se prelazi na glasanje o M i 1 j k o v i ć ističe loše iinancijalno stanje vakufa i veli da je tom kriva 1 predlogu prosvjetnog odbora giede okružne medrese, te se ogromnom ve­ bivša uprava, čiji su se predstavnici brinuli za sopstvene interese. Vlada ] ćinom glasova usvaja predlog onako, nam mora izaći u susret, pa ako to ne I kako smo ga iznijeli u broju od 6. aprila. Iza toga se prelazi na predlog o postignemo ovdie, trebalo bi ići u Beo­ dokinuću darul-muallimina. grad. (Odmor.) Predsjednik se slaže samo sa Predsjednik se vraća na pitanje prvim dijetom predioga i prema tomu o zatvaranju sirotišta i veli: Kad smo već kod zatvaranja, kako bi bilo da iznosi ovaj pro-tupredlog: 1 .) darul-muallimin se ima dokinuti zatvorimo i centralnu upravu, jer po koncem pve školske godine, a učitelji mom mišljenju, ona nije tako neophod­ no nužna, da se ne bi mogla zatvoriti. svjetskih predmeta imaju se staviti Ona se može spojiti sa ulema-medžlivladi na dispoziciju; 2 .) učenici mogu i nadalje — ako ho­ som, koji i onako džaba troši veliki no­ vac, istina iz vladinih sredstava, ali oće — ostati u Kuršumliji i Hanikahu, pet s narodne grbače. Provešćemo re­ koje se prepuštaju ulema-medžlisu, da FELJTON. ; I । Carigrad Rusiji. »Filadelfija Pablik Lecer« javlja, da se Vlison nada da će boljševizam u skorom vremenu potpu­ no propasti i da će se na njegovim ru­ ševinama podići nova demokratska Ru­ sija. Takvoj Rusiji trebalo bi po Vilsonovom mišljenju predati i Carigrad; na taj način bili bi omogućeni vrlo dobri odnosi između Amerike i nove Rusije. Sovjetska Rusija hoće Carigrad. Petrogradska »Pravda« objavljuje, da Ru­ sija traži Carigrad samo za sebe, jer joj je to u Londonskom ugovoru obećano. Delegati Sovjeta zastupaće najenergičnije ta potraživanja prilikom budućih pregovora o miru. Wilson protiv Turske. Predsjednik Wilson — piše »Matin« — upotrebljava svoje pravo, da daje svoje mnijenje o sudbini Turske, te izjavljuje, da Armen­ ci i druge narodnosti koje potpadaju pod otomanski jaram, treba da budu oslobođene. 0 pitanju Sirije i Mezopo­ tamije zadržaje si predsjednik rezervu. Konačno predsjednik Wilson zastupa mnijenje da Turci bridu izagnani iz Ev­ rope. Mustafa Kemalpaša. Kako »Cliicago Tribine« doznaje, glavni zapovjednik I turskih četa u Drinopolju i Traciji sa­ općio je savezničkim generalima, da ne će slušati njihovih zapovijedi i da ne će priznati nikakvu carigradsku vladu, dok grad bude zaposjednut po saveznicima. U Traciji se provodi opća mobilizacija. Dalje doznaje isti list, da je Mustafa Kemal paša, voda nacionalista u Maloj Aziji proglasio carigradskog sultana li­ šenim prijestolja. Proglasio je nadalje sveti rat protiv nevjernika i pozvao pod oružje muslimane cijeloga svijeta. , Mustafa Kemal radi. Prema privatnoj vijesti »Tempsa«, koju prima iz Cari­ grada, nacionalističke su čete zauzele Ada Dede Bazar i front prema engle­ skim četama u kotaru Ismit. Oko sudbine Turske. Prema obavje­ štenju »Petit Parrsiena« iz Londona po­ litička je sekcija vrhovnog savjeta na­ stavila rad o odredbama ugovora mira sa Turskom. Između važnih odredaba ugovora, koje su rezervisane biće usvo­ jeno u toku konferencija vrhovnog sa­ vjeta u Sen Remu. Tu su također vojne odredbe povodom kojih je tražen izvje­ štaj maršala Focha. Nezakonitosti sa Turskom. »Tempsu« j javljaju iz Carigrada da su saveznici j predali Porti novu savezničku notu u da ne osjećajući se sigurnim pred upornim potra­ živanjem i strogoj istrazi, koju je Jildiz vodio. Ra­ zne glasine kolale su Carigradom, a evropske no­ A. Hifzl Bjelevac : vine donosile upravo nevjerovatne vijesti o prilika­ ma u Turskoj. Konačno se stvar počela zaboravljati i neki, koji su imali upliva u Jildizu počeli su se zauzimati za sudbinu pohapšenih. TREĆI DIO. Abdurahmanpaša se usudio nakon dugog raz­ 1. mišljanja poći lzetbeyu, da zatraži milost za kćerku. Čim ga je lzetbey ugledao pred sobom upro je Prošla su skoro dva mjeseca od događaja koji prstom u sultanov kabinet i rekao: su se odigrali nakon uhapšenja Rene Logotetides i »Paša hazreteli, u njegovim je rukama sve ..« Abdurahmanpašine kćeri Ifete. Ovo uhapšenje po­ Paša je razumio šta to znači, pa je plačući po­ vuklo je za sobom i druga otkrića, pa ie nastao čeo moliti lzetbey-a, koji je imao više moći nego i skoro opći progon ne samo Grka, nego i Mladoturaka i Jermena, koji su bili u doticaju i bližim od- | sam Abdul Hamid, da se smiluje na starca i pošte­ nosima. Čitavo javno mišljenje prijestonice i pokra- i di mu jedinicu kćer, koja nije svjesna učinjene jine, čitava Grčka; službena i neslužbena, pa jedan 1 pogreške. Izetbey ga pogleda lukavo i reče: dio Evrope raspravljao je o mjerama, koje je Tur­ — Paša hazreteli, neobično mi je viditi vojnika ska poduzela, poričući joj pravnu podlogu za ovake da plače, ali vas ispričava vaša starost... Što se ti­ progone. Šta više i velevlasti su provele jednu de­ če Ifete ja imam drugo mišljenje o njoj...« monstraciju, i poslali brodove u Egejsko more za zaštitu svojih interesa, koje su smatrali ugroženim To govoreći uzme sa stola jedan spis i ne po­ nudivši starcu ni mjesta stane mu čitati izvještaj: u slučaju kakva prevrata. No za čudo ovog puta ostao je Jildiz nepopustljiv, pu čak ni posredovanja, »Abdurahmanpašina kćeika Ifet-hanuma preslušana da se opravda postupak Abdurahmanpašine kćeri je po prvom sekretaru Hakibey-u nakon uhapšenja ostao je bez uspjeha. i izjavila je: »Ja nemam ništa zajedničko s mladoI ako Rene kod preslušavanja nije ništa htjela grčkim pokretom, ali ljubim slobodu nada sve i bo­ reći neki su dovodili u svezu čitavo ovo otkriće sa rila bih se za čiju hoćete slobodu proti sile, pa od imenom lhsanbey-a Sururzade, koji je također stav­ koga ona dolazila. Meni je u ovom slučaju bilo sta­ ljen pod tajnu policijsku pasku. lo da spasem jednu pobornicu slobode, i ako ovaku Viđeniji Mladoturci bježali su tajno iz Carigra­ Rene Logotetides. (39) ove izvo­ bila potpuSad treba glasati. Predsjednik (uzrujano): Kod otvorenta novih vjerskih institucija radi se ti sporazumu sa ul. medžljsom. Pi­ tam: hoće ii se tako postupati i pri njihovu zatvaranju. (Glasovi: Hoće. Na glasanje! Žamor.) Onda, gospodo, upu­ ćujem predlog na predhodnl sporazum sa ul.-medžlisom i zaključujem sjedni­ cu. Dnevni red buduće sjednice: Nasta­ vak debate o zatvaranju darul-mualli­ mina i o početnoj vjerskoj nastavi. Kratke vijesti iz islam. Istoka. Bilješke. iz vakufskog sabora. K u r b e g o v i ć podupire de i konstatira da je debata no iscrpljena i zaključena. formulisati protupredtogc i kojoj traže, da se ministarstvo službeno odrekne nacionalističkog pokreta. Usljed toga je položaj kabineta kritičan. Intransigent javlja da je kabinet već odstupio te da je obrazovanje novog kabineta povjereno Damad Ferid paši. Ekomnomska robija Turske. Javljaju iz Londona: Konferencija ambasadora pod predsjedništvom Lorda Curzona nastavila je diskusiju ekonomskih od­ redaba ugovora o miru sa Turskom i odredbe budućeg statuta za morske tje­ snace i Mramorno more. Novi kralj Sirije. Javljaju iz Londona: Ovdje je primljeno zvanično saopštenje da ie emir Fajsal primio naslov kralja Sirije. On je pismeno izrazio privrženost sirijskoga pučanstva prama britanskoj vladi (?). Emira Fajsala poruka Evropi. Prema vijestima iz Damaska, odlučio je emir Fajsal, da se ne odazove pozivu VrItovnog Savjeta da dođe u Evropu radi nastavka pregovora sve dotle, dok ne bude priznat za kralja Sirije. Sirijski kongres odobrio je to stanovište. Faj­ sal je poslao u Evropu Nuri Saida sa nalogom da učini priprave za pregovore. Prema izvještajima iz predjela Li­ banona javno je mišljenje tamo za de­ mokratsku republiku. Šef generalnog stožera emira Fajsala u Parizu. General Nuri Said, šef gene­ ralnog stožera emira Fajsala, stigao je u Pariz. »Tcmps« tvrdi, da je general Nuri Said poslan po emiru u Pariz, da objasni razloge, s kojih se je emir pro­ glasio kraljem Sirije. Izgleda, da je ova misija poslana uslijed upita engleske i francuske vlade slavljenih radi posljed­ njih događaja na emira. Oko Tripolisa. Iz Beyrutha javljaju, da je general Gourand nastavljajući svoj posjet zapadne zone otputovao u Trtpolis. U Tripolisu visoke vjerske lično­ sti, Mufti i drugi, su dali oduševljene izjave u prilog Francuske. Kadi je hva­ lio tolerantnost Francuske prama raz­ nim vjeroispovijestima. General Gou­ rand predao je zastavu 30. pomješanoj pukovniji u prisutnosti veliko0' broja naroda, koji je generalu priredio odu­ ševljene ovacije. Perzijski šah u Parizu. Perzijski je šah stigao u Pariz, gdje će se zadržati oko 20 dana u najstrožem ineognitu, te će se u mjesecu travnju vratiti u Per­ ziju. borbu Mladogrka u našoj državi ne odobravam." Na pitanja, odaklen je doznala za zapovjest o uhapšenju nije htjela odgovoriti, pa je rekla: »Ja znam šta će mi se dogoditi, ali za to ipak ne ću se odreći onog svjetla u koje gledam. Sloboda je uskrsla u meni i ne može je ništa više ugušiti" ... Za to se okrivljuje Ifet-hanuma, da je svjesno htjela pomoći neprijatelju, da umakne kazni odavši tajnu i zatajivši pravoga krivca«. ~ _ lzetbey spusti spis na stol i promatraše Abdurahmanpašu, a onda reče: »Šta velite na ovo?« — Nadam se samo u vašu milost, a njezin čin ima drugo naličje.« »Kako? — upita Izet. — O kojem nije ovdje zgodno govoriti, jer se tiče mojih obiteljskih stvari...« »Recite slobodno«, nagovori ga Izet, na što sta­ rac ispripovjeda, kako je Ifeta zaručena s Ihsanom Sururzade, i kako je doznao da je Ihsan ljubio Renu Logotetites... Izetbey-ovo se lice namrači, a onda reče: »1 on dakle?« Paša se trgne i odgovori: — Ne, oni.. On nije ništa... Eto, samo su pri­ povijedali... Izet ga pogleda i reče: »Znam, znam... I on je s njima!.. ...Ostavivši pašu uniđe u sultanovu sobu, da izvijesti svoga gospodara o novom otkriću. Nastaviće se. �ПРАВДА" — »PRAVDA. Боој 145 — Broj___________ ____ će biti poslani u druga novookupirana mjesta. Njemačka protiv francuske note. »Korespodenz Hofmanm« javlja: Na dogo­ voru u Stuttgartu izjavile su se Bavar­ ska, wirtemberška, saska, badenska i essenska vlada jednoglasno protiv fran­ cuske note, kojom se traži raspust nje­ mačke obrane, što se osnovala u svrhu da se spriječe ovi izgredi. Spomenute vlade smatraju, da je sada nemoguće raspustiti ovu obranu, jer bi to značilo rasulo državnog reda. Engleska nije uz Francusku. Javljaju iz Londona: Engleska vlada javila je francuskom poslaniku Cambonu da se ona ne postavlja na francusko stanovi­ šte u pitanju francuske intervencije u Njemačkoj. Zapljena stranih vrednota u Njemač­ koj. U mirovnom ugovoru uvrštena za­ pljena inozemnih vrednota izazvala je na jučerašnjoj sjednici burni veliki pre­ pad. Nemoguće je bilo svako bileženje tečaja, konačno je burza zatvorena za svaki dnevni promet. Burzovno će se predsjedništvo sastati da zaključi po­ novno otvorenje burze. Pljačke u Dresdenu. U subotu na ve­ će došlo je ovdje do ozbiljnih izgreda crvene garde. Bande su pljačkale po cijelom mjestu. Provaljivali su šta vi­ še i u mnoge privatne kuće. Ustaše zapalili Essen. Po nalogu Holza zapalile su čete za paljenje pri ulazu vladinih četa u Essen na 5 mjesta grad UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. koji je sav u plamenu. Pučanstvo je ra­ Pašić će pregovarati s opozicijom. — zoružano. Taoci pušteni su na slobodu. Kako se saznaje, parlamentarna zajed­ Buntovnici su prebjegli preko granice. nica, osobito radikali, namjeravaju sa Wilson obolio. Listovi primaju iz demokratima povesti pregovore, koje Newyorka da je predsjednik VViison obi imao voditi Pašić, jer se on smatra | bolto, usljed toga prestao je sa svojim za to podesnijim od Brotića. dnevnim automobilnim šetnjama. Za 10 Ekspoze g. Radovića. Danas 12. ap­ dana zabranjeno je predsjedniku svako I rila poslije podne u 4 sata održana je bavljenje sa državnim poslovima i pri- j ministarska sjednica, kojoj su prisustvo­ mati ministre, te mora da ostane u vali delegati na konferenciji mira gg. krevetu. Radović i Drašković. Konferenciji je iVraćanje ustavnosti u Mađarskoj. — , mao da prisustvuje i gosp. N. Pašić, ali U čitavoj je zemlji izvršena zakletva I je bio spriječen radi bolesti. G. Rado­ narodne vojske na ustav. U Budimpešti I vić je održao ekspoze o jadranskom i izvršio je ove poslove sam državni up- ; riječkom pitanju.. ravitelj Horthy. Dr. Žerjav u Zagrebu. U Zagreb su Kako Engleska i Francuska »osigura­ prispjeli bivši predsjednik slovenske ju svjetski mir«. Vikont Kerzon uputio vlade dr. Žerjav i ministar Dr. Kramer, je u engleskom Donjem Domu Lojdu oni su vodili vijećanja sa ovdašnjim po­ Džordžu pitanje, da ii mu je poznato da litičkim vodama demokratske stranke je neki Delamar-Maz pronašao top koji poglavito o mogućnosti riješenja poli­ može da tuče na 240 kilometara, ј da li tičke krize. je istina da je francuska vlada, poslije Pašić opasno obolio. Predsjednik na­ povoljnih rezultata kupila njegove pa­ še mirovne delegacije Nikola Pašić po­ tente? Ako je to istina, onda da li je vratio Se jučer iz Zaječara u Beograd, engleska vlada preduzela mjere da i za ali je nenadano obolio od upale pluća. sebe osigura koristi od tog pronalaska? Oa ne može nikoga primati niti izlaziti Lojd Džordž je odgovorio _da je en­ iz kuće. Njegovo je stanje ozbiljno. glesko Ministarstvo Vojno već stupilo, VANJSKI POLOŽAJ. tim povodom, u vezu sa francuskom vla­ dom i sa pronalazačem i da se eksperi­ Oprovrgava se. Više listova donijelo ment; s novim topom već vrše. je vijest tršćanskog »Piccola« prema Novim se topom može gađati i na da­ kojoj je došlo do sporazuma medu Nlttlljinu od 250 kilometara, a projekat nje­ jem i jugoslavenskom vladom u jadran­ gov ima brzinu od 1300 metara u se- • skom sporu a posredstvom Lloyd Gekundi. orgea. Italija bi dobila Rijeku, Volosku, San Retno bez novina. Agencija SteOpatiju, dok bi Sušak, Fijumara i Baroš fani« širi vijest po kojoj je isključeno pripali Jugoslaviji, kojoj bi isto pripao da na konferenciji u San Remu novinari Skadar kao kompenzacja za ustup. Na­ bi imali pristupa. Štampi će se ići na ša delegacija demantovala je ovu vijest. ruku u San Remu kao i u Londonu. D’ Annunzio za Turke. D’ Annunzio Umro izdavač »Univerzalne Bibliote­ je u »ime pučanstva i vojništva« grada ke«. Posljednjih dana marta umro je u Rijeke upravio na turskoga poslanika u Leipzigu Heinz Heinrich Redam, koji Bernu odrešit protest proti zaposjednuje sa svojim ocem Antunom Filipom Reću Carigrada. Tu on napada na »prož­ clamom 1867. osnovao poznatu »Uni­ drljivo britsko carstvo, koje je već 20 verzalnu Biblioteku«. Njemačka štampa muslimanskih naroda podjarmilo, a sa­ opširno se bavi ličnošću pokojnog Reda bi se htjelo dokopati i Carigrada«. clama i ističe golemu važnost njegove | Ceško-poljski sporazum. Antantina biblioteke za njemačku prosvjetu. Svo- ' piebiscitna komisija trudi se, kako bi jom je jeftinoćom omogućila najširim došlo do sporazuma medu Cesima i Po­ slojevima da upoznaju klasike svih na­ ljacima. Hoće da obrazuje jednu poseb­ roda u izvrsnim prevodima. Nema sum­ nu česko-poljsku organizaciju, gdje bi nje, da je i ova biblioteka mnogo dopri­ došli ljudi, koji stoje nad nacijonalnim nijela širenju njemačkog jezika i uplivu pitanjima imajući pred očima interese njemačke kulture svuda gdje ima Nije­ jednoga i drugoga naroda. maca, pa čak i medu tuđim narodima, Opsadno stanje u Slovačkoj bit će, kojima je iole njemački jezik poznat, kako javljaju iz Praga po odluci vlade svagdje se može naići na žute sveščiće i stranaka ukinuto. Reclamove bijioteke. Situacija u Njemačkoj. »Vossisclie Zeitung« prima iz Londona vijest da je Njemačkoj produžen rok za povlačenje svojih četa iz neutralne zone za jedan tjedan. Nijemci nemaju agresivnih namjera. I Njemačka vlada saopćila je francuskoj, ■Mostar, koncem marta. da ona nema nikakvih ratnih namjera (Kako se sa muslimanima postupa). i da se čitava ekspedicija za ruhrsko Premda nisam musliman, ipak me srce područje sastoji od 44.000 ljudi. boli kad vidim, na kakav'se način po­ Američko stanovište. Državni departstupa sa muslimanskom sirotinjom, pa manu izjavio je, da će se Njemačkoj do­ Vas gosp. urednice molim, da uvrstite zvoliti da upotrebi u pobunjenim kraje­ ovih par redaka, nebi li se ipak neko vima onoliko vojske, koliko je potreb­ na vladi našao, da jadnicima pomogne. no da povrati mir i red. Jusuf ef. Hadžiosmanović služio je u Spremanje protiv Njemačke. Iz Metza Mostaru kao vjeroučitelj na trgovačkoj, javljaju, da je 500 momaka'belgijske osnovnoj i zanatlijskoj školi, pa s kojih vojske otputovalo jučer u Pariš, odakle razloga nije nikada u te godine mogao Istočna opasnost za Engleze. U en­ gleskoj donjoj kući izjavio je Churchill, 4a je stanje na srednjem istoku vrlo ozbiljno. Turski nacijonaiistički pokret ugrožava Mezopotamiju, a namjera Ar.apa, da se tomu pokretu približe, nije nova. U slučaju ustanka rasprostrta bi se bojna sila boljševika na sve krajeve sfev. Kavkaza i Kaspijskoga n.ora. BoHševici bi došli u vezu sa azerbej^anskom i gruzijskom republikom, is­ to tako s vojskom Maštati Kemal pa­ se. Taj bi savez mogaj imati strašnih posljedica. Gospodar Drltiopolja. Turski pukov­ nik Džafer 1 ajur bej atkazae je svojoj vladi posluh i proglasio se samostalnim gospodarom Drinopolja. Poznat kao energičan i jake volje nije bio zadovo­ ljan sa »slabom turskom vladom«. In­ teresantno je, da je bžafer Tajar bej bio godine 1908. u Beogradu, kamo je došao na poziv srpske vlade kao iza­ slanik Mlađoturaka, da se osobno uvje­ ri, đa Srbija nema nikakove neprija­ teljske namjere prema Turskoj. »Na­ rodna Obrana«, a na čelu joj B. Nušić, priredila mu je počasnu večeru. Za bal­ kanskoga rata ,i dalje služio je Džafer bej u Macedoniji. Politički pregled Naši dopisi Страна 3. postati definitivnim, nije mi poznato? no biće da je i tu igrao uiogu »antiturcizam« naše bivše vlade. Glavno je, da je on za 33 godine bio plaćen iz držav­ ne kase i da je bio državni službenik. On je 13. decembra 1918. umro r osta­ vio je 4 neopskrbljene djece. Po načelu pravednosti i zahvalnosti za njegovo bezprikorno službovanje, morao bi svak očekivati, da će njegova djeca dobiti mirovinu ili barem milostinju, odpravninu, posmrtninu i vrag sami zna kako se to zove ako vlada hoće svoje »vjerne« da nagradi. U ovom slučaju čini 'c da vlada nije smatrala Hadžiosmanovića sovjim »vjernim« za to, što je valjda musliman, jer ni pare nije dala njego­ voj djeci. Jedan od dobrih ljudi išao je i na vla­ du radi ovoga, bio je i kod slatkog Ate, koji mu je slatko obećao, du će djeca bezuvjetno dobiti mirovinu ili milosti­ nju, pa ipak boš posla, jer oni ni do da­ nas ni pare ne 'dobiše. Molilo se je služ ■ benim putem preko multije i preko tr­ govačke škole, pa je uvijek ostajalo kod obećanja, da će stvar oiti »bezu­ vjetno« uređena. Dalje se čekati ne može, jer i one obitelji, koje imadu dobru plaću i dobar imetak, teško izlaze na kraj, a kako da ne krubure ove sirote, kad je samo je­ dan od njih kako-tako opskrbljen, dok drugi nisu i nemogu za dugo biti opskr­ bljeni, jer su dvije ženske i jedan dje­ čačić. Molim Vas gosp. uredniče da energi­ čno poradite na tom, da se ovim siro­ tama odmah pomogne. Kad se^nože da­ vati i onima, koii nisu zaslužili, neka se dade i onima, čiji je otac bio pošten i bezprikoran državni službenik. R-k. jednički se jacija klanjala, te »fatiha« proučita. Tada se je prešlo u tamošnju Gradsku čitaonicu, gdje je tu spomenvečer otvorio podpredsjednik našeg kot. odbora g. S. Užičanin, a nakon to­ ga deklamovao je N. Smailbegović merhumovo »Pokajanje«. Iza toga pri­ kazao je naš tajnik Ajanović Abas bio­ grafiju ј neumrla djela velikog merhuma. Materijalni uspjeh ove Cazimove spomen-večeri bio je preko 1500 K. Krv u Krajini. Na telegram, donešen u prošlom broju o krvoproliću u cazinskom kotaru, to jest napadaju popa Jove i dr. na selo Pećku, koji je telegram komentarisan u 74. broju »Hrv. Sloge« od 8. o. mj., primjetiti nam je, da nam je silno upadljivo što je presbiro u svim ovdašnjim listovima dotično krvopro­ liće kvalificirao slučajem agrarne na­ ravi. Upadljivo je to tim više, što je i zemalj. vladi svojevremeno izviješćeno i poznato bilo, da se tu radi isključivo o otimačini zemljišta, koje je još godine 1897. sa strane države ustupljeno bes­ kućnicima težacima pravoslavne i mu­ slimanske vjere, te da ima karakter či­ sto lične osvetničke naravi. Budući smo obaviješteni, da su tu na­ vodno upletene i osobe, koje su zvanično obvezane ovake slučajeve ne samo sprječavati, nego im na vrijeme i predusretati, zbog toga se sada ne ćemo upuštati ni u kakvo prejudiciranje, dok ne vidimo, da li će pozvani faktori krivce — bez obzira na njihovo zvanje i znanimanje — po zasluzi i kazniti, ili će im se opet kroz prste gledati. A on­ da ćemo pretresti i revnost žandarmerijskih stanica kako u izvršavanju na­ loga kot ureda, tako i u poduzimanju koraka i u »nepristranom« vođenju iz­ viđa, pak ćemo tada faktične krivce •iznijeti. Važno za oporezovnike. P, imamo od vladinog povjerenika: Tečajem mjese­ ca aprila 1920. dospijeva za uplatu dru­ gi: obrok svih vrsta državnih poreza i Prilozi »Pravdi«. Na svadbi ugled­ prireza. P. u. oporezovnici se s toga nog građanina Ešrefa Ašćerića u Gornjem Vakufu sakupljeno je medu pozivaju, da svojoj poreznoj dužnosti do 30. aprila 1920. tim sigurnije udovo­ omladinom 174 K kao dar našem listu, lje, jer će po izmaku toga roka imati na čemu se izriče najtoplija hvala. platiti 5% zateznih kamata i osim tih Š u k r i e f. A1 a g i ć, profesor pre­ parandije u Derventi. sakupio je medu , kamata zakonom određene ovršne pri­ stojbe, koje iznašaju ■ za ovu opomenu prijateljima za »Pravdu« 140 K, koje da4 li za eventualno provedenu pljenitbu rovaše: po 20 K: Smail ef. Halepović, 4 h, a za ovršnu dražbu 2 h od svake H. Hatndi ef. đsakagić, Derviš ef. M. do 30. aprila 1920. naplaćene krune. Korkut, Adembcg Kapetanović i N. N.; Poreze i prireze, koji za tukuću godinu po 10 K: Šukri ef. Alagić, Anto Odić i još nijesu propisani, treba platiti pre­ Anto Matišić, učitelji preparandije i ma visini propisa od prošle godine. OOsmanbeg Osmanbegović. Živjeli i vaj oglas vrijedi kao prvi ovršni stu­ mnogi se u njih ugledali. panj t. j. kao opomena. Odbor vjeroučitelja za Bos. i Herc, Iz gradske aprovizacije. Danas izda­ u Hadžićinia predao je slijedeću urgen­ je grad, aprovizacija svojim rajonskim ciju ministarstvu vjera u Beogradu: trgovcima sol, koja će se prodavati od »Pošto od strane ministarstva vjera, K 4.12 po kg. a ni koje druge do danas odboru vjero­ Muslimansko društvo »E1 Kamer« u učitelja na peticiju od 25. decembra Sarajevu pozivlje na redovitu glavnu 1919. za povišenje honorara i drugog skupštinu društva. koja će se obdržanije ništa stiglo, to je ovaj odbor pri­ vati u nedjelju dne 18. aprila 1920. u 7 siljen staviti upit na ministarstvo vje­ sati na večer u društvenim prostorija­ ra i zamoliti da pomenutu peticiju što ma sa slijedećim dnevnim redom: 1. prije riješi i priteče u pomoć, jer sa svih Predsjednik otvara skupštinu. 2. Izvješ­ strana Bosne i Hercegovine na ovaj od­ će tajnika. 3. Izvješće blagajnika. 4. Iz­ bor dolaze pitanja od strane vjerouči­ vješće kućenadzornika. 5. Interpelacija. telja »šta je sa našim povišicama, mi 6. Apsolutorij odboru. 7. Izbor novog ne možemo dalje. Molimo hitnu pomoć odbora. 8. Eventualije. i t. d.« > Đaci regruti. Ministarstvo vojno rije­ Ušljed navedenih razloga moli odbor šilo je da se uredba o odlaganju služe­ vjeroučitelja da ministarstvo vjera da­ nja đačkog roka za vrijme školovanja dne odgovor ovome odboru ili će se i ima primijeniti j na sve učenike zanatnama vjeroučiteljima dati pomoć kao i lijskih škola. svim drugim klasama, ili ćemo i nadalje ostati pastorčad; jer da se odbor zna­ de ravnati prema svojim kolegama, koji su mu dali povjerenje, da za stalež ra­ di i da se brine kao i sve druge orga­ nizacije. U očekivanju povoljnog riješenja bi­ Redžepu Ć e h a j i ć u, željezn. radniku lježimo se vjernim i odanim: u Sarajevu. U Hadžićima, 29. marta 1920. Vaša izjava štampana u 75. broju Predsjednik: Muhamed Islamović, Ha»Glasa Slobode« sa kojom dajete ostav­ džići. Odbornici: Jovan Simić, svešteku na članstvu u džematskom medžlinik, Pazarić; i Lađislav Gagulić, paroh su, nije nikoga iznenadila, osim valjda Stup. onih Vaših drugova, koji su Vas za »Konzorcija« izdaje brašno. Poćam kandidata predložili. Ta »Caršija« Vas od Četvrtka 15. pa do uključivo četvrt­ i onako i ne poznaje, nego Vas je kanka 22. o. mj., izdavače peprodavači didovala na želju Vaših drugova, če­ »Konzorcija« brašno za pecivo (nuleristitih članova naše »Muslimanske Jugo­ ca) po cijeni od K 12. na kg. Prodaja slavenske Organizacije« i na temetai vršiće se po dosadašnjim opetovano , usmene izjave, koju ste meni dali u sa­ objavljenim uslovima. Oni potrošači, rajevskoj čitaonici pred vakufske izbore. koji su rajonirani u maloprodaji grad­ Ne odgovara istini, da ste prisustvo­ ske aprovizacije dobivaće brašno kod vali u dvije, tri sjednice džematskog H. Uzeirage Kreče. medžlisa, nego ste bili prisutni samo Ćazlmovo spomen-večer u Tešnju. na jednoj ovakoj sjednici i to baš na Naš kotarski odbor u Tešnju priredio onoj, na kojoj se je prvi put povela ri­ je na petgodišnjicu smrti našeg nepre­ ječ o zaštiti morala među islamskim žaljenog pjesnika merhurn Musa Ćazielementom. Uslijed toga krivi su Vaši ma Catića Cazimovo spomen-večer, nazori, da vakufsko-mearifski džematski koje je iznad svakog očekivanja uspje­ medžlis ne vodi brige o muslimanskoj lo. Najprije je u džamiji za dušu mersirotinji, jer džematski medžlis i te ka­ huma 16 hafiza hatmu proučilo i za­ ko tu brigu vodi, a i sama akcija za Domaće »ljest! Otvoreno pismo �Страма 4. Stran* zaštitu morala, u uskoj je vezi sa matcrijahiim obezbjedenjem naše sirotinje, pošto svak zna, da je materijalna bezbijednost najprvi uvjet za zaštitu mo­ rala. Po čitavom sadržaju spomenute izja­ ve izgleda, da joj nijeste Vi autor, jer ne mogu ni pomisliti, da bi onako šta mogao napisati jedan musliman, nego će biti, da Vam je taj potpis iznuđen; a da joj je autor netko drugi, koji ne­ ma ni pojma o islamskim, vakufskim propisana, nego bi htio, da se čitav va­ kufski imetak jednostavno preda u ru­ ke komunista, da sa njim po svoj ćejfu raspolažu. Zato je spomenuta izjava po mojem mišljenju sasma promašila na­ mijenjeni cilj, jer će sada svaki musli­ man, makar bio i najzagrižljiviji kontuništa jasno vidjeti za čim naši boljševici idu i da za njih prama nama muslima­ nima ne postoji pojam svetosti pošto­ vanja odredaba onih dobrotvora, koji su svoja dobra uvakufili, nego su im pred očima boljševjčko-komunisitčke ideje, koje vode potpunoj anarhiji i ra­ sulu ljudske zajednice. Sarajevo, 10. aprila 1920. Sejid-Alibeg Filipović, predsjednik vakufsko-mearif. džematskog medžlis.i. raktea, a nikada se neću osvrtati, kako sada tako ni ubuduće na lične napadaje i denuncije podlih protuha. Napokon zna­ mo žurnalističku visinu »Glasa Naroda«. Pfui! Sarajevo, 2. aprila 1920. Iriž. Celić«. (Pa zar i Kurilić ima nekom nešta re­ ći koji je pad Beograda proslavio izvješavanjem crno-žutili zastava, koji je od prevrata Srbin-patriota, dok je za vrijeme najtežih dana po Srpstvo ne­ smetano zarađivao i gomilao svoj ka­ pital u vremenu kad su njegova ostala braća trunuli po madžarskim tavnicama? Primj. slagara Stočanina). G. Stevo Kurbalić, upr. ispostave. Ve­ lika Kladuša. Vašeg ispravka od 3. ap­ rila o. g. na dopis u »Pravdi« br. 31. od 20. marta o. g. glede krivotvorenja potpisa najviđenijih ljudi, s Vaše strane na poslanim brzojavima zcm. vladi i ministarstvu na 3. februara o. g. ne mo­ žemo objelodaniti. — Glavne činjenice tj. počinjenog krivotvorenja potpisa naj­ viđenijih ljudi Vi ne poričete, dapače mi posjedujemo izjavu sa autentičnim potpisima ljudi, koja potpuno negira Vaš ispravak, ali je ne ćemo objeloda­ niti. dok ne vidimo, šta će učiniti zem. vlada i ministarstvo protiv Vas kao zvanične osobe. Porube uredništvo. O napadajima na inž. Celića u »Glasu Naroda« od 8. pr. mj. po Mirku Kuriliću kao i o onim u broju od 27. pr. mj. isto­ ga lista iz pera samog redaktera toga lista, možemo svima onima, koji se us­ meno ili pismeno obratiše sa pitanjem: hoće li Celić na to odgovarati, sa Celićevim privatnim pismom, koje je on ovih dana upravio jednom svom prijatelju u istom pitanju najasnije odgovoriti: »Prijatelju, ti kao i mnogi drugi obratiste se sa pitanjem, da li ću odgovarati na one napadaje u »G. N.« od 8. pr. mj. koje je inscenirao Mirko Kurilić kao i na onu noticu same redakcije toga lista od 27. pr. mj. N e ć u I U prvom dijelu Kuriltćeva napadaja meni se predbacuje mrž­ nja proti Srba. Ti znaš što smo radili kao đaci u 1913. i 1914. a u vrijeme rata to zna i sam crno-žuti Kurilić.............. 0 mom držanju svjedočit će najbolje Srbi iz Trebinja, koji bijahu kod nas intemirani. Došao je prevrat. Istina je da su se za svoje sugrađane muslimane bratski zauzimali čestiti pravoslavni stolački građani (Đorde i Ilija Popović, pop Savo Danilović. učitelj Petrovih, Stajčić i t d.) zato sam u svom članku »T eško selu, nije lakše gradu« (»Pravda« br. 22. (127.) od 28. februara 1920.) i stavio u zagradu imena onih dvijuh individua, koji nijesu Srbi, nego samo hrišćani, da se ne bi moji navodi protegli i na čestitu našu bracu pravo­ slavne vjere. Srbin biti — znači srpski i osjećati! Zadnji odlomak Kurilićeva članka pak bavi se podvalama, koje »e uopće ne daju dovesti u sklad sa mojim člankom. Ja Ti kažem, Kurilić je kapacitet, da kucka čekićem i puše uz viganj, ali nije blate, da ispitu,e kvalifikacije drugih ljudi. Međufm, ako mi se ikada pruži prilika, ja ću mu dati svoje svjedodžbe na uvid; pa i onu ko­ jom sam kvalifikovan za inženjera, i ku­ ja nosi potpise njemačkih profesora i docenata, svakako tehnički spremnijih ljudi, nego li je — Kurilić. Clede cne vizitenkarte kažem, da je iaž, pa laže li on ili njegov prijatelj — ne zndm, samo ja kažem, ako mi kartu sa onakovim njemačkim tekstom donese, koju sam navodno ja u svojoj režiji tiskao i lično davao, onda ja darivam 1000 K za »Pro­ svjetu«, Evo prilike, ako je patriota, ne­ ka nešta privrijedi za srpskog đaka. () njemu lično ne znam Ti mnogo reći, znam samo toliko, da uopće ni skojim čestitijim i uglednijim stolačkim građa­ ninom kako muslimanom tako ni pra­ voslavnim dobro ne živi. Svi ga s gnu­ šanjem preziru, pa i ja mislim, da bi i moji zemljaci za me kao poniženje uzeli, ako bi se sa jednim ovakovim čovje­ kom, pa još u javnosti u polemiku upu­ stio. Zato, to i neću! On može i još za­ dirati i što hoće iznositi, ali ja ostajem pri svom. Glede one notice u 208. broju »Glasa Naroda« od 27. pr. mi. mogu Ti reći, da je podla, jer članak »Prekipjelo je već« bio je potpisan sa X, pa kako sc to može onda meni •pripisivati i radi to­ ga članka mene napadati. Ja Ti kažem odgovarat: i polemizirati ću samo u stvarnim političkim temama općega kaOdrovotsi artdzdk. M бжИика Pri zaključku lista. i , ' ! I ■ • 1 ■ j ; , i j । KOZAČKA OBIJEST. Ograđujući se u koliko -se tiče po­ litičkog značaja đačke protestne skup­ štine, koju su đaci sarajevskih srednjih škola jučer iza podne htjeli u parku Cara Dušana da održe i da se solidarišu sa pokretom študenata u Zagrebu i Beogradu nećemo se upuštati u njezi­ no razglabanje ali hoćemo nešto drugo — jednu sramnu činjenicu da konsta­ tiramo. — Kada je oko 150 skupljenih srednjoškolaca htjelo kod Principova Mosta u povorci 4 i 4 da uniđe u Kralja Petra ulicu sarajevska ih je okonjena policija u najbržem galopu i golim sab­ ljama napala, masu te dječice izgnjavila i izmrcvarila. I to se zbilo u momen­ tu, kada su đaci pjevali »Bože Pravde«. Nekoliko stotina policajaca proganjalo je đaštvo do u kasnu noć gdje ni gimna­ zija ni bogomolja nijesu ostale pošte­ đene. Đaštvo je na mrtvo ime isprebi­ jano, što svakako ne odgovara niti du­ hu vremena niti savremenom odgoju đaštva. Mi konstatujemo samo, da se i ovaj put u punom jeku pokazala naša oru­ žana sila, koja je manifestovala svoju bojnu jakost na sarajevskim ulicama, dok onamo gdje je trebamo da spriieči pokolje muslimana, da sačuva islamskog težaka pred bijesnim i oboružanim ban­ dama u Bileći, Nevesinju, Foči, Kladuši — uzduž i poprijeko cijele naše domo­ vine — tamo te sile nema, ona se tamo ne miče niti se pokazuje. Čemu to sve vodi: Idemo, da vidimo! Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? • Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerav pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 : boca. 6 kruna. Pokvaren Ii Vani je želudac od zle I ii rane? Fellerove prave ElsapJLnle — na opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna, i Omot i poštarina posbno, ali što jefti; nije. — Eugen V. Fejlcr, Stublca donja, ' Elsatrg br. 310. Hrvatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod t. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Teni­ ska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. prodajem Тгдотјпа sviju vrsti zemaljskih pro­ izvodu i koionijuinE rohE na VBllho. iiđSU Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo Upitati u administraciji lista. вм|а*&2п umiješaj u krmu, ša•’lđillll ku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimii, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki ‘slobodno prodavati, ili piši na ljekarnu T г n k d су u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje uralClV odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast proti svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod lje« karne Тгикбсу, Ljubljuna. ^/[odni Salon vi u udruženju Muslimanki (Osvrtanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damškrti i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se primaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka jS мс Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Miševi, štakori, stjenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘—, za štakore i miševe K 8 — za žohare ruse i švabe po K 10 — Osobito jaka tinktura za stjeni­ ce K 8.— Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6’—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5'— i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6’— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. Jdnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. 3, 111. kat. 60 BRAĆA PROLIC, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Тгг5е1јаћ „HfV. Obnova" držala je da ee mora oče­ šati o Korkata ikao „književnog h it torić ar a“, pa podvrgava „kritici" naša bilježku o merhum Catiću pripisujući je Korkutovoj medrosk oj nespoBubnenti. Ovaj bi „pametni" liet dobro učinio, kad bi jonad вргаćao u tor, a ne u rubriku „Aktuelne bilješke". A ne bi bilo loše, kad bi to uredništvo makar kroz rog dOvlknulo svom kritičaru, da svaka bilješka „Pravde" ne mora biti iz pera glavnog urednika. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnis namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg južnog dalma­ tinskog i talijanskog voća i povrća na veliko kao: naranče, limuni, datulje (hurme), rogači, smokve, jabuke i t. d. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem SUMORNE MISLI. Braća Prolić. Vala, ljadi, vi vjerovali ili ne vjerovali, me­ ne ne može Gazin hotel ni iđaru činiti, Kod četrdeset i toliko uvijek punih krevetu i toliko gotove dušeka ode sva zasluga za kiriju (od sedam i po hiljada godišnje), a mojoj djeci nisaro kadar ni suha hljeba odatle osigurati. Pa opet hoće vakufaši, da im povisim kiriju Alijaga. Njem.-Austrijski Warenverkehrsbiiroa Sarajevo, Jelića ulica 4. daje na znanje svim interesentima, koji žele kupovati robe u Austriji da ima na uvid bogat izbor raznih cijenika i kataloga bečkih tvrdka osobito sa gospodarske stroje­ ve. namještaj za pilane, motore i t. d. Gornja podružnica daje rado sve in­ formacije za uslove kompenzacikmo sa­ , obraćaja i preuzima bez platno inter­ vencije kod dobivanja dozvole uvoza i 84, 1—1 I izvoza. Riblji zejtin najboljE vrsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Go. sada Згаеа Sahinagie, Sarajevo S tro s m aj e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Vtai&: f^atrrfrt OdJboi »t U. O.« •»•■parili D. k A, Kaju, Sirajago. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/17e8c9cefe4920b17e58a7262d362641.pdf 9d1f63b91fc0e782db28805e77ae5a76 PDF Text Text Jfeft»rtna_u gotovom plaćena. * Sa ЖЖ POJEDINI B^OJ A Ш lik Ж 1 к r u n a. Жш w II W.11 JlII SS ав^1и t Јж 'Ж& S даи зШШви — -ш—г Ом дВИВ 4МИк t5®L ж Цж -Ш «r w -МИИИН®^ Ж вм «BSb Pretplata godiš. 120 kruna, napola godine60kruпа' Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИДО ЈУГОСЛЛВЕНСКЕ МУСАМЖЛВСКЕ ОРГЛНИЗАЦИЈћ Sarajevo, subota 17. aprila 1920. (24. ređžeba 1338.) Broj 41 (146) Akcija za zaštitu morala. Na poticaj vakiifsko-mearifskog dže»ratskog medžlisa u Sarajevu sastala se .u našoj redakciji dne 31. marta o. g. uža anketa za izradu programa za suz­ bijanje nemorala u gradu Sarajevu. 0vu anketu su sačinjavali izaslanici na­ ših društava »Islamske čitaonice«, »Merhameta«, »Osvitanja«, »Jugosl. Muslim. Športskog Kluba«, »Derzeleza« i »Hurijeta« sa opunomoćenicima džematskog medžlisa S. Korkutom i Š. Sarajlićeni. Jednoglasno su doneseni ovi zaključci: — »Preporučuje se vak.-mear. džematskom medžlisu u Sarajevu, da osnuje svoju posebnu sekciju, koja će sa po 2—3 izaslanika od svih naših društava obdržati jednu širu anketu u svrhu za­ štite morala u ovim smjernicama: I. da se imami svih mahala postave kao povjerenici sekcije, čiju će propa­ gandu rukovoditi u svom području i tačno ustanovaljavati stanje morala pojedinaca iz mahale (ko je, što se rek­ ne, šaren a ko ne); 2. da se organizme vaz imama i fesiija po džamijama (vjerski i strukovni vazovi) te predavanja po društvima u jednom pravcu iz 5—6 izrađenih vazova za imame koje bi ovi prepisali, (u glavnom tačno protumačeni ajeti i hadisi, koje bi oni svojim riječima razlagali), te iz nekoliko tema predavanja zdravstvenih i privrednih, za feslije i društva mladeži; 3. da se ustanove tečajevi za vazove od nekoliko hefti za imame, muallime i privatne slušače; 4. da se organizmu materijalna sred­ stva od imućnika i. to: a) koncentra­ cijom zećata u jedan fond, kao i temelj­ nim (dobrovoljnim prilozima; b) uposle»jc zdravih siromašnih preko akcije, u kojoj bi se imalo spojiti djelovanje »Merhameta« i »Osvitanja« ša Muslim. trg. i obrt, bankom; 5. da se ustanove dužnosti Medžlisove sekcije i to: a) suzbijanje nemora­ la, da se dalje ne širi, b) čuvanje mla­ dih da se ne zaraze, c) asistencija po­ licije za pokvarene, d) eventualni pro­ gon pokvarenih iz Sarajeva; 6. da se smještaju one ženske, koje trebaju zarade: u službu kod muslim. porodica, u’razna poduzeća pletenja, krojenja, šivanja i veza, te u praonicu i čistionicu rublja, u peglaonicu i t. d. Sva naša društva pozvala bi se da imenuju po dva delegata na godinu da­ na, koji U do njihova opozvanja Ku kom bi ih slučaju zamijenili drugi ime•ovani članovi njihovog društva) bili članovi šireg odbora medžlisove sekci­ je. Taj širi odbor sekcije zvao bi se — na primjer: Muslimanska akcija za za­ štitu morala u Sarajevu«. Medžlisova sekcija bila bi uži odbor te akcije koja bi interno rukovodila sve poslove, a savjetovala bi se sa izasla­ nicima društava jedino u pitanjima principijelne naravi. Ova sekcija izvješ­ se nade ured i osnuje kancelarija za pravilno funkcionisanje rada. Prisutnici su mu za početak odmah odgovorili tim, što su od nekoliko ljudi između sebe potpisali preko 100.000 K dobrovoljnih priloga i jednoglasno usvojili istaknuti program rada za novo osnovanu »Muslimansku akciju za za­ štitu morala u Sarajevu«. — Daljni pri­ lozi slijede, a za zećat. neke veće vasN jete u izgledu i t. d. brinuće se sama Akcija da ih ostvari. * ćivala bi od zgode do zgode, a svakako mjesečno po jedan put, džematski medžlis o svom djelovanju.« I ' ; 1 , i ; j I i U sjednici od 2. o. mj. prihvatio je džematski medžlis ovu osnovu u cije­ losti j za 10. o. mj. u svrhu ostvarenja ove akcije sazvao je širu svoju sjed­ nicu sa uglednijim građanima i izaslani­ cima društava, u kojoj je ovaj predmet došao ponovno u pretres. U • ovoj je sjednici sudjelovao sarajevski muftija g. Šalim ef. Muftić, a prisustvovao joj je i predsjednik naše organizacije g. muftija MagflajHć, kojega su prisutni srdačno dočekati, a i predsjednik ozem. medžlisa Sejid Alibeg Filipović mu se na posjeti toplo zahvalio. Za tim je predsjednik istaknuo svrhu sastanka, pročitao okružnicu ulema medžlisa od 25. februara 1918. o suzbi­ janju nemorala, obrazložio kakve nas dužnosti u ovom poslu čekaju i pozvao referenta S. Sarajlića, da izvijesti o iz­ rađenom nacrtu programa za akciju. Iza toga se razvila debata o koncentraciji zećata u jedan fond sa ovom svrhom, čemu muftije u pogledu fetve ne prigovoriše, pa o progonu pokvarenih ženskih, koje nijesu iz Sarajeva, u koliko ne bi nanijele štete mjestu, u koje se progone, odnosno o njihovu namješteniu u jedan dom (radionicu), gdje će biti opskrbljene, ali neće smjeti izlaziti, kao i o progonu besposlenih muš­ karaca, koji se nijesu tu naselili sa svojim porodicama. Osuđivali su se pojedini slučajevi ženidbe mlađe generacije s inovjerkama, dok musi, čestite djevojke ostaju neudate, konstatirali slučajevi zavijanja inovjerki u žarove, da se kao muslimanke prodaju po javnim lokalima i vrlo snažno naglašavalo, da se ovaj manji broj mu­ slimanki otkrije, koje pođoše stazom nemorala, kako ne bi na sve druge po­ štene, ' zbog njih nekoliko nevaljalih, padalo leće sramote. No muftija g. Muftić izjavio se protiv te strogoće, jer — reče — da ne izlazi iz vjere ni ko veli­ ki grijeh počini. Zato se ni .prostitutki muslimanki ne može reći, da nije više muslimanka, koja se dužna držati tesettura, pa ne može izdati fetve da se otkrije. Nakon toga je izabran uži odbor ak­ cije od članova džem, medžlisa i to trojica do ilmije, trojica od inteligen­ 1 cije i četiri ugledna građanina, a dru­ štva će biti pozvana, da odrede po dvo­ jicu izaslanika u širi odbor. Virilnim predsjednikom akcije izabran je muftija g. Šalim ef. Muftić, a zaključeno je, da se po potrebi u odbor mogu kooptirati i druga lica i imenovati kao pouzdanici pojedinih krajeva grada, povjerenici mahala i t. & Jedan izabrani, od kojeg se u tu saradnju traži njegov duševni kapital, očitovao je, da će se primiti izbora uz uvjet, ako mogućnici osigura­ ju materijalna sredstva u potpunoj mje­ ri za razvitak poslovanja akcije, te ako Ovakvim primjerom nam danas Sa­ rajlije služe. Do drugih je džem, medž­ lisa u zemlji, da se u njih ugledaju u ovom prijeko potrebnom i važnom po­ slovanju i da svojim sirotama pruže poštene zarade. U koliko bi za detalje trebah sporazuma, rado će im sa odgo­ vorima izaći u susret naša Akcija, ko­ joj je vakufski sabor već dodijelio u zgradi vakufske uprave (u II. katu) je,dnu sobu za kancelariju i koja ovih da­ na otpočinje sa svojim djelovanjem. Bilo sretno! 1 i [ i ■ । ; i I | I ! j i Sarajevo, 16. aprila. »Glas Naroda« donio je danas ovaj naročiti izvještaj iz Beograda: Iz naiobaviještemjeg izvora doznaje se da je vlada g. Protića na posljednoi sjednici ministarskog savjeta povukla u diskusi­ ju pitanje o agrarnoj reformi. Pod pri­ tiskom konzervativnih grupa zaključio je ministarski savjet, da se provođenje uredbe o agrarnoj reformi, ovako ka­ ko ju je demokratsko-socijalistička vlada riješila — suspenduje za ov u godinu. Po ovoj odluci ministar­ skog savjeta neće se uredba o agrar­ noj reformi ove godine uopšte provađati. Ministarski savjet motiviše ovu svo­ ju lodluku time, što uredbu navodit nije moguće provesti, jer nema za t o f i n a n s i j s k i h pokrića u pr­ vom redu, a u drugom, jer se ministar­ ski savjet ne može da složi o na­ činu samog provođenja. Prema tome ostaje demokratska uredba o beglucima za cijelo vrijeme reackionarnog vladanja na vrbi svirala. Poslije poništenja pakta željezničara sa demokratskim ministrom Draškovićem, kojim je bilo željezničarske pita­ nje za dulje vrijeme riješeno, dolazi i ovaj na prava naših težaka koja je ste­ kao tolikom borbom. Vijest o ovom naj­ novijem briskiranju uredaba koje su potpisom krune iveć dobile zakonsku snagu izazvala je neobično ogorčenje. Predsjednik bosanske vlade dr. Srškić vraća se u Sarajevo noseći sobom na­ šem težačkom narodu ovaj dar. Godina 11. Dokinut više I za ispravnost našeg držanja i potreI bu snažne kultumo-političke obrane, I pružila nam je sjednica vakufskog sa­ bora od 3. o. mj. u kojoj je pala izjava »da s e u postojeća državna 1 s i r o t i ft a ne može imati p ovjere nj a, jer se u njim a doga­ đa, da se Salih vodi pod ime! n o m R i s t e«. Bio sam osobno prisu­ tan ovoj sjednici i opazili da jc ova iz­ java prenerazila svekolike članove sa| bora a tako isto i slušaoce na galeriji, i U svakog se na licu čitalo veliko ogor■ ćenje, iza kojeg su slijedili veliki proI testi i gibanje, kako medu članovima i sabora tako i među slušaocima na gaj leriji. Nastala je gužva, razgovor itd., i iz kojeg se jasno razabirahu ove rije­ či: »To jc strašno i nečuveno!...« 1 ja sam stajao dugo kao ukopan pod teškim udarcem izgovorenih riječi i skoro da nisam — planuo. Bio sam na­ mršten kao krvnik, koji je žedan ljud­ ske krvi. Čitava revolucija nastala je u meni, u kojoj je pobijedio osjećaj po­ žude i osvete, koji me je gonio, da tra| žim onoga, ko se drznuo, da u muslim. i siroče_ ulijeva drugo vjersko uvjerenje i daje mu drugi vjerski odgoj, nego onaj, što ga već ima. Onog časa, kad sam čuo. da se Salih vodi pod imenom Riste, bio sam spreman rušiti sve, što ima medu ljudstvom, — bio sam žedan •krvi onog vjerskog fanatika, koji je po­ kušao, da nam otme nevino muslim. si­ roče. Dugo jc bjesnila u meni velika oluia, koja je konačno provalila kroz moja usta, da sam rekao svom prija­ telju: »Gad, koji pokušava oteti musli­ mansko dijete, taj će mi platiti!« Kad se već u meni iitaložila bura, po­ šao sam s galerije van, ne ću li naći kojeg poslanika, da mi da u ovoj stvari objašnjenja. Trefio sam jednog člana sabora, kojega zapitam o cijeloj stvari i koji mi reče ovo: »Pred neko vrijeme dovedeno jc jedno siroče u Rijaset, ime­ nom Simo Radovanović. koje je odmah smješteno i upućeno u sirotište u ReIjevu. Dijete je imalo i dokumente^ kr­ štenja. Do malo se vremena pročuje, da mali »Simo« zna šehadet i amentu' billahi i mnogo još drugog, što je musi, i djetetu potrebito da zna o svojoj vjeri, i Povedenim izvidima ustanovi se, da sc I mali »Simo« zove Hašim Merdaи o v i ć iz Čarakova, kot. Prijedor. I i međutim ovog je djeteta kroz kratko I vrijeme nekamo — nestalo.« Ne znam, kakvo će se objašnjenje dati sa službene strane o ovoj stvari, ali jedno stoji, da se nakon ukidanja muslimanskog dušobrižništva u držav' nim sirotištima pojavila tendenca, ne bi li se naša djeca pokolebala u svom vjerskom uvjerenju i odgoju. Možda je i i slučaj s malim »Simom« (Hašimom) i ukidanje dušobrižništva uslijedilo za »unapređenje« ideje »narodnog jedin­ stva« po principu, kako ga »tolerantni« i »najnacionalniji« čovjek, dr. Krulj, že­ li? Svakako su gospoda s naše musale. kad su se odlučili na ove mjere, da MKlhriplia Hovačiia i obrtnička banka za Bosno i HErcBgopInn (d. 1) o Sarajeon. Dišnima Вајз sumsIib I apKiiiMslis Srstiits. — Hupujt I glasnica grs^iB sicćliE, vfiiuts 1 vrijednosne papige svih vrsta. Н 0 a Н 0 b U U L E H J £ kupule I prodaje K ss? mts s fsalasito sve ш№ш. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ , 3,000.080 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Bavi ss svim banhtsnim poslovima. Sbasija ifbl?fs I anovH* u kraljevstvii SHa. 1 u i«№st?i!. FfiiM ulosiis na »lažne knjižlcs i tcitućs мЈппв I BliinitaSiijs ili najpovolinil«, QilO9l]QSVSinjsiljatMpn3№i |ђ№ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prionu, lijevo - KrzojavETrgovasha ban^ajarajm ■ intEPurban telefon: Zl$. i �аи i L Страаа — „ПРАВДА* .PRAVDA musi, siročad ostanu bez vjerskog starradi i onda otpočeti sa snažnom palj­ ješinstva, imali u vidu jedan »viši in­ bom. teres«: potpunu unifikaciju na Još nešta. Ukidanje dušobrižništva po svim stranama, i to unifikaciju, koja »demokratskoj« vladi i slučaj s Merdamora iz muslimanske siročadi stvoriti novićem može se i na drugi način kokršćane i ništa drugo. mentarisati. Vjerovatno je da se je na­ šoj djeci pokušao uštrcati duh dra Kra­ Mi odlučno dižemo svoj glas protiv lja. za to, da se i onaj mali broj naše si­ dosadanje vladine politike na ovom po­ ročadi istisne iz državnih sirotišta, i lju. koja je inaugurisana po elementima, ako smo i onako u tim sirotištma u Sčija je nacionalna vrijednost nama vrlo prkos naše mnogobrojne si­ dobro poznata. Mi ne ćemo, da se s ročadi, u najmanjem broju našom siročadi postupa drukčije, nego zastupani. Nu mi možemo odvra­ mi želimo i tražimo, da se duh dra Krutiti, da to ne će nikom uspjeti, jer naša Ija i drugova istisne iz svake institucije, država nije stvorena zato, da jednim u kojoj se nalaze muslimani. Da je taj pomaže a drugim odmaže. a isto tako duh najviše zašao u državna sirotišta i nisu ni državna sirotišta za kojekakove da je najopasniji za našu tamo namje­ propagande, nego imaju služiti namije­ štenu djecu, vidi se po slučaju, daše H a š i m vodi pod imenom R i- 1 njenoj svrsi. Radi toga mi ne ćemo na­ sjesti na lljepak i izvlačiti svoju siro­ ste o čemu smo istom u vakufskom čad iz sirotišta. nego naprotiv tražiti, saboru čuli. Ja kako je taj duh hara­ da se broj naše siročadi uveća za ono­ čio i šta je sve učinio, dok je njegovo liko. koliko ih faktično mora biti smje­ djelovanje bilo potpuno slobodno i s iz­ šteno. Došljedno tome povesti ćemo na­ vjesne političke strane potpomagano? šu osobitu brigu za njihov vjerski od­ Naravski mi to danas ne možemo znati. goj, da se opet ne bi dogodila kakova Jedino može naša sumnja biti putpuno »pogreška«, pa da se »Sinro sodi pod opravdana, da nam je taj duh nanio imenom Salih«, pardon. Salih pod najviše štete i da je za nas opasan. imenom Sim o. Zasada ovoliko. Stoga ćemo ispitivati i raspitivati se. - н. Kg. — šta se s našom djecom tamo radilo i Iz vakufskog sabora. PETA SJEDNICA. D. O m e r o v i ć uzima riječ na poslovnik i konstatira da jučeranja odgo­ da glasanja nije u skladu sa poslovni­ kom. Citira odnosne propise i moli da se u buduće poštuje poslovnik. Predsjednik odgovara da je glasanje skinuo s dnevnog reda ušljed to­ ga. što je pozitivno odgovoreno na nje­ gov upit o odgodi. B a h t i j a r e v i ć veli da je ovaj prediog o odgodi stavio zato, što je opazio pogrješnost dnevnog reda, jer je pitanje darul-muallimina u uskoj vezi sa pitanjem početne vjerske obuke. Veli da je imao na to pravo, jer poslovnik dozvoljava prediog o izmjeni dnevnog reda. (Kurbegović: I predsjednik je u pretprošloj sjednici pristao na zatvorenje darul-muallimina. pa ne znam zašto je određena odgoda.) Predsjednik: Ja vas polahko navraćam, da se to ne može učiniti bez — revizije statuta, jer se u njemu indirektno priznaje potreba ovog zavoda, Ulema-medžlis bi uostalom radije pristao n zatvorenje okružne medrese ne­ go lr darul-muallimina i sirotišta. Dr. Spalio pita ie li ulema-medžlis pitan kad se je osnivalo sirotište, a predsjednik mu odgovara: »Mislim da jest«. Izvjestitelj veli, da ta privola nije tražena, a zatim prelazi na pitanje darul-mttallhnina i veli da se je nakon izjave predsjednika došlo u ćor-sokak. Ova izjava dovodi prosvjetni odbor u potpunu disorijentaciju i stavlja nauzglav sav dosadanji rad. Meni je žao, da se sa ovakim predlogom izlazi tek sada i 1 ’ i ■ j i ј | i i • I i da se sabor »navodi«, umjesto da je ovo mišljenje odmah iznešeno u pro­ svjetnom odboru. Stoga držim, da nema i drugog izlaza nego pristati na odgodu ovog pitanja, dok prosvjetni odbor stvar prečisti sa uleina-medžiisom i mi­ slim. da ovaki prediog mogu staviti i ispred)cijelog prosvjetnog odbora. Uvi­ đam svu tragičnost ovog pređloga i svijestan sam. da rad sabora ne bi smio bit: kočen od dvojice ljudi tim prije, što je sa predlogom sporazuman pročelnik ulema-medžlisa i sve muftije. Prediog se usvaja i prelazi se na daljnju tačku [ 4 dnevnog reda Predloži šeriatsko-prav nog odbora. i Izvjestitelj muftija K u r t preuzimaju­ ći referat ističe, da nam je svima jedna namjera i da svi idemo za jednim ci­ ljem: pomoći muslimanima. U putevima se možemo i razilaziti. Mi živimo u vrlo teškim prilikama, pa moramo ra­ dit: proti nježnim osjećajima držeći se one: »Nijjetui mitmini hajrun min am-e lihi«. Naš se je odbor morao baviti ova­ kim dvama pitanjima: pitanjem grobaIja i vakufskih suvišaka. Poznato je da mi imamo dosta grobalja, koja su na vrlo šerefli mjestu, a stanje im je tako, da služe na našu veliku sramotu. Ona služe kao bunjište nesavjesnih ljudi ili, se oskvrnjuju na još brutalniji način. U koliko sam upućen u šeriatske propise, o jskorišćavanju goblja nema posebnog pravca, nu pošljednja su ulema našla izlaz i dozvoljavaju njihovo iskorišćenje nakon stanovitog roka. Kad je Islam zauzimao dominantan položaj, moglo se je davati izražaja svim osjećajima mu­ slimana. ali danas je drukčije. Ljudi su F E L I T O Nl \ __________________ Upo 14 6 hi oj prije udavali počast svojim roditeljima I ovo u vidu finansijsko-budžetski odbor alajli nišanima, pa i turbetima, ali zna­ smatra da ovaj dosadašnji načiif po­ tno da je ulema oštro osuđivala te bislovanja treba odmah p r o m i j ed’ate. Obzirom na sve to, šeriatskon i t i, čim će se rasteretiti kako ured pravni odbor predlaže, da se u pojedi­ saborskog odbora, tako i sam sabor i nim važnim slučajevima može dozvoliti saborski odbor. iskorišćenje grobalja, koja se oskvrnjuFinansijsko-budžetski odbor drži, ju, ako se u njih ne kopa unazad četiri da je kod samostalnih vakufa, čiji go­ decenija i ako to predloži v. m. povje­ dišnji prihod ne prelazi svote od K 206 renstvo. suvišno sastavljanje proračuna i zak­ Predsjednik ističe da ima vrlo ljučnih računa, nego Je dovoljno, da se važnih grobalja, koja su pod neposred­ kotarsko povjerenstvo, bilo izravno bi­ nom upravom centralne v. m. uprave lo preko džematskog medžlisa, uvjeri i za koja postoji opasnost, da bi mogla da je mutevcliju izvršio šarti-vakif i da biti otuđena. Za primjer navodi Čekrkto u svom popisu samostalnih vakufa činicu Lakišića harem, Ceremičnicu i t. zabilježi, te saborski odbor glede svih d. o kojima bi trebalo donijeti prešan ovakovih vakufa, čiji godišnji prihod ne zaključak. — Sabor zaključuje da se o prelazi svotu od K 200 u jednom krat­ ovom predlogu š.-pr. odbora ima za­ kom pregledu izvijesti. tražiti i mnijenje ulema-medžlisa. Za Kod samostalnih vakufa, čiji godišnji tim je riješeno nekoliko predloga o no­ prihod prelazi K 200 a nije viši od k vogradnji, a onda je uzet u pretres 3.000, po mišljenju ifinansijsko-budžetIzvještaj financijskog odbora. škog odbora dovoljna je garancija za is­ pravno poslovanje, ako kotarsko po­ Dr. S p a h o uzima riječ kao izvjesti­ vjerenstvo ispita 1 odobri kako prora­ telj i veli da su financijskom odboru čun tako i zaključni račun odnosnog va­ predan; proračuni samostalnih vakufa kufa. iz četrdeset mjesta. Ostali proračuni niSastavljanje i ispitivanje proračuna i jesu prispjeli. Ispitujući i pretresajući zaključnih računa samostalnih vakufa, te proračune finansijsko-budžetski je odbor došao do osvjedočenja, ida je ■ čiji godišnji prihod prelazi svotu od K 3.000 a nije viši od K 20.000 moglo bi poslovanje s ovim vakufima odveć se povjeriti saborskom odboru. komplikovano i skopčano s neizmjerno Proračune i zaključne račune samo­ velikim troškovima, te da zadaje su­ stalnih vakufa s godišnjim prihodom od više nepotrebnog posla centrali vakuf­ preko K 20.000 mogao bi, po mišljenju ske uprave, a u prvom redu i ovom financijsko-budžetskog odbora, i odsele saboru. Istina § 86. autonomnog štatuustanovljivati sam sabor uz u štatutu ta određuje u tačci 7. da u djelokrug sabora spada i ustanovljivanje godišnjih propisano sudjelovanje kotarskih (po­ vjerenstava (§ 73. tačka 23. i 24.) i sa­ proračuna za pojedine vakufe, no vaborskog odbora (§ 96. tačka 16.). kufsko-mearifski sabor može ovo svoje Stoga fin.-budžctski odbor prelaze, pravo prenijeti i na niže v.-m. organe, da sabor u smislu § 86. tačka 7. i 15. ako to iz skujtl interesi uspješnog po­ dozvoli rješavanje proračuna i zaključ­ slovanja u vt-m. poslovima i znatnu nih računa prema gornjem predlogu i prištednju u izdacima kako pojedinih prenese ih u djelokrug v. m. povjeren­ vakufa, tako i centralne v.-m. zaklade. stava, odnosno sab. odbora, koji će po­ Najveći dio pojedinih samostalnih va­ tonji kad Ibude saboru predlagao ina kufa imade nesrazmjerno mali prihod, pretres proračune samostalnih vakufa pa se ne da nikako dovesti u klad s s godišnjim prihodom od preko K 20.00() načelima racionalne ekonomije, da se predložiti i sumarni pregled oko sastavljanja, ispitivanja i ustanov­ o prihodima i rashodima onih samostal­ ljivanja proračuna ovakovih samostalnih vakufa, čiji godišnji prihod, ne pre­ nih vakufa s razmjerno malim godišnjim lazi te svote. prihodima zaposluju: džematski ineđžS a d i k o v i ć pozdravlja ovaj pred­ lis, kotarsko povjerenstvo, saborski od­ iog financijskog odbora, jer se autono­ bor, pa i sam sabor. Ovaj način pos'omija uprave ne smije ograničiti samo vanja nesamo oduzima spomenutim ti­ na sabor, nego je treba dati i nižim jelima nesrazmjerno mnogo skupocje­ organima, kako bi narodna volja do­ nog vremena, koje bi ova tijela mogla šla do punijeg izražaja. Drži, da bi po­ upotrijebiti u korisnije poslove, već to vjerenstvima trebalo dati još širu koniziskuje i nesrazmjerno mnogo troš­ petenciju i predlaže da se prediog iz­ kova i 'kod povjerenstva, a naročito mijeni u toliko, da se konpetencija po­ kod saborskog odbora. Povjerenstva, vjerenstva protegne na vakufe, čiji pri­ odnosno saborski odbor moraju da o hod ne prelazi svotu od 6.000 kruna. svim ovim vakufima vode računa ispi­ K o r k u t ne drži opravdanim ovo tujući njihove proračune i njihove povišenje i misli da ne bi trebalo ići zaključne račune, te da o njihovim pri­ preko iznosa od 4.000 krunž. Treba ići hodima i rashodima vode naročitu knji­ postepeno. gu. Imade mnogo samostalnih vakufa, Predsjednik predlaže da se taj čiii godišnji nrihod iznosi od K 50 do iznos povisi na 5.000 kruna i stavlja na K 200 tako, da se kod ovih vakufa za glasanje prediog financijskog odbora, provođenje svih formalnosti dcsadašnieg koji se jednoglasno usvaja uz načina poslovanja potroši više napira dodatak predsjednika, da se konpetenoko poslovanja, nego li vrijedi sav nji­ cije povjerenstva protegne na vakufe, hov godišnji nrihod da i ne vnvorim o čiji prihod ne prelazi 5.000 kruna. Ujed­ ogromnom trudu vakufskih č'novnika no se jednoglasno usvaja dodatak S. i ostalih vakufskih organa. Imaiućt sve »Čovjek, koji je spasio Tursku i predusreo, da — »Molim, molim. .. Ja ću svakako otići« .. . Pogleda lzetbeya dugim molećim pogledom i reče: I Grci ne izvedu svoj plan moli da se Ifet poštedi.« — »Njegovo Veličanstvo naredilo ie, da mu se »Njegovo veličanstvo će se smilovati, ako vi k Hifzi Bjelevac. progovorite« .. . o svemu javi .. « odgovori Izet izbjegavajući odgo­ vor na Nesimino pitanje. Nesime nastavi: ... da i vašeg zeta Ihsana Sururzade danas ui hapsim«... nadoveza pakosno lzetbey na pašinu »Jedan moj prijatelj, skupa samnom moli vas..." molbu i sjedne za stol. Izetbey ne odgovori. Okrene se AbdurabmanPaša je ostao na nogama, blijed i potišten. paši i umoli ga, da bi ih na čas ostavio same. Sta­ rac se ispriča i ponovno zamoli lzetbey-a da uzme Dvorski hadema*) otvori pokrajna vrata na koStarac je ostao sam u Izetbegovoj sobi i raz­ . ja uniđe dostojanstveno Nesime sultan, nešto blije­ obzir na njegovu starost i da bar humano postu­ mišljao. Suza za suzom tekle su niz pašino lice. paju s Ifetom, ako drugačije ne može biti. da u licu i baci pogled na pašu. Okrivljivao je sada sebe, da Je i Ihsana svo­ Kad su ostali Nesime i lzetbey ^ami razvio se Izetbey ustane na noge i pozdravi sultaniju. jom nepažnjom i nezgodnom izjavom izdao. Stiskalo razgovor medu njima o ovoj istoj stvari. Ona mu Ona priđe paši i reče toplo: ga nešto u srcu, a plač i bol davila ga u grlu. Gledao »Čini mi se, da vas poznajem. Ako sc ne va- je pokazala Ihsanovo pismo, kojim je Rene odana, !e u mašti daleko tamo, u Arabiji tamnice u kojima ( ram Abdurahmanpaša? . . ali jć Izet htio da i Ihsana zatvori. Ona je sva bli­ će gnjiti njegova Ifeta, jedina njegova nada, jedini — Jest, efendim« . . odgovori paša u dvoumi- jeda rekla: cvijetak, što mu ga je život dao. I sada, on, Abdu»To ne smije biti! . . Čovjek, koji je učinio ta­ ci neznajući s kim povori. rahmanpaša, stoji pred vratima svoga gospodara, ko veliku uslugu državi, da se nagradi zatvorom..,« Izetbey presiječe razgovor: kroz koja je slobodno prolazio i moli milost od — To je njegova slabost. To je bio samo os­ » — Nesime sultan, možda moju malenkost čovjeka bez srca, bez osjećaja, u čovjeka u kojem treba?« jećaj patriotizma i išao je za otklanjanjem grčke su i zadnji ljudski osjećaji izumrli, koje je brutal­ opasnosti. Mladoturska opasnost postaje za to veća. »Vašu preuzvišenost«, ispravi Nesime i pogleda nost i pakost počupala. milo lzetbeya »On se ne smije zatvoriti, — reče odlučno Ne­ Postajalo mu sve teže i teže. Osjećao je jedan sime »i nemojte pokušati, a ja ću sa sultanom » — Izvolite narediti", izvine se Izet na što dio krivnje, koju je nosio događaj s njegovom kćer­ govoriti o Ifeti.. . Abdurahmanpaša bojažljivo upita: kom ali u dubini duše i jednu zraku svjetla, pono­ „Ako smetam?", a Nesime ga prekine i reče: Rekavši to ostavi lzetbey-a i uniđe sultanu. san, da se Je njegovo dijete onako svijesno ponijelo Izetbey pogleda za njom i osloni se na zid. »Ne, paša hazretleri, ostanite! Radi se o vašoj pa makar i prema neprijatelju carstva i domovine. kćerki«. Bijes, koji je u njemu bio uzavrio i koji se je po­ U tim teškim, nejasnim, sumornim mislima za­ Paši preleti odraz neizgubljene nade preko li­ čeo stišavati nije mu još dao da o čemu drugom tekao ga je lzetbey, koji se je vratio iz sultanovih ca, a lzetbey pogleda pronicavo sultaniju. misli. Toj svemoćnoj sultaniji nije mogao pokazati soba. Ugledavši pašu na nogama upita ga: Nesime se okrene lzetbey-u i reče: svoju silu, nije mogao odbiti što je tražila jer ne­ »Vi ustali, da pođete?« „Ја dolazim k vama, da se pusti Ifet hanuma što tajno i jače od njega vuklo ga njojzi. I kad je — »Nisam ni sjedio preuzvišenosti«, odgovori iz zatvora, jer ono stvorenje nije zaslužilo onaki čuo njezin glas u sultanovoj sobi, taj glas, koji je skromno paša, a suze mu radi povrijeđenog ponopostupak.« on volio slušati, postao je mekši I požalio što je pa poteku niz lice. Izet ne odgovori ništa. Primakne se stolu ! pre­ možda razljutio sultaniju. »Oprostite«, izvine se Izet, »ja sam zaboravio da spis sultaniji, što ga je čitao Abdurahmanpaši. sonuditi vam mjesto« .. . Nesime pročita pa reče: Nastaviće se. Rene Logotetides. u. (40) �Bmji 146 — Broj ИРАВДА* — „PRAVDA, K o r k u t a, da se ovim zaključkom niukoliko ne dira u pravo v. m. džematskih medžlisa glede stavljanja predloga o proračunima i zaključnim računi­ ma svih samostalnih vakufa. Istodobno se zaključuje da se zaključ­ ni računi za godinu 1919. imaju ispitati prema gornjim načelima. Bilješke. Odlikovanje prof. Cvljića. »Pravda« donosi, da je prof. Dr. Jovan Cvijić, ovogodišnji! rektor beogradskog uni­ verziteta, odlikovan od engleskog kra­ lja najvećim zlatnini ordenom »medalja patronska« odlikovanje visokog priz­ nanja engleskog kralja na studijama u geografiji i geologiji. Ovaj orden en­ gleski kralj dijeli svake godine po jed­ nom narčenjaku. Tim povodom kra­ ljevsko beogradsko društvo u Londo­ nu prirediće gosp. Cvijiću u počast ma­ li dine. Spomenik pok. Draži Pavlovlću. — Naša vlada odlučila je da se o držav­ nom trošku podigne spomenik pokoj- I nom Dru Draži Pavloviću. Neka se čuje i druga strana. (Odgovor g. Dušanu Vasiljeviću.) U »Demokratiji« od 11. aprila o. g. izišao je pod Vašim potpisom članak, u kojemu velite o meni ovo: »Mesto poverenika za presvetu traži čovek bega Krasnice: muslimanski hodža, svršio tri razreda gimnazije, učio šeriat u Stambolu i oko glave zamotao ahmediju — ništa lepše!« Vaše su informacije, gospodine, netačne; izvolite ih popraviti i primiti na znanje ukratko: svršio sam osnovnu školu u Trebinju, gimnaziju u Cari­ gradu onaku istu kakvu ste i vi ovdje šeriat nijesam učio),. nakon toga otišao sam u Pariz i 4 godine na Sorboni studiiao specijalnu filozofiju, iz čega sam, koncem četvrte godine položio ispit i donio diplomu koja se zove »Diplome d'ćtudes universitaires«. U 1915. god. sam položio profesorski ispit na beč­ kom sveučilištu. Kad ste to primili na znaje, strpite se malo i zaustavite se sa mnom za­ jedno na nekim vašim riječima. Velite: »traži čovek... i t. d.«. Budite uvje­ reni. da ja to niti tražim niti se ešofiram za kakvim istaknutijim mjestom, osobito danas u ovom kaosu! Znam tačno izmjeriti svoje pretenzije sa mje­ rilom svoje kvalifikacije. Poslovica »Pružaj se prema svom pokrivaču« najmilija mi je; i ja bih se smatrao naj­ sretnijim, kad bih vidio da u našoj dr­ žavi avanziranje koraca paralelno sa sposobnostima. Znatn i to, da kod nas ima od mene mnogo starijih i iskusni­ jih profesora; i mene bi najviše veselilo kad bih vidio da su iskustvo i službovne godine jedini kriterij, kojim se poje­ dinci dižu na više položaje. Ali kad vi. m svećenika, ili ljudi sa samom osnov­ nom školom, gdje postaju predstojnici, suplenata koji od oslobođenja do danas dođoše iz desetog u sedmi, ili ljudi koji iz osmog dođoše u šesti pa čak i u pet: čin, dok njihove kolege sa istom spre­ mom i sposobnostima i danas stoje u činu, u kom ih je zatekao prevrat, te kad znam, da za šefa prosvjete mora doći profesor, onda sam, nakon dugog oklijevanja i odbijanja, bio od prijatelja prisiljen, da pristanem, premda nerado i preko svoje volje, na kandidaturu za to mjesto, kao profesor, koji imam kva­ lifikacije kao i svaki drugi mog staleža. Pogotovu, kad mi moji prijatelji razlo­ žile, da gore navedena i njima slična gospoda mogoše sa istim kvalifikacija­ ma, a protiv volje većine bos.-herc. na­ roda, popeti se i do danas ostati na tim mjestima, time mi objasnile, zašto ne bih i ja sa istim kvalifikacijama mogao sa voljom većine tog naroda biti kandidovtn ispred »J. M. Organizacije« za mjesto povjerenika. Velite dalje: »Muslimanski hodža... i t. d.« Ako može biti hodža, onaj koji je na pariškoj Sorboni godinama slu­ šao August Comtovu pozitivističku fi­ lozofiju (čuli ste valjda o tom nešto) i Spcncerov (možda znate i za to ime) evolucionizam, te redovito pohađao na zavodu »College de France« predavnje glasovitog filozofa — metafizičara Hcnri Bergsona, onda se ja ponosim titulom »hodža«. I j | I ■ j Ramo. S njim će skupa krenuti i mar- ; Iskoristio to putovanje~na drugi način: dovezao je kožu, istovario u svoj vla­ šal Foch, koji se je na konferenciji mi­ ra bavio ne samo vojnim klauzulama i stiti stan i razdijelio je lice na tri vrste: ugovora sa Turskom, već i mjerama za . za frajlice, prijatelje i činovnike. Po za­ razoružanje Njemačke. ključku sjednice koža se je imala podi­ Boravak dra Renera u Rimu. Držav- I jeliti samo najpotrebnijim činovnicima, dok je Kapor podijelio kožu kako je on ni kancelar Njemačke Austrije dr. Rener posjetio je kardinala državnog taj- I htio, a zapadala je i na stranu (kao i šećer), dok je sasma nepravilno napla­ nika Gasparia, s kojim je razgovarao ćivao. Nikakva zapisnika nije vodio o jedan sat. Kardinal je pokazao da je tome kako sadašnji odbor tvrdi, nego vrlo dobro informisan o austrijskim pri­ likama, te se je zanimao za katoličko ' samo imena činovnika i same cifre, pa nije li to majstorluk dalmatinskog dok­ pitanje i kršćansku socijalnu stranku. tora? Položaj u Njemačkoj. »Vossische ZeiKapor je mislio, da je sa premještetung« javlja iz Plauena: Danas prije njem u Foču, otišao za kineski .zid, podne posjele.su čete državne obrane pa ga ne će Više nitko ni vidjeti ni čuti, Hof i Hoesnitz. Stanovništvo ih je ra­ niti će kome morati polagati račun o dosno pozdravilo. Drži se, da će čete svome poslovanju kao predsjednik či­ državne obrane posjesti skoro i Plauen. »Vossische Zeitung« prima iz Londo­ novničkog konzuma u Cazinu, ali će novi odbor koji svakako ne želi nasta­ na vijest, da je Njemačkoj produžen rok viti Kaporova zanata, predati nadlež­ za povlačenje svojih četa iz neutralne nima stvar na ispitivanje i naskoro će zone za jedan tjedan. vrtoglavi 'Dalmatinac 'ošinuti u glavu Javljaju iz Varšave: Vijest, da su sam sebe sa riječima: »Moja luda gla­ francuske čete zaposjele Frankfurt, u va, šta učini sam sebi sa svojim horošVaršavi je primljena sa velikim zado­ člćima«. Dr. Kapor — fenička lija, znao voljstvom a javno mnijenje jednodušno se je toliko ulaskati u Cazinu, da ga ie odobrava taj korak. Službeni »Kurier Роггапу« javlja, da je to najvažniji po­ jedan naš pošteni građanin pozvao na gozbu, a Kapor videći kako se i dan­ litički događaj ovih dana i izjavljuje, da danas može naći kruha za posjednič­ je francuska vlada imala ozbiljnih raz­ kom i spahijskom sofrom, vidio je, da loga da istupi protiv njemačkog nasilja nema' druge nego: »Turci u Aziju«, pa prema klausulama versailleskoga ugo­ da svane dalmatinskim gulikožama i da vora. Varšavski »Kurier« posvećuje ve­ se na taj način dočepaju »turskoga« do­ liki članak ulasku Franceza u Frank­ bra. Ispred 36 hiljada muslimana cazinfurt. Za uspostavu srednje Evrope. »Vos­ skog kotara poručujemo ovom Dalmatinčetu, da nas neće svojim horoščićisische Zeitung« javlja iz Parisa: Još ma na lahak način potisnuti sa rođene ovog mjeseca sastaće se konferen­ grude, niti će mu upaliti da nam prikaže cija zastupnika Sjedinjenih Država propast u Foči našeg vrijednog i kod "Francuske, Engleske, Italije, Švicarske, naroda obljubenog g. Sakib ef. Korkuta, Nizozemske, Danske. Švedske i Nor­ nego naprotiv iz dana u dan postajemo veške. koja će proučavati pitanje su­ djelovanja kod uspostave Srednje Ev­ . uvjereniji u rad i borbu našeg vriied। nog Sakib ef. Korkuta kao i naših vo­ rope. đa. te pozivamo gg. dr. Hrasnicu. dr. Armenija i Savez Naroda. Savez Na­ I Spahu i Sakib ef. Korkuta u našu Kraroda imao je jučer pod predsjedništvom j jinu, a poručujemo Kaporu neka izvoli Bourgeoi svoju četvrtu sjednicu, na doći i svojim horoščićima zakukurijekojoj je otklonjen ponuđeni mandat nad kati: »Turci u Aziju!« Živjeli naši braArmenijom. i nitelji gg. dr. Hrasnica. dr. Spaho i druTurska vlada i Nacionalisti. Javljaju | gi! Živio g. Sakib ef. Korkut! Živjela iz Carigrada: Turska vlada je objavila I familija Muftića iz Foče, koji se izjavidugačak manifest, u kome osuđuje iz­ | še u »Pravdi« od 25. marta t. g.! Dolje vjesnu kategoriju ljudi, koji su pod mas­ I Kapor ■ njegovi horoščići! U šaš kokokom nacionalne organizacije prouzro­ | koši i horozovi! kovan vrlo ozbiljan položaj u carstvu. Cazinski muslimani. Da spase narod vlada javlja, da neće prezati da postupi protiv onih, koji ne podu pravim putem pokoravajući se vi­ sokim propisima šerijata. Raspušten turski parlamenat. Cari­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Naše pretplatnike u pokrajini upozograd. 14. aprila: Parlamenat je raspu­ I rujemo, da je ravnateljstvo pošta odlu­ Regent ozdravio. Regent se oporavio šten carskom iradom. čilo da ustanovi uzrok zakašnjenju od­ od bolesti te se jučer izvezao automo­ Turska mirovna delegacija. Koncem nosno neprispijevanju pojedinih primje­ bilom u šetnju.. Regent je jučer primio aprila ili u prvoj polovici maja prispjeraka lista pa ih molimo, da svaki put u audijenciju ministre s kojim je dulje će u Versailles turska delegacija, koja kad ne prime list, odmah kod svoje vremena konferisao. će potpisati mir između Turske i savez­ pošte se prituže ili jednom kartom na­ Pred novim krunskim vijećem. »No­ nika. ma jave, da se mognemo pritužiti kod vostima« javljaju iz Beograda da se je Žita na umoru. Prema privatnim vi­ ravnateljstva, jer mi redovno šaljemo Regent u toliko oporavio od svoje bo­ jestima stanje bivše carice tako se po­ svima list, koji su pretplaćeni. lesti da će danas Hi sutra održati ko­ goršalo. da se može računati s njenom Štrajk sarajevskih srednjoškolaca. — načno krunsko viječe i stvoriti odlu­ smrću. Sarajevski srednjoškolci u četvrtak su ku o jadranskom problemu. prije .podne priredili manifestacionu po­ Informativna sjednica. »Jutarnjem Li­ vorku pod narodnim zastarama kroz stu« javljaju iz Beograda da gledom na cio grad, gdje su pred zemaljskom vla­ to što se 6 dana drže konferencije u dom pročitah jednu rezoluciju i u pod­ San Rentu obdržala se sjednica mini­ ne završili svoje manifestacije na ono­ starskog vijeća koja je bila posve infome mjestu gdje ih je prije dan napala Cazin, koncem marta. mativnog karaktera. Na toj su sjednici policajna konjica, te počela ih tući i li(»Korkutova propast u Foči«.— Kau San Rentu izvijestili o vanjskom po­ jemati. U petak u jutru pako uhapšeno porova korupcija u Cazinu.) Mnogi ie ložaju. Delegat demokrata Drašković je opet mnogo tih isprebijanih omladiizjavio da ne može sudjelovati ovom j čitatelj pomislio, da je ono bila istina, naca, što svakako ovo titranje policije kad je u »Glasu Naroda« od lb. marta t. vijećanju. sa načinom uredovanja može samo da g. pročitao pod naslovom »Korkutova Regent i političari. »Jutarnjem Listu« u samu stvar unese još veću vrtogla­ javljaju iz Beograda, da je Regent da- ' propast u Foči«, koju je potpisao neka­ vicu. Cijela je policija i u petak mobilikav Muftić, Cengić i dr. Карог. Mi se nas pozvao političare sviju stranaka. I zovana sa novim batinama i čeka sa­ ovdje ne ćemo baviti o Cengiću i Mufšto se smatra novim korakom regenmo leda omladine, o koja će ih izlomiti tiću, jer ih ne znamo, nego ćemo pri­ tove intervencije, da se ponove prego­ u kojem ponovnom »Hottentoteniagdu«. kazati javnosti dr. Kapora — dalmatin­ vori za koalicioni kabinet. Gosp. Draš­ Đaštvo je zaključilo ustrajati u dvo­ skog korupcijonaša, razvraćenog egoi­ ković izjavio je u ime demokrata da će dnevnom štrajku. stu, neprijatelja islama i zbližavanja oni stupiti u pregovore kad vlada deMilitarizovanje b.-h. željeznica. Pošto muslimana sa drugom braćom, koji je misionira. su razni savezi svih zaposlenih radnika i kod nas neko vrijeme služio kao auZa Protića. »Pravda«. donosi da rai namještenika na željeznicama SHS. skultant, pa zbog dobrog svoga služ­ dikali stoje na isključivom stanovištu zaključili generalni štrajk, to je taj 1bovanja i brutalnog vladanja naprama da g. Protić pod svaku cijenu iinade biti mao i kod nas već da otpočne u noći svome šefu, inače veoma poštenom čo­ predsjednik vlade. Veliki dio poslanika vjeku savjetniku Preglu, morao biti pre­ s četvrtka na petak. Međutim se na nije sklon tome da Vesttić preuzme sa­ svim prugama poduzete najodlučnije mješten u Foču na »moralni oporavak«. stav kabineta. mjere, da se naš i onako šepavi promet Došavši u Cazin dr. Kapor je počeo Izbor zagrebačkog gradonačelnika. uzdrži, pa je vojska radi toga zaposjela laskati svakome bez razlike vjere, ne sve željezničke stanice i cijeli personal Javlaju iz Zagreba od 14. travnja: U bi li štogod udario za vlastiti džep, i petak će gradsko zastupstvo održati stavila pod vojnu vlast, gdje se po na­ zbilja u tome je bio dobre sreće. Isti­ redbi. koja vrijedi za slučaj rata ili mo­ sjednicu, na kojoj ćc se obaviti izbor čući svoju doktorsku sposobnost, iza­ bilizacije željezničko osoblje u slučaju novog gradonačelnika. bran je bio za predsjednika činovničkog neposluha može odmah staviti pred konzuma. Od toga časa dao se je taj Štrajk Studenata dovršen. Javljaju iz vojni sud. Dalmatinac na'posao, pa je čak sobom Beograda od 14. aprila. Štiajk Studena­ znao ići u Sarajevo radi kože za činov­ Zabava Učiteljskog Društva grada ta svršio se jučer, te su počela preda­ nike. Šta mislite, je li se to dalmatin­ Sarajeva. Danas u subotu u 8 i po vanja na universi. Na tehničkom fakul­ skom doktoru isplatilo? Evo ću vam sati na večer Učiteljsiko Druš­ tetu jučer je započeo novi semestar. tvo grada Sarajeva priređuje pričati. Za put je predviđena svota od VANJSKI POLOŽAJ. K 1000. Recite, može li se ovolikom veliku zabavu sa vrlo obilnim progra­ Millerand i Foch putuju u San Rento. mom u korist siročadi u ratu poginulih svoticom putovati iz Cazina u Sara­ Gosp. Milleraud otići će u petak u San učitelja u Srbiji. Zabava će se održajevo? Dakako da ne može, ali je Kapor Velite: »Oko glave zamotao ahmedi- i ju!« Kad bi bilo dozvoljeno nasmijati se । u momentu kada treba biti ozbiljan, | ovdje bih se slatko nasmijao. To mi • izgleda kao kad bi mi neko rekao da i je Emil Zola nosio kamilavku! Ali je, či- ; ni mi se, logičnije da se ovdje zgra- I žam nego da se smijem; jer kad vidim | da Vi, Dušan Vasiljević, čije sam ime ja prvi put čitao u jednom, nedavno pu- I bliciranom francuskom djelu, gdje se j pohvalno govori o Vašem korektnom | držanju pri stvaranju ženevskog pakta, | dakle kad vidim da vi možete tako bru­ talno udarati šamar istini u lice i ustvr- i diti jednu takvu izmišljotinu, onda se I moram zgražati nad tolikom bezobzirno­ sti prema moralu i analogno tomu idem dalje i mislim: ja kakve li su i ostale vaše tvrdnje, i da li ima i tračak istine u onim vašim izlaganjima, o kojima ja ne znam ništa. Ne zaboravite da svaka'stranica Povjesti sadržaje lekciju, koja nas uči da nijedna ljudska zajednica, nijedna poli­ tička stranka, pa inijedan individuum nc može prosperirati ni dugo egsistirati, ako ’ svoju egzistenciju temelji je­ dino na laži, prijevari i uopće na ne­ moralnim principima. Za učvršćenje vaše stranke, ako nemate drugih sred­ stava nego onakih kakvim ste se slu- i žili pišući o meni, vjerujte da to ne ' obećaje puno uspjeha. Kad se traži sa mikroskopom dlaka i u jajetu, onda nije teško prigovoriti sve­ mu i svačemu; a kad meni ne mogoste prigovoriti radi kakvog dcnuncianstva ili crno-žntog duha frankovluka i slično onda me napraviste hodžom i softom u namjeri, da me diskvalifici- : rate. Je li to moralno, i služi li Vam na čast? Držao sam oveliko potrebnim da pred javnosti odbijem zlobne podvale, jer j sam izazvan jednim imenom, koje uži­ va neki renommć, kao što je g. D. Vasi,Ijević, premda ovo može izgledati nečed­ no sa moje strane. Na druga piskarala, koja su me još prije prozvala nekakvim ’ softom, nijesam našao za vrijedno od­ govarati, ali kad je čovjek sa čuvenim imenom pokušao poniziti me u javnosti, nijesam mogao šutjeti. Sarajevo. 14. aprila. Prof. Velija Sadović. Politički pregled | Страпа J. Domaće vijesti Naši dopisi �bpoj 146 Broj .ПРАгДА* — -PRAVDA' Страна 4. Strana vati u sviih' prostorijama Društvenog Doma. Obzirom na njenu humanu svr­ hu i na vrlo interesantan program, ovu zabavu toplo preporučujemo. Društvo upravnih i sudskih nianipulativnh činovnika i aspiranata u Sara­ jevu obdržavače svoju redovnu glavnu skupštinu dne 25. aprila 1920. god. u dvorani okružnog suda u Sarajevu sa dnevnim redom: 1. Izvještaj o dosadanjem radu društva, 2. Izbor novog odbora, 3. Eventualne. Pitanje kinematografa. U ministar­ stvu prosvjete donesena je nova uredba, kojom će biti regulirano pitanje kine­ matografa u našem kraljevstvu. Bit će uvedena cenzura za filmove i izrađene naročite takse koje će kinematografi imati plaćati u dobrotvorne svrhe. Za narodni dom. Javljaju iz Beograda od 1. aprila. Ministarski savjet odobrio je kredit od 15,000.000 dinara za pomoć : podignuče narodnog doma za ratnu si­ ročad. Ovi će se domovi stvoriti najpre u onim krajevima, koji sn ratom najviše oštećeni. Muči li Ves glavobolja? Zubabelja? Tuganje u kostima? Malo Fbllerevega Elsafluiida — i nestane boli! б dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić I komad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekolike Feilerovih pravih Elsa-piiula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska že- ludčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Diplomirani krojač Israđuje po najnovijoj modi muške, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. Gospodarstvo Jcrlagić Salih, Dendb>iša uliha broj 11. Sarajevo. Lažne novčanice od 100 dinara. Upo­ zoravamo naše građanstvo, da su se u nekim krajevima našeg kraljevstva po­ javile u opticaju lažne krunsko-dinarske novčanice od 100 dinara — 400 kruna. Lažne novčanice poznavaju se od pra­ vih tako, što se kod lažnih novčanica vide četiri glave utisnute na strani sa francuskim tekstom, kad se novčanice drže uspravno (t. j. u propuštenoj svjet­ losti), dok se kod pravih ne primjećuju. U Sarajevu nije dosada pronađen u op­ ticaju nijedan primjerak tih lažnih nov­ čanica. Šećera ne će biti. »Balkan« javlja: Kako još nije regulirano pitanje šećer­ nih tvornica, koje su bile u rukama ne­ prijateljskih kapitalista, ove godine ni­ je ni izvršena žetva šećerne repe. Proizvađači zemljo-radnici nisu sijali repu, jer nisu znali, da li će tvornice raditi. Tvornice opet nisu davale sjeme, jer nisu znale svoju sudbinu. Bilo ovako ili onako, mi ne ćemo imati šećera. Ne­ kad smo podmirivali svoju potrebu i čak izvozili, a sad jedva ako možemo naći od kuda ćemo da uvezemo. BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnis namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg južnog dalma­ tinskog i talijanskog voća i povrća na veliko kao: naranče, limuni, datulje (hurme), rogači, smokve, jabuke i t. d. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem Braća Prolić. Želite li kupovati dobro i jeftino? Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljeđ toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. ^SUTTMER basu Upitati u administraciji lista. Salihaga Huhić i sinovi trgovina voća i ze- Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! leni i južnog voća Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Трдошна sviju vrsti zEmaljshih proiztoila I holonijaine robe na uellho. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. na veliko Šaraj'evo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. SUTTNER, u LJUBLJANI br. 706. M°dni §а1оп u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se piimaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka » i Riblji zejtšn najbolje ursri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada I3raea Šahinagie, Sarajevo S t ro s m a j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bćikovne poslove najbrže i najpovoljnije. <Ai»!irato‘ Odbor »i. M. O.. ■zitmrlj« l). * A. Kal«. 8м«Ј.<го. ft..£ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/13d0fc49f467564ffa76466eb9c47d0b.pdf 86951f75f6cca4ef7491eafa3d313fed PDF Text Text Poštarina u sotevom plaćena. gnr- -■—■•■- -- Tr_ POJEDINI BROJ Љ A JI Ц 'Цјг 1ГШ ,S| »Sa И F ж? шжК 1 81 r у °аWla ЈЕЖ li 8 jjPRlb ЖЖ j|» Izlazi subotom, utorkom tž№St јиК ,4W»< *Ж Je® чЛИк зашз ®®е WF 3g <ИВ W Pretpiatagodiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava »MMb nalazi se u Carevoj ulici. ОАСИЖ Ј7ГОСЛАВЕНСКЕ Broj 42 (147) жтаташиисаии račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 20. aprila 1920. (27. redžeba 1338.) Povodom „ittihad-ove" 15-godišnJico. Metto: Njiva je naša ledina tvrda, Čeka plug da je reže i ore... A da nam trijes! 1 kuću ne šore, Čekić nelc jekne o kršna brda I mrvi stijenje. Hićmo. fcto piita kad.se ponovi jedna istiniи riječ, koja može da koristi, to nam •e smije biti dosadno, istinu treba pri■ati i gutati makar nam ona i gorka bila. Istini treba u lice pogledati, ma­ kar se ona i na nas namrgodila i ukor »am dijelila. Kad usporedimo sebe sa katolicima i prvoslavnima, udara u oči, da smo zaostali iza njih na kulturnom polju. Гој zaostalosti krivi su možda i dru­ zi a i same prilike, ali smo najkrivlji mi sami. Naš nehaj i nemar, naša kon­ zervativnost i neprilagodivost iduhu vremena kroz prva 2—3 decenija au­ strijske uprave, ljuto nam se osvećuje danas i oskudicom inteligencije i nespretnošću u obrani naših prava, a i •a mnoge druge načine. Prvih dana okupacije, drugi pohrliše u škole, a mi se dugo vremena nećkasmo i sustezasmo od tog. premda je ogromna većina naših, u ono vrijeme imaćnih, ljudi mogla do najvećeg stup­ ala da školuje svoju djecu i da broj­ nom inteligencijom poplavi čitavu zem­ lja. Negdašnju našu fizičku aristokra­ cija naslijedila bi suvremena intelek­ tualna aristokracija, koja bi svojoj bra­ ći smjela kazati, da je nastupila era koja imperativno nalaže da se svak mora latiti posla. Mi smo naše poglede upravljali prema Turskoj i raspitivali, šta visoki sultan večera, a nijesmo se interesirali, šta se zbiva onamo preko Save i Drine: štng sanjaju tamošnii ljudi i kakvu bu­ dućnost predviđaju cijelom ovom na­ rod«, koji govori »naški«. U školu su elnli svoju djecu samo nevoljnici, koji su osjećali potrebu da svoju djecu uh­ ljebe, a oni koji su naslijedili obilan ime­ tak od svojih predaka, mislili.su, kad predadu taj imetak svojoj djeci, da će i »na živjeti ‘ kao bubreg u loju, kao što su i oni živjeli. I tako je gusta «miia neznanja zastiralia njihove oči pa nijesu mogli vidjeti šta nosi budućiost. O bankovnim poslovima, o re­ formiranju mekteba, o uređenju va­ kufskih dobara i obrazovanju naše ženskad'je održavale se ankete i medžШ, ali je sve bilo besplodno, jerbo je zg svaki napredniji korak trebalo tra­ žiti dozvolu od ljudi, koiib su leđa ok­ renuta prema budućnosti, a oči prema prošlosti i koji su za riješenje svakog «»vog pitanja tražili tomu sličan slu­ čaj « prošlosti od 1000 godina, i mislili d« se za uvijek sva pitanja mogu rje­ šavati po unaprijed određenom kalufu. Zato nas je prevrat zatekao nepri»ravne i nagomilao pred nas čitavu hipu naših, specijalno muslimanskih, pi­ tanja. nacionalno, agrarno, žensko, vjer- I sebni obrazovni tečaj za kuharstvo, higijenu, socialni moral, državljanske i dužnosti ј t. d. Za još naprednije muslimanke održaju tri musi, profesora i sko-prosvjetno i još mnogo drugih pro­ blema i problemčića. Toliko stvari ima, ! jedna gđa profesorica u gimnaziji po­ slije podne, još druga predavanja u vi­ o kojima treba da mislimo, toliko po­ šem stilu. slova da započnemo, toliko manjka­ Svakog petka poslije podne u »Itihavosti da upotpunimo, da čovjeka uhva­ ti nesvjestica, kad stane razmišljati Г du« se održaju predavanja musi, mla­ deži o bankarstvu, higijeni, trgovini, o tražiti puta, kojim da se krene. Potre­ sastavu naše države i dijelovima na­ bu rada i materijalnog pridizanja svi šeg naroda, o prirodnim znanostima, o duboko osjećamo, a naročito gledajući kulturi islama i t. d. Time društvo svipred sobom ogroman broj naše siro­ jesno i marljivo vrši svoju dužnost u tinje, koja je, što ratom, što agrarom, smislu programa »Društva za narodno totalno upropaštena. Popravljati se ni­ prosvjećivanje za B. i H.«. je nikad kasno, i jedan narod ili dio na­ roda, doklegod živi — pa makar u U »Ittihadu« je uiklo »Udruženje makakvu bijedu pao — nije izgubljena loobrtnika (bakala i drugih manjih tr­ nada, da će i daljo živjeti, samo ako govaca), koje donsi velike ko­ bude dobro uočio svoje pogreške u risti svojim učesnicima: lakše i jef­ prošlosti i bude li se koristio time, da tinije nabavljanje robe, međusobna ga­ više ne pada u njih. Sa ovih općih ide­ rancija i rastenje kredita svakog po­ ja, treba nam preći na jedar! konkretan jedinca i t. d. primjer kulturno-ekonomskog rada. »Ittihad« vodi brigu, da pribavi mu­ Taj nam primjer pruža mostarsko slimanskim siromašnim ženama robu društvo »Ittihad«. To je durštvo od ko­ na izradu, a u »Zadruzi« djevojke za­ jih 800—1000 članova muslimanske rađuju lijepu dnevnicu od 60— 80 kru­ mladeži, koja je rekrutirana iz inteli­ na, i tako sebe osiguavaju a i svoju gencije, trgovaca i zantlija. Osnovano siromašnu rodbinu potpomažu. je unazad 15 godina u jednoj malpj sobi Tako je »Ženska zadruga« nakon 3 raometli Melimeda Đukića sa svrhom mjeseca svoga rada priredila izložbu i zadaćom, da okuplj mladež, da je svojih radova, koju su svi građani sa čuva od alkohola i hazardnih igara, oduševljenjem pozdravili i kojoj su se da u njoj budi i razvija društve­ mostarski trgovci odazvali velikim prine život, 'Je d potpomaže zanatlije i ■ i». ima. Tom prilikom je »Zadruzi« pa­ male obrtnik^. Odmah s početka lo preko 40.000 kruna. tihad« je osnovao svoj tamburaški zbor i time mladeži pribavio ugodno »Hihad« »e pokrenuo i akciju za os­ zanimanje i spriječio, da skrene stran­ nivanje zemljoradničkih zadruga, te je putice i traži naslade i uživanja ondje, u stolačkom kotaru u Kečicama osno­ gdje nije moralno dopušteno, a finanvana jedna, u kojoj su i muslimani i ka­ cialno jc opasno. Osnivanjem kazališne I tolici članovi. Druga je osnovana u Bi­ dvorne, u kojoj se »Abdulah paša« da­ jelom Polju kod Mostara, a blagajske vao kao prvi komad, društvo je udari- I muslimane uputio, da stupe u tamošnju lo prvi temelj društvenom životu me­ »Hrvatsku zemljoradničku zadrugu«. đu svojim činovima i drugim građani- | »Ittihad« potpomaže akciju za na­ ma. Nastupom rata i odilaženjem mno- i mještanje djece kod »Hrvatskog Radii gih članova u vojsku u društvu je kao | še«, pozivlje i upućuje musi, sirotinju I i rdugdje zavladala stagncija te je ono i na primanje državne potpore. , i drugdje zavladala stagnacija te je ono I »Ittihad« je potpomagao hodže i I godine glad i bijeda djece i obitelji mo- ' : bilizovanih i palili otaca i braće potak- ! kroz više mjeseci redovito im isplaći­ vao jednu vrstu skuparinskog doplat­ ne »tlthad« članove, da ožive društvo. | Oni prirede zabavu u korist tih ratnih j ka, koji je iznosio dva puta, koliko nji­ hova plaća. bijednika i time društvo stupi opet u Početkom 1919. »Itihad« je priredio aktivan život. U istoj godini »Ittihad« I dadne Mevlud na najdostojanstveniji I- zabavu u korist popaljenih ј opljačka­ ■način i provede osunećenje mnogobroj- j nih muslimana u gornjoj Hercegovini i sa 40.000 K pritekao u pomoć u naj­ ne muslimanske siromašne djece. »It­ tihad« ide u Jablanicu i tamo daje ini- | gorčem času. Time je svratio rta se cijativu za osnivanje čitaonice; ide u ( pozornost, tako da danas svako selo znade za njega. »Ittihad« izdržaje još Konjic i sudjeluje na humanitarnim za­ bavama. Iz »Ittihadova« kfila niče »Mu- I 25 stipendista na raznim zanatima u ?limanska ženska zdruga« koja ima za- | Mostaru. »Ittihad« je svojim ustrajnim i neu­ daću po prilici kao sarajevsko »Osvi- ; tanje«: materijalno osiguranje л du- , mornim radom, a naročito svojim vanševno podizanje našeg ženskinja. A da j redno discjplinovartiim tamburaškim se to postigne, drže se tom ženskinju i zborom svratio na se pažnju ne samo analfabetski tečajevi i uz to se ženski- I Mostara i okolice, nego i društava iz­ nje uči krojenju, šivanju, vezenju i dru- 1 van Mostara: pozivan je na vojite sve­ gim ručnim radovima. Neumornim ra- ! čanosti, na zabave, koje su se davale dom i zamjetnom agilnosti odbora »Za- i u korist učiteljske siročadi iz Srbije, •druge« pitomice su .već dosad dosta 1 pozivan je od »Napretkff«, »Gospojindobro napredovale u ručnom radu, a u • skog društva« i irmogih drugih kultur­ pismenosti dotjerale — kroz kratko j nih društava. Društvo ide na ruku svim vrijeme — dotle, da im se otvorio po- i drugim društvima i daje prilike i sred­ Godina 11. stava za rad pojedincima, bez obzira na njihovo političko uvjerenje, samo kad vidi, da žele razviti svoje djelova­ nje na kulturnom, ekonomskom i hu­ manitarnom polju. Na 13.; 14. i 15. maja društvo »Itti­ had« slavi svoju petnaestgodišnjicu, na koju su pozvana sva naša društva iz B. i H., te mu mi želimo najsjajniji us­ pjeh. Ovo je prikaz rada i poslovanja jed­ nog društva mladih, agilnih i ustrajnih radenika, koji treba da služe za prim­ jer i drugim kasabama. Ako budemo pihvatili sa svih strana j u svakom mjestu radili na ovaj način, ako bude­ mo iskoristili sve sile muška i ženska, trgovca, zanatlije i seljaka; ako se još ugledamo u katolike i pravoslavne, pa po njihovu uzoru podignemo svoj »Gajret« na visinu »Napretka« i »Prosvje­ te«, ako se otresemo onih naslijeđenih zlih navika i konzervativnih običaja, koji koče i sprečavaju napredovanje prema duhu vremena, moći ćemo se nadati u bolju budućnost. Ako to ne bude, propali smo. V. Sadovlć. Sarajevo. 18. aprila. MuslimaiHiha trgovačka i obrtnička tasta za Bosna i Hmaprai (i d.) u Sarajevu. Bavi sa svira lianhovntin јшМлн. Иаф uplats I anevkija u brallavstvu SM. I u lusviutvu. Prima аlošSa na ninžna hnHžlce I trtut« vrtim: I rtantrtiHe 111 мјpgvol№ вбазНа svamlanjacnepislave I tamsna iuloja Sisnlčha glasnica H Da|! sezonshe i aprotkitljslu lediti. — Hupujt I v oroiBlt sreilit. valute I vitahieine pnplre nlb vrsta. KOMO 0 8 3 E I E N ] £ hupujB I piotalt sva vrsta* roba, a aagtavlte sve ilvotns oatuinltic. опп.опо I Kancelarija: Kralja Petra uhcn Z рпмо, lijevo - brzojavi: ћапча, Sarajevo - Interarban telefon: Zli �Strana 2 Страва Број 156 Br«j .PRAVDA* — .ПРАВДА* V i I o v i ć govori o neznatnosti kln je za Gazi lsabegovu banju i ističe. d» je uzdržavanje ovake institucije — »b žirom na higijenske zahtjeve grada — dužnost gradske općine, pa bi bilo pot­ puno opravdano, kada bi općina daU vakufu subvenciju za pokriće deficita na ovoj banji. Stoga predlaže da se a tu svrhu obrati na općinu sa zahtje­ vom, ida vakufu na taj račun dado(» stalnu subvenciju. — Usvaja se. Predsjedrtik određuje čitanje podneska bivšeg vakufskog inžinjora Cekre glede otpisa, kojim je ponadeae olovo vojnom eraru. U tom podneaku g. Cekro se stavlja na dispozicije sa­ boru i izjavljuje spremnost, da dadne razjašnjenje. K o r k u t ušljed tog pod­ neska povlači svoj predlog o optužbi i pristaje da se udovolji zahtjevu gosp. I PROTIĆEVA VLADA ĆORAVA, ILI OBA GLUHA, PAŠO, ZA BOGA. Cekre, nakon čega sabor ovlašćuje g. sudskog savjetnika Hrasnicu, da ispre« Mi Sandžaklije i Makedonci uvijek i prišipetljc Hasana Rebca i Hidajeta Kusabora provbde preslušanje g. Cekro. čitamo i pratimo »Pravdu«, glasilo na- | lenovića dovoljno, da navijeste rat ovo­ S a d i k o v i ć govori o okružnici «aše mile braće iz Bosne. Do skora su i me čovjeku, te su ga od prva dana vo­ borskog odbora, kojom je odrede«« vlasti branile širiti »Pravdu«, ali od ! dili, dok ga konačno nijesu pod izlikom kako smo se počeli i mi organizovati, armenskih pokolja strpali u Zatvor. Iza povlačenje vakufskih glavnica a eentralu. Ističe da je ta okružnica izazvala »Pravda« nam redovno dolazi. Iz nje- I njega su hapšeni drugi redom, a izli­ silnu zbrku i veliko nezadovoljstvo ka je bila, da je naša organizacija šuzinih redaka vidimo, da su naša braća vakufskih dužnika, koji su došli u aeu Bosni i Hercegovini sastavili zajed­ rovala ' sa mladoturskom strankom, priliku radi plaćanja. Ovim je vakuf prem to i svaki slijepac znade da smo nički front sa radikalnom strankom, da oštećen i u prihodima, a nije imalo smi­ daleko od Mladoturaka ili stvaranja potuku onu nesavjesnu kliku, koja se sla'povlačiti glavnice, koje su osigura­ naziva demokratima, a koja je nama u i kakve Iredente, koja bi težila izvan ne u gruntovnici. Stoga predlaže da s« Sandžaku i Makedoniji i kućne temelje | granica našega kraljevstva. Borba, ta okružnica stavi izvan snage. Nakoti potkopala. I koju su »demokrati« poveli proti nas, življe rasprave sabor zaključuje, da se nije slična ni jednoj poštenoj borbi, što Smatrajući vas politički zrelijim, a dokine okružnica od 31. marta 1913. kulturno jačim, postavili smo sebi za­ i je vod; jedna stranka proti drugoj ili broj 4949/13. proti pojedinim osobama. Ovo je bila daću. da vas slijedimo, ali vas nijesmo Kapetanović opisuje džehalet i borba laži, izvrtanja i podvaljivanja. mogli stići i s vama stupiti u zajedničku zapuštenost našeg svijeta, osobito se­ borbu. Počeli smo se spremati za za- i; Ne poštediše nam ništa, ni časti, ni oboskog, u poznavanju vjere i ističe da jedničkit borbu proti krvopiji, koji nas .| raža. ćemo, propasti ako se bolje ne pobri­ svuče do gola, ote nam i posljednji za­ i Kada su vidjeli, da se mi hapšenja nemo za taj naš zapušteni svijet. Slab« logaj iz usta. Na svojim je zastavama I i ne bojimo, onda su ustali na organizapoznavanje vjere rada popuštanjem 'i napisao lijepe riječi, ali ove su za nas ]i čiju i počeli joj podvaljivati veze sa slabljenjem morala, stoga treba liječiti bile pravi užas. Neko je osjetio sve nji- I I Mladoturcima. Šef policije u Skoplju g. ovu bolest čim prije i što radikalnije. bove blagodati, ali kod nas se je hara- ' Dimitrijcvić kao bijesan nasrće na muZa prvi mah bilo bi dostatno, da se n lo. palilo, ukidala se sloboda, progoni­ tti svrhu postave okružni vaizi, kojima lo se, hapsilo i tuklo. Ako se je ko po­ , slimanc bez razloga i povoda i tako bi se osigurala eksistencija na taj na­ kazao spremnim i sposobnim za borbu, I/ gazi zakone, koji nam osiguravaju pra­ va zagarantovana ustavom. Isto tako čin, da se povede akcija za sakupljanje taj je morao biti prognan, morao se je Tomica Cukić sekretar okružnog naplate i putnih troškova tih vaiza. Ovu ukloniti. I čelstva u Bijelom Polju, koji nema ni bi akciju razvila povjerenstva, a rnKada se je sastao naš kongres u teoretskog ni praktičnog znanja Iprdkovodio bi je ulema-medžils koji bi nSkoplju, njihov je organ »Demokrat« i gon: muslimane i hapsi bez milosrđa i jedno preduzeo i inicijativu za izradu počeo denuncirati i podvaljivati, te bla­ bez ikakve obazrivosti. Njegov pisar mev'ize. titi naše najvrijednije i najistaknutije Predsjednik drži da bi se bolje us­ učitelj, te ljude. Posljedica je ovih denuncijacija i Tomović je - faktički njegov ....... bila, da danas čame i trunu u hapsov* -W|rvi »ema škole, a potonji m škole tu pjelo sa kotarskim vaizima i ističe kako neke kadije sami od sebe vrše tu ni:: sandžački prvaci Midhtabeg Ho- duše. Ovi ljudi imadu jednog komitu dužnost. Ističe i primjer cazinskog mudžić iz Bijelog Polja. Tevfikbeg Taltir-, bivšeg kralja Nikole, jednog strašnog derisa Sofića. koji tu misiju vrši s ve­ bandita, kojeg drže kao stražara. Ovaj begović iz Plevalja. Husni ef. Jusufalikim uspjehom, poučavajući kako ehaje zlikovac do sada ubio preko deset gić iz Prijepolja, Rušid ef. Spahović iz liju. tako i imame i muallime. Anketa Sjenice, Muradbcg Hašimbegović iz ' muslimana i niko ga ni od šale ne po­ bi skupo stajala, a troškovi oko štam­ ziva na odgovornost On sada optužuje Prijepolja, Osman Dizdarević , iz Ple­ panja mev'ize bili bi danas preveliki. muslimane, kako su za vrijeme okupa­ valja, Duljko Ramhusović iz Berana, Kapetanović odvraća, da se cije podupirali Austriju, te se tako uni­ Iljas ef. Ganić iz Rožaja. Adembeg Šemev'iza ne bi morala štampati. Bilo bi štava i ono malo muslimanskih prva­ hović, Hamdibeg Hasanbegović . i Hadostatno kad bi se litografisala u neka, što je ostalo iza crnogorskih komidžibeg Mđšović iz Bijelog Polja. Ovi koliko primjeraka. ta. Autoritet vlasti se izigrava i izigljudi su pozatvarani samo zato, što su K u r t je mišljenja, da bi se do mev’ran je posve. se organizovall i tražjli. da se slože sa ize najlakše došlo putem natječaja. svojom braćom iz Bosne, da se s njima Mi smo se za sve prituživali miniCovorc još Ba h fb j a r e vi ć: z» i zajedno bore i svoju budućnost osigu­ starstvu, ali sve uzalud. Držali smo, M i I j k o v i ć proti, radi velikih troško­ raju. da su svi progoni bili upriličeni od »deva. a onda se rasprava odgada za dru­ mokrata«, te smo se pouzdano nadali. J Midhatbeg Hodžić leži u tamnici koja gu sjednicu. da ćenas Protićeva vlada zaštititi od je građena prije 380 godina, a »demo­ SEDMA SJEDNICA OD 11. APRILA. krati« su ga zatvorili jer je na skopalj- i nasilja i terora. Nažalost mi ne osjetiŠestmjesečnl indemnitet skom kongresu zastupao stanovište, da i smo do sada nikakve promjene, jer je F. K u r b e g o v i ć uzima riječ kao se spojimo sa svojom braćom iz Bosne, i ova vlada ćorava, te niti hoće da vidi izvjestitelj financijsko-budžetskog od­ a ako to nije za sada moguće, onda bar I niti hoće da čuje, što njezini činovnici bora i iznosi ovaj izvještaj: »Financijda se poput njih organizujemo. što je rade. Zato nam dolazi na hator ona, sko-budžetski odbor pretresao jc u de­ sa najvećim oduševljenjem primljeno. | što ju je neki starac paši odgovorio: setak sjednica financijsko stanje vaOvo je bilo za »demokrate« i njihove Oba gora. pašo, za Boga! kufsko-mearifske centralne zaklade pa je došao do toga uvjerenja, da konsta­ tira da sada nije moguće sastaviti re­ doviti proračun za god. 1920. Čitavo financijalno stanje vakufa iz temelja je uzdrmano. Potrebe su ogromne, a pri­ K u r b e g o v i ć za tim čita peticiju SVRŠETAK PETE SJEDNN1CE. hodi pored tolikih vrela neznatni. Ako na zem. vladu, kojom se traži da se bi ovo. stanje i nadalje potrajalo prijeti F. Kurbegović čita peticiju fi­ vakufski objekti izluče ispod naredbe opasnost, da mnoge islamske bogoštovnancijskog odbora, koja se odnosi na o zaštiti kirajdžija; za tim peticiju na ne i prosvjetne institncjje propanu. Pri­ olovo što je skinuto s džamija i drugih , ministarstvo vjera, kojom se traži iz­ hod centralne zaklade sastoji se u glav­ vak. objekata i ističe da je ponuda, što ! vanredna subvencija od K 2,000.000 nom od nepokretnog imetka te zakla­ je učinjena od strane ureda sab. od- | kao pripomoć za uzdržavanje vjerskih • de, prireza, zemaljske bogoštovne i bora upravo strašna i po vakuf kata­ prosvjetne subvencije i ostalih manjih strofalna. Čita dotični otpis vak. di- ! i humanih vakufskih institucija, te pod­ nesak na općinu grada Sarajeva, da • rekcije, koji nailazi na zgražanje i pre- । dozvoli gradnju dućana na tašlihan- i vrela. Prirez, kao jedno od glavnih vre­ neraženie. Reis-ul-ulema, čisto osupnut i skom gradilištu. Usvaja se bez ikakve la nc može se za ovu godinu stalno ovim otpisom, zgleda se sa članovima } predvidjeti, jer ga je mnogo otpalo «i sliježe ramenima izjavljujući da mu I preinake i uz odobravanje. ŠESTA SJEDNICA OD 8. APRILA. sijed toga, što je riješenje agrarnog pi­ je ova stvar nova i nepoznata. Kurbe- I Nakon riješenja predloga sab. odbora tanja otpalo mnogo prireznika musli­ gović ističe da se u otpisu ne traže po- | o nekim popravcima, istibdalu, nakna ­ mana i što je vakuf izgubio znatan dio trebne garancije i da se ide i preko , dama beriva, uzima riječ prihoda od svojih čitluka. Istina, nsljed zahtjeva vojnog erara, nudeći olovo i Muftija K u r t i predlaže da se povećanja poreza a usljed toga > pri­ sa drugih objekata. Ističe da je i sama muftije ovlaste, da prilikom mšpicirareza. kod ostalih direktnih poreza mo­ vojna uprava otklonila ove pretjerane nja mogu ispitati poslovanje sa prora­ glo bi se računati da bi prirez porasao ponude i da su sklopljeni ugovori pod čunima i zaključnim računima onih sa­ ali ni ta kalkulacija nije sigurna. Ušljed boljim uslovima, nego li su sadržani u mostalnih vakufa, koji su prenošeni u velike potrebe nije se moglo ostati pri ponudi vakufske direkcije. djelokrug povjerenstva. Nakon kraće stavci od 1919. godine. Sabor jednoglasno usvaja peticiju g. debate usvaja se ovaj predlog uz do­ Naredbe o zaštiti kirajdžija za vrije­ Kurbegovića. a Koukut najavljuje datak. da se ta kontrola povjerava me rata a i sada spriječile su da se te muftijama ne dirajući time u § 96. tačpredlog. da se radi otpisa o olorvu po­ kirije povise u onoj mjeri, kako bi od­ zovu na odgvornost vakufski direktor ka 2. Statuta, to jest ne krnjećl pravo govaralo prilikama i potrebama v»i mjernik, budući su prekoračili ovla- i sab. odboa, da nadzire i ravna poslo­ ktifa. Pored toga držim da imade, ne štenje sabora. vanje povjerenstava. mogu reći i ustvrditi nekorektnosti, alt pismeno. Taksa je dva dinara pedeset para. Odjeljenje saopštavaće odluke I pismeno. Ruski agronami kod nas. Ministarstvo poljoprivrede riješilo je da se prime svi ruski diplomirani agronomi, koji su se ovom ministarstvu obratili za služ­ bu kao putujući poljoprivredni nastav­ nici sa sjedištem po poljoprivrednim školama i okružnim poljoprivrednim staricama. Regrutovanje i Neslovjena. GospoI din Ministar vojni i mornarice naredio je, da se ima i neslovjenski elemenat u granicama našeg Kraljevstva prilikom narednog regrujtovanja upisat u regrutne spiskove i regrutovati. Štrajk splitskih đaka. U ime solidar­ nosti sa drugovima Beograda, Saraje­ va i Zagreba, đaci virili razreda mje­ snih srednjih zavoda stupiše u trodnev­ ni štrajk. Otvaranje bogoslovije u Cetinju. Mi­ nistar Vjera riješio je da se na Cetinju otvori bogoslovija, u koju bi se primali učenici iz tamošnjih krajeva. Predhodni radovi za otvorenje ove bogoslovije već su započeli. Iz Sandžaka i Makedonije Bilješke. »Glas Naroda« donio je ouoinadne i ovu bilješku: »Slikanje djece«. — Ju­ čer je Amerikanska misija, po našim osnovnim školama slikala djecu, za vri­ jeme kad su primala »kakao«. Ovi su se blagorodni ljudi upravo užasnuli nad tolikom bijedom naše djece. Mališani, koji su i goli i bosi, još nemaju ni školskili stvari. Namjesto teka, djeca pišu na papiru od pakovanja i kese i t. d. Ova neimaština je najočiglednija kod muslimanske djece. Postoji, istina »Ured za zaštitu djece«, ali on ne može mnogo da učini da suzbije toliku bijedu. Dužnost bi bila nas sviju da nastojimo da pomognemo našoj djeci i da joj olakšamo tolike terete sadašnjice.« Ovako oni oko »Glasa Naroda« pišu kad ili ko drugi posjeti, inače oni obič­ no još govore i pišu o nekakvim feu­ dalcima, bezima i agama. Jest gospo­ do oko »Glasa Naroda«, ima te muslinianske sirotinje sada dosta a biće јо još više kada ste im roditeljima pootimali sve, što ih je izdržavalo, da žive i da svoju djecu odijevaju i snab­ dijevaju što iin treba. I ako u gornjim riječima »Glasa Nraoda« ima pone­ što i ironije, ne nego sarkazma, mi ćemo šutjeti i trpjeti, kada nam dode zgoda, da ih upitamo: kud se dje­ de ono 5 milijuna kruna što ih je naš a država odredila za izdržavanje rat­ ne siročadi? Ni »Državna Zaštita Dje­ ce« ni gospoda oko »Glasa Naroda« neće i nadalje moći »da svoje poma­ žu«. a da majstorski mimoilaze »najočjgledniju neimaštinu muslimanske dece«. Gdje je Saban Merdžanović? U pro­ šlom broju donesosmo članak jednog našeg uglednog saradnika pod nasla-' vom »Dokumenat više, u kojem se zgraža radi postupka oblasne državne zaštite djece, gdje se muslimanskoj djeci daju kršćanska imena i prezimena. Međutim smo u položaju konstatovati. da je g. reis-ul-ulema kad je čuo za ovaj slučaj. odmah intervenirao kod zemaljske vlade. Na njegov dopis od 22. decembra prošle godine dobio je odgovor, datiran tek 14. o. mi. pod brojem 3452, u koiem mu se saopćuje da je ustanovljena vjerska pripadnost bivšeg pitomca zemaljskog dječijeg doma u Reljevu nazvanog Sime Radovanovića i ko­ načno riješena. Simo Radovanović zove se Šaban Merdžanović, koji je roden god. 1908. u Hambarinama. općina Ćela, kotar Prijedor. Otac mu se zvao Ibriš-im, a umro je i on i žena mu, maj­ ka Sabavnova. Š a b a n a je nestalo iz zavoda još 11. jnauara t. g. i do danas još niko ne zna šta je s njime. »Još niko ne zna« i gotova stvar, misle ljudi, koji su odgovorni za ovu žrtvu propagande.' No mi nijesmo tog mišljenja i' odlučno pitamo: 1. gdje je Saban; 2. koje kriv za njegovo prekrštenjc i 3. ko je. kriv za njegov »nestanak«? Za ratnu oštetu. Ministarstvo pravde ustanovilo je odjeljenje za naknadu šte­ te sa dva odsjeka: Prvi za primjenu akona o ratnoj ošteti, a drugi za up­ ravu neprijateljskom imovinom. Odsjek -a primjenu zakona o ratnoj ošteti na­ lazi se u Beogradu Miloš Veliki. Glav­ na Kontrola. Pojedinci dužni su svoje molbe ministarstvu jpravde podnositi I I | j j j I ■ | ' : ■ : i ( ' ; ’ ; j | . ј j . k i j Iz vakufskog sabora. —____ -i_____________________ �Bpoj 147 — Broj svalilo nemarnosti bivše vakufske uprave в pogledu sklapanja najamnih ugovora. Ta pomislite: najamnine na vakahkim objektima i zgradama u Saraјетв nosile su do lani t. i. do konca 1919. godišnje samo 150.000 K prihoda, a mirne duše mogu ustvrditi da bi te najamnine mogle donijeti vakufu 1.500.000 K. Kad sam doznao da јч' Holel Central za godinu 1919. iznajm­ ljen za 60.000 K godišnje kirije upravo sam se snebivao, jer držim da bi taj hotsl mogao donijeti minimalno godiš­ tu* 400—500.000 K. Ovaj je hotel u centrumu Sarajeva, dobro radi, imade velike kavimske prostorije pored nekih 50 soba i podzemnog amerikan. bara, p« kad se usporedi sa liotel Evropom, koji nosi godišnje preko 1,000.000 K, onda se čovjek mora u čudu snebivati kako je bila neznatna najamnina za ovaj hotel. Ove je godine iznajmljen za 120.000 K godišnje, a i ta je svota pre­ ma prilikama neznatna, čujem da ima­ de »ekakva tužba za posredovanje oko iznajmljivanja ovoga hotela, pa ako je to istina, onda je to žalosno i onda mi postaje razumljivo kako su osim ovog hotela i ostali objekti za neznatne kirije izdati kao što je Gazi lsabegova banja koja nosi vakufu oko 14.000 K godišnje a mogla bi mirne duše nositi toliko kirije mjesečno. Tako je stanje sa hanovima, kao što je Kolobara i sa dućanima koji se nalaze u Kralja Pe­ tra lici, koji bi trebali da vakufu nose velike kirije, a nose sasma neznatne. Dućani u Saračima nose vakufu male kirije godišnje u većem dijelu 3 do 4.000 K. što je za Sarajevo upravo sra­ mota. Visoki sabore! *U provinciji imade mjesta koja nemaju nikakva prometa, a nose vakufu puno slabiji dućani dva ili triput veću kiriju, pa pitam može li se to usporediti sa Sarajevom. Zato treba pitanje ovih najamnina radikalno riješiti i energično tražiti da se vakuf­ ski Objekti izluče ispod ograničenja na­ redbe o zaštiti kirajdžija a da se sada­ šnji ugovori ukinu. Na taj način može vakut dobar prihod imati i barem dje­ lomično riješiti pitanje mualimsko. Pe­ ticija koju je financ. odbor izradio mo­ ra se na svaki način povoljno riješiti. (Svršiče se.) Krv џ Krajini. Obećali smo iznijeti rezultat izviđa •o namjerno počinjenom i potaknutom napadaju i ubojstvu u Caznskom kota­ ru, pa to činimo na temelju djelomič­ nih informacija, koje nam do sad prispješe. Taj napadaj je svojevremeno ocrtan u »Hrv. Slogi«, gdje su se sa tim sluć^cm dovele u savez neke zvanične osobe područja ispostave Vel. Kladuša, ‘ pa je to dotičnima ne samo u grijeh upisano, nego ih se je dapače otuda kao intelektualne začetnike kvalificira­ lo. Za dokaz ovog mišljenja neka nam služi uz ostalo samo ovaj izvadak iz oijisa togla prvoprofića: »U ponedje­ ljak t. j. 5. o. mj. seljaci iz Glinice nahuckani ■ od popa Jove Davidovića udarilj su na selo Pećku sa bombama, puškama i maš inge v етот. Bili su još pod zastavama predvođeni po Đoki Karanovičti i dvama dobrovoljcima. Muslimani su iznenadno napadnuti, te je tako 1 musliman ubijen, 6 teško ra­ njeno, a također'јс ranjeno i dosta vo­ lova i konja«. S tim u savezu dobismo jučer ovaj brzojav iz Vel Kladuše: »Izvidi provedeni. Zatezalo ostao u Vrnograću, premda je interesirati. Trojica seljaka pravoslavnih zatvorena. Kolo­ vođe na slobodi. Po nalogu kotara zorniju smiju obrađivati samo oni, čije su kuće u Pećkoj, te se i drugi težaci spremaju isto na obrađivanje svoga zemljišta. Bojati se je opet novih su­ koba. Zatezalo i dalje uz Ktirbalića pašuje, zlostavljanje muslimana i preme­ tačine na dnevnom su redu. a pritužbe kod vlasti 'bezuspješne.« Sad pitamo predsjedništvo zemaljske vlade: šta kani poduzeti, da bar začet­ nici budu dostojno kažnjeni? Zar se može dozvoliti, da se i državi i zakonu ovako podlo baca lug u oči, pa da se zatvaraju samo zavedeni težaci pravo­ slavni. a da kolovođe — zavodite® — ne samo ostaju na slobodi; nego — ne­ smetano i nadalje potpirujući težnju za osvetom —■ Izrabljuju svoj: položaj? Zar •prije ovih nametrPatriota bijaše ikad amo ćuti sukoba između seljaka? Budući smo više nego uvjereni, da ПРАВДА“ — „PRAVDA Страиа 3. te džamije, nego ih predati kršćanima. ge definitivne činovnike otpustio, na­ i su zividi vođeni po zainteresovanim Savezničke vlasti su dale uhapsiti 12 vodno jer nomadu tposla. Osim toga osobama skroz pristrani i netačni, te hodža, vode loga pokreta, jednu hanudozvolio je tome priropčiću da ne mo­ ј budući znamo da tamošnji organi vlasti mu i arapskog pisca Abdulaha. Svi su ; ra raditi u općini, već da može otvoriti 1 ne respektiraju naloge predpostavljene pisama u Pavića hanu (birtiji) gdje se uhapšenici prevežehi na Maltu. [ oblasti, tražimo od predsjedništva zepišu i izdaju hljebnč karte. Urednik Legijonari — bježe. Na Rijeci stanje ' malieske vlade, da se tamo izašalje »Palangara« je demokrata, pa po Trokritično. Većina D Annunzijevih legijoI zvanična i nezainteresovana osoba, yerovoj logici i ispravan čovjek, koga nara pobjegla u Trst. ) koja će moći nepristrano povesti izviIzbori za Reischstag. Današnja vla- । ne treba kontrolirati. Тгоуег je odre­ ! de i koja će imati kuraže da ureduje da odredila je izbore za Reischstag na | dio, da se za svaku hljebnu kartu na­ proti svim, krivcima, bez obzira na plati po 1 K od svake strnake. Neki njihovo zvanje i zanimanje, što inače 6. juna. Cehoslovačka vlada demisionirala. građani su zahtijevali — ako to već tamošnjim vlastima manjka. Nadalje Narodno Predstavništvo imalo je 15. . mora Jaiti — neka bogatiji plate po 2 tražimo da se tamošnjim vlastima dad­ ov. mj. posljednju sjednicu. Vlada srna- i K, a da se siromašniji od toga plaćanja ne na vrijeme razumjeti, da se lima zaštititi pravo vlasništva i posjeda i’ trajući da je time sama svršila svoj > oproste. Ali Тгоуег to ni da čuje! On zadatak podnijela je ostavku. Vjerovat- i štiti samo bogate čifte i trbušaste gaz­ onih težaka, čije su kuće u susjednim no vlada će vršiti dužnost do obrazo- | de. Možda on polazi i sa starfovišta selima Pećke, jer se tu' ne radi, kako vanja nove koalicijone vlade. Izbori za j opće jednakosti, pa zato i naređuje, da se je i dokazalo, o agraru, nego o či­ Narodno Predstavništvo biti će 18. a ; svak mora podjednako platiti, pa bio stoj otimačini, pa je sasvim jasno, da za senat 25. aprila. gavan ili puki siromah. će seljaci posegnuti za tim, da svoje Šta rade Talijani u Albaniji. U Baro- I O deliji Тгоуеги i njegovom pobrati­ zemlje mogu obrađivati, jer druge zem­ lje nemaju. Na dosadašnji se način o- I ji je pritvoren major Molinero bivši ko- ' mu Gozze-u (od prevrata nazvanom mandant italijanskog bataljuna u Skad­ Gučetiću) progovorićemo drugi put vi­ mogučuje da krivci na sve moguće na­ ru, jer je dao Džefcru u Tirani deset i še. a ovo neka posluži kao uvod. čine izbiju kapital spašavanja za neke hiljada lira da ubije Man Musu. Jedan koji pazi. umišljene veličine. To ćemo i vladi i Mađarsko da ili ne! U parlamentar- l javnosti baš dokazati, ali nećemo, dok nim se krugovima govori da će pučko i se ne uvjerimo da li će vlast učiniti glasanje odlučiti o tom da li se imade | svoju dužnost. * primiti mirovni ugovor ili ne. Albanski zajam. Privremena albanska U .pondejeljak poslije podne primili vlada u Tirani raspisala je zajam od . smo iz Velike Kladuše ovaj brzojav: Scipio rS 1 ghleilje: Javno mišlje­ »jučer Kitrbalić, pop Milić iz Hrvatske, 2 milijona franaka. nje. Umjetnost i gomila. — G. dr. K. Amerika i San Rento. »Neue Prene pop Davidovfj i Doko Karanović, te Bego obogatio je našu sociologijsku li­ Presse« javlja da će po nalogu Vilsodobrovoljac Stević iz Glinice. što je teraturu valjanim prevodom pomenutih na američki delegat prisustvovati kon- , dvaju 'izvanredno zaulmivih .rasprava bombe bacao u Pećkoj otišli u Beo­ ferenclji u San komu, ali aa se Sjedi- I poznatog talijanskog sociologa S. Siggrad. Tobožnja deputacija pravoslav­ lijene Države ne Ce nipošto vezati gle­ nih. Ured ostavio ne predan, te nikog hela. de zaključaka, soji se imadu stvoriti. t na'upravi nemamo. Babić uzorao op­ Prva je među njima »Javno mišlje­ Rat između Rusije i Japana. Atnsterćinsku baščtt. a Kitrbalić ga štiti. Ko­ nje« od osobite aktuelnosti u današnje damski listovi primaju vijesti iz Te ­ tar još ništa uredovao nije. demokratsko doba, kad je javno mi­ kija, da su Japanci do nogu potukli si­ Mjesni odbor. šljenje najveća društvena sila, kad je birske ćete itod Sretensaa i da je že ­ -тзхкза ono sociološki temelj svih javnih usta­ ljeznica oblasti Viadivostoka u japannova. Pisac nam pozitivistički pomoću skun rukama. Japancj izjavljuju da ne kolektivne psihologije razlaže, koji uz­ misle trajno zauzeti te krajeve, već že- i roci proizvode javno mišljenje i koliko le samo uvesti red i uništili boljševike. su brojni oni, što ga sačinjavaju. 1 na istočnoj obali Bajaalskog jezera , UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Od ne manjeg je interesa druga ra­ su Japanci pobijedili boljševike. sprava »Umjetnost i gomila«. U njoj pi­ Instrukcije o jadranskom pitanju. — Kapp uhapšen. Prema vijestima i sac rješava pitanje, da li je umjetnost Vlada je po posebnom kuriru odaslala stockholmskog lista »Atteniidniugen« su djelo genijalnih pojedinaca ili su um­ naročite instrukcije našem delegatu Dr. dva detektiva u jednom švedskom ku­ jetnička djela tvorevine narodne cjeli­ A. Trumbiću glede učešća jadranskog palištu ustavfji generalnog direktora I ne; razlaže u koliko je ona individual­ pitanja. Poslije krunskog savjeta daće Kappa, koji je tamo boravio pod ime­ na. a u koliko rezultanta kolektivnog se delegatu Radoviću naknadne instruk­ nom Dr. von Kanitz. rada milijuna ljudi i napokon u svezi cije s kojim će on otputovati na mi­ »Fetva« — koju diktiraju Englezi. — s tim, nastoji rješiti problem, da li rovnu konferenciju. . ('bjavljeua je fetva Seih-UI-lslaina ko- 1 može masa da 'razumije i prosuđuje Pašić i Stambuliski. »Epoha« javlja jom su stavljeni van zakona, koji pot- I umjetnost ili su za to zvani samo ne­ da je Pašić na svojem nedavnom putu pomažu pokret u Maloj Aziji. Fetva ni­ ki razvijeniji pojedinci. Knjiga je iza­ u Zaječar imao prilike, da se sastane je izvela nikakav utisak. Saveznici su ' šla u nakladi knjižare Celap i Popo­ s bugarskim ministrom predsjednikom dozvolili mobilizaciju protiv Kemal pa- [ vao u Zagrebu, a stoji K б. StambulisMim'. Svrha toga sastanka i še. Polcija je iz narodne skupštine i se- ' »Mladež u borbi za život« zove se rezultat nije poznat. nata istjerala poslanike i zgradu za­ knjiga, koju je izdao ovih dana profe­ Regent će u Zagreb i Ljubljanu. — tvorila. sor U. Glrometta nakladom Hrv. knji­ »Domovina« javlja iz Beograda, da se Indijski niuslluiaiii u Parizu. Stigla je žare u Splitu. Ova knjiga obrađuje ove u vladinim krugovima ponovno podr­ u Pariš indijska muslimanska delegaci- j teme: 1. Higijena duševne prirode, 2. žava vijest, da je regent izjavio želju, ja iz Londona. Misija je delegacije da Higijena tjelesne prirode, 3. Građa i da posjeti Zagreb i Ljubljanu u što sko­ izjavi vladama savezničkih sila sjedi­ funkcija spolnih organa. 4. Higijena rije vrijeme. šte indijske muslimanske zajednice i spolne prirode i 5. Vencrične bolesti. Oko ustava. Ustavni odbor spema kako treba riješiti pitanje halifata i za­ — Knjiga je 'namijenjena učećoj mla­ . ustavnu odredbu za slučaj, ako konstiključenje 'mira sa Turskom. deži, da posluži njezinom duševnom i । tuanta pristane na gornji i donji dom. . Za treću internacionalu. Iz Berna se tjelesnom usavršenju, predočujući joj Inače je nacrt ustava gotov. Iduće ne­ javlja: Centralni odbor socijalno-demosvu mizeriju prekomjernih putenih, kao djelje ima se izraditi nacrt za državni kratske stranke Švaicarske prihvatio i zloporabe sjetilnih užitaka, koji čo­ savjet ј javnu kontrolu. je. prcdlog za pristupanje stranke tre­ vjeka slabe, ponizuju i ubijaju mu vo­ Parlamenat se opet odgađa. »Na­ ćoj internacionali. lju za svakim radom. Napisana je tako rodno djelo« donosi iz Beograda, da spretno, da ni jednom izrekom ne poje vjerojatno, da će se radi štrajka na vređuje estetičnji čuvstva čovječija i željeznicama saziv Privremenog Na­ to vrlo jasno i jezgrovito. — Cijena je rodnog Predstavništva dogoditi na ne- | knjizi 6 kruna. Najtoplije je preporu­ koliko dana. čujemo. Nema koncentracije. »Narodno Dje­ Mostar, 2. aprila, j lo« donosi iz Beograda, da nema ni- j »Samo dva broda« zove se brošura, (Kako harači komesar Тгоуег). kakvih izgleda za sporazum za kon­ u koju je posebno preštampana serija Demokratska vlada gotovo pred I centraciju. Do pregovora neće doći ako članaka iz »Pravde«, koje smo jedan demokrate ne napuste svoje zahtjeve, ; svoju smrt usrećila nas je poznatim ; za drugim u osam brojeva donijeli od Josefom Troverom, koga је' postavila j Š-ina. Zbog važnosti predmeta, koji se da vlada moru demisionirati, prije nego se uopće pregovori započnu. Vlada ba- i komesarom u našoj gradskoj općini. u tom obrađuje, svratili smo još na Prvi posao, koga se je latio i u koi žira svoje stanovište na tom, da uživa । početku iznošenja ,u »Pravdi« pažnjii povjerenje krune i parlamenta, pa bi | me je pokazao svju »spremu«, bila je naših čitatelja na tu radnju, pa je izli­ gradska aprovizacija. U svome staro­ mogla demisionirati samo onda ako bi šno isticati, da i sada brošuru najtopli­ joj se u parlamentu izglasalo nepovje- i me svojstvu kao policajac počeo je je preporučujemo. Cijena joj je 4 kru­ progoniti poštene trgovce kažnjavajući renje. ne. Po desetak komada biće poslano ih besprimjernim kaznama i dotjerao i Vlada ne popušta željezničarima — , na rasprodaju našim mjesnim odbori­ dotle, da danas sirotinja umire od gla ­ »Domovini« javljaju iz Beogađa. da je ma u zemlji, gdje će'je članovi J. M. di, jer nema nikakvih životnih namir- I zbog željezničarskog štrajka obustav­ O. moći kupiti, a u Sarajevu se dobije nica. Za primjer neka posluži ovaj slu ­ ljen svaki rad na produženju pregovo­ kod naše administracije. čaj. Trgovac I. S. kažnjen je po njego ­ ra za sporazum između'političkih gru­ vu nalogu sa 5000 K globe, gubitkom . pa. Sto se tiče samoga .štrajka izgleda robe od 15.000 K vrijednosti, mjesec da vlada neće popustiti nasilju štraj­ dana zatvora i oduzimanjem obrtnice, kaša. jedino radi toga, što momentano nije I VANJSKI POLOŽAJ. imao izložena cijenika, premda ie do­ Telefonske vijesti sarajevskog presUređenje naših granica — škakljivo. kazano, da robu nije prodavao tnimo i U engleskoj zastupničkoj kući izjavio cijentk. Te su kazne tako učestale i ' biroa, koje se nama redovito gotovo u totalno nečitljivom prepisu dostavljaju, je državni poslanik za unutarnja djela negodovanje j« toliko naraslo, da se je između inoga i ovo: Pitanje jugosla­ najjasnije očitovalo u tvornim šamari- . konstatirali smo, da mi te vijesti dobi­ venskih granica tako je škakljivo, da ne ma, koje je primio Тгоуег i njegov sa- | vamo cio sat i pol poslije toga, što smo bi bilo zgodno sada o tom raspravljati. radnik kot. predstojnik Gozze na oči- : te vijesti čitali na ulici u nekim drugim sarajevskim listovima. Engleski zulumi u Stambolu Među gled cijele publike kafanc »Bristola«. muslimanskim pučanstvom u Carigra­ Jedna poputnica dr. Kaporu. Od Naš je komesar praktičan, ali i — I du raširila se vijest, da će kršćani do­ strašiv. Bojeći se da ga ne napadne ov­ našeg mjesnog odbora u Foči primismo biti mnoge džamije, među njima i Aja12. o. mj. ovaj brzojav: »Žrtva demo­ dašnji demokratsko-grmaljski listić »PaSofijn. da od njih naprave crkve. To kratskih intriga praznoglavi i naivni langar«. poklonio se je njegovom ured­ je izazvalo veliku bunu. Zasnovana je dalmatinski delija dr. Ivo Kapor, sud­ niku i zamolio ga, da se primi službe i urota koja je imala rade diči u zrak i u općini, premda je jsiti taj Тгоуег mno- i ski praktikant jučer je prije zore, po- Knjige i novine. PDliffii pregieđ Naši dopisi Domaće vijesti �Број 147 Broj »ПРАВДА* - »PRAVDA" Страка 4. Struni smrpia kazna za valutne spekulacije put crne aveti, izvukao se iz grada, uvedena je po pisanju »Aftenpostena« u ’ da niže Foče sjedne u kola i zauvijek Estlandiji. Da se ovakova kazna uve­ ostavi grad, u kojemu je bio slijepo ode i kod nas otišlo bi pol Jugoslavije. ružje jedne sićušne četice izvozničara. Ali nije bojazni. Jugoslavija je »eldora­ Pobjegao je, da mu svjesno građan­ do« za švercere i špekulante. stvo ne priredi zasluženi oprost, koji bi kao crna mrlja, za sva vremena bio i Povišenje cijene duhana za proizvo­ dobra opomena, za sve one koji su po­ đače. hoHistar financija izdao je na­ slani za narod, a oni protiv njega. redbu, kojom odobrava, da se na ime Vucite kola što brže i dalje tu živu dodatka na skupoću izdaje svim pro­ lešinu, čijim vonjem je naša atmosfera duhana berbe 1920. godi­ izvođačima i previše zasićena. Dalje od nas naivni ne, i to u Makedoniji 150%, a u ostalim i praznoglavi Kapore. Ćuli se • ne vi­ krajevima 125% na bruto procijenjenu djeli se! Mjesni odbor, Foča. vrijednost duhana. Mobilizacija željezničara. Jučer u po­ Pokriće naših državnih novčanica. nedjeljak 18. o. mj. pozvati su svi že­ Po odluci Ministarskog Savjeta, Mini­ ljezničari od 21. do 45. godine, da se starstvo Finansija poslalo je Narodnoj tmada najkašnje do danas u podne ja­ Banci spisak državnih domena koje će viti svojim nadležnim oblastima u svr­ pored metalne podloge, potraživanja hu izvršenja dvomjesečne vojne vježbe na strani i aktive Narodne Banke, slu­ koju će obnašati i dalje kao željezni­ žiti kao supergarancija i obezbijedenje čari. Pozvati su svi bez razlike svoje novčanica koje su izdate i puštene u državljanske pripadnosti. Neposluh bi saobraćaj. se imao kazniti po već postojećim pro­ Na taj je način znatno pojačana pod­ pisima vojnih zakona. loga naših novih novčanica. Atentat na dr. Srškića. Presbiro jav­ Novo domaće poduzeće. Kako sa­ lja. da je na predsjednika zemaljske znajemo. osniva se u Zagrebu dioničko vlade dr. Milana Srškića na njegovom društvo, koje će urediti i u najkraće putu iz Broda u Sarajevo neki Vlado vrijeme staviti u pogon novu tvornicu Tomić iz Mostara (sigurno će se reći svih vrsti koža. Ta će tvornica biti u da je i Vlado Tomić musliman) htjeo pokušati atentat sa štiletom dugim 10 i suglasju sa duhom vremena osnovana cm. U tomu ga je spriječio policajni I na principu socijalizacije onamo, da će radnicima biti osiguran udio na glavni­ agent Bjegojević. ci i čistom dobitku te sudioništvo u Kako se stanovi rekviriraju? Jedan ravnateljstvu i nadzornom odboru, pa nečuven Skandal je napravio ured na­ će i u tom pogledu biti jedno napredno še belodije za rekviziciju stanova u su­ poduzeće. boti! dne 17. o. mj. Naime izaslao je dostavljača u Arapova ulicu broj 1 a sa odlukom, da se ova kuća rekvirira za jednog bankovnog činovnika. U istoj kući stanuje jedna naša vrlo ugledna ličnost sa svojom familijom. Ova lič­ Sulejman e 1 Syry moli u 8. broju svoga nost već četvrti mjesec leži bolesna u „Teleta" ođ S. H. 8. u ime kulture, da ga ne postelji, i kada mu je saopćeno, da mu beledija rekvirira stan, udare mu suze: nazivaju „Turčinom" i da ga ne vabe „balijom" kad ве već on tim imenom perjani. »E biva osuđuju me na smrt, a iza toga da moju djecu izgone na polje.« Nemamo riječi za ovu gnjusobu. Pfuj! Od Hotel Gazi do Katedrale. Prima­ mo iz građanskih krugova1: Premda, Čitajte najprije ilustrovani cijenik na žalost. Vaš list još nije dnevnik, to se on ipak sve više i .više širi. Na sva­ tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ kom mjestu u gradu može se od Va­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i ših raznosača dobiti i kupiti, pa skoro srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, i u svima lokalima čitati. Samo Vašega te će Vam pokazati, kako se može lista nema u Aleksandrovoj ulici, a dobro, a ipak jeftino kupovati. Ova specijalno od Hotel Gazi pa do katolič­ ke crkve. Ne pojmim. Selam! Cato. | Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja, dobre satove specijalne marke »1KO« Osnivački odbor za stručnu organi­ iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa zacija šer. sudaca i vježbenika u Sara­ i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ jevu sazvao je skpuštinu radi usvaja­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ nja društvenih pravila i izbor odbora tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ na dan 9. maja o. g. u nedjelju u 9 s. ušnica, jedala, darova za krštenje i do podne u prostorije kotar, šeriatskog svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu suda u Sarajevu. i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete'i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke kuPujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Nove novčanice. Pošto je gotova veća količina novih banknota u Pari­ Dr. Halidbeg Hrasnica, odvjetnik zu, ministar financija odredio je činov­ u Sarajevu traži nika, koji će ovih dana otputovati u ! Francusku za prenos tih izrađenih ban- | knota. S tim će se uporedo čim prije ubrzati zamjena krunskih nota od 50, 20 i 10 kruna, za koje do sada pijesu I Nastup odmah, plata prema do­ govoru. određeni rokovi za povlačenje. Trešeljah Sospodsrstvo konci^ijenta. Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga j ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: ibrahim Bihorac Sahhaga Huhić i sinovi trgovina voća i zeleni i južnog voća na veliko “5------ barajevo Zenica. Protfn Sokak 4. - Telefon 498a Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Oglašujte u ,,Pravdi“ TrgNina »Iju vrsti zemaljshih pro­ izvoda I hoionijalnE robe na voliho. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. prodajem hasu Upitati u administraciji lista. Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8'—, za štakore i miševe K 8'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8.— Za moljce po K 6'—, prašak za buhe po K 6'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5'— i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6’— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6'— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. Jtlnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. 3, lll. kat 60 | | I | BilhElm F. Tiefenbach i drug* Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću rotA. Cijenik šaljemo franko, M0^ Saten u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se ptimaju od 2—4 poslije podne svaki Vg. dan osim nedelje i petka I Riblji zejtin najbolje ursri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & во. sada Šahina^ie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. меШс. M. Sudžaka. vlasnik: CKtralH Odbor »*. M. O.« >uuni»riM li. t A Kaje«, Saiatoca. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/53e7b05cf1b6223c41995b710ab9ac27.pdf eca808a0895c4a23b7045bc6d1ced76a PDF Text Text Faitarina u sotovom plaćena. PRAVDA FJLAOUe ЈУГОСЛАВЕНСКИ МУСЖКМАЛСКЕ ОВГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 43 (148) SarajeVo, četvrtak 22. aprila 1920. (29. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujE FEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, 21. aprila. I Pokolji bez _ kraja. I I I I ! i ! Nevesinje, 19. aprila. Na 17. aprila sijekući građu Mumin i Alija Gaćanica iz Kruševljana napad­ nuti od poznatih razbojnika Račića i Š i I j e g o v i ć a. Mamin puškom us m r ć e n, Alija se bijegom spasio. Mjesni odbor. $ Poznato je da su ista ova dva razbojnika na 2. o. mj. napali na Aliju i Husniju Kurta, te Omera Demića, pa usprkos svemu oni su na slobodi. Šta na ovo veli komandant žandarmeije u Nevesinju g. Terztć? Kako da ovi zli­ kovci nijesu »pohvaćani i još istoga dana poubijani?, ili su oni moguće nečiji privilegovani elementi ? Hoće li moći dugo ovako, neka nam kažu gg. ministri vojni i mornarice, te unutrašnjih djela! A sad je napokon dosta., • U zadnjem .broju zaplijenjen nam je poduvodnik, u kojem objektivan čo­ vjek ne bi mogao naći nikakva povoda za plijenjenje, pa se na ovu stvar mo­ ramo osvrnuti nesamo u obranu slo­ bode štampe već i radi toga, da ne os­ tanemo pod ljagom koju nam je — možda i nehotice — nanio jedan beo­ gradski dnevnik. Poznata je stvar, da našoj organizačiji pripada preko 90 postotaka b. li. muslimana, Aao što je poznato i to. da joj, gotovo bez izuzetka, pripadaju kotarevi Mostar i Nevesinje. Kad je tako, onda nas se i te kako mora kosnuti pisanje »Tribune«, koja poznati incidenat pripisuje — samo mu­ slimanima. Mi smo u prošlom broju u cijelosti prenijeli njen članak »Razbojničlci napad«, koji je objavljen u broju od 14. aprila, pa će nam gospodin cen­ zor dozvoliti da ovaj put citiramo bar stavke, u kojima nam se na temelju potpuno krivih.informacija pod­ valjuju veze sa ovim napadam. »Tri­ buna« veli ni manje ni više, već da je »vlastima pošlo za rukom da sa­ znaju; da su razbojnici, njih šestorica na čelu sa Salkom Cavićcm ručali 2. ov. meseca u selu Sopilju severno od Nevesinja. Oni su pričali tada o ćelom događaju kao i to, da im je 28. marta javljeno iz Nevesinja o njegovom do­ lasku ovamo. Razbojnici su svi Mu­ slimani i imlaju veliku orga­ ni z a c’i j u, koja ima svoj koren u Mostaru«. Da ovu optužbu donekle ublaži, »Tribuna« iznosi ovo objašnjenje: »Rđava politika, koju je sprovodio u ovim krajevima g. Pribićević sa svojim pri­ stašama urodila je jednom mržnjom kod muslimana, koji javno govore, da se ovo čini naročito, da bi se obrukali Srbijanci, koji prema Muslimanima po­ kazuju rdavo držanje«. Dopustiče nam se da objašnjenje vra­ timo natrag poštovanoj »Tribuni« i da joj reknemo: Hvala i na podvali i na njenom objašnjenju. Mi niti smo priredili »razbojničkog napada«, niti nam je potrebno kakvo objašnjenje. Napad su izveli dobrovoljci (da li Nikitini ili jugoslavenski sporedna je stvar), koji znaju i za ustanove — že­ nevske konvencije. Da medu muslima­ nima nema takih stručnjaka u među­ narodnom pravu jasna je stvar, kao što i to, da su se pred hotel »Neret­ vom« iskupili pravoslavni Srbi, a ni­ pošto general štab »velike organizacije, koja ima svoj koren u Mostaru«. To je jasna i utvrđena činjenica, pa Se stoga moramo najsvečanije ograditi postaje već tragikomična. Malo joj je proti načinu istrage, koja će prisilnim što podražuje smiješak, plijeneći sas­ iznuđivanjem priznanja od strane mu­ tavke bosanskog novinstva o događa­ slimana — omogućiti .pravim ju, koji se u beogradskoj i zagrebač­ krivcima da zametu t'rag i koj štampi prikazuje u svim pojedino­ izbjegnu zasluženoj kazni. stima, već se je bacila i na plijenjenje To naglasujemo tim prije, što je na­ stavova, kojima se ispravlja n e t a čpadnutoj osobi dobro poznato, da me­ n o s t toga prikazivanja. Mi smo pod đu napadačima nije bilo muslimana. »demokratskom« upravom doživljava­ Obratno. Taj isti gospodin bio je oče­ li svašta koješta, nu da će se jadanja cenzura povoditi za svojom predšasni- i vidac napadaja baš na sirote muslima­ ne, pa je dapače dao i javnog izražaja com i u ovoj mjeri, nijesmo mogli ni pomisliti. Međutim smo i to doživjeli. I svom gnušanju nad nasiljem, što su »Staleška svijest« željezničara prijeti našoj mladoj državi velikim neprilika­ ma, da ne reknemo katastrofalnim po­ sljedicama Naučeni maženju socijal-patriota i njihovih »demokratskih« sa­ veznika oni hoće svoja »prava« i traže dokinute privilegije baš u doba, kad se država bori sa stotinu nepriilka i kad mora da ispašta lakomislenost ljudi, koji bez ikakva računa razbacaše nje­ ; nu imovinu. Naših se željezničara malo tiču prehranbene prilike naše države i I baš kad je njihov rad usko vezan sa i opskrbom nekih gladu ugroženih kra­ jeva naše države najavljuju — štrajk, kojim hoće da iznude te privilegije. Bez obzira na to, što štrajk osuđu­ jemo kao nasilno sredstvo borbe, ovaj štrajk moramo osuditi naročito radi toga, što ima jednu političku pozadinu i što služi kao vrlo zgodno sredstvo stranačke borbe koju vodi jedna do skrajnosti neskrupulozna klika, što se kiti nazivom »demokratske« zajednice. Ovoj je kliki dobro došlo svako sred­ stvo i ona se ne usteže od paktiranja i sa ljudima, koje je u lanjskoj godini bez ikakva milosrđa bacala u tamnice । i okrivljavala vezom sa Belom Kuh- | nom i njegovim đispozicionim fondovi- I ma. Njoj se hoće na vlast, pa puklo kud puklo. U toj borbi laća se svih sredstava: od štrajka učenika do štraj­ ka željezničara, od rušenja školske dis­ cipline do ugroženja prehrane; sve, sve, samo da se izvjesni ljudi dokopaju iz­ gubljenih položaja. Država, koju su inače — dok su bili na vlasti — proglašivali svrhom a ne sredstvom narodne zajednice, sad ini je sporedna stvar, a patnja im je naroda deseta rupa na svirali. Koje čudo, da se pravi državnici ne povode za ovim motivima i da klin izbijaju klinom? Ko­ je čudo, da se prema štrajkašima istu­ pa sredstvom sile i da se država brani jačim argumentima? Sve mora imati granicu, pa i zahtjevi željezničara; I svak se brani, pa zašto da tog prava ne bi imala i država? Nas bi veselilo kad bi željezničari u- 1 vidjeli položaj i vratili se onamo, kuda I im nalaže interes države i naroda. I Svak mora nešto žrtvovati. Hirovitost naše cenzure I ' Mnsllniansha trgiiažiia i obrtniijha baita za Boshm i fempinu (d. d.) a Загајввн. Bavi se svim bankovnim poslotima. Obavlja uplnts I uiiovisnio u braljevsivu SHS. i u Inuenistvu. Prima uInžlte no uložne knjižica I tekuće niunc i ukamnćujв Ih najpovoljnije. Obivlja sve tnjsnjaćne poMova I burzovne naloge Dionička filavnica H Daje sezansS« I aprovlsaclishe Sredite. — Bupuj! I arnđsls sreUe, valuta I vrileitane papire svili vrsta. R 0 ti rl 0 0 S ] E £ E N ] E Kupuje I prodaji sus vrsti robe, a poglavito ne životne namirnici. _____________________________ I Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: ban^a, SarajBuo - Interurban telefon: Zli | �Sifona 2 Страна .PRAVDA" — .ПРАЛДД’ ga dobrovoljci izveli na bijednim selja­ cima muslimanima. Ovo su fakta, pa ponosno upozorujemo na potrebu, da se u ovoj stvari presluša napadnuti gospodin, jer smo uvjereni, da bi nje­ govo preshišanjo u mnogo koječem is­ pravilo zabludu organa, kojima je po­ vjereno istraživanje ovog nemilog in­ cidenta. Toliko imadosmo reći povodom pi­ sanja - Tribune«, a kad se već ova afe­ ra pretresa u beogradskoj i zagrebač­ koj štampi, držimo da ne bj bilo na odinet, kad bi se i domaćoj štampi do­ zvolio svestraniji pretres ovog pita­ nja, Na taj bi se način omogućilo uni­ jeti više svjetla u ovu aferu, koja iz­ vjesnim zakulisnim rešišerima daje do­ sta materijala za unošenje zabune i si­ janje nepovjerenja među strankama parlamentarnoga bloka. Ne treba naime zaboraviti da su pa­ lanačke pristaše radikalne stranke u mnoge koječem zadojene krivim pređpostavkama naročito o nama muslima­ nima. a zaključne riječi »Tribune« o našim osjećajima prema Srbijancima dokazuju i to, da se te krive predpostave mogu odraziti ј u beogradskom listu. Da tako pisanje ne vydi zbliženju jasna je stvar, kao što su jasne i zle posljedice ovakog naopakog poimanja. Mi rekosmo prvu, a ako se digne cenzurisanje sastavaka o ovoj aferi, moći ćemo reći i još knju. Mudru dosta i ovoliko. I Gospodo na vladi! Vi sami i niko drugi potkopavate i diskređitujete novu vlast, stvarate ne­ poćudno novo stanje i medu svojim re­ dovima a kamo li među narodom. Kad bi samo redomice nabrajali vaša nedjela u tome, strašna bi to slika bi­ la. Vi. i niko drugi, ubijate u svojim redovima vjeru, potkopavate ugled sa­ me vlasti i potkresavate krila ambici­ je medu samim svojim ljudima. Vi valji da vjerujete da to koristi uzgoju ćinov. nika. dobro dolazi njihovoj disciplini, a posve zaboravljate, da niko nije bolji ; i pomirljivrji od onoga ko je zadovoljan. ■ | ' i Bilješke. Porez na ratne bogataše. Po ovom zkomi porezu na ratne dobitke potpa­ da svako povećanje prihoda, prema prihodu prije rata. Kao ratne godine ra­ čunaju se 1914. do zaključao 1919. Kod akcionarskih društva razrez: vanj: o- ■ vog poreza ne vrši se u svakoj onoj godini, u kojoj višak dobitka ne pre­ lazi sumu od 10.000 dinara. Porezna skala iznosi kod akcionarskih uruštava: 50% od onog duela vrška dobiti, koji ne premašuje 5% uložene glavni­ ce; 60% kad premašuje 5 ali ne 15%; 70% kasi je između 15 i 30% i 80% kad je 30%. Za ostale pravne i fizičke osobe stope su ove: 30% od onog di­ jela viška, koji ne premašuje 100(16 di­ nara. 35% od onog dijela vrška, koji je od 10.000 do 20.000 dinara, 40% kad ie višak 20.000 do 30.000 itd. poktupno, i dok nc postigne 90% od onog dijela viška, Jcoji premašuje 500.000 dinara. I Utvrđen je sistem deklaracija putem podnešenja prijava. To su navjažnije odredbe zakona o poreza na ratne do­ bitke. koji će važiti za Srbiju i Crnu Goru. U ostalim oblastima kraljevstva već postoji stari austro-ugarski zako.t, samo će i tamo biti primjenjene ove nove veće stope. Mogu li biti zadovoljni oni ljudi, ko­ jima se krivo čini? Mogu li. osobito oni, preko kojih neki miljenici bivaju una­ pređivani. ma da u propisima izrično stoji, da na to nema niko prava? Mogu li? Ljubopitljivi smo kakovi motivi vodiše gospodina šefa agrarne direkcije, pa unaprijedi svoga Švabu, (vidi služ­ beni dio »Narodnog Jedinstva« broj XIV). a prije toga Damjanića? Ovj lju­ di preskočiše više svojih vrijednih i čestitih kolega. Notorno je, a i okolina u samoj agrarnoj direkciji znade, da se ova dvojica ne odlikuju osobitim ka­ kovim svojstvima karaktera niti du­ ševnim radom, a još manje radom nad običnu mjeru, pa da bi še moglo motivisati to prekoračenje. Mi vjerujemo, da jadne gruntovnićare koje su Damjanić i Schmidt nepra­ vedno i bez ikakova uzroka preskočili, uzdržavaju obziri prema teškoćama stabilizovanja novog stanja, ali vjeru­ jemo i to, da je utisak u njihovoj duši strašan. Ma od nepravde i jada i gora vehne, a kamo li da oni ne budu potrešeni tim aktom, koji im je donio najveće nezadovoljstvo i jamačno oblomio krila ambicije. Oni su doduše impera­ tivno upućeni na svoju stalešku orga­ nizaciju, za koju se može reći da spava, ali danas im više ni vlada ni organi­ zacija ne može izbrisati utiska koji im je provalio u njihovu dušu, jer znadu da su ona dvojica napred — a oni? A šta će tek reći kad ih ovdje javno uvje­ rimo, da su ih i nekoji poslije njih ime­ novani kancelistj preskočili? Bilo bi skrajnje vrijeme, da se stane na put i da se rad ljudi, koji najviše s narodom ' imadu posla i koji su na čelu institu- I čije kojoj narod najveće povjerenje po­ klanja ne ignoriše, te da se ovi ljudi I s ovakovim preskakama ne provoci- [ raju i ne ogorčuju. Zaliha kalendara ,Pravde4 je na izmaku. Pohitite sa narudžbama. F E L J T O N. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (4i) ni. Bura, koja je pošla iz Jildiza i zahvatila sve što slobodnije misli, — prilike koje su stvorene uhapšenjem Rene Logotetides opdmenule su sve one koji su Se bojali za se, da se za vremena uklone. Tako je svakim danom nestajalo iz Carigrada ista­ knutijih Mladoturaka pa se je negdje u proljeće po­ čelo zaboravljati na one, koji su bili već osuđeni i prognati. Jildiz je neke šutke pustio, a među ovima i dra Periklesa, koji je bio zaustavljen u Solunu na putu u Carigrad. Rene je poslana u Trapezund, a Ifeta u Bejrut, gdje je zatočena u posebnoj vili, jer intervencija Nesime imala je dosta uspjeha. Jedini, koji je još slobodno ostao u Carigradu bio je Akifbey, kao jedina straža mlađoturskoj ideji. lzetbey nije smio u njega dirnut^ jer je znao, da ne bi mogao svoj naum izvršiti. Ali i Akifbey je ostao u Carigradu s jednom ranom na srcu, jer ni­ je mogao ni čim opravdati Ihsanov prenagljeni čin prema Reni Logotetidesovoj. Ч ako je Ihsan iznio sve svoje razloge, pa čak i Nesimino pismo, Akifbey je držao, da,"se nije“smio poslužiti onom silom proti koje je i sam vojevao. Zato je i ihsan morao ostaviti Carigrad i izgubiti se onim putem, kuda ga je Akifbey poslao. Prije nego je Ifeta bila otpremljena u Bejrut, dozvolili su Abdurahmanpaši, da je vidi, a nakon njega došla je Nesime i dugo se kod nje zadržala. Nesime nije bez nekog uzbuđenja unišla u Ifetinu sobu. Jedan nejasan osjećaj okupi je u času, kad je htjela prema njojzi biti nježna i kad joj je htjela reći mnogo utjehe i nade, kad je mislila spomenuti Број 148 Hr^j Iz islamskog svijeta. INDIJA. V ime dvlllzacUe Engleska je pogu­ bila tisuću I više muslimana. Pariški »L'ilustration« od 27. pr. mj. donosi op(. širne podatke o dogođajima u Amristaj ru, koji glase: »Kao svake, tako i ove | godine obdržavao je indijski nacionalni ■ komitet svoju glavnu skupštinu, -koja je najstrašnija od svih dosadanjih bila. I Skupština je bila sazvana u Amristann j okružje Pendžab, mjesto sveto i glavi no za veliku sektu Snja. Indijski na­ cionalisti htjeli su, da obdrže ovu glav! nu skupštinu u Pere-Cactaise, gdje su 1 se prošle godine u aprilu izvele straš; ne scene, ali napokon udovoljeno je za: htjevu Šiifa i određeno je mjesto sa1 stanka Amristan. U ovo doba pojavljiI vali su se veliki nemiri ,u Indijama, a osobito u Bombaju. Kaikuti, Deliriju i Lahuru. Policiji ie uspjelo da zaplijeni ! jedan letak iz kojeg se vidjelo, da se Indijci spremaju revoluciju. Vođe j revolucionaraca počeli su na raznim : mjestima ruinirati željeznica pošte i stanice uopće. Uvidjelo se, da su vo­ de pobunjenih u zajedničkom radu sa boljševicima. Između ostalih mnogih mjesta, odigrali su se najstrašniji priI zori u Amristaru na 10. aprila t. g. Cim su dva govornika Dr. Kihlu i Ihata-Pala počeli govoriti, vidjelo se. da agitiraju u revolucionarnom duhu, te su smjesta bili zatvorei. Saznalo se da je čitav na­ rod Armistara uvjeren od strane neka­ kvih agitatora, da su Engleskoj Odbro­ jeni časovi vladanja. Nije prošlo ni pola sata kako su gornja dva govornika za­ tvorena, počele su kroz grad prolaziti čitave naoružane bande Indijaca, koje su za kratko vrijeme uzele upravu grada u svoje ruke. Svjetina je onda razorila indijsku nacionalnu banku, ubila direktora i glavnog blagajnika, otela oko 80.000 lira u zlatu a onda za­ palila bankinu zgradu. Malo dalje do­ godili su se slični incidenti, ubili su di­ rektora alience banke i oteli novac. OndOsu zapalili gradsku vijećnicu i razna nadleštva. te ubili jednog željezničkog a činovnika i prekinuli željezničku prugu. Tog dana bjjo jg u Amristaru malo engleskih vojnika, ali su ipak sudjelo­ vali u borbi i ubili 10 urođenika. Na 11. aprila bio je grad u rukama urođenika. Istog dana došlo je na više mjesta do sukoba između vojske i urođenika. Po­ slije podne došlo je nešto pojačanja en­ gleskoj vojsci, a u večer dovezao ee automobilom general brigade Dyer, ko­ mandant provincije Jfilludur te smjesta objavio prijeki sud. Na 12. aprila nije došlo do izgreda, mir je vladao, ali su urođenici bili još gospodar: grada. 13. aprila prošao je general Dyer sa jed­ nim malim odredom kroz grad i dao prilijepiti plakate na jedamnaest mje­ i ihsana. No stupivši u priprostu sobu jildiskog predvorja, gdje ie bila Ifeta zatvorena i ugledavši je kraj prozora „obuze je sasvim drugo čuvstvo, čuv­ stvo gordosti, u kojem je bilo ljubomora i sve ono što je ona htjela reći zastale joj u grlu. Ifeta iznenađena posjetom Sultanije koju je sa­ mo jednom vidjela okrene se od prozora i pogleda je s nejasnim raspoloženjem. U ovaj čas ne bi mo­ gla odgovoriti, da ju je sultanija upitala je li joj baš ugodan taj posjet, ili bi volila, da je nije bunila u mislima s kojima se je zabavljala Nesime priđe Ifeti, prikuči joj se sasvim blizu i po dvorskom običaju pomiluje je po glavi i licu rekavši: . »Ifet, ja sam se za vas zauzela«. — Hvala«, odgovori Ifeta — nije tako zlo trpiti za opštu stvar«... Nesime je začuđeno pogleda. »Vaša pogreška Ifet hanum je u mojim očima nedužna igra osjećaja... Ja sam tako i sultanu ras­ tumačila«. — Moje je djelo osjećaj svijesti, a ne pogreška Visosti«, odgovori Ifeta drhtavo, a licem joj preleti plamen crveni, koji za čas pretvori njezino lice u blijedllo. Ifeta je bila povrijeđena. To je i sultanija opazila, pa svladavši se časovito reče blago: »Uvjerena sam Ifet da sam vam stim pomogla: Vaš odabranik srca molio me je«. ifeta zadrhta čuvši riječ »odabranik srca« i jed­ no čuvstvo slično strašnoj buri zahvati je n'aglo, da je sultanija to primjetila. Poteku joj suze. Da ih sa­ krije od Nesime obori glavu predaše i gledaše u pod Sultanija poče. ,Razumijem vas; vi ste ga volili, no u času vašega čina vodio vas je Ijubomor«. — Ne«, reče Ifeta kratko pogledavši sultaniju — ja sam u onom času osjetila slobodu i u Istom času pregorila ljubav«... »A suze?« upita Nesime. — I ovaj čas je zavladalo isto čuvstvo. Ja toga čovjeka više ne volim i nikad ne bih htjela njego­ sta, naredivši, da se nikako mitiaf smije držati, jer će u protivnom sluđaaa vojaka bez prethodne opomene pucah na svjetinu. Unatoč gornjoj zapovMod: <xlmali iza podne sakupila se u veli­ koj baŠći Jalianvollovrom bagu svjeti­ na oko 5- 6 hiljada duša — te pod vedrim nebom počeli obdržavatf po­ novni protestni miting. Cim je za tor nje doznao general Dyer, smjeste je sa dva oklopljena automobila. 25 balonchis-a i 40 gourkhas pošao na ије sto mitinga, te bez da svjetinu pozove da se raziđe otvorio je vatru. Sto te povoskog iz automobila, što puščanor metka ispaljeno je na svjetinu 1.650 titaca. Pred večer vladao je mir u gradu. Svakim danom sve više raste broj ubijenih. Prema zvanlčnoj engleskoj sta­ tistici ubijeno je 379 tobožnjih buntov­ nika. a narod tvrdi da je ubijeno više nego hiljadu samih muslimana, a gdje su tek brahmanci? Engleska vlada po svojem vazdanton običaju poslala je istražnu komisiju po« vodstvom lord Huntcra, da ispita taj pokolj u Amristaru i da utvrdi na čijoj je strani krivica. Evo u ime slobode i čovječanstva šta se radi sa muslima­ nima. PERZIJA. (Boljševizam u Perziji.) PariSI« »Journal des Debats« u svom članku a pod gornjim naslovom između ostalog kaže: »Sovjetska Rusija, odnosno Lenjin i drugovi ne žele ništa drugo osim da se svakom narodu poštuje sloboda, te pacifističke relacije između naroda, a glavna mu je svrha dati Engleskoj smrtni udarac, te ne mogavši u Evropi nad njom to izvesti, traži načina da to izvede na Istoku. Jedan ugledan Perzijanac izjavio je dopisniku gore ime­ novanog lista od riječi do riječi ovo: »Boljševici sa svim silama rade kako bi podigli Malu Azjiu protiv Engleza. Ova je stvar sasvim poznata, te se pod nikakav način ne može ta činjenica za­ nijekati. Za provođenje ovog programa osnovan je u Moskvi-centralni komitet. Taj komitet posjeduje sve potrebne si­ le za izvedbu svoga cilja. Raspačava medu muslimane na milione svakovrs­ nih brošura, letaka, proklamacija, u svim azijskim jezicima. U Turkestanu taj rad komiteta uspijeva pomoću pri­ kazivanja kinematografa. Uspjelo je komitetu, te je u Moskvi iz Afgapa poslata naučna misija, koja će ma po­ magati u izvedbi svoga programa. Najglavnije polje rada boljševicima je Perzija. Predstavnici Rusije našim na­ rodnim organizacijama otposlali su po­ zive. koji su vrlo umjesni i podesni za nas, a glase: »Engleska ništi Vaša pra­ va. Vaša je vlada u njenim nrkaina. Vama treba pomoći, da spasite vašu vom postati — odgovori Ifeta Njezin pogled, njezin glas uvjerio je sultaniju, da Ifeta govori Istinu. A kad bi ja popravila njegovu pogrešku i pus­ tila Grkinju na slobodu, bili mu onda oprostiti?« upita Nesime htijuči iskušati Ifetu. — Ni onda«, — odgovori Ifeta. »A kad bi on popravio svoju pogrešku?« — Toliko nije jak, jer bi trebao srušiti Jildiz« — odgovori Ifeta smjelo i odlučno, kao da pred sobom gleda Sabihu, ili Dindar Hakiju. Nesime se osmjehne i ne odgovori ništa. Pređe nekoliko časova. Izgledalo je kao da se i ona bori sama sobom, kao da razmišlja i kao da hoće u tom vremenu da se odluči kako bi se držalg prema toi kćeri starog paše, koji je suznih očiju, skromne ! ropski molio za milost. Napokon reče: .»Ja držim da lhsanbey Sururzade nije zaslužio ovaku kaznu, jer je radio na dobro svoga nareda Njega osuđujete previše strogo, a ‘ја se nadam, da će vam on dokazati u budućnosti koliko voli tur­ ski narod i koliki su nam neprijatelji Grci«. Ifeta se zbuni i ne odgovori. Nesime nastavi: »Za ljubav vašega oca učinila sam sve kod sultana da se s vđma što ljepše postupa. U jednoj vili kraj Bejrute ne će vam biti neugodno«. Ifeta se gorko osmjehne i reče: — Hvala vam!. Neugodno je i u dvoru u ko­ jem nema slobode. . . « Nesime joj rezignirano odgovori kratko: »Nauči se.. . « pa pomilovavši Ifetu po glavi i licu okreae se i ode prema izlazu. Ifeta se vrati prozoru, zagleda se preko krovo­ va kuća i preko mora u zelene vrhove anadolskih brda i nešto je stegne oko srca. Dugo je tako gle­ dala i najednom navru joj suze na oči Duša je po­ čela plakati. Za čim? Za slobodom, ili izgubljenom ljubav)?! Nastaviće se. �■ПРАВДА* — „PRAVDA,, Број 148 — Broj egesteuciju. Tu vam pomoć evo mi »rniaino. Ne tražimo ništa u zamjenu. A «1 najmanje ne tražimo ni to, da priuriH ideje boljševizma. Povod naše po­ moći koju, vam pružamo jest političke naravi. Rusija, pa bila ona boljševička ili ne, ona ne može živjeti blizu jedne Engleske koja bi htjela vladati gotovo čitavim Istokom. Vaša realna nezavis»oel nama je od prijeke potrebe.« »Kad se nalazimo pred ovakvom po­ sudom, šta da reknemo. Engleska se pasiva na ugovor, koji vam je poznat Taj angio-perzijski ugovor bi imao stupifi ua snagu, kad ga naš parlamenat odobri, ali naprotiv Englezi danas imaiii u Teheranu svoje administratore. Nema ni glasa o sazivu parlamenta, i ako su izbori sa engleskim bajonetama prevedeni. Posfanici očekuju, kad će se parlamenat sazvati. Vlada od kad drži zemlju u opsadnom stanju, ko joj ie uepoćudan. proganja ga.« Poslije poduljcg razmišljanja ovaj ugledm Perzijanac reče? »... Zar pod ovakvim sramnim režimom da ostaneme?! Ne nikad!!! Niko, a niti najpro'tfj) individuum ne imsli. a i neće ostati pod ovakvim terorom. Nama je dobro uoSla ponuda boljševika i ako Engle- ; I , I i I ; I * I i i i Folitičhi pregled ska ne promijeni svoje držanje, ini će­ mo se osvetiti. Oni, koji su potpisali angio-perzijski ugovor sami su protiv ove brutalnosti, jer su primorani bili UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. na potpis. Mi ne ćemo i ne trpimo boljRegent odbio demisiju vlade. Javljaševičke ideje, jer je i Islam protiv toga, iz Beograda od 25. o. mj. Vlada je da­ ali pošto nam oni garantuju i mi znanas podnijela Regentu demisiju, ali je mo, da ta ideja neće prodrijeti kod nas, ovaj njje primio, navodno razli toga, mi ćemo primiti njihovu ponudu. Ruski što drži da prvih dana konferencije u boljševizam, bio on rđav ili dobar, to San Remu ne bi vlada smjela biti u se tiče same Rusije- za nas nema ni­ krizi. kakvog drugog izlaza, osim primiti pomoć Rusa. Naša pogreška nije što se Naši delegati u San Remu. Naše k'aujedinjujemo sa Rusima, jer nas na to Ijevstvo zastupaće u San Remu dele­ nagoni varvarski engleski postupak, gati Trumbić, Vesnić i Radović. Via Ja Perzijski narod neće ništa drugo osim im je dala opsežne instrukcije glede svoju nezavisnost, i neće proći dugo, a riječkog pitanja. Vijest, da Trumbić ne on će je izvojevati kao i Egipćani.« će sudjelovati na konferenciji, prema Od kada ovakve ideje rastu na Istotome je neistinita. ku. Englesku baca. u misao, te zbog Za naš Jadran. »Novostima« javljaju toga Engleska je veliki neprijatelj boljiz Beograda da je pogledom na jad­ ševizma Rusije, jer će joj boljševizam ransko pitanje vlada stavila definitivdati smrtni udarac н Aziji i podići cio f nu odluku radi našeg držanja, pa su Islam protiv nje. Prema potonjih vijestima, iz CilL . našim delegatima već dane nužne in­ strukcije. Vlada ne može nikako da po­ čije, gdje se javlja da su počeli borbu pusti. te stoji na načelu prijašnje vla­ i protiv Francuza, nalazi se u turskim de. da je naša država dosta žrtvovala trupama obilan broj dobro naoružanih i da od Vilsonove linije' ne može da ruskih boljševika. Ad. popusti. Ст^ааа 3 Stići će u San Remo također i tieki poslanik u Rimu, Grof Taskijev, predsjednik ukrajinske delegacije na bou ferenciji mira, već je krenuo u Sa« Remo. Iz San Rema se javlja od 18. «. «и. Večeras su ovamo stigli Milleraađ Lloyd Georg. Curzon. Foch, marM Vilson, admiral Beathv i belgijska ««išija. Maši dopisi Zgošća. kotar Visoko, 16. aprila. Presvijetlom gospodinu Muftiji Marlajliću Sarajeva. Dolazim Vam ispred Muslimana te­ žaka našega kraja da Vam se »opi« zahvalim na Vašem dolasku u Viseb« 2. prila 1920.. Vama koji ste nas p«sjetili sa Vašim Kurbegovićem Fehim efendijom i savjetnikom Hrasnicom i svim ostalim, koji ste nas posjetili i bratski posavjetovali. Ja sam sve u svom ovome selu raz­ ložio o Vama. I^ko ste nam svjetovali, i ni jedan musliman iznad 18 godina Protić i Korošec na dvoru. Javljaju nije ostao neupisan u našu musBmauiz Beograda od 19. aprila: Jučer je mi­ sku organizaciju. Na temelju toga ja nistar saobraćaja dr. Korošec bio u Vam se zahvaljujem ispred svega «aaudienciji kod regenta, te mu referisao rođa. da Vas Bog poživi, te se usu­ o željezničarskom štrajku i mjerama, đujem opet Vas zamoliti za ovo: koje su poduzete da se štrajk dokrajči. demnitet nije u pravom smislu indemPočeo sam načinjati lanjske godite Ujedno bio je u audijenciji i ministar mtet, nego provizorni proračun za to, mekteb kao ibtidaiju u Zgošći. svome predsjednik Protić, te referisao o vla­ što staro proračunsko stanje nije pro­ mjestu, pa ako Bog da zaputite se u dinim osnovama i političkoj situaciji. duljeno; jer su se morale neke regula­ naše selo, da među narodom kod moje cije u izdatcima učiniti. Beograd bez novina. Ovdje je buk­ Džamije jednog petka skupštinu održi­ Strašno je stanje naših mektebi ibtinuo štrajk tipografa. Vlasnici novina odmo. da se osvjedočim pred svojim iadaija. Mualimi su plaćeni tako mizerno, I lučili su izdavati zajednički list pod i- ' rodom da im ništa krivo nijesam kada im se upravo mora diviti kako su menom »Beogradska Štampa«. zao. do sada mogli održati ikakvu nastavu Kliče iz svega grla: Živio Maglajtić u mektebima. Zar se može i računati i naša Organizacija i da nam «apr»u plaću, kad je jedan nastavnik plaćen VANJSKI POLOŽAJ. duje! 60—70 K mjesečno? Ovo se pitanje Ibrahim Šehagić. moralo za sada riješiti tako, da se muMirovni ugovor s Turskom. Službe­ Donja Zgošća — Kotar Visok« allimiina plaće urede počam od 1. ja­ no se javlja: mirovna kon.erencija je nuara o. g. prema njihovoj prag­ proučila mirovni ugoror sa Turskom, matici, a pitanje skuparinskih do­ te zaključila da pozo.c turske delega­ plataka ureduje se tako, da se u poje­ te 10. maja u Pariš. dinim mjestima bilo iz redovitih priho­ Sultan pod stražom. Iz San Rema da samostalnih.vakufa, bilo iz dobro­ .javljaju, da će Sultan ostati u Stam­ voljnih prinosa odnosnih džemata ili iz bolu r>od paskom savezničkih četa. Naš mjesni odbor u G. Vakufu »akoa inih drugih vrela uredi. Naravski da je Morski tjesnaci bit će internacionaliodstupa dosadanjeg predsjednika gosp. ovo provizorno riješenje muallimzovani. Hadžiabdića rekonstruisan je ovako: skog pitanja i ovaj će sabor čim počne predsjednik Mula ef. Aščerić, podpredMustafa Kemal — veliki vezir Anaorganizovati vakufski kapital prema po­ sjednik Mustafa ef. Calkić. tajnik Salili toRje. Mustafa Kemal paša proglasio trebama vremena pitanje početne na­ Mišić, blagajnik Rašid ef. Bajraktarese velikim vezirom nove vlade u Anastave i nastavniku najradikalnije rije­ vić. odbornici: Muhamed ef. Hadžiabtoliji. šiti. Ovo treba za sada naše muallime dić i Mulaga Calkić. da zadovolji. Autonomija Turkestana. Sovjetska Osim toga moralo se je pristupiti revlada javlja iz Moskve, da i« dala TurRuladji skuparinskih doplataka nastavkestanu autonomiju. nika i namještenika centralnih zavoda, Iz okupirane Njemačke. »Vossische kao i namještenika vakufske uprave, Zeitung« prima iz Frankfurta vijest, da pa se je to uredilo tako, da se njima su okupatorne čete jučer otišle iz dadu skupariuski doplaci počam od 1. Nema lažnih novčanica od 100 dinara. Frankfurta. Opaža se veliko gibanje če­ aprila o. g. kao državnim namješteni­ Sve vijesti o pojavama lažnih novča­ ta. iz kojih se razabire. da će doskora cima. a i stvarni su se izdaci morali nica od 100 D (400 K) ministar finan­ veliki broj vojnika ostaviti grad. regulisati, jer prijeti opasnost, da va­ cija kategorično demaittuje. Sporazum njemačkih socijalista. — kuf me ostane bez nastavnika i namje­ Oko reguliranja izvoza. Kod mimstra štenika i da se naši centrajni prosvjetni Deutsche Allgemeine Zeitung« prima trgovine održana je prodkonferencija zavodi ne zatvore koji su nam potrebni iz Dresdena: Pregovori među obim glede reguliranja našeg izvoza. Ovoj socijal-demokratskim strankama dove­ kao kora hljeba. konferenciji sudjelovali su referenti po­ Na isti se način moralo urediti i pi­ li su do sporazuma. krajinskih vlada, koji su istaknuli svoje tanje vakufskih povjerenstava, jer su Švedska ne izručuje Kappa. Javljaju stanovište u pitanju reguliranja izvoza. poslovođe tako neznatno plaćene, da iz Berlina: Prema pisanju berlinskog U detaljnu raspravu nije se ulazilo, jnr se ovako stanje nije moglo dalje podr­ »Tagsblatta« Švedska ne će prema svo­ će o tome da raspravi anketa. žavati. Vakufska su povjerenstva već jim zakonima izručiti Kappa. uvedenom nekom vrsti decentralizacije Hrljadarke s nepravilnim markicama. 1. maja u Švicarskoj. Savezničko vi­ znatno opterećena, pa je stoga trebalo Trgovačka i obrtnička komora nam ja­ jeće obavijestilo je svoj uresi* da je povisiti i osobne kao i stvarne izdatke vlja, da su neki imaoci hiljadarki s ne­ dozvoljeno namještenicima i radnicima i to prve do najvišeg iznosa 200 na sto pravilnim markicama. propustili pre­ praznik na dan 1. maja uz uvjet, da to a druge 150 na sto. daju komori na revers uz prkos obanije štetno za posao. Da se ovako nije učinilo nastao bi viještenja u novinama. Usljed toga ko­ Zaoštren položi u Irskoj. Javljaju iz krali i prijetila bi opasnost posvemašmora će takove hiljadarke primati dn Parisa: Prema vijestima engleskih njeg uništenja naše autonomije. Dok se uključivo 30. aprila o. g., te se taj rok stova guverner Irske Lord French je god vakufski imetak ne organizme ta­ neće više ni u kom slučaju produlji­ ko. da bude odgovarao suvremenim demisioiiirao. Teroristički atentati su se vati. Pozivaju se.svi imaoci hijadarki potrebama ne možemo naprijed. nastavili u posljednjim danima. s nepravilnim markicama. pa bile on« Radi ovih gornjih razloga, kako rei neprekrižene crvenom tintom, da ih Izgon Talijana iz Tripolisa. »Idea k<»h, proračunsko-financijski odbor iz­ predaju komori, koja će se ua nadlež­ Nationale« piše o vrlo kritičnom polo­ lazi sa predlogom. da se za sada odu­ nom mjestu zauzeti, da se zamijene za žaju Talijana u Libiji. Protutalijanski stane od riješenja redovitog proračuna krunsko-dinarske novčanice bar o«r pokret obuhvatio je cijelu Tripolitaniju. i da se sab. odboru dadne licima, koja su bez svoje krivice dbTalijanske su se čete povukle preko Šestmjesečni indemnitet, šla u njihov posjed. Misurata. jer po mnijenju ovog odbora nema dru­ gog izlaza iz ove kritične situacije. Po­ Pomoć Evropi. Prema vijestima iz kriće potreba odbor predviđa u even­ New-Yorka izjavio je predsjednik ame­ tualnim suvišcima. koji će se pokazati ričkog crvenog križa, da treba odmah kad se sastavi zaključni račun za go­ početi sa pomoćnom akcijom za Evro­ dinu 1919.. te izvanrednim prihodima, pu, bez obzira na to. kakve obaveze Zabrana sakupljanja. Primamo »d koji će se osigurati povoljnim riješeimaju evropske države prema američ­ poticajne direkcije za B. i H.: Zabra­ irjem podnesenih peticija. Stoga pred­ kim. Potrebno je. da Amerika, potpo­ njene su do nadalje sve skupštine li lažem, da se za podlogu generalne i maže Evropu, ako ne ,c sama da pad­ zborovi izuzevši crkvene skupštine, špecijalne debate uzme ova indemnine u bijedu. crkvene 'ophodnje, crkvene zborove i •tetska osnova. Opća strka u San Remu. U San Re­ litije, te sve zabave osim kina, pozo ntu doći će i kaldejska delegacija, koja rišta. koncerta i sličnih. će tražiti da je konferencija sasluša u Podjedno se naređuje u cijeloj zem­ pitanju nedavnih sporazuma, koji se lji do dalje odredbe zatvaranje Svih odnose np Malu Aziju. gostionica, kafana, mehana i sličnih U- । : j Iz vakufskog sabora SVRŠETAK SEDME SJEDNICE. G«vor izvjestitelja proračun, odbora. (Svršetak.) Sad dolazim na subvencije: One su tak« neznatne, da ne odgovaraju nika­ ko potrebama vakufa. Do ove godine bogoštovna i prosvjetna subvencija ni­ ša prekoračivale 300.000 K, a šta je to prema neznatnoj vrijednosti današnje krune i prema potrebi vakufa? Osim to­ ga mi smo, kako sam se informirao na vladi, od početka rata pa do danas kao što i pravoslavni prikraćeni i u bogoštovuoj i u prosvjetnoj subvenciji, rimo­ katolici su dobivali više nego pravo­ slavni i muslimani tako, da su musli­ mani do sada prikraćeni u bogoslovnoj subvenciji za 630.000 K. a u prosvjetnoj 470.000 K, Što iznosi preko 1,100.000 K. Ovo je znatnija svota koja, kad bi nam se dopitala, dobro bi nam došla. Ova prikrata uvrštena je u proračun 1920. godine zemaljske vlade kao izvanred­ na potreba, ali da li ćemo je dobiti ne znam, jer to treba da prođe kroz mini­ starski savjet i da je državno vijeće odobri. Zato je i ne možemo uvrstiti n redovito pokriće ove godine. Isto sam doauao da je prosvjetna subvencija za 1920. i 1921. godinu predviđena u ze­ maljskom proračunu sa 200.000 K, a bogoštovna sa 370.000 K. Nu da li će biti ove svote odobrene nije sigurno, pa ih zato ne možemo ni uvrstiti u ovoj sumi u redoviti proračun. Pored naj­ boljeg kalkuliranja pokriće iz svih pri­ hoda za ogromne potrebe našilt autonamKih institucija moglo bi iznijeti najviše 2,076.000 K, što je sasma neznatna svo­ ta prema najminimalnijoj potrebi vaku­ fa od 5.000.000 K. Strašno je to stanje vakufskog kućanstva kad se uzme u obzir strašan nerazmjer u potrebi i po­ kriću. Financijski je budžetski odbor mislio i na povišenje prireza, ali se na ovaj korak nije mogao odlučiti radi toga, što se sada ide za unapređenjem pro­ svjete medu najširim masama našega naroda i što se ide za tim, da se naše aotonomne istitudijc podignu na onh niveau, koji bi odgovarao današnjim prilikama i savremenim potrebama mu­ slimana. Stoga je odbor ovu stvar o i povišenju prireza salda odložio, da čuje kako narod o tome sudi, te će se to ' pitanje urediti kada se budu održale an­ kete. predviđene u predolženom indem­ nitet u. Financijski odlror uočivši ovo stanje i nesredenost vakufskih financija koje datira od više godina, jer zaključni rać»ni nisu napraviti i jer ni za ovu godinu nisu svj stigli zaključio je podastrijeti na odobrenje salsoru indemnitet do konca oktobra o. g. Svaki redoviti proračun treba da bude u detalje izra­ de«, treba da mu pokriće redovito bude osigurano. a to sada nije moguće, jer se nikakav proračun ne smije temeljiti ua vjerojatnim prihodima. (Ivo će se sve moći ustanoviti, 1>o mnijenju ovoga odbora kome sam izvjestitelj, do konca oktobra o. g. Držim da će se do toga doba urediti zaključni računi, zaključene peticije povoljno riješiti i on­ da proračun sastaviti. Predloženi in- Iz naše organizacije Gospodarstvo Domaće vijesti Musiimani, čitajte i širite „Pravdu" �4. Strana Skijanje novca poštom. Primamo iz kal* u deset sati u veče u koliko već ' Jajca: Spremio sam na 2. marta 400 K at postoji raniji rok za zatvaranje ovih — na 25. marta 500 K Srpskoj narod­ lokala. noj banki u Višegradu. Preporučeni li­ Irtikali dari beka. Dne 19. o. mj. ve- i stovi istih datuma stigli su adresatu na tat je učinio nakon kratkog bolovanja I Srijeme, doćlm novaca nema usprkos »aš prijatelj Falik efi. Mutapčić, sin | reklamacije i potrage svake. Sali eff. Mutapčića vrhovnog šeriat- ' Čopor hulja u Jarčedolu. Tuže nam skog suca u Sarajevu u dobi od 23 gor I dine. Merlium Faik eff. bio je u svojoj i se seljani iz Jarčedola kod Sarajeva, čistog muslimanskog sela sa 33 islam­ »kobni veoma obljubljen, pa kao vrlo v ritedan i veseo čovjek, lijepe naravi, | ske obitelji, Ua je erar u tome selu po­ rado bio primljen u našem društvu. Bio i dijelio jedan komad zemlje cipelaru Rije drag svakom, s kim je u dodir do- ! sti Milojevića, gdje je ovaj u sred čisto islamskog sela napravio kuću u kojoj ša«. Rahmetullahi-alejh. hoće. Ja otvori birtiju. Erar kao da Uprava »Novog Vijeka« moli nas. | nije mogao naći gorih stvorenja od da uvrstimo: -Naš ilist »Novi Vijek« i spomenutog Milojevića i njegove žene, šaljemo redovito svima,- koji su se pa da ih tamo smjesti, jer nema časa da pretplatili ili zatražili slanje listova. njih dvoje ne napadnu ua tamošnje mir­ Pošto ih ima mnogo,takili koji lnisu ne žitelje muslimanske psujući im Din, ••stali novaca i takili koji nisu poslali »zelenoga« Muhameda, Murskoga« Sul­ obračun za pritjjijene brojeve umolja­ tana, »turske« bule i slično. Dajdža Mivaju se ovijem da to što prije učine, jer lojevićeve žene. Krsto Pandurović (Cislijedeći broj poslaćemo samo onim koružić) iz sela Podvode opć. Trebević л pošalju novac. također je žedan »turske« krvi, pa svaki Tri molbe iz Fojnice. Cjelokupno čas baca smutnje u mirnom jarčedolskotn selu, nagovara Milojevića i že­ građanstvo i seljaštvo grada i kotara nu mu da napadaju muslimane, a sam kliničkog radš nepristojnog, nedostoik je uz slične psovke kao gore i tvorno aog i neislamskog ponašanja svoga ka­ napao ni kriva ni dužna Aliju Šiljka. dije M. jakiča (vode u Mutež-stranci) To se zbiva još gdje nije birtija nj ot­ »redala je na Rijaseti-ijjnijju, na zemalj­ vorena. a seljaci slute još većem zlu sku vladu da ih vrhovni šeriatski sud ako se ta birtija otvori. Muslimani se­ iri molbe da ih riješe ovoga mutežljani Jarčedola traže od pozvanih da stvorenja. jer bi inače moglo uroditi slabim posljedicama. Molba kod Rijasejoš za vremena spriječe sigurna krvo­ prolića i pređusretnu nerede makar on­ u je umrla«. Ahmed ti. klanjao joj dje, gdje ih nije bilo: ta imamo ih dodženazu. Izgleda, da je i ona na vladi sti j previše na sve strane naše do­ zle sreće, jer i njoj se je »kum« našao movine. Koliko je do reda u državi po­ i sada Fojničani očekuju na onu Vr­ hovnog Senatskog Suda. Hoće li se azvanima stalo — vidjei ćemo. dželn tamo naći koji »težak«? Muslimanski omladinski klub »Be­ Za naše mezaristane. Mezaristanski 1 har« u Bos. Gradišci Pošto se svuda •obor u Sarajevu sa svojim predsjedni­ po Bosni i Hercegovini budi musliman­ ke™ Akif ef. Bišerovičem, podu­ ska omladina osnivajući razne omla­ ze« je živu akciju oko uređenja naših dinske klubove tako se za njima po­ ruiniranih mezaristana, pa očekujući, da , vela i muslimanska omladina u Bos. oe ih u tome naše svjesno i požrtvovno Gradišci, te je osnovala na poticaj g. građanstvo, u koliko bude trebalo, najSmaila Sokola i Adema Pletiljića mu­ pripravnje pomagati, onda se možemo slimanski omladinski klub »Behar«. »adati. da ćemo u skoro vrijeme vidjeti Koliko se u početku vidi ovome je dru­ te vječne kuće naših junačkih pređa štvu udaren dobar temelj, a svrha mu dostojno uređene kako to odgovara ' je zbližiti omladinu i skupiti je u jednu njihovim velikim sjenama. Tim bi onda cjelinu, te da zajednički porade za spas »ao onaj izraziti tračak stida sa naših svoje omladine, koja je kud i kamo za­ lica, koji nam nameće ono jadno staostala za omladinom braće nam pravo­ це naših mezaristana. slavnih i katolika. DeU-Sasau. Kako nam javljaju iz »Konzorcija« nedavno je zaključila, Ljubinja. tamošnji upravitelj pošte neda če gradskoj sirotinji izdavati najpo­ •zbiljni Orlando Sasan uzeo je za de­ trebnije životne namirnice po znatno viza, da zavada građanstvo, a u prvom I sniženim cijenama. U Sarajevu imade redu da podlim klevetama objeduje ta­ na žalost više od 8000 osoba, koje se mošnje muslimane, kao n. pr. da nje­ u registrima gradske općine vode kao mu dolaze, tuže mu se i plaču za Kar­ siotinja. Konzorcija dala je za svu na­ lom. Pred nekoliko dana napao je u j šu sirotinju štampati legitimacije. Ove aoći na sred ulice sa štapom na Zahiće se legitimacije za koji dan dijeliti ragu Mataradžića, predsjednika Muslim. j sirotinji. Gradska sirotinja dobivaće na Čitaonice, uz psovku: »Majku vam va- i temelju tih legitimacija: brašno za va­ šu. Vi ćete seliti u Aziju odakle ste i i rivo (mek? nula) po K 10.— kg., bra­ došli: za vas ova gruda nije. Srbi i šno za hljeb po K 8.— kg., kukuruzno su se i Hrvati složili, da vas brašno po K 6.— kg., kurukuzni griz • r • t j e r'a j u 1« po K 7.— kg., iečmena kaša po K 7.— Napominjemo, da je ovaj talijanski ' kg., grah K 7,— kg. Imade sigurne nade delija i crno-žuti disident i svoj ured da će se ovom akcijom moći započeti pri­ sasvim zanemario i da samo za to što I je konca o. mj. Pobliće objave slijediće. mu se iz činovničke aprovizacije nije ' Za ostali dio stanovništva našega grada dalo kože za cipele odmah, nego istom : ustanovljene su do daljnjega slijedeće kasne i mimo naredbu zemaljsku vla- ■ cijene: brašno za pecivo (prava nula) de, on danas kažnjava »cijelo građan­ K 14.— kg., brašno za varivo (meka stvo tim, da im ne izdaje pošte nego | nula) K 13.— kg., brašno za hljeb K istom 24 sata pošto prispije. Međutim i 12— kg., kukuruzno brašno K 7.50 kg., u Ljubinje pošta stiže samo 3 puta I kukuruzni griz K 8.50 kg., ječmena ka­ sedmično. ša K 10.— kg., grah K 9.— kg., tjestine Pozivamo nadležne, da svrate ma- j K 20,— kg. 1« pozornosti na rad ovoga »junaka« Ne rrthžete li spavati? Niti raditi? kako u uredu, tako i izvan ureda; a Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ »jemu u ime liuhinskih muslimana po­ ručujemo, da se ne usuđuje na podlo stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elklevetanje muslimanskih građana, da safluld! 6 dvostrukih ih 2 specijalne ve­ ih ni na kakav način kao takove ne like boce 36 kruna. izaziva, jer Ijubinski musliman zna ob­ Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ raniti svoj obraz i svoj život -«- ako vraćanje? Tromost oreva? Ovo zlo otto ustreba — i na način, kako je obi­ stranjuje se Fellerovir pravim Elsa-mčaje« i u Italiji. Jezik prikrati, a ruke ' Ittlama! 6 kutija 18 kruna. Šveuska že­ sebi! lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Šta radi financijska nadstraža u Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ Kladuju? Tuže nam se iz Olova, da je nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, kiadanjska financijska nadstraža odu- ; Elsatrg br. 310. Hrvatska. zela dozvole za maloprodaju duhana Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ mnogim siromašnim ljudima, a podije- j lila ih nekima mnogo imućnijima. Pita : tom svojom poluči uspjehu društve­ se, da ii su oni ljudi invalidi, kojima su i nom i obiteljskom životu. Zadesiti će sada dozvole podijeljene? Nas uvjera- 1 svaku ženu uporabom Fellerove Elsavaju, da su ti »invalidi« sasvim druga- j pomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ dije osobe nego li su one u ministar­ skoj naredbi predviđene za podjelu do- , ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini knžu mekom, nježnom i rumenom. zvola na duhanske maloprodaje. Na­ Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju ravno, da su i pri tome opet najslabije je s najvećim uspjehom. Nu ne valja prošli muslimani. Znatiželjni smo, da li se latiti škodljivih sredstava, naručite ee kompetentni tu stvar popraviti.- Odcovorii агмШк; M- SmBluz. Spo; 148 Stef .ПРАВДА* — .PRAVDA' stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža o kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika F.ugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Trešeljah Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. inf. Reg, a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, đa ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. SUMORNE MISLI. „Sto je „glavnih" ljudi — to je uz Jakića". „Glas Naroda" Beli sam evjMUm, da bi muslimanima učinio uslugu kad bi položio mandat.' Hodža Sarić linča' Ju bi uajahno i na iićilakena kobilu. Dr. M. Mehmedbašić. Uh, Ja bijah dokao do stolice poHanekug di­ rektora. Alija Kurtović. Ja svugdje e inoj ш doktoratom, pa are boi. oglasi! u Dr. Novo. Na moju veliku framotu, uaz.vaJo me јоб i doktorom. Tužit ću ih! Polic. čin, LatinOVtČ. Dr. Halidbeg Hrasnica, odvjetnik u Sarajevu traži koncipiienta. imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski бој državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda11 list u na- B čitaju svi ■ interesu je S svakom trgovcu ] da oglašuje u ,,P r a v d i“ к Nastup odmah, plata prema do- i govoru. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Trgovina sviju vrsti zemaljskih pro­ izvoda i kolonijalno robe na veliko. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete).na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. prodajem basu Upitati u administraciji lista. Oglašujte u ,,Pravdi“ ]\/[odni §а1оп u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džinino/ ulici broj IO. (Kovači), izrađuje sve vrste damsitih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se ptimaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka жжжжж« Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da $то odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnik namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg hercegovačkog voća svih vrsti na veliko kao: ailame: crne, bijele, crvene i alice; smok­ ve, lopindže, tenice, dinje, bostan, grožđe i paradaiz crveni. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem Braća Prolić Riblji zejtin najbolje vrsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Oo. sada ЈЗгаеа Šahinagie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). .Vfaaalk: GMtrataf Odfcoi »I °-’ StaMparUa D. k 1 Kal« БамШ« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6ccf263feab1310490d02de72fba51d8.pdf 10dffcad627bdbc29040aaff026a7481 PDF Text Text Rožtarin* u gotovom ptafena. POJEDINI BROJ dH |и £ Ijg li "ж iTj ЈК ■LJr &ж Кч^Е sMr лЛ ЛВк V Швг ■ IH Д ^l'lbotom. ■ Ј£Ж " « •^' f***" «*"■ Kl Д^^НгаЈ ДИГ w ;јзд| ЛЛ Pretplata godiš, 120 kruna, na pola godine 69kruna. Uredništvo i pprava se u Carevoj ГЛАСКВВ ЈЈТОСЛАВЕНСКЕ МУСЛММАМСКЕ ОРГ/Ш43АЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119^ JML J® јд 1N& H Ts^ ЈШ^ чШв Ж® ®м ВВ Sarajevo, subota 24. aprila 1920. (3. šabana 1338.) Broj 44 (149) U zemlji nepojmljivih mogućnosti. Potpukoynik Ranković, . SU j izjavio je, da o n n a i muslimane apsolutno ne sum- i nja tim manje, što je on na svoje oči : vidio kako pljačkaši muslimane prolzanike zlostavljaju. Medu sada zatvorenim nalazi se Melio Pobrić. kojega su spomenuti pljač­ kaši orobili i istukli prigodom napadaja « — Zandarska mud­ rost dovela ga je opet u zatvor i opet ga nanovu tuku. U stvari izviđa boravio je ovih dana u Mostaru šef javne sigurnosti za cijelo Kraljevstvo Dr. Žika Lazovič iz Beo­ grada i on je sam izjavio, da je potpu­ no uvjeren u nevinost muslimana, X ------------- tuda su međutim naiNaprotiv žandarmerijski komandant lazili i druiti putnici*, kiši su svi bili po potpukovnik T.rnokopović rekao je mu­ •vtm hajducima ustavijeni. Muslimaslimanima d Nevesinju, da će biti sve ■ i i katolici su zatim bili porobljeni i dotle dok ne odaju Bašića i Ćatu«. Okle mirni ljudi znaju, gdje su natjerani goli u jednu jamu, gdje su na Wh čitavu gomilu kamenja nabacali, Gato i Bašić? U ostalom nije stvar ovih te od rana danas boluje teško ozlijeđeni izviđa da se sazna, gdje su Cato i BaMujo Pobtić i-z sela Kokorine. šić, nego tko je pravi krivac napadaja ' Oblast, a osobito . čim se je doćulo, da su ova gospo­ da opljačkana, odmah je poduzeta is­ ' žandari vrlo dobro znaju, da se krivci I traga. Počela je uredovati žandarmeri­ I imaju na posve drugoj strani tražiti, a | ne medu mirnim muslimanima seljaci- I ja; izaslano je i jedno odjeljenje (2 kumma; oni dapače poznaju krivce u gla- | рашје) pješadije. Ali mjesta da se tra­ vu i neke imaju u zatvoru, ali hoće se že zločinci, stvar je okrenuta protiv ne­ sve da zabašuri, da se pred javnošću" dužnih muslimana. Žandarski »bezirksdokaže kako su muslimani krivci. , vaduneister« ц Nevesinju S t e v i s a v1 ј e v i ć, poznati dušmanin muslimana, da pokaže kako su tobož oni dali'inici­ -Pravi su krivci domaći »Srbipra­ jativu za spomenuti napadaj, dao je voslavni«, koji stoje u vezi sa Crnogor­ jednostavno pozatvarati oko 60 muslicima i agentima kralja Nikite. Jedan ■ana seljaka iz nevesinjskog i mostar­ član gornje bande došao je neki dan skog kotara, te ih je-doveo neke u žanposve mirno u Nevesinje na pazar, do­ tjeravši 1 to’var krtole. Tu ga je pre­ poznao jedan flnanc,__ \ da su stajali u vezi sa spomenutom bandom, te da iskažu, •a su pomagali Aliju Bašića i nekog Četu, za koje vele, da .su se u, goru odnretnuli ' — —<w Vporučiti svojoj rodbini, da iskaže, da su njihovim kućama dolažili Bašić i ćato. Zatvoreni su slijedeći: Salko, Meho i Duran Pobrić te Mujo i litro Kolosa, Salko i Alija Marić i Zuko šuta, zatim .Osman Omanović, Zahir Pobrić, svi iz Kokorine, te još Alija i Meho Begović iz istog sela. Iz Kužnja: Ostnan Marić, Selim, Meho i Bećir Husić, te Ostnan Zlomušica; a iz Banjdok: Osman Džinovič, Hasan hodža Tu­ le, Salko i Omer Dedić. Još ih ima sila natvorenih, ali do sada su nam samo •»a imena poznata. Gornje ljude, a inače stausvuike spomenutih sela, poznaju kao mirne i poštene seljane, pa ipak od njih •voliki jad biva. ( | I i 1 i i i 1 koji je također sam bio opljačkan. On je ovog razbojnika -uhvatio i odveo ga u kasarnu, gdje su ga zatvorili. Ovaj zatvoreni zlikovac odao je i druge, te su već nekj pohvatani. Ali pored svega toga zlostavljaju se i dalje muslimani i dalje se oni zatvaraju. Ml tražimo od naše vlade, da ove nevine i bijedni muslimane na temelju preglednje preda na liječenje te da ih pusti kućama, ili eventualno preda u uze okružnog suda, ako postoji protiv njih opravdana sumnja, a da se žandarski zapovjednik i svi drugi, koji su ove muslimane onako iznuđali na spomenuto priznanje, smjesta predaju sudu radi ovih sramnih zločina. Sarajevo, 23. aprila. »Pred zatvorenim vratima« naslov je jednom članku u jučeranjoj »Obrani«, u kojem šareno drušvo oko ovog lista, izrazuje svoje iznenađe­ nje. da je — kako ono čuje —» »pred­ sjednik J. M. 0. danas pokušao da bu­ de primljen od dra Srškjća, ali je na­ šao zatvorena vrata i dobio odgovor, da ga g. Srškić nema kad primiti«. »Pa­ triotski« se list radi toga i »ljuti« pa čak veli: »Mi ovaj nekorektni postupak ministarstva (sa drom Hrasnieom i Defterdarevićem) i dra Srškića osuđujemo i protestiramo da se ovako sa nama postupa«. Ko ih ne zna skupo bi ih platio, pa bi u njihovu članku mogao naći i nekog veledušja. Međutim stvar se ima shvatili sasvim drukčije. Priča o »zatvorenim vratima, izmi­ šljena je sa svrhom, da se« naša or­ ganizacija može poniziti i da se mognu napisati riječi: »Sa J. M. 0. su radili dok im je trebala, sad su sa njom trehnuli kao sa« iscijeđenim limunom I« Onj bi pošto poto htjeli da se uveća broj »iscijeđenih limunova«, pa da tako ne ostanu usamljeni. 1 kad ne ide drukčije, onda i — izmišljaju. Nu to im ne će pomoći, jer su u laži kratke noge. Predsjednik naše organizacije bio je na vladi u vakufskim stvarima, koje mi ne miješamo sa politikom, a budući se ne služi aristokratsko-birokratskim najavljivanjem svoje posjete, pa je došao u vrijeme, kad je g. dr. Srškić bio zabavljen konferencijom sa radničkim delegatima, vratio se je kao i svaki demokratičan čovjek i otišao še­ fu prosvjetnog odjeljenja, da kod njeg svrši jedan dio posla. Ikru Srškiću nije bio ni najavljen, a kamo li da ga je on još i odbio. Kad bi se moglo ggvoriti o kakvom zatvaranju vrata, onda bi ta vrata biia. zatvorena i u četvrtak, pa vakufsko izaslanstvo ne bi ni tad bilo primljeno. Toliko na umirenje ljudima, koji straže pred Srškićevim vratima i koji Iju- | i : I j 1 I !. t j | I I I Godina IL bomorno vrebaju priliku da dođu na pune jasle. Nck se ne brinu za nas i na­ šu organizaciju. Mi znamo »šta ćemo sad«, kao što smo znali i onda, kad su ovi zavietraši isključivani sa hi­ storijskog »akšamluka« i kad su se jag­ mili za vijećtifčke stolice, koje je naša organizacija odbijala . dostojnim odgo­ vorima. Još jednu, pa smo svršili. Zavjetraši se čude našoj organizaciji »što na sve ove nepravde šuti i čega se više ima bojati, kad su joj eto propale sve nade, da vlada«. Polahko, gospodo. Da mi ne šutimo na nepravde, vidi se i po nezaplijenjenim člancima, a kamo H po bjelini, koja se nalazi gotovo u svakom broju našeg lista. z Bojazan pak radi gubitka vlastj mo­ gu imati samo budi, koji vode računa o ličnim profitima, dočim se predstav­ nici narodne volje drže onako kako se mi držimo: kad se ne ispune njihovi uvjeti, oni iz tog .povuku konsekvenciju i nimalo se ne uzrujavaju što njihovi eksponenti ne dolaze u vladu. Oni gredu svojim putem i mogu samo da se osmjehne na tričave argumente kao što je gornje »Obranino« čuđenje. Neka se gospoda malo zadube u komunike Centralnog Odbora naše organi­ zacije, što je štampan u 40. broju »Pra­ vde« od 15. o. mjeseca, pa će im biti jasna sva smiješnost njihove argumen­ tacije proti našem vodstvu. Ako nijesu u stanju, da shvate taj komunike, nek se obrate na ljude koji se u to razumiju. I nek ose vježbaju - u pravilnom prosu­ đivanju čina slobodnih ljudi, koji­ ma se ne može mjeriti pigtnejskim aršinom ištahlija za vlašću i punim ja­ slama. Iz akcije za zaštitu morala. Na 12. o. mj. zaključeno je u sjednici : vak.-mearif. povjerenstva u Sarajevu, ' da sa imetkom »Muslimanske akcije za ; zaštitu morala u Sarajevu« raspolaže ! njezin posebni odbor, a da ne treba za 1 to nikakvih odobrenja tražiti od vakuf- ; ske uprave, niti da treba vakufskoj upravi svoje zaključne račune na odo­ brenje predlagati. Na 16. o. mj. zaklju- • - čk) je vak.-mearif. džematski medžlis u . sporazumu sa Akcijom za zaštitu rno- | rala, da njezina imovina, u slučaju raz- । | laza Akcije, pripada u nasljedstvo vak.- , l‘ mearif. ‘ džematskom medžlisu u Sara­ jevu, koji bi s njim, kao posebnim fon- I dom, upravljao do daljnje odluke va- , ' kufske uprave. Ovo, kao i osnutak Ak- J i čije kao sekcije džematskog raedžlisa, saopćeno jc političkoj oblasti znanja i ' ravnanja radu U prvoj sjednici Akcije izabrani s^; za podpresjednike gg.: Dr. Atif Hadži- | kadić i H. Mehaga Samedović, a za i 'upravitelja kancelarije g. Šemsuddin , Sarajlić. Drugi funkcioneri, kao što su | tajnik, blagajnik i t. d., za sada nijesu ! izabrani, niti se te funkcije misle poseb- । no popunjavati, nego će se uzeti u po­ sao uz honorar čuiovnici (za sada sa­ .2© mo za popodnevni rad), koji će pod nadzorom upravitelja poslove svršava­ ti. Rukovanje s novcem obavljaće se preko Musi, trgovačke i obrtničke ban­ ke u Sarajevu, a uvijek pod nadzorom jednog od' trojice iz predsjedništva te upravitelja Sarajlića, a kretaće se sa­ mo u granicama zaključaka odborske sjednici što se tiče izdataka. Kod rečone banke otvoriće se za Akciju te­ kući račun. U ovoj je sjednici zaključeno da se povjeri izrada vazova za imame i muallime, u svrhe Akcije, članovima od­ bora gg.: Muhamed ef. Tufi, H. Hamd;i ef. Berberoviću i Sakibu Korkutu, ko­ jima stoji do volje, da se stave u tom pitanju u sporazum i sa ostalom ilmijom u gradu. A članu odbora g. Dr. Halidbegu Hrasnići povjereno je, da sa­ zove inteligenciju na sastanak u svrhu izrade ili osiguranja referata popular­ nih predavanja za naša društva, naro­ čito omladinska. Konačno je povjereno članu odbora g. H. Ahmedagi Kujundžiću, da sa jednim posebnim odborom građana rukovodi agitaciju za sakuplja­ nje dobrovoljnih priloga za Akciju. Dobrovoljne priloge (makar samo ve- Muslimanska Тгдв»абНа i obrtnička banka za Basnu i НегседовЈпи (d. đ.) u Вагајстн. Eionižka OaR jKnnsUi I aprovlaacllslđz ledite. — Kupuje i glavnica oradoli sreChe, valute I vrijednom papira svih vrsto. ROBNO DBJELEHJE Kupuje 1 prodaje H sve vrste robe, a poglavito sve životua nomirnice. _________ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,000.000 \ Bavi se svim toulKivnlm posinvimo. №vljn uplata i unovčunja u kraljevstvu SHS. I u hiezenistvu. Prima вloShe no uložne knjižice I tekuć« Kiune I ukomožuje 1ђ naj­ povoljnije. ibevlje sva tnjenjačna paslnvB I burzovne-nalote Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, Пјврп - Bozojavi: Тгдпиаска baHa, Šaralo - Interurban telefon: ZK j �Strina.2 Страна .PRAVDA' — .ПВАВДА će), kooptirana lica u uži i širi odbor, kao i delegate društva tznijećemo po redu drugom zgodom. Dana 19. o. mj. dobila je Akcija od vakufske uprave jednu sobu za svoj ured i to u II. katu vakufske direkcije (Kralja Petra u), br. 2) i do večeri je bila već uređena kancelarija (vakufska direkcija je pozajmila jedan pult, »Pravda« dva stola, povjerenstvo dvi­ je stolice, kupljen je pisarnički pribor i t. d.). A na 20. aprila o. g. otpočela je Akcija sa svojim radom! Naravno, taj će rad, kao i kod sva-, kog inog početka, гд sada biti više unu­ tarnji oko sredenja, ali će se i prema vani odraziti tim prije, što Akcija obil­ nije bude potpomognuta saradnjom i materijalnom i moralnom, kako kome od ruke ide U kancelariji Akcije primaju se stran­ ke za .sada samo poslije podne od 4—6 sati svakoga dana. Bilješke. Zabrana alkoholnih pića u Slovenačkoj. Iz Ljubljane se javlja zvanično: Slovenaćka zemaljska vlada zaključila je na svojoj sjednici da zabrani točenje svih alkoholnih pića, a isto tako i'prodaju alkoholnih pića u zatvorenim bočama. Tu naredbu prihvatila je zernaljska vlada nakon svestranog razmišljanja i prosuđivanja o današnjim prilikama. Položaj u kome sc sada nalazimo zahtijeva trezvenost svih slojeva, jer su svi dužni prema svojim silama pri­ pomoći ozdravljenju zdravog društve­ nog poretka. Ljudi koji se tuže da ne mogu živjeti i izlaziti na kraj u ovom teškom vremenu, bacaju svoj novac po gostionicama krčmama. Ne samo da bacaju novac uzaludno, nego ostavlja­ ju u gstionicama i krčmama sjedeći i svoju snagu, koja nam je baš sada ne­ ophodno nužna. Zemaljska vlada uvidivši sve te pogibelji, hoće da stane jednom na kraj ogromnom gubitku na­ rodnog imetka koji se sada nepotrebno razbacuje. Ova naredba stupa na sna­ gu danom proglašenja u pojedinim opštinama. ° i Ova nužna i savremena naredba treiftla je već davno da ugleda svjetlo i to ne samo u kulturnoj Sloveniji nego li i u cijeloj našoj državi. Islam je prvi — još pred trinaest stoljeća — zabra­ nio užitak alkoholnih pića, pa se za njim danas povodi i cio civilizovani svijgt. - U nes u Bosni i Hercegovini, kad manjka svijesti za to, trebalo bi onda da je naknadi naredbeni zakon, koji bi­ smo i. mi svakako oduševljenje pozdra­ vili, nego li mnoge druge naredbe, koje su u nas vrlo obilne. Samo još 10 dana. unos novih birača mogu zahtijevati oni samo, a po § 16. rok za prigovore iz­ nosi 10 danaO vaj r o k od 10 d a na z a p o dnašanje prigovora počinje od petka 23. aprila t g. do uključivo u nedelju 2. maja t. g. što se ovim p. n. građanstvu javno objavljuje. Biračke listine za svaki birački ra­ jon jrosebno su izložene kod gradskog poglavarstva u prizemlju soba broj 3 za vrijeme uredovnih sati svaki dan t.). od 8—14 sati, a nedjeljom i svecem od 8—12 sati. Na osnovu konačnih biračkih listina izdaće gradsko poglavarstvo i na vri­ jeme uz dostavnicu uručiti svakom bi­ raču biračku kartu, u kojoj će biti oz­ načen dan i sat, kad počinje i kad svr- | šava izbor, i lokal, đc će se izbor obav- I Ijati. Po § 19. izbornoga reda ova biračka , karta služiće u svakom slučaju kao legitimacija pa se umoljavaju p. n. bi­ rači da je do dana izbora sačuvaju. Predsjednik opštine: | Petrovlć. v. r. I | i | | Zao duh Pribićevića, kao neka crna I i kobna avet, leti iz krajtP u kraj ove j naše jadne zemlje i ruši. Pcnzionisani i pukovnik i prijatelj čika Pere, uneo je u naš prekosavski politički moral ar’gumente'sejm e n s kog porekla i okružen svojim vernim i naoružanim pristašama, čiju je vemost b^at Svetozar izvoznicaina kupovao, oružjem i silom stvara politička uhedenja kod onih masa koje nisu voljne da se po­ klone njegovom političkom Vjeruju. Taj moral revolvera, bomba oteo je toliko maha, da nema danas u Bosni jednog zbora, jednog sastanka gde Pribiće.vićevi pretorijanci sa oružjem u ruci ne učestvuju. Prolivanje krvi svakidašnja je pojava i.niko ne može da predvidi kuda ovakvi načini političke borbe mogu da odvedu. Destruktivnost duha i politička nedoraslost braće Pribićevića ispoljava se najbolje u ovim strašnim pojava| m a, za koje oni nose isključivu odgo­ vornost Svetozar kao ideolog rušenja u suglasnosti sa bratom Milanom, iz­ vršnim organom njegove misli i volje, stvorili su u Bosni. Baniji i Lici ćele čete, dobro naoružane i snabdevene ne samo praznim obećanjima, koja ne ne­ dostaju. nego još i ostacima sredstava iz vremena njihovog vladanja: Te band e imaju dužnost da svaki radikalski zbor i sastanak ometu i silom proture »demokratske« ideje. Dok je »demo­ kratska* vlada davala mogućnost, da se ove čete pretorijanaca zadovolje, dotle njihova akcija, brutalna i n a- Objava. Gradsko poglavarstvo u Sarajevu objavljuje javno da su sastavljene bi­ račke listine za grad Sarajevo. ' Po S 15. privremenog izbornog reda za grad Sarajevo unose u te listine ov­ lašten je pobijati svaki birač, koji je unesen u biračku listinu, dok naknadni Pretorijanci.’) •) Ovaj članak prenosimo iz beo­ gradske »Samouprave« od 17. aprila broj 87. Mogli bismo ga i opširnije komentarisati, ali ne ćemo. Dosta je što podvukosmo neke stavove i zadovojacamo s pitanjem: Šta bi radila »Sa­ mouprava«, kad bi njeni ljudi podnosili ono, što podnose muslimani punih pet­ naest mjeseci? Pošto bi radikali došli u našu kožu? Op. ur. FELJTON*. A- Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (42) IV. Tri su godine prošle. Proljeće je. Rano lijepo proljeće sa svim svojim radostima, zelenilom i mi­ risom, s bijelim beharom, zujanjem pčela i pjeva­ njem ptica, cvrkutanjem lastavica; sa suncem i ved­ rinom. Konac je aprila pa je bašča pred školskom zgradom u Erzerumu sva u zelenilu. Mala stabla su okićena beharom između kojih je lijep puteljak ob­ rastao po rubovima travom iz koje proviruju male glavičice ljubičice. Školska zgrada, prizemna, pros­ trana s velikim otvorenim prozorima kroz koje su se čuli glasovi djece iz kojih se ništa nije moglo razumiti. Ova škola — mekteb bio je najuzorniji u čitavom vilajetu, te je »putujući nadzornik« isticao ga kao uzor drugim upravama. Taj putujući nad­ zornik osnovnih škola bio je rtekadašnji umjetnik, muzičar Dindar-zade Haki, koji se Je odrekao um­ jetnosti, jer je držao da će na ovom drugom putu više koristiti narodu, njegovim širokim slojevima a najviše onoj ideji za koju se je toliko založio. U. školi je učiteljevao kao mualim Esad Efendija, bivši ј i . j , I j , Sooj 149 Broj s i I n a, ipak nije prelazila u otvorena ubijanja i razbijanja. Danas kada su iz­ vori, iz kojih su se hranili ti nosioci Pribićevićevskili ideala, malo presanuli, oskudica i nemanje, potpaljivani vešto od penzionisanog pukovnika, z akrvavill su oči na sve goto­ vih pretorijanaca i njihova ak­ cija dobija karakter otvorenih b a nditskih podviga, u kojima prašte puške i revolveri i padaju ljudi kao rnuve. Kakvo dejstvo imaju ova kundačka uveravanja na protivnika lako je pogoditi. Dva zavađena protivnika, do krvi raspaljenili strasti stoje jedni prema drugima i u našem političkom« životu udomaćuje se arnautski moral osvete.. Da li gospoda i braća Pribićevići zna­ ju šta sii učinili i šta rade kada svoje razuzdane pretorijpnce ubacuju u ma­ se? . , . Pre neki dan doneo je naš list jednu, depešu o jednom takvom podvigu u Dobrlinu. Tu su pribićevićevski izmećari | toljagama presreli govornike na putu i spremni bili da Ih premlate. G. Ljuba Davidović pre neki dan se mogao na licu mosta uverjti dokle su doterale takve metode i šta su pfetorijanci sve u stanju da učine. Ostavlja­ jući* da o slučaju i provodnji g. Davidovića drugi put progovorimo, danas utvrđujemo samo toliko da su načini koje su inaugurisali Pribićevići p osta 1 i opasnost za državu. Mi skrećemo pažnju na ove stvari nad­ ležnima i u interesu mira u zemlji tra­ žimo da se učini sve što je nužno, da se taj oružani banditizam i skoreni i učini bezopasnim. A odgovornost za njihovo poreklo ostav­ ljamo političkoj mudrosti braće Pribićevića da im se dive poznija pokolenja. ako pre njih u divljenju ne uzmu učeš­ ća suvremeni sudovi. Koprcaju se. i Zamjenik povjerenika ministra za so­ : cijalnu politiku, g. Zečević,-bio je do­ bar poslati nam ovo pismo uime »Ob‘lasne drž. zaštite dece i mladeži za B. i H«: »Povodom izjave reis-Ul-uleme, gospodina Džemaludina Cauševića, u sednici vakufskog sabora od 3. aprila o. g. »da se u postojeća državna sirotišta ne može imati poverenja, jer se u njima događa, da se Salih vodi pod imenom Riste«, i komentara koji su po j toj stvari izašli u Vašem cenjenom listu, a naročito napisa »Dokumenat više« oei 17. aprila o« g., čast je ovoj Zaštiti umo­ liti Vas da u interesu materijalne istine donesete na istom mestu ovo objašnje­ nje: Pitomca Simu Radovanovića uputila je Oblasna zaštita u Zagrebu akt<?m br. 5896/19. dd 22. septembra 1919. sa če­ tvero druge dece na povratak u Bosna kao siroče bez roditelja a poreklom iz Bos. Broda. Kotarska ispostava Bos. Brod konstatovala je pod brojem 5979 od 23. septembra 1919. na aktu da Simo Radovanović nije iz B<5s. Broda, da je izjavio da se zove Stipe Radovanović i da je iz Srbije. Po dolasku ovamo izjavio je da se zove Simo Radovanović. Radovanović je ciganskog tipa, a čini impresiju umno ograničenog dečka. Smatrajući da je njegova izjava o po- profesor Dari-Šefeke Esadbey, koji je također po­ šao u narod s Akifbeyovom kćerkom Sabiha-hanumom. Ona mu je bila dodijeljena kao učiteljica i smješćena u ovu školu sa svojom drugaricom i saradnicom ženskih novina Hajrije hanumom, da joj bude običnije daleko od Carigrada i njegovog buč­ nog života. | I ! | - reklu verovatna, saopšteno je Odeleiiu za zaštitu dece I mladeži u Beogradu aktom broj 1007/19. da Je Simo Rado­ vanović. poreklom iz Srbije, ovde prie Jjen i smešten u Dom u Reljevu. Medi­ tira je uprava Dečijeg Doma u Reljeva saopštila pod br. 615/19. od 15. nove«bra 1919. da je Radovanović izjavio: d« je sin muslimanskih roditelja Ibraldmu i Salke, da se je zvao Salko, ali da s« prezimena ne seća; da je bio u Zagre­ bu na ishrani; da je njegova sestra Лвna zaposlena u banjalučkoj fabrici du­ hana; i da je rođen u Banjaluci. Odmah posle te izjave upućene je dete-ulema medžilisu u Sarajevu, 1«вј< je 30. novembra zapisnički konstatova« da su roditelji deteta, po njegovoj ■•javj Ibrahim i Šaha Ferhatović iz Ba­ nja Luke i zamolio aktom broj 1870/19. od 2. decembra 1919. da se putem ko­ tarskog ureda povede izviđaj o stvar­ nom stanju. Oblasna je zaštita povela međutim još ranije izvide u tom pravcu, ali je kotarski ured odgovorio po« brojem 410/20. od 24. januara 1920. da se u Banjaluci nalaze samo dve uor»dicc Ferhatovića i to bez dece. U to je vreme pitoniac. o kome je reč. dao nove, potpuno .druge, podatke • svom identitetu.'Izjavio je da je iz me­ sta ■ Ča rakova (po njegovoj izjavi blizu Banjaluke); da mu se otac, koji je um­ ro. zvao Ibrišim, po zanimanju bubnjar a poreklom Ciganiđ; da mu se je maj­ ka zvala šehra; da je imao dve sestreHanku i Havu; da je jedno vreme živco kod svog' dajdže Alije, a docnije služio kod nekog »efendije« ц Banja­ luci. koji ga je oterao radi nepovliišnasti: da je zatim otišao u Srbiju sa voj­ nicima i služio tamo kod nekog Trke. Putujući mnpgo po svetu, -kako on veli, došao je i u Zagreb gde je bio na is­ hrani. Naposletku je izjavio da se zov« Šaban Raduvalović. Svi su ti podaci radi daljnjih izviđa saopšteni aktom br. 2303/19.’od 9. feb­ ruara o. g. kotarskom 8redu u Ba«ja■ luci, a docnije kad se ustanovilo da se' ■ Čarakovo nalazi u području kotara prijedorskog, i kotarskom uredu u Prije­ dor. Na taj način uspela je Oblasna za­ štita da dobije neke podatke o deteta. jer je kotarski ured u Prijedoru aktom br. 2714/20. od 7. aprila o. g. saopšti« da je Šaban Merdanović, sin Ibriši-mov ciganin, oko 12 god. star, rođen u Hatnbarima a nadležan u ćeli kotar Prije­ dor. identičan sa Šabanom Raduvalovićem. ma da tim identičnost njegova nije potouno obtektivno konstatovana. O ovom rezultatu odmah je aktom br. 3452/20. izveštena uprava Doma u Reljevu s tim da u tom smislu korigira u svojim knjigama ime pitomca. i predsedništvo ulema medžlisa radi znauja. Dok' su još ovi izaridi bili u toku ja­ vila je uprava Doma u Reljevu aktom br. 14/20.*da su u noći 11. januara p«'begh iz zavoda pitomci Đuro Kuka i navodni Radovanović. Prema kazivanju pitomaca ustao je Kuka, koji je bio ne­ obično nemiran i pokvaren tip, u noći probudio nekolicinu pitomaca i nago­ varao ih da beže s njim. Videvši da mu je nagovaranje bezuspešno primirio se je, ustao opet docnije i nagovorio Ranjovanovića da beži. Radovanović ga je poslušao, njih dvojiac iskočiše knez prozor u prizemlju i pobegoše. U smislu § 21 zavodskog službenog re­ da izvestila je Uprava smesta najbliže novijoj metodi, koju je izradio sam mualim Esad efendija. U školi je mimo dosadašnji običaj gojeno i pje­ vanje, gdje su se nekad i nekad pjevale pjesme, koje se ne bi smjele u Carigradu pjevati. Turanska mi­ sao izvirala je u toj lijepoj i čistoj zgradi, koja je tu žuborila, kao potočić, a dalje je nosio Dindar u druge škole; — Akčura je unosio u srca anadolNjih dvije s Esad efendijom podigle su osnovnu skih vojnika, a dr. Dževdet na svom putovanju kraz školu ,u Erzerumu u istinu do uzornog stupnja. Tri narod. Ta misao išla je sve dalje kroz Anatoliju do godine što je Dindar nadzornik u Erzerumu, tri go­ Konje, a odatle su je mladoturski političari pretva­ dine što je ar. Dževdeh liječnik u Erzerumu, a isto toliko odkako Ekčura Jusufbey zapovjeda glavnim- rali u politiku, da je pomoću Carigrada prenesu dalje, još dalje, u evropski dio Turske, ali ne vjše hjegovim utvrđenjima. , kroz narod, nego samo kroz časništvo i inteli­ Ova škola, koja je bila prije tri godine jedan genciju. obični mahalski mekteb sa pedesetero djece privu­ Turanska misao vratila se je svome ishodištu, kla je pod svoj krov za tri godine preko tri stoti­ gdje je i postala, vratila se onamo, gdje joj je pra­ ne, pa je nadzornik odredio, da se raspored udesi, vo mjesto — u narod. Rodoljubi, koji su je htjeli pa neka jedan die djece uči jedan dan, a drugi dio proturiti u prijestonicu nisu našli tamo razumijeva­ radi u okolišnim baščama, koje su stavljene na ras­ nja, ali su ih za to shvatili obični vojnici, seljaci-i polaganje Esad Efendiji. Tako su postignuta dva školska, čisto narodna omladina. Erzerumlije i ako cilja, a djeca radila s radošću, jer ih je promjena nisu prijanjali uz novo paimanje turskog narodnog radovala. Tu ih je poučavao jedan Bugarin Ahmebića gledali su simpatično uspjehe Dindarove škole tov u ratarstvu, vrtljarstvu, kalemljenju i presađi­ Tako je prijašnji zapušteni mekteb postao jed­ vanju drveća i cvijeća. Učiteljice su s radošću obila­ no vidno, svijetlo zrnce, koje je postajalo danom i zile »svoju vojšku« i nisu ni čas žalile što su osta­ danom sve to veće. Do škole je bila lijepa zgrada vile Carigrad i postale »kbjlijama«, kako su s ne­ u kojoj su stanovale učiteljice i s njima nekoliko kad u šali nazivale. Osobito ih je radovao veliki b odraslijih djevojčica iz bližih sela, a do ove zgrade uspjeh u obuci, jer su se djeca obučavala po naj­ manja kuća u kojoj je živio mualim Esad efendija. �Бпој 149 — Broj žandarmske stanice i policijsku direk­ ciju u. Sarajevu, a istovremeno je pro­ glašen beg pitomaca u policijskom li­ stu radi potere. Iz izloženog očevidno je da je Obla­ sna zaštita izvršila punu svoju dužnost i da komentari koje je Vaš list dao u ovoj stvari nisu osnovani.« ПРАВДА" — .PRAVDA. уао da je prisutno 26 zastupnika, pro­ čitao je vladin dopis glede izbora na­ čelnika. Predložio je da se taj dopis ne primi do znanja. Ovo je jednoglasno primljeno. Međutim je zapovjednik stra­ že, iza kako je ponovno pozvao zastup­ nike, da se raziđu, ušao sa stražama u •dvoranu da ju isprazni. Gradonačelnik tražio je od njega pismeni nalog za ure­ dovanje, ali mu.je zapovjednik straže odgovorio, da je on službena ličnost, iza toga se razvila uzrujana debata, koja se konačno svršava time da Delić proglašuie skupštinu zaključenom, jer. da je dnevni red iscrpljen, a vladin do-. pis nije primljen, do znanja. Protestuju-, ći protivladinim mjerama javlja, da će .. ___ sazvati slijedeću skupštinu sa dnevnim redom: izbor podnačelnika i gradskog odbora. Ovoj skupštini osim nekoliko novčara nije prisustvovao nitko od općinstva. Hrvatska vlada i radnici. »Hrvat« javlja, da je vlada radničkoj organizačiji dozvolila sastanak u zatvorenim lo­ kalima, ali nikako pod otvorenim ne­ bom uz prethodnu prijavu redarstvu za raspravu o čisto strukovnim pitanji­ ma. Stanje na Rijeci. »Berliner Tagblatt« doznaje iz Rima, da je na Rijeci gene­ ralni fštrajk. Pučanstvo se prijeti D’ Annimzijevim četama.' D’ Annunzio je nenadano prekinuo vojničkim Vježbama. Na Rij s:i se opa­ ža neko kretanje četa.. Uperene su' ci­ jele glasine da se D' Aammzijeve čete povlače s Rijeke. Od jučer počela.redo­ vita talijanska vojska da iznijđnjuje re­ zervne čete, koje su bile dosada na demarkacionoj liniji. Štrajk na Rijeci neprestano traje dalje. Radnici nikako ne će da popuste u svojim zahtjevima. Ст#аха 3. Zidani-Most—Špilj, da uspostave pro­ Natječaj za drugu apoteku u Dervenmet s Njemačkom Austrijom. tl. Raspisan je natječaj za drugu apeЕхсаг Karlo u Pešti. »Daily Mhil« teku u Dervcnti. Biljegovane molbe za od 23. o. mj. javlja: Bivši car Karto podljenje lične, koncesije natjecatelji boravio je prošle nedjelje .u. Budim-’ treba da podnesu zdravstvenom odsje­ pešti gdje je pregovarao sa Horthyem ku za Bosnu i Hercegovinu. o pravu svoga sina na mađarsko pri­ Samo 5 časaka dostaje česte, da jestolje. si čovjek napravi neprđcjenjenu šte­ Austrija protestira. Austrijska vlada tu, zato treb a da vam ide sat točno Drago nam je da se je javio g. Zećeprotestirala, što je Jugoslavija 12. apri­ na minutu. Ilustrovani cijenik, koji vić » dobro nam 'došao. U idućem ćemo la opozvala konpenzackmi ugovor sa I možete tražiti samo od tvrtke H. broju ovom nezvanom gostu i njegovoj Austrijom. I Suttner, (Ljubljana br. 706. po»materijalnoj istini« posvetiti poseban | savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ članak. Do viđenja dakle uz napomenu, tova specijalne marke IKO« iz vlas­ da ni pedesetero »Zvona« ne će saprati tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih e poraznih fakata, radi kojih je optužena I dobrih žepnih satova, narukvica sa obasna zaštita — prozclitizrpa. satom svijetlenih, te zidnih satova, SLUŽBENI KOMUNIKE O KAPITULAlanaca, prstena, narukvica, naušnica, Clkl ŽELJEZNIČARSKOG ŠTRAJKA. jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu Stanje štrajkadne 22. aprila u 18 ča­ robu. Ali i drugih potrebština kao na sova uvečer: U pogledu vozova u pro­ pra škare, noževe, britve, doze za ci­ metu su bili -isti vozovi kao i jučer, a UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. sem toga.išao je još jedan teretni voz garete i smotke, điamante za rezanje Politička situacija u Beogradu. »Riviše na liniji Sarajevo—Gruž u oba stakla, nažigaće i novčarke kupujete ječ javlja iz Beograda, da se pronosi pravca. A tako isto bio je na pruzi Se- dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke verzija da je regent izjavio ministru H. Suttner. Ljubljana br. 706. mizovac—Cevljanovići po jedan teretni predsjedniku Protiću. da želi da što voz u oba pravca. prije dođe do sporazuma između vlade U glavnoj radionici u Sarajevu vrati­ i opozicije, a ako to nc uspije onda nelo se preko 1000 zanatlija radnika na lia preda demisiju. Govori se i o demi­ posao. Osoblje u ložionici Sarajevo sko­ siji ministra dra Šurmina radi toga štoro je sve na dužnosti: Na adresu muktaSa. mije uspjo da skloni Protića na1 umjere­ U stanici Mostar od 500 službenika niji postupak, s radništvom. Međutim ta Kada je predsjednik Mutež Stranke danas ujutro vratili su se svi osim 90 vijest nije istinita. Jučer navečer došli Hasand'edić jesenas doselio uzeo je njih. su. prestolonasljedniku ministar predAbadžića kuću po 200 K mjesečno. Iza Na mjesto Terzića — dolazi Hadžić. ♦ sjednik Protić,-ministar pošta ’ Drinkotoga gostujući kod svog prijatelja uz Za komandanta armije u Sarajevu po­ vič i ministar vojni Branko Jovanović, stavljen je bivši vojni ministar' general' moju kuću, Garaplina broj 6, zavlačio te su stvorili odluku obzirom na gene­ se kroz prozore u nju, u podrume i šta­ Hadžić. ralni štrajk. Govori se da je beogradska le, pa vidio kao što se i s polja vidi, da izvještaj v. m. sabora morao je izo­ policija zatražila od kuda, da sfe uhap­ je ta kuća još nedograđena, ali je ta­ stati radi nagomilanog gradiva. U bu ­ si urednik »Beogradskog pnevnika« da uočio također, da su kućno prizem­ dućem broju nastavićemo taj izvještaj Krsta Cicvarić. Demokratska Zajedni­ lje, podrumi i štale puni raznog mate­ u većem opsegu. ca održala je jučer sjednicu, ha kojoj rijala kao: drva, razne drvene grade, Tehničke tarife, ,Na poziv glavnog se govorilo o taktici, koju će zastupati starih i novih prozora i vrata, stakla odbora Udruženja u Beogradu složen prema sadašnjoj vladi. Zaključeno je i za prozore, cigle, crijepa; orada i t. d. VANJSKI POLOŽAJ. je u sekciji odbor za izradbu tarifa za upućen proglas, na narod o stapanju u vrijednosti oko 80.000 K. sve tehničke radove. Svi načelnici klu­ . Turska ostaje nezavisna država. — svih grupa Demokratske Zajednice u Shvatio je odmah da se ovaj silni bova sekcije i njezini redovni članovi, »Čhicago TiTune« saznaj«, da će proti jedinstvenu stranku. materijal ne može inventarisati, niti za­ koji se interesuju za predmet pozivaju Wilsonova predloga Sultana ostavjti u Mogućnost rekonstrukcije kabineta. tvoriti, nego onako neobilježen i neza­ se u subotu 24. o. mj. u 18 sati na 'sa­ Carigradu i da će Turska ostati neza­ »Hrvatu« javljaju iz Beograda iz dobro štićen njemu na milost i nemilost do­ stanak. visna država pod vodtsvom Saveza informisanili krugova o mogućnosti re­ pasti,, čim se u kuću useli. čišćenje sarajevskih ulica. Ovdašnji konstrukcije kabineta. Do rekonstruk­ Naroda. Znao je dobro, da ga u tom robljeVijećanje o Turskoj, -Vrhovni savjet »Glas Naroda« donosi ovaj umjesni pri­ cije došlo bi'demisijom današnjeg kabi­ nju i pljačkanju ne mogu smetati, jer nijesastao se danas prije pddne. Bili su pri ­ govor: »Od nekog vremena čiste se i neta. sam tuđe, a odgovornosti se ne žacasutni: Lloyd George, Lord Curzon, Milmetu sarajevske ulice baš u doba kada Nejasno političko stanje. »Domovina« še, jer znadijaše, da ni u slučaju odgo­ je najveći promet ulicama, i to od 7 do javlja iz Beograda, da je prema' svim i le'and, Berthelot, Nitti, Scialoja, Matzu-. vornosti apsolutno nema šta ni moralno 8 sati u jutro. Kako je već nastala jaka izgledima posredovanje za brzi spora­ i eksperti. Raspravljano je o projektu ni materijalno izgubiti, pa i kad bi imao, zum medu strankama preuzeo sam re- I odgovora na Wilsonovu notu o turskom žega, td su i ulice piine prašine pa kada da će komisija koja mu preda kuću i gent. On je govorio o sporazumu i iz­ pitanju. Zatim se otpočelo s.ispitivanjem jutrom odlazite na posao morate pro­ stvari u tome stanju radi sebe s njim javio da je za odluku kratko vrijeme te | finanerjalnih klauzula ugovora o miru laziti kroz oblake prašine, koju podižu suglasno tvrditi, da je stanje kvantu­ čistioci ulica. Bilo bi dobro da se odredi je preporučivao i Davidoviću i Protiću i napokon uzeto je u diskusiju1 pitanje mom i kvalitetom nepromijenjeno, pa polivanje ulica, ili da se »čišćenje obavbrzo riješenje današnje krize. PodpredKurdistana. makar da. to sve varvari upropaste. Na sjednik dr. Ribar , imao .je jučer' cijeli Kako misli antanta vladati u Turskoj. polivanje ulica, ili da se čišćenje obav-. sve spomenuto računajući, on isto odan važne pregovore sa prestavnid/ha »Daily Mah« prima vijesti iz San Relja nešto ranije nego do sada«. nako kao i naivne muslimane težake < raznih grupa. Osim toga regenta je iz­ ma, da je maršal Foch izradio izvješ- I Približavanje vojnim objektima. Jui maloposjednike svojom satanski zado­ čer je komanda mjesta preko policajne vijestio Davidoyić o zaključku demo­ taj, prema kojem je potrebna vojska od bivenom moćju. sofizmom i Id'emagotr kratskoga kluba, te je iznio imena dr­ direkcije publikovala odredbu, kojom se 300.000 ljudi, da se provede ugovor mi­ gijom obandijao je ili prisilio gradsko nepozvanim licima zabranjuje približažavnika u čiju bi vladu ušli demokrati. poglavarstvo na nečuvenu bezglavost ra s Turskom. Ova se imena zasada drže tajnima. UO unutrašnjem položaju Turske. — vanje..utvrdama bliže od 40 m, posmanaime da ono i bez da me bar telefon­ jedno se govori, da je Protić još sinoć . »Agence Havas« javlja: Vrhovno vije- j tranje' utvrda', zadržavanje kod baraka ski obavijesti moju kuću obije i njemu i napokon samostalno skidanje žica i htio podnijeti ostavku'vlade, ali su ga će je odobrilo finansijsku klauzulu u preda,'te time nju i sav materijal i po­ aj.’ostab clanpvi vlade odvratili misleći, . mirovnom ugovoru sa Turskom. Zatim | kolja. kućstvo u njoj u vrijednosti od 300 hi­ Jedan trgovac »Konzorcije« u ćetvrda će se uspjeti za brzi Sklop koalicione ljada kruna u podobi džigerica vucima je preuzelo pitanje Armenije, njezinih ; vlade. U Beogradu mnogi radnici nisu međa i mandata. Nadalje se bavilo pi- , tak 22. o. mj. nije jednoj stranci htio o vratove objesi. Antipatija, »simpatija« ili »nešto« još zadovoljni s generalnim štrajkom, pa da izda brašno, koje se imalo prama tanjem Batuma i izvještaja Saveza Na­ oglasu »Konzorcije« izdavati '»do uk­ će se mnogi socijalistički vođe sa Drapretežnije od' ovoga svega povuče grad­ roda o zaštiti manjina u Turskoj ljučivo četvrtka 22.' o. mj.« Upozorujemo ske službenike pristava Kabilja i bašgišom Lapčevićem odcijepiti od stranke ■ Kemal-pasa gospodar u A'iatoliji. — i osnovati poseban list. muktara Rašića, da uz asistenciju HaKako »Morning Post« piše, boljševici ' »Konzorciju« — ako se ne želi igrati sa sarajevskim građanima, koji su i * Za sporazum stranaka. »Domovina« sandedića na moju kuću udare. Obivši su zaključili, da stUJe u pregovore sa avlijska vrata pa , onda kgćna i tako od 21. aprila donosi iz Beograda, da je Mustafa Kemal-pašom. Prcm? vijesti- j onako bačeni u skrajnji očaj zbog ži­ danas u 10 sati bio ministar predsjed­ prodrijevši u kuću obiše svih 5 soba i ma drugih listova, čekt se napadaj na 1 votnih namirnica — da svojim trgovcima podijeli točne, upute, pa da u buduće ne kuhinju. Tada vidješe, da je život moje nik pozvan iz dvora. U političkim- kruBatom. dolaze još u odmjerenom roku za izda­ Podjela Albanije na temelju Wilsocijele porodice naime pokućstvo, posob­ govhha misli se, da će regent upotrelje, prostirke, posteljine, ženini sandu­ vanje nečega, da je »k a s n o«; biti sva sredstva da privoli stranke na novih 14 tačaka (?) imala bi se prema Stan beni ured u Sarajevu javlja, da ci Sa dragocjenostima, kuhinjski na­ sporazum, da ne bi vladu morao pri- [ zaključku pariške mirovne konferencije su komisije za reviziju stanova zavr­ mještaj i .posude kao i ključi svih san­ siliti na ostavku prije toga pristanka. ovako provesti: južna Albanija s Argišile svoj rad i pošto je sada potrebno, ■ duka, soba i podruma u ukupnoj vri­ Svi glasovi o nekakvom vojničkom ka­ 'rokastrom.i Korčom Gtčkoj; sjeverna jednosti od 300.000 K bilo smješteno da se dobiveni materijal pregleda i sre ­ binetu preuranjeni su i pretjerani. Ako sa Skadrom Jugoslaviji; Valona sa za­ samo u 2 sobe r kuhinju. U ovakoj pri­ ne dotle do .sporazuma ima više izgle­ leđem Italiji, koja bi okupirala i sred­ di, građanstvu se bd strane stanbenog lici — ako ih nije što drugo rukovo­ ureda stavlja do znanja, da će se po­ da za činovnički kabinet, kojem bi u tom nju Albaniju s Dračom. dilo — morali su sve te moje stvar: dam od 23. aprila do L maja t. g. obu­ Jevreji i muslimani. Kazni listovi do­ slučaju i sam regent bio više naklonjen. nedirnute ostaviti u istim prostorijama staviti svako izdavanje stanova,, osim Današnfi generalni štrajk u Beogradu nose : Za vrijeme’ ovogodišnje jevrejske i osigurati, a ostale 3 prazne sobe dati izvanredno važnih slučajeva. slabo se osjeći. pashe došlo je. do krvavog sukoba iz­ Hasandediću. da jednu upotrijebi za , Studenti |z Praga i Beča. Skupni po­ Cesto na dvoru. »Narodna Politika« među muslimana i jevreja u Jeruzalikhhinju, a 2 za stanovanje i taj bi stan lazak određen je za ponedeljak 26. o. javlja iz.Beograda, da su u posljednje mu, prilikom jevrejske litije. Nastala je bio komotan za njegovo četvero čelja­ mj. po podne. U slučaju zapreka pro­ vrijeme silno učestale audijencije na prava bitka* po gradu. Jevreji su bili di. No tako oni ne htjedoše, nego izvumeta. javiće se dan polaska ponovno. naoružani noževima i borba je bila tivoni. Osobito sc često Viđavao na koše iz rečenih prostorija sve moje Ruski klasički balet. Noćas 24. bv. dvoru Dr. Drinković i Dr. Šurmin. strašne po ulicama. Drži se da Ima pre­ stvari te u jednu najmanju ou one 3 mj. dolhzeći iz Beograda i Zagreba na U zagrebačkoj općini. Novoizabrani ko stotinu mrtvih i ranjenih. Tek kad prazne sobe zgomilašc, a Hasandediću svome, putu za Dubrovnik i Spljet prva iHivjerenik za Zagreb razaslao je danas je prispjela engleska .trupa borba je na njih četvero čeljadi 4 sobe i kuhiaju balerina moskovskog pozorišta Marija gradskim zastupnicima okružnicu, u prestala. dadoše. Jurjeva, balerina moskovskog pozoriš­ Kršćani su sc držali ravnodušno prema kojoj im javlja, da se gradska sjednica U novembru zahtijevah đa vidim i ta Galina Arejbuševa, karakterna igra­ zakazana za sutra (22. o. mj.) ne će otim događajima. Arapi su protiv jevreuredim stvari, ali ne dođoše. Dakle hoće čica moskov. pozorišta Jelisaveta Kozdržati. Unatoč tome, da je vladin po­ ja i drže se kao gospodari Palestine i da i ono ostatka iza rečenog upropašlovskaja i igrač Petar Leni priređuju vjerenik za grad Zagreb otkazao skup­ Jeruzplima. cenja potpuno unište miši i tnilenje leu dvorani »Društvenog Doma« klasič­ štinu zastupništva, koju je sazvao gra­ Pred novim talijanskim provalama, no baletno veće sa u obje večeri jedna­ ----------- •) Potpisati gosp. zamolio nas donačelnik Delić, došli su na gradsku »Narodna Politika« doznaje iz Ljubljakim, a 25. ov. mj. novim programom. vijećnicu svi komunistički zastupnici je za uvrštenje ovih redaka, a mi ih ne: Osobe koje dolaze sa onu stranu osim dvojice bolesnih, zatim svi demo- | demarkacione linije javljaju, da je LoBaletom ravna ravn. moskov. pozorišta iznosimo u savezu sa još nekim neko­ krati socijalisti, jedan izvan stranaka i i gatez i njegova okolina puna talijan­ Marija Arcibaševa. Cijena mjesta: Bal­ rektnostima našeg stanbenog ureda, kon: 70, — K, Parket: 7 — III. 70 — , jedan pučke stranke. Pošto nisu mogli I skog ■ vojništva. koje je spremno da na za­ koje smo mi više puta u našem listu u dvoranu unići, jer je bila zaključana, IV — VI. 50. — , VII, — IX. 40 — , Parter: povijed pređe demarkacionu liniju i zabilježili. Za sadržaj ovog napisa u1—IV. 30—, V—VII. 20—, VIII—X. skupih su se u pokrajnjoj načelnlkovoj provali u Jugoslaviju. Talijani kane oredništvo ne prima nikakve odgovor­ »obi. Pošto je načelnik Delić konStato- kupirati 1 15.—. Stajanje: 8.— K. nosti.------------------------------------ O. U. željezničke pruge Logaftz— Poliffii pregled Domaće vijesti Priposlano.*) �žeći eto više mjeseci zgomilano u sobi moju, prijavu ovog svega posla grad­ nikad ni otvorenoj ni prozračenoj. sko poglavarstvo rečenog Kabilja i RaOvako bezobzirno upropašćujući moju šića da na licu mjesta ovo sve izvide. sirotinju jamačno misle gospoda, da je Istina, oni dodoše, ali ne htjedoše ništa ta sirotinja kao i ftjihova silna bogat­ ni pogledati, a kamo li uredovati, izgo­ stva lahkim i unosnim službama ala varajući se, da ne smiju od Hasandcrekviriranje stečena; a ne obziru se, dićeve žene; što više, Rašić mi opsova da ja to sve već četvrt stoljeća pokri­ sveca derući sp, da ne -može za me vam i održavam malko od njih obzirnigladan ko pas skakati, pa odoše. jim lihvarskim bankama, zalažući od Napokon zamolih referenta stanbenog seke t svoje djece otetim zalogajima. nred'a, gosp. dr. Salama, da mi kuću Ama sve uzalud, jer mi sve ovako u isprazni istaknuvši mu sve navedene korist muktoždera, gulikoža. demagoga . razloge ,a naročito što moram odmah itd. oteše, pa kod svoje 3 kuće nemam kuću dograditi, da u nju nastanim svoju familiju, koju radi javne nesigurnosti, gdje ni prenoćiti, a,kamo li svoju fami­ porodičnih nezgoda i dospijevaUja djece liju smjestiti, nego skoro kao što ću i za srednje škole ne smijem i ne mogu sada 400 K za noćišta platiti. Ovomu u svoje novo službeno mjesto Zaborak još primjećujem, da sam prije rata od tih svojih kuća osim gornjeg boja te voditi, nego ovdje u Sarajevu ostaviti. jedne kuće u kome ja stanovah 400 K Gosp. Salom predloži Hasandediću kiride mjesečno primao. Ali od prevra­ da iseli iz moje kuće nudeći mu za stan ta radi ovih otimačina od svega toga spomenutu kuću Abadžića, Ša?čevu i skupa sa mojim bivšim stanom djobidruge, a on sve odgovara da neće. Na vam samo oko 300 K mjesečno, te da to gosp. Salom 'reče, neka moja fami­ mi uije ovo učiteljske plaće ne bih mo­ lija stanuje skupa sa Hasandedićem. Ja gao svoje velike porodice ni hljebom odgovorili da to ne može biti, jer se hraniti. Pa odakle ću plaćati hipotekarpo, vjerskim propisima muslimani me­ не dugove i kamate, odakle li poreze i đusobno kriju, a bašmiihtar Rašić do­ uzdržavanje imetka, na koji mi se je­ čeka. da se u ovakoj stisci ne treba dino ova prava ne otimlju, nego napro­ više na to obazirati. Salom pako vjknu, da je ta moja tvrdnja o medhsobtiv silom nameću. nom krijenju muslimana neistinita. Kad Hasandedidć je iz prizemlja kuće sva ja opet nastavili moliti za ispražnjenje drva gradu izložio i urvao. Mnogo kuće. Salom dreknu, pa skoči iza stola, cigle', crijepa, pijeska, stakla itd. upro­ te mi otvori vrata i istjera me van. pastio. Štalu je. koja mu nije ni data, Eto bašmuktar Rašić riješi od poslu­ provalio te i iz nje sav materijal, pa i ha vjerskih propisa. Salom izbacuje sami tavan izložio i time preko 5000 K van. Hasandedić moj bivši učenik i ko­ štete učinio. Osim toga što mi bezob­ lega. a sada veliki sekretar i pozivač zirno ruinira kuću, on kirije nikad ni muslimana na koncentraciju oko njega heiera ne plaća, nego što više 200 K za utemeljenje sjajne njihode budućno­ mene zadužuje kao trošak za provalu sti od živa mene' i moje porodice .meso u moju kuću. Reče mi još da ta kuća otkida i njime se nasladom zalaže.-pa po komunističkim pravilima mora biti njegovo vlasništvo, pa ako još jednoć • evo neka im sudi poštena javnost. Učitelj Ahmet Šerifović. tamo zavirim, da će me izlupati. Na Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Oglašujte ii „Pravdi1 M0^ Salon u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se primaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka Riblji zejtin U gSw ygVj- Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? : Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Ili. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?jHtjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12krur\g. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistički melem djeluje bezbolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ (Elsa . tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov' »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji (lega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, • Elsatrg br. 310. Hrvatska. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. # Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapiiule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. Zagotski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Trguuina sviju vrsti zemnijshili prtizvoda i holonijalne robe na utllh. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naroćito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. -- Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. URA URA Ma čini trajno VBselie ? ? koja čini trajno veSBljE ? ? najbolje vrsti ima na shladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada 3raea Šahinagie, Sarajevo St ro s m a i e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica) SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, и noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i ■ © jeftino! Tražite cij.nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Lljubljani br. 706 н ЕЗ Musliitianska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,ООО.ООО. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove ndbrže i najpovoljnije. _............................... .................................................................................. IMaovoni mdHk M j; Centrntot Odbor »Si. И. 0.« 47 acsjujikrlj* D. k A. КаКш. S«U.r.s � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4e9ae7cc0dbc108775e5079d16d93086.pdf a6f0aed3b3e54cbf661cce8b6fea05cc PDF Text Text т- - . -z . - - Poštarina u gotovom plaćena. —_ ■ --• — POJEDINI BROJ S » T и1к » ЈКИВ M S 91 19 јИШ дЖ Шу 0 B Ј|Ж ЖЖ tfi W : I kruna. Izlazi subotom, utorkom Uređuje 91 И1 ЈМ®«» |^м SE JE ■L^®' ж :|s* vU .нНМ Pretplata godiš. 120 kruла, napola godine60kru* na. Uredništvo i uprava se u Carevoj ulici. ГМСИЖЈ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МДОШМАВСХЕ ОРГАВИЗАЦНЈЕ. račun pošt štedionice 1119. ■MBh* B St NH «NL ME BK ML MMfc Broj 45 (150) )М Godina li. Sarajevo, utorak 27. aprila 1920. (б. šabana 1338.) Još jedan kurban te Zvornika od 24. o. mj. primismo Kako saznajemo ovaj je Suljo Ćorbegović svojevremeno bio ucijenjen u jednu malo veću svotu, pa pošto je nije uplatio bio je kako brzojav kaže zaklan. Oblasti, mislimo, da ne bi teško bilo istinite krivce naći, jer se o njima po Zvomiku govorka, samo se radj o to­ me, da li će oblast to — htjeti. •raj brzojav: Danas oko jedanaest sa­ ti u noći napali su nepoznati zlikovci ■a kuću Sulje Ćorbegovića tri kilome­ tra od Zvornika. Dotični je na mjestu Ubijen u svojoj sobi. Među ovdašnjim ■netinanima vlada silno ogorčenje. Mjesni odbor. Kad se ruši ovako se ruši Nepravdama agrarne »reforme« pri­ kopčala je naša zemaljska vlada jo? jednu, iz koje se jasno vidi tendencija, da naš zemljoposjednik do kraja •bespravi. Stranački interes i ova vla­ da gura pred državni: ona ne samo da prihvaća boljševički nazor »demokraм« o rušenju prava vlasništva i nje­ govu' stavljanju u pitanje, već ga onemoaućuje i b r a n i t i. Mi se prosto kamenimo na ovaj bezobzirni čin otvo­ renog otimanja i nemamo riječi, kojima bismo ga žigosali. Ovakim postupkom ие Će se doći do pravednog rij e’š • n f a. mi najozbiljnije upozorujemo vladu, da se ne titra ovakim pitanjima. Udruženje zemloposjednika uložilo je proti ovoj novoj naredbi brzojavni .pro­ test koji je potpuno opravdan, pa se »adamoi da će niinis'tarstvo uvidjeti; njegovu opravdanost i dokinfrti vladinu •dredbu, koja se 'može pravdati samo silom i otimačinom. Protest glasi: j I ' । i I i »Zemaljska vlada naredila je da se izaberu kotarske agrarne komisije, u kojima će biti zastupani zemljoradnici sa dvojicom članova, a zemljoposjedni­ ci sdhk) sa jednim članom. Time se podjeljuje jzemljoradrićcima siguran i stalan majoritet i onj mogu da odlučuju po svojoj volji proti posjeđ' Hicima.’ Protestujeino najodlučnije proti ovoj wvoj ј očevidnoj nepravdi i molimo da. se ova ustanova ukine, te da se i zemljoposjednicima prizna isto toliko Jlaoov^ koliko i zemljoradnicima.« Vladina naredba glasi: »Zemaljska vlada određuje da se od•ah pristupi izboru kotarskih agrar»ih komisija prema ovim upustvima: Kotarsku agrarnu komisiju sačinjavaja pored okružnog agrarnog povjereMka ili njegovog delegata za dotični ketar kao predsjedatelja komisije po je««■ zastupnik beskućnika, to jest onih zemljoradnika koji nemaju nikakve ili »imo toliko vlastite zemlje, da od toga м plaćaju više od deset kruna deseiuskog paušala na godinu, zatim zem­ ljoradnika, koji plaćaju preko deset kruna desetinskog paušala na godinu, i napokon zemljovlasnika, koji nisu zemljoradnici to jest koji svoga zemljišta ne obrađuju sami nego iskijuiivo po najamnicima ili ih daju drugim >a obrađivanje. — Okružnog agrarnog ЈИИМ^^ Ml V i | I i i . |■ i i! : i ‘ ■ 'i j ' I ' I povjerenika i njegovog delegata odrediće agrarna direkcija u Sarajevu Svako selo izabire po jednog zastupnika beskućnika i zemljoradnika te ujedno po jednog zamjenika ovih zastup­ nika. Izbor se vrši pod predsjedanjem seoskog glavara. Izabranim smatraće se oni koji su dobili najviše glasova. Ne može se birati kao zastupnik ili- za­ mjenik 1. ko jeo suđen zbog kakovog prestupka iz koristoljublja dok traju posljedice kazne određene no kaznenom zakonu; 2. ko se nalazi u kaznenoj sudskoj istrazi; 3. koje sudskom odredbom ograničen u raspolaganju svojom imovinom; 4. ko nije još navršio dvadesetčetvrtu godinu života, izabrane valja javiti kotarskom uredu, koji će odrediti naknadni izbor ako među iza­ branim nađe lica, glede kojih predloži jedna od spomenutih zapreka. Izbor zastupnika zemljovlasnika koji nisu zemljoradnici viši Se u kotarskom uredu pod predsjedavanjem kotarskog predstojnika ili činovnika, koga on za to odredi, i to tako da svi zemljorad­ nici jednog kotara, koji nisu zemljorad­ nici, izaberu po jednog zastupnika 1 zamjenika mu za svako selo. Spomenute zapreke vrijede i za zastupnike zemljovlasnika. Kotarski ured sastaviće spisak izabranih zastupnika i njihovih zamjenika razvrštenih po spomenutim grupama, Iz ovog spiska pozivaće se zastupnici po redu koji će se naknadno utvrditi za raspravljanje. Kotarska agrarna komišija ima svoje sjedište u mjestu kotar­ skog ureda. Za pojedina sela izabrani zastupnici spomenutih grupa sačinjavaju ujedno seosku agranu komisiju. Kotarski ured poziva se da bezuvjetno. provede izbore u roku od četrnaest dana i predloži izvještaj b tom sa spis­ kom 'izabranih zastupnika i zamjenika agrarnoj direkciji u Sarajevu.« Sarajevo,' 26.. aprila. »Hrvatska Sloga« od 23. travnja do­ nosi: »Pronose se glasovi o imenova­ nju administrativnih činovnika iz Srbije za Bosnu i Hercegovinu. Dosada je okružni predstojnik iz Srbije Živojin Ružić u Sarajevu, te Grudić u Tuzli. Pred Grudićem je u Tuzli bio neki Nikolić, nu Nikolić se nije proslavio kao ni Grudić. Obojica su se pokazala kao posve nesposobni. Sada bi Grudić radi nesposobnosti također morao ći iz Tu­ zle, a na njegovo bi mjesto imao doći d.rugi Srbijanac, isto kao i u Banjaluku, Bihać i u —'Mostar. Osim toga bi tre­ balo doći u Bosnu desetak kotarskih predstojnika (u gradu se govori o go­ tovom imenovanju petnaestorice). Kada bi se radilo o tome, da se činovni­ cima odonuda preko Drine dadne pri­ lika, da se pouče u vođenju uprave, mi bismo mogli razumjeti te mjere. Nu je<r ti činovnici, kako je tuzlanski pri­ mjer pokazao, neće da uče, ovakova premještenja i namještenja izgledaju kao neka prikrivena — »okupacija« Bosne i Hercegovine, tim prije, što ti činovnici dolaze od jednog maha na veća mjesta, a ne poćimiju službe od prvih početaka.« »Srpska Riječ« pako donosi u istoj stvari ovo: »Novi okružni načelnici. — U Ministarstvu Unutrašnjih Djela pot-, pisan je mkaz kojim se, postavljaju: za okružnog načelnika I. klase u Mostaru Ljubomir Vulović okružni djelovoda iz барса; za načelnika IV. klase okruga banjalučkog Jovan Todnrović načelnik iste klase okruga ohridskog. (Zar on?)« Mi pako ovo notiramo danas — bez komentara. Mahnitanje Ovdašnja »Srpska Zora« donijela je u broju od 25. aprila ovaj uvodni čla­ nak: »Nema danas ni jednog čestitog Sr­ bina, koji ne osjeća u svojoj duši nezadovolisjtvoi i ogorčenje sa politikom, koja se vodi u Srpskome Narodu od sloma do danas. Patnje i muke Srbinove, pod tuđinskom vlašću, nisu ni iz daleka bile toliko opasne po opstanak i napredak Srpskog Naroda, koliko su ove patnje i muke, što ih Srpska Duša sada oseća pod vlašću p o 1 u đ c 1 ii 11 srpskih vođa. Da te vode nisu Srpski Narod svojim prošlim, patriotskim ra­ dom, zadužile, protiv njih bi se već davno digla kuka i motika. Ali ovako... mesto srdžbe i revolta jad i čemer razd-iru Srpsku Dušu, ubijajući joj polet za Lepo i Dobro, za Rad i Progres. Mesto. revolta ta uzvišena Srpska Duša plače i j e c a. Poražena, u crni plašt uvijena, baca bolne poglede na svete i vekovne'ideale njene, koje porušiše ne neprijatelji Njezini, nego.hipnofisani od neprijatelja predstavnici Njezini'.... Još za vreme rata, ove bezumnike bacila je Krfska Veštica u svoju otrov­ nu mrežu. I kada je mač Pravde sinuo, u velikoj Pobedi Srpske Duše, da prekine tu zlukobnu mrežu, bezumnici su prelomili taj mač, kako bi se i dalje koprcali u toj crnoj mreži Kriške Veštice. I što jače vreme odmiče, u toli­ ko se ovi više zapleću, bacajući na taj način Srpsku Dušu u sve dublje slojeve paklenih muka. Zabadava je vas po­ sao, da se padanjem u te slojeVe izlaz nade. Oni su, poput Danteovog Pakla, sve uži i mračniji: izlaz je samo jedan: prekinuti zlokobnu mrežu. Srpska Narodna Misao je pobedila: ona treba da likuje. Srbija sa — Crnom Gorom je pobedila: one treba da zapovedajif. Srpski Ustav je 'pobedio: on treba da bude Evanđelje kako pobeđnicima, tako i pobedenima. Srpska -zastava je pobedila: ona tre­ ba da se leprša kako nad pobeđnicima, tako i nad pobedenima. Ko nju ne po­ štuje, taj je protivnik pobedničke Srbi­ je i Srpskoga Naroda. A za t a k e proitVnke Ustav Kraljevine Srbije i Crne Gore ima načina, da ih stavi na ona mesta, koja im pripadaju. Ko je poštu­ je i ko hoće da je poštuje, makar on bio u redovima pobedenih, on će biti jednak, pobodniku. Tako treba r azumeti ravnopravnost, a ne kao što su je bezumnici oglasili. ,Kb hoće da bude Hrvat, Slovenac, Nemac. Madžar... u srpskoj dr­ žavi, slobodno mu je do mile volje to da bude. Ali u prvom redu on mora biti srpski d.ržavljanin. Gra­ đanska prava i građanska jednakost su mu zajamčeni jedino pod tim uslovom, ako je dobar srpski državljanin. A vrtoglava politika srpskih vođa ide za tim da građanska prava i jedna­ kost daje bezuslovno svakome, pa ma­ kar on bio najizrazitiji protivnik pobed­ ničke Srbije! Je li onda čudo, što do­ lazimo do toga momenta, koji će pobednika da pretvori u pobeđenoga. Zar su tolike mnogobrojne žrtve prinesene na oltar slobodne Srbije, da mamtoi)i politikom njenih voda, sve te žrtve, preko onći, postanu obeščašćene?! Zar su lovor-venci, posle nadčovečnih na­ pora i stradanja, pobrani, da ih manita politika, preko noći, pretvori u trnje?! Ne, više dalje ne sme ovako da se ide. . Savremeni Srbi i Srpkinje treba da podignu svoj glas protiv bezumne po­ litike- svojih vođa. Kao jedan glas, glas Srpske Narodne Organizacije, treba da osvesti sve bipnotisane vode, kako bi bili u stanju da mrežu, u kojoj su se zapleli, čim pre preseku. Preseći je mo­ gu i moraju, ako ne žele da iiv^le u još veću, bezizlaznu propast: Srbiju i — Crnu Goru, Srpski Narod i Nje­ govu Slobodu. Predstavnici Srbije i — Crne G or e su dužni, da Srbiju u koju je ušla i nezavisna Crna Gora, čim pre vaskrsnu. Pogaženi Ustav celivaju i po nje­ mu upravljaju. Oni su dužni, da p obedonosnu srpsku zastavu razviju u sve one krajeve, koje im je Londonski Ugovor doznačio. Te krajeve treba da okupia pobeđonosna srpska vojska Srbije i Crne Go­ re, kao što je i Francuska okupirala Elzas-Lorenu ili Rumunija juso-istočne Muslimanslia trgovačka I obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d. 1) u Sarajem Savi si svim banhHlta putovima, »ovija uplati I uisOvCenja u hraljaostvu SM. i u inozemstvu. Prima utoih! аа uložne Hijliics I taiiute rntun11uhamaćuts lb najрпвоIjnlji. Obavija sve blatni poslove I burzovne natope Kancelarija: Kralja Petra uliaZpnm^ Dionica glavnica 8 Daje SBZsnsliE I aprsnUacilsIis kredita. — Rupu|E I Bratlai? 8гШе, vadit: 1 jrlJeđrosnB papin jsih vrsta. E 0 B R ti Ш E И « П kpu|v i srodajt S32 №ts rabi, 0 poalopito IV! ^OtM МИПЈГПШ. з,ооо.ви Sarajka - Intcrurban telefon: ZR �.PRAVDA* — .ПРЛВДА* Strana 2 Стоана krajeve Ugarske, u kojima se nalaze i kompaktno naseljena neninninjska na­ cija: Madžari. Politički pregled Srpska vojska je malobrojna! — reći će neko. Nema Srbina koji je ne će za 24 sata učiniti dS bude mnogobrojna. Ovo je jedini način, koji diktira Zdrav Razum i Pravda, da se stane na put nedoglednoi opasnosti, koja sve jače i jače preti Srbiji i ujedinjenju Srpskoga Naroda. Ovo je jedini put, kojim tre- I ba udariti čim pre, da je jednim ma- I hom prošeće zlokobna mreža Kriške | Veštice, koja se zaklela, da 'pobednič- 1 ku i mučeničku Srpsku Dušu upropasti.«. I UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Politička situacija. Pregovori glede sastava koncentracione vlade nisu još donijeli nikakovih definitivnih rezulta­ ta. U partijskim krugovima goji se na­ da, da će se politička situacija razbis­ trili .do ponedelika. Izgiedi za koncetraclju — slabu »Na­ rodnoj Politici« brzojavljaju iz Beogra­ da. da su pregovori za sastav vlade počeli, aii po svoj prilici ne će ni ovaj put doći do rezultata u slučaju da dođe do koncentracije. Parlamentarna će zajedinca tražiti čvrste garancije za vo­ đenje jedne jake politike. Prema miš­ ljenju parlamentarnih krugova, izgledi za koncentraciju vrio su slalii. Mi nemamo riječi kojima bi žigosali ovo bezumlje i iznosimo ga kao dokaz nesposobnosti naše cenzure i upravni­ ka. Ovo je veleizdaja; ovo bi se mo­ ralo cerrzurisati. Neka se ne govori o Neće ni Pašića ni Protića. »Novosti« neubrojivosti Gjorgja Cokorila! On pi­ javljaju iz Bebgrada, da je predsjednik še i truje, on ruši i pođžiže. Ako je lud. demokratske zajednice u audijenciji kod onda ga treba staviti u ludnicu; ako Regenta izjavio, da su demokrati volj­ nije lud, onda mora na optuženičku ni da sudjeluju kod sastava koucetraklupu. Jedno ili drugo. Jer Hr^at i Slo­ donog ili šireg koalicionog kabineta. venac se ne snfiju mećati u isti red sa Demokratska Zajednica održala je ju­ Nemcem i Madžarom, a u doba vanj­ čer sjednicu, pa je svoje uslovc izraske krize radi naših granica, ovaki po­ i žila u slijedećim točkama: 1. Otvoreziv na Londonski Ugovor^ nije drugo i na demisija sadašnje vlade, II. u kanqp> veleizdaja. I binet koji bi sastavio jedan radikal ali I nipošto Protić ili Pašić dobiva demoI bratska zajednica ministarstvo unutar­ njih djela. Nije isklhičeno, da će se i pregovori za sastav kabineta ražbiti, 1 ne postigne ’li se sporazum u pitanju ličnosti. U slučaju da se ipak postigne Bojkot dra Ikića. Jučer je mjesni od­ : sporazum, povjerio bi se sastav kabibor na^e. organizacije u Brčkom oda­ | neta Ninčiću ili Trifunoviću. slao zemaljskoj vladi ovaj brzojav: »URiječko i jadransko pitanje. Doznaje ime članova »J. M. O.«, u kojoj je za­ stupano 90% muslimanskog dijela na­ i se iz vrlo pouzdanog vrela da se u San Rentu ne će riješavati riječko i šeg naroda izrazujemo nepovjerenje jadransko pitanje. Nego će početkom ovdašnjem sreskom načelniku dru Ikiću i solidarišemo se sa članovima ra­ -maja biti zaključenu zasjedanje kotir ferencije u San Rentu, koja će biti na­ dikalne i hrv. težačke partije. Jučer je stavljena u Parisu. Očekuje se da će dr. Ikič zatvorio u haps jednog od naj­ svršetkom maja jadransko pitanje biti uglednijih ovdašnjih muslimana bez ‘ikakvoga uzroka. Ujedno izvješćujemo I definitivno riješeno. Stoga u San Remu neće otputovati nijedan naš dele­ da muslimani trpe velike nepravde od gat a s iitoga razloga vlada nije dala ovoga satrapa i najavljuju mu bojkot«. definitivne instrukcije našoj delegaciji Nadamo se. da će vlada u ovoj stva­ u pogledu jadranskog, pitanja. ri zauzeti ispravno stanovište i da ne će dati povoda trzavicama, koje bi mo­ Pašić će u Pariz. ^Jutarnji List« do­ gle nastati ako bi vlada fuir kotara nosi iz Beograda, da će Pašić uaredžrtvovala samovolji jednog sfeg služ­ nog ponedjeljka poći u Pariš pa prema benika. I tome ne će on obrazovati novu vladu niti če ulaziti u kombinaciju za obrazo­ Delirium diplomaticus. Javljaju iz Beograda od 21. o. mj. Na jučerašnjoj , vanje novog kabineta. Nemiri u Subotici. Noću 19. ov. mj. ministarskoj sjednici raspravljalo se o I ustavu. Naročito je živahna bila deba- i u Subotici izbila je pobuna. Naoružane rulje Madžara pod vodstvom Rutaja ta o službenom jeziku Slovenije. Ustav se temelji na decentralističkom i Ištvana napala je stražarc varoške po­ temelju. Država će se razdijeliti, na po- ' licije. Dva su policaja ubijena, pet te­ krajine, okružja i srezove i još manje , ško »ranjenih, a jedan nestao. Borba je trajala do tri sata u jutro. Po"buna je jedinice. Po članku 5, razdijelit će se svladana. Pobunjenici su biii naoružani država na: I. Sloveniju s Prekomurjem, 2. Hrvatska i Slavonija s Medumurjem ; puškama i bombama. Istraga je utvr­ dila da je organizacija imala četiri ban­ i Rijekom. 3. Srem i Bačka. 4. Banat. de, .prva 500 ljudi, druga 60. treća 5, a 5. Bosna, 6. Crna Gora, Hercegovina četvrta' 70. i Kotor s okolicom. 7. Dalmacija, 8. Sr­ U predgrađu jc nađeno slagalište obija. 9. Sandžak s Makedonijom. ružja i deset mitraljeza. Istraga je utvr­ Za pasivne krajeve. Vlada je osno­ dila dalje, da je pobuna djelo mađarske vala »Društvo Središnje Zadruge« za iredentističke propagande specijalno li­ obskrbu pasivni krajeva i za izvoz. Je­ ge za integritet Madžarske i društva, dna dionica iznosi 5000 dinara. U tekoja imaju sjedišta u Pešti poći zašti­ meljftoj glavnici sudjelovat će država tom vlade. U Subotici su pohvatani sa 15 milijuna dinara. A glavnicu sa bivši madžarski oficiri, koji su javno ostalih 15 milijuna plati će se u dioni­ propovjedali, da će Subotica za krat­ cama. ko vrijeme biti madžarska. Prije dana uhvaćen je. jedan madžarski detektiv i Bilješke. FELJTON. Број 150 Brol Oko Turske. više Madžara agitatora, koji su prešli granicu bez isptava. Madžari se spremaju. Madžarske voj­ Komadanje Turske. Grčka dobiva ne vlasti gomilaju trupe u demarkak prema londonskom ugovoru istoče« cionoj liniji prema Subotici. Opažaju se Traciju i Smimu. Pitanje DodekaMvojničke pripreme za akciju. U Kistesa i sjevernog Ebira uređeno je «•legu nalazi se deset hiljada ljudi i pet baterija. Segedinski puk, koji je imao i sebnom konvencijom između Grčlc* i Italije. Bugarskoj se daje Dedeagač za po ugovoru mita biti rasturen ponovo I izlaz na more. Kurdistan ostaje Tur­ je obrazovan. Somborski puk ponovo skoj još samo dvije godine, dok se k»obrazovan u Halošu. načno to pitanje ne uredi. Mi ćemo upotrijebiti oružje. Vodeći Protugrčki pokret u Traciji. Bugar­ računa o neovlaštenom kretanju mar ski listovi javljaju, da je kongres traidžarskih trupa duž naše sjeverne gra­ kih muslimana odlučio boriti se svim nice prema Bačkoj saznavši za rezul­ silama proti okupaciji Tracije sa stra­ tate predhođne istrage povodom pobu­ ne Grčke« ne 19. aprila, u Subotici, koja karakteturska i njeni susjedi. U San Rentu riše pobunu kao Sjelo-prekogranične odlučeno je da sultan ostane u Cari­ agitacije, kraljevska je vlada jučer iz­ gradu. Turska dobija ljapenzunt. Jerdala telegrafska naređenja našim misi­ menija će dobiti druga pristaništa »a jama na konferenciji mira i glavnih sa­ Crnome Moru. Saveznici izgle8a»a veznički sila da protestuju protiv ovavoljni učiniti Bugarskoj olakšice u pi­ .kvog držanja Mađarske i da izjave, tanju njenog izlaska na more. da se kraljevska vlada osjeća ugrože­ Zaključci u pogledu Turske. Javlja­ nom neprijateljskim držanjem Madžar­ ju iz San Rema od 23. o. mj. Danas je ske i da će biti prinuđena odbiti oru­ nastavljena rasprava b torskom pita­ žanom silom svaki nairad neprijatelj­ nju. Došlo se je do potpunog sporazu­ ske vojske na našoj granici. ma,, koji se rosumira u ovim točkama: Beogradski študenti i 1. maja. Jedna 1. Sjedište Sultana je.Carigard. 2. Dargrupa studenata mašinske tehnike, od­ daneli se internacionalizmu pod među­ lučila je da se stavi na raspoloženje narodnom kontrolom. 3. Financijsku za radove na vodovodu i tramvaju u etfaestaHrancuska-talijanska komisiju slučaju da 1. maja radnici napuste ele­ realizirati će turski javni dug. 4. Priktričnu centralu i vodovod. znanje ostalih državica, koje su nastale VANJSKI POLOŽAJ. od- bivše turske, koja biva znatno sma­ njena. 5. Razdioba političke i ekonom­ Holandija i Armenija. Berlinski »Loske zone između saveznika. kalenzeiger« prima vijesti iz Amsterda­ Pitanje vjera u Turskoj. »Ageiice Hama da je Holandija izjavila, da je u vas« javlja, da se konferencija bavibi primcipu spremna primiti mandat nad također turskim mirovnim ugovorom Armenijom. prema kojem će se turska vlada morht Hapšenje u Debrecinu. U Debrecinu obvezati respektovati sve vjereispoviaretiran je bivši rabin, a zove se Leu i biskup reformirani Kaltzar, jer je na. 1 jesti. Zastupnik Saveza Naroda koji će imati sjedište u Carigradu (Biva jedi­ njih pala sumnja da su za 'vrijeme zano u Stambolu?) primat će pritužbe posjednuća imali prijateljske veze sa manjine ako se bude u tome griješile. rumunjskom vojnom upravom. Svaka povreda ove tačke smatra će se Masaryk i legijonaši. Predsjednik Kao prekršaj mirovnog ugovora te će. čehoslovaćke republike M.asaryk po­ se postupati protiv Turske vojnom si­ zdravio je sibirske legijonaše u Plani lom. kraj Lužica, u kojemu je govoru me­ Samo promjena načina rata protiv du ostalim rekao: »Mi moramo da ra­ Turske. Na istoku se nalazi 200.000 lju­ dimo-, ako hoćemo da u Cehoslevačkoj di. koji će se upotrebiti za izvršenje mjrov bude' bolje, nego što je bilo u Austri- i ong ugovora s Turskom. Prema izvješta­ ji. Imade mnogo nedostataka, ali to sve ju vojnih stručnjaka potrebno je za •donosi veću pobudu za rad. Pali Jegikupaciju teritorija što je. oduzet Turipnaši ne smiju zaludu da su žrtvovali фој. 19 divnija i 8 divizija za eventu­ svoje živote. Predsjednik je nakon to­ alnu ekspediciju u Anadol. Sad se u ga posjetio legijonaše u vagonima. Na­ rod je predsjedniku svuda priredio bur­ Turskoj nalazi: pet francuskih ' divi­ zija. 4 turske. 1 talijanska i 9 grčkih. ne ovacije. Vrhovno vijeće misli, da će postepen« Šta bi moglo razbiti antantu. »Berlirazoružati Kcmal pašu zauzećem Ca­ ner Tagblattu« -javljaju iz Basela, da rigrada i strateških točaka turske* Male je Lloyd George ovako odgovorio jed­ Azije. nom novinaru, kdd ga je ovaj upitao »Matin« javlja iz San Rema da je za šta će se dogoditi kad bi jedna od sa­ veznih velikih sila na svoju ruku upo- "izvršenje mirovnog ugovora sa Tur­ skom potrebno 10 divizija, koje.se već. > trijebila prisilne mjere protiv Njemačke nalaze tamo. s namjerom da je prinudi da izvrši mirovni ugovor. Takovo samovoljno postupanje imalo, bi za neminovnu po- ' sljedicu to. da bi se antanta odmah razbila Ona sila ne bi mogla očekivati od : današnjih saveznika nikakve pomoći u I Tuzla. 10. aprila. slučaju da bi se Njemačka jednog dana ■ opet dokopala svoje prvašnje snage. O čuvenom »demokrati« okr. GruManifest radničke stranke u Londo­ diću bilo je u svima našim glasilima nu. Javljaju iz Berlina: »Vorwarts« dosta pisanja, ali se mi nijesmo baš prima vijest iz Londona, da je odbor mnogo na to osvrtali dok nijesmo vi­ djeli, da je on sebi uzeo kao glavnu za­ radničke stranke izdao manifest o os­ nivanju međunarodne organizacije, ko­ daću izigrati nas muslimane na svakom koraku. Stvar je o Defterdareviću d«ja će raditi na tome, da se ekonomsko voljno poznata./jamo nam je podsjetiti stanje saveznika konsoliduje. Kesi dopisi noći i tmurnih kišovitih dana javljalo se neko ga­ hapšeni, da je Ifeta s njima, i da je nekakva Grkinuće, neka neobjašnjena tuga u srcu i zaokupljale nja" Rene s njom zatvorena. Dr. Dževdet ih pobliže je u te časove, pa bi uzdahnula i tražila samoću. obavijestio o ovome rekavši, da će biti uzrok uhapA №fzl Bjelevac Dolazila je na misao, na pitanje: da li i. rad mora šenju Ifetinu njezine zaruke s Ihsanom Sururzade, biti nagrađen ikakvim zadovoljstvom osim pregara1 ali da je Ihsan mogao tako daleko ići, da uplete nja? Ali u isti čas sjetila bi se Dindara, Dževđeta, zaručnicu u grčku zavjeru, da je pusti, a sam se Rene Logotetides. <43) Akčura-a, pa svoga druga Esadefendije, onda Ifete. izvuče, nije mogao rastumačiti ni sebi, ni učitellicakoja je pto pošla i u zatvor — pa i nepoznate ma, koje su to s negodovanjem i saučešćem pri­ Kad bi.se djeca raspustila učiteljice bi pošle u Grkinje... I oni svi rade, a da nemaju nikakve mile. Tek poslije, kad je došeo Akifbeyov kurir dobašču i tu u hladu, u sjenici obrasloj divljom lo­ I znalo se potanko o čitavoj stvari. Za tim su doz­ j nagrade I.. . Što više oni i stradaju radi.ovoga rada zom čitalč, ili se zabavljale vezom, šivanjem ili ple­ nali za Ifetino interniranje u Bejrutu, za ostavku , i uvjerenja ... Zastidila bi se tako i sama sebe i tenjem. Nekad im je dolazio u društvo i Esadefenzatomila u sebi oni potajni glas srca, koji je tralhsanbey-ovu, no jedna stvar im ostala i u tome dija nekad se navraćao dr. Dževdet, a nekad i sam I tajnom: za što je Ihsan predao ostavku i kuda je Г žio zadovoljstva — glas taštine, koji je tražio nagradu. nadzornik Dindar Haki. No najviše su bile učiteljice Jedno popodne padala je kiša Hajrija je bila otišao. same u časovima odmora. Te dvije carigrađanke, u školi,s djecom, Esadefendija negdje u gradu, a U posljednje vrijeme rijetko su dopiraie do njih koje nekad nisu mogle biti bez izleta, bez Bogaza i Sabiha u bašči. Nije je smetala sitna kiša, iii je i Kjathane prilagodile su se jednom običnom životut ! vijesti, i one se navikle već i na to, pa nisu ni i nije možda ni zamjetila kada je počela padati, jer koji ništa ne daje, nego oduzimlje sve; sve: snagu, I osjećali potrebe. I je bila . neobično rastrešena i zamišljena. Još od um, rad, sile, uživanja, a godišnje jednom daje za­ < Tek nekada mislila je Sabiha o Ihsanu. Sjećala [ jutros ustala je slabo raspoložena I s malom gla­ dovoljstvo da nekoliko desetaka čupavih glavica pu­ I se razgovora s njime sječala se Ifete, pa onog pisma voboljom. Htjela je ostati u kući, ali je opet pošla stimo od sebe, jer smo im postavili temelje za bu­ držeći,-da će joj među djecom proći. Pa i ako je što ga je uručila Nesime za Ihsana. No sva ta sjedući život. 1 glavobolja prošla nije je ostavila neka neizvjesna I ćanja nisu je vi|e uzrujavala, jer u njezinoj duši tuga i sjeta. Bilo joj je tamno i teško u duši. staložilo se je jedno čuvstvo, koje je u ovom zaNekad i nekad sjetite su se učiteljice i Carig­ Šetajući baščom. zastala je u vrtu gdje ju je 1 tišnju našlo svoje potpuno smirenje u radu i prerada, kad su dobite pismo od svojih, ili kad su no­ ograda dočekala i naslonila se o nju. Djeca su garanju. AH ipak jedan komadić oblaka, jedan osjen vine donijele kakvu vijest, nečiju ženidbu ili uprolazila kraj nje šutke gledajući'Učiteljicu. Za njima sjete bio je uvijek na njezinom licu, — u njezinim daju, nekakav događaj, koji bi ih za čas prenio ie išla Hajrije hanuma po običaju da Ih do vrata očima odraruzivaia se je čežnja, a da je ona nije tamo, gdje su provele rihjljepšu mladost. Tako su ni osjećala.. Kad je mislila o konačnoj svrsi života isprati i ponovo ih tamo opomene da ne viču ulicom se sjetile Carigrada i na vijest, koju im je dosta Nastaviće se. kad u posljednje vrijeme za lijepih vedrih aprilskih kasno saopćiu Dindar, da su mnogi Mladoturci po- �број 150 —' Broj ПРАВДА “ — .PRAVDA, C1HM 3. žalo da u onim ziemljama, u kojima se i jatelji, nego drugo nešto, što mu je i na sve pododbore t povjerenike u mма to, da je Grudić našem izaslanstvu alkohol više troši, regruti ne mogu da svečano obećao, da će sve učiniti, da srcu draže bilo. Oh, koliko se mladića \ krajini Slijedeću okružnicu. 'Ро i 44. dosegnu normalne visine. Primjerom Defterdarević ostane u TuzH. Kad je dadne ovako zarobiti ođ alkohola, te j društvenih-pravila javljamo vam, da su Talijani, Švicari, Francuzi, a done- j ne .osjećaju u sebi snage da stresu taj ’ će se redovita glavna skupština »GajDeitordarević na temelju tog odgovora podnio molbu, da nadalje ostane u Tu­ kle Nijemci. Pa ako dakle alkohol ta­ jaram, najkašnje i zaglave. U nekoj I teta« iznimno u ovoj godini održati u. zli, Grudić ni jednom riječju nije te mol­ ko djeluje na- otpornije strane ljudskog gostionici sjedio je mladić od 24 go­ I Sarajevu dne 23. maja 1920. Time u ile propratio, niti se zauzeo za Deftertijela,' šta onda biva s onim nježnim če- 1 dine, koji je nekada bio prvi đak u i vezi za ovaj vanredni slučaj umoljdvadarevića kako je obećao, nego je nje­ sticama, kao s mozgom, žilama ii žili­ školi. Sjedio je blijed j zamišljen sa vr­ I ino vas, da prema § 54. i 55. sazovete govu molbu jednostavno vidirao. cama, utrobom i sličnim. Poslušajte čem pive na stolu, a kraj vrča stajao ; redovitu skupštinu odmah po primitku Ovih dana navratio se je'Grudić u stručnjake u tome pogledu Miillera i i je revolver. »Natočite mi po treći pu­ ovog cirkulara i da zapisnik skupštiiZvornik i inspioirao kotarski ured. U Rubnera, obadvojica liječnici. Prvi veli: ta«, reče gostioničaru. Iza kako mu je ski sa obračunom t. j. sakupljenim čla­ tn svrhu postavio je svoga koćijaša Neprekidno uživanje alkohola ma i u gostioničar volju izvršio, uze vrč i pri­ narinama pošaljete glavnom odboru jved vrata kotarskog ureda, koji je sva­ najmanjoj mjeri u mladim godinama i nese ga ustima govoreći: »Pivo, pivo! najdalje do desetog maja o. g„ da gla­ ko« ulazećeg činovnika zapisao i upu­ u vrijeme tjelesnog razvoja, mora se bilo si mi dobrim prijateljem ali i ne­ vni odbor uzmogne zaključiti društvetio okružnom načelniku, koji je sjedio apsolutno da osudi; a drugi nastavlja i prijateljem, ali ja te ne mogu da osta­ ! riu godinu i u skupštini iznijeti potpi’u »redstojpikovoj kancelariji. Kad su veli, da je uživanje alkohola u spome­ vim«. Ispraznivši vrč, za čas se je’od- | nu sliku rada svoga i vašega. Razu­ s« svi iskupili i konačno došao kotarski nuto doba zločin, koji se tiče čitavog lučio na grozni čin, — metak iz revol­ mije se, da će vaš Skupštinski zapisnik predstojnik Demirović četvrt sata po­ ljudskog društva, još je strožiji liječ­ vera — i njegov je mozak bio na sto­ sadržavati sve podatke o stanju »Gajslije osam, drekne okružni načelnik na nik Calabrese koji veli: »Znanstveno lu.' U nepromišljeno provedenim dani­ reta« u vašem mjestu konstituciju pod­ njega i na sve prisutne činovnike: »Zar je ustanovljeno, da razvoju organizma ma mladosti, zla se navika navuče u odbora, odnosno izbbr novog povjere­ se sad dolazi u kancelariju?« — pa iz­ ništa toliko ne škodi kao uživanje alšali i smijehu. Kasno se tek opaža na­ nika, kab i bilancu. Odmah iza glavne vadi svoj sat i pokaza, da je već četvrt kolola, ma neznam koga i kako istanvika, htjelo bi se je otresti, ali bež us­ skupštine razaslaćemo vam štampa« do devet. 'čanog«. Alkohol dakle škodi tjelesnom pjeha. Postala je drugom naravi i prati izvještaj o rezultatima skupštine i o ra­ Demirović ni pet ni šest izvadi svoj razvoju. A šta da reknemo za dušu:i do groba. Pogledajte bolnice i kuće u du glavnog odbora, pododbora i povjesat, te mu pred svima odbrusi: »Ako ćudorednost? Ništa drugo nego da on i kojima se , liječe pjanci, pa ćete se o- •renika. Vi imate sat, imadem ga i ja. Na mojem i jedno i drugo potkopale i potpunoj svjedočiti os trašnom učinku koga je Oga se .skupština sazivlje mimo pr­ je upravo 8 s., a mislim, da isto toliko propasti vodi. Mladeži, ti si sada u o- j na njima proizveo alkohol. Na tuđim vu ustanovu § 44. (mjesec juli) zbog vrijedi, koliko i Vaš.* U ostalom mi ra­ noj dobi u kojoj se učvršćuje moralni : leđima uči se pameti, mladeži. toga, što je povjerenstvo, koje je neidimo glavom, a ne s čun drugim.« život to jest onaj skup misli, težnja, Moraš da uhideš u životnu, borbu, s majući mandata za upravljanje »GajreUslijed tužbe nekog dobrovoljca, kojć dobrih ili zlih navika, koje će. udariti i puninom snage i sila koje ti je narav tom« u lanjskoj godini mimo spomflje uostalom bila sasvim neopravdana put i značaj vašega života i koje će od , dala. Svijet pripada onome koji ga uz­ nutu ustanovu § 44. zavuklo sazivanje izderao se tako na geometra i na pred­ vas za; nekoliko godina učiniti ono što ' me i osvoji. Ne misli, da će ti on pasti skupštine čak do 19. novembra 1919. stojnika. da mu je Demirović dobacio, će ostati pri vama do smrti. Da, mla- i u krilo ko mehka kruška; to je povla­ i time stvojilo prcceženc za kršenje - da pod ovakim prilikama i ljudima ne­ deži, ti ćeš biti sutra ono ža što se da- : stica tek nekim dana, ti si ga moraš ustanova društvenih pravila, na koji se će služiti i predao niu ostavku. nas pripravljaš — čestiti, radini, ljubi- i svojim silama i naporom da st^češ. zemaljska vlada poziva, te prema to­ Demirović je. kako smo informirani, telji obitelji i. štedljivosti, vrjedni i što­ .Prema tome čim većom snagom ra­ me na njih pada odgovornost za ove a kako smo i čitali u službenim novi­ vani građani, ili pak ovome svemu pro- ј diš. tim si sigurniji da će život i svijet trzavice u našem »Gajretu«. nama. predlog Grudićev, premješten tivno, prema tome kakav udariš danas ' biti tvoj. Ne budi izmoždena, lijena, ' Predsjednik: Tajnik: i dodijeljen na podređeno mjesto u grad­ još' temelj svojem budućem životu i mlitava masa budi kao proljetni cvijet j Hodžić. s. r. u. z. Kafadarević s. r. skom kotarskom ifredu u Tuzli, premda pravcu. 1 zato ne možemo da šutimo, Plin životnih sokova, da se moreš da U jednom, od idućih brojeva mi će­ .je jedan od najvrsnijih naših predstoj­ da te ne upozorimo'.na pogibelj koja ti, širiš. Mi danas trebamo ljudi krepkih, mo se posebno osvrnuti na ovu skup­ nika. čemu je najbolji dokaz, da je po­ od alkohola prijeti. Zato pogledajmo bistrog pogleda, čvrste ruke, bistra uvodom njegova premještaja otišlo pre­ štinu. malo'na orio što ti moraš da bu­ ma, ljudi, koji iz ljubavi prema samim ko 60 telegrama i velika deputacija u Zahvala Varešanima. Prilikom za­ de š, i što bi od tebe učinio alkohol. sebi i domovini znaju I hoće da svla­ Beograd, da se to premještenje opo­ bave koju je davala MuslimnskaečitaoNa prvom mjestu moraš da budeš daju egoizam i vlastitu udobnost.' A zove. nica dne 17. parila 1920. u Varešu, po­ prožeta idejom dužnosti. Ono što zato je potrebito, da se čuvaš alkohola. Na takav način eto ovi srbijanski sjetio je dobar broj naših Лпоеа Vaupravlja životom ne može da bude ćeif, Zapamti. Ja si dužan, da si nSpraviš -okružnici hoće nas muslimane da one­ reš želeći se odazvati bratskome po­ časovita dopađnost. slavohlepnost, in­ put u svijetu, i to put kojim ćeš moći moguće i iz svih istaknutijih mjesta iz­ zivu, Tom su zgodom braća muslimani teres, nego samo i jedino dužnost, da raspolažeš. da se njim slobodno i bace. iz Vareša sa najvišom bratskom ljuba­ dužnost u svemu, dužnost prema svi­ koristonosno po sebe i društvo krećeš. Klub naprednih muslimana u Tuzli, vi i gostoprimstvom primili sve naše ma, dužnost u svako doba, dužnost ma Zato poslušaj glas: Dalje od alkohola, kojemu pripadaju više od stotine naj­ članove i počastili ih svim mogućim u kojem stanju i položaju. Izvršivanje jer će te on sputati, zavesti i ti ćeš tek uglednijih muslimana, i koji se konstitu- dužnosti ,to je ono što oplemenjuje čo­ ikratnom. tumarati po ovom svijetu, biti ćeš bes­ isao na temelju vladinog odobrenja, ras­ Za to se Jdgosl. musi. omi. udr. vjeka, to je ono što ga čini vrijednim korisni član ljudskog društva, ako ne pustio je na zahtjev Hakije Temima, »Džerzelez« putem javnosti najtoplije za život-Dapače velim jOš i više: vr­ i štetan.« Ta alkohol je škola zločina. negdašnjeg austrijskog konfidenta u zahvaljuje braći muslimanima iz Vajšenje dužnosti čini čovjeka sretnim i Svi se tuže kako se u zadnje doba či­ Mostaru. Protest, kojega je klub radi reša na ovakom bratskom i srdačnom zadovoljnim. Mladić pako koji voli al­ tavim svijetom širi mladenačka pokvaovog macedonskog naređenja uputio na dočeku. Odbor. kohol, nikada neće voljeti dužnosti. Al­ renost i mladenački zločin. Kako da se zemaljsku vladu nije još do sada rije­ kohol ugušuje u čovjeku' plemenite i Sila od kneza i žandara. Jovo Mrda, ova pokvarenest protumači naročito šen, ali kako izgleda zemaljska će vla­ više osjećaje. Mladić koji ljubi alkohol knez iz Briješća ne spada pod »cmokod duša koje su od naravi tihane i da nauditi ovoga srbijanskog satrapa ne poznaje kreposti, jer duša ne može,, mirne kao što su u mladeži, koje bi žuti« zakon, premda je bio krasan au­ kako se u Bosni respektuju zakoni i na­ da pod uplivom alkohola pordda ple­ strijski feldvebel sve do prevrata. On morale da u sebi ćute naravnu odvrat­ redbe. menite misli. — Moraš da rasteš u pot­ uživa osobitu naklonost naših oblasti nost proti svakome zločinu. Razlog je Mi i ovom zgodom iznašamo vruću punoj i s potpunom vlašću nad samim' tome jednostavan: alkohol. Tužimo se i dozvoljeno mu je da radi šta hoće i želju cjelokupnoga naroda bez razlike sobom. Ne slijedi slijepo primjere i na­ kako mu se prohtije. Za vrijeme pre­ na opću pokvarenost; nestalo je onih vjere i staleža, da nam se ovako »sim­ vike drugih, ne daj se zarobiti od onih lijepih običaja, one poslušnosti, čedno­ vrata pokazao se pravim junačinom!: patični« upravnici što prije maknu iz navika za koje ćeš se sutra kajati, če­ zapljaćkao je Kapetanovićeve barake sti i t d. Uzrok — alkohol. Mladić po­ naše sredine, a na okružničko mjesto sto puta misli mladež, da je već od­ odnio mu plugove, hladnjak, džamove dan alkoholu ne zna straha pred stari­ ■postavi naš opće uvažetri i razboriti od štapova.* sanduke za rasad, i t. d. rasla, nasljedujuć odraslije od sebe, ali jim, noma štovanja prema Bogu, za kotarski predstojnik Defterdarević. ne u dobrim navikama nego u ložijim, Po svoj prilici zna i ko je zapalio Kakrepost je gluh i slijep, na zločine je kao napose u navikama današnje do­ pripravan -i Jrrz — kopa si dubok po- , petanovićeve slame. Bacio se je i na be, u cigari, u akloholu i slično. Ne nor, grob, nad kojim stoji natpis: u : grabljenje erarskog posjeda, odnesavši budi ničiji rob, pa ni rob alkohola. U | cvijetu mladosti žrtva nc svoga zva­ japij’u od baraka kojom mu, je Jovo nekom prijateljskom razgovoru reče ■ nja. ne syoje dužnosti, ne plemenitih Lcpir napravio hambar i klanicu. Podneki mladić svojim drugovima: ja sam nešene prijave otišle pod nečije štite. osjećaja, nego — alkohola. Čaša je nje­ slobodniji od vas sviju. A zašto? upi- I gov simbol, čaša je njegov idol, zato Kad jc nestalo baraka, bacio se je na taše ga. Zato, reče on, jer od vas neki mu i stavite nad glavom, nek se sjeća, j grabljenje zemlje, pa ćemo opisati je­ (Za mladiće.) ili puši, ili pije i bez toga ne možete tješi i razgovara, ali deka druge stra- j dan slučaj. da budete, a ja naprotiv, ne služim ni U lanjskoj'godini p«odao mu je AbŠto je proljeće u naravi to je mla­ ši. odvraća ih od tako pogubnog nepri- ! dost u ljudskom životu. Kao što nam jednoj od ovih strasti i radi toga sam daga Kapetanović travu iz svoje bašče jatclja. za K 1.300. pod uslW’om da je on slobodniji od vas. Mladić koji se poda proljeće pruža i donosi raznih užitaka uživanju alkohola lahko i brzo podleg­ pokosi. Kad je odnio sijeno Kapetano­ i ljepota, raznovrsnog cvijeća i behara, ne; njegov najveći ideal jest čaša, nje­ vić je svojim hajvanom pasao travu, tako isto i mladosti. Ali kao što medu gov razgovor — čaša, njegov dnevni ogradio bašću i okresan voće. U jesen cvijećem imade i takov# koje bi čovje­ posao — čaša, njegov život — čaša. je posadio u vrtu luk, a proljetos krum­ ku moglo, da škodi, tako se isto imade pir i zelen. Izišla natedba o beglucima Jedan šaljivi list pripovijedaše kako je i mladosti pružati raznolike ugodnosti, Ispiti za osbosobljenje učitelja osnov­ neki stanovnik sa zvijezde Marsa htio i »pametni« knez našao u njoj uporište, te tuđe treba velikog opreza, da mla­ nih škola. Ispiti za učiteljsko osposobda na temelju kupnje lanjskog sijena dost ne bi nastradala i stranputicom zada posjeti našu zemlju. Kad jc po noći Ijenje, za osnovne škole održaće- se 13. ‘Л. Mladost donosi užitaka koji nijesu pošao da se prošeće gradom, posrne traži bašču za se jer da mu po uredbi septembra i narednih đa»a bv. god. Napripada. 1 on ne bi htio kakva procesa na jednog od onih njemačkih đaka, koji čišji. plemeniti, zato ih treba prezirati; mjesna učiteljska lica se upozoruju. da za dokaz tog »prava«. Knez je i ima imade takovili koji ako se uživaju do­ su glasoviti radi .množine piva koje predaju molbe upravi svoje škole naj­ »pravo«. Ta radi se o »Turcima«! On nose samo štetu, takove treba napu­ mogu da popiju nego radi svojih nau­ kasnije 4 sedmice iza zvaničnog objav­ ide mjesto na kotarski ured svom pri­ stiti; imade takovih koji istina nijesu ka i knjiga koje gutaju. Kad ga je ovaj ljenja odnosne naredbe. zabranjeni ni škodljivi svima, ali ipak đak vidio upita ga. Ima li kod vas pi­ Ispiti ospo^ibljenja učitelja viših na­ jatelju Stanku Divjjakitiji žandarskom nijesu za mladež, jer čemu se u mla­ naredniku na Alipašinu Mostu. va? Još je zanimiviji drugi jedan slu- | rodnih i trgovačkih škola započeće ove dosti priučiš to ćeš i u starosti da činiš. čaj koga' nam pripovijeda neki šaljiv—' »Oću, brate Srbine«, misli Divljagodine 13. .septembra u prostorijama ve­ Među ove spada svakako uživanje al­ džija. Jedan đak sproveo je praznike kinja. Ta nijesi me uzalud častio veče­ like realke u Sarajevu. kohola, koji je napose za mladež po­ kod kuće. Kad je morao da se vrati na rom i slao mi kukuruze«. I ni pet ni. Udruženje Jugoslavenskih inžinjerai guban i sudbonosan često puta za či­ sveučilište, opremi svojim prijateljima, arhitekta, sekcija Sarajevo. Na zadnjem šest, nego će ti naš Divljakinja Kapetav njiliov.život. Mladež treba baš u tanovićevoj kući. U subotu u tri sata u jednom gradiću kroz koji je imao da sastanku je, zaključio stručni odbor za prođe, slijedeći brzojav:! Prolazim u mladenačkim godinama, da se što digne on Ahmeda i Hilmiju Kapetane« proučavnnje savremenih mjera i 'sred­ više uzdržaje od alkohola. Za ovo ima­ pola noći,' nadam vam se na stanici. I vića sa sred njive, gdje su orali. Nije stva za suzbijanje oskudice na stano­ de više i to tako važnih razjoga da u istinu prijatelji dođoše točno kad. je im se dao ni obući nego ih je potjerao vima, da treba širi krug zainteresovasama mladež mora da uvidi, da se tu­ voz Imao da prispije. Voz je došao, ali »u ime zakona« mjesto u kasarnu — ti za ovaj predmet te jc zato pozvao đe jedino o njezinoj duševnoj i tjeles­ se nitko ne pomalja na prozoru; Mari­ na Rajlovac, i Lemezevoj kući u Stra­ osim raznih nadleštva također trgova­ noj koristi radi. Uživanje alkohola u je je sigurno spavao. Šta da se sada nama i tek ih je oko pola noći dovee čku i obrtničku komđru. graditeljsko mladenačkoj dobi priječi normalni raz­ I učini. U to se jedan od njegovih prija- । društvo, društvo kućevlasnika i poslo­ u kasarnu. Sutra su predani u haps voj tijela i njegovih čestica. Sigurno telja sjeti njegove slabe strane i poče kot. uredu, gdje se i sad drže nj krivi davaca i druge korporacije na suradste čuli, da se psetu za koga se neće uz voz hodati vičući: Pivo, friško pivo. ni dužni. ništvo. U tu svrhu je urečen informati­ da odraste, daje rakija. To isto biva i Na ovu magičnu riječ otvori se pro­ vni sastanak u srijedu 28. o. mj. u 20 Pitamo kot. ured: šta je na stvari: kod ljudskog tijela. Opažanje ie dokazor na kome se pokaza crveno lice za­ sati u društvenim prostorijama u Mis Ili se radi o pokušaju, da se Kapetanohtijevajući da . mu se donese pivo. A Irbijevoj ulici. vići prisile na ustupanje baščč u korist •) Vidi »Pravdu« br. 94. 95. 105. 106, taj nitko drugi nije bio, hego prijatelj Glavna skupština »Gajreta«. Glavni svemoćnog kneza-pljačkaša, ili je po 129 i 134. Marijo, koji nije tražio gdje su mu prisrijedi »autorftet« žandarskog naredniodbor »Gajreta je 20. o. mj. razaslao Zdravlje. Pogubnost alh ohola.*) Domaće vijesti �•рама 4. Sirana Spoj 150 Broj „НРАЕДА* — .PRAVDA* ► a Divljakinje, Jkoji se zamišlja tamo rrgdie u albanskim krajevima? Rabota Ščepanovog prosvjetnog o»jolfeaja. Prilikom objave' podijeljenih visokoškolskih Stipendija iznijeli smo »akta, koja svjedoče dušmansko ras­ položenje prema muslimanima sa stra­ ne povjerenika prbsvjete. Rabota našeg; zakletog neprijatelja bćcpana, gadi se svakom poštenom i pravednom čovjeku. On je našoj omla•iai — našoj uzdanici onemogućio da sastavi nauke prikrativši je za nckoli• stotina hiljada u stipendijama. - Prije smo iznijeli jedan slučaj, gdje je jednom pravoslavnom Srbinu, či­ novniku s dvije plaće dao Stipendiju I. kategorije, a sada bilježimo drugi, gdje je data stipendija jednom, ukazom iz i Beograda imenovanom rač. praktikan­ ta. koji uz plaću dolžva mjesečno. i 450 K Stipendije. Našim đacima ne da »iz principa« štinendiic. dok ne imajući više svojih redovnih — rasipa naš novac, dijeleći ga pojedinim činovnicima (razumije se’ I "emuslimanimal i svakom, samo ne Turcima«. i prije ovog mi znamo njegovo raspo­ loženje i dušmanjuk prema nama, ali evo iznosimo kao dokumenat više. Ovaj slučaj kao i onaj sa Suljom MerdaBovićem u sirotištu u Reljevu svje­ doči dcsta, da nas elementi Šćepanove sorte ne samo mrze, nego hoće da nas unište i iskorijene, onemogućujući nam razvoj i napredak u svakom pravcu. Sćepan nas tuče u najosjetljivije mje­ sto. znajući da će na taj način ostva­ riti najlakše svoju paklenu želju. Sje- ( čamo se. da je jedan od braće Grdića doviknuo u bos. saboru Potiorcku onu ■srodnu, koju i mi Ščcpanu ponavlja- ; mo: »Žari pali udbinski diz- j dare, dok i tvojoj kuli reda, dođe«. 4 Mensa islamitica akademica zagrabieasis. Da se doskoči bijednom stanju aaših akademičara u Zagrebu i da im | se ajihove studije olakšaju u prošli je I petak u kiraethani pod predsjedništvom »resvj. g. Reis-ul-uleme H. M. Džema- | udio e.f Cauševičem održan uži do­ govor nekih naših trgovaca i inteligen- I čije svih naših političkih frakcija, gdje je od svih bez iznimke pozdravljena misao osnutka naše menze u Zagrebu, a svijest i požrtvovnost prisutnih naj­ bolje ilustriraju i obilni dobrovoljni pri­ lozi, koji su tom zgodom u kiraethani skupljeni. Izabran je i jedan sasvim međustranački odbor, koji će nastaviti rad na ovome pothvatu. Mi ćemo se kako na sami pothvat, tako i na ovaj sastanak opširnije osvrnuti. Knjige i novine. »Novi Vijek«. Izašao je 4. broj ovog polumjesečnika za društveni život, pri­ vredu i literaturu. Sadržaj mu je ovaj: Zija: Gajret — Osvitanje; De Вауе: Rastanak; Romanova: Poruka; Dr. Hadžikadić: Pabirci iz »Psihologije revo­ lucija« od Le Bona; A. Hifzi Bjelevac: Među očevim ljudima. Feljton; Sara­ jevo 30. marta. — Samo dva broda od Š-ina. — Jedno, objašnjenje. — Željez­ nice u Cehoslovačkoj. — Brojke go­ vore. — »jedinstvo« u Derventi. Hadžermerešov dnevnik. PorukE uredništva. Radovićevo izazivanje u Goraždu. Gosp. dopisniku D. P« saopćujemo, da ćemo rado njegov dopis u našem »istu objelodaniti, ali prije toga moramo saznati i za se sačuvati dopisnikovo .potpuno- ime. Pri zaključhu lista. * Diplomirani krojač Izrađuje 120 najnovijoj medi muške, ženske, vojničke 5 hodžinske haljine. Cijene umjerene. Mgić Salih, Miloša uliha broj П. Sarajevo. KRIZA BOSANSKE VLADE. Jučerašnja »Srpska Riječ« donijela je PRODAJA modeme krečne peči sa ovaj komunike: Ostavka g. dra Srškinuzgrednim zgradama u blizini Sa­ ča. — Kako nara javljaju iz Beograda rajeva. Kupci neka se jave u kance­ predsjednik bosanske vlade g. dr. Sršlari Dr. (X Horwltza u Sarajevu kić, prilikom svog bavljenja u Beograv i sva gamad mora poginuti, ako Jelića 4. po podne od 3—5 sati. du, podnio je g. ministru za agrarnu upotrijebite moja najbblja isku­ reformu pravilnik o sprovađanju ured­ šana i posvuda hvaljena sredstva be 0 beglucima od 14. februara. Svoj PRIJATELJU što je nehotice uzeo i kao: protiv poljskih miševa K predlog g. dr. Srškić je opširno obraz­ moju ambrelu sa gvozdenim štapom 8'—, za štakore i miševe K 8'— ložio u Ministarskom Savjetu. Pošto je (šemsiju) dne 22. 0. mj. u kiraethani za žohare ruse i Švabe po K 10'— međutim nenadano iskrslo na dnevni! prigodom osnivanja đačke menze, Osobito jaka tihktura za stjenired pitanje Rijeke i ostala neodloživa molim, da mi je ostavi kod kahvedžije ce K 8 — Za moljce po K 6'—, pitanja naše spoljnje politike, Ministar­ u kiraethani, jer sam zapriječen, da prašak za buhe po K 6 —, pra­ ski Savjet če donijeti riješenje o Srškiga osobno u tu svrhu potražim. šak za uši u odijelu, rublju K 4 ćevu predlogu čim prije. S pouzdane mast za uši u glavi K 5’— i 10 strane doznajemo, da je tom prilikom Mast ža uši na blagu K 5 i 10 g. dr. Srškić, koji je neprestano nasto­ Prašak proti mrava K 6'— Tfnjao I forsirao, da se ovo pitanje čim Sarajevo. ktura za gamad kod voća i po­ prije riješi, podnio svoju ostav­ vrća K 6'— Mast proti svrabu ku na mjesto predsjednika bosanske K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vlade uz. izjavu, da će on upravu zem­ Trgovina sviju vrsti ZBnnljskfb pro­ vod za eksport M. Jlinker Za­ lje i dalje voditi, dok mu se ne nade izvoda i Kolonijalne robe na veliho. zamjenik, a dotle će uredbu od 14. fe­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. Prima u komisiju svaku trgovačku 3, 111. kat. 60 bruara provoditi u svojoj cijelosti. Dr. Srškić ostao je dosljedan svojoj izjavi robu, naročito voće i povrće, te u tu i uredbu od 14. februara sprovodi na svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na najveće zadovoljstvo težaka i svih nas. upotrebu. — Telefon interurban 541. S ovim u savezu donosimo komunike Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. »Hrv. Težačke Stranke« ,što je objav­ ljen na uvodnom mjestu jučeranjeg broja »Hrv. Sloge«, a glasi: »Predsjed­ Osijek I. ništvo HTS., raspravivši sa sarajev­ Oglašujte uvoz i izvoz skim članovima vodstva unutarnju po­ kentički tehničkih proizvoda litičku situaciju zemlje, osobito s obzi­ u ,,Pravdi“ rom na sastav bos.-herc. zemaljske vla­ Preporučuje na veliko: de poslalo je tajništvu Hrvatske Za­ jednice u Zagrebu i Narodnom Klubu Benzin nadomjestak, acetona, na­ u Beogradu slijedeće saopćenje: domjestak gor. žeste, uljene i su­ »Hrvatska Težačka Stranka« s ohe boje, parafina, lanenog firnisa gorčenjem promatra činjenicu, što se sikativa, brunolina, lakova, škrob od pada demokratsko-socijalističke u sanducima, amoniak sode, jettrgovina voća i ze­ vlade u znaku još veće hegemonije i kog natrona 10O°/o i 128°/0, dr­ plemenskog separatizma, nastoji vlada­ vnog katrana, octene kiseline, leni i južnog voća ti ovim pokrajinama, pa se na taj način 80%, drvni ugalj, kolofoniufna. uzrujavaju jedni slojevi naroda do vr­ na veliko razni toaletni sapuni, olovni še­ hunca, a u drugu se ruku opet drugi ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu slojevi naroda potiču na još veće prehdrugu u tu struku zasijecajuću Sarajevo vate. HTS. pere ruke od svih posljedi­ ' robu. ca, koje mogu nastupiti ušljed tih lahCijenik šaljemo franko. Protin Sokak 4. Telefon 498 a koumnih i nepravednih čina i ovim iz­ javljuje. da će morati pozvati svoje za­ stupnike u narodnom predstavništvu, neka se odvoje od parlamentarne za­ jednice i da ostanu po strani sve dotle, dok se god pravedno ne sastavi bos.herc. zemaljska vlada i dok se ne pro­ mijeni unutarnji položaj vladajuće stran­ ke; napose dok se ne obustave nasilja u narodu te izigravanje s težacima gle­ de agrara, nepravedni premještaji i za­ postavljanja našeg činovništva, zane­ marivanje, dapače i ometanje hrvatskih prosvjetnih ustanova (jedan redak za­ plijenjen). Stojimo dakie pred važnim događa­ jima u našoj unutarnjoj politici i pripomnjemo da prema zaključku Central­ nog Odbora sutra odlazi naše izaslan­ Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). stvo u Beograd, da priopći naše zak­ ljučke, o kojima za sad ne možemo reći ništa podrobnije. Miševi, štakori, stjenke, i žohari Hamdija Spaho i drug RilhBlm F. TiBfenbach i drug баПћада Nahić i sinovi i Riblji zejtin najbolje opsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada J3r3ća Šahinagie, Sarajevo Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući računi najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. _________________________________________ __________________________________________________ Odsovoni uriaft. CratraM Odhoi >1 M. G . 41 i'Mcv.rdi, D. *. A- kaloi. SatlJ.lt*. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8be8c58de7a101beb0ad8a2764c82f4a.pdf 831301adeba6c4838988bb631a148072 PDF Text Text .... Poštarina u atovom plaćena. -_ Ак g vB ЧИИ « A ® ГТ^к A шВ wF * I » Ав laf д «№ ЈИВк JMBk — l§g|g WV Sf V • Sarajevo, četvrtak 29. aprila 1920. (8. šabana 1338.) 30. travnja. U ovom historičkom danu lijepa domovina Tomislava i Zvo­ nimira, ponosna zemlja Kulina i Tvrtka, rođena gruda Viševića i Gradaščevića, Hrnjica i Ljubpvića, Sijerčića i Dadića, Draškovića i Jankovica slavi najtužniji dan svoje prošlosti, dan krvi, žrtava i prijegora, kad su svoje velike duše pod krvničkim mačem anstrijskog dželata mučenički ispustili — na žrtveniku hrvatske slobode — Petar Šubić knez Zrinski i Fran markez Frankopan knez Tržački. Pali su ovi divovi za svoju domovinu — za Hrvatsku, a njihovi su potomci, oni isti, koji su se stoljećima odupirali navalama Mletaka i zastavili bujicu Janjičara, koji su skršili divlje, horde Arpadove f pokosili Simeona Velikoga, koji su kroz cijeli niz dugih stoljeća čekali, da se < svete Wiener-Neustadt-skom krvniku — zadali su mu zadnji i smrtni udarac, koji će za sva vremena uz ime Habsburga biti strašna i kobna opomena svima onima, koji bi se drznuli da diraju u slobodu Hrvatske i prava hrvat­ skoga naroda. Posvećujući časnoj sjeni Velikih Junaka ono isto mjesto našega lista, koje s dana na dan posvećujemo i krvavim žrtvama Njihovih najboljih potomaka, čija se krv nesmetano prolijeva širom i popri­ jeko cijele naše domovine, a sve u znaku jednakosti, bratstva i slobode naroda Hrvata, Srba i Slovenaca, uz ine sinove ovih slavnih Mučenika kličemo: Vječna slava i čast Vašim Velikim Sjenama! Dokle još ovako? Dan prevrata i oslobođenja dočekali smo svi najvećim veseljem i zadovoljsrvom. misleći da smo se za uvijek osiobodil: more, koja nas je kroz četiri decenija pritiskali, a zadnje četiri go­ dine rata dosegla bila svoj vrhunac barbarskog pritiska svake ruke. Muslimani su se radovali i vjerovali, da će odmah u svojoj slobodnoj državi nastaviti miran i ' zadovoljan život, pregnuvši za radom i liječenjem svih rana f nevolja, koje je prouzrokovala i nanijela tuđinska uprava prije i za vri- i jeme rata. i / 1 k r u n a. мф здД SB јву^Ка Pretplata godiš. 120 krujSB аДју Ц&В na, na pola godine 60krusSL^^Mf Ла 1KM na. Uredništvo i uprava ЈВИИМ^ flE ЛЛ se u Carevoj ГЛАСШО ЈЈПГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈММАМСКЕ ОРГАНИЗАЦЦЈЕ. Broj 46 (151) POJEDINI BROJ račun pošt. štedionice 1119. Godina 11. I Sad ovdje naš najmjerodavniji autori­ tet islamske nauke i duboki poznavalac naših prilika, naš vrijedni Reis-ul-ulcma razvija moralnu temu o altruizmu. Šta treba da činiš za svoju zajednicu? Na prvom redu treba da za. nju osjećaš, t. j. svaka njezina sreća, da te razve­ seli, a svaka nesreća da te rastuži. Do­ bro ili zlo tvoje braće, treba da odjek­ ne u tvom srcu. Saznaš ii za njega da sa svojom djecom gladuje, jer nema šta da večera, neka ta spoznaja tako uznemiri tvoje srce, da ne mogne ni te­ Ahmed Kulenović. bi zalogaj kroz grlo, dok mu ne pritečeš u pomoć. Taj tvoj unutarnji, nemir - svjedoči, da ti je srce islamsko. Opa­ ziš li siroče gdje se potuca od nemila do nedraga? Neka ti to ne da zaspati, dok mu caru ne nadeš. Taj tvoj bihuzurluk je znak, da ti je srce musliman­ sko. Vidiš li žensko čeljade da je, ili zbog bijede il»zbog tjelesne požude, (Refc-lu-ulemin vaz). krenulo stranputicom, neka ti taj nje­ Jodan perzijski filozof pripovijeda: zin postupak natjera krv u lice, kao da »Jednog čovjeka zaboljele oko, pa mje­ se tiče tvoje vlastite časti i ne umiri se sto da ode liječniku, on je otišao vete­ dok je ne odvratiš od hrdavog puta rinaru da mu ga liječi. Veterinar mu kojim je krnula. Savjetom, novcem, pru­ iispe u oko nekakav lijek kojim liječi žanjem zarade gledaj da je vratiš na konje, volove j druge hajvane. Bole­ sniku se oko ne izliječi nego posve oćo-, pravi put i da u njezinim očima podigneš vrijednost rza i obraza. To tvoje ravi. Zato on tuži veterinara. Ali su­ nastojanje je vanjski znak tvog islamidac izda kratku osudu, rekne naime, • bolesniku: »Da nijesi bio hajvan ne bi •jeta. Ovako unašanje spada u onaj ameišao hajvanskom liječniku, nego insanli-salih kojim se upotpunjuje iman. Ali skom!« time nijesu izbrojene sve islamske 'duž­ Ove sam se pripovijetke sjetio kad nosti. Ima i drugih kojih se moraš dr­ sam zadnjeg petka slušao Reis-ul-ulemu u Begovoj džimiji. Za koji bilo po=, žati: Reis-ulema, nastavljajući dalje, citira ajet: »V e eiddu lehum...« sao ako ne odeš erbabu i stručnjaku, i. t. d.«, pa veli: Naoružaj se onako pa ne čuješ šta će on reći, taj će ti po­ kako se i tvoj neprijatelj naoružao. Asao biti ćorav. Kad čovjek sluša Reisko on ide na te puškom i topom, a ti ul-ulemu, kako' on izlaže vjerske prin­ se spremaš na obrana toljagom ili ka­ cipe, kako prikazuje zahtjeve vjere u menom, ne nadaj se Božijoj pomoći, pa pogledu privatnog i javnog* života, on­ da dobiva posve drugu slrku o Islamu. : stotinu ti nusret-dova za paru. Opskr­ I Ta slika, taj pojam o Islamu sadržaje . bi se svim obranbenim sredstvima, ko­ u sebi po prilici ovo: Budi pošten, ј jim se služi tvoj protivnik. A je.li to sa­ mo u ratu tako? NelToga se nasihata ljubi bližnjega i osiguraj svoje blagostanje na dozvo-1 trebaš 'držati i u miru kada se ne bojiš napadaja ni otkle. U miru treba da se Ijen način. Resi-ul-iflema tumači ajet: »Vc besširil-lezine ame- i latiš svih onih sredstava kojima ćeš nu... i.t. d.*. Veli: mumin je onaj koji I osigurati svoje blagostanje: Smiješ li vjeruje u Boga i pejgambera, ali to ni- j bfti nepismen? Ne! Tvoj islamski po­ je dovoljno, treba još uz to i ameli-sa- . nos treba da se buni u tebi, $ko si muhlih (dobro djelo). Dakle bez ovog po­ •tač. da ti. drugi pročita pozivnicu, ili da ti.napiše pismo. Tvoj otac bio zana.ija,. sljednjeg ne može biti pravi mumin. A šta je dobro djelo? To se dijeli u dvoje, i pravio žute mestve i crvene papuče, a ti vidiš da ta roba danas slabo prolSzi, U jedno spadaju one dužnosti, koje se | tiču samo i isključivo pojedine osobe, j prihvati za najmodernije cipele, njih to jq: abdest, namaz, hadž, post i t. d. ; pravi i gledaj zaraditi što više novaca. Prije je trgovac mogao trgovati, a da Dakle to su one dužnosti koje, ako vr­ se nikud ne makne iz svog mjesta. Da­ šiš nema drugo-m koristi nego samo te­ bi, ako ne vršiš, nemo drugom štete I nas se vrijeme okrenulo, tebi to ne mo­ nego samo tebi. Ako uzvršiš te duž- • že biti; idi, putuj. gledaj gdje ćeš jefti­ nosti Bog te je obećao nagraditi, a a- ; nije kupiti, a skuplje prodati. Gledaj zako ne uzvršiš, možda da će te kazniti, I zaradi, obagati se što više.^er pejgamber veli: »N i m e 1 m a 1 u s s a 1 i ћ .... a možda će ti i oprostiti. Oni ljudi koji i t. đ.«. Bogatstvo u rukama plemenita se ograniče samo na te dužnosti, pa se čovjeka je tako lijepa i pohvlana stvar, ne budu obazirali na svog bližnjega, od­ da se preporučuje svakom muslimanu nosno na svoju zajednicu, oni nijesu da nastoji poštenim načinom obogatiti pravi i potpuni mumini. Vršiti smo ose. Od toga može samo koristi biti naj ibadet, koji ne nosi koristi nikom ozajednici. sm sebi, to je u neku ruku vjerski ego­ Tvoj otac je svoju zemlju rukom oizam, koji se ne razlikuje od obične po­ rao, sijao, žeo i t. d. Danas ža to sve hlepe i sebičnosti. Drugi je dio ameli-saliha, ono dobro • imaju mašine, kojima jedna ruka svi­ cjelo od kojega ima koristi drugima. , di za jedan dah toliko posla, koliko je leđna riječ jednog alima. [ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban^a, Sarajevo - Intorban telefon: ZN. �Strana 2 Стоана prije 100 ljudi sviđalo. Po gornjem ajetu islam te zadužuje, Ua se opskrbiš, svim modernim oruđem kako ćeš za kraće vrijeme obaviti više posla. Ovo sve spada u ameli-salih, kojim se upot­ punjuje iman. Dalje Reis-ul-ulema citira hadis: »U 11 u b ul -iime... i t. d.«. Traži znanost od bešike do motike; i stavlja I pitanje: »A š ta je znanje?«, pa odtovara: »Znanje je putokaz тааа. Za svaki posao treba neko izvjesno zna- , nje. Bez nauke, ostaćeš medu zadnji; | ma, bićeš talog one zajednice u kojoj ! živiš. Ne umiješ se okrneuti, ne znaš se snaći, ne znaš se obraniti, ne znaš ! ništa poduzeti. Ući, naobrazi se, upoi znaj život, narod, državu. Upotrijebi svoje znanje na korist sebi i drugima. I Pomoću svog znanja proturi se, pro­ guraj se, isplivaj na površijui, budi me­ i .PRAVDA* — ,ПРАВДА~ Bilješke. Iz а№јв za zaštitu morala. Spoj 15t Broj U koliko bi za gornja pitanja P. N. trebao pobližeg saobraćaja sa nama — usmenog sporazuma i zdogovora — stojimo mu rado na usluzi preko upra­ vitelja naše kancelarije i t. d. Uži odbor »Akcije za zaštitu morala u Sarajevu« sastoji se od ovih lica: Muf­ tija Šalim ef. Muftić predsjednik, Dr. Atit Hadžikadić i H. Mehaga Samcdović potpredsjednici, Semsudin Sarajke upravitelj kancelarije, te članovi: Dr, I lalidbeg Hrasnica, H. Hamdi ef. Berberović, Sakib ef. Korkut, Muhamed efp Tufo, H. Ahmcdaga Kujundžić, Alijaga' UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. . Brekalo, Muhamedaga Nanić, Smad ef. Vlada nije đeniisioniraia. Obzirom na Bukvioa, Fehim ef. II. Baščaušević, Ri­ glakine o krizi javlja »Obzor« iz Beoza ef. Mutlerizović i Husein ef. OmanoAlija Jelko iz Sarajeva, od rata je grada.vdanašnja vlada još nije zauzela napustio saračku radnju, pa se od pre- I vić. nikakvo stanovište eliminiranju Pašića vrata bavi isključivo, zemljoradnjom, Imena članova šireg odbora ne moi Protića, kao i' zahtjev o demisiji naići Uzdržaje punicu, ženu i troje djece, a i žerno za sada iznijeti, jer još nijesu sva na loš prijem. Prema tome ove vijesti stoji na 28 dunuma oranice i bašče, te ; društva imenovala svojih delegata. o demisiji vlade potpuno su neispravne. 27 dunuma šume, kuju dijelom goji, a Na želju građana intervenirala je Ak­ Jedna izmišljotina. Javljaj t iz Zacija kod pripravnog odbora za »Gajradijelom krči. Od ove parcele 7 dunu­ greoa: Neki ovdašnji listovi bili su jama je bilo uvijek begluk. Godine 1909. ! tov« dan, koji je određen za Durđev du prvima. Ne daj se zapostavljati, ga­ vili du je ban dr. Lagt va brzojavno po­ dan, da se odgodi na jedan slijedeći pebeglučeno je 7 dunuma ušljed nagodbe ziti i tlačiti^ Jer pogaženi, potlačeni i zvan u Beograd da preda demisiju. Me­ sa kmetiina ĐordomiPerom Kneževi-, { tak, u kojem bi slučaju građanstvo taj đutim ova vijest ne odgovora istini. — uopće oni, koji su nespretni u životu jer dan potpomagalo, pošto dosadašnje isčem na taj način, da je Dordo ostao u »Obzor« piše dapače, da o kakvoj de­ su pružli ruke niza se, pa se ne brinu I kustvo uči, da nam Durđevdanskj tefestaroj temetovskoj kući sa preko 100 za ovaj idunjaluk, nijesu ni kod Boga misiji hrvatske vlade ne može biti ni 1 riči u Gaju i na Hrid« ne služe na osodunuma oranice i šume, a Pero je do ­ makbul. Jer Bog nije njihov sluga. On govora. Jednako demantira i vijest, ko­ bitu čast. bio preko 120 dunuma zemlje te mu je im je dao pamet, koju treba da razviju ja se posljednji dana širom pronesja. Dobrovoljnih priloga, koje smo s po­ načinio novu kuću i klanicu, Ova je napomoću nauke. Svojim razumom, svo­ da je naime došlo do nesuglasica iz­ četka najavili, da su odmah od nekolijim znanjem treba sami da dižu svoj .godba o ustupu 7 dunuma sklopljena među hrvatske-zajednice i radikala. । ko ljudi potpisani, palo je od' ovih lica povodom Jelkinog pristanka na diobu ugled i da svoje materijalno stanje po­ Oko koncentracije. Današnja »Do­ selišta između Dorde i Pere i provedena ; i u ovoj visini: Braća KUnašin 20.000 K, boljšaju. Znanje i neznanje, to je iedno movina« donosi iz Beograd informaci­ Samedović H. Mehmed 10.000 K, Bra­ je u gruntovnici dobrovoljno. drugom protivno kao dan i noć. U da­ je da se i dalje radi na koncentraciji u ća Tufo 10.000 K, Braća Sudžukovič Godine 1910. podijelila se povodom nu čovjek vidi kuda ide, a u noći luta, i savezu s time, da se sada pronose ra­ 5.000 K, NeziAiodžić H. Hasan 5.000 K. očine smrti dva Dordina sina: Risto i tapka i najzad nastrada. Nauka nam je zne lične kombinacije, tako n. pr. mi­ Braća Ahmetašević 5.000 K, Henda Mitar, te je Mitru pripala zemlja koju Potrebna kao kora hljeba. Treba nam nistar predsjednik imao bi postati VesMuhamedaga 5.000 K, Šabanagić Ibraje kupio Isak Sumbulović (na račun Aučitelja, liječnika, tehničara, advokata, nić, ministar unutrašnjih djela Draškohimaga 4.000 K, Pazarac Muhathedaga iijina amidže). On je svoje pravo pro ­ sudaca, profesora i t. d. Ako smo u vić, a ministar saobraćaja Pribićević. 4.000 K. Brekalo Alijaga 2.000 K, Tobak dao Sumbuloviču i odselio u Sarajevo, nauci mi zaostali, gledajmo neka nam Što se tiče pokrajinskih vlada, one bi H. Avdaga 1.000 K, Baščaušević Ibraa zemlju i sad iznajmljuje njen vlasnik djeca ne zaostanu. Sajjimo u mekteb i se imale sastaviti od ličnosti, koje su himaga 1.000 K, Handžić H. Hasan 1.000 Sumbuiović Vaši Kraljeviću, koji mu u školu sve. što je za nauke. Potpovan stranaka. Nova centralna vlada iK, Nuhić Salihaga i sinovi 1.000 K, Dedaje ugovoreni kesim. Kraljevića .niko mažimo siromašne đake. Odgojimo ih lić H. Avdaga 10.000 K, Kujundžić H. , mala bi prema izričitoj želji Regertta. ne smeta u njegovu posjed«, niti Sumu islamskom duhu, ucijepimo u njiho­ da odmah zavede red u zemlji i da pri­ Ahmedaga 1.000 K. H. Hasanović Uzebulovića boli glava radi beglučke ured­ vo srce ljubav i bratski osjećaj pre­ iraga 4.000 K, Kobić Arifaga 4.000 K, i premi izbore za konstituantu. be. Ne radi se naime o »turskoj zem ­ ma našoj zajednici. Potpomozimo ih Vesnič dolazi u Beograd. »Narodna Lukačević Huseinaga 2.000 K. Hardalji«. Ristin dio pripao je Jelki, koji se novcem, lučnom i odijelom. Pa će to Politika« donosi iz Beograd slijedeće ga Mujaga 1.000 K, Užičanin Omeraga je s njime u godini 1910. nagodio tako, oni nama, ako Bog da, u birduče -vra­ informacije. Poslanika dr. Vesnića po­ 3.000 K, Vreto Mehaga 1.200 K, Delić da su podijelili zemlju, te je Aliji Jelki titi. Svojim znanjem, svojom umjetno­ Salihaga i Šaban Jbrulj 1.000 K, Kapić i zvao je iz Pdrisa sam Regent, pa i njegovim suvlasnicima -došlo nešto sti i vještinom oni će nama učiniti to- • Avdaga 1.000 K, Njemčević H. Vejsil ■ tako vlada ne stoji'u nikakovoj vezi preko 50 -dunuma. i uZ to je Risti na liko hizmeta, koji će vrijediti sto puta 1.000 K. Braća H. Jusufagić 5.000’ K, j s ovim pozivom. Govori se da dvor njegovom zemljištu sagradio novu ku ­ više, nego smo im pozajmili. U danas- | Osmanagić Camilbeg 1.000 K, Vranić ■ kani na svoju pokušati sa koncentra­ njim teškim prilikama učiti nije lahko; j ću. a on je iz stare dragovoljno izašao Islamaga 1.000 K, Njemčević Hamdija i cijom kojoj bi bio na čelu Vesnić. Sve jer biti gladan, slabo odjeven i bez do- j i prešao u novu. Ova je nagodba pro­ vijesti o demisiji vlade su preuranjene. 2.000 K. Karasahhović H. Muhamedaga vedena u gruntovnici uz odobrenje kot. voljno ogrjeva i rasvjete, to su sve taSadašnji kabinet ostade tako dugo na 3.000 K. Bičakčić H. Salihaga 5.000 K, ureda i privolu obiju stranaka. ke zapreke, upravo, taki dušmani na­ Musi, trgov. i obrtnička banka 5.000 K, I vladi, dok se ne nađe bolja kombina­ U godini 1912. pokušao je Mitar Kne ­ uke, da je prosto veliko čudo, da se ; ma da je istom otpočela sa svojim po- ; cija. Misao o osnutku neutralnog kabi­ mnogi đaci mogu boriti protiv tolikih I žević, ubivši u Savu otkupninu što ju neta ima vrlo slabih izgleda. Što se ti­ slovanjem i t. d. je primio od Sumbulovića za svoje kmeneprilika. U Zagrebu imamo nekih 100 . če novinara Krste Cicvarića, on je stav­ Predlog iz proširene sjednice džetovsko pravo, da se povrati kao kmet do 150 đaka muslimana na visokim ljen pod policajnu pasku, jer je među matskog medžl-isa, da se za Akciju za­ na dio zemljišta koje je nakon diobe školama. Mnogi ^d ovih su u velikoj i inim pisao Regentu p.smn, u kojem ga vede članarina, upravni odbor Akcije pripalo njegpvu bratu Risti. Ovaj se je bijedi. Njih treba pomoći, da mognu izpozivlje, da preda vladu socijalistima. pokušaj izjalovio jer je bila provedena je zabacio, da se o tome sada uopće držati na ovoj oskudici. Pomozimo ih, Iz Parlamenta. 83 sjednicu privreme­ neće raditi, nego će se ostati samo kod pa da u buduće imadnemo pravo od I nesamo njegova nagodba sa Ristom, nog narodnog Predstavništva otvorio dobrovoljnih priloga. već i dioba Između Jelke i Riste, pa je njih zahtijevali protuuslugu. Danas kad | je prvi podpredsjednik Dr. Ivan Ribar Policajnoj direkdii u Sarajevu upu- I odlukom kot. ureda od 17. jula 1912. je njima potreba, pokažimo prema nji- I u 4 sata i 45 m. poslije podne. Protokol ćen je ftvih dana dopis, da nam izađe broj 12.843/12. odbije jer dotično zem­ ma očinsku ljubav, pa u buduće, kad | je primljen bez primjedbe; Poslije svih u radu u susret) ovakog sadržaja (isljište sačinjava begluk Riste Kneževića bude nama potreba da oni nama to uz­ svršenih formalnosti održao je Ivan Ri­ i AHje Jelke. ' pušćamo samo zahtjeve): vrate čistom sinovskom ljubavlju. Oni bar krasan govor pokojnom predsjed­ »Kako Vam je već od strane Vak. Nakon odbijenice Mitar nije dizao uče i učeći, nadam se, da imaju na sr­ niku jđr. Draži Pavloviću. Zatim je uponovne tužbe i Jelko je svoj dio zem­ mearif. džematskog medžlisa, odnosno cu srcu dobrobit muslimana. Imajući zeo riječ predsjednik ministarstva Prolje obrađivao sobom i u zajednici sa vi­ kot. vak. mearif. povjerenstva prijav­ na srcu ti^rlemenjtu namjeru, oni svo­ tić i izjavio .u ime vlade i Narodnog še bostandžija. Kad je stupio u vojsku ljeno, osnovata je ova Akcija kao sek­ jim učenjem vrše božiji farz. Može svakcija džematskog medžlisa sa zadatkom,' Predstavništva saučešće povodom smr­ zemlju je radio Hota Alija, a za tim da želi dobro svojoj zajednici, ali žeti prvog podprodsjednika Pavlovića. U Jusuf Hajro, a nakon prevrata preuzeo da suzbija nemoral među muslimanima, liti i znati koristiti, to je velika razlika. 5’sati i 15 m. zaključio je Dr. Ribar je obrađivanje on sam, posijavši u 1918. a naročito medu muslimanskim ženskiAlfo čovjek ne zna, kako će koristiti sjednicu i zakazao narednu za sutra (prilikom urlaba) pšenicu i u proljeće njem u gradu Sarajevu. svojoj zajednici, onda je to njegova u 4 sata poslije podne sa istim dnevnim zerzevat. Tokom cijelog ljeta nije ga Bez Vaše izdašne pomoć? da se ovoj vruća želja besplodna. Da ta želja ne redom. njko smetao, osim što mu je Risto opa­ zloj pojavi stane temeljito na put,, iz­ bude besplodna, potrebno je imati zna­ Hapšenje komunista. Javljaju iz Ma­ san bašču i strnište i radi toga osuđen gleda’ nam, da bi djelovanje ove akcije nje, a znanje se- stiče velikim trudom i ribora od 27. o. mj. Jučer je uahpšena na K 1-500 odštete, koju Jelko nije još bilo skoro iluzorno, ma koliko se mi dugotrajnim godinama. Za to potpomo­ žena komunističkog vode Vališa, koja naplatio. U jesen 1919. Jelko je posijao trudili, da svakom čeljadetu s toga hrzimo one. koji su na tom putuje bila odrešita agitaJorka. i otac ko­ pšenicu, zelje i rasadio salatu, te osta­ đavog puta pribavimo poštene zarade, munističkog vode Nachtigal, aretiran. vio prasu i kupus, a početkom ovog pa smo slobodni preporučiti se slavnom Reis-ulpultmin je vaz od početka do No dosada nije uspjelo da dobije u svo­ proljeća posijao je grincajg i grašak. U naslovu najtoplije u interesu javnog kraja protkan tim idejama. Može biti, je ruke samog Vališa i Nachtigala. jesen je preorao i strnište. morala grada Sarajeva, čijega su sta­ da niiesam tačno citirao njegove- vla­ Ml i Nj’emačka. (Zvanično). Naš ot­ Na 8. marta dođoše Risto, Mitar, Du­ novništva muslimani jedan veliki dio, stite riječi, ali je sadržaj i duh samo­ pravnik poslova u Berlinu gosp. Rajko šan, Vaso i Milan Knežević sa 17 plu­ da naše namjere shvati kao posve is­ ga tog predavanja, mislim, vjerno pri­ gova i počeše orati kako strnište tako krene i nesebične, te da nas u našem : Vintrović. hredao je 23. o. mj. svoja akkazan. i posijani dio zemlljišta. Prijava kod napornom poslu s punom voljom pot- j reditivna pisma njemačkom ministru Hoću da ponovim riječi koje sam na kot. ureda nije koristila, jer obećana pomaže u svemu, što bi grdilo ozdrav- ! spoljnjih poslova. Na taj način obavlje­ početku rekao. Kad sluša čovjek pre­ žandarska patrola nije došla. Bilo mu ni su od toga dana diplomatski odnosi ljenju tih prilika ma kojim bilo mogu­ davanje jednog takog autoriteta, onda , je malo, pa su uskopali i bašču te isjek­ između kraljevstva SHS i Njemačke. ćim sredstvima, kao da nam i potrebne dobiva posve drugu sliku o Islamu. li neke voćke. Uzorali su mu dapače i Jugoslavensko pitanje riješeno. »Chisavjete dobrohotno pruži u svemu, što . Slušateljevu dušu poplavi neki val ozelje iz vrta i napali momka, koji , je cago Tribuna« javlja, da je Jugoslaven­ se na ovo pitanje odnosi, nama, koji gorčenja. kad sam sebi stavi upit: »Za­ htio da ga bere. Sad ne smije ni na sftipamo u jedan nov svijet djelovanja, I sko pitanje riješeno u,San Remu i to što se ove riječi nijesu čule sa onog zemlju ni u kuću, jer su je zaposjeli na taj način da Rijeka pbstaje slobod­ za nas toliko nepoznat, koliko za sigur­ ćursa ima 40 godina! Zašto su Vas pi­ Mitar i Dušan, koji je-pošljednji ostavio na Vi o njem zapamćenja, statistike i na država. U ovu slobodnu državu tali j zalagali kojekakvim pričama i svoju kuću i svoju zemlju neobrađenu, iskustva' posjedujete. spada čitav teritorij od Volovskog do basnama, čime su u masi pobudili anti­ a došao na Jelkinu sirotinju. Valja pri­ Stoga smo slobodni zamoliti Vas — Bakra, a prema sjetieru do sv. Petra. patiju prema školi, a u inteligenciji pro­ pomenuti. da su svi ovi »težaci« defi­ prelazeći ddmah k poslu na prvom ko­ Jednako i otok Krk postaje sastavni dio uzrokovan — da se blago izrazim nitivni željezničari, zaposleni kod sta­ te slobodne države. Sto se tiče otoka raku — da nam izvolite saopćiti: 1. i indiferentizam prema muslimanima. To nice Alipašin Most. 4 t. d. do a. Lošinja, Visa morali bi pripasti Italiji. užasno, na Što su nas stjerali! U kući‘je ostala Jelkina prtljaga i sje­ Osim toga Vas umoljavamo, da nam Arnautske, upadice. Prije nekoliko ■ Neka se čuje Rcis-ul-ulemlna riječ me od krumpira, ali ih ne smije dig­ u savezu sa svim ovim pružite Vaše dana prešli su amautski banditi oru­ ’irom cijele Bosne i Hercegovine, nenuti, jer se gospoda-težaci-željezničari poglede i nazore općenito na ova pižani od talijanskih I bugarskih agena­ ’ a svi muslimani vide, kako jedan pra­ prijete da će ga ubiti, a' policajna direk­ ■tanja, kao i na ona, koja mi — kao noć ta preko granice i presjekli put izme­ vi alim pestavlja Islam. cija i gluha 4 slijepa, kad se radi o vajliej u poslu — još ne dosiženjo svo­ đu Prlzrenaj Ferizovića. Poslani vojni Jedini Bog neka mu dade doličnu na­ »Turcima«. Prtljaga truhne. krumpir jim pogledom, te o pitanju prosjačenja odjeli rastjerali su arnautske bandite i gradu. V. S. propada, a policija ni mukajet. Isti je posebno,, pošto mi kanimo stupiti u vrlo uspostavili saobraćaj. slučaj i sa Jelkinim zetom Vejsilom tijesne poslovne veži sa ovdje posto­ Jedna zdrava akcija. Javljaju Iz Za­ Ibrahimovićem, kojemu je također uz­ jećim potpornim društvom »Merhamegreba od 26. Da se u buduće spriječe ' Muslimani!' urpirana cijela zemlja osim po dunuma tom«, da se paralelno uz zaštitu mora­ I štrajkovi, to se jilčer ovdje održao sa­ Svakom zgodom pomažite vrta i kuće, u kojoj sjedi izvrgavajući la suzbija i prosjačenjc, neće li nam već stanak svih privrednih krugova, na ko- , se opasnosti po život. jednom tih sramota posve nestati sa me je stvoreno sindikalno gradsko vi„Hrvatskog RadišuH Donosimo bez l^rmentara. ВШНШВ ulice. 1 I jeće. koje će povest veliku protuakciju Nova stranka. Iz Osijeka javljaju od 26. aprila. Pflkšlth dana ovdje se odr­ žala'sjednica Medakovičeve grupe ne­ kih slavonskih veleposjednika, na ko­ joj se radilo na osnutku nove agrarne stranke. Kalio soubijaju egzistonliie. Politički pregled �bpoj l5l — Broj_____________ ______ protiv štrajkova i inih pokreta,ј kojim je nakana, da. se ošteti naš privredni život. VANJSKI POLOŽAJ. Zahtjevi Italije. Prema vijestima ta­ lijanskih listova iz sigurnog izvora, Ita­ lija stavlja u pogledu još neriješenih mirovnih pitanija ove zahtjeve: 1. Sa­ moodređenje riječkog, arbanaškpg. cr­ i nogorskog i dalmantinskoga naroad. 2. j Garancija drugim narodnostima u ovim zemljama. 3. Iskorišćenje rudnika u Heraklejj kao kompenzacija za iskorišćenjc njemačkih rudnika sa strane Franceske prema versailleskom miru. 4. Te­ ritorijalna cjelokupnost Anatolije sa sa­ moupravom po uzoru ostalih nemuslimanskih naroda. 5. Kontrola Dardanela sa jednakim pravima za sve savez­ nike. 6. Isto i za Trakiju do DrinopoIja. 7, Revizija balkanskih pitanja. 8. InftnovJte međunarodne komisije .za autonomiju Makedonije. 9. U Africi Po•sjcd Gibuttat nadzor nad željeznicom Gibutt—Adis—Abeba i slobodne ruke u . Abesinijl. Erđeljska republika. Prema rumunj­ skim listovima vlada generala 'Avareska rastjerala je erdeljsku pokrajinsku vladu. Vijest proglašenja Erdelja za samostalnu republiku nije potvrđena,' ali nije zvanično demantovana. Obrana Krima. Bonar Law je u do­ njem domu izjavio da geneal Vrangel, koji komanduje većinom Đenjikinove Vojske, brani krilnsku pravluku od so­ vjetskih trupa. Odbio ie više napadaja. Iz Albanije. Pristalice Esad-paše U\ Tirani srušili su vladu. Poslije žesto­ kih borbi je Kroja zauzeta i čete na­ preduju prema Draču. Slovenci i Talijani u San Rentu. Ka­ ko javljaju listovi iz Gbricc otputovala je u Sati Remo posebna, talijanska de­ putacija, da ondje zastupa talijanske in­ terese. te je tamo krenula i posebna slovenska deputacija Slovenaca pod vod­ stvom Dr. Vilfanom-a, da iznesu zahtjev goričkih Slovenaca. San; Remo. Javlja se od 26. o. mi. Konferencija u San Remu završiće su­ tra na večer svoje,vijećanje. Millerand, Foch, kao što japanski, grčki i poljski delegati otputovaće u utorak u Pariš. Austrija 1 Mađarska. Državni kance­ lar dr. Renner izjavio je u razgovoru sa korespondentom »Az Esta«, da bi Au­ strija mogla ustanoviti stalne veze sa Mađarskom samo' u tom slučaju, kad bi Mađarska ispunila uvjete, koje je antantajrriznala pravednim. Sadašnje pri­ like ne dopuštaju intimnih odnošaja. — Današnji politički režim, oteščava Au­ striji da nastupi prema Mađarskoj jed­ ' nako otvoreno lsao što je n. pr. nastu­ ; i pila prema Čehoslovačkoj. Senžermanski ugovor. Javljaju iz i Londona: Gornja kuća je .u drugom i ; trećem čitanju odobrila saintgermain- I ski ugovdr. . Oko Nejmačke. Kako listovi javljaju iz San Rema, naglasio je ministar pred­ sjednik Llovd George da če se rezul­ tat njihovog razgovora sa francuskim minfstrom predsjednikom Millerandom objelodanit u zajedničkoj Izjavi, koja među ostalim ‘zabacuje misao okupa­ cije lijeve minske obale t rurskog pod­ ručja po Francuskoj. Protiv japanske akcije. »Vossische Zeitung« javlja iz Milana. Japanski po­ slanik u Rimu potvrdio je vijest lista »Avanti«, da su japanske čete prodrle u Azijsku Rusiju. »Avanti« poziva da talijanski proletarijat protestira Protiv j početog novog rata, koji po njihovom ! shvaćanju nije zaključio Japan nego Sa­ veznici. Plač Hercegovine. " ovih je dana izaslala svoje dvije deputacije ze­ maljskoj vladi u Sarajevo. Nevesinjska deputacija (Ahmed Pekušić, Salko Pajević i Selim Copclj) podastrla je’svoje jade i nevolje zemaljskoj vladi tražeći kao najpotrebnije uvjete poredka i mi­ ra u ovoj nesretnoj zemlji, da se bezuvjetno iz nilliove sredine maknu za­ čepile! svih- progona i pokolja oružnički narednik »Bezirkswachmeister« Sinlo Stoisavljević i. pop Jovičlć. Žandar Stoisavljević, nakon uzaludne potjere vojske, koja je bila izaslana 28. pr. mj., da ‘progoni pljačkaše generala Tenziča i 'pratnje, poduzeo je na svoju ruku pretraživanje muslimanskih sela, tražio »oružje«, stjerao je one ljude u žandarsku kasarnu, gdje ih sili da priLvžr. • - —c- ПРАВДА* — „PRAVDA. Стмаа 3. Dr. Hamdija Karamehmedović, dr. Muvatski Radiša« na području Bosne i znaju ono što on hoće. Zlostavljanjem stafa Denišiić, Veli ef. Sadović profe­ Hercegovine, a koje je dosad s lijepim dotjerao je taj jadni svijet tako daleko, sor, Ahmet ef. Serić, Ahmed Kulenouspjesima provađao u Hrvatskoj, Meda su pojedinci na strani kupovali oruž­ vić, Mustajbeg Halilbašić, Hasan ef. je i ovome ga krvniku donosili, kao da i dumurju, Istri, Dalmaciji i Vojvodini. Kadić, šer. sudac, Asimbeg Mutevelić, Taj je korak »Hrvatskog Radiše« nai ­ su ga oni imali. To se čini zato, jer su šao na opće razumijevanje j dočekan je Asim 'beg Dugalić, Junuzaga Madareznali, ako patrola kod njega ne nađe vić i Ahmetđga Kumašin. . svestranim i toplim simpatijama te o‘oružja, da će biti zatvoren i zlostav­ Mi ovu velevažnu akciju preporuču-' bećaje lijepih uspjeha za podignuće na­ ljan kao i onj prije spomenuti, dok ako jemo svim rodoljubivim muslimanima, šega privrednog stanja. mu oružje nađe biće mu isto samo odda je u svakom pravcu potpomognu I »Hrvatski Radiša« moći će svoju svr­ uzeto i biće novčano globljen, ali ne i apeliramo na sva naša mjesta u pro­ hu postići samo onda, ako naiđe na do smrti linčovan. vinciji. da ovom odboru budu na ruci opće razumijevanje i na simpatije svi­ Za zaštitu života tražili su muslima­ i da svak u svojoj sredini poradi na ju društvenih krugova i ako će uspjeti, ni od kot. predstojnika, da u svako se­ sakupljanju priloga za ovu plemenitu da u svakom mjestu osnuje svoje pod­ lo stavi po dva žandara i podijeli mui korisnu stvar. ružnice i radne odbore, dotično povje­ slftnanima oružje u svrhu obrane, pa Blagodati ove ustanove osjetiće sva kad. je predstojnik to obećao i u tu svr­ reništva. »Hrvatski Radiša« smjestio naša zajednica, pa je sada na nama da je već do sada i lijep broj naše musli­ hu došli u oružničku kasarna opome­ je u njenu osnivanju što jače i izdašnije manske nejačadli nja nauke i zanate, nuti Stoisavljević nije dao o tome ni pomognemo. pomaže obilno našu sirotinju, pa i mi progovoriti, nego je rekao: »Makar pozivamo sve prijatelje naše nejačadi Vam i vlada dala oružje, ja vam ga ne »Gajretov Dan«. U Sarajevu ie ovih i naše sirotinje, da svakom zgodom dam!« dana obrazovan veliki međustranački podupiru ovo naše društvo i upisuju se Na svoju ruku ovaj je Stoisavljević priređivački odbor »Gajretova d aza članove »Hrvatskog Radiše«. uzeo Osmana 'Marića kao taoca i u tu n a« u svrhu sakupljanja priloga i to Muslimani, ako trebate pomoći i sa­ svrhu šalje ga od sela do sela tražeći 6. maja o. g. U parku će Cara Du­ vjeta kod namještanja vaše djece na »hajduke«, gdje nesretnik svaki dan šana toga dana od .10 do 12 sati prije nftuke i zanate, obratite se na »Hrvat­ može glavu izgubiti. podne i u Gaju nad Hridom od 3 do 6 skog Radišu« on će,vam pomoći. i Kada je M:hajlo Šiljegović bio za­ sati poslije podne svirati vojna muzife. Učesnici ove proslave plaćati će za tvoren radi toga što je hranio i štitio Sve potrebne informacije o »Hrvat­ hajduke Račića i šiljegovića ovaj je skom Radiš!« daje svakom društvu i opros^u kartu 10 kruna, za .ulaznicu Stoisavljević rekao muslimanima, kad pojedincima Podružnica Hrvatskog Ra­ 1(1 odnosno 5 kruna, a za cvijeće i os­ su tražili zaštitu: »Evo ja sam pustio diše u Sarajevu. Napretkova palača. talo po volji. Mihajla iz zatvotd, a vas će proga­ Novi odbornici »Hrvatskog Radiše«. njati!« ' r Redovita sjednica Podružnice »Hrvat­ Pošto se više puta desilo, da žandarskog Radiše« za Bosnu i Hercegovinu ske patrole kod pretraga ne prizivlju u Sarajevu, koja je odbržavana kine nikog muška niti glavara, otkrivaju mu­ NAS ^ŠT V SUBOTU 1. maja radi 23. travnja 1920.. jednoglasno je iza­ slimanke, a ako nađu novac ili što dru­ brala kao redovite odbornike Podruž­ općeg radničkog praznika neće Izići. go vrijedno, to nose, (Mujo Baralija iz nice slijedeću gospodu i to: Asimbega Luke opć. Kruševo). to se traži, da vla­ Gosp. Hadžić u Sarajevu. Jučer je D u ga li ć a, prokuristu i zamjenika da i u tome učini red i zapriječi ,-te iz Beograd doputovao novi komandant ravnatelja Herceg-Bosne; Dr. Atif ef. »službene« otimačine. II. armijske oblasti, bivši vojni minis­ Hadžikadića. profesora šer. su-, Pop Jovičić hvali se otvoreno da je tar g. general Steva H a d ž i ć. Na j 'đačke škole: Veli ef. S a d o v i ć a, pro­ njegova zasluga što su Odžaci unište­ stanici su dočekali novog armijskog j fesora šer. sud. škole i Hasan ef. K ani i muslimani ostali bez krovova, a da komandanta gg. predsjednik vlade dr. d i ć a, šerijatskog sgdiju. i ne nabrajamo njegova ostala zločinSrškić, načelnik unutrašnjeg odjeljenja ! Rezervni oficiri invalidi. Ministar­ ■stva. Sokrat Petrović, direktor policije Ljesstvo vojno i mornarice saopćuje: Da Deputacija tražf, da se ova dvojica kovac i šef predsjedničkog ureda dr. ne bi rezervni oficiri inva'idi, koji tra­ što prije maknu, ako se želi u ovom Starh. Od vojske bili su prisutni gg. že da se demobilišu. a kojima nije rekraju red i mir uspostaviti, komandant bosanske divizijske oblasti gulisana invalidska potpora ostali bez pukovnik Čedo Marković, načelnik šta­ sredstava za život, ministar vojni i ba II. armije pukovnik Jovanović sa mornarice naredio ie da se, svi rezerv­ zamjenikom potpukovnikom Pešićem, ni oficiri invalidi, kojima na 6. maja te­ komandant žandarmerije pukovnik Mikuće godine ne bude regulirana inva­ Deputacija sela Kakorina, Kružanj i : trović ј drugi viši oficiri. G. general lidska potpora zadrže na 2 mjesečnoj Banjdol kot. mostarski (Ibro Maksunić ! Hadžić odvezao se nakon pozdrava s } službi u vojsci, a da se invalidska pot­ osobno, te punomoćima Alije Hodžića prisutnima u Konak. —■ - »■ ; pora oficira reguiiše do ovogodišnjeg i Mehe Ibrukića) podastrla je vladi ta­ Pregledanje džamija. Da se ustanovi sudskog odmora. - - -•« « kođer svoje tubže na spomenutog žan­ pravo stanje sarajevskih džamija i po­ Dedo krsti se! Husern Malina 80 go­ dara Stoisavljevića radi progona ta­ piše inventar istih odlučio je, kot. vak. dina star iz Vratnika napadnut je na mošnjih muslimana, a koji su ministar­ povjerenstvo da izašalje komisije i to: Zmajevcu kod Jeftanovića ograde. Na­ stvu i vladi odaslali ove hefte slijedeći I. u predjelu od Skenderpašine džamije pala ga je .rulja od 20 seljaka, te tubrzojav: pa sve do Bistričkog potoka u ponedje­ kući ’ga gvozdenim štapovima vikali su »Već 16 dana čame u zatvorima neljak dne 3. maja u 3 sata poslije podne. "»Dedo krsti se!« — Isti su seljaci na­ vesiniškim Salih. Osman i Omer ZloII. od Bistričkog. potoka pa na lijevu pali još dvojicu težaka, koji su gonili mušica, Derviš Memić. Osman Marić, stranu sve do na Hrid u petak dne 7. ćumtrr. Selim, Bešir i Meho Husić, Salko, Du-' maja u 8 sati u jutru. III. Od Potoka Ovome ne treba opširna komentara, ran Meho, Zahir. Pobrić Mujo. Ibro KoRamića Banja prema Vratniku i Kova­ musliman je, pa pored svoje nevinosti ličić, Osman Omerović. Hasan hodža čima u petak dne 7. maja u 8 sati u ju­ i velike starosti mora biti napadnut Tule, Šuta Zuko, Alija. Salko Marić. tru. IV. Šved šamije između potoka Ra­ Ouo vadiš Jugoslavia? Meho Alija Begović iz Kokorine. obuzmića Banja i potoka Hadže u utorak »Konzorcija« izdaje brašno. Prepro­ roćeni da su davali hranu vojničkom dne 4. maja u 8 sati u jutru. V. Sve davači »Konzorcija« izdavače počam bjeguncu Catoviću; te Bašiću, koji je džamije od potoka Hadžeta prema Bjeod četvrtka 29. o. mj. pa sve do čet­ osumnjičen umorstvom Arslana Marilavama i Koševi do Magribije džamije vrtka 6. maja t. g. po dosadašnjim usća. a obo.iica. da -su sudjelovali kod ? Gorice u petak na 7. maja u 8 sati lo-vima po pola kilograrrta brašna za razbojstva na armijskom komandantu. u jutru. Upozoravaju se sve mutevelije, varivo (meka nula) po K 13.— a kruš­ Pošto svi svjedoci bez razlike vjere imami i mujezini dotičnih džamija, da no brašno po K 12,— na kg. isključuju prisutnost ove dvojice kod u spomenute dane i sate sačekaju do­ tog zločina, a pošto su gore imenovani lazak dotičnih komisija kod svojih dža­ ljudi najpošteniji i bezdvojbeno nevini, mija. to molimo, da se odredi nek se oni na Osnutak »Muslimanske akademske slobodnu nogu puste.« menze« u Zagrebu. Bijedno stanje u G. Mirko Kurilić Stolac. Vaš »ispra­ Oni mole, da se pozatvarani i u kojem se naši đaci u Zagrebu nalaze vak« na primjedbu slagara Stočanina Nevesinje otjerani muslimani ovih sela ušljed neprestanog poskupljivanja ži­ u 40. broju našega lista objelodanit će­ čija se kuća i imetak upropašćuje. čija votnih potreba; bolno se je dojmilo na­ mo tek onda, kad nam javite ako to sirotinja pisti za očevima, koji neduž­ ših građana u Sarajevu. Uviđajući nenije bio pad Beograda, onda kako su ni. u uzama trunu odmah puste na slo­ ■otklonjivu potrebu da se na najpodesse drugačije zvala ona austrijska slav­ bodnu nogu; a isti su od vlade tražili, niji načm pomogne našoj omladini i olja ili pobjede, koje ono Vi proslaviste da se na njihov trošak izašaUe jedan moguć, školovanje sastao se je lijep sa crno-žutom zastavom? Isto .tako, liječnik i odvjetnik, da ove nesretnike broj naših građana iz svih staleža bez izvolite nam reći, koje bio u doba rata pregledaju i ispitaju. — Međutim su orazlike stranaka u prošli petak u musi, u Stocu najbolji pouzdanik au­ voj. deputaciji na vladi obećali, da će čitaonici pod predsjedništvom našeg strijske političke oblasti? (Ne može Vas to vlada službeno, učiniti. obljubljenog gosp. Reis-ul-Uleme i ras­ sva Bregava oprati. Pr. šlag. St.). Ovu je deputaciju predveo lično prepravio to važno pitanje. svijetli g. Reis-ul-ulema-, dok je neveIzmjenom misli došlo se je do jed­ sinjsku deputaciju predvodio tajnik na­ nodušnog zaključka, da se poradi do še organizacije. početka dojduće školske godine na pri­ . Na razvoj i izlaz iz ove stvari mi kupljanju materijalnih sredstava za ot­ čekamo, pa ćemo se onda na ovu temu vorenje »Muslimanske akademske men­ Glas „naroda*4. Slučajno nam dopađoše n posebno. osvrnuti. ze« u Zagrebu. ruke dvs brsojava; prvi iz Oetroica pod bro­ Ovaj način pomoći je najbolji i naj- jem 376, predan dne 29-111. 20 u 2 Bata po podesniji, pošto će đaci i iz najsiromaš­ podne a glaei Omerbeg Čengić Foča. Brzojav ва vi6e potpisa šalji na vladu. Zejuil*. nijih porodica uz neznatnu pristojbu ili Drugi je iz Foče a glasi: „Zemaljska vla^a badava dobivati dobru i izdašnu hranu, Sarajevo. Potpisani molimo da nam se povrati koju im sadašnja »Jugoslavenska men­ nai vredni učitelj Zejnil Vukotić, po moguć­ za« uza sve nastojanje ušljed pozna­ nosti kao upravitelj narodne osnovne škole u »Hrvatski Radiša«, društvo za od­ Foči®... Nije potpisan, jer ,,beg“ valjda ne na­ tih ekonomskih poteškoća nije mogla đe goj i namještanje podmlatka -u trgovi­ nikoga. pružiti. * nu i obrt te za unapređenje gospodar­ Jadni Zejnile, zar si baš spao na Omera,tog | U tu svrhu izabrani su u akcijoni od­ ske privrede. — sa središnjicom u Za­ „svesnog** građanina i jedinog praporca, i, horoščića Kaporova?! E baš si pogodio, ko će te grebu. osnovalo je početkom tekuće go­ bor naši agilni ljudi, koji će poduzeti dovući. dine svoju podružnicu za Bosnu i Her­ akciju, kako u Sarajevu tako i u pro­ ovamo Preporučnjemo g. Grđiću, da odmah uđevolj» cegovinu u Sarajevu. Time je udaren vinciji za ostvarenje ove neophodno ovoj opravdanoj želji g Zejnila Vukotica, jer početak u provađanju velikih zadataka, potrebne institucije. je svojim „djelima1* n Jeleću pokazao da može biti sve, samo ne ljubimac naroda. U odbor su izabrana ova gospoda : koje je postavio sebi za zadaću »Hr- Domaće vijesti Рогићв urEđništva. Trešeljah „Hrvatski ..... . - diša". �I I I Страна 4. Strana Број 151 Bi oj ..ПРАВДА' — .PRAVDA' “(OGLASI “ ISLAM. DIONIČKA ŠTAMPARIJA (TISKARA) u SARAJEVR. objavljuje ovijem RASPIS od 3000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od 150.000 K na 300.000 K. Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. 2. Dionice glase na ime. nominalnaцп je vrijednost 50 K, a dioničari ih domjaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 30. maja 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima. koji se prijave, a koji su uče­ stvovali u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. w 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja od 52 K nakon otlbitka troškova subskripčije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrijeme svojih uredovnih sati. Sarajevo, 27. aprila 1920. RAVNATELJSTVO. POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE BOS. GRADIŠKA. Broj 382/1920. 3. da us tjelesno potpuno zdravi (li­ ječničkom svjedodžbom); 4. da .su dobrog moralnog i politič­ kog vladanja (svjedod/bom nadležnog gradskog poglavarstva ili političke ob­ lasti) ; 5. da su svršili najmanje 4 razreda koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom svjedodžbom). • • Primljeni opštinski činovnik biva za prvu godinu namješten u privremenom svojstvu, a pošto mine godina dana, ako dokaže dobru upotrebljivost, bude sa svima pravima po postojećoj služ­ benoj pragmatici i mirovinskom propi­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ dišci, definitivno potvrđen. . Dužnost će gradskog dostavljača bi­ ti. da u uredu pripomaže u pisarničkomalipulativnim poslovima i da vani vo­ di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih potraživanja, pri čemu će mu izravno biti podvržene sve maljalske starješine (gradski muhtari i knezovi). Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. Gradonačelnik: Reufbegović s. r. - Sarajevo. Salihaga JVliriea Tngnlna sviju vrsti zBmaljshlh proizvoda i holonijalne robe na vEllho. Predimaret 16. Telefon 308 B Sarajevo Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu ■svrhu šalje vlastite korpe (šepete) na upotrebu. — Telefpn interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. Trgovina voćem, Želeni, i kolonijalnom robom na veliko. Prodaje i kupuje PAPIRNICA voće u komisiju, odprema ♦ sve u svojim vlastitim se- ♦ HAMDIJE KOPČIĆA i petima. — Dajem na zna­ nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju ♦ preporučuje svoje bogato stovarište T ♦ svih »vrsta papira, kancalarijskog I ♦ 2 školskog pribora. — Naručbe se * T obavljaju brzo i točno. • T ♦ Ci ene umjerene. 2 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 a radnju proširio i na ko-lonijalnu robu - - - - I Braća Demirdžić, Sarajevo f Sarači ulica 51. — Telefon br- 274. PRODAJA moderne krečne peći sa nuzgrednim zgradama u blizini Sa­ rajeva. Kupci neka se jave u kance­ lar® Dr. O. Horwitza u Sarajevu Jelića 4. po podne od 3—5 sati. Trgovima svakovrsnih Koža i obućar- |Ц И skog pribora na imalo i ца veliko, pi И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i točno. Ш PRIJATELJU što je nehotice uzeo moju ambrelu sa gvozdenim štapom (šemsiju) dne 22. o. mj. u kiraethanl prigodom osnivanja đačke menze, molim, da mi je ostavi kod kahvedžije I u kiraethani, jer sam zapriječen, da ■ ga osobno u tu svrhu potražim. ' Jast« li prtkomemo osatIKvi protiv j I hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite bok? Oj, kako tu ublaauiu ha- | li, čine otpornim masaže s Fellerovun I pravim ELsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstva, keja utažuje grčeve, jača želudac? Držat, se samo Fellerovih pravih EJ»«-pilula! 6 kutija 18. krunp. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fellet, Stubica donja, Elsatrg br. 31в. Hr­ vatska. NATJEČAJ. Kod ove gradske opštine imade se popuniti novo kreirano mjesto gradskog dostavljača, kao gradskog manipulativnog činovnika u XII. dnevnom raz­ redu sa početnim godišnjim berivima: 1200 K plače; 200 K aktiv, doplatka i 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi­ nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ kazati: 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ voru i pismu potpuno vješti; 2. da su navršili 24. a trijesu preko­ račili 42. godinu života (krsnim ih rod­ nim listom); - ----- Hamdija Spaho i drug umiješaj u krmu, šaB'ldSKIal ku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкдсу u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje *ViaD odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod Ijos kame Тгикбеу, Ljubljana. Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani zaQrezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H, SUTTNER, u LJUBLJANI br. 706. Riblji zejtin najbolje vrsri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Go. sada Згаеа Sahinagie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. _____________________________________________ 47 viasiik: ć>atrata Odbor >t M. O.« Odgovor® aradaik: M Јпмтпп i ,?.<'■■/.<■_ “ у ■! ■' . -.лкИИС/љл •’ ■ ^. '.--аЈпМЕ ? '. ’ 'ЧМИ'.;. ittep»rii» D. ž A K®»», Sat®.«- ' ; ' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/16fc84a299622c67a5bddbd746216a44.pdf 341ecc1f58d34f7212641b651905d3ff PDF Text Text Poštarina u gotovom ptaCena. PRAVDA ГЛЛСИЖ) ЈУГОСДАВЕНСКЕ МУСиМАИСКЕ ОРГАКВЗАЦМЈК Broj 47 (152) Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, utorak 4. maja 1920. (13. šabana 1338.) Gajretov dan. Preksjutra je Gajretov dan, dan kđji će ne samo donijeti lijepu materijalnu potporu našemu Gajretu, nego i poka­ zati da je moguć zajednički rad svih muslimana barem na kulturno-prosvjetnom polju. Taj dan će se mantfestovati čvrsta volja svih prijatelja našega kulturnog "progresa, da svi složno, bez obzira na partijske razlike, porade da se što ve­ ćem broju naše mladeži omogući da se školuie i da se naoruža modernim oruž­ jem za modernu borbu svoga vremena. Taj dan će se sjati lice i pokazaće se slika naše bolje budućnosti svakom dalekovidnijem jugoslavenskom muslima­ nu, jer taj dan će ga uvjeriti, da je na­ pokon spalo ono pfckletstvo, koje toli­ ke godine mori naše najvažnije kultur­ no društvo; da je napokon, a valjda i definitivno, izbačena nesretna stranač­ ka politika iz našeg Gajreta. Ugledni članovi svih muslimanskih stranaka, imajući pred očima strašnu kulturnu zaostalost islamskog dijela na­ šega nagođa i zabrinuti za budućnost svojih jednovjernika, stresaše napokon sa sebe ružne okove stanačke netrpe­ ljivosti, prebaciše koprenu zaboravi preko pogrešaka političkih protivnika na kulturno-prosvjetnom polju, uhvati­ še se rukM>od ruku i zavjeriše se, da će u buduće zajedhički složno raditi na izgrađivanju- glavnog temelja naše bu­ dućnosti i da neće nikada više dozvo­ liti, da politički zasukanci i nekulturni i antikultumi elementi uvlaćc svoje pr,ste u kulturna društva i sudbinom im odlučuju. U znak toga duševnog preporoda, odlučiše svi složno d'a pod pokrovitelj­ stvom reis-ul-ulcme prirede prvi Gaj­ retov dan. Pod itm auspicijama održaće se i ovogodišnja Gajretova glavna skup­ ština, koja će kao i »Gajretov dan« do­ kazati, da je napokon pobijedila spaso­ nosna misao, da pred »Gajretovim« vratima mora spasti svačija stfanačka i politička kabanica. »Gajret« će ubuduće biti društvo sa­ mo onh, koji se umiju izdići nad stra­ načke strasti, koji cijene vrijednost mo­ dernog obrazovanja, koji uviđaju da se samo intenzivnm radom na prosvjetnom Polju može ‘poboljšati naše loše sadaПје, stanje i osigurati budućnost naša. Na »Gajretov Dan« doći će svaki na­ predni musliman, svaki prijatelj naše budućnosti, svako ko pojima da je pro­ svjeta naše najvažnije narodno pitanje. Kao članovi naše Musi. Jugosl. Or­ ganizacije upozorujemc svoje političke istomišljenike, da na mladima svijet dstaje, da će sadanji naši omladinci po srednjim i visokim školama biti ubrzo vode naroda i da omladina prosuđuje vrijednost političkih stranaka samo po uspjesima njihovim na kulturno-prosvjetnom polju. Naša stranka -kao najjača musliman­ ska stranka treba da naviše doprinese i radnika i materijala za zidanje teme­ lja naše bolje budućnosti. Tim će ujed­ no dokazati da je sposobna za život i da je dobro da postoji. Utakmicu stra­ naka na prosvjetnom polju pozdraviće oduševljeno svaki pravi patriota, pa ma kojoj on stranci pripadao. Kao članovi priređivačkog odbora »Gajretova dana« apeliramo na sve ’ svoje političke istomišljenike, .na svu braću muslimane, kao i braću Srbe i Hrvate drugih vjera'; da na »Gajretov dan« što obilnije potpomognu naše društvo »Gajret«, koje je sebi stavilo u dužnost da siromašnoj muslimanskoj školskoj mladeži omogući savremeno obrazovanje i tako sagradi najbolji te­ melj ljepše budućnosti svih muslimana naše domovine! Dr. Karamehmedović Hamđija, Kadić Hasan, Šerić Ahmeđ, Mulabdić Edhem, Sadović Velija. Dugalić Ashn, Celić Mustafa. Bjelevac A. Hifzl, Mašlć Husetn. Sarajevo, 28. aprila. »Narodno Jedinstvo« osvrnulo se na pisanje »Hrvatske Sloge«, što'je ustala proti činovnika iz Srbije. Mi smo po kroničarskoj dužnosti registrirali sta­ novište »Hrvatske Sloge«, jer nam se čini, da srbijanski ičnovnici ne će polu­ čiti onog uspjeha, koji se od njih izgle­ da. »Narodno Jedinstvo« se trudi, da dokaže, da su za naše prjjike najpodesniji upravnici iz ‘Srbije. Mi, koliko nam dosadašnje iskustvo dokazuje, možemo nažalost tvrditi obratno. Ono nekoliko njih što su do sada bili kod nas poka­ zali su se i nepodesni i nesposobni, a naročito prema, nama muslimanima ne­ prijatno raspoloženi. Mi rie ćemo reći, da oni upravnici nijesu bili dobri za negdašnju malu Srbiju. Od njih se nije tražila kakva osobita sprema, jer ie lako bilo upravljati jed­ nim homogenim narodom, a naročito ■kada- je imao svoje sjajne i široke au­ tonomije opština. Kod nas su prilike sasvim drukčije. Mi nemamo nikakvih autonomnih jedi­ nica. Moramo ih stvarati. Zato treba spremnih ljudi. Sigurnosne naše prilike su ispod nivoa; halapljivost našega se­ ljaka je prevršila sve mjere, a naročito glad za zemljom. I zato treba spremnih ljudi, a naročito onakih, koji poznaju naše prilike. Srbijanci to ne poznaju. Oni misle, da se u Bosni može uprav­ ljati sa istim patriarhalnim uredovanjem i primitivnim upravnim aparatom kao negda u homogenoj kraljevini Srbiji, gdje je narod- vičan uzornu redu dobar dio oyoga imao sam u svojim rukama. Srbijanac nema pojma o našim zakoni­ ma. uređajima, običajima i ostalim, najpotrfbnijim pojmovima, o kulturnim, ekonomskim i socijalnim potrebama. Za dokaz gornjega uzećemo za pri­ mjer Tuzlu. Prvi je došao neki Krasojević, koji nije mogao nj stolice ugrijati, a morao je seliti. Iza njega je do­ šao Nikolić, ■ kojega je vrijedna čaršija Muslimanska POJEDINI BROJ 1 k r u n a. nika survava općinski imetak pa nikom odmah uzela u ruke, diktovala mu šta će raditi, dok se nije zapleo i nakon ništa. nekoliko mjeseci morao biti dignut sa ■ Braća pravoslavni dobivaju sve, a muslimani ni orio, što im po zakonu pri­ svog položaja. Iza ovoga je došao zlo­ pada, nego im se otima i pošljednji za­ glasni Gruđić, koji je bio u Srbiji neka logaj iz usta. »Narodno Jedinstvo« to zaboravljena veličina. On je bio nekoli­ naziva objektivnošću i govori, da je nji­ ko puta smijenjen, tjeran i timirovljen. hova ljubav prema nama zagarantovaPribićević ga je otkrio i ovamo poslao. Prvi mu je posao bio, da digne stare na. Mi od te ljubavi do sada ne vidje­ smo ni jednog jedinog" dokaza. Gdje čestite i vrijedne kotarske predstojnike su naši toliki spremni predstojnici Srbi muslimane, koji su bili na stanovištu, i Hrvati (muslimani) i drUgi? Valjda da se u Bosni upravlja samo po zako­ nisu svi Austrijanci? nu ј ravnopravnosti. Ko bi ijiu prije na­ punio uši, tome bi i vjerovao, te op­ koljen sa špijunima nije tražio izvješća . kotarskih ureda, nego je na temelju kri­ vih podataka dekretirao naređenja i iz­ ricao kazne, a nikako ne saslušao stra­ naka. Kad je jednoć deložirao neku familiju, jer mu je trebala čitaonica, pi­ tala ga je stranka, da joj pokaže para­ Na ova graf na temelju kojega je tjera po za­ ! mjesta treba postaviti naše domaće si­ konu iz stana. On je odgovorio; »Za­ nove.neokaljane prošlosti, čija je spre­ kona mi n'e treba, ja tako ho­ ma izvan svake sumnje utvrđena! Ne poričući spremu i upravnika iz ću i za to odgovaram«. Lijepe mi odgovornosti, kad ucvilj i ošteti je­ Srbije tražimo u prvom redu da se na­ dnu familiju, a poslije od nje traži pis­ šim sinovima dadne mogućnost, da umeno očitovanje, da je ona dobre, volje pravljaju, koji poznaju običaje, zakone ispftljala. Općini je naredio da prodaje (koji i danas vrijede) i koji će razumjeti brašno po I dinar. Kad je općina izgu­ narodne težnje i želje. Ne zamjeramo bila preko pedeset hiljada kruna, pod­ ni »Nar. Jedinstvu« s njegovog stano­ nese račun, a vlada odgovara neka višta, ali je haška pusta fraza o ravno­ plati ko je naredio. I tako se radi ne­ pravnom postupku, a drugo su djela, spretnosti i neupućenosti jednoga činov­ koja drugo znače. Obespravljeni. i | i ; i U pravno uređenoj državi moraju svi državljani uživati zaštitu i svi bez razlike moraju uživati jednaka prava kao što imaju i jednake dužnosti. Naša vlada rekao bi, da оЛ načelo osporava muslimanima u Bosni i Hercegovini. ■Primjenjivanjem uredaba o agrarnoj reformi na srednje i male posjednike, lišavaju se ovi od posljednje zarade, otima im se pošljednji zalogaj iz usta i silom se gone u redove proletaraca, čime će se omogućiti širenje boljševič­ kih ideja i komunističkih prevrata. Rje­ šavanjem kmetskog pitanja pomami« se je za otimačinom zemlje jedan dio "našeg težačkog svijeta, te je samovoljno prihvaćao tuđe zemlje ne pitajući ni vlasti ni vlasnike. Otimao ih je silom i lukavštinom gdje mu zemlja nije ni trebala, dapače kada ni svoju vlastitu zemlju nije mogao obraditi. Propisi Predhodfiih odredaba«, kojima se liša­ vaju otimači tuđih zemalja i za sada i za buduće blagodati agrarne reforme, ostali su na papiru, jer oblasti nijesu Ovih propisa sa potrebnom energijom štitile. Tako su muslimanski posjedi postali prostom pljačkom fanatične ma­ se, za koju se mora reći, da je podupi­ rana od hrđavih i nesposobnih vlasti. Zemlja se otima i pljačka bez programa, bez evidencije, bez plana, a vlast ta­ kovu protuzakonitost u izvjesnim slu­ čajevima direktno podupire. Jedan žalostan primjer ove vrsti otimačane pruža rijesenje kotarskog ureda u Sarajevu od’ 4. marta t. g. broj I | i j i j j , i I ■3294 i od 3. aprila t. g. broj 4443. Nai­ me, Mujaga Kapetanović i dr. iz Sara­ jeva posjeduju kat. čest, broj 2176/12, koja nije nikada bila pod kmetovskim pravom. Porodica Kapetanovića drži ovu česticu u svome slobodnom posje­ du preko 50 godina, dok je Mujaga Ka­ petanović drži i obraduje preko 20 go­ dina. Za ovoliko dugi niz godina nije je niko drugi ni držao ni obrađivao. U prošloj godini navali neki Jovo Mrda da Mujagu H. Kapetanovića, da mu dadne' da posije ječam na jednom dije­ lu ove parcele. Mujaga je odbio Mrdu, jer da će on tuđe posijati djetelinu. Nešto milom, a nešto silom Mujaga privoli, da Mrda posije ječam, po ko­ jem će Mujaga posijati djetelinu. Ovo je jedan tako čist i određen posao, da ne treba ni pameti, ni zdrava razuma za prosuđivanje ovoga čina. Pa ipak kotarski ured u Sarajevu pod gornjim brojem izdhje odluku, da Mrda i u go­ dini 1920. »imade obrađivati« spome­ nutu česticu, i sa nje prihode kao i do sada vlsaniku zemlje dati. Vlasnik zemlje dužan je to dozvoliti pod pri­ jetnjom zakonskih pošljedica. Ovim činom ne dira se nikako u definitivno zakonsko rijesenje o dotičnom posjedu i načinu njegova obrađivanja«. Zemalj­ ska vlada ovu odluku potvrđuje ne na podlozi uredbe o agrarnoj reformi, ne­ go na podlozi običajnog pra\a, što Ka­ petanović nije u jesen Mrdi otkazao. A djetelina, što ju je Mujaga po ječmu posijao? Zar to nije jači otkaz nego i i obrtnica banka za Basnu i Hercegggina (d. đ.) и Sarajrau. Dionička Daje sezonske I nprovizBcllshB Srediti. — НшзиЈв I glavnica urodile srtćbe, valute I vri ednosne papire evlb vrsta. ROBNO UDJELEHIE kupu)« I prodaje H sve vrste rabe, a poglavito evs Uvotns nomimice. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,000.000_ _ _ lavi se svim liaokovalm »ostalima. Havlja oplate I anovienla u kraljevstvu Sla. 1 i Inozemstvu. Prima nloike na ulažne kaflžJci i tekuća nhine 1 ukamadnje Hi naj­ povoljnija. ВђпЦа sve eiJeaJniM poslove I burzavne naloge I HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban^a, Sarajevo - Interurban telefon: Z14 | _ �Strana 2 Страна ' Hat nego ikakvo, i ustneno i pismeno utanačenje.- »PRAVpA* — „ПРАВДА* moći. Znamo mi, da njoj mnogi njesu 1 ma nc djelujemo ni malo strančarski, poćudni. Ali šta ćetno, kad je narod ■ nego smatramo da je to svojina svih dao sa hiljadama glasova svoje povje- I nas, za što smo i svi pozvani da se brinemo. rertje baš oviru ljudima, đa oni na­ I mi se brinemo. Naši ljudi potpisuju stoje urediti ono, za što »Obranaši« priloge za akciju. Akcija poziva sva­ kroz duge godine svoje vladavine ni koga na saradnju i naš urednik ode u prstom ne makoše. Neka se sjete, da kancelariju akcije po informacije, pa ih šu oni dobili na izborima 28 glasova! donesemo u listu ј t. d. Mi svi dopri­ Istina, i. tjh 28 glasova mogu da na­ nosimo koliko možemo. Hoće li to i du svoje dolično mjesto dobrom saraddrugi, dobro došli! Svako će,se cije­ njom u akciji za zaštitu morala,, kao niti prema svom doprinosu bilo A nov­ što je i pomoć svakog pojedinca dobro došla, jer mi u vakufskim j našim opće cu ili u radu. ____ potrebnim kulturno-socijalnim pitaniiJ _____________________ Врој 152 Bi oj i hllii НаГ UNUt&AŠNjl boLOŽAJ. U očekivanju. »Depeša« pod naslo­ vom »Politička situacija« piše: Dolas­ kom dr Trumtjića nije promijenjena si­ tuacija ni.u koliko, jer je gosp; dr, Trumbić došao zbog spoljne politike, koja će se definitivno riješenje još ovih dana. Međutim je podloga unutrašnje situacije još uvijek u rukama Krune, ko­ ja čeka na dolazak g. Vesnića, kop do­ lazi noćas, ma da se počeld sumnjati i u njegov uspjeh, jer se u parlamen­ tarnim krugovima goyori, da je Narodni Klub uvijek protiv Vesnića. Grupa Ribarčeva još se nije opredijelila, ali će valjda ostati uz vladu. |“jer bi time doveli u pitanje opstanak 1. maja se očekuje dolazak gospo­ i parlamenta. © dina Vesnića, kome tće biti povjeret* »Jutarnji List« priTna iz Beograda, mandat za obrazovanje koncentracione da će u toku ili početkom naredno ne- ! vJadc i prema tome i šređenje politič­ I djelje doći u Beograd talijanska dele­ kih prilika zemlje. U Beograd je stigao gacija, koja bi imala da pregovara radi i gosp. Dr. Laginja, ban Hrvatske. definitivnog sporazuma o riješenju ja­ VANJSKI POLOŽAJ. dranskog pitanja. Smatra se kao sigur­ no, da će na čelu te delegacije biti tali­ Jadransko pitanje. Trgovački krugo­ janski ministar vanjskih poslova Scialovi u Trstu, gledaju u riješenju jadranja. Predsjednik naše delegacije biće mi­ i skog pitanja jedini izlaz iz neizdržive nistar inostranih djela dr.'Trumbić. situacije) koja vlada ne samo u Trsta« Javljaju za tim iz' Beograda; Mirov­ nego i u cijeloj Istru Nezadovoljstvo je na konferencija u San Remu zaključe­ veće nego ikada. Dok je prije nekoliko na porazom talijanske vlade u pogledu mjeseci bila kriza obuhvatila samo trjadranskog pitanja, čini se, da se naša i govački svijet, danas je javno obuh- . delegacija nimjerno nije odazvala pozi­ I vatila sve tršćnske krugove bez razli­ vu, da dođe u San Remo. To je po svoj ke. Tršćanska štampa svaki dan piše pridići uslijedilo uzajamnim savjetova­ da je jadranski problem ušo u posljed­ njem sa Amerikom, koja nije htjela nju fazu i da je spor između Italije i službeno poslati u San Remo svojega Jugoslavije u glavom prestao. Listovi delegata, da o sporu između Italije i Ju­ ■otvoreno izjavljuju, da je za Italiju ap­ goslavije raspravlja na talijanskom solutna potreba uspostavu odnosa s zemljištu. Riješenje je jadranskog pita­ Jugdslavijom. Prijateljsvo s Jugoslavi­ nja doduše odgođeno, ali mišljenje je jom znači osigurati mir na istočnim svih, da odgoda po nas nije nikako ganicama i Jadranskom Moru i dati po­ štetna, jer kako situacija momentano leta trgovini i ekonomskom razvitku. stoji, odgoda je može pogoršati samo Neprijateljstvo znači stanje skrajnje na štetu Italije, dok je za Jugoslaviju zategnutosti. Od te mizerije Jjiće hi­ može samo poboljšati. Dalje se saznaje ljadu puta bolje — piše »II Lavaratoiz vojničkih krugova, da je antanta na­ re« — prijateljstvo bez Rijeke nego šoj delegaciji u San Remu između osta­ Rijeka s mržnjom Jugoslavena. lih uvjeta postavila i taj, da Jugoslavija Izjava Nittia o njemačkom, turskom mora dati izvjesne kontingente vojske, i ruskom pitanju. Talijanskj ministar želi li đa se njezini zahtjevi djelomično predsjednik Nitti izjavio je^i San Re­ ■ povoljno riješe, kako to sama zahtijeva. mu zastupnicima štampe da drži, kako Pa konačno je javljeno iz Beograda turski mirovni ugovor znači nove rada su 27. aprila u 2 sata poslije podne ekspresnim vlakom otputovali u Pariz ’ tove u Maloj Aziji, ratove u kojima Ita­ lija neće da potroši ni jednog vojnika gg. Pašić i Radović. U'Pašićevoj se 'i ni jedne lire. Engleskim i američkim pratnji -nalazi njegov sin i tajni^k. žurnalistima izjavio je, da je položaj ve­ Iza ovoga dolazi vijest o parlamen­ oma ozbiljan. Saveznici ne smiju da tarnoj situaciji, koja glasi: Sjednica je traže od Njemačke ništa, što ona ne predstavništva bila zakazana za 4 sa­ bi mogla ispuniti. Sada nalaze se na ta pogodbe 29. aprila, ali radi dogova­ 'svijetu tri centra nemira i to su Rusija, ranja i sjednice ministara, kota je odr­ Turska i Njemačka. Saveznici moraju žavana poslije podne, otvorena je tek u pružiti dokaz, da je mir jedna ozbiljna pet š tri četvrta. Prije sjednice je pot­ činjenica,, te .moraju paziti na to, da se predsjednik Ribar obavijestio Protića. nigdje ne naruši. O odnošajima sa Rusi­ da. je demokratski, klub zaključio op­ jom izjavio je Nitti da Je sveopća i ne­ strukciju dotično konstataciju kvoru­ ophodna potreba uspostaviti veze sa ma. Radi toga je ministarski savjet za­ ovom najvećom slavenskom, državom. ključio, da vlada ne će prisustvovati Izbori za senat u Čehoslovačkoj, — sjednicama parlamenta sve dotle, dok Nakon obavljenog drugog i trećeg skruopozicija bude ostala pri svom držanju. tinija izabrano je konačno 74 socijalnih Cim je dr. Ribar otvorio sjednicu pro­ demokrata, 33 pristaša pučke stranke, čitao. je dr. Miović u ime vlade njezinu 28 agraraca. 24 parodna socijalista, 19 poruku, koja glasi: Gospodine predsjed­ narodnih demokrata. 6 pristaša obrtnič­ niče! 'S pozivom na Vašu izjavu iza­ ke stranke, 72 Nijemca i 10 Madžara. zvanu mojim pitanjem o toku današnje Konačni izbpr nije još proveden u 19 sjednice, a koju ste izvoljeli dati kra­ slučajeva. Od tih otpada 9 na kar« ljevskoj vladi, da opozicija ostaje i da­ paSkc Rusine, 9 na Tješin i jedan na lje pr; svom opstrukcionom držanju, Hnkin, ....... kome namjerava dati izraza i u današ­ njoj sjednici, meni je čast saopćiti Vam ovo u ime kraljevske vlade: Nc želeći u interesu i parlamenta i zemlje, izla­ gati ni parlamenat, ni zemlju pčnova prizorima, kojima je privremeno na­ rodno predstavništvo bilo pozornici, a Šije pristaše inuslim. tež. stranke? zemlja naš svjedok, saglasno j mislima Primamo iz Težnja: Slučajno mi do ru­ izloženim u mom ekspozeju o političkoj ku dopade »Glas Težaka« od 24. situaciji, podnesenom Nj. V. nasljedniku aprila t. g. gdje slučajno nabasah na prijestolja, kraljevska vlada ne može jedan dopis iz Šija (kotar Tešanj) u pod takvim okolnostima dolaziti u sjed­ kome neki S. K. (Suljo Kruško) javlja nice narodnog predstavništva sve do­ redakciji veselu vijest, da su se i šije tle, dok opozicija bude ostala pri tom »Mutež-u« priključile, što bi izgledalo svom držanju. Beograd, 28. aprila 1920. kao, da su naši redovi u Tešnju za Stojan Protić. — Iza toga je potpred­ jedno čitavo selo oslabili. Svijet priča, sjednik Ribar izjavio: Budući je vlada kad je taj dopis dospio u ruke uredininajavila, da ne će prisustvovati sjedni­ fa »G. T.«, onesvijestio se od radost cama i pošto nema dovoljnog broja poi neopisivog veselja, a Jakšić, Hasan' slanika, prisutnih na sjednici, to odlažem dedić i još neki su plakali. Eto taj Te­ sjeđnrcu za 3. maja u 16 s^Ji. šanj — ta najtvrđa kula J. M. 0. poči­ nje se rušit. a Mutež širiti, te su to odmah javili syom tutoru Pribićeviću i preko Kurtovića s poniznom molbom za jedan mali »Vorschuss« od nekoliko desetaka hiljada. , To .sve svijet priča. Zao mi je Što moram go^odj »težacima« pokvari­ ti veselje i malko osvijetliti »priključak« šija onamt? njima. Prije svega ću Im I reći o dopisniku »G. T.« pod šifrom . U groznici. Drugi dio gore spomenute čestice prisvojio je sebi Mitar Pušara Moro, koji također nije nikada bio kmetom ili pridržnikom ili prisjevnikom te. čestice. (Makaze što pišu.) Mitar je došao sa 54 osobe i 27 plugova Naš delegat na mirovnoj konferenciji i nasilno podorac rečene nekretnine i dr. Trumbić telegrafiše u San Rento: zasijao sa pšenicom. Radi toga je Muda nije mogao poslati vijesti zbog pre­ jaga Kapetartović zapovrgao parnicu kida telegrafske i telefonske veze. Isto kod kot suda u Sarajevu radi smetatako izgleda, da u Jugoslaviji postoji unja posjeda, te je na sudu sklopljena nutrašnjj nered. Iznoseći ovo stanje nagodba, da Mitar Pušara odstupa od stvari g. Trumbić je umolio delegate, daljnjega smetanja posjeda, a da u ida ne donesu odluku u jadranskom pi­ me odštete za smetanje ima dati po­ tanju, prije nego ude u direktne prego­ lovicu pšenice, Što je i učinio. Mujaga vore sa Italijom. Nitti je izjavio svoje je u prošloj godini tu zemlju obradio slaganje s ponovnim započinjanjem oi zasijao. Kotarski ut^d u Sarajevu iz­ vih direktnih pregovora s Jugoslavijom. daje gore citiranu odluku i vlada je Pitanje dakle neće više biti raspravlje­ potvrđuje. no na konferenciji u San Remu. Savez­ Da se ne bi reklo, da se mi zauzi­ nici će čekati, dok ne uspiju direktni mamo za Kapetauoviće kao feudalce, pregovori. napravićemo paralelu između njih. JoIz Zagreba se javlja: Ovuda je jučer Ve Mrde i Mitra Pušare. Ovu česti­ proputovao kurir Ministarstva vanjskih cu, koja je vrlo neznatni posjeduje pet poslova, koji je putovao iz Pariza u familija Kapetanovića sa oko 50 čla­ Beograd. Izvijestio je, da je dr. Vesnić nova. Obraduju je sami sobom i sa morao na jedan dan odgoditi svoj do­ svojim momcima. Siju tuđe povrće, što lazak iz Pariza, jer je bilo zakazano se u blizini Sarajeva najbolje isplaću­ primanje cijelog diplomatskog zbora je i zemlju obraduju najracionalnije, da kod predsjednika francuske republike. bi mogli služiti uzorom težacima. Sav Izbjegne li dr. Vesnić generalnom štraj­ im je život btale, jer nemaju više zem­ ku, što ga spremaju francuski željezni­ lja. a nemaju ni drugog zauzimanja. čari, mogao bi u nedjelju stići u Beo­ Ako će se ovdje primjenjivati princip, grad. . »Novosti« javljaju iz Beograda, d^ bi da je zemlja onoga ko je o.brađuje i se u nedjelju imalo odžati krunsko vi­ ko od nje živi, to se u ovom slučaju jeće na kojem će naši mirovni delegati, bezuvjetno mora učiniti. jer ovi ljudi u prvom redu dr. Trumbić, dati ekspone samo što je obrađuju, nego mogu zej o vanjskoj politici. Isti list javila, biti uzorom kako treba zemlju obra­ tja se gosp. Trumbić ne će nikako mi­ đivati. ješati u pitanja nutarnje politike. Jedan Naprotiv Jovo Mrda posjeduje gla­ bd naših mirovnih delegata izjavio je, som gruntovnog uloška broj 204 kat. da naša delegacija stoji pred alterna­ općine Donji Butmir bivši (oteti) čifluk familije Kapetanovića u površini od. tivom: ili da prihvati protokol od 9. 234 dunuma 429 nr većinom oranice, a. decembra o novoj državi Rijeke sa Su­ šakom i teritorijem do Bakra sa otoci-’ Mitar Pušara u grunt. ulošku broj 357 ma Krkom i Cresom, ili priznati talijan­ čifluk Kapetanovića u istoj katastralnoj ski protektorat samo nad gradom Rije­ općini u površini od 231 dunum 562 m2 kom. U prvom slučaju bila bi Rijeka same oranice. Ovo je sve prvorazred­ pod suveren;tetont Lige Naroda, a u na zemlja i, sva u Sarajevskom Polju. drugom slučaju mi bismo dobili dio ri­ Familija Mrda broji 16, a Pušar^ 12 što ječke luke i komad Liburpije, a Italija velikih, što malih članova. Dakle na tie bi dobila koridor d'o Rijeke. svojih 28 članova nije dm dosta 466 »Narodnoj Politici« javljaju iz Beo­ dunuma zemlje, koju dobivaju ^a ag­ grada. da je našeg poslanika dra Ves­ rarnom reformom, nego hoće i ono nića pozvao iz Pariza sam regent, a malo slobodne svojine bivših zemljovlada ne stoji ni u kakvom savezu s vlasnika da otmu, da poskapaju od ovim pozivom. Govori se, da dvor kani gladi. na svoju ruku pokušati sastaviti koncentraciorfu vladu, kojoj će na čelu biti Vesnić. Sadašnji kabinet ostaje tako dugo na svojem mjestu, dok se ne nađe bolja kombinacija za izlaz iz krize. De­ mokrati su izjavili, da su voljni ući u Vesnićev kabinet. Govore, da će port­ felj ministra nutarnjih poslova biti po­ vjeren demokratima Davidovićsi, Draškovjću ili Timotijeviću. Pribićević bi Srbija imade svojih velikih posjedni­ po svoj prilici imao preuzeti saobraćaj. ka, pa nikome ni na kraj pameti, da »Pravda« je donijela vijest, da je protegne agrarnu reformu na njezino Protić dao demisiju, međutim ta je vi­ područje. U -Hrvatskoj, Slavoniji, Voj­ jest neistinita. Parlamentarni krugovi vodini i Sloveniji agrarna reforma tan­ 'očekuju, da će Protić demisionirati tek gira samo velike posjede. Bosna i Her­ kada Vesnić sondira teren za koncen­ cegovina moraju biti izuzetak, za njih traciju. se pravi posebna agrarna reforma, za Zagrebački su listovi javili, da je ban njih se zirađuju posebne uredbe. Bo­ dr. Laginja brzojavno pozvan u Beo­ sanski su posjednici muslimani i to is­ grad, da preda demisiju. Međutim ova ključivo muslimani, a u ogromnoj veći­ vijest ne odgovara istini. »Obzor« piše ni, srednji, i .mali posjednici, dapače šta više, đa o kakvoj demisiji hrvatske mnogi za koje se more reći da su ubo­ vlade ne može biti ni govora. ga sirotinja. »Riječ« prima iz Beograda, da je pro­ Otima im se sve, otima im se pošmjena kabineta rezentovim posredova­ Ijednji bus zemlje, unšitavaju im se eg­ njem getova stvar. Predsjednik će biti zistencije, prave se na umjetan način Vesnić. ministarstvo unutrašnjih djela Fsii?v , . . и , dobiva, jedan demokrat, a ostali port­ felji podijelit će se po polpvici Između parlamentarne zajednice s jedne i de­ mokrata i Smodlakinog klub s druge strane: SocijaMemokrati ne ulaze_u vladu. Konac vojne cenzure. Pošto 5. maja »Domovini«,javljaju iz Beograda, đa o. g. izvršuje se potpuna demobilizacija se situacija nije promijenila i sve više naše vojske to će tim danom prestati izgleda, da do sporazuma beće doći, 1 vojna cenzura. jer su svi poslanici iz opozicije loša Dobro došli! »Obrana« se u svom uvjerenja, da vlada namjerava uvesti zadnjem broju »malko« češe o »Mitsl. represivne mjere. Nastavi li se ovako akciju za zaštitu morala u Šaralevu«.. dalje, svi članovi opozicije su riješili, Kao da joj nijesu poćudni neki naši lju­ da podnesu ostavku na svoje poslanič­ di u njoj. Mi se smijemo toj srditoj neke mandate, kako bi onemogućili vladu. Bilješke. Naši dopisi Muslimani!. Svakom zgodom pomažite „Hrvatskog Radišu‘! 7 �* Bpoj 152 — Broj ПРАВДА” — .PRAVDA, ki cesar svima emigrantima dozvolio S. K. To je jedan seoski trgovčić s prevrtljivim karakterom, koji je 'doveo povratak u domovinu uz amnestiju, što na rub propasti naše dvije seoske go­ i rahmetlija povjerova, ali pri povratku spodarske ustanove i to kasu za šted­ u Metkovićima bude sa svojim ocem nju i zajmove i mljekarsku zadrugu u pod oružanim kordunom vojnika do■Šijama. Zbog te osobe ne možemo ni praćen u istražni zatvor u Mostar, gdje danas, da pređemo na daljnje osnivanje ui kriv ni dužan odleža više od pola zadruga. Ta je osoba kriva, da u Megodine u kazamatima,, očekujući, kadi dakovu nemamo škole, koja je bila f će mu otići glava s ramena. U to se od vlade odobrena, jer bi on u Šijama nasmijtla sreća pravde — istina je po­ izgubio kiriju od kuće, koju bere za bijedila, dokazavši svoju nevinost, bu­ tamošnju školu. Baš taj S. K. je bio de pffšten na slobodu. oduševljeni naš pristaša, te je on sam Isticao se je skoro uvijek u socijal­ radio i rukama i nogama, da se izabere nom narodnom pokretu. Svagda i svug­ za odbornika u naš kotarski odbor, što dje prvi medp prvima. Bivao je čla­ mu nije uspjelo. Sve ono, što on u nom općinskoga vijeća; više godina »G. T.« bunca jest laž, jer nije u Ši­ predsjednikom .vakuf.- mearif. povjeren­ jama nikake skupštine bik>. • stva, za čiju se je autonomiju također Šije su sve naše osim eto, hvala borio; nadalje predsjednikom kotarskog dragom Allaltu dž. š., ako budemo iz­ vijeća, muslim. štedionice i kiraethane. gubili S. K. Još nešto, što ocrtava vri­ Za prvog zasjedanja bos.-herc. sabora bio je izabran narodnim poslanikom u jednost tog S. K. Prilikom ponovnog uspostavljenja zadruge u Šlijama nije seoskoj kuriji, gdje se je dosta spret­ nim Д doraslim pokazao za taj teški cijelo selo bilo zadovoljno da S. K. bu­ poziv. de elan zadruge. Take pristaše mi vrRahmetlija je rođen 1849. u Stocu od; Го rado »M u t e ž u« prepuštamo. poznate ugledne porodice, a umro je Pozivam Hasandedića, Jakšića i drugu gospodu »težake« nek u Šijama 19. februara o. g. Za njim plaču i žale njegovi znanci i prijatelji, a osobito nje­ održe skupštinu, pa ako ih baš sami te­ žaci iz Šija bez ikakvog našeg upliva j gova tužna obitelj, kojoj ovim putem I izražavamo naše duboko saučešće, a ne i zle maju dlobro mi smo spre­ rahmetliji, Bože, naselje u dženetu! I mni za izborni fond »Mutcža« Građani. j d a fi 10.000 K i to baš onaj novac, kpji su do sad nama težaci dali za naš J ■ izborni fond. Ajanović Abas, tajnik kot. odbora J. M. 0. „Gajretooe" vijesti. Stolac u aprilu 1920. •6. maja Gajretov Dan. Merhum Mehmed ef. Šarić. *) U zadnjem broju našega lista javili Nedavno je zadesio nemio, slučaj na­ smo, kako je muslimanska akcija za za­ še mjesto Stolić, izgubivši‘svoga pr­ štitu morala tražila od priređivačkog voga i vrloga muža: Meluned ef. Šaodbora Gajretova dana, da se Gajretova zabava odgodi na koji drugi dan. rića, koji se preselio na bolji svijet. Priređivački odbor Gajretova dana po­ Rahmetlija je bio neobično jake volje, slao je »Akciji« slijedći odgovor: sklon na svako dobro, svijetla karak­ Sarajevo, 20. aprila 1920. tera, ponosna i uzdignuta čela, preziMuslimanskoj akciji za zaštitu morala rući sve što je malodušno i nisko. Bio u Sarajevu. je čovjek pravde, poseban neki lik, po­ Na Vaš dopis broj 13. od 25. aprila sebna individualnost, koji sd je isticao 1920. čast mi je u ime priređivačkog od­ uopće u Hercegovini, a naročito u svom bora za Gajretov Dan odgovoriti slije­ mjestu. U privatnom i javnom životu deće: vazda; alem kamen. Strogo izražena i Đurđev dan nije u očima musliman­ oličena ispravnost. U saobraćaju vrlo koncilijnntan, prava pjesnička duša. U skog svijeta pravoslavni blagdan, nego dan vesejja, teferiča i zabava, ne samo - polemici pun takta i opreznosti — pra­ kad nas nego i u Turskoj. Agitacija, va prirođena diplomacija.. Svaki ga je koja se’više stotina godina vodi,-da se bez razlike vjere poštovao i cijenio; bio islamski dio našeg naroda na taj dan to građanin, bio.seljak, siromah ili bo­ ne zabavlja i ue. veseli, ostala je dosada gat; jer je kod njega našao hladnog i i ostaće i ove godine bezuspješna. trezvenog razumijevanja, blage i tople Veliki broj islamskog stanovništva riječi. Ostavio je svojemu imenu: glas sarajevskog bića taj dan na nogama, a neumrli, neumrlu uspomenu. pošto i veliki dio građna drugih vjera Deviza je merhumova rada bila: traži toga dana zabave i veseliju: posve p ro gr es : Njegova ga je prirodna je prirodno, da je međustranasBpdbor inteligencija na to nukala. To je najbolji za priređivanje Gajretova dana izabrao dokaz, da je sbram svoje okoline i upravo ovaj dah. Veliki dio prihoda, na sredne bio pravi kulturni tip. Po­ Gajretovim zabavama dolazi iz darež­ znavao je dobro istočne jezike. Uz to je ljive ruke nešc braće drugih vjera, pa prije okupacije Bosne 1878. dobro či­ ie bila dužnost našemu odboru da iza­ tao i pisao ne samo ćirilicom, nego i bere takav dan za Gajretov dan, kada 'latinicom. Na to ga je uputio pokojni će i naša braća drugih vjera moći da Vrčević, kad se je jednom zgodom s se odazovu našemu pozivu, da učestvunjime u Trebinju sastao. * U to doba, bio ju. ii našem veselju i svojim prilozima Je jedini u stolačkoj dolini, koji se je smanje glad i golotinju i drug'e patnje pomno bavio čitanjem »Obzora«. — Iza okupacije svladao je i njemački jezika naše islamske đačke omladine, za koju se njena braća po vjeri ne brinu u onoda - je sa mnogo razumijevanja pratio likoj mjeri koliko bi mogla. njemačku žurnalistiku. Veliku je volje A sad još “nekolike o zaštiti morala. pokazivao i za poznavanje srpsko-hrČinjenica je. da na Đuređev dan i isvatskog jezika, da je više Puta znao •čovjeka u nepriliku dovesti, zapitajući Jamski dio naših građana muškog i ženskot spola, traži veselja i zabave. Vi tc sad ovo, sad ono. Bio je pravi »kovelite, da Đurdevdanski teferiči po Garenodubac«. — Lijep je pregled znanja јц i Hridii ne služe na osobitu čast mo­ imao iz zemljopisa i povijesti. Osobita rala. Pretpostavivši, da je to uistinu ta­ ie talenat pokazivao, u crtanju: I dan ko, pitamo Vas: Zar nije u interesu zadanas kao svijetli dokaz njegove du­ štite morala sto-puta bolje, da se sav ševne sposobnosti sdjedoči: Nacrt grataj svijet, ili bar veliki dio njegov, koji da Stoca. sa starom utvrdom izrađen traži zabave, sakupi na takovo jedno u akvarelima, koji je bio na Peštanskoj mjesto, gdje će se moći samo pristojno izložbi 1896. Za taj svoj uspjeli, rad od­ i bez Jtete za moral pozabaviti, a uz likovan je bio <kolajnom i diplomom. to Još učiniti i jedno dobro djelo dopriKako se vidi, rahmetlija je bio s bo­ noseći nešto za humailitrne svrhe? Ugatom riznicom znanja i umijenja; i ako je bio bez kakvih sistematičnih na- , pozoravamo Vas, da na Gajretov teferič nad Hridom.neće moći niko pristu­ uka i modernih škola, jer je u svoje do­ piti, ko bude pijan, da se na zabavištu ba svršio samo mekteb u Stocu i ružneće prodavati alkoholna pića, i da će diju u Mostaru. Za vrijeme otomanske biti svako policijom odstranjen, ko bi vlad bio je mal-mudir (pbrežnik). se eventualno opio pićem, koje bi mož­ i Rahmetlija je u svojim momačkim da­ da sam donio. nima dosta patio — kao politički nepo­ Ako o ovom svemu hladno razmisli­ vjerljiv. U današnjem žargonu bio bi te, uvjereni smo, da ćete i Vi sa svoje proglašen velikim mučenikom, jer je pri strane, baš u interesu zaštite morala, okupaciji 1878. pobjegao u Carigrad, razviti najveću agitaciju za posjećenje pošto mu se otac, kao stolački prvak, našeg ?abavišta na Gajretov dan. Ti­ siunfbtstavio dolasku Švahinom kod me ćete učipiti dvostruko dobro djelo, Pješevca, daleko 2 sata od Stoca. — potpomoći ćete našu školsku omladinu, Pošto se je saznalo, da je ondašnji beč­ a u isto doba odvratićete svijet od za­ bava |i zabavišta, koja »ne služe na *) Ova je stvar kao preporučeno pi­ osobitu^čast morala«.. smo putovala našom poštom od Stoca Za priređivački odbor Gajretova dana ^do u Sarajevo, cio mjesec dana. Vidi daVnaSnju domaću vijest: »Unikum poštans poštovanjem: ■ ske neurednosti«. Jakub Ešref Flllpović. i Страаа 3. Program »Gajretova dana«.. U čet­ vrtak prije podne prodavače djevojči­ ce ј gospođice cvijeće i oprosne karte po gradu. Iza podne.u 3 sata u paricu POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE Cara Dušana koncentriraće kr. vojna BOS. GRADIŠKA. glazba. Bife obilat (slatkih i slanih do­ Broj 382/1920. maćih jela). U isto doba održaje se u NATJEČAJ. Gaju više Hrida teferič za musliman­ Kod ove gradske opštine imade se ke, na koji mogu doći i muški članovi popuniti novo kreirano mjesto gradskog u pratnji svojih porodica. Cijena oprosnih karata 10 K po komadu, ulazne kar­ " dostavljača, kao gradskog manipulativnog činovnika u XII. dnevnom raz­ te u parku 10.— K, a u Gaju 5 K po redu sa početnim godišnjim berivima: osobi. Djeca ispod 12 godina 1 K. 1200 K plaće; 200 K aktiv, doplatka i 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi­ nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti LEJLEl-BERAT. Sinoć je protekla žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože tiha, mirna, veličanstvena i sveta noć na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ — Lejlei-berat, kad su tisuće 1 kazati: tisuće miliona muslimana Svevišnjem 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Allahu upravili svoje tople molbe, da Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te im njihov život u idućim danima učini da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ voru i pismu potpuno vješti; punim sreće i zadovoljstva, a jugosla­ venski musliman, je dodao svojo] mol­ g 2. da su navršili 24. a nijesu preko­ račili 42. godinu života (krsnim ili rod­ bi još i skromne riječi: Svevišnji, Tvo­ nim listom); je velike moći skromni robovi jugosla­ 3. da us tjelesno potpuno, zdravi (li­ venski muslimani obraćaju Ti se i mole ječničkom svjedodžbom); 4. da su dobrog moralnog i politič­ Te, da Tvpj veliki rahmet prospeš i po kog vladanja (svjedodžbom nadležnog zemljama naše otadžbine, da Tvoju gradskog poglavarstva ili političke ob­ zraku svjetla pustiš, da i do nas dođe, lasti); pa da i u krvnoj braći Hrvatima i Sr­ 5. da su svršjli najmanje 4 razreda bima probudi osjećaj bratstva i jedna­ koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, kosti, ' * Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom svjedodžbom). , Primljeni opštinski činovnik biva za ji Ti niče padaju po propisima islamske prvu godinu namješten u privremenom vjeroispovijesti. svojstvu, a pošto mine godina dana, Velika zabava »Osvitanja«. U ne­ ako dokaže dobru upotrebljivost, bude djelju 9. o. mj. naše Rjsvitanje« udru­ sa svima pravima po postojećoj služ- ‘ ženje muslimanki .priređuje svoju prbenoj pragmatici i mirovinskom propi­ vp zabavu sa vrlo lijepim i biranim pro­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ gramom. »Osvitanje« je u toj stvari dišci, definitivno potvrđen. krasno pomogao Jugoslavenski muslim. Dužnost će gradskog dostavljača bi­ športski klub u Sarajevu, a što je pako ti, da u uredu pripomaže u pisamičkona toj zabavi najljepše,' najhumanije, malipulativnim poslovima i da vani vo­ najsimpatičnije i najpohvalnije što do di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih danas kod nas ne čusmo, a to je pot­ potraživanja, pri čemu će mu izravno puno isključenje svih alkoholnih pića na 'biti poA'.ržene sve mahalske starješine nabavi, što nam je najjača garancija, da (gradski muhtari i knezovi). ' će se ova zabava provesti u najboljem Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. dostojanstvu, kako se to j doliči časti Gradonačelnik: naše žene. Mi'apeliramo na sve naše ro­ Reufbegović s. r. doljube. svu našu braću i sestre, da ovu zabavu posjete, pa i inače što obil­ PRIJATELJU što je nehotice uzeo nije potpomognu. moju ambrelu sa gvozdenim štapom Ukinuta zabrana sakupljanja i sasta­ (šemsihi) dne 22. o. mj. u kiraethani janja. Policijska direkcija javlja: On­ prigodom osnivanja đačke menze, dašnje naređenje broj 3296 prez. o za­ molim, da mi je ostavi kod kahvedzije brani skupština i slično ukida se da­ u kiraethani, jer sam zapriječen, da našnjim danom. ga osobno u tu svrhu potražim. Unikum poštanske neurednosti. Na 13. marta o. g. predano je na stolačkom poštanskom uredu jedno preporučeno pisrtio na adresu jednog člana naše re­ Saraj’evo. dakcije. Isti je to pismo primio u Sa­ rajevu istom 30. aprila. E zar to nije Trgovina sviju vrsti zemaljshih pro­ savršena neurednost. Cio mjesec i piol izvoda I holonijalne robe na velilio. puta iz Stoca Sarajeva. Stvar nas ne bi čudila, da se tu radi o pošti u Prima -u komisiju svaku trgovačku zemljama Njam-Njam. Zulu Hi Kafra, robu, naročito voće i povrće, te u tu ali šta to onda znači, kad mi tvrdimo, svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na da smo u — Evropi? upotrebu. — Jelefon interurban 541. Skandalozan postupak financijske di­ Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. rekcije pri podjeli trafika. »Jugo­ slavenski List« donosi: U svoje doba pozvala je zemaljska vlada, odnosno fiPAPIRNICA nansšjska direkcija naše gradsko po­ HAMDIJE KOPČLĆA glavarstvo, da izdade kgjih stotinu tra­ fika, dok sii dozvole za ostali broj tra­ preporučuje svoje bogato stovarište fika bile »neopozovive«. Gradsko po­ svih vrsta papira? kancalarijskog I glavarstvo je tražilo više puta popis školskog pribora. — Naručbe se vlasnika ovih »rieopozovivih« dozvola, obavljaju brzo i točno. ali ga nije moglo dobiti. Međutim je iza­ Cl ene umjerene. . , bran odbor gradskih odbornika, koji su Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 u zajednici sa bašmuktarima ispitali oAo 400 molbi, koje su stigle radi podjele trafika. Te su molbe najsavjesnije pre­ tresane. uzete su u obzir sve okolnosti, jer je bilo teško između tolikih reflektanata izabrati zbilja najpotrebnije. Na zađnR»' sjednici gradskog općinskog Od­ i sva gamad mora poginuti, ako bora iznešeno je međutim nekoliko Is­ upotrijebite moja najbblja isku­ taknutih slučajeva, na koji način se po­ šana i posvuda hvaljena sredstva stupalo sa etazdavanjem dozvola kod kao: protiv poljskih miševa K fmansijske direkcije, koji jasno poka8 —, za štakore i miševe K 8'— euju, da se tamo nikako ne postupa za žohare ruse i Švabe po K 10'— onako, kako bi to trebalo, a najmanje Osobito jaka vrsta К’— Osobito ne u intencijama i po propisu naredbe, jaka tinktura za stjenice K 10.— koju'je zemaljska vlada u tome smislu Za moljce po K 10’— prašak za izdala. Odbornici su sa indignaci­ buhe po K 6 — i K 12—, pra­ jom odbili ovaj škanđalozni šak za uši u odijelu, rublju K 6 postupak financijske direk­ i K 10’—, mast za uši u glavi cije i zaključili, da se zemaljska vla­ K 5'— i 10’—, Mast ži uši na da upozori na protekcijonizam. koji blagu K 6 — i 1 '-з * Prašak vlada pri razdavanju dozvola. Ako. se proti mrava K 10— Mast proti s time ne prestane, zatražiti će gradski svrabu K 10’—. Razašilje pou­ odbor povratak spiska onih, koje predzećem Zavod za eksport M. JOn:ie?e da dobiju dozvolu, jer odbor ne ker Zagreb br. 16. Petrinjska ul. može trpjeti, da na njega pada odium br. 3, III. kat. 60 radi nepravedne podjele. Domaće vijesti Hamdija Spaho i drug i ' ' I | i ' i | j , Miševi, štakori, /stjenke, i žohari �Број 152 Bro .ПРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4.' Strana a—------------------ E MilhBlm F. Ticfenbach i drug Salihaga JVJiriea Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih .proizvoda Sarajevo Predimaret 16. Telefon 308 B Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jet-> kog natrona l.O0°/o i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Ttgoviha voćem, zelerli, i kolonijalnom 'robom na veliko. Prodaje i kupuje voće u komisiju, odprema sve u svojim vlastitim se- petima. — Dajem na zna. nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju radnju proširio i na ko­ lonijalnu robu - - - Cijenik šaljemo franko. - Muslimansha centralna banha za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. POZIV na VII. (sedmu) redovitu glavnu skupštinu Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Surajcw. koja će se obdržavati u nedjelju dne 16. maja o. g. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama u Kralja Petra ulici 13. U. kat. Ovim se pozivaju sva gospoda dioničari na gore navedenu redovitu glavnu skupštinu naše banke koje je glavnoj skupštini slijedeći D N E V N I 1. Izvješće ravnateljstva i nadzor­ nog vijeća o poslovanju zavoda u go­ dini 19192. Predloženje zaključnih račnna za sedmu poslovnu godinu 19193. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobitka 1919. 4. Ustanovljenje, da je druga emi­ sija dionica u iznosu od K 2,000.000 koja je zaključena na 5. redovitoj glavnoj skupštini provedena i dionice potpuno rasprodane i plaćene- Time je izvršeno povišenje dioničarske glav­ nice od K 3,008.000 — na K 5,000.000. 5- Promjena zaključka 5 redovite glavne skupštine glede glašenja dio­ nica druge emisije onamo, da sve di­ onice druge emisije [dva milijuna kruna] glase na donosioca. 6. Podjeljenje odrješnice [apsolutorija ravnateljstvu i nadzornom vijeću. RED: 7. Promjena pravila. 8. Ovlaštenje ravnateljstva, da ono može u vlastitom djelokrugu povisiti dion. glavnicu za K 18,000.000'— t. j. od K 5,000.000 — na K 20,000.000 — i to ili na jedanput ili u više emisija i da može odrediti uvjete emisije [a] te prijedlog, da dionice ove (ovih) emisije [a] glase na donosioca. 9. Izbor petorice članova ravnatelj­ stva. 10. Izbor nadzornog vijeća prema § 51. pravila i određenje njegove na­ grade. 11. Eventualije. Dionice odnosno potvrde o trećoj zadnjoj uplati, kao i potvrde za upis i uplatu dionica druge emisije .mogu še položiti kod naše blagajne u Sarajevu i kod naše podružnice u Tuzli. t RAVNATELJSTVO Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dion. društva u Sarajevu § 29. društvenih pravila glasi: U glavnoj skupštini mogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili drugim mjestima koje ravnateljstvo u pozivu označi, barem 8 dana prije sastanka glavne skup­ štine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao-legitimacija kod glavnih skup­ ština. Pj-avo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu. — Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica*8 dana pred sastanak glavne skupštine na naznačenim mjestima položio. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g.'broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. 2. Dionice glase na ime, nominalna im je vrijednost 50 K, a dioničari ih dobijaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 39. maja 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji su učestvovaB u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921- g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja od 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. .7 . Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo. Sarajevo, 27. aprila 1920. POZIV na supshripciju 1Z.000 Komada dionica IV. emisije „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Ba­ njoj Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalna vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. • 3. Nove, dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj flavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove-dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog londa. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.00O sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000'glasiće na donosioca. 6, Diopičari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube t>ra-° na opciju dionica uz tečaj od K 100’— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na tme ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. 1V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica цгеко prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12- Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, Une 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. £ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. К 47 »traeuartla D. * A. Kaira, Sanirao � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5fa9f7ae25f6f14d20af18740bd3fb76.pdf 8b5c7c92b74eb1904668b56e5198dbbc PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redalicioni oaior. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. .đEHCKE МУГЈШМАИСКЕ ОРГЛИИЗАЦИЈЕ. rat BrojV Sarajevo, četvrtak 6. maja 1920. (15. šabana 1338.) Jesmo li ravnopravni? protiv muslimana. Kad*oće vlast, mo­ že sve s dobrom1 voljom! Tim više bi to trebalo učiniti, i pribaviti zakonu po­ štovanje, što je Regent u svom pro­ glasu naglasio pravedne riješenje agrarnog pitanja uz pravičnu nak­ nadu dosadašnjim vlasnicima njezi­ nim. Godina II. ko su nam je uopće ostavili na raspo­ laganje. Kao šttuje potišten i obespravljen muslimanski™posjediuk, Itežak ii trgovac, isto je tako zabačen j musliman činovnifc, koji je danas posve' zapo­ stavljen, premda ima sposobnost i kva­ lifikaciju kao i protežirani j privilegi­ rani elemenat. Muslimani se danas mo­ raju povlačiti po vladi na nižim i ne­ odgovornim mjestima, dok nesposobni i nekvalifikovani činovnici druge jedne vjere zapremiše sva mjesta. Na ovaj se način unosi još veće nepovjerenje i uzrujavanje, a stalno promiče hegemoni­ ja i vjerski separatizam- izvjesnog ele­ menta na svim linijama. A gdje je rav­ nopravnost? Kad sve ove činjenice uočimo, dola­ zimo do zaključka, da se sve ove ne­ pravde i nasilja provode po nekom smi­ šljenom, sistematskom planu, samo da se muslimani unište i onemoguće na svim poljima. Kao dokaz, da ovako shvatanje nije daleko od prave namje­ re musi, dušmana, možemo navesti ža­ lostan primjer iz sarajevske okolice, gdje se u zadnje vrijeme požarnim da­ nom ili svecem ne smije musliman ni pojaviti, ako ne želi biti napadnut na najbestijalni'Jj i najgadniji način od raz­ mažene, podivljale i pijane seljačke ru­ lje, kojoj više nisu sveta ni najosjetlji­ vija musi, čuvstva. 1 u gradu se čuju prostački povici sa izvjesne strane i poklici: u Aziju! Gdje je ta vlast i rav­ nopravnost? Ima li u ovoj zemlji zako­ na? Pravo reče jedan sociolog: »Inh> lerantnim vjerovanjem razjašnjuju se nasilja, mržnja i progoni, a to danas ugrožava musi, egsistenciju i individu­ alnost. Smije li to biti u jednoj pravnoi dr­ žavi? Glasoviti francuski sociolog veli na Ovdje moramo odmah istaknuti, da jednome mjestu ove riječi: »Bratstvo se ove lijepe riječi nisu primjenjivale u praksi na muslimane’ jer su baš kroz i sloboda, koje je revolucija iznijela, nisu nikada mnogo zavodile narode, ali ovo sve vrijeme našeg ujedinjenja smajednakost posta njihovom sveti­ ^trani građanima drugoga re­ njom, polugom socijalizma i cijeloga da, koji su.stavljeni izvan zakona. Mu­ Ni muslimanski težak ne prolazi razvitka sadašnjih demokratskih ideja. slimani su držani i drže se nažalost još bolje, /'njega pljačkaju i ubijaju dobro­ No teorija o tobožnjoj jednakosti lju­ jednako jednom olinom, koju može sva­ voljački banditi i otimaju mu zemlju i di bila je oborena opažanjem ј iskust­ ko gaziti i bagatelisati, jer su oni »vozadnje blago, a vlasti se čine nevješte vom«. Tako kaže taj Francuz, i ml gelfrei« t. i. svako im može suditi po i bajagi »ne mogu« da pronađu kriva­ nakon sedamnaestrnjeseci stečene »slo­ miloj vo!ji,»za njih nema zakona. ca i siledžija, oboružanih puškama i bode« i »jednakosti« možemo nažalost Ovo o sjećaju muslimani i to ih bombama koji čine nasilja usred da­ samo potvrditi gornje riječi i nazvati silno «1: duši ne mogući nikako poj­ na. Sve je pošlo u lov na muslimansko proklamiranu jednakost ispraznom ilu­ miti, zašto su oni ovako obespravljeni dobro, koje je danas proglašeno jedzijom i pustim snom, koji nam donosi i. stavljani izvan zakona, dok inojezičrazočaranje poslije gorkog iskustva. ne i inoplemenske« manjine uživaju od hom pustolinom, o koju se otimaju vra­ ne i gavrani na očigled1 vlasnika, koji njih bolju zaštitu i sigurnost. Muslima­ Ovako za našu državu sramotno sta­ nema nigdje zaštite. Zemlja tvrda, ne­ ni vide, da se je njihovim krvopijama nje potpune nejednakosti u ebo visoko, njegov je glas protesta glas pridružio i službeni aparat, koji mjesto konomskom, kulturnom, socijalnom i po­ vapijućega u pustinji! Svi su složni pro­ da ih štiti i brani zakonom otvoreno litičkom pogledu zaveli su »demokra­ tiv njega! ide na ruku njihovim dušmanima i stva­ ti« i to provodili punih 16 mjeseci proti ra na .taj način još veće neraspoloženje. Pa opet kad se dogodi kakvo zlo na interesa naroda i države, a osobito na Zato su muslimani nezadovoljni i ogor­ putu gospodi, koja je odgovorna za štetu muslimana Jugoslavije, ko­ čeni ovim očitim bezakonjima i nasi­ ji su gaženi, ponizivani i preziran! na ovaj nered i za ono nekim i nekim po­ dijeljeno oružje (ako uopće ima odgo­ ljem, koje se vrši nad njima dnevno. svakom koraku i svakom prilikom služ­ vornosti u našoj zlosretnoj zemlji), on­ beno i privatno. Na našu veliku žalost Treba li za ovu tvrdnju dokaza? Oda se obori sva krivnja na težake mu­ nije se ovaj nesnosni položaj muslima­ na je više puta dokazivana, ali neče na' ni za sadanjeg režima parlamentar­ slimane. Oni se zatvaraju i zlostavlja­ ni sada škoditi, ako je potkrijepimo ko­ ju. na njima može svaka šuša iskaliti ne zajednice za posljednja dva mjeseca jim primjerom. svoj »pravedni« gnjev, ta oni su krivi, osjetljivo poboljšao, već ide i dalje n Dok su makedonski i sandžački mu­ što su živi! (Slučaj u Bišini). A gdje su početnom smislu. slimani izloženi! .upravo strašnim poli­ tolika u b i s t v a ? Još mj sada ne vidimo energičnih tičkim progonima takse zatvaraju bez mjera za zaštitu naše lične i imo­ Isto je tako težak položaj i muslj^ suda i osude, samo ako su nepoćudni vinske sigurnosti, još se jednako okojem nepismenom sekretaru, dotle se ^manskoga trgovca, jer mu vlasti ne ” daju nikakvih. polakši'ca niti mu daju paža i vrši ekonomska nejedna­ bos. herceg, muslimani istjerivaju iz kost u svim javnim poslovima, o ko­ unosnijeg vosla i zarade, već to sve svojih kuća i bacaju sa svoje zemlje jima vlada odlučuje, još i sada se pro­ ode opet privilegovariim u ovoj zemlji, na ledinu, da naprave mjesta privilevodi zakidan je (stipendije, potpore govanoj klasi. Tako su muslimani stje­ koj! su i onako izvodnicama napunili siročadi) na štetu muslimana. Sve ove svoje duboke džepove šveroovanjem rani sa sela u grad, gdje će umnožiti ■tužne pojave moraju da zabrinu prave digli cijene nečujno svof robi, ukolibroj beskućnog proletarijata, a iz grada rodoljube, jer one upravo porazno dje­ ih opet,(gone »kulturni1« demokrati u luju na široke mase mirnih i strpljivih Aziju! U gradu ne mogu dobiti nikak­ muslimana i uzdrmavaju u njima i zad­ Sarajevo, 5. maja. državi jasno je kao dan, šta to znači i ve zarade ni dozvole na posao, jer je nji tračak vjere u istinitost naviještenih I to sve razdijeljeno i pograbljeno od do kakvih posledica može dovesti, kad Pod naslovoln »Bosna« donosi mitrodemokratskih načela našeg vremena: se kmetski odnošaji u Bosni i Hercego­ odabranog elementa ili je ostavljeno za vački list »Srbija« u br. 48. od 30. apr. jednakost, bratstvo i slobodu. Mjesto vini stave na tapet političke borbe. I »mučenike«. Naš posjednik muči se i 1920. uvodni članak, koji kao tačan i demokratiziranja naša država se bal­ kad bi društveni odnošaji u ovin: zem­ pati, a drugi uživa njegovo zakonito razborit glas jednog srijemskog Srbina kanizira; U interesu pogažene pravde ljama inače bili sasvim staloženi, i kad pravo i prkosi mu još, da je sada došla prenosimo, da se čuje jedan hladan i moraju se ovaki šovinistički,1 nekultur­ ne bi postojao onaj lični antagonizam »pravda«. I dok musliman posjednik gla­ objektivan sudija o položaju muslimana. ni i divlji ispadi'izazivanja, razračuna­ verski i plemenski, kmetske cdnošaje duje i prodaje potrebno pokućstvo, da Između ostaloga veli pisac toga član­ vanja, vrijeđanja i ražjartvanja javno u Bosni trebalo bi shvatiti kao jedno— uzdrži svoju familiju barem suhom ko­ ka, da je nakon dolaska g. Sv. Pribićeosuditi, a od vlasti zatražiti, da ih ener­ vrlo teško pitanje našeg državnog ži­ rom hljeba, dotle se naše »bratske« vića u Bosnu mjeseca februara 1919. g. gičnom rukom skine s dnevnog reda. vota. pa njegovom rešenju pristupiti sa stranke ulaguju sve većim obećanji­ bačena varnica partijske borbe u srce svom obazrivošću kakvu zahteva deliVrijeme bi bilo, da i muslimani jed­ ma nezasitnoj masi na račun musliman­ i onako još otprije rastrovane Bosne pa katnost njegov? prirode. Ovako krupne nom osjete, da nisu pastorčad, već skog dobra, ne vodeći računa o onoj nastavlja dalje ovako: reforme, koje imaju da iz temelja, izmeda ih gleda vlada jednako da usreći istini spomenutoga sociologa: »Prosti »Mi smo od našega ujedinjenja do da­ ne fizionomiju jednoga društva, moraju kao i druge bez razlike vjere držeći se se puk nije promijenio od. onih vreme­ nas imali dosta nemilih pojava u našoj se izvoditi smišljeno, postepe­ na, kad ga јц Tacit vidio, kako plešstrogo svetog načela pravednosti i jed­ državi. Ali ni zrinjevački puč u Zagre­ no .izbegavajući potrese . ć ? zločinstvima careva. Ti bar­ nakosti. Druge blagodati ne traže bu ni događaji u 'Mariboru i Varaždinu bari, što vrve po dnu društva, uvijek za se muslimani, već da budu jedna­ »Denpakratska« zajednica, u lovu za nj subotička pobuna ni na posletku ovaj su gotovi da ga uprljaju svim zločin­ ki s ostalim državljanima našeg kra­ pristašama partijskim, upotrebi'a je generalni tšrajk, ništa dakle od svega stvima na poziv svake vlasti i na ljevstva, a to im je bilo zajamčeno R ekmetske odnošaje u Bosni kao koi teš­ toga nije za našu državu imalo tak­ gentovim proglasom od 6. ja­ sramotu svake stvari. Taj nasrtljivi i ko srestvo za svoje političke svrhe. vih teških posledica kao po­ nuara 1919. god., gdje se izričito stav­ divlji puk uvijek je bio nadvladan, čim hod Svetožara Pribićevićau Ovakvim svojim postupkom »demo­ se pred njega stavila jaka vlast. Ako lja u dužnost vladi, da. primjeni na ci­ B o.s n u. Vrlo je verovatno, da nisu kratska« zajednica je postigla to, da je njegova žestina bez granica, servil­ jelo kraljevstvo sva prava i slobo­ svega ovoga svesni ni on ni njegovi su se skoro svi muslimani našli u jed­ nost mu je isto takova. Sve su ga. dede građana Srbije, čim se ujedno pri­ uiugovi. х nom taboru, iskoro svi, više ma­ znaje i utvrđuje potpuna jedna­ spotije imale za slugu. Cezari su si­ nje, strepe od naše države Raspirivši partijsku mržnju »demo­ gurni, da će. im on klečati«. Neka pro­ kost svih građana kraljev­ kao od neprijatelja. Kako radi­ krate« su ubacili u partijsku bor­ stva pred zakonom j. zajammisle o oviiti riječima oni naši »držav­ kalna stranka i njeni državnici nisu obu pitanje agrarne reforme. č u j e sloboda vjeroispovije­ nici«, koji govore, da nije moguće za­ Za svakoga misaonog čoveka u našoj vo pitanje hteli da upotrebe kao srestvo ustaviti današnja nasilja i bezakonja sti. MiMslia tiprata i obrtnička banka и Bssm i Hercegovinu (đ. đj i Sarajeau Kavi ss svim 1ш1(зм1ш'шцјмнм. Obavija uplate I аноуСвпја u hraljeistiu SHs. I u iaezemstvu. Frina вШкЕ no uloSne hnjjelu I tssute Nta i ukamaćuje Bi oajpovaljRije. Novija sos лЈмјабаз pnsliia i borsaane Mlope Dionlčha glasnica Пајв sbsgosI« I apravlzacllslM krediti. — Huguli I oroćals veists i vrijednosne papire svib vrsto. R 0 a K 8 C Пј E E S 8 1 £ ћирф I prodaji sve vrste robo, a pnjlatlfo sve ileotns oMilrnice. 3,000.6® КаисвЈагЦа: Kralja Petra ulica Z prizemno, 1цсто - Brzojavi: Trgova ban^а, Sarajevo - Interurban telefon: Ш �»PRAVDA* — .ПРАВДА’ Strana 2 Страпа za kortešaciju, muslimani su se trenutno o k r e n u I i r a di kalno j stranci. Oni veruju, da državnici Sr­ bije, koji su tako mudro vodili Srbiju do našeg ujedinjenja, neće njima u či­ niti.nepravdu. Pravoslavni Srb i. pak, zavedeni demagoštvom »de­ mokratskih« korteša. pošli su u drugu krajnost i zauzeli neprijateljski stav prema m u s 1 im a n i m a. Kad ne bi bilo inače opasnosti za dr­ žavu. najpravednije bi bilo, da vlada g. Stojana Protića dadne ostavku i pre­ pusti »(emokratima« da pokušaju, što su sami zamesii«. Kritičnu situaciju još više je zamutila »Uredba o beglucima«. koja nije ništa drugo do ugarak, kojom su »demokra­ te hteli da upale našu kuću, kad su silazili sa vlasti. 15. februara o. g. pala je »demokratska« vlada, a 14. fe­ bruara, dakle uoči samog svog pada, donela je »Uredbu o *bcglucima«. Zašto vlada g. Ljube Davidovića ruje ovu uredbu donela ranije, kad je na­ šom državom žarila i palila šest mesed? Za to. jer je svesna bila.^a kakvom je odgovornošću i sa koliko teš­ koća Skopčano provođenje ove uredbe. Kad je videla. da mora ići sa uprave zemlje, bacila je ugarak u krov, pa neka se kuća zapali. Vatru je zapalila i ostavila, da je gasi sadanja vlada g. Stojana Ppotića. Za »jedinstvenu državu« Srba, Hr­ vata i SAvenaca. »Hrvatska Sloga« do­ nosi: »Doznajemo iz pouzdana izvora, da je poticajem sa stanovite strane iz usijanih glava jedne stranke u Bosni otposlan memorandum na konferenciju ntira. u kojem se 'traži privola, da se Bosna i Hercegovina anektiraju Srbiji. Mi ćemo o tome do zgode i opširnije govoriti: afi ofdje ističemo odmah, da je taj predlog, kojim’ se traži u našim čisto unutrašnjim stvarima intervencija stranih sila, prava pravcata veleizdaja, pa ako sele Stipica Radić za svoje ideale obraćao predstavkama na konferenčiju mira i zato bio zatvoren preko godinu dana, onda neka se i ovi rušitelji jedinstva pronađu i s njima jednako po­ stupa. Inače ćemo posve jasndpvidjeti, za £im ide današnja uprava te ćemo ne kao stranka, već kao dio naroda, kojemu je iskreno stalo do jedinstva i op­ stanka ove države, otuda poveći sve konsekvcncije. od čega nas ne će odvratitf nikakVi obziri.« BilješiiE. . | I I Ovaj vratolomni gest vlade g. Ljubomira Davidovića dostojno će biti obeležen i istaknut" kao naJViđnij: do­ kaz destruktivnosti i nepatriotizmacele»demokrats kie« zajednice. Napraviviši ovako jednu strahovitu pomniju u agrarnom pitanju, »demo­ krate; su u Bosni uveli i jedan svoj specijalitet u političkoj borbi. Tamo oni naime redovno presreću i rasterujii političke protivnike batinama i rasteruju političke skupštine revolve­ rima. 1 tako, blagodarcći ovoj mahnitoj razuzdanosti nekih sebičnjaka, u Bosni vri. Ovo nisu prazne reći. U Bosni zaista vri. Provede li se agrarna reforma sa onom b e z g 1 a v o š ć u, kako to tru­ be, i kako su već otpočeli, »demokra­ te«. onda smo od muslimana napravili jedan antidržavni elemenat! A zar mi danas nemamo inače dovoljno antidrŽavnlli elemenata? Zar da se bacimo i na taj luksuz, da njihove redove obo­ gatimo sa još milion sinova našeg na­ roda!? I I 1 ; i Obustavi li se provađanje agrarne re­ forme, po »demokratskom« receptu, on­ da će besavesnj agitatori »demokratske« zajednice izazvati nerede. Proliće se krv. , Kako god okrenete, zlo je. I to veli­ ko zla To su, eto, rezultati »politike« onih ljudi, koji hoće sebe da prestave kao neki državotvorni elemenat i 'koji se nazivaju demokratima. | i । i »Još jedno separisanje«. — »Glas Naroda« od petka osvrće se pod gornjim naslovom na akciju građana | muslimana za osnutak »Musi, akadem- 1 ske menze« u Zagrebu. U toj akciji nazrijeva »još jedno se­ parisanje«, pa veli da se studentima na ovaj način ne treba pomoći, jer u Zagrebu ima »Jugosl. akademska menza« i »Prehrarfh«, koje su svim Studentima Jugoslavenima otvorene. To je istina, kao što je i neistina, da je na sastanku u kiraethani rekao jedan zagrebački študenat, musliman, da se đaci musli- , man: nerado primaju, jer nisu preko fe- , rija dovoljno sabrali dobrovoljnih prilo­ ga. nego je rekao prikazujući ekonomske poteškoće »J. a. m.«, da se ušljed ma- I ferijalne krize odbor odlučio, da izda I studentima, koji na ferije odlaze sa­ birne arke za dobrovoljne priloge'i sva-^j kog obvezao, da' mora pridonijeti pri­ loga. dok će u protivnom izgubiti pra­ vo na opskrbu u menzi. Poslije ovog pothvata, koji je lanjske godine .donio znatnih suma, ipak nije mogla menza da hranu poboljša ni kvalitativno ni kvantitativno, jer je morala namiriti stari deficit Potsjetiću pisca dotičnog članka na predlog- akademičara Ferenčeka koji je rta skupštini' menze u sveučilišnoj auli prošle godine usvojen, da oni. koji ne dorfesu dobrovoljnih priloga gube FELJTON. pravo na članstv# menze. To je i on čuo. ako je bto na skupštini. ^švrha je bila onome Studentu u .ki­ raethani prikazati, da »J. A. M.« pored svih nastojanju nije mogla poboljšati hrane. Svjesno izmišlja »informacije« o tom, da je nekoliko bogatih musi, studena­ ta pokrenulo tu akciju, da bi — »ra­ čunajući na versku fanatičnost našega, sveta, da će se odmah za to zauzeti«, došli do dobre hrane uz jeftin novac, — pričalo, kako se jede u »Prehrani« i »J. Menzi« krmetina i svinjska mast, a oni to ko pravi Turci ne mogu podneti«. 1 Đaci, koji ne ustupaju od svog vjer­ skog odgoja i navike, te -neće da jedu ono, što ni kod kuće nisu jeli, svak pametan zna da se poradi toga ne mo­ gu na patnju i glad osuđivati, kao i to da se ne mogu nazadnim smatrati, ne­ go pohvaliti. Nadalje velj: .».Osim togi znaju vrlo dobro, da se nijedan nacionalno svestan musliman akademičar neće hteti hranit u toj separatnoj mensi, pa ma­ kar morao i gladovati, hraneći se u ( jednoj od zajedničkih mensa. I tako će njih nekolicina doći do vrlio dobre i jeftine hrane«. Ovo je drska podvala, koja nje do­ stojna ni najgoreg tipa i koja samo mo­ že izaći iz kuhinje »Glasa »Naroda«. U mensi. — koju će sami muslimani i to svi i Pravdaši i Obranaši, listonFsvi, — osim gospode s crnim ahmedijama iz »Glasa Naroda« i nekolicine iz redak­ cije »Mutež-organa<$ — ostvariti, uzdajući se sami u se, naći će svi naši študenti bolju i jeftiniju hranu, nego li ' onu u postojećim kuhinjama. i Dva akademski naohražena lečnika« su svjesni svega što čine i služe za Politički pregled 1 UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Број 153 Broj uzor našoj omladini, a na diku su na­ rodu. Pisac drži naivnim naše sve akade­ mičare, kad veli, da bi im vlada mogla ustegnuti Stipendije, kad imaju svoju mensu. Ta za Boga, prema toj logici, he bi ni sad nijedan imao Stipendije, kad postoje dvije mense u kojima se daći hrane. Vlada daje Stipendije, Ua siromašni đaci plaćaju hranu, a nipošto im ne pro­ pisuje, gdje će se abonirati. Pisac bi želio, koliko izgleda, suge­ rirati vladi, da će osnutkom ove naše mense »propasti« narodno jedinstvo, pa bi rekli da mu je tendencija da reče: »Ne daj im vlado Stipendija!« Mi hoćemo, da u istinu pomognemo svakog našeg Studenta, kojeg treba po­ moći i da mu pružimo hranu dobru i izdašnu, a uz jeftin novae i badava. Kad je ostvarimo i kad počne funkcionisati, te ako uVidimo, da je shod­ no, da postane Gajretova institucija i postaće. Mi se za ničija leđa ne kri­ jemo. Razumije se da ćemo po švžm našim krajevima agitirati u ime napretka, a i u ime Islama, te će nam. se zaista i po­ moći. Preporuka da muslimani osujete bvti’ plemenitu akciju, ostaće uzaludna. Odbornik. Šta je sa Sertića duhanom? Jedan .dalmatinski list javlja, da je Ministarstvo Finansija ukinuto dozvolu Sertića iz Sa­ rajeva, da preradi 5 vagona arbanaškog duhana za čehoslovaćku. Kako nam je poznato ovaj je duhan u Sara­ jevu. a neke novine, koje su o njemu mnogo pisale najednom su se prestale interesirati za ovu stvari... Draškovića posvetivši mu spomejjrsloI vo. Iza toga je zaključena sjednica jer I nije bio prisutan dovoljan broj posla। nika. ____ VANJSKI POLOŽAJ. Zaključci krunskog vijeća. Beograd, З.таја. Ministarstvo inostranih djela Izravni pregovori sa Talijanima. saopćuje: Jučer pd 10>-12 sati prije po­ »Temps« prima vijesti iz Rima, da će dne i daiihs od 4j-7 sati poslije podne se prvih dana maja u Strezi na obalama na 'sjednici ministara i naših mirovnih Lago Maggiore sastati zastupnici Kra­ delegata dra Trumbića, dra Žblgera i ljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, i de­ Radovića saslušan je referat dra Trum­ legati talijanske vlade. Radi se o tome, bića o stanju jadranskog pitanja. Po­ da se obnove pregovori da se dođe do. slije iscrpive debate zaključeno je da sporazuma u jadranskom pitanju. Jav­ se produže izravni pregovori sa Itali­ no'mišljenje je međutim dosta skeptič­ jom radi riješenja jadranskog pitanja. no, dok- ministarski krugovi imaju na­ Na predlog ministra inostranih djela odu, da će uspjeti taj pošljednji pokušaj. vlašteni su delegati Pašić i dr. Tr.umOvi pošljednji temelje svoju nadu na- čibić, da se sastanu s falijanskoitf *delegaHjenicii, da je talijanska vlada priprecijom u tom cilju. ’ mila blati za riješenje toga problema, Sjednica Narodnog Predstavništva. koje se približava u nekim detaljima Sastanak. Narodnog' Predstavništva ojugoslavenskoj tezi. Češki izbori. Izbori za čehoslovački tvorio je potpredsjednik dr. Ribar, koji je pročitao dopis o ubojstvu poslanika parlamenat, koji su se ovih dana oba- *) »Hunumlar vi ćete pokisnuti . ..« reče on os»Ali danas, nakon tri godine zatočenja piše mi mjehnuvši se, kad su one dotrčale do vrata, a o slobodi Arapa . ..« : = =--------------------------------- i Hajrija primjeU: Niko ne primijeti ništa. Esadefendija je gledao A- Hifzi Bjelevac: * — Nije šteta na ovakoj kiši . . . Kažu, da preda se, a Hajrija razmišljala o Ifeti i Ihsanu. I kosa raste.« Sabiha nije više ništa rekla o Ifetinu pismu, je^ ju Esad-efendija upita Sablhu: je naglo zaokupila misao o Ihsanu, kojeg već tojiko vremena nije viđild. Svj ^u-šutiji i gledali kako kiša »A šta je-nova u pismu?« , Sabiha se zbuni i pokaže pismo. pada, mrači se. S jcrova je cui kom tekla voda i Sabiha je pogledala za njom, a da nije svratila svoje — Vidićemo sada. A ko ga je donio? prskala ih po nogama. nejasne misli ni na drugaricu ni na djecu. Vidila je » — De, pogodi! upade im u riječ Hajrija. Esad efendija prbgovori prvi o kiši i nenadanom opet kad se je Hajrija povratila, ali joj se nije htjela' Jedan konjanički poručnik« odgovori Hajrija, a pljusku, -Hajrija še prenu iz misli i reče: javiti. Ona je nije opazila. Prošla je kraj nje sasvim , — Ja ne volim te proljetne kiše... Uvijek dje­ Esad efendija dod^: uz ogradu i otkinula jedan cvijetak sitnog bijelog » — Sururzđde Ihsanbey . . .« luju na me. Ne ćutim se dobro...« riižičnog behara i otišla u školu. Za njom je prošao Sabiha se zbuni, licem joj preleti jedan neobi ­ . Sabiha kao da ih njje ni čula zabavljala se Esadefendija čitajući novine. A Sabiha ostala naslo­ čan odraz duševnog iznenađenja, pbtrveni 1 pogle­ mislima iz prošlosti, iz Ifetina pisma u kojem joj njena na ogradu neosjećajući kako sitna aprilska davši u isto vrijeme i mualima i Hajriju upita: je pisala i o Ihsanu. kiša rosi. Pa kad ju je Hajrije h'anuma prvi put Pisala joj je otvoreno, da ga je odbila, jer nije »lhsanbey ovdje? A gdje je?« zOvnula nije čula nego tek kad je išla prema njojzi j mogla poći za njega za to što bi ga izgubila nje­ — On će doći, zadržao se je kod Akčura Juniz bašču zapazila je i okrenula se. gova domovina, za to što bi mogao njezin utjecaj sufbeya,« odgovori Esad efendija. »Pa ja te zovem, vičem, a ti ne čuješ... Jedno postati sudbonosan, jer njezino poimanje života i Sabiha otvori pismo i počne čitati, a Hajrija pismo donešend je za tebe« ... svijeta nije više ni tursko, ni panislamsko, nego prlčdše nešto Esadefendiji potihp, da Sabiha nije Sabiha se trgne. opće, jednako za sve narode, gdje bili i šta ispovi­ tnogla čuti. Esadefehdijinp se lice gdjekad osmje­ — A odaklen je?« upita znatiželjno, pa brzo jedali. A Ihsan je ipak turski patriota, nacionalac, hnula, nekad je kimnuo glavom u znak da razumije. doda drugo pitanje: »Ko ga je donio?« koji je u ove tri godine proputovao čitavu Tursku, Sabiha je čitala brzo, pohlepno Ifetino pismo. »Teško ćeš pogoditi« ... odgovori Hajrija po­ i njćgove zasluge u buđenju narodne svijesti u voj- . Jedan joj je arak ispao iz ruke, ali ga nije digla kazujući zatvorenu kuvertu bez ,naslova. sci i omladini biće velike. Zamjerila mu je također Vjetar je puhnuo i ponio ga sa-sobom. Kad je pro­ i to što je kao časnik došao među Arape i šta više »Pogodi!« opetova Hajrija pružajući drugarici čitala do kraja zamislila se’ jj, valjda da promisli o sudjelovao u ugušenj’u jedne pobune. 0 Arapima je pismo također s nekom znatiželjnošću za onim što onom što joj je nekadašnja nerazdruživa -prijateljica pisala toplo i zagrijavala za njihovu slobodu. Šta se je krilo u tom pismu. pisala, a onda se okrene Esadefendiji i Hajriji i reče: više davala im je veće pravo nego Turcima, jer ASabiha primi list od svoje drugarice s nekom, »Čudnovata je ta ifeta!.. . Nagli preokret u rapi jače je osjećaju. Odbila ga je — piše Ifeta — . sumnjom i bojazni, s jednim čuvstvom očekivanja njezinoj duši, koji je izvela Rene i Ihsan učinio ju je odbila ga je ne možda zato što ga nije voh’la, nego i primivši Hajriju za ruku pođu u školu. svim drugim osim onim što je bila. Nekadašnja za to što je sumnjala, da bi je mogao voleti. Rene savršena umjetnica, nekad aristokratkinja, koja se । Logotetides bila je medu njima... V. a nije nf zašto mogla zagrijati postala je zagovarateljica potpune apsolutne slobode. Ona je više nego Kiša je počela jače padati. Iz daleka je grmilo Kiša je još padala. Sa istočne strane mračilo se revolucionarka. Nije više ni Mladoturkinja.. .« i sijevalo. Zemlja je mirisala vlagom. Ptice su cvrjoš više, tamo iza gradskih kućica, koje su se po- „ Esadefendija je gledao Sabihu s nerazumijeva­ kutale u vrtu, a odnekle iz daleka čuo se je glas dno brežuljka sterale. Primicala se večer, аИ ne * njem, a Hajrija Je upita: skladne pjćšme, ali se nisu riječi mogle razumjeti. topla kao pbičr^o, nego hladna, sumorna I tužna — Piše li ti o tomu? Čudna je njezina odluka! Učiteluce sd pošle brže baščom, gotovo potrčale rMovar?° s a sWa Nije je vodio razbor .. .« ^eđata u kroz kitu, tamo gdje se oblaci pred krupnim kapljama kiše. Na vratima ih dočekao Esad-efendija držeći novine u rukama: , •) Gospođa, sastaju sa prednjim kavkaskim gorjem. Rene Logotetides. (44) �( . Број 153 — Broj, Vili, vrlo su povoljni za budućnost re­ publike. U Češkoj je broj Nijemaca mnogo niži, nego što se mislilo, a u Slovačkoj su pristalice separatizma potpuno poraženi. Ovi izbori su upravo triumf ujedinjenja čehoslovačkog — veli francuska štampa. U pogledu spoljne politike oni su znak odobravanja sa strane čitavog naroda-u onom pravcu, u kojem se dosada išlo, t. j. vjernost u obvezama spram antante. volja da se radi u miru i da se održavaju dobri od­ nosi sa susjedima u zajedničkom radu konsolidacije i obnove Centralne Evro­ pe. U pogledu unutrašnje politike, izbori su znak konsolidacije češkog elementa i učvršćavanje Ccliosjovaka. Oni u isto dob^ znače, da narod odobrava socijal­ ne reforme koje su dosad izvedene i da potvrđuju konstitaciju i čitavu politiku Tusarćve vlade. Poljska ofenziva u Ukrajini se raz­ vija povoljno. Poljaci su zauzeli Mohiioy na Dnjestru, a isto tako su imali ve­ likih uspjeha na sjeveru u Vollniji. Od .početka ofenzive 12. boljševička armija .je sko.ro sasvim uništena, ostaci sovjet­ skih trupa bježe u neredu prema isto­ ku i jugoistoku. Dosada je izbrojeno 15 “liiljada zarobljenika, 60 topova, 84 mitraljeze, kao i važan željeznički park i veliki ratni materijal. Plijen raste sva­ kog časa kako se već napreduje. Socijalisti i komunisti medu sobom. .Javljaju iz Stockholma: Karespondent jednog lista u Helsingforsu dobija vije­ sti iz Moskve, da postoji potpuni ras­ cjep između članova centralnog komu­ nističkog komitea. Dvije grupe su se obrazovale. S jedne strane Lenjin, Trocki i Buharin skloni su da popušta­ ju i drže, da je zasada dovoljno da održe socijalističke ideje u Rusiji, dok druga stranka hoće da održi komunizam u cjelini. Naši dopisi • ' I snoj« policiji, pa neka vodi izvide on­ dje, gdje je dužan, a ne da poziva lju­ de, za koje misli, da su pisali odnosne članke pa da im se prijeti progohom iz Tuzle što o njegovoj policiji pišu. Srpska varoš, dio grada u kojem sta­ nuju pravoslavni, postala je hajdučkim klancem, kroz koji, čim se smrkne, ne smije proći fes, a da ne bude tvarno napadnut. Tako su neki dan napali Раšagu Muharemagića, a malo kasnije Ka­ dru Bešlagića, kojem su čak i ruku pre­ bili. To je prijavljeno policiji, a kod zadnjeg napada bio je očevidac i jedan ofisir. Krivci ipak nijesu pronađeni. To je »revnost« vaše policije gosp. Cupurđija?! Tako se vaspostavlja red, je li? E, onda, na zdravlje! A šta li biste činili, da je slučajno pedan .pravoslavni napad­ nut u muslimanskoj mahali? Ništa njanje, nego dvajsetak muslimana zatvo­ rili i rastfubili, da se pojavila urota »Turaka« proti državi. Dok ovo pišemo napada jdean »sa­ vjesni« policajac na jednog nastavnika u času kad on izlazi s djecom iz škole i uz najpogrdniju psovku poteže sablju na njega. Ova'j je nastavnik hodža ■ i učitelj, a i vjeroučitelj. No to nije sme­ i talo Cupurdijinom »revnom« -i »savje­ I snom« redaru, da istupi »energično« ondje gdje treba. Mislimo da će ovaj put biti dosta ova dva primjera o rev­ nosti i savjesnosti redara, a poslije će­ j mo govoriti posebno o samom g. Cupurdiji dok čujemo njegovo objašnjenje sa Đuranovićem. Iz naše organizacije. Skupština u Bihaću. Dne 5. aprila t. g. održana je u 'Bihaću kotarska skup­ ština ntše organizacije, na kojbj je jednoglasno odobren rad i pravac vod­ stva organizacije. Tom je prilikom iza­ bran odbor, u koji su došla slijedeća gospoda:' Predsjednik Muhamedbeg Ibrahimpašić, potpredsjednik Muhar medbeg Bišćević, tajnik Idris Šarganović, blagajnik Omer Jusufhodžić. od­ bornici: Ahmedaga Poprženović, Huseinbeg Ibrahimpašić, -Fehim Hadžiabdić, Hilmija Muhameđagić, Mujaga Delić, Bego Murtić, Ahmed Balić, Gjulaga Selimović, Ibrahim Cavkić i Gjulbeg Kulenović. Istodobno je skupština na predlog predsjednika najoštrije osudila napadaj demokratske štampe na dra Halidbega Hrasnicu? kojemu se izrazuje neograni­ čeno povjerenje, kao i drugom našem poslaniku dru Mehmeđu Spahi. Živjeli! Skupština izrazuje bol duše i srca svoga za napadaj na bilećke kao i na sve ostale muslimane našega kraljev­ stva. pridružujući se sarajevskoj pro­ testnoj skupštini i traže od vlasti naj­ energičnije zaštitu kao i potpuno i jed­ nako izvršivanje zakonskih propisa. * strane iz Sarajeva ili ako već hoće ov­ dje boraviti izgrade u stanovitom vre­ menu vlastite kuće, jer kod takovih ne igra ulogu ni skupoća materijala a ni radne snage, dok se danas može reći da stanuje u svojim luksurioznim stanovi­ ma gotovo badava. Nabačeno je i pitanje suženja uredskih i vojnik prostorija, jer kad bi se i u tom pogledu racionalno gospodarilo dobilo bi se dosta, dok istina, ima ureda gdje su činovnici upravo naslagani u ured­ skim sobama, ima opet dovoljno i takih koje nisu prijeko potrebne. Na taj na­ čin, dalo bi se moguće postići da se uredi, koji se još nalaze u privatnim zgra­ dama smjeste u vladine zgrade. Interesantni su bili izvodi jednog od gg. inžinjera, u kojima je zagovarao da se kuće grade t. zv. ćerpičem, dćkazujuć, da se takove kuće drže više dece­ nija, a u današnje doba skupoće mate­ rijala došle bi znatno jeftinije. Naravno, da bi se u tom morao izmijeniti građev­ ni red ili barđn vrlo liberalno s njime postupati, jer nužda mijenja zakon. Pravedno uređenje kirajdžijskog pita­ nja bez sumnje će isto mnogo doprinijeti poboljšanju stanbenog pitanja, jer je upravo' frapantno koliki se broj obitelji po navodima predstavnika stanbenog ukeda morao iseliti iz kuća radi ruševhosti. Kućevlasnici naime uz današnju kiriju nisu u stanju da izvršuju poprav­ ke. Naravno, da se kod konačnog ure,a tog- pitanja mora uzeti obzir ne . - no na kućevlasnike, nego i na kirai/ džije, koji su neimućni. Bude li dobre volje! na nadležnim mjestima i to .pita­ nje može se riješiti na zadovoljstvo o’ bih interesiranih krugova. Tajna o šećeru. Čujemo s pouzdana Izvora, da je ministarstvo ishrane i ob­ nove zemlje doznačilo Povjereništvu is­ hrane za Bosnu i Hercegovinu dne 17. marta o. g. 30 vagona šećera i’5 vagoj na za Novi Pazar. Od šećera što je određen za pučanstvo novopazarskog sandžaka prodao je jedan vagon I privatnoj ličnosti, dočim za bosanski šećer niko ništa ne zna. Jedno udruženje obratiljp se je na ministra s molbom, da mu doznači za .članove i njihove porodice 3 vagona kukuruza, i g. ministar preporučio je vladi molbu i ujedno naredio, da se izda i jedna otpadajuća količina šećera pod brojem 6.828 od 20. aprila 1920. Delegat ispred ovog udruženja došao je na vladu i tražio od g. Đurića šećer i brašno. No na uprepašćenje ovoga g.. Đurić mu je odgovorio, da šećera ne­ ma, ne<»o saharina. Kad mu je ovaj re­ kao da je šećer doznačen i primljen « -ovjerenik Đurić je ušutio i nije ništa ' odgovorio. • Tražimo .malo svjetla da se osvijetli magazin u kojem se ovaj šećer nalazi. Jedno ubojstvo. Kod Kragujevca ubili i su razbojnici narodnog poslanika Draš| kovića i ranili suce Filipovića i Marinkovića. Zločinci još nisu pronađeni. Vjenčanje. Naš ugledni privrženik g. Osman ef. Beganović, član vakuf, sa­ bora iz 'Ključa, vjenčao se dne 3. o. mj. sa gospođicom Šemsom, kćerkom Muhdrem ef. Kerenovića iz Bos. Petrovca. Želeći mladencima svaku sreću, česti­ tamo! Transporti za Čehoslovačku. ČehoAivački podanici, samo državni činov­ nici i namještenici, koji su preuzeti đei kretom u državnu službu 'Cehdslovačke I Republike i žele, da odu transpor­ tom koji polazi 2. juna iz Sarajeva, ne­ ka se odmah prijave konzulatu u Sa' rajevu. Svaki neka tačno navede ko! liko mu mjesta treba za njegov namje­ štaj. dali ’/» ili cijeli vagon, i U kojoj sta­ nici hoće tovariti. Svaki neka priloži prepis dekreta kojim je preuzet, inače nemože bifi primljen u transport. Do­ zvole za izvoz vlastitog pokućstva iz­ daje po naredbi zcm. vlade kotarski ured. Samo Г> časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu štyi tu, zato trebu da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H Tuzla, 28. aprila 1920. U dva tri maha pisati smo o »revno­ sti« naše policije, gdje su naročito apo­ strofirani Cupurdija, komandant policije i njegova desna .ruka Tomić. To, kako izgleda, nije mnogo koristilo, da se ova dvojica poprave. Cupurdija je međutim davno premješten u Banju Luku; ali mu se nekako ne mili iz Tuzle, kao da je Tuzli potreban njegov »blagotvorni« , rad, ili ga uz Tuzlu vežu kakve druge i^pomene. Nama bi bilo drago, ako bi se on pokorio .nalogu vlade i otišao onamo kud je premješten, a onda još poveo sa Sobom i »revnog« Tomića, koji je jedini »čuvar« narodnog jedin­ stva u našem gradu. Toliko je revan da razbija stakla na okvirima i dere slike našeg Halife da zapriječi »veleizdaju« Turaka, čime nanosi ogromne štete si­ romašnim vlasnicima tih slika. On to čini, sigurno, po svojoj volji i bez iči­ jeg naloga, ali Cupurdija mu taj rad , odobrava. To tako nama običnim smrt­ nicima izgleda, jer ni jedan drugi stra- i žar to ne»čni. No Tomić je miljenik Čupurdijin. pa zna njegovu želju i bez za- 1 Stanbeno pitanje. »Jugoslavenski povijedi. Ta kako se i neće razumjeti, , List« donosi: Prošla anketa saz­ kad su oba crno-žuta, oba su nam kao vana na poticaj inžinjerskoga drubaksuzni miraz ostali u nasljeđe iza j sazvana'na poticaj inžinjerskoga dru­ Austrije. Tomić je poznat kao denunci- j štva a u svrhu suzbijanja nestašica sta­ jant i jedan od najrevnijih zaštitnika nova pružila nam je dovoljan uvid u oaustrijanštine u Bosni. Dovoljno je sa- i vo aktuelno pitanje, pa. je bila u mno­ mo vidjeti spise na okružnom sudu u i gom i mnogom pogledu interesantna i aferi sa drom Kadićcm. Cupurdija, kao poučna._ \ bivši žandarski narednik i sluga Austrije | Kod svih prisutnih odaslanika korpo­ dokopao .se je za demokratske vladavi- I racija i vlasti vidila Se živa želja, da se ne časti, o kojoj sa svojom spremom ni- | svim sredstvima barem ublaži, jer na je mogao ni sanjati, pa sad kao kaperiješenje tog pitanja u velikom stilu ne ran 11. klase uzdignuta nosa ističe svoje može se za sada misliti uslijed neimaš­ srpstvo. Ako se srpstva sastoji u ime­ tine i skupoće materijala te skupe radne nu, a ne u djelovanju, onda čast tome I snage. srpstvu, a ako se traži djelovanje, on­ Mnogi prisutni haglašivali su potreb da je g. Milan pravi pravcati Švabo. ukinuća t. zv. »luksuznih stanova« u Ojlđa kad su Srbi proganjani, on je bio koliko to već nije učinjeno. Dakako za­ policajac, primao Švahinu plaću i kao počne li Se ta akcija u istinu i provasvi hfzmećpri čuvao tuđinsku vlast nad đati, ne smije biti protekcije za nikoga, našim narodom. Onda se nije zvao Sr- zauzimao ma kakav položaj, u interesu 'binom nego'pravoslavnim i onda mu je općenitosti mora svaki žrtvovati nešto bio Franjo i Karlo apostolsko veličan­ od svog osobnog komoditeta. stvo. za čije je ime dovodio svoj život Kao daljnja mjera ima da služi, da se u, najveće vratolomije. Nu kao spretan zapriječi naseljivanje u Sarajevo svim policajac umio še je snaći u kaosu pre­ iz provincije, koji nisu svojim zvanjem vrata. pa je izrabljujući svoje slučajno 1 npravo upućeni, đa borave u Sarajevu. pravoslavlje i mutne ргДјке avanžovao ' Kolikogod je u interesu razvitka grada za -* kapetana! čim veća napučenost, današnje oskudi­ Da nas ne bi. kao što je g. Zahirovi- I ce stanova nalažu ovu mjeru,1 pa će i ća, pozvao i1 prostački otkrejao, da sa- i ona doprinijeti znatno ublaženju tog da ne vlada Franjo i Karlo i da .on ne pitanja. će dozvoliti, da se piše o njegovoj poli­ Debatiralo se mnogo i o toni, da se ciji, koja stoji na visini svoga poziva i ljudi koji su se naselili zadnjih godina u uz najveće žrtve drži u gradu red i mir. Sarajevo, t. zv. »ratni bogataši«, daka— navešćemo dva tri karakteristična , ko iz razloga, da mogu ovdje bolje pro. primjera o njegovoj »revnpj« i »savje- ' vađati svoje Spekulativne poslove, od­ i Domaće vijesti , Страна 3.' ПРАВДА* — .PRAVDA, Suttner, (Ljubljana br. 706. posavjećuje Vas glede-zbilja dobrih sa­ tova specijalne piarke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenlh, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigače i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. I Gospodarstvo Ekonomsko stanju Jugoslavije. IharI riska revija »France-Europe Orientale« I u prvoj aprilskoj svesci piše ovako o ekonomskom stanju Jugoslavije: ■»Nemogućnost da se izmjenjuju pro­ izvodi sa Inostranstvom stvorila je u Srbiji (pisac zaboravlja da kaže Jugo­ slavija, — on nezna da na Balkanu ne­ ma više države .koja se zove Srbija) opštu oskudicu trgovinskih proizvoda svih vrsta koje ne može da proizvodi domaća industrija u dovoljnim količina­ ma, osjeća se, naročito, pomanjkanje poljoprivrednih strojeva, voznog mate­ rijala konstruktivnog, materijala, gvoždarnica, obuće i tekstilne robe. Cijene svih tih artikala su vrlo visoke. Isto se tako traži olovaka pera i tinte. Traži se mnogo i prozornog stakla i konkav­ nog. Da bi olakšao na duže rokove, vlada je jugoslavenska (u tekstu srpska) sta­ vila na raspolaganje uvozne trgovine prvi kredit od 50 tnilijona franaka: taj kredit treba da važi stranom liferantu kao garancija za platežne bilete jugoslovenskog (»srpskog!« u tekstu) kupca uz potpis Narodne Banke. On (kredit) služi, isto, kao garantija za nepokretne kredite i bankovne novčanice deponira­ ne u Narodnoj Banci. Jedna amerikansko-jugoslavenska banka, treba, isto ta­ ko, da Đnancra spoljnu trgovinu. Tran­ sporti su u Jugoslaviji vrlo skupi i zahtevaiu jedan aktivni nadzor, jer se vr­ lo često dešava pljačka vagona. Rđava (Srpska) jugoslavenska valuta suzbija uvoz. Vrlo je nizak kurs srpskog dina­ ra i austrijske krune. Ne treba da se računa na podizanje valute, jer eksportacija boluje od ratnih posledica. Poljoprivreda i stočarstvo — gde se proizvodi preko domaćih potreba —• jed­ va da dostižu za nacionalno tržište. , Prema jednom švajcarskom pregledu, samo šljive i kuvano voće prestavija■ju dva znatna eksportna artikla. Ugljen i bakarni rudokopi, djelomič­ no su porušeni ratom, Srbiji je potreb­ no da uvozi bugarski ugalj. Prema to­ me, ne treba računati na eksportacija. Razni su se ogranci eksportacione tr­ govine sindikirali, na inicijativu beo­ gradske Trgovačke Komore, da bi se uništila međusobna konkurencija. Pri čitanju ovog izveštaia, treba ima­ ti na utrtu, .da ovaj — inače informa-, tivni francuski časopis — piše za inte­ rese francuske eksportativne i importativne politike. Taj je list službeni or­ gan francuskog — od države subvenci­ oniranog — Narodnog Komiteta za ekonomsku ekspanziju u Istočnoj Evro­ pi, Ust izlazi dva put mjesečno«. • Pri zahijučhu lista. TUČNJAVA NARODNIH POSLANIKA. Beograd, 4. maja. Jučer prije podue sjedio je u kuloaru Narodnog predstav­ ništva »poslanik« »demolgiata« Ibrahim Sarić s jednim prijateljem. Kad je kraj njih prolazio poslanik Suljaga Salihafcić, pozvao ga je Sarićev prijatelj da sjedne kod njih za sto. Salihagić je prišao stolu i rekao, da neće da sjedi sa muslimanskim poslanikom, koji se prodao demokratima za novce, što jc učinila muslimanska i »demokratska« svinja Sarić. Ovaj mu je odgovorio da ga ne vrijeđa i da ne laže, našto ga je Salihagić ošamario. Poslije podne pre­ dao je Sarić pismenu tužbu podpredsjedniku parlamenta Ribaru i potužio se drugovima iz »demokatskog« klu­ ba. Zbog toga je poslije podne došlo do male prepirke između poslanika Koste Timotijevića i Salihagića, a pola sata poslije do tučnjave između »posla­ nika« Sukrije Kurtošfća i Salihagjća. Kad su sluge i žandari prekinuli tučnja­ vu, počeo je vikati protiv »demokrata« Milutin Dragović koji se nalazio u dru­ štvu Salihagića što napadaju na radikalske poslanike. Valerijan Pribićević, koji se slučajno tu nalazio, odgovorio mu je na to. đa to oni smiju po istoj logici, po kojoj je Salihagić udario Sarića. Dragović je na ovo opsovao maj­ ku svima »demokratima« i zaprijetio im. đa će bez kape otići iz parlamenta, ako ih radikali protjeraju. Medu »demokrati­ ma« radi ovog događaja vlada velika uzrnjanost. Muslimani, čitajte i širite „Pravdu" �Број 153 Broj »ПРАВДА* — »PRAVDA* • Стоана 4. Stran* Imadete U boli? U licu? U celome telu? Popuštaju ii Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite II od spore probave? Od' sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! б kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br, 310. Hrvatska. prvu godinu namješten u privremenom svojstvu, a pošto mine godina dana, ako dokaže dobru upotrebljivost, bude sa Svima pravima po postojećoj služ­ benoj pragmatici i mirovinskom propi­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ dišci, definitivno potvrđen. ‘ Dužnost će gradskog dostavljača bi­ ti, da u uredu pripomaže u pisarničkomalipulativnim poslovima i da vani vo­ di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih potraživanja, pri čemu će mu izravno biti podvržene sve mahalske starješine (gradski muhtari i knezovi). Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. Gradonačelnik: Reufbegović s, r. POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE BOS. GRADIŠKA. Broj 382/1920. NATJEČAJ. Kod ove gradske opštine imade se PRIJATELJU što je nehotice uzeo popuniti novo kreirano mjesto gradskog moju ambrelu sa gvozdenim štapom dostavljača, kao gradskog manipula(šemsiju) dne 22. o. mj. u kiraethani tivnog činovnika u XII. dnevnom raz­ prigodom osnivanja đačke menze, redu sa početnim godišnjim berivima: molim, da mi je ostavi kod kahvedžije 1200 K plaće; 200 K aktiv, doplatka i | u kiraethani, jer sam zapriječen, da 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa । ga osobno u tu svrhu potražim. ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi- j nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti Sarajevo. žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože Trgovina svija vrsti zemaljshih pro­ na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ izvoda i kolonijalne robe na vellho. kazati; 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Prima u komisiju svaku trgovačku Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te robu, naročito voće i povrće, te u tu da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na voru i pismu potpuno vješti; upotrebu. — Telefon interurban 541. 2. da su navršili 24. a nijesu preko­ Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. račili 42. godinu života (krsnim ili rod­ nim listom); ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦«♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ 3. da us tjelesno potpuno zdravi (li­ ♦ PAPIRNICA ♦ ječničkom svjedodžbom); t HAMDIJE KOPČTĆA ♦ 4. da su dobrog moralnog i politič­ kog vladanja (svjedodžbom nadležnog J preporučuje svoje bogato stovariSte J gradskog poglavarstva ili političke ob­ ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ lasti); * školskog pribora. — Naručbe se 5. da su svršili najmanje 4 razreda Ф obavljaju brzo i točno. J koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, ♦ Ci ene umjerene. ♦ Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 $ svjedodžbom). Primljeni opštinski činovnik biva za Hamđija Spaho i drug X POZIV na supsbFipciju 1Z.000 homada dionico IV. emisijo „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. • 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. , ■ 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do ,20.000 glasiće na donosjoca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovatida li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak, najdalje do 31. lV. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedio— ničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Frotir dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B- i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d, u Banjoj Luci. Salihaga JVliriea Sarajevo Predimaret 16. Telefon 308 B Ttgovina voćem, zeleni, i kolonijalnom na robom veliko. Prodaje i kupuje voće u komisiju, odprema sve u svojim vlastitim se- pptima. — Dajem na zna­ nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju radnju proširio i na ko­ lonijalnu robu - - - - RilhElm F. TiBfenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti' 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: . 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada a posjedu Ima. 2. Dionice glase na ime, nominalna im ft vrijednost 50- K, a dioničari ih dobijaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 30. maja 1920. . Sarajevo, 27. aprila 1920. Шм1 mihilr: M. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji su uče­ stvovali u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. 5. Nove dionice IV< emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici,‘a .razlika tečaja od 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti' sindikat od dioničara i njemu 'ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska đioničl^ štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. POZIV na VII. (sedmu) redovitu glavnu skupštinu Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. koja će se obdržavati u nedjelju dne 16. maja o. g. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama u Kralja Petra ulici 13. 11. kat. Ovim se pozivaju sva gospoda dioničari na gore navedenu redovitu glavnu skupštinu naše banke, koje je glavnoj skupštini slijedeći DNEVNI 1. Izvješće ravnateljstva i nadzor­ nog vijeća o poslovanju zavoda u go­ dini 19192. Predloženje zaključnih račnna za sedmu poslovnu godinu 1919. 3. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobiika 1919. 4. Ustanovljenje, da je druga emi­ sija dionica u iznosu od K 2,000.000 koja je zaključena na 5. redovitoj glavnoj skupštini provedena i dionice potpuno rasprodane i plaćene. Time je izvršeno povišenje dioničarske glav­ nice od K 3,000.000'— na K 5,000.000. 5. Promjena zaključka 5 redovite glavne skupštine glede glašenja dio­ nica druge emisije onamo, da sve di­ onice druge emisije [dva . milijuna kruna] glase na donosioca. 6. Podjeljenje odrješnice [apsolutorija ravnateljstvu i nadzornom vijeću. RED: 7. Promjena pravila. 8. Ovlaštenje ravnateljstva, da ono može u vlastitom djelokrugu povisiti dion. glavnicu za K 15,000 000'— t. j. od K 5,000.000— na K 20,000.000 — i to ili na jedanput ili u više emisija i da može odrediti uvjete emisije [a] te prijedlog, da dionice ove (ovih) emisije [a] glase na donosioca. 9. Izbor petorice članova ravnatelj­ stva. 10. Izbor nadzornog vijeća prems Sh 51. pravila i određenje njegove na­ grade. 11. Eventualije. , Dionice odnosna potvrde a trećoj zadnjoj uplati, kao i potvrde za upis i uplatu didiiica druge emisije mogu se položiti kod naše blagajne u Sarajevu, i kod naše podružnice u Tuzli. RAVNATELJSTVO Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dion. društva u Sarajevu. § 29. društvenih pravila glasi: U glavnoj skupštini %ogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili drugim mjestima koje ravnateljstvo u pozivu.označi, barem 8 dana prije sastanka glavne skup­ štine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao legitimacija kod glavnih skup­ ština Pravo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu.— Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica 8 dana pred sastanak glavne skupštine rta naznačenim mjestima položio. Vhmlk: CMtntai 0Љ<и 4 N. O.. №«unirUa D. k A. Kaje«, S*r«Rr»<>. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/48a7d68655fc794f964334a358810166.pdf 083d2515501918a6d0c2646d3d2badfb PDF Text Text i Н. Alnned Hanndi ' T,'Tf, . - Bf g O 1. V Ufl Кали^с «. ГЛАСИВО јУГОСЛАВЕНСКЖ МУедаМАМОГК ОГГАПВАЦИЈЕ. Broj 49 (154) Sarajevo, subota 8. maja 1920. (17. šabarfo 1338.) Prijatelji našeg napretka! POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređujs FBdahcioni odbir. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 69 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoi ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina II. muku razumije samo opaj, koji je kre- ] nuo tim putem. • ' 41 Zagrebu po visokim školama ima naših 100—150 musliman đaka. Oni su Primamo iz Mostara: većinom sa malim stipendijama, a ni Ono što smo u vezi sa dolaskom go­ kod kuća njihovih danas ne vladaju spodina dra Žike Lazića u stvari po­ na akciju za osnutak »Muslimanske abogzna kakve povoljne materijalne pri­ znatog incidenta sa gosp. generalom kademske menze« u Zagrebu. Za ovu like, pa ih ni svoji roditelji ne mogu Tcrzićem u naše krajeve mogli naslu­ ustanovu trebamo dosta materijalnih izdašno potpomagati. Zbog toga ti na­ ćivati, sada se posve obistinjuje. Na os­ ši đaci, ti naši sinovi gladuju, a; pra­ srestava u novcu i živežnim artiklima, novi primljenih informacija, o raspolo­ zan stomak ne može učiti; oni su goli, pa apeliramo na bratski osjećaj, na ple­ ženju muslimana prema Srbijancima, jer sa Stipendijom i roditeljskom malom koje je poglaviti gospodin mogao pri­ menitost i patriotizam svih muslimana, potporom nijesu u stanju davati hilja­ miti iz nama dobro poznatih krugova po­ da ovoj humanoj i po naš kulturni na­ de i hiljade kruna za jedno odijelo. U litičkih šovena sa skučenim pogledima predak potrebnoj i korisnoj akciji u su­ Zagrebu je kirija preskupa, pa mnogi na društvo i državu, povedeni su predsret izađu i na najpodesniji način po­ od naših đaka leže na klupama po izvidi u gornjoj stvari i beogradska je parkovima, ili skrušeno traže utočišta rade na sakupljanju priloga. »Tribuna« u stanju već, da prstom po­ po kojekakvim ćošama i budžacima. kaže na »uspješne« rezultate tih predKakva omladina, takva i budućnost! Dakle: gladni, goli, bez postelje, bez izvida. »Tribuna« kaže, da je vlastima Na mladima svijet ostaje. ogrjeva i rasvjete, oni izvrgavaju svo­ pošlo za rukom, da saznaju, da su raz­ Akcioni odbor: je živote najopasnijim bolestima. U ta­ bojnici, njih šestorici na broju, na čelu ko očajnim prilikama je li moguće da Hasan Kadić, Ahmetaga Kutnašin, sa Salkom Čavićem ručali 2. o. mj. u mozak nesmetano radi, je li moguće selu Sopilju sjeverno od Ncvesinja'. Oni Asim Dugalić, Junuzaga Mađarević, imati duševni mir. koji je najglavniji usu tada pričali — veli »Tribuna« — o Ahmed Kulenović, Dr. H. Karamehmevjet za učenje. cijelom događaju, kao j to, da ini je đović, Mustajbeg Halilbašić, prof. VeA, to su naša braća, naša djeca, to je 28. marta javljeno iz Nevesinja o nje­ lija Sadović, Dr. M. Denišlić, Asimbeg naša uzdanica, to je naša vojska, koja govom (generalovom) dolasku ovamo. Mutevelić, Ahmet Šerić. će se u buduće s modernim oružjem Prema tome šašavom i kundacima I boriti za naša prava. Pritecimo im u iznuđenom argumentu uredništvo je iz­ pomoć, olakšajmo im 'školovanje, rjievelo »logičan« zaključak, da su »raz­ šimo ih one tjelesne borbe, koju oni mo­ bojnici muslmanj i da imaju veliku or­ raju voditi protiv gladi, golotinji i svim ganizaciju, koja ima svoj koren u Mo­ drugim materijalnim nezgodama; osigustaru«. Je li Salko Cavić (Catić, valjda?) koje osiguraje pobjedu, nauka je puto- ■ rajmo ih materijalno neka ostanu pri samoj duševnoj borbi, da uzmognu što ručao 2, o mj. u Sopiljima i je li pričao kaz, koji čovjeka dovodi do- cilja, nabolje izobraziti se. potankosti o nemilom događju? — mi uka je branitelj, koji čovjeku ne da da ’pane drugom pod onge i da bude poga­ Što se oni bolje i svestranije naobra^ ne znamo; no kad i jedno i drugo uz­ memo za posve istinito, ipak ne mo­ žen. Naukom čovjek postaje jači, ugledr ze,'time i mi vjše dobivamo. Što mi nji­ žemo da dokučimo kraja ni konca ovoj niji, imućniji, uplivniji i pametniji. On ma danas dadnemo, to će oni u budu­ logici, kojom se na temelju gornjih do­ zapovijeda, a drugi ga slušaju, on pred­ će nama stostruko povratiti. Dobro za kumenata nastoje izvesti onakovj za­ njači, a drugi ga slijede. Stara je naša dobro, ljubav za ljubav. U nevolji i po­ ključci, kakove nam »Tribuna« predo­ riječ: »Pamet caruje, a snaga đubre trebi brat se poznaje. Dobro koje se čuje. Razbojnici su toga dana (28. mar­ nosi«. pruži, kad je čovjeku potreba, nikad se ta) zastavljali sve prolaznike iz Neve­ Mi bos.-herc. muslimani, za vrijeme ne zaboravila. sinja prema Mostaru, između kojih su 40-godišnje austrijske uprave, nijesmo Ovo bijedno stanje naših đaka u Za- I neke (Pobrića i Hodžiića, oba musli­ se školom koristili u onoj mjeri u ko­ grebu dirnulo je neke naše plemenite mana) i na mrtvo ime isprebijali, pa joj smo se mogli koristiti, da smo zduš­ sarajevske muslimane, pa su oni iz vla­ kako su ovi bili svjedoci i razbojnič­ no i objeručke prihvatili za školu, te stite pobude odlučili, da se toj našoj kog postupka s gospodom oficirima, a ■da smo u nju slali sve što je bilo za djeci pruži pomoć i omogući mirno i nijesu međutim ni čim bili na šutnju školu. nesmetano učenje. U tu svrhu održa­ obvezani, pričali su ovi što su vidjeh i Ali nije ni danas kasno. Glavno je na je skupština na 30. aprila o. g. u tako se je vijest o događaju brzo raši­ uviditj svoju pogrešku. To je već je­ rila u cijeloj zemlji, da se je »o svim po­ dan korak prema popravljanju te po­ ovdašnjoj islamskoj ičtaonc. Na toj skupštni odlučeno je, da se u Zagrebu tankostima« sjutra »»znalo i pričalo« u greške. Hvala Bogu počeli'smo i mi otvori jedna »Muslimanska kuhinja« ili Sarajevu kao i u Mostaru. Prema tome stresati sa sebe dosadašnju lijenost, i »Menza za muslimanske đake«. Na bi »Tribuna« trebala da potraži »koren osjećajući silnu potrebu škole, počeli skupštini je odmah sakupljena lijepa razbojničkoj organizaciji« i u Sarajevu. smo se ozbiljno laćati nauke, kao jedi­ svota novaca. Neki su naši ljudi iza­ nog spasavajućeg modernog oružja, ko­ No i ako nam ovdje nije namjera da brani kao članovi odbora, koji će se jim ćemo se moći uspješno boriti, da branimo spomenutoga Catića i njegovu brinuti oko ostvarenja te kuhinje gdje očuvamo svoj opstanak ovdje. družinu, dokazujući isključivost njego­ će naši đaci moći dobivati jeftinu hra­ Da ispravimo dosadašnje pogreške, i va učešća u spomenutom događaju, ne nu, a oni koji su posve siromašni dobida nadoknadimo izgubljeno vrijeme, ni­ smatramo ipak suvišnim, da u hator vaće hranu besplatno. što vjernijoj ilustraciji postupka u ru­ je dovoljno da šaljemo u školu sve što je za škole, nego je potrebno, da ma­ kovođenju s potragom u gornjem doga­ Apeliramo na patriotizam naše braće đaju rečemo i ovo: Mđffn putnicima i terijalno potopmognemo.-one, koji uče širom cijele Bosne i Hercegovine, da namjernicima, koji toga dana padoše u na školama, a zbog današnjih teških se pridruže ovoj humanitarnoj ! suvre­ ruke razbojnicima, našlo se je njih ne­ prilika pate se i muče. Učiti i sticati menoj akciji. Molimo, da se u svim mje­ koliko, koji lično poznaju i Catića i Baznanje i mučiti se da se što više po­ stima počnu osnivati pododbori, koji ćc šića (koji bi prema »Tribuninu« objaš­ stigne. već j<t to samo po sebi jedna kupiti priloge za ovu stvar. U Derventi, njavanju imali biti »vrha i razvrha« gor­ B. Brodu, B. Samou, B. Novom i B. borba. Pa onaj, koji je na tom putu, njeg događaja), pa su pred istragom Dubici, u Brčkom i u svim onim krajeakq se još mora boriti protiv gladi, go­ lotinje i drugih neprilika, to. je onda vimj, koji su blizu Save, neka se kupi« kategorički izjavili, da među spomenu­ tim razbojnicima nijesu oni bili. Nika­ dvostruka borba. Voditi tu dvostruku I hrana, koja će se sabirati na jednom kva ih gresija nije mogla skloniti, da borbu, naime patiti se duševno i tjele­ određenom mjestu, da se poslije odaV. S drukčije svjedoče. sno, to je nešto užasno, neopisivo, i tu I «alie direktno u Zagreb. Jedno očitovanje. Braćo Muslimani! Zahtjevi današnjeg vremena Su vetla. traže mnogo truda i žrtava, da im mognemo udovoljiti, da mognemo dr­ žati korak u napretku i civilizaciji sa kulturnim svijetom, da osiguramo do­ stojno mjesto u kolu naših sugrađana. Ovim zahtjevima ćemo udovoljiti tek onda, kad odgojimo, vaspitamo i izu­ čimo našu omladinu. ■ Danas, u doba »opće krize«, doba strašnih životnih poteškoća, doba ba­ snoslovne skupoće životnih potreba, »aša se omladina nalazi u teškom i na­ dasve žalosnom položaju. Glad, go'lotiча, bosotinja, nestašica u svemu prirječi toj uspješan rad, onemogućuje na­ stavak nauka, vodi je k propasti. Uviđajući kritičan položaj naše omlajiiae na visokim, školama, odlučismo se Muslimanska kuhinja u Zagrebu. 0 potrebi škole ј nauke danas je su­ i višna i govoriti. Svak je.,danas uvjeren, I da um je škola potrebna kao kora hlje­ I ba. Narod, koji je ostao u neznanju, gazi se, tlači' se i prezire se od onih naroda, koji su se školom digli na viši stepen znanja -i kulture. Onaj dio naro­ da, koji je ostao bez škole, ne ubraja se među ljude, ne poštuju se njegova pra­ va, ne čuje se njegova riječ, ne uzimUu se u obzir njegove tužbe i'nema niko milosti prema njegovu plaču i jadikovaај«. Od njega postaju .sluge, hjamaii, prosjaci, i uopće on sačinjava onu naj»iž« klasu, a to je smetlje i talog onih dijelova naroda, koji su se Školom di­ gli i postali ljudi u modernom smislu te riječi. Ako ćeš da te drugi poštuje steci onoliko znanja koliko i on; ako ćeš da imaš časno mjesto i ugledan položaj međ« ljudima, treba da znaš izvojštiti taj položaj; ako ćeš da ne budeš zapo­ stavljen trebaš se osposobiti i svojom »posebnošću proturati se naprijed. Živet nije ništa drugo nego jedna žesto­ ka borba i trajno hrvanje. Od kako je svijet stvoren ta je borba u toku. Tu borba čovjek vodi u prirodi, a vodi je i u društvu. Bori se u prirodi, da iz njezinih šaka istrgne materijalna sred­ stva, koja su mu nužna za opstanak; bori se u društvu, da ga jači ne potlhči i da sebi osigura ravnopravnost medudragima. U toj borbi ginu i propadaju svi oni slabića, svi oni kržljavi i nemoć11 stvorovi što ne mogoše izdurati ne­ go »ustadoše i u pozadini ostadoše. U staro doba borbeno oružje je bilo drvo i kamenje, poslije je došla strijelica, pu­ ška, top i drugo; ali u današnje vrije­ me je najuspješnije oružje za borbu: nuka. Nauka je obrambeno sredstvo, ШоОа 2аз1 u siia UauhBvnia mjitlini. Huliš epist« f 8по1блЈ|а n krilltistis SES. I u (Mzinsta. Prima пHtant I ubaMčuH Ik sajaa ihtMs kiil№ i ■ fsnljBl!. Sknlji sit nltnjsiu fitliii I tosist I talarija kralja Petra и11и2рт^^^ Bsjs tižisskg I »TpTsslaacBsk« Mit. — Rupujt I argt'jšk srsikt, salBts I т|е4в*ж psitiri ivlh vnta. И ii 2 H G Ш Ш i И topsje I prodaj« m ifsH nk, i'petita »si žipartte »вМм. Sarajevo - InMaii telefon: Ш �Sirana 2 Стоааа »PRAVDA* — »ПРАВДА* I--------------------•Tribuna« u ostalom nalazi, da je uz­ rok »razbojničkom pokretu među mu­ slimanima«: — rđava politika gosp. Prihićevića i njegovih ortaka prema muslimanima, navodno, koja je urodila strašnom mržnjom prema Srbijancima. Ovom konstatacijom »Tribuiunom« nijesmo ni malo zadovoljni, jer nam se — ni mafije, nj više — inauguira njo­ me ono, od čega se moramo najodluč­ nije ograditi. 1 ako nas dosadanjj upravni organi svojom politikom nijesu zadužili ničim, da u prilog njima i jednu pohvalnu ri­ ječ kažemo, ipak’ smo daleko i od po­ misli. da za nanesene nam nepravde činimo odgovornim one, koji za ćorave rabote izvjesnih elemenata ne mogu bi­ ti odgovorni. Hoćemo da kažemo, da sva dosadašnja mržnja naša, kojoj smo u više mahova dali nužna oduška i u javnosti nije iskvarila naših osjećaja, pa da ne bismo znali poštovati one, koji zaslužuju poštovanje. Pa ma koliko imali razloga, da se tužimo na neprav­ de izvjesnih bezočnika, za hator- istini moramo priznati, da nam još nijedna vidljiva nepavda nije nanesena od stra­ ne srpskih časnika. Što više, gosp. pot­ pukovnik ^anković svojim ispravnim držanjem stekao je sveopće poštova­ nje islamskog dijela našega građanstva u Mostaru i mi smo u stanju, da kaže­ mo. -da ni jednog ciglog muslimana u našem gradu nema, koji bi ovom česti­ tom čovjeku mogao kakvu sramotu i poželjeti, a kamo li da pokuša, da mu je sam nanese, kako to iz pisanja »Tribunina« proizlazi. Jamačno su gospoda »isljednici« u očitoj zabludi, pa bi u in­ teresu same stvari bilo, da i na drugu stranu pogledaju. Za Jug. Musi. Org.: Predsjednik Mujaga Komadina V. r. Za posjedničku organizaciju: Predsjednik H. Omer Džbić v. r. Za Vakufsko povjerenstvo: Predsjednik Muhamed ef. Karabeg v. r. Za »Ittihad«: Predsjednik Mustafa O. Cišić v. r. Za Jug. Musi. Klub: Predsjcd.: H. Mqhamed Behlilović v. r. Kaho Englezi rade u ime ravnopravnosti. BiljEškE. Kako bi trebalo? Ministarstvo unu­ trašnjih djela dobilo je 4. o. mi. od načelništva okruga kruševačkog ovu de­ pešu: Noćas između 19 i 20 sati za­ tražila je porodica Hajduković zaštitu od dežurnog podoficira u načelništvu, jer ih je u stanu napao nek'i vojnik. Upućen je na lice mjesta žandarski podnarednik Veroslav Konat, koji je našao »Vladimira Markovića, poslužite­ lja ovdašnje Građevinske Direkcje. Ko­ nat je pokušao da Markovića kao iz­ grednika dotjera u rtačelništvo. Među­ tim je Marković napao na ulici žandarma i pokušao da mu otme pušku, na što ga je podnarednik Konat ustrijelio. Istraga se vodi. Prema ovome neosno­ vano je i tendenciozno iznijeta stvar u »Radničkim Novinama«, ali je ipak oda­ slan naročiti isleđenik radi provađanja istrage. Besplodan rad. 86. redovni sastanak Privremenog Narodnog Predstavništva otvorio je podpredsjednik dr. Ribar ju­ čer u 17 sati. Potpredsjednik je izjavio, pošto nema dovoljnog broja poslanika, to odgađa sjenicu za 7. o. mj. s istim dnevnim redom. Političhi pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Vesnića program. »Novosti« javljaju iz Beograda, da je između Demokrat­ ske Zajednice i vladinog bloka postig­ nut način sporazuma na osnovu Vesnićeva programa. TrebS se samo rije­ šiti detaljno o ličnostima, koje će ući u novi kabinet. Ovaj program sastoji se od slijedećih 5 tačaka: 1. Ratifika­ cija mirovnog ugovora; 2. prihvat izbornog reda za izbore za Ustavotvor­ nu Skupštinu; 3. odobrenje proračuna; 4. pretres ustava u vladi, a' ne u parla­ mentu: 5. osiguranje javne si­ gurnost i. Pod tim se misle mjere protiv širenja komunizma i priprema za izbore. Uspjesi Vesnića. >Obzoru« javljaju iz Beograda, da je Vesnić 5. o. mj. konzoltirao šefove Narodnog i Jugoslaven­ skog Kluba izloživši im svoj program, koji su oba khiba potpuno usvoijli. Ri- ješeiije situacije leži sada u ruci Demo­ manjinu, a od Talijana zastupane općine kratske Zajednice, za koju se govori, jedva petinu svih općina zaposjednutog da jc također prihvatila ovaj program, teritorija a upravljane su od talijanskih pa ako se sve glasine obistine, mogli bi komesara, a ne od načelnika izabranih imati danas novi koncentracioni kabi­ od samih općina. Spomenica žali onet. Ujedno ovaj list demantira sve gla­ petovane mistitkacije od strane talijan­ sine, da između Protića i Vesnića po­ skih političara. Tiče se životnog pitanja stoje ikakve kontraverz* Jugoslaveiia, koji zahtijevaju da odluče Oko riješenja jadranskog pitanje. Ka­ svojom sudbinom istinskim plebiscitom. ko se u dobro informisanim političkim Budu, li Jugoslaveni prijepornog zemlji­ krugovima govori, u posljednjim konfe­ šta primorani odreći se Oživotvorenja rencijama, u kojima se raspravljalo o svojih aspiracija i sjedinjenja s krvnom jadranskom pitanju, zaključeno je, ва braćom Jugoslavije, to žele riješenje će naš ministar inostranih djela, dr. prijepornog pitanja onakovo, na koje će Trumbić, i predsjednik naše delegacije pristati također ogromna većina Tali­ na konferenciji mira, Nikola Pašić, do­ jana zaposjednutog zemljišta, naime biti punomoći za pregovore s talijan­ stvaranje nove nezavisne neutralizovaskim delegatima, tako da naša delega­ ne među-države, koja bi obhuvatala cija neće više trebati instrukcija beo­ sve prijeporno zemljište medu državom gradske vlade. Naš ministar inostranih Kvarnerom sa krajnjim zapadnim i is­ djela ostaje jđš neko. vrijeme u Beo­ točnim granicama. Po aspiracijama ogradu. biju stranaka ta bi država bratski zdru­ Oko sastave vlade. »Hrvat« javlja, žila sve razdvojene dijelove. Tobožnje da se rad oko koncentracije razvija vr­ tako teško razriješivo pitanje o čuvanju lo povoljno. Protić se izjavio, da će na­ etničkih manjina riješilo bi se putem re­ stojati na svaki način da podupre Vesžima potpune jednakosti po švicarskom nićevu vladu i da ne će praviti pitanja uzoru. Takva rteđu-država, koja bi od toga, da bi on došao u koncentraci­ imala dostatno sredstava za.gospodar­ oni kabinet. no čini se, da Vesnić nije sko opstojanje riješila bi teška pitanja sklolk da sastavi kabinet bez Protića. a luke i željeznica putem zajedničkoga i radikalna stranka he bi na to pristala. pravednoga režima. Nittiju je predana Vesnića akcija. Gosp.'Vesnić zapo­ spomenica, koja obuhvaća slične izjave. čeo je u utorak i u srijedu dovršio pre­ govore sa Parlamentarnom zajednicom u cilju priprema za koncentracionu vladu, o čemu je podnio izvještaj u po­ dne Njegovom Kraljevskom Visočanstvu nasljedniku prestola. Prekjučer po podne posjetio je u istoj namjeri gospo­ »Manchester Guardian«: objelodanju­ jina Davidovića, vođu Demokratske je interesantan razgovor svojega su­ zajednice i kod njega je naišao na vrlo radnika s jednim od vođa irskih sinn povoljan prijem. Vjerovatno je, da će feinovaca i potpredsjednikom irske re­ se u toku današnjeg dana moći dovršiti publike Arthurom Griffithom, u kojet pregovori i na ovoj strani. U isto vrije­ mu se lijepo zrcale ciljevi njihovi i opće me Vesnić je posjetio potpredsjednika prilike u Irskoj. Dotični dopisnik piše Privremenog Narodnog Predstavništva sljedeće: gospodina dra Ribara. Mr. Griffith nema ništa u svojoj lič­ Politička situacija. »Narodna Politi­ nosti, koja bi sjećala na vizionarskoga ka« donosi iz Beograda slijedeće infor­ 5 sanjarskog buntovnika. On. je vrlo macije o političkoj situaciji: Narodni praktičan čovjek, koji vrlo dobro po­ Klub će kod pregovora za sastav kon­ znaje modernu povijest, politiku i ecentracionog kabineta istupiti zajedno konomiju, kojeg se nikad: ne bi moglo sa cijelom Parlamentarnom zajednicom. uračunati medu sentimentalce. Kao ve­ U koncentracioni kabinet imale bi ući ćina Iraca, on vrlo dobro znade pra­ sve stranke osim socijalista. Što se ti­ viti razliku između vladara i pojedina­ če demokrata, oni će kao prvi uvjet uca, i samo na ove prve ustr^mljena je jlaska u kabinet staviti bezodvlačno denjegova, ogorčenost. njisiju sadašnje vlade. Kako Parlamen­ Upitao sam g. Griffitha dali sinntarna zajednica ne može na to pristati, feinovsko udruženje još uvijek stoji ne­ ne zna se, kako će se razviti daljnji tok pobitno i odlučno za nezavisnu republi­ pregovora. O samoj podjeli portfelja ne ku, što mi je on potvrdio. Odgovaraju­ može se ništa izvjesno reći. Čuje se, da ći na moje daljne upite, kakvo bi sta­ bi u novom kabinetu dr. Korošec zadr­ novište zauzeli sinn-feinovcj prema rjžao ministarstvo saobraćaja. Ako Ves­ ješenju irskoga pitanja po uzoru dominić ne uspije sastaviti koncentracioni ni'Sma, kazao je, da on ne bi mogao kabinet ostaće na vladi Protić, koji momentano raspravljati o još tako da­ mora zauzeti stanovište prema syim lekoj eventualnosti. U svakom slučaju pitanjima u političkoj orijentaciji. ■ senn-feinovci stoje čvrsto na svojemu Zahtjevi Jugoslavenskog kluba. Jav­ vlastitom moralnom- i državopravnom ljaju iz Beograda 6. maja: Jučer je odrstanovištu. žao Jugoslavenski klub konferenciju sa Dvije trećine irskoga pučanstva izja­ Vesnićem, pa je gledom na program vilo se za potpunu nezavisnost i čla­ koncentracionog kabineta zatražio, da novi sinn-feina izabrani su njegovim za­ se pred parlamenat iznese zakon konitim predstavnicima. Jedino može re­ o Narodnoj banci j uređenju mje­ ći, da kad bi Engleska postupala s Ir­ ra za suzbijanje skupoće provedbom skom ko s ravnopravnim i kad bi je radikalne agrarne refome i oporezovaposmatrala kao narod, koji ima potpu­ nja ratnih bogataša. Klub je također no pravo na samostalnost, tad: bi tek pretresao pitanje vlade' u Sarajevu i oba naroda nfogla raspravljati o svo­ Splitu. ' , jima budućim odnošajima. No dok En­ Pitanje pokrajinskih vlada u Bosni i gleska r.e prihvati toga stanovišta, Sinu Dalmaciji. »Narodnoj Politici« javljaju feinovci ne mogu pregovarati. iz Beograda: Pitanje pokrajinske vlaZatim sam upitao g. Griffitha, što de u Bosni. Hercegovini i Dalmaciji pomisli, da li će. sinn-feinovcima uspjeti novno se pretresa u krugovima poslada skrše tvrdokornost engleske opozi­ nika pučke stranke. Konstatirano je, da cije da pristane na potpunu separaciju je sadašnji režim u ovim pokrajinama t upozorio, da bi politika kršenja dr­ neodrživ i da se mora zamijeniti. U žavnoga stroja samo joj više -mogla krugovima radikalske stranke opaža se razdražiti englesko javno mnijenje. G. neraspoloženje prema predsjedniku vla­ Griffith je odvratio, da su Irci najs^rp-, de u Sarajevu dru Srškiću, koji je pro­ ljiviji narod pod kapom božjom; kroz tiv intencija centralne vlade na svoju generacije su ostali nepokolebivi, pa ruku sklopio kompromis s demokrati­ će, ako ustreba, još i dalje takvima os­ ma. Parlamentarna zajednica dobiva u poSljednje vrijeme-opravdane pritužbđ* tati. U Irskoj danas vlada teror, koje­ mu пегца 'premca -u evropskoj historiji. protiv potpredsjednika dalmatinske vla­ U samom Tipperarvu provedena je pre­ de .Makalea, '. kojj još neprestano vrši metačina u 2000 kuća, a leđna starica službu demokratskog eksponenta u ■od 80 godina šezdešet puta je predveSplitu. dena na redarstvo u jednoj godini da­ na. Svake noći tisuće irskih žena lijega VANJSKI POLOŽAJ. u krevet sa. strahom, da će im se hoću Spomenica tršćanskih Slovenaca u San prodrijti u kuće, da. će im se muževe Remu. 1 odvući u tamnice, bez ikakvoga prešli*Zastupnici slovenskog političkog dru­ šavanja bez ikakve optužbe. Sve to je štva »Edinost« dr. Wilfan, dr. Pogačnik samo pojačalo oporbu Iraca. Kroz jed­ i dr. Stanger podnijeli su 26. aprila u no stoljeće Englezi su nastojali da ras­ San Remu spomenicu vrhovnom vijeću prše Irce, tjerajući ih u emigraciju’. Mi­ i Nittiju. U prvoj se energično denjanslili su time oslabiti Irsku lišivši je nje­ tira valjanost talijanske deputacije i une omladine, ali postigli su upravo pro­ jedno predane plebiscitarne izjave ne­ tivne rezultate, jer emigracijom irski kojih talijanskih stranđka kao što i op­ narod postao je svjetski narod. Svagćina zaposjednutog teritorija, pošto spo­ dje-je bilo, Iraca da podsjete druge na­ menute talijanske stranke predstavljaju rode na engleska obećanja u ratu* en- ' I i ' i Spoj 154 BrtJ | gleska djela u Irskoj. G. Griffith je iz­ javio svoje mišljenje da su Itci slomili mirovni ugovor u Americi i upozorio me na odluku u senatu o politici sepa­ riranja. Fraucesko javno mnijenje prat, sa simpatijama irski pokret i s vreme­ nom će Engleska uvidjeti kakova je lu­ doriju počinila davši svijetu u ruke ta­ kovu batinu, kojom može da je obori. Ako Engleska odbije Irskoj nezavis­ nost, moratće da iskorijeni narod, i to ne samo u Irskoj već u cijelome svije­ tu. Hoće li Englesku prihvatiti taj iza­ zov? Sinn-feinovci su učinili irsko pi­ tanje internacijonalnim. Odlučili su da oživotvore Wilsonove principe i da uz­ mu samo što je njihovo. • u Kad sam upitao g. Griffitha, kakva je politika Sinnfeina prema Ulsteru, od­ vratio mi je da ulstersko pitanje ne op­ stoji, već samo belfatsko. Tekstilni i I brodarski gospodari uzbudili šujiolitički i pokret kako bi ubili ekonomski. U graI nicama nacionalnog integriteta Ulster 1 može dobiti sve sloboštine koje traži. Sto se tiče radničke stranke, veli g. Griffith, dok se nacionalno pitanje ne ri- ješi nema cijepanja u našim redovima. Sinn-feinovska organizacija sadrž. ljude različitih političkih i ekonomskih nazo­ ra. Kad Irska postigne svoju samostal­ nost, naravno da će doći do nove gru­ pacije stranaka, ali za sad o kakvom razdoru nema govora. Radnička stranka izjavila sc na općim izborima ža sinnfeinovce i u skladu radila s njima na op­ ćinskim izborima. Ako naši neprijatelji računaju na neslogu među nama, onda mogu još dugo čekati. Prosvjeta i škola. Osnivanje školskih štapića, škola seli­ ca ipomoćnih škola u Hrvatskoj. Službene novine donose okružnicu povjereništva za prosvjetu ј vjere o osnivanju šKolskih stanica, škola selica i pomoćnih škola. U okružnici se među ostalim kaže: Ako se mjerilom prosvjete uzimlje pismenost, a pučko školstvo sredstvom njenoga širenja, onda su u nas, što se toga tiče, vrlo nepovoljne prilike. — 47.43%, skoro polovica pučanstva Hr­ vatske i Slavonije od 6. godine« unapn- ■ jed ne zna čitati ni pisari, a preko 100 luljada do škole dorasle djece ostaje bez ikakove obuke, jer u njihovu okolišu nema škole! Prosvjetnoj vlasti nastaje otuda na­ dasve važna zadaća, da svim silama nastoji doskočiti ovim žalosnim prili­ kama, kako bi se što prije švako naše za školu doraslo dijete doista i privelo redovnom i potpunom školskom obra- ■ ■ zovaniu. U tu svrhu valjaće što prije proširiti pučke škole, koje već posto­ je, a pootvarati nove škole, gdje ih još nema. Uza svu dobru volju neće se taj go­ lemi posao moći naprečac izvršiti, ne­ što zbog velikih troškova, koji su za to potrebni, nešto zbog nemogućnosti, da se uz današnje prilike grade škole i nabavlja pokućstvo i pribor, a ponaj­ više zbog velike nestašice učitelja, koje treba tek obrazovati U dovoljnom broju. No ono više od stotinu hiljada podr.asle djece ne može se. a da se ne o« štete najveća narodna dobra, za to vri­ jeme i dalje ostavljati bez ikako.va od­ gojna i obrazovna utjecaja, već im va­ lja osigurati barefn neku makar i ogra­ ničenu školsku obuku. Učiniće se to već prema prilikama mjesta, školskim stanicama, školama selicama ili ambulantnim školama t po­ moćnim školama. Školske su stanice pučke škole s vrlo ograničenim vremetfom za nastavu. One će se uređivati u mjestima, U koji­ ma ima relativno dosta djece za školanje, a najbliža je škola toliko daleko (preko 4 km), da Je ona djccame mogu polaziti. Pomoćne škole otvoriće se u mjesti-^ ma, gdje se ne može urediti redovna^ škola, ma da ima dosta do škole dora­ sle djece, ali u mjestu ima podesno li­ ce, koje hi uz svoje glavno zanimanje moglo kao pomoćni učitelj sat dva dnev­ no obučavati onu djecu u najvažnijemu iz predmeta pučke škole. Tu dolaze prije svega u obzir bivši učitelji, uči1 teljski pripravnici i svećenici, ali i dru­ ga obrazovanija lica, koj^ za to Imaju individualnih sposojjiosti. Škole selice ili ambulantne škole otvaraće se tamo,' gdje se ne mogu ure* .diti ni školske stanice ni pomđćrte ško• le..Za te će se škole postavljati mlađi, �Боој '154 — Bro] ■praktičniji učitelji-pučkih škola kao po- | sobni putujući učitelji. Svakome će uči­ telju bti određena dva školska mjesta, I da u svakome od njih radi naizmjence I po pet mjeseci dotično točnije rečeno I 4 i pol mjeseca u školskoj godini i da slijedećih godina na isti način obredadotična mjesta. Zato se pozivaju sve županijske ob■fasti da što prije izvijeste povjereni­ štvo za prosvjetu i vjere u kojim bi se ; mjestima njihova područja imela urediti školska stanica, gdje pomoćna škola, a i gdje opet škola selica. U dodatku ok- ' ’ružnice kaže, se dalje: Uspjeh cijele ove akcije zavisiće do­ brim dijelom o agilnosti županijskih, do­ tično gradskih školskih nadzornika i o zauzctnosti učiteljstva. Kako je to je­ dno nadasve važno kulturno f-rodoljubто poduzeće, ovo. povjereništvo ne ■sumnja, da će svi, koji su na to pozvani, uložiti sve svoje sile, da ono potpuno i uspije. Kako bi bilo, da , se i Grdić makne i pođe ovim zgodnim i praktičnim pu­ tem narodnom, prosvjećivanju? Socijalni život.. Državna zaštita djece. Separatizam i šovenstvo pri diieljefiiu potpora, što ih isplaćuje državna zaštita djece u Sarajevu siročadi i udo­ vicama majkama, postigao je svoj vr­ hunac pod upravom »sposobna« nastav­ nika, a sadanjegi zimjenika povjerenika ministarstva za socijalnu skrb g. Zečevica, koji krije od nas traženi iskaz kao zmija noge. Ali istina ipak izlazi na vidjelo i potvrđuje naše navode doslodcč. Zasad prenosimo iz »Jugoslavijfe« od 6. maja ove žalosne cifre: »Mi smo se već nekoliko patu poza­ bavili oblasnom državnom zaštitim dje­ ce, koja je primila 4,800.000 K za dijelenje potpora udovicama, koje nijesu kadre da izdržavaju svoju vlastitu dje­ cu. Upozorili smo na pristranost ove zaštite, a zato su nas udarali sa svih strana, osobito je srpsko-šovinističko-»socijalištičko« »Zvono« pucalo od jada. Međutim neka posluže za ilustraciju ove brojke:. 17 porodica s 57 pravo­ slavne djece dobiva mjesenčo 6190 K, dok isti broj jn u s 1 im a n s kih po­ rodica s isto toliko djece dobiva 1401 K. a 17 katoličkih porodica sa 57 djece 1330 K. To znači, da svako si­ roče pravoslavne vjeroispovijesti prima na mjesec 108 K 5 filipa, musli­ manske 24 K 5 ,fil„ a katoličke 23 K. 3 fil.; dakle pravoslavne obitelji dobivaju 69.9%. ili gotovo pet pu­ ta toliko koliko muslimanske i katoličke zajedno. Od svote, koja je do sada izdana primili su: pra­ voslavni 79%, muslimani 13.6%, a kato­ lici 6.8%. t. j. prema omjeru: 11.7 (pravo^viti). 2 (muslimani), 1 (katolici). .Namavi li se tako dalje, onda će od 4,800.000 K zapasti pravoslavne 3,820.000 к, muslimane 652.000 K, a katolike 328.000 K. Ovako rade oni, koji se ponose, da su »raskrstili s vjerskim predrasuda­ ma« i ne daju reći, da su pristrani. A neka ta gospoda zavire u stare Švabjne knjige, pa će vidjeti, kako se je on dr­ žao »ključa«! — Zbilja, Bizant,je puno sposobniji u ..sijanju vjerske intolerancije nego sav zapad skupa. Koliko Ima ratnih invalida u- Bosni? Prema službenim statističkim podad, ma, broj ratnih invalida u Bosni i Her' ccgovini; koji su provedeni u glavnoj evidenciji, iznosi s danom 10.‘februara 1920.: 31. 663. U ortopedijskom zavodu u Mariji Zvijezdi kod Banje Luke bilo ih je radi proteze (da dobiju novu nogu ili da im se popravi stara): 5747. Bez desne ruke ima 165, bez lijeve 135, a bez obje ruke 15 invalida; bez desne noge ili stopala ostade 348, bez lijeve noge ili stopala 373, a bez obje noge ili spopala 76. Od studeni postradale je 857, a .933 . ostadoše uzeti (uhvaćeni); izgubilo jg desno bko 261, lijevo 242, a oslijepilo 54; gluhih ima 111, nijemih 4, gluhih i nijemih 12. Od različnih unutrašnjih bo­ lesti postrada 1805, ostadoše reumatični 1904; a od sveopće tjelesne nemoći pati 1248: bilo je zasuto ili je inače postradalo 508. ranjeno je iz puške 10.965, živčano boluje 419, a duševno 120. Tu­ berkuloznih invalida ima 9.172, a s razlićhum drugim ozledama IJj bolestima 1941. Орам 3. ПРАВДА* — »PRAVDA, Po zvanju ima: zemljovlasnika 1941, kmetova 6524, slobodnih ratara i kme­ tova 3086, zanatlija 1398, trgovaca i bakala 492, zemaljskih i privatnih či­ novnika 117, različnih namještenika i nadničara 4265, đaka 105, različnih in­ telektualnih radnika 29. Po vjeroispovijesti ima: muslimana 10.952, srpsko-pravoslavnih 13.865, rimo-katolika 6762, jevreja 84. Iza povratka iz vojske umrlo je u za­ vičaju 1223. Najmanji broj ratnih invalida ima okružje sarajevsko (3563), a najveći okružje banjalučko (7819). Invalidi -primaju male invalidske mi­ rovine i ranjeničke doplatke. Jednokratnu pomoć za nabavu ži­ votnih namirnica, odijela i obuće dobilo je 997 u i^rosii od 213.436 K. Mimo jednokratne pomoći' davahu se i beskamatni zajmovi za gospodarstve­ ne svrhe ili za podizanje obrta, te su 43 invalida dobili zajam od 49.520 K za obrt, a 60 invalida! zajam od 75.3400 K za gospodarstvo. Da se pomogne onim težacima, koji nemaju zemlje, primljeno je 589 molbi za podjelu erarne zemlje. Invalidi ne mogu da prodaju §toku ili alat,, koji im je nabavljen uz pomoć go­ re pomenutih potpora te se svaka zlo­ upotreba progoni preko sudskih vlasti. Pomoći se daju prema imovinskim pri­ likama pojedinaca na osnovi gruntovničarskih i poreznih podataka, prema broiu radnih snaga u porodici i prema sna# različnih vrela prihoda. Kod toga dolazi u račun i radna sposobnost inva­ lidova. podne sjedi kod okružnika, a poslije podne se voza s njime u fijakeru. Ovaj triumvirat sa Gradićem na čelu i čitavim aparatom doušnika vedri i ob­ lači u Tuzli, te je svako izgubio vjeru, u objektivno uredovanje. Domaće vijesti Proslava petnaestgodišnjice »Ittihađa«. Od priređivačkog odbora za pro­ slavu primamo: Odbor »žhnatlijskoradničkog udruženja Ittihad« odlučio je proslaviti petnaestgodišnjicu svoga dje­ lovanje dne 13., 14. i 15. maja, te su na istu pozvana sva muslimanska društva u Bosni i Hercegovini posebnim pismi­ ma, kojih nam adresa bijaše poznata. Kasnije se ustanovilo, da su mnoga društva izostala, pa ovim molimo sva bratska društva (valjda 4 srpska? Ur.) da ovo prime kao poziv na proslavu i da nam jave, ako imadu pjevačke ili tamburaške zborove, da li će na pro­ slavi sudjelovati, da im mognemo po­ slati program nastupa zbirova. Nemaju Ii pak zborova, onda neka nam najkašnje do polovine Ramazana jave, koji će se broj njihovih članova odazvati proslavi, da bi se odbor mogao pravo­ vremeno pobrinuti za njihovo ukonačenje i popust na željeznici. Radi prekratkog vremena proslava ' je odgođena za 20., 21. i 22. juna 1920. Zarobljenici, koji su se povratili iz talijanskog ropstva dobiće po naredbi komande bosanske divizijske oblasti E. broj 5369 od 15. aprila 1920. po jedno civilno odijelo. Da se spisak mogne sa­ staviti i odijelo zatražiti, pozivaju se reflektanti, da se prijave do 20. maja t. g. osobno sa objavom kod vojnog refe­ renta gradskog poglavarstva. Naši dopisi Tuzla, koncem aprila. (Tuzlanski okmžnik). O ovome se je čudovištu pisalo toliko, da se moramo snebivati, kako ga više može zemalj­ ska vlada trpjeti. Dolazimo do zaključ­ ka, da te stvari, što ih Grudić provađa, vlada odobrava ili nema sposobnijih ljudi za uprave, pa joj je svako dobro došao. * Ponajprije moramo ustanoviti s kime se je tuzlanski načelnik okružio. Prva je njegova desna ruka glasoviti »dobro­ voljac« Hakija Temim, koji je prešao dobrovoljcima nakon »slavne« borbe u redovima austrijske vojske, pa kad mu je Rus stavio revolver pod grlo, postao »dobrovoljac«. Kad se je u Tuzlu vra­ tio tražjo je odmah razne nagrade za svoj patriotizam. Dobio je trafiku kao sblicitator koid g. Sefkije' Gluhića i dru­ ge razne povlastice. Stoga nije nikakvo čudo, da je svaki dan pijan i da prosi­ pa pamet u svojoj okolici. Najviše -se je okomio na g. dra Defterdarevića, koji ne zna praviti iznimaka, te mu jedan' Temim ne može imponirati. Međutim Temim ima zašto da se okomi na gosp. dra Defterdarevića. jer je svjestan, da ovaj znade kako je Temim primao od ■njegova brata g. Ibrahimbega po 20 K iz »Dispositionsionda« u Mostaru kao austrijski konfident. Ostalu prljavu pro­ šlost Hakije Temima donijećemo kad dobijemo tačnije podatke iz Mostara. Ovaj i ovaki Temim je danas Grudićeva desna ruka, on mu diktira i komandira, a Grudić sluša. Drugi je tip sreski načelnik Stanko Brakić. Ovaj je neka vrst Sekretara tu­ zlanskih dobrovoljaca, koji svđme šefu doušuju svaku želju nezasitnih dobro­ voljaca. (Jkružnik saspe vatru na Def­ terdarevića i naredi, da se odmah iz­ vadi 50 odijela za dobrovoljce, premda je odbor zaključio, da se odijela po re­ du izdaju. Brakić sastavi ■ rezoluciju ispred dobrovdljhca, u kojoj se izrazuje nepovjerenje prema predstojniku, dok se Grudić slavi do neba. Svako, se je smijao ovakoj rezoluciji, ali je ipak ona imala svojih žrtava. Treća je okružnikđva perjanica »de­ mokratski« zastupnik Blagojević, Moji je svojom »vještinom« upropastio, sve tuzlanske ulice, te da ne dođe općini drugi inžinjer. ne bi mogao tuzlanskim ulicama nj pješak, proći, a kamo li konj. Blagojević je poznat kao pravni savjet»ik.za stvaranje glasovite uedbe o begluchna. s kojom je napravio takovu zbrku pojmova, dp se odmah vidi, da ju je pravio inžinjer. a ne pravnik. Ovaj junak, koji dijeli begluke na račun »demokratske« popularnosti, bere. 2 godine plaću iz općine i dnevnice iz predstavu'klncela&^ Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, "nježnom i rumenom. Tisuće i i tisućb gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 M«či li Va» glavobolja? Zubobthi? Taganje u kostima? Malo Fdleravega Elsaffuida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce -36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krane. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na« Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eagen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. , Trgivina sviju vrsti zemaljshih pro­ izvoda 1 holonljalnz robe na VBllbo. Trešeljah SUMORNE MISLI. Ja kao B&wjenik povjerenika pa «ocijalau po­ litika Trtim втоји „punu dužaosi“ no samo on­ da, kad arak iajede jednog Šabana na raean jednog Simo, nogo, 1 oada joi ватјввп1јв, kada dijelim аотас „Oblaene državne aažtite djece” ровтв svjesno ж omjera 17 : 2 : 1. Po mome naima miti;»жјa i a smislu ciljem laitite dr­ žavne djtea mora da pripadne od oaik odre­ đenih pet milijuna krpea 17 dijelova mojim pravoslavnim, 2 dijela „Turcima41, a 1 dio ka­ tolicima. Bivii „profesor” filozofije ZeČeviĆ. Svoga si učitelja matematike dostojan učenik! Dobro ti radiš po našem principu istrage „Тпraka‘‘ i po meme primjeru podjele Stipendija, na kojima smo lani oteli »ajednižki od „Тпraka nekolike stotina hiljada kiuna, a sve u korist svojih. Ali ipak govoreći među nama i po duši fko je ima) i pravednosti (ko je osje­ ća) trebalo bi prema onom danas meni tako mrskom i vjerskom „ključa” koji sam j a u bos. saboru jedva Švabi natarijo i koji sam tražio na svakom mjestu sa pravoslavne, eto prema tom istom ključu trebalo bi dati „Tur­ cima” i katolicima viie, t. j. po rasmjeru 4:3:2 ili ako ćel prema tvojoj podjeli 16 ; 15 :8. Ako otpada na pravoslavno 16 dijelova, enda po „ključu” moraš dati. Turcima” 12 dijelova, a katolicima 8. Bivii profesor matematiko SĆepan Grđić. Ni jedan list ne uosi nepriličnijeg i^nena od „Glasa Naroda*4. Pravi glas naroda može se Čitati samo u mojoj „Srpskoj Zeri4* ili u „Beo­ gradskom Dnevniku*4 moga istomišljenika Krste Cicvariea. To j’e pravi i nepatvoreni glas srp­ skoga naroda, a drugo jo sve izvj^itačeno dlplematiziranje Đ. A. čokorilo, Prašak za odstranjivanje dlaka Đroieriji Brate Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К’— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—■, mast za uši u glavi K 5'— i 10—, Mast ža uši na "blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10’—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3, III. kat. 60 Centralna drogerija Braća Šahinagić Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 ♦ preporučuje svoje bogato skla­ PAP1RNICA ♦ ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ I X preporučuje svoje bogato stovarište ! ♦ svih vrsta papira, kancalarijskog i X školskog pribora. — Naručbe se J obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 | I Prodaja brašna. Preprodavači »Kon­ zorcija« izdavače počam od ponedjelj­ ka 10. o. mj. pa sve do ponedjeljka 17. maja t. g. brašno za pecivo (prava nulerica) po K 14 na kg. Na svaku osobu .otpada 1 kg. Prodaja se vrši na teme­ lju legitimacije gradske aprovizacije. J ♦ * J ♦ X dište svrh droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. i Braća Bemirdžić, Sarajevo i ; ! ® ' iz I И Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. Trgovipa svakovrsnih koža i obućar Narudžbe iz provincija obavlja vrla brzo i tačna. Д �Број 154 Broj »ПРАВДЛ* — .PRAVDA- Страна 4. Strana :: BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA Htjeli bjste uzdržati svoju ljepotu!_____ u Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO :: TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pcmadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Hl. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. čast nam j’e obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnik namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg hercegovačkog voća svih vrsti na veliko kao: ašlame: crne, bijele, crvene i alice; smok­ ve, lopindže, tenice, dime, bostau, grožđe i paradaiz crveni. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA :: CIJENE UMJERENE. ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna.o Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? S poštovanjem Braća Prolić. Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih'očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— POZIV na supskripciju IZ.OOD komada dionica IV. emisije „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci ** .a/' Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luči obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 108 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete; 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130’— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 5Q0 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20 000- Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pra'o na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. |V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. ■ 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaše se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo-njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Eisaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina^ po­ sebno, ali što jeftinije. Eugert V. Feler, ljekarnik, Sjubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV? emisije, e kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od Јб. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 kojnada novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. , 2. Dionice glase na ime, nominalna im je vrijednost 50 K, a dioničari ih debl­ jaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od, 15. do 3#. maja 1920. Sarajevo, 27. aprila 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerisprodane dionice ustupiće se oijim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji sa uče­ stvovali u ovom upisu pratna broju sta­ rih svojih »dionica najkasnije do 15. ju­ ne 1920. 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. iaauara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja ođ 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu »erasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo, Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. OdbM < M. O.« D. Љ a, и.гдмтљ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/64497cc286a65b7397e7473d04f7c68c.pdf b38fe863c6cadb394b9a0594a024d8a6 PDF Text Text Poitarina u gotovom pletena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ«ИМАлСКЕ ОРГАККЗА1ШЈЕ. Broj 50 (155) Sarajevo, utorak 11. maja 1920. (20. šabana 1338.) Koncentracioni kabinet drži se spasonosnim izlazom iz krize, ' menta i ukočiše njegov rad ’ pomoću u kojoj se nalazi naša mlada d/žava. | kvoruma za koji su i sami priznali da Mnogi su ljudi uvjereni u uspjeh ove je nesavremen. Mjesto da u opoziciji po­ akcije i drže da će se na taj način ub­ kažu šta su i šta hoće, mjesto da stvar­ lažiti nevolje, što ih je našom kraljev­ nom kritikom onemoguće svoje nadmo­ stvu naprtila diletantska politika .de­ ćne protivnike, oni bježe iz parlamen­ mokratske« zajednice. Ta r^di se o tom, ta i kriju se za trikove u tumačenju po­ da dobijemo snažnu parlamentarnu slovnika. Njihova je štampa bila pro­ vladu, koja će uspostaviti red i mir i sto bijesna i nimalo ih nijesu smetali koja će zavesti autoritet državne vla­ Cicvarićevi i drugi napadaji'na Regen­ sti. Ima ih koji nijesu tako optimistični ta: dozvoljeno je bilo sve, što bi im i koji u koncentraciji gledaju samo zad­ pomoglo da, ponovno dođu na vlast. A nju nadu .demokrata«, da pomoću i dje­ imaju li oni pravo, da traže tu vlast? lomične vlasti održe koliko toliko svoj Općinski su izbori neoboriv dokaz, da stranački prfctiž i svoj partijski brod nlaroi nije s njima. Hrvatska je po­ spase od potpundg brodoloma. Oko okrajinska vlada pružila silesiju dokaza, vih oprečnih nazora vrti se pisanje stra­ da su potpuno neosnovane tvrdnje »de­ načke štampe, a »neutralci« su našli mokrata« o separatizmu Hrvatske, kao zgodnu priliku da sole svijetu pamet-f' što je i slovenačka vlada oborila bajku »u interesu države« vuku onoj strani, o separatizmu slovenačkih klerika­ kojoj su i do sad naginjali. Tako je pod laca«. neutralnom firmom došlo do ponovne Silesija je »demokratskih« zastupnika akcije u korist »demokratske« zajed­ pala na izborima, a mnogi se ne usunice. diše ni kandidirati. Uza sve to oni se Da se pravilno ocijeni ova kampanja, prave zastupnicima naroda i bez imalo nužno je baciti pogled u prošlost, jer rumeni u licu pozivaju se na svoju broj­ samo je ona učiteljica/ budućnosti. A čanu snagu, koja im tobože daje pravo šta nas ■ uči ta prošlost. Ništa drugona vodstvo naše mlade države. Njih se nego da je »demokratska« zajednica dr­ nimalo ne tiče što su to isto predstav­ žala vlast od prvog časa našeg ujedi­ ništvo proglasili mrtvim, što su mu od­ njenja pa do 20. februara ove godine, rekli pravo, da daje vlast i što su ga pa je prema tomu samo ona kriva kao nesposobno htjeli razjuriti. Ono im za sve nedaće, koje su nas zadesile u je momentano daje nadu, da bi pomo­ nutarnjoj i vanjskoj politici. Prva kon­ ću njega mogli doći na vlast i — na­ centracija bijaše samo maskirano sajednom je dobno i zakonito. Je li onda modrštvo »demokrata«, jer je ova opravdana nada, da se »demokrati« ru­ stranka imala preko dvije trećine mi­ kovode interesima države i da vlast nistara, p^Je prema tomu bila faktični traže za to da joj pomognu? Može li se vršilac vlasti. Radikali i Jugosl. klub narod osloniti na sadanje držanje ove bili su samo štafaža. Mogli su djelo­ klike i može li se nadati dobru od kon­ vati samo u negativnom pravcu, da u centracije narodnih stranaka sa ovom praksi i tu budu izigrani i stavljeni pred klikom političkih špekulanata? Bog je gotove čine. 'Ostavkom g. Protića .u svemoguć, ali su »demokrati« svojom kojo! je iznešena strašna optužba pro­ prošlošću dokazali sve prije nego li mo­ ti vinovnicima nemilog stanja, u koje je gućnost, da se rukovode prvim intere­ dovedena naša mlada država, stanje se sima države i naroda. još više pogoršalo. Došlo je do »demoProšlost im dokazuje da u njima' ne­ kratsko-socijalističkog« kabineta, koji ma kakva hljeba, a ni sadašnjost im je ujagmio vlast na temelju »većine« po­ nije bolja. Treba samo pratiti njihove moću ministarskih glasova, da se na­ trikove i sravnjivati njihove skokove, kon toga pretvori' u diktaturu »revolu­ pa da čovjek posumnja kako u njihove cionarne« vlade, koja je svoj opstanak nakane tako i u iskrenost načela, koji­ pravdala »pretudržunošću separatistič­ ma brane svoju tezu o potrebi koncen­ kih elemenata« j tobožnjom brigom za tracije. Njima smeta1 jaka vlada. Njima jedinstvenost države. smeta težnja za uspostavom reda i rada. Šta je međutim pravi razlog ovoj dik­ Njima smeta pravni poredak. I ne motaturi? Ništa drugo nego težnja, da se gavši pobijati te vlade i njenih načela, autoritetom Vlasti učvrsti stranka i do­ oni se ■ utječu koncentraciji, da njom biju nove pristaše. Protekcija i izvozoslabe autoritet vlasti i postignu glav­ ničarstvo, korupcija i nasilje glavne su ni cilj: pomoću vlasti spasiti stranku i oznake ovog »državotvornog« režima. okupiti rastepene pristaše. Nemajući oslona ni u oktriranom pred­ Moguće je da će se u dobru društvu stavništvu i bojeći se njegove kontrole, i popraviti; moguće je da će i nadoći. »demokratsko-socijalistička« se je vla­ da odlučila najprije na odgodu, a onda Ali, i opet ali... Jer vuk dlaku mijenja na raspust Privr. Nar. Predstavništva ali ćudi nikada. Parlamentarni blok mo­ i slomila vrat baš u času, kad je mi. ra biti na oprezu i dobro se promisliti slila 'da je gospodar situačije. prije nego li se primakne ljudima, koji misle jedno, govore drugo, a rade treće Njenim padom naiod je malo odah­ i četvrto. nuo, a kad se je tačno izmjerila nadmoćnost nove vladine većine, »demo­ krati« se odlučiše na sabotiranje parla­ Sarajevo, 10. maja. Izaslanstvo v. m. sabora, u kojem su sudjelovali muftija Maglajlić, načelnik I Vilović i naš urednik S. Korkut (g. dr. 1 Spaho morao je otputovati u Pariz kao delegat parlamenta) obavilo je svoj po' sao, prikazavši nadležnim ministrima I stanje vakufa i zaitraživši potrebnu pri| pomoć države. Izaslanstvo je krenulo л iz Sarajeva u utorak 27. aprila, a vra'7 tilo se je iz Beograda u četvrtak 6. maja. Bilq, je primljeno i u audijenciju kod Regenta, pa je i njemu prikazalo naše potrebe, naišavši na dobro razu­ mijevanje. Sa izaslanicima je bio u audijenciji i nar. poslanik g. dr. Hrasnica. kojom je prilikom predan Regentu i jedan iscrpiv memorandum o političko-gospodarskom stanju ovdašnjih muslimana. Regent je primio naše izaslanstvo vrlo ljubazno i pomno je saslušao naše tegobe izjavivši izaslanstvu da će se ispra­ viti nepravde, koje su nam uči­ njene naročito uredbom o beglucima od 14. februara. Naši su delegati prikazali i nesnosno stanje muslimana u Sandža­ ku i Makedoniji, pa se nadamo da će se i tamošnje prilike popraviti, kako bi i muslimani mogli osjetit blagodati narodne države. Poziv no shupštinu. Pod pritiskom silnih nepravda, koje se nanose zemljovlasnicima prigodom provadanja agrarne reforme saziva mjesni odbor udruženja zemljoposjed­ nika za B. i H. u Sarajevu JAVNU SKUPŠTINU koja će se održavati u petak dn e 14. maja 1920. u 14 sati poslije podne u avliji Begove džamije. Za mjesni odbor »Udr. posj.«: Tajnik: Predsjednik: N. Svrzo. Sočo. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. ; I i I I I I i I ! I I Pred odlukom o jadranskom pitanju. Kako glase informacije, što ih je dalo naše ministarstvo vanjskih poslova općenito se drži 'da su u jadranskom pitanju razjašnjena oba pravca, tako, da se ovaj mjesec mora očekivati konačno riješenje. Izmjena brzojava medu Trumbićem i Nittijem. Pošto su bile netačno saopštene u našoj i inostranoj štampi depeše, koje su bile izmjenjene između naše delegacije i Nittija, italijanskog ministra predsjednika, kao predsjednika konferencije u San Remu, ovlašteni smo saopćiti njihovu tačnu sadržinu, koja glasi ovako: »Telegram naše delegaci­ je iz Parisa 26. aprila 1920. upravljen na Nittija kao predsjednika konferen­ POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdahcioni adbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. cije glasi ovako: Njegovoj Ekselencjji |. gosp. Nittiju- predsjedniku konferencije u San Remu. Prema izvesnim obavešt tenjima izgleda, da je rešenje jadranI skog pitanja došlo na tačku da sada bude diskutovano u San Remu. Ovim povodom delegacija Kraljevstva SHS. ima čast privući pažnju konferencije na sledeća fakta: Direktni pregovori izme­ đu kraljevske italijanske vlade i dele­ gacije Kraljevstva SHS bili su započeti 1 produženi u Parisu sa predsedpjkom saveta g. Nittijem i ministrom inostra­ nih dela Scialojom. U Parisu nisu bih prekidani. Delegacija nije dosad dobila nikakav zvaničan poziv, da ode na kon­ ferenciju. Neslužbene sugestije,, po koji­ ma bi trebala delegacija da ode u San Remo bile su uslovljene našim predhodnim prijemom memoranduma od 9. de­ cembra ili pred loga, učinjenog i potpi­ sanog od strane ministra inostranih de­ la g. Scialoje za bazu diskusija. Dp , sada delegacija nije moglk dobiti od kraljevske vjade tražene instrukcije usled izuzetnih prilika, nastupilih u našoj zemlji, prilika sličnih u drugim zem­ ljama, naročito usljed štrajka željezni­ čara. Tako delegacija pored svoje naj­ bolje volje nije mogla doći u San Remo. Mi računamo na osećaj pravdoljublja i uvidavnost predstavnika velikih sila, da će voditi računa o ovoj činjenici, ne­ zavisnoj od naše volje i molimo ih, da ne donose nikakvo definitivno rešenje, koje bi moglo prejudicirati prijateljsku odluku u ovom važnom pitanju i odlu­ ku, koja bi uticala na buduće odnose dvaju zainteresovnih naroda. Ja mogu najodlučnije uvjeriti visoku konferenciju da je naša delegacija zadahnuta najis­ krenijom željom, da jadransko pitanje bude rešeno u duhu prijateljstva i spo[ razuma. Trumbić«. Gosp. Nitti je istoga dana odgovorio ovim telegramom našoj delegaciji, koja ga je primila u Parizu sutradan 27. ap­ rila i glasi ovako: »Gosp. dr. Ante Trumbić ministar inostranih dela Kraljevstva SHS, Pariz. Kako do danas nisam primio nikakvo Vaše saopštenje izvestio sam konferen­ ciju, da ću joj sutra 26. aprila saopštiti odluku kraljevske vlade o rešenju jad­ ranskog pitanja. Usled Vaše depeše predložiću sutra da se diskusija obusta­ vi. Želim da razgovori između Vas i moga kolege budu nastavljeni što prije. Konferencija svršava sutra svoj rad. Molim Vas telegrafiraite u San Remo kada ćete biti spremni doći u San Re­ mo ili koje drugo mjesto blizu granice, gdje će ministar Scialoja biti zadovo­ ljan sastati se s Vama da produži pri­ jateljske razgovore. Nitti«. Crnogorska deputacija. Javljaju iz Beograda: Ovamo je stigla delegacija od 70 izaslanika Crne Gore. Nesavjes­ na i nerodoljubiva borba, koju u javno­ sti mnogostrukim sredstvima na razne načine vode, izvjesni protivnici novoga reda stvari u Crnoj Gori i uopšte otadž­ bini, pobudila je stanovništvo Crne Go­ re, da pošalje ove najuglednije svoje ljude da ovdje na nadležnom mjestu o- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Нагседошпп (1 tj n Saraievn. Oionlčha glavnica R _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,030.003_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Вн1 it svim bankovnim poslovima. ObgpJja uplate 1 unovčenja u kraljevstvu SHS. I u Inozraste. Гпиа вlcške na uložne knjižice i tekuća račune i ukamaćuje Ih na|pavoljnlje. Obavija зн mjenjalat poslova I burzovne naloga , -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Haje sezonski i aproolzadlsha kredltr. — Hupujs I Drndale sraćke, valute l vrijednosne papin stih vrste. R 0 6 H 0 b 8 5 B i E H J 8 kupuje 1 prodala sva vrata robe, a poglavito sva životna nuntlrniae. Kancelarija: Kralja Petra ulic^Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka hania, Sarajevo ■ Interurban telefon: Ш �Str?na 2 Страна Број 155 Broj .PRAVDA* — .ПРАВДА* i’riiKunenuti mi je da ie g. Simo Vu­ lje, koje su najviše trpile u ratu uzmog- 1 jović primio upravu ovog kotara octi uu što prije da povrate svoju produk­ mali iza prevrata, a to je reći u naj-’ tivnu snagu i da doprinesu sa svoje kritičnije doba, kad po mnogim okol­ sirane, da se ponovi obilje, koji je jedini nim kotarevima zaredaše pljačke i lijek protiv skupoće. Očekuje se, da će mnoge druge nemile i neugodne poja­ druge države priteći u pomoć tima ra­ ve. Naprotiv kod nas u Trebinju 1 oko­ tom najviše oštećenim državama. U lici zahvaljujući Vujovića pravničkoj pogiedu zračnog prometa je predložen sposobnosti, u pravničkoj vještini, objek­ projekat rezolucije, da se svrati pažnja tivnosti kao i vlastitom njegovom na­ svih evropskih vlada na vitalnu potre­ stojanju, sve što ne valja znao je osu­ bu pravilnog međunarodnog zračnog jetiti i žiteljstvo bez razlike vjere i ple­ prometa. U pogledu odnošaja s isto­ mena u bratski sklad i harmoniju do­ kom zagovara se, da se razviju četiri velike željezničke linije: Jedna bi išla vesti. Radi toga su, kako se čuje, zbog nje­ iz Londona i Pariza u Bukurešt preko VANJSKI POLOŽAJ. gova premještaja sve ovdašnje organi­ Stmplona, Milana, Rima i Brindisi. Dru­ zacije poduzele korake i brzoj^no za­ ga na 45. paraleli, koja već postoji ve­ Dioba Turske. U Sofiji su održani molile zcrpaljsku vladu, da pftnještaj ćim dijelom, iz Bordeauxa za Odesu zborovi protiv dodjelivanja Trakije preko Loandona, Milana i Bukurešta. g. Vujovića opozove. Grčkoj. Manifestanti izjavljuju, da Bu­ Muslin^nska Jugoslavenska Organi­ Treća od Trsta do Gdanskog preko gari neće dopustit i, da bude Trakija Bratislave, a posljednja na 50. paraleli zacija takođr se je brzojavnim putem odvojena od Bugarske. Stvorena je re­ j prolazeći Havre, Pariš, Strassburg, obratila na zemaljsku vladu, a spremna zolucija predstavnicima antnate. Mani­ Njemačku preko Niirenberga, prama je po potrebi i na daljnje korake u smi­ festacije će biti u nedjelju u svima va­ i 361. članu ugovora o miru, prema Plslu opoziva Vuiovićeva premještaja rošima u unutrašnjosti Bugarske. zenju za Prag, Varšavu Kijev i Odesu. poduzeti. U ponedjeljak će biti u Versaillesu is­ — Poslije pete plenarne sjednice redakNadamo se, da je zemaljskao eniat pitale punomoći turskih delegata i pre­ cijonog odbora, koja je imala zadaću, Nadamo se, bez sumnje, da je ze­ dani uslovi mira. da izradi nacrt rezolucije u stvari bur­ maljska vlada dužna obzira na ovo uDr. Renner o komunizmu. Državni zovne krize, održan je privatan sasta-^ zeti, jer ovo je glas naroda u ovom kancelar austrijski dr. Renner držao je nak, na kojem su se engleski zastupnici” kraju, a i dokaz koji dokazuje da mi 1. n^ja burno aklamovan od tisuće i pokazali vrlo -koncilijantnim, .tako da je nepristran »i objektivan rad ovog zbilja tisuće radnika u Bečkom Novom Mje­ došlo do potpunog sporazuma. Tekst doraslog i sposobnog upravnika cijeniti stu značajan govor u kojem se taknuo toga sporazuma biće predložen u petak znamo. Građanin musliman. svjetskog položaja pa onda oštro kri­ ♦ ' prije podne u plenarnoj skupštini. tizirao komuniste, koji igraju s radniSjednica Saveza Naroda u Rimu. Doncsosmo gornji dopis trebinjskih štvonj poglu igru i izazivaju opasnosti, Sjednica Saveza Naroda, koja će se omuslimana, koji su pristaše J. M. 0. kojima onda nisu dorasli. držati 10. o. mj. u Rimu, imaće na dnev­ Oni klevetnici, koji nam podvaljuju, Državni kancelar govorio je najprije nom redu ova pitanja: Priprave za da je naša Organizacija protiv današ­ o protivnostima između engleskog i glavno vijećanje, proračun za osniva­ njeg stanja i da joj ne miriše ništa što ruskog proletarijata, te iza toga rekao nje permanentne komisije, koja ima rise odnosi na narodno jedinstvo, oni o komunizmu slijedeće: »Mi ne trebamo ješavati pitanje sporazuma. klevetnici, koji vele da mi pod svaku popova, ni crnih ali niti crvenih. Sov­ Borbe proti boljševika. Ukrajinski cijenu napadamo sve što potječe iz da­ jetska diktatura kao u Rusiij, gdje dopisni ured javlja iz Kamenca Podolnašnje naše države i da-je mrzimo, ne­ sklopljen savez između seljaka i rad­ ska, da šu se vršile Ljute borbe za poka vide kako se ljudi naše organizacije nika, nije kod nas moguća. Pokazalo se pohvalno izrazuju o jednom pravednom je, da seljaci lete uvijek za crkvom a . sjed Kijeva. Boljševička vojska u Ukrajini dobila činovniku. protiv socijalne demokracije. je zapovjed, da se makne u čitavo pod­ Trebinjski predstojnik g. Simo Vujo­ Ruski put i metoda ne vode nas k ručje *)пјерга. Prodiranje ukrajinskih vić, po narodnosti je Srbin, a po polit cilju, mi stojimo na tlu legalne demo­ buntovmka iz čemigova i Poltave nauvjerenju je demokrata. Ali kao prave- I kracije, a ne na sili diktature. Mi mo­ vješta daljnji uzmak crvenih četa. Usdan i pošten1 čovjek ne dozvoljava u i ramo u zemlji držati red i ne smijemo Ijed uzmaka boljševika iz Kijeva glav­ svom kotaru, da pojedinci egoisti gule mase voditi sa strašću, nego sa razu­ i pljačkaju narod svojim lihvarstvom [ na je sjla crvenih četa skoro posvema mom. Zao primjer u Madžarskoj nas je istjerana iz područja, koja će po nacrtu I i da se na nepošten način obogaćuju. Kao ! poučio, da nema smisla polučiti stvari, šposoban upravnik u najkritičnije dane I koje se ne mogu održati. Tamo je ko- i ofenzive zaposjesti poljske i'ukrajinske prevrata, kada je na hiljade crnogor- ' munizmu slijedio bijeli teror koji je za j čete. Raspršeni ostatci na jugu drže se ske rulje nasrnulo na trebinjske kapije, I još u stepama. Još u toku jednog mje­ nas sigurno zastrašujući primjer. znao je da zapriječi svako zlo; kao občuvajte se i ne dajte se zavesti od i seca moći će se osigurati najvažnije željezničke veze na desnom brijegu znao je pomoću nekih uglednih pravosl. šake ljudi, koji ne znaju što rade, i ko­ Dnjepra. Prije svega željezničke veze građana da zapriječi svako zlo; kao ob­ ji slavnu povijest socijalne demokraci­ Lavov—Odesa i Kijev—Odesa. Odesu jektivan čovjek ne dopušta itikomu da je od god. 1867. hoće uništiti. Ne dajte će isprazniti Ukrajinci na desnom bri­ provodi svoje hegemonističke težnje se zavađati praznim frazama. Mi mo­ nad nikim. ramo izaći iz ove teške krize ili kroz i jegu Dnjepra, prije nejro što počne bolj­ ševička protuofenziva. prijem u Savez Naroda ili prisajedinjeKada se u susjednoj Bileći danomice njem jednom većem tijelu. Osvajačke prolijevala muslimanska krv, trebinjski željp zapadnih kapitalista biće kroz so­ su građani mirno uživali slobodu i lič­ cijalnu demokraciju paralizovane, sis­ nu sigurnost, a i danas je uživaju. To tem vladanja jednoga naroda nad dru­ oni lojalno pripisuju energičnom zauzi­ gim. neće dugo trajati. Kad opet bude manju predstojnika g. Vujovića, i sva­ Internacionala posvema učvršćena, zaTrebinje, 28. aprila 1920. kom prilikom zahvalnost mu izražuju. počeće se zadnji boj, da se sruši sistem Munjevitom brzinom proniješe se Naravno je, da su u duši ogorčeni, kad potlačivania i izrabljivanja na čitavom glasovi, da nam našeg opće štovanog i su čuli vijest o njegovu premještenju. svijetu.« Vujovićeva pravednost i poštenje ne pravičnog sreskog načelnika g. Simu dopada se dvojici trojici pravoslavnih Vujovića kani zemaljska vlada iz ne­ Međunarodna parlamentarna konfe­ poznatog -uzroka nekamo premjestiti. gazda, koji su od prevrata do danas rencija. Tokom svoje druge plenarne Bez dvojbe da ovaj glas nemilo se kosmiiijone strpali u svoje džepove i to sjednice međunarodna parlamentarna sve zgulili sa grbače trebinjske siroti­ nuo cjelokupnog življa koliko građan­ konferencija se pozabavila pitanjima, skog toliko i seoskog. Povod ovome nje. Neki su od tih gazda u 1914. god. koja se tiču skupoće življenja, zračnog raspoloženju posvema je razumljiv, jer i svoju obiteljsku svetinju pogazili, prometa i saobraćaja sa istokom, po­ promijenili su naime svoje prezime, jer što je prepustila svom redakcionom g. Vujović pravom riječi i bez laska­ nja, svojom pravednom upravom i po­ je to prezime potsjećalo na one, koji odboru da izradi projekat glede burzov­ nijesu skloni Švabi, kao što su te mizer-. ne krize. U pogledu skupoće življenja znatom njegovom objektivnošću ovo ne duše, pa im ni to nije dosta nego su | u glavnom su ovako formulisali svoje zauzimanje nas Trebinjaca zbilja i za­ ujedno igrali ulogu vjernog konfidenta I želje: U općem je interesu, da one zem­ služuje. sude najodlučnije tu borbu. Prestolona­ sljednik primio je delegaciju u prisustvu predsjednika Protića. Delegacija je na podvorenju podnijela izjavu odanosti i ' dala izraza svojim željama, koje je pot­ krijepila istorijskim, ekonomskim i et­ nografskim razlozima, da se izvjesna životna pitanja riješe povoljno za Crnu Goru. Delegaciji je dato uvjerenje da se nijedan životni interes rodoljubivih stanovnika Crne Gore ne c?e prenebregnuti i da će se kraljevska vlada u gra­ nicama mogućnosti, starati da najpot­ punije zadovolji. Naši dopisi FELJTON, i dva puta se sakrio od njezina oca. Osjećao sam še krivim. No nekim slučajem doznao je Abdurahmanpaša, koji je bio tada u nemilosti Jilđiza, da A Hifzi Bjelevac odlazim u Bejrtit i potražio me. Teško mi je bijo dočekati ga, ali je on bio prema meni sasvim hla­ dan i nisam opazio, du se još ljuti. Molio sam ga da mi oprosti i rekao sam mu da ću sada govoriti s njom . i moliti i nju za oprost, a čim prestane VI. njezino interniranje, izvršiću danu riječ i vjenčati se. Ihsan je ostao nekoliko dana u Erzerumu. Na On je mirno odgovorio: »A zar si ti kriv? Ona je okupu su bili svi; Akčura Jtjsufbey, Dindar Kaki, ■ kriva sama sebi... Tako je bog odredio... « Paša je plakao. I meni je bilo teško. — Još Dževdet, Esadefendija i razgovarali o raznim pita­ njima, i savjetovali se o budućem svom radu. Škola teže mi je bilo, kada sam došao u Bejrut i dobivši je bila za to najzgodnije mjesto, pa seje Ihsan tom dozvolu približavao se krasnoj vili u kojoj je bila Ifeta internirana. Činilo mi se je, kao da idem pred prilikom sastajao i sa Sabihom. Razgovarali su mno­ go o Ifeti i Ihsan je bio iskren prema njojzi pa joj sud, kao da sam. kriv i da ću čuti svoju osudu, — je pripovjedač o svemu što je čuo od nje i što su da ću viditi jednu potištenu dašu, koja će me s mu drugi pripovijedali. Tih sitnica bilo je tako mnogo, plačem dočekati Vila u kojo> je Ifeta stanovala bila da ih je teško nabrojiti, a nisu važne ni stoga što je vlasništvp jednog veletršca Arapa, koji ju je vanjje u njima rekao Ihsan pravu islinu o sebi. Radi liji stavio na raspolaganje, kada je doznao za koga rasvijetlenja ifetina života biće neke zanimlve. je. 1 valija je Arap, Seadpaša, koji nije bio baš oso­ »J Drinopolju sam dobio nalog« — pričao je bito naklonjen Staroturcima, a ni Mladoturćima, jer Ihsan — da pođem u Bejrut s posebnim naređe­ je smatrao jedne reakcipnarcima a druge šovenima. njem, koje je bilo meni nepoznato. U prvi čas ni- ' Za to je bio preblag prema IfetJ i njoj nije ništa sam pomislio na Ifetu, ali putujući željeznicom i manjkalo, osim što se nije snjjela slobodno kretati. razmišljajući o svom putovanju sjetio sam se daje I Ali je i to valija udesio. Ifeta se je slobodno kre­ ona tamo internirana. Neko čuvstvo, koje u ovaj tala. Primala je posjete, a nekad I izlazila iz vile i čas ne znam obilježiti obuzelo me je. Želja da je ako je formalno stajala straža pred vratima. vidim. U Carigradu sam se zadržao nekoliko dana Policajac, Arap zapitao me je za valijinu doz­ Rene Logotetides. (45) ondašnjih vlasti, samo da im se više ulaskaju. Takim kameleonima, izdaji­ cama srpstva i ljudstva i gulikožama narodne sirotinje ne da predstojnik Vu­ jović da harače u beskonačnost, kako bi oni htjeli. Upozorujemo zemaljsku vladu, da čuva narodno raspoloženje, da ne nasijeda podvalama, koje potječu iz čisto egoističkih ciljeva dvojice trojice na­ rodnih parazita, da ne diže iz Trebinja predstojnika Vujovića pod čijom upra­ vom vlada potpuni red i mir u kotaru, a sloga- i sklad među građanima bez razlike vjere. Muslimani traže praved­ nost i ništa drugo! OTVORENO PISMO gospodinu ministru unutarnjih djela u Beogradu. Gospodine ministre! Ovim putem pritužujem se na postu­ pak žandarmerijskog potpukovnika Babića, koji me je dne 24. aprila t. g. od molitve pozvao po jednom žandaru preda se na raport i između ostalog rekao ml Je pokazujući na krevet, koji je u kancelariji bio, da će mi udariti 25 do 40 batina. Prisutan je bio i žandarski narednik Zatezalo. Pitam Vas, gospodine ministre, zar smo zbilja tako daleko došli, da se na klevete Jednog žandarskog narednika ovako može i smije postupati sa jodnim vjerskim predstavnikom. Sve, što ie o meni g. <x>tpukovniku rečeno, proste su laži, te Vas molim, da naredite najstrožiju istragu i ako mi se išta dokaže, neka se'sa mnom čini i postupa još gore, nego li je činio i omalovažio mene i moj čin potpukov­ nik Babić. Pitam, da li žandari imaju ovlaštenje da mogu s građanima ove države na ovaki način postupati, te-ako to staji da za vremena tražimo spa­ sa i zaštite. Vrnograč, dne 24. aprila 1920. Sulejman Toptć, imam i predsjednik »Jugosl. Musi. Org.«. Domaće vijesti Povodom otvorenog pisma g. Topića, što ga donosimo na drugom mjestu do­ bismo ј ove retke: Silno nas čudi, da pozvani faktori nakon toliko podnese­ nih tužbi protiv žandarskog narednika Zatezala ništa ne poduzpše. Nesamo da je on ц stanju svojim krivim izvješćem zavesti i najobiektivnijeg čovjeka, nego je dapače i prisiljen da se zbog svojih nasilja i šverca sa svojim kompanjoni­ ma služi i najkrajnjim sredstvima! ne bi li se — kao i napadaj na generala Terztća u Nevesinju —' izvedeno krvo­ proliće u Pećkoj skrenulo na protivnu stranu. Jer ako bi se i malo htjelo s čije strane mogao bi ј on i njegovi mi­ ljenici (Kitrbelić) tjerajući zeca istjerati vuka, pa nije nikakvo čudo, da je za­ veden 'i potpukovnik Babić, da postu­ pa tako brutalno s jednim Od prvih na­ ših imama. Neka g. potpukovnik ne zaboravi, da je isti taj Zatezalo kao austrijski Wachmeister tako postupao i sa srpskim sveštenstvom, kada ga je u istom rangu denuncirao. U ostalom neka se ne za­ boravi ni to, da svemu ima granica, pa i sili g .Zatezale. Ponovno upozorujemo pozvane faktore, da jednom već ri- volu i kad sam mu se iskazao kao rođak Ifetin pu­ stio me je u lijepi cvijetnjak pred vilom. Pogledao sam u prozore, ah spušteni zastori radi sunca nisu dali ništa viditi. Na vratima sam pozvonio i čekao s malim uzbuđenjem: ko će ih otvoriti. Jedna Агарка s velikim naušnicama i nerazmjerno ugojenim licem otvorila mi je vrata i upitala me šta želim. Nešto malo što sam znao arapski skupio sam riječi, i od­ govorio joj, da želim govoriti s Abdurahmanpašinom kćerkom. Pokazao sam joj i valijino dopuštenje i onda me je pustila unutra. Doveden sam u jednu krasnu, prostranu sobu i ponuđeno mi da sjednem. U pokrajnjoj sobi čuo se je ženski razgovor. Govorilo se arapski. Čekao sam oko četvrt sata i tek.tada je došla ona, koju sam — moram prizna­ ti — s nestrpljenjem očekivao. Na yrata je stupila Ifeta, ali ne kao hapšenica s tugom na licu i suza­ ma u očima nego kao kakva carica dostojanstveno, ozbiljno. Prišla je meni i pružile mi ruku. »VI dolazite iz Carigrada?« upitala me je pri­ jazno i čitao sam iz njezinfb velikih očiju samo jefinu čežnu, jednu želju za Carigradom.. . — »Pašabey, vaš otac umolio me je.. . « pro­ mucao sam izgovarajući teško zamjenicu »vaš« ko­ ja je oduzimala ovom posjetu toplinu i dizala se između nje I mene kao veliki zid, kao hladan vje­ tar, koji ledi osjećaje u našim srcima. Nastaviće se. �Број 155 — Broj .ješe tužbe, što su podnešene protiv Za­ tezale kako kod kot. ureda u Cazinu tako i kod ostalih vlasti, pa da se ne nasjeda osobi, koja je još s pokojnom Austrijom trebala davno biti za vijeke pokopana. Moglo bi gospodo zbilja jednom biti prekasno. Kamo policija? U našem se gradu ne može s mirom proći od razuzdane i besposlene dječurlije. Usred grada ■ igraju se ovdje »Fussbala«, ondje se bacaju kamena s ramena, onamo opet ' jure kao mahniti konji i automobili pri­ jeteći životu građana, a nigdje ni tra­ ga organu sigurnosti. Tako se u nas svako na svoj način nesmetano »za­ bavlja«. Dosada je bio običaj u našem gradu, da na svakom uglu glavne i pro­ metne ceste straži organ sigurnosti i pazi na red i mir te priječi ovake ruž­ ne slučajeve. No ono što se događa na Bendbaši kod musi, kiraethane ipak je prešlo svaku mjeru, tako nešto ne bi se smjelo trpjeti ni u jednom selu, a kamo li u Sarajevu! Tu.se nevaspitana dječurlija kupi i galami psujući najgadjim izrazima na sablazan prolaznika i članova kiraethane, kojima, zbog tih prostaka nije moguće ni novine čitah. Ali ta se deriščad i »zabavlja« na svoj način: igra se klisa na raskršću i lupa prozore, baca se kamena s ramena ne vodeći računa o opasnosti, rimi tuđe zidove te prebija daske, mokri se uz duvarove i uz kiraethanu. Uz to lupa štapom po prozorima i čini svaki bezobrazluk i prostakluk. Još se zbivaju -op&snije stvari po život i sigurnost građana i članova kiraethane pazarnim ’ danom, kada seljaci navale zaokretati svoja itana kola na raskršću gz kiraet­ hanu i kada prijeti opasnost ne samo -zgradi musi, čitaonice, već i životu građana unutra. Smije li ovo biti u( glavnom gradu? Sve se оуо događa u Sarjevu, p po­ licije nema nigdje, da čuva red i mir. Zato skrećemo pažnju policijskog direktora na ove Skandale, da upozori svoje potčmjene organe na ovo nimalo časno vladanje na ulicama našega gra­ da i da ih pozove na vršenje dužnosti. Kod tolikih policajaca ne vidi se na ulici ni jedan! Mislimo, da bi se i za Bendbašu morao naći jedan stražar, da malo ukroti bezobraznu -djecu i da za­ štiti poštene građane od razuzdane pro­ stote. I muslimani imaju valjda pravo da budu dionici u uživanju sigurnosti barem u glavnom gradu Bosne, ako ne u cijeloj našoj kraljevini. Za đačku menzu. G. Reis-ul-ulema dobio je ovaj brzojav: »Pozdravljam Vaše zauzeće oko osnutka menze mu­ slimanskih studenata u Zagrebu, te pri* stupam mojim skromninj prinosom od deset hiljada kruna i zauzeću se kod prijatelja da još štogod sakupimi —, Hamdija Afgan.« Ovaj brzojav iznosimo kao utješijivu pojavu, koja nam ulijeva nadu za bolji kulturni napredak. Ljuidi koji uviđaju i osjećaju potrebu što boljeg prosvjeći­ vanja našeg naroda, neka se ugledaju u ovaj odlični primjer. Ugledajmo se u braću Srbe ii Hrvate drugih gjera Ji žrtvujmo na oltar prosvjete šve što možemo. Živio plemeniti darovatelj. Odbor za musi, menzu akademik®. Čudo dvadesetog vijeka. Na 15. aprila o. g. došao je pop Đorđo Lazarevič iz Kozluka, te počeo psovati svima muslimanima tursku majku. Došavši u čaršiju blizu džamije u Kozluku počeo je psovati tursku majku Hasanu Grabovcu poljskom čuvaru i onome, ko ga je namjestio. Uzrok, je tome, što je po­ ljar uhvatio u zijhnu Lazarevićeva ko­ nja i kravu koje pušta u polja te ljudi­ ma čini štetu. 1 inače pop Đorđo sva­ kom prilikom izaziva nevine muslima­ ne pa se bojimo da bi radi toga mogle nastati zle pošljedice, jer su muslimani vrlo ogorčeni. Stvar je predata i kota­ ru na izviđenje te još nije rezultat po­ znat.« Tako nam piše odbor u Kozluku, pa stvar iznosimo u. nadi, da će- pozvani faktori učiniti svoje i g. Lazarevića poučeti kako treba postupati. Udruženje šerlatsklh sudaca I vjež­ benika. Na 9. o. mj. zakazanoj i održa­ noj skupštini primljena su osnova pravila ovog udruženja, pa će biti poda­ strta na odobrenje vlasti. U upravni odbor su izabrani: Midžić za predsjednika, Bušatlić za podpredsjednika, M. Mujagić za jajnika, H. Kadić za blagajnika, a u odbor bez funkcije Prohić, Bulcvica, Ahić i Ajanović, te za zamjenike N. Kadić, Uzejragić, Kulenović i H. Muftić. A u revizor- < ni odbor H. Hatibović, G. Hafizović, ПРАВДА* — »PRAVDA, te I.’ Hamdović za zamjenika. U sud časti: Prohić, Bukvica a za zamjenika H. Kadić. čim budu pravila odobrena gornji će odbor početi u smislu istih djelovati. »Gajretov dan« Mjesto programa održalo se je samo sijelo u auli gradske vijećnice, jer je kiša padala čitav dan, da se nije moglo pod vedrim nebom '■ održati zakazani koncerat u parku i teferić u Gaju. No ipak je »Gajretov dan« dopio preko 26.000 K čistog prihoda. Dobro bi bilo, da odbor priredi na bajram drugi »Gajretov dan«. Vijesti »Hrvatskog Radiše«. Podruž­ nica »Hrvatskog Raidše« obratila se prije kratkog vremena na mnoge rodo­ ljube u pokrajini s molbom, da započnu organiziranjem Radišinih mjesnih odbo­ ra. Umoljavaju se svi mjesni odbori da jave Podružnici u Sarajevu uspjeh svo­ ga rada. Krivotvoritelji novčanica i markica u Travniku. Uspjelo je vlastima da uđu u trag jednoj bandi krivotvoritelja nov­ čanica i markica. Istragu u ovoj stvari vodi većim dijelom žandarmerija, a i razdjel straže sigurnosti u Zenici sa • svoje strane poduzeo nužne korake, da se unese više svjetla u ovu aferu. Do sada je uhapšeno 10 ljudi, koji stoje u savezu. Koliko je do sada istraga pokazala, glavni krivac je neki LeopoM: Florčk, jedan besposleni individium, koji je prejl sedam-mjeseci po­ bjegao iz okružnog zatvora u Travni­ ku, gdje je bio pritvoren. Za čitavo ovo vrijeme bavio se falsifikovanjem novčanica i markica. Kao alat služile ,su mu sasvim primitivne na­ prave: razne boje i tuševi, četkice, pa­ steli, crtača pera, voda za brisanje, šilj•ci od jelenove kosti, lineali, šestari itd. Sve ove stvari, zajedno sa falsifikovanim muhurom »Porezni ured u Zenici«, te jedfiim smotkom tankog papira slič­ nog pergamenu i jedne u gumu urezane markice pronađene su kod nekog že­ ljezničara u Travniku, koji je također uhapšen. Florčak priznaje, da je falsifikovao di­ jelom u Travniku, dijelom u Terbetu svega 8400 dinara i to 8 jugoslavenskih novčanica po 1000 dinara i 4 srpske po 100 dinara. Počeo je praviti i k.-d. nov­ čanice po 20 dinara ali je stvar pustio, jer mu se nije isplatila. Po iskazima sukrivljenih falsifikovao je Florčak 8000 kom. markica za a.-u. novčanice po 10 K, te 27 markica za novčanice po 1000 kruna. ' * Falsifikovani novac dade se lako pre­ poznati jer je rađen rukom i bojama, koje se dadu oprati vodom. Osim toga kod stotinjarki u rečenici »banka ispla­ ćuje u srebru« napisao »sebru«. Sve isprave koje su kod Florčaka pro­ nađene, također su falsifikovane i sna­ bdjevene krivim žigovima: »Gradsko poglavarstvo u Sarajevu« i »Kotarski ured u Travniku«. Do sada je konstatovano, da se kod poreznog ureda u Travniku nalazi 40.000 što krivotvorenih novčanica^ što novčanica sa krivotv<#enim markicama. U općinskom uredu u Busovači pro­ nađena je jedna krivotvorena novčani­ ca po 1000 din. Zabava Osvitanja. »Osvrtanje« uz su­ djelovanje muslimanskog športskog klu­ ba održalo je 9. maja 1920. svoju prvu zabavu, koja je bila vrlo dobro posje­ ćena, osobito se vidilo mnogo mlađeg svijeta i naših hanuma iz najviših kru­ gova. Zabavu posjetiše osim ovih pred­ stavnici svih društava, predsjednik vla­ de, te general Vukotić i drugi. Zabava je osim moralnog uspjeha donijela i veliku materijalnu korist, koja će sigur­ no doseći 50.000 K. Zabava Invalida. U subotu dne 15. maja o. g. priređuje Udružeiue invalida za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu u svim prostorijama Društvenog Doma veliku dobrotvornu zabavu u korist vlastitog potpornog fonda za podupira­ nje svojih članova. Opširan program obJaviće 'se naknadno. Klasični koncerat »Trebevića«. U srijedu, 12. o. mj. priređuje u dvorani Imperija! kina hrv. pjev, društvo »Trebević« svoj veliki klasični koncerat, za koji se opaža veliko zanimanje u gra­ du. »Trebević« istupa na tom koncertu sa prvorazrednim rsporedom, ј to: 1. A. Srijemac: »Grob kaluđera«, velika glazbena kantata za mješoviti zbor; soli i orkestar. 2, M. Bruch: »Himna miru« iz Achilleusa, osma scena (Andromaha), pjeva gđa V. Caleta. 3.. E. Adamić: »Večema pesem«, mješoviti zbor. 4. P. H. Sattner: »Jeftejeva pri­ sega«, oratorij iz Starog Zavjeta u de­ set dijelova, mješoviti, muški i ženski zbor, soli i orkestar. — Rasprodaja ka­ rata od ponedjeljka na kasi Itnperial kina. U inostranstvo odvedena djeca Iz Sr­ bije. U doba vojnih operacija te okupa­ cije Srbije odvedeno je mnogo djece iz Srbije u inostranstvo. Da se uzmognu ta djeca pronaći i povratiti u domovinu, pozivaju se svi oni, koji što znadu o toj djeci, neka to jave Oblasnoj državnoj zaštiti djece i mladeži u Zagrebu, Kipni trg br. 9. I. kat. Knjige i novine. Agrarna reforma u Vojvodini. Pod ovim naslovom izdao je g. Joca Lalošević, predsjednik organizacije u Somboru, temeljitu studiju, u kojoj se ponajprije izlaže historijski pregled pi­ tanja o diobi zemlje od rimskih vreme­ na amo.’Pisac zatim, koliko znamo, po prvi put u nas, izlaže sprovađanje ag­ rarne reforme od g. 1848. do sloma ma­ džarske države i tu se naročito obazi­ re na madžarske zakone o kolonizaciji. U daljnjem poglavlju izvodi pisac po­ uke iz tih historijskih fakata i obrazla­ že pogreške i pokušaje na polju sprovadanja agrarne reforme. Napokon iz­ jašnjava pozitivne svoje predloge o tom, kako da se sprovede dioba zemlje i upozoruje a) na državnu i privatnu unutrašnju kolonizaciju, b) na povećaj nje nepotpunih sitnih seljačkih posjeda i c) podizanje radničkih kolonija. U predzadnjem poglavlju riječ je o da­ ljim zadaćama agrarne reforme, koja samom diobom nije završena. Pisac stoji na jednom opravdanom načelnom Stajalištu, da se agrarni odnosi smiju urediti samo putem zakona i podcrta­ va izreku, da »u pitanjima vlasništva samo se zakonom može da održi javni i pravni poredak, jer zakon je izliv vo­ lje naroda. Ministarske uredbe pak, keje donose tek izvršni organi državni i ko­ je ovi s dana u dan, mogu i da promi­ jene, nikad ne treba da regulišu, još manje drskučavaju i oduzimaju pravo vlasništva, jer će takove naredbe uvijek nositi na sebi žiž otimačine, žig nedo­ zvoljenog nasilja, žig samovlasnog po­ stupka«. Mi ćemo se na ovu knjigu po­ bliže osvrnuti. Gospodarstvo Potez иа ratne dobitke. U službenim novinama Kraljevstva Srba! Hrvata i Slovenaca od 8. aprila 1920. broj 80. proglašen je zakon o po­ rezu na ratne dobitke u ratnim godinma 1914. do uklj. 1919; Po ovome zakonu treba da se o po­ stignutom dohotku podnesu poreske prijave, kako je u slijedećem navedeno i to: I. Fizičke osobe i pravna lica sa izuzimanjem društava obvezairili ha jav­ no polaganje računa,' na koja se odno­ se odredbe pod ili. Prema čl. 4.9. 51. j 61. odn. i 2. toga zakona, dužno je svako fizičko odnosno pravno lice, čiji je ukupni dohodak u godini 1918. iznosio faktično 26.000 ih više kruna, a u godini 1919. 39.000 ili više kruna, da podnese poresku prija­ vu (očitovanje) za, godinu 1918, j 1919. Naglašuje se naročito da u smislu to­ ga trebaju da dadu svoje očitovanje, ne samo ona lica, koja su u godini 1918. oporezovana bila od tečevinskog pri­ nosa ša 26.000 ili više odnosno u godini 1919'. sa 39.000 ili više kruna, nego još i. a) sva fizička i pravna lica, čiji je poslovni dohodak pri odmjerenju po­ reza na tečevinu u godini 1918. odnosno 1919. bio doduše procjenjen sa manje bd 26.000 K odn. sa manje od 39.000 K, ali koji su polučili u istinu veći tečevinski dohodak, i b) sva fizička -i pravna lica, čiji je poslovni doheriak pri odmjerenju poreža ha tečevinu u godi 1918. odn. 1919. bio doduše procjenjen sa 26.000 K odn. sa 39.000 K ili više, ali ipak ne sa pra­ vom istinom dohotka, kojega ie pojedi­ no lice doista postiglo. Potrebite tiskanice mogu stranke bes­ platno dobiti kod nadležne poreske vlasti, kod koje treba da podnesu svoje poreske prijave. Svako lice, kod koga pređleže" pret­ postavke navedene pod a) i b) dužno je bezuslovno, da preda poreskoj vlasti poresku prijavu (očitovanje) bez obzi­ ra jesu li dobili za to posebni pismeni uredovni nalog ili ne. Страна 3. Tu prijavu treba podnijeti najkasnije db 20. maja 1920. i to: za gradski i se­ oski kotar sarajevski kod vladinog po­ vjerenika za grad Sarajevo, gradska palača II. kat, sobe broj 88 do 90, a za ostale kotareve u pokrajini kod nadlež­ nog poreznog ureda, kojemu pojedinac pripada kao poreski platac. Ako poreski obveznik ne preda u od­ ređenom roku do 25. maja 1920. pore­ sku prijavu, plaća 10 do 25% odmjere­ nog poreza na ratne dobitke u ime kaz­ ne, ako ni na daljnji posebni poziv po­ reske vlasti ne podnese prijavu, gubi po čl. 21. zakona još i pravo žalbe. Ko podnese netačnu !ђ nepotpunu prijavu, potpada kažnjivim posljedica­ ma po čl. 61.. odnosno po čl. 34. i slj. tako, da će platiti kao kaznu tri puta onoliku sumu, koju treba da plati u ime prikraćenog redovnog poreza na ratne dobitke. Nadalje upozoruju se, da će se preduzeti odmjerenje poreza za svakoga onoga, koji .poreske prijave ne podnese, bez njegovoga daljnjega preslušanja na temelju dokazala, koja budu stajala po­ reskoj vlasti na raspolaganju. Ovo pak ne isključuje kašnjenje poreskog obvez­ nika radi propusta prijave, niti prava poreske vlasti, da nakon bezuspješnog poziva U ustanovljenom roku ponovno zatraži poresku prijavu. II. Prema čl. 49. i 52. zakona imadu nadalje podnijeti prijavu i namještenici, kojim se plaće, ne isplaćuju iz državnih, zemaljskih, sreskih, općinskih kasa i javnih fondova, zatim članovi upravnog i nadzornog odbora (vijeća) društava obvezanih na javno polaganje računa glede višaka njihovih dohodaka (pri­ nosi) iz službenih prinadležnosti i iz .opskrbnih dohodaka. U prinadležnosti ubrajaju se i nagrade, tantijeme, dnevmce i si.; dodaci za skupoću ne ubra­ jaju se u porezu podvržene dohodke. Prijava mora se podnijeti a"ko ukupni godišnji dohodci 1. za godine 1914. do uklj. 1917. pre­ laze 13.000 K godišnje; 2. za godinu 1918. prelaze 20.000 K godišnje i 3. za godinu 1919. prelaze 20.000 di­ nara godišnje. Svako pod tačkom II. navedeno lice dužno je podnijeti poresku prijavu za sve ratne godine 1914. do uklj. 1919. i to tako, da za svaku godinu iskaže po­ sebno godišnju plato, dodatke za sku’ poću, nagrade, tantijeme, dnevnice i t. d„ a osim toga treba da u toj prijavi navede na prvom mjesta sve, što je gore navedeno, za godinu mirnog do­ ba 1918., koja služi prema zakonu za usporedenje pri odmjerivanju poreza od ratnog dobitka. Ispravnost tih prijava mora pojedinac dati potvrditi od onoga društva ili pri­ vatnoga lica; od kojega je te dohotke za godine 1913. do uklj. 1919. primao, jer će za ispravnost prijave odgovarati također*? onaj, koji ju kao ispravnu po­ tvrdi, kao i onaj, kojj ju podnaša. U ostalom vrijedi glede roka i mje­ sta prijave, nadalje glede posljedica ko­ je nastupaju kad se prijava ne podnese odnošno kad je netaćna ili nepotpuna prijava podnesena, sve ono, što je pod i. u posljednnh pet odlomaka navedeno. III. Društva obvezana na javno po­ laganje računa dužna su da pazeći na odredbe o porezu na ratne dobitke, po­ tanko ustappve data o čistoj dobiti rat­ ne godine 1918. i 1919., te ako to dosada još nisu izjavila, također i za onih pet poslovnih godina mirnoga doba što su bile neposredno prije prvog augusta 1914. Sve te podatke trebaju društva da fatiraju nadležnoj finansijskoj direk­ ciji i to prema propisanom formularu. koga mogu kod finansijske direkcije besplatno dobiti. Dobit srednje ruke navedenih pet go­ dina mirnoga doba ne treba pokazati, ako društvo u fasiji izjavi, da je spora­ zumno da se kao čista dobit uzme 6% uložene glavnice na koncu zadnje po­ slovne godine mirnoga doba. Fasija se može i za više poslovnih godina sastaviti na jednom formularu. Fasiju treba s potrebnim pomagalima (detaljnim računima, prepisima bilansa i.t, d.) predati finansijskoj direkcij, i to 14 dana poslije odobrenja zaključaka računa, koje je dano po Statutima ili po drugim propisima, a najdalje za šest mjeseci, pošto je minula ratna poslovna godina. Ona društva, koja zbog neodržavanja generalnih skupština, ne posjeduju odo­ brene bilanse, neka za svoje postupanje zatraže upute od nadležne flnansijske direkcije po smislu raspisa Delegacije �» Страна 4. Strana Број 155 Broj »ПРАВДА* — »PRAVDA* Ministarstva Finansija od 13. februara ’ 1920. broj 1860. fasije predati treba naj­ kasnije za šest nedjelja od dana, kad se ova naredba proglasi. Fasiju treba da pđtpišu svi članovi ravnateljstva, koji vode posao, dotično direktori, ako samo oni posao vode. Za ispravnost i potpunost fasije odgovara­ ju potpisani članovi ravnateljstva, do­ tično direktori, svaki za se i u cijelosti. Ako ne predadu fasije bez opravda­ nih razloga utvrdiće se porezna osnova' na temelju pomagala što ih ima finasijsak direkcija, a društvo gubi pravo žalbe i plaća u ime kazne 25% razreza­ nog poreza. Ako se podnese netačna ili nepotpu­ na prijava, društvo potpada kažnjivim posljedicama po čl. 61. odn. po čl. 34. slj. tako, da platiti tri puta onoliku su-mu, koju treba da plati u ime prikra­ ćenog redovnog poreza na ratne dobit­ ke kao kaznu. Ne možete ti spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv-. stvo donijet će Vam FeBerov pravi Elsafluid! 6 dvostrukih iH 2 specijalne ve­ like boce. 36 kruna. Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ vraćanje? Tromost oreva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 18 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Ornot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. PRIPOSLANO.*) Izmišljena laž! Kako čujem «u Sarajevu prenijeti su lažne glasine o meni, tobože da sam vjeru promjenio, i toga radi, pošto mi nije moguće osobno svakome u laži usta zatvoriti, stavljam braći muslima­ nima do znanja, da je to skroz izmiš­ ljena i podla laž. Kotor Varoš, dne 30. aprila 1920. Abdulah Šahinagić. I Braća Demirdzić, Sarajevo 1 Sarači ulica 51.— Telefon br. 274. Trgovina svakovrsnih k.oža i obućar- ® @ skog pribora qa rqaio i qa veliko, ili И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i tačno. M Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite'li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska] Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastita korpe (sepete) na. upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. „Muslimanske banke d. d.“ u Banioi Luci Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudollova) — Telefon 319 te svih fotografskih potrj^čtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Imade 10 godina da patim od bolo­ va u mokraćnoj cijevi i na sve strane Sam tražio pomoći i liječničkog savje­ ta, ali do ovog puta ne bijah sretan, da se te teške bolesti otresem. Sreća me posluži u zadnje vrijeme i podvrgoh se liječničkoj njezi g. dr. Murad ef. Sarića grad, fizika, koji me svojim neumor­ nim i brižljivim liječenjem posve od tih . vrlo teških i po život opasnih nluka izIječi. Stoga mu ovim putem javno zahva­ ljujem i molim Svevišnjeg Boga, da ga mnogo godina pozivi za korist našega naroda, a građanstvu najtoplije prepo­ ručujem, da se u teškim prilikama za liječnički savjet istomu obraća. U Mostaru, 28. aprila 1920. Hindo Ahmetaga. Prima u na supskripciju IZ.000 komada dionica IV. Emisija dište svih droga i medikamenta, Javna zahvala. Trgovina sviju vrsti zemaljskih pro­ izvoda i holnnljalne robe na vsllho. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 preporučuje svoje bogato skla- , Sarajevo. Drogeriji Braće Sahinagića Centralna drogerija Braća Šahinagić 1 i j Hamdija Spaho i drug POZIV • *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo neodgovaraKot vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna ov. god. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zaimović, v. r. ЦЦ Rilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz ј izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100°/0 i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci obđržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će; 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d.'u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici,, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice,'ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. t 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. 1V. 1921. / 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ust'upiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. > 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje |će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d, Cijenik šaljemo franko. u Banjoj Luci. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske < razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. L—_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ $.. '4«ovoret a«fc8c: ML Svitata. CmImU OAm ■. 0.« * ШшрмЦ D. & A. Kaj®«, Satove . I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ac2f94c87240a7461e4d1a1c9fe64d87.pdf 8eacab7e1aa37b4b74b595a9451b26b7 PDF Text Text — 0r«^ađ3e ? PRAVDA » odbor 1госи» Kon.ic јггославвнскм Broj 51 (156) ________ tiimuMn Sarajevo, četvrtak 13. maja 1920. (25. šabana 1338.) Haračenja u Brčkom. PLJAČKE I DEMOLIRANJA. — PLOD HARANŽIRANJA DRA KOŠTICA. — ZLOČINAČKA »MUTAVOST« SRESKOG NAČELNIKA. — M1LIONI ŠTE­ TE. — OBLAST ŠTITI ZLOČINCE. »Pravda« se je u vije navrata osvr­ tala na zločinačku rabotu' dra Kostića, kake za vrijeme njegova predstojnikovanja tako i nakon njegova odstupa. Mi smo opširnije prikazali njegove pothva­ te na štetu muslimana, kako građana lako i težaka, a osvijetlili smo i rad nje­ gova nasljednika dra Ikića, koji ide sto­ pama svog prcdšasnika i izvršava sva­ ki njegov mig. 0 Kostićevim odredba­ ma bilo je govora i u Nar. Predstavni­ štvu, a dr. Ikić je doživio i tu sramotu, da je bojkotovan kako od predstavni­ ka naše organizacije, tako i od radikal­ ne te hrv. težačke stranke. On je tužeh na vladu, ali je uza sve to još i sad na svom .mjestu. Šta znači ovaj vladin propust vidi se iz pošljedica Ikićevog predstojnikovanja. Mi se za sad ne će­ mo upuštati u razglabanje ovog pro­ pusta j zadovoljavamo se iznošenjem brzojava i dopisa, što ih primismo iz Brčko?. Brzojav i izvještaj glase: Brčko, 11. maja. Kroz osam dana seljaci razorili u 0hudovcu zgrade Mehmedbega SalihbegovKa, Izetbega Jahića, Rifatbega Rifatebegovića, Alijage Izetbegovića i Ri­ fatbega Sulejmanpašića. Šteta preko milijon kruna. Izvještaj slijedi. Mjesni odbor. * Brčko, 5. maja. Mehmedbeg Sallhbegović sin umrloga Husnibega imade posjed u selu Obuuovac kotar Brčko. Još u decembru 1919. Mehmedbeg je otišao na vojnu dužnost u Suboticu gdje i danas još služi. Tri hiljade dunuma begluka koji je još za otomanske vlade bio begluk, te preko 2000 dunuma zemlje, koju je kupio prije osam godina, seljaci su mu uzurpirah i zaorali, pa dapače i onaj dio, što ga je on sam bio obradio. I to im je bilo malo, pa su u neutaživoj že­ đi za otimačinom dne 18. marta došli njegovu konaku, otjerah momke i po­ čeli ga demolirati. Kad je njegov subaša stvar kod ko­ tara prijavio otišla je žandarska patro­ la na lice mjesta, dotjerala nekih 28 zli­ kovaca, koji su bili zatvoreni, ali na sve­ opće čudo isti su nakon 24 sata zatvo­ ra bili pušteni na slobodu. Razumije se, da je to učinjeno na intervenciju dra Kostića. Subaša je popravio ono što je bilo nužnije, postavio nove momke i počeo oko konaka raditi, nadajući se da se ne će više ništa dogoditi. Nakon 2—3 dana od kako su seljaci iz hapsa pušteni, došli su ponovno konaku, mom­ ke rastjerali i — zabranili svako daljnje obrađivanje sa strane vlasnika. Subaša je na to došao i pritužio se kod našega sreskog načelnika dra Ikića, koji mu je rekao da će osobno izaći na lice mjesta i stvar izviđati. To je i uči­ nio. Isti su dan bili i seoski izbori u орГашзацијв Obudovcu kod crkve. Kad je subaša htio da ga odvede, konaku, rekao mu je Ikić da sad nema vremena ići ha lice mjesta jer da hiti u Brčko, pa je nare­ dio knezu, da sa seoskom komisijom i sa subašom stvar na licu mjesta izvi­ de i urode. Pri polasku iz sela' pitao ga je dobrovoljac Jovo Filipović da li smije orati na istom zemljištu, na što mu je Ikić rekao neka samo ore. Na 29. aprila čuo je subaša da će se­ ljaci opet na konak navaliti i rušiti, pa je zajedno sa advokatom dr. H. Ristićem otišao 'dru Ikiću T stvar mu pri­ javio moleći ga za zaštitu. Blaženi Ikić otpravio ga je izjavom da mu on »ne može pomoći. Imate svoje mom­ ke pa nek čuvaju«. I šta se događa? Na 1. o. mj. digne se cijelo selo na konak i stuši ga za­ jedno sa tri velika koša za kukuruz. Uništiše još jednu magazu, jednu pušnicu, jednu veliku štalu, te kuću za momke. Jednom riječi sve što je imalo krov. Zgrade su porušene tako, da je sve sravnjeno sa zemljom i sav materi­ jal odvučen. Današnja vrijednost tih zgrada iznosi minimum pola miliona kruna. U isto vrijeme (1. i 2. ovog mjeseca) srušene su sve zgrade na posjedima Izetbega Jahića u Cobićpolju, Ahmetbega Gradaščevića u Obudovcu, Rifat­ bega Čekića u Obudovcu, Rifatbega Rifatbegovića u Obudovcu, sve u kotaru brčanskom, nesretnoj areni dra Kosti­ ća i dra Ikića. Kada je bilo sve porušeno, otišla je žandarska patrola, pohvatala oko ne­ kih stotinu seljaka, dotjerala ih ovdje i zatvorila. Što se tiče ovog zatvara­ nja može se za njeg zahvaliti samo energičnom postupku žandarskog po­ ručnika, a uvjereni smo da ih kotar ne bi ni zatvorio. A ako bi to i učinio, sigurno bi ih nakon 24 sata opet kući poslao kao i prvj put. Karakterističan je i valja naglasiti ovaj fakat: Kad je patrola hvatala selja­ ke -o selu, u kojem je bio Ikić, seljaci su govorili: »hoćete da nas zatvarate, a navraćali ste nas da rušimo«. Stoga bi bilo ludo tražiti krivce u Obudovcu. Oni su u Brčkom i svakom je poznato ko su i šta su. Stoga tražimo da se o ovim demoliranjima povede opsežna istraga i da se sudi bez pardona. Jer ne bude li se sa strane vlasti ovome ener­ gično na put stalo, ne će sigurno dugo potrajati da i ostatak konaka što ih ima još 5—6 u našem kotaru iščeznu sa ze­ maljske kugle. Pitamo da li je naša vlada o svemu ovome informirana i šta je učinila; a ako nije, kani li uopće šta učiniti iH će pustiti da se i dalje ruši i uništava naša imovina. Sarajevo, 12. maja, Pregovori glede sastava koncentra­ cione vlade zapeli su na uredbi o beglucima u B. i H. Presbird donosi o tom ovu vijest iz Zagreba od 11. o. mj.: »Današnji popoldašnji listovi donose iz Beograda vijest, da je u nastojanju oko sastava koncentacionog kabineta nastupio zastoj. U glavnom je nastao zastoj radi promjene tačke 6. i 7. uredbe o b e j I u cima, čijoj se promjeni »demokratska« zajednica od­ lučno protivi, pa je uslijed toga nastao zastoj. — »Riječ« javlja da su dvojica »demokratskih« poslanika bili u toj stvani kod ministra predsjednika i pre­ dočili mu položaj usljed neprovedćnja uredbe o beglucima. Povodom toga odr­ žao je »demokratski« klub dvije sjeđniče, na kojim je raspravljeno pitanje agrarne reforme, pa je jednoglasno nje­ gova odluka, da se u tom pitanju ne od­ stupa. U utcrak prije podne ponovno su se sastali Vesnić i Davidović, da se definitivno dogovore u tom pitanju. Sinoć je bio u Klubu »demokratske« stranke dr. Ninčić, da se informira o njenu stanovištu. »Narodno Djelo« naprotiv javlja, da se u dobro upućenim parlamentarnim krugovima drži, da se danas po podne mora riješiti pitanje o obrazovanju no­ ve vlade. Ovakva situacija, kakva je sa­ da, općenito se drži neodrživom. Ne POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujs FKdalcioii ođbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine66kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. i dode li do sporazuma, ostaće današnja vlada na svome mjestu. »Domovina« donosi informacije, da i »demokratska« zajednica nije mogla d« pristane na izmjene, jer bi to značio odstupanje od njezina programa, od­ nosno abdikaciju na sve ostale stra«ke, jer je više nego sigurno, da bi one, u slučaju da demokrate prime agrar­ nu reformu, prešle komunistlima. li­ me bi »demokrati« izgubili oslon, kojeg su u njima imali. U ovom smislu izra­ zio se i sam Vesnić dodajući, da ostaje u Beogradu još neko vrijeme i da će učiniti još danas novi pokušaj. »Narodna Politika« donosi, da parla­ mentarna zajednica stoji na stanoviš­ tu, da dr. Korošec i dalje zadrži resor I saobraćaja. U raspavljanju o konceatracionoj vladi uložili su »demokrate« — protest protiv bana dra Lag i n j e i podbana dra Potočnjaka. »De­ mokrate« forsiraju da dr. Lukinić osta­ . ne ministrom željeznice. U novom kabi­ > netu imao bi Narodni Klub dobiti dva i portfelja, a jugoslavenski jedan ili dva. 1 »Novosti« donose: Ako bi se pregovori I razbili, da će opozicija u parlamentu dati posebnu izjavu. Koncentraciono pi­ ! tanje neće biti teškoća za sastav po­ krajinskih vlada. Vlade će biti sastav­ ljene po istom ključu kao ona central­ na. šefovi bi ostali isti. Vesnić je izjavio, da se još uvijek na­ da u uspjeh. Iz ohGijz za zaštitu morala. Na prvi dopis vakufskog povjerenstva policajna je direkcija odgovorila, da će Akciji do skrajnjih mogućnosti izlaziti u svemu u susret. Tim povodom su dvojica odbornika Akcije posjetili poti­ cajnog direktora g. Ljeskovca, informi­ rali se o mnogo čemu kod njega i za­ molili ga za pomoć, da se što -prije raščisti s pazarnog dana prekobrojni dio našega ženskinja, koje smeta u poslu i koje se po nekoliko sati okolo povlači, te često puta ponaša nedostojno, zazorno i izazovno. G. direktor je odmah izašao ti susret svemu što se od njega zatražilo. Rat je naime prisilio mnoge naše žen­ ske, da same donesu pazarnim danom u Trgovke po koji komad iz sanduka, da ga unovče. Ali to se proteglo i iza rata, pazarke su ostale, a uz njih su došle mnoge druge i nepozvane, pa se razvilo po sokacima ašikovanje i napa­ stovanje, da je to mnogom čovjeku od srca nagonilo numen stida u obraze. I to se moralo odmah početi da čisti. Prema zaključku sjednice pošli su neki naši pouzdanici uz asistenciju pol. organa u srijedu 5. o. mj. tf Trgovke i popisali sve one ženske, koje donose šta na pa­ zar na prodaju, da se izvidi ko su i je li im nužno da se srijedom tu nalaze. Uz to je telal oglasio, da se besposlene bez potrebe ne zadržavaju po čaršiji, da od buduće srijede ne smije ženskinje bez dozvole prodavati pazarnim danom robe na čaršiji, da se opomenama shiibujućih organa moraju smjesta pokora­ vati, jer će inače biti kažnjene i t. d. Muhtari mahala preuzeli su osim toge dužnost, da odmah po mahalama sa­ opće želju Akcije, da se naše ženskinM što manje nalazi pazarnim danom p« čaršiji, pa ako ko i moradne tamo poći, da se što manje zadržava. One, koje bi izvanredno nosile nekad što od svojih proizvoda na prodaju, ne­ ka pokušaju to unovčiti drugih dana, osim pazara. Ali, ako su uvjerene, da bi u pazar dobile najviše cijene, onda da donesu svoje stvari u Trgovke do 10 sad prije podne, gdje će ih telal H. Ibrahim izvikati i iza 12 sati novce uručiti ili neprodanu stvar povratiti. Tu se niko neće pitati ko je ni šta je; za predanu stvar dobije broj i kaže uz ; koju bi se cijenu moglo prodati i ide svojim putem. Dobije li se i bolja cije­ [ na, uručiće se. Pri tomu će sudjelovati ; uvijek i jedan naš pouzdanik. | Zašto je ovo Akcija morala poduzeti? Jer se vidjelo, da nepoduzimanjem ni­ čega do sada ne samo da se ne povra­ ća samo od sebe na predratno stanje, nego se to zlo svakim pazarom još i raširuje, pogoršava i opasnijim postaje. Je li ovo bio jedini tnoBUĆi način i pra­ vi put ili je trebalo taj požar početi ga­ siti s druge strane i drugim sredstvi­ ma, to bi trebao svaki pravi rodoljub Muslimanska trgovačka i кЛ banka za Basnu i Heroegonlnn (it) в Sarsjepu. Dionička Haje sazenakt i oproplsaclishe Sredite. — Bupuje I Ini st svim bookovnlm iiMlavtat. Obavlja uplate I glasnica arsdajs srciiiz. valuta 1 »rijednosne popln nft vrata. anaviteja u hraijeastvu I u 1шта1и. Frtma iH a S H D ђпДЕЕЕНЗЕ kp>i|« i prodaja loihc ав uložae knjižice i нМв rate I ukamaćuje Ih пајH sve vrati rabi, a poglavito ni životni uomiraict povoljnije. BSavlja sve mjeujiiM paslni i bunovne nalogu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8.РС0.ШГО _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijm - 8raoja»i: Trgggačka hana, Загајеиз - Interurban telefon: Zlli j �Sirana 2 Страна Akciji izravno napomenuti. S konkretажп prediozirna na srijedu, ako ko ima i»a da kaže! Samo predloge, ako hode da pomogne! Međutim je tome koraku jedan ov­ dašnji list prigovorio, kao da je svo ženskinje s ulica progonjeno i pita: šta to znači? Mi koliko znamo o kakvom op­ ćenitom razgonjenju nije moglo biti go­ vora. Nego su u blagoj formi samo ne­ ke opomene pale, kao na pr.: »nemojte se, drage seke, ovdje dugo zadržavati«, »svršite vi svoj posao, ali nemojte da se drugi mnogo o vas češu« i t. d. Jedaa je opažena kako podugo s jednim muškarcem hoda okolo ispod ruke i opomenuta je da to ne bi trebalo činiti. Jedan se seljak vodio s jednom za ru­ ku niz Baščaršiju pa je opomenut da to ne valja i čovjek pošao svojim pu­ tem. Toga dana je uhvaćena i_ Katica S tu par, kći Lukina iz Toplik ulice broj 3 u žaru kao muslimanka i predana policiji na daljnji progon. 1 tako dalje. Po­ stepeno se misli nastaviti sa trijebljenjem kukolja, satno kukolja s moralnog gledišta, pa makar to svakom i ne bilo pravo. A općeniti progon, ne ženskinja, nego — muškinja nastupiće polagano i to svih onih, koji se opaze da tamo do­ laze da provociraju, ne poštedivši ni kojekakvih »ašika«, koji se vrzaju pazarnim danom između našeg ženskinja — i namiguju .,. * Po zaključku sjednice neće se više dobrovoljni prilozi za Akciju iskazivati u novinama poimenično, nego samo su­ marno od zgode do zgode. ♦ Akcija je štampala jedan letak i raz­ dijelila ga po dućanima s namjerom, da ga svako dobije. Ko ga slučajno nije do­ bio, a želi ga vidljivo imati u svojim prostorijama, nek pošalje po nj u kan­ celariju Akcije, da ga dobije. Osim du­ ćana upućen je letak i mnogim pod adresom u svrhu potpisa priloga, kao i svoj inteligenciji u svrhu očitovanja o doprinosu u radu za Akciju. Opunomo­ ćenici uprave potpisivaće ovih dana priloge za Akciju. Sadržaj letaka donijećemo u jedinom od idućih brojeva. ♦ Sjednica šireg odbora, u koju dolaze i delegati društava, održaće se u p o n odje li ak dne 17. maja u 4 sata poslije podne u sjedničkoj dvorani džem, medžlisa sa dnevnim redom: 1.) Izvještaj užeg odbora o do­ sadašnjem poslovanju, 2.) pitanje os­ nutka akcije, 3.) predloži, naročito de­ legata društava, 4.) pitanje akcijinih po­ duzeća i 5.) eventuaUie. Na treću tačku dnevnog reda obra­ ćamo naročitu pažnju našim društvima, da dadnu svojim delegatima posebne direktive, s kakvim će prediozirna svo­ je društvo u ovoj prvoj plenarnoj sjed­ nici akcije zastupati i kakva će očito­ vanja dati o sarađnji njihovih društava u poslovanju akcije. Bilješke. Prilike u Bosni. ) U Bosni, kako iz sarajevskih listova razabiremo, odnošajj bivaju danomice sve napetiji,. polemika sve češća a s njome ton sve oštriji. Pod uplivom smu­ šenjaka Cokorila i njegovih bljuvotina u »Srpskoj Zori«, koji je počeo sramnom akcijom protiv Muslimana a nastavio uvredama protiv Hrvata, u javnosti se sve v.'še pokazuje neko kretanje pri­ jašnjim pogibeljnim stranputi­ cama plemenskih borba. Napadaji na Hrvate i Muslimane iz no­ vinskih članaka pređoše tu ii tamo 1 na tvorne napadaje, te je uz čast, na više mjesta ugrožena i tjelesna sigurnost pojedinih Hrvata i Muslimana, Konstatiramo to, i žigošemo, jer nas to i kao Hrvate i kao Jugoslavene boli i peče. Činjenica jest da se nakon prevrata u čitavoj Jugoslaviji nije našao ni jedan luđak, koji bi se javno nekažnjivo usudio izrugivati svetinjama bratskog srpskog plemena, koje su ujedno i naše, kao što su naše hrvatske, ujedno i sve­ tinje srpskog plemena jednoga naroda. Ali što se kod Hrvata nije našlo spram srpstva, našlo se k'od Srba spram hr­ vatstva. Tipični primjeri Cokorilo—Cicvarić. Gadi nam se zalazit u analizu njihovih bljuvotina, ali nas pri tome smeta što srpska štampa nije ustala na ’ obranu povrijeđenog hrvatstva, kao što bi učinila hrvatska, kad bi takvih lu­ đaka među njima bilo. No rekbi, da se kažnjivo ludilo Krste Cicvarića j Đorda Cokorila u stanovi­ tim krugovima honorira, dapače daihse u tome i d ir ek’tno bod­ ri, -kao što je to slučaj sarajevskog službenog »Narodnog Jedinstva«, koje je Priliku generalnog željezničarskog štrajka uzelo kao povod, da Hrvate pri­ kaže kao antidržavnim elementom, ko­ ji je inscehirao spomenuti željezničarski štrajk, kojj smo jedini mi takvim na­ zvali, okrstili i na temelju neoborivih činjenica dokazali, tvrdeći da su Hrvati začetnici i uzročnici tog štrajka. »Na­ rodno Jedinstvo« u majmunisaniu Cicvarča i Cokorila tuži Hrvate, premda je štrajk buknuo u čitavoj državi, pa i ondje gdje među Srbima i Slovenci­ ma nema ni jednog Hrvata željezničara^ kao što je to u Srbiji i Sloveniji. »Na- i rodino Jedinstvo« to dobro znade, i za­ to je infamija veća, kad je štrajk vođen po komunističkom vodstvu u Beogra­ du. u tom vodstvu neiha ni jednđg Hr­ vata. u Zagrebu, gdje uz anacijonalne Hrvate imade glavnu riječ anacionalni Srbin Delić, i u Ljubljani gdje Hrvata u komunističkom vodstvu nema, pripi­ suje samo Hrvatima. Znajući sve to. pa ipak htjeti sav odium te protudržavne akcije baciti na Hrvate, znači svijesno lagati i lažiu nahuškati mase na djela, koja su se nakon toga događaja protiv Hrvata u Bosni počinila. Kad vidimo sve to, onda shvaćamo sve to i odobravamo borbeni stav, koji Razoran rad »demokrata«. Čitamo u »Srpskoj Riječi«: »Mi smo češće puta izneli izvesne slučajeve, koji su jasno i dokazivali jake simpatije »demokrat­ ske« stranke prema komunistima, i na­ ravno da smo osuđivali taki rad jedne ' »državotvorne« stranke, jer time slu­ ži anacionalnim i prema tome protudr- j | žavnim .interesima. »Demokrate« ne bi smele imati ništa zajedničkog sa komuI nistima, a najmanje potpomagati njiho­ ve namore. što oni — u ostalom — vrlo | dobro znaju kao i mi. Istina oni se znadu nekad i izjaviti protiv komuniz­ i ma, ali u praksi znadu dokazati svoju 1 osobitu naklonost i simpatije prema । njemu. Tako najnoviji dokaz simpatija i »demokratske« stranke prema komuni­ i stima jest izjava komunističkog vođe 1 dra Ištvanovića, da je voda »demokra­ I ta« u Zagrebu, urednik »demokratskog« organa »Riječ SHS« Većeslav Vilder inspirisao i aranžir’ao štrajk u Zagrebu. Ovo bilježimo kao dokaz »demokratskog« »poštenog rada« .1 »čuvanja« državnih interesa. Kud sve ne vodi želja za vlašću i stra­ načko slepilo!« »Demokratsko« Izmotavanje. »Glas Naroda« donosi ovaj izvještaj iz Beo­ grada: »U nastavak pregovora s vla­ dom više se ne može verovati. De­ mokratska Stranka stoji nepopustljivo na svom zahtevu da se beglučka ured­ ba ne sme dirati. Kako radikali traže promenu tačke 6. i 8. te uredbe, pale su šanse na uspeh pregovora. Radikali i Narodni Klub motivišu ovaj svoj zahtev gospodarskim razlozima i probler mom produkcije za koju tvrde da se ; može razviti samo na velikim posedi- : ma. Demokratska Stranka uverena je 1 da rešenje agrarnog pitanja po demo­ kratskom programu ide u prilog pobolj­ šanja privrede, dizanja produkcije i u i ostalom uređivanju svih naših političkih ( prilika i trzavica. Radikali ističu kao smetnju ovakvom demokratskom provađanju agrarne re- j forme i verski momenat jer da ovaikvo I rešenje ide na štetu — muslimanskog dela našeg naroda. De­ mokrate iznose kontraargumenat jer ni verski obzir ne ide u prilog stanovištu radikala. Najveći deo muslimanskog sta­ novništva jest siromašan ј bez zemlje, a svu zemlju imaju u svojim rukama age i begovi koji sačinjavaju minimum i šačicu naroda ti Bosni, a kojima se ne smeju žrtvovati interesi ogromne ve­ ćine«. Muslimani! Svakom zgodom pomažite „Hrvatskog Radišu“! FELJTON. »Mislim Ifet, da ću biti dostojan vaše. .. « Ona me je shvatila i prekinula s riječima: — Nemojte lhsanbey! Među nama je ona.. . A ja sam već druga.« »Ja vas ovaku želim. .. « Л. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. Брај 156 hrdj ,PRAV»A" — „НРАВДА' (4в) «... Inače se ne bi lhsanbey navratio? upita ona. Ja sam se ispričao. Kad je ona pogledala nekud preko ‘moje glave mogao sam je bolje pogledati i zapazio sam sve promjene, koje su učinile tri godi­ ne života u tuđini — u internaciji. Bila je nešto crnja. Njezino lice dobilo je jednu posebnu boju — jednu boju bijelog papira, kojeg je jako sunce opržilo. Lagano sivo kućno odijelo vrlo je lijepo pris­ tajalo i u ovoj ležernosti, u kretnjama bilo je.toliko otmjenosti, koja ulijeva naročito poštovanje, — Kako vam je ovdje?« upitao sam je, kad je pogledala u me. | »Kako mi je! Ne znam. Žao mi je oca i Cari­ grada, ali sam zahvalna Jildizu što me je poslao ovamo, da očvrstim, da se upoznam sa svojom du­ šom, a dužna sam zahvalnost ovom narodu, koji me ne smatra hapšenicom.« Tu je ušutila i izgledalo mi je kao da nema povjerenja u me. Nekoliko je časaka prošlo, a onda je naglo upitala: »Čujete li išta za Renu? Volila bih je viditi...« Ja sam se zbunio i odgovorio joj,daje u tam­ nici i da se lijepo postupa s njom. Ifeta se zamislila i rekla: »I ovo će proći... « Počeo sam da okrrnem razgoror na ono što sam osjećao u taj čas, ali me je uvijek smeo njezin pogled i ton razgovora koji me je odbijao. Na koncu sam se osmjelio i rekao: i , j I I Kad je Ihsan izgovorio ove riječi Sabiha je osjetila, kao da je oštricom zaparao po njezinu srcu. Pogledala je predaše da ne bi odala svoje ras­ položenje. Ihsan je nastavio ne zamjećujući i ne pazeći djelovanje svoga pripovijedanja na učiteljicu, koja ga je potajno u duši ljubila. »Ifeta sa zamislila, a onda odlučno, ali i s ne­ kom rezervom odgovorila: — Mi se ne bi razumjeli u životu.., Upitao sam je za uzrok, a ona se osmjehnula i rekla: — Uzrok I...V1 tražite moćnu Tursku, a ja samo Tursku... Vi ne bi dozvolili da se Arapi odcijepe i postanu samostalni? „Oslabila bi Turska. Viši interesi naroda traže ovu zajednicu... — Ali je Arapi ne će.. .« primijeti Ifeta. „ A kad bih se povukao s političkog života?" upitao sam je u tome da vidim je li u njoj išta ostalo od prijašnje umjetnice života. — U meni je nestalo ženske taštine, ali sam ostala žena sa svim slabostima. No ipalj ima nešto među nama što1 nas dijeli — ili možda nešto što je smetalo da postanemo jedno. Nije došla ona ve­ lika, prava ljubav. Ja sam i volila, ali je bila ona jača. A najsigurnije je mežda da ni mene, ni Renu niste ljubili.. . Drugačije ne bi učinili izdaju..." ' Ušutila je i dihala nemirno.' Opazio sam to po nemirnim pogledima i laganom podizanju haljine na grudima. I ja sam jedan čas razmišljao o nje­ zinim riječima i učinilo mi se je, daje imala pravo. je poprimila u Bosni Hrvatska Težačka Stranka u svrhu očuvanja časti hrvat­ skog dijela naroda, premda bi mi ovdje kao i naši drugovi u Bosni, stoput vo­ ljeli, da sa braćom, zvao se kojim mu drago imenom, ispovjedao on koju mu drago vjeru, živimo u onom i onakovom jedinstvu, bratstvu i slozi, kako je to apodiktični zahtjev dobrobiti naše, ka­ ko smo to zamišljali, kako to želimo i kako to iziskuje interes obađvojih na­ pose i sirupa a po tom i same države, koja je zajednička svojina sviju nas, . jednako Hrvata kao Srba i Slovenaca, svih Jugoslavena, u kojoj imaJu duž­ nost jednako da surađuju i pravo da suodlučuju. Ideja demokracije ne pozna dužnosti bez prava, a državna vlast vrši samo od naroda povjereni mam'dat obrane i zaštite onoga u čije ime ona vlada. Čast pojedinca i pojedinih ple­ mena biva objektom napadaja, p a j e upravo kažnjivo da državna vlast, kako je to slučaj u B’os n i, ne vrši pri tom svoje du­ žnosti obrane i zašti’te, ida-pače ide u tom, recimo nemaru, tako daleko, da njezin organ počinja u tom pogitedu čine, kojisu u p’rotimbi n e samo s a zadaćom jednog (službenog lista, već i sa samim svojim imenom, koi’i u naslovu ima­ de oznaku narodnog jedin­ stva, dok ga ova’kjovim po­ stupkom ruši. Promatrajuć iz daljeg, a kao takovi možemo objektivnije suditi, izgleda da se u Bosni sa strane sviju stranaka, kr­ stile se one demokratskim, radikalnim i obnovaškim imenom, ide upravo za tim da se ponizivanjem hrvatskog ple­ mena i zapostavljanjem hoće uvjeriti onamošnje Hrvate i Muslimane, da su građani drugoga reda, kad se s njima tako postupa. Mi najodlučnije dižemo svoj glas pro­ ti tome, jer u takvom postupku vidimo simptome razaranja one -Jugoslavije, koju jednako ljubimo i za koju bi u bu­ duće jednako žrtvovali, razaranje jugo­ slavenske misli, koja nalazi svoju sin­ tezu u poštivanju srpstva, hrvatstva i slovenstva, te jednakopravnosti u pra­ vima i dužnostima, u surađivanju i suoddučivanju, kao i u zaštiti materijalnih •) Ovaj trijezni članak prenosimo iz zagrebačkog »Hrvata« od 8. o. nij. i držimo da bi mogao poslužiti dobrim primjerom, kako »Narodnom Jedinstvu« tako i »Srpskoj Riječi« u njenom nate­ zanju sa »Hrv. Slogom« i »Jugoslavi­ jom«. Polemika ovih organa prevršila je dopustivu mjeru : »Srpska Riječ« plo­ vi, istina, strujom »Zastave« koju je morala javno osuditi i »Samouprava«, ali se s »Hrvatom« ne slažemo u tom. 'da i ovdašnji hrvatski dnevnici ne bi mogli udariti u blaže žice. Uredništvo. Ja nisam ljubio Ifetu ne za to što ne bi mogao žrtvovati ljubav domovini, nego možda za to što sam pripadao Reni Logotetidesavoj." Sabiha primijeti Ihsanu: — Pa ste i nju pustili i izdali!.." Ihsan se ogradj proti izdaji i reče: „Nisnm Renu izdao, nego je žrtvovao domovini." Sabiha se osmjehne, ali ne odgovori. Ihsan je šutio i gledao kroz kolutove dima svoga prijatelja Esadefendiju kako mirno sjedi, puši i izgledao, da i ne sluša njegovo pripovijedanje o Ifeti. Ihsan je na upit Sabihin pričao još ovo: „Stavio sam još jedan upit na tu pola-Arapku, da li bi mogla postati prijašnja Ifeta, a ona mi je odgovorila: „lhsanbey, rekla sam vašoj prijateljici Nesimesultan, da bih vam oprostila i zaboravila grijeh sa­ mo onda, kada bi srušio Jildiz, a sada povlačim i to — ljubila sam vas iskreno misleći da me ljubite.. To ste porušili i više se ne može dignuti, . .“ Bilo je više suvišno razgovarati. Predao sam joj pismo, koje sam donio za nju od oca joj i Nesime i oprostio se. Ispratila me je navrata i razgovarala samnom o politici. Pitala za sve redom: za vas Sabiha hanum, za Dindara, Akčura Jusufbeya i druge. Zamolila me, da se ne ljutim na nju i da je još koji put posjetim. — Pa ćemo, razgovarati o Carigradu, za koI jim žudim ... « rekla mi je pri rastanku. Neka sje­ ta preletila je preko njezina lica i glas joj je za­ drhtao. 1 Ja sam abeća. Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu* �Страна 3 ПРАВДА” — ,PRAV»A„ ŠpuJ 156 — Вг»1 ljaci su naime nudili 18.000 kruna, što i pozitivnim objektivnim izvidima protiv ne bi odgovarali ni desetom dijelu pri- I onih, o čijoj se repatrijaciji radi. Imena svih onih, koji se budu miješah u ure­ hoda sa dotičnog zemljišta, da i ne govorimo o štetama, što bi ih hajvan dovanje, biće objelodanjena. Tako komunike. Nas bi veselio zad­ počinio. Seljaci međutim nijesu čekali na predstojnikovo riješenje, nego su nji stavak, kad bismo imali pouzdanja da će se i ostvariti. Mi naime znamo napustili hajvan nesamo na košnice, već I da su prilikom pređašnjih »izgona« mno­ i na isklasano žito, oštetivši time nesa­ gi ljudi napravili »dobar posao«, pa j ta­ mo Smailagića već i težake, koji su I kvi, kojima su usta puna naroda i dr­ žito posijali. Smailagić je brzojavno za­ I žave. Vederemo. i tražio zaštitu vlade i ministarstva, pa smo znatiželjni kako će se stvar dalje UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Umirovljenici i udovice (bik članovi Oko konfenrencije u Spau. Engleska razviti. društva ili ne), koji madu nejake djece i štampa se bavi pitanjem kakvu će poliOvom prilikom valja nam obratiti Vespić o svojim teškoćama. Dr. Mi- I tiku zastupati Engleska na konferenciji neka izvole u petak (14. o. mj.) doći u pažnju i na to, da su vođe tamošnjeg lenko Vesnić dao je »Beogradskoj štamdruštvenu sobu (Balića ulica) radi jedi­ I u Spau i u glavnom naglašava da bi kraja »demokratski« pop Ilić iz Lamipj« slijedeću izjavit: »Životni interesi I bilo pravedno, da Francuska dobije zane važne i po njih korisne stvari. — naca i radikal pop Dušan Subotić iz kako unutrašnje tako i vanjske politike Društveni tajnik: Hefiimović. I dovoljštinu, na koju ona ima pravo pred Gradiške, pa bi dobro bilo ustanoviti •predielili su Nj. Vis. Kraljevića Na­ i svim ostalima. »Daily Cronicle« veli da čija je zasluga za ovo »lijepo« ponaša­ »El-Kamerašima« na znanje. Budući sljednika, da saglasno gotovo s dijelim se očito vidi kako su saveznici dobro nje njihove pastve. I je dignuta poticajna zabrana o sazivu našim javnim mnijenjem preduzme mje­ .raspoloženi i očekuje se, da će se vo­ re za što skorije sređivanje našeg cje­ Anketa za kućne kirije. Preksinoć je I skupština, to odbor »El-Kamera« .javlja diti otvorena diskusija sa Njemačkom, svojim članovima, da će se obdržavati lokupnog položaja. Zamašnost naših u zemaljskoj vladi održana anketa o no ne može biti govora o kakvoj re­ redovita glavna skupština bez obzira ozbiljnih prilika pojmile su u istom smi­ kućnim kirijama. Na anketi su bili pri­ viziji ugovora onako, kako je neki Ni­ slu j naše političke stranke. U tom du­ sutni reprezentanti sv.ih interesenata, I na broj prisutnih članova u. subotu, dne jemci zamišljaju. 15. maja t. g. u 6 sati na večer sa već hu popuštaju na pripremi što pouzdanije čija su mišljenja saslušana. Zadnja na­ Odgovarajući na interpelaciju Nitti naznačenim dnevnim redom. Prijašnji podloge za ostvarenje te zamisli, te su redba' zemaljske vlade za regulisanje oje držao govor o vanjskoj politici i iz­ I pozivi vrijede kao ulaznice. se Parlamentarna i Demokratska Za­ razio mišljenje, da će konferencija u voga pitanja izdana je 20. septembra jednica svele na osnovni program, koji 1919. Kako su se od tada promijenile Spaa biti od velike političke važnosti.. sam izložio za sastav koncentracione I Što se tiče jadranskog pitanja prilike, ukazala se potreba, da se pomevlade. To je važna tekovina. Uvjeren I izrazio je nadu, da će direktni prego­ nuta naredba shodna prilikama izmi­ Subota 15. o. mj. posljednji sam da će njihov obostrani patriotizam jeni. U isto vrijeme došao je i memo­ vori donijeti dobrih rezultata. Položaj pripomoći da se dođe do sporazuma u randum vlasnika kuća, u kome traže po­ je dan za izmjenu austrijskih Italije u Maloj Aziji je indentičan svim ličnim pitanjima'. višenje kućnih kirija. sa položajem Francuske i Engleske. IU ovom se trenutku međutim borim Na anketi su predstavnici radnika i novčanica od 50 i 20 kruna. Ne za­ talija hoće da bude velika demokratska sa jednom teškoćom, koja je potpuno činovnika naglasili, da je za siromaš■sila. Žali Mađarsku, da je u unutrašnjo­ objašnjiva, jer iziskuje na obje strane riie slojeve nemoguće podnijeti više ki­ boravite otići u porezni ured izamisti tako razrovana. obilnih žrtava, ali se nadam da će se rije, dok su predstavnici vlasnika kuća i ona savladati pošto je njen izvor u Iznimne mjere u Francuskoj. Berlin­ jeniti ih dinarskim novčanicama. zagovarali povišenje. jednom posebnom (agrarnom Op. ur.) ski »Lokalanzeiger« javlja iz Pariza, đa Nakon saslušanja mišljenja zemaljska pitanju, a na dnevnom je redu i visi je vlada zabranila komunističke zboro­ ■ИДВМ1 ■ ! ■■■!!! će vlada novom uredbom, odnosno iz­ nad našom glavom kao Damaklov mač, ve u cijeloj Francuskoj. mjenom ranije naredbe, regulisati ovo i to vrlo krut, upravo životni narodni Englesko-japanskj savez. Kako se pitanje na način, da će se kućne kirije * problem. Ja prema tome molim pred­ službeno javjja iz Londona, engleskoproporcionalno povisiti. No stavnike naše javnosti, da i sami imaju japanski savez produljuje se za dvije pri tome će voditi obzir prema slabije malo strpljenja i da to strpljenje u ko­ godine. Ugovor će biti predložen save­ situiranim društvenim slojevima, koji Naše trgovačke veze s Grčkom. U liko je moguće preporučuju svojim či­ zu naroda. će se pravedno zaštititi. tačima, kako bi svi mjerodavni činioci Beograd doputovao je gosp. Kosinas, mogli da potpunom hladnokrvnošću su­ Epir Grčkoj. Američki senat usvojio jedan od najboljih grčkih poznavaoca Prilozi za »Pravdu«. Na poticaj Hadjeluju pri izlasku iz ove situacje. je rezoluciju senatora Lodgea, prema midbega Kurbegovića sakupljeno je u | trgovačkih prilika na Balkanu, da u ime Smatram za nužno izjaviti, da će kojoj Sjeverni Epir ima da pripadne svoje vlade poduzme pregovore s na­ Travniku u jednom malom društvu K Grčkoj. po tome pozitivnom saznanju i ..uvjere­ šim mjerodavnim faktorima o pobolj­ 400,— koje darovaše gg: MJralem 200 K nju današnja vlada podnijeti svoju oPolitički preokret u Grčkoj? »Berli-, Kurbegović 80 K, Hasanpašić 60 K, Br- ; šanju trgovačkih veza između Jugosla­ stavku čim se današnja kombinacija vije i Grčke. Pregovori će se u glavnom ner Anzeiger« prima vijesti iz Kopen­ kić 40 K i Robović 20 K. Hvala, živjeli! privede kraju. I ako to do daniš nije voditi o poboljšanju uslova tranzita ro­ Za musi. akad. menzu. Glavni ured­ hagena, kako svi talijanski korespodenučinila uzrok je u tom, što u današnjim j .ti u Ateni suglasno javljaju, da u Grčbe preko solunskog pristaništa kao i nik »Pravde« g. Korkut poklonio je 500 prilikama naša zemlja ne smije ni jedan I koj predstoji, politički preoJcret preko ostalih grčkih luka, i o stvaranju kruna od svojih vakufskih dnevnica za trenutak da bude u formalnoj krizi. povoljnih nšlova za trgovinu životnih musi, menzu si Zagrebu. Ljudi koji duj Očajno stanje Madžarske. Grof Apnamirnica u našoj zemlji. I Ministar inostranih djela g. dr. Ante boko osjećaju potrebu našeg kulturnog ропу izjavio je saradniku mađarske te­ Tnumbić otputovo je u inostranstvo, da napretka, a mogu pomoći nek se ugle ­ Interesi naših građana u Njemačkoj. legrafske agencije, da je situacija i>otse sastane sa talijanskim ministrom ino­ daju u ovaj patriotski primjer. Prija­ Rok za prijavljivanje privatno-pravnih puno očajna, ah se ipak nada da će po­ stranih djela g. Sdaloiom i nastavi pre­ telji napretka otkidaju i od svojih dnev­ ugovora naših građana sa ■ njemačkim stignuti neke izmjene ugovora na korist govore o soluciji jadranskog pitanja. građanima, za koje naši građani žele da nica pa doprinose za naše siromašne zemlje. Predsjednik naše delegacije na mirov­ đake. Ovaka požrtvovnost ako se po­ se održe u snazi, bio je 30. aprila tek. Štrajk željezničara i rudarskih radni ­ noj konferenciji g. Nikola Pašić tako je godine. Raspisom odjelenja za izvršenje budi u nama svima, to će biti velika ka u Francuskoj nastavlja se, ali se isto bio pozvan, da dođe u mjesto, gdje utjeha za naš opstanak. Živio darova­ međunarodnih ugovora od 24. marta t. opaža osjetljivo poboljšanje usprkos to­ će se voditi pregovori. god. br. 513 bih su pozvani svi naši telj. Odbor za M. A. M. me, što je generalna konfederacija rada građani, da se za održavanje tih ugo­ Renncr dolazi. U zagrebčkim politič­ Još jedan »kulturni« zavod. Usred objavila manifest, u kojem pozivlje na vora obraćaju tom odjeljenju podnose­ kim krugovima se govori, da austrijski Mažuraniševe ulice otvorena je nedav ­ skrajnji otpor protiv nepopustljivosti ći potrebna dokumenta. državni kancelar dr. Renner dolazi u no jedna javna kuća. Dok se u pravo vlade. Ovim se saopštava zamteresovanima, Beograd početkom iduće hefte. Pri po­ kulturnim zemljama — kao n. pr. u Pred aeuspjehom generalnog štrajka da je rok za prijavljivanje produžen do vratku iz Beograda zadržaće se u Za­ Sloveniji — zatvaraju i stari zavodi duI glavna konfederacija rada namjerava 20. maja tek. godine. grebu i Ljubljani. ha nečistoga, dotle se u nas otvaraju uputiti nov poziv naročito saobraćajnim Povratak zaplijenjenih mađarskih šle­ novi, — valjda stoga, da bude bliže D'Annunzio opet pehlivan], pa je izradnicima j radnicima električnih cen­ pova. Šef antantine »Dunavske komi­ onoj gospodi, koja ne znaju, šta bi s la­ . javio zastupnicima štampe, da će prije trala glavnih varoši. Pred sudovima od­ ko dobivenim parama, dugočasnim vre- i sije«, koja ima svoje sjedište u Budim­ aego što napusti Rijeku porušiti sve govaraju mnogi agitatori ekstremisti za inenom i ono malo stida, što im je još i pešti, admiral Troubridge, pokazao je mostove, želejzničku stanicu, grad Ri­ zavjeru, mnogi su pozatvarani. iz djetinjstva ostalo. Ne čudimo se, to- I do sada, da su za njega preči interesi jeku i samog sebe dignuti u zrak. Češki odnosi prema Rusiji. Prema liko nj'ma koliko čuvarima »javnog ću- j mađarskih magnata od interesa naroda, 0 našoj floti. »Montagspost« reproodluci vlade postaviće se specijalna ko­ koji je dao za svoje saveznike više ne­ doređa«. (»J.«). dukuje vijest jednog francuskog lista, misija sa svima punomoćima u svrhu go što je trebao. 1 sada g. admiral na­ da je 2000 poljskih mornara otišlo u Savez umnih radnika. U beogradskoj pregovora sa sovjetskom Rusijomređuje, da moramo vratiti »I. Dunav, Puli, da preuzmu od Austrije Poljskoj univerzitetskoj šah održan je dobro po­ povlaštenom parobrod, društvu« šle­ u nasljedstvo ostavljenu flotu, koja se sjećen zbor intelektualnih radnika. Ospove, koje je naša vojska zaplijenila, sastoji od siše krstaša i torpednjača. novaćc se »Savez umnih radnika«. Po­ jer to zahtijevaju interesi mađarskih slije iscrpive diskusije konstatovano je magnata i austrijskih ereherooga, u či­ VANJSKI POLOŽAJ. da je osnivanje saveza potrebno, kako jim rukama se nalazi najveći dio akcija radi zaštite moralnih interesa intelektu ­ Životinje u ljudskoj spodobi svete se Jednomjesečni rok Turskoj. Javljaju tog društva! Ovih dana odvučeno je alaca, tako i radi koncentracije duhova : muslimanima na sve moguće načine. Na rz Pariza, da je konferencija ambasa­ po nalogu tog engleskog admirala iz u radu intelektualaca u narodu. U tom drugom mjestu donosimo opis barbar­ dora turskoj delegaciji dala rok od mje­ Aljmaša 20 šlepova, a ostali transporti smislu izabran je širi odbor za pripre­ sec dana, da odgovori na predloženi joj stva što je izvršeno u Brčkom, a ov­ slijediće za kratko vrijeme. mu definitivnog pretiloga za iduću skup­ dje ćemo da iznesemo jedan još bar.ugovor mira. štinu, na kojoj treba da se osnuje sa ­ barskljij slučaj. Smailaga Smailagić iz Pregovori o miru s Rusijom. Prema vez. Na čelu je toga odbora profesor Bos. Gradiške već trideset godina ob­ vijestima »Minster Gazzette« radiografgosp. Jovan Cvijić. Od Slovenaca na­ rađuje svoje uzorno imanje u selu Gre ­ ski izvještaj iz Moskve potvrđuje vijest lazi se kao član odbora g. dr. Franjo di. Ima moderne strojeve, proveo je ka­ da će započeti pregovori između En­ Ježd, načelnik invalidskog odjeljenja u nalizaciju i bavi se ekonomijom u pra ­ Hazhn Muftić: gleske i Rusije. Sovjetska je vlada pri­ ministarstvu za socijalnu politiku. vom smislu te riječi. Za vrijeme pre ­ mila pred log Lorda Curzona, da započne Izgon stranaca. Zemaljska vlada ri ­ vrata opljačkan mu je stan sa pokuć­ Besjede o Ramazanu. pregovore sa engleskom vladom time, ješila je da sprovede ranije izdata na­ stvom. a onda zgrade većinom zapa­ što će obustaviti neprijateljstva u od­ i. ređenja o repatriaciji stranih, po drža ­ ljene. Izgorio mu je stan, 4 štale i dvije sjeku Krima. Isti list doznaje, da su Evo nam opet mubarek mjeseca Ra­ vu opasnih elemenata. Pored sprovođevelike šupe sa šest vagona pšenice te prestala neprijateljstva na kavkaskoj mazana! Za njega je naš Vođa i Učitelj nja ranijih naređenja, izdaće se i nova, desetak vagona sijena i 20 vagona sla­ fronti i da je sovjetska vlada predložila Alejhiselam rekao, da je to mjesec sva­ kao rezultati opažanja prilikom naj­ me. Šteta je procijenjena na milijon raznim državama, da započnu pregovo­ ke sreće i božiieg blagoslova. I da je u novijih antidržavnih pokreta. Svaki okruna. re o miru. tome mjesecu milostinja a isvako dru­ naj stranac koji se svojim neprijatelj­ Ušljed toga je u 1919. godini poreme­ go dobro djelo kod Boga kimetnije od Rusko-poljske borbe. Moskovski so­ skim držanjem i protidržavnim radom ćeno njegovo gospodarstvo. Okolnim onih koja su učinjena u drugim mjese­ vjet zaključio je da se protiv Poljske ogriješi ili se ogriješio o narod j drža­ seljacima nije bilo ni to dosta, već su cima. vu biće iz zemlje izagnan. U tome su bori do krajnje mogućnosti. Iz Moskve polovicom aprila ove godine zatražili To je mjesec u kojem se muslimani su već otišla pojačanja na poljsku fron­ smislu izdata uputstva vlastima. od kotarskog ureda, da im dadne 800 cijeloga svijeta nekako kao razbude, tu. — Bečka »Telegraphenkompagnie« Povodom toga svraća se pažnja na­ dunuma Smailagićeve zemlje radi po­ davranišu, snađu i malo ozbiljnije za­ šeg svijeta, da ne pokušava intervejavlja da je zaustavljen .poljski pohod u trebne — ispaše. Predstojnik je bio gledaju u svoj život i svoja djela. Pa Ukrajini. Ukrajinska sovjetska vlada, nisati ili se uopšte zauzimati, jer će u na licu mjesta kušajući, da se seljaci da i nema druge nikakVe koristi osim svakom slučaju biti .mjerodavno samo koja je bila pobjegla u Harkov vratila nagode sa Smailagićem. nu on je odbio toga otrjeznivanja, opet je dolazak Rauvjerenje vlasti, stečeno iskustvom i se u Kijev. jer je volio dati zemlju na obradu. Se­ i moralnih interesa svih triju plemena »kulja i pojedinih napose. Ovakoviim principima vođeni sazidati će se država Srba, Hrvata i Slovenaca, svaka drugi put vodi k razaranju na ko­ rist okolišnih n c p r ,i j’a t e 1 j a. Politički pregled 5 | I i Oko konferencijo u Spau. Prema vijestima »Petit Journala< sastaće se Millerand sa Lloyd Georgeom u Folkestonu ili Doveru, da se dogovore radi konferencije u Spaa, kojoj će prisustvo­ vati j maršal Foch. Iz Bruxellesa se potvrđuje vijest, da će njemačka vlada upraviti francuskoj vladi notu, u kojoj će tražiti da se konferencija u Spaa odgodi do poslije izbora, dakle do 10. juna. Gospodarstvo Domaće vijesti Listak. �prozore toga »salonskog«, ne ću U viditi to čudtlvište, držeći da se svakako tu i vozi ozbiljno lice koje se istodobno ba। vi kakvim ozbiljnim i važnim poslom. Ali gle. Na prozoru se ukaza uniformiI sana gologlava osoba i — žvače. U ku' tovinia njegovih usana se vide bijele , mrlje od kajmaka i dalje žvače, žvače. j Nije se ni oblizao. Da je barem ostavio ručanje za poslije, dok vlak ode ili da se je zaklonio dok objeduje. Po tome ! se osvjedočili, da se i oni »veliki« Iju) di ni za što više ne brinu, kao za to, i kako će se najesti. Eto koliko to čovjeka ponizuje. I to i baš najviše ispoljava životinjsku svoj; stvenost u čovjeku, pa držimo, da bi I čovjek trebao najviše zaklanjati, sa­ krivati, i nevidljivim činiti sve ono, što ga spušta u razrede drugih običnih ži; votinja, a isticati, oživljavati i pokazij vati ono, čim se kao čovjek, kao таziunno biće i odabrano božije stvore­ nje od drugih životinja razlikuje i od­ likuje. Kao što je ibadet. pobožnost, nauka, umjetnost i t. d. I za to mi te ramazan­ ski post još iz djetinjstva mio i drag. Vazda jedući i bez prestanka se bri­ nući šta ćemo pojesti postanemo sami sebi dosadni i život nam se pokaže je­ dnoličan i monoton, a kad vidimo i osvjedočimo se, da je tom bolesnom po­ trebom zaražen vascijeli svijet, to nam se opstanak na ovome svijetu u izvje­ snim trenucima učini bez svrhe, grub, surov i antipatičan. Od silne dosade živci nam se uznemire, um nam zama­ gli, pa počinimo razne djetinjarije i gluposti. Izobličimo se tjelesno, a i u duši poteturamo i krenemo stranputicom Podvrgavajući se dužnosti posta uz Ramazan-šeriff te sve naše mahane iš­ čezavaju. Mj se uozbiljimo, uzdignemo se do uzvišene časti pravoga čovjeka; čovjeka, koji izvjesni broj sahata pre­ kine sa svakdašnjim ■niskim računa­ njem o tome, šta će i kada će svojoj utrobi poslati na preživanje. Kad postimo prisiljeni smo tražiti uzvišeniju zabavu, a ta je: misliti na svo­ ga Stvoritelja, vršiti Njegove zapovije­ di i diviti se Njegovoj svemogućnosti, pa za to uz Ramazan i činimo puno vi­ še ibadeta, nego u ostalim danima. A kada baš imademo i više vremena za uzvišeni rad, pa zato pohađamo u sku­ povima zajedničko klanjanje dnevnih namaza, preslušavamo vazove i preda­ vanja, učimo božji kitab, mislimo na Boga i u svemu se obnavljamo i ртеporađamo. • (Nastaviće se). mazana od neprocjenjive koristi za na­ ša zajednicu. U obiđho vrijeme mi živimo nekako aieiianički, svakdanjo i jednolično. Ni­ žemo dan na dan, sahat na sahat, čas на čas, dužnost na dužnost, naviku na naviku, bez ikakvog pitanja: zašto i ka­ ko? U koju svrhu? Da li je nešto, što sara uobičajio raditi, korisno ili štetno za me, za moju rodbinu i cijelu zajed­ nicu? A uz Ramazan, več radi toga, što zbog posta moramo izmijeniti način življenja, prisiljeni smo tim povodom na mnogo koješta svoju pozornost svra­ titi. Ramazan je po tome kao neka kefa ili češagija, kojom mi obavljamo neko godišnje timarenje i čišćenje svoje du­ še i svoga zanemarenog tijela. A to je vrlo korisna stvar! To je vrlo zdravo. Mi vidimo da je sve na svijetu pod­ vrgnuto procesu čišćenja, jer se sve trajno maže i przni. Koliko klete mu­ he upljuju staklo na prozoru, pa kad se ne bi pralo i čistilo, ne bi se od tmi­ ne i mraka dalo u sobi sjediti. Djeca uprzne sobu i avliju, a mi uzmemo metlu, pa pometcmo. Nerazumni na­ prave zabunu i galamu u društvu, do­ đu razumni pa naprave red i mir. Ta­ ko isto mi sebe zanemarimo i zahrđaju nam srca u svakdašnjosti našeg živo­ tinjskog nagnuća dembeluku, pa kada dođe ovaj sveti mjesec, onda se po­ pravljamo, osvježimo, pridižemo se i po­ stajemo pravi ljudi. Ne ćemo ovdje nabrajati higijenske i zdravstvene koristi posta, jer su to davno učinili veliki učenjaci, doktori i filozofi, nego ćemo ovaj put samo na­ pomenuti to. kako je čovjek sićušan i ponižen sa svojim neprekidnim gramzenjem za hranom. Ono u istinu Bog je stvorio čovjeka sa tom potrebom, da se mora hraniti, jer mu je u hranjenju opstanak života i zdravlja. Ali nije s tim rekao Bog (dž. š.) da moramo dozvoliti da nas taj nuž­ ni kruh u tolikoj mjeri zarobi i pod svo­ ju suverenu vlast podjarmi, pa da pri brigl oko sabiranja svoje hrane zabo­ ravljamo na onoga, kojrje stvorio i nas i tu našu hranu. — Ja moram ići ručati! — Čekaj, ručaćeš! — Ama, ja ne mogu čekati, gla­ dan sam! — Pa strpi se! Moramo prije ovaj važni posao svršiti. Nijesi toli­ ko izgladnio, da ćeš od gladi crknuti, dok ovo uredimo. Ovakih primjera bude u životu vrlo često, pa mi onda po postupku pojedi­ naca u sličnim slučajevima mjerimo ka­ raktere ј one koji umiju više trpiti i vr­ šiti preče od manje prešnoga. Koji se pokaže nestrpljivim, pa odloži neki va­ žan posao bez prave nužde, svakako je manje vrijedan, pa ga ubrojimo u slabiće, a one koji umiju trpiti ubrojimo u ozbiljne, pa- se u njih možemo pouz­ dah. Svak jede i vazda se samo jede i sve je na svijetu osnovano samo u tu svrhu, da čovječanstvo može sebi pri­ bavljati ono, što će žvakati, jesti i žderati. 0, kako je to nisko! Kako sam se jednom razočarao. Na jednu stanicu do­ juri brzi vlak. Osim drugih vagona, ima i jedan t. zv. salonski, čuo sam da se u »salonskim« voze važne »velike« lič­ nosti. Moja se pozornost usredotoči na Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. posavječuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke I KO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Trpite Ц od reumatizma Ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih aB 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 kiuna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stub!ca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. ♦«««*«**»*»-*♦«*«**♦««***«**« ♦ PAPIRN1CA ♦ HAMDIJE KOPČTĆA | J preporučuje svoje bogato etovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i a Školskog pribora. — Naručbe se Y obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Prašak za odstranjivanje dlaka etarlo ovaj slaibani tavjeitaj: ,PaU« je slinav­ ka i kap i okružju (’.l travničkom ne,tala i balaat n t r n □ 1 a ukida aa ovim a d r e 4 «ai »stvor travničkog okruga (I »a promet aa papkarima, grama loma ne vrijede vita od­ redbo naredba op 24-9. 1919.* brej 150.790 i promet je »a papkarima sa okruga travnički i — bihaćki eiobođaa." Molimo g. Stevn, da »a provede gornju ob­ javu : objasni kakva je specijalna veaa travnič­ kog okružja sa bihaćkim, pa da topa neauje a Casinn čim nema slinavko u Žepčn. Kot. vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. NATJEČAJ. j ' U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u nairavi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji' za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna pv. god. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zalmovlć, v. r. Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 j | eeqtralqa drogerija Braća Šah i nagić х Z Oglašujte u ,,Pravdi“ Hilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz keiničlti tehničkih proizvoda Posluga brza i tačna. — Cijene Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100%, i 12S"/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 86%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. najumjerenije. Cijenik šaljemo franko. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) —.Telefon 319 ] i preporučuje svoje bogato skladište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina POZIV na supshripciju ШО komada dionica IV. emisijo Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Baпјој Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da poviši dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 Izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezervnog fonda5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20.000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15.001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100‘— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31 1V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na pcđožene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupate se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Trgovima svakovrsnih Koža i obućar­ skog pribora ца гцзго i ца veliko. Narudžbe iz provincija obaclju jNc brzo i fa^o. ' 2 i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10 —, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10 — Osobito jaka vrsta K— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—,• mast za uši u glavi K 5’— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prajik proti mrava K 10.— Mast pioti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, lil. kat. 60 „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci - TrcšEljak ■ j | T ♦ Miševi, štakori, stjenke, i žohari dobiva se u Mustra od izvještaja РгмМг« »un je de- Braća Oemirdžić, Sarajevo Odgovorni urednik: F. Šalake. Spoj 156 „МРАВДА* — ,PRAVDA” Страна 4. Strana Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. (ЛгИмШ MUm* HL M. 0.« 4«aa*srita D. t 1 K am, Вигмгга. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e5c08ed9af32d6b3aa66e586c8a5aade.pdf ed6a1ab4b76a4cc39e6f47e81b226137 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. Ж ТТ^ Н. Alimed Hamdi ef. Kasumović 308 ■■ dV Li дјдшмвж ДДг - liŽSaff И(МЕ ■ чНЛ даД ЈИмк иИк <Ж JM ‘ Лв Mv V И MM М 99 жИ POJEDINI BROJ 1 k r u n a. « subotom, utorkom i četvrtkom. ^ВМЕ П ЖЈИ NH ЈШ flB Ui’EđuiE ГЗШСЈЗПЈ OdilOF. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava ЛЛ nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЖ ИМИМАИСИ ОГГАШВАШЦВ. Broj 52 (157) Sarajevo, 14. maja. PROMJENA UREDBE O BEGLUCIMA. Ministarski je savjet u sjednici od 10. o. mj. izmijenio tačku 6. i 7. uredbe od 14. februara t g. tako, da ne spadaju pod agrarnu reformu oni begluci, koje je posjednik obrađivao sobom ili u svojoj režiji. Demokratska je stranka u prvi momenat pristala na ovu modifikaciju, ali kada je prošla kroz ministarski savjet, izjavila je, da ne pristaje. Regent je konačno potpisao novu uredbu. Strašne cifre. Mi smo u više navarata upozorili na nepravde koje se čine muslimanima pri dijeljenju potpora iz sredstava »tlrž. za­ štite djece i mladeži u B. i H.«. Pisali smo o basnoslovnom nerazmjeru iz­ među pravoslavnih s jednu, te musli­ mana i katolika s drugu stranu i tra­ žili da se objavi iskaz tih potpora, bu­ dući su neki organi — pa čak i famoz­ no »Zvono« — upregli sve sile, da zabašure našu kritiku i zametu trag ovim furtimašenjima. Naš zahtjev nije još is­ punjen i zaštita još i sad radi ispod ži­ ta. Nu, što taji ona, iznosi »Hrv. Slo­ ga«, pa »sjećamo dužnošću iznijeti nje­ na otkrića uz kategoričan zahtjev, da predsjednik vlade učini1 jednom kraj ovom službenom separatizm u, jer ćemo inače biti prisiljeni, da stvar iznesemo u Narodnom Predstav­ ništvu i da tamo potražimo lijeka proti Zečeviću i njegovoj tevabiji. Iskaz na srijedu, gospodo; jednakim aršinom i pravedno, gospodo!... A sad da. pređemo na otkrića »Hrv. Sloge«. U broju od 5. maja donosi ona ove retke: »Kako smo već istaknuli po­ kazao se sepratizam i šovenstvo i u dijeljenju tih potpora. »Pravda« je jav­ no pozvala rečeni odbor, da proglasi iskaz potpora, ida se vidi, kako se je radilo ispod žita, a na štetu naših po­ rodica. Teškom nam je mukom uspjelo sa­ staviti jedan pregled tih potpora, pa ga predajemo javnosti. Evo stalnih mjeseč­ nih potpora, što ih isplaćuje državna zaštita djece u Sarajevu udovicamamajkama i siročadi u Bosni i Hercego­ vini: A) POTPORE ZA PRAVOSLAVNE: Bjeletić Stana *) Preraca (Bileća) 1 dijete, 500 K; Bilbija Milka, Crni Lug (Livno), 1 dijete, 200 K; Janjić Milica, Podosoje (Bileća), 1 dijete, 100 K; Vujević Stana ) ** Preraca (Bileća), 2 dje­ ce, 500 K; Stojaković Duja, Slabina (B. Dubica), 2 djece, 400 K; Mirić Sava, Demtrovac (B. Dubica), 2 djece, 200 K; *) U porodici samo 1 dijete za pot­ poru. Ostalo 4 punoljetno. **) U porodici samo 2 djece za potporu,®ostalo 3 punoljetno. Sarajevo, subota 15. maja 1920. (27. šabana 1338.) Pralica Deva, Tuključani (B. Dubica), ročadi godišnje 74.280 K ili mjesečno 3 djece, 300 K; Uljarević Gospava, Vr­ 6190 K, dotično za svako siroče pro­ bica (Bileća), 3 djece, 300 K; Cučković sječno 108 K 05 h; Anda, Zarječje (Bileće), 3 djece, 300 K; b) 17 islamskih obitelji s 57 siročadi Elez N., Sierča (Foča), 4 djece, 240 K; godišnje 16.920 K ili mjesečno 1410 K, Malbašić Stoja, Dvorište (B. Dubica), dotično za svako siroče prosječno 24 4 djece, 400 K; Lučić udova iza pok. K 05 h i Tome, Bistrica (Žepče), 4 djece, 400 K; c) 17 rimokatoličkih obitelji s 57 si­ Bolta Đuja, Gornješevci (B. Dubica), ročadi godišnje 15.960 K ili mjesečno 5 djece, 500 K; Vuković Stana, Gruda 1330 K, dotično za svako siroče pro­ (Bileća), *5 djece, 500 K; Marjanović R., sječno 23 K 03 h. Nahorevo (Sarajevo), 5 djece, 300 K; Prema omjeru, po kojemu se dijele potpore, a koji je kao tipičan primjer Šiljak Simša, Rudo (Višegrad), 6 dje­ predočen u gornjoj tabeli, prima rečena ce, 350 K; Pribić Milka, Demirovac (B. 51 obitelj š 171 siročetom u ime .pot­ Dubica), 6 djece, 700 K. pore ukupno 107.160 K- Kod toga pri­ Sedamnaest porodica sa maju obitelji: ukupno 57 prav, djece dobilo a) pravoslavne vjeroispovijesti 69.3% je dakle 6190 K. ili 4 i pol puta više nego, obitelji islam­ B) POTPORE ZA MUSLIMANE: ske i rimokatoličke vjeroispovijesti; Nurkovlć N. Trebinje, 1 dijete, 30 K; b) islamske vjeroispovijesti 15.7% i Tanković Ragib (za svog brata), Roga­ c) rimokatoličke vjeroispovijesti 15%. tica, 1 dijete, 40 K; Saradžić Muharem, Na prvi je pogled očito, da je takva Crnče (Trebinje), 1 dijete, 40 K; Kutraspodjelba potpora posve nepravedna. lovac Mejra, Žulj (Vlasenica), 2 djece, No ona je i protupropisna. Državno 50 K; Karačić Melća, Poriče (Bugojno), odjeljenje za zaštitu djece odredilo je, 2 djece, 60 K; Odžaković Hasiba, Sa­ da najveće godišnje potpore za jedno rajevo, 2 djece, 60 K; Bašić Murat, Fo­ siroče ne simiju iznašati više ča, 3 djece, 60 K; Đubur Nazifa, Sara­ od 600 K (mjesečno 50 K). Me­ jevo, 3 djece, 80 K; Tulić Munira, Sa­ đutim se iz predočenih tabela jasno vi­ rajevo, 3 djece, 90 K; Jahić Naza, Sa­ di, da su mnogoj siročadi pravoslavne rajevo, 4 djece, 90 K; Dizdarević Mel­ vjeroispovijesti podijeljene prosječne ća, Korito (Gacko), 4 djece, 100 K; Komjesečne potpore u iznosu od 108 K laković Đula, S. Palanka (S. Most), 4 djece, 100 K; Babić Hanuma, Pale (Sa­ I 05 h, a to je za 117% više, nego je spo1 meuutom odredbom dozvoljeno!.... U rajevo), 5 djece, 80 K; Žutanovlć Haisti čas prima siroče islamske vjero­ tidža, Skenderovci (Srebrenica), 5 dje­ ispovijesti prosječnu mjesečnu potporu ce 100 K; Imamović Derviša, Nemila od 24 K 05 h ili za 51% manje, nego to »(Zenica), 5 djece, 150 K; Gutlić Zlata, propisuje rečena odredba, a siroče ri­ Bos. Petrovac, 6 djece, 100 K; Bubić mokatoličke vjeroispovijesti prosječnu Munta, Sarajevo (Vratnik), 6 djece, mjesečnu potpora od 23 K 03 h ili za 180 K. 53.4% manje, nego je to' propisano. Sedamnaest porodica mu­ Potpore, koje su podijeljene obitelji­ slimanske vjere s ukupno 57 ma pravoslavne vjeroispovijesti nijesu dj-ece dobilo je dakle 1410 K. sve tako velike (prosječno 108 K 05 h), C) POTPORE ZA RIMOKATOLIKE: kako je to prikazano u predstojećoj tab­ lici, ali su ipak konstantno za 40% do Gudelj-Bušić Jaka, Duvno, 1 dijete, 50% veće od potpora, koje su izdane 30 K; Jurišić Marija, Sarajevo (Bistrik brijeg 2), 1 dijete, 30 K; Klobučar Fra­ obiteljima islamske i rimokatoličke vje­ roispovijesti, prem imaju jedna­ njo, Bihać, 1 dijete, 40 K; Orel Marija, ki broj siročadi i jednake Sarajevo, 2 djece, 50 K; Cović Milka, imitćstvene prilike. Sarajevo, 2 djece, 60 K; Matukić Jakob Lojalno moramo priznati, da je kolo­ i Ivica (siročad), Travnik, 2 djece, 100 salna i nepravedna razlika u visini pot­ K; Pejazić Ivka, Pongarje, 3 djece, 80 pora. koje se odobravaju po odboru za K; Vretazić Elizabeta, Sarajevo, 3 dje­ »zaštitu« djece, donekle umanjena na ce, 80 K; Ljubojević Slava, Sarajevo — štetu pravoslavnih — iza napadaja, Gorica br. 33, 4 djece, 90 K; Lupšić koji je dne 24./IL 1920. objelodanjen u Magdalena, РаЈе (Sarajevo), 4 djece, »Pravdi«. No time nije ništa pomože100 K; Gabelić Ruža, Srednje (Sara­ no siročadi islamske i rimokatoličke jevo), 5 djece, 80 K; Lekić Manda, Pa­ vjeroispovijesti, jer opstoji još jed­ le (Saraievo), 5 djece, 80 K; Gaionja na.žalosna i po odbor za »zaštitu Kata, Surkovac (Prijedor), 5 djece, djece« mnogo poraznija činjenica, a ta 100 K; Kovčelik Ana, Rogatica, 6 dje­ ce, 100 K; Major Marija, Sarajevo leži u tome, da od sviju obitelji, koje (Skenderija), 6 djece, 150, K. uživaju takvu stalnu mjesečnu potporu od državne zaštite ima 70% obitelji Sedamnaest porodica rkt. pravoslavne, 20% obitelji islamske, a vjere s iikupno 57 djece dobi­ lo je dakle 1330 K. tek 10% obitelji rimokatoličke vjerois­ povijesti! .... Uvaži li se k tome, da je Predočena tabela rječito prikazuje iza spomenutog napadaja u »Pravdi« najmarknatnije primjere potpora, što ih odbor za zaštitu djece daje majka­ prosječna visina potpore za svako si­ ma za izdržavanje siročadi i omjer, u roče pravoslavne vjeroispovijesti mje­ kojem se te potpore dijele pojedinim sečno 50 K, za svaRo siroče islamske i rimokatoličke vjeroispovijesti mjesečno vjeroispovijestima. Iz toga se jasno vi­ di, da dobiva u ime potpore: 30 K, postaje čitava slika toga rada a) 17 pravoslavnih obitelji s 57 si­ mnogo crnija. 3XmS.SE Godina II. Od svote, koja je do sada izdana na potpore, primile su obitelji: a) pravoslavne vjeroispovijesti 79.6%, b) islamske vjeroispovijesti 13.6% i c) rimokatoličke vjeroispovijesti 6.8%. Ako to izrazimo u običnim brojkama, izdala je dosada državna zaštita djece potpore u omjeru: 11.7 (pravoslavni), 2 (muslimani) i 1 (rimokatolici). Ako uži odbor državne »zaštite« dje­ ce u preostalim mjesecima proračun­ ske godine 1919./1920., — koja traje do konca svibnja (maja) o. g. — nastavi dijeliti potpore ovakvom »pravednosti« i bratskom jednakosti«, onda će od ukupne svote od 4,800.000 K (koja je u tu svrhu odobrena) otpasti na obitelji: a) pravoslavne vjere 3,820.000 K, b) islamske vjere 652.000 K, c) rimokatoličke vjere 328.000 K. Naš je narod bez razlike vjeroispo­ vijesti stradao ovih ratnih godina, pa bi već po onoj »brat je mio, koje vjere bio« morali postupati jednako i nepri­ strano, kako bi se što pravednije pro­ vela svrha zaštite djece. Ove očite ne­ pravde uzrokuju nezadovoljstvo. Mi s« pridružujemo zhtjevu »Pravde«, da se čim skorije sazove širi odbor država« zaštite djece, pa da na njemu »uži od­ bor«, koji si je uzurpirao autokratsku vlast položi točan račun dosadanjeg djelovanja i da odmah u javnosti obje­ lodani iskaz sviju do sada izdanih pot­ pora i subvencija. Kud ćemo mi doći ako će se ideja narodnog jedinstva ovakim makinacija­ ma izigravati na našu štetu?!... Ali »kadija te tuži, kadija ti sudi«!... U uredu za zaštitu djece sjede goto­ vo sami činovnici pravo­ slavne vjeroispovijesti, ko­ jima manjka bratska široko­ grudnost i koji baš stoga ni­ jesu za ta mjesta. Tu je u pr­ vom redu Zečević, bivši suplent, koji nema nego par godina službe u sred­ njoj školi, koji nema pojma o socijal­ nim pitanjima zaštite djece, a još ma­ nje o upravi jednog ureda, — pa ipak fungira kao šef ureda!... Zatim Petar Gaković, Košta Krajšumović, Jovanka Šiljak itd. itd. Sve su to ljudi nacionalno uski, koji ne spadaju u zaštitu djece, jer ta treba da se proteže na svu na­ šu jugoslavensku djecu bez razlike vje­ re i imena. Ovakav rad, kako smo ga ovdje fragmentarno iznijeli, pokazuje svu nemoć naše dosadanje uprave, koja dr­ žavu i naše društvo vodi u propast. S ovoga postupka skrahirala je demo­ kratska uprava, a skrahirat će sve druge, koje budu slično radile; zato tražimo, da se jedanput pročisti uprava od nedoraslih i koruptivnih eleme­ nata«! * Tako »Hrv. Sloga«. Mi smo joj za­ hvalni kako za podatke, tako i za soli­ darnost sa našim opravdanim zahtjevi­ ma i vladi još jednom dovikujemo: Pra­ vedno i objektivno, bratski i jednako! Iznesite iskaz i popravljate, gospo­ do!... Muslimansha trgovačka i obrtničku banka za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Savi ig svim bonhovnlm putovima. Obavilo uplate I ппсуБвпја u kraljavstvu SH1 I u Inezsmateu. Prima utoilie no uloini hnjižitE I teklići rata I ultamačula Ih na|javаЦи!ji. UhavIju svг nlsnjatai postavi I bunovne аакрв Dičnima glavnica Daje sBzanslia i aprovlsatljsli? Mite. — Bupufs I arodals srećke, valute I vrijstans papiri svih vrsta. R 0 3 H 0 b B 1 S C S M J E hupaja I prodali svi vrsta rabs, a poglavito in Uvotna nomlrnise. B 3,000.000 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovca brt, Sarajevo - IntErupfaan telefon: ZN �Strana 2 Страва Број 157 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Sarajevo, 14. maja. Zemljoposjednici grada Sarajeva, sa­ kupljeni na zboru u Sarajevu dne 14. maja 1920. usvojiše jednoglasno slije­ deću rezoluciju: Odmah nakon prevrata, (usljed ne­ savjesne agitacije, razmahala se širom naše Bosne i Hercegovine razuzdanost nekih nesolidnih elemenata našeg dru­ štva, koji su vrlo hrdavo shvatili riječ »sloboda« t. j. oni su tu riječ uzeli ta­ ko: da mogu činiti šta ih je volja. Pos­ ljedica ovog krivog shvatanja bile su: ugroženost osobne i privatne slobode, te pljačkanje, palenje i razaranje mu­ slimanskih domova na selu, koji su slu­ žili zemljovlasincima u gospodarske svrhe. Iza toga nastavlja se prosto otimanje zemlje i to samo muslimani­ ma (ne samo posjednicima nego i te­ žacima), što bi se moglo tumačiti, da se želi neko sistematsko uništavanje muslimana u našoj, mladoj j slobodnoj državi. Prva jasna slika ovog sistematskog rada jesu »Predhodne odredbe za pro­ vođenje agrarne reforme« od 25. fe­ bruara 1919. god. Sa ovim »odredba­ ma« oduzimaju se zem'ljovlasnicima nji­ hova zakonitim putem stečena kmetovska selišta i daju dosadanjim musterdžirima, neispitujući pri tome socijalnO-ekonomsku potrebu seljaka i zemljovlasnika, kao ni zakonitu snagu vlastnčikih prava nad tim kmetovskim selištima. Sa ovim prvim činom baca se na prosjački štap hiljadama staraca, staricakudovica i 'nevine siročadi, te ih se nagoni da prodaju i najpotrebnije po­ kućstvo, da sebe i svoju porodicu prehtane. Nu ovim udarcem na zemljovlasnike, nije samo da su pogođeni oni sami, nego je taj strašni udarac odmah os­ jetio i sav ostali muslimanski elemenat u B. H. jer se ne može poreći, da su svi muslimani u našoj domovini u socijalnp-ekonomskom pitanju jedni s drugima usko, vezani, te materijalnu propast jednih odmah osjete i drugi. Druga naredba od 14. februara 1920. o beglucima oduzimlje i zadnje ostat­ ke ostatka zemljišta dosadanjim vlas­ nicima nakon što. su predhodno poništen; svi ugovori zakupa svake vrste. Sto je još najteže, ova uredba o be­ glucima proglašava se samo u Bosni i Hercegovini, gdje su muslimani u naj­ većem procentu na tom pitanju zain- ' teresovani, dok se svi ostali dijelovi j naše države od ovakih uredaba izuzimlju. Ovako bespravlje i gaženje zakoni­ tim putem stečenih i. neosporivih pri­ vatnih prava nemožemo i nećemo trp­ jeti i podnositi. Mi javno prosvjeduje­ mo proti takim bespravljima j nezako­ nitostima te odlučno tražimo od cen­ tralne vlade u Beogradu: 1) da se agrarno (kmetske) pitanje rješava na temelju sporazuma sa zemIjovlasmcima i uz potpunu pravednu otštetu bilo u zemlji ili u novcu, 2) da se obustavi svaki gruntovni prenos sa zemljovlasnika na koga bilo drugog, dok ne bude potpuni sporazum postignut i dok vlasnik nedadne privo­ lu na taj prenos, 3) tražimo da vlada odmah povuče Uredbu o beglucima, kao i zabranu o iskorišćavanju beglučkih šuma, 4) tražimo da se uspostavi dosadaš­ nji ugovorni odnošaj glede begluka, te da se povuku sve Uredbe, koje tome ■ tuantu, Pribićević za prosvjetu, Drašković ili Davidović za unutrašnja dje­ na put staju, la. Govori se, da bi u novi kabinet I5) tražimo da se odmah pravedno mao doći hrvatski ban Dr. Matko Laustanove i isplate hakovi od kmetovskih ginja. zemalja za god. 1918. i 1919. i to po tržnim cijenama, Naša delegacija u Italiji. Javljaju iz Pallanze: Večeras su stigli Pašić i 6) tražimo da se makar i prisilnim Trumbić, a dočekao ih je drugi tajnik putem naplate prihodi od 1919. god. Garbasso i druge ličnosti. Odsjeli su u za usurpirana beglučka zemljišta i to hotelu »Eden«. po ugovorima ili po mjesinim običajima, Talijan o nama. Talijanski publicista ako ugovora nije bilo, Mario Borsa, koji je stigao u Beograd, 7) tražimo da se daju hakovi od poslao je dopis svojim novinama, u ko­ kmet, selišta sve dotle, dok se ne po­ jom iznosi da su sve vijesti što se šire stigne sporazum sa zemljovlasnicima u talijanskom novinstvu o revolucijoza odstup zemlje, naniim i separatističkim pokretima u 8) tražimo da se povuku sve Ured­ Jugoslaviji, sasvm tendenciozne. »Ju­ be izdate ostavinskim sudovima u po­ goslavija je država koja nastaje, u koju gledu prenosa prava vlasništva kme­ još nije proveden jedan ustav i jedno tovskih selišta na zakonite našljednike. političko jedinstvo, niti je sasvim pro­ vedena administrativna uprava. Oma trpi na raznim individualizmima i re­ gionalizmima. To je zato, što se u nje­ zinim granicama nalaze tri vjere, tri kulture, te mori da savlada stare me­ Dvije napomene. Svakome je dobro tode, staru tradiciju i stare ljude, jed­ poznato, da ni oni đaci akademičari, nom riječi: nema izgrađenih unutraš­ koji su dobili cijelu stipendiju od 4500 njih veza. Većina stanovništva su ra­ K godišnje, ne mogu živjeti sa tim stitari. a od njih se devet desetina ne bavi pendijem, pa ma kako bili spremni na politikom. Riječka »Vedeta« komentasve patnje u menzi, prehrani ili gdje rišući taj članak, čisto pokazuje svoju bilo. A šta je tek sa onima, kojima je žalost za taj sud, nešto objektivnijeg demokratska vlada držeći se nekakovih talijanskog publiciste i kaže, da nije us­ »informacija« onemogućila studij, podi­ pio za našu državu. jelivši im po 225 K mjesečno, što im VANJSKI POLOŽAJ. u najviše slučajeva ne može ni stana platiti, a da i ne govorimo o hrani i os­ Nemiri u Italiji. Urečeni sastanak ta­ talim potrebštinama. Zato bi bjlo od lijanskih i jugoslavenskih delegata, koji prijeke potrebe, da zemaljska vlada tu se treba održati u Viareggiu ne će se pogrešku ispravi davanjem jednokrat-- tamo održati. Kako sad dolazi vijest iz nih potpora onim đacima, koji su pri Firence učinjeno je to uslijed nemira podjeli stipendija nepravedno bili pri­ koji su tamo buknuli. Prilikom tih ne­ kraćeni. mira .zauzela je pobunjena masa nakon što je razoružala karabiniiere, čitav Ima još jedna prijeka potreba aka­ presidij u svoje ruke. Vojnici, koji su demičara, kojoj bi trebala vlada što bili na brzu ruku otposlani da učine prije udovoljiti Knjige su naime silno red, zarobljeni su, a automobili na ko­ poskupile, a zbog skupoće stana i hra­ jima su došli, spaljeni su. Govori se da ne đacima je bez naročite potpore u tu je uapšeno u Viareggiu više časnika, svrhu nemoguće doći do potrebnih šta više i jedan general, koji su bora­ knjiga. Jedan pravnik n. pr. treba izvili u mjestu, u presidiju. Da se uspo­ vanparbeni postupnik; traži ga i nigdje stavi red otposlani su čitavi vojnički ga ne nade. Na jednom izbiju skripta odjeli iz Pize i Carrare', u svemu 2000 ezccrpta izvan postupnika na 19 (de­ ljudi s mašinskim puškama koji su us­ vetnaest) stranica i stoje ništa manje postavili mir. Kod toga puča poginuo nego 25 (dvadeset i pet) kruna! Ako je samo jedan časnik. izbiju slučajno kompletna skripta za je­ »Mir« s Turskom. Javljaju iz Pariza: dan drž. ispit, stoje ništa manje nego 1000 (hiljadu) kruna! Siromašni đak bi List »Le Journal« objavljuje glavne tačke ugovora mira sa Turskom. Gra­ morao dakle preko dva mjeseca ništa nica evropske Turske ide ido jezera ne jesti i na ulici spavati, da si smogne Derkos. Turski teritoriji bi pripali Grč­ kupiti potrebne knjige! koj, koja bi zadržala d Smirnu kao i one Zato bi trebala zem. vlada podijeliti krajeve u Maloj Aziji, koje je okupirala svima svojim stipendistima još po 1000 u proljeće 1919. Turska smije imati voj­ K potpore u svrhu nabavljanja.potreb­ sku od 50.000 ljudi, a nikakvu flotu. nih knjiga. Turski otpor. Prema vijestima koje Ovo stavljam na srce g. predsjedniku iz Atene dolaze, Džafer Tajar pušten vlade u potpunoj nadi, da će ovoj po­ je u Carigradu. On se vratio u Jedretrebi udovoljiti. Jedan akademičar. ne. gde nastavlja pripreme na otpor protiv grčke okupacije. Kaže se kako je Džafer otputovao u Sofiju, da se tamo dogovori s Bugarima o organi­ zaciji pomenutog otpora. Izgleda da će njegova akcija ostati bez rezultata. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Koncentracija boljševika. Prema te­ legramu iz Baku-a potvrđuje se vijest Nova vlada. Izvješćuju nas sa mje­ o koncentraciji od 100.000 boljševičkih rodavne strane, da je konačno polučen vojnika u Aserbaidžanu. Prema istoj de­ sporazum u pogledu šire koalicione vla­ peši Enver paša nastavlja svoju aktiv­ de pod predsjedanjem g. Milenka Vesnost u Baku. nića. Nova vlada bi se sastojala iz 6 rajdikala, 2 narodni klub i 1 jugoslaven­ Demonstracije u Pragu. 11. o. mj. ski klub, te 8 demokrata. G. Stojan idošlo je u Pragu do uličnih demon­ Protić bi imao biti ministar za konstistracija radnika protiv smanjenja kruš­ Prosvjeta i škola. Politički pregled FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. <47» VII. Kad sam se kod vrata okrenuo na nju stalala je kao kip pognute glave. Na suncu, kraj cvijeća, nepomična opaljena lica kao hurma, zadržala me je kraj vrata. Osjećao sam u duši nešto toplo prema toj djevojci, koja me je sada odbila i htio sam se povratiti. Nagađao sam i naslućivao šta se događa sada u njezinoj duši: da se bori ponos sa srcem I da Ifeta odlučuje u ovaj čas, da li može žrtvovati jedno drugom. Ja sam prihvatio za gvozdenu ručnicu na vra­ tima, a ona je pogledala. . . Ja sam ustao još časak kod vrata, dok je ona mirno, pognute glave pošla u kuću. Kad sam ostavio Ifetinu vilu tumarao sam gra­ dom skoro dva sata, a da nisam ništa mislio. Još .uvijek vidio sam je pred sobom pognute glave na suncu, kao kip. I na večer, pa i sutra bio sam pod dojmom rastanka. U krugovima s kojima sam do­ lazio'u dodir pričali su mi o njoj i njezinu društvu nekih sitnica, koje su imale samo za me važnost. Čitavo vrijeme dok sam se zadržao u Bejrutu ras­ pitivao sam se o Ifeti i tom prilikom upoznao sam se sa znamenitom spisateljicom Selmom ei-Kasab, koja se je redovito družila s njom. Ona je učila arapski. Možda je to bila valijina izlika. I ona mi 0 Ifeti pvičala i hvalila je. Tom prilikom naročito je naglasila: »Kad bi Turci razumijevali slobodu kao njihova najbolja kći Arapi bi bili- zadovoljni... « Ja sam primio tu oštricu i nisam htio raspravljati s njom, jer sam znao da nas ne trpi. Na mom povratku iz Arabije, gdje sam bio ra­ di »umirenja« jedne »plemenske pobune«, — i prije moga polaska ovamo posjetio sam još jednom Ifetu. Ovog puta učinila je na me drugi dojam. Razgova­ rala je samnom vrlo usrdno o Carigradu i zamolila me, da ponesem pisma: ocu joj, Nesimi i vama Sabihahanuma... « — A jeste li izravnali spor između vas?« upi­ ta Sabiha. ,O tom više nismo govorili... Izgledalo mi je kao da je Ifeta htjela nešta reći, ali se opet sustegla. Ostala je dosljedna svojoj odluci. Tek nije mo­ gla, a da mi pri rastanku ne primijeti: lhsanbey, uČiniliste ružan utisak na Arape, što ste vi kao Mladoturčin učestvovali u ugušenju po­ bune u Bejdelu.« — Kako to?“ upifam ja osupnut tom primjed­ nog obroka i protiv velike skupoće. »Pravo Lidu« javlja, da je i u ostalim mjestima došlo do izgreda s istog raz­ loga. Trgovci zatvaraju radnje u stra­ hu pred demonstrantima. Za mir s Rusijom. Za uspostavu tr­ govačkih odnosa između Engleske i Ru­ sije čine se ozbiljne pripreme. U Lon­ don je stigao Lit, vlasnik trgovačkih ekspedicija za Sjevernu Rusiju. Agitacije boljševika. Kako »Berlinkske Tidemde« javlja: Litavska policija u Virbalnu zatvorila je 3 boljševička kurira, koji su došli iz Njemačke i htjeli nastaviti put u Moskvu. Imali su oko tijela omotane više metara duge Hstovnc znakove. Na njima je bio napisan iscrpiv izvještaj o djelovanju propai gande u inostranstvu. Izvještaj je na­ pisan ruskim jezikom i radi se o pro­ pagandi u Italiji, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Madjarskoj, Njemačkoj, Austriji i Galiciji. Vidi se iz njega, da imade oso­ bito lijepe uspjehe u Francuskoj i da su listovi »Peuple« i »Popttlaire« skloni boljševističkom pokretu. 0 Njemačkoj govori izvještaj, da svi društveni slo­ jevi stavljaju najveće nade na uspo­ stavu odnosa s Rusijom. Izvještaj na­ glašava potrebu da moskovska vlada pošalje odaslanstvo u Berlin. Konačno se tuži, da se ne dostavljaju dovoljne novčane svote iz Rusije. Nittijev poraz. Javljaju iz Rima, dš je Nitti pretrpio poraz u parlamentu, pošto je njegova stranka odbila debatu sa 193 protiv 112 glasova o interpela­ cijama u vezi sa pokretom poštanskih i telegrafskih namještenika. Odnosi medu Poljskom i Rumunj­ skom. »Presse« prima iz dobro upu­ ćenih krugova, da je poljski ministar izvanjskih poslova Patek, koji boravi u Rimu dobio brzojavni poziv od polj­ skog ministra predsjednika, da se po­ vrati odmah u Varšavu, jer je tamo prispio Take Jonesku, da pregovara glede uspostave poljsko-rumunjske voj­ ničke konvencije. U poljskim se voj­ ničkim krugovima drži, da Rumunjska hoće da podigne vojsku od 160000 mo­ maka. to da podupre poljsku ofenzivu protiv boljševističke Rusije. Zaključci prometne konferencije u Gracu. Prometna konferencija, koja se održavala u svrhu uvedenja prometa, zaključila je uvedenje brzojavnog i te­ lefonskog saobraćaja između Bakra, Beograda, Trsta, Graca, Maribora, Ljubljane j Beča. Tarifni odbor svršio je svoje rasprave. Danas je u trans­ portnom odjeljenju zaključeno, da se uvede noćni brzovlak sa spavaćim va­ gonima na pruzi Bruck, Leoben, Celovac, Beljak, Trbiž. Novi predsjedink Unije. Iz Washingtona se javlja, da će za američkog pred­ sjednika sigurno biti izabrati senator Knoks, koji iako je protivnik Saveza Naroda, ipak bolje poznaje evropske prilike, nego koji drugi Američan, pa zna da Amerika mora izvršiti svoju dužnost, tia koju je ugovorom obve­ zana. Emigracija Židova. U novije doba se opaža jaka emigracija Židova iz uže Poljske i pozanjskog okruga, koji je us­ ljed mirovne pogodbe sa Njemačkom potpao pod republiku Poljsku. Opaža se da se pri tom prodiranju Židovi služe najbučnijim poljskim narodnim imeni­ ma, te hoće time da prekriju svoja na­ stojanja. bom i nadovežem: „Buntovnike, koji su se odmet­ nuli umiriti zapisujete mi u grijeh? . “ »Selma mi je rekla, da to nisu obični buntov­ nici! To su ljudi, koji su osjetili slobodu i ne mo­ gu više da trpe tiraniju jednog nametnutog načel­ nika. . . « odgovori Ifeta. Ja sam joj dokazivao, da su to obični nezado­ voljnici, koji se ne će da pokore odredbama zakona ali mi je i na to odgovorila s riječima, koje ne bi smjela jedna Turkinja, jedna nacionalka reći; da ne smiju povi zakoni rušiti tradicije jednog narod^ I ovog puta me je ispratila do vrata, ali nisam opazio nikakva uzbuđenja, kao prošli put. Pružila mi je ruku i rekla: »Sjetite se i mene kad dadete u Carigrad, ko­ jeg možda ja više ne ću vidjeti.« — Zevalli Ifeti*)« reče tronuto Sabiha i suze joj poteku niz lice. ihsan je prestao pripovijedati jer su došli Akčura Jusuf i Dindar Haki, Sabiha je ustala i otišla u školu da se u sa­ moći isplače. Osjećala je potrebu samoće, jer Ihsanovo pripovijedanje rušilo je čitav jedan svijet o kojem je Sabiha potajno tako dugo sanjala... Nastaviće se. ♦) Sirota Ifet. �(1РАВДА* — „PRAVDA, БроЈ 157 — Broj Naši dopisi Bljeljhia. početkom aprila.’) (Trgovina izvoznicama.) Gornji će naslov možda začuditi mnogoga čitao­ ca. jer je svatko mislio da je padom izvozničarske pseudo-demokratsko-socijalističke vlade prošla i era izvoznica. Ali tome se ne treba čuditi, jer ako su pali očevi izvoznica i korupcije ostali su njihovi eksponenti na .upravnim mje­ stima u provinciji, koji i dalje tjeraju politiku svojih voždova. 1 za čudo, oni su u tome svome poslu veoma vješti i dosjetljivi. Valjda zato, što imaju do­ bru praksu. Tako je načelnik bjeljinskog sreza g. Mihšić baš iza pada vlad »državotvor­ ne« stranke uveo trgovinu izvoznicama. On je naime ukinuo slobodnu trgovinu tiranom i ako je tada bila još na snazi ministarska naredba o slobodnoj trgo­ vini. Taj je svoj postupak — kažu — motivisao time, što predstoji opasnost, da bi se slobodnim izvozom hrane mo­ gla umanjiti u našem kotaru potrebna količina iste, i u tom slučaju moglo bi se i od njega zatražiti da položi račun za hranu, jer je bijeljinski kotar jedan od najbogatijih kotareva hranom u na­ šoj užoj domovini. Ali to je sve boš po­ sla i samo sipanje luga u oči. On za­ branjuje izvoz samo našem siromašnom svijetu, a »demokratske« kaponje mogu izvoziti na vagone zato, jer su tobože legitimirani trgovci. Što je njega pri tome rukovodilo mo­ že uočiti svatko,, ko ima imalo soli u glavi. On je — kako se po čaršiji go­ vori dao ostavku na službi, jer kao »to­ lerantan« i konzekventan »demokrata« neće da služi pod> upravom radikalne vlade. Zato on, slijedeći primjer svojih bivših šefova, koji su napunili svoje dže­ pove na račun našeg očajavajiićeg na­ roda i prouzročili današnji haos u na­ šoj državi, hoće da pravovremeno što­ god turi sebi u džep i zavede u svom uredu što veći nered, kako bi što više neprilika napravio svome našljedniku. Ali što je najinteresantnije u tome, on je povjerio izdavanje izvoznica m a rvenom liječniku gosp. Perendiji. Dakle marveni liječnik vrši funkciju či­ novnika političke vlasti. On u toj svojoj novoj službi mora nekad i na stranu otići, a zbog toga će narod opet trpiti štetu, jer mogla bi nekome zatrebati br­ za pomoć marviričetu, a liječnik bog­ zna kuda je otišao. Doduše ja msilim, da se je g. Milišić i za to pobrinuo. U tome slučaju sigurno bi on zastupao marvenog liječnika ili bi poslao svoga pristava, jer koliko se je moglo uvidjeti iz dosadanjeg rada naših pseudo-demokrata oni ne drže nužnim uvjetom za •neku službu stručnu naobrazbu i prak­ su. Dovoljno je samo biti »demokrata«, pa je onda za sve sposoban. Zato nam i ide sve naopako. Zašto ie gosp.. sres'ki načelnik dodi­ jelio izdavanje izvoznica baš marvenom liječniku, zašto to nije on preuzeo ili .njegov koji potčinjeni politički činov­ nik? To je sasvim lahko odgonetnuti. On niti ima zgode niti smije primiti mi­ to i ucjenu, a tako isto ni njegovi či­ novnici. Kod marvenog liječnika je to sasvim drukčije. Ali šta ćemo za onolike advokate »demokrate« bez posla? Trebaju i oni od nečega živjeti. E i za to se ie postaralo. Izvoznica se ne može dobiti di­ rektno, od marv. liječnika, nego se mo­ ra tražiti advokatska intervencija koja stoji najmanje 500 K. Dadneš li još to­ liko drugom gospodinu, izvoznica je go­ tova, ali ipak ne za svakoga, kao što će se to kasnije vidjeti. Hele tako i vuk sit i ovce na broju: i hrana se izvozi i svima se pune džepovi. Ovdje moram nešto istaknuti, što mi je i dalo povoda, da o ovome pišem. Dosadanje nas iskustvo uči, da »demo­ krati« ’švakom zgodom gledaju kako će nas muslimane oštetiti. Od toga ne čini izuzetka ni gosp. Milišić, premda on često voli reći, da je toliko« kulturan, da ne pazi na religioznu pripadnost. Njegov ga postupak u tome pobija. On se je kapricirao da ne da izvoznice ni jednom Bijeliincu niti Janjaninu, jer se je blagoizvolio na njih milostivo raz­ gnjeviti. On to posve proračunato radi, jer mu je poznato, da se izvoženjem prekupljcne ili svoje vlastite hrane ba­ ve isključivo muslimani težaci koji sa­ činjavaju jezgru težačkog svijeta u ova dva mjesta. Oni se tim poslom bave sa­ mo onda, kada nijesu zaposleni polj’) Donosimo makar nešto i okasnilo. Ur. skim radom. Okolna sela mogu dobi­ vati sasvim lako izvoznice, jer se na njih ne proteže Milišićev gnjev, a za­ pravo zato, jer su pravoslavna. Tako postupa g. Milišić s našim musliman­ skim težacima, čija ga materijalna bi­ jeda toliko peče, pa prije nekog vre­ mena preko dvojice trojice zvekana osnova »muslimansku težačku stranku«, da tobože priskoči u pomoć musliman­ skom težaku, a uistinu, da razbije mu­ slimansku slogu utjelovljenu u J. M. 0., pa da onda može lakše svoje paklene namjere izvoditi. Otvori oči musliman­ ski težače, i uvidi šta hoću i kuda te zove tvoj »dobroželitelj« Milišić, pa ćeš i ti doći do zaključka, da je tvoj na­ predak j spas samo u slogi svih nas. Ne daj se zavarati dvojici trojici podmićenka, koji bi htjeli izbaciti metlu iz šaka i postati tvojim vođama — spasi­ teljima, a ni sami sebi to ne mogu biti. A sada da pređemo na stvar. Gornji je postupak s izvoznicama na naš te­ žački svijet, kojega je austrijska rekvi­ zicija gotovo ugušila, veliki atentat, jer mu se oduzima mogućnost, da potpu­ no iskoristi plod svoga truda. On mora svoj krvavim znojem okupani produkt prodati legitimiranim »demokratima« i ratnim milijonerima pošto oni hoće, pa neka oni na račun našega težaka gomi­ laju i dalje svoje milijone, a naš težak neka stoji pod teškim teretom današ­ njega vremena. Stoga najodlučnije pro­ testiramo protiv ovakova postupka i molimo predsjednika zemaljske vlade, da na ovo svrati osobitu pažnju i stane tome na kraj. A sada na koncu, da se malo upozna­ mo s gospodinom Milišićem. On ti je, brate,' predratni građanski sudija. Slu­ žio je u austrijskoj vojsci i jednom zgo­ dom prebjegao u Rusiju i javio se u srpske dobrovoljce, a iza prevrata ime­ novan upraviteljem našega kotara. To mu je valjda nagrada za njegov »pa­ triotizam«. Neupućen u administrativne poslove i u naše političke prilike poči­ nio je svojim upravnim diletantizmom i kesperimentiranjem velikih pogrešaka, za koje mu se, uvaživši i njegovo ne­ iskustvo, ipak mora zamjeriti. Inače je čovjek inteligentan i kako on volj reći kulturan, ali veoma naprašite ćudi. U uredu se voli derati na stranke, kao da je u planini, a pri tome su mu najfiniji izrazi, kako to zgodno veli jedan list: hulja, svinja, nitkov i tako dalje. Valj­ da ratna psiha. —uL— Oomate vijesti Merhum Hifzi ef. Muftić. Tiho, kao što je i živio, jučer je nakon dugog bo­ lovanja ispustio svoju plemenitu dušu i ovaj naš radenik, ne dočekavši da se iukoliko ostvare sanje, o kojima je ma­ štao i tako poletno zborio. Bijaše član ' ulema-medžlisa, u kojemu nije mogao djelovati onako kako ježeljeo i možda je baš u toj odgovornoj službi dobio klicu sušice, koja ga nakon četveromjesečnog hrvanja pokosi u najboljem do­ bu. Merhum bijaše vrlo simpatična po­ java, blag, umjeren i društven u pra­ vom smislu te riječi, pa ga žalimo tim većma, što će mu se u ovoj oskudici teško naći zamjena. Merhum bijaše potpredsjednik mjes­ nog odbora naše organizacije, u kojoj je bio jedan od marljivih i istaknutih radnika, a bavio se je i perom, o čemu ćemo donijeti opširniji prikaz. Neka ga Svemogući obaspe svojom Milošću, a ucviljenoj porodici i rodbini dadne sabri džemil. Maglajlije proti »Uredbi«. Jučer do­ bismo iz Maglaja ovaj brzojav: Na jutrošnjem pouzdaničkom sastanku gdje je prisustvovalo oko 89 zemljoposjed­ nika jednoglasno se ogradili protiv ne­ zakonitoj naredbi od 14. februara o beglucima, ušljed čega zaključismo da nitko od nas tie pristupa izborima zem­ ljoposjednika članova iz agrarne ko­ misije. Mjesni odbor »Zp« u Maglaju. Šta sve neće biti u Visokom? Sta­ novnici muslimani i pravoslavni općine Potkraj, većinom sa malo zemlje dali su ove godine molbu kod kot. ureda u Visokom, da im dozvoli krčenje zem­ ljišta svoje općine, i budući da su pred­ stojale još prijašnje molbe niko se nije protivio, to im je rečeno, da mogu od­ mah početi s krčenjem. Na zahtjev na­ čelnika iste općine, dao je g. kot. pred­ stojnik načelniku potvrdu, da ga ne mo­ že u tom niko smetati. Protiv toga krčenja digoše se ljudi sasvim iz druge općine , (Župčani) sa svojim gulikožama na čelu i pođoše od vrata do vrata, te kad nijesu mogli op­ ravdati posla kod kot.' predstojnika, krenuše ispod žita, te počeše šurovati s predstojnikovim zamjenikom, nekak­ vim Kneževićem, koji izdade nekakvu naredbu1 na oružnike u Brezi, da odu porušiti ograde, ii ako su siromašni se­ ljaci potrošili dosta truda i umivali se krvavim znojem, dok su to dskrčili i ogradili. Tom prilikom je neki narednik svezao načelnika kanafom, kad je ovaj pošao g. predstojniku, da mu prijavi, kako mu je ovaj delija izderao potvr­ du o slobodnom krčenju i da ga pita je li on naredio da se ograde ruše. Do nekoliko dana rekao je predstoj­ nik, da ne zna ništa o toj stvari i usta­ novilo se je, da je tu naredbu sam Kne­ žević pisao. Vlast reče seljacima, da treba tu poslati komisiju na lice mjesta a da oni zato trebaju platiti 200 K, što ovi odmah i platiše, ali komisije još ne­ ma i ako je prošlo već 25 dana. Zli jezici govore, da župačke gulikože svake sedmice kupe nekakove nov­ ce od svojih seljana i po 2—3 puta sed­ mično zamiču s punim torbama u Viso­ ko ne bi li koga potkupili. Te gulikože idu tako daleko, da su se zavjerili da skinu svoga načelnika Ibru Kovača, jer ovaj osjeća za siromašne seljake, pa ih neće da predvodi po uredima i hoće da postave sebi načelnika Boška Jevrića, kome su prije nekoliko dana davali nekave novce, što su vidjeli neki ljudi i koji će to posvjedočiti, gdje ustreba. župačke gulikože otišli i na vladu ne bi li tamo našli lijeka i pomoći da mogu i dalje slabijega tlačiti, kad su opazili, da im je propalo šurovanje' s Kneževi­ ćem i da im ovaj ne može pomoći. Čudimo se da se i u slobodnoj državi može naći ljudi, koji potpomažu na­ rodne tlačitelje i pitamo se u kome smo ovo vijeku, kad se pravda za novce kroji. Molimo zemaljsku vladu, da se o ovoj stvari informira te da nam do­ zvoli krčenje u svojoj općini, jer zato predleže svi uvjeti, naime nemamo nu­ žnu količinu zemlje, svi smo u tom suglasni, to nije šuma nego smreka, pa je na korist i nama i državi. Ujedno pi­ tamo kot. predstojnika je li nagradio Kneževića zaslugom, koju je zaslužio za izdavanje te naredbe i pokazao mu kompetenciju njegovu? Šta je s komi­ sijom? Da joj nije ko klanjao dženazu? Molimo kot. predstojnika, da upozori Zupčane, nek ne nahuškavaju svoje mladeži da nanose štetu iskrčenom zemljištu, jer na to nijesu ovlašteni od nadležnih, ako gosp. predstojnik želi mir i poredak u svom kotaru. Mi tra­ žimo svoje pravo legalnim putem, pa i do Beograda nije nam daleko otići. Za sada ovoliko. Izdavanje petroleja. Gradska aprovizacija će obzirom na nastupajući ra­ mazan izdavati rajonsJdm trgovcima petrolej i to danas u subotu 15. ov. mj. Izdaje se čisti amerikan. petrolej u tenećkama, a cijena mu je 28 K po jednom litru. Količina se može dobiti svaka, a ko ne dobije petroleja kod svog trgov­ ca, može ga uzeti u maloprodaji grad­ ske aprovizacije. Andra Dmić, šef kabineta predsjed­ nika ministarstva, stigao je jučer u pod­ ne u Sarajevo i odsjeo u hotelu »Ev­ ropa«. Velika dobrotvorna zabava u korist fonda udruženja invalida, održaće se u društvenom domu u subotu 15. o. mj. sa ovim rasporedom: 1. M. G. Curčić: I) i a log recituje J. Palavcstra; 2. a) Fr. Chopin: Notturno O p. Nr. 2; b) P. đe Sarasate: Ciganski na­ pjevi Op. 20, violin solo K. Nothnagel, na glasoviru prati K. Menšik. 3. Mrak, drama u 3 čina od P. Petrovića. Redatelj S. Dragoljević. — Tom­ bola, ašljiva pošta, bifeji, igranka i t. d. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zah­ valnošću. Lista k. Hazim Muftić: Besjeda o Ramazanu. (Nastavak.) Ustegmivši se u određenom vremenu od uživanja hrane dižemo se u sferu najsavršenije pokornosti i podložnosti pre­ ma jedinom i pravom svome Gospoda­ ru, a to je najveća sreća i najglavnjji cilj života. Svako se stvorenje instinktivno, iz same nužde radi toga što je stvoreno utječe i pokorava Stvoritelju, samo me­ đu ljudima kao takovim nade se — sti- Страна 3. canjem zdravlja, tjelesne snage i imet­ ka, zaslijepljenih, zavedenih, pa se zanesu u neku samosvijest i zaborave na neko vrijeme na dužno poštivanje Jedinoga. Nu i tada ovi nešto poštuju kao: stomak, zlato, pjesmu ili muziku, toplinu, hvalivost i t. d. ali sve što oobožavaju.osim Svoritelja i Gospodara svijeta, strmoglaviće ih i dovesti u sigurnu propast. »Nijesu jednaki pripadnici vatre i dženeta. Samo su pripadnici dženeta spašeni!« — veli se na jednom mjestu u Kur’anu. Bog je u svom šeriatu uveo razne uredbe za terbije i usavršenje ljudstva. Odi tih je uredaba sam AUah (dž. Š.) proglasio, da je najuspješnije, a po tom kod Njega najodabranije: post, jer je on najsvrsishodniji. A to za to,-jer se sva­ ka druga pobožnost (ibadet) može imi­ tirati, tako rekuć samo glumiti, činiti ga u svrhu, da se samo ljudima pokažeš i muraijaš, dočim je to kod posta is­ ključeno, jer je nevidljiv i neopipljiv, ne­ go je kao najskupocjeniji ibadet«istaknut samo Allahovom viđenju i znanju. Za to je Allah (dž. š.) rekao: »Post je moj i radi mene, pa je samo moja stvar, kakvu će nagradu dobiti onaj, koji ga izvršuje!« Kako je post najuspješnije sredstvo za terbije čovjeka i usavršenje njego­ vih svojstava te oplemenjivanje, zgod-( no pripovijedaju sljedeće: Kad je Bog (dž. š.) stvorio Pamet upitao je istu: »Ko si ti, a ko Ja?« — Ista je odgovorila smjerno: »Ti si moj gospodar, a ja sam Tvoj pokorni sluga!« — »Blagoslovljena bila! Ti si najodabranije Moje djelo!« reče joj Bog. A kad je stvorio čovječiji nefs, a to će reći čovjeka kao takovog snabdje­ vena strašću, ohološću i drugim živo­ tinjskim svojstvima, pa ga upitao: »Ko si ti, a ko sam Ja?«, slijedio je gordi odgovor: »Ti si Ti, a ja sam ja!« Tada Bog (dž. š.) ovoga ohoiicu str­ pa u vatru, gdje je više godina oka­ javao svoju drskost. Nakon više godi­ na ga opet upita Stvoritelj, da li se je opametio, a on opet onako zakočen i gosposan, kao sa neke visine odbrusi: »Ti si Ti, a ja sam ja!« Onda je bio osuđen na gladovanje, te je š tim za neko vrijeme obnemogao, izgubio smi­ sao za uobraženo gospodstvo, osvje­ dočio se da se glavom kroz zid ne može prolaziti, pa se je umekšao i os­ vijestio i konačno svome stvoritelju očitovao: »Dragi Allahu, Ti si moj go­ spodar, hranitelj i usrećitelj, a ja sam Tvoj ponizni rob!« Ima svijeta, — a taj se, kako koji decenij izmiče, sve više množi, — koji pod utjecajem tako zvane »moderne« evropske kulture ne odobrava a po tom i ne izvršava nekih islamskih propisa, pa svojim postupkom i izjavama o svo­ jim nazorima zavodi i kvari svoju oko­ licu, a tim veliku štetu nanosi disciplini islamske uredbe. Ovo su obične asije, uobraženi individui, koji neće da ozbilj­ no promisle o štetnim posljedicama svoga nehaja. Oni samo potpomažu sotoninu, zloduhovu protuakciju, koja ide samo za tim, da ruši što je dobro i korisno. Oni ne vide da je pravo bla­ gostanje, harmonija i ljudska sreća bi­ la, obstojala i ebstojj samo ondje, gdje se nalazi pravih Muslimana i gdje se Islamova ideja slobodno razvija. Dočim gdje se osili protuislamski duh, tu sve okrene tumbe. Tu mjesto iskrenosti, za­ vlada dvoličnost i farisejstvo, mjesto ljubavi sebičnost; mjesto vjernosti laž i petljanija. Tu okrutnost zamjenjuje milosrđe i t. d. Međutim mi vidimo i među nemusHmanima budi, koji u nekim poduzećima napreduju ako se pri istima drže islam­ skih propisa. A to je baš za to, jer je Islam i njegovhuzvišeni principi sveop­ ći zajednički dar Božiji, ko se jednog prihvti, biće mu od koristi, a ko ih više usvoji, više koristi ima, a ko .ih Aviju primi biće sretan na obadva svi­ jeta 1 Ta ljudi po svojoj prirodi iz same nužde uviđaju potrebu raznih organiza­ cija i uvađanja raznih zajedničkih pra­ vila za življenje u svrhu usavršavanja svoga duha i tjelesnog organizma. Zar ne vidimo, kako iz nužde osnivaju so­ kolska ј razna gombalačka društva po svijetu. U evropskim većim gradovima je sramota biti odrastao građanin, a ne pripadati kojem sokolskom društvu i ne sudjelovati zajedničkoj tjelovježbi. Zar to nije slično islamskom zajedničkom klanjanju namaza u velikim prostranim čistim i zračnim dvoranama — džami­ jama! �Страна 4. Strana Spoj 167 Brol „ИРАВДА" — »PRAVDA* Države su zavele vojnu obvezatnost, ! lje čvrsto prihvatiti gotovu vjeru, koju je Bog (dž. š.) već uredio i valjanom nametnule razne poreze i daće, ustrojije popravilišta i razne zatvore te mno­ ј proglasio. Peto: Islam je ta vjera! Ona je otvo­ ga ograničenja slobode, a sve u Svrhu rena, jasna i potpuno shvatljiva. U njoj održavanja reda i mira među ljudstvom, nema ni najmanje ustanove, a da je ne pa ćemo za sve to čuti od naših spo­ bi zdrav razum odobravao i korisnom menutih asija povoljne izjave i oprav­ poprimio. Njegove davno utvrđene ide­ davanja, a opet su pri svemu tome u je same sebi put krče medu narodima, svojoj kratkvidnosti nepristupačni vrše­ koje prosvjeta budi i osvješćuje. Zar nju opravdanih blagih i opće korisnih ne vidimo kako se evropski učenjaci re­ islamskih propisa. Mi ćemo ovake asije ovom prilikom dovito izjavljuju da religija može op­ stojati samo onakva, kako je Islam na­ samo upozoriti na fakat, da je vazda učava? Zar današnji najnapredniji dio i svugdje manje zla i prestupaka među .ljudima koji se uredno drže islamskih svijeta. Sjedinjene Amerčike Države, propisa nego ondje, gdje su se ljudi upotpunom zabranom alkoholnog pića daljili od Islama i zaveli nekakve svoje ndjesu manifestovale jedan veliki islam­ ljudske uredbe. ski princip? Pa i jačanje demokratske ideje koja se danas munjevitom brzi­ Bog (dž. š.) hoće bezuvjetno, da ga nom širi medu čovječanstvom zar to priznajemo i slušamo, pa da se istom nije triumfiranje islamske misli? onda nadamo Njegovoj pomoći. Inače 1 tako se Islam s Božijbm pomoći ne­ ko se god odmetne, imaće se kada kajati prestano širi i napreduje. samo je kajanje beskorisna imovina. Još nešto. Mi smo rekli da je Islam Stoga preporučujemo zanešenim asijaotvoren i jasan, a to se vini! najbolje u ma. da u vlastitom interesu promisle o tom, što je njegova nauka jednaka ka­ slijedećim činjenicama; ko za djecu, tako i za odrasle, zrele Prvo: svijet obstoji, ljudi se rađaju, ljude. Mi, što i kako o vjeri kazujemo žive i umiru po nekom utvrđenom pla­ sićušnoj djeci, isto to kazujemo i od­ nu i kadno — kad se prividno učini, raslim, nema nikakvog zastrašivanja i da je neko nešto učinio i izvršio po zavaravanja. Prema svemu se vidi, da svojoj želji. je Islam vazda moderan i savremen, on Drugo: konačnu odluku o svačijoj nikad ne može zastariti. Za to, dragi sudbini imade Bog (dž. š.). Tome je prijatelju, ne daj se obmanjivati, već najveći dokaz: smrt, kojoj ne može nipristup: sa svojom braćom u zajedni­ ko izbjeći. (Na Hadreti-Alijinom muhučko kolo pa se naročito uz Ramazaniru je bilo napisano: »Kjefa bil mevti šerif priključi našem islamskom manivaiza!« — Dovoljan je savjet: smrt!). festovanju — poštedi, klanjajući, dije­ Treće: svi svjetski veliki učenjaci su leći i pohađajući predavanja u džamiji kazali: kad vjere ne bi bilo, nužno bi — slavljenju našeg velikog, milostivog je bilo uspostaviti. Jer bi život bio bez gospodara Allaha dželle šanuhu! svrhe. (Nastaviće se). Četvrto: kad'je tako, onda je najboJeste II prekomemo osetSivi pr.tiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam admah različite boli? Oj, kako tu ublažuju ba­ li, čine otpornim masaže s Felleravim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih 'ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe.ierovih pravih fls«-pilu!a! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel, let, Stubica donja, Elsatrg br. 31đ. Hr­ vatska. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 314 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih, potrebćtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihnga MnhiC i sinovi trgovina voća i ze- leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u Drogeriji Braće Sahinagića Koti vak. mearitsko povjerenstvo Maglaj. i numa od ehalije osigurano je na pet goI dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ Broj 46/1920. sečno po 500 K. NATJEČAJ. Natjecatelji za ovo zvanje imJrj oU ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kurvom povjerenstvu najdalje do 25. juna šumtiji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ov. god. podnijeti pismenu molbu sa ovim džihetom skopčano je i zvanje zvanju odgovarajućim svjedodžbama. muderisa odnosno vaiza. Maglaj, ine 7. maja 1920. Plaća je predviđena i to: Predsjednik: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom Zaimovlć, v. r. u naravi i komadom zemlje ođ 10 du- S Braća DBmirdžić, Sarajevo i Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. IH Trgoviqa svakovrsnih Koža i obućarH skog pribora ца гца1о i qa veliko. Bi I HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i Naručbe se školskog pribora. obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Rilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100°/0 i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapdni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti £e svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pj’ege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 PAPIRNICA ♦ :: Htjeli*biste uzdržati svoju ljepotu I :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosti? :: :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte FelleroVu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. 111. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. <IH. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Po­ mada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3;— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar partum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder. Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i tatno. H Elsatrg Br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka ža Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod, — Prima uloške na uložne knjižice i rfa tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. . Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. Odgovoriš uredi*«: F. Salata. Vfemrik: Ceatrsni Odt<n >t. И. O.< Aua«,arila D. & A. Каји, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/688ea8784aad60111f492be22125db50.pdf d36af3519411bd8e40e7149067bb7201 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. -------- -- w WTF^k јЛ^В A 308 ____ —-^в"—** ■ м ЖШ —мјмјГ W 9 B П У*^И Ш AH ДЈН*МВ &------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ ^Ki 1 9 Ж1 ■' ^јд. мНМПк jV Ж aflBh у fliW jflMBb вш ^В W аВВ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ M№mJ№ttCKE (^ Broj 53 (158) Sarajevo, utorak 18. maja 1920. (30. šabana 1338.) Sretan ti Ramazan, brate muslime, koji još nijesi osjetio bla­ godati narodnog ujedinjenja, pa I sad stenjaš pod udarcima zle sudbine, što tvojim upravnicima drži peču na očima i zastire im jasan pogled u budućnost i životni interes mlade nam države. Spremaš se da zdušnije robuješ Tvorcu 1 Upravljaču država i naroda; ne prokltnji, već mu se moli da skine zlokobnu koprenu, pa da zanešenj dođu sebi 1 uvide da je spas države vezan sa zado­ voljstvom svih njenih jedinica bez raz­ like vjere i staleža. Moli se zaštitniku Pravde i vjeruj, da će njene zrake probiti tmušu tjesnogrudnosti i netole­ rancije. Moli se i praštaj, ali se i zbijaj u fa­ langu. u jato ,da i tim pridoneseš ot­ režnjenju usijanaca kojima imponira časovita prevlast. Ne kloni, već se gru­ piraj; ne zdvajaj, nego se zbijaj i pri­ premaj! Time pozdravljaj brata, kad mu budeš govorio SRETAN TI RAMAZAN 1 Izmjena beglučke uredbe. U prošlom broju donesosmo izvornu vijest o izmjeni § б. i 7. Krizmanove uredbe o beglucima u B. i H., a danas donosimo tekst te izmjene kako je pri­ općuje dopisni ured. Izmjena glasi: »Ona beglučka zemljišta, na kojima ne postoji kmetstvu slični odnošaj, već koji seljaci drže i obrađuju k a o z a k u p c i i oni beglucl ili dijelovi beglučklh zemljišta, koje su sopstvenici obrađivali, ili ih obrađivali sami u v 1 astttoj režiji, OSTAJU SLOBODNA OD AGRARNE REFORME. Težaci, koji drže 1 obrađuju zemlju kao zakupnici, te nemaju dovoljno svo­ je zemlje, IH je nemaju nikakve, ili ne­ maju dovoljno, nadalje okačeni kmeto­ vi 111 zemljoradnici te dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine, koji nemaju do­ voljno svoje zemlje, mogu se pod­ miriti zemljom od državnog ili javnog zemljišta«. * ši ministar Krizman izdao jedan dan prije svoje demisije u §§ 6. i 7. svoje uredbe oduzeo je on vlasniku i faktič­ nom posjedniku i ovo beglučko zem­ ljište, dok ga je ostavio veleposjednici­ ma u drugim krajevima države, š t o Mači drestraku mjeru, koja muslimanske državljane naše države degradira u red građana druge vrste, jer se s njima ne postupa onako, kao s onima u Hrvatskoj, Vojvodini i Macedoniji. Država mora u svojim mjera­ ma .jednaka biti za sve, bez obzira ko­ joj vjeri on pripadao, kako se on zvao i kakvog političkog mišljenja on bio. Žurba, kojom se je g. Krizman bio dao na taj posao, lakoumnost, ko­ jom je to učinio, jasan su dokaz, da je stranački interes u prvom redu, nika­ ko interes općenitosti, bk> ra­ zlog takovom rješavanju. Mi smatramo da se pitanje begluka i čitanje velepo­ sjeda imade jednako riješiti za cijelu zemlju prama najbo­ ljim interesima države i svih interesenata. * Povodom ove izmjene zagrebački »Hrvat«, glavno glasilo »Hrv. Zajedni­ ce« u broju od srijede (12. o. mj.) donio je ove značajne retke; »Pitanje kmetsta. treba razlikovati od pitanja begluka, koje je sasma druge naravi, te se kao ni veleposjed nemože istovjetovati sa pojmom kmetstva. Bosanski n. pr., beg imao je kmetova, imao je beglučke zemlje.. koju je davao ili u zakup fli ju je sam obrađivao. Uki­ nućem kmetstva ostala mu je beglučka zemlja, koja u daljnjem rješavanju ag­ rarne reforme podpada pod kriterije, koji Vrijede za veleposjed, koji imade da se riješi zakonom o agrarnoj refor­ mi. Uredbom o beglucima, koju je biv- Tako piše ugledni hrvatski list i mi ovim njegovim objektivnim riječima imamo dodati samo izjavu g. dra Hrasnice na sarajevskoj skupštini posjed­ nika, da ćemo prihvatiti svako riiešenje, na i Lenjinovo, samo uz uvjet da to rjješenje vrijedi, za sve pokrajinje •našeg kraljevstva. Specijalnih od­ redaba, koje su luperene proti nama1 muslimanima ne ćemo prihvatiti nikad i ni pod kojim uslovima, pa ni uz cije­ nu krvi. Ne damo se zatrti i oprijećemo se-,svakom, teroru.. Sarajevo, 17. maja. »Glas Naroda« nanjušio da Svetozar Pribićević opet postaje ministrom Ju­ goslavije, pa je u subotnjem broju ob­ javio uvodnik »Austrija rediviva«. Li­ jepo je od ovog »najuglednijeg« lista, što otkriva svoje prljave namjere, no nije lilepo što kleveće i — sije raz­ dor, kako bi i u Jugoslaviji unaugurisao omiljelu metodu svojih učitelja: divide et impera! , Poštovani organ »demokratske« za­ jednice tvrdi ni manje ni više, nego da je »Stojan Protić s k 1 o p i o p a k t s bosanskim begovima — protiv bo­ sanskih Hrvata. U Bosni ima da nastupi velikosrpski kurs na šte­ tu ekonomskog oslobođenja težaka«. Ova glupa informacija, primijenla dz »najpouzdanijeg« vrela, dala je povoda još glupljem komentarisanju poštovanog »Glasa Naroda«, pa mu tek sad postaje jasna »šutnja Pravde«, koja da je »znala nešto« pa nije vje­ rovala »u iskrenost Srškićevih riječi, jer težište agrarnog pitanja ne leži u Bo­ POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom *četvrtkom- MboF. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60 kruпа' Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun pošt. štedionice 1119^ Godina П. će se moći izbjeći srditim tumačenjima. Kad god Engleska vlada primijeti Fran­ cuskoj na njezine predloge o Njemač­ koj, čuje se govorkanje, da Engleska ide za tim, da izvojuje još neke pred­ nosti na Istoku. A kad Francuska za­ traži da se usvoji njezino mišljenje o Istoku, govori se .da .Engleska ne će da pomogne’ Francusku’ u razoružanju Njemačke ili' naplati njenih tražbiha. Bojati, se je da ovakvo slično govorka­ nje ne dovede do međusobnog rascje­ pa i sukoba. Protupredlozi turske delegacije mo­ rali bi se predati tek iza konferencije u Spaa-u. Za to će se vrijeme možda jasnije prezreti unutarnji položaj Male Azije. Mi za sada konstatujemo da se turski delegati nalaze u Versaju. Ali mi ne znamo,-da li vlada, koja je pred­ stavljena od delegata ima svoju neza­ visnost u Carigradu, te ako je ima, kakva je ta nezavisnost i ima li ta vla­ da kakvu moć u Maloj Aziji. Prošlog se mjeseca dogodio u Cari­ gradu jedan Skandalozan slučaj. Sulta­ nova vlada htjela Anzavour paši po­ slati oružja i municije, koje je ovaj šef bandita imao upotrijebiti protiv nacio­ nalista. 0 tom je pitan samo britanski oficir, koji, predsijeda. komisiji u Cari­ gradu, te je on na svoju ruku, bez da obavijesti Italiju i Francusku, dozvor lio da se pomenutom paši dadne neko­ liko topova, četiri hiljade pušaka, tri­ deset mitraljeza i veliki broj municije. Tako isto bez prethodnog sporazuma Pariški »Temps« od 8. maja donosi britanski je komesar dozvolio da se slijedeći članak: »Turski delegati u otvori stanica za popravak i gradnju Versaju očekuju, da će im se idućeg aeroplana u korist sultana. Ova je utorka predati mirovni projekat. Za stanica smještena u blizini Hajdar pa­ vrijeme sastavljanja projekta u Lon­ še na azijskoj strani, a aeroplani koji donu i u San Remu Francuska je bila se ovdje korfstruišu šalju se u Malu zabavljena njemačkim pitanjem, pa nije Aziju za bacanje proklamacija. Ti ae­ mno^o utjecala, premda mi imamo pre­ roplani podu i većinom se ne vrate; če pravo glasa na Istoku nego drugi i nacionalisti ih orobe kao i ratni mate­ premda se danas formalnost »predaje rijal Anzavour paše. Ali da i ne nabra­ ugovora« odigrava na francuskoj teri­ jamo ove slučajeve, ima jedna činjeni­ toriji. Jedan engleski general upravlja ca koja se ne smije prešutjeti i koja Carigradom. Grčkoj je dodijeljena Trase hrđavo tumači, a to je: da upravne kija, pa Galipolje i Smirna. Naši tali­ engleske vlasti ne razumiju načela i janski drugovi publikovali su mape, iz utanačenja aliiraca u pogledu organi­ kojih se vide dvije njihove fronte: pr­ zacije turskog ministarstva vojnog, pa va počinje od zaljeva Edremid, te pro­ rade onako kako je po ćeifu. Engleskoj šavši pokraj Afijon Karahisara obuhva­ i sultanovoj vladi daju pogodnosti bez ća i Koniu do Mersina; dočim druga ičijeg znanja i odobrenja. obuhvaća mineralno jezero Herakle. Da opstoji kakav tajni savez između Francuska javnost može dakle da konsultana 1 Engleske — bilo u formi kao statuje da se diobom Turske smanjiu Egipta ili Iranu — ne bi smo se ču­ vaju i francuska nasljedna dobra na | dili engleskim vlastodršcima na ovoIstoku. Ovaj prizor nas podsjeća na | kvom ponašanju. No kad su zimus tur­ nesretne turske delegate. ske novine publicirale tajni engleskoTreba se nadati, da će se turskim turski ugovor i tvrdile da je on potpi­ delegatima dati podulji rok za odgo­ san od sadanjeg velikog vezira i en­ vor. To je ne samo u njihovom inte­ gleskog vrhovnog komesara u Cari­ resu, nego to zahtijeva pravda koje se gradu, englesko je ministarstvo ino­ aliirane sile moraju držati. stranih djela ta vijest najkategoričnije odbilo- Može li demantirati i vijest ko­ Odluke u San Remu koje se tiču ja sada kola? Hoće li sadanji turski Turske donesene su u isto vrijeme kad delegati zvanično potvrditi da ne po­ i mirovni ugovor,s Njemačkom. Ovo stoji nikakva zajednička veza između je jodna vrlo, hrđava metoda riješenja, te se nadamo da naši političari ne će 1 urske i koje od velevlasti i da li mo­ gu obećati, da Turska u buduće ne će još jednom učiniti takvu strašnu po­ potpasti pod kakovu bilo tađu upravu?! grešku. Ako alirane sile riješe tursko Zaista je potreba da se turski delegati pitanje u isto vrijeme kad u Spaa dođe svečano izjasne! na saslušanje i njemački kancelar, ne sni, već u Beogradu«. Pametni uvod­ ničar fantazira još malo dalje, pa veli da su so »begovi i radikali baš od tog vremena (od pakta!) sasvim približili dočini su hrvatski separatisti iz bloka r e k b i izbačeni«. Konstatiravši ta »fakta« mudri uvod­ ničar upravlja opomenu na adresu »a ustrijske kopiladi« (tako je »Demokratija« nazvala bosanske Hrvate!) i veli da it se »naši hrvatski separa­ tisti u Bosni grčevito hvatati skuteva' onih demokrata, koje danas bijesno na­ padaju, kada će osjetiti svu tragiku svoje političke izolovanosti i političke sljepoće, kada će uvidjeti, da mogu slobodno sahraniti nadu u njihove dvije uporne tačke: u radikale i — Italiju«. Mi smo citirali gornje izvode »Glasa Naroda« ne za to, što im dajemo kak­ vu važnost, ili možda stoga, što bi ih htieli ozbiljno oprovrgnutj nego zato, da pružimo eklatantan! primjer polfđ tičkog sljepila koje zastire vid ovih »demokratskih« nojeva. Da nijesu ćora­ vi kod očiju, posve bi im bila jasna absudnost tvrdnja o paktu s radikalima, koji se najbolje zrcali u činjenici, da stanovište naše organizacije vrlo zgodno tumači glavni organ — Hr­ vatske Zajednice... Pitanje Turshe. Muslimanska trgovačka i ohrtničha banka sa Bosnu i Herc^avina (d. đ.) u Sarajevu. lavi n svim Jmakcvnln Mlailai. »aslja oplate I uuosteuja u kraljevstvu SM. I a imenstvu. Мва ulodlH na uložna knJHIte I febule maie i ukiaaOule Ih ва|pavoljnljg. Hkavlja sve piJenlačM poslan I buraaviui natapa Dionička glasnica H 3,Đ00.0QĐ Daje incnski I aprvvlsscljske UruUti., — Kupuje i uređaje sre^e, valute I eri еЛоив papin evlli vrsti, n 0 i U a i М Ш М l kupvje I predaje sve vrste rabe, a paplavite ne životne nutlrulcL I fiMCiIarija: Kralja Fetfa ulia Z ррдашоо, lijno - Brzojavi: Trgova ban^а, Sarajevo - Interurban telefон: ZN �Број 158 Broj »PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна Vrlo je važno znati kakovu moć ima sadanja turska vlada. Ako je istina, da sadanja vlada nema nikog za sobom, onda je mir, kojeg će ovi delegati pot­ pisati nula. Koliko smo mi obaviješteni, turske provincije u Maloj Aziji gledaju sultana kao zatočenika i zbog toga ne slušaju njegove naredbe govoreći, da su izdane pod pritiskom. Što mi zna­ mo. Engleska je vlada poslala emisare, da u Aziji ispitaju stanje nacionalista i Mustafe Kanala, a očekujemo, da će­ mo imati i sigurnije podatke o cijeloj stvari. Što se tiče nas mi smo uvjereni, da sadanja turska vlada nije moćna i ne može zaustaviti Kemalovih četa koje danomice napadaju našu vojsku u Ciliciji, pa smo više nego sigurni, da ovaj mir, koji će potpisati ovi sadanji turski delegati nije dugovječan i osu­ đen je prije života na smrt. Ove naše predrasude izgledaće nekim našim britanskim prijateljima neprijat­ ne. Ali ih objelodanjujemo u želji, da koristimo interesima Britanije koliko i same Francuske. Projekat mira, koji će se predati turskim delegatima nije šta drugo nego opasno oružje, kojim pomažemo neprijateljsku propa­ gandu. Melodija je ove propagande mu­ slimanska, ali joj je instrumentacija boljševička, a gibanje — germansko. Boljševici su već prešli granice Kav­ kaza. te su se zabili između perzijskiji i anadolskih muslimana na istoku Ka­ spijskog jezera. Oni produžuju svoj rad i bliže se Indiji. Jedan musliman iz ovih krajeva, Ikbal Ali Šahi, napisao je prije, osam dana u The Near East-u između ostalog i ovo: »Strašni taiasi gibaju se prema Indiji; pitamo se kako da ih zausta­ vimo?«, a Trocki je nedavno rekao: »Engleskoj samo u Indiji mo­ žemo dati smrtni udarac«. Šta rade čuvari Indije?! Na .posljetku moramo ostaviti stvar odgovornim fak­ torima. samo im unaprijed kažemo ovo: dokrajčeniu boljševičke propagan­ de treba jedna druga propaganda. Tre­ ba propagirati najhitnije, da se dobije blagonaklonost muslimana prema En­ gleskoj. A zar će se simpatije muslima­ na dobiti s razdiobom Turske? Ad. Bilješke. Nesloga medu demokratima. Šefovi demokratske zajednice trude se već mjesece i mjesece, ne bi li izazvali nes­ klad medu protivničkim strankama, pa ga izazvaše među svojim pristašama. Sada konstatujemou Demokratskoj Za­ jednici, ljevicu s Pribićevićem i Vikle­ rom na čelu i desnicu, u kojoj su slo­ venski liberalci, srpski samostalci, bo­ sanski muslimani i znatan broj hrvat­ skih zastupnika. Ljevica je proti radu s parlamentom i parlamentarnom za­ jednicom, a za tješnji, po mogućnosti najtješnji dodir sa socijalpatriotima, ko­ munistima i republikancima, za najra­ dikalniju agrarnu reformu i apsolutis­ tički režim, a desnica obratno. Bosan­ ski muslimani demokrati osuđuju radi­ kalizam u riješenju agrarnoga pitanja, jer znadu, da im je za izbora zakrčen pristup među muslimane, ako budu sli­ jepo slijedili Pribioevića do u skrajnosti. Ne znamo, kako će se ovaj spor demokrate muslimani ići da agituju medu naše muhadžire ,u Carigradu i Maloj Aziji da se vrate. Uzdahnuo sam. Kamo sreće da mi imamo gdje da primimo tu našu braću. Ah (kad se od nas otimlje koji smo od stoljeća srasli s ovom zemljom, krvljiu je natopili, sla­ vom je ovjenčali i ovome narodu sa­ čuvali — da je sada predamo Jugosla­ viji kao nacionalno i etnografski najčišći sastavni dio — sigurno se ne će dati onima, za koje naši dušmani ne­ prestano tvrde, da ih je otjerao odavle »turski fanatizam«, a ne Švabin zulum. Prosjaka nas ima dosta, pa šta će nam drugi prosjaci! Dosta nam je gledati Jedan član naše redakcije razgova­ našu nevolju, pa šta će nam još njiho­ rao je sa g. Suljagom Saliliagićem o va. Znamo da njima nije dobro, ali ba­ poznatoj njegovoj aferi sa Ibraliimom rem, da im nevolju ne gledamo, a zna­ Sarićem, pa mu je Suljaga dao ovo sa­ mo i to, da šu i oni čuli kako je ova­ općenje: mo, pa da ih ne bi mogao niko ni na­ Povodom šamara kojeg sam udario govoriti da idu ovamo. Ali ipak gg. Sa­ Ibrahimu Sariću, narodnom poslaniku, rić, Kurtović i dr. Mehmedbašić idu u koga narod nikad nije nikuda slao, do­ Tursku, uz dnevnice od 100 franaka, a nio je jedan dio demokratske štampe to je oko 1000 kruna dnevno i troše na kriv i tendenciozan prikaz, koji je on­ taj put po njihovom računu 29 da prešao i u jedan dio druge štampe. hiljada franaka ili oko 300 hiljada kru­ Zbog toga sam prisiljen da kažem za­ na. A uspjeh? On je jednak nuli! Ali što i kako se je taj incidenat u parla­ oni sada okreću stvar! Ni s u oni išli mentarnom bifeu odigrao. u Tursku da zo’vu ovamo mu­ Još od dulje vremena ne govorim sa hadžire nego li su ih išli — Sarićem ni s njegovim nekim drugovi­ odvraćati! Inače bi, vele, naša dr­ ma iz ovih razloga: 1 .) Kada je prvi puta nastupila vlada žava bila preplavljena muhadžirima! g. Davidovića u parlamentu u čijem su Sada je jasno svakome, zašto su ti krilu bili svi poznati dušmani musliman­ ljudi išli tamo i proveli po Stambolu, skog elementa kao Pribićević, Poljak, Brusi i Izmiru oko 3 mjeseca. Da pred­ Krizman, Nježić, Krulj i t d., onda su lože državi račun od 29.800 franaka. toj protumuslimanskoj vladi omogućili Sada je razumljivo zašto ti ljudi sjede život Sarić i njegovih 7 muslimanskih u toj zajednici i zašto primaju sve one drugova. Da je od ono 127 demokratiznimne mjere proti muslimanskim po­ sko-socijalističkih glasova bilo samo 5 sjednicima. Šta se njih tiče što ska­ na našoj strani, vlada g. Davidovića bi pavaju hiljade starih naših porodica, imala samo 122 glasa, a na protivnoj kada se plaćaju njima dnevnice od 1000 strani bi bilo 124 glasa i ta bi vlada kruna dnevno. morala pasti u parlamentu. Onda ne bi Eto taka je bila situacija, kada me je bilo onih iznimnih zakona proti nama, 3. maja u bifeu »Nar. Predstavništva« koje su tako omogućili Sarić i drugo­ pozvao g. Ismet Zildžić iz Sarajeva da vi mu. sjednem za njegov sto. Prišao sam sto­ 2 .) Kada su lanjske godine došli iza­ lu, jer nisam vidio da za njim sjedi i slanici naše braće iz Sandžaka da se Ibrahim Sarić. Kada me je Zildžić po­ tuže na nečuvene zulume kojima su zvao da sjednem odgovorio sam da ne izvršeni, onda su pozvali sve musli­ mogu, a kada me je apostrofirao da li manske poslanike na zđogovor i za­ ne ću da sjednem zbog toga što ima molili za pomoć. G. Sarić tada nije htio demokrata, nisam mogao to zatajiti, ni da dođe i rekao je bajagi da je »bo­ nego sam potvrdio. »Jest, rekao sam, lestan«, a Kurtović je i tom prilikom iz­ ja razumim svakog političara i svaku javio da nema nikakvih muslimanskih stranku, ali muslimane što sjede u de­ interesa. mokratskoj stranci, njjha belj ne razu­ 3 .) Kada je odstupio g. Poljak, a do­ mijem — osim kada pročitam ono, što šao g. Krizman za grarnog ministra je jučer stajalo u »Beogradskoj Štam­ onda su muslimani demokrate pripre­ pi«, onda ih razumim!« »To je laž!« od­ mili neki memorandum u komu su ba­ govorio je Sarić. Na moje pitanje da li jagi tražili da agrarna politika okrene se to odnosi ha mene on je isto pono­ novim smjerom i obećavali su — ona­ vio, a iza toga je došao — šamar. ko u društvu — kako će Krizman po­ Poslije podne istoga dana dočekao praviti neke Poljakove pogreške. Tada me je u kuloarima parlamenta iz za­ sam se sjetio onoga pasusa u odgovoru sjede drugi stambolski muhadžirski put­ g. Gluhića meni u »Demokraciji« kako nik Šukrija Kurtović u društvu s Arnaće izaći neka nova uredba »za novu tom Šerifom Bajramom, još nekim no­ kampanju« koja će biti produkat nje­ vinarom Višićem i još jednim četvrtim gov i njegovih drugova iz dem. zajed­ i udarili su na me. Ja sam dočekao na­ nice. Kad tamo, izađe -poznata uredba padaj ali su se umiješali žandari i poo beglučkim zemljama od 14. februara o. g. Ta je uredba atentat na naše pra­ »služitelji tako da nije došlo do ničega ozbiljnijega, osim do džilaparta noga­ vo vlasništva s jasnom tendencijom da ma junačkog Kurtovića. Nije istina, da bosanske muslimane liši sve svoje me je Kurtović »išamarao« ili da sam zemlje. Tu uredbu nisu mogli progu­ »loše prošao«,- kako su donijele neke tati ni sami gg. Gluhić i dr. Zečevfć, demokratske novine, jer se ne bojim ni nego su istupili iz dem. stranke, ali Sa­ moralnih ni fizičnih napadaja onih ljudi. rić i drugovi su ipak — ostali. To je čitava istina o prvom šamaru u Od tada ne govorim više sa Sarićem. 4 .) Odavna se je pročulo među na­ bifeu Privr. Nar. Predstavništva. Sulejman Salihagić. ma ovdje u Beogradu kako će neki odstraniti: jer demagoštvo ne dopušta ljevici da uzmakne, jer se boji, da ne odbije od sebe mase; ako pak ne po­ pusti desničarima, mogli bi se ovi otcjepiti i možda prijeći u Smodiakinu grupu ili stvoriti još jedan »klub nezavišnjaka«. (»J.«) Povodom jednog šamara. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (48) Vili. Velika stara vojnička kasarna u Trapezuntu pretvorena je u tvrđavni zatvor već godine 1900., kada je Abdul-Hamid počeo trijebiti one na koje je sumnjao, da bi mu mogli smetati. To je velika zgra­ da, ružna izgleda skoro se protegnula do mora. Zi­ dovi su bili mjestimice obrasli mahovinom, a mje­ stimice opao žuti kreč, pa je u noći izgledala kao havet i svijet se klonio, da prolazi putem pokraj nje. Osim toga postojala je i zabrana, da u blizini zatvora nisu smjele lađe ploviti, pa ni čamci, jer je postojala sumnja, da bi kažnjenici mogli na taj na­ čin umaći. Za to je nadozidan zid, koji je okruži­ vao dvorište i povrh njega metnuti gvozdeni šiljci. Prozori, koji su ostali na zidu da mogu straže gle­ dati na more bili su zatvoreni u nakrst željeznom ogradom. Dvorište je bilo prostrano. Nekad je slu­ žilo kao vježbalište vojnicima, a sada su u određe­ nim časovima puštali kažnjenike da šetaju od kako je došao za upravitelja Salih paša, — čovjek pra­ vedan i dobra srca pa je ukinuo ono nehumano postupanje koje je do sada bilo. Unutrašnjost zgrade je mračna i hladna. Pre­ pletena je mnogim trijemovima bez svijetla, koji nisu bili ni popođeni.Sve je zaudaralo vlagom i ši­ rilo neki osobit vonj na gnijenje kreča. U prizemlju, u malim pregrađenim sobicama bili su obični zlo­ činci, a u gornjem dijelu zgrade politički krivci. Pri­ je su bili izmiješani i jedni i drugi, no Salih paša ih je odijelio i ako je bi protivnik Mladoturaka. Među ove dovedena je jednog dana u zatvore­ nim kolima jedna djevojka, koju je dežurni činov­ nik zapisao u svoj raport pod imenom Rene Logo­ tetides i odredio, da se smjesti u posebnu sobu dok Salih paša drugo ne odredi, jer spis, koji je done­ sen iz Carigrada glasio je na samog upravitelja za­ tvora. Činovnik je samo upisao ono što je trebalo za njegov raport; ime, godine i za što je kažnjena. Na ovo zadnje pitanje odgovorila je Rene s bolnim smiješkom: »Radi slobode...« Činovnik je pogledao s nerazumijevanjem, ali se je zadovoljio s njezinim odgovorom i upitao, ka­ ko mu je rekla. Upisujući riječ „sloboda" *) zadrh­ tao je i on i teško je napisao tu riječ, koja se je rijetko upotrebljavala u turskom jeziku, a nikad nije pisana u novinama ili knjigama. Kad je svršio •) turski .hurijet«. ' I ! ј Politici pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Novo ministarstvo. Jučer je 17. maja obrazovan novi kabinet: dr. M. Vesnić, predsjednik; St. Protić, konstituanta; dr. M. Ninčić, trgovina; dr. Velizar Janković, privreda; Jojić, ishrana; Zeka Rafajiović, zdravstvo; dr. Vlekoslav Kukovec, socijal. pol.; Sv. Pribićević, prosvj.; Lj. Davidović, unutr.; dr. Kriz­ man, agrar; Pavle Marinković, vjere; dr. Ivica Kovačević, šume i rude; dr. M. Drinković, pošte; Joca P. Jovanovi'ć, građevine; dr. A. Trumbić, izv., posl.; general Branko Jovanović voj­ ska; dr. Marko Trifković, pravosuđe; dr. A. Korošec, saobraćaj; Dr. K. Stojanoviću ponuđeno je min. financija, no do jučer u 3 sata poslije podne nije bio još pristao, ali po.najnovijoj vijesti sko­ ro je sigurno, da će pristati. Prije sastava vlade. »Progres« jav­ lja: Prema obaveštenjima koja smo do­ bili sa raznih strana, izgleda da je na jučerašnjim pregovorima došlo do spo­ razuma, tako da se odmah prešlo na podelu ministarstva i izbor ličnosti. Demokratska Zajednica odustala je od svog zahteva, da se do ustavotvor­ ne skupštine koja ćejmati da reši ag­ rarno pitanje, ne sprovode izmene ko­ jima je današnja vlada podvrvnula ag­ rarnu uredbu. Ali stoji još jedna pre­ preka na putu sporazuma. To su onih 900 milijona kruna koje je prošla de­ mokratska i socijalistička vlada, u ob­ liku dvadeset od sto, oduzela od ima­ oca kruna, prilikom markiranja ovih posljednjih. Dok Demokratska Zajedni­ ca stoji na stanovištu da tih 900 mili­ jona kruna ostanu kao leteći dug, Par­ lamentarna Zajednica zahteva da se taj duž konsoliduje, to jest pretvori u obligacije od pef godina, sa interesom ј^dan od sto. 0 ličnostima koje će ući u vladu mo­ že se reći kao pouzdano da će Vesnić biti predisednik, Protić za ustavotvor­ nu skupštinu, Pribićević presvete, Kri­ zman agrarne reforme, Ninčić trgovi­ ne. Korošec saobraćaja. Ministar unu­ I trašnjih dela biće demokrat Davidović ili Drašković. O ministarstvu finansija još nije odlučeno. Ako deniokrati dobi­ ju ovo ministarstvo, ministar će biti Drašković. U vladu će ići i Polaček i Kukovec. Riješenje jadranskog pitanja. Scialoja je javio, da će se sporazum sa jugo-’ slavenskim delegatima postignuti za б do 7 dana, jer su Pašić i Trumbić došli u Italiju, odlučeni, da riješe jadransko pitanje. Talijanski nacionalisti uživaju u Nittijevom padu obzirom na riješenje jad­ ranskog pitanja i njihove nade na Ri­ jeku izbijaju stoga na javu. Jučer je Ri­ jeka bila kao u nekom ludilu. Improvi­ zirali su sprovod i u Rijeku nosili lutku sa Nittijevim natpisom. Poslije tobož­ njeg pogreba bacili su lutku u more, našto su išli ophodi sa glazbom po gra­ du. Navečer je bila bakljada. VANJSKI POLOŽAJ. Kemalpašina vlada. Kemalpaša ob­ razovao je vladu u Angori. Telegrafirao je konferenciji mira, objavljujući za ne­ važne uslove mira pd strane turske de­ legacije. ' raport i pogledao djevojku, osjetio je da to ne ć * biti obična zločinka, jer u njezinu pogledu bilo j_ nešto toplo, veliko i svijesno. »Radila je proti sul tana«, pomisli u sebi i naredi stražaru, koji je sta’ jao do vrata, da je smjesti u prvom katu u veliku sobu, koja je nekad služila za kancelariju. »Postelju joj donesite iz koje druge sobe,« na­ ređivaše dalje — »a ja ću sutra s pašom govoriti, da je smjeste među ženske u donjem spratu...« Rena ga pogleda i reče: — Ako smijem moliti, ostavite me samu... Ja ne volim sa ženama...« On ne odgovori. Stražar joj otvori vrata i od­ vede je. Rene Logotetides odvedena je u određenu so­ bu, prostranu, veliku s dva prozora do polovice za­ tvorena daskama. Strop je bio na pola obijen, pa se je vidila slama i visili komadi na koncu. Po podu su ležali nekakvi stari papiri, a u jednom kutu raskliman stol sa stolicom. Na stolu su nekakvi zaprašeni tefteri odavati znak, da je ova soba bila za drugo upotrebljivana. Ona se ogleda oko sebe i priđe prozoru. Kroz jednu pukotinu ugleda pred so­ bom veliko nepregledno more bez kraja, i bi joj lakše pri duši. Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu * �Број 158 — Broj Osuda Kjemal pašp. Prema vijestima »Tempsa« osuđen je Mustafa Kemal sa Još petoricom na smrt Kemal paša ugrožva Carigrad. Pre­ ma pariškim vijestima nacionalne su čete Turske prodrle do mramorske obale i ugrožavaju ulaz u Dardanele. Engleski brodovi moraju to zapriječiti. Kod Bejrota došlo je između francus­ kih četa i turskih nacionalista do ljutih bojeva. Ima mnogo gubitaka na oba­ dvije strane. Nova talijanska vlada. Povodom mi­ nistarske krize izbile su u Rimu mnoge teškoće zbog držanja katoličke pučke i socijalističke stranke u parlamentu. Moguće je da obrazovanje nove vlade bude povjereno Nittiju. Nitti bi obra­ zovao vladu bez predstavnika katolič­ ke pučke stranke. Giolitti na površini. »Domovina« u popodnevnom izdanju donosi vijest iz Trsta: »11 Piccolo« donosi, da će po svoj prilici biti Giolitti ministar pred­ sjednik. Za njega radi Pučka Stranka. Giolitti je kralju objasnio unutrašnji po­ ložaj kao i vanjski. On hoće, da se što prije riješi jadransko pitanje, koje drži za najvažnije, što ga Italija ima uopće da riješi. Prema njegovom mišljenju najpodesniji je za taj posao Nitti, koji bi u njegovom kabinetu bio ministar unutrašnjih djela. Voda katolika Meda bio je također kod kralja, ali nije pre­ uzeo sastav kabineta. Intervencionisti bi volili za ministra predsjednika Bonomimedu. U konbinaciju ulazi i Orlando. Za njega se opet javlja, da je kralju preporučio Giolittija za šefa kabineta. Prema informacijama »Piccola« ne zna se stalno ništa. Jedino je sigurno to, da se nacionalisti boje silno Giolittija. Nadalje »Domovina« doznaje, da je naša delegacija otputovala iz Palanze u Pariz. Pašić je otputovao u okolinu Pariza. Delegati su izjavili da njihov ’ Prosvjeta i škola. Vjeroučiteljima na znanje. Kotarski ured u Sarajevu dostavio je odboru od­ luku od 17. aprila 1920. broj 6393/20. koja glasi: »Na osnovi riješenja zem. vlade u Sarajevu od 5./4. 1920. br. 31145/IV-l obaviješćujete se u riješenju Vaše mol­ be za povišenje honorara i drugo kako slijedi: Ad 1). Jednokratne potpore za naba­ vu odijela ne daju se više nikojima službenicima, nego se u mjesto toga .davaju skuparinski doplatci onima koji prema ministarskom naređenju imaju na to pravo. Honorarni vjeroučitelji su od toga isključeni jer oni niti primaju za vjeronauč. nastavu adiutum ni platu, nego samo godišnju nagradu, da se obo­ dre na revnije vršenje vjeroučiteljske dužnosti, koja je za pravo sastavni dio njihova svešteničkog poziva i to dotle, dok budu tu dužnost tačno i uspješno vršili, te dok opće njihovo vladanje u svakom pogledu bude korektno (Nar. br. 124.360 od 1893.) Ad 2). Stavljen je za proračun god. 1920/21. prijedlog, da se honorar pred­ vidi u dinarima t j. da se početverostruči onim honorarnim vjeroučitelji­ ma koji nemaju dovoljno drugog priho­ da da mogu podmirivati svoje najpreče potrebe, odnosno koji već kao sveštenici nemaju skuparinske doplatke. Da­ kako da se ne može za sad još ništa reći, kakva će hiti sudbina tog prijed­ loga zem. vlade. Ad 3). Honor. vjeroučiteljima ne mo­ gu se dati ni skup, doplatci iz razloga koji ie naVeden pod 1) i 2). Ad 4). Država ne dijeli nikome ni na­ mirnica, niti čega sličnoga. To ie stvar , mjesnih konzumnih zajednica pa drž. vlast ne može o tome ništa da odre­ đuje. Ad 5). Ministarstvo je izrikom odre­ dilo. da mu se više ne saopćuju ničije molbe ni želje u stvari podvoznih olak­ šica na željeznicama. Ad 2). Primjećuje se još da nastavna osnova ne traži od vjeroučitelja više od 2 sata nastavničkog rada po godištu i sedmici, koja mit je slobodno u spo­ jenim god. rasporediti na čitav razred. To se obično tako i čini, ba vjeroučitelj u jednorazrednim školama (jest 4 godi­ šta u jednoj sobi) u većini slučajeva ne­ ma cijele sedmice više od 3 nastavna časa. Pod takvim okolnostima dakako ne može biti govora o kakvom uspoređenru sa regulacijom učiteljskih boriva koja je u ostalom već odavno zakonom rizvršena. 0 regulaciji moći će se uop- Страна 3. ПРАВДА' — .PRAVDA. imati pri ruci razna djela, pa ijj pro­ ma muslimanima, posebno ćemo se oodlazak ne znači da su pregovori pre­ učiti. To nije lahak posao. vih dana osvrnuti u »Pravdi«, pa će se kinuti, nego da su samo odgođeni. 1 kad bi sve te poteškoće svladao svako uvjeriti, ko je 1914. godine više Špiljska prometna konferencija. U opet teško da hi bio načistu šta je mufstradao i od koga. Sada ćemo samo Špilju je započela konferencija između tabih, a šta nije, jer i glede tih propisa malo da se pozabavimo našim pred­ delegata čehoslovačke republike, Jugo­ postoje razna mnijenja. Samo i- jedino stojnikom. On, kako rekosmo, baca slavije i Italije. — Ova se konferencija našem uvaženom fakihu Sejfulah ef. sumnju na pojedine, a osobito mu je uzima kao nastavak pregovora, koji su Prohi pošlo je za rukom, da sve te na oku ugledni musliman trgovac Ra­ u svoje vrijeme vodeni u Gracu, a u propise iscrpivo sabere u jednu zbirku, gibaga Capljič, jer je g. Noszlopv u cilju, da se uredi što bolji izravni sao­ koju je nazvao gornjim imenom. Pošto svoju tvrdu glavu utuvio, da sve pro­ braćaj između Čehoslovačke, Jugosla­ je glavna riječ o vasijama, a vasija je tiv njega Capljić piše, pa ga na sva­ vije i tlaliie. u srodstvu sa vasijetom, pisac se je kom mjestu spominje. Solidarnost s Rusijom. »Telegraph« osvrnuo.u prvom poglavlju na vasijet, Ovih dana provodi se kod nas rekrujavlja iz Londona, da su lučki radnici što je također nužno znati. tovanje za mladiće do 30. godine i sta­ zaključili, da ne će tovariti ni jedne la­ Cijela materija raspoređena je u naj­ rije 41.—50. godine. Ragibaga Capljić đe, koja bi vozila materijal za bilo koju ljepšem redu u poglavlja. Djelo je isti­ navršio je 31. godinu, a u mirno vri­ zemlju, neprijateljsku sovjetskoj Rusiji. na napisano na arapskom jeziku, ali u jeme platio je bedeia. Sada je Ragibaga Liga Naroda. Savjet Lige Naroda ovrlo lijepom i lahkom stilu. Moja ma­ sa još jednim jevrejom od istih godina držao je jučer poslije podne svoje sjed­ lenkost je to djelo pregledala, i ne na­ pozvat na pregledbu, pa kad je on pri­ nice, na kojima su pretresana ova pi­ lazim ništa reći, doli .izraziti svoje div­ govorio, zašto je on iznimka između tanja: Sastanak generalne skupštine ljenje piščevu trudu, ustrajnosti i op­ sviju bedelaš i onih koji su navršili 31. država, koje pripadaju ligi naroda; osežnom poznavanju, te ga toplo prepo­ . godimr — jer se ovi ne traže — njemu dašiljanje kući zarobljenika, коц su još ručiti svima kadijama, muftijama, šeliječnik u komisiji g. dr. Jakovljević re­ u Sibiriji; međunarodna zaštita žena i riatskim vježbenicima i svima onima, če između ostalog: »Vi ste onaj, koji odjece ; istraga u Rusiji; pritužbe nje­ koji vladaju sa arapskim jezikom. vaj kotar u »Pravdi« rešetate!« mačke vlade; pripuštanje novih drža­ Ali-Riza Prohić, vrh. šer. sudac. Pametnu je dosta. Daklen i ovdje naš va u ligu naroda, pa međunarodna sta­ predstojnik nije mogao proći bez malo tistika i pitanja, koja se odnose na tran­ denunciranja. Naravna stvar, uspjelo zitni saobraćaj. Stvoreni zaključci, bi­ mu je, Ragibaga je pored sve nezako­ će objelodanjeni dijelom u sutrašnjoj nitosti uzet u vojsku i vele mu, da mo­ javnoj sjednici a dijelom i to najvažnije ra najmanje 2 mjeseca služiti. Čudimo u srijedu. se da je jedan član komisije gornje ri­ Ključ, u aprilu. »Allgemeen Handelsblad« javlja da ječi mogao izgovoriti, a za predstojni­ Naš kotar obiluje dobrovoljcima, ima liberalna partija u engleskoj donjoj ku­ ka nam nj najmanje nije začudno.' Od ih preko tri stotine. U prošloj godini ći namjerava podnijeti predlog, po ko­ njega — kakav je — i mnogo većem podijeljeno im je do 21Д vagona žita me bi donja kuća trebala zahtijevati mazlumluku se nadamo. Do viđenja g. da se odmah sazove skupština lige na- j besplatno, te 35.000 K u gotovom nov­ predstojniče opet! cu. Sad im se dijele i takozvani držav­ roda. Engleski zastupnici trebaju dalje Na adresu poštanske uprave. Od jed­ ni konji, koji se od pojedinaca oduzi­ da dobiju mandat za podnošenje prednog pretplatnika iz Miljanovaca, kotar maju, premda ih ima koji su te konje loga o pripuštanju Njemačke, Rusije i Zvornik, dobismo ove retke: »Javljam i platili, ali to se ne pita. Kupljeni su drugih suverenih država u ligu na­ tom naši, da sam se na Vašem cijenje­ im i dobrovoljni prilozi i to bilo je.i roda. nom listu prinužden zahvaliti, ne iz takovih slučajeva, gdje se je od poje­ »Dailv Telegraph« javlja, da je o-drazloga da ne bih bio pristaša i pret­ dinaca tražila izvjesna svota ređena u najskorije vrijeme vijećanje,o platnik vašeg cij. lista, već toga radi što novaca, govoreći im bolje je dati ne­ primitku Vatikana u savez naroda, ia­ ga sasvim rijetko dobivam, t. j. u mjego da oni sami po sebi naplaćuju. Na ko u samom značenju riječi papinska secu4e d a n i 1 i dvabroja i tobez svima aprovizacipnim artiklima udaren stolica nije suverena država ni narod. pojasa i zamazane. Dok su mi je namet u korist dobrovoljaca tako, list kondukteri izdavali uvijek sam ga da na svakom kg. šećera imadu po 2 redovito dobivao, a pošto je određeno K a na kg. soli po 20 helera. će u svoje doba povesti riječ samo u da se pronosi na ablage u Kalesiju, ka» pogledu onih vjeroučitelja koji imaju Ovih su dana dva dobrovoljca gra­ je drži učitelj Kučinić ne dobivam ga propisani minimum od 30 sedmičnih đanina Mlađenović i Dunović podnijeli redovito jer on poštu na ganjku na hamolbe kojima traže, da im se podijele sati, te koji ni dosad nijesu dobivali u stalu otvoreno drži kuda prolaze škol­ ime toga honorar, nego platu.« 2 vakufski jutra, koja leže na najljep­ ska djeca i drugo prolazeče osoblje. .Gornju odluku saopćuje odbor vjer. šem mjestu u graij’ Istodobno su pod­ Molim ako bi bilo moguće, da bi mi po učitelja za Б. i M. u Hadžićima, te unijeli molbe za podietjGlj^ općinskog prijašnjem običaju mogli izdavati i jedno traži mišljenje pojedinaca šta bi zemljišta, misleći, ako ne upan yakufdalje bi ostao kao pretplatnik Vašeg cioni želili i kakve sada mjere ovaj od­ G-’enog lista. Radi ovakih neurednosti sko zemljište, upaliće općinska bor smije poduzeti u pitanju vjeroučiprinuždert s^T se na Vašem cijenjeno"1 I zbilja, tako je i bilo. Na 26. prošloga teljskih beriva. mjeseca obdržavala se je sjedinca op­ listu zahvaliti«. Za odbor: ćinskog vijeća na kojoj je zaključeno, Pitamo „poštansku direkciju ko су Predsjednik Muhamed Islamović. da se Dunoviću (inače siromašnom do­ nam naknaditi ovu štetu i koja je pa­ brovoljcu) besplatno dadne takozvana met poštu povjerila jednom učitelju? Ispit na Senatskoj školi obavljen je Akcijinl vazovl. Odboru Akcije za za­ 15. ov. mj. u subotu prije i poslije pod- i svinjska pijaca, koja danas reprezenti­ ra vrijednost minimum 40.000 K dočim štitu morala pošlo je za rukom, da anne. Ispitnom povjerenstvu predsjedao gažuje desetak alima za kazivanje vaje g. reis-ul-ulema H. M. Džemaludin drugom dobrovoljcu (inače trgovcu) Mlađenoviću, da se dadne neki dio zem­ zova u Begovoj džamin. Vazovi će se ef. Caušević, a od bogoštovnog odje­ ljišta od prvobitne žitarnice navodno uz držati i našem ženskinju u četiri veće ljenja zem. vlade bio je izaslan nadsaneku valjda po zemaljskoj vladi odo­ vjetnik g. Ivan Milićević. Od vrh. šer. majialske džamije. brenu cijenu. ] suda prisustvovali su gg. Jusuf Zija ef. Niiesmo protiv dobrovoljaca, ali nijeMidžić i Ali Riza ef. Prohić. Ispit je smo mogli ni vjerovati, da će se njihov pravilo devet kandidata i to: Ajanović patriotizam ovako skupo plaćati, jer hafiz Muhamed iz Rogatice, Herenda treba da znaju gospoda općinski vijeć­ Hilmija iz Gunječića (Foča), HuremoHazim Muftić: vić Azam iz Janje, Ibišević Mehmed iz | nici da su dotična zemljišta dobro ci­ jeloga građanstva, a nije njihov poziv Višegrada, Imširović Ibrahim iz Seone Besjeda o Ramazanu. i ako su predstavnici građanstva, da (Tuzla), Mulalić hafiz Ahmed iz Tešnja, upropašćuju dobro građana, osobito Omerhodžić Osman iz Potkraja (Viso­ (Nastavak.) kad naša općina ne obiluje sa zemljiš­ ko), Pandža hafiz Muhamed iz Saraje­ 11. tima u dovoljnoj mjeri. Da li će ze­ va i Pašić Ahmed iz Rogatice. Sad bi mogli u kratko prikazati, ka­ maljska vlada odobriti zaključak op­ Sve devet kandidata ispit je položi­ ko se posti i kako se Ramazan provodi: ćinskog vijeća idemo da vidimo. lo, a četvorica od njih s odlikom. Ugodno je čuti pucnjavu topova koji uoči Ramazana zatutnje širom islam­ skih zemalja, koji kao da navješćuju opću mobilizaciju vojske. Rat se navje­ šćuje strastima i svakim besposlicama. Budi se razum i svijest i pozivaju se da IZ UREDNIŠTVA. Rad] praznika u preuzmu vladu u svijetu. Tada veselo »Ahsenul-veslle ila ma’rifetil vesajeti štampariji naš list ne će izići u četvrtak. zatitraiu sva muslimanska srca i u ne­ vel vasijje« zove se novo djelo našeg Gćzi Noszlopy-u, kotarskom pred­ kom ugodnom uzbuđenju nastane opće uvaženog fakiha Sejfulah ef. Prohe, stojniku u Rogatici pisanje građanina u radosno gibanje kao da se ogromno muderisa šer. sud. škole. Do danas nimore zatalasa. Započne sveopće česti­ »Pravdi« ne da nikako mira. Ih spavao jesmo imali jedne zbirke, koja bi obu­ tanje. Uz vruće želje: »Da Bog da ih ili što drugo radio, »Pravda« mu je uhvaćala sve šeriatske ustanove u po­ mnogo i mnogo dočekali u zdravlju i viiek na hatoru. gledu vlasti nad malodobnim, slaboumrahatluku i Božijem raziluku!« — mi­ S kim se god sastane, tuži mu se na nicima i .t d. i nad njihovim imetkom. pisanje »Pravde« i na one, na koje on ješaju se tekbiri i drugi poklici odušev­ Šeriatska pravna znanost je u tom po­ ljenja sa ezanom muezma, koji nekako sumnja, da to pišu. Ne pada mu ni na gledu preopširna. Na više vrsta podirazdragan obilazi oko munare i mnogo kraj pameti, da — ako se osjeća pra­ jeljeui su oni, koji imadu vlast kao i jasnije i glasnije nego obično zove. vim — tuži sudu uredništvo »Prav­ oni, nad kojim se radi neke nesposob­ Ta noć uoči Ramazana već se ubra­ de«, nego traži koga god da ga obrani. nosti vrši vlast. Svaka vrst ovlaštenog ja kao prva noć ramazanska, pa se Tako je neki dan u 43. broju »Srpske imade svoj djelokrug ovlaštenja: šta za to i u njoj za vrijeme istinskog vakRiječi« izašla jedna takova »obrana« smije činiti, a šta ne smije. Postoje da­ ta klanja još i teravih-namaz od dva­ od njegovih saveznika dobrovoljaca, lje propisi o imenovanju i skidanju vadeset rećata, čiju važnost dobro po­ koja ni učem ne pobija naše tvrdnje u sija, o itutorstvenim računima, kad i znaju oni koji su na večeri u gladan »Pravdi«, nego samo za njega veli, da kako nesposobno lice postaje sposobno. stomak natrpali iz puste želje i pohle­ je čovjek na svom mjestu. Kako i kad im se može predati imetak. pe dosta raznog jela, pa postali teški Za njih je sigurno čovjek na »svom Uopće sve što spada u odnošaj velije, i tromi, a kad su klanjali teraviju, po­ mjestu«, ali kao kotarski predstojnik vasije i štićenika. «O svemu istaknutom pokazao je silnu-pristranost i nesposob­ stali spretni i lagahni kao od majke rođeni. Iza klanjanja jacije i teravije šeriatski propisi nijesu ni u jednom finost, pa evo ponovno tražimo od po­ nastaju veseli sastanci i sijela, u koji­ kuhskom djelu sadržani u jednom po­ zvanih vlasti, da se već jednom iz­ glavlju, nego razasuto po raznim dje­ vide njegovi poslovi, a dokaze ma ozbiljniji i zreliji ljudi drže korisna predavanja iž raznih grana stečenog lima i u raznim poglavljima. Da .se čo­ Imamo u pripravi. Za podvale u spo­ vjek uputi u te šeriatske propise mora menutoj obrani u »Srpskoj Riječi« na­ znanja, da time zabave mlađariju od Neši dopisi Listak. Knjige i novine. Domaće vijesti �Бт5о; 1^8 Broj .СМВДЛ* — »PRAVDA1 Страна 4. Stran* nesretnog kartanja i drugih besposlica. To zabavno i ugodno poučavanje tra­ je po cijelu noć, sve do vremena kad treba ručati i zapostiti. Taj ručak biva pred zoru i osobito je preporučeno koristiti se hranom do zadnjega časa i smije se — šta više sumiet je — jesti i više nego u obično vrijeme tako, da se nemaš razloga po­ tužiti da si se radi vršenja nekog ibadeta napatio. Kad su dani dugi čini se, da je veo­ ma nesnosno postiti, nu i tome se čo­ vjek privikne. Patnje bi moglo biti naj­ više kod težaka, koji po cijeli dan na žegi i smfcu obavljaju teške poljske poslove. Ali i ovi vele da se brzo priviknu, a post im pridonosi tu ugodnost, što daleko više poslova posvršavajul posteći, nego u danima, kad moraju svaki čas prekidati radove radi raznih tjelesnih prohtjeva, doručka, ručka, užine. pijenja kahve i vode te pušenja cigara. Kad bi nekome dagotrajno poštenje postalo toliko teretno, da bi se uvidilo, da će mu naškoditi zdravlju, pa da će tjelesno ili duševno stradati, šeriat veli da smije mrsiti, pa onaj dužni dan dru­ gom prilikom izvan Ramazana napostiti. Ali ako bi se neko bez opravdanog razloga jedan ramazanski dan izostavio i ne Mio ga postiti, onda je dužan napostiti ravnih šezdeset i jedan dan i to: dan za dan kao dug, a ono šezdeset da­ na kao kaznu! Post započinje od zore, pa traje ci­ jeli dan sve do sunčanog zalaska. A posti se tako, da se čovjek ustegne pđ svakog uživanja jela, pića, pušenja 1 spolnog općenja te svih drugih pogub­ nih životinjskih navika. Post je potpun istom onda, ako se čovjek očistj još i od svojih duševnih maihana, kao što su nevjerstvo, z avidnost, sebičnost, laž, svađa j zavadanje drugih, okrutnost, ogovaranje. tvrdlčenje, pretjeranost, oho­ lost, uobraženost, neuljudnost i t. d. . "''Titi moraju svi odrasli, koji su zdT^Ti na putovanju. Djeca do trajnim izležavanjem i spavanjem lak­ še prepostiti dan, ljuto se varaš i ob­ manjuješ, jer ovake obično boli glava i cijeli, su dan bez vidljivog razloga zlovoljni. Zato čim se osvjedočiš da si dovoljan broj sahata odspavao, ustani i prihvati se posla. Do podne imaš do­ sta vremena, da mnogo toga urediš i uradiš, kako na njivi, tako i u uredu i kod svoje kuće. Musliman je dužan nastojati da mu u svemu vlada red i čistoća. Zato nek ti nije mrsko pripaziti na sve što zavisi o tebi i što je sa tvojom odgovornosti skopčano. Zaviri u sve prostorije svo­ ga doma, pregledaj dvorište, staju, vrt i bašču te pristup u avliju; očisti sve kako u kući tako i oko kuće. Nek su ti i djeca uredna, čista i umivena. Glavnih svojih dužnosti i svagdanjih poslova, o kojima zavisi uzdržavanje tvoje i tvojih ukućana nemoj zanema­ rivati i odgađati zato što je Ramazan, nego šta više nastoj, da svoje gospo­ darstvo, privredu i zarađivanje što vi­ še uvećaš i umnožiš, jer Bog naročito daje berićet i svoj blagoslov onome koji posteći uvećava svoje imanje, pošto je Alejhisselam rekao: »Najhajirnijj je onai, koji radi svog ahireta ne zanemari svog dunjaluka, a i radi svog dunjaluka ne zanemari svoga ahireta i ne bu­ de teret drugom svijetu!« U podne i u ićindiju su uz Ramazan sve džamije pune čestitog svijeth. U ovome razdoblju se najviše osjeća te­ ret posta, jer je ručak bio davno, a do večere još imade mnogo i jer se u to­ me vremenu bez Ramazana obično ru­ ča i užina; Zato se u ta dva vakta za vrijeme posta Biča i užina duševna hrana. Iza klanjala podn? namaza obdržavaju se u džamijama razni .vjer­ ska, gospodarska i ina popularna prd* davanja, a iza ićindije se prouči po je­ dan trideseti dio Kurana, što se na­ ziva mukabelom. Ono predavanje iza podne zove sć vaz, a svrha mu je poučiti ljude u ne- dvanaest godina dužna postiti, ah onu jaču, koja str z«-rava i dobro razvijenja korisno je pomalo vježbati i poučavati, naputivši ih da po nekolikđ dana za vrijeme ramazana i oni poste. Ko je prinužden putovati, slobod­ no mu je odgoditi post.’« ‘ dana u kojima je bio oroi a. PUISvanju kauan za dan napo^'^ Ш)е Цјеpo naročito Upriličiti putovanje, 'ča izbjegneš postu, (premda slovo za­ kona ni to izričito ne isključuje), jer Bog zna šta ko misli, pa mu posljedice može udesiti neugodnim. A i za put­ nike, naknadno a izričito veli u Ku­ ranu, premda im je dozvoljeno mrsiti,, hajirnije i korisnije je da poste! Ono vrijeme od časa kad je dužnost zapostiti, pa do sabaha zove se s ehu r, pa se obično tada uzme abdest, te uči u Kuranu, bilo kod kuće, bilo u džamiji, sve do sabaha. To je kratko vrijeme, pa je velika šteta odmah iza imsaća (čas kad se zaposti) leći spa­ vati, jer se tada teško razbuditi da na vrijeme klanjaš sabahski namaz. Zato uči u Kuranu, pa ako ne možeš u dža­ miju otići, a ti dok proučiš deset lista Kurana već možeš klanjati sabah te za tim bez brige leći na počinak. Spavati je dovoljno šest sahata, nu ako ti zvanje i poslovi dopuštaju, mo­ žeš i sedam do osam, ali nezdravo je ргепеглаи Ar f :,. i ; < A.š dugo­ znati, nekima općt obnoviti jl£ puniti nešto,'što su znali. % raviii ili pogrešno •' ,',.ам raviii uzima za n'.^е se iznalogu vaza koja rečenica .vurana ili koji Pejmamberov (a. s.) savjet, — hadisi-šerif, pa se ovo pre­ vodi, tumači, obrazlaže i primjenjuje na domaće prilike i okolnosti. A pošto se sva islamska znanost temelji na Kuianu i hadisu, jer se ovi bave svoim granama ljudskog života, to samo stoji do sposobnog j vještog vaiza od kolike će koristi biti njegovo predavanjel Ra­ zuman građanin raspituje u kojoj će džamiji koji vaiz predavati, pa kad doznadne, gdje će biti učeniji i spremniji, on onamo i hiti. Vješto i spretno iska­ zani vazu-nasihat čuva se u uspomeni građana po više decenija, pa ga otac sinu ponavlja, a ovaj svojim potomcima i tako se nasljeduje od koljena na ko­ ljeno kao kakav dragocjeni djedovski mitaz. * Uvaživši da su ta ramazanska pre­ davanja od davnih davnina uobičajena kao neka obvezatna dužnost u cijelom islamskom svijetu, uviđamo, da se svi musilmani svijeta za vrijeme Ramaza­ na školuju i poučavaju, a to je zgodna prilika za jedinstveno uzgajanje naro­ da i za širenje blagotvornih islamskih ideja. Samo daj nam Bože sposobne i Imadete li boli? U licu? U celome lelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pekušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite II od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenoeti? Protiv loza pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 "boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fcller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Kot vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. PAPIRNICA • f HAMD1JE KUČIĆA | х preporučnje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta Papira, kancelarijskog I * školskog pribora. — Naručtle 8e i obavljaju brzo 1 točno. Cl.ene umjerene. * Sarajevo-, Štrosmejerovn ul. -Tel. 619 Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skladište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498a Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 16’—, za štakore i miševe K 10’— za žohare ruse i Švabe po K 10’— ■ Orbito laka vrsta K'— QiP]?ito jaka tinktura za stjenke K 10-.— Za tnoljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6’— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 1'0'—, mast za uši u glavi K 5‘— i 10’—, Mast ža uši na Hagu K 6'— i 10’—, Prijat; proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10’—, Razašilje pouj zećem Zavpi za eksport M. JOnI ker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br, 3, III. kat. 60 ST« RilhBim F. TiEfcnbach i drug Osijek 1. Prašak za odstranjivanje dlaka uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda 8tiS iuzuj dobiva se u Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu, Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 Prodajem dobro sačuvanu mašinu Žanje žito, a može i kositi. Ci­ jena umjerena. Ko bi želio ku­ piti, neka se obrati pismeno na Muhameda Sinanovića u Bos. Dubočcu, kotar Dervenia. i £ Centralna drogerija Braća Šak(inagić NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim đžihetom skopčano je 1 zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečnđ. ,U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna 0V. goJ. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7, maja 1920. * • Predsjednik; “v Zaimović, V. r. čemu, što trijesu imali prilike sami dru i Oglašujte u ,,Pravdi“ .Ш Л a j м Cijenik šaljemo franko. Ctihl >4( » ебмн 1 on gi 'htl gžgn лд Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloška nai uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije _ Obavlja sve bankovne poslove ncjbrže i najpovoljnije. ’ ' ' ‘ ‘ : ; ' i> J • (> ! ■ (j Л I V (1 V л i li A L u . .II , —.......... ~ ------ ----------------- ------------------------------------------- ’______ Odgovorni доМк: P. Sataka. * «* atieparM« U, 4 A KaM. barata«® � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4b3f662d37f9a937126408c1ea53522d.pdf 0711c99fae0d34b14c96ec45e3c0dc29 PDF Text Text Požtarina u gotovom platena pZnVDA ГЛАСШШ Broj 54 (159) OCJIARfh/’vv логамтАтис Sarajevo, subota 22. maja 1920. (4. ramazani 1338.) U čemu je spor? POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. M|e FEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt.stedionice 1119. Godina II. i potpuno deposediranje muslimanskog I da se na ovakav način jedan dio našega i življa u Bosni i Hercegovini, potpuna naroda umjetno stvara nepri­ I pauperizacija muslimana. Ove ustanove jateljem ostalog našeg naro­ nijesu drago nego u zakonskom obliku da i d r ž a v e, jer ne će i ne može, da izrečeni povik muslimanima: U Aziju! u času stvaranja naše narodne države Parlamentarna zajednica članak 1,, 6. nekolicinu ljudi slijedi u njihovim ) i 7. uredbe ne može i ne će prihvatiti, ne u ta živim mržnjama, jer za jer ti članci stoje u protivštini sa proposljedice toga ne će i ne može preu­ - klamacijom njegovog visočanstva na­ zeti odgovornosti niti pred svojom sa­ sljednika prijestolja, te sa predhodnom vjesti, niti pred narodom, niti pred kul­ uredbom od 25. februara 1919. kao i turnom Europom. Demokrati mogu te izljeve vjerske i uredbama, koje su poslije toga izdane, jer ne će da se ovakovim ustanovama plemenske mržnje zaodjeti plaštem so­ cijalne pravde i upotrebiti ih kao bor­ ruše temelji današnjeg našeg društvenog poretka, jer ne će, beno sredstvo političko u — opoziciji! da se na ovakav način jedan dio naše­ Žele li sa parlamentarnom zajednicom ga naroda liši prava kojega sav u vladu, treba da najprije ovu žuč — Dr. Hanžek. ostali naš narod ima, jer ne će progutaju. »Hrvat«, glavno glasilo »Narodnog ■ gruntovnici na vlasnika, te je on s nji­ Kluba« donosi u broju oci 14. 0. mj. ma slobodno raspolagao. »Begluci« su ovaj članak jednog od najuvaženijih zemlje bega, age, ukratko muslimana, ekonoma »Hrvatske Zajednice«: te se je njima označivala slobodna »Nastojanje svih stranaka, da dode v i a s n o s t, zemlje, na kojima grando koncentracione vlade naišlo je na tovnički nema kmetskih odnosa. Odatle, jednu teškoću u pitanju agrarne refor­ što se zovu »begluci«, ne smije se za­ me za Bosnuj Hercegovinu. Demokratključivati, da su to samo veliki posjedi, sko novinstvo o tom pitanju nije nika« jer imade begluka i velikih i malih i da pisalo ni raspravljalo ' o n i m m imnogo manjih nego li su kompleksi rom i ozbiljnošću, koju iziskuje kmetskih zemalja. taj problem po svojoj prirodi, pa je ta­ Uredba od 14. februara 1920. ne od­ ko dosljedno sebi i u ovoj situaciji, gdje’ nosi se . dakle na one zemlje, kod kojih je više nego ikada na mjestu nepristra­ je kmetski odnos gruntovno upisan, a nost, na najboljem putu, da svojom uniti na one zemlje, koje su veliki posjed, ličnom drekom cijeiu«stvar prebaci. Dr­ jer glede prvih je pitanje riješeno po žimo, da ih mi na ovom putu ne smi­ § 1. predhodtiih odredaba, a dragi pot­ Sarajevo, 21. maja. jemo slijediti i da je red, da na ' padaju kao i svi veliki posjedi pod usve one podvale i klevete, kojima se u Vladina nepromišijenost u imenovanju stanove § 9. privremenih odredaba. svom bjesnilu na nas nabaciše odgovo­ nekih upravnika vidi se iz mnogih gorU uredbi postavljeno je u čl. 1. na­ rimo mirnim i stvarnim informacijama. čelo, da se u Bosni i Hercegovini svr­ kih činjenica. Pravoslavni dio našega naroda, videći da mu se u svemu i*e Oni neka urlaju, jer je to pravo onih, hama agrarne reforme ima privesti sva koji su bitku izgubili! na ruku i da naše opravdane želje nebeglučka zemlja, koju vlasnici trajno ne n^aju uspjeha, a žalbe odziva, počeo je U prvom redu treba ustanoviti, da obraduju ni sami ni u vlastitoj režiji, opet na svoj način rješavati najvažnije nije u pitanju kmetovski odnos u Bo­ drugim riječima -sve zemlje beglučke socijalno pitanje. Kako smo,već ranije sni i Hercegovini, kako to proti svom bez obzira na izmjeru pod tim predpojavili seljaci brđanskog kotara popalili boljem znanju protivnici nastoje prika­ stavkama potpadaju agrarnoj reformi. su više čardakova osporavajući time zati. Kmetovski odnos razriješen je U središtu ove teze leži izraz beglučka . predhodnim odredbama o.d 25. februara zemlja, dakle zemlja bega, age, u krat­ . muslimanima pravo, na daljnje obrađi­ vanje njihove zemlje, koju su do sada 1919. i'danas u Bosni i Hercegovini ko muslimana, te se tako za muslimane kmetova nema, već su oni svi slobodni stvarg posebni zakon, po kojemu oni uvijek sami i u vlastitoj režiji obradivlasnici dosadanjih kmetovskih zema­ uopće ne mogu imati zemlje, u koliko r vali. Mi smo znatiželjni, hoće li taj’izvikani policajac i žandar Gradić pro­ lja. Ovo je pitanje dakle potpuno riješe­ je trajno sami i u vlastitoj režiji ne ob­ naći krivce i odrediti kontribuciju na no do pitanja odštete dosadašnjim vlas­ raduju, dok obratno ostalo pnčanstvo selo, ako .se krivci ne pronađu. nicima za oduzetu zemlju. Danas dakle Bosne i Hercegovine može po volji do U čitavoj se zemlji nije toliko nere­ na stvari istina je to, da se na riješenje izmjere velikoga posjeda svojom zem­ da dogodilo, toliko pljačke, ubijstava i agrarne reforme bivši kmetovi nemaju ljom raspolagati kako hoće. prava žaliti, jer je njima potpuno udo- i Mislimo, da je ova teza u današnje ' paleža nije učinjeno koliko u tuzlan­ skom okružju. 0 Hercegovini ne govo­ voljeno i ako bi se tko trebao da žali, vrijeme sve prije nego demokratska, a rimo, jer je ona novi Arnautluk, ali bi to bi.jedino mogli biti dosa­ ■ ona je za nas, koji nismo »demokrati«, bar u pitomoj Posavini moglo biti reda dašnji vlasnici, koji usprkos to­ naprosto neprihvatljiva! Za­ i zakona, kada bi se iia čelo okružja po­ ga, što im je država garantirala, da će to, što je ova teza neprihvatljiva, ne stavio sposoban, nepristran i oproban za oduzetu zemlja^dobiti odštetu, tu. možemo prihvatiti niti njezine konzeokružnik. Djelovanje ovoga okružnika kvencije, sadržane u članku 6.i7.uredbe. odštetu do danas dobili nisu, a niti do sada se je sastojalo u tom, da je dise,država brine da tu odštetu, • .Članak б. glasi ovako: Ona begluč­ dobiju. Ne radi se dakle u nazočnom ka zemljišta, na kojima ne postoji kmet­ slučaju o kmetstvu i kmetovskim odno­ stvu sličan odnos, a koje težaci već 10 godina, računajući od*25. februara 1919. sima i svaki koji prikazuje, da je na tounatrag, kao zakupci drže i obrađuju, niu spor, ne govori, istinu! prelaze prisilnim otkupom u sopstveNaprotiv na stvari je ovo: DemoSadržaj letaka, koji je Akcija izdala i nost ovih zakupaca. To znači: ako je kratsko-socijalistička vlada izdaja je razdijelila po gradu, a poslala ga ' na težak zemlju gržao u zakupu 10 godi­ clne 14. februara 1920., dakle na dan znanje i svim kot. vak.-mear. povjeren­ na, dužan mu je vlasnik na njegov za­ svoje demisije, uredbu o postupanju sa stvima u zemlji glasi ovako: htjev tu zemlju prodati. U savezu s tim .’ beglačkim zemljaiha u, Bosni i Herce­ Osigurajte osnutak »Muslimanske Ak­ određuje član 10. uredbe, da se nakna­ govini. Ova uredba spremljena je u mi­ cije za zaštitu morala u Sarajevu« svo­ da za zemljište prepušta pogodbi inte­ nistarstvu za agrarnu ‘reformu na jim prilozima! resenata uz: posredovanje i odobrenje vrat na'nos u zadnja dva tri dana Stari hoće ova Akcija, udružena sa va­ nadležnih organa ministarstva za ag­ prije demisije i imala je jedino tu svrhu, kufom i muslimanskim društvima u da sadanjoj vladi parlamentarne zajed- rarnu reformu, ako pogodba ne uspije, gradu, da postigne? Hoće da vazovima ustanoviće se naknada ureda radi pre­ . niče bude neprilikom. Legislatorno ova i predavanjima oplemenjuje srce i dušu ma prosječnom godišnjem gospodar­ je uredba tako m a n j k a v a, da joj sve naše mladeži ženske i muške, a nedostatke uočuje svaki laik, pa je ta­ skom prihodu prema propisima koji će osobito one, kojoj je rat otrovao dušu se naknadno izdati. ko i bivši ministar bio upozoren na to, i srce! Hoće da osigura poštenu zaradu članak 7. glasi .ovako: Svi ostali beg­ nu on je svoju okolinu tješio*, time, da zdravom siromašnom i sirbtnpm ženluci, koje sopstvenici od godine 1910. će, ostane li, nastojati proved­ skinju j muškinju! Hoće da osigura (sa nisu obrađivali niti sami, niti u vlasti­ benom naredbom odstraniti »Merhametom«) dovoljnu potporu za te nedostatke! Ova je uredba po toj režiji, 'privode se otkupom svrhama agrarne reforme po načelu potrebe za pzdržavanje nemoćnoj sirotinji muškoj svojoj sadržini prema riječima samog i žensioj! Hoće da energično stane na ministra: Smrt begovima! Ali on ti korist onih težaka, koji nemaju dovoljno put širenju nemorala i prosjačenja, što ili nikako svoje zemlje, a osobito za ko­ je tješio svoju okolinu time, da će se nam ih grozni rat ostavi i da očisti tu rist zemljoradnika, dobrovoljaca iz Bo­ provedbenom naredbom ova uredba usramot uza sve nas sa ulica i iz naših blažiti tako, da će faktično ostati sve sne i Hercegovine te onih beskućnika mahala! kmetova, kojima se ne mogu njihova na .papira! Glavno je, da ta uredba izi­ KA šta treba Akciji, pa da sve to po­ kmetska selišta vratiti. Izuzimaju se de i onemogući svaki sporazum izme­ stigne? oni slučajevi, gdje je sopstvenik, zem­ đu muslimana i srpskih rađikala Bosne Treba joj potpore od svih nas, pa da ljoradnik uslijed rata ili druge više sile i Hercegovine. Ovo je zapravo Motivenbude i korisna po sve nas! Treba joj bio spriječen u obrađivanju svoje zem­ bericht ove uredbe, jer drugoga u mini­ umne snage i duševpog kapitala od sve lje u vlastitoj režiji. To znači: ako vla­ starstvu za agrarnu reformu niti Je bi­ naše ilmijje, inteligencije i društava za snik od 1910. nije obrađivao zemlju ulo, niti ga se moglo pronaći. upravljanje, za rad i za pravilno svropće ili ako ju je obrađivao putem uzaKoliko se efekta od te uredbe očeki­ kupljtvanja, a zakup trajao je i manje šavhnje svih poslova! Treba joj ma­ valo, dokazuje najbolj'e upit dra Nježića terijalne snage i novčanog kapitala od od 10 godina (hodalice) biće mu zemlja na sadašnjeg ministra za agrarnu re­ svih naših mogućnika — muških i žen­ eksproprijisana. Naknada za zemlju da ­ formu, kojim ga pita već u prvim sjed­ skih — i to najmanje pola miliona kru­ će mu se prarna članku 10. To sve ima nicama, kani li ovu uredbu pro­ na za osnutak njezinih poduzeća i po­ da bude: u ime demokracije, u ime je­ vesti? Dilatomi odgovor bio je već stignuće njezinih makar najprečih cilje­ dinstva naroda, u ime socijalne praved­ onda akt opreznosti, jer je uredba tada va! Treba joj naša požrtVovnost — nosti, u ime slobode! bila predmetom studija . kad se o obrazu radi — d smo s njom U istinu to nije drugo nego prosta Ozbiljna ocjena ove uredbe dala je rame uz rame svi jedan uz drugoga i pljačka! Sto znače ove ustanove? Po ovaj rezultat: »Begluci« zemlje su slo­ da se natječemo, ko će joj bolje pomoći našem mišljenju ni više, ni manje nego bodnog privatnog vlasništva upisane u gao sve vrijedne stare predstojnike, dok je svu vlast preuzela čar šija u' svoje ruke, pa' komandira ,kako hoće. Sva je »vještina« ovoga okružnika u tom, što je dozvolio policiji u Zvorniku i u Tuzli, da šiba ljude i na taj im način ugoni strah u kosti. Ova se me­ toda u prvom redu upotrebljuje proti »Turcima«. Tako je čuveni komandant tuzlanske policije, Grudićeva desna ru­ ka, prigodom jednog izviđaja upitao je­ dno muslimansko dijete: umije li kla­ njati. Kad mu je reklo da umijp, naredi mu komandant, da klanja i koliko god se je puta dijete vršeći na silu vjerski obred saeelo, toliko je puta ošinuto šta­ pom po zadnjici. Mi kategorički tražimo da se ovaj slučaj izvidi i strogo kazni, jer ćemo se inače latiti jačih sredstava, da ovaku novu vrstu upravljanja za vremena onemogućimo. Ako se sprema novih »upravnika« sastoji u tome, onda neka radije ostaftu gdje su i do sada bili i neka usrećuju ljude, koji su na to na­ učeni, a ne nas, koji smo davnih dana dobili ispravnije poglede o načinu mo» derne uprave. Iz akcije za zaštita morala svojom, snagom, bilo umnom ili materi­ jalnom! Jer —®ne daj Bože! — kad bi ovako potrajalo samo još pet godina, pa se ta zaraza širila i druge zahva­ ćala, koliko bi istom onda bilo sramote i gorčine, ii našim dušama?! A pomo­ ći?!... Mislite i sami bi li se više ika­ ko moglo i pored najtežih naših žrtava i napora?! A danas još ima nade i do­ dira izgleda, da liječimo svoju rak-ranu. Satno sv u redove jedan do drugoga, svi za kese i za pera, da od zbilje poč­ nemo, da Akciju čvrsto osnujemo!! Svijesna braćo i plemenite sestre! Promislite, razgovorite se i prosudite dotle, od kolike je sve važnosti i kako je teško ovo pitanje, pa pritecite u po­ moć! Doprinosom za Akciju dajete sa­ mi za se, iza svoje poboljšanje, za oz­ dravljenje svojih dijelova, svoje braće 1 sestara i stičete za svoje prijegore veliki sevab, veliki Božiji raziluk. jer —pitanje ponosa — pitanje rza i namusa — pitanje opstanka — Vaša i naša — sviju nas — 'jest oVa Akcija. Vazovi Akcije organizovani su ova­ ko: д Begovoj džimiji 1. i 2. dan rama­ zana muftija, 3. dan reis-ul-ulema,- 4. dan Berberović. 5. dan S. Korkut, 6. dan Hf. M. ef. Okić, 7. dan S. ef. Muftić, 8. dan Hadži Begić, 9. dan S. ef. Muftić, 10. reis-ul-ulema, 11. dan Berberović, 12. Korkut, 13. Okić, 14. i 15. J. Z. ef. Miđžić. Za drugu polovicu ra­ mazana objaviće se kasnije. Vazovi za ženskinje držače se po re­ du u džamijama: jta Vrbanjuši kod Musi, sirotišta, u Lubinoj u Vratnku, u Bistričkoj i na Cobaniji iza podne. Prvi �Sirena L Страна vaz je u -ponedjelak 6. dan ramazana u džamiji na Vrbanjuši od Sakiba Korkuta. Kasniji će se javiti u slijedećem broju. .PRAVDA . Iznoseći ovaj sramni fakat tražimo da zemaljska vlada učini kraj ovim drsko­ stima tim prije, što je Hadžomerović ratni invalid. Ujedno je pozivamo da po­ vede istragu o radu stanbenog ureda, jer ako ga mi fotografiramo, zasmrdite mnogo koješta... Predavanja će se održati po društvi­ ma prema sporazumu delegata ovim re­ dom: 2. ramazana lsi. čitaonica (Enver ef. Muftić), 4. ram. Hurijet (Enver ef. Muf' tić), 4. ram. Musi. šport klub (Dr. A. Hadžikadić), 6. Musi. šp. klub (Alnned ef. Serić),’8. Đerzelez (Salili ef. Muftić), Po ostatcima starih' vinogtada, mo­ 10. lsi. čitaonica (J. Z. ef. Midžlć), 10. že se zaključiti da se je u konjičkom Hurijet (H. Kreševljaković), 12. Huri­ kotaru gojila loza i u staro doba, čak jet (Husein ef. Mašić). 14. Športski klub se može reći da je prije gojenje loze (H. Kreševljaković), 16. Đerzelez (En­ bilo i. raširenije, jer se vide tragovi i u ver ef. Muftić), 18. Đerzelez (Šaćir ef. visokim predjelima, gdje je klima oštra. Sikirić). 18. lsi. čitaonica (Dr. X. Kras­ ! gdje čovjek ne može datias'vidjeti pi­ nica). 20. Hurijet (Osman ef. Sikirić), tomu krušku 'ili jabuku, a o vinogra­ 22. Športski klub (Asimbeg Dugalić), darstvu nema ni govora kao u Đubo24. Đerzelez (H. ef. Omanović. u odčanitna i Tinjama kod Bjelimića. Po sut. Š, Sarajiić). 24. IsJ. čitaonica (H. pričanju naroda, lozu su donijeli Gt;ci i ef. Mulić), 26. Isl. čitaonica (S. Korkut), počeli je saditi. Kako su se naseljavali 28. Hurijet (H. Mulaosmanović), 30. "Šp. uz ubaiu Neretve tako su i sadili viftoklub (E. ef. Muftit). ■ građe. Najvidniji tragovi bili su u oko­ Ako se ko na novo prijavi, biče uvr­ lici Seonice. gdje su im bile velike na­ i I šten za koje izvanredno predavanje iz­ seobine. među, gornjih datuma, a eventualne pro­ Radi blage kiime u konjičkom kota-- I mjene. kao i teme o kojima se predaje, ra uspijeva nesamo. vinova loza već i j javiće se naknadno. Preksinoćnje pre­ razno voće kao trešnje, kajsije. zerdedavanje od E. Muftića u IsL čitaonici lije. šljive, kruške, jabuke, tunje, bresbilo je o bilinstvu i biljkama mesožder-' kve, kesteni, orasi i t. d. i ove dvije gra­ 1 kama, a večerašnja su od Dr. Hadžikane privrede, glavno su vrelo prihoda ; dića o lektiri. Muftića o zdravlju i от- I našem narodu. ganizmu, a šerića o Tolstoju. Ma da su ove dvije grane glavno — ■" vrelo prihoda, ipak im se od strane na­ j roda ne daje osobita važnost, niti ini se posvećuje osobita briga kao kod kulturnih naroda. Ko je imao priliku proputovati konjički kotar, vidio je zar * • Jesmo li to u Judoslaviji? Ovo što puštenost naših voćnjaka a većinom i se događa u našem Sarajevu prelazi sve n^ših vinograda, koji se još i sad sade granice. U srijedu je referent stanbenog i obraduju po staroj metodi i načinu. ureda, visokomožni g. Dr. Salom, do­ Pri sadnji voća ne gleda se na tip. niti šao osobno u radnju našeg mladog tr­ se pazi koja će vrsta bolje uspijevati, govca Ahmetage Hadžomerovića i rupe se kopaju površno, a voćnjaci niti rekvirirao mu magazu za ž i d' o v- i se gnoje niti se kako treba okopavaju. s k o g kožara Eskenazija. N je bolje ni s vinogradima. Naš svijet još ne zna kako se pripravlja zemlja za Da osvijetlimo ovu židovsku drskost sadnju vinograda, tu nema govora o rinavodimo slijedeća fakta: u ovom di­ ghlanju i priređivanju zemljišta, malo se jelu čaršije imaju samo dva musliman­ ska dućana, jedan Hadžoimerovićev, a j gleda na vrstu loze, koja bolje uspijeva. Osim toga obrada vinograda obavlja se drugi Šogoljev. Ostali su dućani u ru­ kama zidova, koji posjeduju velike pro- : primitivno, po stafom načinu; od prvog rada pa do zadnjeg, sve je tu površno storije. Tako primjerice Menahem Ali rezanje, i kopanje, i pljetva„ i vezanje, kalaj, Abinun, Pinto, lsak G. Papo, Ja­ 1 škropljenje i t d. ma da o ovim rado­ kob Papo, Musafiia, Salamon D. Papo vima ovisi uspjeh ploda. i t. đ. Od njih neki imaju dućane na dva boja, te radnje na dvije ulice. 1 sad Naši vinogradari ne poznaju razne eto dolazi, još i Eskenazi, da ošteti mu­ bolesti trsa i loze, da bi mogli uspješno slimansku radnju. Kad upitasmo jednog braniti vinograd. Doduše, u zadnje doba prijatelja, kako dolazi Eskenazi na ovu izdvajaju se pojedinci s naprednijim ra­ drsku ideju, on nam reče: »Šta ćemo dom, ali su rijetki, nije ih mnogo da bi de, kad smo u Judoslaviji! Židov traži, | na se »svratili pozornost naroda, pa da 5idov rekvirira, Židov sudi i odlučuje, i ih slijedi u racionalnom obrađivanju. Židov još i predsijeda!«... Premda je dosadašnje obrađivanje bi­ Jedna prijehapotreha. Bilješhe. »VELIKA. PROTESTNA SKUPŠTINA »DEMOKRATA«. Sazvana je u četvrtak 20. o. mj. Premda je najavljena barnumskom re­ klamom, ipak oko 9 sati bijaše na Baščaršiji obično kao i svaki dan. Samo si vidio onamo kod mesnice, kake se kre­ če put Kovača, gdje je sagrađena jed­ na tribuna, visoka jedan lakat a pro­ strana 5—-6 тг. Na okolo posjedalo ne * koliko seljaka i seljakinja. Oko njih u krugu stoje nekoliko seljaka i razgova­ raju. Jedan seljak: Ama nikad se neće ta nesretna zemlja riješiti. Vazda nas zo­ vu radi nekakvih skupština i govoran­ cija, a svi lažu; danas nam khžu ova­ ko, a sjutra onako. Drugi seljak: Ne slušaj nikoga. Što si prihvatio, to i radi, ko ti dođe na gumno da ište hak od one tvoje siroti­ nje, sjekirom ga u glavu, pa nek se?više ne vrati kući! — Ama brate, ako ćemo po duši! ni­ je pravo nikoga ostaviti bez zemlje, Neka zemlje dadnu svakome, kogod će je obrađivati, pa makar bio i Turčin. Jedna ženska: Istina, nije lako ni nji­ ma (Turcima). Naučili su se imati i gotovinu primati, pa danas ostali bez igdje šta: to nije lako. I ja sam nekad imala svega i svašta, pa sam danas *) Donosinm ovaj feljtonistički pri­ kaz. da prikažemo mentalitet i saziva­ ča i »skupštinara«, te da upremo pr-' stom na izvor »nezadovoljstva našeg težaka«, o kojem brbljaju Nježtći i Grđići. Inače je skupština bila jedan silan fijasko, jer nije bilo više od stotinjak seljaka. Ur. ■».•♦•ЧЧИЖ 7"^------------------- bpoj 159 Broj - .ПРАВДА' lo i površno, ipak je narod crpio kori-«■ stavim Parlamentu, ja ne mogu činiti nikakvih izjava u ime nove vlade, ko­ sti. alt sad naši vinogradari stoje pred joj imam čast predsjedati. Mogu Vam jednim velikim neprijateljem »filokse­ međutim reći toliko, da sam sretan, što rom«, koja je primjećena u mostarskom sam uz najbolju obostranu volju kojoj kotaru god. 1918. pa će neminovno za je u osnovi IjubaV prenfa otadžbini us­ 5—8 godina preći i u konjički kotar. 0 sprečavanju filoksere nema ni go­ pio sa ovom svojom prvom početnom zadaćom: vora: kad joj podlegoše vinogradi kul­ turnijih naroda, koji su je suzbijali na Polazak na veliki narodni posao, koji sve moguće načine, ne preostaje nam nas očekuje, ne zahtijeva ni 04 jedne drugo, nego da se i mi pripremimo za strane ozbiljnih načelrfHi žrtava. Za ve­ obnovu vinograda. Za obnovu trebamo liko narodno djelo Što skorije do­ boše nij e ustava, mi imamo već se pobrinuti i na vrijeme urediti rasad­ nike u kojima ćemo odgajati amerikanpotpunu potporu Krune. Ne ■sumnjamo, sku lozu. Ali prije svega trebaju struč­ da će nas Privremeno Narodno Pred­ njaci ispitati tlo, koja će vrsta ameristavništvo sresti sa onolikim povjere­ kanskeloze bolje uspijevati. Ovome tre-- njem. sa kolikom ćemo predanošću na­ ba posvetiti naročitu pažnju, ako se rodnim interesima mi izaći pred njega, želi imati uspjeha, jer i naše domaće a ja na prvom koraku našeg rada apevrste loze ne Uspijevaju jednako u sva­ luiem na predstavnike javnog mnijenja . u cijeloj’zemlji ј iz svih stranaka, da ni kom kraju. Pošto je za obnovu vinograda na oni ne odreknu svoju iskrenu saradnjti amerikanskoj podlozi potrebno strukov- !. , na velikom opštem narodnom dobru. nčg znanja i iskustva, bilo bi neophod­ Baš zato, gospodo, što vi govorite sa no potrebno, da se u Konjicu otvori visvima slojevima naroda posvednevno, nogradarsko-voćarska škola, u kojoj bi što ga vi pitate duševnom hranom; va­ se naša mladež pripravljala za obnovu ša je moralna i politička odgovornost vinograda i racionalno- voćarstvo. - Za za javni život tolika ista, kolika je vla­ takovu školu mogle bi se upotrijebiti de i Parlamenta. vojničke kasarne u Konjicu ili JablaniNova vlada se ne javlja kao protiv­ ci, ako se već ne može podignuti kod nik dosadašnjih, već kao. produžilac i voćarskog rasadnika u Ceiebićima. Ko­ dovršila« njihovih korisnih djela. Jed­ liko bi se pomoglo našem narodu sa na od njezinih prvih briga biće, da dru­ ovakovom školom ne može se procigarskim povjerenjem u samoj vladi jeniti, jer je naš kotar ј u prosvjetnom . stvorimo zemljište za uzajamno povje­ pogledu najzaostaliji. Ta na 28, hiljada renje u narodu. Na tom važnom poslu žitelja imade samo 6 osnovnih škola! ja računam i na vašu pomoć. Kritikujte Mnogo bi se -moglo učiniti i sa obdrotvoreno i svaki ja svoga gledišta naš žavanjem tečaje'va, gdje bi stručnjaci rad. Znajte i vjerujte međutim uvijek, imali priliku doći u neposredni .dodir da ćemo, mj držati dobro, našeg ujedi­ s narodom, te ga podučavati praktičnim njenog naroda kako nad ličnim, tako i vježbama i popularnim predavanjem. nad stranačkim interesima, koji mogu Konjic, u maju 1920. biti opravdani samo tako, ako se stav­ Mehmed A. Hadžić. ljaju u službu opštem dobru otadžbine. Naši su delegati otišli iz Pallanze, jer su pregovori sa Talijanima prekinuti radi krize u talijanskoj vladi. Ostavka dra Sršklća. Službeni list naše vlade donio je u broju od 18. o. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. mj. ovo saopćenje: Predsjednik Zemalj­ Regent je novoj vladi izrazio želju, ske Vlade za Bosnu i Hercegovinu g. da uspije u izvršenju svog velikog za­ dr-Milan Srškić podnio je već 13. apri­ datka, koji se nalazi u prvom redu u la ove god. prošloj Vladi ostavku zbog riješenju pitanja ustava za našu zem­ diferencija u sprovođenju naredbe o belju, uvjeravajući, da će na tom poslu glucima. Danas je gosp. dr. Srškić po­ imati svu njegovu potporu. Predsjednik novno stavio Svoje mjesto na raspola­ vlade odgovorio je sa zahvalnošću na ganje i molio, da se s mjesta riješi duž­ te visoke izraze povjerenja i uvjerio nosti predsjednika vlade za Bosuju i Njegovo Visočanstvo, da on može ra­ Hercegovinu, jer se ne može složiti sa čunati, da će kraljevska vlada uložiti izmjenom § 6. i 7. naredbe o beglucima. u taj veliki narodni posao sve svoje sile VANJSKI POLOŽAJ. i to kako iz odanosti prema Prestolu, Sultan odbija mirovni ugovor. — tako i iz ljubavi prema zemlji i iz pije­ ,»Acht Ођг Abend' Blatt« javlja iz Bateta prema našim junacima mučenicima. sella, da je prema londonskim vijesti­ Vesnićev aizjava. Predsjednik kra­ ma sultan poslao .vrhovnom vijeću pi­ ljevske vlade g. dr. Milenko Vesnić pri­ smo. u kojem kaže da će odstupiti i mio je predstavnike domaće štampe i dao im ovu izjavu: Prije nego se pred^ ■prepustiti vladarske poslove aliiranim - Politički pregled spala da nemam ništa. Coek mi pogino, oderali mi hajvan, popalili kuće još u četrnaestoj, pa danas kad vidim druge da imaju, a ja nemam sve bi mogla plakati (suze joj navrnu na oči, vadi ru­ bac i otire ih). Prvi seljak: Ama nek podijele zemlju po istoriji, onako kako istorija kaže da je najprije bilo, pa će onda imati zemlje svak. A ne ko što je bilo za turskog vakta, dođi paša, pa se ispenji na brdo i štapom uyuci dijeli svu zemlju koli­ kogod se može pregledati. Mi hoćemo, po istoriji nek se podijeli onako kako je bilo prije nego je došao štap. Jedan treći seljak: Sreća je njihova pg govore srpski, a da li gevore svoj turski jezik, trebalo b| ih svije ćerati na polje? ■ Otraga se čuj * galama: »uklonite se otvorite put!« Svi se okrenemo, i vidi­ mo gdje dvojica nose medusobom jedan sto. Jedan je od nosača nekakav deč­ ko. ali pogodite ko je drugi?.... A drugi je: svjetski publicista, urednik »Telala«, Sulejman-el-Siri-eššarlatani! Razmaknite se, braćo, viče Sirija, i pr<> nesoše to do tribune. Mi i dalje raz­ govaramo u našoj grupici, jer je istom 97» sati. Jedan veli: »Ama ima, brate, i naših Srba pd im, je vazda malo. Krsta mi, znam ih u mom selu, bio je kmet, ima u č'tluiu što šume, što oranice pre­ ko 300 dunuma. a. u kući, niko nego on i žena i dvoje djece. Turčin mu jedan preklani dao 'jednu njivu na ćesim, i sad hoće da je i ta njiva njegova. Tur­ čin kaže: »daj mi je, ja čuje raditi«, a on mu prijeti da će ga ubiti. A taj je Tur­ čin siromak, boga mi isto ko i ja. Ovaj seljak dočepo se čitluka pa nema kad ni glave da okrene na onu njivu, nego je dao jednom drugom seljaku da mu je radi i da mu to »donooi pola haka. E, brate, to nije pravo, dobio si čitluk, a onako ti je ono, kako ti je onaj prvi go­ njivu pušti onom * koji ti je dao, nek i | on radi i prehrani svoju djecu. Ama re­ spodin (demokrata) govorio. Protić vas j češ on je Turčin. Pa kad bude i Turčin, vara,, on šuruje i sa muslimanima i sa seljacima, on hoće i s begovima i s te­ nije pravo da skapava od gladi, kad si žacima, a to dvoje ne može biti. Onati dobio čitluk. Nego brate, sa ovim nekakvim skupštinama, ’svijet se buni ko ti je ono, Protić je sam feudalac kao i bosanski Turci. Ako država oštane u ; zagrijala se a meni se čini sve to rade njegovim-čukama, on će sa svojim ovi pantolaši i đozlukaši, da sebi ulove Turcima zajiglno uništiti i mene i tebe koju stolicu. Đavo ih odnio i s njihovom politikom«. i svu -našu braću. Onaj se demokrata malo okuraži pa Čuje se galama, onamo na lijevo, ka­ nastavi dalje: »Jesi li čuo? tako će ti ko se ide na Kovače. Jedan gospodin, j-eći svi pametni, pravedni I pošteni jednoj grupi seljaka govori: »Mi smo ljudi kao što ti veli ovaj gospodin (upi­ bili svu zemlju dali vama, ,pa dođoše re prstom u Siriju!) drugi mjesto nas i hoće da vam otmu Jedan radikal odomrd: »Nije istina, ono što smo vam mi dali. Jedan seljak braćo, ne vjerujte im!« Demokrata na pita: »A koji su to majku im njihovu...? to replicira; »Nemdjte zavoditi seljake, Čekaj, čekaj, mir, nastavlja gospodin, ovako-je kako im mi kažemo!« .— samo me poslušajte, ja ću vam kazati, »Ama šta vi! uzeli ste Šulja Ciganina zapmtite i. ne vadite iz glave nikada: (itpire u Siriju), Suljo Ciganin vam je Zemlju.su vam dali demokrati, oni su se u srpskoj skupštini u Beo­ i saveznik. Seljaci se zgledašc ... Kakav li to Suljo ima posla ovdje? — i na Si­ gradu za vatove, fatali sa onim agama, riju se namrgodiše. Sirija je doduše bio begovima, gazdama i popovima, dok su gologlav, ali to nije bilo dosta, da selja­ istrgll iz njihovih šaka zemlju i dali je vama. A oni su se onda svi ujedinili, ke uvjeri da on nije Turčin. Izabra naj­ pametniju: spuči like i zdimi pro^... pa njihov vođa Protić. jesi li čuvo, nji­ »Braćo!« odjeknu glas Vasilja Grđihov vođa Protić je s njima zajedno tu , zemlju opet, povratio agama i »begovi­ ća na tribuni, sazvao sam vas da vam ’ ma i hoćyrda vi robujete ko što ste i kažem jednu neugodnu vijest iz Beo­ do sad robovali. Pa kad budete davali grada ... Zemlju kojp smo vam mi, de­ ‘— svoj glas (otuda nam dođi, gospodi­ mokrate bili dali... (idite u....... i jed­ ni i drugi, zavika onaj famozni seljak) ne!), dobro gledajte kome ćete ga dati! i Protić je sam beg. bola kosovskofc po­ hoće radikali da vam je otmu. Sad tre­ lja je njegovo. ba vf da reknete svojti, pristajete li na Dru«: gospodin: Ne vjerujte vi nje­ to ili ne! (Nikad!) Otvaram skupštinu i predlažem za predsjednika (ne znam mu. nije istina da je Protić oduzeo zem­ lju kmetovima, ne^o on je dao zemlju koga). Riječ uzhna Dr. Nježić. njima, ovi ljudi rade za svoj interes vi­ NjeŽić. kao engleski Palmer»ton, vi­ sok. suhonjav, nažgrbana (orauguiandite l: kako traže glasove. Jedan seljak dreknp: »Idi u W... i skog op. korekt.) lica, uzorana čela, nati i on... to je sve politika što vi pri­ mrđenih obrva, đozluci na očima, do­ čate. a vazda nam — lažete j j e dstojanstveno se popinje na tribinu I n 1 i drugi. nočimlje: <)vije zemlje na Baltami. ko' Doletje Sirija: »čekaj dobar čoječe, j je su jedna dragoj posve slične, jesu ‘ - \ 'Л . . ... ■ . ...... : I ■ *■>, »! �Број 159 — Broj savezničkim misijama. On ne može odltbriti mirovni ugovoi i ne može na takve uvjete -dati potpis svog imena. Vrhovni savjet do sada još nije dao od­ govor. ‘ Akcija Enver paše. »Vossische Zeitung« javlja, da je Enver paša stigao u Baku, gdje se je postavio na četo od 50.000 ljudi. da s njima uđe u. Georgiju, gdje bi se imao sjediniti sa četama Mustafa Kcmal paše. U Baku su inter­ nirane sve inozemne misije osim per­ zijske. i • * Talijani u Draču. »Domovina« dono­ si informacije, da su talijanske trupe pred 2 dana ušle u Drač i^ondje posta­ vile svoje vlasti. Razlog toj- okupaciji - tako se navodi s talijanske strane — je taj, što albanska vlada nije ništa podifzela, đa se spriječi napad na talijan,ske vojnike. • Q Nitti ostaje? »Agencija Stefani« jav­ lja da je Nitti primio zadaću, da sastavi novi, kabinet. Uzrok je u tomT’što su svi pokušaji da se obrazuje kabinet bez Nittija ostali bez uspjeha pa se .svi vraćaju njemu, kao jedinom čovjeku* koji, ima izgleda, da- će obrazovati vladu sa takovim pro­ gramom. koji će moći zadovoljiti kato­ ličku stranku, a da ne tjera do skrajnost! antagonizam socijalista, koji imaju dovoljan majoritet u parlamentu. ПРАВДА* — ,PRAVBA„ Страна 3. Zvornik, u njaju. (Ko i kako određuje kod nas tečevi­ nu.) U ovom pogledu mj Zvorničani ili smo bili hude sreće u samoj komisiji za odm'jerenje tečevine ili smo bahsus što nam je pred godinu dana čak iz Tre-^ binja gurnut ovamo poreznik, kakvoga možda nema ni jedan srez. čudimo se kako baš on da ostane medu nama na­ kon oslobođenja, kad, vjera je i Bog, niti je veći Austrijanac od okupacije u Bosnu došao, niti je žešći po našem oslobodenju odavde kliznuo! On se i da­ nas javno služi njemačlum jezikom u uredu, na ulici i t d. PrSvi zadrti Au­ strijanac. Biće nešto, zašto je on morao Trebinje nakon oslobođenja ostaviti, gdje je dugo godina »kultur-tregerovao« na opšte zadovoljstvo bivših mu predpostavljenih civila i generala. Danas valjda misli da nepravedno od­ mjerenim tečevinama zabašuri stare tragove, pa tobož nastoji da što više poreza utjera u korist naše države, a kolibo on našoj državi dobra želio, onako mu Bog pomogao! Je li hotimice ili nepoznavanjem prilika same komisi­ je ovako visoko nama tečevina odmje­ rena, nije nam poznato, nu znamo da su se poreznik i opančar Jovo Simić, telj Dr. Berger, bivši predstojnik koga I brodskih organa, te da оЛт siromaš­ kao -član komisije, njemački između sebe se oni danas stide. ku povrati dozvolu kao i oduzete nov­ sporazumjevali (valjda da ih ostali ne Šta velite gg. Fischeri, braćo Popoce, jer je isti u velikoj bijedi i nevolji, bi razumjeli), i visinu poreza pojedinim vići, Simiću, trgovče .sve oguće robe, a ništa nije pogriješio. Ovom prilikom građanima — bradvom btsijecali. a i Vi g. j^ikoliću? Mi bar znamo da_ svraćamo pozornost zemaljske vlade ■ Šta su uzimali za podlogu pri odmjedanas ukrivate vaše tragove iz propale na- činjenicu, da u Brodu ima nekoliko ravanju ovog poreza? Uzimali su molAustnje, koju ste pomagali svim što špekulanata koji na svaki način nasto­ be, predavane kotarskom uredu za ovam se iskalo i što se nije iskalo! Zar je istisnuti muslimane iz njihovih rad­ brtnu dozvolu, pa i take koje su ostale mislite da -smo mi zaboravili vaše do­ nja, pa je dužnost vlade, da učini 1«ај obezuspješne. Pa iako dotični nije nikačeke Poćoreku i drugim, kad je nava­ vim šikanacijama i pouči svoje organe, ko radio, $ак su onj i ovakome odmjeljivao na* Srbiju? Sve se znade, ali da svemu ima granica. rivali tečevinu na dohodak od 15.000 K. ♦ treba da se znade i kako ste danas oOtkako smo g. policijskog direktora da nije bradvom otsijecano! A sebi su porezovani vi,*koij ste i za vrijeme ra­ I upozorili na bezobraznu dječurliju« koonako britvicom zarežali, samo da su ta kao i poslije rata gomilali kapitale, ! ja sc na svoj način »zabavlja« kraj klzavedeni u poreznu knjigu. raethane, vidimo' tamo kojeg policajca dok su drugi po tamnicama čamili. U Zvorniku se zna za predratno' Kako je ovo oporezovanje nepraved­ i drago nam je da je g. direktor svoje organe upozofl) na dužnost, ali mora­ imovno stanje članova ove komisije, a no, najbolji je dokaz to što je gotovo zna se i današnje stanje, pa kako ste čitavo mjesto odmah zajednički uložilo mo još nešto iznijeti, što smo opazili. se gospodo oporezovali? Kako je opoutok na zemaljsku vladu, koji je potpi­ Policaj naime jedva čeka šest sati, rezovan Jovo Simić, Juda LevO Nahsan sa 138 potpisa. da se udalji sa mjesta straže, pa se man, pa Halidbeg Skopljak? Kakvo O Rakotiću, koji je — ne znamo ka­ više i ne vraća, da vidi, ima li igre i pravo imade u ovoj komisiji prisjedoko i zašto — glavni faktor pri 'knjiženju galame na ulici i bacanja kamena s ra­ vati naš Huso, od skoro prozvani Huporeza imamo još koješta, pa ako us­ mena. Upravo od š e s t sati nastaje »za­ seinbeg Omerkavazović, koji nikada niti treba i to ćemo iznijeti na javu. bava« i uznemiravanje gostiju u Kiraje poreza plaćao niti ga i danas plaća? ethani, a stiražara nema, da se opet Koliko je од sada oporezovan? A nadviri. Dobro bi bilo i roditelje one kako je odmjerena tečevina članu komi­ razuzdane djece pozvati, na odgovor­ sije Lazaru Krasu? Najprije sa 120.000 nost i eventualno kazniti, jer su oni u kruna, a poslije mu sam poreznik snizi prvom redu dužni paziti na svoju dje­ na 42.000 K. Davi Bararonu SslamoČija je to špekulacija? Halid Arslan cu, da ne dodu u sukob sa policijskim novu ustanoviste tečevinu na 80.000 K. starac od kojih 70 ljeta doselio se je I propisima. Jer ko namjerno čini, da vri­ pa kad je čovp tome prigovorio, po­ iz Dako viče prije 50 godina, te se stal­ jeđa i napastuje mirne građane« taj se reznik mu sutra dan snizi na 35.000 K. no nastanio u B. Brodu. Služio je kod moda kazniti bez pardona. Smije li poreznik rješavati utoke' proti raznih ličnosti te kao podvomik kod op­ Derventski zemljoposjednici na' poporezu, koji je on sam odmjerio? Ne ćine kojih 20 godina. Za cijelo vrijeme । uzdaničkom sastanku od 18. maja jed­ smije, nego- jedino okružno Financijalno vladanje mu je bilo uzorno i na potpu­ noglasno odobriše zaključke sarajevnadzorništvo. Ali u nas se bradvom od­ no zadovoljstvo, a kad su ga sile iz­ I ske skupštine zemljoposjednika od 14. sijeca a po ćeifu riješava. dale zarrtolio je otpust od podvorničke 1 maja i traže od centralne vlade u BeoImade kod nas eksekutorčić, zvani službe i kao nagrada za ujorno služ­ ; gradu, da odmah pristupi izvršenju opRaketić, pa kad ko prigvori previsoko bovanje, zauzimanjem općinskog vije­ j ravdanih zahtjeva bos.- herc, zemljopoodmjerenoj-tečevini, on mu ironijom do­ ća i kotarske ispostave data mu je doz­ I sjednika, sadržanih u pomenutim zakbaci đa nam je to ova sloboda donijela. vola za pečenje kahve na pram kolod­ | liučcima i time učini kraj dosađanjem Mi znamo da je on desno i lijevo oko vora. nepravednom postupku sa zemljopos­ našeg poreznika, pa 'паод stoga izgle­ U godini 1916. otpočeo je taj svoj po­ jednicima. da da ovako pretjerivanje tečevina kao sao u jednoj maloj barakj i vodio ga Za mjesni odbor zemljoposjednika: i gornji izrazi poreznikova došaptala do 20. aprila 1920. bez i najmanje pog­ predsjednik: Begović; tajnik: Alagič. Raketića imadu nečeg zajedničkog. Sve reške, plaćajući državni kao i općinski Klasični koncerat »Trebevića«. Na nam se čini, da se nekim ukrivenim tra­ porez bez ikakovih zaostataka. sveopći zahtjev večeras će se ponovi­ gom namjerno zavada narod sa drža­ Oko 19. aprila 1920. optužen mu je ti koncert »Trebevićev«, koji je pos­ vom. Kako i ne će, kad su oko porez­ sin Sabit, da je uvrijedio Njegovo Veli­ ljednji put polučio veliki uspjeh. Kon­ nika ljudi i eksejcutori koji su nekoliko čanstvo kralja Petra i nalazi se pod cert ć se obdržavti u Društvenom Do­ puta bili kažnjavani. sudskom istragom u zatvoru. No pošlo du, na kojem će sudjelovati potpuni or­ se i dalje, pa je 20. aprila 1920 policija Caršija bez razlike vjere i staleža kestar osječkog kazališta. Poslije kon­ smjesta zabranila radnju oca mu reče­ javno osuđuje ovako nepravedno odcerta će se pružiti prilika, mladom svi­ mjerivanje tečevine tim više, što su tim nog Halida i oduzela mu dozvolu, uči­ jetu. da se i napleše. Početak u 9 sati postupkom opterećeni samo oni, koji ni na večer. Karte se prodaju kod gosp. nila kućnu premetačinu sa ovrhovoditeI. Franchinva, urara kod zem. banke. blizu predviđenu'im tečevinu ne mogu Ijem poreznog ureda i bez njegove voNadamo se da će naša publika znati postići dočim su se p r a v i r a t n i m i- 'lje oduzela mu preko 7.000 kruna, koje lioneri i š.ićardžije nekako iz­ je većinom odredio za ukop. Starac je upotrijebiti ovu rijetku priliku umjetnič­ kog užitka pa pohrliti na ovaj koncerat. vukli otk, pravednog oporezovanja, pa tako ostao bez helera, a nema ni kuće prema tome likuju.. Zašto da se oni ni kućišta, niti išta drugo. Sudski izvidi će pokazati da Ii je pri­ poštede i da ukriju svoje tragove iz vremenapropale im monarhije, kojoj su ujava proti sinu mu istinita ili ne, ali je gadali sve moguće kao njeni vjerni i sigurno da rečeni Halid nije tomu niš­ „Da mi je anati ko je pisao o meni u 48. odani sinovi, a danas se kao bajagi is­ ta kriv, a dozvola kao i radnja je vlas­ tiču kao dobre patriote naše države! ništvo Haliđovo. a ne njegova zatvo­ broju BPravde“, prebio bih mu dvoje rebara,, pa makar stavio na kocku svoju — woast“ j. renog sina. Sto^a tražimo Л zemalj­ Dobro, bi bilo, da im o tome patriotiz­ ski vlada ispravi ovu pogiWku svojih rang)!* Čupurdija, poticajni komandant. mu izda svjedodžbu njihov bivši prija­ Bosna i Srbija. U cijelom svijetu nema zemlje, u kojoj bi seljak bio sretan kao što je u Srbiji! U cijelom svijetu npma •zemlje u kojoj bi seljak bio hesretniji nego što je u Bosni. U Srbiji nema ro­ bova, tamo svak obraduje svoju zemlju, tamo nema aga ni begova, da daju svo­ ju zemlju drugome pa da im dolazi go­ tovina kao što je to u nas! (A čas prije jedan »demokrata« govoraše seljacima da je pola košovskog polja u rukama - gazde Protića!)... Mi jedva doče­ kali oslobođenje, da se riješimo eko0 nomskog robovanja i nastavi pripovije­ dati čitavi historijat od prve koalicione vlade kako su se »demokrati« u Protićevu kabinetu borili da oslobode selja­ ka Pa veli: »U srpskoj skupštini u Beogradu, bili su ustrcueni razni odbo­ ri: financijski, ustavotrorni, imunitetni (jedan seljak zijevnu kad, ču te izraze) i agrarni. Ja sam bio u tom agrarnom odboru, tu me je metnula demokratska stranka i naredila mi da sve učinhh ka­ ko-bi seljak dobio što više zemlje. Onaj famozni' seljak doletje do tri­ bune i viknu masi: »Ne vjerujte mu, la­ žu sve što nam govore: ne slušajte ih. Oni nas pozivlju, jer biće ida im nešto trebamo, idite, braćo, kući i radite svo­ ju zemlju 1.. Svjetina se poče kome­ šati: neko odobraje seljaku, a neko vi­ če: pjan je, ušutkajte ga i t. d.« Jedan mladić viče: Šuti ti. pjančino Jedna, šta smetaš tuđe, želio bi valjda da braniš one čalme (upire prstom u pokrajnju zgradu, ja se okrenem., kad gore na prozoru stari voćar Plndžo!) hoćeš one čalme đa hraniš, idi otale«. Seljak i da­ lje viče ne slušajte govornika, seljaci kolebaju, neki se čude.' nčki se smiju neki se pitaju: »Ama čemu sva ova haj­ ka. nek je zemlja onoga koji je radi, šta hoćete više, s Jedan seljak zagrmi: »Potrošili smo po 20 kruna mašine dok simr došli ova­ i oni koje on napada). Pa još hoćete sa | uzmem u jedan blok pa ga promatram nekakvom Hrvatskom zajedno; ka- 1 pitam se, kud vbdi državu ova njihova mo. Ja sam đžematbaša, jučer sam do­ kva Hrvatska, kakva li..........Idite vi bio poziv, da imam pozvati sve selo, demagogija; sjetim se jedne zgode što de hoćete, radite s kim hoćete, ovo je da dođe danas na skupštinu. U "pozivu sam davno čitao: Poznato je da su u se veli: Neka svak dode, ako ima u Srbila, pustite nas u miru da radimo Turskoj Mladoturci sru^i Sultan Hajednoj kući i pet muških neka'sva pe­ svoju zemlju...« mida i proglasili ustav. Jedan dio MlaNakon toga je izišao na tribinu Ljutorica dođu, i ja uđaho пд konja i dok doturaka stvorili su društvo pod ime­ sam obio selo i našao sve seljane, mr­ ^bibratić, ali je raspoloženje u seljaka bi­ nom »Jedinstvo i Napredak« i zavlada­ tav sam pao i ja i konj. Kad sam do­ lo tako, da su a priori držali da je laž li situacijom. Njihov postupak je bio išao kući kad tamo nađem nekakav dru­ sve što im se govori. dentično sličas postupku naših »demo­ gi poziv. U tom pozivu se veli da nije krata« u Jugoslaviji. Prema Jermeniskupština sjutra nego na duhove, taman Kad se narod truje ovako se ttUje! ma. Grcima. Arapima postupali su ona­ Koliko besavjestan mora biti onaj po­ do mjesec dana. Kakav je ovo đavo. ko. kako bi »demokrati« htjeli postupati litičar, koji veli seljaku: »Hoće radikali Ko mi je poslao prvi poziv, ko li drugi?« prema Hrvatima i. svim onima koji ne Jedan gospodin priteče da to rastu­ da ti i čitluke oduzmu pa da ih povrate spadaju u njihovu stranku: laž. dema­ agi i begu« i to samo radi izmjene 6. i mači: »Taj su vam drugi poziv poslali gogija, neispunjiva obećanja, protekci­ oni koji hoće da ometu današnji zbor. 7. članka beglučke uredbe? Ovako laga­ ja. korupcija — i sve. Za vrijeme bal­ To su ti takozvani radikali. Oni se boje nje i razjarivanje težačkog staleža može kanskog rata, grčka policija u Solunu da služi kao najtačnije mjerilo za bezjavno doći pred 'vas jer su vas izdali; uhvati jednog člana mladoturskog od­ dušnost i nemoralnost onoga koji to bora. Dozna da je špijun, zatvori ga i oni su vam zemlju oteli«, — »Ja koji ste k. .. vi? Svi nas čini. Težaku koji nije nikad ni sanjao o tom obavijesti solunskog guvernera. o tom. da otme slobodnu zemlju (hodavarate, svi ste о’ zla oca od gore ma­ Ovaj to javi u Atenu. A Venizelos, na telefon, naređuje guvirneru, da se do­ licu ј. t. d.), koji nije ni tražio drugo, tere. nego da se riješi kmetstva i koji je da­ Međutim Nježić i dalje govori, pritični Mladoturk ima odmah pustiti na slobodu. Guverner začuđen pita kako nas to postigao u najvećoj mjeri, tom povijedajiistorijat agrarne borbe u Beo­ gradu, i veli: 14. februara mi zaključili težaku pričati da će opet pasti u eko­ to. a Venizelos mu odgovori: »Ako. ste nomsko Vopstvo ako se ne odupre i se uvjerili da je on član odbora »Je­ da sva zemlja pripadne seljaku, a Prodinstvo i Nanredak« odmah ga pustite. ako se pokori vladinoj odredbi... to je tić i njegovi radikali udružili se sa N. klubom iz Hrvatske, s popovima iz Slo­ vrhunac nemoralnosti. A zašto to ljudi Ko je nama višu uslugu učinio nego ti Mladoturct? Da nije bilo, njihove bezvenije i s begovima Iz Bosne pa poru­ čine? Je li sve za tu mizernu stolicu šili ono što smo mi bili napraviti. Hoće glavosti u turskoj politici, da nije njiu parlamentu ili u ministarstvu... da hovp drskosti prema Evropi, da nije li se za to tako nemiloerdno gazi sa­ da opet seljaku sve otmu i da ga navjest I duša? E, ako se to zovu ljudi, njihove demagogije i rastrovanja u dr­ ćeraju da robuje ko što je i dosad ro­ onda ljudstvo nije ono što o njemu' bove« ... žavi. đa nije njihove neumjesne politike pošteni ljudi misle. Nego to je prosti­ prema susjedima... zar bi došlo do Kako on to-govori, a onaj zagrijani balkanskog saveza? Zar bi se složili seljak: »hali! tako mi kažt, tako v.j ra­ tucija ljudstva. dite vi gospoda, kad ste među četiri Političari protivnih stranaka jedan na Grci. Srbi i Bugari, koji su đecenijama duvara. a ovamo nama pjevate druge međusobno ratovali po Trakiji i Make­ drugog napadaju pred seljakom: jedan pjesme: taki vi — svi. (Seljak nai­ veli: ja ti dajem, on ti otima, a onaj to doniji? Pustite ga nek ide i dalje tro­ me nije razumio da Nježić pere sebe i poriče... i seljak kao zbunjen, kaže ivati«. dite®đo vržga i jedan iMrugi. Ovako svoju stranku, a da napada djuge. Se­ Sigurno kad bi kakav Talijan gledao ljaku se pričinilo da je to govorniku ne­ se odgaja narod. Pusta ambicija žrtvoŠta naši »demokrati« rade, rekao bi kako nehotice izletjelo Iz usta i đa |e vaće. i narod i državu i sve. samo da njfma ono što Venizelos veli o Mladotako sebe odao. He1e ostao je kaljav I dođe do svog cilja. turcima. X. Ktfda »demokratski« sistem trovanja u seliakovim očima i govornik isto kao Naši dopisi ' I i j | i I | ! ; j i ' Domaće vijesti Sumorne misli. �Број 159 Broj »НРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4, Strana Novoosnovana »Težačka banka d. d/ u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem'od 16. oktobra prošle godine TU. Br. 696 odobrilo .osnutak zaroda i,njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. Zavod će su baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, te podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije,. • , U ravnateljstvo zavada izabrana su dva gospoda: Predsjednik: Husnibeg ČOrović veleposjednik i trgovac iz Cazina. Podpredsjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibrahimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male KlaRluše. . ........ л. Članovi ravnateljstva: Ahmet ef Cokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimpašić veleposjednik i Zivko Sukić trgovac sva tri iz Bihaća, Murataga Pozderac posjednik i trgovac iz- Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i' trgovac, Suljaga Hadžić! veleposjednik i trgovac oba iz .Peći-Grada, Arifa^k Sulejmanagie posjednik i trgovac iz Todorova^ Hađži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba iz Velike Kladuše. Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpr.dsjedmk; Salih ef. Midžić posjednik i trgovac iz-Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada i Haso Alagić posjednik i trgovac iz Ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisivanje društvene tvrtke svog činovnika Mujagg- Bahtijarevićg i povjerila mu privremeno upravu zavoda. RAVNATELJSTVO Težačke banke d. d. u Cazinu i Samo 5 časaka dosta jejčesto, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato tre^a da vam ide sat točno na'minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. po- savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke Kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Pokvaren U Vam je želudac od zle hrane? Feilero.ve prave Elsapfilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot 1 poštarina posbno, ali što jefti­ nije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvačka. vbm povjerenstvu najdalje do 25. juna ov. god. podnijeti pismenu, molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zaimović, v. r. Sarajevo, Štrosmaje rova ul. br. 3 (prije Rudolfova) -r- Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. & OglašujtE u „Pravdi Kot. vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. Salihaga Nuhić i sinovi NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje 1 muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mjesečno po 500 K. Natjecatelji za evo zvanje imaju o- I Gentralqa drogerija Braća Šatiinagić trgovina voća i ze- Prodajem leni i južnog voća dobro sačuvanu mašinu Žanje žito, a može i kositi. Ci­ jena umjerena. Ko bi želio ku­ piti, neka se obrati pismeno na. Muhameda Sinanovića u Bos. Dubočcu, kotar Derventa. na veliko Sarajevo A Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu 3м1 se svim bankovnim pKloilmo. Obavlja salati I sniženja u kraljevstvu SHS. I u Inozemstvu. Миа nloike no uložne knjižice I tehuto račune I ukamaćuju Ih najpoBoljnije. Obavile sve mjenjač« poslove I bunovu naloge Dionička glavnica 5 Daje sezonske I oppovlzacljskt kredite. — Kupuje I nrodale srećke, valute I вгцеЛпозпе papire svih vrsta. ROBNO b B 5 E L E H ] R kupuje I prodaje sve vrste rabe, a poglavito ni iliotoo nnmlrnlci. 2.000.810 KaRCElarija: Kralja Petra ulica Z ртапу, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban Ra, Sarajeva - Interurbai telefon: Zl¥ | Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Rupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite.Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nrjbr/e i najpovoljnije. Odgovorni nreiak: F. Šalaka. D. k 1 КИм, ВмЦпа � https://kolekcije.nub.ba/files/original/87db94cf5e2333558df838931b400736.pdf 19868952c542de1392d1be4a9f4ed1ff PDF Text Text arina u tovom plaćena. Pn:.VDA ГЛАСИМ? ЈУГОСЛАВВНСКЖ МУСЛМЈЛ^МСКЕ ОРГАНКаАЦМЈЕ* t Broj 55 (160) Sarajevo, utorak 25. maja 1920. (7. ramazana 1338.) Sarajevo, 24. maja. Danas se navršuju tri mjeseca od smr­ ti rahmetli Uđvarlića, dakle zadnji zakonski rok za saziv izborne ku­ rije u svrhu biranja njegova nasljedni­ ka. Mi nijesmo htjeli pisati o sazivu ku­ rije iz obzira .prema bolesnom, a sada već i umrlom drugom članu ulema-medžlisa, rahmetli Hifzi ef. Muftiču i jer smo se nadali da će se saziv kurije odrediti bar povodom smrti ovog dru­ gog člana ulema-medžlisa. Međutim se pozvani faktori ne mite, pa nam je duž­ nost upozoriti ga na svršenje zakonskog propisa i prijeku potrebu, da’ se jednom i u ulema medžlisu uspostavi normalno stanje. Stoga zahtijevamo da se kurija od-, mah sazove i da se više ne zavlači ovo prešno pitanje. „Gajret“. j I I • ■ I | i I I | I ■ Ni ovaj put naš »Gajret« nije mogao biti pošteđen od raspusta skupštine. Policija, koja je lanjske godine mirno promatrala kako se od strane nečlanova tvomo navaljuje na članove dru­ štva i koja nije uredovala ni onda, kad je došlo do nezakonitog izgona tih čla­ nova, ovaj put se je našla pobuđenom da ureduje i raspušta skupštinu radi jedne nepromišljene navale na pojedin­ ca. Edhem Lojo bijaše naime uzeo ri­ ječ, da apelira na razbor i uvidavnost nekih bukača, pa mu se u govoru brriakao nezgodan izraz »kao da smo u rad­ ničkom domu«. Na te riječi nastala je I neumjesna graja od strane nekih đaka i i radnika, a jedan je bio tako »parlamen­ taran«, da je prije Lojina objašnjenja I zavitlao stolicom na zbunjenog govornika. Udarac jc paniran i mjesto 1 da je policajni .povjerenik uredovao proti ovom nepromišljenom napadaču, on — raspušta skupštinu, jer se je na­ lazio na strani, na koju je bačena sto­ lica. Kakogod osuđujemo nepromišljeni čin .»uvrijeđenog« radnika, moramo tim većma da osudimo postupak policijskog izaslanika, koji je svoju »povrijeđenu« ličnost stavio nad interes našeg »Gajreta« i onemogućio miran završetak skupštine, za koju se obzirom, na men­ talitet pojedinih skupina može ipak 'reći da bi dovela do konsolidovanja prilika u ovom našem društvu. Koliko god je naime bilo dosta ljudi — naročito đaka, kojima je mjesto u školskoj klupi — koji su svojim ispadi­ ma pravili indispozidju, ipak je bilo i dosta razboritih elemenata, koji bi me­ đusobnim popuštanjem našli zgodan iz­ laz iz stanja, u kojem se nalazi ovo na­ stanu trvenja, koja koče razvitak ovog našeg jedinog potpornog društva. Stoga apeliramo na odbor, da odba­ ci neumjesnu i ničim neopravdanu re­ zervu, da ne reknemo zasukanost i lič­ ne indispozicije, pa da odredi novu skupštinu, u što kraćem roku, sazvavši prije toga konferenciju dele­ gata svih naših grupa i grupica, na kojoj bi se uglavila lista novog odbora i odstraindo sve, što smeta konsolida­ ciji. Držimo da ovaj zahtjev možemo ,‘štaviti i obzirom ha, naše više puta naglašeno stanovište o potrebi koncen­ tracije svih naših grupa u radu za »Gajret« kao i obzirom na trijezno i po­ pustljivo naše držanje na samoj skup­ štini. Ovaj apel upravljamo i grupi oko »Obrane«, jer ne nalazimo umjesnim njeno jntrasigentno držanje u pitanju iz­ bora novog odbora. POJEDINi BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, Utorkom i četvrtkom. Uređuje Meloni odbar. Pretplata godiš. 12СГ kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Famozni projekat mira s Turskom. Hifzi ef. Muftić. Ad. — Da se mogne shvatiti 'prijetse na prelaz funkcije Vrhov. Komesarnja sultana, da će se odreći prijestolja stva na Ligu Naroda u koliko se tiče donosimo projekat »Ugovora o miru s moreuza; te prelaz uprave zdravstve­ Turskom« kako ga je donio pariški nog odsjeka na komisiju Lige kojoj će »Temps« od 12. ovog mjeseca. »Temps« se povjeriti i uprava nad plovidbom piše doslovna: kroz Bosfor i t. d. Jedna naročita tačka predviđa pravedno postupanje spram Projekat mirovnog ugovora koji je svim parobrodima u pitanju takse i danas prije podne predat turskim de­ sudbenosti. legatima sadržaje trinaest tačaka.. Na početku se ugovara objelodanjuje na III. Kjurdlstan. novo pakt Lige Naroda, te nove graniTurska unaprijed, priznaje projekat ce, političke pogodbe i t. d. Rezime ukoji se odnosi na lokalnu autonomijugovora bio je pred noć objelodanjen, Kjurdistana, gdje su- većinom naseljeni Nažalost nije nam, moguće u cijelosti Kijurdi. Kiurdistan počinje od istoua taj ugovor donijeti, jer je u kasnu noć Eufrata te na jugu Armenije i tako do pubEkovan i poslan redakcijama novi­ meridionelne granice Turske; gomjesu na, nego ćemo zasada donijeti najglavgranice usvojene od jedne interaliirane nije tačke toga ugovora, t. j. teritori­ komisije, koja je zasijedala u CarigjMjalne, političke i financijske, te glavne du. Pomenuti projekat predviđa zašti­ ekonomske klauzule. tu prava i religije Assiro-Chaldeens-ima U uvodu- ugovora, gdje se spominju a tako ; manjinama u ovim zemljama. sile potpisnice tog mira, nijesu ozna0 ovoj istoj stvari jedna tačka odre­ čene Sjedinjene Države Amerike niti i đuje kako će se popraviti granica u jedna amerikanska nacija, dočim su ozslučaju, ako granica Kjurdistana dodir­ načehi Armenija i Hidas. Evo glavnih ne perzijsku. Ugovor dalje predviđa i tačaka ugovora: ovo: Ako narod ovih krajeva zaželi svo­ ju posvemašnju nezavisnost, i u tom POLITIČKE KLAUZULE: pravcu podnese molbu na Vijeće Lige I. C arig rad. Stranke primaju na znanje tursku Naroda, priznaće mu se nezavisnost. U ovom slučaju priznaće se kao neza­ suverenost nad Carigradom, ali pod ovom rezervom: u slučaju, da je visna Kjurdska država — meridionalni dio Kjurdistana te vilajet Musul. Turska ne bude apsolutno držala mi­ IV. Iz mir (Smyme). rovnog ugovora, ili ne bude izvršavala pojedine klauzule, osobito,klauzule o Turska vlada odobrava da u ruke zaštiti manjina, ali-irane će sile imati grčke vlade, pređe uprava nad gradom pravo promjene gornjeg utanačenia o • Smirnom i okolicom koja je označena Carigradu. u mapi ugovora, a kao dokaz turske II. More uzi. suverenosti, vijaće se i u buduće tur­ Plovidba po moreuzima (morskim ska zastava na vanjskim pozicijama tjesnacima) obiihve.tivši Dardanele; Smirne. Grčka je vlada odgovorna za teritorijalnu administraciju. Može dr»ati Mramorno more i Bosfor, otvara se vojsku za obdržanje reda i mira. Grč­ slobodno svim trgovačkim i ratnim ka je dalje ovlaštena da pobire finan­ parobrodima, te aeroplanima svake vrsti, bilo koje mu drago ’ države, како cijske prihode, te/mora uspostaviti je­ dan lokalni pariamenat, u kojem mau mirno, tako i u — ratno doba. njine moraju biti proporcionalno zastuOve vode nijesu potčinjene blokian i pane. Ovaj se projekat mora predati u njima se ne smiju obavljati nikakve komisiji Lige Naroda na odobrenje i vojne vježbe, niti Proti ikom učiniti se nikakvi neprijateljski akt bez odluke ako se većinom glasova primi b^ pu­ novažan. ” Lige Naroda. Uspostaviće se jedna moreuzna ko­ Lokalni će se izbori za sada suspenmisija, s kontrolnom zadaćom. Turska dovati, dok se ne povrate bjegunci koji i grčka vlada toj će komisiji dhti po­ s,u za vrijeme rata dezertirali. Narotrebitu moć. Komisija će se sastojati čite odredbe predviđaju zaštitu manji­ od akreditivnih poslan,ka: Amerike Ca­ na, zaštitu narodnosti, te njihovu zaš­ ko želi i ako ovaj mir usvoji), Engles­ titu u inostranstvu, zaštitu neobligatke, Francuske. Italije, Japana. Rusije nog vojništva, te zaštitu trgovine, ra­ (ako bude priznata kao članica Lige da i slobodne upotrebe pristaništa od Naroda), Grčke, Ru.njmje i Bugarske strane Turske. Grčka vlada ne smije (ako bude priznata kao članica Lige, te ništa upotrijebiti, da umanji vrijednost ako i ovaj mir usv.ijij. Svaka od gore sadašnjeg turskog novca. pomenutih država, akređitiraće po jedPoslije petogodišnjeg roka lokalni! hog poslanika i imati jedan glas, je­ parlamenat može zatražiti od Lige Na­ dino poslanici Amerike, Engleske, roda, da se Smirna pripoji Grčkoj. Li­ Francuske, Itaiije, Japana i Rusije ima­ ga će odrediti plebicit, te Turska mo­ ju pravo na po dva glasa. Komis ja će ra unaprijed priznati grčku suverenost biti potpuno nezavisna od lokalnih vla­ nad Smirnom. ako se plebiscitom ut­ sti imaće svoju sjpstvenu zgradu,»svoj vrdi da je većina stanovnika za Grčku. budžet i svoju autonomiju. Dužnost će joj biti da izvrši sve potrebne radove, V. Grčka: kako bi se poboljšala plovidba u MoTurska izjavljuje da sve svoje teri­ reuzima t pristup u pristaništa. Komi­ torije u evropskoj Turskoj daje u po­ sija će nadalje voditi kontrolu pilotstva, sjed sve do granica, koje su određene remorkestva i bacanja lenkera, a tako u mirovnom ugovoru. Isto tako joj us­ isto i potrebitu kontrolu za izvršenje tupa ostrva: Tenedos, Lemnos, Samotmirovnih uvjeta glede luke Carigrad, herace, Mitilenu, Samos, Nikaria i te željezničke stanice Hajdar paša. , Chio, te neka druga manja ostrva koja U slučaju napadaja na slobodni pro­ se nalaze u Egejskom moru. Grčka vla­ laz. komisija će zatražiti od Antantida prima principijelno sve obveze koje n h komesara pomoć, koja će joj će su zatražene od Turske u pitanju mo­ pružiti bilo kopnom bilo morem. Ko­ reuza.misija će -moći kupovati imanja S> Grčkom će se sastaviti poseban uza svoju upotrebu, a tako, isto otpo­ govor o zaštiti manjina narodnosnih i četi i — razne gradnje, te će joj vjerskih. Grčka prima na se sve finan­ se izdavati zajmovi koji će biti osigu­ cijske obveze koje odpadaju na novorani taksom, koja je određena na ustupljene zemlje, a naročito Edrenu. . parobrode, koji se budu služili moreu(Nastavke se). ’zima. Drugi stavovi -ugovora jodnose Prošlog petka 14. maja ispratismo do hladnog groba jednog našeg iskrenog druga, jednog pravog, prijatelja svoga naroda, čestita građanina i vrijedna kulturna radenika, Hifzi ef. Muftića, šeriatskog suca i člana Ulema medžlisa. Skoro pola godine borio se s teškom boljeticom, ožaljen i oplakan od mnogo­ brojnih prijatelja već odavna, kad se već vidjelo, da mu lijeka nema. Mno­ gobrojni prijatelji posjećivali su ga svaki dan, a on gajretio, govorio i na­ dao se kao za utjehu njima, da se do­ bro osjeća, nikad da se potuži na svoje patnje, mimo je podnosio tešku bolest kao nešto posve svagdanje. U zadnje dane bijaše merhum posve iznemogao, ali i opet dušom i srcem jak i na sami zadnji dan svog života, u petak u jutro, razgovaraše on s bratom svojim. Pitao je; koji je dan danas, a kad -mu je od­ govoreno, da je petak rekao je, da će i on danas svakako u džumu. I zaista je sam sebi prorekao: jer kratko vrijeme iza toga ispustio je svoju plemenitu du­ šu, bio je za vremena opremljen j nje­ gova je dženaza prispjela u džumu. Njegova mnogobrojna pratnja kako od kuće do džamije, tako od džamije do hladnoga groba na Grlića brdu po­ kazivaše onu simpatiju i ugled, koje uživaše u svim slojevima našeg građan­ stva. iMerhum Hifzi ef. rodio se u Banjoj Luci 28. januara 1872. On je starinom iz 2epča, sin je merhum Ragib ef., šeriatskog sudije, a ovaj sin muftije Hifzi ef., sina muftije Hasan ef., sina Osmanova. Hifzi ef.?e učio najprije tri godine silpan-mekteba, a onda išao u »sn. ško­ lu i svršio je u Petrovcu god. 1888. Iza toga je bio tri gpdine u Kuršumliji me­ dresi u Sarajevu do 14. avgusta 1891., a onda stupio u šerijatsku školu. Tu je školu svršio redovito za pet godina i 22. jula-' 1896. izašao sa svjedodžbom kao apsolvent, te iste godine u mjesecu novembru imenovan vježbenikom u šerijatskom sudu u Gračanici, gdje je ostao jednu godinu. Iz Gračanice je pre­ mješten u Sarajevo. Tada je 2. jula 1898. položio u Rijaseta šeriatsko su­ dački ispit i nakon provedene prakse koju je dalje vršio kod šerijatskih su­ dova u Banjoj Luci i B. Krupi imenovan je ц mjesecu junu 1901. šerijatskim sudijom u Fojnici u X., a u mj. oktobru 1909 u IX. čin. razredu. U mjesecu au­ gustu 1910. premješten ie u B. Novi, gdje je ostao 4 godine. Godine 1914. u mjesecu junu imenovan je članom Ule­ ma medžlisa. U tom svojstvu ostao je sve do svoie smrti. Gdje je merhum Hifzi ef. služio, ostavio je lijepu uspomenu, a službu je svoju vršio savjesno. No po svom osječaju ne bijaše on nikako sklon či­ novničkom pozivu, on je bk> kulturni radenik, narodni učitelj i savjetnik, bio je za svaku reformu ali ne prebrzim korakom i ne bez jasne i tvrde vjer­ ske podloge. Ta sklonost više kultur­ nom radu i pretresanju naših socijal­ nih potreba nagna ga, da ostavi službu šerijatskog sudije i da pređe u dairu Ulema medžlisa, gdje je mislio da će moći razviti i svoju ambiciju i svoje sile posvetiti radu za narod. Što ni ovdje nije mogao da razvije svoje pra­ ve osnove nije krivnja u njemu. Naj­ običnije i stereotipne poteškoće sviju kulturnih radenika koji su vezani za službu, jest šablonsko i birokratsko uredovanje, gdje spisi obasiplju čovjeka. Naročito je želio, da u Rijasetu radi o reformi našeg mearifa. Ali poteškoća ima svuda i previše.' No r^dio je merhum dosta i službeno i u svoje slo­ bodno vrijeme. On je sudjelovao u sva­ kom našem kulturnom pokretu, bio u . I I • | | i : .-A.. A . . �— Strana 2 Страна našim društvima i sarađivao svuda u našim listovima u rubrici religioznouzgojnog smjera. . Merhum Hifzi ef. nije bio obični či­ novnik, koji iz svog ureda ide kući na odmor, on se- baš tada laćao posla, ako nšta čitao je vazda i čitao dosta, a lektira mu upravo bijaše u skladu i njegovim težnjama: veći socijalni problemi ma u kojoj formi: u romanu, raspravi ili histonijskim djelima. Volio je uži krug društva, pa je upravo njegovim poticajem zadnjih godina zavedeno sijelo nekolicine mu prijatelja gdje su se nevezano i neukočeno raspravljala mnoga pitanja. U tim je sijelima s merhum Hifzi cf. zametak i naše današnje organizacije. A kad se udario temelj, on je izabran za potpredsjednika mje­ snog odbora u Sarajevu. Iza našeg oslo­ bođenja bio je i članom Narodnog Vi­ jeća. U cijelom svom životu i djelovanju, u raznim zgodama i prilikama merhum Hifzi ef. nije nikad pokazivao znakova srdžbe ili tjesnogrudnosti, njegova pri­ roda bijaše jedna rijetka blagost i ple­ menitost duše, a silna snag% volje. I zaista pored njegove mnogobrojne po­ rodice oplakuje ga' i velik broj njegovih prijatelja i znanaca naročito oni njemu bliži, koji imađoše prilike, 'da upoznaju lijeni njegov značaj. Da ga svemogući Bog nagradi naj­ ljepšim dženetom. ,a porodici njegovoj i prijateljima da podijeli ytjehu! Amin! Em. PRAVDA' — „ПРАВДА" [ | ' । I i i ! Bilješke. »Glas Naroda« odnio je rekord u — laganju nesamo sadanjim sarajevskim listovima, već i blagousnuloj »Bosmsche Post«, Rakovoj »Srp. Štampi« i drugim reptilima crno-žutog režima. 0 sram­ noj blamaži »demokrata« što su je do­ živjeli na protestnoj skupštini, koju sazvaše na Bščaršijl. on veli ni manje ni više, već da je bila sjajna manifestacija »demokratske« misli i iznosi — bez imalo stida — da je na skupštini bilo preko tri hiljade ljudi. Da uvjeri čitatelje o toj ordinarnoj laži on donosi i dojmove sa te impo­ zantne skupštine, htijući da je i duho­ vit u tim svojim ,»zapažanjima I« A hrč ni mukajet na pisanje ostale štam­ pe. koja je bez razlike stajališta saglasna u tom, da je na ^upštini moglo biti najviše — pet stotma ljudi raču­ najući i znatiželjnike! koji dođoše da se malo pozabave malim Vasiljem. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Položaj nove vlade. U dobro obavi­ ještenim političkim krugovima smatra se položaj kabineta g. Vesnića vrlo pe­ simističan. Jasno je, da 'između mini­ stara članova demokratske zajednice i ministara članova parlamentarne za­ jednice vlada znatna razlika u mišlje­ nju glede naših najvažnijih pitanja, gle­ de agrarne reforme, ustava i izbora za konstituantu. Zbog toga se smatra, da se vlada ne će održati niti 15 dana dok joj pak drugi produžuju život na mje­ sec dana. Naravno, da cijela slika si­ tuacije nije tako crna, kako bi to htjeli neki krugovi, ali nema sumnje, da bi trebalo više složnog rada i razumije­ vanja u' vladi. Opreke u ministarskom vijeću. »Nar. Politika« donosi pod datumom od 21. o. inj. Sutra u 11 sati sastaje se sjedni­ ca ministarskog vijeća pod predsjeda­ njem regenta Aleksandra. Na sjednici’ će se raspravljati o izvađjskom polo­ žaju naše države, u prvom redu o jad­ ranskom pitanju. Međutim glavna za­ daća ove sjednice sastojaće se u to­ mu. da se izglade neke opreke, ko­ je postoje u ministarskom vijeću izme­ đu mmistarh jedne i druge grupe. Saznaje se, da je neki dan došlo u mi­ nistarskom vijeću do prilično oštrih su­ koba, koje je prouzročio ministar unu­ tarnjih djela Lj. DavidoVić svojom naka­ nom, da po svom ćejfu provede promje­ ne i premještanja medu činovništvom. On je. čim je nastujko svoju službu; pripremio mnogo ukaza, u kojima je razmješteno činovništvo po demokrat­ skim interesima. Sve bi se vratilo na ono. kako je to svojevremeno uredio Pribićević. Dakako da parlamentana zajednica ne može mimo gledati ovo I demokratsko pripremanje za izbore. Koncentracijski je kabinet tako već ' u početku svojega rada naišao na oz- . biljne poteškoće. Doznaje se, da će se svi premješteni činovnici zahvaliti na j državnoj službi. Regent je i ovaj put I uzeo u svoje ruke inicijativu, da izgladi I spor. U tu se svrhu i sastaje sutra •krunsko vijeće. Stojan Protić u Zagrebu. Dne 21. o. mj. stigao je u Zagreb ministar za konstituantu i bivši ministar predsjednik g. Stojan Protić. Zajedno s njim doputo­ vali su i ministar pošte i brzojava dr. IBinković. ministar šuma i ruda Ivica Kovačević te povjerenik zemaljske i vlade za unutrašnje poslove dr. Franko Potočnjak. U pratnji g. ministra Protića nalaze se i univerzitetski profesori dr. SlOboKian Jovanović, dr. Lazo Marković i dr. Vošnjak. G. ministra Protića dočekao je na kolodvoru g. ban dr. Laginja, s kojim se odvezao u banski dvor, gdje je otsio kao njegov gost. | Ugovor o miru sa Mađarskom. — U Pariškim krugovima vlada uvjerenje da će se madžarska delegacija izjaviti pri­ pravnom da potpiše ugovor o miru i I da će tom prilikom izrazit: protest, kao što su to učinili njemački i bugarski delegati prilikom potpisa ugovora o miru. Ne će biti usvojen nikakav nov rok za potpis ugovora o miru s Ma- • đarskom. ako ga mađarska delegacija bude tražila. VANJSKI POLOŽAJ. Turska i Istok. Francuska se štam­ pa osvrće sa vrlo oštrim riječima proti ugovora u San Remu, koji je nametnut Turskoj i zahtijeva, da se imade saču­ vati njezin potpuni integritet. •Londonski »Dely-Telegraph« donosi vijesti iz Carigrada, koje zabrinjuju en­ glesku javnost, a naročito radi mladoturskog pokreta. Mustafa Kemalove ak­ cije natolijj i boljševičkog napredo­ vanja u Kavkazu. Iz Carigrada javljaju, da se je održa­ lo krunsko vijeće pod predsjedanjem sultanovim, na kojem je prisustvovao prijestolonasljednik Abdul Medžid ef. i Damad Ferid paša, na kojem je zaklju­ čeno, ako se mirovni uvjeti glede Smirne i Trakije ne promijene, osmanska će dinastija abdicirati i vlada će .također prepustiti zemlju svojoj sudbini. Rimska »Epocha« donaša vijest iz FELJTON. A Hifzi Bjeievac Rene Logotetides. (5o) »Molim, da ovdje ostanem«, rekne u sebi na­ slađujući se pogledom na more, na veliko Crno Mo­ re i gledajući, kako galeb leti njegovom pučinom. Jedna nevkna želja rađala se u srcu Rene Logote­ tides, jedna želja, da postane galeb i da se slobodno, lagano vine morskom pučinom u slobodu. Ali za ovom željom došla je ledena zbilja kada se je ok­ renula i virila ledene, gole zidove, koji su je stis­ kali, koji su joj omeđavali njezin budući svijet. Teškim korakom prede preko sobe i sjedne na prašljivu stolicu, koja je. pod njom zaškripala, kao da joj je ironički htjela reći, kako su varave i pro­ lazne sve nade čovjeka. Preko dasaka kroz gornji dio prozora padalo je sunčano svijetlo po podu i polagano se. dizalo ,da osvijetli satrvenu djevojku u kojoj je počelo nestajali otpora, jer ju je samoća tako obuzela, da je oćutila svu težinu dugih teških dana, koji će proteći — dugih, teških pet godina među ovim zidinama. U tom dugom nizu jednolič­ nog života, u tim teškim danima gubilo se njezino Kopenhagena prema kojoj šu Englezi započeli pregovore s turskim nacijonalistima, jer su uvidjeli, da ih ne mogu satrti, a naročito zato jer Ventzelos ne ■može da postavi vojsku od 100.000 ljudi. Pred vojničkom diktaturom u Rusiji. Javlja se iz Londona: Prema jednoj de­ peši iz oKpenhagena, sovjetska vlada, čini se, mijenja svoj opći pravac, da izbjegne ekonomsku propast . Rusije i uspostavi trgovačke veze sa cijelim svi­ jetom. Lenjin je predobio Trockoga za ideju demokratskoga režima. Izvanred­ na komisija je lišena vlasti, a admini­ stracija povjerena najiskusnijim licima. Prema Lenjinovu programu bit će pri­ znato pravo svojine i slobodne razmje­ ne. Prema glasinama imade se potpu­ na vlast koncentrirati u rukama ^ge­ nerala Brusilova zbog jake ruske akci­ je proti ••"liskoj ofenzivi. Ako Bnusilov ostane gospodar momenta, ruska revo­ lucija poći će običnim tokom svjetskih revolucija i svršiti vojničkom diktatu­ rom. Prosvjeta i škola. Učiteljica muslimanka — žrtva. U službenom dijelu »Narodnog Jedinstva« od 18.,maja 1920. stoji: »Zem. vlada za B. i H. razriješila, je imenovanu namjesnu učiteljicu I. djevo!. nar. osnovne škole u Tuzli Fatu KariĆ od daljeg službovanja u bos.-herc. narodnim os­ novnim školama.« * Kad se ovo pročita, čovjek dobije dojam, da se rečena kažnjava, a po­ greška da je velika, dok se izgoni iz svih osnovnih škola u domovini. Među­ tim, stvar stoji ovako: Fata H. Karić je jedina, koja je prošle godine svršila preparandiju kod nas i to s odlikom. I kad nije mogla dobiti mjesto na dese­ tak osnovnih. škola u Sarajevu, a da i ne govorimo o muslim. djevojačkoj školi ovdje, na koju nijesu dali Fati, alt su slali i danas još šalju Mare, ona nije mogla poći od roditelja sama u svijet uz malu početničku plaću. 1 samo za taj neodlazak vlada ju je razriješila na jednoj strani sada, dok jti je na drugo! strani tražila da zamjenjuje jednu kršćanku učiteljicu na ovdašnjoj muslim. djevojačkoj školi, ikoja odlaai na dopust (Fata je već 2—3 mjeseca zamjenjuje!) i vratiti se ne će, a na njezino će mjesto biti imenovana opet kršćanka, ali mu­ slimanka nikada. Može Li se taj postupak prosvjetnog odjeljenja naše vlade nazvati moral­ nim?! . Ispit na ovdašnjem Dar-ul-mualUminu održan je 15. o. mi. u prostorijama Hanikah medrese. Ispitu je predsije.dao sarajevski muftija g. Šalim ti. M-uftić a vakuf.-mearifsko povjerenstvo zastu­ pao je g. S. Korkut. Isbitu se pođvrglo 7 đaka IV. godiš­ ta ovoga zavoda. Đaci su lijepo odgo­ varali a i inače su postigli uopće dobar •uspjeh jer od njiha sedmorice 1- je svr­ šio IV. god. sa vrlo dobrim uspjehom, 4 sa dobrim, a 2 sa dovoljnim uspje­ hom. Naši dopisi Brčko, u maju. (Pljačke i zulumi.) U aprilu t. g. za­ palili su seljaci u Obudovcu magazu pouzdanje, njezino ja i pretvaralo se u jednu bol, u tugu — u nesreću... Činilo joj se je, da je već potpuno napuštena, da je više sve propalo i da je započeto djelo eto u ovoj sobi, na obali Crnog Mora dovršeno. I ona neće moći izdržati te teške dane tamnovanja!-Rene je počela plakati. Naslonila se na ruku, a suze su tekle niz njezino lice, jer je nestalo u srcu njezinu one svijetle zvijezde — nade, koja ju je pratila i do ove sobe.. . A sada, sada su je ogradila ova četiri zida, a daskama joj zatvorili prozore, da ne gleda ni more, ni sunce... A to sunce 'i ne znajući koga grije svojom toplinom šuljalo se je kroz pro­ zore preko dasaka i grijalo je. U duši Rene Logotetides bilo je mračno i hla­ dno, jer je istom sada osjetila, da je u istinu došla do kraja, gdje ideali ostaju za nama. IX. Број 159 Broj ' Rene Logotetides je sjedila na stolici u pros­ tranoj sobi i tupo žurila u nečisti i izrovani pod. Svaki štropot prenuo je iz misli i ona bi pogledala prema vratima, da vidi hoće li ko doći. Kada su se koraci hodnikom kraj vrata udaljili Rene bi uzdah­ nula i zadubila se ponovno u se, u bol, očaj — u samoću. Osjećala je i glad, nešto je stiskalo u želudcu, ali na jelo nije ni pomišljala sve kad bi joj ga i donijeli. No izgledalo Je, kao da su je potpuno Meihmedbega SaUhbegovića u vrijedno­ sti od, 60.000 K, koja je posve izgorjela. Priča se, da je tim seljacima neko re­ kao: »Treba da se noć zasjaji, a zem- ■ lja ne zna govoriti«. 1 zaista se noć za- sjajila, nekoliko je seljaka dotjerano u Brčko j — odmah pušteno, pa baš iz­ gleda da će biti po onoj narodnoj izio vuk magarca. Od 1. do 10. maja — kao što smo je­ dnom javili — opljačkano je i porušeno 6 konaka sa sporednim zgradama. Ako И se jeftino procijenilo, "šteta iznaša oko 2 milijuna kruna. Sreski načelnik dr. Ikić otišao je u Obudovac sa Mustajbegom Salihbegovićem, da ustanovi učinjenu štetu i kada je upitao seljake zašto su to činili, odgovore mu: »P4 Ti si nam, gospodine, rekao!« Tim je povodom bilo dotjerano u Brč­ ko oko 150 seljaka, od kojih je oko 80 odmah pušteno. Na ovo je upravo pri­ spio novi sreski načelnik iz Beograda, da preuzme ured, pa Čujemo da se zgra­ žao u kakav je nered došao. Dolazio je i okružni načelnik Grudić i otišao u Obudovac sa oba sreska načelnika. Svi­ jet govori da je novi sreski načelnik re­ kao, da je ovo revolucija i anarhija, dok je Dr. Ikić tvrdio, da je to prirodna stvar, te da treba seljake predati sudu. Grudić, videći toliku razuzdanost Obudovčana, strugne u Bijeljinu ne riješiv­ ši ništa, premda od1 Obudovčana prijeti opasnost i samoj^aroši. Pomislite ironije u ovom slučaju! Mehmedbeg Salihbegović služi u vojsci svoga kralja, a u isto mu vrijeme pra­ voslavni seljaci' ruše i pljačkaju imetak. Što je još značajnije, u Brčkom imade još toliko posjednika pravoslavnih ko­ liko i muslimana, pa ipak ni jednom od ovih nemuslimanskih posjednika ne pro­ pade do sada ni jedno pile. Pravoslav­ nim posjednicima kao manufakturisti i višestrukom milijunaru Savi Celoviću, koji ima posjed od 800 dunuma zemlje u čisto muslimanskom selu, gospodi Simić u muslimanskom selu Palanci i Maoči, veletržeu Cvetkoviću u Brci i Beganovcima i t. d. još ni jednom se nije ništa dogodilo, ni čivija im ne fali. Ne dogodi se ništa čak ni posjedu Jefte Ko­ štica. oca dra Milorada Kostića. koji je seljake nagovarao, da otimaju. Jasno je dakle da su inicijatori o,vih nereda na­ govarali seljake, da ruše »turska« do­ bra, kojima treba sve oduzeti bez raz­ like bili to posjednici ili težaci, kao na primjer seljaci Celićani i Mrtvlnčani. Ovdje i vrapci po krovovima govore, da su seljake na ova zlodjela nagovo­ rili — sreski načelnici Dri Kostić i Ikilć. Govori se. da je u Obudovcu u crkvi više puta. zbor držan sa Drom Kostićem. Ovdje vlada veliko ogorčenje, jer se očito vidi da’ se ide samo za tim, da se muslimanima škodi. Do kotara i su­ da stoji, da se inicijatori čim prije pro­ nađu, a koji su to, ne će biti teško pro­ naći, ako se samo hoće. Muslimani će pri svemu tome ostati mirni, da poka­ žu i ovom zgodom, da su pravi građa­ ni i dobri prijatelji ove nesretne drža­ ve. koju uništavaju i razaraju elementi, što su se od vajkada navikli živjeti od hajdučije. Jdš nešto. Kod nas se prvi građani odbijaju i ne daju im se oružni listovi, dok se istodobno podjeljuju — pali­ kućama i zlikovcima, koji ih traže, da mogu -dočekivati iz zasjede i robiti poštene ljude. zaboravili. Dan se naginjao noći, sunce je zalazilo i zadnje njegove trake uspravo iz mora krvavile su horizont, — tamo onaj jedan komadić neba, kojeg je vidila kroz prozor. Spuštala se ribć. Soba je po­ stajala mračnija i tužnija. Vani je bilo još svijetlo, nebo crveno od zalazećih sunčanih zraka. A onda je i toga nestalo. Spustila se noć. Nastao mir, koji nije ničim narušen — potpun grobni mir skripula, straha. Rene spusti glavu na stol i oćuti potrebu pla­ ča. Plakala je ne za to što je zatvorena, ne za to što je izgubila slobodu, nego što je u duši ćutila nešto strašno, nešto što trga naše biće. Prošlo je dugo vremena. Rene se prene i ,oćuti bol u glavi, u ruci i u čitavom tijelu. Bilo joj je hladno. Pogleda oko sebe ali nije ništa vidila. Us­ tane na noge, a stolica najprije zaškripi, a onda seprevali. Valjda je koja noga bila slomljena.. . Korakne zidu i napipa vrata. Potegne za ručnicu i ot­ vori ih. Mrak, tišina. Ništa se ne čuje. Nezna koja je doba. Da izađe? Kuda? Da ide trijemom, doli.. na dvorište. .. Da udihne zraka, čista zraka. Iziđe u hodnik, ali sf u isti čas predomisli i vrati u svo­ ju sobu. Ako me uhvate misliće da sam htjela po­ bjeći, pa će me i za to osuditi. Oteščaću sama sebi. . Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu* �ПРАВДА4 — »P«AVBA„ 'Spoj 160 — Broj Nadamo se da će novi sredki načelnik * ispraviti Ikićeve i Kostićeve nepravde ' 1 zavesti red kakav se traži u pravno ■uređenoj državi. x . , i • i Bos. Novi, 11. maja 1920. (Za obustavu preniještenja našeg su­ ca.) Ima nekoliko vremena, kako se. je po našem gradu počela širiti vijest, da će uskoro biti premješten naš omiljeli starješina kotarskog suda, Todor La­ zarević, iz Bos. Novog u Sarajevo. Ova je vijest neugodno dirnula svekoliko naše čestito građanstvo, bez razlike vjere i. plemenskog naziva, a 'naročito se je ,bolno dojmila muslimanskog dije­ la građanstva. Mi smo naime još za vrijeme vladanja zloduhe austrijske uprave bili vični gledati nesamo na vrhovnoj upravj naše zemlje, nego i kao šefove ureda u provincijalnim mjestima iftiportirane tuđince. nesposobne i oho­ le protekcionaše njemačko-austrijske i mađarske birokratije, koji su imali jedino tu zadaću, da naš narod i naše ni­ že • činovmštvo drže na uzdi i da "šire austro-mađarsku državnu ideju među domaćim svijetom. Nakon prevrata doživje.li smo po prvi put ugodni čas, da nam je za upravite­ lja ovdašnjeg kotarskog suda poslat naš domaći sin, sin težaka iz naše bliže okolice. Poslan nam je Todor Lazarević, koji je za nepunu podrugu godinu svo­ ga službovanja u Bos. Novom stekao opšte simpatije svega poštenog i česti­ tog svijeta, jer osjećajući ljubav za na­ rod. iz kojega je nikao, i poznajući vrlo dobro njegove dobre i zle strane, na­ stojao je vazda i svakom zgodom, da mane iskorjenjuje i da narod na dobro napućuje. Uopće je poznata Mjenica, da se je svršetkom rata medu"vima narodima -i državama Evrope, pored socijalnih, ekonomskih i drugih kriza pojavila i ne­ ka nova »moralna kriza«, u kojoj kako pojedinac tako i čitave skupine i razli­ čiti staleži teže za najraznovrsnijim ciIjevima. U tomu ne čini iznimku ni naš narod, ni naša1 država. Opšti moral spao je na najniži stepen, jer manje-više sva­ ko goji ambiciju za ličnim probioima, svako hoće da poluči neki posebni cilj, le birajući pri tom sredstava, kojim će se za polučenje cilja poslužiti. Bogataš teži još za većim bogatstvom, radnik za povišenjem nadnica i sniženjem rad­ nog vremena, težak, gladan zemlje, te­ ži da prisvoji što više zemlje ne mareći čija je i da li na to ima prava, političar teži popularitetom i unosnim polo­ žajima bez obzira na kvalifikaciju i t. d. Tako i činovnik teži za unapređe­ njem, pa makar u tom cilju morao kadkada postupati i protiv vlastitoj savjesti, .udovoljujući zahtjevima političke par­ tije ili struje, koja je mometalno na po­ vršini. Todor Lazarević je i u najtežim časovima ove- moralne krize ostao ve­ lik, dosljedan sebi i etičkim principima, koje si je postavio posvećujući se svom uzvišenom pozivu, sudačkom zvanju. On je vazda ostao nepokolebivo pošten čovjek i do skrupula pravedan sudac, ne pitajući za ime, političko uvjerenje, nacionalno osvjedočenje ili vjersku pri­ padnost stranke, s kojom je došao u do­ ticaj. Ostao je vazda isti, vazda pravedan i nepristran, te se nikada nije ii svom ■postupanju ni kao sudac ni kao privatnk pokolebao ni pred mogućnikom kao ni pred sirotinjom, pa čak ni pred raz­ uzdanom ruljom, koja mu je mogla život ugroziti. Ovo su razlozi, radi kojih mi žalimo za Todorom Lazarevićem,. ne kao pu­ kim činovnikom, nego kao velikim du­ hom i čovjekom1, koji sve svoje sugra­ đane jednakom ljubavi susreće, ali i prema. svakomu, koji nepravdu čini, jednako energično istupa. Ovakav čo­ vjek potreban je u našoj sredini kao ■ komad hljeba i mi molimo zemaljsku vladu, da nam ga i nadalje u našoj sre^ dini ostavi. Mi smo svjesni, da ni jedan činovnik, pa ni Todor Lazarević ne može medu nama vječito ostati, niti želimo da u tom pogledu prejudiciramo odlukama zemaljske vlade, nego želimo da se čo­ vjek ovako jakog duha i karaktera, koji narodno jedinstvo ne shvaća kao pustu frazu i ispraznu giječ, nego ga i u prak­ si provodi do najsitnijih konzekvencija, ostavi na svom mjestu "Barem dotle, dok i kod nas nastupe normalne i sre­ đene prilike. Ako je ovo premještenle u vezi sa unapređenjem g. Todora Lazarevića, mi sa svoje strane također molim# zemaljsku vladu, da to unapre­ đenje, kojega je on i zaslđžio, izvrši ostavivši ga u dosadašnjem mjestu nje­ gova službovanja. Domaće vijesti K: Sabit Mujezinović i Ibrahimbeg Defterdarević, po 20 K: Mehaga Butmir, po lb K: Avdaga , Sudžuka. Gornje prilog da-rovaše posjetioci sa­ stanka, na kojem je odlučena naša ak­ cija za osnutak ove .ustanove, te smo uvjereni nakon ovog prvog uspjeha, da će nas svi prijatelji našeg napretka ka- | ko u Sarajevu tako i u pokrajini svojim pilozima obilato pomoći. Priloge iz provincije treba slati na. »Musi. trg. i obrt, banku« u Sarajevu . sa oznakom: prilog za Musi. Akadem. Menzu«. Odbor. • Sila od nadglednika. Pišu nam iz Goražde: »Još za vrijeme Austrije bio je ovdje cestarni nadglednik Karlo Veber, koji se više ne može trpiti. Evo dokaza: 1. Rama Hajdarevića brat bio je na smrtnoj postelji i kot. liječnik Dr. Samdkovlija dadne mu cđdulju da ide od ispostave moliti gasa. Ovaj siromah ode i zamoli da uniđe upravitelju, Weber ga upita šta će kod upravitelja i zaište cedulju pa je izdere rekavši »vi. i ne možete dobiti i — maršne ga. I . 2. Osman Rašidkadić pravio put na svom posjedu, kraj Goražda, a da nije I ništa oštetio cestu. Jednog dana ovaj Hazim Muftić: I gospodin dolazi, izaziva slugu i pita ko Besjeda o Ramazanu. j je naredio pravljenje. Sluga mu kaže, i a Weberova prva riječ bijaše: »Vi (Svršetak.) svinje niste smjeli to raditi«. Pošto se Učenjem' i preslušavanjem mukabele je tu ii blizini desio i Rašidkadić, za­ •iza ićmdije manifestujemo sljedovanje i pita gospodina šta govori, a on opet privrženost Kur’anu. Kad Jcakav glaso­ ponovi svoje riječi i počme. se derati i vit književnik ili pjesnik izda svoju knji­ najgadnije riječi" govoriti. Kada mu je gu, mi se iskupimo, pa je u zajednici bilo dosta onda sjedne na svoj fijaker čitamo, i naslađujemo se njegovim umo­ i počne njemački psovati i rukom pri­ tvorinama i koristimo se njegovim sa­ jetiti. vjetima i uputama. Time činimo ugod­ 3 .) Prj dijeljenju kukuruza siromaš­ nost dotičnom književniku i odajemo mu nom pučanstvu napadao je uglednog i počast Tako isto odajemo počast knji­ poštenog starca Osmanagu Kođagu, ževniku nad književnicima, Sveznaju­ ■ muhtara, a i vrlo obljubljenog i vrijed­ ćem nad znanima, Svemogućem gospo­ nog kneza Petra Šarca iz. Oglečeve daru učeći i slušajući učenje Njegove na kojeg za cijelog službovanja nije ni knjige nad knjigama, izvora svakog jedan musliman procvilio nego ga svak znanja i umijeća. Sa zadovoljstvom prima. Kur'an je islamski zakonik, zbornik 4 .) Pri istom -dijeljenju žita napao je božijih zakona i naredaba', pravilnik za Sijerčićkog muhtara. stara 75 godina. život i životarenje svakog pojedinca, pa Prvo mu je bilo »marš svinjo«, a onda pošto nepoznavanje zakona, po samom psovke; kojih ne možemo iz pristojnosti zakonu, nikoga ne ispričava, to se taj iznijeti. zakonik mora često proučavati i nau­ 5 .) Pri istom dijeljenju žita napadne čavati. A da to bude obvezatno i nefauglednog građanina goraškog muhtara Ijeno, uveden je običaj, da se cijeli KuHalidagu Hadžića zato, što nije dao da r’an svakog Ramazana svima Sljedbe­ ' gospodin Weber ostavi nekoliko me­ nicima Islama po jednom do znanja tara žita za svoje svinje, nego je zahti­ stavi. Divni su i veličanstveni oni ča­ jevao da to. žito podijeli, sirotinji. Reče sovi, kad se uzbiba čisti džaminski zrak mu da nezna ništa, da nema mozga uzvišenim Allahovim riječima iz jasna nego g..... i pred cijelim ga pučani uznosećeg grla sposobnog hafiza-kur, stvom obruka najgadnijim riječima. Da raa. Pa kad još znaš, da velikoj pobož- • ne 'bi policije mogao je izvući vrlo kra­ noj manifestaciji istodobno prisustvuju tak kraj.................................. • svj muslimani cijeloga svijeta i pri to­ 6 .) Državnog cestara upotrebljuje za me razumiješ .značenje uzvišenih bo­ to, da mu hrani krmad, kokoši, tuke, žijih riječi: »Ovo je knjiga u kojoj ne­ ma nikakve sumnje. Ona je putokaz oguske, patke, zečeve i konje. Stoga ri­ nima koji svoga Alaha prizivaju; oni­ vaj gospodin može svega imati jer dr­ ma, koji vjeruju nevidljivo, izvršavaju žava plaća cestara zato, da g. ,Webe-u .služi kao sluga. Pitamo gosp. Karkomolitvu i dijele od 'naših blagodati. Onih, koji vjeruju sve ono što smo po­ vića zna li on za ovog cestara i je li ga vidio kad je skoro ovdje U,. ručili preko Tebe (Muhamede!) i sve ono što je poručeno prije Tebe (proMuslimanska Centralna Banka u Sa­ lim Poslanicima) i čvrsto su ubijeđeni rajevu, držala je svoju sedmu redovitu u život poslije smrti: ovi su na pravoj glavnu skupštinu dne 16. o. mj. Skup­ božiioj stazi i to su oni koji će biti ština je primila izvješće ravnateljstva smireni! i t. d. Kad to sve uvažimo i i nadzornog vijeća na znanje ij odobrila razumijemo onda osjećamo neku raz­ zaključne račune. Primljen je predlog draganost, neko duševno uživanje i post ravnateljstva o razdiobi čistoga dobit­ nam postaje oblakšan i ugodan. ka, te ravnateljstvu i nadzornom vi­ Osim izgovaranja kur’anskih rečenica jeću podijeljen apsolutorij. i osim razumijevanja njegovog znače­ Glavna skupština ovlastila je ravna­ nja. posebna je znanost način, kako se teljstvo. da ono po svojoj uviđavnosti Kur’an treba učiti, a zove se: Kiraat. : raspiše povišenje glavnice za daljih K To je znanost, koja nas uči kako se koja I 15,000.000.— t. j. do K 20,000.000— i da riječ izgovara, gdje moramo više, a gdje j odredi rokove i uvjete toga povišenja. manje glas rastegnuti, gdje stati i pre­ Dionice novih emisija glasiće: 7» na dahnuti itd. Ta se znanost dobro usavr­ donosioca, a 7» »a ime. šila, ali je danas vrlo malo, osobito kod Glavna je skupština zaključila, da nas u Bosni, stručno naobraženih hafizasve,dtomce već provedene druge emi­ kurraa, 'koji znadu sa svojim milozvuč­ sije dionica imadu glasiti na donosioca. nim kiraetom tako zanijeti slušatelje, da j U ravnateljstvo izabran je po­ ovi po više sahata mogu u tome uživati ; novno: g. Dragutin Marek, a na novo bez Ikakvog prekidanja i dosađivanja. I gg.: Dr. Halidbeg Hrasnica, Mujaga H. A eto ni bez ovoga nije mogao da biv- | Bašcaušević, Mehmedaga Kučukalić i stvuje evropski čovjek, isto kao što smo Mujaga Ahmetašević. rekli za klanjanje namaza u zajednici i U nadzornp vijeće izabrani su i za sokolska i gombalačka društva, što I ponovo vv.: Zijabeg Donlagić, Fahnisvjedoči da se civilizovano čovječan- I beg Teskeredžić, Salihaga Fočo, Musstvo samim prirodnim nagnućem k ple­ tajbeg Halilbašić i Muhamedbeg Ibramenitom usavršavanju nastoji u svahimpašić. čem prilagoditi Islamu. Samo što sva­ Prilozi za »Musi. Akademsku Men­ ko oponašanje ne može biti kao origi­ zu«. Akcionom odboru za osnutak men­ nal. Našem kiraetu izumilo je t zv. ze dadoše priloge slijedeća gospoda: »moderno društvo« oponašanje u ope­ Braća. H. Šabanović 3000 K, dr. Mureti i operi. To je glazba sa umjetnič­ stajbeg Mutevelič 2000 K, Uzejraga kim pjevanjem, koje se je u Evropi tako Hadži Hasanović 2000 K, Brača Deusavršilo i na toliku'cijenu podiglo, da mirdžić 1000 K, Ibrahimbeg Cengić 1000 K, Braća Hadži Jusufagić 1000 K, po nisu rijetki slučajevi, da jedan veliki umjetnk — operni pjevač- ili pjevačica 500 K: Sakib ef. Korkut, Huseinaga — za samu jedinu noć zasluži po mili­ Lukačević, Ibrahimaga H. Baščaušejun i više kruna, svojim zanosnim um­ vić, po 300 K: Ahmetaga Hadžj Omejetničkim pjevanjem. Gledao sam ljude rović, po 200 K: Ali Riza ef. Prohić, pri jednoj operi kako ih uprav rukopiSmail ef. Bukvica, Asimbeg Mute vo­ pateljno ovaka pjesma uzbuđuje, pa ci­ lić, Ahmet ef. Šerić. Alijaga Brčkalo, jelo vrijeme uzdišu i jecaju i sad plaču, Islamoga Vranić, po 150 K: Hamdiaga a sad se smiju. Njemčević, po 100 K: H. Džemaltiddin ef. čaušević. H. Ibrahim ef. Maglajlić, Kad ovakf jedan umjetnk stigne u Jusuf ef. Midžić, Mujaga Mašić. Edhekoji grad, gdje ga odavno nije bilo, svi­ maga Dultzar, Muhamed ef. Dizdar, jet odgađa putovanja i važne poslove Šemsudin Sarajlić. H. Mulić Bdhem, pa hrli tamo ne samo iz mjesta nego Salemaga Trebiniac. Mehmed ef. Abai.iz udaljenih gradova isto kao što svje­ džić, Azabagić i. Vejsil ef. Čolaković, sni muslimani hrle iz velike udaljenosti; po 80 K: Abduselambeg Hrasnica i da se naslađuju slušajući stručno naoAhmet ef. Sočo po 50 K: prof. Sadovič, bražene Hafize-Kurrae. Mehaga Pašović. Alijaga Đukić. po 40 Ovom nam je prispodobom namjera I I I I I I I j Listak. Сграна 3. potaknuti, naše mjerodavne faktore, da se ozbiljno promisle i pobrinu, kako bi se ova znanost Kiraeti-kur’ana kod nas oživila i obnovila, jer bi nam se nehaj i odgađanje — kao u mnogim drugim stvarima — moglo ljuto osvetiti. Poslije mukabele kad se izađe iz dža­ mije ostaje do zalaza sunca poprečno po podrug sahata, pa je ovo vrijeme obično najteže postiti, jer u ljetnim du­ gim danima pred večer tijelo počne osjećati neku smalaksavost, pa čovjek prijtakom stanju nije sposoban za ka­ kav teži tjelesni niti duševni .rad. Za to ćemo u to doba probrati lakše po­ slove, medu klije ubrajamo i čitanje za­ bavno poučnih knjiga, pregledanje povrtaljke, sređivanje halata i oruđa, na­ migivanje živadi i drugog blaga timarenjem i hranom i t. d. a može se ujagmiti proučiti i koji list Kur'ana pa i prošetati, ali nipošto spavati i besposlen sjediti. Svaki pojedinac treba da bar jednom za vrijeme Ramazana prouči cijeli Kur’an i da se trsi što više 'iz njegova sa­ držaja razumjeti preko onih, koji vla­ daju arapskim jezikom. A tb se najlakše dade postignuti upriličivanjem zajednič­ kih predavanja izd teravije u raznim či­ taonicama, knjižnicama i klubovima, a i pojedinačnim druženjem sa onima koji su više učili i doznali. Konac dana i završetak posta pri za­ lasku sunca obično se objavljuje puca­ njem iz topa, a i akšamski ezani sa munara označuju, da se može iftariti. Kako smo rekli za posljednji čas za vrijeme imsakja, kad treba zapostiti to’ isto vrijedi i za prvi čas iza prestanka posta, da ga je sunet iskoristiti i što god jesti ili se barem vode napiti. Su­ net je reći, vladati se i činiti onako, kako je to radio i postupao božiji po­ slanik Muhamet alejhisselam. Ko je u stanju, veliki je sevap da na iftar pozove još kojeg komšiju, prija­ telja, putnika, a osobito siromašnog. Još ćemo napomenuti, da je Ramazai. najzgodniji mjesec za podmirenje duž­ nog zećata, a osim toga lijepo je ispla­ titi prije bajrama propisanu sadakaifitru. potpomoći sirotinju hranom, odi­ jelom ili bar korisnim savjetom, a po mogućnosti pored svega gornjeg još i što god pridonijeti i priložiti za opću korist ,ј dobrotvorne svrhe, jer će se za ramazanska dobra djela, kako je već prije naglašeno, mnogostruko vrše na­ građivati i isplaćivati nego za djela u drugim mjesecima. Osim toga, ako hoćemo da nam ra­ mazanski ibadeti budu kod Boga prim­ ljeni,' dužni smo se halaliti i izmiriti sa svima onima, s kojima smo bli u ka­ kvoj zavadi i razmirici. Trebamo ozijaratiti bližnju i daljnju rodbinu. Ako su koji udaljeni, pa ih ne možemo osobno posjetiti, to ćemo im pismenim putem ili po poruci izraziti svoje dobre želje. Osobito roditeljima moramo pokazati veliku privrženost i poslušnost, ako su u životu, a ako su već umrli, onda ćemo im proučiti što iz Kur'ana i moliti Boga da im uveća mir i rahatluk u njihovom novom prebiva­ lištu. Naročito još Šeriat 'napominje da smo dužni sa svojim komšilukom živiti u najvećoj pažnji i prijateljstvu. Dosta će hiti kad napomenemo, kako je Alejhis­ selam rekao Hazreti Enesu: »Enese, nije pravi vjernik onaj u koga komšija omrkne gladan!« Razumije se, ako si u stanju pomoći mu i nahraniti ga, a ne veli .izričito: ako si znao, da je gla­ dan, pa se iz toga može tumačiti, da si baš d-užan znati, da li je tvoj komšija gladan ili nije! Kad tako budemo provodi! Rama­ zan sa svim njegovim svojstvenim ibadetima, pa kad svoja očišćena srca već prikalimo na uredan i Bogu ugodan život molićemo svog dragog Allaha dž. š. da nas uzdrži i u buduće na pra­ vom putu i u krijeposnom življenju. Po­ što življenje i prometanje odraslih u svemu izravno utječe na uzgoj mlađih, to smo svakako svakom prilikom, a po­ sebno uz Ramazan dužni tome uzgoju veliku brigu posvetiti. Zato moramo naprama mladima biti vrlo snošljivi, Ijubezni i susretljivi. Djeci treba pričati 0 ramazanskim adetima, tumačiti i nazjašnjivati im njegovu svrhu pa ih češće obradovati sa kakvim ugodnim hediiama i sve razumno i svesrdno udešavati tako, da i našim mlađim Ramatzanski dani ostaju u najugodnijoj uspomeni. Pa neka onda i naša djeca i njihovi potomci, — sve dok bude Allahova vo­ lja, da obstoji ovaj svijet, — zidaju kuću, koju smo i mi j međusobno se susreću uz poklike: s Ramazani-šerif mubarekj olsun! �број 160 Bro) »ПРАВДА*'— »PRAVDA* —мча j. Strana HaslMsta trgovaca i obrtnica Ma и Basne i Hamagovinu (d. 1) n Вагајви. .. I II ■ I II I ■■ ■ ■ a ■ I I I Sk Šasi se svla hiicvnla noslnviraa. Пвф u»kn I ansFSeiO« a Mjevsht SSS. i u inozeMfn. Prtua вlošftE sa nlsiit Knjižica I ГвКавв »tust I ukM!š;i|e ia najpcvsiinijs. 6k8slM sk шјспЦћн peslgvt i burmu aalcss I - , --------------------------------------------------- Di8R?čha slavnih Н ЗЖМ ' ---------------- 1.1.1 li—— ■■ " i ■ 1 ■ I *———— Епјв ssaansl« I aprnlJĐcllske hrsđitt. — ИприЈв I nratfete snti>, ?e!uh 1 vrlltđnjsM papin ivih vrsta. Н -3 t ii D 3 S 3 £ L B ti 3 E нпруЈв I prodaje sva vrsta raSš, a pnslav(to m ilvotns mhiIriIm. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemao, lijevu ■ Brzejmri: TrpHčiia b«, Sarajevo - Interurban telefon: Zl¥ Sreća da bude lijepa, te da Ijepo- 1 tom svojom .poluči uspjehu društve- i nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož- , ne nećistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska.). 184 Centralna drogerija Braća ^ahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudplfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije.______ ■ I I Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—; za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta K —- Osobito jaka tinktura za’stjenjce K 16.— Za moljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10’—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na; blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. ЈОпker Zagreb br. 16. Petripiska1 u! br. 3, 111. kat. 60 Muči li Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima?' Malo Fellerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krune. ^Billielm F. TIbMmIH druj8 Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na v-eliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa. sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona.100% i 12S“/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Oglašivanje u .,Pravdi“ donosi veliki uspjeh. . Želudac Vam nije u redu? Nekolike Feilerovih pravih Elsa-piiula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina- posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 316. Hrvatska. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA | 4 T preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦' školskog pribora. — Narućbe se X obavljaju brzo i točno. X Cl en^imjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 j 4 4 4 O b i a v a. Novoosnovana »Težačka banka d. d.“ u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem od 16. oktobra prošle godine VII. Br. 696 odobrilo osnutak zavoda i njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. _ . Zavod će se b'aviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, to podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije. U ravnateljstvo zavoda izabrana su ova gospoda: Predsjednik: Husnibeg Čorović veleposjednik i trgovac1 iz Cazina. Podpredšjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibratiimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male Kladuše. . članovi ravnateljstva: Ahmet ef Cokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimnašić veleposjednik i Zivko Sukić trgovac sva tri iz Bihaća, Mujataga Pozderac posjednik i trgovac iz Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i trgovac, Suljaga Hadžić veleposjednik i trgovac oba iz Peći-Grada, Arifaga Su'lejmanagić posjednik i trgovac iz’Todorova, Hadži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba. iz Velike Kladuše. « -- . • Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpredsjednik: Salih ef. Midžić posjednik i- trgovac iz Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada- i Haso Alagić posjednik i trgovac iz ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisivanje društvene tvrtke svog -činovnika - Mujagu Bahtijarević-a i povjerila mu privremeno upravu zavoda. * R A V N A T E L j ST V O Težačke banke d. đ. u Cazinu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnta u Tuzli. ========================^^ Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgoverai tmedai: F. Šokfta? VtauA: (iMtndM M. U.« D. k 1 КММ, ВшиМа. ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c79cf7664799f035a98520b8cc49016f.pdf 1e159ff4438f29526d5ef81736d0f8fe PDF Text Text PRAVDA Poštarina u gotovom plafona. ГЛЛШО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУВДИМДО^ Broj 56 (161) ОтШВЗАЦЦЈЕ. Sarajevo, četvrtak 27. maja 1920. (9. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 k r u h a. "Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. !Мјв FBdahciDni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt.stedidnicelUd. Godina II. prpva nad ovim ostrvom.i naročito primanja danka koji joj je davala En­ gleska prema utanačenju. X. Maroko (Fes) i Tunis. ’ U 93. broju »Srpske Riječi« od 14. o. Turska priznaje francuski protekto­ mj. osvanula je na — uvodnom mjestu, rat nad Marokom, prema konvenciji od ftjava tuzlanskog građanstva, kojom 30. marta 1912.; te protektorat nad Tu­ se odbijaju »najbestidnije laži«, kojima nisom isto .prema konvenciji od 12. ma­ ostatci crnožutog režima, po novinama ja 188D g. Trgovačka roba Maraka i Pravdi, Hrv. Slozi'1 Jugoslaviji na­ Tpnisa, koja bude poslana u Tursku, padaju načelnika .tuzi, okruga. Mi smo smatraće se kao francuska roba. bili uvjereni da gazda Pero Stokanović nije mogao na potpuno ispravan XI. Libija i ostrva na Egejskom moru. način doći do potpisa članova naše or­ Turska-se odriče svih svojih prava ganizacije, nu da će se poslužiti i ai titula u Libiji, koja je^imala prema gentima-provokaterima, to nijesmo Statutu od 12. oktobra 1912. U korist mogli ni. slutiti. Međutim se je eto i to Italije, odriče se Dodekaneza, i predaje dogodilo^ Neka mu bude na čast, kao upravu istog talijanskoj vladi, a tako što će biti i g. načelniku Gradiću, koji isto i ostrvo Kasttellorizo. je eto spao na te grane, da mu svje­ XII. Narodnosti. dodžbu ispravnosti daju Gluhići, NajgeŠto se tiče uređenja prava pojedinih bauri, Strodli, Kandottije, Ademi, Tenarodnosti u "zemljama koje su. oduze­ mimi, Kadro Kunosić i — njegov kočite od Turske, mirovni ugovor predvi­ jaš, Čestitamo, g. načelniče i donosimo đa razne rješidbe u tom pitanju. Ova ovu poruku: su riješenja slična onim koja su izre­ Uredništvu »Pravde« sčena u mirovnom ugovoru s Austrijom. Vili. Hidžas. VI. Armenija. , ’ u Sarajevu. XIII. Opći propisi. Turska priznaje Armeniju kao neza­ i Danas ?mo poslali »Srpskoj Riječi« Kao što su velevlasti priznale, takd. Pod ovom klauzulom, Turska prima visnu i slobodnu državu, te u isto vri ­ slijedeću izjavu, pa i Vas molimo, da i i Turska priznaje Hidžaz nezavisnom na znanje i odobrenje sve mirovne ugo­ jeme priznaje buduću odluku predsjed­ I i slobodnom državom, te Te odriče svog. vore, koji su do sada doneseni od aliije u Vašem listu donesete: Uredništvu »Srpske Riječi« u Sarajevu. U Vašem nika Sjed. Država Amerike u .pitanju suvereniteta nad poarajinom Hidžaz ranih sila i koji će-se u buduće donijeti. granica između Turske i Armenije a u cijenjenom listu od 14. maja 1920. broj kao i svim svojim drugim teritorijima, Turska sb naravno odriče mirovnog u93. izašla je izjava, na kojoj su štampa­ okviru vilajeta: 'Erzerum, Trabezonj govor^ u Brest-Litovsku te izjavljuje koji će od strane aliiraca biti dodijelje­ Van i Bitlis te izlaz na Crnom Moru. na i n^ša imena, pa Vas molimo, da u ni nezavisnoj državi Hidžas. da su ništetpi svi ugovori, koji su Jedna naročita odredba sadržaje obve­ . jednom od. svojih narednih brojeva do­ Što se tiče svetosti Meke i Medine, sklopljeni između Turaka i ruskih makze i prava koje će moći biti u korist koju'- im svi muslimani izrazuju, kralj nesete slijedeću našu simalista (balilevika). . ’ Armenije — da se naime neki, dijelo­ Hidžasa svečano obećaje da će njego­ Naročita će komisija proučiti speciIzjavu: vi bivše Turske odstupe Armeniji — va vlada biti na usluzi svim muslima­ alno pitanje sudstva, te ga dovesti u Mi smo. dali svoje potpise na neka­ ako predsjednik Amerike nađe za nima, koji žele poći na Ćabu ili inače, dobro stanje. Naročite klauzule pred­ kvu izjavu, kojom' se branio okružni na­ S'hodnp. f i osigurati njihovu slobodnu posjetu.i viđaju amnestiju svih Turaka čelnik g. Dimitrije V. Gradić od po ne­ "Uređenje granica između Armenije, Naravno da će hidžaska vlada respe­ koji.su.se na strani antante kim novinama iznešenih tvrdnja o enjete Georgije i Azerbajđana, riješiće se ktirati i svete zgrade i slično. borili protiv Turske. U isto govom nekorektnom uredovanju.' Mi zajednički između tih triju država. — Ujedno je donesena odluka o pitanju doba odriče se Turska suđenja nadefsmo dali svoje potpise na tu izjavu kad S Armenijom će se sklopiti separatni slobodne i ravnopravne trgovine na . nim muslimanima koji su potpali pod smo na upit odgovorili, da nijesmo ugovor glede zaštite narodnosnih i hidžaskoj teritoriji, kako za države ko­ koju drugu državu. ■ Ad. lično proti g. Grudicu i da nama vjerskih manjina, i pitanja slobodnog je su potekle od Turske, tako i za (Nastaviće se). nije nikakva zla učinio. Nu pošto smo provoza trg. artikala drugih nacija. ‘ ostale. naknadno saznali, da se tom izjavom, IX. Egipat, Sudan i Cipar. VII. Sirija, Mezopotamija i Palestina. a s našim potpisima oprovrgavaju Na .osnovu § 22. pakta Lige Naroda, Turska odustaje od svih svojih pra­ mnoge tvrdnje, o kojima mi nemamo va i titula nadi Egiptom računajući od nj pojma, jer niti smo čitali svih tih ugovarajuće velike sile priznaju Siriju članaka u novinama, o kojima se u iz­ 5. novembra 1914. g. u korist Engleske, i (Mezopotamiju kao jednu nezavisnu javi govori, niti smo upućeni u rad g. državu; a što se tiče administracije te je priznaje kao p r o t e k t o rl c u Raspojasanost nekih đaka najbolje Grudica, pa da bismo bili kompetentni Egipta. Naročite klauzule govore o pi­ u ovoj državi, ona će biti pod vodstvom se vidi po izazivačkom držanju nekog davati kakove izjave — to ovim izjav­ tanju slobodne propagande Turaka za Kundurovića na »Gajretovoj« skupšti­ jedne velevlasti dok sama bude spo­ ni, koji je prema mirnoj skupini gra­ ljujemo, da svoje potpise sa spomenute sobna voditi administraciju i sobom usvoju korfst, o tretiranju Egipta i egi­ izjave povlačimo.patske narodnosti, o njihovoj trgovini đanskih članova zauzeo jedan potpuno pravljati. Državne granice, kao i drža­ U Tuzli,—11. maja 1920. i parobtodima„-te engleskoj »zaštiti i za­ provokatorski stav i doviknuo joj: »U va mandatorica, biće utanačeno izme­ Raif Muharemagić, Mustafa M. H. Aziju!« Ovaj neobuzdani junoša bio đu aliiraoa. stupanju Egipćana u inostranstvu. izvršenjem § 22. pakta Lige Naroda, Efendić, Hamdija Ponjavić, Salih Delije i tako »pristojan« da je-na protest Turska se dalje .odriče svih svojih begović, Hadži Jakub H. Begić, Meuprava Palestine povjerena je legalnim prava nad Suecskim kanalom, kdja su jednog čaršllje odgovorio sa »kuš!« haga H. Efendić, Salihaga Alajbegović, joj data ugovorom od 29. oktobra 1888. Drznuo se je čak dotle, da se je na je­ putem jednoj od velevlasti (Engleskoj. S. Mujezinović, Mustafa Tučić, Hasib Op. ur.). Granicfc Palestine kao i dr­ gođ. potpisanom u Carigradu. Dalje se dan vrlo prost način izrazio o Halifi Omazić, Mehmeđalija Nalić, Salko Dizžavu mandatoricu za njenu privr. up­ odriče prava primanja danka za Egi­ svih muslimana. Pozivamo školsku di­ darević, Jusuf Alajbegović, Mehaga rekciju, da tog umišljenog đačića po­ ravu odrediće velevlasti. Prema sve­ pat, a odgovornost Turske, u . pitanju Mehmedović, Jusuf H. Efendić, Sezaičanoj izjavi engleske vlade, od 8. nov. dugova Egipta prima na se engleska uči nristojnosti i eksemplarno kazni ra­ jaga H. Efendić, H. Pašić, Mehmed H. di ovog Skandaloznog provociranja I 1917. Palestina je' priznata kao postoj­ vlada. Uglavljuju se i načini .upotrebe Mustafić. A. Ibrišimovtć. imanja -Turske i njenih podanika. bina Židova, koiu su izjavu i ostale time pruži vidna dokaza'da škola nije Glavne ugovarajuće sile primaju na rasadište divlje kulture i da je daleko velevlasti primile na znanje. Jedna će — — —» . ii i ■ : . i !■ IM znanje konvenciju, koja je bila utana­ od toa, da bi mogla trpiti ovake nepri­ naročita komisija, sa predsjednikom, Sarajevo, 26. maja. .kojeg će odrediti Liga Naroda, ispi­ čena iznađu Engleske i egipatske vla­ stojnosti. Ima kod nas i ljudi koji se miješaju tati a u isto vrijeme, i riješiti sve želje de 19. jan. 1899., te konvenciju od 10. jtila 1899. u pitanju administracije Su­ ii — sudovanje. Evo dokaza: Alii pitanja ostalih naroda i konfesija u dana. ' Jesam li jaga U. Kapetanović parniči se sa JoPalestini. Velike sile ‘usvajaju aneksiju Cipra, vom Mrdom i drugovima radi smetaRok za trajanje mandata odrediće se poslao pretplatu? izvršenu od strane Engleske 5. novem­ пја posjeda, jer ne, priznaju otkaza idžaod strane velevlasti, te će isti biti prede bra 1914. Turska se odriče svih svojih re Mujagi Kapetanoviću, koji ih je u loženi Ligi Naroda na odobrenje. Gdje laž ruča... lanjskoj godini bio uzeo u kompaniju, premda je taj otkaz postao pravomo­ ćan i premda je sud Alijagu uveo u posjed još prošle jeseni. Parnica se vo-' dl kod ovdašnjeg kotarskog 'suda pod brojem P 161/20. i bila je došla dotle, daje određen očevid. Ali »za pravo sigtane« Mrde pođoše prećcem. i obratiše še vladi. Nađoše nekakva dra Babića i on im izdade ovo pismo na upra­ vitelja suda: »G. nadsavjetniče! Stfanke bile kod mene i žale se predlažući priloženu odluku. Po stanjtrC) stvari, kako se vidi iz mlolbe i uz) prikazivanja stranaka nema sud u toj stvari po smislu Uredbe o agrarnoj reformi te naredbe od 30^1. 20. broj 1085 prez, nikajrve ingerencije. Ne razu­ mijem, kakvo se to ročište za 6./3. određuje ma licu mjesta. Molim Vas, da biste izvoljeli stvar na osnovi spi­ sa pregledati i odrediti što je nužno. Uz sndačan pozdrav Dr. Babić«. Pa šta fali ako je dr. Babić pisao jedno prijateljsko pismo? Po du­ še ne fali — formalno, ali faktično fali i te kako. Jf r nakon tog pisma uslijedio je, zaključak P -161/20—4. po kojem se postupak obustav-lja. Stvar je pred višqm Instancijom i mi ne ćemo da je daije razglabamo. Ali nas zanima zna­ ti je li gornje pismo dra Babića pisano sa; znanjem g. načelnika dra Simića. Ako jest, kako to opravdava; ako ni­ je, šta će poduzeti proti dru Babiću? •Tražimo jasan i neuvijen odgovor, jer držimo ida ova stvar miriši hmielevštinom... Famozni ргојећа! mira s Turskom. Bilješke. Muslimanska trgovačka i Miška banka za Bosnu i Hercegovinu (ti) u Sarajevu, 8a»l n svim teakosalm poslovima. Obavila Bilah I unoeCeul« u knllnstea SHS. i u Urozamatau. Глам вloihe na ulitae knjiži cc I tetaft rata I мквтвAlfa № »dpovolinija. Okivp sve otlenjsiM poslovi T bumom tilagi voiomaifr glasnica ‘ б Da|e sezonske I nmliufeki iredife. — Hupuja I orodaje sredke, valuta I uri cdmne papin »Њ vrstu. U 0 B HV h 3 Ш Н J i kupali I prodali sue vrsta robe, a poglavito en Uvatai nmnlnlci. I HancBlarija: Kralja PEtra nlka Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Try)?ažha ban4a, Sarajeia - Intsrurban telefon: ZU j �.PRAVDA* — „НРАВДА" Strana 2 Страва Pritisak u našoj trgovini I obrtu. Ulizice što trube da se mi tužimo radi toga što tobože ne volimo današnje stanje i što ne možemo da se s njim po­ mirimo, neka pročitaju slijedeće retke koji jasno govore da zvučne, ali p r a zu e iraze o jednakosti i ravnopravnosti u praktičnom djelovanju imaju posve protivio znaCenj?: nejednakost i zapo­ stavljanje, Nikad uSutiti nećemo dokle god se bude^ nama mačuhinski postu­ palo. Nikli smo na ovoj grudi, ona je naša majka kao što je i drugih, mi smo njena djeca kao što su i drugi, pa ho­ ćemo da budemo u prvim redovima gra­ đana koji žive na površini ove grude. Ovdje se radi o nepravdi koja je pri­ likom maksimiranja cijena učinjena tr­ govcima u Duvnu. Oni su se pritužili trgovačkoj komori i ona im je. na te-' meljir izvješća od duvanjskog kot. ure­ da .poslala na ruke Ibrajpmage Numića slijedeći odgovor od 22. aprila 1920. broj 1004/20: »Povodom Vaše usmene pritužbe u komori, poduzela je komora edtrebne kbrake kod zemaljske vlade, te je dpbila slijedeće razjašnjenje: U predmetu priležeće pritužbe izvješćuje se slije­ deće: U smislu § 2. naredbe p. n. od. 8. decembra 1919. broj 44915 bila je sastavljena komisija iz najuglednijih i najpouzdanijih trgovaca u Duvnu. Kao stručnjak prizvan je bio trgovac manu­ fakturom Dušan Kovaćević. od strane građanstva i konzumenata birtaš Stipo Gudelj, te od siromašnjeg staleža dele­ girani od Sreskog odbora Saveza do­ brovoljaca, njihov predsjednik Marko Vuković, te konačno kao voditelj ko­ misije kancelista Mato Kordić . Što se tiče pritužbe Ibralrima Numića, a naročito toga gdje se navodi, da je komisija cijene odredila vrlo pristrano i onako, kako se kome svidilo izvješću­ je se, da je na temelju § l.provedbene naredbe od 21. decembra 1919. broj 47057 isti bio od komisije pozvan da I predloži fakture i trgovačke ^račune robe,„jer je predloženi po njemu cijenile ■ robe po mnijenju komisije pretjeran, a naročito da označene cijdne kud i ka­ mo ne odgovaraju cijenama prije 11. j novembra 1919. Numić je također od i voditelja komisije bio opomenut, da u 1 slučaju ako tražene fakture i doku­ mente ne predloži, da će biti u smislu § 5. iste naredbe kažnjen — odgovorio je da on račna od robe nema nikako, te da je istu u vrijeme rata odnosno i prije istog nabavljao, a neznatni dio poslije prevrata iz Splita i Šibenika, te da komisija kao kod ostalih, tako i kod njega postupa. Pošto je komisija svestrano izvide provela, a naročito ispitivanje pojedinih konzumenata, ustanovilo se je i došlo do Zaključka, da je Numić cijene svojoj robi poslije 11. novembra 1919. raz­ mjerno na nekim predmetima i to 50% poskočio, to‘se je u ovom smislu sa starom robom i postupalo, a cijene no­ vijoj t. j. iz Splita i Šibenika nabavlje­ noj, određene su kao i kod ostalih tr­ govaca, koji su račune predložili. Is­ pravljeni cijenik bio je po tom Numiću uručen i ponovno-još jednom pozvan, da isti pregleda ј svoje mnijenje dadne, te eventualne zapreke da saopći i po mogućnost: ma 'kakova dokaza komi­ siji pruži. Tada je Numić javno razgla­ sio, da će on robu i ispod označenih ci­ jena 20% rasprodati, samo, da je čim prije nestane i kakova bilo prigovara, bilo uredovno ili inače nije podnio, te je cijenik po voditelju komisije bio uredovnm muhurom proviđen i potpisan i Numić je po istom, robu stao 1 raspro­ davati. Što se pako tiče osobe Numića i od prije konzumenti su se poglavito naj­ više na njega radi bretjeranih cijena tu­ žili, te je bilo slučajevi, gdje je Numić satima robu p»skupljivao. Dakle kotar­ ski je ured sasvim korektno postupao i nimalo se u provedbi naredbe ogriješio nije, a po gotovu, kad su najugledniji i najpošteniji trgovci, kao stručnjaci u komisiji fungirali, a Numić tada nikakov prigovore bilo komisiji bio uredustavio nije. Što se tiče Salke Numića i Muje Krilića. postupalo se na isti način, te ni­ jedan nikakovih računa odnosno doku­ menata policiji podnio nije, a cijena su­ hom, mesu je i niže od K 28 resp. K 36 na dan 11. novembra 1919. bila. Što se tiče pritužbe Faale Numića, to po njemu predloženi cijenik nije gotovo ni u koliko komisija promijenila," a i Numić je tada na cijene pristao, te uopće skoro nikakova prigovora usta­ To su ljudi koje kotarski ured nazivlje stručnjacima. Kad je došla naredba zem. vlade za maksimiranje cijena, predstojnik je re­ novljenim cijenama nije ni komisija sta­ kao da će sastaviti komisiju u spora­ vila i isti je odmah po voditelju komi­ zumu sa općinskim vijećem. Predstoj­ sije bio uredovnim muhurom proviđen nik je tu svoju riječ pogazio i na i potpisan, te Numić po istom robu i svdju ruku sastavio komisiju kako je prodavao. gore navedeno. Zašto nije uzeo i ko­ Šta je оуе ljude potaklo, da poslije jeg muslimana u komisiju to kot. ured svršenog čina .između svih ostalih tr­ u svom odgovoruetnotiviše da medu govaca, kod kojih sit jednake čijehe umuslimanima »nije mogao naći pouz­ stanovljene, ovakvu neistinitu tužbu danog i povjerljivog čovjeka« da ga podnesu, kotarski ured nije mogao ra­ nominira članom komisije. zabrati, jedino to, da je Numić javno U Duvnu ima musi, trgovaca i obrt­ govorio, da je komisija pristrana bila, nika 29, a pravoslavnih i katoličkih sve­ jer u istoj nje nikakav musliman uče­ ga skupa 13. Da se između 29. musli­ stvovao, te će valjda ovo jedini razlog mana trgovaca nije mogao naći koji bi biti, zašto, su tužbu podnijeli, primje­ bio pouzdan i povjerljiv to je drska ućuje se, da na predmet odhosećih se vreda za sve duvanjske muslimane, to spisa, osim istaknutih u radnjama prije niska podvala kojom kot. ured hoće tužitelja cijenika nema, jer kako je go­ da ocrni muslimane i da' opravda svoj re navedeno, pritužitelji nisu tada cije­ nama ništa prigovarali, te .se ni dokaz­ • nezakoniti postupak. Kao da je malo što nas je materijalno toliko oštetio, ni odnosno raspravni postupak nije za­ nego hoće još i moralno da nas ubije. metao. Konačno se primjećuje da su Fazlo i, Taj dvostruki zulum nema primjera u Ibro Numić prije rata bili prezaduženi' daleko. U gornjem odgovoru trg. komore veli mali trgovci, koji se medu, trgovce ni­ Se da je I. Numić povisio cijene svojoj kako ni ubrajali <nisu, a- sada raspolažu robi poslije 11. novembra za 50% i da svaki sa imetkom u kapitalom (Fazlo je komisija u tom smislu 'postupala .sa Numić od najmanje 2 do 2 i po milijostarom robom. To је' Kordić-tako izvi­ na)- a Ibro Numić do 2 milijona kruna, jestio, a kako je on postupao nek se a za Krilića se uopće ni znalo nije, a vidi iz ’ slijedećeg prikaza: u petak u sada se ubraja među prve trgovce, sa 11 sati prije podne dostavljen je cije­ preko 1 milijon kruna kapitala, te su i nik 1. Numiću, a isti dan u 2 po podne najviše sa porezom na ratne dolinke došao je Kordić sa komisijomi dvoji­ oporezovani. com stražara te pretražili ne satno maŠto se tiče pako pritužbe, da je svje­ gazii, nego i kuću i cijelu jnahalu. Od­ tina u dućane nagrnula i za tri dana mah iza njih navalila je na dućan rulja robu raznijela, primjećuje se, da je je­ svjetine, koju je Kordić sa svojim dru­ dini uzrok po mnijenju, ovoga ureda taj govima organizovao i nagovorio da idu mogao biti, što je Numić kako je gore porazgrabiti Sve što ima u Numićevu navedeno satima robu poskupljivao i dućanu i to koliko kp hoće 1 šta ko ho­ . narod ovu zgodu upotrebio, ma da je će po bagateljno jeftinu cijenu koju ja bilo predmeta gdje je komisija i veću on, Kordić, udario Numićevoj robi. Nacijenu stavila, da se makar toliko sa putio je dakle svjetinu da iskoristi tu robom opskrbe, dok se situacija pro­ priliku i da opustoši Numićev dućan. mijenila nije, jer narod u nikakvu zgo­ Bilo je seljaka koji su uzimali po du ne vjeruje ti drži da ono što ured 20 metara svilenih štojfova; pa preko aprovizacije prodaje, da je naj­ ne znajući ni sami u što se upotrebljujeftinije, te su ovaj primjer sa aprovije taj materijal, pitali, su samog Numića zacijom prispodobili. čemu ovo služi i šta se od ovog pravi. Na posljetku primjetiti je i to, da ako Nije li ovo pravo pljačkaško raspolo­ bi Numićj uvidili, kad im je cijenik 0ženje? Razdražiti tako mašu i ulijevati dobren i predan, da bi pretrgli kako u u’Tiju pljačkaški duh, to je Kordiću go­ tužbi navode štetu, jedan od K 40.0<Л dilo jer je time vidio da može pokazati a drugi od K 30.000, to bi ustanovlje­ svoj dušmanluk prema musi, trgovci­ nim cijenama odmah prigovorili i do­ ma. Za vrijeme potraživanja Numićekazni postupak zamolili, a jer to učinili ve kuće, Kordić je našao u kuhinji 11 nisu, a s cijenikom su se Suglasili — kilograma pirinča i iznio ga je da se u jasno je da nikakove štete pretrpili ni­ dućanu i to proda. U dućana se našlo su, a više je vjerovatno da su u tužbi 7 kg makaruna. Došao jedan musliman navedene svote zaradili, a ne štete pre­ u kojega je žena istom rodila i molio trpili. Kardića da mu da dozvolu da kupi ne­ Kotarski ured ostaje kod tog mišlje­ što od tih makaruna. Kordić mu-je velenja? da su pritužitelji račune i fakture dušno dozvolio da može uzeti samo predložili, da bj se cijene robi makar 7» kg. a dvojici, svojih prijatelja nare­ još za 20% ponizile, a nikad povisile. dio je da izda po 3 kg. Dakle bolesnoj Konačno se i to primjećuje, da’ je od­ i porodenoj musi, ženi ‘I, kg a svojim nosna u govoru stojeća.vladina nared­ prijateljima po 3 kg. To je znak, da ovi ba, o suzbijanju skupoće i lilivarenja ljudi nemaju'ni pojma ni osjećaja pra­ bila svestrano po gradu izvješena, te vednosti. Huškanjem mase na pljačka­ ■Je svaki trgovac prije provedbe za pro­ nje, pretraživanjem kuće i dućana i ku­ pise iste znao, a valjda i pritužitelji, te hinje. đijelenjem tuđe robe među svoje su se mogli ravnati kako će postupati, prijatelje i odbijanjem muslimanske si­ ako su im tijene po. koftisiji prenisko rotinje, dakle takim postupkom taj ne­ određene. Dakle kako je gore istaknu­ savjesni činovničić, taj mali lokalni de­ to, kotarski ured nije se ni najmanje o spot, -koji nema svijesti' o činovničkoj propisu gornje naredbe ogriješio i sasdužnosti prema građanima i 'koji nema ma je rigorozno po istoj postupao, te je osjećaja odgovornosti prema državnom jedini valjda uzrok podnošenja pritužbe zakonu, osjetio se slobodnim i uvjerio taj. što u komisiji nijedan od muslimana se da može činiti šta ga je volja i to (trgovaca) nije prisustvovao, a primje­ bez ikakve granice. Taj je Kordić svo­ ćuje se da pouzdanog i povjerljivog ko­ jim postupkom natjerao ljude u očaj pa tarski ured medu isthna nije mogao da reknu: »Prodaću pošto zašto, trsiću naći.« svii robu podmipošto, samo neka nemam Što se tiče sastava same komisije za posla sa ovakim stvorenjima! Makar ga procjenjivanje .robe kot. ured veli da ja i propao, ne mogu više trpitl ovog su »najugledniji i najpošteniji ’trgovci, zuluma.'■« kao stručnjaci, u komisiji fungirali«. Što Kot. ured veli u svom izvješću, da se njihova ugleda i poštenja tiče, to na Mujo Krilić i drugi nijesu podnijeli ra< stranu, >ali da li su oni, i stručnjaci u čuna. To nije istina. Oni su u-druprocjenjivanju robe, to prepuštamo nji­ štvu Munibagc gp^hića, gradonačelnika, hovoj savjesti, da o tom prosudi; a da odnijeli račune predstojniku u kancela­ mognu ,j čitatelji to prosuditi mi čemo riju, ali oval to nije uzeo u obzir re­ te'ljude ukratko prikazati: kavši im daje kasno. Ovo je skandal, 1.) Dušan Kovaćević je veleposjed­ da se jedan državni ured služi neisti­ nik, kojemu je .trgovina nuzgredno za­ nom. nimanje. On se za vrijeme rata nije ni­ Što kot. ured u svom izvješću veli kako trgovinom ni bavio, jer je ova fa­ da nije mogao razabrati uzroka zašto milija bila izvrgnuta raznim progonima. su ovi ljudi, mimo kot. predstojnika oPrema tomu nije bio u stanju ustano­ tišli 4 podnijeti pritužbu vladi i komori, viti- cijene1 prije i za vrijeme rata kup­ ni to ne stoji.. Jer kad su vidjeli da je ljenoj robi. ., predstojnik sastavio komisiju ne u spo­ 2.) Stipo Gudelj jest birtaš koji se razumu sa - općinskim vijećem, kako razumije samo u točenje rakije. je bio obećao, nego mimoilazeći trgovce 3.) Marko Vuković, sada pbdvornik, i ne tražeći nikakva sporazuma s nji­ za cijelo vrijeme rata bio je odsutan iz ma onda su se uvjerili da on radi nji­ Bosne. ma iza leda, te za to nijesu našli za 4.) Mato Kordić obični je kancelista, potrebno uvraćati se njemu, nego suvsc dakle mali činovnik, kojeftiu je trgovi­ sastali u čitaonici, odlučili da se prita­ na tuda i nepoznata stvar. je vladi i komori, izabrat trojicu .izme­ To su dakle bili članovi te komisije. đu sebe i to Izzet bega Kapetanovića, e Bpoi 161 Bro) Munib agu Spahića i .]. Numića i po­ slali ih u Sarajevo prva dvojica ođ iza­ branih morali su se naglo vratiti kući, radi privatnih poslova, a J. Numić je ostao i po zaključku svih musi, trgo­ vaca predao tužbu trg. komori. Što kot. ured u svom izviješću pri­ mjećuje da su Fazlo i Ibro Numićj pri­ je rata bili mali, neznatni i prezaduženi i trgovci te da su samo za vrijeme rata zaradili milijune, to je također zlobna kleveta-koju bi mogle najmjerodavnije demontirati velike firme u našoj zemiji kao Šantić, Peško, Nezirhodžić, Uskuplija,'Alkalaj, koje dobro znadu ka■ kvi su trgovci bili Numići. Njihovu tr­ govačku prošlost nije u stanju procije­ niti plitka i zlonamjerna glava jednog Kordića, koji .je za vrijeme rata došao u Duvno. Uzevši, u obzir zdravu valu­ tu ti su trgovci prije rata imali. 5 puta višu vrijednost'nego danas. Kordić njih tako prikazuje za to da ih može što više oporezbvati, da im se i tom pri'likom osveti kako to želi njegova mrž­ njom zadojena duša: samo da uništi musi, malo i .velike trgovce i obrtnike u Duvnu. Njegovo to osvetničko.; djelo­ vanje uzrokom je da su svi jednodušno digli glas protiv njega na usta J. Nu­ mića. Zahtijevaju od zem. vlade da kazni Kordića radi njegove pristrano­ sti i nepravde, ili gp bar mdkne, jer se više snositi ne može. Kako doznajtmo uvrijeđeni muslimani trgovci predali su ovu cijelu stvar na ministarstvo trgovi­ ne pa da vidimo s čim će kot. ured motivisati nanešenu im uvredu nazvav-^ ■ ši sve muslimane nepovjerljivim. Na svakom polju bije muslimane ista nepravda. Ali ovo treba da nas sve opameti jedne drugima što više približi i da nas u čvrstu falangu složi.- Političhi pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Nova nevolja. Na posljednjoj sjednici ministarskog savjeta, kojoj je predsje­ davao Sam Regent, pretresalo še vrlo važno .pitanje o miru sa Turskom. Po balkanskom ratu morala je Srbija za ustupljene joj dijelove turskog imperrija preuzeti jedan dio turskog držav­ nog duga. Zbog ovog pitanja vođeni su dugo pregovori, koij su trajali do po­ četci rata, a onda bili prekinuti. »Saveznici« sada traže da definira­ mo, koliki ćemo dio turskog duga pre­ uzeti na sebe, -stojeći pri tom na ne­ pravednom stanovištu, da imamo pri­ miti dio sadašnjeg duga, a ne onog kpji’ je bio godine 1912.—13. Pošto su se turski državni dugovi unmožali za ogromne svote za vrijeme rata, naš ministarski savjet se stavio na stano­ vište, da ne u d o V o 1 j i s t a n o.v i štu saveznika. U Pariš će na pred'log ministra dira Ninčića otići kao oda­ slanih dr. Voja Marinković, koji je- naj­ bolje verziran u ovo pitanje, pošto je sam u svoje doba vodio o tome' pre­ govore sa Turskom. VANJSKI POLOŽAJ. Francuski poraz u Siriji. Javljaju iz Pariza: Chicago Tribune, javlja iz Beyrutha da su francuske trupe u ja­ čini od 3.500 ljudi, koje su htjele ući u, Ajnitab, napadnute od 6.000 Turaka, i da su se morale povući u Kilies. Konferencija u Spaa. Javljaju iz Ber­ lina: Vlada je primila poziv za konfe­ renciju u Spaa za 21. juna. Opći položaj kritičan. U donjoj kući izjavio je Rober-t Cecil,' da je u spoljnim odjiošajima nastupio kritičan mo­ ment. Liga Naroda ide zatim, da održi mir, pa zašto je nijesu onda pozvali da posreduje u poljskom pitanju. Valja spriječiti’, da Finska i Rumunija ne zaratuju na boljševičku Rusiju. Posredo­ vanje Lige Naroda može još uvijek da prekide ratovanje Rusa s Poljacima. Na jedno pitanje. odgovorio je Bonar Lo, da Rusija nije pozvana niti službeno, obaviještena, da postoji Liga Naroda. O Poljacima reče, - da su ih boljševici dosta jasno izazvali u Trockijevoj. poruci francuskom narodu, u kojoj sc veli: »Kad obračunamo sa Đenjikinom, -bacićemp naše velike rezer­ ve na poljsku frontu«. , Austrijska vojska. Prema vijestima bečkih listova austrijska će republika imati oko 30 garnizona. Ponajveći će biti u Beču, a imaće 8.300 momaka. Zatim Graz 2170 momaka, Unz .1850 Celovac 1150, a najmanje garnizone biće po 1000 momaka.- �fepoj 161 — Broj* Prosvjeta i škola. ПРАВДА" — „PRAVDA„ pe dobrovoljne priloge za podmirenje skuparinskih doplataka njihovih mual­ lima. . • Ad 4.) pozivaju se povjerenstva onih kotareva, kojili su stanovnici ušljed rata nastradali a nijesu se dosada mateHjalno popravili, te radi toga nijesu u stanju dati dobrovoljnih prloga za »te doplatke — da odmah ovamo predlože iskaze muallima svojih mektebi ibtidaija u svrhuj. da im se vakufski do­ placi odmjere iz gore spomenute do­ tacije. Po zaključku v.-m. sabor u takvi is­ kaz treba uvrstiti samo one muhllime, koji ne dobivaju nikakvih drugih do­ plataka ni od države, ni od vakufa, a niti s l^ojo druge strane. Kako se vidi, stvar je vrlo hitne narari, pa se samo po sebi razumije, da će i povjerenstva što brže uredovati, kako bi naši muallimi što prije mogli ■doći" do svojih novaca.« njem i.m’ko nije mogao ni pomisliti, da će trebati čaršiju I činovnički kader upregnuti, da u kojekakvim izjavama i uvjerenjima ’zabašuruju iznešene tvrd­ nje; svako je očekivao, da će g. Grudić, ako nije istina što se o njemu piše, Na našu predstavku Upućenu vakuisam oprovrči. To nije učinio. Skovana * skoin saboru u stvar: poboljšanja berije izjava, po svoj prilici u okružnoj ob­ i' va kao 1 uređenja pravno« nam polo­ lasti, i data trojici pravoslavnih »omlažaja. dobili smo od vakufsko mearifske dinaca«, koji su radi »junaštva« iza pre­ uprave slijedeće riješenje: vrata ovamo poznati kao provokatori, »Muallimskom 'udruženju za Bosnu i čijeg se susreta svaki čestiti musliman Hercegovinu u Sarajevu., U prilogu do­ i katolik kloni. Ovi su »omladinci« iz­ stavlja Vam se jedan primjerak okružnuđivali potpise i teško onome, kome , niče kao akt provizornog saniranja su oni došli da zatraže potpis na. izja­ - muallimikih beriva s pripomenom, da vu, pa ih odbije. »Jesi li ti proti ovom vakufski sabor u svome ovogodišnjem okružniku? Ili voliš da ti dođe Švabo zasijedanju, ušljed teškog financijskog ili Madžar za okružnika ili naš čovjek? stanja centralne zaklade, nije mogao Je li tebi kakvo zlo učinio ovaj okružusvojiti' Vašu predstavku upućenu, na nik?« Sa ovim se je riječima išlo od njegovu adresu, nego je to pitanje od­ čovjeka do čovjeka i -kad se je na sva godio do svoga budućeg zasijedanja u ova pitanja povoljno odgovorilo rekli nadi, da,će se do toga vremena vasu: »Eh, ide nam sad potpiši ovu iz­ . kufske fmansije poboljšati.« javu!« . Okružnica, koja je priložena gornjem Pošto u ovaj mah nije moguće radi rijesenju glasi: Da li ova izjava služi na čast gosp. velikih putnih troškova sazvati sasta­ •Svim. kotarskim vakufsko-mearifGrudiću i da li ga brani, druga je stvar. nak šireg odbora našega udruženja, Na njoj je potpisano 137 imena, od ko­ skim povjerenstvima u zemlji. Vakufkako bi mogli zauzeti konkretnije sta­ sko-mearifski sabor pretresajući finanjih su jedna trećina — činovnici, jalište prema tome zaključku vakuf ­ oijsko stanje centralne zaklade uvidio kdji moraju u korist pretpostavljenog skog sabora, a budući u sadanjem uje da prihodi, kojima ova zaklada ras­ potpisati ma što bilo. Veći pak dio ožem odboru sjede većinom ljudi, koji polaže, ne mogu ni iz bliza pokriti niti stalih potpisnika, koji »osuđuju izdaj­ najnužnjih svojih potreba. Ušljed ovo­ tim pitanjem nijesu lično tangirani, da ničko pisanje nekolicine pokvarenih in­ ga izvanredno teškog financijskog sta­ bi njegov zaključak bio mjerodavan za dividua« jesu baš glavom- oni, koji su nja, nije vakuf.-mearif. sabor uopće ni sve muallime, to je Isti odbor na svojoj bili najveći austrofili i za koje upravnici sjednici od 23. maja 1920. zaključio sli­ odobrio. redoviti proračun za ovu go­ iz »majke Srbije« nijesu smjeli doći ni jedeće: dinu. nego je dozvolio v.-m. saborskom na san kao upravnici Bosne. Istina oni Zaključak v.-m. sabora je sam po se­ odboru, da do konca oktobra o. g. čini sada ne žale za Austrijom i' pomirili bi negativnog smjera prema zahtjevima izdatke prema proračunu iz 1919. g. šu se sa našim oslobođenjem, kad nije uz neke promjene. muallima, istaknutim u njihovoj predmogk> biti inače. Mi im ne zamjeramo, stavci, te bi bilo logično, 4a m^allitni Ovaj, razmjerno vrlo neznatni, pri­ da su se kao »pametni« ljudi preko povuku konsekvencije. hod central. v.-m. zaklade zadavao je noći »uvjerili« da su bili na krivom Ali obzirom na nastale ferije kao i • v.-m. saboru najveće poteškoće pri. uputu, ali nam je krivo, kad nam čeljad na predstojeću glavnu skupštinu naše­ ređivanju muaUimskih beriva, pa je a la Adem Kuirbcgović, koji je za au­ ga udruženja, potpisani odbor misli, da nakon svestranog pretresanja vrlo žastrijsku plaću bio kroz cijeli rat dobro­ to pitanje prepusti glavnoj skupštini lospog stanja muallima a- i v,akuf. pri­ voljno vojni imam i hvala austrijskom kao najmjerodavnijem forumu; koja bi hoda' zaključio u pogledu muallims'kih berićetu i danas nosi malo prekrojenu imala odlučiti, da li da se. povuku konberiva slijedeće: crno-žutu kabanicu kao vidan znak sje­ 1 .) poćam od 1..januara 1920. ima- sekvericije ili da se privremeno zado­ ćanja na sretna vremena, te Muradbeg volji s takvim zaključkom v.-m. sabo­ du se muallimima isplaćivati iz central­ Zaimović, dobrovoljac i borac za oslo­ ra, te da £eka i buduće zasijodanje to­ ne v.-m. blagajne beriva, koja su pred­ bođenje naših krajeva od — »majke ga sabora. viđena u § 17. osnove njihove prag­ Srbije« i njima slični poručuju, da Se matike. prema 'kojoj iznBsi godišnja Da bi bio što jednodtišniji zaključak protiv nas »upotrijebiti ona sredstva, plaća svakog muallima mektebi ibti,glavne skupštine prema tome pitanju, kojima će nas onemogućiti, da .dalje daije bez razlike 1200 K te 240 K do­ potpisani odbor poziva sve one mual­ rovarimo protivu stanja stvari stvo­ platka onim muallimima, kojima bude lime, koji ušlied svojih malih sredsta­ rena našim oslobođenjem«. povjerena uprava mektebi ibtidaije; va toj skupštini ne mogu zrisustvovati, I još se ne stide nazvati oslobođenje 2 .) skuparinski doplaci imadu se mu­ da se dotle pismeno izjave da li se za­ svojim. Gospodo, javaš, nepiojte se dovoljavaju zaključkom v.-m. sabora allimima isplaćivati iz prihoda samo­ toliko kuražiti, jer historija je vaša još stalnih vakufa dotičnog kotara, ali na-. ili ne. .svježa, može je svako kad ushtije do­ U prvome slučaju neka istodobno ili kon što se osigura podmirenje mešnuhvatiti i po koji fragmenat . iščupati. kasnje izvijeste o svim- onim slučajevi-’ Povlačenje historije na ortn ne bi go­ tata i to u visini prema prilikama ma, gdje pojedina vakufska povjeren­ - mjesta; dilo ne samo vama, nego ni gosp. Gru­ diću, kojeg ste okružili kao negda au3 .) u koliko prihodi samostalni! va­ stva gie budu htjela udovoljiti nare­ đenih centralne vakufske uprave ili strSske upravnike, koji su vas! »tiranikufa ne budu dostatni za isplaćivanje inače budu u tome pitanju činila može­ sali«, pa ne vidi jadnik, što no se kaže, ovih skuparinskih doplataka mnallimibitne nepravde prema pojedinim mualdalje od nosa. S uha na uho možete ma, imadu kot. v.-m. povjerenstva po­ limima, kako bi potpisani ili budući od­ davati svakakve izjave, »uvjerenja«, zvati džematlije putem džematskih bor muallimskog udruženja mogao po­ "medžlisa, da dobrovoljnim prilozima stavljati se na raspolaganje i biti za le­ duzimati nužne korake. đima, ali na javu sakan, a naročito s oredovito podmiruju u mjesečnim obro­ U drugome t j. negativnom slučaju cima skuparinske doplatke svojim mu­ nako »kuražnom« porukom, jer »stanje neka se navedu razlozi kao mjerilo nje ­ stvari stvoreno našim oslobođenjem« allimima. i gova opravdanja. Ako džematlije ne htjednu podmiri­ zahtijeva (od vas, da ne Zaboravite šta ; Za uži odbor:« vati skuparinske doplatke muallimima ste bili i — šta ste sada. Nama Tajnik: Potpredsjednik: . dije drago da povlačimo prošlost u.pou onim mjestima, gdje samostalni va­ Šabić, v. r. Hnjdurović, v. r. kufi ne budu za to musaid, neka im lemiku, ali ako se samo još jednom opovjerenstvo stavi u izgled, da će im smjeiite slati ovakove poruke i potpisi­ se mektebi jbtidaije zatvoriti u koliko vati ovakbve izjave i mi ćemo zagremuallimi ne,htjednu svoju službu vršiti bati u krastu. Jedan dobar dio potpis­ za -samu onu plaću, koja im je vetera­ nika ne zna ili neće da zna, da je sam na iz centralne v.-m. zaklade. sebi, pod svojim potpisom nagovorio i Tuzla, 20. maja 1920. 4 .) skuparitiski doplaci muallima iž napljuvao u lice, da bi drugog, ko' bi onih kotareva, kojih su stanovnici uinu se ovako narugao, smjesta tužio U »Srpskoj Riječi« od 14. maja 1920. šljed ratnih operacija osobito nastra­ sudu. Ta šta, zar i o tom još razmišć broj 93. izašla je čak na uvodnom mje­ dali, a nijesu se do sada materijalno ljati? Trice! Tš ja sam »osvjedočeni« stu izjava, kojom građani iz Tužle »opopravili, ispiaćivaće se iz dotacije od Srbin, »pomirio se sa stanjem;stvari« suduju izdajnčko pisanje nekolicine 50.000 K koju jt v. m. sabor u tu sfr- pokvarenih individua«, te osuđuju ' i i šta se još hoće od mene? Valjda da hu naročito odobrio; dignem pušku na Srbiju kao u 1914. g. »njihovo društvo«, koje ih je »za vrije­ kad se je Smjelo? Jest taj svijet baš 5 .) ova beriva protežu se i na uči­ me austrijskih neprilika tiranisalo« pa budala. Hoće da čovjek čini sve što je teljice ručnih radova, te će se ista is­ »ne mogu nikako da se pomire sa na; nemoguće: za vrijeme Austrije poma- , plaćivati poćam od 1. januara 1920. ošim oslobođenjem«, ne'go »i danas još ži Srbiju, a kad Srbija dođe, pomaži nim, nastavnipi licima, kojj su se do žale za Austrijom i žele njezin povra­ označenog roka defacto u službi nala­ tak«. Dalje se izjavljuje okružnom na-. Austriju,... Zar nije mnogo pametnije postupati po onoj mudroj i zlatnoj na­ zila; ona lica, koja su imenovana na­ ■čelniku g. Dunftriji Grudiću »zahval­ ših starih: »Kiiga je moliti, nije ga sr­ kon toga roka, dobivaće dotična beri­ nost za "neumoran rad na sređivanju diti«. Eto, taki i tima slični okružuju va od dana njihova imenovanja. prilika«, onda mu se daje »uvjerenje«, gosp. Grudića. Stoga se pozivaju povjerenstva: da će (potpisnici izjave).u radu protiv Ima još jedna vrsta potpisnika, koji Ad 1.) <ja odmah ovamo predlože »ovih naših (čitaj njihovih) neprijatelja su dali 'potpise kao protuuslugu gosp. naći u nama (t i. u njima) odane po­ namire mualima i učiteljica na iznose, Grudiću, jer im je — naperio ka­ koji im pripadaju na temelju 1.—4. toč­ magače«, te konačno puročuju onima kav posao expres, za koji bi, ke ove okružnice. Te namire treba da što pišu »anonimne i t lažne napadaje«, da okruznik ne vrši i uloge predstojni­ budu kao obični) propisno biljegovane da će proti njima »upotrijebiti ona sred­ ka, trebala malo dulja procedura sa i po prettsjedHpm nadležnog v.-m. po- stva«, kojima će ih »onemogućiti, da problematičnim uspjehom," vierenstva vidlranc. dalje rovare protivu stanja stvari stvo­ Ad 2.) da odmah ustanove, koji su rena našim oslobođenjcmi. Čestiti ’ muslimani, koji su dijelom iz samostalni vakufi u stanju, da prema Qvo je u glavnom sadržaj izjave, ko­ neznanja, a dijelom iz prevare i straha tački 2.) оуе okružnice podmiruju sku­ jeg donosimo radi onih ‘ čitaoca našeg pred sakupljačima potpisali spomenutu parinske doplatke dotičnih nastavnih Ulista, koji te izjave nijesu imali prilike izjavu ’ saznavši naknadno o čemu se ; ca i da mutevelijama odnosnih vakufa čitati u »Srp1. Riječi«. Sad ćemo se radi povukli su svoje potpise i poslali nalože, da te doplatke bezodvlačno malo osvrnuti na tu izjavu: kako je po­ »Srpskoj Riječi« i '»Pravdi« "takovu iz­ počmu isplaćivati. * stala. ko je sakupljao potpise i na koji javu. Nas ovo veseli, da se konačno Ad 3.) da u slučajevima, gdje samosu način iznuđivani potpisi. Pisanje provodi desinfekcija. §. ' stalni vakufi nijesu musaid, za pokri­ »Pravde«, »Hrv. Sloge«, i »Jugoslavi­ vanje ovih doplataka — odmah sazovu je« b g. -Grudiću. načelniku tuzlanskog džčmatske skupštine u svrhu da poku­ okruga praćeno je s najvećim zanima- I — I ) —ii 1.11 I, Proglas na mualimE. Maši dopisi OglašDjte u „Pravdi" Страна 3. Domaće vijesti Naknadna zamjena novčanica. Mini­ starstvo financija odredilo je pet dnev­ ni rok za .naknadnu zamjenu markira­ nih krunskih novčanica, koje iz 'kojeg bilo razloga nijesu bile zamijenjene sa krunsko-dinarskim novčanicama. Naknadna zamjena počinje u nedjelju 30. maja, a traje do četvrtka 3. juna uključivo. Zamjena će se vršiti kod s у i h poreznih ureda, a u Sara­ jevu još kod zemaljske blagajnice i uređa poštanske štedionice^ Poslije gor­ njeg -roka neće se nikom dozvoliti .za­ mjena ni pod kakvim usl-ovima, niti će se primati molbe a kamoli rješavati. Zamjenjivaće se samo markirane hovčanice od 1000, 100J 50 i 20 kruna, dočim novčanice od 10, 2 i 1 krunu ostaju i dalje u prometu. Dobro došao! Pronose set vijesti, da u Sarajevo dolazi g. Stojan Protić. Mi­ lo nam ga je lično pozdraviti, premda držimo da će mu misija teško uspjeti. Bosanski su radikali previše zabrazdili. Vladinom prvom odjeljenju stavlja­ mo u raboš ovaj telegram: Velika Kladuša, 24. maja. Danaj cjelokupno sta­ novništvo svih triju vjera, osim neko­ licine Kurbaliću sličnih i osim začetni­ ka krvoprolića na Pećkoj, odposlaše vladi i ministarstvu protest zbog obu­ stave Kurbalića u Cazinu. »Srpskoj Zo­ ri« bi savjetovali da radije potraži spi­ se žrtava", poginulih u Aradu iz cazioskog kotara, nego da se zauzima* za ljude kova Kurbalića. Mjesni odbor. Popularna predavanja tz elektroteh­ nike. Inžinjer M. Celić držače preda­ vanja »Šta je elektrina, te kako i u koje se sve svrhe ona! iskorišćuje?« i td: .u prostorijama. Jugoslav. Musi. Športskog Kluba u subotu 29. o. mj. u, 10 sati; a u »Đerzelezu« u nedjelju 30. o. mj. u 11 sati, na večer. Prodaja brašna. Preprodavači »Kon­ zorcija« izdavače počam od srijede 26. o. mj. pa sve do srijede 2. juna t. g. brašno za varivo фо K 13. i brašno ?a hljeb po K 12 na'kg. Na svaku oso­ bu otpada ukupna 1 kg.’ Prodaja se vrši na temelju legitimacije gradske aprovizacije. Gospodarstvo • Muslimanska trg. io brt. banka za B. i H. Još nema potpuna tri mjeseca, ka­ ko je ovaj naš najmlađi zavod otpočeo svoj rad, a već se u trgovačkom j obrt­ ničkom staležu osjeća njegovo djelo­ vanje. Zavod je otpočeo svoje djelova­ nje sa 50% uplaćene glavnice, dakle sa 1,500.000 kruna, a druga i treća uplata je dosad skoro od svih dioničara polo­ žena tako, da će koncem ovoga mjese­ ca cio dionički kapital ovog našeg za­ voda biti potpuno uplaćen. Ravnateljstvo ovoga zavoda nakani­ lo je čim mine zakonski rok treće uplate povisiti dioničku glavnicu na 10 miliona kruna. Ovo povišenje glavnice, kako izgleda, potpuno je osigurano, jer je pelika potražnja za dionicama ovog našeg zavoda. Mi ćemo se u jednom od idućih brojeva opširno osvrnuti na dosadanje djelovanje ovoga zavoda i na povišenje njegove dioničke glavnice. Poruhe uredništva. G. Jovo Mrda, Briješće. Vašeg is-, pravka ne možemo donijeti jer ne od­ govara propisima zakona o štampi. Da i nije te okolnosti, morali bismo Vam uskratiti prostor našeg lista, jer ste ležali u kaznioni radi ubojstva Miče FiHpovića. Ovakim ljudima mogu ustu­ piti svoje stupce samo listovi kao što je Vaš »Glas Naroda«, a štp uza sve to obnašate zvanje kneza znak je a bnormalnih prilika, u kojima ži­ vimo; nipošto znak »-reda i zakona« o kojem govorite u svom ispravku. Što odbijate tvrdnju o pljačkanju erarSkog i Kapetanovićevog dobra upu­ ćujemo Vas na sud,’ gdje smo spremni , dokazati iznešene činjenice. Ako ste u pravu, izvolite nas tužiti. G. (Jr. S. Pinto, advokat. Sarajevo. Prijetite se tužbom ako noticu »Jesmo Ii to u Judoslaviji?« ne ispravimo »on a m o da ona ne odgovara istini« i hoćete da požalimo što smo je objelo­ danili. Izvolite nam poslati ispravak g. Isaka Saloma (nek oprosti što ga nazvasmo doktorom!) pa' ćemo se razgo­ varati. Dotle — čekamo na podatke. q �Spoj 161 Broj »ЛРАВДА* — »PRAVDA* Ствана 4. Strana • PiPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stbvarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. 1 Ci епе umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 + X e < * Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ui. br. 3' (prije Rudoifova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih dpoga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna.'— Cijene najumjerenije. u „Pravdi" Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porast« kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, । onda rabile Fellerovu Elsa-Tapochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa i prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen . V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. POZIV NA UPIS. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanoga roka za uplatu ne ' polože uplatu sa 6% kamata, biti će lišeni prava, kojapotječu iz upisa'i iz već učinjenih uplata, ali оцј ipak jamče u smislu § 158. trg. zak. a prva i druga uplata njihova smatra se propa­ lom u korist društvene redovne pričuvne zaklade. f Ravnateljstvo ^uslimansfeB .trgovačke i obrtniclu banke za Bosnu i Hercegovinu 1 d. u Sarajevu. od 2 9. Sredižna zadruga ZA SNABDEVANJE I IZVOZ živa sve zainteresovane da se prijave na upis akcija. Prijave za upis akcija imaju se, po­ slati Ministarstvu Trgovine i Industrije — Beograd sa naznakom »Za Središnu Zadrugu za Snabdevanje i Izvoz« i to uroku od dvadeset dana od publikacije ovog o g 1 a ‘s a u Službenim Novinama u Beogradu i u Službenim novinama Pokrajinskim." Jeđnovremcno s prijavom' polaže se Na­ rodnoj Banki Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca .u Beogradu po 500 dinara od svake akcije. U roku od osam dana posle zaključ­ ka prijema upisnica odlučiće Ministar Trgovine i Industrije o prijemu -upisnika za akcionare i pozvaće se isti da up­ latu u roku od osam dana od obznane poziva ostatak od 50%i Kapital Središnje Zadruge iznosi do nominalne vrednosti .akcija kao i 30,000.000.— Dinara 50 dinartf od svake akcije na ime os­ u 12.000 akcija od 2.500 dinara svaka, nivačkih troškova. ‘Ostatak osnovnog od kojih polovinu uplaćuje Država a kapitala uplatiće se naknadno, a po repilovinu korporacije i pojedinci. Akcije šenft Upravnog Odbora. glase na ime. Bliže informacije o radu ove zadruge Članovi zadruge mogu biti: kao: O Upravi, Podeli dobiti. Trajanju 1. Zemljoradničke Zadruge i njihovi' i Likvidaciji, Državnoj kontroli i t. li. Savezi; ' Zainteresovani će naći u Uredbi koja 2. Potrošačke zadruge i njihovi Sa- je otštampana u Službenim Novinama vezi; • kao i u svima službenim i neslužbenim 3. Poljoprivrednici, (producenti poljo- pokrajinskim listovima. privrednih proizvoda); -j Interesovanima se saopštava, da ćc 4. Trgovačke firme — pojedinci ili ; Središna Zadruga vršiti sve kupovine ‘društva — koja se prema uverenju u zemlji po principu slobodne trgovinadležnih vlasti bave izvozom ar- ne i ria osnovi slobonde pogodbe sa tikala gore pobrojanih; prođavcem robe. U pogledu uvoza Za5. Frime i preduzeća, koja se pored i druga će u prvom redu nabavljati artikle prerade, bave izvozom gore po- koji služe potrebama poljoprivednika i brojanih proizvoda (mlinovi, kla- pivrednoj obnovi zemlje. Ove • artikle niče i i. d.). Zadruga će prodavati po ceni koštanja. Članovi Zadruge mogu biti samo drOsnivački Odbor: žavljani Kraljevstva SHS. odnosno doSekretar. ' Predsjednik: "osnivački odbor ove Zadruge, Dr- E Tarta,ia s" r" U Srećković s. r. Zadruzi je sedište u Beogradu, a nje­ no je trajanje na neograničeno vreme. Zadruzi je postavljen zadatak: 1. da se stara o snabdevanju vo-jske i pasivnih krajeva. 2. da vrši nabavke za državu ako bi to pojedina nadieštva tra­ žila; 3. da izvozbu inostranstvo, ako i ukoliko se bude pokazao višak preko podmirenja domaćih potre­ ba sve artikle, čiji je izvoz po rešenju Ministarskog Saveta od 16. aprila 1920. god. IV. Br. 4858 Mi­ nistarstva trgovine i Industrije, po­ vezen toj Zadruzi kao m pr. sve vrste žita i proizvoda ori žita, suva variva, stoku i stočne proiz­ vode, vunu, kudelju. lan i t d. ’ Prema § 14. naših društvenih pravila ima se treča uplata od kru­ na 25'— za svaku upisnu dionicu našeg zavoda položiti na, našoj bla­ gajni najkasnije do 9 augusta 1920, pa se ovim p. n. dioničari na to pozivaju. Hercegovačka banka d. d. u Mostaru. Po uredbi Nj. Kr. Visočanstva, Naslednika-Prestola Aleksandra, aprila 1920. god. ima se stvoriti: koji je postavljen rešenjem Ministarstva Trgovine i Industrije od 28. aprila po- PdzIv na treću uplatu. Oglašujte Poziv na supshripciju Usljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI,redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. broj 40.988 И920. O. T. povisi dioničku glavnicu iooo.ooo'— na od 2,ooo.ooo — izdanjem novih komada 10.000 potpuno u gotovom uplaćenih’ na donosioca glasećih dionica po K 100"— nominale. Za upis ustanovljerfi su slijedeći uvjeti: 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine J traje do uključivo 20. juna o. g. 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica »daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125"— po dionici više 5°/o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. 3. Prigodom upisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraju na dobitlcu za g. * 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. * 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: u , u u u u Meštaru: Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) Baaja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) Bihaću: Krajiška banka (d. d.1 Trebinjur Trgovačka banka (d. d.) U Mostaru, dne 12. njaja 1920, Ravnateljstvo. Podpredsjednik: Dr. Janda s. r. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na. uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,OQO.OOO. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. -Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bikovne poslove najbrže i najpovoljnije. • Odgovorni ureda®: F. RaJsđca. ¥1м*Љ: <>s4tr«i«i Odbor »I N. Ол 7^ 47 SIozpmUi D. * A. KM«, Santo* л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b86a722ec08e079563fb6e8341a8d85.pdf a2ab60a8499aaf5a4dc61b27dcab1f09 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. <—— - __ POJEDINI BROJ - ГћШ A 1ГЛ A VA I 8 &№ Bi V W jfije JvSA 1Izlazikruna. subotom, utorkom ■■ Л s ЗИ јНША ЛЛ Pretplata godiš. 120 kruna pola godine 60 kruna. Uredništvo uprava nalazi se u Carevoj гллаио ЈУГОСЛАВЕНСКЖ ШИитМЛМШОРГЈШВАЦЦ^ račun pošt. štedionice 1119. N B ^NL ^Mb JMBto Broj 57 (162) ^Bb W U Sarajevu je na papiru i Zakon o obaveznom pohađanju škole. Ovdje, gdje danas živi oko 100.000 stanovni­ ka ima i djece najmanje oko 8 hiljada u dobi za osnovne škole, dok ovdašnje škole pohađa oko 5 hiljada djece. A to sve zbog toga što nema škola. Nema škola baš ondje, gdje je građanstvu najzgodnije, nema ih po sarajevskim ulicama bliže periferiji grada. Toliko se govori i piše po novinama, da se ško­ le otvore na Bjelavama, Vratniku, Bi­ striku i Gorici, gdje većinom siromaš­ niji građani žive, a naša gradska op­ ćina o tome zapovrgne laf u sjednica­ ma grad, zastupstva i — time završi svu svoju brigu. Istina čujemo da su nekake i komisije išle na Vratnik, ali nijesu mogle naći zgodne zgrade za školu kao da su one škole u centrumu grada podesnije. Neka samo pregledaju zgradu osnovne škole na Obali Stepe Stepanovića, pa neka tu pokažu svoj građevinski marifetluk. 1 ako su školske zgrade u Sarajevu sve u centrumu grada i to ko hotimi­ ce, da je učinjeno sve u najživljijim ulicama kuda prolaze tramvaji, fijakeri, kola i automobili, u njima su postavlje­ ne većinom mlade učiteljice, premda se osobito nejakome ženskom čeljadetu ne može povjeriti toliki broj djece, da njime ravna, da ga uređuje i odgaja. Ovo vrijedi opet baš naročito za veće naše gradove, gdje su djeca izložena užasnim prilikama društva i ulice, gdje flB Sarajevo, subota 29. maja 1920. (11. ramazana 1338.) ŠKoIshe prilike u Sarajevu. Ovdje su školske prilike vrlo slabe, naročito što se tiče početnih zavoda. U Sarajevo je 9 osnovnih škola (X. na pa­ piru) a gotovo su sve u iznajmljenim zgradama. Zato su te zgrade sve u centrumu grada na nepodesnim mje­ stima za školu, sve su opet redom pre­ tijesne i većina ih ne udovoljava higi­ jenskim zahtjevima, Tjeskoba tih škol­ skih zgrada zadaje štetu naročito na­ ma muslimanima. Početkom škol. go­ dine kada se djeca upisuju u školu, br­ zo se ispuni broj učenika koliko ih mo­ že da stane u školu, pa veći broj dje­ ce čeka do godine ili i dvije godine, da im zapane mjesto. Osim te anomalije zbog istih uzroka dolazi druga također •štetna po našu djecu. U neke se je škole primilo previše djece koliko ne može ni usprkos velikoj tjeskobi da stane u razrede, pa su gospoda, valjda iz grade poglavarstva, odredila da jed­ ni učenjci uče u istoj sobi do podne, a drugi poslije podne. Naravno, reći Ć9 se, da se take sobe u kojima se po cijeli dan boravi i uči, na podne zrače. Čini nam se, da je i to kratko zračenje ne­ dostatno, a pogotovo ona silna prašina guši djecu, osobito onu koja poslije po­ dne u takvim sobama uče. Ovo se sve trpi u Sarajevu gdje ima i školskih liekara i najviše pedagoga. Ali koja fajda, kad su sve njihove teorije na pa­ piru kod . ovolikog nemara naše grad­ ske općine i gradskih zastupnika. «4ИИИ^^ se svaki čas događaju sablazni. Pa još kad se taka djeca puštaju iz škola bez ikakva nadzora na ulicu da idu kući! Toliko smo puta vidjeli raznih Skan­ dala i opasnosti po tu jadnu dječicu, jer uz njih naravno nema nikoga, da ih sprovede barem do glavnog raskršća, gdje će se djeca rastati. Ljudi govore, da se mlade učiteljice namještaju u Sa­ rajevu najviše protekcijom i da ih ima čak i previše i na dopustu a nama dodijaše tužbe iz provincije, da nema Hi škola ili čak i učitelja. U Sarajevu ima oko 100 učiteljskih lica a od tih je blizu 70 učiteljica, a oni jadni stari' učitelji po provinciji, koji s teškom mukom školuju svoju djecu po srednjim škola­ ma izvan svoga mjesta, žive po kasabicama i selima i od svog zalogaja ot­ kidaju, pa muku mučeći djecu svoju iz­ državaju na školama. ’ Još nešto. Neke se ovdašnje novine tuže i na to kako se postavljaju učite­ lj'; jedne konfesije na škole, gdje su dje­ ca u većini posve druge konfesije. Ako iko, mi se ovdje imamo i na to najviše potužiti. Eno u nas osnovna škola (ruždija) na Bendbaši u kojoj je 5 učitelja pravoslavne vjere, a 4 muslimana, a djeca su isključivo sva muslimani. U onoj školi na Obali Stepe Stepanovića, pa na ono 8 ostalih gdje uči dobar broj muslimana nema nego samo 1 učitelj musliman. N«ma se eto i tako neprav­ da čini. Toliko su nam puta došle pri­ tužbe od ovdašnjeg naroda na ove slu­ čajeve, a mi smo sve šutjeli. Ni danas ne stojimo na tome, da.se baš sami mu­ slimani postavljaju na škole gdje uče samo muslimanska djeca, ali tražimo, da ih je barem veći broj i da je sva­ kako upravitelj musliman. (Nastojimo već, da se to i u Brčkome popravi.) Osim toga tražimo svakako da se u svim školama gdje ima islamske djece postave i učitelji muslimani. Ove retke napisasmo na pažnju naro­ čito ovdašnje gradske općine, da ba­ rem ove školske godine učini svoju dužnost, da otvori potreban broj škola našemu narodu pa da džaba ne plaća namete i poreze, jer narod ne žali i mnogo žrtava, samo neka su mu ro­ đena djeca na putu nauke i napretka. Neka gradska gospoda malo promisle o ovim našim primjedbama i neka se sjete onoga velikog broja djece siro­ mašnijega dijela našega naroda uopće koja se danomice klatare po ulicama, gotova da srču u propast, a zato će svakako odgovarati najviše pozvani faktori na vladi i u općini, koji ne imadoše srca ni duše.... Mole se svi mjesni odbori, da odmah pošalju obra­ čune za kalendar i da do­ znače upisnine. Sarajevo, 28. maja. Pohvalan sud o Akciji. U »Glasu Na­ roda« čitamo ove retke: »Kao što smo već javiii, kod naših sugrađana musli­ mana postoji odbor za zaštitu morala. Ovaj je odbor počeo već da radi na tom potrebnom i koriš no m po­ slu. U prvom svom koraku odbor je tražio od policije spisak svih pokvare­ Godina II. nih ženskih muslimanki i svih kavana gde se ovaj nedisciplinovani svet sa­ staje. Policija je dala tačan popis i svijem silama ovaj odbor radi, da umanji, to narodno zk>. Na ovaj 1 e p i p r i mer muslimana trebale bi da se sve naše konfesije ugledaju, jer nemoral koji se dešava kod nas gotov nas je ugušiti«. Iz Privr. Nar. Predstavništva. SJEDNICA OD 26. MAJA. Potpredsjednik dir. Ribar otvorio je 91. redovni sastanak Narodnog Pred­ stavništva u 16 sati 45 minuta. Poslije svršenih formalnosti uzeo je riječ pred­ sjednik ministarskog savjeta i pročitao vladinu deklaraciju, koja je primljena opštim odobravanjem. Zatim je pot­ predsjednik zaključio sjednicu zakazavši sjednicu za sutradan (četvrtak) sdnev nim redom: 1.) Podjela sekcija; 2.) de­ bata o deklaraciji vlade; 3.) ostale tač­ ke dnevnog reda predašnje sjednice. Evo kako glasi * Vladina deklaracija. »Vlada, koja uz visoko povjerenje Krune ima čast predstaviti vam se u ovom treutku izlazi pred vas i pred na­ šu zemlju s tačno određenim i ograni­ čenim programom, koji ima biti izvršen u što kraćem roku, jer to neodložno iz­ iskuju bitni imperativni interesi naše države. Naš je prvi i gotovo jedini clj: spremiti za kraljevinu SHS njen osnov­ ni zakon, t. j. u s t a v, te na taj način stvoriti što prije pravnu podlogu za svestrano razvijanje svega njenog ne­ iscrpnog blaga i svih njenih državljana, davši tako u isto vrijeme priliku svi­ ma našim sugrađanima, da na šitokoj demokratskoj podlozi potpuno slobodno izraze svoju volju o os­ novnom uređenju svoje zajedničke otadžbine, te odgovorivši na taj način i njihovoj osnovnoj želji i žrtvama, koje je tako velikodušno podnio u ovom strašnom ratu cio naš narod u dru­ štvu s plemenitim i prosvijećenim sa­ veznicima našim, poborcima iste ide­ je o pravdi i slobodi, kao i svečanom obećanju, koje je dao nosilac Krune istorijskog 1. decembra 1918. godine. Prema tome vlada će odmah i bez odlaganja prionuti da defintivno izradi osnovu za naš novi ustav, kako bi je mogla iznijeti pred Ustavotvornu Skup­ štinu čim se ova sastane. Pred Narodnim Predstavništvom već se nalaze predlog zakona o iz­ borima za Ustavotvornu Skupštinu, kao ј predloži zakona za potvrdu za­ ključenih ugovora o miru s Nje­ mačkom, Austrijom i Bugarskom. Mi ćemo isto tako u najskorijem roku pod­ nijeti vam i predloge za odobrenje po­ trebnih kredita i mjera za pravilnu finansijsku upravu do trenut­ ka, kad će redovno Narodno Predstav­ ništvo biti u mogućnosti, da ih redbvnim putem određuje. Pošto cjelokup­ nom našem narodu u svima njegovim slojevima treba zajamčiti mogućnost što življe privrede, vlada smatra za svoju neodložnu dužnost, da obezb di što potpuniji red i mir u našoj zemlji, te će vam u tom cilju podnijeti shodan zakonski predlog, koji je slobodna pre­ poručiti još danas vašoj najozbiljnijoj pažnji. Moji drugovi i ja živimo u nadi, da će Privremeno Narodno Predstavništvo izići u susret ovim našim namjerama, te ih potkrijepiti svojim povjerenjem kako stoga, što smo uvjereni da se jav­ ljamo u svimh osnovniri] političkim pi­ tanjima kao izraz i predstavnik ogrom­ ne njegove većine, tako i zato, što to od sviju nas po našem dubokom ubjedenju očekuje nepodijeljenom željom sav naš narod i cjelokupno naše javno mnijenje, da i ne naglašavam nestrp­ ljenje i pažnju, s kojima na naš rad gle­ daju svi naši prijatelji i susjedi. U ovom ' posljednjem pogledu sma­ tram za dužnost izjaviti da će današnja vlada, dokle bude imala čast upravljati državnim poslovima, u međunarodnim odnosima ići o s v j eš t a n i m tra­ gom Srbije. Mi ćemo biti kao i do­ sad vjerni saveznici, iskreni prijatelji i ispravni susjedi, prema ostalim našim susjedima, sarevnjivi na svoja krvlju i stoljetnom borbom izvojevana prava i svjesni svojih narodnih obaveza. Na ovoj Podlozi, gospodo članovi Privre­ menog Narodnog Predstavništva, mi­ slimo raditi i istrajati te se nadamo da će ovaj program imati i vašu otvorenu i predanu saradnju. Otadžbina nas sve pozivlje na ovaj vidan i ozbiljan posao. Mi vjerujemo da ćete vi htjeti s nama zajedno odazvati se ovom pozivu.« Iz Akcije. Prva plenarna sjednica akcije od 17. maja o. g., na koju su pristup® dele­ gati svih društava osim »Osvrtanja«, vijećala, je nakon odobrenja izvještaja o početnom radu užeg odbora u prvom redu o definitivnom osnutku akdje. Konstatiralo se, da je dobrovoljnih pri­ loga upisano od građana, naročito imućnih relativno malo (do toga dana oko 150.000 kruna), ima nade, da će biti još darova, moglo bi se računati i na kredit prema visini svoje imovine i-1. d., ali sve to još uvijek ne daje pot­ pune garancije za osnutak poduzeća od zbilje, u kojima bi što više ženskinja zaposlili, Nu pored svega toga, što se Mustansta trgovaca i obrtaja banha za Bosnu i НвгсвриЈпи (1 d.) u Sarajevu. ВвЧ n »ta kufamln №l»tlDi. Okitilo uplate I nnovSnlo i М]иЧп no. 11 1шнип1ти. Мом iInihe м iklotoi ta№ Httaii nton I rtraaiult Bi ијpa voljalj«. Окпђа tn pulni I banom Hltn Dionica glavnica R 3,Q0Q.DS0 Da|e monibi I apre»iHd|slii VuHti. — Bupu|i I nradalt srećko, valuto I адЛшпв papin ndi mrt. JI 0 8 N 0 3 0 3 E E E В 3 8 &роЦ 1 pnUJi m vrsto rabe, a poglavM m linfci uinilnltt. Kancelari] a: Kralja Petra ulica Z prizenno, lijevo - Brzojavi: Trgov«!« banda, Sarajevo - interarban telefon: ZN �strana 2 Страва — na žalost — ne može od jednom od zbilje i punom parom otpočeti s podu­ zećima, zbog slabo osnovanih materi­ jalnih temelja, zaključeno je da se s ' poslovanjem otpočne pa makar i poste­ peno, a odgovornost za djelovanje ak­ cije da bi nosili u tim prilikama samo dotle, dok njezina težina ne bi preteg­ nula njezine slabo osnovane temelje. U zadnjem slučaju, ako akcija ne bi mo­ gla udovoljavati s toga svim zahtjevi­ ma, koji se na nju stavljaju, ostala bi | otvorena vrata džematskom medžlisu, i da sazove džematsku skupštinu gra- | dana i da njima preda u ruke njihovu brigu oko čuvanja morala u Sarajevu. Svi delegati društava dali suočitovanje, danjihova d r-uštva stupaju u zajednicu sa Akcijom u svrhu postizava­ nja akcijinih ciljeva. Na jednu primjedbu, da SMerhamet« strada u prihodima otkada je Akcija , osnovana, jer ljudi naglašuju da im je I sad preče davati u Akciju i nju potpo- ! magati, konstatovano je da Akcija ša svojim poduzećima ide samo za tim, da ženskinje uposli i samo svoje naj- j nužnije potrebe da podmiruje, a sve svoje glavne prihode će danas-sjutra od poduzeća ustupiti »Merhametu« za pod­ jeljivanje dobrih potpora nemoćnoj i poisve nužnoj sirotinji i djelomično kao potpore za udaju siromašnim djevojka­ ma za koje treba Akcija da se stara. Stoga, davalo se »Morhmetu« ili Akci­ ji, doći će konačno opet svi ti daro­ vi db jednog cilja, kad sada oboje stu­ pa zajedno u djelovanje uz potporu i svih drugih muslimanskih društava u gradu. Na predlog delegata jednog društva saglasila se sjednica u tom, da se za­ mole društva, neka se što više angažuju kod svih svojih članova za potpis priloga za akciju, a preko toga što os­ tane, da uži odbor upisuje. I čim se ot­ prilike ustale Iznosi priloga, da se oti­ mah proračuna s kojim većim poduze­ ćima će Akcija moći otpočeti svoje dje­ lovanje. A dotle da se pitanje osnutka pojedinih poduzeća proučaje u užem odboru, a po mogućnosti manja da se odmah i osnivaju. U tu se svrhu mole strukovniaci, odnosno vješti 1 j-uc? i za os­ nutak poduzeća, đa stupe u sporazum s akcijom i ponude joj svoje nacrte o uređaju i prosperiranju poduzeća, kao sto su: raznovrsni tkalački rad, pleta či rad, predenje, sukanje i bojadisanje, pa pranje rublja, štirkanje i peglanje, pravljenje safuna, laštila, četki — i sve­ ga. što bi se samo isplaćivalo, a gdje bi se ženskinje moglo uposliti. Ovakvi stručno obrađeni projekti o osnutku poduzeća, koje bi akcija prihvatila, h onorirali bi se po uviđavnosti ili po pogodbi. Lica pak vješta rukovanju pojedinih poduzeća našla bi u Akciji mjesta za svoje uposlenje i privedu. Ako se kratko vrijeme ne jave musli­ man: za to, tražiće se putem oglasa dru­ gi vještaci, pa makar i sa strane. • Svojevremeno je javljeno, da će ak­ cija trebati činovnika za rad u kance­ lariji. Pošto se do sada nije niko za to javio, ističe se ponovno, da će rado biti primljen u akciju potpun činovnik ili njih dva-tri za rad poslije podne. Za bolje razumijevanje naglašuje se naro­ čito, da je tu potrebna snaga, koja će samostalno fungirati u kancelarijskom PRAVDA Šta više »Nar. Jedinstvo« je prefriradu i davati sa svoje strane inicijativu । u poslovanju i izvoditi poslove sve do . ganije i opasnije i od samog »Glasa Na­ potpisa upravitelja akcijine kancelari- I roda«, jer dok je ovaj potanji na sasma je, pošto ovaj — pored svog ureda i otvorenom stanovištu naših »demo­ mnoge druge preopterećenosti — jed­ krata« i sasma otvoreno brani i zastu­ va će dospijevati, kad se poslovi razvi­ pa njihove boljševičke ideje, .dotle onaj ju, da samo ravna djelovanjem akcije prvi t. j. »N. J.« onako ispodmukla te prema intencijama odbora. — Za to, ko ideje širi a na drugu stranu kuša uviti bi reflektirao na takav rad u Akciji, i ukriti otvorene boljševičke težnje treba da se javi sa uvjetima o radnom svojih gazda. vremenu i honoraru za svoj posao. Za Kao vrlo jasnu ilustraciju toga pod­ rad poslije podne računa se na vrijed­ muklog rada i uvijanja navešćemo sli­ ne naše činovnike, ako ne bude stalnog jedeće: »Narodno Jeđiiistvo« nije ni činovnika ili i preko ovog, u koliko veći jodnom riječi spomenulo protestnu skupštinu zemljoposjednika grada Sa­ posao bude iziskivao. * rajeva od 14. o. mj., dok je onu »fiasko-skupštinu« svojih gosa od 20. o. Vazovi za ženskinje otpočeli su. Promj. donijelo u sasma krivom svijetlu. gramatično se ovdje ne objavljuju, ne­ go će ih vaizi dnevno najavljivati u i Dok mi znamo, da je ona šačica zane­ senih »demokrata« upriličila tu svoju kojoj će džamiji biti drugog dana i od fiasko-skupštinu u svrhu haranguiranja koga. i razjarivanja masa i da su u tome ru­ nu govorili i Grdić i Nježić i LjubibraPredavanja teku programatićkim re­ tić i svi drugi, dotle službeni organ na­ dom po društvima, kako je prošli put še zemaljske vlade otvoreno pljuje isti­ javljeno. Daljnje su teme predavanja ni u lice i u svom 102. broju veli o toj od Salih ef. M-uftića na 26. maja o za­ skupštini doslovce ovo: jednici. od jusuf Zijauddin ef. Midžića »Juče je u 10 sati prije podne održa­ na 28. maja o Islamu, od H. Kreševhana narodna skupština na Baščaršiji. Bi­ kovića na 28. maja »Sarajevo u XV. i lo je prisutno — oko 2000 -slušalaca. XVI. stoljeću«, od Husein ef. Mašića na Skupštinu je otvorio g. Vasilj Grdić, 30. maja o državi, te od H. Kreševljaposlije čega je izabran skupštinski od­ kovića na 1. juna »Kako je nastala Bo­ bor u koji su. između ostalih, ušla i dvo- ■ sna i Hercegovina u današnjim grani­ jica težaka. Predsjednik je podijelio ri­ cama?« « ječ prvom govornku g. dru Nježiću, koji je govorio o tome, kako je došlo do Dobrovoljnih priloga upisano je od promjene u poznatoj beglučkoj uredbi; zadnje objave još 60.000 K. Međutim su apelovao je na narod da bude promiš­ zapisali veće priloge g. Abdusselambeg ljen, jer bi svako ometanje mira moglo Tafro od 10.000 K i Mujaga H. Baščabiti na štetu države. Iza njega je go­ ušević od 25.000 kruna. vorio u istom smislu g. Liubibratić, na­ kon čega je g. Grdić pročitao rezolu­ ciju skupštine. Nakon toga je podijelje-. na riječ jednom Dobrovoljcu koji je skupštini daoi zanosna patriotsku poentu.« Svaka vlada mora da ima svoj služ­ Eto, službeni list veli, da je bilo oko beni list, 41 kojem objavljuje svoje služ­ 2000 slušalaca, a ovamo mi svi znamo, bene objave, oglase i t. d. Službeni or­ da ih nije bilo ni 1000 duša uračunavši gan jedne vlade mara da bude sasma ovamo i ono 2—300 sejirdžija, koji do­ objektivan prema svakome i mora da đoše da gledaju »demokratsku« bla­ se uzdigne iznad svih stranaka u zem­ mažu. Nadalje bez imalo rumenila -u li­ lji, ako hoće da bunte priznat kao služ­ cu »N. J.« konstatuje da su Nježić i beno glasilo jedne vlade. I u slučaju, Ljubibratić govorili u pomirljivom to­ ako je vlada sastavljena ed pristaša nu«! E, sada recite da ona tvrdnja služ­ samo jedne političke stranke, službeni benog organa nije vrhunac perfidije!.... list ne smije ploviti stranačkom stru­ Kad jedan službeni organ ima kuraži, jom, on mora da bude samo »s 1 u žda ovaku neistinu izvali odrije gdje smo b e n i« vanstranački organ vlade, a mi Sarajlije to sve na svoje oči gle­ stranačka kampanja se prepušta stra­ dali i na svoje uši slušali, onda se za­ načkim organima. Prema tome službe­ ista nameće pitanje, da li gospoda iz no glasilo jedne' vlade mora da krono­ redakcije »N. J.« uopće znadu za po­ loški i bez ikakve političke natruhe, jam riječi »istina«. Mi sumnjamo! S. simpatije Ui antipatije donosi sve dnev­ ne događaje u području svoje vlade, a u političku struju smije da zaplovi sa­ mo onoliko, koliko je to od potrebe, da kao službeno glasilo nešto ispravi i t. d. Ovako je bar običaj u iole civiUNUTRAŠNJI POLOŽAJ. lizovanim državama, samo je eto i u Navala na Sušak. D’Annunzijeve če­ tome iznimka u našoj užoj domovini te zauzele su selo Čavle, koje leži ne­ Bosni i Hercegovini Hi u ovom — ka­ ko neki vele — »bahtsuz« vilajetu. daleko demarkacione linije na putu Ri­ jeka—Trst. Pronose se glasine, da »Narodno Jedinstvo«, službeni organ D’Annunzio nmjerava okupirati sav Su­ naše vlade ni po čemu ne sliči jednom šak. službenom nepristranom glasilu, osim Pred nastavkom pregovora u Pallansamo kada donese prilog sa službenim zo? U beogradskim dobro informiranim objavama, oglasima, dražb. izrocima i t. đ. Inače ko ne vidi toga priloga i ne krugovima očekuje se, da će se tali­ janski ministar vanjskih posala Scialopogleda, da se štampa u zemaljskoj ja skorih dana opet uputiti u Pallanzo štampariji, taj ne bi nikad mogao ni da nastavi prekinute pregovore s na­ pomisliti da je to službeni organ, nego bi ga ubrajao u čistokrvni organ dešim delegatima drom Trumbićem i Pašićem, glede definitivnog riješenja jad­ mokratije a la »Glas Naroda«. Naš službeni list. Političlii pregled FELJTON. л Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Број 162 Broj - „НраВДА (5i) Ogleda se po sobi. Oči joj se naučile na mrak, pa je vidila prozore, vidila rasklimani stol i prevaljenu stolicu do njega. Sa stropa su visili komadi slame i kreča i činilo joj se u mraku, kao da su ruke, užeta, koja se spuštaju niže i niže, da je stegnu oko vrata i udave. Rene se spusti na pod. Jedan komad kreča padne do nje, kojeg su valjda miševi odvalili. Ona se ne makne. Bol je bila posve obuzela. Sjetila se najedanput svega još jednom što je putem pretrpila, što je vidila i gledala u budućnost u kojoj ju je čekalo isto to: poniženje, ružan postupak i izvjedljivi pogledi surovr, prezirni... ...I došao je san. Umorna od puta, izmorena mislima i glađu pruži se po podu i gledajući kroz prozor preko dasaka jedan komadić neba na ko­ jem je kroz oblak sjala jedna zvijezda Rene zaspi. Zavladala potpuna tišina i gluha noć. . ,.!z prašliive sobe tvrdavnog zatvora u Trapezuntu prenio je san Renu u selo njezine mlado- ranskog pitanja. Jedna od glavnih za­ daća novoga Nittijevoga kabineta je, da se jadransko pitanje čim prije skine s dnevnoga reda, pa se stoga drži, đa će do definitivnoga sporazuma doći u naj­ skorije vrijeme. Njemačke smutnje. U nekom mjestu kraj Celovca uhapsila je naša pogranič­ na straža jedno društvo njemačkih agi­ tatora, koji su kušali da predu našu granicu i da agituju u našoj plebiscitnoj zoni za Austriju. Novije vijesti berlinskih listova gla­ se da je državni kancelar saopštio en­ gleskom zastupniku, đa njemačka vla­ da prima ponuđenu intervenciju na konferenciji u Spaa. VANJSKI POLOŽAJ. Engleski pregovori s Misirlijama. — Agencija »Havas« javlja izvještaj »Tempsova« dopisnika iz Londona, po kojem je Millnerova komisija uspjela da nagovori misirske delegate, da pošalju svoje zastupnike u London, gdje bi se raspravilo o odtaosima između Egipta i engleske vlade. Okupacija Trakije. Javljaju iz Am­ sterdama, da je započela okupacija za­ padne Trakije. U Edreni održali su najvideniji Turci skupštinu, te odlučili da se odupru okupaciji Trakije sa strane grčkih trupa. Iz Albanije. Prema vijestima iz Ti­ rane, albanska vlada, koja je bila osno­ vana u Draču pala je, jer nije htjela da slijedi direktive narodne skupštine. Formirana je nova vlada sa zadaćom, da brani posvemašnju nezavisnost Al­ banije. Vlada se izjavila suglasnom sa njezinim susjedima Grčkom i Jugosla­ vijom, te se nada, đa će i one priznati albanske etnografske i druge interese. Rusija spremna na pregovore. Prema vijestima iz Helsingforsa, pučki je ko­ mesar sovjetske vlade za vanjske po­ slove uputio radio brzojav rimskom mi­ nistarstvu za inostrana djela, poručuju­ ći da će sovjetska vlada najprijaznije prihvatiti predlog rimske vlade o vre­ menu i mjestu za pregovore o miru. Englesko radništvo za Rusiju. Iz Lon­ dona javljaju, da se izvršni odbor ru­ dara pridružio radničkom savezu, -kako bi prisilio vladu, da ne podupire polj­ sku ofenzivu protiv sovjetske Rusije. Odbor engleskih željezničara naložio je svojim članovima da svim sredstvima spriječe prevoz ratnog materijala, koji je namijenjen za Poljsku. Uspješna ruska protuofenziva. Pre­ ma suglasnim vijestima i Moskve i Varšave proizlazi da ruska protuofen­ ziva, koja je započela pred 10 dana, zauzima sve veće dimenzije. Dok je pr­ vi иЉг bio uperen na sjeverno polj­ sko krilo, što je -dovelo do prodora fron­ te u području Polocka na- cijeloj liniji Berezine, sad su boljševici nakon ogor­ čenog hrvanja u centrumu i na južnom krilu preuzete inicijativu u svoje ruke i prešli u ofenzivu. Prvi re­ zultat ove borbe je osvojenje Kijeva sa strane boljševika, što sad priznaje i poljsko izvješće. Ogorčene su borbe u tok-u, ali Rusi i u ovom sektoru polako napreduju. U Kijevu je došlo do ogor­ čenih uličnih bojeva. Prema moskov­ skim radio vijestima Rusi su Dosljed­ nih dana zahvatili golemi ratni plijen. Moral poljskih trupa navodno je znat­ no pao. U Mađarskoj još uvijek bjesni teror Hortyjeve vojske. Mađari imaju sada I sti — u Ksantis, gdje je ona slobodno trčala kroz j niti. U opisu je preporučeno naročito, da se kaži vinograde, mjerila seljacima brašno u djedovu du­ I njenica odvoji od drugih, ali obzirom na njezinu ćanu i podučavala djecu čitanju i pisanju, sjedila naobrazbu, da joj se dozvoli čitanje knjiga, koje će pred djedovim dućanom i gledala kako zaprašena predhodno pregledati uprava. Najzgodnije, pisalo je i kočija juri prema njojzi. Čuje i lajanje pseta koje u tome naređenju, neka joj se dadnu turski kanuni*), povijest, knjige o prirodnim naukama, knjige je pred njom ležalo i ona tačno vidi kako iz kola I izlazi Nera i Ihsan. Ona ih vodi kući, — ide mas­ koje zasijecaju u Ijekarstvo. Ona je medicinarka, linovim gajem i priča Ihsanu — a on njoj. Onda liječnica, ali seje više bavila politikom nego svojim proživljuje onu noć,— noć spoznaje svoga ženstva i zvanjem. Za to je zgodno, da doktorica upotrebi j strastveno grli čovjeka, koji je došao iz njezinih ovu zgodu i nadopuni svoje znanje. Ova je zadnja ' sanja u njezin djevojački život.. . stavka bila ironična, a možda je tako i mislio IzetRene instiktivno osjeća svu slast prve mlado­ bey, jer je ovaj stav i podcrtao i stavio za njim u sti i prvog iskrenog poljupca, gleda kako se budi I zagradi znak pitanja i uskličnik. mladi dan, sluša cvrkut ptičica, gleda kako se sun­ Salih paši nije o ovoj stvari bilo pobliže ništa čane zrake kradu kroz vinovu lozu, da zavire u poznato, pa pođe drugo jutro osobno sa činovni­ njezinu sobu i budu svjedokom jednom ljubavnom kom, koji je Renu primio, da odredi gdje će je očitovanju... [ smjestiti i kako će se s njom postupati. Paša je I išao polako, dostojanstveno uz basamake, a za njim Rene se budi. Jutro je već osvanulo. Nestalo i činovnik. U ruci je nosio naređenje iz Carigrada i je mraka. Očajno, prestrašeno pogleda djevojka oko došavši u sobu, koju mu je činovnik pokazao ug­ sebe: nestalo je sna. Pokrije oči rukama, da ne vi­ leda na podu djevojku, gdje leži. Rene je bila u di zbilje oko sebe, da pogleda još jednom kroz groznici. Paša se okrene činovniku, kao da ga je : htio s tim upitati: što se je dogodilo? Činovnik posvoju dušu u daleku prošlost... । leti djevojci i pokuša je dignuti. Rene otvori oči i Vani je osvitalo lijepo proljetno jutro. reče u vrućici: »Meni je dobro... Ostavite me ovdje... « Salih paša pregledao je spis o Reni, koji je donešen iz Carigrada i dugo razmišljao šta će uči- ____ •) zakoni. Nastaviće se. �Ђрој 162 — Broj tri vrste vojske. Jedna je sastavljena dozvolom saveznika, koja broji na pa­ piru 35.000 ljudi. Drugu vojsku sačinja­ vaju pomoćne ćete, čiji je zadatak — izigrati uslove mira. Treću vojsku sa­ činjavaju strahovite čete crne ruke, ko­ je su obrazovane od mađarskih plemi­ ća. a vrše nečuvena zločinstva nad rad­ nicima i Jevrejima. Amerika voli sebi. »Tcmps« prima kabelom iz New-Yoka, da Ameika otklaujia mišljenje saveznika, da- bi sa­ veznici otplaćivali svoje dugove samo u onoj mjeri, kako bi Njemačka otpla­ ćivala ratnu otštetu. W:lson o Ermenskoj. Reuterov ured javlja da je predsjednik Wilsori zamolio kongres, da ovlasti Sjedinjene Države na primanje mandata za Armeniju. Skupoća u Austriji svaki dan raste. Zadnjih se dana plaćalo na Semmeringu za dnevnu opskrbu 700 kruna. Držanje Nijemaca u Češko). Njemač­ ke stranke parlamenta zaključile su su­ djelovati pri izborima predsjednika re­ publike, ali će predati prazne glasovnice. Po svoj prilici postupaće isto tako i senatori. U narodnoj sjednici parla­ menta, koja će biti u utorak, daće vla­ da programatsku izjavu. Bivšeg bugarskog cara Ferdinanda, koji je prije rata uložio u englesku ban­ ku 400.000 šterlinga,- zadesila je prema engleskim zakonima zapiljena toga imetka. Bivši car Ferdinand uložio je priziv protiv toj odluci izjavljujući, da on nije nikada izvršivao svoje volje na protuzakonit način, te dla prema tome on osobno nema nikakve krivnje, što je Bugarska stupila u rat kao saveznica centralnih vlasti. Glede imovine izjavio je da nije njegova, već da pripada nje­ govoj majci, te da se prema tome ne može taj novac smatrati svojinom Bu­ garske i ne može potpasti pod zapljenu. Naši dopisi В. Dubica, 15. maja. (Dolje s kajišarima’.) Ratna vremena ostavila su nam od mnogih neugodnih uspomena još i prekomjerno kajišarstvo, koje i u našoj narodnoj državi danomice zauzima sve veće dimenzije, ne samo od strane bezdušnih trgovaca, već i gdjekojih vladinih organa, koji mjesto da sređuju i konsoliduju ovaj poremećeni i rastrovani društveni po­ redak, ruše ga j dalje, te pobuđuju sum­ nju u objektivnost same državne vlasti, a na račun sebe j svog vlastitog dže­ pa. Takav primjer daju nam djela na­ šeg dubičkog nadgruntovnika g. Špire Vuine. Da ga prikažemo: Na 2. januara 1919. godine je g. Vui­ na, pozajmivši M. C. — tobože ispred svoje supruge gđe Angeline — svotu od 3500 K, svojom rukom napisao sli­ jedeće: »Obveznica na 3500 K )sl. trihiljadepetsto Ikruna), koju svotu sam od Angeline Vuine rod. Uremović u go­ tovom izbrojenu u zajam primio, te se jedno obvezujem se ovaj zajam pla­ ćati 8% kamata računajući od danas i to unaprijed za svakih 6 mjeseci. Ujedno vboezujem sc ovaj zajam bez prigovora vratiti za jednu godinu dana t. j. 2. januara 1920. (hiljadudevetstodvadesete) i to u vrijednosti srspke dr­ žave t. j. 3500 dinara (si. trihiljadepetsto dinara.) Za osiguranje gor. zajma dozvoljujem i privoljujem, da se uknjiži pravo zaloga za svotu od 3500 di­ nara (si. trihiljadepetsto dinara) na mojih ’/„ dijela nepokretnina upisatih u A I. grunt. ul. br. 40 i 779 k. o. Bos. 'Dubica i moru nepokretnina upi­ satih u A I. gr. ul. br. 815 iste k. o. u korist Angeline Vuine rod. Uremović iz B. Dubice. — Bos. Dubica 2. januara 1920.« Ovu obveznicu — čiji se original na­ lazi u gruntovnici pod G 3/19. isprava — proveo je odmah g. Vuina, kao gruntovnički činovnik kroz gruntovne knji­ ge ne pitajući da li postoji zakon, koji dozvoljava da se pozajmljuju krune, a vraćaju srpski dinari i da li se smiju uknjjžiti srpski dinari na mjesto pozajm­ ljenih kruna? U kakvom se duševnom i materijalnom stanju nalazio dotični dužnik, kad je dopanuvši šaka ovog kajišara potpisao gornju obveznicu, neka si javnost sama predstavi, a ja ću da nastavim dalje. Kad je jedan rođak do­ tičnog dužnika za tu stvar saznao i u grunt. knjigama sc o isto) osvjedočio, otišao se je pritužiti kot. sudcu g. Veriču. Ovaj, ne vjerujuć u tu stvar, oti­ šao ie osobne^u gruntovnicu, pa osvje- Страна 3, ПРАВДА* — »PRAVDA, dočivši se o tom činu, pitao je g. Vuinu, kako je smio uknjižiti srpske dina­ re na mjesto kruna, jer je po zakonu ta stvar kažnjiva. G. Vuina izvinjavajući se, rekao, je, da je ta stvar — njega što se tiče — uostalom svršena, jer je ta tražbina drugom ustupljena. S tim se je zadovoljio njegov šef g. Verić, pa je sad trebao advokat posredovati, dok su se pozajmljene krune mjesto ј opet zahtijevanih srpskih dinara povratile. Nije li ovo niskost prvog reda i iz­ rabljivanje položaja u svoje vlastite in­ terese?! Pozajmljivati krune uz 8% kamata i tražiti —u vrijeme, kad srp­ ski dinar vrijedi 4 K — da se na mje­ sto tih pozajmljenih kruna povrate srp­ ski dinari, znači: na jednu godinu ulo­ žiti glavnicu ne uz 8%, nego uz 308% (tristoosam) kamata, znači: za godinu dana svoju glavnicu početverostručiti, znači imati jednu kravu, kroz godinu dana neprestano, je musti, a ne hraniti i na koncu godine imati četiri! Zar ne, lijep čar i šićar g. Vuina, samo recite, koji to božijj i ljudski zakon na ovom svijetu dozvoljava! Izrabljujući svoj po­ ložaj Vi ste htjeli s tim činom osjeći glavu onom svom — ili recimo vaše gde supruge — dhžniku, dobro znajući, kao gruntov. činovnik, da on — ležeći na smrtnoj postelji — ne posjeduje više nikakva imetka nego ono što ste Vi re­ čenim zalogom opteretili i koji je ime­ tak u ono vrijeme vrijedio uprav ono- j liko, koliko ste Vi od njeg zahtijevali, I pa uza sve to Vi nijeste od te tolike : tražbine htjeli niti jednog helera popu-, stid. Da nije bilo drugih ljudi, dobra sr- ' ca, Vi bi ste oteli njemu, odnosno nje- I govoj supruzi i jedinom joj dvogodiš­ njem sinu samo 10.500 K (si. desethi- , ljadapetsto kruna). To je bila sva nji- | hova imovina, koju ste im Vi, kao dr- l žavni činovnik namjeravali oteti i tako I ih natjerati u prosjake ili u vodu, pa I kad ste doznali, da bi se tom lopovluku moglo stati na kraj, bez ikakva dru- [ gog razloga, ustupili ste tu tražbinu dru- i gom, a vaš se je šef s tim zadovoljio, : mjesto dd Vas je odmah stavio u za- i tvor i na optužničku klupu. Možda će javnost čitajući gornju ob­ veznicu pomisliti, da je ista načinjena u prisustvu i sporazumu obadviju stra­ naka t. j. dot. dužnika i vaše gđe su- ! pruge, pa da su je donijeli Vama u ■ kancelariju, te da bi Vi to isto učinili i kod drugih stranaka. Ali to ne stoji, jer I dot. dužnik nije poznavao vaše gđe su- i pruge, niti je s njom u Vašoj kancelariji bio, nego ste ga osobno Vi — u nevolji — navukli, da sebi glavu otsiječe. Svo­ jom rukom ste u vašoj kancelariji na­ pisali gornju obveznicu i izbrojili dotičuiku 3500 K, a on je obveznicu potpi­ sao bez prisutnosti vaše gđe supruge. Vašem lukavstvu zaista bi se divila i vaša gđa supruga čitajući u obveznici riječi: »koju sam svotu od Angeline Vuine rođ. Uremović izbrojenu u zajam primio!« Gdje i zašto baš izbrojenu?! Možda izbrojenu kod vaše kuće, ali ne u prisutnosti dužnikovoj. Čemu u ob­ veznici ona dva ista izraza »dozvoljujem« i »privoljujem«? Možda za to, da dotičnik slušajući ih, kako milo zvuče, ne primjeti odmah, da mu glavu otsjekoste i da ga s imetkom rastaviste! Iz­ rabljujući na ovakav način svoj polo­ žaj u svoje vlastite interese nije ni ču­ do, da ste danas, kao državni činovnik IX. razreda, posjednik imetka u vrijed­ nosti od 200.000 K! Kad ste tako smjeli, da po javnim knjigama, a sa znanjem vašeg šefa take nezakonitosti pravite, onda šta se događa, onim ljudima, ko­ jima »u četiri oka« samo savjet da­ jete? Treba li dakle još štogod, da rečem za ovog kajišara, koji i nakon ovog či­ na imade obraza, da sjedi među pošte­ nim svijetom, a za koga njegov šef, sudski savjetnik g. Verić veli, da bi i svaku smrtnu osudu potpisao, koju mu on na potpis donese ili će možda dostatno biti ovo. što rekoh, pa da zem. vlada povede istragu i krivce u zatvor stavi?! Spectator. I—ИИИИЧ1 ..................................... Na hlevete. • Nije dosta g. Mirku Kuriliću, što sam rekao da uopće s njim neću u javnosti diskutovati. Ali on ima volje i svoj historički apetit za piskaranja. E, pa ne­ ka mu bude. Izaziva me lično u 243. broju »Glasa Naoda« i obećaje čak i moj portret iznjeti u tome listu, a ja da mu u tu svrhu pružim još koju in­ formaciju reći ću mu ovu zadnju: Niti sam ja kada koga u javnosti u pogledu privatnog života i ličnih soci­ jalnih ili moralnih odnošaja pojedinca napao, niti ću to ikada učiniti; pa ni spomeutoga gospodina. To je nisko i podlo — to mi se gadi. Gore spome­ nuti pako to je učinio, a nadam se, da će on to i nastaviti, idok ja se neću poslužiti u javnosti proti njemu ni onim podacima, koje mi priposlaše 5 stolačkih građana. Na sudu pako — hoću. U političkim i stvarima takovim, ko­ je zasijecaju u opća pitanja Ući ću u svaku diskusiju* Glede prijeporne Visitenkarte kažem, da onakova, niti uopće i koja moja Visitenkarta sa njemačkim tekstom ne postoji. Imadu do sada svega četiri u hrvatskom i jedna u turskom jeziku, koja je bila namijenjena mojim pošt. turskimekolegama u Njemačkoj. Dakle za jednu sa onim citiranim tekstom u »Gl. N.« javno i ponovno nudim 1000 kruna »Prosvjeti«. Neka mi se ta do­ nese, ali »poštenim i uglednim« »svje­ docima« ne vjerujem. G. Kurilić pako u spomenutom broju »Gl. N.« nagovje­ šćuje, da takovih ima i još; a radi umi­ renja, ja mu velim, da od svih svojih tiskanica u njem, jeziku imam samo Briefpapire, koji su mi služili u Nje­ mačkoj za moju jehničku, trgovačku ili uopće poslovnu svrhu. Želi li on me­ ne pako napadati radi njemačkog tek­ sta koje moje tiskanice ili zato, što sam višekrat u »Leipziger Tagblattiu«, »Vossischer Zeitungu« ili »Miinchener Neueste Nachrichten« pisao članke u njemačkom jeziku, onda neka izvoli, a ja samo mogu reći, da je za mene nje­ mački jezik, jezik velike kulture, jezik progresa i civilizacije, te da se sma­ tram potpuno zadovoljan, da sam dane svojih tehničkih studija sproveo u zem­ lji nenatkriljive urednosti i u narodu, koji mi svojim radom može samo im­ ponirati. Pošto za mene postoji samo“politika i ekonomija pojedinih naroda i zemalja kao nešto strogo nacijonalno, dok je kultura internacijnnalna, to ne nalazim ni najmanjeg delikta u- svom životu, koji bi se kosio sa interesima moje hr­ vatske nacije. Na koncu izjavljujem, da su ovo moje zadnje riječi u javnosti o g. Mirku Ku­ riliću, pa on neka iznosi što god hoće, neka piše »što verniji portret«, neka se nabacuje svim paušalnim frazama, ali za taj »portret« i cijelu reklamu, kojujni »Gl. N.« svojim pisanjem čini, unaprijed izjavljujem, da tomu listu ni­ šta neću platiti. Naša redakcija to ne može besplatno nikomu činiti, pa ni g. Kuriliću, koji se naučio na besplatne reklame po faznim listovima, a »Gl. N.« kad nema ništa prešnije. a papira izobilja, neka nastavi. I pero odlažem. Sarajevo, 20. svibnja 1920. Inž. M. G. Čellć. ——Ml I—IH■ II ■■ И ll■m~Г~ri^IП^T ~^П OomecE vijesti IZ UREDNIŠTVA. Pošto u ponedje­ ljak štamparija ne radi zbog praznika, slijedeći broj našeg lista izlazi u čet­ vrtak. Naknadna zamjena novčanica. Mini­ starstvo financija odredilo je pet dnev­ ni rok za naknadnu zamjenu markira­ nih krunskih novčanica, koje iz kojeg bilo razloga nijesu bile zamijenjene sa krunsko-dinarskim novčanicama. Naknadna zamjena počinje u nedjelju 30.. maja, a traje do četvrtka 3. juna uključivo. Zamjena će se vršiti kod svih poreznih ureda, a u Sara­ jevu još kod zemaljske blagajnice i ureda poštanske štedionice. Poslije gor­ njeg roka neće se nikom dozvoliti za­ mjena ni pod kakvim uslovima, niti će se primati molbe a kamoli rješavati. Zamjenjivaće se samo markirane novčanice od 1000, 100, 50 i 20 kruna, dočim novčanice od 10, 2 i 1 krunu ostaju i dalje u prometu. Stanbeni ured. Za ilustraciju »nepri­ stranog« rada ovog ureda nagađamo još jedan primjer: Odlukom odi 5. fe­ bruara 1920. br. 42. rekviriran je u Predimaret ul. lokal br. 11. od Rifata Šabanagića, s njegovom privolom za Murata Balićevića, u kojem je on etablirao svoju kuhinju. Nakon mjesec dana stavlja stanbeni ■ured spomenutu odluku izvan krijeposti, mošto »nije znao« da se vodi po­ stupak na molbu Milana Mičevića, pro­ tiv Rifata Sabanagića i sada dbbiva Murat nalog da isprazni lokal, koji je dat Milanu da otvori — birtiju. Dakle, bezrazložno i bez ikakva pra­ va baca se jedan musliman iz lokala, koji mu je odredio stanbeni ured, a za­ što? Sigurno za to, jer je musliman i što i kod stanbenog ureda za nas po­ stoje posebni propisi. Ili možda gospo­ da iz stanbenog ureda mogu navesti drugi razlog? Kotarski ured u Sarajevu pitamo ka­ ko je mogao imenovati knezom Jovu Mrdu, koji je kažnjen radi ubojstva i koji svoje zvanje shvaća tako, da sije razdor u svom selu i čitavom džematu. Kako bi bilo, da se o ovoj našoj pri­ mjedbi sasluša džematbaša Vukan KuIjanin? Malo reda i pažnje gospodo! Gospodarstvo Prodaja suhih šljiva. Tvrtka Pacific Atlantic Trading Co., G. M. Gloez & Co., Wien IV. Hohllebengasse 8. obratila se na našu komoru da joj javi, ad­ rese vcletrgovaca-exportera suhih šlji­ va. Ovom prilikom je ova tvrtka izja­ vila, da bi naše suhe šljive slagane u onakim sanducima, u kakvim dolaze u Evropu šljive iz Kalifornije, kupovala inanko lađa Trst ako bi ponuđene cijene bile takove da bi se o njima moglo ras­ pravljati. Tvrtka bi započela odmah s narudž­ bom šljiva, koje bi se predavale do kon­ ca o. g. dočim bi ih isplaćivala pri ot­ premi robe. Naš se saobraćaj popravlja. Ministar­ stvo saobraćaja saopštava: Poslije savladianih ogromnih teškoća, koje bi bi­ le posljedica razorenja i uništenja na­ ših željeznica od strane neprijatelja i na­ kon prestanka velikog željezničarskog štrajka, željezničarski saobraćaj stalno se sve jače razvija i poboljšava. Prema jednom od posljednjih dnevnih izvješta­ ja saobraćala su u toku jednog dana na teritoriji beogradske željezničke direk­ cije 52 voza, na prugama sarajevske direkcije 93 voza, na prugama subotičke direkcije 118 vozova, a na teritoriji zagrebačke direkcije 214 vozova. Za­ kašnjenje vozova .svakim je danom sve manje. Na željezničkim konferencijama odr­ žanim ovih dana, postginut je sporazum za uvođenje direktnog željezničkog sa­ obraćaja „sa susjednim zemljama. Kon­ ferencija, koia se sada održava u Pa­ rizu a u čjem radu sudjeluje i de'egat našeg ministarstva saobraćaja, pretre­ sa pitanje pojačanja saobraćaja i stva­ ranja mogućnosti bržeg i ugodnijeg pu­ tovanja. Radovi na savskom mostu živo apreduju, tako da ćemo, u idsk -rijem vremenu imati gotov taj veliki važan objekt. Onda će saobraćaj na našoj glavnoj pruzi biti mnogo intenzivniji i obilniji. Povećanje broja lokomotiva i pojačanje produkcije uglia biće od ve­ oma velikog uticaja na ojačanie našeg željezničkog saobraćaja, kome su dosa­ da najviše smetali oskudica i nedostat­ ci u tome pogledu. Radi se forsirano u svima pravcima, da se što bolje mo­ gu savladati potrebe saobraćaja na svi­ ma državnim željeznicama u predsto­ jećoj sezoni. Poruhe uredništva. Predsjedništvu opštlne, Sarajevo. — Kad već šaljete ispravak, onda bi bilo dbbro da upamtite: 1.) da za ispravak mora neko nositi odgovornost, pa se potpisati, 2.) prezidijalni ured ne opći pod običnim brojem i 3.) g. predsjednik stanbenog ureda Izak Salom nije tolika osoba, da ga treba štititi zvaničnim ispravcima. Još nešto: što se to vrpolji g. dr. Alkalaj? Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a �»ПРАВДА" — »PRAVDA" Страна 4. Strana Samo 5 dasaka dosta je često, da jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno ; robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ na minutu. Ilustrovani cijenik, koji garete i smotke, diamante za rezanje možete tražiti samo od tvrtke H. Surtner, (Ljubljana br. 706. po- I stakla, nažigaće i novčarke kupujete I savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa- ; dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, Oglašujte u ,,Pravdi“ lanaca, prstena, narukvica, naušnica, POZIV NA UPIS. Po uredbi Nj. Kr. Visočanstva, Naslcdiuka Prestala Aleksandra, aprila 1920. god. ima se stvoriti: Kapital Središnje Zadruge iznosi 30,000.000___ Dinara Centralna drogerija Braća Šahinagić HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 PAPIRNICA' Hercegovačka banka d. d. u Mostaru. od 2 9. Središna zadruga ZA SNABDEVANJEI IZVOZ A. D. Zidruzi je sedište u Beogradu, a nje­ no je trajanje na neograničeno vreme. Zadruzi je postavljen zadatak: 1. da se stara o snabdevanju vojske i pasivnih krajeva. 2. da vrši nabavke za državu ako bi to pojedina nadleštva tra­ žila; 3. da i z v o z i u inostranstvo, ako i ukoliko se bude pokazao višak preko podmirenja domaćih potre­ ba sve artikle, čiji je izvoz po rešenju Ministarskog Saveta od 16. aprila 1920. god. IV. Br. 4858 Mi­ nistarstva trgovine i Industrije, povcren toj Zadruzi kao n. pr. sve vrste žita i proizvoda od žita, suva variva, stoku i stočne proiz­ vode, vunu, kudelju, lan i t. d. Број 162 Bro) ziva sve zainteresovane da se prijave na upis akcija. Prijave za upis akcija imaju se po­ slati Ministarstvu Trgovine I Industrije — Beograd sa naznakom »Za Središnu Zadrugu za Snabdevanje i Izvoz« i to u roku od dvadeset dana od publikacije ovog oglasa u Službenim Novinama u Beogradu i.u Službenim novinama Pokrajinskim. Jednovremeno s prijavom polaže se Na­ rodnoj Banki Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu po 500 dinara od svake akcije. / U roku od osam dana posle zaključ­ ka prijema upisnica odlučiće Ministar Trgovine i Industrije o prijemu upisnika za akcionare i .pozvaće se isti da up­ latu u roku'od osam dana od obznane poziva ostatak od 50% do nominalne vrednosti akcija kao i50 dinara od svake akcije na ime os­ nivačkih troškova. Ostatak osnovnog kapitala uplatiće se naknadno, a po rešeniu Upravnog Odbora. Bliže informacije o rado ove zadruge kao: O Upravi, Podeli dobiti, Trajanju i Likvidaciji, Državnoj kontroli j t. d. Zainteresovani će naći u Uredbi koja je otštampana u Službenim Novinama kao i u svima službenim i neslužbenim pokrajinskim listovima. Interesovanima se saopštava. da ćc Središna Zadruga vršiti sve kupovme u zemlji po principu slobodne trgovi­ ne 1 na osnovi slobonde pogodbena prodavcem robe. U pogledu uvoza Za­ druga će u prvom redu nabavljati artikle koii služe potrebama poljoprivednika i pivrednoj obnovi zemlje. Ove artikle Zadruga će prodavati po ceni koštanja. u 12.000 akcija od 2.500 dinara svaka, od kojih polovinu uplaćuje Država a polovinu korporacije i pojedinci. Akcije glase na ime. Članovi zadruge mogu biti: 1. Zemljoradničke Zadruge i njihovi Savezi; 2. Potrošačke zadruge i njihovi Sa­ vezi; 3. Poljoprivrednici, (producenti poljo­ privrednih proizvoda); 4. Trgovačke firme — pojedinci ili društva — koja se prema uverenju nadležnih vlasti bave izvozom ar­ tikala gore pobrojanih; 5. Frime i preduzeća, koja se pored prerade, bave izvozom gore po­ brojanih proizvoda (mlinovi, klanice i t. d.). Članovi Zadruge mogu biti samo dr­ Osnivački Odbor: žavljani Kraljevstva SHS. odnosno do­ Sekretar: Predsjednik: maće firme. Osnivački odbor ove Zadruge, Dr. E. Tartalja s. r. Li. Srećković s. r. Podpredsjednik: koji je postavljen rešenjem Ministarstva Dr. Janda s. r. Trgovine i Industrije od 28. aprila po­ Poziv no supshripciju LJsljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI. redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. broj 40.9884920. O. T. povisi dioničku glavnicu od \ 1,ooo.ooo'— na 2,ооо.ооо'— izdanjem novih komada’10.000 potpuno u gotovom uplaćenih na donosioca glasećih dionica po K 100’— nominale. Za upis ustanovljeni su slijedeći uvjeti: 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine i traje do uključivo 20. juna o. g. 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125'— po dionici više 5“/o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. 3. Prigodom upisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraj'u na dobitku za g. 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: poštaru Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) u Baaja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) u Bihaću: Krajiška banka (d. d.) u Trebinju: Trgovačka banka (d. d.) u u U Mostaru, dne 12. maja 1920. Ravnateljstvo. Novoosnovana »Težačka banka d. d." u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem od 16. oktobra prošle godine VII. Br. 696 odobrilo osnutak zavoda i njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. Zavod će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, te podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije. U ravnateljstvo zavoda izabrana su ova gospoda: Predsjednik: Husnibeg ČOrović veleposjednik i trgovac iz Cazina. Podpredsjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibrahimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male Kladuše. Članovi ravnateljstva: Ahmet ef Čokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimpašić veleposjednik i Živko Sukić trgovac sva tri iz Bihaćđ, Murataga Pozderac posjednik i trgovac iz Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i trgovac, Suljaga Hadžić veleposjednik i trgovac oba iz Peći-Grada, Arifaga Sulejmanagić posjednik i trgovac iz Todorova, Hadži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba iz Velike Kladuše. Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpredsjednik: Salih ef. Midžić posjednik i trgovac iz Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada i Haso Alagić posjednik i trgovac iz ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisii^nje društvene tvrtke svog činovnika Mujagu Bahtijarevića i povjerila mu privremeno upravu zavoda. RAVNATELJSTVO Težačke banke d. d. u Cazinu. Odgovoriti ureda*: F. bataka. Vika >4. a. U.« D. * A. KaH*i ta*U» � https://kolekcije.nub.ba/files/original/60768adcba9ba1af786ab5bcd5a66e08.pdf 5f221aa08dd941e7f16191620ebea771 PDF Text Text Peitarina u ••tavom pletena. PRAVDA ГЛАСИДО ЈУГОСЛ ABEHCKE МУОДММАОСКЕ ОЕГАНИЗАШЦЕ. Broj 58 (163) Sarajevo, četvrtak 3. juna 1920. (16. ramazana 1338.) Regent u Sarajevu. U poneđjejjak popodne Iznenada je prispio u našu sredinu Visoki Gost, Re­ gent Aieksander, koji se zadržao samo kratko vrijeme posjetivši Vrelo Bosne i llidžu. Na Vrelu Bosne izašao je Re­ gent sa svojom pratnjom iz automobila i pregledao vrela, iza čega je malo posjedio u restauraciji i krenuo automo­ bilom na llidžu. Munjevitom brzinom raširio se glas o njegovom dolasku medu stanov­ ništvom koje mu je na Ilidži priredilo oduševljeni doček, kličmil mu »Živio!« Regent je vrlo srdačno uzvraćao ova­ cije pozdravljajući. Nakon što se je vrlo pohvalno izra­ zio o Ilidži, nastavio je sa svotom prat­ njom put u Sarajevo. Malo iza I sata prošlo je pet automo­ bila u brzom vozu sarajevskim ulicama. Vijest o njegovom dolasku raširila se brzo po gradu, pa se na svakom licu odražavalo veliko uzbuđenje. Na večer je otputovao natrag auto­ mobilom u banju Koviljaču. Mi ispred svih muslimana srdačno pozdravljamo Mladog i Umnog Vlada­ ra u našoj sredini! Nesigurnost imetka u derventsliom kotaru. O ovom je kotaru bilo dosta govora po novinama radi pljačke pokretnina i otimanja begluka, afi nije iznesen ni mali dio onog, što se je iza prevrata dogodilo. U Derventi ima dosta ljudi, koji su už prevrat pretrpill silnu štetu, jer su im nahuškani seljaci razgrabili žito, sto­ ku, težačko oruđe i mašine, porušili hambareve, koševe i t'd. Još pikom od muslimana posjednika, koji su ošteće­ ni, nije ni izravno ni neizravno data odšteta niti se vlast brine, dt^ im bar sad osigura obrađivanje njihovih beg­ luka. Ovdje ima veleposjednika, čija su imanja od više hiljada dunuma seljaci podijelil »sve sebi, a po sebi«, te osta­ vivši neposijane svoje slobodne i bivše kmetovske zemlje, rade tu tuđu zem­ lju ili, što je još- upadnije, daju je — na .pola ili na trećinu drugim seljacima i tako prave nove kmetojve. i napoličare. Da ovako šta nije do­ pušteno ni po kakvoj uredbi ni naredbi a agraru, zna vrlo dobro ovdašnji predstojnik, ali se pravi nevješt i pro­ vodi tačuo samo one tačke, koje su na štetu posjednika, pa često ide čak i da­ lje, da posve zanemaruje onaj stav, po ч kojem blagodati agrarne reforme sube svi težaci, koje silom i na svoju ruku »rešavaju« agrar. Kao primjer, kako se postupa s muslimanitjia posjednicima navešćemo slu­ čaj Smajil-bega Mulabegovića. Uz pre­ vrat su mu seljaci u Kalenderovcima Srpskun opljačkali 80 ч kukuruza i 250 ma drva, razvalili koš, razlupali vršaću mašinu i odnijeli »Goppel« s njL On ih je odmah tužio, ali bez' uspjeha. . U Detlaku su ,mu seljaci iz istog sela i iz Kalenderovaca Srpskih razgrabili 2.000 m’ gotovih usječenih drva, sloj ženih u hvatove. Ta je drva usjekao u beglučkoj šumi, koju je kupio od Pašage Ibrišagića iž Dervente. Smajil-beg. je .pljačkaše tužio sudu, koji , ih je — pustio bez kazne. Iza toga je od bosanske vlade zatražio odštetu, ali je odbijen i upućen, da krivce tuži slidu, što 'je i učinio tuživši poimence preko 40 krivaca, ali Ima već 7 mjeseci, ka- ko> stvar miruje, pa se je bojati, da opet ne zaspe. Da se vidi, kako bosanske vlasti shvaćaju pitanje odštete za pljačke uz prevrat, iznosimo doslovno riješenje kotarskog ureda u Derventi od 31. mar­ ta 1920. broj 3444/20, koje je upravlje­ no rečenom Smailbegu, a glasi do­ slovno : »Na Vašu dne 22.Д, 1920, ppdnešenu požurnu molbu za naknadu štete naredila je zemaljska vlada odjel za socijalnu, politiku sa od­ redbom od 16./3. 1920. br. 3439, da se imate obavijestiti, da je Vaša predmetna šteta unešena u iskaz šteta prouzročenih pljačkom prili­ kom državnog prevrata. — Ujedno Vam se, saopćuje, da ne postoji pravni temelj, da bi država moralai naknaditi štete nlneSetie pljačka­ njem prilikom državnog prevrata. — No ako bi sc država ipak odlu­ čila, da se ove štete nadoknade iz prgavih sredstava, trebalo bi to pitanje za sve interesente riješiti posebnim zakonom. Sve dotlen može se naknada ovih šteta tražiti samo sudbenim putem, od štetočinaca, ako su oni poznati. Kotarski predstojnik: Galliuff, v, r.« Pogledajte: .posjednicima ukazuju mjesec u vodi tješeći ih sa »ako kad«, a ovamo država traži od njih, da tačne plaćaju poreze i namete, pa i za one begluke, kojim radi mlitavog držanja njezinih organa ne mogu raspolagati ni­ ti od njih imaju išta prihoda. Tako na primjer sponi. Mulabegović ima preko 1.00Q dunuma begluka u Kalenderovcb ma Srpskim i Defteku. ali nema od njeg nikakve koristi, jer radi nesigurnosti ne može tamo ni otići. Pa nije satno ni to: Mulabegović je imao u Detlaku 800 m’ usječenih drva,, koje mu predstoj­ nik nije dao llant jzvesti. Jesenas je dobio od' vlade dozvolu, da ih izveze, ali radi ružna vremena to nije mogao učiniti. I baš kad se je početkom maja o. g. spremao, da diže drva, seljaci su ih razgrabili. Začudo je odakle su pljač­ kaši saznali, da je Mulabegoviću doz­ voljen izvoz drva, kad on o tom nije pričao svijetu!? Stvar je prijavljena kot. uredu, te su žandari pronašli dvadeset i dvojicu kri­ vaca i obećali da će ih predati sudu. Da vidimo, kako će vlast kazniti ove pljačkaše, jer sa« bar nije prevrat, pa đai se he mogu krivci kazniti i od njih šteta naplatiti! Zulumi u Bosni.*] Narodni klub« u Beogradu primio je iz ‘Mostara slijedeći brzojav: »Naoru­ žani »dobrovoljci« napali su u Zimlju, kotar Mostar, Hrvate katolike i musli­ mane te neke isprebijali, oružje silom zahtijevaju, kojega ni nema. Oružnicima zabranjuju intervenirati i' ponašaju se kao okupatori, kcnaćišta i hranu rekviriraju sebi bez odštete. Pre­ metačine i nasilja č.ne samo na Hrva­ tima katolicima i muslimanima. Od Sr­ ba oružje ne zahtijevaju, nego prona­ đeno vraćaju. Molimo odlučnu inter­ venciju, jer pHjeti pogibelj pokolja. — Mjesni odbor HTS. u Mostaru«. Nije tome dugo, što smo na ovom mjestu ozbiljno upozorili državnu vlast na. zločinačke događaje protiv Hrvata i MpsasnStna u Bpsni i Hercegovini. Tko prati bosanske novine, osobito glasilo Hrvatske Težačke stranke »Hrvatsku Slogu« i muslimansku »Pravdu«, naići će skoro dnevno вд-рудкоуе zločinač­ ke pojave, koje neminovno vode i mo­ raju da dovađaju potlačene do uvjere­ nja, da se ti zulumi, ta nasilja trpe ili čak dozvoljavaju, jer nigdje ne vidje­ smo, da bi se proti zločincima upotrebiia sankcija kaznenog zakona, da bi se Ikoga eksemplarno kaznilo i zločince zasluženom kaznom od takvih zuluma odvratilo. Slučaj nije osamljen. Danas u Mostaru, jučer u Nevesinju, nedavno u ■ Bjelini itd. redom po. cijeloj Bosni i Hercegovini. Zar je državna vlast ne­ moćna vis-a-vis tih nedjela?.Što ra­ di štampa? Šuti, jer je stranački iilteres jači od osjećaja samilosti spram onih, kou ne pristaju uz stanovitu stranku, a ne pristaju za to, što u pro­ gramu dotičnih Stranaka ' njihovom djeIpvauu ne r.aiaze' z tšiii ■ protiv nedjela ljudi, kojima stanovita štampa laska, te laskanjem i šutnjom mučke odobrava njihovu antidržavnu rabotu. Da, sistematski napadaji na imetak, čast i život katoličkog i muslimanskog piičanstva predstavlja borbu protiv dr­ žave, jer napadnuti a neobranjeni, dola­ zi na pomisao, da se to radi jer se •) Prenešeno iz »Hrvata« od 28. ma­ ja. Ne možemo a da i ovom prilikom ne zahvalimo svom drugu »Hrvatu« na bratskoj sućuti,- kojom prati naše ne­ volje j. patnje. Ujedno se moramo po­ žaliti tia šutnju »Obzora«, koju pripisu­ jemo g. Lunačeku, kao i na šutnju »Na­ rodne Politike«, koja naše nevolje ne bi smjela mjeriti stranačkim bršinom. Primi, ur. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. DrEđujB redabcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina 11.- nekažnjivo može raditi, pa ne bi bilo čudo; vidjevši da tome nema lijeka, ako povuče konsekvenclje obzirom na dr­ žavu, koja ne zaštićuje njegove život­ ne interese, koje bi morali pravom za­ štićeni biti. Daleko smo od .toga, da^adi zločina pljačkaša krivimo državu, ali ne može­ mo, a da dio krivice ne baci­ mo na one, koji ili ne će da u potpunoj mjeri zaštite inte­ rese pučanstva, bez razlike plemenskog i vjerskog ime­ na. od rulje zločinaca, pripa­ dali oni kojoj mu drago ple­ menskim imenom. ■Postupak sa Hrvatima i Muslimani­ ma u Bosni i Hercegovini sliči naža­ lost postupku protiv Slavena u bivšoj monarhiji Habsburga. Samo luđak mo­ že je u tomu oponašati, nakon, školskog primjera njezine sudbine, koja je usli­ jedila i uslijediti morala upravo radi takvog -postupka. * jedno državljanstvo povlači za so­ bom jednaka prava i dužnosti. Jedno se od drugoga odijeliti neda, niti -može do­ zvoliti diferenciranje građana u one sa i bez prava na zaštitu svojih materijal­ nih i moralnih interesa. Pred zakon­ skom prisilom abstinencije od oštećivanja tuđih dobara svak je jednak, pa je dužnost državne vlasti, da snagom kaznenog zakona udari sva­ koga, tko pokuša ili izvede napadaj na tuda pravna dobra i izvede protu­ pravna djela, bez obzira počinio taj zločin šuckor ili dobrovoljac na štetu Srbina ili Hrvata. Državna vlast, do­ tično nosioci njezini, moraju o tome biti na čistu, a ujedno f a k t i v n i u primijenjivanju zakona proti Izločincima. Jugoslavija mora biti demokratska — ^svi barem to govorimo i pišemo. Dethokratizam taj dolazi najbolje do izražaja u potpunoj primjeni ravnoprav­ nosti sviju, te jednake zaštite i mogućnosti nesmetanog raz­ vitka« Stog razloga dižemo energič­ no glas prosvjeda protiv zuluma a Bo­ sni, I proti nemaru oblasti u zaštićivanju Hrvata i Muslimana od tih zuluma. Čvrsto se nadamo, da će »Narodni kltib« Uprijeti svim žilama kod kompetentnlh faktora u Beogradu, da se je­ danput za flvifek dokrajče azljatske prilike'u Bosni protiv katolika i •muslimana, kao što 4<1’učinio 4 onda, kad bi i pravoskivui slično bili ugro­ ženi Od katolika i muslimana. Sarajevo, 2. juna. Tuže nam se neki vojnici muslimani, da se ovdašnja vojna komanda ne drži naređenja vojnog ministarstva od 7. ma­ ja broj 175.056 prema kojem se musli­ manima vojnicima ima saopćiti »da im je na volju dato da poste, pa koji budu hteli postiti da im se uči­ ne za vreme posta potrebne olakšice kako u izdavanju hrane tako i u službi, n a r o, č i t o dnevnoj«. Mi smo se nadali da će se ovo na­ ređenje vršiti u Sarajevu naročito ram toga, što je u njem sjedište naše vi- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajepu. 1и1 ii inim benhavnlm nailovima. DbasIJn uplati I м«1п|1 u Hllmtoii SUS. I в linntfiu. Ми ileftt ia nloini Hnjiilte I ritate Mini! I utamtelt Siијpaiollnlli. Obaulla sit mjtnlita posla ni I tanani natast __________ ______ _________ Cionl^B glavnica H 3,000.860 Sajt itzonita I anroetzacijs&a — Uupuli I arodale sntee, laluft I vrijednosne papin н!ђ nita. R 0 8 H 0 в !> i Ш I 11 kupola I rodili m iriti rata, a pojlncito ni iliatni nomlNiti. ____________________, I HancElarija: Mja Petra ulica I prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgoo^ha banЦа, SarajBoo - Interurhao telefon: Zli | _ .___ �Spoj 163 Broj .PRAVDA" — „ПРАВДА' Strana 2 Страаа Svijest«, pa i — ona ulaže svoj moćni vojničke stanove, a djelomično za am­ veto i odbija »lažnu i tendencioznu« bulante, bolnice i za osnovne škole. Za našu bilješku u 159. broju. Dražesni su te rekvirirane kuće muslimani ne na­ ovi naši »nepristrani« tajnici i još »neplaćuju nikakve* kirije. a njihov vakuf pfistraniji« novinari iz »2. S.«. time trpi ogromnu štetu, da i ne go­ Ko mačci oko vrele kaše obilaze ovorim o šteti što djecu ne daju u ško­ lu, dok ne svrše mekteba. I eto kada ko glavnog težišta naše notice, da je ■se nađe svjesniji musliman kao što je kod mnogobrojnih židovskih du­ Midhat, digne svoj glas, i proti tomu ćana ovarisamo baš »slučajno* na Haodlučno ustane, odmah je sutra dati džomerovića. Kad se već Eskenazi ni­ pod kakvom bilo izlikom uhapšen. To je mogao uprtljati u široke i pro­ sve zna i g. Rebac. ali njemu nije stalo strane dućane u našoj notici nabro­ do istine, nego samo nastoji Ma ugodi jenih židovskih »siromaha«, već mu svojim »gospodarima*. »Pravdino« pi­ se je morala rekvirirati magaza »bo­ sanje naziva lažnim, a zauzimanje ljudi gataša« Hadžomerovića, pitamo g. SaNEKA GOVORE FAKTA. oko »Pravde« za makedonske musli­ toma. zašto ga nije smjestio u koji du­ mane »smetnjačkom politikom njenom«, ćan židovskih veletrgovaca, koji drže G. Hasan M. Rebac po svojoj staroj ma i da će ostati miran pri progonjea nije mu smetenjačka — politika »de­ po 'više dućana služeći se tintom, da navadi, a po primjeru zakletih neprija­ nju drugih — pušta drugi dan naravno mokrata« i »Radenaša«, koji šu nesa­ profokoliranim firmama dodaju suro­ telja b.-h. muslimaha, nazvao je »de­ uz otkupninu od 10.—15.000 dinara i mo protiv muslimana nego i protiv na­ gate. pomoću kojih — ne znamo da li magoškim izvrtanjem« »Pravdino« pi­ više? Jesu li Midhadi Hodžići svi oni rodnog ujedinjenja. On ne laže, kada u zdravlju »objetivnog« Saloma — mu­ sanje o obespravljenju i progonima ma- .muslimani, koji su nesamo nevini, nego veli »da je sušta neistina, da je iko, ozu na dvije strane. G. Satom se može cedonskih muslimana. To je g. Rebac dapače isto, tako dobri Jugoslaveni i sim jedinog Midhata odobrio »smetovrpoljiti koliko hoće, mi opet .ponav­ učinio jedino radi toga, jer se je »Prav­ dobroželiitelji našoj ujedinjenoj državi, njačkit politiku Pravdine organizacije«. ljamo zahtjev, da vlada »malo zaviri« da« obarala na te progone i jer je otvo­ kao i sam g. Rebac, pa ipak od dana — na očigled činjenice, da »Hak«. gla­ za kulise g. Salama, jer ćemo to. inače rila rubriku »Iz Sandžaka i Makedoni­ ujedinjenja pa sve do dan danas leže silo organizacije stvorene na fome mi sami učiniti. je« i pustila članke, u kojima je, nota u kazamatima Kos. Mitrovrce, Vučitrkongresu, simpatizira sa »Pravdom« i bene, у r 1 % obzirno prikazano ona, Prizrena. Peći, Prištine, Uroševca Samo se bojimo, da ga se u tom slu­ svojim pristašama preporučuje .njen ka­ čaju, »2. S.« ne će imala kada brigati bespravljenje i progoni tamošnjih mu­ i t. d. Samo jedan primjer: U Prištini lendar. slimana. te brutalna samovolja okruž­ je uhapšen Suni ef. ugledan musliman o našem analfabetizam, već će ga stala Za sve zulume, nepravde i bezako­ nih sekretara i poticajnih činovnika. i vrlo agilan i aktivan u radu oko ši­ kuknjava. Stoga kolegica, jezika ga za nja. koja se čine muslimanima u Ma­ Ni u jednim, pa ni u najopozicionalrenja ideje ujedinjenja, među Turcima zubu !... kedoniji zna najbolje g. Svetozar Baunijim listovima ne možete naći reliefan i Arnautima. Njegovo je uhapšenje iz­ ković. kojj muslimanima piše molbe za prikaz razvoja prilika u Makedoniji i nenadilo svakoga, ko poznaje njegdv naplatu kirija. predstavke Narodnom Sandžaku. Jntrazigentnost tamošnjih rad u narodu. Nu iznenađenje je posta­ Predstavništvu, a čak je prilikom zad­ lo veće, kada je Suni et. drugi dan pu­ Srba-pravoslavnih i njihovi podvizi, da nje pensekucije nad makedonskim mu­ posve unište Turke i Arnaute. takove šten iz zatvora. Niko -nije znao pravoga slimanima okruga kosovskog pisao su naravi, da cenzura ne bi nikako do­ razloga tome uhapšenju. a ni puštanju. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. molbu na samog Regenta Aleksandra. pustila, da se to objelodani, a oni koji Jedino se je govorilo da je uhapšen kao Dr. Vesnić o jadranskom pitanju. Eto ni sami g. Benković ne može gle ­ o tome pišu, -toliko su obzirni, da iz­ veliki i opasni — organizator ustanka Na sjednici Narodnog Predstavništva dati zulume koji se čine muslimanima, bjegavaju sve što bi moglo biti po nas u Makedoniji i da materijalno i intelek­ od 29. maja ; ministar predsjednik dr. a g. Rebac, kada se iznesu u javnosti, nepovoljno, na mirovnoj konferenciji, i tualno izdašno potpomaže »kačake«. Nu Vesnić između ostalog kazao je, da naziva ih lažnim. Gosp. Bauković ne što bi davalo još većeg i ekspanzivnitima je verzijatpa bio brzo kraj, jer je moramo činili ogradu protiv izvjesnih jeg povoda talijanskom iridentizmu, ui pričanje samoga Suni ef. unijelo više i piše muslimanima tužbe, molbe, pred­ izraza i izjava prečasnog i uvaženog stavke i žaobe, što mu je to zanat i perenu protiv nas i našeg teritorija. svjetla u zakutni i protivu-muslimanski člana ovog parlamenta Biatikinija. Ošto je to rentabilan pisac, nego prosto Jedino onaj, koga je val sudbine ba­ režim »demokratske« oligarhije. Suni sjećam, i svi mi osjećamo, ja dijelim i radi toga što ima više srca i duše, cio u te krajeve', može imati dobar i ef. pored što je ugledan, još je i vrlo svi mi'dijelimo bol, patnju i trpljenje pravde i osjećaja, nego što g. Rebac ispravan pojam o prilikama koje vlada­ bogat, a to je znao vrlodobro i sam koje u ovome trenutku podnose njego­ i što u tim zulumima vidi ono, što ne ju u Sandžaku i Makedoniji. Samo onaj, sekretar okružnog načelstva u Prišti­ vi bližnji zemljaci. U tom pogledu mi­ će da vidi g. Rebac: sistematično ukoji je vidio na svoje vlastite oči, zna i ni.-Pošto je sekretar veliki alkoholičar slim da među nama nema razlike. (Ta­ ništavanje muslimana u Makedoniji, o kakav je postupak vlasti prama Turci- | i strastven igrač, to je u nedostatku ko je.) Ali uvaženi poslanik otišao je čemu ću ja napisati nfž članaka u »Pra­ ma i Arnautima. Istina i g. Rebac je j novaca pod izlikom protu-državnog ra­ vdi« usprkos prijetnje g. Rebca sa »omnogo dalje i doveo ne samo našu vla­ jednom »hodočastio« u Skoplje, pa je da uhapsio pomenutog Suni ef. i time prpljivim« razlozima. du nego Istovremeno i Narodno Pred­ vrlo malo, ili nimalo posvećivao paž- I se domogao lijepe svote novca, sa ko­ nju onom na što se dnevno u novinama i jom može svoju »plemenitu pasifu« i stavništvo i cijelu zemlju u jedan polo­ 2ao mi je što ću u tim člancima mo­ rati često puta spomenuti i njegovo ime j žaj, koji on svakako nije želio, a koji tuže tamošnji muslimani. Sve iskustvo ■ dalje provoditi. Jest, Suni effndiju je, i znanje koje je g. Rebac stekao, po­ i što ču morati — za bolju ilustraciju nam on ni po političkom iskustvu svo­ kako gore navedoh. uhapsio za veliki jem, ni po svom patriotizmu želiti ne tiče od osobe, koja — u bojazni za svoj — ispričati i ono, što sam rekao gosp. »kabahat«. a pustio ga je uz mali »adže'metak, koji je ogroman i predpostavRebcu pred g. Hidajetom Kulinovićem može. Ne smijenio smatrati naše savez­ z^« od 10.000 dinara. Ijajući opće interese muslimana -svo- i u Beogradu: mišljenje jednoga prištevnike ni za bivše, ni za propale. Prva Kao god i drugi muslimani tako je skog profesora, bivšega urednika »Sta­ ozbiljna napomena, koja je učinjena vla­ jim vlastitim interesima — raportira isto i Midhat Hodžić muževno dizao malim i velikim Rebcima onako, kako re Srbije« o naprednim muslimanima. dinoj izjavi, sastoji se u tome, zašto svoj glas protiv zuluma oblasti prama Ahmed M. Basara. vlada nje ništa kazala u svojoj izjavi je njima milo i po voli, odnosno njoj Makedoncima, pa se je radi toga na korisno. o jadranskom pitanju. Meni je, gospo­ njega budno pazilo, a kada je još po­ Ja ovdje neću govoriti o nepraved­ do. milo, što je sa tako raznih strana čeo raditi i na organizaciji Turaka i nom ј netemeljitom uhapšenju Midhata ta zamjerka učinjena vladi, i meni je Arnauta, a protiv »demokratskih« sa­ Hodžića. ali neka mi g. Rebac dopusti nadam se isto tako lako da na tu za­ trapa odmah je uhapšen, ja sam za jedno pitanje: Ako je po njegovom mi­ mjerku odgovorim i dadem objašnje­ Midhadovo uhapšenje saznao u Prišti­ Šef stanbenog ureda, tajnik g. Sa­ šljenju i dobivenim informacijama kriv ni od jednog znanca koji mi je tada nje. Mi nismo unjeli п vladinu izjavu Midhat. jesu li krivi i drugi muslimani, rekao: »Muslimani iz Bijemg Polja us­ lom nešto se vrlo usplahirio na prvu nkakav naročiti pomen o jadranskom koji se tamo dnevno hapse? Kako bi tade svi listom za svog Midhata. pošto našu noticu, kojom je podvrgnuta kri­ pitanju prvo stoga, što je u ovom tre­ se nazvao postupak, po kojem se uhap­ tici njegova »nepristranost« pri — proga svi vole«. Događaji su mu dali nutku ono u toku. To nismo učinili iz šeni — ako je svjesniji, i pametniji, a pravo. težiranju Židova Eskenazija na štetu faktičnog obzira !i nama ni u koliko ne pripada .političkoj grupi, po čijem Ili ovo: Mnogo je džamija i privatnih muslimana. Prijeti tužbom i šalje n enije potreban primjer ni onoga, što se je naređenju uhapšen, — ne pušta se muslimanskih kuća rekvirirao i upotpotpisan ispravak gradske opštine, radilo u Rimu prije nekoliko mjeseci, iz zatvora nikako, a ako je bogatiji, a rebljeno je u vojničke svrhe. .Svi su I a da magare — tako misli »Dr.« Sani onoga što se radi u Rimu danas. | lom — bude Sličnije medvjedu, prizvao na to dadne obvezu, da neće raditi mektebi zatvoreni i djelomično upotreSmatrali smo ako bi ma šta u svojoj protiv njihove grupe među muslimani­ bljeni za četne kancelarije, provijant i I je u pomoć i sedmu velesilu »Židovsku izjavi unijeli o tome pitanju, da bi mi hovne vjerske vlasti i jer smo držali da vojni muftija vrši svoju dužnost bar sada, kada je u izgledu njegovo una­ pređenje. Nažalost stanje je staro: пГ nadzora, a kamo li da bi se vojnicima uz izdašnp brigu o izdavanju hrane održao koji vaz i da bi se predveli u džamiju. Čast svačijem begluku i efendiluku, ali bi trebalo i malo rada, ma­ lo zauzimanja. Čast altbabluku, ali bi trebalo i malo naređenja, malo drntanfa. Ne ćemo valjda i u narodnoj vojsci svojom krivnjom dotjerati dotle, da vojništvo strada radi toga, što je briga za njihove vjerske potrebe u ne­ hajnim rukama. Tražimo rad. jer će­ mo inače biti prisiljeni da i oštrije žigošemo izvjesne postupke, odnosno propuste. Iz Sandžaka i Makedonije, Politički pregled Bilješke. _ »Jesi li vidio? Ostavili ste je bez hrane i bez , jataka*), a nije navikla. .. Živila je u dobru. Ovo je veliki grijeh!.. Idi tamo i nadi jednu čistu sobu, da se bolesnica smjesti!« A Hifzl Bjelevac: — A dotlen paša hazretleri prentjeću je, ako dozvolite u svoju sobu — upita Zija brišući krupne (52) kaplje znoja s Renina čela. Činovnik je pridigne, a ona oslanjajući se na Salih paša odobri i pomogne Zijau prenijeti Renjegovo rame otvori oči 1 reče: I nu u . malu, ali čistu sobu u kojoj su bile dvije »Tako je on htio. . . IhSanl.. Ihsan! .. * postelje, stol s nekakvim tefterima i knjigama, raz­ nim bocama, liječničkim spravama i ostalim sit­ — »Za što ste je ostavili ovako?« primijeti nicama. . I paša srdito. »U ovoj velikoj sobetini bez postelje i Rene je buncala: »Nosi me! .. Nosi!. . Daleko, pokrivača, pa možda i bez jela. .. A?« daleko... Tako mi je dobro... Ja sam zadovoljna... Činovnik ne odgovori ništa, a paša se okrene Brzo!. . brzo!., i otvori vrata. Otišao je i za čas se vratio s jednim Zija je položi na postelju i odmah smoči veliki crnomanjastim čovjekom u uzničkom odijelu. Uriičaršaf s pokrivača u esenciji i vodi, razodjene ne­ šavši u sobu pokaza na Renu. poznatu djevojku i liječničkom požrtvovnošću počne »Bak, Zija!*) ^Naš liječnik ne če još doći, a ti je njegovati. se razumiješ... Pregledaj ovu bolesnicu...« Paša je stajao kraj vrata i gledao. Zija, -«- nazvan po paši, čovjek u tridesetpetim »Aferin. Zija! . . reče Salih paša — vi ste re« godinama bio je i sam liječnik u Carigradu i osu­ van liječnik.« đen u jednom proceju radi pisanja u nekom en­ Zija se okrene i reče gorko: gleskom listu o prilikama u Turskoj. U zatvoru je ' — »Kao što je stambolski krvnik revan vje­ bio već godinu dana, ali je s njim vrlo lijepo poššati, suditi. . . »To je u krvi navika... i dužnost...« tupano, osobito kako je Salih paša došao na upraVu Paša ne odgovori ništa. Zija je ponovno pre­ zatvora. Zija je više liječio bolesnike, nego liječnik, gledao djevojci bilo, oči, poslušao srce i zagledao koji je svaki dao dolazio i davao im samo nekakve se krož prozor u daljinu, tamo preko modre pučine »prahove«. . daleko u neku nepoznatu, nevidljivu tačku, gdje se Za to i sada Zija pristupi odmah bolesnici, je nebo s morenj u tankoj maglici sastajalo, a on­ uzme je na ruku i opipa bilo. da rekao sam sebi pogledavši bolesnicu: . »Opasno je paša-hazretleri...« reče Zija okre»Pauvre femme!. .« nuvši se paši — sumnjam da je već nastupilo zapaljenje pluća.,. Paša izađe. Zija sjedne na кгдј druge postelje Paša pogleda srdito činovnika i reče: i posmatraše jedan čas bolesnicu, a onda Izvadi —------------•) Pogledaj, Zija. ,*) postelja. FELJTON. Rene Logotetides. J-------------- -н——------ I sat i posluša ponovno bilo. Srce je kucalo skoro I normalno. Rene je spavala. Zija ustane i iziđe na hodnik, a međutim je hadema*) nosio čisto rublje i odijelo za Renu. I »Nemoj ulaziti unutra« — reče Zija — raspre1 mi sobu, koja je za nju određena, pa ću ja ostalo urediti.« • Hadema posluša, metne rublje na jedan san­ duk, koji je tu slučajno stajao i vrati se niz basamake. Zija se vrati u sobu. Rene 'је još spavala. U to stupi na vrata paša s liječnikom Tevfikbey-om, i upita Zija-a: »Kako joj je sada?« — Neka je Tefkibey pregleda paša hazretleri, reče Zija ustajući s postelje. Tefikbey pristupi bolesnici, uzme je za ruku, a onda izvadi sat i gledaše neko vrijeme kucanje bila. Za tim izmjeri toplinu i pruži Zija-u mjerilo s riječima: »Srce je za čudo normalno, »ali je temperatura već četrdeset.« Zija spusti spravu na sto i upita doktora: »Obloge?« — »Da, obloge i jedan prašak...« odgovori Tevfikbey. — Pustili su je bez hrane, bez postelje i po­ krivača, -«• reče paša — pa je sirota nazebla. Ako je i kriva, za to Je zatvor, ali u zatvoru treba hu­ mano postupati.« Doktor odobri stanovište pašino, a Zija promi­ jeni obloge Reni. Salih paša i doktor ostave sobu, a Zija ostane uz bolesnicu. *) poslužitelj. �Spoj 163 — Broj ПРАВДА* — »PRAVDA, Страиа 3. u radu za »Gairet« ne može smetati da troviću, te mi najodlučnije tražimo, da se nevini i nedužni muslimani puste, ii smo u odboru zastupani sa dva ili a dobrovoljac koji je pravi krivac da osam odbornika. Broj ne odlučuje već se bezuvjetno kazni; a tražimo tako­ ni radi toga, što je data svečana izja­ va, da se odbor u svom radu ne će ru­ đer i nepristrani disciplinarni i kazneni progon policije, a napose Spreme, koji kovoditi nikakvim stranačkim motivi­ je već više puta samovoljno činio is­ ma i da će inu biti glavna zadaća, da pade protiv muslimana i nedužne ih islamski elemenat približi školi. Dru­ progonio. gim riječima1 odbor će izbjegavati sve, što bi moglo prouzročiti trvenja i raz­ Učesnici »Ittihadove« proslave u Mo­ mirice, a kamo li opravdan prigovor staru. Odbor »Ittihada« u Mostaru lidruštvenih pododbora i .povjerenika, moljava sya ona društva i sve poje­ kojima društvena pravila i onako odince, koji borave u Sarajevu a žele mogućuju kako inicijativu tako i mo­ prisustvovati velikoj društvenoj sve­ gućnost, da izdašno uplivišu na rad čanosti na Bajram, kojom »Ittihad« glavnog odbora. slavi petnaestgodišnjicu svoga opstan­ ■Pozivajući svoje' ljude na ovaj rad ka, te koji još odboru »Ittihada« nijesu valja nam naglasiti da ovo stanovište saopćili svoje prisustvovanje, da to čim nije nikakva kapitulacija, niti odstupa­ prije učine i to usmeno jli pismeno inž. nje od dosadanjeg našeg držanja u pi­ Celiću kod uredništva »Pravde«, jer tanju »Gajreta«. Mi smo bili proti f o rPregovori s Rusijom. Listovi javlja­ da se još za vremena može pobrinuti ju iz Kopenhagena: Prema londonskoj mi dosadanjeg provizoriuma i boreći za smještanje gostiju u Mostaru te za se dođosmo naravno i u sukob sa no­ brzojavci doći će budućeg tjedna u popust na željeznici, jli eventualno — siocima tog provizoriuma. Danas je London francuski 'i talijanski ministri ako bi na pruzi Sarajevo—Mostar bio nestalo tog provizoriuma i došlo do predsjednici da povedu pregovore sa dovoljan broj gostiju da se pobrine za izbora odbora, ergo otpada i uzrok Krašinom i da čuju predloge moskov­ posebhi vlakl. Naša društva, koja bi naše borbe, koja se u stvari nije nikad ske sovjetske vlade., eventualno sudjelovala sa kojim tam­ kretala oko tog, da naša organizacija buraškim zborom, neka istome tako­ Englesko-japanskl savez. »Reuterov zavlada u »Gajretu« i dobije većinu odđer to jave, jer je to nužno radi utaUred« javlja: Bivši ministar predsjed­ borničkih mjesta. Kompromisna lista, načenja programa same proslave, koji nik Okuna izjavio je u intervju-u da što je usvojismo na septembarskoj će se iduće nedjelje već u javnosti je potreban englesko-japanski savez u skupštini nosila je samo četiri naša kan­ objelodaniti. što jačoj mjeri, jer je situacija na isto­ didata, od kojih trojica nijesu politički ku nadasve kritična. Unija biće prijaeksponirani. To je nepobitni dokaz, da Prilozi »Pravdi«. Fahrije hanuma -teljski raspoložena prema tome save­ smo uza sve opreke ostali potpuno Teskeredžić iz Travnika sakupila je zu ili će možda čak i pristupiti savezu. među našim ženskinjem 651 K dobro­ vjerni svom stanovištu, da »Gajret« Boljševička, ofenziva. Zastupnik lista mora biti vanstranaćki i pripadati svivoljnih priloga za naš list, a darovaše »Monning Posta« javlja iz Varšave, da ma. Sto to načelo nije još došlo do ove: Fahrije hanuma Teskeredžić 150 potpunog izražaja nije naša krivica, Se Minsk od petka nalazi u rukama K, Subhije harnima 80 K, po 50 K: Bi­ boljševika. Među Dvinskom i Viteb- već je nose drugi, koji se još ne mogoser hanuma Hasanpašić, Arife hanu­ še otresti svog pogrješnog naziranja. ma Alečković; po 40 K: Zlatka hanu­ skom primiču se nove ruske vojske Nu budući se nije ponovila stara inpravcem na Vilnu. ma Firdus. Zil hanuma Hasanpašić; po Novi boljševici. Kako javlja »Montags trasigentnost, koja je našla izražaja u 30 K: Almas hanuma Hećimoviđk po 25 K: Fadile hanuma Ibrahimpašic, po Presse« došlo je do nove orijentacije poviku: »Nema kompromisa!«, pa je nastupio makar i nepotpun obrat na bo­ 20 K: Čamile hanuma Hasanpašić, Zaruskog sovjetskog sistema. Lenjin je uvjerio Trockbg o potrebi revizije bolj­ lje, bilo bi. nerazumno, kad bismo se hide hanuma Hrasni'ca, Paša hanuma kaprieirali radi nečega, što će ispraviti Sulejmanpašić, Tahira hanuma Ljuboševičkih načela. Tranformacija na pod­ i sanirati skoro vrijeme. vić, Zulejha hanuma Gluhbegović, Halozi široke izgradnje derpok racije sko­ Toliko imadosmo reći na razjašnje­ lida hanuma Bahtijarević, Ajiša hanu­ ro ie dovršena. Vanredne su komisije nje svojim stranačkim drugovima, ko­ ma Suioldžić; po 10 K: Zumrut hanu­ uklonjene. Privatna imovina i sloboda je pozivamo da prekinu dosadanju pa­ ma Krehić. »Zlatka hanuma Krehić, trgovanja priznate pod stalnim uvje­ sivnost prema »Gajretu« i da ga prih­ Zumrut hanuma Alihodžić; po 8 tima. vate otrtm žarom, kojeg diktuje neodDerviš hanuma Teskeredžić; po 4 K: Odgoda pregovora o jadranskom pi­ ložna potreba, da se ujedinjenim sila­ Hanifa hanuma Smailkadić; po 2 K: tanju. »Era Nuova« javlja da su direkt­ ma nadoknade propusti, koji su činjeni Fatime hanuma Isanović i Fatima Reni talijanskd-jugoslavenski pregovori šve od okupacije do narodnog ujedinje­ Ija. — Plemenitim darovateljicama naj­ uisljed molbe talijanske vlade odgođe­ nja. Naročito apeliramo na pododbore, ljepša hvala! ni do 15. jula. Jugoslavenski i talijan­ koji prekinuše veze sa bivšim povjere­ Na članak »Prekipjelo ie već«, koji ski delegati sastaće se nakon konfe­ ništvom, da bez oklijevanja pošalju uje nedavno u našem listu izišao daro­ rencije u Spaa. kupljenu članarinu i priloge i da se njavale su za naš list svjesne naše hanuOkupacija Trakije. Okupacija Trakije ozbiljnije late -posla oko upisivanja čla­ me u Janji još od svojih zadnjih uspo­ od strapf grčkih trupa nastavlja se. Va­ nova, sabiranja darova i drugih priho­ mena na zlatna vremena i to po 1 maroši Ferđik, Sufulu, Dimotika i Lile Burda1 našem »Gajretu«. džariju: Hanutna Mehage Skokića i ■gas okupirane su bez incidenta. Fran­ hanuma r. Cerimbega Preljubovića (iz cuske vlasti predale su Grcima admini­ Skupština Glavnoga Odbora Prosvje­ Bijeljine); pd 1 jigrmihik: Gđica Najla strativnu i žandarmerijsku službu. te. Od Gl. Odb. Prosvjete primamo : Skokič, hanuma Mehmedbega AlibegoVANJSKI POLOŽAJ. Javljamo svima članovima Prosvjete, vića, hanuma Mehage Musemića (mla­ Građanski rat u tješinskom područ­ da će se XIV-ta redovna glavna skup­ đeg) i gđica Nejra Musemić; 10 K u ju. Anarhija u istočno-šleskom plebisci­ ština održati u nedelju 14. (27.) juna u zlatu: Hanumka h. Hurembegovića, te tarnom području traje dalje. Međusar Sarajevu 1920. u prostorijama Oficir­ */, tur. lire: hanuma Halil ef. Đezića. veznička plebiscitarna komisija pokaza­ skog Doma sa ovim dnevnim redom: Nadalje je u Brčkom kao odjek na la se preslabom da utiša teroriste, pa 1. IzVeštaj Glavnog Odbora Presvete; GAJRETOVA KRIZA isti članak sakupio gosp. Abdulgani ef. se može govoriti za pravog guerila ra­ 2. Proračun za godinu 1920/21.; 3. Pred­ koja je trajala i više nego je trebalo, ta Poljaka u istočnoj Šleskoj. Kod neibrahimbegović svotu od 2.220 K, kao loži Glavnog Odbora, pododbora, pona putu je da se jednom dokonča. Ne kidanjih nemira palo je 7 mrtvih i 20 verenika i članova; 4. Izbor novih čla­ dobrovoljni prilog »Pravdi«, a darova­ može se baš reći da su izglađen: svi teško ranjenih. še po 400 K: Fehimbeg Zaimović, po nova glavnog Odbora Presvete. • nesporazumci. ali se nadamo da će uži 200 K: H. Trebinčević, Mehaga KanNajveći nemiri zbili su se u Karvinu, dodir učiniti svoje, a hladno prosuđi­ tardžić i Braća Kučukalić; po 150 K: pa je uslijed tih upravna komisija pre­ vanje prevladati i kod »onih, koji su moS. Novalija; po 100 K: M. Hadžimehselila u Pudlan pri Oderbergu. mentano povrijeđeni i zapostavljeni. medagić, Ibrahim Bećić, M. Zamović, Cim su čuli za događaje u Karvinu Radi se naime o tom, da i grupa oko Ibrahimaga Džindić, H. Zejčirović i M. obustavili su češki rudari u okolici »Obrane« pokaže potrebnu samozata ­ Salihbegović; po 50 K: g. V. OmeroKarvina posao i potekli svojim češkim Fraziranja i napadaji u Zenici. U su­ ju i svojim aktivnim radom rasprši ne ­ vić; po 40 K: Hasan Dautović; po 20 drugovima u pomoć. Došlo je opet do botu 29. pr. mj. pred sami iftar prola­ opravdano mišljenje, Izvjesnih grupa, K: g. Dr. Bukvica. Hamza Dervišević, pucnjave pa je bilo mnogo ranjenih. zio je ulicam dobrovoljac Lazar Tošada je njen istup sa posebnom listom uOsman Krajnović, Mumin Golić, Salih Ovaj puta nastupile su i antantine če­ nović i cijelo je vrijeme napadao musli­ peren proti društvu, za koje je — ■ to H. Mehmedagić, M. Trabazanlija. B. H. te, jer je žandarmerija bila preslaba. mane psujući im »turskoga« Boga, sve­ se mora priznati — doprinijela dobar Deset karvinskih rovova zaposjed­ ca Muhameda, džamiju, halifu, rama­ Seltmović, M. Ć. Zejnilović, Dž. Ahmeobol, kako u radu, tako i u rezultatu nuto je talijanskim četama, pa im je« tović, S. Muikić comp., M. Edhemović zan, »tursku« bulu, majku i sve drugo, toga rada. uspjelo da Poljake potisnu iz Joahimi M. H. Novalija; po 10 K: Hamid Der­ što mu je dolazilo na njegovu poganu Mi smo naime tvrdo osvjedočeni, da jezičinu. Najprije je tvorno napao jed­ višević, Hamid Čaušević, Hasan Murova u Karvinu, kojeg su ovi držali za­ posjednuto. će ovi agilni radnici za procvat »Gaj- nog muslimana posvandžiju, za tim laosmanović, H. Smajlović, J. KarameUsprkos zabrane skupština obdržareta« tačno uočiti, da se za »Gairet« hić, I. Kasumagić, Š. Arzulhaldžić, E. više musi, djece, a uz to je po ulici vaju poljski rudari dnevno skupštine, može raditi i izvan o d b,o r a i da Hajdarović, D. Selimović, M. Dželiloganjao i muslim. žene, koje su upravo gdje uporno zahtijevaju, da se makne se ne će boriti proti ljudima, koje su išle iz džamije. Nakon toga napao je vić, Jusuf Jusufović, M. Šerifovič. M. čchoslovaćka žandarmerija kao i to, svojski podupirali prije ove skupštine. i starca od 65 god. Mulu Ekinovića, ko­ Husetnagić i N. Karahasanović. da im se plaće ne isplate u čehoslovačJer kad možemo biti uzdržljivj mi, ko­ jega kamenom i ozlijedio. Malo dalje Bratska hvala i živjeli! koj valuti. Ako se ne udovolji tim za­ ji smo se borili proti ljudima, s kojima napao je i na jednu mirnu grupu musli­ htjevima neće smjeti ni jedan poljski su »Obravaši« radili ruku o ruku, dr­ manskih mladića, koji su sasvim oprav­ rudar da se uveze u rov, tako se svi žimo da to mogu učiniti i »Obranaši« dano na njegova izazivanja reagirali strojevi, vođene naprave i kotlovi sta­ tim prije, što odbor ne znači sa­ pri čemu je došlo i do male tučnjave. mo društvo i što vrijeme impera­ ve iz pogona. Propovijedaju i sabo­ 1 na sramotu tiaše političke uprave i tažu. tivno zahtijeva, da »Gairet« jednom inajboljeg bečkog fabrikata nudi tamošnja se je policija stavila također Štrajkujućim poljskim rudarima pri­ zide iz krize. Priznajemo da je i s dru­ pz cijenu od K 70 — za netto kg na stranu izazivača, pa je polic. straždružili su se i radnei karvinske pivo­ ge strane trebalo pokazati više susret­ dok zaliha traje meštar Spremo taj isti dan u noći po­ vare i poljodjelski radnici Larišovih ljivosti i uvjereni smo da će se ova slije 11 sati vezao i na policiju pred­ dobara. pogrješka i uvidjeti i priznati. Što prije, vodio mnoge ugledne i nedužne musi, Svakako je položaj u tješinskom po­ to po samo društvo bolje i korisnije. građane, neke preslušavao, neke zatva­ dručju postao nesnosan, pa bi ovome Zaboravljajući sa svoje strane sve rao. neke svezane predveo i opet pu­ stanju mogao kraj učiniti jedino plebis­ što je bilo i pokrivajući neugodnu pro­ stio. Zatvoren je dapače i sam ranjeni cit, koji ali pod današnjim prilikama, šlost velom zaboravi, mi apeliramo na starac Mulo Ekinović. Zatvorenog mla­ Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 dok se strasti malo ne umire, nije mo­ sve naše, pristaše, da se prihvate po­ dića Sulejmana' Mutapčića .policija je prizemno lijevo. — Telefon: 214a guće ni zamisliti. sla i intenzivnim radom za »Gajret« višekrat već u zatvoru tukla. Brzojavni naslov: Trgovačka Nitijev kompromisni predlog. Listovi pokažu i dostu i đušmanu. da se umi­ Proti ovomu svemu podnešena je i banka Sarajevo. objavljuju da će u jadranskom pitanju jemo uzdignuti nad tričavosti i da nas tužba i načelniku zemalj. vlade g. Pe- izazvali diskusiju koja bi položaj vlade i naše delegacije mogla otežati. Postoji drugi mnogo važniji razlog, a to je što mi ni jedan čas ne sumnjamo da je cjelokupno Narodno Predstavništvo bez obzira na to je li u vladi pred, stavljeno ili nije u tome pitanju jedno­ dušno. (Sa svih strana glasovi: tako je! Pljeskanje.) Smatram za dužnost da kažem, što je najpotrebnije u ovom trenutku reći, da vlada pa ni Narodno Predstavništvo ne može niti treba da smatra Italiju jednom neprijateljskom zemljom. U podržavanju i obrani naših bitnih interesa i naših neotuđivih pra­ va imamo da pokažemo našu odlučnu volju, našu energiju, da ta pitanja za­ stupamo i branimd svim sredstvima, svim razlozima, koji nam stoje na ras­ položenju. Svi smo složni da između nas i Italije prijateljskoga noramalnoga susjedstva na obostranu korist mo­ že biti samo tako, ako u odnosima fiašim ostane nešto manje uzroka za tr­ venje. Svi mi i cio svijet zna da mi 'osjećamo, da bi najpravilniji put'za ri-. ješenje uzajamnog spora bio, kad bi Jadransko more sredinom svojom ojstalo granicom između naše mlade dr­ žave i Italije, granicom preko koje bi jedni drugima mogli pružiti ruku, ali vjerovatno u današnjem trenutjku do takvog (iješenja po svoj prilici nećemo moći doći. Gledajmo da odnose,naše s Italijom riješmo na način koji će omogućiti dobre odnošaje između dvije zemlje, koje će ostaviti najmanje rana na našem narodnom tijelu. Koje će isto­ vremeno učiniti braći našoj kao i Italijanima, koji bi na našoj, teritoriji osta­ li, život u takvim krajevima mogućim i razvijanje normalnim, te tako pot stupno pripremili zemljište za pobolj­ šanje toga riješenja, u koliko se sada ne bi moglo dati zadovoljenja ni jednoj ni drugoj strani, naročito nama. U tom , pravcu ima raditi Kraljevska Vlada i naša delegacija'! za taj pravac i za taj •put mi molimo i tražimo pristanak Na• rodnog Predstavništva. (Brno odobra­ vanje i pljesak.) Narodno Predstavništvo primilo je vladinu deklaraciju odobravanjem sko­ ro jednoglasnim, a protiv deklaracije glasovala su samo četvorica. Predsjed­ nik je zaključio sjednicu i zakazuje na­ rednu u petak. Mjere proti Danunzijeve akcije. »Na­ rodna Politika« javlja iz Beograda, da se u Ministarstvu Vojnom i Ministar­ stvu Inostranih Djela živo radi protiv Danuncijeve namjere. Ako on pokuša da napadne Sušak, izdaće se našoj voj­ sci zapovjed, koja će ići za sačuvanjem narodnog integriteta. Nitti predložiti ovaj kompromis: U Venezia Giulia da bude Vilsonova linija s nekim ispravkama u korist Italije i to u srezu Senozeće u cilju bolje od­ brane Trsta; istočno od Učke u cilju boljeg osiguranja pomorske baze u PuIju. Lovr^a bi imala pripasti Italiji, a Dalmacija Jugoslaviji. RijekaI bi - došla pod italijanski suverenitet, pristaništem bi upravljala Liga-Naroda, Sušak da pripadne Jugoslaviji. Od ostrva dobila bi Italija Lošinj i Cres, a ostala ostr­ va pripala bi Jugoslaviji. Iz strateških obzira Nitti predlaže da Lošinj pripad­ ne Italiji u cilju boljeg osiguranja Prt­ lja, a gotov je da zato ustupi Jugosla­ viji Vis. Jugoslavija dobija cijelu Dal­ maciju osim Zadra, koji bi postao au­ tonoman grad s pravom da bira svog diplomatskog zastupnika. Prosvjeta i šhola. Domaće vijesti Bonbona Muslimanska trgovačka i ebrtničha banka za Bosnu i HErcegovinu u Sarajevu. �Страна 4. Strani ПРАВДА' Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji, možete tražiti samo od tvrtke H Suttner, (Ljubljana br. 706. po- МисЈем Svlo5Sssl umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov-, ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenlh, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu ?igtnu i srebrenu .ljekarnu T r n k 6 су u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 30 kruna robu. Ali i drugih potrebština kao na pr.'škare. noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. 50 filira poštom. Onda; svrbež, kraste, lišaje vVldD odstranjuje kod čov­ jeka I životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 12 K 50 f. kod Ijes kante Trnkoev, Ljubljana. • Hercegovačka banka d. d. u Mostaru Број 163 Broj PRAVDA Centralna drogerija Braća Šahinagić HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Ruđolfova) — Telefon 319 preporučuje .svoje bogat? skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 819 Šaljite pretplatu odmah Oglašujte u ,,Pravdi“ Sarajevo Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikatfva, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 1OO°/o i 128°/0, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Protin Sokak 4. - Telefon 498a Cijenik šaljemo franko. Salihaga Nuhić i sinovi leni i južnog voća Usljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI. redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. bfoj 40.988 1920. 0. T. povisi dioničku glavnicu na veliko Htjeli,biste uzdržati svoju ljepotu! od l\ looo.ooo’— na \ 2,ооо.ооо’— : izdanjem novih komada 10.000 potpuno u gotovom uplaćenih na donosioca glasećih dionica po K 100'— nominale. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraju na dobitku za g. 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. : Upotre^ljujte Fellerovu'pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit če vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. 111. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji Ijiljanov mliječni sapun 16 kruna. 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine i traje do uključivo 20. juna o. g. 3. Prigodom dpisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? ■:: Za upis ustanovljeni su slijedeći uvjeti: 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125'— po dionici više 5° o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. №lhelm F. Tiefenbach i drug Osijek 1. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda trgovina voća i ze­ Poziv na supskripciju PAPIRN1CA L ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochiha-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. PoF«U«r mada za brkove 2 K 50 hel. I krune 3’— SLSA- Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju I Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala kutija* Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. Želite li još štogod? 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: u u u u u Meštaru: Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) Banja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) Bihaću: Krajiška banka (8 d.) Trebinju: Trgovačka banka (d. d.) U Mostaru, dne 12. maja 1920. Ravnatellstvo Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za pošipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i Ž2 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------r .------------- Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. ' Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulanthije. , Obavila sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. ■ ■ _________ _ _______ ___________________ Odgovorni btroAdk: F. Šalika. < Смкк« ' ML 0.« ■ - _______ ’’ , •’ и<" ■" 1 'п. 1 in ; члл »arija D« < Л. Kaira, блгаИ*«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e11c11085ba67dbd211c60fe1abc061b.pdf f5c509c7ba99a1c82b0a362c38670559 PDF Text Text Poštarina u »otovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdflhcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 59 (164) Sarajevo, subota 5. juna 1920. (18.» ramazana 1338.) Lijep početak. Bijelo Polje, 31. maja. Mid­ hatbeg se je oslobodio, a Ćukić je sa četvoricom drugih u zatvoru, gdje je bio Midhatbeg. Gornji brzojav primismo od dvojice pouzdanih ljudi, pa možemo Ja sigur­ nošću zaključiti da se je centralna vla­ da teda negda odlučila da ispravi po­ grješke i nepravde svojih podčinjenih • organa u Sandžaku, a valjda i Make­ doniji. Ko je Midhatbeg, a ko opet Ceukić ni­ je potrebno nadugo opisivati. »Pravda« ih je obojicu dobro osvijetlila i može­ mo ovdje ukratko naglasiti, da je Cukič zao tip jednog nesavjesnog činovni­ ka, koji svoj položaj (bijaše sekretar okruga) shvataše kao zgodno tlo za postizavanje ličnih dobiti i vršenje bar­ barskog gonjenja svojih političkih pro­ tivnika. Midhat- se je usudio da digne glas protesta proti Čukićevim drskosti-' ma i postade — izdajica 'domovine, protivnik države! G. sekretar nije bi­ rao sredstava, niti je tražio zakonski put za dokaz sivoje olako nabačene tvrdnje. On je udario prečcem i mje­ sto sucu predade Midhata tamničaru jednog sredovječnog kazamata. Nije slušao njegovih prigovora, nije mu se' dao braniti. Nije ga ni optuživao, nego • jednostavno uktonio s puta: »truhni Turčine i čekaj dok ja za zastupnički mandat dobijem željenu djevojku«. Bachov sistem reći će kulturan čo- * vjek, a mi velimo: Ne, već sandžačkomakedonski sistem!... Da, da, sandžačko-makedonski sistem sile i kundaka, kojt je mogao dovesti i do — u s t a n k a. Jer ne treba se varati i obmanjivati: silom i zorom se ne će ni izgraditi, a kamo li konsolidovati ova naša blažena država.-Ona je prebiiza evropskom zapadu, a da' bi se mogla upravljati sohom i kundakom; i previše opkoljena, a da ibi mogla riskirati i. duIja, a kanio Ii trajna trvenja medu svo­ jim pripadnicima; previše plemenski, i vjerski raznolika, a da bi mogla silom osigurati hegemoniju srpsko-pravoslavnog elementa..Njen je poziv — liberal­ na široka demokracija; njen je jedini metod potpuna i nimalo nenatrunjena tolerancija. Bez-toga ne će i ne može se učvrstiti jedinstvena država, a ka­ mo li da bi još mogla koraciti dalje i provesti asimilaciju. Pokasno su odgovorni državnici, uvidjeli zabludu nekih svojih neiskusnih pretšasnika i trebaće utrošiti mnogo i mnogo energije, koja se je mjesto na ispravljanje mogla upotrijebiti na iz­ građivanje. Milo nam je što možemo konstatirati, da smo odmah u prvom početku upozoravali na neshodnost in- I trasigentnog držanja vlasti prema mu^ slimanima, kako ovdje tako i prijeko, kao što nam je milo pozdraviti i ovaj makar i kasni okret na bolje. Nadamo । se da će ovom dobrom početku slje­ dovati i drugi primjeri vladine uviđav- j nosti, pa da ćemo uskoro biti stavljeni i pred jedan prijeko potrebni vladalački I Imaju pravo, nemaju pravo. Imaju pravo što se ljute, jer svi to 'nijesu; imaju pravo što se mrgode, jer gornje oznake ne označuju sve što se radi uimc »oslobodilaštva«. Nemaju, pravo što generališu i što se kukavno kriju za potpis »dobrovoljci«. Jer kad su već- bili toliko drzoviti, da uz Gluckselige spominju i — Korkuta. Kad su već bili tako, »kuražni«, da svo­ jom prijetnjom hoće da ograniče slobo­ du štampe, onda su se morali ј — p 01pisati. Jer kobima toliko građanske »svijesti«, da dadne »časnu reč«, zakli­ njući se da ćemo se jedino sa puškom oslobodilačkom ili nikako vratiti u slo­ bodnu i ujedinjenu domovinu, da ćemo smatrajući nas neprijateljima' naše tvo­ čin, koji bi mogao donijeti neprocjenji­ vih koristi po našu mladu državu. Mi­ slimo na amnestiju i aboliciju procesa radi .postupaka 41 vrijeme rata. Još i prije, a naročito prilikom zad­ nje deputacije u Beogradu, mi smo mjerodavne faktore up.ozorili na štet­ nost i opasnost dosadanje bezobzirno­ sti'prema muslimanima i odlučno na­ glasili potrebu, da se jednom prestane sa sistemom našeg šikaniranja i ugnje­ tavanja. Mi smo apelirali na uviđavnost i razbor i — mora se priznati — naišli na prilično razumijevanje kod pojedi­ nih ministara Protićevog kabineta. 0 pročelniku bivše vlade ne trebamo na­ ročito govoriti, jer se općenito prizna­ je da je on hladan i trijezan državnik, koji se ne rukovodi partijskim već dr­ žavnim interesima, pa je i u ovom pi­ tanju pokazao potrebitu objektivnost. Muslimani i muslimanke grada i 0- I Ni jesu u tom pogledu zaostali ni biv­ kružja banjalučkog, sakupljeni na jav­ ši ministar unutarnjih djela g. Trifkonom zboru 28. maja 1920., a nakon sa- | vić, te pravde, g. dr. Peles, koji su za slušanja svih govornika donesoše ied- 1 stanje sandžačkih i makedonskih mu­ noglasno ovu slimana pokazali dovoljno sućuti i za­ REZOLUCIJU: nimanja. G. Trifković je odaslao više 1 .) Pozivamo kraljevsku vladu, da inspektora da izvide tamošnje prilike već jednom poduzme ozbiljne mjere, i objektivno ga izvijeste o stanju stva­ kako će se osigurati lična bezbiednost ri. Izjavio je da je izdao odredbu) kako građana muslimanske vjere koja do sa­ bi se dokrajčili policijski pritvori i tužda u. ovom kraljevstvu nije na žalost be .upućivale sudu, a glede amnestije provađana prema nama u duhu ravno­ reče da- spada ministru pravde j da će pravnosti, a naročito ne prema našoj je sa svoje strane podupirati.zG. dr. braći na granici Sandžaka i Crne Gore, Peleš također se je izjavio spremnim, te u Sandžaku i Maćedoniji. da poradi na ovoj prijeko dpotrebnoj stvari, a i na samom smo Regentu 02 .) Protestujemo proti nehaju, kojim pazili dosta sklonost; prema ovom rivlasti i datias prate pljačkanje i raza­ ranje slobodnog muslimanskog imgtka, j ješenju, premda nam kao ustavan vladalac nije ništa obećao. kad što se to dogada. Zahtijevamo da Danas je g. Marko Trifković ministar se plati ošteta za sve paljevine i pljač­ pravde, pa ga potsjećamo, na naše raz­ ke, počinjene od preVrata do danas i konstatujemo, da se u tom pogledu do loge i držanje i očekujemo da će nas bar na Petrovdam, obradovati ovakim sada nije ništa učinilo. riiešenjem tim prije, što bi ovaki akt ; 3 .) Zahtijevamo najenergičnije, da se koncentracione vlade imao još ubojice, palikuće i pljačkaši muslimana snažnije djejstvo na umirenje duhova. i njihovog dobra od prevrata do da­ Nadamo se t|p će ovaj naš zahtjev na­ nas, koji se i danas slobodno šetaju, ići na potporu i razumijevanje kako kod pozovu na zakonitu odgovornost i najNarodnog Kluba, tako i kod radikala i strožije kazne. Jugosl. Kluba. A valjda se ni »demok- j 4 .) Molimo da se izradi amnestija za ratska« zajednica ne će oglušiti ovom političke progone muslimana u San­ zahtjevu, jer je u interesu same države. džaku i Maćedoniji, koji se u najviše • G. dr. Vesnić ne bi se mogao ljepše slučajeva na temelju slobdne denuncipredstaviti muslimanskom dijelu našeg je bacaju mjesecima u tamnice, a da naroda i mi mu stavljamo ovu napose često i ne izvedu pred sud. menu u čvrstom osvjedočenju, da će 5 .) Protestujemo najodlučnije proti joj se i odazvati. jednostranosti, kojom se dijele razne koncesije i povlastice na štetu musli­ manskih trgovaca i zanatlija. Sarajevo, 4. juna. 7 .) Tražimo, da se iskupi kraljevska Dokle je pao prestiž drž. vlasti, a ko- ; riječ o pravednom riješavanju agrarnog : liko se je uzdigla megalomanija | pitanja, na što evo gotovo dvije godi­ ne uzalud čekamo i očajavamo, te u tu ovdašnjih pretorijanaca, što se naziva­ svrhu tražimo da se što prije: ju »dobrovoljcima« — najbloje se og­ a) isplati zaostatak haka za 1918. god.; leda u članku »Glas dobrovoljca«, što b) isplati, renta od naših kmetskih ze­ je n e s m.e t a n 0 izišao u 253. broju malja za 1919. godinu; »Glasa Naroda« od 2. 0. mj. Nepotpi­ sani predstavnici ove držale u d r- I c) da se na isti način isplati renta za 1920. godinu; ž a v i reagiraju na pisanje ovdašnjih । d) da se tako zvane beglučke zemlje hrvatskih listova i bune se proti tomu, t. j. zemlje neograničene i neoptešto su ih označili toljagašima, šuckorasnolaganju vlasnika kao što je to rirna i balkancima. №1 ii nlra liiliinln шМш. Naviju epUte I onovUuja u braljssstaa SM. I i liatMatiu. Pričan aliftu ne alatna hnjltlca i tukiti vitine I ikinutuji ih usjpoioljniji. Hba vije si a <п јвајНм амЈ1Н I kumine »ton Godina ii. revine 5 razdraživačima uspa­ vanih ali »ne i ugušenih strasti«, da će predstavnike štampe koja kritikuje ne­ zakonitosti — »učiniti bezopasnim«, taj mora izaći i na mejdan, pa otvoreno i pod potpisom iznijeti svoju prijetnju. Ismet Luiić nije ni »šuckor« ni »dobro­ voljac«, da b| mogao preuzeti odgo­ vornost za ovaka »junačka dela«. Što se tiče postupka državnog od­ vjetnika, Цој! je svoj »liberalizam« po­ kazao ondje, gdje je on najneumjesniji, pozivamo vladu da se izjasni: je li i ona za to, da se nesmetano vr.ši priti­ sak na štampu i kani li joj dati zado­ voljštinu radi ovako grubog nasrtaja? Je li i ona sporazumna, da dobrovoljci preuzmu ulogu pretorijanaca? Banjalučka rezolucija. Cienlčka glavnica u čitavom svijetu, pa i u našem kra­ ljevstvu, a naročito u Srbiji; e) da sudovi riješavaju sve zemljišne sporove, osim kmetskih, na temelju postojećih zakona 0 svojini; f) da se zakup plaća onako, kako je to među strankama ugovoreno i g) da se sa šumskih posjeda digne za­ brana eksploatacije, kako bi se bar tako posjednici šuma mogli pomoći u teškom položaju. 8 .) Da se ovo postigne molimo i tra­ žimo da se što prije ukinu sve uredbe, koje protuslove®ovim pravednim za^ liljevima. 9 .) Zahtijevamo da se obustavi bri­ i sanje prava vlasništva u gruntovnici na kmetske zemlje, dok se zakonito ne uredi pitanje oštete. 10 .) Zahtijevamo da se provedba ag­ rarne reforme jednako primjenjuje i na muslimane težake, koji su do sada sva­ kom prilikom, ne samo zapostavljani, nego često puta nezakonito i silom 0štećivani bili. 11 .) ražimo da se najstrožije primje­ njuje član 23. Predhodnih odredaba od 25. februara 1919. o kojem se do sada nije nikada vodilo računa. 12 .) Protestujemo proti tome, što se je resor ministra za agrarnu reformu dao opet u ruke g. Krizmana, čiji se je rad pokazao kao jednostran i proti na­ ma uperen, a i na štetu države. 13 .) Zahtijevamo, da se odmah pri­ mjenjuju promijenjeni članci 6. i 7. o beglucima od 14. februara t. g. 14 .) Tražimo da se muslimanima da­ de u državnoj službi onoliko mjesta, koliko nam prema brojnoj snazi pri­ pada. 15 .) Tražimo da se i na nas primje­ njuju sva ona načela demokratskih dr­ žava i naroda, koja govore o jednako­ sti, brastvu i slobodi, i zahtijevamo da nas se zaštiti kao manjinu. 16 .) Zahvaljujemo svima onim našim državnicima 4 vodama parlamentarne zajednice, koji su pokazali do sada vo­ lje, da nam budu pravedni sudije, a naročito gosp. predsjedniku ministar­ stva 'Stojanu Protiću. Пајг sszunsht I ap^ncisasljslie Sredit«. — Kupuje I upocaje srsCHl, iniuta I s?l ctasana papin иШ vnti. ii a S Н 0 UP 1 2 I S H J E napuja I predaji sve mti robe, з poglavito m hiafc! namirnici. з,иош _________________________________________________________________________________________________________________ ____________ ___________________________________________________________________ | HaniBlarija: Kralja Petra ulica 2 рвитпа. lijnu - Brzojavi: Tfsmčia baaka, Sarajeva - Interurban tilefoi: Zli | �Strana 2 Странх „PRAVDA Famozni projehat mira s Turskom. Број'-'164 Bros — „НРАВДА’ stvu veleći, da su to željezne rezerve za najgori slučaj. Takav je tada bio nalog od b.-h. zemaljske vlade, a da­ nas šola i dr. izvoze taj grah u Grčku (Svršetak.) (3.) članak »Gajretova kriza« što je i zaslužuju milijune! štampan u prošlom broju našeg lista B) FINANCIJSKE KLAUZULE. 4.) Turska vlada ne može ustanoviti Stavljamo ovaj javni upit i tražirfio I ne predstavlja u pojedinostima mišlje­ Ad.— Svi novčani prihodi Turske iz­ i kakvo drugo financijsko sredstvo, osim bezodvlačnu istragu i razjašnjenje u nje naše organizeije. Naročito ističemo uzevši uobičajene dohotke, koji pripa­ 1 sadanjih, niti, može preinačiti sadanji ovoj stvari. da lista, koju smo označili listom gru­ carinski zakon. Ona bez prethodne do­ daju upravi »Dctte publique ottoma2. U Paranosa u Metkoviću leži oko pe oko »Qbrane« nije bila samo lista zvole financijske komisije ne može ne«-u (upravi javnog turskog duga), 40 vagona ćumur aiz bosanskih uglje­ te grupe, već je sastavljena u sporazu ­ sklopiti ni nutarnji niti vanjski zajam. moraju da se u prvom redu upotrijebe nokopa, koji je u Metković došao pod mu sa nekim članovima naše’ organi­ 5 .) Bez pretliodnog odobrenja komiza isplatu troškova prema dolje izlo­ firmom i pratnjom vojničkom, tako da zacije, koji ne .mogoše zaboraviti be­ | sije turska vlada ne smije nikom daženom redu: ' . zakonja, što ih je vlada lanjske godine' je izgledalo, da je to roba vojnoga era­ 1 .) Normalni troškovi aliirske okupa-] vati kakve povlastice niti koncesije. • ra. Međutim sada taj isti Paranos ovaj izvršila na našem kulturnom društvu i 6 .) Financijskoj komisiji pristoji pratorne sile nakon izvršenja ovog ugo­ ćumur. koji dobiva iz bosanskih uglje­ koji nijesu bili voljni raditii s Ijudinia । vo, da može zamijeniti rad »Dette puvora. • nokopa po 1000—2000 K, prodaje nakoji su vladu pomagali u izvršivanju | blique Ottomane«-a u poslovima'koji 2 .) Okupatorni troškovi aliiraca od brodovlasnicima u Metkoviću po 10 do tova bezakonja. j se odnose na pobiranje njenih prihoda'. 30. oktobra 1918. g. nad onim zemlja­ 15.000 K! Kad će prestati skandali? »Hrv. Sto-, Ovu izmjenu riješiće u glavnom englema, gdje će ostati turska suverenost, a Jer držimo,- da je to jedno prosto uga« n broju od 2. o. mj. donosi ovaj tako i troškovi aliirske okupatorne u- ] ska. • francuska i talijanka vlada. Tek cjenjivanje, koje spada pod udar kaz­ javni upit zemaljskoj vladi; ,f prave nad onim zemljama, koje su o- I iza šest mjeseci nakon objelodanjenog nenoga zakona, pitamo bos, vladu, ako , »Dobili smo iz Metkovića dvije vije­ vim ugovorom oduzete od Turske. Ova i ovog riješenja financijska će komisija su naše informacije tačne; ’ko mu je potonja isplata ići ee u korist druge i primiti dužnost i obaveze »Ц. p. 0.«. . sti, koje bj nam se prosto nevjerojat­ dan. ćumur, u koju svrhu i zašto? Mo­ nim činile, da niješmo u zemlji korup­ 7.) Što se tiče izvršenja ovog mirovsile, a ne one koja je okupatorica. cije. . ■ .1' limo štp skorije razjašnjenje u ovoj Da se Turskoj omogući podmirenje j nog ugovora, financijskoj se komisiji stvari!« 1. U Metković je nekih dana dotjerao svih eventualnih deficita u cifri koja je I stavlja u dužnost: Mi se pridružujemo gornjem upitu ig. dr. Vukan Šola, Paranos i neki Ba­ a) da odredi godišnju otplatu turskog određena za isplatu kamata »Dette putražimo, da se ova stvar ne. razmine bović iz Boke Kototskj 15 vagona gra­ blique Ottomane««, dozvoliće joj se i duga, koji se mora isplaćivati za oku­ na novinskom' upitu, već da se u, formi ha iz magažina mostarske okružne ob­ patorni trošak; da u drugom stavu druge tačke ozna­ lasti. Ovaj grah je’ određen za Grčku, .interpelacije iznese u Nar. Predstavni-' b) da procijeni štete koje su nanešene čeni dug isplaćuje u godišnjim ratama. kamo su ga ovi »rodoljubi« prodali, štvo 4 nesmiljenom kritikom učini kraj . 3 .) Turska se vlada obvezuje, da će aliirskim podanicima: valjda u namjeri1, da se »sito« pučanstvo pljačkanju narodnog dobra, koje prela­ c) da odredi tačnu sumu godišnjeg u novcu isplatiti sve štete, koje su se Hercegovine ne bi prejelo! Kako smo zi sve granice, lb ovakim pitanjima mo­ duga; počinile aliirskim podanicima za vrije­ informirani nalog za izdavanje toga raju prestati svi obziri i gulikože mora-, d) da ustanovi hipoteku turskog zla­ me rata te do stupanja na snagu ovog graha dao je gosp. Gjurić iz Sarajeva, ju osjetiti kaznu bez obzira kojoj stranta. koje se nalazi u Njemhćkoj. koje se ugovora. pa sada pitamo kojim pravom i zašto. ; ĆL pripadali i čiji bili prijatelji. .Njihovi prema mirovnom ugovoru s* Njemač­ Predaja erarnog dobra. Mi znamo, dok je Hercegovina gla­ se jataci moraju onemogućiti, pa puklo kom i Austrijom mora povratiti. Sva dobra u onim zemljama, koje su dovala prošle zime, da okružna oblast ; kud nuklo. oduzete Turskoj, pa bita ona državna C) EKONOMSKE KLAUZULE. nije htjela izdavati toga graha pučan ­ Dosta je haračenja i predosta! ili služila za Civilnu list-ц (prihodi car­ Trgovački ugovori između aliiraca i skih dobara) prelaze u posjed aliiraca Turske urediće se kao i do sada na bez ikakve oštete. kapitula.cioni način s Jim dose doduše od državnih preparandija u Podjela turskog javnog duga. catkom. da će kapitulaciona prava do­ tom, što se u njoj uči samo tri godine, Sve države, koje su dobile zemljišta, biti i one ali?rane države, koje prijb dek se u onim uči 4 godine, ali obzi­ od Turske imperije ili su osnovane na rata nisu imale tih prava. rom na to. što je ovdje učenica vrlo njenom teritoriju kao samostalne, mo­ ispit u muslim. ženskoj preparandiji. Pravo za ubiranje tarifa za uvoz omalo, te se pojedine moigu češće da raju uzeti na se proporcionalni dio tur­ Ovih su dana obavljeni ispiti u ovoj staje isto, koje je određeno konvenci-' pitaju, onda što -se zbog premnogih skog javnog duga. našoj školi najprije jedan dan iz vjero­ jom od 25. aprila 1907. Financijsko) je praznika dviju konfesija u drž. prepa­ Sve balkanske države, a tako i one nauke, a slijedećih dana iz ostalih pred­ komisiji data široka nezavisnost u pi­ randijama izgubi puno vremena, dok se koje su nanovo osnovane u Maloj Aziji meta sa dvjema'učenicama, koje svrovdje srazmjerno puno manje slavi, gra­ moraju dati jamstva, da će isplatiti na j tanju promjene postojećih propisa o šiše ovaj zavod. Na ispitu, iz vjeionapravu ulaza u pristaništa, te izdavanju divo se savladava kao i onamo 1 inače njih otpadajući dio turskog javnog duga. uke bio je osobno Reisul-ulema prosvi­ naredaba kako za aliirske tako i za je ovaj zavod ravnopravan, s onim i Kvantum duga, koji će pripasti na jetli gosp. H. M,. Džemalludin ef. Cauturske podanike. Ona može izdati i za­ absclventice bivaju jednako u službi pojedine države mora se proporcional­ šević. .Učđnice u preparandiji pokazaše branu uvoza i izvoza s tim ograniče­ smatrane kao i' one iz drž. preparandi­ no opredijeliti i to prema prihodima olijep uspjeh kako u kiraetu, tako u akanjem,' da ovakva zabrana stupa na je. Siromašne učenice više škqle i pre­ duzetih turskih zemalja. Pri utvrđiva­ idu i tarihi enbija. Ove godine su svrši­ snagu tek iza 6 mjeseci nakon odpbreparandije imaju prama svojim prilika- • nju tačnosti prihoda > pojedinih turskih i le nauke u ovoj školi dvi.e učenice i ma i Stipendiju, koja naravnoga današ­ pokrajina uzeće se' kao mjerilo prihodi | nja svake od aliiranih sila. proglašene zrelim za učiteljice osnov­ nja vremena nije dovoljna za uzdrž^Turske prije balkanskdft rata na tri go- i D) RAZORUŽANJE TURSKE. nih škola i to Hiba Mehinagić rodom dine. iz Tešnja sa vrlo dobrim uspjehom i • van je, ali je ipak dobra pomoć rodite­ (U glavnim točkama.) ljima, da iškoluju svoje dijete. Ovdje ’ Gornji će se princip primijeniti i pri­ Raifa Salftvić iz Tuzle sa dobrim us­ Vojska: Dozvoljava se dobro­ najveća poteškoća u tom. što se dje­ likom izračunavanja terueta, koji pri­ pjehom. voljno rekrutovanje sa službom od vojčice s vana nema gdje -da smjesti, padaju upravi turskog javnog duga i 12 godina (za oficire 25 godina). Ova Od kad je ova preparandija reformi ­ pošto, u nas nije još u običaj ušlo, da te će se tražbine prenijeti na države, senjska sastoji od 35.000 žandarma, rana (1911.) 1 osnovana na prethodnoj se tuđe dijete uzima u kuću na stan i koje su dobile zemlje poslije balkanskog 15.000 Jjudi koji će biti u pomoć žan­ naobrazbi osnovne 4 god. i više dje­ opskrbu uz plaću. Konvikta također ne­ rata. darmeriji, te 700 ljudi, koji će služiti vojačke škole također 4 godine, svr­ ma, premda je stara vlada još prije ra­ Uspostava kontrole nad turskim finan­ kao lična garda Sultanova. Oficiri ališilo je ovaj zavod dosad osam učite­ cijama. ta bita odlučila, da podigne ovaki je­ 1 ranih i neutralnih država radiće u za­ ljica, od kojih služena sad kao učite­ U Turskoj se uspostalvja jedna Inter- | jednici s turskom žandermariiom. dan zavod pflsebno za naše djevojke, ljice samo tri a druge su udate. Gore aliirana financijska komisija, u koju u- I koje pohađaju više (srednje) škole. No Utvrde. Sva utvrđenja • i. slično što spomenute dvije sad će biti namještene. ipak pored toga svega nađe se ljudi, , laže delegati Francuske, Engleske i Ita­ iz daljine od 20 kilometara okružuiu lije, kojima se pridodaje i opunomoće­ te prime po koju djevojčicu s vana i Ovom prilikom psjećamo potrebu da Mramorsko more moraju se srušiti. nik turske vlade kao savjetujući po­ tako je i ove godine bilo u zavodu de­ progovorimo koju riječ otvoru našem Mornarica. Imaju se izručiti sve tur­ moćnik. Ova će komisija poduzeti najsetak učenica iz provincije. jedinom ženskom zavodu radi interesa ske ratne lađe osim nekih lako naoru ­ shodnje mjere za sređenje turskih finan­ sviju nas, a osobito onih s vana. koji Ko bi iz-provincije želio, da mu kćer­ žanih la,đa koje će služiti policiji. cija. a naročito joj spada u djelokrug: bi možda želiii da im kćeri nastave ka nastavi nauke u višoj djevojačkoj Avijatika. Turska ne smije posjedo­ 1 .) Prethodno ispitivanje turskog bu­ nauke u višoj djevojačkoj školi, kad školi, ako je svršila ove godine оф vati ni pomorske nj kopnene avijatičdžeta, koji bez njena odobrenja nema svrše osnovnu. U ovoj je školi pod jed­ navnu, neka se slobodno obrati na di­ ke jedinice. vrijednosti. „ nom upravom osnovna djevojačka rekciju zavoda ili na radni odbor na­ 2 .) Nadzor nad uporabom turskog bu­ Kontrola. Medualiirane će komisije škola samo za muslimanske djevojčice še organizacije za informaciju, a mi džeta te svih financijskih zakona i na­ kontrolisati razoružanje Turske. Nova sa 4 razreda i 160 učenica, viša djevo­ ćemo se pobrinuti preko mjesnog od­ redaba. će se turska vojska organizovati pod jačka škola sa 4 razreda i 45 učenicp bora da saznamo, koje bi familije bile 3 .) Odluka o tom. kako se ima po­ vodstvom posebne aliirske komisije, islamskih i ženska muslim. preparan­ voljne primiti koju ovahu učenicu iz stupati u pitanju reformiranja cirkula­ koja će djelovati najmatnje pet godina dija (produžni .tečajevi) tri godišta sa provincije i uz koje uvjete, pa ćemo cije turskog novca. iza potpisa ugovora. 8 učenica. Ova zadnja, škola razlikuje rado svakog obavijestiti, samo da se Bilješke. Prosvjeta i škola. F E L J TON. kako treba s njom postupati. . . ^ora to biti dama iz viših krugova, koju je Jildiz osudio. . . A taj isti Jildiz ima obzira! . . Čudnovata stvar. . ; zaključi Zjja« gledajući kroz prozor mirno veliko more obasjano A Hifzi Bjeievac suncem Tamo daleko plovila je lađa i gubila mu se iz vida. Zija pogleda bolesnicu. Zatvorenih očiju ležala je Rene. Prikuči joj se bliže i osluhne dihanje. Bilo ' XI. je polagano, otegnuto. Opipa bilo i mahne glavom, jer je bilo vrlo slabo. Zija je stajao do postelje je­ Salih paša je’ odredio, da se Rene smjesti u dan čas i gledao bolesnicu. Što je više i duže poposebnu sobu, »_ne u zajedničku" bolnicu. I ako ni­ smatrao zažareno lice, pravilne crte, kose i čelo iz­ je znao o njoj ništa pobliže naslućivao je već i po gledalo mu je kao da mu ta nepoznata bolesnica naređenju, da je tđ kažnjenik, s kojim treba imati mnogo obzira. Za to je navraćajući se isti dan na- ; postaje poznata. Najednom otvori ona oči, velike crne oči i zagleda se nekud u nepoznatu tačku na redio Zija-u: stropu, a onda svrati svoj pogled na Zija-a. »Oglum Zija*)! Treba na bolesnicu paziti, jer. Nije ništa rekla. Gledala ga je dugo, a onda j ja imam naređenje iz Carigrada...« opet umorno sklopila vjeđe. Koliko god se je Zija | Rene je prenešena u posebn^ sobu u blizini mučio da se dosjeti gdje je tu ženu vidio nije se Zija-ove, da joj može uvijek brzo pomoći. Za čudo mogao sjetiti, pa je sebe uvjeravao, da je to i varka I našlo sc je čista rublja, uredna postelja, soba ure­ možda kakva sličnost, a da mu to i potvrđeno bu- i đena i okrečena. Da je to mogla Rene viditi bilo de odluči upitati pašu ko je ta žena i zaštu je obi joj možda lakšel Ali čitav dan bila je u groznici suđena. Međutim mu nije trebalo dugo čekati, jer | i nije znala za se Zija je sjedio u njezinoj sobi mu je dr Tevfikbey rastumačio zagonetku, kada se I kraj otvorena prozora i razmišljao; mislio o toj ne­ je poslije podne navratio, da pogleda bolesnicu. poznatoj bolesnici za koju se je i paša zauzeo. . . Tada je Zija doznao, da je to Rene Logotetides, Ko bi to mogao biti? Salih paša ne spomenu nje­ liječnica iz Pere, s kojom se je Zija upoznao u jerzina imena. Iz. Carigrada ima »posebno naređenje menskoj bolnici, a poslije bio snjom kod liječničkog •) čita se о1цт. zbora u austrijskoj bolnici. Teofikbey ga je umolio, Rene Logotetides. (9з) da što. više pazi na Renu „jer je i ona radila da se svrši tiranija i bezakonje jildizke kamarile". Ovo su bile Teofikbeyovb riječi, jer je on i-prfje sa Zijaom razgovarao intjmnije i slobodnije. A Zija mu je bio za to blagodaran i vršio veći dio dužnosti oko bo­ lesnika. Kada je Zija doznao, da je bolesnik kojeg on njeguje ta znamenita pobornica slobode i narodnih prava posvetio je svu svoju brigu samo njojzi i ni jedan čas nije ostavljao njezine postelje. U noći je nastupilo zapalenje pluća, pa je Zija i čitavu noć ostao uza nju, da je na svaki način otme'smrti i sačuva narodu, narodu njezinu i budućoj slobodnoj Turskoj. Za dva dana prošla je kriza i groznica odpadala. Rene je izmorena progledala oko sebe i kao s nekim čuđenjem gledala tu promjenu. Onda joj zastao pogled na čovjeku koji je kraj stola do njezine postelje, nešto čitao i pomislila u sebi: šta ja ovo sada bilo? Bolesna je, iznemqgla je, jer ne može ni rukom maknuti . . . Čitavo je tijelo boli, teško diše. Reni se činilo, kao da je mnogo vreme­ na prošlg, kao da je već čitava »ječnosVizmeđu onog dana kada dovedena u • zatvor i ovog časa kad je ponovo progledala. A činilo Joj se kao da se je i nešto promjenilo i u njoj i oko nje. Mjesto one velike prišne sobe sa slomljenom stolicom nalazi se u maloj lijepoj čistoj sobici s velikim prozorom kroz koji se vidi plavo, vedro nebo. , �svaki i>ut uz pismo priloži marka za odgovor. Ove je godine — kako smo saznali — ti svim narodnim osnovnim školama u Bosni L Hercegovini 6—700 učenica islamske vjere. To je naravno pre­ malen broj prama onom, koliko bi ih moglo biti, ali je ipak dobar korak unaprijed prama ovom stanju prije 10. ili više godina. Stoga bi trebalo, da se naši mjesni odbori late posla i to baš sada u ovo doba godine, kad se svršet- kom školske godine obavljaju upisi za djecu za novu školsku godinu, da se i naše ženske djece što više upisuje, a na drugoj opet strani, da se nastoji, da one učenice, koje su ove godine svršile osnovnu školu, nastave nauke u višoj djevojačkoj školi u Sarajevu ili kome je.naručnije u drugom kom mje­ stu: Banjoj Luci, Mostaru j t. d. Dužnost je nas sviju, da se i u tom [»ogledu provede briga, i pode unaprijed. „Turska opasnost". »Agramer Tagblatt« od 30. pr. mj. donosi članak pod naslovom »Die tiirkisclie Gefahr«, kojeg u cijelosti preno­ simo. Članak glasi: »U latinskoj štampi kolaju u zadnje doba, a osobito iza konferencije u San Remu, skroz protuslovne vijesti o po­ ložaju u Turskoj. U štampi se ogleda pravi javni život država i otkrivaju tendencije i ciljevi njihove vanjske po­ litike. I. baš u pogledu Turske evropske su velesile skroz u neizvjesnosti. ■ Nji­ hove želje, namjere i svrhe jako su opreč.ne. Cijeli kaos protuslovnih vijesti i izvještaja daje ovaj karakteristični re­ zultat: , Zapadnoevropske sile stoje prema narodima Azije ujedinjenim pod skeptrom stambulsko« halife bez ikakvog razumijevanja, dapače- one upotreblja­ vaju prema Turskoj istu kratkovidnu politiku, kako su to prije činile prema Austriji./ Iz vrtloga vijesti, koje proietiču iz različitih vrela i koje služe različitiin interesima, može se po prilici stvoriti ova slika: Današnje prilike u Turskoj ne razli­ kuju se ništa od onih, za vrijeme rata. Nacionalistički elementi udruženja »Je­ dinstvo i Napredak« vrše najjači upliv i u njihovim se rukama, izuzevši 12 poslanika, nalazi cijeli parlamenat. Na­ cionalisti su izraziti prijatelji Nijemaca. .Njemačka ih vlada potpomaže još i sada»moraltio i materijalno; oni raspola­ žu vojskom i mornaricom. Pa i vlada je prisiljena da s njima računa, te su nedavno mnogi njima nepoćudni mini­ stri morali demisionirati. Oni operišu sa oružanom organizacijom. Nijesu do­ duše slažbeno priznati, ali s njima vla­ da stoji u dodiru. U zadnje vrijeme simpatišu Turci i sa boljševicima, te je Mustafa Kemal paša sa kavkaskim boljševicima sklppio i savez. Odnošaji Turske i Armeni­ je bivaju jz dana u dan sve napetiji, Armenci žele, da njihovu zemlju zaposjednu francuske trupe, i to je dalo po­ voda sukobu anadolskih turskih četa sa Francuzima. Jermenska delegacija, ko­ ja se još nalazi u Parizu prikazuje sta­ nje u-Armeniji odveć ozbiljnim. Aserbeidžan se proglasio boljševičkom republikom i počeo žestoku borbu protiv armepske republike. Iregularne te kurdsko-tatarske sile iz Perzije kreću proti Armeniji. Enver paša na čelu jedne ja- ke. islamske vojske kreće od Bakua prema Tiflisu i Batuinu, da se opera­ tivno ujedini sa Mustafa Kemal pašom, koji polazi na Erzerum.’ Ovaj pohod ima za cilj uništenje armenske republike. Također iz CiHpije dolaze neprestano uznemirujuće v.ijesti, premda se ovaj l$aj nalazi pod zaštitom Francuza. Ta­ mo živi 150.000 Armenaca pod stalnom prijetnjom napadaja, od strane Turaka, i Poslije užasnih krvoprolića .u Marahu zaposjeli su Turci mnoge armenske i gradove, koji su se nakon višemjesečnog očajnog držanja morali, konačno predati, jer su ostali, bez pomoći. . Držanje velevlasti je — različito. Kako je poznato Engleska tjera prema Islamu politiku autonomiziranja (dijelenja), da na taj način muslimane, koji se nalaze pod njezinom vlašću istrgne ispod svakog jačeg upliva samost. musi. ' država. Radi toga podupire ona Grke i Armence i nastoji da uspostavi jedan armensko-grčki savez, koji bi bio upe­ ren protiv Turske. • Francuski upliv u Turskoj je više kul­ turne i gospodarske naravi. Francuska ne bi htjela uništiti Tursku, ali ipak radi na tome da Siriju, pa i Ciliciju podvngne svome uplivu. Stoga Su i simpa­ tije za Francusku mnogo vćee, nego li za Englesku. Italija kuša politiku približavanja, te je Tripolisu priznala izvjesnu autono­ miju. Turci goje veliko povjerenje prema Americi, pa se hoće tamo da obrate za I pomoć pri. reorganizovanju zemlje. Grčka je stari vjekovni neprijatelj Turske, pa bi htjela da je uništi. U Gruziniji i Aserbeidžan'u opaža se upliv engleskog kapitala. U Armeniji stoje engleski i američki upliv u ravno­ teži. Sirija je pod francuskom uplivnom | sferom, pa se Francuzi trude da tamo osnuju vazalnu državu pod emirom i Fejsalom. Mesopotamiju su okupirali Englezi, nastoje da svoj upliv prene­ su i na Huižaz. Perzija se nalazi pod protektoratom Engleske, no raspolože­ nje tamo pije baš najbolje. Turski problem je dakle pravi islam­ ski problem, čije se riješenje u San Re­ j mu nije sretno zasnovalo. Velesile ope­ tuju u Aziji nekadašnju evropsku igru sa Habsburgovcima. Učinile bi dobro, ako bi se u zapadnoj Aziji čuvale od posljedica ove bankrotirane politike.« Politički pregled goslavenske čete iz Sibirije nalaze $ada 1 milijun dinara za kupovinu priplod­ ne krupne i sit-ne sftke za Crnu Goru. Tako isto i kredit 3d 2 milijuna dinara za, nabavku hrane i kredit od 800.000 dinara za nabavu tereftih automobila, koji će vršiti prenos iste hrape i drugih potreština u Crnu Goru. Isto ie tako potpisano riješenje za isplatu plaća i penzija crnogorskim čm^nicitna od 11 milijuna dinara, jer ini za vrijeme- au­ strijske okupacije nije isplaćena plaća i penzija.’lsplata ovili-plaća i penzija po­ četi će čim se glavna kontrola u Cr­ noj Gori, kojoj će se ista povjeriti, pri­ premiti sve što bude trebalo za posao. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izjava dra Trumbića. Ministar ino­ stranih djela g. Trumbić dao je,»Matinu« slijedeću izjavu: Vrlo važni razlo­ zi navode-nas na bojazan, da događaji sa Sušakom ne predstavljaju samo preludij. Izvjesno. jeste da D^nunzio sprema proširenje okupacije na zonu, koju štjte jugoslavenske trupe. Niti pod koju cijenu ne želimo, da se to ostvari, ali smo energično odlučili, da to spri­ ječimo vojnom silom. Daleko je od nas pomisao da riječko pitanje riješimo oružjem, ali dužnost je saveznika, da već jednom učine kraj ovoj nesnosnoj situaciji, kojoj nema premca u historiji. Ja se ne stavljam samo na stanovište nacionalnoga rivalstva, već upozorujem i na to, da vojnički teror Dannunzia na Rijeci predstavlja zločin protiv cijele Evrope. U času kada je na dnevnom redu pitanje podizanja ekonomskog napredka čitave Evrope, tvrdim, da dok je Damiunzio na Rijeci ne može o to­ me biti govora.-Od kako je Đannunzio oteo Rijeku ne samo da’ ne možemo izvesti u savezničke zemlje žito, sto­ ku i drvo, već ne možemo niti ishra­ niti Dalmacije. U ime viših ekonomskih interesa tražimo od saveznika, da po­ dignu blokadu od koje danas toliko patimo. Odobreni krediti za Crnu . Goru. G. minisar financija odobrio je kredit od Страна 3. ПРАВДА* — „PRAVDA, fcpoj 164 — Broj Srbi moraju Isprazniti područje oko Segeda? Kako javlja »Mittagspost« iz Budimpešte madžarska je vlada obavještena od budimpeštanske' antantine komisije da će antanta u skoro vrijeme učiniti potrebne korake da Srbi ispraz­ ne okupirano područje oko Novog Se­ geda. Navodno će se Srbe prisiliti da ova područja isprazne najkasnije do konca mjeseca lipnja. VANJSKI- POLOŽAJ. Mustafa Kemal zauzeo Kumkale? — Prema potonjim brzojavima pariških novina jazabire se da čete Mustafe Kemala- gospodare čitavom azijskom obalom Dardanela; a »Temps« od 26. maja javlja, da su nacionalisti zauzeli Kum-Kalu. koja jc na samom ulazu Dar­ danela i .koja je poznata, kao najjača tvrđava u Dardanelima. ugrožena prava. Iza njega je uzeo ri­ ječ član okružnog odbora »demokrat­ ske« st»nW .Hafiz Mustafa ef. Nurkić. tajik muftijskog ureda i izjavljuje u poduljem govoru, da istupa iz »demo­ kratske« stranke, jer da se je uvjerio da su tendencije te stranke protumusliшапзке i prelazi u »Jugoslavensku Mu­ slimansku Organizaciju«. Polazak jugoslavenskih četa iz Sibi­ rije. »Temps« donosi, da se češke i juu Vladivostpku i odlaze koncem mjese­ ca juna put svoje domovine,Лко bude 'dovoljno transportnih parobroda. Pomenuti list javljajući ovo veli, da će se i. Japan morati sada izjaviti o istočnom pitanju gledorn na ispražnjenje zaposjed­ nutoga zemljišta, jer bi bilo u redu, da sada i’ on povuče svoje čete, pošto su savezničke' čete ostavile Sibiriju. Mobilizacija u Poljskoj. Kako javlja jedan list, podnio je poljski ratni mi­ nistar u parlamentu zakonski predlog, da se pozovu pod oružje sva godišta 1895. do 1902. i to iz opreznosti za slu­ čaj, ako bi Rusi otklonili poljsku mirov- nu ponudu ili ako bi nastale komplika­ cije u šleskom plebiscitnom okružju. Vješanje u Budimpešti. U dvorištu uza u Budimpešti pogubljen je 25-gffdišnji bravarski pomoćnik Julie Jonas. On je bio član tjelesne straže krvoloka čianiuela i suđen na smrt radi višestrukog umorstva.. . I i ! , . Miralembe^ Begović iz Dervente is­ tupa i prbteštvuje proti muslimanskim »demokratskim« poslanicima, koje drži odgovornim za protimuslimanski kurs. Sj^ipštinari ističu svoje silno negodo­ vanje nad ovim odmetnicima. G. Be­ gović nadalje ističe kako je kao po­ sjednik 700 hektara beglučke zemlje ostao bez ičega i da je bio prinužden zamoliti kotarskog, predstojnika, da mu od kakvog »demokratskog« gazde izvozničara nade jedan komad zemlje za obradu i da je spreman dati hak i. to polovicu od prihoda. Poslije je govo­ rio Atif Sitnica iz Kozarca ispred teža­ ka muslimana koji se obara na »demo­ krate« i njihovu politiku nazivajući ihpljačkašima i otimačima tuđeg dobra. Odluke engleske vlade u Irskom pi- : tanju. U ministarskom vijeću pod pred­ • Iza toga je pročitana rezolucija (Donosirno je na drugom mjestu. Op. ur.) sjedanjem Lloyd Georga, a u prisutno­ i jednoglasno usvojena. sti maršala Frencha. raspravljalo se o raznim pitanjima i odredbama, koje će Nakon pročitanja rezolucije istupa biti potrebne radi pokreta SinfeinovaMuhamed Jusufagić te predlaže da se ca. — Očekuje se, da će. se štrajk ze- ? rezolucija sa obrazloženjem pošalje Nj. Ijezničara i lučkih radnika u Irskoj još Vis. Regentu i da se tom prilikom uproširiti. moli da bi lično proputovao ove kra­ jeve i. na vlastite se oči uvjerio o na­ Bojkot Madžarske. Na sjednici me­ šem bijednom stanju. Jednoglasno se đunarodnog saveza transportnih radni­ usvaja. ka zaključio je generalni savjet bojkot Sa skupštine su otposlani brzojavni ■ Madžarske. Odaslanici Engleske, Franpozdravi koji su bili predmetom burnih ceske. Njemačke, Austrije, Nizozem­ ovacija. Dr. Džinić. ske, Norveške i Danske izjavili su, da će » se u njihovim državama svo rad­ ništvo odazvati njihovom pozivu kao j jedan čovjek. Zemlje, koje nijesu za( stupane u tom savezu izdaće jednak proglas najdulje za mjesec dana. Socijalni život. Francuska kultura U njemačkoj štampi iznose se upra­ vo strašne slike crnačkog divljaštva u okupiranim krajevima Njemačke, a po­ tvrđuju ih i izvještaji u nekim francu­ skim listovima. Banja Luka, 28. maja. U Njemačkoj Narodnoj Skupštini-raz­ Danas je ovdje obdržavana velika vila se b tome debata u kojoj je mini­ muslimanska skupština bez razlike po­ star Kosler izjavio da je 50.000 crnaca litičkih stranaka, koja je izvanredno uu srcu Evrope zločin i da su prosvjedi spjela. Gotovo svi kotarevi okruga baAmerike, Engleske, Švedske i Norveš­ । njalučkog izaslali su delegate, a oni ke imali jednak uspjeh kao i Njemač­ koji nisu došli brzojavno su se solidake. Francuska vlada neće da vidi ra­ I risali. BanjalučAni su došli u velikom zorno djelovanje njezinih četa; ona iz­ I broju tako, da je bilo na skupštini pre­ javljuje da ih je mnogo manje u Evro­ ko 3000 duša. Upalo je u oči, da je bilo pi i da nema prigovora njihovom pona­ prisutno i preko 300 muslimanki. šanju i disciplini. Skupštinu je otvorio predsjednik saAli djela govore protivno. zivajućez odbora, gradski načelnk g. Dr. Džimc i predložio za predsjednika Poznati borac za sporazum naroda i skupštine muftiju g. Kurta, kojeg skup-, E. D. Morel zgraža se u »Daily HeralI ština jednoglasno izabra, a koji po­ du« nad francuskim militarizmom, te zdravlja u kratko Sve prisutne i daje ri­ piše: »Francuski militaristi, počinjaju ječ prvom govorniku Hamdibegu Džigadan zločin proti cijelom ženskom svi­ nlću. Gosp. Džinić je prikazao u odujetu, proti bijeloj rasi I "uopće cijeloj ci­ vilizaciji. Stotine hiljada afrikanskih Ijem govoru nepravde koje se čine mu­ slimanima i bio je više puta prekidat divljaka koji su za vrijeme rata punili od skupštinara sa burnim ovacijama, svoje krušne torbake očima, ušesima i ali ga je izaslanik političke vlasti, ko­ glavama neprijatelja, poplavljuju Evro­ tarski predstojnik g. Dr.-Kostić, preki­ pu poslije 19 mjeseci od kada je rat nuo. jer da svojim govorom »razdra- dovršen, te su postali strah i trepet žuje druge vjere« — i on je završio zemlje, užas žena i djevojaka.« svoj govor sa riječima: »Bože pravde Pariški list »Clarte« piše u jednom potnozi nam.. .< • , članku: »Ne obazirući se na divljaštvo Poslije njega uzeo je riječ član Nar. crnih četa, sifilis užasno hara svuda, Predstavništva g. Suljaga Salihagić, gdje crni borave. Mnoštvo zaraženih kojega skupština odmah pri istupu bur­ prostitutki poslano je iz 'Francuske u no pozdravlja. G. Salihagić je u svom Wiesbaden, Mainz i Frankfurt. Bolnice govoru ocrtao nepravde koje se čine su prepune, pa više ne mogu da pri­ muslimanima p^>đ »demokratskim« re­ maju nove bolesnike. Za bolesnike žimom a naročito u agrarnom pitanju. (muške i ženske) rekvirirane su velike Otkrio je silna barbarstva koja se čine kuće. Mnogo nlladih njemačkih djevo­ nad muslimanima u Ndvopazarskom jaka. u dobi •udaje, neke jedva 14—15 Sandžaku i pozvao skupštinare, da .pri godina stare, dovode se zaražene ovom obrani svojih prava brane i prava ove j strahovitom bolešću u bolnice. One su naše braće. Skupštinari su sa velikim se same prodavale, jer 20 franaka vri­ negodovanjem popratili ove zulume jedi 150 maraka. 50 franaka 400 mara­ kpji se čine nad t:m bijednicima. Zatim ka. Mlade djevojke u poljima bivaju sa zadovoljstvom spominje držanje ne­ silovane, na povratku iž radnje doče­ kih srpskih političara, kod kojih je uvi­ kane i odvođene. Za mnoge se ne zna jek naišao na razumijevanje za tegobe gdje su. Neke su iščezle iz gradova, i musliptana. a naročito ističe g. Stojana sela saarske doline, a kasnije nađene kao Protića u svakom pogledu a specijalno Iješine . pod smetljištem ili u kakvoj u pogledu teškog agrarnog stanja. Pri grabi. Medu ovima je i mlađih žena. svršetku govora skupština mu je apla­ Ćete, koje je Francuska dovela iz za­ udirala. padne Afrike pojteču iz najdivljijih ple­ Zatim istupa na govprnčku tribinu mena. od barbara u pravom smislu ri­ jedna muslimanska že# sa djetetom, ječi. Od ovih ljudi Francuska namje­ ratnim siročetom. kojoj je uslijed ag­ rava da sastavi stalnujtrnačku armararne reforme oduzeto svako sredstvo du od 200.000 ljudi koji će morati slu­ zp življenje. Njezina pojava i govor žiti 3 godine, od ovih 2 u evropskim učinila je najdublji utisak na prisutne, garnizonima. Zaista lijepi izgledi za bu­ od kojih su mnogi plakali. dućnost! i Poslije je govorio g. H. Hifzi ef. Bahtijarević, koji daje izraza svom veselju da su se muslimani bež razlike stra­ naka. staleža i spola udružili da bran«- Naši dopisi Šaljite odmah pretplatu �.ПРАВДА* Стр.на 4. Stran« moglo ući u trag’zlikovcima, ali do­ sadama je istraga u ovaj komplicirani zločin lUKjela toliko svjetla, ■ da s'hw tereti njegovu ženu, koja je prema njegoviin godinama nerazmjerno mlada, i njezina dva brata. Stoga su osumnji­ čeni otpraćeni u Tuzlu okružnom sudu na daljnje vođenje istrage«. uomacE vijesti Dobrovoljačke nasilje u Žepču. Sko­ ro u svakom broju našega lista prisi­ ljeni smo registrirati nasilja, što ili čine »■dobrovoljci«- u pojedinim kotarevima. Uzalud smo apelovali na vladu, da se jedan-put napravi konac tim bašibozuč'kim nasiljima i da se raspuste po mir i poredak štetne organizacije ljudi, ko­ ji su služeći u vojsci vršili svoju patri­ otsku dužnost, zašto oni danas hoće poseban položaj u državi, hoće da bu­ du država u državi. Puna nam je kapa bila Rogatice, Bileće, Nevesinja, Foče i dr„ a sada su počeli svoja nasilja provoditi u mjesti­ ma. gdje bi moglo biti kobno za njih. Mi smo u prošlom broju registriralidogađaj u Zenici, koji je nastao uslijed bezobraznog izazivanja Lazara Tošanovića. a sada nam je registrirati do­ gađa;, koji se zbio u Žepču 31. maja t. g Toga dana su naime obdržavali ■ dobrovoljci« u Žepču Sastanak, na ko­ jem su sudjelovali sveštenici Varagić i zloglasni zavidovićki »junačina« Plavušič, te Milutin Jovanović, v e 1 cp r odavač soli i »duvana«, koje je bene­ ficije kao »mučenik« dobio. Na ovaj sastanak bio je pozvat i nadšumar Srbin g. Turuntašević, koji se pozivu nije odazvao. Stoga pošalju po njega posebno izaslanstvo, koje ga su­ sretne u čaršiji ј pozove da ide na skup­ štinu. Kad im je g. Turuntašević odgo­ vorio da on nema s njima nikakva po­ sla, a ako im što treba, eto im pred­ stojnika, udari jedan »dobrovoljac« Turuntaševića nogom u prsa, a drugi ga spopane i tresne od zid Arnautove ka­ vane. Siromah Turuntašević počne bje­ žati, ali ga »dobrovoljci« stignu i poč­ nu tući. Na njegovu dreku pridode nekolikb ljudi iz čaršije i podu u pomoć napadnutom, kojega su »dobrovoljci«; bacali s noge na nogu i vukli po -zemlji. Rad; prijetnja »dobrovoljaca« nije se niko -usudio da spasava već onesviještena čovjeka, kojega su mlatili i ne­ prestano vikali: »Idi na skupštinu«. Ramazansko sijelo u Gajretovu Kon­ viktu. Pitomci ovog konvikta namje­ ravaju da večeras iza teravije dadnu »Ramazansko sijelo« sa slijedećim pro­ gramom: 1. Koračnica iz opere »Pro­ dana nevjesta« sviraju tamburaši. 2. »Pod peiidžerom« od Vilhara. solo pje­ va A. Šuljak. 3. »Dunavski valovi, svi­ raju tamburaši. 4. »Đavo pod čergom«, šala u jednom činu, od Ekrema; izvadaju pitomci. Ovo je prvo sijelo, koje daju naši đaci u svom konviktu, pa bi ga trebao da' posjeti svaki prijatelj na­ pretka naše mladeži tim prije, što čisti prihod ovoga sijela ide u korist đačke knjižnice, iz koje će pitomci dobrim šti­ vom moći da oplemejte svoj duh.i upot­ pune svoju naobrazbu. Osim toga đaci namjeravaju da su­ tra k večeri opet iza teravije prirode isto sijelo samo za naše ženskinje. Red i disciplina, koja vlada u ovom konvik­ tu. najbolja nam je garancija za dostojnir zabavu i sijelo naših sestara, može­ mo preporučiti posjetu ovog sijela,' jer se niukoliko ne će razlikovati od preklanjske zabave u sirotištu. Na tom žen­ skom sijelu neće biti ni najmanje smet­ nje od muškima, jer će svu poslugu vr­ šit: također ženske. Ulazne cijene su - za muške K 20.—, a za ženske K 10.—. Rado bilježimo. Od mjesnog odbora u Visokom dobismo ove retke: U bi­ lješci: »Šta sve ne će biti u Visokom?« što je izašla u »Pravdi« broj 157. od 15. maja napada se pristav pomoćnih ureda g. Knežević, pa se naslov umo­ ljava, da bi dopis ispravio u toliko, da g. Knežević nije uredovao glede krče­ vine u općini Potkraj, nego je cijelu stvar rješavao drugi referent kot. ureda, To se konstatovalo na temelju iz­ viđa, odakle se može punim pravom za­ ključiti da je isti Knežević korektan p toj stvari, pa ispravljamo prvo stoga, što je on u toj stvari prav, a drugo stoga što se je g. Knežević prema mu­ slimanima pokazao jednim od najsusrctljivih organa ovog kot. ureda«. Rado bilježimo gornji ispravak na­ šeg odbora i molimo dopisnike, da dru­ gi put budu rigorozniii u prikazivanju tuđih krivica, • Kad je na lice mjesta došao žandarski narednik Oljača sa 4 naoružana žan­ dara, nije našao za shodno ni da ure­ duje. Kotarski ured također sa svoje strane nije ništa poduzeo. Niko ništa nije poduzeo, a »dobrovoljci« se sada prijete pojedinim građanima, da će ih zlostavljati. Šta ovo znači? Hoće 1ј jednan put vlast postavljati red? Ako ne će neka nam to rekne, pa ćemo ga mi posta­ viti. Mi je upozorujemo, da učini kraj ovome, jer taknu li se prstom ma u ko­ jeg građanina žepačkog, narodni će sud izvršiti kaznu na onaj način, kako zna i može i to odmah na istom mjestu. Nemojte reći, da^vas nijesmo upozorili. Jedno objašnjenje. Povodom bilješke »Još jedan kurban«, što je izašla u 45. broju našeg lista dobismo od kot. ure­ da u Zvorniku ovo objašnjenje: »Neupućeni dio našeg muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, či­ tajući ovu vijest mogao bi misliti, da je Suljo Corbegović žrtva možda isključivo pravoslavnog dijela našeg naroda, čim bi postala još veća mržnja muslimana na pravoslavne j obratno. Radi toga se-konstatira ovo: Svestrano vodenom istragom nije se, istina, još »Konzorcija« snizila je cijepu kuku­ ruznom brašnu od K 7.— na K 6.50 kg. 'Oni'pekari, koji se obvežu, da će prodavati bijeli kruh po K 14.— a crni po 11.— kg. dobivače od »Konzorcije« počam od petka 4. o. mj. odnosno brašno po odgovarajućim cijenama. дррЈ -164 ‘i'1. ■ _____________ Gospodstvo Privremeni zakon o porezu na ratne dobitke naređuje: Svako, ko je u godi­ nama, koje se po ovome zakonu sma­ traju kap ratne, pribavio kakvu nepo­ kretnu imovinu ma kolike vrijednosti, ili -'okretnu- imovinu u vrijednosti od najmanje 15.000 .riuara, dužan je pod­ nijeti prijavu još i u onom slučaju, ako inače, ne podleži plaćanju poreza na ratne dobitke. U prijavi valja tačno na-značiti kupovnu cijenu pribavljene imovine, Ko ne podnese prijavu o kupu ili netačiio prijavi kupovnu cijenu, pro­ pada mu pribavljena imovina u korist državne kase. Isto tako je dužan pod­ nijeti prijavu svako, ko je prodao u go­ re navedenim godinama nepokrelđ" ■ Imadete li boli? U licu? U celome telu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerdv pravi Elsafiuid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu" Fellerove prave Elsa-pi-lule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije.- Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se Samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Bonbona movinu kakye god vrijednosti ili po­ kretnu imćvinu u vrednosti dd najma­ nje 15.000 dinara. U prijavi valja pro­ dajnu cijenu tačno navesti. Ko ne pod­ nese prijavu o prodaji ili prodajnu ce­ nti tačno ne prijavi, plaća u ime kazne 50% poreza na ratne dobitke, za koji je državna kasa prikraćena ili ’je iz­ vrgnuta prikraćenju. Obe ove prijave dužni su obvezanici podnijeti -do 30. ju­ na 1920. Kp poreskim vlastima prijavi i done­ se vjerodostojne konkretne podatke, da je koji poreskj obveznik namerno sas­ vim ili djeiimično izmakao ovome po­ rezu ili obori tvrdnju obveznika, da ne­ ma. po vlasti zatraženih knjiga ili is­ prava, dobiće. kao nagradu jednu tre­ ćinu faktično uplaćene novčane kazne, koja bude po toj prijavi izrečena. ♦ ♦ PAPIRNICA I HAMD1JE KOPČ1ĆA 1 preporučnje svoje bogato stovarište 2 svih* vrsta papira, "kancalarijskog i z školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 . Ci ene umjerene. « •♦••o*««*«**««*«*«***«««***« I Prodajem vršaću mašinu s đvBppEžnim urtlom. Salih Merdan, Kakanj. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština’ Posluga brza- i tačna. — Cijene najumjerenije. najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K '70'— za netto kg dok zaliha traje Salihaga Nuhić i sinovi Muslimanska trgovačka -i obrtnička banka za Bosnu I Hepccgoninu u Sarajku. trgovina voća i ze­ Kancelarija: Kralja Petra ul. 2' prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Sarajevo leni i južnog voća na veliko Protin Sokak 4. - Telefon 498 a ludin na prodaju uz jeftine cijene t ■ . ; I ' j Oglašujte u „Pravdi" hrastove rene za - gotovih neka se planke, borove daske sječene i mje­ pravljenje bačvi, kao i 20 komada kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica, na Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovina dion. drjištvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu i«vake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ______________________________________________ —— Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vtte.ik: iamtaUi OtlDvt »S. W. м Ajvaru* D. U A. Ktmnt, Sanlmo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7ff92ca207c7c2080a7bc693bd7cc9d4.pdf d33beb1e5f450b9c89c3289c06473bbe PDF Text Text Poštarina u gotovom platana. H. Ahmed Humdi AVDA Kasumov^ Broj 60(165) Sarajevo, utorak 8, juna 1920. (21. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ndahcioni odbor Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava' nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Turski je parlamenat u Ankori pri- ’ spas iste, ali prema potonjim vijestima mio predlog Mustafe Kemala, da se ka­ Amerika je odbila svoju pomoć kao ko u Turskoj tako i u inostranstvu po- 1 što je otklonila i mandata nad Arme­ krene jaka panislamska organizacija. U nijom. »J protumladoturska stranka, zvana isto vrijeme izabran je Veliki Državni Na Dardanelima nacionalisti su zau­ »Entente liberal«, protivna je ovom mizeli Canakalu, te u potonje dane i Kumrovnom projektu. Tako je ova obdrža- .Savjet u koji su ušli između ostalih i Kemal paša, Dželaluddin, Arif i Džekale, znamenitu tvrđavu iz evropskog la miting na Sultan-Abmedu, gdje se je rata te tako ugrožavaju prolaz kroz protestvovaJo protiv mirovnog projek­ malleddin. Nadalje je narodna skupšti­ na riješila đa se smjesta osude na smrt Dardanele. Džafer Tajjar u su stigla po­ ta, te su govornici zborili većinom u svi oni, koji reagiraju protiv nacionali­ jačanja iz Bugarske te se čete koncenovom terminu: »Mi ga ne možomo prista. Naređeno je svim valijama j mute- | trišu na zapadu i jugu Edrene. Venizeujjri«. »Mi ne ćemo reagirati sa oruž­ sarmma, da smjesta poderu dopise i los je zatražio od Francuske, Italije i jem ј vojskom, naše je jedino oružje ri­ objave koje bi stigle od centralne vla­ Engleske pomoć, kojom bi Grčka mogla ječ«. Tako se isto sva carigradska de u Carigradu. U isto doba traženo je izvesti svoj program, jer će sama u štampa bez razlike stranaka protivi mi­ od svih vjerskih naučenjaka na Istoku, proizvođenju programa naići na velike rovnom ugovoru. »Sabah« je jednog da izdadnu fetvu protiv poznatoj fetvi poteškoće. U Trakiju su Francuske vla­ dana osvanuo u crnom okviru, repro­ carigradskog šehulislama, kojom se na­ sti jvršile popis pučanstva i ustanovila duciravši telegram Tevfik paše o mi­ cionalisti proglašuju antidržavnim. Vase ova brojka pučanstva: 860.000 mu­ rovnim uvjetima, koji je brzojav Ah lije, kao i ostali viši službenici, imaju slimana; 56(000 Grka, 54.000 Bugara Kejnai popratio ov im riječima: »Bolje da slušaju samo naredbe koje dođu iz (koji su pobjegli za' vrijeme rata) — I je umrijeti, nego ćorav, gluh i sakat Ankore. Prilikom’ rođendana Sultana dakle i iz ovog se iskaza vidi, da su živjeti. Nadamo se da ljudi u čijim je Mehmeda iz različitih mjesta i krajeva muslimani u većini, a pravedna Evro­ I rukama sudbina ovog svijeta, a kojj su poslala su mu brzojavna čestitanja, u i pa hoće da toliko muslimana prede pod I se zvanično izjavili da će pravedno rakojim se uvjerava, da će ga u skore grčku vlast. I diti — ne će dozvoliti, da ova država, Bude se muslimani Istoka i riješili su I koja je imala puno žrtava, ria jednom i dane osloboditi. Oko sto hiljada vojnika, koncentrise da se oslobode tuđeg jarma, pa bilo pogine. sano je na aserbejdžanskoj granici, a pod kojom cijenom. U tom ih pomažu i »Alemdar« kaže: »Ako se projekat Enver paša u Baku nastavlja svoj rad. ruski boljševici! Miču se muslimani, jer , mirovnog ugovora ne preinači, teško i Armenska vlada traži od Amerike, da znaju da narod koji žali žrtava nije je naći jednu ruku, koja će potpisati miI joj se pošalje pomoć i ratne lađe za dostojan da živi! ! rovni ugovor.« »Ileri« (nacionalistička novina) veli: »Zebnje i muke, koje su i stezale naša srca u nadi izgledale su Sarajevo, 7. juna. I naša iustitia nije ni s mjesta maknula, dosta lahke prema ovim koje nas spoali nas ne malo iznenađuje mišljenje Ovih je dana na sarajevskom okruž­ padoše od kad čusmo i vidjesmo pro­ nom sudu izvršena osuda, kojom je o- ovdašnjeg radikalskog organa u jekat mira.« ovoj stvari. I ovaj list piše o nekakvom suđen na smrt na vješajima dobrovo­ 1 »Journal des debats« (vazdanji ne­ iznenađenju i uzrujamo srpskog »naro­ prijatelj islamijeta) počeo je pisati pri­ ljac Trifko Cizmić, jer mu je dokazano, da« zbog ove osude, kao da i on hoće jateljske članke prema Turskoj zago­ da je namjerno iz zasjede ubio Atifa da ugađa zločinačkim hirima podivlja­ Grbu na Glasincu (kot. Rogatica). varajući tezu, da se mo.ra održati je­ le mase i da je još više potiče na zlo­ U drugim zemljama, gdje vlada za­ dna nezavisna Turska s vladom Ferid činstva protiv muslimana. kon i pravda, ne bi ova osuda bila ni­ paše (ali antantu i Ferid izdade), a na­ Prijatelji naše mlade države ne mogu malo začudna, jer je zakon za svako ­ cionalisti da se gone do kraja, jer da ovako pisati i huškati masu, da gazi ga zakon, koji sudi strogo i bez obzi ­ su zakleti neprijatelji antante. zakon i pravdu, jer mora za svako­ ra, ali je u našoj nesretnoj zemlji ova Prema potonjim novinskim vijestima ga da postoj granica, dokle smije, a osuda djelovala na izvjesnoj strani ne ­ tvrdi se i to da i Vilson ne će nikako dokle ne smije, šta je kažnjivo, a šta očekivano. Treba naime znati, da su da potpiše mirovnog ugovora s Tur­ nije. Svaki prijatelj našeg jedinstva, re­ do sada dobrovoljci i ostali pravoslav ­ skom. da i mira treba da traži bezobzirni pro­ ni bili nad zakonom i sudom u ovoj U znak protesta protiv nečovječnog gon zločinaca i hajduka pa pripadali »hrišćanskoj« državi, njima nije bilo mir. ugovora, general Šefik paša, vr­ oni kojoj mu drago vjeri i narodnosti. hovni komandant sultanu vjernih četa, odgovornosti za razbojstva i napada­ Zakon ne smije praviti razlike među je na muslimane, za njih nije postojala pobjegao je u Malu Aziju i pridružio se zločincima, on mora svakome jednako svetost tuđega obraza, života i imet­ Mustafa Kemalovoj vojsci. strogo suditi, niko ne smije ostati bez ka: oni su bili sud i zakon, njihovi zlo­ odgovornosti za počinjeno zločinstvo, U Indijama su na raznim mjestima činački prohtjevi bili su nekažnjivi. Za­ jer su svi ljudi jednaki pred zakonom. buknuli' ustanci u znak protesta protiv to je ova prva smrtna osuda od pre­ Ko hoće da nečiji zločin izbjegne kazni, Engleske a za halifu. Ovi su ustanci vrata do danas a zbog jednog »Tur­ najopasniji u Pendžabu i Dehlrju. taj nije prijatelj reda i mira, taj je isto čina«, koji je bio van zakona i zaštite zločinac. Mustafa Kemal izdao je manifest, u državne i koga je svako mogao ne­ kojem poziva sve pravovjerne, da spa­ kažnjeno tući i goniti kao građanina se svog halifu i svetu prijestolnicu od drugog reda, izazvala interesantne gla­ neprijateljskog jarma. Pošto je sultan, sove u našoj štampi. C o k o r i 1 o pro­ kao zarobljenik — veli Kemal — mo­ testira u ime srpskog »naroda« i iznosi ramo j svoje živote žrtvovati, samo da imena sudaca, koji se usudiše osuditi I spasimo našeg obljubljdnog halifu, oko Širi odbor Akcije sačinjavaju, osim jednog dobrovoljca radi ubijenog »Tur- j kojeg će naskoro sakupiti se muslimani članova užeg odbora objavljenih u 151. čina«, jre dosele bijahu muslimani iz­ cijelog svijeta, kao oko svog simbola. broju »Pravde« još ova gg.: Dr. Safvet van zakona, a Srbina pravoslavnog ni­ * beg Bašagić, Muiaga Sudžuka, Uzejrje smio zakon smetati ni u zločinstvima aga. H. Hasanović, Ibrahimaga Jusufnjegovima počinjenim nad muslimani­ S tim je u savezu i jačanje panspahić, Ibrahimaga H. Baščaušević, Juma. Što »fanatični« Čokorilo ovako go­ islamskog pokreta o kojem suf. ef. Rašidagić, Mehmed ef. Abadžić vori u ime srpskoga »naroda«, nije ni »Agence Reuter« donosi ove vijesti: i Junuz ef. Musakadić, te kao delegati čudo, jer ga je ova osuda morala izne­ »Sve komunikacije sa Azerbejdžanom društava: Salih ef. Svrzo i H. Muhanaditi i u njegovu »pravnom« osjećaju prekinute su, te ie situacija Ermenije medaga Karasalihović od >Isk čitao­ povrijediti nakon dosele tolikih nekaž­ jako teška'; nacionalna vojska pod дnice«, Ragib ef. Bakarević i Eminaga njenih zločina izvršenih na muslimani­ pravom Cazim Karabekira krenula je Šehić od »Merhameta«, Sulejmanbeg ma »u ime reda i mira«, zbog kojih se iz Erzeruma protiv Armenije. Nakon predaje mirovnog ugovora Turskoj. Ad.— Izgleda da se je antanlta te kako pokajala što je Turskoj dala na potpis jedan onako brutalan mirovni projekat. »Temps« već odavna piše i naglašuje da sadauja vlada koja će pot­ pisati ovaj mir, nije ti stanju provesti te zahtjeve, jer nema ni optrebne moći nj osjona u narodu. Međutim već dola­ ze vijesti, da ni ova antantafilska vla­ da u Carigradu ne će da potpiše mira, kojim se Turskoj oduzima Smirna i Traktja i daju Grčkoj; čime se limitira tur­ ska suverenost nad Carigradom. Gor­ nje je riječi sam Daprad Ferid paša re­ kao narodnim poslanicima koji su došli da ga posjete, dodavši da će u skrajnjem slučaju, ako drugčije ne mogne biti, provesti izbore i sazvati skupšti­ nu, da ona riješi ovo teško pitanje. Da ni ova sadanja vlada ne će potpisati mirovnog ugovora za sigurno vidi se iz komunikeja visoke porte, predata redak­ cijama novina, gdje se objavljuje brzo­ jav Tevfik paše iz Pariza o mirovnom predlogu s primjedbom, da se ne može prihvatiti ni jedna tačka ovog ugovora. U '53. (158.) broju .Pravde« donijeli smo uvodni članak »Temps«-a o ovom mirovnom ugovoru, a danas za bolju ilustraciju donosimo i drugi njegov čla­ nak. u kom se kaže: »Uslovi mirovnog projekta s Turskom ili se odobrili ili nas blamirali, već na prvi pogled pružaju priliku, da primjetuno protivrječnost antantine politike na Istoku. Kad su već aliirane sile htjele odu­ zeti Turskoj Trakiju, Galipolje i Smirnu. Malu Aziju podijeliti na različite zone, a tursku vladu staviti pod svoju upravu, trebale su odmah nakon pri­ mirja radikalno razoružati Tursku, te napraviti mir ц pobjedničkom smislu, bez ikakve štednje i premišljanja. No to nije učinjeno. Nesamo da Turska nije bila razoružana, nego je dapače antanta demobilizovala svoju vojsku i omogućila da se kroz osamnaest mje­ seci puno nešta iz korijena promijeni između Balkana i Indije. Stoga je, kad se je utanačivao ovaj mir, trebalo imati obzira prema turskim nacionalistima i napraviti takav projekat, kakav bi mo­ gao biti primljen od najvažnjih i najpa­ metnijih nacionalista. Tursko se pitanje nije moglo nikako drugčije riješiti, ne­ go ostaviti nezavisnu Tursku koja bi mogla živjeti. Projekat mira, koji je predan Tevfik paši ne udovoljava gornjim zahtjevima i iziskivanjima. Turska vlada, koja će ovaj mir potpisati, nema efektivne ja­ čine. Ali pošto je već napravljen ova­ kav projekat, trebalo bi ga i oživotvo­ riti. Ali kako i na kakav način? 1 Eto jednog velikog problema.« »Temps« zatim na dugo i široko ras­ pravlja pitanje moreuza, ističući dđ je turski mirovni ugovor plod dugogodiš­ njeg rada te iziskuje da ee svaka tač­ ka ugovora U'Sljed velike važnosti pre­ cizno prouči. Zatim nastavlja: Iz Akcije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (1Д.) u Sarajevu. lavi u sUm bloka vulin Nd»lnu. Ibivlja salata 1 omiHi u hnljmtn SB11 u innimstn. тм iШв na uložne hnjlilce I Mati мtun11 ШишшОД № nijgaioljaili. Obavlja ste m lenjatM pulggt I bononi н!аве Dionica glavnica K 3,000.560 Ulja tsttnsU I apFHlMcIUKe bruHti. — Kupuje 1 srodile srećke. saiutT l ЈгЦеЉипв lapln »Ih mta. HOMO bCTELEKOB kupuje I »rodBje m mtt robe, a peolivlte ne UiotM nunlrniu. Kancelarija: KraljaPBtra ulkaZpFizMoa,lijevo ■Brzojaii:Тгзовмћа baa)a, Sarajna - Inierurbati telefon: Zli �Strana 2 Страаа Hadžić i Ediiein ef. Gjulizar od »Hurijeta«, Musiafabeg Kadribegović i Mu­ hamed ef. Frlj od »Jugosl. Musi. Šport­ skog Kluba«, Sulejman ef. šenbić i Hamdi ef. Tahmišćija od »Derzeleza«. »Osvrtanje« nije nominiralo svojih de­ legata niti je do danas ni s jednom ri­ ječi odgovorilo na tri Akcijina pisma u ovom pitanju. Za kontrlou nad novčanim poslova* njem Akcije izabrao je širi odbor u pr­ voj sjednici iz svoje sredine gg. Šerbića i FrUa. Prema zaključku, da bi se što prije otpočelo sa tkalačkim radom, urnoljavaju se svi prijatelji Akcije, koji imaju nepotrebne stanove, a mogli bi ih Akciji pokloniti ili posuditi za posao, da to odmah u njezinoj kancelariji ja­ ve; otvoreno je svaki dan iza podne. • U izvjesnoj štampi žučijivo se napada Akcija, kao da ona organizuje napasto­ vanje žena po čaršiji, da organizuje toIjagaške bande po mahalama, a neki su opet toliki (mazlumi, da ne razumiju ni ekonomskog dijela njezina programa i t. d. Kao da tim napadajima stoji neko u sjeni iza leda i forsira ih iz m r ž n j e ne bi Ji samo omeo osnutak Akcije. Ak­ cija naravno na sva podmetanja ne mo­ že reagirati više, nego li što saopćenji­ ma o svom radu — ne tajeći ništa — pruža pravu sliku svoga poslovanja. U 156. broju našeg lista donijeli smo tačnu sliku o poduzeću Akcije u Trgovkama i pozvali javno svu rodoljubnu inteligenciju, neka predlože način, ka­ ko da se s pazara pročisti kukolj ina­ če. ako ne onako, kako je Akcija zapo­ čela? 1 šta mislite, koliko je došlo predloga? — Ni jedan! A »kritika« se još i sad o tom nastavlja. Naravno, neopravdana i mi se čudimo samo redak­ cijama listova, kako dozvoljavaju da je štampaju dalje! Što se tiče toljagaških bandi, tih Akcija ne poduzima. U konkretnom slučaju nije njezina racija bila na 29. ma­ ja, kada je navodno bilo dosta galame. To je poznato bilo i piscu bilješke u »Gl. N.« o toljagaškim bandama, pa je ipak udario na Akciju i to na način, kao da jedva čeka ma kakvu prigodu, da samo udari na ideju Akcije. Ali, da Akcija nije proti raščišćenja noćnog korza po mraku u zabitnim ulicima po periferiji grada — i to stoji. 1 razbijače oklop, koji neki besavjesnici navlače na naš pristojni i pitomi život. I razbiti ga mora. Samo naravno najshodnijim i pristojnim putem, pa makar bilo i strogo, gdje zatreba. A mi smo uvjereni, da od toga ni malo ne zazire 99% našega svijeta, koji nema oraha u džepu. Kao generalan odgovor za naše pa­ metne »kritičare« neka bude samo ovaj završetak prikaza o osnutku naše Ak­ cije od u’redništva »Hrv. Sloge« u njezinom 112. broju: »Bilo bi poželj­ no i patriotski, da se ova plemenita i potrebna akcija od svih građana bez razlike vjere i narodnosti te i od stra­ ne vlade i općine što izdašnije pomog­ ne«. ♦ Daljnje teme predavanja su bile ove: od Enver ef. Muftića na 3. juna o raz­ ornom djelovanju alkohola, od Šaćir ef. Sikirića na 5. juna o arapskoj prosvjeti, od Enver ef. Muftića na 5. juna o sisav­ .PUAVBA' — .ПНАВДА" БрОЈ 165 Нго. za uvijek naglasiti da se na «Gajrcto- , Smoljane, Vi ste Tandarićko, Vi Hrascima. od Osman ef. Sikirića na 7. juna voj« skupštini nijcsmo politički kušali. I nico na slobodi, suđeni a neosudeni, in­ o administrativnoj organizaciji Bosne i niti ćemo se kušati sve dotle, dok se ne. teligentni, vaspitani, zreli i svesni, proHercegovine te od Asimbega Dugalića ponovi lanjski povik: »Nema kompro- | tivnarodni i protivdržavni, vi ste slo­ na 9. juna o bankarstvu i osiguravaju­ misa«. To se u ostalont vidi i po tom, j bodni, vi nam se smejete, vi, koji ste ćim društvima. Dr. H. Hrasnica bivši davno i bez suđenja trebali biti obešcni. što na skupštini nijesmo oficijelno istu­ bolestan odgodio je svoje predavanje Ali Vi ste osuđeni na moralnu smrt! Mi pili. nego je data potpuna sloboda po­ od 5. (rna da ga je zamijenio E. Muftić) srno Vas osudili a vi ste sami sebi a na 11. juna, a H. Kreševljaković zapri- ‘ jedincima. da glasaju po svom naho­ za svoj moral, svoje ljudstvo i svoje ječen na I. juna održaće svoje najav- | đenju. Nije li tako? Jugoslavenstvo iskopali grob, kada ste Ijeno predavanje u j. M. šport Klubu Toliko tšo se tiče stvarnog izvrtanja nas nazvali šuckorima i toljagašima. na 16. juna o. g. bijednih »demokratskih« džerida, a za Šuckori, toljagaši, klatež, balkancj! ostale njihove djetinjarije imamo samo smiješak sažaljenja. Pardon i čestitku, ■ Vi valjda niste hteli tako reći, je Г te Smoljane? Ktteite, priznajte da niste da su pod okriljem »autoriteta«, kao tako mislili, a mi ćemo vam i ovaj put što je »svjetski publicista« — Sirri Ešoprostiti, jer ako vi zbilja mislite tako, 1 Šarlatani....... vi bacate ljagu na najsvetlije oružje, : »Gajretova« skupština pružila je Gospodin »Unaokolo« iz »Srpske’ vi profanišete najsvetiju ideju, konfonzgodnu priliku zvaničnim i poluzvaničRiječi« ne bi htio da njegov list zaosta­ dujući nas s vama, a ova se ljaga ne nim »demokratima«, da se nakon slu­ nu u čemu za Cokorilovom »Kara-Zomože mirne duše podneti! Šuckor je čajno povoljnog rezultata te skupšti­ rom i Šmitranovim »Niuši-Zvonom«, za nas svojevoljni rob tiranije, a mi ne razbacaju svojom — snagom i da pa se i on buni što je-jedan cdobrovosmo J^orci za slobodu i ujedinjenje; ako opet začikavaju organizaciju, koja ih je Ijac« osuđen na smrt radi grabežnog vi razumete šuckorstvo kao što ga mi više puta stjerala u mišje rupe. N aumorstva. Nije ni šala: u srpskoj zem­ razmnemo, onda ste vi neprijatelji na­ m e t-zastupnik Šukrija Kurtović šepiri lji, pa se vješa Srbin! Mi smo, naravno. ' rodnoga jedinstva i ove države i mi vas se u »Glasu Naroda« blistavošću svojih daleko od toga, da se ograđujemo proti kao takve od danas smatramo. Vi to razloga, kojima je zatukao »bijednog«, bulazn.ienju »Zore« i »Zvona«, nu mo­ — u ostalom — i satni kuražno prizna­ Korkuta. a Varvara u »Glasu Težaka« ramo da prosvjedujemo proti tomu, da jete. jer za vas je ovo »privremena dr­ izvrće takli bezočno, da se čovjek mo­ se i organ jedne ozbiljne stranke povo­ žava«, za vas je ovo »bahsuzvilajet«, ra diviti njegovoj fantaziji. Polahko di za luđacima i na taj način ruši auto­ vi ćete, dovesti Lenjina da nam rešava mlada i stara dječico! ritet suda. Gospodin bi »Unaokolo« mo­ agrarno pitanje, a mi smo za vas šuc­ Sračunajte malo, pa će vas proći išgao naći i prikladniju temu za svoje kori, klatež i toljagaši, mi smo za vas tah za isticanjem »snage« i »pobjede«. »duhovite« viceve, nego Ii je ona o osloboditelji i mučenici pod znakom na­ Na skupštini bijaše svega šaka ljudi: »suđenju po konfesionalnom ključu«. vodnika. samo jedan više od dvjesta. Kako vi­ Slušajte Smoljane, Korkute, Špraice»Srpska Riječ« tendenciozno dite jedan potpuni desinteresement. Da­ ru, Baniću, Glikseligu, Letice, Preka, izvrće fakta, kad govori, da se je osu­ lje. Od tih 201 glasača dobio je KaraŠkorpute i slični, mi znamo ko ste vi, đeni dobrovoljac »htio da osveti jed­ mehmedović 157, a Hasan Hodžić kao nom zločincu, što mu je ubio oca i dva i jer su nam to kazali grobovi očeva na­ prvi kandidat liste 137 glasova, koji je ših, znamo i šta hoćete, jer nam to ne­ brata«. A upravo je bedasta, kad pita: broj kod zadnjeg kandidata te liste, prestano kazujete, slušajte, hoćemo da Mustafe Serdarevića. spao na — 92, »odakle to dođe, da se poslije svih ču­ vam kažemo ko smo mi, jer niste hteli dakle na 46% glasača. U »ogromnoj« da i pokora koje su prepatili Srbi za ali morate znati: vrijeme rata, vješa kao prvi osuđenik cifri, koja bi imala značiti »pobedu« baš opet Srbin, a da svi zlikovci »dru­ prijatelja »Glasa Naroda« sadržani su Mi smo oni koji su stolećima čekali gog uha« i nadalje uživaju u tim prizo­ da ostvare ideju narodnog jedinstva, j osim »Budućih«, »neopredeljenih«, »te­ žaka«, »komunista« ј »Glasaša« još i rima?« Jer kad joj je začudo, što se ovu i ovakovu Državu, slobodu u ko­ — glasovi jednog dijela naše organiza­ sudi na vješala jedan obični razbojnik, joj se vi javno ponosite sa vašim au­ cije. Dodajte još četrdesetak »zrelih« ma i Srbin-»dobrovoljac«, onda se ne. strijskim mentalitetom i nekažnjeno đačkih glasača i onda imate neoboriv bi trebala zgražati ni na 15. tačku ba­ vredate naš ljudski i nacionalni ponos, dokumenat. da se sa ovakoin »pobenjalučke rezolucije, kojoj je dala sasvim mi smo oni koji su za sve ovo kao žrt­ dom« mogu hvalisati samo ljudi, koji i z v r n u t o značenje. Sama naime tra­ vu dali živote, snagu i sav opstanak ži privilegij za Srbe pravoslavne, pa ne su se naučili računati na jedinice i de­ svoj, ali time smo kazali samo pretposetice, a kojima su stotice nepoznata bi bilo nimalo čudo, kad bi rezolucija, slednju svoju reč, jer odlaganjem oruž­ stvar. Na bulaznjenja o našem poli­ kraj ovakog nastranog poimanja, uisti­ ja nismo se odrekli rada na učvršćiva­ tičkom krahu imamo još jednom nu išla zapadu, mjesto istoku. nju države i narodnog jedinstva, poslednju našu reč i poslednii naš akt kazaćemo vama kao neprijatelju njego­ vom. Da, vama, gospodo, i evo vam javno kažemo i javno vas pozivamo, da delom i rečju popravite sve pogreške i U prošlom broju donesosmo upit na Dosta nam je. jer ne možemo i ne­ uvrede nanešene nama i našoj organi­ zemaljsku vladu glede dobrovoljačkog ćemo više trpeti da nam se kida jedino zaciji, kojoj bestidno podmećete antidr»manifesta« proti predstavnicima ov­ što imamo: svetla prošlost i snaga koju žavni i separatistički karakter, u pro­ dašnje štampe? a budući stvar držimo smo imali da učinimo što smo učinili, tivnom, dajemo Vam časnu reč, koju vrijednom pažnje i s historijskog gle­ da pretrpimo što smo pretrpeli i da smo jedan drugom dali zaklinjući se da zaboravimo što smo zaboravili. Dotedišta. prenosimo taj članak u cijelosti, ćemo se jedino sa puškom oslobodilač­ rani smo na prosjački štap, gladni smo, zadržavajući si pravo, da se na njeg kom ili nikako vratiti u slobodnu i uje­ goli i bosi, ali nećemo više dozvoliti, opet osvrnemo. Članak nosi nalov dinjenu domovinu, da ćemo smatrajući da nam nehrvatska »Hrvatska Sloga«, »Glas Dobrovoljaca«, a glasi doslovce: Vas neprijateljima naše tvorevine i raznejugoslavenska »Jugoslavija« i asoci­ dražavačima uspavanih ali ne i uguše­ »Nama je konačno dosta, nama je već jalna begovska »Pravda« napadaju i i previše. Od nas se tražilo da damo nih strasti, učiniti vas bezopasnim i to kaljaju ponos. izraza narodnoj volji, mi smo to učinili onim načinom, koji odgovara vašem ka­ Upamti Sprajceru, Smobane, Korkute rakteru, vašim namerama i vašoj proš­ snažno pomognuvši ostvarenje narod­ i ostali, upamtite da gnjev koji smo u nih ideala. Od nas se tražilo, da se pre­ losti. Dobrovoljci.« sebi zagušivali a koji vi raspirujete mo­ ma neljudima pokažemo nadljudi, da že da erumpira, a onda... Zabeležite nebratu pružimo bratsku ruku, da za­ negde, urežite u okorele mozgove i sr­ Mifslimani i musli­ boravimo zverski prolivenu krv i suze ca da ste nas nazvali šuckorima danas, očeva, majki, braće i sestara naših, krv kad je na smrt osuđen jedan dobrovo­ manke grada Saraje­ i suze koje vapiju za osvetom i mi smo i ljac koji je osvetio oca i brata što ga je zaboravila, bili smo veliki u radu, i je ubio vaš štićenik, vaspitanik i vaš va. sjetite se vašega veliki u opraštanju, bili smo velikј u : izraz, on je — čobanin, impukivan, ne_Merhameta“. strpljenju, ali sad nam je konačno do- ' svestan, očajan i prirodan — učinio sta. delo radi koga će ga obesiti, a Vi ste Bilješke. Harumluh naših dobrovoljaca. — Hvala vam na brizi — odgovori Rene. nego zatočenjem. Nestalo je onog prvog dojma, što Zija ustane od stola i priđe bolesnici: ga je osjetila prvu noć, a društvo Zijaovo nado»Skoro će proći. . . Ja sam jutros opažio da mješćalo joj ono što je manjkalo njezinoj duši. Njih A Hifzi Bjelevac srce normalno tuče... dvoje razgovarali su siobodno o turskom i grčkom — A kako dugo ležim?« upita Rene. narodu i nadali se, da će ipak jednom doći do iz­ — Tri dana. Opasnost je prošla. . . mirenja među narodima i da će jedan drugog pu­ »Šta mi je bilo? stiti, da se slobodno razvija. A možda će se narodi — Zapalenje pluća ...« odgovori Zija pruža­ nekad međusobno potpomagati, možda će pravda i XI. jući joj komad papira na kojem je bilježio tem­ pravo biti jače od interesa i Sebičnih osvajaiačkih A taj čovjek, što tamo sjedi, upita se Rene za­ peraturu. , ciljeva. Ovi i ovakvi razgovori vodili su se svaki gledavši se u njegovo zagasito lice i crnu kosu. Rene pregleda I spusti na pokrivač pogledavši dan među njima i malo po malo oni su se pribli­ Dogodila se nekakova promjena. . . Bolest, da bolest, Zija-a zahvalno: žavali jedno drugom. 0 sebi nisu govorili. Ni jedpomisli Rene — pa su me prenijeli u bolnicu. »Hvala vam . . . Još sam slaba. . nom riječi nije Zija rekao Reni o sebi, a ni u jedZija se okrene i ugledavši, da je bolesnica ot­ »Zija joj popravi uzglavlje i reče sućutno: noj riječi nije ona osjetila, da se on zanima za nje­ vorila oCi upita je: — Dijelićemo zajedno sudbinu . « zin život, koji mu je možda bio i poznat, pa Iz »Kako vam je drugarice?« obzira prema njoj zatajivao je u sebi i želju, koja Rene sklopi oči. Rene ga pogleda ispitujući i odgovori tiho: se je nekad u njegovoj duši rađala. — Slaba sam«. Nakon nekoliko dana navratio se Salih paša u , XII. »Moždn vam je čudnovato, da sam vas nazvao I njezinu sobu i kada se je raspitao o njezinu zdradrugaricom?« Prolazio dan za danom. Rene se polako opo­ । viju i čuo, da se je već oporavila upita je iznenada: Rene je slušala: ravljala. Ustala je već iz postelje i prilazila prozoru — A nije li vam dosadno ovako sjediti čita»Ja sam liječnik dr. Zija, ali ovdje u ovoj kući gdje je po čitave sate sjedila naslađujući se pogle­ | ve dane?« nešta drugo. Vi ste Rene Logotetides, liječnica dom na beskrajnu morsku pučinu. U tim časovima Rene slegne ramenima. iz РеЛ.« zaboravljala je na svoju sudbinu i zanosila se Jed­ — Ja bih vas molio, da vi ovdje makar bilo i Rene potvrdi i upita: nom mišlju, koja nije bila još jasna, a često joj se i proti propisa, preuzmete jedan posao, jednu duž— A je li ovo bolnica?« pričinjalo, da je ovaj mir i potreban nakon tolikog i nost . . . « »Na žalost nije — odgovori Zija — nego soba I napora i tolikih uzrujavanja u životu, Ovaj zatvor »Izvolite narediti!« reče Rene. u zatvoru. Mene je paša odredio, da vas njegujem I s postupkom dobrog starca Salihpaše i brigom nje­ i liječim.« zina druga jdra Zija-a nije joj se činio zatvorom, Nastaviće se. FELJTON. Retie Logotetides. (54) , �ПРАВДА' — .PRAVDA, Број 165 — Broj Naši dopisi Bileća, koncem maja. (Sadarije prilike u Bileći.) Imamo ko­ ješta za javnost, pa hvatam priliku da se javim. Pljačke nam je nestalo, na čemu možemo zahvaliti vojništvu i oružništvu pod vodstvom g. kapetana Ljube Petrovića te g. potporučnika Vla­ de Harančića, koji su svojim zauzima­ njem među Bilećane bratstvo i slogu usijali. Ne bi bilo lijepo, a da ne spo­ menemo braću pravoslavne građane, koji svakom prilikom neukom narodu ulijevaju u. srce bratstvo sa muslima­ nima. Sigurno je da muslimanski dio našeg naroda u B. i H. za vrijeme rata i na­ kon oslobođenja nije nigdje stradao kao u bilećkoj okolici. I dan danas preko 40 musi, familija klatari se bez kuće i ■kućišta, a da se niko od vlasti na njiha ne obazire. Prije dva mjeseca bili smo izaslali na vladu dvojicu naših građa­ na, da traže i mole da se postradaiim kakogod pomogne. Cosp. Dr. Srškić u prisutnosti presv. gosp. reis-ul-uleme obećao je da će im čim prije priteći u pomoć, ali od svega obećanja dobiše 40 familija nekoliko kvintala kukuruza. I Bog vas veselio! Sirotni narod bez posla morade tra­ žiti čaru da sačuva sebe i familiju od gladi, dao se na sakupljanje starog ma­ terijala po fontovima što je ostalo iza pok. Austrije i bilo bez ikakva nadzo­ ra. Za sakupljanje ovoga materijala nije hotio od vlasti niko da zna dok ovaj materijal nijesu počeli sakupljavi sirot। ni muslimani (Jaganjci), da uzmu koji krajcar i tako se spase od gladi. Re­ zultat je tog sakupljanja, 'da su dvojica platili životom od rasprsnuća granate. Kotarski predstojnik Živković (Vlada bi se trebala sramiti što je ovaj gospo­ din i sad na svom mjestu. Op. ur.) našao se odmah služben te sirotnu dje­ cu, žene (Jaganjca) i druge počeo hap­ siti. A proti drugima koji su državi uči­ nili preko 100 mlijona štete, u kojih se državni materijal nalazi na vidljivim mjestima, niko od vlasti ne će ni da se makne. Vladanje g. Živkovića sa sirotnim na­ rodom jest odurno. Dere se na njega kao na hajvan, pa ga savjetujemo, da se prođe toga i nek huju ostavi kod kuće, bolje će biti za njega. Postao je i ohol, valjda zbog čilima što se s njima ! •okitio od kad je došao u Bileću. Cak | je došlo i do tužbe sa sirotnom djecom I umrlog Derviša Šehovića zbog čilima, i Lijepa stvar; zar ne vlado? Živković bijaše nepravedan i pri po- ; djeli oružnih listova. Oduzimao je od ljudi koji su zaslužni i kojima je oružje i neophodno potrebno, a davao onima, koji hiti imaju hajvana niti ma kakav razlog da im se podijeli oružje. Pa naše gradske ulice! Od gudura i kamenja ne može se više po ulicama ići. Za sada ovoliko, a u brzo opet sa više materijala opširnije. Bllećanin. Albanci gone Talijane! »Progresu« i od oka osudi nekog tri, nekog pet, ne| kog i 14 dana, bez prava na utok, javljaju iz Skadra, da se ustaški pokret Albanaca protiv Talijana sve više ši­ i tako strpa dvadeset i jednog grada! nina u zatvor. ri. Namjera je Albanaca da Talijane protjeraju iz Valone. Jaki je odred us­ Kad mu je otišla deputacija uglednih taša napao Talijane kod Tepelenija. građana, da ga zamoli da hapšenicima Uspjelo im je istjerati iz grada Tepeleodgodi zatvor do iza bajrama izdreči ni talijansku posadu; zarobili su 400 se on na deputaciju rekavši, da ne vojnika, nekoliko topova, više mitra­ prima nikakvih intervencija i napokon ljeza. Zatim su zauzeli Premeti i Preje istjera napolje. zu. Talijani su se povukli u Valonu, ko­ Sjutra dan su otišla dvojica uglednih je okolicu utvrđuju, kopaju šančeve i muslimana okružnom načelniku g. Gra­ pletu bodljikavu žicu. diću i on je obećao da će se uhapšeni preko ramazana otpustiti iz hapsa. Ali Potpisan ugovor s Mađarskom. Ma­ kako lahko obrekao tako lahko i po-' đarski mirovni ugovor potpisan je u rekao da ne reknemo omahnuo. petak poslije podne u pol 2 sata. Muslimani su odležali haps na rama­ Dan žalosti u Budimpešti. Povodom zanu, mnogi od njih ni krivi ni dužni. potpisa mirovnog ugovora bife su u Moć svoju je na vrlo nelijep, bolje reći, petak zatvorene sve trgovine. U 10 sati na nepristojan način upotrebio g. up­ do podne počela su zvoniti sva zvona ravitelj protiv muslimana, iako se ta sav promet je obutsavljen na 10 minu­ njegova moć dosada nikad nije odrazi­ la na sugrađanima drugih vjera. Inte- I ta, a isto tako prekinut rad na 10 mi­ nuta u državnim uredima. U večer su resantno je da je gazda Tjrifković od u znak žalosti ostala zatvorena sva poma kakve kazne pošteđen. Ali se i to zorišta i zabavišta. dade lahko razumjeti kad se uoči pro­ Madžarska kuknjava. Radikalna socišlost vladavine g. Berničevića. Za sad jal-demokratska štampa ističe da se ovoliko. Građanin. versaiileski mir ne može održati. »VIlag« piše da će ugovor mira ostati sa­ mo dotle u-važnosti, dokle ga najviši sud, a to je pritisak razvitka događaja ne podvrgne reviziji. Socijaldemokrat­ ska »Nepszava« veli, da je ugovor dje­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. lo osvete, sakupljeno u paragrafe. Mir Regentov put u Zagreb i Ljubljanu. će se morati srušiti, čim se duhovi smi­ Komite ministarstva raspravljao je o re i nestane ispred očiju krvavog obla­ regentovom putu u Zagreb i Ljubljanu. ka osvete. Odlučeno je, da se o tom izjave pokra- I Nove komplikacije. >Wolfov ured« jinske vlade. Ne bude li posebnih za­ donaša vijesti prema kojoj proizlazi da preka, doći će regent u Zagreb i Lljubje mogućnost oružanog sukoba izme­ I ljanu početkom idućega mjeseca. đu Finske i Švedske posve moguća ra­ Rekonstrukcija pokrajinskih vlada. di pitanja Alandskih otoka. Viši finski I Posebni odbor ministara raspravljao je I krugovi pozivlju finsku vladu da po­ i danas o rekonstrukciji pokrajinskih duzme mjere koje su potrebne za op­ I vlada. Govorilo se o načelima, po ko- i reznost. jima bi se imala, ta rekonstrukcija pro- i Ofenziva protiv Poljske zaustavljena. vesti, te će še o tom povesti daljnji 1 »Telegraaf« doznaje iz Varšave, da je I pregovori. Iduće sjednice započinje poraz, koji su boljševici pretrpjeli, za- I konkretno rješavanje ovog pitanja. ustavio njihovu ofenzivu. Svi pokušaji ! Pitanje kolonizacije. U subotu će, 12. neprijatelja na jugozapadu da uznapre- [ o. mi- biti interministerijalna konferen­ duju, neuspjeli su. Na berezinskoj fronti cija na poziv ministra za socijalnu skrb neprijatelj je pretrpio veliki poraz i to glede kolonizacije Makedonije, Stare sjeverno od Bobrujska. gdje je opkolje- I Srbije i drugih krajeva. Politički pregled Naš poslanik u Rimu. Za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra prve klase u Rimu imenovan je g. Mi­ roslav Spalajković ministar na raspo- j loženju. Zamjenik ministra za narodno zdrav­ lje. Ministar narodnog zdravlja g. Žika Rafajlović uslijed smrtnoga slučaja u porodici nalazi se u nemogućnosti, da vrši svoju dužnost, stoga mu je za zastupnika određen ministar socijalne polirike dr. Kukovec. | j | ; VANJSKI POLOŽAJ. Odgovor Turske na mirovne uvjete, i »Agencija Reuter« donaša brzojavku iz Carigrada, prema kojoj će veliki vezir I otputovati iz Carigrada svršetkom i tjedna u Pariš da predade odgovor na mirovne uvjete. Gračanica, 1. juna. I Obustava vojne protiv turskih naci­ (Kuenovština.) Nekako iza prevrata onalista. »Times« javlja iz Carigrada: voljom nekolicine građanskih gazda Turska vlada s obzirom na jednodušno postavljen je za upravitelja našega' ko­ javno mišljenje glede mirovnog ugovo­ tara, gosp. A. Betpičević. Otkako se ra zaključila je, da više ne nastavlja je h> ustoličenje obavilo pa sve do da­ rata protiv nacionalista. Još nije po­ nas, on je ostao vjeran i blagonaklon znato ima li tu kakvoga tajnog dogovo­ njihov sluga, jer nije htio da bude ćufra. Ali na obje strane miruje oružje. rani nimet svojim usrećiteljima. Da li je to štetilo ovdašnjoj muslimanskoj ePitanje mira s antantom. »Agencija haliji vidjeće se iz samog ovog slučaja, Havas« javlja 4. o. mj. iz Carigrada: koji se je dogodio prvih dana rama­ Turski mirovni delegati su došli ova­ zana. mo i odma izručili velikom veziru mi­ Dne 17. 0. mj. bez ičije dozvole zarovne uvjete i memorandum Tevfikgradio je jedan od tih gazda imenom paše. Stanko Trifković potok, koji protječe Turci hoće đa brane Drinopolje. — kraj Potok džamije i na kojem musli­ »Reuterov burcau« javlja iz Carigrada, mani od vajkada uzimaju abdest, te je da turska vojska u Drinopolju mobili­ od uvijek javno dobro. Sjutra dan su zira. Navodno se radi o tome, da se se džematlije te džamije protiv tome oružanom rukom spriječi zaposjednupritužile kot. upravitelju i on je istoga će grada po grčkim četama. dana izdao odluku, kojom naređuje Francuzi sklapaju primirje s naciona­ Trifkoviću, da u roku od tri dana digne listima. Kako javlja »Times« iz Cari­ ogradu. Ali ovaj to nije htio učiniti i egrada, francuski viši komisar u Siriji halija je po drugi put otišla g. upravi­ zaključio je primirje s turskim naciotelju saopćivši mu da se ograda nije di­ nacionalistima u Ciliciji. gla i da taj dan nemaju seljaci gdje abNapadaji Arapa u Palestini. »Reuter« desta uzeti za džuma namaz. On ih je odbio veleći, da on sada nema vreme­ javlja: Brzojavka zionističke organiza­ cije iz Jerusalima javlja pod datumom na o tome voditi računa. Vidivši svijet što s time hoće g. Berničević, u uzru31. maja, da se napadaji Beduina najanosti late se sobom posla i dignu ostvljju u Galileji. gradu. Ali gle čuda! Rusi u Rerzijl. »Berliner Tagblatt« ja­ Čuvši za to g. upravitelj, još dok su vlja iz Basela, da je u London stigla iz muslimani klanjali džuma namaz, izda Tiflisa zakašnjela brzojavka, da su 2 nalog žandarima, da opkole dža­ ruske pukovnije prešle armensku gra­ nicu i da napreduju u unutrašnjost. Ar­ miju i nakon namaza kao marvu otje­ menska je vlada protestovala i izdala ra muslimane u dvorište žandarske po­ stale, a odavle'u kotar, teo vdje onako potrebne vojničke odredbe. Domaće vijesti Страна 3, ' na i zarobljena cijela ruska konjanička pukovnija. Načelnik poljske vojne misije kape­ tan Mišowsky došao je iz Varšave u Rigu. Tamo je izjavio da su boljševici od svoje 63 divizije postavili 48 na polj­ sku frontu, a od toga 30 na sjevero-zapadni dk>. Time su mogli da dođu do nekog uspjeha, jer su tamo poljske ras­ položive sile vrlo skromne. Ipak nisu uspjeli da provedu svoju namjeru, da razdijele poljsku ođ Jitiške armije. Ta­ ko isto nije uspjelo prodiranje između Borisova i Pobrujska u smjeru na Minsk. Na koncu je Mišowsky izjavio da su sve vijesti o osvojenju Vilne i ponov­ nom zauzeću Kijeva po boljševicima posve neistinite. Nova poljska ofenziva? »Agence Ha­ vas« donaša vijest, da je Poljska za­ počela novu ofenzivu. Poljska je vojska prodrla između Dvine i Borisova, te napredovala za 30 kilometara. Izjave austrijskog državnog tajnika g. Paula. Austrijski državni tajnik Paul, pred svoj odlazak u Jugoslaviju, izja­ vio je bečkom izvjestitelju »Jugoslavi­ je«, da ne goji prevelikih nada u uspjeh konferencije. Paul ne taji, da je dana­ šnja situacija teška. Pregovori će se — kazao je Paul — ponajvećma ticati op­ skrbe Austrije s najnužnijim živežem. Saobraćajna pitanja rješavat će se na­ kon što budu pretresana sva ostala. O odnosima između Austrije i Jugoslavije kazao je, da austrijska vlada i razbo­ rita javnost stoji na stanovištu, da s Ju­ goslavijom valja podržavati prijatelj­ ske odnose. Ovakovu politiku podupi­ ru i antantini krugovi u Beču, koji su dali inicijativu za ove pregovore. Na kraju je rekao, da će kroz naj­ kraće vrijeme dr. Renner posjetiti Beo­ grad. Feldmaršalleutnant Kazimir Litgendorf, koji pred najvišim njemačkim voj­ nim sudom odgovara zbog toga, što je u avgustu godine 1914. bez sudske pre­ sude strijeljao u Šapcu tri vojnika os­ lobođen je zbog krivice ubojstva, ali je zbog izvršenog javnog nasilja osuđen na šest mjeseci strogog zatvora. Ova će se komisija svako jutro u 7 sati sastajati u gradskoj tržnici i odre­ đivati cijene zeleni. Zeleni koja.dolazi iz Mostara i Konjica, odrediće se cije­ Saziv izborne kurije. Kako saznaje­ mo s mjerodavne strane, reisul-ulema , ne na temelju dokumenata, koja svaki trgovac mora komisiji predložiti, a ko­ je sazvao izbornu kuriju za subotu 26. ja moraju sadržavati cijenu pošto je juna (9. ševvala) u 9 sati prije podne. kupljena roba i putni trošak. Na teme­ Sjednica će se obdržavati u prostori­ lju toga odreduie komisija 10% zarade jama ulema-medžlisa, a na dnevnom je onima koji na veliko prodaju, a 15% oredu biranje kandidata za upražnjenima koji prodaju na malo. Da bi se za­ na dva članska mjesta u ulema meužlipriječile nekorektnosti sa navodima i su. Bilo s hajrom ovo zasijedanje! provela kontrola o navedenoj kupovnoj G. Stojan Protić u Sarajevu. »H. S.« cijeni, državni će organi dobivati »sva­ javlja: Kako čujemo, u srijedu dSlazi kodnevno od kotarskih ureda gdje je gosp. Stojan Protić s povjerenstvom za roba kupljena izvještaje o pijacnim ci­ proučavanje uredaba, koje su na snazi jenama. u Bosni i Hercegovini. Gospodin Protić Cijene zeleni, što ih ustanovi komi­ će se ovdje zadržati nekoliko dana. sija. objavljivaće se svaki dan i vrijeNa zemaljskoj vladi su sabran: u krat­ diće kao maksimalne cijene zeleni z a ko podatci o agendama svakog »jedi­ nog odjeljenja i ureda, čirtie će sc po­ cijelo Sarajevo. Cijene na tabli će se mijenjati po potrebi svaki dan. vjerenstvo, koje amo dolazi poslužiti. Za meso će se svakog marvenog trga, Jedna infamija špijuna oko »Zvona«. koji je nedjeljno jedanput od naročite Upozoreni smo, da je u 37. broju »Zvokomisije ustanovljavati i to će biti mak­ aa« od 12 maja t. g. štampan, jedan simalna cijena na trgu i u maloprodaji. članak, u kojem se na posve nekvali­ Kazne za one koji se ogriješe o pro­ ficiran način napada jedan od najviđepise predviđene su kao i do sada u nijih naših javnih radnika g- Dr. Evgen novcu i zatvoru. Novčana kazna ide do pl. Sladović, i u kojem se g. dr. S. I avisine 200.000 kruna. Kod kazni za ž n o objeduje, da u »Pravdi« piše član­ verižnu trgovjnu nema pri­ ke, u kojmta upotrebljava izraze: »mi ziva. U tome slučaju uhvaćena roba muslimani«. spada eraru, a polovina novčane globe Smatramo svojom dužnošću izjaviti, prijavitelju. da je dr. Sladović u našem listu pisao Za regulisanje cijena manufak­ samo rhučne članke o zaštiti djece 1 o turnoj robi održaće.se konferenci­ nekim plavnim, te prosvjetnim pitanji­ ja i odrediti komisija, u kojoj će biti ma i to uvijek sa svojim potajom, pre­ jedan činovnik policijske direkcije, je­ ma čem je navod »Zvona« (e.fenciozdan činovnik od vlade i jedan trgovac na izmišljotina,, koju odbijamo na špi­ stručnjak za svaku granu. Komisija će junsku nesposobnost gazde Šmitrana. cijene određivati po fakturama i — Molimo gospodu čitatelje, da nam op­ prema stanju valuta. roste što donosimo ovu bilješku: radi Predsjednik Vlade g dr. Milan Srškić se o nevinom saradniku, a nije nam ni bio je ovih dana gost Njegovog Kra­ na, kraj pameti da demantujemo »Zvo­ ljevskog Visočanstva Prestolonasljed­ no« ili se s njim upuštamo u polemiku. nika Regenta Aleksandra u Banji KoRegulisanje cijena. Pošto je u zadnje viljači. Nasljednik Prestola izišao je g. vrijeme nastupilo osjetljivo padanje Predsjedniku na nekoliko kilometara ustrane valute, a trgovci nisu ni pomiš­ susret. a potom su otišli u Koviljačn. ljali na sniženje cijena, vlast je uzela gdje je g. Predsjednik bio dva dana inicijativu, da sama reguliše cijene u gost Kraljevskog Visočanstva. Nasljed­ Sarajevu. U tu je svrhu sastavljena ko­ nik Prestola potpuno je osvojen ljepo­ misija koja će svakog dana određivati tama Bosne, koje je prvi put upoznao cijene životnim namirnicama. U komi­ prilikom prve ineognito-posjete. Gosp. siji su: tržni povjerenik, dva tržna pri­ predsjednik vlade povratio se je u su­ stava, jedan činovnik od policije, bašbotu poslije podne automobilom natrag. muhtar i predsjednik ’bostandžijskog Nasljednik Prestola oprostio se sa g. udruženja kao stručnjak. Predsjednikom Vlade najliubazmje. �Spol 165 Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA* страна 4. Str»n» I Uredba o općinskim namještenicima. Ministarstvo' unutrašnjih djela potvrdi­ lo je. bez ikakve napomene uredbu o općinskim činovnicima i službenicima. ' Otvorio sam sa svim lijekovima do­ bro snabdjevenu novu apoteku u Tuzli pod imenom srandske apoteke. — M. ; J u s u f b e g o v i ć, apotekar. I I I Gospodarstvo I gradskom tržištu sa 100 vagona šeće­ ra, uz ponudim cijenu od 61 krunu po kilogramu, na veliko. Na taj način mo­ glo se isti dan u Beogradu dobiti, u prodaji na malo, svaka količina šećera, uz cijenu od 70 K kila. Postoji oprav­ dana nada, da će ovaj pad cijene šećera u Beogradu imati utjecaja i na cijenu šećera na drugim tržištima u našoj državi. U Ljubljani je u verižnoj trgovini cijena šećera K 45—50 po kg. Naši trgovci i Švicarska. Jugoslavenski Lloyd javlja: Opetovano smo upo­ zorili ua.še trgovce izvoznike, da se pri­ je dobro informiraju nego li će robu u Švajcarskoj otpremiti jer da mogu pre­ trpjeti silne štete. No to je sve badava. Kako nas sada opet izvještava naš dopisnik iz Švajcarske dovezli su neki naši ljudi ovih dana onamo 7 vagona jaja, ali ne mogu da nađu kupaca. Za dva vagona su još nekako našli komisionara uz vrlo loše uvjete. Za ostalih pet vagona ne mogu ni to, već će im se roba pokvariti i pretrpiet će silnu štetu. Bit će to doduše dobra, ali vrlo skupa škola. (A ti jugoslavenski narode plaćaj i dalje jaja K 1.30. O jugovino! Pr. si.). Grčka i naš izvoz. Grčka će trebati mjesečno 15 hiljada vagona žita. Grčka kani tu količinu uvesti iz Jugoslavije, a plaćati će novcem ili robom. Brzi vlak Zagreb—Prag počeće 8. o. mj., a opciće tri put nedjeljno preko Budimpešte. Imaće sva tri razreda, a cijena ne će biti povišena kao na drugim brzim vlakovima. Pad stranih valuta. Kurz je stranih valuta silno pao i svaki dan pada sve više. Dinar je već skuplji od talijanske lire, dok nije mnogo zaostao od franc. franka. Listovi se bave ovom pojavom i komentiraju je razno. U glavnom se , drži, da je uzrok ovom padu stranih valuta na našem tržištu u tom, što je ne samo dobar izgled žetve, nego što su se saobraćajne prilike u našoj drža­ vi gotovo normalizirale, te će biti mo­ guć redoviti izvoz, K tomu je uređena i naša izvozna politika i zabranjen uvoz luksuznih artikala, a i unutarnje su se prilike u državi znatno poboljšale. Austro-iugoslavenskj gospodarski pre­ govori. Javljaju iz Beograda: Ovamo je stigla austrijska delegacija za eko­ nomske pregovore između Jugoslavije i Austrije. Na čelu delegacije su dr­ žavni tajnici l’auj i Lbwenstein-Russ. Delegacija broji 12 članova. ; Dozvoljen izvoz pšenice 1 kuku­ ! ruza. ’Žvanično. Ministarstvo trgovi­ , ne i industrije saopćuje: Zbog povolj­ i 1 w nog izgleda na žetvu i naglog padanja cijena na svjetskom tržištu, pojavile su se kod nas velike količine hrane, koje su se čuvale kao rezerva. Da bi se Svi mjesni odbori »J. M. O.« umo­ tržište olakšalo, privredni financijalni ljavaju se. da ubrane novce za brošure komitej ministara riješio je, da osni­ >Samo dva broda« pošalju izravno pis­ vački odbor središnje zadruge za ra­ cu na adresu: Šemsuddin Sarajlić, či­ čun ove zadruge izveze do 4000 vago­ novnik gradske općine, Sarajevo, — na pšenice, do 15.000 vagona kukuruza kako bi ovaj mogao (evo halal olsun, i 10.000 komada svinja; ječam i pasulj što je radnju džaba napisao) makar može izvesti zadruga u neograničenoj štamparske troškove brošure od tog količini do konca o. mj. prihoda podmiriti. Zajam Ministarstva Ishrane. Minis­ tarstvo Ishrane odobrilo je razne zaj­ move zanatlijama za nabavku sirovina, I : to: 3 miliona dinara Središ, zanatlij- i skoj upravi u Beogradu za oštećene [ zanatlije u Kraljevini Srbiji; 500.000 di­ U znaku nekonfesioDalnosti dostavlja naž nara zanatlijama u Južnoj Srbiji i 250.000 ! preebiro i ovaki brzojav: »Beograd, јцпа. Na dinara zanatlijama u Crnoj Gori. Isto | Tijelovo priređena je svečana procesija, kojoj tako odobreno je 6.000.000 dinara Ko- ! je us visoko svećenstvo prisustvovao □ ime previnskoj Zadruzi za isušenje dunavskih : stolonaelednika njegov adjutapt, bili sa prisutni ritova i 600.000 kruna Zadruzi za isu­ članovi vlade, velik broj činovnifttva kao i od­ šenje jugoistočnog Srema. red vojake sa muzikom. Procesiji je prisustvo­ Ruski konzorcij za izgradnju 2еЦ. valo također mnoštvo građanstva.« Zdravo ,,lipruge Beograd—Sarajevo—Split Kako beralno“T zar ne, gospodo? . . . »Slovence« saznaje, ministarstvu sa­ obraćaja je podnešen predlog jednog konzorcija ruskih bjegunaca, kob ras­ polaže kapitalom od 2 milijarde franc. franaka, da je spreman izgraditi že­ Prehlađeni U ste? Bole Vas prsa? ljezničku prugu Beograd—Sarajevo— ! Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ Split. Konzorcij bi za nekoliko godina bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah vodio željeznicu u svojoj režiji, a na­ časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ kon izminuća određenog roka predao j strukih ili 2 velike specijalne boce 38 bi željeznicu u državnu režiju. Pod I krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 Ivan planinom bi se iskopao tunel od boca 6 kruna. 15 kilometara dužine. O ovom predloPokvaren li Vam je želudac od zle gu raspravlja odbor, koji je sastavljen hrane? FeUerove prave Elsapflule — od zastupnika ministarstva; šuma i ru­ pa opet sve u redul 6 kutija 18 kruna. da, financija i saobraćaja. Omot i poštarina posbno, ali što jefti­ nije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, Pad cijene šećera u Beogradu. Jedna Elsatrg' br. 310. Hrvatska. firma pojavila se ovih dana na beo­ PoruhE uredništva. TrBšBljak Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta koje izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjai i zapriječuje da kosa prerano psijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. PAPIRNICA ♦ 4 T ргврогцбпје svoje bpgato skvarište svih vrst^ papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbp se * obavijaju brzp i točno. Ф Ci ene umjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 019 Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 - za netto kg dok zaliha traje Oglašujte u ,,Pravdi“ Muslinansha trgovaca i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Salihaga fluhić I iliofi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. -Telefon 498a Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10"—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10—, Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova uf. br. 3 (prije Rudplfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ■--------- - -------- 1 №lm F. TiefEnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, .na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunelina, lakova, škrob ц sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrgna, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuču robu. Cijenik šaljemo franko. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove planke, borove daske sječene i mje­ rene za pravljenje bačvi, kao i 20 komada gotovih kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac neka se direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica, Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Vlank: GuitraM Odbor Hl ■. U« ♦ * HAMDIJE KOPČIĆA t ▲ } ♦ ž i « � https://kolekcije.nub.ba/files/original/167004589c491c3b98fb9192bfa3df29.pdf d05f48326746b412ff92ac1f08228296 PDF Text Text 1 Pottarma м —t»wm plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđuji FBdabcioni oi№. 60 Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, čekovni račun pešt. štedionice 1119. Broj \ Sarajevo, četvrtak 10. juna 1920. (23. ramazana 1338.) Bosanski radikali nikako n mogu da se otresu svog utr­ kivanja sa »demokratskim« vjetrogonjama t čovjek se mora upravo snebi­ vati nad neozbiljnošću, kojom .Srp­ ska Riječ« hoće da zatrpa istinu i na­ pravi ćupriju ondje, gdje še ona apso­ lutno ne može postaviti. Nama se je neugodno upuštati u polemiku sa ovim organom prijateljske nam stranke, u čijem glavnom vodstvu gledamo ljude sa dalekovidnijim pogledom u buduć­ nost, nu budući bi se naša šutnja i u ovoj prilici — mogla zk> shvatiti, pri­ siljeni smo da se osvrnemo na pisanje »Srpske Riječi« i označimo svoje sta­ novište o njenom shvatanju našeg sta­ rija i odn'osa. Mi smo, iskreno priznajemo, s jakim interesovaniem očekivali ishod radikalske konferencije u Sarajevu, .ne možda stoga, što smo jpj pripisivali kakvo epohalno značenje i veći utjecaj na. raz­ voj naših općih stranačkih prilika već stoga, što smo htjeli biti načisto o tom, da li bosanski radikali iskreno žele prijateljski odnos s našom organizaci­ jom. Drugim riječima htjedosmo sj os­ vjedočiti da li je iz g. Stokanovića i njegovih drugova iz bivšeg bos. sabo­ ra izišao duh, što je diktovao poznatu interpelaciju na Benkinu vladu, kojom se pita: kako je smio dozvoli­ ti da muslimani otvore ц e IjAljko radnja u — čisto srps"lci m selima g'račaničkog ko­ tara. Još jasnije rečeno: htjedosmo biti načisto o tom, da li će u politici bo­ sanskih radikala zavladati jedno is­ kreno i čisto nacionalno gledanje na nas muslimane ili će se nacionalizam 4 dalje miješati sa sredovječnim poima­ njem, koje je našlo izražaja u poznatom stihu: »za krst časni i slobodu zlatnu«. Komunfke »Naše konferencije«, Sto je izišao u 109. broju »Srpske Riječi« od 7. o. mj. i koji je očito redigovan .u spo­ razumu sa beogradskim delegatom glavnog zemaljskog odbora radikalne stranke, g. bivšim ministrom Mišom Trifunovičem, ulio nam je nadu, da će i vodstvo bosanskih radikata krenuti trijeznim i promišljenim pravcem, ko­ ji osim sadašnjosti vodi ra­ čuna i o budućnosti i koji se ne' igra slijepog miša tvrdeći, da će pre­ gaženi brzo zaboraviti učinjenu ne­ pravdu i janje se uskoro zagrliti sa vukom, koji pojede njegovu majčicu. Pod dojmom tog komunikea mišljasmo napisati iskrenu zahvalu uviđavnoj braći i pozdraviti ih bez imalo gorčine radi odstupanja od poznate sarajevske agrarne rezolucije. Ali... Baš kad uzesmo pero, da progovorimo o tom komunikeu, prispje nam 11'0. broj »Srp. Riječi« sa uvodnikom »Oko beglučke uredbe« i svim jadom i uskogrudnoš­ ću. koja ni pod Austrijom nije dala maha zdravom razvitku odnosa među nama i pravoslavnom nam braćom. Mi ćemo se na ovaj zasukani članak' osvr­ nuti u idućem broju opširnije, a ovdje ćemo se zadovoljiti konstatacijom da Sarajevo, 9. juna. U znaku »nekonfesionalnosti«. Da i našoj mladariji pružimo jedan primjer bi prihvat izvoda g. dra D—ća, da se štovanja narodne tradicije, prenosimo u pitanju beglučke uredbe ne može ići nekoliko stavaka iz članka beograd­ natrag, izazvao nesamo oštre sukobe skog »Trgovinskog Glasnika«, koji gla­ u sadašnjosti već i prenio pelen osve­ se ovako: »Beogradska Trgovačka Ote u budućnost. Toliko za danas o beg- mladina proslavila je prošle nedelje lučkoj uredbi, a sad da se sa nekoliko svoju slavu, prvi dan Duhova, po riječi osvrnemo na komunike i iznese­ obredu naše, svete pravoslavne mo rjdi čega nas je on bio obradovao. crkve. Ovo je bila ponovna prilika »Srpska Riječ« iznosi da se ie ras­ da se Omladini manifestne prijatelj­ stvo j simpatije ^to joj ih poklanjaju pravljalo i vijećalo puna dva dana i da stari ugledni predstavnici i mladi čla­ je u »svim pitanjima postignuta brat­ ska sloga i jednodušnost«. To za nas, novi našeg trgovačkog reda. Mnogo­ koji poznajemo poštenje g. Stojana brojni odlični građani i građanke Protića i njegovih drugova ne znači naše došli su toga dana u stan Beoni manje ni više, nego da je i kod bo­ sanskih nadradikala • prevladalo trezni­ je gledanje na — opći položaj, kako u sadašnjosti tako i u budućnosti. To za nas znači da su »trezveni go­ vori naše braće težaka« što ih s po­ Pod gornjim naslovom donosi »Le nosom ističe »Srpska Riječ« bili dobra Temps« uvodnk, kojeg mi radi značaj­ lekcija njihovoj — in teligencliji, nosti u cijelosti donosimo: koja u bojazni za svoj zastupnički man­ Već su prošle dvije hefte otkada je dat ne vodi računa o tom, da u Bbsni delegatima Damada Ferida predan osim pravoslavnog težaka treba da ži­ projekat mira s Turskom. Jedno­ vi i njegov brat islamske vjere i koja mjesečni rok, u kojem su turski dele­ zaboravlja, da joj nije dužnost protu- gati obećali dati svoje protupredloge, rati sebe i svoju ambiciju, već liječiti već je prepolovljen. Pa kako izgleda rane prošlosti nijeteći slogu i popustlji­ situacija?! Ako aliirane sile ne žele,, vost. kao jedini zalog bolje budućnosti. da budu iznenada napadnute najbolje Kad se u komunikeu naglasi da je biše učinile da se za vremena i u što konstatovana »živa želja za jedinstvom kraćem roku dobro razmisle o situai slogom u velikoj narodnoj radikalnoj cji koja će nakon ovog roka nastati. stranci i poštovanje prema njenim Da general Milne upravlja Carigra­ vođama Pašiću 4 — Proti ću«, onda dom od 26. marta dobro nam je pozna­ to značj da voda radikala u B. i H. to. Ne zna se, da li general Milne radi g. dr. M. Srškić ne smije ići tako da­ u suglasju sa vrhov. engleskim kome­ leko, da u borbi za težačke interese sarom u Carigradu, admiralom Robeckdotjera do — kršenja č.... Jer mi ne­ om. ali se mora priznati da Milne ve­ samo da imamo potpuno ispravnu pra­ ćinom radi na svoju ruku šta noće. vnu svijest, koja ne će nikad doći u Njegova se politika sastoji u tome, đa nepriliku da se buni, nego vodimo ra-« uspostavi jednu jaku tursku vladu, ko­ čuna i o drugima, pa pamtimo, ma­ ja će moći raspršiti turske navtcnaliste, kar se po našem držanju i našoj šutnji a u isto vrijeme biti tako poslušna i pokorna, da će bez ustezanja potpisati moglo misliti, da smo zaboravili i da bismo mogli oprostiti. Osuda »težačke mir. koji je zasnovan u Londonu i San organizacije« baš iz usta samih težaka Remu. Dolazi se dakle do zaključka, najbolji je dokaz, da bi ■ inteligentni s 1 ada je Damad Feridova vlada uspostav­ bići morali poći na selo, da se upute ljena za to, da izvrši volju 1 ambiciju generala Milne-a. (Zar ne i engleske? i pouče, da se snađu i kuraže. Op. prev.) Prošlost velikog vezira Da­ Kad bi pošli na selo dobili bi tačan mad Ferida svjedoči nam. da je slabić sud o nesavjesnosti »demokratske« hai poslušan, pa mu ie trebalo dat vojsku rangue i mjesto da se prihvate licita­ i ništa drugo, a Milne je p.eđuzeo sve cije sa tim bezdušnim demagozima, omjere, da mu tu uslugu učini. ni bi im iznijeli razoge ekonomskog pridizanja naše zemlje, u kojoj su radi Prema mirovnom projektu koji je pljačke begluka ostala neobrađena mno­ predan Turskoj na potpis, oduzima joj ga kmetovska selišta. Vidjeli bi da je se sva vojska i ostavlja samo lična muslimanski težak na površini, koja ne sultanova garda od 700 ljudi i žadardosiže ni polovicu posjeda pravoslav­ merija (od 35.000 ljudi) kojom će ’unih težaka, naročito kmetova, pa uza pravliati i organizirati antantini oficiri, sve to ne će da čuje o »Mutež« stranci, te 15.000 ljudi kao pojačanje policiji, na koju g. dr. D—ić obraća posebnu koji će kao i gornji biti potčinjeni alipažnju i pomoću koje bi htio da metne irskim i neutralnim oficirima. Već od peču srbijanskim radikalima« Kad bi 16. marta postoji" jedna međualiirska komisija u turskom ratnom ministaifpošli na selo dali bi podstreka svom bosanskom vođi, da trpeći bezobzir­ stvu, pod upravom jednog engleskog nost »demokratskih« šefova u agrar­ oficira. Malo prije predaje mirovnog noj direkciji i drugim odjeljenjima ne projekta Turskoj, ova je komisija do­ iscrpljuje .1 zadnje zalihe naše strplji­ znala da turski vojni ministar organi­ vosti. I tako dalje. zira vojsku koja je određena protiv na­ cionalista. Inicijativom jednog člana Godina 11. gradske Trgovačke Omladine, prisu­ stvovali obredu sećenja slavskoga ko­ lača i čestitali Upravi Udruženja slavu.« »Crkveni obred i sečenje slavskog kolača izvršio je prota g. Božić uz činodejstvo j’e d no ga d a k on a i učešće pevačkog hora Bogoslovije Sv. Save. G. prota Božić pohvalio je Upravu Udruženja na ovako lepom negovaniu i čuvanju narodnih običaja, srpske slave i uputio mlade članove da se kako u ovome tako i u svem ostalom ugledaju na starije svoje dru­ gove, koji su svojina trudom i radom i sredstvima velikih dobrotvora podigli Beogradsku Trgovačku Omladinu i njenu školu na primernu visinu.« Izgled Istoka. komisija je zatražila razjašnjenje od ministarstva o toj novoj organizaciji, te je od velikog vezira kao privreme­ nog ministra rata dobila vrlo poučna objašnjenja. Damad Ferid javljaše nai­ me, da je njegovoj vtadj potrebno oko 40.000 Vojnika, kako bi mogla uspo­ staviti red u Maloj Aziji. Damad Ferid navođaše dalje, da mu je potrebno ne­ koliko stotina topova (poljske, teške i brdske jedinice), nekoliko aeroplana i mitraljeza, te mnoštvo municije. Dalje javljaše da je za komandanta ovog od­ reda imenovao Zeki pašu (koji je ovih dana pobjegao nacionalistima!). U isto vijeme se doznalo, da je ova nova or­ ganizacija vojske već otpočela i da ju je ministar rata povjerio engleskim ofi­ cirima, a po dozvoli istih da su već prvi odredi te vojske iskrcani u Izmitu. U vremenu kada je Turskoj predan mirovni projekat, njezin položaj bijaše pod uplivom ovih triju faktora: na jed­ noj strani aliirane vlasti diktirahu mi­ rovni ugovor o razoružanju i rasparčanju Turske, zaboravljajući đa ga je nemoguće provesti putem aliiranih vr­ hovnih komesara u Carigradu. Na dru­ goj strani engleske vojne vlasti koje upravljaju Carigradom protežiraju Da­ mad Feridovu vladu te organizmu no­ ve plaćene armade misleći da će iste biti u stanju razoružati Tursku, a na trećoj nacionalisti Trakije i Male Azije, koji ne će ni da čuju za mirovni proje­ kat, niti priznaju Feridovu vladu. Kroz ove dvije hefte dana otpor na­ cionalista nije nimalo smalaksao. U Maloj su Aziji nacionalisti okuraženi pobjedama ruskih boljševika. U Traktji je veliki Edrenski kongres primio niz zaključaka, koji u glavnom glase: »Trakijski narod neće dozvoliti da ga ma koji drugi anektira. U slučaju, da do­ đe Grčka biće protjerana na najstraš­ niji način. Jednom komitetu od 15 čla­ nova stavljeno je u dužnost, da izvrši ratne pripreme kakve mu drago naravi, a ujedno mu je data u ruke sva vojna, politička i ekonomska vlast i moć. Grč­ ka vlada ima da sama izvrši uslove mirovnog ugovora kako u Trakiji tako i Maloj Aziji i veliko je pitanje kako će Maslimn^a trpali I Mjta banka a Вкм i Htmpinu (ti. 1) и Sarajrau. M it rta Inakanla jmliiliiL Ui>№ nslito I вж&ф o Mfnjtiu SIS. 1 u iBNinifra. Mm totki n вШм Mieki I fiksa NiMi i uknatai! № n«lpkiilMc. tkHiji su mfnlita putot I hmem SfonlEha glavnica li Dij! nzinski I ipnihicHski »Miti. — Впрвјс I sndiit iritti, riluti I РЗДН и® mti R Đ B 11 a b 9 ] E L EI ] E Uniji I iNdajs ste »rate roke, a poglavito m ilvutoi natlnlu. �Strana 2 Страна Број 166 Bro) ,PRAVDA' — „ПРАВДА* se snaći, •ako joj turska vlada ne po­ mogne ili ne bijedne pomoći. Taj. je ozbiljni položaj zabrinuo čak i london­ ski »Times«, za kojeg ne možemo reći da je prijatelj turskih nacionalista, pa u jednom svom članku kaže između ostalog: »Grčka se ne može izlagati da neprekidno podržava jednu veliku ar­ miju na ratnoj nozi, pa su njeni najbolji prijatelji primorani gledati njenu sud­ binu sa velikim brigama i zebnjom. Grčka je uzela na se odgovornosti ko­ je su jako velike, a možda neizvršive i prekomjerne.« Stoga je potrebno znati, šta će napo­ kon biti od anglo-turske vojske u Izmitu, koja je imala pomoći Damad Feridu. da izvrši uvjete ugovora bez ičije pomoći. Veliki je vezir Damad Ferid naročito došao da precizno i osobno pregleda svoju vojsku u Izmitu. Nakon pregleda, Ferid je postao vrlo pesimi­ stičan i pošto je ustanovio velike nedostake. izjavio je sasvim otvoreno, da nema govora o kakvoj ofanzivi, nego je naredio svome generalštabu, da se drži samo u defanzivi. U isto doba ka­ da Ferid paša izdaje ovake odredbe, u Carigradu se obdržaje protestni mi­ ting vladinovaca iz grupe »entente li­ berale«. koji zauzimaju sasvim nepri­ jateljsko stanovište spram mirovnog projekta. Donešena je dapače rezolu­ cija. koja je predana M. Defranceu. najstarijem od antantinih vrh. komesa­ ra s molbom, da je pošalje i preporuči mirovnoj konferenciji. U rezoluciji se protestira protiv nepravednog riješeпја pitanja Smirne i Trakije. Na svr­ šetku s rezolucije kaže: »Damad Ferid i drugovi, niti imaju volj,e niti moći, da izvrše ma i jednu klauzulu predloženog mirovnog ugovora«. Eto tako izgleda sadanja situacija u Turskoj. Sasvim je jasno, da se onda bez ikakvog okolišanja mora promije­ niti političko držanje na Istoku, i to ka­ ko prema Turskoj tako i prema Per­ ziji. Politički pokusi generala Milne-a, j te vojnička poduzeća Damada Ferida, vršena bez prethodnog pitanja i solida- j risanja aliiraca ne mogu dovesti nika- . kvom dobru. Ovakva politika nije ko- ! risna ni po samu Englesku. Jer kad na . primjer Riza Tevfik, jedan od istaknu- ! tih članova »entente liberale«, govore- | ći na protestnom mitingu izjavljuje da Turska mora tražiti pokroviteljstvo । Engleske, svi prisutni, pa i njegovi stranački drugovi, počeše zviždati i napadati ga najpogrdnijim riječima. Sa­ svim je dakle jasno, da nijedan od ali­ iraca neće ništa dobiti, ako jedan dru­ gom budu ubijali ugled. Na istoku se j ne će udariti solidan temelj, ako se isti i ne postavi na pravednu osnovu i ako se ne izvršuje i to na lojalan način. Na Istoku je najbolji zid protiv bolj­ ševika patriotizam muslimana. Ako ho­ ćemo da turski a i perzijski musliman­ ski patriotizam zaustavi put boljševi­ cima, pohitimo da ih poštujemo i po­ mognemo. Neki se i dan danas trude da anglo-perzijski pakt od 3. avgusta 1919. prikažu kao da njime nije učinjen atentat na perzijsku nezavisnost i pakt Lige Naroda. Mi se za sada zadovo­ ljavamo. da u tom pravcu citiramo je­ dan stavak članka, što je izišao u »Washington Postu«, najuvaženijem li­ stu u'Americi, gdje se kaže: »Ni jedan od onih, koji su bilo površno, bilo di­ rektno prisustvovali izradi ugovora od 3. avgusta između Britanije i Perzije, ne mogu reći da nisu bili uvjereni, da je Engleska ovim činom pa bilo dobro­ voljno ili ne. nanijela udarac i ubod Ligi Naroda. U vremenu, kad se još nije osušila tinta- sa projekta mira, ko­ jeg je Engleska potpisala, te u vreme­ nu. kada engleski parlamenat glasa za pakt Lige Naroda, Engleska vlada na silu oduzima nezavisnost Perzije i per­ zijskom narodu na jedan putpouno ne­ legalan način nameće svoje tutorstvo.« Ađ— * Lord Curzon odstupa? »Intransingeant« javlja iz Londona: Ovde kolaju dosada nepotvrđene vijesti, koje će se u jedan ili dva dana razbistriti, da bi mao lord Curzon otstupiti kao mini­ star izvanjskih poslova. Dogodi li se j to, znači preokret u istočnim pitanji­ I ma, a naročito glede— turskog mi­ I rovnog ugovora. I DAMAD FERID PREBJEGAO? Temps od 5. o. шј. donosi vijest iz Londona, u kojoj se veli da je veliki vezir Damad Ferid paša prebjegao na­ cionalistima. Razlog je u tom, da izbjeg­ ne potpisu mirovnog ugovora. Bilješke. Stjepan Radić i Đ. A. Cokorilo. — Kako se doznaje dovršena je istraga protiv Stjepana Radića i podignuta opiužnica od strane državnog tužioca. Državni ga tužioc optužuje da je kao predsjednik seljačke stranke radio pro­ tiv našeg kraljevstva štavivši se na stanovište nepriznavanja našega kra­ ljevstva i načina kako se do njega do­ šlo, te zagovarao ujedinjenje hrvatsko­ ga naroda u posebnu hrvatsku seljač­ ku republiku. To je protudržavno sta­ novište zastupao na raznim sastanci­ ma te u rezolucijama i skupštinama hr­ vatske seljačke stranke. Istu zadaću u promijenjenoj formi vrši u Bosni Đorđe A. Cokorilo. Pa zar je bosanska, zemaljska vlada ika- . da pokušala, da ovoga srpskoga me- | galomana opameti? Jok. Srbin pravo- । slavni smije sve činiti, on je nad zako- I nom. Zakonska se moć na njega ne smije primjenjivati. Turčin i Šckac je baška. Ajvatovica je dan velikog muslimanskog hodo­ čašća, koje pada svake godine na 22. juna. U mirno doba iznosio je broj ho­ dočasnika preko deset hiljada, koji bi se ukonačili u D. Vakufu i Pruscu. Na dan hodočašća, 22. juna, krenuli bi u impozantnoj povorci hodočasnici put Ajvatovice, koja je udaljena od Prnsca kojih pet čejreka, uz milozvučan poj ilahija i predvođeni imamima. Neopisi­ vo je lijepo gledati veliku povorku ka­ da prevaljuje brdoviti put ajvatovački, koji se tako reći uvija pod udarcima konjskih kopita i po kojem gmiže svijet FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. i I I (55j XI. — Ne, hanum! Ovdje ima u zatvoru i ženskih, pa bih ja volio, da ih vi pregledavate kada se razbole. .. « Rene radosno pristane: „Vrlo rado. Mene će to srećiti i činiće mi se kao da nisam u zatvoru. . . A osim toga -vršiću svoj poziv.« Paša je pohvali i obeća, da će se s njom po­ stupati što može bolje — bar dok je’ on na upravi. Za tim očinski izrazi svoje žaljenje što je jedna ovako sposobna žena došla u zatvor, koja bi bila potrebnija narodu, ali »taki je red. ..« završi paša ovim riječima svoj govor i oprosti se. Kasnije joj je donio Zija sivo odijelo, što kažnjenici nose, što ga je paša naredio, da za nju sašiju. Kad se je Rene oblačila pomislila je s gorči­ nom u duši: »ipak je zatvor... Isto je odijelo što nose i drpgi kažnjenici... Svaki dan pregledala je Rene kažnjenice. Bilo ih je desetak, većinom seljakinja, koje su osuđene radi raznih prekršaja. No od tih bilo ih je preko pola radi čedomorstva. Jedna od njih umorila je iza u dubokoj pobožnosti, kao mravi Po mravinjak^ Veliki ajvatovački slet ima. pored svoje vjerske boje i drugo značenje za nas muslimane, jer se da iskoristiti u kulturne svrhe. Misao bratske solidarno­ sti nije nigdje zgodnije propovjedati kao prilikom Ajvatovice, na koju dohrle muslimani iz svih predjela Her.ccg-Bosne. Ništa manje nije zgodno širiti savremene i napredne ideje, koje bi na­ šle najplodnijeg tla na velikom ajvatovačkom sletu. Mnogo bi se dalo pora­ diti na uspostavi intenzivnog kontakta svih nas i na učvršćivanju što tješnjih bratskih odnošajaAjvatovački bi dakle veliki zbor mo­ gao biti najsjajnija- i najveća manife­ stacija naše snage, svijesti i volje da se očeličimo u borbi protiv tiranije i b zakonja. kojem smo mi muslimani izvrgnuti. Ovaj' veliki mushmansi zbor zgodan je, da na njem raspravimo sve one stvari, koje nas tangiraju, i da o njima donesemo zaključak u prisutno­ sti tolikih hiljada .muslimana koji bi, besumnje bio najispravniji, jer su ha njem sudjelovali široki slojevi islamske zajednice. U glavnom, hodočašće Ajvatovica dala bi se i da se iskoristiti u svakom pravcu. Ona nije »besmisao i suvišnost«, kako mnogi vele nego je, na protiv, vrlo potrebna i zgodna za sva­ ki rad. Niko ne bi smio govoriti o njenoj suvišnosti, nego raditi o njenoj valjanoj organizaciji po programu, kako bi se što više iskoristila u kulturne svr­ he. Ko ovo ima na umu, taj zna, šta vrijedi Ajvatovica i šta nam sve može donijeti. Za to se je nadati, da će ovogodiš­ nje hodočašće Ajvatovice, koje je usIjed ratnih nepogoda opalo, biti što mnogobrojnije i u znaku promicanja ideja kulturnog i ekonomskog napretka. Ovogodišnja Ajvatovica treba da bude priprava onih velikih dojdućih, na ko­ jima ćemo istupati za kulturni progres naš i uspostavu pogaženih prava na-, ših. Bože sretno! —ić. Autoritet suda. *] Prije nekoliko dana izrekao je kaz­ neni senat okružnoga suda u Sarajevu osudu, kojom se Trifko Cizmić, težak iz Glasinca, osuđuje na smrt na vješalima. Osuda je izrečena na temelju sakupljenoga dokaznoga materijala, kojim je utvrđeno, da je Trifko Cizmić 3. kolovoza 1919. na Romaniji ubio Atifa Grbu navodno s razloga, jer da je Atif Grbo skupa sa svojim bratom Mu­ hamedom za vrijeme rata ubio oca i dva brata Cizmićeva. Cin je njegov kvalifikovan kao potajno umorstvo za koje kazneni zakon određuje kaznu smrti na vješalima. Dakle smrtna osu­ da! Nešto, što se ne događa dnevno, što se nerado čuje, ali ipak nešto, što se od vremena do vremena događa i što se mora dogoditi pogotovo u ovako anarhičnim prilikama javne sigurnosti, kao što su u nas. *) Ovaj sjajni članak prenosimo iz 116. broja »Hrv. Sloge« od 7. o. mj. i s njim se potpuno solidarišemo. Ur. poroda svoje dijete i pokušala ubiti ženu svoga ljubavnika. U tom naumu spriječio je ljubavnik re­ kavši joj neka njega ubije, jer je on kriv, a ona je pritrčala njemp i ogrlila ga. Njega nije mogla ubiti, rekla je na sudu, jer joj je nož ispao iz ruke kad ga je ugledala pred sobom. Renu je zanimao svaki pojedini slučaj, jer je u svakom bilo po nešto o če­ mu se ne može suditi po starim zakonima nego proučavanjem duša i uzroka, koji se kriju u jednom zločinu. Zija joj je pripovijedao druge slučajeve kod muških, pa su oni često i o tome na dugo i na ši­ roko raspravljali. A konačno kada su iscrpili i taj predmet, šetaii se šutke satove odmora prostranim dvorištem zadubivši se svako u svoje misli. Tek nekad, nekad primjetilo bi jedno drugom: »Kako je lijepo zalazeće sunce!.. . . . Gledajte keko galeb kruži u sunčanom svjetlu ... . . . Onaj lijepi rastrgani oblačić osjenuje mor­ sku površinu . . . . . . Tamo kao niz konce spušta se kosa na morsku pučinu . . . . . . Ugodno se je morem voziti, kada pada kiša. . . Nekad bi Rene nešto rekla, a da Zija nije ni čuo, a nekad je Rene slušala tužno iza visokih zi­ dova kako za njima huči more. Drugi su ih gledali s poštovanjem i uklanjali se s puta kuda su njih dvoje šetali. U časovima, kada su bili zatvoreni nisu se smjeli sastajati, nego samo u velikoj sobi, gdje Ц drugim državama, koje živu nor­ malnim životom i koje znadu procije­ niti vrijednost one nepobitne istine »lustitia fundamehtum regnorum«, novine bi kroničarskom dužnošću zabilježile I ovu, vijest, popratile je eventualno zgra' žanjeni nad činom, koji je bio predme­ tom rasprave, a u prilikama u kojima mi živimo, pružile svojim pisanjem najja! ču moralnu potporu sucima u vršenju njihove teške dužnosti. A što se doga­ đa u nas u ovoj zemlji svih mogućih j nemogućnosti? Jedan dio štampe, i to . čitava srpska štampa, ustaje proti suj cima, a to samo 'sa razloga, jer je osu­ đen »dobrovoljac«. Jedna srpska no­ vina posvećuje osuđeniku ništa manje nego li tri stupca svoga lista i čudom se čudi, da je jedan dobrovoljac mogao da bude radi potajnoga umorstva su­ đen i to još po crno-žutim zakonima. A da bude ruglo još veće, navodi pod tim ženijalnim pledoajeom imena suda­ ca. koji su fungiralj kao suci u senatu, primjećujući, da su ti isti suci sudili i pod habzburškim režimom. • Sa zgražanjem u duši čitao sam ova razlaganja i čudim se, da gosp. držav­ ni odvjetnik nije našao za nužno, da proti takovim neodgovornim napadaji­ ma 'zaštiti autoritet suda. Zato jer je taj osuđenik Srbin i to kvalifikovan svojstvom dobrovoljca, mora vlast da uzmakne! Zato, jer je zločinac dobrovoljac, mora da se sud pokloni pred njegovim zločinom! Ta živimo li mi u pravnog državi, gdje .je svaki pred zakonom jednak i gdje za svakoga vrijedi isti zakon? Zar da ne­ upućena i analfabetska čaršija kritikuje rad suda i haranguira proti izrekama suda? Imade li ti nas j truna prav­ ne svijesti, objektivnosti i morala? Po ovim novinskim člancima sudeći, koji su u nekim listovima izašli povodom ove osude, nema. N Pišući ove retke, pada mi u pamet jedna zgoda, gdje je u Londonu razjarenai publika razorila i demolirala jed­ nu štampariju, u kojoj je tiskan list, koji se je usudio kritikovati osudu u jednom kazn'enom procesu. Tako u naprednoj kulturnoj Engleskoj, u kojoj sudac uži­ va najveći autoritet i poštovanje, u ko­ joj je sudac prvi građanin. A u nas? U nas se žigošu suci, koji se usuđuju da izreknu osudu na temelju ustanov, Ijenih činjenica i po svojoj savjesti. Sjećamo se još dobro onih procesa, koji su se vodili proti nekolicini naših uglednih Ijud radi događaja u godini 1914. I u svima tim procesima i ako se je sabirao materijal koji bi imao po­ služiti za dokaz njihove krivnje, naj­ većom revnošću i rigoroznošću, nije ni krivnja mogla biti dokazana. 1 uz pr­ kos toga vikala je bijesna, osvete želj­ na čaršija: »Raspni'ga!« Pisali se kiloinetrični članci, vršio se najnedostojniji teror nad sudom, sve u ime »pravde, reda i mira«. Nu, ti pojavi, i ako su bili nemili, i ako su bolili svakoga, koji is­ kreno želi da se naše prilike što prije srede, te koji ljubi ovu našu zajednič­ ku domovinu, bili su izraz jedne psiho­ ze, i s toga razumljivi. Ali da se radi jednog ubice pa ma bio on Srbin do­ brovoljac, pune stupci jednbga čitavo­ ga dijela štampe, haranguira jedno ple­ me, na drugo, da se vrši teror na suce, obara autoritet suda, tu pojavu može­ I su ležali bolesnici, Jer taj propis nije smio ni Salih paša mimoići. Ljeta su prolazila brzo, ali su za to bile zime strašne, mučne, dugačke i teške. Dani kratki, ob­ lačno vrijeme, sumorno nebo, a noći strašne kao časovi umiranja. Druge godine nije Rene mogla izdržati zimu. Mučila je dosada, osjećala je samoću noći, plašila ih se i neizmjerno trpila, da je počela naglo tjele­ sno opadati. Na koncu se odlučila zamoliti pašu, da je smjesti u zajedničke sobe s drugim, pa ma­ kar i običnim kažnjenicima. Paša se začudio njezi­ nu zahtjevu i odvraćao je. No Rene je molila: »Samoća me ubija... Ja ne mogu izdržati zimu. Pustite me k njima! — Ali, oni su prosti zločinci, pa da vi s njima!« »Svejedno, možda će postati bolji. .. Ja ću ih odgajati, učiti, oplemenjivati... « tumačila Rene paši. — Pa kada hoćete. . . Probajte.. . Tamo nije čisto . . . »Oni će očistiti. .. Vi će te dozvoliti paša-hazretleri? Salih paša pristane i Rene drugi dan- ode iz svoje sobe u donji dio.zatvora medu obične zločin­ ce, Kada je Zija-u rekla svoju namisao začudio se on i slegao ramenima pomislivši u sebi: Zaista čudnovota želja. .. I doktor Teofikbey se začudio, kada mu je pa­ ša saopćio tu »skromnu molbu« Rene Logotetides, pa i on rekao: garib šej . . . *) *) Sudna stvar. �ПРАВДА* — ^PRAVDA, HpoJ 1b6 — Broj Страна 3. la sve časnike kolonijalne vojske, što ljama našega kraljevstva po jednom »Hurijeta« i Jugosl. Musi. Športskog se nalaze na dopustu, neka se odmah te is’tom kalupu (načinu), kako Kluba, te g. iiiž. Mustafa Celić kod uspreme za odlazak u Libiju. Vođa us­ ne bi ovo pitanje bilo riješeno samo redništva »Pravde«, taša u Pripolisu Abdul Kadir Muntena štetu — muslimana, a pri rješavanju Izletnicima drugih mjes:a, koji b, za­ ser u zadnje vreme zpdao je Italijanida se ne gleda ni na vjeru ni na ple­ jednički sa Sarajlijama žeijeli ratovati ma dosta jada, te je zarobio mnogo mensku pripadnost. Ujedno smatramo neka služi ravnanja radi, da se iz Sa­ 'italijanskih vojnika i časnika. U Home da riješenjem kmetovskog pitanja ne rajeva polazi drugi dan bajrama prije i u druga mjesta poslana su — jaka PO.stoji više beglučko pitanje, jer podne. ’ 1 St pojačanja italijanskih četa. Italijanske je to zemljište privatno vlasništvo po­ Demonstracije u Zagrebu radi podje­ novine vele, da se Abdel Kadir sa 3000 sjednika, koje "se slučajno zove »begle šećera. Kako je zagrebačka gradska oboružanih ljudi nalazi u Mizuratino. luk« (jer je to posjed bega ili age) u aprovizacija stala slobodno prodavati Generalna ofenziva boljševika. Agen­ Bosni i Hercegovini, dok u drugim šećer po 60 K kg, dok je karte davala cija Reuter izvještava, da su boljševici zemljama našega kraljevstva nosi dru­ za osobe tek po glavi na mjesec dana započeli generalnu ofenzivu između go ime (posjed, slobodna zemlja, sopУ, kg. to se je 7. juna sakupila velika Pripeta i Dniestra i da su poljske predstvenost i t. d.). množina žena, koja je pred gradskom straže odbijene. 3 .) Kad se priđe definitivnom rješa­, aprovizacijom priredila demonstracije, Mutni položaj u Italiji. U Spezij su vanju ovakog zemljišta (to se sigurno koje su se kasnije nastavile u gornjem buknuli od dužeg vremena spremami dnosi na rješavanje veleposjeda. Pri­ gradu pred gradskom vijećnicom. i očekivani anarhistički pokušaji, da mjedba dop.) tražimo da se svim poprovedu puč. Prema vijestima rimsikh sjedneima begluka ostavi onoliko zem­ listova, ti poušajj su bili na vrijeme uljišta. koliko im je dovoljno za življe­ gušeni. Novinski glasovi zvuče među­ nje. Preostalo zemljište ima se podije­ tim vrlo oprezno. Prvi izvještaj veli, liti u prvom redu težacima T (Posjedni­ da je napadaj na skladište baruta u cima malog begluka, kako bi se i jed­ Niži tečaj dolara i naš svijet. Pod Spezii izveden od malog broja osoba, nim i drugim osigurala egzistencija. ovim naslovom donosi zagrebački »Tr­ kojima je uspjelo da poslije napadaja 4 .) Pri podjeli ovakvih begluka kao i govac« slijedeću noticu: »Već kakovih probiju kordon stražarskih četa, te da erarne zemlje ne smije se gledati na 10 dana pada tečaj dolara na našoj pobjegnu. »Epoca« javlja, da na nekim plemensku pripadnost ni na vjeru. Što burzi, o čemu su kanda vrlo dobro oba­ mjestima nije bio pružen napadačima se pak tiče dobrovoljaca neka se po­ viješteni kod nas u pokrajini, jer sada nikakav otpor. U Viareggiu su se po­ dijeli zemljište samo onima, koji su po tek "dolaze na javu oni silni dolari, što bunile stražarske čete vojničkih skla­ zanimanju težaci", a ostalim (trg. po­ su ih po selima držali špekulirajući na dišta, dok su se u Spezii pobunile rad­ moćnicima i t. d.) neka se pomogne na visoki kurs. Mase seljatšva, bojeći se, ničke vojničke kumpanije. Nemiri u či­ drugi način kao novcem, alatom, ma­ da će dolar još niže pasti, hite danomi­ tavoj Italiji pred sastankom komore terijalom i t. d. ce u Zagreb, opsjedaju banke i mije­ općenito su ponarasli. U Apuliji je do­ Donoseći gornje zaključke mjesnog njaju dolare, jer se boje gubitaka. Ovo šlo do nasilja sa strane željezničkih rad­ odbora. H. T. S. želimo da se i ostali je jedno poglavlje za sebe, koje nam nika. Radi ponašanja španjolske vlade ugledaju u njih, ali ujedno primjećuje­ jasno crta, kamo je zabrazdila valutna prema svojim radnicima zaključili su mo, da se sa točkom 3. ne možemo špekulacija, koja se uvukla i u zadnju talijanski radnici i željezničari, da ne potpuno saglasiti. Mi naime stojimo UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. seosku potleušicu. će ukrcavati ni iskrcavati nikakvu ro­ na stanovištu, da se u beglučki (slo ­ Sjednice ministarskog savjeta. U su­ Trgovački krah. Usljed pada tečaja bu za Španiju. U Genovi i Trstu već bodni) zemljišni posjed ne smije dirati.' botu je održana sjednica ministarskog stranih valuta mnogo je trgovaca u Za­ se provodi tai zaključak. i ako ne prelazi izmjeru, koja je ustasavjeta, te je na njoj raspravljeno, osim grebu izgubilo silne svote novca. Oso­ Plebiscit u Šleskoj. Zadnji događaji u 1 novljena kao minimum veleposjeda u tekućih poslova, i pitanje agrarne re­ bite gubitke imaju, trgovci manufaktur­ Karvinu izazvani poljskim terorom, do­ dotičnom kraju. Š. forme te slobodnog ili vezanog izvoza. nom i kolonijalnom robom. Jedan trgo­ veli su međunarodnu komisiju do uvje­ Odluke nijesu donesene, pa će se ras­ vac kahvom izgubio je do 9 milijuna renja. da se plebiscitno glasovanje ne prave nastaviti u ponedjeljak. kruna. može u jedan mah jednostavno pro­ Pregovori za sastav pokrajinskih Naš dinar. Pod ovim naslovom do­ vesti. Zato će biti ordeđeno glasovanje vlada. Za riješenje pitanja pokrajinskih nosi »Politika« ovaj članak: »Nagli skok po okružjima pri čemu će sloboda gla­ vlada izabrani odbor ministara je dr­ koji je na beogradskoj berzi naš dinar sanja biti pod zaštitom potrebnog bro­ Muslimanska čitaonica u Pazariću. žao jučer sjednicu, na kojoj su promje­ doživeo od duhovske subote na ovamo ja antantinih četa. Na 4. o. mj. održana je skupština u Pa­ ne u načelu utvrđene," a radi razjašnje­ učinio se mnogima neprirodan, izveštaIzbori u Njemačkoj. Izborne b.orbe u zariću, na kojoj je zaključeno, da se nja nekih pitanja odnosno ljubljanske čen pa prema tome i kratkoga veka, Njemačkoj započele su. Broj kandidata osnuje muslimanska čitaonica, u koju vlade odložio je odbor svoj* posao do baš zato što je tako nagao i veliki. U dostiže od prilike 25.000, medu kojima je pristupilo preko 200 članova. U od­ samoj stvari međutim, to rastenje vredutorka. je po prilici 250 žena. Kandidati su po ­ bor su izabrana gospoda: Suljaga DeNacrt Izbornog reda pred parlamen­ nosti našega dinara došlo je samo kao dijeljeni na 32 izborna okruga. Šest miragić kao, predsjednik, Ademaga tom. Parlamentarni izborni odbor svr­ prirodna posledica svih onih ekonom­ velikih stranaka: socijalisti većine, de ­ Rahmanović, potpredsjednik, Hafiz Asim šiti će svoj posao oko izbornoga reda skih i političkih uslova od kojih njego­ mokrate, nezavisni socijalisti, centar, ef. Sirćo tajnik, Hamdija Demirdžić po svoj prilici već na sutrašnjoj sjed­ va vrednost zavisi, te u toj pojavi ne­ pučka stranka i nacionalisti imaju svo­ blagajnik ј Meho Buljugija knjižničar. nici, te će tečajem ovoga tjedna biti ma ničeg ’ izveštačenog. Izveštačeno je, je kandidate u svim izbornim okruziSkupštini je predsjedao g. Suljaga privr. nar. predstavništvu predložen iz­ na protiv, bilo ono uporno pobijanje di­ ma. Komunistička stranka, koja prvi Demiragić, te je između ostaloga uz vještaj odbora i stavljen na dnevni red. narske vrednosti, koje se na berzi proput ulazi u ovu borbu, predstavljena kulturno ekonomska pitanja pretresano dužavalo i u vreme kad mu nije bilo Izborni zakon. Dne 7. o- mj. održa­ i o našem političkom položaju. Svi su na je ministarska sjednica na kojoj se je u dvije trećine izbornih okruga. Pro­ opravdanja. Na jačanje dinara uticali paganda je neobuzdana. skupštinari odobrili rad vodstva naše raspravljalo pitanje novog izbornog su, kao štoirrekosmo, baš oni ekonom­ Američki kongres protivi se mandatu Organizacije i zaključili da odbor čita­ ski i politički faktori koji istinski i pred­ zakona. za Jermeniju. »Morning Post« od 27. onice bude ujedno i mjesni odbor naše stavljaju glavne uslove za određivanje VANJSKI POLOŽAJ. maja javlja da je Kongres neraspoložen organizacije u Pazariću. njegove vrednosti prema stranim va­ Situacija u Turskoj. Pariški »Temps« prema primanju mandata za Jermeniju Na ovaj su način praktični i svjesni lutama. piše: Damad Ferid organizira vojsku, ili ma kakvog drugog mandata. Repu­ Pazarićani spojili dvije korisne ustano­ ■ Od ekonomskih faktora dolaze tu: Jkpja će imati za bazu svog kretanja blikanske vode smatraju da treba od­ ve za svoj boljitak i unapređenje svoje l.).saznanje da će žetva u našoj zemlji Izntid. Hoće da pokuša pokoriti nacio­ ložiti pitanje prilaženja Ligi Naroda, budućnosti. Ejvala im! biti ove godine vrlo bogata i da je u naliste. Ali unatoč svim preduzetim kao i pitanje jermčnskog mandata i Praktični ljudi. Pišu nam iz Busovaglavnom već obezbedena; 2.) fakat da mjerama i moralne i materijalne pot­ druga opasna pitala, sve dok novi če: U nas još od prije prevrata služi je-saobraćaj u našoj zemlji, pored svih pore, koju dobiva od antante, ne iz­ predsjednik republike ne bude izabran. kao nadlugar Dušan Nedimović, koji je svojih nedostataka, ipak već toliko ugleda da će ovo vojno poduzeće imati prije živio vrlo oskudno, a sad posje­ ređen, da je time obezbeđen i izvoz te ikakva uspjeha, jer je upereno protiv duje fijaker, konje, kola, gradi barake bogate žetve na svetske pijace; 3.) za­ nacionalista. Dosta je opasno zahtije­ i štale, dočekuje goste i t. d. Odakle brana uvoza luksuzne robe, za koju se vati od Turaka, da se idu boriti protiv | mu ti prihodi pitaće čitaoci, pa ćemo više ne traže čekovi, i 4.) okolnost, da svoje braće u Anadolu i "to u svrhu, da im stvar malo objasniti. Oko Busovače sama država nema potrebe da se jav­ im se nametne mirovni ugovor, koji je ima dosta šume kojom raspolaže gosp. lja kao kupac strane, zdriave valute, Derventa, 3. juna. tako težak za njihovu zemlju. Ne će nadlugar. Pa kad se daje drugima, za­ pošto je zajmovima na strani (Hrvati o agraru.) Ovih je dana Mje­ li se izjaloviti Damad Feridovo podu­ što i gospodin nadlugar ne bi izvezao obezbeđila sebi srestva za isplatu ku­ sni odbor >Hrv. T. S.« u Derventi odr ­ zeće koje je tako nezahvalno? Damad koju stotinu vagona? Stvar je bila dopona. Feridov kabinet može'da opstoji jedino žao odborsku sjednicu. Između ostalog šta u uši nekom na vladi; došao neka­ A od -političkih faktora koji su uti­ raspavljalo se je i o beglučkoj uredbi radi toga što su aliirci okupirali Cari­ cali na poboljšanje vrednosti našega od 14. februara 1920. te o izmjeni čl. kav činovnik, ali neko metnu kapak. grad. Neko je potrpao prijašnju manipulaciju, novca, treba na prvom mestu navesti 6. i 7. te uredbe. U odboru ima i neko­ Turska vlada i nacionalisti. Obzirom saznanje da se unutrašnja konstrukcija a da posao ne prestane, sad je ozuhuliko seljaka iz obližnjih sela, pa je odna jednodušno javno mišljenje glede u- borski zaključak ц pogledu gornje urio nadlugarov bivši šura Bogdan Penaše zemlje može danas smatrati kao govora o miru odlučila je turska vlada 'redbe vrlo karakterističan, jer nam do­ trović, po zvanju pop, a po zanimanju mnogo solidnija nego pre godinu dana da ne ratuje dalje protiv nacionalista. trgovac trenicom, ogrjevnim drvom, i pre nekoliko meseci, jer se pokazalo kazuje da se nj svi bos.-herceg. Hrvati Antantini se krugovi boje, da je zaklju­ da destruktivni, -boljševički elementi; koljem i Orahovinom. u tom ne slažu sa vodstvom »Hrv. T. čen neki tajni" ugovor. Pitamo zemaljsku vladu, kakav je re­ nemaju u njoj nikakve snage. S.«, koja je sastavni dio »Hrvatske Za­ Otpor Turaka u Trakiji. Ne potvrđu­ zultat pokazala revizija i je li voljna Kao što se vidi, uzroci koji su doveli jednice*. Primjetiti nam je da je baš ju se vijesti o nesmetanoj okupaciji ustanoviti koliko je drveta izvezeno i do jačanja dinara nisu slučajni ni pro­ u Derventi nikla ideja p složnom radu Tracije sa strane Grčke. Turci konkoje vrsti? To se da lahko ustanoviti lazni, te ni to jačanje nije prolazsvih Hrvata u Herceg-Bosni, a poslje­ centrišii svoje čete u Jedreni te se pri­ kod željezničke stanice pa tražimo da n o. Na protiv, ljudi koji dobro znaju dica je toga bio osnutak »H. T. S.«. pravljaju na odlučnu borbu s grčkom se stvar raščisti. Ujedno zahtijevamo, to pitanje, predviđaju sa pouzdanošću, Da se vidi, kakovo stanovište zauzima­ vojskom. Turci su za otpor protiv da se proti nadlugaru zapodjene disci­ da će se dinar, pored svih eventualnih ju derventski Hrvati u gornjem pitanju Grka sabrali već 36 hiljada vojnika, plinarni postupak i da se ustanovi za­ fluktuacija, i dalje stalno popravljati. donosimo ove zaključke, koje je donio te su odlučili radije zapaliti grad Jedšto bi g. nadlugar volio ostaviti služ­ Oni tvrde, da će se vrlo skoro franci mjesni odbor na odborskoj sjednici od rene nego ga predati Grcima. Obzirom bu, nogo li otići iz »drage« Busovače. moći kupiti i za dinar i 30 para. 27. maja 1920.: na ovo izgleda da će Grci zauzeti sa­ Ujedno zahtijevamo da nam se ob­ Gusjenlčka gnijezda šljlvovog moljMjesni odbor »H. T. S.« u Derventi mo zapadnu Traciju do Marice, a onda jasni je ti busovačka šuma babovina zaključuje: ca. Ove godine pojavile su se kod nas da će od saveznika tražiti odluku u 1 .) Da ne usvaja čl. 6. i 7. uredbe samo nekolicine špekulanata: Mile Camjestimice u zaklonjenim položajima pogledu Jedrena. od 14. februara 1920. o beglučkim zem­ vića, Riste Ivaniševića, Bogdana Pena šljivama, džanarikama i jabukama, Buna u Tripollsu. Ovih su dana us­ trovića i — Dušana Nedimovića? ljama, kako ih je izradila demokratska »usjenična gnijezda jahukovog moljca. taše arapske zarobili čitavu talijansku vlada, pa se prema tome ne slaže ni sa Moljac je, ako se u velikoj mjeri pojavi, »Ittlhadova« petnaestgodišnjlca. Svi posadu Sirte i njenog komandanta -ustanovištem predsjedništva H. T. S„ oni koji žele prisustvovati ovoj jubi­ veoma opasan jer njegova gusje­ kovnika Eitarellu sa svim časnicima, koje je objavljeno u »Hrv. Slozi« u br. larnoj svečanosti našega »Itiihada« u nica potpuno obrsti list voćke na kojoj št.o su bili zajedno s njim. Nacijonalis103. od 19. maja 1920.. a priključuje se se pojavi. Prije rata bile su u područ­ Mostaru, koja će se obdržati na Baj­ tički listovi šute o toj. sramoti, koja se stanovištu Hrv. Zajednce. objavljenom ram, a koji se još nijesu javili, neka ju grada Sarajeva i okolice ,u Jednoj ponavlja već devet godina, jer sve do u »Hrvatu« od 14. maja 1920. godini u mjesecu junu sva šljivska i jato učine odmah, ako žele sa drugim sada ne siže talijansko gospodstvo da­ 2 .) Smatramo da ovo pitanje treba izletnicima iz Sarajeva zajednički pu­ bukova stabla od gusjenica toga molj­ lje od obale Tripolisa. Vlada 'je pozva­ rješavati n isto vrijeme u svim zem­ tovati. U Sarajevu prijave prima odbor ca potpuno opustošena. Radi toga je mo označiti samo kao moralnu dekadencu, nesposobnost za mirni i sređeni život. ' 'Ovo je žalosna pojava, jedna od naj­ težih rana na našem tijelu. Nad ovom pojavom neka se zamisle naši vlasto­ dršci, jer oni nose na svojoj duši od­ govornost za sve posljedice, koje se iz ovoga stanja mogu da rode. Ustanovićemo još nešto. Razumjeli bismo zagrijanost izvjesnog novinstva odnosno čaršije, kada bi se radilo o političkom kojem djelu, koje bi sudovi na eventualni pritisak vlasti i čaršije označili kao zločin, i ako bi se radilo o čisto političkoj stvari, jer bi se time udaralo samo na korupciju sudova. Nu ovdje, u Cizmićevu slučaju samo no­ vinstvo, koje je s osudom nezadovolj­ no, priznaje, da je on počinio umor­ stvo, ali je nezadovoljno s osudom s toga,' što je umorstvo počinjeno iz osvete, i jer ga je počinio jedan Srbin na muslimanu. Pošfo ni naš kazneni zakon kao ni zakon svih civilizovanih zemalja s pravom ne drže osvetu raz­ logom, koji dopušta zločine, to haranguiranie izvjesnog novinstva u ovom slučaju ne znači ništa drugo, nego za­ htjev da se sudi protiv zakona. Dakle se traži korupcija samih sudova, a ne radi se tu o opravdanoj borbi protiv korupeje. G. Gospodarstvo Političhi pregled Domaće vijesti Naši dopisi �Стџана 4. Strana Spoj 166 Broj .ПРАВДА* — .PRAVDA- u dotičnoj godini bio uništen sav rod, te je trajalo više godina dok su se stabla opet oporavila. Jabukov moljac je malen bijel leptir, koji se pojavljuje u mjesecu julu, te nosi jaja na mladim grančicama. Gu­ sjenice se izlegu još u istoj godini, po­ dani od mjeseca maja, zapredu se u pamučine, te unište čitavo u pamučinu zavito lišče. Nakon toga prelaze na drugu grančicu, zapredu se ponovno u^ pamučinu, unište opet lišće i t. d. Na taj način prelaze po 7—8 puta. Kako se nište? Za kišovitog vreme­ na jli u rano jutro mogu se gnijezda skidati pomoću škara namještenih na duljoj motki, te ih valja odmah po­ kupiti i zgniječiti. Daljnje sredstvo je škrop ljenje čitavih krošanja sa smjesom modre galice i kreda u istoj koncentraciji kao za lozu. Na mjesto modre galice može se upotrijebiti ta­ kođer smjesa od 2 kg. kuhinjske so)i«a2kg. krečana 100 litara v o d'e. Veoma je dobro sredstvo škropljenie čitave krošnje sa smjesom od 4 kg duhanskog ekstrakta 100 litara vode. Najjednostavnije sredstvo uništava­ nja gusjenica jest palenje gnijezda i gu­ sjenica sa lamama (bakljama) koje su udešene naročito za tu potrebu. Baklje za palenje gusjeničkih gnijezda mogu se pozajmiti kod poljoprivrednog od­ sjeka zemaljske vlade zgrada III. soba broj 36. Škare za odrezivanie gnijezda imadu na prodaju različite gvožđarske radnje u Sarajevu. U ovoj godini pojavile su se u Sa­ rajevu gusjenice navedenog moljca sa­ mo u nekim zaklonjenim položajima. Ako se ove godine sva gnijezda ne unište, postoji opasnost, da će se taj štetnik u slijedećoj godini u znatno ve­ ćem opsegu pojaviti. Obzirom na to izdan je nalog, da svaki posjed­ nik bašča pod prijetnjom globe do polovice juna sva gusjenična gni­ jezda na voćnim stablima bezuvjetno uništiti. U slučaju neudovoljenja ima se trijebljenje bašča po nalogu vladi­ nog povjerenika na račun dotičnih po­ sjednika obgyiti, i TrEšeljah ‘ Rubrika „Unaokolo" u 110. breju „Srp, Rijeci" ispunjena je orim „pametnim" eoćinjemjem: „Jedan Srbin auiliaan i» Bugojna ka­ zao je na našoj konferenciji evo: „Ја sam beg od starine i niko od mojih pre­ daka nije ee ogriješio prema težaka. Za to smo bili siromašni. Za vremena Austrije ja sam kao beg kopao, orao i čistio konje. Došla je majka >rbija i ja sam restao pravi beg, te se sada vozim na kolima/* Ovo je dragocjeno рпвжапје, da srpska voj­ ska nije oslobodila samo pravoslavne srbe, no­ go i braća maelimaae. Oslobodila ga je no sa­ mo politički nego i ekonomski. Ovoliko „Pravdi“ na uvaženjo." Hvala »Srpskoj Riječi" i njenom pamptaru na pažaji, pa ćemo joj odvratiti Ijnbav Ijabavljn i nadopuniti njen prikaz oaie, što joj je bilo neugodno iznijeti, pa je lukavo i „bratski* prešutjela. Beg je naime ekonomski „oslobođen* zemlje i primljen za — podvornika u zemaljekoj vladi Ako je istinita tvrdnja, da se sad vozi na kolima, onda ga je zadesila i ta zla zudbina, da nema zakonskog odmora već se kao zvanićan službenik upotrebljuje na privatnom fijakeru šofeva zeta, punca ili drugog rođaka. I kad se je već naša kolegiea pobrinula da nam gornju „radost" servira na uvaženjo, nek bude dobra primiti na znanje, da »i ni za hator majke Srbije ne ćemo dozvoliti svog ekonomskog uništenja. H OGLASI h Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. po- savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke 1KO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satava, lanaca, prstena. ■ .a, naušnica, jedala, daror , za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrepština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove rene za gotovih neka se Mujaga Kučukalić, Gračanica Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglašujte u ,,Pravdi“ Muči U Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga Elsafiuada — i nestane bok! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krune. Salihaga Nuhić i sinovi najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 — za netto kg dok zaliha traje Želudac Vam nije u redu? NekeMla* Fellerovih pravih Elsa-piiula. Te su ₽euzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčazra tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali šte jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. na veliko trgovina voća i ze­ leni i južnog voća Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Gradsko poglavarstvo u Dobošu. Broj: 203 ad. „ Doboj 1. juna 1920. imadu svoje pismene po­ ovome uredu najdulje do Svi natjecatelji iza toga uzeti u obzir. j i ! ' 1 ♦ HAMD1JE KOPČIĆA $ X preporučnje svoje bogato stovarište т svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 0 obavljaju brzo i točno. Ф Ci епе umjerene. Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 610 a т ♦ $ * * Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu!:: ?jHtjeli bi ste lijepuf zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3’— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija б kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francevka u bocama p» 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br, 3t0. Hrvatska. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. -- Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkuiantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgever« ит^К: P. :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« po nad u za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviđiti će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. Gradonačelnik: I Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? Hadžimujaglč v. r. PAPM?NICA Bonbona Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Natječaj. Kod potpisanog gradskog poglavarst\ a irnade se popuniti nuesto jedne pomoćne sile (pisara). Početna je pla­ ća 150.— K i skuparinski doplatak K 450.— mjesečno, koji se od vremena do vremena povisuje kao i ostalun op­ ćinskim službenicima. Kompettntj na ovo mjesto moraju biti: ■ < -■ ' 1. Državljani Kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca, 2. Stari najmanje 18 godina 3. Moraju imati najmanje 2 razreda srednje škole ili ti uredovne prakse i 4. Vješti srpsko-hrvatskome ieziku u govoru i pismu a po mogućnosti i stro­ jopisu. ' Natjecatelji nude spremiti 20. juna L g. roka neće se • | I ' i , planke, borove daske sječene i mje­ pravljenje bačvi, kao i 20 komada kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac direktno na mene obrati. «MtraM ОЛхл .1 Л O.. D. k A, Kaj«, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef42f974a9845fd648c949b46b35858a.pdf 2c848a7e1ab15fb17d2abf3e14eecb40 PDF Text Text Poštarina u gotovom plamena. nn»vnA i i—F UM Broj 62 (167) Sarajevo, subota 12. juna 1920. (25. ramazana 1338.) Dobro došao! Bez alaja i kakve izvještačene blistavosti, evo po drugi put nas u vrlo kratkom razdoblju počašćuje Regent Aleksandar svojom visokom posjetom. I Prije heftu dana napravio je Sarajevu I samo kratku vizitu, a ovaj put dođe I na Ilidžu, odakle će, kako veli presbi- ! ro, kroz »nekoliko dana u i n k o g n i- j tu preduzimati izlete u lov na zvjerad«. Nas raduje što je Regent makar [nesluž­ beno došao u ove najjugoslavenskije krajeve, u kojima se uz dva plemenska imena najjače miješaju sve ! tri vjere našeg jedinstvenog naroda. Imaće tako priliku, da pored lova ma- i kar na čas dođe u dodir i sa kojim muslimanskim seljakom i građaninom, : iz čijih će crta čitati plemenštinu i či- ' stu slavensku blagost, iz čijeg će po- i gleda opaziti bol i tugu, a iz usta čuti : otvorenu osudu režima, koji ga potisku­ je sve od prvog dana narodnog prevrata. »Šta mutite ove sretne časove?« [ graknuće štampa, što zastupa i. brani | sadanje vlastodršce i sigurno će se ; . zgranuti radi toga, Što potcrtasmo jed­ no »i« u predašnjoj rečenici. Ali mi nesamo da ga potcrtasmo, nego ćemo taj postupak i posebno objasniti. Presbiro veli: »Došavši na Ilidžu primilo je Kr. Visočanstvo kao vrhov. komandant vojske raporte oficira-komandanta, a po tom mu ie kćerka ug­ lednog domaćina sa Ilidže S t a n i š e Bosiljčiča, predala kitu cvijeća d pozdravila ga«. Eto, u tom je odgonetka našeg »i«, u tom je uzrok — neza­ dovoljstva većine stanovništva u ovoj lijepoj pokrajini. Farizeji će nam reći: »pa šta je u tom, što je Regenta . slučajno pozdravio Srbin pravo­ slavni?« 1 osuće na nas čitav plotun I grdnji i zamjerki sve radi toga, što zna- i . ju da smo mi potpuno svjesni šta zna­ či ova »slučajnost« i jer osjećaju; da mj dobro znamo da je ona plod druge »slučajnosti«, da na našoj vladi nema ni kojeg ministarskog povjerenika, a kamo li da zapremamo pripadajući nam broj načelničkih mjesta. Ljutiće se pozadugo ti farizeji, ali im ne će ni-. kad uspjeti da nas uvjere, da su obećanja isto što i djela, riječi isto Što i stvarnost. Nikad nas 'ne će niko uvjeriti,) da »slučajna« pratnja dra Krulja nije po- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Wiijt Fedahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Godina II. Pitanje džamijskog olova. novna uvreda za nas muslimane tim veća i grda, što je određena pod predsjedništvom g. Srškića koji je Kra­ ljevo povlačenje označio kao nešto, što se samo po sebi razumije. Trebalo je još samo izvući Šćepana Grđića... Registrujući ova dva stručka iz sil­ ne rukoveti' našili gravamina, od kojih smo neka istaknuli i u predstavci na našeg Regenta, hoćemo da dadnemo oduška svom veselju, da Mu se ovim posjetom pruža zgodna prilika, da is­ pita istinitost tih pritužaba. I kolikogod želimo, da ovaj posjet pruži našem Re­ gentu duševno zadovoljstvo u bujnim i bajnim krajevima naše uže domovi­ ne, toliko i još više želimo, da pruži zadovoljstvo .i Njegovu — Narodu, davši mu priliku, da neposredno — ako se već ne će saslušati njegovi pred­ stavnici — iznese svoje tegobe j pat­ nje, svoje bolove i muke, što ih trpi radi itjesnogrudnosti i jednostranosti predstavnika ovdašnje vlade j mnogih njenih organa u provinciji. Potreb'no je da naš Regent osim lo­ va na zvjerad poduzme i lov na — povrijeđena i ozlijeđena srca većine našeg naroda u ovoj pokrajini, da prisluhne njihovim kucajima naročito iz muslimanskih grudi i uvjeri se bez ikakva posredovanja,, da ona biju sa­ mo za pravdu, slobodu, jednakost i njihova Zaštitnika. Potrebno je da ih privine na svoje junačke grud:, da im previje rane i ulije pouzdanje u bolju i sretniju budućnost. Potrebno je da ih ogrli i ogrije sa zrakama svoje širokogrude jugoslavenske svijesti i svo­ jom riječju pridigne iz očajnosti, u ko­ ju dođoše radi separatističkih težnja iz­ vjesnih predstavnika vlasti i njihove bezobzirnosti naročito prema nama mu­ slimanima. Potrebno je da u tom prav­ cu naredi pročiŠćenje, jer je ono u in­ teresu nesamo reda i mira u ovoj po­ krajini. već i u interesu cijele države i narodne nam dinastije. Mi to svjesno naglasujemo. Napomenuvši samo neke tegobe i potrebe, m{ se kao organ musliman­ skog dijela našeg naroda iskreno vese­ limo ovom visokom posjetu i Regentu svoje narodne države iskreno velimo: Dobro nam došao ! su — »trebala kola da ih odvuku«. To je stvar pravoslavne pastve ovog vr­ »U srijedu između 10 i 11 sati prije hovnog sveštemika, koji se je — to podne objavljena je po nalogu pređkonstatiramo i podvlačimo — preko stednika zem. vlade, g. dra M. Srškića, podrugu godinu dana slobode održao premetačina u prostorijama ovdašnjeg na svom položaju. Nas Više zanima o— eparhijskog i velikog crkvenog su­ kolnost, da je vlada odredila, da toj da, te u prostorijama privatnog službenoj premetačini prisustvuju: Ni­ stana crnožutog mitropolita Evgenikola Divljan, predsjednik »Težačke or­ ja Letice. tajnog savjetnika Franje Joganizacije« i Mihajlo Vidaković, pred­ sifa i Karla, austrijskih careva, a na­ sjednik »Saveza dobrovoljaca«. Htjeli ših tirana.« Ovako počinje uvodni čla­ bismo znati šta predstavnici ovih dvi­ nak »Srpske Riječi« od 10. o. mj. pod ju organizacija imaju posla u službenim naslvom »Sramota mitropolita Letice«. premetačinama i kako dolazi g. pred­ sjednik vlade, da iih priziva. Za sad se Nas se, naravna stvar, ne tiče toliko zadovoljavamo ovim upitom i ustežepremetačina niti nas se tiče što je ona I mo se od svakog komentara, dok ne urodila time, da je tom prilikom nađe­ no toliko uspomena na bivši režim, da I čujemo vladine razloge. Sarajevo, 11. juna. POJEDINI BROJ UPIT NARODNOG POSLANIKA DRA MEHMEDA S P A H E NA GOSP. MI­ NISTRA VOJNOG I MORNARICE. brane u Sarajevu, zatim predsjedniku zemaljske vlade, kao i komandi II. ar­ mijske oblasti, da se svodovi na dža­ mijama, s kojih je skinuto olovo, po­ prave i nanovo pokriju olovom. Prema privatnim informacijama nalazi se je­ dan! dio olova, koji je bivša austro­ ugarska uprava skinula s džamija, u jednom skladištu u Regentovu logoru u Sarajevu i odatle se po malo kra­ de i prodaje. Nadalje se navodno jedan dio tog olova nalazi u Vinkovci­ ma, Sisku i SI. Brodu. Svo ovo olovo nalazi se u posjedu vojnih vlasti. Da se predusretne opasnosti rušenja najljepših džamija u Bosni i Hercegovi­ ni, potrebno je da se u najkraćem vre­ menu svodovi privremeno poprave i pukotine cementom zaglade, a da se svakako prije jesenskih kiša pokriju olovom. Stoga sam slobodan uputiti prešna pitanja: 1.) Da li ste voljni narediti, da Likvi­ dacija Narodne Obrane, kao pravni1 nasljednik bivšeg vojnog erara, ispuni ugovor prema vakufskoj upravi i pri­ vremene svodove na džamijama, sa kojih je olovo skinuto, za sada popravi i ukloni opasnost obaranja; 2)-da Ii ste.voljn: narediti, da se s džamija skinuto olovo, koje se još na­ lazi u raznim vojnim skladištima ili možda kod direkcije plijena, dopremi u Sarajevo, preradi i upotrijebi za pre­ krivanje džamija? S obzirem na veliku opasnost, kojoi su skoro sve džamije, s kojih je olovo skinuto,'izložene, molim za što skorili odgovor. Sarajevo. 10. juna. 1920. Bivša austro-ugarska vojna uprava , skinula je s olovom pokrivenih džamija olovo i napravila privremene svodove 1 od cementa, prevučene katranom. Pre: ma vakufskoj upravi preuzela je bivša : vojna uprava na se obvezu, da će ove j privremene krovove uzdržavati i da će, I čim se povrate normalne prilike, na; pravili na svim džamijama, s kojih je . skinuto olovo olovne krovove. Džamije, s kojih je olovo skinuto, i spadaju među najljepše monumentalne i zgrade u Bosni i Hercegovini. Narodna vlada, koja je koncem oktobra 1918. | obrazovana, preuzela je preko svog po­ vjerenika Narodne Obrane sva aktiva bivše austro-ugarske uprave, te je iz tih aktiva podmirivala i mnoge obveze bivšeg vojnog erara. Pri tom je ali podmirivan samo jedan dio tražbina, dok je ostalim vjerovnicima bivšeg voj­ nog erara naročitom naredbom zemalj­ ske vlade oduzeta mogućnost, da svoje pravo za podmirenje tražbina sudbe. nim putem traže. Privremeni krovovi na džamijama, I sa kojih je olovo skinuto, pokazali su ■ se kao vrlo slabi i počeli su brzo da рцсајјј. Na nekim džamijama svodovi su se već srušili, a kod nekih većih dža­ mija prijeti opasnost, da će se naskoro srušiti, ako se brzo ne poprave. Ovoj su opasnosti izložene u Sarajevu tri ponajglavnije džamije i to: Careva, Baščaršijska i Cekrčinica, te jedna od najljepših građevina u Bosni, Aladžadžamija u Foči. Vakufska uprava, koja ima da se bri­ ne za uzdržavanje džamija obraćala se već više puta nadležnim faktorima, a naročito šefu Likvidacije Narodne O- Dr. M. Spaho. Znak vremena.*) Glasila naših sugrađana pravoslavne vjere, bez razlike poličke boje, nepre­ stano razbijaju sebi glave pitajući se: kako to da se u zadnji momenat našlo ljudi koji nijesu htjeli da se povedu za slijepom željom i nezasitnošću onih, koji su ustali da se bosansko-hercegovačkom zemljoposjedniku otme i zadnji komadić slobodnog posjeda. Njima nikako ne ide u glavu kako je moglo doći do izmjene 6. i 7. tačke »Uredbe« o beglučkim zemljama od 14. februara i i I ' i radikalskih krugova, jer su u ovom bili jedni kao i drugi sukrivci i huškači razjarene i podivljale seljačke rulje. Nu, neka se ta glasila radi ovake je­ dne sitnice mšta ne uzrujavaju, jer tre­ baju da znadu, da b.-h. zemljoposjed­ nici ne će i ne mogu mirovati sve do­ tle, dok se njihovim opravdanim za­ htjevima potpuno ne udovolji, bez ob­ zira na to, da li će to biti pravo »de­ mokratskim« i radikalskim bubnjarima. Dakle, kako rekosmo, usljed tih iz­ mjena 6. i 7. tačke kao i radi drugih političkih neuspjeha jednih i drugih za­ vadili suzse glavni organi dviju ovdaš­ njih najjačih stranaka i u toj svađi, (u glavnom ulagivanju seljaku) jedni dru­ gima na razne načine i za svaki svoj neuspjeh predbacuju i jedni druge o- Ta glasila naših »demokratskih« i — radikalskih sugrađana podigla su usljed te izmjene toliku huku i halabuku, kao da su bosanski zemljovlasnici izvoištili i dobili sve svoje inače vrlo opravda­ ne zahtjeve u pogledu kmetovskih se­ lišta, beglučkih posjeda, naplate hakova iz 1918., 1919., pa i 1920. godine, *) Ovaj članak dobismo od prijate­ kao i u pogledu naplate onih stotina lja izvan uredništva, pa je stoga u omilijima štete, koju su b.-h. zemljo­ vom broju izostao naš članak, što ga posjednici (muslimani) pretrpjeli od navjestismo u uvodniku prošlog broja. prevrata do danas, a koju su prouzro­ Ur. čili'baš ovi huškači iz »demokratskih« । Buslia^eh trgantka I obrtnica Ma и Basnu i Неиершпа (i i) a Sarajeva. DionIUs glavnica B зжма taBlifija: HjaPstraiiliHZp™!^ Da]a iinnit i apmizanUsiii №№ — Bcpuli I tireSnjt šutite, Hlutg 1 jFiađDiuna пШ usta. B B 3 Н 0 b 8 1 Е L В I 1 В BupsJ« I pnđih na №ta nkt, a peglanih ш ilvohe easlnlct. �.PRAVDA Strana 2 Страва krivljuju. Tako n. pr. »demokrati« na­ kon užasnog fijaska na protestnoj skupštini u Sarajevu, održavanoj na Spasovdan u posebnim letačima i u svojim glasilima svu žuč izlijevaju na radikale, okrivljujući ih da su oni glav­ ni krivci tome -užasnom fijasku, jer su preko svojih agenata odvraćali selja­ štvo, da na skupštinu ne dođe. Nama izgleda, da se gospoda »demo­ krati« veoma varaju. Razlozi, zašto nijesu seljaci prisustvovali gore spome­ nutoj skupštini biće mnogo dublji i naravniji, nego što »demokratska« stran­ ka hoće da prikaže. Težaci nijesu došli na skupštinu zato, jer im je s jedne stra­ ne već dosta vječitih obećavapja »de­ mokratskih« demagoga, koji im godinu i po obećaju raj na zemlji, a s druge strane mnogi je seljak progledao, da je interes političara »demokratske« i ra­ dikalne stranke i njihovo tobožnje »vruće zauzimanje« za seljaka i njegov interes samo maskirani lov za težačkim glasovima. To Su težaci svo­ jim prirodnim razumom prozreli, pa se samo neki, koji nemaju dovoljno isku­ stva. daju po koji put natjerati na koju skupštinu, dočim se drugi bave pamet­ nijim poslom. 8 druge strane mnogi pametniji i svje­ sniji težaci uviđaju nepravdu, koja se čini zemljoposjednicima, otimajući im njihova zakonita imanja, a ti i taki te­ žaci znadu za onu starodrevnu: »ote­ to prokleto« i osjećaju da je nesi­ guran onaj posjed .i onaj imetak, koji se bivšim vlasnicima silom otima, a drugima daje. Zato taj svjesniji dio te­ žaka ne će da svoju i svog potomstva egzistenciju »osigurava« na nepošten način, nego je pripravan, da tu egzi­ stenciju osigura na pošten i pravedan način i da ono, što hoće da ima i svom potomstvu namre — kupi i plati. Na drugoj strani radikalna glasila opet uporno tvrde da su izmjeni 6. i 7. tačke krivi »demokrati«, koji su tu iz­ mjenu predložili, a kad je ista sankcionisana. onda da su kabanicu preokre­ nuli, samo da se što uspješnije seljaštvu ulaguju i na radikale krivicu bacaju. Biće da se gospoda iz jednog i dru­ gog tabora varaju, jer izmjenu spome­ nutih tačaka nijesu provocirali ni skri­ vili ni radikali ni »demokrati«. Tu iz­ mjenu diktovala je pravda i — uvidavnost Nosioca Krune, koji je uvidio da bi se ispunjenjem nezasitnih želja težačko-demokratskih obloždera nesamo sasma nrotuzakonito uništilo toliko hi­ ljada državljana, nego bi se pogazili i najelementarnijj principi pojma privat­ nog prava vlasništva, a tako isto poga­ zila zadata riječ u manifestu »da će se agrar pravedno riješiti po obje zainteresovane stranke«. Razborit se čovjek mora smijati izvještačenoj pozi ovih demagoga. Kako da se n. pr. ne nasmiješ »Srpskoj Ri­ ječi«, kada se u borbi proti »demokra­ ta« toliko zaboravlja, pa predstavlja da je pojam kulture, pravednosti, civiliza­ cije i svega što je napredno bio mnogo savršeniji u XIX. vijeku, nego li je u današnjem XX. vijeku! Da se ne bi reklo da šta podvaljujemo, donosimo jedan odlomak iz »Srpske Riječi« od 8. juna o. g., gdje se »pametni« pisac svom svojom veleumnošću založio, da opravda zašto se pitanje slobodnog po­ sjeda (begluka) nije u čitavom kraljev- I stvu moglo riješiti po jednome aršinu, već da ono, što je dozvoljeno u Srbiji I ih Vojvodini ne smije biti dozvoljeno u Bosni i Hercegovini. Evo kako taj pametnjaković mudruje: »Ни други аргумеват који се vuoтробљава протил тежачках захтева ne можа ое усвојитм : pyuiea>e upiniциша лрвватнег и.тасиИ1Штва, У Боони, веле, руши ое тај иринцил, док „се v С(Х>ији 'И Вјождани задржава. Ово није 1сасвим ташо, јер ацрарне ирилике нису у тим земљаша аналогае. У Орбија je решаваао аграрво мTaade токем 19. стољећа. давно upe социјалве :револуције на Истоку. Што je векад важило ках> врло ®апредно решвње. данас je застаЈрело. Оаим To­ ra, што je још важвије, у Орбији (upe проширен>а. 1913. год.) . у ствари не постоји векакав велики ашрарни покрет, бар не у овом сраимеру у kom постоји у Босзш. Још маље се могу увоређивата босаасааи пвљотривредни односи са osima у Војводани, rje tu­ ko .pehu irva и сувише земље.« Е, sada recite, nije li to prava cirkusijada?!... • U Srbiji je agrarno pitanje rješavano u XIX. stoljeću i zato su srpske gazde smjele imati (a i danas imaju) na hiljade dunuma begluka, što u Bosni i Hercegovini u XX. vijeku ne smije da bude. Ili su zar sasma drugačije kulturno-ekonomske prilike u Vojvodini, nego li u Bosni i radi toga tamošnji po­ sjednici smiju imati hiljadama dunuma slobodnog posjeda, što u Bosni ne smi­ je da bude. Eto, iz ovih razloga je po pisanju mu­ drijaša »Srpske Riječi« nastala razlika u riješavanju pitanja slobodnog posjeda u raznim krajevima našeg kraljevstva. Prema tome »Srpska Riječ« dolazi do zaključka, da je sasma opravdano, da se bos.-herc. zemljoposjednicima ne ostavi niti pedalj slobodnog zemljišta, nego da im se sve jednostavno otme i preda njezinim štićenicima. Šta ćemo, znak vremena!... Ne, ne, gospodo, nijesu to razlozi, (jer to bi bili i suviše naivni razlozi) nejed­ nakoj mjeri u pogledu slobodnog posje­ da, nego su tu sasma drugi razlozi. Te razloge vrlo je lahko uočiti. Oni leže ne u razlici stoljeća, u razlici kulture, ali u čem drugome, nego jedino u raz­ lici — vjere. Zemljoposjednici u Bo­ sni i Hercegovini su sa 98% muslimani, i to je taj pravi razlog, koji je vodio dra Krizmana i ostale »demokrate« da nejednakim aršinom kroje sudbinu slo­ bodnih posjeda. Ima još jedan manji razlog, a to je, što su zemijovlasnici (muslimani) u Bo­ sni i Hercegovini miran elemenat, pa se nije bojati, da bi mogli staviti u pi­ tanje javni mir i izazvati kakovu revo­ luciju u zemlji. Ali, ako se uzme u ob­ zir, da svaka batina ima dva kraja, on­ da treba znati da i miroljubivost ima svoje granice, pa da bi jednog lijepog dana i ti zemljoposjednici, ta mirna ja­ njad mogli malo očima progledati i svo­ jim tlačiteljima doviknuti: »Ruke sebi, gospodo otimači, mi b.-h. zemijovlasni­ ci nijesmo voljni ni za čije pa ni za Pribićević-Krizmanove lijepe oči, da padamo na prosjački štap, i znajte da nam nije dosta izmjena 6. i 7. tačke fa­ mozne »Uredbe«, nego ćemo se svim zakonitim, pa ma i najoštrijim sredstvi­ ma boriti da izvojštimo naknadu za one nepravde koje su nam’ protuzakonito nanešene, kao i da osiguramo sebi mi­ ran i spokojan život u ovoj našoj starodrevnoj domovini. S. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (56> XIII. Drugu zimu provela je Rene medu kažnjenicima. Šest ih je bilo s njom u jednoj velikoj sobi, a ostale su bile u drugoj do ove. U noći kada je do­ vršeno prozivanje i kada je stražar zatvorio za so­ bom vrata, skupljale su se one oko Rene i pričale joj sve one priče, koje tamošnji seljani pričaju za zimskih večeri. Oni su vidjeli u Reni nešta više od sebe, pa su joj htjeli na svaki način ugoditi, Šta im je god ona naredila izvršavale su pokorno i tačno. Svaku veće do kasno u noć pri maloj smrdlji­ voj svjetiljci sjedile su oko Renine postelje i za­ bavljale je. Od svih dugih i kratkih, strašnih i ne­ dužnih priča Reni se svidila pripovjest što ju je često pričala jedna Čerkeska Ašteša. Nju je često Rene nagovarala, da joj priča, i ona je uvijek jed­ nako, istim skoro riječima ispričala pripovjest o o jednoj siroti djevojci, koja je poslije postala ca­ rica. Ova pripovijest počimala je ovako: ... U Ista planini, u visokim brdima Kavkaza živila je ona, sirota djevojka Imriš. Bila je kažu li- — „ПРАВДА Бро] 167 Broj Vijesti iz Turske. Mirovni delegati koji su sobom do­ nijeli mirovni projekat i predali ga Damad Feridu, otvoreno su se izjavili da postoji nada, da će se teže klauzule mirovnog projekta preinačiti, osobito one što se tiču — Trakije i Smirne. Istodobno su delegati izjavili da su u Francuskoj primljeni na najprijateljskiji način, kako od vlade, tako i od sa­ mih Francuza. Zahtjevi turske vlade. Porta je za­ tražila od mirovne konferecije, da se do 11. jula produži rok, koji je određen za odgovor, te kako javlja »Temps«, uvjerava se da će aliirci taj zahtjev primiti na znanje. Prema francuskim se novinama vidi da je Damad Ferid stavio ove protupredloge: 1 .) Turska priznaje autonomiju Pa­ lestine i Armenije, ali ne priznaje nji­ hovu nezavisnost. 2 .) Turska na najsvečaniji način od­ bija aneksiju Trakije po Grcima, dočim joj priznaje administrativnu i političku autonomiju slično gornjim pokrajinama. 3 .) Što se tiče Smirne, Turska pre­ pušta sudbinu ovog kraja uvidavnosti Lige Naroda. Urota proti vel. veziru? Kako »Daily Express« javlja, u Carigradu je uh­ vaćena skupina, koja je imala dužnost ubiti Damad Ferid pašu. Kolovođe Ali Riza bej i kapetan Halil Ibrahim, uh- | vaćeni su i kod njih je nađeno nešto I bombi i ekrazita. Iz Trakije. Kako javljaju. Grci su ot- | počeli s okupiranjem Trakije. alij ih I Turci sa oružjem dočekuju te su već počeli pucati na Grke i iz teške artiierije. Francuski komandant u Trakiji intervenirao je kod Džafer Tejjara u Edrini, da se ne bi pucalo na Grke, ali I nije uspio. Vijesti francuskih novina od 5. ov. mj. javljaju o okupaciji Tra- I Naši dopisi Vlasenica, početkom juna. Doba prevrata značilo je ј za nas ono isto, što za cio oslobođeni jugoslaven­ ski narod. Mučeni na bojnim poljanama kroz pet godina trajanja svjetskog po­ žara tim više smo se radovali tom ča­ su, kao svršetku ljudskog stradanja, slomu nesretne Austrije i uspostavi slo­ bodne nam Jugoslavije, gdje se vla­ darevom besjedom zajamči potpuna ravnopravrtost državljanima triju vje­ ra i plemena. Kako ni najmanja socijal­ na promjena u povijesti nije zabilje­ žena bez moralnih ili materijalnih žr­ tava, tako se ni naše oslobođenje nije moglo provesti bez nutarnjih trzavica među oslobođenom braćom, koje je kroz četrdeset godina neprijatelj siste­ matski zavadao i gledao da na uprav­ na mjesta dođu samo njegovi, kako će ■skovane osnove o sijanju mržnje među nama lakše provoditi, te nas tako .iz svaku ruku crpiti u svoju korist. Doba oslobođenja riješilo nas je te austromadžarske upravne birokratije, a na ta mjesta dođoše naši domaći sinovi, koji, spremom i kvalifikacijom ravni pređašnjim. moradoše šutjeti u zakut­ ku i snositi nepravde naročito zapo­ stavljanjem u službi. jepa kao mjesečina u ogledalu, visoka, vitka s cr­ nom kosom, koja je doticala do trave kada bi se protegla i nagela glavu na uznak igrajući se sa svojim velikim psetetom. Lice joj je bilo svježe, bijelo, nešto opaljeno od sunca, a da se po njemu pomilovalo tvrdom rukom poznalo bi se, da je ko poljubi ostala bi modrica. Jednom je grančica oparala po licu i nosila je ranu dugo, dugo .. Jednog dana prođe tom planinom neki car i prolazeći ispred Imrišine kolibice zalaje pas, a ona izleti. Vjetar puhne i zavije je crnom kosom, pa je cara začarala njezina pojava. Car pođe prema njojzi a ona zastiđena pobjegne u kuću i ogrne se. Pas je stao na vrata i zapriječio ulaz nakostrušivši se na došljaka i pokazavši oštre zube“i strašne <xči iz kojih kao da je vatra sipala. Djevojka Imriš umiri pseto i upita cara: šta traži. On joj se kaže ko je i kako je i reče, da mu se sviđa, pa neka pođe u njegov dvor gdje će joj biti ljepše nego ovdje. Imriš se zamisli časak, a on­ da upita: »A šta je tamo? Šta ima u dvoru?« Car joj rastumači i Imriš pristana uz uvjet, da se vrati slobodno, ako joj se ne svidi. Za kratko vrijeme Imriš se obikla u dvoru. Car je naredio, da joj se skroji najljepše odijelo i malo po malo pa se car odluči, da je vjenča. Ali je car imao još mnogo žena, robinja i mnogo drugih I ljepotica. kije još ovo: Turci se na najhrabriji način opiru grčkim okupatornim četa­ ma. Džafer Teijaru je uspjelo da organizuje veliku armiju, koja je koncentrisana u Edreni, Kuchani, Krk-Klisi i Rodostu. Pozicija nacionalista pojačana je i držanjem entente liberalne stranke te izjavom Damad Ferida, da ne će potpisati mira u sadanjem obliku. Nemiri u Mezopotamiji javljaju iz Londona, da su se i u bagdadskom ok­ ružju pojavili veliki ustanci protiv En­ gleza. U samomu je Bagdadu na 24. maja, došlo do uličnih borbi između muslimana i Engleza. Ima puno ranje­ nih i mrtvih na obje strane. Nakon go­ vora jednog uvaženog muslimana, masa je klicala sultanu i Turskoj. Engleski komunikej o bagdadskim neredima ja­ vlja: »Ušljed prodiranja boljše­ vika. situacija u Mezopotamiji posta­ je svakim danom strašnija. Perzijski Šah. koji je usljed bolesti boravio u Bagdadu naglo je otputovao«. Pojavili su se i veliki nered: u Šabraku i Macerjehu na željezničkoj prugi Bagdad—Basra; gdje se vode antiengleske agitacije. Usljed ujedinjenja šiijskog ihunnijskog mezseba u Me­ zopotamiji neredi su došli do svog vrhunca. Ovo je stanje jako zabrinulo Englesku, koia u ovim krajevima ima mnogobrojnu vojsku, pa se boji, da ta vojska ne bude opkoljena i zaroblje­ na. Engleski civilni komesar u Mezo­ potamiji izlaže se opasnostima i traži od pojedinih muslimanskih grupa, da se strpe i ne prave nerede, uvjerava­ jući ih, da će se promijeniti mirovni projekat, što je predan Turskoj. »Jour­ nal des debats« od 2. ov. mi. javlja, da su sve komunikacije s Mezopotami­ jom od 28. maja prekinute. Duž željez­ ničke pruge Šergat—Bagdad Arapi bez prestanka ponavljaju svoje ispade. Tako i našu Vlasenicu »usreći« od­ mah iza prevrata Narodna vlada po­ slavši nam za kotarskog predstojnika baš našeg domaćeg sina, šta više Vlaseničanina, narodnog patenika Tanu Krstićat inače svršenog gimnazi­ jalca, koji je za nekoliko godina služ­ be bio dotjerao na vladi »čak« do — računarskog asistenta, ali za vrijeme preokreta ulovi i on, kao i mnogi nje­ govi supatenici, sreskonačelničku sto­ licu, na kojoj još i danas sjedi. Dolazak toga gimnazijalca prouzročio je te su se u našoj maloj Vlasenici, gdje se do­ šle živjelo u potpunoj slozi, odigrali znameniti događaji, za koje javnost ni­ je mnogo čula, a što je svakako vrijed­ no da karakteriše »bratstvo i ljubav« jednokrvne braće, podijeljene u dvije vjere. Lanjskog na pr. Vidovdana pro­ šla je povorka braće pravoslavnh, sa Tanom na čelu, kroz varoš pucajući iz vojničkih pušaka (za koje se drugdje globi do 2000 K kod koga se nađu), te pri povratku kraj stana kadije Jusufhodžića (s kojim se brate) i škol. upra­ vitelja Dautovića naročito su istaknuti povici: »U Aziju, balije! U Mek ju I« i sl„ a bilo ih je u povorci ј takvih, da se nijesu stidjeli uzviknuli još uvredlji­ vije i pogrdnije izraze (kao: »U abort, u ćumez Turci« i još gore), samo da bratski »osjećaji i tolerancija« ostanu nepovrijedeni. Potpirujući g. Tane na Jedan dan zovne je car predaše i rekne: »Ti ćeš postati carica.« Ona se zastidi i reče: „Ја ne mogu.« — A zašto?« upita car. „Za to što ti imaš ženu.« — Ali ćeš ti biti prva među njima i najdražu. Ti ćeš krunu nositi.« Imriš je zašutila i rekla: »Ali pod jednim uvjetom: ako tvoje dosadašnje žene na to pristanu. .. « ■ — Dobro«, reče car. »Još jedan uvjeti.. « — Sve ću učiniti... »...sve ćeš pozvati redom i pitati: hoće li da ostanu uza te, ili vole otići, postati slobodne, a za ono što si im oduzeo neka biraju od tvog carstva šta hoće... « Car pristane i na to, a Imriš obori glavu i zaplače. Plakala je dugo, a car je tješio. No nije je mogao utješiti. Donosio joj dragulje i zlato, donosio joj biser i svilu, nu Imriš je plakala. Kada se je isplakala otare oči nadlanicom desne ruke i pog­ leda cara: »Svi ti darovi maleni su, da nadomjeste srce...« Car nije razumio šta je Imriš rekla, ali je bio sretan, da će ta najljepša djevojka biti potpuno njegovom. Nastavite se. �Spoj 167 — Broj ПРАВДА' — »PRAVDA, Страиа 3 de istragu j organizuje hajku proti volje gospodina sreskog, da ga svugdje cijelom teritoriju Budimpešte zavladao takav način mržnju pravoslavnih pre­ pljačkaša i hajduka. »H. S.« opisuje tu i na svakom mjestu u zvijezde kuje. red i mir, opaža se neka uznemirenost ma muslimanima nije ni čudo, da se On je došao ovamo kao liječnik, đa u širokim slojevima naroda, a to sve istragu ovim riječima: desilo ono pred 2—3 mjeseca u Vlase»Prvo što je naredio, bilo je: obo­ suzbije širenje ospica, što mu je, izglenici, što se ne bi moglo dogoditi ni u naslućuje na skore važne događaje. najbarbarskijem mjestancu u Africi: ružanje »dobrovoljaca«, te nji­ da, j uspjelo, ali je kao odgovorni’ ured­ Engleska i Rusija. Javljaju iz Lon­ organizovana banda od nekoliko besnik najnovijeg lista »Glasa Težaka« do­ hova upotreba u gornju svrhu. Druga dona, da je jučer u donjoj kući Ltoyd je pogreška bila, da je istraga vođena poslenjaka (slučajno pravoslavnih) na­ George odgovorio na više interpelaci­ šao ujedno k nama agitacijonom misi­ pala je u noći oko 11 sati na stan jed­ tendenciozno, naime da se je cijeli do­ jom za svoju stranku, što se vidi iz nje­ ja u stvari pregovora sa sovjetskom nog muslimana bez ikakva razloga, a gađaj htio podvaliti katolicima i musli­ govih riječi u razgovoru sa društvom Rusijom. Pukovnik Gretton upozorio onda složno jurišajući na džamiju od­ manima, premda je svako, pa valjda i jedne večeri -u prostorijama udruženja je na grozote boljševičke vlade, izvr­ vale joj vrata. Ni to im nije bilo dosta, sam gosp. Trnokopović bio uvjeren, da »Zore«. Peklo ga je, da malo tko i zna šene ne samo nad Rusima, nego i nad nego pođoše do musi, udruženja »Zore« strancima, naročito Englezirita. Među su to bili sami Srbi, i to baš većinom za njegov list, a još više, da ga nitko da i njega demoliraju. Kad su ih člano­ iz neves. kotara. Skretanjem istrage u ostalim govornicima se ističe Haare, ne naručuje, te je počeo grditi izrazi­ vi društva opazili i uvidjeli njihove na­ koji je izjavio da Engleska i Francuska drugu kolotečinu htjelo se je, po miš­ ma akademski obrazovana čovjeka »J. mjere, pozvali su policiju da ureduje. vodeći pregovore sa sovjetskom Rusi­ ljenju čaršije, spasiti »srpski obraz«, M. 0.« i njen organ »Pravdu«, koja je, Ali banda nije pometala još neko vri­ jom igraju ulogu onoga, koji taji ukra- jer da hi navodno sramota bila, da veli, povela muslimane putem regre­ jeme i povratila se vičući i psujući naj­ đerfo dobro. srpskog generala u jednom »čisto srp­ sije. Zagrozio nam se ujedno, da će na­ veće islamske svetinje kao: Allaha, Lloyd George u svom odgovoru uposkom« kotaru opljčkaju sami Srbi! Vi­ ručiti sto komada »Glasa Težaka«, ali Muhameda, Kuran i si., a među osta­ zoruje na zaključak saveznika, da ob ­ dite, kakav je to antidiluvijalni menta­ ne vjerujemo da će (bar preko njega i lim i onoga, koji »Turcima« dade isto nove trgovinu sa Rusijom i izjavljuje, njemu sličnih) do nas doprijeti i jedan, litet! Ta za volju čaršije opet su raz­ pravo kao i njima. Nekolicini muslima­ da je Rusija za Evropu i za čitavi svi ­ bojnici zaštićeni, jer su Srbi, jer čara i ako dođe, neće to biti glas težaka, na trebalo je proći istom ulicom, kud jet od životnog interesa. Rusija je prije uzdanice naše, nego mahmuran krik šija još i sada stoji na stanovištu, da je banda otišla, pa ih je stoga išk) nerata proizvodila 25% životnih namir ­ doktora, koji u po ramazana kao vođa hajduci, razbojnici, pljačkaši i sve te Ikoliko at pratnji. U taj čas zapucaju nica, koje su donašane u Evropu, a islamskog seljaka ide po teferičslične vrste i podvrste najobičnijih zlo­ puške, revolveri i kamenje na musli­ nedavno je dobio vijest iz Poljske, da ma (u zabitnom mjestancu kao što je činaca imađu također nacijonalno obi­ mane, te se zamalo otvori krvavi boj, Vlasenica) sa g. sreskim. te se vraća Ukrajina raspolaže velikom količinom lježje, te da ih prema tomu treba za­ o kojem muslimani nijesu ni sanjali, a žita i da ga ne može izvesti samo zbog pijan, hoda okolo, izazivlje muslimane štititi, pa makar uslijed toga i nevini koji je, vidi se, odavno pripravljan. poteškoća transporta. Dokazano je da izigravajući njihove osjećaje i svetosti. trpjeli. Sjutradan je naravno stvar prijavljena se u Rusiji nalazi žita, petroleia, drva Ne bi mu se toliko ni zamjerilo, što »Isledivanje« se nastavljalo, zatvara­ g. sreskom, koji »zgražajući se« nad za gradnju i svega što je za Englesku otvoreno jede, pije i puši, ali je strašno, ni su hrpimice muslimani; bili su tu­ slučajem zatvori haramije po — osam kad dođe pijan uz ramazan u musi, vrlo potrebno. Stoga valja podići te­ čeni oni i katolici; prijetilo im se, da dana i obeća, da će poduzeti ozbiljne retni saobraćaj u Rusiji i ako se s tim društvo i triumfuje nad »uspjehom« će biti izvan zakona sve dotle, dok se korake. Međutim na intervenciju neko­ ne počme, ne će ni ruski narod ni iko svoje misije. Najviše je tu krivnje i pri ne preda Bašić i dr. Na sve načine mu­ licine građana pravoslavnih (organiz:g. Tani, koji poznavajući mentalitet I drugi imati ništa od tog žita. Ako se čili su se ljudi i silom se je htjelo sve tora bande) puštaju se mučenici iz za­ islamskog svijeta ovdje, napije dokto­ I savjetuje da se prekinu trgovački odpodvaliti katolicima i muslimanima. tvora, a stvar se predaje sudu. Sigur­ ra i pusti ga takog medu muslimane. j nosi sa sovjetskom Rusijom radi groDok se je to »isleđivalo« na način no zemaljska vlada nije obaviještena o Ili se možda uzda, da se on kao »od- i zota. onda valja pomisliti i na trgovijedino valjda u Maceđoniji poznat i pri­ toj tako »sićušnoj« stvari, je li de g. [ govorni urednik« može opravdati pred 1 nu sa Turskom, koja je bila od velike kladan, dotle su bosoleteče čete oboru­ Tane? važnosti i koja je prekinuta zbog gro­ svijetom. Žalimo mladog doktora i že­ žanih »dobrovoljaca« napadale musli­ Pred kratko vrijeme određuje bivša zota, koje je počinila turska vlada. I limo da sebe najprije izliječi, a onda manske i katoličke kuće i pretraživale (demokratska) vlada subotu kao jedin­ caristička vlada je bila puna korupci­ da njeguje i liječi nardne fiziološke i ih i tražile oružje. Htjelo se naime si­ stveni pazarni dan, a odmah do neko­ je, pogromi i ubistva stotina nevinih na moralne rane. lom pronaći oružje, samo da se može liko iza toga opoziva se ova besmisle­ ulicama nijesu imali za posljedicu, da Kako se po svemu vidi, jaz medu reći: ovi nešto spremaju! I to se je na i tendenciozna naredba i ostaje pri muslimanima i pravoslavnim kod nas 1 su se odnošaji prekinuli. Čovjek se mo­ pretraživalo samo u onim selima, gdje Starom. Prema tomu kod nas bi bio ra obratiti na vladu, koja postoji i za­ nije samonikao, već baš nakalemljen su katolici i muslimani u jednoj ogrom­ u petak pazar kao što i uvijek, ali ka­ hvaliti Bogu, da je kod kuće sve ka­ »mudrim i pravednim« upravljanjem noj manjini, te sve kad bi ovi i imah ko bi muslimanski seljak (dolazeći u ko treba. Napokon je Lloyd George gospodina sreskog, koji se kao domaći oružje, služilo bi im ono za obranu, petak džamiji, a u subotu na pazar) iz­ persiflirao pomisao da Engleska valja odnosno ako ga ne bi imali, trebala bi poznavajući naš svijet umjede sve do gubio jedan radni dan u hefti, kad bi da uništi boljševike. Jesmo li mi sprem­ danas održati na upravi, a da »nikom sama vlast, da im ga dade, da se za­ ostala subota (kad i jevreji slučajno ni, upitao je on, da u tu svrhu žrtvuje­ ništa na žao ne učini«. Pitamo štite, kad ih već ona ne može da zaštiti. drže zatvorene dućane), to se »naš« vladu, dokle će nadležni pustiti, da mo stotine hiljada ljudi i mnoge mi­ Kuća nevesinjskog župnika, našeg Tane zauzima i napravi molbu građa­ snosimo samovladu ovog gimnazijalca lijarde? prijatelja gosp. Pree, te nekih naših na na vladu za subotu, gdje se potpisa i kad će nas počastiti upravom jednog prijatelja muslimana prebiru se po četi­ i 4—5 muslimana, koji ovise o njemu. makar i nesvršenog akademičara (ako ri sata, uz blokiranje cijele kuće po I tako na »opštu želju« ovdašnjeg svi­ nema svršenih), ali pravedna i objek­ I vojsci i oružnicima, dok se kuće Lažejeta izuzetno vlada dozvoljava subotu. tivna upravnika? Hoće li možda čekati tića i popa Gačinovića »prebiru« po pet Vlada će međutim vidjeti u čemu je sud gomile i pojedinca iz nje? minuta! Korbačem i kundacima se je stvar, kad pročita molbu građana sa Građanin. tražilo priznanje od ljudi, da su Bašić »Novi Vijek«. Primili smo 6. broj opreko hiljadu potpisa, da pazar bude i dr. kod bijenoga katolika ili muslima­ vog mjesečnika sa ovim sadržajem: u petak. Ali je ovdje najzagonetnije, da na bili na ručku, konaku i t. d.« Ata Nerćes: Kulturno oslobođenje. opoziv naredbe »dem.« vlade o nazaru »Hrvatska Sloga« završuje. da će • * *: Pesme noći. Mračne sjene. Ak­ — kao i prije — nije Tane nikako kod ovo u jednoj posebnoj spomenici izni­ cija za zaštitu morala. A. Hifzi Bjelenas oglasio, a kad je na »opštu želju« vac: Medu očevim ljudima. A. Hifzi jeti pred Regenta. Ima pravo, jer je ■dozvoljena subota izuzetno, naređuje naša vlada i gluha i slijepa, pa joj se Bjelevac: Medu mališima. Ahmed M. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. g. sreski, da se u petak ne s npi j e ne može ništa objasniti. Basara: Uspomena. Feljton: Jedna ništa kupiti ni prodati, te ako Rasprava proti Stjepana Radića zaDanica Savić i Pepika Sudar dvije smrt. — Turska žena. — Preporodaj. se koga uhvati, biće globljen. zatvoren, počeće 21. juna. Njegovu obranu prcu- — Jadransko pitanje na konferenciji su vrlo praktične djevojke. Prva je do­ a stvar oteta, zaplijenjena i t. d. Dakle zeće odvjetnici dr. Walter. nadalje mira u Parizu. — Euripidove drame. šla u Busovaču prilikom evakuacije iz svakim se danom smije trgovati osim predsjednik seljačke stranke dr. Maček, — Crtice iz dalmatinskog školstva. — Sarajeva i otvorila radnju skompani,petkom. To se ima shvatiti: petak, jer te dr. H i n k o v i ć, poznati branitelj u Iz prošlosti »Behara«, — Za fond M. javši se sa Pepikom, kćerkom bivšeg je to muslimanski svetac, ima se pro­ veleizdajnikom procesu. C. Catića. — Knjiga o Evropi. — Habusovačkog bilježnika. Posao im ide slaviti, je li de g. 'lane? Velike li obaSeton Watson čitav je jedan dan po­ džeremerešov dnevnik: S urednikova vrlo dobro, a da se »bijednice« pomog­ zrivosti! Mi međutim znamo, kud to svetio konferencijama i razgovorima nu. dobile su patent na trafiku, dočim stola. zgađa! sa vodećim političkim ličnostima sviju Jugosl. dem. omlad. Liga pozivlje sve su duhanske dozvole oduzete svima Ne samo kod nas, nego po čitavom stranaka, te predstavnicima univerze. dosadanjim' prodavačima. Kotar im je svoje članove i članice kao i seniore i svijetu poduzimaju se mjere za suzbi­ U večer mu je novinarsko udruženje stavio na raspolaganje još i vagon ku­ seniorice, da u što kraćem roku jave janje lihve, a kod nas, iako je to nare­ priredilo počasni komers. kuruza, a đa mognu »živjeti«. Smilova­ sadašnje svoje adrse, zanimanje, kao i đeno od vlade, g. Tane ne sprječava, la. jm se je i vlada, davši im sto dunuma adrese preko velikih praznika, prvo VANJSKI POLOŽAJ. te se slobodno švercuje i Ijfšume, od koje će imati najmanje sto evidencije radi, drugo da im možemo h v a r i (jantačno artiklima iz naše aBojkot Madžarska. Agencija Havas poslati na uvid prvi broj društvenog .hiljada kruna dobiti. provizacije). Nije ni čudo, da je kod javlja: Opći radnički savez pozvao je Čudnovato, kako ove djevojke do­ glasila, koje naskoro počinje izlaziti. 8. o. mj. nacionalni savez i departmannas, gdje je kila pšenice 9—10 K, kilo­ đoše u »mučenike«, kad ne bijahu ni na Naša adresa: Zagreb, Gundulićeva ul. ska udruženja, đa spreme sve potreb­ gram hljeba 14—15 K. Tane, kao dofrontu ni u austrijskoj internaciji! Bi li maći ima koliko rođaka, a ono još više no za izvršenje bojkota nad Madžar­ 29., telefon 23—59. nam vlada mogla odgonetnuti ovaj bu-, »Razgovor«, list za narodno prosvje­ prijatelja, u čijim je rukama aprovizaskom koji ima započeti 20. juna. sovaćki rebus? ćivanje. Primilo smo naknadno 2. i 3. cija, za koju ih nitko ne kontrolira, što Razlog tih mjera su nečovječnosti broj »Razgovora« s obilnm i zanimivim »Gajretov«. odbor, koji je izabrala i kako rade, iako se po koja vreća še­ koje su u Ugarskoj počinjene i koje sadržajem. Izdavanje lista preuzela je glavna skupština od 30. maja 1920. konćera i si. izveze gore i dole. Velepro­ nađkriljuju grozote počinjene u Rusiji Nakladna Zadruga Razgovor, pa nas daju duhana ima također jedan od »pastituisao se u sjednici od 2. juna ova­ poslije pada carizma. Savez se obraća uprava » Razgovora« uvjerava, da je ko: Predsjednik Alija Kurtović, pot­ tenika«, te i odatle po koja hiljadica na radnike svih zemalja, da uskrate duhana ode nepoznatom adresom. Ta­ predsjednik Dr. Avdo Hasanbegović, svaki rad, od kojega bi Madžarska di­ list postavljen na sigurne finanoualne temelje i da će unapred redovito izla­ ko je n. pr. jednom uhvaćeno, gdje se tajnik Velija Sadović, blagajnik Husein rektno ili indirektno imala koristi. Od imao poštanskim kolima odvesti jedan Turančić, revizori: ing. Salih Cico, Dr. 20. juna ne će nijedan voz preći ugar­ ziti. Pretplata mu za sad ostaje ista (30 K godišnje). Sve dopise prima i in­ »sandučić« duhana. Stvar je prijavlje­ ske granice, nijedna lađa ući u ugar­ Hamdija Karamehmedović i Muhamed na kotaru, ali su valjda izvidi g. Tane Opijač; odbornici bez funkcije: Dr. Zaim sku luku, nijedno pismo ni brzojav iz formacije daje Uprava i uredništvo »Razgovora«, Zagreb, Medulićeva uh 23. za pošiljačem toga sanduka od neko­ Ugarske u inostranstvo i obratno ne Šarac. Ibrahim Vrebac, Mustafa Serdaliko hiljada duhana ostali uzaludni. Dru­ će biti otposlano, biće prekinuta svaka rević. Dr. Bećir Novo. govi u poslu su mu ujedno i njegovo trgovina i u Ugarsku se ne će slati ni­ Bivši predsjednik g. Hasan Hodžić privatno društvo, jer sa činovništvom. kakav ugalj. nikakva širovina, niti ika­ dao je na prvoj sjednici ostavku iz — kole velikom većinom, valjda opet slu­ kva namirnica. zdravstvenih razloga. čajno, sačinjavaju Hrvati, neće i ne Lijep primjer. Gosp. Kadraga KunoMadžarski listovi pišu o velikim ne­ može puno kao sa političkim antipodi­ redima, koji su se dogodili na dan pot­ Sić iz Tuzle poklonio je »Gajretu« 3000 Nevesinjski islednik. Pod ovim naslo­ ma, iako su ti ljudi za slogu i jedinstvo. kruna u ime zekjata. U ovaj bi se lijep pisivanja mira u Budimpešti. Velike vom donosi »Hrvatska Sloga« uvodnik, Nego ako mu koji istomišljenik izbije, mase demonstranata poplavile su grad­ primjer trebali ugledati i ostali naši ro­ u kojem registrira, da je u Nevesinju kao što u pošljednje vrijeme dođe ne­ ske ulice i polupale prozore na čeho- od prevrata do danas lična i doljubi. čime bi' učinili dvostruko do­ ki liječnik nanovo, po imenu Dr, Novo, slovačkom konzulatu, a pred antantibro: odužujuć se jednoj vjerskoj duž­ imovinska sigurnost za Hrvate katoli­ razbije malo oblake jednoličnosti živo­ nim konzulatima i stranim misijama ke i muslimane nepoznata stvar. Na nosti i potpomagajući time humanitar­ ta. a pusft često po koju niz obraz, što bile su priređene burne demonstracije dnevnom su redu pljačke, progoni i I no društvo. Ispred »Gajretova« odbora nije, kako je moglo još da bude, pa bi uz najpogrdnije poklike i prijetnje. Ka­ ubijstva, a i civilne i vojne vlasti su | najljepša hvala gosp. Kadragi Kunoon — abiturient — bio možda sada još snije su se demonstracije izrodile u to sve omalovažavale, dok ih nije prosiću. na većoj i mekšoj stolici. pljačkanje, pa je porazbijano više ka­ drmao događaj sa generalom Terzićem i Prilozi za »Musi. akad. menzu«. — Da. taj liječnik nanovo imenom Dr. i dr. iza čega se počelo isleđivati, u | Naš agilni patriota dr. H. Kadić liječ­ vana. U sukobu sa redarstvom i voj­ Novo izgleda da je ne samo dobar anaskom bilo je mrtvih i ranjenih.. Uslijed koju svrhu je došao u Nevesinje gla­ nik u Bos. Duhici poslao nam je svotu tom i fiziolog, nego i izvrstan psiholog, ovih događaja proglašeno je u gradu vom sam komandant žandarmerije g. I od 13.505 K. kao prilog dubičkih musli­ jer kroz kratko ■ vrijeme upozna i zaopsadno stanje, lako je poslije toga na Trnokopović, da na licu mjesta prove- I mana. Budući da nam još nije stigao Knjige i novine. Politički pregled Domaće vijesti �Spoi 166 Brnf »ПРАВДА* — »PRAVDA* Страиа 4, Stran* popis darovatelja, objavićeino to naknadno. Uvjereni smo, da će i druga mjesta širom Herceg Bosne slijediti primjer Dubice i da će nam mimo naše očekivanje pomoći pri ostvarenju naše menze. Priloge treba slati na Muslim. trg. ; obrt, banku u Sarajevu sa oznakom: »prilog za Musi. Akadem. Menzu«. Odbor. Iz Splita protjerani komunisti. Re­ darstvo je protjeralo na 10 godina iz Splita radi širenja boljševizma i kao pogibeljne za državu ove komuniste: 1. Kabiljo Rabele Heimov. 2. Pinto Benjamino Samuelov. 3. Kabiljo Jakov Heimov, 4. Ktašić Josip Grgin. 5. Pin­ to Rifka Samuilov. 6. Papo Mojses Šantov, 7. Finzi Moritz Salamunov, 8. Bianki Pinto Davidov, 9. Finzi Josip Salamunov.” ' Kako se vidi, sve sami punokrvna »Jugoslaveni« za koje bi sc »Židovska Svijest« zauzela isto onako toplo, kao za sinjora Eskenazija, od Bazrđan uli­ cu i rekla: Aga. aga. treba ga radila za komunizmu, da sc mogla rekvirirati tuđu dućanu I otimati tuđu imovinu. | sam i u to vrijeme mnogim pravoslav­ i nim bio na usluzi i pomoći, gdje su nedužni mogli nastradati. Pošto sam ja jedini musliman — kod j ' onolikili pravoslavnih — koji ima svo­ | ju radnju na Ilidži u erarnom dućanu, . to je svakako svrha »S. Z.« da na te­ melju lažnih podvala i mene iz toga dućana otjera i u nj smjesti kojega Cokorila. Kako oni, koje navedeni grobovi skrivaju, tako i njihova prvašnja bo­ ravišta meni su potpuno nepoznata. Hadžija Duranović, Ilidža. , Jeste 11 prekomerno osetHivi protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuju bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovun pravim Elsa fluidom! 6 dvostrukih ili j 2 velike specijalne boce 36 kruna. i ^Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fellerovih pravih Els«-p:lula! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Engen V. Fel let, Stublca donja, Elsatrg br. 31в. Hr­ Ponuda španske vune i kože. Trgo­ vatska, vačka i obrtnička komora nam javlja: da španjolska firma Joapuin Casaus iz Zaragoze nudi veću količinu španske Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ raznovrsne vune za predivo i razne tom svojom poluči uspjehu društve­ vrsti izrađene kože. nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu OTVORENO PISMO*) odstranjuje sunčane i druge pj’ege, kož­ dušmanima oko »Srpske Zore«. ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Dušmanska »Srpska Zora« u svoja, dva broja (br. 211. i 212.) tendenciTisuće i i tisuće gospoda upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja jozno je iznijela neke podvale nasto­ se latiti škodljivih sredstava, naručite jeći mi ugroziti život i imetak, želeći stoga samo pravu zaštitnu pomadu prenijeti Bileću i Nevesinje i u nas na »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta Ilidžu; a ja pako tim klevetnicima do­ vikujem: 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Nije istina da se u navedeno vrijeme kod mene išta moglo vijećati., jer je Elsatrg br. 310 (Hrvatska?. 184 svakome poznato, da se u ono vrijeme uopće nije smjelo svjetlo držati, a ka­ nto li da bi ja svoju gostionu cijelu noć otvorenu držao. ♦ PAPIRNICA ♦ Nije istina, da sam ja u ono vrijeme' $ HAMDIJE KOPČ1ĆA trafiku dobio kao »nagradu za protusrpski rad«, nego naprotiv, ja sam je * preporučnje svoje bogato stovarište $ kao nemoćnik dobio još 1913. (u gosti­ I svih vrsta papira, kancalarijskog i J oni Zelena Vila), koju sam 1918. kad školskog pribora. — Naručbe se ♦ sam došao .iz vojske prenio u svoj saobavljaju brzo i točno. . danji dućan. Tu trafiku — kao invali­ Ci ene umjerene. . du muslimanu — u decembru 1919. o* Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 . tela im je naša Sloboda i dala je Gospodarstvo i jednom pravoslavnom. U to vrijeme g. Bosiljčić nije uopće bio kod kuće, nego u vojsci, pa me prema tome nije mogao niti »protežirati«. Nije istina da sam »kao šuckor« ja uopće kakva zla počinio. Ja sam, sam kao asistirajući vojnnik kod oružnika na Ilidž: služio (jer sam morao) svega pet nedjelja, gdje sam na moje stalno moljakanje (o tom može reći žandarmerijski narednik Kovač, sada u Viso­ kom) u petoj nedjelji radi kratkovid­ nosti i otpušten. Kroz to cijelo vrijeme bio sam u službi u svemu tri puta i to samo u stvar- slame ili sijena, a tim" oko »S. Z.« u stanju sam dokazati, da *) Uredništvo ne odgovara ni za stil ni za sadržaj. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove planke, borove daske sječene i mje­ rene za pravljenje bačvi, kao i 20 komada gotovih kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac neka se direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica Centralna drogerija Braća nagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta,te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Huhlć i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Musliminska tpgovažh i nhrtničha Ma za Basnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Osijek 1. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolirja, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona tOO0^ i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bieizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenili šaljemo franko. Sarajevo ______ Protin Sokak 4. - Telefon 498a Oglašujte u ,,Pravdi“ Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu! :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će Vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ZHtjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« fannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više« kurjih očijul Nema Žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ Elsa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 — za netto kg dok zaliha traje -------- -—--------- j Hilhelm F. TiefBnbach i drug Želite li još štogod? Peilerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. rorni nredrflt: F. Šataka. ПамЗс бишм СМ»м « ■. a« SUMtsrih D. 4 A. X»Jwa " ] � https://kolekcije.nub.ba/files/original/20f6dcdf94b9fda09174cc60cca34cad.pdf 0eda46da7f757a6566a7760eff6cc919 PDF Text Text Polfrina u gotovom Platona. - _ _ - Ж » > toto Н W^F а£н Wv I I ■ КШ EH № to U ^to ђ a^r dMmr W »ИИМН^^ utoBb ГЛАСОО ЈУГОСЛАВЕИСКЖ МЈФ19ПМЈ|СКЕ ОЕГАИВЗАЦЦЈБ. Broj 63 (168) Sarajevo, utorak 15. juna 1920. (28. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 k r u n a. “i' Pretplata godiš. krunapola godine60kru­ Uredništvo se u Carevoj račun pošt. štedionice 1119. Godina II. adresu »demokratskih« vođa »koji sad ! koraku i konstituisaše odbor, u koji mogoše metnuti samo jednog teža­ dršćući vuku posljednju kartu, ne bi li povratili za uvijek izgubljene težač­ ka i to i njeg na »sreću junačku«. Iz­ Konačno je treću večer Regentovog nego ti se pozdravi i sa nama muslima­ daju i list, pjšan ne za težaka, već za ke glasove« upravlja ove riječi: »Mi boravka u našoj sredini i muslimanski nima. smo našim nacionalnim i poli­ »inteligenciju«: smušen, »visoK« i pun dio našeg naroda imao priliku da izbli• U nedjelju večer došao je Visoki gost latinizama. Niti ih ko zna, niti ko čita tičkim programom zadobili težake; žeg upozna svog vrhovnog kormilara u Begovu džamiju, gdje je, dočekan u naš socijalni program smo — unijeli njihova »organa«. 1 eto, mudri doktor i da ga pozdravi onom iskrenošču i ood reis-ul-uleme j još nekih naših use poziva na — osnivanje ove težačke zahtjeve. Zašto bismo se mi tvorenošću, koja je samo njemu svoj­ glednika, prisustvovao klanjanju više »stranke«, kao da je za stranku dosta bojali da će srpski težaci napustiti svo­ stvena. Regent je naime izrazio želju, od polovice teravije, a kasnije pozdrav­ ju srpsku radikalnu stranku?« Ov­ što je osnovana i kao da u Beogradu da prisustvuje molitvi u Begovoj dža­ ljen od reis-ul-uleme kratkim govorom nije poznato, da je naša »Mutež« stran­ dje se ne ćemo osvrtati na to, da je miji i. vladi dra Srškiča i Krulja nije i oduševljenim poklicima »Živio!«, koji <ovaki naziv radikalne stranke u opreci ka jedan uzaludan pokus »demo­ preostalo ništa drugd, već da popusti su popraćeni burnim pljeskom. Izišavši sa njenim pravim i službenim nazivom krata«, da bar putem težačke organi­ obruč jedne konfesije i jednog plemena, iz džamije Regent je u haremu — gdje (narodna rad. stranka) niti ćemo se zacije oslabe naše čvrste redove, kad kojim je »slučajno« htjela da okruži Re­ je bilo improviziranJjkrasno tapetirano baviti ovom političkom omaškom gosp. su onako jadno prošli sa ostalim eks­ genta i njegovu okolinu. Mi smo u pro­ mjesto za odmor — bio počašćen po uvodničara, već prelazimo na izlaganje perimentima proti našoj organizaciji. šlom uvodniku našeg lista dosta jasno našem običaju i burno aklamiran od »socijalnog programa«, kako ga zami­ G. dr. D—ć nije osamljen u ovakoj naglasili svoju uvrijeđenost radi toga, potpuno disciplinovanog našeg svijeta. šlja ovaj nadradikal. On veli: »Mi ne argumentaciji proti nama i našim za­ što se pri dočeku ovog zajednič­ Pri polasku je bio također predmetom moramo biti nervozni već odlučni; s htjevima. Bilo ih je još, koji su u Beo­ kog i jednako milog nam gosta burnih ovacija i sigurno primio utisak, jedne strane nepokolebivo ostati uz te­ gradu prijetili ovim ćor - f iše k-om, ističe samo jedna boja i što se udara da se nalazi u elementu reda i mira, a žake i njihove zahtjeve, s druge stra­ a biće ih sigurno i nakon gospodina monopol na prisustvovanje kako u Nje­ nipošto — kako reče dr. Krulj — u ne nastojati da cijela naša stranka uuvodničara »Srpske Riječi«, koji će se govoj pratnji, tako i u razgovoru s Njim masi »bez dubljih etičkih i idealističkih svoji težačke zahtjeve«. razbacivati i labavijim razlozima. No i Njegovom okolinom. Mi ćemo imati emocija«. valja da upamte i jedni i drugi i treći, »Mi znamo, veli dalje dr. D—ć, u če­ prilike, da se ovom pojhvom opširnije Mi snto svom Regentu blagodarni na da se mi nedamo zastrašiti ovakim bamu je poteškoća: u Beogradu vla­ pozabavimo i potražimo njene krivce, ovoj pažnji i iskreno kličemo: »Do skojama i baucima, niti smo tako naivni, da uvjerenje, da se b e g 1 u ča zasad ističemo s osobitim zadovolj­ ra viđenja u ponosnoj Bosni!« da bismo skrštenih ruku gledali svoje kom uredbom upropašćuju stvom, da Regent ipak nije otišao prije gospodarsko upropaštenje. Mi se ne vo­ muslimani.« Da obeskrijepi ovo limo razmetati frazama, ali odbijamo i beogradsko uvjerenje g. dr. D—ć izno­ pomisao, da bi nas kogod smatrao tako si ove razloge: Međutim to je pogrješSarajevo, 14. juna.. Ijen je pred odlučnu alternativu: ili se ■ograničenim, da bismo mogli nasjesti no mišljenje. U Težačkoj Organizaciji dr. Krulj ima povući, ili će proti nje ­ Prilikom Regentove posjete u Bego­ njegovim frazama. Još je opasnije dr­ su zastupani i muslimanski težaci, kao mu biti upriličena demonstracija u pri­ voj džamiji g. predsjednik vlade bijaše žati nas malodušnicima, koji se ne zna­ i pravoslavni.« Ako se uzme da u Divsutnosti Regenta. Nakon kraćeg objaš ­ nam spremio jednu gorku pilulu. Us­ ju boriti za svoja prava. Mi smo samo Ijanovoj organizaciji zaista ima neko­ njenja, prj kojem g. predsjednik, vlade prkos toga, što mu je već.od pregovo­ blagi i miroljubivi, ali je poznato, da liko muslimanskih težaka, od kojih se nije uspio da djeluje ukbfist s vo g ra dobro poznata naša opravdana srdžba blagih nosi daleko veće pošlj»neki bave točenjem rakije, onda baš Krulja, ovaj se je odvratni gost dža­ odvratnost prema šefu zdravstvenog dice. Stoga je se trebaju čuvati svj koji nije posve neistinita tvrdnja, da su u mije izvolio ukloniti s vida: ne zna se odsjeka, g. dru Krulju i usprkos tomu, vode računa o tom, da beglučka ured­ njoj zastupani i muslimanski težaci. tačno da li na jedna ili na druga pokšto smo ga u prošlom broju našeg lista ba zaista nije glavna već sporedna Samo je pitanje, da li jedna lasta čini rajna vrata, ali je tek sigurno, da nije sasvim jasno upozorili na neshodnost stvar u cjelokupnoj našoj državnoj po­ proljeće i da li se nerazumni postupak izišao u Regentovoj sviti. Hoće li ovaj Kruljevog isticanja prilikom Regento­ litici. Bosanske vođe radikala trebaju ministar na raspoloženju i odsječni šef desetak ljudi može uzeti za podlogu, ve posjete, on je ipak bio toliko neda o tom vode daleko više računa. kad se hoće izvesti jedan zamašan za­ što pobire i zastupničke dnevnice, iz obziran, da je dra Krulja dovukao čak Zašto; — objasnićemo u posebnom ključak, kao što je proizvoljna tvrdnja ovog doživljaja povući konsekvencije i u — Begovu džamiju. Dra Krulja, ko­ članku. bosanskih pravoslavaca, pardon i ostaviti svoje mjesto, za koje nema ni ji nas muslimane kukavno označi »radikalaca«, da Krizmanova uredba dobre stručne spreme, ni moralne kva­ skupinom »bez dubljih- etičkih ili ide­ nije uperena Specijalno proti nama mu­ lifikacije, stvar je u prvom redu gosp. alističkih emocija« i »bez kakve kultu­ slimanima. predsjednika naše i centralne vla­ re« te koji javno reče, da nas je trpio Uostalom labavost Divljanovog »us­ de. Jer zaista je izazova bilo i previše. pet stotina godina, pa ne će više! pjeha« medu muslimanima potvrđuje i Ali što je tražio, to je i našao. StavČudan postupak. Cpremonier naše sam uvodničar »Srpske Riječi«, jer gor­ zemaljske vlade ne zna ni to, đa se u njem razlogu odmah dodaje i ovaj: odavanju počasti bogomoljama svak »Najzad poslije osnivanja (!) jedne še­ ravna prema svom običaju, već se je pa ratne muslimanske težačke stran­ poveo za »turskim adetom« i prouzro­ ke ne može biti ni govora o upropaškovao da cijela Regentova pratnja nije drugog reda, u Sarajevu je uistinu pi­ ćivanju muslimana diobom beglučkih boluje od silne kratkovidnosti. Tu krat­ u Begovoj džamiji skinula šešira, već zemalja. Od te diobe bi i muslimanska tanje — prvog reda.« Nije ni čudo kovidnost vrlo je dobro dokumentovao stajala kao na kakvom sajmištu, čuje­ sirotinja vidjela koristi.« Eto vidite ka­ što ovako postupa taj uvodničar, jer iz Dr. D—ć u uvodniku »Srpske Riječi« mo da se uzročnici ove nemile pojave ko se to lahko dokazuje i kako- se sjaj­ cijelog članka jasno viri njegova briga od 8. jlina broj 110., u kojem je iznio i ispričavaju time, da su »pitali«, pa m za — mandate i težačke glasove. U toj ; no brani jedan »socijalni program«! ovo značajno priznanje: »Sporazum­ odgovoreno da »nema zarara«. Lijepa Vladin aktivni činovnik Mehmed Jakić, zaljubljenosti on ide tako daleko, da nom izmjenom beglučke uredbe došli stvar! A bi li taj gospodin pitao pred kojem se ne će iz Fojnice, jer se u No­ iznosi i ove misli: »Sad demokratska smo mi prema našem vodstvu u Beo­ pravoslavnom ili katoličkom crkvom? vom ne bi mogao baviti švercom na gospoda u svojoj naivnosti misle, da gradu u isti položaj, u koji su zapale i Mi upozorujemo vladu na ovaj pro­ će uvjeriti težake, kako je demokratski । račun svog »mučeništva«, udružio se sarajevske demokrate. 1 za jedno i za pust i tražimo da se u buduće ne desi sa drugim švercerom, također aktiv­ agrarni program bolji nego radikalski, drugo vodstvo je beglučka zemlja ovaka omaška, jer je drugi put ne bis­ nim činovnikom Ahmedom Hasandedia ne vide, da danas svaki težak zna, (valjda uredba? op. ur.) s obzirom na ćem. Skucati (Bog zna odakle!) novac mo kvalificirali pomanjkanjem odgoja, kako nema uistinu nekog socijalnog ni cjelokupnu državnu politiku, sporedna već hotimičnim vrijeđanjem i izaziva­ za putni trošak, konak i fijakere sa že­ radikalskog ni demokratskog programa stvar.« njem. ljezničke stanice i — sazvali »skupšti­ agrarnog, nego postoji jedino pro­ . Mjesto da stane pred toni državnom nu« u »zimskoj bašči« hotel Evrope. gram te ž a k a«. nuždom i da se pokloni pred vodstvom Nerad privr. Nar. Predstavništva Mačije trke do pojate, mislili su ljudi Gospodin uvodničar ide još jedan ko­ o kojem »Srpska Riječ« neprestano prelazi sve granice. Dok ne dođe do koji su sejrili ovu »skupštinu« na kojoj rak dalje, pa veli da »svaka stran­ trubi da je savršeno i nenatkriljivo, koncentracione vlade samozvani su se zajedno sa sejirdžijama bijaše svega 65 ka, koja hoće da je napredna (!) i sagospodin uvodničar pravi preko tog »narodni« predstavnici natezali o tom, osoba i na kojoj svi težaci (bijaše ih vremena (!) — mora usvojiti taj pro­ jednostavan prelaz na dnevni red pro­ ko ima »pravo« da upravlja ovom 15 do 20!) osudiše tu »stranku« i tu gram«. Da objasni ovu konfuznu meta­ vincijalne bosanske »politike« i zemljom, u kojoj su sretni i zadovoljni »organizaciju«. No sitni ljudi velikih morfozu svoje družine, g. D—ć se ubez imalo ustezanja iznosi »mudru« te­ šverceri i ljudi, koji su u rodbinskoj ambicija ne klonuše duhom na prvom tječe još konfuznijem razlogu pa na zu: »Ali što u Beogradu izgleda pitanje Regent i među muslimanima. Bilješke. Politika bosanskih radikala Mnslimanslra trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (đ. đj a Sarajevu. Dimnu Bale moneta 1 sprotindlsbi Kredite. — Kupuje I glaunlca vodale srećhe. lahiti 1 вгцеапвзпв sepln ovih vrsta. R Q I B 0 ORJRLEKJI aupuH I prodaji H »i mte robe, a pipBilh m itntm auiiraiu. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,580.550 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I Kancelariji: Kralja Petra uliti Z imiaiii, Ujnu - 8mjni: Тиј8иа» taifa, Sarajevu - literartai telefon: | �.PRAVDA Strana 2 Страна j I I j ■ vezi sa kakvim »narodnim« zastupnikom. ministrom ili ljudima koji su »od upliva«. Drugim riječima: koji se ražumiju u mazanje kola. Na račun te borbe »za principe« predstavnici su krali Bogu dane i gulili narod dižući dnev­ nice: ta valjalo je očuvat: »princip«! No evo što su dangubili za vrijeme »borbe«, ali zašto dembele sada, kada bi u koncentraciji mogli da se natječu ko je bolji i valjaniji. Narodno Predstavništvo više sliči odmaralištu, nego li kući reprezentanata. pa bi bilo najbolje, kad bi se odložilo njegovo zasijedanje dok odbori svrše svoje natezanje. Ovako ono služi samo na sablazan inozemstva a u unutarnjosti pobuđuje odvratnost i pruža zao primjer i vrlo zgodnu izliku svim organima vlasti, koji teže za dembelenjem i nehajnošću prema svom zvanju. ' Zar na primjer nije sramota, da se jedan dnevni red vuče dva mjeseca i da još nije pretresen? I i j | i J I : , Pitijski izvještaj, Presbiro javlja da je u subotu održana ministarska sjed­ nica, koja je trajala od 10 do 13 časo­ va. Raspravljana su i riješena mno­ ga važna državna pitanja, naročito o-na koja se odnose na što potpuniju su­ glasnost u radu pokrajinskih vlada pre- I ma centralnoj vladi. Jedan vaz. U petak 24. dan Ramazana držao je reis-ul-ulema svoj uobičajeni vaz u dupkom punoj Begovoj džamiji. Ovom i je vazu bio podloga ovaj ajeti-kerim: j »Zar vi zapovijedate ljudima, da dobro rade, a zaboravljate sebe? Vi imate Božju knjigu, koju čitate, pa imate li’ vi pamet?« Raščinjavajući smisao, u- j Upozorava da je ovaj ajet uperen na ehli-Tevrat, ali imade značenje i za nas i naše prilike. Medu ostalim tekao je vaz otprilike ovako: I među nama ih imade podosta, koji drugima govore, da dobro čine, a oni sami protiv toga griješe. Oni odvraćaju svoju djecu od laži, jer ne valja i jer je zabranjuje Šeriat, a dijete ih vidi i čuje, kako sami lažu. Oni drugima savjeruju, da ne piju pića, jer je štetno po naše zdravlje, a i vjerom zabranjeno, ali sami troše piće i truju svoj organizam. Oni druge upućuju, da vrše Božje zapovijedi, dok ih sami ruše, 0vaki ljudi ne mogu utjecati u dobrom smislu na svoju okolicu, jer sami pred­ njače zlim primjerom i obaraju djelom svoje riječi. Pa kad se oni ne drže svojih riječi, onda je teško Od drugoga tra­ žiti. da ih vrši, jer riječi lete i potiču samo, a primjer privlači i pokazuje pravu stazu. Ako imamo uvjerenje u dobru stvar, treba da to potvrdimo ; j I i ; I । , i I ' X lamske i ismijavajući ih rušimo svoju djelom i radom, a ne samo da govo­ zajednicu, a time i sebe gazimo, a bra­ rimo bez osjećanja i uvjerenja. ći ne želimo napretka i koristi Treba Bog (dž. šj dao je svim stvorovima dakle živim primjerom isl. zajednici put neka sredstva, da pomoću njih žive i pokazati čuvajući isl. individualnost, jer brane se; nijemim životinjama dao je stružuć boju sa islamske zajednice ovidljiva sredstva obrane i življenja: strugaćemo sve i izaći će nova' boja, medvjedu snagu, volu rog, konju brzi­ koja neće biti više boja islamske zajed­ nu. pticu krila, ribi peraja za plivanje, a nice. čovjeka jeo bdario nevidljivom silom, Naša inteligencija znade sve ovo, koja je nadvladala sve druge sile oko ona razumom razabira, što je dobro, a sebe, a to je razum, pamet. I pomoću što je zlo, a ako protivno radi i gazi razuma čovjek gradi sebi stan, pripi­ svoja isl. obilježja, radi protiv svoga tomi životinje, iskorišćuje prirodne si­ boljeg znanja. Iskustvo je naime do­ le i vadi bogatstvo iz zemlje; on razkazalo, da se duša ne da tako brzo lučuje dobro od zla, istinu od laži, ko­ rist od štete. To čovjek čini s obzirom promijeniti, pa je uzaludno nastojanje nekih muslimana, da zbrišu neka obi­ na sebe i svoje potrebe, ali valja da lježja sa isl. zajednice, jer boja brisa­ se sjeti i svoga stvoritelja, koji mu je njem gubi svoj pravi j naravni izgled, dao razum i silu, treba da vrši one ob­ postaje druga. A za tim ne ide valjda veze, koje je uzeo na sebe primivši Bo­ naša inteligencija, da nestane isl. za­ žju vjeru, treba da bude Bogu zahva­ lan na daru i razumu, kojim ga je od­ jednice ovdje. Nas boli u duši, kad vidimo, da na­ likovao. No to nije dosta priznati, već ša mladež odbacuje obilježja svoje isvalja i činom posvjedočiti, da smo se razumom juzdigli nad nijeme životinje i ј lamske zajednice radi nepoznata raz­ loga i od besposlice hoće s nje da skida ga znamo staviti u službu ne samo svoje koristi, nego i svoje zajednice za­ j daju njezinu posebnu boju (sibgatelhvaljujući Bogu (dž. š.), koji nas je u- | islam). To je stvar neopravdana i ne­ moguća, jer se naša obilježja ne daju srećio i na pravi put uputio davši nam zbrisati. Naša mladež hoda gologlava, svoju savršenu vjeru i nputu — Islam. i mi to ne možemo odobriti, jer je to Svaki je musliman dužan ne samo da prvi basamak daljnjem brisanju obi­ upućuje na dobro, već da ga i sam radi. lježja isl. zajednice. Naša inteligencija Ta je dužnost još veća kod onih mu­ slimana, koji su svoj razum obogatili^ oblači šešir i time briše sa sebe obi­ znanjem bilo vjerskim ih svjetskim te" lježje isl. zajednice. Mi nećemo biti tjesnogrudni i reći-da je ona tim izišla time postali učeni, inteligentni i spo­ iz Islama i primičMio selam i ispod še­ sobni, da bolje shvate preuzete dužno­ šira, ali moramo reći, da to nije nikako sti, koje će usrećiti i njih i njihovu is­ lijepo od naše inteligencije, moramo lamsku zajednicu. Islamska zajednica takav postupak osuditi, jer je bez nuž­ ima svoju boju i posebne odlike, koje de. Da se to čini u tuđini: Beču, Pešti, nju luče od svake druge zajednice (sibParizu, gdje nema muslimana, da se ti­ gatel-lah). A ko želi da koristi toj is­ me učini korist Islamu i čuje, šta se lamskoj zajednici, vaja da poštuje tu govori i snuje protiv Islama, to bi bilo njezinu boju i mora da nosi i sam na pohvalno, ali ovdje među nama to je sebi istu boju. Jedan inteligentan musli­ u najmanju ruku nelijepo od naše inte­ man. koh kritikuje isl. zajednicu i za­ ligencije. Ovako bezrazložno odbaciva­ bacuje sve islamske ustanove držeći nje obilježja isl. .zajednice vrijeđa nas ih apsurdom i besmislicom pa ne po­ i boli u srcu i mi to osuđujemo, jer nije sti. ne klanja, ne daje zekata i t. d., a lijepo od muslimanske omladine, da opet hoće da mu je ime Hasan ili Mugazi svoje i stidi se isl. zajednice. staia, taj je zbrisao sa sebe sve islam­ ske boje i odbacio sva isl. obilježja, pa Ovaki obično vele, da imaju islamsko nema šta da ga veže uz isl. zajednicu. srce, i misle, da je to dosta. Ali treba Ovim načinom on je sam sebe onemo­ da znaju, da — premda time ne izlaze gućio medu muslimanima i on ne može iz Islama — ipak čine ružno djelo i da korisno djeluje u musi, zajednici, daju loš primjer, kad od nerazumne kako ga je Bog zadužio davši mu pa­ besposjjee brišu sa sebe hotimice obi­ met. Valja znati i to. da ni onaj musli­ lježja svojih otaca i isl. zajednice. Time man. koji klanja i posti i vrši druge se otuđuju od svoje braće i čine svoje vjerske dužnosti, nije izvršio svoje ob­ korisno djelovanje među muslimanima veze uzete od Boga prema svojoj zajed­ radi jedne besposlice nemogućim. Da nici i braći, jer je svaki musliman du­ ovo nije dobro ni po našu inteligenci­ žan isto tako raditi za isl. zajednicu i ju ni po isl. zajednicu, lasno će svako njezino dobro. vidjeti. Zato je dužnost naše inteligen­ cije, ako želi narodu koristiti i voditi Zato treba da se naši muslimani ško­ lovani i neškolovani približe braći svo­ ga pravim naprednim putem kao što je joj, da ili upute i pouče, da im pruže Bog zadužuje, da se približi svojoj za­ jednici, da poštuje njezinu boju f njome ruku i dignu iz blata i mraka. Ko je inteligentan i želi pomoći braći, treba se i sama nakiti, da oprezno i obazrivo liječi rane i vodi spasu i blagostanju da se oboji bojom svoje zajednice pa da je diže postepeno, čuvajući obilježja svoju zajednicu. Ne smeta našem radu svoje zajednice, jer rušeći ustanove is­ to, da li se mi osjećamo Jugoslaveni­ F E LJ T O N. A- Hifzl Bjelevac : Rene Logotetides. — Ј1РАВДА’ (57) Sazove vijeće svojih doglavnika i saopći im svoju želju. Dok je vijeće raspravljalo o tome Imriš se je spremala u svoijm sobama da primi carsku krunu. Dva osjećaja zaokupila je u taj čas: osjećaj djevičanstva i osjećaj časti, slave i raskoša jer ono što je bilo pred njom podraživalo je njezina čuvstva. A medu ta dva osjećaja uvuklo se je samo ono jedno pitanje: ako sve careve žene ostanu hoće li ona primiti krunu? Zar ne će ona biti ipak zadnja careva želja? Ona treba da toplinom svoga tijela ogriie istančale osjećaje, strasti cara koji sve nudi, da se zadovolji... Imriš je osjetila, da joj lice gori od stida, od nečeg što joj je govorilo tiho, ali ozbiljno: da po­ dere sva ta odijela, da razlupa dragocjenu krunu i objegne u slobodnu planinu. U to su robinje došpe, ponijele joj skute i rekle da je čeka car u dvoIrani s vijećem. Ona je pošla. U vrhu dvorane sjedio je cap, a do njega desno i lijevo doglavnici i savjetnici. Kada je Imriš unišla praćena robinjicama svi dostojanstvenici pogledaju je i začude se njezinoj ljepoti priznavši caru, da je Imriš najljepša žena što su je oni ikad vidili. Za tim najstariji doglavnik upita Imriš hoće II postati carevom ženom. Ona i sada opetova svoje uvjete. Na to car naredi da dođu njegove žene, dvorkinje i ostale; jedna po jedna da se očituju. Kad su počele dolaziti, — najstarija sultanija, pa redom druge. Imriš je stajala oborene glave i i gledala preda se. Osjećala je sve poglede na sebi i činilo joj se kao da je neko vrućom vodom polijeva. Svakoj je stavljeno pitanje: pristaješ li, da car | j I ' | j I uzme još jednu ženu? na koje su sve odgovorile sa: pristajem. . . Na drugo pitanje odgovorile su sve da ne žele ostati više uz cara. . Site su toga života. . . A kad ih je car upitao za nagradu one su rekle neka o tome odluči vijeće. Tad je pogledala Imriš i rekla: »Svaka od vas nek uzme po jednu pokrajinu.... Car se je zamislo, zagledao se je u lijepu Im­ riš i prevladala je strast: »Neka im bude! . . « Svaka je dobila po pokrajinu pa kad je glavni tajnik izvijestio vijeće, nije ostalo caru ništa osim grada u kojem jo stolovao. »Možeš li sve pregoreti?« upita Imriš. »...Mogu« reče car i pristupi Imriši: »Sada si moja... « — Jest, kada sam ostala sama i biću tvoja ako nikad ne požališ ovaj dar... « Car je održao riječ, ali se nije više nikad pri­ bližio Imrišu. Zatvorio se u svoje sobe i rasmišljao dugo razmišljao o toj čudnovatoj djevojci. Pomišljao je i na to da i nju pusti neka ide, ali njoj nije imao šta više dati. Imriš je sjedila u dvoru i često gledala zamišljeno carevo lice kako prolazi kroz sobe. Nestalo je u dvoru buke, nestalo gozbi i bes­ konačnih pijanki; zavladao mir, koji vraća čovje­ ka duši. 1 jednog dana pošla je Imriš caru i upitala ga. »Za što si sada uvijek tužan?« Car podigne glavu i reče: — Tužan sam za to što čitav život nisam bio ljubljen i što ni jedna mojia žena ne ostade uza me.« »Za to — odgovori Imriš — jer si ljubav di­ jelio, kao što si dijelio darove, kao što si dijelio carstvo, a ona se ne dijeli. Ona mora biti čitava i pripadati samo jednoj. Jesi li ikad o tome mislio? — Jest, mislim o tome sada. Mislim šta bih | mogao dati za tvoju ljubav... « Бро| 16« Broj ma, Hrvatima ili Srbima, jer se i s takim raspoloženjem dade raditi u isl. zajednici; .glavno je, da mi želimo po­ moći islamskoj zajednici, a da se nismo zarekli. da ćemo bezrazložno gaziti i rušiti obilježja islamske zajednice. Ina­ če ćemo biti od onih, koji druge upu­ ćuju na dobra djela, a sami zaborav­ ljaju svoju dušu. Kriza u Italiji. Poluoficijelno se javlja iz Rima, da je sastav vlade povjeren Giolittlju. Druga­ čije konačno nije moglo ni da se zbude. Već prije dva dana službeni komunikej agencije Stefani veli da se sa svi­ ju strana traži povratak Giolittijev, te dodaje, također i sa strane onih grupa, koje su ga uvijek ogorčeno pobijale. Opće nezadovoljstvo koje vlada u ci­ jelom svijetu, u Italiji samo je još po­ jačano, jer je obuzelo sve slojeve na­ roda i sve parlamentarne grupe, počam od skrajne desnice pa do skrajne ljevice i stoga je pokušaj primirenja i kompro­ misa, što je bila konačna Nittijeva po­ litika. morao propasti. No borba nije ■još dovršena, ona još uvijek traje iz­ među obih polova talijanskoga naroda između ultra-nacionalaca i talijanske internacionale. Dolaskom Giolittijevim nacionalci su pobijedili, samo je pro­ blematično. da li će dugo počivati na lovorikama svoje pobjede .i ubrati nje" zine plodove. Šta više moglo bi se reći da sad, kad je nestalo kompromisnih elemenata, kad se talijanska javnost raspala na dva protivnička tabora, bor­ ba tek zapravo počinje. Socijaliste već obećaju najžešću opoziciju protiv nove vlade i čini se da su svoje djelovanje već započeli. Nema nikakove sumnje, da povratak Giolijtuev znači temeljitu promjenu po­ litike. Italije, i vanjske i unutarnje. Dok u unutarnjoj politici GioHtti znači iza­ zov nedvojbeno jakoj sdcialističkoj Ita­ liji, znači kurs crne reakcije, u vanjskoj .politici znači i ako moguće za prvo vri­ jeme ne sasvim izraziti povratak k orijentaciji prema N j e m a čkoj i njezinim javnim i tajnim satehtetima. a ono svaako ohladnjenje prema solidarnoj 'savezničkoj polj-ict. To se jasno vidi već iz zabrinutosti, koja se poćeja povodom glasina o Giolittijevom povratku manifestovati u pariškoj štampi. Teško je vjerovati da je stari prijatelj kneza Bii!owa i žaiki pobornik tijesne suradnje Rima s Berli­ nom i Bečom za vrijeme rata, koji je uvijek odlučno pobijao, odstupio od svojega creda. Naoko je štoga malko nerazumljivo, kako »pobjednička« Ita­ lija može da povjerava izdajici. Razmotrimo li ali stvar izbližega onda nam se taj skok iz ekstrema u eksrem javlja potpunoma jasnim i lo- »Moja se ljubav ne plaća — reče Imriš — kad u tebi nestane prijašnjeg čovjeka, kojem se je svidilo tijelo, kad osjetiš dušu mojuj postaću tvoja i bez darova.« Car je oborio glavu i suze mu potekle. Imriš mu priđe bliže i reče: »Care, osjećaš li moju blizinu?« On je pomiluje po tiču i kosi, a Imriš ga nje­ žno ogrli... Tu se je večer čudo dogodilo! Sluge su vidile iza ponoći kako je car izjahao konja i otišao ne­ poznatim putem. Uzalud su ga isšekivali. Prolazio dan za danom a on se nije vraćao. Imriš je vla­ dala u njegovo ime i i upravljala pravedno malom državom i živiia u dobrim vezama sa susjeeima. Nakon dugo godina doznalo se zn cara, da živi u jednoj pustinji. Tada se je Imriš zaputila k njemu i našavši ga rekla mu: »Za što si otišao?« — Jer je bilo moje srce i previše slabo, da se tvome približi. U meni su onu veće umrla oba čo­ vjeka. .. « Car se nije dao nagovoriti, imriš se vratila na­ trag skinula krunu s glave i otišla u svoju planinu. Imriš i sada živi, Imriš živi u Išta planini i nikad je neće ostaviti. U lo vjeruje svak u Kavkazu, jer je Imriš bila vila... « Svaki put kada je Ašteta ispričala priču o lmtiši Rene bi zaklopila oči i razmišljala o vili, koja i sada živi u Išta planini. I uvijek, redovito iza ovoga pojavljivalo se u njezinoj mašti malo seoce, kroz koje teče rijeka. I nehotice zaletila se je nje­ zina mašta s vrhova Išta planine prema njezinoj domovini i ugledala Ksantis, starog djeda i čupavu djecu, — onda kola na zaprašenoj cesti... A iz svega ovoga kroz maglene misli, kroz bol i pregaranje budila se ljubav, ljubav pregorena i prezrena. Tada je Rene razmišljala o Ihsanu Sururzade i plakala. Nastaviće Se. �Lpoj 168 — Broj ПРАВДА* — .PRAVDA, je unišao u kuću jodne Srpkinje, koja gičnim. Kako se razabire Giolitti obega je pozvala, da joj napiše nekakvu ćaje talijanskim nacionalistima ispunje­ molbu. U kuću je u taj momenat došla nje londonskoga pakta i loš k tome Ri­ jedna druga pravoslavna djevojka, pa jeku za dodatak, samo ako prihvate se 'je on ondje zadržao razgovarajući njegovu koncepciju vanjske politike. Ita­ s tom djevojkom, dok nije izbila i tra­ lija se u saveznicima gorko razočarala žena gospoda i za njom jedan pravo­ baš u pitanju Jadrana. Uz sve savez­ slavni, te kad je ugledao Demirovića, ništvo, uza sve simpatije prema Italiji, dobacio mu je: »Zar si tuđe?« i vra­ saveznici su u jadranskom sporu i pi­ tio se natrag. Ovo je bilo usred dana, tanju aplikacije londonskoga ugovora pokazali, po mišljenju Talijana veliku I jer Demirović niti se je krio, niti je imao razloga da se krije, a nije ni znao, rezerviranost a djelomice j direktnu sabotažu. da su ove osobe bile na zlu glasu me­ du pravoslavnima. Povratkom Gioiittijevim nastoje sad Eto ovo je taj »strašni delikat«, radi Talijani, da slave u pitanje kompakt­ kojega je naš g. upravitelj imao obra­ nost i solidarnost savezničkog bloka i za suspendovati jednoga nevinoga, po­ prijetnjom eventualne orijentacije pre­ štovanoga i obljubljenog učitelja. Ni ma Berlinu hoće da izvrše pritisak na­ jedan musliman, a uvjeren sam, ni pra­ ročito na Francusku, da pokaže više voslavni osim g. predstojnika i njegove djelotvornog shvaćanja i popustljivosti klike nemaju šta prigovoriti g. Demiprema talijanskim aspiracijama. Danas roviću. Prema propisima učit. disc. p. je saradnja s Berlinom moguće samo ova je suspendija ovisna o potvrdi uči­ prijetnja, ali tko zna ne će li već sutra teljskog senata u Tuzli, pa se nadam, postati zbiljom. Odugovlačenje jadran­ da će ovaj senat dati svoj veto proti ske krize postaje sve teže za Italiju i ovakvom očevidnom šikaniranju jednog ne dođe li do skorog riješenja. moglo nastavnika; a siguran sam, da će disci­ b doći do katastrofe. Stoga je izba­ plinarna istraga potpunoma rehabilitira­ čena ličnost Giohttijeva kao posljednji ti drsko povrijeđenu čast g. Demiro­ adut, moguće malko lakoumno, ali vića. Stog ne bih ni iznosio ovu stvar nesumnjivo odlučno, da već ne kaže­ na javnost zbog samoga g. Demirovimo očajno. Jer opći položaj Italije da­ nas je očajan. Dosadašnja cjelokupna : ća, nego mi je glavna namjera, da upopolitika Italije doživljuje neuspjehe na I zorim mjerodavne faktore na pozadinu svima linijama, i stoga poraz u Alba­ I i svrhu ovoga neopravdanog akta naniji samo je jedna karika u cijelom lan­ i šega g. upravitelja. Nije njemu u ovom cu katastrofa. Na mirovnoj konferen­ I slučaju stalo do javnoga morala, jer ovdje ne predleži nikakav nemoralan ciji uspjelo je Italiji proturati, da veći dio Albanije postane njezinom interes­ J čin; ne radi se ovdje ni o povredi čuv­ stva pravoslavnoga dijela građanstva, nom sferom. Albanija imala je biti u jer se nije ništa dogodilo, što bi iza­ prvom redu bazom daljnjega prodira­ zvalo opravdani gnjev. U protivnom nja na Balkanu, imala je držati Jugo­ slučaju muslimani bi bili prvi, koji bi slaviju u šahu. Posjedom Valone ima­ ustali protiv toga, jer ako itko imade la je Italija postati suverenom vladarirazloga da se tome opre, a ono ga com Jadrana, koji bi na taj način po­ imaju muslimani najviše, jer smo mi u stao talijanskim jezerom. Samo tu su tome najosjetljiviji. Ne misli on ni to, Talijani pravili račun bez krčmara i tje­ da će moći naškoditi ugledu i službi grajući lisicu istjerali vuka. Uloživši ve­ Demirovića, jer je on odveć čist i is­ like investicije nastojali su da uzbune pravan, a da bi ga ovakovi drski i pronacionalnu samosvjest Albanaca upe­ računani ispadi mogli okaljati., rivši je protiv nas. No osvješten; AlbanSvrha ovog nezakonitog akta jest đi prihvatili su garibaldijsko načelo »fupripraviti teren da se uzmogne premje­ ori la straniero« pa sad šibaju Talijane stiti naš obljubljeni g. Demirović. Raz­ iz svojih Gudura. Danas se talijanska log pak ovome nastojanju leži u ličnoj vojska drži samo još teškom mukom mržnji i sistematskom ometanju na­ u Valoni, koju Albanci bombardiraju iz pretka nas muslimana. Lična mržnja u vlastitih talijanskih topova nanose ć: im toliko, u koliko g. Demirović imade taj teške gubitke, tako da je pitanje da li peh, da je Hrvat i u koliko mu njegov ne će Valona skorih dana pasti. Na­ svijetli karakter ne dozvoljava da se ravno Talijani pripisuju svoje neuspje­ ulizuje i metaniše ispraznim veličina­ he u Albaniji makinacijama Jugoslavi­ ma, koje svoj položaj osnivaju na pu­ je. Doista mi bismo se morali ugledati koj slučajnosti i neprosvijećenosti u Albance. masa. Unutarnji položaj u Italiji još je kaSistematsko ometanje napretka mu­ tastrofalniji od vanjskoga. Pučanstvo slimana u toliko, u koliko je ovo nasta­ iscrpljeno ratom, uesigurnšoću i neodvak na ono, što nam je g. Krstić u dru­ ređenošću vanjskog položaja, teškim štvu sa svojim šurom, šk. upraviteljem prehranbenim prilikama dnevno mani­ g. Boškom Markovićem dožsada učinio. festira svoje nezadovoljstvo. Malo je Kod nas je naime bio škol. upravitelj čudno kad cijele provincije jedne ‘po­ g. Ibrahim Dautović. Njegovom zaslu­ bjedničke« države stoje u otvorenom gom bilo je u našoj osnovnoj školi po­ ustanku, kad dnevice dolazi u pojedi­ četkom one godine preko 40 musliman­ nim gradovima do uličnih bojeva, koji ske ženske i 140 muške djece. Boško gutaju stotine ljudskih žrtava. Posljed­ je uz pomoć Krstića kopao i nogama nji događaji u provinciji Bari poprima­ i rukama, da se premjesti upravitelj ju otvoreni revolucionarni karakter. Dautović, a da on dođe na njegovo Ovi ustanci mogu se momentano .su­ mjesto, što mu je napokon i uspjelo. Ušiti, ali oni uvijek sačuvaju iskru, koja zalud smo isticali, da bi to loše djelo­ dalje tinja za nov požar. Široke mase valo na polazak musi, djece i da obzi­ moći če se umiriti samo odstranjenjem rom na broj djece pripada to mjesto dosadašnjega neizvjesnog vanjskog po­ muslimanu. Posjedica ove nepravedne ložaja dalekosežnim socialnim refo-mai bezobzirne transakcije jest to, da da­ ma i obnovom produktivnih sila zem­ nas pohađa osn. školu od tjnih 40 samo lje. a čini se da budući Giolittijev ka­ 4 ženske i od 140 samo 75 muške dje­ binet kani uzeti baš protivne ciljeve. Pođe li »pobjednička« Italija doista o- 1 ce. I sada dolazi na red g. Demirović. Treba još i njega ukloniti, da se uz­ vim putem, ne će biti nikakvo čudo amogne naša narodna osnovna škola k<> je jednog dana sažeže plamen re potpuno pretvoriti u konfesionalnu, gdje volucije. (»Hrvat«), neće biti mjesta »turskoj« djeci. Mi najodlučnije protestujemo protiv ovog satrapskog postupka g. upravite­ lja ј upozorujemo unaprijed, da neće­ mo lako dozvoliti, da nam se i ovaj naš obljubljeni učitelj makne. Demiro­ Vlasenica, 5. juna. vić je vrlo mnogo doprinio napretku i (Lična mržnja ili sistematsko ometa­ prosvjeti u našem mjestu, te nam on nje musi, napretka). U »Pravdi« je u svojim karakterom i uzornim vlada­ dva maha bilo govora o našem kotar­ njem služi Rao najbolji primjer. Dosta skom upravitelju Krstiću. Tu je istak­ je što na upravi škole mirno gledamo nuto, kako je ovaj čovjek vrlo usko­ čovjeka, koji svojim rovarenjem i usko­ grudan i pristran. No kako izgleda, ogrudnim mentalitetom zavada mirno stalo je to bez ikakva djejstva, jer on građanstvo muslim. i pravosl. vjero­ i nadalje nastavlja sa svojim ispadima. ispovijesti; čovjeka, koji je uzrokom da To se najbolje vidi iz slijedećeg slučaja, se broj musi, školske djece raspolovi. koji upravo frapirajućom očevidnošću Da se ovo razumije, ističem za sad sa­ odaje svu golotinju ovoga gospodina. mo to. da je ovaj vajni upravitelj jedne On je naime prije nekoliko dana bez narodne škole javno doviknuo musKmanima: »Turci u Aziju« i da’je ikakva izviđa i prethodnog preslušanja suspendirao našega učitelja Hasana Deotvoreno pjevao pjesme, ko­ mirovića samo na prijavu Hasanovih jima se duboko vrijeđaju — ličnih neprijatelja, da se je on tobože vjerska čuvstva muslimana. nedopušteno zabavljao sa jednom pra­ Pa ipak naš »revni« kot. upravitelj nije voslavnom djevojkom. Taj tobožnji dese našao ponukanim. da ga bar ukori, likat. uslijed kojega je Demirović okle­ a ovamo kad se radi o muslimanu, po­ vetan. sastati se uistinu u ovome: on stupa ne samo svom rigoroznošću ne- Naši dopisi i I j i ' । j । j | go i protuzakonito i na temelju jedne krive presumpcije. On u ovom slučaju zlorabi svoju vlast; ne zadovoljava se samo s time nego unatoč jasnog slova zakona, on — obustavlja i beriva učitelja Demirovića, iako ga; kad bi senat suspenziju potvrdio, pripada dvije tre­ ćine plaće. Birčak. Tuzla, 8. juna 1920, Dne 6. o. mj. napao je na našeg vrlo vrijednog Muhamed ef. Zahirovića, muteveliju i člana vakufskog povjereulstva Risto Cinco sa najbezobraznijim riječima, koje se ne mogu u javnosti iznijeti. Tamam kad je gosp. Zahirović ulazio u vakufsku kancelariju ovaj ga je besramnik napao, a napadaj je usli­ jedio valjda zbog toga, što je neko pi­ sao o okružnom načelniku gosp. Grudiću, pa su »pametne« glave odmah zaključile, da je to pisao g. Zahirović. I pošto mu ne mogu ništa drugo učiniti niti ga premjestiti, to su eto neki indi­ vidui zaključili da se posluže ovakim besramnim sre_dstvima i da tako zapri­ ječe pisanje o g. Gradiću. Mi o ovome ne ćemo duljiti, jer nam se ne isplati trošiti vrijeme, nego ho­ ćemo samo da upozorimo Cupurdinu policiju, koja je iz neposredne blizine ovo sve mirne duše gledala, da ovome »junačini« stuče rogove, dok mi omla­ dinci grada Tuzle nijesmo ustali da po čaršiji stavljamo red i mir. A Cinci po­ ručujemo da mu za ovaj napadaj ne i.mo ostati dužni. Omladina. D. Vakuf. 8. juna. Narodna je poslovica: »Što je previ­ še. ni pas s maslom neće«. Da smo do sada šutjeli na sablažnjivj postupak učiteljice Dragice Kemenović, rukovodi­ lo nas je to što smo držak da će se ipak popraviti. Ali kad vidimo, da to ona ne čini i da iz dana u dan, ne sa­ mo da postaje gora, nego još da počima i izazivati, onda prestaje sve- pa i naša šutnja, koju je rukovodio gornji obzir. Gore imenovana učiteljica, sama po sebi bau-baška stvorenje u učiteljskom životu, odmah od svoga dolaska na ovdašnju narodnu osnovnu školu po­ kazivala je simptome prkošljivo-naduta individuuma, kojemu škola nije bio cilj, nego sredstvo da se domogne položaja. Činila je mnogo koješta, što se nikako ne može dovesti u sklad sa njenim t zvanjem, a još manje sa njenim pozi- i vom. Njezina burgijama, zavadanje i i t. d. doveli su tako daleko, da se više ne smije ni iz kakvih obzira ćutke pre- i laziti preko postupaka, koji je prikazu- | ju u ružnom svjetlu i kao učiteljicu i kao privatnu osobu. Nas se toliko ne tiče što ona kao učiteljica ne vrši zdušno svoje zadaće i što u školi pravi takove gigsere, koji bi joj ^pjesta školu ogradili kineskim zidom, da više nikada u nju ne zaviri; nas ne briga ni to, što svojim postup­ kom izvan škole daje dovoljno materi­ jala »besposlenoj« malogradskoj če­ ljadi, pa da o njoj i bogoslovu R. C., čim se dvoje sastane, pričaju čudne stvari; kao što nas slabo zanima i hr- j davi odnos između nje i škol. starje- ( šine g. Mustafe ef. Šišića, na koga ona — pod pritiskom i na nagovor svoga »ljubavnika«, u kome se zrcali pravi [ mentalitet fanatizovane hrišćanske čar- i šije — izmišlja takove stvari, koje su i ' previše daleko od ovog vrijednoga i strogo na svome mjestu narodnoga uči- i telja, da prosto nadilazi svačije vjero­ vanje. Ali nam nije svejedno to, da i ona na svakome koraku izaziva ovdaš- ; nje građane muslimanske vjere. Još ni­ smo zaboravili njezinu uvredu koju nam je nanijela u svojoj poruci na mu- ; slimane, kada je odustala od uloge na zabavi, koju je davala »Islamska čita­ onica« i to prije na tri dana same za- ; bave, a već pada i njezina druga uvre- ' da, koja po blagosti riječi izostaje od ' prve, ali je po značenju nadmašuje, pa i nam daje povoda, da gospojicu učite­ ljicu javno upitamo: šta je mislila pod svojom prijetnjom: »vidićete vi »tur­ ska« djeco«? Ako nam gospojica uči­ teljica- ne dadne zadovoljštinu za nanešenu uvredu kada je povraćala ulo­ gu i ako nam ne razjasni šta je mislila pod gore navedenom prijetnjom na »tursku« djecu, onda ćemo i mi znati za­ svirati u druge diple, pa če joj to biti neugodno i to baš sada, kada je u to­ ku disciplinarni postupak protiv nje i kaz. rasprava radi objeda, za koje ju je tužio gospodin M. Šišić, da joj ne će pomoći ni njezin štićenikl-ljubavnik«. ni svi oni. po čijim uputama ona radi protiv ovdašnjih muslimana. Сгпаиа 3 UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Oko pokrajinskih vlada. »IJrvat« jav­ lja iz Beograda: Ministarski odbor od šest ministara započeo je pregovore za rekonstrukciju pokrajinskih vlada. Pi­ tanje pokrajinske vlade u Dalmaciji ra­ di položaja, koji.ta naša zemlja zauzimIje u međunarodnom pogledu, izgleda, da neće naići na poteškoće, osobito glede predsjednika dra Krstelja. Predstavnik Narddnfeg Kluba dr. Drinković po uputama svog kluba tra­ ži da se prije rekonstrukcije vlade u Hrvatskoj uredi pitanje — bosanske vlade. Pitanje slovenske vlade nailazi također na poteškoće, jer demokrate traže udio u toj vladi ne prama jako­ sti stranke u tpj pokrajini već prama jakosti u cijeloj državi, koje stanovište ne mogu da prihvate druge stranke, osobito klerikalci. Poseban položaj hrv. bana. U odbo­ ru za izborni zakon ustao je dr. Palaćek protiv predloga ministra za konstituantu Protića da se banu i povjereni­ cima prizna pasivno pravo. Obrazlo­ živši taj svoj prigovor ističe, da je ban kao i svaki drugi povjerenik prosti či­ novnik, koji uopće nema nikakvog poli­ tičkog značaja. Ovim predlogom bi se imalo utvrditi, da su to politička mjesta na što on ne. može nikako pristati. Ostali demokrati živo su odobravali ovoj Palačekovoj izjavi. Poslanik Šegvić branio je položaj bana kao položaj mi­ nistra, što je priznato i kod proglaše­ nja ujedinjenja, pa je odbor to mišljenje i usvojio. -I Pitanje predsjednika parlamenta doći će na dnevni red poslije rasprave za­ kona o izboru za konstitua:itu. Da to nije već prije došlo pred kuću krivac je dr. Ribar, kojemu je teško pustiti to mjesto, pa zateže preko potrebe tim pi­ tanjem. VANJSKI POLOŽAJ. Iz Albanije. »Times« javlja iz Valone, da je položaj u Albaniji nepromijenjen. Ustaše su opkolili grad i približili mu se na 2 kilometra, te zauzeli sve pozi­ cije koje su napustile talijanske čete. Talijanski zapovjednik dao je isprazniti obranbenu liniju. Patralni parobrodi i razarači čuvaju grad, a očekuje se i do­ lazak krstarica. »Times« dalje javlja, da je između Esadpaše i beogradske vlade došlo do sporazuma, prema ko­ jem bi Esadpaša dao obavezu, da će sav svoj upliv u Albaniji založiti za Jugoslavene. Jugoslavija će raditi za nezavisnost Albanije i za priznanje Esadpaše za albanskog guvernera. Depeša iz Rima javlja, da su vijesti iz Albanije proizvele u Italiji vrlo mu­ čan utisak. Naročito postoji bojazan za sigurnost Valone. Talijanska vlada ob­ javila je slijedeću poluzvaničnu notu: »Sadašnji događaji u Albanin prouzro­ kovan su povlačenje talijanskih trupa. Albansko stanovništvo zaista manifestuje svoja osjećanja protiv Italije. Ita­ lija će ostati u Valoni, čija utvrđenja nemaju čega da se. boje, a najviše što može učiniti, ako se ukaže naročita potreba, jeste to, da suzi okupacionu zonu, koja ovog momenta prelazi sto kilometara. Prema jednoj pariškoj depeši iz Va­ lone, varoš su opkolili pobunjenici koji se nalaze samo dva kilometra daleko do grada. Talijanska komanda organizuje obranu. »Picolo« javlja iz Rima: Glasom zad­ njih vijesti iz Valone položaj je u Al­ baniji nepromijenjen. Buntovnici Su se utaborili na visočinima oko grada, te smetaju noćni mir živahnom vatrom iz pušaka. Talijanska posada ustrajno drži svoje pozicije u mjestu, te je po­ dupirana od ratnih lađa, koje su usi­ drene pred mjestom. U Valoni se oče­ kuje dolazak drugih četa. Položaj je oteščan usljed okolnosti, da su doga­ đaji zadnjih dana prisilili posadu u Santi Ouaranta. te se je povukla iz svojih položaja u Valonu. Taj uzmak prouzrokovao je pobunu u južnoj Al­ baniji. Vijest da su buntovnici zarobili talijanski odio sa 400 ljudi odnosi se sigurno na posadu u Deleteni, koja je bila izolirana usljed prekida brzojavne i telefonske veze. Medu zarobljenicima nalaze Se i dva pukovnika. Talijanski »II Tempo« tvrdi po svo­ jim Informacijama, da je albanska bu­ na bila navodno prouzrokovana pro­ glasom Esad paše, upravljenim na ta­ lijanske nackmaljste i usljed navodnog ugovora, koji je sklopljen između Esad paše i beogradske vlade. Ovaj ugovor �Страна 4. Sirana Број 167 Bro) .ПРАВДА* — »PRAVDA* imao bi sadržavati slijedeće tačke- 1.) Esad paša utanačio je sporazum sa be­ ogradskom vladom, te joj je stavio na raspolaganje sav svoj upliv, koji ima nad Albanijom; 2) beogradska vlada obavezala se. da će podupirati neodvisnost Albanije pod kontrolom Esad paše, te obećaje, da će ga imenovati za doživotnog guvernera Albanije; 3) nakon smrti Esad paše prelazi sve pra­ vo, koje jntade Esad paša na albansko prestolje na državu SHS. Neposluh talijanske vojske. Tršćan­ ski »Lavoratore« piše pod naslovom »Sinoćna vojnička demonstracija«, da se 11. o. mj. u 9 i po sati na trgu Garibaldi sakupilo veliko mnoštvo arđita Sa nmjerom da prirede demonstraciju. Uzrok tome je zapovijed za odlazak ti Albaniju. Pitanje Perzije. Javljaju iz Pariza, da će se ekšekutivni savez Lige Naroda sastati u Londonu 14. juna, da ispita stvar boljševičkog napredovanja u Per­ ziji. Engleski radnici za Rusiju. »Times« javlja, da je voda engleske radničke delegacije izjavio, da su evropske vla­ sti činile veliku pogrešku podupiranjem poljske pustolovine. Naglasio je da će radnička delegacija svim svojim sila­ ma nastojati da se uspostavi trgovački odnos sa Rusijom, te će obustaviti sva­ ku pomoć Poljskoj i drugim državama, koje se bore protiv sovjetske Rusije. Londonskom izvjestitelju lista »NewCouranta« bilo je javljeno s poluslužbene strane, da se uklanjaju poteško­ će za uspostavu prometa između En­ gleske i Rusije. Ostavka poljske vlade. Pošto je parlamentarna komisija za ishranu odba­ cila vladin projekt sekvestra svih cerealija u zemlji, kabinet Skulskog pod­ nio je ostavku. Mobilizacija Litavske. Prema vijesti­ ma »Berlingske Tidende« litavska vla­ da je naredila mobilizaciju, da se ogra­ di od svakog iznenađenja pri daljnjem razvoju rusko-poljskih bojeva. Tješinsko pitanje. »Narodni Listy« javljaju iz Moravske Ostrave, da su u tješinsko područje stigle nove antantine čete, osobito francuske, koje su od­ mah zaposjele demarkacionu liniju. Oko sastava njemačke vlade. Držav­ ni kancelar Miiller vratio je državnom predsjedniku mandat za sastav kabi­ neta. Ovaj je pozvao predsjednika nje­ mačke pučke stranke dra Heizea na razgovor. Dr. Heize nalazi se momentano u Drezdenu. Definitivan rezultat izbora u Njemač­ koj pokazuje ovaj razmjer stranaka: Socijalisti većine 110, nezavisni socija­ listi 80, centar 67, konzervativci 39, nacionaliste 65, umjereni konzervativci 61, demokrati 45, bavarski nacionalisti 21, razne sitne grupe 15. Njemačka vojska. Javljaju iz Berli­ na službeno, da je dovršeno ograniče­ nje njemačke vojske na 200.000 ljudi. Boljševici ljuti na Njemačku. Njema­ čka štampa donosi vijest »Morningposta« iz Moskve, prema kojoj je slabi uspjeh komunista u izborima za nje­ mački Rajhstag izazvao burne prizore u moskovskom velikom sovjetu. Rije­ šeno je opozvati boljševičkog, zastup­ nika iz Berlina. Sjetite se „Gajreta". Domaće vijesti j I ’ I | vora, jer to ne ide u korist ni muslima­ nu ni katoliku Hrvatu. Vidio Grudić, da to lahko ide, pa se je, pohlepnik, popišmanio i sad traži — dvostruko. Ljudi ljudski, zar ovo nije baterma i zar ovaj postupak nije jadniji i čemerniji od postupka Hermana i Pitnera? JEDNIM POTEZOM PERA. Kako đoznajemo s pouzdane strane izdalo je ministarstvo finansija naredbu, ko­ jom se obustavljaju prinosi (potpore) za uzdržavanje, koje su dobivale obite­ Cijene mesu. Od 14. juna 1920. u 6 lji onih vojnika, koji se još nisu povra­ sati u jutro vrijede ove snižene cijene tili iz vojske, ili su umrli, zagubljeni 1 i to za jedan kiogram mesa: sa privat. d. Ovim jednim potezom pera ri)egom 10% 24 K, bez privage K 26. Na šava se 680 obitelji kruha i onovo je maksimirana cijena telećem me­ staje 875 djece neopskrbljene u sa­ su prima kvaliteta K 30, sekunda kva­ mom gradit Sarajevu. Od ovog broja liteta K 26—28. Cijena janjećem i bra­ većem mesu ostaje 26 K po kilogramu otpada na muslimane 838 nenepromijenjena. opskrbljenih, a od ovoga 473 djece. »Konzorcija« javlja: Pfghranbena Za sad bez komentara. kriza savladana je. Nadajmo se da se ona kod nas neće nikad više pojaviti. Proslava 15. godišnjice Musi, zanati, Rajonifanje i racioniranje. koje je do udruženja »Ittihad« u Mostaru obavlće sada bilo potrebno, postalo je suvišne. se po ovom rasporedu: Prvi dan: 21. Prema tome prodavače se u buduće juna u 15" doček gostiju iz Sarajeva konzorcijalna roba bez legitimacije. (Bosne) na kolodvoru s »Hrv. Glaz­ Tržne prilike počele su se poboljša­ bom«. a u 20” doček gostiju iz Herce­ vati. Mi smo odlučili, da naše i onako govine na kolodvoru s »Hrv. Glazbom«. umjerenne cijene još za nešto u korist Drugi dan: 22. juna u 6 sati u jutru potrošača regulišemo. Prema tome pro­ budnica »Hrv. Glazbe« po gradu; u 10 davače se naša roba u detalju do dalsati Akademija u prostorijama »Hrnjega po slijedećim cijenama: brašno voja« sa svečanom proslavom, svira­ za pecivo K 14.—, brašno za varivo njem »Ittihadova« tamburaškog zbora, K 13.—, brašno za hljeb i raževo braš­ deklamacijom, predavanjem i dijelje­ no K 11— (prije K 12.—), kukuruzno njem diploma izvršujućim društvenim K 6.50 (prije K 7.—). tjestenina K 20.—, članovima. U 12 sati zajednički ručak grah K 8,— (prije K 9.—), kaša K 10. u »Ittihadovoi« bašči, u 16—18 sati šet­ pšenični griz K 16.—, kukuruz u zrnu nja i razgledanje grada, u 18—19 sati K 5.50 (prije K 6.—) na kg. večera u »Ittihadovoj« bašči, u 20 sati Brašno svake vrsti, tjesteninu, grah, koncerat u Rankovića Perivoju i kašu, kukuruz u zrnu i kukuruzno nnprostorijama svratišta »Neretva«. Su­ šno na veliko stavljamo uz povoljne djeluje uz »Ittihadov« tam. zbor. »Hr­ cijene svim interesentima na raspola­ vatska Glazba«, pjevački zbor Hrvoganje. je« i pokrajinski tamburaški zborovi. Treći dan: 23. juna u 8 sati izlet s go­ drug1 c;:Sti mjesni sastanak 15. o. mi. stima u Iliće, u 12 sati pratnja gostiju slaver.jUih južinjera I arhitekta držače (koji putuju prema Sarajevu) na kolod­ drugi pšti mjesni satsanak 15. o mi. vor. u 15 sati pratnja gostiju (koji Pu­ u 9 sati na večer. Glavna tačka dnev­ tuju prema Čapljini) na kolodvor. nog? eda je Izvještaj o zagrebačkom Odbor za proslavu pobrinuo se je za kongresu inženjera i arhitekta u Beo­ ukonačjvanje gostiju, te će gosti odmah gradu i staleška pitanja. nakon odmora u »Ittihadovoi« bašči bi­ ti upućeni u svoje stanove. Drugi dan proslave (22. juna) gosti dobiju objed i večeru u »Ittihadovoj« bašči uz vrlo umjerenu cijenu. Direkcija željeznica u Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ Sarajevu je zamoljena za polovični po­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ pust II. i III. razreda za put u Mostar ravni ures te da mu vanjština postane i natrag. Gosti imaju ponijeti legitima­ usljed toga neugledna i staračka, snaći cije svoga društva, na kojima će pi­ će samo onoga, koji svoju kosu zane­ sati. da putuju na »Ittihadovu« prosla­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, vu u Mostar. Neka se u tu svrhu poje­ onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu dina društva pobrinu 48 sati prije za pomadu, koja izvrsno djeluje protiv mjesta kod predstojnika dotične stani­ peruti i ispadanju kose, čini, da krhka ce. Za povratak će. »Ittihad« isposta­ i slaba kosa postaje mekana i bujna, viti legitimacije i pobrinuti se za mje­ daje kosi sjaj i zaprijećuje da kosa sta na željeznici. prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača Činovnički zahtjevi. U Beograd ot­ vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen putovao je predsjednik zagrebačkog sa­ V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. veza javnih namještenika dr. Benko310. [Hrvatska]. vić sa predsjednikom saveza *slovenskih činovnika, gdje će se sastati s de­ legatima pokrajinskih saveza Dalmaci­ Prehlađeni li ste? Boje Vas prsa? je i Bosne, te kod ministarskog savje­ Grio? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ ta staviti skupni zahtjev, radi uređe­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah nja beriva javnih namještenika. časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ Jedan primjer rasipanja. Okružni strukih ili 2 velike specijalne boce 38 predstojnik Grudić je sa sobom dovukkrune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 niario konje i kola i od naše vlade za­ boca 6 kruna. tražio za uzdržavanje konja mjesčeni paušal nj manje ni više nego-15.000 K i Pokvaren U Vam je želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsapjlule — još za se dnevnicu, osim plaće, 60 K, a on se je s ovim obvezao da će po : pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. tuzlanskom okružju putovati bez dru­ Omot i poštarina posbno, ali što jeftigih troškova. Naravno, da mu je to i mije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, vlada odobrila i doznačila bez prigoElsatrg br. 310. Hrvatska. PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA | preporučuje svoje bogato stovarište 2 svih vrsta papira, kancalarijskog i T »školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. 2 Cijene umjerene. 2 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61б 2 Gerjtralna drogerija Braća Ša 1}inagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi tiz cijenu od K 70'— za netto kg dok zaliha traje Muslimanska trgouačhđ i obrtnička banka za Bosnu i HzFCEgovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Milhelm F. TiEfBnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 1OO°/o i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Ppdružfticau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupiiamo siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. V'tMdk: CutraM CMboz 4. ■. O.« KtaupkrU* D, k A, К«Ји. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0646cb3f73c4b2478fbfbfc793e02856.pdf 4273f6c093b8069b8ec3eb3764de97d1 PDF Text Text pojedini broj 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujE FBdahcioni odbcr. ^ЛЛСИЖ> ОТОСЛАМНСКВ Broj 64 (169) Sarajevo, četvrtak 17. juna 1920. (30. ramazana 1338.) Bajram mubareć olsun I Današnji ićindijski topovi upozorKe te, brate muslime, da ti je prelaziti iz posebnog ramazanskog življenja u običnu svagdanjost i da ti sutra valja donijeti tekir u trijeznom i skrušenom stanju, u koje te je uveo mjesec ibadeta, rahmeta i oprosta, Hoćeš li odoljeti ili ćeš pokleknuti? Pitanje, na koje ob­ zirom na prošlost tvoje mladeži, a i stareži, ne možemo odgovoriti sa pot­ rebnom sigurnošću'; pitanje koje zabrinjuje svakog našeg rodoljuba i muči svakog ko gleda ma i u najbližu bu­ dućnost. Veliko pitanje. Bojati se je da ćeš starim razlozima dodati i novi; »da razbijem derte, bra­ te«. Da, da. imaš dosta i predosta dertova, imaš mnogo i premnogo bolova. Znamo to, kao što vidimo da nijesi još svoj na svom, da se još i sad ne držiš bratom i da'se gaziš i ondje, gdje bi trebao naći utočišta i zakrilja. Teško ti je, dertli s>, to je istina. Ali je obmana, da ćeš derman svom dertu naći u ča­ šici i ciganskom ciliku; opsjena je da je sve izgubljeno i da smiješ klonuti. Velik je dio krivice — u Tebi, islam­ ska zajednico, jer I sad još drijemaš i jer još nijesi načisto o tom, da ti je spas u zbijenim redovima. U zbijenim borbenim redovima. Resul (a. s.) ti veli: »Kakvi budete onako će vam i biti«. Zamisli se u te uzvišene riječi i biće ti jasni uzroci tvog bijednog stanja. Oborila si očj u zemlju, mjesto da gledaš poput starenika sa sokolovim pogledom; pregibIješ šiju i stoga ti natresa svaka šuša 1 šušulja. Glave brdu, ruku ruci i svjesno naprijed! Nije ti druge, islamska za­ jednico, i samo ti se takoj: samo ti se trijeznoj, povezanoj, jedinstvenoj i — odlučnoj; samo ti se borbenoj mo­ že reći: Bajram mubareć olsun! Izmjena Hrizmanove agrarne Uredbe. Zbornik zakona i naredaba za B. i H. od 31. maja o. g. donio je izmjenu Krizmanove beglučke uredbe, koja se malko razlikuje od -prije objavljenog teksta pa je stoga ponovno donosimo u našem listu. Ova je izmjena učinjena »na predlog ministra za agrarnu re­ formu, a po saslušanju mini­ starskog savjeta« i glasi: Izmjene u Uredbi o postupku s beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovi­ ni od 14. februara 1920. god. Članovi 6. i 7. mijenjaju se i glase ovako: Ona begiučka zemljišta, na kojima ne postoje kmetstvu slični odnosi, već ko­ ja težaci drže i obraduju kao zakupci, i oni begluci ili dijelovi begluka, koje su sopstvenici obrađivali ili ih obra;đuju samt, ili u vlastitoj režiji, ostaju slobodni od agrarne reforme dotle, dok se težaci, koji drže 1 obraduju zemlju kao zakupci, a nemaju ili nemaju do­ voljno svoje zemlje, ili težaci koji ne­ maju nikako ili nemaju dovoljno svo­ je zemlje li obeskućeni kmetovi ili zemljoradnici dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine, koji nemaju ili nemaju dovoljno svoje zemlje, mogu podmiriti zemljom od državne ili javne zemlje. U ostalom u postupanju sa beglučkim zemljama ostaju u važnosti propisi čla­ nova 9.—16. »Prethodnih Odredaba« od 25. februara 1919. i člana 2. »Uredbe o zabrani otuđivanja i opterećivanja zemljišta velikih posjeda« od 21. jula 1919. god. Ove izmjene stupaju na snagu od da­ na kada ih kralj potpiše i kad budu obnarodovane u »Službenim Novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca«. Provedba se povjerava rhinistru za agrarnu reformu, a svim vlastima nala- ВРГАШШЦЦЈЕ. že se, da ih se pridržavaju i tačno ih izvršuju. 11. maja 19’0. godine. Aleksandar s. r. Ministar za agrarnu reformu: Dr. Ivan Krnic s. r. U savezu sa ovom izmjenom donosi­ mo i okružnicu naše zemaljske vlade (odjeljenje: Agrarna Direkcija) od 25. maja 1920. broj 3.666/A. D„ koja je upučena svim političkim uredima a gla­ si: »Dne 11. maja 1920. potpisane »Izmene« člana б. i 7. »Uredbe o postupku s beglučkim zemljama u Bosni i Her­ cegovini od 14. aprila 1920.« publici­ rane su u službenom dijelu »Narodnog Jedinstva« od 21. maja 1920. Upozorujući p. t. na ove »Izmene« dodaje se, da je Ministarstvo za Agrarnu Refor­ mu svojim telegramom od 19. maja >1920. naredilo slijedeće: Da se predusretne krivom shvaćanju izmene članka 6. i 7. Uredbe o postup- I ku s beglučkim zemljama od 14. fe­ bruara 1920. godine i da se ne bi usled | toga s dotičnim zemljama, na koje se ti člankovi(!) odnose, postupalo tako kao da se na njih iiopšte ne odnose .propisi agrarne reforme, to Vam se sa- I optšava, da glede svih tih zemalja os­ talu i dalje na snazi propisi uredbe od 22. jula 1919. god. o pobiranju prihoda s beglučkih ziratnih zemalja kao što i brzojavno naređenje od januara 1919. godine broj: 1140 (broj zem. vlade 1085/pres.) u pogledu otuđivanja ili op­ terećivanja svih beglučkih zemalja. Pri tom se osobito mora naglasiti, j da prema spomenutoj »Uredbi od 22. jula 1919. god. pravo na pobiranje s tih zemalja imaju isključivo težaci, koji su tu zemlju obradili i da ih u tome ne smije nitko smetati bez razlike, da । Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt.stedionicelllO. Godina II. li su tu zemlju obradili kao deložirani i kazuje je li se povela disciplinarna is­ traga i s kojim rezultatom. kmetovi, priorci, Ićesimlije, zakupnici Ne kazuje ni gdje je »posimljeni« Šaili u bud kakvom odnosu pristankom vlasnika ili pako dozvolom vlasti, te bau Merđaiiović. Mjesto da ga traže i se ne smiju s tih zemalja protivu nji­ da se proti krivcu njegova »bijega« hove volje deložirati. To stanovište zapovede disciplinarna istraga, te da se uzimlje i okružnica (tamošnje) zemalj­ ispravi gornja pogrješka »demokrat­ ske vlade od 19. marta 1920. godine skog« sistema za otuđivanje i provje­ broj: 48348 prema kojoj također i na­ ravanje. organ Oblasne Zaštite, ma­ dalje za sve zemlje valja postupati. če špijunsko »Njuši-Zvono« nezadovoIjava se ni sa tim, već ruje i traži da od U smislu gornjeg naloga naređuje se, da svi podređeni organi tako postupaju djece izolira i islamskog vjeroučitelja jer da isti »raspiruje versku netoleran­ i da se spriječi bezuvjetno!!) svako ciju«. nastojanje, koje bi se s time kosilo«. To znači, da islamsku djecu ne tre­ ba, ni odgajati u islamu, već da tamoš­ nja pravoslavna bogomolja može slu­ Sarajevo, 16. jula. žiti i za njih, kao što je služila za Ša­ Naše roblje u Reljevu. Opetovano bana Merđanovića, pardon, tada Simu upozorenje da mjerodavni faktori, mje­ Radovanovića. Eto, tako misle i pišu sto protekcije za pojedine individue po »Zvonu« ti »prijatelji naše dece«, na reljevsko sirotište dodijele potreban pa stoga tražimo da ulema medžjis ubroj učitelja muslimana, ostao je glas čini jednom kraj ovom abnormalnom vapijućeg u pustinji. Vlada šuti a dje­ stanju i od centralne vlade — ca nek čekaju još koje pokrštenje. Sis­ ako već ne će da to uredi naša pokra­ tem korupcije što ga je zavela »de­ jinska — zatraži premještenje islam­ mokratska« vlada podržava se i danas. ske djece u Tuzlu. Protekcija i sad cvate. Zavod sa go­ interesantno je još i to, da organ tovo polovicu islamske djece prepuš­ Z-Sktite priznaje đa »od nazad godinu ten je u jednom nemuslimanskom selu dana, kako je rukovanje sa dečijim do­ na milost i nemilost kućnom i škol­ mom potpalo pod kohpentenciju Obla­ skom odgoju, pri kojem ne sudjeluje n i sne državne' zaštite dece i mladeži, da jedan jedini bdgojjftelj mu» od 110 dečice okđ 40 ih boluje od gro­ si ima n. Kakve su posljedice ovakog zne prilepčive bolesti, od koje preti o»demokratskog« odgojnog sistema, po­ pasnost zaraze i okolnih sela«. kazao je još nerazjašnjeni slučaj preko noći »nestalog« Šabana Merđanovića, Mi čestitamo vladi i divimo se ovom koji bijaše prekalupljen u Sjmu Rado­ usoiehu njenih »prijatelja dečice« koji i sami priznaju koliko su sposobni u svom vanja vi ča. rukovanju kako u ostalom, tako i u Istina, g. Zećević je dao »ispravak« napretku diečijeg zdravlja. •i ustanovio '»materijalnu istinu«. Ali, nikako da kaže šta je s krivcem, niti Afera dra Uroša Hrulja, svome životu učinio je hiljadu slučaj­ o kojoj smo izvijestili u prošlom broju nih gluposti. Evo novi slučaj Korkutov našeg lista uzvitlala je silnu prašinu. prilikom Regentove posete u begovoj Prešla je i u naše novinstvo pa nalazi­ mo za munasib, da o tom obavijesti- I džamiji. Korkut je u svojoj mržnji spram Srba hteo da priredi demonstra­ mo naše čitatelje. U prvom redu valja cije, a kao uzrok zato našao je to što nam zabilježiti mišljenje njegova stra­ je džamiju posetio i dr. Krulj. Reis-ulnačkog organa »Glasa Naroda«. On je ulema g. Caušević i policija odstranili sirota bio tako zbunjen, da nije umio su ovoga ludog čoveka, da ne bi imao ni da se sabere, već zgrabivši d e t e kt i v s k i raport objavio ga u svojim po sebe težih posledica«. Mi što znamo dru Krulju do sad nije — domaćim vijestima i popratio ga svo­ jim primedbama pod prvim dojmom te niko rekao da je »lud čovek«, a ni sa­ ma »Pravda« nije njegovo odstranje­ porazne vijesti. nje pripisala, da prostite, policiji nego Raport glasi: »Jučer je naša policija predsjedniku vlade. »Pravda« dapače imala priliku', da — zatvori junači­ nije rekla ni da je dr. Krulj odstra­ nu Korkiita i da ga na raj način opa­ njen, već .da sd -je »izvoio uklonili meti malo«. Kako se vidi, i naši se s vida«. Ali šta ćemo; »demokratsko« »demokrati« povode za svojim sanu džačkim drugovima i misle da je naj­ je glasilo bilo u neprilici radi našeg is­ zgodnije boriti se hapsom i nasiljem. tupa, pa nije ni čudo što je svom KroNo zaboravljaju da Korkut nije u San­ Iju napravilo — medvjeđu uslugu. Če­ džaku. Da sad čujemo komentar gor­ stitamo. • njem raportu! Interesantno je u pr­ vom ' redu, da notica nosi tuhaf na­ »Hrv. Sloga« piše: Ovdašnji novin­ slov »Slučaj — Sakiba Korkuta«, kao ski ured u svom izvještaju o posjeti da je Korkut, a ne Krulj, izjuren iz ha­ Njegovog Visočanstva Regenta u Be­ rema Begove džamije. Kraljevo .glasi­ govoj džamiji navodi medu službenim lo veli dalje: »Ovaj famozni hodža u licima, koja su toj svečanosti prisus- �Strana 2 Страна .PRAVBA tvovala i ime dra Krulja. Koliko smo »Glasa Naroda« a sad ćemo da pre­ informirani — a te su informacije tačnesemo njihovo pisanje. Oni vele: ne — dr. Krulj je doista došao na tu »U našoj publici se mnogo govori o večernju svečanost (lejlei kadar) u incidentu koji je počinio g. Korkut pridžamiju, ali se na zahtjev svečanog od­ 1 likom posete Njeg. Visočanstva u Be­ bora morao smjesta da udalji, govoj džamiji. G. Korkut hteo je opet što je na svoju sramotu i učinio. Mi se jednom da se samozvan naturi kao ne­ ne čudimo g. Krulju ako nema sam to­ ki »vođa« muslimana i da visoku poliko takta, da zna prosuditi gdje mu setu Regentovu nedopušteno i upra­ ima mjesta a gdje ne, ali se čudimo uvo k a ž n i i vo (!). upotrebi da se pred masom opet jednom pokaže »junak«. redu za štampu, da na taj način do­ Mi i svi muslimani koji zrelo vodi osobu gosp. dr. Krulja u jedan p r o s u đ u ju ovu stvar znaju vrlo do­ neugodan položaj. Službenom je izvje­ bno, da je Korkutu bilo glavno — ne štaju dužnost, da konstatuje samo suš« muslimanski interes i prestiž muslima­ tu istinu, a ako je htio prešutiti neu­ na koji naš visoki gost svakako nada godni incidens sa gosp. Kruljem, onda sve čuva .i ceni, — nego demagogija je morao prešutiti i njegovo časno ime. Tim b: se riješio ovog prigovora, a go­ pomoću koje je vidio da i ovom pri­ likom može da lično za sebe i za svoju spodinu Krulju bj se uštedila jedna ne­ protivnarodrtu 1 upravo protivugodnost. * muslimansku grupu oko »Pravde« iz­ .»Jugoslavija« je ovaj: događaj noti­ bije najbolji partijski kapital. Žalosno je da ovaj čovek bez skru­ rala bilješkom: Ne će zaboraviti Be­ gove džamije« - u kojoj veli: Posjet repula nije propustio ni ovu zgodu koju gentov u Begovoj džamiji dojmio se svakj pošteni sin ove zemlje želi da muslimana vrlo ugodno, samo je taj očuva u najsjajnijoj i neokalienoj us­ dojam, kako čujemo, kvarila pri­ pomeni a da je ne oblati. sutnost dra Krulja, koji je u M-i ne ćemo da ispitujemo slučaj g. Parlamentu i u »Demokratiji« prije vi­ dra Krulja. Njegova eventualna še vremena uvrijedio muslimane. Po­ krivnja u ovom slučaju ne može bahati što je prijetila pogibao, da masa ne će i nekulturni korak Korkutov nikako da zatajiti svoga neraspoloženja prema opravda. Bio on kriv ili ne, pisao on dru Krulju ni pred regentom, udaljio onaj inkrimirani članak ili ne, —■ mi to se nepoćudni gospodin nenećemo da ispitujemo, — svejedno drs­ o p a z i c e iz pratnje«. kost je skrajnjih granica, preteti indi­ ♦ rektno sa demonstracijom u prisuću »Glas Naroda« morao je polizati svo­ Regentovom, a ta bi demonstracija zna­ ju vijest od utorka i u jučerašnjem bro­ čila svakako gest koji se po našeg vi­ ju donosi člančić, naravna stvar, opet sokog gosta ne bi mogao nikako po­ pun lažj '1 izvrtanja. Lažan mu je da­ voljno procijeniti. Zna li to Korkut ? pače i sami naslov »Korkutova de­ Ne vidi li taj kratkovidni zavodioc mu­ monstracija prilikom Regentove poseslimana, koliku bi ljagu uanco baš mu­ te«, jer Korkut nije uopće demonstri­ slimanima u čiju je sredinu kao gost do­ rao a kamo li još proti Regentu — od šao Regent? Hoće li Muslimani moći toga je daleko i Korkut i sva naša or­ još dugo trpeti u svojoj sredini čpveganizacija — većjevladinupred- | ka koji ih na svakom koraku komprosjedniku stavio zahtjev, da [ mituje? U svakoj drugoj sredini bio Krulja odstrani kao nedostojna da pri­ bi ovakav gest dovoljan za onoga ku lazi džamiji i muslimanima. Nije istina, i ga učini da bude u javnom životu za da je predsjednik vlade učinio pogrješ- j uvek pokopan. Hoće li to kod nas biti? kn što je odstranio dra Krulja. većljje Jučer pod navalom prvih vesti koje istina, da je pogrješka i krvav iza- [ su u sebi bile protivrečne đoneli smo zov muslimana u tom, što se je da su Korkuta odstranili, a upravo se taj gospodin uopće pojavio uz Regen-’: dogodilo — kako smo kašnjc auten­ ta. a kamo li da se je još usudio doći , tično informisani — protivno Mo­ u džamiju. Ako tamo oni ne će da is­ rao je ići — Krulj! Kako je to pituju slučaj dra Krulja. ispitali smo morao tumačiti Regent? Zar je naša ga mi i tačno ustanovili da je on pisac 1 vlada toliko spala da je za nju meročlanka u »Demokratiji«. I da snio u | davan jedan obesnj demagog i zar ona kulturnoj sredini bio bi nemoguć drt I misli da su svi muslimani za niim? G. Krulj. koji je uvrijedio jedan čitav elepredsednik vlade učinio je pogrešku menat u našoj domovini, a ne oni koji I takta prema visokom goscu Nije nam se gade nad ovakim nekvalifikovanim ; stalo do ličnosti g. Kr il a — koji je u postupkom jednog ministra i koji se sa- ’ ostalom demantovao javno u pa.lanienblažnjuju nad njegovom drskošću, da I tu da ie igde povredio muslimane — se i bez isprike prlbližuje njihovoj sve- ■ nego do odnosa između ovog demago­ tinji. To imadosmo reći gospodi oko I ga prema vlasti. On ne reprezentuje F E Ц T O N. — »НРАВДА muslimane ove zemlje' i njegov bahati gest trebalo je odbiti onako energično kako ovakvom čoveku dolikuje Nijedan Musliman ne bi pristao na to da u času kad mu iskazuje posetu nje­ gov Regent njemd pravi — demonstra­ cije i neugodnosti. To je trebala da zna i naša vlada. BiijeShc. Šefu našeg presbiroa neprestano se vrzu pred očima bajne slike iz vreme­ na propale Austrije. Naučio, jadnik, da kcio ne može biti bez kokana ai anstro-madžarska svečanost bez svog glavnog eksponenta Šerifa Arnautovića i trabanta" mu dra Mustafa Bega Mjitevelića, pa ih i sad umetnuo me­ đu'— ugledne građane koji prisus­ tvovaše dočeku Regenta u Begovoj džamiji. । Bilo bi dobro, kad bi naš presbiro bio rigorozniji u izvješćivanju, narou čito u slučajevima, gdje je u pitanju čast i ugled našeg građanstva. Svoje simpatije prema Šerifu i njegovu »dru­ štvu« mogu gospoda iskazati na drugi način, a i inače mu učiniti uslugu kad ga puste u hladovini političke grobni­ ce, jer bi se mogao prenuti i uzbuniti svijet. Ehalija se sad kloni i manjih burureta, a kamo li bi drage volje išla tražiti glogove kolce, da ih ponovno zabija u vampira sa madžarskim du­ hom j crnožutim krilima. Prosvjeta i Ma. Radimo za „Bajret". vs. Vrijerhe koje preživljujemo jest vrijeme napora i borbe. U ovoj borbi mogu izdržati samo oni koji su sprem­ ni i sposobni. Tu spremu i sposobnost daje čovjeku jedino prosvjeta. Za pro­ svjetu i školu treba da prihvatimo svi bez razlike spola i staleža. Ako to uči­ nimo donekle ćemo nadoknaditi ono što smo izgubili na prosvjetnom polju za vrijeme bivše uprave. Jedan ogrom­ ni procenat muslimana nijesu u stanjuizdržavati svoju- djecu na školama. Za­ to je tu društvo »Gajret«, koje vodi brigu o tomu da siromašne musliman­ ske đake opskrbi hranom, odjećom, ohućom i konačištem. Ovo drušKo pre­ uzimajući na se brigu oko tjelesnog i duševnog odgoja mladeži s jedne stra­ ne rešava roditelje svakog tereta, a s druge strane omogućuje njihovoj djeci da budu korisni elementi za se i za ci- samo bi mogla Nesime ishoditi pomilovanje. A smi­ je li on doći pred Nesimu s ovakim zahtjevom? ‘ Kako bi to ona shvatila? A tada je Ihsan mislio o Nesimi i Akifbey-ovu A- Hifzi BjeJevac pismu. Dolazio je do raznih zaključaka, ali nikad nije bio siguran u njima. Na drugo Akifbeyovo pis. mo, koje je iza dva mjeseca dobio i u kojem gaje mutesarif zvao da što prije dođe u Carigrad odgo­ XIV. vorio je Ihsan ovako: U jednoj cirkularnoj povjerljivoj obavijesti jav­ • »Dragi prijatelju! ljao je Akifbey svim pouzdanicima u Erzerumu, Na tvoja obadva pisma Odgovaram istom sada, Trapezuntu, Brusi, Ankori, Izmiru, Selaniku i drugi­ jer ti tražiš odgovor. I ako se bojim pisati o ovoj ma, da je mladoturska stvar uznapredovala toliko, stvari, držim, da će donosioc pisma sretno proći. da je potreban sporazum za daljni rad, pa je poz­ Našu stvar čini mi se gledaš očima iz Carigrada, vao sve viđenije Mladoturke, da na zgodan način ali ovamo u srcu naroda drugačije izgleda. Ja često dođu u Carigrad. Ujedno je u jednom dodatku za gubim nadu uopće u budućnost, jer naš narod je Ihsana, koji je tada boravio u Konji, javio da će slabo pristupačan savremenom naziranju društva mu Jilđiz najlakše pasti, jer je sultanija Nesime i države. A najveći je uzrok tomu neznanje, fatalipristala da pravovremeno makne lzetbeya.' Ali — zam i da ti još nešto priznam što je teško priznati dodao je k tomu Akifbey — stvar stoji i do tebe, jest mlitavost. Svaki pojedinac brine se više i zna da svojim dolaskom obvežeš Nesimu na održanje više šta se u svijetu događa, nego u njegovoj vlas­ obveze, jer ti si onaj, koji je u njezinu srcu osim titoj domovini. Znam šta ćeš na ovo reći, ali često patriote i čovjek, kojega ona voli . . dolazim na misli Dindareve. On drži, da se narod može na dva načina osloboditi; polako školom, Ova sasvim otvorena izjava iznenadila je Ihsa­ kdlturom i odgojem, a drugo nasilno: da mu na­ na. U posljednje vrijeme Ihsan se je bio posve pre­ turiš školu, kulturu i odgoj. Dakle je opet i u jed­ obrazio. Nakon povratka iz Bejruta prestao je is­ nom i u drugom slučaju kulturno vaspitanje naro­ pitivati uzroke Ifetinoj promjeni, zaboravio Sabihu i da, koje mora potpomoći i država i društvo. Priz­ kušao u radu za narod, da zatomi svaki osjećaj najem da prije svega treba dobiti političko oslobo­ srca. A baš u tome radu nešto ga grizlo i mučilo, đenje. Turski narod živi još samo radi svađe Erbaš taj prenaporni rad podsjećao ga na jednu, kojoj rope, a čim ona postane složna, da nas kao državu je krivo učinio radi rada za narod — u tf časove, zbriše, a kao narod potlači, učiniti će to bez otpora kad je bio najviše zaokupljen poslom zaokupljalo jer otpor daje probuđena narodna svijest, prava pro­ ga teško kajanje i sjećanje na Renu Logotetides. svjeta. Država naša ne smije se zidati na politici i Ali sjećanje na Renu dolazilo je do jedne ograde u uplivu, naklonosti jedne ili druge države ona njegovoj duši, gdje Je kušao, da zaustavi čuvstvo treba da je podignuta na narodnoj svijesti i samoj kajanja i ublaži opori glas savjesti. Pred zadnjim snazi njegovoj. časom kada je bio spreman spasiti je pokozala se je previše ohola i ponosna; — pa ipak ni sjećanje Kako vidiš priključujem se više turanskoj misli na ovo, ni ideja koju je Rene zastupala i služila' nego načelima mladoturske politike, ali držeći pred^ој nije mogla ugušuti glas savjesti, niti zaustaviti uvjetnim političko oslobođenje spreman sam što čuvstvo kajanja, a da se ne prelije preko ograde prije doći i bude li nužno žrtvovati i nešto više, sebičnosti u dušu. .. nego što je komadić srca, — možda i to se ne' žrtvuje... Nesime je žena, koja je učinila toliko Ona mi ne može oprostiti — mislio je Ihsan usluga našoj stvari, i koja će još učiniti. Sultan ne u tim časovima i često odlučivao, da nešto poduz­ smije doznati za osnove Izetove, jer bi mu on Ne- | me za Renu, da angažuje... Ona bi mogla. . . Da, Rene Logotetides. (58> БроЈ 169 Broj , jelu zajednicu. Koliko je sveta i uzvi­ šena dužnost ovog društva, to može procijeniti svaki roditelj- koji je sobom ; izdržavao na školama jedno ili dvoje i svoje vlastite djece i koji je iskusio kaI ko često treba štediti ođ svog zaloga­ ja pa onu uštedu poslati svome djetetu, i da ne ostane gladno. Mnogi je otac doј sta nešto prepatio dok je iškolovao I svoga sina, ali na koncu kad ie vidio . da mu je sin izučio i umiješao se među obrazovane i inteligentne ljude, taj je ! otac duboko osjetio moralnu zadovolj। stinu i u tom vidio najbolju nagradu za I svoju brigu. ■ Onaj otac koji je vodio brigu oko uz. goja jednog ili dvojice sinova, nek se razmisli, a neka to razmisle i svi drugi muslimani, koliko li je uzvišena duž­ nost društva »Gajret« koje ima da se brine, ne o jednom ili dvojici, nego o stotinama muslimanske djece, da ih . izvede na put. Vršeći ovu dužnost, dru­ štvo »Gajret« postaje duševnim rodiF teljcm sve one djece koja su željna na­ uke. a nemaju vlastitih sredstava, da se školuju. Da društvo mogne uspješ­ no vršiti ovu svoju dužnost, potrebna mu je pomoć svih muslimana. Svi mu­ slimani treba da koncentrišu svoje po­ glede u ovo dnuštvo i da ga potpomog­ nu, pa da ono mogne materijalno osi­ gurati naše đake i omogućiti im bez­ brižno i nesmetano pohađanje škole. Teške su prilike danas za svakoga pa i za »Gajret«. Prema težini prilika' i žrtve su velike. Puno truda, puno žr­ tava treba da podnese »Gajret« pa da uspije u svojoj zadaći. Ali dobra na­ mjera i neumoran rad samog društva, te blagonaklonost i dobrohotno interesovanje svih muslimana, ukloniće sve poteškoće i odoliće svim neprilikama. Djelatnost ovog našeg društva u mi­ nuloj godini nije se mogla razviti ona­ ko, kako bi se razvila da nije bilo po­ znatih trzavica. Stoga treba podvo­ stručiti sile, kako bi uspjeh u ovoj go­ dini zadovoljio sve potrebe i kako bi naš »Gajret« u svakom pogledu mo­ gao stati o bok »Prosvjeti« i »Napret­ ku«. Ovo naše društvo posjeduje sad samo jedan konvikt, a ušljed slaba ma­ terijalnog stanja vakufske zaklade, »Gajret« stoji pred velikim i teškim zadatcima. Istina je da se s ponosom može uprijeti u sadanji sarajevski kon­ vikt. čiju je uređenost naš list istakao i prilikom otvorenja ovog konvik­ ta, ali to je samo dobar početak i ni­ šta više. Valja izgrađivati dalje i nije dosta reći: »Imamo sarajevski »Gajretov« konvikt«, za koji svaki objektivan čovjek može metnuti ruku na srce i, usporedivši ga sa prijašnjim njegovim stanjem, priznati da je polučen ogro­ man napredak. Jer sama zgrada kon- simu dao, kao što se daje sadaka*) prosjaku. On bi i uz cijenu da unesreći Nesimu zadovoljio svoga miljenika. Koliko mi je poznato, Dindar Haki namjerava također preko ljeta tamo, pa ćemo se sastati i op­ širno posavjetovati. Ihsan.« Kurir, koji je donio ovo pismo Akifbeyu saop­ ćio mu je da će Ihsanbey doći u Carigrad u ljetu te godine, ako ne nastanu kakve zapreke. I ako nije začudilo pismo Akifbey-a ipak ga nije ni oduševilo kako je on htio, jer je on tražio od ihsana pozitivan odgovor radi Nesime. A on je polovično odgovorio, pa ne će moći ništa reći Nesimi. Pošto se iz pisma ne zna tačno namjera šta je Akifbey htio nužno je ovdje rastumačiti ovu stvar. Radilo se o udaji Nesime. Sultan Hamid htio se ri­ ješiti njezina utjecaja, pa joj je jednom rekao, da će je naskoro udati. I ako je to Nesime odbila, znala -je da stim stvar nije svršena, jer je pozna­ vala sultana i njegove postupke prema drugim prin­ cezama. Zajto povjeri svoju tajnu Akifbey-u. Nesi­ mu je volio Izet i sve činio, da je predobije. Oda­ tle i moć njezina u Jildizu. No Nesime nije htjela ni čuti o tome, jer je mislila o Ihsanu i nadala se, da bi se prilike mogle promijeniti. Nesime nije mo­ gla ni Izeta odbiti, ali čuvši od sultana želju da je uda pomislila je odmah na toga mrskog krvoloka, koji je inače za čudo bio lijen čovjek. Osim njego­ ve prošlosti i njegova špijunskog rada bunilo je Nesimu i to što je Izet bio udovac i što je već bio prilično u godinama. Akifbey ne znajući za ljubav svoje kćeri uzme na se ulogu da će pokušati da opipa Ihsanove os­ jećaje i ako se je izjavio da nije prijatelj ženidbenih posredovanja. Iz ovog je proizašlo Akifbey-ovo pismo Ihsanu, a za ovim Je ležala i jedna garancija da će Jildiz biti u času potrebe otvoren, ako se sultanija ne uda za Izeta. Nastaviće se. *) milostinja. Muslimani čitajte,Pravdu* �Сграна 3. vikta do lani je sličila na sve samo ne na ljudska boravišta. Mračne zidine, blatni podovi, upaućeni prozori sa raz­ bijenim staklima, pružali su sliku hajvanske štale ili razbojničkog utočišta. Ta zapuštenost kako je tužno morala djelovati na stanare te zgrade, a ti sta­ nari su naši đaci. 1 onaj đak koji je kod svoje kuće naučio biti čist, opran i uredan morao je biti zaražen nečisto­ ćom koja ga je okruživala u tom za ljude nedoličnom stanu. Danas je ta zgrada očišćena, obijellena, uređena kako se najbolje može u današnjim pri­ likama. Li avliji ima svoju bašču, svoj cvijetnjak. Čovjeku se mili unić.i U konviktu čovjek# sad sve miriše, sve ga privlači i tu se vrlo ugodno osjeća. Đaci su se ove godine prehranili sa najboljom hranom; a do lani su ti đaci u potpunom smislu riječi gladovali, tužiff se na sve strane i u svakom pobu­ đivali samilost kao kakva neopskrbljena siročad. Što se tiče moralne strape i tu je polučen veliki napredak. Sad u konviktu nema više one galame, kojom su do lani uznemirivali čitavu okolišnju mahalu. Đaci su pristojni i uljudni i- u svojim starješinama gledaju svoje du­ ševne roditelje,, ljube ih i poštivaju. Kod đaka »e njeguje i religiozni osjećaj u najboljoj mjeri: redoviti korpora­ tivni polazak džamije vrši se uz asi­ stenciju vjeroučitelja, a svi odrasli pitomci uz ramazan poste. Ali to ne čine pod kakvim pritiskom uprave konvikta i iz straha pred odbijanjem župe ili za- [ jutarka. Pritisak se na njima ne vrši ni u kakvom pogledu, nego se apelira na I njihovu religioznost koju su kod kuće usisali ј pozivaju se da iz ljubavi pre­ । I ma svojoj vjeri vrše svoje dužnosti. • I U slijedećoj školskoj godini društvo : »Gajret« će, kako prije istakosmo, imati I još više posla'nego И u prošloj. Ono namjerava preuzeti još jedan konvikt I iz vakufskih ruku,”) misli u Sarajevu i otvoriti jedan ženski konvikt, gdje će se smjestiti 20—25 muslimanskih curi­ i ca koje bi iz provincije došle i ovdje I nastavile srednju školu. i Ne može se, a zasad i ne treba na­ brajati sve šta ima »Gajret« u vidu da poduzme i provede ove godine. Nužna mu je izdašna potpora svih muslimana. I Koga god boli u duši kad vidi našu za­ I ostalost u prosvjeti, ko god iz srca čez­ ne za tim, da se što prije kurtarišemo džehalettf i njegovih loših posljedica, uopće ko je .god iskreni prijatelj musl.mana i njihova napretka, neka vodi brigu o ovom društvu i neka ga potpo­ maže. Iz naše organizacije. Haši dopisi u istražnom zatvoru. Ovim povodom ustupljeni su svi spisi banskom stolu, koji će imati da izreče konačnu odluku. I Pošto se ova odluka ne može odmah SVI SE MJESNI ODBORI UMO­ Mostar, početkom juna. LJAVAJU DA ISKORISTE BAJRAM(Ipak se rastadoše.) Prije kratkoga I ispostaviti kao i obzirom na to, da i predsjednik rasprave' također treba SKE SASTANKE U SVRHU: I vremena sam vam gosp. uredniče pisao vremena da prouči akte, koji mu sada 1. SA SKLONU PRETPLATNIKE ' o dvojici delija u našem mjestu d Švabi nijesu pri r-uoi, to je rasprava protiv »PRAVDE«, KAKO BI ODMAH POD­ : Josefu Trojeru i pojugoslaveniziranom Radića odgođena od 21. juna na 8.- jula. MIRILI DUG I POSLALI IDUĆU predstojniku Gučetiću, koji se je u pre­ PRETPLATU, vratu iščahurio iz kotarskog predstoj­ VANJSKI POLOŽAJ. 2. DA RAŠIRE »PRAVDU« I SAKU­ nika Gozze-a, u srsekog načelnika GuRevolucija u Trakiji. Državna agen­ PE JOJ ŠTO VIŠE PRETPLATNIKA, četića. cija »Daciia« prima iz Sofije vijest, da 3. DA SAKUPE BAJRAMSKT PRI­ Vuk dlaku mijenja---- rekoše stari je u Trakiji organizirana revolucionar­ LOG »PRAVDI« i iskusni ljudi, pa i naš delija predstoj­ na vlada, ko-ja je sastavljena od 5 Tu­ nik ama baš se ni za dlaku nije promi­ Kotarska skupština u Travniku. Dne raka i 4 Bugara. Turske su čete doče­ jenio u svojim crno-žutim osobinama. 4. juna o. g. sazvao je kot. odbor naše kale Grke kod Ksantija, te su ih napale Nedavno je odahnuo naš grad kad je organizacije u Travniku svoju glavnu i uništile. čuo, da nam odilaze i Trojer i Gućegodišnju skupštinu, koja je bila izvan­ Sudbina Misira. Javljaju iz Londona: tić-Gozze, da su za zasluge porazmjeredno posjećena kako od strane gra­ Izgleda da pregovori između Engleske šteni na važna mjesta, jedan u Maceđanstva tako i od strane seljaštva. Na i Egipta dobro napreduju. doniju drugi u Albaniju. Veselje bi krat­ skupštini se je naročito istakla svijest Esad paša — ubijen. »Havas« javlja ko. jer naknadno saznasmo, da Irojer muslimana ovoga kotara bez razlike iz Pariza, da je neki albanski študent, zaista ide, ali da Gozze ostaje. zvanja i zanimanja, te želja za što tješ­ Rustem Aveni, ubio sa dva revolverPa ipak smo bili na ćaru, kad nam’ njim i uzajamnijim bratskim radom i ska metka vođu albanske delegacije na mjesto Trojera ne bi došao također djelovanjem. U tu svrhu izabran je no­ Esad. pašu, kada je ovaj izašao iz ho­ jedan crno-žuti tip Petrić. koji se je za vi kotarski odbor u koji su ušla ova tela. O atentatu na Esadpašu javljaju se • vrijeme propale Austrije ponosio svo ­ gospoda: Predsjednik Avdibeg Ibrahimslijedeće potankosti: Esad paša je upašić, potpredsjednik Hafiz Omer ef. jom oficirskom uniformom, kojemu je pravo izašao iz hotela »Rue de Castilimponirao samo befel. a osobito se je Arnautović,_ tajnik Alibeg Dautbegović, lone«, kad je k njemu skočio -jedan mla­ pako istakao u proganjanju momčadiblagajnik Abdulah ef. Arnautović, oddić i opalio na nj dva hitca iz revolve­ naše narodnosti, koji bijahu za njega , bornici bez funkcije: Mahmudbeg Hrara. Esadpaša se odmah srušio i prene­ marva u ljudskoj spodobi i kojemu iz­ snica, Ibrahimbeg Teskeredžić, Besimsen je u hotel, gdje je malo iza toga raz »majku ti bosansku« bijaše posve beg Teskeredžić, H. Munib ef. Korkut, izdahnuo. Jedan policijski agent uhva­ omilio. Riiatbeg Krehić, Salihaga Sujoldžić, tio je atentatora, koji se zove Rustem Sad nastoji da se odlikuje i u našoj Fehimaga Bojić, Hf. Salih ef. Begovič, Aveni. 25 godina star, zanimanjem uči­ mladoj -državi kažnjavajući besprimjer­ Salihaga Džulabić, Uzejirbeg Hrustantelj i albanski- državljanin. On je izja­ no i izdajući osude, koje bi mogle doći pašić, Ibrahim ef. Musić-Hadžić, Osvio, da svog zločina nije učinio u pro­ u arhivu pravnog fakulteta kojeg je on managa Leko i Salihaga Rizvanović. mišljenosti, već u onom trenutku, kad Novoizabrani odbor je radi uspješni- svršio kao dokaz njegove »pravničke je vidio pred sobom albanskog tirani­ spreme«. Tu je neki dan izrekao jednu jeg- djelovanja razdijelio posao na sekna i kad se je sjetio muka, koje je on osudu kojom bi se stranka oštetila za čije i to: 1. političku, 2. gospodarskoprouzročio albanskom narodu. 17.000 K. a okružni je predstojnik je­ financijsku, 3. prosvjetnu i 4. sekciju za Napredovanje boljševika u Perziji. dva pristao da potpiše i na 100 K; i tu — šire nje stranačkog organa Po vijestima iz Teherana boljševici su je osudu izrekao Petrić, a potpisao »Pravde«. zaposjeli brzojavni ured u Rastu. Kako Gozze. Gozze se ističe i u kulturnim Kao prvi plod novoizabranog, odbora akcijama, te je prije prevrata poveo javljaju listovi smatra englesko mini­ je osnutak »Musi, dobrotvornog' i kulstarstvo rata položaj u Siriji i Mezopo­ akciju za sakupljanje priloga za dubro­ turnog društva »Merhamet« za suzbija­ tamiji vrlo ozbiljnim. vačke »gohtbane« i skupio 500 K; i to nje nemorala, sprečavanje prosjačenja Pregovori Engleske sa Rusijom. Jav­ mu je jedini uspjeh, kojim se može grof i potpomaganje muslimanske sirotinje u ljaju iz Pariza: Londonski dopisnik kotaru Travniku, tako da je društvo, Gozze da pohvali. »Matina« rezimira pregovore s KrasiIz malog je prsta svoje' grofovske stupilo već za 2—3 dana u život.« nom.u dvije tačke: 1.) Engleska ide desnice Gozze isišao priču, da su mu­ Iznoseći gornji izvejštaj moramo, da bezuslovno u susret obnovi odnošaja s slimani inscenirali napadaj na generala Iznoseći gornji izvještaj moramo, da Ru-sijom. koje će prvo biti samo pri­ Terzića i tu lb laž servirao u užem javno priznanje Radnog Odbora i njivredne, a uskoro će zadobiti i politički krugu građana i oficira u jednom špe­ hovu marljivost i gorljivost stavljamo karakter i tako će doći do priznanja ceraju. kao uzoran primjer svjema kotarskim sovjetske vlade; 2.) s obzirom na taku Da se pokaže što revniji u shvaćanju odborima. U ovu bi se marljivost tre­ politiku Engleske krajnje je vrijeme, zadataka naših »demokrata« izmislio je bali ugledati naročito neki, na sreću ri­ da savezničke vlade sporazumno utvr­ jetki, odbori- koji svoju dužnost shva­ I jednu groznu podvalu u poznatoj aferi de svoju politiku prema Rusiji prije, protiv Smailage Cemalovića. Da po ­ ćaju tako, da njihovi članovi samo no­ nego što se nađu pred fait accompli, što se odbdrničko zvanje. Mi stojimo pred krije sebe kao pravog začetnika one bi smetalo uspjehu pregovora. gadne denuncijacije proti Smailagi, uskorim izborima, pa apelujemo pleo je u to i predsjednika »Ittihada« na sve pristaše u takvim mjestima, da Čišića. Nije se zastidio kad mu je Cišić se pobrinu za izbor agilnih ljudi, jer o ’) Ovo je vrlo optimistično shvatamarljivosti i neumornom radu odbora javno u otvorenom pismu rekao i do­ nje. »Gajret« stoji pred daleko većim kazao, da je lažac i smutljivac; jer nije ovisiće u mnogo koječem naš uspjeh problemom, jer će morati preuzeti sve pokušao ni da se od toga opere, što VELIKA PROTESTNA ISLAMSKA na izborima. Braćo prenimo se! vakufske konvikte, budući centralna napokon nije ni mogao. SKUPŠTINA U D. VAKUFU. Na poPrilozi za »Pravdu«. Prilikom ramavakufska uprava nije u stanju, da ih Mostar se može »podičiti« da ima uzdaničkom sastanku delegata posjed­ skog sijela u muslimanskoj čitaonici sadalje uzdržaje. Op. ur. predstojnika, koji nema autoriteta, da ničkih organizacija, »Jug. Musi. Orga­ kupiše naše pristaše medu sobom 1613 i ima upravitelja koji nema pameti, da kruna dobrovoljnih priloga za naš list i ima sreskog načelnika koji nema spo­ nizacije« i delegata kot. mjesta travanj­ skog okružja, obdržavanom dne 11. ju­ kao odgovor »demokratskom«« glasilu , sobnosti, da ima predstojnika političke na o. g. u Travniku, zaključeno je da »Reč Omladine« ,koja izlazi u Brčkom, । oblasti propalog grofa, da ima Gučetise prigodom hodočašća na Ajvatovicu na bezobrazne napadaje na naše vođe ’ ća koii samo guče. dne 21. juna o. g. obdrži velika islam­ g. muftiju Maglajlića i dra Hrasnicu. • U prošlom broju iznijeli smo kratku To sve mi vidimo u njemu, a ka ­ ska protestna okružna skupština u D. Darovaše slijedeći: po 100 K: Hasan- . noticu, da se obustavljaju potpore koje kovu su sposobnost vidjeli oni, koji su Vakuiu protiv gospodarsko-ekonomskog beg Pašić, Muharembeg Pašić i Mujaga i su dobivale obitelji onih vojnika, koji ugnjetavanja H. Beganović; po 80 K: Hifzibeg Gju- i ga ostavili u Mostaru, mi ne znamo. i kulturno-prosvjetnog se još svojim kućama nisu vratili, ili muslimana u Kraljevstvu S. H. S. mišić i Zija ef. Krnič; po 50 K: Rifat- ; Znamo i to, da ima bujnu fantaziju iz koji se možda više nikad ne će vratiti,, beg Rifatbegović, Mehmedbeg Pašić, i 1001 noći, pa si prestavlja muslimane IZ UREDNIŠTVA. Radi bajrama idu­ jer su zagubljeni ili pomrli. Brojke, samo kao Razbojnike X veleizdajnike. ći broj našeg lista neće izaći u utorak, Hasanbeg Salihbegović, Nurudinbeg koje smo iznijeli upravo su porazne po j Hrvate mrzi', jer je »Srbin«; Srbe mr ­ već tek u četvrtak. Kapetanović, Suljaga imamović, Ali ; naš podmladak, jer vidimo da ima sa- I Članovi našeg uredništva i Radnog Riza Sulejmanović, Omeraga Imamo- I zi. jer je »demokrata«. mo 875 djece bez zaštite, a sada dola- , Socijal-demokrati i komunisti su za Odbora unaprijed zahvaljuju na bajramzi vlada i ukidajući potporu oduzimlje i vić; po 40 K: Ibrahimbeg Muradbego- ! njega destruktivni elemenat, iaft<j)ije skim čestitkama i preporučuju prijate­ vić, Ibrahimbeg Zuifikarpašić, Jusufaga 1 im i zadnji makar i gorki, suhi zalogaj smio da reagira, kad mu je iavnđreljima i svima članovima naše organiza­ kruha iz ust^. Je 1ј to zločin? Sta ovi I H. Grabčanović, Agabeg H. Muhamed- i čeno na komunističkoj skupštini da će cije, da mjesto čestitki dadnu dar »Gajbegovič, Jusufaga H. Salihović i Jusuf­ ljudi misle, kada izdaju naredbe? Imaretu« i drugim dobrotvornim društvima. aga Abdulahagić; po 30 K: Husejnaga ; biti predstojnikom i u komunističkoj du li oni u rukama podatke, ili u svom Jedan koji pazi. Bajramska čestitanja u Kiraethani. H. Salihović; po 20 K: Hifzibeg Zulfi- I državi. cinizmu idu tako daleko, da se ponose | Odbor naše kiraethane zaključio je da karpašić, Šemsibeg Ajanović, Ali ef. I s tim kako čuvaju državu i državne in­ se prvi dan bajrama od 2 do 4 sata ala Cerimovič, Mehmedbeg I idahić. Ali ef. I terese. Raspitali smo se kod ovdašnjeg turka održi sastanak članova u svrhu Salihagić. Osmanaga Turkuša, Nezir ; povjerenstva, koliko te potpore iznose bajramskog čestitanja. Šaćirović,, Izetbeg Salihbegović. Smail mjesečno i rečeno nam je za čudo neNarodni poslanik g. Dr. Halidheg Turkuša, Salkan Tirić, Cazim Ainaut> vierovatno mala svota, koja ne prelazi UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Hrasnica otputovao je jučer u Beo­ Ibrahim Ferizović, Jusuf Mujagić, Osni pedeset hiljada kruna. I da se to grad, da prisustvuje sjednicama Privr. Plebiscit u Koruškoj. Na seljačkom manbeg Zairilović, Mehmed A. Vodenispase državi, kada se na druge strane Nar. Predstavništva. zbor.u u Grebinju u Koruškoj, koji se čarević, Mehmedbeg Gradaščević, Munemilice troši’) riješava se 680 obitelji Spada li ovo pod agrarnu reformu? održao jučer, prisustvovalo je 5000 se­ hamedbeg Pašić, Safvetbeg Ljubović, kruha!... Ali ovdje opet izbija na ja­ Jučer je došao u Sarajevo Salih Karić, ljaka, koji su izjavili, da je plebiscit u Jusufbeg A. Pašić i Kasim Krehić; po vu jedna stvar. Koliko smo doznali po­ težak iz sela Šunja, džemat Dragoča10 K: Asim ef. Mehmedagić, Alija Be- slovenskoj Koruškoj potpuno nepotre­ vjerenstvo je ustupilo popis neopskrbnje, kotar Konjic, da se kod zemaljske ban, jer medu njima nema nikog osim gić, Šaćir Dža-fić, H. Adem Mujagić, Ijene djece državnoj zaštiti djece već vlade prifuži na besprimjernu i drzo­ Slovenaca. Ujedno su protestirali pro­ Mehmed Muratbegović, Ibrahim Sejmeprije dva mjeseca, da se doznače stal­ vitu otimačinu zemlje i gotova usjeva. tiv to'ga, da austrijski predstavnici u nović, Mehmed Efetidić i Murat Murat­ ne potpore, nu tamo gospoda kao da Karić naime posjeduje nešto zemlje i Beogradu mole da im se dade hrane, begović; po 8 K: Ragib Nišić; po 6 K: ne vode računa »o zaštiti djece«, nego kuću kraj ceste u spomenutom selu, dok se oni hvale, da je imaju i previše. Atifbeg Ljubović i Osmo Nedžibović; više o svojoj zaštiti. koja je njegova sopstvenost. te su je Konačno se posve pouzdavaju u jugo­ po 5 K: Hasib Mahmutović, Hivzo Mu­ Tražimo od vlade da neodvlačno — obrađivali njegovi djedovi i šukundjeslavensku državu i dinastMu, pa se na­ la Ahmetović i Alija Mehmedbegović; u ime humanosti bar! — ili ukine ovo dovi a i on je obrađuje. daju. da će na Gosposvetskom polju po 4 K: Ramo Jahibašić. Mustafa ef. naređenje ili doznači potpore iz drugih Konjički cestarnik, nekakav dotepeni moći pozdraviti jugoslavenskog Karafondova, jer ne pomogne li se odmah Lelić. Osmo Salihagić 1 Mujo Havić: Čeh, upiljio u Salihovu sirotinju i dođe dordevića. Na zboru su govorili samo po 2 K: Osman Havić. ovim bijednicima biće zločin, čiji će oproljetos u šunju sa oružničkom patro­ domaći govornicu Solidarnost i svijest naše braći Bijedium pasti i na društvo i na državu. lom, te pbori ogradu oko njegove zem­ Radićeva pritužba. Stjepan Radić Ijinaca najjači su udarac za sve naše lje tvrdeći, da 486 m’ spada zemaljskom podnio je banskom stolu pritužbu pro­ dušmane. pa im se bratski zahvalju­ *) Okružnik tuzlanski dobiva toliko eraru, te će on taj pedalj zemlje obrajemo. Živjeli! tiv zaključka, da imade i nadalje ostati za uzdržavanje konja! Ur. Domaće vijesti Bez zaštite. Politički pcegH �Страна 4. Strana bpoj 169 9гв .ПРАВДА" — .PRAVDA' divati, jer spada uz cestu. Salih je na ovoj zemlji [»sijao pšenicu, koja je već za žetvu i cestarnik mu poručuje da će doći ovih dana i pokositi pšenicu. Pitamo agrarnu direkciju, je li joj poznat ovaj slučaj? Ako jest, kako će ovo dovesti u sklad sa izvikanom pa­ rolom, da je zemlja onoga, ko je obra­ duje? U konkretnom slučaju radi se o komadiću zemlje od 486 m1 težačke sopstvenosti. Kada bi sve i bila ovo erarska zemlja, ne bi se smjelo dirati u to, da se ne lijeva ulje u vatru i ne pali ondje, gdje se ne bi smjelo paliti. Ili će se i ovom zgodom obistiniti ona. da se sve uredbe i odredbe odnose samo na prvorazredne građane, dok se građani drugoga reda moraju obespraviti na svim linijama. Pitamo i čekamo odgovor, a Karića smo uputili da čuva svoje pravo. Izletnicima Ittihadove« proslave. — Program je ove proslave naknadno iz­ mijenjen u tomb, što će proslava po­ četi mjesto u1 ponedjeljak 21. o. m|j. sada u s u b o t u 19. o. mj. i trajati će po već objelodanjenom programu u našem listu tri dana i to subotu, ne­ djelju i ponedjeljak. Vlak sa gostima iz Sarajeva i oni­ ma, koji budu sa Sarajlijama skupa pu­ tovali polazi u subotu 19. o. mj. u 8 sati prije podne. »Demokratija« uglavljena kao kle­ vetnik. Javnosti su našoj poznati na­ padaji »Demokratije« i drugih demok­ ratskih listova, te nekih demokratskih poslanika proti g. Suljagi Salihagiću, kojeg su nazivali — šuckorom i pripi­ sivali mu kojekakva nedjela u vezi s tim. G. Salihagić je. želeći da- se ti napadaji stvarno i objektivno prečiste, tužio beogradskom sudu list »Demokratiju« i o toj je stvari prvostepeni be­ ogradski varoški sud donio 18. marta o. g. presudu, osudivši odgovornog urednika »Demokratije« na 1 mjesec da­ na zatvora zbog klevete i 1 mjesec dana zbog uvrede, te na nošenje troš­ kova. »Demokratija« nije bila zadovoljna ovom presudom, nego je dala žalbu na beogradski apelacioni sp d, koji je 4. juna donio pod br. 970 svoju pre­ sudu i u cijelosti potvrdio riješenje. varoškog suda. Tako je i beogradski apelacion; sud žigosao »Demokratiju« i njene inspiratore kao klevetnike i lju­ de. koji se nedozvoljeno titraju tuđom časti, a g. Salihagiću dao punu satis­ fakciju. Novi izbori u Zagrebu? Saznaje se da je vrhovni gradski načelnik pozvao posljednu desetoricu gradskih zastup­ nika komunista, da se odazovu vrše­ nju svojih dužnost. U tom se pozivu u isti čas ističe, da će se raspisati novi izbori, ako se komunisti ne bi odazvali tome pozivu. Učesnicima za sokolski slet. Cehoslovački konzulat u Sarajevu dobio ie ovih dana brzojavku iz Praga, iz koje izlazi da je kolektivna expedicija pri­ vatnih lica za sokolski slet isključena. S toga ne će biti otpremljeni za pri­ vatna lica nikakvi posebni vlakovi. Mo­ limo sve one. koji su se u tom pogledu obratili na ovaj konzulat, da prime ovo na znanje, jer nije konzulatu mogu­ će odgovarati na mnogobrojne prija­ ve i molbe. Ljepota Ilidže i — novinski ured. Hrv. Sloga« zabilježila je slijedeću noticu: »Službeni novinski ured opisujući namještaj i uređaj soba u ilidžanskom hotelu »Hercegovina«, javlja, da se Njegovo Visočanstvo vrlo lijepo izra­ zilo o ljepotama Ilidže, što je — nado­ dale izvjestitelj — nesumnjivo zasluga g. Odavića. Ako je istina, da je zasluga g. Odavića, što je llidža tako lijepa, onda je apsolutna istina i to, da je za­ sluga upravitelja našeg službenog no­ vinskog ureda, što su i ove godine sve bukve na 'Ivan planini — prelistale.« Mtisllmanska centralna banka oba­ vješćuje, da će radi bajramskih praz­ nika u petak i subotu biti zatvorena. Berber. Stavljam na' znanje svima muslimanima Bosne i Hercegovine da ću od 1. jula o. g. početi djecu suneti ti najsuvremenije bez ikakvih zavoja. Umoljavam braću muslimane, a naroči­ to nmalime, da me dopisnicom izvije­ ste u kojem se mjestu berber ne nala­ zi i kome treba da se prijavim. Mustaia Berberović Sarajevo, Bravadžiluk ul. 29. ■ввинииввииившпп II BospadarstBO Radujte se izvozničari! Privrcdnofinansijski komite ministara riješio je da izuzetno od odredaba riješenja mi­ nistarskog savjeta dopusti u neogra­ ničenoj količini izvoz starog pasuIja u inostranstvo do kraja — avgusta uz plaćanje propisne izvozne carine za pasulj i obezbjeđenje valute. Kupovanje žita na zelen. Zemaljska vlada izviještena je. a tim događajem počela je da se zanima i naša javnost, da izvjesne banke i špekulanti šalju svo­ je agente po selima i još sada kupuju od naroda žito na zelen. Razumije se da je po zemljoradnika ovo vrlo štet­ no i da svima sredstvima ticba nasto­ jati da se on obavijesti o neminovnoj šteti, ako vrši prodaju žita na zelen. S obzirom na proizvodnju žita u svije­ tu može se pozitivno smatrati da će povoljne cijene žitima trajati još za 5 do б godina. Zbog toga je vrlo po­ trebno. da taj momenat što bo’,3 isko­ risti zemljoradnik i da prodaju žita vrši udružen u Žitarske Zadruge, sa uas'onom na Savez Zemljoradničkih Zadiuga. koja bi i ovim zadrugama pružila potrebnu pomoć i savjete pri osmvaniu. Zemljoradnika treba o ovome što prije obavijestiti i posavjetovati da žito ni u kom shičaju ne prodaje na zelen. -| O G I.TŠT~R Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb.i da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo, od tvrtke H Suttner, (Ljubljana br. 706 po­ savjetuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Svicarskojj pa i inih dobrih žepnih Satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena. _a, naušnica, jedala, daro» za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na ; pr. škare, noževe, britve, doze za ci- | garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete i dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. [ i I i I ! । | Muči U Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo FeHerov«ga EisaHuida — i nestane boli! 6 dvostrukili ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Pellerov mlgrenovi klinčić 1 komad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellorovih pravih Elsa-pilula. Te su ₽ouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčazia tinktura I velika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ah što jeftinije. Eugen V. Feller, Stiibica donja, Elsatrg br. 319. Hrvatska. Salihaga Ituhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a i PAP1RN1CA HAMDIJf KOpČIĆA I preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 X X ❖ X a ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza-i tačna. —' Cijene najumjerenije. :: :: Oglašujte u „Pravdi" Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70'— za netto kg dokf zaliha traje Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Busnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu!u Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i Čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?(Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tanpochina-pomada za porast kose činj krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 krpna. Šampon 1 krunu. Pomađa za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema t tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 2? K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvafska Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekd K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. Odgovorni »retSk: F. &1ШкГ ПмЛ: Oratrafat Odbe« »t < O.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f0cd85a9887a41fac017d6af00e89dca.pdf a1344428be61bbd984f8a1940e90b090 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdakcioni odbor. гллсиж југославскске Broj 65 (170) ишзжмлааж огшваедцЈБ. Sarajevo, četvrtak 24. juna 1920. (7. ševala 1338.) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. a_________ Veliko slavlje naše Organizacije u D. Vakufu Dne 21. o. mj. u ponedjeljak održala otimačine, muslimanski težak kliče, da čela, kojih će se skupština držati i po­ ne. će otimačine. se u D. Vakufu velika protestna skup­ lučen sporazum, da bude glavni govor­ ština, koju su upriličili naši mjesni od­ Mi ćemo imati priliku, da iznesemo nik za opći položaj g. S. Korkut, a za bori iz Jravnika i D. Vakufa u spora­ svoje refleksije o utiscima sa ovog zbo­ agr. pitanje g. Sulejjnan beg Hafizadić. zumu sa delegatima većine naših od- , ra. Ovo iznesosmo samo da upozorimo Samu skupštinu otvorio ie vrijedni, bora travničkog okruga i nekolicinom javnost kako treba narod uzgajati, ka­ agilni i požrtvovni član našeg central­ muslimanskih odličnika, koji ne pripa­ ko ga treba voditi i kako treba s njim nog odbora g. Hamidbeg Kurbegović, daju našoj organizaciji Skupština se postupati. Obećavati narodu ono, što koji prve riječi posvećuje našem kralju spontano pretvorila u sjajnu manifesta­ mu ne možeš dati i učiniti, znači zava­ i Regentu na čiji je predlog uz burno ciju naše organizacije; Znatiželjni narod ravati narod- i kada nastane razočara­ klicanje primljen i otpremljen slijedeći vraćajući se na konjima i pod barjaci­ nje, onda dolazi do sukoba, a uslijed brzojav: ma sa dove iz Ajvatovice svraćao se sukoba nastaje propast. U narodu treba • »Nj. Kr. Vis. Regentu Aleksandru na određeno mjesto i čekao,oko po­ nijetiti »osjećaj pravednosti i moralnosti, Beograd. dignutog podiuma, dok dođu naši dele­ jer on samo sa ovim osjećajima može Muslimani travničkog okruga okup­ gati iz Sćirajeva, da mu progovore, da napredovati. Za to ćemo se za sada ljeni na velikom zboru izrazuju čuvstva ga razvedre i upute u daljnju borbu za ograničiti na tečaj skupštine, na kojoj duboke odanosti prema narodnoj dina­ čovječanska prava, koja mu jedan dio ■ je uz domaće građane i seljake bilo pri­ stiji Karadordevića čvrsto uvjereni, da braće-nebraće otima. sutno naroda iz Travnika, Bugojna, će pod njenim blagotvornim uticajem Kad se na podiumu podvio naš gla-. Jajca, Varcar Vakufa, Žepča, Zenice, i muslimanima svanuti bolji dani i kli­ vni urednik g. Korkut, nastale su take Visokog, Livna, Duvna, Glamoča i — ču da živi Nj. Vel Kralj Petar 1. kao, ovacije, da oduševljenju i klicanju nije Konjica. i Njegov, dični sin Regent Aleksandar . bilo mjere. Svjetina 'se gurala, da staPrije skupštine održana je konferen­ Zatim je predložio, da ovom zboru . ne što bliže, da mogne bolje vidjeti i cija, na kojoj su učestvovala .gospoda predsjeda g. Asin» beg Miralem grad­ što pozornije saslušati njegovo razla­ Asim beg Miralem, Rifatbeg Sulejmanski načelnik i član našeg mjesnog od­ ganje. pašić, Hakibeg Bušatlija, Dr. Sulejmb. bora u D. Vakufu, koji se skupštini za­ G. Korkut je govorio narodu o općem Hafizadić, Hamid beg Kurbegović, Nuhvaljuje i podjeljuje riječ g. S. Korkupolitičkom položaju, govorio cijeli sat, raga Hasagić i naš tajnik Ahmed Šerić. tu. koji pozdravljen burnim i dugotraj­ a narod je bio elektrizovan, te odobra­ Na ovoj konferenciji su uglavljena nanim živio počinje: vanju nije bilo kraja ni konca. Govorio GOVOR naSEg urednika s. korkuta. je kao Musliman, kao Jugoslaven i isticSS sve nepravde i zulume, koje tr­ Braćo, drago mi je što imam čast, I pravoslavni (Tako je! Buran pljesak), pimo od vlade i izvjesnog elementa, ali da na ovako impozantnom zboru mogu i Oni se zanose mišlju, da su naši : s je isticao i korio i sye mane i nedostat­ izložiti poglede na naš politički položaj, j k 1 j u č i v i osloboditelji i kao fake našega svijeta te onih koji ga za­ ali žalim da to moram činiti na jednom ! kovi svojataju sebi pravo, da nam krovode. Sve je primano sa oduševljenim protestnom zboru jer bi trebalo I je pravdu i propisuju nesamo naćin ži­ entuzijazmom, sve je udarilo na posve­ vljenja već i osjećanja. Oni su preu­ da se nakon godinu i po dana oslobo­ mašnje i potpuno razumijevanje. Jezetni i bezobzirni i oslobođenje ne đenja veselimo i manifestiramo svoju dnodušonsf, koja se je pokazala prigo­ radost, .a ne žalost radi nepravdi i raz­ shvaćaju takb, da uvode građanske slo­ dom ovog sjajnog i veličanstvenog zbo­ nih tegoba. Moram naglasiti da sam ja bode, već tako, da nam mjesto austrora ,to je do sada nešto, neviđena, to madarkse mamuze meću svoju. Naravna partijski čovjek i da ću govoriti sa par­ se može pokazati, samo među braćom, je stvar, da kod ovakih prilika ne mo­ tijskog gledišta, pa je vrlo lahko mo­ koju je rodio jedan otac i jedna majka. že biti ni govora o slobodi, a gdje nje guće, da se u svojm izlaganjima suko­ Naš težak, naš zanatlija, naš trgovac, nema ne može biti ni pravde, bez koje bim sa shvatanjem ljudi drugog pojikao što i mali i veliki posjednik svako, se ne ipože zamisliti ni opstanak, a ka­ tičkog uvjerenja. Molim da-mi se to ne naprosto svako pokazao se dostojan mo li razvoj jedne države. Tu nema uzme za zlo te da se mirno saslušam, vremena u kojem živi, pokazao se doa predstavnici drugog uvjerenja neka . niti može biti jednakosti i tolerancije. stdjan zadaće, koja mu je namijenjena. Demokracija znači vlada naroda i izuzmu riječ i odgovore na moje izvode Sve je dihalo jednom dušom, sve je vršivanje njegove slobodne i nepatvo­ isto onako hladno i otvoreno, kao što zadahnuto jednim duhom, sviju je vodi­ rene volje. Kod nas se, istina, mnogo ću ja otvoreno govoriti. Na taj ćemo la jedna misao: svi za-jednđga, a jedan govori o demokratizmu državne upra­ se način stvarno objasniti, a možda i za sve; Staleške razlike nema. Musli­ ve. imamo i »demokratsku« stranku, konačno saglasiti. Ja nemam namjere, man težak i musliman posjednik osje­ nu dvojim da se je igdje više izigrao ad koga omalovažavam ili možda na­ ćaju se jedno, jer ni u jednoga nije za­ ovaj veličanstveni pojam nego Ii kod padam i idem za tim, da se objasnimo. nas i u našoj mladoj državi. Glavni mro osjećaj pravednosti, te ne će da Temeljna su načela naše politike: de­ gramzl za tuđim dobrom na neprave­ mokracija i ustavnost, pravda i slobo­ predstavnik »demokrata«, bivši mini­ dan i nasilan način, jer je svjestan na­ star unutrašnjih djela g. Svetozar Prida, jednakost i tolerancija te narodno čela, da je oteto prokleto. Sa ovako bićević. na najciničniji je način krivo­ i državno jedinstvo Srba, Hrvata i Slo­ dobrim i nepokvarenim narodom može venaca. Zastupajući ta načela mi smo i tvorio volju naroda i u privre­ se sve učiniti, ovaki narod mora imati meno Narodno Predstavnštvo postavio došli u sukob sa izvjesnim elementom ljude, od kojih neki nijesu bili ni po­ svoju budućnost, on propasti ne će i našeg jedinstvenog naroda i stupili u znati u narodu, a kamo li da bi uživali ne može. opoziciju proti nosiocima sadanjeg re­ njegovo povjerenje. Na taj te način ovaj žima ne stoga, što smo za cjepkanje Kad je g. Korkut rekao: »Nemojte blaženi ministar potpuno izigrao ustav­ narodnih snaga, ili što žalimo za prereći, đa sam Vam obečo' dati takriv no upravljanje našom državom, jer vla­ dašnjom-nasilničkom upravom već sto­ na tuđu njivu, jer mi ne ćemo otimači­ da koja izlazi iz ovakog imenovaga, što u novom stanju nema ni demo­ ne tuđila njiva«, muslimanskih težak n o g. predstavništva nije i ne može biti kracije i ustavnosti, ni pravde i slo­ kliče: »Bože večere, s halalpm stečene!* ustavna. bode, ni jednakosti i tolerancije, pa čak Zamislite se malo o ovim riječima! Naravna.stvar, da mi nijesmo mogli ni« težnje za čuvanjem i- nijetenjem na­ Zar ohe ne govore kako ie čista duša pokloniti svog povjerenja ovako sastarodnog jedinstva. (Odobravanje). S na­ muslimanskog težaka, kako je nepokva­ joj vladi, pa smo prema prvoj takozva­ ren njegov osjećaj? U vrijeme, kada je ' ma se muslimanima ne postupa kao . sa noj »koncentracionoj«, a u i s t i n u ravnopravnim državljnima i mi gotovo sve poludilo za otimačinom tuđe zem­ P r i b i ć e v i ć e v o j, vladi zauzeli od­ nemamo nikakvih prava. Državljanska lje, kada se i odozdo i odozgo silom lučan opozicionalni stav kako stoga, prava uživaju u punoj mjeri samo Srbi stvara poseban seljački stalež na račun što nam je g. Pribićević nametnuo pro­ tunarodne predstavnike, tako i stoga, što njegova vlada nije pokazala n im a 1 o volje, da nas zaštiti od lične i imovinske ugroženosti i nesigurnosti. Bio je po srijedi i još jedan jak razlog naše opozicije: 'Pribićevićev apsolultni centralizam. Stupivši u otvorenu opo­ ziciju, naša je organizacija bila izvrgnu­ ta sistematskim progonima i kleveta- • ma, od kojih ću navesti najvažnije. Re­ klo nam se da smo protunarodni konfesionalci, da smo protudržavni separa­ tisti, koji plaču za Austrijom, da sijemo smutnju u našem jedinstvenom narodu i da ometamo pravilan razvoj naše na­ rodne države. Da vidimo koliko je is­ tine na tim klevetama. Taćno je da smo organizovani na konfesionalnoj (vjerskoj) podlozi ali je pitanje: ko je kriv ovakom organizovanju i ko ga je izazvao? Šta je donio narodni prevrat: bratski oprost ili div­ lju osvetu? Ja ovdje neću nabrajati onih ubojstava, pljački i progona što su se izvršili nad nama muslimanima. Te su stvari poznate i malom djetetu. Ja ću da konstatujem ko ih je počinio, i velim: Srbi-p r a v o s 1 a v n i. 1 kato­ lički su Hrvati bili progonjeni, reklo se sa’ raznih strana. Taćno. Šarao je to do­ kaz više, da progoni nijesu bili upereni proti »anacionalnosti« nas muslimana, već da su ižljev vjerskog fanatizma, koji nas je prisilio da se i sami konfe­ sionalno grupišemo. Naš konfesionalizam samo- ie dakle jedan defenzi­ van stav, nipošto cilj ili, kako neki hoće, izlika za naše separatno grupisanje. Prestati može samo u tom slu­ čaju ako kod drugih nastupi otrežnje­ nje. Što to otrežnjenje nastupi prije, to će prije nestati i gorčine, koju uzro­ kuje u našim srcima. Da taj konfesionalizam ne smeta nacionalizmu doka­ zali smo u stotinama slučajeva, a ov­ dje upiren prstom na položaj inteligen­ cije, što ga zauzima u vodstvu naše organizacije. Veli se da smo protudržavan elemenat, koji plače za Austrijom. Kaže se da smo držali Švabu (Još malo pa će se reći da ,smo mi vikali: »Eto Švabe, eto babe«!) i da smo ga štitili svojim šuckorima. Sve je to laž i podvala. Hi­ storija se ne da krivotvoriti i ona po­ kazuje ovo: Švabu smo dočekali puš­ kom u ruci i skupo platili ovaj svoj otpor. Merhum Alibeg (Firdus vodio ie najodlučniju austrofobsku politiku i prvi potpisao glasoviti llidžanski Memoran­ dum, kojim je zapečaćena naša zajed­ nička borba sa braćom Srbima proti Švabi i Austro-Ugarskoj. Firdus bijaše voda 95% b, h. muslimana i jedan pot­ puno izrazit srbofil. Pa ipak su u na­ rodnoj eri oslobođenja prošle dvije nje­ gove obljetnice, a da ga se srpska štam­ pa nije sjetila ni jednom riječju, ni jed­ nim slovcem. Reći će se da se o Firdusu ne piše jer se je popaktašio. Slab izgovor, jer ga njegova posljednja po­ litička orijentacija nije odvela u zagr- flnsllmansba trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. đ.) u SarajBmi R»l it svim kuRinln mtoflun. Obavlja mlati I miituli ii kraljevstvu SHa. 1 u Inizimstiu. №м a- DionfOa glavica loike na uleine ћпЈШсв I tihih HButtt I uSamadujt Ih na|ра>о11ш|Е. 0b»№ № mjinjni« psslows I burzovne ва1ове Doje sezonske i eprBUlzaclhbs Sredite. — Hupuje I onoiiaje smBSb, valuti I »l idatnni papire »Ш vrsta. R 0 o U 0 0 B 3 B Б E Н З .В kupuj« I srodili sve mtt robi, a paglaulta m iisntni naalrolro. 3,000.900 Marija: »ralja Petra šlica 2 prizama, lijeva ■ Brujali: ТгјиаИа Виta, Sarajm - Inttrnrban telefon: Zli . -......... ' �Strana 2 Страва ljaj tuđinaca, već opet u zagrljaj braće pa makar i drugog plemenskog imena. Zar je grijeh bratovati sa Hrvatima? »Jenji Musavat« Dervišbega Miralema nije ;plovio hrvatskim vodama, pa ipak se ni to 'ne priznaje. Jesu li bolje pro­ šli ljudi oko »Samouprave.: rahnietli Osmana Dikića ili »Misbaha«, koji je pod mojom redakcijom zastupao jedan izrazito srbofilski pravac? Koristi li štagod. što sam ja pod Potijorekovim prijekim sudom osudio demonstracije iz 1914. godine ј nazvao ih barbarlukom u času, kada je vlast taku izjavu smatrala veleizdajom? Ja sam i danas srbofil, i danas želim iskrenu slogu i bratsku uzajamnost sa braćom Srbima pravoslavnim. Ali to ne koristi, jer stro­ go lučim Srpstvo od nasilja pa žigošem barbarstva i onda, kad ih čine Srbi. Srbofil po mom mišljenju ne znači srp­ ska mumija, koja šuti na sve što se događa drugima, ne znači odreći se ljudstva, pa trpjeti i svinjarije, ako ih čine Srbi. Srpstvo treba biti ljudstvo, onako kako ga shvaća Protić i njegovi srbijanski drugovi; Srpstvo treba stro­ go odlučiti od pravoslavlja i odmah će ići glade i urednije. Treba uzeti jedan r š i n i njime mjeriti i muslimanu i pravosl., a ne gle­ dati jednom kroz prste, a drugom tražiti dlaku u jajetu. Kad bi se uzeo jedan ar" ' šin, onda muslimansko »šuckorstvo« ne bi bilo različito od pravoslavskog; on­ da hi se slabosti naših ljudi mjerile isto onako kao i slabosti pravoslavnih. Za­ što se ne objavljuju spisi crnog kabi­ neta? Zato, što bi izašle, na javu hi­ ljade srpskih doušnika I stoga se to potrpava. Stoga se govori o »ljudskim slabostima«. No kad je riječ o šuckorima i njihovim nedjelima, on• da se zna samo za muslimane i katolike, premda se je u šuckore sakrio mnogi Srbin i premda su u većini bili pod komandom — Srba žan­ dara. Jedan aršin i odmah je iščezlo sa površine »muslimansko« šuckorstvol Da. ali bi onda trebalo tražiti nov na­ slov pod kojim bi se provodilo protežiranje pravoslavnih Srba! Jedan aršin gospodo, pa ili sve šuckore pred sud. ili svima bratsku rijjč oprosta. Jedan aršin. pa će Grđićeva izjava lojalnosti doći u isti red sa postupkom muslima­ na, koji je u šuckorstvu našao dekung, pomoću kojeg je došao u zavjetrinu, da očuva život i ne ostavi kosti u borbi za mrsku mu Auštriju. Jedan aršin i mi smo zadovoljni... • Jedan aršin i odmah će nestati ko­ bne šake što stište grlo samo jednima; slobodu i ravnopravnost i odmah će ne­ stati austrijske metode u novom izda­ nju i pod novim nazivom; slobodu i ravnopravnost pa da vidite kako mu­ sliman bratuje. Dosta je bilo tuđeg jarm? proti kojem smo se zajednički borili. Vrijeme je da se pojavi pravo oslobođenje i digne bratska šaka sa našeg grkljana, koja je teža i nesnosnija baš radi toga, što nije tuđinačka. Slobodu, pa da vidite kako joj klikće brat musliman isto onako kao i brat pravoslavni. Predbacuje nam se i podvaljuje da si­ jemo mržnju na inevjernu •braću i da mrzimo Srbe. Zar stoga, što ne ćemo plemenskog cijepanja i što naša inteli­ genciji nije voljna, da produžava bratonbilački boj radi plemenskog imena. Zar stoga, što «1 našim redovima brat­ ski djeluju Srbi i Hrvati i što im ne pada ni na um, da jedan drugog i pita­ ju ža plemensko ime, a kamo li da se radi toga svađaju Ili mrze i zatiru? Na­ še jugoslavenstvo nije prazna riječ i svi smo osvjedočeni, da nam je sudbi­ na namijenila časnu ulogu, da budemo prirodan most za zbliženje Srba pravo­ slavnih i Hrvata i katolika. Mi nijesmo separatisti. Obratno; mi smo iskren i propovjednici narodnog jedinstva i navala na nas u tom pravcu nije ništa zdrugo nego ii prikriveni separa­ tizam i pritajeni gnjev hegemonista, koji se na nes ljute radi toga, što ne ćemo da budemo njihove mašice u raz­ bijanju narodnih redova. Veli se da smo proti pravilnom razvoju naše države. Zar stoga, što odbismo Pribićevićev centralizam proti kojem se sad. izjavljuje i njegova »de­ mokratska« stranka i što prije podrugu gcdtnu izjavismo uvjerenje, da se našu dižava ne može upravljat, bez pokra­ jinskih uprava? 11: možda stoga, što hoćemo da po svojoj snazi budemo su­ dionici u našoj upravi? П možda sto­ ga. što u našem vods vi; nema ni jed­ nog austro-mađarskog stupa i što smo ubacivši staro-vođe dah dobar primjer, kako treba postupati sa ovim crnoŽuč tim ostatcima. Mi smo oborili Šerifa .PRAVDA- — ,НРАВДА‘ •Arnautovića, np njegovi madarofilski ostati iz srpskog tabora i danas, zau­ zimaju odlična . važna mjesta u parla­ mentu i upravi. 1 danas se šepire, a da im niko ne upire u pravo mjesto, na koje po svom držanju spadaju. Je li i to naša kriv.ič? Možda e ometanje piavilnog razvo­ ja naše države u tom, što ne ćemo da nasjednemo zamci svojih protivnika pa se postavimo na stanovište, da nam je kao manjini potrebna kakva zaštita ? Znamo mi našto smjeraju ovi naši »pri­ jatelj-.. al. treba da upamte, da nas ne će navesti na tanak le.l i tako nam izI biti iz ruku legalno sredstvo lm.be pro­ ti njihovim nasiljima. Mi nijesmo nikak­ va, manjina, već dio ovog naroda, krv njegove krvi, koja se ne može ni zatrti ni potisnuti. Mf smo nikli na ovoj grudi isto kao i drugi, ona je naša kao i nji­ hova i ostaAmo na njoj sve i u slučaju kad bisino je morali natopiti svojom krvlju (Burni pljesak. Mnogi plaču). I pređi su nam je natapali, tfa ćemo, us­ treba li, i mi. Mi nijesmo nikakav tud, a kamo li stran elemenat već tvrd orah. o koji će se nalomiti zubi mnoge i mnoge vjeverice. Nck se niko ne za varava; budu li se nastavili progon i [ pljačke, budu Ii produžena nasilja ’ mi ' ćemo ih odbiti takom snagom i odlučnošću. da će se začuditi kako oni, što ■ ih na umjetan način insceniraju, tako i oni koji ih svojom »mlitavošću« trpe 1 podupiru. Za to nam nije potrebna ka­ kva zaštita manjina, dovoljan nam je i zakon i snaga, što tinja u našim redo- j vima. Mi ne ćemo i ne možemo da bu­ demo nešto posebno i tražimo samo to. da budemo ravnopravni. Ne ćemo da u našoj državi bude građana prvog reda, koji će vladati i građana drugog reda koji imaju dužnost, da samo slu­ šaju. Mi ne ćemo dozvoliti da nas kogod tare svojom čizmom. (Burno odobra­ vanje i pljesak). K»tko rečeno hoće­ mo da smo svoji na svom. Da. nijesmo nešto posebno i da te­ žimo za slogom i zajednicom sa braćom drugih vjera, vidi se i po našem poli­ tičkom držanju. Mi smo kod braće Hr­ vata iz Narodnog Kluba primljeni kako može biti ljepše, pa ipak s njima ne­ mamo kakva posebnog pakta. . Toga pakta nema niti je kad tražen ni s naše ni s njihove strane. Mi smo im blizu radi njihove susretljivosti 1 iskrenog nastojanja, da nam pomognu u prijaš­ njem i sadašnjem teškom stanju, kao što -smo i mi bili uvijek lojalni prema njima i njihovim nastojanjima oko pro­ cvata naše narodne države. Bili smo na putu, da i sa radikalima dođemo u tijesne odnose. Njihov dalekovidni vo­ da g. Protić tačno je uvidio neisprav­ nost i neodrživost odnošaja, što ih je inaugurisala kratkovidna »politika« g. Pribićevića, ali — kao što često biva ,— našlo se piladr koja su pametnija od kvočke, pa se i među radikalima pojaviše mudraci, koji hoće da su pa■ metniji od g. Protića. To su vam vode bosanskih radikala, koji- u čežnji ,za po­ pularnošću unesoše zabunu i pomutiše naš odnos prihvativši Krizmanovu uredbu o beglucima u Bosni i Hercego­ vini. Mi, naravna stvar, ne možemo prihvatiti njihovih »razloga« kojima brane odstupanje od svoje agrarne re- . zolucije i o toj uredbi imamo stalan sud, od kojeg ne možemo odstupiti ni za čiju ljubav. Šta znači ova uredba? Veli se da ona pogađa samo age i begove koji su se naučili ljenčariti i da ide u korist težaka, pa prema tomu i velikog broja nas muslimana. Ali to nije tako. Pri­ silan 'otkup zemlje ne znači ništa dru­ go, -nego obnovu stare srbijanske me­ tode, po kojoj su muslimani potisnuti sa sela i zbijeni u gradove, da se onda što lakše i odatle istjeraju. Uredba ni­ je ništa drugo nego naš izgon iz ove zemlje. Jer ako nam ne daju zemlje znači da nam ne daju stanovati na se­ lu, a u jednoj agrikuiturnoj zemlji to ne znači ništa drugo nego li gospodar­ sko upropaštenje, proletarizovanje i si­ romaštvo, -koje graniči sa gubljenjem vjere. Kad ta uredba nije uperena Spe­ cijalno proti muslimanima, zašto se tom »srećom« ne obdari 1 Srbija I Vojvodi­ na? Zašto da se ona uvađa baš u po­ krajini, gdje je 80% beglučke zemlje u muslimanskim rukama? I zašto u? se načelo »zemlja pripada onom ko je obrađuje« primjenjuje samo u Dosni i Hercegovini? Ako muslimanski zemljo­ posjednik. zanačija i trgovac ne smiju posjedovati zemlje zato što je šooom ne obrađuju, zašlo se to mjerilo ne primijeni i na srpskog oficira, popa, tr­ govca i zanačiju? Zašto da se pravi iz­ nimka između'Bosne i Srbije i da je ćesfhi zabranjen, a zakup dozvoljen? Zašto? Samo zato, što ljudi hoće da je baška položaj Srbina, a baška »Turči­ na« u ovoj zajedničkoj nam domovini! Zar nema nikakva značenja u izjava­ ma mnogih naših posjednika, da bi po­ stali kmeti i davali tretinu svojim kmetitna? Zar ne treba povesti ozbiljnijeg računa o zahtjevima ljudi, koji uzurpa­ torima svojih begluka 41 ude ćesim? Agrarno pitanje socijalno je pitanje, koje se tiče svih nas: velikog kao i ma­ log posjednika, zanačije kao,' i slobod­ nog težaka. Ako bi se ovo pitanje ri­ ješilo, na" sadanji oti mački način, ko jamči našem težaku, da sutra ne će doći red i na njegovu njivicu, ko mu može pružiti jamstvo, da njegovu kuću ne će zadesiti ono isto, što mu je za­ desilo vola i kravicu, što odoše u- ruke narodnih »mučenika« i »osloboditelja«. Uzdrma li se na jednoj strani temelj privatnog vlasništva, ko vam, braćo, može jamčiti da se sutra ne će uzdr­ mati na drugoj strani? Mi moramo biti solidarni u svima pitanjima i podupirati svog brata u nevolji bez obzira na to. imamo li u tom ličnog interesa ili ne. U novije se vrijeme iz petnih žila na­ stoji poljuljati naše redove i uzdrmati našu solidarnost i međusobno pomaga« nje. U tom se osobito ističe nekoliko ljudi, što svoju »demokratsku« robp hoće da prodaju pod firmoln zaštite težačkih interesa. Ovaj mutež izdaje svoj »Glas Težaka« i laća se raznih sred­ stava. a glavno im je »načelo«, da će se Krizmanovom uredbom okoristiti naši težaci i na lahak način doći do tuđe muke i imovine. Mi nemamo ni­ šta zajedničko sa ovim mućenjem’ i premda se borimo za težačka prava ne ćemo se nikad solidarisati s time, da vas naputimo na otimanje tuđeg do­ bra i tuđe imovine. Mi se držimo pro­ pisa naše uzvišene vjere, koja zabra­ njuje svako, pa i ovako pljačkanje i n kojoj nema propisa, po kojem bi ne­ ko mogao dati takrir bez vlasnikove privole i njegove punomoći. Tuđi je hak težak, a oteto je prokleto. To je naš princip i nama ne trebaju glasovi ljudi, koji bi mogli ubrusitj u otimanje i odobriti Krizmanovu pljačkđ. Do zemlje se može doći samo privolom njena vla­ snika i nikako drukčije. (Odobravanje na sve strane). Ja i moji drugovi doći ćemo, po vaš pošteni glas i uzdamo se da ćete nam ga dati. (Hoćemo, hoće­ mo). Ali vam nikad ne ćemo obećati takrira na tuđu njivu niti na račun toga kvariti vaše poštovale, što ste ga uVijek imali prema svetosti tuđe svoji­ ne. (Aplaus. Burni povici težaka: Tako je). I kad dođemo po vaš glas nemojte reći da smo vam obećavali takvi r na tuđu njivu (Povik: Bože večere s prav­ dom stečene I) niti to od nas zahtije­ vajte. Mi ne opsjenjujemo, niti ćemo vas upućivati na zlo. (Tako je; živili!) •Prije nego li završim valja mi vam još kazati da naša organizacija vodi bri­ gu i o tom, da oblakša teški položaj naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Miosjećamo njihove jade i čemere kao i svoje, nas boli njihova rana kao i na­ ša i nastojaćemo svim silama, da im pomognemo. I kod njih je krenulo na bolje, a bijaše gore nego li i kod nas. Njihovo je vodstvo bilo zatvoreno, u »Pravdi« ste čitali šta je pretrpio se­ kretar njihove organizacije Midhatbeg Hodžić, ali je sad, hvala. Bogu, na slo­ bodi* i uoči bajrama nam je poslao bratsku čestitku. Bilo bi lijepo kad bi­ smo mu s ove skupštine poslali bratski fjozdrav, pa predlažem da se to učini brzojavno. (Odobravanje. Pljesak). Ja sam svršio Г zahvaljujem na pažnji (Dugotrajni pljesak). * Iza ovoga sjajno uspjelog govora, koji je primljen sa frenetičnim klica­ njem i odobravanjem, uzima riječ g. Hamidbeg KurbegovSć. koji veli, da su naše prevratne prilike iz­ bacile na' površinu ljude strogo konfe­ sionalnog mentaliteta, s kojima mi hijesmo mogli ići zajedno, jer nas i pre­ više bbli ono, što su učinili, a naročito što su nam kanili učiniti. Ovi ljudi, koji su poveli narodno jedinstvo do potpune' vjerske unifikacije, otvorili su paljbu proti nas, mjesto da ulažu trud da se skuha tijesto našeg narodnog jedinstva. U ohrhnj proti navalama, išli smo bo­ ljim puteni, dok su ovi sasvim zastra­ nili. Za to su nas proglasili neprijate­ ljima našeg naroda, jer nijesmo htjeli da idemo za jednim fanatičnim Urošem Kruljcm (Burni poklici: dolje s njim!). Bilo je na žalost muslimana, koji sp se svrstali u-protivne tabore. Istim 0yim. ljudima, koji spadaju našoj omla­ bpoj 170 bio) dini, uskraćuje se danas četvrt miliju­ na kruna za sami uzgoj naše mladeži, koji se troši ћа one, koji će nas na­ skoro vrijeđati kao ‘Krulj. (Povici: do­ lje Krulj!) Mi tražimo škole, ali nam se ne daju, dok se u isto vrijeme otvara­ ju u nemusHmanskim selima, da se od nas napravi roblje neznanja, kao što se pravimo kulturno-ckonomskiin rob­ ljem. Završuje sa žestokim prosvjedom proti vladine prosvjedne politike. G. Dr. S u I e j m a n beg H a f i z ad i ć govori o agraAom pitanju isti­ čući silne nepravde, koje su muslima­ nima od prevrata do dana? počinjenu, medu kojima je jedna od najvećih, ag•rarno pitanje, koje se rijpšava otmicom i nepravdom. Naročito' apostrofira bol, što nam se to čini’u našoj narodnoj dr­ žavi^ koju smo dočekali ko ozebo sun­ ca. Sto nam je maćehinska Apstro-Madarija činila, u pašoj' nam se narodnoj državi u gorem smislu čini i još nam se prigovara da rogoborimo, dok niko, ne prigovara onima, što ituđe dobro nasilnim i nepravednim načinom oti­ maju. Ilustrira bijedno stanje, u. koje su pali naši .posjednici,'navadajući po» razne primjere nevolje. Dokazuje isto' vjetnost interesa našega -težaka i po­ sjednika i moli, da se svi složimo za [ rezoluciju, koja će se sada pročitati. Bećo Milak, težak iz Livna Ii ističe kako su se još za Švabina vre­ mena otele njihove ispaše, koje se sada I nemilosrdno dijele i trguje se s njinfa. Ii Traži. Цр 'se u mere ne smije dirati.1 I Ako će se dirati, onda treba, da i teI' žaci muslimani imaju u tome udjela, a ne samo privilegovani elementi. Omer Palica, težak iz DuI Ijana kotar Jajce, pobuđuje op­ ću pažnju sVbjom pritužbom da je kao ; beskućniK u god. 1914. dobio komadić zemlje, koju je do sada obrađivao, dok, mu je početkom crve godine nijesu oteli Stanko Cuvrk i Marko Marković.. Sa-, sjekli su mu ogradu i istjerali ga sa njive. Usprkos odluke kot. ureda u Jajcu, ne daju mu njegove zemlje, a oblast mu osim komadića odluke, ne pruža nikakve zaštite. Pokazuje riješenje državnog odvjetnika, koji ne na­ lazi razloga, da progoni njegove ot­ mičare, uslijed .čega nastaje zgraehtje Uz poklike: Sramota! Pošto se više niko ne javlja za ri­ ječ. Hamdibeg Kurbegović čita slijede­ ću, rezoluciju, koja je jednoglasno ša velikim odobravanjem primljena. REZOLUCIJU: 1 .) Pozivamo kraljevsku vladu, da već jednom poduzme ozbiljne mjere, kako će se osigtifati lična bezbiednost građana muslimanske vjere koja , do sa­ da u ovom kraljevstvu nije na' žalost provađana prema nama u duhu ravnopranvosti, a naročito ne prema našoj braći na granici Sandžaka i Crne Gore, te u Sandžaku i Maćedoniji. 2 .) Protestujemo proti nehaju, kojim vlasti i danas prate pljačkanje i raza­ ranje slobodnog muslimanskog imetka, kao što se to događa. Zahtijevamo da se plati ošteta za sve paljevine i pljač­ ke, počinjene od prevrata' do danas i konstatujemo, da se u tom pogledu do sada ništa nije učinilo. 3 .) Zahtijevamo najenergičnije, da se ubojice, palikdće i p.jačkaši muslimana i njihovog dt-bra od prevrata dq da­ nas, коц se i danas slobodno šetaiu, pozovu na zakonitu dgvornost i najstrožije kazne. 4 .) Molimo da se iziadi a'.mestija za političke progone muslimana u San­ džaku i Maćedoniji, «ji se u najviše slučajeva na temelju slobodne denuncije bacaju mjesecima 4 tamni’:, a da se često i ne izvedu pr -a suđ ' 5.) Protestujemo najodlučnije ; proti jednostranosti, kojom se dijele razne koncesije i povlasti.:e na štetu musli­ manskih trgovaca i zanatlija Vladina se porezna noTika ne kreće u pravcu agrarne politike te se muslimani trgov­ ci i zanatlije otonezivaju tako, da se u svojoj imovini osiromsšavaju i uništa­ vaju. 6 .) Tražimo, da se iskupi kraljevska riječ o pravednoni riješavanju agrarnog "pitanja, 11a što ero gotovo dvije godi­ ne uzalud čekam« {^očajavamo, te u tu - svrhu tražimo da se što prije: a) isplati zaostatak haka za J91S. god.: b) isplati renta od naših kmetskih ze­ malja za 1919. godinu; c) da se na Isti način isplati renta za 1920. godinu; d) da se tako zvane beglučke zemlje t. j. zemlje neograničene i neopte­ rećene kmetovskim pravom stave na neograničeno raspolaganje vlas­ nika kao što je to u čitavom svijeo �bpoi 170 — Broj tu. pa i u našem kraljevstvu,. a na­ ročito u Srbiji; ■e) da sudovi riiešavaju sve zemljišne sporove, osim kmetskih, na temelju postojećih zakona o svojini; i) da se zakup plaća onako, kako je to medu strankama ugovoreno i g) da se sa šumskih posjeda digne za­ brana eksloatacije, kako bj se bar tako posjednici šuma mogli pomoći u teškom položaju. 7 .) Da še ovo postigne molimo i tra­ žimo da se štp prije ukinu sve uredbe, koje protuslove ovim pravednim za­ htjevima. 8 .) Zahtijevamo da se obustavi brisaiije prava vlasništva u gruntovnici na kmetske zemlje, dok se zakonito ne uredi pitanje oštete. '9.) Zahtijevamo da se p'rovedba ag­ rarne reforme jednako primjenjuje i na muslimane težake, koji Šu do sada sva,kom prilikom, ne samo zapostavljani, nego često puta nezakonito i silom oŠtećivani bili. 10 . Tražimo da se najstrožije pnmicmjuje član 23. Predhodnih odredaba od 25. februara 1919. o kojem se do sada nije nikada vodilo računa.. 11 .) Protestujemo proti tome, što se je resor ministra za agrarnu reformu dao opet u ruke g. Krizmana, čiji se je rad pokazao kao jednostran i proti na­ ma иретеп, a i na štetu države. 12 .) Zahtijevamo, da se odmah pri­ mjenjuju promijenjeni članci 6. i 7. o beglucima od 14. februara t. g. 13 .) Tražimo da se muslimanima da­ de u državnoj Službi onoliko mjesta, koliko nam prema brojnoj snazi pri­ pada. 14 .> Tražimo da se i na nas primje­ njuju sva ona načela demokratskih dr­ žava i naroda, koja govore o jednako­ sti. bratstvu i slobodi. 15 .) Zahvaljujemo svima onim našim državnicima i vodama parlamentarne zajednice, -koji su pokazali do sada vo­ lje. da nam budu pravedni sudije, a naročito gosp. predsjedniku ministar­ stva Stojanu Protiću. 16 .) Tražimo, da se posveti više bri­ ge prpsvjetnim prilikama muslimana i da vladina školska politika krene u smi­ slu zahtjeva islamskog elementa, koji ih je u stotinama predstavki izložio. Isto tako protestujemo proti nepraved­ nom pljačkanju Stipendija, koje pripa­ daju muslimanskom daštvu. 17 .) Odobravamo energični istup pro­ ti dru Krulju prigodom posjeta Begove džamije. Na koncu je časna starina Sadik ef. Softić mualijn i vjeroučitelj iz Jajca učinio dovu, čemu su se svi prisutni pri­ ključili okrenuvši se prema Kibli i po­ božno je pratili sa aminanjem. Krtičnjaštvo u našoj politici. JANUSOVO LICE VOĐA »MUTEŽ STRANKE. — ULOGA A. MAH1NIĆA. — PUTUJUĆI AGENTI. — »DOPIS« IZ CAZINA. — »ĆAST« I »SLAVA«. Мј smo jednom prilikom obratili paž­ nju ulema-medžlisa, na podzemno ro­ varenje njegova tajnika Ahmeda Mahinića i zatražili da mu zabrani izrablji­ vanje njegova tajničkog položaja u pr­ ljave svrhe .nove »demokrtske« filijale: takti zvane musi, težačke (Mutež) »stranke«. Upozorili smo da se Mahinić obraća na muallime i Imame, kao što Amo natuknuli i o njegovoj kažnjivoj manipulaciji sa obećavanjem imamskih i mujeziniskih-džiheta. Očekivali stao, da će ulema-medžlis izvršiti svoju duž­ nost i g. tajnika upozoriti na ispravnije shvatanje njegova poziva. Ne tražismo to možda stoga, što smo za gušenje političkog uvjerenja ili što se plašimo političke akcije, jednog Hasandedića, Kurtovića, Svrze, Jakića i — Mahinića. Ne. Мј smo daleko, od toga, da bismo se služili kakvom presijom, ali smo da­ leko i od toga, da bismo mogli dozvo­ liti krtičnjaštvo u našoj politici, koje hoće da zavede ovaj naisavršeniji tip skrahirane austro-mađarštine. Ovaj prototip jezuitizma i zaplotnjačkog mutenja. Da nam se ne bi pred­ bacilo, kako napadamo ispravna čovje­ ka. ovaj put ćemo biti konkretni i iz­ nijeti jedno upravo ogavno sredstvo, kojm se je proti našoj organizaciji po­ služila ova crnožuta lija u spodobi rijasetskog tajnika. v Organ . »Mutež« stranke neprestano napada na našu organizaciju što djelu­ je н vjerskom temelju i više je puta naglasio, oa vjera nema ništa sa poli­ tikom. Moramo se. savjetuje »Glas Te­ žaka«. emancipovati od konfesiolnog momenta u svojoj politici to jest preki­ nuti sa vjerskim baškalukom, i svoju is­ lamsku zajednicu — pocij’epati na težaka, matoposjednika, trgovca, vele­ posjednika Hđl Ostavljamo na stranu nisku i neislamsku tendenciju ovih smutljivaca i hoćemo da upremo na ra <Гки između njihovih riječi i čina baš u ovoj glavnoj tačci njihova »progra­ ma«. Dok »Glas Težaka« na jednu stra­ nu propovijeda Ridanje sa konfesional­ nim momentom, dotle se na dtugu stra­ nu taj isti »Glas« razašilje na uprave naših mekteba i, pozivom na njegovo »zauzimanje« za muallimske interese, hoće da muallimi budu pioniri i širitelji tog »braniča« malih i potištenih. Čemu ova dvoličnost i zavaravanje? Mi smo eto »konfesionalci«, u rukama nam je, prema zakonitom položaju, vakufski imenik svih vjerskih službenik, pa ipak nam ne pada ni na um. da’ bismo se poslužili Mahinićevom metodom i »Pra­ vdu« slali oa uprave mektebi ibtidaijja. Neovlaštena upotreba zvaničnog imenika nije jedina zloporaba g. Mahi­ nića. On je pošao mnogo dalje, pa je i službeni akt, ulema-medžlisa izrabio u svoje prljave svrhe i pomoću njega jednoj mladoj krtici prokrčio put čak na’džamijske ćursove. Njje naša stvar, da ispitujemo na koji je način g. Mahi­ nić izmamio potpis g. reisul-uleme na akt, kojim se jedan isključeni nuvablija preporučuje pažnji vakufskih po­ Сграна 3 ПРАВДА" — „PRAVDA, vjerenstava na pruzi Sarajevo—Brod. To je stvar g. reisul-uleme i njegova nelojalnog tajnika koja bi nas zainteresovala tek u slučaiju da g. Mahinić ne bi dobio zaslužene kazne. Nas ovaj put više zanima uloga tog Mahinićevog ek­ sponenta, što se zove Mahmud Džaferović i niski pokušaj rijasetskog tajni­ ka, da preko ovog pretvornog mladića zamuti u redovima naše organizacije. Džaferović se formalno bavio važenjem i džerrom, ali mu je glavna zadaća, da — prikazujući se gorljivim pravdašem — uštrcava otrov smutnje u našim re­ dovima i uhodeć u korist Mahinića uli­ jeva nepovjerenje prema, vodstvu naše organizacije. Ovo nije nelojalnost pre­ ma šefu, ovo nije ni mutež; ovo je s m r a d e ž kojom se ne služe nego samo ljudi Cernijeva tipa. Pardon, Hasanđedić-Mahinićeva tipa! Da se dalje ne bavimo ovim zave­ denim mladićem i da ne prljamo svojih stupaca gadnim podvizima njegova inspiratora, puštamo riječ »Putniku« što se — sjedeći u srednjoj Bosni — javlja iz Krvave Krajine. Mahmud Džaferović napisao je svojom rukom ovaj dopis, namijenjen organu »Mutež« stranke »Glasu Težaka«: Cazin, 16. maja 1920. G. urednice! Dozvolite da progovo­ rim o ovdašnjim prilikama. Ništa se odavle ne čuje o našim potrebama iako je ovaj sav kolar čisto težački bez ikakve sumjese. U nas se ovdje provela organizacija još iza prevrata formalno-po pro­ gramu »J. M. 0.«. Vodstvo se već jed­ nom i promijenilo ali u centralni odbor je došao samo jedan član, svejedno što je ovdje trideset i pet hiljada muslimanskih težaka. Ni mjesni odbor im bolje nije uređen: dva trgovca-posjednika i podkadija »zet« su glavni vođe; ostali članovi odbora, također ne težaci, su kao i prvi:' Njihov.sav rad za narod sastoji u tom što se u čitaonici malo posvade i poljute. Na selo, među težake, jok, brate, ni pošto. I jedinog prijatelja težaka ovdašnjeg muderrisa, g. Sofića, hoće da nam maknu odanle. Ni njeg sad ne mogu da trpe, dok su dobili pomoću njegova iskrenog rada 1 držanja u vakuf, izborima: prevariše ga na vjeru, dobiše sva vakuf, tijela i sad najprije treba njega odavle maknuti. 0 našim potrebama ovdje niko ne vodi računa. Mi težaci ne znamo što je tomu razlog Kad su kakvi izbori eto, brate, inteligencije, agovata i begovata ko gljiva. U drugim kakvim zgo­ dama ni -govora o težaku. Ni naše hodže koliko bi mogle neće ili ne znaju da se late korisna rada. Ima ih ovdje’oko četrdeset, ali k’o da nema ni jednog. Sad toliko, drugi»Aput više« Putnik. »Dopis« iznešosmo bez ikakve izmje­ ne. Original mu je u našoj redakciji, a »čast« i »slavu« radi »dopisnika« ala Džaferović i voda ala Mahinić prepu­ štamo »časnoj« Mutež stranci. Politi® Grčki poslovi u Anadolu. Prema vi­ jestima »Matina« predložio je Venizelos, da se spremi u Smyrni šest grčkih di­ vizija, oko dvadeset hiljada momaka i da'se eventualno iz Tracije pošalju još tri divizije kao. pojačanja. Foch je primjetio, da se Wilsonove izjave protive tim preduzećima. Wilson je tražio, da to poduzme Grčka isključivo uz' vla­ stitu odgovornost, jer nije nužno, da saveznici doprinašaiu žrtve uz riziko eventualnih neuspjeha. Boljševici u Perziji. Javljaju iz Teherana: U stvari ulaza boljševičkih če­ ta u Perziju Sovjet je rastumajap, da se tu ne radi o kakvom poduzeću pro­ tiv nezavisnosti Perzije, već samo o Omladina je Regenta, koji se-fri pu­ protekciji ruskog brodarenja.po Kas­ ta pokazao na prozoru banskih dvora pijskom jezeru. Sovjetska vlada se ob­ oduševljeno pozdravljala. vezuje, da će napustiti Enseli čim bu­ Iza 9 sati priredila su Regentu za­ de zagarantovana nezavisnost Perzije ; grebačka društva bakljadu i serc.ndu. i ona ne bude više pod stranim utje­ Na nebrojenim žaruljama rasvijetljtncajem. nom Markovom trgu razlijegali su se. zvukovi hrvatske pjesme i frenetički Krasin 1 londonski pakt. Kako doznhpoklici spontanog oduševljenja do u je »Times« stoji Krasin, što se tiče pi- | kasnu noć. kada se povrka u miru ra­ tanja priznanja dugova nekadašnjeg zišla. ruskog carstva od strane sovjetske vla­ Njegovo Kraljevsko Visočastvo Re­ de, na stajalištu da će sovjetska vlada i gent Aleksandar dva puta se je zahva­ lio na prozoru banskog dvora na sr­ ako budne prinuđena da ove obaveze dačnim ovacijama. Prvi put je rekao primi na sebe, insistirati na tome, da ovo: stupi u sva prava i sve povlastice koje »Vrlo sam Vam zahvalan, dragi mo­ je svojevremeno imala Rusija, a naro« ji Zagrepčani na takovom oduševljenom čito će sovjetska vlada tražiti da se dočeku. Sretan sam. što mi se je ispu­ provede londonski ugovor od 1915. po nila želja, da dodem u vašu sredinu, u komp je Carigrad dosuđen Rusiji. Dalje mili 1 lijepi Zagreb, da vam neposredno pokažem, kolikom sam ljubavlju došao će boljševici tražiti naknadu svih onih ovamo«. troškova, koji su potrebni za obnovu tokom rata razrušenih krajeva. Bojkot protiv Mađarske. U pučkoj dvorani bečkog magistrata održana je jučći skupština Saveza trgovačkih, transportnih i prometnih radnika i to ' rad; bojkota protiv Mađarske. Poslanik Forstner upozorio je na nečovječni po­ stupak mađarskog vojništva. Izjavio je da će bojkot tako dugo trajati, dok grozote, koje čini mađarsko vojhištvo, ne prestanu i dok časnički odbot i sol­ dateska ne obustave svoju djelatnost. Traži se, da svi politički kažnjenici bu-, dir oslobođeni, da se uspostavi lična sloboda i sloboda radničkog* pokreta, da qe daju jamstva da će se dati svi­ ma oštećenim osobama odšteta i da će se izdati sveopća amnestija za političke delikte. Govornik naglašava protiv tvrdnje mađarskog ministra predsjed­ nika, da u Mađarskoj nije smaknuto 50 nego više od 500 osoba i da u zatvorima ne čami 2400 ljudi već 27.000. Sve to do­ kazuje govornik na temelju naročite 11štine Konačno je govorio o načinu vr­ šenja bojkota protiv Mađarske. ■ i ; i I ■ ■ I i ; • Regent je sa ministrom predsjedni­ kom sjeo u sjajnu četveroprežnu koči­ ju, pred kojom je išla fanfara kraljev, garde, te dv« eskandrona gardijske konjice. S lijeva i desna bio je sokolski banderij. U drugim kolima sjedili su ban Dr. Laginja i potpredsjednik Narodnog Predstavništva Dr. Ribar, u trećim ko­ lima podbah Dr.. Potočnjak sa predsiedifkom Hrvatskog sabora Drom Medakovićem. U daljnjim kolima išli su ostali dostojanstvenici, ministri, gene­ ralitet, visoko sveštenstvo i dr. iza ko­ jih je išla nepregledna povorka zagre­ bačkih društava i korporacija, Sokolaša, dobrovoljaca, izbjeglica itd^Citavim putem do banskih dvora priređivane su Regentu veličanstvene ovacije, na ko­ jim se Regent očito dirnut, srdačno za­ hvaljivao. Ženska zagrebačka mladež u narod­ noj nošnji iz svih hrvatskih krajeva postavila se u gornjem gradu u špalir. Domaće vijesti Doček Regenta u Zagrebu. Sinoć u 6 sati stigao je Prestolonasljednik Aleksandar sa pratnjom, posebnim vo­ zom u Zagreb. Sva zvona su zazvonila, topovi su zagruvali, a muzika je intonirala sve tri himćn. Na raskošno cvijećem, zelenilom j zastavama okićenom peronu bili su sakupljeni duhovni, civilni i vojni dostojanstvenici, među kojima ban Dr. Laginja sa podbanom Drom Potočnjakom, nadbiskup Dr. Bauer, upravitelj patrijaršije Letica, ge­ nerali Vasić i Majster i dr. Regent Aleksandar izišao je iz salon­ skih kola, stupio na sag od cvijeća i zemlje iz okupiranih krajeva, i rukovao se sa banom, koji ga je pozdravio u ime Hrvata. Iza toga je najstariji grad­ ski zastupnik Krešić u ime građana grada Zagreba izrekao dobrodošlicu Regentu, na čemu mu se ovaj zahvalio. Pošto su mu predstavljeni sakupljeni dostojanistvenici izišao je Regent n pratnji ministra predsjednika Dra Vesnića i bana Dra Laginje pred zgradu stanice, gdje ga je dočekalo ogromno mnoštvo naroda oduševljenim pokli­ cima. . .! - Drugi put, nakon što je glazba od­ svirala sve tri narodne himne i tla po­ novne veličanstvene ovacije naroda prozborilo Njegovo Veličanstvo ove ri­ ječi: »Hvala vam, braćo Hrvati. Pone­ site kućama svojim ubeđenje, da ću stajati s Vama na obranu narodnih pra­ va pa ma prema kome bilo«. Tu je na­ stalo nrnebesno'klicaflje tako da je Nje­ govo Veličanstvo moralo na čas preki­ nuti svoj pozdrav). Zajedno ćemo stva­ rati čuda. Ja još jednom pozdravljam viteški hrvatski dio našega naroda. Ži­ vjeli! Fijasko predsjednika Mutež stranke. U prošli četvrtak primismo iz Prozo­ ra ovaj brzojav mjesnog odbora naše organizacije: »Danas pokušana skupšti­ na »težačke« stranke. Hasandedić to­ talno propao«. Donosimo gornji brzojav i molimo naš odbor, da nas o ovom fijasku op­ širnije izvijesti. Udruženje zemljoposjednika za B. i H. u Sarajevu poziva na redovitu skup­ štinu koja će se obdržavati u utorak 29. juna u 10 sati prije podne u pro­ storijama muslimanske čitaonice (kiraetrane) na Bendbaši. Dnevni rea: 1. Otvorenje skupštine i imenovanje verifikatora; 2. Izvješće tajnika: 3. Izvješ­ će blagajnika; 4. Izvješće na .bornog odbora; 5. Predlog o podjeli ajsomtorja; 6. Predlog o promje:::- društv. pra­ vila; 7. Izbor novog cciu.ainog odbo­ ra; 8. Izbor nadzorog odbora; ч. Razni predloži i interpelacije. Prilozi za »Musi. Akad. Menzu«. — | U prošlom broju javismo iznos dobro- voljnih priloga građana iz Bos. Dubice, i a danas iznosimo imena darovatelja. i Darovaše; po 3000 K: Ahmedbeg Ce­ rić, po 500 K: Kasim Caušević i Upptva pilane »Una«; po 400 K: Dr. Hani žeković i Uzeir Dolić; po 300 K: Be■ ćirević Hasan; po 200 K: Osman Pezić, Joco Pejić, Branko Fabić, Mujaga M. Pezić. Mustafa Midžrić, S. Feh- ' mi Cerić i Braća Zubović, po 203 K: Dr. Mustafa Kadić, po 100 K: Mustafa Horozović. Husein Seferović, Karanfl : Dizdar, Lelić Tahir, Anto Grahovac, Mehmed Veletaulićl Salih Lelić, Ibrahim Skopljak, Riedl, T. Mikić, Milan Ehrman. Zaim Caušević, Srpska št“dionica. Braća Mitraković, M. Cikotr Anten Franjić. Nikola Cikota. Munib Vojniković, ’brahim Nizani, Ivan Alešić, Đorđo MisaDević i sin i Hašim Šerić; po 80 K: Muharcni Mašić. Stojan Ci­ kota i Mustafa Mesterbašić. no 60 K: Mehmed Caušević i Ibrahim Latić; po 50 K: Muharem Cerić, Šaćiraga Pašagić. Hasanaga Pezić. Ahmed Pašagjć, �”■ ".. . , __ . _ - т—— С-Трана 4. Strana Spoj 170 Broi .ПРАВДА' — .PRAVDA' Muhaiiitd Pezić, Mustafa Kelić, Nikolić, I dana drugih vjera pri akciji za ovu naBogdan Dajić, Macura, Dušan Bižić, i šu ustanovu. Mataruga i drug, M. J., Misali'vić, Fi­ Vjerujemo da će se i druga mjesta lip Konig, Murat Arnautović, G. Grdn- povesti primjerom Dubice i da ćento feld, Osman Jupić i Tima Cika, po imati veći uspjeh, nego li smo se nadali. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 40 K: Vejsil Arnautović, Mehmed Ta­ Priloge treba slati na »Musi. trg. i (prije Rudolfova) — Telefon 319 baković, Ibro Caušević, Omer Bcćireobrt, banku« sa oznakom: »prilozi za preporučuje svoje bogato skla­ vić, Mustafa Pezić, S. M. Caušević,' ; Musi. akad. menzu«. Odbor. dište svih droga i medikamenta, Mustafa Cejvan, Sabit Krivdić, Altja te svih fotografskih potrebština Osijek I. Berber. Stavlja na znanje svima muNizam, Husein Dizdar, Mišo Mutavdžić, ( Posluga brza i tačna. — Cijene ' Josip Haić, Hasan Cerić, Smajil Ajvaz, I slimanima Bosne i Herceoovine da -ću uvoz i izvoz najumjerenije. M. Fengebaum, Mirko Laić.Mr. Star- I od 1. jula o. g. početi djecu sunetiti najkentički tehničkih proizvoda i suvremenije bez ikakvih zavoja. Umower. Zaim Karaica, Ella Schwarz, Ka­ ranfil Lelić, Hasan Ibrahimbegović, Mu- i ljavani braću muslimane, a naročito Preporučuje na veliko: .jaga Šerić, Mehmed Bećirević, Branko i mualiine, da me dopisnicom izvijeste u Benzin nadomjestak, acetona, na­ Mijatović, J, Šiljegovii i R. Mujičić, kojem se mjestu berber ne nalazi i ko­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ po 30 K: Omer Caušević, Danka Vrga. me treba da se priiavim. • he boje, parafina, lanenog firnisa Nikola Šurowski, Ignatz Маусг, Lazo Mustafa Berberović, sikativa, brunolina, lakova, škrob Stefanović, Savo Jovanović, Rudolf 1 vagon čelika za alat Sarajevo. u sanducima, amoniak sode, jetVućinić, Milorad Ličanin, Đapa, Rado- j 1 vagon čelika tt komadima kog n^trona 100% i 128%, dr­ Bravadžiluk ulica 29. šević, Bilajac Muharem, Hasan ef> Se- ’ vnog katrdna, octene kiseline, (Stahlzaggeln) ferović, Junuz Seferović. Smail Taba- i 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. ković i Ahmet Tabaković, po 20 K: kod Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ razni toaletni sapuni, olovni še­ Tahir Rešić, Muharem Lelić, Rifat Le- ■ tom svojom poluči uspjehu društve­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu lić, ifurat Bradarić, Hasan Bradarić, nom i obiteljskom životu. Zadesiti će , drugu u tu struku zasijecajuću Muiaga Dizdar, Ibrahim Hrbić, Mustafa svaku ženu uporabom FellefOve Elsarobu. Porić, Adem Kišmić, Omer Hadžić, Ahpomade za lice i kožu. Ova pomadu međ Seferović, H. Mpharem Lelić, SuCij’enik šaljemo franko. odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ Ijo Hodžić, Huso Hasančević, Derviš ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini Hibić, Saćir Sumbić. Mehmed Subašić, kožu mekom, nježnom i rumenom. N. N„ Mehmed Kostić, Muharem Šerić, Tisuće i i .tisuće gospođa upotrebljuju Mustafa Caušević, Dušan Antonić, Mije s najvećim uspjehom. Nu ne valja lan Pajić, Milan Maričić, Dušan R. Jase latiti škodljivih sredstava, naručite žica, Jovan Cikota, Stevo Cikota. Jo­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu sip Verić, Zaim Kljajić, Dragutin Vuči»Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta flić. Miliajlo Perović, Sulejman Seviić, 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ M. Obrvaš, Agan Tabakoivć, N. N., Hu­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja sein Idrizović. Vlado Jajuz, Mirko Ma­ Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 taruga. Pane Stefanović, Josip Mađar, Fehim Cehaić, Đoko Dragelj. M. Arslanović, S. Bećirević, Henrik Ružić, Du­ Jeste 11 prekomerao osetljivi protiv šan Vasić, Jovo Miljković, N. N„ V, hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah Dračević, Suito Mutičić, Ibrahim Sparazličite boli? Oj, kako tu ublažuju ho­ hić. Salih Seviić, Andrija Šubarić, Ivan li, čine otpornim masaže s FeUerevim Padan, Slavko Šubarić, Ibrahim Ibrapravim Elsafluidom! 6' dvostrukih ili himbegpvić. Eledemir Tutej, Jusuf La2 velike specijalne boce 36 kruna. tić, Bejtov;ć Smail, Špiridon Vuina, Ni­ Trebale biste terajuće sredstvo, koje kola Kramarić, Milan Dumić, Sulejman | utažuje grčeve, jača želudac? Držate Bešig, Ljubomir Jažica i Tabaković Ha­ Централа се бави тргрвином земаљse samo Fellerovih pravih Elsa;pilu!a! san; po 10 K: Džafer Cejvan. Omer 6 kutija 18. kruna. Želbčani balzam 12 ских производа на велико и мало, Delić, Smail Bašić, Salih Galijaš, Mu­ malih boca 36 kruna. Omot i poštarina a филијале импортом и' експортрм stafa Hibić, Smailbeg Kulenović, Pašo posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel Talić, Suito Custić, Abdulah Komić, Hu­ разне робе. Филијала у Варшави let, Stubica donja, Elsatrg br. 31i). Hr­ sein Ibrahimbegović, Smail ef. Cuturić, vatska. врши исплате дознака за Пољску Mehmed Porić, Uzeir Islamović, Savo S. Bakić, Ibrahim’ Caušević, Zaim Cej­ уз најкулднтније услове. Потребне van, Šaćir Cejvan, Murat Custić,' Hu­ ♦ PAPIRN1CA ♦ информације могу се добити увијек so Cošić, Sulejman Kbčan, Mihajlović, HAMDIJE KOPČIĆA код центрнле у Босанском Вроду. Husein Seviić, Smajo Memišević, S.uljo Zdenac, Džafer Veletanlić, Alija Beći­ preporučnje svoje bogato stovarišt^ rević, Salih Haskić. Smail Caušević, M. svih vrsta papira, kancalarijskog i $ Lađarević. Bećir Seferović, Ivan Miš♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ković, Rade Railić, Mikša РгорреУ. Saobavljaju brzo i točno. muel Kapeli, Janko Trkeš i Muharem a Cijene umjerene. > Ališić po 7 K: Stevo -9Grahovac. ' ‘ 1 ' -• ‘ ' * . ii Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Naročito nam je naglasiti, da nas oOdgovorni uredMk: F. CurtnlM Odbcn >1. U. 0.« -.чшшгИ. D. fc A. КкЈм« Satari« ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ sobito veseli bratski udjel naših gra- Centralna drogerija Braća Šat\inagić Oglašujte u „Pravdi" Kilhslm F. TiBfBnbach i drug Odmah za dobiti ,,Prorbet"tehničkoindu str.-poduzeće : d d. u Ljubljani. : Трговина на велико и мало свих земаљских производа Naskdnici Pere Hostija Филијале: у Ббограду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. X X T Ф X X Z У Босанском Броду Obavlja sve bankovne poslove najbrže “i 11najpovoljnije. . ~—- Daje sezonske i razne druge kredite. —- Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Гпи+иаН ииП1ги1и li u PriBilegoBana zemaljsha banha za Bosnu i Hercegovinu Cnnninilll UUl ujuVU. 1 ■— Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispottave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Ženica i Zvornik. Zaftepitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bas. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. e Redoviti rezerve i fond za sigurnost založniea 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrži uplate I naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Primi kao tlavni zođlupstio ia 8. i H. Hsiicarazioni gnarali I Prgoj sveopćeg društoa za osiguranje pratit nezgoda I štita, tn prsti osiguranja. I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 11,000.000. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/30c4a67ca4ca990d61d820d5fa0f7943.pdf 2d7582f1639f2ae146f9a700834d06bb PDF Text Text Poštarina, u gotovom plažena. POJEDINI BROJ PRAVDA 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdahcioni odbor. Ш(ЖЈ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ<М!ИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦЦЈЕ. Broj 66 (171) Godina II. Sarajevo, subota 26. juna 1920. (9. ševala 1338.) Kad Kraljević govori... Na ručku u banskim dvorima održa­ dali radu sa onim uzajamnim po­ lo je Nj. Kr. V. Regent Aleksandar oval vjerenjem, kojim su se jedan na ^ovor, koji su svi prisutni saslušali stodrugog naslanjali junaci naši, kad su jećkc: živote svoje polagli na oltar stoljetne »U prvom redu zahvaljujem provi­ narodne misli. Mi to možemo učiniti bez đenju, što mi ,je udijelilo sreću, da u ozbiljnih poteškoća. Vremena našeg ihte svoga uzvišenog roditelja Nj. V. robovanja i tuđih uplitanja u naše po­ kralja Petra uputim prvi put vladalački slove prošla su nepovratno za naviiek. pozdrav kralja Srba, Hrvata i Slove­ Skupnim žrtvama mi smo is­ naca svojim za ovom trpezom uzvanim kupili pravo, da po svome znanju i u, državnicima, vojnicima, predstavnici­ mijenju zidamo svoju kuću. Naš seljak ma vjera i građanima .prostrane naše neće više imati da se bori kao u Hr­ mile otadžbine, na prvom mjestu Hr­ vatskoj 16. stoljeća za »sjpre pravice«, vatske i Slavonije. Meni se čini, gospo­ I pošto ćemo mu mi zajamčiti i bolje i do, da je u ovom trenutku okupljen osavremenije od ovih. Svaki naš radnik ko nas cio naš narod od Vi ime­ može računati na potporu i zaštitu u na, ali jednoga srca i duše i da se po' svome radu; svaki naš građanin bez ovoj dvorani čuju veseli dusi naših za­ o b z i r a n a n j e g o v oj> 1 e m e i v j ejedničkih predaka od posljednjih . dva­ r u, da su sva njegova politička prava naest stoljeća. jednom za svagda zajamčena i da opNisu li za ovim ča^om, u kome će.se šta ravnopravnost postaje našim poli­ moći udružiti i zagrliti sva naša braća tičkim »vjeruju«. A ja vas uz to mogu svih imena i svih vjera, uzdisaji, živjeli uvjeriti, da vaš — danas kralj Srba, Hr­ i padali naši zajednički predci od Lljuvata i' Slovenaca — gaji iste osjećaje devita Posavskog do naših dana? Ni­ blagovoljenja prema svim našim držav­ su li današnj dan željeli i hrvatski kralj ljanima, Naši besprimjerni uspjesi na® Tomislav i srpski knez Viščević, kada bojnim poljima stvorili su nova popriš­ su zajednički pred hiljadu godina voje­ ta za našu djelatnost, otvorili su nove vali protiv Simeotta bugarskog, te i oni vidike za čitav naš život, spremili su koji su se borili protiv franačkog gos­ potpuno nov položaj i nametnuli svima.I podstva, pa i sam Tvrtko, kad se je g. nove dužnosti. 1389. proglasio kraljem Hrvatske, po­ Ja živim u. uvjerenju, gospođo, da će­ što je 12 godina ranije stavio na svoju mo svi mi, da će naši sugrađani širom .glavu — srpsku kraljevsku krunu? Ni­ bogate i prostrane otadžbine ozbiljno su li za ovim časom vatreno .žudili na­ shvatiti te svoje dužnosti. Ja i moja ši praoci, kada su svi jedan za drugim vlada svjesni smo svojih opali pod tursku uprav.., oni, pred koje bećanja, datih istorijsko'g 1. su znamenite godine 1335. spremali dđcembra 1918. ići ćemo na ruku vojsku pravcem Trsta i Rjeke u težnji svemu što bude namijenjeno blagosta­ da srpskim, hrvatskim i slovenskim se­ nju i napretku našeg naroda. Sretan sam ljacima obezbijede slobodu trgovine na što iz prvih doživljaja u divnom Za­ našem moru? Zar bi Zrinjski i Franko- grebu crpim pouzdano uvje­ ■ pan i ostali znani i neznani njihovi dru­ renje, da su i naša braća iz govi, zar bi toliki zatočnici naše na­ svih ovih krajeva zadahnurodne misli mogli gledati tako mirno t a istim osjećajem i- vjerom. smrti u oči, da kroz nju nisu nazirali ' U to ime ja nazdravljam u čast i na i vidjeli naše oslobođenje i u i e d i nj esieću mije nam Hrvatske ,> Slavonije!« nje? Zar je moguće, da se duše JeKad je Nj. Kr. Vis. Regent završio lačića i patrijarha Rajačića i svih nji­ svoj govor, intonirala ie glazba hrvat­ hovih saradnika ne vesele ovoj zori.na­ sku himnu »Lijepa naša.«, a iza toga je ših ljepših i sretnijih dana, kad su ih progovorio časna starina i odlični bo­ zajedno sa mojim uzvišenim prarodite­ rac za narodno jedinstvo, ban Laglnja, ljem Aleksandrom, njegovim mudrim dugim govorom, u kojem je između os­ savjetnikom Garašaninom spremali dje­ talog rekao: »Naš je zadatak ovom sve­ lima i životom svojim? Zar je mogu­ čanom zgodom, pri ovom prvom poho­ će, da su odsutne iz ove'dvorane ple­ du n aš e g a kraljevića i budućeg kra­ menite duše svih trudbđiika posljednjeg lja, da što jače učvrstimo spone, koje stoljeća na ovom velikom narodnom vežu krunu i narod, a taj kraljević, koii danas faktično već vlada, znače i poslu? Po momu dubokom uvjerenju u ovaj htjeli će biti pravedan i milostiv svi­ mah ne samo svi naši, pa i najudalje­ ma onim, koji možda i bez svoje niji krajevi, nego i sva naša pokoljenja krivnje ne gledaju na budućnost mi­ le naše hrvatske ovim našim pogledom tu su oko nas. Ovo, što smo mi po­ ili ne sa ove naše visine. stigli, njihovo je i naše zajedničko dje­ Visočansi'oF Negda su se naši kra­ lo. Sto još od djela narodnog osloboljevi zvali neki Kraljem Srbije. , neki đenjrf i ujedinjenja preostaje, ležaće na Kraljem Hivatsko i Bosne. Veliki ie dar nama i na onima, što za nama budu proviđenja, što su se naši najbolji ljudi dolazili. I na nama je da ovima pri­ prije ni godine, tamo ha Krfu, dogo­ premimo i olakšam^ ostvarenje tog vorili 1 što se Vaš uzvišeni roditelj pro­ preostatka. A mi ćemo to učiniti bez glasio Kraljem ne samo svih naših ze­ velikih poteškoća, ako se svi u svim malja, nego svega naroda Hrvata, Srgranama javnog i privatnog, pro­ svjetnog i privrednog života budemo o- I ba i Slovenaca. Naša će domovina biti vića i brata mu, pa kad je rasprava završena i kad je tajnik Sobek presudu proglasio, upozorio sam na cirkularnu naredbu zemaljske vlade, ali mi je ovaj odgovorio, da imade drugačija uputstva. Ne samo to, nego niti utoci pro­ tiv ovih' riješidaba nijesu još ili nijesu u pravo vrijeme predloženi Agrarnoj Direkciji u Sarajevu, pa je međutim se­ zona za sijanje prošla i time su zemIjovlasnici potpuno izigrani. Pitam gospodina ministra, da li ie kotarskim uredima dao druga uputstva, kako tvrdi g. Sobek, jer zemaljska vla­ da u Sarajevu o tom ništa ne zna, pa ako nije šta misli preduzeti da se ure­ di drže zakona i naredaba, izdanih po nadležnim faktorima. Naulje pitam šta misli g. ministar preduzeti da činovnici objektivno i sa potrebitom brzinom obavljaju svoju dužnost. Odgovor želim pismen. Beograd, f8. juna 1920. Dr. Krasnica. toliko hrvatska, toliko srpska i toliko slovenska, koliko ju Hrvati i koliko јц Srbi i koliko ju Slovenci budu znali se­ bi očuvati svojom mudrošću i marljivošću. Po volji ovega naroda Vi ćete u njoj biti prvi. Pozivam časnu družinu da klikne u zdravlje našeg kra­ lja Nj. V. Petra Prvog i mladoga kra­ ljevića Nj. V. Aleksandra. Živjeli!« , ♦ Dvorartom je iza tih riječi zaorila grmljavina od poklika »Živjeli!«, kojim se i mi priključujemo duboko uvjere­ ni, da će nakon ovog zagrebačkog slavlja i priljubljenja. i kod nas snažno odjeknuti kraljevska riječ: »Svaki naš građanin bez o b^ i r a n a njegovo pleme i vjeru može računati, da su sva njegova politička prava jednom za svagda zajamčena i da o p š t a r a v n o, P r a v n o s t postaje našim političkim Vjeruju«. Uvjereni .smo, da ćc sad u Hrvatskoj biti proglašena opsežna abolicija i am­ nestija i držimo svojom dužnošću po­ novno naglasiti, da sličan gesr našeg .Kraljevića prema Sandžakićama i Ma­ kedoncima ne bi polučio manjeg efekta u korist zajedničke' nam domovine. Upit nar. poslanika dra FIrasnice. Gospođinu ministru za agrarnu reformu. Još u rano proljeće izdao je pred­ sjednik zemaljske vlade u Sarajevu cirkularnu naredbu privremenog karakte­ ra, kojom je naredio, da onaj težak, koji je u godini 1919. obrađivao koje beglučko zemljište, može to zemljište obraditi i u tekućoj godini. U sporovima Alije jelke, Asima Hasibovića i Hmdibega Mute veliča, bez dvojbe je uglavljeno, da su sva trojica ili osobno obradili prijeporna zemljišta ili dali obraditi po trećim osobama, ali usprkos svega toga jest referent kot. ureda u Sarajevu tajnik Sobek sudio na štetu zemljevlasnika. Ja sam lično kao advokat zastupao Asima Hasibo- Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, 25. juna. | I j i i । i ■ ; I Naredba o zatvaranju dućana nedje­ ljom izazvala je u Sarajevu silno neza­ dovoljstvo. Muslimani su jučer zatvo­ rili dućane u znak, da stoje na stanovištu zatvaranja petkom, a »Židovska Svijest« također piše proti naredbi i veli, da je njihov nadrabiner uložio protest, radi kojega je Židovima- dozvoljeno, da prethodno zatvaraju svoje rad­ nje subotom. Kako čujemo ulema-medžlis je također solidaran sa zahtjevom naših trgovaca, da se musi, radnje za­ tvaraju petkom, a naš je Radni Odbor upravio trg.-obrt. komori pismo, u kojem obraća pažnju na uzruianost gra­ đanstva i savjetuje da se komora zauzme, kako se u ovoj delikatnoj stvari ne bi prekoračila potrebna mjera obzirnosti. ' Mi se nadamo, da će vlada uvažiti prilike u kojima živimo i da ne će tjjrati mak na konac tim prije, što se niko ne protivi glavnom cilju naredbe, da se naime i kod nas zavede nedjeljni poči­ nak. Petnoestgodišnjica „Ittihadfl" musi., zanatlijskog udruženja u Mosta­ ru, proslavljena je na 19., 20., i 21. juna na dostojan način. Tih je dana mostar­ sko musi, stanovništvo razvilo svoj naj­ ljepši šjaj i doživjelo rijetko slavlje, koje će ostati svima očevicima u ugodnoj uspomeni, a »Ittihad^ će ih za­ pisati zlatnim slovima u historiji svoga razvoja i života. Ti su dani sve učesni­ ke zadovoljili i oduševili, jer su se svi uvjerili, da se u novitn prilikama, koje znače prekid sa našom predratnom kul­ turnom i političkom stagnacijom i uko­ čenosti, mora življe razviti drugovanje i povesti borba za ideju, koja će nas muslimane pripraviti i dići za buduć­ nost, da se znamo poslužiti prilikama i u interesu svoga elementa dobro i zdravo shvatiti svoj zadatak i oduše­ viti se za ideju rada i privrednog i kul­ turnog unapređivanja muslimana. Ova­ ko ozbiljno shvatanje svoga poziva vr­ šio je »Itihad« punih 15 godina radeći tiho i čedno za privredno pridizanje ma­ loga čovjeka i cijeneći svaki sitni, ali korisni rad njegovih rođenih ruku, jer je znao, da zlatne ruke ве daju čovje­ ku posrnuti nj poniziti se, znao je, đa rad čovjeka diže, a ne obara! 1 da odaju čast i pšotovanje ovakom zrelom poimanju života pohrliše razne musi, korporacije u šeher-Mostar, da uveličaju slavlje svoje braće. Dne 19. juna, drugi dan Bajrama, u 3 sata poslije podne stigoše sarajevskim vozom učesnici, koji su zastupali razna društva. Iz Sarajeva dođoše članovi »Jug. musi, šport, kluba« (preko 60), Muslimansha trgovačka I obrtnlčha banka za Bosnu i Hercegovinu (dJJji Sarajevu. Rasi sa svim banhovHfm pulHina. Ohaalla ctlals I otuedtnja u firollissfoo SH1 I u inazrntau. ?nra olota ini dlaint hnilžlce I tekudi ritaM uhamačnja Ih пз|paaaljnije. Obavlja sie mjsn|atu poslan I bunosaa »ion Dioirtčha glasnice H 3.00Ш Daje uzanih I aprotlzadlsh broditi. — Hupuje l irodali snćbs, bbIuTb I игЦвапзапв papin »lb srsta. ROBNO u U ] BI E I J E шро|а I prodali sve Brate robi, a poplurlta ni Untni mnslrolcs. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgovačka ban Иа, Sarajeva - Interurban telefon: Zm �btrana 2 Стррна .PRAVDA' — »ПРАВДА’ zatim »Hurijeta« (prekđ 50) i odalsansati ophod gradom. 3vo je bila najvestvo Musi, čitaonice i »Trebevićd« te ličanstvenija taćka programa, jer ovadelegat Radnog Odbora J. M. 0., koji ke povorke sa ovoliko fesova — vele — je ujedno zastupao Hrv. Radišm Iz ' još nije Mostar vidio, a brojila je ne­ Pokrštavanje naše djece. Kod Štake Travnika bijaše zastupano musi, udru- । koliko hiljada učesnika. Vođena Hrv. Šarebe u Briješću, općina D. Butmir ženje »Sloga« i hrv. pjev, društvo Vlaglazbom, za kojom je nošen »Hrvojev« (kot. Sarajevo) nalazi se dijete, kojemu šić, iz Zenice dođoše članovi musi, dru­ bajrak, povorka se kretala od »Hrvoja« je ime LatU, dočim mu je nepoznato štva »Ittihad«, a iz Konjica se prikljukroz Donju mahalu grcKo novog mo­ porodično ime, samo znade da je iz sta kroz glavnu uHcu"pa kraj Karađozdiše članovi Musi, omlad. udruženja Foče i da je musliman. Dijete je staro »Mirza«, zastupstvo Hrv. čitaonice i . begove džamije Paralelnom ulicom pre­ 5—6 godina, bez roditelja. Štaka ga pododbor »Gajrep-.. U svemu je stiglo ko Musale pokraj Hotel Neretve i Brizove Dušanom i nastoji, da ga preve­ gosti u Mostar ovim vlakom oko 180, stola do malte. Odatle su učesnici pode u pravoslavnu vjeru. Upotrebliuje koje je čekalo veliko mnoštvo musli­ šli na zajednički ručak u Hotel Wilson ga za čuvanje goveda i svinja. mana na stanici. Široka cesta uz sta­ i Neretvu. Povorka je pobudila u gradu Tražimo od mjerodavnih faktora, da nicu bila je prcnapunjeiia svijetom, koji veliku pažnju i udivljenje, jer ovakog ovo dijete oduzmu od Štake Šarebe i ; je bio već . poradi Bajrama svečano oveličanstvenog i impozantnog ophoda predaju ga jednoj muslimanskoj familiji bučen te je svojom pojavom činio prija- , jošte Mostar ne vidje. na uzdržavanje, kad mu već nema mjetau ć, jam na dolaznike. čim su se pu­ Poslije objeda je došlo razgledanje j sta u dječijem domu. tnici iskrcali iz željeznice i poredali u grada, a u 5 sati bila je utakmica iz­ sredini mostarskog musi, građanstva, Čudnovate osude. Kotarski sud u među Jugosl. Musi. Šport. Kluba iz Sa­ uzeta je fotografija cijeloga skupa, a rajeva i Jugosl. Športskog Kluba iz Mo- I Ključu u parnici Sulejmanbega Filipoonda je pozdravio došljake predsje4 etara. Utakmica je održana, premda je j vića iz Ključa proti Jove i Luke Rosića I nik »Ittihada« M. O. Cišić iskazujući kiša padala i otežavala izvađanje same I iz Ribinka za 720 kg kukruza, 200 kg radost i veselje ispred svojih osam stoigre. Pobjeda je ostala na strani Sa­ I sijena i 60 kg graha u ime haka za god. tjna drugova, da su doživjeli ovaj sve­ rajlija. koji odnesoše dva zgoditka, dok I 1919.. izriče osudu dne 15. decembra čani čas slave.društva »Ittihad« i naglaMostarci ne mogoše ni jednog polučiti I 1919.. da se tužitelj odbija sa tužbenim šujući ideje vodilje ovog udruženja oko zahtjevom, jer po smisla naredbe mini­ I te je rezultat bio dva prema ništa. moralnog i materijalnog pridizanja čla­ starstva za agrarnu reformu od 9. au­ Na večer je započeo koncerat u Rannova i njihove okolice te na koncu zah­ kovićevom perivoju i u prostorijama valjujući braći na odazivu i učešću nji­ »Neretve«. Program je bio obilan i bi-' hovoj proslavi, koja treba da dade još ran i sve su tačke krasno izvedene. 0jači poticaj društvu za rad u buduć­ sobito se svidio publici mješoviti »Hr­ nosti. vojev« pjev, zbor, koji je otpjevao na Na ovoj srdačnoj i bratskoj dobro­ opće zadovoljstvo prograninlu sloven­ Organ ovdašnjih »demokrata«, pišu­ došlici zahvalio se u ime svih prispjelih sku pjesmu. Isto je tako briljirao Ittihaći o poznatom incidentu sa drpni Krudruštava delegat Radnog Odbora naše dov tamburaški zbor svojim preciznim Ijem, donio je i ove Tetke, upravljene organizacije dr. A. Hadžikadić ističući izvađanjem pjesama. Nakon koncerta na adresu našeg .glavnog urednika: radost svih »putnika, kojima je u dio pridošla je zabava za mladež, koja se »Hoće li Muslimani moći još dugo trpala čast prisustvovati tako značajnoj veselila u pjesmi i kolu do kasnih ča­ peti u svojoj sredini čoveka koji l proslavi i zahvaljujući se ispred svih na sova noći. Bife, kafana i luka sreće bili ih na svakom koraku kompromituje? toploj dobrodošlici. Napose napominje, su lijepo uređeni i obilno snabdjeveni.' (rezili!) U svakoj d r u g o j sredini, bio da bi trebalo življeg i mnogobrojnijeg Koncert je bio dobro posjećen isto ta­ bi ovakav geSt dovoljan, za onoga ko učešća sa strane radi dostojnog uveliko kao i svečana akademija. Bila su i ga učini, da bude, u javnom životu za čanja ove slave, koja je manifestacija i na akademiji i koncertu sva mjesna uvek pokopan. Hoće li to kod nas biti?« čednog 15-godišnjeg rada za jednu ide­ udruženja i musi, i hrvatska zastupana Kako se dale vidi, »Glas Naroda« drži ' ju, ideju ljubavi, drugovanja., prijatelje­ osim srpskih, koja su kao zdogovomo da je kriv Korkut a ne vlada i dr Krulj vanja i pridizanja članova u moralnom i demonstrativno izostala od proslave i drži da će Korkutev zahtjev ч> Kru- ' i materijalnom pogledu, ali se moramo Ijevu odstranjenju biti osuđen od stra- I Ittihadove, premda su bila pozvana. zadovoljiti ovaj put i malim brojem uSva su društva u Mostaru bila pozva- 0 ne muslimana, jer da je ušlied toga na- j česnika sa strane radi nepovoljnih pri­ na na učestvovanje kod proslave pa i stalo pitanje: »Kako je to morao tuma­ lika za muslimanski elemenat, koji je srpska, ali ova potonja ne htjedoše do­ čiti Regent.« U istovjetovanju dra ekonomski iz poznatih razloga loše stao. ći. da valjda tako dokumentiraju svo­ Krulja sa Reigentom ide »Glas Naroda« I 1 ovo učesnika, što je došlo, dohrlilo je je shvatanje ideje narodnog jedinstva još malo dalje, pa veli da ni jedan Mu­ iz ljubavi i bratskog osjećanja, da do­ i bratstva. Žalosno je Ovako shvatanje sliman ne bi pristao na to, da svom — kaže, da je bratovo veselje i njihovo za kloštar, gdje je nikla misao zajed­ Regentu »pravi demonstracije i neu­ veselje, da je Ittihadovo slavlje i njiho­ ničke borbe muslimana i pravoslavnih godnosti«. vo slavlje. Učesnici su sretni, da mogu protiv tuđina ugnjetača, ali tu svijetlu »Glas Naroda« ima pravo kad veli nešto pridonijeti manifestaciji Ittihađouspomenu kao da hoće da okaljaju da- ■ da muslimani ne bi pravili neugodnosti ve ideje. Ispred Radnog odbora J. M. našnji mostarski Srbi pravoslavne vje­ svom Regentu, no upravo je smiješan 0., čiji je delegat i koji je naročitu važ- I re, koji se klone musi, društva, »Ittihad« , kad »odstranjenje jednog drskog izazi­ nost dao ovoj proslavi, svojim žastup- ; takav postupak od strane pravosl. Sr­ vača nas muslimana dovodi u savez stvom, zahvaljuje se na dočeku i na- i ba, sugrađana svojih nije zaslužio, jer sa Regentom i kad Kruljevu blamažu glašuje sličnost između rada Ittihadb- 1 je on aktivno sudjelovao sa svojim hoće da utrpa kukavnim sakrivanjem va, koji radi na korist i unapređenje i tamburaškim zborom na svim srpskim za uzvišenu ličnost našega vrhovnjog svojih članova u jednom mjestu, i J. M. zabavama, na koje je bio pozivan, a glavara. Svak zna — pa valjda i smu- i Organizacija, koja vodi brigu za do- I evo sugrađani pravosl. vjere sustežu se šenjacl oko »Glasa Naroda« — da je | bro b. h. muslimana. Želeći, da velika I i od posjete musi, zabava i pri ovakim Regent po svom položaju i uzvišen i i riječ »Ittihad« dobije svoje pravo zna­ svečanim zgodama, a kamoli da bj još neodgovoran, pa sve da je došlo I čenje u Mostaru i u cijeloj našoj domo­ i pomogli aktivno samu zabavu, kao I i do ostvarenja utanačenog poklika: i vini, te da budu svi b. h. muslimani slo­ što njima čini »Ittihad«. To treba za- ' »Živio Regent; dolje Krulj!«, ta se »de- i žni i ujedinjeni, završuje svoj govor pamtiti od onih, koji se najviše ističu I monstracija«’ ne bi mogla odnijeti na ! riječima: Živio, cvao i napredovao »It­ u galami za narodno jedinstvo, a u prak­ našeg milog i uzvišenog gosta, već na I tihad«! si ga ovako pokazuju i kojima i danas vladu koja je dr Krulja dovukla čak i Iza izmjene pozdravnih govora kre­ još hrvtska zastava i glazba smetaju u Begovu džamiju. Jer nije sporedna će veličanstvena povorka sa hrvatskom i uzrujavaju »bratsku« krv. Zaista sra­ stvar je li dr. Krulj pisac članka u »De- I glazbom na čelu preko Ričine kroz mokratiji«, niti se preko njegovih gad- I mota! Cernicu do bašče Ittihadove, gdje se Treći dan proslave upriličen je jzlet nih ispada proti nama muslimanima nakon malog odmora raspoređuju go­ u okolicu Mostara i odabrani su za to može prijeći na dnevni red frazom nje- i sti po konacima gostoljubivih Mostaragova stranačkog glasila: »mi ne ćemo ! Ilići, gdje se je družina ugodno žaba ca, od kojih su mnogi primili po više vila i proveselila uz pjesmu i tamburu, da ispitujemo slučaj g. dra Krulja«. 0- i gosta pod svoj krov i otvorili im svoje u bujnoj zeleni i divnoj romantičnoj privaj je slučaj dobro ispitan i Krulja je gostprimno srce. Isti dan na večer, u rodi. Poslije izleta .za podne opet je stao ministarske stolice. Što se je on 8; sati bio je lijep doček učesnika iz upotrebljeno vrijeme za razgledanje gra­ pored svega toga dočepao načelničke Hercegovine, odakle su došli zastup­ da, a u 5 *sati bila je utakmica sarajev­ stolice u našoj pokrajinskoj vladi znak nici društava-, »Omladine« iz Blagaja. skih športaša sa mos'arsk.m rdničk m je samo bezobzirnosti gospodina PriLjubuškog i Čapljine, iz Stoca »Jugosl. športskim klubom, ko.a je svršila sa is­ bićevića i abnormalnog shvatanja neg­ zanat, udruženja« i Jablanice »Jugosl. tim rezultatom kao i ;učer, u korist Sa­ dašnjih »demokratskih« diktatora. I .Musi. Čitaonice«, a došlo je poslije i trajlija (dva prenra ništa), koji ponovno ništa više. zaslanstvo iz Bos. Novog od »Musi. osvjetlaše obraz. Kad je došlo do pregovora o sastavu Čitaonice«. i% nove bosanske vlade, naša je organiza­ Ovom prilikom je poveden razgovor cija bila pošteđena od dužnosti da Stavi Sutradan u nedjelju 20. juna započe­ o savezu svih musi, kulturnih i huma­ junktlm između sVoje saradnje i od­ la je prava svečana proslava. U 6 sati nitarnih društava te je postignuto su­ stranjenja dra Krulja i Šćepana Grđića, svirala je kroz grad budnicu Hrvtska glasno mišljenje« o potrebi ovakog sa­ sve glazba i time navijestila svečanost to­ veza. Ova misao kao vrlo važna i da­ jer su njihovo odstranjenje stranke smatrale nečim naravnim, ga dana. U 10 sati bila je akademija u lekosežna treba dubljeg i azmišlianja pa nečim što se razumije samo po sebi. prostorijama |hrv. društva »Hrvoje«, je stavljena na srce svima društvima, Stoga nas se je vrlo neugodno dojmio gdje je program izveden na opće za­ da je tretiraju. vladin postupak u određivanju Regen­ dovoljstvo publike, koja je dupkom na­ Treći dan u večer nastupio je čas punila veliku salu »Hrvoja«. Tambu­ tove pratnje i morali smo prosvjedo­ rastajanja. Svi su učesnici bolna srcu vati proti sudjelovanju dra Krulja iz raški zbor fttihadov odsvirao je svoje ostavljali Mostar zbog brzog rastanka razloga što on ne može značiti ništa komade precizno i majstorski i zato bio nakon ugodnog boravka, te su ponijeti nagrađen burom aplauza. Predsjednik u srcu ugodnu uspomenu srdačnog i • drugo nego ponovnu uvredu. U »■Pravdi« od 12. juna to je sasvim jasno »Ittihada« govorio je svečano slovo o toplog dočeka i bratskog gostoprimstva naglašeno. No mjesto da se ispravi ta nastanku, svrhi i ideji društva samoga, kao i želju češćega sastajanja u svihu očita pogrješka i da nam vlada sama nakon čega je Hjepo otpjevao »Hrvoširenja bratske izmjene misli 1 učvršći­ dadne zadovoljštinu za tu uvredujona Jev« muški zbor »Prosvjetom k slolmvanja musi, uzajamnosti i solidarnosti. ustraje u toj pogrješci i Krulja d<Wlači di«. Društveni član prof. g. Baljić To je moralni uspjeh proslave Ittmačak u našu bogomolju. Valjalo nam je krasno je ocrtao značenje same prosla­ dove. dakle ili sageti šiju pred njenom bezve naglašujuć suvremenost ideje, koja obzirnošću ili prosvjedovati proti pje­ kulminira u. svemu radu Ittihadovu. Po­ nom postupku na nagin, kako zaslužuje slije deklamacije pjesme »Htitađ« ; po­ ovaj njen izazov. Mi ne posjedujemo djele diploma starijim redovitim člano­ ropske grbače kao Sarići i Kurtovići i vima završuje se ova osob'io uspjela akademija, nakon čega nastaje u ,11*/. I prirodna je stvar, da smo krenuli po­ Slijede. . Spol tri Hro gusta 1919. broj 61 o-vakovi prijepori ^padaju u nadležnost upravnih vlasti. Tuženici priznaju tužiteljev zahtjev i izjavljuju se spremnim predati mu tra­ ženi hak pod uvjetom ako i ostali na­ rod moradne davati dohodak ;a beglučke zemlje. Isti dan u parnici gore spomenutog tužioca proti Pere Kaurina iz Ribnika izriče osudu ključki kotarski sud, da je Pero Kajirin dužan dati tužiocu u ime trećine ša beglučke zemlje 25 kg ku­ kuruza pod prijetnjom ovrhe i namirenje parbenih troškova. I u ovom slučaju, tužitelj priznaje, da u istinu du« guje gornju trećinu, ali tvrdi, da je nije dužan dati i Љо je ovo dohodak sa beglučke zemlje, jer težaci uopšte ne moraju davati vlasnicima dohotka. U obrazloženju ove osude sud veli, da' navodi tuženoga, da vlasnici beglučkog zemljišta, koja se daju pod zakup nijesu ovlašteni pobirati zakupnine ne odgovaraju stanju stvari, jer zabrana u ovakom pravcu nije još izdana. Ako ovo nije sud od oka preko čibup ka. onda se ni more soli ne osolilo! Hoće li se zbaciti dr. Hrulj? Sjetite se „Gajreta". i ,,Merhameta“. sljednjim pravcem. . Ipak smo — što nam priznade. j jedan časnik Srbijanac ■— bili toliki kavaliri, da smo vladi ostavili vratašca, i poštedili. je od javne blamaže pred Regentom. I mjesto da nam se prizna kavalirština, što smo dru Krulju stavili na raspolaganje sporednu kapiju Begova harema i omogućili mu da se iz vlastite inicijative povuče' s mjesta, na kojem je nemoguć i neodr­ živ. njegov organ označuje Korkuta bahatim i nekulturnim i čudi se vladi, da njegov »upravo kažnjivi« i »bahati« gest nije odbila »onako energično, ka­ ko ovakvom čoveku dolikuje«. Ta »on ne reprezentuje muslimane ove zem­ lje«. ... »Glas Naroda«' ima pravo, kad veli da Korkut ne reprezentuje muslimane ove zemlje, jer ih reprezentira Central­ ni Odbor naše organizacije, a sramoti Suknja Kurtović, Ibrahim Sarić i dru­ govi. No silno se vara kad predpostavIja da su muslimani spali na grane jed­ nog Sarića i Kurtovića i da će za lju­ bav jasala šutjeti na izazove i ponižavanje. Da mu pružimo malo dokaza za ovu svoju tvrdnju iznosimo neke pozdrve »bahatom« Korkutu konstatujući, da je potpuno istinita vijest »Hrv. Sloge«, da je Korkut popio »slat­ ku« od reis-ul-uleme baš radi svog is­ tupa proti nekulturnom dru Krulju. Od predsjednika naše organizacije, g. muftije Maglajlića dobio je Kor­ kut оуај brzojav, odaslani 18. juna: »Čestitajući Ti muževni istup u obra­ nu Islama i našeg ponosa muslimapi Ti zahvaljuju sa današnje bajramske manifestacije, upriličene meni kao predsjedniku naše organizacije i tebrik Тј čine bajram.« ♦ Kotarski i gradski odbor naše orga­ nizacije u Mostaru upravio je Korkutu ovu poruku: »Vaš odvažni istup prigo­ dom bezobzirnoj uvredljive pojave dra Krulja u muslinfcnskoj sredini potpu­ no odobravamo i pozdravlja­ mo. Oni, koji vrijeđaju ponos i čast islamskog dijela našeg naroda, nijesu dostojni, da borave u muslitnanskoj sredini. Ponosni smo, da ima takih bra­ nitelja časti i ponosa islamske zajedni­ ce te smo uvjereni, da ćete takav osta­ ti i nadalje kao uzor drugima. — Živio, Sakibe! — U dokaz odobravanja šalje­ mo K 810, sakupljenih između nas od­ bornika kao prilog »Pravdi«. ■* Uredništvo »Pravde« dobilo je ovaj brzojav iz Varcar Vakufa: »Solidarišemo se sa istupom proti dru Krulju. Mje­ sni odbor J. M. 0.« ♦ Mjesni odbor naše organizacije u Prijedoru brzojavlja ф1. o. mj. ovako: »Potpuno se solidarišemo sa postupkom prema dru Krulju kao neprijatelju svih nas muslimana prilikom posjete. Bego­ ve džamije«. ♦ Dodamo li, da je na velikoj skupštini u D. Vakufu, kojoj su prisustvovali i muslimani iz drugih partija jed­ noglasno usvojena i tačka, kojom se pdohrava »energični istup proti dru Krulju«, onda će valjda i »Glasu Naro­ da« biti jasno, zašto oval članak nosi naslov »Hoće li se zbaciti dr. Krulj?«. No da se ne bi kogod pravio nevješt. �Страна 3. _______________________ ПРАВДА” - »PRAVDA, ti po i 171 — Broj dođaćemo u tom pravcu'još koju riječ j u ilovom djelokrugu i u budu­ će davati snage za gajenje na adresu centralne vlade. zajedništva u pravcu cjelokupno­ Činjenica je da je dr. Krulj u beo­ gradskoj »Demokratiii« napisao anonii sti i jedinstva velike Jugoslavije, prav­ man članak, u kojem je rekao da su b ’ cem ljubavi spram ravnopravne braće preko Drine i Sutle, koje više ne ra­ h. muslimani »bez dubljih etičkih i stavljaju, već spajaju, zajednički noseć idealističkih emocija« i »bez kakve kul­ Savom put beogr. prijestolnice energija ture«,, a čnjenica je i to. da bi se zdrav­ slovenačke Sutle, hrvatske Save i srp­ stveni šef njegove sposobnosti mogao ske Drine. naći i u kakvoj zabitnoj općini. Nema U znaku slavne prošlosti, u znaku dakle nikakve sumnje, da ovakom čo­ vjeku nema i ne može biti mjesta na slobode i ravnopravnosti, u znaku otkupa robija, Zagreb i Hrvatska upravi pokrajine, u. kojoj muslimani sa­ pozdravlja danas kraljevića Aleksan­ činjavaju jaku trećinu ukupnog stanov­ dra i Njegova Uzvišena Oca, pozdrav; ništva. 1 kad već — kako zgodno reče lja ga preko ban a, svog najvećeg »Hrv. Sloga« — »dr. Krulj nema sam dostojanstvenika, pozdravlja ga pokli­ toliko takta, da zna prosuditi gdje mu cima i barjacima, pozdravlja ga svojom iriia mjesta a gdje ne. onda je dužnost hrvatskom dušom, koja sa bratskim srp­ centralne vlade kojoj na čelu stoji član stvom i stovenstvom predstavlja sinte­ parlamentarne zajednice, da ga pouči zu onog jugoslavenstva, za koje smo pristojnosti i smijeni sa položaja, na živjeli i umirali, a koje napokon i dokojem se ne bi niOgao držati rii u jednoj živjesmp, te koje pregosmo da upotpu­ državi, koja vodi računa o osjećajima nimo i do kraja instančamo!« svog naroda. »Demokratsko« glasao »Riječ« uo'kvireno je jugoslavenskom zastavom a piše ovo: »Danas prate oduševljeni pozdravi diljem Hrvatske našeg kralje­ vića i vladaoca na prvom putu u bijeli naš Zagreb-Na stanicama svuda, i po UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. selima i pđ' grdovima, natjecat će se Regeutov doček u Zagrebu nadmašio narod naš, bez razlike imena hrvati je svako očekivanje. Oduševljenju gra­ skog ili srpskog, kako da toplije iskaže đanstva ide bok o bok pisanje štampe, ljubav i poštu unuku slavnog Karađorkoja je pored sve oskudice u papiru iđa: Dobro došao, kraljeviću naš! zašla u svečanom ruhu, sa slikom na­ Za nekoliko sati, dolazi Nasljednik Jušeg Regenta i opsežnim p-ikazom ovog goslovenskog Prijestola u naš kr. i slo­ veličanstvenog dočeka. Mi ćemo da u bodni glayni grad Zagreb! Bijeli Za­ Izvodu donesemo pozdravne članke dva­ greb pozdravlja iza više od osam sto­ ju glavnih stranačkih glasila, koja su tina godina prvi put kralja svoga roda značajna naročito radi toga, što jedan i svoje krvi. Ponosni Zagreb branio je odiše izvjesnom suzdržijivošću, a dru­ cijelo to vrijeme svoju domaju i ma­ gi obara i zadnju sjenku topožnjeg se­ čem i perom od svih tuđinskih najezda. paratizma u Hrvatskoj. Narodni Zagreb čuvao je ц najtežim o>H r v a t«, glavno glasilo »Hrv. Za­ lujama djedovski zavjet Na­ jednice« piše između o:talog: »Danas rodnog Jedinstva i Slobode stupa U prijestolnicu Hrvata u ponosni sve do Tvojih-junačkih oslobodilačkih naš Zagreb kraljević Aleksander, re­ djela. Svjesni Zagreb kliče Ti zato is­ gent Hrvata, ujedinjenih s braćom Sr­ pred cijelog ujedinjenog i slobodnog na­ bima i Slovencima. Po prviput dolazi on roda Srba-Hrvata-Slovenaca: Dobro medu Hrvate, koji ga dočekuju kako došao, narodni junače naš! se svoj dočekuje. Prvi put stupa on u Prije Tebe bijaše tek jedan titraj u prijestolnicu svih Hrvata, u bijeli Za­ davnini — tri godine povijesti jedne dr­ greb. alem kamen veike. Jugoslavije. žave svih Jugoslavena odCriglava do Otkako u Zagrebu sto uje nakon kra­ Timoka, države Ljudevita Posavskoga, lja najveći dostojanstvenik naroda — dok smo još vjerovali većinom staru ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, vjeru naših praotaca i zvali se jednim po prvi puta taj odlični’; i prvi dosto­ imenom »Slovenin«. U našem divnom janstvenik prima pod svoj krov kralje­ hramu Talije čut ćeš tugu hrvatskog vića svoje krvi i svog jezika — pod plemena za totn dobom, — čut ćeš iz krov slave hrvatskoga naroda, u svoje duše našeg prvog »ilirskog« umjetni­ banske dvore. Dan je to velik! Povijest ka, kako produbljuje tu od djedova se obnavlja, a uspomena osvježuje. Pr­ slijeđenu oslobodilačku misao narodnom vi kraljev doglavnik u prijestolnici Hr­ glazbom već pred osamkdeset vali prima onoga koji će voljom naro­ godina ...» da u budućnosti voditi sudbinu u je­ Nu Ti natkrili svu nadu i junačku pro­ dinstvu ravnopravne braće Hrvata, Sr­ šlost veličinom, što ujedini sve pocije­ ba i Slovenaca. pane ”|Memenske teritorije naše od vre­ mena Pri^ine-Koceiia-Tomislava-ČaslaStari hrvatski sabor, u prošlosti va-Samuila, — Ti se raskrili i preko usko skopčan sa srećom ј nesrećom na­ vlasti Dušana Silnog i Petra Krešimra roda stupa danas, da po svom pred­ Velikog, pa Te ujedinjeni narod punim sjedništvu i svojim članovima osvježi iravom pozdravlja: Dobro došao, naj­ staru i najnoviju povijest. Dana 29. li­ moćniji vladaru naši stopada 1918. zalepršao je posljednji Ostani nam hiabar vođa junačke voj­ put stari barjak hrvatskog sabora, kad ske osloboditeljice, da рг»Ј njom stre­ je u svoioj historičkoi sjednici stvorio pi danas i na vi jak svaki oti­ zaključak, kojim se na sve vije ko­ mač, ali nam ostaj i mudar vladar, ve kidaju lanci ropstva i u slo­ koji ljubavlju veže Narodno Jedin­ bodu uvađa narod. Htjelo se je, da taj stvo ‘ј pravdom zadovoljuje cijelu barjak više ne leprša. Uzalud! On da­ Jugoslaviju. Ostani uvijek predhodnik nas vije i ponosno leprša, govoreč na­ te najveće misli cijelog našeg roda, — rodu i svijetu: tu je prošlost naroda te srži našeg iskona i svrhe: Dobro do­ Hrvatske; tu je dom u kom su preki­ šao, Veliki J ugo si o v eni ne !«. nuti lanci ropstva; tu je dom, koji će Politički pregled F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (з9) XV. Međutim u zatvoru u Trapezuntu teklo je vri­ jede svojim monotonim tokom. Izmjenjivao se dan za danom, godišnje doba jedno za drugim, pridola­ zili novi kažnjenici i otpuštani stari 1 Rene i Zija povukli se u se, pa se nisu ni sastajali tako često. Zija je najviše sjedio u svojoj sobi i čitao, pisao, crtao, razmišljao, da opet sve što je napisao podere, a što je razmišljao napiše. A Rene Se upoznala sa svim kažnjenicima i o svima je znala po nešto iz njihova života. Dosada života odražavala se na Reninu i na Zija-ovu licu. U zadnje vrijeme bio je Zija razdražljiv i nepristOpan, pi je Rene pokušala đa ga umiri približujući mu se svojim srcem i onom prirođenom ženskom sentimentalnosti. Ispitivala ga, tnolila, tješila ga, no on je ostad mračan. Nije joj htio reći radi čega trpi. Jednog dana kad je sjedio sam na jednom kamenu u dnu dvorišta prišla mu je Rene, metnula mu ruku na rame i rekla: »Zija, ti trpiš... Reci mi!« VANJSKI POLOŽAJ. Turski nacijonaliste napreduju. Ov­ dašnji »Jug. List« piše: »U Turskoj se od nekoliko dana događaju velike stva­ ri, o kojima posve šute savezničke agenciie. IzgledS da vojskama saveznič­ kim ne sjaje bojna‘sreća, što se jasno vidi iz riječi Llloyd Georgea o nemoći saveza naroda. Lloyd George se gorko tuži na Ta­ lijane i Francuze. »Nadziranje Darđanela i Bospora — rekao je — leži iskjučivo u rukama Engleza, premda ta­ i mo imade i Talijana i Francuza. Ita­ ! lija i Francuska obvezale su se, da će i dati stanoviti broj vojnika u ovu svr­ hu, ali svoje obaveze nijesu mogle is­ puniti, jer na drugim mjestima imaju po« teškoće«. Sa Malte dolaze vijesti da je jedan bataljun pješadije žurno otpremljen u Carigrad, kamo i? otišao i jeuan krštaš i cijela raspoloživa fiotlla torpedorazarača. Prema jednoj vijesti iz Carigrada_preko Amsterdama turski naci­ onaliste dnevno pioširuiu svoje uspje­ he i zaposjeli su cijelu Malu Aziju osim Ismida i poluotoka sa Smirnom. Drži se, da raspolažu sa 17.500 redovitih i 69.500 neredovitih vnnika. te da u unu­ trašnjosti Male Azije ‘maju velike zali­ he oružja i municije. Engleske čete pod generalom Milnerom brane azijsku oba­ lu moreuza, a Francuzi, jedna divizija i šest bataliona alžirsk.h streljaca pod komandom engleskog generala Wilsona, evropsku obalu. »Petit Parisien« piši, da jc položaj vr^ozbiljan i navada izjavu Venizelos^aradniku »Evenmg Standarda«, da će veliki vezir zar.V/ti ispražnjenje ‘maloazijske obale po grčkim četama. Grčka se međutim ćuti tako jakom, da će ovo kategorički odbiti. •Na' konferenciji u Boulogne zaključi- i lo se, da se v.iše ne produljiva rok, dat i Turskoj za prihvat mirovnoga ugovo- I ra koji ističe 26. o. mj. bez obzira na i posljedice, koje bi radi toga mogle na- ; stati. Izgleda, kao da saveznici ne vode nikakvog računa’o raspoloženju u Tur­ skoj, koje je sve više nego pomirljivo. Talijani bježe iz Tripolisa. »Iz Tripolisa dolaze jako uznemirujuće vijesti. Talijanski vojnici počeli su prelaziti k' ustašama. Listovi misle, da je najbolje napustiti unutrašnjost Tripolitanije i dr­ žati se za sada obale, jer bi moglo do­ ći do katastrofe. Na tripolitanskoj fronšalje se dnevno vojska. Isti list donosi ovaj brzojav iz Rima: Ustaški voda Muktar Kobađ (Fuad?) pustio je na slobodu više časnika i voj­ nika, ali službeni omunikej. koji to ob­ javljuje, prešućuje razloge, koji su vo­ dili Muhtara pri ovoj odluci«. Domare vijesti IZ 'UREDNiSlVA. Radi praznika u štampariji ne ce izići utornićki broj na­ šeg lista. —■» w TALIJANSKA ROBA — SI AK AI U sarajevskoj štampi bilo je pohvalnih ri­ ječi o talijanskoj manufakturnoj robi, što je posljednlli dana stigla u naš grad. Iz krugova naših trgovačkih stručnjaka saznajemo, da ta roba nije nipošto za­ služila tu reklamu. Ona je mnogo sla­ bije kvalitete nego li manufakturna ro­ ba drugih provenijencija. Stoga upozo- On je pogleda dugo i milo, ali ne odgovori. Rene sjedne do njega »Zija!.. « On opet digne glavu i. pogleda ju. Ona ga uz­ me za ruku, pomiluje nježno i reče: »Zija, otvori dušu!...« — Ja mislim pobjeći iz zatvora.. . “ Rene se začudi i upita: »A kako Zija? Zar je moguće?« Jest, sve je uređeno već mjesec dana, ali ne mogu ostaviti tebe. ..«Rene mu stisne ruku i reče ganuto: »Ako nas uhvate?« — Neće. Ovdje je u zatvoru jedan Grk, Petar. Dobar je plivač.« »U vodu?!« upita začuđeno Rene. — Ne; on će preko zida pobjeći i preplivati. Za dva tri dana dovezao bi čamac pod zid, do onog prozora. .. « Zija pokaže prstom na prozor: »... prerezao bi demire i mi bi mogli kroz prozor. . . “ • Ali, ako nas opaze, uhvate?« upita Rene raz­ mišljajući jedan čas o Zija-6vu naumu. — Svjedno. Ima troje: utopiti se u moru, biti strijeljan, ili sjediti ovdje.. . Prvo dvoje brzo se Svrši, a treće je nepodnosivO...« Oboje ušute. Rene je razmišljala, a onda rekla rezignirano: * ] | I ’ ; ; j ! ■ I rujemo naš svijet, da se ne prenagli uhitrenim nabavljaniem. Roba pada u ci­ jeni i bolje je još- počekatl. Zasijedanje izborne kurije. Danas se u prostorijama ulema-medžlisa sastaju članovi izborne kurije da , izvrše jednu vrlo odgovornu dužnost i izaberu dva člana ulema-mćdžlisa. Stoje pred teš­ kom dužnošću. Dao Bog pa uspjeli! Narodni poslanik g. dr. Hatidbeg Hrasnica povratio se iz BeogradaSjednica v m. saborskog odbora sazvana je u ponedjeljak dne 28. o. mj, koja će trajati nekoliko dana i riješavaće važna bogoštovna i pro­ svjetna pitanja, kao i tekuće poslove svoga ureda i njegove reorganizacije. Pododborima i povjerenicimaGaj« reta. Pošto je danas poštarina vrlo visoka, to umoljavamo sve pododbore i povjerenike, da novac šalju položnim listom (čekom) poštanske štedionice. Oni pododbori i povjerenici, koji nemaju ovih položnica, neka ih odmah pismeno od odbora zatraže. Godišnja skupština »Prosvjete" održače se u nedjelju 27- juna o. g. u 10 sati prije podne u Srpskome Domu,'Jelića ul. 22. drugikat. Članovi »Prosvjete« koji žele prije skupštine imati štampan izvještaj o radu »Pro­ svjete” u prošloj društvenoj godini, mogu dobiti ovaj izveštaj u kancela­ riji »Prosvjete« u Prosvjetinom Domu u subotu i nedjelju. Umoljavaju se članovi »Prosvjete« da dogju u što većem broju na skupštinu, da se nebi morala odgagjati. Zadnji broj „Obrane" donosi da je nekakva Hatidža Šarac bila u ne­ dopuštenom odnošaju sa nekakvim činovnikom Karlom H., da je dobila dijete i da je dotičnoga tužila za ali­ mentaciju. »Obrana« ovo priopćuje na temelju prippvijedanja »jednog prijatelja«, čijeg imena ne navodi. Prvo nam je ustanoviti da uopće ne postoji ljudsko biće pod imenom Ha­ tidža багац. Drugo, da je »Obrana«,^ ne išpitivajuči stvar, ne brineći se za dokaz tako neobzirno upotrijebila ime jedne odlične porodice i ne misleći da će uvrijediti sve članove te poro­ dice. Osuđujemo i nemoralnim sma­ tramo taj način pisanja, kojim se igra sa tuđim namusom i obrazom. Treba stvar tačno ispitati i u takim stvarima oprezan biti i ne spominjati ime jedne porodice od koje su daleko take nemoralštine. Kako smo doznali, u stvari je ovo: Nekakva Hatidža B. rodom iz Stoca, poznata i u Stocu zbog svog nedo­ stojnog života, došla je u Sarajevo i tu nastavila svoj nemoralni postupak. »Obrana« je ovo trebala ispitati i iz­ nijeti istinu, kako -ne bi vrijeđala tuđe poštenje. Muslimanska sirotinja i — stanb. ured. Islamska dionička štamparija poslala je stanbenom uredu slijedeći dopis: »Redovna glavna skupština Islamske dion. štamparije, raspravljajući u eventualijama predlog jednog svog s’kupštinara o teškom položaju mu­ slimanskog žeriskinja, koji bi se djelomično mogao ublažiti i popra­ viti osnutkom jedne tvornice za prav­ ljenje papirnih vrećica u kojoj bi bile muslimanke zaposlene zaklju­ čila je to u djelo provesti. Prema ovo­ me zaključku upravni je odbor kupio — Svejedno Zija. . . Kada ti želiš, da i ja po­ đem onda ćemo zajedno. .. “ _ Zija-u zasjaju oči neobičnim sjajem, a lice mračno, jjižno razvedri se. »Onda ću ja sve urediti. On će najprije pobjeći...” Na večer je Rene doznala potankosti: Noćas će pobjeći Grk Petar Papadoplos preko zida i skočite u vodu. Ako živ ispliva na obalu tre­ ći dan nakon »prozivanja« treba Rene da se sakrije za složene daske kraj zahoda i čeka na bijel znak na prozoru. Onda treba ustati i potrbuške se privući zidu.., »A onda?« upita Rene. — Onda pucanje straže ili veliko more... « » A ako Grk ne dođe?« — Ostaćemo za daskamo do jutra. Neće nas opaziti I Rene pristane i rastavši se sa Zija-om stane razmišljati o bijegu, kojeg je zasnovao Zija s Papadoplosopi. Teško je to, mislila Rene, sigurna je smrt Ili od straže ili u vodi. . . Zid je visok, obala daleko... Četiri sp godine prošle... Pa još jednu godinu i onda bi me pustili. Ali on, Ztjal.. On ne može više izdržati — a treba još tri godine. . ./моra s njim jer on neće bez nje... A taj je čovjek toliko učinio za nju, bio Joj je drug, brat, bio joj je blizu sasvim blizu,. . Došao je do srca, u dušu se uvukao i liječio... �t Страна 4. Strina već potrebite strojeve i ini ćemo sa I. maja da počnemo radom, kako bi privredno obezbijedili 30—40 musli­ manki, koje na drugom mjestu ne mogu naći svoju zaradu. Za otvorenje ove tvornice potrebite su nam, prostorije naše vlastite kuće u Carevoj ulici na ćošku Isevića. u'kojima sad sta­ nuje Leon Alkalaj. Gornji sprat, koji zaprema naša partaja i kojem smo ta­ kođer već otkazali iz gornjih razloga sačinjavaju pet soba i sa sobom za sluškinju i sa svim nuzgrednim pro­ storijama koje će biti dovoljne za na­ šu radionicu, pa Vas ovijem molimo, da bi također primili to do znanja i posredovali, da se stranci nladu kroz to vrijeme druge prostorije i na­ ma naše ustupe. Ujedno, molimo, da -bi se i za uredništvo »Pravde«, koje je smješteno u prvom katu naše zgra­ de nađe gdje 2—3 sobe, da nam i ono mogne ustupiti u tu svrhu zapremljene prostorije. Nadajući se da ćete nam u ovoj stva­ ri izaći u susret već i iz obzira pre­ ma humanosti ove ustanove kako ne bi došli sa strankama u pro­ ces i t. d.< Kako se vidi iz dopisa zavodu je želja, da pomogne ovdašnjem siromaš­ nom ženskinju da im pruži poštenu za­ radu kako hi se medu našim širim muslimanskim slojevima ublažila bijeda. Nu mjesto da stan, ured, nade načina i izađe u susret ovoj humanitarnoj ak­ ciji on jednostavno stavlja podnesak ad acta... Je li ovo ironija, ili skrajna drskost, ne znamo no vidjeti ćemo šta će na ovo reći pozvan® faktori. Jedna židovska obitelj protekcijom Saloina može se širiti u vlastitoj zgra­ di Islamske štamparije u pet-šest soba, a dotlen se zapostavlja jedan zavod, kojem je čisto humanitarna namjera po­ moći islamskoj sirotinji. Ne razumimo da se za jednu partaju, kroz tri-četiri mjeseca nije mogao naći stan i isprazšniti kuću koja je potrebna za umanje­ nje socijalne nužde, a još nam je čudnije, da stanbeni ured nije našao za vrijedno niti odgovoriti na podnesak!... Tražimo od vlade da učini kraj ovoj samovolji i protekciji, a dotle ćemo vidjeti šta će reći sud! Ovo dolazi na javu u isti čas. kada zemaljska vlada oduzima potpore mu­ slimanima Bosne i Hercegovine da ću bez kruha i 473 djece bez zaštite. Blago nama!!! Natječaj. Ministarstvu za socijalnu politiku potrebno je trinaest nadzornika rada, i to za Sloveniju 3 (sa sjedištem u Mariboru, Ljubljani i Celju), za Hrvatsku 3 (sa sjedištem u Zagrebu, Osijeku i Sušaku), za Dalmaciju 2 (sa sjedištem u Splitu i Dubrovniku), z a Bosnu i Hercegovinu 3(sa sjedištem u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli), za Vojvodinu 2 (sa sjedištem u Novom Sadu i Velikom Bečkereku). Prvenstvo imaju strojevni (mašinski ingenieuri, a ako takovih ne bi bilo, diplomirani pravnici. Kandidati treba da raspolažu potrebnom praksom i da poznavaju ekonomsko-socijalne nauke. Pored toga treba da su držav­ ljani kraljevstva S.-1S. Najglavnija dužnost nadzornika rada je staranje o tehničkoj i higijenskoj zaštiti radnika, te kontroliranje primje­ njivanja radničkoga zaštitnog zakono­ davstva. Plaća nadzornika rada iznaša 4.500 do 6.000 dinara, a uz to mu pripadaju i dodaci na skupoću i pau-' šal za putovanje. Kandidati koji žele sudjelovati kod ovog natječaja, treba da se čiru skor je obrate molbom na ministarstvo za socijalnu politiku pozivom na broj spisa 14.929 od 9 VI. 1920. Molbenici valja priklopiti sve potrebne doku­ mente. Spoj 171 Brv. »ПРАВДА* — .PRAVDA' PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, ?naći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Fdler, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska] Muči li Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga Elsaflmda — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 klane. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su p»uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali št« jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Društvo „GajreV* - Sarajevo. Br 68 iz 1920. Natječaj. Društvu Gajret potreban je pošlo« vođa. Primiče se molitelj sposoban, zdrav, agilan i praktičan sa najmanje srednjoškolskom naobrazbom ili struč­ nom spremom postignuta kvalifikaci­ ja, koja odgovara srednjoškolskoj spremi, uz platu IX. ili Vili, činovnog razreda državnih namještenika, a za osiguranje priznaće mu se godine, koje je proveo u javnoj službi. Molbe treba slati najdajje do 1. avgusta 1920. na Upravu Gajreta u Sarajevo. Sarajevo 23- juna 1920. Tajnik Predsjednik Kurtović s. r. preporučuje svoje bogal^stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo,. Štrosmajerova ul. Tel. 619 1 vagon čelika za alat 1 yagon čelika u komadima (Stahlzaggeln) kod „Promet" tehnićkoindustr.-poduzeće : d d'. u Ljubljani. : OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« ^nuslimani. U vlastitom ..Pravda' list u na­ čitaju svi interesu je Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje, svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Htjeli. biste uzdržati svoju ljepotu!_u : Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : Ne imatijviše pjege, prištiće, sujedice? Upotrćbljujte Fellerovu pravu »Elsa« pcmadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome FelleroV najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tamiochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedi nu prije Vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oci? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva.-Nema tvrde kože. Mala kuElsa tqa Krune 4 — velika kutija Kruna 6—- Želite li još1 štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« '9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Heea-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik. Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska V. Sadović s. Odmah za dobiti t Centralna drogerija Braća Šahinagić Трговина на велико и мало свих земаљских производа ■Naslednici Pare Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа te бави трговином земаљ,ских производа на велико и мало, a филијале импортрм и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне инфор.чације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i" Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л II ЧЛПЛЈРНП Uullli Ulu U Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Sspottavu: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Želuca i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, = Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. UulOjuVUi ............ Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, v?Si uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima hao glnvnn zastupstvo u В. i H. Rssicurazioni generali I Prvog mopšeg društva za osiguranje protiv nezgodo i šteta, sve vrsti osiguranja. < Odgovorni uredrtk: F. šalaka. yi*»»lk: titrahu ОЛгл .t a CU- ♦ U- * A. Кајм, &uat«№ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/983880e17389658dce7144e082048972.pdf f84444b1866c99830b026966f133b258 PDF Text Text o a POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛЛСШШ ДУГОСЛАВЕНСКВ Broj 67 (172) МУ4»ШМАМСКЕ ОРГАШВАШЦЕ, Sarajevo, četvrtak 1. jula 1920. (14. ševala 1338.) Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. f Uzor-skupštino. Na 27. juna društvo »Prosvjeta« odr­ žalo je svoju redovitu četrnaestu glav­ nu skupštinu u prostranim prostorijama svoga doma. Ne mislimo ovdje donositi izvještaja ni izlagati materijal koji še pretresao na toj skupštini, nego ćemo samo zabilježiti svoje dojmove i re-. fleksije koje su ti dojmovi u nama po­ budili. Broj skupštinara bio je dovoljan za donošenje, zaključaka. Svi su gotovo skupštinari posjedali na svoja -mjesta. U slili vlada potpuni mir i tišina kao u kakvoj bogomolji. Na licu svakog prisutnika čitaš samo jednu želju i jednu ideju. Sve misli, svi osjećaji svakog pojedinca koncentrisane su u toj želji i u toj ideji. Ta želja je: čuti šta je »Pro­ svjeta« uradila kroz ovu godinu dana; ta ideja je: briga o tomu, kako da se »Prosvjetin« rad proširi i ka'ko da po­ stane korisniji. Svaki je pojedinac uzeo po jedan »Prosvjetin« izvještaj i pre­ listale ga. Na ulazu u salu ne pitaju te imaš li legitimaciju, ne pretresaju jesi li platio članarinu ili nijesi, imaš li pra­ vo glasa ili nemaš, samo ti pruže jedan primjerak Izvještaja i reknu; »Izvolite uzeti mjesto.« Ne vidiš policije, pa ne j znaš ni za vladina povjerenika. Predsiednk se diže i otvara skupštinu I . sa riječima: »Gospodo, da se sjetimo, ■ umrlih »Prosvjednih« članova!« i moli [ tajnika da čita imena svih onih članova koji su umrli od lanjske skupštine do danas. Tajnik čita nekih 40—50 imena, medu kojima i 3—4 muslimanska. Na koncu sva skupština ustaje na noge i odaje respekt umrlima, kličući: »Slava im!« Predsjednk sa zadovoljstvom ističe, da je ideja »Prosvjete« prožeta i naj­ niže slojeve naroda i veli: »Do lanjske skupštine" imali smo 8000 i nešto više članpva’ »Prosvjednih!«; to jest jedan procenat od srpsko-pravoslavnog pus čanstva u B. i H.. a danas »Prosvjeta« ima preko 19.000 članova, dakle to je 2'1, procenta cijelog srpsko-pravoslav­ nog plemena u Bosni; ali, veli, treba­ mo raditi i nastojati da broj članova do— segne .5 pa i б procenata, kako je to 9 kod drugih kulturnih naroda.« Sa ra­ došću i zadovoljstvom se prima na znanje. Ustaje tajnik i Ičita svoj izvještaj. U tomu je najglavnije proširenje »Pro- ' svjetina« djelovanja na čitav teritorij I kraljevstva. Prosvjeta je osnovala svo­ je pododbore, ili je imenovala svoje po­ vjerenike u Crnoj Gori i Sandžaku gdje dosad ovaka društva nijesu djelovala. I tamo je veliko interesovanje za Pro­ svjetu. Prosvjeta se stavila u kontakt sa sličnim kulturnim društvima: »Kul­ turna Liga« u Beogradu. »Matica ■Srp­ ska« u Novom Sađu, »Srpska Zora« u Dubrovniku, da sa ovim društvima uta­ nači način i metodu kooperativnog ra­ da na. prosvjećivanju naroda. Težište Prosvjetina rada sve više i više naginje prema širokim slojevima naroda; od potpomaganja pojedinaca sve više ide I prosvjećivanju širokih narodnih masa: analfabetski tečajevi, razna predavanja, publikacija poučnih popularnh listova koje članovi dobivaju besplatno, osni­ vanje biblioteka i t. d. i t. d. Tajnik dalje čita svoj izvještaj i svak mirno sluša. Prelazi se na drugu, treću i t. d. tačku dnevnog reda. Tajnik svaku tačku izloži i obrazloži; Jedan ili najviše dvo­ jica skupštinara moli i uzme riječ, stavi primjedbu i obrazloži je. Niko nikom u riječ ne upada, niko nikoga ne smeta, niko nikoga ne vrijeđa. Ni traga kakvoj strasti, nikakva znaka kakve ambicfle, nikakva izraza kakvom ličnom neras­ položenju. Ni izdaleka ne možeš nazreti kakva antagonizma između starih j mla­ dih. Nema čaršije ni njezine struje; ne­ ma nadriliberalstva ni kakva pretjeri­ vanja ni u kakvom pravcu. Nema povi­ ka: »Natražnjaci! nazadnjaci! u Aziju!« niti se viče »dolje šeširlije!«, niti iko reče nešto slično onomu »Ja govorim u ime šeširlija!« Svak zaokupljen jednom jedincatom mišlju: kako da se društvo unaprijedi, kako da korisnijim plodom urodi u narodu. Svega je uzelo riječ sedam—osam govornika. Nijedan go­ vornik ne dulji, niti izlazi iz okvira tač­ ke koja je na dnevnom redu. Na kraju debate o svakoj tački, predsjednik ustaje i pita: »Usvaja li se?« i dobiva jednoglasni odgovor: »Usvaja!« I odmah <e prelazi jia slijedeću tačku. Me<lu prisgtmcima je sigurno bilo. i demokrata i radikala i čokorilovaca pa mo­ že biti i komunista, te starih i mladih, muških i ženskih; ali ni jedan nije do­ nio na skupštinu svoju političku boju. Tu je svaki pojedinac bio samo Srbin i •član Prosvjete. Svaki pojedinac je u glavi donio samo jednu ideju: kultura, prosvjeta i unapređenje društva. Svaki je u srcu donio samo jedan osjećaj: to­ pla želja i iskrena volja za ostvarenjem te ideje. Na dnevni red dolaze predloži glav­ nog odbora p budućem radu. Tajnik či­ ta jedan predlog i obrazlaže ga dugo i široko. Vidi se da je taj predlog tako temeljito proučen, pretresan i unaprijed tako ispečep, da g,a je nemoguće ne pri­ miti. Iznosi drugi, treći... i dvanaesti predlog. Svi se predloži sa neznatnom izmjenom usvajaju. U tim predlozima se vidi energična volja i. požrtvovan rad odbora. Vidi se, naime, da je od­ bor mislio. Studirao i glavu razbijao kako će proširiti rad. kako će Prosvjetu unaprijediti, kako će je učiniti korisnijom za narod. Vidi se ljubav i oda­ nost prema instituciji, vidi se patrio­ tizam. Dolaze predloži pododbora. Mnogi pododbori u provinciji osjetili su neke posebne potrebe, došli su na neke nove misli glede zajedničkog društva Pro­ svjete, i te su svoje misli formulirali i stavili ih kao predloge glavnom odboru. I to se sve iznosi, pretresa, prima ili se odbija, ali sve sa temeljitim i svestranim obrazloženjem. Dolazi zadnja tačka: izbor o d b or a. Neko bi možda mislio sad će se raspiriti strasti, sad će nastati jagma za odborničke stotice.. Ništa toga..Ama ne ču se ni riječ »lista«, ni riječ »kom- I nekih riješenja našeg rijaseta, pa ćemo promis«. Nikakva stranka nema kakvih I da ga donesemo. Taj zključak glasi: »svojih kandidata«. Niko ne reče »ho­ »Pošto su neka doginatička i šeriatskopravna pitanja, kao ustajanje muslima­ ćemo li aklamacijom ili tajnim glasa­ njem. Ništa toga. Jednostavno ustaje na prilikom zakletve inovjeraca, nošenje tajnik, i veli: »Po društvenim pravilima kape sa strehom i t. d., riješena u protu­ treba da od starih odbornika dostupe slovlju sa § 144 (u savezu sa §§ 4, 119 četvorica, i ova su četvorica odstupila i 146) autonomnog Statuta, kurija traži (čita imena),' na njihovo mjesto mi pred­ da se o svim tim pitanjima isposluje lažemo slavnoj skupštini ovu četvoricu kompetentno riješenje visokog Mešiha(čita imena).« Predsjednik ustaje i pi­ ta, kako bi se izbjeglo zlim pošljedicata: »Prima li se?« i skupština jedno­ ina, koje ihtilaf naše uleme u tom po­ glasno odgovara: »Prima!« Nikakve gledu unosi u naš laički svijet.« jagme za stolice, nikakve svađe.... Ujedno je kurija izrazila želju, da bi Skupština je trajala svega dva sahata ulema-medžlis u važnijim pitanjima i posvršila sve poslove. Cijeli tok skup­ prethodno saslušao mišljenje naših muf­ štine bio je tako miran, hladan, sabran tija i vrh. šeriatskih sudaca. i razborit, da potpuno opravdava naslov ovog članka. » Braćo muslimani! Ugledajmo se u ovaj primjer i nastojmo ga slijediti u stvari našeg »Gajreta«. Posjećujmo ovake skupštine i vidimo svojim očima kako kulturni ljudi rade u jednoj svetoj i uzvišenoj stvari kao što je kultura i prosvjeta. Uvjerimo se na svoje oči koja, pristojnost, ozbiljnost i objektiv­ nost vlada u drugih u tako važnim pitanjima kao što je prosvjeta. Ne samo u ovom slučaju, nego i*u svakom dru­ gom, ugledajmo se u druge, i gdjegod možemo što dobroga i lijepoga vidjeti i naučiti, primimo, slijedimo i prisvoji­ mo.. Tim postupkom možemo samo ko­ ristiti sebi. Preporučujemo čitateljima »Pravde« Prosvjetin izvještaj od ove godine, neka se pažljivo pročita i proštudira, pa će se tu vidjeti opsežni njen rad na prosvjetnom polju, i tom prilikom će se pobuditi mnoga, korisna ideja za rad oko »Gajreta«. Budući da Prosvjeta daje Stipendije i u svojim konviktima izdržaje i muslimanske đake, ovim izrazuiemo priznanje i zahvalnost tom dru­ štvu, .a čitateljima »Pravde« preporuču­ jemo da mu pristupaju kao članovi i da ga potpomažu. Jer to zahtijeva pravda i insaf. V. Sađović. I «...■■■ IIII I ■ III ... Sarajevo, 30. juna. Jučer je izborna kurija završila svoje trodnevno zasijedanje i izabrala kan­ didate za npražniena dva članska mje­ sta u našem ulema-medžlrsu. Mjesto rahmetli UiKvarlića kandidovala je ku­ rija g. Ali ef. Kadića, profesora velike gimnazije u Sarajevu poklonivši mu jednoglasno povjerenje. Uz njeg je kandidovdan Ibrahim e. Džanhodžić, kadija iz Prnjavora, koji je dobio 18 glaso­ va. Mjesto rahmetli Hifzi ef. Muftića kandidovan je također jednoglasno g. Mahmud ef. Bahtijarević, kadija u Trav­ niku, a kao protukandidat istaknut je Ibrahim ef. Fejić, muderis iz Mostara sa 13 glasova. Bilo sretno! Kurija se je osim oznake kandidata bavila i stanjem u ulema-medžlisu, pa je ј taj njen nezvanični rad urodio lije­ pim plodom i doveo do potpune harmonje. u ovom našem vrhovnom vjer­ skom tijelu. Naročitu pažnju zaslužuje njen jednoglasni zaključak u pogledu Pitanje Turske. । Pariški poluzvanični list »Le Temps« . i od 17. pv. mj. donosi uvodnik »Nema I mira s turskom bez nacionalne vlade«, : kojeg mi u prevodu donosimo: »U potonjim danima, Turci su zaro­ i bili čitav francuski batalion u Bozantiji. | Ova je vojska u kolonama marširala prema obali Sredozemnog mora kako bi izbjegla opkoljenju ali 20 kilometara od- Adane Francuzi su bili primorani kapitulirati pred Turcima, usljed po­ manjkanja municije. Prema utanačenom primirju sa Mustafa Kemalom i našim komesarom g. Robertom de Caix-om , turski komandant Cilicije nije to smio učiniti i veli se da je to u protuslovlju | sa Kjemalovim naređenjem o ovoj stva­ ri. Nadamo se da vlada u Ankori ima moći, da komandjpta turskih trupa u Ciliciji prisili da pusti naše vojnike na slobodu, jer se mora poštovati primir­ je ytanačeno i između Kemal paše i fran­ cuskog komesara. Bilo što mu drago Francuzi sa bolom u duši primaju na znanje ovaj i slične slučajeve, jer su vazda težili da. s T.urskom živ c u miru Г nastojali da ne dođe do sličnih inci­ denta. Francuzi su težili i za tiin, da se zaborave nečuvene patnje i nevolje, prouzročene nesložnom aliirskom poli­ tikom na Istoku i proklinju krivce ovog kaosa na Istoku, koji nose veliku od­ govornost radi toga, šio puštaju da se prilike i dalje ovako kobno razviju. Jer ako bi i u buduće događah išli ovim to­ kom. neizbježiv je jedan novi rat. Taj će rat buknuti u Trakiji, gdje Gr­ ci moraju da savladaju ogromne redov­ ne i neredovne turske trupe, koje pre­ ma jednim podatcima broje 25.000 lju­ di. Uz to ih pomažu i Bugari koji su skupa i u suglasju sa nacionalistima iz Anatolije. Vrlo je dakle teško predviditi do kojih će se granica ovaj rat ra­ stegnuti. Jer samo nrs četiri mjeseca rastavljaju od oktobra, koji je najpodesniji za zaplitanje balkanskih konfli­ kata kao i azijskih. I kad izbije ta vul­ kanska lavina, biće dockan da se re­ zonira o nastaloj situaciji. Moramo dak­ le da već sada bistro i čjsto prostudiI ramo situaciju; još danas moralo odre­ I diti naše stanovište! Muslimanska trgouačha i obrtnička hanfta za Bosnu i НвговровЈпи (l i) u Дарајвви. lani ii inim bnakovnlin i«!wiBi. toaslja stati i шшеВвпја u kraljevstvu SBa. I a Ummnrta. mm ilite na uložne knjižice I tekuće r«nw I ataraitnjr ili nalрзгоЦпЦв. Obaolla »t m jenjate poslow I bunovne nčlngi Kancelarija: Kralja Petra ulfcaZiM^^ Dionica glavnica H Пајс minte I apratlzecllslii kredite. — Hupuje I arsiaU srete, valute I srijsilnosne rapln иГа vrsta. R 0 B И 0 b U J E L B H J I Bupn]e I prodaje |в sve vrste robe, s paglaslto m Untm niairnlu. ban4 Sarajeva - InMan telefon: 114 �»PRAVDAT — »ПРАВДА' Strane 2 Страна Aliirsko držanje prema Turskoj,kako je došlo do izražaja u mirovnom projektu nailazi na velike poteškoće i sudare. Evo nekih: 1) Zar se može raskomadati Turska kad u svoje vrijeme nije razoružana? Primirje uta­ načeno između engleskog admirala Calthoyo-a i Turske (Turski drugi po­ slanik koji je poslat da pregovara sa generalom F. Desperj/om, zaustavljen je po Englezima, te nije dospio na vri­ jeme) ne predviđa ništa o razoružanju Turske i predaji ratnog materijala. U mnogim maloazijskim predjelima, gdje su Englezi vršili okupaciju, napustili su mnogo mjesta, ^stavivši Turcima cio ratni materijal, i vojni živež. Engleski glavno komandujući na Istoku, g. Milne. javno še izrazio da Turci posjeduju izvrsnu municiju i materijal te dobro snabdjevenu vojsku. 2J Turci postaju opasniji, kako se potiskuju prema Istoku. Za vrijeme kada je Turska drijemala na Bosforu mogla se je pomoću ententine- morske demostracije 'kroz Bosfor polučiti poslušnest i najudaljenijeg turskog valije ili generala. Turski nacionalisti, potisnuti u maloazijske rav­ nice. gdje jm je pradjedovina, postali su gospodari čitavog Istoka. 0ni famo vrlo komotno vrše svoj rad. jer ih ne dostižu kugle sa aliirskih ratnih lađa. Oni imaju nebrojene oficire i velik broj inteligentnih činovnika izvan službe koji se bore za vjeru i do­ movinu. »Bolesnik Bosfora« liječi se na najbrži i najhrabriji način okrenuvši se leđima planini i s velikim pouzdanjem gleđS u budućnost 3) Narodi Istoka, nekad raz­ dvojeni, danas su ujedinjeni protiv Aliiraca. Turska je neka­ da plašila Rusiju, Bugarskoj zadavala strah; upravljala Arapima a i zabrinja­ vala Perzijance. Istočne su se sile dak­ le borile jedna s drugom, pa Ententi nije trebalo .puno žrtava za provođenje njenih planova. Ona se je koristila među sobnom borbom istočnjaka. No danas je obratno. Istočne sile koja jedna s drugom, pa Ententi nije trebalo puno žrtava za provođenje njenih planova. Ona se je koristila međusobnom bor­ bom istočnjaka. No danas je obratno. Istočne sile koalizirale su se i ujedinile i ako im nije jednak cilj. Dobro su uo­ čile ciljeve Entente i više što ona želi od istočnih naroda. Stoga Bugarska ho­ će izlaz na Egejsko more, Turska veli da ne može živjeti u ovim novim gra­ nicama, Perzija hoć* svoju nezavisnost, Arapi svoje veliko carstvo, a boljševici revoluciju čitavog svijeta. Jasno je da svi idu za tim, da sruše sve štrp je Ententino i da pomrse aliirske planove. Kazali smo a i opet kažemo, da je do nedavno pred nama stajao jedan vrlo slab Istok, pa smo mogli da isposlujemo njegovu poslušnost samo s nekoli­ ko vojnika. No jkako je« danas? Pred nama je jedan jak i okuražen Istok koji će zasigurno na nas napasti i čiju ćemo bujicu moći rastaviti samo uz velike napore i poteškoće. 4) Grčka mora da snaša sve političke tegobe aliiraca. 0na je uzela kao izvrsno vojno sredstvo Engleske. Francuske i Italije u Turskoj, pa mora oružanom rukom izvršiti sve ’ mirovne klauziifte nad Turskom. Pita-, nje je: da li je Grčka moćna, da izvrši I оЛ tešku zadaću? Da li joj to dozvo­ ljavaju njena financijska sredstva? Da i li se on ne boji jednog opasnog rata? Moramo to dobro proštudirati i oifda poduzeti po'trebne korake, jer nam je Grčka dobra saveznica, koju moramo čuvati već' i radi toga, što je potrebna na Sredozemnom Moru. i Tako stoji aliirska istočna politika! Ali savladajmo našu zabunu, ima se vremena. Nije teško zgotoviti projekat ! mirovnog ugovora, kao što ga prcdložismrPs Turskom! Ali gdje ćemo naći i te Turke, koji će ovakav mir potpisati? Zar možemo dati olovku i tražiti da mirovni ugovor -potpiše Damad Ferid i paša predsjednik jednog avetinjskog mi­ nistarstva. koje nema ni vojske ni auto­ ј riteta? Zar ćemo mirovni ugovor dati ' na potpis vladi, koja ne postoji i nije ničija? Zar ćemo napraviti mir koji je I neizvršiv? Ovo znači lakrdijaština i po; zorišno ponašanje, jer budimo uvjere- j 1 ni, da će se i proizvađanjem one ko- ; i medije produžiti krvava drama. : Ne 1 Ne I Treba, da se obrazuje vla­ | da u Carigradu, koja će biti sposobna da i pregovara. Jedna vlada, koja će biti j ' priznata, od najviđenijih nacionalista; vlada, koja predstavlja većinu turske ; mase, nacionaliste. Nema ni govora o i miru sa sađanjom vladom i uz ovako : I držanje entente. I Jučer se je raspravljalo tursko pita­ nje. Komisija ministarstva inostr. djela zauzela se najenergičnije, da satna so- 1 bom promijeni mirovni projekat s tur- ; skom g. Lonis Barton i kolege mu naj­ odlučnije su zagovarale vladinu tezu o promjeni ugovora s Turskom. Kada ko­ misija prouči zatražene dokumente do­ ći će bez sumnje do zaključka, kojeg smo gore prikazali i g. Milerandu, koji ; je od početka pregovaranja pa do da­ nas isticao velike prerpeke na koje bi ; udarip prvi projekat ne će preostati ni­ šta drugo nego istrajat do kraja u svom ubjeđenju. To je jedini način, da Aliirci 1 budu pošteđeni od strašnog razoča­ ranja«. . -жи! Bilješke. ČOKORILOVO LUDILO dovelo je ovog »junaka srpskog čelen­ ka« mjesto u Koševu ili Stenjevac — na staro mjesto njegove prave karije­ re: u c r n i biro. Mjesto da demantuje grozne tvrdnje naše štampe, bez razlike na stranačku pripadnost, po ko­ jim ovom crnožutom tipu ne bi bilo mjesta ni u društvu, a kamo li da još vodi riječ u javnosti, g. Čokorilo pre­ lazi na dnevni red i zauzima pozu dr­ žavnog branioca. On u svojoj »Zori« piše ni manje ni više, već da je naša organizacija u tijesnoj vezi sa — arnautskim banditima! Ta junačina govori čak o ugroženosti imovine i lične bezbednostj »jadnih Srba« i poziva ih »n apredu borbu, do boljih dana, do konačne pobede! Naravna stvar, da mi nemamo vre­ mena za polemiku još i si Čokorilom od Crnog Kabineta i zadovoljavamo se time, što ćemo za ilustraciju $ r e- F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (бо) On hoće slobodu, a titra se se životom, jer ne može da podnese robiju. 0 koliko je sloboda jaka, da između sebe i ropstva i sam život meće: preko njega se i ide slobodi... Tu večer nije Rene zaspala. Čitavu noć ćurila je kraj prozora i gledala na more, gledala na dvo­ rište. da vidi kada Papadoplos pobjegne. Bila je mjesečina, pa se jj sve vidilo skoro kao po danu. Stražari su dva puta obašli dvorište, pogledali na prozor i otišli. Njihovi teški koraci odjekivali su monotono u tišini lijepe noći.,A onda je zavladao potpun mir. Mjesec je zalazio. Prošlo je već davno pola noći. Rene počne gubiti nadu, da će Grk uma­ ći. Oči je zaboljele gledajući neprdstano u jednu tačku, tamo na daske kraj zahoda. Na jednom joj se učini da je neko promakao ispod zida i brzo za tim skočio na prozor. Čas je ostao na prozoru, a onda pomoću nekakva užeta popeo se na dosta visoki zid i legao među šiljke. Neko vrijeme nije se micao na zidu, a onda je nestalo svega. Rene nije ništa više vldila... Umorena i uzbuđena legla je ona na jednos­ tavnu postelju, ali nije mogla zaspati. A kad je stisnula oči gledala je u mislima smjeloga Grka, Бро; Kl brot potpore srp.-pravosl. 1,465 K. * musi. d i n e u kojoj se nalazimo, donijeti lu­ 1.475 K, katol. 9.956 K, a omjer stoji du optužbu ovog crnožutog delije. »Kaizmeđu pojedinih vjera ovako: 4 : 6 : 28, ra-Zora« piše: pa bi stalne mjesečne potpore propisno »Saznajemo iz pouzdanog izvora, da morale stajati u omjeru 1,465 : 2.197 : postoji jedna tajna muslimanska orga­ 10.255, iz čega se vidi, da su muslimani nizacija pod imenom »Đerđelez Alija<(l!) tom nepravdom prikraćeni za K 5.424, Akcionj centar ove organizacije je Peć, a katolici zp K 3.588 godišnje. Ovo je a duhovni Sarajevo, a cilj joj malo toj besvjesnoj gospodi u Drž. za­ je da očuva privilegije begovata i da štiti djece pd hoće i gradskoj musi, siu tome cilju putem četničke akcije, te­ rorizira, pali i da ubija srpske građane! > rotinji u Mostaru dh otmu mjesečne po­ moći, koje im pripadaju po ministrskoj Njena akcija se proširuje na sve kra­ narStibi. Pristranost ј nepravednost jeve. gde žive muslimani, pa i na Bo­ Obi. drž. zašt. djece dosegla je svoj snu. Na poslednjem sastanku, koga je vrhunac kod diobe potpora, jer ne samo održao begovat cijele zemlje u Skopda su potpore za siromašnu musi, i rkt. Iju, pale su odluke o оуој organizaciji, djecu redovito manje za 28% do 113% koja stoji u tijesnoj vezi sa arnautskim od potpora srp.-pravosl. djece, nego je banditima i »Jugoslavenskom Musliman­ i' broj djece tih vjera koja primaju pot­ skom Organizacijom« u Sarajevu, čiji pore mnogo manji od broja siromašne je organ »Pravda«. djece, koja bi imala pravo na potpore 0 događajima, koji su se skoro odi­ prema procentnoj jakosti pučanstva po grali u pećskoj nahiji, pisaćemo u idu­ vjerama. To nam dokazuje i Mrstar, ćem broju, a sada ćemo samo konstagdje g. Zečević pušta 150 siromašnih tovati fakat, da su ti banditi, potpo­ musi, familija, da trpe bijedu i glad. mognuti nekom tajanstvenom rukom, Protestirajući odlučno proti ovoj oči­ privukli i u naše planine... Ibrahim toj i fanatičnoj pristranosti gospode u Bošković je vođa ove naoružane ban­ Obi. drž. zašt. pozivamo odgovorne fak­ de. On je još lanjske godine upao iz tore, da »sekretarima« jednom utuve u Sandžaka u našu zemlju, i ubio Nedeljglavu makar silom blagotvorno sazna­ ka Cvijetića iz Zabrđa, a Gavra Šalinje o plemenitoj svrhj j zadaći socijal­ tura je mučio i na vatri živa pekao, ne skrbi za siročad i pouče tu gospodu te se on još j danas nalazi u bolnici. Ovi bez humanog osjećaja socijalne bijede, su banditi odjeveni u voiničko odjelo i da Drž. zaštita nije babovina privilegokao žandari«. vanog elementa, već je .svojina cijelog naroda bez obzira na vjersku pripadnost i da sva siročad imadu jednako p/avo na uživanje pripomoći po ministarskoj naredbi. Samo ljudi fflemenita srca i istinske kulture mogu zatomiti u duši Naš je list prvi upozorio na nepra­ svojoj niske instinkte mržnje i pristra­ vednu i pristranu podjelu potpora rat­ nosti, a taki treba da rukovode akciju noj siročadi, pri čemu muslimanska si­ socijalne skrbi, Dosta je bilo izrabljiva­ rotinja vrlo loše prolazi. Mi smo izno­ nja i zakidanja na račun muslimana, to sili i fakta u potvrdu naših navoda te [ više ne smije jbti, to mora jednom pre­ smo se pobrinuli, da i u Beogradu do- i znaju, kako mizerno shvatanje uzvišene !. stati! Muslimane i to siromašne đake oštetio je lani Grdić za nekoliko stotina zadaće socijalne skrbi za djecu vlada hiljada kruna na račun našeg prosvjet­ u »plemenitim« srcima upravnika zašti­ nog napredovanja, a sada nam jedan te djece. Kako doznajemo, iz Beograda Zečević i njegov adjutant učo Košta je zatražen izvještaj .i očitovanje od za­ Krajšunović zakidaju stotine hiljada štite djece na- pisanje našeg lista u po­ kruna na račun svoga »plemenitog« ogledu nepravedne podjele potpora. Me­ sjećaja socijalne bijede i sirotinje. Hoće đutim imamo ponovno da se potužimo li jednom prestati ta bezobzirnost? na nesavjesno uredovanje ove uprave. Iz Mostara je opremljeno 150 (sto»Hrvatska Obnova«, koja stoji pedeset) molbi za potpore sirotnoj musi, djeci još prije pola godine (u 'blizu demokratima a la Zečević, dono­ si interesantan sud o Drž. obi. zaštiti novembru 1919. god.) na Obi. drž. za­ djece i mladeži u broju 32. od 27. juna, štitu djece, al odgovora nema još aikoji prenosimo bez komentara. Taj člankakva, premda je već i urgirano neko­ čić glasi ovako: liko puta. Sve su molbe u redu oprem­ Ima već dulje vremena, da se je naša ljene sa svim formalnostima: nužni su fakti navedeni i potvrđeni kod^kot. u-' ■javnost uhvatila u ogorčenu borbu sa našom Državnom Zaštitom Djece i Mla­ reda, a od referenta mj. zaštite prepo­ deži. Toj se humanoj'našoj instituciji ručeni molitelji kao siromašni. No sve predbacuju teški grijesi, koje radi nje­ zaludu, još nema riješenja, a djeca gla­ nog nemara i slabe organizacije, a s duju i pate se u bijedi j oskudici oče­ druge strane se opet na temelju zvaničkujući pomoć od. Državne »zaštite« dje­ nih podataka same Zaštite izvode vje­ ce u Sarajevu. rodostojni zaključci, da se pri zbrinjaPitamo šefa toga ureda i njegova »se­ kretara« (inače običnog uču): šta ovo : vanju naše siročadi vodi "računa o vjer­ znači? Dokle će oni muslimansku siro­ skoj i plemenskoj pripadnosti osoba, kojima je nužna materijalna potpora. tinju mučiti otimajući joj zalogaj po Sva obrane Državne Zaštite ispala je zalogaj, koji joj pripada? Dokle će pni oštećivati musi, sirotinju u korist siro­ uvijek tako mizerno, da se je i sama u čadi srp.-pravoslavne? Zar im nije do­ svojim vlastitim podacima pobijala. Ako sta, što je musi, siročadi u Mostaru ose još tome uzme u obzir i čifijenica. duzeto od godišnje potpore K 5.424, ko­ da se neke zvanične osobe, kojima je ja im pripada po pravu šrazmjerno bro­ bila povjerena uprava materijala, odre­ ju stanovništva? U Mostaru (sela) do­ đenoga za našu siročad, nalaze pod dis­ bivaju, prema služb. tabeli, mjesečne ciplinarnom istragom, ne bi bilo teško Obi. drž. zaštita djece kako se bori s morskim valima kroz jutarnju maglu. j Morskog Cara, koji su sagrađeni od koralja, bisera, A onda, kada bude blizu obale, kada dođe cilju o- I od morske pjene. Vidjećemo sirene i čuti njihov paziće ga, pucače na nj i ubiće ga. Njegove će ruke zamamljivi pjev. .. « klonuti, a more će ga progutati... „Ti se rugaš Rene... « reča joj Zija. Prva neprospavana noć .prošla je i nastao prvi — To je isto što i sloboda o kojoj ti govoriš« dan. Zija-a je srela na hodniku. Prolazeći mimo odgovori Rene. njega dobaci joj papir kojeg Rene. u jednom zaku­ Zija se zamisli pa reče tužno: tku pročita.: »Umrijećemo zajedno na putu slobodi! ,.« »Redoviti prozivač kažnjenika bolestan je. Ja — Kada ti to želiš neka bude!.. Biću sretna sam ga umjetno obolio, a da on ne zna. U njegovu da sam jednom čovjeku porpogla, da lakše umre « spisku pobrisao sam ime Petra Papadoplosa, a u spisima četvrti i peti dan izostaviću i naša imena. Ušutili su obole. Zija nije ništa odgovorio Re­ Ja ću zamijeniti preživača... Pismo poderi.« ni, ali je osjećao da mu je dobro, neobično dobro, Rene podere pismo u stotine komadića i zadi­ pa makar se i utopio. Jedna velika duša kao što vljena razmišljaše o Zijaovoj dosjetljivosti. Poslije je Rene ponijeće ga u Vječnost, u dvore Morskog podne, kada su bili zajedno rekao joj je: Cara, koji su sagrađeni od koralja, bisera i mor­ »Nije ništa... Onom neće ništa biti. Ja sam ske pjene... mu dao. u vodi neku Ijekarsku smjesu. Dobio je Karavan-borija*) prenula Zija-a iz misli i on groznicu.. .« pogledao kraj sebe drugaricu. U sivom uzničkom Rene mahne glavom a Zija nadoveže. odijelu s plavom kapicom ispod koje su se prosuli »Da se spasimo...« crni pramenovi kose izgledala je, kao da jo iskle­ Bio je uzbuđen. Govorio je Reni samo/> bijegu sana iz mramora, iz morske pjene, kao daje nikla i upozoravao je, da bude sasvim mirna, pa i onu večer. iz misli, kao da je rođena u mašti Genija.. . A sada je naša sloboda! ..« usklikne Zija, a Rene opazi da je Zija gleda i da u tom pog­ oči mu radosno sijevnu. ledu nestaje onoga običnog gledanja nego da se ra­ — Ili voda... smrt... « nadoveže rezignirano đa nešto novo, veliko i silno, što prolazi kroz srce Rene, kao da priča o nečem što je najobičnije u ži­ i oblijeva osjećaje, da duša osjeti slast jednoga vječ­ votu i kao da nešto četvrto i ne može biti. noga časa, koji bude i prođe. .. »Preko Kavkaza ćemo u Rusiju«, pričao joj je Nastaviće se. Zija — »a odatlen su nam puti otvoreni...« .— Hi ćemo kroz vodu u ništavost, u dvore •) Trublja, koja poziva na jelo. �bpoj 172 — Broj______ 2 ПРАВДА* — »PRAVDA. ________________________ Сграиг 3, Naši dopisi te se javlja da je više sela na tim ostrvima u plamenu. Na jedan grčki paro­ brod izbačeno je mnogo hitaca ka'd je prolazio koprj ostrva Marmara. Tesani, 26. juna. Ušljed tog napredovanja nacionali­ (Dodatak članku »Krtičnjaštvo u na­ sta u Londonu su vrlo zabrinuti, jer su šoj politici.) U broju 170. »Pravde« pro­ započele velike borbe između naciona­ čitah ono o »putujućem propo­ lista i Engleza u Izmidu. Civilno je pu­ vjedniku«, bar nam se je tako pred­ čanstvo evakuisalo Ismit, a kako jav­ stavio, g. M. Džaferoviću. Kao dodatak ljaju novine, sprema Se i engleski gar­ nek i ovo posjuži našoj javnosti. Kon­ nizon ostaviti Izmit. Engleska vojska cem ramazani-šerifa »usrećio« nas je koja se nalazi na jugn Dardanela, poovaj »putujući propovjednik« svojim po­ tegla se je u Canakalu, a,forticese na­ sjetom, te je temeljem rijasetske pre­ laze u ratnoj spremi, • poruke preko našeg povjerenstva kod 1 sami Englezi priznaju — opasnost nas važio. To mu je uspjelo, jer se je »panislamskog pokreta«. Kad biste pi­ istakao kao »Pravdaš« i meni je tali kakvog dobro informisanog Engle rekao oa me je u administraciji »Prav­ za kakvo je stanje na Istoku, dobili biste ŠERIJATLIJE i pravo. de« susreo. Naš grad poznat je kao go-' odgovćr: nema nikakve opasnosti. Od Šerijatlije nakon svršetka šeriatske stoljubivo-mjesto, pa smo i ovog nevriIzmida je postavljen koiador do Crnog sud. škole mogu opet — kako doznajejednika susreli s puno poštovanja j Iju-mora, pa Mustafa Kemalova vojska ni­ mo — nastaviti nauke na zagrebačkom bavi. Dapače smo mu skupih oko 1000 je opasna po Carigrad. Međutim sad sveučilištu, kao što im je to pravo pri­ kruna i napravili mu cipele. U našoj či­ i »Times« ovako piše o borbama i na­ padalo sve do »demokratske« vlade, taonici držao je nekakvo »predavanje« cionalistima: »Mi se sada nalazimo u koja ga je uništila za to, da joj musli­ omladini o narodnom jedinstvu. Odmah ratnom stanju s turskim nacionalistima^ manska inteligencija be- ometa računa. sam vidio kud delija šiba, jer je nepre­ jer su prekršili primirje i napal: nas bez Zauzimanjem prijatelja naših'šeriat. ap­ stance otrcanim frazama bez ikakva ikakvog povoda. Vrijeme je, kaže »Tisolvenata i preporukom zastupnika iz smisla govorio o pantolašima, 'čakšir■ mes«, da engleska vlada a i narod ob­ lijama i ahmedijašima tako banalno, da Nar. Kluba ova je netolerantna’! nede­ rate bojju pažnju situaciji na Istoku i mokratska zabrana zloglasne »demo­ čovjek nije znao gdje je rep, a gdje gla­ treba konstatirati da je Vrhovno Vijeće kratske« oligarhije dokinuta, i našim je. va, udaljivši se od teme hiljadu konaprimirjem ostavilo tursku vladu i upra­ šerijatlijama ponovno otvoren hram ka. Ja sam htio protiv tome istupiti i' vu; pa danas nije moguće držati se tog prosvjete u bijelom Zagrebu na korist zauzeti protivno stanovište, te ga ras­ primirja bez vojne snage, a ta.se ne napretka naše tnusl. zajednice. Istina, krinkati, ali me je u tome smeo gosp. nalazi na mjestu operacija«. neće kao dosad moći bezuvjetno po­ ing. Bajraktarević, jer je i on mislio da »Ghicago Tribune«, javlja: Tri aero­ stati redovit' slušatelji odmah pri na­ je Džaferović izaslan od našeg central­ plana Mustafe Kemala bacali su bombe stupu na univerzu.kao ostali oblturienti nog vodstva, pa sam naumio prvom pro­ na Izmid imajući namjeru Uništiti en­ srednjih škola; već će morati praviti is­ testirati, da centralni odbor izašilje ogleski glavni stan. Englezi »u dali od­ pit iz l^r t i n s k o g jezika, koji je po­ vako- neinteligentne ljude u provinciju. straniti žene i djecu i spremaju se na treban za studiranje pravničkih nauka, Sutra dan pitao me je Džafeiović za obranu protiv opšte nacionalističke oali će naši omladinci rado podnijeti i moje »subjektivno« ј općenito mišljenje fanzive. Željeznička pruga između lzovu žrtvu u trudu, trošku i vremenu. o njegovu »predavanju«, a ja sam mu mita i Hajdar paše prekinuta je. Nacio ­ Glavno je da im je pružena mogućnost iskreno odgovorio, da je ono sve bošnalistički krugovi u Carigradu govore više naobrazbe i univerzitetske kvali­ luk i lug u oči. Vidivši, da sam mu ne­ da Mustafa Kemal nema namjeru na­ fikacije. Ovim je aktom Zagreb dao sklon brzo se je odavle’ ukionio, ali za sada Carigrad nego će sa svo ­ pasti zadovoljštinu apsolventima šer. sud. nije propustio priliku, da me ne ogova­ jom vojskom napasti najprije Smirnu i .škole, koje su »demokrati« bili degra­ ra kod nekih odbornika. Za me je za­ Dardanele. a tek onda Carigrad«. dirali na stepen analfabeta i htjeli ubiti dovoljština, da -su ovom običnom šar­ . »Temps« od 20. ov. mj. sa svoje stra­ ugled njihovoj školi i nastavnicima. • latanu nasjeli neki naši stariji i iskusne veli ovo: Prema sigurnim podatci, i ■ niji ljudi, a ja da se nijesam prevario. Držimo, da će se šeriatlije ovom bla­ ma tvrdi se, da je namjera nacionalista ' godati kulture obilno poslužiti i svakom Ajanović Abas, zaokružiti Engleze i sa strane Caiiilidže prilikom gledati da se zahvale braći tajnik kot. odbora J. M. O. napasti Carigrad. Zadnji ostatci turske ' Hrvatila, koji im ponovno draga srca vladine vojske, koja je operisala s En­ otvorise od muslimanskih dušmana naglezima pribjegli su .Mustafj Kernaiu. mjerice zatvorena vrata zagrebačke uTvrdi se da su Englezi na najstrašni- i niverze i pružiše priliku višoj naobrazbi ji način potučeni.iL.Mczopalamiji. л i kulturi uopće. Francuzi su posve evakuisaii Cliicju. Mi pak kao najjača politička organiza­ JAVNA ZAHVALA. Prigodom našeg a gode se pregovo/i da se evakuiše i cija b.-h. muslimana izričemo ovim pu­ Palestina. ' i Ramazanskog bajrami šerifa na prespietem iskrenu zahvalnost hrvatskoj vladi le mi ogromne čestitke kako od mjes­ i zagrebačkom sveučilištu, koje prima Francusa komora je odobrila kredit nih odbora naše organizacije tako isto našu djecu u svoj hram prosvjete i ski­ od 769.000 franaka za Ligu Naroda, »ii- • i mnogobrojnih prijatelja, nije mj mo­ da sa sebe netolerantnu ljagu »demo­ lerand je izjavio da će vlada učiniti sve, guće svakome ’ pojedinačk: svoju duž­ kratske« tjesnogrudnpsti i fanatizma, kako bi Liga Naroda započela raditi u nost i zahvalnost ispuniti. kpji hotijašeada zatvori vrata nauke ve­ što skorije vrijeme. Stoga dolazim, da se u našem listu likom dijelu musi, omladine. javno svima najiskrenije zahvalim i da Ujedno se čvrsto nadamo, da će se za svim b. h. muslimanima od Svemoguovim lijepim primjerom povesti i beo­ , čega želim i prosim najdostojniji što brgradska- univerza, pa nam i ona otvoriti ' ži popravak i čvrsti zajednički istup u bratsko srce tim prije, što je sposobnost obrani naših prava i međusobne pomo­ Prema naređenju ministarstva vojnog naših šeriatlija kudikamo veća od spo­ ći onako, kako to odgovara islamskom i mornarice mogu biti oslobođeni sobnosti ratnih maturanata. pozivu i državljanskoj dužnosti. od vojne službe samo ona duhov­ na lica (imami, mualimi, muezini, haTuzla. 20. juna 1920. tibi, taleba i drugi), koja dobiju poiv^ Predsjednik Organizacije: du, da spadaju u duhovna lica, od up­ Maglajlić. ravne (političke) oblasti, a ne od du­ hovne. Upravne (političke) vlasti, IZJAVA. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. koje su kompetentne za izdavanje re­ U zadnje vrijeme šire se lažne i zlob-" Regentov oprosni govor. »Polazeći čenih potvrda, jesu u Bosni i Hercego­ ne vijesti i prijave, da je ovaj odbor iz Zagreba Ja nosim utiske, koji se ni­ vini kotarski uredi, a gradsko po­ sklopio pakt s komunistima, te toga ra­ kada neće izbrisati iz Moje duše. Ove glavarstvo za Sarajevo. Potvrde se do­ di nalazimo za shodno, da se protiv to­ sjajne spontane manifestacije svih kla­ bivaju ovako: me najsvečanije ogradimo i izjavimo sli­ sa našega naroda ne samo ovdje, nego ^Duhovna lica i kandidati za duhovna jedeće: Mj nikad — niti ćemo u budu­ u svim mjestima duž puta, očigledno lica pribave--sebi kod svoji duhbvnih će to činiti — nijesmo s nikim u ma dokazuju, koliko su snažni i duboki t cvlasti (.muftijski ured i rijaset) uvjere­ kakve vrste pregovore stupili. Nadalje melji našeg ujedinjenja. 0 to­ nja dokaz, đa spadaju u duhovna lica me nije bilo ni za časak sumnje ni ra­ i .to uvjerenje, prilože propisno biljego- , izjavljujemo, da mi u naše centralno vodstvo u Sarajevu neograničeno po­ nije, ali ipak Mi je neobično drago, što vanoj molbi, koju onda podnešu kotar­ vjerenje imademo, te bi nam bilo ispod je Moja pohoda bila prilika, da se to skim uredima. Podatke molbe i prikloputvrdi i to na ovakav način. Ja gledam Ijeno uvjerenje ispitaće kot. uredi i u slu- , dostojanstva, kao dobro stranački disciplinovanim ljudima, s nekim neke pre­ u budućnost naše zemlje sa čvrstom čaju potrebe zatražiće od-duhov, vlagovore — ma isti i lokalne naravi bili vjerom i sa vedrim pouzdanjem. Od sti razjašnjenje pismenim putem. Nakon — voditi, jer znamo, da to spada samo dič nih Hrvat^ i njihovog lijepog glav­ nedvojbeno utvrđene istine, da dotično ne g gAda rastaiem se s teškim srcem lice ima pravo na oslobođenje od ■ u kompetenciju centralnog odbora. Ko­ načno izjavljujemo, da ćemo bezobzirno i evo će Me vuć, da ga opet vidim«. vojne dužnosti, izdaće rečene upravne svakog širitelja j početnika ovakih zlob­ Prilikom bakijade u Ljubljani rekao vlasti uvjerenje od svoje strane i upunih, tendencioznih i lažnih vijesti zaslu­ je Regent: »Svjetski aeropag. koji je tiće ga sa podnešenom molbom pukovimao prema svečano datom obećanju da skoj okružnoj komandi, dok će uvjere- , ženoj kazni privesti. zajamči slobodu mat .ii narodima i da ih U Tešnju, 14. juna 1920. nja (optvrde) izdata od duhovne vlasti , u pravima izjednači su velikima, nije bio pohranite u svom uredu. Mjesni odbor Jugosf. Musi. Organizacije pravičan prema nama, najmanje prema Upozorujemo sve naše imame i hatiPredsjednik: Zijabeg Gjonlagić v. r. nama Slovencima. On je dopustio da be, talebu i druge kojih se tiče, da se Tajnik: Ajanović Abas v. r. j>od tuđim jarmom straji još jedan ve­ pravovremeno pobrinu za pribavliki dio .Slovenaca, Srba i Hrvata, ali Ijenjc potvrde (dekreta) od mufitje, od­ Od kotarskog odbora u Travniku do­ erazmjerno najviše Slovenaca. Među­ nosno- rijaseta, i tu potvrdu sa molbom bismo ove retke: »Povodom ostavke g. tim nepravda ne može biti dugog vije­ odnesu svome kot. uredu (prije nego i Mahmud ef. Bahtijarevića na predsjed­ ka. a najpouzdanije jamstvo za to ima­ moradnu doći na vizitu), koji će dalje j ništvu našeg odbora izjavljujemo na mo da stvorimo sami«. sam stvar urediti. Inače će svaki, koji ■ umirenje svih prijatelja i intrige nepri­ VANJSKI POLOŽAJ. sam ne uredi stvar pravovremeno pre- . jatelja, da je gosp. Bahtijarević i danas ma gornjoj uputi, imati neprilika radi kao i p’rije naš najzagrijaniji pristaša i Ttirški nacionalisti svakim danom sve vojne službe. jedan od prvih naših saradnika i pobor­ više napreduju u pravcu, prema Cari­ nika tako, da je na posljednjoj kotarskoj gradu uzduž CYnog i Mramornog mota. Nacionalisti su u potonjim danima zau­ skupštini bio ponovno u odbor biran, azeli sva ostrva na Mramornom'moru. li se nije mogao primiti iz razloga što posumnjati da ova Zaštita smrdi od glave do pete. ■ U interesu naše javnosti, a ponajviše •naše jadne siročadi, koja natn svima na srcu leži, prjieka je potreba, da sa­ ma Zaštita dadne objektivnih razjašnje­ nja i da stane svim sredstvima na put trovanja naše javnosti putem novina ili da u protivnom slučaju sva naša jav­ nost enerttično istupi proti toj institutiji koja nije u stanju da ispuni zadaću, što joj je povjerena.« Prosvjeta i škola. je preopterećen službenim i vakufskim Poslovima«. Prilozi ,,Pravdi“,Naramazanskom sijelu u Mostaru sakupiše naši Mo­ starci 879 kruna priloga za naš list, koje darovaše ova gospoda: po 80 K ibraga Mrko’njić, po 50 K: Ibrahim Beklija i Salih Vukotić, po 40 K: Rizvanaga Ovčina, Muharem 'Pala i Remzija Pala, po 30 K: Alaga Taso, po 20 K: Zaimaga Karamehmedović, Mujaga Stupac, Memišaga Čemal, Mu­ stafa Čemalović, Ibraga Pala, Mehmed Repeša, Mehmed ef. Šenvid, Husaga Prače, N. N., Salko Taso, Šaćir Taso i Mehmed Taso, po 10 K: Braća Galešić, Sabhaga Trko, Hamdija Fazlinović, Adem Avdić, Ibraga Drače, Arifaga Kazazić, Ahmedaga Humo, Muharemaga Bijavica, Zđlfaga Pala, Ibraga Santić, Sahhaga Brajlović, Ahmetaga Duranovfć, H. A. G., Omeraga Čatrnja, Osman Hadžiomerović, Eminaga Kahrimanović, Ademaga Rudinac, Mehmed Spahić Mujagin, Osmanaga Zukanovič, Ahmetaga Spužić, Ahmed Hamdi H. Abdulah, Anton Pavković, Tahir Ov­ čina, Kasan Habib, Agan Zahirović, Omeraga Kudin i Salihaga Handać, po 6 K: Suljaga Čenanović, po 5 K: Muhamedaga Pehlivanović, Ahmedaga Bašič; Osmanaga Utoić, po 4 K: Hamzaga Ploče i Mustafa Koluder. Svima darovateljima se bratski zai hvaljujemo, živjeli. Domaće vijesti »MUSLIMANSKA AKCIJA ZA ZAŠ­ TITU MORALA« poziva širi odbor na sjednicu, koja će se održati u subotu dne 3. jula u 3 sata poslije peđne u sjedničkoj dvorani vakuf, sabora sa ovim dnevnim redom: 1) Pitanje osnutka dioničkoga društva za ostvarenje Akcijinih poduzeća. 2) Ostali poslovi i predloži. Kako je ovaj naum Akcije vrlo odlu­ čan za daljnje razvijanje same idejd uposlenja našeg siromašnog ženskinja, očekuje se pouzdano, da će svi članovi savjetom ostvariti prvi važni korak ozMt}no< ivda Akcije. Iz naše organizacije. Oslobođenje od vojne službe Politički pregled Šaljite odmah pretplatu 1 i i I I Prgodom proslave »itthadove« 15.-god. Proslava 15-godišnjice opstojanja jed­ nog zanatlijskog udruženja u obliku sleta mnogih bratskih društava najim­ pozantnija i najveličanstvenija ie mani­ festacija bratskih osjećaja i solidarnosti, bratske ljubavi i potpomaganja, koja je kao nikad do danas u nas došla do iz­ ražaja dana 19., 20. i 21. o. mj., kada su se na ovu veličajnu društvenu slavu u bijel: Mostar sletjela odaslanstva sko­ ro svih islamskih korporacija u našoj domovini na kojoj uzeše učešća, kako smo u prošlom broju našega lista javili, i mnoga hrvatska katolička društva, pa je takc karakter ove slave bio čisti na­ rodni. Jedan dio mostarskih građana, jedna masica raznih šotrića, Milića i Kašikovića koji međutim po svom ka­ rakteru i svom neslavenskom mentali­ tetu i ne spadaju u narod Hrvata i Sr­ ba, nego u jednu nacionalno još neod­ ređenu skupinu živućih elemenata, pot­ puno se apstinirao, na što ćemo se ini posebno osvrnuti u našem idućem broju. »Ittihadov« odbor obdržavajući svoju svečanu sjednicu tek pred samu prosla­ vu u znaku vjerne odanosti svojoj uz­ višenoj vladalačkoj kući otposlao je Nj. Visočanstvu našem ljubljenom Regentu ovaj brzojav: »Dvorskom Maršalu Nje­ govog kralj. Visočanstva prestolona­ sljednika Regenta Aleksandra — Beo­ grad. — Muslim. zanati, udruženje »Ittihad« u Mostaru, slavi 20. juna petnaestgodišniicu svoga opstanka. Društvo je srećno. da može zahvaljujući sjenama velikih narodnih feeroja u svojoj slobod­ noj i ujedinjenoj velikoj otadžbini ,pod moćnim žežlom narodne dinastije Karađorđev'ća slaviti ovo slavlje. Tom zgođon- društvo sa svečane sjednice održane danas s ushićenjem pozdravlja Vaše kralj. Visočanstvo i Vašega uzvi­ šenoga roditelja Njegovo Veličanstvo Kralja Petra 1. uvjeravajući Vaše Viso­ čanstvo o svojoj nepokolebivoj vjer­ nosti i odanosti. — Za »Ittihad«: Mu­ stafa O. Cišić. predsjednik..« Mnoge naše korporacije ili pojedinci, koji bijahu spriječeni prisustvovati ovoj jubilarnoj svečanosti, brzojavno izraziše svoje bratske simpatije, svoju soli­ darnost i bratsku ljubav još za tečaja same proslave, a ti su: Zagreb. Prigodom petnaest-godišnjice zamjetnog djelovanja prinosi svoje naj- �opo) *172 -črc .НРАВДА* — ,FRAVDA“ CM ч<а 4. S:ran» bolje želje-za budućnost »Hrvatski Radiša« zahvaljujući za dosadanju pripo­ moć u vidu budućeg uzajamnog rada obiju društava. Bratski pozdrav. Rav­ nateljstvo. Kozarac. Proslavu 15-godišnjice »Ittihada« svesrdno pozdravljamo uz »Baj­ ram mubasekj olsun!« Islamska kiraethana. Sanski Most. Prisutni duhom kod ve­ lebne proslave žalimo, što nijesmo mo­ gli učestvovati kod iste te kličemo: da živi, cvjeta i napreduje »Ittihad«! Mu­ slimanska čitaonica. Vidna (kod’Ljubuškog). U duhu sla­ vimo i Vama rijetko slavlje čestitamo. Vaš rad se je u naša srca duboko usje­ kao. Bože daj, da budete ogledalo svi­ ma muslimanima' Jugoslavije! Ustrajte na tom putu! Živih! Mahsus selam: Mehmed Alija Kapetanović, predsj. mj. odbora J. M. 0., Ibrahimbeg Bušatlija, Sabitaga Mesihović, H. M. Dizdarević, imam, Mujaga Mesihović, Hajrudinbeg Kapetanović, Hamdibeg Kapetanović; Ahmed Dizdarević, Muh,tar Sulejman Dizdarević. Vitina (kod Ljubuškog). Duhom se pridružujemo slavlju. Iskreno čestitamo uz želju, da budete uzorom svih musli­ mana u Jugoslaviji. Mahsus selam! Mu­ slimanska Omladina u Vitini: Safvetbeg Kapetanović, Alija Alagić, Ibrahimbeg Kapetanović, Hamza Dizdarević. Šerif i Rupić. Salih Dizdarević, Salih Livnjak, i Hasan Hodžić. Izet Hodžić, Hasan Ru­ . pić, Salko Dizdarević, Alija Livnjak. Bitke na sve strane. »Glas Nareda« dftnosi: U ppnedeljak je policajni dežur­ ni činovnik imao pune ruke posla, jer se odigralo u gradu nekoliko bitaka. Tako su se potukli na Hridu nekakvi krijum­ čari. Tu se čak i puškaralo, tako da su dvojica teško ranjeni otpremljeni ubolnicu. Isti dan u ŠirokaČi ulici dočekali su neki seljaci s Trebevića, nekoliko muslimana građana, napali ih kamenjem i jednom ttaneli veliku ozledu. Neki su se železničari potukli na Cengić vili, a neki opet pijani potukli su se u Koševi. Naravno da je policija ove vesele nedeljnc ljude odmah pronašla i zatvorila. Opadanje cijena. Od 1. jula o. g. vri­ jede ove snižene cijene mesu: 1 kg. go­ vedine K 22.—, 1 kg teletiffe K 24.—, 1 kg janjetine t bravetine K 20.—, 1 kg loja K 28.—, Nametak ncsniije pred 10%. Pečena janjetina po kg K 40.—. H OGLASI |- ^г.. t>8 iz 1920. Naredaj. Društvu Gajret potreban je poslo­ vođa. Primiče se molitelj sposoban, zdrav, agilan i praktičan sa najmanje srednjoškolskom naobrazbom ili struč­ nom spremom postignuta kvalifikaci­ ja, koja odgovara srednjoškolskoj spremi, uz platu IX. ili Vili, činovnog razreda državnih namještenika, a za osiguranje priznaće mu se godine, ko­ je je proveo u javnoj službi. Molbe treba slati najdajje do 1. avgusta 19Ž0 na Upravu Gajreta u Sarajevo. 1 Sarajevo 23. juna 1920. Predsjednik Tajnik Kurtdvić s. r. V. Sadović s. r. Gradsko poglavarstvo u B. Novom PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučnje svoje bogato stovarile svih vrsta papira,, kancalarijskog i školskog pribora. — Natučbe se obavljaju brzo i točno Ci.ene umjerene. . Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 • ... ..i II U ^ЛПЛЈРПП UUlUjuVU. ............. —" = Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feher, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. ' Saopštenje. Hamdija Husbašić, posjednik sumor­ ne banje u Fojnici k/K priopćuje ovo: Od 25. juna otvorio sam svoju to­ plu banju za svaki dan od 8-19 sati. Cijena je jednoj toploj i studenoj banji zajedno ili pobaška samo K 5 — Stanova ima obilno, te su im cije­ ne kad i opskrbi primjerene. S Kiseljaka laka dnevna nabava taze kiseljačke vode. — S kupanjem ti mojoj banji bili su zadovoljni svi obi koji su imali prilike banjati se, jer im je pomoglo. Banja je naročito dobra za reumatizam, a ljepota oko­ lice i mirroća djeluje csobita dobro na nervozne. — Osim toga šumoviti i romantični kraj Fojnice i njezine okolice, koja u ovo vrijeme sljči jed­ noj velikvj bašči, te svojim umjere­ nim podnebljem bez žege usljed okol­ nih šuma pruža stranc.u kao i svakom najbolje prilike za odmor i uživanje. Jer same šetnje i izleti go okoliei i ovaj čisti zrak koji miriše djeluje bez sumnje na svakoga. Kotarski nadliječnik Dr. Izrael pre­ poručuje kupanje u mojoj banji. Pojnica, 25. juna 1920. ♦ ♦ Sarajevo. Štrosmajeiova ul. br. 3 ’ (prije -Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglas Dne 12. jula t. g. t. j. na Petrovdan otvara se po prvi put trodnevni marveni'i robni godišnji • sajam na koji se iz sviju krajeva kraljev­ stva S. H. S. može donijeti razna ro­ ba i dotjerati svakovrsna marva sa valjanom putnicom. Obzirom na vrlo povoljne željezni­ čke i .prometne veze, te obzirom na sam položaj grada Bos. Novog i ži­ vahnu trgovinu radi koje je isti već odavno na glasu, pruža se povoljna prilika svim trgovcima sa marvom i robom, da ovu priliku iskoriste do­ tjerivanjem i izlaganjem robe na pro­ daju kao i kupovanjem iste. Gradski načelnik: Biščević, v. r. mjesto muaiima ili I e atoli vjeroučitelja.'Svršio sam darul-mualimin s dobrim uspje­ hom. Nastupio bih odmah. Cijenjene dopise molim slati sa doznakom plaće na: Alija. Dervišahmetgvić, FOjnica k./K. Benzin 725. 746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima '„PROMET" tehnič. industr. poduzeće d: d. Ljubljana, Gradišće broj 9. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške cicane M. Bohn&Co Zsom olya, Banat Трговина на велико и мало свих земаљских производа Naslednici Pere Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа се бави трговином земаљских ,производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате' дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. У Босанском Броду || Hamdija Husbašić. HHjale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispoitavs: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dioničhi kapital ZO bilijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstin za B. i H. Ossicurazloni generali i Prvog sveopćeg dnietva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. Odgovorni urednik: F. šalaka. ф { ♦ Centralna drogerija ■ Braća Šahinagić Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л UullllulD i Broj 544.ad 1919. Visoko. Muslim. Čitaonica se zashva. Ijuje na pozivu i duboko žali, da joj je nemoguće bilo prisustvovati petnaestgodišnjici bratskog društva »Ittihad« Samo 5 časaka dosta je često, da zbog svojih zabava. Želimo svaku sreću i napredak u budućem radu. Predsjed­ i si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb i da vam ide sat točno nik Zečević. na minutu, llustrovani cijenik, koji Bos. Novi. Današnjoj proslavi u du­ možete tražiti samo od tvrtke H. hu prisustvujemo želeći u buduće još Suttner, (Ljubljana br. 706. poveći procvat društva i napredak u ra­ savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ du za dobrobit muslimanskog dijela na­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ šega naroda. Alibeg Bišćević. Omerbeg tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih Ibrahimbegović. dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, Irtihali dari beka. U prošli utorak . .2, naušnica,, umro je Suljaga PrijepOljac; jedan od •lanaca, prstena. jedala, darova za krštenje i svetu po­ najstarijih građana Muslimana u Sa­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu rajevu. Merhum je rođen negdje oko robu. Ali i drugih potrebština kao na 1838. Bijaše vrlo obljubljen čovjek pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ među svojm mnogobrojnim znancima garete i smotke, diamante za rezanje i prijateljima. Iza sebe ostavlja sina stakla, nažigaće i novčarke kupujete Edhemagu člana trgovačke r obrtničke dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke komore u Sarajevu, a našega prija­ H. Suttner. Ljubljana br. 706. telja i suborca. Merhum Suljagi išćemo od dragoga Allaha džennetsko naselje. Željeznička katastrofa u derventskom kotaru. »Narodno Jedinstvo« od 30. ov. mi. javlja: Noćas u 1 sat 45 minuta su­ kobili su se osobni vozovi broj 35 i broj 50 između Vrhovog i Kamena u der­ ventskom kotaru. Kako smo do sada izvješćeni žrtve su ovoga sudara četiri mrtva i mnogo ranjenih. Imena su žr­ tava poznata i to mrtvih: strojovođa 'Jozo Baukner i tehnički radnik Marko Cosić iz Gradine. Teško su ranjeni ovi: Stipo Babić iz Kotorskog, Pajo Karić, Tomo Miloš, Mato Matstorović, Tomo Brekalo, Pajo Dučić, Ivan Jarić, Fra­ njo Košić, Mato Grebina, Marko Polić, Ivan Majtić, Jure Barišić, Ilija Mandić; Ivan Semjak, Mijat Karamatić, Pepo Ključević, vlakovođa Jakob Šenk i mašinovođa Mihajlo Jentić. Kriv je nesreći stanični čuvar Stipo Begić, koji nije na pravom mjestu križanja zaustavio osobni voz broj 50. Ctiri vagona su isi očila iz pruge i popela se jedan povrh ugog. Trj stroja su zdrobljena. Saobi.:ćaj biće uspostavljen danas u noći. Kod ove katastrofe nastradalo je j di­ jete i sluškinja staničnog čuvara Dušparića. Njih je zahvatio voz broj 161 ta­ ko da su zadobili teške ozlede na glavi koje će teško preboljeti. < DruStvo „Gajret*1 — Sarajevo. VlaaaHt: CaatreM Ođb«« .A M- O-« D. * A. Кадм.. Šarate.tih � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ab211caf57753da47757994465d084cc.pdf 6a41e655d711b123fd904afff423125d PDF Text Text Poštarina u oetovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ndakioni odbor. ГЛАЖ^ mrOĆHAŠSHCKB МЈТШиШЖЕ О₽Г11—аТПЦГ Broj 68 (173) Govor Kraljevićev Slovencima. Njegovo Visočanstvo Regent Alek­ sandar dao je u Ljubljani diner, na ko­ jem je izrekao slijedeći govor: »Ustanimo za trenutak, gospodo, i zahvalimo onome, koji dijeli pravdu medu ljudima i narodima na zemlji, što nam je u neizmjernoj milosti svojoj do­ dijelio tu veliku sreću, da smo se po­ bratimljeni i slobodni mogli sastati u ovom domu i za ovom trpezom i da je i ovim putem proslavljeno naše narod­ no ujedinjenje. Slovenci, Hrvati i Srbi živili su i do danas kao braća. Naša sko­ ro 15-stoljetna povjesnica ne zna ni za kakovu borbu između nas jednokrvnili plemena. Ali to eaše braiimstvo mi do danas nijesmo mogli ni smjeli javno is­ povijedati, jer to nije dopustila tuđa si­ la. Naš troimeni, ali jednodušni narod uvidio je najposlije, da mu je i da je svima nama spas samo u potpunom je­ dinstvu i on je zahvaljujući našim sa­ veznicima i prijateljima, ponajviše svo­ joj odluci i svojim divovskim naporima stresao tuđinski jaram i jednom za svagda, te ujedinjen u našu kraljevinu tvrdo riješio, da svoje jedinstvo i svo­ ju slobodu njeguje i ćuva nadasve na svijetu. U velikoj i teškoj borbi za op­ stanak naši Slovenci su imali, da izdr­ že besprimjerne napore kroz sve ovo vrijeme, otkad su došli u ove krajeve. Vi ste, braćo moja, bili kroz punih 15 stoljeća na mrtvoj straži za našu zajednčku obranu od najmoćnijih napada­ ča. Za. to predugo vrijeme Vi ste bili prisiljeni napuštati stopu po stopu od svoje djedovine, ali ste to učinili tek pod cijenu ljute borbe i velikih žrtava za napadača. U toj besprekidnoj borbi Vi ste se svakim danom čeličili, te se s pravom može tvrditi, da je na taj na­ čin Vaša otporna snaga neprestano ra­ sla. Ona je ojačala naročito onda, kad su .Vaši preci došli do jasne svijesti, da je Vaš i naš opći narodni spas u i sporazumu i slozi s Vašom braćom Hr­ vatima i Srbima. Tako je logično došlo, ' da su Kopitar i Miklošić, Prešern i Gre- ’ gorčić bili među prvima i najobezbjednijim pobornicima jugoslavenske misli i da je rano preminuli Krek iznio pro­ gram našeg narodnog ujedinjenja na- ; sred germanskog Beča i na veliko iz- | nenađenje Evrope, a u najkritičnijem ! trenutku svjetskog rata. Svjetski aero- : pag, koji je imao, prema svečano da­ nim obećanjima, da zajamči slobodu malim narodima i da Ih u pravima iz- ! jednači s velikima, nije bio pravedan prema nama najmanjima. Prema Vama Slovencima on je još dopustio, da pod tuđim jarmom ostane jedan veliki dio naše najbolje braće. Pod tim jarmom ostaje za sada još jedan znatan dio Srba i Hrvata, ali srazmjerno najviše Slove­ naca. Ta nepravda ne može biti među­ tim dugoga vijeka, zato nam jamči slič­ na prošlost drugih dijelova našeg na­ roda. Ali najpouzdanije jamstvo za to imamo mi sami, a mi ćemo ga pouzda- ; no stvoriti, ako zajednički prilegnemo i Sarajevo, subota 3. jula 1920. (16. ševala 1338.) na posao oko što racionalnijeg sredi- ; rodnosno je, a što je narodnosno i vjervanja naših političkih, prosvjetnih i prisko je. Vjerski običaji postaju narodni, vrednili odnosa. Bogata i napredna, a narodni običaji postaju vjerski. Tako prosvijetljena i uređena kraljevina Sr- pravoslavna vjera prožeta narodnim ba. Hrvata i Slovenaca biće ne samo , duhom postaje narodnom vjerom, a naša željena zajednička otadžbina, već ' pravoslavna crkva postaje narodnom u isto vrijeme i u istoj mjeri biće j po­ ; srpskom crkvom.« uzdana zaloga naše opće i još ljepše i I Mi se ustežemo od komentartsanja još potpunije narodne budućnosti. Ra­ I ove srednjevjekovne izjave g. dra Podimo, predano na tom velikom i uzvi­ । povića. koju donosi službeni organ našenom poslu. Kad u našoj užoj domo­ । še vlade, ali velimo jednom za svagda, vini pravda i sloboda budu podjednake I neka svako svoje ggdove slavi kako za sve, kad naš orač na njivi, radnik i mu njegova vjera nalaže, mi muslimani u tvornici, trgovac i obrtnik, građanin ne ćemo nikada slaviti crkvenih go­ i vojnik budu sretni i zadovoljni, a oni dova. to mogu biti, onda će ta sreća obasja­ vati i zagrijavati našu braću, kojima silniji od nas još nijesu dopustili zvati se našim građanima. Čovječanstvo u naše doba ide nesumnjivo, pravednijoj budućnosti. Pravda, rad i vrije­ Vode naših radikala i »demokrata«, i me su naši pouzdani saveznici, koje ni ako se prividno međusobno kolju i inajednog trenutka ne smijemo gubiti iz de, ipak se nađu u vrlo složnu radu. vida. Revnosno iskorišćujemo plodove Tako su se natjecali, kako će Regentov naše slobode, tada budućnost mora biti I boravak u našoj sredini što više izranaša. U to ime ja dižem svoju čašu i biti u političke svrhe. U toj svojoj me­ pijem ha sreću svih Slovenaca, koji su galomaniji ne poznaju nikakvih grani­ teškom, ali junačkom i ustrajnom pro­ ca, nego su na sve srtane lagali i mašlošću zaslužili bolju i sjajniju sadaš­ 1 zali, izvrtali činjenice i petljali na sve njost. Udruženom snagom mi ćemo moguće načine. Neki su išli čak toliko htjeti i moći zajamčiti bolju i sjajniju daleko, da je i sam Regent bio prisiljen, budućnost. Na to djelo ja Vas pozivam da ih u svojim odgovorima na njihove u ime Svog Uzvišenog Roditelja, na­ f govore napućuje na onu stazu, koje bi šeg ljubljenog kralja, i u ime cijele naše se morali držati. Neki su opet toliko zamile otadžbine!« brazdili da bi ih trebalo strpati s onu stranu brave, radi istih onih kažnjivih delikata, rad kojih danas stoji pod op­ Sarajevo, 2. jula. tužbom voda seljačke stranke u Hrvat­ Mnogi pitaju: zašto »Pravda« ne pi­ skoj Stjepan Radić. Ali...! še. a muslimani ne sudjeluju i ne mogu Naročito su ti megalomani upregli sudjelovati prilikom proslave Vidovda­ sve sile, da Regenta »ubede« kako su na, Savindana, Mitrovdana, Durđevdanjihovi nazori u pogledu agrarnog pita­ na i ostalih »narodnih« blagdana? Mje­ nja, a naročito u pogledu »begluka« sasto odgovora s naše strane, puštamo sma opravdani i da mu predoče kakove riječ službenom organu naše pokrajin­ je sve »zulume« i »nevolje« trpio težak ske vlade, »Narodnom Jedinstvu«, koje Srbin od »aga« muslimana. U ovom i u 130. broju od 30. juna o. g., str. 2-, demagoškom poslu naši su »demokra- ' stupac 3„ donosi ovo kompetentno ob­ ti« i radikali vrlo vješti. Oni ti znadu jašnjenje g. dra Tome Popovića: svaku priliku iskoristiti u svoje dema- i »Svaki čovjek, svaka porodica, pa i goške svrhe. Tako je eto i gazda Sta- i svaki narod ima u svome životu, u svo­ niša Bosiljčić, džematbaša sa llidže po- ■ me razvitku veselih i tužnih dana. Takušao da doprinese koje zrnce za rijekav jedan tužni dan zabilježila je istošenje »beglučkog« pitanja. rija srpskog naroda današnji dan — Kad se je naime u nedjelju 13. juna Vidovdan, kad je koncem četrnaestoga o. g. prigodom svoje šetnje Regent Aleksander »slučajno« svratio u | stoljeća propala na polju Kosovu srp­ kuću Staniše. Bosiljčića, između osta- | ska država a s njom i državna slobo­ log. upitao ih Regent Stanišu kako to, da i samostalnost srpskoga naroda. No da s tolikom zadrugom nije sazidao sa propašću srpske države na polju veću kuću? Na ovaj upit gazda Stani- I Kosovu, sa krvlju paiih junaka za ša ispukao je svoj ćor-fišek proti »beg­ vjeru i otadžbinu, kojima danas do­ luka« i Regentu odgovorio: »Do sad J stojan pomen učinismo, posijana je u nisam mogao V. kr. V., jer je ovo sve srce srpskog naroda ideja oslobođenja bio begluk pa nijesam smio zidati«. i ujedinjenja. To sjeme narodne ideje Eto na taj je način gazda Staniša, zalijevali su i njegovali vrijedni narod­ obišavši istinu, htio Regenta da »ubedi« | ni vrtlari srpski sveštenici s krstom, a u pravednost zahtjeva »demokratsko«- , srpski guslari s guslama u ruci. Vjera, radikalskih perjanica u pogledu otima­ gusle i pjesma održale su i odnjegovanja slobodnog imetka od zakonitih vla­ le tu ideju u srcu i duši srpskoga naro- ; snika. On u svom odgovoru veli da »do da, dok se ona nije potupno razvila u j pravu srpsku ideologiju, dok nije obra- | sada« nije smio zidati bolju kuću, jer da je ono »b i o« begluk. Iz tog bi se zovala potpuno jedan posebni mentali­ dakle dalo zaključiti, da gazda Staniša tet — mentalitet srpskog naroda. Zbog ne računa, da je ona zemlja i sada toga u mentalitetu, u shvatanju našega begluk i da on od sada smije sa naroda održava se vjersko i narodnos­ no kao jedno. Ono što je vjersko i na- I istom raditi šta hoće. Biće da se gaz- I Had se izvrće istina. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. I da Staniša u tome vara, jer ono što je bilo i sada je begluk i mi smo čvrsto uvjereni, da se neće ispu­ niti puste želje radikalsko-»demokratskih« obloždera, u pogledu beglućk.h zemalja, osim ako ne bi nigdje na svi­ jetu pravde bilo. Mi bi upitali gazda Stanišu, zašto ni­ je Regentu kazao da on uistinu posje­ duje lijepu zidanu kuću na Ilidži, uuešenu u gr. ulošku br. 583 te oko 40 dunuma izvrsne oranice u gr. ul. br. 3)9 i 584 kat. općine Hrasnica, da i ne spo­ minjemo ono 50—60.000 kruna, što ili j« uzeo od Nikole Belovića za prodata mu dva dunuma zemlje. Što se pako tiče Stanišine tvrdnje, da nije smio zidati bolju kuću, jer mu je zemlja begluk, ni to ne odgovara isti­ ni, jer je opće poznato, da su kuće u naših seljaka pravoslavne vjere gra­ đene prizemno, da su male sa malim prozorima i sa jednom sobom bez obzira na broj koliko ima ukućana. Ta mi znamo mnogo i mnogo pravo­ slavnih seljačkih porodica, koje žive na svojoj vlastitoj zemlji j posjeduju po­ kretnog imetka ; po nekoliko stotina hiljada kruna u živom blagu, pa ipak žive u isto ovakvim i još mnogo ma­ njim prizemnim kolibama u jednoj sobi po 25—35 čeljadi. Evo da navede­ mo nekoliko ovakvih porodica: Markovići iz Kreše, Semizi 1 Gjukići iz Kriješća, Mićuke iz Koševe, Petronići iz Bludne i t. d. i t. d. Ovakvih porodica ima na hiljde i hiljade po Bosni i Her­ cegovini. Ima ih koje su od vajkada na Svojoj zemlji, ima ih koje su se ođkupile pred 30—JO godina, raspolažu upravo ogromnim imetkom, pa ipak im ni na­ um ne pada da zidaju zidane kuće ne­ go žive u seoskim potleušicama. Ovo je sve i Staniši bilo poznato i on je bio sigurno svjestan da pred Regentom go­ vori neistinu, ali šta ćeš, trebalo jo protiv zemljoposjednika ispuknuti ma­ kar i ćor-fišek. S. Bilješke. Gdje je Cokorilo? »Hrv. Sloga« piše: Izazvana »Hrv. Sloga« je u 123. broju odgovorila Čokorilu na njegove kleve­ te i buncanja u »Srpskoj Zori«, te je naš list nazvao Cokorila plaćenikom onodobnog šefa t. zv. crnog kabineta crnožutog baruna Collasa. »Srpska Riječ« je u svom 120. broju citirala odgovor »Hrvatske Sloge« i pozvala Cokorila, da se za tri dana izjasni odnosno stvar preda sudu, jer da će inače svaki pošten čovjek prelomiti štap nad Đorđem A. Cokorilom. Mi konstatujemo, da su ta tri dana, što ih je stavila »Srpska Ri­ ječ« kao rok, već davno prošla. Coko­ rilo se uopće ni ne osvrće na tvrdnje »Hrvatske Sloge«. Mučke prolazi pre­ ko njih i izmišlja nove laži, umjesto da nas javno pozove da, dokažemo naše navode, odnosno da zatraži zadovolj­ štinu kod suda. Mi ostajemo pri svome, što smo rekli i čekamo, šta će Cokorilo učiniti, ali Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hepcegocinu (d. i) u Sarajavu, Sioni^a jlBiafea R ЈД® ОвЈв lutmsh I аммМвкв Mit. — (ВДв I orodfllt tn№, valuti I msUgtBai papini nih vnta. i o I n o h шЋ: i ћриц i роодв ni vrsti robi, в postaviti m Brotni tranlrnlcB. | BanceIarija: Hralja Fetra ulka Z pridana, lijeno - Brzajaui: Trista ha^a, Sarajna - Interurban telefon: Zl^ �Strana 2 Страва „PRAVDA^ — »ПРАВДА ujedno vjerujemo tvrdo i to, da će zavcleni dio srpskog nam plemena otvo­ riti pak oči i okrenuti leda od običnog plaćenika baruna Collasa. Mi vjeruje­ mo u čestitost i plemenitost naše srp­ ske braće, koja su muke mučila za vri­ jeme rata, dok ie Cokorilo »nezavisan i slobodan«, uživao milost crnožute musale i priređivao rukopis za proslavu — opsade Pariza po Nijemcima. Eto — Dorđo A. Cokorilo je bio crno-žuti apent i plaćenik. Uzbuna na Istobu. Pod gornjim naslovom donosi bečka »Neue Freie Presse« od 22. pr. mj- čla­ nak. koji poradi njegove važnosti za prosuđivanje položaja na istoku u cije­ losti prenosimo. Članak glasi: Antantini ministri sastaju se danas u Boulogni s teškim brigama. Narod is­ toka je u pobuni i uzrujanju. Nove bor­ be naroda kao da prijete pred vratima Evrope, a vode se već od Marmarskog mora do granica Indije. Lloyd George je jučer otvoreno govorio i na pitanje Saveza Naroda o otklonjenju rata pri­ znao, da se sada na uspostavu vojske Saveza Naroda ne može ni misliti, jer su savezne države vojnički u lošem sta­ nju i imaju pune ruke posla. U istinu je situacija ozbiljna i nemoć antante očevidna. Francuzi su u Siriji potučeni i na morske obale bačeni. Talijani i Gr­ ci su u Ciliciji i Smirni ugroženi. Ali prije svega je činjenica to, da su engle­ ske prednje čete na kavkaskoj obali, na perzijskoj strani Kaspijskog Jezera, u Mesopotamiji i na granicama Afgani­ stana opkoljene ozbiljnim opasnostima, te mjestimice i potisnute. Boljševička ekspanzija spaja se na stotinama tačaka preko mora i neprolaznih armen­ skih brda sa velikom bujicom paralel­ no rastućih pokreta islamskih naroda. Iza dugogodišnjih oklijevanja vodi zajednička ideja nužne obrane, istodob­ no Turke, Arape i Perzijance — pre­ lazeći preko svih tradicionalnih opre­ ka — protiv engleskom presizanju. Teški grijeh političara versajske mi­ rovne konferencije jest: višekratno od­ gađanje provođenja mira na istoku, di­ plomatska frivolnost. nepoznavanje vlastitih snaga i igrarija sa zemljama i narodima što izgleda da će se antantinim vlastima strašno osvetiti. Juče­ rašnji pobjeditelji uviđaju, da je njihov dobitak stavljen u pitanje i moraju se na novo boriti za ono, što su vjerovali da čvrsto posjeduju. U Carigradu je žarište krize. Pri­ vidna turska vlada, koja se pod silom engleskih topova i pod engleskom ko­ mandom mora boriti protiv vlastitom narodu, koji vodi nacionalnu oslobodi­ lačku borbu, zaista ie u gradu jedva primietljiva. Dva sata dalje prema jugu počinje područje moći nacionalističke vlade Mustafa Kemal paše, koji je po­ zvao na prijestolje jednog carskog princa i nećaka sultana Abdul-Aziza. U Ciliciji su Francuzi iza jednog niza poraza i nakon ispražnjenja čitave zemlje morali sklopiti primirje, koje priznaje uspjehe Turaka. Sjeverna azij­ ska obala Marmorskog mora je sasvim u rukama Mustafa Kemal paše, koji se je također dočepao i ostrva Marmare, tf se samo još u Izmidu drži jedno en­ glesko odjeljenje pod generalom Milneom. Turske regimente, koje se nalaze u istočnoj Traciji simpatiziraju sa na­ cionalističkom vladom Mustafe Kemala i »Temps« već piše o ozbiljnoj opasno­ sti turske navale protiv Grka, u kojoj bi ih Bugari podupirali. Grčka je voj­ ska ušljed nutarnje krize i jedva pri­ krivenog sukoba između Venizelosa i dinastije sažaljenja vrijedna. Francuski parlamentarni odbor za iz­ vanjske poslove smatra situaciju na is­ toku tako kritičnom, da ie odlučio obu­ staviti sva izvješća. Vjerojatnost ie sve veća, da su dosta pouzdane vijesti o znatnim promjenama turskog mirovnog ugovora, koje se po engleskim i fran­ cuskim novinama više nedjelja povlače. Vjerojatno je. da predloži, koje je sta­ vila' mirovna delegacija carigradske vlade i koji prije svega traže ukinuće odluke, kojom se istočna Tracija daje Grčkoj, nisu učinjeni bez sporazuma sa Engleskom i da se u Londonu pokuša­ va pomoću koncesija olakšati položaj. Lloyd George, koji je kao i uvijek, duša stranke, koja nastoji da rasprava­ ma predusretne opasnosti, približava se db drugi put francuskom shvaćanju istočnh problema. Francuzi, kao glavni vjerovnici Turske, a s njima također i : - : I ; ; engleski finansijer:, predlagali su vaz­ da, da se tursko carstvo poštedi što je moguće više. U razilaženju s Amerikom u njezinom radikalnom zhtijevu, kojem su se i mnogi Englezi priključili, da se sultan, protjera iz Carigrada, Lloyd George je u svoje vrijeme našao ide­ alno riješćnje približivši se francuskom shvatanju, da se Crigrad ostavi Turci­ ma pod nekom kontrolom čije bi vod­ stvo pripadalo Englezima. On se nada, da će se s turskim nacionalistima moći izravnati, čiji uspjesi nad Francuzima u Maloj Aziji jedva mogu biti neugodni engleskim srcima. Tvrdi se, da je engleski novac igrao ulogu pri ovim uspjesima, a naročito pri onim glasovitog emira Fejsala, koji se je dao proglasiti sirijskim kraljem i čje su trupe potukle Francuze u Siriji. Stoga nije ni u .kojem slučaju veliko veselje saveznika kojim francuske no­ vine registriraju neugodnosti Engleza u Mesopotamiji i prodiranje Arapa prema Mosulu i Bagdadu. Mosul je drugo žarište krize i opreč­ nih interesa. Istom polako uviđaju Parižljije, kako su ih Englezi pretekli u Prednjoj Aziji i kako je diplomatski poraz u evropsku kratkovidnost utonulog Klemanso-a skopčan s imenom Mosula. Mosul na gornjem Tigrisu, kav­ kaska mjesta Batum i Baku i perzijska visoravan najvažnija su mjesta prednjoazijske produkcije ulja i Engleska je posegla za njima sa prirođenom i konse­ kventnom stvarnošću svoje politike. Ako bi danas došlo do protivština i nesloge između Francuske i Engleske, pi­ še pariška Libertć, ostala bi Frncuska bez i jedne kapi ulja, i zaključuje, da je jedan engleski konzorcij za ulie opasniji i teži za Francusku nego li u svoje doba gubitak Indije, Egipta i Su­ eskog kanala. Čujemo' da će komisija senata u Parizu .predati Millerandu predloge o reviziji ugovora engleskofranc. u Prednjoj Aziji, i o protestima Amerike protiv utanačenja. koja Engle­ zima daju velike gospodarstvene koristi. Ugroženje engleskog položaja u Kavkasu, Perziji i Mesopotamiji po Boljševicima i muslimanskim Arapima dira u najpsjetljivije i najvitalnje političko-gospodarstvene probleme Engle­ ske. Dogodaji na istoku i poljska ofenziva opravdavaju stanovište, koje zastupa Lloyd George. Teško je međutim shvatiti, da je. u stanju jedan potpisani ugovor po jednom ruskom pregovoraču o desinteresmentu Rusije na istoku, ukinuti hiljade veza koje danas postoje medu ruskim boljševizmom i islamskim narodima, koji se bore za nacionalnu slobodu. Vi­ jesti iz Perzije, Turkestana i Afganista­ na govore, da se pokret iz područja maloazijskih Turaka, mesopotamskih Arapa i muslimana Perzije i Turkestana na sve strane proširuje. Istočno pitanje proširuje se ušljed velikog pokreta u svjetski problem velikih novih propcrcilja i novih mogućnosti i sva prednja Azija je opet najvažnije pozorište svjet­ ske istorije.« A. K. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Regetov povratak :t Beograd. Dne 30. juna Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Kraljević Namjesnik vratio se je sa svog puta u pramji svoje svite u Beograd tačno u 9 sati. Na peronu že­ ljezničke stanice smjestila se je počas­ na četa, a dočekali su ga članovi vlade, koji su ostali u Beogradu, mitropolita, predsjednik državnog savjeta sa svim članovima savjeta, predsjednik kasacije, generalitet s oficirskim korom, pred­ sjednik opštine građa Beograda sa op­ ćinskim odborom i predstavnici raznih korporacija. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo, čim je izašlo iz voza, pozdra­ vilo se sa gospodom ministrima i gosp. mitropolitom pa je zatim primilo raport komandanta počasne čete prošavši frontu pozdravio vojnike sa »Pomozi Bog junaci!« Zatim se pozdravilo sa generalom i svim oficirima, rukujući se sa svakim. U vraćanju od počasne čete Kraljevića Namjesnika svi prisutni odu­ ševljeno su pozdravili uzvicima »Živio«! Kad je prestolonasljednik prošao kraj čekaonice, izišla je iz nje ogromna ma­ sa svijeta, koja je bila sakupljena pred stanicom, te je pozdravila Regenta oduševljenim klicanjem. Njegovo Visočanstvo Regent ljubazno je odzravio na sve strane te sjeo u automobil i gromko : | ! j i : | ' [ j ; I Brci 1/3 Uro Situacija u Tripolisu pogoršala se. Sa­ i oduševljeno pozdravljen od mase svi­ da se odmetnuo Muhtar beg, bivši na­ jeta odvezao se u Dvor. • rodni posanik u carigradskom parla­ Zahvala banu Laginji. Predsjednik mentu. Zarobio je nekoliko policijskih Kraljevske Vlade g. dr. Milenko Vesnić oficira i vojnika koji su bili kao posada odmah po dolasku u Beograd uputio je na radovima u ovom kraju. u Zagreb i Ljubljanu ove telegrame: Neuspjeh Grka u Trakiji. »Neue ZiiGospodinu dr. Laginji. banu Hrvatske i richer Zeitung« prima iz Milana vrlo Slavonije u Zagrebu. Kraljević Namjes­ zanimiv brzojavni izvještaj o Venizenik stigao je ovog časa u povoljnom losu, o njegovom putu u Francusku i o zdravlju u svoju prestonjcu, • ushićen odnosima Grčke prema turskom pro­ prijemom u divnom Zagrebu i po svim blemu. U brzojavu se veli da je Ve­ krajevima mile nam Hrvatske i Slavo­ nizelos unatoč kritične situacije, u ko­ nije, kroz koje je nio 'srećan proći prili­ joj se nalazi Grčka, a koja ga je situa­ kom ovog svog prvog, pohoda. Njegovo cija prinudila,, da ponovno proglasi rat­ Kialjevsko Visočanstvo blagoizvolilo no pravo, pošao Francuskom. Jedva da mi je narediti i zahvaliti Vam u njegovo je to učinio dragovoljno. U San Remu je ime na sjajnom dočeku u glavnom gra­ Venizelos odlučio u turskom pitanju kao du Hrvatske i Slavonije, koje će ostati u Njegovoj nezaboravnoj uspomeni. i navodno poznati stručnjak u turskim Sličan je brzojav upravljen i dru Brejcu. - zakučastim pitanjima, a kad je valjalo i utanačiti u stanove sa otomanskom care­ vinom. Untoč vrlo odlučne oporbe ItaRegentova izjava o dočeku zagrebač­ kog građanstva. Njegovo Kr. Visočan­ I lije, pobijedila je venizelistićka politika, jer je ovu podupirao Lloyd George, dr­ stvo regent Aleksandar blagoizvolio je žeći« da se može pouzdati u optimističdati izvjestitelju pariškoga »Journal des Debats« Albertu Moussetu o svojim : kc zivještaje grčkoga ministra pred­ sjednika. Međutim, već tokorfi dva mje­ dojmovima ovu izjavu: »Možete i sa­ seca pokazalo se, da je Venizelos pod­ mi stvoriti sud o dočeku, što mi ga je cijenio oružanu silu vode turskih nacio­ stanovništvo grada Zagreba, kao i pu­ nalista Ismail Kemal paše tako, da mu čanstva cijele zemlje priredilo. Govo­ reći s očevidcem ne trebam posebno nije koristilo pozivanje na oruženu silu od 100.000 Grka, koji se nalaze u Smir­ naglasiti, što znači ovo oduševljenje sa stajališta ovoga naroda. Ono, što ste ni. Ova bojna grupa po svoj prilici imavidjeli, s tim nam je draže, jer znamo, i de mnogo posla, da se oboruža i spre­ da će se tomu radovati naši prijatelji mi na navale, što ih sprema Kemal pa­ u inozemstvu. Posebno, se radujem, što ša protiv Smirne, ako bi mu uspjelo, da mogu dati ovu izjavu izvjestitelju »Jo­ i riješi vrlo tešku zadaću napad^nja na urnal des Debats«. engleske i francuske čete. (Nemoguć­ nost provesti mirovni ugovor sa Tur­ Pitanje pokrajinskih vlada. »Nar. Po­ skom, ponukalo je g. Venizelosa da se litika« donosi: »Nakon povratka mini­ zaputi u Francusku, gdje je raspolože­ stara u Beograd, postat će obrazovanje nje za ni ponešto hlađhije. nego je bilo pokrajinskih vlada opet akutno. Budu­ u San Remu. ći, da je to pitanje dosta zapleteno po­ Prema »Corriere della Sera«. u Ma­ trajat će dulje vremena, dok se svrše loj je Aziji, kao i Trakiji, položaj po pregovori. Demokrai u Hrvatskoj traže Grke vrlo težak. Grci su doduše zapo­ unutarnje poslove, prosvjetu i agrarnu sjeli -istočnu Trakiju, pošto su Fran­ reformu. Nar. klub ne će moći na toj cuzi preuzeli na sebe krivnju za neosnovi ući u pregovore, jer je demo­ prijateljskb držanje tamošnjeg pučan­ kratska stranka kod prošlih općinskih stva. Na granici zapadne Trakije zau­ izbora najslabije prošla, a u obzir do­ stavio se grčki napadaj. Zasnovano islaze još i druge stranke, koje su u kon­ I krcavanje četa u Rodostu, moralo se centraciji. U Sloveniji demokrate pre­ obustaviti i držanje Francuza u zapad­ više zahtjevaju, tako da ni tamo ne će noj Trakiji, koje baš nije osobito sklono tako doći do. sporazuma.« Grcima, osokolilo je onih 10 hiljada mo­ maka turske vojske pod zapovjedništ­ . Nova orijentacija komunista u Srbiji. vom Džafer paše kod Liileburgasa, da Komunistička se partija u Srbiji razvi­ ja sve više prema idejama Dragiše Lap- I i one pređu u zapadnu Trakiju, te da Drinopolje do krajnjeg časa obrane. Očevića, koji se već duže vremena ne vaj nenadani preokret poduprt je i jed­ slaže s Ijevičarskom politikom komu­ nom diplomatskom akcijom, koja je išla nističkog vođe advokata Topalovića i za tim, da se započnu pregovori izme­ drugova. Lapčević stoji na stanovištu đu Bugarske i Jugoslavije, te Rumunjnacionalnog komunizma protiv interna­ cionalnog komunizma, koji služi samo i ske, čime bi Bugarska dobila u Trakiji I slobodne ruke protiv Grka. Indirektno neprijateljima naše države. potvrđuje se ova verzija držanjem buPrilike u južnoj Srbiji. Dopisnik se : garske vlade, koja onamo od nekog »Nar; Politike« razgovarao s jednim ; vremena više ne podupire razne eksnarodnim poslanikom iz Macedonije, - kurzije bugarsikh komita u Macedoniji, koji mu je dao opširni izvještaj o poli­ I kako ne bi dobre odnose i raspolože­ tičkom i gospodarskom -položaju ove nje prema Beogradu poremetila. Kud pokrajine. Ondje je najaktuelnije pita­ i kamo gori su izgledi po Grke u Ma­ nje agrarne reforme, jer se u rukama loj Aziji, što dokazuju najnoviji, dogaseljaka nalazi malo zemlje. To je glav­ ! đaji. ni uzrok, što su seljaci prešli u tabor Neredi u Irskoj. »Glas Slobode« do­ nezadovoljnika i komunista. »Bugaranosi: U Irskoj se nastavlja očajna bor­ ši« su se stavili, na čelo komunističkom ba između irskog naroda, koji hoće pokretu. Oni imaju pristaša osobito me­ slobodu i nezavisnost, i engleske reak­ đu mlađim učiteljstvom, koje jedino uz cije i nasilja, kojima britanski imperi­ svećenstvo dolazi u dodir s narodom. jalisti misle ugušiti svaku nadu za slo­ Zanimivo je, da jedan dio srpske inte­ bodu ovog naroda. Krvave borbe izme­ ligencije, koja je odgojena u Beogradu đu vojske, policije i buntovnih narodnih traži autonomiju za Macedoniju, jer se, masa nikako se ne prekidaju. Atentati kako oni vele, samo tako mogu pokra­ na pojedine istaknute ličnosti i na usta­ jine pravo razviti u kulturnom, gospo­ nove, i dalje se redaju jedan za drugim. darskom i političkom pogledu. Centra­ U Londonderryju došlo je prošle ne­ lizam je posvema propao, jer onemo djelje do krvavih sukoba, u kojima je gućuje solidniju izgradnju pokrajina i sa jedne i sa druge strane mrtvih i prema njihovim potrebama. Demokrati ranjenih žrtava palo u vrlo velikom žele, da sve građanske stranke istupe broju, tako da se za iduća dva dana jedinstveno kod općinskih izbora i kod iza sukoba još tačno nije mogao usta­ izbora za konstituantu. Oni pače tvrde, noviti njihov broj. Te borbe i puškarada je u tom pogledu već došlo do spo­ nja trajali su od rane zore do kasno u razuma s pojedinim radikalskim posla­ veče. Vlasti su u očajanju zbog svoje nicima. Međutim u radiklskim krugovi­ nemoći da uguše sinn-feinerski pokret, ma o tome nije ništa poznato. koji postaje sve jači u oliko je bjesnija reakcija i krvavije .nasilje. Cim se tru­ VANJSKI POLOŽAJ. pe pojave na jednom mjestu u jačem Turci se protive Potpisu. Turska vla­ broju, pobunjenici se odmah rasprše u da još se protivi da potpiše mirovni uraznim pravcima i borbu otpočinju u govor, koji znači smrt Turske. Ona pri­ sasvim drugom kraju. No ipak je neko­ hvaća zahtjev antante glede kontrole liko puta došlo do otvorenih sukoba nad Dardanelima i glede nezavisnosti između trupa i organizovanih sinn-feinovih država na teritoriju bivše care­ ndfcskih odreda. Bolnice su pune ranje­ vine, al| traži odštetu za njih u finannih a mrtvi su mnogobrojni. cijalnom pogledu. Najodlučnije se pro­ Štrajk u Ankonl. Povodom pobune u ' tivi odstupanju zapadne maloazijske oAnkoni. koja ima revolucionarni karak­ bale, osobito Smyrne i Tracije Grčkoj. ter radnici su proglasili opći štrajk. Neredi u Bagdadu. Prema vijestima Došlo je i do pljačkanja i krvavih su­ koba između policije I radnika. Radnici iz Teherana, u Bagdadu i okolini i da­ lje traju neredi. U nedjelju je došlo do su napadali vozove I na njih otvarali puškarnja, te je bilo više mrtvih i ra­ vatru iz mitraljeza. Jučer je u vozo­ njenih. vima. koji su došli iz Rima u Ankonu �Lpoj 173 — Broj poginuo jedan policaf i ranjeno je neko­ liko karabinijera. Protiv pobunjenika, koji su se bili utvrdili kod Ankone učestvovala je i artiljerija. Jedan bata­ ljun karabinijera morao je vršiti juriš, da bi osvojio tvrđavu »Skrinu« kod An­ kone. U varoši Ankoni je mir, ali u oko­ lici još traju neredi i vodi se prava gverila između pobunjenika i žandar­ merije. U cijeloj zemlji socijalisti razvi­ jaju žestoku agitaciju protiv, odašilja­ nja trupa u Albaniju. ' Iz naše organizacije. Iz naše organizacije. Mjesni odbor naše organizacije u Zvorniku šalje nam slijedeću Izjavu: U ovdješnjem općinskom odboru, ko­ ji se je konstituisao iz bivšeg narod­ nog vijeća, sjede i dvojica muslimana i to g. g. Halidbeg Skopljaković i Hu! sejnaga Omerkavazović. Ovdašnji mu­ slimani građani nezadovoljni sa dosa­ dašnjim njihovim radom u tom odboru, [ na svojoj zadnjoj sjednici mjesnog od­ ' bora J. M. O. zaključiše izjaviti, da go­ re spomenuta dvojica niti su sa strane muslimana izabrani u općinski odbor niti oni u tom odboru mogu zastupati ovdašnje muslimane. Mjesni odbor »J. M. O.« impozantni zbor u Pećigradu održao se prvi dan bajrama, na kojem se sabralo više hiljada muslimana sa sviju strana cazinskog kotara. Na ovom ve­ likom zboru su muslimani cazinskog ko­ tara slaveći bajram isticali svoje raz­ ne potrebe za politićko i kulturno-ekonomsko unapređenje. U debati o ovim važnim pitanjima sudjelovali su gg. Hadži Hasan ef. Rizvić, Mehmed Hodža Sabljak, težak Džemal Keseiuvić Kad'ja Juhrić, Nurija Pozderac i Ibrahim Pajazejović. Zborom je ravnao Kladuški načelnik i član našeg Centralnog Odbora g. Hasan ef. Miljković. Sa zbora je poslat brzojavni pozdrav Regentu i g. Stojanu Protiću kao pred­ stavniku Parlamentarne Zajednice, te prosvjedni brzojav zem. vladi.radi kr­ voprolića u Peckoj, kojega su prouzro“kovali neki činovnici, koji se i dan da­ nas nalaze u Cazinu. Poslata je odavle i naročita deputacija u Beograd. Naše vodstvo je dobilo brzojav sli­ jedećeg sadržaja; Velika Kladuša: Muslimani kotara Caziiia na velikom narodnom zboru, u proslavu bajrama u Pećigradu’sa za­ dovoljstvom odobravju rad toga vod­ stva. a najenergičnije osuđuju svako separisanje i razdvajanje naše .u ovo kritično doba. Sa negodovanjem odbi­ jamo stoga svaki pothvat ljudi oko »Glasa Težaka« i »Obrane«, jer vidimo da se samo preko naše grbače žele dići pojedinci prema gore. Mi težaci ovoga najvećeg muslimanskog kotara vidimo jedini naš spas u radu toga vodstva. Učesnici zbora. Rezoluciju, koju je ovaj zbor usvojio donijećemo u idućem broju. Haši dopisi Tuzla, koncem juna. Srbi-pravoslavni i posrbice, koji na račun »stanja stvari« pune svoje džepo­ ve, koji unovčuju svoj »patriotizam« i svoje »uvjerenje«, govore nama, ua smo vječni nezadovoljnici, separatiste, da nijesmo zadovoljni sa oslobođenjem i da žalimo za — Austrijom! Kome nije poznato pravo stanje stvari, nego iz novina čita sve što se nama imputira, mogao bi dobiti časovito dojam, da smo mi. zbilja, onaki kakve nas Srbi-pra­ voslavni j posrbice prikazuju. No stvar sasma drukčije stoji. Mi se ne tužimo na nepravednost iz obijesti, iz prkosa, $to smo tuži-babe, nego baš zato, što nam se čini očita nepravda, a sve na račun oslobođenja. Konkretne dokaze koje ćemo navesti, ne ćemo stavljati na po­ većalo nego ćemo jednostavno pustiti ciframa i golim činjenicama, da one sa­ me govore. A Ovaj put uzećemo podjelu trafika u gradu na pojedine konfesije. Utvrdimo najprvo činjenicu, da postoji naredba ministarstva, po kojoj se trafike dijele. Kad to znamo, onda bacimo pogled na žiteljstvo grada. Muslimana imade 5,859, rimokatolika 3.839, Srba pravo­ slavnih I.976 i Jevreja 349. Trafike su dobili po konfesijama: Srbi pravoslavni ( ПРА8ДА* — .PRAVDA 20, rimokatolici 9, jevreji 3, a musli­ i Po svršetku džuma-namaza i vazumani 6 (!). Istina ima još б musliman­ I nasihata upisali su se kao članovi Ј. M. skih trafika, koje ne spominjemo s raz­ 0. gotovo svi općinari osim glasovitog loga što im je otkazano daljnje držanje • Biber ef. i njegovih trojice pristaša. trafike. Mogao bi nam koji pristaša »na­ Odbor je izabran ovako: Predsjednik rodnog jedinstva« predbaciti, da se u | Osman ef. Valjevac saj šest članova, našoj narodnoj državi ne smije paziti r koji će ga potpomagati u njegovom na taj omraženi i importirani konfesio­ radu. nalni ključ, nego se mora* dijeliti po potrebi bez obzira kojoj ko vjeri pri­ pada. ua je taj prigovor samo lug, koji se nama sipa u oči, dokazaćemo od­ mah. Uzećemo samo muslimane i pra­ voslavne. Osim grdnog nerazmjera u Otputovali. Naš predsjednik gospodin podjeli obzirom na žtieljstvo, strašna je i II. H. Ibrahim ef. Maglajlić i glavni upristranost i užasna nepravda, kod uI rednik g. Sakib ef. Korkut, odazivajustanovljivanja siromaštva. Od 6 musli­ | ći se- mnogobrojnim pozivima naših pri­ mana, koji bez prigovora imadu trafi­ staša. otputovali su jučer u Hercego« ke, svi su ili invalidi i udovice u ratu vinu. poginulih vojnika ili puka sirotinja, a to nije slučaj sa Srbima pravoslavnim. Od Zakon o činovnicima. Komisija, koja 20 trafikanata srpsko-pravoslavnih spoje bila obrazovana da spremi projekat menućemo ove: Jovu Tadića, Neđu Jo- I zakona o činovničkim platama, po kovanovića. milijunare Đorđu Kanazare- | me bi se izjednačile činovničke kate­ vića, Ristu Vasiljevića, Vašu Crnogorgorije i plate u cijeloj Kraljevini, zavr­ čevića, gazde i bogate trgovce (nijesu šila je u glavnom svoj posao. Za neko­ niti invalidi), Jovu Petfovića knjižara liko dana biće predan zakonski proje­ i bogata trgovca Marka Đuranovića Ljukat g. Stojanu Protiću, ministru za Us­ bu Stojanovića, koti također nijesu in- tavotvornu Skupštinu i Izjednačenje validi. Drugi dio od pravoslavnih tra­ Zakona. fikanata uopće nemaju dućana, nego Glavne odredbe projekta dijele sve drže trafike u svojim privatnim stano­ državne službenike građanskog reda, vima tako, da ih uopće ne može niko osim ministara na: činovnike, podčinovkontrolirati kuda troše duhan, jer ga* nike i služitelje. Po platama se dijele nikad svega ne izdaju mušterijama, ne­ činovnici na 11 klasa. Prve tri klase go. po skupe pare šverijuju. nemaju stepena, a sve ostale po tri. Da za pravoslavne ne vrijede finan­ Plata najnižeg činovnika iznosi 2400 cijski propisi i da uživaju kako u sva­ .dinara i raste progresivno do 1. klase kom tako i u ovom pogledu neko eks­ *na 24.000 dinara. teritorijalno pravo, dokazaćemo slijede­ Podčinovnici se dijele na 9 stepena ćim primjerom. Dr. Stakić, sreski na­ sa najnižom platom od 2000 dinara do čelnik i doglavnik okružnog načelnika najviše 3600 dinara. podnio, je prijavu, da je veleprodaja Kod naročito stručnih kategorija podduhana prokriomčarila preko Hamdibečinovnika, mogu se plate povećati za ga lsabegovića 4 vreće duhana. Pro­ 50 od sto.. vedenom istragom ustanovljeno je, da Služitelji 'se dijele isto tako u 9 ste­ je prijava lažna. Za bolje razumijevanje pena sa najnižom platom od 1800 dinara ističemo, da su u veleprodaji činovnici do najviše od 3000 dinara. muslimani. Usporedba: Zorka DalipaNa definitivni zakonsi tekst osvinugić, trafikantica, srpsko-pravoslavne ćemo se posebno. vjere prijavljena je da kriomčari du­ Štrajk u Splitu. Državno odvjetništvo han i da ne izdaje mušterijama propi­ odustalo je od istrage protiv uhapše­ sane »gebire«. Istragom bjelodano do­ nih komunističkih vođa. Policijska vlast kazana tačnost navoda u prijavi. Mjesto im je saopćila, da će biti poslani u svo­ da joj se osim globe oduzme i trafika, ja rodna mjesta. Jutros u 4 sata pušte­ ona ide po čaršiji i javno govori, da joj ni su svojim kućama, a u 7 sati trebali je okružni načelnik g. Grudić kazao, da su se sakupiti na obali, da krenu paro­ joj se ne može niti smije oduzeti trafi­ brodom iz Splita. Međutim su mornari ka dok je on u Tuzli. Dakle Dr. Stakić stupili u štrajk, parobrod nije krenuo iz činovnik u okružnoj oblasti neistiiito luke, a komunističke vođe zadržani su prijavljuje gdje su u pitanju muslimani, opet privremeno u policijskom zatvo­ a kad se istinito prijavljuje pravoslav­ ru. О 8 sati u jutro proglašen je u gra­ na, onda je uzima u zaštitu okružni na­ du generalni štrajk. Štrajkuju mornari, čelnik! Ovih dana uhvaćena je i prijav­ tipografi i brijački pomoćnici. Novine ne ljena Ljubica Dragić. Srpkinja, da je či­ izlaze. U gradu se međutim ne opaža da tavu »gebiru« duhana prošvercovala, pa se nadamo da će okružna oblast i . je proglašen generalni štrajk, jer su sve radnje, kavane i restauracije otvorene. nju uzeti u zaštitu od »turskih« napa­ Radi nagovaranja na štrajk uapšeno je daja. Naš je g. okružni načelnk. kako oko 20 lica. Štrajk je buknuo i u tvor­ se vidi vrlo revan i ekonomičan, da nicama cementa u Solinu. Kaštelima i svršava poslove i financijske direkcije u Splitu. U gradu vlada potpun red i i kotarskih ureda i svih mogućih insti­ mir. tucija u gradu, pa bi vlada dobro djelo učinila, ako bi sve te urede i institu­ Jugoslavenska Tehnička Terminolo­ cije zatvorila i činovnike poslala na, od­ gija. Davna je potreba bila u svima mor bar dotle, dok se u našoj sredini krajevima naše narodne države, da nalazi revni okružnik g. Grudić. Ne sa­ tehničke pojmove u građevnom obrtu i mo da gosp. Grudić nalaže financijskoj industriji, kao i u nauci nazivljemo ri­ direkciji kako će koju prijavu riješiti, ječima našega jezika. Rad oko' izdanja nego on daje nalog i policiji da na pro­ našeg tehničkog .liječnika više se puta ste denuncijacije premeću muslimanske započinjao, ali uslijed rascjepkanosti i kuće bez muhtara. Bilo bi skrajnje’ vri­ djelomičnog robovanja drugim narodijeme, da se kod nas u Tuzli jednom uma. nije se mogao polučiti zamišljeni • stanovi: ko je okružnk, ko je predstoj­ rezultat, makar su mnogi naši struč­ nik, ko financ, ko policija i t. d.. jer ova­ njaci. naročito u Hrvatskoj i Slavoniji ko dalje neće moći ići. ' i u Srbiji posvetili ovome radu mnogo I ako smo u svojoj državi i ako je vremena i ljubavi i izdali više* ovakodošlo do oslobođenja, to ipak ne znači, vih riječnika. »Udruženje jugoslaven­ da se može trpjeti ovaka anarhija i oskih inženjera i arhitekta«, koje okuplja voliko favoriziranje Srba pravoslavnih sve tehničke stručnjake, pristupilo je na štetu Krvata katolika i muslimana. radu oko izdanja jedinstvene savremeNa ovaj se način ne smije tumačiti, na­ ne i potpune »Jugoslavenske rodno jedinstvo i to treba jednom da Tehničke Terminologije«. Svi zapamte oni koji pukoše od talmi-paprivredni faktori u našoj državi, kao i triotizma. Jugoslaven-musliman. naši tehničari, sigurno će sa veseljem pozdraviti ovaj korak inženjerskog ud­ ruženja. Da se poluči potpuni uspjeh, Uspjeh u Radovlju. Došli su kao pu­ tujući vaiz Maštala ef. Salihbegović, | potrebno je, da se u ovom omašnom a s njim i Muhamed ef. Ahić predsjed- , podhvatu inženjersko udruženje pomog­ nik vakuf, mearif. povjerenstva iz Vi­ ne općom saradnjom cijele naše jugo­ sokog u Radovlje (kot. Visoko) na haslavenske inteligencije, koja je u vezi tmu, koju Je priređivala uprava ovdaš­ sa bilo kojom granom tehničkog rada. nje • mektebi-iptidaije. Građa jugoslavenske tehničke termi­ Tom prilikom iza džuma-namaza onologije početi će izlaziti u svescima već držao je Mustafa ef. Salihbegović jez­ slijedećeg mjeseca, kao- prilog »Tehnič­ grovit vazu-nasihat u ovomjesnoj dža­ kom Listu«, glavnom glasilu udruženja miji u smislu islamske sloge, bratstva, jttgoslavensnkth inženjera i arhitekta. U jedinstva, kulturnog napredka i podiza­ svakom svesku, uz štampani stupac, bi­ nja muslimana, koji je na sve prisutne ti će ostavljen uži prazan stupac za najugodnije djelovao, osim na pristašu nadopunke i popravke. Ovi svesci, na-, mutež stranke poznatog Biber ef. Sofkon nadopunjenja i popravaka, slati će tića, koji se je baš tada slučajno do­ se natrag uredništvu, da se dodaci i godio u džamiji (dokle običaja nema u ispravci mogu uzeti u obzir kod defi­ džamiju dolaziti). nitivnog izdanja tehničkog riječnika. U Сграна 3 isto vrijeme, paralelno će» se štampati sabrana građa svih grana tehnike. Stručnjaci, kao i svj oni, koji žele'su­ djelovati u ovom radu, neka sve teh­ ničke izraze, koje su eventualno već prije sabrali ili koje će sada sabrati, pošalju uredništvu »Tehničkog Lista«, Zagreb, Preradovićeva ulica br. 4/П. Oni saradnici, koji će se uredništvu prijaviti da će izdašnije sarađivati na ovome djelu, moći će besplatno dobi­ vati po jedan primjerak svakog sveska. Domaće vijesti Prilozi »Pravdi«. Prilikom bajramskog teferiča u Kaknju sakupiše g.g. Omer ef. Haračić i Mehmedbeg Haračić 176 K dobrovoljnih priloga za naš list, a darovaše: po 20 K: Salih ef. Dlakić i Mulla ef. Vrca; po 10 K: Alibeg Alajbegović, Nezir Neimarlija, Edhem Neimarlija, Avdibeg Neimarlija, Omer ef. Neimarlija, Mettmedalija Neimarlija, Nazifbeg Neimarlija, Šaćirbeg Alajbe­ gović, Hamdo Pašalić, Bećir Alagić i Zahid Neimarlija; po 8 K: Salko Nei­ marlija; po 4 K: Meho Delibašić i Mehaga Šehagić. Svim darovateljima se bratski zahI valjujemo. Živjeli! Gospodarstvo I i । I Naglo padanje cijena. Zadnjih dana vrlo naglo padaju u Beogradu cijene živežnim namirnicama, naročito brašnu, mesu, šećeru i voću. Na današnjoj berzi notirala je talijanska lira ispod vrednosti dinara. Uz tečaj 95; nije htio niko da kupuje talijanske lire. Dinar postat će najbolji novac. Beo­ gradska »Pravda« javlja: Od prije ne: koliko dana, londonska i pariška burza 1 počele su da notiraju naš dinar. Ovo je još jedna pojava, koja posvjedočava, da će naša valuta ubrzo doći do svoga potpunog ozdravljenja i da će dinar po­ stati najbolji novac na evropskom tr­ žištu. Prekjučer je »Franko-Srpska ban­ ka« nudila franak za septembar mjesec po 1.25 din. Kupci se nisu našli za ovu ponudu, pošto se cijeni, da će kroz 2 mjeseca naš d na: stajati još bolje pre­ ma franku. I Padanje cijena za odijela u Novom Sadu. »Jugosl. Lloyd« javlja: Neki kro­ jači u Novom Sadu odlučili su da šiju muško odijelo za 550 kruna. Ovo je do­ bar znak. Sa 1000 kruna spala je svota »za ruke« na 550 kruna. Vidimo da na­ stupa doba konkurencije. Izvoz duhanskih prerađevina za ličnu potrebu putn.ka. Bez natočite dozve le putnici mogu za ličnu potrebu izvesti iz Bosne Hercegovine u dru­ ge pokrajine našeg kraljevstva najviše 100 cigareta ili 100 grama duhana. Za izvoz veće količine i za izvoz u inostranstvo potrebna je naročita pismeчпа dozvola. Te dozvole. — i to samo na pismene molbe, kojima se ima u taksenim markama priložiti 14 K, — izdavače: financijske direkcije za izvoz prerađevina u druge pokrajine našeg kraljevstva i to najviše do 600 cigareta ili 600 grama duhana; i direkcija du­ hanske uprave za izvoz veće količine prerađevina u druge pokrajine, kao i za svaki izvoz u inostranstvo no u sva­ kom slučaju najviše do ^2000 cigareta ili 2 kg duhana. PoruhE uredništva. Poruke uredništva. Usiljed bestijal­ nog pisanja prostačkog »Zvona« proti našem prvaku : narodnom poslaniku g. Dru Halidbegu Krasnici, kojim ga na prostački način pogrduje i prijeti, da će se susresti sa Vidovdanom, dobili smo sa sviju strana mnogobrojne br­ zojavne prosvjede. Zahvaljujući svojim cijenjenim čitaocima i prijateljima za bratsku brigu, koju posvećuju svome vodstvu, molimo ih, neka nam oproste, što ne moramo i ne ćemo objelodaniti njihovih brzojava, niti ćemo o ovome predmetu šta pisati u našem listu. Ut­ vrđeni špijun Šmitran i njegova bandit­ ska četa ne zaslužuje nikakve pažnje. Kako se možete osvjedočiti iz cjelokup­ ne naše štampe i hrvatske i srpske, mko se ne osvrće na »Zvono« ј njegovo pisanje. Niti ga ko citira niti reagira. Na njega se u potpunom smislu može primijeniti ona mudra izreka: »Ako te pas ugrize, ti njega ne ćeš«. Za onake je skotove toljaga. �Страва 4. Strana ПРАВДА- - PAPIRNIMA Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti če svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Jeste U prekomerno osetljivi protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuju bo­ li. čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne'boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe.icrovih pravih Els«-pilula! б kutija? 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugsn V. Fellei, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. HilhElm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proiz vod a Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. | hamqxje kopčića $ X } $ £ £ preporučuje svoje bogato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo* i točno. * Ci ene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 919 X Oglašujte u „Pravdi" Vršaća mašina prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile, koja vrše za dan 50 metara. Do­ bro sačuvana, te vrlo malo rabljena. Upitati kod Mehmeda Oruča, Visoko svakom trgovcu da oglašuj’e u „Рг a v d i" Трговина на велико и мало свих земаљских производа ЕNaslednici Pere Hostića Централа ce бави трговином земаљских производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом равне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу ce добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. || У Босанском Броду || Ceqtralqa drogerija Braća Šalpnagić Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? NeRlmati više pjege, prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Hl. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?jHtjeIi bi ste lijepu, zdravu kosu? Benzin 725/746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39'— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima „PROMET" tehnič. industr. poduzeće d. ’d. OGLASI imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu Je i Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Ljubljana, Gradišće broj 9. U .PRAVDI Spoj 172 Brof • A. A Ж Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih dčijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Hrovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsomoclya, Banat Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5fOOO.OOO. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne nalog'e najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ________________________________________________________ ■____________ .________________________ •_________________ « Odgovorni urednik: F. Salaka. Vbutelk: Crntrakš Odbor »I M 0.« D. & A, вагаИ«- � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a385fb942c988a8c22bd219f158a39f8.pdf 2d03bfc6dda9ebff9f228731c6cf0556 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. BFEđujE ndabcloni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 69 (174) Sarajevo, utorak 6. jula 1920. (19. ševala 1338.) Opet Bileca! Mjesni odbor naše organizacije po­ I pred oči gornji ponovni pokolj bilećkih slao ham je slijedeći brzojav: muslimana, koji svjedoči, koliko su muI slimani »sigurni za rođenu glavu, a ka­ Bileća, 3. juna. Jučer u 6 sati u jutro napali su pljač­ mo li za imanje«. Mi pitamo kada će kaši kod sela Pagjena na Bajra, Ade»najzad faktori, kojima je to dužnost ma i Bećlra Gjapa, te Hadžu Avdića i da preduzmu mere za zaštitu mirnih noževima ih zaklali, a Sabita Avdića iz građana«? puške ranili. Bili su pošli na poljski rad. Hoće li već jedan put »naša dražava Opširno pismo slijedi. moći zadovoljiti stranke sa pojmovima« o svom punom pravu zahtjeva lične i Mjesni odbor. imovinske bezbjednosti? Jesu li ovo Evo se navršuje i druga godina na­ »Domekratiji« »čudna shvatanja«? rodnog oslobođenja, a mi još uvijek do­ Ovo nije jedini slučaj ubijanja musli­ bivamo ovako gorke i čemerne vijesti mana u pošljednje vrijeme u pogrančiz raznih mjesta Bosne i Hercegovine, kim mjestima. I u okolici samog glav­ sa raznih krajeva njezinih, gdje se kolju nog grada Sarajeva događaju se ubijmuslimani, gdje se ubijaju, gdje se ostva muslimana. Evo jedan slučaj, ko­ beščašćpiu, gdje im se domovi ruše, jega smo bili prešutili, ali ga sada iz­ gdje im se blago otimlje, gdje im se inosimo. movina oduzima, gdje im se putevi pre­ Dne 15. maja oko 9 sati na večer sijecaju, gdje im se odijela skidaju — napali su iz zasjede na Salku Cobu u ta ko bi mogao nabrojiti sve zulume i Zgošćj Niko Lovrić iz Zgošće i jade i nevolje, što se čine od razuzoane rulje pobješnjelih hrišćana nad lič­ Ante Hrgota Tunjin iz Tršća, te nom i imovinskom slobodom muslima­ su istog Salku usmrtili, a brata mu na. Ovakj svagdanji slučajevi nagone teško ranili. Umoreni Salko pošao je u večer iz kuće u kjanicu, da položi go­ muslrnane u očajnost, jer vide ii svemu vedima, ali na njegovu nesreću, kad je ovom svoje sistematsko upropašćtenje i uništenje, dok vlasti na sve ovo osta­ izišao iz vrata, iz potaje su navalili na ju u potpunoj letargiji, Zakonske se onjega zločinci, te ga umorili. Brat nje­ štrice ne primjenjuju na privilegovane gov, pošto je vidio, da ga nema natrag, elemente, njima je slobodno sve raditi, slutio je Zlo pa je pošao, da vidi, gdje 'slobodno im' je ubijati i klati [ palili i se Salko nalazi. Pošto je -i cn izišao i svako zlo piniti. Niko ih ne poziva na vidio, šta se je zbilo, navalili su i na odgovornost, niko ih ne progoni za po-' njega te ga teško ozlijedili. činjena zlodjela. Za njih ne postoji za­ Je li ovaj zločin poznat državnom od­ kon. ' Sudovi su postavljeni za druge, vjetništvu, jesu li zločinci u zatvoru i obespravljene elemente, dok se hrišćahoće li odgovarati z svoj zločin? hinu ne smije ni suditi. Isti dan kada se ovaj pokolj dogo­ Pa ipak glavno glasilo »demokrat­ dio u Bileći. t- i. 2. o. mj. u petak u Crske« stranke u Beogradu »Demokratinotini, kotar Sarajevo, napalo je pre­ ja« ima obraza, da u svom broju od 1. ko 40 pravoslavnih Srba sa puškama, o. mi. piše, da mi jadikujemo »o ne­ noževima i vilama, na ženu i dva sina H. Mujage Memiševića, gdje su ženu kom gonjenju i sistematskom ugnjeta­ vanju, kome su tobože izlož.eni musli­ užasno izubijali, a oba sina ranili. Evo, mani« I da nas »nikakvim razlozima ovo se dogodilo neposredno kod Sara­ ne bi mogli uveriti, da treba da napu­ jeva, gdje rulja pobješnjelih seoskih ban-' dita napada na staru i slabu ženu. Ovo stimo zanat narikače«. Jedino vreme se ne da kvalificirati, ovo je više nego može učiniti, da se i taj zanat preživi i da ne bude rentabilan«. zvjerstvo, jer i divlja zvijer ima neke Besramnoj »Demokraciji« stavljamo granice. Iz Sandžaka i Makedonije. SIGURNOST U ZEMLJI. izdajničko odmetništvo, te će ministar unutarnjih djela osobno otputovati u te krajeve i sve potrebno poduzeti, da se tom zlu što prije na put stane. Ovih dana je došao u gornjoj misiji ministar unutrašnjih djela g.‘ Ljubo Davidović sa direktorom javne bezbjed­ nosti u Skoplje, ali da što bolje ispitaju uzroke odmetništva, otputovali i u Mitrovicu. Nema poštena čovjeka, koji ne bi že­ lio, da se ovome zlu što prije stane na put, te da se osigura lična i imovinska sigurnost. Nema čovjeka, koji pošteno misli i radi, da ne bi želio svoju ličnu sigurnost; a da isto tako može svoju Uslijed toga, što svakim danom raste odmetništvo' u Sandžaku i Makedoniji, (prema tome se mir i poredak u zemsve više ugrožava, podnijeli su na­ rodni poslanici ovih krajeva pismeni upit na g. ministra unutrašnjih djela, da li misli poduzeti hitne ko rake, da se osigura mir i po-' redak, te mirni razvitak pu­ čanstva bez razlike vjere, koje želi dobrobit' ove dr­ žave. Na stavljeni upit u ime Privr. Nar. Predstavništva odgovorio je ministar predsjednik g. Vesnić. da vlada ne će ostati pasivna i ne će mirno gledati trgovačku robu prenositi sa jednog mje­ sta na drugo, bez straha, da ne bude orobljen od razbojnika. Da se ovo zlo dalje ne širi 1 iskorijeni, treba najprije temeljito i savjesno ispitati i ustanovi­ ti uzroke, a onda je lako po­ duzeti korake, da se ovo zlo isključi i daljnje širenje spriječi. Raditi površno i početi sa osjećajem osvete, da se isčahuri u progone, nije ništa drugo, nego zlo privremeno od­ goditi, da se poslije u većoj mjeri po­ novi. Stoga treba ovo zlo savjesno i nepristano ispitati, a onda temeljito is­ korijeniti. Nadamo se, da se g. ministar unutarnjih djela pri ispitivanju ove rak rane, ne će osloniti samo na re­ ferate činovnika, koji nijesu mogli ili nijesu htjeli prou­ čiti dušu i psihu narodnu, nego će doći u doticaj i sa do­ maćim ljudima bez razlike vjere, te ispitati njihovo mi­ šljenje i saslušati savjete, a tek onda početi sa iskorjenjivanjem. ♦ »Privredni Glasnik« pišući o ovoj stvari po svom profesionanom običaju hoće da obijedi i kompromituje sve mu­ slimane tako, da su svi upleteni u tu gadnu rabotu i Sa se odmetništvo naj­ više širi baš u onim mjestima, gdje su muslimani u veSMi.' Mi gornjh lažnu i tendencioznu podvalu »Privred. Glas­ nika« najenergičnije i sa gjnušanjem od­ bijamo. »Privr. Glasnik« bi trebdo da znade, da od muslimana, osim nekoliko kosovskih Arnauta nema nikog u odm/etništvu, nego naprotiv štogod je od­ metnika u Novopazarskom Sandžaku, isključivo su do­ maći i iz Crne Gor-e prebjegli Srbi, što će se skoro vidjeti kada se koji ulovi. Objeđivati paušalno sve mu­ slimane radi pet-šest odmetnika, jest kulminacija laži i denuncije. Godina II. Mi smo svi muslimani općenito za napredak ove nam zajedničke države i u cijelosti se pokoravamo postojećim zakonima i naredbama, doćim tvrdnja, da su muslimani zaraženi odmetništyom, a došljedno tpme, da su nepri­ jatelji države nije ništa drugo, nego proračunato raspirivanje mržnje kršća­ na proti muslimanima, koji jednako i još bolje žele dobro ovoj zajedničkoj državi i koji su kud i kamo veće ošte­ ćivani i napadani od odmetnika, nego ii kršćani. Neka »Privredni Glasnik« malo promisli o ovome. Njegova mrž­ nja proti muslimana trebala bi da imade neke granice. Tretirati arnautska odmetništva kao nešto naručeno i upereno proti srpstva i državnog opstanka, a da se to sva­ ljuje na muslimane, jest podvala svoje vrsti, koja je po naročitom programu smišljena, te se ne da kvalificirati. Po­ znato je, da ova društvena bolest sto­ ljećima vlada medu Arnautima. Turska vlast i pjeni vlastodršci nijesu htjeli ili nijesu mogli proučiti njihovu psiha i potrebe, te su svake godine udarili na otpore i ustanke, koji su se redovi?, ugušivaii samo privremeno, jer se ni­ jesu upotrebljavala druga sredstva ostm šiljanja vojske, što ih je kud i ka­ mo više stajalo materijalnih žrtava, ne­ go li da su trošili na prosvjetu i du­ ševno oplemenjivanje, su čim bi stekli • simpatije naieda, dok se. to silom nikaua lie postizava. Ako se‘toj sili još pri­ druži novinsko rapsirivanje mržnje, on­ da je uspjeh ne samo problematičan nego dapače isključen. Uzrok je arnautskog ustanka nejednakost pred zako­ nima, a lijek je, da se spriječi samo­ voljno i apsolutističko bezakonje. Historička je činjenica, da se nije mogla održati ni jedna vlada silom i progonima. Trajno se može vladati sa­ mo pomoću ljubavi i pravde. Da je naš drug »Privredni Glasnik« upotrijebio svoje pero u ovome smislu, mnogo bi doprinio koristi i narodu i državi. »Hak«. мшшапгатжмтмамкажам «Јиге« «xen i v” „Napretkove“ pozitive. U utorak 29. o. mj. Napredkov je glavni odbor predao svom hrvatskom narodu najnovije čedo svog rada, jedan monumentalni spomenik kulture, požrtvovnosti, staranja, pregaranja, znoja i žrtava hrvatskoga naroda Bosne i Her­ cegovine, koji je u jednoj brizi za svo­ ja buduća pokoljenja sagradio u Koše­ va vilinske dvore u kojima će se od­ gajati Krešimiri, Dmitri, Zvonimir!. Krasn je dvorac Napredkov Srednjo­ školski Konvikt, divno je to palača sa­ zidana sirotinjskim znojem hrvatskim, a opet u potpunom smislu jodnog mo­ dernog odgojilišta, previđena svim od­ gojnim, higijenskim i pedagoškim po­ trebama, uzorna i bez primjera, palača koja će biti najsvijetliji spomen hrvat­ ske kulture, koja će služiti na diku i cijeloj našoj državi, palaca kojom bi se ponosio i veliki narod Goethea, Schi- lera, Heinea i Wundta, palača u kojoj će zamirati svaki atom nacijonalne dege­ neracije i kulturne dekadenske hrvat­ ske budućnosti, jer su u toj basnoslov­ noj palači hrvatske majke i hrvatski očevi svojim dalekim pokoljenjima po­ digli i uskrijesili čisti i tipični Pešta1 o z z i a n u m. U utorak oko 10 sati pr. p. uz tonove mostarske Hrvatske Glazbe primicala se ovoj sjajhoj palači duga i veličan­ stvena povorka sastavljena od hrvat­ skog naroda obaju spolova i obiju re­ ligija, čije su redove krasili i mtjogi Napredkovi gosti iz provincije, a naj­ veći ih se broj vidio iz Brčkoga, Mosta­ ra, Konjica i 'Ljubuškoga. Nakon što je u kućnoj kapelici presvij. g. dr. Šarić po obredima katoličke crkve Oba­ vio čin posvete ove kapelice Napredkov je vrlo zaslužni predsjednik gosp. �»truna 2 Страка број 174 Uro »PRAVDA* — „ПРАВДА* Ta udarit u velikom blagovalištu, koje bijaše ukusno okićeno i urešeno slikama naših vladara, nekih inače po Napredak zaslužnih muževa, te slika­ ma, koje predstavljaju svijetle momen­ te hrvatske prošlosti, održao pozdrav­ ni govor i Napredkov Srednjoškolski Konvikt u Sarajevu, proglasio otvore­ nim. Na ovom divnom djelu tom pri­ godom izrazili su svoje čestitke Napredkovu središnjem odboru u ime na­ še vojne vlasti general g. Hadžić, a ci­ vilne g. dr. Milan Srškić. Od vlade bi­ jahu prisutni još i gg. Šćepan Grđić i dr. Krsmanović, od Gajreta g. dr. Karamehmedović, od društva Jugoslavenki predsjednica gđa Jojkić, od mostar­ skog »Hrvoja« profesor g. Salih Baljić, te izaslanstva i predstavnici »Trebevića«. Hrvatskog Radiše. nekih vjersikh oblasti, većine 'Napredkovih podružni­ ca. te mnogih i mnogih mjestnih i pokrajinskh korporacija. Čudno malo iz­ gleda. da se nije ovdje pojavio — inače kulturno, društvo — Sarajevski Soko, pa Gradska općina, pa mnoga predstav­ ništva' mjesnih srednjih škola, te i još neko drugi. Poslije čestitke svi su go­ sti preduzeli pregledavanje same zgra­ de, a oko 121/. niz Bolničku ulicu vi­ djele su se silne grupe i grupice ljudi, koji se u grad povraćaju, a svaki je prijatelj Napretka na svom licu i u svom srcu nosio neko ugodno iznenađenje i utisak jednog gigantskog djela, koje je zdala neumorna ruka hrvatske inteli­ gencije i ncprocjeniva požrtvovn^st hrvatskog naroda. Oko 3 sata po podne isti dan opet je sve vrvlielo u zgradu i oko zgrade, ali ovaj put publika je išla u jednu veliku dvoranu prvoga sprata gdje se održa­ la ovogodišnja Napredkova glavna skupština. Tiho, lijepo i dostojanstveno predsjednice g. Tandarić skupštinu ot­ vorio i pozdravio. Tajnik je isto tako pročitao svoje izvješće, bagajnik svoie, predloži sravnjeni i prihvaćeni, podije Ijen apsolutorij starom odboru, koji je također j ponovno Izabran, stvoren proračun, odobreno utemeljenje Zrinjsko-Frankopansk^. Zaklade, javno i je­ dnoglasno osuđeni razbijači Napredko­ ve Spomeapioče u Zakladnom domu, a isto tako i Vasilj Grđić zbog poznatih njegovih ispada proti pojedinaca kao i cijelog Napredkova središnjeg odbora, te'uz pjevanje »Lijepa naša domovina« skupština je bez buke i bez upadica, bez trvenja i izazivanja, bez vfijedanja i bez policije,, tiho, kulturno i dostojan­ stveno i završena. Iz izvješća tajničkog vidjeloi se na pakove je sve zapreke nailazio Napretkov odbor u svome radu, ali usprkos svemu tome blagajnik izvijesti, da je Napredak imao jedan kolosalan prihod u ovoj godini, koji još malo pa bi dose­ gao 2 milijona kruna. Narpedak je na ovoj njegovoj visini održalo samo to, što je njegov odbor i na djelu stalno ostao konzekventan. da je Napredak kultur no društvo svih Hrva­ ta bez razlike stranaka, šfo u nas u našem kukavnom i jadnom Gajretu nije bilo moguće još nikada pro­ vesti. Kad sravnimo: šaka bosanske katoličke sirotinje i stotine i stotine hi­ ljada muslimanskih bogataša, milijone Napredka i Gajret samo sa temeljnom glavnicom, Napredkove zgrade koje danas (samo Zakladni Dom i Konvitk) predstavljaju jedau investiciju do 50 milijona kruna i Gajret bez i jednog va­ • ; ’ ( ljana ormara i koji se savire po maga­ zinskim prostorijama židovskih meza­ nina, onda dolazimo do zaključka, da Gajret u ovakovom stanju kao što je sada- nije naš nikakav ponos, nego li naša- grdna i crna sramota. — Inteligencija je Gajret upropastila, isto kao što je i 7apredak uzdigla; ali na Gajretovoj skupštini riječ vode samo strančari, oni se reproduciraju i svađaju, iz­ bijaju kapital u svoje, stranačke svrhe, a na Napredkovoj skupštini nije se ni javio ni Mandič, ni Sunarć, ni Cankar,’ ni Boić, nego su govorili samo kultur­ ni radenici — govorio je profesor Mijo Vučak — sigurno najveći, naisolidniji i najsavjesniii kulturni radenik u Sara­ jevu. Nad kulturnim podizanjem kato­ ličkog dijela našega naroda bdije nje, gova svjesna i ozbiljna, svjetovna i du­ hovna inteligencija, a tvoja kulturna pitanja — islamski narode u Bosni i Hercegovini — rješavaju do zubi nao­ ružani policaji i žandarmerija, a ti si jadan i žalostan dek tvoju kulturu i tvoj moral budu branile i čuvale batine i bodovi »humane« bosanske policije. * I । I I smije kazati jer bi i nju ubili. Ile Cukara nam prijeti da će nas sviju iz kuća istjerati. Cijeli ovaj događaj je prijavIjcn sreskom načelvtsu, od kojega za­ htijevamo, da povede najstrožije izvide proti zlikovaca i preda ili sudu. Vrijeme je jedan put, da se postavlja neki red. Nijesu Muslimani predmet, na kojem će se iskaljivati hrišćanska obijest. Čišćenje u radikalskoj stranci. Radi čokorilovskog pisanja »Srpske Riječi«, u Sarajevu. »Balkana« u Beogradu i »Srpskog Naroda« u Zagrebu isključila je radikalska stranka neke svoje članove među njima Stijepu Kobasicu i cijeli zagrebački mjesni odbpr. »Srpski Narod« prestao je biti glasilom radikal_ke stranke. Znali smo mi i do sada, da Cokorilo. makar bio neubrojiv i zreo za kavez, nije osamljena pojava, pa nam je drago, da su makar i okasno, stale o tom voditi računa radikalska i neke treznije beogradske novine. (»Nar. Slob.«) I ; | i i । ; j i »Javna bezbjednost«. Kakav red i mir i sigurnost vlada u našoj državi, dokazuju ove žalosne vijesti, koje va­ dimo iz beogradske »Tribune« od 2. Poslije Napredkove skupštine u vrtu jula: »Kraj podrinskih hajduka. je oko 5 sati otpočela velika pučka sve­ Potera ubila je u planini Vidojevici čanost, gdje su učešća uzeli silni posje­ oglašenoga hajduka Milana Belića. tioci medu kojima se opažao i vrlo lijep U daljnoj poteri žandarmi 'uhvatiše u broj muslimana. Za vrijeme cijele sve­ selu Lopatama (okr. tuzlanski) hajdu­ čanosti. koja je potrajala do iza pono­ ka Sremčevića a hajduk Budimir Jovaći briljantno je svirala Hrvatska Glaz­ nović ubio se sam. da ne bi dopao ba iz Mostara, a i naš" je sarajevski poteri u ruke. »Trebević« otpjevao nekoliko divnih Pogibija hajduka u Sumakomada. Nešto iza 12 sati svečanost d i j i. Oglašeni hajduk Milan Spasić uje zaključena sa zajedničkim sviranjem bijen je u Belosavcima; drug mu Svei pjevanjem naše narodne himne pri če­ tozar Marković ubijen je na" putu za mu je jednom Čovjeku (kako čuh ne­ Bugarsku u Svrnjigu. Treći učenjem kom liječniku L. iz Državne Bolnice) hajduk Miloje Colić umakao ie u Bu­ jedan naš mladi časnik-Zagorac rukogarsku, nu preduzete su mere, da sa pipateljno pokazao što se u Evropi či­ tamo pronađe.« ni pri pjevanju jedne narodne himne. Ovo su plodovi državničkog iada Kad je svečanost dovršena valovita je ministra Pribićevića, koji je kroz obujica svijeta potekla Bolničkom ulicom samnaest mjeseci rukovodio unutarnje prema Sarajevu, a jedna vesela družba poslove naše zemlje i uspostavio »uzo­ naših dragih Zagoraca pjevala je onu ran« red i mir, kojega uspjehe danas omiljelu: »K a j nammoreju. m oteško osjeća zemlja i narod. A kakva reju........?« Inž. M. CeUć. bezbjednost imetka i osobe vlada u Besa,, to je nama dobro poznato iz bez­ broj slučajeva napadaja i zuluma na muslimansko dobro i živote, a to je is­ kusio i sam general Terzić pa svojoj >sobi. U nas bi trebalo zavesti potjere Razbojnički napadaj u Zenici. Alaga žandarske, da zaštite muslimane od div­ Mušinović muhtar, Mumin Bečić i Durljačkih nasrtaja, otimačina i pljačkanja. mo Sahinović te sela Viduše (kot. Ze­ Ali u Bosni se radi o zaštiti muslimana, nica), prijavljuju slijedeći razbojnički pa nema žandara, a u Srbiji se štite srpnapadaj: Na 25. juna t. g. pošla su naša sko-pravoslavni, pa z; to lično ministri djeca u šumu zvanu Gnjilice, da uberu idu tješiti uplašeni narod, a onda šalju trešanja, pa su napadnuti od Riste i čete žandarske da ubijaju napadače. Mitra Palete, Steve i Manojla NikoliHoće li se i u Bosni poduzeti slične ća, te Staniše Mdrkovića i Pere Gejastrogđ mjere? Hoće li jednom i musli­ ka. koji su djeci oteli gunjeve, fermene, pasove, kape i obuću, te sepete sa | mane uzeti u zaštitu zakon o redu u zemlji? Hoće li i muslimani jednom po­ trešnjama i špagove sa sjekirama jer stati ravnopravni građani, koje država su usput i dtva ponijeli. Od stvari što jednako Sliti zakonom i obranom od su oteli od djece što nije vrijedilo to zlikovaca. su isjekli, a što je valjalo До su odnijeli. Na djecu su pucali iz pušaka ali sre­ Podjela mandata. Zrema izbornom ćom nije niko pogođen, samo su kame­ zakonu za ustavotvornu skupštinu koji nom ozlijeđeni sluga Mehage Bećića te je u Narodnom Predstavništvu u gene­ Ibrahim Gađun i Agan Šahinović. Kod ralnoj debati usvojen možemo već sa­ Jove Gnjatije bili su kopači isti dan i da iznijeti kako će naša buduća usta­ kad su djecu ugledali na bijegu, izletjeli votvorna skupština u glavnom izgleda­ su i zasjeli u pšenicu i pucali na njih ti s obzirom na podjelu poslaničkih man­ Ile Cukara i Uroš Stevanović. Ile Cudata prema pokrajinama, okruzima i kara je pucao iz revolvera a Stevano- • gradovima. Prema tom izbornom za­ vić iz repetirke. Svjedok žena Đorđe j konu dobiv Srbija u granicama od go­ Stevanovića koja je vidjela da su gor­ dine 1914. — 157 poslanika i to po ok­ nja dvojica dočekala djecu ali da ne I ruzima: užički 5, pođrinski 8, valjevski ! ' • i : I i I Bilješke. F E L| T O N. A. Hifzi Bjelevac; Rene Logotetides. j I i ; (6i) XVI. Bijeg Papadoplosov nije primijećen niti otkri­ ven. Kod prozivanja njegova imena nije bilo, a me­ đu tolikim kažnjenicima nije se zapažala njegova odsutnost. Prošao prvi dan, drugi i došao treći.., Rene je postala neodlučna, mučaljiva. Zija se držao na oko miran, ali i on je bio nemiran. Iza ručka, kada su šetali dvorištem približila se Rene Zijau i upitala ga: hoće li večeras. Zija nije odgovorio. Raz­ mišljao je a onda reče: „Jest Rene, večeras ćemo ostati iza drugih i skriti se za drvarnicu... Ti gledaj da si ovdje u blizini.« Rene pogleda drvarnicu, odvoji se od Zija i pođe onamo. Ogleda drvarnicu, prođe dva puta okolo, izmjeri pogledom ztd, preko kojeg je pobje­ gao Papadoplos i reče u sebi: »Ako je uspio pobjeći dosta je da se je sam spasio! Zašto bi on kušao još jednorri da bude zat voren?« Prolazeći ispod zida omjeri visinu prozora i osluhne kako se vali mora razbijaju tu pod zidom o kamenu pećinu, pa pomisli, da bi’ noćas mogao još i njezin grob biti za tim zidom. Pa svejedno je: ili tako, ili tako... Rene se opet vrati drvarnici i uniđe u zahod, da pogleda može li se tu gdje sakriti. žfja je lutao prostranim dvorištem, a da se nije ni s kim sastao. Išao je brzo, pa su se neki i okrećali i gledali ga, no on to nije ni primjetio. On je mislio samo na jedan čas; noćas kada vidi bijel "znak na prozoru... Od zapadne strane navlačio se crn oblak i iz­ gledalo je, da će svaki čas početi kiša padati. Bila je sparina, vruće. Kažnjenici su posjedali u hlado­ vinu i razgovarali u grupama. Dvojica vojnika-čuvara šetali mrzovoljno između njih onako i nepazeći na nikog. Bili su to stariji ljudi i razmišljali o svojim prilikama. U to je počela padati kiša. Najprije krupne kapljice, a onda se spustio pljusak. Kažnjenici poč­ nu odlaziti s dvorišta, a Zija se neopaženo odvoji i iza zahoda sakrije se za daske kraj zida. U isto •vrijeme izađe Rene iz zahoda i zavuče se među daske. Zija je polagano zovne: „Renel Dođi ovamo... « Kao mačka, u sivom ogrtaču provuče se Rene iz­ među dasaka i dođe do Zija-a. 1 On joj stisne ruku i reče: ; • I i । 5, beogradski (bez grada Beograda) 5, smederevski 5, kragujevački 6, morav­ ski 7, požarevački 9, krajinski 4, timoččkl 5, pirotski 4, niški 7, vranjski 8, toplički 4. kruševački 6, rudnički 3, čačanski 5, prijepoljsko-beranski 4, zvečansko-raški 5, metobijski 6, prizrenski 4. kosovski 6, kumanovski 4, skopski 5, tetovskj 5, bregalnički 3* tikveški 3, bitoljski 8, ohridski 3, grad Beograd 5 ili 6 ili 3. Naša Bosna i Hercegovina imaće svega 63 poslanika i to okruži travnički 9, .mostarski 9, sarajevski 10, tuzlanski 14, banjalučki 13, bihaćki 8, Dalmacija unutar đemarkacionih linija 11. Hrvatska i Slavonija s Medumurjem 92 i to srijemski okrug 14, virovitički 9, požeški 9, belovarsko-križevački 11, varaždinsko-medumurski 13, zagrebač­ ki bez grada Zagreba 17, modruško-riječki 8, licko-krbavski 7. grad Zagreb 4 ili 5 ili 3. Slovenija s Prekomurjem unutar đemarkacionih linija oko 38 sve­ ga. Crna Gora sačinjava u granicama današnjeg vladinog povjereništva jedan izborni okrug sa 8 mandata. Banat u granicama određenim po pariškoj kon­ ferenciji 20 i Bačka 25. Ukupni pregled bio bi ovaj: Srbija s Beogradom 157, Crna Gora 8, Bosna i Hercegovina 63, Hrvatska i Slavoni­ ja i Medumurje sa Zagrebom . 92, Sio venija i Prekomurje s Ljubljanom (3 iz borna mandata) 38, Banat 20, Bačka i Baranja 2, Dalmacija 11. sveka oko 414. Naravski da ovaj projekat može još u specijalnoj debati doživjeti izvjesne promjene, ali se slike u velikom neće izmijeniti. Kvalifikovanih poslanika ima­ će Srbija 27, a ostale pokrajine 21vPosebne poslanike imaju samo oni grado­ vi, koji imaju preko 30.000 stanovnika. »Tolerancija«. »Epoha« od 2. jula, donosi ovaj telefonski izvještaj iz Subotice: »Ovih dana ovdje se pronosi vij'est da će naše vlasti uzeti u posjed ■subotičku katoličku crkvu, koju je Ma­ rija Terezija ' 1740. godine zidala, radi uspostavljanja pravoslavnog episkopa­ ta. Na ovu je vijest održan veliki pro­ testni miting Bunjevaca u »Pučkoj Kasini«, na kome je donešena rezolucija kojom se protestuje protiv ovakvog rada naših vlasti i određena je deputa­ cija koja* će otići u Beograd i kod Mi­ nistra Vjera najodlučnije protestovati.« Ne znamo koliko je istine u ovoj vi­ jesti. ali je sramota za doba u kom ži­ vimo, da se u opće o ovakim djejima i pomišlja. Tolerancija vjerska i plemen­ ska osnovni su princip za normalni raz­ voj države i društva. III Ulili III ии пи-- -fmiTlrrri.ЖД1 Iz naše organizacije. Kotarska Skupština naše organizaci­ je u Žepču održana je dne 26. juna t. g. i u kotarski odbor izabrana slijedeća gospoda. 1. Nezir H. Nalić, predsjednik, 2. Derviš ef. Omerović podpredsjednik. 3. Hifzi ef. Husejnagić, tajnik, 4. .Salihaga Cijkić. blagajnik. U odbor bez fun­ kcije izabrana su gospoda: 5. H. Malićbeg Maličbegović, 6. Numan Osmanefendić, 7. H. M. Hasan •Mulasmajič, 8. Ašir Mulasmajič, 9. Hafiz Hasan Odžačkić, 10. Halil Imanović, 11. Mehmed Prosko, 12. Hazim ef. Muftić, 13. Tlašim Mujić, 14. Hurmo Maličbegović i 15. Asim ef. Bajrić. »Sada je početak... Eno gledaj, odavde se vidi prozor na zidu.. ■ Lijevo, iza zahoda proći ćemo kada ugledamo znak. . . — A ako ne dođe Petro?» upita tiho Rene. Zija-a kao da nešto ubode u srce. Neodgovori ništa. Kiša je padala a kapi se cijedile s dasaka na njihova odijela, pa su kroz po sata bili mokri. Pod ■ njima se zakuvala prašina s vodom, a neugodan zadah širio se od zahoda. Zija je šutio i razmišljao, a Rene-gledala nje­ govo, kao iz kamena isklesano lice na kojem se nije ni jedna žilica micala. Njegove velike crne oči bile su nepomične isto kao i lice, kao i misao nje­ gova,, kap čitavo biće. Vrijeme je prolazilo, kiša nije prestajala, nas­ tao sumrak i počela se spuštati noć. Rene naslonjena na Zijaovo koljeno sjedila je na jednoj slomljenoj' daski i oboje gledali samo u jednu tačku tamo na zidu gdje je bio prozor kroz koji je njihov pogled išao još dalje u susret smjelom Grku. Nastaviće se. Muslimani, čitajte i širite „Pravdu“! �ЛРАВДА* — »PRAVDA. 174 — Broj „Централном Одбору Ј; М. О;“ I vi ispit i da uzaludno' troši hiljade na Ha руке r. Сакиба Коркута. Овај i današnjim kolosalnim skupoćama. Котарски Одбор на својој консти-гуирајућој сједници једногласно . je закључио да се душом и срцем солидарише с Вашим кораком протиу Круља. Живили сви они, који тавко енергично знаду бранити част Муслимана! Жепче, 30. јуна 1920. [ : I i | i I Котарски Одбор. PravednostnašeM Skoro će se navršiti dvije godine ot­ kako mi muslimani u Bosni i Hercego­ vini zbacismo sa sebe teški jaram apsolutističko-birokratske Austro-Ugarske i u nadi, da se nakon punih četrdeset godina riješavamo našeg kulturnog i političkog ropstva, sa oduševljenim en­ tuzijazmom pozdravismo proglašenje naše slobode i ujedinjenja. Te su dvije godine jedna prilično velika epoha u historiji naše nove države. Mi smo mu­ slimani sa potpunim pravom očekivali, da će promjenom državnopravnog po­ ložaja nastupiti sasvim nove bolje pri­ like za naš socijalno politički život Dvije su godine na izmaku otkako mi očekivasmo mnogobrojnih blagodati od naše nove uprave, ali na žalost sva ta naša očekivanja i nade, koje smo u to polagali bjehu voks klamancis in deserto. . U mjesto, da je naša nova uprava na. stojala kroz to vrijeme ublažiti naše nevolje, ona nam naprti nove, uslijed čega se može slobodno reći, da živimo još u dobi pogoršanog austrijskog ap­ solutizma, koji nam je mnogu neugod­ nu uspomenu ostavio. . Odmah iza prevrata je počela bb« sanska vlada uvoditi neke nove »ured­ be« i novi način državnog uređenja ra­ di 'čega je i zavitlala ova disorijentacja u svim našim javnim poslovima. Cva je dlsorijentacija bila samo na šte­ tu nas muslimana, jer se naša slada na njezin račun dade na posao, da se sa ovakvim mutnim prilikama bkjr.ste ra­ zni »mučenici«, koji bi drugdje dobili naziv pljačkaši. Bosanska vlada nije birala sredsta­ va kako će što bolje usrećiti i obilno nagraditi »viteška« djela raznih »muče­ nika i mučenica.« za podnešene »muke« za vrijeme Švabine vladavine. Poče im izdavati razne koncesije i izvoznice, koje od prevrata pa sve do danas bje­ hu jedno od najboljih .sredstava za obo­ gaćivanje. I nećemo pretjerati ako us­ tvrdimo. da su tim Izvoznicama mnogi i preko naći postajali milioneri. Trgo­ vina sa izvoznicama. koja je odmah iza prevrata bila uzela veliki mah, bje­ še koncesionirani obrt privilegovanih pravoslavnih građana u čijim se ruka­ ma još i danas nalazi. ' Osim toga svakom je dobro poznato, da je iza prevrata ostalo mnogo upražnjenih mjesta u raznim državnim služ­ bama a da i ne spominjemo na novo kreiranih mjesta od prevrata do danas. Naša je »pravdoljuibva« vlada gleda­ la i s Tim nagraditi svoje pravoslavne mučenike« i »mučenice« postavljajući ih na najvažnija mjesta. Ni jedno bolje mjesto u državnoj službi nije ostalo prazno, da ga nije naša »pravdoljubi­ va« vlada popunila sa kojim svojim 'PJ^oslavnim« ne gledajući na to, je јјф to stekao nužnu kvalifikaciju ili nije i je li za to osposobljen ili nije, nego po onoj narodnoj lozinki: Hajde brato nek je više vojske. I dok ta na­ ša »pravdoljubiva« vlada popunja još i danas najbolja i sa najvećom odgo­ vornosti skopčana mjesta u državnoj službi sa svojim pravoslavcima, ne gle­ dajući na sposobnost i svršene nauke kao što je to kod vlaseničkg predstoj­ nika, koji osim suhoparne gimnazijske naobrazbe ne posjeduje nikakove dru­ ge, a da I ne govorimo o višim našim upravnim činovnicima kao n. pr. tuz­ lanskom okružniku, dotle ta ista vlada kod nas muslimana traži i u jajetu dla­ ku. Ta naša »pravdoljubiva« vlada po­ stavlja kotarskim predstojnikom jednog pravoslavnog gimnazilalca bez ikakove akademske naobrazbe dajući mu svu vlast u ruke, da može među osta­ lim proganjati tamošnje muslimane, a ovamo upućuje jednog muslimana koji je prije dvije godine na univerzi svršio pravne nauke i namješten kod jednog ovdašnjeg kotarskoga ureda perovodnim vježbenikom, kđli kao takav još i danas funkcionira, akoprem su njego­ ve kolege još davno bili unaprijeđeni u viši člnovni razred, dok se bd ovog .muslimana traži, da polaže još nekako- " | | i ’l Pitamo ovim našu vladu, da li misli već jednom preštati sa zapostavljanjem nas musimana, čiji vapaji radi toga đanomice rastu? U prvom redu moramo na ovom mjestu konstatovati, to da setakovim postupkom naše vlade prema nama muslimanima, u veliko krnji ugled države, ubija volja u nama muslimani­ ma, koji smo isto toliko ljubavi prema državi pokazali prije rata, za vrijeme rata i nakon oslobođenja koliko i ostali naši sugrađani. U drugom redu pak najenergičnije ustajem^ proti ovakovog protekcionizma privilegovanih elemena­ ta i tražimo, da se već jednom presta­ ne sa zapostavljanjem nas muslimana, koji smo isto toliko sposobni koliko pravoslavni ako ne bolje i da se od sada podjednako uzimaju u zaštitu i. interesi nas muslimana. T urska. Turska je 26. pr. mj. trebala potpisati’ । mirovni ugovor. Akcija nacionalista i boljševički pokret u Turskoj diktiraju I antanti potrebu skorog i definitivnog I riješenja istočnog pitanja, naročito kad I se jasno vidi • tendencija Turaka i svih muslimana, da se lislovi mirovnog ugo­ vora s&sviin izmijene. Međutim turski delegati, koji su trebali da budu 26. ju­ na ranim jutrom u Parizu, pošli su na put tek 25. Veliki vezir, koji stalno bo­ ravi u Parizu, predao je konferenciji mira memorandum s izvjesnim brojem 'opasaka na tekst mirov.nog ugovora. Veliki vezir primio je iz’ Carigrada tele­ gram, u kome se njemu javlja, da je odgovor Turske na mirovne uvjete go­ tov i da ni pod koju cijenu ne potpisu­ je mira, dok u Pariz ne stignu delegati Džemal paša i Rešid beg. Za slučaj, đa bi saveznici pokušali prisiliti velikog vezira na potpis ugovora, on to može uč.initi samo na temelju turskog odgo­ vora saveznicima. Glavne su tačke ovog odgovora sli­ jedeće: 1. Turska odbija davanje Tracije i Smirne Drčkoj i zato navada' religioz­ ne, historijske i etnografske razloge protiv grčkih zahtjeva. Turska traži, da grčko-turska granica ostane kao g. 1913.; 2. Turska priznaje neodvisnost Arme-‘ I nije i pristaje, da joj ustupi dio provin1 čija Van, Bitlis i Erzerum, ali traži za ove izgubljene teritorije naknadu; 3. Turska priznaje vladu Hidžasa i ( usvaja osnovu mandata nad Sirijom : i Mesopotamijom, ali traži, ’da turski delgati budu pušterti kao ravnopravni u komisiju, koja će određivati graI niče; 4. Turska pristaje u prinfipu na reI žim međunarodne kontrole Dardanela. ; ali traži, da bude zastupana u kontrol- . noj komisiji za Dardanela. Nadalje će turska delegacija još naknadno prote­ stirati protiv savezničkog riješanja pi­ tanja dardanelskih moreuzina, jer se to i riješenje kosi sa turskim suverenite- I tom. z Znajući, za ove turske protupredloge i saveznici šu u Boulogne sur Mer dali Grčkoj mandat, da napadne organizi­ rane čete Kemalpaše i da- silom svojih divizija počne provađati u ime antante versailleski mirovni ugovor. Turska je uzela taktiku zavlačenja kao Njemačka. G. Venizelos je zagarantirao saveznici­ ma, da će grčke trupe pobijediti sve struje, koje su u Turskoj protivne pot­ pisu mirovnog ugovora. Ali ovo nepomirljivo držanje ttyske delegacije u Parizu ima svojih poseb­ nih razloga. Turska računa na snagu muslimanskog svijeta Azije, Afrike i In­ dije. Većina muslimanskih plemena sto­ je na stanovištu, da Turska mora osta­ ti velika sila i da nije pravo, đa njenu ulogu na istoku preuzme Grčka. Vođa indijskih nacionalista Ganghi pos'ao je indijskom podkralju pismo, u kom pro­ testira protiv mirovnog ugovora, da će svi nacionaliste ustati protiv engleske vlade u Indiji, ako se Turska prisili na potpis versailleskog ugovora bez veli­ ke revizije, koju je najavila londonska vjada. Ne samo da će u tom slučaju muslimani- zastupati turske interese,’ nežo će oni za sobom povući i sva hindusla plemena. Zatim je podkralj pri­ mio memorandum od 92 uglednih sunitiskih muslimana, koji zahtijevaju iz­ mjenu ugovora s Turskom. U protiv­ nom će slučaju, veli se u pismu, pre­ stati priznavati indijsku vladu počam od 1. augusta, a za njima će poći i svi hinduski vođe. Ove su okolnosti prisilile saveznike, da obećaju reviziju ugovora s Turskom. Sad je pitanje, u koliko će se ova re­ vizija poklapati s interesima musliman­ skog svijeta. Saveznici su u svakom slučaju prisiljeni da pomirljivo djeluju među nepomirljivim elementima u ko­ lonijama. Znajući za pokret muslimana, turska sultanska vlada zavlači riješavanje istočnog pitanja i polaže velike nade u akciju Kemalpaše i njegovih trupa, pa u boljševičko nadiranje u Per­ ziju, zatim vjeruje u snagu muslimana iz Indije. Ali su saveznici ovlastili Grč­ ku, da ratuje na istoku. Oni nisu di­ rektno upleteni u rat većeg stila na is­ toku, nego igraju ulogu • mirnoga posmatrača. Saveznici su nepomirljivi. Turska je nepomirljiva. U tu nepomir­ ljivost ušlo je grčko oružje kao najvaž­ niji faktor. Veliki je vezir nedavno iz­ javio francuskim žurnalistima, da Turskaska nikad ne će pristati na mirov­ ne uslove. ugovora. Dakle, borba ima da se vodi. Istočno je pitanje ušlo u zadnju fazu svog konačnog riješenja. « Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Sjednica ministarskog savjeta. Na današnjoj ministarskoj sjednici, koja je trajala od deset časova prije podne do /cdnog poslije podne. Ministar Unutraš­ njih »Djela referisao je o rezultatima svoje inspekcije u južnim krajevima i predložio mjere, kojima će se osigurati* javna bezbjednost u njima, a koje je Ministarski Savjet usvojio. Na sjednici je također usvojen predlog zastupnika Ministarstva Trgovine i Industrije o sporazumu Cehoslovačke Republike i naše Kraljevine o izvozu u Cehoslovačku. Ministarski Savjet raspravljao je pored toga druga važna pitanja, koja su bila na dnevnom redu. Demisija đra Trumbića. »Hrvat« se bavi pisanjem »Balkana« obzirom na glasine o demisiji đra Trumbiać i veli, da bi bila upravo narodna nesreća, kad bi Trumbić sada demisionirao, jer je danas potrebniji nego ikada, da se kon­ tinuitet naše vanjske politike ne preki­ ne i da ona ostane i dalje u rukama čo­ vjeka, koji se pokazuje dalekovidnim i gipkim diplomatom. U interesu je cijele Jugoslavije, da se glasine o Trumbićevoj demisiji ne obistine. Mađarsko rovarenje. Mađarska dru­ štva za obranu teritorijalnog integrV teta bivše Mađarske ne prestaju širiti propagandu u našoj Kraljevini. Ta se propaganda sastoji u rasturivanju raz­ nih brošura, u slanju špijuna, koji hra­ bre i draže mađarsko stanovništvo, a osobito mađarsko činovništvo na pa­ sivnu rezistenciju prema našim vlasti­ ma. Da je ta propaganda inspirisana od mađarske vlade najbolji je dokaz izja­ va dr. Josipa Ajtaija, ministarskog sa­ vjetnika. u mađarskom listu »Az Est«, da je najglavnija zadaća Mađarske, da u okupiranim krajevima podstiče i odu­ ševljava stanovništvo na ustrajnost u narodnoj borbi. VANJSKI POLOŽAJ. Nov rat na Istoku. Prema vijestima iz Carigrada Mustafa Kemalpaša nare­ dio je opštu mobilizaciju, kako bi bio u mogućnost: da napadne Francuze i Grke. Proširenje revolucionarnog pokreta. Iz Ancone stižu vijesti, da icvolucionarni pokret postaje sve žešći. Premda vladini izvještaji vele, da pokret jenja­ va, revolucionarno gibanje se naprotiv širi tako, da je zahvatilo i okolišna nije, sta Jesi, Chiaravallle 1 Siniglaghu. Ge­ neralni štrajkovi proglašeni su u goto­ vo svim ovećim mjestima, Vlak, koji je na 27. o. mj. išao prema Anconi, bio je napadnut od pobunjenika. Osam put­ nika je ranjeno, a pet ih je iste, noći umrlo. Sutradan, na 28. napadnut je je­ dan vojnički vlak. Jedan je poručnik ubijen, a tri su stražara teško ranjena. Prekjučer u noći jedna grupa pobunje­ nika navalila je na vojarnu karabinje­ ra bombama. Vojska koja je priskočila u pomoć karabinjerima, bila je sa obliž­ njih prozora napadnuta kamenjem i puščanom paljbom. Opazilo se. da su i žene sa prozora pucale. Revolucija u Sesi. U Sesi je buknuo ustanak. Pobunjenici su osnovali crve­ nu vojsku i preuzeli vlast u svoje ruke. Sve javne zgrade su zaposjednute od uštaša. Upravu građa, nakon što su ga pobunjenici zauzeli, vodi revolucionar­ ni konvent. U ustanku učestvuju repu­ blikanci. anarhiste i socijaliste. Sve br- i СтранаЗ. zojavne i telefonske te željezničke ve­ ze su prekinute. Na ulicama su podig­ nute barikade. Pri zauzeću grada došlo je do krvave borbe sa vojskom, koja je bila prisiljena preplivati rijeku, kad su pobunjenici digli u zrak sve mostove, ^roj žrtava je velik. Pobuna se širi u cijeloj provinciji. Na svim stranama bi­ ju sežestoki bojevi s vojskom, koja u svim okršajima podliježe, jer su i u nje­ nim redovima prevratni elementi u ve­ ćini. Šta stoji Albanija Italiju? Albanija košta Italiju od 1918. do sada oko se­ dam milijardi lira i oko stosadamdeset hiljada malarijom zaraženih vojnika i oko dvadesetpet hiljada umrlih od te bolesti, koji su ostavili svoje kosti u Albaniji. Pri napuštanju ostale su u unutrašnjosti Albanije ogromne količine raznovrsnog materijala na primjer: svi strojevi, željeznice, dokovi i dr. Ovaj gubitak ne ulazi u gornjih sedam mili­ jardi. Gubici Talijana pred Valonom/ Za posljednjih borba oko Valone Talijani su imali nada sve teške gubitke. Putnici, koji dolaze iz Prištine i Prizrena pri­ čaju. da su Albanci u pogranične kra­ jeve kraj naših granica smjestili svu si­ lu talijanskih zarobljenika. Talijana je za posljednjih okršaja palo'preko 300, a ranjenih imade preko 700. Zaroblje­ na su 4 talijanska pukovnika, te više drugih oficira. Kaši dopisi Kladanj, 4. jula. (Oduzimanje duhanskih dozvola). Bez ikakova povoda, bez razloga i temelja oduzimaju se duhanske dozvole musli­ manima i to sve pod potpisom, nekokova Šoltesa. Da se oduzimaju na teme­ lju min. naredbe od 11. decembra 1919. ne bi nam krivo bilo, ali se oduzimaju po nekakovoj ujdurmi. Ostavljaju se bogatijima, čak onima, koji su uz cio rat čuvali kuće i koji su se ratnim pri­ likama obogatili. Mi ovaj put izlazimo ovoliko u javnost. Poslali smo svoje žalbe na delegaciju min. financija, a isto i privr. narodnom predstavništvu u Beograd, neka i oni vide kako nas tu­ zlanska financijska direkcija usrećuje, neka vide kako se od slabog i siro­ mašnog oduzima a daje se bogatom. Cundo! Oštećeni. Pale, koncem juna. Za vrijeme prevrata prije godinu i po meni je dao žandarski vakmajstor na Palima g. Perković jednog konja go­ tovo krepana koji je bio vlasništvo žandarske postaje. Ja sam konja lije­ čio i hranio godinu i po dana, te sam na njeg potrošio preko dvije hiljade kruna. Prije osam dana dođe mi Risto Kovačević težak iz Ljubogošće rekav­ ši da je dragovoljac i da mu je g. ve­ terinar kod kot. ureda rekao da od mene oduzme konja i sebi prisvoji što je : učinio. Sve moje pritužbe proti ovom postupku kod žandarske postaje u Palima ostale su bez uspjeha. Pošto sam sa ovim neopravdanim i nezakonitim postupkom oštećen preko 2000 K tražim, da zem. vlada odredi, da se provedu izvidi o mojim navodi­ ma i da mi se moj konj odmah povrati ili doznači odšteta od 2000 K, ier ja nijesam dužan trpjeti štetu i snabdijeva­ ti konjima nazovi dobrovoljce. Kasan Kadrtć. Domaće vijesti PRENOS KOSTIJU VIDOVDANSK1H JUNAKA. Sutra poslije podne u 2Ч; sata stićiće vozom iz bratske Češke ostatci Gavrila Prin­ cipa i drugova, koji su svoj život žrtvovali za ideju, koja je nakon mora prolivene krvi postigla svo­ je ostvarenje. Od dulje se vremena sprema osobito Sarajevo, da se što dostoj­ nije dočeka ostatke vidovdanskih junaka, pa će taj dan po svojoj značajnosti biti jedan veliki dam u historiji našeg mučeničkog na­ roda. Dugo vremena su njihove kosti trunule u tuđini, pa će su­ tra, kad budu spuštene u krilo rođen« grude naći konačno svoj spokoj. Slava iml �.* ' ,■ • Број 172 Broi »ПРАВДА* — »PRAVDA* Стпана 4. Strana SLIJEDEĆI B.<OJ NAŠEG LISTA radi praznika u štampariji izaći će tek u subotu. Narodni poslanik g. Dr. M. Spaho ot­ putovao je prekjučer u Beograd, da prisustvuje sjednicama Parlamenta. Općinski izbori u Bosni i Vojvodini. Kad se usvoji izborni zakon, onda će doći, kako javljaju iz Beograda na red zakon o općinama u Bosni i Vojvodini, gdje se moraju provesti općinski izbo­ ri prije izbora za konstituantu. Drži se, da će se ti izbori obaviti najranije do konca mjeseca septembra, tako da bi izbori za konstituantu mogli početi is­ tom u mjesecu novembru. ; Javna zahvala. Ovim se najiskrenije zahvaljujem svima prijateljima i znan­ cima koji se prilikom bolesti raspitiva­ še za zdravije moga nezaboravnog oca ralimetli S u 1 j a g e P r i j e p o 1 i c a, a naročito onima, koji ga zijaret činiše i prilikom smrti njegovoj' dženazi pri­ sustvovaše. Također neka jc hvala i onima, koji me tješiše u ovoj preteš­ koj žalosti. Sarajevo, 28. juna 1920. Edhem Prijepoljac. Iz općine. Kako doznajemo premješ­ ten je g. tajnik Mehmedbašić sa uprave gradske aprovizacije u stanbeni ured. Ne znamo za sada još šta znači ovo premještenje nalon njegovog četirigodišnjeg poslovanja u aprovizaciji, do sada najtežeg u gradskoj općini i to stanbenom-uredu u kojemu je sada najzamršenije poslovanje. Držaćemo ovo u vidu i po potrebi ćemo se ponovo osvrnuti. Izdavanje šećera. Gradska aprovizacija javlja da će od danas izdvati šećer koji joj je stigao, izdavače se po 7« kg na osobu. Cijena će se kasnije objaviti. Ukinuće časničkih vagona na našim željeznicama. Ministarstvo saobraćaja ■ukinuto je kod osobnih vlakova dosa­ dama časnička odjeljenja pošto je pro­ vedbom demobilizacije ta uredba izliš­ na. Ta časnička kola bila su zaista u mnogo slučajeva posve prazna dok je u drugim vagonima bila stiska, do sa­ me nesnosnosti. .Bilo bi uputno, da se nešto učini, kako bi se stalo na put 1 onim »specialnim« vagonima rezervira­ nim za kurire i visoke goste, koji to u mnogo slučajeva nikako nisu pa da se tako napokon predusretne nesnosnim prilikama kod naših željeznica. Napo­ kon se mora i kod nas nešto učiniti, da sada, gdje nismo u ratu, putujemo, ka­ ko se drugdje putuje za vrijeme mira. Zahvala. »Gajretov« pododbor u Stocu se najtoplije zahvaljuje gg. udrugarima stolačke »Muslimanske Šte­ dionice«, koji su na' skupštini držanoj 28. maja 1920. svu čistu dobit od god. 1919. razdijelili u humanitarne svrhe sjetivši se i »Gajreta« sa svotom od K 5.000.—. Daj Bože, da ovo bude pri­ mjerom i drugim našim novčanim za­ vodima osobito onim sa većim kapita­ lom, te’da se bar djelomično ugledaju u ovaj naš mali novčani zavod. Vlasnici »Kavane Central«. Ovu kava­ nu najviše posjećuju muslimani, kako oni koji borave u Sarajevu, tako i oni koji dolaze iz provincije s poslom. Us­ prkos svemu tome g. Trbojević i Hadži Jusufagić ne nalaze za shodno da drže novine, koje ti gosti u prvom re­ du čitaju. Rijedak je slučai da se na stolu nade »Pravda« I »Hrv. Sloga«. Istina pretplaćeni su na 2 primjerka i »Pravde>, ali i ta dva rijetko se kada u procijepu nalaze. Nekoji su gosti za­ htijevali izravno od g. Trbojevića, da bar sada naruči i drži novine, koje oni čitaju, a on bezobzirno odgovara, da drži novine, 1. ;је on hoće i kdliko on hoće. Šta više, rekaa je prije dva tri dana jednom gospod'.m. koji jc zahtijevao da naruči te novne, da gosti sami kupuju novine i da ne reflektiraju na novine u kavani. Dužnost je svakog kavanara da u prvom redu drži one novine, koje njegovi gosti najviše čitaju, a onda i ostale, ali gospodin Hadžiiusufagić i Trbojević namlativši se para na drugoj strani, fućkaju na mušterije. Najbolje bi učinili svi oni, koji kava­ nu posjećuju, a svojih novina u njoj ne nalaze dovoljno ili nikako, da je jedno­ stavno sasvim napuste. Jer kad gosp. vlanici, nemaju toliko takta i uvidavnosti, da svoje mušteri­ je sami od sebe zadovolje, ovo bi bio najbolji ilačin kojim bi ih u tome pou­ čili. Kongres jugoslavenskih žena u Za­ grebu. Na kongresu jugoslavenskih že­ na prihvaćen je pravilnik, po kojem se osniva Narodni Savez Srpkinja, Hrvati­ ca i Siovenki, a sjedište će mu biti u Beogradu. Sva postojeća udruženja radiće ј dalje samostalno, ali će biti udru­ ženi u Savez. 11111 f1 Vršaća mašina prodajse se sa benzin metorom od 4 konjske sile, koja vrše za dan 50 metara. Do­ bro sačuvana, te vrlo malo rabljena. Upitati kod Centralna drogerija^ Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3. (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Kosi Luxuz-M automobil 24 HP s novim obručevima. 2 rezervna točka najelegantnije fazone može seopmah dobiti. Gosp. M. R. u G. Hvala Vam za priposlano. Kako vidite uvrstili smo. No­ vac nije potrebno slati. Nu budući do­ sta dobro vladate perom, a i pogledi su Vam dosta oštri i nazori bistri, iz­ volite nas se češće sjetiti sa rukopisom. Bratski selam! »PROMET* tehni industr. poduzeće dr. z. o. z. Ljubljana PAPIRNICA » HAMDIJE KOPČIĆA t X J X X X X X X preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i T ♦ školskog pribora. — Narućbe se ❖ Ф obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. »Pravda* Je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ Braća Sudžuhović, sabačije. Mehmeda Oruča, Visoko Porok uredništva. • Vršaća mašina prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile. Upitati kod Benzin 725/746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39'— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima »PROMET* tehnič. industr. poduzeće d. d. Ljubljana, Gradišće broj 9. Krovni crijep (Dachsiegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom - olya, Banat Трговина на велико и мало | свих земаљских производа | П Naslednici Рвгв Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа се бави трговином земаљских производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. || У Босанском Броду || Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni urednik: F. ŠUlaka. Vh»«ik: Cutrurt Odbor »1 м. 0.« D, & 1. KajMć . ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3114566a6104258e6b78e0623298dd4b.pdf 4dbb1e0559cbc74cfb19ceae30876447 PDF Text Text Poštarina ц gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt.štedionice 1119. Broj 70 (175) Našim pretplatnicima Tokom prošlog mjeseca priložili smo svima našim cijenjenim pretplptnicama čekove poštanske štedionice sa ozna­ kom duga do konca juna t. g. Ujedno smo poslali popis sviju pretplatnika na­ šim mjesnim odborima, da pobiraju pretplatu i da opomenu one pretplatni­ ke. koji nam nešto duguju, da ne šalju samo svog duga, nego da nam i una­ prijed pošalju nešto pretplate. Danas u ovim teškim prilikama, kada je štampa, papir i poštarina besprimjer­ no skupa, nije moguće uzdržati lista bez stalnih pretplatnika, koji će svagda udovoljavati svojoj dužnosti. Zato smo se odlučili u buduće slati list samo onim pretplatnicima, koji nam unaprijed pret-' platu pošalju, te ćemo obustaviti slanje lista svima onim pretplatnicima, koji nam najdalje do 20. o. mj. pretplate ne pošalju. Na ovaj smo se korak odlučili teška srca, ali to smo prisiljeni učiniti, da nas ne zadesi sudbina mnogih naših listova, koji su uslijed nemarnosti svojih pret­ platnika morali propasti. ADMINISTRACIJA »PRAVDE«. Fiat iustitia! U '»Beogradskom Dnevniku« od 4, o. mj. napisao je g. Krsta Cicvarić čla­ nak pod gornjim naslovom, kojega ne možemo propustiti, da se na njeg ne osvrnemo. Sva štampa, svi političari, kao i cijela javnost, smatrajući agrar­ no pitanje jednom socijlnom nuždom, stavila ga je na tapet sa narodnim oslobodenjem. Ni jedno pitanje bilo ono političke, socijalne, kulturno-ekonomske ili prosvjetne naravi nije tretirano. ni izdaleka onoliko, koliko se tretiralo ovo pitanje. Ni za jedno se pitanje nije potrošilo toliko energije i vrlo žučne borbe koliko za ovo, a da se nije ništa učinilo za njegovo saniranje. Ni o jed­ nom se pitanju nije više riječi izgo­ vorilo i napisalo kao o agrarnom, prem­ da imade i prečih i važnijih pitanja od ovoga. Sva ova borba, sve pisanje i sve ri­ ječi uperene su proti jednoga dijela na­ roda, koji živi u Bosni i Staroj Srbiji, koji se trefio islamske vjere, ali iste krvi, istoga jezika i istih običaja kao i njegovi saplemenici, koji pripadaju is­ točnoj i rimskoj crkvi. Muslimani u Bosni i. Staroj Srbiji obespravljeni su uslijed nepravednog riješenja agrarnog pitanja i dotjerani su na prosjački štap, a da to osim nekoliko časnih iznima­ ka neće niko da prizna. U rješavanju agrarnog pitanja nje igrala ulogu so­ cijalna nužda, pa da se to rješavalo sa potrebitim državničkim razborom i hladnoćom, nego se uvijek posmatralo i posmatra se sa gldeišta partijskih in­ teresa, uslijed čega su se raspirivale strasti, pobuđivala želja za'otimačinom, oslabljivala pravna svijest i*uništavan Sarajevo, subota 10. jula 1920. (23. ševala 1338.) autoritet vlasti j moć ј rešpekt zakona. Osobito nam je milo da ovako dra­ Sva je naša kraljevina puna i feudal­ gocjeno priznanje čujemo izvan kruga nih i kapitalističkih veleposjeda, a na­ svojih istomišljenika. Zato dajemo za­ ročito su ogromne državne domene, pa ključnu riječ g. Krsti Cicvariću, s ko­ ipak je svo težište agrarnog pitnja pre­ jim se u ovom slučaju slažemo: neseno u Bosnu i Staru Srbiju. Zašto? »Ako hoćemo da budemo pošteni, aHrvatska je Puna latifundija, Slove­ ko hoćemo daradimo u smislu pravde, nija također. Banat, Bačka i Baranja ako nećemo da narod lažemo i da ubi­ isto, pa se ipak za ove pokrajine kroje jamo kredit demokratiji, ako nećemo druge uredbe ј odredbe, dok se Šumada dovedemo u pitanje mir u državi i dija, koja imade također vrlo mnogo da pripremamo teren za socijalnu re­ kapitalističkih i feudu sličnih latifundija voluciju, — mi moramo proglasiti da koje se obrađuju pomoću najamnika i agrarna reforma ima važiti za sve latiradnika, isključuje iz agrarne reforme. fundije, bile one feudalnog ili kapitali­ Lozinka, da zemlja pripada onome ko stičkog porekla, i za ćelu teritoriju na­ je obraduje, odnosi se samo na Bosnu še kraljevine, računajući tu i Sumadiju, j Staru'Srbiju. Zašto? pošto i u Sumadiji ima puno velikih imanja, koja se obrađuju pomoću na­ U Bosni nema deset veleposjeda, koji jamnika i nadničara, puno agrarnh mo­ bi se mogli mjeriti po svojoj veličini nopola, koje socijalna pravda osuđuje sa onima iz Hrvatske, Slovenije i Voj­ kao i feudalne posede. Inače, ako se vodine, pa ipak se bosanskim posjedni­ ne postupi u tome smislu, ako se agrar­ cima oduzima i pošljednji bus slobodne na reforma ne sprovede radikalno u sopstvenosti, dok se u drugim pokraji­ celoj državi, ođda poštenim ljudima, nama postavlja maksimum, u koji sć pravim i iskrenim prjjteljima naroda, ne smije dirati ili se ostavlja sve neI taknuto. Zašto? ne ostaje ništa drugo nego da sve ag­ rarno obespravljene pozovu da se sku­ Ako agrarno pitanje proističe.iz sope onako kao ono nekad čartisti u En­ I cijalne nužde, ako o njegovu riješenju gleskoj!’) zavisi budući mir i poredak u našoj I pravda se mora ostvariti, ona mora kraljevini, ako njezino blagostanje iz­ pobediti. pa ma šta bilo! Fiat justicia, iskuje ovo riješenje, zašto se posebne pereat mundus!« odredbe izdaju za Bosnu i Staru Sr­ biju, a zašto posebne za druge pokra­ jine? Napokon zašto se i na Sumadiju ’) Cartistički pokret u Engleskoj zo­ ve se radnički revolucionarni pokret, ne protežu odredbe agrarne reforme? koji se dogodio tridesetih godina pro­ G. Krsta Cicvarić, koji nama dlake šlog stoljeća, kojom se je prilikom od­ na jeziku, napisao je u »Beogradskom igrala slijedeća scena: I Dnevniku« ove riječi: Zbor je držan noću, pod otvorenim »Sa agrarnom reformom tamo gde nebom. Svi učesnici zbora naoružani. su vlasnici velikih imanja Srbi ili Hr­ Kad je rad zbora završen, glavni vod vati ide i suviše teško: na njih ne srne zapita: »Braćo, jesu li vam pune pu­ niko da udari; udara se samo na one ške?« »Pune su!« odgovori cio zbor koji su stranog porekla, a s najviše kuu jedan glas. Vođ nije' bio zadovoljan raži udara se na begove u Bosni, zato ovim odgovorom: »Braćo, pitam vas što su oni muslimani, zato što su »Tur­ jesu li vam pune puške?« »Pune su! ci«.« opet odgovorio cio zbor u jedan glas, i Mi smo ovu istinu neprestano ispo­ jedna puška puče. Vođ opet nije bio vijedali, mi smo je dokazivali uvijek, zadovoljan odgovorom. »Ama. braćo, svagdje i na svakom mjestu. Agrarne pitam vas jesu li vam pune puške?« uredbe i odredbe za Bosnu i Staru Sr­ Na ovo treće pitanje zbor odgovori biju izdaju se samo zato, da se musli­ jednim plotunom. »Takav odgovor ho­ manima otme zemlja, da se muslimani ću!« reče vođ zadovolnjo. obesprave. Mi smo g. Cicvariću vrlo zahvalni za ovako priznanje. Ovako je priznanje dostojno jednog Srbijanca, za Sarajevo, 9. jula. kojeg smo mi uvijek imali ispravne Prilikom svoga kratkotrajnog borav­ pojmove, da posmatra sve sa stanovi­ ka u Sarajevu preporučio je regent se­ šta narodnog i državnog interesa, a ne ljacima muslimanima i pravoslavnim, pita te kojoj vjeri pripadaš. Mi nijesmo da žive u ljubavi, jer da su braća, pa protivnici agrarne reforme i mi tražimo treba da se i bratski slažu i paze; isto i hoćemo riješenje agrarnog pitanja, ali je naglasio i u Zagrebu, a u Ljubljani se protivimo prostoj barbarskoj otima­ je rekao ove znamenite riječi: Kađ u čini i pljačkanju, te tražimo pravedno našoj domovini pravda i sloboda budu riješenje agrarnog pitanja; Vrlo smo podjednake za sve, kad naš orač na ugodno iznenađeni, ha je istinsko i pra­ njivi, radnik u tvornici, trgovac i obrt­ vedno, shvatanje agrarnog odnošaja nik, građanin I vojnik budu sretni i za­ počelo krčiti put i u redovima onih, koji dovoljni, a oni to mogu biti, onda će ta su proti nama sve oštrice svoje žučljisreća obasjavati našu svu braću. Prav­ vosti uperali i da je čak Jedan Krsta da. rad i vrijeme naši su pouzdani sa­ Cicvarić došao do uvjerenja, da je naveznici, koje ni jednog trenutka ne smi­ umljeni način riješenja agrarnog pita­ jemo gubiti iz vida. nja nepravedan i nečovječan i da je Ovako govori regent, ah Njegova ri­ sve dosadanje riješenje upereno proti ječi ne padaju na plodno tlo. Dok On muslimana, koje ne smatraju dijelom ovako plemenite misli iznosi i želt da jugoslavenskog naroda. Godina ii. država bude sretna i zadovoljna u pravdi, slobodi i jednakosti, dotle ne­ dostojni i nekulturni elementi prolije­ vaju muslimansku krv na sramotu slo­ bode i pravde, koju regent’ističe i za­ stupa. Njegove lijepe riječi najdrskije gaze i ruše neljudi i zvjerovi u ljudskoj spodobi tamo na granici Crne Gore u tužnoj Bileći, gdje brat brata divljački kolje i pali; Njegovo humano osjeća­ nje kaljaju barbarski napadaji podivlja­ log nebrata u okolici Sarajeva, Zenice, Brčkog, Cazina i t. d., a da ih ruka pravde energično ne zgrabi i pouči, da se carska ne poriče, već da pravda i sloboda moraju biti podjednake. Musli­ man orać na njivi nije siguran za ro­ đenu glavu, a kamo li za imanje (Bileća. Pecka), musliman trgovac i obrt­ nik nije siguran u svojoj kući i na svom dobru, već ga barbari napadaju i vri­ jeđaju (Sarajevo), musliman građanin i vojnik nisu ravnopravni u pravima i dužnostima građanina druge vjere, već se uvijek hotimice bagatelišu i,ponizuju. Da oni svi nisu sretni i zadovoljni, to je suvišno naglašavati, jer ih ne obasjava sunce pravde i slobode kriv­ njom današnje 'državne vlasti, koja ne­ će da silom pribavi rešpektovanje regentovih riječi, pravde i zakona kod svih brutalnih rušitelja temelja držav­ nih i kojoj nije pravda saveznik, kad je svakog trenutka gubi iz vida. Ovako mlitavo držanje vlasti pri ču­ vanju reda, pravde i slobode u Bosni i u Sandžaku, kad se radi o zaštiti mu­ slimana, na što se mi neprestano tuži­ mo, ali bez mnogo uspjeha, ne treba ipak da bude razlog sumnjanju u tačnost i iskrenost gornjih obećanja i iz­ java. jer; za ovim riječima monarho­ vim mora da stoji vlada, od koje oče. kujemo, da ono. što monarhu stavlja na usta, već jednom počne u zbilji provoditi pa da i muslimani osjete bla­ godati pravde i slobode podjednako kao i drugi elementi naše države. Mu­ slimanski elemenat neće imati puno ko­ risti od slatkih govora, on želi da jed­ nom vidi i djelom potvrđene riječi. Ne­ ka pozvani faktori promisle o svojoj dužnosti prema muslimanima i neka se ne tješe trpniom i šutnjom muslimana, jer »kad narod ćuti, nije dobro; ne priteži više, već popuštaj«, rekao je knjaz Miloš. Šta ovo znači? U našoj zlosretnoj, zemlji sve je mo­ guće. ali ovo, što se dogodilo u Mo­ staru na Vidov-dan, prelazi granice vjerovatnosti i dosiže sredovječni vjer­ ski fanatizam. Tamo je naime proslav­ ljen Vidov-dan na jedan osobit način, koji se mora osuditi. Uoči toga dana viknuo je telal po nalogu kot. predstoj­ nika, kojemu su valjda dobrovoljci sa­ općili takav program proslave, da na Vidov-dan moraju biti svi dućani za­ tvoreni. a prekršitelji ovog naređenja da će biti kažnjeni i zatvoreni. Musli­ �.PRAVDA — „ПРА8ДА* Strana 2 Стреаа mani nisu ni mogli ozbiljno shvatiti o- | državnim poslovima htjela vlada da si­ vaj nekulturni i netolerantni nalog mi- I lom produži apsolutističku vlast prko­ sleći posve ispravno, da se ne može seći volji narodnoj i ne dajući joj pri­ u Evropi tako što ni narediti, jer je dav­ like da dođe do izraza u slobodnim iz­ no prošlo ono srednjevjekovno pravilo: borima. Da bi parlamentarna zajednica cuius regio, illius religio, t. j. čija je težila odgoditi izbore što dalje, ne mo­ zemlja i vlada, onoga je ј vjera mje­ žemo vjerovati, a još manje ima vjero­ rodavna, Ali su drugačije msilili mo­ dostojnosti to. da bi pari, zajednica išla sa demokratima za tim ciljem, kako će starski rišćani. nadajući se da u ovom vremenu mogu silom naturiti i musli­ uništiti svaki značaj ustavotvornoj manima svetkovanje svojih svetaca. I skupštini, a po mogućnosti je i ne sa­ zivati, ako bi izbori ispali nepovoljno zbilja, koji se musliman usudio i dućan otvorio, bio je smjesta od p.o 1 i c i j e po samu vladu. Govori se, da se u ou zatvor odveden. Više musi, tr­ vom smislu sprema jedna odredba, ko­ govaca, koji ne htjedoše svetkovati ja bi se unijela u izborni zakon i koja jednog čisto srp.-pravosl. praznika i bi davala pravo kruni, da može i ne odati mu veće poštovanje nego li svo­ sazvati ustavotvornu skupštinu, ako iz­ me Bajramu, bili su zatvoreni i pro-u bori dadu protivan rezultat, nego ga gonjeni od policije. Ovaj nečuveni i vlada očekuje. Time bi suverena pra­ sramotni slučaj tjesnogrudnostr mostar­ va пагоДа na donošenje ustava bila ske pojicajske vlasti iznosimo -na javu potpuno izigrana, a vrata današnjem osuđujući ga najoštrije i pitamo zemalj­ begkonju još više otvorena. Mi ne mo­ sku vladu, je li ovo učinjeno sa njezi­ žemo vjerovati, da bi nam pari, zajed­ nim znanjem i kako ona misli o ovom nica ovaku sudbinu snovala, pa zato Skandaloznom postupku mostarskog očekujemo objašnjenje u ovoj stvari. prdestojnika. Smije li se ovako šta do­ gađati? .SRPSKOJ RIJECI«. I^oznato je, da ovdje u Sarajevu nije Na perfidne napadaje »Srpske Riječi« niko htio ni da čuje za onu zloglasnu u broju od subote izjavljujemo u inte­ vladinu naredbu o zatvaranju dućana resu istine sa strane našega uredništ­ nedjeljom, ali je ipak vlast pokušala, va, da Dr. Eugen Sladović pl. Sladoda nametne svetkovanje jednog kršćan­ evičkj nije inkada pisao u našem listu skog praznika i muslimanima. Ovo nao drž. zaštiti djece ni s potpisom ni mećanje kršćanskih blagdana simpa­ hez potpisa, pa prema tome nije mogao tično je za raspoloženje naše vlasti, i ni pisati članaka protiv državne oblas­ da nisu muslimani i Židovi protestirali, ne zaštite djece i mladeži. »Srpska Ri­ ko nam jamči, da sutra ne bi došlo na­ ječ« bi trebala kao javno glasilo da i ređenje o svetkovanju Božića. Uskr­ sa svoje strane pozove' rečenu držav­ sa i t. d. nu instituciju, da javno položi račun o Imajući možda ovako »kulturno« usvom djelovanju, kako je to naš list niiiciranje naše države mostarski do­ učinio, a ne da zaplotnjački pokriva rad brovoljci zapovjedili su predstojiiiku, jednoga Srbina, a napada Hrvata. Ta­ da izda onako famozno naređenje, koje ko se, gospodo, ne građi narodno je­ je nažalost silom ovaj put provedeno. dinstvo. Ovdje u Sarajevu nije vlast ovakog ko­ raka ni preduzimala pa pitamo zem. vladu, kako je u Mostaru moglo ovako I nesmišljeno naređenje vlasti uslijediti i hoće li začetnici ovakih nekulturnih | ■ netolerantnih pokušaja biti pozvani Skupština u Konjicu. U petak, 2. o. na odgovornost? Hoće li i u Mostaru mj. održala se u Konjicu velika skup­ policija biti poučena, da ovo nije »hriština naše organizacije, na kojoj su šćanska država« i da u njoj ne mogu bili izaslanici našeg Centralnog Odbo­ biti hrišćanski blagdani opći narodni' ra i to Presv. gospodin H. H. Ibrahim sveci, na koje mora svako radnje žaef. Maglajlić, muftija iz Tuzle i pred­ tvarati? Ko odlučuje u ovoj zemlji? Da sjednik Centralnog Odbora sa našim li zakonita vlast ili jedna izvjesna kli­ glavnim urednikom g. Sakib ef. Korka? kutom. I ako mjesni odbor u Konjicu Iz naše organizacije. BilješhE. JE LI ISTINA? Čitamo u beogradskim novinama, je­ dnu teško vjerovatnu vijest o odlaga­ nju izbora za Konstituantu čak do pro­ ljeća Ili jeseni iduće godine. Teško nam je vjerovati u Ovako hotimično izigra­ vanje narodne volje i glasa sa strane koncentracione vlade, kojoj je glavna zadaća: spremiti sve nužno za izbore, da se što prije čuje narodni sud u usta­ votvornoj skupštini. Sramota bi bilo za našu mladu demokratsku državu i desavuiranje regentovih riječi danih na­ rodu u proklamaciji kao i obećanja pri­ likom1 skorašnjeg triumfalnog puta, ako bi bez pitanja naroda i bez ikakva učešća masa preko svojih zastupnika u nije imao vremena, da obavijesti sva sela konjičkog kotara, opet se je saku­ pilo toliko svijeta, a naročito naših te,žaka, da je dosta veliko dvorište i sve sobe sa dershanom ovdašnje medrese bilo dupkom puno svijeta, koji je do­ šao, da čuje što mu nose naši delegati i da iznesu svoje želje i tegobe. Predsjednik mjesnog odbora gosp. H. Ahmed ef. Kasumović otvara skup­ štinu i predstavlja gospodu izaslanike, koje prisutni pozdravljaju burnim »Živ­ jeli!«. Na njegov predlog skupština iza­ bere jednoglasno za predsjednika skup­ štine gosp. muftiju Maglajlića, koji se zahvaljuje na mnogobrojnom odzivu, a onda u oduljem govoru crta prilike i uzroke, zbog kojih se je pokazala nuž­ da, da se muslimani B. i H. posebno organizmu. Zatim je u kratkim crtama izložio opći politički položaj u našoj državi, što se je sa osobitim interesom F E LJ f O N. ; A- Hifzi BjeFevac; Rene Logotetides. (6d Jedan čas im se činilo, kao da su čuli vesla, a onda da je neko lupao u zid kao kada se nešto ukucava. No nikakva znaka. Jednom im se učinilo, , ! kao da se je neko pojavio na prozoru, a Reni se je pričinilo čak, da vidi nekakvu prikazu na zidu, j gdje hoda između šiljaka. ♦ »Vidiš li ti šta Zija?« pitala ga Rene, a on drhćući odgovarao: — Ne, ne vidim ništa. Oči su me već zabolile.« «... kao da vidim neku prikazu na zidu... • šaptala je pridušeno Rene. U istinu nije ništa bilo. Niti su se čula vesla, niti je ko lupao o zid, niti je ko hodao između ši­ ljaka. Sve prikaze što su ih oni vidili bile su op­ tičke varke, slike njihovih uzrujanih živaca. Kiša je sitno rosila, ali je bilo ipak prilično vidno, jer je mjesec iza oblaka bio. Vrijeme je pro­ lazilo polagano, vrlo sporo u očekivanju, nadanju, strahu. Najednom Rene upita ZIJa-a »Ne vidiš? Bi­ jel znak na prozoru I« Zija se prene: »Vidim... On jel.. »A sada?« upita Rene. Zija se digne, pomakne se naprijed i u isto vrijeme spotakne o dasku. Bpoj 175 Ero; saslušalo. Iza njega je govorio gosp. I Iza toga je odgovarao na upite poje­ Sakib ef. Korkut, koji je tumačio pro­ dinaca gotovo isključivo težaka i upuI ćivao ih. kako treba u pojedinim zgogram organizacije točku po točku i upozorto Snijet na razliku između apso­ . dama raditi. Rekao im je, da se sva­ lutističkog režima propale Austrije i kom zgodom, gdje ne budu znali ili režima u slobodnim, demokratskim i na , mogli sami da nešto postignu bilo kod strogo ustavnim temeljima sagrađenim koje vlasti, da se obrate na mjesni od­ državama. Govoreći o odnosu organi­ bor ili na Radni Odbor Organizacije, zacije prema ostalim strankama ističe, kojima je dužnost prema prilikama i u da stojimo na stanovištu narodnoga i koliko im to bude moguće svakom mu­ državnog jedinstva ј da u tom pravcu slimanu pomoći. i radimo, ali tražimo za sve građane Time je završila ova u svakom po­ (naravno 1 muslimane) naše države gledu impozantna skupština naše Or­ jednaka prava i jednake dužnosti. Sto­ ganizacije. Naš dični predsjednik muf­ ga smo uvijek i u svako doba spremni tija Maglajlić zahvalio se prisutnima na raditi zajednički sa svima onima, koji sjajnom odzivu i zamolio ih da se mir­ budu istoga mišljenja kao i mi i koji i no raziđu svojim kućama. Svijet potpuno zadovoljan svim, što je čuo'od ..nas muslimane kako u B. i H. tako i u čitavoj našoj državi budu smatrali pra­ svojih prvaka i uvjeren, da sudbina isl. vom braćom i jednakopravnim građa­ svijeta počiva u sigurnim rukama, ra­ zišao se u potpunom redu uz urnebesno nima i u tome pravcu budu prema mu­ klicanje Organizaciji i delegatima gg. slimanima svoj rad i postupak udešamuftiji Maglajliću i Sakib ef. Korkutu. vali. Iz Sandžaka i Makedonije. Zlostavljanje muslimana u Sjenici. mandu, jedne puškom druge toljagom. Prebiše ruku trgovcu muslimanu Kuji Preliću i istomu prebiše šesto desno ■ rebro, a za njime spremiše u postelju Bajru Jakubovića Г Rasirha Fiuljanina. Sreća te se drugi ne desiše kod kuće, ista bi im zla nagrada bila. Sve je ovo načelnik sreza našeg mirne duše pra­ tio, a naređenje besumnjivo je od ov­ dašnjeg komandanta mesta, jednog sreskog pisara, naravno u Sporazumu g. načelnika i naše braće pravoslavnih,! po čijem zahtjevu nama g. načelnik pružje oduže, da se lakše uzmognu (provesti nasilja nad nama. Što se tako s nama radi, nikom ništa nismo krivi, a gospoda, koja sobom sude po ulici s. krbačom u ruci, nikom odgovarati nema, na sve tužbe vast drijema. Eto na primer u selu Brnjici srez sjenički ubio ie jedan pravoslavni muslimana trgovca i zemljoradnika, i taj nikom ne odgovara. Ovakih zlih djela ima mnogo, a za njih se ne odgovara. To su gosp. uredniče modemi zlikovci, koji nakon svojih zlih djela slobodno šetaju, a mj lojalni državljani muslima­ ni, moramo trpjeti za nedjela, koja po­ eni jedan zloglasni komit Mehonjić, koji štetu nanosi svakom bez razlike vjere. To je ono, što lojalan odgovara za neđela zlikovaca. Gdje je pravda? Zar smo krivi, što smo živi? Cijenjeni uredničke! Puni nade da će Vaš cijenjeni list bar koliko je mo­ guće naći nama muslimanima u San­ džaku utjehe i prava, šaljemo Vam oI vaj nama gorki dopis. Kako je poznato i cijelom svijetu, odvajkada u ovim kraI jevima nije bez vuka ili hajduka. Ali isto je poznato cijelom svijetu, da od strane vlasti nije nikad u ovim kraje­ vima nastradavao lojalan državljanin, pa danas ovdje ima i toga, samo što j je jedna razlika, a to je što lojalan odi govara za nedjela zlikovca i što iro' derni zlikovac ne odgovara za svoja I nedjela. Možda ćete se, gosp. uredni| če. pitati, kakav ie to moderni zlikoI vac, ali ne razbijajte glave, odmah će­ te saznati. . Na 18. juna t. g. pala su 3 Crnogor­ ca u srezu sjeničkom kod sela Trijebinja. Kako se moglo saznati, svu tro­ jicu su ubili komite zloglasnog . vođe Jusufa Mehonjića. Ovaj tragični doga­ đaj zbio se po prilici jedan sat daleko od seJa Trijebinja, i naša vlast, mjesto da počne stvar svjesno ispitivati, ona bez ikakva oklijevanja .pokupi po za­ htjevu naše ovdašnje braće pravoslav­ nih oružje od nas lojalnih muslimana trgovaca i veleposjednika, koji smo to oružje posjedovali sa dozvolom i to ’ oružje, koje se nama oduže, dade našoj pravoslavnoj braći, koji su najvtši naši protivnici, a ovi s pomoću državnih službenih organa navale na selo Trijebinje te udri tuci ovdašnje muslima­ ne. njihove žene i djecu, a zatim ih onake isprebijane potjeraj u haps. Pa da se s tim zadovoljiše, ne bi bilo mu­ ke, već znajući da su nam bez oružja prazne ruke pođoše j u Sjenicu u ne­ djelju 20. o. mj., uhvatiše Džanka Pašovića trgovca marvom i posjednika, usred bijela dana nasred čaršije te udri, a kad su se zadovoljili, onda su zvali vojnike, koji 'su njihovim nagovorom isto djelo nastavili. Pa i to bi se pre­ boljele, ali u ponedjeljak 21. o. mj. zašla je vojna patrola s pomoću sreskih pandura i sazivala najuglednije građa­ ne muslimane te odveđavši ih u ko­ „Kuda ćeš Zija?" upita Rene u strahu. — Ti ćeš ostati na svome mjestu. Ja idem pod prozor, pa ću ti dati znak« ... I Zija se potrbuške izvuče. Skoči brzo preko dvorišta pod zid, a onda legne. Bijel rubac ostao je na zidu u prozoru. Jedan čas ležala je Rene zaustavivši dihanje i očekujući šta će se dogoditi. Međutim je Zija na spušteno uže popeo se na prozor i mahnuo rubcem. Papadoplos je bio na zidu među šiljcima držeći kraj užeta. Rene, pužući pređe preko dvorišta. . »Brzo Rene!..« šapne Zija pružajući joj ko­ nopac. Rene uhvati uže, a Grk povuče uza zid. Zija joj pruži ruku; ona je dohvati i popenje se na prozor. »Ti ćeš ostati ovdje... « reče Zija i dohvati uže, koje je Grk vukao sebi. Reni dah stane. Kiša počne ponovo padati, oblabi se navuku, kao da su htjeli popioči im u opa­ snoj igri života i mrakom sakriti njihov bijeg. Uže se opet spustilo a Rene ga dohvati i poč­ ne se uspinjati uza zid. Svu snagu prikupila je Re­ ne u onaj čas gledajući u svoga spasitelja, koji je snažnim rukama vukao uže sebi. I jedan čas pa je Rene bila u njegovim rukama.. »Povežite se konopcem po pasu, da vam se ne izmakne iz ruku... « reče joj Grk hladno kao da obavlja najobičniji posao. Rene posluša i drhćući omota se užetom oko struka. Razbojničko doba. »Jugoslavija« od 8. o. mj. donosi čla­ nak pod gornjim imenom, kojeg djelo­ mično donosimo: »Svijet je podivljao. Tomu je divljaštvu pogodovao dugotrajni svjetski rat, u kojemu je čovjek morao biti i bio je zvijer, ј to tim opasnija, što je »civilizovaniji«. Najveći je pak uzrok divljaštvu manjak pravoga vjerskoga odgo­ ja, proti komu se urotio cijeli »napred­ ni« svijet. Bez toga će se malo po malo pretvoriti ova kruglja zemaljska u raz­ bojničku špilju, gdje vlada sama smrt »A sada!..« zapovjedi Grk ,— »ja ću vas spu­ stiti niz zid u čamac. Doli je već Zija-bey . ..« Rene pogleda. Na jednoj strani u polumraku ružna izgleda stara kućetina, u kojoj je proživila četiri godine i s kojom se sada rastaje, da pođe u slobodu, ili smrt, a na drugoj strani pred njom ve­ liko, nepregledno more, uspavano, tiho, mirno u noćnoj tišini. »U ime Bogal .. reče Grk i uzme Renu po pasu. Rene se spusti niz zid najprije držeći se ru­ kama za šiljke a ondo prihvati grčevito konopac, koji ju je sve više stezao po pasu. Grk je spuštao polagaeo i oprezno, da mu se kovopac ne izmakne iz ruke. Rene oćuti studen, a malo zatim je stajala u čamcu, kojeg je Zija privukao zidu. Čamac se za­ ljulja i njoj se učini, kao da se je voda u nj zalila. Zija je brzo odveže i Grk poče vući uže da se i on spusti. More je hučalo i ljuljalo malim čamcem, da ga je Zija jedva držao do zida. Rene je sjedila na sre­ dini čamca, a strah i bojazan sve je više obuzimala, silno i beskrajno more je hučilu i njegovi se vali razbijali o zidine zatvora i zapljuskivali čamac. Najednom kraj njih nešto pljusne, čamac se zaljulja i Zijau se istrgne iz ruku lanac kojim se je za zid držao — Grku Papadoplosu puklo je uže i on se srušio u vodu. Struja je zahvatila čamac, — Rene poletila Zija-u i grčevito mu se ovila oko vrata. Čamac se ljuljao na uzburkanom moru i iz­ gledalo je da će ga prvi jači val prevaliti. �u poj 175 -- Broj i okrutnost. Posljedice divljačkoga ra­ ta manjkavost uzgoja osjećaju se veo­ ma teško i u našoj hovoj državi. Po­ svuda jauk i leiek i vapaj u pomoć proti mnogobrojnih razbojnika svake dobi i staleža. Hajdučka je krv uza­ vrela čak i u nježnom ženskom spolu, što nam dokazuju ne malobrolne tjera­ lice za ženama i djevojkama u raznim krajevima predratne kraljevine Srbije i Crne Gore, što se odmetnuše u haj­ duke. čovjek se snebiva, kada čita i one mršave izvještaje o »hvatanju raz­ bojnika«. Kakova je »hezbjednost« ih južnoj Srbiji. Macedoniji i Crnoj Gori, o tom je suvišno i govoriti. A ni po drugim krajevima ne vlada uzoran red. Treba samo pročitati nekoliko bro­ jeva sarajevske »Pravde«, da se u ču­ du zapitaš: gdje smo, u kojemu dijelu svijeta i u kojemu vijeku živimo? Ima li ova zemlja kakovu bilo vladu i ako ima šta ova radi? Sudi li ovdje, sud ili puška, nož i bomba? Ako su vlada i sud nemoćni, čemu će nam onda? Za­ što se mirnom svijetu ne podijeli oruž­ je kao ј napadačima, da sam brani svoj imutak i život? I silesija takovih pita­ nja mogla bi se staviti na one. koji su odgovorni za javni poredak u ovoj državi, pojedinim pokrajinama, gradovi­ ma i selima. Žrtava razbojničkih na­ padaja imade posvuda, ali čini se, ni­ gdje više koliko ii muslimanskim kra­ jevima. Muslimanski je elemenat već posve zdvojio, jer na svaki njegov va­ paj za pomoć zapraskaju s nova puške, zasjaje noževi itd„ ukidajući nove ži­ vote s površine ove zlosretne zemlje, koja je vazda krv pila i još je se nije dosta napila. .Mjesto da vlasti energič­ no istupe proTi hajdučiji, one ju moral­ no podupiru ostajući gluhe na jek umi­ rućih. plač udovica i siročadi. Izdaju se silne svote na vojsku, žandarmeriju i policiju, a svakim danom vlada sve veća nesigurnost Čak i tamo, gdje je opasne individue vrlo lako uloviti, jer se bez ikakova straha šeću među mir­ nim svijetom. Nije se ni čudili, što se ubijstva i raz­ bojstva množe, kada čovjek prati huškačko pisanje posestrimskih i pobratiskih listova »Srpske Zore«. Oni ne samo da potiču masu na krvoprolića, već i sarne ubojice uzimlju u zaštitu terorišući suce, da sude po njihovim instinktima, a ne po zakonu i Svojoj savjesti. Stoga i ova besavjesna štam­ pa nosi veliku odgovornost za nedjela, što se počinjaju iz vjerske i nacionalne mržnje, osobito na muslimanima. Vla­ da i gore pomenuta štampa se trude, kako bi ušutkali glasove vapijućih na­ zivajući ih kojekakovim imenima, a ne će da jednom načine kraj neredima, koji slabe ugled vlasti pred našim na­ rodom i ugled naše države pred vanj­ skim svijetom. Kod mirnoga se građan­ stva obavljaju premetačine, odnose i one sredovječne kubure, koje su dav­ no na tavanu zahrđale, a razbojnicima se ostavlja oružje, da lakše izvršuiu svoja »herojska« djela sve pod izgo­ vorom. da se »1914. ne može zabora­ viti«. Trebalo bi da se jednom otvore­ no kaže: ne ćemo reda, već hoćemo, da mase udovolje svojim instinktima, što ih Čokorilo ' neprestano uspiruje. Ako nije tako, onda neka djelom poka­ žu, da hoće red i zadovoljstvo u ovoj zemlji I državi, Šta radi beogradska vlada? Šta rade naši zastupnici? Zašto šute? Kamo ih među narod, komu se narinuše za »poslanike«? Čekaju li valjda, dok i pod njihovim stolicama ne plane vatra. Pravda i čast naše dr­ žave traže, da se već jednom ganu, dok još nije prekasno.« Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Zakon o budžetu. Parlamentu je predložen zakon o budžetu za godinu 1919. i 1920. Rashodi su iznašali jednu miljardn i 558 milijuna, a prihodi redo­ viti i izvanredni 715 milijuna. Prema to­ me je bio manjak od 843 milijuna. Me­ đutim tokom 1919. ј 1920. porasli su dr­ žavni rashodi u deficitu na 2 miljarde dinara. U budžetnoj godini 1920. j 1921. iznose rashodi 3 miljarde 394 milijuna 356 hiljada pet stotina i nekoliko dina­ ra. Na vanredne izdatke 803 milijuna. Proračun vojnog rflinistarstva iznosi 1 milijardu 120 milijuna, vrhovna držav­ na uprava 963 milijuna. Ministarstvo fi­ nancija 703 milijuna, ministarstvo sao­ braćaja 324 milijuna. Proračun za mi­ rovine i doplatke iznosi 304 milijuna. Ministarstvo pravde, imade proračun ПРАВДА* — .PRAVDA, 44 milijuna, neiistarstvo vjera 12 mili­ Grci potučeni. Javljaju iz Londona, juna, ministarstvo unutarnjih poslova da je turska vojska harne tom potukla 39 milijuna, ministarstvo nar. zdravlja Grke kod Bergama. Poginulo je više 69 milijuna, ministarstvo inostranih dje­ hiljada grčkih vojnika. la 7 milijuna, ministarstvo građevina Otpor Turaka u Trakiji. Kako engle­ 105 milijuna, ministarstvo pošta i brske novine javljaju u Trakiji turske na­ zojata 121 milijuna, ministarstvo po­ cionalističkih četa. Tajar, poručio je ljoprivrede 56 milijuna, ministarstvo šu­ tiv zahtjeva antante. Vođa turskih na­ ma i ruda 106 milijuna, ministarstvo tr­ cionalističkih četa, Tailar, poručio je govine 16 milijuna, ministarstvo za so­ preko carigradske vlade saveznicima, cijalnu politiku 74 milijuna, ministar­ da se Turci spremaju na otpor, te da stvo za agrarnu reformu 43 milijuna, će prije dići u zrak starodrevno Driministarstvo za ishranu i obnovu zem­ nopolje nego li će izručiti antantinim ili lje 4 milijuna, ministarstvo za ustavo­ grčkim četama. tvornu skupštinu 455.000 dinara. Državna uprava u Mesopotamiji. O Rezervni krediti budžeta 20 milijuna uređenju državne uprave u Mezopota­ i 500 hiljada. Prihod: Carine 402 milijumiji javljaju londonski listovi, da Mezo­ ' na.* Potrošarina 129 milijuna. Dobitak potamija dobiva samoupravu sa dr­ i na novcu 906 milijuna. Prometan porez ' žavnim vijećem, na čelu koje stoji a4 milijuna. Brodarstvo 511 milijuna. rapski predsjednik. Narodno predstav­ Porezi 2 miljarde 116 milijuna. Držav­ ništvo biće birano. na privreda 725 miliiuna. Različiti pri­ Pred boljševičkom invazijom u Indiji. hodi 10 milijuna. Prema tome јб prihod Javlaju iz Londona: Perzijske novine 3.884,177.798 dinara. Deficit iznosi 110 donose, da je došlo do sporazuma iz­ milijuna. među Kučuk-hana i boljševika. Po to­ Politička situacija. Politički položaj, me ugovoru bi boljševici pomogli Kttbar prema pisanju beogradske štam­ čuk-hanu, da postane predsjednik panpe, za posljednjih dana nije osobito ja­ perzijske republike, samo se ne smije san. Ima nekoliko važnih pitanja da'se miješati u unutarnje stvari. Kao revani iješe, a glede kojih je podijeljeno mi­ che Kučuk-han bi se angažovao, da se šljenje unutar same vlade, između :1a- | dopusti slobodan prolaz boljševičkim nova demokratske zajednice, i to na- l trupama u Mesopotamiju i Indiju. U ročito u pitanju pokrajinskih vlada, ag- I engleskim krugovima se smatra .da je rame reforme, te pitama regulacije ’zcilj ove politike, da se vrši presija nad voza. — Čim se vrati dr. Korošec, Koji ’ Engleskom, jer ako bi blojševicima us­ je otputovao u Prilep na otvorenje jed­ pjelo da prevedu trupe kroz Perziju na ne nove željezničke pruge, nastavit će Indiju, onda bi interesi Engleza bili ja­ 'se redovita zasijedanja ministarskog ko ugroženi. Perzija je već prije neko­ vijeća, na koiiina će pasti važne odlu­ like mjesci stavila do znanja Engleskoj ke. Neki beogradski demokratski listo­ da ne odgovara za svoju sjevernu gra­ vi kušaju da izrabe jučerašnji odgovor nicu. ako ne budu imali brodovlje u ministra pravde Trifkovića na interpe­ Kaspijskom moru. Britanska pomorska laciju dra Svetislava Popovića u svoje misija poći će da se pozabavi tiješenjem agitacijone svrhe, htijući na silu stvo­ ovoga pitania. Međutim postoji boja­ riti spor između radiakla i Narodnoga zan, da ne stigne prekasno kluba, koji da je već. prema demokrat­ Italija I Albanija. Javljaju iz Lugana: skim informacijama, zaključio istup iz Između Italije i Albanije postignut je koncentracijone vlade. Prema informa­ sporazum. Talijanska vlada priznaje cijama na nadležnom mjestu sve su te albansku vladu u Tirani, Albanija up­ vijesti lišene svakoga temelja. Izjava ravlja nezavisne svoje provincije. Tali­ g. Trifkovića bila je samo općenitog janske čete evakuiraju sav albanski te­ značenja, a da je i imala onu važnost, ritorij, priznaje se sloboda albanskom kolu joi demokrati hoće da dadu, radi­ narodu, dopušta se Italiji da zapsjedne kalna stranka ne bi se s njome identi­ otok Sazeno u Valonskom zatonu. ficirala. Sastav pokrajinskih vlada. »Novosti« javljaju iz Beograda, da će se ovog tjedna riješiti pitanje sastava pokrajin­ skih vlada. Ministar predsjednik Vesnić je izjavio, da priznaje valjanost Hajderovići, (kot. Maglaj). ! pakta od vremena pregovora za kon­ škola mejhana — učitelj birtaš. — i centracionu vladu prema kojem se po­ Kako je naš narod nepismen, a zbog I krajinske Ivlade imadu sastaviti . po toga i zaostao u svakom pogledu, ne j ključu sastava centralne vlade u Beo­ treba ovdje ni napominjati. Svaki prija- j gradu. telj naroda i njegova blagostanja radi ' Sastanak dra Trumbića sa grofom na pridignuću tog kukavnog i izmuče- j Sforzom. Listovi javljaju iz Spa. da nog naroda. Škola je u tom pogedu i su se 5. o. mj. dva puta sastali ministri najpozvanija da ona doprinese svoj dio vanjskih posala grof Sforca i jugosla­ na oltar narodne prosvjete. No, ako venski ministar vanjskih posala dr. Trumbić i dulje razgovarali pred no- - hoćemo da škola izvrši svoju zadaću treba da bude na svojoj visini i da uvinarima, ako i u nekoj udaljenosti od čitelj bude pravi predstavnik te najvaž­ njih. Govorio je većinom grof Sforca, nije ustanove. A kako je kod nas? Ma kojeg je dr. Trumbić nekoliko puta na da ovdje postoji narodna osnovna ško­ kratko prekidao. Izgleda, da ga je na­ la, ona ni ukoliko ne udovoljava svome govarao, kad su se razišli, rukovali pozivu. Ne može postići ni postavljenog su se. Cilja dokle god sami učitelj nije na oNaši odnošaji š Rumunjskom. Pred­ noj visini na kojoj mora, da bude, ako sjednik ministarskog savjeta g. dr. Veshoće zbilja da nešto učini na polju na­ nić primio je danas g. Laugo Haskano, rodne prosvjete. Još kad se istakne poslanika Rumunjske, koji se pred dva konzervatizam našeg musimanskgO; di­ dana povratio sa kratkog dopusat u jela naroda prema školi, ne treba ni is­ Bukareštu. G. rumunjski poslanik izja­ ticati koliko ovom kraju šteti osoba uvio je tom prilikom, da mu ie naređe­ čitelja — škol. starješine A. ef. Barano, da u ime predsjednika rumunjske lića. vlade g. generala Avarescua i g. mini­ Svaki kulturni čovjek, svak civilizi­ stra spoljnih poslova Take Jonescua rana država ide za tim, da uništi i is­ uvjerio našega predsjednika ministar­ trijebi otrov čovječanstva — alkoholno skoga savjeta, da će politika kraljevine piće. Naš gosp. učitelj kao, da se rodio Rumunjske hiti upućena k razvijanju u divljem svijetu, kao da nikad ni došao što ntenzivnijih i srdačnijih veza prija­ nije među kulturno drjuštvo. kao da teljstva između Rumunjske i našega nije službeni organ — narodni prosvjekraljevstva. titej. On iz dana u dan lije i pije ne oG. predsjednk ministarskog savjeta bazirući se na narod, kojemu treba da dr. Vesnić primio je sa zadovoljstvom bude vaspitač niti mu je i najmanje kao to saopćenje g. Laugo Haskano. da gg. učitelju stalo do javnog mnijenja, ne Avarescu i Take Jonescu goje takve misleći na zk> koje tim svojim postup­ osjećaje izjavljujući, da će se i vlada kom prouzrokuje. Taj se narodni »mu­ kraljevstva SHS. nadahnjivati istim čitelj« uza sve opomene od strane na­ dahom u svojim odnosima s Rumunj­ roda usprkos prijave kot. uredu ne mo­ skom. s kojom ga vežu danas još tjesže da otrese te mane, tog demona na­ niji životni interesi, nego je to bilo u rodnog blagostanja bar na javnim mje­ prošlosti. stima. kao ni u hramu prosvjete — u VANJSKI POLOŽAJ. narod, osnov. školi. Mjesto da bude uPobjede Kemal paše. »Daily Mail« zor u svakom pravcu, da sam prido­ prima iz Carigrada vijest od 5. o. mi.: nese štogod za odstranjenje ovog zla, Turske revolucionarne čete zaposjele mjesto da poučava narod riječima o su Beikos koji se nlaazi na Azijskoj oštetnosti alkohola on iednako bezobzir­ bali nasuprot glavnog stana saveznika. no čak i prkosno nastavlja svoje raz­ Nakon borbe koja se je razvila s en­ bibrige pomoću čaše. gleskim i grčkim četma uz sudjelovanje Da okruni svoje djelo on je 21. juna engleskih ratnih brodova Beikos je os­ o. g. pred ogromnim mnoštvom naro­ tao u rukama ustaša, a aliirci su se po­ da (jer je taj dan bila ovdje uobičajena vukli. dova) sakupio u školsko dvorište svo­ Naši dopisi Страна 3. je veselo društvo koje se sastojalo od 8 poznatih alkoholičara i javno na oči sveg svijeta razvezao pjesme i kajde toliko, da je svratio pozornost svega prisutnog naroda. Ali ovaka se zabava obično više puta tragično završuje pa i ovdje. Jedan od veselog društva u pijanom stanju uzjaše konja i pođe ku­ ći, i kad je bio prema školskom vrtu sruši se s konja te se toliko satare da nije ni na konju mogao kući otići. Tako radi naš »prosvjetitelj«, i poučava mla­ de kako će trijezno živjeti. Upozorava­ mo mjerodavne još jedanput, da ovog narodnog zlikovca u modernom smislu riječi makne odavle i pouči ga kako se treba ponašati jedan narodni učitelj i da nam pošalje pravog i iskrenog na­ rodnog učitelja. Neka se ne primi is­ prika gosp. Baralića: »da nije kod Mujage rakije, ne bi je on ni pio«. Za težake općina Hajderovića i Perovića kot Maglaj Adll. Domaće vijesti Osobna vijest. Ban Hrvatske imeno­ vao je vladinog tajnika i izvanrednog učitelja šerijatske sudačke škole g. Dr. Eugenp Sladovića pl. Sladoevički žu­ panijskim tajnikom i dodijelio ga ze­ maljskoj vladi, povjereništvu za soci­ jalnu skrb u Zagrebu. G. Dr. Sladović je jedan od najvrijednijih naših javnih radenika, koji je kako za vrijeme vanj­ ske upravne službe tako j za vrijeme rada kod naše zcm. vlade stekao opće priznanje. Naša šerijatska sudačka ško­ la gubi u njemu jednu od svojih naj­ vrsnijih sila, koja je i svojim stručmm radnjama stekla lijep glas. Žalimo, da nas takav intelektualni radnik ostavlja, jer smo od^njegovog rada očekivalidaljnih plodova, i to osobito na pod­ ručju socijalne skrbi. Želimo mu u itne ipnogo štovatelja Muslimana svaku st eću 1 Zakon za izjednačenje člnovništva. Ministar za konstituantu predložio je ministarskom savjetu projekat zakona za izjednačenje ćinovništva u svim krajevima naše države. Po tom projek­ tu biće odmjerene i plate za sve kate­ gorije javnih službenika. Stipendije za visoke škole. »Narod­ no Jedinstvo« donosi: Školsk: godine 1920./21. dijeliće Zemaljska Vlada pri­ padnicima Bosne i Hercegovine štipendije iz zemaljskih sredstava za visoke škole u inostranstvu, ali samo za medi­ cinu i struke za koje u našoj državi ne­ ma stručnih škola ili imaju samo niža godišta, koje je molitelj već svršio. Da, ci, koji misle moliti Stipendiju, neka po­ šalju molbe Zemaljskoj Vladi u Saraje­ vu putem kotarskog ureda rodnog mje­ sta ili mjesta stalnog boravka, najkas­ nije do 15. avgusta 1920. Molbe koje prispiju poslije ovoga roka, neće se uzeti u pretres. Dalje slijedi što sve ima u molbi da se navede. Upozorujemo naše ovogodišnje abiturijente, a naročito apsolvente šeriatske škole, kojima je u prošloj godini g. Sćepan Grđić iz* principa uskraćivao Stipendije, a može biti i dao povoda zatvaranju vrata na hrvatskoj univerzi, a koja su im hvala Bogu ponovno otvorena, sviju ih upozorujemo, da is­ koriste ovu priliku i zatraže Stipendije. Očekuiemo, da ćp ovogodišnja podjela stipendija u mnogo većoj svoti otpasti na muslimane, koji su u prošloj godini namjerno zakinuti za četrvt milijuna kruna. Pravda iziskuje, da se u ovoj godini ispravi hotimična šteta, kota ie muslimanima nego bi ih po brojčanoj pa da se mnogo veća svota podijeli muslimaninft, nego li ih pd brojčanoj snazi zapadalo. Držimo, da će se g. Grđić držati pri podjeli stipendija svojih riječi, koje vadimo iz njegova dopisa-g. M. Bekavcu: »Sam osjećaj pravde iziskuje, da država jednako postupa prema svima građanima bez razlike vjere i političkog uvjerenja«. Vidjećemo, hoće li se g. na­ čelnik Grđić držati ovih riječi, a naro­ čito u pogledu šeriatlija. Uostalom, mi ćemo budno paziti na ovu stvra. Visoka politlčko-novinarska školahu Zagrebu. Uredbom Dra Bazale povje­ renika za prosvjetu ј vjere, ustrojava se u Zagrebu visoka škola za trgovinu i promet, tipa stranih eksportnih aka­ demija. Sada je povjerenik Dr. Bazala spremio osnovu, po kojoj bi se još na­ redne školske godine osnovala u Za­ grebu i visoka političko-žurnalistiička škola. Po izgrađenoj osnovi u tu bi se školu mogli upisati samo oni. koji su �страна 4. Strana I »ЛРАВДА* — »PRAVDA KOT. VAK. MEARIF. POVJERENSTVO ' SU ne zna za naše nutarnje dugove, U GLAMO<kJ. pa konto nije, potpun. Međutim se i iz | ovog kratkog prikaza vidi prilično do­ bro naše stanje. Natječaj. Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. G. pro­ fesor S. ef. Alagić s’akupiojeu Konjicu U ovdašnjoj mekttbi-ibtidaiji upK 100,— dobrovoljnih priloga za naš ražnjeno je mjesto 1. mualima. list, a darovala su slijedeća gospoda: I Plaća je predviđena od vakufa 120 Po 40 K: Alaga Sofo; po 20 K: Osman- kruna mjesečno, a ehalija će plaćati i aga Sofo i §ukri ef. Alagić; po 10 K: I nedostatak tako, da će mu egsisten■ Islam beg Agić i Sulejmanbeg Smailcija biti osigurana. j begović. Živjeli plemeniti darovatelji, Natjecatelji imadu najdalje do 15. | augusta svoje molbe sa priloženom I j дуиж, SSSSBSESI i svjedodžbom o svršdnom Dar-ul-mualliminu ovorhe povjerenstvu uputiti. I Glamoč, 9. jula 1920. Predsjednik: Gasal, v. T. »Novi Vijek« mjesečnik za društveni život, privredu i literaturu izišla je sve: ska od 1. jula t. g. sa ovim sadržajem: 1) Hanidija Mulić: Za moralnu za­ štitu mladeži u Sarajevu; 2) Aleksa Šantić: Pobednik (pjesma); Ljiljanski: Žižak (Iz ostavine: Tra­ gedija duša); 4) Veljok Petrović: L akeji (pjesma); 5. A. Hifzi Bjelevac: Odgajanje masa; A. Hifzi BjeleJavljamo cijenjenim mušterijama, Naše nove ulice. Neki dan me preduva0: Medu očeMim ljudima« da smo snizili cijene fesovima. srete jedan Rus na ulici i upita za VraFeljton- Reis. Aleksa Šantić; Aj zovu ulicu. Ja neznajući naravno da Hifzi Bjelevac: (Pitanje Osviita^ Sada stoje: mu želji udovoljim uputih ga jednom nj a; Hamdlja Mulić: Hrvatski R a1 fes-patent (postavljen) . . K 160.— trgovcu. Kad onamo ni trgovac ne zna diša: Hadžermerešov dnevnik: Bat 1 fes-mekani (Bosfor, Tigdje je Vrazova ulica, pa ga posla strau Dardi; Sličice; Akcija za ger, Volfort) ,...................... K 130’— žaru. koji se šetaše u blizini. Ali vidi zaštitu motala. belaja, ni stražar ne zna za Vrazovu Islamaga Vranić i sin (prlja Fešći Hamdlja] Uprava Novog Vijeka javlja svima ulicu i Rus siromah ode čudeći se. što svojim pretplatnicima, koji nisu uplatili Sarajevq, Sarači ul. br. 11. n: stražar ne zna ulica grada, u kome najmanje pd godine, da im je list obu­ služi. Kad nam već novo zastupstvo stavila. učini ovo patriotsko djelo, davši ulica­ ***•»«**«**♦♦«««»«♦«««*«»««« ma nova imena za-što bar ne pouče 1PAPIRNICA ♦ polici;.:, da ona nauči nove ulice. Neka­ da je ovdašnje turističko društvo priHAMDIJE KOPČIĆA bijalo na važnijim mjestima grada pla­ preporučuje svoje bogato stovarište ф kate s nacrtom glavnih dijelova grada Mu minu Islamoviću u Subišno kotar svih vrsta papira, kancalarijskog i J za orijentaciju stranaca, sad bi nešto Foča. Beledija nije -mila pravo napla­ školskog pribora. — Naručbe se ♦ slično trebalo za nas, dok naučimo to­ titi đttmruk za ono blago, što si ga 0 obavljaju brzo i točno. $ like nove ulice. prodao na selu kod svoje kuće. Ovaj O Ci.ene umjerene. $ se đumruk plaća zato, što se beledija Dug naše države. »L’ Economiste Ž Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 $ brine za sajam, sa kojim se narod ko­ Slave« u Parizu imade ovu bilješku' o risti, te su dužni platiti svi oni, koji dag-.vima naše kraljevne, koji iznaša spadaju u područje dotične općine i o43 milijarde kruna J to 41 milijardu i ni, koji dogone blago na sajam. Pošto Ž5u milijona kruna jesu »konsolidirani« Ti ne spadaš u područje fočanske op­ dugovi, a 2 m hjarde i 155 milijuna kru­ ćine, a blago si prodo kod svoje kuće, na čini »tekući« dug i to ovako. 1. sta­ nijesi dužan dumruka platiti. Otiđi u beri srpski državni dug pred tat im- 9 miI jarda kruna; 2. srpsk. ratni dug 10 mi­ lediju i zatraži, neka Ti se novac po­ vratu a ako ne htjednu povratiti, prilijarda k u ’., 3. srpski dug u Americi 725/746 u željeznom posudu po 3 milijarde kn na; 4. dug SiiS-a u Atuži se kod kotarskog ureda. Ako ni 400 kg. uz cijenu K 39'— po merici 8 m.iarda 250 m.bjuna kruna. ovdje ne bude pomoći, piši nam, pa će­ kg. — Dospijeva kroz 14 dana. mo se mi na višem mjestu zauzeti. I5. dug SHS-a u Francuskoj i Engleskoj 500 milijuna kruna; 6. dug SHS-a u madni uvijek na umu, da treba početi Narudžbe prima „Р R O M E T“ Francuskoj i Engleskoj 560 milijuna ondje i na onom mjestu, gdje Ti je kri­ tehnič. industr. poduzeće d. d. kruna. vo učinjeno, pa onda sve redom na vi­ Ljubljana, Gradišće broj 9. Na svakog stanovnika otpada oko K še. Ako to sam ne znaš, obrati se na 4000 državnog duga SHS-a. »L’ Econ. naš mjesni odbor u Foči. Bratski selam! dovršili gimnazijske nauke, a uaukovno bi vrijeme trajalo tri godine. Naukovni materijal zapremao bi sve one znanosti, koje su potrebite jednom po­ litičaru i žurnalisti. Ustanovljenjem ove škole Zagreb bi intao onda sve one vi­ soke škole, kojima se ponose velegradi zapadnih država, i usljed kojih je Za­ greb ušao u tom pogledu u red najkul­ turnijih gradova Europe. _____ Žealdbeal dar. Naš prijatelj Hamdi ef. Mašić. bivši bankovni činovnik vjenčao se ovih dana sa kćerkom ug­ lednog građanina Muhamedage Užičanina i tom prigodom darovao »Merhamctu« i »Gajretu« po 200 K, a »Pravdi« >00 K preko našeg uredništva. — Mlaaom paru želimo svaku sreću! Ukinute su putne isprave za putova­ nja u granicama Jugoslavije. Dovoljna je obična legitimacija. Oprost od aktivne vojne službe. Na intervenciju ministra Kovačevića mini­ star vojni će oprostiti obvezanicima ro­ đenim 1899. godine aktivno službova­ nje. ako su odslužili dvije godine u austro-ugarskoj vojsci. Knjige i novine. Trgovina fesova Vranić i sin Braća Sudžuhović, sahačije. eeptralpa drogerija Braća Šabinagić Sarajevo, Štrosmdjerova ul. br. 3 (prije Rudđlfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza I tačna. — Cijene najumjerenije. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom olya, Banat t Benzin II U Vršaća mašina I prodaje se sa benzin moto- « rom od 4 konjske sile. Upitati kod Oglas. Poruhe uredništva. Гпп|илН UulllIUiu Број 175 Bru; OGLASI U .PRAVDI*! imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda“ list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i" Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu ЧтН1!ВН11 Uul UjuVu. Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna hruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruaa. Bavi se svim bankovnim ooslcvima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima hao glavnu ustupstvo ta S. i H. Bssicuradoni gsisrali i Pmj sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i iteta, sve vrsti osiguranja. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. т- Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. . Odgovorni urednik: F. Šalaka. . .. ________ VUsBlk: Oratrato! .£ И O.« _______________ ___________ . 47 D. k i,. Клјш, 6Mdv - � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1efd96ddff3cebf64bb9913a025936d6.pdf bfae2781572f0e3eea68627d825d8884 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОМЛАДИНЕ Broj 71 (176) Sarajevo, četvrtak 15. jula 1920. (28. ševala 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Иијв pedakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola gpdine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. №Х№глшп'.*».жаа^нанмшимгас№««пк!дза№жашмкаиишвнд||П1'сихкжпгаао«а11пгм№гии I .... " ' 1 I .... ■ I ----------------------------------------- ------— Куда ово води? Догађаји се нижу једад за другим, алз и искачу са овојои екстраваFiiHTuoinh.v тако, да ее човјек Mapa питати: Куда ово вода? Сукобцле te двије опречне струје, једна питома, и добронамјерна са жељом, да се наша млада држава што прије стабиллвује и оелони на властите ноге, a друга дивља, коју воде некл наши православни и који еу ради, да у мутном лове, na им се ред, млр и TOiihe поредак не допада. Они vy јамачво највећи неиријатељи стабилизовању ове младе државе. To су вам л>удв свакојаке прошлосги pao и и»ихов вођа Чикорило. na су у мутном напунмли своје дорбе и тц људи још имају обрв-за л времена, да се баве осталима нелијепе прошлости. na пикако не гледају напријед, већ самб натраг. Ови лајвећи неиријатељи uauie дрдаре. ови подстрекачи неррда. неицра и цљддке, те тучњаве, 1ади ии псјма немају о полмтичкој . шсциплипи, а^још мар>е имају сми<-ла аа поцгтену инпцијативу, за соШДарност, аа међусобну сцопгљиiwt и за велике иитереге нљше народне заједнице. Они вам лмају и куражм, да бране такове мутне прилике и покрлвају таково терористичкб стање својои гкрајн?ом демагогијом, којој je одл> ii сврда да завлада насиље над цравом. Ово ужасана и човјек, ирави патриоТа ocjeba готово физичку бол нЈд чоликом смјелошћу, над толиким прохтјевими разузданих и усијаних глава. Ma да je развј послмје parimх ирилика овим немирњацима, овим незаситним елементима донио пуне иреврштк концесија, извозница и евега л овмега, — ма да им je наша tana управа отворила еве долвфе које су они рааграбллл, нијесу ее задовољили, већ «у још више ди1ли глалу и просто им се xohe екетремлзам, xohe им се саботаже л терора, е'којим хоће да утру пут ikojoj дивљачкој владавинл. Непрлјатељи су с.тободе, jep je траже caiio ad е^е, a далеко je од њих право u правица na, да je траже за свију. Оготмне чињеница говоре за. ово, на ггготине олучајева покавује, како они газе ногаиа све 'више лдеале na коjmca ое цијелв културни свијет одржава. Цгвхове групадије већ почвн>у организовати бојовне племенске корпуое н помоћу’ добровољаца, ових модерних шреторијапац^, раде na HOTii.vnoM партикуларизму. Овај суд нлје ни наЈмање претје|иш. Шта више ово je преблаги прлказ свега онога, што се међу нама догађа. 1Гоме се чини да je ono невјеромтно, требао je доћи у Жепче 13. јуна о. r. и евојим ушима чути Pitanje nar. poslanika g. Suljage Saiihagića како te просички напада све, mio iiehe с нлма. Ono te нсто наставило и у Зеници 20. јуна т. год. Ha ове скупштине тражлло се и дрокламовало »насиље, које би панџама разнела све што није православно«. Није шала државни чиновници су им стјенице .неправославни им je дио народа »шуцкор«, улизица »бандита«, a врхунац нападаја био je бачен лз уста свештеног лица Козомарића, нашем правосуђу над осудом изреченом доб1ровољцу. Томе свештеном лицу je суд »дрзак«,' jep je оеудио »ne само Србина, већ нешто вцше, осудио je добровољца'?!« Жалоено je блло вдјјета то овештено лице, како je бацио под ноге донос свога звања, карактер погаздо, na својим одвратним говором пред најмање двије стотине душа јавно добацио суду такову пљуску, која je на ујптрб самлх закона, која руши ауторитет суда. Е, ако ово нијесу ниски нагопи, ако ово није суровост, ако ово није корумпираље просте маее и дрскост, онда — онда престаје све. Донекле би се моглл слатко насмиja^i цијелој овој .тудорији, да нисмо Sarajevo, U. jula. »Srpska Riječ« uzela je više puta u obranu »demokratu« okružnika Grudi­ ca, jer i »Hrvatska Sloga« i naš list iznijela gole i nepobitne činjenice o nevaijalotn uredovan^! ovoga činovnika i o njegovu progonu činovnika Muslimana. Nama Kobasičin organ podvaljuje da napadamo Gradića samo zato što je Srbijanac. Mi ćemo poštovanom Kobasičinu organu izibiti ovo sredstvo iz ruke kad rečetpo, da nije jedini Gradić Srbijanac činovnik u Bosni, pa za|to ne napadamo i druge. Ni jydna naša tvrdnja, da­ pače ni jedna naša riječ nije demantovana. a nije se ni pokušalo da se demantuje sa mjerodavne strane, dok smo mi u' položaju, da zabilježimo jednu no­ vu Grudićevii »radikalno«-»demokratsku« gestu, kojom je vrijednog i česti­ tog kotarskog predstojnika g. Demirovića i ponizio i onemogućio i uništio. Početkom јцпа t. g. došao .je Grudić u Zvornik i dočekao g. Dra Srškića, kad se vračao iz Banje Koviljače i iz­ nudio od neiskusnog i nemarnog pred­ sjednika vlade g. Dra Srškića nalog, da se g. Demirović imade u roku od 5 sati izgubiti iz Zvornika i u tom neprekoračenom roku predati ured kancelistu Roglću. mladu i neiskusnu manipulativnom činovniku, koji je istom po­ stao kancelista. Kakvi su javni interesi zahtijevali ovako nagli izgon jednog starog, iskus­ nog upravnika? Koja glava je tako pa­ metna. da bi mogla odrediti ovaku anomaliju, da se jedan važni i veliki ko­ tar ostavlja u rukama jednog mladog kanceliste i to onakvog, koji je sa svo­ jim šurovanjem sa »dobrovoljcima« i pravoslavnim seljacima za otimanje i : I I ■ i иод неиосредним утиском догађаја од 31. маја т. год. Mjera Ви пока:iacie v броју бУ. »Правде«. To насиље, тај творлц злочин над једним државним орпаном, no најмање говорацција иуна драскавива, она (Ј>аgospodinu Ministru za Agrarnu Reformu. мозпа лзјава Козомарића л јавни инзулт на наше правосуђе. свакојако Zbog nesređenog agrarnog pitanja u су озбиљне. Озбиљне ćy цо самој Bosni i Hercegovini trpe posjednici ze­ тендеццији, која се јавно очитова! malja najteže posljedice. Njima je odu­ ла, преозбиљне rio догађају од 31. Ma­ zeto svako vrelo prihoda, njihova je ja 1920. roA По свему се види, да egsistencija ugrožena, oni su dovedeni би они преврнули свијет. Руља. Ko­ u opasan položaj očajanja. ja хоће силу над правол, која xohe 1 ) Evo se navršuju gotovo dvije go­ рушеке i-вију начела и правног поdine, kako ti ljudi nijesu ništa dobili od penia, која би радо и онако измучеsvojih kmetskih zemalja, a mnogi, su ну земљу довести до naoća и до најživjeli samo od toga. Među ovima je Beher понсра, не може се назватл veliki dio žena i djece koji su fizički ne­ борбом сталешвом. To je цросто изаmoćni da se na drugi način prehranju­ зиван,е и сијање племенске мржље ju. Toliko obećavani i zagarantovani zaи раздора од самога. водства, које je ■ ostatak haka za 1918. g. i rente za тај збор сазвало. 1919. g. nijesu još isplaćeni ni obraču­ По нашум дубоком увјврењу то je nati ј ako su sa svih strana traženi. гријех. Гријех je то у овим часовима. — a evo i žetve zp 1920. g. Od ono 10 кад смо дужни олакшавати no свим do 12 miliona što je u tu svrhu određe­ линијама, a нипошто отежавати. no i u nekim kotarevima isplaćeno do­ Грвјех je н махнитам>е, које гравичл šlo bi samo 800 do 1000 kruna na po­ rodicu i na godinu, pa i od ovoga je od­ с дудошћ^’! bijeno 70—80% poreza tako da je uis­ Питамо — куда ово води’ tinu isplaćeno prosječno samo 2—3 sto­ tine kruna po porodici, a to je prema današnjoj skupoći zapravo milostinja. U pošljednje se je vrijeme bilo pročulo da uzurpiranje zemlje bio doveo zvornički je odobren neki viši kredit u ovu svr­ kotar u kaos, te u malo da nije došlo hu, ali službenog saopštenja o toj stva­ do krvoprolića? Ali sa ovim nije sas­ ri još nema. vim Grunićeva samovolja izvršena. Po­ 2 .) Prilikom sloma austro-ugarske znato je, da je g. Demirović ranije pre­ vlasti popalili su i opljačkali seljaci mno­ mješten gradskom kot. uredu u Tuzli, ge posjede u Bosni i Hercegovini a na sa kojim upravlja interimistički pristav mnoga imanja su metnuli svoju ruku, pomoćnih ureda g. Trbojević. Sasvim pa i danas je drže. Među tim posjedi­ је' prirodno, da bi u ovom slučaju imao ma ima ih mnogo, koji su slobodno i preuzeti upravu g. Demirović kao up­ neograničeno vlasništvo i koje su sopravni organ, ali Grudić hoće da mu g. stvenicj obrađivali u vlastitoj režiji. Na Demirović bude direktno pod nožem, te taj su nezakoniti i ni pokojem pravu ne­ zadržava Trbojevića kao manipulativdozvoljeni način otete i te zemlje nji­ nog činovnika na upravi, a Demirovića hovim neprijepornim vlasnicima, koji eu podređenom svojstvu. vo dvije godine to trpe i uzalud čeka­ Mi smo vrlo znatiželjni, šta će reći ju na ponovnu uspostavu pravnoga poprudićevi branitelji na ovo i kako će . retka u tim krajevima. ga sada uzeti u obranu. S čime će op­ 3 .) Posjednici mnogih »beglučkih« ravdati ovakj balkanski postupak, koji zemalja, t. j. zemalja slobodnog vlas­ se ne hiože dogoditi nigdje, gdje su zra­ ništva nijesu mogli da obrade često soke kulture ma i provirile. Ili će nam j bom, takva zemljišta, nego su ih davaopet dobaciti one svoje otrcane fraze I li pod zajtup drugima i to većim dije­ separatizma i sličnoga. lom pod zakup u naravi, kao pod po­ Me gospođo! Ovako se ne upravlja lovinu ili pod trećinu. Uredba od 21. ili u. Bosni. Ne daipo se gaziti ni za čiji 22. iuna prošle godine je odredila, da se h^tor, pa ni za hator oslobođenja, jer za tu prošlu godinu ne daje zakup u ovaki postupci sa muslimanima i mu­ naravi nego u novcu i to ne na temelju slimanskim činovnicima ne pokazuju, desetinskog paušala i ratnih, austrijskih da smo oslobođeni. Ako smo braća, on­ maksimalnih cijena, koje su poslije slo­ da tražimo bratskog postupka, a ako ma Monarhije proglašene kao nepra­ nijesmo braća, onda tražimo pravdu, vedne i dokinute. Prema ovome nepra­ koja nas kao ljude pripada i ne ćemo vednom i nepotrebnom miješanju vla­ šuštati, dok je ne ispošlujemo. pa ma­ sti u privatno-pravne odnose, prikraće­ kar stalo šta stalo. Мј ćemo se na ovo ni su sopstvenici ovih zemalja sa 300 još osvrnuti. do 1000% od svoga priohda. pa im je tako i ovo vrelo prihoda ta uredba učinila iluzornom. Muslimani i musli­ 4 .) Uredba o beghicinia za B. i H. od 14. februara o. g. samo je još povećala manke grada Saraje­ agrarni haos u tim zemljama. Ali njeni va, sjetite se vašega izmijenjeni članovi 6. i 7. donekle kalminiraju u taj haos. Na žalost s tim se .Merhameta". izmjenama kod nas ne vodi računa, i �ako to ne bi smjelo da bude. Stoga bi trebalo da se sopstvenicima ovakvih zemalja prepusti da mogu s njima slobodno raspolagati. Kategoriju ovih ze­ malja bi se dalo lako kratkim putem ustanoviti. Stoga pitam g. Ministra za Agrarnu Reformu: 1. Da li je voljan odmah pri­ stupiti isplati zaostataka haka za 1918. god. i rente za 1919. i 1920. g. te pri­ baviti potrebne kredite za to? 2. Da li je voljan u sporazumu sa nadležnim Ministrima poduzeti ozbiljne mjere, da se povrate što prije vlasnicima ona zemljišta. koja su oni sobom obrađivali, a koje su seljaci za vrijeme prevrata lij poslije uzurpirali, te ih i danas drže? 3. Da li je voljan za ovu godinu izdati novu uredbu o pobiranju zakupa sa beglučkh imanja, sa bazom da se zakup odlaže u naravi, ako je tako među stran­ kama ugovoreno? 4. Da li jc voljan na­ rediti da se s onim zemljištima, koje prema izmijenjenim 6. i 7. članom uredbe o heglucima ne potpadaju pod udar agrarne reforme može u budućoj gospodarskoj godini slobodno raspolagati. ч Pošto je konačno nješenje agrarnog pitanja odloženo do iza konstituante, to je po mome dubokom uvjerenju nuždan pozitivan odgovor na ova moja pitanja, ako se hoće da vođi računa o Socijalnom- i nacionalnom raspoloženju pbsiednika. većinom muslimana i ako se hoće sačuvati ovaj elemenat naciji i državi, pa molim za što skoriti pismen ■odgovor. Beograd. 7. jula 1920. Sulejman Sallhagić, nar. poslanik. BiijEŠrlE. NOVA VRST ZULUMA ZA TEŽAKE MUSLIMANE. U općini Podgora kotara Visokog nastameno je većina Muslimana težaka, u nešto malo pravoslavnih. Tamošnjem seoskom podnaćelniku Bošku Jeliću prohtjelo se je imati para od tamošnjih muslimana, te ih je počeo ucjenjivati, da ih ne prijavi žandarskoj postaji u Brezi, da su bili austrijski šuckori. Ka­ da su se Ahmed Salkić, Selim Mašić, Omer Smailbegović, Omer Nefić, Ibraiiim Heco. Ibrca Mamela. Mešan Mamela i Omer Mamela oduprli zahtjevu Boška Jelića, ovaj je kroz nekoliko dana išao u žandarmeriju u Brezi te je javljao rečene muslimane da su bili austrijski šuckori. Svaki put kad je kojega prijavio, pozvan je bio prijavljeni u žandarmariju i tamo od žandara nemilice izubijan i istučeiitbio, pa kući pušten tako, da mu nećeTrebati barometra da znade ka­ da će jugovina. Konačno je Boško Jelić došao Ibrahimu Coliću iz Podgore i za­ tražio od njega 4000 K da ga ne javlja žandarmarif, da je bio u šuckorima. Dok se je Ibrahim Colić promišljao hoćelj dati 4000 K. dotle je netko prijavio taj Colićev slučaj u Visokom. Ovaj je pozvao Ibrahima Čolića, salušao i dao mu jednu službenu cedulju da odnese u žandarmariju u Brezu, u kojoj je pisa­ no bilo da Ibrahima Colića ne trebaju pozivati u žandarmeriju. Tu je polje rada. Pravdu za svakoga, kaznu za zločince! »Hrvat«, glavno glasilo Hrv. Zajednic u broju od 9 .o. mj.- biljci po beo­ gradskoj »Jribuni« nedjela hajduka po Šumadiji, sjaroj Srbiji i Makedoniji, te ispoređuiućj ova hajdučka zlodjela sa onima što se u vjerskoj mržnji i fanatazmu čine na muslimanima u Bosni i Hercegovini, nadodale slijedeće reflek­ sije: »Ovakovi događaji nijesu osamljeni, imade ih dosta. Dok oni, koje bilježi »Tribuna« predstavljaju obična hajđuštva. slučajevi u Bosni posve su druge naravi, oni su najvećim dijelom upe­ reni protiv građana muslimanske vje­ roispovijesti, pa ih se mora promatrati, kao odraz vjerske i plemenske mržnje. Tu je zločin veći pa bi zato morala biti teža kazna za zločince, koji iz vjerske i plemenske mržnje počinjaju djela slič­ na onima običnih hajduka, koji hajdu­ ku ju iz pohote za dobitkom. Ministar unutrašnjih djela g. Davidović proputo­ vao je po nalogu ministarskog savjeta krajeve Stare Srbije i Makedonije, da na licu mjesta razvidi teško stanje, ko­ je je u tom pogledu tamo nastalo i da se poduzmu shodne mjere u svrhu re­ Fpoj 176 broj »PRAVDA* — „ЛРАВДА* Strana 2 Страна Stavljajući do znanja ovu novu vrstu nasilja vladi i okružnoj oblasti u SaraI •jevu, pitamo hoćeli te vlasti već jedan­ put odrediti kakve korake, da se ovak­ vim barbarlucima seljana i žandara sta­ ne na kraj, te zahtijevamo u ime prav­ de, na kojoj počivaju državni temelji, da se kako proti Bošku Jeliću tako i proti žandarima žandarske postaje u Brezi poduzmu energični koraci, te da se svi exsemplarno kazne zbog nedjela počinjenog na spomenutoj osmerici ne­ dužnih čestitih muslimana težaka iz Podgore. ____ I Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izrada ustava. Na ministarskoj sjed­ nici koja se održavala dne 11. o. mj., a trajala je od 10 i po časova prije pod­ ne do 1 časa popodne raspravljena su tekuća pitanja iz sviju resora. O svi­ ma tim pitanjima donešene su odluke. Na ovoj ministarskoj sjednici odlučeno je da se u što kraćem roku pristupi proučavanju ustavnog pitanja na osno­ vu ustavnog nacrta, koji je izradio mi­ nistar priprema za Ustavotvornu Skup­ DOKTOR ŠUPLJE GLAVE. štinu i izjednačenje zakona. »Glas Naroda« u svojoj besprimjer-Pitanje ratne odštete. Dr. M. Vesnoj mržnji na sve što ne spada »demo­ nić, predsjednik ministarskog savjeta, kratskoj« zajednici, a naročito ako se obavijestio je ministarski savjet o re­ radi o nama, nšoj organizaciji i našim zultatu savezničke komisije u Bruseistaknutijim ličnostima, ne pomišlja o na­ Iju i Spaa. Riješeno je da se primi činu borbe i ne usteže se ni od kakh saveznička odluka o dodijeljenih 5% sredstava, koje će u toj borbi upotrije­ odštete, ako nam se zagarantuje pr­ biti. Laž, to najogavnije sredstvo, za venstvo u naplati i učine olakšice u i »demokrtae« jc svagdanja stvar i kad pitanju ratnih dugova, kao i to ako i ih stjeraš u rog i dokažeš im da su se se za nas povoljno riješi pitanje bro­ | poslužili tim nemoralnim sredstvom u dova u Jadranskom moru. »Tribuna borbi proti svoga protivnika, oni se sa­ u uvodnom članku piše: Nepovoljni i I mo na momenat prišute, da opet po­ referati naših delegata u Spa bili su i | segnu za njim. Ljudi oko »Gl. Naroda« predmet dugog savjetovanja u poš- ! ne znaju što je sram, ne znaju što je Ijednjoj sjednici ministarskog savjeta. | i stid, jer nemaju obraza, a batine se ! ne boje, pa nije nikakvo čudo, što uvi­ Zbog odsustva ministara konačne od- I ‘ jek uzmiču, uvijek ostaju poraženi i | luke nijesu još donesene, ali je pos- ’ lije svestrane ocjene situacije na kon­ | konstatujemo, da su nam u : svakoj prigodi o s t a l’i d’u žn i ferenciji odlučeno, da naša država primi sniženi projekat odštete, ako : odgovor. nam konferencija učini neke konce­ Tako je »Glas Naroda«- u broju od sije s obzirom na prvenstvenost na­ 10. o. mi. donio bilješku pod naslovom »Kor kut i Vlasi«, koju u cijelosti plate dodijeljene odštete i zadovolji naše zahtjeve u stvari povraćanja prenosimo: brodova na Jadranskom moru. »Na dan kad je bio prenos VANJSKI POLOŽAJ. Vidov danskih heroja, S a k i b ef. Korkut — kod Miljacke sa­ Ultimatum saveznika Turskoj. Kako kupio nekoliko agica i tuma­ se iz Londona javlja, izjavili su savez­ čio im da je nemoguće raditi nici turskim delegatima, da će Carigrad u ovoj državi. Eto pogledajte smjesta .biti internacijonalizovan. ako Turska bez oklijevanja ne potpiše mi­ ■ sve stranke, razvikao se do­ bri hodža: Ako priđeš radirovni ugovor, onako kao što ga pred­ j lažu saveznici i ako turska vlada ne j : kalirna sami vlasi, a ako opet demokratima — vlasi, kod upotrijebi sav svoj prestiž protiv Mu- ' ‘ »Z v o n a« ,v I a s i, pa i kod komu­ nista vlasi i ovo nije ništa i drugo nego vlaška zemlja. Ali jedan je prolaznik lepo rekao Korkut u, a vi idi te u Jedog dana, u Derventi, u jednorp du­ Tursku efendija, jer tamo po ćanu sjede dva seljaka. Jedan veoma svojim nazorima i spadate«. star, a drugi je osrednjih godina; obo­ Tako veli »Glas Naroda« i po ono­ jica tužna i pokunjena. Stari seljak ot­ me. što efendija treba da ide u Tursku, i vori usta i reče: Gospodine, molim te i jer tamo po svojim nazorima spada, bi li mi ti napisao u novine nešto, nek ' naziremo, da je gornja bilješka izišla iz se zna, nek se čuje, neka svak vidi u pera doktora šuplje glave, koji je prvi kakvu me nesreću turio moj, vlastiti ■ u Foči upriličio poklike proti našega unuk? »A šta je to bilo?« I svijeta, da ide u Aziju. Naš glavni u»Ja sam Jovo Trninić iz D. Klakara«, I rednik g. Korkut kada ga je potegao za nastavi starac otirući suze sa očiju. jezičinu, koju je bio razvezao u »Gla­ »Star sam 80 godina, evo me ko grum su Naroda«, doktor Šuplje Glave zave­ zemlje; ovo mi je sin Lazar i njemu je zao kao neva. Mi ćemo međutim upo­ već preko 50 godina. U Lazara ima sin zoriti »Gl. Naroda« na domaću vijest t. j. moj unuk, on živ ne bio! Taj ne­ u 68. broju »Pravde« od 3. o. mj., u sretni moj ununk došao iz ruskog za­ kojoj se javlja, da je glavni urednik na­ robljeništva negdje pred katolički Bo­ šeg lista g. Korkut otputovao dne 2. o. žić, i mjesto da se veseli što nas ie mi. sa predsjednikom naše organizacije kod kuće sve zdrave našao, on je popresv. g. H. H. Ibrahim ef. Maglajlićem ćeo zvjerski postupati sa svim ukuća­ u Hercegovinu radi obdržavanja skup­ nima. Jednog dana kad smo i ja i ovaj ština. Vidovđanski su heroji doveženi mi sin Lazar bili na polju za poslom, u Sarajevo 7. o. mj., dok se je g. Kor­ dođe kući nesretni moj unuk, Đuro, na­ kut povratio istom u utorak dne 13. oružan do zuba, istjera iz kuće moju o. mj. U laži su kratke noge. ženu, a svoju babu, koja je od starosti oćoravila, istjera svoju mater t. j. mo­ ju snahu koja je od bolesti ležala u po­ da i poredka. Mislimo, da to nije do­ stelji, istjera još mojih troje unučadi; i sta. U kolikogod je hajdukovanje u Sta­ izbacj iz kuće sve što je bilo mog i Laroj Srbiji i Makedoniji pogibeljno, sma­ zarevog namještaja, a on ubaic nekak­ tramo, da je po državni optstanak pove svoje stvari. Kada ja sa Lazarom gibeljnije ono plemensko-vjersko haj­ dođem kući, sretnem ćoravu babu i bo­ dukovanje u Bosni, pa je stoga nepot­ lesnu snahu Lazarevicu, sa unučadima, puna akcija gosp. Davidovića, kad u is­ svi zacviliše i zavikaše: »Pomagaj šta trebljivanju hajdukovanja nije posjetio je učinio od nas!« Saznadoh od njih i Bosnu, da na licu mjesta vidi i upozna šta je bilo i krenuh s Lazarom da na­ razbojstva, koja.se sistematski vode na đem. hajirsuz unuka, i zbilja ga opazim braću Muslimane. pred kućom i viknem: »A šta si ovo Glavni organ demokratske stranke učinio kuku ti bilo! Kakvu to silu pro­ »Demokratija« pomaže ova razbojstva, vodiš u očinoj i djedovoj kući!« A on, kad u broju od 1. o- mj. tužbe i prituž­ držeći u desnoj ruci revolver a u lije­ be muslimana na sva ova zlodjela na­ voj baionetu, dreknu put mene: zivlje »zanatom narikača« koji muslima­ ni tjeraju, »o nekom gojenju i sistemat­ »Ne prikučuj se meni 10 koraka!« i skom ugnjetavanju, kome su tobože iz­ opsuje mi Boga. »Ubiću te«, veli, »Ro loženi muslimani«. miša i tebe i ćaću. Vaše nema ništa Vis-a-vis donesenih slučajeva, koji su ovdje; ako se primaknete prosviraću poznati i sudovima, ovakovo pisanje vam kuglu kroz čelo i vaša su onda sa­ | znači podjarivanje da naljna proganjanja. mo dva metra zemlje. Miči mi se sa oči­ ju, eno ti Dervente, eno ti Broda pa tu­ Ministarski savjet, koji si je preduži kud znaš; ja sam svoj sudija, sudiću zeo zadaću, da istrijebi hajduštvo u Sr­ kako znam. Došao sam da vas ras­ biji i Makedoniji, ne smije da stane na kućim i da vam se krvi napijem!« po puta, dužnost mu je. da poduzme energične mjere i proti zulumima u Bo­ Starac ovo pripovijeda i plače. Sad sni i da na taj način dokaže, da je u smo nastavlja dalje »svi ukućani pod kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca božjim nebom, nemamo kud kući. 0za svkoga jednaka pravda, jednaka ka­ teo mi kuću, bašču, svinjac, preko 2000 zna i jednaka zaštita. debala šljiva, uzoro mi pašnjak oteo mi 40 dunuma zemlje posijane pšeni­ Tu je eto polje rada!« stafa Kemal-paše. Saveznici traže, da nacijonalistička vojska odmah obustaui sv'e akcije. Turski delegati primili su ovu prijetnju hladno s izjavom, da će je uputiti vladi u Carigrad. Trgovački ugovor između Jugoslavi■te 1 Austrije. Vijest da je zaključen pri^•meni trgovinski ugovor između JugSlavije i Austrije učinila je u bečkoj javnosti vrlo povoljan utisak. »Neue Frej Presse« tom prilikom piše: Ovaj sporazum odaje radosne znakove da kraljevska vlada pokazuje veliko razu­ mijevanje za uređenje trgovinsko-političkih odnosa i pruža nam dokaz da se na obje strane došlo đb ubjedenja, da se o sprazumu ovakve vrste mora pri­ rodnom neophodnošću voditi računa. Dr. Trumbić i Sirza. Dopisnik »DeL ly Telegrapha« u Spa javlja da Trumbić i Sforza vode privatne pregovore u cilju riješenja jadranskog pitanja. Bezglavost Talijana. Otkad ie Regent službeno posjetio Hrvatsku i Siovenačku talijanske okupatorne vojske na Su­ šaku više ne znaju šta rade. Svakog časa se užurbaju sad amo, sad na dru­ gu stranu. Proglašeni prijeki sud, ko­ jeg je proglasio general Cesare Facini brigade »Lombardie« prema- kojem je zabranjeno civilnom pučanstvu izlaziti u noći sve do 5 sati u jutro bez poseb­ ne dozvole i prema kojem je zabranje­ no govoriti o jugoslavenskoj vojsci ili dirati u vojničke predmete provađa se svom strogošću. Opaža se, kako Italija hoće da opet unese disciplinu u raspuš­ tene svoje vojničke krugove. Prilike u Južnom Tirolu. U Južnom Tirolu su na dnevnom redu sukobi sta­ novništva i italijanskih vojnika. Očeku­ je se u kratkom vremenu, da će izbjti buna. Napredovanje boljševika. Njemačka štampa donosi vijest iz Tilzita, prema kojoj su boljševici probili poljsku liniju na sjevernom frontu poslije »teških bor­ bi i prešli Berezinu. U.Vilni vlada ne­ opisiva panika. U Litvanskoi vlada ve­ liko uznemirenje zbog boljševičkih us­ pjeha. Agrarna demoralizacija. com, koju sam po tri forinta plaćao za sjeme, oteo mi 4 dunuma zasijane zobi! Oteo nam sve što smo imali, nemamo se kud vratiti, nemamo šta jesti, ne znamo kako ćemo jesen dočekati. Taj prokleti moj unuk Đuro, stanovao ie sve do rata s nama, i ja sam ga i ože­ nio. Pa sad se umiješa u nekakve do­ brovoljce. pa seoski starješina Risto Popović, bojeći se ovih nekakvih do­ brovoljaca, dijeli im tuđu zemlju, pa i mom unuku dao tapiju na moje dobro i sad ja sa svojom čeljadi moram kre­ pati od gladi«. Nakon što je suznim očima ovo is­ pripovijedao. moli, kumi neka-se zapi­ še u novine, nek cjeli svijet vidi kakva zuluma ima na svijetu. Jadnik misli da će mu se time nomoći. Ne zna. on da je to jedan slučaj od onih svakidanjih ottmačina, koje se vrše nad muslima­ nima. Ali. eto. ovdje je otimačina izvr­ šena nad pravoslavnim seljakom, i to je izvršio sam unuk svojem vlastitom djedu. S toga to i jest karakteristično, nek se vidi kako je duh otimačine za­ razio seljake. Otrovao se naš seljak, jerbo mu se neprestano utura u glavu da otimlje tuđe. Iščezla je iz njegove svijesti ona sveta poslovica: »Oteto prokleto!« i »Svoje čuvaj tuđe ne di­ raj!« Neprestanim huškanjem na oti­ mačinu muslimanskog dobra, seljak je utuvio sebi u glavu, da može uzurpi­ rati sve. samo ako ga njegova tjelesna snaga ne izda. To je pravo sile, pravo jačega. Kada tuđe vlasništvo prestane biti sveto za čovjeka, kada čovjek ste­ če uvjerenje da mu je dozvoljeno oteti sve. samo ako može, onda su uzdrma­ ni temelji države; ier onda je to drža­ va najpripravnija da postane zalogajem tudinca. Kulturni svijet danas ne trpi ni u Centrlnoj Africi ovako besprimjer­ nu otimačinu, koja vlada u Bosni. Zadaje li ovo imao brige onim političarima. koji tako ležerno daju takrir na tuđe dobro, i huškaju seljaka na otima­ nje muslimanskog imanja, i to samo da mu seljak svoj glas pokloni na izbori­ ma? Zadaje li im brige ovo, i vide li kako nizbrdice kotrljaju ovu državu ko­ la se istom rodila?! X. Muslimani Sjetite se „Gajreta". �ПРАВДА" — .PRAVDA, Spoj 176 — Broj Udruženje zemljoposjednika. Dne 29. pr. mj. obdržavana je glavna skupština udruženja zemljoposjednika na kojoj je izabrat novi radni i central­ ni odbor kako slijedi: Predsjednik: Rifat-beg Suleimanpašić iz Bugojna, I. podpredsjednik Atif ef. Sočo iz Saraje­ va. II. podpredsjednik Hasanbeg Pašić iz Bijeljine, I. tajnik Sejid Alibeg Fili­ pović iz Sarajeva, II. tajnik Hamdibeg , Mutcvelić iz Sarajeva. I. blagajnik Nazlf ef. Svrzo Iz Sarajeva. II. blagajnik Asimaga H. Sabanović iz Sarajeva. Odbornioi bez funkcije Dr. Halidbeg Hrasnica i Ibraliimbeg Cengić iz Sarajeva. Kao članovi centr. odbora i njihovi zamjenici: Članovi: za okružje ba­ njalučko: Miralem beg Begović iz Dervente, Suljaga Salihagić iz Kot. Varoša, Muhamedaga Bajraktarević iz Težnja. Zamjenici : Smajlaga Smajlagić iz B. Gradiške. Osmnabeg Osman begović iz Dervente. Ahmed ef. Šerić iz Duhice. Z’a okružje bihaćko: Muhamedbeg Ibrahimpašić iz Bihaća, Džaferbeg Kulenović iz B. Petrovca, Salejmanbeg Filipović iz Ključa. Za­ mjenici : Husejinbeg Čeko iz Sanskog Mosta, Husni ef. Pašalić iz B. Kru­ pe. Husejinbeg Hadžikadibegović iz B. Petrovca. Za okružje mostar­ sko: Ahmed ef. Karabeg jz Mostara, Husaga Cišić iz Mostara. Dervišaga Bakšić iz Ljubinja. Zamjenici: Mehmed ef. Spahić iz Mostara. H. Ci­ mer ef. Džabić iz Mostara. Mehmed Aliheg Kapetanović iz Vitine. Za ok­ ružje sarajevsko: Članovi: Ibrahim ef. Rašidkadić iz Goražda. Ha­ sanbeg Šahinpašić iz Rogatice, Edhemaga Salihagić iz Fojnice. Zamjenic i : Safetbeg Zečević iz Visokog, Nailbeg Tvrtković iz Višegrada, Uztjraga Njuhović iz Foče. Za okružje travničko: Članovi : Avdibeg Ibrahim­ pašić iz Travnika, Hasanbeg Kulenović iz Var. Vakufa. Zamjenici: Mustajbeg Ibrahimpašić iz Travnika, Smailbeg Filipović iz Ključa. Hamidbeg Kurbegović iz D. Vakufa. Za okružje tuz­ lansko: Članovi': Dr. Avdibeg Bukvica iz Brčke, Mustajbeg Uzeirbegović iz Maglaja. Zamjeni c i: Sead ef. Kulović iz Tuzle. Hasanbeg Salihbegovič iz Bijeljine, Ali ef. Selmanagić iz Srebrenice. Obzirom na to da je riješenje agrar­ Naši dopisi Gračanica u julu. 1 muderisi se povadaju za demokrat­ skim uredbama. — Malo čudan naslov, je li de, gospodo čitatelji._ Ali ni ja ni Vi ne ćemo se toliko čuditi. Ta demo­ kratska era nam je donijela i većih ču­ dovišta pa riek i ovo bude! Naš muderis ne zna »vlaške jazije« čitati pa pre­ ma tome nije ni mogao »demokratskih uredaba« mutaleu činiti, ali je zato valj-' da od svojih ahbaba čuo, da ljudi, koji obraduju nečiju zemlju stanovito vrije­ me, stiču po tim uredbama i neka pra­ va na njih. On se je htio »blagodatima« tih uredaba okoristiti i u svom intere­ su pregorio je za nekoliko dana biti i demokrata. Sad ću Vam ukratko reći šta se je dogodilo: Prije nekoliko dana zastup­ nik njegova predšasnika, koji u Gračanici ima nešto zemlje, ponudio je na­ šeg muderis ef. M. Šiljića. da na toj zemlji pokosi čajru uz stanovite uvje­ te. Muderis ef. je to odbio, jer mu se uvjeti nijesu, svidjeli. Zastupnik je po­ nudio drugoga, koji drage volje na te uvjete pristane i odmah pogodi kosce. da mu tu čajru pokose. To dočuje muderis-cf. i jednoga jutra on i još nekoli­ ko sohti počnu kositi čajru i to ne sređa. već »kud je trava bolja«. Kad je bio upozoren, da to na svoju ruku ne smije činiti, i da je taj čajra već jednom izdata, odgovorio je: »Ja imam na to pravo i ja sam preči!« Nas ne interesira šta će poduzeti vla­ snik zemljišta ili njegov zasutpnik u tom pogledu. Ali nas se tičez nešto drugo i zato pitamo!: 1) Kako jedan muderis smije u ovakovo šta ubrusiti danas, kad muslimani imaju i previše posla i bri­ ge. kako će svoje slobodne zemlje ob­ raniti od kojekakovih nasrtljivaca, a muderis-eh to svojim postupkom još pospješuje? 2) Kako ćeš Ti. muderis-ef. taj svoj postupak s ćursa opravdati, kad Te iz džemaata neko na to pozove i hoćeš li moći u »ahkjami šer’ijji« za to kakav oslonac naći? 3) Jesi li Ti, muderis-ef. svijestan toga svoga djela nog pitanja došlo u najkritičniju fazu, te je potrebno vrlo mnogo agilna i po­ žrtvovna rada, da se to pitanje skrene sa one krive staze, na kojoj je do sada išlo, novi je centralni odbor odlučio po­ duzeti sve moguće korake, kako će ovom pitanju što više koristiti. Samo se po sebi razumije, da je uspjeh ovog rada u prvom redu ovisan o materijal­ nim sredstvima, koje će odboru stajati na raspolaganje. Usljed toga se traži od svih mjesnih odbora, da odmah sazovu svoje kot. skupštine na temelju društve­ nih pravila, izaberu odbore i prihvate se što agilnijeg rada i neka odmah po­ kupi članarine za tekuću godinu. Čla­ narina je ostavljena ista, to jest, po de­ set helera na dunum od beglučke ikmetovske zemlje. Novi je centr. odbor u svojoj prvoj sjednici gakliučio, da se dode u što bo­ lji kori tast između njega i mjesnih od­ bora u zemlji. Za to će iza svakog svog zasijedanja centr. odbor izdavati komunike, o svom radu! i slati ga svima mjesnim odborima da budu obaviješ­ teni. S druge strane centr. odbor traži da i svi mjesni odbori šalju centr. od­ boru prepiše zapisnika svake svoje sjednice, da na taj način bude centr. odbor obavješćivan o radu mjesniu odbora. Ujedno je potrenbo da mjesni odbori pošalju popise svojih članova da sef imade evidencija o članovima udruženja. Ujedno je potrebno, da se mjesni od­ bori čim prije pobrinu i pokupe sudbe­ no ovjerovljene zapisnike o dokazima za vječnu spomen prilikom prevrata pa i kasnije.počinjenih šteta na imetku na­ ših članova. Tako je isto potrebno, da nam se jave i oni slučajevi, gde su mu­ slimani težaci pretrpjeli kakvih šteta ili su prikraćeni u pravima slobodnog ob­ rađivanja vlastite zemlje. Na dalje ne­ ka se svaki slučaj nepravde, grubog na­ padaja ili otimačine, nad našim člano­ vima odmah prijavi centr. odboru, koji će kod vlasti potražiti lijeka a ujedno stvar i u javnosti objelodaniti. Moramo da radimo na sve moguće načine kako ćemo naša prava zaštititi, pa zato tra­ žimo, od svih mjesnih odbora da gore navedene zahtjeve centr. odbora čim prije i što savjesnije ispune. a Gražić i Jeremić u potjeri za Topčićem udare na kafanu preko puta i tu ga stanu lemati. Na Tpčića upti. za što ga ni kriva ni dužna tuku, te ako imadu što protiv njega, neka ga prijave kod vlasti, ali neka mu ne sude po sebi, Gražič mu opsuje turskog Boga i sveca sa izjavom, da mu je on sve i sud i sve­ tac, te odmagli kroz selo pogrđujući musi, žene i psujući im njihove svetinje. Isti dan prituži se Topčić kod ko­ mandanta oružničke postaje u Vitezu — Han kumpanija, koji mu reče, da sli­ jedećeg dana dođe. Vraćajući se Top­ čić kući sretne ga u putu Gražić sa Jeremićem i navali na golorukog čovje­ ka, koji se bijegom spasi. Drugi dan bajrama, dne 19. pr. mj. dođe Gražić u gostionu Ante Pure u Han Kumpaniji i tu zateče Muju Topči­ ća i Bajru Zukana. »Turci pucaju na bajram ko na fronti, ali im Boga i bajram... videće oni što je Srpsko dete«, te bez ikakova povoda navali na Muju Topčića • sa šamarima. Kada se je Mujo snašao i počeo sa priličitim uspjehom odvraća­ ti Gražiću. priskoči komandant postaje i- izbacu Muju na van. Ispred mjesnog odbora »J. M. 0.« u Travniku intervenirao je radi ovog bestijaluka. čestiti građanin Besimbeg Teskeredžić i Salih Rizvanović kod komandanta oružničke postaje u Trav­ niku, koji ih je vrlo lijepo primio sa obećanjem da će stvar izviditi i krivce zaslužrfo kazniti. Poznavajući, koman­ danta kao čestitog i savjesnog časni­ ka nadat; se je da će svoju časničku riječ iskupiti, ako se ne bi koji kaponja, mučenik, umiješao. Domaće vijesti Страна 3. Npadaj talijana na Split U Splitu su uoči rođendana Njegovog Veličanstva dva talijanska podoficira skinula s jed­ ne privatne kuće jugoslavensku zasta­ vu i odnijeli ju na talijansku lađu. Us­ ljed toga je nastala velika uzrujanost u gradu. Masa, koja se je sakupila usljed svečanosti, postajala je sve veća, pje­ vajući nacionalne pjesme. Tom zgodom je došlo do običnih manifestacija. Dok se je to sve normalno razvijalo, došao ie obali čamac talijanske ratne lađe »Puglio«, na kojem je bilo oboružanih mor­ nara i oficira. Prije nego što je čamac pristao uz obalu, pristupio je k obali šef policije i jakim glasom doviknuo kapetanu, da ne otvaraju vatru na ma­ su, jer on jamči za talijanske oficire, koji su slučajno na kopnu. Prije negoli je on to dovršio, bilo je već ispaljeno nekoliko hitaca. Tako je kraj samog še­ fa pao jedan čovjek mrtav na zemlju. Uz to su bila još dva žandara i više osoba usmrćeno. Uz samog šefa policije nalazio se brigadir komandant žandar­ merije pukovnik Kbstić sa svojim ofici­ rima. Žandarmerija je na vatru talijan­ ske lađe odvratila također vatrom. Ka­ ko se kasnije doznalo ranjen je tom prilikom sam komandant ratne lađe »Puglia« fregatni kapetan Gulli, dva oficira 1 još nekoliko mornara. Međutim je na obali žandarmerija i državna po­ licija zauzela svtKobalu i napravila red. Oko 12 .sati u noći vladao je u gradu potpuni mir i red. Naknadno se jutros doznalo, da je kapetan Gulli nakon iz­ vršene operacije preminuo. Povodom krvavib događaja u Splitu piše »Obzor«: Talijani su prevr­ šili svaku mjeru. Nakon toliko progo­ na i uvreda našeg naroda spalili su sa­ da u Splitu državnu zastajKi. Giollitti neka se požuri, jer Jugoslaveni dvije su godine pokazali anđeosku strpljivost. Pred godinu dana Talijani su nekažnje­ no poubijali nekoliko francuskih vojni« ka. Ovaj je put komandnat Gulli platio to životom. No time nije svršeno, nego naprotiv je razlog, da s Italijom zavr­ šimo, ili ćemo se pogoditi na temelju naših prava, jlj ćemo se razgovarati, kao što se s njima razgovaraju Albanci. Regentov put. Prijestolonasljednik Regent Aleksandar putuje krajem ovoga mjeseca, ako ne bude ministar­ ske krize, u Sarajevo, da Bosni na­ pravi zvaničnu posjetu. On će krenuti iz Beograda po svoj prilici 26. ovog mjeseca i provešće u Sarajevu tri dana- Otuda će otići na llidžu i ostaće tamo dvije nedjelje. Tek poslije toga ići će u Mostar, Banja-Luku, Jajce i ostala znamenitija mjesta u Bosni i Hercegovini. Prijestolonasljed­ nika će na ovom putu pratiti ministar predsjednik g. dr. Milenko R. Vesnić i ministar vojni đeneral g. Branko Jovanović. Regentov pozdrav. Na pozdravni brzojav sa skupštine okružja travnič­ kog održane u D. Vakufu dne 21. ju­ na 0. g. dobio je predsjednik g. Asimbeg Miralem slijedeći brzojav: »Miralemu Predsjedniku Muslimanskog /-bo­ ra travničkog Okruga Donji Vakuf: Srdačno zahvaljujem Muslimanskom Zboru Travničkog Okruga na izrazima odanosti i šaljem svoj pozdrav Rođendan Nj. Vel. Kralja Petra I. — Dne 12. o. mj. u ponedjeljak proslav­ ljen je rođendan Nj. Vel. našega Kralja Petra I. na vrlo svečan i dostojan na­ čin. Sarajevo je bilo okićeno narodnim i državnim zastavama, a u večer je bila iluminacija grada, te su i sve mu­ nare bile rasvjetljene kandiljima. U svi­ ma su bogomoljama odslužene službe Božije za zdravlje i dug život Nj. Vel. Kralja. U Carevoj džamiji je učinio dovu sam reisul-ulema Presv. g. H. Mehmed Džemaluddin u binjišu Mule od Stambola, i hoćeš li za to svoje djelo uzeti na se koji je prijfe đove izrekao slijedeću bemoralnu odgovornost? 4) Ako hošeć, sjedu: »Braćo Muslimani! Danas je onda Te još pitamo, kako ćeš pred svo­ Prev. rođendan Nj. Vel. našeg sijedog je stado izići i hoćeš li i dalje lošim vladara Kralja Petra I. Ono, što je On ! primjerima svome stadu uzor biti? 5) i kao mlad junak želio, ono za čim je I Kako ćeš svome predšasniku i kolegi u vazda žudio i težio, bilo je ujedinjenje lice pogledati i hoće П Ti rumen lice Južnih Slavena. Bog dragi je ispunio tu preliti, kad ga prvi put susreteš? 6) Njegovu želju u Njegovim starim daniDokle ćeš još ometati osnutak škole u | ma, pa danas svi Južni Slaveni upravsvom rodnom selu Lukavicu kada Te । ljaju vruće molitve Svevišnjem Allahu za to naš mufti-ef. i predsjednik naše za zdravlje, dug život i sretno vlada­ »Organizcije« zapita, kakav ćeš mu od­ nje Nj. Vel. Kralja Petra I. i Njegova govor i opravdanje dati? 7) Dokle ćeš Našljednika. »vlaške knjige« od soliti oduzimati i Mi Muslimani već prema uzvišenim na vatri ih spaljivati i tako jadne sohte islamskim propisima dužni smo pošto­ u džehaletu-ostavljati? 8) Kad će ne­ vati svoga vladara. To smo činili vaz­ stati onih gadnih natpisa iz »mahud« da. Poštivali smo 40 godina vladare, mjesta u medresi, koji su najjasniji burkoji nijesu bih naše krvi i našeg jezika. han terbijeluka Tvojih sohti. ujedno i Aleksandar. Bog ie dao, pa danas u potpunom smi­ najbolji šahid Tvoga »nazareta« u go­ slu imamo svog vladara, za kojeg nas Inna lillahl Javljaju nam iz Bos. dini jednom? osim uzvišenih propisa veže još i jezik. Broda da je dne 7. o. mj. preminuo naš Za sve ovo narod Te pita, a već da­ To su čvrste veze, koje se ne smiju uz­ odlični prijatelj i istomišljenik Hafiz ti uhrade odgovorićeš za svoja djela i drmati ni s čim. Hasan ef. Hadžiagić. Ucviljenoj fa­ propuste. Vladar je simbol državne zajednice. I miliji naše najdublje saučešće. Mevla Oko Njega i za Njega su svi pravi dr­ Agiaji ol! ____ I. Hilmi. rahmet ejlesnu! žavljani. Ljubav prema Njemu zahtije­ Stipendije trgovačke i obrtničke ko­ Travnik u julu. va vršenje svojih državljanskih dužno­ more. Trgovačka i obrtnička komora sti. Pravda, to najviše Božije svojtsvo, Bestijaluk oružnika u Vitezu. U zem­ nam javlja, da će podijeliti za školsku izriče se u ime Njega. Pravedna vlada­ lji svih mogućih čudesa u zlosretnoj i godinu 1920/1921 nekoliko Stipendija za ra ljubi Bog, ljube svi narodi. balkanskoj Jugoslaviji postaje iz dana pohađanje ovdašnje trgovačke akade­ u dan život muslimana sve ogorčeniji Prema tome vladalačke su dužnosti mije i tehničke stručne škole, zatim po i nesnosniji. Sve što je čovjeku sveto, vrlo teške. Zato ćemo upraviti Sveviš­ nekoliko Stipendija za pohađanje trgo­ milo i drago izloženo je. napadaju raz­ njem Allahu vruću molbu, da Nj. Vel. vačke, zanatlijske i ženskih stručnih nih individuuma, kako od proste mase našeg sijedog vladara Kralja Petra I. škola. Osim toga će podijeliti nekoliko tako i od strane onih koji su u prvome i Njegova našljednika Aleksandra ob­ Stipendija odnosno potpora za pohađa­ redu pozvani, da štite život, imetak, rz dari i okiti svim vladalačkim vrlinama nje viših trgovačkih škola. Svi vrijedni i namus državljana bez razlike vjere. kako bi mogli ispunjavati te teške duž­ učenici a i dosadanji Stipendisti komore nosti. Mi smo u našemu listu više puta kao koji reflektiraju za ove Stipendije neka Živio Krali! i sada iznijeli ovakove i slične napada­ najdalje do 15. augusta o. g. pošalju je i upozorili po sebi nametnute uprav­ vlastitom rukom napisane molbe, Osobna vijest Predsjednik naše or­ nike. da se manu igre s vatrom, jer sva­ kojima treba da prilože 1) rodni list. 2) ganizacije presv. gosp. H. H. Ibrahim ka batina imade dva kraja, ali oni osta­ pošljcdnju školsku svjedodžbu i 3) svje­ ef. Maglajlić i glavni urednik g. Sakib ju gluhi sve dotle dok se uloge ne iz­ dodžbu siromaštva, izdatu ove godine, ef. Korkut povratili su se sa svog dumijene. a onda postaju goropadni. Ijeg putovanja iz Hercegovine, koji su u kojoj treba da su tačno navedene imovinske prilike kako molitelja tako i obišli skoro sve hercegovačke grado­ Dne 13. pr. mj. napali su oružnici Živnjegovih roditelja. U molbi treba nave­ ve i neka sela, te održali sjajne i vrlo ko Gražić i Živko J'eremić na kuću Zajsti da li je prošle godine dobivao Sti­ uspjele skupštine. Budući je g. Korkut ke Topčića u Vitezu (kotar Travnik). pendiju od komore ili od koga drugog bolestan ne možemo donijeti izvješća Nije ih smetalo nitša, što domaćina ni­ i kolika je bila ta Stipendija, za tim tre­ od pojedinih skupština. Za sada može­ je bilo kod kuće, da uz psovanje tur­ ba da navede da li je osim komore mo­ mo javiti samo to, da su skuptšinc oskog Boga, sveca i sve što je musli­ lio još odakle za Stipendiju za školsku držane u Mostaru, Trebinju, Ljubinju, manu sveto i milo, navale na sirotu že­ godinu 1920(1921. Molitelji se ovim uLjubuškom, Vitini, Čapljini, Rečicama, nu Salke Topčića, koja se tu u kući dopozoruju da će se uzeti u pretres saStocu i Konjicu. I godila. Sirota žena uplaši se i pobjegne, �mo one molbe, koje budu komorj pri- | ci. Zalihić nije ni pokušao da se brani. Njega odvedoše teško ozlijeđena u bol­ spjele do 15. augusta o. g. prema gore nicu, ali nema nade, da će preboljeti. izloženim zahtjevima. Iza 15. augusta Mešukića sputaše oružnici i oćeraše u stigle molbe uzeće se u obzir samo on­ zatvor. da ako molitelj pismeno dokaže da je t jadna nam majka! Nije nam dosta bio zapriječen da pravovremeno preda što izgibosmo na ratištima i od krvnič­ molbu. kog noža naišh dušmana, nego se još Mjesni odbor »Udruženja Zemljopo­ medu sobom koljemo. sjednika u Sarajevu zaključio je u svo­ Oteti novac Halidu Arslanu, kojeg joj odborskoj sjednici od 10. jula o. g., mu je, kalio smo svojevremeno u na­ da sazove redovitu glavnu skupštinu šem listu pisali državna policija u Bos. sarajevskih zemljoposjednika na 22. iuBrodu skupa sa obrtnicom oduzela, jer la 1920. u četvrtak u 4 sata pslije pod­ je njegov sin Sabit bio optužen što se ne u prostorijama »Islamske čitaonice« navodno simpatično izrazio o republi­ na Bendbaši. Umoljavaju se svi člano­ kanskom državnom ustroju, premda vi Udruženja da na ovu skupštinu u što Sabit sa očevom radnjom nema ništa većem broju doći izvole. zajedničkog. Kada su se oblasti uvje­ Jedan u zemljicu, a drugi u Zenicu. rile o bespredmetnosti same optužbe i Pišu nam iz Ostrošca pod gornjim na­ na našu intervenciju on je jz zatvora slovom: Salkan Zalihić i Meho Mešukić. pušten, a ocu mu je povraćena obrtni­ oba iz Ostrošca. vadili su zajedno ka­ ca, ali bez novaca. Lijepa svotica men za gradnju kuća. Kod diobe zara­ od nekoliko tisuća kruna, koju je Halid de smatrao sc je Mešukić nešto prikra­ teškim znojem stekao i koja mu je bila ćenim. pa je stoga stao prijetiti Zalihijedini kapital u radnji, te, jedino vrelo ću. Dne 8. o. nij. pili su zajedno hakvu za prehranu njegove sirotinje, izgled^ u Mustafe Voljevice. Zalihić se uputi da je začepila prazninu u džepu kojeg cestom na ostroško pazarište. ne bi li pljačkaša, koji se »deckuje« za svoje službeno zvanje. Mi pitamo zemaljsku kupio i preprodao koji sepet voća. Me­ vladu, što je sa ovim Halidovim nov­ šukić pode za njim, sa sjekirom iza le­ cem i tražimo, da mu se u najkraćem da, udari ga nenadano ušicama od sje­ roku povrati. Sačekat ćemo nekoliko kire dva put u leđa, a onda nekoliko dana, pa ako bude trebalo, onda ćemo puta u rebra, prebi mu ruku ispod lak­ poduzeti druge korake. ta i presiječe mu oštricom prste na ru­ . БрОЈ 174 Broj .ПРАВДА* — .PRAVDA' страна 4, Stran. .. . Natječaj. Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, da smo snizili cijene fesovima. Benzin 725 746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39’— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima „PROMET” tehnič. industr. poduzeće d. d. Sada stoje: 1 fes-patent (postavljen) . . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Tiger, Volfort) ,...................... K 130'— Išla maga Vranić i sin (prije Fdći Ha m d ijal Gasal, v. r. Ovogodišnja šećerna kampanja. Iz i Beograda javljaju: Prema podacima, kojim raspolaže ministarstvo poljopri! vrede, slanje današnje žetve šećrne re­ pe, znatno je bolje nego prošle godine, pa prema tome biće i sama proizvod­ nja šećera mnogo obilnija. Dok su pro­ šle godine naše tvornice dale u svemu ■ tek oko 15 milijona kilograma dotle će ove godine dati oko 45 milijona kiloI grama. Kad se uztjie, da je naša domai ća potražnja šećera 55 i pol milijona do ■ 60 milijona kilograma, onda je nesum­ njivo, da će potrošnji šećera biti naškoro zadovoljeno. To će naravno utjecati i na cijene i već danas ima trgovaca kolon jalnom robom, koji uvjeravaju, da kilogram šećera u septembru ne će sta­ jati više od pet dinara. (»Bos. Llyd<). Isplata I konverzija zadržanih 20% kod markiranja. Privremene priznanice na sume iznad 1000 K, izdane na zadr­ žanih 20% imaju se pretvoriti u stalne državne obveznice od 1% kamata go­ dišnje (čl. 22). Privremene priznanice na manje sume imadu se isplatiti naj­ dalje do dana zamjene ostalih privre­ menih priznanica za stalne. Pruga Beograd—Sarajevo—Split. — Jedna velika engleska finans^ka gru­ pa podnijela je Ministarstvu Saobraća­ ja ponudu da u vrlo kratkom vremenu trasira prugu Beograd—Sarajevo— Split. Kako su uslovl, koje je ova gru­ pa podnijela, veoma povoljni, to se vje­ ruje, da će ponuda biti primljena. Saobraćaj u zapdnoj Bosni. Ministar­ stvo Saobraćaja saopštava: Kadi os­ kudnih sredstva u zapadnim krajevima Bosne. uslijed čega je otežavan teretni i putnički saobraćaj kao radi bržeg spo­ la grada Splita sa Sarajevom i Bosan­ skim Brodom, staviće se u prvoj polo­ vini mjeseca jula o. g. u promet dva te­ retna automobila za prevoz robe od že­ ljezničke stanice Bugojno do Livna, Glamoča, prbzora i Duvna, a prema potrebi i do Splita i obratno i Jedan auto sa osam mjesta za prevoz putnika istim prugama. Primanje i prevoz robe i putnika Ministarstvo Saobraćaja po­ vjerilo je Rafajlu Landikušiću u Bugoj­ nu. Interesenti neka se direktno obrate njemu. Ljubijski rudnik. Ministarstvo šuma i ruda konačno je odbilo ponudu engles­ kih ј američkih industrijalaca za kupnju čuvenog rudnika u Ljubiji kod Prijedo­ ra. Ovaj rudnik, o kome se u zadnje vri­ jeme mnogo pisalo, predstavlja vrijed­ nost od nekoliko milijardi. Šaljite odmah pretplatu .V? Trgovina fesova Vranić i sin U ovdašnjoj mektebi-ibtidaiji upražnjeno je mjesto I. mualima. Plača jt predviđena od vakufa 120 kruna mjesečno, a ehalija će plaćati nedostatak tako, da će mu egsistencija biti osigurana. Natjecatelji imadu najdalje do 15. augusta svoje molbe sa priloženom svjedodžbom o svršdnom Dar-ul-mualliminu ovome povjerenstvu uputiti. Glamoč, 9. jula 1920. Predsjednik: Gospodarstvo OGLASI; Krovni crijep PAPIRNICA (Dachziegel) HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svrh droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Braća Sudžutoić, sahačijB. Ljubljana, Gradišće broj 9. Sarajevo, Sarači ul. br. IX. Centralna drogerija Braća Šahinagić Vršaća mašino prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile. Upitati kod Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co U »PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom 11 j „Pravda” list u načitaju svi interesu je ! svakom trgovcu da oglašuje u ,,P r a v d i“ I Zsom. olya, Banat ^жжмшжжшжгажжжжшиитажжижжжжжж^ I 0 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu ^ Гвп^1К|1з uullllUlU II u ' g d Canaionn Uul UjuVU. *• ~ Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Liviio, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, 'Žehlča f Zvornik. ZaitupitMa: Bugojno, Gacko, ~ Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna brana. Hcdovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruua. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao ginuo zastupstvo ta 8. i H. Assicaraziooi geienll I Pnog ovtopćtg društva га osigvranje profil nezgoda i šteta, svt vrsti osiguranja. g 0 R Вжжж8«мжжжджжж«мжжжжжжжжжжжжжжжжИ Muslimanska Centralna Banka z^ Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica X 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni iii uđi*: F. У1шж1к: fjrtiH ОМод « o.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1412285e1719f2d3edae2a6dcee2dff6.pdf 286166c3c66d4515f2bf28011e9d613a PDF Text Text —---- — -— * < ■ ;. •■ - — '-------- 7 — """ ” r ■ Poštarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom,, utorkom i četvrtkom. Мјв ndabcioni odbor. Pretplata godiS. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 72 (177) Sarajevo, šubota 17. jula 1920. (2. zilkade 1338.) Upit nar. poslanika dra Krasnice \ ministru za agrarnu reformu stu, razgoni uzurpatore njegovog po­ sjeda i stavlja ih u zatvor. Muhamedbeg Bukovaća lišen je ovim načinom svekolikog svog posjeda, pa mora sa sedamnaestero čeljadi da gladuje najkon što je gotovo sav svoj namještaj rasprodao. Težaci su iza prevrata uzurpirali sav slobodni posjed Muhamedbega- Kulenovića Bukovače iz Bos. Petrovca, koji je posjed Kulenović u Bukovači sam u vlastitoj režiji obrađivao. Isti (težaci su se bili obvezala pred kotarskim uredom prošle godine, da će taj posjed povratiti Kulenoviću, ali to do sad ne učiniše. Kotarski ured u Bos. Petrovcu neće da pruži nikakove pomoći gosp. Ku­ lenoviću dok u isto doba daje asisten­ ciju Đuri Smiljaniću u susjednom mje­ Pitam gospodina ministra, misli li preduzeti shodne korake, da i musli­ manski zemljoposjednici budu uživali istu pravnu zaštitu u državi kao i nji­ hovi susjedi drugih vjera, te misli li naložiti kotarskom uredu u Bos. Pe­ trovcu da ovaj osigura Kulenoviću slobodno obrađivanje njegovog od vajkada slobodnog zemljišta. Želim odgovor pismeno. Beograd, dne -5. jula 1920. Dr. Hrasnica. „Нак" o našoj organizaciji. Naš drug »Hak«, glasilo muslimanaiz Sandžaka i ■ Makedonije u broju od 11. o. mj. piše na uvodnom mjestu pod nasovom »Bos. Muslimani u našu ob­ ranu« slijedeće bratske riječi: »Ovim člankom želimo upoznati mu­ slimane Sandžaka i Makedonije sa oni­ ma iz Bosne i Hercegovine, gdje živi oko sedamstb hiljada muslimana. Ratna nas je kob od dulje vremena bila rasta­ vila od ove naše braće, s kojima smo uvijek živjeli bratski i zajednički dije­ lili sreću i nesreću. Mi smo ostali pod drugom upravom, a onj su došli pod drugu, ali hvala Bogu danas, nakon četrdesetgodišnjeg rastanka, ujedinili smo se sa svojom milom i dragom braćom. Danas živimo zajedno. Živući u jednoj državi, pod jednom upravom nesum­ njivo je, da ćemo jedni druge podupi­ rati, što su naša časna braća uvijek za nas i dosada činila. Oni nas sebi pri­ ljubljuju i svakom zgodom dižu svoj glas u obranu naših prava, koja se ho­ će da pogaze. Nikada nijesu propustili ni jedne zgode, a da nijesu podigli svoj glas proti nasiljima što še provode na nama, uvijek su pozivali vlasti, da nas uzmu u zaštitu. Pomoću svoje moćne organizacije zaštićivali su naša prava, što mi nijesmo bili u stanju. Mi smo se u jednom od prošlih brojeva osvrnuli na zaključke banjalučke protestne skupštine, koji su o nama donešeni. Mi sa oduševljenjem pratimo rad naše bra­ će ј duboko cijenimo ono, što za nas čine. Naša su braća u Bosni i Hercegovini politički organizovana, pa smo se i mi po njihovu primjeru organizovali. Sta­ tut našeg Islam muhafezai hukuk džemijeta jest jednostavni prevod njiho­ vog Statuta. Bosanski su muslimani osnovali jed­ nu sjajnu političku organizaciju, da mo­ gu braniti svoja građanska prava i osi­ gurati političku slobodu. Prigodom dr­ žavnog prevrata i oni su kao i mi uda­ rili na različita nasilja, ali su se odmah snašli, sjedinili, zbili u guste redove i svoju organizaciju podigli na takvu viI sinu, te se danas njezine blagodati ja­ sno vide u njihovu životu, jer su danas i u posjedu skoro sviju svojih pogaženih I i otetih prava. Prigodom plWa demokratske vlade izdala je ova jednu uredbu, koja je mu­ slimane lišila sviju begluka, ali su naša braća pomoću svoje organizacije i tu nevolju savladali i prisilili—centralnu vladu, da se ova uredba promijeni u njihovu korist. Nu naša braća pri svim ovim borbama, nikada ne zaboraviše na nas i naše stanje. Kada je jedna deputacija od narodnih poslanika i dru­ gih prvaka organizacije bila u audijen­ ciji kod Nj. Vis. Prijestolonašljedtiika Regenta u Beogradu, da traži da se po­ vuče spomenuta uredba, ne zaboravi ni nas muslimana iz Sandžaka i Makedo­ nije. nego se zauze za nas i zatraži amnestiju za one naše jadnike, koji stenju u okovima po raznim tamnicama. Premda Prijestolonasljednik kao ustav­ ni vladar nije mogao dati obećanja, de­ putaciji je uspjelo, da su dobili sigurno obećanje od vlade, da će predložiti I amnestiju. Ovako nas podupiru bosansko-hercegovački muslimani i svakom zgodom lete nam u pomoć sa svojom čvrstom organizacijom, u kojoj se svr­ stalo devedest i devet po sto musli­ mana. Svi bosansko-hercegovački muslima­ ni okupili su se oko jednog programa, te ih je vrlo malo, može se reći pola postotka, ostalo po strani, za koje se može smjelo tvrditi, da ne znače ni­ šta, niti imaju ni na što uticaja. Njiho­ va se stranka zove Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija, a glasilo joj je »Pravda«, koja izlazi u Sarajevu. Ko čita ovaj list naše bosanske braće, naći će u svakom broju prekrasnih članaka, u kojima se iznose jadi i nevolje, koje mj podnosimo. Svi članci koji su pisani u obranu našu i naših prava, puni su žara i bratske ljubavi, a pošto joj stoji za Ijeđima jaka i moćna organizacija, koja katkada imadne svoga člana i u । , I | j | kabinetu, to je i njezin upliv jak i mo­ ćan. Njezino se pisaeje prati sa oso­ bitim interesom u brogradskim mjero­ davnim krugovima. Prema ovome što smo do sada izlo­ žili kada je god »Pravda« digla svoi glas u našu obranu, njezini su poslani­ ci i ministri svratili na to pažnju cen­ tralne vlade. Zato mi muslimani iz San­ džaka i Makedonije nijesmo naprosto u stanju procijeniti bratske usluge, koje nam čini ovai list i njegova organiza­ cija. »Pravda« bez.prestanka i u sva­ koj prigodi ustraje u našoj obrani. Ko je čitao njezin 170. broj u kojem je štampan govor njezinog glavnog ured­ nika. vrijednog i požrtvovnog Sakib ef. Korkuta, kojega je izrekao na pro­ testnom zboru u Đ. Vakufu, ne može se otresti, da mu se suze ne navrnu. Premda su stupci »Haka« maleni i ograničeni, mi ćemo makar u izvatku donijeti govor ovoga odličnoga i vri­ jednoga reprezentanta bosanskih musli­ mana. neka vide muslimani iz Sandža­ ka i Makedonije kako naša 'braća u Bosni goje visoku bratsku ljubav prema nama. I u nas su se počele prilike do­ brano sređivati, čemu se imade najviše zasluga pripisati požrtvovnom radu or­ ganizacije naše drage bosanske braće, čija je pomoć tako vrijedna i golema, da mi to ne ćemo nikada zaboraviti. Ovu bratsku ljubav i zauzimanje nfkad. ma nikad ne smijemo zaboraviti. Ta usud nam je dosudio zajedničku sudbinu. Što nas boli i njih boli i ob­ ratno. Ne smije se smetnuti s uma, da su bosansko'Hiercegovački muslimani pu­ nih četrdeset godina stenjali pod au­ strijskim ropstvom. Za cijelo vrijeme toga svog robovanja ne pokoriše se apsolutističkim zapovijedima austrijske tiranije. Neprestano su se odupirali i borili, te su djelomično i uspijevali u borbi za svoja prava. U toj borbi oni su stekli politički uzgoj i građansku kuraž. Bosansko-hercegovačkj su mu­ slimani što se tiče znanja i naobrazbe na mnogo većem stupnju, nego li što se mi nalazimo. Uslijed tog većeg kul­ turnog i političkog položaja, oni mnogo lakše uspijevaju u sticanju čovječanskih prava. U Bosni se ne može dogo­ diti kao što u našoj Prištini, da jedan predsjednik bez presude izvrši smrtnu kaznu, jer bi se podigli svi muslimani i prisilili vladu, da kazni jednog ovakoVog činovnika, koji se o zakon ogri­ ješi. Oni dobro poznaju svoja prava, kao što znaju i način kako će doći do tog prava. Njihov je i politički položaj sasvim drukčiji. Jedan njihov junački Sakib ef. Korkut baca iz džamije bivšeg ministra nar. zdravlja Dra Krulja, koji dolazi u pratnji Prijestolonasljednika Regenta zato, jer je kao pristaša »demokratske« stranke uvrijedio muslimane u parla­ mentu. i Dr. Krulj je bio prisiljen da pobjegne iz džamije. Bismo li mi mogli pokazati ovaku odlučnost, ovaku gra­ đansku svijest. Nama se je ovdje u Skoplju moglo doskora zabranjivati kupljenje članarine, koja je pretjviđena Godina 11. u našem stranačkom štatutu. Tako jasnog prava mogaše nas lišiti samo­ volja jednog činovnika. Pa šta bi od našeg predstavništva; zar ne razjuriše i ne pozatvaraše skoro sve članove centralnog odbora? Do skora se je kod nas mogla provesti svaka protuzakonitost, no sada, u zdravlju paše drage bosanski braće i mi koracamo napri­ jed. I ako se desi, da nam kogod i u buduće htjedne gaziti prava, udariće na otrov, jer mi ćemo se zakonitim sred­ stvima znati braniti. Po tome možemo jasno zaključiti, kolika je razlika izme­ đu nas i bosanskih Muslimana i koli•ko smo potrebni njihovoj bratskoj pot­ pori. Mi smo sigurni, da će organizaci­ ja naše braće u Bosni i Hercegovini izlaziti u susret svima našim potreba­ ma i uvjereni smo. kao što smo do sad dobivali njihovu pomoć i zaštitu, da će­ mo tu pomoć i zaštitu u još višoj mje­ ri dobivati i nadalje, budući ćemo stu­ piti u bliže i tješnje odnose. Mi držimo, da će sa tješnjim zbliženjem naše or­ ganizacije sa onom bosanskih Muslima­ na naš teški položaj, a naročito grozni položaj Muslimana u Sandžaku sve vi­ še doći do neke sređenosti. Potreba ovog žbliženja, ота'zajedničke operaci­ je tako je važna, tako prešna, da to svako osjeća. Mi smo uvjereni, da smo ranije osjegurali veze sa svojom bosansom braćom, ne bismo danas ni po­ la ovih jada na svojim leđima nosili. Završujući ovaj članak vršimo svoju najveću i najuzvišenfju za'daću, da razimo svoje bratsko oduševljenje, svo­ ju bratsku zahvalnost u ime Muslima­ na iz Sandžaka i Makedonije našoj ju­ načkoj. braći u Bosni, njihovoj organi­ zaciji i .njihovom organu »Pravdi«. Izrazujemo svoje najdublje poštovanje požrtvovnom .borcu Sakib ef. Korkutu. koji je u pošljednjem svojem govoru upozorio centralnu vladu na naše teš­ ko stanje. Bilješke. Domišljat gospodin. Čujemo da je fočanski sudac Leović našao vrlo zgodan izgovor za. svoj postupak prema Rašidagi Đonlagću. Na prostu prijavu on je odredio Rašidagin pritvor, a kad je po­ zvan na odgovornost za taj postupak, ispričao se je okr. sudu time, da je Donlagjća pritvorio tobože radi toga, da ga — »spasi od napadaja rulje«. Eto kako se kod nas jeftino izvlače ljuću ispod odgovornosti. Ne čudimo se što ovaki »berihti« mogu paliti okružnom sudu, ali se čudimo da se bvaki rogovi šalju pod svijeću čak i zemaljskoj vlad'. Obraćamo pažnju vlade na ovu »do­ mišljatost« g. Leovića i ujedno pitamo: šta je sa .istragom proti činovniku drž. odvjetništva, koji je odao uredovnu taj­ nu, priopćivši svoj razgovor sa pred­ sjednikom vlade. 1 »Demokratija« jednom priznade isti­ nu. Doživjeli smo jedno čudo. »■Demokratija«, koja stalno izvrće istinu, stal­ �»PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 2 Страва no joj udara pljusku za pljuskom, ipak je mogla pregorjeli da prizna istinu i da je u svojini stupcima zabilježi. Dala nam je pravo, što smo u broju od 3. o. mi. osudili spajanje državnih i crkve­ nih praznika, izjavivši da muslimani neće nikad pristati na to, da se crkveni sveci proglašuju državnim blagdanom, pa da ih onda zajednički slave. Sma­ trajući tumačenje g. Dra Tome Topovića u »Nar. Jedinstvu« mjerodavnim, mi smo kao muslimansko glasilo rekli svoju, jer se držimo načela: »Tuđe po­ štuj. a svojim se diči!« Neka kršćani slave svoje svece po svome zakonu, mi tuđe svoga prsta ne mećemo. Dr žavne ćemo slaviti zajedenićki. ali samo državne, i neka se niko ne usuđuje podvaljivati nam sa proglaše­ njem kojeg kršćanskog sveca državnim blagdanom, pa da nas onda poziva na zajedničku slavu. »Demokratiia« od 7. o. mj. osvrćući se na našu izjavu, u pogledu proslave I i ' | se nameće Arapima. I oni će pokazati, da politiČko-ekonomskom gospodar­ stvu Engleza, Francuzi i tdlijana u Aziji i Africi odzvanja žadnji čas. Veli­ ki dotađaji pripravljaju Se na azijatskohi i afrikanskom kontinentu. Antanta, čiji je najbrutalniji eksponent Itali­ ja, osjetiće svu težinu posljedica arap­ ske emancipacije ispod ujezindft štitništva. II tempo e galhtuomo — kažu Talijatii. Ali, mi torbe pridodajehio, da: ko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada. Nije tu po srijedi samo pitanje arapske države. I sudbina Indije, Transvaala, Oranje, Konga i drugih današ­ njih anglo-franpuskih .kolonija« doći će na red. I svrsiće se onako, kako to mora biti. Pa i ne bilo onako, po arhanaškom receptu. »Jugosl. Ekonomista«. Vidovdana, što srtio je donijeli povo­ dom tumačenja g. Dra Tome Popovića veli: »Taj dan je proglašen držav­ nim praznikom. A ako to treba da bu­ de, onda ne može biti u isto vjerne i neki pravoslavni svetac. Jer niti je pravoz ahtevati. niti Je moguć* očekivati da će valjda Muslimani i katolici sla­ viti svece pravoslavne crkvi! No ni o toj tako prostoj istirii ne vođi se do­ voljno račliha.« Zatim citira izvode g. Dra Popovića u »Nar. Jedinstvu«, pa nadodaje: »Ne­ ka taj dr. Popović misli šta hoće i ne­ ka ima poglede na istoriju kakve hoće. Ali ovakvo njegovo.shvatanje apsolut­ no nije smelo dobiti mesta u jednom organu vlade. Najmanje u Bosni, gde su tri crkve i sve tri podjednako pre­ tenciozne. Državne stvari ne smiju se brkati sa verom—Pa ni državni sveci, ako hoće to da Manu.« Mi završujemo riječima našega Re­ genta : Neka svako čuva svoje! Iz naše organizacije. Arapska država. »Dvadeseti vijek doživljaje ono, što nijesu ^»živjeli svi njegovi predšasnicl Doživljaje grabež tadih zemalja i tuđih naroda. I to pod likovima kojeka­ kvih prepredenih i posve neopravdanih isprika i zakučica. Velike evropejske države, koje su ušle u svjetski rat proti nametanju imperializma Njemač­ ke i Austro-Ugarske. koje su naglašivale. da se bore za neodvisnost i za samoopredjeljenje malih država i na­ roda, ugnjetavanih vijekovima od ti­ ranskih vladara i kojima je vazda u ustima i na jeziku orila lijepa riječ ljudske slobode, te velike države u Evropi sada i same počinjaju političke prekršaje i otimaju manjim narodima njihovo vlasništvo i njihovu slobodu. Čine one to pod labavim navodima stra­ teških, gospodarskih ђ tobože prosvjet­ nih potreba njihovih. Tobože, kao da imadu na to nekakvo neosporivo pra­ vo. Kao da zbog tih i takvih njihovih potreba samo one imadu monopol, da mogu činiti, što mu je drago u korist svoju a na štetu drugih. Diplomacija tih država sklapa međusobne tajne ugovore i dijeli satnovoijno kožu međeda, koja nije njihova. Engleska, Francuska i Italija degredirale su se duboko pred poštenim svi­ jetom malih naroda i malih narodnosti. I to ne samo u Evropi, nego i u Africi i u Aziji. Azija je za njih velika riznica za njihve političke i gospodarske intri­ ge i pohote. A sve na račun Turske, a još više na račun neturskih naroda. Medu ovima dolaze prvi na red Arapi. Arapi u Africi i U Aziji imadu svoju sjajnu historičku prošlost. I arapska kultura u starom vijeku bila je velika i razgranjena, kad je kultura Evrope još snila duboki san. I kašnje, u sred­ njem vijeku Arapi Su briljirali svojom civilizacijom. Kulturni spomenici n Si­ riji. Mezopotamiji, Egiptu i u — Andaluziji {Španjolska) govore nam jasno, što su i ko su bili Arapi. Danas, nakon svjetskog rata, došli su i ti Arapi do svjesne samospoznaje, da i oni imadu pravo na slobodan političko-gospq^rski živof, da ni oni nijesu više roblje, s kojim se može raspolagati po volji, 1, još mriogo prije svjetskog rata doga­ đali su se ustanci Arapa u Arabiji i u Siriji proti turskom gospodstvu. Žižak I narodne slobode i nezavisnosti^injao j je i dalje za vrijeme Svjetskog rata u Arapima. Danas se je taj žižak rastii njao. pa izgleda, da sveopći arapski po­ I kret prijeti Englezima i Francuzima, i da ih deposedira i izriva iz Azije i iz Afrike. • Brat Emira Zejda u Hidžazti Emir Fejsal u Damasku stavio se je na čelo arapskog pokreta u Siriji, Palestini i Mezopotamiji. On je ustanovio u Da­ masku arapsku vladu. Njegov list »Al Mokatan« u Kahiri. koji zastupa opće arapske interese, piše da je nastupilo vrijeme za ustrojenje arapske države, List naglašuje odluku pansirijanskog kongresa u Damasku, na kom se pro­ glasila neodvisnost Sirije i Libanona, ali ustaje istodobno vrlo odlučno proti svakomu umješavanju Francuske u Siriji i u Palestini i umješavanju Engle­ ske u Mezopotamiji i Arabiji. Nagla­ šuje ujedno, da je skrajnje vrijeme, e da Engleska isprazni Egipat i Sudan, Italija Tripolls. a Francuska Tunis, Algir i Maroko. Sirijanski Arapi proglasili su Emira Feisala. sina Emira Huseina u Hidžazu i brata Emira Zeiđa. ustavnim kraljem arapske Sirije. I to pro­ glašenje bilo je ponajprije priopćeno predsjedniku Sjevero-američkih Sjedinjenih Država. Woodrowu Wilsonu. a kašnje i vladama u Parizu i Londonu. U tom priopćenju vlada sirijanska za­ htijeva od Francuske i Engleske pri­ znanje arapske države u Siriji i stavlja vlade u Parizu i Londonu pred fait accompli. to jest, da se izjave, priznaju li slobodnu državu arapsku, dakle da ostaju prijatelji Arapa, ili. da su toj arapskoj državi protivni. ■ , i ! I j i I j | Arapska politička samosvijest sve to i više jača i širi se u svim arapskim zem- I ljama u Aziji i Africi. Starodrevni Ara­ pi, to jest njihova današnja pokoljenja, neće više da budu ničije roblje. 1 ima­ ju posve pravo. Što? Jesu li ikad Ara­ pi namitali se Francuskoj i Italiji? Jesu li ikad nastojali, da budu gospodari Francuza, Engleza i Talijana i da ih iscrpljuju gospodarski i politički? To­ božnja današnja civilizacija.S kultura tih država ne ima nikakvog prava, da F E LJ T O N. A Hifzi Вје1еудс Rerte Logotetides. j (e2) XVII. U zadnje vrijeme bivao je Ihsan Sururzađe sve rastrešeniji i mučaljiviji. I ako se nije na njemu to opažalo trpio je, a da ni sam n^e znao odaklen to dolazi. I slabio je. Njegova bliža okolina gledala ga je ćutke, ali ga nisu pitali. Rad, napor — tumačili neki. Ali on nije ni radio! . . Po čitave sate sjedio je u svojoj pisarni, a da ne bi ni jednog pisma na­ pisao. Zurio u stol i crtao po hartiji nekakve šare bez oblika i bez smisla. U tim časovima koliko je god nastojao da nađe jedan predmet, o kojem bi razmišljao, s kojim bi se zabavljao, nije ništa na­ lazio u sebi, — sve se okretalo oko njega, brzo da nije moglo ništa ostati. . . Jedna gomila utisaka iz svagdašnjosti, iz prošlosti zatvarala je vidik nje­ govoj duši,— mislima... A iz toga nešto je navla­ čilo sjetu na njegovo lice i rastuživalo ga. U noći nije mogao spavati. U danu bježao ne­ kad iž kasarne j zabavljao«« u okolici — lutao na konju daleko po Jselima u brzom hodu, pa se je vraćao teško umoran. Tada bi otišao kući i legao SKUPŠTINA U PEĆI-GRADU. Muslimani kotara cazinskog na na­ rodnom zboru u Peći-Gradu pretresav­ ši žalosno stanje muslimana, u cijelom Kraljevstvu, a napose u našem kraju, donesoše slijedeću: Rezoluciju: 1 .) Pozivamo Kraljevsku kako cen­ tralnu. tako i zemaljsku v'auu, da pre­ ma nama mm .manima naš.g kraljev­ stva napuste već leđnom r.taćuhinsko postupanje s nama, te da budemo izjed­ načeni, kad smo u dužnostima. a ono i u pravima s dragim državljanima naše države. 1 2 .) Tražimo, da nam vlada stvori čitnj prije zatražene već osnovne škole, a ne po put austrijske, da nam n#đa pri­ like da se prosvjedujemo. 3 .) Pozivamo vladu, da izda« defini­ tivnu i pravednu odluku u prepornom zemljištu Pecke. Osuđujemo njezinu nestalnost i izdavanje kontrastnih od­ luka svaki osam dana, jer u tom vidi­ mo zapostavljanje našli, i protežiranje izvjespe klase ljudi, na štetu našu, što ni pod .kojim uvjetom nećemo i nemožemo trpiti. 4 .) Naojodlućnije osuđujemo što vlaua : nadalje drži u našem kotaru či­ novnike. koji su prouzročili krvo-proliće u Peckoj. Nas nemože zadovoljiti, premještaj Kurbalića iz Kladuše u Ca­ I zin, a niti Zatezala u Vrnograč. Traži­ i j mo bezuvjetno njihovo odstranjenje iz ' našeg kotara. 5 .) tražimo dokinuće zabrane sadetija duhana, a protestiramo proti dnev­ nom pdskupljivanju po težaka najvaž­ nijih artikla, kao što su so. šećer, Pe­ troleum i drugo. : Najodlučnije tražimo, da se dokiijb zabrana uvoza spomenutih artikla iz > susjedne Hrvatske — ta granica već nema — kad su tamo puno jeftiniji ne­ go kod nas. БроЈ 177 Broj Ubila ga sloboda. Omer Porlčanin iz D. Vakufa ostao Je iza svoga oca nejak i ostao mu je itheiak od kojega je on sve da, danas živio, a da nije oskudijevao ni za što. Nije se opažalo da je siromah bez ro­ ditelja, jer je imao svoj posjed u No­ vom Selu, koji mu je donosio toliko brihoda, koliko mu je bilo potrebno za uzdržavanje. Taj posjed Je sve do go­ dine 1918. obrađivao njegov skrbnik u vlastitoj režiji. Poslije godine 1918. dat je taj posjed u obradu Rosi Petrić, koja imadc i svoje vlastite zemlje toliko, da može mirne duše i bezbrižno živjeti i ona i njezina zajednica. Nu ona Je poput i drugih počela svojatati taj posjed si­ romašnog i malodobnog Omera tako, da je njegova eksistencija došla u pitanjb. tim više, kada on nema liikogd, ko bi se za njega brinuo. Osim toga je njegov skrbnik u brizi za njega — kupio mu kuću, lobi čemu se je toliko zadužio, da ga ne bi odu­ žilo ni onda, kada bi prodao tu zemlju, koju mu eto Rosa otima i ako nema na riju nikakva drugog prava, osim to, što je ona Rosa, a on Ortler. bhraćamo pžnju zemaljske vlade i agrarne direkcije na ovu najprostiju otimačinu i molimo *je. da se ova ne­ pravda Poričaninu ispravi, jer osim što je nekulturno još je i nehumano, da se ovako i na ovaj način lišava siromah malodobnik svoje zemlje, Skrajnje je vrijeme, da vlasti učine jedanput red u ovoj zemlji. Jer poslje­ dice koje bi mogle nastati iz ovakih prostih otimačina, mogu biti na uštrb i samoj državi i njenom renomeu, ab. ........... Iskrena riječ dobrovoljcima Naši su dobrovoljci, nahuškani od »demokrata«, napravili posebnu jednu društvenu klasu, koja se može isporediti samo sa omraženim rimskim pretorijaheima, te su naročito u nas u Bosni napravili toliku zbrku, da je nji­ hovo vladanje počelo ozbiljno ugroža­ vati mir i poredak u državi. Smatra­ jući se spasiteljima države i prijestolja, te narodnim osloboditeljima, dozvolili su sebi takove podvige, koji neminovnp idu za upropašteniem svega onoga, što je stečeno Sa tolikom mukom i sa toliko proljevene krvi. Mi smo toliko puta žigosali njihova djela i upozora­ vali i njih i njihove učitelje kuda to vodi. To je isto Činila i sva naša ozbilj­ na štampa, ali uzalud. Neprijatelji našega naroda, koji hoće preko ovih lju­ di da se dovinu poslaničkih mandata huškaju ih i nagovaraju na zlo. Da se vidi kako ovo pitanje prosuđuju pravi dobrovoljci, koji nijesu išli u rat za 50 dunuma zemlje, nego da se bore za oslobodenje otadžbine, prenosimo ovaj I članak, što ga je napisao Krsta Marić Skupština u Ruževiću. Teslić 1L ju­ I iz Trnove, dobrovoljac u bijeljinskoj la. — Skupština u Ruževiću u prisut­ »Samberiji«. G. Krsta Marić prikazuje nosti preko hiljadu težaka najsrdačnije požrtvovnpst srbijanskog težaka te pozdravlja Centralni Odbor i kliče na­ muke, koje su oni iz Srbije mučili i ka­ šem dičnom starcu Maglajliću živio! ko su Srbijanci mogli ljude iz bivše predsjednik: Đbnlagić. monarhije namamiti u dobrovoljce go­ tovo jedino uz obećanje nagrada, ponaivećma svakome po 5 ha (50 dunu­ ma) zemlje. I nakon tolikih dugih riju- aljite odmah pretplatu u svorp kabinetu na divan onako još obučen i od- I ruju ciljevi pošteni, plemeniti i — sebični, govorio [ marao se. U tim časovima redao je Ihsan u svojim I je Akifbey. »Ako imaš vlast u rukama onda je mo­ žeš upotrebiti za dobro i zlo. Dindar je idealista. mislima jedan događaj za drugim i tražio u njima On može samo jednu školi) svojom silom podig­ odgonetku, razjašnjenje svrtne stanju i svome ne­ nuti, a vlast-je može sutra zatvoriti ili stotine is­ zadovoljstvu, upitu o konačnoj svrsi... tih, po istom uzoru otvorili... šta će se konačno dogoditi? Ili će nas pohva­ Pa i Ihsan za četiri godine svoga rada učinio tati, zatvoriti i ptognati, — ili temo uspjeti da sruširho tiranina... Ali ni to nije konačni cilj! . . je dosta: proveo je časničku organizaciju u Traciji i velikom dijelu Anatolije, pa će u času biti sva Narod ne razumi, a moderna savremena država vojska na njihovoj strani. Narod! . . Narod će’se mora uskrsnuli iz naroda, kao Amerika... Narod, pokoriti; Šejh-ul-lslam izdaće Feton o krivnji sul­ narod!.. * tana i s tim će se svršiti. Sila, vlast je u istinu Pred njegovim očima prolazile gomile, silni re­ nužna, da se dođe do konačnog cilja. .. Vlast us­ dovi naroda, koji se je digao proti njegove ideje o krsava ideje I ništi ih.. . Nema smisla čekati, na­ slobodi — digao se za sultana, razvili zelene bajdati se. .. Akifbey ima pravol Svaki čas treba izrake i hrle Stambolu u pomoć. . . Mladoturci hoće rabiti. Pa... da skinu sultana!. . Izdajice domovine, nevjernici... Ovdje je Itjsah stao Sjetio.se zadnjeg AkifbeyTo će biti nagrada naroda... ovpg pisma ц kojem je tražio od njega za mladoI Ihsan bi sklopio oči, metnuo ruku preko čela tursku politiku i — srce! i ovdje se ihšan sjetio i teško dihao. Pred očima u mislima redale se slike Nesime, a ona povukla za sobom Ifetu i Renu, da Iz prošlosti: Ifeta sa ozbiljnim gestom: sve tri zatraže od njega konačni odgovor: koju voli? »Ali Arapi neće te zajednice"... Koju voli? Nije dobio odgovora. Njegovo je Rene: srce mirno kucalo a njegova duša gledale je u njih »Osloboditi Grke« .. . kao jedan trolist, koji je značio tri ideje. Renu pro­ Dindar-Haki-: tivnicu Turske,' l/etu protivnicu Velike turske, a »Kulturom kroz školu u slobodu«,.. Nesimu saradnicu uskrsa turskog naroda... Za nji­ Za ovim se javljao u njegovoj mašti ozbiljan i ma, kao čedna ljubica u travi sakrivala se je Sabiha... uglađen lik Akifbeya, koji je s neobičnom energi­ jom izrabljivao svaku priliku i svaki čas, u turskoj Nastavite se. politici, da dođe do vlasti. »Preko vlasti se ostva- �Број 177 — Broj ПРАВДА* — „PRAVDA, nici. Nakon izvještaja razvila se velika ‘ka — veli Mafić — i obećanja jedva je debata o posljedicama, koje bi mogle uspjelo Srbiji, da od tolikih stotina hi­ ljada zarobljenika namami oko 70.000 Sa sobom donijeti ova talijanska izazi­ u dobrovoljce, a od ovih, da ih je »do­ vanja, te o koracima, koje će naša vla­ sta pošlo u dobrovoljce iz ljubavi pre­ da poduzeti. U ministarstvu se poka­ ma ota^ihi«. Onda Krsta Marić na­ zalo jednodušno mišljenje, da se na talijanska izazivanja imade odgovoriti stavlja: W »Rat je svršen, otadžbina oslobođena najoštrijim mjerama. Nakon toga se i stvoreno je kraljevstvo Srba. Hrvata raspravljalo o nutarnjoj političkoj situ­ i Slovenaca. Dobrovoljci, su opet prvi aciji. Demokratska je štampa ovih po­ pušteni svojim kućama, a hrabri i ple­ sljednjih dana prikazivala položaj sadanjega kabineta u vrlo pesimističkom meniti srbijanski vojnik ostao je da ču­ va i-dalje stražu, da čeka regrute da svjetlu. Radi toga je ministarstvo vi­ ga smijene. Došla je napokon opća de­ jećalo o tri pitanja: 1. O rekonstruk­ mobilizacija. Srbijanski vojnik-je došao ciji pokrajinskih vlada; 2. o slobodnoj kući našao razoreno ognjište, ali nije trgovini j ceiitralnoj zadruzi; «3. o ag­ roptao na državu i svoje susjede, ne­ rarnoj reformi. Na današnjoj ministar­ go je. miran i spokojan, prihvatio za skoj sjednici raspravljalo se o ovim posao, počeo da vrijedno radi i poprav-' pitanjima samo načelno, tako te nije lja ono, što mu je porušeno. Za njega došlo do nikakvih konkretnih zaklju­ biti vojnik i prolijevati svoju krv za čaka. Sutra se prije podne nastavlja otadžbinu je sveta dužnost svih gra­ ministarska sjednica. đana i on zbog toga ne traži ni nagra­ Nema razloga kabinetskoj krizi. »Nar. de ni privilegija. Bezbroj Srbijanaca Politika« javlja: Na užasnu viku demo­ su ratni invalidi, bezbroj njih živi od kratske štampe, može Vas uvjeriti Vaš te svoje bijedne invalide i nijedan još dopisnik, da nema razloga za kabinetne ropće na državu, jer zna da ga ona sku krizu. Parlamentarna zajednica uneće, nesmijd zaboraviti. Ako ga sada ,činiće sve da zemlja ne upadne u nove ne može obilno da pomogne, to je zato trzavice. što ima prečih poslova. Srbijanski voj­ Razrožnost mišljenja u ministarskom nik i invalid je strpljiv, pretpostavlja vijeću. S druge strane prosuđuje se si­ interese državne svojim, pa zato nje­ tuacija posve drugačije. »Progres« pi­ mu slava i hvala, zato ga nećemo i ne še. da je u ministarskoj- sjednici došlo smijemo zaboraviti«. do burnih scena. Rađikali su doduše Napokon dodaje ovo, da prikaže pomodificirali svoje pređašnje stanovište, žrtvovnost Srbijanaca te čudan menta­ ali'ne toliko, da bi se to moglo primiti litet našeg »dobrovoljca«. sa strane demokrata. U samoj je mini­ »Mi pak. dobrovoljci, mjesto da bu­ starskoj sjednici nastala živa rasprava demo sretni i zadovoljni, što smo slo­ i svaki je ministar razložio svoje miš­ bodni. što smo iznijeli živu glavu iz ljenje. Prema tome teško da će doći rata, što možemo upored ići sa srbi­ do sporazuma. janskim vojnikom i svakome reći, da Demokrate žele onemogućiti prima­ smo svijetla obraza izvršili svoju sve­ nje izbornog zakona. Demokrate su iz­ tu nacionalnu dužnost, mi hoćemo da među ispunjenja svojih zahtjeva o po­ budemo država u državi, da budemo krajinskim vladama i između glasanja najpreči u državi. Obećano nam je po za izborni zakon postavili junktim. Ako pet htektara zemlje i to ćemo dobiti, parlamentarna zajednica ne ■ pristane kad tome bude rv.rijeme. Mnogo je pre­ na uvjete demokrata oni će onemogu­ če urediti državu 'i odužiti se srpskom ćiti prihvat izbornog zakona u drugom vojniku i invalidu, nego1 li nama do­ čitanju. Tako bi se izbori opet zavukli brovoljcima, od kojih mnogi jedva je za nekoliko mjeseci. pušku ogaravio. Zar mi bismo heroji i Pitanje izvoza. Na jučerašnjoj mini­ izdržasmo toliki rat s puškom u ruci, starskoj sjednici riješavano je takođe a ne možemo sada da u miru strpljivo pitanje o izvozu. O tome pitanju diskučekamo dan, kad ćemo dobiti onu zem­ r tovalo se-vrlo dugo, ali se nije^ošlo ni lju. koja nam je obećana i koja će nam do kakvog rezultata, već je riješeno, se ubrzo dati!? U ostalom, braćo mo­ da se diskusija nastavi na današnjoj ja. moji ratni drugovi, mi se nismo bo­ sjednici, koja će se održati u 10 časova rili za pet hektra zemlje, nego za čast prije podne. Svi su izgledi da će se i i obraz, za naše oslobođenje. Zašto sa­ pvo vrlo važno pitanje povoljno rije­ da svojom lakomislenošću da kaljamo šiti i poslije • ovog riješenja počeće se ono. što je bilo tako veličanstveno u riješavati o rekonstrukciji pokrajinskih nama, kada smo polazili u rat. i kada vlhda. smo svoju krv prolijevali?! Kad .smo VANJSKI POLOŽAJ. bili heroji u ratu, budimo još veći u mi­ ru i strpljivo čekajmo naš dan. Cičerinova poslanica turskim nacio­ nalistima. Preko predstavnika nove oKo je učio istoriju, zna ko su i što tomanske vlade u Anaioliji, komesar su bili pretorijanci u rimskom narodu i kako su bili omraženi u svojoj dr­ za vanjske poslove Sovjetske Rusije, Cičerin. uputio je jednu poslanicu pred­ žavi i svome narodu. Znamo' također, sjedniku Velike turske narodne skup­ ko su i što su bili šuckori pod Austri­ štine u Angori. Mustafa Kemalu. Ova | jom i zašto ih je narod prezirao. Pro­ je poslanica veohia. važna, jer potvrdu- i tiv nas dobrovoljaca počinje da se,osjeća izvjesno nezadovoljstvo u naro- I je vijesti koje su se,Strile o tiesnoth spo­ razumu između tirskih -i nhciđnainih du, našejn rođenom narodu, jer smo pobunjenika i Sovjetke Rusije, spora­ nestrpljivi pa često puta pretjerujemo u zahtjevima. Braćo moja, moji ratni I zumu koji će otežati pa i onemogućiti ' drugovi, preklinjem vas sjenama naših ; ostvarenje Venicelosovih imperijalistič­ kih snova. U toj poslanici kaže: palih drugova, čuvajte uzvišeno ime Sovjetska Vlada lavlja da je primila srpskog vojnika i dobrovoljca i ne do­ Vaše pismo, sa kojim ste tražili da us­ zvoljavajte ni jednim svojim postup­ kom. da bi se iko mogao požaliti na postavite odnose sa nama i da se udru­ žite S nama u zajedničkoj borbi proti­ nas. Samo tako mi ćemo moći izaći vni tuđinskog imperijalizma koji grozi svijetla obraza pred Srbijance i samo našim zemljama. Ruska vlada je sa za-’ na taj način kod naše braće Srba. Hr­ dovoljstvom uzela k znanju principe vata i Slovenaca, koji ne mogoše doći kojih se pridržava vlada u Angori, me­ na bojište. Mnogi, koji žele da na našim leđima đu kojima je naročito važno riješenje dobivaju stavu, zloupotrebljavaju nas, pitanja moreuza isključivo po sporazu­ mu država na obali Crnoga Mora, kao raspaljuju, u nama strasti i često puta i potpuno ukidanje sviju »zona uticaja«, nas dovode u položaj pogrješaka. Agi­ političkih i ekonomskih. tatori čitave jedne Stranke i u Bosni i u Hrvatskoj prave od nas korteško »Sovjetska Vlada je gotova da po­ sredstvo i hoće preko naših leđa, pre­ sreduje između Turske, Perzije i Jer- : ko naše slave, da dođu na vlast. Bra­ menije za pravedno određivanje gra­ ćo moja, moji ratni drugovi, ne dajmo nica. Ona predlaže da se odmah uspo­ se ni od koga zavoditi i iskorišćavati, stave diplomatski i konzularni odnosi nego ljubimo podjednako cijeli.naš na­ između Turske i Rusije, da bi se uspo­ rod, vjerujmo u našu državu i čuvalstavile što. ^iešnje veze između obje mo ime i čast srpskog vojnika j đobrozemlje. votjea. »Sovjetska vlada sa najvećom paž­ njom prati herojsku borbu koju turski narod vodi za svoju nezavisnost i za svoj suverenitet, a radni narod Sovjet­ ske Republike najtoplije želi sretan ishođ te borbe i gotov je da udari soli­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. dan temelj za rusko-tursko prijatelj­ stvo«. Važno ministarsko vijeće. Dne 13. o. tasdfe grčke vojske u Malo) Aziji. — mj. održala se je sjednica ministarske^ Engleske i grčke trupe momentano su vijeća koja je trajala od 10 sati prije obustavile nastupanje na Brusu, i ako podne do 1 sat postje podne. Biti eu prisutni svi mihistri. Zamjenik mini- i su Englezi u MuMniji a Grci na liniji stra inostranih djela dr. Ninčić izvješći- i Kremasti—Nlš—Halić. Ovaj zastoj pri­ vao je o događajima na talijanskoj gra- i pisuje se novom savezničkom nespo- I ■ ——. . . . . Politički pregled razumu između turskih i nacionalnih' •dovanja u Turskoj. SumnAvi zvanKni konmniket. Kolona iskrcana u Pandermi i sjeverna grupa divizija uhvatila veizu kod Omerkoja na putu Balukeser—Panderma. Zvaničan komunike govori o velikoj bitci kod Bolune sela u kojoj turski gubitci do­ stižu 2500 od kojih 1000 zarobljenika, 54 topa, 20 niitraljeza i mnogo ratnog materijala. Međutim izvjesni strani oficiri izjavljuju sumnju da je uopšte bi­ lo pravih bitaka kod Filadelrije i Balukesera, već da su to bile samo borbe slabijih turskih dijelova, koje bi Grci htjeli predstaviti kao bitke' vrlo velikog značaja. Zavjera Habsburgovaca. Ciriški li- stovi donose podrobnosti o radu onog aristokratskog i oficirskog društva, ko­ je se zavjerilo da povrati HapsburgovCe na prijesto. Zavjerenici drže svoje sjednice redovno, svakog petka u palati, u kojo stanuje grof Berhold. Me­ đu zavjerenicima spominju se bivši . autrijski ministri Husarek i Let, ministar-predsjednik grof Klam-Martinic, mnogi viši oficiri a.-u. vojske, krupni trgovci i industrijalci monarhije i drugi. Tu je i bivšj šef slovenačke vlade, dr. Susterčić, koji i danas održava razgra­ nate veze sa krajevima zapadne Jugos.avije. Zavjerenici raspolažu za sada ugđacionim kapitalom od 22 miliona kruna, al, se taj fond uvećava prilozi­ ma, u кУ ma učestvuje Italija i Engles­ ka. Šva.C'rška vlada ne sL, .ja smet­ nju smu'nju na ovih za j.-r-mkaPobuna u talijanskoj vojsci. Prošlog petka došlo je u Idriji do pobune tali­ janske vojske, kad se doznalo, da će morati krenuti u Albaniju. Pobunjeni vojnici otvorili su tamnice i pustili uhapšenike na slobodu. Pobunjenim voj­ nicima su se priključili neki satnici. Tek kad je stigla zatražena pomoć uspjelo je svladati pobunjene vojnike, koji su sad internirani u vojarnama, dok su satnici, koji su se priključili sa pobu­ njenicima uapšeni. - Pobuna u Idriji. U Idriji 9. o. mj. po­ bunio se je prvi batalion italijanskog 14. pješačkog puka, koji je tamo u garni­ zonu. Na zboru su govornici pozivali i ostalu vojsku na pobunu. Među voj­ nicima čuli su se uzvici: »Dolje Kralj, ’Uolje Italija, živio Lenjin«. Svi, koji su bilj uhapšeni, silom su oslobođeni. Po­ zvano je stanovništvo, da se naoruža i zajednički odupre tuđinskom jarmu. Uhapšeno je osam oficira..Protiv po­ bunjenika tražena je pomoć iz Italije. Divljaštvo Talijana u Trstu. Prema posebnim vijestima, koje dolaze iz Tr­ sta, Talijani su radi događaja, koji su se dogodili u Splitu priredili jučer ve­ like demonstracije. Veća grupa demon­ stranata došla je u 18 sati pred Narod­ ni Dom. gdje se nalazi hotel »Balkan«. Demonstranti su bili oboružani sjeki­ rama. sabljama i puškama, te su naj­ prije porazbijali prozore na domu, te poslije počeli pucati, Provalivši u Na­ rodni Dom porazbijali su čitav namje­ štaj i bacili ga kroz prozor. Vandali­ zam demonstranata je bio toliki, da nije ništa ostalo pošteđeno. Nakon to­ ga polili su čitav Dom petrolejem te su ga zapalili na sve četiri strane. U jedan čas je bio čitav Narodni Dom u plantenu. koji ga je posve uništio. U ponoći je još uvijek gorip. Vatrogasci, koji su prispjeli, btli su spriječeni, da ga gase. Dozvoljeno im je jedino, da ■štite od požara susjedne zgrade. Odav­ le razišli su se podivljali demonstranti po čitavom gradu, pa kad su stigli pred Ljubljansku Kreditnu Banku provalili su , sjekirama vrata te su prostorije banke posvema demolirali. Namjeitaj i ■ arhiv iznijeli su na cestu, gdje su sve to zapalili. Oko 21 sat došli su pred Jadransku Banku, gdje su provalili u prostorije i uništili arhiv i pokućsvto, te bacili inventar s prvog kata na uli­ cu. Uništili su i čitav namještaj u pri­ zemlju. Sa velikim čekićima pokušali su razbiti blagajnu, ne bi li tako došli do novca. Što im nije uspjelo. U jedan sat provalili su u prostorije jugoslaven­ ske delegacije, gdje su porazbijali sve i pobacali na ulicu. Karabinjeri i vojništvo nije nastupilo protiv demonstra­ nata. premda su hili više puta pozvani po interventima. da brane njihovu imo­ vinu i ličnu sigurnost. Pred Jadransku Banku su oko 22 sata došli karabinjeri, kad je bilo već sve porazbijano i arhiv uništen. Daljnji detalji još manjkaju. Muslimani Sjetite se „Gajreta". Сграна 3. Domete vijesti Skupština u Ostrošcu. Predsjednik naše organizacjie Presv. g. H. H. Ibrahim ei: Maglpjlić otišao je jučer sa nar. posl. g. Dr. Mehmedom Spahom u Ostrožac radi održanja skupštine. Nar. poslanik g. Dr. Hatiđbeg Hrasnica otputovao je u Beograd, da pri­ sustvuje sjednicama Prjzr. Nar. Pred­ stavništva. Split — krvavo pozorlšte. U nedjelju je Split bio pozorištem krvavih doga­ đaja. Nekoliko talijanskih podćasnika s ratnog broda »Puglia« popljuvalo je našu zastavu i spalilo je. Jedan je tali­ janski časnik udario po glavi jednog Jugoslavena, koji je prosvjedovao proti ovoj pogrdi naše narodne časti. Na to se masa uzrujala i demonstrirala. Do­ šlo je do sukoba s talijanašima i tali­ janskim vojnicima. Naše je redarstvo uredovalo i uspostavilo mir. Međutim se približio obali jedan talijanski mo­ torni čamac, te ispalio tri rakete u cr­ venoj, bijeloj i zelenoj boji. Iza njega je doplovio i drugi oružani čamac, torpedolovpc Gluho. Sef naše policije Bojanić pozvao je Talijane, da se udalje. Izjavio je. da na sebe preuzimlje od­ govornost za život onih talijanskih ča­ snika i vojnika, koji su se nalazili na kopnu. Kao odgovor dobio je nekoliko prijetnja, a nakon toga su počele s ta­ lijanskog broda padati ručne granate. Pao je mrtav Mato Miš, izbjeglica iz Tijesna. Teško je ranjen jedan poruč­ nik. a više je ljudi lako ranjenih. Tali­ jani su počeli pucati iz pušaka na naše ljude. Naši su žandari uzvratit vatru. S obadvije je strane ispaljeno oko 600 hitaca. Teško je ranjen u trbuh kapetan Gulli, zapovjednik ratnog broda Pu­ glia. U bolnicu je prevezen amerikanskim automobilom, Izvedena je ope­ racija, ali je podlegao rani. Talijani su željeli, da se u gradu pokopa uz sve počasti. Naša vlada nije na to pristala nehtijući preuzeti odgovornosti za do­ gađaje. kpji bi se pri tome mogli zbiti. Kapetan je prevezen u Anconu. Izbjeg­ lici Mišu htjeli su naši prirediti svečani sprovod, ali je to zabranio američki admiral Anđretvs. On sada vodi istra­ gu zajedno s našim vojnim oblastima. Istraga teče nama u prilog. Ranjenici se nalaze u bolnici. Radnje se zatva­ raju već u 6 sati, a nakon 10 sati ne smije nitko biti na ulici. Talijani su za­ branili svako iskrcavanje u grad. U Splitu vlada velika uzruianost. Na kra­ ljev rođendan izvjesili su talijanaši cr­ ne zastave u znak žalosti nad smrću Gullijevbm. Naši su potrgali! sve za­ stave. Daljnji se događaji iščekuju s najvećom napetošću i pripravnošću s iiaše strane. Dalmatinska pokrajinska vlada obavijestila je našu centralnu vidu u Beogradu, te je ova jučer izdala ovo zvanično saopćenje: Na jutrašnjoj svojoj sjednici ministar­ ski je savjet riješio, da se objavi ovo saopćenje: Prilikom nemilih događaja koji su u oči našeg narodnog praznika, prema primljenim izvještajima, izazvali u Splitu dva talijanska podoficira i koji su stali života naših i talijanskih ljudi, naši sugrađani, zamoreni neprekidnim izazivanjima s talijanske strane, dali su izraza svojem gnjevu u pojedinim na­ šim gradovima na način, koji mi iskre­ no sažaljevamo. Stoga se kraljevska vlada nalazi ponukanom preporučiti našem građanstvu diljem cijele naše domovine što veću smotrenost i hlađnokrvnost i izbjegavanje svega. Što bi ma i, iz daleka mogla sličiti na izazov ili uvredu koje tuđe države. Naša ne­ osporiva prava rnoći će se najbolje štititi dostojnim držanjem naše zemlje i gotoVošću da še brane, kad za to do­ đe poziv od odgovornih činilaca. Na pažnju građanstvu. Gradsko po­ glavarstvo u Sarajevu šalje nam slije­ deću objavu: Za kratko vrijeme oče­ kuje se zvanična posjeta Njegovog Krafevskog Visočanstva Regenta Alekr sanđra u Sarajevu. Da bj se Regent dočekao što dostojnije, potrebno je, da i spoljašnjj izgled grada obzirom na či­ stoću bude što bolji i ljepši. S toga se pozivaju svi stanovnici grada Saraje­ va. a naročito oni, koji stanuju u glav­ nim ulicama, da učine sve. kako bi nji­ hove kuće i dvorišta bile što čistije i ljepše. Isto tako treba da svi vlasnici građenih ili otvorenih zemljišna, ova što iwl)e dadu očistiti i po potrebi ograditi. Od danas za 8 dana poćiće gradom zdravstvene komisije, koje će obići sve kuge., dvorišta i zemljišta, da se u“ere koliko je odgđvoreno ovom pozivu. Ako se gdjegod nađe nečistoća ili dru- �1_____________________.ПРАВДА* ирама 4. Stran« ga kakva zdravstvena nezgoda, od-' ie ja, da makar nosi prazni naslov, kad ga ne može inače da poluči. Svašta stranice ih gradsko poglavarstvo na čula, jacije ne čula. E, da nije kako jest, trošak vlasnika dotičnih objekta, a obaš bi g. Vlado otišao u Trešeljak. sim toga će se još kazniti velikom nov­ ■ Društveni Dom« u Sarajevu. Mini­ čanom globom. starstvo Prosvjete riješilo je da se ot­ Takse za lovačke karte. Pišu nam iz kupi. »Društveni .Dom« u Sarajevu. U lovačkih krugova: Povisila je vlada za tome domu držače predstave sarajev­ ovu godinu takse za lovačke karte za sko Narodno Pozorište dok ne Jiude 1000%. Ove karte valjaju za jednu ci­ gotova nova pozorišna zgrada. jelu kalendarsku godinu i bez lovačke Upravnik Sarajevskog Pozerišta. — karte ne smije niko loviti. U Bosni i Uskoro će biti potpisan ukaz, kojim se Hercegovini ima kotareva. gdje lovci postavlja za upravnika Sarajevskog ni do danas nijesu primili lovačke kar­ narodnog pozorišta g. Velja Živojnović, te premda je pola godine već prošlo. profesor. Radoznali smo, hoće li vlasti i od tih naplatiti taksu za cijelu godinu ili sa­ mo za vrijeme od uručenja karte do konca godine. Pravedno bi bilo drugo, jer i trgovac ne smije naplatiti mušte­ riji jednu kilu hljeba a uručiti samo po­ la kile. Financijski erar može diferen­ Na šerijatskoj sudačkoj školi u Sa­ ciju kod lovačkih taksa* naplatiti od orajevu započinje školska godina 1920. nih oblasnih organa, koji su svojom lii 21. sa 1. septembrom 1920. Za ovu jenošću ili iz razloga da i to upotrijebe školsku godinu podjjeliće se nekoliko za širenje nezadovoljstva među naro­ besplatnih mjesta i to u prvom redu dom. zavukli pravovremeno uručenje onim aspirantima koji su svršili naj­ lovačkih karata. manje I. godišta šerijatske sudačke ško­ Sef odjeljenja za doček Nju Vis. Re­ le o svom trošku a besplatna mjesta genta. Kako čujemo obrazovan je od­ koja eventualno preostanu iza ovih asbor. kojemu je stavljena dužrjcst, da piranata podijeliće se onim kandidati­ ma koji stekli na prijamnom ispitu za priredi sve što. je potrebno za doček Nj. Vis. Regenta u Sarajevo. Pročelnik I. godište najbolju ocjenu, a uz to bu­ je ovog odbora g. Vlado Besara, koji du siromašni. Ostali pitomci koji budu se u ovom svojstvu potpisuje kao šef primljeni u 1. godište mogu dobiti ovaka mjesta istom nakon jedne godfine odjeljenja 'za doček Nj. Vis. Regenta. Tuhaf. Odakle vaskrsnu to odjeljenje- pošto dokažu, da su u nauci dobro na­ na bosanskoj vladi? Ili je to pusta že­ predovali dakle, kad predu II. godište. Iz štatuta šerijatske sudačke škole lja g. Vlade za nesuđenim načelstvom. pa se samozvano prozvao šefom odje■§ 6. (Glasnik zakona i naredaba od 1887. Prosvjeta i škola. Mislimacitii družilo „El’iuntp" u Sarajgiu Muslimansko društvo »El Kamer« traži kućenastojnika, kome bi predalo u vlastitu režiju sav promet u društvu. Pobliža razjašnjenja daje predsjed­ nik Filipović Jakub Ešref, Jeftanovića ulica broj 8. Pismene ponude primaju se do 31. jula 1920. Odbor. Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, da smo snizili cijene fesovima. Islama g a Vranić I sin (prija Fišći Hamdija] Sarajevo, Sarači ul. br. 11. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne^imatillviše pjege, prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ♦ X X Ф X X X X X ' preporučuje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Oglašujte u „Pravdi" Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I « HAMDIJE KOPČIČA I . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Tiger, Volfort)...................... K 130’— sima i gornjim zahtjevima.pozvaće se na prijamni ispit za 30. i ol. avgusta ove godine. Za I. razred šerijatske gimnazije u Sarajevu spojene s internatom podijeHće se u školskoj godini 19M/I921. 15 potpuno besplatnih mjesta, аИ5 mjesta uz naplatu polovice opslkrbnine, koja će se obračunavati svakog mjeseca prama jzdaćima za hranu i pranje rub­ lja, a bite po prilici 300 kruna mjeseč­ no. Odijelo treba d sami pitomci sebi nabave. U -zavod i internat mogu biti primljeni samo oni učenici muslimani, koji imaju ispunjene sve uvjete za pri­ manje u I. razred koje druge srednje škole (gimnazije, realkc, realne gimna­ zije), a dovoljno -su upućeni u čitanje Kurana. Molbatpa za primanje u zavod i internat, koje treba upraviti Zemalj­ skoj Vladi IV.-l., nužno je priložiti: 1. svjedodžbu osnovne škole (ruždije); 2. rodni list; 3. od općine izdani i od ko­ tarskog ureda potvrđeni iskaz o poro­ dičnim i imovinskim prilikama i 4. li­ ječničku svjedodžbu zvaničnog' .Školskog) liječnika u kojoj treba da bude potvrđeno da molitelj nema zalazne bolesti ili koje mane, koja ga čini ne­ sposobnim za internatski uzgoj i pri­ pravu za šerijatska teološka zvanja. Ovako opremljene i propisno biljego­ vane molbe valja predati najkasnije do 25. jula 1920. kod nadležnog kotarskog ureda, a u Sarajevu kod vladina po­ vjerenika. Učenici, koji su prošle škol­ ske godine imali gornju Stipendiju i prošli s prvim redom, ne trebaju po­ navljati ove molbe. \ ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? PAP1RNICA Sada stoje: 1 fes-patent (postavljen) . Propisno biljegovane molbe, kojima treba priložiti liječničku svjedodžbu, izvadak iz popisa žiteljstva, svjedodžbu vladanja i školsku svjedodžbu, te kod onih kandidata, koji mole besplatno mjesto još i svjedodžbu o imućstvenim prilikama koja mora biti vidirana od nadležnog kotarskog ureda, a u, Sara­ jevu od g. vladina povjerenika* treba najkasnije do 25. jula o. g. predati go­ spodinu reisul-ulemi za Bosnu i Herce­ govinu u Sarajevu bilo direktno ili pu­ tem nadležnog kotarskog ureda (kot ispostave). Ovdašnji pitpmci šerijatske sudačke škole, koji mole besplatno mje­ sto neka prilože školsku svjedodžbu i svjedodžbu o imućstvenim prilikama,. Kandidati za koje se bude držalo da im sprema i sposobnost odgovara propi. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svojtf bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene r najumjerenije. ♦ Trgovina fesova Vranić i sin str. 60.) vidi se kakovo je osposobljenje potrebno za primanje pitomaca u za­ vod, ali se napominje, da će se pri pri­ manju u prvom redu uzeti u obzir oni kandidati, koji budu svršili nižu gimna­ ziju. Naročito se napominje, da će se na prijamnom ispitni od kandidata zahtjevati znanje: 1. arapske gramatike i sintakse; 2. arapsko pismo i to husni hat i imla lijepo pimso i pravopis; 3. za one kandidate koji nijesu svršili ni­ žu gimnaziju Najmanje Hz srpskog ili hrvatskog jezika glatko, čitanje i razu­ mijevanje pročitanog, čisto pismo, zna­ nje gramatičkih dodataka III. i IV. či­ tanke za osnovne škole u Bosni i Her­ cegovini, i iz računstva: četiri svrste računanja cijelim brojevima i desetinskim razlomcima te usmeno računanje običnih razlomaka. Centralna drogerija Braća Sa^inagič Natječaj. Spoj 177 Broj .PRAVDA’ M. Bohn&Co Zsombolya, Banat Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu perutj, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3’— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. —. Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupUarno siguran zavod.—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci prekb K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni .гиаик: F. tetaka. Пш1к; GrataraM Odtooi 4 ■. 0.« Umvarih D. * A. КИм, Jš»ttlrav. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d7a974a8165b7d6760157f34361a6c2a.pdf 785e9fdb7d637b309cbe36eeddc2e4ca PDF Text Text 0 poštarina u »»lovom plaćena. Broj 73 (178) « /DA Sarajevo, utorak 20. jula 1920. (5. zilkade 1338,) POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utor kobi i četvrtkom. 'JpsiujE FEđahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine6®kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni Godina 11. — Ш. SETON HilTSON Scotus Viator, najveći zagovornik, najveći prijatelj i borac za oslobođe­ nje i ujedinjenje Južnih Slavena stigao je i boravi u našoj sredini. Nakon odli­ kovanja, Što mu ga je podijelila (hrvat­ ska univerza), prombviravši ga kao svog začasnog doktora filozofije, pro­ putovao je Srbiju, Crnu Goru. Sandžak 1 Makedoniju, da vlastitim očima vidi plod dugogodišnjeg svog truda i za­ mjetnog rada, da vidi oslobođenu i u'edinjenu Jugoslaviju. Došao nam je iz Novog Pazara, gdje živu naša jeduovjerna i jednokrvna bra­ ća sputana u okove nepravde, koje im se nanosi od elemenata, koji žale, što se nijesu rodili u vrijeme srednje-vjekovnh inkvizicija. Ovaj veliki Skot sastajao se je već sa nekim našim videnijim političarima i predstavnicima, koji su mu dali pot­ pune informacije o našim prilikama, o našim težnjama i željama, ali su mu saopć’li i sve tegobe koje snosimo. ■ Dobro nam došao! Oho Monshih mjera slavnih Srba, gađala je kamenjem neke muslimane dečake a jednome od njih uzela i guyj. E, na takvo zlodejstvo ni­ je se .mogao više uzdržati ni »Hrvat«, organ Laginje I, i pfeštampavaju do­ slovce »Pravdhiu« kuknjavu zajedno je sa njom konstatovao, da je ono što mu­ slimanske razbojničke čete u Staroj Srčiji čine prosta nevina igračka prema zulumima u Bosni i Hercegovini! U Sta­ roj Srbiji su muslimani odmetnici pobili za.poslednjih nekoliko meseci više srp­ skoga sveta nego za čitavu prošlu go­ dinu i po. U Bosni ј Hercegovi­ ni muslimanske rulje i »š u ckori pobili su više srpskoga. življa i uništili više naših se­ la nego što bi to učinila najdivljačnija arnautska pobu­ na. Ali to je snpski, Alahu ugodni k’smet, veruju begovska »Pravda« i banovski »Hrvat«, a protiv k’smeta se ne može ništa!« Kako st vidi »Politici« je po srijedi »Kismet«, jer se radi o tom, da se suz­ bije nasilje i jer su po srijedi Muslimani. Njoj je dozvoljeno da se u takim prilika­ ma posluži podvalom i izvrtanjem. 0na govori o događaju u Goraždu, o ko­ jem »Pravda« nije donijela ni slovca, a koliko se udaljuje od istine pokažu- j juči otimanje gunja, vidi se najbolje j po tom, koliko je izvrnula naš ptikaz I u 69. broju »Pravde« od 6. o. mj. Stoga ‘ ćemo da taj prikaz ponovimo: »Na 25. , juna t. g. pošta su naša djeca u šumu ' zvanu Gnjilice, da uberu trešanja, pa j su napadnuti od Riste i Mitra Palete, I Steve j Manojla Nikoiića, te Staniše ; Markovića i Pere Gejaka, koji su djeci oteli gunjeve, fermene. Basove, kape i ; obuću, te. sepete sa trešnjama i špagove sa sjekirama jer su usput i drva po­ nijeli. Od stvari što su oteli od djece što nije vrijedilo to su isjekli, a što je valjalo to su odnijeli. Na djecu su pucali iz-pušaka ali srećom nije niko po­ gođen, samo su kamenom ozlijeđeni •uza Mebage Bećića te Ibrahim Ga­ dim i Agan Šahinović. Kod Jove Gnjatije bili su kopači isti dan i kad su dje­ cu ugledali na bijđgu. izletjeli su i za­ sjeli u pšenicu i pucali na njih Ile Cukara i Uroš Stevanović.'Не Cukara je pucao iz revolvera a Stevanović iz repetirke. SVjedok žena Đorđe Stevanov’ća koja je vidjela da su gornji pucali. manima! AH eto »zaklela se zemlja ra­ ju, da se tajne sve odaju«, pa i ovdje bstaše muslimani svijetla obraza i ne­ okaljane časti prema svome bližnjemu, kojemu može samo pokvarena, niska i divlja duša o glavi raditi. Taki musli­ mani nisu nikad bili niti takovo postu­ panje doliči čovjeku, već samo zvijeri. Sa Osobitim zadovoljstvom čovjeka, kojemu su nevrijedni' pokušali zakaljati poštenje i dostojanstvo, kao što je »Po­ litika« (i njoj slični neobjektivni listovi) htjela da poništi pošteni glas i ime mu­ slimanskog elementa podvalama, laži­ ma i izmišljotinama, ini samo gornje službeno izvješće mostarskog okružnika iznosimo i pozdravljamo, kao potvr­ du našeg pisanja o rnusl. nevinosti i pitomosti i kao najjači dokaz lažljivog kle­ vetanja muslimana i sa službenog (jtjesta. Drago nam je. da se dtkrilo lice isti­ ni i da nije pala ljaga na pošteni obraz* muslimana, na koje se digla kuka i mo­ tika. da ih uništi i prikaže divljacima i banditima, kakovi muslimani nisu nikad । bili, jer im to njihov odgoj, moral i vje­ ra .ne dopušta. Neka se vidi, kakvim nemoralnim načinom hoće da ocrne mu­ slimane- njihovi dušmani i kakve su kvalitete sve vijesti, koje tobože izno­ se »zlodjela« muslimana, kao što to »Politika« često čini na sramotu svoga dobrog glasa, nasijedaiući zlob­ nim i pokvarenim individuama. ći u kojoj je bio opkoljen. Jedan pljač­ kaš ranjen uhvaćen je, ostali su uspeli pobeći. Od žandarmerije lako je ranjen potporučnik Luburić, a teško je ranjen jedan žandarm«. Ipak se dakle, i od strane »Politike« potvrđuje ono, što smo mi nebrojeno puta naglasili u našem listu u zaštitu muslimanskog obraza i poštenja, koje im se kaljalo i sa službenog mjesta. Mi smo naime tvrdili, da muslimani nema­ ju i ne mogu imati nikakva učešća u razbojničkim napadajima *pa imetak i život poštenih i mirnih sugrađana,pa se opet sa svih strana trubilo u Srp­ skom novinstvu, da su muslimani or­ ganizirali pljačkašku bandu na genera­ la-Terzića te su bili mnogi muslimani u Nevesinju i Mostaru zbog ovog slu­ čaja zatvoreni i zlostavljani na pravdi Boga I)i« krivi ni dužni. Sad se poka­ zala istina i otkrila bezobzirna i ne­ poštena kleveta na muslimane pa mi­ slimo, da će bar naknadno dobiy musli­ mani, koji su nevini trpjeli od batinaša, punu zadovoljštinu time, da se njihovi zlostavljači, mučitelji i denuncijanti pri­ vedu zasluženoj kazni radi potvore po­ štenih muslimana. I poslije svih zločina, poslije svih barbaustva i poslije svih izazivanja, koji­ ma su muslimani u ovoj zemlji izloženi sa strane rulje podivljale pravoslavne mase na sramotu slobode i'bratstva, opet se pokušalo službeno i pokolj mu­ slimana kod Bileće podvaliti — musli­ Kadgod beogradska vlada, naročito njeni »demokratski« ministri hoće da poduzmu kakva nasilja, nezavisna je »Politika, prva, koja vadi kestenje za vladu i bez i malo srama izvrće činje­ nice/ Tako se je držala prilikom sara­ jevskog i skopljanskog sastanka musli­ manskih predstavka, kao t u sVim Gosp. E. Ed. Taveruier, posebni do­ prigodama, gdje je trebalo zabašuriti pisnik pariškog »Le Temps«-a piše svo­ istinu. Bezakonja, što su činjena i što me listu iž Carigrada o Rusima, koji se čine nad građanima drugog i trećeg sih izbjegli u. Tursku. To su. kako on reda — Muslimanima Sandžaka ,i Ma­ kaže, gotovo sve sami inteligentni Ijukedonije i Bosne i .Hercegovine — uro­ I di, bivši carski oficiri i ostala gospoda dila su zakonitim otporom i prodrla u iz viših društvenih krugova. Dopisnik javnost, naročito hrvatsku. To je neu­ opisuje bijedu, u koju su zapali ti jad­ godno »demokratskim« satrapima j za­ nici bez domovine. Pošto su potrošili, to je »Politika« u broju od 14. o. mj. do­ što su imali u gotovu, počeli su otva­ nijela ovaj bedasti sastavak pod naSlorati gostionice, u kojima služe kao kelvoth: Zulumi u Bosni i Hercegovini: nćri i kelnerice bivši oficiri i otmene »Pre neki dan u Goraždi je bild neko­ dame. Opisavši te nove barove (bars) liko piotuiaca sarajevske podoficirske nastavlja g. Tavernier: škole. Sedeći u kafani i veseleći se uz »To je sve boljševizam i u tom se čašu vina pred povratak u komandni ne treba varati. U ovaj čas ima u Cari­ oni su 'pevali onu poznatu pesmu koja | gradu 30 do 40 hiljada tih upropaštenih I se danas peva širom ćele naše zemlje: 1 ■i—mi1’"« ■ ljudi (deelasses). Većina ih pripada o»Cara Karla vezali u gvožde, A sultana Sarajevo, 19. jula. noj klasi, što je zovu »vodećom« u šiba Kara-Đorde«. I odmah sutra dan svim zemljama. Sprva su prodavali sve »Politika« od 16. jula 192j). donosi oje poletela u Sarajevo na daću deputa­ što su imali, zatim su igrali po igračvu značajnu vijest: Okružni načelnik iz cija muslimana pristalica bega Hrasniiricama (tripots), iza' toga su pozajmitiMostara uputio je Ministarstvu Unu­ ce, Mehmeda Spaha i efendije Korkutrašnjih Dela ovaj telegram: Ovoga ča- i vali, a onda su — osim časnh iznimaka ta protestujući što se na ovako straho­ —’ stali obavljati svakojake sumnjive sa javljaju mi iz Nevesinja.i Gackog da vit način vreda njegovo Imperatorsko se 13. tek. m. žandarme^iski krstareći j poslove. Savezničke ih države ipak izVeličanstvo Sultan a sa time i naiuzodred iz Avtovca sukobio sa crnogor- I državaju preko dobrotvornih ustanova. višenjji osećaji bosansko-hercegoVačkih Svaka vlast ima svoj otok u nekad skim pljačkašima, koje"’ su predvodili muslimana. A već prekosutra Hrasnicasretnom Arhipelagu — Prinčeva (КуDušan Ilidi.ć i Vaša StanojeSpahova Pravda zakukala je iz svega zyl Adalar blizu Stambola) — pa v i ć, za koje najnovije pouzdane infor­ glasat kako su muslimani u Bosni i Her­ i Rusija ima svoju rusku kolo­ macije tvrde da su učestvovali u razcegovini napuštena pastorčad i kako niniju. Englezi su uzeli — to je naj­ b o j'n i š t v u n a d d1 en e r a 1 o m T e rgde na svijetu nema takvog zuluma i veći komad — Prinkipo (Bdjiik Ađa). Zićem, a,2. ov. meseca izvršili po­ takvii^ Vredatija kakve oni podnose. Go­ Francuzi Hallei (Hpibeli Adu). Talijani kolj nad č e t јт i muslimana tovo u isto vreme »Pravda« je preneAntigeni (Kvnalv Adu). Amerikanci k’od Bi l eća. Dpšan je ubijen, a Va­ razila svet otkrićem novog još etrašniProti (Burgaz Adasy). Sve te kolonije ša nehoteči se predati izgoreo je u ku­ jeg zuluma: nekolicina mladića, pravo­ Boljševici i muslimanski narodi. I [ I , | i imaju svoje diplomatsko predst'vništvo, koje je smješteno u gjijašniem ruskom poslanstvu, a kojim upravlja jedan ru­ ski general. To predstavništvo uživa sva prava (prerogatives) diplomacije, njegovi agenti hodaju tamo amo po Turskoj zaštićeni svim imunitetima, pa se ova fikcija goni dotle, da su pariški Rusi protestirali proti jednom činu en­ gleske policije, koja se je usudila pro­ drijeti 5. aprila (o. g.) u bašču poslan­ stva, kad je odjeknuo brasak pušaka iz kojih je umlaćen general Rorrianovski. Osim toga imaju Rusi svoj list u Cari. gradu. Nemoguće je ne vidjeti upliva, koji može imati takva i tako dobro opremljena masa na Tursku u sadaš­ njoj krizi. Zbilja, ti Rusi stiču veza u svim sredinama (milieux), upoznaju na­ vike. jezik i ustanove: ne može se zantjekati, d će oni za malo vremena biti sila, s kojom treba računati, a već su se medu njih uvukli službeni agenti Lenjinovi, kdji će ih brzo predobiti, kad se uzme u obzir stepen nevolje tih ise­ ljenika, jer ovi agenti raspolažu zlatom, dragim kamenjem, njemačkim marka­ ma i rubljima. Drugi im divno priprav­ ljaju teren, jer je već nađen način rada.' Komunizam nenla izgleda ovdje (t j. u Turskoj) da se udomaći: ovaj pobož­ ni narod, naučan na stariš (autorite) ne će nikako razumjeti marxističkih teo­ rija. ali u bijedi i sadašnjoj zbrci gesla su integralni nacionalizam i vjerska �Strana 2 Страва borba staleža. U ovaj se je čas talas, koji je pošao iz Sibirije, proširio preko Perzije i Kavkaza, dosiže u Turska i ■ Mieir,' a sutra će zaprijetiti Tripolitaniji, Tunisu, Alžiru (Džezairu) i Maro­ ku i u isto doba Indiji. (Ovom prilikom valja zabilježiti slijedeći događaj, koji je. malo poznat: jedno skladište oružja u Carigradu, koje je čuvao odred Indi­ jaca. tu skoro je po noći posve opljač­ kano.) Kakvu ćemo silu suprotstaviti toj bujici, ako se zarana ne pobrinemo? Opasnost je prava i sigurna. Jedino sredstvo, da joj se izbjegne, jest: da bu­ demo uviđavni i da sami sebe ne ob­ manjujemo. Dosad je uzalud pokušano, da se podigne brana u muslimanskom Kavkazu, gdje, kažu, zapovijeda Enver paša; to je zalste bilo odviše djetinja­ sto. Francuzima je povjereno, da usta-, ve pokret u Anadolu. dok'se je Engle­ ska zadovoljila, da upravlja u Carigra­ du; i ta se politika čini uzaludna, te nema nade, da će koristiti ni Englesko! ni Franceskoj. Ovdje, na licu mjesta, najpametniji i najupućeniji ljudi drže, da bi se tim pitanjem trebalo zabaviti jednostavnije i razboritije. Ovi vele: Mi hoćemo da se okoristimo sultanovim ugledom i uplivom, pa nemojte ft one­ mogućimo taj autoritet. U Carigradu imamo vladu reda, poduprimo je druk­ čije nego dosad, a ne paralizujmo je. A tamo u Ankari (Angori), u središtu ot­ pora, dajmo se na posao i probirajmo; pravi rodoljubi, koji se ne udružuju s boljševicima, nego samo da brane život svoje domovine, vratiće se u red čim vide, da im rođena gruda nije u opas­ nosti; zdravi dio naroda će preuzeti na se. *l izluči Lenjinove agente. Jednom riječi, ako hoćemo da izbjegnemo mu­ slimanskom boljševizmu u Aziji, ne smi­ je se Turska satirati. Treba omogućiti, a ne zaustavljati svako zakonito dje­ lovanje u toj zemlji (policiju, upravu, vladu) i ne puštati više Turcima ni da kolju ni da ko njih kolje.« U Carigradu uviđaju, da je g. Millerand razumio ove istine, pošto »anek­ sija« Cilicije (Adana vilajeti) nije unešena u mirovni ugovor. Naši nam ov­ dašnji dobri prijatelji napominju jedan i po milijon ljudi, što ih je Francuska iz­ gubila u ratu i drže, da je dosta toliko mrtvaca, da plate za primjenu versailleskog ugovora, osobito pošto bi dobra • politika, koju bismo vodili u Turskoj, bila jedina, koja bi. ustavivši anarhiju, koristila našim saveznicima i nama.« : Bilješke. Grudićevi kurbani. Jedan po jedan od muslimana činovnika padaju žrtvom Grudićevih lažnih i jednostranih izvješ­ taja na naše vajno ministarstvo unu­ trašnjih djela. Poslije Defterdarevića, Borića. Demiroviča i drugih, dolaze na red i manipulativni činovnici, jer Grudić ne može nikoga očima viđeti koji fes nosi. Kako čujemo premješen je pristav pomoćnih ureda Ahmet Ahmetović koji je služio 18 godina u Tuzli na zadovoljstvo svih vlasti, te koji ima petero djece i posjeduje jednu malu ku-, čiču u koju je svu svoju sirotinju savio. Pošto je čovjeku sa toliko djece nemo­ guće prtljati u ovo skupo vrijeme, to je prozirna svrha ovoga premještenja. Ahmetoviću ne preostaje drugo, negp, da se zahvali, i time opet istisne jedan musliman iz službe. Razlozi premješta­ nju su upravo tipični, nepovjerenje, jer je član organizacije, »neprijatelj« drža­ ve, jer se drži propisa svoje vjere i ko­ načno lično neraspoloženje, jer se svak ne da upregnuti pod Grudića jaram. Ta­ ko je hotio muslimane uz ramazan pri­ siliti, 'da budu tačno. u 8 sati u kan­ celariju i tražio ih policijom, tako je šikanirao i Ahmeotvića, jer ga je vidio u 9 sati pred poreznim uredom i na­ tovario mu na vrat očitovanje i oprav­ danje gdje je bio, premda je službeno bio zaposlen. Edhem Sejdić pristav pomoćnih ure­ da koji je nakon nebrojenih nepravdi od prijašnjeg režima napokon premješ­ ten u svoje rodno mjesto u Tuzlu, premještava se opet po treći put u dvije godine, a na njegovo mjesto dolazi je­ dan pristav Srbin, koji je Gradiću ne­ koliko sumnjivih usluga iskazao kod provadanja istrage proti predstojniku Stojiću. te ga Gradić odmah rezervisao za sebe, a nek Seidć račun plati. Mi pitamo dokle će ovako ruglo od uprave dalje trajati. Ko se sve jza toga G udića krije, da on ovaku silu iza vlađ nih leđa provodi, da ruši musliman­ ske eksistencije. ništi čitave porodice, a sve za svoj ćeif i radi nekog uimšlje- .PRAVBA- — .ПРАВЦА' nog nepovjerenja ,u naš elemenat. Mi osim jednog zahoda kojega je Gradić u Tuzli postavio, valjda da mu «e pro\padne uspomena, nismo n šta do sada vidili, čime je podigao ugled uprave ili stvorio nešto pozitivnog kao drugi ok­ ružnici u zemlji, stoga će naše vodstvo najvećom energijom istupiti, da se ta Gruđićeva premještenja obustave, naši ljudi ne upropašćuju, a Gradiću pokaže put otkuda je dojo! Odjek Radićevog procesa. Beograd­ ski »Balkan« piše: Dosadašnji tok jav­ ne rasprave pred zagrebačkim sudom proti Stjepanu Radiću, vodi krv. seljač­ ke stranke, najnesrećniju je uslugu učinio interesima naše države. Ovaj pro­ ces je skandal od pravosuđa, i prijatelje aše mlade ujedinjene države ispunjava samo stidom. Srpski narod se je vaz­ da gnušao ovakvih namještenih politič­ kih, sudskih parnica kao što je i ova Radićpva. Na procesu Radićevu u Za­ grebu pojavljuje se povampiren duh pokojne Austrije, u novom gorem izda­ nju. Nekim mračnim podzemnim silama bilo je u računu da na ovakav perfidan način pred kulturnim evropskim zapadon| unize i potamne lijepo ime naše države već u prvim danima njena ži­ vota. , U interesu ugleda naše države, u intresu glasa srpskog imena, u interesu vjere u srpsku kulturu i slobodu, u interfesu značaja i cilja pobjede srpskog oružja, zahtijevamo, da se Radićev pro­ ces. koji je već stvorio silnu senzaciju, s mjesta obustavi. Veze Dorda A. Cokorila sa barunom Pitnerom? »Jugoslavija« donosi neko­ liko upita na Dorda A. Cokorila, koji su još crnije naravi za Cokorila, nego li njegovo otkriveno i dokazano plaćeništvo po barunu Coliasu. »Jugoslavija« piše: »Posrbljeni Cincarin, Đorde A. Cokorilo, sikće u svakom broju na Hr­ vate u opće i na pojedince. Pri tom bestidno izvrće, kleveće, huška i prije­ ti. Tako u broju 24. svoje »Aurore«, podmeće našem članku »Razbojničko doba« sa.sv.ijem drugi smisao/ računa­ jući dakako, da njegvoa publika ne čita ništa drugo .do njegovoga kšeftarskoga lista, a na dva mjesta prijeti taj šuckor nečim, što bi značilo klanje ’i ubijanje. Razumije se. da ne smije sam izvesti svoje prijetnje, već bi se htio poslužiti tuđom šakom . Mjesto da se s tim poltičkim trgov­ cem natežemo, upravljamo na njega dva tri pitanja: 1. Jesi li Ti, Dorđe, boravio u Mo­ staru. kada je ondje bio okružni pred­ stojnik barun Pitner. tazbina i rodbina knezova Hohenlohe-Schillingsfiirst, naj­ veći pouzdanik i Beča i Pešte? 2. Jesi li Ti. Đorde, dolazio u. dodir s barunom Pitnerom?. Je li Ti on išta davao, i ako jest, reci nam zašto, u koju svrhu? 3. Kada je barun Pitner bio premje­ šten k vladi u Sarajevo u presidijalni ured, jesi li Ti. Đorde, brzo došao za njim i jesi li dobio državno namještenje kod službenoga lista, specijalno »Večernjega Sarajevskog Lista«, koji se onda osnovao za službenu politiku crrfožute bosanske vlade? Ovo su također nerazbistrene zgode Tvoga života, pa ako hoćeš, da se o tom malo pobliže razgovorimo s To­ bom, najprije nam odgovori na stavlje­ na pitanja, ali bez^kolišanja, bistro ј jasno«. Po tom »Jugoslavija« traži odgovor već u prvom broju »Srpske Zore«, jer da poštena srpska i hrvatska javnost zahtijeva, da se Cokorilo izjasni. Nu možda, da će i ovoga puta Coko­ rilo biti tvrd na — ušima! Barbrstvo policije. Pišu nam iz Doboja: »Beogradski Dnevnik« zgraža se nad nekulturom mađarskoga .parlamenta, koji je ovih dana primio zakonsku osonvu o tjeles­ noj kazni. Zbilja je ggozan i nečovječan taj zakon, ali mi imamo i u svojoj kući sHčnh sramota, koje smo dužni žigosati. a o kojima niko ne vodi računa, nego ih ј cijela javnost, znajući za njih šut­ njom sankcioniše. I kod nas su se u novije doba pojavile batine, premda ih ni jedan zakon ni u kojem slučaju ne predviđa. ’Nijesu to ni rijetke pojave, nego je naprotiv rijetkost, da kogod za­ padne u šake žandara i policije, a -da ne bude lupan. Ne treba za to struč­ noga poimanja krivnje i kazne, te svih uvjeta za kaznu, dosta je stanoviti kul­ turni razvitak čovjeka, osjećaj čovječ­ nosti i pravičnosti, pa da se čovjek zgrozi i da mu se kosa nastrši od bez­ broj raznih osjećaja, koji ga preuzimliu, kada .se uvjerio o jednom, ovakovom slučaju. i Sloboda i tjelesna sigurnost su naj­ svetije svojine čovjeka. Od kako su zrake kulture počele prodirati kroz tmi­ nu divljaštva, bore se zakonodavstva, da ove svetinje čovjeka zaštite od sva­ čije samovolje. Pravna ustanova, da ne smije nitko biti kažnjen prije nego je .ustanovljeno kažnjivo djelo, krivnja i ubrojivost, te izrečena orada, ta je ustanova usvojena već davno u svim za­ konicima. Ali koja je korist od ovakih kulturnih tekovina i humanih ustano­ va. ako pozvani neće bditi nad pošti. vanjem zakona, ako će policija i žan­ dari na svoju ruku batinama krojiti . pravdu. Da je tjelesna kazna gadna i divlja, o tom ne dvoji, ni jedan iole kulturan čovjek. Ako su Madžari zaveli tjelesnu kaznu, ona se makar može vršiti samo na temelju osude, dok te kod nas ba­ tina i bez ikakvih izviđa. To je još gadnije i barbarskije, jer bez ustanovljenja krivnje i odgovornosti dešava se. de bude izbatinan onaj, koji nije niti naj­ manje kriv ili je potpuno neubrojiv. Za primjer ću navesti jedan skorašnji slu­ čaj: Na II. o. mj. je došao iz Tešnja u Doboj Samko...... i počinio toliko zla, »da bi, da je bio ubrojiv, sačinjavalo ste­ čaj od više zločina. Policija ga je za­ tvorila i ne mogavši čekati osude su­ da iskalila na njemu sav gnjev svoje duše; mlatili su ga i batihali nekoliko puta, a kad se je onesvijestio, salili su na njega šest kanti vode, »da se razabere«. Nakon što je pod okriljem policije proboravio tri dana, pozvan je liječnik, koji ga je zatekao potpuno gola, i modra od udaraca i konstatovao, da je čovjek lud. Policija* je dakle mlatila potpuno neubrojiva, luda čovje­ ka tr.i dana i polijevala vodom! Ne pojmim čovjeka, koji bi pored ovakovih događaja ostao hladan. Svak, kome leži na srcu dobrobit naroda i držate naše, svak, koji cijeni pravdu i ko ima ijole osjećaja čovjekoljublja, dići će svoj glas proti ovakovim brabarstvima. koja nas vraćaju u srednji vijek, kad su ljudi pod silom batina i svih vr­ sta torture priznavali čak. da su vje­ štice. U interesu je pravde i reda, da se ovakovim divljaštvimd stane na kraj, a uspjeh te se polučiti samo onda, ako se ovakovi divljaci budu najstrože kaz­ nili. Taj zahtjev na pozvane faktore po­ stavlja pravda i čovječnost, a dužnost je čitave javnosti,'da se ovom zahtjevu ' pridruži. Političhi pregled ’ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Raspoloženje u Beogradu. Pasfjednji događaji u Trstu i na Rijeci učinili su vrlo dubok dojam j izazvali .veliko ogorčehje u svima krugovima u Beogra­ du j cijeloj Srbiji. Dapače pronose se glasovi Ua je vlada već proglasila mo­ bilizaciju. Povodom toga sVj beograd­ ski listovi pišući o dvim događajima umiruju pučanstvo, pozivajući ga neka sačuva hladnokrvnost prepustivši odlu­ ku vladi koja će nas već znati u dani čas pozvati. * Bosanska vlada. »Nar! Politika« jav­ lja iz Beograda: 0 pokrajinskoj vladi u Bosni došlo je u političkim krugovi­ ma do žive debate. Jedni su bili za to? da se u Bosni uspostavi državni guver­ ner, a drugi da se pokrajinska vlada u Bosni mora pridržati. Posljednje miš­ ljenje brani Pučka stranka. Predsjednik bosanske vlade nije Još designiran. Pro­ nose se glasovi, da'bi predsjednikom imao bjti bivši ministar Trifunovć. Vlada u Hrvatskoj. Pitanje pokrajin­ skih vlada još^nije riješeno. Radi obra­ zovanja vlade u Zagrebu došao je ban M. Laginja u Beograd. Demokrati bi irpali dobiti povjereništvo za unutarnje poslove i povjereništvo za prosvjetu. Kao demokratski kandidat za povjere­ nika za unutarnje poslove bio je dr. Svctislav Popović, bivši načelnik Ze­ muna, ali je Narodni Klub protiv njega uložio svoj veto, radi njegova upita na ministra pravde o stanbenom pitanju protiv hana Laginje. Prema tome je njegova kandidatura pala. Tko će biti mjesto njega predložen, za sada s^jpš ni zna. U ozbiljnoj je kombinaciji Bivši ban Tomljenović. Za povjerenika za Врој 177 Bro) prosvjetu kandidiraju demokrati dra Tućana. Neka se vrati putnica talijanskom ot­ pravniku! »Balkan« piše: Poslije bar-e barskog spaljivanja zgrade našeg kon­ zulata od strane ralje pobjcšnjelih fakina talijanskih u Trstu, ima naša vla­ daj u interesu pravde, u interesu do­ stojanstva naše države, u interesu ev­ ropske civilizacije jedinu dužnost, da talijanskom otpravniku posala u Beo­ gradu odmah vrati putne isprave, da bude učtivo ispraćen do demarkacionp linije. VANJSKI POLOŽAJ. Zašto je Fyd-paša otišao iz Veraillesa? Pariški »Le Journal« javlja, da je Ferid-paša s jednim dijelom turske mi­ sije otputovao iz Versaillesa i vratio se u Carigrad. Rcšid-bej i Džemal-paša ostaju na čelu otomanske delegacije. Odlazak Ferid-pašin nije pošljedica ne­ uspjeha u nastojanju oko izmjene mje­ sta mirovnog ugovora, nego su tome uzrok nesuglasice, koje su nastale me­ đu članovima turske vlade. Potpuno se razilaze u mišljenju veliki vezir i više njegovih saradnika, osobito Rešid-bej i DžcmiTpaša. Čuje se, da je turska vla­ da oduzela Feri|-paši punomoć, koju mu je bila dala, da po svojoj uviđavnosti potpiše mir. Azerbeidžanska sovjetska republika. Pošto su boljševici zaposjeli tatarsku republiku Azerbejdžan u Zakavkazju, osnovana je ondje Azerbeidžanska so­ vjetska republika, koja je proglasila savez sa Ruskom i Ukraijnskom so­ vjetskom republikom i .obećala ovima pomoć za rat sa Poljskom i Petljurom. Glavnim gradom republike ostaje Jelisavetpolj, predsjednikom sovjeta kornisara izabran je azerbejdžanski Tatar Narimanov. Sa Gruzijom načinila je re­ publika ugovor, po kojem pripada Gru­ ziji čitava tifliska gubernija. a nad okru­ gom Zakatali dobiva Gruzija pravo okupacije. Kriza u Giolittijevu kabinetu? XistoVi donose, da se ministarstvo Giolittija nalazi u velikoj krizi. Stvorila se veli­ ka koalicija, koja ide za padom Giolittijevog ministarstva. Iz naše organizacije. Skupština u Ostrošcu. U petak dne 16. o. mj. održala se sjajna skupština naše organizacije u Ostrošcu kotar Konjic, na kojoj su ЦН delegati našeg Centralnog Odbora i to predsjednik Presv. gosp. H. H. Ibrahim ef. Maglajlić 1 Nar. Posl. gosp. Dr. Mehmed ef. Spalio. Premda je iposleni dan. kada težak nastoji, da što .više brige posveti ljetini, kada svaki čas mora da iskoristi u poljskom radu, ipak je skupština bila mnogobrojno posjećena od težaka iz cijelog onog kraja. Bijo ih je od sedam do osam stotina. Govorila su oba naša delegata o 'or­ ganizaciji, o .njezinoj svrsi i programu, o našem političkom položaju, o uloži muslimana u Jugoslaviji, te o radu na­ ših nar', poslanika u Privr. Nar. Pred­ stavništvu. Skupštinari su sve to, sa najvećom pozornošću saslušali i sve sa najvećim oduševljenjem odobrili.'Tako se je ovaj sa Muslimanima najveći her­ cegovački kotar pokazao, da je potpu­ no doštiedan uz program, naše organi­ zacije, u kojoj jednako mjesto zauzima i seljak i građanin i težak i posjednik i trgovac i obrtnik i hodža i lajik. Me­ đu Muslimanima nema razlike, nema staleške nejednakosti. Uzvišene riječi, da su svi muslimani braća, nalaze svo) potpuni odjek, svoje potpuno pojimanje u našoj organizaciji. Oko spora sa Italijom Talijansko varvarstvo na Rijeci. Kao u Splitu i Trstu, tako su isto pobijestiili Talijani i na Rijeci. Njihov bi­ jes ništa ne zaostaje za onim, koji po­ kazuju u ostalim okupiranim krajevima naše domovine. Što više položaj na Ri­ jeci po naš narod postaje svakim ča­ som sve kritičniji pa se u jutro ne zna. što nosi po podne. Progoni Talijana za­ počeli su u Utorak po podne, kad su uapsilj tri naša čovjeka, i to samo zato jer su na ulicf međusobno govorili hr­ vatski. Kad su ih dovezli na kvesturu ondje su ih bičevali, ćuškali i dobacivali im u lice, da im je to nagrada za Split., Što više jedan od ardita. koji su tako mučili naše ljude navalio je bodežom �т'7’ ' ■ Spoi 178 - Broj -г- • ■:________ . ПРАВДА* - „PRAVDA, slavenskih odvjetnika i tvrtka. Benzin na jednoga od uapšenih,' pa da ga ovaj dobivali Su iz obližnje kasarne. Narodni u zadnji tren nije šćepao za ruku bib Dom gorio je od 18 i po sati na večer bi ga probo. D'Annunzieva Vojnička ru­ do drugog dana do podne. Vatrogasci lja kroz cijeli dn spremala se, da pro­ vali na Sušak, ali je u zadnji tren na­ ograničili su se na to, da štite susjedne zdrage, te nisu nj najmanje pokušavali uvodno ix> zabrani samoga D'Annunzia gasiti vatru u Narodnom Domu. Jugo odustala od, toga. Međutim redovite ta­ Slaveni, koji su vrlo, uznemireni, svuda lijanske Sjete na Sušaku zabarikadirale napuštaju svoje domove i dolaze u Ju­ su most i zabranile, da se -itko poslije goslaviju. U- Trstu su kod pljačkanja osam sati na večer na Sušaku pojavi na ulici, čitava talijanska vojska bila prisustvovali .1 vojnici. Talijani prijete, dg će svoj uništavajući rad proširiti i je kroz cijeli dan alarmirana, imala je u pripravama strojne puške, pa’je u boj­ na tršćansku okolicu. nim redovima zaposjela sav prostor jizduž Riječine sve do kupališta. Prem'da su ove mjere izgledale kao zaštita za sušačko pučanstvo, talijanski su voj­ nici po ulicama u ovećim grupama de­ monstrirali- proti domaćeg pučanstva i Jedan apel na školsku omladinu. — glasno vikali da su. spremni zato, da se Gajretov odbor apeluje na sve đake sjedine s D'Annuiizievim arditima ii muslimane I. i II. razreda trgovačke aRijeke, pa da onda podu zajednički oku­ kademije, da ovu godinu produže nau­ pirati Bakar. I doista iz cijeloga-drža­ ke mjesto na trgovačkoj akademiji, na nja vojske jasno se razabralo da se če­ državnoj preparandiji u Derventi. Kako ka na provalu ardita. Kako se naknad­ se je Gajretov odbor informisao kod no doznalo, sve te tobožnje priprave zemaljske vlade, ovi bi đaci mogli da bile su učinjene na nalog -sa najvišeg stupe u II. odnosno III. razred prepa­ mjesta u Rimu. Jučer pako došlo je na randije. Molbe za Stipendiju'sa original­ Rijeci do nečuvenih talijanskih demon­ nim dokumentima prema natječaju u stracija i razbojstva. Talijani poduprti »Naifodnom Jedinstvu« ndka ise šalju sa arditima proizveli su navalu i pljač­ .preko Ntfčelstva Sreza. Prosvjetnom ku na sve naše trgovine a nišu poštedili odjeljenu Zemaljse Vlade u Sarajevu, miti naših novčanih zavoda. Tako su a drugu molbu sa propisima dokumena­ najprije navalili na trgovinu cipela Blata treba poslati1 na upravu Gajreta. žić. koju su posvema demolirati, a ro­ Ujedno apelujemo na đake, koji su bu do zadnjega komada opljačkali. Na­ svršili trgovačku školu, da nastave na­ dalje je do temelja uništena 'trgovina uke u preparandiji ti Derventi i da svo­ Komlienac i drug. Osobito barbarskim je molbe za š-tipendije istim načinom načinom uništili su knjižare Šikić i Trkao što je gore rečeno upute vladi i bojević, gdje su porazbijali i popalili sve Gajretovu odboru. police i izloge, a knjige i pokućstvo raz­ Ovim se apelom obraća Gajretov od­ bijeno bacili u more. Dok se to doga­ bor na omladinu iz razloga, što nam đalo po našim trgovinama, dotle je ve­ danas treba dosta učitelja u gradu i na lika skupina ardita podupr.ta domaćim selu, koji su po zvanju ■ položaju naj­ talijanašima navalila na prostorije pozgodniji narodni radeibc.. Nakon regudružnee I. Hrv. štedionice, te zadružne lisania učiteljskih benva, oni su danas banke, gdje su porazbijana sva izložna najbolje plaćeni od sviju kategorija dr­ stakla i opljačkani sami izlozi. Osobito žavnih činovnika. Đaci, koji dobiju od je bila žestoka navala na prostorije Po­ vlade stipendiju, biće smješteni u kon­ ljodjelske banke, koje su silno stradale. vikt. Ako bi bio priličan broj 'muslima­ Jednako su uništene i opljačkane pro­ na u preparandji, da bi time državni storije Ungaro-Croate. Rulja podivljala internat postao tijesan, Gajrat'bi se po­ nije poštedila niti ljekarna, kojima su brinuo ža opskrbu ovih đaka u Dervlasnici naši ljudi. Tako je silno straventE dalajjekarna Babić, dok je Budakova Prijašnjim Gajretovim stipendistima. ljekarna tako uništena,- da joj rekbi ne­ Upućuju se prijašnji Gajretovi stipen­ ma niti traga. Započelo se je sa silnim disti i oni, koji su imali besplatno mjeproganjanjem naših ljudi, kojih je po­ sto’u konviktu..da se obrate molbama sljednja dva dana uapšen veliki broj. p^lažući originalne dokumente na Pro­ Među uapšenima nalazi se i župnik dr. svjetno Odjeljenje Zemaljske Vlade ra­ Rački i to zato jerbo je na Petrovdan di podjeljenja stipendija, a ujedno da u molitvi za kralja ,Petra rekao: »Ušpošalju molbe priloživši prepiše doku­ čuvaj ga Bože od neprijatelja!«, što su menata na Gajretovu upravu. Gajretokarabinijeri tumačili, da je mislio Tali­ va uprava^će po mogućnosti primati u jane. Pobočnik Colonela na Rijeci -jav­ Gajretov konvikt i one đake, koji do­ no se jučer grozio, d:l će oni znati naći biju stipendiju od. zemaljske vlade. žrtve za naknadu svojih poginulih u Natječaj z» ženski konvikt u Šarale, Splitu. Među našim narodom na Rijeci vu. U ovogodišnjem društvenom prora­ vlada veliko uprepašćenje, pa nitko ne čunu predviđena je stavka od 100.000 izlaži na ulicu, dok njome pobješnjela talijanska rulja vlada po miloj volji, a •kruna za otvorenje ženskog konvikta sa oko trideset mjesta za učenice, koje da nitko do sada nije niti pokušao da će pohađati srednje škole sarajevske. .zapriječi barbarska djela D’AnnunzijeMoliteljice trebaju najkašnje do 10. avvih ardita. gusta o. g. da podnesu svoje molbe uNapadaji se nastavljaju. Stanje na- pravi Gajreta sa ovjerovljenim prepiRijeci postaje sve užasnije. Sinoć na­ sima dokumenata, a u isto vrijeme da stavile sit se .demonstracije po. gradu i zamole i prosvjetno odjbljenje zemalj- • razbijanje hrvatskih dućana i zavoda. ske vlade, da im podijeli stipendiju. Talijanska rulja sada je dokončala sve Molbi t^ba priložiti slijedeće prepiše: ono, što je u prvi mh propustila. Ovaj 1. zadnju "Školsku svjedodžbu; 2. rodni 'puta bili su izgredi kud i kamo divljijj i list i 3. svjedodžbu siromaštva od ove strašniji od onih prvi puta. Ovaj puta godine. Napominje se. da će u ženski provalili su Talijani i u sam kanal Rikonvikt biti primljene i one učenice, jejčine, gdje su zapalili 4 broda, kojima koje od zemaljske vlade dobiju stipen­ su vlasnici naši ljudi. diju. Natječaj za Gajretuve stipendije. U Talijanske čete na demarkacijskoj cr­ ovogodišnjem društvenom proračunu ti. »Slovenski Narod« javlja iz Vrbnika: odobrena je stavka'za konvikte, stipen­ Talijani šalju na demarkacijsku crtu dije i potpore u iznosu od 500.000 K. veliki broj vojnika, a prije svega artiGajretovu stipendiju ili konvikt može do­ leriju. Kod jRakeka je namješteno 12 biti đak, koji ući srednju školu u kra­ topova. Na Unec je došao novi puk inljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, vr­ fanterije. lo siromašan i uz dobre školske svje­ Talijanski poslanik kod Dra Ninčića. dodžbe i onaj molitelj, koji dokaže, da Otpravnik posala ovdašnjega talijan­ mu vlada nije podijelila Stipendiju. Radi skog .poslanstva Galanti bio je jučer toga se upućuju oni daći, koji misle Gaj­ poslije podne čitavi sat u posjetu kod retovu stipendiju tražiti, da se obrate zastupnika ministra izvanjih posala dra molbom prosvjetnom odjelenju zemalj­ Momč'la Ninčića. G! je Galanti došao ske vlade priloživši molbi originalne povodom krvoprolića' u Splitu i zastu­ dokumente, a u isto vrijeme da pošalju pajući talijansku včrziju o tim događa­ Gajretu molbe sa prepisima dokumena­ jima govorio je u prilično nadutom to­ ta. koje će ovjeroviti Gajretov podod­ nu. Ali kada je čuo za nova divljaštva, bor ili povjerenik, a gdje ovih nema koja su Talijani učinili u Trstu, gdje su koji zvai^ičan ured. Molbe treba slati zapalili našu delegaciju i Narodni Dom najdalje do 10. avgusta 1920. preko pod­ i demolirali naše radnje i trgovine, oodbora ili povjerenika, a gdje nema ni stao je uzbnhjen i otišao. jednog ni drugog, onda na Gajretov od­ Palež u Trstu spremila službena Ita­ bor u Sarajevu, te priložiti: 1.) Školsku lija. Po najnovijim vijestima bili su na­ svjedodžbu; 2.) svjedodžbu o imovin­ skim erilikama od ove Vođine; 3.) rodni padaji na Narodni Dom brižno priprav­ ljeni i naručen). Demonstranti tili su op­ list i 4.) liječničku svjedodžbu po moskrbljeni sa potrebnim oružjem l veli­ gtićnosb'. Napominje se, da će biti prim« kom množinom gorivog materijala. Sa­ Ijeni u konvikt i oni đaci, koji dobiju stavljena je bila potanka listina jugo­ vladinu Stipendiju. „Gajretove" vijesti. _____________ *____________________ ^Страна 3 Naši dopisi Maglaj, u julu. (»Herojlzani« u Maglaju.) Nije šala kad ljude obuzme »herojizam«! Baš ko kad goveda ostanu Jtez čobana, a,u njih udari obad, pa da sve potaru. Ovakim se bar »herojizmom« razmeće naše srpsko-pravoslavno pleme u Bosni i Her­ cegovini te u Sandžaku i Maćedoniji, osobito od sloma centralnih vlasti i na­ šeg oslobođenja pa ovamo nikako da se ustavi. Stid- jok, obraz jok, obziri prema narodnom jedinstvu, prema konsolidovanjfli stabilizovanju mlade nam države jok. Ama ništa baš kao da ovo iiiko i ne vidi i ne čuje* i kao da i Ta­ lijani i Švabi i'Madžari i Rumunji i Bu­ gari, pa čak i Arnauti, koji na nas i pa našu nesređenu državu neprestano re­ že, rfeće iz ovčg svega praviti sebi po­ litički kapital i prvom ga prilikom is­ koristiti,, pa će nam enda svjema biti potegni, povuci, jer uza suho i sirovo gori. Nakon toliko paljevina od prevrata pa ovamo, nakon tolike pljačke, nakon tolike otimačine zemlje, nakon tolike psovke sa strane Srba pravoslavnih svega onoga,, što nam je najnježnije i najsvetije, nakon toliko tvornih napa­ daja i t. d. i. t. d., evo nam opet , braća Srbi baciše rukavicu i 11. jula o. g. uoči Petrovdana u večer u predsjedni­ ka mjpsnog odbora naše organizacije Uzeirbega Uzeirbegovića na najdrskiji način polupaše prozore i djecu mu is­ prepadaše, a što? što bajagi nije za­ palio svijeća uoči kraljeva rođendana, ma da to nje učino ni Dr. Živan Marković ni Gradska čitaonica, čije se kuće također nalaze u istom sokaku gdje i Uzejrbegova, ama je Uzejrbeg musli­ man, »feudalac«, »Azijata« i t. d. pa treba da osieti pesneu srpskih uličnih »heroja« i fakinaže, među kojom se na­ lazio haman i jedan žalosni narodni »prpsvetitelj« odnekle iz Srbije, koji • vazda bunca i čitav teritorij SHS na­ zivlje Srbijom valjda nekakvom veli­ kom Srbijom. (Ušnila se koka u hambaru). Nikp se nije upitao, je li Uzejrbeg imao za što kupiti svijeće i upaliti ih uoči kraljeva rođendana? Zar mu opliačkati i zapaliti čardak, a hambar i koš izložiti na vatru pekući rakiju, zar mu oteti svu zemlju i oduzeti svaku mogućnost živovanja, pa ga još nago­ niti, i ko da ga nagoni, da kupuje svi­ jeće i da ih pali uoči rođendana kralje­ va. koji to ne traži pd ljudi, koji su stje­ rani na prosjački štap? E ovaki se paradoksi mogu da događaju samo u nas. gdje su stražnja kola prometnula naprijed i nigdje, —nigdje više. ' Ovaki drski ispadi i ovako shvaćene državljanske dužnosti mogu da budu samo u zemlji gdje se ne samo u iz­ vjesnom dijelu štampe nego .i s oltara svakom svečanom zgodom neprestano gnjavi o nekakvu petstoljetnom robo­ vanju i masa vazda nahuckava na nas muslimane, pa nije ni čudo šta ulica radi. Ali neise. ko god ore i pobrnaće i treba da pobrna, pa kad li tad li, samo treba da ovaka zlodjela svoje nebraće dobro pamtimo. P. Kalinovik, u julu. Dne 12. o. mj. došao je Nikola DivIjan ovamo, da provede svoju seljačku organizaciju. Domamio je na zbor mno­ go pravoslavnih težaka, a i muslimana prilično. Nu kad smo mi muslimani vi­ djeli Šta hoće Divljan s kime on hoće da radi, okrenuli smo mu svi leđa i ra­ suli se sa njegove skupštine. Mi imademo svoju Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju, imademo svoga Mufti ef. Maglajlića. svoga Dra Hrasnicu, Dra Spahu, Sakib ef. Korkuta i druge, u ko­ je imamo povjerenje. Oni su maši prva­ ci i naši vođe, a šta će nama Nikola Divljan i njegova stranka koja težake nagovara na otimačinu tuđeg dobra i tuđe. muke. Mi to ne ćemo. Mi smo ži­ vjeli i do sada od svojih žuljeva, pd onoga, što nam je Bog dao, pa želimo •i u buduće. Onaj^jedan odrod, što je pristao uz Divljana. nije sa našom voljom došao u taj odbor i nas ni u'čem ne zastupa. Primite mahsus selam! Muslimani ispostave Kalinovika. * U savezu sa ovijem dobili smo još i ovo: Danas dne 12. jula t. g. držao je govor Nikola Divljanin u našem mjestu Kalinoviku o agraru i drugijem stvari­ ma. Predložio je narodu da se sakupe svi pravoslavni i muslimani i da iza­ beru između sebe predsjednika, podpredsjednika i perovođil. Pravoslavni ”su izabrali dvojicu Srba i jednog mu­ slimana. kojega mi muslimani ne trpi­ mo, jer mi imademo svoj odbor Jugo­ slavenske Muslimanske Organizacije. Kada smo vidjeli, šta se hoće i šta se govori, mi smo se odmah odstranili i otišli za>svojijem poslom. Muslimani iz Kalinovika;1 Domaće vijesti Put kraljevićev u Sarajevo. »Polkika« javlja: Konačno je utvrđeno, Ja .prestolonasljednik regent Aleksandar polazi iz Beograda 28. o. mj.. da učhii ■zvanični "posjet Sarajevu. Prema jednoj kombinaciji regent bi. ako to (prilike dopuste, poslije svršenog puta po Bosni Hercegovini i Dalmaciji pošao na Plit­ vička jezera u Lici, gdje bi proveo 10 dana. Zavisi od razvoja događaja hoće li i u koliko posljednji događaji u Pri­ morju i u Trstu uticati na odlaganje regentovog 'puta. Prerevnost policajnih organa. »Obzo­ ru« pišu iz Zenice, da je policajna ob­ last mislila da će se1 najbolje dodvoriti vladi, ako prigodom rođendana kralja Petra najstrožije pripazi, tko je izvjesio zastavu, tko je prisustvovao bakljadi i tko je sve rasvijetlio svoje prozore. Zeničani su dobri patriote i oni su prosla­ vili taj dan sasma svečano, ali kako u čitavoj Zenici nema ni trobojnog platna ni papira ni svijeća dovoljno, nije bila svaka'kuća okićena zastavom a polo­ vica mjesta nije bila ni rasvijetljena. Na samoj željezničkoj postaji ni na ložioni nije bilo zastave, što učini mudri policajac u Zenici? Misleći da će monarhizam najbolje propagirati globom — on poziva zeničke građar.e preda se, pa globi onog koji nije iinao zastavu sa 100.kruna, a onog koji nije imao rasvjetesa 400 kruna globe. Na temelju kakove naredbe ili odredbe, ne niože se nitko domisliti. Nadamo se da će svi apelirati i da će bosanska vlada poučiti policajca — da se globama monarhizam ne jača. Čokorilovački manifestanti. »Hrvatu« pišu iz Kostajnice 12. o. mj.: U pred­ večerje kraljevog imendana prolazila je prema zaključku gradskog vijeća tamburaška glazba gradom da uzveliča proslavu. Naši sugrađani, Cokorilovci, upotrijebiše ovu priliku, ne za proslavu, već za izazivanje, uzurpirav­ ši si pravo, da su samo oni zvani, da iskažu počast kralju, pak se priključiše glazbi odstraniv psovkama i uvredama bolji dio građanstva, pretvoriv mani­ festaciju u jednu uličnu demonstraciju, rikajući gradom: Apcug Hrvati, Hrvat­ ska Zajednica,' frankovci, psujući mater i oca itd., i to sve na očigled g. Maljkovića, kr. kotar, predstojnika, koji je ne­ posredno za povorkom išao i sve mir­ no motrio, ne poduzimajući nikakovih koraka, prem mu je straža na raspola­ ganju stajala. Da ne dođe do Skandala, uzdržlo se je građanstvo mirno, shva­ ćajući da se radi o provokaciji, koju su Cokorilovci — upotrijebivši zgodu pro­ slave — izazvati htjeli. Hvalimo treznoći građanstva, opominjući javno provocirajući oloS, da se u buduće ka­ ne izazovna posta, jer će svakom iza­ zivanju, pa provađano i uz mirno gle­ danje oblasnika. samo građanstvo'uči­ niti reda. •« ч т«1! Poštanske vrednote. Doskora će biti doštampanp novo izdanje poštanskih vrednota u parskoj, odnosno dinarskoj vrijednosti, a koje će se postepeno sta­ vljati u promet. Sađanje poštanske vrednote krunske vrijednosti vrijedi će samo do 30. septembra t. g. te se sa­ mo do toga roka mogu upotrebljavati za frankiranje ili zamjeniti kod poštan­ skih ureda s vrijednotama novoga iz­ danja. Udruženje sudija za Bosnu i Herce­ govinu u smislu društvenih pravila (§ 9. i 14.) poziva na I. redovnu glavnu skupštinu, koja će se obdržavati u po­ nedjeljak .dne 2. augusta o. g. u 3 sata poslije podne u maloj dvorani gradske vijećnice u Sarajevu, sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izvještaj upravnog odbora. 2. Raspravljanje o izvještaju upravnoga odbora. 3. Izbor novoga od­ bora. ‘4. Eventualije. Tko od članova želi da iznese pred glavnu skupštinu kakav predlog mora ga pismeno saop­ ćiti upravnom odboru 15 dana prije sa­ stanka skupštine (§ 15. društv. pravila). Glede zastupanja članova na skupštini upozoruju se članovi na propis § 15./oS. �HPABclA' страиа 4. Strina Zdravlje Liječenje sušice. Sredstva za liječe­ nje raznih bolesti nalazimo u prirodi u velik® mjeri. Bolesti od koje trpi i umi­ re gotovo tri četvrtine našega naroda, jest sušica (tuberkuloza). 1 toj bolesti nalazimo u prirodi više lijekova, a je­ dan od pajboljih i najkorisnjih jesu sun­ čane zrake. Učenjaci su dokazali, da bakcili (giljivice). koje prouzrokuju sušicu, uginu u vrlo kratkom vremenu, ako njih sun­ čane zrake siju.-Pijuvače sušičavih lju­ di postaju neškodljive, ako se osuše na Suncu, dok su škodljive, ako ostanu na vlažnom, nečistom i tamnom prostoru. Po tome se vidi, kako sunčano svjetlo ima veliku moć. Sunčane zrake kao lijek protiv suši­ ce. počeli su liječnici upotrebljavati tek pred 20 godina i to najprije u Švicar­ skoj. Na visokim bregovima sazidali su bolnice za sušičave. Bolesnici imaju od­ ređeno vrijeme za sunčanje. Bolesni dio tijela ne smije biti pokrit, da sun­ čane zrake dopiru .pravo do kože. Ta­ kvim liječenjem postigli su u Švicarskoj krasnih uspjeha. Najviše kod sušice ko­ stiju. Djeca, kojima su se sušila i zno­ jila koljena, ruke i noge, nakon par mje­ seci takvoga liječenja zadobila Su opet snagu, zdravlje im se povratilo Sunce čini čudesa! Veliku moć ozdravljenja nema samo švicarsko sunce. Isto suncŠ svijetli i nama. Istim uspjehom kao u Švicar­ skoj. lako izrabimo i mi sunčane zrake. Bez ikakvih velikih priprava.može sva­ ki kod kuće udesiti zgodno mjesto za sunčanje.’Na primjer u bašči ili vino­ Spoj 177 Brdf PRAVDA gradu. Sušičava djeca i odrasli ne srni-, ju čitave dane proboraviti u tamltoj, vlažnoj sobi. Neka idu napolje, na Sun­ ce! Ne mogu li hodati, neka ih nose! Kod toga liječenja valja dobro paziti, da se' bolesnik ne prehladi. Polako ga treba priućavad na mraz i sunce. Imaš li д. kući sušičavo dijete ili od­ rasloga kojega člana obitelji upitaj li­ ječnika za savjet i ravnaj se prema njegovim uputama. I zdravome su čovje­ ku sunčane zrake vrlo korisne, jer za­ prečuju razvitak mnogih bolesti. Trešeljak. Osnivanje mutež stranke u Prozoru. Doбао Ahm«t Haeanđedić n Preeor da овппјб mutei stranko, te lutajući oko kasapa ifivaravajući ih kako će ih svojom bojom uprljati nabasa na jednog ioUrea»ntnog budalu A. K. Haaandedie ne znajući ko’je, ponudi mu mjerio u svojoj mu­ tež »tranei, a budalaS po svem običaju pođe mu faletati: „Ti ti ие prođe kaurima! ZagrmiTo je i eutra će ii puknuti. Ti ii hetijo da budeš starješina, uli te niko ne prima." Haaanđedio pokunjen pođe dalje, da mu budalaš još koještR u faletanju ne pogodi, te »e svrati u čitaonieu i pođe igrati šaha sa jednim činovnikom, te po nesreći svojoj »»gubi igro, na što mu činovnik predbaci: „Е llasandediću baš ei u Proaoru na svim linjlma propao." Učitelj Herić je п Prosoru igrao ulogu dvo­ ličnost). Rve do dolaska IJaoandedića grozio se luutei stranci a čim svite Hasandadićeva bojaofarba se, usljed čega nasta poslovica: Idi u Here čekaju te kose, pa ita čitaj program. I dogodilo se čudo, što je Haeandedić obećao, izvršio je tačno. Sinoć su prispjeli paketi • od mutež stranke: Salihu Kuglovieu 2 vola. Muoibu Greieu konji su kolima, Moh medu Tuzliću prstenovu nahatu i sva potrebnu sredstva za kujunđijn, Dervišu Horiču dekret za uprava škole ■ Prozoru, GjnUgi Hadžicu sablja polieajnog ko­ mesara. Tako jaHaSandeđić udario temelj mutež atranei u Proaoru. privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | 0 Centrala u Sarajevu. IftnettaUAS _ Luka, Bijelina, Rr^kn Brčko, MncHir Mostar i Tuzla. —■ I Sporta vp: Riha'ć Bihać, Derventa. Derventa, Doboi. Doboj, Bos. Gradiška. Gradiška, ; Banja 1-чк ’л Riiplina Novi, Bos. Samac, Travnik,'Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ’Zaftupitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Redovite režem i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna bruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima ћао glavno zastupstvo u B. i Н. Rssicurazioni двмгаЈЈ i Рп#д asrapšeg društva u osiguranja protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. društvo „II Samar" u Sarajevu Centralna drogerija Braća Šatunagić Natječaj. Muslimansko društvo »El Kamer« raži kućenastojnika, kome bi predalo i vlastitu režiju sav promet u društvu. Pobliža razjašnjenja daje predsjedik Filipović Jakub Ešref, Jeftanovića Ilica broj 8. Pismene ponude primaju se do 31. lila 1920. Odbor. ić i sin Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, smo snizili cijene fesovima. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfbva) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ger, Volfort) ,................... К13О’— sin (prije Fešći Hamdija] Sarajevo, Sarači ul. br. 11. • PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA 2 2 preporučnje svoje bogato stovarište X J svih vrsta papira, Mncalarijskog i i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ♦ obavljaju brzo i točno. * Cijene uinjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. eiS * t t Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Oglašujte u „Pravdi" :: NeSimatiljviše pjege. prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« 'pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Žaviditi će vam. 1 lončić 9 krilna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. I . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Ti- :: ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Sada stoje: i fes-patent (postavljen) . Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu 1 Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: M. Bohn&Co Zsombolya, Banat Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsa-prah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić prdtiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim tnirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Klujir, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tužli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupHarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkuiantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. * " , < ’ a 11 Odgovorni uroMk: F. ŠMMka. У»жм*: CatrtnM Odboi 4 ■. 0.« - №м*к1И D. ft £ КФа Bmtm. 0» � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4c7aa93cdf32123ff4227761b0b1c29c.pdf 05b6344cb7d1a7772b46fa714cb6b505 PDF Text Text Poštarina u sotovom plaćena. __POJEDINI BROJ 1 k r u n a. МИ SR Нв ж *> --- Н A№ed Hamd! ot K«vić ЛЈЖ HjV Šta sada? . Spiritus agens, talijanskih imperijali­ stičkih aspiracija, duh nacionalne jnva'. zije Lige Nazionale i Dante Agieria, < gusarski avanturista. Gabrielle D'Annunzio kad je prešao i skrajnju granicu na našem zapadu posegavši za najve­ ćim biserom našega Primorja i hajduč­ ki zaposjeo niz najljepših naših grado­ va i najboljih naših luka, diadem naše­ ga Jadrana — našu Rijeku, mi nijesmo još uvijek htjeli, da klin klinom izbija­ mo, vodila nas je razboritost i uviđavnost misleći, da to još uvijek čini samo jedan nacionalni fantasta sa nekoliko pomahnitalih srdita. Držali smo sigur­ nim. da će talijanska*diplomacija znati, što bi za nas značilo izgubiti Jadran, u kakove' bi nas teške gospodarske i eko­ nomske okolnosti to bacilo i da će ovog »ludog« poetu poučiti na poštivanje tu­ đe svojine i prisiliti ga da okaje teški svoj ispad protiv mirnog svog susjeda. Njegov pako zadnji akt, kojim je uvri­ jedio jedan veliki nacionalno vrlo po­ nosni' narod, kojim je uvrijedio njegova Kralja-osloboditelja, kojim je dirnuo u najelementarnija prava jedne politički i ekonomski slobodne države, dokazao nam je da to nije akt jednoga »luđaka«, nego da je to njegovo djelo sankcioni­ rala i službena Italija, jer smo jasno vidjeli, da je on samo t'ealizirao teoriju zadnjit? govora Scialoje i Giolittija. Tešku i . sramotnu nacionalnu i državnu uvredu, koju nam je Italija na­ nijela, moramo kao ponosan narod od­ biti, kao slobodna država satisfakciju dobuLi pokazati svima našim dušmanima, кђјј -nas kao prvašnji saveznici iz­ igraše i prevariše, te nas počeše čak i u svoje interesne sfere dijeliti, da dr­ žava Srba, Hrvati'i Slovenaca nije po­ desno tlo za tuđu ekonomsku eksploa­ taciju i političku robiju, da ta zemlja ima još svojih sinova, kojima je sveto i uz­ višeno: saius republicae suprema lex esto. Teška alternativa rat ili mir pred kojom mi danas ца najvećom brigom stojimo nije djelo samo Italije i naših drugih vanjskih neprijatelja, nego li isto fako naših malih i velikih Pribićevića i Davidovića, koji svojom vrtoglavom politikom dovedoše našu državu uopće u takav položaj, pa da se ikako smije usuditi tuđa čizma da stupi na naše tlo i prolijeva nevinu krv naše braće. Privilegišući' samo jedan elemenat i stva­ rajući njegovu političku, ekonomsku i plemensku hegemoniju doveden je naš nutarnji politički položaj u. njegov najzakučastiji stadij i to baš u momentu, kada «mo sa Austrijom u teškom po­ graničnom prijeporu, kada Mađarska vreba na svaki čas da nas napadne, kada Rumunjska na nas mrsko pogle­ da, kada teška crvena armija bere lovo­ rike svojih pobjeda po Galiciji- i Buko­ vini, a komunistička se Bugarska služ­ beno priključuje boljševičkoj trećoj internacionali, kada pobunjena Albanija i uznemiruje cijelu južnu granitu Srbije ; i Makedonije. Vidjevši i shvativši naš I » M subotom, utorkom četvrtkom. Mjg р^дОДдпЈ 0£Јћ0Г. Јв> Па' Pretplata godiš. 120 krugodine 60 kru na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni KonUc 308 Broj 74 (179) Ж АмЖ Sarajevo, četvrtak 22. jula 1920. (7. zilkade 1338.) I teški položaj zarinula nam je Italija'svoj katolici, koji su preneraženi držanjem ■ ljuti bodež u grudi, i time našu nespo­ g. dra Srškića i koji u njegovu režimu sobnu diplomaciju stavili pred jedno vide samo nastavak držanja Šolinih nada sve pomplicirarfb pitanje: rat ili metoda i uzaludan pokušaj, da se sit­ hiir? 4 nim koncesijama zabašuri teroristič­ To je djelo naše rudimentalne diplo- . ka hegemonija jednog pjemena i jedne macije, koja nj nakon dvije godine na- I konfesije. G. dr. Srškić je proigrao na­ šega ujedinjenja nije u stanju, da ras­ še povjerenje već u prvim danima svog piše izbore i sastavi zakonito narod­ predsjednikovanja i »Samouprava« je no predstavništvo, da povrati narodu u silnoj bludnji, ako računa sa povjere­ ustavnu vladu 1 pojam Pravde, Jedna­ njem, koje je g. dr. Srškić uživao kod kosti i Slobode. Zar je bio lakši položaj nas prilikom svog nastupa. On je to austrijske, mađarske, rumunjske i. bu­ •povjerenje grozno proigrao i teško da garske diplomacije, čijim su zemljama će se ikad više ponoviti entuzijazam, vladali najzasukaniji'krvoloci, reakcionarci i boljševici, pa ipak u svima tim zemljama danas zasijedaju njihova za­ konita narodna predstavništva? —. ‘Ni držnje naših diplomata, kojih je dužnost, da nam u vanjskom svijetu Pariški »Temps« od 41. ov. mj. do­ pribave dostojan položaj nije baš u pi­ nosi uvodnik, kojeg radi Jijegove važ­ tanju Jadrana bilo ta^o svojski i od­ nosti u cijelosti donosima: lučno, jer dok se na jednoj strani ešo»Moramo iskreno reći, da Francuska fira i natežu žice do ekspanzije u tome javnost ništa ne razumije, što se u Spau pitanju, na drugoj je strani skrajna pa­ dešava. Prema izjavama u San Remu sivnost i indolencija. doznalo se, da će se u Spa-u riješiti Ni danas u dvanaestoj uri nemamo način ekzekucije mirovnog ugovora. Ali odlučnog zajedničkog istupa, što napo­ vijesti koje nam dolaze iz Spa-a idu za­ kon iziskuju najvitalniji interesi naše dr­ tim i tumače nam jedan prizor, koji će žave, jer dok raskomadana Slovenija se zvati: revizija mirovnog ucvili kao-crna kukavica i traži oružani go vora. istup: dok cijela Hrvatska, vidjevši Odakle ova nagla promjena?!! U is­ stvaranje jedne žalosne iredente od svo­ tini, Francuska vlada nije ovo želila. jih najboljih krajeva, bezuvjetno hoće G. Millerand se uvijek držao svoga ra-0 rat, dotle se velikosrpska štampa us­ vnodušnog držanja za obranu . mirov­ teže i ostaje sasvim pasivna, što sva­ nog ugovora i obdržanje interaliiranog kako povoljno utječe j na nhše dušmajedinstva, — jedinstva, bez kojeg nije ne, jer obračunati sa našom jednoduš­ moguće odbraniti mirovni ugovor, bez nom narodnom cjelinom bila bi mnogo kojeg je nemoguć opstanak ni jednog hazardnija igra, nego li je to Italija mipacifističkog sredstva. A ni g. Lojd .slila, pa se. makar sve diplomatski rje­ Georg, nije želio reviziju mirovnog ušavalo, dok računajući sa našim na­ govora. Prilikom svog polazka u Spa. cionalnim razlomcima Italija će ipak br­ kazao je, da ne će dozvoliti, da mirov­ kove omastiti. ni ugovor postane komad pačavre. Ali Pitanje Srat ili mir« nije još* riješeno, danas, između svih aliiranih predstav­ nego se teško i grozničavo rješava, ali nika najprvi je sam g. L. Georg za to, prije nego se odlučimo da prema nepri­ Ta se opet mirovni ugovor uzme u pre­ jatelju okrfcnemo ljute bodove, da bra­ tres. Nije nepoznata njegova glavna po­ nimo čast i ponos našeg naroda i inte­ litika koju je vodio za vrijeme prego­ res naše države, da oslobodimo mnogo varanja prošle godine. On je vrlo pa­ naše krvavo roblje ispod noža pobješmetan čovjek — ovo je još jedna isti­ ’ njelih ardita. treba da provedemo unu­ na, koju bi bilo nečovječno zaboraviti tarnju purlfikaciju. Inž. ,M. Čelić. — a da se ne bi držao svoga načela. Kako je to onda na konferenciji u Spau došlo do nagle promjene? Jednostav­ Sarajevo, 21. jula. no se mo?$ reći: o d I u k e su se n a- j Pitanje pokrajinskih »vlada raspravlja opako preokrenute. se nesamo u sjednicama ministarskog Kad je bila donešena odluka, da se savjeta, već se njime bavi i stranačka pregovara u Spau boljševici su bili eštampa, iznoseći svoje poglede na ovo vakuiraii Kijev. Turska nije još bila važno pitanje. Upada u oči, da se pole­ primila mirovni projekat, a Grčka bila mika vodi uz izvjesnu rezervu, naročito obavezana da izvrši mirovne uvjete kad je govor o bosanskoj vladi, pa će­ nametnute Turskoj. Onda se je vjero­ mo da u tom pravcu ispravimo neke valo, da će konferencija u Spau na naj- I netačnosti. slobodniji način upravljati 'i prove-:, Radikalska »Samouprava« tvrdi da djelu svoja riješenja jer nije sa vojničke narod u Bosni, Hrvatskoj i Slovestrane bilo kakvog straha. Na žalost I načkoj naziva sadanje vlade svojim na­ ova se nada nije ispunila, jer sada s i rodnim vladama i »osjeća se pod nji­ konferencijom u Spau upravljaju vojni ma potpuno srećnim i zadovoljnim«. pothvati neprijateljskih armija. Poljskoj Žao nam je što u ovom pitanju — bar prijeti opasnost od boljševičke popla­ što se tiče Bosne — moramo dati pra­ ve. Grčke čete, koje su napredovale vo »Demokratiji«, jer kod nas u Bosni od Smirne do Marmare, nisu u stanju ne vlada tako mišljenje o radikasko-deda okupiraju i unut^šnjost Male Azije. mokratskoj vladi g. dra Srškića. Većina (Javlja se, da je započela Mustafa Kenaroda čine u Bosni mušjhnani i Hrvati Godina 11, kojim je s naše strane dočekan prvi predstavnik radikala. Još nešto. .Radikali i »demokrati« predstavljaju u Bosni manjinu, jer svo­ je pristaše nalaze samo među Srbimapravosavnim, dočim su muslimani i ka­ tolici, koji sačinjavaju većinu, grupira­ ni u našoj organizaciji, odnosno hrv. pučkoj i težačkoj stranci. I dok u našoj vladi ne bude većina portfelja u ruka­ ma muslimana i Hrvata katolika, ne može se ni govoriti o narodnoj vladi, a kamo li njegovoj sreći i zadovoljstvu. Ententa pred iznenadnim prizorom! malova ofanziva protiv Grka i da na­ cionalisti napreduju. Op. prev.). Tako je turski problem već prekipio na čitav Islamski svijet i prešao granice Indije, 5 i napredovanje boljševičko bližeći se Njemačkoj potsaje opasnijim. Nakon ovakve preokrenute situacijekakoje moguće a da se pri­ zor ne p r o m i je ni?! Bismark je rekao, nakon primitka službe na jednu heftu: »Njemačka ne gleda na liberalizam V’rusije, negoj na n j'e z ii n u snagu. Velika Pitanja vremena ne će se moći riješiti s govo'rima i r i ješ eh j im a većine već sa g vo ž dem j sa krvlju«. Ova i deja nakon poraza i revolucije vlada i sada u Njemačkoj. Ljudi, koji predstav­ ljaju Njemačku i upravljaju s njome je­ su većinom moćne osobe, jer Njemačlm ne gleda svoje upravljače kao libermiste već gleda u njima jakost i moć. Njihovi oficiri dotjerani od generala Seeckt-a, i njihove moćne osobe dotje­ rane od g. Stinnes-a kažu da se sadanja velika pitanja vremena, ne će moći riješiti s govorima u Spa-u. Om još -ka­ žu, da će riječi i bilješke iz Spa-a letjeti po zraku i postade iluzijom, jer vojne će operacije poslati-sve Spa-ske odlu­ ke đavolu zajedno sa Versajskim mirom, samo ako Njemačka umjedne upotrijebiti na svoj način izreku: gvo­ zd e i krv. Zasigurno, ovako cijeli Njemački na­ rod, ne misli. Ali vremenom to će doći da će svi jednako, n^liti. Pred Spaskom binom vidimo, đa aliirane sile iinaju pred sobom dvije vrste njemačkih ljudi: pomirljivih i nepomirljivih. Onda čemu služi ova protimba, kad vojne ak­ cije ostaju iste? Pomirljivi popuštaju na predočene obaveze spram Njemač1 e, dok će nepomirljivi razoriti obave­ ze. A onda? Da se stane na put ovom demoliranju naše pobjede i našeg mira, nije dostatna argumentacija. Sva je di­ skusija kosvoda: neki argumenti, koji se smrznu, teču slobodno kroz rijeku. Zašto je Njemačka 1918. g. kapitulirala? Zato jer smo mi bili jači. Zašto je Njemačča u Versaju 1919. g. potpisala mi­ rovni ugovor? Jer smo uvijek ostali ■najjači. A pod kojim će uvjetima 1920. %. potpisati mir. Samo pod uslovom a- Huslimansha trgaročha I oMčta banka м Basnu i Hercegivinu (d. 1) u Еарајии. Ini n nln ImhinlB jMrtifiiea. ttatlja eiteta I oantaaja a knijsutiu SHS.Tj Igjztnstn. гам alatti нв dleiii hnJfžlcB I fthsH rabns I ii.i«iafti|s lk в4'iaialjBtli. Oinvlja m mjenj eIn јш!ш I hsnavai oslogc Haje itsemiB I apfovlzacljshn hrliti. — Kaputa l indale srttti, »Biute I uiJadiassE supin n& ii«ta. H a a i в o a a 11 i. e u ii i p&i a?a iHte rtht, a poglaslta ni itntii mmlr^vi. __________ __________ 3,500.300_ _ _ _ _ _ _ ! teM: Mja Petra ulica I prizemno, lijen - Brzojavi: TrgavStahanta, Sarajevo ■ Interartan telefin: Zl? I �* .PRAVBA Strana 2 Страна _. ’ •’ — ,ПРАВДА~____________________ _____________ Број 178 Broj znače Alpe i jadranska granica, koja za Indiju g. Montagu bio je protivan ko mi budemo jači. Ako smalaksaiuo zaključka, da demisionira. Neki su mi­ znači za Italiju moć i pitanje egzisten­ ovom načinu »vladanja, te je rekao: pred boljševičkom invazijom i ako bu­ nistri pokušavali da dođe do sporazu­ cije. Na jugoslavenska izazivanja svaka »Zar hoćete, da vašu moć nad demo nemoćni uspostaviti mir .na Isto­ ma, ali im nije uspjelo. talijanska stranka i svaka talijanska Indijorp podržavate s teroDr. Ribar 1 Korošec kod Regenta. — ku, Nijemci će nas'smatrati smalaksarom, s gušenjem jedne a po­ im, da nijesnio najjači uslijed čega svi Dne 20. o. mj. u 4 Sata poslije podne ' vlada odgovoriće čisto drukčije, nego je Doliti odgovorio Albancima. Detnodizanjem druge rase sa osu­ pozvao je Regent predsjednika parla­ spisi sastavljeni u Spa-u ne če vrijediti dama subordinacije i rop­ bilizirati ne smijemo, dokle god nam menta dra Ribara u dvor, da mu raz­ jedne pare. Uvjek su sablje moćne ražprijeti jugoslavenski agresivni naciona­ stva? Oslonite se na dobru loži. kako je došlo do krize. Poslije nje­ drijeti papire. » '• Londonski boljševički list * »Da"y vol’ju ovog veličanstvenog lizam. Najprije moramo osigurati mir, ga bio je u audijenciji dr. Korošec. a demoblizacija he bi za nas značila ni­ Dvije kombinacije. O izlasku krize još Heflalđ« kcjjemu' su 400.000 engleskih »stanovništva koje sačinjava va'še Indijsko carstvo-?« šta drugo nego samoubojstvo. nije ništa tačno poznato. Za sada imaju željezničara dali, po jedan šilling prilo­ Posjet talijanskog punomoćnika kod Gosp. Montaugu dodao je: »Ja po­ dvije kombinacije. Po prvoj imao bi’ ga ka»e: »Treba obavijestit Poljsku da zivam ovu Visoku kuću da ipredsjednica naše vlade. »Politika« pi­ Vesnić ostati na čelu starog kabineta, primi mirovne ■uvjete koje joj se daju iz kojeg bi se izlučio Protič, a po dru­ še: Ovdašnji talijanski otpravnik g. Gazabere način uprave i n j d a m od Rusa«. Nadamo se. da će Lojd Gegoj bi imao novu koncentracionu vladu lanti posjetio ie zastupnika ministra se da će izabrani način biti orges poduzeti najenergičnije ritjere spoljnih poslova dra Momčila Ninčića. s t a Гп i m temeljem budućno ­ protiv ovalovog pisanja, jer ovaj list sastaviti Nikola Pašić. Parlamenat zatvoren. Danas nije bilo Tvrdi se, da je ovog puta g. Galanti bio sti Engl eske I m p e'r i j e«r Kako pod imenom komunizma vrši službu mnogp ljubazniji i pomirljiviji. Prema sjednice Narodnog Predstavništva koje onda možemo da sravnimo ovo politič­ Njemačke Vrhovne Komande. Osim oposebnim izvještajima iz Rima izgleda, će ostati zatvoreno, dok se ne riješi ko držani^ s onini mirovnim ugovorom voga, pročitali smo i jedan resume prida- se- je od jučer počelo u Italiji uvi­ Turske, te kako će se tumačiti ako- se krizu. ■ mirja, kojeg je g. Lojd Georges iznio. đati. da za posljednje velike događaje Narodno predstavništvo glasuje vladi sasvim protivno uradi s Turskom U slučaju izmjene, ne bi se ništa mo­ ne pada krivica na Jugoslavene. nepovjerenje. Dne 19. o. mj, poslije podprema onoj u Indiji? glo promijeniti osim da.se Poljskoj što Ako aliirane sile žele blagodati mira 1 ne bila je sjednica Narodnog predstav­ snažnije' pomogne. , VANJSKI POLOŽAJ. ništva, na kojoj je nastavljeno pretreMoramo se dobro predomisliti. Ako i miran počinak svojim narodima, tre­ Povratak turske mirovne delegacije sanje izbornog zakona.'Povodom čl. 15. aliirane. sile ostave Poljsku na cjedilu, ba da se više pozabave realnošću ne­ u Carigrad. »Times« prima iz Carigra­ u kojem se govori ko ima pravo biti bi­ te ona moradne sklopiti mir sa Rusi­ go li procedurama i pregovorima na da, da je sultan primio velikog vezira ran u parlamenat i uz-kakove uvjete, jom, ne će sama Poljska biti pogođe­ papiru. Sve zavisi kakvu ćemo moć odmah kako se vratio 16. srpnja, a po­ upravio je ministar Pribićević interpe­ na posljedicama toga mira. Onda će i prema Njemačkoj imati. Ako niiesmo slije njega ostale članove turske mirov­ laciju, tražeći da se učiteljima dade pra­ Engleska i Francuska biti pobjeđena. zbilja |aki ne ćemo imati nikakvog aune delegacije, stigle iz Pariza. Delegati vo da budu birani u parlamenat, a1 da Kako bi se onda primorala Njemačka torita«. Ad. su izrekli mnijenja, da Turska time, što ne izgube svoje mjesto. Tomu se pro­ da izvrši obaveže? Sa kakvom snagom, neće da potpiše mirovnog ugovora, ni­ tivio ministar Protić. a ministar pred­ a možda i krvavom ne ćemo moći je ništa dobila, nego naprotiv da će po * sjednik dr. Vesnić izjavio je. da vlada steći izgubljeni prestiž nad Njemačkom? svoj, prilici izgubiti i- Carigrad. ostaje kod čli 15. onakvog, kako je pred­ Poljska vojska ne bježi pred Sovjeti­ Boi s turskim nacionalistima. Fran­ ložen. Ako ga parlamenat bude modifima usljed namdoćnije snage, već usljed cuske novine reproduciraju vijesti iz višestrukog ratnog materijala. Zar bi kov.ao, on će povući konsekvencije. Na­ Službena laž. Jučeranje »Narodno Je­ Londona, koje javljaju, da su tri grčke rodni klub i klerikalci izjavili su, da boljševici imali toliko aeroplana, toli­ dinstvo« donosi ovu lažnu vijest: divizije pojačane -sa francuskim koloni­ pristaju u načelu na tu modifikaciju, ali ke najmodernijih i velikih topova i pr­ »Predsjednik zemaljske vlade g. dr. Mijalnim četama i britanskom mornaricom voklasnog drugog materijala, da im Ni­ pošto se njihovi ministri nalaze u vladi, lan Srškić danas u podne pozavo je k koncentrirani' kod Čataldže. Ovo vojkoja je protiv modifikacije, oni će gla­ jemci ne daju? Zar bi imali toliko spre­ sebi predstavnike ovdašnjih novina, da ništvo sakupljeno, je protiv turskih na­ sati protiv predloga ministra Pribićevimnih ljudi, da upravljaju s ovakim pr­ im dade poffebne informacije za pri­ cionalista. Aliirci namjeravaju da idu voklasnim materijalom, da im Njemačka ća, da ne desaviflšu svoje ministre. De­ preme o dočeku Nj. Kr. Visočanstva prema Drinopolju. dok bi dio francus- • ne šalje svoje stručnjake? Nek bude mokratski ministri napustili su prije gla­ Nasljednika Prestola Regenta Aleksan­ kih četa ostao za zaštitu Carigrada. kako mu drago, treba Poljskoj dati isti sanja dvoranu. Ostali su samo ministri dra«. Glavna snaga Kemalova još nije stu­ materijal, što' posjeduju i Crvene Armi­ Krizman i Rafajlović, koji su glasali pro­ Konstatiramo da o tom sastanku ni­ pila u akciju. Očekujući dalje odluke je, da bi se mogla biti. Mi smo vilo tiv predloga. Od 132 prisutna poslanika je obaviješteno naše uredništvo i pita­ konferencije mira. Grci su obustavili osretni što smo doznali, da su poslata glasalo je za predlog njih 68, a protiv mo: Ko nosi odgovornost za ovu laž, peracije u Maloj Aziji. 1 ako Grci u svo­ njih 64. Time je vladi izraženo nepo­ pojačanja Poljskoj preko Cehoslovačke, dr. Srškić ili redakcija »Narodnog Je­ jim zvaničfiim izvještajima tvrde da su ali s tim Ententa nije ispunila svoju vjerenje. Premda nije bilo kvoruma dr. dinstva«?. Za danas toliko. uništili Kemalov otpor mnogi drugi po­ dužnost. Ima jedno mjesto mnogo uda­ Vesnić će povući konsekvencije. daci o-ovore. da do sada Grci nisu na­ ljenije od Poljske, gdje se Ruski patri­ Nesuglasice u kabinetu radi pokrajin­ išli na glavne snage Kemalove i da im oti pod generalom Vrangelom bore koje skih vlada. Jučer prije podne držala je predstoje i ozbiljne operacije ako bi ne smijemo ostaviti na cjedilu i izložiti vlada dužu sjednicu, na kojoj su pretre­ Turska Vlada odbila uslove Konferen­ ih masakriranju. Oni drže važnu pozi­ sana pitanja unutrašnje i vanjske poli­ cije Mira. * ciju Krimece, i ako ovdje boljševici pro­ tike. U; pitanju pokrajinskih vlada nije UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Turski komunistički kongres. Tz Pa­ dru onda bi bilo katastrofalno. Ako bi moglo doći đb pozitivnih rezultata zbog Demisija cjelokupnog kabineta. Jučer riza javljaju: Po vijestima iz Carigrada se potpisalo primirje s boljševicima i poteškoća Oko rekonstrukcije ljubljan­ ruska svojetska vlada sazvala je za 1. Poljskom, morala bi se uzeti u obzir- i । u podne predao ie predsjednik mini­ ske vlade, u kojem se demokrate i kle­ kolovoza tufski komunistički kongres u starstva dr. Mit. Vesnić demisiju cjelo­ armija Vrangel-a. Boljševici će se tru­ rikalci nikako nijesu mogli složiti. U pi­ kupnog kabineta Njegovom Kraljev­ Baku. Predsjedaće kongresu Fuađ pa­ diti da razbiju linije Vrangelove, a onda tanju rekonstrukcije vlade u Hrvatskoj ša. vođa turskog središnjeg Vevojucioskom Visočanstvu Regentu Aleksandru. će koncetrisati svoje sile prema zapad­ nije Narodni klub pristao na demokrat­ Nasljednik Prestola uvažio je ostavku narnog komiteja u Baku. noj fronti. ske kandidate. Pretresani su izvještaji i povjerio vođenje poslova do obrazo­ Rumunjska pomoć za Malu Aziju. — I drugi, istočni rat produžiće se sa o. nasiljima u okupiranim krajevima, na­ vanja novog. kabineta sadanjem mini­ »Petit Rarisien« javlja, da je Rumunjska ciljem, da se ententina vojska zaposli ročito pak izvještaj ministra dra Trumstarstvu. Misli se da će rtovi kabinet predložila Francuskoj i Engleskoj, da s operacijama na Istoku u vremenu ka­ bića o razgovoru sa talijanskim mini­ obrazovati dr. Vesnić, p kome bi bile is­ bi ona podigla svoje čete da ih metne da ententa mora da koncentriše sve strom izvanjskih poslova Sforzom. te -ličnosti ,sa malim izmjenama. njima na dispoziciju za borbe u Maloj svoje sile prema Njemačkoj. Ne može­ Sforza se nije točno izjavio, da li tali­ Nasljednik Prestolja konferiše sa po­ mo nikako razumjeti, šta želi ententa Aziji. janska vlada želi pregovore ili ne. litičkim vodama o obrazovanju novog Boljševici napreduju bez otpora pre­ učiniti na Istoku? Prošlog je četvrtka Italo-jugoslavenskl odnosi. Javljaju iz kabineta. ko Besarabije. Velika uzrujanost i oz­ Lojd Georg bacio i sebe i vladu na koc­ Beča: Ovamo stigli list »Corriere della biljnost situacije na granici prema Ru­ ku radi jednog političkog držanja pre­ Burna sjednica ministarstva. Današ­ Sera« od 14. o. mj. javno traži rat pro­ siji nagnali su rt|muniskog ministra ma urođenicima Indije. Povod je ras­ nja ministarska sjednica bila je kratka tiv Jugoslavije i piše da Jugoslaveni spoljnih poslova, g, Take Jonesku, da pravi bila represija učinjena u Amristaali vrlo burna. Dr. Vesnić, poduprt Provaraju sami sebe, jer Albanija ne znači ne izvrši svoj namjeravani put do Beoru (Indija) po generalu Myer-u. Tajnik tićem. ostao je kbd svog jučerašnjeg za Italiju ni milijonti dio onoga, što to ---------------------------------- -------------------------------- ------ u kojemje bila slika s potpisom — Rene Logote­ da je i lhsa“pošao. Još uvijek iza zidov^u.mrač­ tides. .. To je još sačuvano u stolu i ako je pred nom parku stoje stari bizantijski dvori, a malo da­ odlazak mislio da je uništi, da mu je ne nađu... lje dižu se kubeta Aja-Sofije, — stoje gordo kao i A Hifzt Bjelevac: Ali nije mogao. .. I ako je odao Renu — sliku niprge, kao još prije toliko vjekova. Trg sultana Ahmeda prostran Je, da se na njemu gubi masa svi­ i je mogao? jer je ona predstavljala samo Renu — Renu koju je Ihsan ljubio, a ne onu živu. .. Osta­ jeta. Visoka kamenja stoje i sada kao i prije, kao la je ipak jedna uspomenal u stara doba, a dalje od toga koče se munareta Ihsan je dugo gledao pred sobom lijepi lik i sultun Ahmetove džamije. XVIII. kao da je htio svojom dušom oživiti ga da se ot­ U svome stanu zatekao je sve onako kako je Koncem juna ostavio je Ihsan Konju i pošao b vore usta da progovore.. . I nehtijući ruka je sama i ostavio. Starac Glasanš sa ženom stanovao je Carigrad. Neodlučivši se ništa o pismu, koje je dood sebe prinijela Reninu sliku ustima i ihSan je još uvijek u kući preko dvorišta. Sluškinju su ot­ bib od Akifbeya pošao je da stvar prepusti slučaju, pritisnuo usne na hladno staklo. .. pustili, jer im nije više trebala, a njegove sobe bile susretu s Nesimom i prilikama, koje, će iza toga su zaključane. Starac se ugodno iznenadio ugle­ nastati. Ispitao je svoje srce. Koliko je god nalazio A onda stavivši je na stol i obrlsavši prašinu davši lhsanbeya. Nije znao da će doći. Ispričao mu u njemu ostatke mladenačke ljubavi prema Reni s’ okvira izašao neraspoložen i tužan — skoro se, da sobe nisu već odavno pometene, ali, eto nizatomio ih je osjećaj patriotizma. Ifete se sjećah zlovoljan od hyaće ko i ne ulazi u njih... No, ima praha, Ihsan' se tek nekad i nekad u svijetlim časovima raspolo­ Pred vratima ogledao se oko sebe, a onda go-« nasmiješio i mahnuo rukom uzimajući ključe. Ne­ ženja, sjećao je se sa tihom rezignacijom i gledao voljko se je penjao u prvi kat Pred vratima zas­ i njen jednom novom željom pošao brzo niz ulicu. je u duhu pognute glave, opaljena lica, na suncu, tali kao da je premišljao bi li ih otvorio. Možda J Brzo se je našao ponovo na ćupriji, prešao je, sjeo u cvijeću... u uspinjaču, pa pokraj tekije i za kratko vrijeme se je sjetio nečega? Nekakva uspomena uskrsla je stajao je pred domom Aleksandra Logotetidesa. Do U sjećanju na Renu bilo je na dnu Ihsanove ‘možda u ovaj čas pred njegovim očima.'.. Kožna? vrata na zidu ostao je znak, gdje je bila ploča na duše i grižnje savjesti kajanja i bola. To će i os­ Kad je ušao u sobu osjetio je nekakav zadah, kojoj je bilo urezano »Dr. Rene Logotetides« Zas­ tati, — Renina ljubav ostaće dugo, dugo u njego­ sparinu. Prozori su zatvoreni i spušćani zastori, pa tane pred vratima i baci pogled na prozore. Zastori voj duši, kao rana, koja se ne liječi, kao klica suje u sobi bilo tamno. U njegovom kabinetu bilo spušćeni u prvon\ i drugom katu, u kojem je Rene Ч šice. Misliće da je izliječena, ali će je još uvijek je još sve onako, kako je ostavio pri odlasku. Knji­ stanovala U prizemlju je bio znameniti francuski nositi. . . ge i novine na stolu. U tintarnici nestalo tinte — I s tomčklicom jedne velike ljubavi, koja je magazin »Chatte noire“. Ihsan uđe na glavna vra­ isušila se. Sjedne za stol i otvori ladicu. U jednom ta i uspenje se na prvi kat. Na vratima je stajala počela u mladosti, a svršila ondje, gdje ju je pat­ ćošku lijevo ostala su pisma. Nije ih dodirnuo, tek riotizam svojim nožem isjekao, — ali s klicom koja obznana prefekta policije da je ova kuća redarstve­ ih pogledao. . . Jedan osjećaj tuge napunio je njeno zatvorena, a do ove obznane izblijeđela' posjet­ je ipak ostale pošao Je Ihsan neodlučan u Carigrad. eovu dušu i Ihsan tiho uzdahnuo. nica s Reninim imenom i karakterom Ihsan, se za­ Nakon tj godine odsustva došao je u Cari­ Svršeno jel . . rekao je u sebi i spustio glavu gleda u zatvorena vrata i Izblijeđelu kartu i učini grad,- koji se nije bio mnogo promijenio. Sretao je među dlanove, da se još jednom zagleda u prošlost mu se kao da ga je nešto steglo oko srca. ulicama još poznata lica, poznate trgovine, poznate koja je bila mladost — prije nego korakne u bu­ činovnike i časnike, redare, bojadžije cipela, i — dućnost, koja će biti obmana, pretvaranje i zava­ prosjake!.. Pred ćuprijom, na prostoru pred'Sulejravanje: niz dužnosti, formalnosti, učtivosti, bez omanijom kao i prije ljetina i vreva; kola se kri­ sjećaja. . . žaju uz viku kočijaša, malo dalje jedna bujica od­ Podigne glavu i segne rukom ponbvo u ladicu lazi prema Serkedžiji, a od ove uz Babu Aliju, ku‘ I i izvuče između papira srebren okvir sa stalkom Bilješke. Politički pregled F E TON. Rene Logotetides. (63) ----------- I__________ _ __ Muslimani, čitajte i širite ,,Pravdu“! �ПРАВДА* — »PRAVDA. Gpo; 179 —. Broj .grada. Ov^c se osjeća velika/užurbanost u Ministarstvu Vojnom; očekuje se svakoga časa objava opšte mobilizaci­ je kaok suhbzemne tako i pomorske vojske." Boljševistička vojska je prešla granice Besarabije i napreduje'bez ot­ pora. Narod je .u panici i obuzet silnim oduševljenjem za Srpsku vojsku, vjeru­ jući da gd samo ona u ovom momejtu može spasiti. Mobilizacija cjetokupnje vojske. Ru­ munjski kralj je potpisao ukaz <» opštoj mobilizaciji, vojske. Mobilišu se sve suhozemne i pomorske jedinice. Boljše­ vičke trupe već su upale u Besarabiju i napreduju bez Ikakvog otpora. U cije­ loj zemlji je nastala panika (zbog ovih događaja. Priređene su manifestacije i aklamirana je Jugoslavija, sa kojom se traži savez. Hrvatski Radiša. I ' i I se tuđincj šire na naš račun.đa potiskuju naše ljude, da ih ometaju nevaljanom reklamom i konkurencijom. Pomažimo naše ljude. Ne dopuštajmo,«0a nam se u velikom poduzeću, koje vodj tudinac kao mrvica baca sitno mjesto nadniča­ ra, nego osnivajmo sami takva preduzeća, puštajmo naše sposobne ljude na uplivna mjesta, dajmo im prilike da se osposobe, stavljajmo im na raspolaga­ nje potreban kredit i ne puštajmo ih da se izgube i propadnu. U tom pogledu treba svladati velikih poteškoća i .zapreka. Tudinac, koji‘je vjadao nad narpa, skučio nas je eko­ nomski i učinio robovima svoga kapi­ tala. Tudinac je zauzeo sva važnija i unosnija mjesta. Da se tp popravi, tre­ ba složnog rada sviju dobrih u dobru. To treba da nas sve sveže! Jedan dio toga rada oko promicanja narodne privrede uzeo je na sebe Hr­ vatski Radiša. Društvo Hrvatski' Radi4a hoće, da snažno podupre .nastojanje, koje ide za tim, da u na^)j oslobođenoj 1 ujedinjenoj domovini što bolje procva­ te obrt i trgovina i da dođe u narodne ruke. S toga nastoji da odgoji pošten, .nacionalno svjestan i dobar trgovački i obrtnički podmladak. Kroz svoje du­ gogodišnje djelovanje posredovao je Radiša oko neko 3.000 namještenja i ti­ me znatno pomogao promicanje naše privrede. Mi ćemo pokušati da u par poteza prikažemo rad Hrvatskog Radiše oko namještanja muslimana iz Bosne i Hercegovine na obrt i trgovima Od početka godine 1919. pa do konca marta 1920. prijavila se Hrvatskom Ra­ diš! 53 dječaka islamske vjeroispovijesti u nauk, ј to godine 1919. "u mjesecu ja­ nuaru 1, u maju 1, u julu 2, u augustu 1, u oktobru 40, u decembru 3, u januaru 1920. 4, u martu 1. Ukupno 53. Po boravištu bilo ih je iz Banjaluke 6, iz Cazina 2, iz Kozarca 2, iz Mostara 1, iz Sarajeva 1. iz Stoca 5, iz Tešnja 36. Od ova 53 prijavljena dječaka namje­ stio je Radiša tridesetoricu. Od namje­ štenih 30 naučnika ostalo je samo 10 na određenom jmestu. dok je namještenje ostalih 20. bik) prekinuto. O tome .daje pregled ova skrižaljka: I Pobjegloj ii Ostali Hrvatski Radiša je kulturno društvo, kojemu je svrha, da namješta i odgaja podmladak za trgovinu, obrt i industri­ ju, te da unapređuje ukupnu narodnu privredu. Danas znade svako dijete, da živimo u vijeku rada. Svako treba da radi, da bude produktivna jedinica svoga naro­ da i čitavog čovječanstva. U radu leži napredak. Današnji je vijek vijek trgo­ vine. obrta i industrije. U tim granama narodne privrede razvijaju veliki naro­ di ogromnu djelatnost i posvećuju im veliku pažnju. Mi smo u tom pogledu tek na početku, ali' i sad,još kao dane shvaćamo dalekosežnost tih grana na­ rednog" gospodarstva, nego ih gotovo .zanemarujemo. Mi.još danas prijekim okom gledamo one, koji biraju praktič­ na zvanja, te se posvećuju trgovini ili ■obrtu. Do nedavno nam je imponirao jedino činovinčki ili časnički stalež. Sve naše srednje škole odgajale su samo či­ novnike i birokrate. Naše obitelji slale su djecu u srednje škole hi namjeri, da jednoć postanu hiro’krate, činovnici. U obrt i trgovinu slala su se samo ona djeca, koja nijesu htjela da uče, ili su ■drugojačije bila nevaljala. Žalosna či­ njenica, jer bj baš u obrt i trgofinu trebalo slati onu djecu, koja su dobra, Zanat marljiva i sposobna. Dok toga nema, ne može se obrt i trgovina razvijati __ 1 bačvarski 1 -onako, kako to traže opći narodni in­ — gostioničarski 1 1 teresi. Valjani naprijed, — to treba da krojački 2 1 1 nam je geslo budućega rada! • 7-- - 1 kotarski 1 Koliko su se pojedinci posvećivali o— knjigotiskarski2 2 tbrtnim i trgovačkim strukama, toliko — knjigoveški 1 1 ili se kao šegrte prepuštalo manje više — limarski 2 2 samima" sebi, 0 njima se malo vodilo postolarski 4 2 6 računa. A kad je šegrt svršio svoje na­ — 3 pekarski 3 ukovanje, onda se uopće nije nitko za — tapetarski 3 3 njega više brinuo. Ako je svršeni šegrt — užarski * 2 2 bio- slučajno bistra glava, on se brzo — zlatarski 1 1 snašao u'borbi života te je napredovao. 1 trgovina4 5 'LLprotivnom slučaju doživljavao je teških razočaranja i stradanja. Ukupno 30 20 10 Novo vrijeme nove dvore gradi.... 'Današnji vijek razvijene tehnike traži , iO • ® Prema bdravištu о od obrtnika shvaćanje i prilagođivanje. ' potječu iz 2“ o Mi imadeino uza sve spomenute nepri­ like i nerazumijevanja uaiašoj užoj do­ 7' Tgšanj 23 16 movini mnogo valjanih i spremnih obrt­ — Stolac 2 2 nika i trgovaca. No mnogi se od njih i Kozarac 1 1 __ danas boje uvesti u svoje poslovanje i— Cazin 1 1 ■moderne strojeve i napredan način ra­ — Sarajevo 1 1 da. jer s jedne strane nemaju dovoljno Mostar 1 •— 1 poduzetnosti, a s druge im strane manj­ Banjaluka 1 1 — ka potrebno predznanje. Da takav obrt­ nik ima to -predznanje. znao bi. d« se 30 Ukupno 20 10 drugdje u naprednom svijetu radi Sa Od ukupnog broja nara.j«štenlh bilo je strojevima, da se time štedi ljudska radna snaga, olahkoćuje posao, a po­ i? E* u županiji jedini se predmeti izrađuju brže i toč­ i s5 nije. Mnogi od naših poduzetnih obrtni­ ka i trgovaca opet ima volje i poduzet­ Zagrebačkoj 6 20 14 nosti, ali nema sredstava, pošto smo Srijemskoj 2 1 3 ga zanemarili. Mjesto da mu pomogne­ Bjelovarskoj 2 — 2 mo, .puštamo ga da propada, ubijamo Virovitičkoj 2 — 2 mu volju za rad. Naši novčani zavodi Požeškoj 1 2 1 vrlo .rijetko kreditiraju ovakovom vri­ Varaždinskoj 1 1 — jednom obrtniku ili trgovcu, osim ako posjeduje pokretni ili nekretni imetak. Ukupno 30 20 10 Slabo stojimo u obrtu i u trgovini. No Slijedeća skrižaljka nam prikazuje, dok je obrt ipak manje više u našim ru­ kako je slijedilo namještanje prema mje­ kama, nalazi se trgovina i industrija secima : gotovo sva u tuđim rukama. Ono nešto | U mjeseeu Namje­ Po­ Us­ malih trgovaca i bakala i nekoliko vešteno bjeglo pjeh Jetržaca ne dolazi u ozbiljan račun. Mi treba da tu krenemo putem nacionali­ i Siječanj 1919 1 zacije. Obrt, trgovina i industrija tre­ Svibanj 2 •1 ba da služe našim svrhama, da podižu Srpanj 1 2 1 naš napredak, a to će moći samo onda Listopad , 9+5 . 3 8+5 postizavati, ako će biti u našim, u na­ Studeni 4+3 9 3+8 rodnim rukama. Naša narodna: »Svoj — 3+9 Siječanj 1920 1 k svomu!«, ne smije biti samo pusta Veljača „ 1 2 2+9 I fraza i naklapanie. Te riječi valja pre­ Ožujak „ 9 5 ' 3 tvoriti u djelo! U tom pravcu valla pro­ Svibanj , — 10 1 buditi narodnu svijest! Ugledajmo se u Ukupno . . 20+10 20 10 najbližu braću Slovence. Nedajmo. da . Od namještenih dječaka bilo je: 1. imućnijih, koji su se mogli sa­ mi odijevati: a) od namještenih 7 dječaka, od kojih je jedan morao gpkon pol godine učenja otići radi hovacenja, a drugi na­ kon četvrt godine bio pozvan kući; b) odpobjeglih 4 dječaka, od ko­ jih je jedan istupio iz nauke i pobjegao već nakon prvog mjeseca, a bio je pre- ■ star za naukovanje, a drugi je morao biti otpušten, jer je u trgovini zloupo­ trebljavao tuđe dobro, pa je pobjegao; c) od ostalih 3 (43%); 2. siromašnijih, koji se nijesu mogli sami odijevati: a) od namještenih: 23 dječala; b) od pobj’eglih: 16 dječaka i c) od ostalih: 7 (30^) dječaka. Namješteno je samo 30 dječaka" dok su ostali brisani iz očevidnosti i to s razloga, jer su: a) prestari za naukovanje; b) htjeli učiti za šofera, urara, zlata­ ra, bravara, mehaničara ilj elektromehaničara. a u to se vrijeme nije mogao naći zgodan mjastor,. dok dječaci nijesu htjeli primiti drugi nauk; c) odustali od namještenja i d) bili opetovano pozvani, da nastupe nauk, ali se pozivima nijesu odazvali. Za sad se vodi u očevidnosti samo jedan dječak iz Težnja, koji se je pri­ javio za užarski zanat, bio je pozvan , dvaputa izravno, a treći put preko mje­ snog odbora u Tešnju, ali nije došao. Slijedeća skrižaljka pruža nam sliku namještenih dječaka, i to: Kako se sad širom Bosne PHeftego, viue osnivaju Radišini odbori, a kako je pokrenuta i oveća akcija da se u Zagrebu osnuje posebna menza- za mu­ slimane đake i šegrte, moći će se provađati namještanje dječaka u obrt i tr­ govinu. Makar se u tom pravcu učinilo malo, makar svake godine odgojimo ne­ koliko čestitih trgovaca i obrtnika, ko­ lika će to biti dobit za čitav naš narod i našu mladu državu, koja treba valja­ nih građana i radinih ruku. Stoga na posao! Gornje brojke nek nam znače početak rada na tom polju! U radu je spas! U tome nek nam kao dobar primjer posluži rad i uspjeh mje­ snog odbora Radiše u Tešnju. U izvje­ štaju od 4. juna 1920. piše taj odbor između ostalog: »Mi smo s uspjehom dosadanjeg rada zadovoljni. Smjestili smo u Zagrebu j u Hrvatskoj oko 10 še­ grta na modrenim i korisnim zanatima. Bilo ih je poslano više, ali su se neki povratili, ali oni. koji su ostali, sami su čestiti dječaci. Smjestili bismo još dje­ čaka u obrt i trgovinu, ali je vani teško radi hrane, nego nađite za našu djecu mjesta u Sarajevu« .... " Muslimani trgovci i obrtnici, sjetite se naše djece, koja očekuje od Vas po­ moć, pa zatražite od Radiše šegrte i primaite ih na odgoj i hranu. Učinićete narodno djelo! Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega ■Merhameta". Страка 3; Naši dopisi Trebinje, u julu. »Težački Pokret« od 15. juna donosi pod naslovom »Prijeka nužda« žalbu te, žaka’kmetova iz sela u dolini Trebinj-« čiče, koja se tiče natapanja zemljišta oko rijeke Trebinjčice pomoću vodenih kola koja su na istoj sagrađena. U žalbi se navodi, d su vlasnici ovih kola spri­ ječili kmetima natapanje zemlje i time im nanijeli ogromnu štetu, a da ih ni tamošnje vlasti nijesu uzele u zaštitu, nego da su težaci kmetovi predati na milost i nemilost vlasnicima — tim sta­ rim »haračlijama«. Stoga mole zemalj­ sku vladu, da prešno izda naređenje, da oni mogu i dalje kao i do sada zem­ lju nesmetano natapati. U potkrjepu svojih zahtjeva vele: dg je voda narod­ no državno dobro, a njihovi su predci napravili jazove (prezide), kolajj ostalo i njima u naslijeđe ostavili. U zadnjoj tačci ipak dozvoljavaju da vlasnici im a j upravo tražiti naknadu faktičnog troška za gradnju 4<ola, dočim nikako nemaju prava da im natapanje spriječe ili pod skupe pare naplaćuje. I »Težački Pokret« sa svoje se strane obara svom gorčinom na trebinjske age i zahtijeva da se bež promišljanja neodložno udovolji sudbini težaka, jer da je sve onako kako to težaci navode. Što se nas vlasnika tiče, mi držimo da zemaljska vlada neće izdati nikakve odredbe prije, nego ii dobije izvještaj od načelstva sreza, jer se radi o vode­ nom pravu, gdje treba tačnog poznava­ nja odrjošaja između interesiranih i pravne yudije. No budući se od strane težaka i njihova organa. polazi na onako agresivan način, smatramo za nužno da im malo odgovorimo. Nema ni jednog slučaja na cijeloj ri­ jeci Trebinjčici, da je kolo i ostalo na­ pravio kirfet niti u. njima ma ičim parti­ cipirao. A zašto bi to činio i nosio ve­ like troškove kada zemlja nije njego­ va? Sva kola i ostalo načinjena su o vlastitom trošku vlasnika i To redovito na zemljištu vlasnika. Ovo najbolje svje­ doče nazivi kola kao: Dizdarevica, Dučica, Ivankovića. Ćatovića, Alečkovića i dr. Vlasnik je snosio sve troškove grad­ nje i popravka, i neograničeno sa ko­ lom raspolagao, jer je u svim slučaje­ vima vlasnik imao i zemlju koju je u svojoj režiji obrađivao kao što i danas ima. On je najprije polio tu svoju zem­ lju, pa je.onda naravno i kmetu ustu­ pio, pošto mu je to lijepu korist nosilo. Kmet u kolu nema niti posjedovnog niti servitutnog prava, prvog iz gornjih razloga, dočim prava služnosti ne mo­ že imati, jer zemlja nije bila njegova. Istaknuti nam je i to, da i danas ima velik broi vlasnika zemljišta položenih u blizini rijeke i kola, koji nemaju dijela u kolu, pa prema tome ni prava da ko­ lom dovode vodu na svoje zemljište, već isto kao prije tako i sada plaćaju pojedinim dioničarima kola, koji im od pretečka vlastite vođe ustupaju stano­ viti dio. da zaliju te svoje zemlje. Pre­ ma logici »Težačkog Pokreta« imali bi pravo i ovi vlasnici zemalja koji nema­ ju na raspoloženju vode, jer nijesu dio­ nici kola, da ustanu sa istim zahtjevom, kao i kmetovi prema vlasnicima kola t. j. i da se i njima bez naplate prepusti voda sa kola. Vlasnik ie kmetu svojevoljno vodu davao, radi vlastitog interesa. A da­ nas kada mu ie oduzeta zemlja i od nje nema nikakve koristi, sa kojim pravom može doći kmet i tražiti vodu besplat­ no? Mi poričemo da ima i jedan slučaj, da je kmetu zemlja osušena, dočim je istina, da vlasnici neće da džabe daju vodu svojim kmetima. Mi ovo odgova­ ramo kmetovima i naše razloge iznosi­ mo pred nadležne vlasti držeći sa po­ uzdanjem, da će vlasti u ovom pitanju polaziti sa pravong gledišta i. uvažiti neosporiva prava Vlasnika, a da neće i ne može biti govora o džabaluku što ga kmetovi traže. Domaće vijesti NAŠIM PRETPLATNICIMA! Mi smo u prošlom broju opomenuti naše cijenjene pretplatnike, da ćemo I ako teška srca na -20. o .mj. obustaviti list svima onima, koji nam nijesu una­ prijed poslali pretplatu. Mi to moramo i učniti. jer su naše obvem prema štam­ pariji 1 drugim^ tako velike i tako teš­ ke. da moramo sve unaprijed i u goto­ vom plaćati. Veresija naših cijenjenih �»ЛРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4. Stran« varlić. Živjeli darovatelji i drugi- se u | njih ugledali! Demonstracije učitelja u Beogradu. Ućitelji su u Kasinu održali protestnu | skupštinu proti^rflanaka 11. i 15. izbor- 1 nog zakona. Posto je stvorena zajed- ' nička odluka. protiv tih članaka, svr­ stali su se učitelji na ulici u povorku i pokušali da Knez Mihajlovom ulicom Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Na i . odu na Kalimegdan. Kod zgrade mini- ’ redovnoj glavnoj skupštini Islam. Kira- ’ stra Profita zaustavila je policija de­ ethane u Kozarcu, držanoj dne 1. jula i monstrante, koji su se iza toga povratili t. g. na predlog našeg uvaženog starine : natrag pred .spomenik kneza Miloša. Ka­ Pašage Sušića, trgovca sakupljeno je | da su pokušali poći na Tepazije, usta- : za »Pravdu« svota od K 714.'—, u koju vila ih je žandarmerija. Pošto su bili darovaše slijedeća gg.: Atifaga Sitni- j pozvani da se raziđu učitelji su to mir­ ca 100 :K po50«K: Pašaga Sušić, Mujo I no* učinili. Mehanović i Eminbeg Zaimović; po 40 ; Đaci tehničke stručne škole u Sara- j K: Ibrahim Poljak i Mehaga Hodžić; i jevu zahvaljuju dobrotvorima, koji im 1 po 30 K: Šaćir eff. Hadlžić. M. Pašo I pokapaše roditeljsku ljubav, dopriniievpo 30 K: Muho Kulašić; po 20 K: Saši dobrovoljne priloge u svrhu naučne ćir eff. Hadžić, M. Pašo eff. Hadžić, ekskurzije kojom se upoznaše sa sta­ Osman ef. Mahmuljin, Omer ef. Mahrim gradijteljstvom naše domovine ii 'muliin.pMehaga Cirkinagič. Huse Mujproširivši s time svoju stručnu naobraz­ kanovicl Vejislaga Krkić, M. Ali eff. bu. Osjećajući tu ljubav i požrtvovnost. I Gfamočanin, Salih Joldić, Meho Abda- ; najtoplije se zahvaljuju svim novčanim j Lutrf Blažević, Smail Jaknpović, Zazadovima, industr. poduzećima, te gg. irtiaga Tadžić, Ahmet Hrnić i Edhem .građanstvu. • Balić: po 10 K: Mujaga Seferović. Ib- ' Gimnazijska školarina. Ministarstvo i rahim Arifagić i Hasan Arnaut; po 20 Prosvjete izdalo je naredbu svima gim­ K: N. N.; po 4 K: Mehmed Alagić. — nazijama, da se školarina za 1920./21. ■ Mi se plemenitim darovateljima od sr­ godinu ima naplaćivati za niže razrede ca zahvaljujemo. 20 dinara, a za više razrede 40 dinara. Vjenčani. Naš prijatelj i istomišljenik , Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. To­ kom Ramazani-šerifa odbor j. M. O. na gosp. Ahmed J. Mutapčić. trgovac iz Zenice ovih se dana vjenčao sa gđicom ■ svojim čestim sastancima i obdržavaHaliđom Bajagilović kćerkom uglednog I nim sjednicama sakupio je priloga za »Pravdu« u iznosu od 1118 K, a daro- I banjalučkog građanina Muhamed ef. vala su slijedeća gospoda: po 100 K: | Baiagilovića. Želeći mladencima dug život i najveći bračni rahatluk mi im Osmanbeg Osmanbegović i Mustajbeg najsrdačnije čestitamo! Jusufbegović; po 50 K: Smail et HaJedan drzoviti maltar. Tuži nam se lepović, Hafiz Hamdija lsakagić, AbdaMehmed Kulašin. koji ima zemlju na ga Husemčehaić, Numanaga HadžiabBakljama u Gornjoj Koševi, da ne mo­ dić, Abdulahaga Hadžefendić, Tahiraga že obrađivati svoje zemlje zbog Joze Dizdarević, Muhamedaga Porobić, SuMiljka. maltara kod Streljane. Spome­ lejmanbeg Karabegović, Ahmetaga Hanuti Kulašin radi svoju zemlju sa mu­ urdić, Zulfo Mlivić; po 40 K: Derviš ef. slimanskim ženskinjem, koje je siro­ Korkut, Šemsibeg Abdulahefendić, H. Mustafa Haurdić. Hamdija. Alijagić; po I mašno pa je prinužđeno da težačkim 30 K: Mehaga Osmanagić i Huseinbeg | radom zasluži koru hljeba. Poznato je, Jusufbegović; po K 20: Rašidaga Hađa se muslimanka prema običaju svoje lepović i Šukri ef. Alagić; 100 K: Ademvjere krije i pred muslimanima, a ka­ mo li pred nemuslimanima, a maltar 1 beg Kapetanović; 80 K: Halilaga Ugjpretplatnika je za nas deficit, koji od vremena do vremena samo raste, te bi mogao upropastiti jedini ovaj naš organ. Zato šaljemo još ovaj broj svi­ ma, dok ćemo slijedeći slati samo oni­ ma, koji su unaprijed platili pretplatu. Neka nam'se ne zamjeri, jer želimo, da "se »Pravda« za muslimane sačuva. STAN Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. sa koštom može oobiti učenik Ili uče­ nica muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom.»oiya, Banat ♦ PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i Školskog pribora. — Naručbe se 3 obavljaju brzo 1 točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Teb 619 — 6poj 178 Uro I Jozo hoće da sč pomiješa sa muslimankama i neće da shvati, da bi se od njega mogle muslimanke kriti. On naime voli, če^to sa svoiom ženom sjedne’ na njivu spomenutog Mehmeda, da ma­ lo proteferiči gledajući muslimanke i tako im smeta rad na njivi. Jozo je bio više puta opomenut, da ne-.dolazi na njivu, gdje muslimanke rade, ali on neće o tom ni da čuje već jednako iz­ lazi na zemlju , da malo osejiri, premda cn ima svoje zemlje na kojoj bi mogao mirno da sjedi i teferiči. Osim toga on i -druge navraća (vojnike i seljake), da spomenutom štetu čine i' da njegovo voće beru. i krše. Zlobni Jozo hoće svom komšiji da što veću štetu nanese. Radi ove preuzetnosti i samovolje tvrdoglavog maltara moglo bi doći i do krvoprolića, pa pozivamo njegove star­ ješine i pozvane faktore, da pouče ovo­ ga siledžiju, kako se ima vladati kao općinski službenik prema svojim »komšijama i kako mora poštivah svaćijj vjerske ošjećaje i ne smetati u slobod­ nom raspolaganju vlasništvom, kao što je prije mjesec dana sa sjekirom bio navalio na pomenutog Mehmeda psu­ jući mu vjerske svetinje i prijeteći mu pred njegovim radnicima 'sa -riječima: »Otud ljeska, otud Ijoska. pa sjekirom u glavu«. Kada će jednom bezobrazna i prostačka vrijeđanja prestati? Plombiranje i umetanje novih zuba u Sreskoj bolesničkoj blagajni u Saraje­ vu. — Uvažajući potrebe svojih člano­ va i "članica i njihovih obiteljskih čla­ nova. Sreska Bolesnička Blagajna uvo­ di u svom zavodu plombiranje i umetaipc novih zuba. Nabavljeni su potreb­ ni instrumenti, alati i materijal i čim stignu potrebne mašine počeće se tim poslom, a to će biti ovih dana. Članovi, kao i njihove obitelji koji hoće da im se zubi plombiraju ili ispune novi zubi, trebaju se obratiti na dr. Dimitrijevića od 8 do 12 sati prije podne. Pošto je materijal za popravak zuba vrlo skup, taj. trošak Blagajna ne bi mogla podni­ jeti, uređeno je da jedan dio troškova snose sami članovi. Određene su ove cijene: 1 plomba od gipsa i si. 2 dina­ ra, a 1 novi zub od porcelana i si. 10 j dinara. Mogu se praviti i platni i sre­ | breni zubi'i zubi od platim, ali se za ; te zube odinieruje cijena od slučaja do slučaja prema utrošku materijala. Pre­ ma broju plombi ili novih zuba član Itna unaprijed na kasi Blagajne uplatiti odnosni iznos u gotovom i uz potvrdu i o uplati- i po redu prijave uzeće se u popravak zubi. Cijene su jednake i za člhnove i za obitelj. Jugosl. Musi. Športski Klub u Sara­ I jevu priređuje u petak dne 23, o. mf u »Gaju’ više Hrida teferič uz sudjelo­ vanje vojn. muzike B. D. Ob. i društv. tamburaškog zbora, na koji se p. n. općinstvo hajučitivije pozivlje. Pro­ gram: 1. Svira vojna muzika. 2. Izva-v danie’raznih igara. 3. Tombola, bufet, pečena janjad na ražnju, šaljiva .pošta,! bitka sa koriandolima, ribolov i t. d. Ulazne cijene: za n^ćlanove kao i žen­ ske 2 dinara; za članove 1 dinar. Do­ brovoljni prilozi primaju se sa zahval­ nošću. , »E!-Kamerov« teferič! Ovdašnje mu­ slimansko društvo »El-Kamer« prire­ đuje u petak. 23. o. inj. iza podne tefe­ rič na Obhogji iza Drive kod Ilkalajeve fabrike koža, na kome će svirati osim društvenog tamburaškog zbora još i vojna glazba, te na daleko poznati pjevač i harmoničar Tozo. Odbor se je pobrinuo da teferičlije budu zadovoljni u svakom pogledu: biće priređen izvr­ stan bufet, pečena janjad, razne vrsti bostana i voća.^ahva, sladoled te razni šurupi i limunate; biće i druge rashlade. Osim raznih drugih domaćih igara biće penjanje na direk, utrke, razbijanje bardaka, skakanje na mijeh i t. d., i to sve, uz vrlo dobre i lijepe nagrade. U 5 sati! pušta se zrakoplov (Luftbalon). .Krasna i tombola, obilat ribolov te panorama do­ maćih predjela. Fijakeri i automobili mogu sve do na samo mjesto teferiča. Ulazne cijene: Za nečlanove K 8; za članove i ženske K 4; za djecu od 10' do 15 godina K 2. Budući će biti pri­ sutno puno muslimanki — nemuslima­ nima pristup nije dozvoljen. Početak te­ feriča u 2 sata .poslije podne. U slučaju' kiše, teferič se odgađa za slijedeći pe­ tak. Miševi, štakori, stienice, i žohari Rilhelm F. Tirfenbach i drug i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— j ■ K 12 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 ’i K 10'—, mast za uši u glavi K 5’— i 10—, Mast ža uši na blagu K 6 —' i 10 — Prašak ' proti mrava K 10.— Mast proti sVrabu K 10'—. Ražašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul * br. 3, III. kat. 60 Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin- nadomjestak, acetona, na­ domjestak gar. žeste, uljene'i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100o/o i 128°/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma.,razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Oglašujte u „Pravdi" Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000« Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje, — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 11 Odgovorni urednik: F.,Šalaka. 'i'lMJlk: C«etr«ta Odbut »Д М. O.- Stm»p*riM D. 4c л. Б«иГ«|ол � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9da71ede22ae2ce39adb9d4605843120.pdf ea0f0ee55f77d950924ddd723053e8ae PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redaheioni odbor. 308 ГЈбАШЖ рпгосллвввси МЗДОММАМСКЖ GrmBAIĐOE. Broj 75(180) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, subota 2.4. jula 1920. (9. zilkade 1338.) Naše.skupštine u Hercegovini sasvim su nedvojbeno pokazale, da puštanju. To je saopćeno g. predstojni- ј za ovu grudu prolili najviše kbvi! No Hercegov,a zemlja stoji nepokolebivo uz ku i- oko 10 sati je otpočela skupština, mi se nijesmo dali zastrašiti, jer smo >J. M. O.« i da vodstvo naše organiza­ којц je .otvorio predsjednik mjesnog od- j vodeni propisom naše vjere: »Ljubiti do­ cije uživa neograničeno povjerenje svih bora predloživši za predsjedatelja gosp. ; movinu da je od imana« i jer smo se ri­ tamošnjih muslimana. Vršeći zaključak muftiju Maglailića. ješili, da i uz najveće žrtve izvojujemo Centralnog Odbora i udovoljavajući že­ R es u I b e go vić pozdravlja dele- i ravnopravnost u ovoj svojoj domaji. Mi lji članovi mjesnih odbora naše orga­ smo Slaveni kao i drugi, mi smo ovdaš­ gate Centranog Odbora jednom toplom nizacije, koji se okupiše na skupštini nji kao i drugi i žrtvovaćemo sve za i srdačnom dobrodošlicom izjavljujući posjedničke organizacije od 29. juna, ovu grudu i svoj rahatluk na njoj i u vodstvu naše organizacije toplo prizna­ naši delegati Maglajlič i Korkut krenu­ njoj. Samo se krajnja netolerancija mo­ nje za Uosadanji rad i neograničeno po­ že sramotiti povicima »Turci u Aziju!«, še u petak 2. jula u Konjic i isti dan vjerenje. Na to uzima riječ iza ppđne održaše brojno posjećenu samo luđaci mogu misliti da će nas oVaMuft.lja Maglajlič ističući da skupštinu, o kojoj je izviješteno u 70. ! kim povicima krenuti sa ove naše gru­ ■broju‘»Pravde« od 10. jula. Prenoćivši i živimo u vremenima slobode zbora i de. Mi smo'tu i tu ostajemo bez. obzira; zdogovora, pomoću kojih će narod uda li je to kome pravo ili ne. u Konjicu, naši su delegati u subotu 3. poznati svoje dužnosti i naučiti kako jula krenuli u Trebinje i prispjeli iza Kako rekoh mi smo u svojoj borbi će da štiti svoja prava. Mi smo nakon | akšama. teškog rata doživjeli žudeno ujedinjenje, i uvijek u granicama zakona i uljudbe: Vfć po dočeku se vidjei«, da Trebi­ nikad se ne ogriješismo ni o državni koje je neprocjenjiva blagodat. To uje­ nje diše duhom naše organizacije i da interes, ni o tuđu vjeru, ni o imetak ili dinjenje donijelo nam je i tešku odgo­ u njem nema mjesta vrljenju od islam­ vornost: ono traži uzajamnost, bratstvo | čiju ličnu sigurnost. Vazda smo išli re­ ske zajednice. Na stanici Hum izadoše međusobno razumijevanje i poštivanje i dovitim putem, pa smo bili umjereni pred naše delegate najodličniji predstav­ čak i u samoobrani. Ovo i ovako pona­ te predanost .i požrtvovnost u izgradnju nici građanstva, a na trebinjskom kolo- | šanje ne daje povoda za prezir i nasi­ naše miade države. Da se to lakše i lje već za pohvalu i razumijevanje. I cjvoru bijaše silesija svijeta, koja je de­ sigurnije postigne, narod se grupira ,u danas vam preporučujem isti postupak: legate pratila sve .do konačišta i burno partije. Istina svi mi pripadamo jednom ih pozdravljala. Mufti' efendija se je s čvrstu uz zakon, odlučno i smjelo uz jedinstvenom narodu, svi smo jedne go­ balkona zahvalio na tako sjajnom do­ zajednicu i bratsku falangu. Neki su se re list. svi govorimo jednim jezikom i čeku ponovnim, govorom i burno poz­ malo zbunili, pa su još i sad u prikraj­ sinovi smo jedne domovine, ali ipak po­ dravljen od sakupljene ehalije povukao ku. još i sad se plaše i natežu. Glave stoje neke diferencije, imamo različite se.na odmor i razgovor sa uzvanim go­ brdu, ruku ruci!'Samo tako ćemo doći tradicije; koje se moraju slobodno nje­ stima. Sjutra dan je održana govati i bratski susretati. Mi smo še ■do slobode i ravnopravnosti. ^eli se da smo oslobođeni, da smo u grupirali Ikao muslimani i mjesto da IMPOZANTNA SKUPŠTINA U TREse štuje ta naša sloboda odluke, izvrg­ slobodi. To po našem mišljenju znači, BINJU, • nuti smo radi toga zamjerkama., pa i da niko nema više prava, da niko nije koja je počela oko 10 sati i na kojoj žučnim napadajima. A ipak krivica za ničiji tutor. 1 stoga smo odlučno proti je bilo preko hiljadu Muslimana i koja ovako naše grupisanje nije ina nama kojekakvim privilegijama i ostaćemo stotina Srba pravoslavnih i Hrvata kato­ već na drugima. taki sve dok se ne zacari prava slobo­ lika. Prije -skupštine pokušali su neki da i istinska ravnopravnost pred su­ Nakon prevrata mi smo braći bili pravoslavni građani* da preko kotar­ dom i drugim oblastima. Osloboditelji­ pružili obje ruke, no nijesmo naišli na skog predstojnika, spriječe sudjelovanje ma je sasvim dosta, što imaju pravo susretljivosti. Zadojen itjesnogrudnbšću našeg urednika. Korkuta, zahtijevajući da se diče rušenjem tuđinske tiranije. netolerancijom jedan je dio našeg na­ da on ne smije govoriti, niti se dapače ! Podu li .dalje, onda će naličiti na svoje roda kipio osvetom, koja je u glavnom pojaviti na ulici. On da je srbofob, koji pretšasnike i okaljati časnu prošlost. bila iskatjena nad nama muslimanima. je u Tešnju nazvao Srbe uljezima, koji Istina, svaki prevrat mora donijeti neu­ Meni je vrlo žao, što naša braća je. osramotio dra Kralja i t. d. Kratko godnih pošljedica. ali je značajno, da je tu drukčije shvaćaju naša> namjeru i što rečeno: građanstvo je »bez razlike vje­ abnormalnost kod nds pretrpio u glav­ drže da sloboda može značiti ugnjeta­ re« proti Korkutovu sudjelovanja, ono nom islamski dio našeg naroda. Stoga vanje i privilegiran položaj. To je ne­ je silno uzrujano i indignirano, pa je smo se morali grupirati kao muslimani, i moguć zahtjev i vrijeme je da se na­ nužno da kotarski' ured zabrani Korkujer smo kao takovi i napadnuti. No i da­ pusti. Vrijeme je, da se dadne ruka ru­ tu i govor i pojavljivanje, jer »predstav­ nas smo spremni pružiti bratsku ruku ci i da se međusobno pomažemo kako nici« građanstva ne mogu jamčiti da i zaboraviti neugodnu prošlost naravno bi učvrstili svoju državu, a ne da i da­ mu se ne će štogod dogoditi. Spome­ pod uvjetom, da kod drugih nastupi otlje rušimo ono harmonije, što vlada u nuli su dapače i skupštinu dobrovolja­ rježnjenje i pokajanje radi nebratskih narodnim masama. Položaj naše domo­ ca. koja se je održavala isti dan, pa je vine ne dopušta, naročito u današnjim i to imao biti jedan buk za Korkuta i j postupaka. kot. predstojnika. Moramo lojalno priz- ' Prigovara nam se što smo u opozi- ■ teškim prilikama, da se u narodu, sije nezadovoljstvo, već snošljivost i brat­ nati, da se kot. predstojnik nije bezuv­ čiji i iz tog se povlači besmislen za­ jetno postavio na stanovište ove »gra­ ključak, da smo proti našoj državi. A i ski osjećaj. Inteligencija ne bi smjela unositi u narodne mase zavadu i gložeđanske« deputacije i našem je uredniku je li ,nam preostalo išta drugo, nego li nje, a kamo li da ih huška na osvetu i ovaj zahtjev stavio u obliku preporuke da proti jednom nasilnom i bezobzirnom nekakav obračun. Valja praštati, valja izjavivši, da ne će dozvoliti kakva te­ režimu stupimo u opoziciju? Ko bi po- i se miriti. Zar nije ljepše, što se vi u rora za slučaj, da se Korkut odluči za šten mogao podupirati jedan ugnjetački režim? No uza sve to, što smo proti j Trebinju ovako lijepo pazite i što kod sudjelovanje. vas nema žalosnih slučjeva, koji se upravi vodili odlučnu opoziciju, ali se Korkut mu je odgovorio, da se on do­ ipak ni za dlaku ne ogriješismo o svoje I događaju u Bileći i drugim krajevima? duše ne da terorisati, niti se plaši kak­ državljanske dužnosti, niti smo se ma- j Stranački interes ne smije biti nad na­ vih prijetnia. ali će svoje držanje udešili kakvih nelegalnih sredstava u borbi, j rodnim i državnim! pa se jedno čisto srtil prema zaključku mjesnbg odbora proti nasilju i našoj obespravljenosti. A I. socijalno pitanje kao što je na primjer naše organizacije, s kojim će odmah kako su se. držali drugi? Proglasiše nas [ agrar, ne smije izrabljivati u stranačke konferisab. Odbor nije bio mišljenja, separatistima, a istodobno su nam vi- i svrhe i na taj način unositi, kaos i zlo­ da se odustane od prvašnjeg rasporeda, volja u narodne redove. Valja ići op­ kali »Turci u Aziju«, nama koji smo sta­ a ni građanstvo — naročito mlađi svi­ rosjedioci u ovoj pokrajini i koji smo I rezno i narod odgajati, a ne trčati za jet — nrjesu htjeli ni čuti o kakvom po­ [ i 1 ; ' I ; I ! ■ i j j ! I I I ' j ; । I I i I I ! i glasovima, pa makar nam se i kuća za.palila. Osim političkog naša organizacija ima i kulturni dio svog prorgama, koji je isto tako važan, pa mu se mora posvetiti velika pažnja. Mi smo kulturno zaostali, pa moramo nastojati da taj manjak čim prije naknadimo. Valja ko­ racati sa vremenom, jer ko se s njim hrve biće nadvladan. Vrijeme nije nimalo opasno po naš'cilj. Islam je uvijek savremen, samo ga treba shvatiti. Zaostalosti smo krivi mi, a ne prilike, kojih ne umjedosmo iskoristiti. Mi smo bolesni. Stoga je dužnost znanih Jjudi, uleme i inteligencije, da se posvete li­ ječenju naše zajednice i da za nju žrtvu­ ju i zadnji raspoloživi čas. Mlade valja slati u škole, mektćbe i zanate, jer svi­ jet stoji na nauci i znanju. Bez znanja od nas nema ništa. Valja da svim silapra širimo pismenost u narodu i da mu držimo korisna predavanja, a i ina­ če pružamo potrebne upute i savjete. Svi naši sastanci treba da se iskoriste i mjesto gibeta i spletkarenja treba da se savjetujemo i poučavamo. I pa osta­ lim poljima valja-ići naprijed: što više razviti obrt i trgovinu, jer fukari ne ide ništa od ruke. Naravno da i tu treba paziti, na granicu dozvoljenosti i sticati na pošten način. Muslimanski trgovac i zanatlija ne smije ići za tim, da samo pumpaju svoju okolinu i državu. Valja raditi i za se ј za svoju zajednicu. Treba se mfeđusobno podupirati i gojiti smi­ sao za solidarnost. Eto za tim u glavnom ide naša orga­ nizacija, a o njenu programu i radu, ra­ du sadanjeg predstavništva, progovoriće vam opširnije moj drug. Ja ću da vam još koju reknem o dužnostima čla­ nova organizacije. Mi stojimo na de­ mokratskom stanovištu i organizovali smo ozdol prema gore, to jest iz naro­ da prema vodstvu. Odatle slijedi da je svaki član dužan promicati interese naše organizacije i svojski se brinuti da ni mjesni ni viš odbori ne bi počinili kakvu pogrješku. Svaki čovjek griješi, pa ni naši odbori nijesu bez kusura i manjkavosti. Valja ih dakle podupirati savjetom i uputom i na svakom im koraku pomagati da udovolje svojoj teškoj zadaći. Druga je dužnost svakog člana, da bude disciplinovan, to jest, da ništa ne radi na svoju ruku i da se pokorava zaključcima mjesnih odbora, odnosno Centralnog j Radnog Odbora. Svak treba da radi i svak da se pokorava. niko ne smije na stranu, pa ni naj­ sposobniji. ni najpametniji. Hvala vam na ptffinji! (Pljesak i dugotrajno ođobravanje). f Iza g. Maglajlića, koji je govorio oke pola sata i često puta bio prekidan bur­ nim odobravanjem, uzeo Je riječ naš urednik Korkut i u opsežnom go­ voru. koji je trajao pet čejreka detaljno prikazao naš program, te rad i borbe, što ih je naša organizacija vodila sa Mslimanski trgnačka I obrtnička banka a Basnu i Нвгседовши (1 i) a SarajEvu. IM№ ______________ _______ u п crodalz speces, I стцсмкм мд!п sm vrsta. « 0 I fl 01 J 11 ВГЈI НвЦ I protajt m vrati robe, a uogiaslte in ž«sotK« atHBiralM. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ з.апс.ма_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I Hanrrianija: Kralja Petra ulica Z prizemao, lijevo - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo; intepurban telefan: ZU | �Број 179 Bioi .PRAVDA' — »ПРАВДА' Strana 2 Страва samo tjeranjem najvrsnijih profesora iz da bi se za to kačio, dapače je i u pr­ Bosne, i zavrgnućem kulturnog boja uvom čitanju prošao bez prigovara, kad noseći klice ateističke struje u našu u plenarnoj sjednici ustaje Svetozar konzervativnu i religioznu sredinu, već Pribićević i traži, da se ovaj članak izjoš želi da ujduriše i progone profesora^ mijen* tako, da se učitelji sa izborom nastojeći pomoću sebi sličnih individua ne moraju odreći svoga zvanja. Da je da sabere materijala potrebna u tu ne­ Pribićeviću i njegovoj stranci bilo is­ časnu i nekulturnu svrhu. Naravski. da kreno stalo do učiteljskog pasivnog su neke podle i niske duše jedva doče­ prava izbora on bi to učinio prije u od­ kale. da samo mogu iskaliti svoju fa­ boru i u ministarskom vijeću, a ne pred natičnu mržnju protiv njima nepoćudr galerijom, gdje su sjedili učitelji, koji su nog muslimana profesora te su ga de­ se iskupili u Beogradu na učiteljskom kongresu, da se na taj način ulaže uči- I nuncirali na svoj način, da se uližu jed­ nom Grđiću. koji im je dao današnje teljima i izaziva kabinetsku krizu u mo­ položaje bez osobite njihove zasluge i mentu, kada moramo svi da budemo sposobnosti. Ali ovako tendenciozno za« kao jedna duša. Učitelji su ga dan prije metnuti progoni politićko-stranaćke na­ osudili i žigosali. pa je sada trebalo ravi pobuđuju opravdam) kod svakog spasiti svoj lični renome pa makar i kultunatoK čovjeka čuvstvo odvratnog pod cijenu kabinetske krize, kao da osti i niskoće, jer su ujdurisani, da vonte jadnom i izmučenom narodu nije se jedan musliman tendenciozno dosta demokratske hirovitosti, nego ga ocrni, da se moralno utuče, da treba sada postaviti pred nova iskuše­ denuncijacija njegovih neprijatelja, koji nja. pred nove nepotrebne krize. svojim denuncijacijama neće poslužiti Potonji događaji jasno tumače ten­ ni obrani ugroženih državnih interesa denciju ovoga političkog šarlatana, ali niti narodnom jedinstvu i slozi niti ko- I će mu i ovaj pokušaj ostati bezuspje­ ristiti našoj prosvjeti i školi, već će slu­ šan. Parlamentarna će Zajednica i ovaj žiti. izvjesnoj kliki u stranačko-poltič- j put spasiti zemlju od daljnjih trzavica, ke svrhe protiv nepoćudnog joj politič- I da mogne čim prije pozvati narod, da kog protivnika. Te ugrijane glave insce­ slobodnim izborima osudi nasrtljivce. niraju nešto nepotrebno ј štetno, ali će kojima je jedina zadaća i jedina svrha, "se dozvati pameti i razumu, kad vide, da budu na vladi i ništa više. Narod i šta će odatle izaći. Niko naime neće Iza podne su naši delegati pravili ne; država je za njih pojam, koji se iskorišdozvoliti, da se stavlja njegovo mišlje­ ke posjete i razgledali grad. 0 dobro­ ćuje u njihove lične svrhe. Zato im sva­ nje i osjećanje pod tutorstvo kojekak­ voljcima i »uzrujanom« građanstvu ni­ ko okreće leđa. vih umišljenih čuvara reda i interesa, je bilo ni govora. Obratno. Naši su iza­ koji sebe identifikuju sa narodom ili slanici pozdravljeni i od strane nemusličak državom, pa ko govori nepoćudno mana. Iza ićindije su bili kod gostolju­ ovakim veličinama, odmah ga hoće da bivih Ćatovića. a sutra su rano krenuli kamenuju. To neka zapamti g. Grđić i put Ljubinja. Doček u Trebinju ostaće njegovi douškivači iz Mostara. Tuzle i im ^zaboravan. Ne toliko radi gostoIma ljudi tvrdoglavih, koji hoće da Sarajevu, jer svaka stvar ima dva lica. Ijublja. koje je općenita crta kršnih provode svoje hirove bez kraja i konca Hercegovaca, koliko radi n ač i n a, ko­ pa i onda još nastavljaju istu štetnu ig­ jim su mlađi ljudi pokazali svoju uglaru. kad vide i sami očite zle pošljedice denost i svoju neograničenu privrženost svoga lakoumnog rada i bezobzirnog našpj organizaciji. Usprkos naročite postupka. Ovakim se nepromišljenim molbe g. Maglajlića. da se niko ne trudi djelima »proslavio« medu ostalim i na­ na stanicu, ipak su se rano u ponedje­ čelnik prosvjetnog odjeljenja g. Grđić, Tjesnogpidnost. Beogradski »Pro­ ljak naiodličniji građani našli na sta­ koji čini se nije još zasićen svim podvi­ gres« donosi ovu značajnu bilješku: »U nici da još jednom pozdrave naše iza­ zima. kojim je ponizio naše školstvo i jednoj od beogradskih gimnazija, dogo­ slanike. Hvala im na ovolikoj pažnji i I učiteljstvo, radi kojih će ostati u za- , dio se ovaj ne bog zna tako važan; ali služenoj uspomeni kod musi, i kat. na- I ipak karakterističan slučaj. Jedan od­ zahmetu. kao i na svemu što iskazaše stavničkog kora. G. Grđić je odmah pri | ličan dak. rođen van granica Srbije, za­ našim delegatima. (Nastaviće se.) svom nastupu postavio na sva prva i I moli svoga profesora da mu dozvoli da bolja mjesta svoje pravoslavne »muče­ svoj pismeni zadatak napiše latinicom, Sarajevo, 23. jula. nike« ne vodeći mnogo brige o kvalifi­ jer mu je ćirilica teža, pošto njom go­ Prije nekoliko dana se predviđala kacijama. kao što se nije pitalo ni za tovo nikad nije pisao. Profesor mu to kriza Vesnićcva kabineta, jer su »de­ i njegovu spremu ! sposobnost kad^e. odobri, znajući i za zvanični raspis da mokrate« htjeli napraviti junktim iz­ postavljen na čelo prosvjetnog odsje­ su ćirilica i latinica ravnopravni i da među izbornog zakona i sastava pokra­ ka. pošto je kao šef odjeljenja za pre­ se svaki može služiti ortografijom koju jinskih vlada. Obzirom na teški vanjski hranu svojom nesposobnošću uništio sve želi upotrebiti. Ali izaslanik ministar­ položaj nadalo se. da će se kriza pre­ nade pozvanih i svojim koruptivnim i stva prosvjete, jedan od uvaženih pro­ broditi i da će svaka stranka ponešto ’ protekcijškim sistemom izazvao opfesora beogradskog Univerziteta, pripopustiti. Koliko god se od strane Par­ ravndanu osudu sa svih strana. Ali on mjeti jedan zadatak napisan latinicom i lamentarne zajednice nastojalo, da se svoj korumptivno-protekcijski način pre­ zapita predmetnog nastavnika kako se krizi izbjegne, ipak je ona buknula i to nese i u školtvo. čime otjera najvrsnije to moglo dogoditi. Gimnazijski profesor uslijed glasanja u parlamentu o čl. 15. sile sa qaših srednjih škola, jer ljudi ohjasni u čemu jes tvar i prizna, da ga izbornoga zakona, po kojem učitelji ne­ ne mogoše da podnose bagatelisanja i je đak učtivo zamolio da piše latinicom, maju pasivno pravo izbora u ustavo­ zapostavljanja niti da odobre protežirai da mu je on to. naravno, odobrio. tvornu skupštinu, odnosno ako budu nja izvjesnog elementa na štetu pro­ Međutim, g. profesor Univerziteta birani, da se moraju odreći službe. svjete naše. nije tako mislio. Zato je ukorio nastav­ Ovo pitanje, kao i glede ostalih dr­ No sve ovoTtao da nije dosta opa­ nika za taj postupak i napomenuo mu žavnih činovnika i zvaničnika prošlo je metilo. toga gatačkog civilizatora. on da to u buduće ne treba da čini. Jelte kroz odbor i nikome ni na kraj pameti, ide i dalje pa hoće da se proslavi ne da je to lijep znak o visokim shvataiiji. ..ti • ---- 1 ■—■i" ' . . otvorenim i prikrivenim duimanima is­ lamskog- dijela našeg naroda. Otvorenošću, kola je glavna osebina ovog na­ šeg radenika i koja je mjestimice naiš^ na burno odobravanje, u kojem su uče­ stvovali i skupštinan n e m u s I i m a n i, Korkut je iznio sve nevolje nas musli­ mana i jasno ј bistro dokazao, da se se­ paratisti ne nalaze u muslimanskim re­ dovima, već ondje, gdje je i gnijezdo neopravdane hegemonije; u državnoj vlasti i strankama, na koje se oslanja u svom nasilju. Kad je govorio o tom, da kod nas još nema slobode, već nasilje i teror mase i vlasti, upao mu je jedan pravoslavni pop povikom: »To nije,isti­ na!«. Ovaj je povik izazvao znatnu uzruianost među skupštinarima. nu pred­ sjedatelj je Maglajlić u pravo vrijeme stišao tu uzrujanost, a Korkut je izja­ vio: »Molim g. upađača, da se prij?.' za riječ! a ja sam spreman, da mu od­ mah ustupim mjesto na tribini i nastaviču tek kad on dovrši svbie obrazla­ ganje.« Ova je izjava bila hladan tuš za g. upadača i mjesto da se prijavi za riječ, pretvorio se je u makovo zrnce: od njeg više ni glasa ni habera. Kor­ kut je nastavno i kad je završio govor, odobravanju ne bijaše granice. Nakon toga je skupština završena. • Dokle tako? Bilješhe. F E LJ T O N. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (в4) XIX. Treći dan nakon što je Ihsan došao u Carig­ rad posjetio ga je u stanu Akifbey najavivši mu naročito svoj dolazak. Ihsan je naslućivao svrhu mutesarifova dolaska, ali nije bio ništa odlučio šta će mu odgovoriti. Bio je još pod dojmom onih njež­ nih sjećanja na Renu, pa mu dolazak druga i vođe stranke nije bio baš povoljan, jer će možda tražiti od njega i previše da žrtvuje... Akifbey je' došao iza deset prije podne i us­ rdno se pozdravio s Ihsanom obasuvši ga sa Sto­ nu pitanja. Razgovor se kretao više u obavješćiva­ nju jedan drugog o mlađoturskoj stvari. Ihsan je doznao od Akifbey-a novi plan, koji su mu povje­ rili Nijazi i drugi časnici, pa ako ne bude drugih kakvih smetnja mogla bi se stvar izvesti i prije nego su mislili. Akifbey mu je nakon toga saopćio kako je čuo, da je prije dva-tri dana pobjegao u Evropu stari Abdurahmanpaša, otac Ifetin, jer je usj^lo njojzi s bejrutskim valijom i jednom Arapkom pobjeći na jednoj francuskoj lađi. Jildiz je htio starca zatvoriti, no Nesime je to u pravi čas ot­ krila i upozorila starca na pogibao. Jadni čovjek pod svoje stare dane prodao je kuću i ostavio do­ movinu, za to jer je progledao i iskreno zavolio svoj narod. »Osim toga — reče Akifbey pri kraju — ima još jedna novost... « Ihsan ga znatiželjno pogleda. nla koja predstavnici naše nauke imaju, na primjer, o narodnom i kulturnom je­ dinstvu, o poštovanju zakona, o vaspitnoiu uticaju. o plemenskoj toleranciji i još tako nekim sitnicama? Državni auto u svatovima. »Hrvat­ ska Sluga« piše: Kako čujemo, vjenčao se je u nedjelju tajnik »Prosvjete« go­ spodin Vasilj Grđić u Prijedoru. Stvar je sama po sbei, barem za nas bez osobite važnosti, pa je ne bismo ni noti­ rali. da u tu čisto privatnu stvar ne ulazi drugo nešto, što daje povoda ko­ jekakvim razgovorima. Prolaznici Alek­ sandrove ulice mogli su naime prekju­ čer oko 7 sati u večer vidjeti »odličnu« ličnost gospodina Sitnu Mirkovića, di­ rektora građevinskog odsjeka zemalj­ ske vlade, gdje se uprašen od daleka puta vraća u državnom automobilu oki­ ćenom srpskom trobojnom. Ima ljudi, koji sve znaju, pa nam umjedoše i o tom putovanju gospodina Sime nešto kazati. I tako saznadosmo. da je gospo­ đin Sfmo već u petak otputovao kao svadbeni kum skupa sa- mladoženjom Vsiljem u državnom aijtomobilu u Pri­ jedor. a zlobni jezici nadodaju, da je s tim putem bilo skopčano i neko slu­ žbeno putovanje gospodina direktora Mirkovića. valjda, da ga taj svadbeni izlet što manje zapadne. Gospodin je Mirković.to udesio valjda na onoj istoj pravnoj bazi, na kojoj je samovoljno i nikoga ne pitajući zauzeo stan, koji za­ pada ravnatelja poštanske štedionice uselivši u nj svoga prijatdljd inače stran­ ca. financijalnoga nadsavjetnika dr. Halperna za to. jer Simo u njega već go­ dinama stanuje kao podstanar, a Simo bezuvjetno hoće, da stanuje u sredini grada. Ovu ćemo stvar drugom zgo­ dom potpuno osvijetlili, a za sada pri­ mjećujemo.* da je ono. što se desito sa automobilom također preveć. , Ogledalo. Da izbijemo oružje iz šaka onima, ko­ ji trube da u Bosni i Hercegovini nema zuluma i nasilja, i da su svi oni mnogo­ brojni zulumi, nasilja, otimačine, paleži i t. d4 koji su se od prevrata do danas dogodili samo i isključivo na muslima­ nima. 'Udruženje zemljoposjednika po­ zvalo je sve mjesne odbore u zemlji, da pribavljaju i centralnom odboru ša­ lju sudbeno ovjerovljene zapisnike o do sada počinjenim ^im štetama. Iz tajnič­ kog izvještaja pročitanog na gčd. glav­ noj skupštini »U. 1. P.« od 29. juna b. g. razabire se. da je do sada tih prepisa zapisnika stiglo samo 54. Dakako sas­ uta mali broj, jer mi znamo, da je od prevrata do danas i u jednom kotaru počinjeno više nasilja, paleža i t d. ne­ go 54. Za to je vrlo nužno da se svi mjesni odbori U. Z, P., a gdje ovih nema po­ jedini koji su štetu pretrpjeli, što prije pobrinu da ove sudbene zapisnike od- I »Jedna novost u mojoj obitelji: Sabiha se je Ihsan metne ruku na srce, a Akifbey ga I udala ... « prekine: Ihsan se iznenadi: »Ihsan, vjeruj mi to je umišljenost, sentimen­ — Čestitam I.. A kada? Za koga?« talnost, sjećanje na mladost, a ne ljubav... Ona je »Teško ćeš pogoditi. .. « dušmanin naše domovine i ideje... — Priznajem, reče Ihsan sjetivši se svoga bo­ — Ja sam od nje stvorio neprijatelja našega ravka u Erzerumu. naroda, kada sam pogazio njezino srce... « Akifbey nastavi: »Mahni se toga! Govorimo pametno! Stvar je »Jest, teško bi pogodio... Neki dan dobio sam vrlo ozbiljna i traži i samoprijegora, žrtava ... « pismo od nje i od Dindar-Hakije... « Ihsan ga pogleda Akifbey nastavi: — Za Dindara?« u čudu upita Ihsan, a onda »Onaj skot*) je zatražio od sultana Nesimu... da popravi dojam koji je učinio na Akifbey-a reče: — Izet?« upita Ihsan. »Dindar Haki je najidealniji patriota i čovjek »I sultan, da usreći svoju miljenicu jedva do­ u Turskoj! Biće sretna s .njim. Imali su vremena čeka. Pozove Nesimu i saopći joj tu stvar. No Ne­ da se upoznaju... « sime na veliko iznenađenje odbije taj dar sultanov Akifbey reče: izgovarajući se, da ne će udovca. Sultan je u prvi i »Amin... « mah nezadovoljne mahnuo glavom i otpustio je iz Ihsan oćuti kao da je neko nešta gorko proljo svoje sobe, ali već drugi dan pozvao je upet i na­ po njegovoj duši. Ona čedna ljubica što je iz onog govarao. Onda je ona došla meni i povierila mi trolista rasla i mirisala u travi, ubrata je, da usreći tajnu. Ljubi te sultanija i učinila bi sve za tvoju drugoga. Mo^da će ga i usrećiti, ali teško će on ljubav... Ja te molim, da se predomisliš do sutra razumiti meko srce i veliku dušu Sabihinu. Ni on i dođeš k meni... j je — on, Ihsan nije shvatio. .. Akifbey ustane i oprašćajući se s Ihsanom reče: Obojica su šutili nekoliko časaka, a onda po­ »Nesime je djevojka, koja će te razumiti... « čeo Akifbey prvi: Ihsan ne odgo’vorj na ovu napomenu. jfad je »lhsanbey, sada je vrijeme, mislim, da ti rečem ispratio prijatelja povrati se u svoju sobu, uzme sa i glavnu svrhu ove posjete.« stola Reninu sliku i dugo, dugo ie gledao, a onda Ihsan ga pogleda i osmjehne se, a Akifbey poče: reče sam sebi: Za dobro naroda i sreću jedne du»Pisao sam ti o tome i nadam se, da si se i I še, koja me voli i ova žrtva .. . ti odlučio. Jedna ruža, jedna duša vene za tvojom (Nastaviće se). ljubavi, jedna koja znači u našem životu junakinju, čezne za tobom. .. A dostojna je čovjeka, kakav si •) Pogrdna oznaka kojom su zvali Mladoturci među ti, koji će uz nju još lakše prokrčiti put boljoj bu­ sobom lzelbey-a. dućnosti našega naroda.. . « Ihsan nije ništa odgovorio. Текч na ponovni upit osmjehnuo se gorko: »Znadeš li ti Akilbey, da je teško s dušama ■ »pogodbu činiti. Ona je još ovdje.« Muslimani, čitajte i širite „Pravdu^! �број ISO — Broj ПРАВДА* — .PRAVDA, ČrpaHa 3. ni promjene glede ustanova o slobod­ Samo ako treba naškoditi muslimani­ nosno ovjerovljene prepiše njihove pri­ noj Armeniji. Položaj Smyrne jednak je ma, on je prvi. On je pretplatnik »Srp­ bave i centralnom odboru Udruženja ske Zore« i samo nju čita, a nikakva . položaju Gdanskoga. Saveznici isto ta­ posjednika u Sarajevu pošalju. Gdje to iz ma kojih razloga nije moguće, on­ ko ne mogu promijeniti načela, po ko­ drugog lista, pa se onda ne treba ni UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. čuditi, da ovako radi. s da neka se pošalju prepisi tužbi ili pri­ jem postaju slobodni morski tjesnaci Vesniću povjereno obrazovanje kabi ­ Premda je dotični učitelj živio sa Žujava predatlh državnim vlastima o po­ (Dardanele i Bospor). Ali Turska i Bu­ neta. Bošto je 20. o. mj. primio potpred ­ činjenim štetama od prevrata do danas. gićem u prijateljstvu, to nije koristilo, garska mogu izaslati po jednog zastup­ sjednika Privremenog Narodnog Pred­ Ovo je vrlo nužno, jer treba znati, jer je »Turčin«, treba ga denuncirati nika u komisiju za morske tjesnace. Na­ stavništva, a juče šefove dviju, velikih da centralni odbor U. Z. P., kao i svi i maknuti. Prijavio je vlasti, da učitelj dalje se briše ona točka mirovnog upolitičkih grupa Protića i Davidoyića, ini neće i ne smije napustiti I najočainiju prodaje djeci zabranjene knjige i kar­ govora, koja nalaže Turskoj, da mora Njegovo Kraljevsko Visočanstvo namje ­ borbu, da Se izvojšti potpuna satisfak­ te, što nikako ne odgovara istini. Da­ izručiti sve lađe iznad 1600 tona. Na snik pozvao je sinoć Vesnića i povjerio cija uvrijeđenom i omiištcnom musli­ pače je kod učitelja provedena i kućna konou dodaje nota: »Mirovni ugovor imu zadaću za obrazovanje nove vlade. manskom elementu u,našoj mladoj dr­ premetačina ali naravno nije se ništa de tako daleko, da priznaje Turskoj Ca­ žavi. Ta se borba mora samo legalnim I Vesnić je imao jutros poduži sastanak našlo, što bi ga moglo okriviti. A kad rigrad kao njezin glavni grad, premda s Davidovićem, s kojim je izmijenio mi­ I je vrlo sumnjivo, imaju li Turci tamo I se hoće netko okriviti, zar se ne mogu putovima nastaviti i izvojštiti, osim asli o političkoj situaciji sa željom, da se I većinu. Ako bi se turska vlada protivila ko nigdje u svijetu ne bi bilo slične karte negdje kupiti, pa reći, da do obrazovanja vlade dode u što kra­ ■ potpisu mirovnog ugovora, osobito sa­ ljudi koji bi htjeli ćuti vapa­ su u učitelja bile? Samo javaš i polako ćem, roku i sa što određenijim progra­ je onih uzvišenih žrtava, koji su po gazda Žugićii, jer bi se ti u svom tom da, ako bi se pokazalo, da ona nema mom. Oni će se satati opet sutra ujutro, , moći za uspostavu svojega autoriteta u I revnonf poslu protiv nedužnih musli­ .bijesnoj i sa izvjesne strane nahuškanoj pošto obojica budu izmijenili misli sa ■ Anatoliii ili da ne može osigurati izvrrulji uništeni, popaljeni i opljačkani mana mogao da prenagliš, pa da posvojim političkim prijateljima. samo za to što su Muslimani. srneš i paneš, jer ova naša draga krv­ | šena klauzula u mirovnom ugovoru: Iz gorespomenutog tajničkog izvješ­ Saveznici bi bili primorani promijeniti lju natopljena otadžbina nije za te samo, Dr. Ribar protiv Vesnićeve vlade. — taja se vidi, da i ona 54 ovjerovljena nego za sve nas bez razlike vjere. Vrlo »Nar. Politika« javlja: U zastupničkim I svoju odluku i izagnati Turke iz Ev­ prepisa ipak predstavljaju jednu ogrom­ rope i to ovaj put posvema sigurno«. bi dobro bilo, da su oružnici i tvoju krugovima pobudilo je veliko začuđenje, nu sumu od preko 13,500.000 K poči­ kuću pretražili, jer bi sigurno puno ne­ da je jučer kod glasovanja potpredsjed­ ' Ta nota je izručena otomanskoj vladi I uz 10-dneVni rok. tekom kojega mora njene štete, pa da se ne reče, da su čega našli. A zašto ti sa svoja dva dru­ nik parlamenta glasovao protiv vlade. to cifre iz zraka uhvaćene, donijećemo ga (oba pravoslavna) navali na ovdašČuje se. da je ta činjenica bila predme­ ' vlada javiti, da li prihvaća mirovni ucitate iz gore navedenih zapisnika. njhoružničku. postaju u Međeđi i htje­ tom raspravljanja na ministarskom vi­ ■ govor i da li ga Ijoće potpisati. Rok je 1) Hafiz Osmanbegu Filipoviću iz doste ubiti zapovjednika postaje Himla i počeo 17. srpnja o ponoći. Ako Turska jeću. Glamoča demolirane su zgrade i opljač­ samo zato, jer je ovaj po zakonu htio ne bi htjela potpisati ugovor sa svim Dr. Ribar potpredsjednik parlamen­ kane pokretne stvari početkom novem­ I Uvjetima, saveznici će poduzeti sve, da od vas oduzme vojničke puške. Što ta, predložio je regentu dosadanji Vesbra 191$. u selu Odžaku kot. Glamoč. I što im se bude činilo potrebno. ih imate i to naravno bez dozvole vla­ nićev kabinet. Ribar je čudnoga menta­ Sudbenim očevidom od 19. septembra sti. Biva Srbi pravoslavni smiju nositi liteta, dok najprije Vesnićevoj vladi gla­ Urota protiv Sultana. Dopisnik >Ti- oružje, a muslimani ne smiju, jer su 1919. je ustanovljena šteta 24.568 K. suje nepovjerenje, da ponovno povjeri ■ ska policija »otkrila mnogo urotnika 2) Džaferbegu Filipoviću i dr. iz Gla­ oni »šuckori« i »crno-žuti«. a vi pak Vesniću sastav kabineta. \ I ska policija otkrila mnogo urotnjaka moča popaljene su zgrade i pokretni narodni »mučenici«, pak zato ti i ako Pribićević izazvao krizu. U političkim 1 protiv sultna i ■vlade. Urotnici su htjeli imetak početkom novembra 1918. u se­ ovdje svi znadu da si bio u tom poslu se krugovima drži, da je kabinet^, kri­ lu Vagana kot. Glamoč. Sudbenim okolovođa, opet ne odleža ni malo' u j sultana umoriti i sastaviti novu privre­ zu izazvao Pribićević upravo rani Hr­ čevidom od 19./9. 1919. ustanovljena? zatvoru. Pa na primjer, kada ono ti menu vladu. vatske. On je naime htio, da dobije u ie šteta od 18.500 K. jedne večeri blizu Rogatice na putu-nasvoje ruke povjereništvo za unutarnje 3) Beganu Smajću-iz Glamoča uni­ Nova mađarska vlada. Lista novog : pade žandare nazvavši ih »crno-žutim« poslove i prosvjetu, da za vrijeme iz­ štene su paležom zgrade i pokretne mađarskog kabineta, koja je podnijeta I htjede onako jašući na konju i s revol­ bora za konstituantu uzmogne preko stvari u novembru 1918. u selu Odža­ guverneru Hortiju, izmijenjena je uto- ; verom u ruci, kao kakvi delija, da pu­ njih upliyisati na činovnike i učitelje. ku kot. Glamoč. Sudbenim očevidom od liko, što je ■grof Betlen odstupio pred- j caš na njih, zahtijevajući od njib da ti Kad je opazio da to ne će ići. upotrebio 19./9, 1919. ustanovljena je šteta od sjedništvo vlade grofu Pavlu Telekiju. ' se legitimiraju. Zahvali Bogu, da su ovi je zgodu glasovanja o izbornom pravu 10.200 K. oružnici tebi to odbili na rakiju« inače koji je pored predsjedništva zadržao i učitelja, te jednim demagoškim potezom bi izvukao deblji kraj. Kod tebe su svi 4) Alibegu Miralemu ie Dol. Vakufa portfelj ministra inostranih djela. Grof kušao ispraviti dosadanje propuste oružnici crno-žuti, jer bi ii volio, da ih uništene su zgrade i pokretnieimetak 5. Betlen odstupio je zato, što je uzeo apredstavnika demokratske stranke i unema, nego da ti sam po svom ćejfu decembra 1918. u selu Bajramovcima grarnu reformu kao bazu za opstanak kot. Bugojno. Sudbenim očd^idom od laskati 'se učiteljima, tim više, što su red praviš i trijebiš I protjeruješ mu­ svoje vlade, dok će grof Teleki uzćti ga učitelji silno napali u nedjeljnoj sjed­ slimane i katolike. »Dosta smo vas pet25. hiaja 1919. ustanovljena je šteta ovo pitanje tek u proučavanje. U tom nici učiteljskog kongresa. Pribićević se stotina godina trpjeli, više ne ćemo«, na 130.000 K. cilju obrazovan je odbor stručnih lica. rekao je dr. Krulj, pa valjda ti Žuje pred učiteljima branio, da je on za • 5) Raznim oštećenicima u selima gaMinistar unutrašnjih djela Ferdinandi. sve zahtjevi? učitelja, ali da ft u kabi­ giću i radiš po tom planu. Samo treba tačkog kotara popaljeno je i opljačka­ ministar odbrane pukovnik Sreter, fiđa paziš, da ne nagrajšeš. jer f onda netu uvijek ostao osamljen, na što su no od 28. oktobra 1918. pa dalje pokret­ nansiia Koranj, pravde Tomčanj, pro­ kad si uvrijedio* muslimana muhtara iz mu učitelji dobacivali: »Zašto onda ninog imetka i zgrada, što je sudbenim svjete Haler, trgovine Rubinek. ishra­ Kavštica. da nijesi pobjegao dobio • jeste demisionirali?« Nepobitna je me­ očevidom ustanovljeno 12,025.980 K. ne Sabo. zdravlja Bernard, narodnosnih bi dobru porciju od seljaka muslimana. đutim Istina, da se nije, zauzimao za iz6) Omeragi Imamoviću iz Bijeljine de­ manjina Blajer. Da si potajno denuncirao muslimana betivost učitelja niti Pribićević niti i je­ molirane su i opljačkane zgrade u selu Kretanje Bugara. Javljaju iz Dedeadan demokrat za cijelo vrijeme pretreučitelja, sad ti se ne može nitko čuditi. Dazdarevu kot. Bijeljina od 28. oktobra gača: Na granicama Trakije i Makedo! sivanja izbornog zakona niti u odboru, 1918. pa dalje. Očevidom kot. ureda u Osim toga je učitelj vrlo dobar na­ nije pojačava se vAjni pokret Bugara. a niti u plenumu parlamenta kod pr­ Gračanici ustanovljerfa je šteta od stavnik i vrlo dobar prijatelj ujedinje­ Konttske čete, sastavljene ponajčešće vog čitanja toga zakona, i isprsio se tek 151250 K. ne otadžbine i naroda, te bi za svoj is­ iz redovne vojske, pojavile su se u tim | pravan rad trebao, da bude nagrađen, onda, kad je znao da će tim korakom 7) Rifatbegu Rifatbegoviću iz Bijelji­ krajevima. Sereska divizija primorana uništiti koncentraciju, potrebnu radi za­ ne opljačkane su i demolirane zgrade a ne ovako iz potaje denunciran. Da. ali je vršiti nadzor granice, koju bugarski mršenoga vanjskog položaja. od 28. oktobra'1918. pa dalje, u selu ■on je Mujp, pa je to sve badava. oficiri preobučeni u komite prelaze radi Bradcu kot. Bijeljina. Uredovnim oče- ; ■Preporuči li bi Milanu Žugiću. da se Memorandum naše vlade saveznici­ propagande u stanovništvu. Iz istočne | mane potajna denunciranja i rovarenja vidom od 11. juna 1919. ustanovljena je ma. Naša vlada uputila je saveznicima Trakije javljaju o obilatoj pomoći, koju šteta od 149.500 K. protiv muslimana, jer se na ovome ne memorandum o posljednjim događajima. Bugari pružaju Džafer Tajaru. Računa . osniva narodno ujedinjenje. Osim toga SrHuseinbegu H. Kapetanoviću iz B. Memorandum predan je svim’ poslan­ se 10.000 bugarskih vojnika preodjeveNovog demolirane su i opljačkane zgra-, već dugo vremena muslimani u Međeđi stvima savezničkih vlada. U memoran­ nih u koniite rade s Tatarom. de i pokretni imetak od 27. novembra trpe od njega svake uvrede i psovanje dumu traži se, da savezničko vrhovno j do 12. decembra 1918. u Vel. RuiSci kot. njihovih svetinja, te bi se mogla čaša Lenjinov govor u novom sovjetu. Nje­ vijeće spriječi pustošenja i traži se od­ Bos. Krupa. •Privatno je ustanovljena da prelije, jer je prepuna. On jedošao šteta za imetak naših državljana, koji I mačka štampa saopštava moskovski amo od nekud iž Novog Pazara i ovdje šteta od 99.820 K. • govor Lenjina, koji je držao u novoizasu postradali. Na koncu memoranduma 9) Mu'agi Kučukaliću iz Gračanice de­ brahom sovjetu. Prema tome govoru I se obogativši postao gazda, pa je sad vlada kaže, da ne bi bila u stanju zadr­ postao pravi zulumćar ovdašnjih mu­ vastirana ie šuma odmah iza pre­ Rusija poslije pobjede nad Paskom ne­ žati bijes naroda, ako bi se pustilo, da slimana. Ako bude ovako dalje radio, vrata u Doj. Lukavcu kot. Gradačac, će produžiti rat protiv zapadne Evrope, se nekažnjeno i dalje događaju ovakvi neće nikako valjati, jer se na ovaki a sudbeno ustanovljena šteta iznosi jer će se svjetska revolucija nastaviti I vandalizmi. način najveće zlo širi, koje silno škodi 138.462 K. i napredovati iz Indije, gdje irski vojni­ 10) Azizbegu Ljuboviću Iz Bijeljine Daljnja zlodjela Talijanu. »Domovina« ci snabdijevaju Indijance oružjem i mu- 1 našem ujedinjenju. On bi najvolio. kad bi mogao sve muslimane u našoj dr­ demolirane su i opljačkane zgrade i po­ javlja iz Bakra, da bjegunci iz Istre is­ ničijom. • žavi protjerati u Aziju, a katolike tamo kretne stvari odmah iza prevrata u Dol. kazuju suglasno, da su na otocima i kon-, Bela Kun u Moskvi. »Cause Commu»prijeko«, pa da sami ostanu pravo, Brodeti kot. Bijeljina. Sudbenim očevitinentu nanovo počela interniranja na­ • ne< javlja iz Helsingforsa. da je 29. pr. | slavni. Jer se to najbolje vidi iz tog. ■dom od 2. aprila ili. juna 1919. usta­ šeg svijeta. Jednako od istarskih bje­ inj. došao u Moskvu Bela Kun. vođa ■ što eto ј učitelja muslimana, koji je bio novljena je šteta na 115.460 K. gunaca saznajemo, da su -Talijani u Pa­ mađarskih komunista. U njegovu je po ­ samo učitelj i ništa više, pak je. i njega zinu počinili isto, što Ги Trstu i Puliu. 1!) Mehmedbegn Pašiću i dr. iz Bije­ čast bila sazvana izvanredna sjednica optužio i nazvao »crno-žutim«, jer je ljine popaljene su i opljačkane zgrade Sasvim je opustošena i opljačkana ti­ moskovskoga sovjeta, na kojoj je sudje­ »Turčin«, pa mu treba naškoditi. skara. u kojoj se štampa »Pučki.Prija­ u Batkoviću kot. Bijeljina odmah po lovao također sovjet pučkih povjereni­ Sebi šake Žugiću. jer bi ti čokorilovprevratu. Sudbenim očevidom od 14. telj«« Progoni Hrvata su na dnevnom ka. Lenjin je u svom govoru, u kome ština mogla na nos trgnuti. maja 1919. ustanovljena je šteta 130.000 redu. ga je pozdravio dobrodošlicom, istakao Musliman. kruna. Apaška dolina. Jučer u noći Nijemci zashige. što ih to, Bela Kun učinio svjet­ '2. ) Alibegu Alibegoviću iz Janje kot. jajce, u julu. suv.spremali napadaj na Apašku dolinu. skoj revoluciji i prorekao je. da će Bela Bijeljina popaljeno je i opljačkano po­ Imala se izvesti navala na željezničku | Kun zauzeti odlično mjesto među bolj­ Državne potpore vjeroučiteljima. Mi­ kretno imame i zgrade na 3. novembra nistarstvo vjera uočivši veliku bijedu prugu kod Špilja.. Cijela akcija vođena ševičkim borcima. Kaže se. da će Kun 1918. u Јаф a sudbeno ustanovljena i oskudicu vjeroučitelja, irfiaina i muaje iz Graca. Naše su oblasti, čim je sti­ dobiti važno diplomatsko mjesto. svot^ iznosi 126.000 K. lima, te uopće svećenika svih vjera, gla prijava poprimile potrebne mjere i 13) Ibrahimu Muhamedagiću i drugu podijelilo je iz državnih sredstava pot­ odaslale’ jedno odjeljenje vojske u do­ iz Golubića kot.-Bihač popaljen je i oppore i doplatke na njihove plaće. Ko­ tično područje. Pačkan u raznim selima kot. Krupa po­ liko se vidi, ti su doplatci podijeljeni sakretni imetak, a privatno ustanovljena General PliveHč otputovao n Pariš. sma nepravedno. Njihova nepravednost šteta, iznosi 94.500 K. 20. o- mj. na večer otputovao je kao ne stastoji se samo u tome, što se i 14) Jusi Demiroviću i 190 drug, iz neekspert za razgraničenje između nje­ Međeda. u julu. tuđe pokazala protekcija i velika nevesiniskog kotara opljačkano je i popamačke Austrije i Jugoslavije u Pariš srazmjernost pogledom na materijalno Pravoslavni u Međeđi ne trpe uči ­ Heno odmah iza prevrata pokretnog i general Plivelić. stanje, nego su jedni sasma izostavlje­ telja muslimana. Premda u Međeđi ne­ nekretnog imetka, čija privatno ustani i nijrako ne dobivaju tih doplataka i VANJSKI POLOŽAJ. ma nego samo četiri kuće pravoslav ­ novliena šteta iznosi 5,378.160 K. ako imaju potpuno pravo na njih i sve nih, a ostalo su oko tri stotine kuća Mir s Turskom. Saveznici su odgovo­ 15) Ifet-hanumi Gradaščević udovoj listove, koji se traže za dobivanje do­ muslimana, to njima nije pravo, što, je rili turskoj delegaciji na primjedbe tur­ Džinlć iz Banje Luke popaljen je i op­ plataka. na tamošnjoj osnovnoj školi učitelj mu ­ ske vlade glede mirovnog ugovora, da ljačkan pokretni Imetak i zgrade iza Kao što u svemu, tako su i u ovome sliman, nego gledaju da ga protjeraju, se saveznici ne mogu složiti nikakvom prevrata u selu Koprivni kot. Gradačac, muslimani najgore prošli, samo eto, što te da na njegovo mjesto dođe učitelj promjenom odluka u mirovnom ugo­ a sudbenim očevidom od 4. i 7. marta nema niko da se za njih zauzme. U ko­ pravoslavni. Gostioničar u željezničkom voru, koje oduzimaju Turskoj Smyrnu. 1919. ustanovljena je šteta od 579.923 taru jajačkome gotovo najsiromašnji ibufetu Milan Žugić između tamošnjih To se odnosi i na odluke između Sirije kruna. mami i vjeroučitelji prikraćeni su u topravoslavnih najrevniji je u tom -poslu. i Turske. Saveznici ne mogu dopustiti Nastavke se. Politički prejlcd Naši dopisi �. Kp oj 180 Broj »ПРАВДА* - .PRAVDA* Страва 4. Strana me i ne dobivaju nikakvih doplataka. Da ministarstvo vjera ispravi te ne­ pravde. koje dovode u pitanje eksistenćiju ovih bijednika1 i njihove familije, evo ja iznosim njihova imena, pa je — držim — dužnost kot.-vak. mearif. po­ vjerenstva u Jajcu, da i sa svoje strane' poradi, da se ispravi pogreška dim prije obzirom na onu narodnu: »brza pomoć je dvostruka pomoć«. Evo tih imama i vjeroučitelja, koji ni­ su dobili nikako doplataka: Salih ef. Sefer, imam iz Jezera: Tahif ef. Kurić. imam u Bešnjevu; (krivicom kadije Be- | gića). Ova dvojica vrijednih imama ne 1 posjeduju nikakva imetka, a da ne ra- | zapinju čerge za stanovanje, ima se za­ hvaliti darežljivosti mjfeštana, gdje su imami i čiju djecu naučavaju. Dalje ovi: Hafiz Abid ef. Zjajo. Zuhdi ef. Žužič u J Jajcu. Husein ef. Menzildžić. Muharem ef. Sahman sa Rešnika, Šer'rf ef. Imamovič iz Dnoluke. Vjerojatno da ih imade i još više u kotaru jajačkom, koji u ovim skupim vremenima, bez ikakva imetka kubure sa svojim familijama sa • plaćom, koja nije dostatna ni za na­ bavu soli, a kamo li drugih životnih na­ mirnica. a da i ne govorimo o odjeći i obući, koja za ove bijednike znači luk1sus. Pravda ie temelj države, pa da i naša država počiva na tome solidnome temelju, treba da pokaže ministarstvo vjera sa svojim naređenjem, koje će zbrisati ovu nepravdu, a onemogućiti i svaku drugu sumnju.... Drugi put o NAŠIM PRETPLATNICIMA! Mi smo u prošlom broju upozorili na­ še cijenjene pretplatnike, da ćemo i ako teška srca ovaj broj obustaviti svima, koji nam nijesu unaprijed poslali pret­ platu. Mi smo to i učinili, jer list ne mo­ že opstojati bez stalne i unaprijed pod­ mirene pretplate. Danas kada 1 kg papira stoji 30 K, poštarina svaki komad S hdera, a kamo drugi sitni i krupni izdaci, ne može se list slati badava i na veresiju. Siri su dosadanj; muslimanski listovi propali radi nemara i nehaja svojih pretplatni­ ka. Bojeći se, da se to i nama ne do­ godi. odlučili smo se na ovaj korak. Ko dakle »Pravde« ne dobije, neka znade, da nije izvršio svoje dužnosti i ako je želi dobivati, neka pošalje pretplatu. Nije dosta poslati dug. treba i pretplatu unaprijed poslati, Pripreme za Regentov doček. Grad­ sko poglavarstvo u Sarajevu šalje nam ovu objavu: »Danas u subotu dne 24. ov. mj. za 16 sati saziva sarajevska gradska općina po 1 izaslanika svih vjerskih ustanova, humanitarnih i pje­ vačkih društava i korporacija, na vrlo važan dogovor. Ako tko ne bi slučajno dobio poziva, to se ovim puteni poziva, da izvoli (joći u naznačeni sat.« Šumarska škola u Sarajevu. 1. ok­ tobra «ove godine počima nastava u I. razredu dvogodišnje šumarske škole u Sarajevu. Svrha je ove škole odgainnje šumskog osoblja za eksekutivnu šumar­ sku službu. Nastava će se kretat, u o‘nim granicama, da apsolventi ove škole budu spremni, da potpomažu šum. upra­ vitelje državnih šuma u svim poslovi­ ma šumarstva i da budu sposobni za gospodarenje sa malim privatnim šu­ mama. Praktična sprema biće glavnim ciljem te škole. Uslovi za primanje u ovu šumarsku'školu jesu: ]. Doba od najmanje 15 godina. 2. Potpuna tjeles­ na sposobnost za šumarsku službu u planinama, o čemu odlučuje posebno povjerenstvo. 3. Apsolviranje od 4 raz­ reda gimnazije ili realke ili koje druge ovim školama ravne škole sa dobrim uspjehom u realnim predmetima. Slabo napredovanje u straninj jezicima ne smatha se zaprekom pri primanju. Molitelji. koji ne posjeduju navedene spre­ me, mogu biti, primljeni u šumarsku školu od slučaja do slučaja samo onda, ako polože sa dobrim uspjehom prijam­ ni ispit. 4. Dokaz da su pripadnici kra­ ljevstva Srba, Hrvata^ i Slovenaca: 5. Svjedodžba o vladanju kod onih molitelj^koji ne prelaze neposredno iz gore Centralna drogerija Braća Šahinagić Miševi, štakori, stienice, i žohari Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla-’ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv, poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 1Q'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta K— Ospbito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe»po K 6— i K 12—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K i i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—,' Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JCnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 proslavi Vidovdana, koji je proslavljen, zatvaranjem dućana, o »veziru« Škrgi i drugim »kerefekama« Stjepanova gra­ da Jajca. ab. Domaće vijesti STAN sa koštom može oobiti učenik ili učenica-muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane •♦♦♦♦♦♦»♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦«♦ • PAPIRNICA • : HAMDIJE KOPČIĆA I > * ► > ► ► preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točuo । Ci;ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < * < < < ] navedenih škola u šumarsku školu. 6. Dokaz'da ima sredstava za izdržavanje kroz cijelo vrjjeme trajanja nauke u šu­ marskoj školi. Siromašni molitelji ia Bosne i Hercgeovine, koji su sa vrlo dobrim uspjehom svršili četvrti razred srednje škole, mogu dobiti zemaljske Stipendije. Broj učenika je ograničen te će se odrediti prema potrebi. Molbe za primanje'u tu Jkolu sa navedenim do­ kumentima valja po.slati Zemaljskoj Vla­ di šumski odsjeli u Sarajevu najkasnije do 15. avgusta 1920. Svraćamo pažnji naše mladeži na ovu školu i apelui^mo na nju. da se. po­ svećuje ovome zvanju, koje je i uno­ sno ј za zdravlje korisno. . Trešeljak. Opredelio se! Ja ka« predstavnik ^ba Muslimana »re«a više gradskog pozdravljam “ rp. Narodnu orgasizaciju i pozivam ceo srpski narod da se pokloni pepelu palih koraca* reče Munib Hadii-OSmanagić. Kalemo li da je Srp. Nar. Organisaeija djelo ludog Čokorila, onda nam ostaje Samo đuinost. da јоб predstavimo f. Muniba- Dakle ko je taj Munib? Pisao je u „Biseru", onda u „Jugoslaviji*. „Vremenu* je poslao jedan sastavak pun latiDizma i mi mu poručismo, da nemamo vremena sa prevagjanje. Kasnije ee je javio — „Buduenosti.", daje grdno nasamari svojom „taktikom* u širenju naprednog nacionalizma i da debije i od nje lekciju, noseći uaa sve to aaslev politički referent musi, organizacije sreza Vifiegrad" I eto ga sad pozdravlja — Čokorila. Našla rreea (ambicije)eakrpu (Crnog Kabineta) HilhElm F. TiefEnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Pre poručuje na veliko: Benzijj nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisd sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma., razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. M.Bohn&Co Zsomđolya, Banat g Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | 0 Tuntnala UuilllUiU II U Canaionil UUluJuVu. Filijale :*Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla.#— ispottave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zattupitva: Bugojno, Gacko, 0 Goražda, Konjic, Kon Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. P Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. и Bavi se svim bankovnim ooslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Ргјша bc iIdidi zastupstvo u B. i H. AsslcurazlHl gtierall I Pmg nnpkg dmitva м osiguranje profil nezgaia i iteta, in vrsti osiguranja. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. и Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. e Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupHarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove ntjbržć I najpovoljnije. 1 Odgovorni tnoMk: F. SoUka. . ’ У!мж»: CtttraM 0Л<и »S И. O.« 47 SUiHMMtiH D. fc A. KUM. Самрм. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f06d6363014374f7e99cc217dfbceb7.pdf c475ad0c04ee1980a1c1f20d149e96ab PDF Text Text Poštarina u ••tavom platana. / POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi še u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pešt. štedionice 1119. Broj 76 (181) Sarajevo, utorak 27. jula 1920. (12. zilkade 1338.) Iz Sandžaka i Makedonija. Povodom inspicirania g. Li. Davidoviča i. Godine 1912., po balkanskom ratu, upitan od svog prijatelja Srbina pravo­ slavnog »kako mu izgleda novo stanje i Srbija, te kako se sad osjeća?«, jedan stari musliman iz Skoplja odgovorio je svom poznaniku ovom kratkom i ka­ rakterističnom izjavom: »Bolje askerije (vojništva) a gore milicije (policije i inih civilnih oblasti) nema u Evropi.« — jednom prilikom u razgovoru sa da­ našnjim našim ministrom unutarnjih dela g. Davidovićem, taj mu je Srbin pripovijedao mišljenje i lakonički odgo­ vor svoga poznanika muslimana, našto jeg. Davidovićprimjetio: »jest! Spremili su tamo (u Makedoniju) činovnički ološ, koji će nas kompromitovati.« Ako je stari musliman Skopljak do­ živio današnje dane ј prilike koje kod nas vladaju, sigurno je u svom pređašnjem sudu i mišljenju izraz »Evropa« zamijenio sa »Centralna Afrika«, pa bi bilo zanimljivo čuti sadanju primjedbu, koju bi učinio g. Ljuba Davidović, naš dojučerašnji ministar predsjednik, a da­ našnji ministar unutarnjih dela. Jer kao takav on je najodgovornija ličnost za neuredne prilike koje vladaju kod nas, a koje stvaraju i podržavaju nesvjesni, nesavjesni ј nekvalifikovani činovnici; taj »jološ«, kako se je izrazio sam gosp. Davidović. G. Davidović je skoro »inspicirao« naš Sandžak i Makedoniju, i mj smo se na­ dali da će taj reklamirani protivnik ne­ savjesnog i nesavremenog sistema uprave, koji upropašćuje sve zdrave podloge snošljivog poređka, objektivno uočiti sve razloge i potankosti koje — i u našoj sredini — podržavaju staro Makedonsko i stvaraju novo Sandžačko pitanje. Razloge, slične onim, koji su ruinirali podloge turskog gospodstva u tim krajevima. Mi smo se nadali, da će g.’ Davidović tom prilikom uočiti sve stvarne i glavne motive naših nesređe­ nih i nesnosnih prilika, da će ih nepristrašno i pravično proučiti, te raditi i posredovati na izravnanju suvišnih su­ protnosti. Držali smo, da će g. Davido­ vić državničkom mudrošću, koju treba da posjeduje jedan ministar i predsjed­ nik jedne velike stranke, nama musliSarajevo, 26. jula. Službeni list naše vlade našao je za shodno, da se obrecne na našu bilješku »Službena laž« i da nam dadne uputu kako se ima — odazivati na telefon. Mi smo protestirali što naše uredništvo nije pozvano na konferenciju predsjed­ nika vlade sa novinarima i upitasmo ko uosi odgovornost za 1 a ž n u vijest »Nar. Jedinstva«, da su svi novinari pozvani. I mjesto da nešto kaže, >N. J.< nam iz­ lazi sa jednom vjetrenjačom i upliće šefa ureda za pabirčenje po zagrebač­ kim novinama. Godina II. telefon broj 124, ali se nijedan put nije I uspjelog telefonskog poziva trebao po­ slati usmenu poruku. Nije dovolj­ niko odazvao na tome telefonu. Prema no htjeti saopštiti naređenje, nego ga navedenom može svako, ko hladno i je trebalo ili saopštiti ili izvijestiti vla­ razborito misli — ustanoviti, da je du, da ona učini što treba. Ovako se navedeni napadaj bez temelja i neumje­ ne možemo oteti sumnji, da g. Stevo i san. Ako u toj stvari ima do koga kri­ u novom zvanju tjera svoju »politiku« vice, krivo je uredništvo »Pravde«, što mimoilaženja nas muslimana. No zalu­ se ne odaziva na telefonske pozive i što du. Mj smo tu, pa kome pravo, kome — članova uredništva u to vrijeme ne­ krivo. ma u redakciji«. Na račun vlade imamo primjedbu, da Tako službeni list. Prvo i prvo imamo i drugi put poziva putem svog predsjed­ naglasiti da su se u to doba slučajno ničkog ureda, naročito u stvarima, gdje nalazila u redakciji — dva člana ured­ je u pitanju naš paritet sa ostalim pred­ ništva i kategorički izjavljujemo da re­ stavnicima. A »Narodnom Jedinstvu« dakcija »Pravde« nije zvana na telefon. Prema tome upućujemo šefa »presbiroa« velimo, da naslov »Zagrižljivost« saču­ va za polemiku s kim drugim, a vala i da je krivica na »marnim« telefonistki»pamet« bi moglo prosipati kome dru­ njama. Dalje konstatujemo da nije poz­ vana п, »Obrana«, a što je glavno, nagom. Jer i ovaj put. kao obično, što bi glašujemo da je šef presbiroa nakon nc- i kola škripala. — volovi buču!... manima uliti bar nadu, da će se iscijeliti mnoge i duboke rane, koje nam do sada zadade bezbrižna centralna vla­ da, bezglava i nesavjesna lokalna uprava, te nezasitni naši tlačitelji mnogi od nazovi naše braće i sugrađana pra­ voslavnih. Mi smo se nadali pravdi i pravičnosti bar ovaj put; ali kao i do­ sada, sve nas nade iznevjeriše. Daklen je istina, da se »pravda ne prosi nego iznudava«. Kad već hoćeš tako, onda g. Davidoviću znaj i upamti, da Jugo­ slavija nije prćija »demokratske« stran­ ke. kao što ni Sandžak i Makedonija nijcsu isključivo i neogrančeno pravno vlasništvo njihovog pravoslavnog živ­ lja! Varaš se i Ti i Tvoji istomišljenici, g. Davidoviću, ako drukčije mislite i znajte da inspicirati jednu pokrajinu ne znači čuti pritužbe i mišljenja jednog manjeg dijela njezinog' stanovništva, koji je stvorio i hoće da održi metež, navaljujući odgovornost na drugu po­ (Nastavak) 2. tlačenu stranu. Inspiciranje ne znači U ponedjeljak 5. jula krenuli su naši primiti referate činovnika, od kojih bj delegati ranom jutrom iz Trebinja. a na — da im je šef ispravan — većina do­ stanici Ravno dočekao h je vrijedni Ijušla na optuženičku klupu. Njihovi su re­ binski muallim i imam Omer Hulusi ef. ferati i nestvarni i netačni, a odlikuju Durić, koji nije žalio tog truda, da pre­ se samo time, šfo kao i savjeti Vaših noći u ovoj osamljenoj seoskoj stanici. partijskih privržehika kipte samo i je­ Ljubinci su naime očekivali naše dele­ dino optužbom na muslimane. Gdje još gate u nedjelju iza podne, pa su se, radi inspiciranje znači ne primiti k sebi ni njihova okašnjenja, ostale istikbaldžije jednog jedinog muslimana, pa ne čuti morali vratiti u Ljubinje. Iza napornog njihove želje i mišljenja. Vi niste udoputa delegati su oko podne prispjeli u stojili razgovorom niti jednog muftiju, Ljubinje, gdje ih je pred isl. čitaonicom koji je to molio, a imali ste vremena, dočekao mjesni odbor, okružen velikim da u Mitrovici održite čak i pouzdanički brojem građanstva i naših kršnih teža­ partiski sastanak! To je sramota g. Da­ ka. Ispred odbora pozdravio je delegate vidoviću, to je škandal! g. Smail ef. Serdarević toplom dobro­ Vaše uredbe i odredbe »za obezbededošlicom, na kojoj se zahvalio mufti nje i povratak reda«, koje ste predložili efendija također čuvstvenim odgovo­ ministarskom vijeću i koje je »Demorom. Nakon što se je svršilo upoznava­ kratija« komentarisala, ako i ne otvore­ nje i delegati malo odmorili, gosti su no, pozivajući se na njih sa usklikom odvedeni u gostoljubivi dom Hajrudin»ugušimo Turke«, samo će biti barut u age Krilića, gdje su objedovali, a za tim nevještim i nesavjesnim rukama našeg je u 3 sata otpočela skupština, koju je činovništva, 'koHm će ono zapaliti naš kratkim govorom otvorio predsjednik kućni krov. To će pridonijeti samo još mjesnog odbora predloživši, da skupšti­ višćm zapletaju nesnosnih prilika, koje nu rukovodi g. Maglajlić. će kasnije biti još teže ugladit!. Promašen je cilj i svrha Vašeg pu­ SKUPŠTINA U LJUBINJU tovanja, jer niste htjeli ili niste umjeli bila je vrlo brojno posjećena, a naročito biti objektivan i pravičan. je upadao u oči vrlo velik broj seljaštva Da Bog do niste ni išli! tako, da nije bilo ni jednog sela koje ni­ Plevlje, juli. Orfe Ćehotinjski. je bilo zastupano bar sa 4—5 delegata. Prvi je uzeo riječ gosp. muftija Ma­ gla i 1 i ć i u duljem. vrlo iscrpnom i »U srijedu, veli »N. J.«, 21. o. mj. oko stvarnom govoru ocrtao potrebu i svr­ 10 sati prije podne, po naređenju, šef hu organizacije, dužnost, da se svi zbi­ presbiroa (?) telefonski je obavijestio jemo u čvrste i odlučne redove, te po­ uredništva ovd. novina, da g. predsjed­ trebu, da jedinstvenim nastupom bez nik vlade poziva sva uredništva ovd. ikakva straha i ustezanja izvoištimo listova, da u 11 i po sati toga dana dođe ravnopravnost, ličnu i imovinsku bezpo jedan član uredništva kod g. pred­ bjednost te ostala građanska prava i slo­ sjednika. Tom prilikom je šef presbi­ bode. Govor je kao i u Trebinju učinio roa (!) zvao i uredništvo »Pravde«, dubok dojam i mufti ef. je pri svršetku telefon broj 124, ali — nije se niko oda­ burno pozdravljen. zvao. Pošto su došli novinari oko ll'/B Zatim je uzeo riječ naš urednik K o rsati, šef presbiroa (ala se ovaj Stevo k u t, te vrlo popularnim načinom rastu­ voli šepiriti svojim naslovom!) je u pri­ mačio naš program i položio račun o sustvu novinara nanovo dva puta zvao radu predstavništva naše organizacije. Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini Naročito je govorio o potrebi jedinstva medu seljaštvom i građanstvom, te o I štetnosti nastojanja lažnih seljačkih i »prijatelja«, što pod firmom brige za [ seljačke interese unose smutnju u isl. i dio našeg naroda i hoće da oslabe našu ј otpornu snagu proti tiraniji njihovih доsa i zaštitnika. Dalje je s osobitim uspjeI nom naglasio potrebu, da se naš svijet ne da zastrašiti pritiskom i terorom vla­ sti i da smjelo istupa proti svim beza­ konjima, što mu ih čine pojedini organi oblasti. Kotarski predstojnik nije više »poglaviti« gospodin, koji može po svo­ joj volji i ćejfu udarati po glavama na­ šeg svijeta. On je odgovoran činovnik jedne demokratske uprave, dakle sluga naroda, koji ima samo tu dužnost i za­ daću da se brine za narodne potrebe i da čuva propise zakona. Zakon vrijedi kako za vas. tako i za njega. I kad go­ spodin daje nezakonit nalog, da vam se oduzmu konji i drugi "vaš hajvan i dad­ nu ljudima dobre volje i ištaha za tu­ đom mukom, onda se slobodno pritužife na ovakav postupak i ne dajte da vam pogazi pravo na slobodno uživanje vašeg imetka. Kad mu ulazite, znajte da njieste njegove sluge i robovi, s ko­ jima ne smije biti ni osoran, a kamo li da bi mu palo na pamet, da vas grdi, ponizuje i izbacuje iz ureda. Prošla su vremena, kad je narod trebao da strepi pred gospodom; danas je novo doba slobode i carstvo zakona, samo zakona, pred kojim je jednak i seljak i gospodin sreski. Tuđe ne diraj, niti od nas traži da ti donesemo takrir na Hasinu njivu, ali svoje čuvaj i ne daj nikom, da ti se u tom ortaci. Da si jači, podaj bratu is­ krenu bratsku ruku, jer ćeš se samo za­ jednicom i odlučnošću, samo snagom i neustrašivošću održati u ovim abnor­ malnim prilikama, koje ne mogu dugo, potrajati i koje se moraju. poboljšah. Dotle, a i kasnije: ruku ruci, srce srcu, glavu brdu! Jer uzobaraš li je kao do sad, budeš li nehajan i neorganizovan kao dosad — nema od tebe ništa. �Zatim je govorio o načinu organiza­ cije i potrebi, da mjesni odbor bude iz­ dašno poduprt u svom radu, o dužnosti­ ma i pravima članova organizacije, o potrebi discipline i t. d. Govor je prim­ ljen silnim oduševljenjem i odobrava­ njem. a kao vidljivu pošlledicu ističemo to, da je uz jednoglasno odobravanje izabran kotarski odbor organizacije, ko­ jem su skupštinari obećali izdašnu pot­ poru. Gospodinu sreskom nije bio po ćeifu ovaj govor, pa je mjestimice tražio da predsjedatelj upozori govornika na red. Naravno bez uspjeha, jer se govornik nije nimalo odaljivao od zakona. Na skupštini nije bilo inovjeraca. izuzam 5 -6 seljaka i komesara gradske opštine. iza skpuštine naš je urednik održao konferenciju sa nekim odbornicima i glavnim seoskim delegatima, kojima je dao upute u pojedinim pitanjima i još jednom im stavio na srce preporuku našeg predsjednika, da traže otvaranje škola u svojim selima i da podupru naš Gaj'ret«. Seljaci su na njeg učinili silan dojam, kako muževnošću tako i osobi­ tom bistrinom pogleda na prilike u ko­ jima živimo i kultnrno-gospodarske po­ trebe. kojima valja smjelo pogledati u oči. Taj seljak nimalo ne zaostaje za na­ šim prosječnim građaninom. Dao Bog, pa uskoro svi naši seljaci bili na ovakoj visini. Onaj adže. što je na pljačka­ ške prohtjeve i njihovu behu odgovorio smionim istupom i junačkom izjavom: »Ne puca se u havu. već se muško ga­ đa u čelo ili u prsa!« Treba ga vidjeti i s njim govoriti: on se ne opisuje. Pa njegovo unuče, što ga je izdržao na Ijubinjskoj osnovnoj školi i sad pita, kako će ga smjestiti u šeriatsku gimnaziju ili okružnu medresu! Treba ih gledati i upoznati, pa da čovjeku bude jasna ko­ rist rada svjesnih inteligenata u širokim slojevima našeg trijeznog i bistrog na­ roda! ... «1 БроЈ 181 Brdf .PRAVBA' — „ПРАВДА* Strana 2 Страва | I I I ! ■ ne kulture. To sramotno djelo doživje­ lo je Sarajevo u petak dne do. o. mj, gdje su dva besramna individua iz za­ sjede napala jednoga od urednika »Jugoslavije« i to u po bijela dana i tukli ga uz pogrde, spominjući pisanje »Ju­ goslavije«. Ova se sramota još podvostručuje, kada se primijeti, da je napad­ nuti urednik uz to još i svećenik. Svi se obrazovani narod; bore za slobodu štampe i troše silnu energiju, da ;e dobiju i bdiju nad njom kao nad kakvom svetinjom, dok se kod nas na­ stoji ugušiti pomoću mafije. Mi najodlučnije ptotestiramo proti ovakih zlikovačkih anpadaja i tražimo, da se bezuslovno zikovci pronađu i exzemplarno kazne. ŽANDARSKA DRZOMTOST. Uz minuli Ramazan došao je u selo Soko, kotar Graćanica, žandar Svjetličić sa još jednim drugom i sjedeći me­ đu Muslimanima seljanima. koji su po­ znati kao vrlo pobožni ljudi, javno grdio najveće svetinje, što ih Muslimani ima­ ju i to bez povoda i ma kakva razloga. Isti dan, kada su se vratili u Gračanicu. napao je sokolske Muslimane žandarski narednik Charaus sa riječima: »Treba ove Muslimane pobiti kao pašćinje, jer se vidi, da su izdajice svoje države i oni su još i organizaciju proveli«. Gornje pogrde i osvade izrekao je Svjetllčić i Charaus pred Omerom Topčagićem. Mustafom i Smailom Bešićem, te Mahmutom Bešićem. Tražimo od žanđarske predpostavljene vlasti, da o ovom slučaju povede izvide i da krivce kazni i pouči svoje podčinjene, da ne smiju izvrgavati ruglu muslimanske sve­ tinje i ovako nekvallfikovano osuđivati sa izdajstvom jedan elemenat, koji se je uistinu u svim prigodama pokazao najboljim prijateljem ove države. Naro­ čito treba podučiti toga Charausa, koji je došao Bog zna odakle trbuhom za kruhom, da su Muslimani autohtoni elenienat u svojoj domovini, za kojv ga ve­ žu i osjećaji i tradicije i ne će je napu­ stiti ni za čiju volju, a ne će ih otjerati sa domaćeg ognjišta ničiji teror. Ako su' žandari organi reda, treba da ga po­ stavljaju i čuvaju, a ne da ovako bez­ obrazno izazivaju naše težake. Istočno pitanje. mirovnog ugovora i grozeći se oduzećem Carigrada sultanovoj vladi za slu­ čaj. da ne potpiše ugovor, što znači, da je unska vlada postavljena pred pro­ blem: potpisati ili nestati — odgovor sa­ veznika ipak donosi neke veoma slabe izmjene ugovora. One se tiču poglavito Dardanela. Tako je Turskoj dozvoljeno, da Ima delgata u internacionalnoj komi­ siji, kojoj će biti povjerena uprava rnoreuzina. U primjedbama na tekst ugovora, koje je turska delegacija stavila, piše: »Daleko od toga, da osigura internacio­ nalizaciju Dardanela prema istaknutom cilju, režim kakav je naznačen u ugovo­ ru, favoriziraj će nacionalizaciju Dardanela ix> jednoj dri joj državi.« (Op. ur. »N. D.«: Misli se Engleska.) Savez­ nici nisu odgovorili na ovu prjmiedbu i ona i dalje čeka odgovor. Okupacija Trakije. Grčke Su čete za­ počele svojim napredovanjem u svrhu zaposjednuća Trakije. Daljnja mobilizacija u Grčkoj. Javlja­ ju iz Atene: Pozvani su pod zastavu: 1) klasa rezervista iz 1905. godine porijetlom iz Stare Grčke; 2) novaci iz 1921. i 3) prirođeni Grci od 1. maja 1918. do 5. juna 1920. Ova nova pozi­ vanja dovode se u vezu o glasovima o bugarskoj mobilizaciji, a vrše se i radi pojačanja trupa u liniji. Smirna odcjepljuju ispod turskog go­ Odgovor saveznika Turskoj. »Narod­ spodstva. jer su ha tim teritorijima Tur­ no Djelo« prenosi iz »Tempsa«: Tursko ci u manjini.« pitanje u Spaa kao i u San Rentu bilo Ako ove riječi izazivaju izvjesne ne­ je tretirano paralelno s njemačkim pita­ zgodne uspomene, treba priznati, da se njem. Dok su Francuska. Italija i Belgija stvar ne tiče nas. Francuska je jedina zahtijevale od Njemačke ugljen, na koji sila, koja je žrtvovala, a i danas žrtvuje imaju pravo, bio je sastavljen odgovor, vojnike za obranu Armenaca: događaji kojim su saveznici označili Turskoj Svo­ u Cihciji to dokazuju. Kavkaski Ar­ je definitivne mirovne uslove. »Temps« je već više puta prikazao ovakav rad menci, koje francuske trupe nisu mogle Po zlu [»znati »demokratski« mini­ i dokazao, da bi se sva pitanja trebala doseći, predane su na nemilost boljše­ star za agrarnu zbrku, Hinko Krizman, vika i Turaka. A poznata je stvar, da odjelito rješavati, U Turskoj zahtijeva izdao je 14. o. mj. naredbu o ustrojstvu interes mira, da saveznici nadu ravno­ su engleske trupe — makar je Fran­ »agrarne direkcije u Sarajevu i njenih težu među sobom. Prema Njemačkoj, cuska poslala jedan bataljun pojačanja ■izvršujućih organa«, koja će prema od­ sasvim protivno, interes mira zahtijeva, — evakuirale Batum. koji je bio jedina redbi § 1. biti izvršni organ mini­ da se saveznici međusobno pomažu. solidna baza, da se preko nje snabdjeva starstva za agrarnu reformu za područ­ Konkurencija saveznika na istoku ne siromašna armenska republika Erivan. Radi telefonskog izvještaja iz Stoca, je Bosne i Hercegovine, te njemu ne­ smije da zapriječi njihovo jedinstvo pre» Sto se tiče Tracije, ona bi već pred našim delegatima nije bilo moguće udo­ posredno podvrgnuta. rna Njemačkoj. I nije dopustivo, da 40 godina otpala ispod turske vlasti, da voljiti vrućoj želji Ljubinjaca, da noće Prema š 2. naredbe zadaća je te di­ Francuska, koja je prisiljena održavati Engleska nije godine 1878. zaustavila u njihovoj sredini, pa su iza ićindije na­ rekcije, da na svom području i z v r š ujedinstvo fronte protiv Njemačke, radi pobjedonosno napredovanje Rusije. S stavili svoj put. pozdravljeni srdačnim j e poslove podjele zemlje s obzirom na toga izgubi jedan dio svoje baštine na druge je opet strane dozvoljeno vjero­ ovacijama Ljubinjaca i ispraćeni na više broj porodice, mogućnost obradbe i na­ istoku. Evo, što su si saveznici trebali vati, da londonski kabinet nije još ne­ kilometara od strane njihovih odlič­ ročite ekonomske prilike. Kod podjele reći. davno shvaćao etnografske razloge, koii nika. zemlje vodiče agrarna direkcija brigu o Ali. učinjeno je drugčije. Sudbina is­ naređuju, da se istočila Tracija da Grč­ Nekoliko kilometara pred Stocom do­ bivšim (!) zemljovlasnicima, koji su bili taka bila je rješavana u doba, kad je koj, jer je misho prije pet godina, da čekalo ih je izaslanstvo tamošnjeg mje­ zemljoradnici ili koji će svoju egzisten­ Amerika absorubirana svojim unutraš­ Bugarska treba zadržati zapadnu Trasnog odbora sa predsjednikom Hasan ciju vezati uz zemljoradnju. Ona će da njim pitanjima, Rusija predana na mi­ ciju i dobiti uz to jedan dio grčke Ma­ ef. Šehićem na čelu, kod kojeg su otrukovodi kolonizacione poslove i lost I nemilost komunista, Italija preokedonije: okrug Kavalu. sjeli ј izvanredno ugošćeni. Sutradan dodijeljivanja zemlje dobrovoljcima i kupljena ekonomskim ј socijalnim pro­ Napokon za Smirnu zna svako, da ju (utorak 6. jula) su održali konferenciju kontrolira vršenje državnoga nadblemima, kojima se mora dodati i jadran­ je Lloyd George htio dati Italiji pred sa mjesnim odborom i posjetili islam­ zora i državne uprave na zemljištu ve­ sko pitanje, a Francuska mora da bude tri godine, za sastanka u Saint-Jeansku čitaonicu, odakle su oko 10 sati kre­ likih posjeda, da kontrolira promet i stalno spremna, da prisiljava na pošti- . de-Maurienne. Istoga ljeta Engleska je nuli u salu »Jugosl. zanatlijskog udru­ opterećivanje zemlje te da preko podre­ vanje versailleskoga ugovora. Ovo ne izmijenila note s Francuskom i Italijom ženja«, da održe jednu od najbrojnije đenih agrarnih ureda provada revizije bijahu dobri uslovi za stvarnje trajne o tom, da se Smirna s okolinom preda posjećenih skupština u ovom gradu. pobeglučenja i uzurpacija. Ona će dalje odluke o istoku. Konzekvencije će se Italiji. Tek god. 1919. g. Lloyd George (Nastaviće se.) odlučivati u sporovima kmetova i begs vremenom razviti. je odobrio odluku, koju je tako isto po­ lučara, naročito u sporovima o posjedu Odgovor, koji su saveznici upravili tvrdio i g -Clemenceau, da se grčke čitlučkih i beglučkjh zemalja, te o pra­ Turskoj, ne donosi ni jednog novog ar­ trupe iskrcaju u Smirni. Istina je, da je gumenta. U njemu se opetuju misli tako grčka vojska učinila saveznicima veli- j vu, upisu i ispravku upisa, obitelji poje­ dinaca na čitlučkim i beglučkim zemlja­ česte u Engleskoj još iz vremena Gladkih usluga. Ona je parirala konzekven­ ma. Dalje će presuđivati u drugoj mol­ stona: »Turčin je nepopravljivi ugnjecije. koje su mogle nastupiti uslijed en­ Barbarski napadaj na novinara. Uz tavač i treba ga odjuriti.« »Saveznici« gleske istočne politike, politike, koja je | bi o vrstama begluka i o zahtjevima, — veli se nadalje u odgovoru — vide sva nedjela, što se događaju po našim zahtijevala upotrebu sile, a sile nije bilo. I koji se na njih stavljaju, o njihovom izselima i gradovima, bilježimo jedno zlo­ jasno, da je došlo vrijeme, da se iedDa nije bilo grčke vojske, moralo bi se | lučenju, te o izlučenju mulkovnlh obje­ djelo. gdje su zlikovci počeli napadati nom za uvijek dokrajči s turskom do­ kata ispod agrarne reforme, odnosno o slati vojsci generala Milnea još mnogo i predstavnike javne štampe, koja je minacijom nad drugim narodima....... bataljuna pojačanja, vojsci, koja do da- i njihovom privođenju svrhama agrarne nekim našim izvjesnim elementima ne­ Kroz dvadeset posljednjih godina Ar­ nas nije uspjela da istrgne Carigrad is- I reforme. Ona ureduje financijalnu stra­ poćudna. Pljačkašno-batinaška je tjesnomenci su bili masakrirani na najbarbarpod upliva turskih nacionalista. Posve nu agrarne reforme naročito prema biv­ grudnost posegnula i zatim, da šakama skiji način... Savezničke sile ne mogu je, dakle, prirodno, da saveznici ne mo- I šim (?!) gruntovnim vlasnicima, rješa­ ; toljagama uguši slobodu štampe, koja I pristati ni na kakve izmjene klauzula mi- I gu ništa prigovoriti grčkim zahtjevima, | va o pravu kmetskih i kmetstvu sličnih, se poštuje i kod naroda vrlo primitiv­ I rovnog ugovora, kojima se Tracija i i Odbijajući promjenu stipulacija teksta i te bglučarskih odnosa vrši djelomičnu Naredbo o ustrojstvu адг. direkcije u Sarajevu. Bilješke. F E LJ TON. A Hifzi Bjelevac . Rene Logotetides. (в5> XX. Za bijeg Rene i Zijaa doznalo se je tek drugi dan. Salih paša je naredio, da se pretraži čitava okolica I izdao za njima tjeralicu slijedećeg sadržaja: »Kažnjenik Petro Papadoplos oko trideset i osam godina srednjeg stasa, tamne puti, sa osječenim malim prstom u lijeve ruke, plave kose, izbočenih zelenih očiju pobjegao je iz zatvora, u noći od dvadeset šestog i dvadeset sedmog marta po starom kalendaru. Posebno obilježje, po kome će se poznati jest tvrd naglasak u govoru i teško iz­ govaranje »gain-a“. S njim su pobjegli, kako iz­ gleda i dr. Zija bivši liječnik u Carigradu, sredo­ vječan, visoka rasta, crne brade i brkova, suhonjav sa osobitim znakom na glavi od posjekline, te li­ ječnica iz Carigrada, Grkinja Rene Logotetides, oko trideset godina, visoka, crne kose, lijepa izgleda s crnim madežom na lijevoj strani pod vratom. Tur­ ski govori dobro naglašujući »kj«, kao »ć«. Ko ot­ krije njihov trag ili ih pronađe, neka javi prvoj voj­ ničkoj ili žandarmerijskoj karauli, a za to će biti nagrađen sa pet hiljada groša. . . « Telal je vikao dva dana izasebice, određene su potjere na sve strane, ali se nije ništa moglo pro­ naći. Tek nakon deset dana iza toga našli su ri­ bari na morskom žalu između stijene »KaradenizTepe«, i obale jednu nepoznatu lešinu, koja se je počela već raspadati. Istražna komisija je ustanovila identičnost lešine prema opisu u tjeralici. Bio je to Petro Papadoplos Pretraživanjem Tepe pronašli su ostatke čamca, koji se je morao o stijenu razlupati. Kako se je to dogodilo nije se moglo tačno usta­ noviti , pa se je komisija zadovoljila zaključkom da su sigurno i Rene i Zija tu zaglavili kada se je čamac razlupao o stijenu. Ovi zapisnik s valijinim izvještajem poslan je u Carigrad. Poslije se ustanovilo, da je na imanju Azerbeidžani Oglu prenoćila jedna djevojka dva dana iza toga događaja, koja je mogla biti indentična s Renom Logotetides. Azerbeidžana su zatvorili, ali su ga opet pustili, jer se je ustanovilo, da nije mogao znati za bijeg Rene Logotetides. Azerbeidžana su zatvorili, ali su ga opet pustili, jer se je ustanovilo, da nije mogao znati za bijeg Rene i Zija-a. Poslije tri mjeseca donijela je »Helenia« vijest, da je velika pobornica mladogrčke ideje sretno iz­ makla iz zatvora u Trapezuntu i da se je povratila u Grčku, gdje boravi na imanju svojih rođaka u Ksantisu. Na ovu vijest izvijestio je turski atenski poslanik svoju vladu ovako: „Iz ovdašnje »Helenije« doznao sam, da je po­ bjegla iz zatvora Rene Logotetides, pa sam se informisao o njezinu daljnjem radu. Na večeri u mladogrčkom klubu, koja joj je u počast priređena re­ kla je: »da Grci moraju ostvariti svoj ideal i doći tamo odaklen su ih potjerali divlji narodi Seldžuka . Započeto djelo dovršiću tamo!. . « Ona sada boravi u Ksantisu, ali držim da će sigurno pokušati opet doći u Tursku. Ovdje prilažem jednu njezinu foto­ grafiju radi ravnanja, ako dođe pod drugim imenom.« Ovo je izvješće dostavila vlada Jildizu, da on odredi shodne korake. Izetbey je dobivši ga u ruke sjetio se događaja prije četiri godine, a s ovim -u vezi Ihsana Sururzade, kojeg je već bio i zaboravio, jer nije bio u Carigradu. Za to je odmah naredio, da se istraži gdje je Sururzade, da se na nj pazi i eventualhi put u inozemstvo da mu se zabrani, ka­ ko ne bi opet došao u dodir s tom opasnom Grkinjom. Međutim dobio je Izet brzo izvještaj o Ihsanu, koji ga je maio i iznenadio. Pouzdanik Izetov javio mu je, da ga je vidio na Terapijama, kada je raz­ govarao u prisutnosti Akifbeya s princesom Nesimom. Izet nije ni čim odao svoj nemir na tu vijest, ali otpustivši svoga doušnika skočio je kao bijesan na noge i promrmljao: »Ta žena! . Ja ću je rastaviti od njih« . . . A za tim je unišao sultanu .. (Nastaviće se) �Број 181 — Broj ■ekspropriaciju velikih posjeda i begluka, koji se privode u svrhe agrarne refor­ me, i izdaje zemlju u privremeni zakup. Prema specijalnim ovlaštenjima i upu­ tama ministra za agrarnu reformu ona sarađuje kod uređenja pitanja servltuta na svim javnim 1 privatnim šu­ mama i pašnjacima, te u svim ostalim agrarnm operacijama. Konačno ona ru­ kovodi agrarnu statistiku, izrađuje na­ crte i predloge u poslu agrarne refor­ me, tc rukovodi i nadzire podređene uredbe i komisije svoga područja. Po § 3. agrarna je direkcija druga instancija u poslovima provedbe agrarne reforme i kao takova rješava u drugoj instanciji žalbe protiv odluka okružnih agrarnih ureda. Žalbe protiv odluka agrarne direkcije imadu se uložiti kod nje same u roku od 14 dana iza dostave odluke. Žalbe nemaju odgodne moći, ako je predmet spora obrađivanje zemlje. Žalbe na minstarstvo za agrarnu re­ formu protiv odluka agrarne direkcije dopuštene su u svakom slučaju, osim ako ih naročiti propisi isključuju. § 4. propisuje da će agrarna direkcija imati ovih šest otsjeka: I. Opći odsjek koji prima, otvara i dodjeljuje poštu, vodi personalija činovnlštva i vrši administrativnomanipulacione poslove. 2. Pravni odsjek, koji sabire pravni i statistički materijal za uređenje agrarne reforme, te izrađuje osno­ ve, nacrte i predloge te pravna mi­ šljenja u pitanjima agrarne refor­ me. 3. Odsjek za kmetske, kmetstvu slič­ ne i beglučke odnose, koji rješava poslove, što se odnose na kmet­ ske odnose, na prioračke. pridržničke i napoličarske odnose, te na prijepor nebezlučkezem- l 1 i e. ■4 . Odsjek za velike posjede, koloni­ zaciju i dr., koji nadzire upravu ve- . likih posjeda, izdaje u privremeni | zakup zemlje velikih posjeda, vrši revizije zakupnih i sličnih odnosa, i vrši djelimične i konačne poslove : ekspropriacije, podjele i likvidacije j velikih posjeda, rješava o servitu- ; tima i o pravu servituta drvarenja i ispaše u šumama i pašnjacima. Sve ovo vrši i za one beglučke zemlje, koje se otkupom imadu da privedu svrhama agrarne reforme. Ovaj odsjek vrši i sve poslove i oko unutrašnje kolonizacije, oko preseljavanja naših nacionalnih elemienata iz inostranstva i u druge krajeve Kraljevine, vodi poslove oko podjeljivanja zemlje dobrovolj­ cima, te se stara o ekonomskom i kulturnom stanju i podizanju | zemljoradnika. 5. Agrarno-tehnički odsjek, koji or- : ganizuje, rukovodi i kontrolira sve tehničke radove za provadauje agrarne reforme. <5. Financijski odsjek, koji vrši nadzor nad pobiranjem prihoda agrarne reforme i rukuje s njim a prema članu 17. uredbe o ustrojstvu mi­ nistarstva za agrarnu reformu. On vrši kontrolu nad finacijskim po­ slovima vilikih posjeda, uzetih u । državnu upravu, likvidira obraču­ ne u poslovima pređašnjih otkupa kmetskih selišta, uređuje financijalnu stranu agrarne reforme naroči­ to prelTni bivšim (?!) gruntovnim vlasnicima, te uopće vodi sve fi­ nancijske i računovodstvene po- I slove agrarne reforme. (Svršiće se.) Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izjava dra Vesnlća. »Teinps« javlja iz Beograda: G. Vesnić, predsjednik mini­ starskog savjeta, izrazio je svoje žalenje radi napetosti do koje je došlo iz­ među Italije i Jugoslavije te je pokazao potrebu što bržeg riiešenja pogranič­ nog pitanja, da se slični događaji ne po­ vrate. »Baš smo jutros napisali telegram — rekao je g. Vesnić — koji će biti poslan g. Trumbiću jugoslavenskom delagatu na konferenciji u Spaa, da izričito traži od vrhovnog savjeta, da se bezodvlačno odrede granice između Italije i kra­ ljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Če­ kati dulje znači produžiti jednu tešku situaciju za obje države i riskirati nove, nategnute i mnogo opasnije odnošaje. Unatoč mnogo činjenica kao što su do­ gađaji u Splitu, pljačkanje našeg kon­ ПРАВДА* — „PRAVDA, zulata jugoslavenskih domova u Trstu, pojačanje talijanskih trupa na demarkacionoj Imiji, upadi aeroplana na naš te­ ritorij što predstavlja sistematičnu provokacju sa strane Italije, unatoč svega togh — rekao je g. Vesnić pri kraju *mj hoćemo prije svega očuvati savezni­ štvo, koje nas je ujedinilo za vrijeme rata i u tom duhu obraćamo se‘vrhov­ nom vijeću, da bi se odstranila svaka nova opasnost.< putile su u Moskvu delegate, da na licu mjesta ispitaju situaciju i donesu s id o mjerama, koje bi valjalo preduzeti. VANJSKI POLOŽAJ. Grčka okupira Trakiju. Prema vijestima iz Carigrada javlja grčki ge­ neralni štab, da su uz pomoć engleskog brodovlja, među kojim su se nalazile i dvije veće ratne lađe, kod Eraklia i Rodosta slomile turski otpor i zapo­ sjele susjedna mjesta. Turci se povla.e prema sjeveru. Grčki brodovi iskrca­ vaju čete. Neutralnost Bugarske. Ministar za vanjske poslove izdao je notu, u kojoj izjavljuje, da će Bugarska ostati posve neutralna kod događaja, koji se sada odigravaju u Trakiji. D’ Anunzijeve prijetnje Iz Bakra javljaju, da je D’ Annunzio opet održao jedan govor, koji je ovaj puta držao u počast nekog Rizmunda iz Splita koji je navodno pao za Italiju. Tom prigodom odlikovao je jednu svoju četu kolajnom, koju je dubioza vrijeme rata za neki avijatički pohod nad Ba­ krom. Odlikovana četa morala je triputa priseći, da će kod zauzeća Ba­ kra ući prva u grad. Svaki dan izlaze strahoviti podaci o štetama, ko;e su Talijani na Rijeci nanijeli našem na­ rodu. Sada Talijani voze u Italiju sku­ pocjene stvari i razne vrijednosti, ko]e su morale ostaviti naše izbjeglice. D’ Anunzijo je izjavio javno, da još za malo dana na Rijeci više ne će biti r.i jednog Jugoslavena. Rumunjska mobilizacija. Kraljev sKO poslanstvo Ruinuuije umolilo nas je da objavimo ovaj demanti: Izvjesni beo­ gradski listovi donijeli su vijesti, da su Rusi ušli u Besarabiju i da je rumunj­ ska vlada naredila opštu mobilizaciju. Ove vijesti apsolutno su netačne. Rusko-poljski spor. 0 poljskom pita­ nju dao je Lloyd George ovu izjavu; Kad poljske vlade bio je drzak i nera­ zumljiv, i ako je susjedstvo boljševičke države ulijevalo Poljskoj opravdane bo­ jazni. Ako hi boljševici pregazili Polj­ sku, Njemačka bi iskoristila situaciju za odustajanje od svojih obaveza. Savez­ nici su odlučili zaustaviti napreduvanie boljševičke vojske u Poljskoj. Oni su uputili notu Sovjetskoj Rusiji, a kojoj su obavijestili, kako će pomoći Poljsku svima sredstvima, ako se napredovanje njene vojske u Poljskoj nastavi i pored primirja. Odgovor boljševičke vlade bio je tako dvomišljen, da smo morali oba­ vijestiti dva sovjetska delegata u Revalu da nam je potreban jasniji odgo­ vor. Međutim Francuska i Engleska u­ i Prosvjeta i šhola. Opsadno stanje Poljske na nje­ mačkoj granici. Glede proglašenja Oko riješenja krize. U petak prije pod­ ne sastali su se u predsjedništvu Mini­ starskog Savjeta Vesnić i Ninčić s jedne strane i Davidović i Pribićević s druge strane, te su zajednički pretresali sva pitanja u vezi sa obrazovanjem nove vlade. Kako se dokazalo, potrebno je da u izvjesnim pitanjima dadu svoj sud partijske grupe, koje obe strane pred­ stavljaju. Riješeno je, da se poslije tili savjetovanja sa svojim politćkim pri | jateljima pregovarači opet u što kra­ ćem roku sastanu. Zaplijenjeno imanje izdajnika. Službeni list hrv. vlade donosi zaključke kraIjevskog sudbenog stola zagrebačkog pred kojim se temeljem zakona imo­ vinskoj odgovornosti kod izdajničkih djela određuje zaustava pokretnog i ne­ pokretnog tuzemnog imetka dra lv Franka,' dra Vladimira’ Sachsa i dra Manca Gagliarda, svi iz Zagreba, a to s razloga, jer su se samovoljno uda­ ljili u neprijateljski teritorij, pošto su se združili s Klobućarićem i pošto su došli u doticaj s raznim agentima iz Ma­ džarske i inozemstva, a sve u svrhu, da rade prot’v narodnog jedinstva kraljevstva S'ba, Hrvata i Slovenaca pa su u tu svrhu surađivali u inozemnim listo­ vima uvrštavajući u njih članke o to božnjun raspadu kraljevstva SHS. i za­ govarali, Kako bi trebala da se osnuje poscoua hrvatska republika. U tu svihu šire po u v-cmstvu propagandu, i to ae­ roplanima, Tim proglasima se hoće, da se ustav nasilno promijeni i vlad’ da spriječe vršenje svih ustavnih prava, pa da se jedan dio kraljevstva SHS. na­ silno otrgne. Страна 3. . , i I Stipendije za visoke škole. Školske godine 1920./21. dijeliće Zemaljska Vla­ opsadnog stanja na granici prema da pripadnicima Bosne i Hercegovine Njemačkoj saznaje se, da je tome bio stipendije iz zemaljskih sredstava za glavni urzok njemačko neprijateljsko visoke škole u našoj državi a izuzetno držanje prema Poljskoj. Na kolodvoru i za visoke škole u inostranstvu, ali u Poznanju našli su njemačke plakate, samo za medicinu i za struke za koje u u kojima je bio slijedeći poziv: »Dru­ našoj državi nema stručnih škola ili igovi! Budite spremni. Dolje Poljska 1 maju samo niža godišta, koje je molilac Neka živi Njemačka! Nijemci nadasvel već svršio. Konac Poljske se približuje.« Đaci, koji misle moliti stipendiju, ne­ ka pošalju molbe Zemaljskoj Vladi u Izjava Lloyd Georga. Na juče­ Sarajevu putem kotarskog ureda rod­ rašnjoj sjednici parlamenta uzeo je riječ engleski ministar predsjednik nog mjesta ili mjesta stalnog boravka, najkasnije do 15. avgusta 1920. Molbe Lloyd George, te je dao izjavu o kon­ ferenciji u Spaa. Na to je upozorio koje prispiju poslije ovog roka, neće se na uspješnu akciju grčkih četa. Obzi­ uzeti u pretres. U molbi treba molilac rom'na bliži Orijent, Lloyd George tačno da označi: 1) nauku, poimence upozorio je na veliku važnost novog specijalnu struku, koju želi izučavati: teritorija, koji je bio do sada pod 2) ime i mjesto visoke škole, koju želi turskim gospodstvom. Nada se, da će pohađati: 3) je li prije imao zemaljsku Turci potpisati mirovi.: ugovor, jer stipendiju ili koju drugu ili se je iz svo­ će se uvjeriti da je to najpodesnije, jih sredstava izdržavao; 4) da li moliako hoće da zadrže suverenitet u zem­ teljev brat ili sestra imaju kakvu sti­ pendiju iz zemaljskih sredstava ili su lji, koji im je priznao mirovni ugo­ vor. Engleski ministar predsjednik podn.jeli molbu, da im se ona podijeli. Lloyd George govori zatim i o meMolbe valja obrazložti ovim svje­ gjunarodnom ugovoru glede obnove, dodžbama u originalu ili u zvanično vite ga je odobrio. Glede davanja ug­ diranom prepisu: 1) ako je molitelj ap­ ljena izjavio je, da je ugovor, koji osolvent koje srednje škole: svjedodž­ dobravaju rudari, za dobavu ugljena bom zrelosti i pošljednjom godišnjom saveznicima mnogo povoljniji od svi­ svjedodžbom; 2) ako je visokoškolac: ju ostalih prisilnih odredaba. Glede indeksom j svjedodžbama visoke škole razoružanja Njemačke naglasio je, da o uspjehu, što ga je postigao u naukasaveznici računaju, đa će predaja oma za pošljednja dva semestra. Ovamo ružja do septembra bili dovršena, jer spadaju u prvom redu svjedodžbe o bi u suprotnom slučaju situacija mo­ glavnim ispitima. Ako u nekom seme­ gla da postane opasnom. stru po naučnom redu visoke škole ne­ ma nikakvih glavnih ispita, onda treba dodati svjedodžbe o ispitima, bez kojih visokoškolac ne može biti pripušten glavnim ispitima, a ako nema ni tih ispita, onda svjedodžbe o kolokvijalnim ili drugim ispitima, i to najmanje iz dva (Nastavak.) glavna predmeta od 12 nedjeljnih sati 16) Hamdibegu Džiniću i dr. iz Banje ukupno; 3) rodnim listom ili svjedodž­ Luke opljačkan je i popaljen imetak u bom zavičajnosti; 4) svjedodžbom ko­ Krminama kot. Banja Luka. Sudbenim tarskog ili okružnog liječnika o zdrav­ očevidom od 23. marta i 4. juna 1919. lju moliteljevu; 5) svjedodžbom siroma­ ustanovljena je šteta na 395.058 Kštva. koju valja da izda u ovu svrhu 17) Hamdibegu Džiniću iz B. Luke nadležna vlast, u tekućoj godini. popaljene su zgrade u Lomovitoj kot. Molitelji. koji žele pohađati visoke Prijedor 19. decembra 1918. Uredovno škole s nastavnim jezikom, kojeg nijesu ustanovljena šteta iznosi 64.000 K. 18) Suljagid-itriću ј dr. iz Banje Lu- ; u srednjoj školi učili, imaju dokazati da viadati tim jezikom u mjeri, koja je do­ ke opljačkane su zgrade odmah iza i voljna da mogu predavanja pratiti. prevrata u selu Radosavskoj kot. Ba- | uja Luka, a sudbeno ustanovljena šteta iznosi 33.250 K. 19) Mustajbegu Kulenoviću-Šenigdžiću iz Koluniča kot. Bos. Petrovac po­ paljeno je, opljačkano i demolirano po­ Nar. posl, Dr. Halidbeg Hraskretnoga imetka i zgrada po procjeni nica povratio se iz Beograda, jerbo sudbene komisije od 12. februara 1919. su odgogjene sjednice Priv. Nar. Pred­ 62.212 K. stavništva uslijed ministarske krize. 20) Husrefbegu Kulenoviću-Semgdžiću iz Bos. Petrovca paležom i pljačkom Iz Akcije. Sjednica šireg odbora u selu Koluinću kot. Bos. Petrovac naje sjutra u srijedu dne 28. o. mj. u 5 sati nešena je šteta sudbeno ustanovljena poslije podne sa dnevnim redom: I.) O12. januara 1919. u iznosu od 22.300 K. dobrcnje pravila dioničarskog društva, 21. ) Sulejmanbegu Sulcjinanpaš'ću iz za ostvarenje akcbmih poduzeća i 2.) Sarajeva popaljene su i demolirane Ostali poslovi. zgrade u Donjoj Dubici kot. Deive.đa Sudbenim očevidom od 11. januara 1919. Krade i hajdučij.a Seljaci muslimani u ustanovljena je šteta na 109. 635 K. selima Kuljenu i Crijevčićima, kotar Tu­ 22. ) H. Hifzi ef. Bahtijareviću iz Banje zla stalno se uznemiruju od pravoslav­ Luke demolirane su i opljačkane zgrade nih seljaka iz Bijelog polja, kot. klau Bajincima kot. Bos. Gradiška. Sudbe­ danjski, koji graniče s njima. Od pre­ no ustanovljena šteta iznosi 90.52 b K. vrata ovamo kradu im Bjelopljci mar. 3.) Muhamed ef. Magla,iiću i dr. iz vu, hranu i ostalo do čega dođu i mje­ Danje Luke ocmourane su zgrade u sto da se tome stane na kraj, kladanjr.udosavskoi kot. Banja Luka a sudbeski žandari dolaze prekopavati kuće n> t.Hano.ljena šteta iznosi UTrTo muslimanske, da su tobože pokrali BjeCi ljačKane pokretne stw i sud nije lopoljce. Između ostalih najgora je fa­ procijenio. milija Karaća. Stjepan je Karać ukrao 24 .) Ruhiji Đumišič i dr. iz Banje Lu­ od Beše Bešića 6 koza, 1 krvu i 10 mtc ke opljačkane su i demolirane zgrade sijena. Istragom su pronađene samo 4 u Sokolovu kot. Ključ, a sudbeno us­ koze, a ostalo je propalo. Ova se stvar tanovljena šteta iznosi 124.857 K. nalazi na okružnom sudu. Isto tako po­ 25 .) Ibrahimagi Tabakoviću iz Banje krao je Živko Karać sin Tošin janjad Luke isječena je šuma u Tabak. Ilovi Omera Tulumovića, te je kod njihove kot. Prnjavor, a sudbeno ustanovljena kuće nađeno meso. I ti opće poznati lo­ šteta iznosi 301.500 K. povi i hrsuzi dolaze 6. jula t. g. kući 26 .) Anti B. Duiću u Bos. Šamcu u- Beše Bešića sa kladanjskim žandarima paljena je kuća, a sudbeno ustanovljena uz asistenciju Stjepana i Jake Karaća, šteta iznosi 3660 K. te Stanka Mićića. kneza bjelopoljskog i 27 .) Zajimbegu Zaimoviću iz Rahića prekopavaju mu kuću, a da nijesu tu bili (Brčko) demolirane su i opljačkane prisutni ni seoski načelnik, ni muhtar zgrade odmah iza prevrata. Sudbenim niti ko od medžlisa. Premetačina je oočevidom od 15. januara 1919. ustanov­ stala bez uspjeha. Oni su se toliko usloljena je šteta od 491.675 K. bodili. da je jedan seljak pravoslavni 28 .) Zumruti Kulenović iz Bos. Dubice tražio da u otsutnosti hodže Ibrahim ef. demolirane su i opljačkane zgrade u Šarića peče gljive u njegovoj kući veVlaškovcima kot. Bos. Dubica odmah leći da. ništa ne smeta što je samo ženiza prevrta. Sudbeno ustanovljena šte­ skinje (valjda uslijed toga, što je to zahtjev »narodnog jedinstva«). Ali naj­ ta iznosi 73.644 K. 29 .) Ihrahimu H. Alijagiću u Bos. Šam­ veći belaj prijeti tamošnjim musliman­ cu demolirane su i opljačkane zgrade u skim seljacima od hajduka, koji se po Hasićima kot. Samac odmah iza pre­ tim krajevima vidjau u vojničkoj uni­ vrata. Sudbenim očevidom od 29. marta formi i s vojničkim puškama oboružani. 1919. ustnovljena je šteta od 27.786 K. I ne samo što muslimanski seljaci stra­ (Nastaviće se). huju od tih hajduka, nego žandari hoće Ogledalo. Domaću vijesti �Бро) 181 Broi .ЛРАВДА* — .PRAVDA Страна 4. Strana da su ti hajduci glavom muslimani iz tih sela, pa ini se prijete progonom. Upozorujemo nadležene vlasti na ovu samovolju žandara i pravoslavnih selja­ ka iz Bijelog polja dok je još za vre.mena. jer se u protivnom slučaju može dogoditi ono što se ne bi smjelo doga­ đati u uređenoj i pravičnoj državi. Na lopove je i hajduke već upozoreno pa ih neće biti teško pronaći samo ako se hoće. Noćni napadaji u Mostaru. U noći izmeg,u 17. i 18, o. mj. u 2 i pol sata po ponoći lupao je Žarko Škoro sa dva druga na vratima Fazlibega i Ali el. KajtazajHasanage Drljevićai Hasana Elezovića na Luci u Kajtazovoj ulici i psovali turskoga Boga, sveca, balijsku mater i inače vrijeđali. Policija usprkos što joj je prijava podnešena nije našla za vrijedno, da zlikovce za­ tvori, kako bi se u buduće ovaka iza­ zivanja i napadaji onemogućili. Gradsko poglavarstvo izdalo je slije­ deći poziv na društva i korporacije: »Povodom predstojećeg dolaska Njeg. Kralj. Visoćanstva Regenta Aleksandra misli gradska općina uspostaviti jedan širi građanski odbor. Čast mi jc zamo­ liti Vas, da izašaljete Vašeg opunomo­ ćenog delegata na sjednicu, koja će se održati u gradskoj palači soba br. 63 u utorak 27. o. mj. u 16 sati. Dodaje se, da će se kasnije ptijave i teško uzeti u obzir. Pozivate se u isto vrijeme, da Vaš zastupnik donese sa i sobom po mogućnosti jednu listu onih I članova, koji bi po Vašoj uvidavnosti mogli eventualno preuzeti dužnosti re­ datelja«. . Upozorujetno naša društva, da je po­ trebno delegirati zastupnike, jer bi se inače moglo desiti da nametnuto vijeće i ovaj put predstavi muslimane Sara­ jeva kao neznatnu manjinu. Valja ma­ nifestirati, da muslimani predstavljaju više od trećinu ukupnog stanovništva grada. Povlačenje novčanica po 1 i 2 krune. Ministarstvo Fmansija saopštava: Pošto se osjeća oskudica sitnog novca a nov­ čanice Austrougarske Banke od jedne i dvije krune koje se još nalaze u opti­ caju. sasvim su pohabane, te ih pojedin­ ci nerado i teško primaju, ministar finansija naredio je, da državne blagaj­ ne, koje primaju novčanice Austrougaiske Banke od jedne i dvije krune, ove novčanice ne puštaju više u opticaj, vec da ih zamijene sa krunskodinarskim nov čanicama. Zamjenjivaće se samo one novčanice, koje su u svoje vrijeme is- | pravno žigosane žigovima naših gra danskih ili vojnih vlasti. »Jedan drzovit maltar« zvala se jed­ na domaća bilješka u broju 74. »Prav­ de«, na koju smo dobili ispravak od istog maltara Joze Miljka, koji se bra­ ni od navoda Mehmeda Kulišina i pozi­ va na komšijc, da sadržaj odnosne notice protiv njega ne odgovara istini. Naročito nam je milo, što se poriču na­ vedeni napadaji na vjersko osjećanje, jer da Miljak »kao Bosanac ne može vri­ jeđati vjerske odnošaje«. Toliko ispravljamo za hator istine ne želeći napadati prave ljude. Vjenčani. Naš istomišljenik i pri­ jatelj gosp. Sabri ef. H. Prohić iz Gračanice vjenčao se je na 24. o. mj. sa gdicotn Safetom Muftić, kćerkom vri­ jednog i uglednog građanina Mujage Muftića. Mladom paru želimo dug ži­ vot i sreću u njihovom bračnom životu, te im srdačno tebrik činimo! PRIPOSLANO.*) Na adresu Ahmeda Hasandedlća. Pošto od stanb. ureda nijesam dobio obavijesti mišljah, da je u mojoj kući Garaplina broj 6. rekvirirao za Hasandedića 4 sobe i kuhinju, koje on i drži. Skoro se osvjedočili da je stanbenj ured glasom svoga protokola pod brojem 141 od 13. oktobra 1919. Hasandediću samo 2 prazne sobe dao a i kuhinju pošto je iz nje moje stvari iznio i zatvo­ rio u onu treću praznu sobu. Dakle oue druge 2 sobe u kojima je moje cijelo pokućstvo, posoblje i druge stvai i smješ­ tene i zaključane bile nije stanbenj ured izdao, pa po tome je njiha obio i stvari u njima netaknute ostavio. Ali pošto se je Hasandedić osim u svoje 2, također i u ove druge 2 sobe nastanio, a mojih stvari u njima nema, slijedi, da je on ove obje sobe provabo i stvari iz njih u bestrag uputio. Sudska komisija na licu mjesta po vještacima zapisnikom R 595 od 15./4. i. g. kotarskog suda u Sarajevu, usta­ novila je da je za spas moje kuće od upropašćenja vremenima, te uporabom još nedogradenog zahoda nužno odmah dograditi za koji posao mora kuća‘is­ pražnjena biti. Korpus delikti za ovu ustanovu bio je pun podrum fekalija, koji se radi nedogradenosti zahoda tu­ đe salijeva te zidove razrovljuje i ku­ ću okužava. Usljed ovoga je ova komi­ sija odmah zabranila upotrebu zahoda i zakjučala ga; ali ga je Hasandedić od­ mah obio, čim je komisija otišla. No na raspravi koju nije vodio sudac očevida, nego drugi, predloži Hasandedić protuočevid ј primi mu se. Na to on odmah ne smijući drugom kome stvar povjeriti osobno sav onaj korpusdelikti-fekalija svojim vlastitim sekretarskim rukama pokupi i iznese, a obustavi j upotrebu zahoda, pa ta njegova komisija sastojeća od jednog jedincatog vještaka ko­ ga on sam negdje napipa nade sve očišćeno pa mu za to priveza veliki afenm. Hasandedić mi ote bašču i u njoj trav­ njak od 4 đunuma prekopa i time na njem za pune 4 godine uništi travu, koja mi je godišnje 2500 K donosila. Oteo mi je štalu i provalio, te uzevši sav materijal iz nje i nju razvaljuje i loži. Za mo­ derni stan od 4 velike sobe sa kabel­ skim pećima, kuhinje s kahel šparhetom, 2 tavana s vodom, dvorištem, šta­ lom, baščom j voćnjakom od 6 dunuma što nije prije nikad iznajmljivano, a za koje mi se sada nudi 600 K mjesečno, Hasandedić je sam sebi odredio za ovo sve punih 50 K mjesečno plaćati. Ta ; to istom nakon C mjesečnog stanovanja pred strahom od tužbe za 5 mjeseci kod suda položi. Ova izjava skupa sa onom u »Prav­ di« od 24. aprila t. g. kao i ona nedav­ na u nekoj novini, da je Hasandedić po­ krao silni šećer i druge namirnice :z zalihe za prehranu siromašne djece po­ kazuju. da niega ne samo ne ženiia, ne­ go upravo čudi što ga Obrana od 5. juna t. g. anoncom »Glasu Težaka« bagateliše radi rečenih djela, koja ga od­ likuju kao praktična sekretara i uredni­ ka »Glasa Težaka«, da znade iskoristi­ li ovaj teški poiožaj - najjeftiir? stra­ ne, dok se ostali svijet druge vrste u skupoći guši. Abmed Šerifović. Vakufsko mearifski saborski odbor _________ u Sarajevu._________ Mogu se natjecati šer. sudci i ap­ solventi šer. sudačke škole. Broj 7307-20. b) Islamska vjeroispovjest i pripadništvo H. i H. Sarajevo, 21. jula 1920. Natječaj. Kod ureda vak. mearif. sabor, od­ bora <1 Sarajevu ima se popuniti mje, sto vaku. mearifskog direktora sa bej rivima VI. čin. razreda državnih na­ mještenika, a uslovi su: 1) Visokoškolska ili i manja nao­ brazba, ako se ustanovi, da je molitelj dugogodišnjom praksom stekao I faktičnu sposobnost Centralna drogerija Braća Šahinagić :: ♦ PAP1RNICA :: HAMDIJE KOPČIĆA t ,‘ ‘’ *; i <’ < 4► preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo 1 točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Valjano dokumentirane molbe neka se pošalju do 30. septembra 1920. va­ kuf. mearif. sabor, odboru u Sarajevu, a imenovanje će uslijediti u narednom zasijedanju sabora. Miševi, štakori, stjenke, i žohari Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. [ c) Dobro moralno i društveno vla­ danje, tako da molitelj nije počiniodelikta iz pohlepe niti je suđen zbog zločina, dok traju kaznene posljedice. i T ♦ Z 4 > i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10 —, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse r Švabe po K 10’— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za iholjce po K 10'—, prašak za buhe po K 6 — i K 12—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 :: Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I :: NegimatiHviše pjege, prištiće, sujedice? Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Ili. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?,Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochlna-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna, K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna, Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Etsa-turistički melem djeluje beztolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6 — Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francevka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, *) Za pisanje i sadržaj pod ovom ru­ brikom uredništvo ne odgovara. Ur. Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno upiačena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. <7 Odgovorni urednik: F. Salaka. Vtasak: CtttrahM Odbor »1 M. O.< •kHHrih D. k X КЦи, BmjlUL � https://kolekcije.nub.ba/files/original/81f517a940658c7b4c7eb7dc79f158af.pdf 96f48b4018103e977034cab4db0b3ee7 PDF Text Text poitarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. likuje ndahcioni odbOL <МТЈ1И^ РТОСЛЛВЕНСЖЖ Broj 77 (182) Sarajevo, četvrtak 29. jula 1920. (14. zilkade 1338.)/ Iz Sandžaka i Makedonije. Povodom inspiciranja 9. Li. Davidovića Da je naš ministarski savjet sačinjen štvo, kojem sc zabrani uživanje njego­ iz sredinđ makedonsko-sandžačkih »na« vih prava — ima slobodu i pravo na rodnih« poslanika, kojima je vrlo mno­ bunu i odmetanje«.... go stalo do toga, da uguše i falsifikuju I ada bi shvatili zašto nema ni je­ pravo slobodnog glasa pri novim izbo­ dne državne škole u selima, što rima za naredni parlamenat i sebi, bar ih nastavaju muslimani, zašto se u grad, još jedanput, osiguraju mandate; da je školama ne predaje u dovoljnoj mjeri portfelj ministra unutarnjih djela u ru­ muslimanska vjeronauka. Zašto se i kama kojeg od onih »naših« poslanika, muslimanska djeca početkom i svršet­ što — 'zaklanjajući se za imunitet — kom svakog nastavnog sata moraju ne odgovaraju radi insceniranja gra­ po prav-o slavnom obredu po­ bežnog umorstva nad H. Kajabegovimoliti Bogu (jer tim se hoće i djeci i ćem i dr., kao ni radi »kontribucije«'od roditeljima omrznuti škola i na taj na­ 170.000 kruna i 2000 napoleondora, što čin podržavati nepismenost i neućenost je nametnuta plevaljskim i prijepoljskim muslimanskog podmlatka), zašto je zamuslimanima — razumjeli bismo nebranjeno muallimima, da podučavaju brižnost centralne vlade u predmetu djecu svoga džemata o najprimitivninesnosnih, i srednjevjekovnih prilika i jim počecima vjeronauke i zašto ft oni šikaniranja muslimana u Sandžaku i- koji pfekrše tu zabranu globe po 100 Makedoniji. do 200 dinara. Tada bi pojmili, zašto ne smiju opstojati mektebi ibtidaije Onda bismo njpgli shvatiti i ova-, (osnovne škole) na narodnom jeziku za kav način »informativnog« putovanja Turke i Arnaute, te zašto se ne smiju jednog ministra unutarnjih djela i poj­ osnivati kulturna društva u Sandžaku. miti, zašto su trebali ostati »zaborav­ ljeni« i neispitani pogromi nad musli­ I koja će na primjer prikupljati omiadimanima u Sandžaku, gdje je palo, i još l.nu, priređivati analfahetske tečajeve pada, stotine naših života: djece u be- •j (ni za učenje ćirilice!), držati predavašici, bjelobradih staraca; nevinih dje­ I nja o zemljopisu V historiji Jugoslavije vojaka i trudnih žena; gdje je popljač­ I i Jugoslavena, te ostalim početnim kano i popaljeno preko hiljadu musli­ ј predmetima koje treba da zna svaki manskih domova i radnji. Tada bi shva­ I čovjek .1 građanin jedne moderne države. upućivati mladež na zanat i tr­ tili' zašto treba da pojedini abnormalni govinu te odgajati i promicati svijest i zlikovački načelnici i sekretari po ljubavi i zajednice interesa nteđu'mu­ deset i više mjeseci u svom rajonu pri­ slimanima i pravoslavnim. Čovjek se ređuju muslimanima pakao na zemlji, i stidi o ovom j govoriti, ali je na žalost a pored svih optužaba ne budu niti oI istina, da je i osnivanje ovakvih drupomenhti zbog tog barbarstva, a smiienjuju se sa dužnosti i privode odgo­ i stava kod nas zabranjeno. Tada bi znali zašto se uz obilje drvornosti tek pošto žrtvom njihovog žučnog partizanskog rovarenja pane I žavnih -zgrada okupiraju muslimanski mektebi, medrese i džamije u nekoliko činovnika pa i oficirskih ži­ vota. Tada bi znali zašto se nehigijen­ I svrhu smještanja' raznih ureda i kance­ larija, vojnog materijala i drugih stva­ ski uređene, strašno upravljane te ni ri, zašto se dijele muslimanza stan marve nedolične sandžačke ski mezarluci čak i Ciganima, da hapsane pune stotinama nevinih musli­ po njima kuće prave, pored sve ogrommanskih prvaka, koji tamo po 10—20 nosti pustog erarnog zemljišta. Tada mjeseci leže, bez da na red rješavanja bi razumjeli zašto u Sandžaku i Make­ dođu izmišljeni predmeti njihove oN doniji nema niti (jedan postotak) tužbe. Tada bi razumjeli zašto svaki činovnika muslimana, i ako u tim po­ naš sugrađanin pravoslavni ima najmakrajinama prebiva preko milijun niuslihjev bar po jednu pušku, koju slobodno mana, daklen dvije trećine cjelokupnog nosi I njom prijeti svom susjedu musli­ stanovništva, te i ako ima dosta muslimanu, a od muslimana se oduzima i mana koji bi bili i spremniji i'revniji od kustura iz kuhinje i traže puške, pa današnjih činovnika. Tada nas nebi ču­ ako ih n‘e daju — jer ih nemaju — modio ni govor dra Krulja, hi pisanje beo­ raju mrijeti pod‘batinama i kundacima, gradske »Demokracije«, skopljanskog moraju skakati u vodu da še spase mu­ »Demokrata«, sarajevskog »Zvona« i čenja, ili ih za 5—10 dukata kupiti od ostalih listova. Tada bi lahko i bez ve­ pravoslavnog komšije i onda predrti like muke odgonetnuti silesiju tih »za­ vlastima. Shvatih bi zašto oni koji niti što?«. Tada bismo potražili i našli raimaju puške, niti dukatima je kupe, niti dikalan odgovor i radikalan izlaz iz mogu sami sebi kidisati prepustivši se svih tih nepodopština. batinanju ili bacivši se u vodu — bježe Ali ovako, kada je ministar predsjed­ u goru i, poresidivši sebe, onda ni svo­ j nik jedan VesniS, za konstituantu Proga brata dalje ne žale. Ovdje mi i ne­ tić, unutarnjih djela Davidović, pravohotice pada na pamet jedna od tačaka suda Trifković, nastave Pribićević, da­ »prava čovjekovih«, proklamiranih za kle ljudi, koji obećavaju savremenu, vrijeme francuske /revolucije, naime 6solidnu i demokratsku podlogu za tena, gdje se veli: da »čovjek, kao i dru­ I ; ■ : i , j Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt.stedionicelllO. Godina 11. drugova bilo mišljenje, da je svrha ovo­ melj i krov naše državne i narodne za­ jednice; kada su, velim, ovi i ovakvi ; ga sastanka, da se izabere građanski ljudi podržavatelji i odgovorni faktori i odbor, koji će zastupati pri dočeku cje­ lokupno građanstvo i u kome će sta­ za skroz nezdrave i sudbonosne prili­ novništvo po svojoj snazi biti zastupa­ ke koje haraju kod nas u Sandžaku, no. Sigurno je želja i Njegovog Kralj. Staroj Srbiji i Makedoniji, onda u Ovom Visočanstva i držvne vlade u Beogra­ slučaju niti možemo razumjeti — zago­ du, pa možda i zemaljske vlade u Sa­ netni splet, niti predvidjeti konačni ras­ rajevu, da Regenta dočekaju pravi pred­ plet ovih strašnih i sudbonosnih prilikd. stavnici sarajevskog građanstva, a to Plevlje u julu. Orle Ćehotinski. nije sadašnji općinski odbor. Taj je od­ bor samo zbor od vlade postavljenih komesara. I ako imamo već preko de­ Sarajevo, 28. jula. set mjeseci potvrđen izborni red i ako Na 27. o. mj. pozvao-je predsjednik su Hste-birača već davno pravomoć­ od vlade postavljenog općinskog odbo­ ne. izbori još niješu provedeni. Napose ra u Sarajevu predstavnike sarajevskih muslimani nijesu ni brojem ni povjere­ korporacija, i društava, da izaberu gra­ njem građanstva, u sadašnjem odboru đanski odbor za doček Njegovog Kralj. zastupani: Pošljednji tri puta ponovlje­ Visočaflstva Prijestolonasljednika. Na ni vakufski izbori pokazali sn jasno, da sastanak su došli izaslanici skoro svih sadašnji imenovani članovi općinskog korporacija i društava u Sarajevu. Ododbora ne mogu nikako predstavljati man n početku sjednice rekao je od muslimane, grada Sarajeva, koji čine vlade postavljeni predsjednik općine, da blizu polovicu sarajesldh birača. Vruća će odbor, Jcoji bi se imap.izabrati, ima­ je želja i muslimanskog građnastva, da ti samp savjetodavni glas 5 općinski svoga vladara što dostojnije dočeka i odbor samo pomagati, a da" će on — da mu iskaže svoju neizmjernu ljubav predsjednik — rukovoditi svim«poslovi- i i odanost. I stoga traži da se izaberp rita. Na to je g. dr. S p a h o u ime va- I posebni odbor za doček, u kome će sve kufskog povjerenstva, džematskog megrupe biti zastupane prema broju bi­ džlsa i većine muslimanskih društava rača. izjavio da je njegovo i njegovih , Nema suda, nema zakona. , 1 ' Našoj je javnosti dobro poznat doga­ i đaj u Gomjenici (kotar Prijedor), kada I je zatvoreno 80 slovima osamdeset mit- I I siimana, koje su optužila braća Srbi , ptavoslavni, da su buntovnici, a da im I je voda Mehmedbeg Kapetanović (koji , je htio osudom suda dosuđeni plod sa svoje zemlje da pobere), uslijed čega su odležali četiri mjeseca u uzama okružnog suda u Baijjoj'Luci. Stroga is- , traga o ovom događaju ustanovila je, da su muslimani nevini i nekrivi. Kada i bi naša‘braća Srbi imali ljudstva i sti- 1 da sigurno bi ga sada pokazali. Napro­ | tiv evo šta se dogodilo. Glede gore spomenute zemlje vodena je parnica kod prvomolbenog suda u Pri- ., jedoru, te još prije prošlogodišnje žetve osuda izrečena u korist vlasnika Mehmedbega Kapetanovima, na što su pro­ tivnici uložili utok. Dne 13. novembra 1919. je okružni .kao drugomolbeni sud potvrdio u cijelosti ospdu prve instan­ cije i dostavio je vlasniku prije deset i dana. Gdje je osuda ležala preko 8 mje­ seci,-to je stvar okružnog suda. Dobivši osudu Mehmedbeg se je pre­ i ko predsjednika Jug. musi, organizacije obratio sreskom načelniku (jer je bez nogu, pa mora tražiti ko će ga poslu­ žiti) i pitao šta ima poduzeti, bojeći se ; lanjske denuncijacije i proste podvale od ! strane Srba pravoslavnih kao braće o-. timača, jer kao neljudi i ove godine mu jirijete kako težaci.tako i građani, ’ ; da n? smije nastupit) na zemlju, pa je j vjerojatno, da bi ga i ove godine oruž­ jem napaji; a po tom i denuncirali, da je buntovnik, kako su to prošle godine ; i izveli. Predstojnik mu je odgovorio,.da je to stvar suda, a ne kot. ureda, te da sud treba Mehmedbega na licu mjesta uvesti u posjed. Na to je Mehmedbeg preko odvjetnika g. Ivana K. Ostojića predao molbu kot. sudu za uvedenje u posjed, koji uviđavši opravdan zahtjev odredi komisiju na dan 17. jula 1920. u subotu i" o tom obe stranke obavijesti. Protivnici dobivši obavijest o uvedeuju u posjed, potrčali su odmah svo­ jim huškačima građanima i od njih tra­ žili pomoć, da se zakonom dosuđeno zemljište ne smije dati vlasniku musli­ manu na štetu Srbina pravoslavnoga, koji je svojim požudnim okom uočio taj komad zemlje, a Bog dao slobodu, te se i oteti može. Za jedan, čas svi su građani bili na nogama i latili se pošta. Na prvom redu su pokušali, da prijet­ njom zastraše Mehmedbega, da odusta­ ne od uvodjenja u posjed, pa kad im to nije uspjelo, onda su podnijeli podne­ sak njih preko 80 potpisanih kot. ure­ du, da ovaj predusretne i komisiju osu­ jeti uvjeravajući ga. da će biti vrlo lo­ ših posljedica, jer da se je cijelo gra­ đanstvo pobunilo. Na to im je predstoj­ nik izašao u4susret toliko, da je osob­ no sve sile uložio ne bi li se postigao sporazum između stranaka. Pošto ie protivnicima cilj oteti zemlju, to se o nagodbi ni iz daleka nije moglo govo­ riti. Nezadovoljni sa ovim pothvatom g. predstojnika Srbi građani su drugim podneskom opet sa preko 80 potpisa po­ slali odvjetnika dr. Čiru Stiepovića na okružnu oblast u B. Luku, da osujeti stvar. Kako je tom ‘gospodinu uspjelo, to on zna, samo je fakat, da je okruž­ na oblast telefonski naredila kot. "hre- Muslimanska trgovačka I abrtniika Ma a Basnu i Hercegovinu (i i) н Sarajevu. Bavi is snio ђшНШт ам1в»1иа. Kašlja мМ f anilini ■ W|natiii SUS. 1 u JnhbiIn. aШИnauletu tolfflciiteUnć« niut Iakanat« »uf jats Ijalji. hitila sn mjinjiiu fн1ан I tamm Hsji glanfca R 3.000Ж I Kancelarija: Kralja Petra ц||и Z prizemno, Иjego - вмјјајЕтп^^ Ваје sezonske i o^orizacllsk« Miti. — Hspuh I ■rađali сШ1, valuti I vHjetaMts na tnti idili b М I i 11 Н » I prodali ih mti rabi, i HSlnit! m uHtu ainlniu. �.PRAVDA' — »ПРАВДА' Strana 2 Стрлна Iz flRcijB. du, da ne poduzima kakovih mjera, a okružni sud brzojavno izvijestio sud, da ne poduzima komisije. •Glavno, poslovanje Akcije iza rama-. Kod ovoga postupka staje čovječji razum i pita se gdje smo. Da li u kul­ i zana do sada — osim dnevnih prepotuka i nastojanja za uposlenjem musi, turnoj Evropi u dvadesetom vijeku ili siromašnog žcnskinja bilo je osi­ u Africi u 15 vijeku? Tolika nasilja, oguranje kapitala, s kojim bi Ak­ timačine i krvoprolića provode se na cija mogla otpočeti da podiže svoja po­ muslimanima Bosne i Hercegovine, te duzeća. Predviđalo se odmah kod os­ Sandžaka i Makedonije, koji obesprav­ nutka, da se od samih dobrovoljnih pri­ ljeni i potišteni traže slobodu i ravnologa neće moći sakupiti potrebni kapi­ .pfavnost, pa se za dvije godine ne mo­ tal za osnutak većih poduzeća, u koše vlada odlučiti, da im opravdanim vapajima udovolji. Muslimanima se ne ■ jima bi se dosta ženskinja uposlilo, pa je pregovarano sa mogućnicima i Musi. da ni ono što im zakon daje, dok se Srbima prvoslavnim izlazi u susret i ; trg. bankom, da se potrebni kapital naprotiv zakona i čistog razuma u roku 1 makne makar drugim načinom. I došlo od tri dana. Da li zaslijepljena vlada . se dotle, da su već izrađena pravila za vidi, da se ovakim postupkom ponižuje j osnutak posebnog dioničkog društva, i uništava autoritet suda? Velimo joj. ■ koje će financirati Akcijina poduzeća. Ova su pravila prošla prethodno kroz da ovo ne vodi dobru, nego općem zlu potrebite odbore i biće sjutra usvojena i anarhiji. u širem odboru Akcije, a po tomu od­ Svako je imao priliku vidjeti kako su mah idu na odobrenje u Beograd. Do­ sve novine digle glas zlovolje za do­ tle se odmah otpočinje sa pripremama gađaje u Trstu i Rijeci. Kada su tamo za nabavke nužnih stvari i mašinerija naša braća Hrvati i Slovenci napad­ ' i, što je glavno, sa osiguranjem i urenuti, sve su novine digle svoj opravda­ I denjem zgrade, koja je nužna za glav­ ni glas ogorčenja i 'negodovanja proti ni posao i jedne druge, koja je predvi­ šteti koju im nanose naši neprijatelji đena za druge poslove. Po ovim praviTalijani, a ni jedan organ naše braće । lima novog diohičkog društva predvi­ Srba ni slova ne napisa <» mukama, zu­ đene su lijepe koristi i koncesije koliko lumima. nasiljima i ogromnim štetama ■ za Akciju toliko još više za »Mcrhamet«, koje mi pretrpjesmo ј iz dana u dan pa se nadamo da neće biti čovjeka, koji sve. više trpimo, od kako se oslobodineće kupiti dionica ovog novoga drusmo tuđe ruke, i to ne od Talijana, nas | štva. kad se njihova emisija radpiše. sviju neprijatelja, nego od naše braće Međutim, koliko god bi ostalo ne ras­ Srba koji zbore o jednakosti. prodanih dionica u prvi mah, njihova Veli.se. da i muslimani u Jugoslaviji je kupnja s druge strane osiguaana već I intadu prava i dužnosti jednaka kao i sada, pa s te strane neće biti -više po­ svi drugi, dočim se to nigdje u praksi teškoća u poslovanju Akcije. Sada je ' nt, vidi, niti se provodi, te se potpunim na dnevnom redu glavno: osiguranje i pravom govori, da tako može hiti sa­ solidne zgrade za radionicu i njezin u- i mo u jadnoj Jugoslaviji, gdje nema ni redaj do jeseni, da bi se što prije otpo­ suda ni zakona. Vahld. čelo s radom u njoj. 0 satnim pravili- | ma progovoriće se kasnije po potrebi. Bilješke. Jeftini izgredi. Nedavno je nekoliko pravoslavnih- seljaka uzbunilo bučnim i tvoruim izgredima čitavu Aleksandro­ vu ulicu oko zemaljske banke;-napadi!i su mirne prolaznike, naročito one u fesovima, pa je čak bilo i ranjenih. Svi­ jet je bio i u okolnim ulicama radi ovih izgreda uzrujan. I za sve to globila je policija ove izgrednike sa po 100 K globe. A kad u koga siromašnog bakala muslimana spadne slučajno cijena s voća, zeleni ili hljeba, policija ga sara« jevska nemilosrdno globi dvostrukim i višestrukim globama. Kraj ovake pra­ vednosti i strogosti naše policije nije ćudo. što se kod nas ovakvi izgredi Cesto ponavljam. Za sto kruna uzbuniti najživlji dio Sarajeva doista nije skupo. Da ti i Akcija mogla sudjelovati što jače svojim kapitalom u nqvom dion. društvu i odatle vući i materijalne ko■ nsti za potrebe svoje kancelarije, ho­ noriranje dobrih vazova i predavanja, potpomaganje siromašnih'djevojaka pri udaji i t .d., odlučila se sada posve in­ tenzivno da ubere potpisane dobrovolj­ ne priloge u novcu, kao da' ponudi i za potpisivanje i uplatu novih priloga, sa kojima se je još u ramazanu bilo pre­ stalo. Pri ovom su Akciji izašla dru­ štva u susret i preuzeli raspoređenie najveći dio upisivanja na sebe, na če­ mu im budi najljepša hvala! Pojedinci neka shvate ovaj njihov rad kao da ga vrši i samo vodstvo Akcije! i ' . I ■ I' Podnesene žalbe obustavljaju u pra­ vilu izvršenje rješidaba okružnog ag­ rarnog ureda, osim u slučajevima, gdje se radi o hitnom obrađivanju zemlje. S 6. Prjje nego izdaju svoje odluke, agrarni šu uredi dužni saslušati mišlje­ nje postojećih agrarnih odbora i svih interesenata, a isto su tako uredi dužni, da o svojim .uredovanjima pra­ vodobno obavijeste sve interesente. § 7. veli da na čelu agrarne direkci­ je stoji agrarni direktor, a za­ mjenjuje ga zamjenik direktora. Na čelu pojedinih odsjeka agrarne di­ rekcije stoje šefovi odsjeka. Na čelu Okružnog agrarnog ureda stoji okružni agrarni povjere­ nik. (Blago Šećerovima! Op. Ur.). Osim toga kod pojedinih odsjeka di­ rekcije, kao i kod podređenih agrarnih ureda, postoji potrebni brbj pravnički, ekonomski i tehnički obrazovanih lica. Broj se ovog osoblja utvrđuje budže­ tom, a raspored njihov po pojedinim odsjecima i unutar agrarnih ureda vrši direktor po odobrenju ministra za ag­ rarnu reformu, a mogu se dodijeliti iz činovničkog statusa ministarstva .11 ’ privremeno od zemaljske vlade. Postavljanje ovog osoblja vrši se po propisima, koji važe za postavljanje osoblja ministarstva za agrarnu reformu. Osoblje iz privatne službe postavlja se u državnu privremeno na godinu dana. . Pomoćno osoblje kao i vježbenike iinenuje prema potrebi ministar za ag­ rarnu leformu, koji im određuje nagra­ du u okviru budžeta. § 8. veli da stalni namještenici agrar­ ne direkcije spadaju u status namješte­ nika ministarstva za agrarnu reformu. •Naknada putnih troškova i dnevnice ovih namještenika uređene su općim pro- ") pisima za javne službenike, a § 9. daje direktoru pravo, da može ovlastiti za­ mjenika direktora ih’ šefove odsjeka, da po njegovoj naredbi poltpisuiu iz­ vjesne akte. § 10. propisuje kaznene ustanove, po kojima su činovnici krivično odgo­ vorni radi zloupotrebe svoje uredovne vlasti, radi primanja mita i radi svih ćlna, koji su zabranjeni krivičnim zako­ nom. Disciplinarno odgovaraju svi či-. ! novmcj agrarne direkcije i podređenih I joj Agrarnih ureda prema disciplinarn.m i prop'Sima koji važe za činovnike gra­ đanskoga reda. § 11. veli, da na zamolbu ministra za agiainu reformu mdgu nadležni mini­ stri pojedine namještenike prema potre ­ bi službe dodijeliti agrarnoj direk­ ciji u Sarajevu, odnosno podređenim ag­ rarnim uredima na prolazno službo­ vanje. Dok agrarnoj ^direkciji podređeni ag1‘rtrni uredi -ne budu imali dovoljan broj vlast toga osoblja za provadanje pošlo■ va agrarne reforme, može ministar za agrarnu reformu, u hitnim slučajevima, imen' vati privremeno fiotrebne s.ie (pravnički, ekonomski i tehnički Oorazbvana lipa) uz određenu im nagradu povjc.iti izvršenje naročitih pošlo ’a u pojedinim kbtarevima. § 12. Dok agrarnoj direkciji podređe­ ni agrarni uredi ne urede svoj sopstveni ured, mogu se uz privolu nadležnJi ministara-prisloniti na postojeće okruž­ ne odnosno kotarske urede svojega sjedišta, koje će im staviti na raspola­ ganje nužno činovništvo. prostro.je i mat- iijal. xOsibito je značajan § 13. ove nared­ be. pokojem će. do konačnog konstitnsanja okružnih agrarnih ureda, ag­ rarna direkcija donositi prvomolbena -riješenja prema § 2. i 5. ove naredbe. Ta će riješenja u drugoj i zadnjoj inštarciji rješavati ministarstva za ag­ rarnu reformu. 4. od strane Akcije nije nikome data informacija, da je kod Akcije konstatovano, kako su njezini pouzdanici (»age­ nata« nema!) prekoračili dozvoljeno; 5. od strane Akcije nije nikome data informacija da se doseljeni Arnauti izatzovno vladaju s prostitutkama; 6, Akciji nije glavno, da se prostitu­ cija samo ne vidi i ne sablažnjuje, nego vodi ozbiljna računa o toniu, da. se i temeljito izliječi; 7. ljudi iz Akcije ne misle, da su se digli iznad svakoga,' pa da po tomu uzurpiraju pravo kvalificirati druge je­ su li moralni ili ne, nego vakufski džematski medžlis, snagom vjersko-jirosvjetnog Statuta, vrši svojti dužnost o čuvanju džematlija u moralnom pogle­ du preko svojih desetak članova u Ak­ ciji, danas jednih isto onako, kako bi to mogao vršiti sjutra i preko drugui i desejak; 8. Akcija niti je povela nedoličnu kam­ panju proti »Osvitanja«, niti uopće ika­ kve kampanje vodi proti »Osvitanja«, pa' nema ni mržnje nt zlobe u njezinim izvještajima proti »Osvitanja«; 9. prilikom zabave »Osvitanja« nije niko iz Akcije radio proti ovog dru­ štva, i sve glasine, koje su tom prilikom neodvažjti anonimusi rasturali šapatom u društvenom razgovoru o dvojici od­ bornika Akcije, mogu se kratko ozna­ čiti kao proste Iaži; 10. Akcija ni konačno ni nekonačno nije povela borbe protiv lične slobode' muslimanke (generalno); 11. u savezu sa imenom Akcije ni po kakvom planu nije zaustavljena pred­ sjednica »Osvitanja« od »čuvara mo­ rala«; 12. Akcija nije stvorila zaključka, da se svrgne predsjednica »Osvitanja« ■ i učiteljica na muslimanskoj školi, šio se Je navodno samo jednom otkrila; 13. koliko se Akcije tiče, ovq ne želi zakovati vrata muslimanki. Svjedok su za sve ovo: službeni spi­ si i sjednički zapisnici Akcije. Draga nam je konačna konstatacija »N. V.«, koji »ne poriče dobru vje' ru i ozbiljnu želju da pomognu j muslimanki i onim iz Akcije«. ; Naredba o ustrojstvu адг. McijB u Sarajevu. ♦ Ramazanski vazovi za ženskinje i predavanja u društvima pokazali su li­ jepe uspjehe, pa da bi se s njima i od jeseni preko godine nastavilo, zaklju­ »Srpska Riječ« o svojim saveznicičeno je sada u sjednici Akcije, da se ma. Organ jednog smiješnog krila radivazovi i predavanja honoriraju prema kala, koje brani svoj neprirodni pakt sa njihovoj vrijednosti, na što će paziti »demokratima«, vrlo borbena »Srpska posebni pododbor Akcije, a teme će biti Riječ«, zaletjela se je malo u svom bro­ one, koje Akcija obilježi kao zgodne za ju od ponedjeljka, pa je o ištahu »de­ potpomaganje njezinih ciljeva. Maksi­ mokrata« donijela ovaj potpuno is­ mum honorara za najbolja predavanja pravni sud: »..../ili prema pisanju ; i vazove predviđen je sa 200 kruna za njihove (»demokratske«) štampe, traže ’ tri mjesta u bosanskoj vladi, među ovim | jedan vaz ili jedno' predavanje, a za i unutrašnje poslove. Karakteristično je : srednje i slabije srazmjerno manje. Na posebnom sastanku inteligencije i predda demokrati svuda baziraju svoju snastavnika društava odrediće se u svo­ gu na p o I i c i j i : -u Srbiji, Bosni i Herje vrijeme kada i kako će se otpočeti Vatskoj. Mi se ovoj pojavi ni najmanje sa ovim redovitim predavanjima, a i ne čudimo, jer njihovi današnji vode iz za vazove će se u svoje doba potrebno SHS prošli su s dobrim uspjehom po­ ticajne škole Tišine, Kuenove, Vekerlojaviti. ve i Tomašićeve. Njihov je apetit na U svrhu ispredania vune i tkanja AkBosnu velik. Otkako se osnovala težač­ čija bi reflektirala i na kurbanske ka »stranka«, oni su izgubili i ono malo kožice. Ali pošto su se ove darivale pristaša, a ipak imaju danas u vladi na­ šoj 3—4 resora. Prema njihovoj snazi većinom do sada »Merhametu«; prepoteško da bi imali pravo i na jedan jedi­ ruča.se da se i ovaj put što više »Mer­ hametu« daruju, a Akcija će se već ni. Oni po gotovo nemaju pravo na unutarnje poslove u Bosni, prvo jer već sporazumjeti sa »Merhametom« za eimaju u vladi 3—4 stručnjaka, ventualnu vunu sa njih; • (Ovo je netačno. Grda je stručnjak u izvozništvu. Krulj je u Bjelini otpušten »Novi Vijek« u 6. i 7. broju od 1. radi nesposobnosti, Simić przni i t. d. juna i I. jula o. g. u posve nelogičnim Op. ur. »Pr.«). a drugo, jer su poznati člancima napada osnutak Akcije kao iz Solina vremena kao zagrijani parti­ anakronizam i podvaljuje joj sve mogu­ zani. koji su policiju zloupotrebljavali će izmišljotine, samo da je diskrediti­ ti stranačke svrhe. Ako demokrati ima­ ra u očima svojih čitatelja. Iz toga pi­ ju dosta poslanika iz Bosne, to je puki sanja vidi se, mržnja govori, pa se na slučaj, a više ie nego sigurno, da neće to naravno stvarno i ne odgovara. Je­ niko od njih više vidjeti parlamenta kan dino, za hator javnosti, mora se konsta­ demokrat. tirati ovdje da: Apetit naših demokrata ie. kao što se I. Akcija ne ide za tim, da ograniči vidi, nečuven. Oni se geriraju kao da slobodu kretanja i ličnu slobodu musli­ njihovi nametnuti i naimennovani posla­ manke; nici iz Bosne nekoga predstavljaju. Kad 2. Akcija ne služi obrtnoj oblasti; ne bi bilo žalosno, bilo bi smiješno«. 3. Akcija ne može biti kriva, ako hi kakav policajac udario štapom koju že­ - Potpisujemo od slova do slova, samo nu, ntii zna za takav slučaj, da je neka se bojimo- da »S. R.« ne poliže što je tekla. Ima taj običaj... žena na pazaru ošinuta; __ __________ ,_____ број 182 Broj (Svršetak). § 5. propisuje qsnivanje okružnih ag­ rarnih ureda, koji će biti u sjedištima okružnih oblasti. Ti će uredi, sami i pre­ ko svojih kotarskih delegata vršiti u prvoj molbi sve poslove, koji su .pomenuti u § 2. ove naredbe, a naročita im je dužnost, da donose odluke o po­ stupku provođenja agrarne reforme prema postojećim propisima, zakonima, uredbama i naređenjima, da sabiru i sređuju potrebni statistički materijal, da sastavljaju operate za definitivnu razdi­ obu zemlje i kolonizaciju uz 's a-r a d nj u općinskih i kotarskih odbora prema izdanim uputama ag­ rarne direkcije. Oni dalje izvr-' šuju nadzor nad većim posjedima pre­ ma naročitim propisima i ustanovama. Okr. agr. ured izdaje sve odluke p is m e n o, te ih dostavlja interesentima'. Odluke o razdiobi zemljišta na pojedi­ ne općine, sela i poleđine zemljoradni­ ke, kao i odluke o pitanjima, koja su s time u vezi izriču okružili agrarni uredi — puteni svojih komisija i izasla­ nika na licu mjesta prigodom uredo­ vanja. Ovaka riješenja imadu se zapis­ nički ustanoviti, te predložiti okružnom agrarnom uredu. Protiv odluka okružnih agrarnih ureda. koje se Izdaju pismeno, može ne­ zadovoljno lice uložiti žalbu kod istoga ureda ili njegovog delegata na agrarnu direkciju u roku od 14 dana nakon do­ stave odluke. Protiv odluka, koje komisije izriču ustneno prigodom uredovanja na licu mjesta, a koje moraju najksanije za 14 dana biti interesentima u pismenom otpravku dostavljene, može nezadovoljno lice uložiti žalbu na višu oblast kod ok­ ružnog agrarnog ureda u roku od. 14 dana nakon primitka pismenog otpravka. * I prekasno podnesene žalbe imadu se provesti uz izvještaj višoj agrarnoj oblasti radi preispitanja postupka. Žalbe su pravodobno podnesene, ako su predane na pošti u određenom roku .za ргЈшацјс. — Pravodobno podne­ sene žalbe imadu okružni agrani uredi što prije sa svim spisima i svojim iz­ vještajem predložiti višoj agrarnoj vla­ sti na daljnje uredovanje i riješenje. Ogledalo. (Nastavak.) 30) Zumrut-lianumi H. Alibegović iz Gradačca demolirane su i opljačkane zgrade if Vranjaku kot. Gradačac od­ mah iza prevrata. Sudbenim očevidom od 4. i 24. marta 1919. ustanovljena Je šteta od 17J.606 K. 31) Avdibegu Salihbegoviću iz BijeIjine demolirano je i popaljeno zgiada u Srednjem Dragaljevcu kot. Biieljina u iznosu od 143.050 K. 32) Eminbegu Salihbegoviću iz BijcIjinc МетоНгапе su i popaljene zgrade u Obarska-Dragaljevac i Rači kot, Bijeljina odmah iza prevrata a šteta je ustanovljena na 212.370 K. . / 33) Mustajbegu Batotiću u Cainiću nanešena Je šteta pljačkom i grabežom • • �tipo; 182 — Broj Страна 3. НРАВДА* — .PRAVDA, 4>о komitama i raznim pljačkašima u Miljeni kot. Cajniće, a sudbeno je usta­ novljena šteta u iznosu od 29.650 K. 340 Ibrahimbegu Kulenoviću iz Bos. Petrovca popaljene su i opljačkane zgrade ц Koluniću kot. Bos. Petrovac odmah iza prevrata, a sudbeno usta­ novljena šteta iznosi 21.300 K. 35) Malodobnom Rizahu Cengiću i dr. iz Sarajeva popaljene su i opljačka­ ne zzrade odmah iza prevrata u Сгкvini kot. Prnjavor. Sudbenim očevidom ■od 7. decembra 1918. ii 17. februara 1919. ustanovljena je šteta na 15.176 K. 36) Ahmedbezu Kulenoviću iz Bos. Petrovca popaljene su i opljačkane zgrade u Koluniću kot. Bos. Pptroeac odmah iza prevrata. Sudbeno ustanov­ ljena šteta iznosi 56.680 K. 37) Hasanbegu Salihbegoviću iz Bijeljine opljačkan je .pokretni imetak u Rači i Dol. Bradcu kot. Bijeljina, a šte­ ta iznosi 58.060 K. 38) Husrefbegu Kuienoviću-Šenighcdžiću iz Bos. Petrovca paležom i pljač­ kom u selu Koluniću kot. Bosi Petro­ vac nanešena je šteta sudbeno usta­ novljena IZ januara 1919. ii iznosu od 26.350 K. 39) Smalibegu Ferizbegoviću iz Tešnja Isječena је' i odnešena šuma u Gor. Raduji kot. Tešanj odmah iza prevra­ ta. a sudbenim očevidom od 19. jula 1919. ustanovljena je šteta od 150.000 K. 40) Suljbegu H. Mehmedovlću iz'BijeIJine uništen je imetak paležom i pljač­ kom u Balatinu kot. Bijeljina. a usta­ novljena je šteta od 35.000 K. 41) Hasanbegu Filipoviću iz ‘Glamcča demolirane su zgrade i pokretna imo­ vina u Filipovićima kot, Glamoč. Uči­ njena šteta iznosi 350.000 K. 42) Dervišebgu Gradaščeviću iz Gradašca zapaljene su zgrade, demolirane i opljačkane u Boku kot. Gradačac 3. novembra 1918. Sudbeno ustanovljena šteta iznosi 195.508 K. 43. Mahmudbegu Kulenoviću iz Bos. Petrovca opljačkane su i zapaljene zgrade u Gunievcima kot. Bos. DtiL.ca, a sudbenim očevidom od 11. i 19. fe­ bruara 1919. ustanovljena je šteta od 63.104 K. i Naši dopisi 44) Mldb. Ibrahimu i Fadilu Džiniću iz Banje Luke popaljene su i opljačkane, zgrade u Sundićima kot. Brčko. Sud­ beno ustanovljena šteta iznosi 121.71? Mostar, 14. jula 1920. krune. (Opet Gozze-Gučetić). — Nedavno 45) Mehmedbegu ml. Kapetanoviću i sam iznio lični opis našega predstojnika iz Prijedora popaljeno je i opljačkano u Grofa Gozze-a-Gučetića, a sada ću da Johovoj kot. Dubica pokretno imanje dodam nekoliko podataka o njegovu i zgrade, a sudbeno ustanovljena šteta radu. Upadno je, što je kotarska skup­ iznosi 269.000 K. ština naše organizacije u svojoj rezolu-, 46) T. Sokoloviću iz Foče opljačkano čiji uzela stav.protiv ovega delije, ali je imetka po komitama u Curevu kot. ‘ ko je bio "dionikom skupštine, mogao je Foča na 5. novembra 1918. u vrijed­ o njem od skupštinara pobrati lijepe nosti od 16.590 K. dojmove. Da rezolucija nije iznijela stavprotiv Gozze-a, eruptivnom bi silom iz­ 47) Suiejmanu Šukalu iz Foče opljač­ bilo negodovanje skupštinara, koji su kano je imetka 3.500 K. 48) Idrizbegu Omerbegoviću iz .Ba-. se pripremili da javno iznesu jade i nevolje, što ih taj dahija čini. Da nije" kod nje Luke opljačkane su demolirane i po­ nas uviđavnog okružnog načelnika gosp. paljene zgrade i pokretni imetaK u RoVulovića, koji razumije naše jade i koji manovcima kot. Bos. Gradiška. Sudbe­ gleda svakom prilikom da ispravi nama nim očevidom od 17. maja 1919. usta­ nanešene nepravde, možda bi koja de­ novljena je Šteta od 56.750 K. putacija već dosada objasnila vladi dr­ 49) Smailagi Smailagiću iz Boi. Gra­ žanje ovoga satrapa. Naš je predstoj­ diške opljačkane su,.:popallene i demo­ nik našao za shodno, da prigodom Vi-, lirane zgrade u Gredi kot. Bos Gra­ dov-dana odredi prisilno zatvaranje du­ diška. Sudbenim očevidom usta mvljećana i to na 16 sati prije, nego što bi iia štfta iznosi 1,291^)81 K. imalo početi zatvaranje. Njega nije žu­ 50) Alibegu Omerbegoviću iz Ba­ ljalo, što su mnogi prodavači zeleni pri­ nje Luke popaljeno je i opljačkano iza bavili robu u dućan i što im je usljed prevrata u Romagovcimu kot. Gradi­ te nagle bedaste naredbe učinjena šte­ ška i u Kremnoj kot. Prnjavor zgrada ta — kako se govori — preko 100.000 i pokretnog imetka po sudbenoj proK. Tko da naknadi ovu štetu? Čuvši tjeni od 11. januara i 9. marta 1919. za tu naredbu ovi su se ljudi pritužili 188.000 K. i molili da bar do 9 sati otvore (s tim 51) Fehiine-hanumi Čekić ud. Ibrišje bio i okružnik sporazuman), ali Goz­ agić iz Banje Luke popaljene su i oze ne dade ni pisnuti nego se držaše opijačkane zgrade i pokretni ipietak u ne: Befehl je Bcfehl! Što sam naredio, Lamincima kot. Bos. Gradiška,? a sud­ " to se mora izvršiti. Niti jedna radnja benim očevidom ustanovljena šteta iz­ sa životnijn namirnicama, niti jedna nosi 70.000 K. kavana ne irhađaše pardona. 52) Istoj je u selu Vaganima kot. KoSad se je dogodilo nešto što se u Ev­ tor-Varoš popaljen ijjpljačkan pokretni ropi ne događa. Po nalogu plemenitoga imetak i zgrade, a sudbeno je ustanov­ Gučetiča, dućandžije koji su biti neobaljena šteta na 30.000 K. .viješteni o naredbi i otvorili svoje rad­ ’ ♦ nje, nijesu nd policije bili opomenuti i pređbilježeni, nego- smjesta zatvoreni. Ispravak. U uvodu, kojim je popraćen A zatvarani su samo oni, koji u znoju i pvaj prvi iskaz šteta, stoji da ove štete lica svoga zarađuju kruh za svoju si- | iznose preko 13,500.000. To je pogrješromašnu obitelj. Treba samo pogledati no, jer ukupni iznos tih šteta predstav­ osude, koje je izrekao proti Hasanu lja svotu pd- K 34,528.510. Molimo da se Žugoru, Mehmedu Ćordi, Ahmetu Bato uvaži. S. džaku, Osmanu Hadžiomeroviću, Ibra­ himu Sefiću i drugovima, pa da se vidi kako se je taj grof popeo na leđa našoj. Savez Arapa s Kemal-pašom. Kako sirotinji. ' je bilo »Tempsu« javljfcno iz Londona, saznaje >Daily Mail« iz Carigrada: Ulti­ Brkanu Hasanu konfiskuje se meso i matum generala Gauranda emiru Fej- ' nakon procesa manjka mu pri povratku UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. salu imao je ozbiljne posljedice po sa­ 10—15 kg. I na intervenciju stranke. Pregovori za sastav vlade. Dne 26. veznike. U Ciliciji,. Arapi su s KemalGozze veli, rfa on ne odgovara. U osta■o. mj. u 10 časova prije podne sastali pašom sklopili savez za obranu i nava­ su se u predsjedništvu ministarskog lu. Kemal je već poslao čete u okolmn •lom, to je njegovo pravničko shvaćanje i ako je on rekvirirao meso i vodio pro- I savjeta . Vesnić i Njnčić sjedne i Drašriaicna.za pojačanje tamošnjih arapskih ces: Ima nekoliko slučajeva, gdje je ković i Pribićevič s druge strane, da trupa. gradsko-kot. ured sudio, a nije htio iz- I produže započetu izmjenu misli o ob­ Napredovanje Grka. Grci-su okupi­ dati pismenu presudu okrivljenima, ; razovanju nove vlade. Razgovor se premda su to oni zahtijevaj! i premda i rali Cbrlu. prođuž.o do 1 i po popodne 1 rastaviće još i danas vrijedi naredba od 26. marta i se supa ujutro. Boljševička propaganda u Indiji. U 1883.. br. 3.1,39. na koju upozorujem engleskoj Donjoj Kući državni tajnik za Evakuacija i posljednje pogranične te­ Gučetića. Indiju Montagu izjavio je glede afgaritorije. Kako je saintgermainski ugo­ U procesu .Muhameda Hinde rekviri- I I nistanskog pitanja, da se rješavanje vor »tupio u život, kraljevska vlada na­ rano je 13—14 kg masla, od koga je to­ međa Afganistana povoljno razvija. Do ­ redila je da se izvrši evakuacija ob­ kom procesa manjkalo 2 kg. Na upit dao je, da je u Indiji očit cilj boljševič­ lasti, koje pripadaju Austriji i naredila da ka propaganda, ali u tom on ne vidi oštećenoga, odgovoreno mu je: »Misi j se izvrši posijedanje dijelova, koji pri­ ga pojeli«. (Nije pobliže rečeno, da li uzroka bojazni pred boljševičkim nava­ padaju kraljevini. Sa teritorije koja nije su to bili puhovi ili kućni miši). Trgdv- | lama na granice Indije. vidnim znacima na mjestu obilježena ili cu A. K. je jednom prilikom zaprijetio j je ostavljena komisiji za razgraničenje Ultimatum Rumunjske Sovjetskoj Runaš Gučetić, da će mu se osvetiti i os­ da na samom mjestu obilježi, privreme­ siji. Kako javlja fiavas iz Bukarešta, veta je izvršena. Muh. Takmaković i no će se izvršit: evakuacija ili posjeodržano- je pod predsjedanjem kralja Hamza Deronja zatražili su obrtnicu za , danje po sporazumu s bečkom vladom. krunsko vijeće, na kome se raspravlja­ samostalno vođenje krojačkog posla, a- I Ovo pitanje je u toku rada, prema to­ lo o mjerama protiv prodora sovjetskih li "im Gučetić nije htio dati, tražeći od , me su neistinite i tendenciozne sve dručeta na rumunjski teritorij'. Rumunjska njih nekakove diplome koje nisu propi- ’ kč je vijesti. vlada je poslala u Moskvu protest pro­ sanc obrtnim naredbama, jer su posje­ tiv ovoga prodora. Nakon tog protesta dovali ispravne svjedodžbe o propisa- i Izvještaj admirala Andrcvrsa. Prema uložit će rumunjska vlada u Moskvi ul­ nom naukovnom vremenu i praksi. Bilo । izvještaju dopisnika »Matina« iz Rima, timatum, u kome će tražiti, da se odmah bi poželjno, da Gozze objavi te propi­ američki ambasador u Rimu predao je povuku sovjetske ćete, koje su na više se. po kojima se on vlada i koje su si­ talijanskom ministru spolj'nih poslova mlesta prešle Prut. Jassy je spremljen gurno njegov umni produkt. izvještaj američkog admirala o doga­ na ohrhnu. Dvije boljševičke armije ka­ đajima u SpHtu. Što sam prošli put u dopisu sporne- i ne da najkraćim putem pređu preko Rumanjske i uđu u Madžarsku. Jedna dru- | rtuo./ia inu se vrzaju u glavi kojekakve VANJSKI POLOŽAJ. misli o tobožnjoj pobuni muslimana i ga armija prešla je preko Dnjepra i pri­ Turska će potpisati mir? Turska katolika, to ću da sad potkrijepim jed­ bližava se granici kod Cernovica. Ru­ vlada je zaključila brzojavno izvijestiti nim dokazom. Jedne mu se noći dogodi­ munjska je vojska mobllzovana, a nje­ lo i to, da je poslije ponoći zvao iz kre­ Rešid bega u Parizu, da obavijesti anzina glavna snaga je koncentrisana iz­ veta učitelja A. Dikića te ga pitao, zna tantui da fe Turska [»otpisati mirovni među Jassya i Galaca. Ii on išta o tome, da će muslimani i ka­ ugovor. Njemačka i prodor boljševičkih četa. tolici izvesti prevrat. (Gospodo čitate­ Turska delegacija za potpis mirov­ Njemačka je vlada zatražila od vrhov­ lji. ne čudite se. ta mi smo vam i prije nog savezničkog vijeća, da joj se do ­ nog ugovora otputovala je na francus­ pripovijedali o njegovoj bujnoj mašti!) zvoli veći broj četa u istočnoj Prusiji. koj torpiljarki u Konstancu. Vidi se dakle, da nije nimalo ozbilj­ Kao obrazloženje uzima eventualni pro­ niji nego što je biq kad ga je Mustafa Kemal i sultan. Mustafa Kedor boljševičkih četa. Njemački predlog M. B. upregao u kola u Stocu. metnuo mpl je obavijestio sultana, da će, ako nalazi se pred savezničkim vijećem. mu konjske hamove na glavu, opalio on potpiše mirovni ugovor s aliircima. Sjedinjene Države I Poljska. »Morbičem u zrak i počeli se — o ponSCi' — prenijeti hilafet na> Huseina, kralja od ningpdst« javlja iz New-Yorka: Nije igrati konja i kočijaša. Uostalom i u lleđasa. „ vjerovatno da će Sjedinjene Države Mostaru je upregnut od' izvjesnih ele> ukazati vojničku pomoć Poljskoj, jer je menata, samo mu ne vidimo hamova na Propaganda Mustafa Kemala u Anavratu. Još nešto! Gučetić je zaboravio ioliji. Times« javlja iz Carigrada: Mu­ javno mnijenje tome protivno. § 7., druga "alineja zakona o sakuplja­ Autonomija za Irsku. Lloyd George stafa Kemalpaža razvija među stanov­ izjavio je zastupnicima Tred Uniona, nju. po kojem se rezolucije moraju pod­ ništvom Anatolije silnu propagandu da nijeti u roku od 48 sati po održanoj sku­ da će se Irskoj dati "autonomija ma u se pobuni. On obećaje predstojeću po­ kom obliku, ali pod uslovom. da Irska pštini i pismeno saopćiti vlasti, pa je moć boljševika. Ogorčenje protiv Grka ostane sastavni dio Velike Britanije. prikratio taj rok pozivaju tajnika Jug. raste s .dana u dan. Politički pregled . i . i Musi. Organzacije H. ĆemMoviča i za! prijetio mu globom od hiljadu kruna, aI ko kroz sedam minuta ne donese ispi­ sane revolucije. Gospodine ureduiče, ovo nije sve, što nas tišti i što'nam čini taj despot, pa ne­ ka Vas ne čudi, što je njegovo ime unešeno u našu rezoluciju. O njemu i o njegovim potčinjenim ću yam drugi put poslati štogod opširnijega, a za sada ne­ ka bude samo ovo. Jedan koji pazi. Ошш vijesti NEOPRAVDANO ZAMJERAVANJE. Mnogi pretplatnici kojima obustavismo slanje Usta zamjeravaju nam 1 ljute se što nemamo potrcbnrM povjerenja, da će »platiti neznatni dug«. Drugi se opet ispričavaju da su »»zaboravili«, treći ve­ le ovo, četvrti ono. Bele Iz svega se vidi, da smo mi »krivi«, što nakon više opomena odlučlsmo obustavu lista lju­ dima. koji ne izvršše dužnost prema svom organu. Stoga Još jednom naglasujemo, da ne možemo odustati od svog zaključka I obustavu ćemo provesti bez ikakvih obzira. Dosta smo popuštaU i gledali kroz prste; vrijeme je da i drugi izvrše dužnost i mjesto pohvala pošalju dug i pretplatu. Javno nasilje u Vratnici. Arifaga Kobić iz Sarajeva imade kuću i nešto svo­ je zemlje u Vratnici, kotar Visoko. Si­ romah se spremo sa djecom i u prošli petak dođe, kad na kućnim vratima pre­ ko njegova katanca nametnut još jedan katanac. Misleći, da je to učinio neko od njegovih komšija s namjerom, da mu bude kuća sigurnija, upita jednu seosku ženu, ko je metnuo ovaj drugi katanac, našto dobije odgovor, da je to učinio Vaše Vujić, ali s namjerem, da Arifagi zapriječi ulaz u kuću. Arifaga obije ka-' tanac i uniđe sa djecom u kuću. Isti dan oko-7 sati poslije podne do­ đoše Vaso Vujić i Sava Bošković Arifaginoj kući. Vaso je naoružan vojničkom puškom. Narede Arifagi. da se odmah gubi otale, jer da to nije više njegovo. Kad se Arifaga opro tome. Vaso se lati puške i Arifagi ni pet ni šest, nego gro­ mko zapovijedi, da se izgubi ili će ga snaći zla kob. Vidjevši, da nije druge, nego ili ginuti ili ostaviti svoje dobro, Arifaga pokupi svoju dječicu i ode do obližnje oružničke postaje, da im prija­ vi. što se dogodilo. Tražimo u ime pravde, ali ne Cokorilove, da se Kobiću dadne zaštita proti zlikovaca, da može uživati svoju siro­ tinju i da se ovaj zločin ne ostavi ne­ kažnjen. Smetaju im i naše svetinje. Vrlo mar­ ljivi mezaristanskj odbor, što ga je izabiao vakufski džematski medžlis, po­ čeo je već. od dulje vremena, da naša zapuštena groblja ograđuje te je mnogo naročito po gradu i ogradio. Ovih dana je otpočeo s ograđivanjem groblja u okolici. među ostalim i na Bakljama. Nekolicini pravoslavnih seljaka, koji prolaze kraj i preko našeg groblja, za­ smetao je. i ovaj naš rad, pa su radni­ cima zaprijetili, da do buduće nedelje [no raj u ogradu ukloniti. Na ovu je pri­ jetnju policija na vrijeme upozorena, pa se nadamo, da će s potrebnom energi­ jom uzeti naše svetinje u zaštitu. Gospodarstvo Stanje usjeva i stoke u Bosni i Her­ cegovini u mjesecu junu 1920. Klimat­ ske prilike "tokom ov$ izvještajne pe­ riode bile su ovakove: Prva polovica periode bila je kišovita sa vjetrom i hladnoćom. U nekim srezovima bilo je kiše i suviše koja je sa vjetrom prouz­ rokovala da su polegla žita (naročito czima). Elementarnih nepogoda bilo je u srezovima: stolačkom i Ijubuškotn. u srezu prozorskom grad .je uništio vi­ nograde u nekoliko opština. Stanje razvoja ozimnih usjeva povoljno je u svakom pogledu jedino je nepovoljna pojava ц tom što će usljed neprestanih kiši i vjetrova poleći usjev kao što se već i dogodilo u nekim predjelima. Ljet­ ni strni usjevi za sada stoje vrlo dobro. U ovom mjesecu izvršeno je i silanje prosa i heljde u nredjelima srednje Bo­ sne. Kukuruz, krumpir i duhan razvijaju se vrlo dobro naročito u nizinskim pre­ djelima. U visinama je zbog hladnoće zaostao razvoj krumpira. Okopavanie i bgrtanje već je svuda završeno. Krm- ______.____________ _____________ _ ___________________________ _ �ЛРАВДА Crpaka 4. Strana no je bilje poprečno u dobrom- stanju. Naročito su dobra djetelišta. Trave su bujnije u nizinskim nego u brdskim • predjelima, jer je u posljednjim radi ki­ še vladala veća studen koja je sprje­ čavala normalan razvoj.' Zbog kiša u junu zostala je košnja livada i otpočela je tek pod kraj mjeseca. Stanje je voća za sada dobro. Šljive su u brdskim pre­ djelima mnogo-bolje ponijele nego li u ravnicama. Rod je jabuka i krušaka pri­ ličan. doćim oraha vrlo dobar. Stanje vinograda također je dobro, u koliko nijesu oštećeni elementarnim nepogo­ dama (mostarska kotlina i prozorski srez stradali od bure i grada). Loza je dobro ponijela. Životinjski, i bilinskj štetočinci pojavili su se u slijedećim srezovima: a) skakavci u mostarskom, Ijubuškom i stolačkom (Čapljina), b) šljivin potkornjak u derventskom (0džak) i prnjavorskom; c) krvava uš na jabukama u bihaćkom i prnjavorskom; d) crvi te podgrizanje korijenja žitima, travama i duhanu u čajničkom, srebreničkom i bihaćkom; e) šljivin crv u banjalučkom; f), hrda i snijet na pše­ nici i ječmu u bihaćkom i bugojanskom; g) divlji krmci čine znatne štete na usjevima u gorskim predjelima srednje Bosne i Hercegovine. Isto tako napa­ daju vuci blago. Zdravstveno stanje stoke nije najbolje: a) Konjske šuge ima u prnjavorskoin, glamočkom, kotor-varoškom,/ duvanjskomj bihaćkom, ' tešanjskom, bosanskom Novom, cazin• skom, (Velika Kldauša) i bugojanskom srezu. b) Ospica na оусата ima u gla­ močkom i tluvanjskom srezu. Stoka ima hrane kao i paše dovoljno. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato sto var ište svib vrsta papira, , kancalarijskog i Školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < | | i Trešeljah SUMORNE MISLI. O Bože, No*9* hoćo l‘ ‘ ovaj put tabora« riti Svetozar. Da me z&miaietri'npjevao bih mu odu, čavitveniju od hvalospjeva Habsburgovcima. Eksniinistar Alaupović. Ja sam eksučitelj, ali imaaa više diplomatskog talenta cegu li Treeić-Pavićić. Mjesto da težim Ketkute, ja ga fakineki iagrdih. Tuli li ine, sakrića ne pod imunitet; np teši U mnogi če misliti da ima istino u шот koBtrušenju. Peh je same, što me.je spopala „Narodna Politika" Đuro Džamonja . | . | i | j i I I Čuvaj se Đaro, da te Korkut no potklipi. Ja sam во triput s njime ogledao, a uvijek os* tadoh kratkih mkava. A priznAĆeš, da je moja glava ipak priličnija od tvoj«. Us to sam dok­ tor i .novinar* u aktivnom stanja. Dr. S. Kapor. Po nanatu sam pop, po prijašnjem glasu „hu­ morista", po sastavcima u „Osi" vodenjak, po ugledu Danteov pračovjek, a po zanimanju blejalo »pred imareta. Jovan ProtiĆ. STAN sa koštom može oobiti učenik ili uče­ nica muslimanske* vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji.4 Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admin’straciji našeg lista. Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va. sjetite se vašega _Merhameta“. Kako upotrijebili 8Uvo-Fluid i Zagorčeve pi- < lule još malo pa mi ae.će trebati — Carčić (Milan 0) Napretkova groaaica gotovd je popu­ stila. Muči me samo još pozdravobelja. Manfrod Makale. Š. Korkut. Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr- • vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecdjuću robu U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Pravdi" :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? u Upotrebijujte Fellerovu pravu »Elsa« potnadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji Ijiljanov mliječni sapun 16 kruna. Veći je peh odgovarati jol i sa glupo po­ povske »Listiće«. Jošo. A još strašnijo slušati Petrakine i iesareviI eeve besmislice ili čitati Tvoj pracai referat o sastanku ft belodiji. Bez zamjerke! 'х Rilhclm F. TiBfenbach i drug OGLASI Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Ja omastih brke, a Ti, Jošo, hodaj i potpi­ su) bianko-prisaaniee. Chef ,,pressbureaua“ Muslimani Sjetite se „Gajreta". Број 181 Br PRAVILA" ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za gla»u 8 kruna. Šampon 1 krunu. Poг<Ц«Г mada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— 6LSA" Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrđe kože. Mala ku4 risa tija Kruoe 4— velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? peilerove Essa-pustiije za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Cijenik šaljemo franko. уижжжжжижжжжжжжж»жжжмижи«шжжж^ I Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu § Toninala II Uullll'ulu U Canaionil filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — IspOltave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, UUl’UjuVU. Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Ženica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, 11 Goražda, Konjic, Nevesinje, Boš. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrži uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prlai kao ilatno zuUupsfra ta B. i H. »silcurazlonl geienali i Pmg saaapćeg društva za osiguranje protiv nczgiia i itata, sve vrati osiguranja. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod«—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svak^ vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. šataka. (Мм << 0. i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/25e1db1c379d83fe4e2e7689db66b99c.pdf dbfe3b7d97c2c5c58c54016766837519 PDF Text Text poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i Četvrtkom. ОгеИпјк PBđahcioni od№. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 78 (183) Godina li. Sarajevo, subota 31. jula 1920. (16. zilkade 1338.) Dan naše organizacije. U prvim danima našeg nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja jedan je dio našega naroda zlo šhvatio ovo zamaš­ ne djelo. Umjesto da se slavi pobjeda, za koju se vijekovima borilo, koja je pozobala ogroman broj dragocjenih ži­ vota i bila konačni cilj cjelokupnog na­ šeg naroda od Soče do Vardara, nasta­ la je prosta pljačka i otimačina, nastala su razbojstva i ubijtsva, paleži i razva­ line. Klika, koja je u prvim tim danima prisvojila sebi vlast u ruke, kanda nije marila za sva ova zločinstva, što su se događala, te umjesto da upotrijebi svu energiju i autoritet vlasti, da se ovo zlo uguši, izgleda, da je sama u tom saučestvovala, jer nije ni u čem poka­ zala volje, da se ovo zlo suzbije. Muslimani Bosne i Hercegovine is­ kusivši gorko na svojim životima i imovini ovaj nebratski postupak, odlučiše da se organizuju na jednom programu, koji če obuhvatiti u sebi sve đržavopravne, socljalno-ekonomske i kulturnoprosvjetne Ciljeve. Dne 15. februara 1919. god. osnovala se »Jugoslavenska Muslimanska Organizacija«, koja je odmah pr| svome osnutku pokazala da se je u njezinim redovima okupilo 4Z bos.herć. muslimana. Danas, nakon jedan i po godišnjeg njezinog opstanka, vidi­ mo muslimane sa vrlo malo iznimaka okupljene u redovima naše organizaci­ je te nema grada, a skoro nema ni sela u Bosni I Hercegovini, gdje nije prove­ dena organizacija i gdje se cijeli naš elemenat i u građu i u selu nije izjavio za našu organizaciju. Za ovo kratko vrijeme svoga opstan­ ka, organizacija je razvila svoj rad u svima gore istaknutim pravcima. Ovaj rad bijaše pun borbe i mukotrpnog pregaranja našega vodstva i pristaša, ali ■ 1 : i i ■ I i danas vidimo i lijepih plodova: Narod zbijen u guste neprobojne redove, pri­ pravljen za borbu, spreman i za uajočajnije podvige, gleda sa punim ponosom i neograničenim povjerenjem u svoje vodstvo i vrši najsavjesnije sve što mu se preporuči, jer je svjetan, jer zna da če se samo tako dobro organizovan održati i spasiti svoje svetinje, svoje tra­ dicije i svoju imovinu. Da se manitestuje snaga naše orga­ nizacije i njezina jednodušnost. da se po­ kaže kako su muslimani Bosne i Her­ cegovine spremni na borbu za svoje održanje i opstanak, odlučilo je naše vod­ stvo, da se drugi dan Kurban Bajrama proslavi kao dan Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije. Taj dan peka bu­ de dan našega veselja po svim našim selima i gradovima. Neka se toga dana sastanu svi i stari i mladi i neka obdržavaju zajedničke zborove, zabave, akademje i predavanja. Neka se svi naši mjesni odbori stave na čelo svoga pod­ ručja i ako je potrebno neka se prošire, da ova naša svečanost što bolje i što sjajnije uspije. Neka se toga dana ništa drugo ne radi, nego propovijeda sloga, bratstvo i jednakost svih muslimana. Neka se kupe dobrovoljni prilozi za naš list i za izborni fond i neka se svagdje prirede zabave, sijela | teleriči u korist organizacije i njezina nakladnog i izbor­ nog fonda. Izbori su na pragu. Dijeli nas od njih još dva tri mjeseca, pa treba sada da se pokžemo šta smo i šta možemo. Mu­ slimani se nemaju u što uzdati nego u Boga i u svoju vlastitu' snagu. Druge pomoći i drugog spasa im nema. Svak na posao! Nusret je od Boga! RADNI ODBOR. Iz Sandžaka i Makedonije. Povodom inspiciranift g. U. Davidovića HI. Iz ovoga što iznesoh kao i iz čla­ naka i dopisa, što su pod ovom rubri­ kom objavljeni u cijenjenoj našoj »Prav­ di«, čitaoci mogu sebi predstaviti pri-lično vjernu sliku naših prilika i nepri­ lika, naročito što se tiče nas muslima­ na iz Sandžaka. A ako je koji od gg. čitaoca imao prilike razgovarati se sa kojim od nas, ili kojom zgodom pro­ putovati kroz Sandžak i Makedoniju, taj je C^o i .vidio podrobniju sliku tih svakodnevnih nesretnih događaja i si­ gurno se čuddm čudio velikoj izdržlji­ vosti i trpeljivosti nas muslimana, još . višoj i nezasitljivoj grabežljivosti i nasrtljvosti naših pravoslavnih sugrađa­ na, a naročito bezglavosti i srednjevjekovnom mentalitetu administrativnog, juridičkog, ekonomskog i prosvjetnog sistema uprave i rada u našim krajevi­ ma. Ali' se je sigurno najviše čudio mr- korakom zašlo na stranputicu. Naše je stanje predstavljeno i shvaćeno potpu­ no obratno svojoj suštini i stvarnosti, pa se ie -bojati da će i zaključci, koji su donešeni povodom te krive konstata­ cije stanja i razloga, kao j usvojeni na­ čin i pravac daljnjeg rada polučiti ob­ ratne plodove. Jer kao što je neshodnom Abdul Hamidovu režimu u ovim krajevima bio izvor neobaviiešteni Ca­ rigrad. rasadnik nesvjesno i nekultur­ no činovništvo. a kum uredbe i nared­ be koje ne odgovaraju mjesnim prilikama i potrebama, taki je slučaj i ovaj put s tom razlikom, da sadašnji Cari­ grad nije samo Beograd, nego pored njega i svaki pravoslavni kvart pojedinih kasaba i što nesposobnom ćinovništvu asistira još i masa pravoslavnog življa. Dobro je opazio g. Vesnić, kad reče da treba ukinuti okrutni i apsolutistički, korumptivni i reakcionarni Abdul. Hamiđov režim, ali je pitanje: dostaje li za ot g. Vesniću i drugovima dovoljno snage i ■ vještine, a naročito dobre volje i mudrosti. Prvt izgledi i koraci ne pobuđuju nade. Treba uočiti L dobro držati na umu, da se ovih dana nikako ne rentira sta­ rodrevni način rada. Treba uvažiti da puk već ne predstavlja materijal koii bi se bez prigovora i otpora podao eks­ ploataciji nia po kojim osobama i in­ strumentima, i ma u koje. svrhe i ci­ ljeve. Narodf već žive za se, a ne za drugoga; žive svojim prirodnim j slo­ bodnom voljom upravljanim životom, a ne po čijem ćeifu i propisu. Dvade­ seti vijek i njegovi specijaliteti prevlađuju ukusom i samih Abesinaca, kamo ii da im se može prepriječiti prodor u našemu dijelu Evrope.. Naročito ne treba nikad gubiti iz vida, da S. i M. ne priznaju nikome nikakva prava osvajanja, oni su svojim geografskim položajem, ekonomskim interesima i nacionalnim osebinama upućeni da žive i razvijaju se u okviru Jugoslavenske zajednice, ali ne kao čija kolonija. Da- pače ne ni kao sastavni dio koje dosa­ dašnje pokrajine, nego autonomno, sa istim pravima i dužnostima, kao i osta­ le pokrajine Jugoslavije i pod istim uvjetima i mogućnostima sudjelovanja ■ svih slojeva njezinog pftčanstva u ra­ du i plodu njezinog napretka, jer imaju ! specijalni karakter. I U svom dosadašnjem radu i nasto­ I i ; j janju protuslovili smo ovim važnim faktima, pa zbog toga nismo mogli po­ lučiti ni u ččmu vidna uspjeha, kao što ga ne ćemo ni polučiti, budemo И išli dosadašnjim pravcem. Još nije preka­ sno. Osvijestimo se, ali i ne oklijevaj­ mo. ier nemamo vrertjena na pretek. Rukovodimo se zdra *m razumom i razborom, pravičnošću i savremenošk ću; koristimo se vlastitim i tuđim isku­ stvima, razmjerimo svoj položaj, svoje više interese, svoju vrijednost i sna­ gu, a naročito se klonimo avantura i sumnjivih eksperimenata. Želimo li istinski učiniti kraj syima i trzavicama, želimo li da mS. i M. uči­ nimo nešto dobro, sigurno, korisno i | plodno, obratimo se glasu — naroda, koji je do sada pa i prilikom informa­ tivnog putovanja g. Davidovića ostao i zaglušen; uvažimo njegove želje i sa­ vjete — sigurno ćemo i po te krajeve i po skupnost državnih i narodnih in­ teresa i po dobar glas i potpuni auto­ ritet naše države polučiti brzo vidan i zadovoljavajući uspjeh. Povratimo'se sa ćor-sokaka na izlazan put! i Rekoh svoju i spasiti dušu. Plevlje. u julu. Orle Ćehotinjski. Musi, kongres u Skoplju. Od nekoliko dana traje u Skoplju kongres predstav­ nika muslimana iz Južne Srbije. Zada­ tak je kongresu, da muslimani opredi­ jele svoje držanje u predstojećim opštinskim izborima. Odluka još nije do­ ; nijeta«. Tako presbiro, koji regbi nije ; nimalo informisan. Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini tvoni snu i grobnoj tišini koja u tom pogledu vlada u ministarskim kabineti­ (Nastavak) / 3. ma i privr. nar. predstavništvu. SKUPŠTINA. U STOCU, Mi smo od. kako ie Jugoslavija za­ kola je držana u utorak 6. jula, a po« snovana, tokom minulih 20 mjeseci obi­ jali pragove redom svih naših mjero­ čela oko 10 sati, bijaše sjajna mamfedavnih faktora i svoje nesnosno stanje j stacija privrženosti Stoćana našoj orpredočavali kako nar. predstavništvu, J ganizaciji i ujedno odličan primjer solidarnosti tamošnjeg građanstva sa tako i svim dosadašnjim vladama. Ali ie bila preča borba o ministarske sto­ ! svojom braćom sa sela. Prostrana dvolice, jagma za nesvjesnim glasačima, k rana »Jugoslavenskog (doskora Muslimanskog) zanatlijskog udruženja« bijastranačke trzavice, igra kvoruma i še dupkom puna tako, da je dosta svitrajne kabinetske krize, nego li najde­ ieta moralo slušati s vana.Među polikatniji unutarnji i vanjski problemi. Trebalo je da se S. i M. dvije godine ј sjetiocima bijaše i. nešto Srba pravonasteniu u zlikovačkim i razbojničkim j slavnih kao i Hrvata katolika, ali ne u pandžama, da se naše 'Pitanje posve I velikom broju. Skupštini: je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Hasan komplicira i zamrsi, da stupi u sudbo­ nosnu fazu, pa tek onda dođe na dnev­ I ’ef. Šehić, koji je izabran i za predsjej datelja skupštine te daje riječ g. mufni red — gotovo uoči pada Sagunta. Uz to se je, na žalost, već prvim । tiji Maglajliću, da u zbijenom i : vrlo jezgrovitom govoru prikaže svr­ hu organizacije i njenu potrebu u ovim nesređenim prilikama. Govor je salušan j osobitom pažnjom i učinio ie jak do­ jam. ■ Iza njega je uzeo riječ naš urednik ] K o r k u t. da prikaže politički i kul| turon-prosvjetni cilj naše organizacije. I Bijaše vrlo raspoložen, pa mu razlaga­ j nje bijaše i stvarno i temperamentno । tako, da je pogdjekad prekidan silnim odobravanjem. Gledajući pred sobom velik broj svjesne i agline omladine, on je u prvom redu objasnio naše sta­ jalište glede nacionalizovanja širokih muslimanskih masa, uzevši osobito na nišan jalovi metod naprednih naciona­ lista, koji ne mogu da uvide, kako je glavna zapreka u tom djelovanju — �konfcsionalnost širokih slojeva pravo­ slavnog i katoličkog dijela našeg naro­ da. Za tim je podvrgao oštroj kritici štreberstvo naših »boraca« i sramnu ulogu koju vrše njihovi namet­ nuti zastupnici u privr. Narodnom Pred­ stavništvu. Jasno je osvijetlio svu mizernost njihove .uloge kao i štetnost nji­ hova djelovanja kako po muslimanski dio našeg naroda, kojeg svojom neprontišljenošću samo izazivaju na reakci­ ju, tako. i po narodnu cjelinu, u kojoj vrše ulogu zapirača, jer svojim ispa­ dima ometaju prirodan tok razvoja mu­ slimanske mase. Osobito je živo prikazao besramnu protekciju, tjesnogrudnost i nesposob­ nost »demokratskih« nametnica u bo­ sanskoj vladi, označivši ih kao glavne krivce obespravljenosti, a po tom i opravdanog nezadovoljstva muslimana u\našoj pokrajini. Silom i kundakom ne može osigurati temelj narodne države. Može • osigurati temelj nrodne države. Treba spreme i razumijevanja, obzira i smisla za svačije tradicije i osjećaje. Tom je prilikom podvrgao oštroj kri­ tici i nastojanje, da se pod smiješkom firmom narodnog ujedinjavanja uvlače neumjesna svetkovanja crkvenih praz­ nika kao što su Vidovdan, Savindan i slični blagdani. Pravoslavni i katolici mogu se u tom nekako složti, jer obo­ je pripadaju kršćanskoj crkvi makar i različitih smjerova, no nama je to ne­ moguće, jer n№ možemo za popom i njegovim "krstom, niti smijemo slaviti .crkvene ljude, budući naša vjera ne poznaje ni svetaca, ni svetitelja. U ovakitn pitanjima nema i ne može biti 'kompromisa, već svakom svoja slobo­ da savjesti. Drukčiji postupak bio bi nasilje i onda, kad se ovim crkvenim slavama dadne* oblik državnog prazni­ ka. Jer suština se ne mijenja. Ako je, Sava Nemanjić učinio veliku uslugu ’ srpskom narodu, šireći prosvjetu, neka ; se slavi kao takav, a njegov svetački dodatak nek slavi crkva u svojim pro­ storijama M ne možemo vršiti svetosavskih proslava. Osobito je toplo go- I vorio o podupiranju »Gajreta« i apelovao i na mlade i na starije da što prije zaspu jaz. koji ih bezrazložne dijeli je­ dne od drugih. Za tim je gpvorio o sa- ' inoj Organizaciji i stranačkoj disciplini. 1 Kad je završio bio je burno pozdrav­ ljen. Iza njega se je prijavio za riječ je­ dan omladinac, da se osvrne na izvo- i de, ali je bio loše sreće. Nije pogodio pravu žicu, pa je udario na prigovore, i koji su se još više pojačali, kad je četiripet mladića pošlo vikati: »Tako je, go- . vori Maše!« Korkut je uzeo riječ i a- i pelovao na slušatelje, da budu mirni i ' ustrpljivi. Pojmovi se ne bistre gala- | mom već razlozima, pa treba saslušati i drugo mišljenje. 1 sahabei-kjiram nijesu uvijek bili složni, i oni su se katkad razilazili, pa i vatreno raspravljati, ali ■ nijesu smetali jedni druge, već je svak mogao reći ono što misli. Ako vam se ne dopada govor, molim vas da govor­ nika za moj hator saslušate. Skupštinari su se umirili i obećali da će govor­ nika salušati. Međutim mu je kot. pred­ stojnik oduzeo riječ i tako je svršena ova skupština. Iza podne istog dana delegati su kre­ i žanje nametnutih »predstavnikac-munuli put Čapljine, a usput Ju oko pet j slimaua kao i nastojanje, da svoje pr­ ljave ciljeve prikriju tobožnjom brigom sati održali za težačke interese. Razgolitio je svu SKUPŠTINU U RECICAMA mizernost »Mutež« stranke osvrćući na kojoj je bilo oko 200 težaka iz okol­ se na plakate, u kojima četvorica čapnih sela. Mufti efendija hn je go­ Uinskih zanešenjaka izvrću istinu na vorio o potrebi sloge i’ međusobnog ' jedan vrlo drzak način, pozvao narod, podupiranja, o lijepu življenju sa komšida pristupi našoj organizaciji. Bijedni jama bez razlike vjere, o dužnosti pre­ sastavljač ovih plakata, jedno brkesuma zajednici, potrebi nauke i t. d. Iza zo golobraće. koje se zove Huso Metoga im je Korkut prikazao svrhu i tiljević i koje uzvišenu dužnost narpdcilj organizacije, potrebu solidarnosti nog učitelja shvata na ovako naopak sa građanstvom, važnost glasanja pri način, bijaše ko na žeravici, dočim mu dolazććim izborima i t. d,’ Osobito ih je drug Hamid uoči skupštine — odmaje bodrio na rad i izdržljivost i upo­ glio u Sarajevo. Dobili su sVoje, a da zorio. da se za svoje potrebe slobodno' se nijesu ni usudili protusloviti. 1 tako obraćaju kotarskom predstojniku, jer je potpuno skrahirala njihova »hošgelje on dužan izaći u susret njihovim že­ dija«, u kojoj »braći muslimanima« ve­ ljama i potrebama. le. da Vkao dobri državljani nemaju Seljaci su s osobitim interesovanjem mjesta u »J. M. 0.«, jer je dosadanji saslušali razlaganje .naših delegata i njen rad ispunjen stvaranjem — vjer­ izjavili, da su listom uz organizaciju, skog neraspoloženja prama ostalim dite da će svojim drugovima saopćiti ove jelovima našeg naroda i n e p o v j e*ilpute i u svemu podupirati vodstvo renjem prama našoj državi*. organizacije. Inteligentni imam i mualBijedni Metiliević samo je stupao i tre­ litn H. A. Zubćević toplim se je govo­ sao se kao-jasika. a njegovo upozorerom zahvalio delegatima na pažnji, .is­ nje Korkutu, da ne vrijeđa I ne izaziva pričavši se što radi posla nije bilo mo­ popratio je ovaj jednim lahkim smiješguće sastaviti veći zbor i pozvavši pri­ kom. I »pametni« jt upravitelj dobio po­ sutne na upis dobrovoljnih priloga u trebni obrisač. On je naime na početku znak slaganja i odobravanja rada or­ skupštine »zabranio« vrijeđanje — diganizacije. Korkut je izjavio da je bo­ I nastije i kralja Petra, pa ga je Korkut lje, ako se mjesto dobrovoljnih priloga poučio redu i govoreći o prvoj tačci prijavi koji pretplatnik za »Pravdu«. I ! našeg programa, prema kojoj naša or­ tako je završena ova skupština u naj­ ganizacija stoji na stanovištu ustavne boljem raspoloženju. i monarhije pod dinastijom nar. dinastije Nakon malog odmora delegati su se ! Karađorđevića — prosvjedovao proti oprostili sa stolačkom pratnjom pre­ ovako smiješnoj »zabrani« g. upravite­ šavši u eapljinske fijakere, koji su pred lja. Skupštinarj su ovaj prosvjed popra­ njih izašli pod vodstvom Ahmed ef. tili burnim povicima »Živio Kralj Pe­ Fazlagića, u Čijem su domu bili tu noć tar«. a upravitelj je oborio nos i samo ugošćeni. Sutradan, u srijedu 7. fjula mijenjao farbu. Tako je to. kad manipu­ održana je lant dobije upravnu službu! — Kad je skupština U Čapljini, Korkut dovršio svoj govor, burno je koja je bila vrlo brojno posjećena. Mo­ pozdravljen, a onda se je prešlo na iz­ že se reći da su bili prisutni svi odrasli bor mjesnog odbora, koji se je kasnije muslimani, a bijaše i velik broj pravo­ konstituisao kako slijedi: Predsjed­ slavnih i katolika. Skupštinu je otvorio nik': Ahmed ef. Fazlagić; tajnik: Ahmed ff. Fazlagić predloživši za pred­ i Avdo Koso; blagajnik: Hamid Hosjedatelja Muharoedbega Kapetanovića, [ džić, a članovi bez funkcije: Mujo Bea zatim ле uzeo riječ g. M a g 1 a i 1 i ć, gić, Muhamed Šišić, Memišaga Fazlagić da snažnim govorom rastumači šta i Osman Kajić. Time je skupština zavr­ znači sloboda i demokracija, bratstvo šena. • i narodno ujedinjenje. Finom je ironiIza podne su delegati krenuli u Ljunijom objasnio da riječ: »Mi smo vas oslobodili« znači: »Mi smo vam — do­ ' buški. nijeli slobodu*, pa prema tomu nema mjesta tlačenju i obespravljivanju nikog, a kamo lj nas muslimana, koji smo ovu grudu 400 godina branili od tuđinačke najezde i očuvali ioj naičišći narodni karakter. Bratstvo nigdje ne znači otimanje, pa ne može to ni kod nas značiti, a jednakost nije u tom. da jedni uživaju sve, a drugi ništa. Za­ tim je govorio o potrebi sloge i uzajam­ nosti, bratstva i solidarnosti naglasivši da naša organizacija nije separatistič­ ka. već da teži za jedinstvom i prirod­ nim zbližavanjem. Iza njega je uzeo riječ urednik Kor­ kut, koji je opširno prikazao cilj i svr­ hu naše organizacije, te dosadanji rad vodstva i neprilike, na koje je udario u svom radu. Prikazujući našu borbu sa »demokratskim« nametnicima i nji­ hovim predstavnicima u vladi i nar. prćdstavništvu, oštro je kritikovao dr- F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. ' (65) £X1. Kod prvog susreta s Nesimom sjetio se je lhsan jos jednom onog svog pisma što ga je pisao njojzi prije uhapšenja Rene. Još jednom je kao vi­ zija onaj prizor iznijela njegova mašta pred oči mu, da ga podsjeti na prošlost. Kada je čuo za Renin bijeg odlanulo mu је' i činilo mu se, kao da je ne­ stalo i onog što je ostalo u njegovoj duši, ćutio se sada potpuno oslobođenim. No za ovim rađala se je jedna želja, da pode u Grčku i da je vidi. Zar ga ne bi tamo usvatili? Zar mu ona ne bi vra­ tila milo za drago? Pa zar ne bi postao mrtav za mladotursku politiku? Njegov bi rad u narodu bio onemogućen — on bi bio proglašen izdajicom u domovini, a u Grčkoj — neprijateljem, Na djugoj strani utjecala je sultanija na njega jače nego što je i' mislio, pa je on konačno napus­ tio sve planove, kako bi se ispričao Reni. Jedno veliko srce, jedna velika duša sa ljubavi, koje ka­ sno rasplamsaju i brzo osjećaju zahvatila ga Nesime svega, pa se je osjećao zadovoljnim, sretnim. U njezinoj velikoj ljubavi zaboravljao je prošlost. I Nesime se bijaše posve promijenila. Nije više dvorom prolazila kao začarana sa vječitom zago­ netkom na sjetnom licu. To su mnogi opazili. 1 sam - Bpoj 183 Bio »PRAVDA- — »ИРАВДА* Strana 2 Стран» : i i ' i pada našoj organizaciji tako, da će kod budućih izbora svi muslimanski glasovi past za našu organizaciju. Iznosimo ovo kao lijepi primjer dru­ gim našim mjestima i gradovima, neka se ugledaju u naše 'vrijedne Odžačane. Bilješke. | I [ I । I Kot. odbor naše org. u Ljubi nju kon­ stituisao se je kako slijedi: Pred­ sjednik: Husein ef. Serdarević, potpredsjednik : Omer Hulusi ef. Durić; tajnik : Salih Zeki ef. Bakšić; blagajnik: Mustafa Z. Serdarević, a odbornici bez funkcije: Suljaga Šarić. Dervišaga Bakšić, Mustafa Softić-Serdare.vić, Omer Zećo, Adem Sadžak, Velija Žuštra. Mahmud Rudan. Mustafa Serak, Adem Krehić. Meho Burek i Mu­ stafa Salman. 1 --------/' Rad mjesnog odbora u Odžaku. Naše tajništvo je primilo 29. o. mj. izvješće našeg mjesnog odbora u Odžaku, ko­ tar Derventa. Iz izvješća se vidi, da se u našu‘organizaciju upisao na temelju našega Statuta vrlo mnogo aktivnih članova, te se napominje, da u Odžaku nema ni jednog muslimana, koji ne pri- i sultan primijetio je tu promjenu, pa je jednom re­ kao Nesimi: »Promijenila si se! "Nesime, šta će to značiti?« Ona je mislila da je uhvatila zgodnu priliku, pa odgovori sultanu: — Mili rođače, i ti to opažaš? Ja imam to za­ hvaliti tvojoj milosti« . . . Sultanija Nesime jedina od njegove rodbine tikala je sultana Abdul-Hamida. Sultan se osmjehne i pomiluje je po licu Jesi li se predomislila? Izet me još uvijek moli za tvoju ruku.« Nesime ga pogleda i reče laskavo: »Mili rođače. Ja se nadam da ,ti Nesimu nećeš u cviliti.« — Kako to? Zar ti se Izet ne svjđa. A on mi kaže da te voli.« i »Nemoj rođače... Pusti me ovako! Ja sam zadovoljna jer već volim drugoga« . . . — Drugoga!.. A koga? „Ne ćeš me pitati, ako hoćeš da budem sretna. ali nećeš tražiti niti da pođem za lzetbey-a.« Sultan se osmjehne I pođe naprijed ne rekavši ništa. On joj nije smijo dati odgovor, jer Odbiti opet Izeta značilo bi također mnogo. Poslije je Izet promijenio svoje držanje prema Nesimi, jer mu je sultan preporučio, da njegovu ro­ đaku može dobiti samo, ako i njezino srce dobije. A taj novi odnos — držanje lzetbeyovo bilo je i komično, jer je u njemu svega više bilo nego iskrenosti i ljubavi. Tako je prošlo ljeto. U igri dvora, u igri mla- | | ! i I I i ) ' , »Progres« o spremama za Regentov doček. Beogradski »Progres« u broju od 27. o. mj. donosi: »U Bosni se vrše velike pripreme za regentov rfoček. Troše se ogromne sume novaca, koje bi se mogle mnogo korisnije upotrije­ biti. Odbor sarajevske opštine odobrio je zajam od 2’A miliona kruna za uljep­ ša vanje Sarajeva.. Gprnfi sprat zgrade zemaljske vlade preurediće se za stan regentu, i na to će se izdati nekoliko stotina hiljada kruna. Građani mostarski odabrali 'su odbor koji će otići u Beč da kupi namjesniku na poklon sablju za 100.000 kruna. Vidi se da su se mno­ gi već zaželjeli bečkih sabalja. Mnogi­ ma je bilo ugodno zveckanje tih saba­ lja. pa bi sada htjeli da ga još jednom čuju, da ih želja mine. U odboru za do­ ček nalazi se nekoliko ličnosti koje su bile i u odboru za doček Ferdinanda. Dok bosanski n^rod gladuje, dok ne­ ma odijela i stana, nema škola gdje će vaspitavati svoju, djecu, dotle njegovi vlasnici troše ogromne sume na nepo­ trebne i smiješne parade, kao što su i prije radili. Oni n$ mogu pojmiti da na­ rodu nije do paride . do veselja.. On nema dovoljno sredstava da zadovolji svoje najprimitivnije potrebe, a kamo li da izdaje toliki novac na lude prohtje­ ve svojih nametnutih predstavnika«. Džamonjina »ispravnost«. »Nar. Po­ litika« javlja, da je imunitetni odbor ovih dana raspravljao o dva slučaja iz­ ručenja narodnih poslanika Dža'monje i Minića. Džamonju traži sud u, Mosta­ ru radi pretjerivanja cijena pšenici. Odbor je većinom glasova za­ ključio, da se Džamonja nema izručiti, jer -tla se to dogodilo za — vrijeme Austrije. U tom grmu leži gec. Džamonja zna da ga njegovi drugovi ne će izručiti i stoga se konstruši po »Glasu Naroda«. Međutim bi bolje učinio da tuži »obične lašce i hajdučke napadače tuđeg pošte­ nja«. Na taj bi način irpao priliku da se opere, jer evo šta je jednom članu na­ še redakcije kazao dobrovoljac B. S.. iz Ljubuškog baš' povodom izvoda g. Džamonje u »Gl. Naroda«: »Ja.sam bio n Vinkovcima kod jedne francuske mi­ sije i znam da su na vinkovačku stanicu stalno dolazili vagoni robe g. Džamo­ nje. Kad 6i šef stanice zabranio daljnji provoz. Džamonja bi s dbzvolama mi­ nistarstva — kad ih niko nije mogao dobiti, osim njega i njemu sličnih — ipak provoz osigurao.. Više se je nala­ zio na trgovačko-švercerskom putova­ nju nego li u parlamentu«. Muslimani Sjetite se „ Gajreta doturske politike trzala su se dva srca, da konačno postanu žrtvom politike i dvora. Na jesen ostala je Nesime na Terapijama u je­ dnoj privatnoj vili, gdje je bila zadnje dane ljeta i gdje je u slobodi bez dvorski!) etikecija mogla se češće sastati i sa Ihsanom Sururzade. No ai jedna posjeta Ihsanova nije prošla, a da za nju nije doz­ nao Izet i da se nije naljutio. Kada je jednom oba­ vijestio sultana o tome Abdul-Hamid se osmjehnuo i rekao: »Izet, nisi me poslušao. .. Akp hoćeš, da Nešime postane ikada tvojom ne smiješ je uhoditi To nije dostojno/ lzetbey se začudio Ovoj primjedbi i rekao: — Ali Veličanstvo, sultanija je zaljubljena u lhsanbeya, onoga mladoturskog prvaka, — ili je i ona upletena u taj pokret... « Sultan se zamisli- na časak, pa onda reče: — Ja se ne bojim Nesime, jer ona neće nikad mene izdati... »AH hoće državu. . . primijeti Izet. — A kome?« upita sultan »Akifbey-u i drugovima. . . « — I oni su Osmanlije i dobri patrioti. . . ' 1zet se začudi ovom odgovoru, pa rie reče ni­ šta. Znao je otprije, da je sultan često razmišljao o Mladoturcima i nekad I nekad prilagođivao se njihovim idejama govoreći sam sebi: Ljudi buduć­ nosti! . . . Moram i ja popustiti. .. Tako je Nesime i čitavu zimu provela mi(no, daleko od svijeta predavši se poipuno osjećajima i ljubavi. ’ (Nastavite se). �• ПРАВДА" — »PRAVDA, број 183 — Broj Kraljevina Sirija. Sirija se je etablirala kao samostalna kraljevina, a njezina je vlada zaključila, I da izda jednu diplomatsku knjigu, u ko­ 1 joj bi se prikazala* aktivna djelatnost i Arapa u svjetskome ratu sve do pro­ I klamacije same kraljevine. Vlada je tu ј knjigu predala već svim evropskim ve­ . levlastima i počela.je da izrađuje i je­ ; dan nacrt ustava. Ma da još nije došlo i do ustavne vlade kralj je odredio, da se svaki opseg od 25.000 četv. kilome­ tara imade smatrati provincijom ako na njemu živi 500.000 duša. Ovakove pro­ vincije imadu da pošalju slobodnim iz­ borom izabrani zastupnike u parlamemat. Privremeni kongres sirijski te je u- I stanove i prihvitio. Važnije je pitanje I državnih financija. Pošto francuska vla­ da više ne plaća Fejsalu subvencije, te !i pošto su prinosi na carinama i porezi-' ma minimalni prema potrebama moder' ne države to je kongres počeo razmiš­ i ljati o raspisu novih poreza. U izvanjoi politici nova se kraljevina opire tome, I da je Palestina zaključkom u San Remu 1 potpala pod britanski protektorat te pro­ tiv toga.,da Palestina postane narodna židovska država. Arapi iz Sirije i iz ! Palestine odaslali su u tu svrhu evrop­ skim velevlastima posebne delegacije. Arap) se nalaze u velikoj protimbi koli sa Francuzima usljed uskraćene sub­ vencije toli protiv Engleza uslijed nji­ hovih teritorijalnih aspiracija. To je dovelo do p'reioma, sve ako još nije potvr­ đena, da su se АгарГ pod ermiom Fejsalom složili, sa nacionalističkim četama, koje vodi Kemal paša. Ta vijest nije ni­ kako potvrđena; a ne može se u nju ni vjerovati, jer baš su Arapi u Siriji ot­ pali za »vrijeme rata od otomanske vla­ sti poradi svog nacionalizma. Arapi od' turskih nacionalista nemaju što da oče­ kuju osim jednu sitnu malenu autono­ miju a ne slobodnu državu. Za to će razlozi što Fejsal ne će da dalje operi­ ra sa Francuzima biti kud i kamo druk­ čiji. a ne razlozi koji govore, da su se Arapi pridružili panislamskom pokretu. Čini se. da emir'Fejsal hoće da prinudi Francuze, .da mu dalje podadu subven­ ciju novčanu, kako bi mogao da uredi novu svoju državu. Francuske .vijesti vele, da su čete emira Fejsala krive, da će francuski vojni odjeli morati zaposjesti evropski dio Damaska. Ove čete napale su francusku vojsku generala Gouranda, koji od početka nakon što se je emir Fejsal bio izvinuo nije htio okupirati glavni grad Sirije, nego je sa­ mo saopćo, da će obustaviti svoje napredo.vanje ako bj mu druga strana pru­ žila dovoljne garancije, za sigurnost nje-' govih trupa. Međutim kako javlja »Temps« u isto vrijeme napao,je jedan odio od 400 šerifskih konjanika francuske predstraže, koje su se morale povući. U isto vrijeme pripremao se i je­ dan napadaj na čete duž ceste DamaskBejrut. Pošto je osim tog bdo javlje­ no, da se od sjevera približuju turske ćete, u pravcu na Hateb, morao je francuski zapovjednik poduzeti sve potreb­ ite mjere, kako bi spriječio, da nebi njegove čete došle u nezgodnu poziciju, te bile napadnute od Arapa sa juga, a od Turaka sa sjevera. Iz tog razloga dne 23. jula francuske su čete napale neprijatelja, te ga bacile natrag, kojom su prilikom zarobile 50 ljudi, 2 oficira i 1 top.. Glavni dio četa emira Fejsala za­ uzeo je pozicije nedaleko Damaska, te je htio tamo da jirkosi francuskoj .voj­ sci. NO francuske su čete poslije krat­ kog boja potpunoma pobijedile neprija­ telja, oduzele fiiu 9 topova. 25 strojnih pušaka i velik ratni materijal. Za vrije­ me boja, pao je i ratni ministar emira Fejsala Jusuf Azm. Nakon što je sada ; slomljen otpor četa emira Fejsala. tre­ i ba se- pobrinuti, da Sirija bude upravlja­ na na jedan način, koji se slaže sa inte­ resima arapskog stanovništva. Treba I napomenuti, da je u tom pogledu upra­ va emira Fejsala bila veoma rđava. te da nije vodila računa 0 pravima pučan­ stva, koje je imalo da podnosi terete velikih poreza. ___ (»Obzor«)’ Regent u posjeti kod Njeg. Veličan­ stva. Prestolonasljednik regent Alek­ sandar otputovao je u Topolu i Aranđelovac.. da posjeti svoga oca kralja Petra. • Deputacija iz Vojvodine. U Beograd doputovala je deputacija uglednih vlas­ nika velikih posjeda iz Vojvodine. De­ putacija bila je kod, ministra za agrar­ nu reformu dra Krizmana i umolila ga. da se daju pod zakup najprije zemljišta državna, crkvena i općinska, zatim gro­ fovska imanja, a tek poslije tog zem­ ljišta onih, koH svoju zemlju sami ob­ raduju. 1 VANJSKI POLOŽAJ. Borbe u Trakiji. Carigradski dopis­ nik lista »Dayli Express« javlja: U oko­ lici Drinopolja nastavlja se borba. Ot­ por Turaka u istočnoj Trakiji bio je br­ zo slomljen. Grci kane opkoliti Djefars. koji leži između Drinopolja i Kirklise. Grčko topništvo razbilo je turske utvr­ de na Marici. Politički pregled Politika« javlja, da su demokrati izni­ jeli u pregovorima i pitanje predsjed­ nika parlamenta. Parlamentarna zajed­ nica stoji na tom stanovištu, da se to pitanje ima riješiti u parlamentu' glasa­ njem. Ona ne tmže dopustiti provizo­ rij, da u parlamentu predsjeda jedan mačku vojsku, koja je pripravna da se s njima združi. Ruško-Hnski pregovori. Prema brzo­ javci iz Helsinforsa. finski je ministar izvanjskh posova primio vijest, da su ruski mirovni delegati za rusko-tinske pregovore otputovali iz Moskve u Jurjevo, gdje će se pregovori nastaviti. S rusko-poljskog bojišta javlja polj­ ski generalštabni izvještaj, da su Rusi probili poljski položaj na Narevu. Pinsk je napušten. Austrija proti Madžarskoj. »Edeuburger Tagblatt« javlja« da se protiv Ma­ đarske sprema jedan vojni komunistič­ ki napad. Kod Bečkog Novog Mjesta radi komunistički vojni štab na organi­ zaciji četa za upad u Mađarsku. Izvršni odbori ovog štaba rade još u Beču, Lisingenu i Badenu. Rddnički bojkot piotiv Mađarske smatrale kao predigra ovim događajima. S ovim dovode u vezu velike transporte oružja i muni­ cije koji su posljednjih' dana raziMjetj iz Beča i okoline. Građanski rat u Irskoj. Zadnje vijesti iz Belfasta glase prilično pomirljivo. Tamo su komandirane nove čete. U bo­ jevima, koji su bili u. srijedu palo je oko 20 ljudi, ali se drži,- da Su nekoliko mrtvaca kradomice odstranili. Ranjenih je bilo preko stotinu. Državni tajnik za Irsku izjavljuje, da će poduzeti sve što­ god bude bilo moguće, da se dovrše bo­ jevi. Čete nijesu zato, da krste narod, nego dazspriječe građanski rat. Ćete Kemal paše uskraćuju posluh. Kako javlja dopisnik »Tempsa« iz Lon­ dona čete Mustafa Kemal paše ne će više da slušaju njegove zapovijedi. Po nekojim vijestima Mustaia Kemal paša naredio je svojim četama, da navale na Armence, ali pošto šu njegove čete pot­ punoma desorganizirane ima malo vje­ rojatnosti, da će mu to uspjeti, pobijedi- ; Kako Francuzi otpremaju čete u Polj­ ti Armence. Doznaje se. da su u nekosku. »Frankfurter ^eitung« javlja iz za­ jim »krajevima Male Azije već obrazoposjednutog područja, da Francuzi već vane protuvlade. 10 dana spremaju ekspediciju u Poljsku pod izlikom, da će zamijeniti Cehe u Raskol medu turskim nacionalistima? »Temps« javlja iz Carigrada, da je me­ Gornjoj Šleskoj. Francuzi nastojaće đa ishode prevoz četa diplomatskim pu-» đu turskim nacionalistima pukao raz­ tem. ako bi im se činilo, da to odgova­ dor. Zapovijed za pohod u Armeniju otra političkom položaju. • klonila je momčad uskrativši posluš­ nost. Preko 2000 pobunjenika domoglo Bojevi u Kini. »Times« prima vijest se utvrđenoga mjesta Karuma. iz Pekinga, da se tamo čuje pucnjava Francuzi su ušli u Damask 25. o. mj., 1 gdje je sastavljena nova vlada. pa vršena je pod rukovođenjem talijan­ skih oficira. Upadača ima oko hiljadu. Dalje je utvrđeno, da su talijanski ae­ roplani. koji su se vidjeli nad našom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. granicom i nad Cetinjem, pošli iz mje­ Vlada će biti sastavljena ovih dana. sta Koplika. na sjevernoj obali Skadar­ Posljednji izvještaj o pregovorima pred­ skog jezera na teritorij Albanije. Naše stavnika pojedinh stranačkih grupa koje snage pristižu. Neprijatelj popušta i ko­ imadu ući u buduću vladu, označuju se leba se. Po dosad pribranim glasovima u stanovitim političkim krugovima po­ upadači su počinili mnoga zvjerstva i voljni!^ tako da bi do obrazovanja vla­ pljačke. Borbe se još vode. Upadači ude došlo još danas. potrebljavaju topove i mitraljeze. Jedan talijanski aeroplan pojavio se na bojiš­ Zadaća nove vlade. U političkim se tu u četvrtak pred podne i odmah iškrugovima tvrdi, da bi nova vlada od­ čezao. mah poslije votiranja izbornog zakona imala da označi i dan izbora, koji bi se Trupama albanske vlade u Tirani ko­ raspisali u prvoj polovici mjeseca no­ je su izvršile upad na našu teritoriju, vembra. komanduje Hasanbeg Bušati, koji je od bairaktara iz Kastrati i okolnih pleme­ Sporazum ometa — agrar. U četvr­ na tražio besu, da ga ne će napasti dok tak u 10‘/. časova sastali'su se u pred­ on vrši operacije protiv nas. Nije dobio sjedništvu ministarskog savjeta Vesnić besu. Naprotiv bajraktari su izjavili da i Ninčić s jedne, a Drašković i Pribiće­ не odobravaju napad na Jugoslaviju. I vić s druge strane. Ponovno su prešlt visoki dostojanstvenici tiranske vl^de svit .pitanja ko.-a su u vezi s krizom i u Skadru i okolini otvoreno priznaju obrazovanjem nove vlade. Konstatovagrešku, koju je učinila albanska vlada no je da još nije postignut sporazum ovim neizazvanim i nepromišljenim na­ u svima tačkama. a da naročite teško­ padom naše teritorije. Prema dosadaš­ će zadaje pitanje agrarne reioime. njim rezultatima istrage o upadu trupa Tko je krivac. »Samouprava« donosi I albanske vlade na našu teritoriju komintervju St. Protića u kojem se veli, da ■ promitovani su osim Hasana Bušati još Pribićević nije bio ni lojalan ni pošten, | •i mnogi visoki činovnici vlade, "kao Đešto kod posljednje parlamentarne sjed­ mal efendija, kadija u Skadru. Seredi. nice nije obavijestio vladu 0 svom ko­ podprefekt Skadra i Man Hot. podpreraku premda je to u ministarskom vije­ fekt Velike Malesije. U izgledu je da se ću obećao, da će učiniti prije sjednice. otkriju imena i drugih dostojanstveni­ Pribićević je imao o svom koraku ili ka albanske vlade. obavijestiti Davidovića ili istupiti iz vla­ Na 25. o. mj. trideset je Arnauta na- . de. Čitavoj je ovoj ministarskoj krizi palo sa tri strane karaulu Krstac, za- | kriv Pribićević i njegova politika. padno od Struge, ali su odbijeni. Gubi- | taka nije bilo. Kompromis u agrarnom pitanju. Na sastanku Stojana Protića i dra Kriz­ U smislu odluke mirovnog ugovora mana za riješenje agrarnog pitanja, — u četvrtak smo ispraznili Spilje i Su­ kako se u kompetentnim krugovima botu. tvrdi. — izgleda, da je Protić voljan Okršaji na madžarskoj granici. U čet­ da primi predlog Krizmanov za uvedevrtak su mađarski vojnici kod Bikeznje agrarnih administracija, te će tako da napali na našu vojničku patrolu, -a vjerojatno i Protić pristati na to, da se kod Hošuhetenja napali su žandarmeproduži zakupni rok od jedne na četiri risku patrolu. Poslije kratkog puškajgodine. Samo u pitanju begluka (član­ ranja Mađari su se povukli. Na našoj ka 6. i 7. agrarne reforme) nije još po­ strani nema gubitaka. stignuta saglasnost. te će se razgovori o tome nastaviti. Izbor predsjednika parlamenta. »Nar. Borbe na albansko] granici. S trupa­ ma albanske vlade u Tirani, koje su upale na našu teritoriju vodi Se upor­ na borba. Upadač je prodro do sela Buksani Ekica južno od Tuzija. Upadači ■imaju mitraljeze i topove. Po nesum­ njivim podacima pprema’ upadičkih tru- potpredsjednik. Ovo je pitanje tim važ-1 nije, što u vrhovni odbor za izbore ula­ zi predsjednik parlamenta i oba potpred­ sjednika. Страна 3. Azerbejdžan u boljševičkim rukama. »Times« doznaje iz Cđrigrada, da se Azerbejdžan nalazi posvema u rukama boljševika. topova i strojnih pušaka. Drži se da kitajske čete bježe pred četama iz Mukdena. Peking je opkoljen sa svih stra­ na. Pobjedonosni generali odbacuju sva­ ke pregovore. Naši dopisi Rusija dolazi na mirovnu konferenci- I. ju. Sovjetska vlada izjavila je Engles­ koj, da pristaje da učestvuje na kon- ! ferenciji mira u J-ondonu. Povodom oZvomik. ц julu. ♦ og odgovora Llyd George je izjavio Teror kancelista Rogića. čitajući u Millerandu želju, da s njime konferiše. »Pravdi« članak, koji prikazuje brutal­ Millerand je otputovao za Bulonju u no kžnajavanje trgovaca u Mostaru ra­ pratnji Focha« gdje će se sastati sa di otvaranja radnja na istočno-prav. Lloyd Georgeom. praznik »Vidovdan«, dade mi povoda, da prikažem. da je teror u Mostaru kud Francuska i Rusija. Kako saznaje i kamo zaostao za terorom, što ga je »Journal« iz Londona, francuska je vla­ da zadržala slobodne ruke, hoće li su­ provodio naš »sreski upravitelj« kanceiista Rogić, inače gorljivi komunista. djelovati na konferenciji sa sovjetskom Narodna priča veli: kad Ciganina zapavladom ili ne. ne 'carstvo, najprije objesi svoga'vla­ Rusija proti Češkoj. — Boljševički stitog oca. Tako isto kada je kanceli­ list u Helingforsu (»Komunist«) u 170. sta Rogić postao »sreski upravitelj«, broju donosi ovu izjavu Radeka o na­ odmah je počeo provadati takove zulu­ mjerama sovjetske vlade: Naši neprija­ me. kako tp može činiti samo jedan netelji osim plemićske Poljske jesu Litva vaspitan i neubrojiv čovjek. Ovaj se čo^ i Čehoslo va č k a. gdje vlada straš­ vjek. dug dva metra, sa mrtvačkom fi­ ni bijeli teror. Za kratko vrijeme daćegurom kao- kostur, toliko uobrazio, da 1110 Vilnu Litvi, te ćemo ujedno stvo­ od svakoga očekuje, da ga mora prvi riti litavsku sovjetsku republiku, kojoj pozdraviti, jer spram sobom ne vidi ni­ će stajati na čelu Kapsukas Mickiewicz. koga, jer nije šala jsreski upravitelj«. Sto se tiče Češke, to ćemo nakon os- I Na Vidovdn dao je po telalu proglasiti, lobođenja Poljske poći u,Prag, gdje nas da cijela čaršija' do pola dana mora poziva narod, o čemu imamo dostatne biti zatvorena, čemu se je svatko 1 po­ razloge pogledom na događaje u Kladkorio, znjaući što ga sve može stići od nu. Predsjednikom Češke postade Muna jednog Rogića. koji se sam naziva »steili dr. Šmeral. Masarik nije više popu­ skim upraviteljem. Vjerujući telalu po­ laran. jer se u očima čeških radnika slije pola dana netko u 3. a netko u 4 kompromitovao sa svojim reakcionarsata otvori dućane, ali na sveopće zastvom. Posve smo uvjereni, da će Се- i čudenje budu pozvani pred »poglavisi drage volje pristati na sovjetsko utog« gosp. Rogića koji ljude bez pita­ redenje države«. nja i obrane osuđuje globom po 200 K. Njemačka i Rusija. Po svom položaju J ne dozvoljavajući zakonitog roka, da Nijemci obraćaju svoje oči sa zapada | mogu uložiti utok (kada bi on taj zakon poznavao). Ne mislite, da je telal mož­ na istok, te se od onuda nadaju pomo­ ći. *Га njihova nada porasla je usljed - da pogrešno izvršio zapovijed gospo­ dina »velemožnog« kanceliste. pardon posljednih događaja ‘ između Poljske i I Rusije. Nijemci su uvijek simpatično I »sreskog upravitelja« Rogića. Telal je gledali na uspjeh boljševika, te je i sam : dobio od oblasti napisano na cedulju, Ludendorf priznao, da je boljševička , ali to nije ništa jjomoglo. te je dapače propaganda Ljenjina započeta pod pro- j i telala kaznio isto kao i druge, ma da se je branio sa napisanom ceduljom. .tektoratom njemačkog generalnog šta­ ba. Nijemci su se tom revolucijom slu­ Mi se ne čudimo Rogiću, za nasilja žili kao obranom protiv neprijatelja, na­ što ih čini, ali se čudimo okružnom na­ dajući se-pri tom, da će boljševički val čelniku g. Otudiću. što osoli pamet predsjedniku vlade g. Dru Srškićil, da moći zadržati pred svojim granicama. Prema priznanju Ludendorfa. Nijemci preda vlst ovom nevaspitanom čovje­ su se u tom malo prevarili u računu.. ku. jer ga gosp. Dr. Srškić sigurno nije poznavao, te sigurno on ne bi tu pogre­ Uza sve to nastoje, da izvuku što veća šku. bolje reći sramotu, počinio, dočtm korist usljed poraza Poljaka. Kad bi kako čujbmo i čitamo, u novinama od boljševici mogli prijeći preko cijcie Gradića se može očekivati svašta ј još Poljske, naišli bi na neoficijelnu nje­ �većih sramota i protuzakonitosti, jer iz­ i niku vlade, da mu se povjeri uprava gleda, u Grudića glavi se sastoji svo i ovakog važnog kotara, kao što je poštenje samo u istočno-pravoslavnim. i Zvornik. Makar to bilo i privremeno, ipak je jedan nečuven Skandal, zbog Np. koji smo suđeni bez prava na utok, mjesmo se smjeli žaliti na višu vlast, . kojega se krnji uglčd vlasti. Ako je mona okružno načelstvo, jer znamo, da je j гао biti zamijenjen musliman predstojRogić Grudićev čovjek, pa što Rogić ’ nik, zar se nije mogao telefonski po­ zvati je'dan predstojnik iz Tuzle, koja rekne, rekao je i njegov Grudić, a na ih je u zdravlju Grudićevu puna, a ako vladu nismo smjeli, jer smo se bojali osvete ovog nadriinteligencije Rogića. ■ *se to nije htjelo, ima kod nas'još jedaii drugi kancelist, vrijedan, inatljiv i če­ Sto on javi Grudiću, to je kao sveto; a stit,'a osim toga stariji, pa zašto nije kako Grudić javi vladi jest isto, a mi smo siromašni obrtnici, pak bi nam se I mogao on biti privr. upravitelj? Bezmalim moglo naškoditi. Pošto ova dvo­ , beli zato, što je l+atolik, a osim, toga jica »velemoža«, ne biraju sredstava, i ne miriše fanatičnim Grudiću. Rogić, kada se osvećuju, osobito muslimani­ | istočno-pravoslavni, Bože zakloni, da je ostao dulje, narod bi u сгпђ zavio. ma, morali smo pfetrpjeti ovu nečuve­ nu kaznu, ali ipak ne mogosmo odo­ Novi predstojnik g. Milišić za sada ljeti, da se ovaj Skandal ne čuje i ne izgleda pristupačan, ako ne .nasjedne ostane kao lokalni događaj. Ovaj neudošaptaču Rogiću, te ga on ne skrene brojivi kancelist Rogić prije nego će sa pravog puta, ali se nadamo, da će postati »upravitelj kotara« lumpario je brzo proučiti karakter ovog neubrojisa jednim Ciganinom sviračem u bludivog čovjeka. Molimo naše vodstvo, da lištu do zore. Račun je platio Ciganin, pokuša uvjeriti mjerodavne faktore, da pa kada se je sutra dan otrijeznio, za­ se ne može dalja trpjeti vječito beza­ traži od druga Rogića, da mu plati ma­ konje abnormalnih budi, te neka mjekar pfila troška, ali Rogić pograbi Ciga­ lodavni faktori utuve u glavu Grudiću nina i obori ga na zemlju. Tukući ga i jnegovim konfidentima, da se ovakim oblije Ciganina krv, našto se sakupila " sistemom progona i nasilja ne može vla­ silna svjetina, jer je bio pazarni dan. dati. Mi muslimani ne ćemo pod tero­ Iz toga uvuče ga u zgradu policije i rom i nasiljem slvaiti Vidovdana, kao nastavi opet tući. Ovaj skandalozni pri­ ni drug:ii tuđili svetaca, a ne tražimo. zor je prouzrokovao zgražanje i opće : da tko naše slavi. Neka svatko slavi negodovanje. Napokon se iz mase usu­ svoje, a mi poštujemo svačije. Tražidi ovdašnji ugledni građanin i općinski mb, da se Rogić pozove na odgovorvijećnik gosp. Avram Levi. koji uniđe ‘ nosi za svoja protuzakonita djela i eku zgradu policije i prosvjedova proti semplarno kazni, pa ma bio ne znam ovog mrcvarenja upozorivši, ako je što I čiji ljubimac, jer ako ga bude narod kakriv, da proti njega ureduje po propi­ i žnjavao, biće mu malo tješnje, a vara sima zakona i naredaba, a taki postu­ i se svatko, ako misli, da ćemo mi popali, da Mjernu ne prisotji. Ovo je pro­ i činiti pogrešku kao za vrijeme Austriizvelo u gradu opće negodovanje; ali ■ je i početi seliti u Aziju. Mi smo patpuŠta mislite, šta se tada tek dogodilo?! 1 no svjesu'. suda ovi postupci smjera­ Pijan Rogić se ispravi sa svojom mrt­ ju, ali nema sila, koja će nas natje­ vačkom figurom, te se izdere na Levirati, da se odrečemo svoje vjere, pa ja: »Marš napolje, inače ću vas zatvoda slavimo tuđe svetkovine. Ako će eriti!« Zastiđeni gosp. Levi, viđavši, da se jedan dan slaviti kao državni blag­ pijana glava ne tiosi bajraka i da mu dan. taj ne smije nositi ime Sv. Vida, se zbilja rtiože i dogoditi ta neugodnost, za ,<oji je propisana i posebna molitva udalji se, ali za pobješnjelog kancelista i crkveni obred, ako se traži i od nas to nije bilo dosta, nego kako čujemo muslimana, đa slavimo taj dan. denuncira Levija i optuži radi smetaU budućem pismu osvmućemo se na nja oblasti u službi. Šta se kasnije do­ oporezovanje i na način pobiranja pogodilo i kako se je taj Skandal svršio, reza. Mučenik. zna najbolje pričati gosp. Avram Levi. Ovaj skandal kanceliste bio je dobro poznat gosp. Grudiću, pa ga ipak nije smetalo, da predloži Rogića predsjed- Šaljite odmah pretplatu Centralna drogerija Braća Šal\inagić WilhElm F. Tiefenbach i drug Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNiCA HAMDIJE KOPČIĆA li I preporučnje tvoje bogato stovarište <i svib vrsta papira, - kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se - • obavljaju brzo i točno. <» X Cijene umjerene. < Ф Sarajevo, štrosmajerova ul. Tel. 619 ' X U Bpoj 181 Br« .ПРАВДА* — „PRAVDA* -трана 4. Sirana Osijek I. uvoz i izvoz kentički tehničkih proizvoda Preporučuje pa veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100%, i 128’/<>. dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bieizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. 1 Domaće vijesti i ■ 1 I Iz »Merhanieta«. Opazilo se je da u zadnje doba mnoge osobe, koje dobiva­ ju ođ »Merhameta. potporu, po čaršiji prose i kazuju da samo dobivaju od ovog društva po 10—15 kruna mjeseč­ ne potpore, što ne odgovara istini. Dru­ štvo »Merhamet« Izdaje 820 potpora redovnih mjesečno, osim izvanrednih. Najmanja je pbtpora mjesečna 40 K, a najviša 200 kruna. Društvo »Merhamet« daje samo onim siromasima potpore, za koje je drutšvo-točne podatke dobilo, i po samom se društvenom odboru, na licu mjesta ustanovilo da su za rad nesposonbe, i da su bez sredstava. Novi fakultet u Zagrebu. Po jednoj najnovijoj uredbi otvoriće se na zagre­ bačkome upiverzltetu fakultet za trgo­ vinu i obrt. Redovni slušaoci mogu bi­ ti samo gimnazijski maturanti i apsol­ virani đaci trgovačke akademije. Pre­ davanje će trajati šest semestara. Lovačke karte. Jvljaju iz Beograda: Po naređenju ministarstva šuma i ru­ da ne će više izdavati lovačke karte policijske vlasti, već savez lovačkih udruženja i šumske uprave. U isto vrijeme propisane su i nove cijene lovač­ kim kartama. Za lov u cijeloj kraljevini plaćaće se 50 dinara godišnje, za lov u okrugu 30 dinara, a u srezu 20 dinara. Udruženje Jugoslavenskih Inženjera i Arhitekta priređuje lia dan 2. augusta o. g. u 'I, 9 ria večer u svom domu oprosno sijelo u počast nekolicine za Udruženje zaslužnih; članova, koji radj imenovanja drugim nadleštvima ostavljaju naš grad. Prije sijela biće u 7 sati vanredna skupština radi izbora novih funkcionara- da su ih sigurno ubili pljačkaši i njiho­ ve komšije. Nakon pola sata pozvao lile po podvorniku kotarski predstojnik gosp. D. Stevanović i u prisustvu Filipa "MihoIjevića, koji me i prijavio, počeo me is­ pitivati kako ja smijem g-.voriti. da su muslimane u Fatnici pobili Srbi. Ja sam to pobijao i htio sam navesti i svjedo­ ke, ali me predstojnik ne htjede saslu­ šati nego me zatvori , nakon 24 sata pozvat me preda se komesar i osudi me na đva dana zatvora bez sasluša­ nja mene i mojih svjedoka. Moj je zat­ vor uslijedio sigurno zato, da se dadne važnost F. Miholjeviću, koji je pobjedo­ nosno uzviknuo, kada je izlazio iz ko­ tara; neka znadu siolačke halijeko sam ja! Mene se ne tiče što g. predstojnik vjeruje F. Miholjeviću i što mu poka­ zuje službene depeše, ali držim, da bi gospoda, koja nam pričaju o bratstva i ravnopravnosti, trebala da poduče i ove ljude i da im izbiju iz glave uvje­ renje, da smo mi muslimani roblje za prodaju. Ovo iznosim pred javnost, kao jedan dokaz više kako se Jednom »bratu« vjeruje đa se drugom sudi, a ja ću naći način, — ako bude pravde — da pri­ bavim sebi zadovoljštinu. Stolac,'' 16. jula 1920. ./ Jilsuf NikMć. ) * PRIPOSLANO. Jesmo 11 ravnopravni? Na 5r jula došao sam pred ovdašnju ! kafanu »Balkan« gdje je došao i Filip i Miholjević iz ovdašnjeg kot. ureda, te nastavio pričati đa su muslimane u Patliiti ubila dva muslimana i jedaii pravo­ slavni, a to da mu je kazao ovdašnji predstojnik. Na to sam Miholjeviću od­ govorio, da u tu vijest ne vjerujem i ) * PR1POSLANO. Gospodin, Jozo Miljak poriče moje navode iznešene u »Pravdi« br. 74. gle­ de izazivanja i vrijeđanja s njegove strane, te se poziva na seljane musli­ mane, da sam ga zlobno obijeđio. Pošto je u 76. broju »Pravde« ured­ ništvo uvažilo njegovo poricanje i da­ lo mu zadovoljštinu, primoran sam ja­ vno, da mu rečem, da su moji navodi sasvim istiniti i da ću mu sve na sudp dokazati sa vjerodostojnim svjedocima. Njegovo pozivanje na neke muslima­ ne ne će biti od velike važnosti, kad se uvaži da su oni protiv mene zlo ras­ položeni i da će iz mržnje i neistinu protiv mene govoriti i svjedočiti. Sarajevo, dne 29. jula 1920. Mehmeđ Kulašin. I •) Za pisanje i sadržaj članaka pod I- ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo. •) Za stvari pod ovom rubrikom ur’ednišivo ne preuzima ni u kojem slu­ čaju odgovornosti. • ' ' : : I I — Ko žali da mu ponovno Šaljemo list neka od * mah poSalje dug i novu pretplatu. STAN sa koštom može oobiti učenik ili uče­ nica muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji i neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega „Merhameta". OGLASli U .PRAVDI *! imaju najbolji uspjeh, je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda” list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da ogiašuje u ,,P r a v d i“ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 11,OOđ.OOO. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. -* Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. т Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavila sve bankovne poslove neibrie i najpovoljnije. /ii Odgovorni uraMk: F. SniniM, ИМЛ: LWraM ОЛ<и 4M <D Rinmrth D. K №. KaM. Umi— � https://kolekcije.nub.ba/files/original/96e0212bc7ac55572d9ccaaf748eb2db.pdf f513a85d773566b7552b9830a32bf21d PDF Text Text Poštarina u »»tovom plaćena. POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. 308 Broj 79 (184) Grudićevi kurbani. Žalosni događaji, kojima je obi« lovala Hercegovina i istočni kraje« vi srednje Bosne, prenose se i u pi« tomu Posavinu. Zašto? Odgovor je na dlanu: Jer je tuzlanski okrug u rukama jednog skroz naskroz ne« sposobnog upravnika, koji niti ima smisla za upravu, niti osjećaja za objektivnost i pravednost. Mi smo silesijom primjera dokazali, da ok« ružnik Grudić nema ni talenta ni formalne kvalifikacije (nije vidio ni sedmog razreda srednje škole!) da gpravlja ne okrugom, nego ni jed« nim srednjim srezom. No vlada ga uza sve to drži i provodi sve nje« gove prcdloge. Da ne spominjemo drugih njegovih čina, istaknućemo samo činjenicu, da je za kratko vri« jeme svog službovanja razjurio go« tovu sve činovnike muslimane, od manipulativnih pa do upravnih, a nimalo mu ne smetaju Krstići, Тт« bojevići i ostali zvani i nezvani. O policijskom komandantu Ču« purdiji pisali smo u više navrata, naravno uzalud. Grudić ga štiti i gura naprijed sigurno radi toga, što je pridonio »ogromnom« broju sto i pedeset tuzlanskih građana, što Grudiću potpisaše požnatu pouzda« niču i blamiraše ga pred svakim pa« metnim čovjekom. Eto o tom i tak« vom čupurdiji moramo da ponovno pišemo i da po deseti put prosvje« dujemo proti držanju ovakih nes« posobnih zvaničnika, radi kojih pa« daju i mrtve glave. O Čupurdinom haračenju dobismo naime ova dva brzojava: ж V ■ Jf* . Sarajevo, četvrtak 5. avgusta 1920. (21. zilkade 1338.) upravnika na poduku, jer će inače i u Posavini nastati stanje kao u Hineći. Prenite se i dođite sebi, gospodo! Sarajevo, 4. augusta. Pod naslovom »Suđenje odmetni« cima — zlikovcima« dostavlja naš presbiro ovo saopćenje: »Pred ne« koliko dana uhvaćena su dva opas« na odmetnika«zlikovca, Jovan Ra« čić iz Zijemlja (Zimlja!) Žrez mo« starski i Đoko Šiljegović iz Budi« savija, srez nevesinjski. Odmetnuli su se 24. februara o. g. i za pet mje« seci izvršili su pet zločina grabeža, od kojih su dva vezana umorstvom t r i lica. Ovi isti zločinci razboj« nički su napali i opljačkali — g e« nerala Terzića i drugove 28. Uređuje FEdikcioni odbir. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni Godina 11. marta o. g. Nakon predizvida u i skupštinarima na brojnom odazivu. Mostaru predao je državni tužilac j Kot. predstojnik dr. Politeo nije obojicu na suđenje prijekom sudu mogao, a da govorniku ne upadne svojim neumjesnim primjedbama. u Nevesinju, koji je danas otpo« Iza toga je uzeo riječ g. muftija čeo suđenje. U predistrazi su zlo« Cinci većinom tajili zlodjela, ali ih ,Maglajlićiu kratkim potezima iznio cilj naše organizacije, njenu terete očevidci, koji su ih prepo« potrebu i vidnu korist po b. h. mu« znali. Rasprava će biti dovršena, slimane. Naročito je govorio o po« po svoj prilici, u četvrtak. Zlikovci trebi stranačke discipline i zahvalio su mladi ljudi od 23 godine«. Ljubušacima na uzornom i odvaž« Prvo, bi nas interesiralo znati: nom držanju i u časovima najteže kad je to proglašen prijeki sud u borbe. U polovici govora prekinula Nevesinju i radi čega? A on« da ne bi ništa škodilo, kad bi pres«/ ga je deputacija djevojčica sa veli« kim kitama cvijećai pružila dirljiv biro službeno povukao vijesti, koje prizor. Iza njega je urednik Kor« su lansirane o tobožnjem sudjelo« kut izvijestio o političkom položa« vanju muslimana pri napadaju na ju i radu našeg predstavništva, os« generala Terzića. vrnuvši se naročito na agr. pitanje Toliko bi se valjda moglo očeki« i prikazavši svu apsurdnost »demo« vati od naše pokrajinske vlade. kratskog« naziranja na ovaj vrlo važni socijalni problem. Razlaganje naših delegata primljeno je na zna« nje burnim odobravanjem. Iza toga je Jusuf ef. T a n č i c a stavio predlog, da se skupština so« lidariše sa postupkom Korkuta prilikom Kruljeva dovlačenja u Be« ganizacije, neka vide naši dušmani, da se ne damo gaziti, da smo spre« govu džamiju. Predlog je jednogla« sno usvojeni time je skupština oko mni svi za jednoga, a jedan za svi« 5 sati završena. ju, da smo pripravni na borbu i žrtve, jer hoćemo da ostanemo ov= Prenoćivši kod gostoljubivog Za« dje, jer hoćemo da živimo kao image Konjhodžića, delegati su su« ljudi. tra dan oko 8 sati krenuli put Čap« Pripravljajte predavanja, spre« ljine, ne mogavši sklonuti tamoš« majte sijela, zabave i teferiče u njih uglednika, da odustanu od korist organizacije i njezina izbor« pratnje. Pred podne su prispjeli u nog i nakladnog fonda, s čime ćete Mostar, gdje su na stanici pozdrav« osigurati buduće izbore, da nas ne Ijni od strane članova mjesnog od« zateču nepripravne, jer o rezultatu bora i drugih odličnika i burno ak« lamirani od strane velikog broja predstojećih izbora zavisi naš op« stanak. Sve je zinulo na nas, sve se građanstva, koje bijaše izišlo na okrenulo proti nama, te se nema« stanicu. Otsjeli su kod g. Mujage Komadine, a u 5 sati je održana mo u što uzdati nego u Boga i u svoje mišice. VELIKA SKUPŠTINA U MO« Gajret braćo! STARU • Spremajte se za dan naše organizacije. Računajući od današ nema više nego dvadeset dana do'Kurban baj« rama. Svaki se musliman veseli U« jepim bajramskim danima, dok se članovi i privrženjci Jugoslavenske Muslimanske Organizacije vesele dvostruko, jer će drugi dan bajra« ma slaviti uz bajramske blagdane i dan naše organizacije. Taj dan će biti dan narodnog slavlja, narod« nog veselja, dan bratske ljubavi i solidarnosti, kada treba da musli« mani pokažu, da su sposobni za ži« vot, jer su složni, jer su jedinstveni. Braćo muslimani, članovi i prista« še naše organizacije! Stavite se na raspolaganje svojim mjesnim od« borima, stupite svi u akciju i pro« slavite što ctostojnije dan naše or« Bjelina, 30. jula. Na 28. ov. mj. u noći napali-su Jovo zvani Šiljak sa policijom na Abdulaha Salihovića isprebijav« ši ga tako, da se mora od uboja u kože zavijati. Oteto mu tom prili« kom hiljadu dinara. Sinoć* u op« hodnji na zapovijed kapetana po« licije Čupurdije ubijen iz pušaka Šemso jedini sin Huse Selimovića. <1 4. (Nastavak) Iste večeri iz pušaka raniše tri pu< Mjesni odbor u Ljubuškom oče« ta Avdu Bećarovića, prebivši mu kivao je naše delegate u četvrtak nogu i upalivši štalu Avde Zuhri« izjutra, pa mu je bilo vrlo žao sto­ ća pucajući na ranjenog. Sresko na« je kasno saznao za izmjenu raspo« čelništvo poduzelo je enegične mje« reda te nije mogao izvesti naumlje« rc. Policija pritvorena. Molimo o« nog dočeka. »Mi smo svoji, reče bavijestite radni odbor. Dopis sli« Maglajlić, pa mi nije baš ugodno, što Mjesni odbor. jedi. se svijet zahmetio. Delegati su bili gosti predsjednika mjesnog odbora Bjelina, 2. augusta. naše organizacije, g. dra Hasan ef. Po policiji teško ranjeni Avdo Mahića, kpd kojeg su se vrlo ugod« Bećarević danas kod operacije pod« no osjećali, a sutra su zajedno s Dumišić. legao ranama. njim i članovima mjesnog odbora o« tišli u ubavu Vitinu. Vitinjani su Pitamo zemaljsku vladu: šta zna« ih primili osobitom srdačnošću i če ovake provokacije i kad će uči« veseljem. Svi su izašli u susret, i« niti kraj Grudić=Čupurdinim nepo« mara je držao topao pozdravni go= dobštinšma? Hoće li g. Petrović o> vor a male su djevojčice također tezati dotle, dok padne još koja učinile svoje, uručivši mufti efendi« ji više lijepih kita cvijeća. Nakon žrtva njihove nesposobnosti i bje« somučnosti? Ne gonite mak na ko« odmora održan je sastanak u bašči Mehmedalibega Kapetanovića. Taj nac i povucite ovog nesposobnog Iz naše organizacije Naše skupštine u Hercegovini ■ ______________________________________________________________ ZBOR U VITINI bijaše nešto bratsko, nešto toplo i intimno, a otvorio ga je g. dr. Ma« hić toplom dobrodošlicom deleg»i« ma i bratskom zahvalom svima u« česnicima. Iza toga je mufti efen« dija opširno govorio o ciljevima i radu naše organizacije, osokolivši skupštinare na izdržljivost i ustraj« nost. Odgovorio na sva pitanja, ko« ja su mu stavljena i dao optrebna obavještenja. Po zaključenju zbora delegati su razgledali ovaj krasni i ubavi kutak naše Hercegovine, a zatim su se oko 11 sati vratili u Ljubuški, ispraćeni na vrlo lijep na« čin. Isti dan oko 3 sata održana je SKUPŠTINA U LJUBUŠKOM u dupkom punoj dvorani tamoš« njeg hotela. Otvorio ju je predsjed« nik mjesnog dobora, g. dr. Mahić, zahvalivši delegatima na posjeti i koja je održana u dupkom punim prostorijama »Hrvoja« i kojoj je moglo prisustvovati oko 1.501) ljudi. Premda je bilo doba najvećeg polj« skog rada ipak je skupštini prisus« tvovalo kojih 200 seljaka. Skupsti« nu je otvorio predsjednik kotarskog odbora g. Mujaga Komadina, pred« loživši za predsjedatelja g. Maglaj« lića, koji se burno pozdravljen za« hvaljuje na izboru i daje riječ taj« niku mjesnog odbora g. Makiji Će« maloviću, koji u kratkim potezima prikazuje rad mjesnog odbora. Organizacija stranke, reče g. Će« malović, provedena je početkom 1919., a koncem iste godine proši« rena je prema proglašenim statuti« ma. Ističe dobru stranačku discipli« nu naročito braće težaka, kojih ni« kakvo rovarenje nije moglo otuđiti od organizacije. Podvrgava kritici . držanje jednoga dijela građana, ko« ji rado kritikuju a ništa ne rade, te se iz nekih neshvatljivih razloga ne će da priključe islamskoj zajednici. Politički rad obiju odbora (kotar« skog i gradskog) sastojao se u dije« lom uspjelim, a dijelom neuspjelim intervencijama kod oblasti. �birana 2 Стран* Kulturno socijalni program orga« nizacije provađaju postojeće musli< manske korporacije. Mjesni je od« bor sastavio i predao odjelu za soci« jalnu politiku preko 150 molbi za potporu muslimanskoj ratnoj širo« čađi i to još u novembru prošle go« dine, ali još do danas nijedna mol« ba nije riješena. Nakon tajnikova izvješća, uzima riječ sam predsje« datelj Maglajlić i u duljem govoru izvađa slijedeće: Da smo se grupisali na konfesio« nalnoj bazi uzrokom je pristranost, nasrtljivost i intolerancija mnogih naših sugrađana Srba pravoslavnih, te jedan doAskrajnosti šovenski i koruptivni sistem uprave. Odmah uz prevrat i nakon prevrata uperen ni najveći udarci protiv eksisten« čije ifluslimana bez razlike staleža. Nesigurnost života, imetka i časti muslimana zavladala je po cijeloj Jugoslaviji. Najveći atak na naš op« stanak došao je baš sa one strane, otkle bi trebala doći utjeha i zašto ta, to jest, sa strane vlasti, jer je pro« glašenjem privremenih odredaba za provedbu agrarne reforme musli« manima oduzet glavni uslov njiho« ve eksistencije, a nehaj prama ubi« janju. pljačkanju i zlostavljanju muslimana doveo je muslimanski dio našega naroda u položaj očaj« nika. Bio sam tri mjeseca članom »narodnoga vijeća« u Tuzli i radio svim silama za uspostavu narodnog jedinstva, te iskrenih bratskih od« nosa između sve tri konfesije, ali sam došao do uvjerenja i spoznaje, da i dan danas u eri XX. vijeka kod mnogih naših pravoslavnih su« građana glavnu ulogu igra srednjo« vjekovni duh vjerske mržnje i skraj« njeg šovinizma, ušljed kojeg teže za potpunim uništenjem muslimana. To je dovelo do postanka naše organizacije, te je pomoću nje raz« vijena naša politička otpornost, ko« ja se ispoljava u jednoj jakoj i je« dinstvenoj volji i energiji, da živi« mo, da moramo živjeti i da se ne« damo ni od koga trti, a da smo uza sve to spravni na pomirljivost. koja dolazi od iskrene susretljivosti. Mi smo ovdje starosjedilački i autoh« toni živalj, koji smo ovu grudu 400 godina sami natapali svojom krvlju, braneći je od najezde nezasitnog pangermanskog »Dranga««. Za to nas ne će ni jedna sila pokrenuti sa rođenog' topraka i nikada se, ako Bog da, ne će ispuniti skromna že« lja, koja nam kliče u Aziju! (Burno i dugotrajno odobravanje i povici »Živio Mufti«ef.«). Uočivši ovako kritćni položaj muslimana preporučujem, da se svi uhvatimo u jedno bratsko kolo- i zbijemo u čvrste redove te da svo« ju dužnost kao članovi naše orga« nizacije kojoj pripada 95% musli« manskog elementa Bosne i Herce« govine savjesno izvršujemo i da svojski podupiremo svoje odbore, FELJTON. ; I i I I ] ; I . i i , svoje centralno vodstvo i svoju štampu. Prelazeći na kulturno«socijalni i ekonomski program organizacije a« polira na prisutne, da. svim silama nastoje da se suzbija nepismenost, pijanstvo i prostitucija, đa se mla« dež u masama šalje na škole i za« nate, da tako odgojimo jednu jaku generaciju, doraslu potrebama vre« mena i savremenoj borbi za opsta« nak i da obrazujemo neodvisnu na« rodnu inteligenciju, koja će i znati i umjeti da vodi svoj narod, da ga brani od svih napadaja. U to ime moli skupštinare, da svojski podu« piru naš »Gajret«. Znanjem oboru« žani bićemo materijalno dobro si« tuirani. a politički u pozitivnom pravcu odgojeni postaćemo jedna jaka etična cjelina, koju mora i pri« jatelj i dušmanin rešpektovati. Bur« no pozdravljen od skupštine, zah« valjuje se na pažnji i strpljivosti uz poklik: »Živjeli moji Mostarci!« Nakon predsjednika uzima riječ naš glavni urednik Korkut, pozdra« vljen aplauzom i općenitim pokli« kom »Živio!« na što on sa smiješ« kom odgovara: »Strpite se da vi« dim hoćete li begenisati!« Govori o drugoj tački dnevnog reda »po« litički položaj muslimana u našem kraljevstvu«. (Svršiće se). 1 i i j ■ i Bilješke. ! ' i I i Pokazuju pravu boju. »Obrana« i »Glas Naroda« u isti mali osuše napadajima na naše predstavnike u Sarajevu, što na sastanku od 27. pr. mj. u sarajevskoj belediji zatraži« še. da se izabere poseban građan« ski odbor za doček Nj. Kr. Vis. Prijestolonasljednika, u kom bi odboru i muslimani grada Saraje« va bili i brojem članova a i povje« renjem muslimanskog građanstva razmjerno i dostojno zastupani. O« vaj zajednički istup dvaju sarajev« skih listova, koji se na prvi pogled u svom pisanju diametralno raži« laže, nas nije ni malo iznenadio, jer su nam već odavna ponzate veze između redakcije »Obrane« i muslimanskih »demokrata«, što se okupljaju oko poznatog izvozniča« ra Alije Kurtovića. Mi smo znali, da je Kurfović uveo među vladine komesara u sarajevskoj općini gosp. Šahinovića i družinu i da oni služe jednom cilju samo različitim sred« stvima. Nama je ovaj napadaj na naše predstavnike — da iskreno rekne« mo — vrlo dobro došao, jer je i »Obrana« ovaj put potpuno poka« zala svojti pravu boju, koju smo mi odmah s početka vidjeli, a koju po koji neupućeni, zaveden krup« nim i bombastičnim izrazima »Ob< rane«, nije mogao vidjeti. Da je ćanja o školi i njezinoj zadaći, o v^pitanju (uzgajanju) dosad i u bftuće. Nekada je učeniku trebalo samo uho da ponese u školu, goto« vo je i bez oka, pa i bez ruke mo« gao biti u Škoti, jer je samo slu« šao; »danas treba i da gleda i da radi. U staroj se školi samo govo« djelo je, kako se vidi i po naslovu, i rilo, u novoj se radi. Nekada je u« čisto stručno, ali je od take važno« čitelj stupao u školu gotov, nau« sti, da zaslužuje da ga čita ne sa« čen, pečen, da druge naučava; no« mo svaki učitelj već i svaki rodi« va pedagogija hoće, da učitelj up« telj. Milan Šević profesor i peda« ravo ulazeći u školu počinje da u« goški pisac u Srbiji, poznat je i iz« či, on samo od svojih učenika mo« van granica uže svoje domovine po že da nauči, kako treba da ih uči. svojim djelima ovoga smjera, a o« Nova pedagogija traži, da škola vo mu je zaista djelo, koje je stvo« bude košnica, da se u njoj radi, ali rilo ne samo dugogodišnje nastav« ne svi (učenici) da rade sve, nego ničko iskustvo i jaka stručna spre« samo ono, za što je koji i u mjeri ma, nego i topli osjećaj učitelja pa« svoje sposobnosti. triote za nove generacije svoga na« Velik preokret sprema nova pe« roda. Za učitelja je pak ovo djelo upravo jedna naslada. Naročito je i dagogija u našoj školi, kad traži da ovo dobra okrepa i lijepa uputa za I samo najjača sposobnost učeniko« srednjo«školskc nastavnike, koji su ' va dođe do izaražaja, da se razvi« ja i da se njom rukovodi sva ob« ušljed pritiska didaktičkog materi« razovanost njegova. »Velika djela jalizma tako stegnuti nastavnim o« u svim oblastima ne izvode oni, ko« snovama, da se posve zabacio gla« ji su svestrano obrazovani, nego je« vni objekat uzgoja: učenik, već se dnostrani«. Učitelj treba da u sva« samo gramzi, Ла se što više gradi« kom učeniku (proučavajući im in« va strpa, u mladež kao u kakve ma« dividualnost) nađe najjaču sposob« šine. nost (Ostwald). Isto tako preponi« Ova knjiga na 150 stranica 8° ima ča, da se učenicima (u sred, škola« u glavnom ova 4 odsjeka: stara i ma) dade slobodan izbor predme« nova škola, o osnovnoj školi, o ta, da dakle uče, za što imaju naj« srednjoj školi i na početku odsjek više smisla i volje. U tom se već o učeniku i učitelju. U prvom se učinio i dobar korak rastavljanjem odsjeku vrlo izrazito prikazuje ra« predmeta srednje škole u skupine zlika između starog i novog shva« Stara i nova peda­ gogija . .PRAVDA* —„ПРАВДЛ* ' : i ■ I : gospodi oko »Obrane« imalo stalo do pravednog i dostojnog zastupa« nja ugroženih muslimanskih intere« sa i da ne služe istom cilju kao i Kurtovići, oni bi se zahtjevu naših predstavnika priključili i kao i mi tražili, da u odboru, koji će doče« kati Regenta, bude onoliko musli« mana, koliko odgovara broju musli« manskih birača u Sarajevu. Mjesto da se s nama zajedno žale, što »Jugosl. Musi. Organizaci« ja«, za koju i oni moraju priznati, da je oko sebe okupila ogromnu većinu muslimana, nije dobila u Privr. Narodnom Predstavništvu razmjeran broj mandata, oni — isto onako ko i njihovi saveznici Kur« tović, Sarić i dr. — napadaju jedi« nu dvojicu .naših poslanika za to, što kao i ostalih 288 poslanika pri« maju poslaničke dnevnice. Koliko je g. dru Spahi i Hrasnici stalo do tih poslaničkih dnevnica, mogla, bi gospoda oko »Obrane« doznati od članova našega Centralnog Odbo« ra, koje su g. dr. Spaho i Hrasnica molili, da im dozvole da polože svoje mandate i dh im izaberu za« mjenike. Predbacivati da prcdpos« tavljaju lične interese narodnim drm Hrasnic i Spahi, koji je radi zapostavljanja, pravednih musli« manskih« interesa kod donašanja prve uredbe o agrarnoj reformi i radi nečuvene nepravde pri podjeli mandata u Privr. Narodnom Pred« stavništvu ostavio ministarsku sto« licu, mogu, samo ljudi najniže mo« ralne kvalifikacije, koji su predu« želi da siju razdor među složnim muslimanima i koji bi htjeli da do« đu do poslaničkih mandata — sa« mo radi dnevnica. Ponavljamo, da nam je vrlo milo, što su tako brzo svoju pravu boju pokazali. Jedna sudbe'na rasprava. Ovih se dana vodila sudbena rasprava kod ovdašnjeg pkružnog suda proti sudskom savjetniku Mati Boškiću, koji je optužen, da je kao kot. su« dac u Foči u početku rata godine 1914. počinio vejjka zločinstva, jer je objesio 71 srpskog seljaka. Je« dan dio ovdašnje štampe posvetio je osobiti interes ovoj raspravi i pod zvučnim naslovima: »Austrij« ski dželat pred sudom«, naprosto sugerirao svjedocima i sudu, šta imadu raditi, te je već bila unapri« jed skovana osuda, da se imade u« zeti »glava za glavu«. Rasprava se vodila punih osam dana, presluša« no je mnogo svjedoka i konačno je pala osuda, kojom se okrivljeni Boškić riješava od krivnje,, koja mu se nije mogla dokazati, jer ne pred« leži ni objektivni ni subjektivni u« čin zločinstva umorstva, niti uboj« stva, niti sukrivnje. Mato Boškić je bio u početku ra« ta kao kotarski sudac u Foči, te je nakon crnogorskog uzmaka fungi« rao kao sudac istražitelj i tumač prijekog suda, koji se nakon ovog број 184 Broi događaja u Foči postavio. Austri' ski žandari su pohvatali 71 srpskog seljaka, koji su se bili priključili Crnogorcima i digli pušku proti Švabe. Ove je kot. ured u Foči pre« dao Boškiću kao kot. sucu, da pro« yede istragu proti njih, kojima je nakon toga sudio vojnički prijeki sud, pri čemu je Boškić sudjelovao kao tumač, jer je poznato, da se kod austrijske vojske sve radilo u njemačkom jeziku. Boškić je od« mah iza oslobođenja stavljen u pri«> tvor, te je konačno raspraVa pro« vedena ovih dana. Budući je javni tužilac uložio ništovnu žaobu proti razrješavajuće osude, Boškić je i nadalje ostao u pritvoru. Jedna štreberčina. ; I | i I | ‘ i ■ ’ . i 9 Nedavno je usrećio naš grad po zloj sreći čuveni Osman Nuri Ha« džić, koji je po nalogu ministra u« nutrašnjih djela g. Davidovića po« slan ovamo da prouči sigurnosne prilike u zemlji i da ga izvijesti o svojim opažanjima povodom uče« stalih tužbi od strane muslimana. Kako je Hadžić provodio svoja isleđenja, koja bi imala služiti za podlogu, da se iziđe u susret našim opravdanim pritužbama i da se sa« niraju nesnosne prilike u našoj zemlji? Kroz čitavih osam dana i više viđali smo ga na vladi, gdje leta iz jedne sobe u drugu, kabval« tiše, smeta referente počam od predsjednika zemaljske vlade pa do zadnjega kancelista, pravi se važnim f zvrči na telefonu kao da je šef telefonske centrale za pri« vatne razgovore. Jednoga, dana o« de službeno u Hercegovinu i to svojoj tetki u Gnojnicu, gdje je tri dana teferieio, a zatim podnio izvješće ministartsvu, đa u Bileći vlada potpuni red i mir. Nakon povratka eto ga u Sarajevo, da o« pet .smeta referentima u poslu i da snubi po kojega njemu poćudnog činovnika za ministarstvo u Beo« grad, obećavajući mu, da će ga promaknuti u viši razred i stavlja« jući mu,u izgled, da će odanle mo« ći sekirati vladu. Kakvoga ie još posla ovdje svi« dio, osim što je svoje prosto -vri« jeme proveo u igračnici, nije nam poznato, samo znamo, da je ova« kav način izvješćivanja kako ga Hadžić praktikuje, jedan Skandal za našu upravu? Ministar Davidbvić kanda nema ni pojma kome je povjerena sud« bina ovdašnjih muslimana kod mini« sta'rstva unutarnjih djela u Beo« gradu niti zna: da je Hadžić šari latan najgore vrsti, koji cijeloga svoga života nije ništa radio, nego podvaljivao drugima klipove pod noge, bez ikakovih moralnih nače« la. iskorišćujući svaku političku priliku u svoje lične svrhe. Čitav I humanističku i realističku. Da li je ' dividualnost dječiju i određuje im I. posve u tančine izvedivo, to što poziv (kao što je to slikovito i i« 1 nova pedagogija traži, da se uče« dealno prikazano u Modačevoj Co= niku, dade slobodan izbor pred« vekoVoj tragediji u dalekoj buduć« ; meta, to će pokazati dugogodišnje nosti, gdje stručnjak asentira djecu za školu i mjerpći im metrom lu« iskustvo. banju određuje smjer nauke i po« Interesantni su i drugi zahtjevi živa djetetu), i na koncu učitelj nove pedagogije u pogledu učite« onamo dobiva i školsku sestru lja. Dok se u nas još o tom i i (Schulpfelegerin, brižnica veli Se« radi, da se učitelj .oslobodi raznih vić). Ova je sestra uvedena već u tereta, da se mogne posvetiti samo L Njemačkoj, a zadaća joj je, da pa« I školi, tamo na dalekom zapadu da« zi, da se vrše nalozi i propisi škok j ju mu još i razne pomoćnike. U skog liječnika, ona je hopće, što se nas, u zemljama i narodima, koje kaže, desna ruka i učitelju i liječ« — prama Americi.— tek počinju niku, i još je vrlo dobra veza iz« da žive, pa su sretni, kad steku među škole i kuće, informira viče školu i učitelja, samo se od sebe verza jednu o drugoj i t. d. Na« nameće učitelju, da bude neki pr« ravno da u nas o svemu tome ne vak i vođa u svom školskom pod« može biti govora, kad nemamo još ručju. nu pored škole drži i gospo« ni škola dosta ni dosta žiteljstva, darske tečajeve, nabavlja i montira koji je želi. nove plugove, kanderisava svijet, No pored toga nas ipak donekle da daje djecu, da im se kaleme os« tješi što nam pisac u ovom lijepom piće, on treba da umije da impro« svom djelu iznosi u jednoj paraleli vizira i binu i zgradu za zabavg, osnovne i srednje škole i univerzi« pa ako je potreba i đa sam i ko« teta povijan sud o osnovnoj školi mad napiše, na pošljetku on osni« uopće, a taka je i naša danas. U va moderne ustanove, on radi i za svakog je, veli, ostala ugodna us« stranku, on kortešuje i za izbore i pomena o učenju u osnovnoj školi t. d. i t. d., sve to on radi — u nas, i na univerzitetu, dok se godina a onamo na dalekom zapadu on je provedenih u srednjoj školi mnogi oslobođen svega toga i još po vrhu s neugodnim čuvstvom, strahom i dobiva pomoćnike u svoin čisto t. d. sjećaju. Taj fakat nameće fak« školskom radu. On dobiva školskog torima srednje škole važnu i zh< liječnika (i u nas su uvedeni po je« mašnu dužnost — reforme te škole. dan za više škole, pa 2a to ne mo« že ni jednoj da posluži kako valja), Pored tih posve novih misli u dobiva psihologa koji proučava in« našoj pedagogiji ova je krasna knji« �(Spoj 184 — Broj * njegov politički crcdo nije ništa drugo, nego niz političkih prljav« ština i intriga, da sebe što više is« takne i svaku situaciju materijalno iskoristi. Kad je god. 1895. bio Fra« njo Josip I. u Zagrebu, predstavio mu se Hadžić kao »Hrvat« iz.Bo« sne, a kad se vratio u Bosnu, po« stao je najveći »Bošnjak« u zemlji. Tako je mijenjao svoju farbu do god. 1914., kada je postao veći a« ustrijanac od Potioreka. Kada je koncem rat,a već svakome bilo jas« no, da se-priprema slom Austrije, oćuti on u sebi neodoljive simpati« je za srpske »mučenike«, kojima je iskazivao male usluge u zatvoru i kojima je to držanje za vrijeme prevrata skupo naplatio. Prvi njegov korak, koji je u ho« vembru 1918. učinio, bio je, da je odletio narodnom vijeću u Saraje« vu i predložio se za okružnog na« čelnika u Banjoj Luci. Isposlovav« ši to protuzakonito unapređenje prisajedinio je svoj okrug Srbiji, i onda zato zahtijevao ništa manje nego jedan ministarski portfelj, Pošto mu to nije uspjelo, intrigi« rao je na sve strane, postao »de« mokrata« i dobio od Pribićevića mjesto kod ministarstva unutar« njih djela. Okružje banjalučko, ko« jim je Hadžić upravljao nekoliko mjeseci, pruža žalosnu sliku jedno« ga kraja, kojim je upravljao čo» vjek. kojemu nijesu po srijedi jav« ni interesi i'dobrobit područja ko« jim upravlja, nego samo lični i ma« ferijalni probitci. Još se uvijek na okružnome sudu u Banjoj Luci vo« di istraga radi nekih deset vagona šećera koje je Hadžić preko gra« niče propustio i za koje je primio masnu proviziju, kako smo to či« tali u banjalučkim listovima. Ni jedno okružje u zemlji 'nije bilo tako zapušteno i jii u jednom se nije toliko pljačke i paleža dogo« dilo, a autoritet vlasti dublje pao. nego u okružju banjalučkom. Po« ПРАВДА" — .PRAVDA. znato je, da je narodno vijeće u Prnjavoru nesmetano funkcionisa« lo još tri mjeseca nakon ukinuća te institucije od ministarstva unu« tarnjih djela. U Banjoj Luci je u« pravljao Hadžić, u Gradiškoj Zo« rić, a u Prnjavoru pop Davidović. Kao »demokrati« — uspjelo je Hadžiću, da brzo postigne peti čin, a kad je Pribićević pao, prevrnu se Hadžić’od jedan put u radikala i postade načelnik odjelenja u čet« vrtom dnevnom razredu. Svoje je zvanje u ministarstvu shvatio ta« ko, kao da je pozvan da se osveti svojim bivšim drugovima, koje' je onako оЗ ćejfa penzionisao, pre« mještao i preterirao.' Najbolji je dokaz tomu Dr. Ahmedbeg Def« terdarević, jedan od najspremnijih naših upravnih činovnika, koji u malom prstu imade više znanja i poštenja nego sav Hadžić i kojega je on na nečuveni -način do današ« njeg dana progonio i zapostavljao. Kad su ga jedan .put upitali zašto to radi, odgovorio je da je izašla proti Defterdareviću jedna notica u »Zvonu«. Ako smo mi dotle do« šli, da napredak i zadovoljstvo na« šega elementa ovisi o »Zvonu«, on« da bi Hadžić morao biti davno za« tvoren i otjeran iz službe, a ne na« laziti se na ovako važnom mjestu, za koje se s pravom može tražiti ozbiljan, objektivan pravičan funkcionar, a ne čovjek onakovih prljavih svojstava i niske duševne kulture kao što je Hadžić. Mi svraćamo na ovo pozom <st mjerodavnih krugova, u prvom rc« du ministra g. Davidovića, da o« voga parazita što prije spremi u »zasluženo« stanje mira, jer ako ovako pođe dalje, ko nam garan« tira, da ne će Hadžić u svojoj bole« snoj ambiciji jednog daha osvanu« ti kao predsjednik zemaljske vla« de ili ministar policije, dok mu mi ne bi dali ni da bude mula od Vranduka. Iz Sandžaka i Makedonije. U prošla tri broja- našeg lista broju od 21. jula piše* taj list do« štampasmo članke anšeg prijatelja slovce: O .Ćehotinjskog o prilikama u S. i Problem javne bezbednosti u ce« M. Naš je prijatelj iznio crnu loj Jugoslaviji a specijalno u ovim sliku tamošnjih prilika, prem« krajevima jako je zainteresovao da nije, što voli reći »Srpska Ri= naše zvanične faktore i štampu. ječ«, nikakav »frankovac«, već pu« Mi smo odmah tačno kostatovali nokrvni Srbin, islamske vjere. Da uzroke odmetništvu i hajdučiji. Mi potkrijepimo pisanje našeg prija« • se strogo pridržavamo zakona ka« telja, koje je izazvalo izvjesnu *zlo« uzaliteta — uzročnosti, jer svaka volju i među radikalima, premda je pojava mora ima# svojih uzroka upravljeno na adresu »demokrata«, iz kojih rezultira. Mi smo tvrdili i prenosimo šta o tamošnjim prili« sada tvrdimo, da uzrok od« kama piše skopljanska »Socijalis« metništva leži u samim ekonom« tička Zora«, za koju se ne može skim uslovima i — u načinu držav« reći da bi potegla »Turcima«. U 50. ne uprave. Mi smo naveli masu Za preporuku i tjelesnog i du« ševnog uzgajanja veli: Bez života i zdravlja ne može biti uopće nikak« va uzgajanja (vaspitanja), a bez moralnog vaspitanja, intelektualno gubi u velike svoju vrijednost. U vaspitanju su dom i škola po« dijelili uloge, — domu ide u prvu dužnost fizičko i moralno, školi in« telektualno vaspitanje. Naše nam duše valja obdelavati (obrađivati) kao i naše zemlje, ni jednu ne smijemo ostaviti pustu. Govoreći o filozofiji u srednjoj školi, traži sposobna nastavnika za taj predmet. Ako taj predmet pa« ’nc u šake nesposobnu, onda je tu« de ništa, zaista više nego ništa, jer ono ništa može biti i negativno. .... djecu treba radom za rad vaspitavati, treba ih navikavati, sve što se postiže i za sadašnjost i za budućnost, treba da se sve sa« mo ličnim radom i ličnom vrijed« nošću postiže. Odnos između učitelja i učenika ne može biti’u svemu pravilan sve dotle, dok se ne postigne i pravi« lan odnos između doma i škole. • Dom je u ljubavi postao i Ijuftv ga održava. Ljubav mora biti pre« nešena i u školu i to škola mora od kuće primiti. Iz ljubavnog se kruga dijete, prenešeno naglo u je« dan ravnodušan krug, ne može ra« zvijati bez štete po svoje nježnije strane kao ni biljka presađena sa svjetlosti i toplote u taman i hla« dan kraj. Ne mogu još da završim, a da ne istaknem lijep i čist jezik i po« pularan i vrlo razumljiv stil kojim je pisac zaodio ovo svoje djelo. Zaista i s te strane iskače ova knji« žica mimo druge ukočene naše knjige ove struke. Još ističem osobito, da je vrijed« na naša knjižara I. Đ. Đurdevića, koja smjelo za naše čedne prilike istupa kao izdavačica mnogih ova« kih djela, i ovo djelo lijepo opre« mila. Cijena je knjizi 7% dinara, a do« biva se u spomenutoj knjižari. Mi Em. je toplo preporučujemo. konkretnih slučajeva: trgovačke da će doći u Sjenicu 200 poručenih špekulantne pljačke, maltretiranja, Crnogoraca »da učine svoje«. Ka« tuče, hapšenja, uzimanja na da je zet Hadži Džona Agovića o« v e ž b u, progona i raznih drugih tišao da'zapita okružnog načelnika nečuvenih bezakonja od strane dr= za ova batinanja, on mu je odgo« vorio da pojma o tome nema. žavnih vlasti. U ovim rajevima zavladao je potpuno b e 1 i teror Nekima je trebalo da iz ubijstva i njegov je neposredni rezultat od« jednog odmetnika skupe čitavu po« metništvo u šumu, u slobodu. Haj« bunu muslimana u raškom okrugu, duci su u sred sela i varoši u uni« kako bi ostvarili svoje paklene pla« formi, na visokim birokratskim po« nove batinama. „ ložajima i razni špekulanti i pljač« Načelnik okružni Živ. Šušić sa kaši, a ovi koji su po šumama to austro«mađarskim metodama neće su odmetnici od ovih legalnih haj« postići veliki uspeh. On sve mu« duka. ■ slimane smatra kao nepri« Mi smo dobili iz Sandžaka jedan j a te lj e i ne val j ale ljude. očajni krik, jedan vapaj, koji fre« Njegovi organi prilikom pretresa ba da bude izraziti protest tamoš« pokazuju svu surovost. Za njeg življa protivu svih nepravdi i sada nemoguće nam je o svemu bezakonja u Sandžaku. Mali for« govoriti. Iziće svačije delo na vi« mat lista dozvoljava nam da pusti« • delo, progoxoriće se o svima o« mo samo neka mestj iz ovog veli« nim modricama, o onom batinanju kog dopisa. U dopisu se veli, kako po selima Varevu, Trnovi, Ribari« naše vlasti turski živalj tretiraju ćima, Žabronu i dr., postupiće se još uvek kao neprijatelje i zato su nekad i po onim davno predatirn im oduzeli oružje a ostavili ga kod tužbama seljaka iz Vareva i Riba« hriŠćanskog elementa, tako da je rića, dobiće reč i pisar Pešić i pisar* i poslednji lump iz pravoslavnih re= Jotović. Ovaj će poslednji ako bu« dova mogao se svetiti i zlostavljati de bar toliko pošten, pokazati i na« mirne muslimane. redbodavca za upotrebu bati ta i Dopis veli: Jednoga ubiju, a brat kolaca, konopaca i lanaca pri pre« mu se spase, nađe pušku negde i tresima, pošto je piscu ovih reda« od straha pravo u šumu. ka pred svedocima rekao: »Pa mi Tako postane odmetnik, a onaj što imamo takvo naređenje da tu« mu je ubio brata — šeta seslo« | ćemo«. b o d n o ...« Od poštenih ljudi, ko« | Ovim se redcima završava ovaj ii su voleli miran i radan život I stvaraju se hajduci.Psiha našeg se« ! užasni dopis, koji najrečitije go« vori o nečuvenom teroru i peču« ljaka nije pariška, pn svojom gla« | venoj inkviziciji, koja vlada u San« vom misli, pa kako misli. A još džaku. kad vidi hrđav postupak vlasti kud ćeš dalje? Tu stane pamet, stvara se zlo i gore, postaje haos, a svi Držimo da bi skopski »Privredni trpimo i trpećemo, dok se tomu le«' Glasnik« učinio mnogo pametnije ka ne nađe. Kod sela Triiebinja u kad bi se osvrnuo na o v c o p t u ž< srezti Sjeničkom 18. juna t. g. po« besvog socijalističkog druga, u« ginula su od strane odmetnika Ju« mjesto da se đilita na »Pravdu« i sufa Mehonjića trojica Belo«Polja« obara »laži« S. Korkuta. On ne pi« ca. Jedan pd njih zvao se Tode še sastavaka pod ovom rubrikom, Morakovac. Još u tursko vreme o« pa da g. Elezović ima povoda, da vaj je Toda osuđivan na robiju ' na njemu iskaljuje svoju srditu ne« zbog zločina koje je počinio. P# os« moć. A mi nijesmo krivi, ako je is= lobođenju, kad su po Bijelom Po« tina — bodljikava. Iju opljačkani muslimanski domovi i počinjena nečuvena zverstva od strane Crnogoraca, i Todi je bi« ■ lo zapalo da ara »Turke« i — da | otkriva bule i gleda’koja j e 1 e p a. Sestri Jusufa Mehovića ; UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. dogodio se je ovakav slučaj: odve« ’ du je kao čuvenu lepoticu i ko zna Oko krize. »Jugoslaveskom Listu« šta je sa njom bilo. Njen brat Ju« . javljaju iz Beograda: Dne 3. o. mj. suf nije mogao otrpeti tu ljagu na , prije podne bio je u ministarskom svom obrazu i lati se osvete. Jusuf predsjedništvu sastanak Vesnića, se oda hajdukovanju, 18. juna na« J Davidovića. Pavla Marinkovića, basa na Todu Markovca, ubije nje« j Ninčića i Joce Jovanovića. Razgo« ga i njegove drugove i na taj na« ( varalo se o uslovima za sastav no« čip se osveti. Vlast sreza Sjeničkog vog kabineta. Radikali su pokušali naredi poterii za Jusufom i pove« da ublaže svoje zahtjeve glede ha« de istragu. Na licu mesta u selu Tri« ka, te 6. i 7. čl. beglučke uredbe, ko-jebinju bude ubijen jedan musli« ! je su samo stilistički izmijenili. Ргс« man i jedna kuća zapaljena. U Sje« govori će sutra biti nastavljeni. Po« niču je doterano 5(4 100 ljudi i že« slije podne je Vesnić demokratima, na i stavljeno u pritvor. Jusuf je predao tako novo formulisane zah« pobegao i ne kazuje nikome gde tjeve. Demokrate će sutra odgovo« će, u koga dođe mora mu dati hle« riti na ove predloge i staviti svoje ba, vode i skloništa. Ti ljudi pri« kontra=predloge. Protić je već otpu« znaju da je Jusuf jeo i pio kod njih tovao u banju. Kako se čuje. Na« i vlast ih oglašuje za jatake i sve rodni klub traži, da na njegovo mje« ih pritvara. sto ne dođe Dr. Marković već dr. Polić. To nailazi na stanoviti otpor 21. juna po naredbi Vida Laptaša p. poručnika i sreskog pisara Kali« kod drugih grupa, pošto je Dr. Po« lić otvoreni federalista. Večeras su čanina vojnici su pozvali pet ug« leđnih muslimana, da se jave u ko« kod Regenta bili na večeri Vesnić. mandu i to: Kuja Prelića, trg., Baj« Davidović i Ninčić. rama Jakupovića trg., Rasima Fi« VANJSKI POLOŽAJ. juljanina, kafedžiju, Ćamil efendi Nikšića, trg. i Hadži Džona Ago« Abdikacija turskog prestolonas« viča, trg. Poslednji od ovih bio u Ijednika. Javljaju iz Londona: Pre« N. Pazaru trgovinom, predzadnji ' ma vijestima iz Carigrada, odrekao takođe odsutan, te se samo prva ! se je nasljednik prestolja Abdul trojica prijaviše. Uveli svu trojicu I Medžid svoga prava na prestolje u jednu sobu, gde su ih dvojica, je« kao protest protiv potpisa ugovora dan toljagom, a jedan puškom mla« I mira. tili, dok ih nijesu izprebijali na Raspad nacionalističkog pokreta. mrtvo ime, tako da su sva trojica, Francuski listovi naročito »Temps« prema lekarskim uverenjima teško i »Journal des Debats« objavljuju povređeni, a Kuju Preliću čak le« brzojav iz Carigrada koji kaže da va ruka i jedno rebro slomljeni. na čitavom teritoriju Male Azije Sva trojica i danas leže u postelji koji je zauzela grčka vojska vlada i životi su im u pitanju. Kakvo je mir i da je izvan te zone situacija ovo batinanje bilo najbolje se vidi očajna. Isti listovi javljaju, da se po tome, što je onaj svoju pušku nacionalistički pokret raspada. prelomio tukući, te je pisar JKaliča« nin naredio da mu se da nova puš« Potpisivanje tursokg mirovnog u« ka iz magacina. govora. »Journal« javlja, da je pu« kovnik Непгу jučer primio puno« Iza ovoga varvarskog događaja, moći turskih delgata. Drži se da će zavladala je po varoši opšta stra« ugovor o miru biti u četvrtak pot« va i mirno građanstvo, kad je ču« pisan. Turski opunomoćenici će bi« lo šta biva od najuglednijih trgo« ti danas primljeni u ministarstvu i« vaca. pozatvaralo je čaršiju i svak nostranih djela. Prema pisanju »Ma« se sakrio u svoju kuću, jer se do« tina« francuski politički krugovi že« znalo da je napravljen spisak svih le, da se ugovor mira što prije pot« uglednih muslimana, koje je čeka« la ista sudbina. Još su proneli vest. piše. Politički pregled Jedan glas o prilikama u Sandžaku žica puna lijepih uputa u metodi uzgajanja^ zgodnih primjera iz kon« kretna života, koji učitelju, a do« brim dijelom i roditelju mogu vrlo dobro da pomognu. O školi, o uči« telju, o učeniku, o odnosu škole i kuće, učenika i učitelja j t. d. ima zgodnih misli gotovo na svakoj stranici. Stoga ne možemo završi« ti da ne prenesemo nekoliko tih riječi za primjer čitatelju, da vidi ljepotu i vrijednost ovog djela: Propagirajući nova pedagogija rad mjesto riječi u školi, veli: Karakter nije djelo riječi, najmanje još tu« đin riječi, on nije ni djelo tuđih djela, on je djelo svojih djela. • Страна 3. ; I I ! �Spoj 184 Bro; „ПРАВДА* — .PRAVDA' Страва 4. Stran* Iz uredništva. Broj našeg lista od utorka nije izašao radi štamparij« skog praznika, a notica o tom is« puštena u prošlom broju radi slu« čajne pometnje. Naši zaborljenici u Sibiriji. Kon« cem marfa ove godine, rastao se jc jedan naš prijatelj, koji je sko« ro došao iz' ropstva s ovim našim zarobljenicima: Fcridom Abasbe« govićem iz Modrica, Alijom Poz« dercom iz Cazina, Muhamedom Mujićem iz Mostara, Mustafom Hajdarovićem iz Stoca, Ibrahimom Beharom, Zahirom Kudrom i Sali« hom Jesenkovićem iz Sarajeva, Fa= dilom Jasenicom iz Bos. Samca, Os« manom Dizdarevićem iz Bos. No« vog, Ibrahimom Dautovićem iz Ba= nje Luke, Pašom Tambićem, Av= dom Karadžićem iz Sarajeva, Ah« metom Kavgićem i Mehmedom Mi« raščijom iz D. Tuzle. Ostavio ih. je na putu iz Irkutska u Citu, jer su pošli u Vladivostok da se ukrcaju za put u domovinu. Divljanova skupština u Foči. Na 26. o. mj. obdržao je Nikola Div« ljan skupštinu težaka kotara Foče na koju osim 3—4 prišipetlje Div« ljanove ni jedan musliman težak nije pristupio i ako je od strane iz« vjesnih osoba najživlja agitacija provođena. Od svakog su dobili od« govor: »Nai»a netreba Divljan ni njegova organizacija, mi čvrsto sto« jimo na programu J. M. O. u čije vodstvo imamo neograničeno po« vjerenje«. Stipendije za okružnu medresu. Ulema medžlis za Bosnu i Herce« govinu u Sarajevu raspisuje slije« đeći natječaj: Početkom školske godine 1920./21., prim.ćz se u I raz« red Okružne medrese u Sarajevu 30 učenika. Najsiromašniji uživaće sve besplatno os m odijela. Imuć« niji će plaćati faktične troškove, dok svi bez razlike moraju đoni« jeti po nekoliko pari rublja (čama« šira) i barem po jedno odijelo. Molbe treba najkasnije do 20. au« gusta o. g. predati kod nadležnog kotarskog vakufsko«mearifskog po« vjerenstva i priložiti im: 1.) liječ« ničku svjedodžbu o potpunom du« šcvnom i tjelesnom zdravlju moli« telja; 2) svjedodžbu nadležne op« čin e o imovinskim prilikama; 3) izvadak iz nufusa iz kojeg će se vi« djeti da molitelj nije prekoračio 14 .godina života i 4). svjedodžbu o svršenju narodne osnovne ško« le. Molitelji će se podvrgnuti i pri« jadnom ispitu, koji će se:obavlja« ti I. i 2. septembra (u srijedu i čet« vrtak), a nastava imade otpočeti u subotu na 4. septembra o. g. Na ispitu će se molitelji pitati1: 1) iz kiraeta: razgovjetno učenje u Kur'anbAzimu: 2) iz srpsko«hr« vatskog jezika: pravilno čitanje i Miševi, štakori, stienice, i žohari Centralna drogerija Braća Šaninagić Apel velikog vezira na činovnik štvo u Traciji. »Times« jaylja iz Ca« rigrada, da je vćliki vezir obzirom na činjenicu, što su velevlasti neo« pozivo zaključile Traciju odstupiti Grcima, pozvao sve činovništvo da zapriječe otpor protiv Grka. Dalje ih pozivlje da Grcima pruže svaku pripomoć i ostanu na mjestima, dok ne dođe nova atenska vlada. Boljševici organizuju Kavkasce. Iz Amsterdama se javlja: Prema vijestima iz Carigrada, boljševici su raspustili vojsku Ascrbejdžana, te organizuju nanovo armiju repu* blikc kavkazke. Već su organizo« vana četiri puka otišla na poljski front. Boljševici organizuju tako* đer terske i kubanske kozake. Talijani se odriču Grčke. —i Rimska štampa bavi'se potanko sa talijanskosgrčkim sporom. Sva štam pa je mišljenja, da ugovor između E'ikonija i Venizelosa iz 1919. nije aktuelan, jer se promijenilo fakti« čno stanje. Italija je Grčkoj obeća« la Dodekanez uz pretpostavku,, da će dobiti rekompenzacije u Maloj Aziji, Albaniji i na Jadranu. Pošt6 to nijp postigla ne smatra ni taj ugovor obvezatnim. Ozbiljan položaj u Slovačkoj. Iz Praga se javlja: Prema pisanju »Ceha«, u Slovačkoj je položaj jako ozbiljan. Cesi se iseljavaju iz Slo« vačke u Moravsku i Češku. Socija« listi također nisu u Slovačkoj sas« vim sigurni. Čini se, da pokret, u Slovačkoj ima boljševički i nacio« nalistički karakter. Domaće vijesti i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—, za štakore i miševe K 10"— za žohare ruse i Švabe po K 10’— , Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenke K 10-— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5’— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6’— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 i j ! I I I I I I I I i 1 ! [ I I I pisanje latinicom ili ćirilicom, ra= zumjevanje pročitanpg, glavne vr« zumijevanje pročitanog, glavne vr« ste riječi i dijelovi proste rečeni« ce; .3) iz matematike: okretno-'ra« ćunanje, usmeno i pismeno, cijelim jednoimenim i višeimenim broje« vima. Prijamnom će se ispitu pod« vrgnuti (i molitelji, koji će plaćati opskrbninu kao i oni, koji će sta« novati izvan medreskog konvikta. Lijepa perspektiva za buduć« nost. Prenosimo iz »Obzora«: Na« javljeno povišenje željezničke ta« rife, koja će sada stupiti, na snagu, doskora će se manifestirati u ža« losnim posljedicama, jer nade, ko« jima smo se počeli podavati, da je konačno došla era teško iščeki« vanog sređivanja cijena, postaju i« luzornima. Seljaci već sada izjav« Ijujn da i ne misle na to, da bi stu« panjem novih’ željezničkih tarifa na snagu, donosili svoje produkte na tržište uz maksimalne cijene, već se groze, da će na eventualne represalije sa trane vlasti od« govoriti najtvrdokornijim dob« ro organizovanim sveopćim bojko« tom. -Trgovci, koji su u posljednje vrijeme već počeli snizi vati cijene preko noći opet su ih povisili. Se«. ćer se je još pred kratko vrijeme direktno turao u ruke mušteriji, pa mu je (Sjena bila pala na 45 K po kili, danas je već dobrano po« sakrivan, a cijena mu se digla na novo 56 K, pa od dana u dan po« stepeno raste. Sve više i više po« staje glasnijom verzija, koja govo« ri. da će cijene brašnu silno posku« piti, a da ni ne spominjemo pita« nje ogrijeva. Dakle, lijepe pers« pektive za budućnost!« ' »Hurrijetova« zabava. Ovo naše radničko i zanatlijsko udruženje u Sarajevu priređuje u petak 6. augu« sta o. g. cijelo poslije podne t e f e= r i č u Gaju više Hrida uz sudje« lovanje vojne glazbe b. d. obi. i tamb. zbora »Jugosl. Musi. Sport« skog Kluba« u Sarajevu. Čist prihod ove zabave upotrije« biće se za potpomaganje siromašnih šegrta na modernim zanatima! pa je radi toga posebna preporuka su« višna. Krovni crijep (Dachziegel) ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAP1RNICA • HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje svoje bogato stovarište svib vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. • Cijene umjerene. + Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X I ♦ $ ž ф 1 narod u slučaju, kao ito jo desio n alem od (ovornem uredniku radi danka „Krtičnjaitvo u našoj politici'. Mahmud Džaferovie-OkBu.nd tulio gn i« naime radi prestupka i* §§ 442 i 450 kaz. »ak. i § 24 zak. o itamp> u-savezu ва § 447 kaz. zakona iz razloga, 6to jđ „od vrhovnog crkvenog (!!) poglavice mad» manake vjero u Bosni postSvljefc za pntujuseg propovjednika- (!!), a u članka mu s® predba­ cuje đa je na nepošten i nepravilan način do­ dao do svog avaničnog (IP) položaja", da je pretvoran i t. d. Ušljed našeg članka ovem je isključenom đakn „toško povređen ugled u narodu* pa „п« može valjano da vrši ovojU dužnost, dok se ne opere prod javnoiću" jer će »vak u njem „vidjeti propalicu (ko da svijet sna da je on propao na ispitn!). varalica niskih i pogrdnih kvaliteta, nedostojan svanje koje iziskuje visoki moralni autoritet". Ta­ ko optuženica, sa čija stilizaciju nosi odgovor­ nost i dr. Miso Semjan. Pored gornje optužnice ugledni je Džaferovi« dao i intervju „Glasu Težaka" pa ćemo, da upotpunimo njegova biografija, dodati još đvijs tri. Prvo nije istina, da je on imenovan, putuju­ ćim propovjednikom", nego je dobio preporuku na povjerenstva, da mu budu na raku pri dr­ žanju »predavanja« i džerrenju (kupljenju mi­ lostinje) uz ramazan, jer da je siromah. Sto se tičo njegove ispravnosti, ona se zrcaii u „dopisu“ iz Carina, koji je citiran u 65. broju „Prav- . de“, a njegova „dostojnost sa sranje koje izisknje visoki moralni autoritet" ogleda se u ovom ugovora: „Prodao в»и — bickl sa njegovim poirebštinama koje se sastoje: pumpa,blatobran, tain, zvono, bikeajg, komad gume, ključ, i ito ima na njem (1 par gami i par mantli) M. Š. Džaferovieu za K 1000 (hiljadu) uz uvjet da ga naučim jahati, a on će meni pri prie manja becikla isplatiti ostatak kupovne svotod 8®0 K (osam stotina) — Ja ča becikl pre­ dati sasvim u redu kad on dođje po njega. Fojnica 27. maj 1920. Prodavaoci E. 8.“ Ete taka izgleda taj „propovjednik" .... . | ! I ! i . j i ! | ; | , Sta ko želi? 1 ! ! j ј , Ekrem želi, da se njemu i njegovu društva a općini dade potpuno povjerenje sa maslini, strane, kad već on sa svoje strane daje veli­ kodušno povjerenje dru Brusnici i Spahi n na­ stup inju musi, interesa u Beogradu. Baš je če­ dan i pametan!... Predsjednik dobrovoljaca želi, da se jed­ nom prestane govoriti o muslimanima, katoli­ cima i pravoslavnim u građa Sarajevu, veo da se govori samo o gragjanima, ali opet bez „klju­ ča«. Razumije se, da bi ova njegova želja bila na pravom mjesta vnegju dobrovoljcima samim u prvom reda, koji prave veliku razliku izmegju s em lje mnslimanske i nemuslimanske, kad provode pljačka, otimačinu i palež. U tra­ ženju prava ne smije se dakle potezati ključ, jer ide muslimanima a prilog, ali će se dobro­ voljački ključ uvijek primjenjivati na musli­ mansko dobro. Ko želi da mu ponovno Šaljemo list neka od­ mah požalje dug i novu pretplatu. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamente, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. t Trešeljah Podigle ве tuke u hajduke r»kao bi uai Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co Zsom^olva, Banat Prodaje se žsž« MLIN za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima Vrlo lijep izgled. — Za V, sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. Sa uspjehom oglašuje se u „Pravdi". W ■ "" .... Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo uSaraj’evu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.HOO. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavila sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. ■ддшиви^&Јввмпдднндоввмдннддв|дннм ___ Odgovorni ur^tA: F. SnWin, 47 ¥1МШ: ОмПмШ CMbM < ■. ft. BteMMtila D. k Ж. КМм, IVMina. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c76681aa20db854b5e898313348f6895.pdf d756ef62c9f82c079ee258ff67ef8d19 PDF Text Text — — • - . ... i p • ' ■ * ■ ' Poštarina u gotovom plaćenb. w I ш WW жВ>' ^až ЈВјГ 'Wv ЛИк tfc ■ ГМСШ® ЈЈГГОСЛАВЕНСКЖ Broj S0 (l^) Bilećki slučaj. ■U broju od 6. jula donesosmo -brzojavni izvještaj o pokolju u Bi« leći, a budući je pismeni izvještaj, koji je odmah otpremljen, — po< jeo mrak, donosimo danas nje« gov duplikat, što nam je poslan putem jedne osobe. Ne možemo, a da i ovom prilikom ne žigošemo drski način plijenjehja poštanskih pošiljaka. Izvještaj glasi: »Na 2. ju« na u petak u jutro pronese se glas, da je nekoliko muslimana u selu Njeganovićima zaklato od Перо« znatih pljačkaša i šta više da žan» darmerijska stanica sa Plane javlja da su ovaj zločin počinili Aleksa Biberdžić iz Vranjske (Bileća), koji se prije nekoliko mjeseci odmet« nuo u šumu, te — Meho Ćatović, propalica iz Bileće, koji se kako se čuje, vćć dulje vremena nalazi u Slavoniji. Razumije se, da je ova« kav strašan zločin dirnuo sve po« štene građane, pa nijesmo mogli o« doljeti, a da ne odemo na lice mje« - sta i o stvari se potanko informiše« mo. Evo šta smo doznali: ’ U petak izjutra između 5—6 sati pošlo je oko 20 muslimana iz sela Njeganovića u Fatnicu, da okopa« vaju kukuruz. Između sela Njega«, novića i Pađena u kršu sjedili su trojica mladih ljudi potpuno obu« čeni u — nove žandarmeriske halji« ne, te kako su muslimanski seljaci išli' jedan za drugim, »žandari« su ih zaustavljali i pitali za imena, a jedan je, као najstariji, imena istih pisao. Najzadnji je ’došao jedan pravoslavni, imenom Tupanjanin. Pošto su utvrdili, da više niko ne • ide na rad, jedan im je od krvnika saopćio da su oni žandari od čete potporučnika Vuka Lubarića, koji krstari jzmeđu Gacka i Bileća, te pošto su se pokazali pljačkaši oko Bileće, da imaju zapovijed, da iz svakog sela uzmu sa sobom po ne« . ■ koliko mladića, da bi im pomogli ove pljačkaše progoniti. Dalje re« koše da su iz Njeganovića odrede« na šestorica, koje je odmah iz po« niša pročitao, izabravši najbolje momke: četvoricu Đapa, jednog Av« dića i jednog Bajramovića, saop« ćivši im da i oni moraju sa njima ići u potjeru za pljačkašima, a pu« ške da će dobiti na žandarmerijskoj stanici Plana. Isti su se izgovorili, da ne bi rado išli pošto moraju svr« šiti prispjeli poljski rad, ali pošto im je rečeno, da je taka zapovijed, oni su bez otezanja pristali. Osta« ■ lim seljacima krvnici su dozvolili, da. idu na rad, i oni su, ne misleći da bi se moglo šta dogoditi, mirno otišli na rad. Odabranoj četvorici saopćiše, da ’ <će ih jedan goniti do žandarm'erij« ske stanice Plana, gdje će dobiti puške, ali ih moraju svezati pošto ih goni jedan, a njih je šestorica te bi mu mogli pobjeći. Isti su se opi« rali i pitali zašto da ih vežu, nu ngj« kašnje kad su im puške u prsa pri« nijeli, morali su se predati, te su ih tako svezali. Sad je izašla nova na« redba. Svaki od krvnika uzeo je po dvojicu, te su ih odmah skrenuli sa puta u krš. Odmakavši jedno 300 metara sa puta jedan je od krvnika, ’ koji je gonio svezanog Bajramovića i jednog Đapa, htio da pušku na« puni, a ova dvojica opazivši da im jc opasno, počeli su ispred istog bje« žati. On se dao za njima u potjeru te je Bajramovića u ruku ranio, do« čim je Đapo zdrav pobjegao. ■ Druga dvojica krvnika odmah su ostalu četvoricu namjestu iz pušaka __ -■ илк l '^И Konjic ■ 4|И Ш POJEDINI BROJ 1 X r u n a. 11 ■ ж iz,az\8& «1 ЖЈИ Uređuje FBeahcioni SS Ж ВЛ Igra «4BBNB^ fl| ЈМн> етНВШЦЦ|&> W Sarajevo, subota 7. avgusta 1920. (23. zilkade 1338.) - . Sigurno vas zanima kako se vodi istraga i jesu li poduzete kakve op« sežnije mjere proti zlikovačkim na« padačima. Jok. Do sad nema kakve energične istrage, već kao što je i obično kod nas postupano. U Nje« ganovićima kod Rogana i ostalih pravoslavnih vodio je istragu jedan žandarmenjski narednik sa Plane, koji je, kako se čuje, zaručen kod Rogana, a inače je poznat kao ju« nak, jer je svoj gnjev iskaljivao na muhtaru Avdiću. Čudimo se gosp. potporečniku Narančiću, da je mo« gao ovako šta dozvoliti i još ovoga deliju drži na jednoj, te istoj sta« nici. I izvještaj, da su kako gore navedosmo,, zlikovci bili Biberdžić i Ćatovic, potječe od ovog naredni« ka i ne odgovara istini za Ćatovi« ća, jer je isti izvan područja B. i H„ dočim se zlikovci još tačno ne zna« ju, već se govori o Biberdžiću, Man« diću i drugim. Još nešto: Prije 20 dana javno je telalom proglašena po gradu naredba zemaljske vlade, kojom se poziva Aleksa Biberdžić, da se preda u roku od 10 dana, jer će se u protivnom slučaju njegova familija iz područja B. i H. izagnati, cijeli imetak prodati i t. d. Ali do danas ništa na stvari. Sarajevo, 6. augusta. U službenom listu naše zemalj« ske Jade čitamo ovu vijest pod naslovom »Osvještanje nove škol« ske zgrade«: Javljaju nam s Ilidže, da će na Pantelijev«dan 27. o. mj. biti svečano osve stanje no« ve zgrade narodne osnovne škole, koju je podigla vlada uz pripomoć naroda iz sela Vojkovići, općina Hrasnica. Umoljavaju se prijatelji škole, da posjete ovu narodnu sve« čanost«. Selo Vojkovići broji u svemu 268 žitelja, od kojih je 266 pravoslavnih i 2 katoličke vjere. I eto, dobiva školu premda ima tri i četiri puta većih muslimanskih sela koja uza« lud v,ape 'za školom. No ostavimo to na stranu. Ovdje nas više jnte« resira pitanje: čijom se inicijativom zavodi — osveštavanje narodnih osnovnih škola? Toga nije bilo ni pod klerikalnom Austrijom, pa bi« smo htjeli znati: odakle se na tu ideju dolazi u »slobodoumnoj« i »naprednoj« Jugoslaviji ? Šćepan Mali jedva je jedvice iz svog na« slova izbacio riječ »i c r k ▼ e n e po« slove«, pa Se bojimo da vjetar ne puše jz njegove kancelarije. Stoga tražimo razjašnjenje. Godina 11. JEDAN SKANDAL IZ STANBENOG UREDA. Mi smo prije mjesec dana đoni« jeli podnesak isL štamparije, kojim je zatražila ispražnjenje stana u gornjem boju, zgrade u svrhu, da proširi štamparijski posao i otvori tvornicu papirnatih vrećica. Ovim poduzećem štamparija ide za tim, današemsiromašnomžen« skinju pruži zaradu ina taj način zaposli oko sto« t i n u n a š i h s i r o.t a i i z b a vi ih bijede i nevolje u ovo skupo doba. I šta mislite, kako se ponaša naš stanbeni ured u tom po našu sirotinju tako važnom pi« tanju? Od uprave »Merhameta« i naše »Akcije« izviješteni smo, da stan« beni ured kani zaobići ovaj zahtjev za ‘pripomoć naše sirotinje, jer da ima — »prečih mušterija«. Nijesmo mogli vjerovati 'da je tać« na ova informacija pa se obratismo na stanbeni ured, da provjerimo o« vu glasini). 1 zbilja, stanbeni nam je ured donekle potvrdio ovu infor« maciju saopćivši nam, da o izdava« nju rečenih prostorija nije još do« nešena odluka, budući ima više kompetenata, među kojima ima i — činovničkih obitelji. »Ima činovničkih kompetenata« i to Je odmah dovoljan razlog, da naš stanbeni ured stavi u pitanje eksistenciju stotine naših sirota! To je dovoljan razlog, da naš gosp. Mačkić jednim hicem ubije i dru« gog zeca, pa spriječi razvoj jednog našeg zavoda, jedine naše štampa« rije. Mi se prosto zgražamo na o= vaku besavjesnost i pitamo šefa tog Mentalite ubojica vidi se i po o« vom užasnom Jaktu: Kao što spoj menusmo, sa 'muslimanima je za« stavljen i jedan pravoslavni kojeg su pitali: kakvi su za vrijeme rata bili zaustavljeni muslimani. I kad je Tupanjanin rekao da ih zna kao poštene 1 j*u de, skočio je jedan krvnik i nožem mu otsjekao jedan brk govoreći: »Majku Ti, zar i u Tebi ima Muhamedanske krvi te ih braniš?« Uz to ga je udario nogom i odmah ga otjerao. i račun poSt.steđionicelllS. Ho ruši naše eksistencije? I poubijali, te nezadovoljivši se time, 1 dvojicu su još noževima zaklali. ф Interesantno je da je kod umore«, . nih nađen cijeli njihov novac, po I čemu se vidi, da je naročito bilo od« i ređeno da se ubiju, jer nije bilo po« i hlepe za novcem. Čudnovato je sa« mo, kako su isti znali dan, sat i mje« sto kuda će proći njihove ijftve. Svakako su još i drugi imali udjela u ovome zločinu. * odbor. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. : I ' I i ureda, kako smije žrtvovati ovako velik interes,islamske zajednice jed« noj fiks' ideji, da kao član ravna« teljstva štamparije ne može odluči« ti o njenom opravdanom zahtjevu. Stoga protestiramo proti ovoj nje« govoj rigoroznosti i tražimo, da stvar uzme u svoje ruke i riješi je na korist naše sirotinje. Mi ne ćemo dozvoliti da se i ovdje ošteti naša sirotinja i izjavljujemo otvoreno, da će rješidba, kojom bi se pokuša.« la protekcija pojedinaca na štetu zajednice udariti na najodlučniji naš otpor. 1 dotjera-li g. Mehmedbašić dot« le, da Mačkić zloupotrijebi ®jego« Vu popustljivost, onda neka nosi od« govornost kako za demonstracije tako i za sve daljnje pošljedice, ko« je bi mogla izazvati eventualno ne« povoljna rješidba njegova potčinje« nog. Kako čujemo, »Merhamet« će intervenirati kod vlade, pa se nada« mo, da će i ona sa svoje strane uči« niti potrebni korak, da se izbjegne suvišnim trzavicama i neprilikama. Jer po srijedi je eksistencija stoti« ne naših sirota, pa se ne treba ču« diti, ako izazov stanb. ureda prouz« roči oštru obranu tih ugroženih in« teresa. Još nešto. Kad je naše uredništvo dobilo otkaz štamparije nijesmo u« ložili ni prigovora proti tom utka« zu, prpmda evo godinu dana uza« 1 u d n o tražimo prostorije pa ćemo doći u silnu nepriliku. I o tom bi g. Mehmedbašić trebao povesti ra= čuna, a i vlada, kojoj prtimo na du« šu ovih stotinu svojih sirota. Agrarna reforma i taa. ' I I I Glavni organ radikalne stranke, beogradska »Samouprava« u broju od 1. o. mj. donosi ovaj uvodni čla« nak: »Kiko Pravda (beogradska. Op. ur.). Politika i drugi listovi, sigur« no po jednostranim obaviještenji« ma demokrata, predstavljaju sa svim n^tačno poglavito onaj dio pregovora koji se odnosi na agrar« nu reformu, g. St. Protić, čije se i« me naročito tu ističe, ovlastio nas je izjaviti ovo: 1. Pitanje o isplati haka za 1918., 1919. i 1920. godinu i pitanje o čl. 6. i 7. uredbe o beglucima nije novo sporno pitanje. Ono je bilo predmet pregovora pri samom obrazovanju vlade g. Vesnića. Za to je ono i sad predmet pregovora, jersedosad ništa nije učinilo u s m i s« lusporažuma portom pi« tanju. 2. Po želji g. predsjednika vlade g. Protić je prethodno razgovarao o tome s g. Krizmanom, ministrom za agrarnu reformu. Opet po želji g. predsjednika g. Protić je dao, poslije toga, njemu, g. predsjedniku, zabilješku o tome šta bi trebalo tražiti i uraditi po pitanju agrarne reforme sad odmah, kazavši mu da iz razgovora s g. Krizmanom nije mogao određeno saznati šta derao« krati misle o toj stvari. 3. Povodoip toga je došao pismen odgovor demokratske zajednice ko« ji je objelodanio veliku razliku iz« među oba gledišta — veću nego što se mogla predviđati i očekivati po« slije razgovora s g. Krizmanom. 4. Najhitnije tačke g. Protićeva I shvatanja stavljene na hartiju su • . ove : a) da se odmah obrazuje agrarno privredni komitet ministara, po u« gledu na komitet privredno«finan« sijski, koji bi raspravljao sva važ« nija i načelna pitanja iz oblasti ag« rame reforme i ona od njih koja su u vezi s poljskom privredom i šumarstvom. b) da se utvrdi i punovažno ob» znani da zemlju mo'gu dobijati sa« mo oni koji su dosad bili zemljorad« nici, bez obzira na to da li su oni bili dobrovoljci ili nisu; c) da se oni koji su poslije 25. februara 1919. godine samovlasno zauzeli zemlju, u prvom redu u Bo« sni, smatraju kao zavatinari, i kao I takvi od strane državne vlasti tre« t tiraju; I d) da se, do k 1 e s e na licu mjesta ne izvidi stanje i stvari u pogledu svih zemalja iz ! člana 6. i 7. uredbe o beglucima ! od 14. februara ove godine, odmah oslobode i sopstvenicima stave na i slobodno raspolaganje i obradiva« : nje svi dijelovi begluka ili cijeli be« gluci koji nisu bili naseljen do 25. februara 1919. godine ni zakupnici« ma, ni četvrtarima, ni pridržnicima i — u veličini koja je agrarnim ured« bama dopuštena kao maksimum privatne svojine; i e) da se odmah, u koliko već nije ј otpočeo rad u Bosni s osnivanjem agrarnih institucija (direkcija) i ravnomjernim provođenjem uredbe o beglucima zajedno s čla« nom 6. i 7. te uredbe; �Strana 2 Страна f) da sc odmah otvore i 0 opti« caj stave novčana sredstva za is« platu rente .(haka) z r 1918., 1919. i 1920. godinu u Bosni i južnoj Srbiji — po osnovi p r a v i čn i j o j nego sto je paušalni dese* tak. Veličinu šume potrebne za to i osnov davanja, kao i procenti ko« ji bi od toga na pojedine kategori« je sopstvenika došao, d a u t v r d i a g r a r n o «p r i v r e đ n i k o m i« t e t: a ministar finansija da je du« ■žan pdmah staviti na raspoloženje tako utvrđenu sumu za ovu upo« trebu. Na ove prcdlpge g. Vesnić je dp» bio pismen odgovor u kome su ka« rakteristične poglavito ovc'tačKeI. ad b) Izuzetno mogu se zemlje davati u zakup i zđdružnim orga* nizacijama i skupinama interesana« ta agrarne reforme, te dobrovoljci« ma koji hoće da sc vrate zemljo* radnji. To znači dopušta se da se zemlja daje i onima, koji nisu ze* mljoradnici, a šta sve kroz ovaj »i« zuzetak« može da prođe pokazuju dosadanji primjeri, gdje je zemlja davana —i berberima, i učiteljima, i đacitiia i t. d. i t. d. II. ad d), traži se od strane de* mokratske stranke, da ostane nared* ba bosanske vlade od 19. marta 1920. godine koja određuje »da sva« ki sopstvenik ili težak koji je lani obradio zemlju i istu drži u mirnom posjedu imade pravo da zemlju da* lje obrađuje i u ovoj gospodarskoj godini«. III. ad e) »Odnosno zemalja iz čl. 6.- i i® uredbe o beglucima stavrno je ne m o gu ćn a s v aka r asp o« ložba dok se ne ustanove vrste begluk a, njihova površi* na i zahtjđvi koji se na njih stav* ljaju. U koliko su begluci po čl. 6. i 7. uredbe od 14. februara naselje* ni poslije 25. februara 1919. za njih ima da važi naredba od 19. marta 1920. godine«! IV. ad f) Ova je primjedba valj* da najljepša i n'ajkarak,terističnija — odnosno isplate haka: »Načelno' je stanovište demokratije da za i z« gubljeno feudalno pravo nema bivši imalac nikak« na naknadu. voga Tek se zakonom može dati iz po* litičkih. nacionalnih, socijalnih i drugih razloga neka naknada i za ta prava, u koliko to zakonoda« vac za' umjesno nađe. Među tim dok se to zakonom ne reguliše, ima se postupiti po Prethodnim Odred* hama od 25. februara 1919. godini^ Ne može se imati ništa protiv to* ga, da država, u koliko je u moguć* nosti, počne odmah odgovarati toj svojoj obavezi, ali u svakom sluča* ju ne prije, no što bi pristupila is* plati hrane, stoke i drugih tako ne* ophodnih obaveza državnih, kao i drugih pokretnosti koje su državne vlasti rekvirirale za potrebe vojske u 1912, 1913., 1914. i 1915. godini. Ako pak za ovo nema mogućnosti, onda se može vršiti samo isplata akopto haka i rente onim bivšim imaocima feudalnih prava kojima je gubitkom tih prava ugrožen opsta« nak. U predlogu budžeta za ovu godinu predviđena je suma od 80 miliona kruna za tu svrhu, i iz nje* se ove isplate mogu vršiti u grani* čama koje utvrdi agrarno«privredni komitet u sporazumu s ministrom finansija«! Bilješke Što dikla navikla ... Tuzlanski okrugli načelnik, bivši birtaš a kas* nije policajac, ne može se nikako da odvikne svoje davnašnje navi* kc. Neki dan je na Kiseljaku kod Tuzle sjedilo jedno društvance i te* ferićilo, kad se pomoli, vraćajući se sa »Jenji Dunja«a«, gospodin ok« rugli. Društvo u veselju ispali iz revolvera h*tac, ne pazeći ko nrola« zi i dolazi. Taj hitac rasparao je Kortijev organ g. okruglog, koji je tog časa poslao svog kočijašadakc* ja. da pita: ko se je smio drznuti ida Д. okruglog uznemiruje? Kad je društvo sikterisalo kočijaša*lakcja, izvolio je osobno i glavom g. okru« gli tu stvar izviđati. Nakon krut* kog, ali po g, okruglog ne baš ugod* nog objašnjenja, doznao je ko jc bio tako drzak, da opali hitac. Zabilje* živši ime i prezime »krivca«, te u* bpbf 185 —Broj »PRAVDA* — »ПРАВДА' ! daljujući se izvolio je dati ovu zna* [ čajnu ispriku: »Oprostite, ali ja ino* | ram vršiti svoju dužnost«. Eto, što će reći moć navike. Ovo nam ujedno objašnjava zagonetnu simpatiju pretpostavljenih prema g'„ , okruglom. Blago njemu i nama, kad ! predpostavljeni znaju cijeniti krup* ne i sitne stvari jednako! Tako' i treba. Živih! Stipo Radić osuđen. Dne 4. o. mj. u 10 sati prije podne izrečena je o* i suda proti Stjepanu Radiću, koja je proglašena u njegovoj’ otsutnostf, jer nije htio da bude prisutan pri , proglašenju osude. Stjepan Radić proglašetf je krivim zločistva izda* jc otečestva i prestupljenja’ proti ustavu, te se osuđuje na kazan zat* j vora od dvije i po godine. Kad dobijemo uvid u ovu osudu, progovorićemo o njoj opširnije. Za sad konstatiramo da je i neki neu* tralni listovi označuju pristranom. »Hrvatska Obnova« o Cokorilu veli ovo: »Prije nekoliko dana je na arnautski način bio ižlupan urednik »Jugoslavije« g. Gavrić povodom pisanja »Srpske Zore« od nekoliko pitomaca Čokorilovih ideja. Mi smo u mnogo navrata ustali proti ovom buntovničkom organu, k o j i s t v a* raunašemnarodunabesti« jalan način rat između Sr* b a, Hrvata, i Muslimana i organizovanim sredstvi* ni a obara temelje naše države. Mi protiv terbra novinskih osoba sa strane nevaspifanih barbara najoš* trije protestujemo i otpužujemo — našu vlast, jer ona trpi, da s e"u n a š o j d r ž a v i š i r i n a 1 e* g a I a.n i s i s t e m a ti.čk i n ačin anarhija«. Nikad nije ništa pravije rekla! I .1 ■ ; ! i : , I | j : I ■ j- i ‘ ; I Jajce se priključilo našoj orga* nizaciji. Pišu nam iz Jajca: U prilo* gu vam šaljemo prepis zapisnika od 23. jula t. g. iz kojeg se vidi, da smo. i mi već jednom poveli potrebitu organizaciju. U odbor su izabrana slijedeća gospoda: za predsj.ed* n i k a g. Abdulah ef. Moranjak, za pod predsjednika g. Mah* mudbeg Kapetanović, za tajnika g. Husein ef. MenziMžić,-za bi a* gajnika g. Zuhdi ef. Žužić, za odbornike bez funkcije gg. Hafiz Sejfo Hadžiosmanović, Sado Šamić, Salihaga Sarač, Fadilbeg Zaćiragići Sado Sardupalović. i : j ! i : : Prigodom .skupštine predložio je ij Hafiz Ejjub ef. Makić da se prisut* j ni izbornici sjetio našeg dičnog, a jedinog lista »Pravde« sa dobro* voljnim prilozima, te je u tu svrhu sakupljena svota od 500 K koju će* t mg poslati na redakciju »Pravde«'. S. — U prošlom članku prikaz^« i .Ujedno molimo, da nam se poš.a* i smo, koliko su materijalne štete pre* Iju i potrebite upute za daljni rad. ! trpjela samo ona 53 zemljovlasnika, koji nam poslaše ovjerovljene za* Odjek Kruljeve afere. Iz Novog pisnike o sudbenim očevidima. Uz* I dobismo K 2.520.— sa ovim pro* me li se u obzir da samo ova 53 pratnim pismom: U prilogu dostav* slučaja predstavljaju svotu od pre* ljamo Vam iskaz dobrovoljnih pri* ko 24 milijona kruna, onda se mo* loga kao i imena doprinosnika za že zamisliti, kolika bi ta svota iz* naše glasilo »Pravdu«, koje darova* nosila, kada bi svi oštećeni iznijeli telji dopriniješe kao znak svog o* sume pretrpjelih šteta. Tada bi, si* dobravanja Sakib ef. Korkutu, po* gurno ta svota Iznosila ne milijune, vodom njegovog energičnog nastu* nego, milijarde! No o tome ćemo govoriti kada bude trebalo, a sada da nastavimo sa prikazivanjem o* : nih nepravdi, koje se svaki dan po* navijaju, i koje jasno potvrđuju o* ; no što smo nekoliko puta ustvrdili, naime da se radi na sistematskom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. uništavanju muslimana u Jugosla* i viji. Oko krize. N'a sastanku gg. Ves* 1 .) Da sama b. h. zemaljska vlada, nića i Davidovića postignut je spo* rkzum gotovo u svim pitanjima o« odnosno sadanji predsjednik g. dr. 'sim u agranom pitanju. Dr. Vesnić Srškić podupire taj rad evo dokaza: početkom jula t. g. boravio je dr. . jc donekle ublažio ranije zahtjeve Srškić u nekom poslu u HamPijes* • Stoj ana Protića glede riješavanja ku-kot. Vlasenica. Tom prilikom je ' agranog pitanja, naročito u Bosni i Hercegovini. Vesnić je tražio, da držao govoranciju sakupljenim se* se begovima ima platiti dužni hak ljacima, u kojoj je prisutne uprav i da se seljaci, koji su nasilno za* nagovarao da svojevoljno otimaju uzeli begovsku zemlju, imaju srna* i obrađuju begluke. Sta više, ima trati kao zavatinari, da se naime znakova, da je uslijed nagovora zemlja ima držati kao da je ođ njih Srškićeva, neki Glavučič oteo mu* uze.ta u najam'. Demokrati žele, da slimanu Salaharoviću njegovu vla« štitu zemlju, koju je Salaharović ■ nova vlada učini samo priprave za riješenje tog pitanja, koje ima da kao težak vazda sobom obrađivao. Na isti način je među pravoslavne i se iznese pred konstituantu. seljake razdijeljen i slobodni po* Slabi izgledi za sastav koncentra* sjed Fadilpašića zvani »Visočnik«, ” cionog kabineta. Parlamentarni klub kojeg su oni vazda u vlastitoj re* Demokratske Zajednice držao je žiji obrađivali. sjednicu, na kojoj se je raspravljalo 2 ) Sa znanjem zem. vlade je me* o Vesnićcvoj formuli glede riješe« nja bosanskog agrarnog pitanja. đu seljacinja razgrabljen i slobodni Nakon dugog vijećanja demokrate posjed Muhamed bega Bukovače su odbili tu formulu. Ministar Davi« iz B. Petrovca, pa da bude ruglo još dović priopćio je to danas prije po* veće, tamo se pokazao jedan pro« dne g. Vesniću. Povodom toga odr« sti seljak Lazar Jialaban izjavlju* žana je u utorak konferencija, pred* jući, da on ima od zem. vlade do* stavnika Parlamentarne Zajednice zvolu, da upravlja sa Buko* te je sačinjena druga formula, u ko« vačinim slobodnim posje* joj je načelno priznato pravo be* dom, te je poče 6 kupiti i gova na hak. Ta je formula u svo« h a k o vc od seljaka, koji su jim zahtjevima blaža od prve. Ista na silu begluk obrađivali, je u utorak po designiranom mi« i u svoju kuću ostavljati, nistru predsjedniku g. Vesniću tiru* dočim sc Bukovači brani i breme ecna demokratima, koji su u večer trave ukositi, da svojoj kravi polo* u svojoj sjednici o njoj raspravlja* ži, i to na posjedu, kojeg je vazda ti. Izgledi za koncentraciju sve su u svojoj režiji obrađivao. Tako se manji, jer se jasno vidi i opaža, da dopušta da se jedan prosti seljak demokratima nije stalo do koncen« njegovim imetkom razmeće, a on fracije. Neopravdanim zahtjevima neka pokućstvo prodaje i sebe, i oni nastoje da je ometu, jer se na« familiju prehranjuje. Ovakova ne* daju, da će u slučaju neuspjeha Ve« pravda prelazi i same granice bolj* snićeVu»misije sastav kabineta biti ševizma i mi zaista neznamo kako Palitičhi pregled 1 . 1 (Nastaviće se). iz naše organizacije. Ogledalo ! vaka, da su oni 1919. tu zemlju o* brađivali, ostali su bezuspješni i nj i* vu i sada drži Pervan. Usput napo* пЛгјсто, da je Brkić od prevrata do sada pretrpio 50—60.000 kruna štete, doČim je Pervan osim toliko svojih vrlo unosnih radnja još i veleposjednik, te je pred kratko vri* jeme uzeo samo za jedan komad svog posjeda 160.000 K, a bavi se i posuđivanjem novca uz gruntov* no osiguranje, te danas njegova po* traživanja na gruntovno osiguranim nekretninama predstavljaju jednu veliku svotu novaca. Pitamo zemaljsku vladu kako motiviše оуај s^čaj otimačine: da Ii su ovdje po srijedi socijalno*go* spodarstveni, ili privatno*pravni mo tivi, ili je i ovdje glavni uzrok sis* tematsko uništavanje »Turaka«. • Riječ ima dr. Srškić. I bismo jc drugačije okrstili nego: • sistematsko uništ iš anje »Turaka«. 3) Ahmcd Brkić iz Livna kupio jc : u godini '1919. jednu njivu u površi* ni od 9 dunuma u svrhu da kasnije ji sagradj sebi i četvorici braće kuću 'za stanovanje. Čim .jc njivu kupib počeo ju je raditi, te je jstu pod je* sen preorao a onda preko zime iz« ruko veliku količinu đubreta i na proljeće opet preorao i počeo sijati. Nu kada je bio ii polovici-sijanja • na jedan put na njivu dođe pol. pri« stav Savić sa oruž. patrolom i za* : brani Brkiću daljnji rad na njivi, ; koju uruči ratnom milijoneru, ve« i letršcu, birtašu, posjedniku mlina i - velikom zemljoposjedniku Stipi i' Pervanu, koji je dotičnu njivu-tek I u 1914.. god. pod ćesim držao. Sve I dokazivanje Brkića, da Pervan nije I। dotičnu njivu nikada a kamo li j. Kl 9. sobom obrađivao, kao i dokaz i 'bivših .vlasnika Naherlovića i. No« pa protiv Dru Krulju prilikom.po* sjete Njegova Visočanstva presto« lonasljednika Aleksandsa u Begovoj džamiji. Neka i ovom zgodom Dr. Krulj i njegovo mržnjom protiv muslimana zaslipljeno društvo, još jedanput primi na znanje, da će nas milom "ili silom morati podnositi u ovim zemljama barem još 500 godina. Uz m. selam: Alija Džankić, trgovac. Gornji iznos priložiše ova gospo* da: Po 500 K: A. Džankić, po 200' K: Alibeg Cerić, M. Cerić*Kalende* rac, po 100 K: Mustafa Memić, S. Čatišević, S. Muftić; po 50 R: Hafiz R. Rasovac, M. Muratbegović, A. Bišćanm, M. Džankić,. H. Mautče* haić, M. Topić, ,H. M. Memić, H. J. Safić, M. Čaušcćić, H. O. Kapetano* vić, H. Cerić, A. Biščević, S. Sulej« manović, M. Dautović i M. Topić; po 40 K: A. Krličbegović, po 30 K: A. Rakovac, H. Čaušević, J. Spahić, po 25 K: A. Cerić, F. Berberović; po 20 K: R. Mulić, H. M. Avdagić, M. Zahić, M. Džafcrbegović, M. Kadić, O’. Ibrahimbegović, M. Ka« Jenderac) M, Dedić,, H. Ahmetano* vić, H. Čaušević, R. Kapetanović, A. Begić, II. Kadić, po 10 K: H. Še* hović, S. Muratagić, H. Biščanin, M. Topčagić, M. Veletanlić^M. Raka* nović, A. Memić, M. Šehović i A. Hankić. z povjeren Jlčnosti iz demokratske zajednice. Uviđavniji političari De* mokratske Zajednice nezadovoljni su sa vodstvom glede takvog po* stupka, pa opstoji radi toga među njima jaka struja, koja na svaki na* čin hoće zbliženje s Parlamenta!* nom Zajednicom. No klika Pribiće* viceva terorizira cijelu stranku i o* nemogućuje približenje. Kakva je situacija. Vesnić, koji je od regenta primio mandat za sa* stav koncentracione vlade, imao je sastanak s g. Davidovićem 3. o. mj. s kojim1 je nastavio započete pre* govore. Demokrati preko svoje štampe pokazuju kako su iznenade* ni, što Parlamentarna Zajednica i poslije odlaska g. Protića zahtijeva izvršenje stanovitih pitanja. Zbog toga su demokrate o,dlučili da one* moguće kombinaciju dr. Vesnića odnosno parlamentarne zajednice. Međutim kako se čuje u dobro oba* viještenim političkim • krugovima mandat g. Vesnića je na mnogo ši* roj osnovki nego što se držalo, pa* će se govori, da je g. Vesnić od re* genta primio, ovlaštenje da za slu* čaj neuspjele koncentracije sastavi koalicionu vjadu. Demokrati našav* ši še pred tom alternativom da ili uđu u vladu g. Vesnića ili ne, odlu* čili se na ono prvo, to jest da pri* hvate uvjete parlamentarne Zajed« nicc i da uđu u vladu g. Vesnića. • Mandat dra Vesnića. »Tribuna« donaša: Saznajemo za verziju da je mandat _g. dr. Vesnića na široj os* novi. U izvjesnim se krugovima tvr* di, da će g. Vesnić ako li naiđe na negativni rezultat i nesporazumak kod demokrata, sastaviti vladu iz grupa parlamentarne zajednice. Po izvještaju, kojeg smo dobili g. Sto* jan Protić izjavio je svojim prijate* Ijima, da je protiv koalicije s Iju* dima, koji svakog dana mijenjaju svoje misli i stvaraju uvijek nove �ПРАВДА* — »PRAVDA, t>poj 185 — Broj nas stigli izvještaji, koji ne mogu da prikriju neku tjeskobu. Ruske čete prodrle su preko Buga. One o« vog časa napreduju protiv Varša« ve. Poljaci nisu srušili mosta preko Buga. Boljševičke sile, koje se raču« naju na 40.000 ljudi, napreduju duž gl-anice prema Mlavi, te će odreza« ti jedinu željezničku prugu iz Var« šavc u Gransko. Poljska vlada po« Uži program vlade. Dric 30. pr. i čela je da misli na to, da isprazni mj. prije'podne gospoda su se Lju« Varšafu. Vlada će se nastaniti, u ba Davidović i dr. Milenko Vesnić j jednom gradu na zapadu, odakle će sastali u predsjedništvu ministar« . stva, da pregovaraju o sastavu no« I organizovati obranu zemlje. ve vlade. G. Davidović iznio je Boljševici hoće kapitulaciju Polj« stanovište demokratske zajednice I лке. »Petit Parisien« javlja: Rusi i te je izjavio, da demoktate(nc mp« | ne pomišljaju ‘da s Poljskom sklope gu da popuste u agranom pitanju. mir i hoće da je natjeraju da kapi« Gosp. Davidović predložio je gosp. I tulira. Ruske trupe neprekidno na« Vesniču, da sc pitanje agrarne re« i preduju. Konjica se nalazi samo 30 forme skine s dnevnog reda, te da j kilometara od Varšave. se prepusti konstituanti, da ga ova Konferencija sovjetskih delegata riješi. Ujedno jc g. Davidović pred« u Londonu. »Reuter« javlja: Danas ložio da se stvori koncetraaona vla« u 4 časa Krasin, Kamenov i drugi da s užim programom rada, koje« članovi ruske sovjetske delegacije mu bi glavni zadatak bio izbori. bili su kod ministra predsjednika i konferirali s njime i Bonar Loom. ' Pitanje haka. U političkim krugo« vima radikala govori se da je radj« Konferencija je trajala odprilike 2 časa. Prema obavještenju Reutero« kalni poslanički klub stavio u duž« nost g. Milenku Vesniču da traži od ve Agencije razgovor .je vođen is« demokrata pristanak, da se za prve ključivo o produženju napredovanja sovjetskih trupa protiv Poljske us« dvije godine vlasnicima imovine is« plati hak, kako je to uređeno i ured« prkos otpočetom primirju. Uvjera« bom, koju- je donesla- koaliciona vaju, da su se britanski ministri vlada-g. Protića sa pristankom de» izjasnili sasvim otvoreno po ovom pitanju. mokrata. Ako se demokrati tome protive, onda se mora sada isplatiti ' Irska deputacija u Londonu. Ja« dio haka pošto među vlasnicima i« vljaju iz Londona: Ovamo je stigla manja imade i takovih, koji su os« deputacija irskih nacionalista i uni« talf bez svakih sredstava za život. onista u jednakom broju i to veći« Pitanje agrarne reforme. Poslije nom iz Dublina i Gorka. U Irskoj daju veliku važnost rezultatu te konferencije između gg. Davidovi.« ća i Dr. Vesnića, posjetio je g. dr. konferencije sa britskom vladom. Vesnića dr. Ninčić, te su oni ras« Razoružanje Njemačke. Parlame« pravljali o pitanju agrarne reforme. nat je danas primo zakon o ražo« G. dr. Vesnić još će konferirati sa ružanju u trećem čitanju. Državni poglavicama parlamentarne zajed« ministar inostranih djela dr. Si« niče, te će prema rezutlatu tih pre« mons izjavio je pred skupštinom govora uđesiti svoju daljnju tak« među ostalim: Antanta hoće da ša« tiku. • lje svoje čete na istok kroz Nje« Bosanski radikali osuđuju g. Pro« mačku. Ako bi antanta počela sa o« tića? Brzojavljaju »Epohi« iz Sara« dašiljatijem takvih transporta, zna« jeva: Jedan od istaknutih političa« čilo bi to krštenje njemačke neutral« nosti. Njemačko područje ostaje rj bosanskih radikala, izjavio je na« šem, dopisniku, da se bosanski radi« Njemačkoj, dakle neutralno, a kroz kali nikako ne mogu složiti sa ušlo« nijedno neutralno područje ne srni« vima g! Stpjaua Protića, u pogledu ju se provožiti čete. \ članova 6. i 7. uredbe o beghicima. Bosanski radikali, rekao je politi« čar, učinili bi izdaju prema narodu kad bi pristali na Protićeve zahtje« ve i da bi to značilo onemogućiti se u narodu. Sve bosansko.«hercego« Banja Luka, u julu. vačke stranke, osim jugoslovenske muslimanske organizacije stoje na (Predstojnik koji ne zna agrarnih stanovištu, da se uredba o begluci« uredaba). Javljaju nam iz Banje Lu« ma ima bezuvjetno da provede o« ke: Skoro sam. bio u-Kotor«VaAšu, nako, kako je donijela demokratska gdje mi tamošnji težak Muharem vlada. Mehmedović iz sela Vrapića pokaza smetnje za rad. Za to ne će-da u daljnjim pregovorima učestvuje. Pa ipak je izjavio, da će pomagati koalicionu vladu, ako sc sastav ove povjeri g. Dr. Vcsniću kao pred« stavniku parlamentarne zajednice. Sličnu je izjavu dao a. Protić i Nje« govom Visočanstvu Prestolonasljed niku Aleksandru. K ■? / ' ■. ч Naši dopisi odluku tamošnjeg predstojnika Ju« ratovićif, prema kojoj bi ovaj Mu« harem morao da preda jednu njivu nekom sudskom glasniku Mati Praj« zu na'obrađivanje, jer je bajagi dr« ži 30 godina, pa je ima i dalje dr« žati i to n a o s-n o v u č 1 a n a 6. u« redbe o beglucima. Muha« rem je predao* utok proti ovoj od« luci Juratovićevoj u kom je doka«* zao da nije istina kako Prajz drži tu zemlju 30 godina, nego najviše 10—12 godina, da Prajz ima čis« te svoje zemlje 450 dunuma, da prodaje svoju zemlju, a Muhare« movu otima i da je Mato glasnik a brat mu putar, pa se hvali da je »kader i prava čovjćka osuditi«. Nopokn je istakao i to, da je član 6. uredbe o beglucima ukinut, pa se odluka izdana 13. jula ne mo« že na njemu temeljiti. VANJSKI POLOŽAJ. * Turski ugovor o miru odgođen. Potpis turskog ugovora o miru od« gođen je za subotu 7. o. mi. Mir sa Turskom. Interesantno je, što pišu turski listovi o miru. »Va« kit«, koji izlazi u Londonu veli: »Potpis neće uspostaviti mir; Čari« grad sliči tijelu stavljenom između Anatolskog nakovnja i Evropskog čekića. Međutim, zadaća vlade je. da traži zgodne mjere za uspostavu svog autoriteta u Anatoliji i da po« kaže želju, da će izvršiti pogodbe »mira«. Carigradski »Alemdar« ve« Ii: »Jedina mogućnost da se spase Turska je reorganizacija uprave pod pritiskom činjenica sadašnjeg sta« nj a«. • Dalnje napredovanje Grka. Grč« ke trupe zauzele su Enos. Zaista je čudnovato da g. Jurato« Ugroženo stanje engleskih četa vić ne zna da je 6. i 7. član famoz« u Mezopotaniji. »Matin« javlja iz ' ne beglučke uredbe ukinut — pored Kaira: U Mezopotaniji je položaj sve one novinarske i druge hajke, još uvijek vrlo ozbiljan i za Engle« koja se je mjesecima o toj izmjeni ze upravo kritičan. Na Eufratu i Ti« vodila. Tako ti je to, kada se par« grisu napadaju engleske brodove I niči Mato i Muharem, a kada sudi neprestano arapske bande. 1 — Adrija. Uzmak Engleza u Perziji. »Ti« [ Čuo sam i to, da isti ovaj pred« mes« prima iz Teherana vijest, da ; stojnik dozvoljava demokratskom su sc Engleske čete povukle 60 ki« . popu Mlađenoviću, da nepozvan lometara sjcveroszapadno od Tehe« ! prisustvuje i miješa se u rasprave rana. Uzmak jc izvršen ušljed pri« o beglučkim hakovima i da prj ras« tiska ‘boljševika. U Teheranu je pravi govori seljacima: »glavu po« prouzročena panika, koja vrlo utiče daj, a begluka nedaj« — a g. Jura« na perzijsku vladu. tović to trpi i — ne spriiečava. I taj i takav g. Juratović kompetira za Očajan položaj Poljske. Pariški gradskog bilježnika u našoj banja« Večernji listovi smatraju, na teme« Iju informacija iz dobro upućenih ' lučkoj opštini, gdje je većina mu« slimana! krugova, da je položaj u Poljskoj Adžajip! vrlo očajan. »Temps« drži, da su da« __ __ Стоана 3. Domaće vijesti i I ’ i ; ! ; I i ! I ! I ( ' • (I ! ‘ ! ! i . [ , ! Mostar, polovicom jula. (Državničko »cveće« naše demo« kratije). O državničkim sposobno« stima naših »demokrata« bilo je do« Osuda aievesinjskim zlikovcima. sta govora u našoj javnosti i kad« Jučer prije podne pukla jc pred ne« god je neko pokušao ф pred neo«_ vesinjskim prijekim sudom osuda bavještenim svijetohi s te strane i« pozna'tim zlikovcima Račiću i Šiljc« lustrira njihovu vrijednost, kao po goviću. Siljegović je osuđen na smrt komandi, osulo bi se cijelo hovislo na vješalima, a. Račić na 15 godina pogrda u »demokratskoj«’ štampi tamnice. Prema propisima prijekog na dotičriika. Nu da sc vidi, kako suda Šiljegovič je »iva sata poslije njihove reforme u. praktičnom ži« osude obješen.- . votu izgledaju lude i šašave, neka Drvljanov fijasko u Goraždi. — ■ nam, posluži izrmđu ostaloga, i sli« jedeći primjer bezglavosti njihovog ' Pišu nam iz Goražde: Na 25. pr. mj. obdržavao je ovdje g. Divljan »reformatorskoga« rada. skupštinu, ali mu nije ispala kako ' U. općini Kifino selo (kotar Ne« jc on želio, jer je posjeta bila vrlo vesinje), braća Dizdarevići iz Bla«, loša. Upadno je da od .pravoslavnih gaja posjeduju, pod gruntov. uloš« cima br.- 52,- 53, 54 i 141, nekoliko ' građana skoro nitko nije istoj pri« sustvovao. parcela košnice i oranice, koje i Što se tiče muslimana nije nitko glasom gruntovnice važe kao potpu« posjetio ove skupštine; premda je no vlasništvo braće Dizdarevića. g. Divljan čak uvrstio u odbor mu« Koristeći se »blagodatima« sve« slimana cestara Halila Kurtovića iz općeg haosa, prouzročenog šašavim Zubčića, koji niti je bio na skupšti« uredbama naših »reformatora«, Kri« ni niti jc znao da je biran u odbor. zmana et consortes, braća su Da« Govori se da je g. Divljan uvr« z hričić Jovo, Jefto, Lako i Milan, svi stio ovog cestara u odbor po pred« iz istoga sela, jednostavno »priva« tili« neke od gornjih košnica i oja« logu ovdašnjeg ce,starskog nadgled« nika. Čudnovato da se g. Ccstarski i ko prava braća među sob nadglednik brine kako bi pomogao podijelili. Istina, na pritužbu vlasnika zerh«. g. Divijana da otme koji begluk, a ne brine se za ono za što je riaro« lje kotarski je predstojnik u Neve« čito pozvan naime: pod drinske ću« sinju (13. jula 1919.) »oslobođenu« prije na više je mjesta provaljen braću Dabričiče bio malko urezilio, tako, da je opasno ргекб iste pre« odstranivši ih silom sa tuđeg zemlji« šta. No kako pravi junaci lako ne . laziti i pješaku, a kamo li konjima napuštaju bojišta, tako su i braća i marvi, radi čega se umoljava ok« Dabričići u eri novog predsjednika^ ružna oblast, da se ova sramota po« pravi, jer se svaki dan čuju pogrde vlade, a i novog predstojnika u Ne« vesinju ponovno sreću pokušali! ,0« -od naroda radi oteščanog prolaza preko spomenute ćuprije. ni su u lanjskoj godini kosili reče« ne livade, pa kako prema naredbi Stojan Protić u Zagrebu. Prošle novog predsjednika vlade (koji se noći doputovao je u Zagreb g. Sto« je i inače pokazao kao pravi »džen« jan Protić i ostao preko dana u Za« tlman« u pitanju tuđe imovine) od grebu. Jučer poslije podne oko 4 19. marta 920. br. 48,348/20, prjpada sata otputovao je sa kćerkom gđi« pravo na pobiranje plodova sa zem« com Micom u Karpinske Toplice lje onome, koji je i u prošloj godi« na odmor i liječenje. Računa se, da ni dotičnu zemlju »obrađivao«, za« će taj odmor potrajati kratko vri« tražili su od kotarskog ureda u Ne« jeme, jer Je teško predstaviti ’ras« vesinju da im dotičnu zemlju uruči. plet ministarske krize bez g. Proti« Kotarski ured u Nevesinju izdao ća, koji je imao toliko udjela u par« im je ovu odluku od 10. jula o. g. lamentarnom životu ovo zadnjih broj 6.459.: par godina. Odsjeo je u Grand Ho« U agrarnom sporu Jusufa, Alije, telu. (»Obzor«). A hrpe ta, Abida i Muhe Dizdarevi« ća iz Blagaja sa Jeftom, Lkom, Jo« Sitni novac. Povlačenjem kruna vom i Milanom Dabarčićem iz Ki« iz prometa, ostaće kod nas kao naj« fina sela, poslije provedene raspra« manja jedinica pola dinara ili dvije Ve kod ovog ureda dne 8. i 9. jula krune. Usljed toga će nastati velike 1920. donio je ovaj ured na osnovu neprilike, jer će onda nastati još ve« naredbe zemaljske vlade u Sarajevu će gulenje i zloupjjtrebljivanje, te broj 48348/20 od 19. marta 1920. sle« će se na taj način udariti najmanja deću odluku^ cijena pojedinim artiklima dvije Dizdarevići imaju ostati u mirnoj krune. Treba za vremena predusre« obradi vlastitog zemljišta upisanog sti ove neugodnosti. u gr. br. 52, 53, 54 k. o. Kifino selo, Natječaj za bolničkog imama. — izuzimajući bare »Dorupe«, »Trnje«, Svraćamo pozornost našeg ilmijan« »Dijelo«, »Zabarci« i oranicu »Voz« nik« za koje je utvrđeno, da su ih I skog staleža, da je zdravstveni od« lanjske godine pokosili, odnosno o« I sjek zemaljske vlade raspisao na« bradili i to: Jovo Dabarčić. kosani« i tječaj u 153. broju službenog »Nar. cu Dorupe«, »Trnje« i oranicu »Vo« I Jedinstva« za popunjenje, mjesta znik«, Milan Dabarčić kosaniou I jednog imama na zemaljksoj bol« »Dijelo«,.a Lako Dabarčić kosanicu I nici u Sarajevu, koji će doći u IX. »Zabarke« sva trojica zajedno sa I činovni razred. Molitelji za ova mjesta treba da'predlože biljegova« suvlasnikom Dizdarevića Radom ■ ne molbenice zdravstvenom odsje« Vujadinovićem iz Kifina sela. ku u Sarajevu do 20. septembra Na osnovu gornje naredbe sva ove godine. Molitelji imaju da pri« tri Dabarčića imaju ostati u mirno lože: 1) list o rođenju, 2) dokaz da obradi na spomenutim kosanicama su državljani kraljevine Srba, Hr« i oranici. Naknada priroda zemljo« vata i Slovenaca, 3) svjedodžbu da vlasnicima Dizdarevićima ima se su'postigli kvalifikacije po svršenoj obračunati po propisima uredbe o bogoslovskoj-izobrazbi i 4) svjedo« pobiranju priroda sa beglučkih ze« džbu fizičke sposobnosti. malja u god. 1919. Svako smetanje obrade kazniće se globom od 1000 Već bi bilo vrijeme, da se sagradi K ili zatvorom od 30 dana. Protiv most preko Koševa potoka u Mis ove odluke otvoren je put pritužbi • Irbinoj ulici, da se spriječe tolike na agrarnu direkciju u Sarajevu u neugodnosti, a i nezgode koje se roku od 14 dana, o čemu se stranke tamo događaju. Neki dan je auto« obavješćuju. mobil američke misije najurio na Sreski načelnik: Ljubo Marković, . barikadu balvana, koja je tamo na« Apstrahirajući »slučajne« omaš« I pravljena, da bude svjedočanstvo ke sreskog načelstva u Nevesinju, gradske općine i spomenik potkradene »slučajnim« izostatkom i nemara indolencije. Osobito sada, kada bu» napomene grunt. ul. br. 141, u nje« de Regent boravio u našem gradu, govoj odluci, kao i »slučajnom« na« j morati će se stanoviti dio prometa pomenom o tobožnjem s u vi as^ ‘ sa Aleksandrove ulice premjestiti u n i š t v u Rade V u j a d i n o v i« druge ulice. Zar se u gradskoj opći« čas a D izd a reVi čem, ipak nje« ni misli, da će se sav promet moći gova »pametna« odluka zaslužuje ј obavljati preko Vojvode Stepe o« osobitu pažnju. Jer, kako već iz bale? gornjeg njegovog pravorijeka logič« ki proizlazi — onaj, koji je kao pra« Povlastice za đake. Povlastice iz« vi »đctić« u lanjskoj godini tuđu i date za vožnju u četvrtinu cijene u« zemlju prisvojio, u pravu je da pio« niverzitetskim siromašnim studenti« dovc svoga truda i ove godine uži« i ma proširene su prema naređenju va; a sljedbeno tome u punome će , ministarstva saobraćaja i na sve pravu biti da do godine uživa opet, učenike^ srednjih, stručnih i njima ono, što bude ove godine prisvojio! sličnih škola u našoj kraljevini. Pra« Pa da se čovjek ne raspline od u« i vo na te povlastice imadu: 1. stu« divljenja državničkoj mudrosti na« I denti univerziteta, kad idu na pr. ših balkandera! — Mi sc divimo. I od kuće u školu i krajem školske i godine; kad se iz škole vraćaju svo« �• Crtana 4. S^an» Spoj Brn' 185 .ПРАВДА* — .PRAVDA" jim kućama; za vrijeme uskršnjih i božičnih praznika i dva semestrab na raspusta: 2. đaci srednjih škola, kad idu na upis, krajem školske go. dine, i za vrijeme uskršnjih i božić= nih praznika. Sve ovo važi, ako se pored'indek* sa (đačke karte) pokaže na kasi bis leta i uvjerenje svoje školske up= rave o siromašnom stanju, odnos= no da roditelji dotičnog đaka plaćaš ju najmanje od j60 dinara ukupno godišnjeg poreza. Ov’a povlastica vrijedi za ‘II. i III. klasu, brzim i običnim putničkim vozovima u ci« jeloj kraljevini. Dar našim ustanovama. G. Mu. jaga Kučukalić iz Gračanice poslao je preko našeg glavnog urednika 11= jev dar od K 500.- da se podijeli po K 100.— na slijedeće naše usta* nove »/’ravćii«, »Gajrctu«, »Osvitas nju«. Akciji za zaštitu morala i Mu. slim. akad. menzi u Zagrebu. Mi se plemenitom darovatelju najljepše zahvaljujemo! Realna gimnazija u Banja Luci. Školska godina završena je 24. pr. mj. U svih osam razreda bilo je 471 đaka, od kojih je 56 privatnih. Po vjeri bilo je: muslimana 70, katoli« ka 151, pravoslavnih 253, jcvreja 46, unijata 6 i evangelika 2. Maturu je polagalo svega 6 učenika i ovi su prošli na ispitu. U čitavom zavodu prošlo je 416 učenika, a pao je 41. Zavod je ijnao 22 nastavnika. j I I ; Amerikanski konzulat u Zagrebu. Ministarstvo inostranih djela saop= stava: Kraljevska vlada na traže« nje vlade Sjedinjenih Država dala je svoj pristanak za otvaranje a« meričkog konzulata u Zagrebu. Vib burg Koblinger, konzul od karijere, privremeno će upravljati pomenu« tim konzulatom do naimenovanja stalnog američkog -konzula u Za« grebu. Upravitelji dječijih domova. Na prcdlog ministra za socijalnu poju tiku postavljeni su za upravitelje državnih dječijih domova i to: u Reljevu Jovo Arežina, u Kr. Sutjes= ci Anto Barišić i u Tuzli Mehmed Nožić. * Izjednačenje poreznog sitema u čitavoj zemlji. Ministarstvo finan. šija odlučilo je izjednačenje pore'z. nog sistema u cijeloj zemlji. Taj rad ministarstvo povjerilo je gosp. Andronikovu ruskom profesoru fi« nancijalne nauke. , Ne prima se pošta sa Madžar« skom. Ravnateljstvo pošte objav. Ijuje, da je usljed prekida saobra« čaja između Austrije i Madžarske, po ministarskom nalogu-obustavljen no primanje poštanskih pošiljaka, koje su određene za naslovnike u Madžarskoj. Do sada preuzete po« šiljke biti će povraćene predatelji« | ma. Ova mjera uslijedila je, jer na« še kraljevstvo nije sa Madžarskom uspostavilo direktne veze. Kazna za putnike bez karata. Beogradska željeznička direkcija o. bjavljuje raspisom svim željeznič. kim stanicama i revizorima da u buduće za putnike koji uđu bez karte u vlak ili s kartom koja više ne vrijedi ili pređu u viši razred s kartom za niži, da se kazne dvo. strukom vozarinom za cijeli propu. tovani put. - - - - - - - - - - - - - —- - - - £» Nilhelm F. Ticfenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova,škrob u sanducima, amoniak sode, jet-. kog natrona 100% i 1280/0, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo fratiko. Ko želi da mu ponovno šaljemo list neka od« mah pošalje dug i novu pretplatu. ■nslimanska trgovački I Mb M a Bosnu i HtrcajCTini (d. i) n Sarajevu. Ш9» < ImI u sito kuesnHa мтим. jbWi I u aKilnstrii SK. I i inziamu. nlš rWks ii ulete8 НЈ№г I tzkift мкп I ЛвнЛјг 0 sajHiilMi. Нмјјд si! n'ltnletoi pislm I tonumc u№>gi Seji snomh I uroilMcUski truliti. — Inpoli I orađaje внЉв, Hiute I mtkmi min trik mta. И 0 0 И 0 h 9 1 1I f B JI ks₽9h I srodolB ih mtz nln, i platite m Лудћи mlrclct. н l,IO Novome. •______ Kancelarija: Kralja Petra ni ha Z prizmo, lij eno - Brzojati: Труижка lwnk Sarajm - lnterfftai triifa: Zli _________________________ Podružnica u Bos. Šaljite odmah pretplatu ♦ PAP1RNICA ♦ I ♦ HAMDIJE KOPČIĆA Prodaje se MLIN t Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I I X preporučuje svoje bogato stovarište ф [ ф svih vrsta papira, kancalarijskog i J • ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ , obavljaju btzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda“ je jedini muslimanski list u na1 Soj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je ’ svakom trgovcu đa’oglašuje u „Р r a v d i“ „ Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? : ?Btjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i. ponude od zsombolyaške ciglane OGLASI : Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za V« sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: M. Bohn&Co 'ПСшМ Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu , prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Felierov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ risa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Zsombolya, Banat Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudblfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Oijene najumjerenije. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. —. Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. - , |PriuilBgouana Zemaljska Вапћа za Bosnu i Hercegovinu^ Г0п1пл1л Uullllulu ............. P P II U ^ЛПЛ10Ш1 uUlUjuVlI« "= Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bbs. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZaitupttvS: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički hapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kai ilaini zastopstDi za B. I H. SsiIcumzIhI geitnll I Pnig ntigitg iruitii za asl|urn|t gntii nzzgiU I Stila, sn irstl oiiguranja. Odgovorni urednik: F. Šalaka. VhiMik: CentraM Odtooi M. O.« 0 8lua*ariii D. * i Kala«, Шв»аИ»и. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c708db34cbff3a3b8f2684f98f293554.pdf 82cb1a126d5791343a012e78bf992d49 PDF Text Text Poštarina u gotovom platana; POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcisni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj bi (186) Sarajevo, utorak 10. avgusta 1920. (26. zilkade 1338.) Mani okružnika Grudica. PODVORNIK OBAVLJA TORT URU. HARAČENJE POLICU« SKOG KAPETANA ČUPURDIJE. - DVOSTRUKO UBOJSTVO., ' PALJEVINA. - DEMONSTRACIJA GRAĐANSTVA. -GRU« DIĆ ZAŠTITNIK ZLIKOVA CA. - DOLJE TIRANIJA 1 U pretprošlom broju iznesosmo brzojavni izvještaj našeg mjesnog odbora u Bijeljini, o zvjerstvima državne policije, a danas ćemo da osvijetlimo i pružimo jasniju sliku nesnosnih prilika, koje u mirnoj Posavini stvara nesposobna ruka okružnika Grudića. U izvještaju se veli; Na 28. jula jedan sahat poslije pola noći naišao je kroz Pašine baš« te, vrcajući se kući, radnik Ab« dulah Salihović malo ubijan. Na ulici dočeka ga poznati haramija Savo Gjurić, zvani Šiljak, pod« vornik kotarskog ureda i miljenik bivšeg .načelnika Milišića, sa policajnim narednikom Zečevi« ćem, te po svOm običaju zaustaviv« ši ga ša pitanjem: »gdje ćeš sada?« i ne saslušavši ni odgovora, da ovaj ide kući, takom ga žestinom udari žilom po gla’vi, da je ovaj bez svi« jesti pao na zemlju. No Savi nije ni to bilo dosta, nego je nastavio sa svojom demokratsko«dobrovo« ljačkom žilom i dalje po Abdula« hu udarati. Pribravši se, Abdulah je nagnao u bijeg i utrčao u obliž« nji han, da se spasi od ovog haram« base, ali nije naša onikoga nego jednog stranca katolika, koji mu ništa nije mogao pomoći. Zatim je uletio i Šiljak te ponovno ga izvu« kavši napolje, stao ga je opet mla« titi. Salihović ga se je teškom mu« kom riješio, a kad se je malo pri« brao pogledao je u svoj džep, ali na njegovo zaprepašćenjojfalilo mu je teškom mukom zasluženih 1000 dinara. Cijeli taj barbarluk mirno je gle« dao policajski narednik Zeiević. Nije ni čudo, jer je još u 11 sati iste noći u lokalu Cvjetka Džafero« vića pred više gosti dobro ugrijan rekao, da je deliju otjerao kući spavati, da ga on ne čuva kako se priča naokolo, jer j... svakom maj« ku koga, se boji; on baš ide i vodi Savu pa će večeras netko znati za njeg. Kad je Salihović upitan da li je imao kakve razmirice sa policijom, reče da on nije imao nikakva po« sla sa policijom, niti mu vrijeme dopušta s time se baviti, već je is« toga dana prispio' iz Beograda sa posla, gdje je zaradio tih nesuđenih 1000 dinara, da sebi kupi kola. Sa« lihovića i danas u prijesne kože za« vijaju, a liječnička svjedodžba do« stavita je sudu, pa ćemo vidjeti ka« ko će se stvar razvijati. Kad smo kod Save Šiljka istak« nućemo i to, da je, Savo dobro po« znat među muslimanima, radi bati« nanja i drugih haramiluka što ih čini, od kako ga je bivši predstoj« nik Milišić (pomenuo se ne povra« tio se!) u^eo u podvOrničku službu. Ovaj je delija strah i trepet gra« danima muslimanske vjere, jer se je na više mjesta izrazio, da je »Turcima« — Bog. Kad sresko na« čelstvo povede izvide, u što ne sumnjamo, jer u sadanjcm sreskom načelniku gledamo čovjeka objek« tivna i prava, pribavićemo o Savi još mnogo dokaznog materijala. Pošto smo sretni u harambaša« ma, gosp. okružni načelnik Grudić posla nam svoga miljenika i štiće« nika, kapetana policije Cupurdiju, da mu doprati nećakinju koja je imala iz Beograda doći preko Bije« ljine. Da pribavi što više veselja svomu pretpostavljenom, Cupur« dija naredi na 29. jula uvečer ov« dašnjoj ‘ policiji, dimdušmanima muslimana, u kojima vide roblje i bespravnu masu, nekaku raciju ko« ja se imala kretati u muslimanskim dijelovima grada. U 8 sati došli su kući ovdašnjeg gradskog vijećnika Ibrahimage Mulalića te upitaše za njegova sina. Ibrahimaga im odgo« •vori da je prije tri dana došao iz Šabca na ots^stvo i da se sada kod kuće ne nalazi. Ta izjava ne bijaše dostatna za »državnu policiju«, već poznati ugnjetač narednik Delija sa Čupurdijom pjevali u kuću, bez da je najavio da se ženskinje sklo« ni. Prekopavšbje svu i ne našavši sina Ibrahimagina obrati se njemu sa riječima; »Nećete da služite kra« lja Petra!«, no dobi bolji odgovor: »Kad smo služili Franju, zašto ne bi služili kralja Petra? Jaču sam moga sina odvesti njegovoj koman« di ako je prekoračio otsustvo«. Iza toga su krenuli u Salihbcgovi« ća ulicu u kalanu Idriza Omići. Pred samoga kafanom sretne Delija jedinka šina Huse Selimovića, Sem« su i zavikavši »to-je taj« uhvati ga za ruku te ga predade policajcu Stojanu, koji je dosad mnogo mu« slimana isprebijao, a da za to nije uzet ni na odgovornost. Dok je Cu« purdija druge muslimane sa Deli« jom pregledao, Šemso, bojeći* se da će ga opet tući kao prije dvadeset dana (jer ga je tada policija na mrtvo ime prebila) počne bježati u nadi, da će se bijegom spasiti i mjesto ležanja u hapsu posvetiti se sređivanju ljetine, kojom će ishra« niti starca oca, mater i osmero ne« jačadi. Policajci dadoše se u potje« ru, no' kapetan Čupurdija naredi da se puca, što nije od potrebe bi« lo, niti je smjelo biti, jer je Šemso bio na domak policajskih ruku. Je« dan hitac, zatim druga dva i — Šemso se sruži pogođen u vrat i u leda. Očevidci Pandžić Salih, Omić Idriz, Selimović Rejfo, Ahmetović Mustafa. Bijedni Šemso ostao je cijeli sahat a da liječnik nije bio pozvan, jer je tako godilo musli« manskom krvoloku Čupurdiji i nje« govoj momčadi. Do jedan sat do« šao je na lice mjesta o nesretnom slučaju istom obaviješteni sreski načelnik sa liječnikom Dr. Pejiči« ćem, gdje je bio prisutan i Čupuy dija, da se nagleda svoga heroj? stva, ali nađoše nesretnika mrtva. Sreski načelnik silno je bio ganut nad događajem, ali koga nema, da mu kuća znade. Tako stari Huso sa nesretnom staricom i osmero neja« ke djece ostade bez hranitelja i bra« nitelja. ' Rahmetli Šemso povratio se je iz talijanskog ropstva tek pri« je dva mjeseca i istom što se je malo odmorio stiže ga Čupurdino tane. Gospodinu Čupurdiji nije bilo ni to dosta, već je naredio policajnom naredniku, da sa poznatim Menči« kom (ubojicom Selima Mokrovića) te Matom Lincnerom pođe u Guz« deviće, drugi muslimanski dio gra« da. Pred kućom Husejna Zuličića sretnu Avdu Bećarovića koji je i« šao sa posla zavikavši »stoj!«, na« što je i on počeo .bježati. I ove ju«' načine odrpah prihvate za. puške i počnu pucati. Avdo pane’, no oni Godina IL tim mirno razišlo, odnsesavši sa so« su pucali i dalje te mu tom prili« bom tugu u srcu te uvidjevši da mu kom prebiju npgu. Nije im ni to nema drugog spasa nego u tvrdoj bilo dosta, već su upalili i štalu Hu« (i otpornoj« Op. ur.) zajednici. sejna Zuličića i jedino se ima za« hvaliti kišnom vremenu da fiije ci« Gospodine Gruđiću, zar nije do« jela mahala izgorjela. ’sta nasilja dvije godine dana? Ni« smo ni mi djeca od maćehe. Na I ranjeni je Avdo ostavljen bez Vama je da učinite što Vam spa« ikakve lijqfničke pomoći sve do da u djelokrug, te da protiv Čupur« pola noći, jer su policajci dali va« dije i Save Gjurića zvanog Šiljka tru tabanima, misleći da će tako te drugih policajaca provedete po« zabašuriti svoj zločin. No njihov stupak, ali samo objektivan, a ne je čin vidio M. Mehmedović.. (Ka= kao sa braćom Mura,tbegovićima, ko smo brzojavno izviješteni i Av« jer u drugom slučaju izbijaćemo do je podlegao ranma. Op. Ur.) klin klinom i vraćati šilo za ognjilo. Gosp. Čupurdija osjetivši šta jq Mogli ste narediti da se Čupurdija počinio, nije se smio usuditi na u« zatvori još istoga dana, pa’bi nam licu izaći, već kad se je iniala po« se dopekle zadovoljština dala, ali kopati žrtva njegova bijesa pod si« za Vas muslimani nisu ravnoprav« grundm. je pratnjom žandara mak« ni građani, pa zato neredujetd da nuo prama Rači. Tako je uostalom mu se ništa ne’ dogodi i da dođe glasilo i telefonsko naređenje gosp. pod sigurnom pratnjom. Ovo nam Grudića. još više potvrđuje ispravnost tvrd« Kada je Šemso bio ukopan kre« nje o Vašem partizanstvu, o kome nula je povorka od kojih 500 mu« je »Pravda« u nekoliko navrata pi« slimana bez razlike staleža demon« sala. strativno ispred policajne Zgrade, Ovom prilikom ne možemo mi« da potraži zlikovca i heroja Ču« purdiju. Ali. zahvalivši trijeznom moići, a da se ne zahvalimo sres. vodstvu demonstracija se je razmi« načelniku gosp. Milanu Blažiću, jer nam je svojim nastojanjem donek« nula sa povicima: »Dolje zlikovci, len ublažio bol. Ali šta će i on, kad dolje ubojice!« Došav pred Čitao« »riba s glave srprdi«. No ja da se niču, gdje je povorku pomirljivim ostvari naša stara: »Pašuj, pašo, govorom oslovio H. S. i rekao da dokle li ćeš tako? — Pašovanju i ćemo kaznu za .zlikovce tražiti ’ le« galnim putem, građanstvo se je za« i tvom kraj će doći!« № begovi već zemljoposjednici. Među tendencioznim izrazima, kojima »demokrati« hoće da oslabe opravdanu borbu naših posjednika proti Krizmanovoj uredbi i ostalim pljačkaškim odredbama viših i nižih organa vlasti, u zadnje nam doba osobito upada u oči izraz »beg«, kojim se generalno označuju svi naši posjednici slobodnog kme« tovskog zemljišta. Tendencija upo« trebe ovog izraza sasvim je jasna. Beg u običnom smislu te riječi, ka« ko je razumijeva srbijanska i hr« vatska javnost, znači nešto' slično grofu i baronu, nešto što označuje velikog posjednika. Prema tome ne« što, što ne zaslužuje osobita obzi« ra. Ušljed toga, i izraz »begluk« do« biva sasvim drugo značenje: — »b e» govski posjed, dakle nešto slično veleposjedu , latifundiji, er« go posjed koji treba olahko treti« rati. koji se može pomalo i kusati. Kad se ovaj izraz ne bi malo po« malo prenosio i u novinstvo parla« mentarne zajednice, mi bismo ovu. »demokratsku« smicalicu pustili bez prigovora. Poznato je naime, da se njihovi voždovi kao i njihova štam« pa, ne mogu podičiti kakvom sa« vjesnošću i poštenjem, pa taj izraz ne može, mnogo značiti na njihovoj težnji, koja je i onako prepuna raz« nih laži i opsjena. I No ovako moramo konstatirati i tendencioznost tog izraz i upozoriti j priječko novinstvo, da je agrarnom i uredbom od 14. februara u glavnom pogođen naš mali posjednik (veli« ' kih posjednika kod nas je vrlo ma« I lo), pa je i sam barbarin Krizman , morao javno priznati da je tom u« ■ redbom ugrožena e k s i s t e n= čija mnogih maloposjedničkih fa« milija. A kad jedan »demokrat«, pa j još ministar, priznaje kakav svoj j nedostatak," onda se tek može mi« . sliti, kako stvar uistinu izgleda. Me« ; đu žrtve Krizmanove neuredbe u glavnom spadaju obitelji naših O« brtnika, koji u znoju svog Ijca sku« čaše koji krajcar i k ispiše koma« dić žemlje, zatim tako zvane »agin« ske« porodice, koje većinom posje« ' duju nekoliko dunuma begluka i ko« jeg kmeta. Njiina ne pada ni na kraj pameti, da bi prisvojili begov« sku titulu, sve kad bi im to dopu« stih običaji, radi kojih bi zbog ta« kog prisvojenja postali smiješni i drzoviti. Oni su demokratičan i ra« din elemenat, koji bi svoju zemlju obrađivao daleko bolje od tadanjih uzurpatora, jer nema drugog zani« manja i jer se ne može uzdati ni u Sju protekciju. Dakle: ne begovi, već — zemljo« posjednici! ф Iz Sandžaka i Makedonije. Kako skopljanski špekulanti zamišljaju ulogu muslimana. Na drugom mjestu, u bilješkama, »Na zatvorenim konferencijama donosimo kako su imenovani cen« ovdašnjeg džemijeta donose se od« zori narodne banke, a ovdje ćemo luke, o kojima svako ko vole ovu da pribilježimo »prijateljsku skrb« državu mora da vodi računa. Za za muslimane, kako je ispoljena u sada se, naravno, te odluke drže u »Privrednom Glasniku«, organu tajnosti. skopaljske trgovačke omladine. G. Saznaje se, međutim, da je dže« Elezović, bivši turski iajme« mijet ozbiljno đlskutovao pitanje kam i poslanik u carigradskom o stvaranju jedne čisto musliman« parlamentu pod naslovom »Musli« ske banke u Skoplju, naravno po manska banka« napisao je ove ret« ugledu na muslimansku banku u 9 Sarajevu. Ne možemo da se n a« ke u 64. broju od 29. jula: �Strana 2 Страва -PRAVBA" — .ПРАВДА* čudimo mentalitetu džemijet« džiia, da i ekonomsko=finansiske prometne prenose na verski teren. Računali smo da su u stanju, da razumeju e su prošla vremena or« ganizacijama na osnovi, na.kojoj radi džemijet, ali smo se prevarili. Oni koji su vekovima eksploatisali I radni narod, i stekli neizmerna bo« j gastva, oni koji su pod neprijatelj« skom okupacijom prosto preručili I blaga n aš c g naroda u svoje dže« pove, jer su im Nemci, Mađari i Bugari bili saveznici protivu' nas, sadašnjih svojih sugrađana, oni i« sti ljudi hoće da stvraaju musliman« sku banku, da bi zaštitili musliman« ч ski živalj. Napomenimo im još od sada, da svaka akcija ima svoju re« akciju, da jb nemuslimanima daleko lakše boriti se p r o« tiv muslimana — ako ovi ta« kvu borbu žele — nego muslimani« ma protivu sviju ostalih. Pogrešan je i starinski, put kojim džemijet«* Spoj 186 — Broj Bilješke. se nećemo utrkivati u d e« m a g o š t v u, jer se nadamo, da će nas ipak narod i njegova zdrava Svijest potpuno razumjeti, kad zna* Cenzori Narodne banke. Čujemo, mo. da naš narod po svojoj naravi da je upravio odbor Narodne ban« * , nije nikadajrio otimač. kc u Beogradu ovih dana imeno« I vao cenzore za svoju ovdašnju fi= Koncentraciona vlada. lijalu. Među imenovaniij rmadu i — Želio bih znati Vaše>gledištc o dvojica muslimana, dok su svih os« koncentracionoj vladi. talili sedam samo pravoslavni, a ne« — Uvijek smo bili pa i sada za ma nijednog katolika ni j’evreja. koncentracionu vladu, jer smo htje« Dok su kod imenovanja mimoiđeni li konsolidovati državu i pristupiti i najugledniji trgovci, dotle su od BRZOJAV IZ ŠTIPA. u izbore u jednoj mirnijoj atmosfe« pravoslavnih postavljeni za cenzo« ri. Gospoda s protivne strane sva« Štip, 7. augusta. re i ljudi, koji su se već davno pre« ku stvar posmatraju s p a r ti« Mi štipski muslimani, sa skupsti« stali baviti trgovinom ili posve ne« zanskog gledišta i hoće, da ne, na kojoj je Midhatbeg Hodžić iskusni mladi trgovci, pa čak i oni, pristupe izboru, dok su nesređene koji su eto nedavna bili pod steča« držao govor, šaljemo mahsus selam prilike, kako bi radi svojeg uspjeha braći oko »Pravde«. Kao što su Ka« jem. Za upravnike i činovnike o= upotrebili bombastičku parolu. Od« vadar i Veles obećali sto dvadeset vih filijala u Bosni i Hercegovini tud se javljaju između nas i njjh postavljeni su s a m o'p r a v o s 1 a« hiljada, tako i mi obećavamo kupo« razlike, koje su, da se tako.izrazim, vinu akcija od sto” hiljada dinara. vn i. I tako i Narodna banka, koja nepremostive. Kad bi se poveli za Pozdravljamo vaš rad i želimo vam ima vrlo važnu zadaću u našem pri« njima, onda bi se nametnuli u agi« vrednom životu, započinje svoj rad uspjeht Predsjednik zbora: Salih« taciju i ucjenjivali bi ekstremna o« beg Mustafa. potpuno u znaku sistema, koji je . bećanja masi. To nije državna poli« kod nas zaveden i koji se u svim tika, jer bi u tom slučaju otišli u granama uprave i privrede s neču« tabor najskrajnijoj partiji. Ovo je venom dosljednosti provodi. Samo nezdrav pojav koji maj« pripadnici pravoslavne vjere smiju muniše pokret u Rusiji, a igrati ulogu u upravnom i privred« tim putem ne želimo poći. Mi se nom životu, pripadnici drugih vjera | od drugoga tražiti poniženje, kako moramo vladati prema prilikatna su tu samo da snose dužnosti, da ' se to od nas tražilo. Popuštanje u naše^ naroda, čije se stanje i sav ja« plaćaju poreze i globe i idu u voj« tom pitanju g. Pribićeviću, po čijoj vni život može s malo dobre volje sku. smo želji pristali, da bude povjere« urediti na sveopće zadovoljstvo i Demokratski pljačkaši. Pod na« nikom unutrašnjh posala g« Roje, prpevat kraljevine. slovom »Evakuciona priča« »Politi« koji je uostalom ozbiljan čovjek, — Kakav je ishod iz ove situ« - ka« donosi ove retke: »Graf Kara« značilo bi izazvati nove nemire i tr« acije ? čenji, iz Banlaka, čije ј^ ogromno zavice u pokrajinama, gdje šu se imanjć u orlom dijelu Banata koji — Točno neznani kako će se ra« prilike — nakon teških muka — ra« ^vijati rasplet krize. Mislim, da bi smo mi poseli pa ga zatim ustupili .zboritbm politikom prilično pobolj« Rumuniji, podneo je molbu našoj u tom bio dobar putokaz za srede« šale. Demokrati su bili uporni, tek nje odnošaja rad proSlog kabineta vladi, da mu se naknadi šteta koja su u posljednji tren pristali na po« g. Protića, koji je uza svu opoziciju mu je učinjena pri evakuaciji i ko« pustljivost, ali su zato plasirali pita« ja, po njegovom računu, iznosi tri­ . u parlamentu dokazao, da je znao i nje agrarno u Bosni, te su ponovno mogao u teškim prilikama održat naest miliona dinara. Ali mu je ta oteščali situaciju, kako bi razvili molba ostala neuslišana. Kada je na visini autoritet države, na zado« koncentraciju, u providnom cilju da tako isto prošao i kod francuske voljstvo pe samo čitave razborite snube tamo prstaše, Ikojih tamo ne« i kod engleske vlade, obratio se inteligencije, nego- i cjelokupnog maju. • španskome kralju. I madridska in« pučanstva, koje od svojeg truda Agrarno pitanje. tćrvencija, koja nije bila na odmet hoće da živi. Tu politiku narod je za vreme rata, uspela je i sada za odobrio i prihvatio, a tomu je naj« — Koji je glavni uzrok razilaže« vreme mira. bolji dokaz ono oduševljenje, na nju u agrarnom pitanju s demokra« Naša država će morati da nakna« koje je bilo naišlo u Zagrebu i Lju« tima? di grofu Karačenji svu štetu. Ali bljani Nj. Vis. prestolonasljednik. — Mi nemožemo sa gledišta dr« sad je nastalo jedrio sitno pitanje Vi ste svjedoci kako je to simpa« žavnih interesa odstraniti se od pra« među nama: pored sve vršene is« tično i toplo odjeknulo u Srbiji.-Da vodnog, racionalnog, i poštenpg ri« trage nije se nikako moglo se neki ljudi drže manje partije i jesenje agrarnbg pitanja. Nesmije« utvrditi ni ko jc naredio partijskih ćiljeva, a više države, ne mo u Bosni stvarati novi proleteri« evakuaciju grofovog ima« bi nikada u ovako kritično doba i« jat Osim toga u našoj državi ima n j a ni gde su pare od prodatih zazivali krize i teškoće zbog svojih oko ,2 milijuna muslimana, koji bi stvari. Direkcija Plena odriče da iš« sebičnih i uskih partizanskih, ra« upravo ovakav način riješenja, ka« ta o tome zna i ako su evakuisane čuna. ko bi to želili demokrate, mogli stvari u svoje vreme bile kod nje — Demokratski listđvi sve svalju« shvatiti ne kao pogrešku jedne po* (razume se, sada ih više nema): o« litičke stranke, nego kao vjerski L ju na račun g. Protića. što velite na deljenje za sekvestar takođe odri« progon, U prilog toga napominjem tu poteku. če. ma da su njemu bile poslate pa« — Dragi gospodine, rekao je gda i muslimani imadu svoju inteli« . ус od prodaje; sud, pod čijom je Drinković bez ustezanja, u kolikđ genciju, koji su svi bez obzira soli« zabranom* imanje bilo, takođe od« darni u pitanju agrarne reforme, jers■ sam mogao upoznati ovdje sve po« riče i ako je i kod njega bilo nova« su kod vakufskih izbora tri puta za« 1 litičarc, mogu Vam reći bez uvrede ca od prihoda sa imanja. dobili ogromnu većinu — odprilike | na'druge, da u g. ministru I’rotiću I kako niko ništa ne zna, to će 800 : 10 — stranke koje su bile pro« I imamo čovjeka visoke državne spo« držala morati i da plati grofu Kara« ■ sobnosti, silne inteligencije, sve« tiv demokrata. Meni je čudno, da čenjiju tih trinaest miliona. Jedina strane naobrazbe i nada sve isprav« I nam utjeha može biti to, da mu taj se gospoda ovako danas ponašaju nog političara, koji u svemu drži in«. I nesrećni broj — 13 —. neće doneti prema tuđoj svojini, dok terese države i prestolja iznad in« ne diraju u svoje džepove nikakva dobra. z teresa ćak i svoje stranke. Onda koje su napunili tekom ra« možete razumjeti zašto je on na ni« ta. iprotivilisezakonskim šanu stanovitih navala, kad su na Muslimani mjerama, koje treba u ova« kvom slučaju primjeni ti. , suprotnoj strani posve drugi pozivi Sjetite se „Gajreta". za njihovu politiku i rad«. I u ovom svemu gledam jedino dr« -žavni, a ne partijski interes i zato džije danas idu. a i vrlo o pa« f a n. Trezveni elementi će svako« jako uvideti da borba koju mu« slimani izazivaju na svima poljima •može da svrši katastrofom baš po one, koji vaskfsavaju j su« I.ičo ЛлНгЛ nn'znotri metode t-vv rio više dobro rtom nam poznate borbe,iz prošlosti.« Donosimo bez komentara, jer je suvišan za svakog, ko ima imalo mozga u glavi.. : j i I Intervju sa drum Orinhovićem Beogradski »Balkan« pod našlo« vom: »Država iznad partije donaša razgovor sa ministrom u demisiji Dr. Drinkovićem 'о uzrocima sada« nje kriz^. Budući je g. Drinković je« dan od najodličnijih članova »Na« rodnog Kluba«, mi taj razgovor prenosimo u cijelosti. Na upit no« vinara: »Mnogobrojna «pitanja ote« ščavala su brzo riješenje situacije, recite mi g. ministre, gdje je pravi uzrok današnjoj krizi?«, reče Dr. Drinković: »Držim, da je demagogija glav« nim uzrokom ovoj krizi, kao i osta« lim, izazvanim od strane »demokra« ta«, koji nijesu shvatili pravi zada« tak prave vlade. Kad Vi zpate, da su bankiri podigli hajku protiv središnje zadruge, čiji je zadatak bio. da drži cijene proizvoda našeg zemljoradnika na normalnoj visini, dajući pravilan put našoj jzvoznoj trgovini, i da korist u prometu s inozemstvom imadc direktno naš zemljoradnik, država i cijeli narod, a ne pojedini špekulanti: kad Vi znate, tko vodi u agranom pitanju nesolidnu i partizansku politiku, po« litiku zavadanja naroda: kad Vi znate, da su neki članovi bivše vla« de g. Dr. Vesnića upotrebili kao zgodno sredstvo za preporuku uči« teljstvu. koje je do tog trenutka do« šio do najplemenitijeg značenja: kad Vi sve to znate, onda znate gdje je glavni uzrok krize. Pokrajinska hrvatska vlada. ■ Dopustite da primjetim da je pi« tanje pokrajinske hrvatske vlade o« teščavalo situaciju! — U tom pitanju kao i u svim drugim išli smo u susret do skrajnih granica, koje nam je dopuštalo po« štenje i dostojanstvo. Nama je u pi« tanju povjejeništva za prosvjetu stavljen ultimatum, kakav se uopće ljudima nesmije postaviti, ako se želi voditi računa o političkoj tak« tici. Mi smo ljudi i nemožemo jedan FELJTON. A Hitri Bjelevac Rene Logotetides. t • (67j ' XXII. • Na carigradskom pristaništu Galati zaustavio se je rumunjskk parobrod Carol prije podne koncam marta 1917. i iz njega izašla dama, koja je imala putnicu ridiranu po engleskem konzulu u Sofiji. Policajni činonik, koji je pregledao njezinu putnicu pogledao ju je pozornije ne za to što je ona pobudila kakvu sumnju u njemu, ndgo za to što je svojom Ijepotem svratila pozornost ne samo nje­ govu, nego i drugih, koji su bili prisutni. U masi svijeta i vrevi, koja obično vlada na pristaništima ipak je od mnogih zapažena jedna gospodja s en­ gleskom kapom na glavi, sivim ogrtačem, jer nje­ zina boja kose i opaljeno lice odavalo je sve drugo osim Engleskinju, keje je ime nosila. Za to je i činovnik u carinarnici pročitavši ime Магу Maetling nenadno pogledao Engleskinju i priznao sebi, da je rijetka ljepota, koju je u ovoj gospodji poslala bez­ lična i hladna Engleska. — Магу Maetling je odsjela u Hotelu »Krokor« Poslije se je presvukla I otišla u šetnju. Prošla je Perom, zaokrenula kod ugla pred Galata Sarajem,’ pa pošla pred francuski 4 magazin, a odatien se vratila i dugo stajala na ćošku pred Sultanijom. Obični prolaznik bi mislio da ova En- I i : j , i ; gleskinja gleda kroz željezne ograde nekadanji dvor sultana Aziza, a da je neko mogao zaviriti u nje­ zinu dušu našao bi druge želje i druge osjećaje. Odatien je pošla prema gradskoj bašči i prošla je dva puta unakrst zaustavivši se pred kioskom is­ pred kojeg je pucao pogled na Bešiktaš, Jildiz, Bosfor, — preko njega Usklldar, Hajdar paša, pa tamo još dalje visoke anadolske planine. I Магу Maetling pregledavši sve.to jednim pogledom zaustavilo se je njezino oko i za gledalo u dvor podnu kojeg ja sta­ jala munara obasjana suncem. A ispod dvora viju­ gala se ulica široka zasađena zelenim platanama; — dolje — u Galati, gdje je vječita vreva 4jila po­ redao se bezbroj jedrenjača, koje su se kao labu­ dovi bijelile na zelenoj površini vode. Tamo preko mora je lijepi Stambol, načičkan koćama i munara­ ma, a preko njega je opet more... ■ Магу )e sjela i prošaptala sama sebi: O, lijepi grade moje mladosti I. .: Došlo je vrijeme, da' dola­ zim u te pod tuđim imenom i da se stranim tebe,.. Ti si bio moj ideal i danas — konačni cilj. .. Pod nepoznatom Engleskinjom, pod imenom у Магу Maetling krila se je niko drugi nego — Rene Logotetides, koja je pošla u Carigrad gonjena jed­ nom neodoljivom silom, da izvrši jedno djelo, da izvrši zavjet i baci bombu pod Jildi?. . . I kada se digne,veliki oblak prašine, kada eksplozija zagluši uši, kada nastane opća zbrka i strava ona će tada biti već uhvaćena — rastrgana, možda ne će vi­ djeti ni uspjeha svoga čina. Ali će tada biti početak oslobođenju; nestaće gnijezda jildiske” kamarile... Ali sve ove misli, koje su izvirale iz jedne nesvijesne ali i nepokolebive odluke tražile su u tom i velikom Carigradu jednog čovjeka, kojem bi se htjele i približiti i kojeg su se u isti čas plašile —■' Rene je ! tužnim sjećanjem predstavljala sebi jednog mladog saradnika i prijatelja; htjela još jednom vidjeti Ihsa1 na Sururzade, Je li to bila ljubav, koju nije moglo ništa iščupati iz njezinog,-srca ili samo, želja damu I pokaže, kako čovjek mora, biti dosljedan sam sebi j i ideji. , . A je li to bila, uistinu samo ideja što je Renu vuklo u Carigrad, što ju je vuklo u opasnost života ili je bila ljubav — slijepa kao uvijek; daše i žrtvuje, pogine, da njega podsjeća naše? Ko zrfe? No Rene je znala. U dubini njezine duše, u svim njezinim odlu­ kama bio je opet uvijek on — Ihsan nakon ras­ tanka u Grčkoj, pa i u času kada ju je drugi čovjek primio čuvstveno u zagrljaj u času smrti na mor­ skoj pučini — u času kada je hiroviti vžl razlupao mali ribarski čamac pred tvrđavnim zatvorom u Trapezuntu. Jest, i tada, kada ju je Zija prigrlio i podjzao na svojim rukama iz vode, da njega proždre crna dubina ona se nije mogla otresti misli na lhsana, I kada je zahvatio val Zija-a i kada mu višo nije mogla pomoći mislila je na Ihsana slušajući zadnji pozdrav utopljenika: Rene, ja odlazim Mor­ skom Caru, u dvore od bilura. .. Taj čovjek, neprijatelj njezina naroda, čovjek, Croji ju je izdao i koji će jc opet izdati vladao nje­ zinim srcem i bio zadnja pomisao njezina. Pa i danas ga je njazina misao tražila, a jedan glas srca prodirao je kroz revolucionarne osjećaje, da joj prišapće meko i sjetno sumornu priču 0 lju­ bavi, koja ne prolazi. (Nastaviće se). �• 0 'aooi 186 — Broj' Naši dopisi U Vlasenici, koncem jula. Još pod upravom gimnazijalca Krstića. Izgleda, da ilustracije, koje su iznošene o našem gospodinu predstojniku, nijesu dovoljne, da ponukaju mjerodavne, kako bi se sudbina od preko 30.000 ljudi iztrgla ■ ■ iz šaka svog još nedograđenog up= ravnog činovnika, te povjerila kvas lifikovanu, savjesnu, nepristranu i pravednu čovjeku, pa bio qn koje« god vjere ili narodnosti. Ako je za vrijeme preokreta izgledalo, da će nam manjkati dovoljan broj kvali« •• fikovanih, doriiaćih, povjerljivih u« pravnika, pa se jedan«dva imenova* la privremeno i bez kvalifikacija, to bar danas nakon gotovo dvije go« dine oslobođenja prestaje biti po« trebom.lioš doma'Če svršenike pod* činjavati ovim slučajnicima (kao što je to kod nas); jer dijeljenjem ovakih sinekura kvari se ugled vla« sti i daje jasan dokaz toliko spor minjane »jednakosti« kod nas. Mi smo do sada iznijeli nekoli« ko, primjera, koji jasno dokazuju štb' je sve u stanju da poteče od . ovog političkog polučinovnika, koji ne obazirući se na zakon i paragraf vlada i upravlja »na svoju«, a i ne misleći pri tom, da »bi« imao za sve odgovarati. Poslije u ovom listu već spomenutog slučaja njegova beza« , konja nad učiteljem Demirovićem ■ vrijedno je spomenuti i ovo: 5аф« ja Hadžić iz Nove Kasabe, kotar vlasenički, služeći u Crnoj Gori za vrijeme rata kao žand. asistent ku« pio je i donio kući raznih ručnih radova (čilim, vezeni gunjac i si) što za upotrebu, što za uspomenu na Crnu Goru. Gospodin Krstić ne* maj ući« zašto drugo da ulovi ovog j i viđenog i.poštenog, a nada sve vrlo radinog muslimana, nego ga — to« bože na nečiju prijavu, okrivi, da je ove stvari napljačkao u .Crnoj Gori, zatvori ga i dadne (opet »na svoju«) otpremiti gdje je služio na« dajući se, da će ga tamo braća, ma« kar j prava, kao Turčina smaci. Ali gle, kako se prevario! Ispitivanjem seljaka iz kraja, u kojemu je on slu« žio bude nakon dvomjesečnog bo= ravkta u nikšićkom istražnom zatvo« ru ispostavljena potpuna nevinost, te se čovjek, kao pošten, rješava potpuno krivnje i pušta na slobodu. Da je Hadžić zaista nevin, dokazu« je i to, što su Crnogorci žalili, da je toliko prepatio za ništa, te ga sa« vjetovali, da traži zadovoljštinu preko suda za besramnu podvalu dodavši: »Mi bi tome predstojniku sudili,- božja ti vjera, onako, kako on misli, da mi sudimo svakom Tur« činu!« Kad je Hadžić zatražio od Krstića, da mu reče, ko ga je prija« vio, odgovorio mu je, da mu nikad neće kazati. Taj umišljeni apsoluti« sta zbilja misli, da za učinjeno ne« će odgovarati! Žalim, da si neuk, te bih Ti preporučio, da sc unišeš na univerzu, ili ako si već upisan, da učiš i ispite polažeš; jer Tvoja spre« ma iz gimnazije i zadnja praksa u rač. odjelu zem. vlade njiesu ti mo« gle dati dovoljno praćne spreme, da sjediš na tako odgovornom mje« stu, niti su Te mogle oplemeniti to« liko, da ne mrziš svakoga, ko se Jovom ne zove. Znam, da se sje« ćaš svoje nedavne žrtve, gosp. De« mirovića, opće obljubljenog učite« ljab Misliš li,dg će uspjeti klevete proti njemu; samo ako nigdje ne bude pravde! Pa kako ćeš onda po« gledati u lice ovom nevinom čovje« ku? Tu si učinio nešto i izvan moći: izrabio si vlast i obustavio (»na svo« »ju«) sva beriva evo već 2 i po mje« seca g. Demiroviću, koja ga idu čak i kad bi se suspenzija potvrdila, a dobro znaš, da je to čovjek bez i« kakve druge pomoći, koji mora još . i dvije nejake sestre*izdržavati. Ju« naštvo! Nego je još više čudo,, da vlada tako dugo ne odgovara ništa! Kad se ovako radi od jednog uči« telja, šta onda trpi jadni i nezašti« ćeni musi, seljak?! Evo i za to jed« nog primjera. Pred mjesec i po da« na napali su pravosl. seljaci iz Cer« ske na kuću muhtara Hadžića iz is«. tog sela, te je sreća, da je Hadžić i« mao taj dan kopače, koji su prite« kli u pomoć, da ne bude više mrt« vih muslimana do jednoga\ Stvar se javlia Krstići, ali je oil predaje su« du. Najkraći i jedini put vodi.kroz kuće ovih pravoslavnih u varoš,’ te se od tada ne smije nikad jedan ili ПРАВДА* — .PRAVDA, dvojica muslimana zaputiti u grad. Gospodin Krstić je tu učinio uslugu muhtaru Hadžicu, jer mu je baš tom prilikom oduzeo oružje. Uopće kod nas je rijetkost, da musliman, a na« ročito seljak, ima dozvolu na oruž« je, pa ko je i imao, oduzima mu se bez ikakva razloga ili s razloga, što je molbu prije od onih (naravno pravoslavnih), koji su je nanovo dobili. Pa kako se to ima tumačiti, neka javnost prosudi! Musi, seljak mora kružiti čitav dah, ako nema društva, dok dođe u varoš; sredstva nema za obranu svoju i svoga mala od zvjeradi, dok se dijeli drugim beskućnicima, da napadaju »braću«. Čuje se, da je došao nekakav vi« ši činovnik, da-prouči prilike naše aprovizacije. Vidili su ga<u’ hotelu sa sreskim. Je li sve knjige savjesno pregledao, ne znamo, samo je tre« bao upitati koga, je li se po onu cijenu prodavalo i je li se onoliko dijelilo, kako je to u knjige »rodbi« na« tačno unosila. Ovdje je mjesto spomenuti, kako je g. Vaso Avra« mović iz Podgore, koji drži aprovi« zaciju za nekoliko sela, prodavao otvoreno u manjim i većim količi« nama so, šećer (po 100 K) i gas (po 40 K). Jakob Simanič, koji je opet za Cikote i bliža sela dijelio iste aprov. artikle, došao je u grad i nu« dio javno šećer i gas na veliko (po 100 kg šećera i 50 1 gasa) kod više trgovaca, te i trgovcu g. Zulfagi Bušatliću (gdje je bio prisutan i Hasan Arifhodžić). G. Bušatlić Je odmah prijavio stvar nadstražaru (slučajno pravoslavnom), koji ina« če budno prati na trgovanje ispod ruke, a ovaj puta je prijavljeni Se« ćer i gas« prodat na oči iza prijave, a da se ništa nije poduzelo. I još bi se koješta dalo iznijeti o našoj a« provizaciji, da nam nije stalo do njena »dobra«' glasa i »naših« ljudi oko nje! Za sada, javnosti i mjerodavni« ma ovoliko o našem nesretnom i malom mjestu, koje toliko trpi. Birčak. ' I I I je ovoga komiteja, da u prvom redu stvori uputstva za provedbu agrar« ne reforme. Hak za godinu 1918. i 1919. ima se još do 1. septembra o. g. platiti. Protić ne ulazi u novit vladu. Pre« ma glasinama iz dobro informira« nih krugova, g. Stojan Protić neće ući u novu koncentracijom: vladu. Ministarstvo za konstituantu vje« rojatno će preuzeti dr. Laza Mars ković. Trumbić u Beogradu. Dne 6. o, mj. doputovao je iz Pariza naš ministar vanjskih djela dr. Trumbić. . Pašić dolazi. Pašić je javio iz Pariza, da će za 10 dana krenuti u Beograd. Demisija g *.Pribićevića. Govori se da će g. Pribićević u interesu dr« žave i uklanjanja partizanskih zađe« vica ovom prilikom demisonirati. Na njegovo mjesto u novu vladu došao bi neki pomirljiviji član de« mokratske stranke. Ovaj korak g. Pribićevića bio bi jednodušno po« zdravljen od svega našeg svijeta koji želi da se političke strasti sti« šaju. Pribićević protiv Hrvata i Slove« nača. »Nar. Politika« ajvlja iz Be« ograda: Posljednjih dana bio je kod regenta Svetozar Pribićević, te je počeo da kleveće pred regentom Slovence i Hrvate. Osobito je na« valio na Pučku stranku i Narodni ’.lub, nazivajući njihovu politiku neiskrenom prema jedinstvu naro« da i prema dinastiji, a regent mu je *— kako vele —. odgovorio: Poslije moga pohoda u Zagrebu i Ljublja« ni takVe stvari više ne upaljuju. — l’nbićeviću je na to zadala z. jbč od iznenađenja. Italija izjavila žaljenje. Talijan« ska je vlada izjavila našemu posla« niku u Rimu žaljenje zbog doga« đaja u Trstu, ali, pitanje o naknadi štete riješavaće se tek po završenoj istrazi. Italija i u ovom pjtanju o« dugovlači. Naša ministarska križ1 ide toj ha ruku. VANJSKI POLOŽAJ. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izgledi’za sastav vlade poboljša« ni. Na pregovorima, koji sp se vo« dili 6. o. mj. za sastav koncentra« cione vlade, raspravljalo se o pi« tanju' agrarne reform| i izvoza. Do« šio je do sporazuma u više tačaka, ali ne u svim. Prema pouzdanim informacijama gotovo su sve pre« preke s malim izuzetkom otklonje« ne, te se može vjerovati, da će kon« centracioni kabinet biti sastavljen u roku od nekoliko dana. Demokratski uvjeti. Na 6. o. mj. nastavljeni su pregovori između g. Vesnića i g. Davidovića u pogledi: sastava koncentracione vlade. Tom prigodom g. Daviđović predao je slijedeće, uvjere demokratske za« jednice za ulaz u vladu: Izbori,za konstituantu imadii sc održati u mjesecu septembru. Rekonstrukci« ja pokrajinskih vlada ima se pro« vesti na slijedeći način: u hrvat« skoj vladi demokrati Zahtijevaju unutarnje poslove, gospodarstvo i zdravstvo. U vladi za Sloveniju: socijalnu skrb i pravdu, unutarnje poslove ima preuzeti neutralac. U Bosni i Hercegovini unutarnje po« slove i prosvjetu. U Dalmaciji bi se imala vlada ovako sastaviti: pred« sjednik dr. Krstelj, unutarnje po« slove dr. Desnica, prosvjeta dr. Lo« zovina. Glede 15. čl. izbornoga za« kona demokrati predlažu, da pasiv« ho pravo glasa dobiju samo mini« stri, ministri na raspoloženju, sve« učilišni profesori pravoslovnog fa« kulfeta, dok ostali otpadaju, kao i državni savjetnici. Predsjednici vlada također ne mogu biti izberi« vi, osim hrvatskoga bana, jer je u rangu ministra. Predsjedništvo par« lamenta dobiva parlamentarna za« jednica. U upravnoj službi u Srbi« ji, Macedoniji i Vojvodini ima raz« mjer činovnika biti 9 : 7, t. j. kao i u vladi. Glede izvoza još nije po« stignut sporazum, naročito glede izvoza masti i pšenice. Mini« starstvu za agrarnu reformu ima se pridijeliti kao savjetujući agrarno« privredni komite, u koji ulazi mini« star za agrarnu reformu, poljopri« vredu, šume i rude, pravde, unjtar« njih poslova i financija. Dužnošt I ; I i ј i ! • i ! j I 1 I Napredovanje Grka prama Cari4 gradu. Berlinski" »Lokalanzeiger« javlja: Grčko napredovanje prama Carigradu ide neprestano naprijed. Najnovije vijesti javljaju, da su Grci došli do linije na Cataldži, pa su po tome udaljeni od Carigrada samo pedeset kilometara. Sud o mirovnom ugovoru sa Tur« skom. Javljaju iz Londona: U gor« njem domu bivši admiralisimus iz« javio "je da ratifikacija ugovora o miru s Turskom ne može proći bez protesta onih, koji misle da su jnno« ge stvari ugovora štetne, pa čak i opasne. Ustupanje Trakije Grčkoj, oduzimanje Bugarskoj izlaska na Jegejsko more i dovođenje grčkih trupa u Jedrene ne otklanjaju klice budućih ratova. Turska i Bugarska tražiće momenat da sabljom zauz« mu ono što su na sablji izgubili. Poljska vlada prihvaća predloge za mirovne pregovore. Iz Beča jav« ljaiu: Prema novinskim vijestima iz Varšave se javlja, da je poljska vlada načelno zaključila da je pri« pravna prihvatiti predloge sovjet« ske vlade za otvorenje mirovhih pregovora. Otposlaće u to ime svo« ju delegaciju u Minsk. ako sovjet« ska vlada udovolji zahtjevu da polj« skim delegatima zajamči nesmeta« ni brzojavni i telefonski saobraćaj sa svojom vladom. Mirovni delega« ti krenuće odmah u Minsk čim sti« gne povoljan odgovor. Pariška štampa o stanju Poljske. Javljaju iz Pariza: »Temps« javlja, da Poljska skoro nije ni branila li« niju Buga nit je uništavala mostova na njemu. Napredovanje crvene vojske na sjeveru predstavlja oz« biljnu opasnost za prestonicu. Fran« cuska vlada brižljivo studira posije« diče teške poljske situacije i stoji u stalnoj i tijesnoj vezi s engleskom vladom. Italija se ne pridružuje akciji protiv Rusije. Iz Rima javljaju: »11 Tempo« donosi senzacionalni u« jadnik, u kome kaže, da se Italija ne će pridružiti eventualnoj akciji protiv Rusije. Italija treba mir i ra« đi tog će se starati, da što prije sklopi s Rusijom povoljan politički i ekonomski ugovor. Jedan interesantan upit. Javljaju iz Lonodna: U donjoj kući stavio je jedan poslanik upit: Namjerava Страна 3. li britanska-vlada: 1. da pozove nje« mačku vladu, da ova kooperira u, neprijateljstvu protiv Rusije; 2. da li 'je mađarska vlada pozvana ili je ona ponudila kooperaciju i 3. ka« kav je odgovor primila ili učinila u tom smislu. — Bonar Law odgovo« - ■ rio je negativno na prvo i drugo pi« nje. Bojkot protiv Mađarske obustav« Ijen. Iz Beča javljaju: »Arbeiter Zeitung« javlja, da je stručna komi« • šija od sekretarijata međunarodnog stručnog saveza u Amsterdamu do« bila ovu brzojavku: .Danas situat čija u Mađarskoj nepovoljna. Vod« stvo međunarodnog stručnog save« za ’ podlozi opšte situacije zaklju« čilo je da dokine bojkot 8. augusta. Moli, da se obzirom na to učine po« trebne odredbe. Raspust rum. parlamenta. Buku« reška štampa saopštava, da je ru« rumunjski parlamenat raspušten. Kralj je povjerio generalu Averes« ku i Oktavijanu Goti sastav novog kabineta. Priprava madžarsko=rumunjske ofenzive protiv boljševika. »N. Fr. ® Presse« prima iz Budimpešte: Ov« dje se pripravlja madžarsko«™« munjska ofenziva u korist Poljaka a pod francuskim vodstvom. Ako se i ova vješt u ovoj konkretnoj ' formi u političkim krugovima sum« nja, to postoji ipak činjenica, da je Madžarska učinila sve vojničke pri« prave, ali pregovori još nisu tako daleko napredovali, da se ta vijest može potvrditi. Proti mobilizacije. Zbog even« fualne mobilizacije prefekt ru« munskog Bahata pozvao je na po« vjerljivu konferenciju sve opštinske bilježnike. Bilježnici su jednoduš« no izjavili da je narod protivan mo« bilizaciji i da oni ne mogu primiti odgovornost za eventualne posije« diče ako bi mobilizacija bila objav« Ijena. 420 prisutnih bilježnika sta« vili su prefektu položaj^na raspo« loženje izjavljujući da ne smiju narodu objaviti mobilizaciju. ' Boljševici pred Jassijem. »Vito« ™1« javlja, da se crvena vojska na« laži 11 kilometara od Jašia i da na« pada njegovu istočna obranbenu li« niju. Ko vodi boljševike? Javljaju iz Bukurešta: Među boljševičkim trupama na besarabskom frontu i« • ma mnogo mađarskih četa, obrazo« i vanih od mađarskih ratnih zarob« Ijenika. Na čelu mađarskih forma« čija stoji biv# branilac Pšemisla ge« neral Kuzmanck. Izdržljivim napa« dima tih formacija pripisuju se us«; pjesi boljševičkih armija. Domaće vijesti BEZ KOMENTARA. Foča, 7. augusta. Na drugog ovog mjeseca ubili su komite u Opici Vikecu Skendera Spahića a izmrcvarili i orobili Ha« sana Koprivu. Među narodom vla« da silno ogorčenje i strah. Mjesni odbor. ‘ Deputacija Udruženja Zemljopo« sjednika za B. i H. Iz Beograda javljaju, da je ministar unutarnjih djela g. Ljuba Daviđović primio u svome kabinetu deputaciju Udru« ženja Zemljoposjednika za B. i H. pod vodstvom nar. poslanika gosp. Suljagc Salihagiča. Deputacija je prikazala g. Davidoviću potišteni položaj zemljoposjednika u Bosni i Hercegovini i nasilni i nepraved« ni način provođenja agrarne refor« me. Na pažnju svršenicima dar=uL Kinina. U Dječijem Domu u Relje« vu imade se popuniti mjesto eko noma s mjesečnom plaćom od 1000 kruna i stanom u naravi. v Pravo kompetovanja ha to mjesto imadu koji su vješti racionalnom marvo« gojstvu, povrćarstvu, voćarstvu i pčelarstvu. Prednost kod namještanja imaće oni neoženjeni apsolventi Dar«ul« mualimina, koji su s uspjehom u« pravljali vlastitom ili tuđom eko« nomijom i koji su voljni uz dužno« ski ekonoma uz posebnu nagradu preuzeti i dužnost vjeroučitelja mu« slimanske djece na narodnoj os« novnoj školi uz Dječiji Dom u Re= Ijevu. Molitelji treba da molbi pri« �Страна 4. Strana.ПРАВДА* — »PRAVDA* su: Foča, Višegrad, Bileća, Čajniče, 1918. broj 22б.174Т.«2, povisuje se za lože: 1. Vodni list;"2. konačnu svje« Trebinje i Gacko. dodžbu o svršenim naukama; 3,50%, počevši od 1. avgusta ove god. svjedodžbu nadležne političke vlas Svaki fijakerdžija je dužan onome, Adžeba, hoče li od ove svote i koga vozi, pokazati vojni cijcnik od sti o ponašanju i 4. kratak životo« muslimani štagod dobiti, ili će im pis. Molbe se imadu najkasnije do I se mjeriti istim aršinom, kojim" je 8. novembra 1918., pa se po istpme može iako ustanoviti sadašnja čije« 15. augusta 1920. predložiti Oblas« i mjereno prilikom popravka zgrada? na, ako se tadašnjoj cijeni priraču« noj Državnoj Zaštiti Djece i Mla« j Obraćamo pažnju naših mjesnih na još 50%. deži u Sarajevu. odbora i pozivamo ih, da se zainte« resuju pri podjeljenju ove robe. Deputacija iz Vojvodine. »Nas Pljačkanje i «degenečenje. Mo U kr. zemaljskoj obrtnoj školi u rodno Djelo« javlja, da ie mini« Zagrebu otvara se školske godine i starska »Narodna Sloboda« donosi star unutrašnjih Tcla Ljuba Davi« pod naslovom: »Šta ovo znači?: Či« 1920—21. dekorativno kiparski odio, dović primio deputaciju radikala iz tamo upravo, kako su dva oružnika koji je za posljednjih 6 godina bio Vojvodine, koja se je došla pritu« u Dalmaciji uhvaćeni i kod njih je žiti na nepravedno provađanje ag« ' dokinut. Mladići, koji se žele deko« nađeno pola milijuna kruna i t. d. parne reforme. Deputacija se je pri« I rativno kiparskoj struci posvetiti, I kod nas su ljudi počeli ostajati tužila na pristranost afir. povjereni« I treba da se upišu u kr. zemaljsku goli radi oružnika. — Tako je oruž« ka i iznijela dokaze 'da, demokrate obrtnu školu u klesarski odio. U o« nićka patrola iz Rakitna, do gola brtnu školu primaju se samo oni sami štite velike posjede kad im ide svukla Antu Jurčića iz Ružica i je« u račun, a cijepaju zemlju ondje,, mladići, koji su s dobrim uspjehom dino odijelo, koje je imao, digla mu. gdje im to služi kao agitaciono svršili dva razreda Srednje ili više Sta ovo ima da znači? Hoće li se« pučke (građanske) škole a nijesu sredstvo. ljaci i ispred oružnika početi bje« prekoračili 16 godinu života. Kredit za postradale u Bosni. Mi« žati mjesto da kod njih traže za« nistarstvo ishrane odobrilo je kre« Povišenje fijakerske tarife. Fija« štite? Dalje u Posušju; u noći od dit od dva milijuna dinara za na« kerski cijenik za vožnju u gradu Sa« I. avgusta bio je prizor pravog oar« rajevu, koji je odobren naredbom ' barstva. Tu je opet pijani narednik bavu robe postradalim okružjima u Bosni i Hercegovini. Ti okruži je« I Zemaljske Vlade od 8. novembra Radočhj uz viku cijelu noć, udarci« вр°ј Broj 186 ma dopratio u vojarnu, starca .Matu Q ' Ivankovića iz Mamica, koji je vra« ' I ćajući se iz Duvna kući htio u Po« I sušju da prenoći. Isti je u kasarni bio pošteno izdegenečen, pustili su j ga na slobodu«. Suci oslobođeni vojne službe. Mi« nistarstvo vojno izdalo je naredbu, kojom se oslobađaju vojne službe do prvoga studenoga o. g. svi suci, a oni koji se sada nalaze na vježbi,, odmah da se puste kućama. Prodaja duge. Trgovačka i obrt« i nička komora nam javlja: Jedna dražđanska tvrtka kupila bi oko 10 milijona francuskih franaka, piljene i cijepane hrastove duge u dimen« zijama: duljina preko 100, širina preko 10 i debljina preko 20 centi« metara- i to franco lađa Trst. Inte« resenti, koji bi imali ove robe, a htjeli bi je prodati neka se obrate na našu trgovačku i obrtničku ko« moru u Sarajevu. buta и lisnu i HcrcEgniM (1i) в Sarajevu. lustasltij]^^ Bluni b?i н п1в kuksnlm пДОли. ЕкнЦа sristi I mitsma ■ ЗДонпи Hi. f i Si iШке as alažii baJŽIte I tilub Ml№! I икзпЗД II ulНпНа na ailaajata posij »e 1 bunu« Bista Bale itznniki I ajmlHcihli - Kapula I anđela artikl, salete I a^tbaasi ш1н »Uf vrata. I 01 U б b I 3 I ( E И 3 I &PII|8 I mdili iva vrata raka, a paplssltv an iiHtve nilnilu. R зжш Podružnica u Bos. Novome. Moj brat Prodaj’e se Krovni crijep Uzelr Burek iz Sarajeva, bio je u austrijskoj vojsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo Izragjen je sasvim moderno i da se je u Skadarskom jezeru ima vrlo lijep izgled. — Za ‘А utopio.. Umoljavam, ako kogod i sata samelje 1 kilogram kave. što zna o njemu poslije aprila Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. 1918. da me uz nagradu pd K ■ 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. za mljeti kavu. Vejsil Burek Čast mi je javiti cije­ Halači ul. br. 10. — Sarajevo. da sam preselio njenom građanstvu _ ♦ i HAMDIJE KOPČIĆA ♦ . preporučuje svoje bogato stovarište ’ svih vrsta papira, kancalarijskog i ’ školskog pribora. — Naručbe se ► obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. ► Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X J ♦ 4 $ * *♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn^Co Zsombolya, Banat ispred Imareta u Kralja Petra ulicu. Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor. — Cijene vrlo umjerene. Murat Balićevac. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul.br.-3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenata, te svih fotografskih potrebština Posluga brža i taćna. — Cijene najumjerenije. OGLASI Prodaje se jedna dobro iduća Jugosl. narodnu huhiiju PAPIRNICA (Dachziegel) Šaljite odmah pretplatu ' obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu s* dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dru­ gog posla. Za adresu upitati u uredništvđ. U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglaštfje u „Р r a v d i“ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šaiaka. CntnH ОАки «1 И. O.« Štamparija Danici & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a477376d460fa56161c4266f82409fc.pdf 628726e5da48775c11ac50b20fd5d949 PDF Text Text PUteNMi đ иш«в tfMeria. POJEDINI ВРОЈ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakioni odbor. ГЛЛСИЖ* ОТОСЛАМНСКЕ М№ШАШВСК& Q№UffiaAlJ^ Broj S2 (187) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 12*. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 12. avgusta 1920. (28. zilkade 1338.) Mjesnim odborima. Priredba »Dana naše organizaci« saopćenje putem »Pravde«. Potre« je« vrlo je važna dužnost naših od« ban je rad odbora i izdašna pripo« bora, pa stoga ponovno skrećemo moć svih članova organizacije, a njihovu pažnju na ovaj zadatak i sami način priredbe prepušta se i« molimo da se tom zadatku posveti nicijativi pojedinih odbora, kojima što veća briga i pažnja. Privatno napominjemo samo to da »Dan na« smo izviješteni, da su u nekim mje« še organizacije« treba biti odraz stima. poduzete vrlo opsežne mjere bratstva i jednodušnosti svih čla« za što sjajniji ispad ove naše sve? nova, bez obzira da li su u gradu ili selu. canosti, no iz drugih mjesta nema« mo nikakvih vijesti, pa nijesmo u Da bi se pak omogućio pregled stanju dobiti ni približnu sliku pri. ove akcije, nužno je da mjesni od« prema za ovaj dan. bori odmah izvijeste o do« Neki odbori očekuju i posebnu ' sadašnjem svom radu ti instrukciju i pitaju: »da možda o« gornjem pravcu, prikazavši kružnica nije propala na pošti?« ujedno kakav je uspjeh u izgledu i Ne. Okružnica nije ni izdata, niti zatraživši eventualno razjašnjenje je potrebna, kad smo o tom izdali i uputu. Radni Odbor. Godina II. im država odmah plati štetu, koju su prouzrokovali njeni nesavjesni organi. A ona poslije neka obraču« nava sa svojim organima. Samo ovaj korak može spriječiti tragediju u daljem razvoju.« « đene su mnoge zloupotrebe i neko« rektnosti od strane agrarnih pove« renika, jer'se agrarna reforma pro* vodi u partijskom agitacionom ci« Iju, tako da će daljnje parnice pred redovnim sudom biti ’pravi škan« dal i za ministarstvo agrarne refor« me i za »demokratsku« stranku. »Samouprava« se je također op« širno osvrnula na ovaj slučaj, a svoj članak o tom završuje ovim riječima: Kada smo god govorili o agrar« noj reformi, mi nismo nikada Tjili protiv iste, kao što nam se to pod« meće od naših političkih protivni« ka i beogradske žute štampe, nego protiv izvesnog rada agrarnih po« verenika i zloupotrebe agrarne re« forme u agitacione partijske svr« he. Slučaj sa g. Da’nčikom Dungjer« skim je jedan od dokaza više da smo imali pravo.« »Zbog ovog svog akta g. Dun« gjerski bio je predveden prekom sudu, koji ga je oslobodio optužbe i pustio na slobodnu nogu, a stvar uputio redovnom sudu. Prilikom saslušavanja okrivljenog i raznih svedoka pred prekim sudom utvr« Sarajevo, 11. augusta. I tom, da moraju dobiti srazmjeran Izvraćenost »demokratskog« po« ! broj — svojih činovnika. Šta može značiti taj zahtjev, ne« imanja o pravim interesima drža« go li nastajanje, da se putem uprav« ve i njihovo slijepo partizanstvo nog aparata, žandara i policije za« najbolje se ogleda u njihovu za« vede sistem Kuena i Cavraka i da i u Srbiji, ona je zemlja, na kojoj -htjevu, da se upravno činov« se tako nasilnim sredstvima iskrivi n i š t v o u Srbiji, Macedoniji i je usjev zapaljen, svojina Dančike narodna volja i omogući pa« ima. postavljati — pre« Dungjerskog. Po zakonima kralje« Vojvodini ma omjeru 9 : 7, t. j. kao i u tvorena kons t i tuanta? vine Srbije jedpo lice može imati vladi: devet pristaša parlamentarne Uviđaju li »demokrati« svu b« do 500 jutara zemlje. (Oko 2.500 pasnost ovakog postupka i jesu li dunuma! Op. ur. »Pravde«.) A Dan« zajednice naprama sedam »demo« krata«. Mi ostavljamo na stranu, svjesni, da bi nas taki postupak čika Dungjerski nema ni 150 juta«' što ovaj novi uvjet dolazi u sukob diskreditirao pred Zapadom i svim ra. Cijela porodica ima 500 jutara, kulturnim svijetom? Zar im je ma« no ta je zemlja još 1917. godine le« sa dosadanjom teorijom »demo« krata« da se kod činovništva ima lo, što su gotovo u svim pokraj i« i galno podijeljena na četiri dijela: uzimati obzir samo na sposobnost. nama dobili upravu unutarnjih po« I na mater, sestru, Dančiku i širo« Nije to prvi slučaj njihova odstu« slova i zar ih nije stid, što povrh Čad umrloga brata. Po tom zako« panja od načela, pa nas toliko i ne toga traže još i ovako skandaloznu I nu Dančiki Dungjerskom nisu smje« garanciju? Što se nas tiče, mi smo iznenađuje. li oduzeti ni brazdu zemlje, a ne Ali se moramo ograditi proti to« o njima i dosad imali crnu sliku, 200 jutara, od kojih su blizu 150 mu, što oni tim uvjetom odstupaju ali njesmo mogli vjerovati, da će i jutara njegovih. Dakle, ostaviše ga i od načela, da se upravni činov« ovako zabrazditi. Jer ovo više nije bez i jedne brazde. strančarstvo; ovo je skandal i stra« No Čerkhayerovi momci — bi« j nici ne smiju aktivno baviti politi« šna ljaga za našu — državu i na« jedni povjerenici izigrali su i ured« | kom. Jer baš su oni izdali ovaku naredbu, baš su oni prvi, koji se rod; ovo je diskreditiranje svakog bu, koju je kraljevska vlada đoni« razmeću time, da se na izborima morala i ubijanje svake vjere u jela. Po toj uredbi ne smije se odu« za konstituantu mora čuti pravi ne« normalan razvoj naše države. Sto« zeti zemlja ispod sto jutara čak ni patvoreni i slobodni glas naroda. ga smo više nego uvjereni, da će onom, koji zemlju sam ne radi, a Baš je njihov Pribićević neka pre« ovaj uvjet biti zagušen odlučnim onomu pak, .koji sam ekonomiše, teriranja naših, bosanskih, činovni« gestom svih koji žele dobra ovoj ne smije se oduzeti od kompleksa, državi i pravilno shvataju svoju ka branio time, što su obilježeni koji je manji od 500 jutara. A Dan« kao pripadnici pojedinih stranaka. dužnost prema njenom toliko na« čika nema 500 jutara zemlje, nego paćenom narodu. I eto ih sad na jednom sa u v j e« cijela porodica i to još porodica, koja sama ekonomiše. 0 Ali sad tek dolazi ono, što je u« pravo užasno, i što umnog čovje« ka u brigu baca. A to je: Dančika je u svom očajnom stanju tražio visoku zaštitu našeg umnog Re« genta. Njegovo Visočanstvo je i (Nastavak.) 5 pohitalo spriječiti bezvlašće. No Čerkhaverovi momci izigraše i vi« Govor S. Korkuta. uvjet: okupiti se u jednu soku zaštitu našeg Regenta. Oni na Politički položaj muslimana u čvrstu falangu, pa se onda brzo podijeliše pšenicu tako, da su našem kraljevstvu može se najtač« latiti svih legalnih političkih sred« porodici ostavili samo sedam juta« nije označiti izrazom: obesprav« stava, kojim ćemo naše ugnjetače ra, i ako njoj za život, za sjeme, Ijenost. (Burni povici: Pravo!) prisiliti, da nas smatraju i s nama poslugu i risare treba najmanje 30 Ta je obespravljenost pošljedica postupaju kao sa slobodnim i rav« jutara. Kao zamjenu dali su Dan« jednog šovenskog te fanatički ne« nopravnim građanima naše narod« ciki zob i ječam, no sutradan do« ne države. Našoj je dakle organi« prijateljskog administrativno»poli« đoše ljudi i donesoše od povjere« tičkog sistema, koji stepenom pri« zaciji u prvom redu bila dužnost, nika akt, po kom oni uzimaju i zob. stranosti, moralne pokvarenosti i da prikupi našu snagu i pripremi I kad se sve ovo događa? Događa svojom koruptivnošću prelazi • i sredstva za našu obranu, da učvrsti se krajem mjeseca jula. Dakle, po« austrijski režim. (Burno odobrava« borbene pozicije i da muslimanima, slije više mjeseci od izdavanja na« nje i poklici: Tako je!) Da musli« koji su podržavanjem austrijskih redbe, koja je izdata na temelju mane izvuče iz ovog teškog polo« šovensko=jezuitskih upravnih me« odluke kraljevske vlade, da se po« žaja, da njihovim pravima pribavi toda stjerani na građane drugog i slije 15. marta 1920. god. ne može realnu zakonsku zaštitu, da ispos« trećeg reda, jzvojšti jednakoprav« i više dijeliti zemlja za ovu ekonom« nost i slobodu u granicama naše luje i za njih slobodu, pravdu, jed« sku godinu. Kao što se vidi, Čerk« nakost i toleriranje, osnovana je zajedničke domovine. To ne bija« haverovi momci — povjerenici ag« »J. M. O.«, kojoj je bio prvi zada« še lahak posao, ali je, hvala Bogu, rarne reforme, da bi porodicu jače tak, da okupi naše raštrkane sile, uspješno izvršen i time udaren so« upropastili, sačekaše lijepo da po« da u muslimanima pobudi pouzda« lidan temelj za daljnji uspješan rodica uzore, posije i plati skupe rad. Pored toga smo polučili i neke nje i pravi smisao za slobodu. Po« nadnice, a da joj onda razbojnički što živjesmo i živimo u. jednoj stra« pozitivne uspjehe, od kojih naro« otmu osjed. šno zagušljivoj političkoj atmosfe« čito ističem ove: 1. Pošlo nam je Mi žalimo Dančiku Dunđerskog, ri, koja muslimanima priječi i naj« za rukom, da premostimo jaz iz« ali se za njegovu sudbinu ne boji« manji slobodni disaj, morali smo među naroda i inteligencije, pa u« mo. Mi imamo smjelosti. Pametni« potražiti načina, kako da rastjera« šljed toga u našem centralnom i ma to neka bude dosta. Mi traži« mo ovaj nesnošljivi vazduh, pa da radnom odboru prevladava aka« mo, da se pod sud stave nesavjesni i muslimanima pribavimo slobodan demski obrazovana inteligencija,, i obijesni povjerenici i njihovi od« i nesmetan kulturno«socijalni raz« koja, imajući predratne mature i govorni šefovi. Mi žalimo oštećenu vitak. Razmišljajući o tom, dođo« potpimo • dovršene universitetske srbobransku sirotinju i tražimo, da smo do zaključka, da je prvi pred« studije, posjeduje solidnu i struč« Jedan očajni čin. Ovih se je dana odigrao u Voj« vođini jedan žalostan čin, koji je odjeknuo u cijeloj našoj zemlji. Dančika Dungjerski, posjednik iz Srbobrana zapalio je svoje požnje« veno žito koje su mu htjeli rekvi« ritati, uslijed čega je bio uhapšen i doveden u Novi Sad, te stavljen pred prijeki sud. Sva se je naša žurnalistika osvrnula na ovaj doga« daj, koji je prouzrokovan nesavje« snim provađanjem agrarne refor« me, samo ga je naša domaća, bo« sanska, štampa prešutjela. Prešu« tjela je tendenciozno, jer joj ne ide u račun, da upre prstom u posije? diče jednog zločinačkog načina provadanja agrarne reforme. Da se yidi, kako se u Vojvodini misli o ovome slučaju, prenosimo članak iz »Narodnog Djela«, koje« ga je u novosadskoj »Zastavi« na? pisao Nikola Marković pod našlo« vpm: »Početak bolne tragedije« i koji glasi: »Djelo, koje je Dančika Dungjer« ski odlučno izvršio, može se na« zvati početkom bolne tragedije, koja, će se sad neminovtio odigra« vati kao posljedica suludosti Cer« khayerovih momaka — povjereni« ka Radiše Jovanovića. .Tragedija je teška i bolna. Ona bi to bila i zbog .samog Dančike Dungjerskog, ali je ona još teža i bolnija, što je ona, ako se za vremena ne trgnu mjerodavni, početak velike nacio« nalne tragedije. Neoproštajni je grijeh, kad državni‘organi gone iz obijesti čestite građane u zločin. Dančika Dungjerski je zapalio veći kompleks usjeva u doba prijekog suda, kad se paljevina smrću kazni. Po tom je u sudskom zatvoru na« pisao testamenat mirno i bez sva« kog straha od smrtne kazne. Ova« ko šta može učiniti samo čovjek, kome je savjest mirna i koji je svi« jestan, da nije izvršio zločin. On to vjeruje i kaže. Njegova rečenica: »Ja sam svoj usjev zapalio«, to svjedoči. Da vidimo, čiji je usjev zaplio Dančika Dungjerski. Mi mirnom dušom tvrdimo, da je Dančika Dungjerski zaplio svoj usjev, jer je zapaljeni usjev bio samo božji pa njegov po svim zakonima i u« redbama. Dozvolite nam, da dokažemo da zločin ne tereti Dančiku Dungjer« skog nego lica, koja su zloupotreb« ljavala datu im vlast i povjerenje, lica, koja su grubo izigravala po« stojeće zakone, uredbe, pa čak i visoku zaštitu našeg milog Regen« ta. Jer po postojećim zakonima o svojini, kako u Vojvodini, tako Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini. �Sirana 2 Crpada nu naobrazbu, oprobanu političku dalekovidnost i, što je najglavnije, jaku volju i energiju, da teško na* paćenom i nevino progonjenom muslimanskom dijelu našeg naroda svojski pomogne i obrani ga od svih udaraca. 2. Nije manje važna ni druga naša pozitiva, koja se sastoji u tom, da smo široke muslimanske mase za vrlo kratko vrijeme odgojili u potpuno patriotskom pravcu. Mo« gu da sloboMno konstatujem, da je I patriotizam muslimana relativno daleko yeći, nego i kod jednog dru* gog dijela građana naše države. Jer samo je jaka patriotska žica uzrokom, da je muslimanski eleme* I nat i u časovima najstrašnijih pro* : gona (da ne kažem pogroma) i stra« danja znao da sačuva hladnu krv i dostojanstven takt, junačku strp* ljivost i dalekovidnu političku uvis đavnosf pogledom na vitalne inte* rese naše države. Naš je uspjeh i u tom što smo I probudili političku svijest isl. dijela I našeg naroda, što smo u kratkom vrđmenu odstranili njegovu letar« I giju i indolenciju i usposobili ga, da vodi tešku borbu za obranu svo* ga opstanka. Na kulturno*socijalnom polju u* spjelo nam je da su naše i najšire mase došle do uvjerenja, da im je što brži kulturni i ekonomski raz* voj glavni preduvjet opstanka i najsigurniji oslon za uspješnu poli* tičku borbu. U našem radu naišli smo i na teške zapreke. U prvom redu valja mi u tom pogledu spomenuti ono nekoliko mladih brzaca, koji su se, položivši ratne mature, pro* turali nekako na univerzu i sebi u* tuvili u glavu, da narod bez obzi* ra na svoje potrebe, osjećaje i tra* diciju mora slijediti njih i njihove teorije. U kulturnom pogledu hi* percivilizovani, a u politici do skraj* nosti servilni prema svojim gosa* ma, koji jednim bez ikakva oprav* dana naslova dadoše zastupničke mandate, a drugima dobaciše ne* znatne službice, ovi se brzaci nije* su žacali, da se sa čitavom pregršti uvreda i pogrda bace ne samo na ■ vodstvo naše organizacije, već i na svjesni muslimanski elemenat. koji ih nije htio slušati i nasijedati njihovim smiješnim savjetima. Ta* ko su nas prisilili, da svoju energi* ju moradosmo trošiti i na obranu svoje građanske i državljanske is* pravnosti. Njihove su klevete mno* go smetale našem radu, ali su se srozale isto onako kao i njihovi autori, koji se koprcaju u zadnjim trzajima, potpuno onemogućeni i potpuno nemoćni. Druga zapreka našem radu jest jedna uobražena grupa samozvanih »državnika« i »političara«, za koje vrijedi teorija, da je naše oslobo* đenje provela samo srpska vojska i naši dobrovoljci. Kolikogod se mi divimo herojski^! podvizima srp* ’ ske vojske i lojalno, priznajemo njezine velike /asluge za naše oslo* . bođenje, ipak moram naglasiti, da to nije samo njezin uspjeh. Naše oslobođenje je rezultanta naših za* jedničkih napora, pojačanih snaŽ* nom potporom velikih zapadnih demokracija. Vodeći se manjom pogrješnom pretpostavkom naši domaći pravoslavni i njihovi pred* stavnici shvaćaju oslobođenje na taj način, da mjesto austrijskog kundaka treba da u našoj slobod* noj otadžbini zavlada njihova ne* bratska pesnica. Oni ne vide, da je baš taj kosovski mentalitet ove ćorave klike glavna i gotovo jedi* na smetnja konsolidovanju naše države i najvažniji uzrok nezado* voijstva Hrvata i muslimana, koji su teško povrijeđeni novim izda* njem austro=mađarskog režima. Vrlo mi je žao, da kao izraziti sr* bofil za vrijeme Austrije, moram ovdje, u Mostaru, gdje je najprije udaren temelj za složan rad i za« jedničku borbu muslimana i pra* voslavnih Srba, otvoreno ustati pro* tiv negdašnjih naših suboraca, a danas nezahvalnih protivnika, koji vrlo lahko zaboraviše zasluge mu* slimanskog elementa što ih je ste* kao u našoj zajedničkoj stvari za vrijeme naše desetogodišnje zajed* ničke borbe. Da opravdaju upotre« bu svoje grube sile, svoje progo* ne i tlačenja muslimana, danas nam jezuitski predbacuju da smo — au* strofili. Kolike ironije!! Zar austro* fili mi. Koji smo 400 godina sami natapali ovu grudu svojom krvi i junački branili njezine granice baš od te izrazite predstavnice panger« manskog dranga. koju SU drugi po* zdravljali opće poznatim poklikom: »Eto Švabe, eto babe«?? Zar smo austrofili mi. koji smo se jedini od domaćeg elementa za vrijeme oku* pacije, kao neorganizovane čete, suprotstavili ulasku Švabe u naše zemlje i puškom i handžarom u ru* ci prisilili generala Filipovića. da svoju bosansku vojnu plati sa naj* manje 20.000 švapskih grenadira? Naš otpor proti okupacije sačinja* va zlatni list u istoriji borbe za na* šc nacionalno oslobođenje i ujedi* njenje, a muslimane Bosne i Her« cegovine stavlja u prvu plejadu svih naših boraca, dok tadašnji po* klik naših pravoslavaca g »Eto Šva« be. eto babe« baca crnu ljagu na njihovu nacionalnu svijest. Gatačka čobančad, koja je »pro« letjela« kroz škole, a da joj se kul« tura nije ni malo primila srca, is* kaljuje danas srednjovjekovni, kri« žarski, bijes nad nevinim i nezašti* ćenim muslimanima. I ova je ne« sposobna i koruptivna klika jedan od glavnih uzroka današnjeg neza* dovoljstva i nesnosnih prilika u jednom dijelu naše mlade države. Kad je Svetozar Pribićević, tgj ma* đarski husar i ponizni sluga grofa Tisze, u februara 1919. došao u Sa* rajevo. da i u Bosni udari temelj »demokratskoj« zajednici, nije tra* žio dodira sa narodom i njegovim predstavnicima, već je kao zadrti šoven, strašan megaloman i još strašniji nasilnik tražio — aminaše i pužavce, koji će se s jednu stra* nu razbacivati blistavim frazama o jedinstvu i ravnopravnosti, a s dru* F E L J T O N. lutno nesposobna da primi nepo* sredno staranje o celokupnoj upra* vi u zemlji. Ministarstva niti su qr« ganizovana shodno administrativ* nim potrebama države, niti raspo* lažu potrebnim, sposobnim perso* nalom. Mislimo da u ovoj tačci neće biti spora, i da niko, ko iole poznaje rad i organizaciju mini« starstava za pojedine upravne re« šore, neće tvrditi da su sadanja mi« nistarstva sposobna za ovako kru* pan državni zadatak. Da li se mi* nistarstva mogu reorganizovati, preporoditi, snabdjeti i novim i brojnijim osobljem, i tako osposo* biti za .cjelokupno upravljanje ad= ministracijom, г.а to pitanje mi gledamo yrlo skeptički. Drugi uslov odnosno saobraćajnih veza još manje postoji u našoj kraljevini. Kad se pomisli samo "kolika je u* daljenost pojedinih krajeva od pre* stonice, i koliko će desetina godi* na sve ostati tako po starom, mo* ra se priznati da u pogledu komu« nikacija, jedan centralistički sistem organizacije najmanje bi bio pogo* dan. Treći uslov, koji se tiče jedno* likosti upravnoga prava tkođer ni« je ostvaren u našoj državi. Narav* Skopljanski »Privredni Glasnik« no, if toku,vremena izvršiće se po« silno se pjenuši na vodstvo san* stepeno unifikacija adminstrativ* džačkosm'akedonskih muslimana, nog prava, gli taj pošao zahtijeva što mu tie će da raportiraju o svo* i vremena i mnogo prethodnih stu* jim zaključcima, pa u broju od 5. augusta iznosi ovu denuncijaciju: •dija. Prema sadanjem stanju stvari, ako bi se htio sprovesti centrali* »Kad se prošle nedelje jedan od stički sistem uprave i pored razno* naših urednika pojavio u džemijet vrsnosti provincijskog upravnog da potraži nešto obaveštenja o o« zakonodavstka, to bi značilo štvo* nome šta muslimani većaju pri za« riti u svakom ministarstvu još i za* tvorenim vratima, odgovoreno mu sebne podsekretarijate za svaku je da će odluke biti publikovane provinciju. Taj ogromni aparat bi preko »Haka« od četvrtka. Izašlo je toliko bio glomazan i skup, da bi od tada još nekoliko brojeva »Ha* se pojavljivao kao pravi anahroni* ka«, ali se nije našlo za zgodno da zam u današnjem vremenu koje se donese makar i jedna beleška traži brzu, jeftinu i što neposred« da se u opšte i konferisalo. Odluke su ostale — džemijetska tajna. Sli« niju upravu. Kad su telinički razlozi protivu čno tome smo radili, i mi kad smo pre oslobođenja podrivali tursku centralizacije uprave, onda se o o* nim drugim razlozima oportunosti carevinu. Vremena se menjaju, pa i ljudi. Ranije smo tursku državu i praktične potrebe naroda iz po« rušili mi, a danas ruše našu — Mu« jedinih krajeva i ne moia naročito govoriti. Ali, potrebno je istaći to. slimani. Ko ima oči, neka vidi, i da je naš narod u pojedinim kra* uši, neka čuje!« jcGma ' navikao na svoju, nepo« Nije se čuditi ovom postupku g. srednu upravu, i da se ta pokrajin« Gliše Elezovića, jer je on, kao biv* ši osmanlijski fcajmakam u Make* ska uprava može i smije ukinuti, bez opasnosti po dalje posljedice, doniji, znao šta je radio i kako se je pretvarao. No ne treba da svakog samo u slučaju ako bi se na mjesto pokrajinske uprave dovela bolja, drži tako niskim i da poštenim ljudima, koji se bore za građanska celishodnija i pravičnija uprava, pa makar ona bila malo i sporija prava, podbacuje onako nisko za« od pokrajinske uprave. Smije li nimanje. To je sramota i za detek* se pak prema sadanjim prilikama tiva, a kamo li jednog novinara. naše centralne administracije, tvr« diti da bi centralna uprava, koja bi zamijenila pokrajinske uprave, u istini bila i bolja, i celishodnija, i pravičnija od pokrajinske uprave? Mi mislimo da se to ne može tvr* G. dr. Lazar Marković, profesor diti, i zato smatramo da se i iz beogradskog univerziteta i član ko* ovoga razloga ne može ozbiljno mi« misije za izradu ustava, objeloda« sliti na jedan centralistički sistem nio je u »Novom Životu« članak administracije.« pod gornjim naslovom, u kojem na* Ove zaključke treba tim više ci* kon svestranog raspravljanja ovogo jeniti, što je do njih došao priznat vrlo važnog pitanja dolazi do ovih stručnjak, koji je kao član odbora zanimivih zaključaka: za izradu .ustava imao prilike da u* »Što se tiče organizacije Central, pozna upravnu organizaciju u svim nadleštava, ta je orgatizacija, pre* dijelovima naše države. ma svom sadašnjem sklopu, apso* gu sviđati svoj posao i ru* šiti najprirodnija prava čovjeka i građanina. Samo je on mogao trp« jeti i štititi strašnu upravu jednog , Ate Šole i zaministriti a kasnije za« naćelničiti jednog. Uroša Krulja koji je morao »poletjeti« čak iz male Bjeline, da i ovdje kod vas bude mimoiđen nesamo od musli* mana i katolika, već i od Srba pra« voslavnih. Vi ga znate bolje nego ja. a znate i za njegov balkanski ski povik u nar. predstavništvu i odvratni članak u »Dcmokratiji«. Pa Šćepan Grgjićl Ko bi još ova* kog čovjeka držao na stolici povje« renika za prehranu i ko bi drugi osim Pribićević potrpao njegove korupcionističke ‘ poslove u ovom resoru? Ko bi drugi trpio glasovitu »berzu« u hotel Evropi? A kakvu je spremu pokazao taj Grđić u škol« skom odsjeku? Zar je dovoljna kvalifikacija to, što umije prikra* ćivati muslimanske đake? (Nastaviće se.) Bilješke. ! ; i 0 nemogućnosti centralizma u administraciji. : . (в8) privlačilo, nešto što je bilo između srca i svega onoga što je značilo »narod i ideju« Rene je "razmišljala o zadnjim riječima dra Periklesa: — pođi tamo, nađi mir šuojoj'duši. jer si ti za stvar dosta trpila. Rene je razmišljala Ispružena na divanu o jed­ noj mogućnosti, da potraži Ihsana i- da mu rekne: Ponovo dolazim sa srcem, da ga primiš, ili pogaziš... A za, tim je bacila pogled na Jildiz i pomislila: To se moia srušiti. .. Ja ču dati znak, a trojica njih će izvršiti... • Rene elektrizovana ovom pomisli ustane sa sto­ lice i pode prema izlazu iz bašče. Na izlazu je susrela jednog starog poznanika i brzo zaklonivši se šeširom prošla mimo njega. Na ulici, К°ја je u ovaj čas — bilo je podne — bila vrlo živahna susretala je dosta poznatih. Jedna gospodja, njezina klijentica zaustavila se za njom. Rene je prešla na trotoar i okrenula u pokrajnu ulicu a odatlen ispred grčkog sjemeništa u gostio­ nicu. Tu je ručala u samoći, a za tim otišla u hotel, gdje je hašla kartu za Магу Maetling. Na večer se je po tomu trebala sastati u hotelu »Palače«, s jed­ nim Englezom radi »obiteljskih stvari«. Rene je znala, ko se krije pod tim Englezom, pa nije podavala to­ liku važnost. Pa, to su bili oni koji su s njom došli i koji će sada ponovo pokušati, da ožive mladogrčku ideju u Turskoj. Rene se osjećala tmorenom, pa je pošla, da se odmori, da razmisli bar na čas o tom životu, koji ju je opet svom silom zaratio. Jedna sila, koja ju vukla u Carigrad; — uspomena, koja ju je progo­ nila u Grčkoj ponovo je zahvatila, pa je Rene po­ čela misliti o nečemu što ju je plašilo i u isti čas Na večer je iznenadila Renu vijest »The'Levant Heralda" u kojem je prefektura carigradske policije javljala, da će se zaplijenjeni imetak Aleksandra Logotetidesa i njegove nasljednice Rene prodati sutra javnom dražbom. Pokretnine i kućni uređaj proda­ vače se u kući na licu mjesta, a dućanske stvari u Baluk pazarima. Za obe dražbe određena su tri ddna, te će se stvari moći tom prilikom i pogle­ dati. Kada je Rena pročitala ovu obavijest zamisli se čas, a onda rekne sebi: »Šta se može učiniti? A meni i onako više ne treba ...” No za ovim rodila se želja u njoj, da pođe tamo i pogleda iz prikrajka, kako se prodaje njezin namještaj, njezine one sitne i krupne uspomene. Osjetila je želju, da još jednom to sve pogleda i bar da kupi koju uspomenu. Tu će viditi kako drugi kupuju ono što je njezino bilo, ono što je slušalo i vidilo njezine najskrovitije tajne. Vidjeće sve a ne će smjeti protestovati, ni zaplakati ... Naručena večera stajala je pred njom. Rene je još tupo zurila u novine i ponovo čitala policijsku A. Hifzi Bjeievac: Rene Logotetides. Spoj 18' .»PRAVDA* — »ПРАВДАЈ XXIII. objavu i svoje ime. »Ostaću sada bez išta... Biću siromašna i na teret svome aarodu, jer sve ono što je moj otac teškim radom stekao zaplijenjuje sada država, da se naplati, što me je u zatvoru držala... Nije mogla večerati. Tek je uzela komadić kruha, ali joj je stao na ustima. Vilice nisu mogle žvakati. Nešto je stiskalo u grlu, a duša osjećala potrebu da zaplače. Naruči konjak i popije dvije čašice. Pokuša opet jesti, ali nije mogla. Uzme još. čašicu konjaka pa onJa ustane i ode u sobu i tek što je stupila na vrata učini joj se u po­ lumraku, da vidi pred sobom gomilu svjetine, zapr­ ljane. pretrge i šarale, kako razgledaju njezine dra­ gocjenosti i jagme njezino dobro. Jok, Rene je tačno vidila, kako se iznos'e tepihi, zastori, namještaj, ka­ ko se njezin dom ispraznuje, ostaju goji zidovi . . . A poslije će i. kuću prodati... Rene Logotetides ostaćc bez ičega — pa će morati samo radom svoga umijeća stvarati sebi novu eksistenciju! Stvarati će je ako bude trebalo, ako ostane, ako djelo uspije i uskrsne sloboda... Radom će poći U budućnost,jer konačno budućnost i mora biti sazidana samo na radu i — radom No opet ona tuga, što ju je osjetila u času kada je u duhu gledala zamišljeni dan prodaje nje­ zino dobro, mučila je. Čas za časom odmicao, mrak se uhvatio;.— noć odmicala, a Rene sjedila na di­ vanu gledajući kroz prozor jednu žmirkajuću svje­ tiljku. I negdje pred zorom usnula. (Nistariće se). �Politički pregled. javlja, list »A1 Mokatam« piše, da menfarnoj zajednici kao obični Emir Fajsal namjerava sa svojim šlager demokratskoga ministra, da bratom Zeidom preko Aleksandri« može pa drugoga svaliti odgovor« je otići u Englesku. nost, jer ne može da zadovolji po« UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. trebama, premda je kod svoga na« Protest KemaLpaše kod Mille« Pregovori prekinuti. »Jugosla« .stupa izjavio, da državna blagajna randa. »Chicago Tribune« javlja iz venski List« javlja iz Beograda: ima dosta novaca i da će on moći Carigrada: Dok čete Mustafe Ke« Radikali pretresali su 9. o. mj. za« dotirati sve potrebe. Pokazalo se maLpaše izvađaju napadaje na Gr« htjeve, koje su demokrati pođnije« do sada, da je on, prema srpskom ke u blizini Balikesera i Bruse, do? li preko Dra Davidovića. Zaklju« ustrojstvu ministra financija nala« šla je jedna delegacija Kemalista čili su da ne pristanu na slobodni zio novaca za ministarstva, koja bi u Smirnu, da ondje pregovara o izvoz pšenice, pa ma i u ograniče« mogla demokratima pribavljati primirju. Jedan dalnji znak za ne« glasova, dok za potrebni ugalj kod noj količini. Također nijesu. pri« sigunost položaja Kemal«paše jest, stali na ukidanje Središnje zadru« željeznica, za nabavljene stvari že« da su mu nacionalistički vođe od« ge odnosno njeno ograničenje na Ijeznica i pošta u inostranstvu nije bili 50.000 ljudi, koje je morao pri« ■ statistički ured. U agrarnom pita« rjalazio novaca za isplatu. Te su miti bd Enver«paše. — Nova čari« nju traže radikali, da isplata haka pojave danas u političkim krugo« gradska vlada proglasila je mani« započne 1. septembra i da agrarni vima na pretresu, pa će one bitno fest, u kojem poziva na borbu pro« utjecati i na razvoj krize. ministarski odbor mora riješiti sva tiv Kemalista. — Mustafa Kemal načelna pitanja glede agrarne re« Komisija za razgraničavanje iz« poslao je dugi apel na Milleranda, forme. Demokratski klub zaključio među Jugoslavije i Austrije. U ne« u kojem protestira radi zaposjed« je, da ustraje na svom stanovištu. djelju došla je u Maribor komisija • nuća Carigrada, te izjavljuje, da je Iza njegove sjednice, koja je traja« za razgraničavanje između Austri« ignoriranje Halifata i povreda sve« la do 8 sati uputili su se Davidović, je i Jugoslavije. Komisija broji oko tog prava Islama. Drašković i Pribićević Dru Vesni« 50 osoba. Jugoslaviju zastftpa ge« Tajni ugovor između Austrije i ču, da mu saopće ovaj zaključak, neral Plivelić, a dodijeljen mu je Rusije. Iz Pariza javljaju: Saop« ali ga nijesu našli, pa su to učinili kao stručnjak major Koser. štavaju iz New«Yorka telegrafski, tek danas prije podne. Na sastan« Na novinske napadaje. Beograd« da je američki ministar spoljnih ku danas 'prije podne konstatova« ski »Progres« donio je napadaj na poslova objavio tajni ugovor za« na je nemogućnost sporazuma u | predsjednika ministarstva g. Ves« ključen u toku prošlog mjeseca iz« pitanju izvoza. Demokrate su od« nića i to. da je dd države primio među Rusije i Austrije. Glavne od« bili također zahtjeve radikala gle« milijun dinara za potpomaganje redbe ugovora glase: Austrija' se de agrarne reforme. Radi toga se srpskih obitelji u inostranstvu, a obavezuje da će ostati neutralna došlo do uvjerenja, da su daljnji on da je taj novac zadržao sebi. u slučaju rata protiv Sovjetske Ru« pregovori suvišni, pa je Dr. Vesnić Na ovaj napadaj izjavio ie g. Ves« sije i da će spriječiti pralos preko poslije podne otišao u dvor, da po« nić, da se za sada ograničava na svoje teritorije ratnog materijala vrati svoj mandat. izjavu da su se u pariškom poslan« namijenjenog neprijateljima - Rusi« U dugoj audijenciji razložio je stvu, vodile knjige o prilozima i je. Uspostavljanje ekonomskih i Dr. Vesnić Regentu vanjsku i unu« njihovoj upotrebi, da su one otvo« trgovinskih odnosa odmah, Kome« trašnju situaciju, te razloge zašto rene za svakoga i da su uz to svi ti sari bivše mađarske vlade, koji se nije moglo doći do sporazuma.’Re« prilozi upotrehljeni na određenu nalaze u Austriji, bić^ pušteni na gent je iza toga apelovao na stran« namjenu, te da od njih nema više slobodu i daće im se pomoć da ke da popuste i omoguće zajednič« ništa u blagajni, pariškog poslan« stignu u Rusiju. ki rad. Nakon audijencije sastao stva, preko svih ostalih potvaranja se Dr. Vesnić.sa vođama parlamen« Provađanje -blokade protiv Ru« u tom*i u ranijim sličnim napadi« tame zajednice, s kojima je do 8 sije? Iz Londona javljaju: Britan« ma prelazi g. Vesnić sa odvrat« sati u večer konferisao. Ušljed Re« ski admiralitet dao je bezžični na« nošću. gentovog apela situacija je u, ve« log svim zapovjednicifna brodova čer bila mnogo povoljnija nego u VANJSKI POLOŽAJ. za pomorsku blokadu protiv Rusi« podne. je. Svi laki brodovi su otplovili iz Izigravanje Ćehoslovačke po an« »Rresbiro« također potvrđuje engleskih voda, a flote u sjevernom gornju vijest, donesavši jučer ovaj .tanti. Iz Praga javljaju: Konačnim i sredozemnom moru dobile su na« riješenjem konferencije predstav« brzojav iz Beograda: »Danas su se log, da se drže pripravno. Krassin nika velikih sila u Parizu, kojim je u predsjedništvu ministarskog sa« je o tim pripravama obavješten. bio priznat Čehoslovačkoj Repu« vjeta ponova sastali Vesnić. Nin« blici tješinski revir ugljena, odlu« Što će Rusija zahtijevati na lon« čić i Janković s jedne, a Davidović, čena jerbila ujedno i podjela i tran« donskoj konferenci? »8«UhrAbend= Drašković i Pribićević s druge stra« sportovanje toga ugljena za Polj« blatt« javlja iz Kopenhagena iz in« ne, da još jednom pregledaju me« sku.’Ova posljednja odluka teška formirane strane: Dođg li do mi« đusobne uslove političkih grupa za je za Čehe i bolna, jer ovo je mije« rovne konference u Londonu, to obrazovanje nove vlade. Ovom pri« će 'sovjetska Rusija u bilo kojoj Sanje antante u ekonomske odnose likom konstatovano je da se do između ČehoslovaćKe i Poljske, formi priznati stare dugove Rusije. sporazuma nije moglo doći i da se tangira ne samo egzistenciju čeho« ’ U Moskvi su mišljenja, da se u prema tome —. pregovori prekida« slovačke industrije, nego i ekonom« ovom pravcu učini antanti konce« ju«. ' ske odnose ćehoslovačke države šija, ali će zato Rusija zahtijevati, Novi uzroci krize. »Hrvat« jav« prema prijateljskim državama, ko« | da se prizna pravnim nasljednikom lja iz Beograda. Koncentracijom jima bi'Cehoslovačka mogla i htje« carističke Rusije. U tome slučaju je kabinet bio u petak malone go« la da pomogne sa koksom i uglje« će sovjetska Rusija zahtijevati, po« tov. U subotu 7. o. mj. demokrate što nije bila prisutna kod sklapa« nom. izađoše sa svojim mišljenjem i za« nja mirovnih ugovora, da se o svim htjevima o trgovačkoj politici. Dok • Pregovori između Italije i Grčke. svjetskim pitanjima povede nova Po »Corriere della Scra« traju još se ne riješi pitanje slobodne trgo« diskusija, te će staviti ove predio« uvijek u Parizu pregovori između vine i slobodnog izvoza svih pre« Venizelosa i tamošnjeg talijanskog .ge: 1. Opći mir na temelju 14 tača« hranbenih artikla, ne može se ni o ka Wilsonovih; 2. nikakvo miješa« poslanika. Italija traži neograniče« čemu drugom razgovarati. U trgo« nje u nutarnje ruske prilike i 3. ni posjed otoka Rod i veli, da Grč« vačkom pogledu za izvoz ima se Njemačka i ostale pobijeđene dr« ka nije ispunila obveza stvorenjh dokinuti i izvozna centrala kao i žave pozivaju se pregovorima kao. između Venizelosa i Tittoni«a, a središnja zadruga. Dozvola za 15 ravnopravni članovi. U Moskvi su hiljada vagona pšenice ima se od« I izim toga predbacuje Italija Grč« na čistu o tome, da ove zahtjeve koj da je ona potpomagala alban« mah podijeliti za izvoz. Da se ne antanta neće primiti, ali se nadaju, ske ustaše oružjem. Engleska di« prekorači taj broj, ima se osnovati da će ovi predloži povećati sveop« plomacija čini sve moguće, da do« ured, koji će registrirati, koliko se đe do sporazuma, pa je i iz ovog j ći svjetski kaos i boljševičku pro« je izvezlo. Za slobodni izvoz napo« razloga ponovno odgođen potpis i pagandu u drugim zemljama. se se zalaže dr. Voja Veljković i turskog mirovnog ugovora, koji je I dr. Fr. Poljak, dok drugi demokrate Englezi se povlače u Perziji. »Ti« imao uslijediti već u subotu. mes« javlja iz Teherana, da su se n^ bi na ovom pravili tSko velikog Novi turski kabinet. Kako »Mor« I engleske čete povukle iz Mendžila pitanja. Po svemu se opaža, da de« __ ________ od.Tebe« _____ mokratima nije ozbiljno stalo do : ning Post« piše, konstituisao je ve« I u„ Kazvin. 60 kn^dšljeno liki vezir Damad«Fcrid paša po« 1 rana, pošto je zaprijetila velika o« koncentracije, već traže samo po« pasnost od Džangala, koje podu novno kabinet, uzimajući u obzir vod, pod izlikom kojega, bi razbili želje saveznika. Tri ministra sa na« piru boljševici. Ovaj uzmak je u koncentraciju. cijonalističkim tendencijama is« Teheranu probudio pravu konster« Radi toga novog stanja, što je i stvoreno, u nedjelju ne će biti ni« I klj učeni su. Drži se, da će se veliki naciju. _ i vezir znati braniti od reakcijona« kakvih pregovora. U ponedjeljak Više engleskih odjeljenja napad« raca. Odluka da će se mirovni u« u 14 sati zakazana je ministarska nuto u Iraku (Mezopotamiji).’ Iz govor potpisati, primljena je u Ca« sjednica. Ta će se sjednica baviti Londona brzojavljaju »Le Temps«« rigradu sa resignacijom i gotovo po svoj prilici i situacijom, koja je u: Jedno engl. službeno obavješte« hladnokrvno. nastala zbog postupka ministra fi« nje javlja, da se nemiri nastavlja«* nancija, demokrate Koste Stojano« Mali neuspjeh Grka u Anadolu. ju u dolini donjeg Furata (Eufra« vića. On je naime obustavio ispla« Ageniciji »Radio« javljaju iz Lon« ta). Željeznica iz Bagdada u Hille tu svih računa i votiranih kredita dona: Brzojav iz Izmira (Smirne) više je puta prekinuta. Ipak nije ža saobraćaj, za pošte, za poljopri« javlja, da su u odsječku oko Fila« bilo organizovana ustanka u okoli« vredu tako,, da prijeti potpuni za« delfije (po prilici 130 km od Izmi« ni Hille. Britanske su straže na vi« stoj, ako ne i štrajk radništva zbog ra), iza žestokih bojeva od 24 sata še mjesta napadnute, ali su protiv« toga postupka. Ministarstvo mora grčke čete morale uzmaknuti pred pici odbijeni: međutim je-engleska voditi poslove do sastava nove vla« turskim silama, sastavljenim od re« posada u Divanijje uzmakla pre« de, pa je potrebno, da se i taj po« dotnih vojnika i dobrovoljaca, koji ma Hjn«Aliji. O garnizoni u Kufa« stupak uredi. su stigli iz Armenije. Grci su izgu« mu nema vijesti. Jako izviđničko bili 155 mrtvih, ranjenih ili izgub« Skandalozni postupak ministra odjeljenje, koje je poslano 24. jula Ijenih. S druge strane je jedno tur« u Hille, napadnuto je od urođeni« financija. Posljednje razlaganje sko odjeljenje udarilo na zasjedu ministra financija Koste Stojanovi« ka, ali mu je pošlo za rukom, da i posve uništeno.. (»Le Temps«). ća u klubu demokratske zajednice oružjem u ruci prokrči sebi put i da se vrati u Hilie. Ovo je odjelje« o financijalnim prilikama države Putovanje emira Fajsala. Neki stvorilo je takovu situaciju, da će dan prispio je emir Fajsal iz Dera« nje izgubilo puno konja, mnoštvo o tom morati biti govora u današ« je u Haifu. Počasna straža dočeka« mazgi, 1 poljski top i 12 mitralje« njoj sjednici ministarskog savjeta. la ga je pri dolasku. Emir je gost za. Imalo je 60 momaka onespo« gradskog guvernera. Kako »Times« To razlaganje se smatra u parla« sobljenih za boj. I ; I I I ; , Moskovska »Pravda« o politici • boljševika. Boljševički službeni list »Pravda« koji izlazi u Moskvi do« nosi značajan članak u kom se na« laži ovaj pasus: »Čas oslobođenja radnika i seljaka je kucnuo. Volja ruskih armija da pobjede manife« stiraće se onog dana, kad one bu« du stavile crvenu zastavu ria Var« šavu. Uskoro će da nestane bur« žoaske i kapitalističke Poljske. Na njeno mjesto mi ćemo postaviti komunističku Poljsku vladu koja će činiti vezu između socijalističke Rusije i revolucionarne Njemačke. Naše će pobjede uticati na prego« vore u Londonu, jer ruska crvena armija neće prestati da se bori pri« je nego što izvojšti pobjedu.« U toku jednog drugog, članka »Prav« de«, nalazi se ovaj pasus: »Novi pregovori ni u čemu neće sličiti na pregovore u Brest«Litovsku, jer ru« ski su sovjeti dosta <ianas jaki da ne osjećaju potrebe za kapitulaci« jom. Mi ne treba da zaboravimo da je naš diplomatski uspjeh ot« kupljen teškim žrtvama. Garancija za naše buduće .uspjehe leži u raz« dijeljenju Poljske i porazu generala Wrangela.« Turski nacionalisti i boljševici. Turski nacionalisti sli dobili mili« jon rubalja u zlatu i stoje stalno s boljševicima u tijesnim vezama. Mustafa Kemal je poslao Bekir Sa« lihbega u Moskvu da zatraži novi predujam nđvca i municiju. Rusija prihvaća antantine uvjete. »Figaro« javlja, da je u zadnje vri« je'me engleska štampa veoma opti« mistična. Kamenjev je naime na« vodno izjavio, da će sovjetska vlada prihvatiti zahtjev i zadnji u« vjet, o kojem se je još4raspravlja« lo naime o bezodvlačnoj obustavi napredđvanja crvene vojske. »Ex» celsior« javlja, da je između engle« skog kabineta i članova Kamenjev« Ijeve delegacije zaključen privre« meni sporazum. Za obustavu ru« sko«poljskih neprijateljstava oda« bran je jedan dan iduće sedmice. Od toga dana dalje ostaće nepri« jateljske vojske na onim pozicija« ma, gdje će se nalaziti u času pri« mirja. Poljska se obvezuje, da od onog časa dalje neće više uzimati dobrovoljce* pod oružje, a savez« ničke će vlade odmah obustaviti sve pošiljke ratnog materijala Polj« skoj. Kako piše »Petit Parisien«. o svim tim pitanjima postignut je sporazum, samo su ruski delegati tražili, da se obrazuje komisija, ko« ja će nadzirati izvršenje ovih uvje« ta sa strane Poljske. Engleski mini« stri navodno su na to pristali uz uvjet, da ruski članovi te komisije ne će propagirati boljševičke ideje u Poljskoj. Kamenjev je brzojavno zatražio od moskovske vlade, da taj sporazum ratificira. e Domaće vijesti. Općinski izbori u Beogradu. Iz Beograda BJvljaju: Doznaje se, da su prekinuti pregovori između ra« dikala i demokrata u pitanju op« ćinskog odbora, tako, da će na iz« borima. koji će se vršiti 22. kolo« voza t. g., demokrati i radikali po« ći sa posebnim listinama u izbornu borbu. Liječnički kongres. Ministar na« rodnog zdravlja odobrio je tri da« na odsustva bez putovanja liječni« cima Jugoslavije da mogu poći u Zagreb na kongres, koji će se obdr« žavati 6. do 8. septembra ove god. Upisivanje u trgovačku školu za sva 4 razreda počeće 1. septem« bra a trajati uključivo do 4. toga mj. Upisivatiće se od 8—12 sati do podne. Ko se želi upisati, mora do« ći u pratnji roditelja ili staratelja i donijeti školsku svjedodžbu, te rodni list. — U školu se pri« maju i djevojčice kao redovne uče« niče. Potpore za trgovački studij. Dru« štvo apsolvenata trgovačkih aka« demija u Sarajevu javlja svojim članovima da^-e početkom septem« bra Q. g. podijeliti četvorici najpo« trebnijih molitelja po 500 kruna potpore ža studiranje na visokim trgovačkim školama. Molbe treba poslati društvu do 31. augusta 1920. Muslimansko dobrotvorno dru« štvo za sprečavanje prosjačenja i potpomaganje sirotinje u Jajcu. �Страва 4. Strana ЛИАВДА Svjesni i napredni muslimani gra« da i kotara Jajca, opazivši potrebu, da se stane na put prosjačenju, ko« je u zadnje doba sve više raste i da muslimanskoj sirotinji u gradu i kotaru dade prilike poštenoj za« radi, osnovali -su pred kratko vri« jeme društvo, koje nosi gornje inie. U odbor su izabrani i to: predsjed« nik g. Abdulah ef. Maranjak, pot« predsjednik g. Mujaga Sarač, taj« nik g. Ibrahimbeg Kršlak, blagaj« nik g. Fadilbeg Začiragić; odbor« nici bez funkcije gg. Rušidbeg Kož« beg, Mustafa ef. Okić, Mehmed ef. Popaja„ Bećiraga Makić, Ahmetbeg Aganović i Hasan ef. Vinčević. Za zamjenike: gg. Dervišbeg Cerić, Mujaga Hrusto i Remzo Jašarović. Za revizore: gg. Šakir ef. Begić, Mahmutbeg Kapetanović , Šerif ef. Muzur. Za dobrotvore ovog društva, ko« ji uložiše jedanput za uvijek po 500 K upisala su se gg.: Lutvaga Zjajo, Šerifđ%a Šaračević, Mehaga H. Osmanović, Edhem ef. Bahtija« rević, Šakir ef. Begić, Fadilbeg Za« čiragić, Nurudinaga Sarač, Mujaga Burek Suljagin, Mujaga i Hađo Bu« rek Begini, Suljaga Hrnjić, Ibrahim Mađo i H. Muharem Zjajo. Za u« temeljitelje koji uložiše po 200 K prijavila su se sljedeća gg.: Mah« mutbeg Kapetanović, Mujaga Sa« rač, H. Sejfo H. Osmanović, Ah« met ef. Škrgo, Fehimaga Šaračević, Zuhdi ef. Žužić. Čamil ef. Mulao« , merović, Mehmed ef. Šaračević, Žužić Hasanaga, Imširbeg Imširpa« šić, Mustafa ef. Vehabović, Saliha« ga Sarač i Rušidbeg Kožbeg, te još preko 250 redovitih mjesečnih čla« nova. Prigodom svadbe vrijednog i ob= ljubljenog građanina Smailage H. Osmanovića, sakupljeno je u korist gornjeg društva 3,78 K, uslijed čega .se darovateljima najljepše zahva« Ijuje. Umoljavju se i ostala braća mu« sliamin, da što više ovom društvu pomognu. Sobekov postupak sa strankama. Agrarni referent kod ovdašnjeg ko« : I tarskog ureda g. Sobek ponaša se prama muslimanima vrlo drzovito. ; Naš prijatelj M. B. imao je neki dan kod njega jedan vrlo hitan po« sao, kojega mu Sobek nije htio o« baviti. Radilo se samo o tome, da stavi svoj potpis na gotov akt, аНФ je g. Sobeku preče primati Nikolu ■ Divljana. i druge, a gospodina B. otjerao je i rekao mu da dođe sju« tra. Mi ovoga tuđinca upozoruje« ! mo, da posveti malo više pažnje | muslimanskoj sirotinji i da je ne 1 izgoni iz ureda, koji nije zato, da I se u njemu razmeću gospodstvom ! kojekakovi dotepenci, nego da slu« I 1 že narodu; čiji hljeb jedu. Mi smo proti ovome čovjeku i j tanije dobivali mnogo pritužaba, ali 1 smo držali, da su to samo nehotič? ■ I ni propusti. Zato ćemo u buduće . Број Brn' 187 .PRAVDA' ’malo bolje pripaziti na njega i nje. gov postupak prema našem svijetu. Kamo ćumur? Čim se pročulo, da će željeznica poskupiti, odmah je nestalo ćumura u svih trgovaca. Oni ne primaju više narudžaba, jer da im je dovoz ćumura obustavljen bd strane rudarske vlasti pa ne mogu odgovarati za narudžbe. Ali ko plati K 54 za jedan metar, taj ipak može dobiti ćumura. Ovu ne« dopuštenu lihvu tjeraju trgovci sa ćumurom na sramotu ureda za po« bijanje skupoće, koja uguši širo« mašne Slojeve* naroda, a niko mu neće da pomogne, ko je za to po« zvan. Isto su tako date slobodne ruke seljacima, koji sa drvima i dr« venim ćumurom tjeraju najgoru lihvu i sadiru nemilosrdno narodnu kožu. — Gdje je vlast, da uredi o« vu stvar? Gdje su cijene za ćumur i drva, kad se svemu drugom" uda« raju? Smiju li seljaci prodavati dr« veni ćumur 2.50 K po kili?, a tovar ■ drva po 50 K? Hoće li se udariti cijena* ćumuru? Kakav treba da bude sudac. Pi« šu nam iz Zenice: Ovih je dana premješten sudac gosp. Koprivica, koji radi svoje pravednosti, zaslu« žuje naročitu pažnju. U nas je teš« ko naći činovnika, da je za sve građane, bez razlike vjere, dobar i pravedan i da svak žali njegovu promjenu, kao što je to slučaj kod gosp. Koprivice. Ne ostavlja nam iza sebe u miraz mržnju i klanje, kao drugi, nego ljubav i poštenje, što mu služi na čast i ponos. Ono, što je postalo skoro mrtvo slovo, to je vodilo gosp. Koprivicu u nje« govU zvanju: Zakon i pravda! Ni« jedna sirota ne izađe od njega suz« na oka, nijedan se ne potuži, da je njegovom osudom nezadovoljan ili da je bez razloga kažnjen. Svakom se lijepo javljao, a u službi strog i bez ikakva obzira energičan. Ne obazirući se na vjersko i nacional« no uvjerenje stranke, jednako je bio pravedan Muji, Anti ili Jovi, što je danas rijedak slučaj. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom Bajrama sakupio je mj. odbor J. M. O. u Bijeljini dobrov. priloga za »Pravdu« u iznosu od K 564, a darovala su slijedeća go« spoda: Po 100 K Hifzibcg Gjumi« šić, Mehmed«Alibeg Pašić: po 50 K Nurudinbeg'Kapetanović; po 40 K Ahmetaga H. Salihović i Rifat« beg Rifatbegović; po 20 K Hifzibeg Zulfikarpašić, Safetbeg Ljubović, Hamdibeg Pašić i Hasanbeg Salih« begović; po 10 K Jusuf H. Saliho« vić,. Eminbeg Muratbegović. Omer« aga Imamović, Kasim eff. Krehić i Mula Mustafa Nakič; po 5 K Meh« medaga Mehmedefendić i Alija Smaić; po 2 K N. N. i N. N.; po 60 K N. N.; po 30 K H. Muharem« beg Pašić. Plemenitim darovatelji« ma najljepša hvala! Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i HercegoBinu (d. d.) н багајвви DiseRla tat u п!и iM&mln шИтЈша. 8киђ niiti I Ш1ВД1 g tatijnstn 5HS.Ta tailstn. Мм »I li и|Mr u Hobi klinci I trtite iml№ 0кнД< m шјепјоои poslove I bunom Ntagi I Вајв iiianili I ipmluclliki brUlti. — Hupull li "I mtl. tn mti Fakt, i pglHlto m МјвГп« . milji ou DUllniSI. 3,080.330 HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo ■ Brzojavi: Trgovačka banЦа, Sarajeva - Interunban telefon: Zli Elegantna Moj brat * Prodaje se Uzeir Burek , iz Sarajeva, bio je u austrijskoj vojsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pis^io iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se jo u Skadarskom jezeru utopio. Umoljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. " za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za V« sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. - — Upitati u administraciji lista. Sarajevo. M. Bohn&Co Zsomi;olya, Banat Prodaje se njenom građanstvu da sam preselio jedna dobro iduća Jugosl. narodnu kuhinju ispred Imareta u PAPIRNICA ♦ Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Čast mi je javiti cije­ Veisil Burek Halači ni. br. 10: dobar Hromi i crijep MLIN (Dachziegel) Kralja* P^tra ulicu. t HAMDIJE KOPČIĆA ♦ i* svih preporučuje svoje bogato stovarište vrsta papira, kancalarijskog i Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor.-— Cijene vrlo umjerene. 4 školskog pribora. — Naručbe se $ obavljaju brzo 1 točno 2 Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Murat Balićevac obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dru­ gog posla. Za adresu upitati u uredništvu. spavaća soba; trpezarija sa ćilimima prevučenim stolicama i kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir- solidan namještaj za kuhi­ nju i ptedsobl|e;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Zavidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1, kat desno 15, Koševo. Ceptralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul, br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Prodavače se ja v п o m 1 i c i taci j o m na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 Zahidbega Popi ere u Sarajevu, Toplik ulica br. 9. Šaljite odmah pretplatu Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Tontiula UullllulU W 0 II U Члпа1РП11 "ИИ|в1в: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, UUl UjuVU> Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, ' 1,1 ' — Goražda, Ko: Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, banski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Primi kn iliiu uitipitn H I. i L HsiltirKtaitl getirili i Гпц nngUi iruitn u «l|itrii|c i«ti» nezgoda i ttrfi, m irstl osiguranja. Vi Štamparija Daaiel & A. Kajoa, Satajavo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/725ddf88aaf6a84dbe3df781ebbef53e.pdf 7cb6847cc907c3185264631c29fdf6af PDF Text Text u Kotavcm. nlaćzna. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrsđujB FBdsbcioni odbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. ГЛАСИЖО ЈУГОСЛЛВВНСКВ Broj S3 (188) Sarajevo, subota 14. avgusta 1920. (30. zilkade 1338.) Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostarskoj skupštini. Izvinite što mi zdravstveno sta« nje ne dozvoljava biti opširniji i hvala na pažnji. (Burno odobrava« nje.) Iza njega uzima riječ član našeg I Centralnog Odbora g. profesor S a« lih e f, B a 1 j i ć. (Nastavak.) 6 se i time posluže u našoj borbi pro« ti njihovom teroru i nasilju. No i Svršetak Korkutovog govora. u tom nam'podvaljuju. Da mi ni« Sarajevo, 13. augusta. Kao što je u upravnu službu po« jesmo anacionalni, dokazom je či« »Beogradski Dnevnik« u 126. bro« stavio .te i take tipove, tako je Pri« njenica, da ni samim Trucima, koji bićević i u Narodno Predstavnik su preko 400 godina ovim krajevi« ju sa potpisom g. Krste Cicvarića' štvo proturio sve same sile, ma gospodarili, nije uspjelo, da svoj u članku pod naslovom: »Avram, koje će o svemu šutjeti i pomoću jezik u našoj domovini prošire. Korošec, Korkut«, pravi paralelu kojih će,izvršavati sve svoje pro« Tačno je da naše mase nijesu još između gg. Dra Korošca, Dra Hra« htjeve. Spomenuću neke koji upa* plemenski osviještene, ali sve«nji« snice, Korkuta i nekakih-Židova daju u oči. Glavni mu je »intelek« hove osebine i njihov karakter go« Levija i Bulija, te ih naziva nepri« tualni amin^š« Danilo D i m o v i ć, . vore da su najplemenitiji i najiz« jateljima države. G. Cićvarić rezo« taj prononsirani crnožuti tip, taj razitiji ogranak jugoslavenske rase. nuje, da radikali »sad drže begove stvaralac srpskih austrofilskih stra« Sinteza je našeg nacionalizma »ju« i brane njihove ličnosti i njihove пака, štreber, koji je u godini 1909. goslavenstvo«, koje se usprkos ple« privilegije: da bi i muslimane str« iza leđa muslimanske opozicije i menske zasukanosti sve više izgra« pali u svoju biračku torbu!« Iza to« njezinoga vođe Alibega Firdusa đuje i koje će danas sjutra priliva« ga bez imalo srama nastavlja jed« »po mandatu Srba Bosne i Herce« titi i Srbi, Hrvati i Slovenci. Pola« nu ordinarnu laž, koja je pobijena govine i u njihovo ime« prvi učinio zeći sa ovog stanovišta mi osudu« i sa najmjerodavnijeg mjesta do« smjerno poklonstvo baronu Buria« jemo’svaku plemensku hegemoni« kazana kao prosta i podla podvala nu i priznao aneksiju naše domo« ju, a kamo li da bismo odobrili i nabacivanje na poštenje čovjeka, vine Austriji. vjersku supremaciju. Kao što smo koji nikada u svome životu nije ni« Onda upada u oči jedna vaša fi« protiv velike Srbije, isto smo tako kome, ma nikome, zla učinio. Cic« gura, Đuro D ž a m o n j a, taj iz« protiv velike Hrvatske, jer smo u« varić nastavlja: »Poznato je ko je n. pr. Halidbeg vozničar propale Austrije, koji je vjereni da su .obje te ideje danas na ime katoličke sirotinje dobivao anahronizam. da su se preživjele i Hrasnica: jedan dželat iz doba o« izvoznice na tolike vagone život« da. stoje u diametralnoj opreci sa , kupacije. _AIi zato što je uticajan nih namirnica. Pošto je plaćala nje« temeljnim pojmom nacionalnog i i među muslimanima i zato što je govu robu, zna vaša sirotinja, a i državnog jedinstva Srba, Hrvata i naklonjen radikalima, »Samoupra« »pedagog« Đuro, koji živi kraljev« Slovenaca. U našem centralnom i va« ga ovako zove: »poštovani g. ski i tjera stari ?anat .pod novom odboru sjede inteligenti, od kojih f Hrasnica«. Dakle, poštovani g. đže« firmom, izvozeći naš živež opet u su neki Srbi, a neki Hrvati naciona« . lat: odista »francuska učtivost«!« »Poznato je ko je Korkut i ka« Austriju. listi, ali to ih ipak ni malo ne srne« ' Pa onda dr. Tugomir A 1 a u p o« ta, da svim silama zajednički rade kve su njegove političke tendenci« v i ć, pjesnik jubilarne himne au« na kulturnom, ekonomskom i poli« I je: »Samouprava«, srpski list; piše: »simpatični g. Korkut«! Da musli« strijskom ćesaru prigodom njegove tičkom osvješćivanju muslimana. 60kgodišnjice vladanja u 1909. go« Veli se da vodimo hrvatsku po« mane metne u svoju biračku torbu, dini, stihotvorac k. u. k. Eisenwehr« litiku. Ni to nije tačno. Istina, mi »Samouprava« će i najgoreg musli« manna u Sarajevu i konačno za vri« smo sasvim blizu »Narodnom klu« ' manskog krvopiju, koji ima uticaja jeme blažene demokratske ere pot= bu«, no to ne znači i ne može zna« | među muslimanskim svetom, pro« puno jalovi ministar vera. čiti da smo proti Srbima. Obratno, glasiti čestitim i nazvati ga uvaže« No sve je začinio Šukrija K u r« mi smo sasvim dobro stali sa pra« nim! Korošec je najbezobzirniji i, ako t o v i ć, koji ima kuraži, da javno vim Srbima i ozbiljnim njihovim pobija i ublažuje fakta o progonik državnicima. Mi u njih imamo isto mogu tako da se izrazim, najpod« ma muslimana, premda je i vlada tako povjerenje, kao i u članove liji agenat političkog katolicizma u 'morala priznati da su se dogodila »Narodnog kluba«. Što su se pro« Srbo«hrvatskoj: za radikale i za silna pljačkanja, zlostavljanja i u« mijenili naši odnosi sa jednim di« njihove listove on je »uvaženi g. bijanja. Međutim ih taj »musi, bo« jelom bosanskih radikala ne leži Korošec«! Dakle, uvažena osoba g. rac« pripisuje nekoj ratnoj psihozi, krivica na nama, već na njima i Avrama Levija, uvaženi g. Korošec, koju nitko normalan ne može da njihovom nadmetanju sa »demo« siiiipatični g. Korkut! Jevrejin« kratima« u pitanju agrarne refor«- grabljivac, katoliksjezuit, musli« shvati. Ovo su bile glavne zapreke Via« me. Oni su na žalost više pravo« man«srbožder: uvažene i simpatič« šem radu, a ujedno i glavni uzrok slavskog, nego li čisto nacionalnog ne figure! I teško nama koji neće« da smo bili prisiljeni stupiti u ptvo= mentalieta i naravna je stvar, da mo da poštujemo Levija, Korošeca renu opoziciju. Posve je razumlji« smo s njima morali doći u opreku. i Korkuta: mi smo najgori ljudi na vo, da mi, stjerani u takav položaj, Mi ne možemo pristati na njihove svetu!« Još jedanput naglašujemo, da je ne možemo evetati, niti u borbi sa zahtjeve, koji znače naše ekonom« raznim podvalama zadržati miran sko upropaštenje, niti smećemo s g. Krsta Cićvarić potpisao gore ci« stav. Nas i previše bole rane, što uma činjenicu, da bosanski Srbi i tirane laži! Slučaj g. Dra Hrasnice je doka« nam ih je zadao brat«nebrat svojim »demokrati« i radikali, pa čak i poganim nožefh. Mi ne možemo, njihovi komunisti — miriše veliko« zan na temelju službenih dokume« nata i na temelju mjerodavnih iz« dapače ne smijemo, biti fini sa Iju« srpstvom, samo ga s manje ili više dima kao što su Grgjić, Pribićević uspjeha prikazuju. Oni teže ne sa« java. »Demokrati« su ovu laž pod« i Ato Šola, koji je na vrhu naše mo za supremacijom Srba, već i valili Reissu, koji se je odmah po« vlade glavinjao godinu dana i koji p r a v o s 1 a v n i h, pa je i to jedan vukao, čim su uslijedila zvanična je nama muslimanima zadao neiz« od uzroka, radi kojih su pomućeni izvješća. Korkutovo »srbožderstvo« recivih jada i boli. Ove„riječi upuk naši odnosi prema bosanskim radi« nam je jedna novost, koju nam ser« vira g. Cićvarić, ali je ni s čim ne * čujem u prvom redu na adresu o» kalima. Mi svoju politiku ne udešavamo đokumnetuje. nog malog broja oportunista, koji Zašto dakle g. Krsta Cićvarić pi« drže da se sa ljudima balkanskog prema čijim lijepim očima, pa kao •odgoja može u rukavicama općiti. ■ što pravimo razliku između srbijan« še i potpisuje ovake laži? Zašto Mi tražimo poštenu ustavnost, a skih i ovdašnjih radikala, tako smo naziva gg. Dra Hrasnicu i Korkuta razgolićujemo lažni parlamentari= 'bliži i prečanskim. nego li ovdaš« neprijateljima države? Zašto ih zam, mi hoćemo slobodu, pravdu njim Hrvatima. Jer i oni se nad« uspoređuje sa Židovima Levijem. i i jednakopravnost. A to se može meću sa »demokratima« u svojim Bulijem? Sigurno zato, što su mu« agrarnim rezolucijama zaboravlja« slimani. Drugog razloga nema. Ušli« samo jakom borbom izvojštiti. Kao što'nam se bezrazložno pred« jući da zahtjevi i prohtjevi, koji jed toga iznosimo ovo pred jav« bacuje austrofilstvo, prigovara nam idu za našim gospodarskim upro« nost, da je upozorimo na ovoga pa« se i da smo protiv ove svoje držak paštenjem, miniraju temelje našim pirnatog križara i ordinarnog laš« ve, naravno samo zato, da se lakše dobrim odnosima. A baš Hrvati i« ca, s kojim prekidamo svaku pole« opravdaju progoni muslimana. Me« maju interesa, da o tom vode malo miku. Muslimani su ovdje staro« đutim nevesinjski događaji i slučaj više računa. I mi se nadamo da će sjedioci, koji su znali sačuvati "svoj sa' generalom Terzićem najbolje bni shvatiti tu potrebu i prema njoj jezik,« svoje običaje i svoje narod« dokazuju gdje se imaju tražiti antik umjeriti svoje neopravdane zahtje« ne osebine, te će znati u budućno« ve. Jer nije samo agrar po srijedi, sti čuvati i svoju vjeru od raznih državni elementi. I Osim apstrofilstva i antidržav« pa da radi njega ponove pogrješ« križara. i Dolje lasci! nosti fanatični nam križari predba= ku, koja ћп se je kao i nama vrlo I čuju još i .nacionalizam i hoće da osjetljivo osvetila. Godina Ii. „Skandali u Beogradu". Komentarišući držanje »demo« krata« u stvari izvoza i strančarski postupak njihova ministra financi« ja u raznim prigodama, zagrebački je »Hrvat« u broju od 9. o. mj. do« nio uvodni članak, koji zaslužuje osobitu pažnju, pa ga stoga preno« simo u cijelosti. »Hrvat« veli: »Da su to Skandalozne prilike i da je ovakvi postupak demokrata upravo nečuven, to ne treba niko« mu napose isticati. Samu stvar že« limo našim čitaocima u njezinoj suštini razložiti, da ne budu izne« nađeni, ako još danas doznadu, da je Vesnić predao ponovno mandat za sastav kabipeta u ruke regentu i da se više ne će moći govoriti o koncentraciji u vladi. Bez obzira na prilike u našoj dr« žavj bivši ministar Veljković i dr. Poljak forsiraju riješenje o općem slobodnom izvozu svih živežnih na« mirnica. Dr.1 Veljković bijaše od veljače 1919. ministar trgovine. Svi trgovci, a napose ovi naši znadu, što je i kako je trgovinu vodio g. Veljković. Svako zna, da je baš on bio onaj, koji je sa svojom trgo« vačkom politikom uništavao mili« june i milijune. On je bio onaj, ko« ji je doveo izvozničarstvo u cvijet i za njegova su ministrovanja sta« noviti izvozničari bili favorizirani. Napose je. gledao, da izvozničar« stvo u novim krajevima bude i prema političkoj boji porazdijelje« no. Ušao je u ministarstvo kao član liberalne stranke Ribarčeve, da u najkraće vrijeme ostavi tu stranku i priklopi se Pribićeviću te ostane za račun liberala ministrom trgovi« ne. U Davidovićevu je kabinetu postao ministrom financija. Kao predsjednik nadzornog odbora Srp« ske Narodne Banke preduzimao je sve, da krunsko područje s krunom što više ošteti, pa je on uzeo onih 20% krunskoga novca — tobože zbog smanjivanja krunskih novča« nica, a uistinu, da ih kao ministar financija u svoti od 900 i opet sta« vi u opticaj. Kad je »veštački« svo« jom trgovinom i financijalnom po« litikom krunu preko svojih sarafa potisnuo, onda je udario temelj za« mjeni jedan dinar za četiri krune. Njemu se ima zahvaliti, da danas Francuzi prodaju naše brašno jef« tinije u Francuskoj nego li ga mo« gu sad kupiti kod nas. On je onaj ministar financija, koji je omogu« čio, da se izvezlo robe bez carine na milijune itđ. Dakle svakako pot« puno kvalifikovani demokrata. Sad se uortačio s čuvenim bivšim mini« strom agrarne reforme drom Polja« kom, sJ potpunim stručnjakom u izvoznim stvarima, jer je on to do« kazao kao glavni ravnatelj Hrvat.« slav. gospodarskoga društva, da zajedno izvojuju slobodan izvoz. Niti je dru Veljkoviću stalo do na« roda niti dru Paljaku. Treba i on naći momentanu lozinku, pod ko« jom će moći izvađati svoje plano« ve, a s kojom će moći neupućeni« ma oči zaljepljivati, pa je dalje nji« hova briga, da nađu račun za svo« ju političku akciju. Eto u tome leži važnost pitanja slobodnoga izvoza žita. Počet će se derati, da je protiv« na stranka porušila cijene ovogo« dišnjem prirodu, da je zagušila tr» govinu, da je neprijateljica radno« ga naroda i seljaka poljoprivredni« ka — budući da mlinovi nisu mogli mljeti pšeniiH, a prijatelji nisu mo« gli da zarađuju na korist — sebi, Nesposobnost njihova ministra prehrane ne će doći u račun. Ne će �Stran* ? Стпав« .FRAVDA' — „ПРАВДА* ga kriviti, što nam nije mogao ka« zati potrebu za vojsku i za oskud« ne krajeve. Njih se ne će nevolje drugih ticati, kako ih se nisu ni la« ni ticale, dok je njihov Bukšeg jav« ljao. da nema hrane, a poslije se ispostavilo sasvim protivno. Ovakvi postupak odgovornih Iju« di traži, da še prije postave pred sud nego li da im se povjeri vođe« nje državnih poslov^ Drugi je upravo nečuveni škan« dal, što ga izaziva postupak mini« stra financija. Doduše prema za« konskim odredbama o uređenju ministarstva financija može mini« star financija da svakomu svomu drugu . pravi toliko neprilika, da mu i sam život dojadi. Po tom za« konu ministar financija doista je onaj jedini pravi ministar, koji o svemu odlučuje. Ako ne da nova« ca — ne da, pa radi što hoćeš! Ako hoćeš ubiti svoga ministra protiv« nika, samo treba ministra financi« ja za to pridobiti. Onda je uspjeh siguran. To se sada događa od strane mi« nistra Stojanovića. Košta Stojano« vić bijaše za rata veoma slobodo« uman član Jugoslavenske Lige. Sve, što hoćete, možete od toga čistoga Jugoslavena dobiti. Sad je demo« krata. Poput svih demokrata i nje« mu nije stalo ni do države, a ka« mo li do naroda. Glavno je stran« ka, i to samo čista državotvorna stranka demokrata. On to dokazu« je ovako: Parlamentarna zajednica ne pri« staje na zahtjeve demokrata. Nje« zini ministri vode poštu i željezni« cu. Ministar financija traži, палг., od zagrebačkoga ravnateljstva po« šta i željeznica, da mu se pošalju ji ,j :| j■ svi novci, koji uđu u blagajnama njihovim. On te novce daje mini«« stru demokrati, a ne daje ih mini« stru željeznica, pa se smije, kako Korošec nc će imati ugljena. Što željeznice ne mogu bez ugljena ići, to njega ne smeta. Za saobraćaj odgovara Korošec. On je kriv, ako željeznice ne budu išle, ako radni« ci ne budu'isplaćeni. On je kriv što ugljen ne dolazi rii za industriju ni za obrt. Ministar financija za par« tizanska'ministarstva dobiva kredi« ta od Narodne Banke. A ako za^ druge nema, novaca, krivi su oni, koji ne potpomažu industrije, tr« govine, saobraćaja, pošte, i t. d., i ,t. d. Pošta samo u Zagreb: ne mo« že isplatiti od stranaka uplaćenih 20 milijuna kruna, jer gospodin mi« nistar ima novaca za kortešacijo« [ ne. a ne za produktivne svrhe. Mogla bi se šaljiva knjiga napi« sati o ministarstvu financija, pa za« bilježit$demokratsku vijest, da je u subotu odobrio kredit za željez« niče od 120 milijuna — kao da on ima odobravati! Ali ne ćemo u ša« i ljive žice. Ovo je preozbiljna stvar, , koja graniči sa zločinom. 'Škanda« .lozno vođenje pregovora, upravo mahnito, ludo postupanje s držav« nim i narodnim opstankom traže, da se ovakovome ruglu jedanput odlučno stane na kraj. Mi nismo išli u oslobođenje, da postanemo ruglom svijetu: mi to oslobođenje hoćemo da [Jrovcdemo u potpuno« sti. Oni, koji prave Skandale na ra« čun države i na račun naroda, ima« du što prije da se uklone. To je je« dini put i jedini spas, ako ne ćemo, da nastupe prilike, koje iz ovakva' rada moraju da dođu. (Nastaviće se.) Sta govore brojke o našem prosvjećivanju? Da zorno prikažemo slab pola« I nih statističkih podataka. Ona veli zak škole u našoj pokrajini, dono« | ovo: simo ovu tabelu na temelju službe« ! ■_______________ _ _______ Pravoslavni Muslimani, Po okružjima: Ukup­ ђчн; Di,’<,ifUkno'“ Djevoj. no 528 Sarajevo grad 122 651 673 «5 1118 Katolici Djee. .Djevoj. Ukup*[ no | 300 1881; 981 Sarajevske okružje 1547 79 1626 1399 658 2057 1203 652 185oj Taslanako 2693 169 3232 5140 1846 6982 2046 948 2994| 1113 1003 474. 1477 1896 718 2614 51 Об' 7p| „ 1034 Mostarsko „ 1678 1721 1950 2462 888 3350 3403 1703 banjalučko „ 1478 167 1645 2408 972, 3374 2689 976 '3685: Bihaćko „ 004 1о9 1143 1615 2029 400 235 635' 9926 | 927 10889 14694' 20.385 12618 6187 18750; Travničko Ukupno 414 5691 Pametnu je čovjeku dosta, samo da vidi ove brojke, pa da odmah uoči našu slabu«brigu za se, za svoju djecu — svoju budućnost. Pred nama, je eto statistika o po« hađanju škole u Bosni i Hercego« vini škol. god.31918.«19. Da damo malo života gornjim brojkama. Nas muslimana u №. i H. ima po prilici 600.000. a u školu šaljemo muške djece 9962. ženske 927, da« kle svega 10.889. Naših pravo'slav« nih ima u B. i H. oko 820.000, a ša« Iju djecu u školu ovako: muške 14.694, a ženske 5691, svega dakle 20.385. Katolika ima u B. i H. oko 434.000, a šalju u školu muške dje« ce 12.618, ženske 6.132, ukupno 18.750. Kad malo pregledamo ove brojke, vidjećemo evo ovo: od 600 hiljada muslimana trebalo bi da polazi školu najmanje -60 hiljada djece, a ono ih u istinu polazi s a« mo 10 hiljada, od 800 hiljada pravoslavnih trebalo bi da polazi u školu oko 80 hiljada djece, a ša« lje se samo 20 hiljada, a od 400 hi« hljada katolika trebalo bi da se u školu šalje najmanje 40 hiljada, a ono se šalje samo 18 hiljada. Naj« bolje šalju djecu u osnovne škole rimo«katolici, a najslabije m u s I i« m a n i. Osobito je malen i strašiv broj muslimanske ženske djece. Dok od katoličkih djevojčica po« hađa osn. školu preko 6 hiljada, muslimanskih pohađa samo 900. Pa zar da ovo nije sramota i’ grjehota? Kako se vidi iz gornjih brojaka naš narod uopće vrlo s 1 a b o ša« lje svoju djecu u škole. Mi musli« mani najslabije. Čovjeka poštena i čestita, koji osjeća za ovaj narod, zaboli u duši, kad pomisli na ovaj naš nemar, našu nebrigu. Pa gdje su tolika muslimanska djeca? Eno ih kad »svrše mekteb« po ulicama i po čaršiji: skitaju se i na'sramotu svojih nemarnih rodi« telja i staratelja, te sviju nas koji imamo obraza i namusa, eno ih gdje svoju mladost troše u bespo« šlicu, kvarenje — u očitu propast. Roditelji naše djece, progledajte malo! Sabetite se i promislite o svo« joj rođenoj djeci. Daj, barem, da ove godine i svake u buduće, ne zaboravljamo svoju dužnost, da .šaljemo svoju djecu u škole, jer: narod koji ne prosvjećuje svoju djecu, polagano gine i brzd ga ne« stane. Molimo svu uvaženiju i svjesniju svoju braću širom domovine, da naš svijet na zgodan način i po gradovima i po selima savjetuju i upućuju, da.šalju svoju djecu, mu« šku i žensku u škole. Učitelj. Biljeg. ■ i to s razloga, što pitanje bosanske vlade nije uređeno na zadovoljstvo I naroda. Ne znamo, što da rekne« i mo, jer se u Sarajevu sve u šešna« l^est sprema na doček Regenta. Ta i' nije se vahda bos. vlada htjela na« I šaliti da tim putem prisili sarajev« I sku gradsku upravu, da malo do« I ćera Sarajevo, koje se već stalo »Regent ne dolazi«. »Hrvatska Sloga« donijela je ' ovu bilješku: »Javlja nam naš prijatelj iz Beogra« da, da se u tamošnjim političkim krugovima ozbiljno sumnja u do« lazak Regentov u Sarajevo i Bosnu pretvarati u pravu kasabu!? Nu bi« lo kako bilo motivacija s koje Re« gent ne bi došao u Sarajevo, je po« ■sve dobra. Regent bi imao doći či« tavu narodu u posjet, a ne samo jednom njegovom i to manjem di« jelu, pošto je samo ovaj manji na vladi reprezentiran. Pa'ni ovaj ma« nji dio nije čitav,reprezentiran, već samo nekoliko obitelji, a soobito one, što se kupe oko Tašlihana. Zar da ga i' opet kao i zadnjeg bo« ravka u Sarajevu ovi Isti ljudi ok« ružuju i dočekuju, koji su se tada toliko obrukali? Ili oni ne zhaju, što je bruka? Vrijeme bi već bilo, da- uvide, da oni nijesu za tog po« sla, pa da ustupe mjesto ljudima, u koje ima čitav narod povjerenja, a ne santo njihove tetke i kumovi. Da nije toga, Regent bi sigurno već odavna došao svojoj Bosni i Her« cegovini. Regent kao svaki čovjek, a pogotovo vladar voli vidjeti oko sebe zadovoljan svijet, nu to ne može vidjeti, doksunabosan« s k o j upravi ovi ljudi, dok ne budu u njoj zastupani i Hrvati katolici i muslimani. Drskost jednog makedonskog po« litičara. Gosp. Gliša Elezović ne bi« ra sredstava u borbi proti musli« mang. On je sebi postavio princip, da se moraju zatrati muslimani u Sandžaku i Makedoniji, da mognu razni Elezovići p*reko njihovih le= ševa ostati na površini. Od kako su se naša tamošnja braća organi«4 zovala, Elezovićev »Privredni Gla« snik« bjesomučno sikće na džemi« jet i njegove predstavnike, jer mu naravski džemijet ne ide lično u račun. G. Elezović je sebi upiljio u gla« vu. da mora kod predstojećih izbo« ra izići kao narodni poslanik, ali kad džemijet isturi svoje kandida« te, onda će Elezovićeva želja ostati iluzija. Zato mu je džemijet kriv, zato je džemijet leglo bandita, iz« vor pogibelji za državu i za cijeli javni poredak. Da se vidi kako svakom zgodom ovaj makedonski političar zabada ondje, gdje ne bi smio zabadati, prenosimo iz 67. broja njegova »Privrednog Glasnika« bilješku pod naslovom »Muslimanski sveštenci«: »U Minstarstvu Vera dovršava se posao na organizaciji musliman^ skin parohija (džemata) u Južnoj Srbiji. Time će muslimanski sve« štcnici dobiti stalna mesta službo« vanja a njihovo materijalno pita« nje biće uređeno i obezbeđeno. Nadamo se da će se pri izboru pa« roha voditi računa o tome kome se poverava pastva muslimanska. Trebalo bi jednom za svagda otrg« nuti Od džemijedžija i baškimdžija versko oruđe koje oni upotreblja« vaju u političke i prevratničke ci« Ijeve. Imami imaju da budu u služ« bi prave vere Alahove, a ne u služ« bi begova i neprijateljskih agenata. Mir kod muslimana zavisiće od iz« bora imama. Svakome je slobodno u našoj zemlji da ispoveda svoju veru i da vrši sve obrede - ali nije slobodno, naročito kad Su to dr« žavni činovnici, da ti imami draže i fahatizuju muslimansku masu. Netrpeljivost i proželi« t i za m potphno su zabra« njeni našim zakonima, a tako to treba da bude i u svima modernim demokratskim država« ma.« Politici pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Eliminiranje Narodnog i Jugo« slavenskog kluba. Poslije sjednice, referirali su demokratski poslanici u svom klubu o razultatu pregovo« ra. Demokratska je zajednica za« ključila, da ne popušta u agrarnom pitanju. Tijekom razgovora pao je predlog, da se postigne sporazum s radikalima, tako da bi demokra« ti popustili u agrarnom pitanju pod uvjetom, da radikali isključe iz Parlamentarne zajednice Narod« ni i Jugoslavenski klub. Protić pozvan u Beograd. U sve« zi s političkom situacijom pozvan je Protić iz Krapinskih Toplica u Beograd. On će odmah.krenuti u Beograd. Kad banke odlučuju. Riješenje ^Izvoznog pitanja«, koje igra veli« ku ulogu u ovoj krizi, zapinje zato. Број 188 —B'o' jer se radi o profitu kapitalista. Beogradske banke nakupovale su žita za izvoz i radi toga ne prista« ju demokrati na Jankovićev pred« log, koji štiti producente i konsu« mente. Za slobodne izbore u Srbiji. Iz Beograda se javlja: Ministrastvo unutrašnjih djela izdalo je dva spi« ■sa u prilog slobodnih općinskih iz«' bora u Srbiji.-Prvim se preporuča političkim organima, da nc utiču na slobodu biranja, a drugim se svra« ća pažnja građanstva, da čini upo« trebu od svog građanskog prava i svaku činovničku nepravdu da pri« javi sudu za suđenje. Talijani uhapjili tajnika naše trš« ćanske delegacije. Iz Ljubljane jav« ljaju; Na granici kod Logatra u« hapsili su Talijani tajnika naše trš« ćanske delegacije Dra Novaka, ko= ji se upravo vraćao iz Beograda. Talijanske oblasti su u neprilici što da sada s njime učine. Talijanski aeroplan nad Bakrom! 10. o. ipj. je pet talijanskih aero? plana letilo nad Bakrom. Poslije ■ kratkog vremena vratili su se pre« ma Rijeci, potjerani vatrom naših straža. Prometna konferencija u Mari« boru završena je i potpisan ?apis« nik. U svim tačkama ipostignut je sporazum. Carinske revizije putni« ka vršiće se u Mariboru. U poštan« •skoj službi izvršene-su promjene u toliko, da će se uvesti sa Austri« jom opet predratni promet. O ca« . rinskoj, sigurnosnoj- i sanitarnoj službi ostaju sve dosadašnje odred« hc na snazi. Ugovor stupa na snagu čim ga odobre obe vlade, što se očekuje za, 14 dana. VANJSKI POLOŽAJ. Savez između Cehoslovačke i Ju« goslavije. Dopisnik »Bucaresti Neue Journal« saznaje iz pouzda« nog izvora,, da će biti uskoro za« ključen savez između Jugoslavije, i Cehoslovačke. Isti list javlja iz ■ Sofije', da će biti rumunjsko«bugar= ska konferencija o Dobrudži odr« žana mjeseca septembra. Mobilizacija u Madžarskoj. U \ Madžarskoj se' punom parom pro« vodi mobilizacija. Jedan dio četa već je krenuo na čehoslovačku gra« niču tobože radi ruske opasnosti. Za, novine je uvedena ratna cenzu« ra, koja se obdržaje' nemilpsnom strogošću. Interes Nijemaca za naše prilike. »Politika« donosi: U posljednje vrijeme u njemačkim industrija!« nim krugovima osjeća se jedan živi pokret i čine se svi pokusi, da se osnuju poslovne veze sa našom dr« žavom. Savez njemačkih industri« jalaca obratio se sada preko naše, trgovačke komore s predstavkom, da se u Berlinu ili u kojem drugom industrijalnom centru ustanovi za« stupstvo naše države, preko kojega bi oni mogli dolaziti u vezu s na« ma i dostavljati nam potrebne ma« šine. Interesantno je u svemu još i to, da savez njemačkih industri« jalaca ob&ćaje, da će kod berlin« ( ske vlade isposlovati liferovanje svih stvari bez ikakvih zahtjeva u kompenzaciji s naše strane. Rusi garantuju integritet Poljske. Kamcnjev je u ime sovjetske vJade izjavio britskoj vladi, da će Rusija Poljskoj dati daleko šire granice, nego li je to zahtijevalo vrhovno vijeće 'antante. Rusi su zaželjeli, da između njih i saveznika što prije dođe do konferencije u Londonu. Bojevi se nastavljaju. Izgledi za povoljno riješenje rusko«poljskog spora iz dana su u dan slabiji. »Journal des Debats« piše, da se Lloyd George sve više približava > Milierandovu stanovištu. Antantđ će oružanom rukom ustati protiv Rusije, ako ova ne obustavi ofen« živu. Ruski delgati izjavljuju, da ćc ofenziva trajati sve dok ne bu« de potpisano primirje. . Intervencija Amerike. -Sve se vi« [ še širi vijest, da će se kongres, koji ima biti sazvan istom u decembru, već sada sazvati na izvanredno za« sijedanje. Amerika će Poljskoj ot.« voriti visoko, kredite i opskrbljivati je medikamentima. Kongres će od« lučiti, hoće Ii se Ujedinjene Drža« ve poslužiti protiv boljševika otu« žanom intervencijom, u koju se po« lažu velike'nade. Vojnički planovi antante protiv I Rusije. »Echo de Pariš« javlja, da I je antanta u slučaju, da se Rusija �t poj 138 — Broj prema Poljskoj pokaže nepopustljiv va zaključila slijedeće mjere: 1. Po« oštrena blokada protiv Rusije; 2. mornarička ekspedicija u Danzig i 3. jednu vojničku ekspediciju i skuplianjć svih pogtaničkh država Poljske za zajedničku akciju pro« tiv Rusije. Posljednjih dana priku« pilo se u Kopenhagenu mnogo en« gleskih ratnih brodova, kojih je većina u petak otplovila u baltič« ko more. General Vrangel zaprijeka spo« razumu. Iz .Moskve javljaju: Tele« gram sovjetske vlade Krasinu u London: Nikakvog odgovora ni« smo dobili o tome šta Britanija mi« sli činiti, te da dezavtpše akciju Vrangelovu. Međutim pomoć Vran« gelu neprestano se šalje. Kad an= tanta tako aktivno uzima učešće protiv nas, biće veoma teško ubi« jediti naše mase o umjesnosti u pogledu na ' zahtjeve britanskih kreditora. Britanska krimska poli« ' tika poremećuje sve naše napore. Pred novim krvoprolićima u Ma= džarskoj. Iz Pečuja javljaju:, Pod naslovom »Nova krvoprolića se spremaju u Pešti« objavljuje ov, dašnji list »Hir« zapisnik koji je sastavljen na sastanku oficira ma> đarske narodne vojske i koji jasno svjedoči, 'da se oficiri spremaju na odlučan rad protiv protivnika krš« ćansko«socijalističkog režima, jer su opazili da u redovima radništva pa i među građanma vrije nezado« voljstvo i da postaje opasno po njih.'Prema tome zapisniku sve je spremno i čeka se samo odsudni čas kada će pouzdanici vojnih or« ganizacija da započnu sa gonjenjem zavjerenika i vođa komunističkog prevrata, koji su se 41 tajnosti do« bro organizovali. Francuska štampa protiv lonđon« ske konference. Pariški »Temps« otklanja. misao londonske konfet rence između saveznika te Rusije i Njemačke. Na jednoj takvoj kon« ferenci, na kojoj ne može sudjelo« vati Amerika obzirom na nutarnje pitanje, nastojati će Njemačka i sovjetska Rusija da provedu revi« I ziju versailleskoga ugovora i pro« mijene istočne granice Njemačke. Povest će tamo kampanju sa paci« . fističkim i socijalističkim argument tima, da svijet misli, da je Francu« ska jedina, koja sbriječava izmire« nje naroda. Francuska neće se u ovu stvar dati uvući, jer se nije I net godina krvarila zato, da konač« no pomogne pruskom revanšu. Lord Curzon o turskom mirov« nom ugovoru. Iz Londona javljaju: U zastupničkoj kući izjavio je lord Curzon, da se po turskom mirov« nom ugovoru dijele od Turske svi drugi narodi, koji su bili pod nje« nim gospodstvom. Turskoj ostaju sve pokrajine na prijašnjem malo« azijskom zemljištu, pa će biti po svom stanovništvu obzirom na je« zik i vjeru više homogena. Budu« ća Turska veća je nego Šp'anija a 32 puta veća nego Njemačka Au« strija, Lord Curzon je naglasio, da se od Turske ne zahtijeva rtikakova ratna odšteta, te da će uživati na podlozi mirovnog ugovora financij« sku i gospodarsku pomoć. Ako se turska vlada i turski narod odreknu starih tradicija daće im se mo« gućnost uspostaviti ravnotežje a« koprom i na manjoj podlozi. Sporazum između Grčke i Italije. Iz Pariza javljaju: Grčka i Italija sporazumjele su se u dodekanes« kom pitanju. Ova ostrva, prema sporazumu između Titonija i Ve« nizelosa, biće ustupljena Grčkoj. Odnosno Rodoša ostrva, koje je Ita lija tražila sebi, pripašće joj privre« meno; plebiscitom poslije 15 godi« na biće definitivno odlučeno. Liga . Naroda odrediće modalitete ovoga plebiscita. Italija će dati široku au« tonomiju pomenutom ostrvu. Jedna nota Njemačke savezni« cima. Agence Havas javlja, da je predsjednik njemačke mirovne de« lcgacije u Parizu predao u mini« ' starstvu vanjskih poslova notu, u kojoj upozoruje saveznike na ne« mir pučanstva istočne Pruske, koji je izazvalo razaranje oružja i mu« ničije od međusavezničkih oblasti. Emir Fejtal kralj Mezopotanije? »Dailv Express« javlja, .da je na sjednici ministarskog, vijeća ras« pravljano o osnutku novog kraljev« »tva Mezopotanije. Ime Emira , Fejsala, bivšeg sirskog kralja, ko« jeg je rascarila Francuska, sporni« I ПРАВДА' — .PRAVDA. nje se kao prvi kandidat za novo prestolje. Do sada još nije stvoren nikakav definitivni zaključak, pa se ovo pitanje dalje raspravlja. E« mir Fejsal još Uvyek je u Haifi. . Grci u Mrenu. Specijalni dopisnik pariškoga »Tana«, koji se zatekao ti vojsci Džafer Taj ara za vrijeme pada E« drene poslao je o tome ovaj izvje« štaj svome listu: ,»Kada sam pri« spio u varoš, svi su turski oficiri vjerovali u mogućnost jednog du« žeg odupiranja. Svaki -od njih bio je spreman, da lijući i posljednju 'kap svoje krvi za odbranu druge turske prijestolnice, spase čast Tur« ske. Dva grčka napada protiv pr« vih varoških obranbenih linija bi« la su već odbijena, ali se između grčkih i turskih baterija nastavljao artiljerijski dvoboj preko varoši. Jedino nekoliko rđavo, upravljenih zrna palo je u varoš, prouzrokuju« ć manje štete i nekoliko žrtava. Međutim, poslije iskrcavanja u Ro« dostu, brzo napredovanje grčkih trupa prema Corlu zaprijetilo je uskoro najozbiljnije pozadini e« drenske odbrane. Tako isto tada se odjednom raširi vijest o izdajstvu, i odmah, još od subote u podne pr« vi znaci da je odbrana propala po« češe da se manifestuju. Oficiri na« pustiše varoš prvi, a vojnici osta« doše bez uprave. Uveče, čim se spusti prvi suton, vojnici napusti« še rovove između Kanagača i Je« drene i u malim grupama rasturiše se po varoši. Kako, međutim, grč« ko bombardovanje nije prestajalo, stanovnici ovu posljednju noć pro« vedoše po podrumima dućana i ka« fana. Više od osam stotina lica — među njima i ja — bilo se sakrilo u katolički kolež. U zoru jedna de« legacija, koju je sastavio Ševket bej, muftija i poglavari svih vjero« ispovijesti iziđe pred grčke pred« straže. U 11 časova istoga.dana je« dan puk evzona ušao je u varoš, pozdravljen od jednoga dijela gra« đanstva. Sutradan ušao je u E« drenu i kralj Aleksandar, praćen velikom svitom generala. „Bistrenje pojmoun". Povodom saopćenja »Iz Akcije«, što je štampano u 77. broju našeg lista od 29. jula »Novi Vijek« do« nosi sastavak pod gornjim našlo« vom, kojeg prenosimo bez ikakve izmjene. »Mi smo u 5. broju našega lista napisali noticu o »Akciji za zašti« tu morala«, gdje smo u kratko iz« ložili njezin program i djelovanje, tom prilikom preporučivši je paž« nji naših imućnika konstatovali smo, da je težak zadatak zapriječi« ti širenje nemorala i da kod toga treba mnogo pažnje, mnogo obzi« ra i psihološkog razumijevanja stvari. Istodobno ustali smo odluč« no proti upotrebljavanju pblicije i policijskih mjera, jer se s njima malo postizava*nego više blagom riječi i pažnjom prema onim ne« sretnim bićima¥ koji nisu svjesno pali, neSo ih je nužda navela, ili ih i sami ljudi tamo gurnuli. Za ovim napisali smo članak u 6. broju »Novog Vijeka«, podvrgav« ši kritici početak rada Akcije izni« jeli smo svoje idejno gledište na ovo pitanje i osudili ograničavanje slobode — generalno musliman« ke. U istom članku iznijeli smo. da moral, istina Je, u društvu pada, da to treba suzbijati i liječiti. Tražili smo od Akcije, da počne organizo« vanjem propovijedi u ovom smislu: uzgajanjem omladine i iste čaršije, koja se je digla proti nemorala mu« slimanke. U slijedećem (7. broju)1 donijeli smo članak od g. A.«Hifzi Bjelevca pod naslovom »Pitanje Osvitanja«, gdje smo iznijeli historijat i posta« nak ovog udruženja muslimanki. U tom članku konstatovali smo, da već postoji muslimansko žensko pi« tanje, i. da će ga trebati definitiv« no riješiti. -Tu smo konstatovali, da neki izvjesni elementi vode agi« taciju proti ovog našeg ženskog u« druženja i stavili smo povodom prenagljenog otkrivanja predsjed« niče »Osvitanja«, koje je prouzro« čila protuakcija neodgovornih ele« menata, pitanje: 1. Ulema Medžli« su: Je li protuislamski ako žena danas otkrije samo lice, te 2. Ak: čiji: Je li istina, da su donijeli za« ključak, da se predsjednica »Osvi« tanja« svrgne s njezina mjesta i kao nastavnica na muslimanskoj ženskoj školi? Na ovo je Akcija odgovorila u »Pravdi«, broj 77. od 29. jula 1920. sa 13 tačaka, koje ovdje prenosi« mo doslovno. (Mi ih ispuštamo, jer su objavljene u 77. broju našeg li« sta. Op. ur. »Pr.«) 1 • Nit ovo nam je radi razbistrcnja pojmova primijetiti slijedeće: Iz« nešeni odgovori Akcije pod tač. 1., 2., 6., 8., 10., 11., 12. i 13. zadovoljili au nas posye, te nam je drago ope« I tovati načelo, da ni oni iz Akcije I ne idu za tim, da skuče ličnu slo« i bodu muslimanke, te da vode oz« ■ biljnu brigu, da se zlo koje se je I počelo širiti u korijenu liječi. . U 3. tačci veli se: da Akcija ne i može biti kriva ako bi kakav poli« cajać udario' štapom koju ženu; u« I pozorujemo, da se ne smije ludi dati štap u ruke, a tvrdnja (tač. 4.) I glede informacija nije na mjestu, I jer je g. Sarajlić član Akcije na u« j pit našeg urednika odgovorio: da ako su pouzdanici Akcije zaustav« ljali muslimanke bez razloga onda ! su prešli granice dozvoljenoga. Što ! se tiče Arnauta u našem gradu i ' njihova izazovnog vladanja (čast 1 iznimkama!) prema muslimankama, I to ostajemo kod naše tvrdnje i ! j tražimo od Akcije, da ovake per« : verzne elemente protjera uz po« 1 moć (ovdje može policija se poka« I zati) vlasti, jer ima stotina sluča« ■ jeva, gdje su doseljeni Arnauti sa 1 svojim lako stečenim novcem ražo« rili sreću muslimanke. A naravno nisu samo stranci . nego i mnogo drugih ovdašnjih muslimana nose na svojoj duši krivicu za ovaj per« ložaj muslimanke. Оефко kao odgovor i razjašnje« nje prelazeći preko pitanja »Osvi« tanja« dqk drugi pozvaniji faktori reknu svoju završujemo ovo s ri« jecima jednog našeg saradnika, koji je rekao: »Ko hoće, da radi u narodu, mora sam da bude oslo« boden, ili jasnije da reknemo, ne« ovisan od svoje vlastite rđe, po« šten borac, tijelom i dušom! Ima ljudi, koji hoće da kultiviraju dru« goga, da ga oslobode od nekulture. a sami su robovi nekulture! Biti svoj, biti kulturno oslobođen, je« | dan je od najvećih ideala čovjeko« 1 vih. To svojstvo potrebno je po« 1 jedincu i čitavom narodu.« Na stilizaciju uvoda u Akcijinu I odgovoru i završetka tačke 9. ne će uredništvo »Novog Vijeka«, da na ovaki način polemiše sa kance« larijom Akcije.« Naši dopisi. I Gračanica, u augus.tu. Zapostavljanje jednog muslima« na činovnika. Prije nekoliko dana ■ donijeli smo u cijenjenom listu 1 »Pravdi« jedan članak, u kojem ■ smo u kratkim potezima nabacili ' refleksije na očajni položaj nas mu« slimana, te smo istakli mnoge ne« pravde naše bosanske vlade pfe« ! ma nama, a naročito smo se osvr« nuli na nekorektni postupak naše vlade prema jednom muslimanu, svršenom pravniku. Radi bolje ilu« : stracije a i radi objektivnijeg pro« [ »suđivanja ovaj puta donosimo tu 1 stvar 11 cijelosti, da javnost može i o tome konačno izreći svoj objek« | tivni sud. Radi zamašitosli ■ same te stvari, kao i radi negodovanja, koje u na« ma budi taj nekorektni postupak naše vlade, moradosmo iznijeti u javnost, da se vidi, kako naša bo« sanska vlada postupa sa nama mu« sljmanima i kako provodi zakon pravednosti i jednakosti nad nama muslimanima. Prošle godine zamo« lio je naime jedan naš prijatelj musliman, svršeni pravnik kod na« še vlade, da ga imenuje za politič« : ko«administrativnog činovnika, ■ te je nakon nekog vremena i imeno« ■ van i dodijeljen kao perovodni vježbenik jednom ovdašnjem ko« i tarskom uredu. Nakon nekih devet mjeseci dobije obavijest, u kojoj ga vlada obavješćuje, da ga i po« red njegove kvalifikacije ipak ne može smatrati svršenim pravnikom, jer u smislu najnovije naredbe mi« nistarstva u Beogradu, kojom se pored dosadašnje kvalifikacije tra« ži još posebno polaganje judiciel« noga ispita.Kako ,po dosadašnjim naredba« o ma nije tražen judicielni ispit za polit«administr. struku, naravna je stvar, da taj gospodin nije ni tre« bao u to vrijeme polagati pomenu« ti ispit, jer je gornja'naredba ka« snije stupila na snagu, nego li je taj gospodin stupio u službu. Pošto naredba ne može djelovati urfatrag, to se u ovom konkretnom slučaju svakako ne bi moglo u smislu gor« nje naredbe tražiti od toga gospo« dina, da polaže ispit temeljeći na pravni princip: lex posterior dero« gat priori. Pa "pored sve te jasnoće naša bosanska vlada nastoji pro« tivno da dokaže i da time posvje« doći svoje držanje prema nama mu« slimanima, držeći se još uvijek one stereotipne: »Dolje sa muslimani« ma!« Zar ne zna naša bosanska vlada, da ima još i danas skoro Jedna tre« čina njenih činovnika, koji istu ta« kovu kvalifikaciju imadu kao taj gospodin? Prema tome šta će reći naša vlada onim činovnicima, koji su već toliko godina u službi? Ho« će li vlada po gornjoj naredbi i njih osuditi da polažu taj ispit? Zapra« vo bi po gornjoj naredbi morali i oni polagati ispit, jer se ta nared« ba i na njih u istoj mjeri odnosi. No po svoj prilici izgleda da naša vlada ima oko samo na ovog go= spodina, dok se samo njemu na« laže, da ima položiti ispit. Pogledajte »pravednosti« naše vlade? Jednog svršenog pravnika, koga je univerza priznala kao ta« kovog. ne prizna naša vlada, nego ga kategorički upućuje na polaga« nje ispita. Pitamo ovim našu vladu, zašto ne bi ovaj slučaj prosuđivala bar po onom principu, po kojem sudi svojim »mučenicima«, koje bez i« kakove akademske spreme »trpa« na takova mjesta gdje-se samo iz« iskuje akademska naobrazba? Pa pored toga kako da ostanemo rav« nodušni i da ne planemo gnjevom, te najžešće ne osudimo taj neko« rektni postupak naše vlade, koja na sve moguće načine radi kako bi zatrla i uništila nas muslimane. Ta čovjeku pamet staje, a život mu postaje gorak, kad vidi, da se principi pravde apsolutno nikako ne poštuju. Mi mslimani uopće ni­ šta suvišna ne tražimo kako ovom tako i drugom zgodom, nego samo. da se po pravdi postupa i da se obećanja vrše. Domaće vijesti. Poziv imamima. Vakuf, mearif. džemat. medžlis poziva sve mahal« ske imame u gradu Sarajevu, da u srijedu, dne 18. o. mj. u 4 sata iza podne dođu u sjedničku dvoranu vakuf, mear. sabora. Gg. muallimima. Centralni odbor mual'imskog udruženja odustao je od ovogodišnjeg saziva glavne skupštine. Razlozi će se posebnim izvještajem objaviti. Odbor. Muslimanska trgovačka i obrt« nička banka za Bosnu i Hercegovi« nu u Sarajevu. Ovaj naš mladi za« vod koji je otpočeo -svoj rad u martu o. g., otvorio je svoju pod« ružnicu na 1. augusta u Bos. Novo« me. Uprava podružnice povjerena je zavodskom tajniku g. Osmanu Sikiriću. Zahvaljujući -agilnosti i zauzetnosti ravnateljstva i nadzor« noga vijeća te ravnatelja g. Oma« novića kao stručnjaka, zavod je u stanju da odgovara potpuno svo« joj svrsi. Kako saznajemo još u ovom mje« secu obdržavaće sc izvanredna gla« vna skupština radi-povišenja dio« ničke glavnice na deset miliona kruna. Sjednica šireg glavnog odbora radikalne stranke. »Samouprava« od 7. o. mj. donosi na čelu Usta »Proglas svim radikalima i radikal« nim organizacijama, potpisan od predsjednika Privremenog glavnog odbora g. Stojana M. Protića, u ko« jem se saziva plenarna sjednica ši« rega glavnoga odbora stranke za drugu polovicu septembra. Privre« meni glavni odbor narodne radi« kalne stranke Srba, Hrvata i Slo« venaca, u sporazumu sa klubskim �Стоана 4. Strana Брс-ј Brt>) 1В8 „Г.РАоДА* — »FRAVDA* odborom radikalnih poslanika, od« lučio je da. se u drugoj polovini septembra sazove u Beograd ple« narna sjednica širega glavnoga od« bora radikalne stranke sa predstav« nicima iz cijele kraljevine. Natječaj za prefekta okružne medrese. Početkom ove školske go« dine imade se popuniti mjesto mu« diri=dahilije (ekonoma, prefekta) na Okružnoj medresi u Sarajevu, koje je skopčano s berivima IX. činov. razreda, hranom i stanom u naravi. Imenovanje je, prema § 2. osnove pragmatike za tu medresu, od 1 do 3 godine u privremenom svojstvu, a nakon toga, ako imeno« vani dokaže svoju sposobnost i do« bru upotrebljivost, biće u smislu pragmatike sa svim pravima u svo« me svojstvu potvrđćn. Reflektanti treba da su: 1. musli« nianske vjeroispovijesti; 2. držav« ljani kraljevstva Srba, Hrvata i Slo> venaca; 3. potpuno tjelesno i du« ševno zdravi; 4. lijepog društvenog i moralnog vladanja (mutedejjini) i 5. apsolventi ma kojeg sveučiliš« _ nog, a naročito filozofskog fakul« teta (pedagogiuma) ili osposoblje« ni za srednjoškolsko učiteljstvo pred kojim zakonito određenim is« pitnim povjerenstvom; apsolventi carigradskog mektebi«nuvaba ili šeriatske sudačke škole u Saraje« vu. Na to mjesto mogu biti imeno« vani i oni, koji su inače stekli opću naobrazbu ili specialnom spremom ravni gornjim kandidatima. Svi re« flektanti na ovo mjesto moraju bi« ti potpuno vješti srpsko«hrvatskom jeziku, a prednost imadu oni, koji su u sličnoj službi stekli i praktit« nu spremu, i koji su neoženjeni. • Molbe treba poslati najkašnje do konca ov. mj. na ured vakufsko« mearifskog saborskog- odbora. UzeirBurek da sam preselio iz Sarajeva, bio je u austrijskoj v.jsci, / te' sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se ju u Skadarskom jezeru utopio. Umoljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. ]ugosl. narodnu kuhinju Vejsil Burek ispred Imareta u Halaei ul. br. 10. . — Sarajevo. Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu Kralja Petra ulicu. Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor. — Cijene vrlo umjerene, Krovni crijep Moj brat Oglašujte u „Pravdi" Murat Balićevac. (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom2oiya, Banat Prodaje se jedna dobro iduća obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom. - zbog preuzimanja dru­ gog posla.' Za adresu upitati u uredništvu. fluslimansha trgovačka i Mičk ђапк u Bosnu i Harcegovinu (d. i) a Sarajevu. Stenja glavici H 3,689.088 Ini n п!ш kubonln postovima. Uniji ntets I aurtsBji i knllevstn SHS. 1 g Ineziiifn. ma г №e na nlotu клјтса I takate patant I BkisUalt № naj- inaljBlja. Stavlja »t mjenjatm poslati I оапп« Me|i Eajt »zonika I apmliacllsbi tautitL — Вврвја I orodale mUt, valuti I »rbedEasna npln nĐi vrata. R 8 I ■ Ов11 11 BIJ I №ВЦ I muli m vnte rate, a posiasita m ilntai imlruln. ____________________________ Podružnica u Bos. Novome.__________________________ KancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeva - Brzojavi: Trgovaca banha, Sarajeva - Interurban telite Ш Gradsko poglavarstvo u Bosanskoj Krupi. ' Broj 1599/1920. Oglas. Dne 21., 22. i 23. septembra o. g. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa Prodavače se Elegantna javnom licitacijom na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 spavaća soba; k ucз = Zahidbega Popiete u Sarajevu, Toplik ulica br. 9. godišnji marvinski i robni sajam Svakovrsna marva iz zdravih predjela i sa valjanim marvinskim putnicama može se na taj sajam doćerati, a također i razna roba donijeti. Obznanjuje se također, daše na ovdašnjim'sajmovima vrle mnogo marve za izvoz (Export) kupuje, te je U interesu proda­ vaoca i kupaca, da ovaj godišnji sajam što obilnije posjete, oso­ bito obzirom na željezničku vezu svaki dan, koju je ovaj ured upravo radi ovog vašara isposlovao. U Bos. Krupi, dne 25. jula 1920. Gradonačelnik: Mesić. Prodaje se dobar MLIN za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za sata samelje 1 kilogram kave. Težak, je 30 kg. — Upitati u . administraciji lista. rtpezarija a ćilimima prevučenim stobcama’l kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir; solidan г. amještaj za kuhi­ nju i predSOblje;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Zavidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1. kat desno 1'5, Koševo. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA ♦ X preporučuje svoje bogato stovarište a T svih vrsta papira, kancelarijskog i Y ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno. 2 X i ф Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ф Muslimanska Centralna Banka 1» 1 g I a za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.OOo. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. a? Odgovorni urednik: F. Salaba. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daiial & A. Kajoi, Sarajeva. • � https://kolekcije.nub.ba/files/original/357a9be63df4ff7ecc8498b67e129031.pdf 50f71de88ed0b5820cc9e09b650c2ad4 PDF Text Text rnnVDA Broj 84 (189) Sarajevo, utorak 17. avgusta 1920. (1. zilhidže 1338.) Dragocjena priznanja. Starnjevo, 16. augusta. Naša školska politika vodi se u znaku srpsko«pra« RIJEČI I DJELA. - SREDOVJEČNI VJERSKI FANATIZAM. - i proračunato voslavlja, otkako je nekom nesre« TOZLUKAŠKA TJESNOGRUDNOST. =OSVEČENJE NARODNE ' ćom i slijepim slučajem zasjeo na ŠKOLE. - BESMRTNA BLAMAŽA NAČELNIKA PROSVJETE. stolicu šefa prosvjete zloglasni i Naši politički protivnici stalno klerikalnosti i vjerske zatucanosti zagrižljivi partizan Šćepan Grđić. podmeću našoj organizaciji nazad« te kulturne zaostalosti nesavreme« ■ Kako je on cio svoj život proveo njaštvo i nesavremenost radi naše nog hrišćanskog tozlukaša iznosi« u fanatičnoj mržnji spram svega, tobožnje konfesionalnosti, što smo mo to famozno saopćenje ponovno što nije srpsko«pratoslano i kako muslimane organizirali kao politič« na sramotu i sablazan našeg kul« je rano svrnuo u nepomirljivu bor« dru stranku na vjerskoj osnovici, turnog vremena. Da bude sramota bu protiv muslimana i katolika, to jer da bajagi ovako grupisanje još veća, dao je to »kulturni« Šće« se nažalost ove nekulturne navike smeta provađanju narodnog jedin« pan u službeni list, da se škndalizi« ■ nije mogao otresti ni u onom mo« stva i da izaziva mržnju i prezir. ra sav obrazovani svijet nad ova« mentu, kad je sticajem prilika u Mi smo nebrojeno puta odbili o« kim prozelitskim šovinizmom. Ta općem metežu i kaosu došao na vako naopako mišljenje i djelima besmrtna blamaže Šćepaova glasi: čelo naše prosvjete. I s ovoga mje« dokazali, da smo baš mi muslima« »O svještanje nove škol« sta otvoreno je poveo svoju zlo« ni, premda smo posebno kao mu« ske zgrade«. Na Pantelijev«dan kobnu politiku mržnje, koja i na slimani organizirani, iskreni prija« 27. o. mj. biće svečano osvještenje drugoj strani urađa reakcijom u telji narodnog jedinstva, osnovana (?!) nove zgrade nrodne (!) osnov« obliku ostavljanja službe u Bosni, na jednakosti i tolerantnosti bez ne škole, koju je podigla vlada jer mnogi rado ne bi ostao u do« vjerske i plemenske hegemonije. (sic!) uz pripomoć naroda iz sela sfegu moći i vlasti ovoga pravoslav« Na žalost na drugoj strani ne su« Vojkovići, općina Hrasnica. Umo« nog šovena, kojiTidara(po licu lyil« srećemo ovake širokogrudne iskre« ljavaju se prijatelji škole, da po« turu i evropsku pristojnost ikojim nosti i otvorenog bratstva, nego se sjete ovu narodnu (sic!) sveča« beozbzirnim fanatizmom. uvijek pod zvučnim frazama pri« nost.« Napominjemo, da selo Voj« 1 aj se nevaspitam čovjek ios ni« krivala bezočna tjesnogrudnost i kovići ima svega 268 žitelja, pravo« je zasitio Skandaloznih Svojih dje« sebična netrpeljivost. Mi ćemo ovo slavnih 266, a 2 katoličke vjere, pa la u prehrani, nego svoj kbmpro« dokazati nekojim činjenicama no«' opet u zdravlju »pravednoga« Šće« mitirani duh i dalje ostavlja u na« pana dobiva školu, dok brojem tri šoj prosvjeti. On je dosada na« vijega datuma. Demokratski organ »Glas Naro« i više puta veća sela muslimanska mjestio svuda za upravitelje sred« da« od 4. augusta donio je članak ne mogu da dobiju škole iz pozna« njih škola samo svoje pravoslav« tih razloga. Ali mi školi ipak toliko pod natpisom »Povodom orlovskog ne. u koje taj naš žalosni načelnik sleta«, u kojem se među ostalim ne prigovaramo, koliko ovoj anti« prosvjete imade jedino povjere« kulturnoj metodi zavođenja osvje« veli: Naš je narod jako osjećajan njet dok drugih, mk«kc i ne može i vjerski i nacionalno, pa u koliko štavanja kao bajagi narodne sve« da trpi. On još nije dao svoga pot« čanosti. Valjda se Grđiću u novije se više ističe jedna konfesija ili piša na unapređenje jednog ие» jedno pleme, u toliko raste nesklo« doba prikazuje, pa želi rastjerati pravoslavnog nastavnika po svom vještice i vukodlake i oko škole, gatačkom- zavjetu. Dokaz su zato nost i nepovjerenje drugih konfe« šija i drugih plemena prema njoj. da može tamo u smislu svoga »kul« nova mjesta upravitelja - srednjih Djelovanje ovakih stranaka na na« turnog« programa sa manje opas« škola: u Bijeljini, Brčkom, gdje je rodno jedinstvo nije konstruktiv« nosti po njihovu glavu namjestiti postavio svoje pravoslavne, a želio no. U našoj državi sva ?u plemena kojeg muslimana ili katolika učite« je i Livno dati svome čovjeku, ali ravnopravna i sve su konfesije jed« lja. A razgonjenje vještica i vuko« nije nijedan tt štacije htio da pri« nake i danas se ne smije dozvoliti, dlaka pomoću zapisa i »kropljenja mi, zato je gurnuo katolika preko da se vjera ili pleme uzima za po« vodom doista je narodno sujevjer« svoje volje i namjere, pored već litičko i agitaciono sredstvo. Narod je, ali da jedan gatački delija na tolikih pravoslavnih na upravama nije igračka, vjera nije monopol našu bruku i sramotu zavodi još (u Tuzli, Bihaću, Sarajevu) pa mu niti neka specijalna odlika, s njom neka osvještenja narodnih ško« je i to malo, već svako prazno se ne smije trgovati, ona se ne srni« la, to prelazi i sujevjerje. (Pa još mjesto popunjava svojim pravo« uzimaju crkveno«slavensku riječ plavcem, prfemda nije po kvaiifika« je zloupotrebljavati »osvještenje«, mjesto da kažu pro« čiji nikakav lumen. Sada opet do« Tako piše u demokratskom or« sto narodno (i na gatačku) osve« znajemo, da je taj bezobzirni hri« ganu, i mi to sve usvajamo i potpi« ćenje, nam ni u ovoj formi ne šćanSki fanatik predložio i za pre« sujemo. Ali stanje samih stvari i trebajualiovake sredovječne crkvene parandiju u Derventi jednog Srbi« prilike u neposrednoj blizini tuku ceremonije protiv vještica i vam« na profesora i to, da bude bruka po glavi ovako idealno tvrđenje pira, kojih se svijet želi jednom veća, po godinama mlada, a po zavedenog člankopisca, koji ne vi« kurtarisati.) struci klasičnog filologa, premda bi di dalje od nosa. Neka pogleda sa« Da ovakim fahatičkim postup« osjećaj pravde već jednom iziski« mo našu vladu i prebroji sve še« fove i šefice, pa će se uvjeriti, da kom pobuđuje demokrata Gtđić vao, da se gdjegod i musliman bdr je baš na bosanskoj vladi šavrše« »nesklonost i nepovjerenje drugih za mustru postavi na čelo jadnoga no ostvareno načelo isticanja jed« konfesija i izaziva mržnju i prezir opć^g, nekonfesjpnalnog zavoda, ne konfesije i jednog plemena. drugačije vaspitanili<i, to će valjdg kao što je preparandija. Osobi(<y Kudgod naime pođeš u načehiištva, uvidjeti i »Glas Naroda« i upozo« je u Derventi bio zgodain. jedan svuda ćeš naći isključivo zastupa« riti Šćepana na silno protivuriječje msllman profesor, koji već služi no pravoslavlje, srpstvo i ćirilicu, između riječi i djela i ha zloupotre« više ghdina na toj Školi, poznaje te bi neupućeni stranac mislio, da bu svoga položaja jačajući zablu« prilike i bdnošaje, imade još i pu« ovdje i nema drugog elementa do de i predrasude svoje vjerski i ona« nu akademsku naobrazbu, te ni u srpsko«pravoslavnog. Tako je sta« ko silno fanatizovane mase. To je čem ne zasotaje za predloženim nje u cijeloj zemlji i kod svih ure« ona bruka i besmrtna blamaža na« Grđieevim miljenikom, osim stoje da, premda baš nisu pravoslavni čelijika prosvjete, koji još tobože musliman, a nije od privilegovane Srbi pokušali svu mudrost i priku« ima program kulturnog ujedinje« vjerske grupe. pili najbolje kvalifikacije, ali jesu nja našeg trovjerskog naroda. Je li Ni Austrija nije ovako radila. odabrani elemenat, i to je u nas to program? Ona je bar za mustru postavljala glavni uslov. To je jedna očita raz« Takak Grđić sa ovakim srednjo« rdugovjerce na gdjekoje manje lika između demokratske teorije i vjekovnim pojmovima o prosvjeti iistaknuto mjesto,, a »tolerantni* prakse. sjedi na žalost u nas na čelu škol« Šćepan ne da ni jednog mjesta ne« I u isto vrijem. kad piše »Glas skog odsjeka, a bilo bi' mu mjesto pravoslavcu. I takav Čovjek imade Nroda« protiv isticanja jedne kon« u crkveno«Školskoj autonomiji obraza, da napiše u odgovoru fesije, jer je to nazadnjačko i ne« srpsko»pravoslavnoj, gdje bi mo« još radi kongregacija^ i ove riječi, ko« savremeno sredstvo, koje da u nas gao nesmetano proVađat i »osvje« je oskvrnjuje svojim radom: »Sam pobuđuje mržnju i prezir prema o« štanja« crkvenih'Školskih Zgfadg, osjećaj pravde iziskuje, da država nima, koji nisu tako rođeni ni va?« podignutih novćem Srba pritvo« jednako postupa prema svima grd« pitani, u to isto vrijeme daje dć« slavnih. Protiv tohie ne bi imao nf« đonima bež razlike, vjere i politič« mokratski prvak i žalosni načelnik ko ništa, ali naše narodne škole ne kog uvjerenja«. I ove su riječi prč« naše prosvjete Š. Grđić jedno škan« smiju se osvještavati. Pa još Šće« šle preko zub^ jednog Šćepana, ko« dalozno i nekulturno saopćenje, pan itna obraza da prigovara šeri« jeg. je rad najdrastičniji demanti'' koje drastično demantuje sve de« jatskoj gimnaziji, fer da ometa njći“ gornjih misli. Ovaka nemoralna mokratvske deklamacije o Slobo« gpv kulturni program ujedinjava« rabota vrši se ц žnaku konfcsio« doumlju i oslobođenju od tjesno« nja trovjerskog naroda Bosne!1 nalnosti. A. ■ 1 grudnih fanatičnih predrasuda. Kad savršen i jedinstven đokumenat bo sbno s olia ! sb sj rt cćbS .sjm obui в. POJEDINI BROJ k r u n a 1.50 Izlazi subotom; utorkertl i četv/e/:?^ Uređuje refatal Pretplata godiš. 120 kru. na, na pol ie 6® kmi uprava na. Ured nalazi se u Carevoj ulici. Telef< BEb124, račun ppšt.^lecHorfVce I Godina U. Nacrt ustava. Iz Beograda *se javlja,,da će do« skora ući u štampu nacrt ustava g. Stpjana Protića. Nacrtu Protićevu biće priložena osnova ustavne ko« misije,, sastavljene od profesor^ beogradskog, zagrebačkog i Ijub« ljanskog sveučilišta, koji se od srp« skog ustavg, 1903. godine razlikuje u tome, što su pojedini članci prer uređeni naprama novijn prilikama drgave Srba, Hrvata j. Slovenaca. Neriješena su pitanja o prestonici, p pravima presudnoga nasljedstva kraljevića Đorđa« i kneza Payla, kao i pitanje o grbu, jer se ova pi« tanja smatraju političke naravi. I?tfi tako mimoišlo se pitanje i o granicama oblasti ip financijalnom odnošaju između države i oblasti. Kao uvod u ustav predložila je većina komisije ovu stilizaciju: »Mi, narod Srba, Hrvata i Slo« venaca, oslobodivši se pobjedama srpske vojske, potpomognuti jugo« slavenskim legijama, pod vrhovnim zapovjedništvom Aleksandra i na« doritna roduljuba u zemlji i na stra« rij, pa ujedinivši se u jednu narod« riu državu, slobodnom voljom na osnireu suglasnih zaključaka hrvat« skbga sabora i Narodnog Vijeća, srpske i crnogorske Narodne skupe štine; a hoteći udariti temelje dri, žarnom jedinstvu troimenog jugo« slavenskog naroda i zajamčiti sebi i potomstvu blagodat slobode, đa» jemo po izabranoj za to ustavo« tvorPoj skupštini ovaj ustav.« Dr. Ladislav Polić, član Narod« nog kluba i komisije za nacrt usta« va, učinio je prije raspravljanja slijedeći: rezervi): -»Smatram za svoju dužnost, da ovom prilikom jednom za uvijek iznesem svoje načelno gledište o unutrašnjoj Or« gartizaciji države. Stojeći na prin« cipu narodnog jedinstva nostuli« ram i državno jedinstvo, koje će se ogledati u jednoj narodnoj su« verenosti, u jednoj ustavotvornoj vlasti, u jednom ustavu, u jednom teritoriju, u jednom narodu, t. j. jedno državljanstvo i jedna ustav« ni pi-ava građana, u jednoj držav« noj vlasti, u zakonodavnoj, izvrš« noj i sudskoj funkciji, samo što će se ona manifestirati sad u fornii centralnoj, sad u formi pokrajini« skih vilasti. Osim toga da za čitavu državu važi jedan oblik vladavine, pa da ona bude jedan međunarod« ni subjekat, jedan nosilac sile i jed« no carinsko trgovačko područje sa svim konsekvencijama, koje se danas iz navedenih načela izvode. Za koordinaciju i za sklad između centralnih i pokrajinskih vlasti va« lja utvrditi sve potrebne garancije. Us granicama opisanog državnog jedinstva i u smislu napred ozna« čenih načela, da se dade oblasnim predstavnicima jednako« za sve ob« lasti hesuvereno zakonodavstvo u? odgovornu vladu i sudsku organi« zaciju. Ovo izneseno gledište oznaj čuje moju generalnu rezervu prj raspravi i zaključivanju o svim pir tanjima, koja bi bila predmet rada ove poštovane komisije, pa zato je moje surađivanje pri zaključci« ma, koji se s ovim gledištem n? poklapaju,, čisto tehničke prirode.« Član komisije dr. Lazar . Marko« vić,. niverzitet^ki profesor u Beo« gradu predložio je slijedeću stili« zaciju: Ћ ..»Prva ustavotvorna skupština , kraljevine Srha, Jlrvata i Slovena« ca potvrđujući ujedinjenje.troimie« nog, (. srp^kmhrvatsko’slove« naČkog u iedmstvcnu narodnu .dr? ogtlog- �Strana 2 Страаа žavu propisuje slijedeći državni u« stav, koji mi proglašujemo narodu i naređujemo svim vlastima držav« nim i samoupravnim i svim grada« nima, da se-po tom ustavu uprav« ljaju i njegove propise izvršuju.« Bilješke. Ali i njegova družina.. Seno je svojina Blagoja Kujačića, Andreje Adalovića iz V. Sla« tine, Nikole i Riste Čvarovića, Mi« ne i Krste Đilasa iz Ariljača. Svi su sopstvenici zapaljeog sena naše« Ijenici. Svi znaci govore da je ovu palje« vinu izvršio Ilijas u dogovoru sa mesnim Arnautima. Ovi hoće da oteraju Srbe naseljenike iz ovih krajeva, naročito iz Ariljača. Noću između 30. i 31. jula nepo« znati kačaci upalili su požnjeveni ječam na njivi Mila Milutinovića iz Orlana, u labskom srezu. Treba li naročitog komentara o« zvim događajima? Onaj smetenjak 'Dunđerski spalio je letinu na zemlji koja je bila nekada jegova svojina. Čim je Džemijet za to saznao, evo na drugom kraju zemlje, javljaju se paljevine mala naših naseljeni« ka. Pošto begovi i veliki feudalci i nisu mogli da svuda upregnu mu« slimane da brane-njihove posede, došli su na »pametnu« misao da stanovništvu muslimanskom čija zemlja nije dodirnuta uliju misao da terorom oteraju naseljenike sa zemlje koju im je država dodelila. Ovaj opasni pojav otkriva čitav sistem arnautsko«muslimanske rad« nje protivu države. Krajnje je vre«' me da se preduzmu odbranbene mere ne samo protivu palikuća koji uništavaju letinu naših ljudi, nego i protivu onih koji po raznim od« borima, Džcmijetima, kuju paklene planove i u svemu vaskrsavaju na« cionalnu borbu Baškim — i — Ko« mit.« Makedonski denuncijanti. Drzo« vitost skopaljskog dahije g. Gliše Elezovića prelazi sve granice. Ka« ćaći zapalili nekoliko plastova si« jena pravoslavnih doseljenika, a on ni pet ni šest, nego čini džemi« jet odgovornim i denuncira džemi« jet kao leglo odmetnika. Mi djela kačak osuđujemo i zgražamo se nad jima, ali ne manje osuđujemo i djela g. Elezovića, koja su kod i kamo gora od gorkih razbojnika. Kačaci u Makedoniji su nastali zbog zlodjela, što su ih razni Ele« zovići počinili na životu i imovini tamošnjih muslimana. Elczović se nije zgražao, kada su paljeni do« movi muslimanski, kada su se pro« vodile besprimjerne pljačke musli« manske imovine, kada su frcale muslimanske glave. On je tada li« kovo. A kada uslijed silnoga tero« ra nastane s druge strane reakcija, pa se zapali plast sijena, onda su svi muslimani izdajice, palikuće, zlikovci i neprijatelji svoje domo« vine. Da se vidi s kakvom sortom Iju« di deveraju naša braća u Sandža« ku i Makedoniji, prenosimo ovaj člančić iz Elezovićevog »Privred« nog Glasika« od 8. o. mj. Članak glasi: »U jednom od ranijih brojeva »Privredni Glasnik« je zabeležio važnu činjenicu da razuzdani Ar« tjauti, po nagovoru džemijetskih odbora po varošima, čine sve da naseljenike Srbe, koji su dobili zemlju na Kosovu, oteraju sa nji« hovih imanja,. Posle pretnje došla su dela, jasna, opipljiva. Džemijet« džije meću u ruke raznim banditi« ma ugarak da pale srpsku letinu. Dakle ubice i razbojnici postaju i palikuće, i sve to- u jednom istom smeru, političkom. Evo nekoliko primera tih palje« vina koje kazuju mnogo yiše nego . sve drugo — onima koji hoće da razumeju položaj u kome se nalazi naš živalj u oslobođenoj i ujedinje« ’ noj našoj otadžbini. Noću između 28. i 29. jula nepo« znati zlikovci zaplili su dva stoga sena. jedan koji je svojina Ilije Milićevića iz Uroševca, a drugi svo« jina Nikole Milićevića iz Urošev« [ ca; obojica su doseljenici Herce« govci. Stogovi su biji sadenuti na ' livadi kod katličkog groblja, a ta I je livada bila dodeljena oštećeni« I ma opštinske utrine, i predaju je izvršila komisija za naseljavanje po agrarnom zakonu. Utvrđeno je da je na tim stogovima bilo 14.000 kilograma sena. Noću između 29. i 30. jula zapa« Ijena su dvadeset plasta sena u Vrelu ispod Golcša (selo Radevo). Paljevinu su izvršili hajduk Ilijas ; Ko plaća najviše poreza kod nas? U predlogu buđeta za godinu 1920./21., što je malo prije početka vladine krize predložen parlamen« tu, predviđeni ukupni redovni dr« žavni prihodi ovako: Opći prihodi među koje se ubra« jaju carine i sporedne carinske tak« se, trošarina, dobit na novcu, pro« metni porez i pomorska uprava, 1.922.788.500 dinara (prema ргосјз« ni od 245,000.000 za prošlu godinu). Specijalni prihodi, među koje spadaju izravni i neizravnni pore« zi, prihodi od monopola, željezni« ca, državnih dobar, taksi i dr., ras« poređeni su na pojedine pokrajine ovako: 1. Srbija 871,287.110 dinara (pre« ma procjeni od 167,031.768 u proš« loj godini), 2. Crna Gora 60.368.359 dinra (prema procjeni od 4,296.230 za pro« šlu godinu), 3. Bosna i Hercegovina 1.918 mi« lijona i 26.453 krune (prema pro« cijeni od 289,754.296 za prošlu godi« nu). 4. Dalmacija 342,189.607 kruna (prema procjeni od 26,895.482 za prošlu godinu). 5. Hrvatska i Slavonija 2.213 mi« lijona i 52..336 kruna (prema pro« cjeni od 339,628.269 za prošlu go« dinu). F E L J TON. A. Hlfzi Bjele.vac: Rene Logotetides. (69) XXIV. Već jutrom rano došlo je povjerenstvo u Renin stan i otvorilo ga. U sobama je bio težak, sparan zrak, koji je mirisao po ljekarijama, koje su se is­ paravale i zahvatile sve sobe prvoga sprata. Ljekarski instrumenti stajali su na svojim mjestima, nekoji zaprašnjeni, a nekoji počeli i hrđati. Bočice etera, špiritusa, te drugih medikamenata bile su prazne. U drugoj sobi, gdje je bio radni kabinet Renin stajao je- stol s pismima, knjigama, a to je sve prekrivala prašina. Isto tako i u čekaonici: za­ stori posve isplavili, a mjestimice i ispucali od jakog Ijetnjeg sunca. U drugom dijelu kuće, gdje je bio stan vladao je isti red, kao i onoga časa kada je Rene uhvaćena. Ovdje nije bilo toliko prašine, jer stan nije bio od ulice, pa se je manje prašilo. Ali za pet godina naslagalo se malo pomalo i pokrio zlatna ogledala, svilene stolice, stolove, tepihe, ćilime pa i same zastore. Ovdje je bio zrak drugačiji; zaparan i težak, ali je u njemu nešto mirisalo. Možda su još ostali u bočicama parfiml, koji su pomalo ishlapivali. Činovnik s povjerenstvom stupao je polako kroz raskošno uređene sobe i razgledao ih, a onda od­ redio, da se otvore prozori i prozrači. Za sat iza toga otpočela je dražba kada se je iskupilo nekoliko trgovaca i sarafa. Ali za čudo nije ' i I ; I I | I hool — Broj 189 — ,11г’АидА“ »t kavDA I ' ! I ; krajevi kao što su Banat, Bačka i Baranja ili Hrvatska i Slavonija. U općim prihodima učestvuju sigur« no sve pokrajine približno jednako, a u specijalnim odskače Bosna i Hercegovina prema svom stanov« ništvu daleko pred drugima. U bo« sanskoj financijskoj upravi živi još uvijek stari duh Prileskoga koji je još prije rata počeo da ove zemlje starim povišenim i novim porezi« ma što više eksploatiše. I pored o« ve notorne nesrazmjerne podjele državnih tereta na pojedine pokra« jine i ministar financija — mjesto da predoči da se radi izravnanja nejednakosti u teretima kod nas porezi snize a neki ukinu — on u predlogu financijskog zakona traži znatno povišenje raznih poreza i taksa i u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo se na ovu stvar još koji put osvrnuti. 6. Slovenačka 1.298.869.451 kru« na (prema 260,953.707 za prošlu go« dinu). 7. Banat, Bačka i Baranja 1.790 milijona 989.838 kruna (prema 212,685.850 za prošlu godinu). Za Srbiju i Crnu Goru nijesu predviđeni nikakvi vanredni speci« jalni prihodi, a na ostale pokrajine raspoređeni su ovako: Bosna i Hercegovina 35,400.000 K Dalmacija 5,089.520 » Hrvatska i Slavonija 43,500.000 » Slovenačka 26,768.114 » Banat, Bačka i Baranja 45,000.000 » Kad se ovi predviđeni prihodi u« porede s brojem stanovništva po« jedinih krajeva naše države, onda se odmah na prvi pogled vidi, da Bosna i Hercegovina doprinose u državnu kasu nesrazmjerno mnogo više nego li ijedna pokrajina naše države, pa čak nego i najbogatiji U Mekteb, u školu! Još nas dijele samo tri hefte od I početka nasteve u mektebu-i školi, j Odmah iza Kurban«Bajrama počet« I kom mjeseca septembra otvaraju se vrata mekteba i škole, koja su bila zatvorena dva mjeseca dana, da se učenci odmore za to vrijeme od duševnog rađa i napora u čistoj Božijoj prirodi te na žarkom sun« cu i čistom zraku prikupt nove sna« ge za daljnji duševni rad u školi, Tako okrijepljeni i osvježeni tre« ba da se opet prihvate ozbiljno knjige i da savjesno prebiru slova i listove ne žaleći rođenih muka i ne bojeći se truda, jer na muci i trudu osnovani su plodovi i uspjesi I svakog čovjeka, a rada se ne smije« I mo plašiti. Svakome je stvorenju suđeno da ’ radi. Suđeno je nijemoj životinji, j koja razuma nema, da se muči i I znoji ža ljudsku korist, a suđeno i je i čovjeku, koji razum imade, da se trudi i muči za svoju sreću i na« predak svoje okoline. Ako se da« kle učenik znoji i trudi za svoju korist i bolju budućnost, time vrši samo neumoljivi prirodni zakon, koji goni svakoga, da osigura sebi koricu hljeba svagdanjega, »jer bez muke i truda sudbina je huda«. Ta I će sudbina biti još crnja onome, ' ko se u mladosti ne poštara za svo« i ju bolju budućnost, jer su danas I vremena i životne prilike teže mno« go nego prije. Današnja vremena . traže mnogo sposobnosti i spreme od svakog pojedinog čovjeka, pa da mogne u životnoj borbi da se takmi i održi od propasti, koja će ga neminovno zadesiti, ako uđe nespreman i nenaoružan modernim oružjem, t. j. naukom, u životnu borbu. Ta sprema i doraslost za I mučnu životnu utakmicu stiče se u školi, u mektebu, jer vremena da« i nas traže junaka, koji će nas i se« be braniti od zla modernim onjž« jem — znanjem. Ovo su tako razumljive stvari svakome čovjeku, da ih gotovo ni« I je nužno ni isticati. Svako će odo« i | i i i j ; I : j ■ i ; I : briti gornje navode bez ikakova okolišanja, ali to je na žalost samo u teoriji, u havi, a u životu, praksi, posve drugo lice pokazuje naš čo« vjek. Dosada je naime vrlo slabo mario za mekteb, a još slabije za školu naš muslimanski svijet, jer je krivo mislio, da samo onaj treba da uči, ko nema ništa svoga pa mora trbuhom za kruhom i znojiti se na klupi u školi, a njemu je dosuđeno da ljenčari i provodi život u bes« poslići. Ovako naopako mišljenje dovelo nas je u današnji naš po« ložaj, gdje smo na najzđdnjem mjestu u svakom pogledu: u nauci, u trgovini, u zanatu i t. d. Ali ovako mišljenje našega svi« jeta mora se temeljito izliječiti, njegova hladnoća prema mektebu i školi mora se iskorijeniti, jer ne samo da takovo krivo shvatanje znači našu sigurnu propast u borbi i utakmici, već ono znači i gaženje propisa naše svete vjere, ono je dakle čisto nemuslimansko i proti« vjersko, jer Islam zadužuje svakog muslimana i muslimanku da uči i usavršuje se. (Talabul ilmi farida« tun ala kul’i muslimin ve muslime« tin!) Čovjeka je dakle Bog odredio, da se jednako uči i sve naraštaj od naraštaja pametniji-da postaje, a nije nam zapovijedio, da pletemo kotac kao i otac, jer neznanje i ne« haj za škdlu naših otaca nama se danas ljuto osvećuje u čuvanju se« be i svoje zajednice. Osobito da« nas, kada smo ostali- golih ruku i bez djedovskog imetka, škola nam je jedini spas, i mi ne smijemo ni pred Bogom ni pred ljudima na se uzeti silne odgovornosti za svoju omladinu, ako je ostavimo bez ško« le i nauke, jer bi to značilo smrt našoj zajednici i konac budućnosti naše djece, koja su naša nada i uz« danica. A to bi bio neoprostiv gri« jeh za nas, kad bismo pripremali tako žalosnu sudbinu sebi. (Svršiće se). bilo mnogo interesenata. Naročito upalo je u oči da I nije bilo takih koji bi željeli kupiti čitav namjeje Grga sasvim malo: dva tri trgovca i jedan saraf. ' štaj. Neopaženo, kao da se je krio od prisutnih uni- , Židova je bilo sedam, — osam, a tako i Turaka. šao je mlad časnik i stao do vrata. Komisija je pošla Neki su došli samo da pogledaju, a među ovima i u drugi dio kuće, a za njom i prisutni polako raz­ nekoliko dama, te dvije hanume u zarima. gledavajući sobu po sobu i predmet po predmet. • Direktor jermenske bolnice molio je, da se za­ Mladi časnik — ihsan Sururzade, koji je doznao da počne s prodajom Ijekarskih instrumenata, jer je se prodaje Renin namještaj i kuća pošao je da kupi htio to kupiti za sebe. Medjutim se povjerenstvo bar koju stvarcu, da još jednom pogleda taj dom odlučilo da se prodaju najprije dragocjenosti, kojih u kojem je proveo mnogo sretnih časova — i Ihsan nije mnogo ni bilo. Tako je počela dražba. Jedan je pošao s drugim i prošao sve sobe, koje su mu po jedan predmet prodavan je bez buke i bez ve­ bile vrlo dobro poznate. Došavši u malu u ćošku likog natjecanja, tek kod prodaje jedne ogrlice od sobu u' kojoj ga je Rene redovito primala zastane bisera i jednog dijadema od briljanata nastalo je kraj ogledala i baci pogled na mramornu ploču na natjecanje, jer se je umješala i jedna hanuma, koja kojoj bijahu poredani razni predmeti i uspomene ja drugu iskličnu cijenu od petsto lira podvostručila. izrađeno u srebru ili zlatu. I ako je prašina pokri­ Šarati su je začudno pogledali i nabacivali po pet— vala svojim tankim slojem prepoznao je Ihsan jednu deset lira. No ipak je nakon po sata dostigla visinu sliku u srebrenom okviru na kojoj je bila zadjedo pet hiljada osmanlijskih lira, pa je ovoj hanumi vena crvena ruža, već odavrjo suha. .. To je njegova i uručena. Onda se prešlo na prodaju;. Ijekarskih slika!.. i tu sliku kupiće možda kakav Židov, da sprava, koje su dosuđene uz vrlo nisku cijepu dije proda sa ostalim starim i nepotrebnim stvarima, rektoru jermenske bolnice. Kroz to vrijeme nakua da nikad niko ne će znati šta je to nekad u ži­ pilo se nešto više interesenata, među kojima je bilo votu značilo.. . i priličan broj znatiželjnika. Među ovima stajala je Ihsanu postane teško. Baci pogled na svijet koji postrance jedna mlađa gospođa i posmatrala pro­ je stajao okolo. Telal je počeo uzvikivati. Neko daju s jednim neodređenim izrazom lica. Došla je u času kada su bili rasprodani Ijekarski instrumenti, I predloži, da se pokuša prodati čitav namještaj u svim sobama. Komisija prihvati. Prva je cijena bila hiljadu pa je tek prošla kroz sobe, razgledala zaprašnjene lira, koja je dosta brzo rasla. Najednom stade.... predmete i opet stala po strani, u kraju do jednoga Zar samo toliko? upita se Ihsan iznenađen, pa priđe prozora. stolu, gdje je komisija uredovala: Komisija se savjetovala kako će rasprodati Re­ »Kolika je zadnja cijena?' upita Ihsan. nin stan; da li komad po kqjnad, ili sobu po sobu. — »Sedam hiljada«... odgovori telal. Bilo je raznih mišljenja, pa su na koncu odlučili, (Nastavtće se). da prodaju pojedine predmete, jer među prisutnim �— ,₽ravdX. bfoi 189 — BfOj Šta govore brojke o našem prosvjcćisanju? Pravoslavni Muslimani Po okružjima: Ukup­ no Dječ. 528 Sarajevo grad Sarajevske okružje ^loatareko „ 1678 Bihaćko 1478 „ Ukopno 981 зоо| 1881 1399 658 2057 1203 6521 1855 5140 1846 6982 2046 948; 3282 1034 „ 1118 1G9 «698 „ Banjalučko 445 1626 „ 79 1113 172 . 1950 107 рј‘гч-1 Ukup-: nu 678 79 Travničko Katolici Djač. 651 1547 Tulaneko Ukup­ ne Dj.č. 1845 IMsl 2482 2401 474 888 972 1477 1896 3850 3403 3374 2689 100 189 1148 1615 414 2029 400 992« 927 10889 14694 5691 20385 12618 7is| 1703 97б| 285| 2994 2614 5106 3615 635 6137; 18759 Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite ovu sramotu od sebe! • * Politički pregled. prvim poslovima ministra za ag* rarnu reformu bit će, da podnese predlog komiteta za isplatu haka za 1918. i naknadu za 1919. godi* UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. nu. Ova će .isplata odmah početi, Vladina kriza. U pregovorima za čim komitet podnese riješenje, a sastav koncentracione vlade opet najksnije do konca decembra ove je nastupila mala stanka. I ako je godine. Skoro u svim pitanjima postignut 6. Naročito će predstavništvo sporazum, dr. Vesniću još nije us* primiti izborni zakon, sve među* pjelo. da u svim krugovima Parlam. narodne ugovore i budžetske jiva* zajednice provede taj sporazum. naestine. Izvjesni krugovi Parlamentarne'za* 7. Izabrat će se predsjedništvo jednice zahtjevaju da demokrate Narodnog Predstavništva, Parla* dadu garancije, da u buduće njiho* mentarna zajednica dobiva pred* va štampa ne će napadati prvake sjednika. a demokratska zajednica Parlamentarne zajednice, kako je oba potpredsjednika. bio slučaj posljednjih dana. Osim 8. Pristupit će sc rekonstrukciji toga traže, da se rasprave neka lič* pokrajinskih vlada u Zagrebu, Lju* na pitanja, pošto se u Parlamentar* bljani. Sarajevu i Splitu. noj zajednici osjeća jedna vrlo ja* 9. Obrazuje se ukazni komitet ka struja protiv makinacija gosp. ministarstva, koji se ima baviti na« Pribićevića, koja zahtjeva da on u* mještanjem, razmještanjem, ot* opće ne uđe u novu vladu. Zbog puštanjem i penzioniranjem činov* toga su pregovori nešto malo za* nika. koji imadu plaću preko stali, ali se' ipak vjeruje, da će biti 2.500 dinara. Ministar predsjednik sastavljena lista nove vlade, koja interavenira u slučaju ne slaganja. će se od pređašnje vrlo malo raz* Izbori u Srbiji i vojnici. Ministar likovati. U ovdašnjim krugovima još se tačno ne zna tko će biti na* vojni izdao je slijedeće naređenje: 1. da se svi vojni obvezanici iz sljednik g. Protića, dok se drži da bi mjesto Pribićevića ušao u vladu granica kraljevine Srbije, koji su pozvati na vježbu,‘otpuste 17. o. g. Milorad Drašković. mj. svojim kućama, kako bi mogli Protokol sporhpuma za riješava* na dan izbora biti u svojim opći* nje krize. Pošto je danas u prin* nama i nastupiti kod glasovanja. 2. cipu postignut sporazum u svim Da se u vremenu od 17. kolovoza pitanjima predložio je Vesnip pro* do svršetka izbora u ovim krajevi* tokol.u kojem su naznačene sve ma ne pozivaju na vježbu i smotru tačke sporazuma. O tom sporazu* ni obvezanici, ni njihova komora. mu imaju dati svoje mišljenje, sve 3. Da se u ovom Vremenu ovim stranke do sutra poslije podne. krajevima obustavi vršenje popisa Sporazum'imade 9 točaka. i žigosanje stoke. . 1. Smatramo, da jc glavni cilj Naše poslanstvo u Beču. (Zva* koncentracione vlade izbor narod* nično). Ministarstvo Inostranih nih poslanika za konstituantu i donešenje ustava. Stoga se rokovi Djela saopštava: Kako je ugovor za izbore narodnih poslanika mo* o miru ratifikovan, Kraljevska Via* raju sniziti, kako bi se izbori mo* da je ustanovila poslanstvo u Be* gli obaviti do konca novembra q* ču i odredila za otpravnika pošlo* vc godine. Čim vladar sankcionira va g. dr. Miroslava Jankovića, koji izborni zakon, odredit će se dan je predao svoja preporučena pisma sekretaru za spoljne poslove Ren* izbora i sastanak skupštine. neru 11. o. mj. 2. Izmjenom misli o osnovnim Dr. Beneš u Beogradu. Javljaju pitanjima ustava mogla se konsta* tirati mogućnost izrade jednog iz Beograda od 14. o. mj.: Danas projekta ustava, tako da paralel* u I5.sl prispio je dr. Beneš, minis* nih redakcija može biti samo u tar inostranih djela Čehoslovačke manje važnim pitanjima. Razumi* Republike u pratnji Stripela, mini* je se, da je svaki član vlade dužan starskog savjetnika i svoga ličnog dati svoje mišljenje prilikom us* i sekretara Šajnija. Na stanici su ga i dočekali, osim poslanika Kaline, tava. 3. Pasivno izborno pravo imadu osoblje čehoslovačkog poslanstva samo ministri i to iktivni i na ras* i generalnog konsulata, izaslanik položenju i profesori pravnog fa* Njegovog Kraljevskog Visočanstva nasljednika prestola, dr. Momčilo kulteta. 4. Pitanje izvoza riješeno je ta* Ninčić, zastupnik ministar inostra* ko, da će biti slobodan izvoz svih nih djela i ministar trgovine i in* predmeta narodne produkcije ko* dustrije, Tihomir Popović, pomoć* ji aaročito ne budu izuzeti odlu* rtik ministra inostranih djela Hri* kom privredno financijskog ko* bar naš poslanik u Pragu, dr. Dra* miteta. Izvoz je pšenice slobodan gutin Kojić u ime predsjednika Mi* do kontigenta 15.000 vagona. Prije nistarskog Savjeta i Svetozar Ra* nego se ovaj kontigenat iscrpi, od* šić vršilac dužnosti direktora Poli* lučit će se, dopušta li stanje naše tičkog Odjeljenja. Antantjna komisija u Mariboru. zemlje dalji izvoz ili ne. Poslovi tr* govačkih ugovora i inostranih i e» »Slovenski Narod« javlja: 12. ov. mj. u 11 sati prije podne prispio je videncija i organizacija izvoznog kontigenta prelazi u nadležnost mi* dio antantine i austrijske komisije nistra financija, koji vodi eviden* u Maribor. Njemački dio delegaci* čiju i nadzor nad izvozom kontin* je prispio je u Maribor u automo« genta, zato se ne će izdavati ni* bilima, te ih je primio bivši nje* kakve specijalne dozvole za izvoz. mački načelnik dr. Šmiderer. Dosa* 5. O agrarnoj reformi dat će se da nije poznato, da li se je to do* izjava, da će se obrazovati jedan ‘godilo slučanjo ili sa naročitom agrani privredni komitet. U taj će tendecijom. Delegaciju je iza toga komitet ući ovi ministri: ministar primio okružni glavar dr. Lajušić. za agrarnu reformu, ministar poljo« Kako se saznaje iz vjerodostojnog privrede, ministar šuma i ruda, mi* vrela, namjerava komisija ostati’ u nistar unutarnjih djela, ministar Mariboru 2—3 mjeseca, a prema pravde i ministar financija. Među i potrebi i dalje. Zelje Bugara zn sporazum s Ju* su poduzeli stroge mjere protiv kri* goslavijom. Iz Beograda se javlja: vaca. Revolta je međutim takova, U Sofiji se bavi već dvadeset dana da je Kemal zatražio neposrednu g. Šuster, državni sekretar u češkom pomoć sovjetske vlade u Moskvi. ministarstvu trgovine. On vodi pre* Turski mirovni ugovor konačno govore sa predstavnicima bugar* potpisan. Iz Pariza javljaju od 13. skog ministarstva trgovine o trgo* o. mj.: Najzad je potpisan ugovor vinskom ugovoru između Čehoslo* mira s Turskom. Ceremonija je bi* vačke i Bugarske. Na banketima, la danas popodne. Do poslednjeg koji su davani u čast čehoslovačke časa nije se znalo, da li će biti ce* delegacije, više puta je istaknuta remonije pošto turski delegati nisu nada u sporazum između Jugosla* htjeli potpisati mir sve dotle, dok vije, Bugarske i Čehoslovačke. Bu< sve sile ne uzmu učešća. Ali naj* garski listovi konstatuju, da je po* 'zad su popustili i pored uzdržava* slije koraka u Beogradu, već orno* lija naše kraljevine i Hedžaza. Li* gućen prevoz trgovačkih artikala stovi tumače odbijanje učestvova* prejeo Jugoslavije iz Češke u Bu* uja naše kraljevine na toj ceremo* garsku. ■niji time što ona ne pristaje da Albanija i naša država. Iz Beo* uzme udjela u otomanskom dugu grada javljaju, da je albanska vla* za zauzete teritorije na. nekadaš* da iz Tirane zahtijevala od naše njoj otoimanskoj imperiji. Hedžas vlade, da se povedu pregovori o je odbio zbog skorih događaja u riješenju spornih pitanja između ‘Siriji. nas i Albanije. Ciljevi Rusije. Iz Revala javlja* ju: »Maba Mag« Objelodanjuje in* VANJSKI POLOŽAJ. terview sa jednim visokim politi* Pregovori o miru. Poljski parla* čarom sovjetske Rusije, koji je mentarci vratili su se 12. avgusta prije kratkog vremena boravio u s fronta, utvrdivši sa sovjetskim Revalu. On je izjavio, da Rusija predstavnicima sporazum o sastan* ima riješiti tri pitanja: 1. Bezod« ku delegata za vođenje pregovora vlačnu kapitulaciju Poljske, 2. za« primirja u ‘Minsku. Poljsku dele* štitu ruskih interesa na dalekom gaciju sačinjavaju državni podsek* istoku, gdje su Japanu učinjene ve* retari Doubrovski i Vrohlevski za* like koncesije, kao i interese na Cr» tim predstavnik parlamenta i ■ ge* nome moru, na kome Carigrad mo* neralštaba. Delegacije će preći li* ra da pripane Rusiji. Kod konač* niju fronta 14. augusta u jutro. Do* nog riješen ja pitanja o Istočnom pisnicima listova pristup je dozvo* moru, isključeno je, da se Rusija Ijen. pozabavi željama malih država* Venizeloiovi atentatori. Prema Tek onda će se sovjetska Rusija »Petit Parisienu« jedan od napada* osjećati sigurna, kad bude Istočno ča na Venizelosa zove se Apostol more. Alandski otok Oesel i drugi Cerepis, bivši oficir grčke vojske, u njezinim rukama. Pošto je Rusi« koji se predstavljao kao direktor ja izvršila svoje zadatke' spram jednog finansijskog lista u Ateni. proletarijata, ona se danas osjeća Njegov saučesnik Đorđe .Kirjakis i unutarnjim i u vanjskim prilika* je poručnik na raspoloženju grčke ma potpuno sigurna, da bi- mogla vojske. upotrijebiti cijelu snagu ruskog Pučki povjerenici u Azerbejdža* naroda u zaštitu svojih interesa. nu. Vijesti datirane 25. jula prispje* le iz Baku*a za Tiflis glase: Na če* lu povjerenika nalazi se dr. Nari* manov, pučki povjerenik za vanj* ske poslove, njegov je podtajnik Rogatica, u augustu. Husejinov, povjerenik za rat Ka* Gejza NoSzlopy. Svako, ko čita rajev; povjerenik za unutrašnje po* slove Hamid Sultanov ,za pošte: »Pravdu«, čim ■vidi ovaj naslov, po* Bajbuthan Dživangir, za sudstvo: godiće, da je po srijedi »sretna« Čakmakinski; za javne radnje: Rogatica i njezin »usrećitelj« kotar, Džingiz .Sultanov. Na čelu »Črezvi* predstojnik Gejza. O ovom zem« čalke« nalazi se Baba Alijev ,a a* ljaku Bele Kuna pisalo se i prituži* đutant mu je boljševik Baukratov. valo i potrošeno tinte i papira vi* Sva ostala raspoloživa mjesta po* še, nego li on sav vrijedi. Sve naše vjerenika su zauzeli domaći Tata* opravdano pisanje i pritužbe na g. ri i svi rade pod jakim utjecajem Gejzu bile su našoj vladi jedna u ruskih boljševika, među kojima i uho, a druga mimo uho. Izgleda Židova. »Russagent«. nam, da vladi baš nimalo nije za Internacionalne divizije boljše* tim stalo, da se i u našem zaista vičke vojske. Boljševici su formi* nesretnom kotaru jednom mir i red rali nove 4 divizije: internacional* uvede, jer je svemu krivac samo g. nu diviziju pod imenom Karla kotarski predstojnik i njegova ho* Marksa, sastavljenu od starih nje« timična ili nehotimična nesposob*’ mačkih ratnih zarobljenika, kojom nost upravljanja kotarom. Da vla* zapovijedaju njemački oficiri: di* di leži na srcu volja, da sc i u nas viziju mađarskih komunista pod i« uvede red, makla bi se dosad, pa menom Bele Kuna; azijsku divizi* provela preko jednog svog nepri« jtr. sastavljenu od Kineza. Tura* stranog činovnika izvide i »rad« g. ka, Perzijan.aca i malog dijela Hin* sreskog (kako se on voli zvati), te duša. Ove četiri divizije poslate su bi nam ga već jednom skinula s na poljski front. vrata i spremila ga onamo, gdje Atentat na Venizelosa. Kada je spada, a ne da zavada narod, te 12. o. mj. Venizelos htio otputova* nam poslala za predstojnika ener* ti s kolodvora u Lvonu u Nizzu, gična, sposobna i objektivna činov* odapele su dvije osobe iz samo« nika, koji bi uveo i u našem kotaru kresa 8 hitaca na nj. Venizelos je red. ranjen, ali se nadaju, da nije teš« Na ovakav postupak naše vlade ko. Atentatori su pobjegli. Listovi čovjek bi rekao, da vlaad misli, da donose u opširnim člancima potan* ga i nagradi za njegov ovako us* kosti o atentatu na Venizelosa. Li* pješan dosadašnji rad zavada* ječnički bulletin konstantira, da je n j a naroda, pa nas evo, da joj tane ostalo u mekom mesu u blizi« pružimo još malo materijala za ni ramena. Općenito zdravstveno podlogu predloženja gosp. Neszlo* stanje je izvrsno i ni najmanje руја na odlikovanje. opasno. Među grčkom kolonijom U nas je oduvijek običaj, da se prouzročio je atentat vejiku uzbu« na svadbama zapjeva i poigra ko* denost. lo, ali to našem GŽjzi smeta (jer Stanovište Sjedinjenih Država u je muslimansko) te je prije nekoli« poljskom pitanju. Iz \Vashingtona ko dana globio Mehagu Peštu sa javljaju: Državni departman pre* 150 K globe i 8 dana zatvora dao je talijanskom poslaniku notu zato, jer mu se na svadbi pjevalo kao odgovor na talijanski upit u i kolo igralo. pogledu shvatanja vlade Sjedinje* Sigurno misli Gejzasbaći, da mu* nih Država u poljskom pitanju. Dr* slimani u ovoj slobodi ne smiju ni žavni departman odgovorio je, da j zapjevati, tako je valjda on shva* američko stanovništvo želi očuva* tio našu slobodu. nje teritorijalne nezavisnosti i in* I Pred tri dana oženio se' jedan mu* tegriteta Poljske. Sjedinjene Drža* i sliman činovnik i naravno ko na ve ne vide u nastojanju izvjesnih I svadbi pjevalo se, igralo i pucalo. krugova o zaključenju primirja ni« ; To njemu nije bilo pravo, jer je šta neumjesno, ali kraj svega toga opet po srijedi musliman, pa je po ne mogu učestvovati na evropskim policiji dao predvesti dotičnog konferencijama u tom pitanju. mladoženju, i upozorio ga, da se Pokret protiv KemaloVaca u Ma* to ne smije događati. Radi toga loj Aziji. Uvjerava se iz vjerodo* istog slučaja pozvao je jednog mu* stojna vrela o ozbiljnom pokretu slimana činovnika po policiji, koji antikemalista u Maloj Aziji. Izne«- u kancelariji pokorno javlja: »Go« nađeni ovim pokretom Kemalisti spodine, predveo sam ga!«, pa mu Naši dopisi. �Страна 4. Stran« daje ukor radi pjevanja. Kad ga je ovaj činovnik upozorio, kako to, da' se kroz čaršiju u svako doba noći smije pucati (kao što je to bio slučaj na noć prije u svatovima njegovog gosp. pristava, gdje je i gosp. Gejza bio i veselio se), a da se ne smije pjevati, »poglaviti« mu je rekao: »Pjevanje je zabranjeno, a za pucanje još ništa nijesam od* redio«. Kakvo je raspoloženje naših u« pravnika u kotaru prema nama mu* slimanima, najbolje ilustrira ovaj slučaj: 1. o. mj. išli su sa Mesića svatovi jednog Srbina*pravoslavnog, a iza svatova išla su još dva fijakera o* nih. koji su stigli željeznicom. U jednom fijakeru vozio se ugledni građanin iz Goražde Izetbeg Ku« Ijuh sa Ismetom Kukavicom, jed« nim muslimanom iz Ustiprače i dvojicom pravoslavnih Čajničana. Kako svatovi na putu često zastaju i piju, ova petorica u fijakeru do* govoriše se, da je pametnije, da prođu mimo svatovske fijakere. Kad su prošli sve fijakere do pr* vog, iskočiše iz fijakera dvojica svatova, opsovavši Kuljuhu mater i počeše ga grditi. On im je rekao, zašto ga napadaju, a oni na to u* pravo podivljaše i počeše ga tući. Njegovi drugovi u fijakeru branili su ga, te je njegovom suputniku pravoslavnom Srbinu ruka ozlije* đena, jer su njega udarili po ruci, što je branio Kuljuha. Otu su nekako izmakli i došli u Rogaticu. Čim su za njima svatovi došli i svojim moćnim uplivom is« poslovali kod gosp. predstojnika ili njegova g. »pristava« zapovijest policiji, da ovog »turčina« zatvori, Policija ga u ime zakona ni kriva ni dužna uhvati i odvede u zatvor, gdje morade prenoćiti. Sjutradan se gosp. predstojnik izvinjavao, da on nije dao toga naloga, ali tim nije ništa gotovo, izdao nalog on ili ko drugi, on za to odgovara i ne* vine i poštene ljude ne smije za* tvarati. Ako se imalo kog zatvoriti, to je trebalo napadače, a ne napadnu* toga, ali se možda gospoda i tu dr* že one: »Turčin je, pa ....«. Kolika je sila gosp. Neszlopy, najbolje je pokazao u petak večer. Nekoliko gg. činovnika iz kotar* skog suda zabavljali su se u jednoj gostionici u večer, pa kad su pošli kući, putem su zapjevali i baš slu« čajno pod prozorima gosp. Nesz* lopvja. On je otvorio prozor i vik* nuo: »Policija, vodite ih sviju u hapsi« Kad su ga ovi upozorili, da su to suci, on je odgovorio: »Mene se ništa ne tiče, pred zakonom je svak jednak, policija, vodite ih u hapsi« I šta mislite, policija je počela u« redovati, ali na savjet građana, koji su se tu sakupili — jer ih je vukla znatiželjnost na viku i buku — od* ustala je od toga. Kako čujemo, svi su se ovdašnji činovnici našli povrijeđenim u svom ugledu radi ovakvog postup* ka g. Neszlopyja, te su za danas sazvali sastanak u svojoj kasini, da ga islkjuče iz kasine i prituže se ujedno vladi. Šta će zaključiti — ne znamo, ali svakako bi to trebali da urade radi svoga ugleda. Mislimo, da je i vlada već jed*. . nom uvidjela nesposobnost i ne* taktičnost ovog činovnika, koji ni* Je za uprave kotara, pa je poziva* to, da ga već jednom makne oda* ' len, da se i ovdje uvede red. Ako < stane vlada i ovaj put gluha, mo= 'To bi biti malo drukčije, jer je strpljenja i previše. Građanin. Бргј Broj 1S* .ПРАВДА" — »PRAVDA* Domaće vijesti. Revizija dućanskih dozvola. 0» vih dana je sarajevska policija po* kupila sve od godine 1914. izdane dućanske dozvole, da obavi neka* kvu reviziju. Jedan ovdašnji list javio je, da će se poništiti sve do« zvole izdane od godine 1914., ako onaj, kome je dozvola data, ne do* kaže spreme A odnosni posao. Ne znamo, da li je ova vijest tačna i u koju se svrhu provađa revizija, nu svakako smatramo ovu reviziju u onom opsegu, kako se provodi, posve nezakonitom. Mi upravljamo na policiju javno pitanje, po kome se zakonu ili makar j objavljenoj naredbi ova revizija obavlja i kako se može oduzeti jednom podijelje* na dozvola, ako se njezin vlasnik nije ogriješio o zakon; zatim u ko* jem to zakonu ii naredbi — naravno objavljenoj — propisano, da se za one poslove, o kojima se ovdje ra* di, mora dokazati sposobnost? Dr* žimo, da nam je poilcijska direk* čija dužna na ovo pitanje odgovo« riti, jer se ono tiče opstanka stoti* na pa možda i hiljada porodica si« roinašnih bakala i zanatlija, koji* ma se ovom drakonskom i nezako* nitom mjerom oduzima pošteno za* rađivani hljeb. Kao kod svake mje« re sadašnje vlade, i ovdje će si* gumo muslimani najgore proći. Zar Vam je malo, što stotine mu« slimanskih porodica gladuju, jer ste im na najbrutalniji način oteli i pošljedziji komadić zemlje, pa sa* da hoćete da i drugima izbijete po« šteno zarađivani hljeb iz šaka! To je previše, pa makar dolazilo 1 od Srškićeve vlade. Tražimo i od tr« govačke komore, da proti ovom nezakonitom postupku sarajevske policije najodlučnije protestuje. Moraju naučiti naš jezik. Mini« starstvo saobraćaja izdalo je na* redbu, po kojoj svi željezničari, ko« ji ne znaju našeg jezika moraju ga naučiti do 1. oktobra inače će biti otpušteni iz službe. — Jedna posve umjesna naredba! Za pobijanje alkohola. Za pobi* janje alkohola unešene su u ovo« godišnjem budžetu ove sume no« vaca: za Srbiju 50.000 dinara za propagandu. 20.000 dinara za izlož* be, a 40.000 dinara za publikacije; za Hrvatsku i Slavoniju 200.000 K, a društvu apstinenata u Hrv. i Slav. 50.000 K; za Vojvodinu 297.000 K; za Bosnu i Hercegovinu 50.000 di« nara; za Sloveniju 15.000 dinara; za Crnu Goru 10.000, a za Dalma* čiju 50.000 dinara. Što se zateže? Stvar je poznata muslimanskoj javnosti u stvari do* suđenja prostorija Islamskoj štam« pariji, koje će biti smještene mu« slimanke kod otvorenja radionice za pravljenje papirnih vrećica. »Merhametovo« predsjedništvo in* tervenisalo je kod predsjednika ze« maljske vlade i on je blagohotno izašao u susret naredivši stanbe« nom uredu da dotične prostorije dopita štampariji, koje i jesu vlas« ništvo njezino. No stanbeni ured i na ovo vladino naređenje oteže s odlukom. Koliko nam je poznato spis je kod g. Mačkića pa najod« lučnije tražimo, da se ova stvar uz« me iz njegovih ruku bojeći se da se nije g. Mačkić kome »obvezao«, da će mu dati stan islamske štam* parije! Od novog predstojnika stanbenog ureda g. dra Šutića tra* žimo, da uvaži socijalni interes mu« slimana i da odmah ovu stvar rije« ši, ili će trebati i Beograd da zna? Kulturna društva protiv alkoho« la. Još pred tri mjeseca su sva tri ; kulturna društva u ‘Sarajevu pre* j dala jednu peticiju na vladu u ko« I joj su tražila da se ograniči pro« daja alkoholnih pića u Bosni i Her« cegovini. Sad vlada obavješćuje pomenuta društva da je primila dopis od centralne vlade u Beogra« du, u kome joj se javlja da će u skorom vremenu djelomično srna« njiti prodaju alkoholnih pića u ci« jelom našem kraljevstvu. Lov na razbojnike. Odjeljenje javne bezbjednosti ministarstva u« nutrašnjih djela saopštava: U Ple« venu u Bugarskoj uhvaćen je i na« šim vlastima predan Stanoje Simić, odmetnik iz Zagubičke Oraovice, okrug požarevački. Doveden u Niš priznao je mnoga razbojništva, ko« ja je izvršio s društvom u okrugu požarevačkom i smederevskom, o« dakle se je zbog potjera morao skloniti u Bugarskoj. Pisar načel« stva niskog otputovao je u Bugar* sku radi traženja za ostalim njego« vim društvom. Načelnik okruga krajinskog telegrafiše da je Petar Jovanović*Malajničanin iz Grabo« viče, opasan hajduk, koji je ucije« njen sa 2000 dinara, naišao 5. o. mj. na potjerničku zasjedu, koja ga je ranila i uhvatila. Načelnik okruga skopskog javlja, da je i posljed« njeg odmetnika sreza skopskog Ne« džiba Zejnila 4. o. mj. ubila žan« darmerijska potjera noću poslije duge borbe. Načelnik okruga raš« kog telegrafiše, da mu se 6. o. mj. lično predao sa oružjem i munici« jom Osman Maljić, odmetnik iz Saronja, sreza stavičkog. Načelnik okruga kolašinskog telegrafiše, da se 6. o. mj. predao vlastima Rado« van Tapusković. Potjere u srezu istočkom, u okrugu metohijskom ubile su četiri kačaka, među kojima vrlo opasnog odmetničkog vođu Idriža Abdulu iz Iztoka, koji je još prilikom našeg povlačenja 1915. godine izvršio mnogo razbojništva i ubijstava. Policija sreza vračar* skog, pomoću žandarma konjanika beogradskog žandarmerijskog es* kadrona pohvatala je prije četiri dana sedam razbojnika, koji odgo* varaju za jedno ubijstvo u Malom Mokrom Lugu i više razbojništva, a juče je uhvatlia odmetnika Boži« dara Milićevića iz Ripnja, koji od« govara za nekoliko razbojništva. Inspektor Bolla uhapšen. Kako saznajemo uhapšen je policijski in« spektor pl. Bolla pod sumnjom šu« rovanja sa Madžarima. Kako je poznato, njegov sin je u Subotici zadržan, kada je htio da prenese pismo svoga oca guverneru Hor« tyju, kojim se nudi za madžarsku pograničnu policiju. Bolla je u tom pismu navađao koliko je koristio mnogim Madžarima, prebacujući ih preko granice. Protiv njega po* vedena je disciplinarna istraga. Moj brat Uzeir Burek iz Sarajeva, bio je u austrijskoj v.jsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se jo u Skadarskom jezeru utopio. Umiljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1009 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. Veisil Burek Halači ul. br. 10. — Sarajevo. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co Zsomtoiya, Banat Prodaje se jedna dobro iduća obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dra­ gog posla. Za adresu upitati u ured»ištvu. Elegantna spavaća soba; rtpezarija a ćilimima prevučenim stobeama i kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir; solidan namještaj za kuhi­ nju i predSOblje;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Ža vidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1. kat desno 15, Koševe. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovariste svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosm eterova ul. Tel. 619 Prodavače se javnom licitacijom na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 = kuća = Zahidbega Poplete u Sarajevu, Toplik ulica 'br. 9. Prodaje se za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za 7< sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati « administraciji lista. MmaRSša trgaA i MHi hnb u Basnu i HsFcagovinu (i i) o Sarajevu. ЗМк u trtu kaikinla MdHinn. Инф ejisfi I U* e iini|wiriss SM5. Г u 1ииаЈ1и1. hiee eм Uttai fenjhici I tehaja hJme I uhmbl« № мјHhIMl BnijiHi шЈвп1мв*р»ј109« I bunom MlM« a ,, : ЧИдоДО um »c ... i.f mea ouvbuKi лп'г>пг ■ J;1 R Bali iHSMbi I sjfHteidlsbi kntitti. — ИвриЈв I Indu. nluh I HlJlđHgKH И4Р1И »Ш mtl. 1’31 31 1 Hl mh rebt, a nulailti m Itatsi иш1ппи. Podruinica u Bos. Novome. ip ; ■''''Уи.шИр: C^atal Oi^ ilaiii.rnu>f то1Ј|>‘И| nitvn ,•.!•/> .onab t ide-iloa ЗМтјДО« DnUl иТг.ГС u»пишг i ju. .-:vi � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe504787916b3af486500486044c9680.pdf 00a99b69ebd124301f7060bf32c58033 PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj S5 (190) Sarajevo, četvrtak 19. avgusta 1920. (4. zilhidže 1338.) mektebu. Zato ne smije biti nijed« nog muslimana, koji bi bio toliki dušmanin svome djetetu, da mu ne dadne u ruke to moderno oružje, da ga ne pošalje u mekteb. školu ili na zanat, jer su djeca bez škola prava siročad, koja su nama na sramotu, a društvu na teret, jer samo prošnjom, lolanjem, krađom i neradom kaljaju naš život. Tako« vo potomstvo ne želi sigurno niko iza sebe ostaviti, jer bi time dao sebi najžalosniju svjedodžbu ne« shvatanja života i svjesno dokazao, da je sijući takovo zlo sjeme sam sebi pripremao kobnu sudbinu. A svaki je musliman dužan da odga« ja svoju djecu za ona vremena, u kojima će živjeti. To znači, da Is« lam nalaže nama savremen odgoj djece, a današnje vrijeme iziskuje odgoj posve drugi, nego li je bio dosađanji. Još će biti svaki rodi« telj pitan i kod Boga za svoje sta« do, svoju djecu, pa zato i po Boži« jim i po ljudskim propisima mora svaki musliman da svoje dijete od« goji i spremi za život, a tome će se najbolje odužiti, ako ga dadne u mekteb i školu ili na koji moderni zanat, jer je narod bez budućnosti, koji nema djece školovane. Hoće« mo li mi biti takovi? Skrajnje je vrijeme, da se prene« mo i du shvatimo ozbiljno svoj po« ložaj pa da barem mi svojoj djeci osiguramo bolju budućnost. Danas je mnogo muslimanskog svijeta o« stalo bez onog naslijeđenog ima« nja, pa je prinuždeno da sebi za« raduje životne potrebe na kakav Posljedice „demokratske" agrarne politike. Slučaj koje se dogodio u pone« djeljak 16. o. mj. u Donjoj Vogošći kotar Sarajevo, mora zabrinuti sva« kog iskrenog patriotu. Izvršeno je javno nasilje na oblasno povjereni stvo, koje je u ime kotarskog ures da u Sarajevu na nalog od 7. o. mj. broj 13097/20. dqšlo da procijeni ljetinu na zemlji Muhamedage A« ganagića iz Sarajeva. Razuzdana rulja seljaka napala je na članove ag rarne komisije, na čelu koje je bio vladin podtajnik g. Vaclav Sobek, te na zemljovlasnika Muhamedagu Aganagića, sa koljem, kamenjem i sjekirama, te je rastjerala i izmrc« varila. G. vladin podtajnik Sobek, na kojeg je napao knez iz Mališića Vidak Bjelina-, te Četko i Ljuboja Berović i Đuro Petrović, psujući mu onoga, ko ga je poslao, pobje« gao je i sakrio se u jednu svrtaču, koja je bila obrasla travom, dok su potjerali članove agrarne komisije Muhameda Jazića i Z. Sijerčića, te ih tukli koljem i kamenjem, za« davši svakom teške tjelesne ozle« de. Kada su poslije našli g. Sobe« ka, nasilno su oteli od njega revol« ver, kojega je imao u" džepu. Čuje« mo. da se isti dan nešto slično do« godilo i jednoj sudbenoj komisiji, koja je pošla uredovati u Sarajeva skom Polju. Na ovako žalosnim činjenicama mora čovjek stati i upitati se, kuda ovo vodi? Besavjesna politika »de« mokrata« i njihova' saveznika g. Dra Srškića dovela je dotle, da je autoritet državne vlasti sasvim pao. Svojim ludim obećanjima i pljač« kaškom agranom politikom raspo« jasali su neuku i za tuđom zemljom gladnu masu, da više ne razabire ni što je dozvoljeno ni što je ne« dozvoljeno, te da više ne rešpek« tuje ni držanve vlasti niti njenih organa, kada vrše uredovanje. Srškić«»demokratskoj« akciji po« maže uz Nikolu Divljana i zloglas« ni Čokorilo, koji zabašurujući či« njeince piše o ovom slučaju u svo« joj Crnoj »Zori« slijedeće retke: »U mesto kmeta — begovat se bunil — Ono što se dogodilo sad, u prošli ponedeljak, u blizini Sara« jeva, u selu Malešićima kod Vogoš« će, ne srne ostati nezapaženo i ne« kažnjeno. Sarajevski beg Muhamedaga A« ganović sastavio je na svoju ruku nekakvu »komisiju« od bivših šucr kora i razbijača i bez ičijeg odo« brenja i ovlaštenja krenuo u selo Malešiće da procjenjuje ljetinu ... Ovi šuckori bili su svi naoružani re« volverima i imali su očitu namjeru da prave nasilje nad težacima. Pošto o dolasku ove »komisije« nije bio izvešten ni seoski stareši« na, ni seoski odbor, to je seljake, ] među kojima, je bilo i srpskih do« brovoljaca, ovaj iznenadni dolazak bega Aganagića malo začudio, te ; ga upitaše da li ima pismenu puno« ! moć od zemaljske vlade. Šuckori se nisu hteli dugo objašnjavati, ne« i go povade revolvere i otpočnu palj« bu na seljake... Blagodareći svesnosti naših teža« ka krv nije pala, — nego su seljaci prosto poterali »komisiju« iz svoga sela i nagnali je na — Bosnu, Tom prilikom oteli su pun i otkočen re« volver jednome begu iz Rogatice, a Muhameda Jasića, po zlu poznatog zlikovca i šuckora, koji je prvi ot« vorio vatru na seljake, nagnali da skoči u Bosnu. | Mi zahtevamo, da se beg Agana« gić i Muhamed Jasić smesta zatvo« rc, kao glavni krivci ovoga inciden« ta, gdje je mogla pasti krv, jer se« ljaci više neće da trpe ovakvih pro« vokacija i izazivanja od strane be« govata. Mi upozoravamo vladu da, ako želi red i mira u ovoj -zemlji, neka više ne dopusti da nas ovakve »komisije« iznenađuju«. Gornjim riječima ne treba ko« mentara. Čokorilo huška seljake na zločinstva, huška ih na neposlušnost prema državnoj vlasti i njenim or« ganima. On zabašuruje pravu či« njcnicjj, da je ovu komisiju odre« dio.kotarski ured u Sarajevu gore citiranom odlukom i da je procje« nu ljetine Jmao obaviti lično vla« din podtajnik g. Sobek. Zabašuru« je, da su svi interesenti bili i oba« viješteni i pozvani i nazivlje Muha« medagu Aganagća sarajevskim be« gdm, dok Aganagić ne posjeduje više od 160 dunuma zemlje i ora« niče i livade. Vidjećemo šta će naše vlasti po« duzeti na ovo javno nasilje. Miče« mo o ovome voditi tačne račune i ne ćemo šuštati, dok se pravdi i zakonu ne pribavi potpuna zado« voljština.. Zlikovce treba odmah staviti u ztavor i podignuti proti njih optužbu radi zločina javnog nasilja na uredovne osobe i teške i tjelesne ozlede. Inače, biće ugro« ' žena budućnost naše strašnim žrt« vama podignute Kraljevine. U Me№, u šholu! I bilo način i da se pati sa svojim [ golim rukaffia. Da svome potom« i stvu ostavimo u nasljeđe sposob« nost i.spremu za mučnu borbu, va« lja da ga školujemo i tako damo u ruke sigurno oružje, da očuva sebe i zajednicu našu od propasti, koja se vije više naše glave, da nas uništi. Jedini je lijek protiv te ne« sreće mekteb, škola i zanat. Zato stavljamo u dužnost svim našim odborima i svim patriotama, da se svojski pobrinu oko što mno« gobrojnijega učešća naše omladine u mektebu i školi, da lično potiču na što življi posjet mekteba i škole kako mušku tako i žensku djecu počevši od šeste godine dalje, da upućuju svršenike osnovne, škole na dalje školovanje ili na kakav savremen zanat. Niko ne smije o« stati golih šaka, niko ne smije biti ćorav kod očiju, svako naše dijete mora da pođe kroz mekteb i školu! . Na mlađima svijet ostaje, a da mognemo mirne duše gledati u bu« dućnost muslimanskog elementa u ovoj zemlji, moramo odgajati spo« sobno potomstvo za život i borbu. Stoga je na prvacima i odborima velika odgovornost za napredak i opstanak muslimana na našoj gru« di. Tu će tešku odgovronost savje«, sno ispunjavati samo oni rodolju« bi, koji neprestano dokazuju naro« du korist nauke i upućuju na jedini j spasonosni put, koji će naći u mek« i tebu i školi. Stoga svako dijete bilo I sa sela ili iz grada upišimo u mek« teb ili u školu, jer su djeca bez i škola siročad gola! Dan naše organizacije. ! ' ; i ; I I ' I > i : ; • Stara je riječ, da je svako kovač i svoje sreće. Ne okreće dakle nijed« nim čovjekom slijepa sreća, nego zdrav razum i sposobnost vodi čo» vjeka do njegove sreće. Ta će sre« ća biti sigurnija i potpunija, ako se za vremena spremimo za bor« bu i život, jer živjeti znači boriti se. A sposobnost za borbu, doras« lost za utakmicu stiče se u školi i Naš apel za priređivanje dana naše organizacije odjeknuo je u ci« jeloj Bosni i Hercegovini. Naši su se mjesni odbori ozbiljno latili po« sla i punom parom spremaju kako će što veličanstvenije, što dsotojnije ovo slavlje prirediti. Mnogi mjetai odbori pozivaj.u pojedine članove našega vodstva, da dođu k njima, da u zajednici provedu ovaj sve« čani dan. Naravna stvar, da će se udovoljiti u koliko se bude mogu« će, jer bi svaki želio, da toga dana proboravi ondje, gdje je nastanjen. Niže donašamo ovaj proglas našeg vrijednog mjesnog odbo« ra u Tešnju, kojega je obnarodo« vao u svome području, pa molimo i druge da se ugledaju u vrijedne naše Tešnjake. Naprijed braćo! Spremajte se i pokažite što možete, pokažite, da stojite čvrsto u redovima organi« zacije, čiji se blagotvorni uticaj ja« sno vidi u našem novom životu na« kon njezinog jednu i po godišnjeg opstanka. Naprijed za slobodu, bratstvo i jednakost, koje je pa« rola, cilj i svrha organizacije, jer Muslimansha ti^oyačha i оМВиШам Ini и svim Inobgraln niloilna. Иаф nifti I ouitule i imHlmtia ш I u kiNisim. №a i!iUt u uložne bnjiite I tihote I okaBsial« ft гојMigllillB. Otinvlja ш nlcajioi pgilen I honnti аОДс Godina II. H 3,sos.m da se je ova parola vršila i primje« njivala na muslimane kao i na dru« ge, ne bi bilo uopće potrebe, da se posebno organizujemo. Složno na« prijed, sloga će nas jedino održati! i | j i PRIPREME ZA DAN NAŠE OR« GANIZACIJE U TEŠNJU. Naš mjesni odbor u Tešnju po« vodom dana naše organizacije iz« dao je slijedeći proglas: Braćo Muslimani! Ovaj odbor priređuje u subotu 28. augusta 1920. t. j. četvrti dan bajrama u sahat 7 ala turka na Je« lahu pod Topolama Veliki Te« f e r i ć s narodnim utakmicama, te pozivi i moli svakog brata musli« mana, da ovo svakom objavi i na« stoji, da na ovaj teferič dođe što više svijeta. Naročito apeliramo na muhtare, seoske hodže i imame, da prvi kod seoskih skupova ovo ob« јауе, dočim drugi u džamiji kod baj« ram namaza i džume drugoj braći muslimanima objave i nek prove« du agitaciju, da ni jedan musliman iz njihova područja na ovom tefe« i Hercegovim! (11) u Sarajevu. Bale minski I egrovlzacltiba kratiti. — Kupoli I vadili iHtte, valute I iFUidneiBi wjl« itOi ifste. I 0 f И 0 0 8 J 11 ri ] J НпЛ I gradili su mft rabi, i nglailti m Knin Bulnlni. Podružnica u Bos. Novome. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trga A basu Sarajevo - lotabau telefon: Ш �Strana 2 Сграва riču ne fali. Ovaj teferič mora po« kazati našim dušmanima da islam« ska zajednica 'stoji poput čvrste klisure, ovaj četvrti dan bajrama mora našu 'ednodušnost i slogu manifestirati. Zato, brate muslimane koji god ovo dobije, nek ne zaboravi, da je njegova sveta dužnost da svima svojim poznanicima ovo priopći i da nastoji da na ovom teferiču ni jedan brat musliman ne fali. I mlad i star i zgodan i siromašan u subotu četvrti dan bajrama složno na Je« lah na teferič. M. selam! Bilješke. Kako se isplaću je hak za godinu 1918.? U Alibega Omerbegovića iz Banje Luke zaostalo je pri kmeti« ma u god. 1918. u selu Romanovci« ma kot. Bos. Gradiška haka i to: kukuruza 22.000 kg, zobi 7.000 kg, pšenice 6.400 kg, sijena 8.500 kg, šljiva 1.700 kg, krumpira 2.-100 kg, da ne računamo luk. jabuke, kru« ške, grah i ostale sitnice. Kotarski ured u B. Gradišci proveo je svo« jevremtno raspravu u smislu narod« be min. za agrarnu reformu od 22. jula t. g. pod brojem 7825/20 poslao je poštanskom naputnicom u ime »isplate neplaćenog baka za 1918. god.« šta mislite, koliku je svotu dobio) Ali beg Omerbegović, koji uzdfžaje familiju od 6 članova? . Dobio je ravnih 18 kruna i 60 ће= lera. Slovima Osamnaest kru« na i 60 h e 1 e r a. G. Alrbeg Omerbegović je izja« vio u zapisnik kod gore spomenu tog kotarskog ureda, da mu se srni« Inju i pošalju još jedan put ovoliku svotu, da bar može kupiti ličinu da se objesi. Užasno! Grudić i Čokorilo. Đorđe A. Čo« ,korilo se razgljagoljao proti naših »obilnih svagdanjih napadaja na Srbe, osobito u zadnje vreme pro« tiv okružnog načelnika tuzlanskog g. Dimitrija Grudića«. Zatim na« stavlja: »Ta svifna Srbima u Bosni još su savim svježe uspomene od nekih crnožutih muslimana iz 1914.. pa danas u m.esto da se stide svojih nedela, ti crni tipovi dižu glave i ho« će da sude onima, koji u stvari tre« ba njima da sude. A to je za to, što su naše slepe vođe »utopile« Sr« biju, pa nisu prilikom preuzimanja vlasti u svoje ruke najpre proreše« tali sve austrijske činovnike, pa da su ostali u službi državnoj samo oni, za koje se tačno dokaže, da su do« stojni da ostanu pa svome mestu, a ne da danas narod srpski vadi oči sa njima i đa i dan«danas još plaća mnoge svoje zlotvore. A najgore je to, da im se dzovoljava da napada« ju naše vredne i odlične ljude i či« novnike, kao što je između ostalih i naš okružni načelnik tuzlanski g. Grudić«. Nemamo običaja osvrćati se na Gollasova špijuna Čokorila i njego« ve blentave jadikovke, ali ovo bilje« žimo, da vidi naša javnost svu is« tinitost one poslovice: »Vrana vra« ni očiju ne vadi«. Od Đorđa A.. Co« korila nema poganijeg sluge crno« žutog režima na svijetu, pa ipak i« ma obraza da nekom i to generalno muslimanima tu manu pripisuje. Za njega je Grudić »vredni i odlični« čovjek i činovnik.« jer je zatornik muslimana kao i Čokorilo, koji pi« še o našoj kraljevini gore nego i je« dan neprijatelj, nazivajući je »pri« vremenom, veštački iskrpljenom državom«, koja nema još ni svoje određene forme, ni zakona, ni us« tava, ni parlamenta, pa ni odrede« nog imena. Grudić—Čokorilo sa« činjavaju jednu družinu, kojoj ne će niko biti Zavidan. Iz naše organizacije. Mjesni odbor u Vitini. Na skup« štini držanoj dne 5. pr. mj. izabran ie mjesni odbor naše organizacije, koji se konstituirao ovako: Pred« sjednik g. Mehmcdalibeg Kapcta« nović Ljubušak, Podpredsjednik: Hafiz Ahmet ef. Mesihović, tajnik: g. Hajzibeg Kapctanović Ljubušak, blagjnik g. Rašid Alagić. Članovi bez funkcije Hafiz Mehmed ef. Diz« darević imam i Ahmetaga Dizdare« vić muhtar. Ovdašnji su muslimani bez ikakve iznunk^»vi članovi na« PRAVDA ПРАВЛА* Hpel — Broj 190 še organizacije. Vitina broji 76 pu« zacije u Kladnju, na kojoj se iza« nodobnih ljudi i svi su upisani kao brao i konstatirao kot. odbor kako aktivni članovi. Potpuno odobrava« slijedi: Predsjednik: g. Ruščukli mo rad naših zastupniku, kao i Cen« Cazim, Podpredsjednik: g. Đozić tralnog odbora. Nepokolebivo sto« Mehmed ef., tajnik: g. Mašić Abdu« jimo uz organzaciju i najljepše se lah et, blagajnik: g. Rustcmović zahvaljujemo Presvijetlom g. Mufti Mujaga; odbornici bez funkcije: gg. cf. i Sakib ef. što su nas posjetili. Suljić Mumin cf., Fočić Muhamed Kotarski odbor naše organizacije cf., Dedić Ibrahnh ef, Ramadan cf., i u Kladnju: Dana 8. o. mj. održana Hurić, Abdaga Herić i H. Smail ef. je kotarska skupština naše organi« I Mašić. ________ __ _______ „Muslimani i agrarno pitanje". I Naš odlični prijatelj i član raditkal« I j ne stranke g. K. M. (Krsta Marić), kojega su naši čitaoci već ranije među našim odličnim saradnicima upoznali, napisao je u »Samoupra« । vi« broj 128 od П. o. mj, članak । pod gornjim naslovom, kojega u iz« ■ vatku prenosimo. U samom članku i ■ imade nekih netačnosti. koje su na« . stale usljed krivih informacija, koje j jc g. pisac sa strane dobivao. Vični | slušati i čitati samo pogrde od stra« ) ne izvjesne štampe i izvjesnih krugo va. mi smo vrlo zahvalni g. Krsti Mariću, kao i njegovim poštovanim drugovima u radikalnoj stranci, ko« 1 I ji nađu bratskih riječi za nas, bra« I ću svoju, koju neka nebraća hoće I ; silom da ubroje među tuđe element I i te i kao takove nastoje da raskuće I i i obesprave. Mi ćemo ovu bratsku | , susretljivost naše braće u Srbiji zna« I , ti cijeniti i vratićemo im sa ono« I I liko ljubavi i više, sa kolikom smo ■ mi od njh susretani. Članak .glasi: j »Kad god je kriza, tada se kroz i i naše novine, a naročito kroz žutu beogradsku štampu počinju napa« j dati Muslimani i radikali kao to« i božnji zaštitnici aga i begova. I ta« i ko na ovaj način mi nanosimu smr« I tnu uvredu, činimo ogromnu nepra« ’ vdu jednom i po milionu naše ino« I vjerne braće. Muslimanima, kojih I se svi odričemo kao Pilat Hrista. A ! međutim Muslimani su isto takq dobri građani naše države kao i | Pravoslavni i Katolici. Prije rata bi« j lo je i Muslimana, koji su učestvo« | vali u nacionalnoj akciji, a za vri« I jeme samog rata mnogi su vidjeli I tamnicu zbog svoje odanosti Srbiji i Beogradu, a dosta ih j^ bilo kao ' dobrovoljci u srpskoj vojsci, od ko« jih je jedan poginuo sa Slijedećim ' riječima: »Ne žalim što umirem, jer Srbija postaje carevina«. Dakle, kao I što vidite patriotizma ima i kod : Muslimana kao i kod ostalih vjera ' j našeg troimenog naroda. »Bilo je među Muslimanima ne« ispravnih ljudi, ali ih je bilo i kod katolika i pravoslavnih. Zato se ne s»e uzeti da su svi Muslimani bili šuckori i da ih sve zbog toga treba anatemisati. Sve one. koji su služili neprijatelju, kojoj bilo vjeri pripa« dali, možemo strpati u tabor izroda i preći preko njih kao da i ne po« stoje, a ne zbog nekoliko šugavih ovaca upropašćivati cijelo stado. Muslimani su naša jednokrvna bra« ća i mi njima nesmijemo činiti ne« pravdu samo zato što nijesu Pravo« slavni i Katolici, nego ih moramo poštovati i ljubiti. Ako oni slučajno nisu u našoj partiji, to ne znači da oni treba da snose sve državne te« rete, a ostali građani baš ništa. »Demokratska« stranka sa svojim nakaradnim programo agrarne re« forme čini ogromnu nepravdu. Aga i begova medu Muslimanima kao veleposjednicima ima vrlo malo. U cijeloj Bosni i Hercegovini nema ni deset Muslimana, koji bi'imali beg« ’ .lučke zemlje oko hiljadu hektara, I a valjda svega ih dvaestak koji i« maju nešto više od pet stotina hek« : tara. Sve ono drugo, iako se kiti titu« , lom age i bega, mali je psojednik, posjeduje između dvadeset do tri j stotine hektara, jer koliko su danas naši državni činovnici »gospoda«, toliko isto vrijede i titule tim bo» sanskim feudalema. U Bosni ima tri vrste posjeda: kmetluk, begluk i obični privatni posjed. Još regentovim reskriptom i ag« rarnom uredbom od 25. februara 1919. godine riješeno je kmetsko pi« tanje u Bosni u korist seljaka i ne« stalo je feudalnog odnosa. S time su se tako brzo pomirili svi Musli« mani, sve age i begovi, da danas ni« ko od kmetluka ne pravi pitanje. Što se. pak. tiče begltika, stvar stoji, malo drukčije. I što je najglavnije rijetko je naći posjednika Muslima« na. a da nema makar malo begluka. Tu zemlja obično su oni radili ili sobom, ili u vlastitoj režiji, a neki su davali i kmetovima na obradu. Kako velika većina muslimana živi po varošima i varošicama u Bosni, to se oni bave mješovito, i zemljo« radom i zanatima. Rijetko je naći nekog muslimana u varoši, i da ne« ma makar nešto beglučke zemlje, i velika ih većina imaju između pet i pedeset hektara, to obrađuje i ta« ko se ispomaže u ishrani. I kao što bi priličan broj zanatlija i bakala u Srbiji, u mirno vrijeme, živjeo vrlo bijedno pored svoga zanata, da mu nije bilo njivice zemlje, tako je isto i sa bosanskim Muslimanima. Mno« gi od njih davno bi otišao u svijet, u pečalbu, da mu nije bilo nekoliko hektara zemlje. I dok je dan oslobođenja bio za ove naše građane, dan slobode, za naše muslimane to je dan početka bijede. Beglučka zemlja’ svih Muslima« na. zaposjednuta je tako da slobod« no možemo kazati, da nema nijed« nog Muslimana u Bosni, koji živi u varoši, a da ima i pedalj zemlje danas u svojim rukama. Ima vrlo mnogo težaka pravoslavnih i katoli« ka, koji imaju oko pedeset hektara kmetluka, pa su pored svega toga oduzeli od muslimana njegovih pet ili deset hektara begluka. I tako dok jedan umire od gladi samo zato što je Musliman, dotle drugi živi u izo« bilju samo zato što je pravoslavni. Ovo je svakako očita nepravda na koju ne smije pristati ni jedan po« šten čovjek, a pogotovo državotvor« ne stranke. Bezbroj muslimanskih porodica u Bosni formalno gladuje, jer od ba« kalstva i zanata ne može da živi, a ono malo zemlje što jc bilo, oteli su »demokrati« svojom demagogi« jom. I što je najgore, desi se da bu« du dva begluka jedan do drugoga; prvi je Muje Mujagića, a drugi pre« šao u ruke Petru Petroviću. I sada težaci Zaposijedaju begluk Muje Mujića, jer je muslimanski, a na begluk Petra Petrovića niko i ne okrete glave, jer je pravoslavni, i ako su i Petar i Mujo zanačije. E pa sada samo »demokratski« poli« tičari i demagozi mogu ne nazvati zavatinarima ljude sa begluka Muje Mujagića. A ovakvih slučajeva ima bestraga mnogo. Seljaku u Bosni treba dati zemlju, vratiti mu cio kmetluk, izvršiti re« viziju begluka, pa ako mu je i to malo, onda mu razdijeliti državnu zemlju, a ne otimati muslimanske sitne posjede i stvarati nove kmete. To ne bi bilo pravo, i to ni narod ne može odobriti. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. U Beogradu postignut sporazum. »Jug. List« javlja, da je na mini« starskoj sjednici od 16. o. mj. sa« općio dr. Vesnić. da su svi klubovi, pa i Narodni i Jugoslavenski klub potpisali protokol sporazuma bez ikakve ograde. U novo ministarstvo ulaze kao ministar unutrašnjih dje« la umjesto dra Davidovića dr. Draš« ković, a kao ministar za konstitu« antu umjesto Stojana Protića, dr. Mušicki advokat iz Pančeva. Pita« nje pokrajinskih vlada riješit će se po već poznatom ufanačenju protokola sporazuma. Vesnij je danas poslije podne bio u dvoru, gdje je izvijestio Regenta o uspje« loj koncentraciji. Novi ministri će po svoj prilici već sutra položiti pri« sćgu. Parlamennt će biti sazvan tek iza 22. o. mj. nakon izbora za beograđ« sku općinu. , | i : . ' I I ' ' ' ; I Ministar predsjednik Vesnić kod Regenta. »Jugoslavenski List« jav« lja: Po uspjeloj koncentraciji po« šao- je ministar predsjednik Dr. Vesnić danas ponovno u dvor, gdje je prestolonasljednika izvijestio o političkoj situaciji. Vesnić lje ista kao važnost sklopljenog saveza, sa Čehoslovačkom povodom boravka ministra Dra Bencša u Beogradu i njegov utjecaj na budući politički i ekonomski razvitak obiju država. Prestolonasljednik čestitao je Ves« niču na velikom diplomatskom us« pjehu izrekavši svim članovima ka« bineta zahvalnost na tom '■poslu. Audijencija bila je vrlo duga i van« redno srdačna. Cehoslovaci i mi. U zanosnom govoru kojim je čehoslovački mi« nistar inostranih djela g. Dr. Beneš odvratio dobrodošlicu našeg mini« stra predsjednika, rekao je između ostaloga: Narod Srba, Hrvata i Slo« venaca najviše je voljen kod nas u Češkoj. Mogu reći da može biti ni« kad nisu na svijetu postojala dva naroda, koji su se tako dobro ra« zumjeli kao Vaš i naš, da nikad ni« su postojala dva naroda čije su uza« jamne simpatije bile tako duboke, tako iskrene i tako odane. Mi smo vas voljeli zbog vaše iskrene oda« nosti slavenskoj stvari, kojoj smo i mi bili uvijek odani. Poštovali smo vas zbog vaše velike ljubavi prema otadžbini toliko tlačenoj, zbog nesravnj ivih podviga i hrabro« sti, koju ste pokazali prilikom obra« ne vaše slobode. To će ostati za nas vječiti primjer. Poštovali smo vas isto tako zbog velikih patnji, koje su pripremale vašu slobodu, ali ko« je su bile isto tako i osnova neza« visnosti Cehoslovačke. Upit radi Koruške. Narodni po« slanik Dr. Novak uputio je mini« stru predsjedniku i ministru prav« de upit glede uplitanja koruške plebiscita? komisije u unutrašnju uredbu zone A. On je naveo kon« kretne slučajeve, da se komisija u« plitala u naše sudstva, pa je po« zvao ministre, da čuvaju suvere« nost naše države. Zavjera pt*otiv Jugoslavije. Fran« cuska štampa prima iz Beograda, da postoji sporazum'između make« donskih komiteta i ustaša alban« skih, pod kontrolom Italije, da stvore federalnu makedonsku dr« žavu. Jedni su se obvezali drugima da će upadati u granice naše drža« ve. Talijani misle ovako prisiliti nas, da dio vojske prenesemo iz Hrvatske na albansku granicu, i da Italija isposluje pravo plebiscita, u korist Arbanasa, u oblasti Prizre« na, Debra i Ohrida. U ovaj posao ulaze i Bugari. General Graziani i Jugoslaveni. Pariška »Cehoslovenska Republika« donosi razgovor sa generalom Gra« zianijem. koji jc za vrijeme svjet« skog rata bio zapovjednik čchoslo« vačkih legija na talijanskom frontu. Na koncu razgovora rekao je gene« ral: Po mom mišljenju je neprija« telj talijanskog naroda svako, ko ga goni na neprijateljstvo spram Ju« goslavena, s kojim imamo da živi« mo u prijateljstvu i sujsedskoj dru« štvenosti. Uvjeren sam, da jedino Cehoslovačka republika, koja uživa potpuno povjerenje obiju strana, i njezin predsjednik, državnik toli« kog obzorja kao što je Masaryk, može izvršiti suprotnosti. To je isto jedno od poslanstava čehoslovačke republike«. — Neki dan se čehoslp« vački ministar predsjednik Tusar sastao sa talijanskim ministrom i« nostranih djela Sforzom i u taliian« skim listovima se pronijela vijest, da se radi o sondiranju terena za sporazum sa Jugoslavenima. Da ge« neral Graziani nije izrekao službe« no mišljenje? Sastanak između Sforze i dra Trumbića. Novi direktni pregovo« rj s Italijom. Uporno se šire vijesti, da put grofa Sforze u Veneciju ni« je ni u kakvoj vezi sa izložbom ne« go da će se grof Sforza tu sastati sa predstavnicima vanjskog mini« starstva kraljevine SHS. »Giomale d’Ttalia« donosi ovu vijest i tvrdi, da je istinita makar će ie dementi« rati agencija Stefani. Pošto se jc u Veneciji Sforza sastao sa TusA« rom, ova vijest dobiva dvostruku važnost. VANJSKI POLOŽAJ. Boljševici i Armenija. Carigrad, 10. augusta. »The Times« javlja prema brzojavu iz Erivana, da su �najviđeniji turskođatarski poglavi* cc pobjegli iz Nahičcvana u Per« ziju. Boljševički su oficiri obavijc« stili Armence, da su zaposjeli Šah* ruu (tu je bio opsjednut od Arme« nača Enver«pašin brat Nurifpaša. Pr. ur.). u ime crvene Rusije i cr« vene Turske, ali da ne misle na* pasti na Armeniju. Velika zbrka u Bagdadu. »Jour* nal de Debat« javlja iz Bejruta: Položaj je u Iraku (Mezopotamiji) sve jednako ozbiljan, engleska od* jeljenja na Furatu (Eufratu) uzmi* ču; garnizona u Divanijji je opsjed* nuta. Veliko vrijenje vlada u Bag« dadu, gdje gore garaže vojničkih automobila. Poljsko*ruski pregovori za mir i primirje bili su opet za kratko vri* jeme prekinuti. Prema vijestima iz Varšave 12. o. mj. vratili su se polj* ski parlamentarci iz Minska. Delc« gaciju sačinjavaju državni pocjtaj* nici Dombrowski i Wrohlewski te predstavnik parlamenta i general* nog št^ba. Ovaj prekid havijestio je Cičerin preko Kamenjeva engle* skoj vladi telegramom u kojem ve* li, da će poljska delegacija preči borbenu liniju 14. o. mj. u cilju po* novnog sastanka s boljševičkom delegacijom. Dopisnicima listova dozvoljen je pristup pri pregova* ranju. * I Francuska se povlači. U uvod* nom članku piše »Temps«: Kao što engleska, tako i francuska vlada ni* je namjeravala poslati Poljskoj po* moć protiv crvene vojske. Obzirom na vojnički položaj bila bi opasna svaka ekspedicija u zemlju, koja le* ži između neprijateljske Njemačke i neprijateljske Rusije. U politič* kom pogledu bile bi bez smisla, jer francuska politika ide za tim, da se poštuje versailleski ugovor o miru, te da se čuvaju obale rijeke Rajne. Ako bi Francuska morala štititi Poljsku, to će ona učiniti na zapa* du, a ne na istoku. Vrhovna komanda poljske voj* ske prelazi iz ruke u ruku. Prema vijestima iz njemačkog izvora fran* cuski general Weygand ipak je od* bio položaj vrhovnog komandanta poljske vojske odnosno odgovor* nog' šefa generalnog štaba. On je preferisao, da ostane u svom dosa* dašnjem položaju trojnog savjetni* ka. Prema vijestima iz Ziiricha od* stupio je poljski vojni ministar Lesnijevski. To mjesto preuzeo je general Setnokovski. Mobilizacija ruske flote. Moskov* ska »Pravda« javlja: Sovjetska vla« da saznala je, da neprijateljska mornarica hoće da preduzme napa* daj na ruske vode. Radi toga je ko* manda crvene armije naredila mo* bilizaciju ruske flote i proglasila rat* nom zonom Petrograd i kronstatski zaljev. Atentatori na Venizelosa uapše* ni. Iz Lyona javljaju: Atentatori na Venizelosa su uapšeni, jedan od Страна 3. „ПРАВДА" — .PRAVDA. Epoj 190 — Broj njih se zove Apostol Cerepis, bivši oficir grčke vojske, koji se pred* stavljao kao direktor jednog finan* cijskog lista u Ateni. Njegov sau« česnik Đorđe Kirjakis jc poručnik na raspoloženju grčke vojske. Na prvom saslušanju izjavili su, da su u Pariz došli jula mjeseca i da su bivši oficiri, koje je Venize* losova vlada otpustila iz službe do padu Konstantinovom, kao vatre* ne pristalice svrgnutog suverena. Pretres, izvršen u njihovim stanu, dao jc istražnim vlastima njihove korespondencije, pisane na grč* kom, francuskom i njemačkom je* ziku: bilo ih je šifrovanih. Pretres korespondencije daće važnih otkri* ča. Izgleda ovog momenta sigurno, da su atentatori došli direktno iz Berlina. Poznato je da Konstantin izdržava u Berlinu jedan propa* gandistički krug, čiji je cilj zamje* njivanje današnjeg grčkog kralja njegovim starijim bratom i na taj , način priprema na Konstantinov povratak na presto ili bar u Grčku. Izgleda da zavjera ima hiljade pri* I stalica među grčkim' oficirima. Domaće vijesti. i j I : i ’ ! j i I 1 Brzojav banjalučkih posjednika ministru predsjedniku g. Vesniću. Šalju nam slijedeći brzojav, kojega je udruženje zemljoposjednika iz Banje Luke poslalo gosp. ministru predsjedniku dru Vesniću u Beo* grad: »Banjalučki muslimani zemljo* vlasnici — nekad u svoj Bosni naj* bogatiji, a danas usljed »demokrat* ske« samovolje najbjedniji držav* ljani — prate grozničavom nervoz* nošću i napetošću borbp parlamen* tarne zajednice sa »demokratima« oka uslova za sastav nove koncen* tracione vlade. Zahvalni smo Vama na ispravnom shvaćanju, da se pri* stranim rješavanjem agrarnog pita* nja ne smije u dva miliiona musli* mana uzdrmati vjera u mogućnost opstanka u ovoj našoj zajedničkoj državi. Zahtijevamo samo jednakost za sve podanike bez razlike vjere i staleža, kako u dužnostima tako i pravima. Pravdu, samo pravdu tra« žimo! Fiat justitia pereat mundus! Zahvaljujući se. cijeloj parlamen* tarnoj zajednici naročito njezinim vođama, molimo da i u buduće us* trajete nepokolebivo na putu pravde. Za mjesni odbor udruženja banja« lučkih zemljoposjednika: Predsjednik: Hamdibeg Džinić«. Stipendije građa Sarajeva. Grad* sko poglavarstvo izvješćuje, da je gradska općina sarajevska predvi* dila i ove godine u proračunu kre* dit za stipendije i potpore đacima. Reflektanti nastanjeni u Sarajevu imadu do konca o. mj. svoje mol* be podnijeti kod gradskog pogla* varstva uz priklop svjedodžbe o do* sadanjim naukama, siromaštvu i zdravstvenim prilikama. Uhvaćeni i poubijani kačaci. — (Zvanično). Odjeljenje Javne Bez* bjednosti Mjnistarstva Unutrašnjih Djela saopštava: Žandarmcrijske patrole u okrugu požarevačkom uh* vatile su žandarma Ugrina Domi* rovica koji je pobjegao iz skopljan* skog zatvora, u kome je bio zbog krađe državnog novca od 22.000 di* nara. Gonjeni po Kosovu i Metohi* ji kačaci su se sklonuli po šumama na granici srezova stavačkog i is= točkog. Jedno potjerničko odjelje* nje okruga raškog naiđe iznenada na njih. Poslije borbe od nekoliko ; časova jedan kačak jc ubijen. Po« | slije njihovog razbijanja vođene su j po šumi pojedinačne borbe u koji* ' ma je stradalo nekoliko odmetni* kd. Od žandarma teško je ranjen Usein Milićević. Kačaka je bilo pre* ; ko jedne stotine, koji su pobjegli : pravcem Skadra. Potjera sreza jab*. 1 laničkog uhvatila je Veljka Jevtića iz Grgurevca, osuđenika na robiji. : koji se sve vrijeme odmetništva iz« i davao za majora. • Lovci i lovačka društva u B. i H. U Sarajevu se osniva »Savez lova* ca za B. i H.«. Pozivaju .se lovci i društva u B. i H. da se najkašnje do 21. o. mj. pismeno izvole izja* j viti, da li su voljni ovom savezu i pristupiti. Adresa: Lovačka sekcija Društveni dom, Sarajevo. Izdavanje ioli i gaša. Gradska i nam aprovizacija javlja, da počam [ od juče izdaje so i to po Ч, kg I na osobu, a od danas gas u neo* ! graničenoj količini. Cijena je gasu 24 K na veliko, a 26 K na malo. Stipendije za medicinare. Škol* . ske god. 1920./21. davače Zdrav* stveni Odsjek Zemaljske Vlade pripadnicima Bosne i Hercegovine Stipendije za Studente medicine i to: Đaci koji misle moliti štipen* diju neka pošalju molbe Zdrav* stvenom Odsjeku u Sarajevu preko kotarskog ureda rodnog mjesta ili mjesta stalnog boravka najkasnije do 19; septembfa 1920. Molbe koje prispiju poslije ovoga roka, neće se uzeti u obzir. U molbi treba mo* ‘ lilac tačno da označi: 1.) mjesto ' medicinskog fakulteta koji želi po* hađati: 2.) je li prije imao državnu Stipendiju ili koju drugu, ili se je iz svojih sredstava izdržavao; 3.) da I li moliteljev brat ili sestra imaju kakvu stipendiju ili su podnijeli molbu da im se ona podijeli. Molbe valja obrazložiti ovim svjedodžbama u originalu ili u zva* j nično ovjerovljenom prepisu: 1.) a* ko je molitelj apsolvent koje sred* nje škole: svjedodžbama zrelosti i j pošljednom godišnjom svjedodž* i bom; 2.) ako je visokoškolac: in« ; deksom i svjedodžbama vis. ško* le o uspjehu, što ga je postigao u I naukama za pošljedna dva semes* tra. Ovamo spadaju u prvom redu svjedodžbe o glavnim ispitima. A* ko u nekom semestru po naučnom redu visoke škole nema nikakvih glavnih ispita, onda treba dodati svjedodžbe i ispitima, bez kojih vi* sokoškolac ne može biti pripušten glavnim ispitima, a ako nema ni tih ispita, onda svjedodžbe o kolokyi« jalnim ili drugim ispitima i to naj* manje iz dva glavna predmeta od 12 nedjeljnih sati ukupno; 3.) rod* nim listom ili svjedodžbom zavi« čajnosti; 4.) svjedodžbom kotar« skog ili okružnog liječnika o zdrav* Iju moliteljevu; 5.) svjedodžbom siromaštva koju valja da izda u o« vu svrhu nadležna vlast u tekućoj godini. Molitelji koji žele pohađati vi* soke škole s nastavnim jezikom, kojeg nijesu u srednjoj školi učili, imaju dokazati da vladaju tim je« zikom u mjeri, koja je dovoljna da mogu predavanja pratiti. Stipendiju može dobiti samo o» haj, koji potpiše propisani revers o stupanju u državnu službu i os* talim obavezama. , ♦ PAPIRN1CA HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preporučnje svoje bogato stovarište ф svih vrsta papira, kancalarijskog i 9 školskog pribora. — Naručbe obavljaju brzo i točno se ♦ X Cijene umjerene. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglana M. Bohn&Co Zsom olya, Banat Centralna drogerija Braća Šaninagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. Poziv na izvanrednn glavnu skupštinu „Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu", koja će se obdržavati 2. septembra 1920. u 16 sati (4 sata poslije podne) u prostorijama banke. Dnevni red: X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X . 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000'— na K 10,000.000 —. 2. Promjena pravila. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem: Ravnateljstvo Musi imanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d. dj Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj $Iavooj skupštini, imadu privremene potvrde položiti na našoj blagajni u Sarajevu, ili na blagajni naše podružnice u Bos. Novom, najdalje do 27, avgujta 1920. �.ПРАоТа* — .PRAVDA* Стпана 4 Stran« Soci Bro! 188 na potpisivanje dionica Tvornice pokućstva d. d. u Sarajevu I. Potpisani osnivaju po propisma trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: ,Tvornica pukućstva dioničarsko društvo ц Sarajevu" sa sjedištem u Sarajevu. П. Trajanje društva ustanovljeno je na neodredjeno vrijeme. 1Џ. U djelokrug društva spada: a) da se bavi preragjivanjem i izradom svake vrsti drvenog materijala naročito u svrhu fabričkog izragjivanja pokućstva i gragjevne stolarije: b) da prodaje gotove nokućstvo i stolarsku gragjevnu gragju: c) da preduzimlje izradbu svake vrsti drva u šumi na svoj račun te u tu svrhu kupuje i zakupljuje šume i podiže pilane. IV. Osnovana glavnica društva ustanovljuje se na 4,000.00© K koja je razdijeljena na. 40.000 dionica po 100 K. Dionice društva glase na donosioca. Dionice se ispostavljaju kao jedinice, desetice, petice, de­ setice i dvadesetpetice. V. Osnivači doprinašaju u dioničku glavnicu u smislu § 155 t. z. toč. 5. kao apport: 1, Nekretnine upisane u gr. ul. br. LVI|74 i 93 k. o. Sarajevo sastojeće se od jedne kuće tro­ katnice u Koševo ul. br. 22 zatim od jedne velike fabrične zgrade sa drugim potrebnim nuzgrednim objektima te od neizgragjenog zemljišta u ukup­ noj površini od 4520 m2, koje leže djelomično izmegju Koševo ulice i Skerlićeve ulice a djelomice na drugoj strani Skerlićeve ulice, sve ovo na temelju vještačke procjene sa vrijednošću od 1,300.000 K. 2. stolarske strojeve sa potrebnim električ­ nim motorima, potrebnim priborom i stolarskim alatom, što se sve nalazi za pogon i izradbu po­ desno u fabričkoj zgradi, i to na temelju procjene 1 vještaka sa vrijednošću od 1,500.000 K. Prema tome doprinašaju osnivači u dieničku glavnicu uz priuzdržaj ispitivanja i obračuna po konstituirajućoj glavnoj skupštini uložak u vrijed­ nosti od 2,800.000 K i primaju za to protuvrijed­ nost od 28.000 dionica po 100 K. VI. Preostalih 12.000 dionica u nominalnoj vrijednosti od 100 K po komadu prepušta javnom upisu uz ove uvjete: Rok upisa dionica traje od 15. augusta do 15. septembra 1920. Prije »očetka rada imade se na svaku dio­ nicu uplatiti prilikom upisa 10 posto a ostatak’, prema riješenju konstituirajuće glavne skupštine ali najdalje za mjesec dana nakon obdržavanja konstituira uće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaje se upisnicima pot­ vrda pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a pošto budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privre­ mene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. II Kad upisnik odnosne dioničar zadocni sa upla­ tom, platiće za zadocnjenja 6 posto kamata na ncpoložouu svotu od dana propisanog roka za uplatu do .dana uplate. Koi ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana,, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 t. z- za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dio­ nica odnosno potvrda, za keje uplata nije polo­ žena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos.-herc. vlade. Kad istcče očekni rok od 3-mjeseca, dotične potvrde na dionice, za koje uplata ne bude polo-, žena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju se nove potvrde, sa istim brojem i stavljaju se u promet, uplata za poništavanje potvrde, kao i višak, koji se dobi.e preko uplaćene vrijednosti za prodane nove dionice, unosi se u rezervni fond. Dioničarom postaje onaj, koga društvo primi ' te bude upisan u knjigu “dioničara. Osnivači imaju pravo, da po svom pronagjenju pojedine upise dionica sasvim otklone i upi­ sani broj dionica za pojedine upisnike smanji, a da za to ne navedu razloga. g VII. U ime troškova osnivanja otpada na svaku dionicu 15 K, koja se svota imade odmah kod upisa uplatiti. VIII. Osnivači su se odlučili, da u ovo po­ duzeću dadnu vidljiv udjel svima radnicima po­ duzeća i time osigmaju skladno sudjelovanje rada i kapitala te će se od čistog godišnjeg dobitka podijeliti 33 posto svima zaposlenim radnicima u razmjeru njihove plaće. .'X. Predbilježbe na dionice i plate primaju: Hrvatska Centralna banka d. d. u Sarajevu i njezine podružnice u Derventi, Mostaru, Tuzli, B. SamCu i Zenici, Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu, Hrvatska Poljodjelska Banka d. d. podružnica u Sarajevu, . • Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u B Novom, Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u Tuzli, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, Hrvatska Eskomptna Banka u Zagrebu, Hrvatska Poljodjelska Banka u Zagrebu, Prva Muslimanska Banka u Brčkom, Hrvatska Banka u Banjojluci, Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju, Hrvatska Kreditna Banka i Stedienica u B. Brodu, Muslimanska Banka u Banjojluci, Hrvatska Banka u Travniku, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu. X. Osnivači pridržali su sebi pravo imenovati prvo ravnateljstva na tri godine dana (155 t. z.). U SARAJEVU, 15. augusta 1920. Hrvatska Centralna Banka za B. i H. d. d. Hrvatska Poljodjelska Banka podružnica u Sarajevu d. d. u Sarajevu. Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka u Sarajevu. d. d. u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za B i H. d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampanja Daaiel & A. Kajos, Sara/ev* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c9c5c837f9682de7b35f8002b9a600bf.pdf e735cff24c22099d5da1997a68e70af7 PDF Text Text POJEDINI SRO« kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom __ i četvrtkom. Mabcioni ГЛАСМЈ® №СЛАВЕНСКЖ МУ^ММ^ЖЖВ ОРГАИВЗАВДЈГ?.. Sarajevo, subota 21. avgusta 1920. (б. zilhidže 1338.) Broj >6 (191) Dragocjena priznanja \ ___ _ . _________ ŠUPI lAC.rAVOST DRA KAPORA. - ISKRENA ISPOVIJED. dRIŠĆANSKA OSNOVA NA SVE STRANE. PRIM« VJERSKA JER ZA UGLED virusa U Momentu m Naroda« govoi* u«dnlk’ £7 znoglati dokter o muha« me dan sko (U) 1 urs*°J 1 ° m u h a m e d a n.s * v ? - ’ ’ u ^vaJ drzoviti Dalmati?ađ. koj* “ dranuo u FočH dovikl’u^: Aziju, I ur« cil«, ddkumen 'гао » ponovno svo« ju neupućenost ‘ totalno nepozna« vanje historije na^i« razvoja, i*jer1 . bi kao urednik '.doktor morao zna« ti, da ne posti’H muhamedanstva, nego Islam, muhamedanci, već musHma'®1' kao sto mko ne zove pristaše 'susove nauke isu« sovcima niti tu AJeru naziva isu« sovstvo, jer bi to b'Ja da 1 иУге' da. Ali taj dalm^tlpskir»demokra« ta« hotimice ost a, 9 J40.? ovoga po« grdnog naziva zamushmane, i ne« ma volje da što đa¥,CI.’ Јег on v,se zna o svojim »brt*^;11"®/ * а1ч*1И' ma i susjedima, ne^oh o istopleme« noj braći’ muslimr'M,ma- C ostalom bi bila dužnost brace Kurtovica i drugova, da pouče' а™Иа istomislje« nika, kako se m1 nazivimo, barem bi toliko mogli /папo Islamu. I o« liko bi mogao i. dr. Kapor kopirati živeći nKđuiniffsP™4, da se bar AMiko pokaže l'culturtnm pa da ne vrijeđa ovdje, ₽dje muslimani sa« čin java ju dobrd trećinu pučanstva, ali pravo govori*^’. °.vo njegovo ne« znanje ne iznena.duje, jer kad nje« $ov zelnljak, *oji je jo^sveuciliš« ni profesor, .nema ugovorne tačne POj-iove, оу oj . Ista )it.r„MWK.'sukanost i farjati« zovanje misa, umjetno podržavano štetnim nazadnjačkim i nesavreme« nim odgojem i mračnjačkim ideja« ma, vidi se ne samo u radu Sćepa« na Grđića, nego nažalost i na dru« goj strani. Tako čitamo u mitro« vačkoj »Srbiji« od 8. ov. mj. u članku »Narodni politički bukvar« i ove riječi: »U prvom redu treba da podignemo narodne škole, u ko« jima će se djeca učiti! Te škole tre« ba da su državne i na v j e r > skoj hrišćanskoj osnovi, jer samo se tako može budući gra« đanin obrazovati pa da bude'razvi« jena uma i oplemenjene duše. Ško« . la mora biti narodna, polaz do 16. godine obavezan, a obuka besplat« na. Bezvjerstvo kao izvor nevaljal« stva i pokvarenosti društvene ne smije da se unosi u školu«. — U sa« rajevskoj »Jugoslaviji« od 11. ov. mj. u članku »Preduvjeti narod« nog blagostanja« veli se i ovo: »Ka« ko su god kriva mišljenja o samom pojmu prosvjete, tako isto još is« krivljenija o temeljima, na kojima treba dizati prosvjetu. Ti temelji moraju biti u prvom redu stalni. trajni, neprejmijenjivi i nerazrušivi. Ispremiješali su se razni filozofski sistemi, pale su bezbrojne zasade ljudskog duha. Našu prosvje« tu moramo da zidamo na istoj stalnoj i nerazruši« voj pećini, na kojoj je po« digao Krist Crkvu svoju. To su vječna načela Kri« s t o v a*. Navedosmo, što piše »Srbija« i »Jugoslavija«, a napomenusmo, šta radi naš Sćepan Debeli, i možemo konstatirati, da je takovo mišljenje prava bruka i sramota za našu tro« v j e r s k u i troplemensku Ju« goslaviju. To je najočitiji dokaz vjerskog separatizma i konfesional« nosti i demokrata i radikala i puča« na. Na ovaj bi se način naša zem« lja pretvorila ne u jednu modernu demokratsku državu, već u čistd sredovjekovnu klerikalnu kršćansku državu na sramotu našeg kulturnog vremena i vjerske i plemenske rav« nopravnosti. Uza sve na nas miisli« mane neprestano viču radi naše to« božnje konfesionalnosti i separisa« nja, a sami naši sugrađani prelazf sve granice svojim hrisćansko«krš« ćanskim mentalitetom i ograđuju se kineskim zidom od nekršćana pa čak hoće školu i prosvjetu da hri« stijaniziraju! Mislimo, da je daljni komentar suvišan. Mi smo za vječnu spomen zabilježili gornje kuriozno mišlje«. nje kao dokumenat žalosnog shva« tanja naših sugrađana. Ipak želimo naglasiti, da je ovako nesavremeno mišljenje ne samo znak vjerskog separatizma i klerikalnog nazadnja« štva, koje se mora odlučno pobi« jati, nego je ono i jedan apsurd u našoj trovjerskoj državi. Kultura je internacionalna, ona se ne smije bazirati na »kršćanskim načelima« ni na preporodilačkoj ideji kršćan« stva«, prosvjeta je kao ptica selica, koja se udomljuje, gdjegod nađe povoljne uvjete. Kultura je gojena stotine godina kod Grka, pa je prenesena Arapima i od ovih došla u kršćansku Evropu, ali je uvijek zadržavla opći čovječanski smjer, da digne duhovni nivo i oplemeni dušu. Međutim je svakom dopušteno podržavati vjerski odgoj u konfe« sjonalnim školama, ali državne ško« le ne smiju se postavljati na vjersku hrišćansku osnovu niti se osvješta« vati, a još manje je dopušteno na« šu prosvjetu zidati na »vječnim na« čelima Kristovima«. To je bilo mo« guče u srednjem vijeku u čisto krš« ćanskim državama, ali je danas ta« kova pomisao prava bruka i sramo« ta za naš vijek. Ni sama ozloglaše« na »muhamedanska« (?!) Turska u naponu svoje moći nije poduzima« la ovake fanatične i netolerantne pokušaje, premda je mogla po ugle« du na kršćansku Europu (Cuius re« gio, illius reljgiol), Ali se ipak i dan« danas mnogo koješta zamotava na račun »nekulturnog« Turčina i sva« ko zvjersko nasilje označuje »azi« jatskom« metodom. Da pak sijed« benici Islama ne mogu biti toliki barbari ni tirani, to je svakome po« znavaocu Islama dobro poznato, kao i to, da su muslimani vazda pokazivali toleranciju i širokogrud« nost. Kao dokaz navađamo mišlje« nje priznatog stručnjaka g, dra Ći« re Truhelke, koji u »Tursko=slov. spomenicima« na str. 175. veli ove značajne riječi: »Osmanlija nije širio svoju vlast obarajući i uništavajući kulturne tradicije, što bi ih zatekao, do te« melja, da na njima sagradi svoju islamsku kulturu, nego je sebi pri« lagodio autohtone kulturne prilike i na njima snovao svoju građu. O« na tvrdnja, koja se povlači po svim školskim historijama, da su oni n e« milice obarali h r i š ć a n s k u kulturu u osvojenim zem« ljama, ne odgovara — bar što se Bosne tiče — nikako i s« t i n i. Oni tu nisu na silu isturčili ni kmeta ni vlastelina, nisu proganjali kršćane, nisu obarali crkve ni ma« nastire, nisu otimali staroj vlasteli vlastelinstvo i privilegije, već su posao asimilacije prepustili vreme« nu, koje razgrađuje, ali i iznova gra« di. Osobito su dokazali svoju dr« žavničku vještinu u tome, što osvo« jenom narodu nisu nametali ni svo« ga jezika, a baš se u tome odliko« vahu od svih ostalih naroda, koji su kao osvajači zahvatili u paoke kola svjetske historije, a baš tomu ima se možda pripisati silni razvoj turske carevine. Nijemci, kad os« voje pedalj tuđe zemlje, germani« ziraju. Francuzi galiciziraju. Rusi rusificiraju, a za ruskim vojnikom stopu za stopom slijedi pop sa pra« voslavljem; a zloglasni Turci? Oni su Grcima ostavili grčki jezik, sa grčkom gospodom se dopisivala porta grčkim jezikom, latinskoj go« spodi pisala je latinski, a sa slovjen« skom gospodom dopisivala je porta slovjenskim jezikom i pismom«. Ovaki »azijatski« metodi bi mo« gli i danas Jugoslaviji služiti za ug« ied, jer ne ističu jednu vjeru niti unitšavaju kulturne tradicije, već puštaju proces asimilacije vremenu, a ne jednome Grđiću i Prebićevi« ću, koji će svojim partizanstvom strmoglaviti čitavu Jugoslaviju, a isticanjem jedne vjere i protežira« njem jednoga elementa izazvati na drugoj strani opravdanu osudu i zgražanje. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Rezolucija naše skupštine u Rračanici. U petak dne 13. o. mj. obdržala se velika javna skupština naše or« ganizacije u Gračanici, na kojoj su u ime Centralong Odbora sudjelo« vali predsjednik Presv. gosp. H. Ha« fiz Ibrahim ef. Maglajlić i naš glav« ni urednik g. Korkut. Skupština je bila jedna sjajna manifestacija so« lidarnosti sviju slojeav naših masa, a naročito našeg težačkog svijeta. Ovaj kotar koji broji preko 18 hi« ljada muslimana dokazao je, da I stoji čvrsto i nepokolebivo uz našu I organizaciju, da stoji uz njezin pro« I gram i odobrava njezin rad. Na i skupštini je bilo preko hiljadu i po 1 duša, pretežno težačkog svijeta, koji I je sva razlaganja salušao sa najve« ■ ćom predanošću i oduševljenjem. I Mi ćemo se u narednom broju osvr« i nuti na tečaj skupštine, a sada do« I nosimo rezoluciju, koja je jednogla« , spo usvojena na pretilog g. I. Me« himagića. Rezolucija glasi: Saslušavši referat izaslanika Cen« i tralnog odbora muslimani kotara I Gračanice okupljeni na skupštini o« držanoj 13. augusta usvajaju ovaj . zaključak: 1 .) Prima se na znanje i odobre« nje rad .vodstva naše organizacije, te se Centralnom i Radnom odboru izriče potpuno povjernje. 2 .) Ogorčeni nedoličnim postup« kom policajnog komandanta Ču« purdije čijoj su surovosti i nepromi' šljenosti pala žrtvom dva mlada ži« vota u Bijeljini, skupštinari odluč« no zahtijevaju, da se ovaj nemili slučaj podvrgne nepristranoj istra« 1 zi i krivci privedu oštroj i doličnoj kazni. Braći u Bijeljini izrazujemo svoju sućut, radi ovog drakonskog šikaniranja, od strane polici je, a vla« di obraćamo pažnju na činjenicu, da okružnik Gruđić u ovakim slu« čajevima pokazuje mnogo pristra« nosti. 3 .) Protestiramo što se u našem kotaru ne pristupa isplati beglučke rente, premda ima dosta posjednik kih familija, koje su radi toga zate« zanja ugrožene u svojoj eksistenciji. 4 .) Protestiramo što je vlada glu« ha na molbu seljana iz Lukavice za i otvorenje škole, premda selo broji preko 1300 duša i premda su selja« ni obećali i zemljište i materijal i potrebne irgate. Ovo zavlačenje u« pada u oči, tim većma što u cijelom našem kotaru nema ni jedne škole i u muslimanskim slelima, premda mu« slimani broje preko polovicu žitelj« j stva u ovom kotaru, i premda u : srpsko«pravoslavnim selima postoji [ šest državnih škola. 5 .) Tražimo da vlada u našim kra« jevima podigne ratarsku školu, po« j moću koje bi se pridiglo naše skroz I primitivno gospodarstvo. luslimansha trgovačha I оМп№ banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Ini и nhi taokonlR j i knijivstvii SHS Miioiii 1 trti MNtjnliL Ohntji sn Hinili Dlosifta glavnica R з.поо.тео iipfcl Ш vrsti. ----------. . nedaji sjt vrets гађс, i fsgleilto m ilsetai MulralBL ____________________________ Podružnica u Boa. Novome.____________________________ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka baaЦа, Загајвуо - Interurban telgfon: Zli �prilikom podjele izvoznica, koje je on davao samo svojim ljudima itd. Šta govore brojke o našem prosvjećivanju? Ukup­ no Dječ. .Sarajevo grad 528 122 651 Sarajevsko okružje 1547 7» 1626 Tatlaneko 2698 1691 3232 Mostarsko Banjalučko Bihaćko „ r „ 1678 „ „ Ukupno 1113 1034 17«! 1950 1478 167j 1 1645 100' 139; 1143 9921 92 7' 10889 Ukup­ nu Dječ. Dj«s. 673| I 1399 445; i 6581 1118 . 2057 981 200 1881 1203 652 1855 5140 1849' 6982 2046| 948 2994,' - —J 1003' 1 246z| 474* i Seal 1477 1896 718 2614 3403 1703 5106j 2402' 97t[ 3374 2689 976 3685: 16u[ 4u| 2039 400 285 635! 12618 G137 18750 14694 3350 5691' 20385 Naša su djeca, naša nada i naša budućnost. Ako zaboravimo našu djecu, učinili smo najviše zlo sami sebi. Zato već u ovoj školskoj go* dini dajimo djecu u škole. Nastoj* mo, da nam djeca redovito pohaš daju škole, jer svaki izgubljeni dan ju nauci, velika je šteta. Što se u nas uci izgubi vremena, to se teško na« doknađuje. Mnogi se naši ljudi — mislim nas ročito na muslimane — ispričavaju, da ne šalju djece u školu jer nema* ju učitelja muslimana. To nije po* sve opravdano. Po gotovo kada uo« cimo ove brojeve: u Bosni i Herce* govini ima učitelja musliamna samo 114. Srba pravoslavnih 490, rimokas tolika 511. jevreja 13. a drugih vje* ra 9. Eto i pvdje smo se mi poka« zali, kao stari nehajnici za'prosvjes ćivanje. Zalud je od zemaljske vlade tras žiti muslimana učitelja, kada ona ne može od 114 učitelja muslimana udovoljiti svakom mjestu. Red je na nama, da što više islamske omlas dine šaljemo u učiteljsku školu. Što smo zaboravili do sada, ne zaboras vljajmo od sada. Osim toga, kada je zbilja ovako malen broj učitelja muslimana, vr* lo je neopravdan i čak glup razlog zbog toga ne slati svoje dijete u školu. Ako iko, a ono učitelji naj* manje paze na vjerske razlike. Uči« teljima su mili njihovi đaci, pa koje oni vjere bili. Naša je dužnost, da što više od* gojimo omladine svoga naroda. Sa* mo školom i prosvjetom polučiće* mo narodnu sreću i pravo oslobos đenje. Učitelj. Bilješke. naše uredništvo tu vijest dobilo u i poštom poslanom pismu s Ilidže«. Da se ova stvar objasni, rrebaće se »N. J.« još koji put da osvrne I na ovu tugaljivu i žalosnu novost, koju nam je upriličio Šćepan »ne* prikosnoveni«, nc bi li ovu našu zlosretnu državu duhovno centra* lizirao oko grkvcno»pravoslavnih ; svetkovina i unificirao pomoću pra* i voslavlja pa da postane prava hriš* i ćanska država. Da ovaku konačnu ; nakanu goji Grđić, to se vidi iz sva* kog njegova micaja u školskoj po* . litici, koju on vodi u znaku pra* i voslavlja. Mi smo o ovakoj potaj« ! noj žlji Šćepanovoj potpuno uvje* reni i osvijetlili je više puta kao n. I pr. prilikom podjele štiendija, gdje I je muslimane zakinuo na račun i pravoslavnih za četvrt milijuna kru* I na pa prilikom namještanja nastav* nika na razna viša mjesta, gdje sa* i mo postavlja svoje istovjernike pa Ipak je kriv. Mi smo u dva nav* rata osudili uvađanje čisto crkvenih ceremonija i osvještanja, što ih po* malo zavodi u narodne škole naš »liberalni« načelnik prosvjete gosp. Grđić. Službeni list kuša da skine krivnju sa g. Grđića, koji tobože daleko stoji od svega toga, pa u broju od 18. augusta donosi: »J e= dan osvrt«, u kome ovako op* ravdava svoga gospodara: »U 155. broju »Narodnog Jedim stva« objavili smo noticu o osveš* tanju nove školske zgrade u selu Vojkovićima. Jučerašnja »Pravda« na uvdonom mjestu među ostalim citira pomenutu noticu. navodeći, da je tu vijest dao načelnik pro* svjetnog odjeljenja g. Š. Grđić na* vodno kao »saopćnje4. Taj »Prav* din« navod je neispravan, jer je Glede skandaloznog slučaja os* većenja nove školske zgrade u Voj« kovićima, koje je obavljeno 27. o* mj. (po starom) imamo primijetiti samo toliko, da je »N. J.« učinilo slabu uslugu g. Grđiću onim osvr* tom, jer ga od krivnje ne može op* rati. G. Grđić valjda je toliko svje* stan, da on nosi odgovornost za sve, što se radi oko škola u našoj zemlji, jer je on načelnik za pro* svjetu i vjere. Kao takav odgovo* ran je Grđić i za ono osvećenje jed* ne državne školske zgrade i samo je on mogao narediti ili dozvoliti to sredovječno glupo praznovjerje na sablazan svega kulturnog svi* jeta. Katolici Pravoslavni Muslimani Po okružjima: Travničko БраЈ — Broj 191 .PRAVDA* — „ПРАВДА" Strana 2 Страна A Hitri Bjelevac: Rene Logotetides. (7o) »Moraju li se odmah novci položiti?" — »Moraju«... odgovori činovnik komisije. »Može li se čekom na banku? — Može. . . reče isti činovnik s kojim je ihsan razgovarao. Nasta šutnja. Svi su gledali prisutnog časnika, jw su već sada mnogi trgovci znali, da će ili skupo platiti, ili ne kupiti.., »Deset. . .“ reče kratko Ihsan. Telal ponovi: »Deset hiljada lira! . .« Jedan omalen -Židov, kudrave kose i malih očiju ispod prosijedih obrva, piskutljivp^^učljivo dobaci: »Dvanaest...« Ihsan nije dao telalu 'opetovati: — Petnaest... Opet šutnja. Velal opetova : »Petnaest hiljada lira. ..“ Mali Židov kudrave kose pogleda mladog čas­ nika i progovori nešto hebrejski. Telal ponovi još jednom: »Petnaest hiljada lira...“ .. . »Oko tristo hiljada franaka...“ reče neko od prisutnih francuski. ... Onaj časnik kupuje!.. reče jedna gospodja, koja je stajala iza vrata pokazujući na Ihsana itog jedinstva! Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostr /skoi skupštini. Apelujeino -na našu srednjoškob sku mladost, da se u što većem bro= ju upisuju u učiteljske škole u Mos staru i Derventi, jer su narodni uči* telji prvi i pravi prosvjetitelji svo« ga naroda. Bez učitelja nema prave narodne prosvjete, a prosvjećivanje je farzi ajn svakom muslimanu. U* čitcljsko je zvanje osim toga jedno od najidealnijih zvanja, jer je uči* telj onaj, koji neposredno prisluš* kuje bilo svoga naroda, s njime op* ći u svim zgodama i nezgodama, s njim osjeća i veselje i bol. Uzme li se u obzir, da su u našoj kraljevini učitelji vrlo dobro situirani, onda potpuno mirne savjesti možemo preporučiti našoj učećoj mladosti, da se posvećuje ovom lijepom zva* nju. Uredništvo »Pravde«. FELJTON. Ako je dakle ta vijest o osveće* nju šk. zgrade došla »s Ilidže u poštom poslanom pismu«, to ipak ne ispričava načelnika prosvjete u očima nepravoslavnog svijeta, koji to osuđuje, jer je takovo pismo mo* glo doći samo sa znanjem i odo* brenjem g. Grđića, a valjda ga dru* gačije ne bi ozbiljno uzelo ni »N. J.«, koje znade, ko upravlja našim školstvom. A ako je počem bio ka« kav »tajanstveni muhur« sa Ilidže na tom pismu, mogao je samo po* teći iz blizine Šćepanove, koji se nalazi na ljetovanju i odmaranju od »napornog« rada u jednoj vili na Ilidži, gdje jc po svoj prilici i pala pdluka-o osvještanju državne škol. zgrade. Ipak je kriv! Samo tako na* prijed u interesu stvaranja duhov­ : ' i I ' ' j j < I j (Nastavak.) Govor profesora I. Baljića. Vrlo me veseli što sam doživio čas, da se na ovakoj1 impozantnoj skupštini muslimana razvije pro* gram naše organizacije, istaknu re* zultati njezina rada i dadne direk* tiva. To mi je tim milije, što se ova skupština održaje baš u Mo* staru, gdje sam čuo sa raznih stra* na prigovore proti radu organizaci* je, pa držim da je gg. predgovorni* cima uspjelo dokazati da je istak* nuti način našeg grupiranja naj* shodniji. Podvrgava oštroj kritici, odvojenost i povučenost nekih na* ših inteligenata od narodnog rada, te uz burno odobravanje skupštine konstatuje da biti kulturan ne zna* či ako se čovjek, žaca nositi fes i priznavati se članom J. M. O. Ko nema kuraže za ovo dvoje, ko ima* de nastrani politički odgoj, toga može naša zajednica mirne duše da pusti, jer bi svojim prisustvom ka« ipo mogao kvariti harmoniiu rada i stabilitet naših redova. Dotični je malodušan, kad mirna oka gleda patnje svoga brata i sestre i zato od drugih prima komlimente kao kul* turan elemenat. Zatim vrlo popularnim načinom objašnjava značenje narodnog je* dinstva, te jednom jakom kritičkom analizom upozoruje na razliku, koja vlada u shvatanju ove ideje kako je za nju radio i cijeli se život bo« rio naš kralj Nj. Vel. Petar I. Ka* rađorđević i Njegovo Kr. Vis. Re« gent Aleksander i kako je ova ideja konačno kristalizovana u krfskom paktu, što ga stvoriše naši najbolji sinovi, te kako su istom idejom bile nošene one hrabre legije naših bo* raca, kad sa solunske fronte dohr« liše k nama da' nas oslobode i shvatanje, što nam ga silom hoće da narinu neki naši pravoslavni šove* ni. Ovi pravoslavni šoveni misle da se narodno jedinstvo sastoji u hegemoniji srpskog plemena, te je ovo shvatanje jedino krivo nesre« ... Skupo je plaćeno!.. govori neko grčki. ... Ja sam poznavala liječnicu, Renu Logoteti­ des ...« govori jedna gospođa jermenski. »Njezin se imetak prodaje, jer je pobjegla iz zatvora u Trapezuntu...“ , Do prozora zaklonjena zavjesom stajala je jedna žena odjevena u bijelu haljinu sa komprenom na licu i posmatrala prisutne ne skidajući svoga po­ gleda s časnika, koji je drhčući vadio lisnicu i raz, motavao ček, da ga preda komisiji, ako se više niko ne natjecao. Da ju je ko izbližeg pogledao vidio bi koliko se je borila da se ne oda, da ne krikne, da se ne sruši na pod gledajući tu prodaju onoga što je bilo tako usko vezano uz njezin život i njezinu prošlost. Rene Logotetides, koja je bila pod kopre­ nom te nepoznate gospođe htjela je u ovaj čas kada je vidila, da je dovršena prodaja njezina namještaja prići časniku da ga zamoli, da joj ustupi sliku. Šta će njemu? mislila je ona ne mogavši prepoznati Ihsana u časničkoj odori obrijanih brkova, koji se je u ovo pet godina toliko promijenio, da ga mnogi nisu poznali. Nu, Rene se je plašila, bojala se ne­ čega — kao da taj časnik mora biti ili on, ili ne­ kakav detektiv, koji je došao ovamo možda i radi čega drugoga. Možda i radi nje? .. . Možda su doz­ nali, možda je isti taj časnik gleda i izaziva? A ka­ da bi zatražila njegevu sliku onda više ne bi bilo sumrtje.. , Teliti je prekinuo njezino razmišljanje povikom: »Petijaest hiljada lira. .. drugi... treći puti... Svi suk prisutni pogledali časnika koji je položio na oko hladnokrvno ček na stol i stavio na njega svotu i potpis. Neki su Još međusobno razgovarali, a onda đenosti naše mlade države i neza« dovoljstvu muslimara ј Hrvata ka* tolika. Ovo је;.шВ jenje riesamo nekulturno i nešavrerAenOi ne{.0 mo* že da ostane vječitin uzrokom raz* dora, sto je veoma opaSno za sre* đenost naše države. Izgleda mi da je nas muslimane oqnosno naju Or» gamzaciju zapala ta 2adaća. da is» pravno shvatajući rlarodno jedin* stvo ne samo najvgc trpi zbog to* ga, nego da izglađuje i premošćuje opreke koje vladaj u između ovako oprečnih shvatanja. Muslimanski e« lemenat po svojjj pitomoj naravi i blagoj ćudi, pp svojoj tradiciji i svojn odgoju гдг»ј osvetu i ta paša mržnja proti ovaga najogavnijeg ijudskdg svojstva daje nam pred« nost i mogućnost^ da zaboravljamo nanešene uvrede ј teške rane koji« ma još od prevrata do danas krva« rimo te smo rifljpripravntii da dje? lujcmo u duhu Г-omirljivosti, ako nim se s bratske strane iskreno pru« ži ruka pomirnica. ■ Nažalost svag* dašnji događaji i ^„Јс činjenice: progoni Muslimana razna podme* tanja i klevetanja govore jasno, da su mnoga naša braca j0§ daleko od ove pomirljivosti, ti da mi još uvi«4 jek moramo koncenkrjsati svoje sile za samoobranu. Naj ve(ji 8U nepri. jatelji nMnda i državu onj mračni rUhienti, Tcoji‘podgriiL}vaju nekc nemile epizode u* koji huškaju u mase, W^svoju vlast misle uspostaviti podbadajući na ntržnju i osvetu. Napomenuo sam, da nam je puha i kapa i jaka, ako prikupljamo sile za samoobranu, a kamo li da bismo činili ono što je u očitoj opreci sa našim karakte* rom. Mjesto da intelektualne vođe o« ne šovenske klike lojalno priznaju svoju i svojiB sunarodnjaka i su« vjerenjaka krivnju kod napadaja na generala Terzića i kod raznih razbojničkih napadaja u Hercego* vini, mjesto, da priznaju da samo pripadnici ovog elementa jesu i mo* se počeli razilaziti, jer je prodaja kuće odgodjena do sutra. Časnik je stajao kraj stola i gledao u ne­ kim mislima preda se. Njegovo lice bez čita, kao mramor izgubilo je izraz živa čovjeka. Kao mra­ morna statua stajao je i gledao preda se u jednu tačku, koje nije bilo u ■ prostoru. Rene se još čas odlučivala bili prišla tome čovjeku, koji je postao vlasnik njezina imetka, ali je uvijek odvraćala bo­ jazan, da je ta skromna želja ne oda. Kada je komisija ustala i zaputila se vratima, Rene pomakne koprenu s lica pod šešir i zagleda se u mramorno lice časnika, koji je još uvijek stajao kraj stola i njemo gledao preda se. On!., prošapće grčevito Rene i nešto je stisne u grlu. Zamagli joj se pred očima, uhvati je nesvje­ stica i učini joj se kao da se čitava kuća oko nje okreće. Brzo pusti koprenu na lice stisne grudi ru­ kama i pođe prema vratima. Zaustavi se na pragu i baci još jedan pogled na časnika, koji se nije ni maknuo, ni pogledao. . . Polako klecajući nogama, zaustavljajući dah i gušeći plač siđe Rene niz basamake i izađe na ulicu. (Nastaviće se). Muslimani, čitajte i širite „PravduH �iSooj Hl — Broj gu biti agitatori ех kralja Nikite, oni su se poslužili najogavnijim sredstvom: podvaljivanjem, da ta« ko jednim hitcem ubiju dva zeca. Aranžirali su u beogradskoj štampi izvješća o tobožnjem organizova« nom komplotu muslimana na gene« rala Terzića, da time javno mišljc« nje Jugoslavije uzbude proti musli« mana i dadnu povoda brahiajlnoj sili, da nevine muslimanske seljake dane i dane drži zatvorenim i da ih užasno zlostavlja, a da sa druge strane skrene pažnju suda sa pravih zločinaca. Vuk je janje zaklao, što mu je lani mater psovalo, te se da« iias na žalost naš nevini i teško na« paćeni muslimanski ekmenat nala« Vi u položaju tog janjeta. Vrlo je strašan simponi da se jednom okor« ее»Л crnožutom tipu, Đordu Co« I irilun.r^ža da u ovoj harangui vo« di glavnu’ stvara neprijatelj« ski front pri** muslimana i Hrvata. Interesantno’c uz Čbkorila sto« je svi negdašti* miljenici austrijske uprave i najre1^* šP*cl* crnoga ka« bineta, a za na?e ie upravnike vrlo nečasno što v!Ć jednoć teftere cr« nog kabineta ¥ ^tvore, da se vidi ko je vjera, a ро.јепеује™Rad naših irfađ*h ljudi oko osm« vanja zemljor;d***čk'b zadruga i obdržavanja a^’^tskih tečajeva smatra se kac rovarenje proti dr« žave, te se tin.e Priječi naš kultur« ni i ekonomsP '”Predak-, Našim obrtnicima ogjčuva se život, jer sc za neznatni prekršaje užasnim globama kažnjav?iu-,te svaki ova« kav siromah dati* n°ć strepi kad će ga ćeif naših protivnika lišiti nje« gove cijele imoVne * oduzeti mu posljednji uslov {ksistencije. Svrša« та burno aklaminP °d cijele skup« štine. . Politički pregled. UNUTRASN f POLOŽAJ. Pitanje zemalja« vjađe u Sara« jevu. Isti list јз^Ја: klede rekon# strukcije zemalj’ke vlade za Bosnu i Hercegovinu nije stvorena dc* finitivna odluka PoSto se ministar na raspoloženja, Miša Irifunovic ustručava primi'*, tijesto predsjed« r»iV-a 7Pm 11 јчкр dade. Demokratska zajednica preteže za mjesto po«' vjerenika unu.ra^ni'h djela srem« skog velikog ^рапа Misi vica, a za - vi erenika prosvjeti,! Šcepavia Grdite. p4jar!>din klub predlaže"' za povjerenika .». trgovinu Dra Bado« vinca, a za poljoprivredu prof.Jan« kovića. Kandidati.ostalih grupa još nisu poznati. , Dr. Mušicki odbio portfelj. »Jug. List« javlja: Pošto je Đr. Mita Mu« šicki odbio portfelj za konstituan« tu, to će ovaj biti ponuđen profe« šoru univerziteta Dru Laži Marko« viču, koji u pitanju ustava zauzim« lje stanovište slično Protićcvom. Pripreme za napadaj. Brzojavlja« ju iz Ohrida: I ovdje se čine pripre« me za napad na našu granicu. U Podgoricu dolaze mase Arnauta i primaju oružje i municiju iz maga« čina, koji je pod upravom Sali Bit« ke, poznatog italijanskog agenta. Napadaj na našu granicu je ranije pripravljen. Predomišljaji pripreme za napad na našu demarkacionu li« niju su nesumnjivo utvrđeni. Uhva« ćeni dekreti albanske vlade u Tira« ni, kojim je ona prije mjesec dana imenovala Jašara Erebaru, pozna« tog bečkog agenta za prefekta de« barskog, isto tako i dekret kojim je imenovan za vojnog komandanta te oblasti Ramizbeg Vac, raniji ofi« cir turske vojske, sada poznati pri« stalica turskih nacionalista i njiho« vog vođe Kemela. Provala Arnauta na naš teritorij. 13. o. mj. jaki organizovani odredi Arnauta napali su naša odjeljenja na demarkacionoj liniji na Crnom Drimu sjeverno od Debra, naime od Topovijaskog mosta do ušća rijeke Busterice. Pod pritiskom jakih sna« ga naši su prednji dijelovi povukli se na svoje glavne položaje. Nema razloga nikakvoj sumnji da će ovaj ničim neizazvani napad Arnauta koji je s planom pripremljen, biti zaustavljen i da će naša prvobitna demarkaciona linija u najkraćem , roku biti postavljena. Prema tome netačne su vijesti o padu Debra i druge slične njima. Napadaj na Crnu Goru. Iz Rima javljaju, što se čuje iz crnogorskih krugova, da će Crnogorci u Gajeti, »ИРАВДА* — *PRAVDA. njih do 10.000, u septembru biti pre« VANJSKI POLOŽAJ. nešeni u St. Ivan Meduvanski i u Proglašenje nezavisnosti grgda Ri« Skadar, da zajedno s Arnautima u« padaju u Crnu Goru. Hranom i o« jeke. Prema jednoj depeši iz Rima dijelima snabdijeva ih talijanska in» »Epoha« javlja, da će jedna delega« tendantura. Razumije se, da je me« čija riječkog narodnog vijeća pri« spjoti u Rim sa zadatkom, da izvi« đu njima najmanje Crnogoraca u« opće, a pravih nimalo. Ako je ova jesti italijansku vladu o volji naro« vijest uostalom istinita, tada se je da grada Rijeke, da se Rijeka ргб« proti jedinstva naroda Srba, Hrva« glasi nezavisnom državom. Država bi imala svoj parlamenat. Vojsku ta i Slovenaca sakupila banda svjet« ne bi imala, ali svi njeni građani skih pustolova, sakupljenih s koca između 17 i 52 godine starosti bili i s konopca, u društvu s Arnautima. bi obavezni braniti otadžbinu. A pravi Crnogorci će im već pot« »Temps« u vidu depeše iz Rima do« prašiti tabane. nosi izvjesne detalje o projektira« Izlika za provalu preko naše gra« nom ustavu te države. Izabrani ob« niče. Pripreme za napad nesumnji« lik bio bi republikanski s jednim vo se utvrđuju prema saopštenju odgovornim predsjednikom i vla« koje je neka albanska delegacija još dom zatim jedan parlamenat iza« 16. o. mj. pustila u francuskoj, En« bran od građana oba spola i jedan gleskoj, Švajcarskoj i Italiji, u ko« ekonomski savjet izabran od sedam me se veli da su srpske trupe upale velikih profesionalnih, korporacija. u Albaniju u tri pravca: Skadar, Ministri sa političkm resorima bili Elbasan i Debar. Kako se međutim bi izabrani u parlamentu, a ministri vidi iz beogradskih saopštenja po« s resorima tehničkim u ekonomskom vrij edena demarkaciona linija sa savjetu. Granice buduće države ni« strane trupa albanske vlade nije još su određene i neće biti dok pome« uspostavljena. To su stare bečke i nuta delegacija ne dođe u vezu s i« Beogradu dobro poznate metode za talijanskom vladom. Postoji jedan bacanje krivica na drugoga. projkat koji predviđa inkorporaci« Poboljšanje na demarkacionoj li« ju istočne obale Istre sa ostrvljem niji. Javlja se iz Beograda: Stanje koje je specifikovano u londonskom na povrijeđenoj demarkacionoj li« paktu, naročito ostrva Rab i Krk. niji u Donjem Debru poboljšano je. Ima ih koji bi htjeli također da i Provala bugarskih komitadžija I Bakar pripadne novoj državi. na naš teritorij. »Jugosl. List« javlja Izjava Kamenjeva. U izjavi đatoj iz Beograda qd 19. o. mj.: Na juče« 1 socijalističkom listu »Humanite« od rašnjoj ministarskoj sjednici izvije« I Kamenjeva, obraća se predsjednik stio je Dr. Vesnić, da su jake bugar« i ruske misije protiv vijesti francu« ske komitske čete provalile na na« skih listova da sovjetska vlada na« šu teritoriju u Macedoniji. Dr. Ves« mjerava kod pregovora o miru sa nić je naglasio, da je bugarski mi« Poljskom postaviti predloge u pri« nistar predsjednik Stambuliski ne« log Njemačkoj. Dalje izjavljuje, da što prije upada obavijestio o nje« sovjetska vlada nije ni s Njemač« mu našu vladu, označivši mjesta, kom a ni sa jednom drugom drža« gdje će komite provaliti i imena vom učinila kakvih ugovora, koji bi njihovih vođa. Bugarska se izjavila direktno ili indirektno bili upereni nemoćnom, da taj upad spriječi. O« protiv Poljske. Poljacima su po« vaj korak naišao je u političkim i stavljeni uvjeti, koji ne sadržavaju diplomatskim krugovima na vrlo ništa o odnošajima između Nje« simpatični prijem, pa se smatra kao mačke i Poljske niti o odnošajima prvi korak Bugarske za približenje sa drugom kojom susjednom drža« našoj državi. • vom. Sovjetska vlada odbija svako Talijanske spletke. Nekoliko po« I mišljenje da bi pobjeda nad polj« slanika podnijelo je u komori rezo« i skim imperijalistima mogla da služi luciju u kojoj se poziva vlada, da i pojačanju militarizma u Njemačkoj Crnoj Gori izvojuje pravo samo« i ili u kojoj drugoj državi. opredjeljenja i da nesmatra okupa« Stanje boljševičke vojske. Var« čiju ove države od strane Jugosla« , , savski dopisnik pariškog »Matina« vije kao gotovu činjenicu. Raskralj Nikita u Skadru? Isti ; brzojavlja svom listu: Cijela crve« list javlja: Prema vijestima, koje se I na armija sliči sada enormnoj pred« sada potvrđuju, nalazi se bivši cr« [ straži, bez artiljerije i bez potrebnih nogorski kralj Nikola sa svojim si« i sredstava da uspješno nastavi ofen« nom Danilom u Skadru. Talijani su I živu. Radi brzine poljskog uzmaka, ih prebacili iz Italije u Albaniju. Sa I ruska pješadija je mogla napredo« na konju, pa u kolima i auto« njihovim boravkom dovode se u ve« : vati mobilu, hraneći se s time što je na« zu posljednji napadaji Arnauta na i lazila kod seljaka. Ali municija i to« našu teritoriju. povi ostali su daleko otraga. Tgmo Sastanak poslanika iz okupiranih se sada grozničavo radi na tomu, da krajeva. Narodni predstavnici iz Ii taj materijal pođe naprijed. Oteš« Gorice, Trsta, Ljubljane i predstav« čano je to zato, jer na većini polj« nici iz zaposjednutih krajeva dola« t skih željeznica ne mogu da se kre« zc u Zagreb na sastanak 21. o. inj. ću ruski vlakovi radi razlike u kolo« Na tom će se sastanku vijećati o sjeku. vrlo važnim pitanjima jadranskog Strava i oduševljenje u Italiji. U problema i o tužnom stanju našega I nekoliko sedmica u Italiji je eksplo« naroda u okupiranim krajevima. diralo pet barutana, a kod nekih još Položaj u Sloveniji. Kako se iz osujećeni su pokušaji za uništenje. Ljubljane javlja postati će u Slo« Uništene su dvije velike, u Mleci« venskoj deželnoj vladi povjereni« ma i Florenci. Iz izvještaja u tali« kom za unutrašnje poslove neutra« janskim nacijonalističkim listovima lac Dr. Pitamic, profesor pravnog razumije se, da je zavladala prava fakulteta ljubljanskog sveučilišta. depresija', jer njihovi krugovi shva« Povjereništvo za socijalnu skrb do« ćaju. da su ovo djela radnika, da o« biti će Dr. Ravnihar, a za pravosu« đe bivši predsjednik deželne vlade । sujete ratovanje. »Dolje oružje, Ita« lijo!« govore joj rođeni sinovi, jer Dr. Žerjav. Općinski izborni red za više neće da se biju, i ne osjećaju Sloveniju se revidira. Već raspisa« da su opravdane aspiracije talijan« ni izbori se odgađaju. , Otpravnik posala Njem. Austri« I skih socijalista. Stanje u Mezopotamiji znatno se je u Beogradu. U cilju obnavljanja pogoršalo. Englezi su poslali u po« normalnih diplomatskih odnosa po« slije izvršene ratifikacije senžer« ! moć opkoljenoj posadi u Jerboji menskog ugovora o miru dr. Nin« ; veći broj četa, na koje su pobunjeni Arapi više puta navalili. U oštrim čić zastupnik ministra inostranih bitkama bilo je mnogo mrtvih i ra= djela, ministar industrije i trgovine primio je u naročitoj audenciji , njenih. Indijskim četama uspjelo je, da forsiraju Eufrat i da rastjeraju predstavnika austrijske vlade Ho« vojsku od 2000 Arapa, koji su ima« fingera. Ovom prilikom Hofinger li 250 mrtvih. Englezi su izgubili 20 je predao svoja akreditivna pisma, ljudi. Napadaj na Bagdadsku že« kojima se akredituje kao otpravnik poslova vlade Austrij. Republike. Ijeznicu traje. Pobunjenici pokuša« vaju, da opkole grad. , Dokle će zasijedati Narodno predstavništvo. Kako nam iz Beo« Bitka oko Varšave. . Prema /f>o« grada javljaju, izjavila je jedna is« sljednjim vijestima iz Vrašav«' pro« taknuta ličnost demokratskog klu« tinapadi Poljaka razvijjau set sa us« ba, da će novo ministarstvo ostati pjehom u sektoru ispred A'aršave na kormilu sve do izbora za usta« kao i u sektoru sjeverno iod Varša« votvornu skupštinu, a možda će i ve. Na ovom sektoru »Oljske trupe sama provesti izbore, koji bi sc i« dolazeći u pravcu od/Toma napre« mali obaviti u drugoj polovici mje« duju prema istoku. Bmatra se da je seca novembra. Već sada se opaža veza s Gdanskon^osigurana i da je živahno gibanje i pripravljanje na« prolaz pristaništu prokrčen. Vozovi rodnih poslanika za izbore. Narod« idu do Strasbpmda. Bitka koja je no predstavništvo neće se raspu« sada u prvoj/fazi razvija se na čije« lome frontu/ povoljno po Poljake i štiti sve do samih izbor*. Страна 3. uliva nade da će Poljaci moći odni« jeti pobjedu sličnu francuskoj pr« voj na Mami. Nesuglasice u rumunjskoj vladi. Londonski »Daily Mail« javlja da je u rumunjskoj vladi došlo do ne« suglasica obzironj na ■ boljševičke predloge o miru._____________ ___ Silovanje žena u Krajini. I I I I i I I | Velika Kladuša, 17. augusta. Nasilja narednika Zatezala i nje« gova krstarećeg voda u Vranogra« ču dostigla su vrhunac u silovanju muslimanskih žena. Zatezalo, mje« sto da krivce privede kazni, dopu« šta da tuku pred njim i javno na čaršiji one, koji su se došli pritu« žiti. Sam Zatezalo, postavivši pod oružje 30 žandara, izgrdi na naj« prostiji način seoske starješine, kad su se došli pritužiti ispred sela, u kojem je silovanje bilo. Vlasti gle« daju mirno ova nasilja, čekaju valj« da, da narod sam sebi pribavi za« dovoljštinu za ovaka žandarska na« silja. Mjesni odbor. Ovako nama brzojavlja naš mje« sni odbor, a mi pitamo poštovanog načelnika g. Sokrata Petrovića s či« me može opravdati to da usprkos tolikih pritužaba i usmenih i pisme« nih intervencija drži ovoga čovje« ka na našoj Krajini, gdje je neodr« živ i za svoje zvanje neupotrebljiv. Pouzdano se nadamo, da će ga na« kon ovoga maknuti, da prištedi i sebi i nama neugodnosti, koje bi mogle nastati uslijed nevaljalog dr« žanja ovoga žandara.________ * Naši dopisi. Rogatica, u augustu. Hotimično omalovažavanje mu« I slimanskih vjeroučitelja. Na na« rodnoj osnovnoj školi u Stjenicama I služi od polovine decembra 1919 kao ■ vjeroučitelj Ramiz Dobrača, koga I je zemaljska vlada u spoarzumu sa I Reis«ul«ulemom imenovala, a porez« ■ ni mu ured isplaćuje honorar. Ka« i ko je našem nufuščiji Franzu Wid« I moseru punokrvnom »Jugoslavenu« 1 trn u oku svaki musliman, pogoto« 1 vu hodža (odnosno »odža«, kako I on govori), zapalo mu je oko na , Dobrači, da ga pošalje u vojsku na I dvomjesečnu vježbu i poslao mu je poziv. I Ramiz Dobrača odazvao se po« , živu, došao gosp. mufuščiji i po« ’ kazao mu naredbu zemaljske vlade, kojom je imenovan vjeroučiteljem, a g. \Vidmoser mu je rekao: »Do« bro, Vi možete ići kući«, a zadržao je dotičnu naredbu. Mjesto, da g. Widmoser postupa sa Doibračom kao s vjeroučiteljem, pa makar i muslimanskim, on je iza leđa Ramizovih uime kotarskog ureda napisao ovo izvješće pod brojem 8627.: »Komandi sarajevske pukovske ok« ružne* komande u Sarajevu. Ramiz Dobrača sin Rašidov iz Sočica sreza Rogatice. 1896./14. regrutnog spisa, pozvat je na dvo« mjesečnu vežbu, dokazuje najed« nom da je muslimanski vjerou« čitelj, premda u našim knjigama niti od pre ništa označeno nije da je isti bio ma kakvi kandidat ili đak, pa je kao takav i u biv« šoj vojsci (2) godine služio, a da« nas sc brani od vežbe. Molim ko« mandanta za naređenje, hoće li se primeniti povlastice priznate svešteničkim licima ili imade isti vežbu izdržati. Ja sam toga mišljenja, da dotičnik vježbu izdržati imade. Načelnik sreza: Noszlopy. Iz ovoga se najbolje vidi, koliko ,/ gosp. nufuščija poštuje naredbe z&« maljske vlade i ministarstva, у Znatiželjni smo, da natjv saopći g. Widmoser, bi li se n/jadio tako nešto učiniti jetifiom svešteniku drugg vjeroispovijesti. Nadamo se, da ni Ramiz Dobra« ča kao ni naša Rijaseti«ilmija neće preko ovog postupka g. nufušči« je preći šutke, nego da će zatražiti od pozvanih faktora, da pouče sve« moćnog gosp. Widmosera na pošto« vanje izdatih naređnja, tim prije, što su njegovim ovakovim izvješ« ćem Dobrači nanešene neugodno« sti, jer vojna komanda na osnovu ovog izvješća naređuje, da se Ra« miz Dobrača stražarno u Sarajevo doprati. Muslimani. �Strana 4 Страна 8roi 141 Број .PRAVDA” — „ПРА8ДА* ke za činovnike cntralne vakufske uprave, te pravom na mirovinu u smislu mirovinskog propisa za či« Kurbanske kožice za »Merha« novnike centralne vakufske uprave; a čije će dužnosti biti: voditi mani« met«. Društvo »Merhamet« umo» ljava braću muslimane, da bi prigo« pulativne i računarske poslove ko« ! dom Kurban Bajrama kurbanske tarskog vakufsko«meariskog povje« kožice u što većem broju darovali renstva, te rukovoditi ujedinjeni ovom društvu, kao što su to i pro« vakuf za grad Bos. Gradišku, i to šlih godina činili. Danas društvo i« sve po tačno izrađenom propisu i made toliko nužne sirotinje, da ne ■ djelokrugu. Ko ovo mjesto polučiti želi, tre«" može ni približno pružiti potrebne pomoći, budući mu manjkaju nov« ba da podnese pismenu i vlastoruč« čana sredstva. Od utrška kurban« no pisanu molbu na podpisano po« skih kožica moglo bi se puno širo« vjerenstvo, najdalje do konca no« tinji pomoći, s čime ujedno daro« vembra 1920. u kojoj treba doka« vatelji zaslužuju i jedan veliki se« zati sa dokumentima: — da je bo« vab. Ko želi darovati »Merhametu« sansko«hercegovački pripadnik i kurbanske kožice, neka ih izvoli državljanin kraljevine SHS; musli« poslati u Imare kod Begove dža« manske vjroispovijesti; da nije pre« koracio 42 godinu života; da je tje« mije. Odbor. Gajretov glavni odbor apelira na lesno podpuno zdrav: da je vješt svu braću širom Bosne i Hercego« i kancelarijskim manipulativnim i vine, da prigodom Kurban Bajrama I računarskim poslovima; da podpu« pokupe pred džamijama na skupo« i no vlada sa srpsko«hrvatskim jezi« vima (sastancima) kao i prigodom ; kom u govoru i pismima latinici, čestitanja Bajrama što više dobro« ; ćirilici i arabici; te da je nekažnjena voljnih priloga za Gajret. Ujedno osoba sa dobrim moralnim i poli« umoljavamo sve pododbore, povje« ј tičkim vladanjem. — Reflektanti. renike, kao i sve prijatelje Gajre« I- koji stoje u vakufskoj ili kojoj dru« ta, da svaki u svome mjestu prove« I goj javnoj službi, neka svoje molbe de agitaciju za sakupljanje kurban« pošalju putem svojih starješinstva. skih kožica. Gajretov se odbor na« Natjecati se mogu i reflektanti, da, da će ovaj apel naići na topli o« koji su preko 42 godine stari i koji daziv u svim mjestima, na čemu se . stoje u mirovini, ali će biti vezani unaprijed zahvaljuje i svima srdač« na očitovanje (revers), da se odriču no dovikuje »Bajram m u b a« prava na mirovinu ili odpravpinu. rekj o lsu n !« 2 .) Imama i vaiza glavne džamije, Tužba težaka na trafiku. Tuže sa temeljnom godišnjom plaćom nam se težaci iz sela Hrasnice na od 2400 K, i skuparinskim doplat« neprilike sa duhanskom trafikom. kom od 4800 K, te stanom (i baš« i Oni mjesto da imaju trafiku u sa« čom) u naravi, koji odgovara nje« I mome selu, gdje su je imali ima to« ' govom časnom položaju, te čija be« i liko godina, sada moraju ići čak na riva neće dirati i one doplatke od I Ilidžu po duhan. Trafiku je nedav« države, na koje imam glavne dža« t no držala žena Muje Pašića. baš« mije ima pravo reflektirati. čovana a skoro je oduzeše i dado« Na imama glavne džamije pro« ' še nekome invalidu na Hidži. Mi tegnut će se također mirovinski ! nemamo ništa protiv toga, da se in« propisi i pravo na promaknuće na । validi pomažu, ali moramo uzeti u podlozi službene pragmatike i rni« j obranu naše težake koji usred svo« rovinskog propisa za službenike I ga rada u polju, moraju ostaviti centralne vakufske uprave. — Duž« j svoj posao i ići 4 km daleko na Ili« nosti imama glavne džamije, biti će ' džu po duhan. Upozorujemo finan« u glavnom ove: da obavlja ev«, cijalno ravnateljstvo na ovu po« kati hamsiju; da drži vazu«nasihate ' grešku. i da drži po potrebi naučna preda« i vanja u smjeru kulturnog preporo« j Kotarsko vakufsko«mearisko povje« divanja muslimana: da obavlja »A« ’ renstvo Bos. Gradiška. ! kiku«, to jest utvrđivanje imena i I ; dana rođenja kod muslimanske no« ' Broj: 167./1920. vorođenčadi u cijelom gradskom području i izdaje »Rodne listove« i (Akikat«ul«musemma ve tashihi vi« ( Kod ujedinjenog vakufa za grad ladet«el«vakti) u smislu za to na« Bos.«Gradiškui imadu se popuniti i ročite uredbe, čime su skopčani i slijedeća upražnjena mjesta vakuf« i ovim zvanjem vezani posebni do« | I hodci. skih i džamijskih službenika: Reflektanti, koji ovo mjesto po« ; 1 . Poslovođa i ujedno mutevelija ■ ujedinjenog vakufa za grad Bos. ј lučiti žele, treba da podnesu vlasto« Gradišku, koji uživa činovnički ka« | ručno pisanu molbu na ovo povje« ] rakter, sa temljnom godišnjom pla« ' renstvo, najdalje do konca septem« | ćom od 1440 K, i skuparinskim dop« bra 1920. u kojoj trebaju dokumen« , latkom od 2880., sa pravom proma« I tima dokazati: — državljanstvo i knuća u smislu službene pragmati« I kraljevine SHS., da nisu prekora« i Domaće vijesti. Natječaj. čili dobu od 40 godina; da su umno i tjelesno podpuno zdravi; da su za imame i vaize osposobljeni; da osim arapskog i turskog jezika pod« puno vladaju srpsko«hrvatskim je« zikom u govoru i pismima latinicom i ćirilicom. — Oni koji stoje već u vakufskoj ili kojoj javnoj službi, neka svoje molbenice pošalju pu« tem svojih starješinstva i istoj još priklope svjedodžbu o moralnom i političkom vladanju izdanu po nadležnoj opštini ili političkoj vlasti. 3 .) Imama mahalske džamije »O« biadovca«, koje je mjesto skopča« no sa temeljnom godišnjom plaćom od 1200 K, i skuparinskim doplat« kom od 1200 K te stanom u naravi. Reflektanti koji ovo mjesto po« lučiti žele, treba da podnesu vla« storučno pisanu molbenicu na ovo povjerenstvo najdalje do konca septembra 1920. u kojoj trebaju do« kumentovati: — državljanstvo kra« Ijevine SHS.; da nisu prekoračili 40«tu godinu života: da su umno i tjelesno podpuno zdravi; da su za imama osposobljeni: da osim dru« gih jezika podpuno vladaju srpsko« hrvatskim jezikom u govoru' i pis« mu, te da su dobrog moralnog i olitičkog vladanja. 1 na ovoga imama će se protegnu« ti propisi za promaknuća i mirovi« nu, dotično odpravninu. I 4 .) Muezzina glavne džamije sa temeljnom godišnjom plaćom od 1200 K, te skuparinskim doplatkom od 1800 K. 5 .) Muezzina mahalske džamije »Obradovca«, sa temeljnom godiš« njom plaćom od 600 K, te skupa« rinskim doplatkom od 600 kruna. Reflektanti pod 4. i 5., trebaju vlastoručno pisanim molbenicama, koje imaju ovom povjerenstvu naj« dalje do konca septembra priposla« ti, dokumentovati: — da su dr« žavljani Kraljevine SH§., da su za muezzine osposobljeni; da su pis« meni u oba pisma latinicom i ćiri« licom; a uz to da posjeduje lijep glas kod učenja ezana i salavata. Njihova je dužnost jedino ta, da džamije drže čiste i u redu, te da pravoremeno daju ezan i u oči mubarekj večeri i na mubarekj da« ne uče salavate, i u slučajevima smrti mahali ana učiti salle. — Mu« jezin glavne džamije će u potrebi zastupati imama u evkati hamsiji. 6 .) Gassala (za kupanje muških mejjita), sa temeljnom godišnjom plaćom od 1000 K, te skup.' doplat« kom od 1000 kruna; 7 .) Gassale (za kupanje ženskih mejjita), sa temeljnom godišnjom plaćom od 600 K, te skuparinskim doplatkom od 400 K. Reflektanti i reflektantice, koji o« va mjesta polučiti žele, trebaju sa podnesenom molbom na ovo no« vjerenstvo dokazati: da su za ku« panje mejjita osposobljeni; da su građani Bos. Gradiške i kao nekaz« nena lica. Ova beriva ne diraju u one do« hodke, koji su uobičajeni, da se ga« ssali i gassale nagrade pri oprema« nju mejjita. Mjesto pod 1) treba nastupiti 1. januara 1921.; a 2) do 5) treba će nastupiti sa 1. oktobra 1920., a ona pod 6) i 7) odmah. Predsjedaik: u. ž. Hodžić, s. r. Import! * Export! Alija Begovid, veletrgovina samo na ’ velikr manufakturne i ko^nl* jalne robe « pe. trinjska ulica br. 30. (nterurbaa telefon 19-98. Вггеј^пј naslov: Regnis-Zag^b. PAPIRNIMA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA 2 i 1 ♦ 2 ♦ preporučnje svoje bo[ato ,tov»riM» $ svih vrsta papira, kjncalarijskog ♦ školskog Pribora. - Naru4be 9e obavljaju brzo(1 ločno. t 2 t Cijene umj.rene « Sarajevo, Štrosmaj^ova nl Tel. CI9 i Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, raŽite uzorke i ponude od zsoi. bolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsombolyat Banat Centralna a^ogerija Braca Šabinas|C Sarajevo, Štrosmajorova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. —; Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. POZIV izvanrednu glavnu skupštinu na „Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) м Sarajeva”, koja će se obđržavati u 16 sati (4 sata poslije podne) u prostorijama banke. 2. septembra 1920. Dnevni red: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000 — na K 10,000.000—. 'J; -^Promjena pravila. Umoljavaj se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem: Ravnateljstvo MuslimaosbB trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (đ. i) Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj jhvnoj skupštini, imadn privremene potvrde položiti na našoj blagajni a Sarajeva, ili na blagajni naše podružnice u Bos. Novom, najdalje do 23, njujta 1920. Odgovorni urednik: F. Šalaka. УкмМк: Camlraiall Odbor J. M. O. Štampala Daniel & A. Kajon, 8*аИге. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/831eefb70ddcd2e95dd3050b932c83ea.pdf dee765936f98a725152f9115bdf29810 PDF Text Text POJEDI№ BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. irEđuje PEdahcioni odbor. wcm® лпгасллвевсга Broj 87 (192) Sarajevo, utorak 24. avgusta 1920. (9. zilhidže 1338.) Bajram mubarek olsun! Sjutra osviće dan slave i veselja, dan kada muslimani cijeloga svijeta vršeći jednu Božiju zapovijed čine tavafi«zijaret Božijega hrama. Allahu ekber, Allahu ekber, izvi* jaće se iz usta pobožnih muslimana i uz pobožne molitve će se muslima* ni sastajati, grliti i ruke stiskati. Bajram mubarek olsun! Dobaci* vaće muslimani jedan drugom, ali neka to ne budu samo prazne rije* či, nego neka budu borbena trublja obespravljene braće, koji se spre* maju u borbu za svoja sveta prava, u borbu za svoje održanje, u borbu za svoju budućnost. Sizifov posao. 'I ako bi se zgodno moglo nazva* ti riješavanje krize u Beogradu. Kao što se Sizif iz mitologije veselio, kada će mu uspjeti poslije teška na* pora da dovalja kamen na vrh br* da, da malo odlane, i ne sluteći, da će se kamen sam od sebe otisnuti niz brdo i da će on morati opet za njim letjeti, da ga hvata i ponovno valja gore, da mu se opet izmakne i da tako nastavi tu igru bez izgle* da na svršetak, tako se je i ^osp. Dr. M. Vesnić mučio pune četiri ne* djelje, dok mu je poslije toliko zgo* da i nezgoda pošlo za rukom, da sa* stavi koncentracione ministarstvo i izvede zemlju iz neizvjesnosti. Kri« za je dakle na jedvene jade skinuta sa dnevnog reda, ali nažolost samo privremeno, do prve zgode, da se opet javi u istom obliku, jer su u kabinetu ostali s malom promjenom isti ljudi, koje dijele oprečna miš* ljenja i principijelne stvari, što se ne daju izgladiti preko noći ni jed* nim »protokolom sporazuma« sklop* Ijenim između parlamentarne za* iednice i demokrata. Mefisto će i dalje vršiti svoj razorni rad i vatra će planuti prvom prilikom, da se o* pet traži vještak, koji će je momen* tano zapretati, ali ne ugasiti. Uga« siti je može jedino narod slobodnim svojim glasanjem, a ne brutalna si* la, koja drži danas na kormilu Iju* de, koji su se popeli na vlast pro« tiv volje narodne. Jedini je izlaz iz ove nezdrave situacije apel na »a* rod. Ali dotle valja da se nekom po« vjeri uprava naše zemlje i oko toga se baš vrti cijela stvar. Narod mora čekati, dok »demokrati« izlicitiraju njegovu kožu, dok se zasite i nagra« be pa dragovoljno sjaše. A dotle će narodu oči pobijeliti, jer je strplje« nja i previše. Naročito muslimani naše kraljevine imaju ponajviše razloga da željno pozdrave čas, koji će im omogućiti, da jzreknu pra« vednu osudu nad radom uzurpato* ra. Međutim neka svi nasilnici i da* lje žare i pale, ali će ipak jednom doći kraj i njihovoj sili. Muslimani Bosne uvjerili su se ponovno, đa u današnjim stranka« ma narodnog predstavništva imaju malo iskrenih prijatelja, jer im je učinjena opet izdaja interesa. Oni su izručeni kao kusur na milost i ne* milost ponovno demokratskoj sa* movolji, jer je samo skrajnja neuvi« đavnost i nepoznavanje pravog sta* nja stvari u najoj zemlji moglo pre«, pustiti na bos. vladi najvažnija mje* sta (prosvjetu i administrativu) o» noj stranki, koja sama sumnja u svoju snagu u Bosni i Hercegovini. To je tim veće zlo, što se baš s tih mjesta i do sada činilo muslimani« ma najviše nepravdi. Mi ne može* оровваш^р-- »Svi su muslimani braća« riječi su Svevišnjega. Zato musliman ne smije u očaj pasti. Složna braća u zbijenim redovima ne mogu pro* pasti. Bog je dragi stvorio Musa (a. s.), a stvorio i fir’avna, pa je i fir’avn sa svom svojom moći propao, dok je Musa svoj narod Božijom pomo* ću oslobodio od njegova zuluma. Braćo, vjerujte u Boga i u svoju vla* štitu snagu, a Vaša je snaga u čvr* stoj i jedinstvenoj organizaciji. U to ime Vam kličemo: Bajram mu* barek olsun! mo nikada odobriti ovakog postup« ka niti razumjeti, kako se može još sa odobrenjem naših saveznika i dalje muslimanima stavljati nož pod grlo i prelaziti preko njih na dnevni red bez pitanja i vođenja računa o našim interesima. Musli* mani nemaju povjerenja u rad jed« ne vlade, u kojoj sjedi jedan fana* tični Grđić ili čak nekakav Miso* vić, kvji nema pojma o nama i na« šoj otadžbini pa da nam vlada. Baš bi bilo skrajnje vrijeme, da i mjerodavni faktori dođu do uvje* renja, da treba jednom u obzir uzj« i mari'muslimane i voditi računa i ii ' njihovim zahtjevima. Ne može o« ) sjećaj pravde dozvoliti, da se vlada bez muslimana i protiv muslimana. Dosta je toga, ako želimo skinuti s dnevnoga reda Sizi(ove muke. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Muslimani šaljite djecu u školu! U Brčkom je školu pohađalo 131 U prošla dva broja iznesosmo I na ovome mjestu školsku statisti« islam djece, u Zvorniku 162, u Janji ku, po kojoj se vidi, kako naš na* 172, u Gradačcu 179, u Gračanici rod uopće, bez razlike vjere, šalje 153, u Tuzli 205, u Sarajevu 651, svoju djecu u osnovne škole. Upo* u Visokom 114, u Višegradu 104, redismo dječije školovanje po kon* u Foči 180, u Mostaru 439, u Tre* fesijama i ustanovismo, da mi mu* binju 214, u Stocu 93, u Lastvi 127, slimani najslabije školujemo svoju u Cazinu 107, u Tešnju 186, u Pri* djecu. Da je naše djece najmanje jedoru 110 islamske djece i t. d. po školama to mi već dobro osje« Sada je interesantno upoređivati. čamo na svakom koraku. U nas je Uzmimo n. pr. Sarajevo, gdje živi najmanje inteligencije, to jest Iju* oko 25 hiljada muslimana, a školu di, koji nešto znaju i koji se umiju pohađa 651 isl. dijete, dok u malom snaći. U nas je najviše neobavješte« mjestu Lastvi (varošici kod Trebi« na svijeta. Pokraj današnjih prilika nja), gdje živi oko 1 hiljadu mu« mi stojimo smeteni, a u naših su* slimana školu pohađa 127 islam, građana nemuslimana ide posao na* djece. To drugim riječima znači: u prijed. Svjesni smo, da smo mi sta* Sarajevu od svake stotine šalje se riji neupućeni i smeteni i da nam to po 3 (troje) islam, djece u osnovne najviše ometa našem napretku, pa škole, a u maloj Lastvi muslimani opet zaboravljamo, da i svoju ro* šalju u školu od svake stotine po đenu djecu ostavljamo u istom ha« 13 (trinaestero) djece. Još kad se lu, u kojemu je. i naš život prošao. uzme u obzir, da je Sarajevo naš To nam se eto ljuto osvećuje i, ako glavni grad, da je tu narod imućni* ne daj Bože nastavimo ovako, na« ji i da je djeci u školu lakše dola* ša će nas nemarnost i nehaj za na« ziti, a da je narod u Lastvi većinom ukom upropastiti. Ko se brine za težačkog staleža kojemu su djeca u svoju djecu, pa je šalje u škole, taj poslu vrlo nužna, onda dolazimo do se brine za svoj opstanak i za svoju . zaključka, da su muslimani male sigurniju budućnost. Lastve daleko napredniji od musli* Nije u svim krajevima naše do* mana i iz drugih naših gradova, a movine naš narod jednakog razumi* ne samo glavnog grada Sarajeva. jevunja • jednake svijesti. Irna u Ja ovo ne pišem u zloj namjeri, nas mjesta, gdie je naš musliman ili da koga hvalim a nekoga kudim, svjestan svoje dužnosti, gdje je bis* nego mnogo osjećam za svoj narod tar i čak vruć za svaki napredan i za to evo iznosim primjer između rad. Ima opet mjesta, gdje se naš nas. narod istom vrlo polagano budi kao Zamislimo se i u ove ostale broj* iza sna. Interesantno će biti, da ovdje iz* ke, okrenimo se oko sebe, pogledaj* nesemo broj islamske djece koja mo očima, pa daj da zaključimo, da polaze osnovne škole po pojedinim ćemo u ovoj škol. godini odmah mjestima naše domovine, da se vidi biti svi svijesniji, svi vrući za na« kako je gdje naš narod bistriji i predak svoj i svoje djece. Muslimani, roditelji, sjetite se svjesniji. Samo ćemo neka mjesta navesti svoje dužnosti i upišite 1. septem* iz škol. statistike u god. 1918./19. u bra o. g. svoju djecu u školu. Svaka kojima su muslimani u većnii a ne« izgubljena godina djeci u nauci na« ša je ogromna šteta. Učitelj. što bolje šalju djecu u školu: Sarajevo, 23. augusta. Ovih dana su pohađale neke fine 1 mlade dame kod nekih naših ljudi i i ustanova. Svrha je ovoga prozirna, I a tendencija nemoralna, kao što su nemoralni i njihovi gospodari, koji ih našiljaju.’ 0 koga je nečista sa« vješt, boji se i svoje sjene; ali u ko« ga nema u njedrima oraha, ne boji se zveke. Klika, koja samo sebi uzurpira vas patriotizam, a uistinu ga nema ni trunka, nego se njen pa* triotizam sastoji od toga da napuni svoje prazne džepove i zasiti svoje nezasitne ralje, nastoji da se održi Muslimani Pravoslavni Katolici pomoću špijunaže, u koju su počeli Po okružjima: upotrebljavati mlade dame. Ukup­ Ukup­ Ukup­ Dječ. Djevoj. Dječ. Djovoj. Dječ. Djevej. nu Svaki je sistem, koji se oslanjao no no na ovo nemoralno sredstvo, bio 651 528 673 1118 981 1881 Sarajevo grad 122 445 900 kratkotrajan, a konac njegov kata* 4 strofalan. Hoćete li zato primjera, 1399 Sarajevske okružje 1855 1547 79 S58 2057 1203 652 1626 eno vam bivše Rusije, propale Au» stro«Ugarske i Turske zavrijeme 2994 Tnalansko „ 2693 169 3232 51« 184. 6982 2046 948 sultan Hamidove vladavine. 1034 1896 1477 Travničko „ 79 1113 1..3 718 2614 474 Mi bi preporučili onima, kojih se to tiče neka se okrenu oko sebe i Mostarsko „ 1678 5166 172 1950 24 .2 888 3350 8403 1703 metu ispred svoga praga. Muslima* ni su elemenat, koji je privikao na Banjalučko „ 3685 167 976 1478 1645 2689 2«! »7« 3374 red i traži 8a vlada pravda i zakon. Dokle to ne bude boriće se kao lavo* 635 Bihaćko „ 235 139 414 2029 400 1143 1616 100' vi svim zakonitim sredstvima, a pro* ti svakoga i neće šuštati dok to ne a Ukupno 9926 937 10889 14694 5691 20385 12618 6137 18760 poluče. Kao autohtoni živalj ovih zemalja ljube svoju domovinu i Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite spremni su sve žrtve doprinijeti za ovu sramotu od sebe! njezin boljitak. Ne teže za vlašću, da mogu izvozničariti i pobirati si* nekure, nego sarađuju sa onim ele* mentima, kojima je stalo do sreće i blagostanja našeg milog naroda. Među muslimanima nema Nastića Dne 5. augusta o. g. osudio je U prvom redu valja napomenuti ni Čokorila, nema Račića ni Šilje« prijeki sud u Nevesinju uhvaćene jedno za kulturna čovjeka nepoj* govića. Muslimani su- iskrenošću razbojnike Jovana Račića na 15 go« mljivo shvatanje nekih mostarskih! duše svoje pozdravili ujedinjenje dina teške tamnice i Doku Šiljego« nevesinjskih građana, koji u Račiću našeg naroda i naše domovine. Mu* vića na smrt na vješalima, što su i Šiljegoviću nijesu gledali obične slimani su kao viteški elemenat na crnogorsko«hercegovačkoj grani« razbojnike i hajduke, što ubijaju svom predanošću pozdravili i svoju ci počinili više zločinstava grabež* prave ljude i pljačkaju sirotinju, ne* monarhiju i svoju narodnu dinasti* nog i potajnog umorstva i razboj« go — horribile dictu! — neku vrstu ju, dok se revolucionarci i republi« stva. Ta je stvar svršena, i nećemo nacionalnih boraca i nosioca neke kanci nalaze među onima, koji su je opširno iznositi, nego želimo sa* narodne ideje. Zaista gadno i sra* stekli patent na rodoljublje. Ne« mo nekoje interesantne i karakte« motno shvaćanje! mojte nas tegljiti za jezik! ristične stvari konstatirati, koje su Što se tiče samih svjedoka sa ras* izbile prilikom ove rasprave. prave, treba naročito istaknuti is= Sta govore brojite o našem prosvjećivanju? Nevesinjski razbojnici. �Strana 2 Страаа kaže nekih, koji pod zakletvom is« kazaše, da su ih spomenuti razboj« nici navraćali na odmetništvo u ko« mite i kad su im odgovorili da će biti vjerni kralju Petru, oni su vri« jeđali Veličanstvo. Razbojnici su silno grdili državu i državno ure« denje. Osobito upada u oči suglasan iskaz svih svjedoka, da su razboj« nici od svih zaustavljenih putnika najgore tukli i mlatili muslimane, da su čak i pušku slomili o jednoga muslimana, a poznavali su ih tako, ds su svakog nagonili da moli »oče« naš«, pa koji nije znao, nastavili su ga nemilosrdno tući. Što se pak branitelj dr. Žokalj protivi preslu« sanju svjedoka muslimana, jer da on s obzirom na današnji odnošaj muslimana, katolika i pravoslavnih ne poklanja vjerodostojnosti mu« slimanskim svjedocima, čini se. da on ne polazi sa pravednog i huma« nog stanovišta da se otkrije istina, već da je vođen namjerom, da i on razbojnička zlodjela stavi u okvir nekog nacionalizma, slično onome uglednom licu, koje se htjelo na ra« spravi zauzimati za stvar, koja na njega ne spada, radi čega je oštro opomenut od p. p. Tmokopovića. Branitelj naime vjeruje u neko srp« stvo zlikovaca, a ne pomišlja, kako može srpstvo učiniti nekog odmet« nikom i izdajicom domovine, koji ubija i pljačka braću Srbe, jer je razbojnicima glavno bilo doći do pljačke pa bilo to od Srbina ili Hr« vata. Značajno je za raspoloženje raz« bojnika svjedočenje dra Save Po« poviša i potpukovnika Raketića, koji iskazuju, da razbojnici klicahu: »Živio Nikola I., živile komite, do« lje sa Srbijom!« i da su nosili na kapama znak N. 1. Uza sve to isti« Ću svjedoci, da medu razbojnicima nije bilo Crnogoraca, već sami do« maći ljudi, koji su govorili čisto kao u našim krajevima, a ne na crno« gorsku. Braniteljev sud, da ova zlodjela treba uzeti kao u neznanju počinje« na. dok se inače poziva na srpsku svijest razbojnika, zaslužuje zbilja čuđenje. ] i ' ; ■ ; j I i i j | ' i [ ■ ■ Bilješke. Gdje su stvari prijedorskog lage« ra? U Prijedoru i Ljubiji. za vrije« me rata, bio je vojnički i zaroblje« nički lager. Zarobljenika je uvijek bilo od 4—6 hiljada, a vojnika od 800 do 2000. Tu je bilo također ku« palište. gdje su vojnici iz cijele sje« verozapadne Bosne dolazili i kupali se kada su išli bilo na frontu bilo svome lageru u Grac ili gdje dru« gdje. U tom lageru bilo je hrane i odijela i obuće i uopće svega što spada u opskrbna sredstva. Bilo je dakle toga svega u vrijednosti pre« ko tri milijuna kruna. Čitavi taj i« metak se u prevratu raspačao me« đu članovima prijedorskog narod« nog vijeća. Upozorujemo zemalj« Бро| — Broj 192 »PRAVDA* — »ПРА8ДА* I , | ' | . ј sku vladu i ministarstvo, neka povedu o ovome istragu. a za bliže i detaljnije infor« macijc neka se potraži i -upita on« dašnji vonjički intendant,tog lage« ra. koji je čitavi inventar predao narodnom vijeću. Taj intendant se zove Josef Rakos, Budapest, Vise« gradi uteza. »Za vjeru i domovinu« bijaše ge« slo srednjega vijeka, koji je na zlu glasu zbog vjerske gorljivosti i ne« trpeljivosti i zbog nebrojenih rato« va vođenih u ime vjere i domovine, jer je samo taj poklič pokretao ma« se u boj. Ali i u novom vijeku slu« žio je taj poklič kao lozinka medu ostalim i propaloj Austriji, radi čc« ga je sa svih strana napadana i osu« divana kao »klerikalna i jezuitska« država, koja je na sramotu svome vremenu. Čini se, kao da je taj sred« njovjekovni specijalitet prešao u nasleđe i našoj Jugoslaviji, koja se inače rado ponosi liberalnosti i to« lerantnosti kao i rastrgnučem sa sredovječnim vjerskim predrasuda« ma. To se često ističe sa svih strana, ali se nažalost propušta upozoriti na odstranjenje preostataka. koji svjedoče protivno i odaju našu dr« žavu kao sljedoavteljicu sredovječ« nih principa. Mi ćemo upozoriti na ovake neke pojave, koje su nam udarile u oči kod službenih faktora. Već od našeg ujedinjenja čitamo često o proglašavanju krsnih slava kod raznih pukova i o lom« ljenju kolača uz asistenciju duhov« nika i uz crkvene ceremonije. Mi« sijasmo, da je to bio običaj za voj« sku kraljevine Srbije, gdje je pre« vlađivalo pravoslavlje, ali da će to« ga naravno pomalo nestajati u voj« sci kraljevine Srba. Hrvata i Slove« nača, gdje se nađoše skupa t r i •fjere, koje neće trpjeti da se ističe u vojsci pravoslavnih, katolika i muslimana obilježje jedne konfe« sije. Međutim se i dalje prakticira i još službeno s ovim nesavreme« nim uticajem jedne vjere na čudo i neshvatanje većine vojske u dru« gom duhu vaspitane. koja se sne« biva zbog takvih vjerskih firmi. I vojno ministarstvo kao da dije« li isto mišljenje i ne pomišlja na u« kidanje krsnih slava u Jugoslaven« skoj vojsci, jer se još uvijek slave provode u znaku konfesionalnosti čitave vojske. To nije u redu. U ob= jašnjenju o praznicima priznatih vjeroispovijesti naše kraljevine od, 26. marta veli se, da se priznaju kao državne svetkovine među drugim i Vidovdan, kad se čini spomen izgi« nulim srpskim borcima za vjeru (?) i otadžbinu. Opet dakle isticanje vjere! Upozorujemo vojno ministarstvo na ovo neumjesno i nesavremeno isticanje jedne konfesije u našoj vojsci, jer je naš narod vjerski ve« oma osjećajan, pa isticanjem jedne vjere raste nesklonost i nepovjere« nje drugih konfesija, koje nisu kao takove rođene niti odgojene. Uosta« lom ako je i istina, što je rekao dr. FELJTON. A. Hitri Bjelevac: Rene Logotetides. (7i) XXV. Svaki dan došao je Ihsan u kuću, gdje je ne­ kad Rene stanovala i ostajao po nekoliko sati. Sve je ostalo na svom mjestu kao i prije što više nije ni oprašeno, nisu prozori otvarati, nisu zastori di­ zati. Jedio što je Ihsan oprašio bilo je staklo u buduaru s velikom Reninom slikom. Kod te slike na stolu za kojim je Ihsan sjedio stajalo je nebrojeno otpadaka cigareta, pepela, duhana i poderanih listića s neizvjesnim šarama, koje je nervozna ruka crtala. Slika je prikazivala Renu u kućnoj laganoj nošnji. Oči, profil, pa grudi, davali su slici toliki život, da je Ihsan gledajući u nju duže vremena osjećao slast onih dana, kada je s njom na istom ovom mjestu sjedio. Krupne velike crne oči s ne­ kim čeznutljivim pogledom, kao da su htjele prozrijeti u njegovu dušu da vide veliko i teško kaja­ nje, a Usne s jednom finom crtom prema licu kao da su progovarale... Ihsan sjedeći pred njom upijao je svaku crtu njezina lica, svaki oblik lika da ga ureže u srce — tamo u taj okvir gdje nikad ne će izblijediti i da je sakrije od čitava svijeta. Ova sobica, ova kuća s namještajem, koji je pokrivala prašina bila je hram, jedno svetište, u kojem se ne moli, ne želi, ne traži nego samo osjeća. U ovoj sobici i medu stvarima, koje su podsjećale na nju osjećao je Ihsan .MUžkokmir i — sreću T. Popović prilikom Viodvdanske slave u Sarajevu, (vidi »Nar. Jed.« br. 130.) da je u shvatanju srpskog naroda vjersko i narodnosno jedno, da vjerski običaji postaju narodni, a narodni vjerski, da tako pravo« slavna crkva postaje narodnom srp« skom crkvom, ipak držimo, da je već vrijeme nadošlo, da se razluči, što je narodno, a što vjersko, a na« ročito da treba prestati već jednom isticati vjbru službeno. „G a j r e t“. i I I i ■ ; i Gajret je lani preuzeo sarajevski konvikt iz vakufskih ruku, uredio ga i omogućio školovanje stotini) đaka. Ove godine preuzima i druge konvikte, dakle onaj u Tuzli. Biha« ću. B. Luci i Mostaru. Osim toga otvorio je ženski konvikt u Sara« jevu a namjerava otvoriti i jedan konvikt za šegrte. To je jedan fa« kat koji treba da se težinom cijele svoje važnosti duboko zasiječe u srce svih onih muslimana koji shva« čaju današnje vrijeme i koji osje« čaju za muslimane i njihovu bu« dućnost. U glavnom ovdje treba uočiti dvije stvari: kulturnu zaostalost muslimana za braćom drugih vje« ra. te silne troškove koji su potreb« ni za školovanje mladeži na današ« njoj skupotinji. Sto se tiče prve stvari izgleda da je naš muslimanski clemenat počeo stresati sa sebe teški jaram mračnog kohzervatizma i popuštati u otporu prema školi. Nešto rat i ratne re« kvizicije. nešto prevrat i njegove posljedice, nešto opet agrar i nje« govo djelovanje uzdrmalo je mu« slimanskim mozgovima i malo po malo dovodi ih do zaključka da je nužno spremiti se na borbu za cgzistenciju, da su za tu borbu potre« bna druga sredstva: škola i zanat. Posljedica toga svega je da danas, za stipendije, za potpore, za kon« vikte stižu i siplju molbe kao kiša: na vladu, na komoru i na sve kul« turne ustanove. Nasam Gajret ih je do danas stiglo preko pet stotina itosvezasrednje škole. Prije rata je bilo mnogo manje ,đaka, pa je trebalo i mnogo manje stipendija. Sa 30 K mjesečno mo« gao je jedan đak imati potrebnu opskrbu. A danas je mnogo veći broj đaka, a za svakog đaka treba 8 900 kruna mjesečno da se može bezbrižno školovati. Prije koji je čovjek bio« imućan te je mogao i tuđu djecu na školi uzdržavati, da« nas nijp kadar ni svoje dijete da školuje. Vakuf, nalazeći se u slabim ma« terijalnim prilikama i nemajući do« volnjo pokrića ni za svoje vjerske službenike, bio je prisiljen da zat« vori svoje konvikte. Ali kad se zat« vore konvikti, zatvoriće se i škol« ska vrata svim onim đacima, koji su U tim konviktima živjeli, jer kako da pohađaju škole kad nema« ju o čemu živjeti. A može li se do« zvoliti da na stotine đaka bude pri« siljeno prekinuti nauke i da ostanu Inače bio je vrlo rastrešen. Klonio se svakoga i zavlačio se sve više i više u sama sebe, da jače osjeti ono što je bilo u njemu. Dolazilo mu časova, da ostavi sve, da se riješi svega i pođe tamo gdje je ona ... Da, u Grčku ... Tamo je ona .. . Izdaće domovinu ili će ga kao sumnjiva protjerati ... Da je potraži i predloži jedan dio svijeta, daleko, da­ leko, u samoći.. . miru.. . Da se izgube.. . Da s nji­ ma prestane ideja, borba između dva naroda... I Nesime je osjetila promjenu. Posmatrajući Ihsana s dana u dan, kako njegovo lice postaje mračnije i tužnije razmišljala je šta bi mu moglo biti? Pitala ga, a on bi joj odgovarao s jednim tuž­ nim osmjehom: , »Ništa, Nesime.. . Ljeto prolazi.. . Život prolazi i skoro će lišće početi opadati...« — Pa šta 1e to? Sjećaš li se lanjske godine i onih ugodnih časova. »Da, da.. .• — »Šta ti smeta da živiš?« »Sve me tišti...« — Ne možeš, da stvoriš djelo, koje si zapo­ čeo. .. Ruzumim. . . »Teško je to razumiti Nesime... Ti znaš da na mojoj duši ima neokajan grijeh. .. — Ihsan! Spasio si domovinul.. »Ne znam; možda joj samo produljio život, da se više muči. .. Nesime sjedne blizu njega i reče mu: »Ti si tužan. Hajdemo u bašću, da se malo raz­ vedriš. .. Ihsan odbije. U to unidje Hadema i preda Nesinu jedan list Ona otvori kuvertu, a iz ove ispane druga adresirana za Ihsana Sururzade. Nesime po­ gleda rukopis, ali ga ne poznade. Pruži je Ihsanu s riieAiW.< .... .... , — .... i I 0 ■ I I bez budućnosti? Kad bi to mi do« zvolili, naši bi budući naraštaji nas radi toga proklinjali i u kamen za« tucali. Pred ovim faktom treba da zatrepti srce svakog muslimana ko« ii ima mozga da pošteno misli. Ne« ka dadne uho svaki musliman i nc« ka dobro prisluša svoju savjest; sigurno će čuti, gdje mu ona veli: »Ako se bojiš Boga, pomozi siroti« nji radi božjeg rizaluka, spasi je od propasti, podaj lijepim nijetom i u dobroj namjeri da on postane čov« jek; a ako se nađe koji pa se po« kvari i postane nečovjek, to je iz« nimka kao i u svakoj drugoj zajed« nici, nemoj misliti da su svi taki. U svakom žitu ima kukolja. Mnogo je veći broi onih koji su daleko od svake pokvarenosti i koji dobiju li« jep odgoj, korisnu nauku i koji će biti sjutra na diku i ponos nama I svima. A i za one iznimke koji za« I đu stranputicom, nemoj misliti da ; ih je škola pokvarila. U školi đak I ništa lošega niti vidi niti čuje niti | nauči, nego uči samo ono što je li« | jepo. dobro i korisno. Koliko ljudi i ima koji nijesu nikad ni školskog i praga prekoračili, pa i piju i liju, i : lažu i varaju, i psuju i grde i pod drugim jamu kopaju i svojoj ženi zulum čine i da mogu zgulili bi ko« žu s drugoga... Gdje su postali zlikovci ti ljudi koji nijesu nikad ni zavirili u ško« lu? Postali su taki u zlu društvu. Družeći se sa nevaljalim ljudima dobili su gadne sifate. Stara je ri« ječ: »S kim si onaki si!« U školi se to ništa ne uči, nego obratno, i ško« la čovjeka upućuje na sve ono na što ga i vjera upućuje, i škola mu kaže: »Ne laži, ne kradi, ne podli« ježi svojim strastima, ne misli i ne čini drugomu ono što ne želiš da se tebi čini i misli, ljubi bližnjega a poštuj starijega ... i t. d.« Što se morala tiče u školi se čuju samo take stvari. Osim toga treba uzeti obzira i na mladost, treba metnuti ruku na srce pa reći: »I mi kad smo bili mladi griješili smo više nego kad smo zašli u godine. Pravednost zahtijeva da prosuđujemo i druge onako kako prosuđujemo sami se« be. Stara je riječ: »Kad dođu go» dine doćiće i pamet!« Svemu ima lijeka samo džehaletu nema, spasi« mo našu djecu od džehaleta neka ne budu najzadnja klasa u zajedni« ci, neka nc budu hamali, sluge, nc« ka ne budu kao čergaši. Spasimo ih i pomozimo sve one koji zbog si« romaštva nc mogu da dođu do nau« ke za kojom čezne njihova duša...« »Preko Akifbey-a za te jedno pismo... Ihsan je pogleda i pruži ruku. Brzo razdere kuvertu, razmota list, i s jednom gestom iznena­ đenja, straha, bojazni, radosti čitaše prve retke: »Jednu tešku dužnost prema tebi i Reni Logatetides vršim ovim dostavljajući ti njezino pismo, jer vršeći ovo kršim dužnost drugu i stavljam u opasnost nas sviju. Dr. Dževdet«. Ihsan je uzbuđeno čitao Renino pismo. Lice mu se mijenjalo, ruke drhtale, a oči poprimile čudan izraz Najednom krikne i počne čupati kose. Nesime ga pogleda zaprepašćeno, ne znajući šta bi počela. Brzo priskoči k njemu, uzme pismo iz ruku mu, ali ga nije razumila. Pismo je pisano grčki. Pro­ čita drugo popratno pismo i stvar joj postane jas­ nija: Doktor Dževdet je Ijekar u Orhanovoj tvrđa­ vi. .. Dostavlja Renino pismo preko Akifbega Ihsanu ... Sigurno su tu zloglasnu Renu ponovo uhap­ sili. .. Ihsan je nijemo zurio u pod, a onda skočio s mjesta i rekao: »Ništa nije Nesime... To je samo trenutačno uzbuđenje. .. Ja moram otići... Nesime ga pogleda tužno i isprati do vrata. Kad je Ihsan otišao Nesime uzme pismo koje je on ostavio na divanu i naredi Hademi neka zovne Grkinju Olimpu. Kad je izdala taj nalog najednom joj se učini kao da se čitava kuća sa svom okolicom okreće oko nje. Učini joj se kao da joj nestaje zraka, kao da je neko kroz nekakav vrtlog nosi daleko. .. u dubinu... I htijući koraknuti bliže divanu, uhvati se za čelo i sruši na mekani sag. _.. (Nestav*5e sol. — - јв �Боој 1,2 — Broj Страиа 3. „ПРАВДА* — .PRAVCA, To je glas savjesti, to su riječi koje će čuti svaki čovjek kad pri« sluša šta mu savjest govori. Osim toga, nek se razmisli svaki onaj imućni musliman koji ima svo« ju vlastitu djecu. Neka u svoju dje« cu pogleda, pa neka sam sebi rek« ne: »Ako meni što bude ako li ja umrem prije vakta i zemana, pa mo» ja djeca ostanu bez skrbnika, ko će se pobrinuti za njih i njihovu bu« dućnost? Hoće li moja djeca osta« ti na ulici, hoće li se potucati od nemila do nedraga? Ili će se naći kakav dobrotvor čovjek ili kakvo dobrotvorno društvo koje će se za njih brinuti i spasiti ih od propasti? Kada čovjek o svojoj vlastitoj dje« ci tako misli navuče mu se mrak pred oči i spopanu ga trnci od glas ve do pete. Ali treba da te ti trnci spopanu i kad pogledaš na tuđu si« romašnu djecu koja su ti muhtač. Ne žali, podaj, pomozi mu neka dođe do sreće. Što ti danas p'osiješ, to će požnjeti tvoja djeca. Pozajmi danas, ako hoćeš da ti se taj zajam vrati s kamatama sjutra....... Vrši svoju islamsku i humanitarnu duže nost. A kako ćeš je vršiti? Vršićeš je najbolje ako budeš potpomogao Gajret. Jer, kako gore rekosmo Gajret je preuzeo sve konvikte, preuzeo je brigu za sve musi, širo« mašne đake. Gajret je kulturna ća« bu u koju je uperila oči sva musli« manska mladež koja je siromašna a želi da dođe do sreće, Gajret je kulturno ognjište na kom ima da se ogriju sva ona srca muslimanske siromašne djece kojima će toplina Gajrcta omogućiti da dođu do svo« je sretne budućnosti. Ovako treba shvatiti visoku Gajretovu misiju. I« deja Gajreta treba da prožme sva« kog muslimana koji ima mozga da misli i srca da osjeća. Svi treba da dajemo Gajretu, pa da onda Gajret mogne usrećiti što veći broj musi, sirotinje. Pomislite, treba uzdržati šest konvikata sa nekih 500 đaka. Te đake treba opskrbiti hranom, po« steljom, ogrijevom rasvjetom, a ve« činu od njih još odjećom i obućom, i to sve na današnjoj strašnoj sku« potinji! Milijoni trebaju! ništa ma« nje. Potpomagati Gajret znači us« rećiti naša buduća pokoljenja, a to znači brinuti se za muslimansku bu« dućnost u ovim zemljama, a to o« pet znači patriotizam. Što je god izvan toga nije drugo nego čisti e« goizam. V. Sadović. Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostarskoj skupštini. (Svršetak.) Nakon toga uzima riječ urednik Korkut, da objasni naše stanovište u trećoj tačci dnevnog reda: a g« rarnom pitanju. Ispričava se što radi slabosti mora biti kratak, a za tim prelazi na prikaz našeg programatskog stajališta u agr. pi« tanju te radu našeg predstavništva u tom pogledu. Veli se, da »Pravda« ne posvećuje dovoljno pažnje o« vom pitanju, a ja konstatiram da je ona agrarni problem osvijetlila sa svih gledišta i da je baš radi svog pisanja o tom pitanju navukla bi« jes i navale naših političkih protiv« nika kao i neopravdani naziv »feu« dalskog organa«. Istina, ona pri tre« tiranju ovog pitanja nije nikad go« vorila o nekakvim »kapijama« na zapadu i tu frazu prepušta onima oko »Obrane«. Jer mi ne trčimo za popularnošću pod švaku cijenu, ni« ti hoćemo da svom svijetu dajemo u ruke »šarenu lažu«, od koje mu ne može biti nikakve koristi. Mi vodimo realnu i odgovornu politi« ku i nikad ne govorimo ono, što bi naš dio naroda moglo uljuljati u is« prazne nade i odvesti ga na stran« putiću. Tu nesavjesnost prepušta« mo drugima, a mi ćemo da kao i do sad idemo svojim određenim i potpuno jasnim putem: putem le« galne borbe za potpuno opravdane zahtjeve naših zemljoposjednika. Nije istina, da smo mi feudalci i da tražimo da nam drugi i dalje robuju. Mi smo pristali na Regen« tov manifest o pravednom riješe« nju agr. pitanja i dokinuću kmet« stva uz pravednu odštetu i prema tomu agrarni problem tretiramo kao čisto socijalno pitanje i te« žimo samo za tim, da ono bude i riješeno u duhu pravde i na teme« iju naših pozitivnih prava. Za kme« tovska selišta pravedna odšteta, bcglučka zemlja neprijeporan po« sjed, o kojem ne može biti nikakve diskusije, a pri podjeli zemlje, pra« vedan aršin, po kojem će se sva« kom zemljoradniku omogućiti do« voljna količina zemlje. Mi u ovom, kao i svim drugim pi« tanjima, idemo za tim da polučimo uspjeh na korist musi, dijela našeg naroda i daleko smo od tog, da svo« je uspjehe vješamo na veliko zvo« no. Kako znate mi še nijesmo oba« zrli ni na smiješnu tvrdnju »Glasa Težaka«, da je povišenje rente za hak zasluga muslimanskih »posla« nika« »demokratskog« kluba i pu« stili smo da se ovi »prijatelji« mu« slimana kite našim zaslugama. Isto tako nijesmo nikad istaknuli da je izmjena 6. i 7. Krizmanove ured« bc plod našeg rada i truda, djelo naših veza. I nimalo se ne ljutimo, kad neko i neko pripisuje to sebi i svom mudrom opredjeljenju. Glat^u|M^e da se poluči uspjeh, i i I i I ; i mana ne može nikako doVesti u sklad sa položajem upravnoga či« novnika. 6 .) Protestiramo pry.i svim po« stupciam prema muslnnanima, koji nas degradiraju na građane drugo« ga stepena, te svečano izjavljujemo da ćemo svim opravdanim sredstvi« ma i svim dopuštenim silama izjoJ« štiti i dopitati sebi ravnopravnost u granicama zakona i naših zajed« ničkih narodnih i državnih, interesa. Nakon njega uzima riječ pred« sjednik »Ittihada« M. O. Cišić, te u kraćem ozbiljnom govoru sa fak« tima potkrepljuje razloge koji su nas natjerali da se posebno grupi« šemo. Konstatuje da se je u svag« dašnjem svom javnom djelovanju uvjerio da je ovakva organizacija za nas najzgodnija, te moli prisut« ne, da čvrsto stoje u njezinim re« dovima. (Odobravanje). Kako se obnavlja naša zemlja? Mi smo u svoje vrijeme prosvje« dovali proti pristranoj obnovi naših pograničnih krajeva, što su ratom nastradali, jer se obnavljaju i iz« građuju samo domovi pravoslavnih stradalnika, dočim se na muslima« ne ne uzima obzira. Da se u tom pogledu ni dan danas nije ništa po« boljšalo. dokaz je ovo pismo, što ga je upravio naš mjesni odbor u Bileći na mostarskog okružnog na« čelnika. Pismo glasi: Gospodinu Lj. Vuloviću, okr. na« čelniku u Mostaru. Prilikom rata i prevrata naš srez je stradao što nije ni jedan u B. i H. tako, da i danas kod nas nekim postradalim, a osobito muslimani« ma nije nikakva šteta nadoknade« na. Na granici Bileće i Crne Gore, nalazi se jedno selo Okolište u ko« me je stanovalo 24 familije musli« mana Jaganjaca. Kada je buknuo rat, uništene su im kuće usljed rat« nih operacija, te su se bili naselili u gradu Bileći. Kada je Austrijska vojska uljegla u Crnu Goru godine 1916. Jaganjci su se povratili na svoje posjede, jer im je bivša au« strijska vlada kuće popravila. Za vrijeme prevrata su ih pljač« kaši potpuno uništili, kuće im ražo« tvrdo uvjereni, da narod, zna pro« i suditi, odakle vjetar puše. Ja ću da ; ovom prilikom istaknem činjenicu, : da je agr. pitanje činilo jednu od i najvažnijih tačaka u svima našim i predstavkama i svima političkim i akcijama i da je baš ono razlog, da • su zategnuti naši odnosi kako pre« • ma bosanskim radikalima, tako i prema bos. Hrvatima obiju frakcija. Mi ne vodimo politiku od dana na dan, niti smo zaljubljeni u čije oči. Još 'ntmjc smo voljni da za mio pogled i lijepu riječ žrtvujemo na« Hadži Mehmed Buljugija iz Duv« rodni interes i izdamo njegova pra« na ogorčen radi okupacije Bosne i va. To treba da upamte naročito Hercegovine po Aus.«Ug. monarhiji braća Hrvati, koji bi morali znati nij se mogao sprijateljiti s time, da da imaju i prečih interesa nego li stenje pod švapskim jarmom, nego je »nekoliko njivica« kako zgodno je svojevremeno ostavio svoju dje« reče jedan njihov predstavnik. nas, nakon oslobođenja, odlučili su Govor je primljen burnim odo« preminuo. Ostala su iza njega dva bravanjem, a za tim je tajnik pro« sina Salih i Ibrahim, koji i danas ži« čitao, a skupština jednoglasno us« ve u Turskoj. Ova familija se je za« vjetovala, da se neće nikada vratiti vojila ovu , u svoju domovinu, dokle bude ste« REZOLUCIJU: njala pod švapskim okovima. Da« 1 .) Protestiramo proti programi« nas, nakono slobođenja odlučili su ma pojedinih nenarodskih grupa i se povratiti u svoju domovinu i ako proti izjavama pojedinih elemena« tamo zauzimaju lijepe položaje, te ta, koje su pale na različitim mje« su zamolili da im se povratak do« stima, jer ruše naše krvlju i bež« zvoli. Imetak H. Mehmeda Bulju« brojnim žrtvama postignuto narod« gije sekvestrirale su naše vlasti kao no i državno ujedinjenje i smatra« imovinu neprijateljskih inozemaca. mo to izdajničkim djelima najniže Sekvestrom je postavljen Fazlaga kvalifikacije. Numić iz Duvna, koji je i prije bio 2 .) Protestiramo proti nehaju da« zastupnik Buljugijin. Fazlaga je u našnjih vlasti, koje ne pokazaše prošloj godini unovčio sav prihod dovoljno volje, da zapriječe napa« od zemalja i od kuća i predao kot. daje na život i imetak hercegovač« uredu. Dekretom ministarstva tr« kih muslimana (ponovan pokolj u govine i industrije u Beogradu ime« novan je državnim komesarom nad Bileći!), kao što su zapriječile po« kolje i napadaje na pravoslavni e« Buljugijinim imetkom kancelista lemenat u Srbiji, unišavši u trag haj« Mate Kordić, s čime je Fazlaga ri« ducima i razbojnicima. ješen od dosadanje starateljske duž« 3 .) Protestiramo proti klevetama, nosti. U Duvnu postoji običaj da se koje nose na sebi najsramotniji žig crnožutoga režima i koje su upere« zemlje košanice obrađuju po jed« ne bile protiv muslimana uopće, a nom turnusu tako, da dobra, sred« naročito nas u Mostaru, te činimo nja i loša livada naizmjenice zapa« najviše odgovornim baš one ele« ne jedne godine jednog, druge dru« mente, koji su upućeni i odgovor« gog i t. d. Taka zajednica postoji iz« ni za napadaje hrišćanskih pljačka« medu Buljugije, Feriza Dizdara, Ili« ša na generala Terzića i Rankovića. jc Zrne, Marka Rubića i Naima Bu« 4 .) Tražimo od vlasti, da što više Ijugića. Ovi naime posjedđju tri za« jedničke livade, koje u tri godine unese svjetla u način vođenja istra« ge nevesinjskim događajima, a čini« obrađuju sad jedni, sad drugi. Negdje proljetos zovne Kordić mo najviše odgovornim potpukov« bivšeg Buljugina zastupnika Fazla« nika Trnokopovića, koji je prijetio gu Numića, da mu označi koje li« da će sam korbačem pokazati piscu i vade ove godine spadaju Buljuginu vijesti o mAcsinjskim događajima turnusu. Fazlaga je od prilike držao, u »Pravdi«, kao i narednika Simu Stoisavljeviću. za koga se pozitiv« da Buljugiji ove godine spada Ve« lika Livada i reče to Kordiću. Kor« no zna da je korbačem zlostavljao muslimane iz Podvelcža i drugih dić je iza toga izdao ovu livadu pod zakup dobrovoljcima uz jednu vrlo sela. 5 .) Protestiramo proti samovolji bagatelnu cijenu. gradsko«kotarskoga predstojnika Prije kositbc na mjesec dana Faz« Gozzca, zvanoga Gučetića, koji za« lagu su upozorili drugi zadrugari, da postavlja muslimane zanatlije i tr« je Kordić izdao dobrovoljcima liva« govce, koji im pretjeranim globa« de, koje Пе spadaju ove godine Bu« ma ogorčava svakidanji kruh i čije Ijugijt Fazlaga je s njima otišao od« prijetnje muslimani skupo plaćaju. mah Kordiću i saopćio mu, da je Naročito protestiramo proti njego« napravio pogrešku, jer da Velika voga vladanja, koje se zbog niego^. ^ivada ove godine ne spada. Bulju« va podmetanu i MLi zamolio ga, nekvto ispravi. rili, hajvan i pokućstvo odnijeli, a neki su i životom platili. Tako su ponovno spomenuti Jaganjci, da spasu živote pobjegli u Bileću, gdje se i dan danas nalaze bez igdje iš« ta, golo, boso, gladno, žedno, a da se niko od vlasti na njih ne oba« zire. Ovakovih bijednih muslima« na imade i drugih osim Jaganjaca. •Prije nekoliko vremena došlo je u Bileću nekoliko vagona daske i greda u svrhu da se posrtadalim na« prave kuće. Ovaj se materijal di« jeli od strane sreske uprave, ali kome? 24 familije Jaganjaca, koji su najpotrebniji, što će posvjedo« čiti i pravoslavni i muslimani čije« log sreza Bileće, nedobiše do danas ništa (samo 3 familije) a niti drugi potrebni muslimani. Slobodni smo obratiti se sa mol« bom na Vas gospodine načelniče, da se Vi zauzmete za bijednike, jer Vi kao uman i pravedan, uvjereni smo. da ćete nanešenu nepravdu po sreskom načelniku u Bileći ispravi« ti, te bijednicima naći sklonište. Primite izraz našeg dubokog pošto« vanj a Za mjesni odbor J. M. Organizacije Alija Z. Hadžić, s. r. Kapičić, s. r. Hasilja kotarskog ureda u Duvnu. j i i ! I ' ! : , ■ i j I Kordić nije htio da čuje za to, re« kavši, da je on prodao Veliku Liva« du dobrovoljcima i da on neće za to da zna. Otišli su predstojniku Saviću i molili ga, da on ispravi tu pogrešku, ali ih je i on odbio. Za vrijeme kositbe pozovu u kotar Faz« lagu, gdje je zatekao Iliju Zrnu. Predstojnik Savić naredi Fazlagi. da se imade izravnati sa Ilijom Zr« nom i platiti mu diferenciju, koja je natsala odatle, što je Iliji Zrni zapala lošija livada zato, što je Faz« laga tobože krivo saopćio Kordiću turnus Buljuginih livada. Zaprijetio je Fazlagi sa ovim riječima: »Ko ne sluša mene, ja ću ga zatvoriti«. Faz« laga ne navikao bivati rezil, a ujed« no u strahu pred zatvorom morao je pristati na to, te je položio u ime kaucije -4000 kruna. Nakon tri četiri dana došao je Fazlagi tutor djece Feriza Dizdara, koji su treabli ove godine u zajednici sa Ilijom Zrnom pokositi Veliku Livadu, te je u ime djece uzeo od Fazlage 1000 kruna, kao oštetu i pogodili se da ima u zajednici sa Ilijom Zrnom do godi« ne spomenutu livadu pokositi. Po« slije nekoliko dana pozvao je pred« stojnik Savić Fazlagu, te kad je o= vaj došao, zatekao je kod njega Ili« ju Zrnu i Kordića. Predstojnik ga je pitao, da li se je sa strankama nagodio, te kad je Fazlaga kazao da jest sa tutorom djece Feriza Diz« dara i da je pripravan na isti način i sa Zrnom, ali ovaj rekao, da neće, nego traži sijeno. Kordić je na to izja.vio. da ne da gore spomenutim zadrugarima Velike Livade. Nakon povratka Fazlagina sa pu« ta iz Sarajeva donio mu jc jedan privatni čovjek odluku kot. suda, da je na temelju riješenja kot. ure« da sekvestrirano sijeno na njegovoj vlastitoj livadi i na livadi Jabuci, koju mu je dao Kordić kao stara« telj Buljugina imetka, da je pokosi. On je otišao odmah Kordiću i pi« tao zašto i njemu nije dostavljena odluka, na što mu je ovaj rekao, da je može sada dobiti. Na Fazlaginu primjetbu, da je sad kasno, odgo« vorio mu je ovaj riječima: »Šta ću ti ja«. Kako se iz čitave stvari vidi ovo je čisto nezakonit postupak i sra« man čin predstojnika Savića i kan« celiste Kordić^joji drže u ruci u« nravu kotaW^^Mb: јЛмАвт po �Strana 4 Страма »PRAVDA* — »ЛРАВДА* ni najmanje u svom djelovanju pri | gradu, te iscrpivo komentira tamo postignuta utanačenja. Značajno je ovakim stvarima. Uhvativši priliku, kad Numić ni« pisanje listova ljevice, naročito »A« je kod kuće izdaju odluku protu« benda« i »Arbeitcr Zeitunga«, koji stranci i ova odmah diže njegovo direktno zago£ara ju potrebu što tje« vlastito sijeno, te onemogućivši ga šnjih veza s Sigoslavijom. Izrazuju da traži zakonito riješenje spora, nadu, da će se dr. Beneš na povrat« stavljaju ga pred gotovu činjenicu. ku iz Bukurešta zadržati u Beču. Isti je slučaj sa livadom Parića VANJSKI POLOŽAJ. Luke od koje je jedna trećina vla« sništvo spomenutog Buljugije, a KBenešovo putovanje u Bukurešt. dvije trećine vlasništvo Alije Kri« »Praška »Tribuna« javlja, da će u« lica i Luče Bašića. Prema tome i ko« govor između Cehoslovačke i Jugo« si je jednu godinu Buljugija, a dvi« slavije biti perfekcioniran u najkra« je godine Alija i Luča. Kordić se ćem vremenu. Putovanje Benešovo nije htio obratiti na. stranke kao ni u Bukurešt u uskoj je vezi sa pu« na gruntovnicu, nego samo na biv« tovanjem bugarskog ministra pred« šeg staratelja Numića, koji ga je siednika Stambuliskog. Stambuliski pogrešno uputio, te je on i tu liva« će otputovati iz Bukurešta u Beo« grad, a odatle u Pariz, gdje će se du izdao drugima. Kad su stranke sastati sa Venizelosom. tražile, da im se poradi toga dadne Indijski muslimani bune se proti odšteta, pozvao je predstojnik Sa« vic Fazlagu Numića i zaprijetio mu, engleskoj vladi. Najugledniji mu« slimani otposlali su potkralju list, da se mora nagoditi ili u zatvor. Kad je Numić rekao, da će im dati ko« u kojem se groze, da će otkazati liko su i dobrovoljci platili ove go« poslušnost, ako se turski mirovni u« govor ne podvrgne reviziji, koja bi dine za zakup (2500 K) reče mu predstojnik, da je to malo i Numić udovoljila njihovim zahtjevima. Taj list otposlan je u London za« da se spase hapsa ponudio mu je 4000 K. Ni Luča ni Alija nijesu htje« jedno s pismom g. Ganobi, koji za« li pristati, te im je rečeno da tuže govara njihove težnje. U tom pis« mu muslimani ne mogu se složiti sudbeno Numića. Dakle namjera je Kordićeva i s time, da bi sultanova vlada bila kažnjena stoga, što se združila s Ni« predstojnika Savića da Numića što jemcima. prisiljena okolnostima. U više oštete. Kordić jes ve livade prodao prije sezone na podrug mje, listu opominje se britska vlada da će se svi muslimani složiti s Indi« sec za oko 36.000 K, a mogle su naj, ako se ne udovolji njihovom manje donijeti 70.000 K. Ovo je ma, zahtjeva«. strašno gospodarstvo, pa makar se Boljševički nemiri u Norveškoj. smatrao taj imetak tobožnjom imo« »Dailv Telegraph« donaša iz Kri« vinom »neprijateljskog podanika«, stijanije vijest da su u nekim kra« jer se šteti s time i država. Što se tiče postupka predstojnika jevima Norveške buknuli boljše« vički nemiri. U Drontheimu prokla« Savića i kanceliste Kordića prema je sovjetska republika. U Fazlagi Numiću to je jedno neću« mirana nekim drugim mjestima vlast se veno nasilje, koje se može samo kod nalazi u rukama komunista. Nor« nas dogoditi, kada se radi 0 tome, veška vlada na'redila je odmah mi« da se ošteti jedan musliman. Škan« litarizaciju željezničkih namješte« dal je i pravi zločin, da upravni či, nika i proglasila je u čitavoj zemlji novnici nasilnim putem provode o« iznimno stanje. na djela, koja ne spadaju u njihovu u Španiji. Iz Španije javlja kompetenciju, uslijed čega se stran, se Teror o velikim neredima, i to u Kata« kama nanosi ogromna šteta na imo« loniji. Vlasti su preko ljeta uapsili vini, a da i ne govorimo koliko tr= preko 15.000 radnika, pod sumnjom pe moralno od ovakih i sličnih zu, da su teroristi, zašto su sindikalisti luma. Naravna stvar, da nije nika« sa štrajkovima i atentati« kvo čudo, što se ovako nevaljala u« započeli ma. Napadaju ubijaju policijske redovanja obavljaju, kad je pred« činovnike, sudce,i te istaknutije pro« stojnik Savić vječno pijan i mah« tivnike. bilo je u mje« muran. Ako ga nađeš u mejhani, sec danaU45Barceloni atentata. onda sjedi s njime i svršićeš posao. Rumunjska i Madžarska. Po vi« Trezveni ljudi kod njega nemaju jestima iz Pariza rumunjska vlada, posla, niti su u stanju šta svršiti. na položaj, na istoku, za« Fazlaga se je Numić pritužio za obzirom je francusku vladu za posre« ovo sve kod okružne oblasti u Trav, molila dovanie u pogledu uspostave pri« niku i kod zemaljske vlade, gdje ga jateljskih odnosa sa madžarskom je predveo nar. poslnik g. Dr. M. vladom. Francuska vlada je odmah Spaho. to poduzela korake u Budim« Tražimo, da se o ovome povede na koje je madžarska vlada pri« najstrožija istraga, da se krivci kaz« pešti, hvatila velikom simpatijom. ne i Fazlagi šteta namiri. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Stojan Protić i novi ustav. U na« crtu što ga je izradio gosp. Stojan Protić je u članu 4 da se Kraljevina dijeli na pokrajine ili oblasti, i to: Srbija, Stara Srbija sa Makedoni« jom, Hrvatska i Slavonija sa Rije« kom Istrom i Međumurjem, Bosna, Crna Gora s Hercegovinom, Bokom i Primorjem, Dalmacija, Srem s Ba= čkom, Banat, Slovenačka s Preko« murjem. Ovaka podjela je i u na« crtu komisije. Pitanje je jako deli, katno i teško, što priznaje sam, g. Protić, ali, i ako sumnjamo da će naići na odobravanje, treba odobri« ti namjeru g. Protića, kada nam ka« že, da je baš zato i iznio ovo rije« šenje, da ga inteligencija prouči i raspravi. Naš poslanik u Budimpešti. Za našeg poslanika u Budimpešti po« stavljen je Milan Milojević, dosa« danji naš poslanik u Haagu. On je već otputovao na svoju dužnost. Mir s Bugarima. Budući da je mi« rovni delegat Pašić potpisao ratifi« kacioni mirovni ugovor sa Bug.ar« skom, poslane su sofijskom poslani« ku upute, da preda akreditive i us« postavi normalne odnose sa Buga« rima. Sekvestri će biti dignuti? Javlja« ju iz Beograda: U skoro će vrijeme biti dignut sekvestar sa imanja stra« nih podanika i njihova imovina pre« dana njima u vlasništvo. Nakon sklopljenog saveza. Cjelo« kupna bečka štampa u velike se bavi boravkom čehnrl^a^&og ministra Naši dopisi. Gračanica, u augustu. Opet Grudićev kurban! ) * Našoj je javnosti već dozlogrdilo neras« položenje okružnog načelnika Gru« dića prema muslimanima uopće, a prema muslimanima činovnicima napose. Nu ne možemo propustiti ovu priliku, da ne priključimo uz a« feru oficijala Ahmetovića i Sejdića Skandalozni slučaj bivšeg kot. suca Bernardia naspram gruntovničara Krupića. Svojevremeno je javljeno drsko proganjanje od strane suca Bemar« dia nad čestitim i agilnim činovni« kom g. Krupićem, koji je spor ne« davno riješavan pred disciplinar« nim senatom u Tuzli, komu je na čelu predsjedao g. Dimitrije Gru« dić. G. Krupić je u tančine učinio vjerodos^jjnom svoju obranu, što •) Iznosimo ovo kao nov primjer nasilja ovog muslimanskog krvopi« je, koji svakom prilikom, pa evo i u disciplinarnom senatu upliviše, da se izreče kriva presuda, jer treba ocrniti jednog muslimana, treba na njeg baciti ljagu. Ovo je previše. To se više ne da trpiti, to se više ne može podnositi. Apelujemo na cen« tralnu vladu ako joj je stalo do mira i zadovoljstva naroda tuzlanskog okruga neka miču ovog nesposob« nog izazivača sa ovog mjesta. Go« spodo ne igrajte se vatrom, nije se valjda Grudić vjenčao sa tuzlan« skim okrugom. Kada bi ga ljudi hvalili ovoliko koliko ga kude, neka ga bijes nosi, preveć je, pa mi ne razumijemo, zašto ga jedanput ne smaknu. . Pr. Broj 192 Број derventskog društva »Jedinstvo« priredio je na 14. o. mj. u krasnoj bašči svog hotela, jednu zabavu u korist našeg kulturnog Jr --rva »Gajret«. Zabava je briljantno us« pjela i donijela je Gajrctu čistih K 11.200.—. Brodsko stanovništvo bez razlike vjere, staleža, dobi i spola, posjetilo je zabavu u og ' >m« nom broju. Bilo je dosta ljudi koji su darovali po sto dinara dobro« voljnog priloga. Bufet je bio snab« djeven obilnim luksuznim jelima kao baklave, kadajifa, pečeni janjci i t. d. Bačša je bila dekorirana naj« ljepšim ćilimima, serdžadama i dru« gim lijepim prostirkama, tako da je na posjetioce činila utisak jednog velegradskog salona. U ime visoke Gajretove ide je, Gajretov odbor najljepše zahvalju« je inicijatorima zabave gospodinu i gospodi Smajlagić,' koji su uz pripo« moć asistenta brodske stanice g. R. Fetahagića i drugih patriota ulo« žili dosta truda i vremena a i ma« ferijalnih sredstava za tu plemenitu akciju. Gradski izbori 26. septembra. Prenosimo iz »Jugosl. Lista«. Si« noć je trebala biti sjednica gradskog općinskog odbora, ali naravski se velika većina odbornika nije ni pokazala. Prisutnih je bilo tek đe« setak. kojim je predsjednik g. Pe« trović najavio da će pedsjedništvo općine uputiti Zemaljskoj vladi do« pis i predložiti, da se izbori za grad« sko općinsko vijeće obave u nedje« Iju 26. septembra. Prisutni odbor« nici primili su to na znanje. — Uo« štalom već je i onako skrajnje vri« jeme. da se obave općinski izbori i kod nas. Upis u zem. žensku preparandiju i vježbaonicu u Sarajevu izvršiće se 1. i 2. septembra o. g. od 9 do 12 sa« ti. Kod upisa u I. god. preparandije treba da se svaka učenica sama pri« javi i da predloži ove dokumente: a) rodni list za dokaz da je navr« šila 15. godinu; b) svjedočanstvo o svršenoj nižoj srednjoj, trgovačkoj ili višoj djevojakčoj školi bilo dr« žavnoj bilo privatnoj s pravom jav« nosti; c) svjedočanstvo zvaničnog liječnika, u kome treba da je naro« čito istaknuto, da je učenica fizički sposobna za učiteljsko zvanje. Tih dana obaviće se i popravni, naknađ« ni, te ispiti privatnih učenica. Re« dovna nastava .počeće 4. septem« bra. Ispit zrelosti u jesenskom ro« ku počeće dne 6. septembra o. g. Komunističke pobjede prigodom općinskih izbora u Srbiji. »Glas Slo« bode« javlja iz Beograda: Sinoć IZ UREDNIŠTVA. Radi bajram« smo iz Beograda dobili slijedeću te« skih blagdana »Pravda« će izaći is« lefonsku vijest: Na općinskim izbo« tom u utorak 31. o. mj., radi čega rima za Beograd lista Komunističke Partije Jugoslavije odnijela pobje« ovaj broj štampamo na 6 stranica. du: sva uprava i 30 odbornika ko« Odgođeria nastava okružne me« drese. Uprava okružne medrese munisti. — Čukarička općina tako« nam javlja, da će nastava mjesto na đer u rukama komunista. — Iz unu« 4. septembra o. g. započeti istom na trašnjosti do sada stigli izvještaji 15. septembra. Ova se je odgoda javljaju za pobjedu naše Partije u morala odrediti zato, jer se poprav« Šabcu, Valjevu i Lješnici. Iz osta« ci na zgradi medrese nijesu mogli lih većih mjesta izvještaji još nisu pravovremeno dovršiti. Uslijed to« stigli. Otvorenje filijale Narodne banke ga se’ obavještavaju učenici, da ne dolaze u Sarajevo prije 14. septem« u Sarajevu. Trgovačka i obrtnička komora nam javlja: Ovdašnja fili« bra. jala Norodne banke otpočela je rad. Natječaj za muallimski tečaj. Svaki polaznik tog tečaja, koji će Skreće se pažnja svih novčanih za« voda, koji imaju namjeru raditi sa se otvoriti 15. septembra o. g. u Sa« Narodnom bankom, da je potrebno rajevu, uživaće mjesečnu pripomoć uz molbu za kredit priložiti statute od 200 kruna. Propisno biljegova« zavoda i posljednju bilancu. nim molbenicama za primanje u taj Čehoslovacima. Konzulat čeho« tečaj, koje treba izravno odmah po« slovačke republike moli sve pripad« slati zemaljskoj vladi neka se doda: 1. rodni list; 2. domovnica; 3. svje« nike u Bosni i Hercegovini, da mu dodžba o svršenoj osnovnoj školi jave, jesu li i u kakvim društvima organizovani, od kada društvo po« i Darul«Mualiminu; 4. svjedodžba zvanična Ijekara o potpunoj tjele« stoji, koliko ima članova, kako se zovu, predsjedništvo itd. Tamo snoj sposobnosti za učiteljsku služ« gdje nema drutšava neka jave ime bu; 5. svjedodžba o vladanju. U te« povjerenika, na kojeg se obraćaju čaj će se primiti samo takovi moli« za savjet i slično. telji, koji nijesu navršili 39. godinu Protiv hajdučije. Javljaju iz Beo« života, jer se samo do navršene 40. godine života može da dobije na« grada: Potjera načelnika sreza po« mještenje u državnoj službi. Kan« sečkog ubila je u planini Štrbcu og= didati, koji sa uspjehorp svrše tečaj, lašenog hajduka Milana Kalafitovi« stječu time pravo, da mogu moliti ća iz Manastirice, koji je ucijenjen sa 2000 dinara. U srezu vučitmskom za mjesto privemenog učitelja osn. škola sa godišnjom platom od 1.600 okruga zvečanskog, ubijeni su Abue dinara, besplatnim stanom i ogrije« Zećir i Musa Ajrazović iz Dunice vom (odonsO stanarinom i drvari« istoga sreza, opasni kačaci, ubice nom). Privremeni učitelji nemaju pokojnog Gligorija Ristića, bivšeg prava na mirovinu i povišice, ali iza učitelja. Kod njih je nađen jegov zlatni sat i kaput. dvogodišnje učiteljske prakse mogu Upisivanje u Trgovačku Akode« oni postati stalni, ako polože učitelj« ski ispit po programu, koji propiše miju trajaće, kako nam direkcija javlja, od L—4. septembra o. god. mjerodavna školska vlast. Za to vrijeme održaćc se i svi po« Gajretova zabava u B. Brodu. — U B. Brodu vlasnik »Hotela Jugo« pravni, prijamni, godišnji i nađok« nadni ispiti. Redovna nastava zapo, slavije« g. Zijaudin Smajlagić sa čeče u ponedeljak 6. gospođom i uz pripomođ potvrđuje i sama osuda u svojim ; razlozima. Ali ga usprkos toga Gru« I dić iz vlastite pobude osuđuje na pismeni prijekor i nošenje discipli« i narnih troškova. Evo kako se to zbilo. Branitelj Krupića uz ostali obran« beni materizal navede primjerice da je poznato da se danas nagra« đuju svi dobrovoljci is lični oduži« manjem tuđih imetaka, dočim moj g kolega Krupić, koji je uzor činov« nik i nosi jedanaest vidljivih rana j i napokon toliko odlikovan u minu«' ; lom ratu, mora da snosi kao nagra« ; du ovaka nasilja i nezakonite pro« I gone od jednog BernardiaOkružnik Grudić potrešen sa o« vim riječima, i ako do tada nije ni prozborio, primijeti slijedeće: Go« spodin se je borio proti nama i da« našnjem režimu, — a u prevelikoj zagrijanosti je morao na dulje vri« jeme povući se iz raspravne sobe u svoju sobu. Kada sc Krupić zahva« lio na ovu njegovu primjedbu, na« što je Grudić odgovorio on to ab« strahira i da mu je slučajno to na jezik došlo. Dakle rezultat raspra« ve je presuda, koja glasi: I ako je Krupić svoju obranu vjerodostojno učinio, moralo ga se je ipak suditi i t. d. Da je Krupić nevina žrtva Grudi« ća dokazuje i ^jmi premještaj Ber« nardia iz Gracanice u Mostar kao podređeni, dok je u toku njegova disciplinarna, istraga. ' Naravna stvar da se Krupić sa presudom nije mogao zadovoljiti, pa je potražio lijeka na najvišem mjestu, a evo deveti mjesec, kako čeka isplatu od svojih uzapćenih benva. Gg. Grudić i oni kao Gru« dić, neće da znaju, kako li je morao preživjeti ovaj činovnik četiri mje« seca sa 6 obiteljskih članova sa 162 krune mjesečne alimentacije. Sama presuda ne bi bila kadra na Krupića sa moralnog gledišta na« baciti prljavu sjenu, ali sa materi« jalnogg ledišta je taj činovnik ba« čen u ponor u ovim skupotnim vre« menima. Za sve ovo ide havla jednome Grudiću, koji je prigodom svog do« laska u Gračanicu već unaprijed pokazao, primivši u posbenv audi« jenciju i u četiri oka suca Bernar« dia, kakva će sudbina Krupića za« desiti. Narod svestrano prati i dovikuje mu: Pali — žari!.... Domate vijesti. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a6f9b45bb13250afc182a8baae131ae.pdf 4d7e35adc1f7b1a71352d9aad1eb9d81 PDF Text Text / . • vr-:.^- POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мјв rBdakcioiii ed№. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovai račun pošt. štedionice 1H9. Broj 88 (193) „Glasu Naroda*'. ,Pravda- i ćela ajibova stranka »•gubili »a svaka mara a pitanja proti naše države. Vlasti to mirno gleđaja- Mino sa slaisli i gerere КоГkatove o privremenosti naše dršave Dokle eo ovako? Ili možda ćokaja da narod ponovo ,umi red** i iavrši ona nameta a kojoj sa ga sprećili, da očisti „gubu is torine“, stoje aulamdar« ia doba Auotrijo i 1914. Mi uposoravamo da ne bude kasno, jor pisanje „Pravde- vodi samo tom«. 1 danas na Kurban Bajram upravlja destitko i posiva „obespravljenu braću* u borbo pro­ tiv tirauaa (faraona), nasilnika i sulumčara; bodri ih da je Muca (Mojsijo) uništio faraona i pored sva njegove moći, jor je počivala na zulumu. Drugim režima: propašću i Jugoslavija jer počiva na nopravdi i anlštićemo je mi „obespravljeni" pomoću božjom — ainiu. Tako „Pravda* i alko joj no smeta. O obespravljena J ago ti ivi jo! Me vide ti protudržavni elementi, da nijedan šuekor nije ni osagjon, ai jedan đlolat nije satvoren, da jo i l oškić eslobogjen. a da su po­ dignuta troja vješala — sa koga? — sa Srbe i dobrovoljce, koji su doneli naša slobodu«. I, Gosama »Glasa Naroda« ide zlo, pa su pomahnitali. Latili su se Co» korilova zanata, pa lažu, dcnunci, raju, izvrću činjenice, tumače nao, pako, zovu*»da narod ponovno uz, me reč i izvrši onu nameru, u ko, joj su ga sprečili, da očisti gubu iz torine, svoje zulumćare iz doba Austrije i 1914.«, zovu »obesprav, Ijenu Jugoslaviju«, da zatvara dže, late i šuckore i kukaju, što su se podigla »troja vešala za Srbe i do, brovoljce, koji su doneli našu slo, bodu«. Moramo iskreno reći, da smo os, jetili veliko, neizmjerno zadovolj, stvo, kada smo pročitali luđačko pi, sanje u 309. broju »Glasa Naroda«. Svakom prilikom mi dobivamo za, dovoljštinu ed naših protivnika, ali ovaj put je takova i mila i drago, cjena kao nikad dd sada. Mi ćemo biti slobodni, pa ćemo se malo po, zabaviti sa tvrdnjama »Gl. Naro, da«, što nam ih podvaljuje, pa pita, mo njegove gose, neka nam citira, ju, šta je »Pravda« pisala proti na, še države i kada? Ako oni sebe smatraju državom, pa naše citate koji se na njih odnose, primjenju, ju državi, onda smo zaista u tom slučaju protudržavni elemenat. U nazočnom slučaju riječ fir’aun od= nosila se je na »demokratsku« kli, ku, koja je izvor svih zala, svih o, pačina i svih neprilika, na koje u, dara naša mlada država i naš izmu, čeni narod. Oni to znadu dobro i to svako razumije. Ali da nije bilo laži, ižopačivanja i izvrćanja činje, nica, »demokraska« bi klika davno izdahnula. Tako su se i ovdje latili svoje prokušane metode ne bi li i» zazvali nemuslimanske mase proti nas, pa da onda u mutežu love. Godina II. Sarajevo, utorak 31. avgusta 1920. (16. zilhidže 1338.) Denuncijanti oko »Glasa Naro, da« huškaju nemuslimane, da uzmu reč i izvrše onu nameru, u kojoj su ga sprečili, da očisti gubu iz torine, svoje zulumćare iz doba Arstrije i 1914.« Drugim riječima »Glas Na, roda« poziva hrišćane da protjera, ju muslimane ili ih pokolju ili pou, bijaju, jer su muslimani zulumćari iz doba Austrije i 1914. Ovdje mo, ramo malo zastati. Kome su muslimani za vrijeme Austrije zulum činili? Kada i kakav je taj zulum? Je li to bio zulum, što su muslimani dočekali Švabu golih prsa i borili se proti njegove oku, pacije, dok su drugi vikali: »Ma, šala, mašala, eto Švabe, eto babe?« Je li to zulum, što su stotine naših najodličnijih familija bile zatočene u Olomucu i drugim austrijskim garnizonima, jer su bile nepouzda, ne Švabi? Ili je to zulum, što su hi, ljade naših ljudi iza austrijske oku, pacije mušketani? Ili je možda i to zulum, što se je jedna trećina bos., herc, muslimanskog stanovništva morala seliti iz svoje domovine zbog zuluma i nasilja što ih je tr, pio za vrijeme austrougarske oku, pacije? Ili je zulum to, što su mu, slimani prigodom desetgodišnje gi, gantske borbe za vjersko=prosvjetnu autonomiju pod vodstvom rahmet, Ii Ali Fehim ef. Džabića i Alibega Firdusa, išli ,zajedno sa , . Srbima , pra« voslavnim stopu za stopom, koji su zajednički trpi! . Pr^onštva sve neprilike tadašnjeg Švabmog režima? Mi ne poričemo našoj pravoslav, noj braći, da nijesu pretrpili, kao što »demokratski« zlikovci to na, ma poriču. Trpili su mnogo, ali tr, pili smo i mi više, a ta trpnja je bila od zajedničkoga nam neprija, telja — od Švabe. Naproti, kada bi htjeli prevrćati stare knjige i listi, ne, mi bi imali puno razloga, da se tužimo na našu pravoslavnu bra, ću, koja su se Švabi odmah prila, godila, smatrajući nas Turcima, a Švabu babom, osloboditeljem, ali nam naš uzgoj to ne dopušta, jer želimo da se stare rane zaborave, da se ne povređuju. Šuckori su bili ološ između muslimana i katolika, pa ako su kome šta učinili, ne mo, že se zato činiti odgovornim čitav elemenat. Srpskih je šuckora bilo više za vrijeme 40,godišnjeg Švabi, nog vladanja, pa nikome nije ni na kraj pameti, da cijeli srpski narod blati s njihovim nedjelima. Treba dakle očistiti gubu iz tori. ne. Bujrum. gospodo »demokrat, ska«, mi se od vas nijesmo nikakvoj sreći ni nadali, ali zapamtite, da je bilo vukova i duljih repova, nego što ste vi, pa su ostali kusasti. Sto, jimo vam na piku. Muslimani su iz, držali na sebi borbu mnogih cara i carevića i ostali su uvijek kao po= bjeditelji. Milijon i po ljudi se ne more poklati, ne more povješati, a svoje domovine ne ćemo ostaviti I a on će mu preksjutra stvar razjas, ni za čiji hator, niti ćemo uzmaknu, I niti. U putu sreo je narednika za, »ti ni pred čijom silom. Upamtite povjednika postaje, te mu je i ovaj to dobro. Ovo vam govori milijun 1 rekao, da slobodno ide kući. Sutra, ; i po dobro organizovanih muslima, dan je došao učitelj Simo Kneže, ; na, koji su ptopuno svjesni svoga vić s još dvojicom odbornika i re, položaja u Jugoslaviji, koji su svje, kao da smjesta mora seliti u Sara, sni svoje vrijednosti i neće se dati jevo, jer tako oni hoće i njihov na, ni od koga pregaziti, a najmanje od rod, pa neće da odgovaraju za ona, šake demagoga, koju je revolucio, ke događaje, kao što je AganagK narno doba izbacilo na površinu, ćev. Naveli su kao razlog, što bi on da joj se poslije ni za trag ni za dao primjer drugim muslimanima glas ne znadne. Mi smo došli do da se preko ljeta iseljavaju, a oni svoga cilja, mi smo doprinijeli da to hoće da zapriječe. Oni će kroz istjeramo gubu iz torine, da uništi, kratko vrijeme i sve ostale istjerati mo »demokratske« klikaše. Za nas i učitelj mu je napomenuo i jednog je to pitanje riješeno. Još par dana »junaka« koji ima 40 oružanih dru, gova za taj posao. Zato mu savje, i lanetlejisavamo ih. tuju, da se odmah seli. On je iz stra« ha morao s velikom žurbom isti dan Sarajevo, 30. augusta. i odseliti. Napominjemo, da se govori, da Ova naša sretna Bosna postala je jedno čudovište u sadašnjoj krimi, je taj učitelj u 1914. god. prešao na nalistici; postala je to poradi naši, katoličku vjeru, da bolje prolazi, a lja i napadaja na muslimane i nji= iza prevrata vratio se opet u pravp, Kove familije, poradi otmice njiho, slavlje, jer mu se to sada bolje e, va imetka, a sada u okolini Saraje, i plati. Zato je postao predsjednik va i poradi izgona ispod vlastitih dobrovoljaca, a sam nije dobrovo, krovova. Bijes i mržnja pravoslav, ljac nikako ni bio. nih težaka u okolini Sarajeva pro, Drugi slučaj desio se je Hadži tiv muslimanima dotjerala je dotle, Mehmedu i Vejsilu Ibrahimoviću iz da su ih počeli tjerati iz njihovih Sarajeva. Oni su išli u llijaš i svra, domova. [ tili se u selu D. Malešiće, da vide Slučaj Hadži Muhameda Kuma, i svoju ljetinu. Prešavši preko Bosne šina ilustrira najbolje bijes i mržnju vidjeli su jednog seljaka, koji je o, : pravoslavnu! pravoslavnih senata seljaka i njiuuvm njihovih pod. puu, I k - k j držan, naše vlade tišao u selo, a kad su oni htjeli po= vlasti). Kjhe'&sviW1sr ći. opomene iz pridržnik njihove ne khr već | pr£vno može nazvati zlikovačkim ј "žemljo neka se odmah gube, jer da mu je ta, I skroz nemoralnim, jer pasivnost ko džematbaša Marko Čelik kazao. j njena prema zlikovcima i napadači, I Inače će biti od seljaka napadnuti. j ma ne spada u područje savreme. I U tom momentu izbije iznenada 50 ne uprave nego u red najvećeg zlo, I do 60 seljaka s koljem i kamenjem činstva i apsolutnog i namjernog i naoružani, koji bi ih ubili na prav, zatiranja muslimanskog svijeta i : di Boga, da nijesu iz revolvera pu, njegove imovine. cali u zrak i tako napadače zastra, Spomenuti Hadžija Kumašin po, šili. Dokle će ovaki slučajevi dovesti? sjeduje u D. Vogošći u selu Miha, ljićima kuću za ljetovanje, koju je prije deset godina sagradio. Kako u Sarajevu nema ni pedlja bašče, izišao na 14. o. mj. u svoju kuću u Mihaljiće s familijom, da tamo ne, ko vrijeme proboravi. Nakon dva Sjutra će osvanuti 1. septembra. dana pozvali su ga dvojica članova Našemu svijetu obično dođe i pro, seoske organizacije, da mu saopće đe ovaj znameniti dan u godini kao naredbu vođa organizacije iz Ilija, i i ostali prvi u mjesecu. A taj je dan ša, kojoj su kolovođe: učitelj Simo toliko važan, toliko dragocjen u Knežević i Košta Lonco iz Semi, kulturnome svijetu. Prvi septembra zovca. Na njegovu primjedbu, da je prvi školski dan. Njemu se odav, jc on došao u svoju vlastitu kuću na vesele sretna dječica, vesele se poradi zraka, a nc poradi čega dru, i sretni roditelji, osobito koji prvi gog i na zamolbu da ga puste u miru pbt upisuju, svrije dijete ‘u školu. barem desetak dana, odbornici su Prvi septembra je važan školski rekli, da mora odmah prtljati, jer dan. Nema roditelja koji se čestito će biti napadnut te večeri i da će ■ brine za svoj porod, da taj dan važ, se s njim zlo dogoditi, ako odmah I no i svečano ne dočeka. Naša su ne odseli. To je nalog njihove or, I djeca, naša nada i budućnost. Ka, ganizacije i tako hoće njihov narod. kva će nam biti omladina, onaki će nam biti opstanak na svijetu. Na, Nakon toga uputio se je Hadžija rod bez školovane omladine brzo> do žandarske postaje da stvar pri, smalaksa i propane. Danas nijesu javi. Tamo je našao i seoskog kne« više ona vremena u kojima su naši za. koji mu je rekao, da on 9 tom ništa ne zna i da ide slobodno kući. i stari živjeli, danas su vremena koja 1. septembra. Baslimansha tfgoiiiičba I obrtnica banka и Bosnu i НвгсциЈаи Ц1] и Sarajm ШзА Daj! ininiiu 1 а*№Ш1ш indBle sntkt, aelirti I a 3,8ВШ __________ Г MIl — Hufnja I пА trefa. I Hl • 8 8 И И B 1" m I Rtaji ni mti ralu, i pgiMtti m Ша itainau Podružnica u Bos. Novome. | Kancelarija: Kraljafetra ulica Z prizemna, lijem - 8mja»l: ТгцогаВи hita, Sarajean ■ interurban telefon: Zli | �.PRAVDA" — „ЛРАВДА" Sirana 2 Cnpaai išću čovjeku prosvjete kao i svag« danjeg hljeba, Ćorav je kod očiju ko čitati ne zna, davno se reklo. I mi moramo jednoć da progledamo, jer će nas inače nestati u mraku. Skoro izncsosmo kobne brojke, koje kazuju o našem školovanju djece u preklanjskoj godini. Mjesto da se školuje preko 60 hiljada naše djece, školuje se samo 10 hiljada. Ne smijemo mi mirno i hladno pre« ći preko toga. Treba da nas to opo« mene, da što jače i što brže popra« vimo ono, što smo do sada puno izgubili. Osobito je malen broj naše žen« ske djece u školama. Oko 35 hilja« da naših kćeri koje bi morale po* hadati osnovne škole, danas stoje oborenih šaka u svojim kućama, besposlene, neupućene, smetene i neprosvijećene. Šta će onda biti od te djece? Kakve će nam biti buduće majke? Ko će nam za današnja vremena djecu valjano odgajati? Roditelji pomislite, da vi nijeste vazda uz njih. Promislite šta biva od neupu« ćene, nezaposlene i neprosvijećene, osobito ženske, omladine. Danas su prošla ona stara vremena, kada si mogao svoje dijete ostaviti bez škole, da se u samoj kući uči i od« gaja. Danas prilike traže i od žen« skinja škole i prosvjete. Zaludu ju je sakriti i u kuću zatvoriti, valja i njima danas kruha, a pošteno žara« đena kruha nema bez poštenog, ali i čestitog posla. Zaludu je i pokriti žensko, a ne prosvjećivati ga, kada peča na licu ne čuva obraza kao što ga čuva prosvjećena i dobro odgo« jena duša. Muslimani, uvažimo i mi danas ja ikada svoju dužnost prema svojoj djeci. Prvi septembra neka je i na­ šoj dječici muškoj i ženskoj prvi školski dan. Upisujte djecu u školu! ! [ ! | I : | Učitelj. Šta govore brojke o našem prosvjećivanju? Muslimani Po okružjima: Dječ. Djevoj. Pravoslavni Ukup­ no Dječ. i Di.F.j,|lJkupno Katolici Djeć. Г jerej. Ukup­ no sasj 122 651 673 445 i 1118 981' 900 Sarajevsko okružje 1547 j 79 1626 1399 6581 2057 1203 652 1855 Tualaneko 2693| 169 3232 5140 1840 6982 2046| 948 2994 1113 1мз! 474 1477 718 2614 1950 2462 888Ј 3350 1703 5106 1645 2402 972 3374 976 3685 1143 161 f 414| 2029 400 5691' 20.385 12618 Sarajevo pad 1034! Travničko „ Mostarsko „ 1G7S| Banjalučko „ 1478' te? Bihaćko „ 100- 139 9926 927 Ukupno 10889 14694 189б| 340з) 268в| 235ј 6137 1881 635 18750 Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite evu sramotu od sebe! Prosvjetna politika g. Grđića. U 84. broju »Pravde» osudili smo način vođenja naše školske* politi« ke, koja se namjerice kreće u zna« ku pravoslavlja. Tu su navedeni i dokazi neobjektivna i pristrana mračnjaštva, gdje je istaknuto, da g. Grđić namješta svuda za direk« tore srednjih škola samo svoje pra« voslavne bez obzira na kvalifikaci« ju. pa da i u Derventu dolazi jedan Srbin pravoslavni kao direktor pre« parandije, premda bi osjećaj prav« de već jednom iziskivao, da se gdje« god i jedan musliman profesor po« stavi za direktora. Osobito bi bio zgodan za derventsku preparandiju jedan musliman profesor, koji služi na toj školi više godina, a ima fa« kultetsku spremu, te ni u čem ne zaostaje za predloženim miljeni« kom, osim što je musliman, dakle nije od privilegovane vjere. Na ovaj naš prigovor bilo jc »Nar. Jedinstvo« br. 172. »ovlaste« no«, da dade objašnjenje, gdje se<t tvrdi ovo: Neopravdan je prigovor . načelniku prosvjete zato, što je po« stavio za direktora gimnazije u Bi« j jeljini g. Kondića, a u Brčkom g. Zrnića, jer da se »pri imenovanju । direktora uzimaju u obzir stariji na« ' stavnici sposobni, koji raspolažu i I sa dovoljno zdravlja i snage (!) (je« dino svojstvo, koje je u dovoljnoj mjeri pri načelniku prosvjete) i sa ' dovoljno vještine, da mogu preu« ; zeti tešku dužnost upravitelja jed« ' nog zavoda«. G. Grđić da ne pazi, ! ko je kakve vjere (?) pa ističe, da su lani ponuđena za direktore još tri Hrvata i jedan Srbin, koji kad su tu čast otklonili, onda je tek po« stavljen g. Zrnić i L'rumović kao mlađi, dok je g. Kondić po rangu među najstarijim (?). U Derventi je postavljen g. Vladimir Perinović, koji je »istih godina sa muslima« nom, za koga plediraju gospoda oko FELJTON. A* Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (72) XXVI. Grkinja Olimpa našla je Nesirnu onesviještenu. I misleći, da ju je hadema za to pozvao priskoči brzo k njoj i podigne je na divan. Za tim donese vodu i umije je po licu. Nesime progleda i prošapće: »Jedno je pismo tu na podu pisano grčki.. Nadi ga i pročitaj". Grkinja pogleda u čudu misleći da sultanija bunca,1 pa se i ne mače. No na drugu zapovijed ustane i na mjestu, gdje je Ihsan sjedio nade list što ga je Rene pisala Ihsanu. Grkinja ga počne čitati i istodobno rečenicu po rečenicu prevoditi. Pismo je glasilo po prijevodu Grkinje: »Prijatelju, lhsanbey! Ovo je zadnje pismo i zadnje moje riječi. Jučer mi je došao časnik tvrđave i rekao mi, da se pri­ pravim za smrt. Govorio je hladno, kao da raportira najobičniju stvar... Rekao je: »U današnji dan u četvrtak sastaće se prijeki sud. koji će vas po na­ logu Jildiza osuditi na smrt... Možete se kroz to vrijeme po vašem zakonu pripraviti, a dozvoljeno vam je i oprostiti se s prijateljima i rodbinom. Mo­ žete to učiniti i pismeno...« Onda je otišao, a ja sam čas ostala kao okamenjena ovom hladnoćom E»W — Broj 1*3 »Pravde« i inače mnogo jačih spo« novine, a do danas nije na to rca« sobnosti«. Tako objašnjuje stvar girano«. Valjda po shvatanju šefa g. Grđić. prosvjete jagma za narodnom imo« Drago nam jc, što nam je g. na« vinom najbolja je preporuka za te« čelnik prosvjete dao jednom povo« ške dužnosti. — Treći direktor dr, da, da unesemo u ovu cijelu stvar Vaso Zrnić napravio je ispit 1. a« direktorata malo više svjetla. Mi prila g. 1908. te je preskočio oko smo mu zahvalni na objašnjenju, dvadeset kolega, dok je izletio za ali ga moramo ispraviti i nadopu« upravitelja u Brčkom. Ovdje mora« niti faktima, koje je on zatajio i is« mo naročito spomenuti, da ova dva krivio. U prvom redu ne odgovara mjesta Bijeljina i Brčko nisu nika« stvarnim činjenicama, da pri ime« ko nuđena Hrvatima, nego su po« novanju direktora dolaze u obzir stavljeni mladi Srbi, pa je istom stariji, sposobni nastavnici, jer da Livno, kad ga je odbio Srbin kao se ovo mjerilo u nas prakticira, sva« bijednu stanicu, nuđeno »veliko« ko bi bio zadovoljan i ne bi nas o« dušno« Hrvatima i to trojici po stavio toliki broj najsposobnijih rangu starijih od gornjih direktora: profesora, koje je baš nesavjesno dr. A. Lovriću (ispit 1. novembra 1901.), dr. E. Aleksandru (ispit 1. protežiranje »mučenika« i bagateli« novembra 1902.) i Stj. Jankoviću ziranje ostalih otjeralo. Uostalom da su sposobnost, iskustvo i starost (ispit 1. novembra 1905.), a onda je u našem školskom odsjeku mjero« tek u Bihaću nađen kandidat za Livno u osobi prof. Koste Urumo« davni, kao što je običaj u ostalim kulturnim dražvama, ne bi ponaj« vića (ispit 1. novembra 1902.), koji prije sjedio na čelu naše prosvjete je od Glušca i od Kondića stariji jedan Sćepan Grđić, koji nije ni za pet godina, pa su ipak prije do« najsposobniji ni najiskusniji ni naj« šli na upravu u Tuzlu i Bijeljinu, a stariji među profesorima. To će on poslije u Lismo, gdje nije htio valjda i sam priznati. A kako on niko od Srba profesora da ide. Najnoviji kandidat za Derventu per nefas postade načelnik, tako je i mnogi direktor na isti način došao jest Vladimir Perinović, koji je — do časti. Da ovo osvijetlimo primje« veli g. Grđić — istih godina sa mu« rima, pa ćemo vidjeti, da li gornja slimanom. koga bi htjela gospoda svojstva posjeduju Grđićevi direk« oko »Pravde«. Ovo je svjesna ne« tori ili ih je na to mjesto dovela sa« istina da se zavede javnost. VI. Pe= rinović je napravio ispit 1. jula mo »objektivnost« g. Grđića. 1909., a onaj musliman »istih godi« U Tuzli je direktor dr. Vaso Glu« šac, koji je napravio ispit 1. febru« na« Šukrija Alagić 1. novembra g. 1908., dakle gotovo' jednu godinu ara 1907., dok je ispit položio n. pr. dr. E. Aleksander 1. novembra prije, i to je za prof. matematike g. Grđića ista starost i isti rang. Gle« 1902. ili dr. A. Lovrić 1. novembra 1901., a nije im Tuzla ni ponuđena. de »mnogo jačih sposobnosti« VI, Ali ne samo da su ova dvojica pre« Perinovića, o kojem načelnik pro« skočena, yeć ih je gotovo petnaest svjete po svom osjećaju pravde i preskočeno, da se Glušcu napravi svjesnosti svog položaja onako o« mjesto. Istina, Glušac je pokazao lako i to u javnosti govori, ne mo« veliku sposobnost kao predsjednik žemo ništa sigurno tvrditi, dok ne Nar. vijeća u Prijedoru, gdje je o« bismo usporedili kvalifikacijske ta« groman narodni imetak u vrijed« bele, ali mislimo, da bi Alagić pri nosti preko* tri milijuna kruna ras« strogo objektvnoj presudi dobio pačan među članovima Nar. vijeća prvenstvo, jedno što je musliman, za Gluščevog sjajnog predsjedniko« kojih nigdje na upravi srednje ško« vanja, o čemu bi znao pričati i sam le nema, drugo, što je upućen u sve Glušac. Р^ kad je taku tešku duž« prilike školske i mjesne u Derventi, nost uprave stvari prijedorskog la« i treće, što je po godinama ispita gera bio u stanju da kraju privede, stariji. Dakle ni u jednom gornjem zašto ne bi bio i za direktora. — slučaju .direktora, a naročito u zad« Drugi direktor Lazar Kondić, polo« njem nije odlučivao nepristran ar= žio je ispit 1. marta 1906., dakle pri« šin sposobnosti, iskustva, vještine i je Glušca, a poslije Aleksandra, starosti, nego jedino vjerska pri« Lovrića, Urumovića i drugih mno« padnost. Može li se to odbiti »n a go, (nije dakle među najstarijim!), vjersku intoleranciju i na pa mu je ipak data preko svakog s k r a j n j u n e v a s p i t a n o s t«, neka o tom razmisli nepristrana jav« reda i bez ponude Hrvatima uprava u Bijeljini samo radi vjere. Ali i nost. Kondić je posvjedočio svoju spo« sobnest kod Nar. obrane kao i g. Grđić u prehrani, o čemu je »Zvo« no« pisalo pa opet u br. 62. piše po« vodom molbe dir. Kondića radi os« Kompanija Grudić Ćupurdija. nutka poljoprivredne škole, ako mu vlada odobri 5000 dunuma za uzor« Mi smo svojevremeno javili, da no gosodarstvo vrijednih oko 10 mi« je dželat muslimana Huršid efendi« lijuna kruna i ovo: »Na čelu tih na« ja Ćupurdija jedno dijete, Fadila dripatriota stoji poznati pseudo«pa= Ibrišimovića iz Tuzle prilikom pre« triot prof. Lazar Kondić, koji je po« slušavanja prisilio, da klanja, te je znat, kako je iza prevrata manipu« svakom prilikom, kad se je dijete lisao sa narodnom imovinom (kao vršeći vjerski obred nagnulo, uda« i Grđić i Glušac), o kojim je pr« i rio štapom po zadnjici. Pri tome su ljavštinama pisalo »Zvono« i druge i sudjelovala dva svjedoka. Iz Beo« Bilješke. čovjeka, koji mi je govorio o smrti, za tim sam Iza njegova odlaska pišem ti ovo pismo i ša­ zatražila, da mi dozvole neka dođe moj svećenik, ljem ti zadnji pozdrav! Prema svakom sam bila jača otac Georgis iz stare crkve u srijedu i da mi do­ osim prema tebi.. . Znam da si neprijatelj moga nesu jedan arak papira na kojem ti pišem ovo naroda i — opet tebi, jedinom pišem i u času, kada pismo. Oca nemam. U Grčkoj znaju za moj zavjet ću umrijeti želim samo tebi sreću, a ta sreća neka pa nisam htjela nikom pisati osim tebi. Ja sam o bude u spoznaji slobode!.. tebi mislila.. . da čitavo vrijeme od kako sam došla Ja osjećam, da si ti postao drugi Ihsan, drugi ponovo u Carigrad mislim o tebi i pratim te kao čovjek; osjećam, da si blizu meni... Blizu, sasvim sjena. Za to i hoću da ti rečem zadnje riječi prije blizu... Osjećaj ne vara... smrti. Ja je se ne plašim. Nisam je se nikad pla­ Ovdje me ostavlja razmišljanje, ovdje me ostav­ šila, ali je za to tim jača želja za životom. Ti si lja jakost, ruka drhće i ja počinjem plakati. Nešto vlasnik svega moga i ja ti se zahvaljujem, da ne me steže u grudima, u grlu, stiskaju se zidovi ovog će nedostojna noga okaljati uspomene na one sretne zatvora oko mene, glava pada na drveni stol... Ja časove moga života. Uhvatili su me uoči sultanova plačem.. . Plačem za nečim velikim i neostvarenim, dana zajedno s jednim mojim drugom, ali je naša što me je pokretalo, što je bilo jače od mene, od stvar ostala tajnom. Njega su odmah pustili, a mene života... Ja plačem, ali se ne plašim...« zatvorili u Orhanovu tvrđavu. Nisu me ispitivali. Pismo je ovde završavalo i ako nije misao. Javljeno je Jildizu i došao je odgovor. Ja znam šta Rene se nije ni potpisala... Mrlje suza pri kraju će se dogoditi. Doktor Dževdet me je pregledao s lista odavale su njezinu bol i svršetak onoga, što je toliko saučešća, da je počeo plakati, a ja sam mu ostalo nenapisano. . rekla: Dok je Grkinja tumačila čitajući u sebi i sama U borbi za slobodu ima samo sloboda i smrt... I samo je onaj čovjek dostojan je, koji se je za nju I je plakala. Nesime je ležala na divanu otvorenih borio. Lav pobuđuje u nama udivljenje I mrtav i I očiju i gledala u lice Grkinje niz koje su suze tekle ... A kada je Grkinja dovršila tumačenje podigne zatvoren i u-lancima... se sultanija i reče odlučno: On me je gledao i čudio se mojoj mirnoći. A »Ne, ta plemenita duša makar i neprijatelj mo­ onda je rekao: »Smijem li u čelo poljubiti tu slo­ ga naroda neće umrijeti...« bodu?« Ja sam ga pogledala, a on je uzimajući Grkinja je zahvalno pogleda i poljubi joj ruku. moju ruku orosio je suzom. Vruć poljub osjetila Nesime naredi da se upregnu kola. sam među očima od čovjeka, kojeg sam prvi put vidjela... I on je osjetio slobodu, a daj Bože, da je (Naeteviće se). svi ljudi tako osjete kao što smo je mi u onaj čas I osjetili. On je otišao... �S»oj 193 — Br«) Uradi naređeno je na našu prituž* bu stroga istraga, ali je Grudić tu stvar umio tako udesiti, da je jedan svjedok iskazao, da je jedan svje* dok iskazao, da se ne sjeća, a drugi uopće nije preslušan. Osim toga za* držao je Grudić taj spis u svojoj lađici, te ga unatoč više urgencija ne šalje na vladu, jer se on smatra višim od vajnog Sokrata i od lorda Srškića. Pošto im ne mislimo ovu stvar pustiti, neka javnost vidi, ka* ko se sa nama muslimanima postu* pa i kako se čak i vjerski obredi na policiji izruguju, to tražimo, da se ovi svjedoci sudbeno pod zaklet* vom preslušaju, a Grudić koji je poznat sa svoje partajičnosti i iz* vrtavanja istine u ovakim i sličnim stvarima radi zloporabe uredovne vlasti i krivog izvješćivanja stavi pod istragu, jer smo mi siti ovakog srbijanskog načina upravljanja ko* ji je stoput gori i štetniji po nas nego je bio pređašnji sistem, gdje se ovake stvari nisu mogle dešavati. S 326. Uredbe o natpisima i našlo* vima. Ministar«prcdsjednik g. dr. M. Vesnić predložib je ministar* skom savjetu nacrt uredbe o javnim natpisima po kojoj će se svi našlo* vi i napisi na javnim građevinama i nadleštvima pisati ćirilicom i lati* nicom. Riječi u natpisima i naslovi* ma moraju biti iste u oba pisma. I nazivi ulica po gradovima pisaće se jednim i drugim pismom i u cijeloj kraljevini. Davnašnji običaj u poje* dinim mjestima 0 većoj upotrebi jednog ili drugog pisma odlučivaće, da li će gdje ići ćirilica pred latini* com ili latinica pred ćirilicom. Pro« tivno postupanje kazniće se po § 326 srpskog kaznenog zakona. Po* krajinske uprave i ministri imaju da se staraju o izvršenju gornje u* redbe. Jedan unikum od uprave. Prem* da je, kako smo čitali, agrarna Di* rekcija potpuno neodvisna od ze* maljske vlade i podleži izravno mi* nistarstvu za agrarnu reformu ipak naš nedisciplinirani predsjednik vla* de Dr. Srškić ne respektira nimalo ministarske naredbe, ako se to ko* si sa njegovim partijskim interesi* ma. Tako nam se tuže neki posjed* nici iz Sarajeva a i iz provincije, da Srškić pravomoćne osude agrarne direkcije, koje su sve zakonite in* stancije prošle, jednim gestom uki* da i na komadiću papira ili visitkar* ti naređuje kotarskom uredu u Sa* rajevu, da se naredba agrarne di« rekcije ne imaju provesti, nego po* stupak iznova zavesti ili vratiti u prvobitno stanje prema tome, ako li se radi o kakvom ličnom prijate« Iju, partijskom pristaši ili striženom kumu. — Jesmo li mi u sređenoj pravnoj državi ili smp prepušteni ćeifu ii ambiciji jednoga Srškića? Dali se tako daje primjer mlađima na poštivanje zakona i uredaba? Jeli onda čudo, da je autoritet vla« sti u zemlji tako duboko pao? Za sada iznosimo samo ovoliko, a na* ši će se poslanici potruditi, da po« jedine fakte iznesu pred parlame« nat i zatraže, da se ovakoj vrsti u* prave kako se niti u Indiji niti u Albaniji ne prakticira; i kod nas što prije učini kraj. Pa onda se čude, da mi nismo zadovlojni, kad se vi* še ne možemo pozvati ni na zakon ni na pravomoćne osude koje res« pektiraju i najprimtivnije države i krunjene glave osim Bosne i Herce* govine i prejasnoga Dra Srškića! Žandari batinaju! Tuže nam se muslimani seljaci iz Kalesije i Me« đeđe na barbarsko batinanje kale* sijskih žandara, koji za najmanju denunciju pravoslavnih seljaka iz Kalesije provode najstrože izvide i tom prilikom grozno batinaju sas« vim nevine muslimane ne pazeći na doba i tjelesno zdravlje i ne preza« jući što će to batinanje izvađati pred više ljudi i u nazočnosti muh« tarevoj. Tako je dne 11. ov. mj. Branko Simić vođa patrole izbati* nao Muju Hamzića iz Kalesije radi poljske štete, koja je njemu poći« njena po pravoslavnim seljacima, komšijama, a dne 16 .ov. mj. Mar« ko Ledić i Luka Scmić oružnici ka« lesijski zvjerski su izbatinali u Me« đedi Ahmeta Ahmetovića, Ibru Riz« vanovića (kojem se i sad zna na li« jevoj obrvi modrica) i Mustafu Rahmanovića (bolesna čovjeka), te njihove sinove usljed prijave kale« sijskih prav, seljaka da je jedan nji* hov čovjek bio bijen. U zadnjem Сфиа 3. „■РАВДА' — »РЛАМОА. odatle, kao starosjedioce, rasele. Žandari im Opet idu na ruku i s mu* slimanima postupaju kao s marvom ikad progovore opravu, žandari im ga psuju, a pra« vos 1. seljaci im vele, da je ■»tursko« prošlo i da sad oni vladaju. Pozivamo odlučujuće faktore, da ovoj anarhiji učine kraj i muslima« ne zaštite s jedne strane od obijes* nih komšija pravoslavnih, a s druge strane od žandara, koji zaboravlja* ju, da naši zakoni ne poznaju kaz« ne batinama i da muslimani nijesu stoka, koja se bez odgovornosti može batinati. Ako bude ova tuž* ba bezuspješna, obratićemo se na koju drugu stranu i potražiti lijeka i zaštite, jer se ne damo šikanirati i progoniti u vlastitoj državi. Ba* kalum! slučaju morao je muhtar Mumin Ahmetović da otima žrtve iz žan« darskih pandža. Kad su izbatinani mdlimani došli kod krilnog zapo« vjedništva, našao ih je kalesijski narednik Četni i odvraćao da to ne prijavljuju prijeteći im se osve* tom u noći i govoreći da se m o g u kajati radi svoje n e p r o « š 1 j e n o s t i, no oni su ipak stvar prijavili, pa ćemo vidjeti kako će se dalje rajvijati. Vele nam, da su svi navodi unešeni u zapisnik osim prijetnje i odvraćanja Černijeva, no im je usmeno obećano, da će ga za to pozvati na odgovornost od« mah, jer znaju da je u Tuzli. Tom istom prilikom jadali su nam se na svoje komšije pravoslavne, koji su doseljenici, od Kotora i Cr* ne Gore. Čine im sve njoguće štete, napadaju ih i izazivaju, samo da ih Pitanje narodnog poslanika dra. Mebmeda Spahe na ministra za socijalnu politiku. Okružni načelnik u Pljevlju na* 1 Stoga stavljam pitanje na Vas redio je da i muslimani moraju za* gosp. Ministre da li ste voljni na* tvarati svoje dućane nedjeljom i a« rediti okružnom načelniku u Plev* ko mi je poznato da postoji Vaše Iju, da postupa tačno u smislu Va« riješenje, prema kojem je odnosna šega riješenja o zatvaranju musli* zakonska odredba protumačena ta« manskih radnji. ko, da muslimani mogu svoje radnje Sarajevo, 30. augusta 1920. zatvarati petkom mjesto nedje* Ijom. Dr. Mehmed Spaho. Maši dnpisi. Teslić, u julu?) Rad naše organizacije na selu. Primamo iz Teslića od jednog ino* vjerca kao nepristrana i nezainte« resovana posmatrača ovo: Gospodine uredniče! Dopustite mi, da Vama i Vašoj organizaciji s ovo par redaka čestitam i izrazim svoje divljenje na Vašem poštenom i iskrenom radu za dobrobit naro« da. Ja sam na 9. o. mj. opazio, ka« ko velika množina konjanika, pje* šaka i u kolima seljaka muslimana prolazi u grupama mirno kroz Te« slić. Interesirao sam se za to, pa mi jedan musliman reče, da je kot. od« bor J. M. O. u Tešnju zakazao za danas jednu skupštinu u Ruže viču i pokaza mi jedan obični poziv na muslimane, da dođu u petak u Ru« žević. U to dođe vlak iz kojeg iza« đe oko 800 težaka muslimana i od* bor J. M. O. Ta brojna masa krenu se sa priređivačima na čelu u Ru« žević, gdje ih dočekaše iskreno i bratski. Nakon molitve zasjede od« bor, a oko njeg se okupiše težaci u broju do 1500 ljudi. Ustaje pred« sjednik, te ozbiljno bez ikakvih fra« za proglašuje skupštinu otvorenom i daje riječ prvom govorniku g. Ve« liji Sadoviću profesoru iz Sarajeva, koji govori narodu u njegovom či« stom jeziku o kutlurnom položaju, prikazuje potrebu škole, a kod na« roda vlada interes i razumijevanje. Iza njega ustaje impozantni starina profesor Ali ef. Kadić i govori o slogi muslimana i radu. Oba govor* nika nemaju ni trunka politike u svome govoru. Govorili su o pro* svjetno«ekonomskom zadatku na« roda i vide se odmah pravi kultur* ni redenici. Ova dva govornika po« kazali su, da se može narod osvje« šćivati na ovaj način, vidjelo se je, da iskreno svome narodu dobro žele i tako rade, te da im nije stalo do aplausa. Masa ih je saslušala sa velikim razumijevanjem, interesom i odobravanjem. Iza toga ustaje taj« nik kot. odbora A. Ajanović iz Te« šnja. koji živom riječju prikaza po« litički položaj, zadaću i rad organi« zacije. Iskreno u oči pokudi sve zle strane, nehaj i zastoj seljaštva. Do« tičući se agrarnog pitanja razloži stanovište organizacije, da ona ne može nikom na tuđe dobro dati pra« vo vlasništva. Što dobiju drugi te« žaci, to moraju dobiti i muslimani, a ne kao do sad, da se od muslima* na težaka otimlje. Navodi primje« re, koji su svima prisutnim pred o« *.) Rado uvrštujemo ovaj dopis, neka se vidi, kako djeluje naš orga* nizatorski rad na našu inovjernu braću. Ovaj je dopis poslan iz Te* slića prije mjesec dana, a redakcija ga je primila istom prije tri dana. Ur. »Pr.« : ’ I I i : i I I I 1 • I i I j čima. Poziva prisutne da se ne daju zavesti od besavjesnih političkih spekulanata i šarlatana. Upozoruje, da hoće neki izvjesni elementi se« ljaka, građana, trgovaca i t. d. musli* mana razdvojiti, a masa mu odgo* vara: »Samo dragi Bog može nas rastaviti, mi smo bez vas propali«. Poziva prisutne da kod izbora za konstituantu glasaju za J. M. O., ali im ne obećaje. kako to čine protiv« nici J. M. O.. badava zemlje i dru« gih povlastica, nego mi tražimo, da nas seljaci u borbipomognu i s novcem i s hranom za našu siroti* nju i đake. Seljaci oduševljeno go= vorniku aplaudiraju i zahvaljuju se na njegovim iskrenim riječima, Skupštinari se nadalje iskreno i mir* no bratski o daljenjem radu spora* zumiše i bratski se oprostiše. Gosp. uredniče! Bio sam na mnogim skup« štinama, ali ni jedna kao ova nije na me ovaki dojam učinila. Prije tri dana skupštinu zakazati i bez ikakve agitacije iz svih sela tešanj* skog kotara u jedno selo dovesti ovoliku masu samo je u stanju va* ša organizacija. Druge grupe zaka* zuju prije na mjesec dana agitaciju na sve strane i ne bude ni 200 Iju* di. kojih je preko polovine došlo iz radoznalosti, dočim sam vidio kod ove skupštine, da se baš svaki poje* dini za sve interesuje. a osobito mi u oči upade, da nakon govora taj* nika Ajanovića izjavi se više mu* slimana organizovanih komunista, da će se upisati u J. M. O.. Još jed« noć Vam čestitam uspjeh Vašeg organizatorskog rada. Katolik radnik. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. O redakciji članaka izbornog za* kona. Iz Beograda se javlja: Mini* star za konstituantu dr. Laza Mar* ković, spremio je redakciju članka XV. izbornog zakona, po kojem se pasivno izborno pravo dodjeljuje samo ministrima i profesorima pravnog fakulteta. Isto tako sprem* Ijena je i redakcija jednog članka u dodatku izbornog zakona radi smanjenja rokova za izbore. Po toj redakciji rok se tako skraćuje, da će se izbori za konstituantu raspi* sati 28. novembra ove godine. General Krsta Smiljanić preuzeo je, kako iz Beograda javljaju, za« povjedništvo nad našim četama u Albaniji, pa je pred tri dana otpu« tovao na granicu. Herman Wendel putuje u Mace* doniju. Ovih dana je boravio u Ljubljani njemački publicista Her« man Wendel. Odavle je otputovao za Macedoniju. Njegov put u te krajeve imade naučnu svrhu. I i ; i ■ . VANJSKI POLOŽAJ. Crvena armija ušla u Anatoliju. »Dailv Telegraph« javlja iz Čari« grada, da je jedna boljševička ar* mija ušla u Anatoliju i da je prim« Ijena velikim oduševljenjem od Ka* ra Bećira i Mustafe Kemala. List veli da ovo znači svršetak nada ne« kih krugova, da je moguće pobolj* sanje situacije. Rusi priznaju svoje poraze. Bolj« ševička »Izvestija« piše: Pod pri* tiskom poljske vojske naše su če* te morale isprazniti čitav niz gra« dova. Mi moramo sakupiti još više dobrovoljaca! Drugovi, hajte na zapadnu i južnu frontu, zaustavite prodiranje Poljaka i Wrangela! Mi moramo ratu i gladi prirediti svr* šetak! Što su Poljaci tražili? Poljska ambasada u Vashingtonu objavlju* je uslove mira, koje su Poljaci pod* nijeli sovjetskoj vladi u svoje vri* jeme kada su bili pobjednici. Ušlo* vi glase: 1, Zapadna granica Rusije mora biti povučena do granica od godine 1772, koje su bile njene prije prve podjele Poljske. 2. Rusija se obvezuje priznati ne« zavisnost svih država na svojim za« padnim granicama. 3. Rusija se obvezuje da će uki« nuti svaku boljševičku propagandu ■a teritoriju Poljske. 4. Rusija se obvezuje da Poljskoj plati odštetu za štete počinjene od ruske vojske prije 1914. za vrije« me okupacije. 5. Rusija se obvezuje vratiti Polj« skoj sve lokomotive i drugi željez« nički materijal, koji je iz Poljske ođvučen početkom rata. 6. Rusija se obvezuje platiti od« štetu u gotovom svima. Odmah po« slije potpisa ugovora izvršiće se za* mjena zarobljenika i besplatno re« patriranje poljskih emigranata. 7. Rusija se obvezuje staviti na raspoloženje vozove za transport poljske vojske iz Sibirijc. 8. Rusija se obvezuje povratiti Poljskoj arhive, umjetnička djela, biblioteke, razne zbirke, odnesene iz Poljske 1772 pa do danas. Ova klauzula odnosi se na javne kao i na privatne zbirke. 9. Za garanciju izvršenja ovog ugovora Poljska vojska zauzeće gu* berniju i varoš Smolensk, koju će evakuisati tek poslije izvršenja svih ovih klauzula. 10. Ovaj ugovor mora biti zakon« ski potpisan od strane ruskog na« rodnog predstavništva. Domaće vijesti. Regentov dolazak. Nj. Vis. Reg. Aleksander doći će službeno u Sa* rajevo u prvoj polovini mjeseca septembra. Javna zahvala. Čast mi je, a i duž« nost. da se najljepše ovijem putem zahvalim svima mjesnim odborima naše organizacije i svima milim prijateljima, koji mi čestitaše Kur« ban Bajram. Nije mi moguće na* pose svakom ovu dužnost izpuniti. pa to činim ovijem putem. Ujedno molim sve mjesne odbore, da se što energičnije zauzmu za sređenje svojih prilika prema našem statutu i da se udesi pravo bratstvo među članovima naše organizacije, te učvr ste svoje redove, kako će što sprem­ nije dočekati predstojeće izbore. Blagodareći svima šaljem mahsus selam. dovikujući: »Probudimo se braćo!« Maglajlić. Sjednica šireg mjesnog odbora naše organizacije u Sarajevu, obdr« žavaće se u četvrtak dne 2. septem bra t. g. u 4 sata iza podne u pro« storijama kiraefhane, na koju se gg. članovi umoljavaju da nefaljeno dođu, jer se radi o vrlo važnim i prešnim stvarima. Muslimanska djevojačka škola u Sarajevu. Upisivanje u musliman« sku osnovnu i višu djevojačku ško* lu s preparandijskim tečajevima o« baviće se u četvrtak 2. i u subotu 4. septembra t. g. svaki put od 8 do 12 sati. Učenicama za upisivanje u osnovnu školu u koji bilo razred treba da dođe, kogod od roditelja ili skrbnik. Nastava će početi u sve tri škole, 6. septembra, a iza 15. to« ga mjeseca neće se primiti ni u jed« nu gornju školu ni jedna učenica ni nova ni dosadanja iz kog višeg raz« �Broj 193 — Број .P»AVDA“ — „ВРАВДА* Stona 4 Страна reda, ako nije s opravdana razloga zakasnila ili ako ije dobila dozvolu od uprave zavoda za zakašnjenje. Čestit činovnik. Dobili smo iz Stoca ovu noticu, koju su potpisa« la 84 najuglednija građanina sviju vjera i staleža, te reprezentanti svi« ju kulturnih, prosvjetnih i gospo« darskih ustanova, a koja glasi: »Po« vodom pisanja u sarajevskom »Gla« su Naroda« broj 279 pod naslovom »Paša u Stocu« i mostarske »Na« rodne Slobode« broj 37 pod našlo« vom »Naš sreski načelnik«, mi do« lje potpisani izjavljujemo: Sve što se u spomenutim listovi« ma iznijelo protiv sreskog načelni« ka gosp. Stevanovića to je sve sa izvjesnom namjerom. Od oslobode« nja do dolaska sadanjeg sreskog načelnika, mi smo u ovom srezu i« I mali, može se sigurno reći, jedno haotično stanje. Tek s njegovim dolaskom na upravu ovoga sreza, to se s tanje počelo popravljati, i krenulo je nabolje i to se poboljša« nje jasno osjeća. Čovjek spreman, radin, objektivan i predusretljiv prema svakom, dakle sa svima lije« pim osobinama, počeo je da sredu« je, da u red dovodi stvari u našem srezu, a to nekima ne konvenira iz raznih razloga, stoga su nastali ti tendencijozni napadaji.« Ispiti za političke činovnike. Iz Beograda javljaju: Ministarstvo u« nutarnjih posala namjerava, da podvrgne naročitom ispitu sve po« litičke činovnike, koji su proveli iz« I vjesno vrijeme u državnoj službi, a misle i dalje u njoj ostati. Oni, 1 koji bi iz ma kojih uzroka odbili i da se prijave za ispit, bit će otpuš« teni iz državne službe. Naš novi sitni novac. Javljaju iz j Beograda: Sitan novac od 5, 10 i 25 para dinarskih, koji je ministarstvo ! financija odlučilo da iskuje u beč« koj tvornici, predstavlja svotu od 30 milijuna dinara. Isporuka novca počet će prema ugovoru od danas, pa za mjesec dana i to po 10.000 kg svake nedjelje. Iz stanbenog ureda. Primamo na uvrštenje: Stanbeni ured upozoruje p. n. općinstvo da je po novoj na« redbi zemaljske vlade, koja je stu« pila na snagu dne 6. o. mj. svaki vlasnik kuće dužan na vrijeme ja« viti stanbenom uredu kad će se is« prazniti koji stan u kući. Karijdžija dužan je javiti stanbenom uredu makar 14 dana prije nego će iseliti iz stana. Niko nije vlastan sam iz« dati pod kiriju stan ili dio stana, ni« i ti useliti u stan bez odobrenja stan« benog ureda. Sve pogodbe učinjene u tom pogledu ništetne su. Stanbeni ured će prisilno odalečiti iz stana bez iznimke svakoga, ko mimo stanbenog ureda neovlašteno zapo« sjedne koji stan. Bez dozvole stan« benog ureda ne smije niko dosa« dašnji stan mijenjati. Prostorije ko« je su do sada služile za stanovanje, ne smije niko bez odobrenja stan« benog ureda upotrebiti za radioni« cu. Potkirija za jednu sobu ne smi« je ni u jednom slučaju prekoračiti 250 K mjesečno; sa poslugom 300 K, za jednu sobu. Za prekoračenje gornjih odredaba predviđena je kazna od 200 do 5000 K ili zatvora od 3 dana do 4 nedjelje. Obavije« sti glede povišenja kirije, kao i gle« de svega, što se odnosi na najam partizanstva. Kano dokaz ove tvrd« ili podnajam stanova te dućana i radionica, da je stanbeni ured sva« nje služi nam tako zvana deklara« kog utorka, četvrtka i subote od 10 čija zadruge b.«h. akademičara u Prahi, izašla dne 24. pr. mj. u »Zvo« do 13 sati. nu«, u kojoj je grupa političkih par« Tužba proti vojnika u Skenderiji. tizana isključila iz bos. menze 15 Tuži nam se jedan naš prijatelj iz akademičara kao »klerikaice«, kao Skcnderije ulice, da mu vojnici, ko« ji stoje u barakama u Skenderiji »šuckore« i »frankovce« i »asocijal« ne«. kradu voće, trgaju ogradu i si. Do« Uvod te deklaracije služi kao naj« tični se je jedan put pritužio Ko« bolja ilustracija s kolikom je zablu« mandantu baraka, koji mu je rekao, dom ta grupa ljudi uzela na se pa« da će to on zabraniti. Međutim do tenat narodnog jedinstva i u koli« sada od toga nije bilo nikakve ko« risti, nego vojnici i nadalje čine ve« ko je strančarstvo zapalo vodstvo bos. menze. Akademičare, koji ne liku štetu. Dne 25. o. mj. provalili dijele njihovih kulturnih i politič« su ogradu na tri mjesta, te su voće obraii i polomili i nanijeli štete pre« kih nazora, počeli su sistematski iz« goniti jednako kao i one, koji ne ko hiljadu kruna. Kada se je do« trpe apsplutističko vođenje menze tični ponovno pritužio komandi, od« bili su ga i rekli, da to vojnici nije« bez računa, proglašuju ih »asocijal« su uradili. Kao korpus delikti, nala« nim«, »klerikalcima«, »frankovci« ma« i »šuckorima«, te ih u to ime zi se kod oštećenoga kolac, koji sc kao neprijatelje narodnog jedin« nalazi samo kod Skenderija bara« stva na najnelegalniji način izbacu« ka. Dne 29. o .mj. na večer došla su četvorica vojnika u ovu bašču, u ju iz opće humane institucije sub« vencionisanc državnim narodnim kojoj je konačno vlasnik postavio čuvara. Vojnici su na čuvara navali« novcem. Ovog proljeća osnovana je u Pra« li. te je morao pobjeći. Tražimo od hi menza za akademičare iz Bosne vojnih vlasti, da ovu napast spri« i Hercegovine, kojoj je zemaljska ječi. vlada darovala 3 četvrtine životnih Borba protiv razbojnika u Srbiji. Ministarstvo unutrašnjih djela jav« namirnica, dok je preostalu jednu lja: Načelnik okruga kosovskog iz« četvrtinu poklonilo građanstvo o« vještava da je 21. o. mj. potjera na« kružnih mjesta. Vodstvo menze preuzela je grupa ljudi iz »Udruže« išla na odmetnike i u borbi ubila nja b.«h. akademičara«, koje je dis« Šalju Ejupa. Jusena Arifovića i Ša« poniralo ovom općom humanom ćira Bativicu. Zasjeda sela Prelaza institucijom kao s vlasništvom sta« (kosovski okrug) ubila je u noći 19. novitog dijela studenata. Između o« i 20. o. mj. odmetnika Šabana Ibra« staloga popunio je odbor na nele« hima i seljake Ajdara Sadika i Azi« galan način 10 besplatnih mjesta, ma Sadika, koji su htjeli otjerati se« određenih za kolege iz zaposjednu« osku stoku. Neke od prebačenih komitskih četa pojavile su se već tih krajeva naše domovine kojeka« na desnoj obali Vardara. Jedna ta« ■ kvim partizanima nezaposjednutih kova četa sukobila se je 25. o. mj. krajeva, a što je najgore nije odbor menze kroz 3 mjeseca polagao ni« na granici kruševačkoj i porečkog sreza i u toj borbi poginuo je žan« kakva računa, premda je odbor bio dužan da iznese mjesečni obračun darm Dimitrije Dabović. pred skupštinu, tim više, što je ve« Rene Logotetides. Roman u tri liki broj akademičara taj obračun dijela od A.«Hifzi Bjelevca odštam« naročito zahtijevalo. Kano odgovor pan je i razaslaće se slijedeće sed« miče svima, koji su ga naručili. Dje« bila je ova markantna frazerska iz« java predsjednika menze: »polažem lo je oštampano u ograničenoj na« vladi i narodu račun, a ne vama«. kladi radi velikih štamparskih troš« Mjesto obračuna, nakon nekoliko kova, pa svi koji ga žele kupiti ne« ka pošalju novac 7 dinara (28 K) neuspjelih skupština, na kojima su ti partajski ljudi istupili na najbru« poštom Uredništvu »Novog Vije« talniji neakademski način kao ba« ka«, Sarajevo, ili se jave kartom pa će im se knjiga poslati pouzećem, canjem opozicije kroz vrata, napa« danjem stolica, ličnim uvredama i ali će se najprije podmiriti oni ko« t. d., sazvan je tajno privatan (po« ji su se već predbilježili. uzdanički sastanak, na kom je stvo« ren komplot, da se jednom dekla« racijom isključe opozicijonalci kao »asocijalni elementi«, »klerikalci«, »šuckori« i »frankovci«. Nakon toga je iznesena rezoluci« Dosad je Jugosl. akad. omladina u inozemstvu svojim kulturnim ja pred skupštinu, na kojoj je naj« smjernicama i svojim nastupom bi« nedostojnijim sredstvima prokriom« la najzdravijom jezgrom narodne | čarena. I tako je pred našom jav« omladine. Prvi fenomen izgrađenja nošću osvanula jedna izjava mimo đaštva »za granicom« bila je visoka svih pravnih podloga društva, s oči« tom tendencijom, da se svi akade« kultura srca, jedna jaka akcentua« čija recentnih socijalno«ekonom« mičari, koji ne konveniraju stano« skih naziranja bez najmanjeg tra« vitoj grupi ljudi denunciraju pred ga negativnih političkih trzavica, širim forumom i u to ime isključe iz koje vladaju u domovini. Ukratko: jedne opće humane institucije kao naše je đaštvo u Montpelieru. Aixu, što je menza. Parizu, Ziirichu, Genevi, Wienu i Ovaj postupak odbora bosanske dr. ostalo je dosad pod utjecajem ! menze osudilo je sve praško đaštvo kulturnog horizonta tuđine nezara« iz ostalih krajeva domovine, koje žene politikom. se hrani u menzi amerikanske Y. M. Nažalost je taj kulturni idealizam C. A., a kao najbolji odgovor na o« jednog dijela našeg akademskog vu deklaraciju i partizanski apsolu« đaštva u Prahi pao žrtvom nejasnih tizam vidimo u tome, da je naše političkih aspiracija i stranačkog đaštvo kolegu Mihajla Sirnica, is« Izjava. ključenog iz bosanske menze kao asocijalnog, izabralo za predsjedni« ka »Jugoslavije«, reprezentativnog društva svih studenata u Pragu. Sam čin kao deklaracija samo do« kazuje da se prvotni razlozi ovom nezakonitom i niskom činu jednog dijela đaštva temelje na političkim makinacijama. Duh te političke ko« rupcije inspiriran je s poznatih strana. Uz ovu informaciju javnosti i mjerodavnim faktorima ulažu pot« pisani akademičari iz Bosne i Her« cegovine najodlučniji protest. Ova je izjava poslana svim sara« jevskim listovima. Slijede 63 potpisa akademičara iz TrešBljah. Svašta po malo iz Tuzle? Ovih d**« ©žđrijebiU «e Gradićeva kobila u TnaJi i kako nije pri roci bilo konjake babice, te se bivki konjaki vakmajator a sadanji komandant poli­ cija Cuprdija dobrovoljno prijavi, da <?e prob­ djeti noć kraj kobile i prvn joj pomoć pružiti. 1 doista uatrajao je Čoprdija av* noć, te je avo na aadovoljatvo proklo. Ždrijabetu je nadjennte ima Uranka, jar iagleđa, da je vrlo brao i okret­ ne, ne bi li ва ugledalo u okružnog zantopnika, a autra dan đožla je na čestitanje ava Tesla pod vodatvom Adema Biae i Kargorove Kobile, te slavi i veselju nije bilo kraja. Od eilne sobi brzalo je društvo 3 dana i poalalo pokloastvenibrzojav Čokorilu i Mlika a liidie. Pa da nije iš­ aao veselo! Muslimani Sjetite se „Gajreta". Krovni CFijop (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom^olya, Banat Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje ovoje bogato stovarite svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X X X Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000«00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tecući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/861c4c8f0aee151ec6858bacd53d62fc.pdf 00e4e9fbd0182fb935324136c326d4d7 PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkem i četvrtkom. Uređuje redakcioni i№r. Pretplata godiš. 180 kru­ na, napola godine90kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovai račun pošt. štedionice 1119. Broj 89 (194) „Glasu Ma". 4 чРгат4а“ i ćela, njihova stranka izgubili ta eraku meru u pisanju prati naie države. Vlasti to ш!то gUdaja Mimo ea slušali i govore Korkutove o privremenosti naše dr­ žavo Dokle će ovako? Ili možda će kuj« da narod ponovo „tzino reč* i iavrši onu numeru u kojoj su ga ■prožili, da očisti „gubu is torine", svoje aulumčare iz doba Austrije i 1914. Mi uposoravamo da ne bude kasno, jer pisanje „Pravde* vodi samo tom«. 1 danas na Kurban Bajram opravlja čestitke i poziva „obespravljenu braću* u borbu pro­ tiv tlraaaa (faraona), nasilnika i auinmčara; bodri ih da je Masa (М.јц.) uništio faraona i pored sve njegovo moći, jer je počivala na aulom«. Drugim recima: propade« i Jugoslavija jer počiva na nepravdi i naiMićemo je mi „obespravljeni" ретем božjom — amin. Tako „Pravda* i niko joj no smeta. O obespravljena Jugoslavije! Me vide ti protudržavni elementi, da nijedan šuckor nije ni osagjen, ni jeden dželat nije aatvoren, da je i Eoikid oslobogjen^ a da su podigeuta troja vješala — za koga? — za Srbe i dobrovoljce, koji su doseli našu slobodu«. II. »Demokrati« su u Bosni izgubili svoj lažima i nasiljem zauzeti po« ložaj. Općinski izbori u Srbiji su pokazali, da im ni tamo ne cvjeta* ju ruže, jer je Radikalna Stranka dobila apsolutnu većinu općina nad svima strankama. Njihove se laži i opsjenjivani a iz dana u dan raz« golićjvaju i njihova posvemašnja propast postaje već svakome jasna. Nekada je u Srbiji sama Napredna Stranka tukla radikale sa velikim uspjehom, dok je danas Radikalna Stranka potukla cijelu »Demokrat* ,sku« Zajednicu i sve druge stranke skupa. Naša organizacija je zabila klin u sudbinu »demokrata« u Bosni i sa svim je naravna stvar, da se »Glas Naroda« u svojoj dešperat* nosti laća krajnih sredstava, laži i denuncijanstva. Zbog zamjernog rada naše organizacije i gigantske borbe u obrani muslimana- i musli* manske lične i imovinske bezbjed* nosti, naša je organizacija postala tako popularna, da joj to svako pri* znaje. Njezini su uspjesi veliki i ja* sni. »Demokratsku« kliku to boli i sada hoće da je oblati, da joj pod* vali izdaju i da onemogući njezi* no vodstvo, ц daljnjem svom dje* lovanju, a naročito kod predstoje* ćth izbora. Krivi su im zato svi mu« slimani, pa ih treba istrijebiti, treba očistili gubu iz torine, jer ne će da trpe »demokratsko« nasilje, jer, ne će da sagnu šiju pred njihovim sa* trapima. Uslijed svoje propasti, počele su im se prikazivati vizije, koje su im ugrijale mozak, pa u vrućici bunca* ju o Korkutovim govorima »o pri* vremenosti naše države«. Sarajevo, četvrtak 2. septembra 1920. (18. zilhidže 1338.) Godina 11. Mi pozivamo »Gl. Naroda« neka nje, što se vješaju zlikovci, koji su uperen naš članak, ali se čudimo o* citira odnosni stavak iz ma kojeg počinili mnoga nedjela. Biva vaša kružnom sudu, što je i on usvojio Korkutova govora, članka ili ma o* »demokratska« načela odobravaju ovo neKvalifikovano stanovište «. • dakle. Ako nam dotični citat izne* Račiću i Siljegoviću, što su se kao državnog odvjenika. su, mi ćemo g. Korkuta pozvati ha vojni bjegunci odmetnuli u plani* G. državni odvjetnik zapljenju«; red i kao izdajnika žigosati. Evo nu i počinili nebrojena grabežna u* je naš list u 11 sati, kada je već^av уат gospodo prilike da se kurtari* morstva i razbojstva, što su hulili gotov, da nam još nanese i velikusete čovjeka, koji vam je najopas* i našega kralja i radili proti naše df* materijalnu štetu, jer nam se uni* niji za optsanak vaše stranke, a na žave, te nagovarala mnogobrojne stava cijela naklada, propada nam kojega iskaljujete svu žučljivost naše težake, da se odmeću u plahi* toliki papir i prave nam se ogromni svoje otrovne denuncijantske du* nu? Te i take lupeže, vi nazivate troškovi. Zar i to nešto ne govori? še. Citirajte demokratski denunci* Srbima i dobrovoljcima. Sramota i Ali neka g. drž. odvjetnik zapamti, janti! ste puta sramota! da ne će ugušiti našu riječ i našu Nije dosta reći, kako se mogu kritiku ovakim sredstvima. Mi zna« slušati Korkutovi govori »o privre* Sarajevo, 1. septembra. demo, da su u njegovoj ruci i čekić menosti naše države«, treba to do* G, državni odvjetnik u svojoj re» i orasi, ali se ne damo niti hoćemo kazati, treba reći, gdje i kada je g. vnosti za održanje mira i poretka plašiti ni od čega. Ako je stalo na* Korkut to rekao. Gose »Glasa Na* i u velikoj brizi za više državne šim vlastima do toga, da mi oštri« roda« ne će to ni pokušati da učine, interese, zaplijenio je naš list od 31. cu svoga pera zatupimo, neka nam jer su slagali, jer su g. Korkutu pod« augusta t. g- i to jedan stav'članka dignii slobodu. • Neka obezbijede valili riječi Đorđa A. čokorila, ko* , »Sarajevo 30. augusta«, jer sadržaj slobodu naše imovine i našu ličnu je je u svojoj Crnoj »Zori« napisao. toga stavka čini učin prestupljenja slobodu i mi ćemo odmah naše pe« Tako oni svoju »demokratsku« te* iz § 103. srp. kaz. zakona. Odmah ro zatupiti. Neka g. državni odvjet* lad neprestano hrane lažima i de* iza toga okružni sud u Sarajevu do* nik podigne optužbu proti zlikova« nuncij acijama, a kada se pritisnu stavlja nam odluku, kojom je u ne« ca, koji su poubijali toliko musli« uza zid onda šute kao beštije, jer javnoj sjednici potvrdio zapljenu, mana, neka optuži palikuće, koji su se laž neda dokazati. usvajajući predlog držanvog odvjet* popalili bezbroj mušlimanskih do« Kada su gose »Gl. Naroda«' slu« •nika i njegovo mišljene. G. đržav« mova, hambarova, čardakova itd. žile grofu Tišzi, kada su kao vjerne notn odvjetniku se čini, da srrijer i neka tuži zlikovce, koji su nasilnim sluge Mađara vršili razne povjerlji* sadržaj našeg pisanja, kada pođvr« putem oteli tolike muslimanske ve službe, g. je Koi-kut vodio bor* ga,vamo kritici pasivno držanje na« zemlje, ne samo posjednika musli* bu proti tuđina — ugnjetača, onda še vlade (upravnih vlasti), kada na* mana, nego i težaka muslimana i-mi je g. Korkut radio za naše oslobo* huškani pravoslavni seljaci namjer« ćemo odmah promijeniti način svo* đenje, dok su u isto vrijeme, gose no zatiru muslimane i njihovu-imo* ga pisanja. Neka g. drž. odvjetnik »Glasa Naroda« vršile službu ma* vinu, kada muslimane izgone ispod u višem državnom interesu sve Ovo đarskih špijuna i konfidenata. Sa* vlastitih krovova, čini obilježje u« učini, evo je vjera, ne će naći pito* da se prave patriotama i »oslobodi- čina prestupljenja iz § 103. srp. kaz. mijeg elementa od nas muslimana. Mi ćemo onda vjerovati, da je g„ teljiam«. bačuvaj nas Bože od ova* zakona. kih »osloboditelja«. Narod je to Blaženoga shvatanja u još blaže« državnom odvjetniku, kao i gro* uvidio, narod je prozreo njihove na* nijem vremenu! Oduzima nam se movnicima, koji mu naloge izdaju, mjere, pa im je listom okrenuo leđa. zemlja, izgonimo se ispod krova, u* stalo do prava i pravice i da su u Hrvatska im je dala žutu teskeru, grožava nam se lična sloboda i to njihovim očima jednaki svi građa« u Sloveniji nijesu nikada ništa ni sve od neodgovornih elemenata, pri ni bez razlike vjere. Ovako nas ne značili, Srbija ih je konačno sada čemu vlada (upravne vlasti) ostaju može niko uvjeriti, da se ne ide strmoglavila, a Bosna? Osim šači* pasivne i sada dolaži g. državni od« hotimično i proračunano za našim ce izvozničara i lihvara nije niko vjetnik, da nam uguši slobodu ri* fizičkim, materijalhim i ekonom« nikada uz njih ni pristajao. Težač« jeai, slobodu javne kritike, slobodu skim uništenjem, a iza toga za po* ka organizacija, koju su oživotvorili štampe i slobodu javne obrane. Mi svemašnjim istrijebljenjem. Spriječavati nas u samoobrani ne bi li razbili redove Radikalne se ne čudimo g, drž. odvjetniku za Stranke, također ih je iznevjerila. njegov postupak, on je zato dobio jest jedan zločin, koji se ne more Hrvati katolici su listom u Hrv. Te* mig od gromovnika, na koje je bio kvalifikovati. žačkoj i Hrv. Pučkoj. Stranci, mu* slimani i jesu u našoj organizaciji. Oni to vide, oni su svijesni švoje propasti, pa su se latili očajnog sredstva, da se posluže još pošljed« (GRĐIĆEVO PRIZNANJE. — OSVEĆENJE NIJE NEOBIČNO NI njim udarcem, da izazovu pokolj ZAZORNO. - GRĐIĆEVA TOLERANCIJA I VASPITANOST.) nad muslimanima, izgoneći gubu iz Načelnik prosvjete ipak se jed* ća. Ipak želimo upoznati naše čita« torine, ne bi Ii na ta'j. način što ulo« nom požurio da »ovlasti« »Nar. Je* telje, s kako malo ozbiljonsti, a vili. "Muslimani nijesu krivi, što su se dinstvo« na obavještenje »gospodi mnogo smjelosti operira načelnik »dignula troja vešala za Srbe i đo« oko »Pravde«, glede .članka u 84. br. prosvjete. Sada smo tako daleko u spornog brovoljce. koji su doneli našu slo* pod natpisom »Dragocjena prizna* bodu«. Vješala su se digla za zlo* nja«, u kojem smo osudili šefa pro« tački osvještenja škole napredovali, čince, za ubojice, za izdajice, za svjete i vjera radi pristrana vođe* da znamo podrobno, kako je došlo razbojnike i pljačkaše, a nijesu za nja školske politike u znaku pravo* do te sredovjekovne hrišćanske ce* Srbe i dobrovoljce. Žalosna vam slavlja. G. Grđić naručuje u br. 172. remonije, dok »N. J.« od 18. augu« vaša majka, još žalosnija »demo* »Nar. Jed.« od 24. augusta svoju o* sta u »Jednom osvrtu« ne zna ništa, kratijo«, kada ne znate razlikovati branu, gdje se njegov postupak gle« nego brani g. Grđića time, da je ta izdajnika, odmetnika, razbojnika, u* de osvještenja nove školske zgrade vijest došla s Ilidže u poštom posla« bojica, pljačkaša i bandita od Srba u selu Vojkovići i zavađahjgicrkve« nom pismu. Sada je valjda doznao i dobrovoljaca. Zar se vaša »demo* nih pravoslavnih obreda u n™. ško* više o tom i g. Grđić, jer je možda kratija« sastoji iz tog, što ste izgu* le pokušava opravdati. Ali se loša stigao i inspirator te vijsti, koji se stvar ne da braniti i obraniti, pa ta* predomislio, pa pripovijeda detalj«« bili osjećaj pravde prema svojoj domovini, te izrazujete svoje žale* ko i antikulturni postupak g. Grđi« no: »U čisto pravoslavnom selu. Osvještenje narodne škole. muslimanska trgovačha I obFtnič&a banka и Bosnu, i Негседђрјпи (t i) a Sarajepu. taif u п!ш brokanlm šalterima. Ии1}а roleti I Miitnli u bnllmtvu SH3, I ii bmiaitN. Ми aliBi na ulaint knjižice I №n ре«ппв I Baratali la ca||iNl|nl]L Obavija sit mјевјабпв pasloia I bunarm Mto|i 0 Oloni^a jtoslsa H 3M9N Baja sBzonsha I sproilzacftsbi iridlti. — Hapsit I grada]! агвСћг, valuta I jrl еЉкад ropln mti. I 0 4 li 8 h Ш 1 ! J ! sapnli I prodaji svi mti robi, i peglavita m Urotili мш!го1ав. Podružnica u Bos. Novome.__________ KancElarija: HraljaPBtra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Tpgavažha ban^a, Sarajeva - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страв« .PRAVSA" — .ПРАБЛА* bp»i — Broj 194 U daljnjem mom razgovoru sa g. položaj zlorabiti u svrhu pokriva* prcudešena je uz pripomoć naroda Čauševićem, došli smo i na agrar* jedna zgrada za školu. Da bi sku« nja svojih nepromišljenih podviga, nu reformu. On kaže, da je u Bosni pili što više priloga, udesili Su te« koje mora osuditi i stiditi ili se sva* žaci narodnu svečanost sa osveće« ki kulturan čovjek. Samo ljudi Gr« »Glas Naroda« pregori jedan put svaki posjednik zato, da se praved* njem zgrade na Pantelijev«dan i po« đićeva mentaliteta mogu takove reći istinu! Mi smo se u jednom od no što prije riješi ovo sazrelo soci« zvali na svečanost susjedna sela. To škandalozne stvari odobravati i pro* prošlih brojeva osvrnuli, kako se jalno i ekonomsko pitanje. Samo gosp. Čaušević veli, da u praksi rje« je sve.« U ovoj »iskrenoj« ispovije« voditi. pristrano sastavljaju cenzori Na« di g. Grđić izbjegava svaku napo* rodne banke za ovdašnju filialu. šavanja imadu dva mjerila. Smiona.tvrdnja g. Grđića, da se Među imenovanim su i dvojica mu* Jedno od tih vrijedi samo za Mu* menu. da je vlada podigla školu, kako je službeni list u notici o osve« »podjednako radi u muslimanskim slimana, a ostalih sedam samo pra* slimane, a drugo dolazi u račun on* štenju nove škol. zgrade, u br. 155. kao i selimA drugih konfesija«, kad voslavni, dok od katolika i jevreja dje, gdje nije o njima riječ. Na o« donio, nego se sve pripisuje spon« podižu škole, odnosno preudšavaju nema nikoga. Isto tako su za up> vaj su način provađanjem predhod* tanoj izvedbi težaka, krijući se »ju* koje zgrade za škole, jer samo da ravnike i činovnike ovdašnjih fili« nih odredaba pogođeni posjednici tako, da im je oduzeta mogućnost nački« za njihova leđa, da skine je odlučan što manji trošak, osniva ala postavljeni samo pravoslavni. za svakdanji život, dok od privile* krivnju zavađanja čisto" crkvenih se na posve izmišljenim temeljima ' Narodna je banka s tim počela svoj pravoslavnih obreda u narodne i vrijeđa osjećaj pravde svakog ob« rad u znaku sistema, koji je kod gija, što ih tobože sadržavaju prin« škole i svaku odgovornost sa svoje jektivnog čovjeka, koji je malo u* nas zaveden u svim granama upra« • cipi agr. reforme,,nisu zahvatili ni pućen u naše školsko stanje. Ta op* ve i privredu. To je čak postalo za« jednog muslimana' — zcmljorad* osobe. 1 pored ovakog nedostojnog zamotavanja stvar je ipak odviše ćenito je poznato, da je princip g. zorno i »Glasu Naroda«, koji u 311. nika. Na posljedku o ovome je bilo jasna, a namjera očita, jer se gosp. i Grđića što više otkinuti od drugih broju od 28. augusta pod naslovom mnogo govora, da je i onome jasna na račun pravoslavlja. Tako je on »Cenzori Narodne banke« piše: Grđić proračunato uklanja onome, granice poletio Ma što prije potroši ono no* na što mi upiremo prstom naime: »Ovih dana su imenovani cenzori situacija u Bosni, koji van Tako je vaca na školu u jednom pravoslav* filijale Narodne Banke u Sarajevu. posmatra njene prilike. ko je smio dati dopuste* prije nekoliko vremena jedan beo« nom selu, gdje »diže vlada uz pri* Među imenovanim cenzorima ne nje težacima, da osvećuju pomoć naroda« (»N. J.« br. 155.) nalazi se nijedan Hrvat. Isti takav gradski list, koji spada u b 1 o k d e= ■ srodnu školu i ko ima m,o kratske štampe, otvore« školu, da ne bi morao to utrošiti metod provodi se kod postavlja« pravo dopustiti tako što. te k o je odgovoran za ta* kao pripomoć za školu u jednom nja uprave u filijalama narodne no prizbao radikalno provađanje »turskom« selu kao n. pr. u Luka* banke u Mostaru i Banjoj Luci. Ma agrarne reforme samo ondje, gdje kova djela, a nije glavna riječ o tome, ko je »zaveo« osvještenje vici (Gračanica). koja broji 1300 da ne smatramo tu stvar samu po , se radi o nacion. manjinama i u duša (a Vojkovići samo 268, dakle sebi tako važnom ipak naglasuje« Bosn'i -kod muslimanskog i ko je »dao« u služb. list bilješku, pet puta manje) i nudi z e m 1 jj« mo, da je s tim počinjena i pogreš« svijeta, zbog toga valjda, što ih na što hoće da svrati pažnju g. Gr* đić. Mi osuđujemo principijel* šte. materijal i potrebne ka, koja će uroditi nezadovoljstvom, svemoćni zakonodavci smatraju no svako osvještavanjc naših na* i r g a t e, pa ipak »pravedni i tole« a izvesnim krugovima daće se po« . »Turcima«. Evo dakle vidimo na koncu, ka« rodnih škola kao djelo antjkultur* rantni« Grđić ostaje gluh po svom voda da opet dokazuju, kako se i no i fanatično, a u svakom slučaju vaspitanju i osjećaju pravde. To u privrednom životu Hrvati poti« ko stvari stoje i to u vrijeme, kada Čokorilo i »Srpska Riječ« ne biraju kriv je načelnik prosvjete, za koje* oglušivanje »kulturnog« Grđića tim skuju. Takav postupak smeta našoj ga se to događa, jer se pretpostav« je upadni je. što u gračaničkom ko« konsolidaciji i mi konstatujemo, da sredstava, da ovaj obezprav« lj e n i.n a r.o d besavjesno o p= lja, da se sve radi po njegovu zna* taru musliamni broje preko polo* oni. koji su inicirali ovakav metod vicu žiteljstva, pa ipak nema u mušl. nisu ni srpskoj ni državnoj stvari ■tu užu ju. Ovakav rad sarajevskih nju i odobrenju, kao što se vidi iz obaviještenja. Dakle i Grđić je mo« selima ni jedne škole, dok u čisto koristili, već škodili. M ćemo takve listova mora se kvalificirati, kao rao da znade za ovo osvješćenje i srp.*prav. selima postoji već šest metode pobijati, a upravu narodne najpodlija izdaja na vlastitom svom državnih škola. Ovaka savjest jed* banke u Beogradu uzoporujemo na narodu — Ako »Srpska Zora« mi« da dade svoju privolu ili ne dade, a nog načelnika prosvjete i kod naših velike posljedice koje će nastati ra« sli, da na taj način umanji zvjer« budući da je osvještenje u služb. li* stva, što su izvedena / na Muslima* balkanskih shvatnja jedan je aten« di ovako sitnih stvari«. stu saopćeno i pored našeg protesta nima onda se vara, jer ne može ni* tat na kulturu. poslije nesmetano i obavljeno, sli* I tako makar jedan put moramo gdje naći toliko naivnu publiku, da jedi logično, da je nadležno mjesto dati pravo i »Glasu Naroda«. bi joj vjerovala. — Međutim, po* to odobrilo. . stupak g. Čokorila povlači jedno No najažlosnijc je u cijeloj ovoj drugo zlo za sobom. Ako se Musli« »kulturnoj« stvari to, što »tolerant« mani budu i dalje prikazivali u svi* ni« Grđić u osviještenju narodne jetlu pravoslavce zore, onda posto* škole ne vidi ništa zazorno. što bi U posljednj vrijem zapažaju se U nizu tih dopisa, došao je prije ji opasnost, da kod nas i seljaci — »dalo povoda drugim konfesijama čokorilovci otpočnu brusiti svoje u sarajevskoj štampi čudnovate po* izvjesnog vremena »Srpskoj Zori« da prigovaraju«, a kad bi nešto slie* jave, koje su vrlo karakteristične i takav jedap, gdje se zlonamjerno handžare. no pokušali muslimani ili katolici, zbog prikrivenih tendencija, kad Tko bi za ovo odgovarao? Čoko« prikazuje muslimanski dio naroda, prvi bi g. Grđić osuo drvlje i ka* nekoji listovi pišu o stvarima, o ko« kao neka buntovnička klasa, kao rilo je najfatalnija ličnost po slogu menje protiv isticanja separatistič* jima će na ovom mjestu biti go« ljudi, koji organizuju banditske če« bos.shcrccgovačkog naroda. On kih vjerskih obilježja, koja ometa* smeta našem jedinstvu više, nego te i »ugrožavaju« u tim krajevima vora. ju narodno ujedinjenje i pobuđuju li što to čini Sachs i GagHarđi. Ili Mi znamo, da je agrana reforma imovinsku i ličnu sigurnost gra« prezir drugih konfesija. Ali kad je izazvala spor između bosanskih ra* dana. možda ovakav metod istrebljivanja nešto pravoslavno po srijedi, onda , dikala i demokrata, s jedne strane treba da bude analogna posljedica To su naravski najobičnije srni* ne smije to da bude drugima krivo ' i jugoslavensk muslimanske organi« calice jednog antisdcijalnog tipa, zločinstava, koja su nad Muslima« i zazorno! zacije s druge strane. — Ali i ako kao što je Čokorilo, jer tko će vje« nima izvedena poslije balkanskog rata u krajevima, što su bili pripa« Neozbiljna doskočica g. Grđića, ovo pitanje duboko zadire u inte« rovati, da Muslimani poduzimaju o« da izvršenje osvještenja ne diskva* rese bosanskog naroda i to ne ve avanture, kad su oni naše jedin« li Crnoj Gori? Dobro bi bilo, kad lifikuje zgradu za opću školu, jer kod svih slojeva u jednakjnl zna« stvo relativno pravilno shvatili, ko« bi .Čokorilo pošteno rekao, da li on da se onda ni jedna bivša srpska I čenju. ipak sarajevska štampa liko im je dozvoljavala nacijonal« smatra Muslimane pravim Jugosla* venima ili ne? škola niti mektebi«ibtiđaija ne bi ne ostaje na visini načelne diskusije na svijet i kulturni preduslovi. Ta* Drugačije se njegov metod ne mogla pretvoriti u narodnu školu, nego pokazuje mnogo pristranosti kav postupak sa strane pravoslav« može razumjeti! »Hrvat«. pošto su u njima vršene vjerske ce«’ i gorčine, čim je riječ o Muslima« nih/Srba daje povoda svakom pri« remonije, jedan je obični sofizam, nima. jatelju naše države na ozbiljno raz« ------------------------------------------- — koji skreće pažnju na drugo polje, i mišljanje. U polemikama oko agrarne re« ali pametan čitalac će ipak osjetiti Ja sam tako u svoje doba, kao forme, išle su »Srpska Rijčč« i »Srp. veliku razliku između konfesionalne Zora« u borbenim sredstvima tako dopisnik »Obzora« razgovarao sa i opće narodne škole, kao što i iz* daleko, da je ogorčenost kod Mu* Reis«ul«ulemom, gosp. Čauševiće'm. među crkve i džamije, a ipak se mo« i slimana izbrisala granicu između UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Nijesam nikada vidio toliko tuge že pretvoriti crkva u džamiju i dža* širokih slojeva naroda i zaintereso« u izražaju lica, kao što sam primje« Deklaracija kabineta Dra Vesni« mi ja u crkvu ili školu bez imalo o« vane posjedničke klase. Jer ton, u tio kod njega, kad smo govorili o pasnosti za diskvalifikaciju zgrade, kome su ova dva partijska organa položaju muslimanskog naroda «u ća. »Jugosl. List« javlja: Dne 31. augusta poslije podne od 5 i po do za određenu svrhu. Radi se samo o pisala, nije se mogao drugačije ra* Jugoslaviji. — Pokazao mi ie n 9 i po sati bila je sjednica Narod« tome, s m i j u li se osvještavati na* zumjeti, nego kao neka skoncen« svom pisaćem stolu cijelu gomilu nog predstavništva. Početak sjed« rodne škole u jedrioj trovjerskoj trirana paljba na narod musliman* žalbi i protesta tamošnjeg naroda, niče bio je dosta animiran. Mini« zemlji? Mi držimo, da ne smiju, i ske vjere. Gotovo da nije agrarna koji u očajnom stanju pokušava, da ovo odlučno naglašujcigo čudeći se i reforma postala u Bosni identična bar kod svoga vjerskog poglavice star predsjednik Dr. Vesnić proći« tao je deklaraciju vlade. bezobzirn'oj smjelosti * Grđića, da , muslimanskom pitanju. Zbog toga potraži utjehe. Ja ovdje ne mislim U stavci o spoljnoj situaciji na* se još usuđuje braniti zavođenje nekog čudnog i nekog svojstvenog u detalje nabrajati, što su Muslima* čisto pravoslavnih crkvenih cere* držanja srpskih novina, prinukalo ni trpili u N. Pazaru i Makedoniji, glašuje prama Italiji naša neospo« monija u narodne škole. Zaista je je Muslimane, da postave sebi jed« ''ali spominjem samo to, da su p o« riva prava na naše krajeve, ali i pri« pravnost s naše strane na direktne to skrajnja perfidija i bezob« rtu novu orijentaciju i da se spreme č i n j e n a t a k o v a nasilja i pregovore. Toplim riječima osvrće zirnost. zvjerstva, koja prelaze, sva na sar®obranu. na jugoslavensko*čehoslovački Sto se tiče prigovora, da »gospo* Zato danas u jugoslavenskoj mu« moguća pomišljanja.. Da je to isti« se da oko »Pravde« jedan crkveni pra* slimanskoj organizaciji imade naj« I na, najbolji je dokaz ovo: ove go« savez. Glede Albanije naša država je uvijek pripravna da prizna ne« voslavni obred izvrgavaju ruglu pri* i heterogenih elemenata: zastupani i dine u mjesecu veljači uputili su Muslimani jednog okruga .molbu zavisnojst Albanije, ali će ujedno kazujući ga sujevjerjem«, to je g. . su u njoj bogataši, siromašno pu« Grđić iznio, jer u »Pravdi« stoji: čanstvo i seljaštvo isto tako, kao (njen tekst izašao je u »Samoupra* najodlučnije braniti naše granice tim više što je nedavni sukob bio »Valjda se Grđiću u novije doba što sose zajedno našli najskrajniji | vi«), ministarstvu unmarnjih djela, da im se dozvoli useljavanje u gra« sigurno i posljednji. Deklaracija ža« prakizuje, pa želi rastjerati vještice konzcRativci sa inteligentnijim i vukodlake i oko škole«. Da narod slojevima, među kojima je gotovo niče prdratne Srbije, kako bi bar li bratski sukob Rusa i Poljaka. Gle« de unutrašnje * politike naglašuje vjeruje u vještice i vukodlake, to je sva starija gcnracija liječnika, prav«' živu glavu spasili! poznato valjda i u Gacku kao i to, i nika, profesora itd. I sad, kgd ova : Uostalom sjećamo se izvjštaja o privremenu misiju sadašnje vlade, koja ima da učini zadnje pripreme da ih razgoni'zapisima i osvećenjem organizacija imade apsolutnu poli« zulumima u sarajevskoj »Pravdi«, kuće, o čemli se može čitati i u Nu* I tičku i materijalnu moć u zemlji, : po kojimu je određna i izvidna ko« za izbore za konstituantu. Deklara« šićevoj humoreski »Njgova četvr«. I otpočele su još jače atake, koje za* ; misija, da ustanovi njihovu točnost. čija svršava naglašujući odlučnost ta žena«, kojemu se neće valjda I ista po svojoj tendenciji predstav« Ta je komisija ministra Priibćevi« u pitnju provođenja agrane refor« me i to u smislu predhodnih odre« priljepiti, da izvrgava ruglu, kad is* ljaju vrlo antipatičnu pojavu. ća faktički utvrdila zulume i daba i izjave Regenta. Iza toga ot« tiče narodno sujevjerje. U konkret* Sta više nekoji partijski listovi ; podnijela svoj izvještaj. Naravski, nom slučaju mišljeno je, da s gosp. donose tobože dopise iz Novog Pa« i da nije protokol ove komisije pro* vorena je debata o izbornom redu, Grđiću prikazuje radi vijesti o pro* žara, u kojima možete čitati riječi gutala prašina arhiva, mogli bismo od kojeg je primljeno 120 članaka* mjeni vlade, pa da je htio »i oko kao n, pr. »rasna mržnja«(l), »tuđin« se osvjedočiti, kako su ova naši« bez velike debate. Pri kraju sjedni« ce udaljili su se iz dvorane gotovo škole« vještice rastjerati misleći, da ski elemenat« itd. Ovo se piše i uspr« lja i službeno priznata. je oko svoje kuće već rastjerao, pa kos toga, što mi znademo, d& tamo Tko bi sada mogao vjerovati u’ sviz astupnici. Ostalo ih je oko 30. a (ninistra isto samo dva tri. valjda to nije izvrgavanje ruglu obitava autohtoni jugoslavenski na« pisanje poluanonimnih dopisnika, Parlamentarni odbor za vanjsku pravoslavnog obreda, jer se Grđić rod raznih konfesija sa nešto malo da nije tako, nego da si! to Musli . ■ije identičan sa pravoslavljem, o« muslimana — Turaka. Nije moguće mani, koji potkopavaju državne te* j politiku. Poslanici, koji su ir Beo« ■im ako on misli, da je »neprisno« dakle, da se preko toga pređe bez melje i da se baš oni odtneću u haj« gradu pokrenuli su pitanje o usta« duke? , I ■•vlj»«ju stalnog parlamentarnog ve«« pa može i vjeru kao i svoj komentara. Bilješke. Metod istrebljivanja. Politički pregled. �bnaj 194 — Br«i „ПРАВДА* — ,RRAV»A„ •dbora za vanjsku politiku. Izgle« ta željeznicom. Ruska armija došla čević i Muhamed ef. Zahirović, taj« da, da će o tom parlamenat odluči« je pješke do Varšave. Duž cijelog nik. Po zaključku sjednice kot. od« ti u toku naredne nedjelje. U parla« puta rekvirirala je od seljaka kola bora imao je ići na skupštine i g. ■cetarnim krugovima vlada veliko i konje. Izgled jedne zarobljene Hafiz Osman ef. Vilovič, potpred« intercsovanje u kojoj se ppzi nala« boljševičke baterije, koja je ovih sjednik, ali usljed neodloživifi te« zi riješcnje jadranskoga pitanja, što • dana prolazila Varšavom bio je ja« kućih poslova u grad, općini, nije je sa odštetom našim sugrađanima dan; ljudi nisu imali uniformi, ko« mogao sudjelovati. u Trstu i ostalim mjestima, koliko njima su virile kosti iz tijela. Tek Kako su terenske prilike dosta ne« je ratne odštete dobila Srbija i tko 20% boljševika nosi cipele. povoljne, a i poljski radovi, ipak je je kriv za posljednje događaje u AL Neće da se tuku. Poljski dopisni odziv bio preko očkivanja sjajan. baniji. O svim ovim pitanjima biti ured saznaje, da je pet poljskih di« Našem se seljaku rijetko pruža pri« oe stavljene interpelacije na mini« vizija, koje su došle iz Sibirije us« lika, da na ovakim skupovima su« stra spoljnih poslova dr. Trumbića, kratilo posluh. One su trebale da djeluje i pun, je radosti i veselja, koji bi u toku iduće sedmice trebao pođu u pomoć ugroženoj sjevernoj kad vidi, da se' njegovi prvaci i vo« da se vrati. armiji. General Budieny promijenio đe brinu za njeg<w hal i ne žale tru« Put ministra financija. U subotu je pravac povlačenja četa, koje sa« da, da dođu u njegovu sredinu i da kreću na istok. otputovao je u Zagreb ministar fi= s njim se o svemu kao s bratom po« Ulični bojevi u Irskoj. Iz Londo« ■ancija, dr. Stojanović. Odatle će razgovore. On je siromah neprosvi« krenmi u Ljubljanu. Svrha je nje« na javljaju: Iz raznih irskih građo« jećen, pa ne može da se služi, štam«. •ova puta, da uvede kontrolu o pri« va, kao n. pr. Belfasta, Korka, jav« jfom; njemu je potrebna živa riječ hodima i rashodima kod pokrajin« ljaju nove izgrede, pljačkanja i pa« i to iz usta onog, u koga on ima po« le^e. U Kvenstovnu vojnici su izve« vjerenje. O njemu se do sad vrlo skih vlada. malo vodilo brige, bio je prepušten Radi granice u Štajerskoj naša li pljačku, da tako osvete ubijsrvo sam sebi i raznim bezdušnim izrab« vlada uložila protest. Ljubljansko svojih drugova. Kod toga je došlo do uličnih bojeva, koji još traju. ljivačima. Vjekovima varan i izrab« »Jutro« javlja iz Maribora: Usljed Molbe i protesti za gradonačelnika Ijivan, s nepovjerenjem susreće sva« toga što su se antantini zastupnici, grada Korka množe se. ku akciju pa makar ta išla za vla« koji imaju odlučivati o granicama Uhapšenje engleskih novinari u štitim njegovim usrećenjem. Kon« u Štajerskoj, htjeli staviti na -stano« Skadru. Iz Skadra javljaju: Italijani servativan je do skrajnih granica i vište da smiju tumačiti ugovor o teško se odlučuje za novotarije. S riiiru na takav način, da se može su uhapsili u Skadru engleske novi« nare-Borlena i Dibona, koji su zbog toga njega treba dobro poznavati granica protegnuti južno od Mure, posljednjih borbi između Albana« i kod podizanja i prosvjećivanja u« tako da bi pripalo južno obrežje ca i Srba izaslati od svojih novina potrpbljavati ona sredstva, koja će Mure i jedan dio slovenskih gora za izvještaje. Noću su im u Banni na njegovu dušu djelovati. Austriji, naša vlada uložila je Vr« cu ulazili neki ljudi, koji su im smr« ■hovnoin Vijeću protest i tražila, da I ako su naše skupštine nosile se ugovor o miru tumači pravilno, ću prijetili, ako pred engleskom jav« politički karakter,'ipak se je najve« jer su izričito kaže, da granicu iz« nošću ne brane talijansko«albansku ća briga posvećivala prosvjetnom i među Jugoslavije i Austrije imade stvar. ekonomskom pridizanju našeg predstavljati Rijeka Mura od Špilja . Madžari i njihovi Talijanski pri« ljaka. Mufti ef. Maglajlić govorio do Radgone i da područje južne od jatelji. Prema vijestima iz Pariza je na svima ovim skupštinama pr« Mure pripada Jugoslaviji. Dok se još od izvjesnog vremena stižu o« vi, a onda su iza njega govorili Ko« namo iz Italije vagoni puni munici« ovo pitanje. ne tiješi neće komisija vačević i Zahirović. Uloge govor« je i oružja, deklarisani kao roba. »astaviti svoj rad. • nika nijesu bile podijeljene, pa su Primjećeni su topovi koji stižu pre« prema raspoloženju govorili, ali se kriveni sijenom. , VANJSKI POLOŽAJ. ipak teme mogu označiti. Mufti ef. Pripreme Rusa. »Morning Post« Opet evropska konferenca. Beč« je govorio o svrhi i cilju organiza« ke novine javljaju prema »Daily piše, da se moskovska vlada ćirti čije, analizirao program i štatut, o ugroženom usljed poraza, kojeg je Mailu«: U oficijelnim krugovima potrebi sloge i njezinoj koristi, o računa se sa sazivanjem evropske pretrpjela crvena armija, pa radi međusobnom i uzajamnom podu« poduzimlje zadnji pokušaj da spa« konferencije, koja bi se bavila gra« piranju, o koristi znanja i štetno« nicama između poljskog i ruskog te« se situaciju. Od nekoliko dana od« sti neznanja i o radu. Od prilike bi premaju se sve sibifske čete u kraj ritorija. otpočeo svoj govor ovim riječima: Dvinsk-Krakov, gdje se koncen« »Mila braćo! Vrlo se psječam sret« Pitanje mira između Rusije i Polj« trišu i žurnim maršom idu prema nim ,da vas toliko vidim na okupu. ske. Iz Londona javljaju: Engleska Bialystok. Po tom sudim, da vas ovamo nije vlada proučila je sad odgovor so« Poljaci se »grupišu«. Javljaju fz dovela pusta znatiželja, nego vruća vjetre vlade. U dobro upućenim Pariza: Izgleda da su za sada polj« engleskim krugovima drži se, da se ske operacije ograničene na lokalne želja za popravljanjem i poboljša« njem svoga teškog stanja u zajed« zasada akcija engleske vlade neće akcije. Poljska je komanda sada nastavljati i da će se prepustiti polj« preduzela reorganizovanje i grupi« ničkom i bratskom radu. Ja ću vam skoj i ruskoj delegaciji, da među« sanje službe u pozadini, ■što je ne« baš o današnjem našem stanju i njegovu poboljšanju govoriti, pa sobno riješe mirovni problem. ophodno potrebno zbog doskoraš« vas molim, da me dobro slušate i Poljske čete neće preći ruske gra« njeg brzog nastupanja. pratite. Možda ću ja tečajem govo« niče. Iz Londona javljaju: Prema Megju češkim socijalistima. Zad­ ra reći koju riječ vama nerazumlji« jednoj brzojavci iz Washingtona, njih dana su u zapadnoj Čehoslovač- vu ili govoriti nešto, što nećete mo« Sjedinjene Države'su poluslužbeno koj izvršeni izbori delegata za kon-’ ći potpuno shvatiti ni razumjeti, pa primile od poljske vlade garanciju, gres čehoslovačke socijaldemokratske , vas molim, da preko toga šutke ne da poljske čete neće prekoračiti stranke. Službena odborska listina do­ prelazite, nego da o svemu, što ne granica, određenih u versajskom u« bila je preko 10 hiljada glasova, a I razumijete, pitate i tražite razjaš« govoru. protivničke listine t. j. marksističke 1 njenje. ste došli ovamo napu« Loša opskrba boljševičke vojske. ljevice 877 glasova. Svi izabrani dele­ I stivši svoj poljski rad. i ako sa ove »Times« javlja iz Varšave: U Rusi« gati pristaše su oficijelne socijal-de- I skupštine odete svojim kućama sa ji nema nikakvog vojnog transpor« mokratske stranke. dosadanjim pametima i ostanete kao dosad nehajni i lijeni, onda je žalosno što su vam tolike nadnice uzalud propale, a osim toga i meni će biti žao. što sam se ovako star i iznemogao, zamučio doći do vas. Jučer.smo dobili slijedeći brzo« še glave frcaju svaki dan, pa su evo Osvijestimo se. braćo, prenimo se jav: počele frcati i na uzvišenom mjestu I i pregnimo za rad. jer u radu je gdje se kroji pravda. Toliko je pao »Du v ti o, 31. augusta. Jučer Ili« I spas«. Onda bi im nastavio govori« jasbeg Bušatlija u kancelariji kotar« autoritet naše vlasti, da čovjek ni ti o svakoj temi opširno i jasno, u sudu nije siguran za svoj život. da ga je svaki točno mogao shva« skog suca četiri puta uhođen i jute Demokratski fir’avni! Ovo je slobtj« titi. Govorio je vazda više od sata, ros ranama podlegao«. da, jeli de. što ste je vi donijeli? a mjestimice i po dva sata. • • Mi ćemo se na ovaj žalosni slučaj Kovačević govorio je Evo su počeli muslimane ubijati osvrnuti dok dobijemo podatke. u Ahmetaga glavnom o zemljoradničkim za« i na onom mjestu, odakle se mora Ucviljenoj familiji naše saučešće. i drugama i njihovoj koristi po teža« da pruža zaštita i bezbjednost. Na« Mcvla rahmet ejlesun! j ka. te o ekonomiji i racionalnom ■ gospodarstvu. Govorio je o lošem I materijalnom stanju vjerskih služ« ј behika. a naročito mualima, apelu« jući na seljake, da ih potpomognu novcem ili u naravi. Kad mufti ef. (Skupštine po selima). ' , ne bi o kojoj .temi nikako ili ne bi Sporazumno sa povjerenicima na« : pokon su neprilike i smetnje u iscrpno, govorio, Kovačević bi je še organizacije kot. je odbor u Tu« glavnom svladane, jer su bili kod objasnio. Kao seljak govorio je do« zli zaključio još u februaru t. god., kuća svi članovi kot. odbora, a i sta popularno i upirao dosta zgod« da se u martu održe skupštine or» težaci su u glavnom posvriukvali o» ntđ na pogreške, koje seljaci čine, ganigacije po selima tuzlanskog ko« ne neodgodive poslove: okopali ku« I a koje se u većini slučajeva пјеЛи tara. Čitav kotar podijeljn je u de« kuruze. pokosili trave i strvi pož« samom osvećuju. Naročito je spret« vet rajona, centara, na kojima se njeli. Stoga je na zadnjoj sjednici ■no pobijao socijalističke smicalice imaju održati skupštine, na koje će kot. odbora 29. jula donešn zaklju« kojima nastoje primamiti seljaka u doći okolišnja i najbliža sela. Ma da čak, da se bezuvjetno održe skup« svoju, a odvratiti od naše organi« su bili raspoređeni dani i pozivi na« štine. I zbilja, taj je zaključak, hva« zacije. pisani za skupštne u martu, mora« la Bogu,'potpuno izvršen i skupsti« Muhamed ef. Zahirović govorio lo se odustati usljed vojne pregled« ne na određnim mjestima održane. je o potrebi škola i šiljanju djece bc. koja se je u te dane u našem ko« Skupštine su održane u slijedećim u njih, o otvaranju preko zime a« taru obavljala. Kasnije su nastupi« rajonima: Vukovije (11. augusta), nalfabetskih tečajeva, te o širenju . li neodgodivi poljski radovi, a i ne« Gor. Tuzla (12.), Dobrnja (14.), Li« našeg društvenog organa »Pravde« ki članovi kot. odbora morali su sovići (15.), Leona (16.), Puračić i proslavi Dana Organizacije, nje« 0 biti otsutni radi zasijedanja vakuf« (17.) Poljice (18.), Banovići (19.) i govu značenju! svrhi i prilozima, »kog sabora i sjednica centr. odbo« Đurđevik (20. augusta). Kao dele« koji se togg dana kupe. Opširno je r«, konačno je nastao i ramazan. gati kot. odbora prisustvovali su govorio o važnosti lista »Pravde« i To je sve prethodilo, da se je sa o« tim skupštinama gg. mufti ef. Mag« ulozi koju vrši u narodu iznoseći mu državanjem skupština odlagalo. Na« lajlić, predsjdnik, Ahmetaga Kova« u svakom broju razne upute, savje« Ubojstvo u sudnici. . Had hot. odbora naše organizacije u Tuzli. - • z etpaaa 3. te i potrebe i stojeći • čvrsto i neu« strašivo na braniku njegovih prava, koja mu izvjesni elementi gaze. »Prđvda« je najbolji posrednik, ko« ji nas poput telefonske centrale spaja sa našim vodstvom i vodstvo s nama, te nas jedne s drugima bez razlike na prostornu udaljenost. No pored te važnosti i uloge naš list »Pravda« nije raširen među narod u onolikoj mjeri, u kolikoj bi tre« bao. Tomu je najglavniji razlog ne« pismenost našeg osobito seoskog naroda, koju moramo, kao opasnu bolset i zapreku našem napretku iz« liječiti, otstraniti. Govornici su s najvećom pom« njom slušali, a po svršetku i mje« stimice tokom« govora oduševljno pozdravljani. (Svršiće se.) Domaće vijesti. Pozivaju se članovi šireg mjesnog odbora .naše organizacije u Saraje« vu, da hefaljeno dođu na sjednicu, koja će se obdržavati danas u 4 sata iza podne u Kitaethani. Qbzi« rom na važnost predmeta o kojem se radi, nužno je, da dođe svako, da niko ne izostane^ Pozor muallimi! Privatne i pota« nje informacije o učiteljskom teča« ju za mualime daje g. Halil Hujdu« rović, društveni podpredsjednik i mektebski referent u vakufskoj di« i rekciji u Sarajevu. Svi mualimi. ko« jima treba kakvo razjašnjenje u gornjem predmetu, neka se direkt« nć obraćaju na gornju adresu i ne« ka svaki uz pismO priloži marku od jednu krunu za odgovor. Općinski izbori u Bosni. Kako iz Beograda javljaju, naredilo je mini« starstvo unutarnjih djela, da se u Bosni i Hercegovini izvrše čim pri« je formacije općina kako bi se u najkraće vrijeme moglo da pristupi izborima. Što se tiče Vojvodine ta« mo već postoje općine, pa će se od« mah nakon što se izvrše izbori u Bosni, Hercegovini i 'Crnoj Gori, raspisati izbori i tamo. Značajni istup. Kako ovdašnja »Jugoslavija« javlja, istupio je do« sadašnji predsjednik Hrvatske te« žačke stranke g. fra .lozo M^kušić iz stranke. Za žrtve arnautske invazije. Mi« ; nistar ishrane, u sporazumu sa mi« nistrom unutrašnjih djela, tražio je ! kredit od 80.000 dinara za ishranu , sirotinje i bjegunaca koji su morali napustiti svoje domove spašavajući se od arnautske invazije. Doktorati izdajica. . Akademski senat sveučilišta u Zagrebu zaklju« čio je. da se oduzmu doktorati na« rodnim izdajicama Franku. Saksu i .Galjardiju, jer se nalaze u tuđin« skoj službi i rade s onim našim ne« prijateljima, koji nam oduzimaju našu teritoriju i podjarmljuju i u« gnjetavaju naš narod. Šegrtski dan. Hrvatski Radiša i Srpska Trgovačko-zanatlijska omla­ dina u Sarajevu priređuju na 5. sep­ tembra o. g. »Šegrtski dan«. Isti dan iza podne daje se velika zabava u gradskoj bašči. Čist prihod namenjen je u korist siromašnih šegrta. Prepo­ ručujemo građanima, da se na taj dan , svaki koliko može novčanim prilozi­ ma sjete siromašnih šegrta. Hajduci u Kozari planini. — Od nekoliko dana pojavila se u Kozari planini kraj Čajniča četa haj« duka, koja po starinskom, sada 'Sa« mo još u Arnautluku i Macedcniji uobičajenom načinu pljačka put« nike. U ponedjeljak je ova banda na raskršću” u planini ustavila kola put« nika„među kojima su se nalazili i sarajevski državni odvjetnik g. I« konić, te đak trgovačke akademije Vojislav Marinković, koji je puto« vao tf Sarajevo, da nastavi studije. Razbojnici odveli su kočijaša u o« bližnju kavanu, gdje su pregovarali s njime i tražili od njega novce. Pošto ih nije imao, napali su na putnike: »Pare van!« Oduzeli su ne samo i sav novac putnicima, nego su im skinuli još prstenje sa ruku, oteli im I satove i sav putni, prtljag. Ko je imao bolje odijelo ha sebi, tomu su ga skinuli.. Ova sudbina zadesila je i g. Ikonića. Razbojnici, kojih je bilo desetak, imali su na sebi vojnička odijela, oboružani su vojničkim puškama i bajonetima, a aa glavi »ose šajka« �Strana 4 Ст»«а Brei 194 — Epoi ЛКАУВА"— „МРАВДА* će. Oni su počinili.već više nasilja u tome kraju. Jučer je iz Sarajeva otišao u Ko« žaru planinu jači odred žandarmć« rije, da pohvata hajduke. Škota za zdravstveno prosvjedi; vanje. Zdravstveni odsjek zemalja ske vlade šalje nam slijedeće: »Po; četkom oktobra o. g. otvara Zdrav; stveni Odsjek Zemaljske Vlade ve; černju školu za zdravstveno pro; svjećivanje (higijenu). Predavače se ovi predmeti higijene: 1. Javna (opća) i socijalna higijena: 2.) Škol« ska i obrtna higijena (hig. rada); 3.) Rasna higijena u vezi sa zakonom nasljednosti; 4.) Individualna (oso« bna) higijena: 5.) Higijena seksu; aln.og života. Seksualna pedagogija i seks, etika. Higijena braka, trud; noće i porođaja; 6.) Higijena dje« teta: »d rođenja do puberteta. So= cialna zaštita djece; 7.) Predohrana zaraznih bolesti u vezi sa bakteri; ologijom: 8.) Tuberkuloza; 9.) Ve; neričn bolsti; 10.) Alkoholizam; 11) Paraziti i parazjtarne bolesti i 12.) Njega bolesnika i prva pomoć. Svih ovih dvanaest predmeta bi; će podijeljni u dva kursa po šest predmeta. Svaki predmet predava« će se dva put nedljno. a jedan kurs trajaće od 6—8 nedjelja. Predava; nja će s držati živa sata dntvno o« sim nedjelje оЛ 7 u veće u zgra; di Velike Gimnazije. Predavanja su javna i besplatna te će ih moći po= sjećivati svako ko 'se za ov ustvar intercsuje. Predavanja će biti uz' prikzivanje slika projekcionim apa ratom. Za ova predavanja angažovana su za predmete ova gg.: 1. Dr. Ku; šn, 2. Dr. Mandić, 3. Dr. Jeremić, 4. Dr. Lukač, 5. Dr. Krulj, 6. Dr. Prašek;Calszynska, 7. Dr. Prašek, 8. Dr. Vučićević, 9. Dr. Stopa, 10. Dr. Stjepanović, 11. Dr. Kaunic, 12. Dr. Luke. Dan otvaranja škole, početak predavanja i detaljni ras; pored časova objaviće se kasnije. Preporučujemo našim cijenjenim pristašama, članovima i čitaocima ovaj korisni kurs i tpolimo ih, da se u što većem broju upišu u njeg. »Tehnički List«. Udruženje Jugo; slavenskih Inženjera i Arhitekta i; zašao je 15 broj sa slijedećim sa;« držajem: P r o f. ing. Jefta Ste; f a n o v i ć : Prilog računanju oluka kod lučnih jezičaka na skretnica« ma. HenriFayol: Načela in; dustrijske administracije. — Ing. V. P.: Katašter puteva. Ing. Stj. Savić;Noosan : Podmorski tu« ne! između Francuske i Engleske. Javnatehničkaslužba: Ka; ko moramo urediti pri nas tehnič« no službo. Tehničko š k o l; s t v o : Geodetski inženjerski odio na tehničkoj visokoj školi u Zagre; bu. Stručne vesti: Hidro; električna centrala u Plitvičkim J?« zeriam. — Beogradski vodovod. — ■ Razne vesti: Ovlašteni civilni inženjeri i arhitekti. Građevna djelatnost u Beogradu. — Izgradnja 500.000 stanova u Parizu. — Konfe« rencija o gradnji gradova, т- Ras; pis natječaja za uređenje i prošire« nje Pariza. - - Natječaj za učitelj« ska mjesta u tehničkoj stručnoj školi u Sarajevu. •— Bibliografija. »Tehnički List« izlazi dvaput mjesečno. Godišnja predplata 80 dinara ili 320 kruna. eer|tralqa drogerija Braća Šahjnagić Sarajevo, štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAP1RN1CA HAMDIJE Ponuda za ženidbu. Jedan činovnik musliman, stalno namješten u Sarajevu, 26 godina star, samac i neženjen želio bi se oženiti uz prethodno lično poznanstvo sa dje\ојкот ili udovicom od 18 do 25 go­ dina, muslimanske vjere, koja imade vlastitu kuću i po mogućnosti nešto bašče u Sarajevu. Ponude s tačnom oznakom ulice i kućnog broja, treba1 slati na admini­ straciju »Pravde«. Diskrecija strogo zajamčena. Ogiašujte u „Pravdi" Krovni crijep (Dachziegel) KOPČIĆA preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i toćn« Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom2oiya, Banat ^жжштжижжжжшижжмиетжишжжжжжж^ '8 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л UullllUlU II U Чг!Па!рП11 UUI UjuiU. . .■ ■ Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrafl, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i find za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. \ Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu Prima kn glano zastupstvo za B. i H. Hssicurazioni gtierali i Pmg »mtes društva za nslguraa|E pntlr nzzgika i šteta, sve vrsti osiguranja. OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica „Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojađisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseće na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se. pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod upisivanja 5Oo/0, a ostalo 50% mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. 111. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. е IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo kroz 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijenosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem 6°, kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu po gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 11. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dd. u Težnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Šamac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu, i nje­ 15. Muslimanske prometne banke đ. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. • 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. . i. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 1^ Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. 7. Muslimansku kreditne b^ke d. d. u Foči. . Sarajevo, dne 15. augusta 1920. ' Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u SarajevuAhmetašrvie Sezfraga, član 1.1. H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašagić Dr. Safvetbeg, književnik. Blčakčić Edheniaga, vlasnik t t. Bičakčić i Slinić. Cenglć Ibrahimbeg, veletržac. Dagallć Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć. Snlejnanbeg, baka!. • II. JiHufaglć Muhamedaga. član t. t. Braća H. Jusufagić. H. Hasanović Uzelraga, član t. t Tašaković i H. Hasandvić. Odgovorni urednik: F. Šalaku. Masliinatiska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžlkadfć Dr. Atil, profesor. Karkut Huk Ih, glavni urednik »Pravde«. Maftić Sallin sf., muftija. Omanovlć Ниие1и, direktor Muslimanske trg.' i obrt, banke za B. i H. Haraj IIć Šemeudin, gradski činovnik. Spaho Dr. Mehmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžuković Mujaga, sahaćija. Šerlć AIim«d, posjednik. Vlauik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daski A A. Kajoi, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0935db0cfb8836e4c2fb316f5a19b8d6.pdf 46e16fba5c21b7660c9b2b1e2528bcfa PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređaje ndabcioni uBw. Pretplata godiš. 180 kntna, na pola godine 90 kr»na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovat račun pošt.stedionicelH9. Broj 90 (195) Sarajevo, subota 4. septembra 1920. (20. zilhidže 1338.) Deklaracija gosp. Vesnića. Gospodo! Kako po svojemu stra« načkom i ličnom sastavu, tako niti po svojim političkim težnjama vla« da, koja vam se predstavlja, da« nas ne razlikuje se od prošle, da bi bilo potrebno, da pred privremeno narodno predstavništvo izlazimo s kakvom novom izjavom. Mi osta« jemo dakle na onom, što smo ov« dje izjavili 26. maja o. g., a to jest, da svojom glavnom zadaćom sma« tramo što skorije, potpuno slobod« ne i ničim ne sprečavane izhpre za ustavotvornu skupštinu i doneše« njem ustava za našu kraljevinu. Ja držim ipak, da mi je dužnost, da vam bar s nekoliko riječi razložim uzroke trajanja posljednje krize, te da vam u isto vrijeme saopćim na. čin, na koji smo te uzroke otklo« nili, nadam se u tolikoj mjeri, da ćemo bez daljnjih ozbiljnih teško, ća moći izvršiti zadaću, koju smo primili od krune’ i za koju računa, mo na vašu iskrenu suradnju. Jedna od velikih teškoća, s ko« jom je imala da se bori prošla vla. da kao i one, koje su joj predhodi. le, nalazila se u sređivanju agrarnih odnosa u našoj zemlji. »Ja želim, rekao je kraljević na« mjesnik, u svojoj proklamaciji od 24. .decembra 1918.. godine, da se ukinu kmetstva i veliki zemljišni posjedi. U oba ova slučaja zemlja će se podijeliti među siromašne ze. mljoradnike s pravičnom nakna. dom dosadanjim njezinim vlasnici, ma. Neka svaki Srbin, Hrvat i Slo« venac bude na svojoj zemlji gospo, dar. U slobodnoj državi našoj mo. že da bude i biće samo slobodnih vlasnika zemlje. Zato sam pozvao svoju vladu, da odmah obrazuje ko. misiju, koja će spremiti riješenje agrarnog’pitanja, a seljake, kmeto« ve pozivam, da sa povjerenjem u moju kraljevsku riječ mirno saće, kaju, da im naša država zakonskim putem preda zemlju, koja će una. prijed biti samo Božja i njihova, kao što je to već odavna u Srbiji. U cilju izvršenja određenog za. datka, te prema samoj svojoj pri. rodi, privremena današnja vlada je riješena pridržati se u svom radu na ovom pitanju osnova istaknutih u ovoj proklamaciji, sve dok se ono zakonodavnim putem ' definitivno ne riješi. Na taj način će ona pored ostalog postupno iskupljivati obeća, nja kao Krune, tako i ranijih vlada prema onim našim državljanima, koji su ovom reformom pogođeni, odnosno interesovani. Iskupljujući ovu vladalačku svečano zadanu ri« ječ, vladi je u ovoj prilici stalo do toga da izjavi, da u njenim očima agrarno pitanje nije vjersko, već socijalno i ekonomsko. To riješe, nje, kao i u svakom drugom, naši državljani bez razlike vjere kod nje će naći jednaki postupak i zaštitu. Osnivanje naše opće domovine je veliki, težak i ozbiljan posao. Za njegovo uspješno izvršenje treba mnogo predanosti i obazrivosti, ali je taj uspjeh prvi i neodložni uvjet zajednička, na uzajamnom povjere« nju osnovana suradnja. Mi ponov« no ulazimo u posao s gotovošću za ozbiljan rad i za uzajamna potrebna popuštanja. Mi smo se sporazumje« li o svim pitanjima, kojima će ima. ti da se bavi sadašnja vlada bilo sama, bilo uz saradnju sa privre« menim narodnim predstavništvom. Po primjeru državne, obrazovaće se, u koliko to već nije učinjeno, sporazumno pokrajinske vlade, od kojih očekujemo i zahtijevamo, da rade u pomirljivosti ne imajući u vidu stranačke već opće pokrajin« ske, a preko njih i drž. i narodne in« terese. Kao i u ostalim, tako i u na. šoj zemlji ogroman ratni potres os« tavio je za sobom jedno izrovno stanje, za čije je sređivanje potreb. no mnogo vremena, strpljenja i pre« danog rada, ali je rat neminovno pojačao i izvjesne protudržavne nagone, protiv kojih se mora bori« ti svaka vlada, koja je svijesna svo. jih dužnosti. Za ovaj rad mi Vam ne možemo za sada razlagati opšir« no programe. Možemo Vam među« tim reći toliko, da ćemo imati pred očima jedino rad i red u našoj zem« lji, a s tim u vezi suzbijanje ničim neopravdane skupoće. Prinuđeni da hitamo izvršenju svoje glavne zada« će, mi ćemo se uskoro obratiti tra« ženjem ovlašteja, da uredbom sa zakonskom snagom možemo koriš« no voditi ove državne potrebe. Od kad se naš parlamenat po« sljednji put sastao, u međunarcd« nom životu desili su se važni doga« đaji, koji nisu mogli ostati bez utje« čaja na interese naše otačbine. Po« sljednji rusko.poljski sukob bacio je u veliku brigu evropsku diploma, čiju, koja se morala njime ozbiljno baviti. Mi smo samo mogli žaliti Ovo bezciljno prolijevanje krvi dva« ju bratskih naroda i prirodno smo ostali neutralni u toj borbi. Od tu« da je došlo, da je i jadransko pita« nje, koje nas interesuje u najvećoj mjeri, za to vrijeme bilo potisnuto u drugi red. I ako u ostavci vlada međutim nije prestala ni jednog tre« nutka posvećivati ovom pitanju svo« ju brigu, te je nastojala, kod naših saveznika i prijatelja oko njegova što skorijeg riješenja. Ona je bila prinuđena činiti ovo tim prije, što su nemli događaji, koji su se desili u posljednje vrijeme u Splitu. Zad« ru, na Rijeci, u Trstu i po drugim mjestima, o kojima je u ovom do« mu već bilo govora još jednom naj« očiglednije dokumenatovati nemo« gućnost stanja stvorenog kako pri« mirjem s bivšom Austro«Ugarskom tako naročito avanturama D’Anun« zievim i njegovih saučesnika. O gornjim nemilim i teškim događa« jima i njihovim krivcima i repara« cjama vode se oregovor s tajijan« skom vladom, te se možemo nadati da će i oni pripomo« ći da še u Rimu utvrdi što prije uvjerenje, da naši naizmjenič« ni interesi nalažu podjednako obje« ma stranama dužnost, da ove po« slove uredimo sporazumno što prije u duhu što boljih susjednih odno« sa. Mi vjerujemo da je svaka po« litika rđava, koja računa samo s te« škoćama svojih susjeda i zagovor« nika, koja računa tako reći, isklju« čivo s negativnim činiocima. Ja se nadam dakle, da će italijanski i naši predstavnici moći uskoro nadove« zati pregovore ondje, gdje su ih pre« kinuli u Palanci i da ćc taj posao dovršiti na korist, i ako ne na pot« puno trenutno zadovoljenje obiju naroda. Italijanska vlada zna da smo mi gotovi obnoviti te pregovo« re u svakom trenutku. U Rimu se znade također, da mi imamo dosta strpljenja, te da za docnije riješenje ovog pitanja ne će ni u koliko utjecati na dogradi« vanje i utvrđivanje nkše narodne zgrade, u kojoj poslovi idu poteško više zbog naše snage i bujnosti, nego zbog kakove stvarne slabosti. Naši prijatelji i saveznici znaju takođe, da mi nismo nikad podcje« njivali ulogu Italije u svjetskom ra« tu i ako niko ne treba da zaboravi, da smo mi prvi još pri kraju 1914. godine oborili vojni ugled Austro« Ugarske i da smo u prvom redu mi, a u društvu s Cehoslovacima i Ru« munjima, razorili njenu vojnu i političku organizaciju. Izjave, koje su u posljednje vrijeme učinili po« zvani i mjerodavni italijanski dr« žavnici, ulivaju nam osnovnu nadu, da se i u Rimu počinje gledati pra« vilnije na naše odnose, što sam ja očekivao od državničke mudrosti i patriotizma gospodina Giolittija. Naši susjedi Arnauti, koji bi i« mali biti naši prijatelji, jer smo se mi uvjek vladali prema njima kao prema takovima, počeli su u posljed« nje vrijeme zauzimati prema nama otvoreno neprijateljski stav i siste« matski napadati demarkacionu li« niju, koja nas ima dijeliti dok god se među nama ne utvrde stalne gra« niče. Te napade mi smo morali od« biti i mi smo ih odbili. Nadati se je, da se ovi napadi ne će više po« navijati. Ako se to ipak desi, mi ćemo biti prinuđeni poduzeti protiv napadaču još energičnije mjere, ali vjerujem, da će se i Arnauti urazu« miti, ako samo budu u stanju, da svojim očima gledaju svoje životne interese, koji su u prijateljstvu s nama. Naš pojačani položaj u međuna« rodnoj zajednici nameće nam duž« Godina II. nost starati se što ozbiljnije za ob« ranu naših državnih i narodnih in« teresa. Danas mi više ne smijemo ostavljati velikim silama silom bri« gu o održanju mira među nama i našim susjedima, već tu obvezu moramo uzeti na sebe. Na tom pu« tu mi smo učinili prvi korak. Potpis sali smo s vladom bratske Cehoslo« vačke ugovor o strogo obranbenom savezu u duhu i prema odredbama pakta o društvu naroda i mi ćemo ga savjetu saopćiti u što kraćem roku. Kr. je vlada bila sretna, što je ovaj značajan čin mogla izvršiti u punom skladu misli sa vladom predsjednika Masaryka, starog i o« svjedočenog prijatelja cjelukupnog našeg naroda. Naš međunarodni položaj zavisi i zavisiće u prvom redu od toga, koliko budemo i u svome domu uređeni i učvršćeni. S toga vas mi pozivamo na saglasan rad oko najpotrebnijih zakona. Dajte nam potrebne kredite, izgla« sajte izborni zakon, kako bi u naj« kraćem roku mogli pozvati sloboda ne građane naše mile otadžbine pred glasalačke kutije, da svijesni svojih prava i dužnosti odluče kako o svom novom uređenju, tako i o lju­ dima, kojima će povjeriti odgovor, nost njihovog pravog uvođenja u život. (Burno dugotrajno pljeskanje i gromki uzvici živio!). Had hot. odbora naše organizacije u Tuzli. (Svršetak). ' [ ; i I : I ' i j 1 ; ; : i i , (Skupštine po selima). Poslije izrečenih govora razvila bi se nevezana diskusija o nabačenim pitanjima, u kojoj bi sudjelovalo vi« še seljaka stavljajući svoje gdjekad neumjesne, ali gdjekad i oštroumne primjedbe. Tad bi im se to pitanje i s te strane objasnilo i seljak nije mogao otići, samo ako je htio pi« tati i primjećivati, a da mu pitanje nije potpuno leglo u glavu. Stavlja« no je naivnih i intersantnih primje« daba, kojima se je dakako na zgo« dan način odgovaralo. U Vukovija« ma nam jedan seljak veli, da ih fa« brički radnici odvraćaju od organi« zacije, jer da organizacija hoće kra« lja Petra i vojsku. Dakako da im je na razumljiv način rastumačena kraljevina i republika i da je za na« še prilike najpodesnija kraljevina, kojom upravlja narodni vladar iz proslavljene narodne dinastije Ka« radorđevića, koju mi dinastjju Iju« bimo tim više, što je sadanji vla« dar, Nj. V. Kralj Petar I. cijeli svoj život proveo radeći na oslobođenju i ujedinjenju jugoslavenskog naro« da, čije plodove mi danas beremo. Mi hoćemo vojsku samo iz nužde ne da s tom vojskom otimamo tu« đe, nego da branimo svoje, kao što pošten čovjek nosi ružje uza se kad gdje putuje, ne da ubijaju koga pu« tem sretne, nego da ga upotrebi sa« mo u slučaju da bi ga napao razboj« nik. I radnička je organizacija za voj sku. Eno njihovi vođe i prvaci u Rusiji vode rat kao što ga je i car. vodio, svejedno što se njihova dr« žava zove republikom a ne kralje« vinom. Govor o potrebi školovanja naše mladeži nailazio je na prigo« vor kod starih, konservativnih se« Ijaka i njihovi prigovori bili su vr« lo naivni i smiješni. Jedni vele, da se u školama uče nemuslimanski vjerski zakoni. Jedan misli, da je škola isto što i crkva, a jedan veli, da ne može dozvoliti, da mu sin bude pametniji i učevniji od njega. Nakon preslušanja svih prigovora, koji se iznose proti školi, mufti ef. bi na vrlo popularan način sve te prigovore obeskrijepio. »Braćo — rekao bi — ja pojmim vaš otpor prema školi, jer su vas tako naši dušmani obmanjivali i jer ste ne« znani, a ljudi su neprijatelji onomu što ne shvaćaju. Da li vi imate po« vjerenje u me? (Imamo). Drži« te li, da ću vas navratiti na zlo ? (Bože sačuvaj !) E, onda ću vam ja reći šta je škola. Škola i mekteb je jedno, samo se po nazivu razlikuju. Mekteb je ono mjesto, gdje se uči čitati i pisati, a to je škola. U školi se ne uče ino« vjerski zakoni, nego ono, što je svakom čovjeku bez razlike vjere najnužnije. Tu se osim čitanja i pi« sanja uči račun, gospodarstvo, po« znavanje životinja, trava i drugih korisnih i štetnih stvari, koje niču iz zemlje. Tu se uči, jednom riječi, o svemu, što je čovjeku za njegov -život najpodesnije. I nauki vjere daje se dostojno mjesto tako, da učenik, koji ne zna vjeronauke, ne može preći u viši razred makar je polučio odličan uspjeh u svim os« talim predmetima. Ja vam. dakle velim, da je škola isto što i mekteb i polaziti je dužnost je svakom pra« vom muslimanu. Ja sam muftija i ja znam čitati i pisati i latinicu i ćirilicu, pa mi to ne samo ne škodi, nego čak služi na čast. Vi da znate što je škola, vi bi je i cijenili, ali vi ne znate, pa otud i vaše opiranje. Mi moramo s ovim biti na čisto: ili ćemo ovdje živjeti kao ljudi ili kao bespravno roblje. Hoćemo 1 živjeti kao ljudi, a ne kao roblje, moramo u školu, na nauku, jer bez toga će nas i dost i dušmanin pregaziti! Iza ovih riječi moglo se jasno vidjeti na licima prigovorača, da popuštaju. Pripomoć vjerskim službenicinla je jedno nesimpatično pitanje za seljaka. On se naučio da mu hodža uči djecu, obavlja imamske pošlo ve za stotinu groša godišnje i dhb para, što je davao hodži nije tib« jeftinila, dok kod ostalih stvari ina joj tačno cijenu. On se izpričaVg. da hodže ne vrše u redu svoje duž« nosti, a »zaboravlja« da je hodža liqu �Stran« 2 Страаа „Р«А¥*А* — .ПРАВДА' morao pobrinuti se za svoju opskr* bu, jer drugi nijesu o tom vodili brb gu po onoj: »Svejedno je svijetu što je hodža bos«. Ovo pitanje mjesti* miče se je tretiralo po cijeli sahat uz živahno sudjelovanje mnogih se* ljaka. Kad bi se u diskusiji iscrpili svi prigovori, onda bi Ahmetaga Kovačević te prigovore jedan za drugim obeskrijepio, a za tim do* dao, da pripomoć vjerskim službe* nicima ne samo da nije nemoguća, nego nije niti teška. On je 0 Lu* kavcu sve vjerske službenike u za* jednici sa džematlijama prilično o* sigurao. Pžematlije su već u tu svr* hu obećali 1400 kg žita i neki već i dali. Nijednom čovjeku nije mno* go ako svom hodži. koji mu uzgaja evlada i koji obavlja ostale vjerske poslove, dade jednom u godini od svoje ljetne privrede prama svom imovnom stanju od 10 pa dalje ki* lograma žita. To njemu nije ništa, a hodža bi bio opskrbljen i ne bi se mogao ispričavati, ako uredno ne vrši svoje službe, na kućnu po* trebu. Razlaganja su biia ubjedlji* va, ali seljaku se je teško rastati «а novcem ili zahirom, pa eto. Do duše ovako ne misle svi. niti veći* na. ali eto odupiru se neki, pa rad u tom pravcu koči. Trebalo bi va* ljanih džematbaša, kojih na žalost vrlo malo imamo, i stvar bi se dala privesti kraju. Inače seljaci su neopisivo veseli i radosni, što se je medu njih došlo. Ovake skupštine bi trebalo po či* tavoj zemlji obavljati bar svake go* dine jednom. Naš je seljak čestit i dobar samo mu fali znanje. Zna* пјеш će se moći oboružati, ako se među njeg zalazi i živom riječi dje* luje. Sam ovaj pohod među seljake vrijedan je neizbrojivog blaga. Dok seljaci jave izbor novih od* bora, sazvaće se kotarska skupština u Tuzli da izbere novi odbor i do* ■ese potrebne zaključke za daljnji rad u pravcu promicanja ciljeva or* •anizacije. Bilo sretno. —h— h— položaj u mračne svrhe jedne skra* hiranc partije izrabljujući i doček Njeg. Kralj. Vis. Regenta u partij* ske svrhe. Tuzlanski okružnik Dimitrije Grudić nije mogao propustiti ni o* vu zgodu, kada Njeg. Visoč. Re= gent dolazi u posjete svojoj Bosni i svojim Bosancima, da ne pokaže svoju provokatorsku ćud i svoj par* tizanski bijes, da ga ne iskali na muslimanima tuzlanskog okružja, koji su listom pristaše naše organi* zacije, nazivajući ih kompromitova* nim, te da ne mogu sudjelovati pri Regentovu dočeku. Imamo pred so* bom masu pritužaba iz raznih kra* jeva ovoga okružja, gdje nam se tuže pojedini ljudi, koje Je narod izabrao, da u ime njegovo sudjelu* ju kod dočeka Kraljevićevog, a Gru* dić je to zabranio i odredio, da idu njegovi trabanti, koji niti što zna* če, niti koga predstavljaju. Njego* vo je ludilo besprimjerno, te već prevršuje sve mjere. Mi nemamo dovoljno riječi, sa kojima bi žigosa* li ovo provokatorske djelovanje o* kružnika Grudica. Odakle on dola* zi, da žigoše jednu patriotsku or* ganizaciju, koja reprezentuje više od pola milijona b'os.*herc. musli* mana, da je kompromitovana. Sa* mo mahnit čovjek može proglasiti tolike mase kompromitovanim . j i Regent ne dolazi Grudicu, već nama svima, bez razlike vjere i bez razlike, kojoj partiji ko pripada. On je Kraljević namjesnik sviju nas, a mi smo Njegovi. Zemaljska je vlada na jednu pri* tužbu iz Bijeljine zapriječila ovo Grudićevo izazivanje, koje nijesmo mogli propustiti bez javnog pro* testa, neka cio svijet vidi, kako o< vaj čovjek nijeti ljubav naroda pre* ma kralju i dinastiji. Lijep primjer moralne snage na* šega muslimanskog težaka. Pripo* vijeda nam jedan prijatelj ovo: U Sarajevskom Polju u raznim selima ima jedan uvaženi sarajevski gra* đanin više begluka i zemlje pod kmetovima. Naravno kmetovi pra* voslavne vjere ne daju mu haka već od prevrata, a kmetovi muslimani daju kao obično. 1 ove je godine došao i ponudio zemljovlasniku nje* gov hak. Njegov zemljovalsnik, i* nače plemenit čovjek time ponov* no zadivljen rekne kmetu muslima* nu, kad mu pravoslavni ne daju ha* ka, neka i on ostavi to svojoj djeci. »Ja ću ti ga predati kako sam i do* sada radio, a ti ga onda ako hoćeš prospi. Ja neću tuđega haka. Bože, da i ovo svoje sa halalom potro* šimo!« Oslobogjenje Egipta. Bilješke. Jedna provokacija. Još nas krat* ko vrijeme dijeli od dolaska našeg Kraljevića Namjesnika, čijem se dolasku svi iskreno veselimo i želi* mo, da Njegov boravak među nama bude što prijatniji. To je želja sva* kog patriote i cijelog našeg naroda bez razlike vjere i bez razlike stra* načke boje. Sva naša mjesta su pri* premila deputacije, koje će se po* kloniti pred našim Kraljevićem, ko* je će u ime svoje i svojih sugrađana izjaviti čuvstva duboke privrženo* sti i nepokolebive odanosti prema Njemu, Njegovu uzvišenom Ocu i Njegovu Domu. Ali ni ovo veselje nije moglo o* stati nepomućeno. Našao se jedan provokater. te nije mogao propusti* ti ni ovu zgodu, da u nju ne ubaci žalac svoje otrovne duše. Našao se jedan denuncijant, koji zlonamjer* »o zloupotrebljuje svoj činovnički ; I 1 1 i । i | j S»»j — Broj 1 >5 ; | j i : Već mnogo prije svjetskog rata je nicala buna protiv Evropljana sad u jednoj a sad u drugoj musli* ■anskoj zemlji, za vrijeme rata je nekoliko muslimanskih naroda po* kušalo da strese sa sebe tutorstvo evropskih velikih sila, poslije veli* kog rata poče da vrije među svi* ma muslimanima, a danas jarkim plamenom gori u cijelom musliman* skom svijetu od rifskih gora do svetih valova Gangesovih i od Kri* ma do Dar*el*Salama. Ruska sov* jetska vlada dolijeva ulja i — zlata tomu opasnomu požaru, koga u o* čaju i opaljenih ruku guše svi im* perijalisti, od najvećeg — Engleske, pa do najmanjeg — Grčke. Ali tek što na jednom mjestu plamen na kratko obamre, na drugom se vine u nebo. Engleska gleda da popuštanjem spase što se spasti dade, držeći se one »bolje j₽ i kasno nego nikada«. Tako i Egiptu priznađe slobodu, da spase suezki Kanal i Indiju. U vezi s vijestima o oslobođenju Egipta ispod engleskog protektora* ta biće zanimljivo ako iznesemo tok razgovora, koji je u Kajiru s naj* starijim egipatskim muftijom ne* davno vodio Lord Millner, pred* sjednik velikobritanske komisije u pregovorima s egipatskom opozici* jom. »Otkako sam posljednji put bio ovdje, mnogo su se promijenile pri* like u Egiptu, zagovorio je poslije pozdrava Lord Milner. Muftija: Da, mnogo se je izmi* FELJTON. A. Hltei Bjetevac: Rene Logotetides. (73) j XXVII. Vozeći se prema Jildizu razmišljala je Nesime kako će početi stvar. Znala je, podje li Izetu, da će tražiti od nje ucjenu, a podje li sultanu ne će opet ništa svršiti bez Izeta. Ljubomora, koju je u prvi čas osjetila pretvorila se pod dojmom Renina pisma u želju, u dužnost, da spasi svoju suparnicu i neprijatelja Turske. A ako je to upitaju? No oni ne te uzeti stvar tako ozbiljno! Njezin je grijeh što je pobjegla iz zatvora. Braniče je, a na koncu predložiće pomilovanje. Možda bi to i u Grčkoj tumačili kao znak zbižavanja i jedan korak naprijed u izglađenju još uvijek napetih odnosa između dva su­ sjeda. U tom su se već kola zaustavila i Nesime se uputila lzetbeyu. Ovoga puta bila je nesigurna, pla­ šila se i bojala. Kada su je najavili Izet je ustao i sam joj otvorio vrata. Nesime ga pogleda da vidi njegovo raspoloženje. Prisiljen osmjeh zapazio je tada Izet na Nesiminim usnama. Ostavši na noga­ ma kraj njegova stola ispričala mu je sultanija svoju Želju. »Renu Logotetides osloboditi... pomilovati?« upita iznenađen izet. | j i ! ; i jenilo, za vas na gore, a za vas na bolje. Lord: Egipat, uopće govoreći, po* kazuje veliki progres. Muftija: Da. osobito napreduje revolucijonarni nacijonalizam. Lord: Možebit da je tako. Ja sam opazio uznemirenost u narodu, ali ne mogu da joj nađem uzroka. Muftija: Uzrok joj je posve pri* rodan. Sjetite se, da egipatski na* rod čeka, da se dogodi ono, što su savezne sile svečano obećale naro* dima. Mi hoćemo nezavisnost i slo* bodu. Lord: Ja bih rekao da je engleski protektorat u interesu Egipta, jer vas brani od nasilja. Muftija: Egipatski narod osjeća nasilje samo s vaše strane. Vaš protektorat?! Čuvao vuk jagnje. Lord: Zar egipćani ne shvaćaju, da interesi Velike Britanije i Egip* ta zahtijevaju protektorat. Vaša nezavisnost bi prijetila našim inte* resima u Egiptu i na orijentu. Muftija: Egipćani znaju interese i vaše i drugih sila, ali najbolje svo* je. Bliža je koža od košulje. Mi se ne možemo pomiriti s protektora* tom. Jedino realno riješenje kon* flikta je samostalnost Egipta, uz garantiju zaštite stranih interesa. Lord: O svem tom je nužna dis* kusija. Muftija: Nijedan egipčanin se ne će upustiti u diskusiju, osim uz po* godbu samostalnosti. Lord: Ja sam uvjeren, da ima e< gipćana, koji bi htjeli pregovarati s nama, ali se nekako boje. Muftija: Svaki narod ima izdaji* аа, ali će svi patrioti s prezirom •aibiti vaš poziv na diskusiju. Zatim Lord Millner okrenu raz* govor na bojkot, "koji su predstav* nici egipatskoga naroda objavili nad engleskom komisijom. Lord: Ne bi li Vi mogli uvjeriti vaše sugrađane o tom, da je disku* šija nužna i da će donijeti bolje plodove nego bojkot. Ne zaborav* ljate, da smo mi najjača država na svijetu. Niko nam se ne može odu* prijeti. I tim, što predlažemo disku* siju, mi pokazujemo da smo vam prijatelji. Ja mislim, da nije u va* šem interesu da nas silite,’ da vam nametnemo našu volju. Muftija: Ja kao vrhovna vjerska glava ne mogu uvjeravati naroda o takvim interesima, kad sam i sam uvjeren o sasvim protivnom. Cio narod traži samostalnost i govoriti o čem drugom, znači mlatiti praznu slamu. Ja ne zaboravljam na vašu moć, ali ako prisilite Egipat, da se pred njom pokloni, on će tim više misliti o revolti. U ostalom, svaka je sila za vremena. Lord: Sve to ne isključuje lojalnu diskusiju. Ulema mi je poslala bo* jovitu poruku pa stoga bih ja ras* pravljao s vama. Muftija: Poruka neoružana naro* da ne može nikad biti boj ovita, već je bojovita vaša proklamacija pro* tektorata. Mi ne ćemo pregovarati s vama, dok ne dignete protekto* rata. I Egipćani zaista nisu pregovara* li, dok god Engleska nije ispunila conditionem sine qua non, t. j. pro* glasila slobodu Egipta. Istina, tu slobodu tišti nekoliko klauzula, ali je egipatski narod ipak postigao vr* lo mnogo. Za Englesku to znači poraz. Tre* ći veliki poraz od pobjede nad Nje* mačkom. Prvi je poraz pretrpila u ljeto prošle godine, kad se je Afga* nistan oslobodio njezina protekto* rata i — zaključio savez sa Sovjet* skom Rusijom, a drugi, kad je pod pritiskom buna u sjeverozapadnim provincijama Indije i u centralnoj provinciji Radžputani morala pri* stati na pokrajinske parlamente u Indiji. Nema sumnje, da j-u iza o* vog trećeg poraza u Egiptu, čeka i četvrti u Irskoj. O manjim porazima da i ne go* vorimo, kao što je fiasco engleske politike u Buharskom Hanstvu, na Kavkazu, Zakavkazju i Perziji. »Jugoslavenski List«. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Naš teritorij očišćen od Arnauta. Iz Beograda javljaju: Pošto su na* šim četama došla pojačanja, to je 27. pr. mj. poduzet napadaj, da se naš teritorij oslobodi od Arnauta. U samu zoru počela je artiljerija strašno djelovati na arnautske po* ložaje i to tako, da se Arnauti nije* — Renu Logotetides i osloboditi i pomilovati... I da se je nečega sjetio, a onda se okrenuo Nesimi odgovori Nesime odlučno, kao da zapovijeda, a ne I rekavši: moli. — To je nekadašnja ljubavnica Ihsana Surur»To nije u mojoj moći sultanijo Nesime. . . j zađe... Njezin je imetak prodala država, a on ga je kupio. I novac ćemo joj povratiti...« Nesime se osmjehne ironički i reče: Nesime ga je pogledala besćutno, srdito i ne — Nije u tvojoj moći? Nije... Sve... Ovaj Jilslušajući šta je govorio. Izet napisa još jedan nalog diz, čitava Turska, pa i sam sultan!.. glavnoj carskoj riznici, koji je glasio: »Vi mislite. .. A ja sam rob svega toga, pa i »Reni Logotetides isplatiti prodajom njezina sama sebe.., Da sam tako moćan vi znadete... imetka postignutu kupovinu...“ Nesime ga pogleda, pa se ponovno osmjehne Za tim stavi svoj potpis na oba naloga i pre­ jednim osmjehom u kojem je bilo i cinizma i prijedajući ih Nesimi reče: gora. »Nadam se, da sam iskupio. . . Izet opetova: — Reci sultanu, da sam pristala. .. »Vi znadete visosti. . . Ja da imam toliko moći uzeo bih vas... Izet je pogleda, jednim pogledom punim strasti i požude pred kojim Nesime opet pocrvenje, posta­ — »Je li to ucjena?« upita Nesime pocrvenivši de joj vruće, pa ne rekavši ni riječi ostavi kabinet u licu kao da ju je krv oblila. i izađe. Izet je pogleda i reče primaknuvši se stolu: Izet izađe za njom, ali se Nesime ne okrenu »Ako želite.. . Onda mogu. ..» ii na njegov poklon ni na njegov osmjeh. Brzo, kao Nesime se uspravi, pređe rukom preko čela kao da se je nečega plašila dođe kolima i naredi, da je da se brani od nekakve nagle misli, koja ju je osva­ odvedu na mejdan Sultana Ahmeda. jala pa reče odlučno: — Neka bude!.. *4a«t«viće se). Na Izetovu licu zasja radost. Kao pobjeditelj, kao da čini najveće djelo, najveću dobrotu priđe stolu i napiše »Po najvišem nalogu oslobađa se zatvora i kazne Rene Logotetides, koja je zatvorena u Orhanovoj tvrđavi. Carska naredba slijedi za ovom. Ovo treba odmah izvršiti...« No prije nego je metnuo potpis na nalog kao Muslimani, čitajte i širite „Pravdu^! �Up*j 145 — Br*j ■ - „МЛ^А, Domaće vijesti. ne čete odrezale su im svaku vezu I burga i prispjela u Grodno da stupi su mogli nikako povući, jer je i to »ii« artiljerija priječila. Poslije ar« »i uništile transporte. Wrange! go« I u crvenu armiju. To je, veli ured, tiljerijske pripreme prešlo se u 8 sa« spoduje danas samo još na Krimu. I novi dokaz zašto Moskva polaže Rade s Njemačkom nego s dru« i toliko važnosti u to, da ostane u ti a dva pravca u napadaj tukući Dar Hercegovine Regentu. Kako Aruaute sa obje strane. Napad je gim državama. Po listovima koji su direktnom odnošaju sa Berlinom. je već poznato zaključili su u Mo« bio tako snažan, da su Arnauti od« prispjeli iz Moskve izrekao je Troc« staru, da se Regentu u znak ljubavi Da ostanu u susjedstvu Njemač« mah izgubili prisutnost duha i da je kij četama, kada su odlazile na polj« ke čine Rusi najveće napore. Kako pokloni skupocjena sablja. Sablja zavladala u njihovim redovima stra« ski front, govor u kojem je istakao: iz Varšave javljaju, sva njihova ak« je već gotova, pa su radnju na sve« šna panika. U prvom naletu su na« Mi smo optuženi, da smo oruđe Ni« I čija na sjeveru uperena je sada pro« opće zadovoljstvo izveli braća Do« še čete osvojile Konjarevo i Selce jemaca. Ova optužba ne treba ni tiv tvrđave Osowiec, koju Poljaci der. Balčak te sablje u obliku lavlje i prebacile Arnaute preko riječine vas ni mene da zabunjuje. Mi ra« nanovo utvrđuju. Na ovaj način ho« glave izrađen je od čistog zlata. U Gušterice. Sutra dan nastanio se na« đe kooperišemo sa Njemačkom na ■ će Rusi da održe komunikaciju sa sredini balčaka izrađena je Kruna pad još jačom žestinom, tako da su uništenju imperijalista cijelog svi« istočnom Pruskom, odijelivši Polj« Karađorđeva i slovo A u bfiljanti« Arnauti bili spriječeni, da svoje od« jeta, nego da budemo uz vlade t. . sku cd Litavske. ma. Oštrica je od belgijskog da« rede skupe i organizuju. Naše lijevo zv. slobodnih zemalja. Nama je masširanog čelika sa natpisom: Kra« Glavne tačke poljskih mirovnih Ijeviću Oslobodiocu vjerna Herce« krilo zauzimajući Trebište nanijelo lakše oduprijeti se njemačkim im« ' perijalistima samim, nego da ima« I uslova. Poljaci su po jednoj Kopen« je neprijatelju velike gubitke i pre« govina 1920. Korice su od srebra, a mo sami protiv sebe imperijalistič« I haškoj vijesti postavili ove glavne bacujući ga preko Crnoga Drina i« preko njih se obvija tanka srebrena uslove: 1. Priznanje izvanje i unu« pantljika, ku Francusku, Englesku itd. malo je jači otpor kao i kod Piško« ukrašena lovorovim liš« peje, gdje su Arnauti nastojali svim Jadno stanje u Petrogradu. Iz Hel« tarnje neodvisnosti Poljske; 2. Pri« ćem. Na srebrenoj pantljici urezane silama, da uz svaku cijenu zadrže singforsa javljaju »Stockholm Tid« znanje istočne granice, po kojoj svi su sve glavnije pobjede Njegovog lijevu obalu rijeke. Kod Glogova su nigenu«: Stanje u Petrogradu se po« I krajevi sa pretežno poljskim pu« Visočanstva Regenta Aleksandra. satrveni cijeli odredi Arnauta, ne« goršalo. Trgovačke slobode nema čanstvom ili poljskom kulturom i« Travnik za »Radišti« i »Napre« ■lajući mogućnosti, da se povuku i više, veći broj radnja je zatvoren. . aaaju pripasti Poljskoj; 3. Trajna đak«. Primili smo iz Travnika sli« preko rijeke pređu. 30. pr. mj. su i Svi vrijednosni predmeti su zaplje« pripadnost istočne Galicije Polj« jedeću noticu, koju rado uvrštuje« posljednji odredi Arnauta bili pre« njeni. Općenito nezadovoljstvo se I skoj; te najzad zahtjev da se po« mo. »Radiša i »Napredak« priređu« bačeni na desnu obalu i naš je teri« izražava čestim manifestacijama, - ‘ granične ruske države stave pod ju 5. septembra o. g. veliku narodnu torij potpuno čist od arnautskih koje boljševici ugušuju na jedno« j zaštitu Saveza Naroda, jer inače svečanost i koncerat. Na koncertu četa. stavni način pucajući u masu ili hva« i postoji opasnost, da bi te države sudjelovaće gđa dra Čalete i g. Mi« Razgraničenje u Štajerskoj. Jav« tajući kolovođe i strijeljajući ih. bile odvisne od sovjetske Rusije. lan Ćurčić, poznati koncertni solis« ljaju iz Maribora: Članovi komisije Italija i Amerika u rusko«polj« ti iz Sarajeva. Biran, umjetnički Saznaje se također da se među voj« za razgraničenje otputovali su ju« nom posadom razmahala protu« skom pitanju. Prema jednoj depeši program pobuđuje već od sada ži« čer na Muto, otkud su otišli u pod« boljševička agitacija. Profesor Sy« iz Washingtona ministarstvo ino« vahan interes, te se očekuju posjet« ručje, u kojem se ima provesti raz« ahmatov, znameniti ruski filolog, stranih djela objavilo je notu, ko« nici i iz svih obližnjih mjesta. Rado graničenje, da na licu mjesta pre« umro je od bijede i gladi. jom izjavljuje da je talijanska vla« konstatiramo, da i naši sugrađani gledaju teritorij i da saslušaju za« Njemački oficiri u službi crvene da potvrdila Sjedinjenim Država« muslimani lijepo doprinesoše u na« stupnike pojedinih općina i pojedi« armije. Poljski dopisni ured sazna« ma da se obje vlade stvarno slažu ravi i novcu za luku sreće i buffet. ■ih posjednika u pogledu njihovih je iz najboljeg izvora, da je jedna u pogledu rusko«poljskog pitanja. Ova naklonost i darežljivost pobu« želja. njemačka vojna misija, koja se sa« U toj se noti još dodaje, da je i đuje pouzdanu nadu, da će »Radi« Plebiscit u Koruškoj. Iz Celovca stojala od 80 oficira, otišla iz Inster« Poljska dala isto uvjerenje. ša« u krugovima naših muslimana javljaju, da će prema odlukama ple« i nadalje naći bratskog odaziva i biscitne komisije izborne listine bi« susretljivosti. Braća muslimani ne« ti zaključene 15. o. mj. Nakon to« će i ne mogu zaboraviti, da je »Ra« ga započeće reklamacioni postupak. diša« do danas porazmjestio 70 mu« Glasače se na bijelim i zelenim gla« slimanske djece u razne zanate. sovnicama. Bijele glasovnice odre« Pozivaju se imami svih mahal« Osim ovoga odjeljenja otvara se »Radiša« nas svojim zamašnim đcne su za Jugoslaviju, a zelene za skih džamija, da nefaljeno dođu u za naše ženskinje polje privrede još radom i nastojanjem sviju zadužu« Austriju. Na bijelim glasovnicama sjednicu dne 6. septembra o. g. u ; u ovom mjesecu i u Islamskoj štam« je. Na 5. septembra pruža nam se bič«, naslov Jugoslavija, a na žele« ponedeljak u 5 sati poslije podne u pariji, koja ovih dana dobiva stro« prigoda, da mu olakšamo tešku, ali nim Oesterreich. Dan glasanja od« sjedničkoj dvorani vakufskog sa« jeve za svoju tvornicu papirnatih vrlo važnu zadaću u pridizanju na« reden je za 1. oktobra. bora, a da se dotle raspitaju u svo« kesica. Za taj posao odrediće Akci« šeg esnafa i jačanju gospodarskog Pred ostavkom dra Trumbića? jim mahalama o siromašnim musli« ja u sporazumu s »Merhametom« stanja. Time ćemo ujedno nedvoj« mankama koje znaju raditi na šiva« ■ ženske radne snage ех offo, koje beno i dostojno pokazati, da želi« Beogradski »Balkan« javlja: G. dr. A. Trumbić, ministar 'spoljnih po« ćim mašinama i koje bi trebalo u« se za taj posao neće sada na novo mo bolju i sretniju budućnost u za« prijavljivati. slova, ove nedjelje vraća se u Beo« posliti, pa bilo u njihovim kuća« jedničkoj oslobođenoj domovini. * grad. Odmah po njegovu dolasku ma, ako same imaju šivaće stroje« Jedan besavjestan činovnik u po« Najvažnije uposlenje musilman« - licijskoj direkciji, koji u pomanjka« održaće se naročita sjednica mini« ve ili u Akcijinoj šivaćoj radionici, starstkog savjeta, na kojoj će g. dr. ako iste svoje šivaće mašine ne« skog ženskinja već je na pomolu i nju svake savjesti i čuvstva odgo« čita se u ova tri broja »Pravde« maju. Trumbić izložiti spoljnu situaciju i vornosti zlorabi svoj zvanićni po« * prospekt za tvornicu rublja, potpi« ložaj kao i zloglasni Latinović, zo« tok vođenih pregovora. Kako sa« san od 10 — 15 naših uglednih lično« i znajemo iz krugova bliskih prijate« ve se Nikola Dakić, kotarski pred« Prema gornjem izgleda, da Akci« i lja g. dr. Trumhića, on će položiti ja već počinje s poslovanjem. Jest. sti sa naše dvije banke na čelu. stojnik. Ovaj je neozbiljni činovnik Tvornica rublja ! naše poduzeće, ostavku na položaju ministra spolj« radi poznate afere sa jednom po« Akcjja se pobrinula makar i za ma« nih poslova. nji posao (šivački) dok ne dođe do koje sa silnim poslovnim naporom štenom gospođicom, na koju je i« Poslovnik za konstituantu. Iz Beo« njezina glavnog djelovanja u tvor« hoćemo u najkraćem vremenu da mao veliki merak pa je htio u kan« grada sc javlja: Na jednoj od idu« nici rublja. Ali ne privremeno da ostvarimo, zove sve naše mogućni« celariji da ljubi »službeno«, te još ćih sjednica parlamenta iznijet će će ova grana poslovati, nego će i ke i patriote, da potpišu dionice za radi uobičajenog napastovanja žen« neki poslanici predlog da se ovlasti ova kao sporedna trajno ostati u nju. Po pravilima dolaze od Akcije skog svijeta bio jednom maknut i »Merhameta« delegati u ravnatelj« sa svog mjesta i poslan u Nevesinje vlada, da izradi poslovnik za usta« rukama Akcije, kao jedno njeno ▼otvornu skupštinu, dok si ona sa« posebno odjeljenje. U ovom odje« stvo i nadzorno vijeće ove tvorni« na popravak, gdje je pokazao svoju ma poslovnika ne izradi. Taj se ljenju predviđeno je i zauzeto jed« ce; »Merhamet« ima pravo, da kroz »kulturu« na muslimanima, pa ga predlog motivira time, da može u« no opsežno poslovanje, u kojem će pet godina prekupi sve dionice ovo« je to valjda i prpeoručilo, da se vra« ga poduzeća i da tvornica tada bu« ti u Sarajevo. Ovdje mu je dat re« stavotvorna skupština odmah zapo« se moći stalno zaposliti odmah 30 de posve njegova, u ovu tvornicu ferat javnog morala, koji on svojim četi svoj redovni rad. Ministar za do 40 muslimanki, a po vremenu i primaju se u posao radnice (radni« sablaznjivim postupcima »krasno« konstituantu dr. Marković umolio više, naročito kad se uz šivaće spo« ci) koje preporuči u prvom redu štiti. je sve vladine stranke, da podupru ji i krojačko odjeljenje. Prijave za i Akcija, drugom redu »Merhamet« ovaj predlog. No nas se najviše tiče moral mu« uposlenje u ovom odjeljenju prima , a tek u utrećem redu ostali; preko slimanki, koje Dakić i njemu slični Njemački diplomatski predstav« upravitelj Akcie Šemsuddin Šaraj« I 6% dividende i ostalih potrošnji iz nik u Beogradu U cilju obnavljanja lić, a što prije uslijede, tim će si« > silom gone u nemoral, premda bi može glavna skupština do« kao referent morala morao on sam normalnih diplomatskih odnosa po gurnije se zaposliti. Za ovo odje« bilance pitati neki postotak čistog dobitka izvršenoj ratifikaciji versailleskoga biti glavna prepreka širenju nemo« ljenje dobila je Akcija od vakufske I ugovora o miru Fridrich von Heller direkcije gornji boj Buzadži H. Ha« ј i za »Merhamet« i t. d. Pa samo ovo rala. Mi smo ovoga gospodina do« njemački predstavnik predao je 31. sanova mekteba, koji se ovih dana kad se uzme u obzir, koliko lijepih sada promatrali mirno, ali odsele povoljština imaju Akcija i »Merha« ćemo bez obzira žigosati svaki nje« pr. mj.*na naročitom prijemu za« opravlja. A potrebne strojeve za । met« im osnivači samoprije« gov ispad protiv morala musliman« stupniku ministarstva inostranih radionicu Akcija je već predvidila : gorno koje daju u tvornici rublja, onda djela ministru trgovine i industrije da kupi. Samo pošto će ovaj opra« ' ki. Danas iznosimo jedan slučaj, bilo srce od kamena, koje ne bi koji se desio jednoj muslimanki sa dr. M. Ninčiću svoja preporučna pi« vak, kao i strojevi stati Akciju ' bi pohitjelo da uzme sada što više di« sma kojima se određuje za otprav« Hrida. Jedan podvornik kod jednog mnogo novaca, a već je Akcija u ! nika poslova njemačkog poslanstva konkretnom slučaju u početku svog i onica tvornice rublja, da je što ja« sekcions«šefa oblijetao je oko jed« če ispravimo i osiguramo već jed« u našoj kraljevini. prvog poslovanja, to bi bilo nužno, norti poštenu zaradu našem vrlo si« ne muslimanke i našiljao čak i pro« vodadžije, ne bi li mu oni pomogli da joj se sada uplate svi potpisani j romašnom ženskinju. koje nevolja VANJSKI POLOŽAJ. prilozi, kao i nove priloge da pot« ; nagoni i na takove niske puteve ži« izvesti njegovu nepoštenu namjeru, pa kad mu je sve uzaludno bilo, tu« pišu i uplate svi oni, koji obećaše Turski nacijonalisti i boljševici. pred kojim svakom čovjeku ži je Dakiću, da je tobože nepošte« dobru pomoć čim Akcija počne ra« ■ vota, Prema jednoj depeši, ko ju je »New od obraza krv u lice udara. Da im na. Dakić je poziva i naređuje, da York Herald« primio iz Carigrada, diti. Eto već radi, pa neka se sada osiguramo zaradu jednom za uvijek se imade podvrći viziti kod dokto« utvrđeno je da su turski nacionali« i obećanja ispunjen! od zbilje, pa da poslije ne bude vi« ra. To ova odbije, ali Dakić je po« sti primili veliku količinu oružja, še trzavica! Gajret braćo! novno poziva za heftu dana, da ima« municije i novac od sovjeta. Bekir de na vizitu ići. Na ovaj je nekva« Sami i jedan od šefova turskih na« lificirani način vođenja referata jav« cionalista nalaze se ovog momenta nog morala, mnoga muslimanka mo« u Moskvi. ralno uništena i zlonamjerno uvr« Austrijski komunisti. List »Die Današnja „Srpska Zora‘; po prijetnji svog direktora, donesi štena među bijelo roblje. Protesti« Rote Fahnc« donosi Lenjinovo pi« rajući protiv ovakog sramotnog po« smo komunističkoj stranci u Austri« svoju dosada najvežu senzaciju, napadaj na knjižara stupka Dakićeva tražimo od gosp. ji, u kojem poziva da sudjeluje kod Alberta Kajona iz Sarajeva iz iskusnog pera'čuvenog novinarskog Ljeskovca, da Dakića makne s tog općinskih izbora i izbora za narod« pehlivana, patološkog pobornika Istine, Pravde i Morala, Žurnapoložaja, jer mi nećemo mirno gle« su skupštinu. Radi toga poziva ko« liatičkog apaše (liske), kome nema ravna itd, itd. vrlo uvaženog i dati kaljenje našeg morala. munisti će revidirati svoj zaključak, surevnjivog plaćaoca svojih dugova Gjorgja A. Ćok orila! Beograd—Spljet. U ministarstvu P* će kao stranka učestvovati kod saobraćaja gotovi su planovi, te bi izbora. se doskora imalo odstupiti gradnji Wrangel na Krimu. Wolfov ured pruge Beograd—Spljet. javlja, da je ruski delegat Kame« Gradska aprovizacija izdaje se Za mnogobrojnu kupnju moli ■jev primio brzojavku, prema kojoj samovo ulje I«a (prve presije) svo« su Wrangelovi transporti, koji su Albert Kajon, kajižar. jim trgovcima za podmirenje gra« se htjeli iskrcati na kubanskom tori« đanstva, koje se u datalju prodaje toriju, bili potpuno uništeai. Crve« Iz akcije. Kupujte „Srpsku Zoru**! Potpomaže „Srpska Zoru" dobrovoljnim prilozima. �Stalna 4 СфШ 55 kruna na litar. Ovo je ulje izvrs» ne kakvoće, pa upozorujemo П№ slimane, da se za zimu snabdiju sa njim i to za vremena, dok se nije rasprodalo posvema. Koje Ra mu= šterije ne inognu kod svoga trgovca dobiti, dobiće ga u maloprodaji ap< rovizacije dok zaliha traje. Umro od gladi. Javljaju nam iz Mostara: Muhamed Haljevac umri. Saliha iz Mostara imao je nekoliko kuća kmeta u Raškoj Gori kot. Mo» star, koji mu od god. 1916. nijesu dali nikakovog haka. Isto tako imao je kmetove u Bijelom Polju kot. Mostar, ali na njegovu sreću pro< dao ih je u god. 1912. za 7000 K. Od tih 7000 K živio je i proživio kubureći ovih 8 godina odnosno os vih 6 ratnih godina na taj način, da kroz spomenuto virjeme nije kus pio u svoju kuću niti 14 klg mesa ni masla, nego je jeduć suh hljeb gladovao, i šta mislite; na 9. o. mj. umro od gladi! Umrli Muhamed Haljevac je je* dan od najboljih mostarskih famis lija, a stat je bio oko 70 god. bez ikakvog zanimanja, jer je bio ne* sposoban za rad. Muslimani Sjetite se „Gajreta“. .алдуал" — .иравда* Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega „Merhameta". Import! Broi 195 — Врој Export! Alija Begovi^ veletrgovina satno ne veliko manufakturne i koloni« jalne robe u Zagrebu, p»trinjska ulica br. 30. Interurban telefon 19-98. Brzojavni naalov: RegniB-Zagreb. Centralna drogerija Braća Šalpnagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svib droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. trgovina koža ♦ :: HAMDIJE KOPČIĆA Prijedor. i Preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta kože, kao i po­ trebnog pribora za obućare. Razašilje svaku količinu poštom. Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. < ► preporučuje «voje bogato »Uvarište ž J * svih vrste papira, kancalarijskog i T < ► školskog pribora. — Naručbe se ♦ <> obavljaju brzo i točno ! > Cijene umjerene. Jedan činovnik musliman, stalne namješten u Sarajevu, 26 godina star, samac i neženjen želio bi se oženiti uz prethodno lično poznanstvo sa dje­ vojkom ili udovicom od 18 do25gedina, muslimanske vjere, koja imade vlastitu kuću i po mogućnosti nešto bašče u Sarajevu. Ponude s tačnom oznakom ићм i kućnog broja, treba slati na adsetaistraciju »Pravde«. Diskrecija strogo zajamčena. Kraća Stojanović Krovni crijep ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAP1RNICA Ponuda za ženidbu. Z ž < > Sarajevo, Štrosmajerova tri. Tel. 619 л ! 4►♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦* (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsombolya, Banat ■nslimansha trgneažba I obrtnička Ma za Basnu i Нжвдвта (d. d.) a Sarajeva. Dionici М к ntm teatonta mlntii«. нЗД I рвнВДв1 toallnitn Ш, I в taniatfvu. snikt м Blatni кпрИс« I tškuc« hnhi I вквпн^ 0 к>ПмЦпЏв. 01иф ni mjsnlatMpMloj« I bunara ивр 8 a,m.m _ __________________________ Podružnica u Bos. Novome.____________________________ BancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgorta banlta, Sarajevo - Interurban telefon: Zli OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica „Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu". I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojadisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseče na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se. pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod > upisivanja 50»/°, a ostalo 50°/0 mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. HI. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo krož 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijenosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem в°/, kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu pb gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 11. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dd. u Tešnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Samac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu i nje­ 15. Muslimanske prometne banke d. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 6. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 19. Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. 7. Muslimansku kreditne banke d. d. u Foči. Sarajevo, dne 15. augusta 1920. 7 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u Sarajevu. Ahmeta&ević Nezlraga, član 11 H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašaglć Dr. Safvetbeg, književnik. Bičakčič Edhemaga, vlasnik t t. Bičakčić i Slinić. Čenglć Ibrahlmbeg, veletržac. Dagallč Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć Sulejmaubeg, bakal. H. Jusufagić Muhamedaga, član t t. .Braća H. Jusufagić. Н. Haaanovlč Uzeiraga, član t. t Tašaković i H. Hasanović. Odgovorni urednik: F. šalaka. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžikadlć Dr. Atit, profesor. Korkut Bakib, glavni urednik »Pravde«. Muftlć Balim ef, muftija. Omanovič Husein, direktor Muslimanske trg. i obrt, banke za B. i H. Barajllč Bemsudin, gradski činovnik. Spaho Dr. Mebmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžukovič Mnjaga, sahačija. Serlč Ahmed, posjednik. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/46a2d9ee50fa8270bb804ac1c7001159.pdf 805f3ccde5f45533967fa480f145e0ae PDF Text Text ■«u estsvom п!в<*ла. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fedabcloni ite Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulioi. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice UK). Broj 91 (196) Opet stare brige. Ne prođoše ni pune dvije godine, od kako se nebrojeni vojnici, koji preživješe do sada nečuvene tego« be velikog i dugotrajnog rata, po« vratiše svojim domovima, da na« stave svoj stari posao i da obnav« ljaju ono, što im je rat porušio; ne prođoše ni pune dvije godine od to« ga radosnoga časa, a po našim gra« dovima i selima izbiše objave, ko« jima se opet velik broj vojnika zo« ve pod oružje. Traže se opet od na« roda konji i volovi za komoru. O« pet se pojaviše stare brige, šta će biti s kućom, djecom i ostalom po« rodicom. I te su brige ovaj put mno« go teže za onoga, na koga padaju. Zemljoradnik nije svršio svojih poljskih poslova, ljetina slabo rodi« la, marve jedva nešto skupio, a -dr« žava mu traži najbolju radnu sna« gu, uzima mu jedinoga konja ili vola, koga je teškom mukom naba« vio iza kako mu je prijašnja vojna uprava i pošljednje goveče rekviri« rala. Zanatlija i radnik nijesu još ispunili ni onih velikih praznina, koje im je rat u kući i poslu ostavio, još nijesu nabavili ni najprečih stvari, što im ih je žena ili majka za vrijeme rata isprodavala da pre« hrani gladnu djecu, a opet moraju da ostave praznu kuću i porodicu u najvećoj oskudici. Država se sada ne brine za one, koji ostaju; ne daje više prinosa za uzdržavanje porodica vojnika, koje poziva na dužnost. U pozivima se govori istina samo o dvomjesečnoj vježbi, a svatko znade da se radi dvomjesečne vježbe ne dijeli pot« puna ratna oprema. Već dolaze tuž« ni glasovi — istina još nepotvrđeni — da su neki od nedavno pozvanih na albanskim brdima i poginuli. Nu ne samo to. Vojni zakon kra« Ijevine Srbije, koji je proširen na čitav teritorij naše države, nije ni« kada kod nas po zakonu objavljen. Naši su poslanici tražili nekoliko puta, da se taj zakon objavi, da svatko znade, kolika je njegova dužnost. Svatko znade, da su po tom neobjavljenom zakonu hranio« ci porodica oslobođeni od vojne dužnosti, a nitko ne zna, do koje granice to oslobođenje ide i kako se ono postizava, kome treba mol« bu predati i koje dokumente treba za to priložiti. Mi nikako ne može« mo vjerovati, da se po tom zako« nu može oduzeti zemljoradniku i jedini konj ili vo, bez koga se ne može nikako biti. Ministar vojni od« govorio je našim poslanicima, da je zakon o ustrojstvu vojske i pravilo o regrutaciji otštampan u tolikom broju primjeraka, da ih pri ruci i« maju bar komande i ustanove, koje po njima imaju da rade. Nu to nije dosta. Svatko, koga se ovaj zakon tiče, a vojni zakon stavlja svim dr« žavljanima najteže dužnosti, imade Sarajevo, utorak 7. septembra 1920. (23. zilhidže 1338.) prava po ustavu svake države da traži, da se taj zakon publikuje o« nako, kako se publikuju i ostali za« koni; svakome mora biti omoguće« no da na lahak način sazna njegov sadržaj. Iz odgovora vojnog mini« stra našim poslanicima razabiremo da ministru vojnom nije ni jasan pojam publikacije zakona, i ako je publikacija svagdje ustavom propi« sana. Ovu krupnu pogrešku treba po« praviti, ali još prije toga treba o« lakšati terete i brige onima, koje država poziva pod oružje. Ili treba hranioce ..osloboditi od vojne duž« nosti ili njihovim porodicama dati uzdržavanje iz državne blagjane. dok oni vrše dužnost; inače će pa« sti mnoge porodice u najtežu nevo« Iju u vremenu ove do sada nečuve« ne skupoće. Brašno, ogrijev i sve ostalo dostiglo je cijene, koje za« prepašćuju i one, koji su se dosele brojili među imućne, a šta će da radi i kako da živi žena s nekoliko djece, kojoj hranioc ode u vojsku. Konje i volove treba ostaviti onima koji bez njih ne mogu biti, jer će drukčije ne samo oni pasti u nevo« Iju, već će i naša poljoprivreda iza i onako slabe ljetine još više da strada. Sarajevo, 6. septembra. U eri špijunaže. U nedjelju dne 3Q. augusta vodali su polic. agenti jednog otrcanog i maskiranog indi« vidua kroz sarajevsku čaršiju. Ka« da su naišli'pokraj dućana g. Ismeta Šišića, maska je kimnula glavom našto su agenti Šišića proglasili u« hapšenim. Kada su ga doveli u po« liciju, otrcani je individuum dema« skiran, koji je izjavio, da je bio na ručku kod kuće g. Ismeta Šišića i da ga je Ismet vodio u magazu i po« kazivao mu bombe koje je pripravio za urotu proti Regenta. Šišić je za« tvoren u samicu i držan je sve do petka 3. o. mj., a međutim je za to vrijeme provedeno mnogo kućnih premetačina kod sarajevskih građa« na muslimana i vrlo mnogo svijeta predvedeno na policiju. Naravna stvar da se nije moglo ništa usta« noviti i ništa pronaći. Mi se ne možemo načuditi, kako naša policija ovako lakoumno i ne« prestano nasjeda kojekakovim ne« ozbiljnim provokatorima! Prosvje« dujući protiv ovakog postupka, ko« jim se naše mirno, uvijek svojoj državi i dinastiji lojalno građan« stvo izvrgava neugodnostima ušli« jed nečijih provokatorskih težnja. tražimo,( da se ovake stvari sa po« trebnom ozbiljnošću i opreznošću uzimaju i izvode. Također tražimo od polic. direkcije, da ovake provo« katore progohi svom strogošću za« kona, kako se neće više nikada u« suditi, da se nabacuju blatom na tuđe poštenje i državljansku vjer« nost. Godina IL Jedna dužnost. Muslimanima grada Sarajeva na« metnuta je ovih dana jedna odgo« vorna dužnost. Akcija za zaštitu morala privela je kraju sve pred« radnje za osnutak tvornice, u kojoj bi naše siromašno ženskinje moglo naći zarade i na taj način sačuvati svoj obraz i — naše poštenje. Da naše poštenje. Jer: »fukarluk is« tom što nije ćufur« veli naš Dev« letlija (a. s.). I kad on vodi ćufuru naravna je stvar, da vodi i drugim opačinama, kao što je raskalašenost i moralni pad. Treba ga dakle suz« biti, moramo ga suzbiti. Farz nam je to, farz! Pri vršenju ovog farza ne treba nikakovih žrtava. Kupiti koju dio« niču tvornice rublja ne znači poklo« niti taj novac, nego ga korisno ulo« žiti. Glavnica ti sigurna, imaš dio dobitka i uz to opet — daješ pomoć svojoj zajednici. Ne može li ti poći od srca, da koju dionicu kupiš na račun naše »Akcije« ili »Merhame« ta«, kupi je sebi, svom djetetu. I« pak moramo naglasiti da bi bilo mnogo bolje, kad bi svak prema svom haddu kupio nekoliko dionb ca u korist tih naših dviju ustano« va, jer i najtanjem čovjeku nije mnogo dati 400 kruna u ovako ha« jirli poduzeće. I onako bacamo mi« lione na kojekakove besposlice, a kupnja dionice ne iznosi više od dvomjesečnog duhanjenja, da je i ne uspoređujemo sa pet šest litara rakije, kojom uništavamo i svoje zdravlje i svoju obiteljsku sreću. Smilujmo se sebi i svojoj obitelji, pomislimo na svoju budućnost i iz« vršimo ovu dužnost! Natječimo se u ovoj svetoj požrtvovnosti prema svojoj zajednici i njenoj bijednoj sirotinji i razveselimo joj lice obil« nim kupovanem dionica za »Akci« ju« i »Merhamet«! Osvjetlajmo o« braz i pokažimo svoj islamski osje« čaj bratstva i ljubavi prema siroti« nji, bez kojeg nam je uzaludno i klanjati i postiti! Gajret! Kuenovština na pomolu. BEZRAZLOŽNA INTERNACIJA U CAJNICU. - UPAMTIO BI TI DA TI NIJE ROĐAKA. - PRIJETNJE OKRUŽNKA RUŽIĆA. - OBERPREDSTOJNIK U ČAJNICU. - SISTEMATSKE ŠIKANA« ČIJE. Naš mjesni odbor u Cajniču bio s g. Midžićem, kadijom i još dvoji« je, kao i ostali odbori, odlučio pro« com trojicom ljudi da se oprosti, te slaviti dan naše organizacije u for« upravo kad je htio da sjedne u fi« mi teferiča, pa se je obratio na rad« jaker i pođe, došao ga je sluga pred« ni odbor, da im pošalje jednog iza« stojnikov zvati, da dođe odmah k slanika, koji bi ih informisao o ra« njemu. Sastavši se na ulici s pred« du organizacije i političkom polo« stojnikom reče mu ovaj, da danas žaju. Stoga je delegiran g. Ahmed ne može ići i da ide u hotel, gdje Kulenović, upravitelj našeg lista, mora čekati g. okružnika Ružića iz koji je otputovao 31. pr. mj. da mo« Sarajeva, dok se vrati s Metaljke. gne sutradana teferiču prisustvova« Rekao mu je da ne smije niko« ti. Došavši u Cajniče doznao je da ga od muslimana primati, je teferič odgođen, jer su ,se poja« niti skimopćiti ni usmeno vile komitske bande koje su u oko« n i p i s m e n o ili kuda iz hotela ići, lini Cajniča počinile tri umorstva i to da je okružnikov nalog s Metalj« opljačkale masu naroda. Nakon ve« ke. Išao je i dalje pa je pred hotelom čere otišao je posjetiti kadiju gosp. na cesti postavio jednog špijuna, Buturovića u društvu s učiteljem g. da hoda i gleda da ne bi kogod na« Midžićem. Dok su sjedili kod kadi« šem izaslaniku došao. Taj dan u je zovnuo je jedan žandar s ulice mrak došao je okružnik s Metalj« kadiju i rekao da predstojnik zove ke, te odsjeo u istom hotelu. »onog gospodina što je došao«. Već oko 11 sati zapitao je gosp. Kad je g. Kulenović izišao na u« Kulenović predstojnika, koji je mi« licu, dočekao ga je kot. predstojnik mo njegov sto prolazio, zašto ga o« Popović sa dvojicom oružnika i pri kružnik već ne zove, a ovaj mu od« karbidnoj lampi pretražio i pomno vrati da sad ne može, nego da će pregledao sve njegove papire i pri« sutra to učiniti prije podne. No ni vatna pisma, koje je imao u svojoj sutra prije podne nije ga zvao, već lisnici. Videći, da se je strašno bla« je otputovao u Sarajevo. Istom oko mirao (ako se onaki ljudi uopće 4 sata po podne pozvao ga je pred« mogu blamirati) i da ostade bez že» stojnik u ured i davši mu »Gebun« Ijenog »corpusa delicti«, rekao mu dene Marschroute« za Sarajevo je da ide u hotel spavati, ne dopu« proglasi ga slobodnim od taočke stivši mu ni da uzme kutiju s ciga« dužnosti, te izjavi da se može slo« retama iz kadijina stana, nego je bodno po čaršiji kretati i s građa« poslao žandara po nju. Sutra dan nima družiti. Na upit Kulenovića, prije polaska sastao se je Kulenović zašto ga je interenirao u hotelu i Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i i) u Sarajevu. Oliiiaa Ibnlsa I 3.1ШИ Ba|i menite I ipmteacnsh Mite. - Bupoli I иттуттвбгл m mte rabe, i poglavito m Iteatea nelnlši. bbeIfbIci. ____________________________ Podružnica ц Bos. Novome. ___________________ [ Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijeno - 8rznja»i: Trpoiatea baalia, Sarajevo ■ Interurban telefon: ZIV । �Stran* 2 Croana pretražio, nije dao odgovora, nego je rekao da bi mu bilo i gore, da njegova dva rođaka nijesu pred« stojnikovi školski drugovi. Da objasnimo ovaj drakonski postupak iznosimo ove interesantne pojave. Taj dan prije podne pozvao je okružnik u kotarski ured nekoliko uglednih muslimana i rekao im, a« ko neće — komitama stati na put, da ih čekaju zle posljedice, te da će poslati vojsku koju će oni mo> rati hraniti, a šta ona u Cajniču u« čini, da on za to ne odgovara. Na« dalje je rekao, da će se i agrarno pi« tanje na veliku našu štetu riješiti i ako je izgledalo da će se praved« no i po nas povoljno likvidirati. Po« slije je pozvao pravoslavne građa« ne, ali ne znamo šta je njima rekao. Kako dolazi g. okružnik do ova« kih zaključaka i odakle crpi svoje krive informacije? Stvar je jedno« stavna. Predstojnik čajničkog kota« ra nije g. Popović, nego hoteljer Milović i još nekoliko članova pra« voslavne čajničke čaršije. Evo je« dan dokaz. Naš izaslanik Kulenović sjedio je u hotelu s hotcljerom Mi« lovićem, a u taj čas dođe poštar tražeći predstojnika sa brzojavkom. Predstojnik nije bio u hotelu, te ga je poštar na polju našao. Odmah za tim došao je predstojnik s brzo« javom u ruci u hotel, te je izazvao pred hotelska vrata g. Milovića, po« kazao mu brzojav i nešto s njim govorio. Vrativši se Milović k sto« lu, saopćio je našem izaslaniku sa« držaj brzojava. Pobjeglo, reče, de« setak vojnih obvezanika muslima« na i odmah dodade svoj komentar: Sad će se pritegnuti njihove famili« je i izaći će na srijedu vinovnici i učesnici počinjene pljačke. Na dla« ku isti postupak kao u Nevesinju, gdje se optužišc muslimani, a mo« radoše kazniti Šiljegović i družina! Držimo da je ovim primjerom do« voljno osvijetljena predstojnička kvalifikacija g. Popoviča, a ima ih još isto tako jakih. Njegovi tajni savjetnici i doglavnici i inače de« nunciraju i sumnjiče nevine čajnič« ke muslimane. Dovoljno je da koji od njih štogod izmisli i — odmah’ musliman žrtva. Slučaj Hamzabega Batotića govori dosta. Brača Bato« tići imaju vrlo lijep posjed i zgra« de u Milijeni nekoliko kilometara od Cajniča. Došle komite i odnijele pčele iz pčelinjaka, a kad je Ham« zabog čuo lavež psa pobjegao je iz kuće i sakrio se u pilani koja je na tom posjedu i tako glavu spasio. Cajnička pravoslavna čaršija s Mi« lovićem na čelu neće tako, nego vele da Batotići daju komitama ve« čere, i — Hamzabeg se zatvara, premda, što se kaže, ne bi znao po« kazati četiri strane svijeta. Pitamo vladu: dokle će ovako? BiljEšlis. Prijedorski lager. U 87. broju »Pravde« objelodanjena je bilješka pod naslovom »Gdje su stvari pri« jedorskog lagera?« Na upite u toj bilješci mogli bi osim bivšeg inten« danta Josefa Rakosa iz Budimpešte (Višegradi uteza), najtačnije odgo« vore dati Dr. Vaso Glušac, predsjednik narodnog vijeća u Pri« jedoru, sada direktor u Tuzli i Mi« lan Čeklić, koji je bio povjerenik nar. vijeća za željeznicu Steinbeiss i Ijubijski rudnik. Zli jezici govore, da su mnoge stvari dovažane kuća« ma nekih članova narodnog vijeća, koji su ih zadržali kao svoje. Ako se hoće, da te stvari ne propanu i da se država ne ošteti, svakako bi bila moralna dužnost dra Glušca da izvijesti, gdje su te stvari, da se one pokupe, odnosno naplate. Ova se stvar ne smije i ne može u interesu zemlje i naroda ostaviti na stranu, jer se tu radi o narodnim milijunima, a što je najvažnije i o osvjictljenju značaja ljudi, koji su se postavili kao suvereni, da uprav« !jaju i rukovode s tom imovinom. Javnost imadc pravo da traži nak« nadno polaganje! računa od ljudi, koji su uzeli u onom kaosu na svoju dušu i savjest narodni imetak. Ri« ječ ima g. dr. Vaso Glušac i Milan Ceklić! Muslimani Sjetite зе „Gajreta". .ffAVDA’ „ПРАКДА* Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. ZAŠTO JE ODGOĐENA MUALIMSKA SKUPŠTINA? - JESU LI NAM POTREBNE MEKTEBI.IPTIDAIJE POGLEDOM NA KULTURNI POLOŽAJ B. H. MUSLIMANA? - UČITELJSKI TEČAJ ZA MUALLIME. U 84. broju »Pravde« od ove go« dine, centralni je odbor muallim« skog udruženja kratkom noticom javio mualimima, da se odustaje od saziva ovogodišnje glavne skupšti« ne i tom prilikom najavio, da će se posebnim izvještajem obavijestiti muallimi o razlozima, koji su ruko« vodili odbor, da skupštinu odgodi. Prema poslovici »E1 va’du dejnun« odbor bi morao to dosad učiniti; ali pošto je spao samo na dvojicu odbornika (na pisca ovih redaka i blagajnika Prašu), to bi njegov iz« vještaj i svaki zaključak toga-smje« ra bio bez zakonskog karaktera. Da mualimi ne budu dalje u po« ložaju neizvjesnosti, preuzimam na se dužnost, da ih u kratkim crtama izvijestim o odgodi skupštine. Od« velo bi me daleko, kad bi opisivao cijeli historijat mualimske borbe za poboljšanje materijalnog i urede« nje pravnog im položaja, koja je bila povodom njihovoj staleškoj or« ganizaciji, te ću ukratko reći, da je njihova borba bila teška, žilava i ustrajna sve dok oružje te borbe nije prešlo u ruke ljudi živahnijeg temperamenta, koji su jednim ener« gičnim jurišem osvojili tvrđavu, ko« ja je bila opsijedana dugi niz godi« na. Nada, da će se u toj tvrđavi naći »Karunovo blago« bijaše is« prazna; odbor je našao dobrohotno lice njezinih upravljača i — praznu kesu.... — A gdje su pare? — upitat će koji naivni mualim. Dragi brate, okani se iluzija! Evo neka ti na to pitanje odgovore gole cifre: Vakufsko«mearifska centra!« na zaklada u glavnom sastoji se iz 10%«tnog t. zv. mearifskog prireza, vulagrno: hodžai;ine, koji iznosi go« dišnje 740.000 K, drugim manjim prihodima od 642.000- K, u svemu dakle 1,412.570 K. Iz te svote pod« miruju se potrebe: ureda saborskog odbora, sabora i saborskog odbora, kot. povjerenstava, medresa, mek« tebbiptidaija, ulema medžlisa i muf« tijskih ureda, vakufskog sirotišta, konvikata, stipendija, džamija, sib« jan mekteba, uzapćenih vakufa, te« kija, uzdržavanje zakladnih nekret« nina, mirovinskih fondova itd. itd. Poznavajući raspoloženje i dobru volju predstavnika sadanjeg vakuf« skog sabora, odbor bi bez sumnje uspio, da se mnoge gorenavedene potrebe u korist mualima upotrije« be, ali ne samo time da se muali« mirna ništa ne bi pomoglo, nego kad bi se i cijeli prihod centralne zakla« de upotrebio u mualimske svrhe, o« pet bi to bila samo jedna kap u more, prema današnjoj skupoći i vladajućim prilikama. Da se mualimi plate samo onoli« ko, koliko imade jedan državni pod« vornik i da se mektebisiptidaije podmiruju kako treba, potrebno je u najmanju ruku 10 milijuna kruna! A odakle da se tolika svota na« makne ? ... Recimo neka se udari namet na vilajet, drugim riječima neka se me« arifski prirez poveća. To bi istina bilo idealno, al ako se promisli re« alno, taj bi se prirez morao pove« ćati ništa manje nego blizu 150%, da se gornja svota namakne. Kad se uvaži okolnost, da naš narod i inače stenje pod drugim raznim po« režima i prirezima i da teškom mu« kom plaća i sadašnji 10%«ti mea« rifski prirez, logično je, da je ap» surdum i misliti -na povišenje toga prireza. A šta sad? Da se mualimsko sta« nje uredi na način istaknut u gor« njim recima, morao bi odbor ana« logno prvašnjoj borbi — stupiti u borbu protiv još jednoj mnogo ja« čoj tvrđavi, koju bi branili i ljudi mnogo jače otporne snage; borba bi bila mnogo teža i dugotrajnija te dok bi sc ta osvojila, sadašnji bi mualimi bili pepeo crne zemlje. Ta je tvrđava negativno šeriatsko pra« vilo: »La jubau ve la jurhenu«, a borba bi se vodila da se to pravilo pretvori u pozitivno. Poznavajući mentalitet čuvara toga šeriatskog pravila, koji i svaku drugu sitnicu vežu za zastarjelo «jedžuzu i la je« džuzu«, što rekao jedan napredni poslanik vakuf, sabora, rade napu« štam borbu i polažem oružje, a dr« žim da moje mišljenje dijeli i ve« čina sadanjeg odbora. Osim toga da se takva borba uz« mogne uspješno voditi, potrebne su — što no rekao nekakvi vojskovo« da — tri stvari: pare, pare i pare; jer bez para nam je oružje nemoć« no, snaga slaba i ruke vezane. Svaka organizacija pa makar i či« sto kulturna, potrebna je, da imade svoj društveni organ, kao polje, u kojem će svoje staleško pitanje slo« bodno tretirati i svoje interese jav« no štititi. Za jedan takvi organ potreban je u današjem vremenu kapital od naj« manje 100.000 K, a odakle muali« mirna tolika svota? Kad bi, recimo, pretvorili članarinu u din^-sku vri« jednost, ona bi iznosila samo jednu hiljadu kruna mjesečno, a to je to« liko, da se ne bi mogle podmirivati niti najnužnije režijske potrebe društva, bolje rekuć ništa. U pomanjkanju staleškog orga« na, sadašnji odbor nije mogao raz« viti kakvu opsežniju akciju oko raz« vijanja staleške svijesti, tretiranja stručnih problema i inače moralnog i intelektualnog unapređenja dru« štvenih članova; nije mogao javno istupati onakvom energijom, kak« vom bi u protivnom slučaju mogao učiniti.*) Rad sadašnjeg odbora kroz cijelu godinu u -davnom se je sastojao na izvršivanju glavnijih zaključaka prošlogodišnje skupštine a između svega je najživahniju akciju vodio za otvorenje učiteljskog tečaja za mualime i to mu je napokon pošlo za rukom o kojem ću u slijedećim recima posebno govoriti. Po za« ključku ove skupštine, odbor je pi« sao predsjedništvu »Džemijjeti«il« mije« radi razvrgnuća zajednice i radi povratka društvenog kapitala, ali na takve podneske odbor nije dobio nikad odgovora; pisao je ne« što i bogatijim muslimanima, da nas materijalno potpomognu i da nam omoguće pokrenuti društveni organ — ali odziva nije nikakva bilo. Ra« di pomanjkanja materijalnih sred« stava, nije se moglo, a odbor nije držao niti oportunim, da svoj organ izdaje u prilogu »Pravde« jer i to je bilo skpočano s jedne strane ve« likim troškovima, s druge pak i mo« ralnim žrtvama. U ovaj odbor, koji je, kako jednom prilikom neko u javnosti reče, sastavljen iz mlađih sila mnogo se je polagalo i od njega iščekivalo više, nego što je to bio u stanju učiniti, a nitko se sa strane od starijih i iskustvom bogatjih mualima nije micao, da ga u nje« govom teškom pozivu moralno pot« pomogne niti ga je poticao na kak« vi intenzivniji rad i po dužnosti sta« rijeg.u njegovom radu direktive da« vao. Upućen sam na se, odbor je radio energijom svojih sila i koristeći se svojim službenim položajima borio sc i zauzimao za interese mualima gdjegod je to bilo potrebno; a što u nečemu moguće nije uspijevao, krive su zapreke, koje su mu na pu« tu stajale. Odbor je očekivao mno« go više interesovanja muallima za njihovo pitanje, ali je ostao ražo« čaran. Na javni proglas, da se sami mu« alimi pismeno izjasne, jesu li zado« voljni privremenim uređenjem nji« hovih beriva, hoće li stupiti u pasiv« nu rezistenciju ili ne, nije se niti je« dan mualim javio. Da li je to skraj« na indolencija ili je bijedno stanje dotjeralo ih u stanje takve apatije, da ne mare niti za svoje najvitalhi« je interese? — ja neznam. Bilo jed« no ili drugo, rekao sam u predaš« *) »Pravda« bi, kao što smo jed« nom prilikom izjavili nekim odbor« nicima, rado ustupila izvjestan pro« stor za tretiranje ovih pitanja. Ur. BlW) — Bre| 196 njim recima, a to opet velim, da je svaka daljna borba beskorisna. To je jedan razlog, a drugi je pak sib no poskupljenje podvoza, koji bi onemogućio pristup ogromnoj ve« čini mualima, te se ne bi mogla odr« žati valjana skupština. Radi toga je bilo potrebno, da se odgodi saziv glavne skupštine i da se privreme« no poluči oružje borbe. Društvena imovina u koliko je i« madc, ostaće i nadalje koristonosno uložena, a pisac ovih redaka obe« ćaje da će u granicama mogućnosti ići na ruku svakom mualimu koje« mu bude od potrebe i sve dok sc bude nalazio u svome sadašnjem službenom položaju štititi interese mualima. Nu ako mualimi nisu zadovoljni ovakim zaključkom, od volje im stoji pismeno zahtjevati saziv skupštine, koju će odbor odmah sazvati i drage volje prepustiti vod« stvo u ruke novoga odbora, koji će možda znati i htjeti bolje raditi i interese mualima bolje čuvati. НаШ Hujdurović. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Dr. Beneš o savezu Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske. Dr. Be« neš je saopćio u jednom brzojavu na pariški »Matin« osnovne razlo« ge, koji su doveli do entente izme« đu Jugoslavije, Rumunjske i Ceho« slovačke. On je rekao: Od primirja nalaze se male države centralne Ev« rope u jednom nervoznom stanju, koje je proizašlo iz mnogostrane o« pasnosti iz vana, naročito iz stra« ha, da ne izgube teško iskupljenu nacionalnu slobodu. Mala će enten« ta dakle stabilizirati normalne od« nošaje u centralnoj Evropi i njezini će narodi tim savezom dobiti više pouzdanja u svoje vlastite snage. Osim toga mala će ententa politič« ki uspostaviti također red u eko« nomskim vezama. Politika Cehoslo« vačke, Jugoslavije i Rumunjske jest politika mira i pacifiziranja Central« ne Evrope. Zajednički rad ovih tri« ju država osniva se na sprovađanju mirovnog ugovora u Trianonu. Zbog toga su ova tri naroda odluči« li, da ovaj ugovor sa Madžarskom najodlučnije brane, ako bi se poka« žalo ma bilo s koje strane, da se njegove klauzule izmijene. Isto 4e tako zapriječiti ovaj savez svim mo« gućim sredstvima, da u buduće ma« džarska država ne ostane i dalje ognjište konflikata za svoje su« sjede. Ovim ne znači, da mala en« tenta ima prema Madžarskoj kako« ve agresivne namjere, naportiv, o» na će sa svoje strane nastojati da među Madžarskom i njenim susje« dima dođe što prije do normalnih i prijateljskih veza. Vodećim kru« govima ovoga novoga saveza ozbilj« na je namjera, da pokažu velikim silama Evrope, da nije bila nikako« va pogrješka, što se je austro«ugar« ska monarhija uništila, kao što isto tako savez balkanskih država i Ce« hoslovačke republike potiskuje u pozadinu potrebu namjeravane po« dunavske konfederacije, jer mala ententa u srednjoj Evropi mnogo će više doprinijeti svjetskom miru nego li sve druge političke kombi« nacije. Komentari našeg saveza sa Čeho« slovačkom. U političkim krugovi« ma Rima tumači se naš savez sa Ce« hoslovačkom na slijedeći način: O« branbeni savez između čehoslovač« ke republike i Jugoslavije imade ta« kav karakter, zbog kojega se ne mo« že njemu priključiti rumunjska dr« žava. To slijedi i iz toga, što je Ru« munjska poslušala savjet francuske vlade, koja traži načina da se Ru« munjska približi Madžarskoj. Na« dalje se u Rimu drži, da se Jugosla« vija — pošto je okružena sa nepri« jateljima i zbog toga, što trpi na unutarnjim krizama — ne će moći oduprijeti provađanju londonskoga pakta. Njezin savez sa Čehoslovač« kom imade samo obranbeni karak« -ter protiv Madžarske. Italija se ne može od ovoga saveza uplašiti i ona će konzekventno ustrajati u svojim zahtjevima glede Jadrana. Odlazak naše vojne misije u Prag. Iz Beograda javljaju: Naro« čita vojna misija otputovati će na« skoro u Prag, da tamo s čehoslovač« kom delegacijom utvrdi detalje voj« ne konvencije. �Okršaji sa bugarskim komitama. Ministarstvo unutrašnjih djela služ« beno saopćuje: Noću između 27. i 28. augusta jedna grupa bugarskih četnika naišla je na jedno odjelje« nje naših graničara u okrugu kuma« novskom i u zametnutoj borbi tro« jica su ubijeni, a dvojica su pobjeg« la u Bugarsku. Naši nisu imali gu« bitaka. VANJSKI POLOŽAJ. Borbe u Tripolisu. Kako zapravo izgleda u ovoj »talijanskoj« koloni« ji opisuje jedna vijest »Petit Pari« siena« iz Rima: Ramahdan el Šetuj, šeik plemena Misurata, koji je od uvijek bio jedan od najvećih nepri« jatelja Talijana u Tripolitaniji i ko« ji se još pred kratko vrijeme ista« kao ubijanjem talijanskih oficira i činovnika, ubijen je. Koncem pr. mj. napao je Ramahdan na čelu 2000 ljudi pokrajinu plemena Orfe« lah, jer su ovi prijatelji-Talijana, i zauzeo glavni grad Beniulid. Kad su se Orfelasi opet prikupili, oštro su napali i opet osvojili grad. Zarobili su oko 700 Misurata a ostale su pro« tjerali i poubijali. Sam Rahmadan bio je zarobljen, a ubio ga je jedan Orfelah hicem iz revolvera. Emir Fejsal u Luzernu. Baselski listovi javljaju, da je emir Fejsal sa svojom brojnom pratnjom prispio u Luzern. Lloyd George ga je oba« vijestio, da je pripravan sastati se s njime. Listovi vele, da je Lloyd George odlučio da još i ovu sedmi« cu ostane u Luzernu usprkos lošeg vremena. Rezerva sovjeta: 4,700.000 ljudi? Po agenciji »Evropske novosti« službeni organ sovjetske vlade na« viješta probuđenje masa u Rusiji. Svugdje se vježbaju novi vojnici. Crvena armija raspolaže sa 4,700.000 ljudi rezerve, koji će ovih dana biti potpuno izvježbani i disciplinova« ni, a onda će se postepeno mobili« zovati. Engleska ne popušta u irskom pi» tanju. Švajcarska brzojavna agen« čija javlja: Engleska vlada neće promijeniti svoje stanovište u pi« tanju Irske. Ni pitanje načelnika grada Corka ne daje za to povoda. Novo oružanje Germanije? — »Echo de Pariš« donosi otkrića ne« kih francuskih inžinira, da u Ger« maniji uništavaju stari r^tni mate« rijal, ali izrađuju novi, i to ne samo u tvornicama Krupa nego i u dru« gim, a osobito u Meppenu, gdje se; čine i eksperimenti sa novim spra« vama. Tu imadu već 380 novih og« romnih topova, koji se lako pokre« ću, a pucaju bez dima i bez buke. Bacaju kugle dalje od sviju topova do sada poznatih. Izrađuju također zračne torpede i topove proti aero« planima. Još javljaju, da Nijemci sada kušaju i neki novi zagušljivi plin. Zasijedanje Saveza naroda u Že« nevi. Švajcarska brzojavna agenci« ja javlja: U svrhir priprava za na« redno zasijedanje Saveza Naroda u Ženevi došla su onamo četiri člana tajništva Saveza Naroda. Vlada je prepustila Savezu Naroda za vrije« me zasijedanja, kojem će prisustvo« vati 39 država, jednu veliku dvora« nu i 80 manjih dvorana. Svaka dr« žava imaće svoju dvoranu. Iz naše organizacije. Proslava dana naše organizacije. PROSLAVA U BOS. KRUPI. Naša je mila Krajina prva pro« govorila. Progovorila je onako, ka« ko to dolikuje potomcima naših vi« teških junaka, koji su stoljećima branili serhat od dušmana. Potom« ci Hrnjice Muje i brata mu gojenog Halila i drugih tolikom slavom ov= jenčanih i narodnom pjesmom op= jevanih junaka, prvi su nam se ja« vili kako stoje čvrsto u našim bor« benim redovima, prvi su nam po« kazali kako u njima plamti osjećaj bratstva, osjećaj solidarnosti, osje« ćaj ljubavi prema domovini. Poka« zali su, da nad njima i danas bdije genij onih serhatskih junaka, koji su cijeli svoj život provodili u bor« bi za slobodu i u ovoj vjekovnoj borbi nijesu nikada i ni pred kim uzmaknuli, nijesu se nikada i ni od koga plašili, čija će djela ostati ne« umrla svima pokoljenjima dok je svijeta i vijeka. Proslava dana naše Organizacije, što ga je priredio Krupski mjesni odbor u Bužinu Gradu, podsjeća nas na ona lijepa vremena, što su o« pjevana u narodnoj pjesmi, te nam ulijeva čvrstu nadu naše bolje bu« dućnosti, jer složna braća nove dvo« re grade. Da se vidi kako je proslava te« kla donosimo izvješće našeg mjes« nog odbora u cijelosti, izvješće glasi: Bos. Krupa, dne 28. augusta. Odazivajući se apelu našeg vod« stva mjesni je odbor u Bos. Krupi upriličio »Bajramski sastanak« u Bužimu, koji je posjećen iznad sva« kog očekivanja. I ovom prilikom pokazao je naš težački svijet koli« ko cijeni našu Organizaciju i njezin rad. Ranim jutrom u petak krenuo je cjelokupni odbor uz brojno sudje« lovanje građanstva put Bužima. Ci« jelim putem dočekani smo od naših težaka burnim ovacijama te uz pri« ključak još mnogo«brojnjh kola is« kićenih barjacima — prije džume došli smo u Bužim. Pri ulasku u samo mjesto pucanje prangija ob» javilo je naš dolazak. Staro i mlado izišlo je u susret, da dočeka svoju .braću. Klicanje: »Živjeli« i »Bajram mubarck olsun«, razlijegalo se je po prostranim brdinama i dolinama u« bave Krajine. Pri sastanku prizor je bio dirljiv sve se grli i ljubi i pita za ostale. Nakon bratskih zagrljaja i čestita« nja »Bajrama« krenusmo put Ples« ke. Sad je povorka još impozantni« ja. Preko pedeset kola kreće se vi« jugastim putem uz svirku i pjeva« Страиа 5. »НРАВДА* — ^PRAVBA, Брај 146 — Broj nje. Narod stao u špalir i pozdrav« lja goste bacajući cvijeće i pozdra« ve. Prangije neprestano pucaju. Kad se je došlo na određeno mjesto, gdje će se obdržavati skupština veselju nije bilo kraja ni konca. Vi« še nego tri hiljade (3.000) osoba pri« milo nas je u svoju sredinu. Prizor je bio tako dirljiv, da se nemože opisati. Bratskom dobrodošlicom ispred sakupljenog mnoštva pozdra« vio nas je Caušević Abdullah ef. Nakon odmora i klanjanja džu« me otvara skupštinu predsjednik mjesnog odbora u Bos. Krupi g. H. Husniaga B. Pašalić te pozdravlja prisutne i zahvaljuje se na bratskom dočeku. Zatim uzima riječ jedan član odbora, te prikazuje sakuplje« nom mnoštvu rad naše organizaci« je, svrhu njezinu i radi čega smo se organizirali kao posebna stran« ka. Svi prisutni saslušali su mimo referat i odobrili rad naše organiza« čije i njezinih vođa, te im šalju po« zdrave i mole da i dalje ustraju u svome radu za interese i dobrobit Muslimana.« Živjeli naši Krupljani! Živio mje« sni odbor, koji je znao ovako lijepo okupiti braću pod naše zastave. • Prilikom održavanja dana naše Organizacije u Bužinu sakupljeno je dobrovoljnih priloga za »Pravdu« K 1000.—, a darovala su slijedeća gospoda: po 50 K: Ahmetaga Sahi« nović i Omerbeg Kulenović; po 40 K: Mehmedaga Mesić, Caušević Hašim, Ljubijankić Suljaga, Pajalić Omer i Burzić Zajim; po 30 K: Ju« sić Hasan; po 20 K: Šahinović Os« man, Čauševrć Abdullah eff., Babić Mustafa, Isaković Alaga, Mahmić Huso, Sekić Omer, Sijambodžić Be« čir, Duranović Alija, Abazović Sa« lih, Burzić Hase, Šahinović Osma« naga, Šahinović Salih, Eminić Ha« so, Dizdarević Ej do, Lelić Husein, Mulalić Mujo, Šahinović Mahmut, Šahinović ibrahim, Šahinović Šerif, Alešević Meho, Pajalić Osman, Re« džić Omer, Mehić Sulejman, Muja« gić Mustafa, Begić Huse, Abdurah« man eff.; po 10 K: Dizdarević Os« man, Bužimkić Osman, Abazović Hase, Duranović Duran, Dizdarević Ibrahim, Sijamhodžić Salih, Halilo« vić Hasan, Caušević Bećir, Aleše« vić Mehmed eff., Avdić Ahmet, Malkić Ibro, Sijamhodžić Habib; po 6 K: Caušević Maše; po 4 K: Ravnjak Mahmut, Dizdarević Ah« met, Sijamhodžić Sejdo, Melkić Hase, Tahić Ahmet, Bajraktarević Omer. Hvala plemenitim darovateljima! Domaće vijesti. кз’ки-п п р?ду у хотслу г. Велихсра Мкловића, друга у оружју нашега Ахмета, с том разликом, да je Ахмет служио с ознаком „Р. V.“ (политички непоуздан), јер je у бањалучком процесу суђен н a r од ■ м у дана тешке тамнице и одатле одјурен у војску, дочим je Ваш информатор г. Милсвић био писар у пештанској батаљунској канцеларији I. б. х регименте као — врло повјерљива л н чност. јер je имао официрски резерват, који се je давао само људима праве црножуте пасмине. Опростите да вам не испунисмо „Gebandene Marschroutu-, јер наш Ахмет не воли црножутих остатака н јер на њој нема ћирилског текста. Задовољите се дакле овим „beriehtom* и поздравите нам Вашег доглавника г. Велу. Уредништво „Трешељка". Zbog praznika u štampariji idući broj našeg lista izaći će u subotu dne 11. o. mj. Dan naše organizacije u Sarajevu. Zbog kišovita vremena nije se mo« gao održati dan naše organizacije u Sarajevu. Pošto se počelo po ma« lo vrijeme uljepšavati, naš je mje« sni odbor odlučio, da se ova sve« čanost obavi u petak 10. o. mj. u Bijeloj Bašči na Medresetima ispod Demerdžine kule. Upozorujući na ovo Sarajlije, članove naše organi« zacije, molimo ih, da se pokažu i Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. ovom zgodom, kako su to znale u« vijek pokazati, da im leži na srcu dobrobit našega mileta. O ovome će se izdati i posebni Broj 827. dne, 27. avgusta 1920. letači. U slučaju hrđava vremena, Kod ovog općinskog poglavar« proslava se odgađa za idući petak. Građani Sarajlije! Pokažite, da stva upražnjeno je bilježničke mje« čvrsto stojite u našim neprobojnim sto koje je skopčano sa 3600 K pla« redovima, pohrlite svi u Bijelu Ba« će i 8400 K doplatka godišnje. Kompetenti, koji ovo mjesto po« šču. Pokažite svoju islamsku svi« lučiti žele imadu svoje vlastoručne jest! Iz uredništva. Naš gl. urednik g. pisane i propisno biljegovane mol« Korkut povratio se je sa tronedjelj« be najkasnije do konca septembra nog dopusta i dobro oporavljen 1920. ovom poglavarstvu predložiti i dokazati. preuzeo uredničke dužnosti. 1 .) da su bosansko«hercegovački Zgodna naredba. Ministarstvo nutarnjih djela izdalo je nalog u« pripadnici ili SHS. državljani; 2 .) da su dobrog moralnog, soci« pravi grada Beograda, da poticajni organi imaju da pripaze na pona« jalnog i političkog ponašanja; 3 .) liječničkom svjedočbom da su šanje djece i đaka na ulici i na dru« gim.javnim mjestima. Ko se zateče, potpuno zdravi; 4 .) da sii šrpsko«hrvatskom jezi« da psuje i govori sramotne i nepri« stojne riječi, ima se kazniti radi po« ku u govoru i pismu potpuno vješti. 5 .) da su vješti računarskom knji« vrede javnog morala. Mi smo više puta pisali o raskalašenosti naše govodstvu propisanom za bos.«herc. dječurlije, pa pozivamo vladu, da gradske, odnosno seoske općine, te se povede za ovim lijepim primje« perovodnoj i manipulativnoj službi. rom i izda sličnu naredbu i za Sa« Gradonačelnik: rajevo. Izzetbeg Jahić. Prijeki sud u čajničkom kotaru. Radi nedavnog razbojničkog napa« daja proglašen je prijeki sud za cijelo područje kotara Cajniče za ove zločine: protiv državne vla« sti (pobuna), javnog nasilja, umor« stva, paleža, razbojstva, davanja pripomoći kojem od pomenutih zlo« Prijedor. činstava i za zločinstvo krađe, ako Preporučuje svoje bogato stovase krađa učini osobito drzovito i na« silno. Za sva ova zločinstva se kaz« rište svih vrsta kože, kao i po­ ni smrću. trebnog pribora za obućare. RaIz Osvitanja. U patek dne 17. o. zašilje svaku količinu poštom. mj. u 3 sata poslije podne obdrža« vaće se izvanredna glavna skupšti« Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. na ovog jedinog našeg ženskog u« druženja. Dnevni je red izbor no« vog odbora, jer je pređašnji demisi« onirao. Revizija obrtnica sa strane Ureda za pobijanje skupoće dovršena je. Ured je sa svoje strane oduzeo pre« siromašnu muslimanku, koja ne­ ko stotinu obrtnica. Sada je akt-o« ma obitelji i koju nema ko uz­ Ušao odjeljenju za privredu Ze« državati, uzeo bih za obavljanje maljske vlade, koje će definitivno kućnih poslova. Bila bi kao kućno odlučiti o oduzimanju obrtnica. Vjenčanje. Naš prijatelj g._Emin čeljade. Molim da se adresa ta­ ef. Brka činovnik kod pol. direkcije kove osobe javi ured. „Pravde“. vjenčao se s gđom Sidika hanumom Sejfo Husejnagić. Ahmetašević iz Sarajeva. Želimo im sreću i srdačno čestitamo. Pronađen novi rudnik ugljena. Iz Beograda javljaju: U selu Prljeni« ma sreza Kolubarski pronađen je Moju krojačku radnju preselio sam rudnik ugljena odlične kvalitete. uHadžiRistića ul. 4 preko puta Naročita komisija ispitivača obišla Hotel Europe u kojoj izrađujem sve je rudnik i našla da ima kamenog vrsti haljina uz umjerene cijene. — uglja u velikoj količini. Eksploati« Također iz provincije se naručbe po­ ranje ovog novog rudnog blaga po« voljno primaju. čet će naskoro. S poštovanjem Natječaj. Braća Stojanović trgovina koža Jednu ženu, Preseljenje. Trešeljah. U znaku bratstva. U Travnika во drenaže kradljivci a dućan jednog voćara i beetandžije i pokrađoJo jedne noć! nefito zeleni. Sumnja pade na vojnike i uhvatile dvojica, kuji Sa to djelo izveli. Na raportu kod mjesnog koman­ danta rasabra во is imena njihovih, da jo jedan od vojnika kradljivaca musliman, a drugi pravHlami. Kad to mjesni komandant sarnađe. on ovako poče resonlrati: „Dakle, ti Srbin (govo­ reći pravoslavnom),q>a krao, na Šteta svog brata, sugrađanina i državljanina, a Sto jo „Turčin" krao, to nije čudo, on i onako nije prijatelj ove države, ali ti, ti, — to ti nijosi smio činiti". I usuda puče: dođože na zapovjed komandanta vojnici i odvalile Srbina 60 Stapova, a „Turči­ nu1* samo 6. Pre poi taj ući gosp. Komandantu i njegovoj naobrazbi suđenje o tom: ko je prija­ telj a ko neprijatelj države, čaršija komentira osudu Sto se tiče broja itapova tako, da je u cijelosti odobrava, kad — vele - - Srbi viče iz­ vlače na svim linijama, pravo jo i da broj žtapova izvuku viče. ПРИЗНАНИЦА. Господин/ Михајлу Поповићу, кот. предстојнику у Чајмичу. Част нам je обавијеститн Ваше господство, да je В a ш таоц, a наш управитељ листа r. Ахмедбег КуленивиК дне 4. о. мј. здрав н жив овамо приспио. Није га ннко опљачкао, дапаче нн напастовао. Захваљујемо Вам F. Jerlagič, akad. diplom. krojač. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA $ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preponićnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 81» �Stana 4 Сграва Broj 196 — Број »PRAVDA* — „ПРАВДА* Prospekt i poziv na potpisivanje dionica „Tvornice pokućstva d. d. u Sarajevu". I. Potpisani osnivaju po propisma trgovačkog, zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: »Tvornica pukućstva dioničarsko društvo u Sarajevu* sa sjedištem u Sarajevu. П. Trajanje društva ustanovljeno je na neodređjeno vrijeme. Ш. U djelokrug društva spada: a) da se bavi preragjivaujem i izradom svake vrsti drvenog materijala naročito u svrhu fabričkog izragjivanja pokućstva i gragjevne stolarije; b) da prodaje gotovo pokućstvo i stolarsku gragjevnu gragju: c) da preduzimlje izradbu svake vrsti drva u šumi na svoj račun te u tu svrhu kupuje i zakupljuje šume i podižp pilane. IV. Osnovana glavnica društva ustanovljuje se na 4,000.009 K koja je razdijeljena na 40.000 dionica po 100 K. Dioniee društva glase na donosioca. Dionice se ispostavljaju kao jedinice, desetice, petice, de­ setice i dvadesetpetice. V. Osnivači doprinašaju u dioničku glavnicu u smislu § 155 t. z. toč. 5. kao apport: 1, Nekretnine upisane u gr. ul. br. LVI|74 i 93 k. o. Sarajevo sastojeće se od jedne kuće tro­ katnice u Koševe ul. br. 22 zatim od jedoe velike fabrične zgrade sa drugim potrebnim nuzgrednim objektima te od neizgragjenog zemljišta u ukup­ noj površini od 4520 m', koje leže djelomično izmegju Koševo ulice i Skerlićeve ulice a djelomice na drugoj strani Skerlićeve ulice, sve ovo na temelju vještačke procjene sa vrijednošću od 1,300.000 K. 2. stolarske strojeve sa potrebnim električ­ nim motorima, potrebnim priborom i stolarskim alatom, što se sve nalazi za pogon i izradbu po­ desno u fabričkoj zgradi, i to na temelju procjene vještaka sa vrijednošću od 1,500.000 K. Prema tome doprinašaju osnivači u dioničku glavnicu uz priuzdržaj ispitivanja i obračuna po konstituirajućoj glavnoj skupštini uložak u vrijed­ nosti od 2,800.()00 K i primaju za to protuvrijed­ nost od 28.000 dionica po 100 K. VI. Preostalih 12.000 dionica u nominalnoj vrijednosti od 100 K po komadu prepušta javnom upisu uz ove uvjete: Rok upisa dionica traje od 15. augusta do 15. septembra 1920. Prije početka rada imade se na svaku dio­ nicu uplaliti prilikom upisa 10 posto a ostatak prema riješenju konstituirajuće glavne skupštine ali najdalje za mjesec dana nakon obdržavanja konstituira uće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaje se upisnicima pot­ vrda pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a pošto budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privre­ mene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. Kad upisnik odnosno dioničar zadoeni sa upla­ tom, platiće za zadoenjenja б posto kamata na nepoložonu svotu od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Ko ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 t. z- za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dio­ nica odnosno potvrda, za keje uplata nije polo­ žena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos.-herc. vlade. Kad isteče očekni rok od 3 mjeseca, dotične potvrde na dionice, za koje uplata ne bude polo­ žena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju se nove potvrde, sa istim brojem i stavljaju se u promet, uplata za poništavanje potvrde, kao i višak, koji se dobi.e preko uplaćene vrijednosti za prodane nOve dionice, unosi se u rezervni fond. Dionič.arem postaje onaj, koga društvo primi te bude upisan u knjigu dioničara. Osnivači imaju pravo, da po svom pronagjenju pojedine upise dionica sasvim otklone i upi­ sani broj dionica za pojedine upisnike smanji, a da za to ne navedu razloga. VII. U ime troškova osnivanja otpada na svaku dionicu 15 K, koja se svota imade odmah kod upisa uplatiti. VHI. Osnivači su se odlučili, da u ovo po­ duzeću dadnu vidljiv udjel svima radnicima po­ duzeća i time osigm aju skladno sudjelovanje rada i kapitala te će se od čistog godišnjeg dobitka podijeliti 33 posto svima zaposlonim radnicima u razmjeru njihove plaće. IX. Predbilježbe na dionice i plate primaju: Hrvatska Centralna banka d. d. u Sarajevu i njezine podružnice u Derventi, Mostaru, Tuzli, B. bamcu i Zenici, Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu, Hrvatska Poljodjelska Banka d. d. podružnica u Sarajevu, Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u B Novom, Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u Tuzli, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, Hrvatska Eskomptna Banka u Zagrebu, Hrvatska Poljodjelska Banka u Zagrebu, Prva Muslimanska Banka u Brčkom, Hrvatska Banka u Banjojluci, Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju, Hrvatska Kreditna Banka i Stedienica u B. Brodu, Muslimanska Banka u Banjojluci, Hrvatska Banka u Travniku, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu. X. Osnivači pridržali su sebi pravo imenovati prvo ravnateljstvo na tri godine dana (155 t. z.). U SARAJEVU, 15. augusta 1920. Hrvatska Centralna Banka za B. i H. d. d. Hrvatska Poljodjelska Banka podružnica u Sarajevu d. d. u Sarajevu. Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka u Sarajevu. d. d. u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu. Odgovorni arednik: I. 8aJnbn. Csttaata Odbor J. M. O. Šttaptah DaaM * A. К4ов, S«4»vs. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cd5dd663829b20cce2ff34652df8ed99.pdf ae51a7c5a31c21317f009d6c3d62afe9 PDF Text Text '.-r- ■■мнвуз u °°tovom alaiena. BDrugo Izdanje. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redabcioni odbor. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 92 (197) Sarajevo, subota 11. septembra 1920. (26. zilhidže 1338.) Poruka klevetnicima. Ovdašnji je »demokratski« organ u svom 309. broju iznio smjelu tvrd« nju da su vlasti »mirno sluša« le i govore — Korkutove o privremenosti naše drža« v e«. »Pravda« ga je u mojoj otsut« nosti pozvala da dokaže tu svoju tvrdnju, pa je u broju od 3. o. mj. izišao sa »dokazom« koji glasi: »Cenimo još svoj život i zdravlje da bi smo smeli preli« stavati i čitati komplete »pravde«, podsetićemo je samo na aprilsku skupštinu begova na Baš«čaršiji. Tu je pored ostalih epiteta državi i u« pravi, pored pretnja da će begovi »dovesti Lenjina da rešava agrarno pitanje«, pored podsećanja na »sta« re lepe dane, koji će se povratiti«, pala i izjava jednog od gospode go« vornika, među kojima je bio i g. K o r k u t, da je ovo »privreme« na država«.« Držim da je ’za dokaz perfidije onih oko »Glasa Naroda« dovoljan gornji citat, ali ću ga ipak popratiti sa nekoliko primjedaba. U prvom redu konstatiram 1 a ž n o s t tvrd« nje, da sam i ja bio među govorni« cima na dotičnoj skupštini. Ja sam, kao i drugi novinari, bio među slu« šateljstvom i »Glasu Naroda«, ako dokaže ispravnost svoje tvrdnje, nudim svoju mjesečnu platu. Izvo« li, gospodine Kapore, samo nemoj uzmaknuti kao što si uzmakao pri« likom polemike o fočanskoj skup« štini. Sramota je takome junaku.... Gospoda oko »Gl. Naroda« slu« že se plgralom i govore o mojim govorima. Znači dakle, da su vlasti bar dva puta slušale mo> je govore o privremenosti naše dr« žave. Ako je ljudima oko tog lista imalo stalo, do časti i obraza dužni su pružiti dokaz za svoju tvrdnju i navesti mjesto i datum tih mojih govora. Inače su prosti klevetnici i ništarije i ja ih sve tako nazivam, dok faktima ne dokažu svoju tvrd« nju ili je muževno ne povuku kao po_dvalu nesavjesnih doušnika. Kao što se »Gl. Naroda« lažno nabacuje na me i moju političku is« pravnost, tako isto perfidno izvrće i stavak u govoru g. dra Hrasnice o Lenjinu. Nije naime istina, da se je prijetilo »da će begovi dovesti Lenjina da rešava agr. pitanje«, već je istina, da je g. dr. Hrasnica — govoreći o nepravednom ine« jednakom postupanju u ovom pitanju — citirao svoju izjavu jed« npm od vođa »demokratske« zajed« niče: »Ako hoćete, dovedite i Le« njina da on riješi to pitanje; mi će« mo i na takvo riješenje pristati, sa« mo ne možemo dozvoliti d a s e o« no riješi u Bosni drukčije, a u Srbiji drukčije.« Govor je dakle uperen proti n e j e d n a« kom rješavanju agr. pitanja, a ni« pošto za komunistički nazor, od ko« jeg smo mi daleko ako ne više, ono sigurno koliko i gospoda oko »Gl. Naroda«. Kad »Glas Naroda« odgovori na ovu poruku, razgovorićemo se i o izjavi, koju je podvalio jednom od gospode govornika o privremenosti države. Sakib Korkut. Prosvjeta i šhola. Muallimsko pitanje« Piše: H. Hujdurović. JESU LI NAM POTREBNE MEK« TEBMBTIDAIJE? U prvome članku sam prikazao sadašnje financijsko stanje vakuf« sko«mearifske autonomne uprave i nemogućnost poboljšanja maulim« skih beriva u onolikoj mjeri, kako bi im se njihov položaj obezbijedio. Sada pak postavimo se na pozitiv« no stajalište i predpostavimo, da bi »revni« čuvari šeriatskih propisa dozvolili prodaju ili zalog vakufskih nekretnina, da li bi se moglo uredi« ti mualimsko pitanje? Istina onda bi; jer financijeri su proračunali vrijednost vakufskog imetka blizu jedne milijarde kruha; te kad bi se taj imetak unovčio i njime osnovala jedna vakufska banka, taj bi ogrom« ni kapital donosio godišnje oko sto« tinu milijuna kruna faiza, a iz te bi se svote bez sumnje mogle podmi« rivati u potpunoj mjeri potrebe svi« ju vjerskih službenika. ' To bi dabome bilo idealno ako polazimo sa mualimskog stanovišta nu ako pođemo sa stanovišta općeg dobra muslimanskog dijela našega naroda, onda držim da svak ko iole napredno misli, napredno osjeća i svome miletu dobro želi dolazi pred jedan veliki upitnik: dalinampostojećemekte« bi«ibtidaije donose želje« ne koristi? I ako je to pitanje, obzirom na konzervativni osjećaj muslimanske mase, delikatno, mo« ram biti iskre’n i reći ne samo da nam ne donose te koristi, nego su nam na štetu normalnom prosvje« ćivanju širokih narodnih slojeva. To govorim iz vlastitog iskustva kao bivši nastavnik mektebi«ibtida« ija, a sada u položaju gdje mi se je pružila prilika, da njihovo ustroj« stvo i temeljitije proučim. Imali smo prilike, da javno čuje« mo mišljenje naših pedagoških strukovnjaka kako se‘može vjero« naučko gradivo, koje je potrebno svakom muslimanu, svladati i kroz osnovnu školu; pa i ti, dragi muali« me, stavi se u položaj jednog na« predna muslimana, malo se dublje zamisli u prosvjetno stanje b.«h. muslimana, metni ruku na srce« i pravo po duši reci: ima li smisla, da mi i nadalje zadržavamo naše mektebi«iptidaije, kad se to isto, dapače još više i temeljitije vjer« sko gradivo može svršiti kroz os« novnu školu? ... Ima li smisla i je li pravo, da vakufska uprava za hator recimo 3 do 400 mualima žrt« vuje budućnost 600 hiljada drugih slimana i da njihovu djecu indi« rektno usporava u prosvjetnom po« gledu tri godine unazad za sugra« danim drugih konfesija? Nedavno smo imali prilike čita« ti u »Pravdi« grafički prikaz jednog našeg učitelja o prosjvetnom sta« nju muslimanskog dijela prema dru« gim dijelovima našega naroda. Sva« kog muslimana«rodoljuba, ako se je duboko zamislio u nijemi sadržaj onih brojki moralo je srce zaboljeti radi našeg tako niskog prosvjetnog stanja i sam sebe zapitati: hoćemo li pustiti, da muslimani i dalje sB« jede svoje sugrađane u takvom pro« svjetnom srazmjeru? Da uzmorgnemo jednim tempom s nima koračati držim, da je neop« hodno potrebno ukloniti sve one zapreke, koje na putu stoje nor« malnom prosvjećivanju našega na« roda. Držim, da je svaki ma i naj« topliji apel na muslimane da svoju djecu školuju — suvišan, ako se radikalno na riješi pitanje opstanka mektebi«iptidaija i ako se ne bude strogo primjenjivao zakon o obve« zatnom pohađanju škola radi hato« ra tih m.«iptidaija. Znadem da imade teoretičara, koji će reći da će tako radikalno riješenje teško ići obzirom na kon« zervativni osjećaj muslimanske ma« se i tvrditi da isto to pitanje treba rješavati putem progresa, ali ja dr« žim da je ta teorija u ovome pita« nju pogrešna, jer mi slijedeći kroz četrdeset godina taj progres i oba« zirući se šta će reći Mehaga, Mu« jega; Alibeg i Velibeg i došli smo u ovako mizerno stanje, pa ako bu« demo i nadalje takva pitanja rješa« vali prema raspoloženju mase onda ne samo da ćemo ostati gdje jesmo, nego će nas vrijeme pregaziti i to« talno ćemo propasti. Odlučujući faktori trebali bi ovo pitanje slo« bodno, radikalno i bez pesimistič« kog pogleda da čim prije riješe, jer napokon i naša je masa uvidila po« trebti školovanja, pa mnogi danas i ne čekajući da mu dijete potpuno svrši mektebi«iptidaiju, šalje ga u osnovnu školu. Ne samo da su to osjetili musli« mani građani, nego i mnoga musli« manska sela potražuju pretvaranje svojih seoskih mektebi=iptidaija u osnovne škole, a taj se korak naših seljaka može samo pozdraviti. Kao što se je počela buditi svijest i že« lja za školom kod našeg muškog spola, tako se isto vidi i kod žen« skinja. Kao jedan lijep primjer na« vodim, da sam prije nekoliko dana sreo na Keju jednu staru musliman« ku gdje-vodi svoje dijete, da ga u« piše u školu i tom ga prilikom sa« vjetuje, da uči, da sluša učitelja i da se ne lola, a ona će na svojih deset nokata zarađivati i njega hra« niti dok ne postane pravi čovjek. Tako naša baka, a ja sam u sebi mislio dok naše majke budu ovako odgajale svoju djecu, onda možemo kroz ružičaste naočale gledati u bu« dućnost svoju. Kad je već i naša stara baka uvidila potrebu škole, onda treba oboriti sve predrasude, da naš narod ne će škola. Njemu treba oduzeti samo mogućnost, da svoju djecu šalje na drugu stranu i dokazati mu, da će njegovo dije« te i u osnovnoj školi učiti vjerona« uku isto kao i u mektebu, dapače više i temeljitije, ako budu pozvani uredili podesnije udžbenike. Ovaj prelaz sličan bi bio prelazu iz starih sibjan mekteba u sadašnje m.«iptidaije. Narod je u ono vrije« me bio puno konzervativniji nego li danas i većim je nepovjerenjem gledao na te »novotarije«, nego li na današnje osnovne škole; ali kad se je osvjedočio, da djeca u tim no« vim mektebima uče i bolje i brže, počeo je listom slati svoju djecu. Danas pak kad su se i te mektebi« iptidaije po mome mišljenju poka« žale nesavremene i sa svojim na« stavnim planom skroz nepotrebne, onda neka se narodu pokaže drugi, savremeniji put, kuda treba svoju djecu da šalje i neka mu se dokaže da ga taj novi put vodi samo njego« voj sreći i boljemu blagostanju. Godina II. BiljBšliB. Detektivski Glasnik, koji se pod zvučnimi menom »Glas Težaka« u zadjje doba bavi gotovo samo do« kazivanjem naše »protudržavnosti«, zaveo je rubriku* »Čistimo austri« janštinu« u kojoj među ostalim ci« tira i ovaj stavak iz 60. broja na« šeg lista: »Zakonske se oštrice ne primjenjuju na privilegovane ele« mente, njima je slobodno sve radi« ti, slobodno im je ubijati' i klati i paliti i svako zlo činiti. Niko ih ne poziva na odgovornost, niko ih ne progoni za počinjena zlodjela. Za njih ne postoji zakon. Sudovi su postavljeni za druge, obespravljene elemente, dok se hrišćaninu ne smi« je ni suditi.« Tim citatom htio je »Detektivski Glasnik« dokazati našu protudržav« nost, jer eto, mi se opiremo neprav« di, jer smo puni — austrijanštine. Pa lijepo, recimo da je tako. Ali šta onda znači notica »Novi šef unu« tarnjeg odsjeka«, koja je izašla u istom broju tog »demokratskog« klepetala? Kad je kod nas sve u re« du, kako da objasnimo nadu go« spode oko te »patriotske« novine, da će novi šef »umjeti zavesti red u svom zapuštenom odjelje« nju i da će narod odahnuti od — nesigurnosti u ovoj zemlji i odozgo i odozd o«? Ako laže koza ne laže rep. Ako pet« lja »Pravda«, pravo govori »Glas Težaka«. A eto i on piše o nesigur« nosti koju stvara nahuškana n e» mu s 1 i m a n s k a masa (»odozdo«), jer joj u tom (»odozgo«) pogoduje zapušteno upravno odjeljenje, u ko« jem treba zavesti red. Držimo da je ovo dosta i za Iju« de, koji na licu nose debelu nasla« gu gjona, pa mećemo punkt i — pe« remo ruke. Travnički kotarski ured ima ču« dan agrarni aršin. Kad kmet hriš« ćanin ponese hak sirotoj musliman« skoj udovi sa više nejačadi, eto od« mah organa vlasti, da zabrane ovu »nezakonitost«. Nu kad m i 1 i j o« n e r Merkuš pumpa svog kmeta« muslimana, onda su ti organi i sli« jepi i gluhi. Taj kmet može mimo njih pronijeti čak i šljive. Čudni su ovi putevi naših »objektivnih« or» gana vlasti. �Strana 2 Страиа .PRAVDA* — .ПРАВДА* „Muslimani su dobri ljudi" reče jedan činovnik zemaljske vla« de pravoslavne vjere, kad inu je gospođa saopćila poruku svo« jih kmeta muslimana. Kako ovaj gospodin, tako i njegova gospođa od radosti ni jesu mogli taj dan ru» čati, nego je oboje govorilo i pri« znavalo: fakat su muslimani dobri ljudi, dobro odgojeni i jedini, što se čuvaju greha, samo ih mi ne ra« zumijemo u njihovom osjećaju, do« broti i plemenitosti. Vidiš li, M...« še, sreće naše, šta bi bilo, da su nam kmeti druge vjere? — Bilo bi ti isto, što i našim muslimanima, re» če gospođa. Kmetovska je poruka glasila: »Mi smo vaši kmeti i ostajemo sve dotle, dok se na pošten način ne otkupimo. Ako vam je na prodaju vaša očevina, koju mi obrađujemo, molimo vas. da nam javite zadnju cijenu. A ako se ne bi mogli nare« diti, onda kao i dosada: volja vam u naravi, volja u gotovu, da vam pošaljemo pripadajući hak sa vaše babovine. Nimalo se ne bojte, va« šeg haka ne ćemo prisvojiti, jer nam ne da naš vjerski edgoj, naš ponos i savjest. Odgojeni smo. da se ču« vamo tuđeg haka, tim više, što od Boga želimo, da nam Allah da bere« ket i u džanu i u našem malu. Sa otimačinom ne bi ovo mogli postići, makar vidili šta biva od naših kom« šija, koji su pohlepni za tuđim do« brom: Svaki im dan izbija po koja nesreća, nekad u hajvanu, nekad u čeljadima. Oteto prokleto!« — Mo< limo vas, da ovu našu poruku sa« općite i ostalim suvlasnicima, a naj« viša bi nam bila želja, kad bi od vas koje među nas došlo, da se o« sobno osvjedočite. I opet vas uvje« ravamo, da ne ćemo pokolebati u svojoj nakani usprkos nekakvih te« žačkih organizacija i nezakonito iz« datih Poljakovih i Krizmanovih ble« sastih i Bogu mrskih agrarnih na« ređenja. Što se tiče vašeg haka, sad ćemo vam na ovom gorkom vaktu bolje iskusuriti nego ikad prije, a znate, da je vaš pok. babo s nama uvijek raži bio, kao što i mi s njim.« Eto tako postupaju naši ljudi, a mi gornji slučaj iznosimo jedno ra« di toga, da se vidi ispravnost našeg svijeta, a drugo stoga, što jednog krupnog gospodina sa vi a« d e hoćemo da obavijestimo, da i mi znamo, kako postupa kad je u pitanju interes njegovih ljudi. Njemu naime nije palo ni na pa« met, da bi ovaj čin naših ljudi pod« vrgao korekturi i svoje rođake u« putio u »spasonosne« odredbe mini« starstva i naše pokrajinske vlade. Socijalni prevrat u Italiji; U Italiji opet je stanje takovo, da prijeti teškom unutrašnjom krizom. Agencija »Stefani« je razaslala for« malni demanti glasina, o ugroženom položaju u Italiji. »Osim u kovinar« skoj industriji — veli se u vijesti a« gencije — za koju ima nade da će doskora sva sporna pitanja biti ri» ješena, položaj u Italiji je sasvim normalan«. Kakvo je pravo stanje u Italiji može svako vidjeti iz ovog izvještaja: Pokret kovinarskih radnika za« počeo je u Milanu. Bez ikakvog o« sobitog razloga kovinarski radnici zaposjeli su 31. augusta sve tvomi« ce svoje struke. Nigdje nije došlo do incidenata, tim više što vlast ni« je poduzela nikakvih koraka protiv uzurpatora. Do sada su radnici za« uzeli oko osamdeset kovinarskih tvornica. Milanski industrijalci sastali su se odmah na konferenciju, da vije« čaju o svom držanju, ali o svojim zaključcima čuvaju tajnost. Pozna« to je samo toliki, da su odaslali ne« koliko delegata šefu policije, da pro« testvuju protiv uzurpacije i traže pomoć. Sef policije odgovorio je, da do ovog časa nije dobio iz Rima nikakvo naređenje u pogledu svog držanja prema radništvu. Na to se jedna delegacija industrijalaca upu« tila u Rim. Međutim se i u Rimu dogodilo i« sto što i u Milanu: i tamo su kovi« narski radnici zaposjeli tvornice. U Turinu je već prije toga bio proglašen »lock«ont«, isključenje radnika sa strane poslodavaca. Rad« nici, koji su na 1. o. mj. došli da ra« de u tvornicama našli su ih zatvo« rene. Vijeće kovinarskih radnika zaključilo je jedno veče prije, da se tvornice silom zauzmu. 50.000 radnika provalilo je to ju« tro u tvornice, istjeralo inžinjere, di« rektore i vlasnike, te započelo redo« vitim radom. Radnici su sami po« stavili direkciju, preuzeli blagajne i pisarne, te efektuišu i naplaćuju narudžbe. Oni se drže najstrože discipline i rade osam sati dnevno. Na tvornice objesili su crvene za« stave. U Napulju i drugim centrima ko« vinarske industrije dogodilo se isto, bez da je do sada došlo do znatni« jih incidenata. Tako se iz Ligurije javlja, da su i tamo zauzete sve ko« vinarske tvornice, naročito ona dru« štva »Societa ansaldo«. U Speziji zauzete su tvornice Fiat i San Gior« gio. Svugdje su direktori istjerani, a na nekim mjestima zarobljeni su inžinjeri. Stanje se neprestano pogoršava. Radnici, koji su zaposjeli tvornice naoružali su se i stavili tvornice u obranbeno stanje povukavši oko njih bodljivake žice, iskopavši stre« FELJTON. БроЈ — Broj 197 ljačke jarke i postavivši mitraljeze. U Turinu, u tvornici automobila »Fiat«, stoje im na raspolaganju dva tanka. Anarhistički elementi pozivlju radnike svih struka da se prikjluče pokretu, tc da zaposjednu zemlju, rudnike i ostale tvornice. U Milanu vijećali su u nedjelju vođe svih rad« nićkih organizacija, da li bi se štrajk proširio na sve branše. Zaključak nije stvoren, ali se usprkos tome na više mjesta desio slučaj, da su rad« nici protjerali vlasnike tvornica, premda ne spadaju u kovinarsku struku. Tako su u Milanu zaposjeli jednu tvornicu stakla, a u Turinu jednu tvornicu bombi kisika. U Temi za« posjeli su tvornicu i željezaru, u Pa« lermu brodogradilište. U Genovi pucali su policisti na štrajkaše, pa kada su radnički vo« đe radi toga intervenisali prijeteći generalnim štrajkom, stavljeni su oni policisti, koji su pucali, u zatvor. Na to su policisti proglasili štrajk, radi čega su uhapšeni morali biti pušteni. Milanska burza rada izdala je u« ostalom proglas kovinarskim radni« cima, da okupiraju sve tvornice, koje zaposluju preko 200 radnika. Socijalistički »Avanti« donio je proglas zemljoradnicima, da štraj« kuj uče kovinarske radnike u sve« mu podupru. U tom proglasu ape« lira se na radništvo, koje list naziv« lje uniformisanim proleteriftia, da ne podupiru buržoasku silu i ne brane radnicima da zauzmu mjesta rada. Ni u kojem slučaju pak neka ne poslušaju naloge oficira, da pu« čaju u masu. Vojnici treba da se sa ostalim proleterima slože protiv društva izrabljivača. Vlada u ovom sporu čuva apso« lutnu neutralnost, tim više što do sada do nemira nije nigdje došlo. Cijelo njeno djelovanje ograničeno je na to, da izmiri zavađene strane. Ovo njeno držanje prouzročeno je po svoj prilici izjavom socijalistič« ke partije i generalnog sindikalnog vijeća, koja je izašla neki dan u »Avantiju«, da će kako stranka, ta« ko i sindikati radnika drugih stru« ka zauzeti najoštrije držanje, ako se protiv kovinarskih radnika upo« trijebe represivne mjere. U izjavi prijeti se vladi generalnim štrajkom. Radnički vođe, barem talijanski listovi vele tako, sami uviđaju, da je ovaj pokret apsurdan, pa traže da stupe u doticaj sa industrijalcima, nastojeći da ih sklone na neke ma« nje koncesije radništvu, kako bi na ove potonje mogli utjecati, da po« vrate redovito stanje. Industrijalci su odlučni, da ni u čemu ne popu« štaju. Za samo držanje vlade veli soci« jalistički poslanik u »Avantiju«, da ga radništvo nije nikako očekivalo. Ozbiljnost situacije dade se pro« suditi najbolje, ako se uvaži, da se do sada nalazi u pokretu preko pola milijona radnika. Naši zarobljenici u Sibiriji Dobrotom g. Sinahbegi Kapela« novića iz Doboja, koji se je prije nekoliko dana povratio iz sibirij« skog zarobljeništva u stanju smo da obeselimo porodice mnogih na« ših zarobljenika u Sibiriji. Kapeta« nović je vodio tačan iskaz o svim svojim zemljacima s kojima je mo« gao doći u dodir i podijelio ih je u dvije grupe: 1. one koje je ostavto u Vladivostoku i koji bi uskoro imali doći kući i 2. one, koje je vidio u godini 1919. po raznim mjestima Sibira i o kojima sad ne« ma pobližih podataka. Mi tg podat« ke iznosimo prema saopćenju g. Kapetanovića i osjećamo dužnost, da mu se na ovoj susretljivosti za« hvalimo kako ispred »Pravde«, ta« ko i ispred obitelji dotičnih zarob« Ijenika. U PRVU GRUPU SPADAJU: Mehmed Ćurulija od Čapljine, Sa« ćir Kusturica od Bileća, Alija Sel« man, Fojnica, Omer Hodžić ili Ha« sanović, Srebrenica, Meho Durako« vić, Srebrenica, Osmftn Tanković, Srebrenica, Ibro Halilović, Foča, Seferović, Cajniče, Meho Džamdžić, Vlasenice, Ramo Memišević, Vlase« niče, Hadžo Hamidović, Vlasenice, Muharem Zulić, Kulenvakuf, Ibra« him Draganović, Prijedor, Redžo Linić, Petrovac, Smajo Musić, Ko« zarac, Husejn Hadžić, Cazin, Hu« I — Ništa Akifbey... Sve je svršeno!.. Za ta dva papira, za oslobođenje Renino prodala sam se Izetu... Znaš kako to boli!.. Ali je za nj — za njega zadnja i najteža žrtva...« — Nesime! Nesime! vikne uzbuđen ovom izja­ vom Akifbey: Nesime, za Boga... Nije moguće?« »Predaj ova dva pisma odmah Ihsanu — odmah još danas, jer će nju strijeljati, a ona ne smije biti strijeljana radi njega... Za moju odluku ne smiješ mu reći. Nagovori ga neka odmah s njom ostavi Tursku...« Akifbey je stajao bez daha ne znajući šta će reći. Borio se je sam sobom, a onda kao da se sam razgovara rekao: Ah ta ljubav kako daleko može otići, da čovj'ek pođe s njome i proti domovine,.. Ihsan je izgub­ ljen. .. Nesime opetova zadnje riječi svoga rođaka: »...i proti domovine... Ihsan je izgubljen! Ljubav je bila jača ... sejn Redžić, Otoka, Hasan Duraf« begović, G. Vakuf, Salih Mujagić, Visoko, Omer Huremović, Gračani« ca, Salih Džinić, Maglaj, Hasan Ar« tuković, Tešanj, Ramo Hasanović, Tešanj, Huso Glavaš, Bos. Gradiš« ka. U DRUGU GRUPU SPADAJU: Od Zenice: Pivić Nezir, Jusuf Bihorac, Omer BaŠić, Mustafa Ka« rahesanović, Omer Bajić, Hivzo Be« ganović. Od Cazina: Smajl Hadža« lić, Mehmed Dautović, Husnija Še« bić. Od Srebrenice: Mujo Šehić, Ma« ho Karić, Abid Kamenica, Šaćir Ri« džić, Hakija Ridžić, Atif Musić, Salih Selimović, Ibro Selimović, Se« lim Hasanković, Suljo Sulejmano« vić, Rasim Mujanović. Od Bileće: Rizvan Ćatić, Hamid Selimović, Šućrija Jaganjac. Od Banjaluke: Ibro Dervišević, Alija Šeremet, Mu« stafa Šeremet. Od Petrovca: Redžo Alivuk, Avdija Delić, Ibro Talić, Maho Golić. Od Bjeline: Muhamed Jazić. Mustafa Mulahmetović. Od Ključa: Ahmet Kulenović, Derviš Kulenović, Mustafa Hadžić, Salih Keranović. Od Ustiprače: Mujo Solok. Od Sarajeva: Mustafa Mra« horović, Mušan Čajo, Salih Jusić, Ahmet Sabljar, Ćamil Tucaković, Osman Hamzić, Meho Bujak, Is« met Hadžibajrić, Pašo Sejdić, Av« do Karačić, Mehmed Mehmedika. Izet se zbuni. Rijetko kada da se ovaj prepre­ deni lisac nije znao snaći pred sultanom sada je zastao ne znajući šta će odgovoriti. Sultan Hamid A. Hifzl Bjelevac: nestrpljivo će: »A I Izet, govori Istinu! Ovo oslobođenje mora Rene Logotetides. (7з) da je u savezu s Nesimom...« — »Veličanstvo, dosjeti se Izet — ja sam čuo XXVHl. želju službene Grčke, da se Rene Logotetides po­ miluje. ..“ Ihsana nije zatekla kod kuće. Za to je pošla Akifbey-u i-ostavila kod njega Izetove naloge, da Sultan se zamisli, pa reče: ih preda ihsanu. »Izet, odgovori mi na prvo pitanje! Ja se bo­ Akifbey je upravo razgovarao sa svojim zetom jim da su Mladoturci preko Nesime.. Dindarom o ponovnom uhapšenju Rene Logotetides Izet je opazio, da se sultan ljuti. Riječ »Mlado­ i izjavio svoju bojazan, da bi ovo moglo zahvatiti turci« izgovorio je skoro gnjevan. To je bila nje­ Ihsana. Kada mu je najavljena Nesima ustao je gova mana, da ni pred kim nije znao sakriti straha Akifbey i primio je u posebnoj sobi. Kad je doznao pred Mladoturcima i u svakom činu, u svim sluča­ o čemu se radi mahne glavom i reće: jevima gledao je samo njihove prste. »Nijesam zadovoljan rodice... Ja se bojim za »Govori istinu Izet!.. opetova sultan skupivši njega, jer će najposlije stradati...« obrve. — Ne će Akifbey... Ja ću ga i nadalje čuvati. — Kako vi zapovijedate veličanstvo: Nesime »Ne vjerujem, jer ako Izet htjedne, ako se ko­ sultan ljubi lhsanbey-a Sururzade ... načno odluči...“ Dok se je Nesima zadržala u Akifbey»ovu koSultan kao da se je htio dosjetiti metne prst — Onda ćemo propasti svi; i ti, i on, i — naku, dotlen je Izet smjerno unlšao svome gospo- , na čelo, a Izet pripovijedaše: ja!.... daru da mu sankcioniše odluku i da mu javi za j »Rene Logotetides, bila je liječnica u Peri, koju Nesimin pristanak. Akifbey je pogleda začuđeno i reče: je Ihsan ljubio...« Sultan ga je pažljivo saslušao kao uvijek, ras ­ »I ti? 1 ja?« Sultan mu upane u riječ i presiječe ga: »... jer spašavajući Renu potkopavamo našu dr­ pitivao o svim sitnicama, a onda naglo kao da se — Ihsanbey Sururzade bio je čini mi se zaru­ žavu. .. Ali je srce jače i od toga... Ja za njega, je dosjetio nečega primjetio: čen s kćeri Abdurahman paše i s tim imenom mora »Kako je to Izet? Ona je pobjegla iž zatvo­ a on za nju...« nešto to biti u savezu? Nesime nije više mogla govoriti. Čuvstva na­ ra? A? »Da veličanstvo, Nesime sultan se je danas — Jest, veličanstvo, ali je bila zavedena! .. . vale, bura koja je harala njezinom dušom pretvori zauzela za tu Grkinju.,..« se u-plač i sultanija oslanjajući se o zid zadrža se Pa jedna žena nije toliko važna... odgovori luka­ Sultan se razbjesni naglo: vo Izet. da ne padne. (Nastaviće se). »Nešto si mi govorio, da je vrlo opasna i da »Šta je Nesime? Što se s tobom događa?« upita, Akifbey gledajući je .pred sobom u suzama. je treba staviti pred prijeki sud... A?« �Epoj 197 — Broj Ahmet Stupar. Od Foče: ibro Pja« njić, Mušan Magoda. Od Doboja: Rešo Mujagić, Salih Hadžikadunić. ‘Od Vlasenice: Jahija Jahić, Omer ■Hurić, Hasan Korkutović, Mujo Fctić. Od Zvornika: Adil Terzić. Od Glamoča: Zulfo Gjugum. Dedo Hadžić, Redžo Zelković. Od Tuzle: Mustafa Zrnić, Mehmed Kukuruz, Muharem Kovačević, Alija Kukić, Ahmct Korgić, Mehmed Miraščić, Hasan Mujkanović, Ahmet Kavgić. Od Prnjavora: Hasan Ćejvan, Selim Odobašić, Ismet Sovtić. Od Bos. Gradiške: Salih Dautović. Od Tes« liča: Ibro Sivić. Od Tešnja: Hasan Kurtić, Omer Ibrišimović. Od Der« vcnte: Mustafa Bajrić, Arnautović. Od Bilaja: Mehmed Selimović, Me« ho Zulić. Od Gacka: Bećir Krva« vac. Od Ljubuškog: Bećir Latić, Tahir Sarajlija. Od Konjica: Bećir Kurtović, Salih Zlato. Od Travnika: Avdo Krajišnik, Salih Ćorbeg, Re« džo Kukić. Od Livna: Ahmet Vela« gić, Suljo Velagić, Sulejman Dizda« Tević. Od Duvna: Salih Ferušić. Od Rogatice: Adil Lutvić, Murat Šah« manija, Atif Azizović. Od Mostara: Avdo Zukanović, Muhamed Mujić, Mumin Osmanović. Od Kladnja: Fehim Hasić. Od Brčke: Bajro Ha« lović. Od Pazarića: Adem Džafić. Od Vakufa: Salih Delić. Od Više« grada: Ramo Ramović. Od Stoca: Alija Beso, Mustafa Šabanović. Od Velike: Hamzić. Od Bugojna Hiv« zo Duratbegović, Adem Aganović. Od Visokog: Šaban Kalem, Avdija Bisić. Od Čajniča: Derviš Sarajlija. Od Stoca: Mustafa Hajdarević. Od Vrašca: Ibro Halilagić. Od Ključa: Hamdija Zukanović. Od Sanskog Mosta: Sabit Kurbegović. Od Via« senice: Ramo Ferhatović. Od Liv« na: Salih Polić, ' Pol№l рггдИ. tlNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Na čemu je jadranski problem. »Giornale d'Italia« raspravlja ga svestrano, pa završuje, da se je konstatovalo -u zadnjoj sjednici ta« lijanskog ministarstva, da ne može biti bolji položaj od današnjega »za aneksiju Rijeke, izvršenje london« skoga ugovora, i još čega«. Priznaje -da su u tome Francuska i Engleska za Italiju, ali Italiji ne treba da hi« ta, jer joj se protivi Wilson, ali da ■ovaj nikako neće više biti izabran. Italija, dakle, treba da se još malo ustrpi. Poriče Jugoslaviji moć, da o» vo osujeti, jer su jqj proti Madžari, Arnauti, Bugari, Rumunji, a da unutrašnje nije sređena za rato« vanje. A mi kažemo, da se smije najslađe ko se zadnji smije. Intere« santno je svakako da i talijanska štampa priznaje, da je naša vojska konačno potukla Amaute. Svrha male antante. »Zbornik« • organ čehoslovačkog ministarstva inostranih djela piše o maloj antan« ti, da je ona stvorena da brani di« rektne zajedničke interese njenih članova, a da ne obuhvata krupna pitanja, koja su specijalno pitanja pojedinih članova antante. A kad takva pitanja budu iskrsla i tražila individualno riješenje, onda će sva« ki član antante rješavati ta svoja pitanja po svom najboljem nahođe« nju. Ministarsko vijeće o nemirima u Hrvatskoj. Na 9. o. mj. održana je sjednica Ministarskog Savjeta koja je trajala od 4 do 8.30 časova. Na ovoj sjednici pored ostalih tekućih pitanja raspravljano je naročito o neredima, koji su izbili u nekim žu» panijama Hrvatske. Utvrđene su mjere koje ima 'komandant četvrte armijske oblasti sporazumno sa ze« maljskom vladom da izvrši u cilju uspostavljanja reda. Plebiscit u Koruškoj. Kako iz Ce« lovca javljaju, izdala je plebiscitna komisija osmi oglas, u kojem obraz« laže pojam o redovitom obitavališ« tu obzirom na uvjete, na koje je vezana pravo glasovanja. Nadalje se u tom oglasu ustanovljava, da svaki, koji ima pravo glasanja, mo« ra glasati u općini u kojoj je imao svoje redovito prebivalište 1. janu« ara 1919. VANJSKI POLOŽAJ. Talijani opskrbljuju Arnaute sa municijom. Dvije talijanske lađe prije nekoliko dana istovarile su o< ružje u Draču. Arbanasi šalju mu« Страна 3. »ПРАВДА* — .PRAVDA, ničiju u Elbasan, u oblast Podgra« ca i na grčku granicu. Dvije lađe oružja u Medovi. U Medovu su stigla dva broda nato« varena oružjem, municijom i hra« nom. Fijasko „demokrata". Mjesec dana najavljivao je »Glas Naroda«, da će se 5. o. mj. u Sara« jevu održati zbor »demokratske« stranke. Među sazivačima donosio je i »popularne« potpise Ibrahima Sarića, Ševkije Gluhića, Đure Dža« monje, Milana Ćukovića, Hadžije Svrze, pa čak i — Šukrije Kurtovi« ća. Pravio je sve. moguće reklame, obraćao se na koga je god znao I jedva jedvice napunio stolice dru« štvenog doma slušateljstvom, od ko« jeg dobra polovica pripadaše — drugim strankama. Obećani dolazak g. Pribićevića izostao je radi »služ« bene zaposlenosti«, a popularnost »demokratskih« ministara ispoljila se je dočekom pedesetak ljudi i vla« dinom prijetnjom, da će proti umi« šljenim demonstrantima istupiti svom raspoloživim silom. U za« sjenku državne, mjesto stranačke, moći »demokratski« ministri i prva« ci ispucaše sve svoje fraze, ukaza« še narodu mjesec u vodi i — poku« piše like. Rezolucija, apel za bolji rad na organizovanju pristaša, obligatna, govorancija Steve Markovića i — narod listom uz »demokrate«. Da« kako, samo kad ne bi bilo i pustih želja. Sirote su dbživjeli još jednu neu« godnost. Ministar Krizman uvalio se u auto i došavši u Zenicu za vri« jeme nedjeljnog pazara našao za shodno, da održi skupštinu. Zašto no bi? Kad je Stevo od radikala i komunista napravio »demokrate«, zašto da i on ne okupira zenički srez? Sreski malo obletio čaršijom, namignuo knezovima i Krizman po« če da drži skupštinu. Prva, druga i eto radnika uz urnebesne povike »Dolje!? Okreni, obrni i Krizman otprtlja pred kotarski sud. Nu situ« acija ista. Kad je htio provocirati upitom »Ko je za Kralja?« nastade lom. I ministar pobježe, stavivši se pod okrilje žandara, koji su ga ču« vali, dok se po mraku nije usudio na odlazak. BijegdraKrizmana, eto to je uspjeh duge kampanje bijednog »Glasa Naroda«. Pa da ne čestita« mo 1... Domaće vijesti. dare, da šišiće ponovno tuku. Ca« baravdić i Bošković su intervenirali, da ne tuku ljude, žandari su udarili i načelnika Boškovića, rekavši mu, da je lopov, kad »Turke« brani. Žandari su otale poveli Sišiće i doveli ih u Visoko, pri čemu ih je Jovo Kokoruš za cijelo vrijeme pra« tio i uvijek žandare nagovarao, da ih tuku, što su žandari i činili. Ušli« jed ovih udaraca su Šišići dobili vi« še tjelesnih ozleda, koje su vidne, te su liječnički konstatovane. Ova« ko izmrcvarene su zatvorili, što je vrlo uzrujalo visočke građane, koji su odmah intervenirali kod kot. u« reda. Zahvaljujući savjesnom pu« stupku kot. predstojnika, koji se odmah zauzeo za ovo, nije se ništa dogodilo, jer je odmah Šišiće pustio iz zatvora. Brzojavni pozdrav i odgovor Re« gentov našem mjesnom odboru u Bihaću. Prigodom svečane proslave dana naše organizacije, pozdravio je naš mjesni odbor Nj. Kr. Vis. Regenta sa slijedećim brzojavom: »Njegovom Kraljevskom Visočon« stvu Regentu Aleksandru Beograd. Na današnjoj velikoj bajramskoj svečanosti J. M. O. obdržavanoj u gradu Sokocu, kotar Bihać, done« šen je jednodušni zaključak sa bur« nim pozdravima Njegovom Veli« čanstvu našem Kralju Petru I. kao i Vašem Kraljevskom Visočanstvu izraz najdubljeg poštovanja i oda« nosti. 'Za mjesni odbor J. M. O. Muhamedbeg Ibrahimpašić«. Na ovaj pozdrav je dne 26. au« gusta t. g. stigao odgovor slijedećeg sadržaja: »Njegovo Kraljevsko Vi« sočanstvo toplo zahvaljuje musli« manskoj organizaciji grada Bihaća na izjavama odanosti Kraljevskom domu. Šef kabineta Kr. V. kancela« rije: Janković«. Muslimanska trgovačka i obrtnič« ka banka za Bosnu i Hercegovinu dd. u Sarajevu javlja, da će ovih dana njezine dionice biti gotove i poslate svakome dioničaru. Izvanredna glavna skupština. — Odbor Jugosl. Must Športskog Klu« ba poziva članove na skupštinu ko« ja će se obdržavati u petak dne 17. o. mj. u 3 sata podne u društvenim prostorijama. Dnevni red: 1. Pro« mjena pravila. 2. Izbor 6 zamjenika odbora.. Prije početka skupštine obaviće se revizija članskih iskaznica. Ko iste (iskaznice) nema, neka to javi društvenom blagajniku gosp. A. K. Haliloviću. U slučaju nedovoljnog broja pri« sutnih članova skupština će se ođr« žati I sat kJsnije (§ 10, 2.). Proklanjanje džamije u Gračani« ci. U petak 17. o. mj. biće otvore« nje i proklanjanje Pašazađe džami« je u Gračanici, koju je o svom tro« šku nanovo sagradio H. Medaga Šuman. Uprava »Novog Vijeka« javlja svima pretplatnicima, da im je ob« ustavila list, koji nijesu obnovili pretplatu a ček im poslat. Trgovačko odjeljenje konzulata čehoslovačke republike u Sarajevu upozorava interesente, koji namje« ravaju posjetiti Praški velepazar, da mogu kod njega dobiti u vrije« me uredovnih sati (9—12) legitb macije i ostale potrebne isprave uz pristojbu od 25 Kč. Ujedno će dobi« ti i legitimaciju, koja ovlaštuje sva« kog posjetioca na 50% popusta na svima čehoslovačkim željeznicama i to za jedno putovanje u Prag i na« trag u kojemgod razredu osobnog vlaka i brzovlaka. Slobodno je pre« kinuti putovanje i to jedanput kod vožnje u Prag te jedanput natrag. Pristojba za visum na proputnice snižena je za posjetioce velepazara na 20 K jugosl. Osim toga pružiće se posjetiocima razne ugodnosti. Tačne informacije podjeljuje gore spomenuto odjeljenje. Velepazar će trajati od 12. do 28. septembra. Pozor mualimi! Svi mualimi, koji su predali molbe za učiteljski tečaj neka ne idu ovamo prije, nego što budu službeno obaviješteni, da su primljeni u tečaj i dok ne dobiju željezničke certifikate za popust. Oni, koji još svojih molbi nisu pre« dali, a imadu sve preduvjete, neka to odmah bez ikakva premišljanja učine. Potanje o tečaju pisaće se u slijedećim brojevima »Pravde«. Hujdurović. Otputovali. Narodni poslanici gg. dr. Hrasnica i dr. Spaho otputovali su u Beograd, da prisustvuju sjed« nicama Nar. Predstavništva. Ovom će prilikom otići i u Skoplje, da se informiraju o stanju naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Zvjerski postupak žandara. Zi« mus je provalio A. Burko u kuću Avdije Sišića u Vratnici kot. Viso« ko, uslijed čega su braća Šišići za« podjenuli proces, koji ide svojim tokom. Da im ne propane pokuć« stvo, došli su u srijedu 8. o. mj. u Vratnicu Avdija i Bajram Sišić, da dignu pokućstvo i prevezu ga kući u Vareš. Kada su došli u Vratnicu, zatekli su Burka u svojoj bašči, gdje bere šljive, koji je, čim je ugledao braću šišiće, ostavio posao i latio se koca, sin mu noža, a žena kamenja i uz psovku i pogrde navale na ŠiŠi« će. Potukli su se, i odmah iza toga otrčao Burko po žandare, koje je sreo na putu i prijavio im, da su Šišići navalili na kuću. Cim su žan« dati došli, odmah su navalili na Ši« šiće sa puškama i počeli ih tući, te su ih tukući doveli do kafane Av« dije Čabaravdića. Tu su zatekli na«’ čelnika Vašu Boškovića i Jovu ^Ко« koruša, koji je počeo huškati žan« Savez drž. namještenika saziva u nedjelju dne 12. ov. mj. u 9 sati prije podne izvanrednu glavnu skupštinu u prostorijama Apollo Kina. Dnevni red: 1. Izvještaj pred« sjednika o dosadanj em radu i us« pjehu; 2. čitanje i debata o sastav« Ijenoj rezoluciji glede nacrta prag« matike i drugih vitalnih pitanja; 3. pretres pravila o boles. blagajni za Savez i 4. eventualija. Na skupšti« nu izašilje u smislu pravila svaka organizacija po 10 delegata, a mo« ga i ostali članovi doći i zauzeti mjesto na Balkonu, ali nemaju pra« vo glasanja. Strašan potres u Italiji. Izgleda da je zemljotres učinio velike štete i mnogo žrtava u sjevernim talijan« skim oblastima. Varoš Fivizano, mjesto od 17.000 stanovnika potpu« no je razoreno.. Usljed kvara tele« fonskih Unija u izvjesnim oblastima još je nemoguće da se dođe do tač* nih podataka katastrofe. U oblasti« ma Karare, veliki mramorni majda« ni gotovo su sasvim porušeni. Ne« koliko mjesta sada su samo gomile ruševina, a izvjesna druga mjesta iako su oštećena. Kralj je otišao za Pizu. Telefan 1181. Advokat u Beogradu Dr. Milan Dan. Orelj Raacalari ja: Hnjulnje Ljubice Z. Stan: Misarska Ч. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i. većim zajmovima povoljno i brzo. HnrtiuaStncija: Srpski, Francuski, njemački I Mađankl. ♦ ♦ PAPIRN1CA I HAMDIJE KOPČIĆA t X J preporučuje svoje begato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog I T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno. X $ Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. TeL 610 * i Braća Stojanović trgovina koža Prijedor. Preporučuje svoje bogato stova­ rište svih vrsta kože, kao i po­ trebnog pribora za obućare. Razašilje svaku količinu poštom. Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Preseljenje. Moju krojačku radnju preselio sam uHadžiRistića ul. 4 preko puta Hotel Europe u kojoj izrađujem sve vrsti haljina uz umjerene cijene. — Također iz provincije se naručbe po­ voljno primaju. S poštovanjem F. Jerlagić, akad. diplom. krojač. Muslimanska Privredna Banka d. d. u Gračanici. odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te če se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. I �Strana 4 Страна Broj 197 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо.— na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi 2a upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi, 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanške trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: . b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru,. Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu . OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu" I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojadisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseče na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se: pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod upisivanja 50»/’, a ostalo 50°/» mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. III. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo kroz 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijednosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem 6% kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu po gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. • 11. Muslimanške trgovačke i poljodjelske banke dd. u Tešnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Samac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu i nje­ 15. Muslimanske prometne banke d. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. 6. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 7. Muslimansku kreditne banke d. d. u Foči. 19. Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. Sarajevo, dne 15. augusta 1920. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u Sarajevu. Ahmetaševič Neziraga, član 1.1 H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašagič Dr. Safretbeg, književnik. Bičakčlč Edhemaga, vlasnik t t. Bičakčić i SUnić. Ceiiglč Ibrabimbeg, veietržac. Dugallč Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć Sulejmanbeg, bakal. H. Jusufaglć Muhamedaga, član t t Braća H. Jusufagić. II. Hasanovlć Uzeiraga, član t t Tašaković i H. Hasanović. Odgovorni inednik: F. Šolaka. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžlkadlč Dr. Atlf, profesor. Korkut Sakib, glavni urednik »Pravde«. Muftlč Balim ef, muftija. Omanovlč Huseln, direktor Muslimanske trg. i obrt, banke za B. i H. Barajllč demsudln, gradski činovnik. Spaho Dr. Mehmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžukovtč Mujaga, sahačija. Berić Abmed, posjednik. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daaiel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6199f4f64e6f355883a731df6ebe98b1.pdf 52889dc71dab13a4955b76126849f7bc PDF Text Text u ootgvom пг* * лт A -"“X"" I ВД -u гллаип JVTOCJULBEBCKE МГРЧИЖЛЈКЖЕ ОРГАНКЗАШ^ Broj 93 (19S) Sarajevo, utorak 14. septembra 1920. (29. zilhidže 1338.) Svim kotarskim odborima! I. Obzirom na predstojeće izbore za ustavotvornu skupštinu pozivaš ju se svi kotarski odbori naše or« ganizacije, da najdalje do 5. oktobra bezuslovno održe kos tarske skupštine, na čiji se dnevni red, među ostalim, imaju staviti ovi predmeti: 1 .) Izvještaj o radu odbora. 2 .) Izbor delegata za glavnu skup« stinu. 3 .) Oznaka zgodnib kandidata za izbor u konstituantu iz okružnog i kotarskog područja. 4 .) Izbor kotarskog odbora, ako to već dosad nije učinjeno prema propisima štatuta. П. U roku od osam dana ima se ovamo predložiti obračun o prihodu i rashodu u ovoj godini i poslati go= tovina, izuzam iznos, koji je prije: ko potreban. Prihod od proslave »dana organizacije« iiha se poslati bez ikakvih odbitaka. Ш. * Od(l. oktobra htjeli bismo »Prav: du« pokrenuti kao dnevnik, pa do 25. o. mj. treba izvijestiti: 1) bi li sadanji pretplatnici dr: žali list i uz razmjerno povišenu cU jenu i . 2.) bi li se moglo naći novih pret« platnike: ko i na koliko? IV. Centralni će odbor biti sazvan o: ko 10. oktobra, a glavna skupština oko 15. oktobra. Stoga treba da se odbori ozbiljno late posla, pa da tačno održe gornje rokove i bezuslovno izvrše gornji zaključak proširenog Radnog Odbora, kako ni u kojem pogledu ne bi bilo smetnje pravilnom srede: nju predradnja za izbore. Sarajevo, 12. septembra 1920. Predsjednik Centr. Odbora: Maglajlić. Povodom saopćenja predsjedništva. 28 . novembra ima naša organiza« čija da pokaže snagu i uvjeri i do« sta i dušmana, da su njeni redovi čvrsti kao stanac kamen, da je nje: na svijest budna, a njeni zahtjevi neopozivi. Kako se odazovemo svo: joj biračkoj dužnosti i kakve ljude pošaljemo u konstituantu, taka će nam se i sudbina skrojiti. Kakva sjetva, taka žetva. Predstavništvo naše poziva sve kotarske odbore, da održe kotar: s k e skupštine i na hjima izvrše iz: bor svojih delegata za glavnu skup: štinu. Zašto to? Zato što i ovom prilikom hoće da dokumentuje naš pravi demokratizam i da narodu dadne priliku, da izrekne svoju slo: bodnu volju i istakne sve svoje že: lje. Šta je glavna skupština, kako se biraju delegati i koga treba iza: brati ? Glavna skupština je vrhovno ti« jelo naše organizacije, koje odlu: čuje o izmjeni i nadopuni progra: ma, koje odlučuje o političkom dr: žanju organizacije, bira centralni odbor organizacije i postavlja kan: didate za parlamenat. Nju sačinja« vaju izaslanici svih kotarskih od: bora u zemlji, koji se biraju tako, da kotarevi koji imaju do 250 čla: nova sa pravom glasa šalju po jednog izaslanika, kotarevi sa 251 do 500 takih članova dva dele: gata, sa 501 do 750 članova tri iza: slanika i t. d. Pravo glasa imaju oni članovi, koji su osim upisnine pla: tili još i članarinu. Izbor delegata neka se izvrši tako, da kotarski od: bor stavi skupštini više-kandidata poredavši ih tako, da naprijed po: stavi one kandidate, za koje drži da su najsposobniji. Odluka se ima prepustiti skupštini. Pri tom treba da se pazi na to, da se izaberu naj: učeniji, najiskusniji i najtrezniji na: ši ljudi, po mogućnosti ne iz jednog staleža. Kod nas nema razlike izme: đu seljaka i građanina, bega i efen« dije, age i zanačije. Svi su jednaki, svi mogu biti izabrani, ako su po: kazali ljubav prema svom milletu, pa ih skupština odlikuje svojim po: vjerenjem. Oznaku zgodnih kandidata za izbor u konstituantu traži Radni Odbor stoga, što bi htib da ima pre: gled najprikladnijih ljudi, pa da lak. Še može staviti predlog o kandida. tima. Naravna stvar, da će ova oz: naka imati savjetujući karakter, jer odluka pripada glavnoj skupštini. Izbor kotarskih odbora nužno je provesti kako radi uspješnijeg га: da prilikom izbora tako i radi toga, da se ne mora poslije sazivati ko: tarska skupština. Ako u odborima, koji su po statutu izabrani, ima Iju: di, koji ne vrše svojih dužnosti, tre: ba da se na skupštini provede dje: lomični ili potpuni izbor novog od. bora. Sad je najodlučniji momenat u radu naše organizacije i treba od: straniti sve, što bi moglo smetati tom radu. Šiljanje obračpna»i dostava nov. ca određeni su radi toga, što Radni Odbor mora imati tačan pregled o financijalnoj snazi organizacije, jer o tom ovisi odluka o pretvaranju »Pravde« u dnevnik i jer je potreb: no, da se sredstva organizacije skoncentrišu. U više je mahova naglašavana potreba, da se širenju »Pravde« po: sveti što veća briga. Jedni su kraj e. vi dobro i ispravno shvatili šta zna. či raširenpst stranačkog lista i »Pravda« je tamo dobro rasprostra. njena. No ima i mjesta gdje ona ide od ruke do ruke ili se čita samo u čitaonicama. To ne bi smjelo biti. Naročito valja istaknuti, da jedni odbori posvećuju pažnju, da »Prav: da« dolazi bar u jednom primjerku u svako selo njihova područja, do: čim drugi odbori toj potrebi ne po: svećuju pažnje pa ima kotareva, u kojima »Pravda« zalazi tek u neko, liko sela. Pošto bez dobre rašireno, sti »Pravde« baš po našim selima nema izgleda za dobar Uspjeh naše organizacije, upozoravaju se ođbo« ri, da ovu manjkavost čim prije od. strane. Naravna stvar, da su i dru. gi članovi organizacije dužni, da odbor pomognu u ovom radu i o« lakšaju mu uspjeh. Za pretvaranje »Pravde« u dnev. nik hoće se mnogo troška pa bi se pretplata morala podvostručiti. Zna. mo, da će ta povišica osjetljivo po. goditi naše pretplatnike, nu uvje. reni smo da će oni pridonijeti i tu žrtvu, jer je u interesu opće naše stvari. Da mognemo imati tačan i jasan sud o ovom pitanju, molimo sve pretplatnike, dasvom mjes. nom odboru odmah jave: biše li pretplaćivati »Pravdu* kao dnevnik. Od članova organizacije, koji dosad jiijesu držali »Pravde«, a mogli bi je držati, očekujemo da će u ovim ozbiljnim časovima iz. vršiti dužnost prema svom glasilu i da će ga poduprijeti i pretplatom i širenjem među svojim užim prija, teljima. Konačno se upozoravaju svi od. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Sređuje redataioni idbor. Pretplata godiš. .180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekova! račun pešt. štedionice 1119. Godina II. bori da pomno prate pisanje lista, naročito saopštenja Radnog Odho« ra i rubrike »Iz naše organizacije« i »Izborni glasnik«, u kojoj već da. nas počinjemo prikazivati izborni zakon i u kojoj će se donositi sva potrebna obavještenja. Bil hajr na posao! Jedna zloporaba. NEZAKONITO ŠIKANIRANJE NAŠIH VJERSKIH SLUŽBENIKA Pred nama je o d 1 u k a kotarskog oslobođavanju duhovnih lica od ureda u Travniku od 20. augusta o. vojne obaveze. Da se to spreči, a g. broj 8.786 koja glasi: »Vašoj mol. da se i inače počne uvoditi u red bi za izdanje potvrde o oprostu od muslim. verska služba i nastava na« vojne dužnosti ne može se udovo: ređujem: ljiti pošto po naređenju ministar, 1. Niti sreske niti okružne muf« vojnog i mornarice po F. G. ad broj tije nemaju više prava, da samo« 108.491 od 8. marta o. g. imadu sa. stalno postavljaju verske službeni: mo oni apsolventi medrese pravo ke (imame, hatibe, mujezine, mu« na privremeno oslobođenje, koji na derise, mualime, šejhove i t. d.) nego postavljenje čekaju četiri godine, treba da od sada svako imenovanje što kod Vas slučaj nije, jer je pro. predlože Vrhovnom muftiji te spi: pisani rok protekao. Kot. predstoj« sak svih verskih službenika, koji su nik: Tašner«. od godine 1918. do sada postavljeni. Gornja je odluka izdana g. B. 2. Verske i prosvetne službenike, M. iz Goleš.Komara, koji u tom se. koji platu od vakufa, pos: lu vrši imamsku dužnost glasom de« tavljaprimaju 2. tačka 9. Privremene kreta ulema«medžlisa od 19. aprila urendbepoo§upravi vakufa Ministar: 1915. broj 602/4293. i koji se u i. vera. Predlog za ovakova ime: mamskoj službi naFazi još od go. stvo novanja treba slati preko vrhovnog dine 1892. Naredba ministarstva vojnog i mornarice, na koju se po. muftije. 3. U medrese se nesmiju primati živa izdavač gornje odluke saopće, na je u formi dopisa komande bo. đaci, (softe, talebe) koji su prešli sanske divizijske oblasti od 22. mar« šesnaestu godinu života. 4. Nove džamije nesmeju se gra« ta Đ. Br. 4029 na zemaljsku vladu diti bez naročite dozvole Ministar« i glasi: »Komandant druge armijske ob. stva vera. Molbama za podizanje lasti sa Br. 27.243 od 19. ov. mj. tek. novih džamija treba priložiti plan godine dostavio je: Gospodin Mi. i navesti jesu li troškovi gradnje o« nistar Vojni i Mornarice sa Pov. Đ. sigurani. F. O. br. 108.491 od 8. ov. mj. tek. 5. Gde nije vakfijom izrično odre« god. dostavio je: Čast mije u pri« đeno ili gde nije teamuli kadimom logu pod 1.) dostaviti raspis Mini, utvrđeno, da u džamiji bude pose« starstva Vera pod Pov. Br. 35 od ban imam, a poseban hatib, nesme« 26. pr. mj. na upotrebu. U cilju da ju se te službe rastavljati, nego tre« se pribegnu zloupotrebe odnosno ba, da imam i hatib bude jedno li« oslobođavanja od službe u vojsci ce. Kad god se uprazni mesto hati« duhovnih lica priznatih veroispove« ba, koji nije u vakfiji predviđen tre« “sti, naređenje G. M. Vojnog i Mor« ba hitabet dati imamu dotične dža« narice F. Đ. O. Br. 79.333 od 15. ok. mije. tobra pr. god. biće dopunjeno u Izvolite mi aktom potvrditi, da sledećem: ste ovaj raspis primili, čime predu« 1. Koji nisu sveštena lica, pa sto« zimate svu odgovornost za sve zlo« ga netreba da budu oslobođeni voj« upotrebe, koje bi se od sada u ovom ne obaveze: pravcu dogodile. Ministar Vera: Dr. 2. Mujezini i derviši oslobođava« Franjo Janković«. ju se vojne obaveze samo u sluča« Kako je dakle vidi, kotarski ured ju, ako im je verska služba jedino u Travniku (a čujemo da tako po« zanimanje. Ako se pored službe u stupa i onaj u Zenici!) svjesno zlo« džamiji ili tekiji bave kakvim bilo rabi neupućenost naših imama i os« drugim poslom, koji nije duhovne porava im pravo pozivom na nare« prirode, naročito ako se bave trgovi« đenja, koja se na njih uopće ne od« nom ili obrtom nemaju pravo na nose. Stoga pozivamo zemaljsku oslobođenje. vladu, da smjesta dokine gornju i 3. Đaci medrese (softe, talibi) ko« sve slične odluke kot. ureda i da ji od sada budu primljeni u medre« jednim cirkularom spriječi ovu i su posle navršene 16. godine živo« slične zloporabe uredovne vlasti. ta, nemaju prava na oslobođenje. 4. Za apsolvirane đake medre« sa i šerijatske sudačke škole koji čekaju na postavljenje o« graničava se rok toga čekanja na četiri godine, posle koga nemaju Stanbeni ured pošao je tako da« prava oslobođenje. leko, da je počeo posizati za musH« Dostavljajući prednje da se sva. manskim kućama, u kojima nema ki slučaj zloupotrebe u ovom po. ni posebnog dvorišta, ni posebnih gledu dostavlja da bi Ministarstvo vrata, ni uopće išta, što bi moglo Vojno moglo narediti istragu i kriv« odvojiti jednog stahara od drugog. ce uzeti na odgovor, čast mi je u Tako je odredio, da se ukuću Os« prilogu dostaviti raspis Ministar« mana Durića u Arnautovića ulici stva vera, pod pov. B. Br. 35 od 26. broj 32.useli jedna tuđa familija, pr. mj. s molbom da se o ovome koja ne stoji sa Durićem ni u kak« obaveste vjerske poglavice musli« vim rodbinskim odnošajima. Fami« mana i sve civilne vlasti radi budu« lija Osmana Durića sastoji se iz ćeg upravljanja«. 7 članova, a kuća ima 4 sobe, bez i« »Raspis« ministarstva vera, na kakva posebnog ulaza i bez ikakve koji se poziva gornje riješenje glasi: zgode, kako bi se mogla Osmano« »G. muftiji. Došlo mi je više tužbi va familija zakloniti od one fami« od vojnih vlasti, u kojima se tuže, lije, koja se hoće da naseli u Osma« kako se čine mnoge zloupotrebe pri novu kuću. ВЛјЕбћв. �Strana 2 Страпа .PRAVDA* — .ПРА8ДА* Ovo je preveć. Stanbeni ured je počeo zadirati u jedno pitanje, u koje se nije usudio zadrti ni zvan ni nezvan, zadro je u pitanje islam« skog familijarnog života, koje bi zadiranje moglo proizvesti najve« ću zbrku, prouzročiti ogorčenu i ko» bnu reakciju odozdo. Prosvjeduje« mo ovaj put na ovaj način proti ovakog samovoljnog postupka stanbenog ureda, kojemu poručuje« mo, neka se nipošto ne usuđuje o» vakova šta činiti, jer ćemo proti o« vakovih anomalija zapodjenuti i najogorčeniju i najočajniju borbu, jer ne ćemo dozvoliti Mačkićima i sl„ da svoje prste turaju i u svetost našeg familijarnog života. Tražimo od šefa stanbenog ureda, da bolje pripazi na rad svojih referenata i da ih strogo opomene, da se u bu« duće ne usuđuju dirati u naše fami« lije. Tražimo od načelnika, da nam o ovom slučaju dadne objašnjenje. I to je odgovor!... Još u novembru prošle godine podnijeli su naši narodni poslanici na ministra vojnoga i mornarice o« vo pitanje: »Mi smo u mjesecu avgustu ove godine podnijeli na ministra vojnog i mornarice upit glede provađanja regrutovanja u Bosni i Hercegovini. Tada smo među ostalim pitali: po kojim se propisima ovo regrutova« nje obavlja i zašto ti propisi nisu objavljeni. Na ovo pitanje primili smo odgovor preko predsjedništva Privr. Narodnog Predstavništva br. 4374 od 21. avgusta ove godine, da će ministar vojni i mornarice na gornje pitanje odgovoriti čim pri« kupi potrebne podatke. Iza toga smo čitali u novinama, da je vojni zakon kraljevine Srbije s nekim formalnim izmjenama proširen na čitavo kraljevstvo SHS. Međutim ovaj novi zakon nije nigdje u no« vim krajevima publikovan i ne mo« že se njegov sadržaj saznati. Cak i vojni odsjek zemaljske vla4e u Sa« rajevu nema toga zakona, već ima« de samo jedan primjerak naputka glede provađanja regrutovanja. Taj naputak sadrži samo odredbe o pro« vađanju materijalnih odredaba za« kona, a iz njega se nikako ne može razabrati sam sadržaj vojnog za« kona. O sadržaju vojnog zakona kola« ju u narodu najraznovrsniji glasovi. Govori se, da su po tom zakonu o» s 1 o b o đ e n i jedinci i hrani« telji porodice, domaćini u zadrugama i t. d., ali niko ne može' da.dozna pozitivne odredbe zakona u tom pravcu.- Čak se ni molbe, koje se podnose vojnim vla« stima radi oslobođenja iz ovih razloga ne uvažavaju. Držimo da zakon koji se proširu« je na nove krajeve mora prije sve« ga biti publikovan, pa da se tek on« da može provoditi. Isto tako šire se sasvim protuslov« ni glasovi o dužnosti plaćanja op« skrbnih troškova onih, koji su po« zvani na izvršenje vojne vježbe. Pojedine kotarske i opštinske vla« sti traže od onih, koji su odslužili vojnu vježbu, da plate po nekoliko stotina kruna za opskrbne troško« ve. Međutim čitamo u zagrebačkim hovinama. da ovakva dužnost po vojnom zakonu ne postoji i da su vijesti glede plaćanja tih opskrbnih obrađuju s djecom lakše jedinice iz ibadata i amelijata na pamet; ali ogromna većina mualima, koji su svršili Darubmualimin prije njego« ve reforme kao i oni, koji ga nikako nisu svršili, teško se snalaze u na« činu predavanja tog »Ilmihala«’ te djecu jedva upoznaju samo u po« znavanju i razlikovanju pojedinih slova. Oni pak mualimi, kop su svr« šili reformirani Darubmualimin po« red sve svoje spreme, spretnosti i okretnosti, pored njihovog i najbo« Ijeg poznavanja didaktičko«meto» dičkog sistema predavanja dotič« nog »Ilmihala« — ne mogu da svla« daju toliko drugo gradivo, a ono malo vjeronaučkog štiva u ogrom« noj većini i ne dolazi u obzir. Tako naša djeca, naša uzdanica u oba slučaja prelaze u drugi razred, gdje se iste operacije nastavljaju ili pak u osnovne škole, a da sa sobom ne ponesiT nikakve vjerske spreme. Ne mogu poreći, da te nastavne knjige nijesu udešene po propisima pedagogije i da njihovo gradivo ni« je metodički raspoređeno, niti da njihov tekst u sebi ne sadržaje mo« ralnu pouku za našu djecu, ali sve kad bi to naša djeca potpuno svla« dala i potpuno shvatila, pitanje je, je li nam sve to potrebno. To isto štivo, članke koji u sebi sadržavaju još i veše moralne pouke naša dje« ca uče i kroz osnovnu školu, pa ka« kva je onda potreba, da naši mek« tebi vrše sličnu dužnost i služe sa« mo kao pripravilište za osnovne škole? Ne mogu poreći niti dobru na« mjeru onima, koji su uveli takvi si« stem obuke u našim mektebi«ipti« daijama, jer u doba, kada su bivše troškova kako od strane zemaljske vlade u Zagrebu, tako i od strane IV. armijske oblasti, kategorički demantovane. Uza sve to neke vla« sti još uvijek traže plaćanje ovih troškova. Iz ovih razloga upućujemo na g. ministra vojnog i mornarice pita« nje: zašto dosele nije bio publiko« van na propisan način zakon voj« ni, koji je proširen na čitavoj teri« toriji kraljevstva SHS i kada će taj zakon biti publikovan? Pošto se sjednice Privr. Narod« nog Predstavništva sada ne održa« vaju moramo se zadovoljiti i pis« menim odgovorom.« Istom ovih dana primio je g. dr. Spaho od ministra vojnoga ovaj od« govor: »Ukazom Nj. V. Kralja od 19. avgusta 1919. g. riješeno je da voj« ni zakoni Srbije važe p r i v r e m e= n o za sve oblasti kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Na osnovu to« ga ministarstvo vojno i mornarice je preduzelo mjere, da se vojni za« koni, a među ovima prvo zakon o ustrojstvu vojske i pravilo o i-egru« tovanju, otštampaju u tolikom bro« ju primjeraka, da ih pri ruci imaju bar komande i ustanove koje po njima imaju da rade. Još u prošloj PROSLAVA DANA NAŠE OR« godini otštampano je ćirilicom u GANIZAČIJE. nekoliko hiljada primjeraka: zakon Bihać, 28. augusta. o ustrojstvu vojske, pravilo i uputa Kako smo Vam dopisom od 19. za regrutovanje, pa je to razdijelje« no ne samo komandama, nadleštvi« o. mj. javili mi smo drugi dan Kur« ma i ustanovama koje pripadaju ban bajrama priredili dan naše or« vojsci, već i svima civilnim mini« ganizacije, kojeg smo proslavili u historičkom gradiću Sokocu. Oko 9 starstvima, zemalj. vladama i dr. . sati u jutru stigao je odbor na od« Ministarstvu unutarnjih djela stavljeno je na raspoloženje 1.500 ređeno mjesto, a iza rtfeg braća primjeraka zakona o ustrojstvu Ripčani pod barjakom udruženja vojske da podijeli opštinskim i sre« »Braća Hrnjičići«, te braća Golubi« ćani pod vodstvom uglednog Muja« skim vlastima. Zakon o ustrojstvu vojske i pra« ge Pašića, a iza ovih braća iz grada vilo za regrutovanje jesu knjige Bihaća i pojedinih sela tako, da je bez povjerljive sadržine i zaintere« grad Sokolac oko podne imao pre« sovani ih mogu dobiti iz knjižnice kodvijehiljade člapova naše ministarstva vojnog i mornarice, organizacije. Starodrevnu kulu grada Sokoca pošto ih za sada nema u tolikom broju, da se mogu dati kniižarama resio je barjak »Braće Hrnjičića« radi prodaje, kako je to ranije bilo.« dok su se o gradske zidine odbijali Mi ovaj odgovor donosimo radi zvuci tamburica »Itihada«, pomije« ravnanja našeg svijeta i čudimo se, šani sa izmjeničnim pjesmama i da je za ovako prosto saopćenje, puškaranjem. Oko podne pojavi se na tribini trebalo »kupi i podatke« ništa ma« nje nego —• deset mjeseci. To je, predsjednik organizacije, g. Muha« da prostite, mnogo i za jugoslaven« medbeg Ibrahimpašić okružen sa čestitom ilmijjom gg. Mustafa ef. skog ministra!.... Dedićem, Hfz. ef. Dupanovićem, Sulejman ef. Hadžićem, Salih ef. Sarajlićem, Huscjn ef. Mujekićem i Muharem ef. Memagićem, koji po« zdravi prisutne, rastumači cilj i svr« hu ovog sastanka, upućujući braću da pomno saslušaju govornike. Za« hvalivši se na ovako lijepu sastan« Piše: H. Hujdurović. ku daje riječ gosp. Dr. Selimbe« III. g ovi ću, koji se raduje što vidi NASTAVNI PLAN MEKTEBI« njemu i sva sila nekakvih članaka ovako velik broj braće na okupu. IPTIDAIJA. »poučnog« smjera; kao: Mekteb, Rastumačivši današnje stanje, pre« Da dokažem svoju teoriju o ne« Mudri dječak. Milo dijete, Svijet, poručuje da se posveti što više pa« Čovjek, koji se razlikuje od drugih žnje predstojećim izborima, Hvali potrebnosti današnjih mektebiđp« tidaija, moram ukratko prikazati životinja, Oči, da ih čuvamo od pra« stranačku disciplinu, a osuđuje o« njihov nastavni plan obzirom na šine i dima;JUši, da čujemo kad nas ne, koji su na smetnju islamske slo« vjerski odgoj«muslimanske mladeži. zovnu, jer ko ne čuje taj je gluh; ge i- zajednice. Upućuje na škole, Za prvi razred propisan je t. zv. Usta, da njima jedemo; Zubi, da zanate, uzorno gospodarenje i dr. H i 1 m i e f. M c h m e d a g i ć tu« »Prvi Ilmihal«, bolje rečeno: pre« njima žvačemo; Jezik, da njime ku« pisani buk var narodnih šamo kakva je hrana i — blago o« mači znamenite ajeti kerime, koji nom ko je zdravih zubi! Zatim upućuju na slogu i hadisi šerife, koji osnovnih škola, jer u njemh svega imade više, nego li onoga, što Ruke, na kojima imademo po pet se odnose na one, što traže da ome« prsti. (Kad sam kao nastavnik pre« tu zajednicu i osuđuje postupak o« je muslimanskom djetetu kao tak« vom potrebno da nauči. Na primjer davao djeci ovu metodičku jedini« nih, koji su radili proti musliman« cu, skoči jedan mališan i veli, da skoj organizaciji, što svi prisutni o« tamo ćemo naći osim običnih vjež« bi uz svaki harf (slovo) još i imena njegov otac ,imade na jednoj ruci dobravaju sa povicima: »Dolje’ iz« gradova, rijeka i voda, po kojima samo — tli plista. Poslije sam do« dajice!« Apsolvent ovdašnje velike gim« patke plivaju: šuma i planina u ko« znao da mu je otac — invalid.) No« jima golubovi guču i -5 medvjedi ge, da njima gazimo po blatu; Bje« nazije Hasan Saračević tu« ži od hrđava društva; Rad, Mali mači ■ opširno štetnost alkohola i ruču još i kradljivac, Vrijeme, Dan, Noć, njegove zle posjedicc, upućuje na Majka Fatu sitno pletijaše, Hevta, Mjesec. Godina, Proljeće, potpomaganje »Gajreta«, te potre« U petero i u devetero. Ljeto, Jesen, Zima i t. d. i t d. bu, da se što više djece daje na za« Pletenicu kako pletijaše. Od vjeronauke zastupani su član« nate. Iza toga je učenik H u s e j n Na svaku joj po dukat mećašc ci: nekoliko kratkih sureta iz Ku« Z j a k i ć«deklamovao »Savjet oče« I ovako njojzi besjeđaše... i t. d. rana (a. š.), dvije«tri dove, Musli« vima« 'od Mirze Safveta. Napokon Šta to ima saveza sa — ilmi«h a« man i Kako se klanja sabah«namaz. stupa na govornicu brat težak lom? Osim arapskog teksta za u« Istina posebnim propisima narede« g. Halil Alagić i oslovi sa ri» poznavanje arapskih slova imade u no je da mualimi kroz to gradivo ječima: Draga braćo! Od strane ne« Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. Број — Broj 198 vlasti smatrale muslimanski dio na« roda jednim trećim elementom o« vih zemalja i kada su nam svakom prilikom pokazivale smjer poseb« nog odgoja, onda je bilo moguće potrebno odgajati našu djecu u o« vakom pravcu i naše vjerske knjige pisati arapskim na naš jezik preu« dešenim slovima. Ali danas, kad smo oslobođeni,! kad smo svi uvjc« reni, da smo dio jugoslavenskog na« roda i kad imademo svoja dva na« rodna pisma, zašto ondif da učimo jedno treće pismđ? Glavnim pioni« rima toga pisma moramo biti za« hvalni, jer su nam njime naše vje« ronaučke knjige nacionalizirali, i ono nam je vršilo jednu vrlo ple/ menitu misiju, ali danas, kad je o« no svoju misiju potpuno izvćšilo, treba da ga s najvećim pietetom predamo kulturnoj historiji b.«h. muslimana. Učinimo li to i prepiše« mo li sve vjerske knjige, koje su dosad tim pismom napisane, jednim narodnim pisrtiom, učinili smo još jedan dobar korak u vjerskom od« gajanju našega naroda, jer bi se hi« ljade muslimana, koji nisu to pismo poznavali, upoznali sa izvorima svo« je lijepe vjere. • Neka se ispravi. U svome prvo« me članku mualimskog pitanja na« veo sam između ostalog, da se iz vakufskih sredstava podmiruju i — potrebe ulema medžlisa i muftijskih ureda. Mjesto »potrebe« treba da stoji »putni tro« škovi« jer druge potrebe rečenih tijela podmiruju se iz zemaljskih sredstava, što na zahtjev članova u« lema medžlisa, rado ispravljam. H. H. Iz naše organizacije. kojih ljudi, kao i nekoliko njihovih aminaša, govorilo se da je ova skup« ština begovska. To nije istina. Ovo je skupština sviju muslimana, kojj su svi braća i koji se ne smiju dije« liti. Što boli bega, agu, hodžu, tr« govca i zanatliju, boli i nas težak*.-. Braćo, ljudi koji ovako, govore, to su neprijatelji islamske zajednice. Konačno istupa na govornicu gosp. predsjednjk te zahvaljuje braći na ovako lijepom posjetu i poziva da se pošalje brzojavni pozdrav Nj. kr. Vis. Regentu Aleksandru, te da svi zajednički kliknemo kraljev« skom 'domu junačkih Karađorđevi« ća, što prisutni rado prihvaćaju sa trokratnim »Živio!«. Iza toga se prešlo na zabavu, koja je u programu istaknuta, kao baca« nje kamena s ramena, skakanje u dalj, pješačka utrka, gdje se oso« bito opazilo takmenje pojedinih boraca. Za to vrijeme rasprodava« le su se karte za tombolu. Uvaženi naš Mujaga. P a š i ć pre« dočuje slučaj Mustafa cf. Dedića I. mualima ž. m. ibtidaije, kojem je oduzeto poslovodstvo u vakufskom povjerenstvu i predlaže da se gosp. Dedić umoli da ostane kod nas, a đ/će mu se sakupiti znatna odšte« ta kao nagrada, te je ovom zgodoVn sakupljeno preko 10.000 K u goto« vom osim žita i drva u naravi. De« dić se zahvaljuje na tako velikom daru, te žali, što je obećao Glamo« čanima da će im doći i dao riječ preko koje ne može preći. Iza toga se pošlo pod. barjakom u dugoj povorci u Bihać, u kojoj se manifestirajući kroz grad dalo o« duška svom zanosu kličući živila J. M. Organizacija! živio centralni odbor! živio Jugoslavenski kralj Petar I., živio junak Regent Alek« sandar! živio muftija Maglajlić, te dolje sa protivnicima .i odipetnici« ma! Povorka je u najboljem redu ulicama ophodnju pravila sve do pred čitaonicu »Ittihad«, gdje se predsjednik ponovno zahvalio i u« molio da se bez ikakove upadice raziđu i -da nakon ohšama posjete »Gajretovu« zabavu, koja je sa vr« lo dobrim uspjehom ispala. SKUPŠTINA U DOBOJU. U petak 3. o. mj. odćžana je u Doboju skupština naše organizaci« je, koju je sazvao mjesni odbor. О/ sim građana odazvalo se je- pozivu i mnogobrojno seljaštvo. U 2 sata po podne otvara skupštinu potpred« sjednik mjesnog odbora, pozdrav« lja prisutne zahvaljujući se na broj« nom odzivu i podjeljuje riječ Dža« feru Mehmedagiću, koji tumači ka« �Број 198 — Broj „ПРАВДА " — .PRAV0A, “7------------------------ - ------ ko je došlo do naše organizacije i nas je i poslušao, te u pogledu svo« u Sarajevu odužiti cijeloj zemlji. U razlaže uzroke, zašto je osnovana je stranke nije u javnosti ništa ni tom brzojavnom naređenju, koje je na konfesionalnoj bazi naglašujući, poduzeo. Da je to čista i nepatvo« upravljeno kotarskom predstojni« da je ona nužna posljedica naših rena istina, najbolji je dokaz tome ku, izričito stoji kako se imadu bi« nesređenih prilika. Naša je želja, taj, što nije htio doći ni na skup« rati te deputacije, te se naročito is« da u javnom životu nikako ne ф’ štinu »Zemljoradničke Zadruge«, tiče, da deputacije mor^u biti slo« laži do izražaja vjerska razlika, ali koju smo namjeravali u prvom re« žene tako, da budu zastupane sve smo prisiljeni na ovakovu organi« du osnovati sa svojim rođenim ka« konfesije i sve političke stranke. zaciju od onilj, koji još uvijek ha« pitalolh. Za vrijeme skupštine, Ha« Naglašujući, da taj princip bude stoje, da na naš račun podignu svo« sandedić je rade volio biti u dru« proveden bezuslovno i pod ličnom je istovjemike, a nas stjeraju na štvu s kadijom kod gosp. predstoj« odgovornošću kot. predstojnika, u« prosjački štap. Vazda smo spremni nika u uredu.«_________________ jedno je istaknuto, da u deputaciji ne smije biti ličnosti, čija politička’ svim silama zajednički raditi za do< bro našega naroda i države sa svi« prošlost ne bi bila u suglasju s du« hom vremena. ma onima, koji u nama vide svoju braću, te prema tomu s nama i po« To brzojavno naređenje stiglo je stupaju. Za tim prelazi na tumače« IZBORNI ZAKON ZA KONSTI« kot. predstojniku za grad Mostar 12. augusta i on ga je uputio gor« nje principijelnih točaka našega TUANTU. . programa. Govoreći o dosadanjem Ukazom od 3. septembra o. g. ko« njem odboru za doček sa tim, da radu organizacije upozoruje na je« ji je objavljen u »Službenim No« sve potrebno odredi, to jest, da iza« dan veliki uspjeh, a to je, da smo vinama« od 6. septembra broj 195. bere deputaciju koja bi ispred gra« o opravdanosti svojih zahtjeva u« — kojim danom stupa na snagu — đanstva išla u Sarajevo, smatrajući vjerili i bar donekle pridobili jez« proglašen je »zakon o izboru narod« taj odbor najkompetentnijim za tu stvar. Taj dopis bio je nekim »čud« gru sve triju plemena našega naro« nih poslanika za ustavotvornu da, što nam ulijeva nadu u bolju skupštinu kraljevine SHS« i na te« nim slučajem« dostavljen na blagaj« budućnost. melju njega je drugim ukazom s a« nika toga odbora g. Kostu Kostića. \ Po tom su seljaci izrazili jedno« zvana konstituanta za nedjelju Do 2—3 dana uslijedilo je drugo na« dušni protest proti poskupljivanju 12. decembra ove godine. Time je ređenje, i to brzojavno, da se vladi monopolnih artikala i zahtijevali nakon podrugodišnjeg skanjivanja odmah saopće imena tih deputiraca. slobodno sađenje duhana za vlasti« i natezanja pružena narodu prilika, Kot. ured dostavio je prepis i ovo« tu potrebu. Predloženi brzojav da kaže svoju mjerodavnu riječ i ga naređenja odboru za doček, o« predsjedniku organizacije mufti ef. učini kraj trzavicama i vrludanju, pet preko g. Kostića, sa tim, da se Maglajliću, u kom se izražava pot« od kojeg je njegova država pretr« odmah jave imena deputiraca. Ti dopisi, koji su čudnim slučajem do« puno povjerenje vodstvu organiza« pila mnogo štete i neprilika. čije, jednoglasno je primljen uz po« Izborni zakon sadržaje 121 para« spjeli u ruke blagajnika, a ne koje« klike mufti efendiji: »Da nam ga graf i dijeli se na deset poglavlja. ga predsjednika ili tajnika odbora, Bog poživi!« Od danas počinjemo iznositi nje« doneseni su pred odbor nakon sed« Nakon što je Abdulgani ef. Gani« gov sadržaj i trudićemo se da ga miču dana, ali sa dopisom g. okruž« begović svojim govorom utješio se« prikažemo što kraće i što nika Vulovića, kojim ovaj već ime« ljake. koji su izrazili veliko ogorče« shvatljivije. Pri tom se ne će« nuje deputaciju kao odgovorna li« nje zbog raznih nepravda, uzima o« mo držati reda kojim su pojedini ca pred narodom i vlasti, navodno pet riječ Dž. Mehmedagić i govori paragrafi poredani u semom zakonu »da u tom pravcu olakša posao od« o prosvjeti. Dokazuje da je glavni nego ćemo ih svrstati tako, da bu« boru«. Ujedno je tražio od odbora uzrok dosadanjega našega nazado« du pregledniji. Pri kraju svakog pa« mišljenje o navedenim licima, dr= žeći da je što se tiče izbora deputi« vanja naš nehaj za školu i pređo« ragrafa označićemo broj, koji on čuje strašne pošljedice, koje nas nosi#u dotičnom zakonu ispuštaju« raca pogodio pravi put. G. okružnik čekaju, ako se ne osvijestimo i ne ći sve, što nema praktične vrijed« turio je u deputaciju ljude svoga, a prihvatimo za nauku. nosti za naše čitatelje, a da im pri ne narodnoga povjerenja, ljude koji Govori dalje o »Gajretu«, njego« tom ipak pružimo potpuni sadržaj ne reprezentiraju ni političke orga« nizacije niti svoj elemenat tako, da voj zadaći i djelovanju, te pozivlje ovog važnog zakona. to ne bi bila deputacija građanstva skupštinare, da se upisuju za člano« Zadaća Konsiituante. grada Mostara nego — deputacija ve »Gajreta«. Kad se je upisalo 46 Ustavotvorna skupština, koja će g. Vulovića. Dapače kod sastavlja« novih članova, pretvorena je skup« ština u »Gajretovu« skupštinu, na se sastati u Beogradu, radićesve nja liste deputiraca nije mogao za« kojoj je izabran pododbor. Nakon dok ne donese ustav, a po« tomiti svoje radikalsko srce (prem« tpga se predsjednik zahvalio skup« tom i sve zakone koji stoje u tije« da ističe, da je u Srbiji ostavio ra= snoj vezi s ustavom. Ona će đoni« dikalski program), pa je n. pr. kod štinarima i zaključio skupštinu. jeti i financijske zakone, koji ne muslimana »slučajno« pogodio n a * trpe odlaganja. Proglašenjem usta« Tako naš dopisnik. No što se nas va konstituanta se pretvara u obič« same radi k'a 1 e, a od katolika, tiče valja nam primjetiti, da nas ne ni parlamenat. Stoga će tad prestati ne priznajući »prema programu« Hrvata u Hercegovini, našao dva — zadovoljava ovako malen broj upi« njen ustavotvorni a nastati sanih članova našeg »Gajreta« i a« zakonodavni rad. Zakonodav« Dalmatinca. Kada je taj do« pelujemo na građanstvo da taj broj ni rad ne smije traja'ti više od dvi« pis g. okružnika pretresen u odbo« ru, zaključeno je da tri člana odbo« bar učetverostruči. Jer »Gajret« je je godine (§ 1.). ra odu gosp. okružniku i da mu ka« glavna tvrđava naše bolje buduć« Petnaest dana prćd izbore (koji žu — u smislu njegova dopisa i upi« nosti i niko se ће bi trebao ustezati će biti 12. decembra) i dva dana u njegovu što izdašnijem podupira« iza izbora nikakva vlast ne« mo« ta u njemu — da u izboru delegata nije pogodio pravi put, jer da se je nju. Više razumijevanja! že birače pozvati na kakve skupo« ogriješio o temeljni princip gornje« JEDNA NETACNOST. ve kao zajednički rad, kuluk i sli« ga vladina naređenja, te da pri iz« Od g. Derviš ef. Herića, učitelja čno. U to se*vrijeme birači ne mo« boru uopće nije postupao demo« u Prozoru dobismo uz gotovo obli« gu pozvati ni na vojničku kratski, obazirući se na mišljenje gatnd zakašnjenje u dostavi ove smotru (manevar) i vježbu svih građana, nego samo na želje retke, koje rado uvrštavamo: »U (ibung) osim u slučaju prijeke opas« svojih doušnika slijedeći njihove broju 73. od 20. jula t. g. Vašeg П« nosti. Dapače se u to vrijeme ne upute. G. okružnik je posve cinički sta »Pravde«, a moga političkog or« smiju pozivati ni pojedini birači jednim policijsko«birokratskim ge« gana izišla je u rubrici »Trešeljak« pred sud ili političku oblast osim u stom odbio svaki savjet i primjed« notica, koja i mene lično dohvaća. slučaju prijeke potrebe ili kad se be odbora, od koga je tražio miš« Ne u obranu, već za ljubav pravde, vodi istraga radi zločina i prestupa« ljenje. Šta više, kada je odbor i dru« istine i ozbiljne javnosti molim, da ka ili prekršaja prijevare i krađe. gi put poslao druga tri svoja člana Ako su birači bili ranije kud god g. okružniku, da posljednji put po« u Vašem cij. listu uvrstite ovu moju pozvani ili iskupljeni, moraju se kušaju spriječiti samovolju i bruku Izjavu. raspustiti najmanje šesnaest 'njegovu, odgovorio je čisto auto« Nije istina da sam se ja sve do dana.prije izbora (§ 3.). kratski: Quod scripsi — scripsi! (Nastaviće se). dolaska Hasandedićeva u Prozor Posljedica ovakvoga postupka bi« grozio proti njegovoj stranci kao ni la je (što su došaptači g. okružnika to, da sam u tome popustio, kad je i on sam valjda i htjeli) zahvala na on ovamo došao; nije mi to u obi« odborskoj časti sedmorice katolika čaju, a niti mi uzgoj dopušća, da i muslimana kao i protest, uložen tako radim« To je posao dopisnika, Mostar, početkom septembra. na zem. vladu, te ministra predsjed« kao i ono'ga činovnika, što je Ha« (Okružnik izigrava narodnu vo« nika i ministra unutarnjih posala. sandediću dobacio, kad ga je ovaj Iju.) .Kad se je prije 2 i po mjeseca Deputacija, koja bi išla na poklon šaha nadigrao, da je on (Hasande« pročulo, da će Nj. V. Regent doći u Sarajevo, imala bi predati i sablju dić) u Prozoru na svim linijama u Bosnu i da će tom prigodom i Mo« Nj. Visočanstvu. Ovaj važni mo« propao. star pohoditi, obrazovao se je je« menat htio je g. Vulović i njegovi Istina je, da sam i ja razgovarao dan odbor za doček visokoga go« došaptači da iskoriste po ljudima, s ljudima,* ali mirno i trezveno o sta. U taj odbor izabrala je svaka koji će posvjedočiti velikosrp« Hasandedićevoj stranci rekavši im, konfesija po 4 delegata, i on je od« stvo naše Hercegovine! Uslijed da je dužnost svakog poštenog čo« mah počeo pripremama za doček. istupa gornje sedmorice iz odbora, vjeka ostati kod one stranke, uz Izabrale su se sekcije, napravili pla« u kojem se niiesu dali nedostojno koju je već i pristao bar dotle, dok novi za dekoraciju grada i zaklju« šikanirati, g. Vulović se laća nevje« na lijep način ne vidi s njome ob« . čilo, da se Nj. V. Regentu prigodom rojatnih i nedostojnih sredstava sa« račun i ne ustanovi, da li ga njen posjeta glavnoga grada Hercegovi« mo da omogući put svojim ljudima rad zadovoljava i hoće li ga moći ne preda u ime cijele Hercegovine ' u njegovoj deputaciji. Obratio se je i dalje zadovoljavati. Budući nas je kao dar sablja. U tu su se svrhu po« naime brzojavno na sve predstoj« rad J. M. O. do danas zadovoljavao, ćeli kupiti po cijeloj Hercegovini nike po kotarevima u okružju, da dužnost nam je da i dalje ostane« prilozi, te je sablja nabavljena i na« mu ovi barem iz drugih mjesta iz« nude privolu od strane darovatelja mo uz nju sa uvjetom, đa je još laži se već u Mostaru. Međutim, kad je sablja već bila u priloga, da Nj. Visočanstvu preda bolje potpomognemb, nego smo to do danas činili. Ko bude drukčije Mostaru i kad su ostale pripreme sablju njegova deputacija. U Mo« činio, čini atentat na svoj zdrav ra» bile u najvećem toku dođe glas, da staru se je preko svojih ljudi obra« Nj. Visočanstvo neće doći u Mo« tio da mu pomognu i neke kulturne zum. To naše stanovište, naime tnoje, star. Domalo iza toga dođe i brzo« institucije. Mi upozorujemo Murat ef. i kadijino, kao i veliko javno naređenje od vlade, da se svoje ljude, da u tom ne na« negodovanje ovdašnje ehalije pre« kupe deputacije po cijeloj Bosni i s i i e d a j u. G. Vulović sa ovakom svojom u« ma Hasandedićevoj stranci izjavili Hercegovini za doček u Sarajevu, smo mu, čim je ovamo došao. Isti jer aa će se Regent svojim posjetom pravničkom sprenjom nekadanjeg Izborni glasnik. Maši dopisi. Страна 3. srbijanskog profesora neće daleko doći. Naš narod nije ni u danima ropstva trpio, da mu se odozgo na« tura sve pod gotovu paru, a još će manje danas dozvoliti, da ga neko priječi, da nesmetano pogleda u ii« ce svpga Kraljevića i Oslobodioca ■i da mu slobodno izrazi svoje želje, svoje nevolje i svoju, zahvalnost. I ako postoje kakove makinacije kod iz« vjesnoga dijela našega građanstva, muslimani i katolici će se najsveča« nije ograditi, makar to sankcionisao i jedan upravnik a la Vulović. Ma« kar je izvjesna štampa donijela da g. Vulović ima pravo, što ne dozvo« ljava da u deputaciji budu bivši »šuckori«, neka joj je na umirenje baš to, da čast i ponos katoličkog i muslimanskog građanstva u Mo« staru ne dopušta, da ga takovi ili slični pred Kraljevićem reprezenti« raju, zato se upravo i protive depu« taciji izabranoj od strane gosp. Vu« lovića. Gosp. Vulović se je doduše s po« četka pokazao faktičnim i susret! i i« vim, ali su ga njegovi toliko nagla« šivani demokratski nazori napustili te je, držeći da je već dosta povje« renja pobrao, stao pomalo da uvo« di praksu radikalsko«policijsku iz blaženih vremena predratne Srbije. Ali Mostar je dosta tvrd orah i ko je god kušao da ga smrska, taj je brzo polomio zube. To je valjda is« kusio i g. Vulović kod prvoga svoga pokušaja, kao što je ovaj u stvari odašiljanja deputacije. Ako je žaba pod svojom korom dosta skrivala glavu i noge, ipak, katl ih je jednom pokazala, svijet ih je ugledao i pre« poznao. Gosp. se "je Vulović grdno prevario izdavajući patriotske legi« timacije izvjesnim sumišljenicima. a prelazeći preko naroda i čitavih organizacija. Držimo, da će predpostavljena vlast u ovome reći svoju, a mi za« sad iznosimo samo ovoliko, da upo« znamo javnost sa ovom besprirrijer« nom policijskom gestom jednoga upravnika u ovim sretnim časovima prvog kraljevskog posjeta u Bosnu ponosnu i našu kršnu Hercegovinu. Drugom prilikom pozabavićemo se još malo o ovoj veličini, koja se je počela u pravoj boji pokazivati. Domaće vijesti. Iz uredništva. Radi nove godine idući broj našeg lista neće izaći. Meihametov teferip. Odbor »Mer« hametov« namjerava dati »teferič« u korist ovdašnje sirotinje, koji će se održati u petak dne 17.»ov. nr. u Bijeloj bašči u Medresetu, kod Demcrdžića kule. Mole se braća mu« slimani da u što većem broju ovaj teferič posjete. Odbor. Poživi trgovcima radi ispitivanja faktura i određivanja . iiena robi Da bi se stalo na put učestalim žal« bama trgovaca i obrtnika, komora je odazivajući se ■ želji trgovaca predložila zemaljskoj vladi listu tr« govaca sviju branša, koji će prili« kom ispitivanja faktura i određiva« nja cijena robi fungirati kao struč« njaci. U listu je unešen veći broj naših uglednih trgovaca tako, da će ista lica biti u duljim razmacima vremena pozivana Zemaljska vla« da je komorski predlog usvojila, pa se umoljavaju svi oni, koji od ure« da za suzbijanje skupoće poziv do« biju, da se pozivu tačno i na vri« jeme odazovu. Pri zaključku lista dobismo iz Tešnja ove tel. izvješća: »13. o. mj. u 9 sati izjutra napa« la je rulja težaka katolika, kako iz« glfeda nahuškana, na H. Suljagu E= minagića, dvojicu njegovih sinova, nevjestu, unuče i slugu, opkolila mu kuću u Tešnju i sjekirama osijeca« jući kuću i podmećući sa tri strane vatru vikali: »Hadžibeg sad si pogi» nuo, bacaj geveru, sad ćeš izgorje« ti«. Molio ih da ga puste na miru, no oni provale u kuću i poletiše uz basamake. On opali tri puta iz dvo« cjevke i ubije dva težaka, a trećeg ie smrtno ranio. Seljaci su se raz« bježali, a Hadži beg se sudu sam prijavio i pritvoren je. Objektivna istraga određena, a rezultat ćemo javiti. Mjesni odbor. Sada prispjela vijest da je i treći težak izdahnuo. Mjesni odbor. �Stnn< 4 Страна B raj 198 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Muslimanska Privredna Banka Gradsko poglavarstvo u Bos. Krupi Broj 1599)1920. Oglas. d. d. u Gražanici odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem . zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. Najuspješnije se oslaSuje u .,P R Д V D Г. Centralna drogerija Braća Ša^inagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene . najumjerenije. PAPIRNICA | HAMDIJE KOPČIĆA : X J preporučuje svoje bogato stovarište < svih vrsta papira, kancalarijskog I ’ ♦ školskog pribora. — Naručbe se ’ X obavljaju brzo i točno. < X a Cijene umjerene. < Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < Dne 21., 22..i 23. septembra o. g. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa • godišnji marvinski i robni sajam Svakovrsna marva iz zdravih predjela i sa valjanim marvinskim putnicama može se na taj sajam dećerati, a također i razna roba donijeti. Obznanjuje se također, da se na ovdašnjim sajmovima vrlo mnogo marve za izvoz (Export) kupuje, te je u interesu prodavaoca i kupaca, da ovaj godišnji sajam što obilnije posjete, osobito ob­ zirom na željezničku vezu svaki dan, koju je ovaj ured upravo radi ovog vašara isposlovao. U Bos. Krupi, dne 25. jula 1920. ( Gradonačelnik: \ MesiĆ. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tecući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ♦7 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (1 d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3vooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo’ povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će diO' nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000 Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Neve dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na Ime ili na donosioca, *pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potprsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je prldržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te ked: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. dr u Foči, ■ ( e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, о Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, ј) Bankovne kuće M. Mahmudb?gović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke, d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. n Visokom, n) Hrvatske kreditne banke 1 štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, • o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanlci. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgoverai urednik: F. Šahta. Vlanik: CeatraU Odbor J. M. O. Staaaparija Daiid & A. Kab>, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8083ece3a229c0016b9c1929b05c07f0.pdf 855790d8ef6b09e9bdaf75d3bbf12994 PDF Text Text POJEDIjMI I3ROJ К 1-50 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. ~ UREĐUjE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180,—, NA POLA GODINE K 90.—. UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 94 (199) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDI­ ONICE 1119. Sarajevo, subota 18 septembra 1920. (3. muharrem 1339.) Godina II. Dobro nam došao, Kraljeviću! ■ Након сјајног дочека у бијелом Загребу и питомој Многи су, Краљевићу наш, заборавили на традицију Љубљани сутра ћеш да прођеш крај древног Бобовца Тврткове постојбине. Многи мисле да je у рушевинама и примиш поклонство народа поносне Босне и кршне Бобовца покопан и понос Босне, na да не треба нимало јрј посестриме. Не ћеш, Краљевићу наш, наики на сјај штеДити осјетљивости њених синова. A ипак je она Загреба и културу Љубљане, но нека Te то нимало не срце наше уједињене краљевине, и о њену задовољству смета; бивша колонија није крива, што Ти не може у .многочем овиси стабилитет сјајног дјела, које je платога пружити. Но наићи ћеш на нешто љепше и дра- кено толиком крвљу одабраних синова нашег прострагоцјеније: Тврткови he Te потомци поздравити драгим ног краљевства, што у Теби нађоше примјер узорна срцем и оном истом љубављу и одушевљењем, којом вође и правог представника. je поздрављен триумфални улазак команданта ослоУ земљи си, гдје се, поред двију племенских, субодилачке војске у Бијели град на споју Саве и Дунава. срећу и три вјерске традиције, na нам пружи примјер Окупиће се тај двоплемени - дио нашег јединстве- апсолутне трпељивости и поучи нас све, да вјера, као ног народа око Тебе и Твоје идеологије, да се ствар савјести појединаца, не смије играти улогу у након толико стољека загледа у лице Краљевика своје грађанским и држављанским правима. Није код нас крви и да се поклони пред оствареном идејом свог сувишна ни ова подука и потребно je да се она акценславног Твртка, na и из Твојих уста чује велику ријеч тује. Потребно je да се она нагласи баш ради нас о Слободи и Јединству нашег троименог народа. муслимана и управног система, који нам не пружа ниЧуо je он ту ријеч много прије овог свечаног момента, какових олакшица и који нас, нарочито услијед екоизговарала су му je у ове двије године многа и многа номског слабљења, тјера у очај и безнађе. Хиљаде уста већих и мањих управника, но — што да тајимо наших обитељи стјеране су на просјачки штап, a да — дјела су њихова убила дојам тих лијепих ријечи и им управне власти не посвећују готово никакве пажње. ушљед тога су оне изгубиле чар и привлачивост, Просвјећивању нашег села не посвећује се никаква коју имађаху и коју би имале да није било тих дјела брига, a вјерско-просвјетна управа принуђена je да и тих поступака. Ваља их дакле поновити искренијим затвара средњошколске конвикте, na чак и једино сиротоном и већом топлином, a за ту улогу најпозванији си тиште, само да би како-тако одржала један реформии најприкладнији Ти, Краљевику. Јер Ти си први про- рани завод за одгој вјерских службеника. Њене предплакао под дојмом тих великих ријечи, кад их je изго- ставке и молбе за припомоћ леже без одговора. Исламворио бијели Загреб; из Твојих je уста изашао онај ска заједница у овим покрајинама пуна je сиротиње, о топли одјек браћи Хрватима, који je за вијеке запеча- којој мало ко води рачуна, a представници се те затио јединство и загрљај Загреба и Београда. Очекујемо једнице сусрећу с неповјерењем баш стога, што изих и ми, јер ни у чем не заост^емо за Београдом и носе њене тегобе и траже им лијека на исти начин и Србијом, Загребом и Хрватском, Љубљаном и Слове- истој висини, у којој се он даје другим конфесијама. нијом. Очекујемо их, јер нам je потребно умирење и Сумњиче се без икаква разлога. утјеха, јер нам треба подстрека и наде у боље дане Муслимани Санџака и Македоније не пролазе ништа и свјетлију будућност. И баш стога, што штујемо и боље. Њихово je стање дапаче несносније, њихове су цијенимо Твоје сузе у Загребу, морамо истакнути тегобе веће и многобројније. Опрости, Краљевићу, што ти се мало изјадасмо да си у земљи, гдје се ријеч Хрвати пише у наводницима и гдје се муслимански дио, најчишћи огранак и у овим свечаним и радосним часовима и буди увјерен, нашег јединственог народа, са свих могућих положаја да се, уза све бриге и невоље, искрено радујемо Твојој шаље — у Азију. Боли та ријеч, Краљевићу! посјети и искрено кличемо: „Добро нам дошао, јуначки наш Краљевићу!“ „Živio Regent Jugoslavije Aleksandar!“ „Живила народна династија Карађорђевића!“ �Stran* 2 Стран* »PRAVDA* — »ПРАВДА* za put i dočEh Njegovog Hraljevshog Visočanstva u Sarajevu(Prema zvaničnom saopštenju zemaljske vlade). SUBOTA 18. SEPTEMBRA sjednik opštine i pregleda se vijeć« polazak iz Beograda u 9 sati u jutro. nica. — U 11.30 č. iz vijećnice Ke< jom, Kralja Petra ulicom u srpsko« SUBOTA 18. SEPTEMBRA prav, novu crkvu. Pred crkvom po« Bosanski Brod dolazak u zdravlja mitropolit sa svešten« 14.30 časova. Na peronu počasna stvom, pri ulasku u crkvu pjeva četa. Kratki pozdravni govor pred« hor himnu. Nj. Kr. Visočanstvo u« sjednika gradske opštine. Javlja se zima mjesto na desnoj strani olta« komandant II. armije, načelnik ok« ra. Sve skupa traje 15 minuta. ruga banjalučkog i upravitelj sre« Sveštenstvo prati do vrata. ske ispostave. Voz polazi u 15.30 č. U 11.45 č. polazak Kralja Petra za Sarajevo. i Strosmajerovom ulicom do rimo« Derve'nta u 16.16 sati. Kratki kat. katedrale, gdje pred crkvom pozdravni govor predsjednika op« pozdravlja biskup sa sveštenstvom. štine. Javljaju su: vojni komandant Pri ulasku sviraju orgulje. Nj. Kr. i sreski načelnik. Polazak u 16.24 Visočanstvo staje s desne strane sati. oltara. Služba traje najviše 15 minu« D o b o j u 19 sati. Kratki pozdrav ta. Sveštenstvo prati do vrata. predsjednika opštine. Javljaju se U 12 č. polazak Ferhadijom u načelnik okruga tuzlanskog i upra« GazisHusrefbegovu džamiju. U dža« vitelj sreske ispostave. mijskoj avflji pozdravlja reiseubu« lema sa ulemom i predstavništvom NEDJELJA, 19. SEPTEMBRA. sabora. Iz džamije prate Ga do Polazak iz Doboja u 10 sati. vrata. Sve traje najviše 15 minuta. Maglaj u 10.58 sati. Kratak U 12.15 č. polazak Saračima, Baš« pozdrav predsjednika opštine. Jav« čaršijom i Aleksandrovom ulicom ljaju se: vojni komandant i sreski do hrama sefardičke bogoštovne načelnik. Polazak u 11.04 sati. općine. Pozdravlja nadrabin i po« Zavidović u 11. 56 sati. Kra« slije službe prati do vrata. Najviše tak pozdrav predsjednika opštine. traje 15 minuta. Javljaju se vojni komandant, na« U 12.30 povratak Aleksandrovom čelnik okruga travničkog i upravi« ulicom do zemaljske vlade. telj sreske ispostave. Polazak u U 13 č. intiman ručak. 12.02 sati. — Doručak u vozu. Voz Od 15.30 do 17 časova prijem ide smanjenom brzinom, da bi se deputacija i korporacija u Svečanoj svršio doručak do Žepča. dvorani zemaljske vlade. Ž e p č e u 12.26 sati. Kratak po« Primiče se: članovi Narodnog zdrav predsjednika opštine. Javlja« Predstavništva, srp.sprav. mitropo« ju se vojni komandant i sreski na« lit sa sveštenstvom i predstavnici« čelnik. Polazak u 12.33 sati. ma eparh, savjeta i crkv. škol. op« Zenica u 14.16 sati. Kratak štine, reis«ul«ulema sa ulemom i pozdrav predsjednika opštine. Jav« predstavnicima vakuf, mearif. sa« ljaju se vojni komandant i sreski bora. rim.«kat. biskup sa franjevač« načelnik. Polazak u 14.32 sati. kim provincijalom i redovnim sve« Visoko u 16.03 sati. Kratak štenstvom, nadrabin i predstavnici pozdrav predsjednika opštine. Jav« sefard, bogošt. opštine, evšng. žup« ljaju se: vojni komandant, načel« nik sa predstavnicima bogošt. op« nik okruga sarajevskog i načelnik ćine, nadrabin i predstavništvo aš= sreza. Polazak u 16.15 sati. kenaske bogošt. općine, šefovi od« Sarajevo (duhanska fabrika). jeljenia zemaljske vlade sa područ« Dolazak u 17.40. nim činovništvom do VI. razreda pod vodstvom predsjednika zemalj« U SARAJEVU. Doček: počasna četa sa mu« ske vlade, strani konzuli koji imaju zikom, predsjednik vlade i kratak eksekvaturu, gradsko zastupništvo pozdravni govor predsjednika op« pod vodstvom predsjednika opšti« ne, deputacije seljaka iz Bosne i štine, koji je na čelu opštinskog Hercegovine, trgovačka i obrtnička odbora (so i hljeb). Na dočeku: Ministri na ra« komora za Bosnu i Hercegovinu, spoloženju iz Bosne i Hercegovine, advokatska komora za Bosnu i Her« narodni poslanici, šefovi zemaljske ccgovinu, predstavnici sarajevskih društava. vlade i povjereništava, upravitelj U 20 č. svečani ručak, govor Nj. vrhovnog suda, načelnik sreza sara« jevskog, srpsko«pravoslavni mitro« Kr. Visočanstva i predsjednika ze« polit, reis«ul«ulema, rim. kat. biskup maljske vlade. i franjevački provincijal, nadrabin UTORAK, 21. SEPTEMBRA. sefardičko«bogoštovne općine, e« U 8.45 č. polazak ulicom Vojvode vang. župnik, nadrabin aškenaske bogoštovne općine, strani konzuli Putnika do ždrepčane. gdje Nj. Vi« koji imaju eksekvaturu, predsjed« sočanstvo i svita pojašu konje i na vojno vježbalište. Ostali od« nik trg. i obrtničke komore, pred« idu laže ranije. sjednik advokatske komore i sve U 9 časova revi i defile sarajev« ličnosti, što će ih predsjednik grad« skog garnizona. ske opštine naročito pozvati. Sa revije u 11 č. ulicom Vojvode PUT KROZ GRAD. Putnika u muzej, koga pokazuje Sa stanice: Mustajbegovom direktor i kustosi. ulicom. Obalom Vojvode Stepe U 11.30 ulicom Vojvode Putnika (Kej) do gradske vijećnice, Kočiće« do duhanske fabrike, koju pokažu« vom (Nova testa), Aleksandrovom je direktor. uh (Varoš) do rimo«kat. katedrale, Povratak u zemaljsku vladu ul. • zatim Strosmajerovom, kralja Petra Aleksandrovom, odakle u 13 č. A« i Aleksandrovom ulicom do zemalj« leksandrovopi i Kralja Petra ulicom ske vlade, gdje Njegovo Visočan« da Oficirskog Doma, gdje oficiri priređuju doručak. stvo ostaje. U 14.30 č. povratak u zemaljsku PRATNJA. U prvim kolima maršal dvora i vladu. U 20 č. intiman ručak. policijski direktor, fanfare i dio Poslije ručka odlazak u Oficirski garde, kola Nj. Kr. Visočanstva sa predsjednikom ministarskog savje« Dom na svečani bal. SRIJEDA, 22. SEPTEMBRA. ta, dio garde, kola sa najstarijim ministrom i predsjednikom zemalj« Vozom za Bos. Brod, gdje se sti« ske vlade, komandant.armije, pred« že do 19 č. Prelazak u voz i ručak sjednik opštine, svita Nj. Kr. Viso« u vozu. Doručak u 13 č. na putu čanstva, svi sa po jednim odgova« u vozu. rajućim licem iz zemaljske vlade. 23. septembra u 9 časova dolazak Intiman ručak bez govora u 21 sat. u Beograd. BAKLJADA. Detalji prilikom dočeka. U 22.30 časova bakljada građan« stva sa vojnom muzikom, koju Radni odbor za doček Regenta predvodi kroz varoš predsjednik poslao nam je ovaj detaljni raspo« opštine i pred zgradom vlade po« red za doček Regenta: ’ Na stanici (duhanska tvornica).' zdravlja Nj. Kr. Visočanstvo, na koji mu On odgovara. Sarajevska U kiosku i pred njim honoracije: pjevačka društva otpjevaće sve tri od kioska do slavoluka pred Mari« jinim Dvorom: Izaslanstva građan« himne, vojna muzika će svirati. stva i težaka iz Bosne i Hercegovi« PONEDJELJAK, 20. SEPTEMBRA ne i odbori sarajevskih korporacija. u 11 časova Aleksandrovom i Ko« Od slavoluka Mustajbegovom u« čiče vom ulicom do gradske vijećni« licom do Vrazove ulice: Korpora« ce. Ovdje kratko pozdravlja pred« tivne deputacije: Ruske izbjeglice iz okupiranih krajeva; Dobrovolj« ci; Pjevačka društva i Sportska dru« štva. Od Vrazove ulice Mustajbego« vom ulicom, Vojvode Stepe obalom do pred Magistrat: Građanski špa« lir bez razlike vjere i staleža. Na Obali Vojvode Stepe pred Magistratom: Muslimanke i žene drugih vjeroispovijesti (pristup mu« škarcima u ovaj prostor je zabra« njen). Od Magistrata, Kočićevom uli« com i Baščaršijom do Stare Srpske crkve: Težaci bez razlike vjere i spola. Od stare Srpske crkve Aleksan« drovom ulicom do Prednnareta: Trgovačka akademija. Ženska prc« parandija i Ženska stručna škola. Od Predimareta Aleksandrovom ulicom do rimo«katoličke crkve: Velika gimnazija. Pored katoličke crkve (Stara Pošta): Srednja škola i Zavod sv. Josipa. Od rimokatoličke crkve, Štros« majerovom ulicom i ulicom Kralja Petra do Nove srpske crkve: Veli« ka Realka. Od Srpske crkve Kralja Petra ulicom do gimnazije: Srpska ,Bogo» slovija; Provincijali bosanskih fra« njevaca; Šerijatska sudačka škola; Okružna medresa; Gazi Husref be« gova medresa i Trgovačka škola. Od gimnazije ulicom Kralja Pet« ra do Sulejmanove ulice: Viša dje« vojačka škola. Od Sulejmanove ulice, Kralja Petra ulicom i Aleksandrovom uli« com do slavoluka pred vladom: Sve djevojačke i dječačke osnovne ško« le i to: Zavod sv. Vinka, Zavod sv. Josipa, Zavod sv. Avgustina, Mek« tebi i sve gradske osnovne škole. Pred zgradom zemaljske vlade izmetu slavoluka: Članice svih go« spojinskih sarajevskih društava. Bilješke. Zaostali hak. Ministarski savjet dozvolio je u svrhu isplate preduj« niova za račun privremene rente i zaostalog haka iz 1918. godine vla« snicima zemlje u Bosnu i Hercego« vini ponovni kredit od 10 milijona dinara. Agrarna direkcija već je ot« počela potrebne predradnje tako da će se moći odmah čim stigne novac pristupiti~isplati ovih pre« dujmova. Bez komentara. Iz Ljubuškog pri« mismo jučer ovaj brzojav: Potpisa« ti odbor Jugoslavenske Musliman« ske Organizacije stavlja do znanja zemaljskoj vladi, da delegat ov« dašnjeg kotarskog ureda Hilmija Sadiković prigodom dočeka Njego« vog Visočanstva ni u kojem slu« čaju nije ovlašten da zastupa ma i jedno lice muslimanskog življa u o» vom kotaru, jer je uz ostali protiv« narodni rad tražio aneksiju Bosne Švabi. Ovakav brzojav smo danas opremili i zemaljskoj vladi. Moli« mo da ovo u »Pravdi« iznesete. — Kotarski odbor«. Agrarno pitanje u Francushoj. Pod naslovom »Le mćtayage dans les Landes« donio je pariški list' »JoumaLdes Dćbats« u svom 247. broju od 7. o. mj. članak, koji glasi: »U povodu agrarnih nemira, koji su se desili u landeskom departma« nu (okrugu) dobili smo. značajno pismo slijedećeg sadržaja: Opći ze« mljoradnički Savež izabrao je*ovaj okrug i to baš krajeve, u kojim se vodi agrikulturno, a ne šumsko go« spodarstvo, da u njima izazove i raspali* klasnu borbu. Mir, najljep« ši mir vladao je u ovim krajevima, te su odnosi između obrađivaoca (mćtayers) i vlasnika zemlje imali na sebi značaj prave familijarnosti; obrađivaoci (mćtayers) držali su i težačili istu pridržničku zemlju (la mćtairie) od nazad više generacija i može se navesti velik broj istih, čija familija nastava istu kuću a.na istoj zemlji još od vremena, koje prethodi revoluciji iz godine 1789. Ova stalnost, ova našljednost bi« le su od velike koristi za obradiva« oca (mćtayer) i valjani rad žena, staraca i dječaka za vrijeme rata stvorio je ovdje jaka gospodarstva; svaki obrađivaoc (mćtayer), ja to Број — Broj 199 velim bez iznimke, ima danas više novaca nego ga je ikad imao. I kad ispane prilika, da se prodaje jedna takova pridržnička zemlja, javi se čitava hrpa i gomila obrađivaoca (les mćtayers) da je kupe. Svi javni bilježnici mogu to po« svjedočiti. I gle! Opći zemljorad« nički savez izabrao je baš ovo vri« jeme, da uzbuni obrađivaoce (les mćtavers) proti vlasnicima zemalja. Jesu li životni uslovi landeskog ob« radivališta (le mćtayage), naročito onog u Chalos«sais«u teški i na lavovski način odmjereni? Evo tih uslova za skoro sve krajeve. Zar ne? riječ »mćtayor« potiče od sta« те francuske riječi »Moitayer« (fai« re par moitić = raditi na polovicu). U landeskom departmanu nije to tako, jer se je ovdje ta riječ izne« vjerila svojem etimološkom zna« čenju. Žitarice, pšenica, kukuruz i grah (to su glavni kalemi, jer se dobro isplaćuju) dijele se petina« ma: tri petine dobiva obrađivaoc (le metaver), a vlasnik zemlje s a« m o dvije petine. Samo se vino di« jeli napola, ali je vlasnik zemlje du« žan, da nosi sve troškove zasađiva« nja vinograda, troškove, koji su vrlo narasli uzrokom cijene lozovih kalema. Nego ima još dobra i boljeg: si« jeno se i otava, djetelina, stočna repa i ostala zelen za hajvan ne di« jele i obrađivaoc uzimlje rod tih plodina. Samo ako su livade previ« še prostrane, i to samo u nekim općinama, plaća obrađivaoc za to neznatni hak od 30 do 50 franaka na godinu. Obrađivaoc ima još pravo, da se sluzi ogrjevnim drve« tom iz gajeva, što okružuju polja, a ti su gajevi sama hrastovina. Osim toga ima obrađivaoc lijep vrto, či« ji sav rod njemu samom pripada računajući u to i grožđe od loznice (odrine), od kojega se često može da izgnječi jednu do dvije ili tri bačve od 300 litara. Kao malu od« štetu za vlasnika zemlje, dariva mu obrađivaoc neka podavanja u nara« vi: jednu šenku, jedan par gusaka, jednog purana, jednu tuku, te troje« četvero pilića. Treba uvažiti, da ob« rađivaoc podgoji velik broj peradi i da ono, što on daje vlasniku zem« lje, nije ni šesti dio peradi, koju on može prodati. Kad je hajvan vlasnikov, a to je vrlo rijetka iznimka, neki vlasnici dobivaju polovicu čiste koristi, što je hajvan baca. Neki opet drugi vlasnici uzimlju % (jednu četvrti« nu) čiste koristi od hajvana, kad ovaj nije njihov, nego vlasništvo samog obrađivaoca. To nije ništa pretjerano obzirom na tekst zako« na od godine 1889., ali u većem dije« lu krajeva obrađivaocu ostaje sva korist od hajvana, izuzev jednu % (osminu) čiste dobiti od prodatih svinja, što se mjestimice tu i ovdje mora da dade vlasniku zemlje. Čemu dakle ovaj revolucijonarni pokret? Taj je pokret po svoj pri« lici potaknut stoga, što je opći ze« mljoradnički savez, koji je politička i socijalistička organizacija, u na« kani, da sebi privuče obrađivaoce (les metayers) i da sa njima poveća redove svojih pristaša. Nemajući za tp nikakva staleškog zahtjeva od strane samih obrađivaoca (les metayers), koji bi iz njihova odno« šaja bio opravdan f mogućan, stao je iste uzbuđivati kazujući im, da su navedena podavanja jedna sra« motna uspomena prošlih vremena, i jedno ropsko služenje svojem gospodaru. Au istinu ta poda« vanja nijesu drugo nego modalitet djelidbe zemljišnog prihoda iz« među obrađivaoca i vlasnika zem« lje, modalitet tako koristan za ob« rađivaoca. Malo po malo opći je zemljorad« nički savez stavio' obrađivaocima u izgled opću eksproprijaciju zem« lje u njihovu korist; eto to je u is« tinu čarobna i primamljiva riječ i , svakom poznata tajna ove ag« rarne agitacije«. Pri završetku pisac se obara na ovu kampanju socijalista i traži da vlada učini svoju dužnost i zaštiti — tradicionalna prava vlasnika. Mi se za danas zadovoljavamo prenaša« •jem gornjeg članka, a kasnije će« mo Se na njeg opširnije osvrnuti. —....... ' ----------------—------ V 1 *' Muslimani Sjetite se „Gajreta". �K» Вро! 199 — Broj „ПРАВДА" — .PRAVDA, Страна 3. iz zone A, a da se neće prije njih ili u isto vrijeme povući i talijansko vojništvo iz austrijskog područja U 91. broju »Pravde« iznijeli smo osudiše pravi zločinci. Mi konstati« u Koruškoj. Nadalje ima se povući Muslimani Sarajlije! Sjutra u 5" u jednom članku austrijski postu« ramo, da su se u ove dvije godine čitavo aktivno oruzništvo, koje ni« pak predstojnika Popovića s našim našeg samostalnog života pljačkaš« je rodom iz Koruške, te konačno sati poslije podne dolazi među nas izaslanikom, a danas donosimo slu« ke bande pojavljivale u krajevima da se imade obustaviti do plebisci« Namjesnik Prijestolonasljednik Nj. čaj osmerice. uglednih muslimana iz gdje nema ni jednog stanovnika ta vršenje nadzora nad Velikim po« Kralj. Visoćanstvo Aleksandar, bu« Cajniča. Na 4. o. mj. poduzeo je taj muslimana. Minstarstvo je raspisi« sjedima. Obzirom na to Zemaljska dući Kralj naše oslobođene domo« gospodin premetačinu kod gg. Ra« valo i ucjene na glave hajduka, pa Vlada je na izvanrednoj sjednfei vine. Da bude doček Nj. Kr. Viso« gib ef. Memiševića, predsjednika smo radoznali, ko je tamo uzrokom 15. o. mj. prije podne zaključila da čanstva što svečaniji i dostojniji Visokog Gosta, odredio je građan« našeg mjesnog odbora; Derviš ef. pljačke. Neće valjda muslimani biti dade svoju demisiju. Oko jadranskog pitanja. Iz Pa« ski odbor, da se cijelim putem, ko« Buturovića, šer. suca; Muhamed ef. vinovnici hajdučije oko Kragujev« Midžića, školskog upravitelja; Mu« ca i Čačka, te drugih mjesta u Srbi« riza javljaju: Giolitti je izjavio no« jim će prolaziti Nj. Visoćanstvo stajbega Batotića, Hasan ef. Foče, ji? Znaju li g. sreski i njegov pret« vinarima o jadranskom pitanju, da postavi špalir, u kojem će sudjelo« Ali ef. Čatića, Muhamed ef. Sabića, postavljeni, da se demoralizacija, Italifa želi da se dođe do sporazu« vati članovi sviju korporacija koje muderiza i Sulejman ef. Gorića. kao pošljedica rata, izražava goto« ma i kao pri sklapanju svih ugovora postoje u gradu Sarajevu. Između Pretraženi su im stanovi i provede« Vo u svim našim pokrajinama po« ona je gotova na pregovore i popu« ostalih sudjelovaće i vakufsko«me« na — premetačina žena, koju su o« najviše u razbojstvima i pljački? štanje. »-Journal des Debats« piše, arifski džematski medžlis pod vod« stvom džematskog predsjednika i bavile pravoslavne građanke. (Srbija, okolina Dalja, Makedonija, da su Millerand i Lloyd George riješeni, da neitervenišu u direktnim to na prostoru između Careve i Rezultat je te premetačine, da je Hercegovina, Crna Gora). naivni »upravnik« nasjeo denunci« 1 Čajnički predstojnik i njegovi pregovorima, koji će početi izme« Skenderpašine Ćuprije. Braćo muslimani! Iziđite svi iz jama svoje čaršije, što su skovane konfidenti nemaju pojma ko je u đu jugoslavenske i talijanske vlade. Opstrukcija u konstituanti one« svojih radnja i domova, svi, svi i u Milovićevu hotelu, koje je blago« bandi, što je upala u čajnički kotar, stari i mladi i dođite na određeno slovilo i jedno osvešteno lice. Na« dočim zna sigurno, da nije niko s mogućena. Iz Beograda javljaju: kon toga otišla su dvojica premeta« područja njegova kotara, a pogoto« Parlamentarni odbor raspravljao je mjesto, da iskažemo svoje duboko nih tražiti razjašnjenje i zadovolj« vo niko od muslimana. Političkoj o novom poslovniku za konstitu« poštovanje prema našem milom štinu po toj stvari. I šta reče gospo« vlasti je najlakše pomoću aparata, antu. Poslovnik je izrađen tako, da Kraljeviću, da iskažemo svoju žar« din sreski? Jednostavna izjava: »bi« koji joj je na raspoloženju, ustano« se omogući brzi rad, a onemogući ku privrženost prema Njemu, Nje« govu uzvišenom Ocu, da pokaže« li ste osumnjičeni, ali je sada sum« viti boravište svakog pripadnika opstrukcija. Antantina komisija otputovala u mo, da su muslimani vjerni građa« nja otklonjena«.... njezinog područja, pa i g. Popović Cjnički je kotar bio najsređeni« već sigurno zna, da se tu radi o u« Beograd. Iz Maribora javljaju: An» ni svoje Kraljevine i odani orivrže« ji od. svih pograničnih kotareva, ali padu razbojnika iz Crne Gore. Sto« tantini komesari za razgraničenje nici svoje narodne dinastije. Neka poslije onog komitskog upada iz« ga se za nedjela koja čine kršteni i otputovali su u Beograd, da se ta« se od fesa i saruka ne vidi ništa prostoru, neka se gleda, da neki fanatični ljudi denun« nekršteni Mehonići i Boškovići, ne mo predstave našoj centralnoj vla« drugodana uovom Sarajevu živi pretežan ciranjem građana muslimana hoće bi smjeli napastovati i odgovornim di, pa će biti više dana odsutni. Za« vidi, to se ove sedmice neće držati ni« broj muslimana. U 4 sata poslije da krivnju na silu podmetnu musli« činiti muslimani čajničkog kotara. jedna sjednica komisije za razgra« podne treba da bude svako na s r a« manima. Predstojnik i okružnik na« Pitamo nadležne: čime mogu o« mjestu. sijedaju ovim makinacijama, stoga pravdati sramni postupak čajnič« ničenje, ali će se zato intenzivno meMuslimani! Okitite cvijećem i za« istraga sliči onoj u Hercegovini, kog predstojnika i premetačinu naj« nastaviti rad tehničkog odsjeka. stavama svoje kuće i radnje kuda VANJSKI POLOŽAJ. gdje su muslimani zlostavljani i si« uglednije osmorice muslimana, me« Mala antanta. Poslije sastanka u će prolaziti Njeg. Visoćanstvo. Ijeni da priznaju tuđa nedjela kao đu kojima je jedan vjerski dosto« Svagdje treba izvjesiti samo naše svoja, dok napokon ne izađe na vi« janstveink i trojica državnih činov« Aix«les«Bainsu razgovaro je Take državne zastave. Jonescu sa Millerandom i Giolitti« djelo istina i dok se ne otkriše i ne nika? U ponedjeljak će Njeg. Visoćan« jem, u kojem im je obrazložio cilj i značaj Male Antante, o kojoj je stvo posjetiti Begovu džamiju. U rekao, da imade potpuno defenziv« 10 sati treba da *ispunj cijeli рто« ni značaj. Prema »Matinu« odgo« stor kroz Sarače, Terhadiju i ispred vorio je Millerand na pitanje, da Imareta, kuda će Nj. Visoč. proći. MJESNIM ODBORIMA. VELIKI ZBOR U CAZINU. li će podupirati takovu politiku, da Neka muallimi i hodže dovedu svu je sporazuman s njom. List javlja mektebsku djecu, koja će praviti Upozorujemo naše mjesne odbo« Povodom proslave ‘»dana naše selamluk na sofama Begove dža« re, da im je sada prva i glavna bri« organizacije u Cazinu održan je nadalje da je Millerand sporazu« mije. ga, da paze na sastav biračkih spis« veličanstven zbor, na kojem je sii« man s predlogom Jonescua, da se Braćo, osvjetlajmo obraz pred kova, koji prema propisu zakona o djelovalo preko 7.000 ljudi. Mi će« od vremena do vremena premjesti licem našeg Kraljevića! izboru nar. poslanika moraju biti mo se na taj zbor osvrnuti u kojem sjedište dunavske komisije, kako Hoće li Sarajevo1 gladovati? Sa dogotovljeni do 25. ovog mjeseca. od idućih brojeva, a danas donosi« -fto bi nitko bio zapostavljen. »Pe» Dan iza toga, t. j. 26. o. mj. moraju mo zaključak koji glasi: »Muslima« tit Parisien« piše, da je Take Jo« 15 protiv 10 glasova donešen je općine ove spiskove predati sudu ni grada i kotara Cazin, okupljeni nescu izjavio, da sve države, koje zaključak u plenarnoj sjednici grad« na potvrdu i kada ih on potvrdi, iz« na svom bajramskom zboru u Ca« sačinjavaju Malu Antantu stoje u skog vijeća ц srijedu dne lp. o. mj. iožiće se kod sviju općina, odnosno zinu nakon saslušanja govornika najboljim odnosima prema Au« da se ukine gradska aprovizacija u Sarajevu i da se pored prazne čar« striji. kot. ureda. Ovo će izloženje traja« usvajaju slijedeću Borbe Rusa i Poljaka traju. Iz šije 65.000 gradskih stanovnika pre« ti 8 dana. U ovom roku imade svak rezoluciju: Varšave javljaju: Izvještaj s fron« pusti sudbini i preko zime sami bri« pravo, da birački spisak pregleda, te od 14. o. mj.: Boljševičke čete nu kako da ?e prehrane. U debati prepiše, obznani i da ga štampa. 1 .) Najenergičnije protestiramo, kojima je uspjelo da prodru u oko« o daljnjem opstanku ili dokinuću Svako ima pravo da i za se i za dru« što vlada шзато .da nije udovoljila goga traži ispravak u spisku onoga, opravdanim zahtjevima naroda ovo« lici Rogatina, zaustavili smo na ri« aprovizacije drznuo se je »podpred« sjednik« gradske općine g. dr. Zist« što drži da je netačno ili manj« ga kotara, istaknutim u rezoluciji jeci Kvirzi. Na ostalim frontama Male Poljske vlada mir. Kod So« ler, da na temelju, posve krivih i kavo. To se mora dozvoliti. donešenoj na prošlom bajramskom kala naše su čete prešle Bug i u kr« neosnovanih tvrdnj a svali Ako opazite, da je neko u spisak zboru, nego je u našoj sredini za« na upravu gradske aprovi« unešen, a na to nema pravo, traži« držala čak i krivce krvoprolića u vavom boju zadale neprijatelju teš« krivnju zacije i njezine šefove činovnike i ke gubitke. te da se briše, a ako je neko ispuš« Peckoj. njih učini odgovornim za dosada« ten, onda treba tražiti, da se unese. 2 .) Narod se gnjuša nad životinj« nje neuspjelo poslovanje aproviza« Pazite, da u vašem području ne skim djelima izvršenim na našem čije, kao da on i njegovi drugovi bude ni jednog muslimana, koji na ženškinju od strane krstarećeg žan« iz predsjedništva i gradskog vijeća dan izbora navršuje 21. godinu, da darmerijskog voda u Vrnograču, Broj poslanika u konstituanti. nemaju narodu ništa za to odgova« ne bude uvršten u spisak. Bio čo« kojem je na čelu narednik Zateza« dosadašnjim podacima u rati. ban, bio makar ko mu drago, treba lo. Tražimo da se ova ostavština Prema će biti 429 poslanika. Jedino nas svečani momenat Re« da bude uvršten, jer je to njegovo austrijskog žandarskog sistema o« konstituanti će imati 157. Crna Gora 8, gentovog dolaska sprječava da od« najsvetije pravo, što ga imade je« davde makne, jer bi inače narod Srbija Hrvatska i Slavonija 95, Bačka i mah ne dadnemo tim nametnutim dan čovjek u državi. mogao doći u iskušenje, da preko« Baranja 25, Banat 20, Dalmacija nam Zistlerima što zaslužuju, nego Pošto je naš izborni red osnovan rači granice strpljenja.’ 21, Slovenija 40, a B o s n a i H e r« ćemo to učiniti u broju od četvrtka na tenjelju općeg prava glasa, to se 3 .) Pozivamo vladu, da ne naši« c e g o v i n a 63. Kako izborni za« i dokazati koliki su zločin činili na« ne uzima u obzir daje li ko porez, kon određuje, da na svaka 4 posla« namet«vijećnici u godini 1919. i ima li kuću, zemlju, je li zanačija jeda izvještajima svojih pojedinih nika u izbornom okrugu dolazi po ši 1920. u pitanju prehrane glavnog! ili trgovac ili je bogat ili siromah. oblasnih organa, koji po austrijskom jedan kvalifikovani, to će konsti« grada i Hercegovine, dok nasSvako, ko je navršio 21. godinu, pa sistemu iz ličnih motiva o cijelom tuanta imati najmanje 100 kvalifi« najzadBosne nijesu evo doveli nad pro<§ i vojnici, koji će na dan izbora biti ovom narodu i o vođama naroda kovanih poslanika. valiju, da stojimo pred katastrofom otpušteni, imaju pravo, da se u spi« ovoga kotara podnose lažna izvješ« Bosanski mandati. Državni je od« gladi preko zime. Pokazaćemo mi ća. — Oni idu za tim, da što više sak uvrste. bor donio zaključak o raspodjeli g. Zistleru šta znači navala na še« U idućem broju donijećemo o zabašure svoja činovnička nedjela mandata u B. i H. pa će pojedina fove (u ovom slučaja muslimane) ovome opširan izvadak zakona o iz« iz austrijskog vremena. Neka se okružja birati ovaj broj: banjaluč« ni krive ni dužne, za koje bi se borima, pa ponovno svrćemo paž« 'vlada jednom osvjedoči po nepri« ko okružje na 406.051 stanovnika htjeli da zaklonu pravi krivci iz stranim ljudima kako o lojalnosti nju naših mjesnih odbora i svib (od tog je muslimana 70.365) dobi« predsjedništva i v i j e ć a! <. članova organizacije, da dobro či« vođa tako i naroda ovoga kotara. va 13 mandata; bihaćko okružje na općine i to škandalozne navale taju naš izborni glasnik i da strogo 4 .) Tražimo da nam vlada otvori 229.588 (muslimana 90.906) dobiva predsjedništva i u javnoj sjedni« paze, da se sve tačno provodi kako •što više škola® da nam pošalje ko« 8 mandata; sarajevsko okružje na iz ci vijeća, gdje naši šefovi ne mogu. zakon propisuje. jeg učitelja muslimana. 299.075 žitelja (muslimana: 132.623) doći do izrazitog i slobodnog op» ' dobiva 10 mandata; Hercegovina na ravdanja, navale iz busije, na koju, sa nekoliko mrtvaca natrag., Sada 281.662 žitelja (muslimana: 63.666) se samo možemo zgražati! ondje vlada posvemašnji mir. dobiva 9 mandata; travničko okruž« Pravimo dakle iz ovog pitanje,: Stišan pokret u Hrvatskoj. Zad« je na 285.572 žitelja (muslimana kao i u opće iz naumljenog dokinu« nji seljački pokret, izazvan netak« 76.928) dobiva 9 mandata, a tuzlan« ća aprovizacije, o čemu ćemo već. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. tičnošću vlasti utišan je posvema. sko okružje na 429.854 žitelja (mu« zauzeti svoje stanovište. Dotle upo« Protić protiv budžeta. Stojan Niodkuda nema glasa o novim ne« slimana 177.649) dobiva 14 man« zorujemo zemaljsku vladu, da do« data. bro promisli o pošljedicama doki« Protić je sudjelovao na pošljednjoj mirima. Dr. Trumbić -preuzeo poslove. nuća aprovizacije u našemu gradusjednici radikalnog kluba, te je ne« prije nego li bi potvrdila zaključak obično oštro istupio protiv oktroi« Zastupnik ministra inostranih dje« Odvjetnik gradskog vijeća, naročito sada, ka«' sanog budžeta. Protić traži za bus la dr. Momčilo Ninčić predao je da i »Konzorcija« likvidira i kada džet najmanje odobrenje financij« dužnosti dru Anti Trumbiću, mini« stru inostranih djela. ne ostaje u gradu više ni jedna in« skog odbora. stituacija, koja bi mogla regulisati Provala Madžara u Međumurje. Demisija slovenačke pokrajinske Madžarske su trupe na 13. o. mj. vlade. Ljubljanski dopisni ured ja« Otvorio je dne 15. septembra tržne cijene životnim namirnicama bacanjem robe na pijacu. ‘4 pokušale da provale u naše Među« vlja: Na sjednici održanoj 14.'ov. murje. Međutim su se namjerile na mj., zaključila je plebiscltna komi« 1920. svojti pisarnu u Mostaru, ' Privilegovana zemaljska banka za Gernica ul. 6. naše spremne čete i povratile su se šija da se naša vojska ппц povući Bosnu i -Herćgovinu obavješćuje o» Metoda ćajničhog predstojnica. Domaće vijesti. Iz naše organizacije. Izborni glasnih. PolitiJhi pregled. Dr.RadaSmoljan �Bro) 199 — Број * »PRAVDA — »ПРАВДА * Strana 4 Страна vijem sve svoje ostavljaše osta« va, da će ona kod njezine centrale u Sarajevu kao i kod njenih pod« ružnica pohranjene oblifiacije rat« nih i predratnih državnih zajmova bivše Austrougarske Monarhije, te Austrije i Ugarske sama predam ti, dati žigosati, odnosno prijaviti državnim oblastima, kako to zadnje naredbe ministra finansija propi« suju. Nu i pored toga su ostavljači obvezani prijaviti nadležnim po« reznim uredima svoj posjed gore pomenutih vrijednosnih papira uz napomenu, da se isti kod Privilego« vane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u pohrani nalaze. Proveli ste raspravu i izrekli od? luku preslušavši samo jednu stran« ku i to moga protivnika. Kada je sudski glasnik donio moju pozivni« cu radi ove stvari,-tada sam se ja na« lazio na liječenju u Kiseljaku, a moj poslovođa nije iste htjeo primiti, te ju je glasnik povratio, a ja nisam u opće ni znao kada je ročište od« ređeno, dok nijesam odluku primio. Kada sam odluku dobio, došao sam Vama u kancelariju da Vas upozo« rim na učinjenu pogrešku i neprav« du. Vi ste mi rekli nervoznim ges« tama i povišenim glasom, da st^ Vi odluku stvorili po svome ćejifu i svojoj uviđavnosti, te da ja sa mo« jom inteligencijom nisam u stanju Vas kritizirati. Ja," gospodine savjetniče, ne vi« dam u Vama nikakvog višeg bića, koje se nesmije kritizirati, a ne vje« rujem da ste nepogrešiv i nepriko« snoven, i ako se zamišljate, šta vi« še, evo Vam ja javno velim da ste neobjektivan i jedno« stran, pa ako je sa ovim Vaša nepogrešivost« povrijeđena, izvoli« te tražiti zadovoljštinu na koji ho» ćete način, ja Vam stojim na ras« polaganju. D. Vakuf, dne 7. septembra 1920. Edhem beg Miralem. MeljaL SUMORNE MISLI. Ako ne smjedoh doći na konferencija od 5. septembra kao političar, smijem sada kao ministar. U stvari je isto. Mase ne će shvatiti- da sad idem a sjeni vlasti i ja ća — makar 1 kao Stipanov alat - doživjeti po­ novni triamf u Sarajevu. Čik sada.. Turci i radikali! Svetozar Prlbićević. Bravo ministre! Da nije vlasti »ar bih ja nekad — makar i ad hoc — došao za podnačelnika? Da živi komesarijat! Dr. Ekrem Sahinović. Stan'te malo nezvane delije — Makar i od Foče i Banije — Izbori će mnogog otpuhnuti. Uredništvo „Trešeljka". Djevojčica, Oh ne g’juzel! Ja sam sasvim ozbiljan kan­ didat'. Crven fes (malo na hero), odijelo male poabano (kao u pravih mučenika), brada kesasta kao u 1 brak ima Bariću (od solufa do br­ kova ostrogana), pozdrav: temenna s tala, go­ vor: turski, jer „ne znam" srpski, zanimanje: špioniranje „Ј. M, O.“ i njenih iredentističkih saveznika Arnauta. Glasuj narode, samo nemoj upotrijebiti štapa! Ilija Boškić. *) PRIPOSLANO. Gosp. J. Stroblu, kotarskom sudcu u Bugojnu.. U stvari mojoj proti Stipe Đapića iz D. Vakufa radi pravljenja vrata na prijepornom putu, učiniliste jed« nu pogrešku odnosno pristranost, da je prava bruka za jednoga pravnoga savjetnika kao što ste Vi. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svpjih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Oglašujte u „Pravdi". Muslimanska Privredna Banka d. d. u Gražanici odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. Centralna drogerija Braća Šahinagić I koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za pouku u njemačk m jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka se izvole obratiti na administraciju »Pravde«. Rangon riže Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarlšte svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Narućbe se obavljaju brzo i točno. Ci;ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Novo otvorena radnja dobila je veću količinu ŠVELJA za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji«„Ptavde". vunenih i pamučnih fanela (zimskih košulja). Cijene umjerene. RIZ0 VRANIĆ, trgovina manufakturne I kolonijalne robe na malo i veliko. Sarajevo, Sarači ul. 31. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu I Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo.— I povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. (J tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 OOO dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari! nedioničari.uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije Izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpclja počlma 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice Ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači Ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih I uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavija se: na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke I poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimftske banke d- d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Nacdne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. đ. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, nj Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanid. Ravnateljstvo Muslimanske trgorађћв i obrtnice banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J..M. O. t4 Štamparija DanJel & A. Kajon, Sarajev«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d1c083c3a63b48513e6a5b9a74ba49c2.pdf 2212c0592e68def616f2c2d3d44a55e8 PDF Text Text -''^OVOM PLAĆENA. Pojedini broj Kl 50 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 95 (200) Sarajevo, utorak 21. septembra 1920. (6. muharrem 1339.) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. Svečani govor Regenta. — Posjeta u Begovoj Džamiji. Regentov govor. Na svečanom objedu, kojem su prisustvovali svi viši dostojanstven nici i predstavnici naroda. Regent je izrekao ovaj govor: Gospodol Bosna i Hercegovina su uvek bile drage zemlje srcu našega naroda. Odkada se za nas zna, mi braću iz ovih krajeva nismo delili od ostalih naših plemena. Kako bi moglo biti drugače? Nije li naš prvi pismeni spomenik narodnim slovom, koji se do sada sačuvan našao, delo srodni: ka Nemanjinog Kultna Bana. Zar bi se drugače moglo odbraniti počiva: nje Sv. Save u Mileševu? Nije li kralj Tvrtko želeo da produži poli: tiku i slavu Nemanjića, narodnu po: litiku, kad se je prilikom svog prvog krunisdbja za kralja, opet u Mile: ševu, pozvao na srodstvo sa njima? Nisu li Bosna i Hercegovina u isto vreme vezivale dva naša plemena Srbe i Hrvate, koji su se u ovim kra: jevima približili jedni drugima, na: ročito za vreme tuđinske azijatske vladavine, a već i pred ovom kad se Tvrtko 1390. proglasio i hrvatskim kraljem. Sam geografski položaj na: menio je međutim Bosni i Hercego: vini gotovo tragičnu sudbinu, jer su ove dve pokrajine i narod koji u njima živi,_ bili i suviše izloženi u: takmiči i šurevnjivosti Rima i Vi: zantije, Beča i Stambula, od čega su pretci vaši tako mnogo prepatili. Od kuda je došlo da su se društve: ne, ekonomske i verske prilike ov: de razvijale drugače nego po osta: lim našim zemljama i da su česti ne: redi onemogućili svaki napredak. Ali ni svi ti spoljni i tuđi, tako jaki, uticaji, nisu bili u stanju, odvojiti vaše pretke od glavnog stabla naše: ga naroda, te ih stoga vidimo, gdje se dva puta biju: na Kosovu s osta: lom braćom za narodnu nezavisnost, a već svima nam je u uspomeni, da je hercegovački ustanak od 1875. bio prvi moćni podstrek za narodno oslobođenje i ujedinjenje, i da mi njemu u velikoj meri imamo da zah: valimo, što se možemo u oslobode: nom Sarajevu, sastati oko ove trpe: ze, te zahvaliti Svevišnjemu, što nam je ovu sreću i čast dodelio, a zatim setiti se i junaka i mučenika za našu opštu stvar, koji živote svo» je prineše na oltar otadžbine zbra: timljeni u toj velikoj i plemenitoj misli bez obzira na to, da li se i ka» ko se krste, ili se klanjaju proroku. I u ovom trenutku Ja sam naročito srećan, što fam mogu doneti poz: drav Moga Uzvišenog Roditelja, Njegovog Veličanstva Petra I. Kra: 1ja Srba, Hrvata i Slovenaca, koji se, kao što svi znate, borio po krševima vašim i za vašu slobodu, onako isto kako su se borili za nju i vaši veli: kani Luka Vukalović, Don Ivan Mu: sić, Husein Kapetan i Ali paša Riz: vanbegović. Uz ovaj topao pozdrav, Kralj vam preko Mene šalje u isto vreme poruku da se čuvate među: sobnih razdora, koji su bili toliko pogibeljni vašim starijim pokolenji: ma i koji su ponajčešće bili ubaciva: ni među vas iz tuđine. Delo našeg ujedinjenja, gospodo i braćo, jedan je od najveličanstve: nijih uspeha velikog svetskog rata i to tim pre, što je ovaj otpočet sa potpuno protivnom namerom, pošto je, kao što znate, imao za zadaću, da nas komada i još većma podjar: mi. Ali, kao što je čitav ovaj stra: šan rat, tako je naše narodno ujedi: njenje praćeno uzastopce neizdrži: vim društvenim i ekonomskim tež: njama, o kojima i mi moramo vo: diti najozbiljnijeg računa. Ti neiz: bežni društveni i ekonomski preob: ražaji ne idu bez teškoća, a često i bez potresa, te zadaći njihovoga sređivanja mi svi moramo pristupiti, oslobođeni svih predrasuda i preda: ni jedino službi opštem dobru, tru: deći se da se pri tom ne ogrešimo ni o velike državne i narodne inte: rese, ni o osnovne pojmove i oseća: je o pravdi i pravici, tako duboko usađene u duši našeg naroda. Moja je želja, da se u ovom duhu izvode sve važnije reforme u našoj zemlji, a to je i u пагћегата Moje Vlade. To nam uostalom zapovedno nala: žu i neocenjive žrtve koje su podne: li svi saveznici, pa i naš narod u cilju što šire, što slobodnije i što pravednije narodne vladavine. Sa ovim mislima. Ja sam došao u vašu sredinu, te se koristim ovom srećnom prilikom da vam izrazim svoju želju, da bratski rame uz ra: me prionete svi na opštem zajednič: kom narodnom delu. Ako i idemo u razne hramove da se Bogu moli: mo, nas je sve rodila i na grudima svojim odgajila ista mati, šapćući nam miloštu, i pevajući nam pesmu uspavanku istim našim divnim je: zikom. Pod ovim čarobnim pod> nebljem, od koga na svetu nema lepšeg, mi svi zajednički živimo; pod njim treba da obrađujemo ovu dra: gu nam zemlju, koja je veliki hram naše zajedničke, teške ali slavne prošlosti i pouzdana nada naše sjaj: nije i lepše budućnosti. Zahvaljuju: ći besprimernim žrtvama našega naroda i naše junačke vojske, Bo: sanci i Hercegovci moći će od sad, na svojim domovima i u krugu svo: jih porodica raditi na podizanju svoga blagostanja, te više neće mo: rati napuštati svoju milu rođenu grudu. Ma da se i ovde kao i svugde u ozbiljna vremena, pred nas ističu velike teškoće, Ja živim u nadi, da ćemo i mi savladati, kao što smo već uspeli učiniti na drugim poljima i po drugim krajevima naše prostrane zajednčke otadžbine. Zato nam je pouzdano jemstvo u velikim podob: nostima naše braće iz Bosne i Her: cegovine udruženo sa uverenjem, da će svi umeti i hteti sa toplom usrd: nošću gledati otadžbinu i preko ku: beta, tornjeva i munareta, i da će im same molitve njihove pomoći, da njoj iskreno i predano posluže. U toj misli Ja upućujem zbratimlje: nim građanima svih vera ovih Bo: gom blagoslovenih nokrajina, Svoju Vladahčku zdravicu i pozivam ih da dignu svoje čaše za sreću i na: predak Bosne i Hercegovine. Poslije ovoga jezgrovitog i otadž: beničkog govora Kraljevića Namje: snika razleglo se je burno odobra: vanje a gardijska muzika na gale: riji intonirala je narodne himne. Govor predsjednika vlade. Predsjednik Zemaljske vlade g. Dr. Srškić pozdravio je Regenta U: jepim govorom, u kojem je istakao radost našeg naroda što je dočekao sretni čas, ostvarenje svojih zavjet: nih, stoljetnih misli. Spomenuo je tradicije koje vežu naš narod sa slavnom dinastijom, koja je bila i jeste vazda nosilac narodne ideje. »Narod Bosne i Hercegovine — rekao je — vezan je trajno i neraz« dvojno uz prejasni Dom Karađor: đevića, osjećajima sinovlje lubavi i nepokolebive odaničke vjernosti i odanosti, kao i dugom neizmjerne blagodarnosti i priznanja, o čemu se je Vaše Kraljevsko Visočanstvo u svakom gradu, svakom selu, sva: kom kutiću ove zemlje moglo uv: jeriti«. Naročito je naglasio, da će ovaj narod vazda biti najpouzdaniji os: Ion svoje omiljene narodne Dina: stije Karađorđevića, vazda gotov, da gine za Kralja i Otadžbinu i da ih brani od svakog bezumnog i pu: stolovnog pothvata, dolazio ma sa koje strane. Svoj govor završio je g. dr. Srš: kić riječima: »Neka živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I.! Neka živi Njegovo Kraljevsko Visočan: stvo Namjesnik Aleksandar! Živio! Gardijska muzika intonovala je uz burne poklike »Živio« narodne himne. Prisutni su ispili čašu u zdra: vije Njegovog Veličanstva Kralja Petra 1. i Njegovog Kraljevskog Vi: sočanstva Regenta Aleksandra. Poslije dinera prešlo se u salone, gdje se razgovaralo uz crnu kafu i cigarete. Nešto prije 24 sata raži: šli su se uzvanici, a Kraljević Na: mjesnik pošao je na počinak. Pred Begovom Džamijom, Jučer o podne prispio je Regent sa svojom pratnjom pred Begovu: džamiju. Pred vratima dočekao je Regenta presvjetli gospodin Reis: Ulema Džemaludin eff. Čaušević sa Mutevelijom Gazi Husrefbegova Vakufa g. Mutevelićem i drugim dostojanstevnicima. Gosp. Reis U: lema i muftija sarajevski g. Mag: lajlić pozdravili su Kraljevića, na: što ga je Reis uzeo ispod u ruke i uveo u harem džamije na naročito za to opredjeljeno mjesto. Sakup: Ijeno veliko mnoštvo naroda odu: ševljeno je klicalo. Tu je Reis oslovio Kraljevića o: vom dobrodošlicom: Vaše Kraljev: sko Visočanstvo! U ovom svečanom času prva mi je dužnost istaknuti da Muslimani Bosne i Hercegovi: ne imaju najiskreniju ljubav prema Vašem Kraljevskom Visočanstvu a i prepia cijelom Vladalačkom Do: mu Slavne Dinastije Karađorđevića. Ljubav prema domovini nalaže mi da naglasim da Muslimani u Bosni i Hercegovini žele da uzvišenoj o= sobi Vašeg Kraljevskog Visočan: stva vide izvor potpune jednakosti i ravnopravnosti. U to ime pozdrav: ljam Vaše Kraljevsko Visočanstvo i od srca kličem: »Dobro došao naš mili Kraljeviću, vijekove te sreća pratila sretno, sjajno dug niz godi: na živio!« Narod je oduševljeno prihvatio ovaj poklik i gromko se zaorilo: »Ži: vio!« Po tom je g. Reis sa Regentom ispod ruke ušao u džamiju, gdje su ga prisutni dočekali sa »Živio!« U džamiji bila je prostrta duga crve: na halija od vratijm do mihraba. Na lijevoj strani džamije bilo je na is: točnjački način pripravljeno mjesto za Regenta: na podiju skupocjenim ćilimima i tkivima okićeno prije: stolje. S desne strane stajale su najugled: niji muslimanski građani iz Sara: jeva i sa strane koji su došli da pri: sustvuju ovoj rijetkoj svečanosti. Odmah uz prijestolje stajali su mu: ftije i šerijatski suci. G. Reis uzveo je Regenta do treće stepenice pri: jestolja. Regent je stao držeći u jednoj ruci kapu, a drugu je podbo: čio na sablju. G. Reis po svom obi: čaju rastumačio je svrhu današnje dove. G. Reis proučio je na arap: skom jeziku dovu, u kojo se moli zaštita Allaha za Regenta i za sre: ću u svim Njegovim poduzećima. Time je svečanost bila dovršena i Njegovo Visočanstvo sa svojom svitom napustio je drevnu Gazi Husrefbegovu džamiju. Na polju ga je svijet opet dočekao sa burnim poklicima. Odavle je pohod otišao u sefardičko:jevrei<u sinagogu. �Strano 2 Стразз i Sarajevo, 20. septembra. Težak je temelj ovoj državi, on joj je glavni oslonac, ona na težaku sto­ ji« čujete iz usta svih naših političa­ ra. Svaki dan i u svim prilikama ču­ jete i čitate te riječi; svak se živ raz­ bacuje tim praznim frazama. No kada dođe do ostvarenja tih napirlitanih laskanja, onda se postupa sasvim druk­ čije, onda je seljak deveta rupa na svirali. Najlošiji primjer u tom pogle­ du pružio nam odbor za smještanje stranih gostiju prilikom sadanje na­ rodne svečanosti. Seljaci ne samo da nijesu dobili pristojnih stanova, nego su im na nekim mjestima falili čak i pokrivači. Prostriješe im nešto slame i Bog te veselio. Misle zar ljudi, da »gedžo« ne bi umijo leći u pristojnu postelju i da je pokrivač nuždan sa­ mo gospodi iz gradova. Čudnovato poimanje, i kad nas ovaj postupak ne bi srdio, mi bi smo ga zabilježili samo kao primjer naopakog shvaćanja. 0vako moramo proti tomu najodlučnije protestirati. Slično se je postupalo i sa prima­ njem seljačkih deputacija. Najprije se je htjelo da se pred Kraljevića uvede samo malen broj seoskih delegata, a kad je taj postupak naišao na oprav­ dane proteste zbubani su u salu svi članovi tih deputacija tako, da je već tehnički onemogućno ovoj jezgri na­ šeg naroda, da se otvoreno porazgovori sa svojim Kraljevićem o prilika­ ma u kojima živi, kamo li da se na­ rodu pruži prigoda, da iznese svoje tegobe i svoje želje. Dva tri uj du­ ri san a kratka pozdrava, zatim po­ vici živio i to je sve. Ovaku je para­ du pravio i čuveni Potemkin, nu to mu nimalo ne služi na čast: njegove se ujdurme spominju kao primjer ob­ manjivanja i niko se pametan ne po­ vodi za njegovim primjerom. Kod nas je vrlo u modi riječ »de­ mokracija« nu djela govore sasvim nešto drugo. Predstavnik jednog Ve­ ličanstva došao je drugom, pa je mje­ sto ceremonije trebalo pružiti priliku, da se ta dva veličanstva nesmetano porazgovore i upoznaju. To bi bilo demokratski, ovako smo doživjeli sa­ mo jednu praznu paradu, s kojom ne­ će biti zadovoljan ni narod ni njegov Kraljević. Manje parade, gospodo!... Pozdravi našeg novinstva. Povodom svečanog slavlja, koje slavi Sarajevo i cijela Bosna i Herce­ govina, gotovo sva naša štampa do­ nosi pozdravne članke, pa neće biti na odmet. ako prenesemo markant­ nije stavove iz tih pozdrava. Radikalska »Srpska Riječ« is­ kočila je, čini nam se, iz okvira svog programa. Ili možda tačno tumači taj program kad veli da je Bosna danas ponosna, jer je (ne znamo kojim ak­ tom) p r i s ajedi n j e n a Srbiji« i jer je Regent ostvario misao čitavih generacija i vekova — „ujedinjenje Srpstva i D u ša n o v o g carstva.« Zahvalni Srbi znaju šta si Ti i Tvoj narod prepatio dok si nam donio slo­ bodu, koju dve godine uživamo. Nisi se plašio najtežih muka, junački si pošao putem Golgote, dok Tvoje čelo nij^ovenčano lovorom Slave. Veliko Tvoje delo još nije završeno jer srp­ ski Skadar, hrvatska Rijeka i slovenačka .Gorica još stenju pod teškim jarmom robovanja i čekaju dan, kada će Tvoji orlovi da polete munjevitom brzinom u pomoć našoj zarobljenoj braći, koja Tebe čekaju da im doneseš slobodu zlatnu. U tome času si­ novi Bosne ponosno stupaće pod Tvoje slavom ovenčane barjake i паpraviće čudesa od junaštva. Zovi, zovi, samo zovil... Potomče Crnoga Đorđa i junački sine Petra Mrkonjića, koji se puškom borio za našu slo­ bodu, pobedniče, osloboditelju naš i Vojvodo nepobedive srpske armije — u ime Tvojih vernih Srba iz Bosne i Hercegovine, koji će biti najjači stub Tvog uzvišenog prestolja, mi Srbi triju vera pozdravljamo te u srcu srpske Bosne, uveravajući te i ovom prilikom o našoj nepokolebivoj vernosti i homogijalnosti Tebi i Tvom uzvišenom ocu, našem Kralju Petru I. , »Demokratski« organ »Glas Na­ reda«, koji bi Imao da dadne izražaja svom jugoslavenstvu, jer bi imao da govori ispred Srba i Hrvata, nekako je bojažljiv, nekako maglovit. Čudno zvuče strune nj^ove lire, nejasne su i riječi njegov“uvoda, koji glasi: .PRAVDA* — .ПРАВПА* »Njegov dolazak u Bosnu znači jedan istorijski datum. Bosna, mučena tolike vekove, podjarmljena od Turaka, zatim rastrzana od austro-madžarskih okupatora, imala je uvek u duši jedan san o oslobođenju i strpljivo je iščekivala čas kada će na njena vrata ući oslo­ bodilac da mu se preda jed­ nom za uvek. Datum Regentovog dolaska predstavlja taj radosni čas u koji će se i zvanično uspostaviti si­ lom prilika prekinute, veze s junačkom Srbijom i njenom slavnom dinastijom.« U nastavku veli dalje: »Radost s Njegovog dolaska je sasvim posebne vrste. I do sad su u Bosnu dolazili vladari, ali to su bili tuđinski vladari, kost druge kosti i krv druge krvi, uzurpatori narodnih prava i tirani. Ovaj što danas dolazi u našu sredinu, On je kost od naše kosti i krv od naše krvi, prvi narodni vladar, sav iznikao iz naroda i sav predan narodu. U toliko je naša radost veća, spontanija i svečanija. On ne dolazi kao nametnuti, nego kao dugo išče­ kivani. On ne dolazi samo što želi da vidi ovaj toliko namučeni narod, nego što je njegov sin koji razume Sve strune narodnih osećaja, koji živi s narodom u njegovim radostima kao i njegovim bolovima. Beli Orle, dugo iščekivani, Ti si čvrsta mišica narod­ na, Ti si sve njegovo najlepše i naj­ bolje i u Tebi je usredotočeno ono o čemu je narod snevao, umirući.« Interesantno je da ni ovaj, inače ratoborni borac za narodno jedinstvo nije ukazao farbe, pa se je i on kao i »Srp. Riječ« zadovoljio okvirom od crnih šara. Sigurno s toga što su izbori na pragu ... „Hrvatska Sloga«, glasilo hrv. tež. stranke«, napominjući iskreni do­ ček u Zagrebu i Ljubljani veli: To će isto uvjerenje Kraljević-regent steći i u Sarajevu, a daće mu ga čitav bo­ sanski i hercegovački narod uopće, a Hrvati napose. Hrvati u ovoj zemlji, kao god i njihova braća preko Save, vide u Kraljevića Aleksandra i idealnog čovjeka i idealni simbol. Čovjeka, iz čije se spoljašnosti izvija vjera, iskrenost i dobrota, koja iza­ zivlje harmonične korelate: povjerenje, poštovanje i ljubav. Simbol, koji uje­ dinjuje troimeni, a istokrvni narod, štono živi u raznim krajevima, u jednu vidljivu vitešku cjelinu. Pet stotina hiljada Hrvata katolika — četvrtina stanovništva ovih zemalja — radostno i poufano đarovaše svoja srca i povjepiše svoju sudbinu KraIjeviću-regentu Aleksandru, kao što radostno i poufano u Njega vjeruju i u Njega se nadaju. Oni u Njega vje­ ruju, jer znaju, da se baš Njemu ima zahvaliti državno ujedinjenje našeg troimenog naroda. A u Njega se na­ daju, jer s pouzdanjem očekuju, da će baš On — oslobodivši ih od tu­ đinskog gospodstva — pravedan i nepristran osloboditi ih također i od onih domaćih zala i isku­ šenja, štono su na putu jedinstvu i sreći jugoslavenskog naroda.« Glasilo hrv. pučke stranke »Jugo­ slavija* veli između ostalog: »U našoj državi traje još proces konsolidacije. Javljaju se još uvijek fragmentarni ljudi, koji ne mogu da budu jedna­ ko pravedni prema svim našim kra­ jevima. Ali jezgra je naroda zdrava. Jezgra je naroda sprema, da svu svoju ljubav, svu svoju moralnu i fizičku snagu stavi na raspolaganje onima, koji jednako velikom jugoslavenskom ljubavlju obuhvaćaju Srbe, Hrvate i Slovence. Koji će državu urediti tako, te nijedna pokrajima ne bude ni za­ postavljena i protežirana. Koji će već u početku shodnim zakonima onemo­ gućiti hegemoniju i centrifugalne tež­ nje. 1 socijalna konsolidacija naše dr­ žave bit će teška. Kod nas se također opaža težnja zastupnika velikog ka­ pitala, da se nametnu radnomu na­ rodu kao neki privilegovani plutokrat­ ski stalež. Ali naša je država demo­ kratska država. Jer ju je stvorila demokratska težnja oslonjena na nadčovječne napore našeg naroda. Kao što je narod oborio feudalne stupove društva, tako se s pouzdanjem okreće reprezentantu svoje snage očekujući od njega, da će se uvijek oslanjati na suverenu volju seljaštva i radništva, jer su oni krvlju svojih žila iskupili tu vlast i položili je u njegove ruke, jer je on član dinastije, koja je pri­ mila vlast voljom naroda — jer je on demokratsko koljeno. li tom znaku pozdravlja Te, svijetli Kraljeviću, jediostvena duša Tvog na­ roda, duša zemlje ove. Pozdravlja Te duša kršne Bosne, u kojoj se imaju riješiti temeljni problemi naše Jugo­ slavije. U toj zemljj će se dovršiti proces našeg ujedinjenja istom onda, kad prodre u sve slojeve živa svijest, da su Hrvati i Srbi doista jedan na­ rod, da imaju iste želje i iste interese. Bosna je razmeđa triju kultura, triju religija, čvorište naših narodnih aspi­ racija. Na njezinom će se teritoriju riješiti I problem naše jedinstvene kul­ ture, bez koje nema jedinstvenog na­ roda. »Nova Otadžbina«, organ sa­ veza dobrovoljaca za B. i H- u du­ gom članku slavi viteštvo Kraljevića, i ističe patnje što su ih dobrovoljci preturili »uz braću s one strane Dri­ ne i Save« pa nastavlja: „А ko od nas može izraziti ono zadovoljstvo i onu sreću, kad smo Te našli i na onome mestu, odakle smo se spre­ mali na teški put u porobljenu Otadž­ binu? Ko će shvatiti našu radost, što smo mi, Tvoji vojnici, danas u stanju videti Te opet u svojoj sredini, ali danas u drugim prilikama, u prilika­ ma koje smo s Tobom stvorili. No ove prilike’ još nisu onake, kakve si Ti i kakve'smo mi želeli i želimo. Još zemlja osim političke slobode, ne­ ma onih željenih uslova za napredak i razvoj, koji će je staviti među ostale napredne države. Mnogo još rana ima na našem državnom, nacionalnom i ekonomskom telu. Bes rata i destruk­ cije; apetiti proždirarja slabijih i neotpornijih, još vladaju- Evropom i sve­ tom. Još ima naše braće koji sad nisu osetili slast slobode, još ima ne­ prijatelja koje treba svladati i kojima treba pokazati našu volju da živimo. Još ima pitanja, koja nisu rešena, još ima golih i gladnih, porušenih i po­ tištenih, koji čekaju da budu nahranjeni, koji žele da budu pomilovani. Sve su ove dužnosti na Tebi, Kralje­ viću! Velike su one i teške, ali je ve­ lika i jaka vera naša, da ćeš Ti hteti, znati i moći dokrajčiti ono delo, koje je Tvoj otac sa našim očevima za­ počeo, a koje smo mi s tobom nasta­ vili*. „Izložba bijede«. Jedan Priječanin umeračio da dozna čiji su onoliki ćilimi u Kočićevoj (prije Nova teste) ulici. „Krasno iskićeno, divno, uređeno, govori svom pratiocu.« — Da, zaista divno. Vidi se da ovaj muslimanski svijet ima ukusa i veli­ ka smisla za antikne stvari. Pogledaj­ te, molim vas, na one bakrene tanju­ re, pa na one vaze i male tepihe. Sve je nekako privlačivo. — Eto vidite, umiješa se treći mi­ mohod, eto vidite njihovog sjaja, a opet se tuže na narodni režim i nije im. pravo, što im seljak ne da trećine i što hoće svoje begluke. — »E zbilja imate pravo*, zazinu Priječanin, nu ne može dovršiti jer se umiješa jedan iz mase. — Laže ti, gospodine, otpoče naš čovjek. Ovo nije od jogunluka iznešeno na pazar, niti je kakva izložba. Ovdje je ulica, što se kod vas rekne, za staretinare, a mi reknemo telali. Samo mi ne vičemo po ulici »Stare stvari«, već ovdje sjedimo 1 kupujemo od islamske sirotinje, pa prodajemo ovoj novoj gospodi da kiti duvarove. — Ali odakle sirotinji ovaka roba? — Hehe, gospodine! Mi imamo novu sirotinju, koja je do pre­ vrata dijelila i bila, prva, a sad pro­ daje i cvili, jer joj oteše i kmete i begluke, pa ni živjeti ni umrijeti. Ova je antika njihov djedovski amanet, ali je glad ćorava, a vlada gluha, pa se i to mora prodavati. • — Dosta mi je, zbogom gospodine ja više ne mogu da gledam ovu izožbu bijede reče Priječanin i ne po­ gledavši u svog nezvanog provodadžiju. Iznesosmo ovaj razgovor radi toga, što držimo da bi se g. ministar-predsjednik Vesnić trebao ozbiljno poza­ baviti ovom „izložbom bijede* i u njoj naći najbolji odgovor na svag­ danje laži „demokratske* štampe o toj božijoj nepravednosti „feudalskih* zahtijeva. Zavirite u tu izložbu, ras­ pitajte ko prodaje a ko kupuje u te­ Број — Broj 200 lalima, pa će vam biti jasno zašto se „Pravda* odupire Krizmanovom bolj­ ševizmu. Odgovor na učitBljshu rezoluciju. • Da poštena javnost i neobaviješteno S. H. S učiteljstvo ne bi bilo zavedeno rezolucijom, diktovanom od nekoliko tendeciozno zavedenih uči­ telja grada Sarajeva i njegove oko­ lice, usvojenom na njihovoj vanrednoj skupštini od 11./9. 1920. glede naumIjenog postavljanja apsolvenata Darulul-mualimina učiteljima narodnih osnovnih škola« odbor mualimskog udruženja smatra se pobuđenim izja­ viti, da se ta rezolucija osniva na skroz netačnim pretpostavkama: 1. Nije istina, da vlasti misle di­ rektno postavljati mualime apsolvente Darul-ul-mualimina, učiteljima narod­ nih osnovnih Škola, nego se oni mi­ sle u prvome redu za to zvanje usposobiti šestomjesečnim tečajem, a nakon toga postavljati ih po jednom §-u školskog zakona kraljevine Sr­ bije t. zv. »privremenim učiteljima« kako je to već u samom natječaju, objelodanjenom u službenim i drugim novinama izričito navedeno. 2. Odbor mualimskog udruženja se čudi, da sarajevsko učiteljstvo u tome aktu vidi atentat na njihove staleške i školske interese, kada se misli dati pravo učiteljskog naziva ljudima koji su svojom spremom, stečenom u Darul-ul-mualiminu ako ne više, ono bar ravni bivšem učiteljstvu srpskih komunalnih škola, koji su također sličnim tečajem ili čak samim hospitiranjem primljeni u status državnih učitelja, a da sarajevsko učiteljstvo taj akt nije smatralo „činom, koji je podoban da ponizi u javnosti ugled učiteljskog staleža*. 3. To isto učiteljstvo šutke je akceptiralo u svoj status i ratne matu­ rante, koji su i s dva razreda niže srednje škole kratkim tečajem ospo­ sobljeni za učitelje i koji su iz rata donijeli razne nastranosti, podobne da ih usade u mlada srca povjerene im mladeži a protive se u svoj stalež primiti ljude, koji su dobar dio svoga života proveli u nastavi r moralnom odgajanju svojih istovjernika, a kroz to svojim lijepim vladanjem nisu se nikada ogriješili o narodno jedinstvo, čime se ne može pohvaliti svaki, a naročito učiteljski stalež. 4. Sarajevsko učiteljstvo u svojoj sredini trpi ljude, koji su samo s os­ novnom školom osposobljeni za uči­ telje; a protive se primiti one, koji su, osim lijepe stručne spreme, mnogi još svoje ime ovjekovječili na polju lije­ pe, stručne i poučne književnosti, jer u tim ljudima vide »zapreku uređenja pravnog im položaja, koji bi naškodili ugledu narodnih osnovnih škola i os­ labili uspjeh njihovog prosvjetnog dje­ lovanja* (?!) 5. Sarajevsko učiteljstvo u svojoj rezoluciji „smatra za svoj prvi zada­ tak obranu prava učiteljskog staleža* koja ali ničim nisu niti ugrožena — mjesto da u prvom redu sipatra tak­ vom zadaćom uklanjati silni analfabe­ tizam našeg naroda, koji nas u kul­ turnom svijetu predstavlja kao — div­ ljake. Žalosno! To isto učiteljstvo, koje je poz­ vano, da u dječija srca usađuje klicu patriotizma: da je svaki Sovjek dužan svoje lične interese u svako doba žrt­ vovati, ako to zahtijeva opće dobro naroda; ono svojim djelom obratno dokazuje i ovakovom izjavom uvjera­ va nas, da mu je posve svejedno u kakvom se prosvjetnom stadiumu na­ lazi naš narod uopće, a muslimanski dio napose. Mjesto da pozdravi ovaki plemenit čin naših vlasti i raširenih ruku primi u svoje kolo nove suborioce protiv našeg najvišeg neprijatelja — našeg žalosnog analfabetizma; sa­ rajevsko učiteljstvo u tome vidi — ugrožene interese svoga staleža. Vrlo žalosnol Danas, kada su muslimani, koji su po nesreći svojoj najizostaliji dio jugoslavenskog naroda, osjetili potrebu škole više nego ikad, i kada im se ta potreba može prilično nado­ mjestiti ako se sadašnji nastavnici njihovih autonomnih zavoda pomoću tečaja osposobe za učitelje, te njihovi zavodi budu pretvoreni u narodne os­ novne škole, nalazi se ljudi, koji po­ kušavaju osujetiti to plemenito djelo �Spoj 200 — Broj i nadalje ostaviti taj dio naroda u ta­ mi neznanja ne predviđajući, da taj dio sačinjava nerastavni dio cjelokup­ nog jugoslavenskog naroda, koji bi kao takav u očima stranog i kulturnog svijeta bacao hrđavu sjenu i na dru­ ge svoje dijelove. Mualimi, kao članovi toga dijela osjećali su se pozvanim, da mu po­ mognu i da ga prosvjetno podiju te su radi toga tražili od vlasti, da im se omogući vršiti tu plemdnitu misi­ ju, a te su vlasti — imajući- u vidu dobrobit i blagostanje cjelokupnog na­ roda — rado izašle u susret njihovim željama. Što se tiče same njihove spreme, odbor mualimskog udruženja časti se izjaviti, da su to ljudi, koji su apsol­ virali Darul-ul-muallimin (muslimansku autonomnu preparandiju) koji je svo­ jim nastavnim planom ravan nižim srednjim školama i pokraj kojeg su još i pedagoški osposobljeni za vrše­ nje nastavničkog zvanja u musliman­ skim početnim školama te su mnogi u svome zvan;u stekli i takvu prak­ tičnu spremu, da bi se mogli i bez posebnog učiteljskog tečaja postav­ ljati učiteljima narodnih osnovnih ško­ la. — Istup sarajevskog učiteljstva, da im onemogući vršiti prosvjetnu misiju, daje povoda mualimskom udru­ ženju, da u tome vidt samo konfe­ sionalnu intolerantnost, što baca hrđa­ vu sjenu na narodne prosvjetitelje, koji su na prvome mjestu pozvani, da takvu intoleranciju među, našim narodom iskorjenjuju. Za odbor mualimskog udruženja: H. Hujdurović. Regenta doćeh. Kao što se je moglo naslutiti, Regentov dolazak u našu domovinu po­ budio je opće veselje i neoposivo odu­ ševljenje naroda bez razlike vjere i plemena. I staro i mlado i muško i žensko hiti da mu iskaže svoju ljubav i svoju privrženost. Nas veseli naro­ čito to, što se je ovim pohodom mu­ slimanskom dijelom našeg troimenog naroda pružila prilika, da pokaže ko­ liko su niske i koliko bezrazložne op­ tužbe izvjesne klike i njene štampe o tobožnjoj protudržavnosti i protudinast'čnosti tog u svakom pogledu i ispravnog dijela naroda. Laž je bila ručala, ali će večeru tražiti kod svoje majke u crnoj špilji. Regentov doček duž pruge i u glav­ nom gradu, pri kojem su muslimani sudjelovali u zamjernom broju, naši iskreni poklici Nosiocu ideje narod­ nog jedinstva dokumentovani isklju­ čivim ižvješivanjem državne zastave najbolji su dokaz da borba naše or­ ganizacije nije uperena proti dinastiji ili državi, već proti hrđavom uprav­ nom sistemu. Nek se poboljša taj si­ stem, odmah je nestalo povoda našoj oporbi, odmah će prestati žalbe i pro­ testi. Toliko imadosmo reći kao uvod, a sad ćemo da ukratko prikazemo pohod svog Regenta. Na beogradskoj stanici s koje je krenuo u subotu u 9.50 iskupili su se svi ministri, predsjeda ništvo Narodnog Predstavništva i brojni narodni poslanici, predstava nici državnog savjeta, oficirski i di« plomatski kor, više činovništvo i velika masa građanstva. U Regentovoj pratnji nalaze se ministar predsjednik Dr.Vesnić, mi« nistar Dr. Trifković, Pribićević i Dr. Kukovec, u zastupstvu ministra vojnog admiral Priča, te prvi adju« tant general Zečević. Putem kroz Hrvatsku Regent je pozdravljan vrlo srdačno. U Bos. Brodu. Pred Nasljednika Prestola izišao je do Broda komandant druge ar» mijske oblasti general Hadžić. Ne« pregledna masa svijeta pozdravila je burno Nasljednika Prestola, koji je zahvaljivao. Tu ga je pozdravio predsjednik brodske opštine Grga Potušek, a jedna djevojčica preda« la mu je kitu. U 14.45 krenuo je dvorski voz put Doboja. U Derventi, gdje se je na stanici iskupilo neko« liko hiljada težaka i građana bez razlike vjere, pozdravio je Kralje« vica Namjesnika predsjednik op« štine g. Šemsibefi Abdulahefcndić, „ПРАВДА* „PRAVDA, pjevačka družina otpjevala je sve svijet, koji je burno pozdravljao tri himne, a narod je frenetički kli« Njegovo Kraljevsko Visočanstvo. cao očito ganutom Kraljeviću Na« V Zenicu mjesniku. Jedan dirljiv momenat bio je kad je Kraljeviću Namjesni« je stigao dvorski voz u 14.16 čašo« ku predan istorijski barjak iz bune va. Jedan topovski metak oglasio popa Jovice Ilića od godine 1834., je ulazak dvorskog voza u stanicu. koji se kao vrijedna starina čuvao • Na samoj stanici bilo je preko 3000 u porodici Trifkovića u Prnjavoru. duša građana i težaka, a između že« Ijezničke ćuprije i kaznionice isku« Najoduševljeniji doček bio je pilo se mnogo muslimanskih žena. na stanici Kotorsko Kad je Regent izišao iz voza po« pred Dobojem. Jedna nepregledna zdravio Ga je predsjednik opštine masa težaka dočekala je otvorenom Osman ef. Mutampić, poslije čega i nevezanom radošću Kraljevića je Kraljevsko Visočanstvo upravi« Namjesnika, koji je izišao iz voza lo nekoliko pitanja na predsjedni« i ušao u narod, gdje je duže vreme« ka opštine. Hrvatsko pjevačko dru« razgovarao sa starcima i staricama, štvo »Zvečaj« otpjevalo je narodne koji su u ovoj rijetkoj radosti pla« himne, a gromke poklike iz hiljade kali. Kraljević Namjesnik razgova« grla popratio je jedan topovski me« rao je sa dobrovoljcima, interesu« tak. Po tom je srpsko pjevačko dru« jući se za njihov današnji položaj. štvo »Dečanski« otpjevalo narodne Kad se je dvorski voz krenuo, himne. Nakon što su vjerske pogla« narod je jurnuo za vozom i leteći viče predstavljene Kraljevskom Vi« uz voz u masama slao je oproštajne sočanstvu, upustio se Kraljević Na« oduševljene pozdrave svome Kra« mjesnik u razgovor s dobrovoljci« ma, a po tom je prošao kroz na« Ijeviću. koji ga je neprekidno aklami« Oko 19.30 prispio je dvorski voz rod, rao sa poklicima »Živio!« U 14.30 u Doboj. časova krenuo je voe dalje, što je Čitavu stanicu i ogroman prostor također oglasio jedan topovski me« oko nje prekrio je silan svijet iz tak. Doboja, Tešnja, Gračanice, a naro« čito iz Tuzle. Kad je voz stao pro« lamao se zrak od gromkih poklika iz nekoliko hiljada grla. Predsjed« Otac je Karađorđa Petrovića. Pe« nik dobojske opštine Mehmed Ha« tarPetrović, za koga nema po« džimujagić pozdravio je Kraljevića Namjesnika, a pjevačka družina in« dataka o godinama rođenja, a koji tonovala je sve tri narodne himne. je ubijen negdje oko 1787. Njegova Po tom se Kraljević Namjesnik u« supruga Marica umrla je oko 1800. Karađorđe je rođen 1762. u Vi« pustio u razgovor s narodom i o« stao pune tri četvrtine sata u srdač« ševci. Od 1804. do septembra 1813. nom razgovoru interesujući se za bio je vrhovni vođ srpskog naroda. opšte prilike srezova. Oko 20 sati Ubijen je u Radovalju kod Smeđe« servirana je u vozu večera, a zatim reva noću između 12. i 13. juna 1817. je Kraljević Namjesnik poslije таг« Njegova supruga Jelena, kći obor« govora s pratnjom pošao na poći« kneza Nikole Jovanovića iz Maslo« ševa umrla je 1842. u Beogradu. nak, koji je udešen u vozu. Njihova su djeca: kći Sava, Sara, U nedjelju se uputilo odaslanstvo predsjedništva dobojske opštine u Pola, Simka, Stamenka, Aleksa i A« dvorski voz, gdje je Kraljeviću pre« leksandar Karađorđević, koji je ro« dalo dar gradske opštine dobojske: đen u Topoli 29. sept. 1805., postao sliku dobojske tvrđave, koju je’ iz« knez Srbije i umro 3. maja 1885. u radio profesor tuzlanske gimnazije Tcmišvaru. Njegova supruga bila je Timšišin. Kraljević Namjesnik iz« Persida, kći vojvode Jevrema Ne« razio se vrlo pohvalno o ovom da« nadovića. Njihova su djeca: Alek« ru. Odaslanstvo zamolilo je Kralje« šija, koja je bila udata za srp. mini« vića, da ispuni želju naroda, koji strom i istoričarom Konstantinom se na ovaj svečani dan sakupio u Nikolajevićem, Kleopatra, koja se Doboju i da mu dade prilike dš ga vjenčala sa Milanom A. Petrovićem, vidi. Na najljubazniji način oda« srp. kapućehajom u Carigradu, A« zvao se Kraljević ovoj želji i stao lefcsa (umro 1841), Svetozar (umro sa svojom pratnjom na jednu uzvi« 1847), Jelena, koja se vjenčala sa sinu, kraj koje je narod svrstan u Đorđem Simićem, ministrom, An« povorku prošao kličući svom oslo« drija (umro 1864.), Jelisaveta (rođ. boditelju. Oko 10 sati krenuo je voz 1856.), Đorđe (rođ. 1856.), Arsen ro« uz oduševljene manifestacije iz do« đen 1859. u Temišvaru vjenčan u Kijevu sa Aurorom kneginjom San« bojske stanice. U Maglaj prispio je dvorski voz Donato. Knez Arsenov je sin Princ Pavle, u 10.47. Na stanici sakupili su se predstavnici vlasti i velik broj te« koji je rođen u Petrogradu 1896. žačkog naroda, koji je oduševljeno i Petar I., rođen 1844. u Beogradu, manifestovao svoju ljubav za ju« kralj Srbije od 2. jula 1903., kralj načkog Kraljevića. Tamburaški države Srba, Hrvata i Slovenaca od zbor odsvirao je sve tri himne. 1. decembra 1918. Supruga Zorka, Sreski i općinski načelnik pozdra« kći kralja (prije kneza) Nikole I. vili su Kraljevića Namjesnika, koji umrla je na Cetinju 1890. Djeca Nj. Vel.’Kralja Petra I. je« je izišao među narod i razgovarao se sa težacima i dobrovoljcima. U su velika kneginja Jelena, rođena na 10.56 nastavio ie dvorski voz uz Rijeci 1884., vjenčana za velikog oduševljeno klicanje sakupljenog kneza Jovana Konstantinovića«Ro« šanova, koga su boljševici ubili naroda svoj put. U 11.46 stigao je dvorski voz 1918. godine: Milena umrla na Ce« tinju 1887.; Kraljević Đorđe, rođen u stanici Zavidović, na Cetinju 1887., zahvalio se na koja je bila krcata svijetom, naro« prestolonasljedstvu 1909.; Andrija čito težačkim. Kraljevića Namjes« rođen i umro na Cetinju i Aleksan« nika pozdravio je okružni načelnik dar, rođen na Cetinju 7. decembra i predsjednik zavidovićke opštine. 1888., nasljednik prestolja od 27. Jedna djevojčica, Muslimanka, pre« marta 1909., regent od 1914, dala je Kraljeviću Namjesniku kitu cvijeća uz riječi: »Dobro nam do« šao mili Kraljeviću!« Kraljević se je upustio u razgovor s narodom Na proputovanju kroz Zagreb u naročito s dobrovoljcima, interesu« jući se za njihovo ekonomsko sta« subotu je ministar vanjskih pošlo« nje. U 12.2 krenuo je voz put Žep« va dr. Trumbić dao neke interesan« tne podatke o podjeli bivše austrij« ča uz veličanstvene manifestacije ske mornarice između nas i kralj. oduševljenog svijeta. Italije. Ovo je pitanje sada konač« U Žepče no riješeno na konfereniciji dra došao je dvorski voz oko 12.30 ve« Trumbića i talijanskog delegata ličanstveno dočekan ogromnim bro« Bartolinia, te je još samo potrebno, jem naroda. Školska djeca i milo« da taj sporazum, radi formalnosti, srdnice iz rimo«katoličkog samosta« potvrdi vrhovno savezničko vijeće. na otpjevale su himne. Kraljević Od sveukupne flote mi primamo Namjesnik izišao je na peron, gdje sve one brodove, kojima su vlasni« mu je predsjednik opštine Hadži ci naši ljudi, dok Talijani dobivaju Hasaga Ćatić izrekao dobrodošlicu. one brodove, kojima su vlasnici Tri djevojčice predale su Mu kitu Talijani iz bivše Austro«ugarske uz cvijeća. Regent je otišao među na« višak odštete za tonažu, koju je Ita« rod propitujući se za njegove ži» lija izgubila u ratu, a koja iznosi do votne prilike. Deset časaka iza to« 80.000 tona. Tonaža cjelokupne ga nastavio je dvorski voz put. flote koja bi se po ovom ključu i« Duž čitave pruge između Žepča mala podijeliti iznosi 650.000 tona, i Zenice iskupio se je silan težački a mi dobivamo u naše vlasništvo HodoslovIjB па в dinastije. Naša mornarica. Страна 3. 180.000 tona. Po razdiobi s obzirom na nacionalitet pripast će nama sli« jedgća parobrodarska društva: »O« ceana«, »Ungaro«Croata« (ova za obalnu i slobodnu plovidbu), nada« lje dubrovačko paroborodarsko društvo, Račić, Dalmacija, Austro« Croata i sva mala parobrodarska društva, koja su imala svoja sijela na Krku, te hrvatskoj i dalmatin« skoj obali. Od lađa bivše austro« ugarske ratne mornarice, koje su joj služile u razne prometne i teh« ničke svrhe, primamo brod »Cik« lop«, jedan veliki brod od 2000 to« na, nadalje jaht »Dalmacija« i dva najveća broda — cisterne od bivše austr. bojne flote, tender »Gigant« i tri broda koja su pripadala biv« šoj dalmatinskoj’ financijskoj obla« sti, a to su: »Dubrovnik«, »Split«, »Zadar«. Konačno će nam pripasti još i naš školski brod bakarske na« utike »Vila Velebita«.' Definitivna odluka reparacione komisije, koja će bez sumnje pot« vrditi ovaj naš sporazum, biće na« skoro donešena, a najkasnije za mjesec dana nakon ovog odobre« nja dignuće naši brodovi na svojim jarbolima našu državnu za« stavu i pod njom ploviti na Ja« dranu i izvan njega. Savezno s ti« me sve će se lađe registrovati u svim onim pristaništima, koja se nalaze pod jurisdikcijom naše dr« žave. Sva pak ona parobrodarska poduzeća kojima pripadaju lađe po ovom sporazumu moraju se regi« strovati kod-sudova u našoj zem« lji. Konačno administracije i direk« čije tih društava imadu biti u na« šoj državi. Velik je to korak naprijed, jer će kroz malo dana nekoliko stotina brodova ploviti sa našom državnom zastavom i od sviju vlasti biti tre« tirani kao l»đe naše države, a mi tako postati priznatom pomorskom državom. Ovim sporazumom po« stigli smo velike prednosti u kabo« taži, jer izim brodova bivšeg »Lloy« da«, koji je postao talijansko dru« štvo i prema tome pripao Italiji, te nekoliko brodova na zapadnoj oba« li Istre, sva ostala kabotaža pripala je našoj državi. Prema ovome mi postajemo državom koja raspela« že najvećom kabotažom na Ja« dranu. Iz naše organizacije. Naš mjesni odbor u Kupresu proslavio je »dan organizacije« na vr­ lo svečan način. Drugi dan KurbanBairama okupili su se svi članovi na­ še organizacije, te je ušljed prisutno­ sti svih naših pristaša proslava sasvim uspjela. Predsjednik mjesnog odbora g. Nuribeg Alajbegović pozdravio je prisutne, a zatim je tajnik g. Abas Mandžuka obrazlagao statut naše or­ ganizacije. Kad je blagajnik g. Naimaga Karaosmanovič izvijest^) o finansijskom stanju odbora, digao se je ugledni građanin g. Mustajbeg Bećirbegović i izjavio da su svi članovi organizacije potpuno odani vodstvu i potpuno zadovoljni s njegovim radom. Svi prisutni odobriše te riječi i izja­ više povjerenje vodstvu. Tom prilikom igrala se tombola, koja je našem listu donijela 500 kruna. Privilegovana zemaljska banka za B. i H. u Sarajevu javlja ovijem svo« jim klijentima, koji su od iste uzeli u najam Safedepozit pod klju« čevima, da izvole izvaditi iz tih do« lafa (pretinaca) sve svoje ratne i predratne zajmove bivše Austro«U» garske Monarhije, Austrije ili Ugar« ske, pa da te papire ako ih imaju, još u pravo vrijeme prijave odnosno da ih podnesu kompetent« nim vlastima na žigosanje. Za propuštene prijave banka ne preuzima ni u kojem slučaju odgovornost, pošto se ondosni do« lafi (pretinci) ne mogu otvoriti bez ključeva, koji se nalaze u pojedine stranke. Odvjetnik Dr.RadaSmoljan otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. 6. �Broj 200 — Број »PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 4 Страна Muslimani sjetite se ,,GAJRETA“! Natječaj. Rangon riže ŠVELJA Djevojčica, stalni sekretar i Trgovačkom udruženju za grad I Sarajevo potreban je za odmah vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za. pouku u njemačkom jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka Upitati u administraciji ' se izvole obratiti na administraciju „Pravde". »Pravde«. za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. PAP1RNICA preporučnje svoje bogato stovarište ф svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. ♦ Cijene umjerene. Novo otvorena radnja ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ i Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ♦ Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. dobila je veću količinu vunenih i pamučnih fanela (zimskih košulja). Cijene umjerene. Riza VHflHIĆ, trgovina manufahturnE i kotanijainE robe na malo i veliko. Sarajevo, Sarači ul. 31. Muslimanska trgosačka i obrtnička banka za Bosno i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000«— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva-puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.00©.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7» Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da. naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će 'se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanib i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (đ.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu'Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanshe trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranusvake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f1266d6c1686c494d98901df0536b27d.pdf fd9072f73b5885fe5545ac3e2e93b3a5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K150 ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 96 (201) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1«0, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE Štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 23. septembra 1920. (8. muharrem 1339.) Regentova oproštajna riječ, Pri ostavljanju Sarajeva odnosno Bosne i Hercegovine uputio je Re« gbnt, putem novinarske poklon« stvene deputacije ovu poruku: »Sa kakvim sam osećajima došao u Sarajevo, rekao sam sinoć u zdra« vici. Znao sam, da sam govorio iz srca svih, koji istinski vole ovu zem« Iju, kad sam istakao svoju želju, da svi bratski, rame uz rame,- prionu na zajedničkom narodnom delu. Odlazim iz Sarajeva očaran do« čekom. U ljubavi, kojom Me je na« rod, još od ulaska u Bosnu, tako o« bilno okružio, ja nalazim jemstva na našu budućnost, a posebice za budućnost Bosne i Hercegovine. Po drugi put sam već u glavnom Vašem gradu, ali još nisam mogao proći kroz zemlju. Želim da mi se ta prilika što pre ukaže. Poziv na glavnu skupštinu Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora« zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa« zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central« nog Odbora glede političkog dr« žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo« tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventuallja. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od« bori, da bezuslovno do 5. ok« t o b r a održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj J98.) polo« žiti račun o dosadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštini^ Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu« njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izVan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati- poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod« nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 2^0 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki-broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup« štiha vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. S a r a j e v o, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglailič. Koče li Sarajevo gladovati ? U 199. broju našega lista najavi« smo, kako je gradsko vijeće zaklju« čilo sa 15 protiv 10 glasova, da se dokine gradska aprovizacija i kako je u toj sjednici potpredsjednik g. dr. Zistler svalio krivnju za slab rad aprovizacije na njezine upravne činovnike. Iz ovoga napravismo pi» tanje, a čemu moramo reći svoju odlučnu riječ. ■ Kad je koncem godine 1918. po«' ч stavljen u sarajevsku općinu vladin komesarijat od više lica u mjesto jednog povjerenika do tada i ti se brzo razdijelili u odbore, najavio je aprovizacioni odbor odmah da preuzima svo rukovanje s a p r o vi z a c i j o n i m poslovi« , m a u s v o j e r u k e. I to nije bilo puko obećanje, jer su od tada u isti« r.u i išli svi poslovi aprovizacije pred odbor na pretres, naročito što se tiče nabavki i kupovanja te re« gulisanja plaća namještenika. A kad su u prvom semestru o. g. ti odbot« nici izgubili svaki interes za apro« vizaciju našega grada i prestali do« laziti u sjednice, odlučivao je pred« sjednik aprovizaciong odbora krat« kim putem, kad se sjednice nijesu mogle obdržavati, koja će se kada roba nabaviti i pošto se smije naba« viti kao i u drugim svim važnijim pitanjima, što se imade činiti. Osim toga su principijelna, a često i de» taljna pitanja iznošena pred grad« sko vijeće na pretres, što se sve može sa bezbroj primjera doka« zati. Iz ovoga proizlazi, da je gr, vije« će pridržalo sebi sva prava odluči« vanja u poslovima aprovizacije i da su upravi ureda bile potpuno vezane ruke. Nego su njoj ostajali na izvr« šavanje poslovi, koje je odbor već u smjernice postavljao, da ih samo promeće i dokončava. Pa i same kalkulacije robe, pošto se koja ima prodavati, odbor je često ispitivao i zaključivao. Ovo je najbolji dokaz, kako je samo gradsko vijeće u glavnom ru« kovalo sa aprovizacijom, a rukuje njom i dan danas, dok odlučuje o njezinnom dnevnom i daljnjem po« slovanju. Pridržavši sebi vijeće sva prava u poslovanju aprovizacije, razum« ljivo je po sebi, daje preuzelo na se i dužnostti proučavanja prilika ko« je proživljujemoi -i prema kbjim treba da se upravlja i način pošlo« vanja aprovizacije; preuzelo je da« kle na se i davanje inicijative. Ali unatoč toga, uredovna uprava nije nikad stajala previjenih šaka, neijo je baš ona u prvom rćdu stav« ljala odboru predloge za nabavke, za prehranu i opskrbu građanstva, davala često inicijativu i nosila te« žište posla na svojim plećima tim mučnije, što su joj bjle vezane ru« ke i — što joj se nijesu na« makla potrebna sredstva. Čija je bila zadaća, da namakne potrebna sredstva za poslovanja a« • provizacije? Svakako gradskog vi« jeca, koje je preuzelo čitavo ruko« vanje s aprovizacijom. Ovo je mo« glo da namakne sredstva za druge potrebe od mnogo manjeg zamaša« ja, nego li pitanje prehrane grada. I tu je prvi zločin nehaja prema gra« đanstvu, koji je sadanje gradsko vi« ječe počinilo! Jer, da je gradsko vi« banaka u godini 1919. isposlovalo samo po pola milijuna kruna kredi« ta za aprovizaciju i omogućilo da u« red taj kredit 'upotrebljuje pa po« trebi, Sarajevo bi bilo uvijek do« voljno' opskrbljeno hranom i t o t a« ko jeftinom, da nam pre« hrana ne bi zadavala nika« k v i h briga. Ali kad to nije uči« nilo,« nego prepustilo građanstvo, naročito siromašnije, dnevnom trgu i plaćanju skupih cijena, onda je po« činilo drugi zločin tim, što za ovo osiromašivanje građanstva nije po« vuklo konzekvencije i ustupilo svo« ja mjesta narodnim izabranicima, koji bi imali više smisla i ljubavi u pitanju grla svojih sugrađana. gl Treći zločin u pitanju prehrane počinilo je gradsko vijeće time, što je krivnjom potpredsjednika dra Vite Alkalaja prošle jeseni u svojoj plenarnoj sjednici odbilo predlog u« reda, da se kupi dvije stotine vago« na pšenice po -'jednu krunu i šezdeset helera na kilogram. G. dr. Alkalaj je kazao tom prili« kom, da ima jeftiniju ponudu, a pri« je 24 sata je očitovao da je nema pozitivno, ali nije odredio da se o« bavi kupnja po 1.60 K niti je zatra« žio bar saziv još jedne plenarne sjednice, da ova makar sličnu kup« nju zaključi, nego je aprovizaciju o« stavio na cjedilu. Brašno od ove partije pšenice moglo je građanstvo imatf po t r i k r u n e u aprovizaciji kroz svu godinu donove žetve, a ušljed ovog propusta gr. vijeća plaćalo ga je — kako svi zna« mo — prosječno po deset kruna. To znači da je sirotinja morala sa če« trnaest milijuna kruna ni kriva ni dužna da plati pogrešku svoga na« met«gradskog vijeća! Možda će se prigovoriti, da je tržište od nove go« dine bilo općenito skuplje. Nu to se Sarajeva ne bi ticalo, kad bi ono (do nove žetve zatvoreno za izvoz) imalo u aprovizaciji dovoljne zali« he, preko kojih ni jedan siromah ne bi bio upućen na tržište. Zločin je dakle tu i zanijekati se ne može! Četvrti zločin u prehrani počinilo je gradsko viječe, što je dokinulo gradsku mesaru, instituciju, koja o« sim slučaja krađe volova pri prevra« tu nije nikad bila na teretu grad« skoj aprovizaciji, a gradskoj općini uopće nikada! Ostavši čaršija bez bitnog ■ regulatora cijena mesu, koji izlaganjem robe reguliše čije« ne, penjala se iza dokinuća mesare u cijeni mesa qd deset postepeno na trideset kruna po kilogramu. Mogu« će, da po deset kruna ne bi ostalo meso ni uz gradsku mesaru, ali je sigurno, da pored nje ne bi ni vrlo skupo bilo, pa i tu tereti gradsko vijeće sva plaćana viša razlika u cijenama kao i na brašnu, koju su siromašni slojevi građanstva morali da snose od svoje i onako slabe za« rade. Peti zločin u prehrani počinilo je sadašnje gradsko vijeće, što je u godini 1919. dokinulo »narodnu (pučku) kuhinju« u kojoj su gradski siromasi i nemoćnici mogli da se prehranjuju uz cijenu od jedne kru« ne po obroku. Pa kpd bi bilo i dvi« je, pa i tri krune, to bi bilo još uvi« jek bolje, nego što je sirotinja tim dokinućem ostavljena na ulici i u« pućena na prehranu uz pet puta skuplje cijene po obroku! Istina, o« va je institucija teretila financije naše gr. aprovizacije, ali nije nikad teretila općinskih financija. Pa i a« Godina II. provizacione financije ako bi imala da tereti konačno, ne bi ih baš morala teretiti, jer bismo mi prvi bili, koji bi dragovoljno dozvolili da se taj deficit zaračuna u kalku« laciji druge robe na teret konzume« nata. Šesti zločin u prehrani počinilo je sadanje gradsko vijeće, što ove go« dine od jula do septembra, kroz pu» na dva mjeseca, nije htjelo uzeti u pretres predstavke aprovizacionog odbora i njegova ureda o daljnjem intenzivnijem poslovanju, reducira« nju ili dokinuću aprovizacije, koju je prouzrokovalo saopćenje mini« nistarstva ishrane, da se aproviza« čija može snabdjeti hranom u se« kvestriranim mlinovima u Bana« tu. Bačkoj i Baranji, U ovim mlinovima, dok stoje pod dr« žavnom sekvestracijom, zasigur« no bi se mogla aprovizacija jef« tino snabdjeti hranom, jeftinije ne« go igdje u našoj kraljevini, što nam potvrđuje i slučaj, koji čitasmo pred 20 dana u beogradskim listovima, da je iz njih dobila beogradska op« ćina hiljadu vagona brašna. Narav« no, da bi dobila i naša općina raz« mjeran dio, možda više nego li i Beograd, pošto leži u pasivnim kra« jevima prehrane i to uz povoljne kondicije, posredstvom države ta« ko, da se roba pri podizanju sukce« sivno plaća, a vrlo^Šerojatno i na« kon prodaje -trgovcima od utrška, dokle bi se imala smatrati u lom« bardu. Ah sve badava, kad su pre« ma namjeri predsjedništva o doki« nuću aprovizacije svezane ruke i odboru i :;redu za te velike zuključ« ke i kad su nakon promašena dva djeseca (jer se u pitanju sekvestri« ranih mlinova radilo o tomu: ko prije stigne) svi ti dobri izgledi pali u vodu! Sad je više isključeno, da se te povoljštine postignu i Saraje« vo će opet morati da kuburi sa pre« hranom i to strašno kuburi, a sve krivnjom svoga namebgradskoga vijeća! Sedmi zločin u prehrani grada Saraje.a činile je gradsko vijeće svojim zaključkom na 15. septem« bra ove godine, da se aprovizacija potpuno dokine, ne uzevši u obzir ni predloge odbornika g. Bogdano« vića i prof. Markoviča, da ostane bar za siromašne familije, koje ima« ju manje mjesečnog prihoda od dvi« je, tri odnosno četiri hiljade kruna. Tek malo zdravijeg pogleda u situ« aciju loših prehranbenih prilika u dolazećoj zimi diktovalo bi nemino« van zaključak za daljnji opstanak aprovizacije i namaknuće sredstava za njezin rad pošto po to! Ogrijev skup, hrana skupa, transportne pri« like mizerne, svi izgledi užasni za sirotinju u predstojećoj zimi, da nam se s njih hvata mrak pred oči« ma. Ukini im još i aprovizaciju, tu jedinu nadu, da će makar ona moći da dobavlja i izdaje hranu na vfi« jeme, a kao reorganizovana i ogri« jev, e onda je to zločin nehaja i ne« mara, koji se nikad oprostiti ne mo« že! I baš s toga, što se to ni pod ko« je žrtve ne smije izvršiti, pozivamo zemaljsku vladu, da taj ćoravi za« ključak općinskog vijeća smjesta poništi i da izađe našoj aproviza« čiji izdašnom pomoći u susret: da joj se potpuno osiguraju financijal« ni temelji, da joj se ide na ruku kod prevoza njezine Yobe prvenstveno odmah iza vojske, da joj priteče u pomoć kod novog prepisa pučan« stva u svrhe njezine reorganizacije, da joj zabranom izvoza osigurava dovoljne zalihe robe što treba za građanstvo, da joj kod susjednih pokrajinskih vlada ishodi brzo iz« ručivanje robe deklarirane pa nje« zinu adresu i t. d. — ukratko, da joj �Strana 2 Стоапа u svemu pomogne, što bi je čim prije osnažilo ii njezinom intenziv« nijem poslovanju. Ovim nijesmo iznijeli sve pogre« ške općinskog vijeća u pitanjima prehrane glavnog grada naše po« krajine. Ostala su još neriješena pi« tanja Kostić i Alkalaj«Stupareva šećera, pitanje šećera u komisiji sa bankama, kafe u komisiji sa trgov« cima, nabavke kafe i šećera iz ino« zemstva uz proviziju, koju je imao izvesti odbornik g. Makale i t. d. Ali, »mrtvoj se kobili ne zaviruje u zube« kaže naš narod, pa bi i mi nekako prešli preko svega što je već za leđima uz kratku presudu: loš je odbor, pa je loš i posao! Glavno je da nam se buduća pre« hrana osigura kako treba. A to tra« žimo i od vlade i od općine da bu« de, pa uz koje žrtve bilo da bilo! (Svršiće se.) Sarajevo, 22. septembra. Na adresu ministarskog savjeta imamo upraviti jednu primjedbu, za koju bismo htjeli da se dobro za« pamti -i da sć jednom za uvijek u« •čini kraj neupućenosti, koja bi se — ako se ponovi — mogla uzeti i kao neko zabadanje. Radi se o pasusu Regentovog govora: »da li se i kako se krste ili se klanjaju — proroku«. Mi ne ćemo da se na dugo upu« štamo u razlaganje apsolutnog i naj« čišćeg monoteizma naše religije i konstatiramo samo to, da Muhamed (a. s.) nije idol, kojem se može kla« njati, već Božiji Poslanik, a nipošto kakav prorok. Sramota je da i šu« ster ministar, a kamo li ministar« ski savjet, pokazuje ovako malo ra« zumijevanja o vjeri, koja je u našoj državi i priznata i ravnopravna s drugim konfesijama, a još je žalcs« nije, da je ovako nepoznavanje na« šio izražaja u jednom svečanom ak« tu, kao što je govor našeg Kralje« vića. Gornji pasus može samo izazvati negodovanje i mi kategorički tra« žimo da se on na zgodan način is« pravi, a u buduće da se ovaka deli« katna mjesta podvrgnu i cenzuri vjerskih oblastIPMi se ne damo ba« gatelisati, a kamo li da bismo pre« sli šutke preko očitih uvreda, na koje bi moglo upozoriti i dijete iz osnovne škole. Kog će onda vraga ministarstvo vera? Regentou doček. U nedjelju, dne 19. o. mj. doziv« jelo je Sarajevo neobično slavlje, jer je doživjelo čas posjete našeg Kraljevića Regenta Aleksandra. Već samim jutrom su oživjele sara« jevske ulice, koje su bile okićene za« stavama, ćilimimg,, slavolucima, cvijećem i zelenilom. Naročito je lijep izgled davala naša čaršija, ko» ja je bila iskićena sve samim jugo« slavenskim zastavama, ćilimima, narodnim vezivom i cvijećem, te je davala cjelovitu sliku, jednog pre« krasnog slavoluka. Pred duhanskom fabrikom. Najviše naroda sakupilo se pred duhan, fabrikom, na mjestu gdje se imao obaviti svečani doček Re« genta. Ljudi, koji su iz svih kraje« va pohrlili u Sarajevo, da se poklo« ne Kraljeviću Osloboditelju, nisu mogli propustiti priliku, da vide ka« ko će ga dočekati njegove Sarajli« je. Građanski redari, imali su naro« čito na ovom mjestu vrlo mnogo posla. Oko tri sata poslije podne bile su već sve korporacije na svom nije« stu, zaokruživši veliki prostor od kioska duž ograde duhanske tvor« niče do Marijinog dvora i tribina, koje su se počele puniti, jedna obi« teljima viših činovnika, a druga, mnogo veća, odaslanstvima teža« ka, koja su iz cijele pokrajine, na« ročito iz najbližih seoskih općina, u velikom broju pohrlili u Saraje« vo, da prisustvuju historičkom ča« su, kada Kraljević Osloboditelj do« laži u srce Bosne i Hercegovine. Pred čekaonicom lokalne željez« niče podignut je slikoviti kiosk, o« kićen zelenilom, a iznutra narodnim bojama. Iznad ulaza u kiosk postav« Ijen je narodni grb, a povrh njega vije se u zraku državna zastava. Oko tri sata počeli su u kiosk pridolaziti visoki dostojanstvenici svjetski i vjerski: .PRAVDA* — .ПРАВДА* Predsjednik Zemaljske Vlade g. dr. Milan Srškić s načelnicima: gg. Vidojem Mišovićem, dr. Milivojem Simićem. Sćepanom Grđićem, Mi« lanom piažekov.ćcm, dr. Urošem Kruljom, Perom Jankovićem, Vik« torom Pogačnikom, Pajom Zurov« ccm, delegatom ministra finansija dr. Dušanom Sijanom i predsjed« nikom senata Pajtonijem. Zatim ministri na raspoloženju gg. dr. Spa« ho, dr. Alaupović i Šefkija Glu« hić, te svi narodni poslanici koji se nalaze u Sarajevu. Engleski i čeho« slovački konzul, predsjednik opštin« skog odbora g. Aristotel Petrović sa potpredsjednicima i članovima odbora, Reis«ul«ulema sa članovima rijaseta i vakufsko«mearifskog sab. odbora, mitropoliti Zimohjić, Po« pović i Radonić; biskupi: Šarić, Mi« šić i Garić, nadrabini dr. Vesel i dr. Levi, te pastor Sefer. S desne strane postavio se je cjelokupni oficirski kor sa koman« dantom Bosanske Divizije g. pu» kovnikom Čedom Markovićem na čelu. U prvom redu bilo je i neko« liko viših ruskih oficira, među ko« jima i general Adamović, koman« dant ruskog kadetskog korpusa u Sarajevu. Dolazak dvorskog voza. Tačno u 5.30 s. došla je lokomo« tiva sa jednim vagonom — bijaše to avizo=voz. Tačno deset minuta iza toga vidjelo se gdje dolazi cvi« jećem i zastavama okićena lokđmo« tiva, a za njom vagon po vagon dvorskog voza. Jedan vojnik dao je signal — sve oči su se zasjale i voz sa Regentom na prozoru ušao je na mjesto dočeka. Gromki poklik: »Živio Regent Aleksandar!« zaorio je iz tisuća, tisuća grla. Vagon u i^jem je došao Regent bio je pun cvijeća. Muzika je intonirala sve tri himne, koje su saslušane mirno. Prvi pozdrav. Kraljević Namjesnik izišao je iz voza sa svojom pratnjom: mini« strom predsjednikom g. Drom Ves« ničem, ministrima Drom Trifkovi« ćem, Pribićevićem. Drom Kukov« cem i Ivicom Kovačevićem, te admi« ralom Pričom i generalom Hadži« ćem. Predsjednik Zemaljske vlade g. Dr. Srškić izrekao mu je dobro« došlicu. Kraljević je iza toga primio raporte komandanta Bosanske Di« vizije g. pukovnika Cede Markovi« ča i komandanta mjesta g. pukov« nika Stankovića. Pozdrav gradonačelnika. Po tom se povratio kiosku, gdje Mu je predsjednik gradske općine sarajevske izrekao ovaj pozdrav : »Vaše Kraljevsko Visočanstvo ! Dopustite da kao predsjednik op« ćine glavnog grada oslobođene Bo« sne i Hercegovine pozdravim Vaše Kraljevsko Visočanstvo i podnesem Vam po našem narodnom običaju hljeb i so i da Vam u ime blagodar« nog Sarajeva kliknem: Dobro nam došao Viteški sine Velikog našeg Kralja Oslobodioca, dobro nam do« šao junački Vojvodo nepobjedivih srpskih armija«. U kiosku predstavljeni su Kralje« viču prisutni dostojanstvenici, sko« jima se je na najljubazniji način rukovao. Međutim se dvorski voz yeć po« vratio na stanicu. Pred kiosk do« vezao se cvijećem okićeni šestero« preg, šest bjelaca vođena kočijaši« ma u bosanskom i narodnom odi« jelu. Pred šesteropregom jašio je banderij, četiri konjanika u skupo« cjenom, zlatom izvezenom bosan« skom odijelu, a iza kola još trojica. Neposredno iza njih stajao je još jedan eskadron gardijske konjice. U času kad je Regent izašao iz kioska, opet su zaorili urnebesni poklici oduševljenog naroda, koji je davao izražaja svojim simpati« jama prema mladom Kraljeviću i uzvišenom Kraljevskom Domu. To« povi sa žute Tabije zagrmjeli su, a muzika je po treći put intonirala himne. Sa ministrom predsjednikom Ve« snićem ušao je Kraljević Namjes« nik u kola, koja su čas prije djevoj« ke u bosanskoj narodnoj nošnji,— a bile su i dvije u lijepom češkom narodnom kostimu — obasule cvi« jećem. Kola su krenula, a pred si a« volukom pošao je i tamo smješteni eskadron gardijske konjice, koji je otvarao pohod. Kroz veličanstveni slavoluk pred Marijinim Dvorom ušao je Kra« Бро| — Broj 201 Molimo Vaše Kraljevsko Viso« Ijević Aleksandar u Sarajevo uz o» duševljeno i burno klicanje razdra« čanstvo, da blagoizvoli reći svome uzvišenom Gospodaru Ocu, da mu ganog naroda. je Sarajevo nepokolebivo, vjerno, Prolaz kroz grad. odano i blagodarno, i da će Ga vje« Neposredno za konjičkim eska« čno slaviti kao Svoga Osloboditelja. dronom išla su kola sa ministrom Sretni smo, da Vas možemo po« Drom Trifkovićem i predsjednikom zdraviti i kliknuti iz dna blagodat« vlade g. Drom Srškićem, iza ovih ne duše: kola sa prvim ađutantom, general« Da živi Njegovo Veličanstvo nim'ađutantom i dežurnim ordonan« Kralj Osloboditelj! som, a iza ovih u svakim kolima po Da živi Njegovo Kraljevsko Vi« jedan ministar sa jednim povjere« •sočanstvo Prestolonasljednik Re« nikom vlade, te po jedan član svite gent! sa jednom ličnošću iz Sarajeva. Da živi slavna Dinastija Kara« Duž cijelog puta, kao ogroman ' ubav vijenac, slegao se svijet u špa« đorđevića! prihvatili su klicanje, lir, koji je svuda održan. Na Kra« a Sakupljeni sa žute Tabije pala su tri hica. Ijevića Namjesnika osula se kiša Oduševljenje kao da nije htjelo je« cvijeća, a neprekidno klicanje uz pjati. Tek kada je Regent počeo go« mahanje maramama i zastavicama, voriti nastao je duboki muk, da se orilo se kao grmljavina. Sa žute onda dvostrukom silom opet po« tabije grmili su. topovi. • Vrlo je lijepo i dirljivo bilo vi« novi. U svom odgovoru rekao je Re« djeti duž puta školsku mladež na« gent, da je rado došao među svoje ročito u Aleksandrovoj »ulici iz za« Sarajlije, kojima nosi pozdrav svo« voda bijelih sestara. Stotine i sto« ga oca, Kralja Petra. Zahvaljuje se tine djece obučene u bijelo sa ju« Sarajlijama što su srdačno dočekali goslavenskim zastavama u rpci a njegovu vojsku, koja ih je oslobo« svrstane u uzornom redu pozdrav« dila od tuđina. Naročito je zahva« ljalo je visokim dj'ečjim grlima svog lan na srdačnom i impozantnom do« Kraljevića, a on im se smiješio i čeku. odzdravljao, gledajući u toj djeci Iza Regentovih riječi nije odu« buduće generacije, gledajući u njoj ševljenju bilo ni kraja ni konca. buduću uzdanicu domovine. Još dugo vremena stajao je svijet U dvoru. pred dvorom dajući oduška svojim simpatijama spram mladog Kralje« Kad je' Kraljevsko Visočanstvo stiglo pred dvor intonovala jc inu« vića. Regent se više puta pokaži« zika narodne himne, a postrojene vao na balkonu, zahvaljujući se nu čete odale su počast. Nepregledna ovacijama. Oko 10 sati prije podne započeo masa svijeta zaorila je »Živio!« Kraljević je ljubazno odzdravljao je pred zgradom Zemaljske Vlade na sve strane. Na ulaznim stepeni« gdje se nalazi Dvor Kraljevića Na« čama još je jedanput zahvalio, a mjesnika dolazak i svrstavanje gar« po tom je s pratnjom otišao u dijske konjice, koja je imala da su« dvor. No oduševljeni svijet nije se djeluje pri svečanom pohodu Kra« micao. Neprekidno klicanje nastav« Ijevića Namjesnika u Gradskoj Vi« Ijeno je još burnije. Kraljević Na« j’ećnici i bogomoljama. U 10.40 ušao mjesnih* tri puta se pojavio na bal« je Kraljević u šesteropreg pred ko« konu, a sa osmjehom zahvaljivao jem je kao i pri prvom pohodu jašio razdraganom općinstvu. Po tom se banderij u slikovitim bosanskim svijet počeo razilaziti, ponijevši- so« nošnjama. Po gradskim ulicama bom neizbrisive, silne impresije jed« gdje je imao Regent da prolazi svr« nog rijetkog, veličanstvenog do« stani su pojedini odredi gardijske pješadije i čete ovdašnjeg garnizo« čeka. na. Mnoštvo svijeta po ulicama o« Intimna večera. duševljeno je klicanjem pozdrav« ljalo Kraljevića Namjesnika koji Po dolasku Regentovom u dvor bila je intimna večera, kojoj je su« je u polakom vozu preko Aleksan« djelovalo 46 uzvanika i 2i članova drove i Kočićeve ulice otišao u , svite. Među uzvanicima bile su muf« Gradsku Vijećnicu. tije, visoko svećenstvo rimo«kato« U gradskoj vijećnici. ličko i srnsko«pravoslavno, mini« Čim se pojavio pred zgradom po« star Dr. Spalajković, viši, časnici, zdravilo ga je mnoštvo tamo sakup« nekoliko trgovaca, težaka itd. Ijenog svijeta burnim poklicima. Predsjednik grad, općino izišao mu Bakljada i iluminacija. ie u susre^pozdravivši ga ovim rije« Na večer bili su rasvijetljeni svi čima: Kraljevsko Visočanstvo! prozori i dućanski izlozi, a mostovi Sretni V^še smo, da Vas u našem domu su u konturama bili okićeni nebro« dočekasmo slobodni građani. jenim svjetiljkama. Pred gradskom Dobro nam kao došli!« U vestibilu do« vijećnicom svrstavala su se društva čekali su Regenta gradski odbor« i korporacije u impozantnu, nepre« • glednu povorku, koja je predvode« nici. Kraljević Namjesnik sa svojom na banderijem na konju i glazbom sa nebrojenim bakljama i lampijo« svitom i predstavnicima gradske op« štine otišao je preko ukusno deko« nima oko 9 sati krenula ulicama do risanih stuba u veliku dvoranu Regentovog dvora. Kada se Regent pojavio na bal« Gradske Vijećnice, koja je naroči« konu, zaorilo je iz nebrojeno grla to u tu svrhu preuređena. Kad je Regent ušao zaorilo je bur« oduševljeno klicanje. Pjevačka dru« štva intonovala su sve tri himne, no »Živio!« Predsjednik opštine predstavio je Kraljeviću Namjes« iza čega je predsjednik opštine g. niku pojedine članove radnog od« Petrović održao ovaj govor: bora s kojim se Kraljević vrlo Iju« Vaše Kraljevsko Visočanstvo! bazno rukovao. Pošao je po dvora« U istoriji gradi Sarajeva biće dva ni i dao si predstaviti više ugled« dana zapisana zlatnim slovima: 6. nih ličnosti te sa svakim pojedinim novembar 1918. kad nam stiže he« izmijenio nekoliko riječi rojska srpska vojska i današnji dan, Iza toga je otišao u srpsko«pravo« gdje nam Bog dade, da vidimo u slavnu i rimo«katoličku crkvu, se« punom Kraljćvskom sjaju Vaše ferdičku sinagogu i Begovu džamiju. Kraljevsko Visočanstvo, junačkog U 13 i po sati bio je u Dvorp sina našega JCralja Osloboditelja, doručak, lovorom okićenog vođu oslobodila« čkih ratova, potomka slavne narod« na kome je osim ministara i svite ne dinastije Karađorđevića, našeg bilo oko 60 uzvanika. Doručak je dičnog Prestolonasljedni« završen u 15 sati. Poklonstveni prijem. ka Regenta. Čekali smo pet vjekova na ovaj Zatim je Njegovo Kraljevsko veliki dan, čekali i Boga molili, evo Visočanstvo primalo audijencije. Bog sp smilova te ga dočekasmo. Najprije su bili primljeni na« Sreća se danas razlijeva glavnim rodni poslanici, po tom vjerski gradom Bosne i Hercegovine: Veli« predstavnei i predstavnici bogošto« ko i malo, svi smo tronuti od sve« vnih opština, opštinski sarajevski čanog uzbuđenja, kad ugledasmo odbor,-Trgovačka i obrtnička ko« Vaše Kraljevsko Visočanstvo! Mi mora i sliĆne korporacije. vidimo u Vama ostvarene naše na« Najimpozantniji bio je prijem rodne ideale, mi vidimo u Vama delegacija težaka iz cijele zemlje. glavni stup i simbol našeg jedin« Oko 1000 težaka iz cijele zemlje, stva, mi vidimo u Vama zalog naše svih plemena i vjera Ušlo je u veli« srećne i ponosne budućnosti. ku svečanu salu. Kad je maršal dvo-. Bog svemogući neka štiti Vaše ra objavio dolazak Njegovog Kra« Kraljevsko Visočanstvo na slavu Ijevskog Visočanstva, nastala je ti« naše mlade Kraljevine i na sreću šina. Kad se Kraljević Namjesnik Vašeg za navjek ujedinjenog troi« pojavio, zaorio se trokratni gromki menog naroda. »Živio!« �Бро| 201 — Broj Poslije težačkih delegacija prim« Ijene su delegacije gradova, prtd« stavnici svih sarajevskih društava kulturnih, prosvjetnih, dobrotvor« nih i drugih. Dvije Istranke, izbjeg« lice, u krasnoj nošnji svoga kraja predale su Kraljeviću Namjesniku lijepu umjetničku sliku. Ovaj pri« jem trajao je do 17.20. Prisutni su nekoliko puta burno aklamovali Njegovo Visočanstvo. Time je za« vršen poklonstveni prijem. Po završenom prijemu sjeo je Kraljević Namjesnik u auto i izve« zao se u okolinu. U 20 sati priređen je u dvoru gala«diner Učestvovali su osim ministara i svi« te gg. ministar Spalajković, pred« sjednik vlade dr. Srškić,' general Hadžić, ministar na raspoloženju Dr. Spaho, svi narodni poslanici, ničelnici zemaljske vlade, Reis«ul« ulema, članovi našeg vodstva gg. mufti' ef. Maglajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Karamehmedović, Alibeg Biš« ćetić, Osman Vilović i Hamidbeg Kurbegović. Kao predstavnik va« kufsko«mearifskog saborskog odbo« ra, bio je naš tajnik g. Ahmed Še« rić, zatim poglavice i predstav« nici drugih vjera, mnogobrojni te« žaci, predstavnici gradova i korpo« racija. (pršiće se.) Iz naše organizacije. SVIM KOTARSKIM ODBORIMA I PRISTAŠAMA! . I. Predsjednici kotarskih odbora, koji još ne udovoljiše III. taćkl po« živa od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) najozbiljnije* se upozoravaju da se ni jednog časa ne može odla« gati obračun o prihodu i rashodu. Isto se tako obzirom na pretvara« nje »Pravde« u dnevnik, te druge izdatke, s kojima je skopčan uspje« šan rad Radnog Odbora u ovo iz« borno doba, pozivaju predsjednici kot. odbora, da smjesta dostave svu raspoloživu gotovinu. Budući posebna korespondencija iziskuje i mnogo truda i suvišan tro« šak, bićemo prisiljeni, da odbore, koji ne udovolje ovom pozivu, putem lista pozovemo na vršenje dužnosti. To naročito vrijedi za od« bore, od kojih еуо mjesec dana ne dobismo nikakva izvještaja. Sadanje vrijeme ne trpi odlaga« nja, pa neka se niko ne ljuti, ako njegov nehaj priopćimo javnosti. II. Upozoruju se svi odbori i prista« še na § 14. Statuta naše organizaci« je, gdje je jasno odregjeno, da po« stavljanje kandidata za parlamenat i odluka o političkom držanju orga« nizacije spada jedino i samo u kompetenciju glavne skupštine, koju će sačinjavati delegati iz svih kotareva. Nadalje se upozoruju svi pododbori, da se ni s kim i ni u kojem slučaju ne upuš« taju u pregovore glede zajedničkog istupa kod izbora i da ne prave ni« kakvih kompromisa za postavljanje i izbor kandidata. . Osim toga se upozoruju svi istak« nutiji pojedinci, da za sebe ne pra« ve nikakav teren, dok se ne postave kandidati. Inače će morati posije« diče ustanova statuta sami sebi pri« pisati. Ova se poruka osobito stav« lja na srce svakom odboru i pristaši naše zajedničke stvari i nadamo se, da se u ovim predstojećim sudbo« nosnim historijskim političkim do« gođajima ni jedan pristaša J. M. O. ne će ogriješiti o stranačku discipli« nu, Eto za kratko vrijemb naše glavne skupštine, pa ćemo na istqj bratski bez obzira na ličnosti posta« viti kandidate, sporazumiti se o kompromisu i o svemu drugom što će služiti na dobrobit muslimana. Ko god pozove koji odbor na kako« ve pregovore nek ga uputi na cen« tralni odbor. Odvjetnik Dr.RadaSmoljan Otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. в. . »ПРАВДА* — .PRAVDA. Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. Piše: H. Hujdurović. IV. UČITELJSKI TFČAJ ZA MUALIME. selam, Sarajevo (uslovno i bez štiU svom prvom članku obećao sam pendije); 2. Mašić Izet, Sarajevo (bez da ću o ovoj temi opširno i potanko Stipendije); 3. Toromanović Mehmed pisati u namjeri, da time prikažem Tržac (Cazin); 4. Kurt Mehmed, Sa­ važnost tečaja za mualime i njegov rajevo, 5. Ajanović Derviš,Rogatica; 6. kulturni značaj po muslimanski dio Sulejmanović Ahmed, Velino Selo (Brč­ našega naroda. Ali pošto sam u ovaj ko); 7. Kozličić Husejn, Orašac (Bos. mah opterećen službenim poslom, a Petrovac); 8. Merdanović Selim, Kapredmet je take aktuelne naravi, da kanj-Doboj (Visoko), 9. Basara Musrtse ne da odgađati, prisiljen sam da fa, D. Vakuf (Bugojno); 10. Begić Absvoju namjeru ograniči samo na ono, dulah, Kakanj-Doboj (Visoko); 11. SuIjić Salih, Suha (Tuzla, uslovno); 12. što je najnužnije. Jedpa od najslavnijih zadaća, koju Alibegović Alija, D. Moštre (Visoko); je odbor mualimskog udruženja sta­ 13. Nović Salih, Ljubuški; 14. Hodžić vio sebi u dužnost, jest akcija za i Derviš, Jablanica (Konjic); 15. Ibrahiotvorenje učiteljskog tečaja za mua- mović Mehmed, Derventa; 16. Hotić lirtie. Poznavajući financijsko stanje j Salih, Duvno; 17. Fazlić Džemal, Seovakufsko-mearifske autonomne upra­ na (Tuzla); 18. Imamović Ramiz, Sa­ ve, da se mualimima s te strane ne rajevo (uslovno); 19. Salihović Nazif, može ništa pomoći, odbor je radio Jaruške, općina Turije (Tuzla, uslovsvim silama, da dođe do ostvarenja , no); 20. Babić Šemsuddin,Sokolović, ovoga tečaja, jer u njemu je jedino (Rogatica); 21. Husika Mehmed, Kavidio spas za mualime u materijalnom, kanj (Visoko); 22. Lemeš Alija, Bos. a veliku dobit za sve b.-h. muslimane I Petrovac; 23. Berbić Abdulah, Tuzla, 24. Bogunić Ibrahim, Brda (Rogatica), u prosvjetnom pogledu. ■ 25. Devedžić Hasib, Moranci (GračaNesređene prilike i razne političke । nica, uslovno), 29. Omerović Kasim, trzavice u našemu kraljevstvu bile su i Seona-Miričina (Tuzla,uslovno); ЗО.Миuzrokom, da do ostvorenja ovoga te­ lić Abdulah, Sarajevo; 31. Pašić Musčaja nije došlo prije, ali moramo biti Nevesinje; 32. Islamović Muhamed, zahvalni, da je i sad došlo do nje­ lija, Hadžići (Sarajevo); 33. Haračič Meh­ gova ostvarenja, kad pomislimo kakve med, Kakanj (Visoko), 34. Dreca Der­ su nam se sve zapreke stavljale, pa viš, Cvilna (Foča); 35. Jahić Mustafa, i u najzadnjem vremenu šta je sve Miljanovci (Zvornik,uslovno), 36. Jusufpokušano, da se on osujeti. begović Mehmed, Sutjeska (uslovno); Kako je već svima mualimima iz 37. Ibrekić Atif, Kozarac (Prijedor). Oni, službenog natječaja poznato, tečaj koji su još molili, a u ovom iskazu počima na 1. oktobra ove godine. U nisu navedeni, biće privatno obavije­ njega će se primiti samo 44 kandi­ šteni jesu ii primljeni. data i to 40 sa, a 4 bez vladine štiZa sve gornje kandidate danas će pendije, koja u svemu iznosi po 200 K na mjesec. Pošto je to na današnjim se spremiti certifikat za popust na skupim prilikama vrlo neznatna po­ željeznici te isti imadu po primitku moć, tražio sam od vakufsko-mearif- . toga odmah ovamo krenuti. U vlasti­ ske autonomne uprave, odnosno v. m. tom interesu neka svaki ponese, ako saborskog odbora, da i on u tu svrhu mu je to moguće, što više životnih materijalno nešto doprinese. I ako je namirnica, a s tim zajedno postelju i financijsko staoje vakufske uprave u pokrivač, jer se to pored najbolje vo­ poznatom lošem stanju, saborski je lje i nastojanja nije imalo odakle pri­ odbor u granicama mogućnosti naj- baviti. Oni pak kandidati, koji svojo; mol­ pripravnije izašao u susret mojoj mol­ bi. Po tom se zaključku svima mua­ bi nisu priložili dokumente, primljeni limima, koji su primljeni u tečaj, a su u tečaj uslovno, t j. ako dopri­ nalaze se u mualimskoj službi, ostav­ nesu dotične dokumente, te radi toga lja njihova potpuna plaća i u spo­ neka se ti kandidati u vlastitom inte­ razumu sa ulema medžlisom, podje­ resu za to pobrinu. Ujedno se dodaje, ljuje im. se šestomjesečni dopust, kroz da će svi oni kandidati, koji - nisu koje će.ih vrijeme u mektebu zastu­ pregledani po zvaničnom liječniku, đa pati II. odnosno IIL mualimi; a gdje su ne samo tjelesno zdravi, nego i za takvih nema, onda posebni supstituti, učiteljsko zvanje sposobni — biti podkojima će se doznačiti primjereni ho­ vržeiji novoj pregledbi te se radi toga norar. Dozvolom istog saborskog od­ upozoruju na ovu okolnost: nije do­ bora,, tečaj će se obdržavati u prosto­ voljno, da je kandidat samo zdrav, rijama G. Husrevbegove m.-ibtidaije, nego mora biti i bez ikakve tjelesne a kandidati će biti ukonačeni u nje­ mane; t'. j. ne smije biti sakat u ruku govim medresama, gdje će imati svoju ili nogu, slijep ili previše kratkovidan, posebnu kuhinju, u koiu je svrhu sa­ gluh, grbav ili da imade takvu tje­ borski odbor poklonio svu zalihu hra­ lesnu manu, koja bi izazivala smijeh ne i ogrjevnog materijala, koji je pre­ među djecom4 jer će svi takvi kandi­ ostao od bivšeg Dar-ul-mualimina, te dati bezobzirno biti povraćeni natrag. ujedno obećao, da će čak i eventualni Oni pak mualimi, kojima neće biti deficit te kuhinje podmirivati iz va­ suđeno, da ovaj tečaj polaze neka se kufskih sredstava. tješe, jer po svoj prilici ovaj tečaj U tečaj su dosad primljeni slije­ neće ^iti jedini. deći kandidati: 1. Jelečković Abdu- Muslimani I Brinite se da budete upisani u birač* ke spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost. Izborni glasnik. - Izborni zabon za Konstituantu. KAKO ĆE SE BIRATI? Biranje poslanika ne će se vršiti razdijeljeno na pojedine vjere, kao što se je prije biralo kod nas u B. i H., već će pripadnici svih vjera bi« rati zajedno. Isto se tako ne će birati pojedini zastupnici, već se ima glasati za koju od listi. Što će ih istaknuti pojedine političke stran« ke. U Bosni i Hercegovini birače pojedina okružja svako za sebe i to: banjalučko okružje 13 posla« nika, bihaćko 8, sarajevsko 10, mos« tarsko 9, travničko 9, a tuzlansko 14 zastupnika. Tako će biti i u Sandža« ku i u Makedoniji s tim izuzetkom, da će okruži prijepoljski, plevaljski, bjelopoljski i beranski sačinjavati jedan izborni okrug, a tako isto će se spojiti okruži zvečanski i raški. Crna Gora u starim granicama sa« činjava jedan izborni okrug. Gra« dani i seljaci biraju zajedno, a ne odijeljeno kao do' sad u B. i H. (5 4.) U pojedinim kotarevima biće više birališta, pri čemu će se postu« pati tako, da se na svakih 800 bira« ča odredi posebno biralište. Koliko će manjih općina glasati zajedno, na koliko će se birališta razdijeliti veći gradovi i gdje će biti pojedina birališta — odrediće državni odbor i ta će se njegova odredba slpžbe« no objaviti. Taj ć§ odbor odrediti i ko će biti predsjednik izbornog odbora (§ 8.). Broj zastupnika, koji otpada na pojedina okružja odregjen je prema popisu nufusa od god. 1910. i to ta« ko. da na svakih 30.000 stanovnika dogje jedan mandat. Ako višak sta« ■ novnika bude veći od 17.000, onda Страна 3. se na taj višak bira još po jedan poslanik (§ 5.). Ko može birati, a ko ne može? Pravo biranja ima svaki muška« rac, kojr je do početka sastavljanja biračkih spiskova navršio 21 g o« dinu i u tom času bio državljanin naše kraljevine. Državljanima se smatraju svi, koji su do 1. decem« bra 1918. bili državljani Srbije i Cr« ne Gore ili imali državljanstvo u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, ili imali domovinsko pravo (zavičaj« nost) u kojoj općini ili dijelu opći« ne drugih jugosl. zemalja, koje su pripale u vlast naše kraljevine. Ko« načno se državljanima smatraju svi Slaveni po rodu i jeziku, koji su se do početka sastavljanja biračkih spiskova stalno nastanili u kojoj općini kraljevine SHS. Stanovnici kraljevine SHS iz«, van Srbije i Crne Gpre, ko« ji po mirovnom ugovoru sa Nje« mačkom, Austrijom i Madžarskom imaju pravo opcije za svoje nacio« nalne države, kao i oni koji su se iselili iz Južne Srbije prije no« vembra. 1915., a dotle bijahu turski podanici — nemaju izbornog prava za konstituantu. (§ 9.) Isto tako nemaju prava glasanja oficiri aktivni i izvan službe, te voj« nici pod zastavom (aktivni). U ovaj izuzetak ne dolaze rezervni oficiri i civilni činovnici voj. struke. (§ 10.) Nadalje ne mogu birati: 1. koji su” osuđeni radi kakvog zločina, u koliko se ne radi o političkom zločinu, učinjenom do obrazovanja kraljevine SHS, dok traju s osudom skopčane posije« diče: 2. koji su osuđeni radi prestu« p a ili prekršaja, učinjenog iz koristoljublja (krađa, pronevjere« nje, prevara, lihva) ili inače neča« snih djela (prosjačenje, vagabunda« ža, svodstvo), dok ne prođu tri go« dine nakon izdržane ili zastarjele kazne. U krajevima Srbije i Crne Gore ne mogu birati: 1. koji su osuđeni na robiju, dok se ne povrate u pra« va; 2. koji su osuđeni za prestup na gubitak građanske časti za vrijeme dok traje ta kazna; 3. koji su sudskom presudom o« suđeni, što su zloupotrebljavali svo« je vlasti, ili silom ili prijetnjom, ili poklonom, ili obećanjem poklona, radili da budu izabrani oni ili da ko drugi bude ili ne bude izabran za narodnog poslanika; 4. koji su sudskom presudom o« suđeni što su primili poklon, da bi« rački glas dadu ili da se od biračkog glasa uzdrže. Ni u jednom dijelu naše kraljevi« ne nemaju prava da biraju posla« nike: 1. koji se nalaze na izdržava« nju sudske kazne i oni koji su u ro« bijašnici (zavodima sa prinudnim radom); 2. koji su pod stečajem (iflas); 3. koji su pod starateljstvom (o« činskoj vlasti, tutorstvom i kura« teli); 4. koji su bež dopuštenja vlade stupili u službu strane države i 5. koji su siidskom presudom o« suđeni, što kao pristalice neprizna« tih vjera nisu vršili svoje građanske * i vojne dužnosti. (§ 11.) (Nastaviće se). Domate »ijesti. Odlazak Regenta. Mnogo prije 7 sati počele su se sarajevske ulice puniti svijetom, kojeg je osobito mnogo bilo pred zgradom zemaljske vlade. U 7 sati navijestili su topovi sa žute tabije odlazak Kraljevićev. Oko 8 sati izišao je Kraljević sa svojom svitom iz zgrade i rukovao se sa dostojanstvenicima, koji su se tamo nalazili. Narod je burno klicao. Tom prilikom je Kraljević nagradio svojim priznanjem direk« tora policije g. I.jeskovca radi u« zornog reda, koji je Vladao u gradu prilikom Njegovog boravka. U pr« vi automobil sjeo je Kraljević sa predsjednikom viade g. Drom Srš« kićem, a u ostale automobile posje« dala je pratnja. Gdje god je Regent’ prolazio, svugdje ga je veliko rano« štvo naroda pozdravljalo klicanjem. Pred gradskom vijećnicom ustavio se Regent i izrazio svoje zadovolj« stvo i hvalu građanstvu na sjajnom dočeku predsjedniku opštjjic gosp. �& PRAVDA* — .ПВАВДА' Strana 4 Страна Petrovjću, koji se tamo nalazio sa Rekvenjiju — malo više sa vj gradskim odbornicima. Kod Da Ri« sti i pravednosti! ve još jednom se zaustavio automo« Deficit prehranbenog ureda u Sa« bil. Tu su .školska djeca iz” zavoda rajevu. Ovih dana stigla je u Beo« milosrdnih sestara priredila Kralje» grad bilanca povjereništva za pre« viču oproštajne ovacije. Regent je hranu u Sarajevu. Bilanca iskazuje ganuto stiskao dječici ruke ... deficit od samo nešto neko 15 mili« (»J. L.«) 'juna (petnaest milijuna) kruna, i to Zakon o sastajanju. Ministarski za vrijeme od prevrata pa do konca je savjet zaključio, da se srbijanski mjeseca lipnja ove godine. U ovaj zakon o sastajanju protegne na či« deficit nije unešen ni jedan heler od tav teritorij naše države. izvozničarske robe (sode, špirita i Tečaj za naobrazbu majstora t. d.) već je taj deficit nastao od one pruge ovih je dana završio obuku robe (životnih namirnica), koju je sa jednim ispitom, na komu se zbi« vlada kupovala i preprodavala. lo ono, što se zbiva u nas svagdje Vjenčanje. Danas se vjenčaje i svuda kao po nekom proračuna« naš prijatelj g. Kasimaga Korić iz tom planu. Na ispitu su naime sko« Kotor Varoša sa gospođicom Vah« ro svi nastavnici bili otvoreno pri« detom, kćerkom g. Riza ef. Mude« strani i razumije se na štetu kandi« rizovića. Tom je prigodom mlado« data muslimana. Tečaj je pohađalo ženja darovao u dobrotvorne svrhe 12 muslimana, a 3 pravoslavna. Mu« 400 K i to: po 100 K »Pravdi«, slimana je palo 6, a od pravoslav« »Merhametu«, »Gajretu« i »Akciji nih nitko. Svih ovih 6 muslimana za zaštitu morala«. Mladencima že= imali su kao prednaobrazbu mo» Hmo sreću i bračnu slogu! starsku zanatlijsku školu, dok su od pravoslavnih dvojica samo sa os« novnom školom; a treći sa 3 razre« da zanatlijske škole. Od pravo« slavnih je jedan čak dobio i odliku, Hercegovačka sablja — Timeo Danac« et dok su je dvojica muslimana sas« dona ferente«! vim neopravdano izgubili. Sta znači jedan ovakav ispitni re« zultat? Jesu li muslimani jedna ma« Muslimani i musli­ sa, za čiju se kožu nitko ne brine? Jesu li pravoslavni dobri đaci samo manke grada Sara­ za to, jer su dobrovoljci, čime su prkosili za vrijeme cijeloga tečaja? jeva. sjetite se vaše­ Mi ćemo se na ovu stvar još osvr« ga „Merhameta". nuti, a sada poručujemo gg. savjet« niku Rado, nadinženjeru Starku i Тгв§в1јаћ Broj 201 — Број Telefon 1181. Rangon riže Advokat u Beogradu vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Dp. Milan Dan. Orelj lancutarlla: RnJeglnlB Ljubici Z. Stan: MiJareha I. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i većim zajmovima povoljno i brzo. Honspindenclju: Srpski, Francuski, ИјгааШ i Balanbl. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. • Djevojčica, Oglašujte u „Pravdi" koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za pouku u njemačVbm jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka se izvole obratiti na administraciju »Pravde«. PAPIRNICA : HAMDIJE KOPČIĆA I I preporučnje »voje bogato stovarište ; svih vrsta papira, kancalarijskog I • školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. . ‘ ■ I Cijene umjerene. I Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 1 ŠVELJA za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji „Pravde". ^жжж^«штшижж»жжж1жжжжшижжж^жжж<ж<^ privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | TpntnalA Ubllll UlU II U Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispoitave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnil^, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, ЧаПЛЈОПП UUl Uj&VU. - Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. — Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna I Redovite rezerve I fond zo sigurnost založnlca 13 milijuna kruna Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prime kao slavno lostapitn u L I R. Hssicnrrzioni gnirili I Pmg mopftg dniitia u osiguranje protiv nezgoda i tteta, nt vrsti osiguranja. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupžtina Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajeva, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 1.1. družtvenih pravila poviženje dioničke glavnice - od K 3,000.000-— na K 1o,ooo.ooo.— - i povjerila ravnateljstvu, da' ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim,/ ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravOm na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo/blagajničke potvrde (međutomniče), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. -Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji [e se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, 0 Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, 0 Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Težnju, i ij Narodne kreditne banke d. d. U Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samca, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. a Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradižci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HaonateljstBD Muslimanske trgaračhe i obrtničke banke za B. IH. (d. d.) u Sarajevo. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3abf367ea462d29120ee617ba84431da.pdf b29c84d5a548cfdb2caf8781824f08e7 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. knVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 97 (202) Pojedini broj K150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 25. septembra 1920. (10. muharrem 1339.) Godina II. ■ Poziv na glavnu skupštinu. Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora, zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav. na skupština naše organizacije sa. zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central, nog Odbora glede političkog dr» žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo. tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od. bori, da bezuslovno do 5. ok. tobra održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) polo« žiri račun o doeadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni. je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. , Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu. njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod, nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko> jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa. da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup, ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. Sarajevo, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglajlit. Povodom Regentove posjete. Dopisnik »Agence Havas« gosp. še organizacije. U Begovoj džamiji, Poligue imao je prilike, da od pred« gdje se najeklatantnije odražava sjednika kraljevske vlade g. dra volja islamskog dijela našeg naro« Vesnićš dozna kakav je utisak u« da, ne bijaše nikakvih drugih, već činio sarajevski doček na Kraljevi« samo naših korporacija. Tu se ća Namjesnika. G. dr. Vesnić izja« Sarići, Kurtovići, Hasandedići, Ma« vio je dopisniku, da su i on i Regent hinići i slični ne smjedoše ni poja« vinreano zadovoljni sjaj« viti. Bilo bi-stoga dobro, kad bi i nim i oduševljenim dočekom u Sa« »demokrati« shvatili stvarnost ka« rajevu. Naročito su muslimani afir« kva jest i kad bi se prošli suvišnog mirali svoju duboku lojalnost i — i uzaludnog napora, da raznin\ narodno jedinstvo.« smicalicama krivotvore volju naro« Tako glasi saopštenje presbiroa i da. mi ga primamo na znaje s onim i« Pomirivši se sa stanjem kakvostim mirom i ozbiljnošću, kojom jest, mnogo bi lakše ispunili želju smo, u stotinama prigoda, odbijali našeg Regenta »da svi bratski, nesavjesne ' insinuacije izvjesne r a m e u z rame, prionemo štampe, kojoj su prednjačili »demo« na zajedničkom narod« kratski« listovi. Dobro o tom pri« n o m d e 1 u«. Jer zaludu su svi na« mjećuje zagrebački »Obzor« u bi« pori: narod naš, naročito islamski Iješci/ koju nadovezuje na gornje dio njegov, ne će i n e m o ž e pri« saopćenje presbiroa, pa je prenosi« hvatiti dosadanje ideologije »demo« mo u cijelosti. Ona glasi: »Ovaj put krata«, niti hoće i može slijediti vjerojatno, biti će izjava g. Vesnića metode, kojima se je služio musli« dosta mjerodavna o lojalnosti Ju« manski dio »demokrata«. Mi ne će« goslavena muslimanske vjere, što mo i ne možemo trpjeti podrede« najbolje svjedoči govor g. Čauševi« nosti, mi ne ćemo i ne možemo do« ća i oduševljenje muslimanskog di« žvaliti, da nam se kapa kroji bez jela. Dobro je, da se o tome može našeg pitanja. I kao što Regent na« osvjedočiti i g. Pribićević, pa se je laži jamstvo naše budućnosti »u nadati, da »demokratska« i mnoga ljubavi, kojom Ga je narod, još druga štampa ne će više tražiti ne« od ulaska u Bosnu, tako obilno o« prijatelja države ondje, gdje ih kružio«, tako bi i »demokrati« mo« najmanje može naći.« rali napustiti metodu intrasigentno« Da, među muslimanima Bosne i sti i odbijanja i zamijeniti je Iju« Hercegovine, koji gotovo listom bavlju i većim razumijevanjem za pripadaju našoj organizaciji, nema tegobe i patnje potpuno lojalnog i ne može biti protudržavnosti ten« muslimans"kog dijela našeg jedin« dencija. Govor g. reis«ul«ulme Čau« stvenog naroda. Samo se putem jednake ljubavi i ševića, koji ne pripada našoj organizaciji, najkompetentniji je bratskog susretanja može ići sret« ustuk proti Pribićevićevim makina« nijoj budućnosti, samo se hladnim cijama, koji nam je u svojoj mega« i trezvenim radom može postići n a« lomaniji pripisivao nesamo antidr« rodno zadovoljstvo, bez žavne težnje, nego i nijekao legiti« kojeg nema ni jake države ni sret« maciju, da možemo govoriti ispred nije budućnosti. I nas će osobito ovdašnjih muslimana. I nama je vr» veseliti, ako se djelom pokaže lo milo, što možemo konstatovati, iskrenost divne misli, koja nalazi iz« da su se njegovi »napredni« i »de« ražaja u stavu uvodnika »Glasa Na« mokratski« elementi mogli pojaviti roda« od 23. o. mj. koji glasi: »Ispratili smo ga s uverenjem, da samo u korporacijama raznih ko« mesarijata, dočim su se predstavni« Njegov kratkotrajni boravak u na« štva biranih tijela i korporacija šoj sredini ima značaj i uspeh ta« sastojala isključivo od pristaša na« van Njegovim velikim dosadanjim dehma. Onje uneomeđu nas Svoje duboko i pravo shvatanje na« rodnog jedinstva braće, koja su »i ako idu u razne hramove da se Bo« gu mole, ipak svi deca jedne grude, koje je odgojila i« sta majka, pevajući im istu pe« srnu uspavanku istim divnim narod« nim jezikom.« Ova svetla misao mora nas voditi na svakom koraku našem i u svima delima našim. Raz« like koje su tražene, a koje nikad nisu nalažene nego uvek na. silno stvarane, moraju bezuslovno pasti pred špoznanjem braće, koja vekovima živi pod istim krovom, slave iste radosti, muče iste patnje, boluju iste boli.« Kad »Glas Naroda« ovako otvo« rerio govori o traženim a nikad ne« nađenim i nasilnostvaranim razlikama, onda bi po našem miš« ljenju morao poći i korak dalje pa — prekinuvši sa dosadanjom ideo« logijom, koja se pomlađuje u biju« tavom piskaranju »Glasa Težaka« — povesti se potpuno za lekcijom našeg Regenta i koregirati svoj na« strani nazor o agrarnoj reformi. Jer zaista nije nikakva pretjeranost na« še isticanje, da je dosadanji sistem našeg ekonomskog slabljenja hilja« de naših obitelji stjerao na pro« sjački štap. To stanje ne može o« stati i država mu mora naći lijeka. Kako? I tu nam je Regent pokazao do« bar put, samo treba da ga svi i po« slušamo. On veli, da zadaći sredi« vanja neizbežnih društvenih i eko« nomskih potresa »mi svi moramo pristupiti oslobođeni svih predrasuda i predani jedino službi opštem dobru, trudeći se da se pri tom ne ogriješimo o velike državne i narodne interese, ni o osnovne pojmove i osećaje o pravdi i pravici, tako duboko usađene u duši našeg naroda. Moja je želja, da se u ovom duhu izvode sve važ« nije reforme u našoj zemlji«. Naše želje ne idu preko ove Re« gentove i vrlo bi nas veselilo, kad bi se to shvatilo i sa strane, koja ima u rukama izvedbu agrarne re« forme. Sarajevo, 24. septembra. U »Jugosl. Listu« izišao je razgo. vor sa g. Vladom Besarovićem, glavnim aranžerom Regentova do« čeka, iz kojeg razgovora prenosi« mo ove značajne stavke, koje se odnose na držanje nas muslimana. Besarović veli: »Prestolonasljednik je za vrijeme bala u Oficirskom Domu posjetio spontano islamske predstavnike Bo« sne i Hercegovine, koji su se okupi« li u malom salonu i probđravio s nji« ma u prijatnom intimnom razgovo« ru više od pola sahata. Ova uz više« na pažnja pobudila je veliko intere« sovanje. Naša braća Muslimani, ko» ji su vrlo mnogo doprinijeli, da je doček ispao ovako srdačno, bili su blaženi. Iskusni i oprobani srpski po« litičari, što održavaju bratske veze sa Muslimanima kroz decenije i ko* ji su se borili godinama zajedno sa njihovim prvacima protiv svirepog austro.ugarskog režima te i time do« kazali pred cjelom Evropom, da je Bosna naša, dobili su sjajnu zado« voljštinu, a mladi, pošteni ali neis« kusni političari Srbi iz Bosne i Her. cegovine blagu očinsku opomenu sa najvišeg mjesta. Naša (srpska. Op. ured.) rđava skroz pogrešna politika spram naše jednokrvne braće Muslimana od oslobode« nja do danas dostigla je u zadnjih nekoliko mjeseci svoju kulminaciju. Čas dvanajesti iskueava: Radikali i Demokrati Srbijanski, sinovi naše proslavljene majke Srbije, položili su za oslobođenje Bosne i Hercego. vine na osveštani oltar otadžbine vi. še od milijon žrtava i prolili naj» čistiju krv svojih blagorodnih šino, va. pa sada pomozite još jednom, prionite i izvucite kola bosanske vlade iz gliba, u koji su, na žalost, zaćerana. A nadam se da ćemo mi Bosanci«Srbi biti barem u buduće obazriviji. Radimo zajedno i složno rame uz rame sa našom braćom Muslimanima i Hrvatima. To nam preporučuje u Svojoj dekla« raciji Sarajevskim novinarima i naš mudri Vladar, najotmeniji i najis. kreniji prijatelj države i naroda Sr« ba, Hrvata i Slovenaca.« Čitajte današnji „Izborni glasnik0. Hoće li Sarajevo gladovati? (Svršetak.) A sad malko da se obazremo na potpredsjednika općine g. dra Zi« stlera. Ime mu nekakp švapski zvu« či, pa već odatle odmah ne vjeruje« mo, da nam je dobar prijatelj i da bi nam ga braća Hrvati katolici mo« gli označiti kao svoga govornika. On reče u javnoj sjednici vijeća od 15. o. mj. da luči aprovizacioni od« bor, koji se vazda ne može sastati za odluku od činovničke uprave a« provizacionog ureda, koja onda po« slove poduzima i loše izvodi, odno« sno pravi propuste, koji se poslije grdno svete. Za primjer navodi: kako su gradski volovi krepavali u snijegu, a da se uprava nije za njih pobrinula, kako su činovnici apro« vizacije išli da nabavljaju hranu i po deset puta se vraćali ne obavivši posla; kako krivnjom uprave nije zaključena kupnja pšenice po kru« nu i šezdeset helera, nego je kasni« je kupovano mnogo skuplje; kako u proljeću o. g. kupljeno kukuruzno brašno leži u magazinima, a da ga niko neće; kako je sa kapitalom a« provizacije (navodno četiri miliju« na kruna) mogao jedan trgovac na« praviti godišnji promet od 50 mili« juna kruna; kako je uprava sa svo« jom manipulacijom poskupljivala čak i monopolne ariikle, kako apro« vizacija daje u dobrotvorne svrhe samo po 3.000 kruna Zadrugi Jugo« slavenki, t. j. 36.000 kruna godišnje i ništa više, kako troškovi aprovi« zacije (krivnjom uprave) »na pla« će, pisarničke potrebe, papir i tin« tu«, prema jednom izvješću od gr. računarskog odjela iznose za godi« nu dana preko 400.000 kruna; kako je gradska aprovizacija u deficitu i prema tome za općinu — hoće reći — jedno pasivno poduzeće i t. d. To govori jedan potpredsjednik općine sa predsjedničke tribine, nota bene doktor prava. Da, i jedan advokat. A njegovi drugovi iz pred« sjedništva na to šute! — A na ko« ga se to odnosi? Na šefove- aprovi« zacije i to: B. ef. Mehmedbašića od početka 1919. do jula o. g. te Š. ef. Sarajlića od jula o. g. do danas. Šta, misli g. dr. Cisler, muslimani su, pa se može na njih krivnja obaliti za sve, bez daljnih pošljedica. A sa koliko istine? Tvrdnja, da aprovizacioni odbor �nije vazda pravovremeno aktivno djelovao u aprovizaciji potpuno je neosnovana, kako se to objasnilo i naprijed u ovom članku, nego baš na protiv odbor i vijeće su o svemu odlučivali. Po tome nema onda više krivice pri upravi ni za event. loše poslovanje i propuste. Tvrdnja, da su pored nehaja uprave krepavali volovi aprovizacije u snijegu tako« đer je neosnovana. A i kad bi bila, za gradsku je mesnicu fungirao je« dan očinski mjernik kao referent i on je za mjesec i po dana s početka godine 1919. (dalje nije ni opstojala mesara) direktno odgovarao odboru za poslovanje, a uprava je u to do« ba, kako je bilo naviješteno doki« nuče mesare, bila zadužena, da vo» di brigu o drugim poslovima. Među« tim, odbor je od uprave bio upozo« ravan na slabu prehranu volova, ali o tom pozitivno nije odlučivao više, nego li je pokušavao da ih proda i konačno kazao da se pokolju. Tvrd« nja, da su činovnici sami trčali da nabavljaju hranu. može upravi (i odboru i šefu) da služi na čast, kako su se ma i na taj način starali za opskrbu građanstva, dok tvrdnja, da su se vraćali ne obavivši posla ni u jednom od pet slučaj e« vanije osnovana. Tvrdnja, da krivnjom uprave nije zaključena kupnja 200 vagona pšenice po 1.60 K, posvjedočiće i g. dr. Alkalaj, da je neosnovana, a mi bi mogli na« vesti i još mnogo drugih primjera, gdje uprava nije kriva za propuste povoljnih zaključaka. Tvrdnja, da u proljeću kupljeno kukuruzno bra«« šno leži i truhne u magazinu tako« đer je neosnovana, jer u magazama gradske aprovizacije nema nigdje ni pola vagona kukuruznog brašna, koje bi čekalo na mušterije. To je g. dr. Zistler mogao doznati i od tr» govaca, koji u magaze zalaze, ako već neće da se interesira kod same aprovizacije za njezine zalihe i po« slovanje. Tvrdnja za kapital apro« vizacije od 4 milijuna također je neosnovana za godišnje poslovanje, jer ni dugovi ni krediti nijesu stal« no jednaki, niti se vazda mogu u vremenu da podudaraju, nego nji« hove cifre zavise od momenta, a momenat nije nikad baza, dok tvrd« nja za promet od 50 sa 4 milijuna može da bude istinita, pa dapače i više dopuštamo, kao što bi dopustio i g. dr. Zistler, da mu je poznato ono što je već i vani odavno po« znato, naime, da je i gradska apro« vizacija, može se reći s ništa kapi« tala, pravila oko 100 milijuna kruna prometa u godini 1919. Tvrdnja, da je uprava doprinosila poskupljiva« nju i monopđlnih artikala također je neosnovana, jer opće je poznato, a to bi morao da zna i jedan advo« kat, kako vlada u službenom listu objavljuje svake nove cijene mono« polnim artiklima, kako duhanu, ta« ko i soli i šibicama, bilo za prodaje na veliko ili u detalju i da niko tih cijena ne smije prekoračiti ni za je« dan heler. Neosnovana je i tvrdnja, da aprovizacija u dobrotvorne svr« he izdaje samo 3.000 kruna mje« sečno, jer ona za to izdaje godišnje na stotine hiljada kruna i mi ćemo vidjeti ove godine g. dra Zistlera o« dakle će nabaviti drva i ćumur za sirotinju grada Sarajeva, ako ne bu« de više aprovizacije! Tvrdnja, da su troškovi aprovizacije preveliki krivnjom uprave također je neos« novana, jer plaće namještenika u regulativu odobrava gradsko vijeće, a kako u svim trgovačkim poduze« cima, tako i u aprovizaciji mora da su u dobitku od rčbe pokriveni i svi režijski troškovi. Međutim aprovi« zacija ima i svoje zasebno knjigo« vodstvo (neka nam oprosti g. Zi« stler, ako ga o tom podučavamo), gdje jedan potpredsjednik općine može doznati pravo stanje stvari, a ne tražiti izokola manjkavih infor« macija, koje nemaju podloge. Nije istina, da je aprovizacija u deficitu i pasivna,za općinu, nego je istina, da je prošle godine pokrila deficit iz godine 1918. i završila godinu 1919. sa lijepim dobitkom, a aktivna je i ove godine do sada. To, kao i sve drugo, trebao je g. dr. Zistler najprije konstatovati kod same a« provizacije, pa tek onda govoriti. Ovako pak, kad sa predsjedničke tribine iznosi proti svojih činovnika tvrdnje, od kojih su sve i jedna ne« osnovane, a pošto su ti činovnici u ovom slučaju naši, muslimani, moramo to shvatiti izazovom i u« Bpol — Broj 202 .PRAVO** — .ПРАВЛА* Sirana 2 Стоача zori ih u zaštitu pred nepravednim samo oni isticali austrijske zastave? stvenom i oduševljenom do« objedama i napadajima potpred« Što mi znamo, ćesarska se je zasta« čeku, koji je priredio naš narod sjednika g. dra Zistlera, koji se drz« va vijala baš na domovima današ« svom sijedom vladaru, Nj. Veiič. nu, da u njih nedužne upre prstom njih »velikih patriota«, a o klicanju Franji Josipu .1. u maju 1910 go» masi i građanstvu da bi, kod sviđa« Franji Josifu mogao bi govoriti dine.« nja kakvih obračuna, među njima svak, samo ne »Srpska Riječ« i nje« »Taj osjećaj lojalnosti i pošto« tražili krivce i njihove glave razbi« ni redaktori. Jer baš je u njihovom v a n j a prema vladaru bili su vaz« jali. To je Skandalozan napadaj pr« organu od 25. juna 1914. izišao u« da svijetle odlike srpskog na« ve vrste ja«ga na vezana slabijega, vodnik, u kojem, među ostalim, sto« roda«, stoji dalje u tom uvodniku to je nemealno, gospodine dok« je i ove »patriotske« riječi: »Naš »Srpske Riječi«, a mi ne ćemo da srpski narod imao je vazda pravo dalje citiramo, jer bi sirota «Nao= tore! I I nad tin^ se mi zgražamo! Ako shvatanje homogijalnih dužno« kolo« — ako ima stida i obraza — je g. dru Zistleru namjera, sti prema Vladalačkom Domu«. — propao u crnu zemlju. Žao nam je da rehaBilitira svoga šo« »Ovom osjećaju davao je naš na« što svoje stupce zaprljasmo i ovim gora g. savjetnikaBradača, rod otvoreno i iskreno iz« citatima, pa svojoj koni poručuje« onda to može činiti ina r a z a u svakoj datoj prilici, što se mo da drugi put ne zabada trna u drugi način, a ne ovako manifestovalo najjasnije u veličan« zdravu nogu.... preko leđa naših šefova! To mi ne dozvoljavamo! Ne mogavši više na ovaj način nositi odgovornosti za poslovanje gr. apravozacionog ureda, čujemo u okrugu ili varoši svoje službe. da je sadanji šef aprovizacije Šem« Bivši policijski činovnici ne mogu sudin Sarajlić podnio ostavku i za« (Nastavak.) se kandidovati u okrugu ili varoši, molio da mu se dadne drugi referat. A uza nj idu i šefovi prometnog o« KO MOŽE BITI IZABRAN, A KO gdje su u tom svojstvu služili, ako njihova policijska služba u tom djela i knjigovodstva aprovizacije. NE MOŽE ? kraju nije prestala najmanje mjesec Ne dadnu li Sarajliću mirnijeg refe« Ko nema prava da bira, taj ne dana prije ukaza o izborima narod« rata, radije će se žrtyovati i na iz« može biti ni izabran za poslanika. nih poslanika. Služba se ima sma« laz iz općinske službe, nego li uz o« 12.) trati prestalom danom predaje služ« ovakve okolnosti ostati dalje upra« (§ Za poslanika može biti izabran benih poslova predstojniku dotič« viteljem aprovizacije. samo onaj, ko osim uslova za pra« nog ureda. (§ 17.) Ovo već prevršuje mjeru. Najod« vo biranja, ima još i ove uslove: lučnije protestiramo protiv držanju SASTAV I ISPRAVAK BIRAČ« 1. da uživa sva građanska i poli« predsjednika gradskog vijeća što je tička prava; KIH SPISKOVA. u javnoj sjednici dopustio neoprav« 2. da stalno živi u kraljevini SHS, U roku 18 dana poslije ukaza dane navale na naše činovnike pa izuzimajući one, koji se stalno bave o izborimaod (dakle najkasnije do 25. ma od koga dolazile i odlučno traži« na strani po državnome poslu; septembra) imaju se napraviti bi« mo d^ im se u prvoj narednoj jav« 3. da je navršio 25 godina rački spiskovi, u koje će se abeced« noj sjednici pruži potpuna zadovolj« i da zna čitati i pisati i nim redom unijeti imena svih bira« ština, a u buduće da se ovako ne« 4. ako je prirođen, da je najmanje koji su u dotičnoj općini nasta« opravdani i netaktični napadaji ni« deset godina od dana prirođenja ča, najmanje šest mjeseci. Ako kad više ne dozvole, ako neće, da stalno nastanjen u kraljevini SHS. njeni općina bude razdijeljena na dva im slijedećeg dana ne osvane pola (§ 13.) ili više birališta, onda će se za sva« Sarajeva sa žestokim prosvjedom Na svakoj kandidatskoj listi iz« ko biralište sastaviti poseban birač« na općinskim vratima! Naši činovnici služe sistemu, a bornoga okruga mora biti kao kan« ki spisak. Pri upisivanju valja dobro da se ne uvede niko, ko nema ne pojedincima u općini i nijedan didat najmanje po jedno li« paziti pojedinac ne smije da se igra sa nji« c e, koje pored ostalih pogodaba izbornog prava. U taj će se spisak unijeti hovom časti! Mi čvrsto stojimo iza ima još Г naročitu pogodbu, da je njih na obranu njihovih prava i svršio koji fakultet u zemlji ili i vojnici, koji će do dana preporučujemo gr. vijećnicima ne« na strani, ili koju višu stručnu ško« izbora odslužiti svoj rok. Pri kraju spiska označi se slo« ka ne zabadaju trna u zdravu nogu, lu, koja stoji u redu fakulteta. Izborni okruži, koji biraju više od vima broj upisanih birača i broj nego neka prelaze na stvaran, pozi« tivan rad u općini ako mogu i za četiri poslanika sa općim pogodba« listova tog spiska. Za tim će se sta« grad srca imadu. A ako ne mogu i 1 ma, imaće na kandidatskim listama viti datum kad je spisak zaključen, nemaju, neka se pokupe i odu iz onoliko kandidata sa tim naročitim udariti broj urudžbenog zapisnika, općine, kad i onako znadu da su pogodbama, koliko se puta broj če« muhurleistati i potpisati. (§ 20.) Sastavljanje biračkih spiskova u uzurpatori vlasti, koju drže otetu tiri sadrži u broju poslanika sa op« štim pogodbama, koje ti okruži bi« srbijanskim i crnogorskim krajevi« od pravih narodnih zastupnika. raju. Svaki kandidat sa naročitim ma vršiće opštinski sudovi, a u dru« • gim pokrajinama općinski uredi Opaska. U prvom dijelu članka pogodbama mora imati i svog kva« (gradska poglavarstva), te varoške pogrešno smo spomenuli, da je u lifikovanog -zamjenika. (§ 14.) Činovnici i svi, koji se inače na« i seoske općine. U mjestima Bosne inozemstvu trebao kupiti kafu i še» i Hercegovine, koja nisu organizo« ćer g. odbornik Makale. To nije tač« laže u državnoj službi, kao i pred« vana u općine, spiske će sastaviti sjednici općina (načelnici, knezovi, no. Radi se o drugoj osobi, pa tu nadležni kotarski ured. nehotičnu pogrješku ispravljamo iz predstojnici), ako bi bili izabrani za Poslove oko ispravka biračkih vlastite pobude žaleći, da smo gosp. narodne poslanike i toga se manda« Makaleu učinli krivo ovom netač« ta prime, gube svoj položaj. spiskova vršiće opštinski sudo« Predsjednici općina smatraće se da vi, odnosno u našim krajevima, gdje nom konstatacijom. su na odsustvu od dana, kada ib su organizovane općine pa imaju nadležni birački odbor proglasi za općinska vijeća — općinski izabrane, dok Ustavotvorna Skup« predsjednik (načelnik, knez, ština ne odobri njihov izbor. Izu« džemadbaša) ili njegov z a m j e« zetno zadržavaju svoje činovničke nik u društvu sa dva općin« s k a vijećnika, što ih u tu svr« Mala paralela. Muslim. Centralna položaje zajedno sa poslaničkim hu izabere općinsko vijeće. U ne« Banka darovala je narodnom pozo« mandatom ovi činovnici: 1. ministri organizovanim našim općinama taj rištu lijep iznos od 25.000 kruna. u službi i na raspoloženju i 2. profe« će posao vršiti kotarski sud. (§§ 31. Tešto, neka se podupiru prosvjetno« sori pravnog fakulteta. (§ 15.) Činovnici, spomenuti u § 15., koji i 32.) kulturne institucije. No kako da o« Zaključeni spisak ima se 26. sep« značimo ovu darežljivost, ako se o« su izabr'ani za narodne poslanike, tembra u dva primjerka poslati na usporedi sa darom te banke na« ne mogu za vrijeme trajanja posla« nadležnom prvostepenom sudu (kod šim kudikamo humanijim i potreb« ničkog mandata biti penzionisani nas: okružni sud) radi potvrde. nijim institucijama, kao što su niti premješteni u drugo mjesto ili Sud će u roku od pet dana pregle« »Merhamet« i »Akcija«. Stid nas je drugu službu bez njihova pristanka, dati spisak i uvjeriti se je li sastav« iznositi bankine priloge ovim dvje« niti otpušteni bez osude redovnih Ijen prema zakonu. Za tim će jedan ma institucijama i pozivamo upra« ili disciplinarnih sudova. No ako primjerak potvrditi i povratiti pre« vu banke, da čim prije ispravi ovu takav činovnik bude po svom pri« ko nadležnih političkih ureda, a stanku, a za vrijeme trajanja posla« pogrješku svog ravnateljstva. drugi zadržati u svojoj arhivi. Ako Inače ćemo biti prisiljeni, da ovaj ničkog mandata, unapređen, presta« u zakonitom roku spisak ne bude postupak pođvrgnemo oštroj kritici je biti poslanik. predložen sud če zatražiti da se i usput izenesmo i bankin dar »O« Gube mandat poslanici, koji za predloži u roku od 5 dana i ujedno svitanju«. vrijeme trajanja poslaničkog man« pobrinuti da propust bude po Glupo zabadanje. Kad »Srpskoj- data rade sa državom predu« be zakonu kažnjen. (§§ 21. i 22.) Riječi« ne pođe za rukom, da pro« zimačke i liferantske poslove, ili bu« Potvrđeni spisak mora se izložiti turi kakvu svoju željicu, onda lu« du koncesionari povlašćeni od dr« čem traži razlog, kojim bi napako« žave, ili su direktori i njihovi po« kod općine i suda, koji ga je potvr­ stila onima, što ne će da rade po moćnici, upravnici (članovi uprav« dio i mora punih osam dana sta­ njenom befelu. Desetak je dana gr« nog i nadzornog odbora) p o v 1 a š« jati na raspolaganje da ga svak može mila da Sarajevo ima pokazati svoj ć e n i h trgovačkih, industrijskih ili pregledati i prepisati, obznaniti, isključivo srpski karakter i sad smo bankarskih preduzeća, ili uopće ma štampati i svak mu prigovoriti i joj mi krivi, što u duhu svog pro« kojeg poduzeća, koje radi sa drža« tražiti ispravak bilo gleda sebe, grama o jedinstvenosti vom. Isto tako gube mandat posla« bile glede drugoga. (§ 23). Općinski sud (poglavarstvo, odnosno naše države i troplemenog nici, koji u svojstvu advokata naroda izvjesismo — državne za« rade poslove, čije riješenje zavisi kot. ured) mora izlaganje spiska ob­ od vlade i pojedinih ministara, kao javiti odmah čim ga izloži na uvid. stave. Mjesto da se veseli ovoj pojavi, i oni narodni poslanici, koji se više Ta se obznana u varošima i varoši­ kao što joj se je veselio Regent i od šest mjeseci nalaze u nekoj ho« cama vrši pismenim objavama, koje se imaju prilijepiti na općinskom ure­ svi pametni državnici, ona prosto norisanoj misiji. (§ 16.) kipti od jeda i govori o »taze«drža« Policijski (politički) činovnici ne du (sudnici) i po ulicama. Po seoskim votvorcima«, koji su »u ogromnoj mogu se kandidovati za poslanike. se općinama mora obznaniti još i či­ većini do 1918. isticali austrijske za« Predsjednici pokrajinskih vlada ne tanjem samog spiska na općinskom stave i klicali Franji Josifu«. smatraju se političkim činovnicima i seoskom sastanku. Gdje nijesu uo­ Recimo da je tako, Recimo da u smislu ove odredbe. Predsjednici, bičajeni taki sastanci, onda će se ob­ muslimani nijesu izvješivali bosan« odnosno predstojnici i sudije držav« znana izvršiti na način koji je oubiske zastave. Ali je pitanje: jesu li nih sudova, ne mogu se kandidovati čajen u dotičnom selu. U toj se ob­ Izborni glasnik. izborni zahon za Ronstituantu. . Bilješke. �»ПРАВДА* Нг-oi 202 — Broj znani mora izriCito naglasiti, da će moći glasati samo oni koji su uve­ deni u spisak. (§ 24.) Ispravak Se mora tražiti neposred­ no kod općinskog ureda (poglavar­ stva, načelnika, kneza, kot. ureda) bilo pismeno, bilo usmeno. Us­ meni se zahtjev mora staviti u zapi­ snik. Uz traženje ispravka moraju se podnijeti i dokazi, za koje mogu slu­ žiti samo službene isprave. Ured kod kojeg se traži ispravak dužan je — ako to stranka zahtijeva — dati i pismenu potvrdu lo traženom isprav­ ku (§ 25.) Podnešeni prigovor mora se rije­ šiti u roku od 24 sata i riješenje se predaje onom, ko je tražio ispravak i to odmah čim se javi. Ako se tako riješenje tiče druge osobe i bude na njenu štetu, mora se i ona obavijestiti. Predaja takog riješenja izvršiće se u svemu onako, kako naređuje zakon o postupku sudskom u građanskim parnicama. Za slučaj, da se interesovano lice ne pronađe, riješenje će mu se za drugih 24 sata prilijepiti na dom pred dva pismena svjedoka, koji će se potpisati na dostavnicu zajedno sa zvaničnikom, koji je riješenje na dom prilijepio. Ako se ne zna ni gdje je dom interesovanog lica, te mu se pre­ daja riješenja ne bi mogla izvršiti ni na jedan od izloženih načina, onda će se riješenje prilijepiti na opštinski dom (ured). Oni, koji su odbijeni, što uz tra­ ženje nisu podnijeli dokaze, kakvi se traže u čl, 25. ovog zakona, mogu ponova tražiti ispravku i podnijeti doka­ ze, ako rok za traženje ispravka ne bude uopšte istekao. Ako općinski sud (ured) u određe­ nom roku od 24 sata ne donese ri|ešenja smatraće se da je prigovor od­ bijen i prigovaraču stoji pravo, da se prituži na prvostepeni (kod nas ok­ ružni) sud. (§ 26). 0 svima ovakvim riješenjima op­ ćinski sud (ured) mora u roku od tri dana ustupiti na ocjenu prvostepenom (okr.) sudu zajedno sa svim spisima, koji se odnose na to riješenje. Okru­ žni (prvostep.) će sud u roku od tri dana ili potvrditi to riješenje ili ga preinačiti i to će svoje riješenje isti dan poslati općinskom sudu (uredu). Ovo je riješenje izvršno i punova­ žno, pa ako sadržaje izmjenu biračkog spiska, ima se unijeti u birački spi­ sak, koji se nalazi kod tog suda u pohrani (§ 28). Kako onaj koji traži ispravak spis­ ka, tako i onaj koga se tiče taj is­ pravak imaju pravo, da se u roku od 24 sata nakon primitka riješenja žale nadležnom prvostepenom (okruž­ nom) sudu. Ta se žalba predaje pis­ meno ili usmeno u zapisnik. Stranke imaju“pravo, da traže potvrdu o tom, da su se pritužile, a napadnuta stran­ ka može navesti i dokaze u svoju korist (§ 27). Za poslovanje oko ispravka birač« kih spiskova ne smije se na« platiti nikakva taksa. Isto se tako ne smije naplatiti biljeg za potvrde, koje su potrebne prigova« raču, kao izvadak iz nufusa, sudska potvrda o kažnjavanju i slično. Via« sti su dužne, da ovake potvrde iz« daju u roku od 24 sata. (§ 29.). Šezdesetog dana po ukazu (8. no« vembra) mora se birački spisak za« ključiti i u njeg unijeti sva lica, ko« jima je pravomoćnim riješenjem priznato pravo glasanja, a brisati sva lica kojima je eventualno to pravo oduzeto. Tako ispostavljeni spisak ima se odmah ustupiti prvo« stepenom (okružnom) sudu na po« novnu potvrdu, koji ga onda ima sravniti sa svojim spiskom i kad se uvjeri, da je u redu, ima ga potvr« diti i u roku od tri dana povratiti. (§ 30.) Eto to su propisi zakona koji su sad najvažniji, pa preporučujemo svim odbornicima i članovima orga« nizacije da ih dobro upamte i prema njima se ravnaju. " Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „Merhameta". , Naši dopisi. . Banja Luka, 9. septembra. 2. o mj. kasno poslije podne pro« nio se našom čaršijom glas, da će istu večer vlakom doći naš omiljeli sugrađanin, predsjednik »J. M. O.« prosvijetli gospodin H. H. Ibrahim ef. Maglajlić. Prem se za ovo vrlo kasno doznalo, ipak je lijep broj odličnih građana izišao na kolo« dvor, da dočeka svoga sugrađanina i vođu. Na kolodvoru je ispred na« roda pozdravio mufti ef. g..Hadži Mustafa ef. Nurkić, muftijski taj« nik i u kratkom i lijepom govoru istaknuo osobito naše veselje, što nas je sa svojom posjetom počastio. G. Maglajlić se je zahvalio svojim sugrađanima na lijepom dočeku i još ljepšem pozdravu. Pred kolo« dvorom se sakupilo mnoštvo građa« na koji su burno pozdravili gosta, a odlični naš pristaša Hamzaga Hu« seđinović pozvao presvijetlog k se« bi u goste, te ga sa svojim fijake« rom u pratnji većeg broja su^rađa« na svoioj kući kao gosta odveo. U ретак cijelo prije podne g. mu« fti ef. Maglajlić besprekidno je pri« mao posjetnikc, svoje sugrađane. Naš dični starina sa svakim se naj« prijaznije ispitao, interesirao se za naše prilike uopće, a napose se je informirao o našoj organizaciji. Isti dan je održana sjednica od« bora organizacije, kojoj je prisu« sustvovao i presvijetli mufti ef. te je zaključeno, da se 5. o. mj. ima održati javna skupština. Skupština se je imala održati u Medreskoj baš« či, te se je u nedjelju odmah posli« je podne svijet počeo skupljati, ali se skupština nije mogla početi, ka« ko je određeno^ u 2 sata, nego istom u 3 i po poslije podne, jer je mufti ef. Maglajlić, što satrven od dugog pufa, što od nazebe, bio naumio iz« ostati od skupštine, ali na molbu prijatelja zapostavio je i svoje zdravlje za naš opći interes, te je došao na skupštinu, gdje je od pri« sutnih bio burno pozdravljen. Na skupštini je bilo nekoliko stotina osoba, među kojim je bilo i našeg ženskog svijeta, a sigurno bi bilo i puno više, da se nije pročulo, da je mufti ef. slab, te su se mnogi vra« tili držeći, da se skupština ne će o« držati. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog odbora naše organizacije g. Dr. Ali Kjamilbeg Džinić i pred« ložio za predsjednika iste presvijet« log gospodina H. H. Ibrahim ef. Maglajliča, što je sa velikim odušev« ljenjem primljeno. Nakon što je g. Maglajlić zauzeo predsjedničko mjesto podijelio je riječ g. Mustafa begu Kapetanovi« ću, sudbenom savjetniku, koji je kratkim govorom pozdravio g. Ma« glajlića osobito istaknuvši, da se mi možemo dičiti, da u ovim velikim historičkim vremenima imamo čo« vjeka tako dalekovidna i duboka mislioca, koji je već davno opazio da nastaje -novo poglavlje svjetske historije i odmah nakon prevrata pozvao nas na ujedinjenje i rad prema današnjem vremenu. Napo« menuo je neumornost našega vođe i istaknuo kako on ne izbjegava ni od kakve žrtve u radu za svoj na« rod. Pozivlje prisutne da svoga vo« đu nagrade time, da se u njega u« gledamo u radu, požrtvovnosti i us« trajnosti za svoj narod i ističe da će ovo njemu biti najdraža nagrada. Govor Kapetanovića bio je burno pozdravljen. Sada je ustao sam presvijetli mufti ef. Maglajlić, zahvalio se pri« sutnima na iskazanim mu počasti« ma i onda u vrlo krasnom govoru prikazao važnost »J. M. O.« i raz« bistrio današnje političke prilike. U kratko rečeno njegov govor bio je sjajan i dostojan jednog narod« noga vođe, da su mu morali i poli« tički protivnici to priznati (bilo je naime na skupštini »demokrata«, radikala i pristaša drugih stranaka). Iz govora g. Maglajliča osobito mi je istaknuti, da je u prvom redu na« glasio da smo mi muslimani oni, koji smo prvi nakon prevrata zdu« šno pozdravili naše oslobođenje i ujedinjenje, istaknuo je da smo mi i danas najoduševljenije pristaše narodnog jedinstva, ali je osudio da se to od nekih strana nama hoće da poreče. Mufti ef. je naglasio da j se mi zapostavljamo na svim polji« I PO »v« ma javnoga života, da se prema na« ma ne postupa kao prema drugima, da nas se hoće da drži nekim podre« đenim građanima, te je muževno naglasio da ćemo se protiv te pri« stranosti boriti svim zakonitim sredstvima sve dotle, dok nam na« ši sugrađani ne pruže bratsku ruku, koju ćemo mi kao prkva braća pri« miti. Isti je bio tokom svoga govo« ra više puta prekinut sa povicima »Živio!« i burnim aplausom. Nakon mufti ef. g. H. Mustafa ef. Nurkić podrobno je i razgovjetno prikazao pravila i program naše or« ganizacije. Nakon govora Nurkića ponovno je uzeo riječ g. H. H. ef. Maglajlić i pozvao prisutne, da na« še redove stisnemo, da se složimo i da se -čim više u organizaciju upi« šemo. Nakbn ovoga zahvalio se je Maglajlić ponovno, skupštinarima i skupština sc je u najboljem redu razišla. U kratko budi rečeno skupština je vrlo dobro uspjela, a posjeta pre« svijetlog g. Maglajliča nas je za na« šu-zajednicu pravo rekuć elektrizi« rala. Što nije bilo upisano u organi« zaciju sad uprav hrli da se upiše, jer iza njegovog posjeta svi hoće nesamo da budu pristaše organiza« čije nego i članovi prinosnici. 7. o. mj. ostavio nas je naš sta« rina H. H. ef. i mnogi su se na nje« ga pohatorili zato, što je tako brzo otišao između nas, a mnogi zato što su želili da ga i oni u svome do« mu počaste. Folitićhi pregled. Talijani u Boci Kotorskoj. »La Vedetta« ima dopis iz Šibenika o prilikama u Boci Kotorskoj. Tu je svakih izmišljotina, kao da se ne« prestano tuku Hrvati i Srbi, i da Sr« bi progone Hrvate, jer su katolici, koji traže autonomiju Boke, ili da dođu pod Italiju. Dosta je ovo da se shvate laži, jer baš u Boci žive bratski Srbi i Hrvati. Na čelu je bo« keških katolika biskup Uccellini, uzvišen kao patriot i kao odušev« Ijeni zagovornik bratske sloge, na« rodnoga jedinstva i vjerske toleran« čije. Ali rodoljubima u Boci ipak služe- za uspomenu ove zlobne izmi« šljotine, da se čuvaju intriga, jer Talijani pišu ono što bi željeli. Boljševička agitacija u Turkesta« nu. Službeni organ sovjetske vlade »Izvestija« javlja, da je na »crveni istok« otišao transport propagandi« sta, koji su posebnim vlakom upu« ćeni u Turkestan. Propagandisti i« maju misiju, da rašire boljševičke ideje između naroda u Maloj Aziji. Oni raspolažu ogromnim novčanim sredstvima. Turski brodovi napadaju Wran« gelove transporte. U London stigao je sa zakašnjenjem radio iz Moskve u kojem se veli: »Turski ratni bro« dovi napali su u Crnom moru trans« portne parobrode, koji su vukli o« ružje i municiju armiji generala Wrangela«. U Lončlonu se misli, da se radi o nacijonalističkim brodo« vima. Domaće vijesti. Javna zahvala. Prilikom posjete Njeg. Kr. Visočanstva Regenta A« leksandra u našem šeher«Sarajevu, muslimani građani su potpuno shva« tili želju vakufsko«mearifskog dže« matskog medžlisa, te su, kako kiće« njem svojih dućana i čitavih ulica, tako i svojim mnogobrojnim sudje« lovanjem pri špalirima, bakljadi i t. d. nesamo ovo narodno slavlje uve« ličali, nego su još dokazali, da pot« puno shvaćaju svoju podaničku vjernost i domovinsku ljubav. U« jedno su dokazali i to, da je šeher« Sarajevo u pretežnom dijelu musli« manski grad. Zato u ime vakufsko=mearifskog džematskog medžlisa izričem svima učesnicima muslimanima najljepšu zahvalu. Živilil Sarajevo, 22. septembra 1920. Predsjednik vak.«mear. džemat. medžlisa: SejidsAlibeg Filipović. Učiteljski tečaj za mualime. U zadnjem su broju ispuštepa imena Сграиа 3. slijedećih kandidata, koji su tako« đer primljeni u učiteljski tečaj: 1. Durić Salih, Tupković«Gračanica (Tuzla); 2. Kudić Mustafa, Todoro« vo (Cazin) i 3. Prašo Munib, Sara« jevo (uslovno). Osim toga su primljeni naknadno ovi kandidati: Begić Šaban, Šaraje« vo (uslovno); Ibilić 'Emin, Maglaj i Jahić Munir, Tuzla, te je time ko« načno popunjen broj kandidata za ovaj tečaj. H. H. Još jedan razbijen »demokratski« zbor. Predsjednik mjesnog odbora »demokratske« stranke u Travniku, pop Rade, u dogovoru sa »demo« kratskim« eksponentom kot. pred« stojnikom Tašnerom, zakazao je na 13. o. mj. veliki »demokratski« zbor pod otvorenim nebom kod Kestena. Kako je među težaštvom bila raz« vijena silna agitacija za taj zbor, naravno preko načelnika, muhtara i knezova (kojima je prije na tri da« na u dvorištu kot. ureda prvi prija« ’telj i doušnik Tašnerov pop Rade naložio, da na zbor potjeraju iz svo« jih općina sve težake) — očekivalo se je da će taj zbor što sc tiče po« sjete uspjeti i koliko toliko popra« viti neuspjeli ministerijalni zbor u Sarajevu i eksministerijalni u Ze» nici. Osvanu trinaesti nema nikoga, dođe podne — opet nikoga! Tako i Travnik doživje jedan razbijen »de« mokratski« zbor. Sjutra dan se je iza zatvorenih vrata predstojnikove sobe čulo kako jad jaduju na ruše« vinama »demokrat.« tvrđave dvoji« ca dobrih prijatelja i političkih dru« gova: pop Rade i njegov kum Ta« šner. Kakvi su Grudićevi saradnici vr« lo zgodno liustrira jedan t u z 1 a n« ski sudac u 195. broju ovdašnje »Hrv. Sloge«. On navodi da je de« tektiv Ivezić napastovao jedno dru« štavnee sudaca u kafani »Bristol«, a onda nastavlja: »Jao onome, koji kriv ili nedužan zapadne u tuzlan« ski zatvor! Nijedan nije iz njega izašao, a da ga Ivezić nije istukao do krvi. Čamila Mulahasanovića, koji je ni kriv ni dužan zapao u haps istukao je tako, da je ovaj glasomliječničkognalaza z a d o b i o o z 1 j e d e batinom po leđima, uslijed kojih je 15 dana bolovao. Nekog mla« dića Krekovića istukao je tako, da se je htio od boli ubiti. Ivezić ide i dalje. Čuvši da je ne« ki sudija, po predlogu državnog od« vjetnika, preslušao svjedoke o tome, da li je Ivezić jednoga hapšenika batinao, osvetio se je na slijedeći način: Imajući pik na tog sudiju (višeg činovnog razreda), došao je dne 8. o. mj. u 10 sati na večer pred njegovu zaključanu spavaću sobu u pratnji policijskog uhode Hajvana i jednog stražara, te je pred komši« lukom vikao, da imade obaviti pre« metačinu sobe. Dotični sudija, znajući da se pre« metačina smije obaviti samo na temelju sudskog naloga, a bez sudskog naloga samo na teme« Iju naloga kotarskog ureda, ako po« stoji opasnost u zatezanju i ako se radi o zločinu, a za premetačinu kod činovnika treba — ako se ne radi o zločinu — i dozvola zemalj« ske vlade, protumačio im je to kroz vrata, no naređeni junaci vikali su, da će vrata silom btvoriti i njega još iste noći odvesti u zatvor. Na to je sudija — popuštajući sili i bezako« nju — otvorio svoja vrata. Na riječi sudije, da će ga prijavi« ti vladi, odgovorio je Ivezić: »Haj« demo dole na ulicu, tamo možemo obračunati«. Prije izlaza iz sobe, pri« stupivši Ivezić sudiji, prijetio mu je: »Gospodine, Vi vodite protiv mene izvide radi batinanja; okanite se Vi mene, jer ja sam u stanju stupiti u Vašu kancelariju, te Vas pri Vašem pisaćem stolu ubiti«. U nastavku svog dopisa sudac ci« tira i neke prijave policijskih age« nata, iz kojih se jasno vidi, da se okružni načelnik Grudić mnogo sta« ra o tom da potkopa ugled sudaca, miješajući se preko svojih agenata čak i u privatni život pojedinaca. I onda se neko čudi, što naši sudovi gube jednog po jednog suca i što mlađi pravnici bježe od sudačkog zvanja! Skrajnje je vrijeme da vla« da jednom učini kraj Grudićevom glupom upravljanju i da ga pošalje u Tibet, gdje spada po svojoj» spre« mi« i upravničkim sposobnostima. Nama ga je i previše. �Broj 202 — Број .PRAVDA- — „ПРАВДА* Strana 4 Страна Rangon riže Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajetu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Telefon 1181. Advokat u Beogradu Dr. Milan Dan. Orclj Haraste riju: Hnjeglnji Ljubice l. Stan: Hliarsha I. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i većim zajmovima povoljno i brzo. Bortipondsaclja: Srpski, Francuski, njemački I Mađarski. stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. Švelja za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji „Pravde". Ko oglašuje taj napreduje! Centralna drogerija Braća Šalpnagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje tvoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 Prodaje se štednjak (Sparherd) i nekoliko peći Upitati u uprav? Islamske dioničke.štamparije, Careva ulica od 9—12 i 3—6. Muslimgnsha trgopačkд i obrtnička banha za Bosnu i Hercegopiru (d. d.) u Sarajcpu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо — na K 1o9ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni-e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti providene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potp:sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjeibu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružrtice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d; u Gračanici. Ravnateljstva MuslimanshB trgavaihE i obrtnice banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. --------------------------------------------------------------------------- (------------------- ----------------------- Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d0879413e34d0b8e3bbbbdeaa8a68d42.pdf 377b49f277cdb88e48876690afc45088 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К150 Г -ило ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 98 (203) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA! GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 28. septembra 1920. (13. muharrem 1339.) Poziv na -glavno skupštinu. Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or= ganizacije Radni je Odbor u spora: zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa: zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central, nog Odbora glede političkog dre žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo« tvomu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od« bori, da bezuslovno do 5. o k= t o b r a održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) polo« žiti račun o dotadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stitnantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu« njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već sp mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod« nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (qa svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup« ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. Sarajevo, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: MaglajiH. Iz Sandžaka I Makedonije. NASILJA KOD OPĆINSKIH IZBORA U BIJELOM POLJU. Kad »Pravda« ili »Hak« donesu da postavim.ovo pitanje i da zamo« kakvu pritužbu sandžačko«makedon« lim gospodina! ministra, da mi izvo« skih muslimana, žuta je štampa li odgovoriti na slijedeće: 1) Je li poznato gospodinu mini« (sad joj prednjači plaćenički »Glas Težaka«) odmah hazur, da ospe či« stru unutrašnjih djela, da su pravo« tavom pregršću grdnji i podvala o slavni ■ odbornici opštine bjelopolj« protudržavnosti naših vođa i zlo« ske u oči samog sređivanja glasač« činačkoj težnji za rušenjem teme« kih spiskova nasilno izbacili iz lja naše države. Stoga dajemo ri« opštinskog odbora odbor« ječ Srbinu pravoslavnom, da on ko« nike muslimane, njih 9 .na ju prozbori. Narodni poslanik g. broju? 2) Da li gospodin ministar zna, T. Žugić podnio je 15. o. mj. ovu da su odbornici pravoslavne vjere značajnu interpelaciju: »Javna bezbjednost i poredak u — pravili glasačke spiskove, iz ko« oikrugu bjelopoljskom nalazi se is« jih su protuzakonito! izba« pod svake kritike. Ovo naročito va« čili većinu glasača musli« ži ža muslimanski ž i v a 1 j, mana? 3) Da li je gospodin ministar izvi« koji je u ogromnoj većini u tome okrugu. Od oslobođenja toga kraja ješten o nepravilnosti izbo« krajem 1918. godine od strane ne« ra opštinskih časnika u Bijelom Po« prijatelja, nastali su strašni dani po Iju, gdje su 150 pravoslavnih kuća dobile cjelokupnu opštinsku upra« život i imanje muslimanskog sta« vu sa odbornicima, dokle su 500 mu« novništva. izvjesni .predstavnici dr« slimanskih, kuća ostale bez ijednog žavne vlasti u tome okrugu iš» predstavnika u opštini? i 4) Želim pozitivan odgovor od li su svjesno na ruku pojedinim pro« palim kriminalnim tipovi« gospodina,ministra unutrašnjih dje« m a, koji su pod vidom srbizma i la: šta misli da preduzme po ovoj partijske maske, za svoje lične in« stvari. i da li će gospodin ministar terese i da bi od živih svjedoka sa« biti voljan, da zaštiti zakonska pra« krili svoje stare grijehe, nemilice i va većine bjelopoljskih građana od krvnički satirali muslimane, ubijaju« ovakvih učinjenih nepravilnosti i da ći ih javno i tajno i pljačkajući im li će u buduće tome muslimanskom njihova imanja. Da su tamošnji mu« življu obezbijediti prava, koja mu slimani vanzemaljskih za« Ustav i zakoni ove zemlje daju?. Odgovor želim usmen u prvoj na« k o n a govore jasno i sadašnji izbo« ri predsjednika i odbora opštinskih rednoj sjednici«. » u pomenutom okrugu. Eto! takim izrazima i • takim to« U Bijelom Polju, gdje se nalazi oko 500 domova muslimanskih a je« nom govori o tamošnjim prilikama dva 150 domova pravoslavnih, na jedan Srbin pravoslavni. Mi ne će« naknadnom opštinskom izboru koji mo /dodavati svog posebnog ko« se je prije nekoliko dana izvršio u meptara i zadovoljavamo se sa kon« Bijelom Polju — 'nevjerovatno ali statacijom, da je taj tori oštriji istinito! — cijelu upravu i sve od« o d n a š e g, da je optužba strasnija bomiko dobili su pravoslavni glasa« od naše i da je' izdajnička či. Iz , ovoga se može zaključiti: ka« kampanja »Glasa Težaka« osuđena ko je teško i nesnosno stanje mu« sa strane Srbina i Srbijanca. Pita« je samo, hoće li crnožuti tipovi slimana u Bijelom Polju i kako su j nje isti Hšeni zakonskih prava, koja i« oko. tog -»demokratskoga reptila i« da i ovu optužbu po« maju kao , i ostali građani ove drža« mati obraza, prekriti plaštem svoje »veli« ve. Da bih na ovo skrenuo pažnju kušaju gospodinu ministru tinutrašnjih dje« ke brige« za »interese« države! Mi la i ako u IZ času, bio sam slobodan smo znatiželjni. Sarajevo, 27. septembra. Površno kako se uopće kod nas svuda radi sastavio je ministar fi« nansija novi finansijski zakon, u kome je predočio mnoge nove i sta« re povišene poreze. Taj je zakon predložen narddnom predstavniš« tvu, finansijski ga je odbor- uzeo u raspravu, a vlada nije ni čekala, da naredno predstavništvo rekne svo« ju riječ, već ga je ukazom stavila na snagu i objavila u »Službenim Novinama«. Ovo je skroz nezakonit postu« pak i u ustavnim državama dosele nečuven. Bezi privole narodnog pred« stavništva uvćtde se mnogi novi po« rezi, što se protivi osnovnim načeli« ma ustavnosti. U tom finansijskom zakonu, ko« ga zapravo ne bi smjeli nazvati za« konom, predviđen je i porez na po« . Godina II. slavni obrt, koji bi prema objavi delegata mininstra finansija i imao stupiti na snagu na 25. o. mj. J/eći« na finansijskog odbora u parlamen« tu izjavila se je odlučno proti ovom porezu, jer je u većem dijelu naše države zbog nepismenosti naroda neprovediv. On će postojati samo za to, da porezne vlasti mogu ljude — m krive ni dužne, što im vlada nije dala mogućnosti da nauče pisati — pretjeranim globama globiti. Ministar finansija, znajući da ve« čina parlamenta-ne odobrava ovoga poreza, ipak se odlučio da ga pro« vede. Naši su poslanici već davno — kad je izašao predlog finansijskog zakona.— upozorili članove finan« sijskog odbora, s kojim zajedno ra« de u parlamentu, da se ovakav po« rez nf može kod nas provesti. Zašto јв sud izgubio autoritet? Prije 16 godina kupio je Hadži Agan ef. Vehabović, urođeni sin sela Brijesnice, gdje ima svoju dje« dovinu, na javnoj sudskoj dražbi neke nekretnine u tom selu, koje su njemu po sudu iza dražbe bile, pre« dane u posjed i koje je on od tada neprekidno uživao na taj način, što ih je po svojne bratiću Omeru Ha« biboviću obrađivao i svake godine preko ljeta stanovao u kući, koja se na tim nekretninama nalazi. Ovo je stanje trajalo 16 godina, dok ni« jesu I. H., njezin suprug R. i rođak S. M. dne 23. aprila 1919., kad su mislili da je došlo vrijeme pljačka« nja i otimanja, u času kad je kuća bila prazna, u istu silom uljegli i u« jedno prihvatili i uzorali jedan dio spomenutih nekretnina. Zbog ovog smetanja posjeda tužio ih je vla« shik kod kot. suda u Gračanici, koji ih je osudio, da moraju prihvaćene nekretnine vlasniku predati. Ovu je osudu potvrdio i okružni kao pri« zivni sud u Tuzli svojom osudom od 17. jula 1920. Pr. 146/19=6. Na temelju ovih osuda zatražio je vlasnik kod kot. suda u Gračani« ci ovrhu prisilnim odstranjenjem svojih protivnika sa uzurpiranih ne« kretnina. Isti pak čim su osudu okr. suda dobili, isposlovali su od kot. ureda u Gračanici, a da isti ni vla« snika niti njegovog zastupnika u predmetu preslušao nije, odluku od 28. augusta o. g. br. 4114/20, kojom se svekolike nekretnine,* što ih H. Agan ef. Vehabović posjeduje u Brijesnici. dakle osim onih gore spomenutih još i njegova djedovi« na ustupaju na privremeno obradi« vanje gornjoj trojici uzurpato« ra i vlasniku se zabranjuje doslov« ce: »do konačnog riješenja agrarnog pitanja smetati R. H. i drugove u posjedu spomenutih nekretnina« uz dodatak, da će svak biti najstrožije kažnjen, ko od stranaka bude ura« dio nešto protiv te odredbe. Ovu odluku izdao je kot. upravitelj Ber« ničević nakon što je pročitao gore označenu prizivnu osudu. Ova odluka podvrgava pod agrar« nu reformu nekretnine, koje pod istu ni po kojoj postojećoj zakon« skoj uredbi ne spadaju. Upitne ne« kretnine nisu nikad bile pod kme« tom niti su ikada njihovi u z u r p a« tori obrađivali ih kao zakupnici, pridržnici ili slični, te zato po ured« bi ministarstva, za agrarnu reformu od 11. maja 1920. br. 48. komad XXII zbornika zakona i naredaba za B. i H. ostaju slobodne od ag« rame reforme, dok se potrebni te« žaci mogu podmiriti zemljom od državne ili javne zemlje, što će se svakako moći ustanoviti tek prigo« dom provađanja agrarne reforme. . Sada nastaje pitanje: Je li gosp. Ber« ničević, izdajući gornju odluku, znao za gornju po Njegovom Viso« čanstvu Regentu Aleksandru potpi« sanu zakonsku uredbu i za nju nije mario, ili moguće gosp. Berničević . i ne zna temeljne, propise agrarne reforme? Pita se također, je li gosp. Berničeviću poznat čl. 8. uredbe o pobiranju priroda u 1919. god. sa beglučkih ziratnih zemljišni u B. i H. br. 60 komad XXXVII zb. zak. i-nar. za B. i H., koji određuje, da se zemljoradniku, koji je poslije 27. februara 1919. u« šao u posjed zemlje otima« njem, imade prirodsa z e m« lje, koju bespravno drži u posjedu, oduzeti i predati vlasniku, pa ga valja i u buduće isključiti od bi a« godati agrarne reforme? Svojom odlukom kot. ured u Gra« čanici, nesamo da mimoilazi i krši načelne zakonske propise, već svo« jim postupkom dovađa kako stran« ke tako i sud u položaj, čije su se posljedice za kratko vrijeme nemi« novno morale pokazati u formi, ko« ja je kadra, da potkopa pravnu si« gurnost i ruši ugled suda kao i sa« mog kotarskog ureda pred narodom i time najštetnije djeluje po držav« ne interese. Evo do šta je radi toga došlo i moralo doći: Na temelju označenih sudskih o« suda dozvolio je sud u Gračanici zemljo vlasniku zamoljenu ovrhu prisilnim odstranjenjem uzurpatora i predajom zemlje vlasniku, te je za obavu ovog uredovanja izišlo na li« ce mjesta sudsko povjerenstvo. Po« što su se ovršenici uredovanju protivili, zatražio je uredujući sudac asistenciju oružnika od oruž« ničke postaje u Gračanici, te je na licu mjesta čekao na patrolu. I za« ista nakon kratkog vremena stiže patrola, ali ne da sucu pruži pomoć kod uredovanja, već da mu pokaže nalog kot. ureda u Gračanici od is« tog dana, koji je tako značajan, da zaslužuje, da se doslovce odštampa. Komandiru žandarm. stanice u Gračanici. R. H. i dr. iz Brijesnice pritužuju mi se, da je danas otišla u Brijesnice sudska^komisija, koja hoće da Hali« lovića Istjera iz posjeda nekih ne« kretnina, koje je kot. ured odlukom od 28. augusta 1920. br. 4114/20 dao na privremeno obrađivanje prituži« telju. Pritužitelj navodi, da sudska komisija hoće, da to svoje uredova« �Strana 2 Стран« .PRAVDA* — „ЦРАВДА* nje silom, naime žandarm. asisten« vi za stanovište Stojana'Protića i za čijom, provede. U povodu toga pri« > njegov nacrt ustava, onda je moguć lažem Vam ovdje pomenutu odlu« i daljnji zajednički korak parla« ku, iz koje ćete viditi što je odre« mentame zajednice, a to je spora« đeno glede tih nekretnina, pak Vam zum za izbore. Pošto su jugoslavcn« nalažem, da za slučaj, ako ska pučka stranka i Narodni klub sudska, ili bilo koja vlast, dotično Hrvatska Zajednica auto« ne htjcdne ovu odluku re« nomističke stranke, a pošto nacrt š p e k t i r a t i, upotrebi te pro« ustava Stojana Protića dolazi bar ti bilo.kome, sva ona sred« stva, kojima ćete najlakše i najbrže odredbe ove ob« lastiizvršiti. — Kotarski ured. Berničević.« MJESNIM ODBORIMA. Sudac je naravno nakon toga ob« ustavio daljnje uredovanje i otišao. Mi smo u 94. broju našeg lista od Množina svijeta, koja je tome pri« 18. o. mj. upozorili naše mjesne od« zoru prisustvovala, ostala je okame« bore, da im je sada najglavniji rad njena od ovakog slučaja i može se i najpreča dužnost, da paze na sa« misliti, koji je utisak isti kod nje stav biračkih spiskova i da paze, da ostavio. se u njih unesu svi muslimani, koji na 28. novembra t. g. navršuju 21. Prijatelj, koji nam šalje gornje godinu. Ovi su spiskovi trebali da retke veli da na ovaj njegov prikaz budu gotovi 25. o. mj. ali mnoge op« možomo dodati svoju kritiku. Če« čine i kotarski uredi nijesu to učinili mu? Prikaz veli sve i mi pitamo sa« u pravđ vrijeme, nego su zakasnili, mo to, hoće li šef pravosuđa ispra« čekajući tobožnje instrukcije. Zato viti ovu rugobu ili će se povući? treba budno paziti na ovo i čim se opazi, da se ovaj posao radi, treba da svaki mjesni odbor odredi jed« nog ili više svojih povjerenika, koji će uzimati uvid u ove spiskove i po« punjavati ga, ako opaze kakve Manje potrpavanja! Čujemo da manjkavosti. je povodom potrage za pljačkašima /~Svaki državljanin naše kraljevine, u čajničkom kotaru na Miljenu na« ikoji u jedno; općim ffalnoboravi đena »Srpska Zora« od 15. augusta, šest mjeseci, a na 28. novembra, t. ali se taj značajni fakat hoće da j. na dan ižFđra navršuje 21. godinu — potrpa i zabašuri. Pri tom potr« imade pravo biranja i on se mora pavanju vodi glavnu riječ'Samoilo uvrstiti u spisak birača. To pravo Davidović, koji je bio crnogorski pripada i vojnicima, koji će na dan sreski načelnik, a sada je sudionik izbora biti otpušteni, t. j. koji će firme »drvarska radnja u Čajniču«. biti otpušteni 28. novembra t. g. Ovaj se gospodin ističe ‘osobitom Prepišite spiskove, pa pozovite mržnjom na muslimane, koju je za I muhtare i druge ljude, koji poznaju vrijeme crnogorske okupacije na * svijet u vašem području, pa im ф šihistoćnih krajeva zasvjedočio stra«/ tajte i raspitujte, da li je ko izostav« čnn Krnipm interniranih i х 11 A1 — je i* šno velikim brojem interniranih i' Ijen. Ako opazite, Jda zatočenih muslimana. JSiaklifinZtaŽitfi da se un I nakon prevrata »odlikovao« se vidite, da je neko un n, a nema denunciranjem i — podgovaranjem na tđ prava, tražite da se briše. Akj^ pravoslavnih građana, da traže pro« vam trebaju kakvi dokumentr za~ gon nekih muslimana (ističemo slu« ; nekoga, m pr. za nečiju sf3r6šr~ffi" čaj Ragib cf. Memiševića, Mustafa ! jjgpPfbčndst, to s~tr~VrtTTFduzLić sve ef.i Jajčanina, muderisa Sabićj, Mu« vlastrTTH J.pflnSgcr'kcrfars’ke i sud« stajbega Praše, Mujage H. Smajlo« | ske, izdalfu roku oci 24 ~šataT~Ne vića i drugih). Mi skrećemo osobi« ’ treba za to biljeg^Tir pula'. Sve se tu pažnju vlasti na ovog mutikašu i izdaje besplatno bez ikakva troška i tražimo, da se — obziromina to, ■ i sve u roku od 24 sata. Bude li vas da se sumnjiči naša organizacija — i ko u tome smetao ili vam pravio unese više svjetla u. podzemni rad f neprilike, ili vas ne htio poslužiti u g. Davidovića i njegovih kotapanjo« j pravo vrijeme, treba proti take oso« na. 'Strašno je da se u tamošnji mir« I ђе podnijeti prijavu nadležnom su« ni kraj unosi zublja razdora, a još 1 du radi progona. je strašnije ,što pojedinci mogu da - Nemojte se šaliti sa ovim, jer je« na svoj način zavode vlasti na kri« dan čovjek može odlučiti o izboru, vu stazu i. prave račun, koji moraju a izbori će odlučiti o našoj sudbini, da plate nevini muslimani. Manje odlučiće o tom, da li ćemo živjeti potrpavanja! kao ljudi svoji u svome ili ćemo biti »Obzor« za izborni kompromis. tuđe sluge, koje će ostati bez svoje U broju od četvrtka donosi »Ob« volje, bez imovine — bez igdje išta. Proslava dana naše organizacije zor« članak, u kojem govori o po« trebi idejnog raščišćenja u radikal« u Derventi i Kotorskom. Mjesni od« noj stranci i završava ovim riječi« bor naše organizacije u Derventi ma: »Ako se radikalna stranka izja« priredio je drugi dan Kurban«bajra« Бро< — Brci 203 donekle toj ideologiji u susret, on« da je takav zajednički istup moguć. Ako i ne dođe do zajedničke listi« ne, al može da dođe do izbornog sporazuma, a što je važnije, može se u konstjtuanti nastaviti rad par« lamentame zajednice. Riječ ima ra« dikalna stranka.« Iz našB organizacije. Bilješke. I FELJTON. A. Hifzl Bjelevac: Rene Logotetides. (74) — »Nesime se zauzimlje za neprijatelje moga carstva. Ona, šuruje s Mladoturcima!.. Da, da ona je posredovala i zaAbdurahmanpašu,paje isjan *)bio..." Izet je čas zašutio, da se sultan smiri, a onda počeo: »Ja nisam mogao odbiti... Veličanstvo, ja sam izdao nalog u vaše ime...« . — G6zum gormesun!. ).** vikne Ijutito sultan, a Izet se polako, ponizno, ropski odmakne i stane do vrata. Sultan je skočio sa sjedala i prišao prozoru. Bijes, strah, — zloduh je zavladao njim, da nije mogao ni misliti, ni govoriti. Izet je čuo samo mr­ mljanje sultanovo: „Mladoturci... Mladoturci... Ihsan Surur... Abdurahman... Logotetides ... Nesi­ me. . .«------ ---------------------- —----------------Najednom se okrene i vikne: »Izet!..« Izetbey uniđe polagano, ropski, ponizno, učini temenah i stade pred sultana: »Vašeg veličanstva najpokorniji sluga i rob moli milosti . .« — Izdaj nalog neka se odmah zatvore Ihsan Sururzade, Rene Logotetides, Nesime, AkifbeyI. . Jesi li tazumio? Čekaj I Dr. Dževdet, Dindar Haki, Arifbeyl.. Jesi li razumio?« — Milost veličanstvo!.. • „Ovoga časa! .. — Milost! Sultaniju Nesimu, Renu Logotetides i Ihsana Sururzade nemojte zatvoriti...“ •) „Odmetnuo »e“. ••) „S očiju!. . Nek te mole oči ne videl. ■vijek zadnja riječ sultanova kada se je razjario. bila je ma proslavu dana naše organizaci« je, koja je bila čedna i jednostavna, ali je uspjeh i moralni i materijalni bio posve dobar. Sastanak se odr« žao u bašči uglednog derventskog građanina i vrijednog člana naše I organizacije g. Avdage Husejinče« hajića u 5 sati poslije podne. Šasta« nak je otvorio predsjednik mjesnog ; odbora g. Osmanbeg Osmanbego« ! vić pozdravnim govorom, u kojem j je istaknuo svrhu sastanka. Iza nje« I ga je član odbora prof. g. Šukrija • Alagić u najmarkantnijim crtama prikazao važnost današnje prošla« ve, uzroke osnivanja »Jug. Musi. Organizacije«, dosadanji rad i nje« zinu zadaću do izbora za konstitu< antu. Govoreći o zadaći i svrsi kon« stituante te o važnosti izbora apeli« rao je na sve članove i pristaše or« ganizacije, da se ne daju ni od ko« ga zavarati, nego da u odsudnom času budu potpuno svjesni, odlučni i složni, jer nam je spas jedino u složnom i zajeničkom radu svih i jer samo tako možemo postići svoj glavni cilj i postati jedanput jedna« kopravni građani naše slobodne kraljevine. Tom je prilikom palo dobrovolj« nih priloga preko K 5.000. Treći dan Kurban«bajrama odr« žan je u istu svrhu sastanak u Ko« torskom, na koji su od mjesnog odbora iz Dervente otišli gg. Smajil ef. 'Halepović, H. Mustafa Havur« dić i 5. Alagić. Kako je Kotorsko čisto muslimansko selo, a svi su pri« staše naše organizacije, to su na skupštini, koja se održala iza džu« ®c«uamaza, bili svi Kotorani, koji su najvećom pozornošću pratili raz« laganja gosp. Alagića o radu i za« daći organizacije kao i o dužnosti« ma njenih pristaša. I ovdje je sa« kupljena lijepa svota dobrovoljnih priloga u iznosu od 2.230 K. Zbog neupućenosti našeg seljač« kog svijeta u Kotorskom do sada nije bilo ni škole ni mekteba, prem« da selo broji oko 270 kuća sa 1300 duša isključivo muslimana. Stoga im je g. Alagić u lijepom govoru obrazložio, da su danas vremena drukčija nego li prije i da se bez nauke i škola u svijetu čovjek ne može nikud maknuti, pa ih molio, da odmah zatraže, da im se škola otvori. Ovaj je goyor naišao na li« jep prijem, jer su se i oni, koji su »Ja sam rekao.. . Izdaj nalog ovoga časa!..“ — Veličanstvo, milost za Nesimul „Ne, i ona neka ide s njima!. . 1 ona je ne­ prijatelj moje države!.. — Onda, — poče drhtavo Izet — onda molim, da me milostivo otpusti veličanstvo, jer ja ne mo­ gu... Ja sam dao u ime vašeg carskog veličanstva nalog po kojem je pomilovana Rene Logotetides...“ Sultan mahne rukom i bijesno vikne: Gdzum g6rmesunl“ Izet se pokloni i ponizno ropski, kao uvijek udalji se iz sultanove sobe. Sultan otvori pokrajna vrata, a na njima se pojavi Devretbey, prvi tajnik sultanov. „Izetbeya premješćam u Bagdat. Izdajte mu o tome naređenje i drugi nalog prefektu policije, da se zatvore Ihsan Sururzade, sultanija Nesime, Rene Logotetides, Akifbey, Doktor Dževdet, Dindar Haki i ArifbeyI Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo", odgovori Devretbey. — Sultaniju Nesime neka zatvore u Ihlamur palačiI., Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo.. . — Kada bude sve izvršeno treba me o tome odmah obavijestiti I Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo — odgovori ponovo Devret držeći ruke sklopljeno pred Hamidom. Sultan ga otpusti i vrati se u svoj kabinet, ljut, mrk, nervozan kao što nije nikad do sada bio. XXIX. Jedan dio skrajnjeg carigradskog starog -tvrdavnog pojasa zapremaju Jedi kule s Orhanovom bastilom. To je skup zidina još iz bizantijskog do­ ba, koje su na pola već porušene, pa nisu ni posjednute vojskom. Obrasle mahovinom sada su leglo štakora, predmet proučavanja arkeologa i slikarastranaca, koji Ih najviše i posjećuju. Pred njima su velika prostrana groblja s visokim čemprezima pod najkonzervativniji, uvjerili o po« trebi škole i obećali, da će se odmah latiti posla i zatražiti školu. Time je završena ova impozantna skupština, na kojoj se sjajno mani« festovala moć i snaga naše orglni« zacije i jednodušnost njezinih pri« staša. Mjesni odbor u Ljubuškom pro« slavio je »Dan organizacije« na vr» lo svečan način. Čitaonica »Gožulj« bila je dupkom puna građana i te« žaka. Zbor je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Dr. Hasan Mahić i razložio značenje i potrebu naše organizacije. Govorio je dalje o na« rodnom jedinstvu, te su ga prisutni nagradili burnim oplauzom. Iza nje« ga je Kasim cf. Sadiković održao predavanje »O kulturnoj misiji Is« lama<w istaknuvši naročito zasluge Arapa u procvatu znanosti i ocrtav« ši njihovu civilizaciju. Iza toga se igrala tombola i kupili prilozi za »Pravdu« i »Gajret«. »Pravdi« je pripalo 2016 K, a »Gajretu« 1420 K, koje nam je uručio član mjesnog odbora g. Hasanaga Gujić. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom teferiča naše organizacije sakupile su dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, Fadile hanuma Topalbe« gović i Zejre hanuma Krehić u Travniku, svotu od K 2039, a daro« vaše slijedeća gospoda. Po K 200: Uzejirbeg Hrustanpašić i Salihaga Džulabić; po K 160: Salihaga Mulić; po K 100: Besimbeg Teskeredžić; po K 80: Muhamed ef. Arnautović; po K 50: Hf. Teufik ef. Vareniko« vić, Salihaga Sujoldžić i Salih ef. Alihodža; po K 40: Bećirbeg Idris« begović, Hamdaga Alibašić, Ibra« himaga Sujoldžić, Salihaga Šehaga« nović, Jpkubaga Čatić, Jusufbašić Mehmedalija, Hamidaga Samokov« lić, Ahmedaga Čatić i Kadraga Ko« rić; po K 30: Salihaga Alagić; po K 20: Ahmedaga Sujoldžić, M. Sof« tić, Hamidaga Mujkić, Salihaga Šeć« kić, Ibrahimaga Hadžabdić, Omera« ga Heldo, Hamzaga Nurko, Salih« aga Pinjo, Ahmedaga Terzić, Uzejr« aga Alihodža, Hamdo Hadžisetimo« ’dć, Mustafa Bambić, Salihaga Riz« vanović, Mehaga Zukić, Omeraga Terzić, Muharemaga Hadžiosmano« vić, Derviš ef. Korkiit, Muharema« ga Salaković i Anto Malić; po K 10: Mehaga Korić, Mahmudaga Džula« bić, INazif Tabak, Hasanaga Feru« šić, Hamidaga Arnautović, Mahmud Sivro, Hasan Beganović, Mehaga Stanić, Jakub Salaković, Zajko Muj« čić, Salihaga Agačević, Hamdaga Pinjo, Avdo Buljubašić, Omer Sej«. fić, Nezir Kargić, Omer Šehić, Ala« ga Arnautović, Muhamed Simičić, Sulejman Bojić, Omer Alagić, Mu« harembeg Hadžalić, Muhamed Ha« sanbašić, Alaga Agić, Sulejman ef. Kajmak, N. N., Harmandić Ibrahim Ahmed Nikšić, Suljo Hadžiselimo« vić, Omeraga Brajić, Smajić, M. ha« kojima počivaju kosti svih onih bezimenih vojnika još iz doba osvajanja Carigrada, pa do najnovijeg datuma. Putem od Jedrenskih vrata među poruše­ nim zidinama nalazi se Orhanova bastila u koju su za doba janjičara hapsili carigradske prvake, a za doba Mahmutova i prvake samih janjičara. Neki ra­ čunaju i Orhanovu’ bastilu među Jedi kule, pa nije ni poznata pod ovim imenom. U zadnje”vrijeme po­ novo je popravljena i sultan Hamid je odredio, da se i u nju zatvataju Mladoturci, kako ih je lakše mo­ gao neopaženo otpremati preko Marmare u Aziju. Naseljena od, jednog malog odjela vojnika bila je kao neko strašilo za prolaznike, jer straža nije ni­ kog pušćala u njezinu blizinu, a razlog je bio što je bilo tu i spremište municije. Zidovi mjestimice obrasli bršljanom, a mjestimice izrovani, pocrnjeli okruživali 'su tvrđavicu pred kojom su za ljetnih dana sjedili vojnici čisteći puške i razgovarajući u teškom anadolskom nariječju kada će ih već jed­ nom otpustiti kućama. U poderanim odijelima, mr­ šavi, s teškim borama na licu zaneobriveni doimali se čovjeka teško i mučno, a podnosili su svoju sud­ binu i vojničko robovanje po sedam i deset godina, jer je »devlet« *) uvijek u ratu s đaurom. Ti ljudi, koji nisu u sebi osjećali čovjeka, a ni Turcima, koji su gledali u sultanu jedno više biće, koje drži svećevu sablju i bajrak pokoravali su se slijepo i bez roptanja jildiskom silniku. U njihovim rucima i ako su bile mile one male kućice razasute po prostra­ nom Anadolu bila je jača moć i sila onog vjerskog ubijeđenja da je to volja sultanova i da je on naj­ preči. Ovim poimanjem bila je obavljena njegćva silnička osoba za koju su se ti ljudi svaki dan mo­ lili, a koja je već davno bila okaljana i poprskana nevinom krvlju... •) Kratka oznaka za Tursku.'Pod ovim se razumi sultan. (Svršiće se). �Ерој 203 — 8roj numa Ljubović i Abdulah ef. Va« reniković; po K 8: Derviš Arifagić; po K 7: Hf. Salih ef. Begović i N. N.; po K 6: Hakija Kurtalj; po K 5: Mujo Turušlija, Rešid Šabić i N. N.; po K 4: Hasan Seper, N. N., N. N. i N. N. Iskrena hvala plemenitim daro« vateljima. Gajretov glasnih. Budući da je Gajret ove godine proširio svoj rad preuzimanjem va« kufskih konvikata, morao se je ob« ratiti na sve strane i apelirati na patriotizam svih ljudi, koji osjećaš ju potrebu da se pomogne našoj si« romašnoj mladeži. Iz Sandžaka je Gajretov odbor dobio vesele vi« jesti, da je u tamošnjim krajevima, a naročito u Priboju, već osnovan Gajretov pododbor i da živo radi oko'upisivanja članova i sakuplja« nja priloga i članarina za Gajret. Gajretovim prijateljima iz Priboja i drugih krajeva Sandžaka, Gajre« tov Centralni odbor najljepše zah« valjuje i moli ih da budu ustrajni u toj plemenitoj akciji. Gajretov Centralni odbor dobiva vijest'iz Stoca, da je Gajretova ideš ja prodrla i među muslimansko žen« skinje, te da su neke hanume u.Stos cu osnovale ženski Gajretov pod« odbor. Neka bude hvala tim hanu« mama na tom plemenitom koraku, koji treba da služi kao uzor za dru« ge naše sestre i majke po čitavoj Bosni i Hercegovini! * Neki Gajretovi odbornici obrati« li su se na svoje poznanike i prija« telje u Americi kao i na tamošnje »Prosvjetine« pododbore sa zamol« bom, da se i tamo među našim Iju« dima poduzme akcija za potporna« ganje Gajreta. Sada Centralni Od« bor Gajreta dobiva iz Amerike та= dosne vijesti, da je i tamo pokrenu« ta akcija i da se intenzivno radi za naš Gajret. Nadamo se da ćemo u brzo dobiti lijepe pomoći z' Gajret od naše braće preko Oceana. Gajretov Glavni Odbor je preko novina, posebnim dopisima na po« vjerenike i izašjljanjem svojih de» legata na sve kotareve potakao mi« sao o sakupljanju hrane za Gajretov ve konvikte. Gajret uzdržaje da« nas 6 konvikata sa blizu 350 pito« maca i pitomica, koje treba opskr« biti sa hranom preko čitavih 10 mje« seci. Zato se ponovno obraća čije« lom pučanstvu Bosne i Hercegovi« ne, a naročito onim kotarevima gdje su povjerenici i pododbori di« rektno pozivani da kupe hranu u naravi, neka jave Glavnom Odbo« ru koliko je hoje hrane do sada sa« kupljeno i koliko će se još moći sa« kupiti. Neka to pododbori odnos« no povjerenici jave odmah, da im Glavni Odbor može- odmah dati uputu za otpremanje hrane. • Doznajemo da je i u Nevesinju otpočeo intenzivni rad za Gajret. Tamo se dosad nije za Gajret ra« dilo, ali kako je došao mladi šer. sudac g. Derviš ef. Korkut i jedan mladi musi, veterinar počeli su bu« diti ideju Gajreta i za ovu plemenitu stvar zainteresovali svijet, od čega se nadamo lijepom uspjehu za Gaj« ret. • Interesantna polemiha. U prošlom broju donesosmo iz« vadak iz razgovora, što ga je g. Via« do Besarović imao sa urednikom »Jugosl. Lista«. Pošto je povodom tog razgovora nastala vrlo intere« santna polemika, držimo da ne će biti na odmet,/ako pred naše čitate« lje iznesemo neka markantnija mjesta. S/lužbeni list naše zemaljske vlade, u broju od petka veli, da je ovlašten izjaviti: »da uopšte u ze« maljskoj vladi nije postojao nikakav odbor za doček, a još manje da mu je bio šef g. Vlado Besarović; da je cijeli doček 'aranžovalo i vršilo predsjedništvo zem. vlade u koliko\nije bila angažovana općina i građanstvo. G. Vlado Besarović uportrebljen je od predsjedništva zemaljske vlade za izvjesne pripre« ПРАВДА' PRAVDA, me'čisto tehničke prirode.- Pred« na odgovornost, a njemu ne konve« sjedništvo zemaljske vlade imalo je nira, da si na jedan od spomenutih dosta Neprilika, da otkloni eventu« načina pribavi zaddvoljštinu, nego alne kobne posljedice, koje su mo« istražuje onoga, ko piše o njemu, gle nastati nepozvanim miješanjem da mu, valjda, prebije dvoje re« g.. Vlade Besarovića u dje'pkrug os« bara. talih nadležnih faktora, za što nije Osim toga Cupurdija kao »dobar« bio ovlašten ni kao političar ni kao Srbin i novopečeni patriota na si« organ vlasti. Predsjedništvo zemalj« ’ lu stvara nepouzdane državljane i to ske vlade imalo je mnogo važnijih među najmirnijim i najlojalnijim poslova i nije imalo vremena za to, državljanima: među muslimanima. da pazi, da li će se povrijediti ovom On je 17. ov. mj. vratio iz Doboja prilikom1 nerazumljiva osjetljivost natrag u Tuzlu Mujagu Hadžiefen« gospodina Vlade Besarovića. Jav« dića, člana građanske deputacije, nost će se osvjedočiti sa koliko se koja je imala kao neoficijelna depu« je savjesnosti i nepristranosti postu« tacija pokloniti se u Sarajevu Nj. palo (pri predlaganjima za odlikova« Visočanstvu Regentu. Ova je de« nja i druga priznanja onda, kad ova putacija sastavljena sporazumno sa stvar budg definitivno riješena. okružnim načelnikom i gradonačel« Drugi, mnogo važniji i mjerodav« nikom i kotarski im ured izdao put« niji faktori, pozvani su da rcknu niče, ali Cupurdija to ne priznaje svoj sud, dalisuiukolikosu i čovjeka vraća iz Doboja iz razlo« upala u blato vladina kola, ga, što je u »crnom tefteru«, jer da i da odrede ko ih je dužan izvla« se kao bivši željezničar navodno čitL.Za prvo je najmanje pozvan g. Vlado Besarović, a za drugo se, bar nije htio zakleti kralju Petru. To je zasada, neće na njega niko obra« sve što mu je Cupurdija na dušak izgovorio i. s mjesta ga vratio na« ćati«. Na taj komunike zemaljske vlade trag. Mi poznamo Mujagu kao vrlo odgovara g. Besarović u nedjelj« čestita i mirna čovjeka, koji se do« nom broju »JugosL Lista« između sad nije nikad ogriješio o zakon ni ostalog i ovim riječima »Komunike o građansko i državljansko pravo. u «Narodnom Jedinstvu« od 24. Na denuncijaciju iza prevrata oba« septembra nije ni tačan ni istinit vljana 'mu je premetačina stana i i nosi na sebi pečat kolebljivog nije mu. se ništa našlo, za što bi mo« gao biti povučen na odgovornost. inspiratora, koji je od Protića do Sto se tiče ustezanja zakletve, to Korkuta ostavio na cjedilu svakog, ko je s njime radio. Prepao se ne« također je izmišljotina, jer da je ko, da mu ja ne otmem slavu, /ta« ustegao zakletvu, ne biše mu davali man kao da sam ja »Dr. Nikola«, penzije, nego biše ga jednostavno otpustili iz službe. Jedini mu je gri« onaj čarobnjak, Što ga je uvijek samOm svojom pojavom'naćerao da jeh, što je musliman i vrijedan član počini kakvu novu nepromišljenost. naše Jug. Musi.'Organizacije. Ovim »Za incidenat za vreme vojne re« je činom Cupurdija htio postići dva vije nc može zemaljska vlada da cilja: kompromitovati muslimana i preuzme odgovornost.« Zaista uzor u isto vrijeme J. M. O. Mujaga, kao od jedne vlade pa makar to bila i i naša organizacija znače pribaviti današnja bosanska. Ona sve nagra« sebi zadovoljštinu na mjerodavnom de, sve pohvale prima, samo odgo« mjestu i Cupurdija će imati vreme« vornost ne. Pa dobro, primam je ja, na da se kaje radi ovog izazovnog ne samo za se nego i za sve moje čina, samo ako bude potpadao i on saradnike za vrijeme cijelog posla. pod postojeće zakone. Drskost je od Cupurdije, da u Mogao bih o ovome više reći, ali hoću da ostanem konzekventan, pa drugog traži trun u oku. a u svom neću ni po ovoj stvari, da govorim nc vidi brvna. On je pazio na red u javnosti otvoreno kao što bih mo« kad su dolazili u Bosnu njegovi cr« nožuti vladari, iz čijih se je jasala gao. »Narodno Jedinstvo« konačno hranio i njima zakletvu polagao, i veli, da se neće niko obraćati na kad bi se na to pazilo, onda on ne Vladu Besarovića, da izvlači vladi« bi smio ne samo paziti na red, nego na kola, ako su i u koliko upala u ni blizu biti Nj. Visočanstva Re« blato. A ja na to odgovaram hvala, genta. Ovaj postupak Čupurdijin po sto puta hvala Bogu kad neće, znači na silu stvaranje buntovnika i jer ja dobro znam, da teško onome, to ondje, gdje ih se ne smije tražiti. koji ih bude izvlačio iz gliba. Da je Njemu je stalo do toga, da kod proganjanja muslimana može u svo« to tako, svako vidi ko oči ima«. ju obranu uzeti činjenicu, da su mu« slimani nepouzdan elemenat, jer su htjeli na račun ‘ deputacije da pro« kriomčare jednog »anarhistu«. Po« trudićemo se da mu ta ne upali. Za ovaj slučaj činimo odgoornim Tuzla, 20. septembra 1920. i okružnog načelnika Grudića, koji (Cupurdino vrijeđanje muslima« umije simulirati suze kad govori o na). Šta mi sve trpimo od Čupurdi« svojoj »žarkoj ljubavi« prema mu« je i njegove sile, ne da se opisati. slimanima i njihovoj »nezahvalno« Njegova mržnja prema muslimani« sti« prema njemu, zašto je dozvo« ma prelazi sve granice. Makar se to« lio, bivši glavni aranžer u Doboju, liko pisalo o njemu i iznošeni kon« da se ovom muslimanu, a preko nje« kretni dokazi o njegovoj krivnji, ga i cijelom muslimanskom građan« mjerodavni ne nađoše sbodnim ni stvu učini ova sramota. —h« h«. da povedu makar formalne izvide o njegovim nedjelima. Ovaj postu« pak viših vlasti prema jednom Cu« purdiji, koji na svojoj duši nosi to« liko grijeha ne možemo shvatiti drukčije nego da su sa svim tim UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. sporazumni li da našim iznešenim tužbama ne vjeruju. Red je kod svih VLADA I OVLASTI. Uspr« kulturnih naroda, da se daje puna kos akcije protiv zakona o uredba« važnost javnoj štampi i da se oz« ma misli ga vlada u utorak iznijeti biljno vodi računa o njezinu piša« pred parlamenat. Iz vladinih krugo« nju. a to kod nas, na žalost, nije va saznaje se, da je vlada uvjerena, slučaj. Mi možemo da pišemo šta da će svi klubovi primiti ovaj zakon god hoćemo, a da onom koga se tim više što će u njemu biti pojedi« tiče ne bude ništa. Ovim ne misli« načno navedene sve uredbe, koje mo, da se pisanje štampe uzme od« vlada misli donijeti. mah pod gotov groš, ali hoćemo i HRVATSKA PRED PARLA« tražimo, da se povedu izvidi i kriv« MENTOM. — Danas će na redov« ci, ako se krivica ustanovi, po za« noj sjednici parlamenta vlada sluzi kazne. Ako je pak tko nevin odgovoriti na interpelaciju narod« napadnut, treba da si pribavi zado« nog poslanikaBukšega o nemirima voljštinu ispravkom, ih tužbom ili u Hrvatskoj. U vezi s tim pozvan oboma zajedno. Mi smo u Cupur« je u Beograd ban Dr. Laginja, kojeg dijinom pitanju prisiljeni da vjeru« se dolazak očekuje sutra. Ban ima jemo doslovno u sve ono, što se je da podnese posebne podatke na os« o njemu pisalo, jer niti je to ikad novu kojih će biti redigovan odgo« demantovao, niti nas je tužio sudu. vor na interpelaciju. Mi smo čekali jedno ili drugo, pa VANJSKI POLOŽAJ. da nastupimo *sa dokazima i izne« semo još koji novi slučaj, kojeg do« TALIJANSKI ZAHTJEVI. Grof sad nijesmo upotrijebili, kao na pr. Sforza izvijestio je na sjednici vlade jedan misteriozno naplaćeni putni o jadranskom pitanju. Parlamentar« trošak i t. d„ ali sve badava. Pret« na komisija za inostrana djela za« postvljeni ga, valjda, ne pozivaju vršila je svoj rad. Komisija se slo« Raši dopisi. Političhi pregled. Страна 3. žila u ove dvije tačke: 1. Komisija ovlašćuje vladu na direktne, prego« уоге sa Jugoslavenima i 2. apsolutno je potrebno za Italiju, da si osigu« ra istočne granice i neophodno po« trebiti prestiž u Dalmaciji polažući važnost na talijanske interese, te u« zajamne trgovačke i ekonomske od« nošaje s Jugoslavijom. Italija u novoj neprilici. Listovi talijanski donose opširne izvješta« je o žestokim borbama između A« rapa i Berbera u Tripolitaniji, sa priznanjem, da su ove borbe jako opasne i za vlast talijansku u onim predjelima. Pred novom ofenzivom generala Vrangela. Kako javljaju iz Helsings« forsa, organizovala su se sada u Poljskoj dva cijela armijska zbora Rusa. Ovi dobivaju direktivu od poljskog komisara u Varšavi. Ove četp nastupiće u ofenzivu četa ge« nerala Vrangela, koja će naskoro započeti. 02inate vijesti. Dobra lekcija, f Javljaju Inam iz Kupresa, da je »Glasu Težaka« dne 14. o. mj. odaslano ovo pismo: »Na ovdašnju mektebi iptidaiju usprkos svih opomena i danas stižu! primjer« ci vašeg lista na rasprodaju. Pošto su svi kupreški muslimani pristaše Jugosl. Musi. Organizacije«, te je« dino »Pravdu« smatraju/pravim gla« silom muslimana, to vaš list sasvimbagatelišu svi ovd. muslimani, te ga nijedan ne čita. Antecedencij a i (prošlost,| po kojoj se može suditi sadašnjost. Op. ur.) vođa vaše stranke najbolje svjedo« či da su to ljudi puni ambicije, koji fingiranim pisanjem u »Glasu :Te« žaka« gledaju omiliti svo« jim »demokratski m« d o« bročiniteljima, zavađajuć ne« znani svijet i pokušavajući napra« viti razdor u »J. M. O.«. Ali go« spodo, džaba vam muka, jer svaki musliman koji pozna vaš cilj i cilj »Jugosl. Musi. Oroganizacije« (pri« staša je jedino »J. M. O.« Ovo vam stavljamo'do znanja, te najenergič« nije osuđujemo onako brutalno pi« sanje u vašem »Glasu Težaka« pro« ti »Pravdi« te gg. - Maglajliću, Dr. Spahi i Hrasnici i ogorčeni smo radi zavađanja neznana svijeta«. Nova uprava »Osvitanja« na iz« vanrednoj glavnoj Skupštini ovog društva od 24. septembra o. g. iza« brana je od ovih lica*. Upravni odbor: Esma h. Spaho, Habiba h. Bušatlić, Nafia h. Šarajlić, Aiša h. Korkut, Aiša h. Rašidagić, Esma h. Ruždić, Fatima h. Hadžikadić, Fata H. Karić, Fatima h. Ahmeta« šević i Nura h. Bakarević; a z a«, mjenice: Hajrija h. Arifhodžić, Manira h. Dizdar, Aiša h. Hadžialić, Sejda Cajo, Habiba h. Spaho, Ražija Đulbegović i Mula h. Berberović. Časni sud: Hajrija h. Biserović, Šemsa h. Smailbegović, Latifa h. Hasibović, Šerifa h. Kobić i Derviš« h. Tulić; a zamjenice su im: Behija h. Jakubović, Emina h. Še« rić, Aiša h. Fočo, Rabija h, Sijerčić, i Ata H. Karić. Nadzorni od« bor: Ahmed ef. Šerić, Šemsuddin ef. Sarajlić, Husein ef. Omanović, Ragib ef. Bakarević, Ahmedaga H. Omerović i Edhemaga Đulizarević. Revizioni odbor: Dr. Meh« med ef. Spaho, Fehim ef. H. Bašča« ušević i Sulejman ef. Šerbić. Upravni odbor se u svojoj prvoj sjednei konstituisao ovako: Spaho Esma h. predsjednica, Hadžikadić Fatima h. podpredsjednica, H. Ka« rić Fata I. tajnica, Sarajlić Nafia h. II. tajnica, Bušatlić Habib h. bla« gajnica (a zamjenjuje ju u odsustvu Hajrija b. Arifhodžić) i Korkut Ai» ša h. kućna nadzornica. Bilo, sretno! Putovanje u Beograd radi novča« ne pomoći. Kod ministarstva za go« cijalnu politiku u Beogradu dnevno se javljaju ljudi, koji traže novčanu pomoć. Mnogi dolaze bez zarade u nadi, da će im ministarstvo pružiti poveću novčanu pomoć, dok ne na« đu zaradu, ili traže zajmove za sa« niranje svojih bijednih prilika. Budući da za pojedine kategori« je molilaca (dobrovoljce, invalide, izbjeglice iž zaposjednutih krajeva, nezaposlene radnike i t. d.) već op« �Brci 203 — Број .PRAVDA* — .ПРАВДА' Strana 4 Страна stoje zasebne ustanove u pojedi« nim ipokrajinama naše kraljevine, ministarstvo neće u buduće'dijeliti novčanih potpora ni trenutnihh ni trajnih, jer dotični molioci treba da se. obraćaju na svoje nadležne vlasti. Ta odluka ministarstva daje se na znanje svim prijateljima naroda s molbom, da interesente upućuju kotarskim uredima, koji će na os« novu propisa njihove molbe slati nadležnim odjeljenjima pdlkrajin« ske vlade. Takav postupak biće od koristi moliocima samim, jer se bez tačnih zvaničnih podataka o imo« vinskim prilikama molilaca ne mo« že ispravno da ureduje. Čestitamo! Kadija u Cajniču g. Derviš ef. Buturović 'oženio tee je ovih dana'kćerkom*našeg prijatelja g. Edhemage Salihagića iz Fojnice. Bilo s hajrom! Zahvala. Ovim se najljepše za« hvaljujemo knjižaru gosp. Hamdiji Kopčiću, koji nam je darovao 36 li« jepih poučnih knjiga za našu kućnu biblioteku. Ujedno preporučujemo našim drugovima, da sve svoje po« trebe kod našeg darovatelja podmi« ruju, gdje će moći uvijek biti lijepo posluženi. Hvala također mede. g. A. Musakadiću, koji je darovao za siromašne drugove potpuni šestar i risaćeg pribora. Ovo neka vrijedi kao primjer ostalim našim imućni« cima, da se sjete siromašnog musi, đaštva i neka se ugledaju i slijede ovaj plemeniti primjer.. Pitomci »Gajretova«1 konvikta. » 1^1=-..... '■ Trešeljah. PAP1RNICA : HAMDIJE KOPČIĆA $ PABIRCI 8 vanredne učiteljske skupštine. Mi tratimo, da ie i učiteljicama povjeravaju •prava osnovnih tkola. Po dosadainjoj praksi to sa pravo imali samo muškarci, pa još sada kad se postave i ti mubalimi — mulalimi, ka­ ko U ik sova — onda moramo doći i pod njiba ... Jedna učiteljica. Cijene umjerene. . Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 Ja во inim, gospodo, što nas je ovako malo — obasirnći se desno i lijevo voli Druga učiteljica s naočalima. Moalimi posjeduju taku spremu, da sa u austrijskoj vojsoi postavljani a rangu kapetana, a učitelji su morali slutiti kao prosti vojnici. Referent IHd. Taj čin podoban ugled učitelja . . . je da u javnosti ponisi Galeb. Oglašujte u „Pravdi". Rangon riže Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Дајем овим на свеопће знање, да сам са својом женом Катицом Смиљанић кбр. 29 из Вос.*Костајнице растављен те да с њоме у заједничком кућанству не живим стога за њу не плаћам никакове дугове које би она направила. Перо Смиљанић, кбр. 29 гостионичар у Б. Костајници. Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.20. ».н„. 3 ' ■a^laa«n»n—Mf Kod Salihage Mirice, trgovca vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. ■ X J 2 2 2 ( preporučnje »voje bogato stovarište ( svih vrsV papira, kancelarijskog I ; školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Muslimani Sjetite se »Gajreta". ■*=... J Privilegovana Zemaljska Banha za Bosnu i Hercegovinu { Centrala u Sarajevu. Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. — Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrti uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstva ia Bosnu I Hircigoiinn Bssicurazioni generali i Pmg sveopćeg društva u osiguranje protiv nezgoda 1 štita, sva vrsti osiguranja. —■ -....... . 2 ........................... Muslimanska trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ооо.ооо na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijeđnostr tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom espjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g/ 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, 1) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. I Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Dervesti, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnatBljstvo Muslimanske trgovale i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniti & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/12691606634ca3db6435adb33c8b1304.pdf daf822bb490519cfc9503260f9cbeace PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAMENA. Pojedini broj K150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1»0, NA P.OLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГуОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 99 (204) TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, Četvrtak 30. septembra 1920. (15. muharrem 1339.) Jedna interesantna osuda. U prošlom broju iznesosmo jedan vrlo markantan slučaj ponižavanja sudstva od strane političke vlasti, a danas ćemo da registrujemo jedan primjer, po kojem sud sam sebi da« je lošu svjedodžbu. Stvar je u o« vom: Jovo Vidić i drugovi odnesoše (opljačkaše) dne 1. aprila 1919. trideset i dva metra kukuruza iz k6» šane u selu Grku H. Hamidage H. OmerbegovićaJOnih tuži okružnom sudu u Banjaluci radi naknade i taj sud izdaje ovu osudu, koju donosi, mo u cijelosti: Tužitelj odbija se sa svojim zah« tjevom stavljenom u tužbi od 15. Sovembra 1919. br. P. 1334/19. te nade platiti tuženima parbeni да 120 K obređeni trošak u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe. Razlozi: Činjenično stanje. U svojoj tužbi i tekom postupka tvrdi tužitelj, da su tuženici iz njegovoga čardaka iz Košane odnijeli u društvu 32 metra kukuruza, pa pošto račina kg. kukuruza po 2 K 40 h to su ga tuženici oštetili za svotu od 7680 K, stoga stavlja zahtjev, da mu tu« ženici imadu solidarno naknaditi tu svotu. Tuženici t v r d e, da su se u jese« ni god. 1918. nalazili još u vojsci, a njihove su žene na zahtjev tuži, teljev davale hak u kukuruzu sa njihovih kmetovskih nekretnina. Kada su se tuženici iz vojske vra« tili uzeli su natrag taj kukuruz uz dozvolu samoga tužitelja. Tvrde da su svakako manje od 26.6 met. ku« kuruza Adnijeli, nego su im žene u ime haka tužitelju predale. U do« kaz toga da je tužitelj pristao na to, da tuženi hak u kukuruzu vra. te, pozvali su se tuženici na više svjedoka. Tužitelj je priznao, da preporni kukuruz potiče sa kmetovskih se« lišta tuženika, nu tvrdi, da pošto je taj hak bio već primljen, dakle u posjedu 'tužitelja, da tuženici nisu bili ovlašteni da ga vrate. Pravno razlaganje. Kraljevim ma< nifestom te agrarnom reformom ukinut je odnošaj kmetstva već za godinu 1918. Tim su momentom prestali kmetopravni odnošaji a kmetovi postali su Samovlasnici svo« jlh kmetovskih selišta. Davanje ha. ka dospjelo je sa 31. decembra 1918. za godinu 1918:, a pošto je kraljev manifest izašao i p rogi a« šen bio u mjesecu decem« b r u to je očito, da je tužitelj pri. mio nešto na što nije bio ovlašten, pa je stoga dužan ono povratiti što je na taki način primio. Među tužiteljem i tuženicima je« ste momentom manifesta na« stao obligatorni odnošaj, po kojem je nastala na strani tužiteljevoj du» žnost povratka onoga što je neov« lašteno primio. Stoga, jer su tuže« nici svoj indebitum sami sebi po« vratili ne može nastati za tužitelja još pravo i ovlast, da traži oštetu premda je pravno ‘nesumnjivo, da je isti primitkom kukuruza u tom slučaju indebitime — postao i vlasnik istoga. Valjalo je stoga, tužitelja sa zah« tjevom kao pravno neutemeljenim odbiti. Tužitelj kao nadvladana stranka dužan je nositi parbene troškove. Tuženici jesu doduše o» sobno sudjelovali u parnici, nu tro« šak im se mogao priznati samo o« naj kojega bi imali da su se u mje« stu sudovanja poslužili pravdoza. stupnikom. Stoga im je obređen tro. šak na 120 K jer taj nebi bio veći da su se poslužili odvjetnikom. — Okružni snd. Banja Luka 7. juna 1920. Predsjedatelj senata: (Potpis nečitljiv). Eto tako glasi ta osuda. Pitanje je sada: sa koliko se prava može sud pozivati na kraljev manifest. Mi ćemo citirati odnosne stavke manifesta, a na vladi je, da stvar sređuje. Manifest veli: »Ja želim, da sc odmah pristupi pravednom rješenju agrarnog pitanja i da se uki« nu kmetstva i veliki zemljišni po« sjedi. U oba slučaja zemlja će se podijeliti među siromašne zemljo, radnike uz pravednu odštetu dosa« danjim vlasnicima njezinim. Neka svaki Srbin, Hrvat i Slove« nac bude na svojoj zemlji gospodar. U slobodnoj državi našoj da bude i biće samo slobodnih vlasnika zem« lje. Za to sam pozvao Moju vladu, da odmah obrazuje komisiju, k oj a će s p r e m i t i riješenje agrarnog pitanja, a seljake kmetove pozi« vam, da sa povjerenjem u Moju kra« Ijevsku riječ mirno sačekaju, da im naša država zakonskim putem preda zemlju, koja će unapri. jed biti samo božija i njihova, kao što je to davno već u Srbiji«. Jasno je dakle, da manifest nije ništa riješib, nego samo obećao i navijestio — zakonsko riješe« n j e o predaji zemlje, koja će u« naprijed biti težačka. Uostalom valja konstafovati i to, da je mani« fest datiran sa — 6. j a n u a r a 1919. pa je prema tomu potpuno neis« pravna tvrdnja, da se hak »koji je dospio na 31. decembra« nije imao na temelju čega‘primiti. A upravo je žalosno, da okružni sud ne zna ni za datum manifesta i da ga vra« ća u decembar sa tendencijom, da može — na temelju iskrivljenog da« tuma — reći da tužitelj nije bio ov« lašten na primanje. Kako da na« zovemo ovako postupanje, gospodi, ne Simiću? O drugom dijelu »pravnog razla« ganja« suvišno je i govoriti, jer smo gore konstatirali da ne odgovara činjenicama glavna baza ove osudS. Karakteristično je pri ovoj osudi i to, da sud ne zauzima nikakva sta. novišta o prigovoru tužitelja, da Prethodne Odredbe ne djeluju u« nazad. i................ .i, ■ , Sarajevo, 29. septembra. Sarajevska okolica opet je u zad« nje doba postala poprištem napa« daja, prijetnja i izgona muslimana s njihovih imanja i iz njihovih ku« ća. Razni elementi i podstrekači se« ljaka protiv muslimana hoće da ih pridobiju za se i za svoju partiju, govoreći im da izvode nasilje na ne« vinim muslimanima i njihovu imet« ku, koji im .je iza famozne agrarne reforme još preostao. Osmanaga Abadžić iz Sarajeva iselio se je koncem juna o. g. u Za« brđe općina Crnotina da obradi svoju ljetinu. Na 26. o. mj. došao je seljak Gaja Brežar sa Lazarom Lantošom, te je počeo napadati i psovati Osmanagu i njegovu fami, liju govoreći, da odmah mora seliti iz kuće i da njegovo ondje ništa nije, Po tom su se udaljili, te kad se je smračilo došla su pred kuću druga dvojica seljaka i prijetili đa niko od Osmanagine čeljadi neće do sutra živjeti. Obilazili su oko kuće te su u svom bijesu prevrnuli kola. U isto doba pojavio se je na drugoj i strani kuće Milan Buhač i Lazar i Lantoša, koji su se počeli groziti re< I kavši, da moraju sami za vazda oti« ći s njihova imanja. U to je nadošla rulja od dvadesetak seljaka sa sje« kirama i koljem, te je jedan od njih bacio kamen na kućni krov Abadži« I ■ Godina II. ćev i provalio ga. Iz kuće nije niko smio izaći, a napadači su pred ku« ćom psovali i bih odlučili da kuću zapale, u čemu ih je spriječio jedan trezniji težak, koji je došao da vidi zašto su se okupili. Kako bi bilo, da se ova stvar malo raščisti? PposjatenjB težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). Kao seljak težak hoću da progo« vorim o velikim prijateljima nas te« žaka na papiru i u frazama. Kada uzmem glasilo koje političke stran« ke koja računa na težačke glasove kao: »Glas Naroda«, »Glas Slobo« de« i »Srpsku Riječ«, pa pročitam šta sve o nama težacima pišu, od« mah mi se pred očima ukaže težač« ki raj i najveće blagostanje nas te« žaka. No kad pomislim ko su ti Iju« di, što pišu u spomenutim listovi, i ma, dobivam savim drugi sud o nji« I hovu pisanju. To su većinom isti Iju« di koji su za vrijeme zloglasne i propale Austrije i u vrijeme rata sa zloglasnim Tiszom nama težacima mnogo zuluma i nepravdi učinili. Za vrijeme rata bila je srpsko»hr« vatska koalicija na vladi u Zagre« bu, a njen je član i glavni stup bio gosp. Svetozar Pribićević. Kao ta« kav, on je sa svojim društvom na vladi izvršavao sve naredbe zloglas« noga Tisze, svoga u politici učitelja, pa kao uplitmi član stranke, ono vrijeme, taj tobože naš težački pri« jatelj, je li išta u obranu nas težaka, u najteže vrijeme, kada težak nije mogo snositi natovareno mu breme, ama išta učinio u obranu nas? Jok, nije! On je samo pokorno Beč i Pe« štu slušao! Kao član vladajuće stran« ke u ono vrijeme nije htio ili nije smio sa svojim društvom izjaviti se za narodno jedinstvo sve dotle, dok nijesu naši vojnici na talijan« skoj fronti puške pobacali i dok srpsko«francuske čete nijesu probile bugarsku frontu. Kada je vidio da je Austro.Madžarska propala, tek onda se je ko riba u vodi koprcnuo, te u hrvatskom saboru dao poznati predlog, da hrv. sabor kida svaki odnošaj sa Austro.Ugarskom. Tako je bilo do prevrata. Kada je nastupio prevrat Pribiće« vić je utekao u Narodno Vijeće, koje po narodu nije izabrano i koje je sa srpskom vladom u Beogradu utanačilo ugovor kako se ima vlada« ti u našoj novoj državi do konsti« tuante. Kod sastavljanja ministar« skog vijeća u Beogradu, postao je ministrom unutrašnjih poslova bez narodnoga povjerenja. Kao takav došao je u Sarajevo sa lozinkom, da iz sviju političkih stranaka sa« stavi privremeno narodno prestav« ništvo. Kako sam čuo, naredio je svojim pristašama koga imaju po« zvati u sarajevsku općinu na sasta« nak, da slušaju ministrov program, odnosno program »demokratske« stranke. Kada je počeo svoj centra« lizam apsolutistički prisutnim nari« vati, odmah je pametan čovjek vi« dio, da će prestati narodno veselje koje je nastalo prevratom. Od ta« da se je jugoslavenska voda zamu« tila, u kojoj su Pribićevićevi pri« staše, zvani »demokrati«, »izvozni« čari« i razni »patriote« mnogo ribe ulovili na račun državni odnosno narodni. Kada je g. Pribićević u Sarajevu bio, muslimanska je jugoslavenska organizacija bila provedena skoro u svoj zemlji. Kao takova je po svima . delegatima iz zemlje izabrala pripa« dajući joj broj poslanika u privre. meno narodno prestavništvo, te je poslala svoja dva delegata u sara, jevsku općinu, da saopće g. ministru Pribićeviću listinu izabranih, i da primi izbor na znanje. Ali Pribiće« vić ne htjede ni da čuje nego je po« čeo tražiti među ostalim muslima. nima sebi poćudne ljude i pokorne sluge. Kako sam čuo prvi je Pribi» ćeviću na divan stao Šukrija Kur« tović i rekao: gospodaru ja ću za tvoju volju i za volju mandata tebe pokorno slušati! FalaBogu kada je došlo vrijeme, da se može biti na. rodni poslanik bez narodne volje i glasa, inače ne bi drukčije mogao biti narodni poslanik! Samo jedan mali uvjet, gospodaru, da mi kod izbora a naročito kod izbora na »Gajretovoj« skupštini dadneš, kao ministar unutrašnjih poslova, poli, cijsku i žandarsku pomoć, da uz« mognem usprkos 98% organizovanih muslimana svoju i tvoju volju na« metnuti i izabrati u odbor nama po. ćudne ljude i time ćemo svoju stran« ku proširiti. Gosp. Pribićević: Tau« glich! uzet si! Samo moraš biti vje« ran stranki. Bogme i meni. Kurtović: »Hoću, gospodaru! Nesamo poko« no slušati, nego i sve napadaje, koji budu u muslimanskom glasilu »Prav, di« na te iznešeni, najenergičnije u tvome listu »Glasu Naroda« po« bijati pa bili oni istiniti jli ne!« I tako se javilo još deset musliman« skih namet.zastupnika, koji su sa« činjavali muslimansku »demokrat« sku« stranku. Kada su namet zastup« nici otišli u Beograd i za vrijeme prvog zasijedanja »narodnog« pred« stavništva, muslimani Bosne i Her« cegovine su skoro svi preko svojih izabranih mjesnih odbora brzojav« no na ministra predsjednika prote« stirali i izjavili nepovjerenje »na« met« zastupnicima. Kada suje pred predstavništvom protestni brzojavi čitali, naši su namet zastupnici, tu« rili ham«pamuka u uši i nijesu se stidili svojih kolega i dalje kao za« stupnici ostali, jer svaki inteligen« tan, pametan i pošten čovjek neće da proti naroda i njegove volje bude njegov zastupnik, nego mu njegova čast nalaže, da se kao takav i po« vuče. Osobito onda kada se na nje. govim istovjemicima na čiji račun došao kao zastupnik i koje tobože zasupa, čine zlodjela kao što se je to činilo na bos. herc, muslimanima. Kada je g. Pribićević vidio, da njegovi slugani, koji su došli u pre« stavništvo na račun muslimana, ne« maju povjerenja muslimanskog ele« menta, odmah je uskratio financi« jalnu pomoć listu »Jednakost«, te je preko noći umrla a tako se je isto raspala »muslimanska demokratslaa stranka«. Gosp. Pribićević je opet počeo tražiti među muslimanima se» bi novih pristaša i vjernih sluga, te mu je opet uspjelo kao i prije, jer u svakom žitu ima kukolja. Sad je na« šao nečuvenog Hasandedića, učite, lja, Jakića kadiju i Dr. Novu ured«, nika »Glasa Težaka«, koji su na pa7 piru organizovali »muslimansku te« žačku stranku«. Narod govori, da su spomenuta gospoda pod tim uvje« tom pristupili gosp. Pribićeviću, da �SUana 2 Стоана .PRAVDA* — .ПРАВДА* ♦ im »demokratska« stranka list ft« koje su izgubile u ratu svoje hrani« nancira, kojim će unositi neslogu i telje i svoju marvu i skoro sve, pa razdor među islamskim elementom. ipak nisu kao takve ništa dobile, jer Sva su t^gospoda na jednom posta« su težačke i seljačke familije. »De« li »težaci« misleći, da je dosta što mokratska« vlada, davala je izvoz« su uzeli naslov stranki »Musliman« niče pravoslavnim gazdama i-trgov« ska težačka stranka«, a ja kažem to cima, koji imaju ugleda u masi i to je filijala »demokratske« stranke. isključivo svojim pristašama, i zato, Narod nije ćorav i zna šta znači po« da im ovi masu na izborno biralište stupak onih, što su počeli veličati kao krdo ovaca dovedu, te da za »demokratsku« uredbu u pogledu njih glasaju. Kada bi vlada bila na« begluka i što odobravaju pravoslav« rodna i državna, i pravo svoju duž« nim njihovo nasilje i otimačinu mu« • nost vršila, trebala bi uzeti sve one slimanskog dobra, te paljenje, ubi« artikle na koje je izvoznice davala janje i napadaje na muslimane. U« li svoje ruke kao so, sodu, drva, špi« .pravo je sramota, što su ti »težaci« rit, šljive, trenicu, hranu i t. d., te počeli upućivati naše poštene musli« se truditi i po najboljpj cijeni spo« mane težake, da to i oni čine, i što menute artikle prodati, pa u sporne« kao muslimani zaboravljaju na pro« nutu stavku nadomiriti. Toliko o pri« piše uzvišenog Kurana, koji strogo jateljstvu »demokrata« prema nama zabranjuje svojim sljedbenicima či» težacima. (Nastaviće se.) niti nasilje na drugim, paliti, ubija« ti, varati, krasti itd. Kao muslimani trebali bi da dobro znaju, da je ote« to prokleto i da otimačina mora o« tići istim putem kojim je došla. Mi Proslava dana »J. M. O.« u Trav« muslimani težaci nikad nećemo oti« mati tuđeg vlasništva, nego ćemo niku. Drugi dan Kurbambajrama čekati da nam zakonito i po narodu o. g. priredio je kot. odbor »J. M. izabrano predstavništvo kao i za« O.« u Travniku veliki teferič konita centralna vlada potrebnu na Bunarbaši, koji se s punim pra« zemlju dadnu zakonitim putem, a vom može nazwati pravom mani« »demokratima« poručujemo da mi fe štaci jomjugoslavenske težaci ne tražimo njihova prijatelj« misli muslimanskog d i j e « stva nego ih javno pitamo, koliko la našega naroda, koji se su za svoje vladavine podijelili iz« jeokupio pod bajrak »J. voznica težacima, kada su ih izda« M. O.« Usprkos ružnog vremena vali svojim pristašama pod lozin« pohrlilo je na teferič staro i mlado, kom potpore« postradalim u ratu. veliko i malo, sa sela i grada, da Lahko je biti patriota i prijatelj nas proslavi dan našega bratstva i jed« težaka na račun tuđega dobra i vla« podušnosti- i manifestuje snagu na« sništva i obećavati nam tuđu zemlju se čvrste volje za izvojštenjem jed« ne gledajući je li to pravo i kosi li nakosti, pravednosti i tolerancije se sa zdravim razumom i sa posto« sviju vjera i plemena u oslobođenoj jećim zakonima, samo da dobiju za Jugoslaviji. tuđu zemlju naše glasove na izbori« U 2 sata po podne otvori teferič ma. Za ovu moju tvrdnju dokaz je tajnik mjesnog odbora naše or« najbolji što »demokratsko««izvozni« ganizacije g. A. Dautbegović poz« čarska vlada, kada je pašovala u dravnim govorom, dajući oduška našoj mladoj državi, te izdavala ču« svojemu veselju nad narodnim oslo« vene svoje izvoznice, nije davala bođenjem i ujedinjenjem, kojeg su seljacima težacima, premda je te« jedino muslimani u Jugoslaviji is« žački seoski narod najviše nastra« pravno shvatili vrstajući se u redo« dao u ratu i najviše zasluga stekao. ve »J. M. O.«, koja je izvjesila na Ipak nije mogao od svojih novih bajrak demokraciju, slobodu, jed« prijatelja zvanih »demokrate« nika« nakost, pravednost i toleranciju. Za kve potpore niti milosti dobiti, a tim ističe svoje veliko veselje, što nastradali muslimani uopće nisu do« su muslimani prvi istupiti sa svo« bivali nikakvih izvoznica, premda jom organizacijom protiv elemena« svak zna, da su u više kotareva kao ta nereda, kpji str umišljali da su Višegrad, Rogatica, Vlasenice, Fo« oni jedina državotvorna kasta, ko« ča, Bileća, Goražda i t. d. muslima« ja imade samo prava, a ostali sa« ni kao i pravoslavni u ratu nastra« mo dužnosti. Vrijeme i događaji dali. dali su nam. pravo. Ako smo se o« Ako je »demokratska« vlada uze« borili svom žestinom protiv nezva« la za princip pomoći samo pravo« nih i po sebi nametnutih upravni« slavne, trebala je bar predvidjeti u ka, koji su doveli zemlju našu sko« državnom budžetu jednu stavku, iz ro na rub propasti — služili smo u koje bi se davale potpore nastrada« korist naše otadžbine, netom oslo« lim u ratu uz tačnu informaciju ko» bodene Jugoslavije. Kada je go« tara i dotične općine, u kojoj moli« vornik; nastavio govoriti o fanatič« telj stanuje, da li je potreban za kom i prema muslimanima do skraj« potporu ili ne. Jer pravoslavnih fa« nosti neprijateljskom administra« milija u više seoskih općina imade, tivnom sistemu, kojeg su zaveli ne« Iz naše organizacije. F E L .1 TON. ■ i ■ -- Ж.1 ■ 7. = A« Hifzl Bjelevac: Rene Logotetides. (7W (Svršetak). Jednog lijepog jesenjeg dana negdje iza podne kada su vojnici sjedili kraj otvorenih vrata pred bastilom i razgovarali dojahao je u brzom kasu'jedan časnik u odori miralaja i zaustavio se pred vratima. Vojnici su brzo skočili na »selamldk« *), a on odmahnuvši rukom skoči s konja i pođe vratima. Vojnik, koji je stajao na straži podigne pušku i opet je spusti u znak pozdrava. Časnik mu reče: »Trebam odmah zapovjednika, dolazim iz »MaBeina«**).,. Vojnik podigne pušku i opet je spusti u znak odobrenja, a miralaj, Sururzade lhsanbey brzo prođe preko vrata i izgubi se u prostranom dvorištu. Jedan vojnik prihvati za uzde usplahirenog i oznojenog konja i stane ga tamo-amo vodati. Niz kbnja je tekao znoj kao da je vodom poliven, konj je hrkao na nozdrve. Drugi vojnici stajali su još na nogama iznenađeni ovim dolaskom. Jedan šapne po­ lako svome drugu na uho: »Nešto je opet...« — Da nije rat?», upita ga drugi, a on će na ovo: »Znaće onaj drug na vratima.. , .S njime je go­ vorio. ..« Djugi su šutili oslonivši se o zid čekajući dok se povrati miralajbey, da ne moraju ponovo ustajati. Prošlo je više od po sata. Vojnik je vodao mlralajeva konja tamo amo, a drugi su već bili po•) Vojnički pozdrav, «•) Dvor. bpot — Broj 284 I g prijatelji našeg pravog istinskog jedinstva — oduzima mu izaslanik vlasti riječ. Iza njega govorio je član Radnog Odbora i glavni urednik našega li« sta gosp. S. Korkut o slozi i brat« štvu, o zajedničkom radu i među« sobnom uzajamnom potpomaga« nju, o izborima i važnosti naše or« ganizacije u političkom, gospodar« skom i socijalnom pogledu za nas muslimane. Gosp. Korkut je govo« rio više od sahata stvarno i tiho, njegova je riječ zvučila poput nad« naravnog tajinstvenog glasa ukle« savajući se u srca i duše prisutnih. Izaslanik vlasti g. Matković više je puta govorniku upadao u riječ, ta« ko da je tim svojim upadicama po« stao smiješnim i nerazumljivim? Stranačko kretanje. I »NARODNO DJELO« ZA IZBORNU KOOPERACIJU. U prošlom broju pribilježismo miš« rese, a s druge strane omogućivalo ljenje »Obzora« o .izbornoj koope« uništavanje svakog auto« raciji stranaka parlamentarne za« riteta oblasti, mora da pre« jednice, a danas donosimo još je« stane. dan glas, za tu kooperaciju. »Na« Kakvi su rezultati dosadašnjeg re» rodno Djelo«, organ Medakovićeve formiranja u agraru, to na žalost, grupe razvija tu mi$ao u uvodniku osjećamo svi, ali stručnjačkog pro« »Prevarene nade«, iz kojeg vadimo učavanja tih posljedica nema, na« ove markantnije stavove: prosto za to, jer je agrar postao ne« »Konferencija glavnog odbora kqm zvaničnom domenom demo« radikalne stranke započela je svoja krata, koji se naravski čuvaju, da vijećanja i stvorene su odluke, koje stala uslijed dosadašnjih metoda. će primiti izaslanici svih zemaljskih , Utješno je, što se iz općega raz« organizacija stranke. Odluke su voja naših političkih prilika vidi, da stvorene sporazumno — i tako su se te metode nailaze na osudu i u pri« u ništa rasplinule sve nade demo« vrednom i u političkom pogledu. kratskih organa, koji su svojim Sastanak radikalne sUahkc, u kojem vjernima bajali o nekoj krizi u su zastupane mnogobrojne ofgani« stranci, o protivštinama između Pa« zacije iz svih naših krajeva, nov je šioa i Protića, pače o otvorenom dokaz za to. Ništa ne će pomoći g. rascjepu radi incidenta sa »zakon« Miloradu Draškoviću, da istupe ra= skim uredbama«. Demokratski li« dikalnih prvaka nazivlje reakcijom. stovi donose sami vijesti o konfe« Ujltovo je komično, da isti ljudi, renciji, pa konstatuju, da je na njoj koji su radi raspusta zagrebačkog primljen nacrt ustava g. Protića, ali gradskog zastupstva dizali kuku i »sa izmjenom, da država ima biti motiku na »reakcionarcc«, danas jedinstvena« (kao da je Protić u-op« reakcijom krate otpor protiv dona« će i mogao i htio svoj nacrt osnivati šanja zakona naredbenim putem. na ikakvoj drugoj bazi!). U odluci Da, doista se u narodu rađa reakci« glede agrarne reforme podcrtavaju ja, ali ne reakcija u idejnom smislu demokratski listovi, zaključak kon« te riječi, nego otpor protiv jedne ferencije, da se razdijeljena zemlja fikcije: Demokrati geriraju se, kao imade platiti posjednici« da i za njih doista stoji broj pučan« m a, t. j. da nikakvo reformiranje stva razmjeran prema onom broju, ne smije stubokom okrenuti načelo do kojega su u Narodnom Predstav« privatne svojine, koje je srpskim gra ništvu došli.- Sad se međutim u danima zagarantovano ustavom i Dalmaciji vidi, da demokrati imadu koje i u svakom budućem ustavu doduše dnevnik, ali nemaju mora biti naglašeno. Demokratima pristaša, pa su prisiljeni sakri« nije pravo, što je i ovom odlukom vati se iza izvanstranačkih leđa. U radikalne stranke ptvrđeno ponov« Sloveniji je njihova skupština d o« no, da ona na legalni način vršila s krahom. »Slovenski želi provesti agrarnu reformu, a ne Narod« prestao je biti demokratski bezvlađem i anarhijom, kpja je na« organ, a netom javiše sami njihovi stala uslijed dosadašnjih metoda«. listovi, da će se politici Protićevoj Današnje stanje, koje je omogu« priključiti i g. Hribar, vođa liberala« čilo s jedne strane najdemagoškiju ca u Sloveniji i poslanik naš u Pra« agitaciju, bez obzira na opće inte« gu- sjedali i prešli na svoje prijašnje razgovore. Sunce je naginjalo zapadu i zlatilo svojim svijetlom vrhove čempresa u groblju pred tvrđavom. Vladao je mir, koji je presijecan cvrkutom ptića ili glasnijim go­ vorom vojnika. Najednom glas: *). »Selam-durl ..« Vojnici se okrenu i skoče na noge. Na vratima se pojavi onaj prijašnji časnik praćen jednom ženom visoka rasta u sivom kaputu s kapicom od platna na glavi ispod koje su se prosuli,pramenovi crne kose i krili velike oči orošene suzama. Za njima je išao zapovjednik tvrđave topnički časnik Ahmedbey praćen liječnikom doktorom Dževdetom. Izašavši pred vojnike pogleda konja i reče ženi koja je sta­ jala kraj njegar »Pješke?« ... — Da, odgovori tiho ona i pogleda vojnike, a onda se okrene doktora Dževdetu i pružajući mu ruku reče: »Hvala! Do viđenja« ... Vojnik privede konja miralaju, a on ga primi za uzde, pozdravi vojnički zapovjednika i doktora i pođe nekoliko koraka. Vojnici su ih radoznalo posmatrali. Najednom se očuje tutanj, a zatim štropot kola po kaldrmi. Ihsan se okrene ženi koja je stajala do njega I rekne: ’ »Možda su čija kola Rene. Pričekaćemo i uzeti ih« ... »Ihsan! 1 opet sam na slobodi!... Na zavoju se pokazaše kolar koja su pratili voj­ nici na konjima s jednim časnikom i brzo se pri­ bližili Orhanovoj bastill. , Kočijaš zaustavi naglo konje, a iz kola izađe jedan činovnik Ma-Belna I odmah pristupi Ihsanu i Beni: •) Na pozdrav! Iza govora gosp. Korkuta odsvi« rala je muzika sve tri naše himne za kojima je slijedio pravi teferič s na« rodnim, igrama sve do mraka. Tom je prigodom palo za naš organ »Pravdu« 2039 K, a za naš izborni fond oko 2000 K. Živili naši svjesni Travnjaci. Fehim. Skupština u Počitelju. Na' 13. au« gusta t. g. održala sc skupština na« še organizacije u Počitelju, te je i« zabran mjesni odbor u koji su do« šla slijedeća gospoda: Predsjednik: g. Muhamedbeg Kapetanović, pod« predsjednik: g. Muhamcdaga Resu« lović, tajnik: g. Muhamedaga Bc gić, blagajnik: g. Mnhamedaga Ala« gić, odbornici: Halilaga Šabanović, Sabitaga Kapetanović, • Mehmed Čulić i Omer Veledor. »Ihsanbey Sururzade i Rene Logotetides...« Ihsan protrne. Činovnik izvadi naređenje i reče: »Po najvišem nalogu sultana Abdul Hamida, čija je riječ neopoziva ja vas oboje hapsim...« Ihsan korakne nazad i povuče Renu, pa reče: — »Ista ta riječ sultana oslobodila je.. . Ja se ne ću predati despotskom sultanu, koji ne poštuje ni svoje riječi... • ' • Činovnik opetova: »Ja vas hapsim. . . Ihsan trgne sablju i zakloni Renu lijevom stra­ nom svoga tijela. Ona ga čvrsto uzme za ruku i priljubi se uzanj., Činovnik še okrene časniku i vojnicima davši im znak rukom, a onda ponovo reče: »Sururzade lhsanbey, vi ste uhapšeni...« — »Samo me mrtva možete uhapsiti...« od­ govori ponosito Ihsan. Časnik komandova. Vojnici stadoše unaokolo i nategoše puške. Rene se stisne Ihsanu i reče polako: »Ihsane... To je nagrada za slobodu...« Šest vojnika opali prvi put u zrak. Časnik za tim pristupi Ihsanu s revolverom: »Predati se!..« Ihsan mahne sabljom a,u isto vrijeme revolver opali. Rene krikne i prihvati se rukom za grudi. I Ihsan osjeti krv. Tane je proletilo kroz njegovu ruku i pogodilo Renu. Časnik opali još jednom. Rene pane onesviještena u krvi u Ihsanovo naručje. On je po­ lako spusti na osušenu travu, a onda se ispravi, otpaše sablju i baci je pred vojnike, koji su stajali zapanjeni pred kapijom: »Evo vam sablja, pa operite ovu nevinu krv, koja je ovdje prolivena.. . Dr. DŽevdet pristupi Reni. Ihsan se spusti po­ lagano do nje, podmetne joj svoju krvavu ruku pod uzglavlje i klone. .. �Bpoj 204 — Bro] Svaki dan — što se više približe« vamo izborima — javljaju se simp« tomi. koji kažu, da će reakcija pro« tiv fikcije o demokratskoj snazi kod izbora uroditi za njih sasvim neže« Ijenim rezultatom. Ako stranke par« lamcntarnc zajednice, kako je i po« trebno, nađu platformu z«a izbornu kooperaciju, od te fikcije ne će ostati ništa. Konferen« čija radikala pokazala je put — i sad treba da o tom vode računa i ostali klubovi. Većina budućeg par« lamcnta, koju će nesumnjivo postići sporazumnim radom .stranke par« lamentarne zajednice, treba da bu« de na čisto glede svoga radnog pro« grama u konstituanti bar u te« meljnim potezima. Radika!« na stranka dala je svojom konfe« rencijom primjer ispravnog shvaća« nja. Rezultati njezini ne mogu os« tati bez korisnoga ploda«. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Regent dolazi opet u Hrvatsku. Javljaju iz Zagreba, da je sigurno, da će im u oktobru opet doći Re« gent na dulji boravak, i to prilikom 50»godišnjice hrvatske opere. On je tu želju izrazio nedavno, kada je bio u Zagrebu na povratku iz Pari« za. — Još javljaju, da će Regentova popularnost koju je stekao svuda u dodiru s narodom, • djelovati blago« tvorno baš uoči izbora, i da će ga cijela Hrvatska primiti objeručke i ^srdačno dočekati, i time još jednom dokumentovati privrženost našoj državi i ideji, narodhg jedinstva. , VANJSKI POLOŽAJ. Engleski glas o našim pregovori« ma s Talijanima. Iz Londona javlja« ju: »Daily Telegraph« donosi čla« nak diplomatskog dopisnika pod na« slovom »Italija i Srbija« u kome se veli, da je vijest o obnavljanju pre« govora o jadranskom pitanju prim« Ijena sa zadovoljstvom u svim di« plomatskim krugovima. Postoji skepticizam radi izhoda tih prego« vora, jer beogradska vlada neće pri« znati D’Annunzijevo regenstvo na Rijeci i Kvaerneru, a grof Sforza dao je obvezu parlamentarnom komite« tu za spoljne poslove, da će čuvati talijanska prava i interese u Dalma« čiji. Osim toga Italija će tražiti ne« zavisnost Albanije u granicama od 1913. godine, a Srbija se neće htjeti odreći potraživanja, koja su joj da« ta još 1918. godine tako zvanom D’Espereyevom linijom. Madžari za Habsburgovce. »Pra« vo Lidu« otkriva detalje o madžar« skoj propagandi, koja ide na to da ocijepi Slovačku od češke, da je prisajedini Madžarskoj i da vrati Habzburšku dinastiju na prijesto. Vođa madžarske propagande je mađarski poslanik u Beču Grac. Njegov je najvredniji saradnik pu« kovnik Rajči i bivši sovjetski ko» mesar Mandl, novinar. »Pravo Lidu« donosi tajni raport koji je mađarsko poslanstvo u Be» ču uputilo peštanskoj vladi, u ko« me se nalaze svi podatci o propa« gandi i o špijunaži u Čeho«Slovač» koj u cilju, da se izvede pobuna u Slovačkoj. Velike sume novaca bi« le su upotrijebljene na kupovanje listova. U tome raportu pukovnik Rajči dostavlja da je kupovina beč« koga lista mađarskih emigranata, »Beči Mađar Ujnjar« učinjena po« moću francuskoga kluba, i da simpatije Francuza za Madžarsku postaju sve jače. Francuzi či« ne presiju na Mađarsku, da pristupi sporazumu sa Rumunijom, čiji mo« narh nije protivan ponovnom do« lasku dinastije Habzburgovaca. Strane misije u Beču u intimnim su vezama sa mađarskim poslan« stvom, koje dobiva informacije o svakome pokretu Renera. • Odvjetnik Dr.RadaSmoljan Otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. S. v „правда- — »PRAVCA,1 Maši dopisi. Doboj, 20. septembra. Regentov doček u Doboju bio je, što se tiče srdačnosti, jedan od naj« veličanstveni)ih dočeka, a glede or« ganizacije jedan od najzbrkanijih i najgorih. Nije ni čudo, jer je i u to umiješao svoje prste tuzlanski ok» ružni načelnik Grudić i u zadnji čas cijeli raspored na svoju ruku pro« mijenio i napravio taku zbrku da je uprav bio Skandal. Vide se od« mah nespremni ljudi makedonskog kova i mi protestujemo, da se je ovakom jednom čovjeku povjerilo, da nešto ovakog aranžira. Među pri« sutnim korporacijama i deputacija« ma, premda je Grudić radio i ruka« ma i nogama da ovom dočeku dad« ge čisto mrišćanski karakter, upao je u oči ogroman broj muslimana i elite i seljaštva. Naročito je bio do« bro zastupan Tešanj, jer nesamo da su zastupane korporacije, nego se može reći, da niko kod kuće nije ostao. I druga mjesta također su dobro bila zastupana. Njegovo Kra« Ijevsko Visočanstvo rukovalo se je sa avim deputacijama i razgovara« lo. Kod našeg tešanjskog odbora in» teresovao se je Regent koliki je broj članova, a kad Mu je rečeno, da su svi muslimani tešanjskog kotara u našim redovima vidilo Mu se je na licu zadovoljstvo. Kad se je Nje« govo Visočanstvo udaljilo od na« šeg tešanjskog odbora, pristupio je našem tajniku Abasu Ajanoviću predsjednik ministarstva g. Vesnić i upitao ga: »Kakve su prilike kod vas?« A j a n o v i ć : Jadne i očajne. Sve mi se čini da se nalazimo u tre« ćoj fazi anarhije. Upravni aparat ne valja ništa. Da je se prema nama pokazalo imale? bratskog osjećaja, da nam se je jeflnim aršinom mje« rilo bar za hator, što smo kroz 400 godina sačuvali slavenski značaj o« vih pokrajina, mi bi bili, najzado« voljniji i najhamiji podanici. Do sad je na nepravedan način od nas oti« mato, naše je stotinu siročadi uš« Ijed te nesretne agrarne reforme od gladi umrlo, pa su i skoro tri ljudske žrtve pale. Dapače ima slučajeva, da se od muslimana težaka otima nje* gova vlastita zemlja. I kod nas ima«' ju tri«četiri taka, a i više slučajeva. Gospodine ministre 'predsjedniče, prilike su očajne i nesnosne. — Ministar predsednik: A što Vi to ne izložite preko Vaših narodnih poslanika? Imate valjda poslanike? , — A j a«n o v i ć : Nažalost samo dvojicu. Ovo je stotinu puta kroz rezolucije, deputacije, memorandu« me i pedstavke kraljevskoj vladi do znanja stavljeno, no do danas nam nije pomognuto. — Ministar predsjednik: Stotinu puta, biće za godinu i po dana pretjerano. — Ajanović; Baš, gospodine ministre predsjedniče, stotine" pu« ta, jer i ja sam ovo odlučujućim krugovima prikazivao. — Ministar predsjednik: Ko su vaši poslanici? — Ajanović: Dr. Hrasnica i Dr. Spaho, a drugi su nam nametnu« ti i komandiram. U narodu bukti i vrije radi nepravdi upravnog apa« rata, jer ima slučajeva, gdje agrar« na direkcija stvar prfcudi, a vlada izvršenje presude zabranjuje i dru« go određuje. • — Ministar predsjednik: Strpite se! Vaša je dužnost zaći me« đu narod” i miriti ga. Sve će se po« praviti. — Ajanović: Mi smo uvijek među narodom i mirimo ga, jer da nije toga, do sad bi svašta bilo. Nek drugi onako iskreno među narodom rade kao mi, pa ne će biti mirnije, veće i sretnije držav^ od naše dra« ge Jugoslavije. Gospodin ministar predsjednik oprostio se od našeg tajnika dubo« ko dirnut i otišao dalje među na« rod. Kod ovog razgovora nastojao je jedan uniformisani individium smetati našeg tajnika, upletajući se 'u arzgovor: »Nije sve tako«, a oko« lo stojeći muslimani povladili su A« janoviću: Jest! onako je sve i još Šore. Сграна з. Muslimani I Brinite se da budete upisani u birat* ke spiskove, jer o tom ovisi vala budućnost! , Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Damaće vijesti. Drva na prodaju. Odbor za zaš« titu i nadzor muslimanskih groblja u Sarajevu zaključio je da po grob« ljima postojeće nepotrebno i šteto« nosno drvlje posiječe i pretvori u gorivo drvo dviju vrsti: cjeplju i ob« liku. Na tom radu već se je otpo« čelo na Kovačima. Drvo će biti na licu mjesta složeno u metre i klaf« tere, te će se mušterijama proda« vati. Tko želi ovoga drveta kupiti, ne« ka se odmah obrati odborskom taj« piku g. Tašakoviću u Sarači ulici U dućanu. Nepravedna razdioba oružnih li« stova u Tuzli. Ni u jednom kraju naše zemlje ne čine se tolike s v j e« s n e nepravde muslimanima kao u okružju tuzlanskom. Nema dana da nam ne stižu tužbe iz pojedinih tuz« lanskih kotareva, gdje vape za po« moć proti samovolji i partajičnosti Grudićevoj. Pritužbe ne pomažu ništa, jer se upućuju okružnom na« čelstvu na nadležnost, a kako ta nadležnost izgleda, to' smo iskusili nebrojeno puta na našim leđima. Kad na primjer jedan on naših Iju« di zamoli oružni list na navede razlog, da mu oružje treba za gra« bežljivu zvjerad i za obranu od raz« bojnika, molba se ne rješava, nego se molitelj globi radi širenja ne« istinitih vijesti sa 200 K globe, jer mu nije uspjelo dokazati, da u nje« govom srezu ima razbojnika ... Kad su muslimani Bijeljine tra« žili da se povede istraga zašto je Čupurdija ubio na pravdi Boga dva naša mladića ni kriva ni dužna, Grudić vodi istragu ko je vikao: »dolje policija«, a što su platili gla« vom dva jedinca sina bez ikakvog razloga i potrebe, o dom ni riječi 1 U namjeri da prikrati muslimane u pravu na nošenje oružja i posjed eružnh listova, Grudić ih je đutu« re predstavio kao ljude n e p o u z« dane i opasne za državu, a ako se još kogod ističe u našoj or« ganizaciji, onda po gotovo lista do« biti ne smije. Od tri stotine novih molbi odbio je skoro sve muslima« ne, dok su Srbi pravoslavni dobili listove od reda, kako je tko molio. Ogorčenje je usljed toga neopisi« vo. Ako je predstojnik Defterda« rević koga našeg preporučio, taj je konsekventno odbijen, dok Stakić bez pre.dloga i službenog puta podjeljuje oružne listove svojim miljenicima, podvornicima i osobama koje su opetovano kažnji« ve. Tako u Puračiću od 15 srpskih familija njih 14 posjeduju oružne li« stove, među njima i čuveni Mika Elektrika, koji je iz Sarajeva pro« tjeran radi izgreda i pijanstva i 20 puta policajno kažnjen! Ali je on rođak sreskog načelnika Stakića i ovaj mu je izdao oružni list iz ru» ke u ruku, jer je znao, da ga kot. ured nikad ne bi preporučio. A kako se stalo s muslimanima? Od 400 muslimanskih kuća, u Pura« čiču posjeduju samo 6 oružni list, pa jeli onda čudo, da je i staro i mlado i kuka i motika ustalo proti ovakom režimu i proti ovako »sa« vjesnih« i »nepartaičnih« upravnika kao što je Grudić i Stakić? Gospo« dine Miloševiću, istražite ove sluča« jeve, ako Vam je do pravde i na« rodnog jedinstva! Novi »moral«. Čitamo u »Glasu Slobode«: »U broju od subote »Ju« goslavenski List« je donio oglas sle« deće sadržine: »Gospođica mlada i 1 i j e p a traži se za jednu špedici« ju. Posao samo narudžbe i telefon. Upitati Jeftanovića ul. br. 8.«. Ovaj mali oglas najvernija je sli« ka »visokog morala« zadriglih, sitih trgovačkih trutc»a, kojima nije do« voljno što sirotinju oguliše, već 'po« staju i toliko drski, da se usuđuju da javno pozivaju kćeri te sirotinje da im za te pare prodaju svoju mla« dost i lepotu. O bezočnosti izvesnih ovdašnjih trgovaca, pisano je u ov« . dašnjoj štampi, a iznošeni su i pri« meri kako su se pojedini trgovci svojim bogatstvom toliko osilili da njihovoj bestidnosti nema kraja i da se oni ne žacaju, ističući svoju zadriglost i svoje bogatstvo, na naj« sramniji način nasrćati čak i na de« cu koja još nisu propala u trulež i nemoral koji su do u srž zahvatili ovo društvo u procesu dekompozi« čije i .propadanja. Trgovci i uopšte poslodavci su do sada ri oglašavanju da im je potreban neki nameštenik, tražili samo školske, poslovne i druge stručne kvalifikacije. Sada im je. pak, to nepotrebno: oni traže le« pog i svežeg tela! Da je ovo bez« obrazluk to niko ne može poreći: jer šta sa poslovima imaju telesne kvalifikacije, ovakve prirode kao što je.lepota? Šta lepota ima za« jedničkog sa poslom narudžbe i te« lefona! Konstatujući da ovaj oglas sači« njava najbestidniji prekršaj javno« ga morala, mi zaEI^vamo da on ne srne ostati nekažnjen. Da bi se za« drigli besni gulikože sirotinje na« vikli da razumevaju da se »posao narudžbe i telefona« može obavljati i bez lepote i mladosti i da bi se ovaj "bezobrazluk poučio stidljivosti i po« štovanju sirotinjske časti, mi, u in« teresu javnog morala, zahtevamo da se on najstrožije kazni i da se nje« govo ime javno objavi na istom . mestu na kome je izvoleo počiniti ovu drskost. To je dužnost policije, a to je dužnost i »Jugoslavenskog Li« sta«, kao što je i dužnost Saveza Privatnih Činovnika i Nameštenika, da u interesu časti svojih” članova, nad ovim zadriglim bestidnikom proglasi bojkot«. Mi se sa ovim Zahtjevom »Glasa Slobode« potpuno solidarišemo, pa i sa svoje strane tražimo da se uči« ni kraj ovakim bczobrazlucima. Jer zaista je uva drskost prevršila sva« ku mjeru T morala bi se kazniti baš na taj način, da se njen počinitelj stavi na srarrmi stub. Na adresu državne zaštite djece. U mjesnim odborima za zaštitu djece, treba da pored »Prosvjednih« i »Napretkovih« povjerenika budu i »Gajretovi«. Tako bar mislim, jer u dopisu (nesjećam se datuma i broja) odbora u Sarajevu na jedan mjesni odbor glasaše ... prema va« • šem izvještaju vidimo, da u vašem m^stu nema povjereništva »Pros« vete«, »Napredka«, »Gajreta«, »Ra« * diše« i »Privrede«, jer nijednog po« vjerenika istih društava u izvješta« ju i konstituisanom odboru ne vi« dimo«. Tako pisaše, a baš u tome mjestu postoji i »Gajretov« i »Prosvjetin« povjerenik — nu kod »Prosvjete« se ispravilo ali kod »Gajreta« još nije, ali da vidimo. Mjesto nećemo za sada imenovati, ali ako se kroz krat« ko vrijeme ne ispravi ta pogreška, ondj ćemo još uz to napisati: Neka centr. odbor izvoli ispraviti! Jedan Gajretov povjerenik. Barbarstvo deli«Čokorila. Kako je poznato, gremij sarajevskih knjigo« tiskara zaključio je, da neće štam« pati »Srpsku Zoru«, organ famoz« nog Donkihota Đ. A. Čokdrila, dok ovaj ne dade zadovoljštinu gremiju radi nanešene mu uvrijede. Čokorilo je radi toga imao naročiti »pik« na ovdašnjeg knjižara i štampara g. A. . Kajpna, odbornika gremija. Ne mo« gući mu se osvetiti, napao je jučer na prostački način jednu uglednu gospođu, Srpkinju, radi toga što je bila u društvu sa sestrom g: Kajo« na. Dobacio joj je, kako se ne stidi ići sa »čifutkinjom«. Gospođa za« pitala ga je što mu je, jer je deli« Čokorilo izgledao kao da je mahnit. Kako je bilo gđici Kajon, djevojci finog odgoja, lako je zamisliti. To još nije bilo dosta barbarskom pro« štaku. Zatrčavši se od ostrag na gđicu Kajon htio ju je udariti bati« nom, koju uvijek nosi uza se. Na« mjerio se na krivu adresu. Gđica Kajon opalila mu je tako »zdravi« �Broj 204 — Број .PRAVDA" — .ПРАВДА" Strana 4 Страна šamar, da su mu štetili nabčari s no< sa, a kad mu još ni to nije bilo do« sta, bacila ga je na zemlju. Za čas' se sakupio sfijet, koji se zgražao i oštro osuđivao ovakav postupak na zemlji ispruženog delije nazivajući ga huljom. Pred protestom radi o» vog podlog napadaja na slabu ženu, Cokorilo je brže bolje odmaglio. Gornju vijest prenosimo iz »Ju> goslavenskog Lista« i najoštrije o« suđujemo ovaj ispad g. Cokorila. Sramota! Trcšeljak. Sloboda Zamaranja. U danjom prak­ tičnom život« imajo dvije slobode. еакипека, fdje м pred aakonom ne pravi raelika nikom* i nova, keja uilvaja ievjeeni ljudi, a mogla bi •e osnaćiti imenom aloboda iameranja! 2a prvu ■loboda male ke ana u Tu ali, ali je ва t« buj­ na aloboda Zamaranja, koja ,blagodej«t»uje“ pod okriljem Gradića i Čnpurdije. Blagodareći rodimo, kojeg au inaugariaala ova dva junak« u Tu ali i okolici mi ćemo naakoro po ata ti jednaki Rćipetarima, a poito tamo raaliku među ljudi­ ma do Čini druitveni položaj nego fiaička anaga, to ćo i kod naa savladati .fiaićki" aakoa. Poito jo aada aloboda iamaranja monopoliairaва i, poput iavoaaica, ograničena ва iavjoatan broj Dalih .osloboditelja*, to ćo ta ogranićeooet nalom aaimilaeijom »a Šćipotarima preoteti i i maće tu aloboda ovako, a onda . . onda . . . ■ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ na adravljo Čupurdija! ;• PAPIRNICA Onda noće Čupurdija amjeti leuti gluvnom ulicom aa Oincom, koji „velikoduino" dijeli ia:> HAMDIJE KOPČIĆA 5 mare po hotelu Briatolu i aateie revol­ ver, niti će Dr. Branko ttakić, bivii odvjet­ !! preporučnje »voje bogato slovarište • nički perovođa, a nakon oalobođonja provrnut aa aroakog načelnika, amjeti ia mar at i putnike j! svih vrsta papira, kancelarijskog i J ■ voiu (ieljeanici) oalanjajaei ao na »voje: .ko '; Školskog pribora. — Narućbe ae ♦ aam ja, anal li, ti brof!" Onda raane Nođo i obavljaju brzo i točno. 1 Modo ne će amjeti iamarati 70-godiinjih ihti! Cijene umjerene. 2 jara, pa makar i njihove (nekad noaretne, a aada aretne) vjero bio. Staro ljude troba polto! Sarajevo, Štroamajerova ul. Tet. 819 Z vati, a ko ih joi kamara, treba da oojoti toiinu agrćone pijeoti na dobu. Poito živimo n herojako doba, gdje modu tolikim brejotn oaeloinih potamnjava pojedinac, teiko je biti pravedaa i »oboleiiti* koga hero­ jem. Nu nal nam novinanki aanat no da, da proko tega jednostavnu pređemo i da aa naio potomke niita u amanet no ootavimo, pa amo počeli pomno ietraiivati djela ia taknetih ljudi, podvrgavajući ih atrogoj ocjeni. Uatanovili amo kao najroćo savremano herojstvo: i a m a r anjo nemoćnih. Budući da jo Dr. Stakić Umarao učitelja ia M (dakle potćinjenog), Predimaret br. 16. Cinco opet katolika (dakle Ariavljaaina II. ro­ da), a Modo Jovanović Lasa Jovanovića (dakle 7t-godiknjeg atarca), to oru trojicu junaka po kroničarskoj duinoeti bilježimo Herojima naleg doba, a poito je audbina taka, da voliko Ijudo nikad no cijene nitkovi savromonici nego tok kaanije generacije, to i mi svoje sasad tr­ pamo n saaluini kut Treieljka. Centralna drogerija Braća Šatiinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato Skla­ dište svih droga i medikamenta, •te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani sjetite se „Gajreta*! Kod Salihage Mirice, trgovca izdaju se — Telefon 809. krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po Fnruke uredništva. K 2.-. Н. Ж. Jajce. Vaieg dopisa nijeamo primili. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .*. razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. ■----------------------------------------- - ----- =---------------- -Ч' 1 1 Iliri......................... ■■■■■■■■ Hl ■■■■»——<t II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1929. zaključila ja na temelju ustanova § 11.društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000 — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tak., da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dmnica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ae izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je prave opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, • pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. g Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači Ime i prezime, na koje bi potpisane dionice Imale glasiti. Ravnateljstvo <si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske, banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović a B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, * m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d.' d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostar«, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d, d. ■ Gračanid. Kavnatiljstio Muslimanshr fpgorath i obrtničke banke za B. i H. (d.d.] u Sarajevu. Odgevee^ i i i Л g. IbAMsZ VUanfc ОаММ Odbor J. M. Q. Staavarija Dadd A A. КаЈм. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8a14fd3c621c56321890c6300a0f9d28.pdf acffb851d0e19248e1883158b3f98f65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj l^ 1.5C Ж HE ^Шж Hl uA Мм W izlazi subotom, JF И ж fB e> B II КгЧбп ВМШВД HEflF EH Кн ■v’ 1 МИ1 'V Д JBHL W* ШЖ В">Ш Ш W ВИ ■■ GODIŠNJE К NA POLA GODINE К 90. мИ «ИИМ ВД Ш мК Ш вЛ ЛЛ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 100 (205) Sarajevo, subota 2. oktobra 1920. (17. muharrem 1339.) Poziv na glavnu skupštinu. л Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora; zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa; zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central« nog Odbora glede političkog dre žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavoe tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Ode bora i / 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski ode bori, da bezuslovno do 5. oke tobra održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od .12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) poloe žiti račun o dotadanjem radu, iza. brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopue njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tUantu označiti nc samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod; nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup, ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. S a r a j e v o, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglailii. Podzemni rad G. DRA SRŠKIĆA U AGRARNIM POSLOVIMA. Ministarstvo za agrarnu reformu Dr. Milan Srškić ne propušta ni najmanju zgodu, da svoje neraspo« najavilo je već instrukcije1) u pita« loženje prema posjednicima i dje« nju procjene roda sa beglučkih ze« lom pokaže. Osim mnogih nezako« malja za god. 1920. Te inštrukcije nitih njegovih uplitanja i svojevolj« još dobio niješam. Međutim dok te nih( poništavanja legalnim putem do. ne stignu izdaj te uputstva podre« nošenih agrarnih presuda i odluka, đenim organima, da stranki, koja njegova je krivica, da su se u zad« traži procjenu roda, ako je u izgle. nje vrijeme na nekoliko mjesta do« du, da će komisionalno procjenji« godili otpori seljaka protiv agrarnih vanje roda izazvati ogorčenje i ot« komisija, koje su na temelju »Ured« por seljaka, prema organima vlasti, be« od 22. jula 1919. kotarski uredi savjetujete, da ne traži te procje« izašiljali u svrhu ustanovljenja ko« ne, i u tim slučajevima sistirajte ličine' plodova na slobodnim »beg« izašiljanje komisije dclk od vlade zatražite uputstva, jer je vrla neu« lučkim« zemljama. / U svakoj pravnoj državi ovakovi godno po auktoritet vlasti, da komi« bi se javni otpori i tvorni napadaji sije u sela 1г1дге pa pred otporom seljaka protiv službenih organa vla« seljaka uzmiću i uklanjaju se, kako sti morali kvalificirati kao javno na« se to na nekoliko mjesta desilo, a silje i' državne vlasti bi morale, ja neću da se tim povodom sve učiniti, da se otpor onemogući upotrebljavaoružanasila. S toga komisiopalne procjene, ra« i njegovi začetnici kazne, da se na taj način osigura i utvrdi auktoritet đe neka se određuju do daljnjeg na« državne vlasti. No ta se metoda ne ređenja, samo tamo, gdje su sfran« dopada gospodinu dr. Srškiću, jer ke sporazumne, ili gdje je sigurno, bi na taj načjn makar neki zemljo« da uredovanje ne će izazvati ne« vlasnici došli do svog prava i do rede. .U svim drugim slučajevima kakove bilo koristi od svoga slo« neka se komisije za procjenu roda bodnog imetka. A to i jest baš ono, ne izašilju dok u svakom konkret« što dr. Srškić neće. Taj gospodin u nom slučaju ne dobijete uputstva svojoj zaslijepljenoj mržnji prema od zemaljske vlade?) Stižu i pritužbe sa mnogih stra« zemljovlasnicima gazi i svoju juri« dičku spremu, omalovažav i sa« na, da se moja naređenja od 19./3. mi auktoritet državne vlasti, te bez 1920. da zemlju drži do daljnje od« znanja ministarstva, i sasma na svo« redbe onaj, koji je lanjske godine ju ruku, izdaje svima okružnim držao, mnogi kotarski uredi ne pri« predstojnicima šifriranu brzojavnu državaju. Svratite pažnju potčinje« naredbu od 20. aug. broj 237/20 pre« nim sreskim načelnicima, da se ovog naređenja, pod vlastitom odgovor« zidijal, koja glasi: »Prema vijestima sa svih strana nošću sreskog načelnika, svi uredi gruntovni sopstvenici be« moraju strogo držati. Predsjednik gluka, koje seljaci obrađuju, ;traže zem. vlade: dr. M. Srškić«. po smislu naredbe od 22./7. 1919. ko« ‘) Ove će instrukcije valjada stići misionalnu procjenu roda sa beg« u decembru, dok snijeg zemlju po« lučkih zemalja. Seljaci u mnogo slučajeva odupi« . krije i seljaci plodove unovče. ’) To će reći: pošaljite spise na ru se ovakoj procjeni, te tom prili« kom dolazi do izgreda i proljevanja , vladu i čekaćete najmanje 6 mjese« ci, dok se povrate. krvi. Eto to je sadržaj te najnqvije »tajne« naredbe dra Srškića, ko« ja nije ništa drugo, nego atentat na zemljovlasnike, iz koga se sasma ja« sno razabire, da taj gospodin ide samo za tim, da zemljovlasnicima onemogući ma išta dobiti sa njiho« vih slobodnih zemalja, ne bi li što prije poskapali od gladi. A sada da malo prorešetamo tu Srškjćevu na« redbu: U prvom redu upada u oči, da g. dr. Srškić naziva zakonite vlasnike i posjednike slobodnih »beglučkih« zemalja tek »gruntovnim sopstve« nicima«. S ovim g. dr. Srškić onako furtimaški kuša da ospori, ili bar -omalovaži, snagu privatnog prava vlasništva zemljoposjednika nad ' tim slobodnim posjedima. Vidi se dakle, da je i g. dr. Srškić pošao stopama Korača i Poljaka, koji su vlasnike kmetovskih selišta nazvali tek »nosiocima prava«. I su« više je prozirna tendencija te »bolj« ševičke« grupe naših »usrećitelja«. Nu neka sigurni budu, da su s dru« ge strane i zemljovlasnici potpuno svjesni jačine svojih, zakonima za« jamčenih i ni s čim neosporenih po« sjedovnih prava, kako svojih slo« bodnih zemalja, tako isto svojih kmetovskih selišta, te ćese svim legalnim sredstvima bori« ti, da im se njihovi slobodni po« , sjedi, koji su čisto »privatno pravo vlasništva« netaknuti ostave u slo« bodnom i neograničenom uživanju, a da se kmetovska selišta u smislu Regentovog obećanja i po predlogu Udruženja Zemljoposjednika stav« Ijenom u memorandumu od 28. no« vembra 1919. pravedno riješe. Treba da su ta gospoda na čistu, da zemljoivlasnici ne će i ne mogu nikada pristati, da im se njihovo pravo vlasnosti ni na kmetovskim selištima gazi i uništava! Zemljo« vlasnici su potpuno svjesni, da je njihovo pravo vlasnosti i na kme« toVskim selištima neosporno i za« jamčeno posjedovnim »gruntovnim zakonom«, koji mora da se rešpek« tuje sve dotle, dok drugo le« gal no 'z a k o n o d avno tijelo ne donese drugi zakon i onaj prvi ne proglasi ništetnim. Za to ako su zemljovlasnici pristali na propise Predhodnih Odredaba, đa se »kmet« stvo« ima smatrati ukinutim, jer im je nosioc vladalačke dužnosti Nj. V. Regent’ svojom Vladalačkom ri« ječju garantovao, da će se to pitanje riješiti na pravedan način po obadvije zainteresovane stranke, to još ne znači, da su se zemljovlasnici odrekli svog po« sjedovnog prava na te kmetovske zemlje i prema tome oni smatraju svkku promjenu gruntovnog stanja protuzakonitim aktom isto onako, kako bi recimo smatrao gosp. dr. Srškić kada bi mu kogod brisao nje« govo poSjedovno pravo na vlasti« tu kuću, ili bi recimo neko ospora« vao g. Koraću pravo vlasnosti na njegove »teškom mukom« stečene milijune. • Što še pako tiče slobodnih posje« da »begluka«, o tome još manje mo« že da bude diskusije, jer su prava zemljovlasnika na te zemlje po svim zakonima puno i puno jača od pra« va ratnih bogataša i kojekakvih obilno nagrađenih »mučenika« nad njihovim zgrnutim imetkom. Za to u ova prgva ne smije nitko, pa ni dr. Krizman i dr. Srškić, dirati ako su voljni, da u našoj mladoj državi zavlada red i mir, jer neka budu UREDNIŠTVO 1 UPRAVA u NA- carevoj TELEFON BROJ ČEK0 vstE^onicEp^ Godina 11. sigurni, da zemljovlasnici ta svoja zakonom zajamčena prava zaštite i očuvaju. G. Dr. Srškić u svom obrazlože« nju gore citirane naredbe veli: »da on ne će da protiv otpora seljaka upotrijebi oružanu silu«. To drugim riječima znači: Ja gazim i svo« jevoljno uništavam i mi« nistarske naredbe i aukto« ritet državne vlasti, jer mi je želja, da mase seljačkog naroda još više razdražim i nahuškam pro« ' tiv zemljovlasnike, da im onemogu« ćim svaki i najmanji prihod sa nji« hovih slobodnih posjeda. Dakle g. dr. Srškić se stavlja nad sve posto« jeće državne vlasti i u svojoj zašli« jepljenosti naprosto gazi i svetost privatnog prava vlasništva i prestiž drž. vlasti, te daje mig neukim ma« sama naroda, da jednog lijepog da« na zaredaju otimačine i pljačke i po dućanima, magazama i privatnim pa i javnim zgradama. Za što ne bi, " kada znadu da dr. Srškić »neće« da protiv buntovnika upotrijebi oružanu silu? Ostali dio Srškićeve »Naredbe« i odviše je jasan, a da bi mu tre« balo 'daljnjeg komentara. Samo je zaboravio u zadnjem stavku, gdje prijeti sreskim načelnicima da se imadu strogo držati njegovog nare« đenja, da zemlju drže oni, koji su je lani držali, da se to odnosi samo na težake pravoslavne vjere, a ni« pošto i na muslimane, jer nam o tome jasno svjedoče mnoge Srški« ćeve svojevoljne odredbe, kao n. pr. kod Alije Jelke, Bukovače i mnogih drugić muslimana, koji su lanjske godine svoju zemlju sobom obrađivali, a ove godine su im te iste zemlje od pravoslavnih po« otimane i ne mogu naći načina kako da te zemlje opet u svoj posjed dobiju. S. Sarajevo, 1. oktobra. U »Trešeljku« donosimo objaš« njenje »odbora četvorice«, koji je utrne sarajevskog »gradskog veća« imao podnijeti vladi obrazlože« nje ostavke ovog slavnog i pre« slavnog veća ljudi, koji po vlasti« tom priznanju nemaju ni povjere« nja naroda, ni povjerenja vlade. Da pravo reknemo, nama je neugodno, što se makar u šaljivom tonu, mo« ramo osvrtati još i na te trice. Te trebao je feldvebel Alija biti u fi» jaktru ili bar voditi paripa, te tre« balo je Hodžića uputiti na tribinu mjesto pod! tribinu, te trebalo je Ekremu uz pridjevak »ad hoc« dati i koju paricu, te Caleti ta čast, te Makalu ta mast, te Pešutu pršut, te Zistleru vo ili to. Podajte im, šta god žele, samo ne zaboravite pakračkog dekreta i ot« pravite ih što pre. Zar samo tako ćete ih spasiti od ponovne bruke, da poližu što su »svečano« zaklju« čili i ne zaplaču što gube jednu ti« tulu. Smilujte im se, gospodine Mišo« viču i pazite da ne nasjednete Mar« kovićevim »osnovama«: izvana je, istina, bubanj, no iznutra je šušanj i te kakav šušanj. Čuvajte se, jer i kod nas se narod budi, pa biste mo« gli imati kakvih većih neprilika. Jer narod je gladan, a aprovizaci« ja prazna. Otvorite oči i manite glu« maca. Izbore gospodine I... Muslimani! Brinite se da budete upisani u biračke spiskove, Jer o tom ovisi vaša budućnost! ♦ IM . •* - , •.'ФжЗИ-лЈв! ..... IbftiA-v ' . . ....... •/. �Strena 2 Страиа .PRAVDA" — .ПРАВВА" РгобјаСвпјв težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). (Nastavak.) Da sad ukratko prikažemo pri« jateljstvo radikala prama nama te« žacima. I radikali licitiraju, ali malo pametnije, nego demokrati. Valjda čuvajući ugled naše mlade države prama vani. Ali kako se brinu za nas težake najbolje će se viditi iz člančića koji je izašao u 135 broju »Glasa Slobode«. Clančić nosi na« slov: »Profit od 133. milijuna kru« na« i glasi: »Bivši radikalski mini« star finansija osnovao je središnju zadrugu kao izvoznu centralu. '1 a centrala, koja jedva postoji, načini« la je izvozni posao od 2000 vagona kukuruza i zaslužila po vagonu 67.000 kruna, što sve ukupno čini o«‘ rijašku dobit od 133У. milijuna kru« na. Akcioni je kapital te zadruge 7 milijuna dinara ili 28 milijuna kru« na znači, ta je radikalska banka ra» dila sa 470% profita i to u par nije« seci i to sve na kukuruzu kojeg su pod jeftine cijene od seljaka poku« povali«. »Glas Slobode« donio je taj člančić radi kritike pjpti jednoj političkoj stranci, a nije da uzme težačke interese u zaštitu. Gospoda »demokrati« i radikali na jednoj strani oslobađaju kmeta od nemoćnog age i bega, a na dru« goj strani stvaraju državnoga kme« ta. Država imade moć i snagu gnja« viti težaka više i jače nego aga.i beg i meću svoju jaku ruku na težaka tako, da gospoda, sjedeći u fotelji« ma, zarade preko središnje zadru« ge više na težačkim zemaljskim pro« izvodima, nego sam težak, koji se kupa u znoju radeći na svojoj zem« Iji. Tako je koncentraciona vlada, ako se ne varam, izdala naredbu na kotarske urede, da težaci ne smiju prodavati nove hrane do izvjesnoga ’ vremena. Zar to nije diktirati teža« I ku i praviti ga kmetom? Mi težaci poručujemo gospodi uzurpatorima, da ne ćemo dozvoliti, da budemo zavisni u našim težačkim proizvodi« ma, ama od koga bilo. Mi državi pls« timo propisane poreze na svoje ze« maljske proizvode, pa hoćemo da budemo svoji na svome, slobodni težaci. Država nam mora ići na ru« ku, a ne da nas čini zavisnim. Sada da pređem na prifiteljsrvo bos. herc, komunista prima nama težacima. Oni zovu nas tež ike u svoju partiju, govoreći nam, da je naš spas jedino u radničkoj komu« nističkoj partiji i da su naši težački interesi jednaki sa interesima indus« trijalnih radnika. Da vidimo je li tako. Kada je rat počeo svi su po« litički listovi u B. i H. ako se ne va« ram, bili po vlasti zabranjeni, osim bivšeg »Hrvatskog Dnevnika«. U godini 1916. ili 1917. ako se ne va« ram opet je počelo izlaziti glasilo socijahkomunista »Glas Slobode«. Kako sam čuo sa dozvolom i potpo« rom bivše Austrougarske vlade. Svak znade kakav je tada bio hal bosansko«hercegovačkog i hrvat« skog težaka i to od 1914.—1918. go« dine, kada je morao ratovati i ma« lom i džanom i evladom, kada^mu se je sve njegovo prisilno rekviri« ralo i to skoro badava. Jeli u to po težaka najteže vrijeme komunistič« ko glasilo »Glas Slobode« ili njiho« vo vodstvo išta poduzelo u obranu težaka? Jok nije, nego je na protiv socijabkomunističko vodstvo rado unišio u nekakvo prehranbeno vije« će, koje je sastavljeno po bivšoj up« ravi. To vodstvo je u svom organu kao i u prehranbenom vijeću traži« lo najenergičnije od bivše vlade, da sve, iživotne namftnice vlada rekvi« rira i posatvi maksimalne cijene. A nijesu nikad socjal.komunisti od vlade tražli, da se sve u našoj zem« lji što se zateklo do 1915. godine, bilo to zemaljski težački proizvodi bilo to industrijalni proizvodi, što komunisti proizvađaju, rekvirira, i postave maksimalne cijene pa 'da proizvodi svih staleža idu u cijena« ma usporedo. Isti su tražili da se samo težački proizvodi rekviriraju i maksimalne im se cijene postave kao na marvu i svu hranu, dakle I .......... BiljEšhE. sve težačko. U to je vrijeme vod« stvo komunista (tada socijalista) sa generalom Sarkotićem u prehranbe« noto vijeću pašovalo i određivalo težacima, odnosno njihovim žena« ma koliko će raditi, a koliko smiju jesti mjesečno. Uz nadzor žandara težaci su morali raditi od svanuća do smrknuća, a jesti su smjeli sa« mo mjesečno osam kila po osobi. Višak su im prisilno oduzimali žan« dari uz cijenu po 35 helera na kilo« gram. Međutim se je od rekvirirane hrane industrijskim radnicima dava« lo dnevno po jednu kilu pečena hljeba, valjda zato, da mogu više ratnog materijala proizvađati. Ko« munisti su rado skoro badava pri« mali i jeli jifanu vojničkih familija, ne gledajući i ne misleći jesu li voj« ničke familije dostatno opskrbljene hranom, koju su same svojim zno« jem proizvele. > Dakle vojničke 'žene i djeca mo« rali su prisilno gladne raditi, da se industrijalni radnici mogu dobro hraniti, a ovi mjesto zahvalnosti za datu im hranu pravili su po fabrika« kama ratni materijal, topove, puške, šrapnele, bombe i svu municiju, ko« jom su ubijani njihovi sinovi i očevi. Svi industrijalni radnici, danas zvani komunsiti, bili su u ratno vri«* jeme po raznim fabrikama enthebo« vani i ratni materijal kako sam go« re rekao proizvađali. Također sya gospoda, koja se kupe oko sporne« nutih listova koji pričaju i piskara« ju da su tobože prijatelji nas teža« ka, bila su za vrijeme rata entl^e« bovana ii? namještena kod pojedinih magazina a težački se narod skoro isključivo sam borio u ratu i pa« tio, a da se za njega niti za njegovu familiju nije niko u ono vrijeme bri« nuo. Tako je težački narod skoro sve izgubio. Kad je prestao pucati top i puška, odmah se pojaviše na« ši tobožnji prijatelji i nude nam na papiru sve moguće, samo zato, da im poklonimo glasove. Iz ovoga ja« sno proizlazi da težački interesi sa interesima gospode koja se kupe o= ko »Glasa Slobode« nisu i ne mogu nikada biti jednaki, jer hranu pro« izvađa seljak, a oni je troše tražeći da bude što jeftinija. Da interesi spomenutih staleža nijesu jednaki, najbolje dokazuje to, što industri« jalni radnici hoće da rade u 24 sata samo 8 sati odnosno 7, dočim te« žak radi u ljetno doba 14—16 sati. Kada bi težak isto tako radio samo 8 sati dnevno, ko bi hranio gore spo« menute naše prijatelje, odnosno ne« prijatelje. Zemljoradnički proizvodi posko« čili su samo 15 do 20 puta, dočim su radnički proizvodi poskočili 60 do 100 puta. U normalno je vrijeme kila kukuruza bila 20 helera, a da« nas je 3—4 krune, meso je bilo 1 K 60 hel. a danas je od 20—24 krune, dočim su industrijski proizvodi po« skočili mnogo više. Tako na prim« jer jedna šibica u mirno vrijeme bi« jaše 2 helera, a danas 2 krune, me« tar beza u mimo vrijeme od 30—40 helera a danas od 50—80 krun. Ta« ko je i s basmom i svim jjomaćim radničkim proizvodima kao-sol, ću« mur, cigla, crijep, trenica i t. d. So je bila na kg u mirno vrijeme 18 do 20 helera, a danas je 16—20 kruna, cigla je bila 1000 komada 7—8 K a danas je. 1500 kruna, ćumur je bio na metar u mimo vrijeme 70—80 helera a danas je 50—60 kruna, eri« jep je bio u mirno vrijeme 1000 ko« mada 80 K, a danas je 3000 K, treni« ca je bila u mirno vrijeme na kubik 18—20 K a danas je 1800—200 km« na. To su Sve proizvodi komunista, koji traže visoke blaće i zajedno s vladom postavljaju cijene svojoj robi, ne vodeći računa o tom, da tu rbbu težaci trebaju kao što i komu* ništi težačku hranu. Neka se vidi iz gornjih brojki postojećih cijena je« su li interesi težaka sa interesima in» dustrijalnih radnika i mogu li ikad biti jednaki. Toliko o prijateljstvu komunista, (Svfšiće se). ■ I I Spol — Broj 293 . ■' Muslimani sjetite se „Gajreta“! Šta veli agr. direkcija na ovaj in« teresantan slučaj: »U selu Garani« ma, kotar Konjic prodala je Manda Golemac tri parcele zemlje, na ko« ju joj je muž imao kmetovsko pra« vo. Ona je ovu zemlju prodala za K 3000,— Marku Kostiću i napla« tila. Između se su sklopili pismeni u« govor čim se njoj zemlja dadne, da će mu ona takrir dati. Kad su je pitali zašto je prodala ove tri par« ćele, ona je rekla: za ovih polu para mogu cijeli čifluk isplatiti. Iznesosmo ovaj od mnogobrojnih primjera ove vrsti i pitamo agr. di« rekciju: što misli o ovakim ugovo« rima? Povodom članka »u eri'špijunaže«, što je iznešen u 91. (196.) broju »Pravde«, dobismo od policajne di« rekcije saopćenje, da je Ušanović, kojega su iskazi pred vlastima bili povod pretresanju nekih dućana na Baščaršiji, dana 6. o. mj. predan državnom odvjetništvu u Sarajevu na nadležni postupak, među osta« lim i zbog zločina potvore na štetu Ismeta Šišića, Saliha Cebelića, Av« de Pilava, Edhema Pilava, Mahmu« ta Mačkovića i Saliha.Sokolije, svih iz Sarajeva. Zanimalo bi nas znati: odakle je taj (Jšanović i na temelju čega se je moglo povjerovati njegovom is« kazivanju. Držimo naime da se sumnjičenje i pretres ispravnih'gra« dana mora osnivati na jakim teme« ljima. Batinanje u derventshoj policiji. 19. septembra pokradena je der« sentskom trgovcu g. Aronu Hajo« nu pšenica. 20. septembra stala je policija hapsiti sve one, koji su bili prijavljeni, da su upleteni u tu stvar, među ostalim i Muhu Cava« lića, Mujku Bobana, Vejsila Cavali« ća i braću Mehu i Mahmuda Hu« sejnćehajiće. Istragom je ustanov« Ijeno, da nijedan od njih nije su« djelovao u krađi nego da su je po« činila sasvim druga petorica ljudi? koji su priznali djelo. Spomenuta petorica nevinih doduše su odmah pušteni na slobodu, isto tako Muho Džikić, ali će Meho Husejnćehajić. Muho Cavalić, Mujko Boban i Mu« ho Džikić dobro zapamtiti, kad su bili na policiji. Evo zašto: ■ Kad su dovedeni u karaulu, str« pali su ih u jednu sobu, a onda su jednog po jednog vodili u sporednu sobu pred policajnog narednika T. Čamparu, koji ih je nagovorio da priznaju krađu. Kad oni, kao nevi« ni, nisu htjeli ni mogli priznati, stao ih je Čamparin pomoćnik Pavo No« vokmet nemilosrdno tući v o Го v« s k o m žilom. Novokmet je na« tjerao Mehu Husejnćehajića, da se nagne, a onda mu je stisnuo glavu među svoje krake i ošinuo ga devet puta žilom po zadnjici (prije toga mu je zagrnuo kaput), a udario ga je i 5 puta po rukama. Iza toga- je Ćampara naredio policajcu Vladi Pijevcu, da ga vodi i diflje bije, ali ga je ovaj ošinuo samo jednom lah« ko po lijevoj plećki, a kad ga je iz« veo ispred Ćampare, pustio ga je u miru. Kod šibanja je bio prisutan derventski građanin Jovo Rankić, koji se je zauzimao za šibane mo« leći policajce, da ih puste kao nevi« ne i poštene ljude, a u sporednoj su sobi svi čuli strašnu pomagljavinu onoga, koji je bio batinan. Meho Husejnćehajić otišao je liječniku, koji je ustanovio ozlede (te se i sad vide:, ispucane masnice po dlanovi« ma i modrice kao čivit po debelom mesu), ostali na žalost nisu, i ako su izjeli veliku vatru, osobito Muho Čavalić, koji je strašno isprebijan. Tražimo energično da se odmah stane na put ovom barbarskom postupku policije, kojoj se mora jednom za uvijek zabraniti, da na svoju ruku kažnjava ljude, koji po nesreći zapanu u karaulu. Trebalo bi već jednom odrediti, šta policija smije nositi i, šta joj je dopušteno činiti, jer gledajući derventsku po« liciju, 'čovjek bi rekao, da je propi« san za policajca-, i krbač i pletena ja« hačka kandžija i volovska žila, te da smiju udarati kome god hoće »19 i 6« ne bojeći se kazne, pošto to sve čini derventska -policija (ovaj joj slučaj nije prvina), pa nikom ništa. Stranačko kretanje. ZBLIŽENJE DVIJU HRVATSKIH STRANAKA. Pišući o neuspjelom pokušaju vrijeme regentova boravka u Bosni, Mandićevih pristalica »Hrv. Sloga« kao što dokazuju slučajevi: mostar« od 30. sept. iznijela je i ovo: »Stb ska afera radi sablje, ekskluzivitet se tiče zajedničkog istupa u izbori« tuzlanskog »okružnika« te drugih u« ma za konstituantu, bio pi ovaj sa« pravnika (n. pr. onog kotarskog stanak popuno suvišan, jer se — predstojnika u Zenici), ili pak ma« kako prisutni pristaše HPS (hrv. hinacije srpske manjine u Sandžaku, pučke stranke) i HTS (težačke) iz« koja čini nasilja nad muslimanskim javiše — na tome već od ne« življem, kako je to glavom Srbin koliko dana najozbiljni« član narodnog predstavništva £u« je radi«. gić iznio u svojoj jednoj interpela« Pitanje je sad na kojoj bi se ba= čiji. Takovo nastrano držanje po« zi prdveo taj zajednički istup? jedinaca pa i većih skupina jedno »Hrv. Sloga« daje razumjeti tu bazu je veliko zlo, koje treba odstranji« po uvodniku »Na okup — u bor« vati. b u«, u kojem između ostalog veli Jedno je i važno i temeljito isti« doslovce: nito: hrvatski dio naroda osjeća se OJavna težnja — ujedinjenje tro« u svojoj rođenoj državi zapostav« imenog naroda — postigla se, i sada Ijenim, i osjeća, da ga neki dio dru« otpadaju, odnosno morale bi otpa« '■gog plemena ne smatra jednako« sti velikosrpske i velikohrvatske po« pravnim. I kada to hrvatsko pleme sebne težnje, a sva briga imala bi osjeća na sebi, ono mora da traži se posvetiti tome, kako se ima naša lijeka tome zlu zajedno sa svi. država da uredi iznutra. Što ma onijna, koji su voljni se tiče hrvatskog dijela našeg na« d^ porade o tome, da se to roda, on se je već »našao u novim zlo odstrani. To zahtijeva in« prilikama. To nije ni čudo, jer je on teres države naše, jer inače ona ne ■ bio odgajan za ovakovo ujedinje« će moći uslijed trzavica i groznica, njđ. Dok je u hrvatskom dijelu na« što nastaju od te bolesti, onako na« roda prije postojala stranka hrvat« predovati, kako bi morala napredo« skog državnog prava, koja je dizala vati. A nazaduje ono, što ne napre« u narodu samosvijest i držala ga ta« duje onim tempom, kakovim bi mo« ko otpornijim protiv težnja bivših ralo«. »Hrvatska Težačka Stranka u tirana, dotle je u isti mah u nas Hr« vata bilo i struje, koja je plovila ju« svom programu stoji na stanovištu potpune plemense 1 jednakopravno« goslavenskim vodama. Srpski dio našeg naroda nije mo« sti, i hema sumnje, da će njezini č1a< gap biti tako odgojen i on se nije novi kao i svi drugi Hrvati u Bosni sav mogao posvema snaći u novgm i Hercegovini htjeti i znati da izvr« vremenu, te ih je bilo, a i ima ih, še svoju patriotsku izborničku duž« koji još ne mogu da se otresu starih- -not, scijcsni toga, da će svaki biti nazora. Staro je i nesavremeno na« izdajica narodne i državne koristi, ime sve, što se ne podudara ko ne bude pristupio na izbore. posvema s idejom narod« JEDAN UZALUDAN POKUS. nog jedinstva i posvemaš« .»Jugoslavenski List« javlja, da je nje ravnopravnosti. A tih starina vidimo svagdje i na svakom uoči četvrtka u prostorijama ovdaš« mjestu. One su izbile dapače i za njeg »Trebevića« održan sastanak �Број 205 — Broj Hrvata, koji stoje izvan tadanjih dviju hrvatskih stranaka. Sazivači (anonimni!) imaju namjeru, da oži« vc bivšeg civilnog doglavnika g. dra Nikolu Mandića. Zbor je bio slabo posjećen i valjda je pod dojmom tog neuspjeha izabaran odbor od tri lica, koji će doći'u doticaj sa obima hrv. strankama, u svrhu zajednič« kog istupa na izborima. Govorkalo se poodavno, da bi se dr. Mandić imao priključiti hrv. pučkoj stranci, no »Jugoslavija« u uvodniku od četvrtka dosta jasno odbija tu kombinaciju. Ona naime veli: »Još manje je na mjestu, kad ljudi, koji sudosadšutilii pre« zirno se smiješili promišljenom i in« tenzivnom radu pojedinih političkih stranaka, najednom sada ustaju i stvaraju nove [ftograme, nove kom« promisnc predloge — riječju novu zbrku, koja je tim kobni ja, što nam je upravo sada neophodno psi treban jasan pregled rada pojedinih stranaka i političara. Upravo stoga se i mi najodlučnije protivimo po« novnom uskrisivanju i oživljavanju starih i preživjelih programa, koji imaju samo historičku važnost i »političkih mrtvaca«, kojima je sva javnost već davno jednoglasno ot« pjevala opijelo.« »Hrv. Sloga« (broj 205.) otvoreno osuđuje taj pokušaj i veli: »Poznata je stvar, da je naša stranka bila vaz« da za slogu Hrvata. I njezin organ ve£ svojim imenom pozivlje ih na slogu. Ali da neko u ime-sloge uz« diže g. dra Nikolu Mandića, koji je pred godinu i po dana samo radi svojih interesa razbio slogu Hrvata, za to naša' stranka neće nikada biti.« S Mandićem smo dakle — kvit. . »JEDNAKOST« NA POMOLU. Ima desetak danS kako se održa« vaju povjerljivi sastanci sa svrhom da se oživi skrahirana »stranka« o« portunista (mehkiša), koja je u svoje vrijeme tako jadno svršila šašavom akcijom sa »Jednakosti«. Pokretači »Obrane«, veli se, već su 'pristali na obustavu svog lista, a i Hamid Svrzo pristade, da opet spili ■ sa šerifom i pokuša hudu sreću — novom o r i j e n t a c Fj o m. Spo« razumna su s tom akcijom i pozna« ta dva »borca« za naša pogažena prava: Ševkija Gluhić, nazvan mini« starska mumija i »slavan« po skup« Stini u Visokom, i — Dr. Zečević. Šuška se i o privoli stambolskog putnika Ibrahimkadije Sarića. Tešto, /tešto. Nije zgorega, ako prilikom izbora imadnemo i malo šale, gledajući kako se jedna za dru« gom prostiru ove »veličine«. Još ako ih vrag natenta, pa se pojave u San« džaku....... »ПРАВДА* — .PRAVCA, direktni pregovori između Italije i Jugoslavije otpočeće u najkraćem roku. Italijanska vlada diskutovaće na bazi sporazuma, do kojega se došlo u Palanci pod vladom Nittia. Da li Narodno Predstavništvo smatra Radića svojim članom? Iz Zagreba javljaju da je u stvari pro« testa Radića sto sedmorice kao vr« hovni sud, koji se bavi ništovnom žalbom Stjepana Radića, stvorio'za« ključak, da se upita Narodno Pred« stavništvo u Beogradu, da li smatra Stjepana Radića svojim članom, na« dalje aa li je njegov zastupnički« mandat, koji je dobio nominiranjem svoje stranke, u kreposti. Općinski izbori u Koruškoj. Iz Ljubljane javljaju: U zadnje vrije« me su održani u Koruškoj općinski izbori, koji su protekli vrlo intere« santno. U općinama vilske dohne, koje su po saint.germainskom ugo« voru pripale Austriji bez plebiscita dobili su Slovenci do sada trinaest općina, koje su prije imali NijerAci. Radi takih nepovoljnih rezultata, Nijemci su obustavili daljnje izbo« re u svim općinama, gdje bi Sloven« ci mogli pobijediti. Priprave za plebiscit u Koruškoj. Javljaju iz Celovca: Za buduću ne« djelju 3. oktobra i na dan plebisci« ta 10. oktobra zabranjeno je svako točenje alkoholnog pića na plebis« citnom području u zoni A. Gostio« niče moraju već uoči toga dana biti zatvorene u 8 i po sati na večer. Nitti za sporazum s Jugoslavijom. »Associated Press« . javlja intervju svoga rimskoga dopisnika sa Nitti« jem, koji je o jadranskom problemu kazao: »Uvijek sam želio izravan sporazum s Jugoslavenima. Evrop« ski rat bio je veliki dvoboj među (germanskim i slavenskim rasama. I« talija je radi ideala pravde prešla iz saveza sa germanskim rasama sla« venskim, pa može li Italija sad spre« mati nove sukobe sa slavenskim ra« sama. Smatram dobrim jedino ono riješenje, koje će se temeljiti na spo« razumu, a svaki nametnuti položaj bio bi uzrokom rata«. Poljski političar u Zagrebu. Već nedjelju dana zadržava se u Zagre« bu poznati poljski političar g. Sta« nislav Roskovski, jedan od istaknu« tih članova poljske radničke stran« ke. Roskovskoga poslala je njegova stranka da se na licu mjesta upozna sa političkim odnošajima u Kralje« vini Srba, Hrvata i Slovenaca. VANJSKI POLOŽAJ. Debata o Pečuju i Baranji u ma« džarskom parlamentu. Iz Budimpe« šte javljaju: U narodnoj skupštini interpelisao je zastupnik Perlaki o raboti eksponenata Karolijevog re« volucionarnog režima u predjelu Ba« ranje i Pečuja. Ovi predjeli su od Vrhovnog Vijeća obećani Madžar« skoj, ali od Srbije nijesu još ispraž« njeni. Međutim su se tamo ugnijez« dili komunistički elementi, koji pod izgovorom protiv bijelog terora raz« UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. vijaju crveni teror. Ministar pred« Amnestija za Bosnu i Hercegovi« sjednik Teleki izjavio je, da je po« nu. Službeni list je u vanred« sredovao radi toga kod jugoslaven« nom izdanju donio ukaz o amnesti« skog poslanika u Budimpešti i pri« ji prilikom prvog zvaničnog borav« kazao čitavo tamošnje stanje antan« ka Regenta Aleksandra u našoj po« tinoj misiji. On je upozorio poslani« krajini. Po ovom ukazu opraštaju ka da trpljenje komunističkog dje« se kazne svima onima, koji su kaž« lovanja u neposrednoj blizini ugro« njeni po IX. i X. gl. srp. kazn. zak. žava i beogradsku vladu, pa je radi ili za zločinstvo odnosno prestupak toga i urgirao upražnjenje ovih pre« davanja pripomoći, te prestupak djela te da jugoslavenska vlada ba« protiv javnog mira i reda i za one rem preda civilnu upravu madžar« koji su*kažnjeni po kaz. zak. za B. skim vlastima. On je ovo pitanje i H. Dalje se oprašta: zločinstvo potaknuo i kod velevlasti pa od nj i« krađe drva u erarskim šumama; de« hovog koraka u Beogradu ovisi us« likti iz koristoljublja onim koji još Pjeh. nisu bili kažnjeni i ako kazna ne Rumunjska u svim zgodama na premašuje 6 mjeseci; polovica kaz« strani Italije. Iz Rima se' javlja: Na ne žena za čedomorstvo. Jednako dineru priređenom u rumunjskom se obustavlja kazneni progon za sva poslaništvu u čast Take Jonescu«a, djela, koja spadaju u amnestiju, a kojem su prisustvovali Sforza, Tit« počinjena su prije 21. septembra toni i članovi diplomatskog zbora, o. g. naglasio je u svome govoru Jonescu, Državni odbor je utvrdio člano« da će Rumunjska uvijek i u svim ve biračkih komisija, te će odmah prilikama stajati na strani Italije. .odrediti mjesta, gdje će se izbori w Sforza je odgovorio, da se smatra bavljati. sretnim, što može u Rimu pozdra« Pašić ne ide na pregovore. Do viti zastupnika bratskog naroda i sada nisu nastupili nikakvi novi bratsko jedinstvo obaju naroda. momenti u pregovorima s Italijom. Grožnja Japana sa istupom iz Pašić je definitivno odbio sudjelo« Saveza Naroda. Iz Pariza javljaju: vanje na pregovorima sa Drom Po vijestima iz Tokia namjerava ja« Trumbićem. Zastupaće ga po svoj panska vlada ponovno iznijeti na prilici jedan član vlade. Savez Naroda princip rasne jedna« O direktnim pregovorima između kosti. Ako se ovo pitanje neće u« Jugoslavije i Italije. Iz Pariza se jav, vući u debatu grozi se Japan sa is« lja: Prema izvjesnim informacijama tupom iz Saveza Naroda. Pol№i pregled. Utisak njemačkog izvještaja. Iz«, vještaj njemačke delegacije na bru« xelleskoj konferenciji o teškom pri« vrednom stanju Njemačke učinio je veliki utisak na parišku štampu i uništio iluziju, da Njemačka može sve platiti. Neki pariški listovi do« puštaju da je stanje za Francusku opasno zbog njemačkih finansija, ali se uz to nastavlja kampanja štampe; da se eventualno zauzme oblast Ruhra. Izjavu amerikaflskih delegata u Bruxellesu, prema kojoj je vrlo oslabljena nada u američke kredite za Evropu, njemački izvje« štaj iz Bruxellesa jako podvlači i služi kao dokaz da je potreban za« jednički privredni rad sviju evrop« skih država. Drži se, da će ameri« kanska izjava djelovati i na. fariz. Kitaj i sovjetska vlada. »Times« javlja iz Pekinga, da se tamo odig« rava interesantna komedija. Oda! slanik sovjetske vlade u Verhnij U« dinsku, Jurin, došao je, da započne pregovore za uspostavu trgovačku) odnošaja i bio primljen po jednom funkcionaru ministarstva inostranih djela. »Times« veli, da Jurin nije ni« ko drugi veg veliki komesar Zeval« tovskij, koji je za vlade Kerjensko« ga,zauzimao istaknut) položaj. Iz« gleda da je ovaj Jurin direktni oda« slanik moskovske vlade. Cim je do« šao, obrazložio je kitajskoj vladi, kako je od neophodne nužde, da u Pekingu bude stalni zastupnik mo« skovske vlade. Misli se* radi toga, da će se princ Kudačev i ostali broj« ni ruski konsuli na Kitaju zahvaliti na svojim mjestima. Boljševički nemiri u Meksiku. Kako javlja »Chicago Tribune«, u gradu Meksiku bili su boljševički nemiri. Boljševički agitatori navalili su na Narodnu Palaču i sa balkona držali raspaljujuće govore mnoštvu, koje se je u velikim masama skupi« lo. Narodna Palača bila je okićena crvenim zastavama. Sa svih strana zemlje poslane su čete u grad da se nemiri utišaju. Situacija je vrlo oz« biljna i to tim više pogibeljna, jer je obolio predsjednik Huerta. Rusko«poljski pregovori koji su trebali otpočeti 25. u Rigi odloženi su prema pariškim vijestima za da« nas po traženju sovjetske Rusije u« slijed smrti njihovoga vojnog eks« perta generala Polivanova. Potvrdu« je se, da boljševici žele što skorije zaključenje mira a naročito obusta« vu neprijateljstva. Ta žurba izgleda, da ima dvojaki razlog: p-vo zato, što su Poljaci zauzeli Grodno žaro« bivši veliki broj crvene vojske i ve« like količine ratnog materijala i sa« da nastavljaju gonjenje potučenih ruskih trupa sjeverno od Njemena, a drugo št.o ukrajinska vojska us« pješno nastavlja širenje svog opera« cionog fronta. Sa obustavom nepri« jateljstva boljševička komanda ne bi više bila uzhemirivana sa poljske strane i prema tome mogla bi i sa toga fronta povući svoje najbolje divizije i okrenuti se protiv Wran« gela sa nadom da ga. pobijedi do proljeća i da se onda sa novo re« grutovanim trupama povrati protiv Poljske. Sinn«feinerska urota u Londonu. Engleska vlada je doznala o velikoj zavjeri u Londonu, kojom se kom« promituje preko stotinu uglednih ti« ca. Sinn«feineri namjeravaju da dig« nu*u zrak irski i gradski ured u Lon, donu. Kako se policisti osvećuju u Ir« skoj. U Ballsigganu izveli su polici« sti strašne izgrede kao osvetu za u« bijstvo jednog agenta. Brojne rad« nje i oko trideset privatnih stanova zapaljeno je, a jedna cijela gradska četvrt uništena. Narod je pobjegao na polja i sada dolazi malo po malo u Dublin. Mnogo od njih je pobje« glo, a da nije imalo vremena ni da se obuče. Dan iza ovog strašnog naši« lja razbježali su se policisti po gra« du pucajući iz pušaka u prozore ku« ća, u kojim stanuju Sinn«feineri. Još se javlja, da su i u Newcastle«West policisti počinili slična nasilja. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Страва 3. Malo odgovori „Srpskoj Riječi". Poznati istup sarajevski!^ učitelj a, da osujete učiteljski tečaj za mua« lime, dao je povoda mualimskom udruženju, da se u javnosti oficijel« no osvrne na njihovu rezoluciju i time prikaže ko su sve ti mualimi. Taj odbor nije mogao ni sanjati, da će se naći ijedan pošten i kulturan čovjek, da bi se mogao staviti na stranu zavedenih sarajevskih učite« lja i odobriti njihov nekulturni is« tup. Ali eto, na žalost, nađe se ne pojedinac, nego čak i jedan javni organ. »Srpska Riječ« u svome 192. broju osvrćući se na taj tečaj pozdravlja »energični istup« sarajevskih učite« lja, bolje rekuć nekolicine pravo« slavnih ševena i nazivlje tečaj — atentatom na škole i učiteljstvo (?!) Dok u kulturnom svijetu javna štampa svakom prilikom i u svako doba nastoji promicati školu i pro« svjetii, dotle se eto u našoj sredini nalazi i takvih organa, koji žele pro« micati mračnjaštvo. Žalosno! »Srp. Riječ« u svojoj naivnosti ne zna koji su obziri vodili naše pro« svjetno odjeljenje, da muslimane — po njezinom mnijenju bez ikakvih kvalifikacija (?!) — prima za učite« lje i u svojoj mržnji na sve, što bi muslimane prosvjetno podiglo, ho« timično zaboravlja, da nas je 75% općenito, a među muslimanskim di« jelom i 95% nepismeih. Svako ko iole imade pameti u glavi, pa ako ćete i — njihov Niko Dunderović, može misliti, da je naše vlasti pri otvorenju učiteljskog tečaja vodila praktična strana, a nipošto kakvi politički motivi, kao što to reče re« ferent llić na vanrednoj skupštini učitelja. Da se ukloni ta silna ne« pismenost našeg naroda, potrebno je, ne samo da se — po teoriji gg. oko »Srp. Riječi« — zgodno raz« mjeste svTšene pripravnice, nego i čitava vojska prosvjetnih radnika; a taku vojsku, znajte, vi gospodo o« kd »Srp. Riječi«, nijesu u stanju naše preparandije u doglednom vre« menu liferovati. Jer kad bi se čeka« lo, da nam te preparandije d^dnu za naše potrebe dovoljan učiteljski aparatj morali bi više decenija sta« jati u svom sadanjem prosvjetnom stanju, koje nas u kulturnom svijetu predstavlja poludivljim narodom. Naše vlasti imajući to na umu od« lučile su se na ovaj korak, a vi gg. oko »Srp. Riječi« budite bez bojaz« ni, da će muslimani od škola napra« viti »mejtefe« i imajte na umu, da su oni svojom spremom ravni učite« ljima vaših bivših komunalnih ško« la. Da se o tome uvjerite, zavirite malo u nastavni plan bivšeg Dar«ul« mualimina, a raspitajte se malo i o njihovom prosvjetnom djelovanju kroz zadnja dva decenija. Njihova će vas pisana djela po« buditi, da budete — pristojniji u svom pisanju i da ne vrijeđate je« dan čitav stalež, koji je sebi stavio ičasnu zadaću i jednu plemenitu mi« siju: da svoj narod prosvjetno di?e i kulturno ojača. H. Hujdurović. Braćo u slobodnoj domoviii! Iz okupiranih krajeva stižu očajni glasovi. Narodni domovi u Gorici, Trstu, Pulju, Zadru i drugim kraje« vima neoslobođene Jugoslavije u« ništeni su. Ova žarišta narodne pro« svjete, jedina utjeha u crnim dani« ma, koje proživljuje naš narod u onim teško iskušenim krajevima, zapaljena su od pobiješnjele talija« naške rulje, poduprte po talijanskim vojničkim hordama, Na ove ispade talijanske nekulture treba odgovori« ti obnovljenim prosvjetnim radom. Potpisano Udruženje postavilo je za zadaću, da u svrhu uspostave starih i osnivanja novih pučkih knjižnica u okupiranim krajev.ma, sakupi što veći broj knjiga, pa se ovim pozivom obraća na sve na« rodne krugove, knjižnice, društva i pojedince u slobodnoj domovini, da darovanjem i sakupljanjem knji« ga doprinesu uspjehu ove akcije. Svaki pa i najmanji dar biti će zah« valno primljen, te će probuditi u �Strana 4 Страаа____________________________ ____________________ .PRAVDA* — .ИРАВЛА*_______________________________________________ 8r»| 205 — Број našim patnicima u Primorju novu ‘razumljivo, a katkad je i nepojmlji« otpornu snagu, uvjerivši ih, da nisu vo. zaboravljeni. — Darovi neka se ša« Francuski aeroplan u Pančevu. — Iju na Udruženje Jugoslavenske A« Na 30. pr. mj. se kod Pančeva spu« kademske Omladine iz Primorja. stio jedan francuski aeroplan siste« NarodnoObranbena sekcija. Zag« ma »Aero»limusine« sa 4 putnika. reb, Sveučilište. On ide iz Carigrada za Pariz. Put iz Bukarešta u Pančevo prevalio je aerqplan za 3 sata i 30 minuta. Domate vijesti. Nar. poslanik g. Dr. Spaho otpu< tovao je u Beograd, da prisustvuje sjednicama Nar. Predstavništva. Čestitamo! Naš prijatelj Ahmed M. Basara položio je administrativ« no«manipulativni vojnički ispit, pa je odmah raspoređen na službova« nje u Bos. diviz. oblasti. Naša sr« dačna čestitka! Činovnički doplatci. Na 30. pr. mj. potpisan je ukaz o dbplatcima činovnika i javnih namještenika, koji važe u krunskom području na« še kraljevine kako slijedi: Do siste« mizovane plaće od 3399 K dnevno 68 K; od 3400 -4799 K dnevno 72 K; od 4800-6399 K 76; od 6400 do 7999 K 84 K; od 8000-9999 K 88 kruna; od 10.000—15.000 kruna 100 kruna; od 16.000—18.000 kruna 120 K. Za članove porodice, među koje se osim supruge i djece računaju djed i baka, roditelji, braća i sestre u koliko ih odnosni činovnik isklju« čivo uzdržava, 12 K dnevno. Su« dije dobivaju doplatak od 450 din., a sudsko osoblje od 250 din. Ofici« ri i vojni činovnici dobivaju dosa« dašnje dodatke, ali na članove po« rodice 3 din. na dan. Zašto muslimani simpatišu sa boljševičkom Rusijom? naslov je radnji, koju ćemo od idućeg broja početi iznositi u našem listu. Radnju piše jedan nemusliman, koji je du» lje vremena boravio u Rusiji i koji dobro poznaje prilike islamskih na« roda u Rusiji i njenom susjedstvu. Mi svraćamo osobitu pažnju na« ših čitaoca na ovu zanimivu radnju, koja će objasniti tamošnje prilike i iz koje će biti sve ono, što nam ušljed manjkavih informacija, nije Gospodarstvo. Privredni krugovi u Hrvatskoj protiv poreza na poslovni obrt. U Zagrebu sastali su se u petak i su« botu zastupnici svih privrednih or« ganizacija, te izabrali uži odbor, ko« ji ima 'izgraditi konkretni elaborat o štetnosti i neprovedivosti te anti« socijalnom karakteru propisa o no« vim porezima, sa zadatkom, da sa« brane podatke u roku od 48 sati pu« tem u Zagrebu nazočnih članova fi« nancijskog odbora privremenog ria« rodnog predstavništva, podnesu na prešnu raspravu tomu odboru. U« jedno Su spomenuti članovi finan« cijskog odbora zamoljeni, da u ime svih privrednika Hrvatske najodluč« nije protestiraju protiv načina, ko« jim su ti golemi porezni tereti na« prečac uvedeni u krijepost. Državni monopol na šećer. Iz Be» ograda javljaju: Financijalni odbor usvojio je predlog ministra finan« čija o novom porezu za šećer. Dr« žava će uzeti monopol na šećer i preuzeti prodaju šećera u čitavoj zemlji kao što je provedena pro« daj a duhana. Potrošnja šećera ii« nosi godišnje 8 hiljada vagona. U Jugoslaviji proizvađa se 5 hiljada vagona u 14 tvornica. Država bi od tih tvornica kupovala šećer po 7 dl« para, dok bi ostatak kupovala u inozemstvu. Taj bi se šećer proda« vao u monopolu uz cijenu od 11 di« nara po kg. Nitko nebi smio pro« davati šećer skuplje, a preprodava« oci bili bi obvezani da uvijek ima« du šećera na skladištu. Na taj bi način potrošači imali šećer jeftini« je nego do sada, a država bi od no« vog monopola imala godišnji pri« hod od 160 milijuna, dinara. Trešeljah. Natiežai. Jedno obarjedtenje. Primamo te besplatno i bes promjeae donosimo: wOđ dana odstupa opći nekog odbora grada Sarajeva, proneeoie eo a javnoati raaai glasovi i nagađanja, Ito ave no odgovara faktičnom stanja stvari. Odbor četvo­ rico, koji je od općinskog odbora iaabran, da sastavi i preda vladi obrasloženi n^emoranđom, oviar isjavljnjot da eo taj memorandum biti prodat semaljskoj vladi u četvrtak 80. o. mj. Jedino je fakat, da an podpiaaui sajedno sa bivšim podpredajedaiclma gg, Dr. Alkalaj'om i Dr. ZiaUerom bili posvati od g. Miiovioa na­ čelnika unatarnjih poslova, koji je tom prilikom Jtorak opoinakog odbora požalio i tražio obja­ šnjenja u ovome pitanja, Što mu je obaćano, da će ao isnijetl u memorandumu. Prema tome sa ovi novinakl glasovi o rekonstrukciji odbora i predsjedništva samo kombinacije, a napadaji na pojedine dlanove bivšeg odbora pod puno neo­ snovani. '— Sarajevo, dne 80. septembra 1920, Prof. Btevo Marković v. r., Dr. Jakob Kajon v. Dr. Hamid Šahinović v. r., Dr. Rafo CaleU v. r. Šaljite odmah pretplatu Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Strosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem silinom društvu te da, je trgovačku akademiju svršio. ; ^oooooooooooooooooooooooooo 'PAPIRNICA :: HAMDIJE KUPČIĆA 2 ‘! / preporainje »veje bogato »torarište 2 ; [ svih vrsta papka, kancelarijskog I f 'Ч školskog pribora. — Narućbe obavljaju brzo i točno. se ♦ 2 2 ! Cijene umjerene. <! Sarajevo, Štrosmajerova nl. Tel. SIS 2 vrlo dobre, uz povoljne cijene uudi Muslimanska centralaa bauka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku I i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova pl. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih .fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. т-. Cijene najumjerenije. Kod Salihage Mirice, trgovca Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3tooo.ooo — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. , Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi - ' A Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualne po dioničarimi ne optirane dionice, mogu upisati dioničari! nedioničari.uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionke učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te če prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripclja počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. .8 . Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice Imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da, dionice do­ dijeli jli na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, , c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, • ’v m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, •) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Berventi, Mostaru, Ženici I Tuzli, ( pj Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanisi. Ravnateljstvo Muslimanske trgoražhe i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Staopaslia BaaM * A. Kajon. Sarajevo. OdgovenM taaduic: F. Šalaka. šSaajA'ja. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e623d492ce36bb4b25237e6f271dc9b4.pdf 638a302d2b9a2ba27c6374c2e687cf8e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj i.o IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM ' ČETVRTKOM UREĐUJh REDAKCIONl ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE K «80. NA POLA GODiNH K «f. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ nl.lCl. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 101 (206) Sarajevo, utorak 5. oktobra 1920. (20. muharrem 1339.) Jedna prešna dužnost! Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite.se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajde. Samo ć.e oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu uneseni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! Pravo da bude unesen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako- Meoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Govor narodnog poslanika dro M. Spahe, IZREČEN U SJEDNICI PRIVREMENOG NARODNOG PRED« STAVNIŠTVA OD 28. SEPTEMBRA 1920. (Po stenografskim bilješkama.) Kad je koncem prošle godine izi« smo iz obrazloženja g. interpelanta šio saopštenje u novinama, da je razabrali, da je čak bilo i oblasti, vojni zakon kraljevine Srbije pro« koje nisu imale ni jednog primjerka tegnut na čitavu teritoriju naše dr« toga vojnog zakona. Ja sam taj za« žave, onda sam očekivao, da će taj kon tražio i kod zemaljske vlade u vojni zakon, koji važi za čitavu dr« Sarajevu i nisam ga mogao naći ni žavu biti također proklamovan i u kod onog referenta, koji ima da ri» onim krajevima, gdje do sada nije ješava te stvari. Ima već preko go« važio. To je bilo učinjeno kod jed« dinu dana što sam podnio pitanje na nog zakona, koji je malo ranije bio g. ministra vojnog, a dobio sam od« protegnut na čitav teritorij; naime govor pred kratko vrijeme, iz koga kod onog dijela kaznenog zakona, mogu samo zaključiti, da ni on sam koji se odnosi na političke delikte. ne zna šta je to publikovanje zako« Kad je protegnut taj zakon na čita« na. Dozvolite mi da taj vrlo kratak vu teritoriju, on je bio publikovan odgovor pročitam. (Čita.) Ukazom Nj, Vel. kralja od 19. av» u Bosni u »Zborniku Zakona«. No to se nije dogodilo sa vojnim zako« gusta 1919. godine riješeno je, da nom. Ja sam stoga, kad je prošlo vojni zakoni Srbije važe privreme« izvjesno vrijeme, podnio pitanje g. no za sve oblasti kraljevstva SHS. ministru vojnom, jer sam smatrao Na osnovu toga ministarstvo vojno da je publikovanje zakona, koji se i mornarice preduzelo je mjere, da proteže na nove teritorije ne samo se vojni zakoni, a među ovima pr« sa gledišta zakonskog ili ustavnog, vo zakon o ustrojstvu vojske i pra« ne samo s toga formalnog gledišta vilo o regrutovanju, odštampaju u potrebno, nego i sa praktičnog gle« tolikom broju primjeraka, da ih pri ruci imaju baV komande i ustanove, dišta. Vojni zakon stavlja državljanima koje po njima imaju da rade. Još u vrlo1 velike dužnosti i svaki držav, prošloj godini odštampan je ćiri« ljanin, koji je dužan da te dužnosti licom u nekoliko hiljada primjeraka: izvršuje, ima pravo tražiti da se s zakon o ustrojstvu vojske, pravilo i tim zakonom upozna, a to će biti uputa za regrutovanje, pa je to raz« samo onda, ako se taj zakon publi« dijeljeno ne samo komandama, nad« kuje. Svaki državljanin treba da ima leštvima i ustanovama koje pripada« prilike prozreti u sam zakon, da vi« ju vojsci, već i svima'civilnim mini« di kolika je njegova dužnost. Da je starstvima, zemaljskim vladama i g. ministar vojni tom općenitom u« drugim. Ministarstvu unutrašnjih stavnom principu udovoljio, ja sam djela stavljeno je na raspoloženje uvjeren, da bi se izbjeglo mnogim 1500 primjeraka zakona o ustrojstvu nesporazumcima, koji su dali done« vojske, da podijeli opštinskim i sre« kle povoda ovim događajima. Mi skim vlastima. Zakon o ustrojstvu vojske i pra« vilo za regrutovanje, jesu knjige bez povjerljive sadržine i zainteresova« ni ih mogu dobiti iz knjižnice mini« starstva vojnog i mornarice, pošto ih za sada nema u tolikom broju, da se mogu dati knjižarima radi proda« je, kako je to ranije bilo. Ja, gospodo, ne mogu da vjeru« jem da štamparije u Zagrebu, Sara« jevu, Ljubljani i Splitu nisu bile u stanju, da zakon odštampaju tako, da svaki pojedinac, kojeg se tiče taj zakon i koji zakon svakom pojedin« cu donosi teške dužnosti, za sadržaj toga zakona dozna. Imao sam pri« like dolaziti u položaj, da su me Iju« di pitali o raznim ustanovama toga zakona, za koje su dočuli da u za« konu postoje. Ja sam čuo i držim da je to tačno, da su po vojnom za« konu kraljevine Srbije oslobođeni hranioci porodica od vojne službe, ali nikada nisam mogao da doznam, jer nisam dobio zakona u ruku pa da znadnem: u kojem slučaju se to oslobođenje može postići, kakve korake treba preduzeti, kakve doku« mente treba priložiti i koja vlast i« ma da riješi takovu molbu. Tako se događalo da su mnogi hranioci po« rodica, ne znajući blagodati toga za« kona, otišli u vojsku i služili zato,. jer možda ni komandant nije imao pri ruci zakona, pa da toga čovjeka uputi. Ja znam mnogo slučajeva, gdje su pravi hranioci bili pozvani na vojnu službu. Znam jedan slu« čaj, u kom sam se obraćao i na mi« nistra vojnog, gdje je i ministarstvo vojno ustanovilo, da [molitelju kao braniocu obitelji pripada Jo pravo i stvar je riješena kod ministarstva, ali je kod nižih oblasti čekala više mjeseci i tako je molitelj odslužio više, nego je bio dužan. Ja mislim, gospodo, da ne bi došlo do nemilih događaja u Hrvatskoj i do nesretnih događaja u Bosni, o kojima je g interpelant također go« vorio, ne bi došlo do žalbi sa strane mnogog siromašnog težaka, da je barem pismeni svijet imao pri ruci vojni zakon. Ja znam nekoliko kon« kretnih slučajeva u Bosni i Herce« govini, da je zemljoradniku oduzet njegov jedini konj. Ja ne mogu da vjerujem, da je takav zakon mogao postojati u kraljevini Srbiji, da se za vrijeme, kad nema opće mobili« zacije može oduzeti pošljednji konj od jednog siromašnog zemljoradni« ka. Taj je konj oduzet seljaku samo na potvrdu, procijenio ga je oficir, a ne stručnjaci, procijenjen je na 500 dinara, a seljak ga je kupio pri« je mjesec dana za 5000 kruna. Nije znao taj seljak, kuda da se obrati, gdje da traži svoje pravo, a nisam ni ja sam znao. Ja sam ga poslao sa pismom komandantu divizijske ob» lasti, ali to znam, da do konja nije došao i ne zna gdje i kuda bi ga tražio. Tliko sam htio da reknem o toj stvari, o kojoj je mnogo diskutova« no i ja bi ponovio svoj zahtjev, dr» žim da će se s time saglasiti sva go« spoda poslanici, da je neophodno potrebno, da se vojni zakon, koji je protegnut na čitavu teritoriju i pro, glasi na čitavoj teritoriji tako, da svaki državljanin imade mogućnost, da sazna sadržaj toga zakona. Dr« žim, da tomu mojemu predlogu ni« kakvoga prigovora ne može biti. Ja ću još nešto da spomenem. Gospodin predsjednik ministarskog savjeta spomenuo je da nije bilo shodno vrijeme, da se vojni zakon sada mijenja, jer da se to pitanje TELEFON BROJ 124 ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. sada ne bi moglo u parlamentu pre« tresati. Vojni zakon je prenešen u« redbom na čitav teritorij. Ja držim, da se već tada, kada je stvoren za« ključak, da se vojni zakon protegne na čitav teritorij, znalo koje odred« be ne će biti podesne za nove kra« jeve i da su se mogle ur^ibom te od« redbe izmijeniti i reći: vojni zakon kraljevine Srbije vrijedi za čitavo kraljevstvo sa slijedećim izmjena« ma. Jer kad je bilo moguće reći, da čitav zakon uopće važi za čitavo kraljevstvo, onda je bilo moguće re» ći i to, da on važi sa izvjesnim iz« mjenama. Ja čak znam, da su iz« vjesne izmjene to^ zakona ured« bom učinjene. Ja znam da je u po« gledu oslobođenja duhovnih lica po toj uredbi nešto izmijenjeno u to« me zakonu bar za nove krajeve. Ali prvi zahtjev, koji je ovdje postav« Ijen i sa kojim će se, držim, svi sa« glasiti, to je da zakon treba da bude publikovan. G. predsjednik ministarstva je u svome govoru kazao, da žalbe, koje se iznose, ne smiju da budu šumar« ne, nego bi trebalo da se iznose preko nadležnih faktora. On je da« lje rekao, da vlasti takve žalbe i prijave savjesno ispituju, da sudo« vi sude ondje gdje su pozvani i da se, kratka rečeno, zakoni tačno svu« da primijenjuju. Ja se sa tim navo« dima g. predsjednika ministarskog savjeta ne mogu saglasiti, a ne mo« gu se saglasiti naročito u pogledu postupka prema muslimanima, đr« žavljanima ove države. Gospodo, dosada je bilo govora u ovome domu o tome, a i u javno« sti isto tako, koliko su muslimani od novembra mjeseca 1918. godine pre« trpjeli do danas. Na njima su izvr« savana pljačkanja, ubijano je mno« go muslimana u raznim krajevima. Ti događaji nisu se događali samo u novembru i decembru 1918. godine, nego i docnije. Svi ti događaji pri« javljivani su nadležnim vlastima i vlasti su za sve te događaje na vri« jeme doznale. Mi smo očekivali, da će se krivci za te zločine pozvati na odgovornost, ali smo to uzalud oče« kivali, i malo nam je poznato sluča« jeva, da su krivci, koji su bili prona« đeni, i kažnjeni. I kad je došlo do suda, događale su se vrlo čudnovate stvari, koje su za naše društvene prilike vrlo značajne. Nedaleko od Sarajeva u proljeće 1919. godine do« godio se jedan težak zločin. Iz za« sjede su neka lica dočekala tri put« nka koja su išla sa pazara iz Sara« jeva u selo, pucali na njih, jednog ubili, opljačkali i uzeli mu novac i o« stalo. Jedan od tih krivaca uhvaćen je i predan okružnom sudu u Sara« jevu. Sud je sudio, sproveo istragu i izrečena je smrtna presuda. Ali šta je dalje bilo? Znatan dio javnosti, koja je prestavljena u ovom domu, digao se protiv te presude i pitao: kako može jedan dobrovoljac biti osuđen ha smrt? Taj zlikovac slu« čajno je bio dobrovoljac i sva jav« nost ustala je protiv toga — počev od demokratskog »Glasa Naroda«, pa do Čokorilove »Zore« — i pita, kako to može da bude? Digli su se protiv te presude i htjeli su da uti« ču na sud još prije, nego što je ta presuda postala pravomoćna. (Kur» tović: To ne stoji, to »Glas Naroda« nije pisao! Niste dobro čitali.) Ja ću Vam to pokazati da je to pisano u »Glasu Naroda«. O žalosnim događajima, koji su se desili na jugu i istoku Hercego« vine, u Bileću i Nevesinju, o silnim �Stran 2 Сгоаи« mukama, koje su muslimani morali da pretrpe, bilo je mnogo govora u našoj javnosti. Svi ti događaji pri« javljeni su i vojnim i civilnim obla« stima, i te vojne i civilne vlasti ni« su se gotovo ni micale. Morao je da bude opljačkan komandant druge armije sa svojom pratnjom, pa tek onda da se preduzmu stroge mjere protiv tih pljačkaša i zločinaca. (Kurtović: To je najbolji dokaz, da to nije upravljeno samo protivu mu« slimana.) Ja priznajem, da su stradali i pra« voslavni od tih pljačkaša, ali stra« dali su devet puta više muslimani. 5 početka su stradali samo musli« mani i vlasti nisu ništa preduzimale. (Valerijan Pribićević: To je bilo sve u »Pravdi«. — Potpredsjednik Adolf Ribnikar: Ja bih molio g. poslanika, da bude kraći u svome govoru i da se drži predmeta interpelacije.) Gospodo, proglašen je prijeki sud u nevesinjskom kotaru, uhvaćena su dva zločinca, koji su sudjelovali kod napada na generala Terzića. Čuo sam da’je još prije toga pred« sjednik zemaljske vlade u Sarajevu predlagao vladi u Beogradu, da se cio ovaj postupak obustavi, jer bi, veli, bila sramota, da se ovakav po« stupak provede. (Ministar pravde Trifković: To ne stoji.) To je glas iz Sarajeva, koji sam ja čuo, a mo« lim Vas opozovite to i ja ću primiti. (Ministar pravde M. Trifković: Je su li strijeljana ta dvojica?) Jedan je obješen, a jedan je suđen na 15 godina robije. (Kurtović: To vam treba za agitaciju!) Meni ne treba agitacije. U Sandžaku su prilike još gore, pa i danas su hrđave. (Dušan Vaši« Ijević: Tamo pravoslavni više stra« daju.) U bjelopoljskom okrugu je od konca 1918. godine pobijeno vi« še od hiljadu, blizu dvije hiljade muslimana, i za to niko nije pozvan na odgovornost (Dobacivanje: To su samo priče.) Molim vas, neka to kaže gospodin Tripko Žugić, posla« nik iz Crne Gore, koji je podnio pitanje na g. ministra unutrašnjih djela, i koje je pitanje, izgleda mi, povukao. Ja ne ću da se pozivam na ono što pišu naši listovi, ja ću se pozvati o Sandžaku na ono što pišu listovi ve« likih stranaka. Ja ću citirati dopis iz Novog Pazara, koji je donijela »De« mokatija«, u kojem se veli doslovno, da policijska vlast u srditoj nemoći stvara sa lažnim svjedocima krivice pojedinim muslimanima i odmah ih pritvara. 1 odmah zatim nabraja po« jedine slučajeve, među njima da je zatvoren i učitelj, za koga se zna da je morao za vrijeme Austrije po« bjeći iz Bosne i Hercegovine zato, što je razbijao njemačke natpise; sad se on zatvara radi izmišljenih djela. I sada je u policijskom pritvo« ru sa još oko 80 muslimana, koji su većim dijelom pritvoreni na ovaj način. Da ne bi s druge strane bilo prigovora, ja ću spomenuti šta o tim prilikama piše »Srpska Riječ«, organ radikalne stranke u Sarajevu. Ona kaže: U Beogradu se dosad prakti« kovalo, da nam amo šalju za policij« ske činovnike ljude, koje je trebalo zbog njihovih nedjelja najuriti iz državne službe. Prije par mjeseci i« mali smo za načelnika skroz nepis« menog čovjeka, koji ne bi mogao biti državni činovnik ni za vrijeme Miloševo. Ne ću ovdje da vas uma« ram šta piše o tim prilikama organ komunista, što izlazi u Skoplju »So« cijalistička Zora«. Vi bi čuli još žešću kritiku nad tim prilikama i mogli bi razabrati, koliko je musli« mana u tim krajevima stradalo. (Dušan Vasiljević. Mi smo naučeni na nepismene predstojnike.) I sama agrarna reforma, kako se kod nas u Bosni i Hercegovini pro« vodi, ne predstavlja ništa drugo, nego otimačinu onoga, što je u mu« slimanskim rukama. Već sam način, kako se počinje sa provođenjem a« grarne reforme u našoj državi, do« kazuje jasno, da je ona naperena protivu jednog dijela našeg naroda. (Dušan Vasiljević: Protiv svih aga i begova bez razlike. — Jedan glas: Je li razdijeljen imetak predsjedni« ka bosanske vlade?) Nemojte se, gospodo, uzrujavati. Ja ne uzimam u zaštitu velike posjednike, nego male, kojima otimate i pet dunuma ,Р?*ЈПЛ* — .»ПДНИ« zemlje. (Jedan glas: Mi njih imamo u vidu.) Vi njih nemate u vidu, jer oni skapaše od gladi. Gospodo, kada se raspravljalo u ministarskom savjetu o prethodnim odredbama za agrarnu reformu, on« da je predsjednik — demokratske stranke g. Ljuba Davidović donio predlog, da se agrarna reforma u o« nome opsegu kako je predviđena u prethodnim odredbama, ne odnosi na kraljevinu Srbiju u granicama od g. 1912., jer da je agrarno pitanje u Srbiji riješeno. Jeste, gospodo, ag« rarno je pitanje u Srbiji od 1912. go» dine riješeno u onome opsegu, ka« kvom riješenju niko ne prigovara. Neka se prema kraljevskoj prokla« maciji od 1918. god. dokinu kmetov« ski odnošaji i veliki posjedi, i ja na to pristajem. To i ja potpisujem. Ali, gospodo, ono što se radi u Bo« sni i Hercegovini, to je mnogo više nego što je rečeno u proklamaciji kraljevoj i mnogo više nego li ono, što je u Srbiji godine 1880. prove« deno. (Šefkija Gluhić: Lanjske godi« ne ste trebali to govoriti!) Ja sam i do sada to zastupao, ja sam potpi« sao proklamaciju od decembra 1918. godine, na kojoj su potpisani pred« stavnei svih stranaka u ovome do« mu. U Bosni i Hercegovini provodi se već, a ja tu riječ »provodi se« pod« vlačim, konsekventno načelo, da zemlja pripada onome, koji je ob« raduje. Ja bi se i s tim načelom mo« gao s vama složiti, kada bi se to na« čelo jednako provodilo u čitavoj našoj državi. Ali mi ne možemo dopustiti iznimnih zakona samo u Bosni i Hercegovini, gdje je zemlja većim dijelom u rukama muslimana. (Dušan Vasiljević: Mi ćemo svršiti.) Vi možete to svršiti, jer je sila u va« šim rukama, ali to je nasilje. (Du« šan Vasiljević: Mi hoćemo samo da izvršimo historijsku pravdu.) To ni« je pravda, gospodine Vasiljeviću, to je najveća nepravda. Ako socijalna nužda traži, da zemlja pripada ono« me, koji je radi, onda to treba da važi podjednako za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, za Dalmaciju i druge pokrajine. U Bosni i Hercegovini o« tima se i posljednjih pet dunuma zemlje od siromašnih posjednika muslimana. (Vasiljević: Ne otima se.) Otima. U Srbiji se ne dira u ne« koliko hiljada dunuma zemlje, u Hrvatskoj se ostavlja po nekoliko hiljada hektara. Jednaku, gospodo, agrarnu reformu za čitavu državu, pa ćemo svi pristati na to. Tako zva« na agrarna reforma ne zaustavlja se u Bosni na malim posjednicima mu« slimanima. U Bosni i Herceg, do« gađa se da se i muslimanskim zem« Ijoradnicima zemlja otima. (Jedan glas: Gdje?) Kod Sarajeva oteta je zemlja Aliji Jelki, koji je sam radi i sije povrće. Ja sam bi u toj stvari dva puta kod predsjednika vlade, ali nisam uspio. (Prigovori: Kod »de« mokrata«.) Vaš drug Svrzo bio je kod ministra za agrarnu reformu i isposlovao je povoljno riješenje za Jelku, ali ono nije izvršeno, i Alija Jelko ostao je sve do danas godinu dana bez svoje zemlje. Ja bih mogao spomenuti još mnogo takvih sluča« jeva, da je muslimanima zemljorad« nicima oteta zemlja, a nisu mogli naći zaštite kod vlasti. A kako se postupa sa Srbima pravoslavnim sad ću vam reći, gospodine Vasilje« viču. U kotaru gradačačkom ili br« čanskom imadc nekolika posjednika pravoslavnih i na njihovim posjedi« ma napisan je natpis »Posjed Ko« stića, Celovića i t. d.« I u te posjede niko nije smio da takne; tu je vlast znala da pribavi zaštitu. (Jedan glas: To je netačno!) To je tačno. Nićifor Kostić branio je svoju zem« Iju i plod sa nje s puškom u ruci i niko ga nije pozvao na odgovor, a u prijedorskom kotaru zatvoreno je 80 najuglednijih muslimana zato, što je jedan od njih htio da obrani dio svoje zemlje. (Podpredsjednik Adolf Ribnikar: Na dnevnom je re< du interpelacija o Hrvatskoj, ne go« vorite sada o agrarnoj reformi.) Go« spoda su me odvela upadima u riječ da govorim o ovim stvarima i ja sam to samo spomenuo. Gospodo, iz svega ovoga što sam spomenuo, a mogao bih da Vam spomenem još mnogo manjih i krup« i nijih stvari, vidite, da muslimani u — Broj 206 ho Džikić dobro zapamtiti, kad su bili na policiji. Evo zašto: Kad su dovedeni u karaulu, str« pali su ih u jednu sobu, a onda su jednog po jednog vodili u sporednu sobu pred policajnog narednika T. Camparu, koji ih je nagovorio da priznaju krađu. Kad oni, kao nevi« ni, nisu htjeli ni mogli priznati, stao ih je Camparin pomoćnik Pavo No« vokmet nemilosrdno tući v o 1 o v« s k o m žilom. Novokmet je na« tjerao Mehu Husejnćehajića, da se nagne,* a onda mu je stisnuo glavu među svoje krake i ošinuo ga devet puta žilom po zadnjici (prije toga mu je zagrnuo kaput), a udario ga je i 5 puta po rukama. Iza toga je Campara naredio policajcu Vladi Pijevcu, da ga vodi i dalje bije, ali ga je ovaj ošinuo samo jednom lah« ko po lijevoj plećki, a kad ga je iz« veo ispred Čampare, pustio ga je u miru. Kod šibanja je bio prisutan derventski građanin Jovo Rankić, koji se je zauzimao za šibane mo« leći policajce, da ih puste kao nevi« ne i poštene ljude, a u sporednoj su sobi svi čuli strašnu pomagljavinu onoga,: koji' je bio batinan. Meho Husejnćehajić otišao je( liječniku, koji je ustanovio!ozlede (te se i sad vide: ispucane masnice po dlanovi« ma i modricd kaol čivit po debelom mesu), ostali na žalost nisu, i ako su izjeli veliku vatru, osobito Muho Cavalić, koji je strašno isprebijan. Tražimo energično da se odmah stane na put ovom barbarskom postupku policije, kojoj se mora jednom za uvijek zabraniti, da na svoju ruku kažnjava ljude, koji po nesreći zapanu u karaulu. Trebalo bi već jednom odrediti, šta policija smije nositi i šta joj jei dopušteno činiti,; jer’ gledajući derventsku po« liciju, čovjek bi rekao, da je propi« san za policajca i krbač i pletena ja« hačka kandžija i volovska žila, te da smiju udarati kome god hoće »19 i 6« ne bojeći se kazne, pošto to sve čini i derventska' policija (ovaj joj slučaj nije prvina), pa nikom ništa. ovoj državi nijesu ravnopravni dr« žavljani i to je uzrok njihova neza« dovoljstva. (Glas: Mi vas smatramo ravnopravnim.) Vi nas takim srna« trate samo na papiru, i samo riječi« ma, ali nas na djelima nigdje ne smatrate ravnopravnima. (Boža Vu» kotić: Vi ste bili i ministar.) Ja sam bioi ministar, ali sam dao i ostavku, što se ovako postupalo. Mi tražimo samo da budemo ravnopravni i da se ispune riječi, što ih je Prijestolo« nasljednik izrekao za svečanim ruč« kom u Sarajevu: neka sve tri vjere budu potpuno ravnopravne. Ali ako budu svi političari ovakvi kao gosp. Vasiljević, ne ćemo biti ravnoprav« ni i nezadovoljstvo će sve više rasti. (Dušan Vasiljević: Neka svaki radi i uživa plodove svoga rada.) Ne date im da rade g. Vasiljeviću. (O« dobravanje parlamentarne zajedni« ce.) Prošli broj našeg lista zaplijenjien je oko JL sati 115 minuti, pa ne mogoemo prirediti drugog iz« danja, jerjeslogbiovećraz« v r g n u L List je1 konfiskovan i radi uvodnika,' u kojem je podvrgnut kritici postupak g. Srškića u agrar« nim sporovima. Ovo je druga zap« Ijena našeg: lista u ovom predmetu, pa ćemo se postarati da se o tom povede riječ u Nar. Predstavništvu i da se ustanovi: je li g. dr. Srškić iznad zakotna i izvan domašaja stvarne kritike, koja se temelji na činjenicama, makar g. Srškića i predstavila u ružnu svjetlu. Pobri« nućemo sdjda centralna vlada dadne obavještenja o tom, da li g. Srškić svoj protuzakoniti postupak može braniti eto ii trećim paragrafom srp« skog krivičnog zakona. Da bismo mogli završiti članak »Prosjačenje težačkih glasova«/ slo« žismo ponovno njegov nastavak iz prošlog zaplijenjenog broja, kao i neke sastavke, o kojima treba da su obaviješteni naši čitatelji. •Bilješhe. latlmji u dBrratshoj policiji. 19. septembra pokradena je der« ventskom trgovcu g. Aronu Hajo« nu pšenica. 20. septembra stala je policija hapsiti sve one, koji su bili prijavljeni, da su upleteni u tu stvar, među ostalim i Muhu Cava« lića, Mujku Bobana, Vejsila Cavali« ća i braću Mehu i Mahmuda Hu» sejnćehajiće. Istragom je ustanov« Ijeno, da nijedan od njih nije sii« djelovao u krađi nego da su je po« činila sasvim druga petorica ljudi, koji su priznali djelo. Spomenuta petorica nevinih doduše su odmah pušteni na slobodu, isto tako Muho Džikić, ali će Meho Husejnćehajić, Muho Cavalić, Mujko Boban i Mu« ’ , I I ! Konstatiramo da »Glas Naroda« sve do danas nije odgovorio na čla« nak našeg urednika »Poruka klevet« ncima«, što je štampan u »Pravdi« od 11. septembra. Iz tog slijedi, da ljudi oko tog lista nemaju dokaza za svoju tvrdnju »da su vlasti mir« no slušale i govore Korkutove o pri« vremenosti naše države«, niti po« š t e n j a, da tu klevetu povuku i da se bar sa dvije riječi izvinu radi to« ga, što su se u borbi sa političkim protivnikom poslužili jednom ovako niskom denuncijacijom. Pa lijepo. Mi to konstatiramo, a na poštenoj je javnosti, da presudi o ovakom postupku onih oko »Gla« sa Naroda«. Prosjačenje težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). (Nastavak). Da sad ukratko;' prikažemo' pri« jateljstvo radikala' prama nama te« žacima. I radikali licitiraju, ali malo pametnije, nego demokrati. Valjda čuvajući ugled naše mlade države prama vani. Ali kako se brinu za nas težake najbolje će se viditi iz člančića koji je izašao u 135. broju »Glasa Slobode«. Clančić nosi na« slov: »Profit od 133 milijuna kru« na« i glasi: »Bivši radikalski mini« star finansija osnovao je središnju zadrugu kao izvoznu* centralu. 'I a centrala, koja jedva postoji, načini« la je izvozni posao od 2000 vagona kukuruza i zaslužila po vagonu 67.000 kruna, što sve ukupno čini o» rijašku dobit od 133'/, milijuna kru« na. Akcioni je kapital te zadruge 7 milijuna dinara ili 28 milijuna kru« na znači, ta je radikalska banka ra« dila sa 470% profita i to u par mje« seci i to sve na kukuruzu kojeg su pod jeftine cijene od seljaka poku« povali«. »Glas Slobode« donio je taj člančić radi kritike proti jednoj političkoj stranci, a nije da uzme težačke interese u zaštitu. Gospoda »demokrati« i radikali na jednoj strani oslobađaju kmeta od nemoćnog age i bega, a na dru« goj strani stvaraju državnoga kme­ ta. Država imade moć i sn.igu gnja« viti težaka više i jače nego aga i beg i meće svoju jaku ruku na težaka tako, da gospoda, sjedeći na fotelji« ma, zarade preko središnje zadru« ge više na težačkim zemaljskim pro« izvodima, nego sam težak, koji se kupa u znoju radeći na svojoj zem« lji. Tako je koncentraciona vlada, ako se ne varam, izdala naredbu na kotarske Urede,: da težaci’ 'ne smiju prodavati nove hrand -do izvjesnoga vremena. Zar, to nije diktirati teža« ku i praviti ga kmetom?' Mi težaci poručujemo gospodi uzurpatorima, da‘ne ćemol dozvoliti, da budemo zavisnilu našim težačkim;proizvodi« ma, amabd koga bilo. Mi državi pla« timo propisane poreze na svoje, ze« maljsKe proizvode, pa: hoćemo da budemo svoji na svome, slobodni težaci. Država nam mora ići na ru« ku, a ne da nas čini zavisnim. Sada da pređem na prijateljstvo bos. herc, komunista prima nama težacima. Oni zovu nas tež ike u svoju partiju, govoreći nam, da je �Број 206 — Bro| „ПРАВДА* — „РОАУЕА, naš spas jedino u radničkoj komu« Zemljoradnički proizvodi posko« jnualimina, a raspitajte se malo i o nističkoj partiji i da su naši težački čili su samo 15 do 20 puta, dočim su njihovom prosvjetnom djelovanju interesi jednaki sa interesima indus« radnički proizvodi poskočili 60 do kroz zadnja dva decenija. trijalnih radnika. Da' vidimo je li 100 puta. U normalno je vrijeme Njihova će vas pisana djela po« tako.l Kada je rat počeo! svi su’ po« kila kukuruza bila 20 helera, a da« buditi, da budete — pristojniji u litički listovi u B. i H. ako se ne va» nas je 3—4 krune, meso je bilo 1 K svotn pisanju i da ne vrijeđate je« ram, bili pol vlasti zabranjeni,' osim 60 hel. a danas je od 20—24 krune, dan čitav stalež, koji je sebi’ stavio bivšeg »Hrvatskog Dnevnika«« U dočim su industrijski proizvodi po« časnu zadaću i jednu plemenitu mi« godinft 11916. ili 1917. ako se ne va« skočili mnogo više. Tako na prim« siju: da svoj narod prosvjetno diže ram opet je počelo1 izlaziti glasilo jer jedna šibica u mirno vrijeme bi« i kulturno ojača. H. Hujdurović. socijal«komunista »Glas Slobode«. jaše 2 helera, a danas 2 krune, me« Kako sam čuo sa dozvolom i potpo« tar beza u mirno vrijeme od 30—40 rom bivše austrougarske vlade. helera a danas od 50—80 krun. Ta« Svak znade kakav je tada bio bal ko je i s basmom i svim domaćim bosansko«hercegovačkog i hrvat« radničkim proizvodima kao sol, ću« CENTRALNI ODBOR naše or« skog težaka i to od 1914.-1918. go« mm, cigla, crijep, trenica i t. d. So ganizacije sazvan je na zasijedanje dine, kada je morao ratovati i ma« je bila na kg u mirno vrijeme 18 do za utorak 19. oktobra o. g. Na dnev« lom i džanom i evladom,1 kada mu 20 helera, a danas je 16—20 kruna, nom su redu predloži za glavnu se je sve njegovo prisilno, rekviri« cigla je bila 1000 komada 7—8 K skupštinu. ralo1 i to skoro- badava; Jeli u to po a danas je 1500 kruna, ćumur je bio POZIV NA GRADSKU SKUP­ težaka, najteže vrijeme komunisti^« na metar u mirno vrijeme 70—80 ŠTINU. ko glasilo »Glas Slobode« ili njiho« helera a danas je 50—60 kruna, eri« Gradska skupština pristaša »Jugo« vo vodstvo išta poduzelo u obranu jep je bio u mirno vrijeme 1000 ko« težaka? Jok nije, nego je na protiv mada 80 K, a danas je 3000 K, treni« slavenske Muslimanske Organizaci« ca je bila u mirno vrijeme na kubik je« obdržavaće se u petak dne 8. ok« socijal»komunističko vodstvo rado 18—20 K a danas je 1800 2000 kru« tobra u 1 sabat iza podne (iza dža« unišlo u nekakvo prehranbeno vije« će, koje je sastavljeno po bivšoj up» na. To su sve proizvodi komunista. ma«namaza) u avliji Kolobara hana, * ravi. To vodstvo je u svom organu Koji traže visoke plaće i zajedno s na koju se svi pristaše pozivaju da nefaljeno dođu. kao i u prehranbcnom vijeću traži« vladom postavljaju cijene svojoj lo najenergičnije od; bivše vlade, da robi, ne vodeći računa o tom, da tu Sarajevo, 27. septembra. 1920. sve; životne namirnice vlada rekvi« robu težaci trebaju kao što i komu« Predsjednik: Tajnik: rira i, postavi maksimalne cijene. A ništi težačku hranu. Neka se vidi iz Dr. Hrasnica. S. Filipović. nijesu nikad socjabkomunisti od gornjih brojki postojećih cijena je« SKUPŠTINA U VISOKOM. vlade tražli, da se sve u našoj zem« su li interesi težaka sa interesima in« U petak 2. o. mj. održana je u dustrijalnih radnika i mogu li ikad lji što se zateklo do 1915. godine, bilo to zemaljski težački proizvodi biti jednaki. Toliko o prijateljstvu Visokom dobro posjećena kotarska skupština naše organizacije. Skup« bilo to industri jalni proizvodi, što komunista. ština je držana u dvorištu »lsi. či« komunisti proizvađaju, rekvirira i (Svršiće se). taonice«, a kao izaslanik Radnog postavi maksimalne cijene pa da Odbora prisutvovao joj je glavni proizvodi svih staleža idu u cijena« urednik našeg lista g. S. Korkut. O« ma usporedo. Isti su! tražili da se sobito je upadao u oči velik broj samo težački proizvodi rekviriraju ■ seoskih delegata i drugih težaka. i maksimalne im se cijene postave Skupštinu je otvorio predsjednik као' na marvu i svu hranu, dakle Poznati istup- sarajevskih učitelja, kot. odbora! g. Ćamil ef. Mujagić sve' težačko. U to je vrijeme vod« stvo komunista (tada1 socijalista) sa da osujete1 učiteljski tečaj za mua« zahvalivši na brojnom odzivu i pri« kazavši ukratko’ rad novog kotar« generalomi Sarkotićem u’ prehranbe« lime, dao je povoda mualimskom nom vijeću pašovalo i bdređivalo udruženju, da se u javnosti oficijel« skog odbora. Iz blagajničkog izvješ« taja napominjemo to, da je odbor težacima,1 odnosno1 njihovim žena« no osvrne na njihovu rezoluciju i ma koliko će raditi, a koliko smiju time prikaže ko su sve ti mualimi. od aprila ove godine ubrao preko jesti mjesečno. Uz nadzor žandara Taj odbor nije mogao ni sanjati, da 20.000.— kruna članarine i dobrom težaci su (morali raditi od svanuća će se naći ijedan pošten i kulturan voljnih priloga. Nakon izvještaja o radu odbora do smrknuća, a1 jesti1 su smjeli sa« čovjek, da bi se mogao staviti na mo mjesečno osam kila po osobi. stranu zavedenih sarajevskih učite« uzeo1 je riječ S. Korkuti i u duljem Višak su im prisilno oduzimali žan« lja i odobriti njihov nekulturni is« govoru prikazao svrhu i cilj organi« tup. Ali eto. ma žalo&t, nade se. ne Jtacijc, te rad Centralnog i Radnog dari.uz cijenu po 35-holcr.a.i»akilo« gram. Međutim se je od rekvirirane pojedinac, nego čak i jedan javni Odbora, a za tim je opširno prika« zao važnost izbora za Konstituantu hrane industrijskim radnicima dava« organ. »Srpska Riječ« u svome 192. broju i način kako će se ti izbori obaviti. lo dnevno po jednu kilu pečena hljeba, valjda zato, da mogu više osvrćući se na taj tečaj pozdravlja Razlaganje je praćeno osobitom po« »energični istup« sarajevskih učite« zornošću i jasno se vidjelo, da su ratnog materijala proizvađati. Ko« munisti su rado skoro badava pri« lja, bolje rekuć nekolicine pravo« naši svjesni težaci potpuno shvatili mali i jeli hranu vojničkih familija, slavnih šovena i nazivlje tečaj — sudbonosnu vožnost kuglica, koji« ma ćemo, ako Bog da. učiniti kraj ne gledajući i ne misleći jesu li voj« atentatom na škole i učiteljstvo (?!) ničke familije dostatno opskrbljene Dok u kulturnom svijetu javna teškom!stanju, u kojem se nalazimo hranom, koju su same svojim zno« štampa svakom prilikom i u svako od prevrata pa do danas. Nakon to« doba nastoji promicati školu i pro« ga se prešlo na izbor dvanaest dele« jem proizvele. svjetu, dotle se eto u našoj sredini gata za glavnu skupštinu, iz čega se Dakle vojničke žene i djeca mo« nalazi i takvih organa, koji žele pro« vidi da naša organizacija u Viso« rali su prisilno gladne raditi, da micati mračnjaštvo. Žalosno! kom broji oko tri hiljade aktivnih se industrijalni radnici mogu dobro članova. »Srp. Riječ« u svojoj naivnosti ne hraniti, a ovi mjesto zahvalnosti za zna koji su obziri vodili naše pro« Iza tog se je sejjar vaiz g. Salih« datu im hranu pravili su po fabri« svjetno odjeljenje, da muslimane — begović, koji je;ovih’dana imenovan kama ratni materijal, topove, puške, po njezinom mnijenju bez ikakvih muftijom u Bijelom Polju, kratkim šrapnele, bombe i svu municiju, ko« kvalifikacija (?!) —-prima za učite« ali vrlo dirljivim govorom zahvalio jom su ubijani njihovi sinovi i lje ii u svojoj mržnji! na sve, što bi na pažnji i susretljivosti, koju su očevi. muslimane prosvjetno podiglo, ho« mu seljani iskazivah prilikom vrše« nj a njegove dužnosti, a za tim je Svi industrijalni radnici, danas timično zaboravlja, da nas je 75% zvani komunsiti, bili su u ratno vri« općenito, a među muslimanskim di« predsjednik zaključio skupštini, po« jeme po raznim fabrikama enthebo« jelom' i 95% nepismenih. Svako ko novno se zahvalivši na tako dobrom posjetu. Mi možemo,' da odboru če« vani i ratni materijal kako sam go» iole imade pameti u glavi, pa ako stitamo na ovakom uspjehu, a braći re rekao proizvađali. Također sva ćete i — njihov Niko Dunđerović, gospoda, koja se kupe oko sporne« može misliti, da je naše vlasti pri iz Visokog i sa svoje strane dovi« nutih listova koji pričaju i piskara« otvorenju učiteljskog tečaja vodila kujemo: »Hvala vam, braćo!« Samo naprijed! praktična strana, a nipošto kakvi t’u da su tobože prijatelji nas teža« :a, bila su za vrijeme rata enthe« politički motivi, kao što to reče re« bovana ili’ namještena kod pojedinih ferent Ilić na vanrednoj skupštini magazina a težački se narod skoro učitelja. Da se ukloni' ta silna ne« isključivo'sam borio u ratu i pa« pismenost našeg naroda, potrebno »JEDNAKOST« NA POMOLU. je, ne samo da se — po teoriji gg. tio, a da se za njega niti za njegovu Ima desetak dana kako se održa« familiju nije niko u ono vrijeme bri« oko »Srp. Riječi« — zgodno raz« nuo. Tako je težački narod skoro mjeste svršene pripravnice, nego i vaju povjerljivi sastanci sa svrhom da se oživi skrahirana »stranka« o« sve izgubio. Kad je prestao pucati čitava vojska prosvjetnih radnika; a taku vojsku, znajte vi gospodo o« portunista (mehkiša), koja je tu top i puška, odmah se pojaviše na« ši tobožnji prijatelji i nude nam na ko »Srp. Riječi«,' nijesu u stanju svoje vrijeme' tako jadno svršila papiru sve moguće, samo zato, da naše preparandije u doglednomjvre« šašavom akcijom sa »Jednakosti«. im poklonimo glasove. Iz ovoga ja« menuiliferovati. Jer kad bilse čeka« Pokretači »Obrane«, veli se, već su sno proizlazi da težački interesi sa lo, da nam te preparandije dadnu pristali na obustavu svog lista, a i za naše potrebe*'dovoljan učiteljski Hamid Svrzo pristade,, da opet spili interesima gospode koja se kupe o« ko »Glasa Slobode« nisu i ne mogu aparat, morali bi višel decenija:’ sta« sa Šerifom i pokušaj hudu sreću — nikada biti jednaki, jer hranu pro« jati u svom sadanjem prosvjetnom novom orijentacijom. Spo« izvađa seljak, a oni je troše tražeći stanju, koje nas u kulturnom svijetu razumna su s tom akcijom i pozn’a« ta dva1 »borca« za naša pogažena predstavlja poludivljim narodom. da bude što jeftinija. Da interesi prava: ŠevkijatGluhić, nazvan mini« Naše vlasti imajući to na umu od« spomenutih staleža nijesu jednaki, lučile su se na ovaj korak, a vi gg. starska mumija i — Dr. Zečević, najbolje dokazuje to, što industri« »slavan« po skupštini u Visokom. jalni radnici hoće.da rade u 24 sata oko »Srp. Riječi« budite bez bojaz« samo 8 sati odnosno 7, dočim te« ni, da će muslimani od škola napra« Šuška se i o privoli stambolskog put« žak radi u ljetno doba 14—16 sati. viti »mejtefe« i imajte na umu, da nika Ibrahimkadije Sarića. Tešto,'tešto. Nije zgorega, ako Kada bi težak isto tako radio samo su oni svojom spremom1 ravni učite« 8 sati dnevno, ko bi hranio gore spo« ljimapvaših; bivših komunalnih ško« prilikom' izbora: imadnemo i malo šale, gledajući kako sejedna za dru« menute naše prijatelje, odnosno ne« la. Da' se o tome uvjerite^ zavirite malo u nastavni plan bivšeg Dar«ul« gom prostiru ove »veličine«. Još ako prijatelje. Iz naše organizacije. Malo odgovora „Srpskoj Rijeti". Stranačko kretanje. Страна 3 > ih vrag natenta, pa se (pojave |u San« džaku ili Makedoniji!... JEDAN UZALUDAN POKUS. »Jugoslavenski List« javlja, da je uoči četvrtka u prostorijama ovdaš« njeg »Trebevića« održan sastanak Hrvata, koji! stofle izvan sadanjih dviju) hrvastkih stranaka.1- Sazivači (anonimni!)' imaju namjeru, da oži« ve( bivšeg civilnog doglavnika g. dra Nikolu Mandića. Zbor je bio slabo posjećen i vlajdaf je pod dojmom to(g neuspjeha izabran odbor od tri lica, koji će doći u doticaj sa obima hrv. strankama, u svrhu, zajednič« kog istupa na izborima.; Govorkalo se poodavno, .'da bi se dr. Mandić imao priključiti hrv. pučkoj stranci, no »Jugoslavija« u uvodnikd! od, četvrtka dosta jasno odbija 'tu kombinaciju. Ona naime veli: »Još manje je na mjestu, kad ljudi,, koji sudosadšutilii pre« zirno\se smiješili promišljenom i in« tenzivnom radu; pojedinih političkih stranaka, najednom sada ustaju i stvaraju: nove programe, nove kom« promisne predlogei'— riječju novu zbrku, koja je! tim kobni ja, što nam je upravo sada; neophodno po« treban jasanl pregled rada; pojedinih stranaka i političara. Upravo stoga se i mi najodlučnije protivimo po« novnom uskrisivanju! i oživljavanju starih i preživjelih programa, koji imaju samo historičku važnost' i — »političkih mrtvaca«, kojima je sva javnost već davno jednoglasno ot« pjevala opijelo«. »Hrv. Sloga«; (broj 205.) otvoreno osuđuje taj pokušaj i Veli: »Poznata je stvar, dalje naša stranka bila vaz« da za slogu Hrvata. I njezin organ već svojim imenom pozivlje ih na slogu. Ali da neko u ime-sloge uz« diže d. dra Nikolu Mandića, koji je pred goklinu i po’jdana samoradi svojih interesa razbio slogu Hrvata, zas^o naša stranka neće nikada bit i«.l ZBLIŽENJE DVIJU HRVATSKIH STRANAKA U BOSNI. Pišući o neuspjelom| pokušaju Mandićevih pristalica »Hrv. Sloga« od -30. sept. iznijela, je i ovo: Što se tiče zajedničkog istupa u izbori« ma za konstituantu, bio bi ovaj sa« stanak popuno suvišan, jer se — kako prisutni pristaše HPS (hrv. pučke stranke) i HTS (težačke) iz« javiše — na tome već od ne« koliko dana najozbiljni« je radi«. Pitanje je sad na kojoj bi se ba= z i proveo taj zajednički istup? »Hrv. Sloga« daje razumjeti tu bazu po uvodniku »Na okup — u bor« b u«, u kojem između ostalog veli doslovce: Glavna težnja — ujedinjenje tro« imenog naroda — postigla se, i sada otpadaju, odnosno morale bi otpa« sti velikosrpske i velikohrvatske po« sebne težnje, a sva briga imala bi se posvetiti tome, kako se ima naša država da uredi iznutra. Što se tiče hrvatskog dijela našeg na« roda, on se je već snašao u novim prilikama. To nije ni čudo, jer je on bio odgajan za ovakovo ujedinje« nje. Dok je u hrvatskom dijelu na« roda prije postojala stranka hrvat« skog državnog prava, koja je dizala u narodu samosvijest i držala ga ta« ko otpornijim protiv težnja bivših tirana, dotle je u isti mah u nas Hr« vata bilo i struje, koja je plovila ju« goslavenskim vodama. Srpski dio našeg naroda nije mo« gao biti tako odgojen- i on se nije sav mogao posvema snaći u novom vremenu, te ih je bilo, a i ima ih, koji još ne mogu da se otresu starih nazora. Staro je i nesavremeno na« ime sve, što se ne podudara posvema s idejom narod« nog jedinstva i posvema š« nje ravnopravnosti. A tih starina vidimo svagdje^ i na svakom mjestu. One su izbile;' dapače i za vrijeme regentova boravka u Bosni, kao što dokazuju slučajevi: mostar« ska afera radi sablje, ekskluzivitet tuzlanskog »okružnika« te drugih u* pravnika (n. pr. onog kotarskog predstojnika u Zenici), ili pak ma« hinacije srpske manjine u Sandžaku, koja čini nasilja nad muslimanskim življem, kako je to glavom Srbin član narodnog predstavništva Žu« I gić iznio u svojoj jednoj interpela« �Strana 4 Страна 8ro| 206 — Број .PRAVDA' — .ПРАВДА' čiji. Takovo nastrano držanje po« jedinaca pa i većih skupina jedno je veliko zlo, koje treba odstranji« vati. Jedno je i važno i temeljito isti« nito: hrvatski dio naroda osjeća se u svojoj rođenoj državi zapostav« ijenim, i osjeća, da ga neki dio dru« gog plemena ne smatra jednako« pravnim. I kada to hrvatsko pleme osjeća na sebi, ono mora da traži lijeka tome zlu zajedno sa svi« ma onima, koji su voljni da porade o tome, daše to zlo odstrani. To zahtijeva in« teres države naše, jer inače ona ne će moći uslijed trzavica i groznica, što nastaju od te bolesti, onako na« predovati, kako bi morala napredo« vati. A nazaduje ono, što ne napre« duje onim tempom, kakovim bi mo« ralo«. »Hrvatska Težačka Stranka u svom programu stoji na stanovištu potpuno plemenske »jednakopravno« sti, i nema sumnje, da će njezini čla« novi kao i svi drugi Hrvati u Bosni i Hercegovini htjeti i znati da izvr« še svoju patriotsku izbomičku duž« nost, cijeni stoga, da će svaki biti izdajica narodne i državne koristi, ko ne bude pristupio na izbore. Domaće vijesti. Ubojstvo u Gacku.] U subotuismo primili ovaj brzojav iz Gacka: »29. sep^. ubijen od pravoslavnih u selu Mirovica-’Džafer Pašić iz Avtovca idući, iz'šume. Pismo slijedi opšir« no. — Arif Pašić«. Donosimo, a komentar očekuje« mo u — »Glasu Naroda«. Jer mož« da se opet radi o »par zapljačkanih koza« ... Mjesto inspektora. U musliman« skom odljeljenju ministarstva vjera u Beogradu popuniće se mjesto in« spektora, za koje je određena godi« nja plata od 4.500 dinara sa pripa« dajućim dodacima na skupoću. Ime« novanje je ukazno, a molbe treba poslati na ministarstvo vjera najka« snije do 31 oktobra o. g. i priložiti niji nesporazum nastao je uslijed štamparske pogreške u »Službenim im svjedodžbu, da je molitelj: 1. državljanin kraljevine ŠHŠ i da Novinama«. Proti novom porezu. Svi porezov« je musliman; 2. da je svršio pravni fakultet ili koju muslimansku višu nici grada Travnika na svom sastan« bogosloviju (šerijatsku sudačku ško» ku jednodušno zaključiše da kod lu ili idžazet) ili pak koji drugi za« ministra predsjednika i predsjedni« vod, u kojemu se može steći ovakva ka Nar. Predstavništva prosvjedu« ju proti svim novouvedenim pore« sprema; 3. da je najmanje četiri godine zima. U svom protestu izjavljuju, služio u muslimanskoj vjerskoj (va« da navedene poreze ne mogu plati« kufsko«mearifskoj) upravi kao či« ti iz jednostavnog razloga, što bi novnik ili u kojem višem bogoslov« tim bile Uzdrmane, a djelomično i skom zavodu ili srednjoj školi kao porušene mogućnosti za opstanak nastavnik, te da je potpuno u govo« poslova i familija. Ovaj porez je Же« ru i pismu vješt srpsko«hrvatskom održiv i nepravedan i po tome, što jeziku. nije protegnut na cijelu državu, pak Molioci koji su u državnoj službi traže da se odmah opozove i o tom treba da svoje molbe pošalju preko obavijeste porezni uredi, jer se čine već priprave za nasilno utjerivanje svoje predpostavljene vlasti. Donosimo gornji natječaj u nadi, poreza. da će se za ovo važno mjesto natje« cati svi naši mlađi ljudi, a od ule« ma«medžlisa tražimo, da se pobrine, kako se ovo važno mjesto ne bi po« Trgovačkom, udruženju za grad punilo protekcijom kojekakvih Re» baca, već da se povjeri ispravnom i Sarajevo potreban je za odmah sposobnom čovjeku. Zašto muslimani simpatišu sg boljševičkom Rusijom? naslov je radnji, koju ćemo od idućeg) broja početjiznositi'j našem listu. Radnju Ponude sa uvjetima slati na gosp. piše jedan nemusliman, koji je du« lje vremena' boravio u Rusiji i koji Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio d®bro poznaje prilike islamskih na« roda u Rusiji i njenom; susjedtsvu. više godišnju praksu u kojem sličnom Mi svraćamo; osobitu pažnju na« društvu te da je trgovačku akademiju ših čitaoca na ovu/zanimivuitradnju, svršio. koja će objasniti tamošnje prilike i iz koje će biti jasno ono, što nam ušljed manjkavih/informacija,' nije razumljivo, a katkad je i nepojmlji« vo. Predimaret br. 16. Natječaj, stalni sekretar PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA i preporučnje evoje bogato atovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Kod Salihage Mirice, trgovca Gospodarstvo. Izvoz bez obezbijeđenja valute. Trgovačkoj je i obrtničkoj komori na telegrafski upit naknadno javljc« no, da se prema raspisu C. O. broj 51.125 od 13. avgusta 1920. mogu bez obezbjeđenja valute izvoziti suhe šljive i pekmez od šljiva. Ra« izdaju se — Telefon 809. krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegoviru (d. d.] u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3vooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prenfa potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio* nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K IJO.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionin, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31 oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržaio pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime iii na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Đerventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanshe trgorathe i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f7838c104d3dd8f2eec042e307fd135.pdf 3fb531ee4be939ff7d054ec9d3a8abb0 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj к. iZLAZi SUBOTOM, UTORKOM • ČETVRTKOM * IIREĐUJ- KEDAKCIONt ODBOR PPE ' . \тд GODIŠNJE K ISO, Ч -'OLA GO ' '> K u(;. Uxh" LAZr ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broi 102 (207) Sarajevo, četvrtak 7. oktobra 1420. (22 muharrem 1339.) ŠTVO UPRAVA NAU Ч sRE. )J ulici. IELEFON KRo? 124 ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠIEUiONICE 1119. Godina II. Jedna prešna dužnost! Ovih će še dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko-> ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti rli kakve fajde. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih* zastupnika, koji budu unešeni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. j Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Zašto upozorujemo na važnost biračhih spiskova ? Kao što je poznato, naš list ne< prestano. upozoruje na sudbonosnu važnost upisa u biračke spiskove i više puta je pozvao mjesne odbore •i sve članove naše organizacije da se pobrinu kako ni jedan član ne bi ostao neupisan. Taj je upis, kako sm® već više puta objasnili, važan g'am toga, što će ee pripustiti glasa« nju samo oni, koji budu uvršteni u glasački spisak. Ne budeš li unešen ugt&j spisak u određenom r o« k u, ne će ti koristiti nikakav kasni« ji prigovor i ti ćeš biti vraćen sa bi« rališta bez obzira na to, što imaš pravo biranja- A zašto je tako va< žan svaki pojedini glas pri ovim iz« borima? Evo čuj i dobro upamti! Upamti i neprestano tumači i kazuj svakom s kim dođeš u razgovor! Mi smo već u prikazivanju izbor« nog zakona (vidi broj 96. »Pravde«) 1 naglasili, da se kao dosad ne će gla« sati odijeljeno po pojedinim vjera« ma, već će svi glasači jedinog okruž« ja glasati zajedno, bez obzira na ple« me i vjeru. Ne će se kao dosad gla« sati ni za pojedine kandida« t e, ne/o se ima glasati za listu po« litičke stranke. I o tom, koliko se za koju listu predadne glasova, ovisi i broj poslanika, što će ih dobiti do« tična stranka. Da to razjasnimo jed« nim brojčanim primjerom. Uzećemo za primjer tuzlansko okružje. (Na drugom mjestu današnjeg broja do« nosimo statistiku stanovništva Bo« sne i Hercegovine, pa se prema do« njem računanju može lahko napra« viti pregled i za ostala okružja.) Tuzlansko okružje broji 425.496 žitelje i prema tomu će izabrati 14 zastupnika. Muslimana ima 177.649, pa bi im pripalo 6 mandata, pravo« slavnih Srba 183.213 sa 6 manadata, a Hrvata katolika 60.130 pa im spa« daju 2 mandata. Taj bi račun bio tačan samo onda, kada bi sve tri konfesije imale i srazmjeran broj glasača, te kad bi se sve tri jednako odazvale svojoj dužnosti da dođu na biralište. No ko će sad tačno znati, da li je poginulo više musli« ' mana ili Srba ili Hrvata katolika? I ko će znati, da li je sad više mu« slimanskih muškaraca ili pravoslav« nih? To se, naravno, zasad ne zna, i moći će se ustanoviti tek onda, kad budu definitivno za« vršeni birački spiskovi. Upišemo li u te spiskove sve svo« je birače, onda smo i očuvali svoje glasove. Obihmalimo li ili se ne bu« član^ naše islamske zajednice, da u« pregne sve sile, kako'nijedan naš glasač ne bi ostao neupisan u birač« demo brinuli za;,taj upis, može nam kl spisak. Budemo li propustili ovu se trefiti da izgubimo na stotine bi« svetu dužnost, o kojoj ovisi naša rača, a radi toga i — kojeg narod« bolja budućnost, onda nemamo ko« nog zastupnika. Jer treba da neka ga kriviti: ni Gradića ni predstojni« stranka imadne samo jedang las više ka, ni muhtara ili kneza; nikog, ni« i naš mandat propada u njezinu ko« kog, već sami sebe i svoju nemar« rist. Eto, u tom je ta velika važnost nost. Jer svaka se pogrješka u bi« upisa u biračke spiskove. ručkom spisku može i mora ispra« Ne pobrinemb li se dakle, da sć1 viti. Samo treba na vrijeme za« u svakom kotaru upišu svi naši tražiti njezin ispravak. Koji ec od« birači, i ne budemo li se dobro bor ili član organizacije bude držao interesirali za biračke spiskove i našeg nesretnog »Nemelazum!«, taj ispravili ih u pravo vrije« nosi na vratu i krivnju, što bismo me, mogu nas drugi preteći i time radi tog nehaja i propusta mjesto nam oduzeti jedan, pa i dva man« 22 nftgli ostati samo sa 15 ili i manje data. Evo kako: U tuzlanskom o« narodnih zastupnika. kružju mi muslimani nemamo ni« Stoga na posao svak, i odbori i jednog svog kot. predstojnika. O« svi pojedini članovi organizacije; kražnik Grudić otvoreno radi proti svak neka vrši ovu dužnost, jer bi našoj. organizaciji. Nek dadne na« sadanji nehaj mogao izjaloviti sve log predstojnicima i onima što sa« naše dosadanje nastojanje. Kako se stavljaju spiskove, da ispuštaju prigovora netačnim biračkim spisci« što više naših ljudi, nek se osim to« ma, može se svak uputiti iz članka ga rekne muhtarima i ljudima kod »Sastav i ispravak biračkih spisko« kojih će biti izloženi birački spis« va«. kovi, da ne o b j a v 1 j u j u tih spis« Još jednom: svak na posao! kova т- mi smo izgubili pa stotine birača. Treba samo još to da se naši od« bori i ostali članovi ne pobrinu za ispravak tih hotimičnih pogrješaka i — ode mandat, odoše ako hoćete Gradska skupština pristaša »Jugo« i dva! Jer za druge će se pobrinuti sama vlast i, može biti, upisati i o« slavenske Muslimanske Organizaci« ne koji nemaju biračkog prava. Za je« obdržavaće se u petak dne 8. ok« nas se moraju brinuti mjesni odbo« tobra u 1 sahat iza podne (iza džu« ri i svi mi sami. Kako? To smo ka« ma«namaza) u avliji Kolobara hana, zali u 97. broju »Pravde«, no tu u« na koju se svi pristaše pooivaju da putu opet doncjdmo, na drugom nefaljeno dođu. Sarajevo, 27. septembra. 1920. mjestu današnjeg broja, a ovdje ćemo upozoriti kako se može izgu« Predsjednik: Tajnik: biti zastupnički mandat. Dr. Hrasnica. S. Filipović. Recimo tahmina, da će u tuzlan« skom okružju biti srazmjeran (pod« Sarajevo, 6. oktobra. jednak) broj birača i da će svaki Nakon beogradske konferencije deseti stanovnik imati pravo glasa« nja. U tom bi slučaju muslimani i« bosanski radikali udaraju u malo mali 17.700 birača, pravoslavni sitnije žice. Nema sad one bahato« 18.300, a katolici 6.000.' Nek nam sti, kojom je o nama pisala »Srpska Grudićevi predstojnici ispuste sa« Riječ«, niti se osjeća zadah Andri« mo desetog birača u gradovima, a ćeve tjesnogrudnosti, kojom je bio osmog u selima, naš će broj glasa« protkan njegov »državnički« govor ča spasti na 15.000 i mjesto šest za« proti našoj organizaciji. Lijepa po« stupnika dobićemo samo pet. Je« java i mi se radujemo, što nakon dan ode u korist pravoslavnih (n a 5—6 mjeseci .možemo iz »Srp. Rije« onih 300 što prelazi 18.000) i či« opet da preštampamo koju sim« oni mjesto šest dobiše sedam. Mi patičnu riječ prema muslimanima. U broju od ponedjeljka donosi izgubismo dvostruko: hem nas je manje, hem je više koji »demokra« »Srpska Riječ« ovaj značajni pod: ta« ili Čokorilovac! Dupla glavobo« uvodnik: »Na velikoj radikalnoj konferenciji, održanoj dne 26. sep« lja! Stoga je sveta dužnost naših od« tembra, govoreći o muslimanima bora, a bogme i svakog pojedinog rekao je g. Nikola Pašić među osta« Poziv na gradshu skup­ štinu. lim i ovo: »Odnos između nas i mu« slimana važna je činjenica za našu stvar. Za vrijeme okupacije svi su sporazumno s nama radili i gotovi su bili ustanak podići protivu A u« strije. Naši su čekali lozinku iz Sr« bije, a mi im nismo mogli to dati zbog tadašnjih prilika. Zbog lo» k a 1 nih prilika ne treba dovo« diti u pitanje naše odnose s musli« manima. U agrarnom pitanju rekao sam muslimanima, da oni po nezna« nju rade što liči na austrijsku poli« tiku. Austrija je to pitanje tamo is« takla da nas zavadi s muslimanima. Muslimanska i naša organizacija u Bosni vršena je sporazumno s nama. Mi moramo naći neku vezu s musli« manima, inače će biti to od velike štete. Zemlja se mora dati seljaci« ma, ali uz naknadu. Kad se govori o muslimanima nemojte uzimati sa« mo rđave primjere. Ako se s njima sporazumijemo Bosna će biti naša jaka tvrđava. Trebadaimiiz« mijenimo svoje d.ržanje i onda će to učiniti i musli« mani.« Da, da. Treba da poput g. Pašića i bosanski radikali jedijom za uvijek uvide, da se politika ne može i ne smije osnivati na izigravanju i kr» šenju obveza; treba da upamte, e se bez nas. a kamo li proti nas, ne mo« že vladati bez velikih opasnosti. Treba da »izmene svoje držanje« i da još više dadnu riječ onima, koji su ih mnogo prije upozoravali na nemogućnost pređašnje protumusli« manske orijentacije. Jer, što da kri« jemo, teško je kad se hoće glavom kroz zid. Teško je....... Upit nar. posl. dru M. Spahe na min. unutarnjih djela. Zbog prešnosti u stvari stavio je Dr. M. Spaho ovo pitanje na mini« stra unutarnjih djela o pokolju u selu Pesočani, srez ohridski: »Na 14. septembra o. g. progoniH su žandarmi u blizini sela Pesočani srez ohridski neke odmetnike. Do« šio je i do pucanja između žandar« ma i odmetnika, pa je tom zgodom ubijen i jedan žandarm. Dva daha iza toga došao je u ovo selo sreski pisar iz Ohrida sa žandarmima i s naoružanim pravoslavnim seljacima iz okolice i zatražio na svaku kuću po 10 zlatnih lira, jer da će im ina« če sve kuće popaliti. Preplašeni se« ljaci skupili su teškom mukom po 10 lira, ali sreski pisar nije bio s ti« �Strana 2 Стпана me zadovoljan, već je tražio više. Seljaci gu davali, dok su još imali novaca, a kad je nestalo novaca, onda su sreski pisar i žandarmi po« palili sve kuće u selu, jedan je dio stanovnika sela pobjegao od stra« ha, a ostale su — 40 ljudi, 2 žene i 3 djece — zatvorili u džamiju. Na« kon što je selo popaljeno, započelo je klanje pred džamijom i vriska i jauk, koje je to klanje izazvalo. Рг» vog su izveli seoskog kmeta Destan« agu, koji je odmetnika prokazao žandarmima, i zaklali ga uz jauk i pisak ostalih. Iza njega je došao na red hodža Kamil ef. i tako redom .PRA«DA* - „ПРАВДА* sve do posljednjega djeteta. Sve su pobacali u jamu pred džamijom, u kojoj se i danas nalaze. Pisar, žan« darmi i seljaci, koji su ovaj nečuve« ni zločin izvršili, opljačkali su svu imovinu poklanih. Zgražajući se nad ovim strašnim zločinom, pitam g. ministra unutraš> njih djela, šta je preduzeo da se zlo« činci po zakonu kazne i kada će ovakva grozna djela prestati u o« nim krajevima? Molim pismeni od« govor. Beograd, 1. oktobra 1920. Dr. M. Spaho narodni poslanik.« Sastav i ispravak biračkih spiskova. BpoJ — Broj 207 va; 2. koji su osuđeni za prestup na gubitak građanske časti za vrijeme dok traje ta kazna; 3. koji su sud« skom presudom osuđeni, što su zlo« upotrebljavali svoje vlasti, ili silom ili prijetnjom, ili poklonom, ili obe« ćanjem poklona, radili da budu iza« brani oni ili da ko drugi bude .ili ne bude izabran za narodnog poslani« ka: 4. koji su sudskom presudom o« suđeni što su primili poklon, da bi« rački glas dadu ili da se od biračkog glasa uzdrže. Ni u jednom dijelu naše kraljevine nemaju prava da biraju poslanike: 1. koji se nalaze na izdr« žavanju sudske kazne i oni koji au u robijašnici (zavodima sa prinud« nim radom); 2. koji su pod steča« jem (iflas); 3. koji su pod staratelj« stvom (očinskoj vlasti, tutorstvom i kurateli); 4. koji su bez dopuštenja vlade stupili u službu strane države i 6. koji su sudskom presudom osu« đeni, što kao pristalice nepriznatih vjera nisu vršili svoje građanske i vojne dužnosti. Popis nufusa u Bosni i Hercegovini Prosjačenje težačkih glasova Ио može birati. a ho ne može? data Broj man ­ Da našim mjesnim odborima i о« simo ovdje ■ statistiku stanovništva stalim članovima naše organizacije u B. i H„ prema kojoj je odmjeren (Izvadak iz izbornog zakona.) bude jasnija važnost današnjeg u« broj poslanika u pojedinim okruž« U roku od 18 dana poslije ukaza stva, načelnika, kneza, kot. ureda), vodnika »Zašto upozorujemo na jima. važnost biračkih spiskova?«, dono« o izborima (dakle najkasnije do 25. bilo pismeno, bilo usmeno. Usmeni se zahtjev mora staviti septembra) imaju se napraviti bi« rački spiskovi, u koje će se abeced« u zapisnik. Ukupni Broj Froj Srba Uz traženje ispravka moraju se | Broj musli­ pravoslav­ nim redom unijeti imena svih bira« Hrvata broj K e i a r mana ča, koji su u dotičnoj općini nasta« podnijeti i dokazi, za koje mogu iiteljstva nih katolika njeni najmanje šest mjeseci. Ako služiti samo službene isprave. Ured općina bude razdijeljena na dva kod kojeg se traži ispravak dužan 3.505 27.907 Bihać ..................................................... 18 342 10 864 ili više birališta, onda će se za sva« je — ako to stranka zahtijeva — 86.426 3.323 ^ОО 46.357 Caain.................................................... dati i pismenu potvrdu o traženom Ključ ................................................ 9.894 2 .718 31.189 1.96'.! ko biralište sastaviti poseban birač« 15.332 Krupa .................................................... 28.886 213 44.185 ispravku. ki spisak. Pri upisvanju valja dobro 6.428 Petrovac.............................................. 32.826 2.1 ТЗ 1.011 Podneseni prigovor mora se rije« paziti da se ne uvede niko, ko nema Banski Most......................................... 9.984 23.598 38.422 4.78.3 siti u roku od 24 sata i riješenje se izbornog prava. Bihaćko okružje 90.906 125.468 8 12.336 229.071 U taj će se spisak unijeti i vojni« predaje onom, ko je tražio ispravak Baajalaka......................................... 9.024 45.108 4 17.982 73.160 ci, koji će do dana izbora odslužiti i to odmah čim se javi. Ako se ta« Boa. Dubica......................................... 2.635 41.384 1’402 25.794 ko riješenje tiče druge osobe i bude svoj rok. « 4.839 80.143 Boa. GradiJka....................... 5.777 41.868' Sastavljanje biračkih spis« na njenu štetu, mora se ona obavi« • Boa. Novi.............................................. 5.338 22.889 , 1.576 29.433 9.068 Dervcnta............................................. •. 23.170 32.448 65.784 kova u srbijanskim i crnogorskim jestiti. Kotor-VaraJ ......................................... . 4.238 Г .088 4.452 . 23.780 Predaja tog riješenja izvršiće se krajevima vršiće opštinski sudovi, 26.150 Prijedor......................................... 13.512 4.047 44.256 a u drugifh pokrajinama općinski u« u svemu onako, kako naređuje za« 28,202 Prnjavor 8.578 9.111 46.314 redi (gradska poglavarstva), te va« kon o postupku sudskom u građan« 18.138 24.626 Telanj........................................ . 10 052 £3.418 roške i seoske općine. U mjestima skim parnicama. Za slučaj, da se in« Banjalučko okružje 286.266 70.865 403.817 86.847 13 Bosne i Hercegovine, koja nisu or« teresovano lice ne pronađe, riješe« 8 450^ Sarajevo grad................................... 18.460 17.922 51.919 ganizovana u općine, spiske će sa« nje će mu se za drugih 24 sata pri« Čajniču............................................... 13.537 6.396 300 20.271 lijepiti na dom . pred dva pismena staviti nadležni kotarski ured. Foča....................... ..... 25.955 13.589 39.980 352 svjedoka, koji će se potpisati na do« Fojnica . ............................. 554 8.061 14.882 23.550 Poslove oko ispravka bi« Rogatica 17.287 17.774 479 35 772 račkih spiskova vršiće opštinski su« stavnicu zajedno sa zvaničnikom, 15.844 Sarajevo (aela) ................................... 28.631 4.830 47.519 dovi, odnosno u našim krajevima, koji je riješenje na dom prilijepio. Visoko.................................................... 21.533 9.352 13.357 44.750 gdje su organizovane općine pa i« Ako se ne zna ni gdje je dom inte« Vitngrad ............................................... 11.459 11.839 698 24.350 maju općinska vijeća — općinski resovanog lica, te mu se predaja ri« Sarajevsko okružje 132.623 94.098 52 820 288.061 10 predsjednik (načelnik, knez, dže« jesenja ne bi mogla izvršiti ni na • ngojno............................................... 14.929 15.289 16.001 46 293 madbaša) ili njegov zamjenik u dru« jedan od izloženih načina, onda će Glamoč............................................... 8 848 15.795 1.135 20.445 štvu sa dva općinska vijećnika, što se riješenje prilijepiti na opštinski Jajce..................................................... 9.074 15.932 8.703 33.B13 Livno............................. . . . ‘ . .3.305 21.507 40.661 ih u tu svrhu izabere općinsko vi« dom (ured). Prokor . .... 7 ... , 4.745 35 7.759 12.6« Oni, koji su odbijeni, što službe«1' ječe. 15.099 4 140 Travnik ............................................... 17,503 37.268 U neorganizovanim našim opći« nih isprava nijesu podnijeli, mogu Varcar-Vakuf................................... 2.564 19.599 2 447 2-1 620 16.069 Zenica . ............................................... 5.276 7.044 28.849 nama taj će posao vršiti kotarski p o n o v a tražiti ispravku i podni« jeti dokaze, ako rok za traženje is« Žepče ..................................................... 5.997 .2.597 1 8.402 17.729 sud. i Žapanjac . .................................... 1.798 1.122 19.407 22.341 pravka ne bude uopće istekao. Potvrđeni spisak mora se izložiti Ako općinski snd (ured) u odre« Travničko okružje 76.928 95.602 109.968 284.561 9 kod općine i suda, koji ga je đenom roku od 24 sata ne denese Bijelina............................................... 13.362 40 925 1 662 58002 potvrdio i mora punih osam dana riješenja smatraće se da je pri« 16.332 Brčko............................................... 18.649 22.473 57.71« stajati na raspolaganje da ga svak govor odbijen i prigovaraču stoji Gračanica................................... 18.465 13.079 253 31 898 može pregledati i prepisati, obzna« pravo, da se prituži na prvostepeni Gradačac . .......................................... 18.656 20.491 18.013 67.283 Kladanj ............................................... 6.673 3480 976 11.215 niti, štmpati i svak mu prigovoriti i (kod nas okružni) sud. 11.672 15.832 3 022 29.569 “ •gUj ............................................... tražiti ispravak bilo glede sebe, bilo Kako onaj koji traži ispravak Srebrenica ......................................... 15.596 15.432 175 31.285 glede drugoga. Toala (grad) ...... 5.859 1.976 3.839 12.353 spiska, tako i onaj koga se tiče taj 39.959 Tusla (sela)......................................... 7.293 10.166 57.469 Općinski sud (poglavarstvo, od« ispravak, imaju pravo, da se u roku 12,887 ▼laaeniea............................................... 10.169 239 30 928 nosno kot. ured) mora izlaganje od 24 sata nakon primitka riješenja Zvornlk ............................................... 20.906 26.169 282 47.756 spiska objaviti odmah čim ga izloži žale nadležnom prvostepenom (o« Tuzlansko okružje 177.64» 183.213 60.130 425.496 14 na uvid. Ta se obznana u varošima .kružnom) sudu. Ta se žalba predaje c Bi leće..................................................... | 15.978 8.437 218 19.661 i varošicama vrši pismenim objava« pismeno ili usmeno u zapisnik. 5 291 9.667 Gacko.................................................... 137 15.107 ma, koje se imaju prilijepiti na op« Stranke imaju pravo, da traže po« 15.129 3.989 Ronjic.................................................... 8.922 28.Q73 ćinskom uredu (sudnici) i po ulica« tvrdu o tom, da su se pritužile, a 2.153 8.527 Ljubinje........................................ . 3.916 14.606 ma. Po seoskim se općinama mora napadnuta stranka može navesti i Ljubutki . ......................................... 2.846 231 39.211 42.297 Meštar (grad) 7.212 4.518 . 4 307 16.392 obznaniti još i čitanjem satnog spi« dokaze u svoju korist. 7.923 6.925 Mostar (sola).................................. , 37.276 60.226 ska na općinskom i seoskom sastan« Za poslovanje oko ispravka bi« 13.650 917 Nevesinje............................................... 5.773 23.283 ku. Gdje nijesu uobičajeni taki sa« račkih spiskova ne smije se napla« 9.468 9.101 Stolac . . % ................................... 15.973 84.L63 5.889 16.294 stanci, onda će se obznana izvršiti titi nikakva taksa. Isto se-tako ne Trobinje ............................................... 1.143 22.830 na način, koji je uobičajen u dotič« smije1 naplatiti biljeg za potvrde, 68.666 90 781 112.020 Mostarsko okružje 267.038 9 nom splu. U toj se obznani mora iz« koje su potrebne prigovaraču, kao ričko naglasiti, da će moći glasati izvadak iz nufusa, sudska potvrda samo oni koji su uvedeni u spisak. o kažnjavanju i slično. Vlasti su Ispravak se mora tražiti neposred« dužne, da- ovake potvrde izdaju u no kod općinskog ureda (poglavar« roku od 24 sata. • (Svršetak.) staše »demćkrata« i radikala, pa im Još nešto o prijateljstvu »demo« treba ići na ruku. Još nešto. Čuo sam, da ti trgovci uzimaju od krata« i radikala, odnosno koncen« tracione vlade kao i'naše bosanske seljaka težaka šljive po 60—70 he« Pravo biranja ima svaki muš« (aktivni). U ovaj izuzetak ne dolaze vlade prama nama težacima. Ove lera i to ne će na kilu nego na staru k a r a c, koji je do početka sastav« rezervni oficiri i civilni činovnici godine rodile su u nekim krajevima oku, dočim,kako se čuje ove godine ljanja biračkih spiskova navršio voj. struke. Nadalje ne mogu bi« tuzlanskog kotara šljive, pa težaci šljive sirove vrijede na 1 kg po 1 K trebaju drva za sušenje. Šta mislite, 40 helera. 21 godinu i u tom času bio d г« rati: Eto taki su ti naši težački novi 1. koji su osuđeni radi kakvog kako je postupano? Vlada koja je ž a v 1 j a n i n naše kraljevine. Državljanima se smatraju svi, ko« zločina, u koliko se ne radi o proizašla iz gore spomenutih parti« prijatelji t. j. »demokrati«, radikali, ji su do 1. decembra 1918. bili dr« političkom zločinu, učinjenom do ja po svojim šumarima zabranila je komunisti i njihovi za svoj vlastiti žavljapi Srbije i-Crne Gore ili imali obrazovanja kraljevine SHS, dok težacima usjeći drva u državnoj šu« interes pristaše. Jasno je sad sva« državljanstvo u Hrvatskoj, Slavo« traju s osudom skopčane posije« mi i ondje, gdje imaju pravo servi« kom, zašto su uzurpatori uzeli vlast tuta za kućnu potrebu i za sušenje u svoje ruke i piskarajući u svojim niji i Dalmaciji, ili imali domovin« dic^: 2. koji su osuđeni radi p r e s t u« šljiva. To nije činila čak ni bivša listovima .zavadili naš troimeni na« sko pravo (zavičajnost) u kojoj op« čini ili dijelu općine drugih jugosl. pa ili prekršaja, učinjenog iz crnožuta vlada. Šumari zabranjuju rod; svak sad vidi zašto se skoro zemalja, koje su pripale u vlast na« koristoljublja (krađa, pronevjere« dapače i ležeće suho drvo, koje ba« dvije godine međusobno po Beogra« nje, prevare, lihva) ili inače neča« dihavp truhne, govoreći im »ne srni« du svađaju i zašto prave nepotrebne še kraljevine. / Stanovnici Južne Srbije, koji su šnih djela (prosjačenje, vagabunda« jete ni suha drveta vući kući dok krize i time narodu život i napredak, se iselili prije novembra 1915., ža, svodstvo), dok ne prođu tri go« šljive ne prođu!« Što to znači? Pro« kao i slogu oteščavaju tako, da su a dotle bijahu turski podanici -- dine nakon izdržane ili zastarjele dajte težaci svoje šljive trgovcima doveli i narod i državu u taki kaos, u kace, jer ne možete sušiti! Ne da« da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. nemaju izbornog prava za kon« kazne. U krajevima Srbije i Crne Gore mo vam drva, niti suhih, a kamo li Svakim danom oni svojim uredba« stituantu. Isto tako nemaju pra« va glasanja oficiri aktivni i izvan I no mogu birati: 1. koji su osuđeni sirovih. Neka trgovci prave milijo« ma, naredbama i progonjenjem či« službe, te vojnici pod zastavom ' na robiju, dok se nč povrate u pra« ne na narodnoj grbači, jer su pri« novnika, osobito muslimana, stva« �Spoj 207 — Bro) raju u narodu nezadovoljstvo i čak narodu i prkose. Oni nimalo ne za« rezuju narodnih želja, i kad narod ‘ cijelog jednog kofara preko svojih zakonito izabranih predstavnika za« moli zemaljsku vladu ili ministar* st*5o, da mu ostave na mjestu pred* stojnika, koji je više godina služio na zadovoljstvo naroda i korist dr« . žave, i to po nekoliko puta zamole, oni usprkos svih narodnih molbi, opet samovoljno i bez ikekvih o« pravdanih razloga dotičnoga činov* nika premještaju samo zato, što je musliman ili katolik. Pa zar to nije prkositi narodu i praviti u državi nezadovoljstvo? I opet ti ljudi ima* ju obraza po svojim listovima piša* ti i drugim dobacivati, da su nepri* ■ jatelji države, separatisti, crnožuti i t. d. Još nešto gore i smiješnije. Gore spomenuta gospoda svojim govori* ma prostom narodu na skupštinama i pisanjem u svojim listovjma, kao i crni Čokorilo, nahuškali su težake • pravoslavne, pa su počeli napadati, ubijati, otimati, paliti vrijeđati i t. d. Ti su huškači uz-to metnuli i mu* slimanski imetak na telala, pa ko za njih glasuje obećaju mu dati »tur* ski« imetak i uz to će još postati veliki Srbin i patriota. Sto su još učinili »demokrati«? Oduzeli su 20% gotovine, u uredima napravili nerede premještajući svo* jevoljno činovnike muslimane i ka* tolike koji-su po više godina služili i praksom se potpuno usavršili, i na* mještajući na njihova mjesta mlade i neiskusne ljude, i to samo pravo* slavne ili pristaše svoje stranke. Ti« me su ubili autoritet državnoj- vla« sti. Pa zar ovakim ljudima, težače, dati glas?* Jok! Bože sačuvaj! Po« šten težak ne će nikada dati svoga glasa onima, koji samo prose od njega glas i zavaravaju ga pisanjem i govorima, a nikad se za njega i njegove interese ne zauzeše. Njima je za nevolju prositi težačke glaso« ve, jer znaju da su radili bez naro« da, odnosno proti naroda, pa se bo* je na izborima, da ne dođu drugi i u istinu pravi narodni ljudi, koji će možda po zahtjevu svojih birača njih grješnike i uzurpatore u budu« ćem zakonitom predstavništvu pod optužbu staviti. A to mora biti kad narod jednoć na usta svojih zako« nitih prestavnika progovori. Ukratko rečeno, brate težače, ni* pošto ne daj glasa onim ljudima, koji nisu do danas ništa držali do tebe i tvoga interesa! Oni, koji da« , nas prose tvoj glas, za volju i ha« tor gosp. Pribićevića, a još više u vlastitom ,svom interesu, uvukli su se u narodno predstavništvo i skoro dvije godine ništa ne rade nego se svađaju* i primaju masne plaće, a sve na tvoj račun, težače. Oni su se svađali samo za tvoj glas, brate težače, a nijesu se svađali za tvoju bolju budućnost i tvoj interes. Svak dobro znade od kad su ti uzurpato« ri, ti naši »usrećjtelji«, uzeli samo« »voljno vlast u svoje ruke, koliko su našem narodu i državi nanijeli šte* te i sramote prema vani. Oni ne sa« mo, da su napravili nered u našoj mladoj državi, nego su i našim vanj« skim neprijateljima davali dobrog materijala pišući jedni protiv dru« gih. Ti su ljudi zavadili cijeli naš troimeni narod, zavadili pojedine konfesije, staleže i sve, tako da je mnogi brat od svoga istokrvnog brata bio ubijen. Ti su se ljudi igra« li, a i danas se igraju čašću, imet« kom i životom našega naroda. Jer huškanje jednoga na'drugog mora uroditi zlim posljedicama. Stoga dragi težače, biraj i glasuj za one ljude, u kojih je čista i neokaljana prošlost,, a osobito one,',koji se od prevrata do danas nijesu politički uprljali i u mutnu lovili, nego su. s bolom u duši pratili sve nemile do« gađaje u našoj mladoj državi, žale* ći što se jednokrvna braća zbog ne« moralne politike međusobno taru i nastojeći, da poprave što se je mo« glo i koliko se je moglo. Ti su ljudi narodni prijatelji, jer su riječima i djelom, u koliko su prilike dopušta« le, nastojali, da pomirljivo djeluju među zavađenom braćom. I tim Iju« dima, brate težače, podaj svoj glas i svoje povjerenje. • ПРАВДА' Crpam 3 , PRAVCA, Iz naše organizacije. DAN ORGANIZACIJE U BRČKOM. Dan naše J. M. O. na drugi dan ljubiti svoju domovinu, svoga bra« Bajrama proveden je, i kod,nas do«' ta, pa rfia koje on vjere bio, to su sta dobro. I tom je prilikom svakom dokazali nebrojeno puta, a dokaza« u oči pala stranačka disciplina, Iju« li su isto da se nedaju tiranizirati i bav i bratstvo. U bašči g'. Husein zapostavljati, pa su se proti tomu i ef. Trebinčevića, gdje je Hasan dizali. B. h. muslimani su sa puškom Trebinćević sa ostalim odbornici« u ruci ustali proti okupatorske Au« ma već sve potrebno bio priredio, strije pa su radi toga strašno i stra« kao klupe stolove, šatore za tombo« dali i mnogi bili vješani i mušketa* lu i drugo, počeo se je svijet od« ni. Mnogi su otišli u azijske močva« mah iza podne skupljati. Oko 2 sa« re, kao Ankaru gdje i mačke groz« ta došao je odbor organizacije, kao nica hvata, samo zato, jer nisu mo« i dosta svijeta iz općina i sela. Oso« gli. trpiti zuluma austrijske uprave. bito su se pozivu odazvali Orašljani, Za vrijeme rata trpili su i opet a bilo ih je dosta iz sela Brke, Mao« najviše muslimani, jer im se je, sve če, Rahića, Broda, Vražića i Palan« oduzimalo i rekviriralo, a naš cvi« ke. Da je vrijeme bilo роЛ>1јпо bi« jet, naša mladost posijala je kosti •lo bi još, dvaput više svijeta, ali i po ruskim i drugim pustarama. Do« usprkos zla vremna i opet je bilo šio je oslobođenje, trula se Austrija oko 500 članova, osim omladine iz raspala i muslimani opet skočili me« Brčkog. Svi ugledni građani grada đu prvima, da srpsku hrabru voj« Brčkog i sva omladina došla je da sku, te bele Orlove dočekaju. Ali provede dan organizacije i da pro« rte puškom u ruci, nego sa solju i teferiči. Predsjednik našeg odbora hljebom, sa pjesmom i veseljem o« Dr. Bukvica otvorio je sastanak sli« nako, kako dočekuje samo brat bra« jedećim govorom: ta, kojeg je dugo' pogledao. Od sr« »Draga braćo! Bajram Vam naj« ca i svom iskrenošću 'pozdraviše srdačnije čestitam' želeći, da ovakih muslimani svoju braću, pozdraviŠe dana uzdejčekujemo još puno i puno oslobodioce sa potpunim uvjere« godina u bratskoj ljubavi i slozi, bo« njem da su došli dani sreće, slobode, Ijem rahatluku i zadovoljstvu. Ve« bratstva, sloge i jednakosti. Nu lim boljem’1 zadovoljstvu, jer ove kratko iza toga ispupoljiše se šove« mubareć dane, od kako smo se oslo« ni i oni, koji su zadojeni mržnjom bodili, nismo provodili u potpunom na sve što je muslimansko i dobaci« zadovoljstvu, jednakosti i bratstvu. še nam nazive »cmo«žuti, konfi« Nije se sloboda shvatila1 onako ka« đenti, šuckori«. I udri po nama. ko treba, jer ima među nama u na« Tražismo i mblismo, da se iznesu šoj ujedinjenoj otadžbini nebraće, spisi crnog kabineta, da se vidi ko koji hoće, da se na naš račun, na ra« je vjera, a ko nevjera, ali dosad to« čun b. h. muslimana podignu. Ima ga ne bi: Ne bi zato, jer sam uvje« braće, koja hoće da1 nas muslimane ren, da je nas među ovim najmanje. u svakom pogledu zapostavi, hoja (Tako je! Živio!) Tražismo, da se hoće da nam i zadnju koru hljeba stave pred sud svi, koji Su se o na* iz usta otme. Posjednicima osim pri* rod hotimično ogriješili. I šta vidi« hoda kmetova oduzima se i lono smo? Osim nekoliko sarajevskih malo slobodne zemlje što je ostalo hamala i liski, ne vidjesmo nijednog i ona zadnja njivica, koja je preos« našeg uglednog građanina pred su« tala. Imamo primjera, gdje su neki dom. Pa usprkos svega toga pretr* kao Zvaničnici govorili »Tur« pismo od prevrata do danas, a i sad činu valja oduzetu sve i pomesti ih još trpimo, progone, zapostavljanja u svakom njihovom radu«. i šikanacije. Planuše mnogi naši Muslimani- činovnici zapostavlja*’ čardaci, mnogi dragocjeni život na ju sfe i velim da je žalosno, što su pravdi Boga ugasnu, a materijalna muslimani predstojnici većinom sju* je šteta na milijone i milijone. Eto, reni u Sarajevo, sigurno zato, jer su braćo, to je uzrok što se organizo« onim na vladi' nepovjerljivi. U na* vasmo u jednu skupinu pod imenom šoj višoj upravi nemamo ni jednog J. M. O. Da nije ovog svega bilo, muslimana, premda ih za ta mjesta da su nam naša domaća braća bili ima dosta sposobnih pa i sposobni« kao prava braća ne bi mi trebali jih od drugih. Našim trgovcima ne na^e posebne organizacije. Danas ide se na ruku kao drugim, a što je bi mi bili svi u jednoj stranki, me« braćo najgore, imamo primjera u đu »demokratima« (Povici: »Dolje našem brčanskom kotaru,' g^je se demđkrate!«) ili radikalima, ali ova« je nastojalo i našem težaku ko nas je sila prilika natjerala da muslimanu zemlju oduže« se ujedinimo, i da uzmemo pravi ti i dati je bratu pravoslavnom (slu* stav prema svakom, ko dira u naše čaj sa seljacima u Celiću). Pa ne sa« svetinje i u naša građanska prava, mo to, nego smo još morali i to do« koja nas idu i po Bogu i po zakoni* živiti,. da su počeli i naše ugledne ma. Naši štatuti izričito vele, da smo građane nizašto u haps zatvarati, kao što je to tahni demokrata Dr. za monarhiju pod narodnom dinasti« Ikić, dok je bio naš sreski, učinio jom Karadorđevića; da smo za je« sa H. Orhanbegom H. Muhamedo« dinstvo države b,ez, hegemonije, da vičem1 i njegoivim sinom. Kod nas smo svi jednaci i da u našoj državi se u Brčkom oduzimaju oružni li« nema građana prvoga i’drugoga re* stovi prvim i uglednim građanima da. Mi smo muslimani'Jugoslaveni, muslimanima, a na drugoj se strani a ta je baza za naše jedinstvo prih« daju i onim, koji ih ne bi smjeli do« vaćena od svih trezvenih plemena« biti. Našu J. M. O. i njene članove ta, ali i opet se nama podvaljuje da nastoje prikazati kao protudržavnu, smo anacionalni. Nu rekao je veli« pratudinastičnu i prevratnu. Svrha kan Ante Starčević još onda, kada je svemu ovom ta, da se naši redovi su nas preko Save i Drine nazivali razbiju, da se mi pocijepamo pa će »Turcima« ove značajne riječi: onda našim dušmanima biti lakše, »Kakvi Turci u Bosni i Hercegovi« da s nama postupaju i rade kako bi ni! Ne, ono nisu Turci, ono su ljudi najčistije slavenske krvi, Muhame« oni htjeli. Da su b. h. muslimani najlojalniji dove vjere, i ako nestane među na« elemenat, da su odani i vjerni našoj ma Slavena, tražite ih među tim narodnoj dinastiji, to su već više bosanskim Turcima, tu ćete naći puta dokazali, a biće naskoro vre* našu krv,. pravu slavensku krv«. Da smo vjerni svome kralju i svo« mena, gdje će se naši diišmani još bolje moći osvjedočiti o našoj lo* joj otadžbini, čiji je svaki ku^jć na* jalnosti i ljubavi za našu ujedinjenu •ša krv zalila, dokaz je i to, da osta« otadžbinu. Dokaz je tomu i ovo: B.« jemo ovdje svoji na svome usprkos h. muslimani su pravo autohtono povika »U Aziju Turci!« Nama je žiteljstvo ovih zemalja, to su staro* samo ovdje mjesto i mi ćemo svoje sjedioci 'drevnoga grada Bobovca, čuvati i braniti svim silama, to su pravi potomci Kulin Bana, mi ćemo svoga kralja ljubiti, pa Borića i Tvrtkovića. Povješću je ut« ako ustreba i krv proliti. Nek nas vrđeno, da je pri zauzeću Jajca po samo pozove, pa će se svako osvje« sultanu Fatihu oko 70.000 paterana dočiti o našoj privrženosti. (Povici: prešlo na našu svetu vjeru Islam i Živio kralj Petar, živio Aleksandar!) sačuvali sva prava, kao i ondašnje Ko ne će s nama, ko je proti nama bogatstvo, koje sve do dana današ« neka ide kuda hoće, ali mi ostajemo njeg datira. Crna je i prevejana laž, ovdje.' (Glasovi: Tako je! Živio!) Molim vas, ne zaboravite, da smo da je oteto ono, što danas muslima« ni imaju. Da b. h. muslimani znaju jako zaostali: ima nas preko*90% analfabeta. Stoga treba da tražimo škole po selima i pridonosimo sve žrtve, koje su moguće za škole, jer narod bez škola sirotinja gola. Pot« pomažimo naša humana i kulturna poduzeća kao »Gajret«, »Osvitanje« i Akciju za zaštitu morala u Sara« jevu, a ovdje društvo »Islahijet« i zajedničko društvo žena SHS, od kojeg1 ćemo imati velike koristi. Ču* vajmo našu omladinu, dajmo joj dobre duševne i moralne hrane, ne dopustimo da naša omladina zalazi u pušljive kavane i smrdljive birti« je, nego je pripravimo, da budu do« bri građani, dobre patriote i korisni članovi ljudske zajednice! Živimo u slozi i ljubavi i u iskrenom potpo« maganju sa našom braćom drugih vjera, pružimo obje ruke pomimice, ali držimo se i dostojno i ne dajmo se gaziti! Ustrajmo u borbi za naša prava! Tuđe poštujmo, a svoje ču« vajmo i poginimo za svoje! Ima muslimana, koji nisu u našoj zajednici, u organizaciji, ali zato ih ne prezirimo,' lijepo s njima živimo, jer će se i oni, kao i naši dušmani osvjedočiti o našem iskrenom radu, koji je uperen jedino i izričito za boljitak naše oslobođene i ujedinje« ne države. Pri koncu velim vam: iz navedenih razloga ne slavimo ovaj dan, kako rekoh, potpuno zadovolj« ni, a kad ova sva prava stečemo i budemo potpuno u svemu jednaki i ravnopravni, onda će nam ovaki dani biti slatki, biti dani sreće i za« dovoljstva, a nadam se, da ćemo i to naskoro doživjeti, jer će nam ta prava dati naš uzvišeni vladar, daće nam ih naš plemeniti regent Alek« sandar, koji jednako ljubi sve svoje podanike. Neka Bog pozivi našeg vladara kralja Petra 1. i regenta A« leksandra na diku i ponos njegovih podanika. Živio! Svi prisutni popratiše jednodušno trokratni povik: živio naš vladar. I« za toga je bila tombola, a tamburaš« ki zbor »Islahijeta« zabavljao je go» ste sviranjem. Bila je utakmica no« gometa, kao trke i bacanje kamena pa su se gosti kasno u mrak vratili sa teferiča zadovoljni, jer su izmi« jenili mnoge korisne misli. Materi« jalni 'prihod bib je, štood tombole što pd dobrovoljnih priloga, oko K 5000. S. ----------- a. PoiitiCHi pregled. Slovenski socijaliste za federativ« no uređenje države. Ljubljanski »Naprej« donosi programatički dri* žavopravni članak, u kojem se zau« c, zima za organizaciju naše države po engleskom uzoru. U članku se kaže, da će socijaldemokratska stranka tražiti u konstituanti federativno u« , ređenje države sa suverenim pokra« jinama. Predsjednika pojedinih po« krajina birat će narod, a isto tako i sve više državne činovnike. U ok« viru pokrajina tražiće se i za op« čine što šira autonomija. Državne vlasti neka imaju samo pravo nad« zora nad autonomnim korporaci« jama. Makinacije Italije i Austrije radi plebiscita u Koruškoj. Čim se više približuje dan plebiscitnog glasanja opaža se kampanja u austrijskim i talijanskim listovima, da taj ple« bi^cit odgode, jer je sigurno, da će ispasti u korist Jugoslavije. Tako ja« vljaju iz Beča, da je austrijska vla« da predložila konferenciji Atnbasa« dora, da plebiscitno područje u Ko« ruškoj posjednu međusavezničke čete ili pak na svaki način neutralne čete. U tom bi slučaju došla u ob« zir Nizozemska, Švedska i Švicar« ska. Posjesti bi se imalo područje Pliberka i Rožeka. Međutim milan« ski »Corriere dela Sera« zahtijeva da međusavezničke čete posjednu zo« nu A. Ako bi to bilo prekasno neka se na želju Austrije glasanje odgodi. Glasanje o priključku Austrije Njemačkoj. Iz Beča javljaju: Aus« trijska narodna skupština primila je I. o. mj. jednoglasno predleg, da se ima u Austriji izvršiti pučko glasa* nje u pogledu priključka Austrije Njemačkoj. U trećem čitanju bio je odobren zakon o promjeni Austrije u federativni savez država sa glav* nim gradom Bečom kao samostal« nom saveznom državom. �Strana 4 Cvpaaa --------------------------------- б----------------- 5ta je Čupurdija? О ovom tuzlanskom satrapčiću, koji j'e nedavno prouzročio smrt ne« koliko naših mladića u Bjelini, bilo je u našem listu (a i drugim novina« ma) i previše govora. Iznošena su proti njemu taka gravamena, da bi radi njih u svakoj pravnoj državi bio strpan u haps i osiiđen na ro< biju. Nu zaludu pritužbe, kad ih kod nas nema ko slušati. Čupurdija ima nekakva zaštitnika, i to jaka zaštit« nika, i zaludu je iznositi njegova zlodjela. Ko bi ga mogao štititi? Ako ne okružnik Grudić, koji je neka vrsta obervlade, mi ne znamo ko bi dru« gi. Jer samo ga je Grudić slao po 'nećakinju na Raču, samo on uredu« je na njegove prijave i samo je on — promijenio mišljenje o ovom na« silniku. Da, samo je Grudić promi« jenio to mišljenje, jer je u decem« bru 1919. sasvim drukčije mislio o ovom nasilničkom tipu. Evo kako glasi Grudićeva rezervatna prijava od 26. decembra 1919. broj 27 Pov., koja je upravljena na prvo odjelje« nje zemaljske vlade: »Dostavljeno mi je da g. Milan Čupurdija, inspektor ovdašnje po« Hcije, nije uredan na dužnosti. Ovo sam odmah proverio i utvrdio, da 25. o. m. ceo dan nije bio na duž« nosti i da je toga dana bio na Kreki u napitom stanju, gde je pu< cao iz revolvera i napit tukao jednog socijalistu. Noću iz« među 25. i 26. o. m. ni jednog poli« cajca nije bilo u patroli i varoš je bila bez organa javne bezbednosti. Organi javne bezbednosti su la« bavi u vršenju službe i bez ikakve discipline i sa takvim .organima ne« da se mnogo uspeha postići. Molim da se zbog radenika na Kreki i so« lani, na koje treba obratiti najveću pažnju zbog njihovih protivdržav« nih ideja, postavi za inspektora po« licije u Tuzli kapetan g. Svetozar Zrnić, koji je sada u Bos. Brodu. za Broi 207 — Bpoj, .PRAVDA* — .ПРАВДА’ koga sam izvešten da je dobar služ« benik.« Kad stvar ovako stoji, pitanje je: šta onda veie g. Grudića uz ovaj kriminalni tip? I ko je kriminalniji: Grudić ili Čupurdija? To 'pitamo nadajući se, da će nam g. Mišović dati pozitivan odgovor. ’ i ПотаСб vijesti. Regentov put po Jugoslaviji. Iz Beograda javljaju Regent će posje« titi tijekom ovog mjeseca Hrvatsku, a nakon toga stići će u Srijem -i Bosnu. Odziv Foče na našu skupštinu. Jučer smo primili ovaj brzojav: Fo« ča 4. oktobra Danas održana kotar« ska skupština naše Organizacije. Po« sjeta izvanredna. Uz najveće odu« ševljenje izabrano osam delegata za glavnu skupštinu u Sarajevu. Mjesni odbor. Uvažena ostavka predsjednika općine. Zemaljska vlada uvažila je ostavku predsjednika gradskog op, ćinskog odbora g. Aristotela Petro« vića i pozvala ga. da svoje agende preda podpredsjedniku g. Dru Čist« leru. Natječaj za Kuršumliju i Hani« kah. Uprava Gazi Husrevbegovih medrsa u Sarajvu objavljuje, da će se iste na 16. oktobra otvoriti i sa predavanjem nauke otpočeti. U o« vim medresama popuniće se 19 mje« sta sa učenicima i t^ sa prijamnim ispitom, koji će se obdržavati na gornji dan otvorenja t. j. 16. oktob« ra 1920. Molitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije podne i pri« javiti se upravi medresa. Da moli« telj bude pripušten prijamnom is» pitu treba da posjeduje slijedeće u« vjete: I. da zna učiti ukuranu i da bude svršio narodnu osnovnu školu ili da zna potpuno na svom jeziku čitati i pisati; 2. da ne bude životno doba moli« telja manje od 12, a više od 16 go« dina i da bude zdravstveno sposo« ban: 3. molitelji, koji su učili,u kojoj drugoj medresi pripustiće se ispitu bez obzira na životno doba, ali će polagati ispit iz sarfa i vjeronauke koja se obučava u nižim razredima dotičnih medresa i imaju da dopri« nesu svjedodžbe svojih medresa o pristojnom ponašanju; 4. isto tako imade velija svakog pitomca zajamčiti, da će naknaditi višak opskrbnih troškova što bi iz« našali mimo onaj iznos, kojeg mu vakuf daje a koji se satoji za sva« kog pojedinog softu dnevno 4 samu« na i 36 K mjesečne Stipendije; r 5. primljeni učenici imadu donije« ti sa sobom čisto i čitavo odijelo kao i tri para rublja sa potrebnim vešom. * Obrtnici i trgovci! Trebate li do« bra šegrta iz Like, pišite na Pod« ružnicu Hrv, Radiše u Gospić. Uje« dno‘javite uvjete, uz koje primate naučnika u zanat. Ženidba. Naš prijatelj Šalim cf. H. Baščaušević, trgovac vjenčao se ovih dana sa gospođicom Munirom Imamovića iz Sarajeva. Tom prili« kom darovao je sto kruna kao do« brovoljni prilog za našu »Pravdu«. Mladenchna želimo u njihovom bračnom životu svaku sreću i na« predak. Oglašujte u „Pravdi". Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku e i Gružu. Brzojavi: ^uslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, , te svih fotografskih potrebštlna Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučnje »voje bogato eto vari Ste svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Narnčbe se obavljaju brzo i točno. Cf ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova uL Tel. 619 Kod Salihage Mirice, trgovca Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimansha trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Horcegoviru (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice , od K З.ооо.ооо na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput, ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javou« supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti takp, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7.000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodiieljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se oznaćit', da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1u20. te će prema tome biti *oviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (medutomnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti’izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100,’člionica, 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potp sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dpstaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo I točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2- ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zakoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanslftcentralnebankeu Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u .Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d u, Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke .i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgouathB i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1a38f3645d0e2acd0270c2cf267923b9.pdf a6bf4eccfcfbf0cd375dcbb66ec43fd5 PDF Text Text POŠTARINA Uf GOTOVOM PLAĆENA Pojedini broj K 150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM < ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 40. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 103 (208) Sarajevo, subota 9. oktobra TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 11J9. 920. (24. muharrem 1339.) Godina 11. Jedna prešna dužnost! Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajde. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu uneseni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobpo pregledajte! Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen- u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro -pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Sarajevo, 9. oktobra. Danas vršimo ugodnu dužnost bilježeći jednu pametnu i ozbiljnu Od nekog vremena »Glas Teža« j. da svi seljaci, bez obzira na vjeru, akciju, koju namjerava naše mini« ka« ne piše ni o čem drugom, već o uđu u jedno demokratsko kolo.« starstvo provesti u svrhu umrivanja našoj organizaciji. Sikće, kipti, pri« Kako sć vidi, Nježić se vrlo žuri, Amauta. Milo nam je, da se ipak jeti se, nabacuje se blatom na naše da zgusne prorijeđene redove svoje jednom i naše ministarstvo uvjerilo istaknutije predstavnike; kratko re« stranke, pa u toj hitnji ne umjede , o istinitosti one zlatne riječi: Lijepa čenoc jede se živ,'što se niko ne o« ni traga sakriti. Otkri opašičare svo« besjeda i gvozdena vrata otvara. O« svrće na njegovo pisanje i što niko je nakane i neka mu je ža’ sobrto je utješno, da’su mjerodavni ne sluša njegovih »dubokoumnih« to naša hvala i iskreno priznanje. uvidjeli, da se kundakom i batinom savjeta. Da pravo reknemo, nama Neka mu je hvala i priznanje radi he uvodi red i mir ni u jednoj dr« je ugodno, što ova plaćena sku« toga, što će sad i malom djetetu žavi, pa da se od nasilnog režima pina nekolicine crnožutih tipova biti jasno, zašto se za izlaženje vraćaju opet zakonitom postupku i prelazi svaku granicu pristojnosti i »Glasa Težaka« interesuje jedan I« blagoj riječi, jer su se sjetili one: što je ovako bijesna na »izdaj« brahim Sarić i.zašto onaj šeširlija Kome zakon leži na topuzu, trago« ničku »Pravdu«. Znak je to, trčkara za Alijom Kurtovićem i tra« vi mu smrde nečovještvom. To sa« najbolji znak, da smo na pravom ži sporazum. Ta radi se o tom, da općenje glasi: putu i da je naš neustrašivi rad za ne zagori »demokratska« tava! Stalno ugrožavana javna bezbed« dobro muslimana bez razlike stale« Hvala »zadrtom Živku« i još na nost u našim južnim krajevima, na« ža — ob e zu mio gose onih, što jednom priznanju. On nam naime terala je mjnistra unutarnjih dela da su opružili svoje jdrljave jezičine, pa u svom pismu otkriva još jednu u« više razmišlja o merama, koje tre« im uši ne čujn š.a žvalje izbacuju. logu »Mutež« stranke, jer je u pri« ba preduzeti pa da se ustalasane ar« Neka ih, neka sikću; neka ih, neka kazivanju naše organizacije upotri« nautske mase smire i tako povrati glamataju. Šta drugo i mogu plaće« jebio i ove riječi: »O njoj je bilo red i mir. Toga radi, ministar-je iz« nički tipovi ala Mahinić i Hasande« govora napred. Pisanje njenog or« radiošjedar/ referat, upućen ministar« dić? Mi se na to pisanje ne osvrće« gana »Pravde« prisiliće državnu u« skom savetu. u kome se odustaje od mo radi ovih plaćenika već stoga, pravu na mjere, koje neće nimalo dosadašnjih metoda i neposrednih što hoćemo, da utvrdimo potpunu goditi — siromašnim muslimanskim policijskih mera za održavanje reda tačnost našeg pređašnjeg prikaza б slojevima. Zato je krajnje vrijeme u tim krajevima. Na mešto toga, ulozi i prljavim' nakanama vođa da muslimani seljaci, zanatlije i ma«« preporučuju se druge nove mere, »Mutež« stranke. Mi smo rekli, da li trgovci okrenu ovoj organizaciji kao što su, sistematska kolonižaci« je njihova zadaća, da pokušaju leđa i da pristupaju demokratskoj ja, prpsecanje nr^ih i opravka. sta« razbiti čvrstoću islamske Stranci ili direktno ili posredstvom rih puteva, otvaranje škola i t. d. zajednice i navesti vodu na »Gajreta«, »Budućnosti« ili preko G. Drašković, naročito je istakao jednu od tih mera, koja se sada i »demokratski« mlin. Nije 'trebalo muslimanske seljačke stranke.« dugo čekati i mi dobismo kompe« On nam se dakle i prijeti. Pa li« na praksi pokazala kao v^rma opor« tentnu potvrdu o istinitosti ove na« jepo. Samo nek ne zaboravi, da sva« tuna i efikasna. Pre izvesnog vre« še tvrdnje. Dade nam je predsjed« ka motka ima dva kraja i da u na« mena, pristupilo se dograđivanju nik glavnog odbora »demokratske« šoj organizaciji ne će naći ljudi, koji puta kroz čuvenu rugovačku klisu« stranke za B. i H., dr. Živko Nježić, će stuknuti pred njegelvim prijet« ru (put Peć—Andrijevica), koju na« koji u jednom blcsastom pismu, što nj ama. Naše oko nije Mahinićevo, seljava najdivljiji arnautski eleme« izlazi u više brojeva ‘ovdašnjeg pa da štrca radi bojazni pred austro« nat, i koju dobro patnje i sve naše »Glasa Naroda«, evo ovim riječima filskim držanjem; naša borba nije izbeglice iz vremena povlačenja.. crta ulogu »muslimanske« težačke Hasandedićeva, pa da se boji izvr« Taj put bio je toliko ugrožen od Ar« stranke i njena glasila: nutpg čanka; naša uloga nije Sarić« nauta, da je žandarmerija i vojska »Muslimansku seljačku (!) Kurtovićeva, pa da se vrti oko udob« tamo jedva održavala red. Međutim stranku osnovali su mlađi i napred« na položaja. Mi smo sasvim drugi sada, otkako se put pravi i otkako ni muslimani, da muslimanske se« ljudi. Kakvi, o tom će se, ako Bog je na tim radovima zaposleno goto« ljačke mase otrgnu ispod begovskog da, vrlo brzo uvjeriti predsjednik vo sve samo arnautsko stanovni« vodstva i da ih privedu demokratiji. izvozničarske bande, kad moradne štvp, tamo je od jednom zavladao Sa’ ovakovom se metodom ja lično polagati račun d — vagonima sode red i mir. Amauti su čak izjaviti da ne slažem, jer mislim, da4 se musli« i špirita. Hoće li on 1 i č n o doći pod će oni sami od sada biti najverniji mani, ma da šu najviše zaostali, mo« optužbu, ovisi o tom, koliko će biti, čuvari reda u ćelom tome kraju, jer gu demokratisati neposredno pristu« istine u tvrdnji nekih listova, da jđ1 ■su uvideli da za državu, od koje i« pom u demokratsku stranku i ako i dr. Živko upleten u aferu sode ili maju koristi, moraju i da se založe. Videći od kakvog je značaja Ovaj su u opšte nužne za njih kakve pri« špirita.... posao, g. Drašković je u sporazumu preme, to su taj zadatak mogle us« Toliko imademo reći na Živkovu sa ministrom građevina naredio da pješnovršitimuslimanske prijetnju, a što se tiče njegova ot« kulturne ustanove »Gaj« krića, još mu jednom zahvaljujemo se i po drugim mestima pristupi ra< dovima na opravci puteva. r e t«, »B u-d u ć n o s t«, a nikako nije trebalo u tu svrhu pokretati još na. priznanju, da je »Mutež« stran« i posebnu političku stranku, najma« ka filiala izvozničarske »demokrat« nje seljačku, jer se time postizava ske« zajednice. baš obrnuto od onog što se želi, t. Đr, Hježić о zadaći „Glasa Težaka" Oglašujte u „Pravdi". Zašto muslimanski narodi simpatišu s boljšBvičhcm Rusijom?^ gf MJESTO PREDGOVORA. Veliki svjetski rat, koji je uzdr« mao države gotovo cijelog svijeta, samo je na oko likvidiran. On još uvijek traje — na novim frontama između drukčije nego dosad grupi« sanih država i naroda. Uzrok svjet« skomu ratu bio je imperijalizam ev« ropskih država, a posljedice su mu nacijonalne i socijalne revolucije na svim krajevima zemljjne kugle i s njima skopčani ratovi. Muslimanski narodi zagaziše u svjetski rat razdijeljeni na oba ne« . prijateljska tabora. Jedan dio musli« manskog svijeta, brojno i ekonom« ski slabiji, ali u ono doba politički daleko važniji, stupi u borbu rame uz rame s centralnim silama, jer su ga k njima vukli i nacijonalni i po« litički i ekonomski interesi. Drugi dio muslimanskih naroda, brojno kudikamo jači t finansijski snažniji, ali politički, osm u Egiptu, u ono vrijeme gotovo bez značenja, nađe se u kolu antantine koalicije — ne po svojoj volji, već pod pritiskom političkih, za muslimane krajnje ne« povoljnih faktora. 1 ovi bi musli« manski narodi, da su mogli udariti putem, kđji im je pokazivalo srce, bili stupili u kolo onih prvih. Muslimanski saveznici centralnih država, u prvom redu Turci, padoše porazom tih država u tešku opću krizu. Njihove osnovane nade u bo« Iju budućnost, ako borba okruni u« spjehom oružje centralnih cfražava i Turske, legoše u grob zajedno s njemačkim planovima. Pobjednici sa zapada i njihov privjesak na bal« Jcanskom jugu baciše se kao glad« ni vuci na prostrane turske zemlje. Muslimani antantine sfere ne po« želješe stupiti u borbu za antantu, ali moradoše. Koncesija, koju im antanta priznade: da ne će biti istu« reni ni na kakav front, gdje bi se mogli sukobiti s muslimanskim ar« mijama, nije ih zadovoljila, ali ipak muslimani Maroka, Alžira, Tunisa, Tripolisa, Egipta, Kavkaza, Perzije, carske Rusije i Indije biše prisiljeni da gusto ispune redove antantinih armija. Dakako, njihovo srce i nji« hove nade bile su s onu stranu tran« Seja. Ipak uza sve to muslimanski narodi antantine sfere u ta teška vremena, generalno govoreći, ne da« �o Strana 2 Страна doše povoda, da ih iz Londona, Pe« trograda, Pariza di Rima upozore na lojalnost. Makar i ranjena srca i sti« snutih zubi, ti muslimanski narodi ostadoše pokorni čak i onda, kad je — mnogo prije nego što je Amerika stupila u rat — trebalo samo malo jače udariti nogom o pod, pa da na ratnom kantaru prevagnu utezi cen« tralriih sila. Još jednom, uprkos to« likom gorkom iskustvu, ti muslima« ni povjerovaše, da će vlade Engle« ske, Francuske i Italije iskupiti ri« ječ, kao što je privikoše iskupljivati muslimani. Da u te evropske države nema vjere, upozoravali su već s prvog početka rata izabrani sinovi musli» manskog istoka, ali je trebalo krva« vog iskustva velikog rata, da do tog saznanja dođu i široke mase. An« tantin blok je iz prve faze svjetskog rata izišao kao pobiednik. ali musli« manski narodi tog bloka, koji krvlju i bogatstvom svojih zemalja bitno dopriniieše toj pobjedi — doživješe da ih Englezi. Francuzi i Talijani tretiraju kao pobijeđene. Muslima« ni saveznici pobijeđenih centralnih sila i muslimani pobjedničke antan« tine kaolicije nađoše se u istom po« ložaju. Pobjednica antanta im od« mjeri jednim aršinom. Muslimanski narodi, koje iz Londona, Pariza i Rima, dok su zapadni saveznici bili u škripcu, pozvašc u boj kao ravne sebi, spadoše poslije rata na ono, što su i prije njega bili: robovi. Ta« kav rezultat donese veliki rat musli« manskim narodima, jer im je kroji« la sudbinu i dijelila pravdu — Ev« гора, grabljiva zvijer. (Nastaviće se). ПвшоћгаТбћа pravednost? Нс. — Biće poznato našim čitao« cima, da je još lanjske godine de« mokratsko«socijalistička vlada u iz« vršivanju predhodnih odredaba za provedbu agrarne reforme donijela bez odobrenja parlamenta jednu na« redbu, prema kojoj je t. zv. četvr« tarima u Hercegovini stavila na vo« Iju, da zemljovlasniku spadajući dio dohotka t. j. četvrtinu od ploda grožđa dadnu ili u novcu ili mjesto te četvrtine plate trideseterostruki iznos godišnjeg desetinskog paušal« nog poreza, koji se na dotičnu par« ćelu plaća. Služeći se ovom pogod« nosti i činjenicom, da zemljovlasnik ni u jednom ni drugom slučaju nije mogao doći do svoga prava ovrš« nom presudom kotarskog ureda, ve« čina ovih »četvrtara« nije dala zem«' Ijovlasnicima spadajućeg im dohot« ka ni u kojem obliku, a zemljovla« snici su, razumije se, morali platiti državi propisane poreze. Mi smo svojevremeno protiv ove drakonske naredbe u članku »Če« tvrtari« protestvovali i zatražili o« poziv ove naredbe. Mostarski pododbor udruženja pemljovlasnika u brizi za eksistenci« ju mnogih zemljovlasničkih obitelji, koje su ovom naredbom teško po« gođene, zatražio je ove godine u jednoj predstavci na agrarnu direk« čiju, da se ova naredba ukine i »če«. tvrtarima« naredi, da uobičajenu četvrtinu ove godine zemljovlasnici« ma u naravi izdaju. Ovaj je zahtjev potpuno opravdan, jer četvrtame zemlje nijesu kmetovske i jer se vi« nogradi obzirom na visoku cijenu grožđa (10—12 K po kg) vanredno dobro rentiraju i konačno zbog to« ga, jer je većina ovakovih zemljo« vlasnika nasilnim oduzimanjem kmetovskih čiftluka i begluka do« vedena na prosjački štap, a naroči« to danas u vrijeme ove silne krize Tada i nečuvene sveđer rastuće sku« poče. Ali »vrana vrani očiju ne va« di!« Agrarna direkcija mjesto da u« dovolji ovom potpuno opravdanom zahtjevu, izdala je naredbu, kojom jsc i četvrtarski vinogradi proglašu« ju kao kmetovski, te je zemljovlas« nicima ukazala samo tu »milost«, da je naredila, da «od ove godine četvrtari poreze plaćaju. i Boljem se nijesmo mogli ni na« dati od g. dra Luje Novaka, tog »modernog socijologa« i inicijatora one razbojničke naredbe o begluci« ma. Kako pak u praksi izgleda ova socijalna jednakost naših demokra« ta, neka posluži slijedeći primjer: .PRAVO*" — .HPABflA" Franjo Sarae, bogataš, čiji se ime« tak cijeni oko dva milijona, drži u Ljutom Docu kod Mostara jedan vi« aiograd pod četvrtinu, koji je vlasni, štvo malodobne djece r. Muhameda Jonića. Otac ovo dvoje nejake žen« ske djece (starijem je 7, a mlađem 5 godina) poginuo je u Italiji 1917. godine, a majka im malo prije toga umrla. Kad bi ovaj »četvrtar« ovoj djeci, kojima je proslavljena Po« Jjakova agrarna »reforma« otela sve kmetstvo, a Krizmanova bcglučka .uredba sav begluk' — te danas dje« ta prosjače — dao njihov dohodak po Božijoj pravdi, zapalo bi ih oko 7000 K u gotovom, a kad bi im dao po »demokratskoj« pravdi (desetin« ski paušalni porez), dobili bi 324 K! Ali g.'Franjo je pod zaštitom g. Lu« je i drugih križara XX. vijeka, a djeca su »turska«, pa po pravdolju« bivosti naših »demokrata« trebaju da pocrkaju. Zbilja odlična metoda za vođenje krstaških ratova XX. vijeka. pored prijetnja glasati za našu J. M. O„ koj#ide za olakšanjem narodnih tegoba. Га ti ne pah, g. Grudiću! Stranačho hretanje. Ministar dr. Korošec održao je na sastanku pouzdanika Slovenske Ljudske Stranke u Mariboru govor, u kojem je razvio program strankd obzirom na skore izbore. Njegova stranka traži da sva tri plemena bu» du ravnopravna i da nijedno od njih nc bude nad drugim. Zato treba da porezi budu svuda jednaki, da dr« žavna briga za škole, bolnice i či« novništvo svuda bude jednaka i da bodno obogaćivati, dočim verižno sve vjeroispovijesti budu jednake oporezovanje nosi samo privremenu pred državom« U izbornoj borbi u korist državnom fiskusu, a svim Sloveniji radiće se kao i drugdje o svojim teretima nišani jedino na si« pitanju državne uprave. Demokrat« romašnu masu konzumenata, koji i ska stranka bila je sve do pred iz« onako pod jadnim životnim mini« bore strogo centralistička, htijući mutnom životari te je tako postepe« da se sva uprava vrši iz Beograda. no lišava mogućnosti, da bude uopće Sada je i ona zapala među separati« potrošačem, t. j. da bude onim fak« ste. Komunisti su centraliste. Stari torom iz čijeg neposrednog i eko« socijaliste vele, da su za autonomi« nomskog odnosa i saobraćaja crpe ju, ali teško im je vjerovati da li su svoju životnu snagu maloobrtnik i iskreni, jer njihovi srpski i hrvatski trgovac, najglavniji objekt držav« drugovi zagovaraju centralizam. nog poreza i faktori državnog žiijjj« Što se tiče Slovenske Pučke Stranke ta, a u čijem posrednom odnosu vi« treba naglasiti, da je ona za jedin« di proizvodnja i trgovina na veliko stvoi države, dakle otklanja triali« svoje glavne životne uslove. zam, otklanja federalizam i uopće 5. U ovom verižnom oporezova« svaki separatizam, koji bi slabio nju u Čehoslovačkoj, gdje nem» a« snagu države. Mi zahtijevamo da se nalfabeta, tek što je tamo kao to« država radi brže, bolje i zgodnije božnji spas državnih finansija uve« uprave razdijeli na više pokrajina. deno bilo, primjotili su opasnu kli« Mi nismo u principu za to, da se cu socijalnog i ekonomskog razvra« razdioba provede po plemenskim 'ta države, te su ga odmah i ukinuli. razlikama, jer bi to bilo nemoguće Glasoviti fiskalni operatori države kod Hrvata i Srba. Neka budu kod nazrijevali su u ovom porezu dođu« njih mjerodavni zajednički goso« še uspjelu operaciju, ali nisu mogli darski i kulturni interesi, ali što se za nju naći snažan obiekat u pri« tiče Slovenaca, gdje je dosadašnji vrednim krugovima niti u krugovi« gospodarski i kulturni razvitak pod« ma konzumenata, koji bi imao toli« jednak, tražimo da se svi slovenski 'ku otpornu snagu, pa da uzmogne krajevi odrede kao jedna upravna ovoj operaciji odoljeti. Cjelina. Vodstvo samostalnih stvari 6. Naša par excellence agrarna dr« neka se povjeri pokrajinskoj vladi, žava sa ogromnim brojem analfa« koja će biti odgovorna pokrajin« beta, u kojoj treba stvoriti prosječ« skom parlamentu, U izbornoj borbi ,ni opći eksistencijalni minimum bez biće jedno vrlo važno pitanje mo< obzira na kulturne zahtjeve naroda, narhija ili republika. Demokratska a kamo li uslove za eksistencijalni stranka ponaša se kao jedina zaštit« minimum kulturnog čovjeka i gra« nica monarhističke ideje u državi, i đanina, ne može niti smije skrajnje ako svi znamo, da je većina demo« potrebne životne uslove najširih krata u svojoj unutrašnjosti repu« slojeva naroda još za ovaj super« blikanskog uvjerenja. Za narod je plus indirektnih poreza smanjiti, a glavno da je ustav demokratski, da da ovi najhitniji uslovi narodnog i narod sam odluči o svojoj sudbini, državnog opstanka ne postanu su« naročito o ratu i miru. Nije svejed« višnim luksusom života. no ko predsjeda narodu i ko drži 7. Što teži i opsežniji porezi, tim neke najvažnije funkcije. Na Bal« teže njihovo tehničko provedenje i kanu su sve države osnovane na mo« kontrola, te tim i veća prilika — ob« narhističkom principu. »Ja sam, veli žirom na prirodni nagon za samo« Korošec, monarhista i svaki patrio« održanjem — za rafiniraniji način ta republikanac mora mi priznati, zloupotrebe odnosno korupcije, ka« da još nismo zreli za republiku. Da ko sa strane porezovnika (naročito je Regent demokratski čovjek, sto« nepismenog porezovnika) tako i’ sa ji izvan svake diskusije. Odnosi iz« strane izvršnih i nadzornih organa među crkve i države moraju se’ ure« države. diti nanovo. Odlučiće se hoće li u Sakupljeni predstavnici na osno« Školama ostati krst ili neće. Odluči« • vu navedenih glavnih motiva i raz« će se, smije li svećenik u crkvi go« loga jednoglasno protestuju protiv voriti slobodno ili ne. Mora se od« uvođenja spomenutih poreza, te rediti, hoće li država štititi zakon« smatraiu građanskom i rodoljub« ske propise različitih konfesija, ili nom dužnošću upozoriti vladu na neće. Zatim je govorio o antimili« neizbježivu opasnost, koja prova« tarizmu svoje stranke, o momenta« danjem • ovih ukaz»zakona prijeti noj potrebi vojske, te navodi, da iz« čitavom organizmu države i naroda. vor nezadovoljstva i separatizma u našoj državi leži u carinarnicama i postupku soldateske, koja bi mora« la da bude pametna, čovjekoljubiva i moderna. ' Povodom ovoga Koroščeva govo« Gradić agitira. Jednog uredovnog ra donosi ovdašnja »Srp. Riječ« od dana izišli su u lov na zvjerad gg. 7. o .mj. uvodni članak, u kome me« sreski i okružni načelnik: Borić i đu ostalim veli i ovo: Grudić. Kad im lov na zvjerad nije »Što se tiče nas Srba u Bosni, mi uspio, pokušali su da šta ulove za bi bili kakvim novim paktom majo« »demokratiju« među seljacima. U rizirani u našoj rođenoj zemlji, ko« Puračiću ih je upitao za oružni list ja i po božijem i ljudskom pufačićki načelnik Muminović Mu« zakonu pripada samo i je« jaga, našto mu je Grudić odgovorio, dino Srbiji, čiji je ona sa« da otužnog lista neće dobiti zbog stavni deo. Naš je državoprav« togag Što pristaje uz — muftiju i s. ni položaj rešen pobedom Srbije, a njime održaje skupštine. tako i položaj svih srpskih pokraji« No uza sve to ovdje neće dobiti na. Mi ne tražimo ništa više nego lovine. Naši ljudi znaju, da ničija da se što tešnje spojimo nije do sabaha dogorila, pa neće ni sa Srbijom i u upravnom po« Grudićeva. a njegova prijetnja sa gledu. Mi smo zato protiv svih po« oduzimanjem i nepodjcljivanjcm krajinskih vlada, jer smatramo, da oružnih listova slabo je agitaciono je time nanesena nepravda Srbiji i sredstvo. Naš narod zna, da ishodi« načelima našeg narodnog Ujedinje« šte izbora za konstituantu navješ« nja. Nama je više nego dovoljna o< ćuie istrjcbljenje namet»upravnika i kružna samouprava i savez ekonom« i silnika, navješćuje ozdravljenje da« ski jače vezanih upravnih jedinica 1 pašnjih nesnosnih prilika, pa će i u administrativno«ekonomskom po« Konferencija centralnih tugovali!) i obrtničkih organi• zacija proti novim porezima. U ponedjeljak dne 4. oktobra o. g. održali su predstavnici svih obrt« nih i trgovačkih grupa u Bosni i Her« cegovint bez razlike političkih stra« naka u dvorani Trgovačke i obrt« ničke komore u Sarajevu .plenarnu konferenciju sa dnevenim redom: Stanovište trgovaca, maloobrtnika i konzumenata spram novih poreza: trošarine i poreza na poslovni obrt. Aktualna tema, o kojoj su opširno i detaljno referisali govornici sa sta« novišta zanatlija, trgovaca, gostio« ničara i konzumenata iz najširih slojeva naroda, izazvala je svojim sadržajem i važnim značajem živah« nu diskusiju. Nije bilo, na žalost, zahvalnije teme, nad ovu, koju su ugledni i iskusni predstavnici na te« melju prethodnih specijalnih ?nketa pojedinih organizacija na ovoj kon« ferenciji iscrpili. Privredni život našeg naroda pri« je rata, za rata i iza državnog pre« vrata bio je tu prikazan tako živah« nim bojama, da nije bilo ni jednog učesnika konferencije, kome ne bi referenti iz dna duše govorili, na« roč;to kad su u kaleidoskopu ne« brojnih poreza, prireza, nameta i drugih državnih i općinskih doća prikazali neizbježive katastrofalne posljedice novih poreza: trošarine i poreza na poslovni obrt, koji su bez volje nar. predstavništva i bez prethodnog mišljenja mjerodavnih privrednih krugova naređeni. Ova je plenarna konferencija ma« loobratnka i trgovaca bila ujedno i prvom etapom za konsolidiranje najširih privrednih krugova uz de« vizu poštenog rada za svestrani pro« cvat i napredak mlade države i nje« zino narodno jedinstvo. Rezolucija, koju je naročita de« putacija predala zemaljskoj vladi i Trgovačkoj komori, i koja je posla« ta Ministarskom Savjetu i Narod« nom predstavništvu, glasi: 1. Izdati porezni ukaz«zakoni i to o trošarinskom porezu i porezu na poslovni obrt jesu u apsurdnom od« nosu spram same porezne i Tinan« sijalne politike držaVe, budući da su zasnovani bez obzira na stručnjač« ko mišljenje i iskustvo privrednih krugova i bez obzira na produktiv« nu, izvoznu i uvoznu snagu, kao'i bez obzira na vjerodostojnu stati« stičku brojku koflzumne snage dr» žave, te su i tehnički neprovedivi. 2. Zasnovani porez trošarine pre« ma stručnjačkoj statistici konzuma, daleko nedmašuje budžetnu kvotu, koja ministru finansija treba za sa« niranje državne ekonomije, potro« stručavajući je već kod glavnih ar« tikala, kao što je šećer, špirit i pivo o ostalim konzumnim artiklima i ne govoreći. 3. Porez trošarine pored postoje« ćih visokih monopolskih taksa i ci» jena (vozarina, pošta, brzojav, ću« mur, sol i t. d.), koje su Smanjile već i onako znatno skraćeni eksistenci« jalni minimum najširih a time i naj« brojnijih slojeva naroda, povećava niz. indirektnih poreza, a smanjuje konzum i proizvodnju robe, te time na štetu države smanjuje vrelo po« reza i neizbježivo' prouzrokuje i pomnožava socijalne pokrete, koji se u radništvu i seljaštvu usljed ne« podnbsive skupoće pojavljuju. 4. Porez na poslovni obrt je neo« graničeno verižno oporezovanje svekolike robe i životnih namimi« ca, koje je u svojim posljedicama puka analogija verižne trgovine s tom razilkom, što je subjekt verižne trgovine bio nevidljiv, te se je mo« gao na štetu državnog poreza a na nezadovoljstvo narodnih masa slo« fipol — Broj 208 Bilješke. �fino! 208 — Broj gledu, ali da se igramo države u dr« žavi i. da cepamo njen suverenitet, na to nikada ne možemo da prista« nemo. Ne možemo, jer je ovo upe« rcno u akademskoj formi protiv Sr« bije.« Nakon ovakih izjava držimo, da će više i »S. R.« uvidjeti, koliko se iznevjerila ideji narodnog jedin« stva, jer ovako pisanje najočitiji je dokaz plemnskog separatizma, koji se slaže u bitnosti sa načelima »Ka« ra«Zore« izraženim u njezinu motu: Svi Srbi Srbiji. Konstatiramo, da se ovakim cnuncijacijama dolazi u proti vriječje sa revidiranim progra« mom nar. radikalne stranke, koja je napisala na svoj barjak narodno i državno jedinstvo Srba, Hrvata i Slovenaca pozivajući' pod svoju za« stavu svakog brata Srbina, Hrvata i Slovenca. Ni beogradska »Tribuna« ne raz« likuje se mnogo od svoje drugarice, jer ovako piše o bosanskim musli« manima: »Ta čista srpska rasa pot« puno je u opasnosti, da se od nas odvoji i ide u.tuđi zagrljaj. A nama nije svejedno hoće li otići u Beo« grad ili u Zagreb«. U istom broju »Tribuna« piše: »Treba svim silama ostvariti narod« no ujedinjenje«.... ' »Obžšor« od 4. o. mj. govoreći u svom dopisu iz Sarajeva o partij« skom komešanju u Bosni donosi iz« među ostalog o našoj organizaciji ove laskave riječi, koje će, ako Bog da, na izborima potvrditi naše pri« staše, jer mi tvrdo vjerujemo u svi« jest naših pristalica, koji će nam o« braz osvjetlati. »Obzor« veli ovo: »Najviše se pokazuje uspjeh kod Jugoslavenske muslimanske organi« zaoije. još prije moglo se je kon«. statovati, da ova partija raspolaže sa apsolutnim povjerenjem musli« manskog dijela. Ako se računa stranački uspjeh pojedinačno, onda se može predpo« staviti sa sigurnošću, da’će ЈМО. iz« nijeti najviše mandata. Svi tznaiS govore da niti radikali, a naročito demokrati, ne mogu imati nikakvog uspjeha kod muslimana. Zbog toga nema materijalnog razlbga, da bi o« va strenka u izborima sa kojom dru« gom kooperisala, ako već ne dođe možda do stvarne fuzije sa onom grupom oko »Obrane«. Muslimani u demokratskoj stranci smatraju se u Bosni generalima bez vojske. Haši dopisi. Tuzla, 2. oktobra 1920. (Naš novi seoski kot. predstoj« .nik.) Ovih dana je od g. dra Ah« jnetbega Defterdarevića preuzeo seoski kot. ured Ahmet Borić. Tre« bali smo po običaju da javimo in« Stalaciju i nastup novog predstojni« ■ka i da ga preporučimo pažnji na« šeg seoskog naroda, ali smo to od« godili sve do sada iz više razloga, koje nećemo ovdje navoditi. Nu g. ,»sreski« se je za nreporuku i pred« Stavljanje pobrinuo sam. On se , predstavio: ko je i šta je, načelnici« ma, muhtarima i knezovima jednog uredovnog dana na »tembihu«. »Tembih« počinje u 10 sati, a on nastupa pred seoske glavare u pola 12, a da im se što više omili, zatvo« rio je sobu, u kojoj su seoski glava« ri čekali na »tembih« i u kojoj su imali i klupe za sjedenje, pa sad Čekaju po hodniku i valjaju se po tlima i prahu. Misliće tko, da je go« spodin »sreski« bio zaokupljen ne« odgodivim službenim poslom, pa nije mogao u pravo vrijeme doći na ptembih«. Jok, nego je imao u au« dijenciji ex«ministra Glphića, koji je izabrao baš uredovni dan, da za« bavi j a g. »sreskog«; a glavare da o< ganisava. Kad su mu to glavari pred« bacili i protestirali što ih gnjavi, ■objasnio im je na sasvim »demo« kratski« način šta j« on, a šta su oni, te kako ih može, ako budu ro« goborili, razriješiti zvanja, koja im je narod povjerio. Stoga su agitator ji, koji su već počeli po obližnjim eelima čarkari proti naše organiza« čije, govoreći između ostalih đoz« .ПРДНМ’ — „PRAVCA. bajadžiluka da su im promijenili drugog predstojnika, dobivali odgo« vor, da oni žale Dra Defterdarevića, jer je bio jnnogo bolji od sadanjeg. Agitaciona parola s Borićem je jed« ■no jako sredstvo za učvršćivanje ■redova naše organizacije. Izvolite gospodo »demokratska« s tim paro« lama kroz Sva sela, da nam olakšate posao. Mi ćemo se o g. »sreskom« jed« nom zgodom malo više pozabaviti, a sad nam je bila namjera tek to, da ga predstavimo. Iz naše organizacije. Pouzdanički sastanak u Bos. Gra« diški. Konačno se i Bos. Gradiška već u dvanaestom času priključi na« šoj organizaciji i organizova se na našem programu. Premda su naši Gradisčani sa udivljenjem proma« trali rad naše organizacije i borbu njenu za naša prava i opstanak, o« stali su do sada po strani, čekajući zgodu, da.se uhvate u bratsko kolo i popune naše redove sa još nekoli« ko hiljada duša. Predsjednik naše organizacije, tu« zlanski muftija presvijetli gospodin H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, po« sjetio je ovo ubavo mjesto na Savi i održao u njem pouzdanički sasta« nak u ponedjeljak dne 27. pr. mj. u prostorijama muslimanske čitaoni« ce. Na sastanku je sudjelovalo mno« gobrojno građanstvo od sviju sta« »leža i sviju zvanja, i sve se je izja« vilo za naš program i odobrilo do« sadanji rad našeg vodstva i naših narodnih poslanika. Sastanak je otvorio kao sazivač g. Mehmcd Varmaz, a predsjedao mu je g. mufti ef., koji je u vrlo krasnom govoru razvio program or« ganizacije kao i njene ciljeve u bor« bi proti onih elemenata, koji s na« ma postupaju kao sa tuđinskim na« rodom i ako smo se kao autohtoni elemenat borili za slobodu proti tu« đinskog jarma. Naša je borbalegal« na i konačna joj je svrha dotle, dok nam naša braća riebraća ne pruže pravu bratsku ruku, koju ćemo mi vrlo rado primiti. U odbor su izabrana slijedeća go« spoda: Predsjednik g. Mustafa Zuh« di Hodžić,' podpredsjednik: g. Ab» dul«Aziz Bošnjak, odbornici: gg. Osmanaga H. Alagić, Hasan Ger« zić, H. Mehmed ef. Sokol. Mehmed Bešić .Mehmed Varmar, Kadir Sof« tić, Smailaga Smailagić i Husein Bogić. a Ро11Ш1 pregled. ' UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Pripreme za pregovore sa Talija« nima. Na sjednici ministarskog od« bora za inostrana djela izrađen je izvještaj o pitanjima, koja će se ras« pravljati na pregovorima sa Talija« nima. Prema izvještaju tiče nas se albansko pitanje samo u koliko se kosi sa interesima naše države. Pi» tanje Crne Gore smatra naša vlada riješenim Glede zaključaka o riječ« kom i dalmatinskom pitanju čuva se duboka tajnost. (»J. L.«) Hrvatska zajednica traži koopera« čiju. Pokušaj da se postigne spora« zum između Hrvatske zajednice i Radićevaca izjalovio se. Usprkos tomu prekjučerašnji »Hrvat« po« življe sve Hrvate na zajednički is» tup prilikom izbora za konstituan« tu, te obećava da će Hrvatska za« i ednica stvoriti takav program, sa kojim bi se svi Hrvati pod geslom: »Jedan narod, jedna država na te« prelju federacije« mogli okupiti. (»J. L.«) Ko dobivji zemlju agrarnom refor« piom. Ministarstvo za agrarnu re» .formu objavljuje povodom podjele zemlje dobrovoljcima, da se među njih imadu da broje i oni, koji su za vrijeme rata predavši se srpskoj ili kojoj drugoj savezničkoj vojsci, stupili u srpsku žandarmeriju. To se obrazlaže time, što su i oni rizi« kovali, da se u Austriji postupa s njima kao sa dobrovoljcima. Jed« nako dobivaju zemlju i izbjeglice iz Istre i Dalmacije. (»J. L.«) »Hrvat« napada Dra Srškića. »Hr< vat« donaša dugi dopis iz Sarajeva u kojem se najžešće napada pred« sjednik vlade Dr. Srškić radi nje« govog držanja spram posjednika. U dopisu se veli, da je on zaslijepljen mržnjom na posjednike, krivac ag« rarnih nemira u Bosni. («J. L.«) Podjela monitora. Iz Beograda se javlja: Vijest o podjeli monitora, koje je naša vojska zaplijenila, izaz« vala je veliko negodovanje u svima našim političkim krugovima. I ako naša vlada još nije donijela odluku o tome da li će pristati na tako ne« pravednu podjelu ipak se može srna« trati kao pouzdano, da će ti moni« tori biti prije potopljeni nego pre« dati raznim »međunarodnim« komi« šijama u Pešti. Iz plebiscitnog područja. Oko Ve« likovca zavaravaju protivnici sld« venski narod na taj način, da ga u« pućuju da glasa sa zelenim glasov« nicama, otrgnuvši prije toga jedan komadić, koji neka ponesu sa so« bom, jer će na njega dobiti svaki platu. Na taj način nastoje uništiti vrijednost naših glasova. Plebiscit« na komisija ne vidi što rade naši protivnici. VANJSKI POLOŽAJ. Kuga na Rijeci jenjava. Prema iz« vještaju riječkog gradskog fizikata, zadnjih par dana nije se pojavio ni jedan novi slučaj kuge. Ako tako potraje dalje, misli se, da će se u ponedjeljak moći ukinuti sve mjere poduzete za očuvanje grada od dalj« njeg širenja te pogibeljne zaraze. Glasanje u zoni »B«. Kako iz Ljubljane javljaju, na zadnjoj sjed« nici, koja se je održala od 11 do 13 sati, odlučila je plebiscitna komisija da se glasanje u zoni »B« održi 31. oktobra. (Saintgermainski ugovor mira u 50. članku kaže: Ako glasa« nje u zoni »A« ispadne u prilog SHS države, izvršiće se glasanje u drugoj zoni u roku od 3 sedmice nakon ob« jave rezultata glasanja u prvoj zoni i to'na dan koji odredi komisija.) Prema tomu jasno se vidi, da plehis« citna komisija za zonu »A« drži, da je ova za austrijsku republiku već izgubljena. Borbe po atenskim ulicama. Jav« lja se iz Soluna: U Ateni je prilikom proslave pobjede ujedinjenja svih Grka došlo do manifestacija u po« čast Vcnizelosa. Pristaše kralja Kon« statina nisu to mogli da mirno gle« daju, pa su izazivali, tako da je do« š!o‘ do oštrih sukoba, gdje je bilo i žrtava. Opoziciji su se priključile i radničke mase. Po službenim poda« cima ima 147 žrtava. Njemačkosruski koridor? Iz Lon« dona javljaju: »Daily Telegraph« javlja iz pouzdanoga vrela, da je u septembru bila u Šavli južno od Mi« tan«a konferenca između Trockija, generala Polivanova, generala von der Goltza te rusko«njemačkog ofi« čira Bermond«Avalova. Konferenca bavila se pitanjem koridora između istočne Pruske i sovjetske Rusije. Svrha tome koridoru leži u vojnič« kom i gospodarskom značenju za slučaj neprihvatljivih uslova pobje« donosne Poljske sovjetskoj Rusiji. Komunistička rovarenja u Čeho« slovačkoj. Iz Praga se javlja: Iz Bratislave se javlja,’ da je komunista Pfifferling izagnan jer je na nedo« pušten način rovario protiv republi« ke. Komunisti zahtijevali su od mi« nistarstva unutarnjih djela, da opo« zove izagnanstvo, jer će inače u Bra« tislavi ax odmah drugi dan iza toga nastupiti generalni .štrajk. — Povo« dom komunističkih rovarenja * izdao je narodni savez čehoslovačkih le» gionera u Pragu proglas na pučan« stvo i republikanski misleće radni« štvo, da se uzdrži svakoga štrajka u vremenu od 1. do 15. oktobra dok vlada ne protjera opasne i sumnjive strance. Ехсаг Vilim nada se u povratak u Berlin. Kako pariški »Matin« iz pouzdanog diplomatskog vrela sa« znaje, posjetila je jedna visoka nje« mačka osoba bivšeg njemačkog ca« ra, pa je izjavila slijedeće: Bivši car nalazi se u potpunom duševnom i tjelesnom zdravlju, pa je izjavio da za budućnost goji najbolje nade, pa da neće više dugo potrajati, dok se opet povrati u Berlin. Сграии 3. Napad Turaka u Armeniji. Kako doznaje »Times« iz Carigrada, po« tvrđuje se vijest, da je Kjasim»Kara Bekjir sa 15—20.000 regularnih tru« pa prešao armensku granicu i-po« sjeo Bolti. U Armeniji vlada silna uzbuđenost. Armenska vlada može postaviti protiv napadača jedva po« lovinu svojih četa, a da ne oslabi svoje pozicije na sjevero«istočnoj i južnoj granici. Crnci u rajnskoj oblasti. Berlinski listovi javljaju iz Karlsruhe, da sa« veznici ne samo da nisu snizili broj svojih četa na lijevom brijegu Raj« ne, već je u rajnsku oblast 30. sep« tembra stiglo još više crnačkih for« macija. Gubitci crvene vojske. U razgo« voru sa dopisnikom »Berliner Tage« blatt««a poznati sovjetski general, koji je prešao njemačku granicu, a sada je interniran u Konigsbergu, iz« javio je: »Gubici crvene vojske na poljskom frontu su ogromni. Apso« lutno je nemoguće nadoknaditi gu« bitak municije i ratnog materijala.« OomatE vijesti. Inna billah.... U srijedu dne 7. o. mj. preminuo je naglom smrću naš prijatelji ugledni sarajevski gra« đanin i trgovac Alijaga Šabić. Mer« hum je bio jćdna vrlo simpatična ličnost, kakvih se među našim gra« đanstvom može naći. Uz ožalošćenu familiju oplakuje ga i sarajevska si« rotinja, koioj je bio prava majka. Mevla rahmet ejlesun! Vladin povjerenik — »čokorilo« vac«. Saznajemo iz «Glasa Naroda«, da je vladin povjerenik za grad Sa« rajevo pozvao preda se predsjedni« ka gremija ovdašnjih štamparija i zaprijetio mu ništa manje ni više, nego da će oduzeti koncesije štam« parima, ako ne htjednu da štampa« ju Čokorilovu »Srpsku Zoru«. I to možda još u ime javne sigurnosti i javnoga reda, do kojega bi moralo da je stalo u prvom redu samom g. povjereniku. Ali njemu se čini, kao da »Srpska Zora« nije dosada naru« šavala i te koliko puta i javni, mir i red, a njezin direktor je u svojoj ekscentričnosti išao tako daleko, da je na javnu sablazan napadao žene po ulicama. I sada hoće vladin po« vjerenik kao čuvar javnog mira i reda da i sam podupire uznemiriva« nje javnosti i nered. .Čestitamo Sa« rajevu, koje ima ovako odličnog zaštitnika »opće bezbednosti«. Tako piše »Jugoslavija«, a u čar« šiii se govori, da je sam predsjed« nik bos. vlade g. dr. M. Srškić po« sredovao u stvari ovoj, da »Srp. Zo« ra« opet može izlaziti i da je želi svakako spasiti, jer bi valjda bila šteta, kad bi gazde ostale bez Čo» korila. Čini se, da vođa radikala baš hoće 'da na taj način svoje redove radikalizira i — stisne. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom ženidbe g. Ejuba Man« džukcA Kupresu sakupili su gg. A« bazaga Mandžuka i Mustafabeg S. Bečirbegović svotu od K 176 dobro« voljnih priloga za »Pravdu«, a daro« vaše slijedeća gospoda: po 20 K: Hamidbeg Idrizbegpvić, Zaimbeg Kosterovic, Musfafabeg Bečirbego« vić; po 10 K: Naimaga Karaosma« nović, Mustafabeg Z. Bečirbegović, Ahmetbeg Husjenbegović, Iza ha« numa Alajbegović, Zlatka hanuma Mandžuka, Atifa han. Bečerbigović; po 5 K: Aasim Mandžuka, Mujo Keško i drugi po nižu svotu. Mi se darovateljima iskreno zahvaljuje« mo, a mladencima želimo svaku sreću! ) * PRIPOSLANO. G. Hilmiji Sadikoviću Ljubuški. Ja ne pišem radi sebe, jer ste me Ti i Tvoj kompanjon već prevarili. Meni je najbolja zadovoljština to, da Ti žig varalice mogu pristisnuti na čelo. Ja znam, Hilmija Sadikovi« ću, da si Ti u društvu sebi ravnih to časniji, što si bolju »patku ubio« (kako oni vole reći), ali vjeruj, da *) Za sadržaj pod ovim naslovom uredništvo ne odgovara. �Strana 4 Страна Broi 208 — Број »PRAVDA* — „ЛРАВДА* još ima poštenih ljudi, u čije dru« štvo Ti nećeš smjeti stupiti. A to je moje zadovoljština, koja nije sku« pa ni onih 35.000 K, što si ih. sa me« ne oderao. Ja ovo pišem radi sirotinje, koja bi mogla doći u istu priliku, da bude prevarena, kao što se je dogodilo već jednome invalidu, a možda još j mnogim drugim. Hilmija Sadiko« ,vić je brat moje majke, bio je dulje vremena tutor moj i mog rahmetli .brata, a koliko je dobra od mog oca i starijeg brata vidio, to će on sam najbolje znati. On je uvijek fingi« rao neko prijateljstvo prema našoj obitelji, te sam mu ja to uistinu i vjerovao. U to sam mu ime ja pre« dao, da mi proda zadnji komad na« še zemlje, da podmirim dugove, koje sam kod proglašenja punodob« nosti preuzeo. Pa šta je on učinio: On je koristeći. se nepoznavanjem prilika s moje strane (pošto sam •dulje vremena boravio u tuđini na studijama) i mojim vjrovanjem u njegovo poštenje združio se sa po« •znatim špekultantom Semizom Pe« rom, te su zgulili sa mojih leđa .70.000 K. Ovaj dostojni drug njegov •i ne bavi se ničim drugim, nego da poput šakala obilazi svoje žrtve, kojima u zgodnom času kožu sadi« re. Zakoiia pisanog za ovake zlo« čince, kojima nije ništa sveto, do« duše nema, ali Bog ne plaća svake subote. Svako vidi sada, na koje je grane spao H. Sadiković, pa prema tome neka se i čuva! Postidi se, ako još možeš, Hilmija Sadikoviću! Ljubuški, 2. oktobra 1920. Zijah Mahić, stud. tehn. u ve» • Principom, na svim fotografijama 1 filmovima (a i na banketim ) ovuda vidim Aliju Kurtovića. Jeli sanduk, eto ti Alije, jeli depu­ tacija, eto Alijo — prosto mi so popeo na mo> sak A ja sam toga istoga Aliju JKurtoviea gle­ dao 1914., kako u snak velike žalosti sa Fer­ dinandom i Sofijom, on jedini od svih muslimana nosi — crni flor sa fonom. Jesi li me sada rasumio? Molim te dakle, ostavi me na miru, jer sam sit svega .. . Ja sam sa pritajio da dujem završetak, ali nisam »iše ništa čuo. Išao sam kući i nabrajao sve funkcijo Alijo Kurtovića član Oblasnog Glavnog Odbora demokratske stranke, predsjed­ nik „Gajreta" i ‘„Buđnćnostl", vicedirektor Šte­ dionice, gradski vijećnik, brat nar. poslanika Šukrije i t. d i t. d. Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajeiu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Aoj. Bosno, sirotice kleta Alija ti po obrazu Seta!' o Centralna drogerija Braća Šahinagić Ттф! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikSttnenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Sinoć »m aloiKo orsj rt »govor: — Hoćemo li n ImperijMl-Kino du gledamo Principa i đragove? — sapita jedan Srbin omladinac drugoga. „Noću" oaiiećo ovaj. - Kako? ne ćeš da gle­ daš Principa? sapita ga prvi u čudo. „More, mani me. Neću*. — A каМо neće?? „Eto neću jer ao avijek naljutim, kad gledam ove patri•tako mani lesu čija u arajevu, njihove fotogra­ fijo i filmove. Na svim ovim Klikama, koje au Šaljite odmah pretplatu f.₽rp. R.) PAP1RN1CA ♦ 1 HAMDIJE KOPČI.ĆA I preporučnje svoje bogato etovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno« X X J * Ci епе umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 X X Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.j u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice na K 1o,ooo.ooo.- od K З.ооо.ооо i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (medutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest te se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. . 4. Nove diotji e učestvovat -će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. ■> 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, trebzt da osim toga čitljivo i točjp naznači ime i prezime, na koje bi potpisane | dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. ' 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralnebankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, • f) Prve Muslimanske banke’ d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske. Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgoiatkE i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) a Sarajevu Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilamo siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. Šalaks. Vlasnik: (centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeve. / � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ff2b6aeaf0b845dbd62f34bf058b398.pdf 56904f9312f324ecd4d080cb7bb53b74 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К1-50 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM • ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONi ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO Г UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. тћАСИЛО југославенске муслиманске организације. Broj 104 (209) Sarajevo, utorak 12 oktobra 1920. (27. muharrem 1339.) • Postupah vlasti prema muslimanskom težahu. »Zemlja onoga, ko je obrađuje«, glasi parola pod kojom su istupile sve naše stranke i strančice, misle« ći da će ovom blještavom frazom zaslijepiti oči naših težaka, da ih predobiju za svoju partiju i tako pokupe njihove glasove. Mi smo u« vijek isticali neiskrenost te parole i dokazivali da tim strankama nije na srcu riješenjc agrarnog pitanja ra» di njegove važnosti za nacionalno ćkonomski razvitak našega težaka, nego su se svi skupa uhvatili za ovo pitanje ^licitirali su jedni druge sa« mo u svrhu agitacije, samo u tu svrhu, da na prevaran način dobiju težačke glasove. Mi smo naveli mno« go primjera iz prakse, iz kojih se vidi, da se naše agrarno pitanje tre« tira sa stranačkog stanovišta, a ne sa stanovišta nacionalno«ekonom« skog, a specijalno u Bosni da se ide za tim, da se muslimani potjeraju sa sela u grad i da im se otme zem« lja. Na nišanu je velimo, musliman« ski posjednik, ali ne prolazi bolje ni muslimanski težak. Evo novih pri« mjera: • Numan Isić iz Hrankovića, kotar Tešanj, naslijedio je prije 30 godina iza svoje majke kat. čest, broj 697/4, koju je cijelo to vrijeme kao težak sam obrađivao i svoju djecu branio. Numanovi susjedi Gavro i Ilija ©u« rić, koji su bili kmetovi Muje Kara« begovića iz Rankovića kot. Tešanj, stave nasilnim načinom ogradu oko jednog dijela Numanove njive. Na upit Numanov kako mogu ogradi« vati njegovu zemlju, odgovore mu: »Nama je preče. Vidiš da si došao nad našu kuću. Prošlo je vaše, sada j ć naše pravo i ne ćeš više ovamo!« Na prosvjed Nu« manov, Gjurići su se latili kamenje i počeli se nabacivati na Numana, koji se kao trezven težak nije htio tući, nego je došao u Tešanj i stvar prijavio kod kotarskog ureda. Kotarski je predstojnik na inter« venciju tajnika našeg mjesnog od« bora u Tešnju obećao, da će stvar izviditi, te je uistinu poslao žandar« me, koji su ispitivajući stvar na licu mjesta rekli Numanu: »Ih zašto se ti pritužuješ, baš si bezobrazan. Kud ćeš ovamo? Zar ti je malo ta« mo?« I prirodno da su oružnici pod« nijeli izvješće u ovom smislu, što je Numana prisililo, da je još jedan« put otišao kotarskom predstojniku. No on do dana današnjega nije na« šao za vrijedno, da spriječi ovu o« "timačinu težačke zemlje. Nije ovo jedini slučaj, gdje se od strane obijesnih, nevaljalom agita« čijom pokvarenih pravoslavnih te« žaka otima zemlja muslimanskih težaka. Na isti je način oteta zem« lja od Huse i Ibre Memića, Sulje Ka« rabegovića, Hasana, Mehmeda i Ah« meda Karabegovića, Gane Isića, molodobne Hatke Isić kćeri Zaimo« ve, Sulje i Idriza Karabegovića, Mehmeda Isića i malodobne djece Gjulage Mehmedovića, svi iz sela Hrankovića. Ovo su činjenice, koje se ne daju pobijati, a koje govore i potvrđuju sve što smo mi tvrdili i zašto smo se borili. Muslimanima se, misle oblasti, mora zemlja oteti, po« što poto, pa kad postanu beskućnici, onda ćemo lahko s njima dbraču« nati. Na naše se pritužbe ne uzima ob« žira, dapače i sam sud ne vrši ili ne će da vrši svoje dužnosti. Hoćete li i za to primjera? Evo jednoga izme« đu mnogih: Mihajlo Lipić iz Hran« kovića prisvojio je prije godinu i po zemlju Huse i Ibre Memića iz istog sela, koji su zapovrgli sudbeni pro« ces proti Lipića. Ovaj je proces ko« štao braću Memiće toliko, da su is« prodavali sve svoje blago pamičeći se i izvodeći komisije, te su tako o« siromašili, da danas nemaju za što soli kupiti. Pa da je to urodilo kak« vim uspjehom, ni po muke. Sud je doduše izrekao osudu u korist Me« mića,- uveo ga u posjed i oborio je« dan dio ograde, što ju je Lipić uda« rio oko Memića zemlje, ali Memići nijesu s time došli u posjed svoje zemlje, jer Lipićne će ni da čuje za pravorijek s u da, nego i dan danas nasilno obrađuje zemlju težaka muslimana Memića. I mjesto da ga sud zatvori, da ga stavi pod optužbu, nije ničem ni mu« kajet. Eto tako izgleda stvar, pa se na« damo da nam cenzura g. dra Srški« ća ne će začepiti usta bar u slučaju, kad se radi o vrsti nepravdi, koje se izvršuju na muslimanskom težaku, kad je već tako oštra proti članci« ma, koji'služe obrani beglučkog i drugog posjeda. Iz gornjih primjera jasno se vidi, da je kod nas na nišanu svaki mu« slimanski zemljišni posjed. Nema razlike da li je on u rukama građa« nina, koji ga »ne će« da obrađuju (jer mu to onemogućuje nedovolj« na zaštita od strane oblasti) ili se« ljaka muslimana, za kojeg se ne mo« že reći da je gotovan i da živi o tu« đoj muci. I baš stoga, što se ni u tom ne pravi nikakva razlika, dola« zimo do zaključka, da se radi o šis« tematskom potiskivanju nas musli« mana: najprije sa sela u gradove a onda će nakon što se proleteri« zuju — sami od sebe prhnutisa s^o« je grude, da bude šire mržnjom i la« komošću zaslijepljenoj nebraći. Je li onda začudno, što se opiremo o« voj oprobanoj metodi, koja je »istje« rala tursko uho iz pređašnje Srbije«? Je li besmisao što upozoruiemo na« šeg posjednika i našeg težaka, da su im interesi zajednički/ jer će samo u čvrstoj zajednici obraniti danas jednu, a sutra drugu svojinu? Muslimanski težak tačno uviđa o« dakle vjetrovi pušu, on zna da mu je sigurnost u zajednici i čvrstoj fa« lanzi pa stoga 1 stoji ovako čvrsto u redovima naše organizacije. Ne, nijesmo se dobro izrazili. Treba re« ći u redovima svoje organizacije, jer je u našoj zajednici tek šesti dio građanskog svijeta, a pet šestina sa« činjava naš težak, pa prema tomu može da vodi glavnu riječ. O n j e i vodi, jer prema našem potpu« no 'demokratskom Statutu ima sva prava kao i građani. I kad god se biraju naši kotarski odbori, seljak naš i te kako odlučuje o njihovu sa« stavu. Naša im organizacija "ne mo« že naturiti ni mjesnih ni drugih od« bora i kad se sastane naša glavna skupština svak će se uvjeriti da će i u njoj biti pretežan broj seljačkih članova. * Lažni »prijatelji« muslimanskog težaka oguliše se vičuć proti »be« govskoj« Pravdi i neprestano doka« zuju da naš islamski težak, uživa sve blagodati novog stanja. Zašto ne žigošu bar ove i ovako zločine, što se izvode na imetku težaka musli« mana? Lahko je brbljati o »zločina« čkoj« politici »Pravdaša« i hvaliti Krizmantovexuredbe. Lahko je bla« titi poštene ljude i prikazivati, da kod nas teče med i mlijeko, no teš« ko jc u ulozi negdašnjeg »Bošnja« ka« biti pošten i reći istinu, koja ni« šta ne uvija i koja ne zna za pu« ne ili prazne čanke. Sarajevo, 11. oktobra. Na infamije »Srpske Zore«. Bi« jedni listić još bjednijeg Cokorila donio je u broju od 7. oktobra ovaj Sastavak: »Jedan tajni letak koji se delio od ruke do ruke poverljivo među muslimanima, koji p r i p a« daju jugoslavenskoj mu« si im a niskoj organizaciji, došao je do ruku vlasti. U tome se letaku veli (»kako Enver«paša juri pod crvenom zastavom, da oslobo« di ceo muslimanski svet i da ponc« vo podigne na visinu presto kalife... I mi muslimani u ovim zemljama moramo nastojati da še о^« lobodimo srpskog nasilja i njilhova g o s p os t v a ...« — Eto kavih nesavjesnih ljudi ima, ko« ji ovakim niskim podvalama dovo« de u iskušenje mnoge poštene i če« štite muslimane! Izgleda da su ovi letači štampani u S k a d r u, te prema tome ne bi bilo teško prona« ći krivce i ući u trag tajnoj pošti koju održaju neki naši mu« TELEFON BROJ ,124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. s 1 i m a n i sa onim u Skadru i Meto« hiji...« . . л t Mi pojmimo, da se jedan Coko« rilo i sad bavi špijunažom, jer je taj »časni« zanat tjerao i pod Au« strijom, pa kao agent provokater služio njenim tajnim ciljevima pro« ti ovom narodu. I s te strane nima« lo ne zamjeravamo: šta dikla na« vikla! Nu ne pojmimo i ne možemo da pojmimo, odakle on i sad dola« zi do ovakih otkrića vlasti, pa da ih baš on može iznositi u javnost. Ta nije zar »Srpska Zora« poluzvaničan organ te vlasti! I zar ta vlasf mora upotrebljavati baš austrijske agen« te? Dobro, dobro. Peljajte vi preko Cokorila povjerljive iredentiste iz J. M. O.. pa ćete daleko dotjerati. Samo naprijed tim špijunskim pu« tem od Skadra, pa da vidimo dokle će dovesti ova »mudra« politika fa« brikacije državnih izdajnika! Što se nas tiče, mi se ovim glu« pim podvizima možemo samo os« mjehnuti: naprijed prazne glave sa još praznijom ideologijom! Imaće« te se kad i kajati. To toliko. Znajte samo da nam je sasvim svejedno: hoćete li ili ne ćete stati na kraj o« vim izazivanjima; znajte da nam je bir r demantovali vi tc bljezgarije ili se blamirali radi svoje sumnjičavo« sti. Po volji!... Iz Sandžaka i Makedonije. MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. I. a Pojedini dijelovi ljudskog dru« Prenesimo ovaj zaključak na biće štva u težnji za sigurnost opstanka države: Pojedinim udovima držav« i mogućnost razvitka, upućeni su 6« nosdruštvenog bića nfogu se srna« snivati uža i šira udruženja, pa i dr» trati slojevi pučanstva, a organima žave. Države se osnivaju, razvijaju, administrativni i sudski aparat. Tež« žive ili umiru prema zahtjevu i pri« nje i međusobni odnosi pojedinih rodi želje i potrebe puka, koji ih sa« slojeva pučanstva, oblik i način ad« činjava i osniva. ministrativnog i sudskog aparata — Državi je u izgledu dug ili kratak, daju izraz i sliku države, daju joj bujan ili kržljav život, prema tome, dušu, daju joj ustav. u koliko je njena konstrukcija u Koji su to pojedini slojevi pu« skladu ili protuslovlju sa svojim čanstva? osnovnim zadatkom, potrebi i želji Ovi se mogu klasificirati i razliko« njenih osnivača, državljana. Ovo je vati prema srodnosti i odnosu me« pravilo važilo za sve države, za ko« đusobnih materijalnih interesa i du« je nam historija pripovijeda da su ševnih težnja pojedfhaca i pojedi« negda postojale i izumrle; ovo vri« nih skupina državljana, kao što su jedi za države koje i danas egzisti« n. pr. zemljodjelci, zanatlije, najam« raju, kao i za one koje se nanovo ni — fizički ili umni — radnici, po« osnivaju. Naša država Srba, Hrvata duzetnici u raznim kategorijama i t. i Slovenaca spada u/ovaj posljednji đ., te oni koji se razlikuju, ili su niz. I kao što nam stara predenja srodni, po »tepenu i pravcu m:sao« vele, da je Bog (dž. š.) od zemlje nu.osjećam !i »pos.Jmnti . težnja. stvorio figuru prvog čovjeka. Ade« Puk koji se po zanimanju i shva« ma (a. s.), a kasnije ga obdario du« ćanju dijeli u te razne klase, po šom sa kojom je postao-— živi svom razmještaju i upućenosti jed« stvor, tako je i dosadašnja pojava nih na druge, jako je međusobno naše države bila u figuri, bez duše. prepleten i nemoguće je da rad i Duša je države njezin ustav, kojeg nastojanje jednih ne bude bez svog naša država S. H. S. još nema. učinka i utjecaja na rad i nastoja« Ustavotvorna skupština, za koju nja drugih. Regulator u težnjama i su već raspisani izbori, daće našoj međusobnom učinku i odnosu tih državi njezin ustav, s kojim će ona pojedinih — materijalističkih ili i« tek da postane potpuno živi orga« dejnih — klasa je svijest zajednice. nizam. Kakav bude ustav, u koliko I prema tome, koliko je ova zdrava bude odgovarao težnji i potrebi nas i jaka, koliko je više međusobne državljana i zahtjevu osnovnog za« popustljivosti i trpeljivosti, toliko datka jedne savremene države; ka« je i cjelokupni državno»društveni ko bude nadahnuto biće naše drža« život i razvitak zdrav, bujan i har« ve, zlo ili dobro, o tome će ovisiti moničan; naprotiv, gdje je svijest vrijednost i opstanak iste. zajednice slabo i neskladno razvije« Duša, vele, nije od tijela zasebno, na, tu je i društveni i državni život samostalno biće, ma kakove sup« u neprekidnim trzajima i stalnom stancije i ma kojeg oblika, nego je komešanju, tu se najveća količina skupni izraz i rezultat funkcija po« energije utroši na jalovom pasiv« jedinih organa i udova tijela te nji« nom polju, mjesto plodonosnom ra« hovog međusobnog odnosa. Prema du, za koji ima još mnogo netak« ovom gledištu zaključuje se, da je nutog materijala i terena. zdrav razum, zdrava duša — u zdra« Kao što kod čovjeka mozak, pre« vom tijelu. ko u njemu skoncentrisanih i iz nje« �Strana 2 Страна ga proizašlih organa, prima dojmo« ve od tijela i okoline i ravna sa nji« ma, tomu slično; i državno«društve« no biće ima svoj mozak koji je pri« vidni ravnatelj države, a stvarni tu« mač i izvršitelj narodne volje, crp« Ijene iz zahtjeva i naklonosti poje« dinih udova — klasa društvenih. Taj državni mozak je parlamenat. u sadašnjem slučaju Ustavotvorna Skupština! Rezumirajmo sve do sada nave« deno: Država se osniva i upravlja u obliku i okviru volje i potrebe na« roda. Duša je države njezin ustav i ostali zakoni koji su rezultat, iz« raz i sprovodnik težnja njezinog pučanstva. Prostor, kakvoća i traj« nost države ovisi o jačini prilagod« ljivoeti ili suprotnosti težnja raznih klasa i slojeva pučanstva. Mozak, sjedište duše, države, jest parlame« nat. Kakve budu naklonosti pojedi« nih udova države, društvenih klasa, i kakvi budu spovodnici i ravnatelji tih naklonosti, poslanici koji u par« lamentu zastupaju narod — o tome će ovisiti cjelokupni život države i naroda. U državnosdruštvenom organiz« mu vrlo je važan činilac — osobna vrijednost narodnih zastupnika. Ra« di toga trebamo najveću svoju bri« gu posvetiti izboru samih osoba, ko« je ćemo opunomoćiti da tumače i promiču volju i težnju naroda. Naša država dosada je egzistirala kao figura, kao skelet od države, bez ustava, bez svoje duše. Osobe koje ćemo birati i spremiti, kao svo« je zastupnike, u konstituantu, na« dahnuće joj tu dušu, dati će joj u« stav. Koliko ti ljudi budu znali i vjerno predstavljali potrebe i tež« nje pojedinih slojeva pučanstva, koliko budu umjeli dovesti u sklad te želje i potrebe — drugim riječi« ma: kakva bude osobna vrijednost i sposobnost samih poslanika koje ćemo birati — onoliki i onakvi će biti i rezultati njihova rada. Treba dakle umjeća, dalekovidnosti, pro« nicavosti, volje, energije i predano« sti radu majstorima, našim poslani« cima, koji će na prigotovljenom zemljištu iz pribavljenog materijala sagraditi nam državnu zgradu, ta« kovu, koja će u najvećoj mjeri i na najbolji način odgovarati našim po« trebama i težnjama našim i naših potomaka. Skopčano je sa velikim naporima i dugotrajnim nastojanjem pretre« sati i, pregrađivati zgrade, a još s te« žim rušiti i ponova zidati, preude« šavati ih u oblik, raspored i okvir kakav ti hoćeš onda, kada si već jednom izrabio zemljište i građevni materijal. Zato treba još prije nego se smjesti i stroši materijal i zapre« mi zemljište dobro razmisliti i va« ljano rasporediti šta će se i kako zi« dati; kome će se povjeriti plan, rad i nadziranje. Mi sada sagrađujemo svoju dr« žavnu kuću. Neimari će joj biti Iju« di koje ćemo <i ustavotvornu skup« štinu odabrati. Izaberimo oprobane, valjane i čestite neimare! Čuvajmo se zavodnika! 5./Х. 1920. Tevfik Tahirbegović. Na adresu »Obzora«. U prošlom broju prenesosmo iz »Obzora« je« dan stavak o šansama naše organi« zacije, koji završava riječima: »Zbog toga nema materijalnog raz« loga, da bi ova stranka (J. M. O.) u izborima sa kojom drugom koope« risala ako već ne dođe možda do stvarne fuzije sa onom grupom oko — Obrane.« Nije to Bog zna velika omaška »Obzorova« izvjestitelja, nu valja nam je ispraviti jer bi mo« gla unijeti kakvu zabunu. »Obzor« je naime vezan nekom neshvatljivom simpatijom prema bivšem predsjedniku bosanskog sa« bora, pa svakom prilikom nastoji dati neku važnost osobi i poduzeći« ma ovog gospodina. To je učinio prilikom ostavke bivšeg vakufskog direktora, forsirajući u više sastava« ka kandidaturu g. Bašagića, a izlio je tu svoju simpatiju i prilikom po« kretanja »Obrane«. Da li iz vlastite pobude ili po inspiraciji, to je za nas .PRAVDA- — „ПРАВДА* sporedna stvar. Glavno je na što ho» ćemo da svratimo »Obzorovu« $až» nju, da se bavi jalovim poslom i da je sasvim neumjesno, što se na ovaj način miješa u naše interne stvari. No kad je povukao »Obranu« u po« novnu kombinaciju valja da upam« ti da je taj list životario i — premi« nuo. Dr. Bašagić je prisaldumio' Se« rifu Amautoviću i sad ostade ni na nebu ni na zemlji: odmaglio iz »O« brane«, a do mandata mu je isti put, kao i prije formalnog solidarisanja sa kombinacijom o Serifovoj oportunističkoj »stranci«. Toliko »Obzoru«, a čitatelje moli« mo za oproštenje, što i ovoliko pro« govorismo o živim mrtvacima. Iz naše organizacije. BRATSKO SE KOLO SIRI. Kao što je poznato, našoj se je organizacij već davno priključila ci« jela naša pokrajina izuzam Gradiš« ke, Više^rada i Gacka. Gradiška se je tu skoro također priključila, a iz Višegradš smo u subotu primili ovaj brzojav: »Jučer održan sastanak gradskih i seoskih povjerenika ov» dašnje muslimanske kotarske orga« nizacije, na kojem je jednogla« s n o usvojen vaš programa i odo« bren vaš dosadašnji rad. Pismo sli« jedi. Pododbor saveza: Tvrtković, Muratbcg Cengić, Mustafaga Ha« džić, Muhamed ef. Pašić, Hasanaga Cico«. Time je završen predzadnji pri« ključak i sad je reda na našim pri« stašama u Gacku, da i oni iziđu iz rezerve i stiipe u bratsko kolo udru« ženih muslimana cijele Bosne i Her« cegovine. Čekati dalje nema nikak« va smisla. VELIKA SKUPŠTINA U MAGLAJU. U prošlu srijedu održana je u Ma« glaju velika skupština naše organi« zacije, na kojoj je bilo oko hiljadu i po seljaka i građana. Uime Radnog Odbora prisustvovali su joj nar. po« slanik g. Dr. Hrasnica i glavni ured« nik našeg lista g. Korkut. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog od« bora’g. Uzeirbeg Uzeirbegović zah« valivši se na tako brojnom odzivu i jakim riječima naglasivši važnost organizacije i njenu korist za islam« ski dio našeg naroda. Iza toga je podijelio riječ g. dru Hrasnici koji je govorio o političkoj situaciji osvrnuvši se u prvom redu na nepravdu, koju su nam Srbi obih partija i demokrati i radikali, učinili prilikom određivanja poslanika ’ za Privr. Nar. Predstavništvo. Ušljed ove nepravde mi nijesmo mogli dje« lovati na razvoj prilika, no to se je osvetilo i drugima. Zatim je govorio o radu naše organizacije i njena predstavništva, te objasnio važnost konstituante i veliku zadaću, koja čeka naše zastupnike u tom narod« nom predstavništvu. Pri koncu je govorio o našoj agrarnoj poin.ci i naročito se osvrnuo na stajalište na« še organizacije u pitanju kmetov« skog odnošaja. Pri završetku govo« ra bio je pozdravljen burnim odo« bravanjem. Iza g. dra Hrasnice uzeo je riječ urednik Korkut i u skoro dvosatnom • govoru prikazao naše težnje i naše ciljeve. Već na početku govora, kad je naglasio našu težnju i čvrstu odlu« ku, da na svom u svom izvojujemo potpunu ravnopravnost, koju nam krati jedan dio našeg naroda i sa« danja nametnuta^uprava, upao mu je u riječ — g. sreski načelnik, dokazu« jući da u našoj državi vlada potpu« na jednakost i ravnopravnost. Ovo je razlaganje g. sreskog pobudilo op« ću veselost, a kad mu je g. Korkut odgovorio iznesavši činjenice, koje govore o svemu prije nego li jedna« košti, g. sreski uvuče jezik za zube, a Korkutova replika udari na burno odobravanje. Kad je dalje tumačio šta je to demokratska i ustavna vla« davina i kad je povukao praktičnu u« poredbu i prikazao silnu razliku iz« medu apsolutiste Franje Josipa i us« tavnog našeg vladaoca kralja Petra, narod je sam od sebe i bez ikakvog nukanja sa strane iz hiljadu grla zaorio: Živio kralj Petar! Ova spon« tana manifestacija narodnih osjeća« ja vrlo je ugodno djelovala, pa je o» čarala i samog gospodina sreskog. Korkut je za tim govorio o potre« bi sloge i jedinstva, te temeljnom načelu naše organizacije o zaštiti privatnog prava vlasništva. Bez ika« kva laskanja i uvijanja objasnio na« še stanovište u agrarnom pitanju, u« vedavši težake u formalnu diskusi« ju o odšteti za kmetovska selišta i zaštiti prava vlasništva na beglučki posjed. U dialogu, što ga je vodio sa jednim kmetom muslimanom izbila je sva čistoća naših poštenih selja« ka, koji se svi bez razlike izjaviše, da nije pravo oduzeti beglučki pos« jed od njihovih vlasnika. Još nešto interesantnije: kmet ne traži džaba zemlje, a slobodni težaci svi rekoše, da im je ne treba besplatno dati, već nek se sami otkupe. »I ja sam, reče jedan težak, kupio svoju zemlju. Pa kad Hasan (kmet), nije meni poma« gao pri kupnji, zašto da ja poma« žem njemu i plaćam državi veći po« rez, da ga ona otkupi? Nek se ot« kupi sam, jer može«. — »Tako je!« potvrdiše svi skupštinari, a jedan adže dodade: »Ako je ne će on ku« piti, hoću ja«. U daljnjem nastavku g. 'Korkut je opširno i vrlo slikovito prikazao važnost i« način izbora za Konstitu« antu. Jeste li razumjeli? pita Kor« kut. — Jesmo, odgovaraju težaci i građani. — E'dobro, da vidimo reče g. Korkut i pozva jednog starca, da prikaže kako se meće ruka u izbor« nu kutijicu. Starac ustaje i ponav« lja sve na dlaku, a kad pri koncu re« če: »Eh, kamo ti Ciganka?« nastade opća veselost, kojoj učini kraj Korkut svojim zaključnim apelom, i molbom da se svi birači osvjedoče jesu li upisani u birački spisak, da svi nefaljeno dođu na biralište i da svi zajedno drže za jedan konopac, jer nam je spas samo u iskrenoj bratskoj solzi i međusobnom potpomaganju. Kad reče hvala, braćo, na pažnji, o« dobra vanju ne bijaše kraja ni kon« ca. (Mnogi plaču). Iza toga su neki težaci iznosili svo« je tegobe, a Korkut ih je uputio na mjesni odbor i još jednom pozvao na slogu i žilav rad. Zatim je pred* sjedatelj zaključio ovaj impozantni sastanak zahvalivši se još jednom na ovako dobroi posjeti. , VELIČANSTVENA SKUPŠTINA U ZENICI. Vrativši se iz Maglaja naš je ured* nik Korkut prisustvovao još većem slavlju naše organizacije: veličan* stvenoj skupštini u Zenici. Nije tu trebalo udešavati zbor na pazarni dan, kao što to učiniše »demokra« ti«, nego su naši svjesni težaci i bez toga pohrlili na' skupštinu, koja je u petak iza podne održana na Jaliji. Ne ćerho nimalo pretjerati ako us* tvrdimo da je na toj skupštini bilo oko tri h i l'j a d e naših istomišlje« nika. Zbor je otvorio predsjednik našeg kotarskog odbora g. Caršima* nović, zahvalivši na ovakoj posjeti i predstavivši izaslanika Radnog Od* bora našeg gL urednika g. Korku* ta, koji uzima riječ 'da u dvosatnom govoru objasni naš program, rad na* šeg predstavništva' i nade, što ih na* ša organizacija polaže u sudbonosne izbore za Konstituantu. Sigurno razlaganje i neumoljiva logičnost kojom je g. Korkut doka« zao potpunu ispravnost našeg ra« da i programa neodoljivom je sna* gonj djelovala na slušateljstvo tako, da mu nijesu upadali ni »demokra* ti«, ni komunisti, pa čak ni predstav* nik radikala, čije je vrludanje pod* vrgao 'neomiljenom bičevanju. Ka« ko se je dojmilo ovo razlaganje vi« di se najbolje po tom, što je jedan katolik«težak izjavio: »U nas nema ovakih ljudi. Možemo li i mi glaso* vati s vama i za vaše ljude?« Ističe« mo karakterističnu konstataciju g. Korkuta, da se danas traže i dozi* vaju na jednoj strani Hrvati katoli« ci, a na drugoj »Srp. Riječ« figanji da je u opasnosti srpski karakter Bosne, pa na okup poziva sve Srbe« pravoslavne. A mi se čudimo toj ra« boti i izgledamo poziv na izbornu kooperaciju stranaka parlamentarne zajednice... Kad su, nakon Korkutova govora, Spol — Вт»ј M9 težaci htjeli da govore o nepraved« nosti novih poreza, a on predložio da se u tom pravcu usvoji rezolu« čija, umiješao se je g. sreski i zabra« nio taki zaključak. Nije bilo druge, pa je Korkut savjetovao težacima, da to učine na posebnoj skupštini, koju bi trebali održati svi građani i težaci bez razlike na vjeru i politič* ku pripadnost. Iza toga je skupština zaključena. NASA SKUPsTINA U PAZARICU. , , U petak dne 8. o. mj. održala se impozantna izborna skupština u Pa« zariću, na kojoj su učestvovali teža* ci iz Hadžića, Pazarića, TarČina, Korče i Raštelice. Skupština je bila mnogbrojno posjećena, a održala se kod same džamije neposredno iza džuma namaza, te se je i ovom zgo* dom manifestovala potpuna harmo< nija naših narodnih slojeva sa vod« stvom i temeljnim principim naše Organizacije. Naš težak potpuno razumije naše ciljeve, on ih slijedi sa potpunom predanošću i ne će da zna ni za koga ko ne slijedi naš program i ko nije pristaša naše Or« ganizacije. Milo nam je i ponosni smo, što i ovom zgodom možemo ovo zabilježiti. Ejvala našim svjes« nim težacima! Kao delegati našeg mjesnog od« bora izaslani su na ovu skupštinu tajnik mjesng odbora g. Sejid Ali« beg Filipović i tajnik centralnog od* bora g. Ahmed šerić, koji su naro« du na vrlo popularan način rastuma* čili rad i ciljeve Organizacije i važ« nost predstojećih izbora. Rastuma* čili su narodu i izborni red i pozvali ga, da u zgusnutim redovima naše Organizacije slijedi njezino vddttvo i da 28. novembra t. g. dođu svi kao jedan na biralište i dadml svoje gla« sove za našu listu. Težaci su sa ve« likim interesom i potpunim razumi« jevanjem pratli gornje razlaganje, na koje su stavljali svoje primjedbe, koje su im naši izaslanici odmah ra« stumačili i potpuno osvijetlili. Po« slije toga se razvilo vrlo lijepo sije« lo u pazaričkoj Islamskoj čitaonici, gdje su naši izaslanici proveli u naj« ugodnijem razgovoru sa težacima sve do ićindije. Zašto muslimanski narodi simpatišu s bol šivišhini Rusijom1 (Nastavak). U isto vrijeme, kad javno mnije« nje cijelog kulturnog svijeta istaknu princip, da narodi sami odlučuju o svojoj sudbini— što znači da svi na« rodi budu slobodni — muslimanskim narodima Evropa odreče pravo na slobodu. Pa ni to joj ne bi dosta, nego pođe u organizovanu pljačku u muslimanske zemlje i na musli* manske narode. Francuski, engleski, talijanski i grčki vojnički odredi — usprkos zaključenom primrju — atakovaše demobilisanu Tursku Francuzi i Englezi stadoše harati po Siriji, Palestini i Kilikiji, Grci po či« tavom primorju Male Azije, Talija« ni po crnomorskim obalama, a svi zajedno po Carigradu. Turski na« rod, koji časno ispuni sve pogodbe primirja, postade žrtvom grube sile i najteže nepravde. Perzija, koja je Englezima kriva jedino tim, ili već tim, što je živa, pada na prevari u šake engleskih džentlemena. Meso« potamija u rođenoj krvi iskusi koli« ko vrijedi svečano obećanje engle, skog vicekralja u Indiji. Arabija u užasu vidje, kako daleko može da dođe velikobritanska nezahvalnost. Indijskim se muslimanima za krv, koju potocima proliše na bojištima Francuske, odužiše iz Londona voj« ničkom diktaturom i prijekim sudo« vima, koji hiljade patriota popeše na vješala. Afganistanu, koji u veli« kom ratu ostade vojnički neutralan, uzvratiše Englezi tim, što mu najne« .čovječnijim ratom što se je ikada vodio, htjedoše nametnuti za vla« dara — izdajicu. Egiptu je valjalo proći kroz tri godine krvavih buna i sahraniti stotine žrtava engleskih mitraljeza i nekoliko puta dupkom napuniti kazamate malteških kula, pa da vrati samo dio prava, koja mu ote Velika Britanija. • , �Број 2>9 — Bref___________________________________________ . 11РАВДА' — ,PRAVDA._______________________________________________Сграва 3 Šta nam je danas najpreče? Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajd^. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu unešeni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! ' Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez Maroku, umjesto priznanja za ne« potvrđene djelima. Muslimanski na« utralnost, uništiše i posljednje zna« rodi Rusije, koji su u carska vreme« kove samostalnosti. Alžir dragocje« na prosto bili kao stoka u torovima nom krvlju svoje omladine plati po« gubernatora i generalgubematora, kret za priznanje — elementarnih danas imaju svoje države, potpuno ljudskih prava. Tunis doživje istu slobodne i potpuno ravnopravne. To sudbinu. Te tri velike zemlje, koje su države kazanskih Tatara, Baški« su za vrijeme rata hranile dobru tre« ra, Kirgiza velike horde i musliman« činu Francuske, dočekaše od »drža« skih naroda Turkestana. Te drža« ve slobode, bratstva Г jednakosti« ve su po svojoj volji članovi sovjet« mjesto priznanja brutalne represije. ske federacije. Peta muslimanska dr« Kako Italija »vlada« u Tripolisu, žava sovjetske federacije danas je znamo svi, a znamo i kako Grci momentano pogažena odredima dik« »uvode red« u turskim provincija« tatora ruske kontrarevolucije, baro« na Vrangelja, prije lakeja Nikoje ma. II., sad egzekutora anglofrancuske Evropa se je digla da generalnom bankokratije. atakom dotuče muslimanske narode, Na teritoriji sovjetske Rusije or« koje je stotine godina davila. I njoj, Evropi, se žuri. Zato, jer je musli« ganizuju se brojne armije, čija je manski svijet iznenada pokazao o« zadaća oslobođenje muslimana is« pasne znakove otpora, ali još više pod evropsih država. Stotine hilja« zato, što je akcija muslimanskih na« da muslimanskih boraca, ruku pod roda dio zajedničke akcije sa So« ruku s Rusima već tuku teškim zve« vjetskom Rusijom. Nova Rusija i kitom u vrata Sejistana, Vazirista« muslimanski svijet istupaju zajedno na, sjeverne i istočne Perzije. Od« na arenu historije za prava, koja im redi kavkaskih sovjetskih armija već stisnuše bratsku ruku ustašama poriče Evropa. u zapadnoj Perziji i pružaju ruku Dvije i po godine su prošle, ot» turskoj vojsci u Anadolu. Arapi en, kako je u Moskvi grupa predstavni« tuzijazmom, kakvog davno ne po« ka muslimanskih naroda prvi put kazaše, dočekaše muslimanske iza« povela pregovore sa sovjetskom vla« slanike sovjetske Rusije,. Opet se dom o koordinaciji intemacijonalne oštre sablje u Siriji, pune puške u politike Rusije i muslimnaskih na« Indiji. Već kipi boj na Tigrisu i gru« roda. Otad su u Rusiji održana još vaju topovi na Vanu. Ustalasao se tri velika zbora muslimana cijeloga je i muslimanski svijet Afrike. Qg« svijeta. Izrađeni su detaljni planovi romno more muslimansko šiba bura. akcije, nađena su sredstva, pošle su Mi ćemo u nekoliko na brzu ruku na posao hiljade učitelja i agitatora, napisanih refleksija, bez ikakve rastureni su milijoni knjiga i brošu« pretenzije na potpunost ili nepo« ra. Tri hiljade i šest stotina pred« grješivost, projuriti historijom glav« Stavnika od tri stotine i žezdeset mi« nih mđslimanskih naroda, spo« lijona muslimana od Gangesa do menuvši samo najmarkantnije peri« rifskih gora i od Kazana do nilskih jode i posvetivši tek nekoliko re« vrela — najbrojniji parlamenat, što đaka čak i onim pojavama, koje su ga je ikad zabilježila historija — na dostojne da ispune debele .knjige. zboru u Moskvi jednoglasno kon« Onda ćemo, opet vrlo kratko, prika« statovaše da je jedini put koji će zati savremene političke i socijalne muslimanske narode povesti i dove« prilike u muslimanskim državama i sti k slobodi: zajednički istupaše So« zemljama, istaknuvši momente, ko« vjetskom Rusijom protiv antante — ji muslimanskim narodima dadoše Evrope. povoda, da u internacijonalnoj' po« Svi članovi velikog muslimanskog litici uzmu rusku orijentaciju. S ne« kongresa, koji je prošlog mjeseca o« koliko riječi ćemo upozoriti i na držan u Baku na Kavkazu, hiljadu motive, radi kojih moskovska vlada dvije stotine i šedmadeset i tri de» dosljedno provodi politiku oslona na legata u ime svoje i naroda koji su muslimanski istok, Upozorićemo na ih poslali, položiše na šezdeset i dva ulogu, koju će u bliskoj budućnosti jezika svečanu zakletvu, da će se os« igrati u svjetskoj politici musliman« vetiti Evropi — antanti. ski narodi ma koliko se zapad tje« Sovjetska je Rusija, istakoše ti šio varavom nadom, da će vode is« delegati, jedina velika država, koja toka, koje se preljevaju, ubrzo sjek« prirfcip slobodđ naroda proteže i nuti natrag u staro korito pa i dalje pa muslimane. To je sovjetska vla« svojom neiscrpivom silom tjerati K. M. da već tri puta jasno izjavila pred mlinove zapada. cijelim svijetom. I njezine su riječi (Nastaviće se). Revidirani program „Narodne Radihalne Stranke". Koncem prošlog mjeseca održana je u Boegradu zemaljska konferen« čija radikalne stranke, o kojoj je u našoj štampi bilo mnogo govora. Mi se' nijgsmo htjeli osvrtati na ovaj zbor iz razloga, što smo očekivah objavu zaključaka ove važne kon« ferencije. Držasmo naime da je naj« ispravnije dati mjesta zaključcima, a ne pojedinim govorima i tumače« njima. »Samouprava«, glavni organ oves franke donijela je te zaključke u 176. broju od 6. o. mj., pa ćemo da ih prikažemo u najglavnijim crta« ma. U uvodu se veli, da je R. Stranka u svom programu od godine 1881. imala u vidu: »unutra narodno bla« gostanje, a s polja državnu nezavis« nost te oslobođenje i ujedinjenje i Ostalih dijelova — Srpstva«. — Ona tada nije mogla obuhvatiti cio naš narodni problem ni zbog unutarnjih i drugih prilika Srbije, a ni stoga, što nije bilo moguće provesti spo« razum sa ostalim dijelovima našeg naroda, koji su imena hrvatskoga i slovenačkoga, jer su mnogi njihovi prvaci bili mišljenja, da »treba uje« diniti naš narod sva tri imena, Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak.' Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Kako se prigovara objasnismo u 102. broju „Prav­ de". Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju' bolju budućnost! Na intenzivan rad! koji je živio pod Austro«Ugarskom u okviru same Austro«Ugarske«. No tokom vremena R. Stranka je poli« tički i kulturno pripremila teren za izvođenje cjelokupnog narodnog programa, a kad je došlo vrijeme, ona je prednjačeći razvila o« tvoreno zastavu oslobođenja i uje« dinjenja cjelokupnog našeg naroda. Od 1903. činila je to u potpunoj sa« glasnosti s krunom. Danas, poslije izvršenog ujedinjenja ma i pri« vremeno (jer ne može održati glavnog partijskog skupa) »čini smo« tru nad svojim programom« i hoće da vidi i procijeni: šta se ušljed iz« mijenjenih prilika i evolucije same stranke ima da izmijeni i dopuni. Glavna je izmjena u tom, što stranka ima da i formalno postane ono, što je ona faktički već postala: Narodna R. Str. Kraljevine SHS, u koju je »slobodan pristup, svagda pozdravljen dobrodošlicom, svakom bratu Srbinu, Hrvatu i Slovencu«, kao i svakom drugom bratu Slove« ninu ili drugom lojalnom građaninu naše države, ma kakve narodnosti i vjere bio, samo ako iskreno pri« hvati i hoće predano da služi načeli« ma, koja zastupa radikalna stranka! Ističući da je politiku ujedinjenja svih Srba, Hrvata i Slovenaca obja« vila još u novembru 1914., a po tom u jtilu 1917. manifestovala i na Krfu, stranka naglasuje da i sad stoji na načelima krfske d ekla« racije, pa će se založiti za ispu« njenje tih načela. Naročito se na« glasuju ove tačke te deklaracije: , 1) »Država SHS biće slobodna, nezavisna kraljevina s jedinstvenom teritorijom i jedinstvenim držav« ljanstvom. Ona će biti ustavna, de« mokratska i parlamentarna monarhija na čelu sa dinastijom Ka« rađorđevića koja je dala dokaza da se s idejama i osećajima ne dvoji od naroda i narodnu slobodu i volju stavlja vrh svega. 2) Država će se zvati: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a vlada« lac: Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca. 3) Ona će imati jedan državni' grb, jednu državnu zastavu, jednu krunu. Ovi državni emblemi biće Sastavljeni iz naših sadanjih, po« sebnih emblema. Državna cjelina obilježavaće se državnim grbom i državnom zastavoim Državna za« stava, kao simbol jedinstva, istica« ćc se na svima nadleštvima kralje« vine. 4) Posebne zastave: srpska, hr« vatska i slovenačka, ravnopravne su i mogu se isticati i slobodno upo« trebljavati u svima prilikama. I gr« bovi posebni mogu se isto tako upo« trebljavati slobodno i u svima pri«, likama. 5) Sva tri narodna imena: Sr« bi, Hrvati i Slovenci, potpuno su ravnopravna na cijeloj teritoriji kraljevine, i svako ih može slobod« no upotrebljavati u svima prilikama javnog života i kod svih vlasti. 6) Obje azbuke, ćirilica i latinica, također su ravnopravne i svako ih može slobodno upotrebljavti na ci« jeloj teritoriji. kraljevine. Sve dr« žavne i samoupravne vlasti dužne su i u pravu upotrebljavati i jednu i drugu azbuku, saobražavajući se u tome — želji građana. 7) Sve priznate vjeroispovijesti vršiće seslobodnoijavno. Pra« voslavna, rimokatolička i muhame« danska (Ne bi bilo zgorega, kad bi se ovaj neumjesni izraz zamije« nio sa »muslimanska« ili »islamska« Op. ur.) vjeroispovijestjcoje su po broju sljedbenika najjače u našem narodu, l^ićejednakeiravno« p r a v n e p r e m a d r ž a v i. Na os« novu ovih principa zakonodavac će se starati da se čuva i o d r ž a« va konfesionalni mir, koji dtigovara duhu i prošlosti cjelo« k u p n o g našeg naroda. 8) Svi građani (državljani) na ci« jeloj teritoriji jednaki su i ravno« pravni prema državi i pred zako« nom. л 9) Izborno pravo za izbor narod, nih poslanika za Narodno Pred« staVništvo, kao i izborno pravo za opštine i druge upravne jedinice je« ’dnako je i opšte, i vršiće se nepo« srednim i tajnim glasanjem po op« štinama. 10) Ustav, koji će poslije zaklju« čenja mira donijeti Ustavotvorna Skupština, izabrana na osnovu op« šteg i jednakog, neposrednog i taj« nog prava glase, biće osnova čije« lom državnom životu, izvor i u« toka svih vlasti i prava, i po njemu će se uređivati cjelokupni državni život. Ustav će dati narodu i mogućnost, da razvija svoje posebne energije u samoupravnim jedinicama, obilje, ženim prirodnim, socijalnim i eko« nomskim prilikama. Ustav se ima primiti u cjelini u Ustavotvornoj Skupštini brojno kvaiifikovanom većinom. I ustav i drugi zakoni, ko, je bude donijela Ustavotvorna Skupština, stupaju u život — kada ih Kralj sankcioniše. (Svršiće se). Politiihi pregled. Opet hoće da nam snize ratnu od« štetu. Iz Beograda javljaju: U oba« Vještenim se krugovima tvrdi, da je i onaj mali dio odštete, kojf Srbija treba da dobije, došao ponovno u pitinje. Izgleda, da naši saveznici — i Francuzi i Englezi —koji su spo, razum o odšteti bih potpisali, sada traže, da mi pristanemo na smanje« nje procenta. Zbog toga je žurno pozvan u Beograd g. Mate Bošković, predsjednik naše reparacione komi, sije u Parizu. Amerika nam ne bi pomogla. Jav, lja se iz Washingtona, da je pred, sjednik Wilson uputio jedno pismo republikanskom senatoru Lodgeu u kojem demantuje tvrdnju, što ju je ; učinio Lodge prilikom izborne kam, panje, naime da je predsjednik Wil« son obećao vojnu pomoć Rumuniji i Srbiji u slučaju da te zemlje budu napadnute. Međunarodna dunavska konfe« rencija sastala se je 6. o. mj. da vije« ća o statutu dunavske plovidbe: Pri prvome čitanju usvojila je tekst članka, koji se odnose na pravni i poslovni djelokrug međunarodne dunavske komisije u pogledu rada oko održavanja i poboljšavanja pio« vnosti rijeke kao i uslova pod ko« jim bi se taj rad vršio te formal« nosti koje bi imale da ispune du« �Bro| 209 — Bpoj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 4 Страна naveke države u slučaju kad bi htje« le da preuzmu obranbene radove protiv poplava ili upotrebu hidrau« ličkih snaga, te navodnjavanje. Na idućoj sjednici biće proučavani članci, koji se odnose na takse o pio« vidbi. Loše finansijalno stanje evropskih država. Prema vijestima lista »Duet« sche Allgemeine Zeitung« iz Bruxel< lesa ističe izvještaj prve komisije fi« nansijalne konferencije da tri če« tvrdne država zastupanih u konfe« renciji računaju sa deficitom u na« rodnom gospodarstvu. Tim država« ma moraju se u svrhu konsolidacije dozvoliti sve moguće olakšice. Ko« misija je izradila želju da bi se vi« ječe Saveza Naroda što prije spora« zumilo sa raznim vladama obzirom na ograničenje općeg naoružanja i da bi se vlade već jedanput okanile svih odredaba kojima pred stanovni« štvom pokrivaju svoj gospodarski položaj. Izvještaj komisije bavi se također pitanjem dozvole kredita. Primirje između Rusa i Poljaka. Primirje koje je potpisano u Rigi između Poljaka i Rusije trajaće ka« ko pariški listovi javljaju, 20 dana. Uslovi primirja još nisu poznati, ali prema vijestima iz Varšave Polja« ci su dobili potpuno udovoljenje u svim tačkama, naročito u pitanju granica. Engleski dopisnici u Rigi javljaju da će se pregovori o miru voditi i potpisati bilo u Parizu, bilo u Londonu. Boljševička opasnost u Armeniji. »Times« javlja iz Carigrada, da je tursko«boljševička ofenziva protiv Armenije započela. Neregularne kurdske formaciji pod komandom turskih oficira već su prešle armen« ske granice, dok boljševici sakuplja« ju čete a druge strane, u neutralnoj zoni. Socijalistička stranka u Arme« niji uputila je iz ovog razloga poziv svim sindikalistima u Evropi i Ame« rici, u kojem se. protestuje protiv politike moskovske vlade. Skupštine crvenih vojnika. Agen« čija Havas javlja iz Narve preko Helsingforsa, da crveni vojnici na zapadnom frontu održavaju velike 'skupštine na kojim traže mir. To podsjeća živo na doba Kerjenskog, veli Havas. Domaće vijesti Krađa hajvana. Tuže nam se se'« ljaci iz općine Romanije i Pale, da su .pošljednje vrijeme opet učestale krađe hajvana sa ispaša. Tako je o= vih dana ukradeno više goveda sa ispaša sela Bogovića i Zečića. Krade se isključivo muslimanski hajvan, a oružnička postaja u Palima nije ni čemu ni mukajet. Ona ne pokazuje ni malo volje, da ovome zlu stane na put i da zlikovce lovi. Upozoru« jemo g. Perkovića, zapovjednika o« ružničke postaje u Palima, neka se ugleda u rad oružriičke postaje u Prači, u čijem se području očistila sva guba iz torine zahvaljujući va« ljanom i ispravnom radu njezinih zapovjednika. Skupština protiv novih poreza u Ljubljani. U četvrtak sazvale su go» spodarske organizacije iz Slovenije, javnu protestnu skupštinu protiv novih poreza koji se nameću našem gospodarstvu provizornim finansij« skim zakonom za 1920—1921. Skup« ština je zaključila opširan memo« randum, koji će se predložiti vladi. U memorandumu se konstatvje da je finansijalni zakon bio proglašen neustavnim putem te se traži da prometni porez bude ukinut. Spo« menica otklanja plaćanje potrošači« ne u zlatu i protestuje protiv speci« jalne otrošarine za Sloveniju i Lju« bljanu. Nadalje traži spomenica da se potrošarina djelomice ukine a djelomice ublaži. Na koncu skupšti« ne bila je primljena rezolucija koja uoči predstojeće jadranske konfe« rencije naglašuje naše narodno sta« jalište. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prilikom sastanka u Sanskom Mostu, sakupili su naši prijatelji i pristaše u korist »Pravde« svotu od K 1115, koju darovaše slijedeća gospoda: Po K 100: Huseinbeg цСе« kić, Huseinbeg Čekić Bačvanski iz S. Mosta, Braća Hadžiahmetović iz St. Majdana i Mustafa Hromalić iz S. Mosta. Po- K 50: Bego M. Mujić, Alija Hasanagić iz St. Majdana, te Mustajebg Džumišić i Sulejmanbeg Čekić iz S. Mosta. Po K 40: Sulej« man Bilalbegović, Moho Avdagić iz S. Mosta i Ahmedaga Pašalić iz St. Majdana. Pp K 30: Muhamedbeg Biščević, Hasanbeg Cerić, Hadži Huscin Kljunić iz S. Mosta, tc Ah« med Suljanović iz Džcvara. Po K 25: Ahtjied Sarić iz St. Majdana. Po K 20: Omer Bilalbegović, Smail Ja« kupović, Gale Ramić, Hasan Muj« djić, Ahmcdbeg Kurbegović, Alibeg Biščević, Muhamed Cerić, Hamid Cerić i Alibeg Čekić iz S. Mosta i Husein Sarić iz St. Majdana. Po K 10: Ibrahim Topalović, Salih Jo« hovac, Meho Kadić iz St. Majdana. Darovateljima sc bratski zahvalju« jemo. Živjeli! U Bos. Samcu prilikom svad« be kod g. Ibrahima Fodalovića tr» govca u Bos. Samcu sakupio je naš prijatelj g. Esad H. Alibegović svo« tu od 580 K za »Pravdu« i »Gajret«, od koje pripada »Gajretu« 300 K, a »Pravdi« 280 K. — Najljepše se zahvaljujemo sakupljaču i darova« teljima. Živjeli! Oglašujte u „Pravdi PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje evoje bogato stovarile svih vrsta papira,, kancalarijskog 1 školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. , Cijene umjerene. SarajeVo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar. Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba'da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje .svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Kod Sallhage Mirice, trgovca Pređimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila'povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi • К 7,ooo.ooo.— , Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K tA—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali jSš ne izdanim dioničama, na kojim če se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari.uz emisioni tečaj K 115.—. * 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionbe učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravopi na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdžtemo blagajničke potvrde (međutom- ' niče), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. —; Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljen^ dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, П Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke’d.’d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livmg j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke Lštedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel A A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/135b357006f157493e7f7826f0aef225.pdf 4ccf3096e3d0704c80b1cfe921ba1de4 PDF Text Text ---------------------- ------ ЈТЧ A FnnVDA * POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Pojedini broj K 1.50 - -------,---------IZLAZI SU30T0M, UTORKOM • ČETVRTKOM. UREĐUJb REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA PQLA GODINE K W. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAĆUi* POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 14. oktobra 1920. (29. muharrem 1339.) Broj 105 (210) Iz Sandžaka i Makedonije. Tragedija u Pesočanima. Na pis« nieni upit nar. poslanika g. Dra Meh« meda Spahe o žalosnoj tragediji u na sela Pesočane, okruga ohridskog«. Što smo ga objelodanili u 102. bro« ju »Pravde« od 7. o. mj., odgovorio je ministar unutarnjih djela g. Draš« ković predsjedniku Privr. Nar. Predstavništva slijedeće: Gospodi« ne Predsjedniče, U odgovor na Vaš akt br. 4495 od 1. tek mjes. odnosno pitanja narodnog poslanika g. Dr. Mehmeda Spahe »o pokolju građa« na sela Pesočane, okrug ohridskog«, čast mi je izvijestiti Vas, da ću na isto odgovoriti, kada mi inspektor, koga sam povodom toga događaja u okrug ohridski poslao, bude podnio iscrpan izvještaj. Gajret. Neki su dan došla u Gajretov konvikt đva predstavnika američke misije, koji su bili na putu za po« granične krajeve da tamošnjoj širo« tinji dijele robu. Pri ulazu u sam konvikt, bili su kao začarani kras« nim cvijetnjakom u dvorištu, a red i čistoća u samim prostorijafna kon« vikta učinili su na njih najugodni« ji dojam. Lijepe slike koje«su na zgodan i umjetan način ponizane po zidovima dale su im povoda da se uvjere da se u konviktu daje veli« ka važnost njegovanju ukusa i estet« skih osjećaja, koji s# glavni temelj finoće, uglađenosti, i uopće moral« ne kulture. Osvjedočili su se da se u mlada srca đaka usađuje i pomno odgaja klica uljudnosti, pristojnosti i humanosti. Vidjeli su da se nastoji oprezno iščupati i iskorijeniti sve ono što je grubo, surovo i neotesa« no u ljudskoj prirodi. Obzirom na duboki mir i tišinu koja je vladala dok su bili u hodniku, mislili su da u zgradi nema ni žive duše, ali kad ih je g. prefekt uveo u učionice, te kad su vidjeli da za vrijeme te gro« bne tišine u razredima sjedi i uči preko stotinu đaka, bili su izvanred« no zadivljeni i prosto nijesu mogli da nađu izraza svom divljenju. Iz neke ugodne znatiželjnosti, zahti« jevali su da vide sve prostorije, te sii zašli u kuhinju, ćilar, banje i sve ćoše i budžake, pa kad su vidjeli čistoću i urednost koja jvuda vla« da rekli su da se higijenskim propi« sitna može samo ovoliko udovoljiti. Vidjelo se je očito da njihovo čuvstvo divljenja sve više i više ras« te, te kad su sve pregledali to je divljenje doseglo svoj vrhunac, će« mu su dali izražaja na taj način da su srdačno pružili ruku vrijednom prefektu«pcdagogu \ g. Ibrahim ef. Vrepcu i čestitali mu na tako sjaj« nom uspjehu, kojega je on postigao na kulturnom terainu. Doslovce su rekli: »Ovaj bi internat mogao s po« nosom parirati i s američkim inter« natima. Mi u ovom konviktu vidimo budućnost'bosanskih muslimana ko« ji će se — ako samo vi i vaši drugo« vi ustrajete j dalje — zamjernom br« zinom evropeizirati i dostići visoki niveau kulturnog zapada. Budite u« strajni na ovom putu, ne umorite se, ne klonite duhom i neka vam bude najveća nagrada moralna sa« tisfakcija vaše savjesti, te ona vječ« na zahvalnost i priznanje što će vam bez sumnje podijeliti vaše buduće generacije«. Iza toga su otišli u Gajretov žen« ski konvikt gdje su dobili isti dojam kao i u' muškom. Da dadnu i vidljiva izražaja svo« joj ugodnoj impresiji rekli su g. Vrepcu da izvoli poslati jedna kola na željezničku stanicu, gdje se na« laže vagoni puni razne robe, koju dijeli ta misija našoj sirotinji. Kola su sa štacije došla puna rublja, o« dijela, kondenziranog mlijeka, safu« na i još druge robe. Ovo sa ponosom ističemo da ovim povodom javno izrazimo duboku zahvalnost kulturnim i plemenitim Američanima koji su iz čisto hu« manitarnih motiva obratili svoju blagonaklonu pažnju našoj siromaš« noj učećoj omladini. U isto vrijeme crpimo iz ovoga pouku kbja se može generalizirati na sve grane ljudskog života: »Pokaži svojim djelom da si sposoban, da nešto znaš i vrijediš, pa će drugi o« braćati pažnju na te i potpomagaće te«. Država, banka, fabrika, svako poduzeće i svaki pojedinac traži od svog podređenoga svjedodžbu, tra« ži sposobnost u djelu i hoće najpri« je da vidi koliko on na poslu vnje« di, pa tek onda uzimlje u obzir nje« gove zahtjeve i uvjete. Za malu Bel« giju i za njezin žilavi narod svak znade, i o njoj cijeli kulturni svijet vodi računa i svakome bi žao bilo da je ona propala, iz čega slijedi da svak ^impatiše s njome i potpo« maže je; jer je svojom kulturom pokazala svoju vanrednu sposob« nost, da se Albanija, koja je pro« stranija od nje smatra kao mali«mej« jit i uvijek je predmet licitacije. Nastavimo samo dalje ovako, i svi bez razlike staleža i polit, mišlje« nja potpomažimo zdušno našu in« štituciju Gajret, i gledajmo u nje« mu svoj kulturni centar, pa ćemo kroz kratko vrijeme izbrisati iz ne« muslimanskih glava one po nas uv» redljive, rasude, da smo »glupi, li« jeni i nekulturni«. Radeći na ovom putu razuvjerićemo svakoga ko o nama loše misli, i ulićemo u njega uvjerenje, da smo i mi jedan aktiv« ni i valjani dio u državnom organiz« mu i da smo i mi jedna grana na stablu kulturnog čovječanstva. Zlgtnim slovima će se napisati da« tum prošle Gajretove skupštine, na kojoj se kategorički odlučilo da se iz Gajreta izbaci svaka politička natruha i da se odlučno pozove na rad oko Gajreta svaki pojedinac, koji osjeća u sebi volje i sposobno« sti. Kao sretna posljedica toga sret« nog događaja, danas ne samo da niko ne priječi Gajretov rad, nego svak ga sa simpatijom prati, inte« resira se i potpomaže ga tako, da Gajretov .odbor odatle crpi veliku moralnu snagu. Slanje dobrovoljnih priloga i kup« ljenje hrane u naravi znak je veli« kog interesa za Gajret. Vakuf, pre« dajući svoje konvikte Gajretu, o« mogućio mu je da u tim vakufskim zgradama, po planu i kalufu sara« jevskog konvikta uredi dotjera i one konvikte u provinciji i da osi« gura pohađanje škole stotinama đaka. Riječ Gajret, koja znači: trud, na« por i nastojanje, sad je tek dobila Svoj puni sadržaj, koji se iz apstrak« tnog pojma prenosi na konkretno djelovanje. Pozivamo svu braću neka podvo« struče svoj interes za Gajret, neka imadnu pred očima njegovih šest konvikata i one stotine naše djece, što se odgajaju u njima, nek se sje« te da je zima pred vratima Gajre« tovih konvikata i neka im pohrle u pomoć što obilnijim prinosima. ■__________ V. S. Zašto maslimanslii narodi simpatišu s boljMom Rusijom? . (Nastavak.) Nekoliko refleksija o prošlosti i sa« dašnjosti muslimanskih naroda. Grandijozni pokret, koji je od vremena mladoturske revolucije malo po malo obuhvatio preko tri stotine milijona muslimana na og« romnoj teritoriji triju kontinenata i koji danas prima jasne forme, po« sjeća svijet, da su se muslimani, gdje god ih ima, probudili iza sna od ne« koliko vijekova, otresaju se zapad« nog tutorstva i da kidajući lance, u koje ih sputaše evropski narodi svih triju vjera, traže mjesta, koje im među narodima i pripada. Musli« manr erjelog svijeta manifestuju bu« nama, ratovima, političkim i kultur« nim pokretima u znak protesta pro« tiv evropske eksploatacije. Evropa sa strahom gleda u susret događajima, koji se razvijaju na muslimanskom istoku, a antantin blok, od nezasitnog engleskog kolo« sa pa do nadute grčke žabe,, u užasu gleda, kako muslimanski istok, ko« ga varvarskim ekspedicijama i za zelenim stolohi u komade iskasapi« še, prebije sve muke i diže glavu. »Bolesnik« ustaje s postelje, u koju ga položiše razni »prijatelji« i »do« brotvori«. Muslimanski narodi, koje evropski grobari htjedoše žive za« kopati, razgone grobare. Evropa je bila uvjerena, da će lanci, u koje njezina vojna sila i diplomacija ste« gnuše muslimanski istok, još na du» gi niz godina osigurati njezinu vlast nad istokom — ali je nada i Vjera ljuto prevariše. ... . Godina II. Kulturna zasotalost muslimanskih naroda, ma koliko imala svojih uz« roka u samim narodima, ipak je do« brim dijelom rezultnta smišljene ak« čije zapada. Zapad je s jedne stra« ne smetao direktno i indirektno sve, što bi islamskom svijetu omogućilo progres, pomažući ujedno punom parom sve destruktivne faktore u muslimanskoj sredini, a sdruge je strane unosio ц muslimanski svijet, milom ili siloni, sve negativne ele« mente zapadne kulture. Narodi zapada, koji se hvale, da su bili i da jesu nosidci kulture i cl« vilizacije na muslimanski istok, faks tično su unosili tamo samo grubu silu ili zašećereni otrov. Na žalost, često su i same vlade muslimanskih država bile svjesno oruđe u rukama nemuslimanskih ugnjetača i eksplo« atatora, a narodni predstavnici mu« slimana pod imenom zastupnika, delegata i poslanika (— naturenih narodu, naznačenih odozgo ili sa« mozvanih — bili su one zaprjeke, koje su progresu muslimanske ma« se smetali često više nego kamenje, koje su muslimanima bacali pod no« ge heterodoksni tuđinci. (Nastaviće se). Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U LIVNU, DUVNU, KUPRESU 1 BUGOJNU. Mjesni odbor naše organizacije u Livnu, sazvao je na 3. o. mj. skup« štinu, na koju je brzojavno pozvan član našeg vodstva gosp. Hamid Kurbegović i Mustafa ef. Bukvica. I ako se skupština obdržala u 9 sati na večer, ipak je posjet bio iznad svakog očekivanja. Naročito je nuž« no istaknuti, da braća težaci u svoj« stvu naših partijskih povjerenika ne požališe ni te žrtve, što su radi ta« ko kasnog vremena morali prenoći« ti na čemu im svesrdna hvala. Skup« štinu je otvorio predsjednik mjes« nog odbora gosp. Delalić, i umolio Kurbegovića, da izloži principe na« še politike kao i korist, koja proizla« zi iz njihova ostvarenja. Kurbegović u svom ozbiljnom'go« voru najprije ističe patriotizam i borbenost Livnjaka. Ni u jednom 1 pokretu Livnjaci nijesu kolebali, već Narodi i rase, kao i pojedinac čo« su odmah ustali na branik pogaže« vjek, bdiju i spavaju, rade i odma« nih prava svojih i svoga naroda i raju se. Samo u pojedinca to ide na domovine. O tom nam priča proš« dane i noći, a u naroda na vijeko« lost i one porušene zidine i tabije ve. I što je intenzivniji bio rad. tim starodrevnog i viteškog grada Liv« je dublji i dulji san. Muslimanski su s kojih se pucalo na najvećeg narodi prespavali cijele historijske na, perijode, a sad odmoreni trljaju oči našeg dušmanina: na austro«mađar« skog soldatesku. Iz livanjske sredi« i ustaju iza sna. Dok su muslimanski narodi spa« ne nikao je* poznati narodni borac vati ili u slabosti polusna se nesi« Ali beg Firdus, koji nam je uzor u gurno snalazili u novini prilikama, budućem radu. Pravdaši računaju na stvorenim bez njihova učešća, Ev» Lijmo kao najtvrđu svoju kulu s ob« ropa im nametnu jaram. Jedne mu« žirom na njegovu prošlost. Neka 'slimanske narode zarobi Evropa e« Livnjaci ne zaostanu za svojom konomski, druge politički, treće izo« prošlosti, jer bi to značilo njeno de« lira kulturno^ ali većinu prignječi mantovanje. Govoreći o programu i politici u sva tri pogleda. Jedni narodi i ne zamijetiše, kako odjednom postado« »J. M. O.« veli, da je naša životna še robovi, u drugih se taj proces potreba, boriti se i biti u njenim dovrši malo po malo, a ima malen redovima. Muslimani imaju jakog broj i takovih muslimanskih naro« protivnika svoga opstanka, što do« da, u koji je taj proces istom u ne« kazuje današnj upravni sistem. Ng davnoj prošlosti počeo. Neki mu« slijedi to samo iz agrarne, već i iz slimanski narodi, makar i u lancima, prosvjetno«ekonomske politike. Na ipak koracaše naprijed, sve mučan svim se stranama najkonzekventni« korak po korak; neki se ne makoše je provodi načelo: »u Aziju Turci«, ni s mjesta dva ili tri vijeka; a ima. što nam ga dobaci jedan fanatički ih, koji — s tolikim lancima — nači« vjerski proselita. Mi smo muslimani niše dug put u nazad. bespravan elemenat. 'Ovakom sta« — �Strana 2 Страма »PRAVDA* — .ПРАВДА* nju, какоур je danas naše, teško je borni spisci? Ovaj ga je uputio u sobu br. 72. Kad ih tamo nije na« naći primjera u prošlosti/ To su šao uputiše ga bašmuhtarima, pa pokretači naše Organizacije u nas kad ih ni tu nije našao bio je upu« prijed predviđali. Za to su osnova« Kamo birački »pisci? Na drugom ćen gore, gore ud drugi kat. I na li »J. M. O.«, koja je odmah u po« mjestu donosimo službeno saopće« koncu povratio sc, a da spiskova četku svog osnivanja nazvana od nje sarajevskog općinskog predsjed« nije ni vidio. naših ugnjetača »protudržavnom«. ništva. da su birački spisci počam Upozorujemo ovijem okružni sud, Ali to nije moglo smesti, naše vod« od jučer u 9 sati u vijećnici kroz o» da s mjesta poduzme istragu protiv stvo da ne nastavi započeti rad. jer sam dana građanstvu na uvid izlo« krivaca u smislu čl. 22. i 23. izbor« je to izbačeno zlonamjerno. Htjeli ženi. Međutim nije nigdje objavljen nog zakona i to da se po zakonu su protivnici, da provedu naše uni« broj sobe u kojoj bi imali spisci iz« bezuvjetno ktznc oni, koji su već štenje na lahak način i bez otpora i loženi biti. prvoga časa naše općinstvo prikra« • trebalo je taj otpor onemogućiti. Kako je stvar od velike važnosti tili u najdragocjenijem pravu, koje Držali su, da će to najlakše postići, jučer se iza 9 i po sati u općinu upu« uživa svaki građanin jedne ustavne ako nabace jednu objedu, za koju tio jedan član naše redakcije. Kako -države. S osobitom pozornošću ćemo pra« nemaju dokaza. Ali trud im bijaše u općinskom predvorju nije bilo u * lud i naš je otpor tu. Naša je uopće nikakova oglasa u pogledu iz« titi u ovom pogledu svaki korak sr aga organizovana i samo treba bornih spiskova, ovaj sc obratio por« zvaničnika koji su u tom poslu za« tiru sa upitom, gdje su Izloženi iz« posleni. čvrsto ustrajati. Niko od nas nesmije kolebati i sumnjati u ostvarenje naših načela. Ono, što mi tražimo, nije neosnova« (Svršetak.) no, već neosporno naše pravo. Ako to i ne postignemo preko noći ili Tački o jedinstvenosti države da« tio pravilno, pravično i kroz kratak razmak vremena, po« je' se ovo tumačenje: »Pod jednom zdravo riješenje njegovo. stići ćemo u duljoj borbi. Samo me« jedinstvenom državom mi razumije« Po mišljenju Radikalne Stranke, đu nama nesmije biti kolebanja i ne« mo državu s jednim parlamentom, agrarnom pitanju u nas ima da bu« odlučnosti. Ko bi kolebao i bio ne« kojem odgovara jedna državna vla« dc zadatak: odlučan, taj , i nehotice pomaže na« 1) Oslobođenje seljaka od feudal« da i koji s krunom ima nepodijelje« šeg protivnika. nu suverenu, zakonodavnu vlast za nih stega i davanje seljaku u sop« stvenost one zemlje, koju je obra« cijelu zemlju. Kao dalju karakte« Izbori su na pragu i mi trebamo ristiku ove jedinstvene države R. S. đivao pod feudalnim teretima i ob« sve i jedan na izbore. Taj dan mi moramo pokazati našu snagu i ma« smatra samoupravni prin« licima; 2) Davanje zemlje dobrovoljcima, nifestovati svoja načela. Sad je pri« c i p, proveden kroz cijelu državnu lika da pokušamo ostvariti ono, što i društvenu mašinu sa širokom lo« ali istinskim dobrovoljci« ni a, prema kojima je država i u o« želimo« pa možda više nikada. Ko kalnom upravom, ili kako mi obič« bavezi, kao i davanje zemlje širo« no kažemo samoupravom t. j. s pu« ne dojde na dan izbora, da izvrši nim učešćem naroda u upYavi, u op= mašnim zemljoradnicima i porodi« svoje pravo i dužnost prema svojoj stini i oblasti, s tim da je za veličinu čama koji budu zemlju izgubili iz« zajednici, taj je naš protivnik. On oblasti mjerodavan isti taj princip vršenjem tačke pod 1, sa svim ili u ne želi dobra sebi, ni svojoj poro« samouprave: t, j. oblast treba da je tolikoj mjeri da im ostatak nije do« ’dici. ni narodu a dosljedno ni dr« toliko velika, da on, ovaj princip, voljan za život; žavi. Nema prava poslije kukati, može doći do istinskog izražaja svo« 3) Ovo davanje zemlje u koliko ako mu bude tijesan čulah, što mu ga s jedne strane, a s druge strane nije slučaj pod 1 trebadabude ga budu skrojili. Svak može a i tre« da ona svojom veličinom i nadlež« vezano s unutrašnjom ko« ba. da pristupi na izbore, ako želi nošću ne stasi u pitanje jedinstve« Ionizacijom u prvom redu i promjenu današnjeg upravnog sis« ’ nost države. na prvom mjestu onamo, gdje je to Radikalna Stranka je još 1881. go« za pojačanje našeg narodnog, ele« tema. Ljudi, koji budu izabrani na I dine uviđala principijelnu važnost menta naročito potrebno, pri čemu 28. novembra, udariće temelje drža« vi i izraditi zakone, pri čemu mora« veličine samoupravne jedinice za is« se mora paziti da naseljavanje bu« mo i mi sudjelovati ako hoćemo da finsko izvođenje samoupravnog de u jačim kompaktnim grupama i principa, pa je još tada u drugom sa planom izvođene. osiguramo valjane uvjete našeg raz« 4) Najprije se ima davati zemlja vitka u budućnosti. Ako pristupimo odjeljku svoga programa rekla: »i svi redom na izbore, moći ćemo to opštine i srezovi da se urede po na« državna i opšte narodna, a u koli« čelu samouprave, a srezovi'da bu» ko nje nema dovoljno, davače se i postići. du dovoljno veliki, kako bi finan« privatna zemlja. Prevelika pri« Za tim je g. Bukvica progovorio sijski bili dovoljno jaki, da što us« vatna imanja u ovom pogledu izjed« nekoliko riječi o potrebi naše sloge pješnije vrše ekonomne, prosvjet« načuju se sa državnom zemljom. i jedinstva, bez čega nema našeg na« ne i zdravstveno«policiskc zadatke«. 5) Oni, koji dobiju zemlju mogu pretka. Samo ako budemo složni, .Stranka dalje »ne čini pitanje od je otuđiti samo po odredbama za« vrijedićemo i kao dobri građani i toga, da li će Nar. Predstavništvo kona. kao dobri muslimani«. biti sastavljeno iz jednog ili dva do« 6) Onima, kojima se zemlja uz« Sutra dan je Kurbegović u društvu ma« i ne nalazi potrebe, da se i da« me, bilo za ciljeve agrarne reforme, lje zadrži VeNka Narodna Skup« bilo za druge potrebe državne, m o« s Bukvicom, krenuo natrag kući pre« ko Duvna, gdje je usput održao štin, koja bi imala odlučivati o pi« ra se dati naknada čiju ve« tanju ustava. O instituciji Državnog ličinu'ima da odredi za« vrlo uspjelu skupštinu. Isto tako Savjeta misli da je korisna i slobo« k o n. navratio se u Kupres i Bugojno, gdje doumna ustanova. 7) Država može zakonom odre« je također održao brojno posjećene U vanjskoj p o 1 i t i c i »treba diti preko koje veličine zemlja ne skupštine. Na skupštinama se govo« može biti u opšte predmet kupova« rilo o programu »J. M. O.« i važnosti čuvati i njegovati tradicije Srbijine nja i prodaje, to jest biti u privatnoj izbora za konstituantu. Svugdje je spoljne politike, te prijateljstva i svojini. saveze, koji su pomogli da se dođe program naše partije usvojen kao 8) Naknadu za uzetu zemlju daje do oslobođenja i ujedinjenja na« naša životna potreba, od koje se ne rodnog, ne odbijajući i druga prija« država. smije ni za dlaku odstup:ti. 9) Seljaci, odnosno sela i opštine, teljstva, kad i u koliko dobro shva« Livno, Duvno i ravno Skoplje — ćeni narodni i državni interesi naše koje nemaju dovoljno pa« Se i šume imaju dobiti od držav« to će biti najtvrđe kuie naše orga« otadžbine to zatraže«. O agrarnom pitanju zauze« ne, opšte narodne zemlje i šume, ra«nizacije. Izbori će to dokazati. la je stranka ovo stajalište: »U no« zumjevajući ovde i imovinske šu» SKUPŠTINA U BOS. KRUPI. voj našoj otadžbini mi smo se na« me i zemljine zajednice. 10) Izvođenje agrarne reforme i« šli pred jednim krupnim pitanjem Dne 6. oktobra t. g. održata je u privredno«dru4tvenog karaktera, ko« ma se što prije postaviti na zakon« Bos. Krupi skupština naše organiza« je zahtijeva ibrzoipametnoi sku osnovu i obezbijediti njegova čije, koja je bila osobito posjećena, mudro riješenje u interesu i našeg objektivnostipravičnost. te je kao prvi govornik uzeo riječ zdravog i pravilnog ekonomskog Ono što prije mora biti uzeto iz ru« prosvijetli Mufti cf. Maglajlić prika« razvitka, kao i u interesu unutraš« ku političke vlasti i njenih organa, zujući političko stanje od prevrata njega reda, bezbjednosti i p r a vn o« u koliko oni nisu stavljeni pod si« do danas, te histdrijat i postanak »J. ga p o r e t k a. To je pitanje agrar« gumu kontrolu suda. M. O.« radi čega su se ©torali musli« no. Obim ovoga pitanja može bi« S obzirom na osobeni karakter ag« mani posebno grupisati. Nakon ob« rarnih odnosa u Bosni i Hercegovi« ti r a z 1 i č a n prema zadatku koji razlaganja presvljctlog Muftieff. o se hoće da postigne. Ovo može i« ni, radikalna stranka ističe ovaj za« načinu glasanja i svrsi predstojećih mati i karakter društveni, refor« datak agrarnoj reformi u tom kraju: izbora uzima riječ gosp. Hasan Milj« Potpuno oslobođenje seljaka od mu samoga pitanja svoji« ković. Govoreći o izborima tumači ne zemlje, a može imati i ka« feudalnih tereta i davanje seljaku u njihovu važnost i način kako će se rakter oslobođenja. privatne sojine sopstvenost one zemlje, koju je on provoditi a i kako je potrebno, da zemlje od stega i veza feudalnoga obrađivao kao kmet, ili koja mu je svi muslimani kao jedna duša istu« karaktera i davanje zemlje onim pripadala kao bivšem kmetu, te ko« pc na 28. novembra, da mognu osi« siromašnim zemljoradnicima, koji je ju drži kao priorac ili pridržnik. Na« gurati svoj opstanak i svoju buduć« nemaju ili je imaju u vrlo oskudnoj dalje davanje u sopstvenost begluč« mjeri, te im nije dovoljna za život. ke zemlje seljacima mještanima u nost. U nas Su, nažalost, oba ova karak« koliko oni nemaju dovoljno zemlje Sav se je narod jednodušno izja« tera pomiješana, i u riješavanju o« za život, i ako spahija ovu zemlju .vio za našu Organizaciju, te nema voga pitanja pošlo sepogreš« nije do sada radio u vlastitoj režiji. ni jednog muslimana u našem ko« nim putem. Još je više za žalje« Naknadu za uzetu beglučku zemlju taru bilo na selu, bilo u gradu, da ne nje, što se ono posmatralo sa partij« i za oslobođenje kmetova platiće odobrava pravac i rad naše organi« skoga gledišta i u njega unosio ele« država. zacije. O tome će Vas uvjeriti pre« menat partijsko«politički koji je, po« U daljnjem dijelu zaključaka na« svijetli Mufti ef. kada se povrati ta« • red elementa nesigurnosti i nereda glašava se da treba posvetiti osobi« mo. I u rješavanju toga važnog i osjetlji« tu pažnju razvoju i usavršavanju I vog pitanja, sasvim poreme« zemljoradnje pomoću jeftinog zc« Bilješke. Htiidiraii program „Narodne KadibahE Stranke. Бро| — Broj 21 © mljoradničkog kredita te podupire« njem zadrugardva. Dalje treba raz« vijati industriju, naročito onu, za koju ima u zem ji dovoljne sirovi« na. Osobitu pažnju treba posvetiti zdravoj trgovinskoj politici i dobro je organizovati, kako bi služila na korist narodne cjeline. I domaćim Zanatima treba posvetiti dobru bri« gu razvivši i tu zadrugarstvo i daju« ći jeftini kredit. Poreze treba iivesti progresivno štedeći ekonomsku sna» gu naroda i njegujući državni kre« dit, naslonjen na javnost. »Princip borbe društvenih klasa nije princip na kome se može zashovati narodna i državna zgrada«. Zato valja težiti za tim, da se radničkim zakonodav« sivom ostvari društvena solidarnost i u njenom okviru zaštite pravedni interesi radništva. Visokoškolske Stipendije. Za ovu godinu podijelila je ze« maljska vlada 501 Stipendiju za raz« ne visoke škole kod nas i na strani u iznosu od 4,756.000 K. Najviše Stipendija otpa'da pa medicinu i pravo. Muslimani su dobiji 113 štipendi« ja u iznosu od 1,069.000 K ili 22—%. Prema našem broju morali bi musli« mani dobiti 1,585.000 K, te smo i o« vaj put prikraćeni za 516.000 K ili za 11%. Za m e d i c i n u su dobili po 10.000 K: F. Ahić, I. BaUć, K. Dil« berović, H. Džemanović,-S. Hadži« mulić, H. Hasanbegović, M. Hodžić, S. Kapetanović, A. Musakadić, S. Omerhodžić, H. Rizvanbegović, H. Saračević, S. Serbić, H. Simitović, S. Spahalić, A. Drače (farmaciju), S. ^bdagrć, A. Borić, M. Kundurović, A. Tomić, A. Alikalfić, Z. Biščević, I. Dedjć, I. Džananović, F. Idrizbe« gović, S. Tatarević i S. Sefić; po 5000 K: J. Ćustović, O. Bahtijare« vić i H. Raljević. Za pravo po 10.000 K: A. Ba« bajić, H. BaAgić, H. Behmen, M. Beširević, A. Bešlagić, A. Bužaljko, Z. Ćustović, S. Delić, A. Džindić, M. Dizdarević, A. Glavović, A. Gruhonjić, I. Hadžioman, V. Had« rović, M. Husić, F. Hadžihasanović, H. Kapić, M. Kapić, R. Kršlak, A. Krupić, R. Kurtagić, I. Ljutović, Dž. Mehmedagić, A. Mehmedbašić, A. Pašić, M. Pašić, A. Rizvanbegović, E. Softić, H. Tataragić, Dž. Vuko« tič, A. Zahirović, S. Zečević i J. Ta« nović; po 5000 K: J. Jašaragić. Za visoku trg. školu po ’IO.OOO K: S. Bajraktarević, A. Ben« men, O. Ćustović, H. Hadžihasano« vić, A. Kulenović, H. Loga, F. Vo« i lić i H. Hromalić. Za t e h n i k u po 10.000 K: H. Biščević, S. Huscdžinović, Z. Ma« hi.ć, H. Muftić, Hilm. Muftić, O. Muftić, S. Muftić, H. Nikšić, I. So« kolović, M. Tabakovići A. Biščević. Za agronomiju po 10.000 K: S. Bubić, M. Balić, S. Efendić, M. Fazlagić, I. Filipović i F. Kurtagić. Za filozofiju po 10.000 K: S. Alikadić, N. Čejvan, A. Drljević, M. Džinić, H. Humo i A. Seremet. Za šumarstvo po 10.000 K: M. Balić, M. Đulepa, R. Bećiragić, M. Imširagić. M. Kapić, S. Sefero« vić i I. Torlić. Z» rudarstvo po 10.000 K: S. Halilović, H. Hmjičević, I. Šaćira« gić, i Ć. Ugljen. Za veterinu po 10.000 K: Bi« ial S., I. Krupić i A. Sadiković. Kako gore rekosmo, prikraćeni smo ove godine za 11% ili za 516.000 K u visokoškolskim Stipendijama, pa ako eventualno nije bilo molite« lja, zašto se ta svota nije dala kao Stipendije našim srednjoškolskim đacima, koji sa Stipendijom od 160 do 200 K, ne mogu ni živjeti ni um« rijeti i na taj način omogućilo, da mogu pohađati školu. To bi školski 9dsjek morao učiniti našoj omlađi« ni već i poradi toga, što je učenike drugih vjera osigurao otvarajući im menzu, koja reprezentuje dva puta veću vrijednost nego ono 200 K, što ih dobivaju muslimani sred« njoškolci. Srednjoškolska omladi« na je kadcr iz kojega se rekru« tuju visokoškolci, pa ako je gospo« di na vladi iole stalo do toga da i muslimanski dio našega naroda bude obasjan sa svjetlom znanosti, ne bi smjela da ovako postupa, ne« go bi morala jednakim arširom mje« < �Bfoj 210 — Broj „PRAVDA, Сгрзна 2 Pazite na biračke spiskove! Od jučer su izloženi svakome na uvid birački spiskovi za grad Sarajevo u belediji i kod okruž­ nog suda. Rok je za prigovore postavljen od 13. do 21. o. mj. Samo će oni imati pravo biranja na­ rodnih zastupnika, koji budu unešeni u birački spi­ sak. Stoga ga dobfo pregledajte! Pravo da bude unesen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer za­ kon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. riti, a ne na račun naš drugima šti« pendije dijeliti. Žao nam je, što i ovaj put moramo dignuti svoj glas proti nejednakom postupanju naše vlade prema našoj učećoj mladeži. Tražimo, da se odmah među naše srednjoškolce podijeli svota od K 516.000.—, da ne gladuje naša mla« dež na nečiji račun. Lihvarima. X—ć. Sva su komunistička i socijalistička glasila puna do bljutav vosti pogrda i napadaja na kapita« liste i buržoaziju kako nabijaju ci« jene i gule radni narod. Isto tako su i njihove skupštine ispunjene o« vim pogrdama i frazama nastojeći da tom opsjenom patenciraju ne« zadovoljstvo u masama-proti istaka nutih ljudi u građanskim partijama. Napadajući na današnje nesnosno stanje i upirući prstom u kapitaliste i buržoaziju kao jedine uzročnike ovih nesnosnih prilika, nastoje so» cijaliste i njihovi voždovi da obma* nu i zavaraju masu da napušta gra« danske partije i priključuju se nji* hovim, kako bi demagoški voždovi, preko te obmanute mase došli na vlast pa da je onda »usreće« dikta« turom. Mi znamo da socijalistički voždo« vi u svojoj štampi'i na skupština* ma obmanjuju svoje pristaše, kad ovu skupoću prisvajaju isključivo kapitalistima i buržoaziji. Gramzi« vost za novcem i udobnom življenju prirođena je jednako i socijalistima kao i buržoaziji i kad je u izgledu zarada na lak način, nema te soci« jalističke savjesti, koja ne bi izra* "bila tu priliku i ogulila težaka poput najvećeg kapitalističkog lihvara. Da ovo nijesu puste riječi i da mi ne fraziramo, evo konkretnih dokaza. Industrijalni radnici, koji su jezgra socijalizma i komunizma svakog ča« ва prave štrajkove u svrhu pobolj« -šanja svojih plaća, a svaka poviši« ca njihovih plaća pada na leđa baš tome siromašnom našem težaku, za koga se oni ko bajagi zauzimaju. Industrijalni radnici, uživaju osim velikih plaća i pogodnosti ko!d tvor« nica u pbgldu obskrbljivanja. Oni dobivaju brašno šećer i ostale na« mirnice po predratnim cijenama, a odmah čim te artikle preuzmu u svoje ruke, prćdaju ih težacima po najvećoj lihvarsko«švercerskoj čije« ni. Fabrika amoniaka u Lukavcu već od dulje vremena ne radi, ali radnici za to neće da znaju, nego podižu svojć »gebire« i prodaju ih svojim komšijama, težacima, koji nemaju te sreće, da »pate« kao nji« hovi »nesretni« socijalisti. Na pr. o« ni »fasuju« šećer svakog mjeseca po 1 kg na svakog člana Svoje porodi« ce uz cijenu od 1 K po kilogramu, a prodaju ga od 60—80 K, dok su ga prije 4—5 mjeseci, kad je br, skuplji, prodavali od 100—120 K. Brašno »fasuju« od 40—60 hclera po, kilogramu, a odmah ga iz ruke u ru« ku prodaju svome komšiji od 16 do 18 K. Prema tomu prodani*! sve os« tale namirnice, koje od tvornice »fa, ши«. Povrh ovoga oni primaju još «losta masne dnevnice.. Kad se ovo ima pred očima, onda se čovjek pro« sto snebiva, kako mogu biti ti vajni komunisti tako bezobzirni i na dru« gog vikati da guli, a sami to čine. Ako nije po onoj »narodnoj: »Sjela ruga pokraj puta, pa se svijetu ru« ga«. * Pitamo vođu tuzlanskih komunis« ta uču Trifunovića, da li on smatra ovaj postupak svojih »drugova« lih« varstvom ili se to po komunističkoj praksi ne smatra lihvarstvom. Tri« funović ne umije nigdje na skupšti« ni govoriti, a da se svim komunis« tičkfm terminima pogrda ne obori na mnoge poštene ljude radi tobož« njeg isisavanja, izrabljivanja, i gu« ljenja radnog naroda, pa ga poziva« mo, da na prvoj slijedećoj skupšti« ni zauzme svoje stanovište prema ovoj vrsti proleterskih lihvara. Politički pregled. Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi obio ispušten ni jedan član naše organizacije. Kako se prigovara objasnismo u 102. broju „Pravde“. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! dosadanji posao, jer om znaju, dok je Trifkovića biće vazda muslimani za njih žrtve, što je najgrdnije još, da je trafika nevoljniku muslimanu oduzeta, a u isti čas podijeljena tr« govcu Gazdi Trifkoviću koji i ona* kq, od izobilja nema šta drugo da radi, nego bistri evropsku politiku. Mi molimo Ministarstvo financi« ja da se ovom invalidu čim prije po« vrati trafika i sa time omogući hjegovo daljnje življejne, a ujedno, da nam se dosadanji komandir fi« nancijskfe postaje čas prije svrata skine,'a ako nam se i dalje ostavi, smatramo d je upravo postavljen, za sistematsko ubijanje muslimana i bićemo prisiljeni latiti se i najočaj« nijih sredstava, da se kurtarišemo ovoga nasilnika i zatornika musli« mana. ke odbio od traženja i ovim će ima« ti pravo da se žali neposredno ok« ružnom sudu u Sarajevu. Jevrejska skupština. Pri zaključ« ku lista dopade nam ruku ovaj le« tak, kojega uvršćujemo sa primjed« bom, da nam ne ide u glavu, da bi moglo ministarstvo unutarnjih dje« la proti jasnom slovu zakona lišiti jednu masu naroda najsvetijih i najvažinjih prava, što ih državljani imaju. Letak glasi: Jevreji! Minis* tarstvo unutrašnjih djela kani ne« ispravnim tumačenjem zakona o iz« boru nrodnih poslanika za ustvot« vornu skupštinu da nas liši izbor« noga prava, koje nam po zakonu neosporno pripada. Ova nečuvena nepravda ministarstva izazvala je među Jevrejima naše Otadžbine op» ravdano ogorčenje. Smijemo li do« pustiti, da se stavi jednim potezom pera izvan zakona nas, državljane i pripadnike ove države, koji ovdje živimo niz stoljeće te s ovdašnjim narodom od vajkada dijelimo sreću i nesreću, dobro i zlo? Svim sred* stvima moramo nastojati da se ova nečuvena nepravda što prije ukine. Dodirno stoga svi na protestnu skupštinu koja će se obdržava* ti u četvrtak 14. oktobra 1920. u 6 sati poslije podne u velikoj dvorani »Društvenog Doma«, da jednoglas« no protestvujemo proti povredi na« ših najvažnijih građanskih prava. Diplomatski ručak kod Regenta. U subotu, je Regent priredio diplo«matski ručak, na kome je prisustvo« vala i princesa Jelena. Ručku je još prisustvovao ruski poslanik sa go« Birački su spisci izloženi. Javlja spođom, ruski vojni ataše, čehoslo« vački poslanik i poljski poslanik sa nam gradsko poglavarstvo, da je gospođom. Od ministra bio je pri« abecedni birački spisak grada Sara« sutan Pribićević, Jovanović i Trif« jev potvrdio okružni sud u Sraje« ković. vu i počam od srijede 13. oktobra Regent u Subotici. Preetolona« t. g. punih 8 dana stavlja se u smislu sljednik otpirtovao je u nedjelju U zakona o izboru narodnih poslani« jutro u Suboticu, gdje je prisustvo« ka za ustavotvornu skupštinu na ug< vao trkama. Masa naroda iz Bačke led građanstvu. Po § 22 istog zako« burno je aklamovala Regenta. Po« na svaki ima pravo u gornjem ro« slije trka otišao je kraljević automo« ku da spisak pregleda, prepiše, abz* Jugoel. muslimanski športski klub bilom u Novi Sad, odakle je u noći nani i štampa i da bilo za sebe bilo u Sarajevu poziva na izvanrednu vozom stigao u Beograd. glavnu skupštinu koja će se obdr« Konferencija predetavnfca trgo« za drugog traži njegovu ispravku u žavati dne 15. o. mj. u društvenim onom, što on nalazi da treba činiti. večko*obrtničkih komora. U nedje« prostorijama u 2 i po sata pos. p. Svako to može činiti za vrijeme u« Iju prije podne bila je na poziv mi« Dnevni red: 1) Otvaranje skupšti« nistre financija konferencija pred* redovnih sati kod gradskog pogla« ne, 2) Izvješće tajnika, 3) Izvješće etavnika svih trgovačkih i obrtnič* varetva t. j. od 9—14 sati. Ujedno se ovim javno obznanju« blagajnika, 4) izvješće kapetana i kih komore. Na konferenciji se vi* starješine sporte, 5) izvješće revi? .ječalo o načinu, kako bi se mogao je, da će u smislu propisa § 24. iz« zora, 6) promjena pravila, 7) podje« ubirati obrtni porez. bornog zakona na izborima moći la apsohjtorija dosadašnjem odbo« Općinski izbori u Bugarskoj. Pri« glasati samo oni, koji su u spisak u« likom djelomičnih općinskih izbora vedeni, pa da je stoga dužnost sva« ru, 8) eventualije, 9) izbor novog koji su izvršeni 3. o. mj. u 300 opći« koga, da se obavijesti dali je u spi« odbora. Pristup je dozvoljen uz po« kaz članske karte. U slučaju nedo« na dobila je prema dosadašnjim iz« sak uveden. voljnog broja prisutnih članova vještajima po selima ogromnu ve« Po § 25. izbornog zakona ispravak skupština će se obdržati 1 sat kas« činu zemljoradnička stranka Stam« spiska traži neposredno pismeno ili bolijskog na štetu komunista i gra« usmeno kod gradskog poglavarstva nije. danskih partija. Zašto nije bilo vode a Sarajevu? iH okružnog suda u Sarajevu, ali kod okružnog suda samo pismeno. I 'z Jedan komunikej građevnog odsje« traženje ispravaka moraju se pod« ka gradskog poglavarstva otkriva nijeti dokazi. Za dokaze mogu slu« nam razlog zatvaranja vodovoda od žiti samo punovažne isprave a po 24. septembra do 6. o. mj. Prema o« § 29. istog zakona za sve isprave, rom komunikeju ustavio je 24. sept. Gračanica, početkom oktobra 1920. vlasnik pilane Danilo Granzov vodu Jedan vapaj. Kod nas je ovih da« uvjerenja, potvrde itd. koje su po* i naveo je na pilanu, koja uslijed ne« trebne kao d< ’ azi za ova traženja na oduzeta trafika jednom invalidu stašice vode nije mogla raditi. Kada neće se naplaćivati nikakva taksa, a (bez jedne do ramena ruke) i to ini« je vidio da se istražuje razlog po« cijativom nama dozlogrdilog ko« nadležne vlasti dužne su ih izdati manjkanja vode, opet je zatvorio potraživaocu u roku od 24 sata. mandira financijske postaje Trifko« zapor ne otvorivši zračnih ventila. Po § 26. izbornog zakona oni ko« Uslijed ove manipulacije pukle su •vica. ji su odbijeni što uz traženje nijesu vodovodne cijevi na pet mjesta, a Da uputimo javnost kako se to zbilo, navešćemo slijedeće: u augus« podnijeli dokaze kakvi se traže u § na tri mjesta izbačeni su kolčaci. tu ove godine uhvaćeno je kod pe« 25. ovog zakona, mogu ponovno tra« Šteta nanešena gradskoj općini iz« žiti-ispravku i podnijeti dokaze, ako naša 106.000 K od vodovoda i torice trafikanata, da su prodavali duhan skuplje nego li je cijena. Tom rok za traženje ispravke'ne bude u 220.000 K od elektrane, dakle svega 326.000 K. Danilo Granzov je uhap« istom prijrko'm uhvaćen je invalid opšte istekao. Protiv riješenja gradskog pogla«, šen. — Ovaj jedinstveni slučaj ne« R. Tahirojvić da je crveni paklić prodao za 6 K, jer svi trafikanti po varstva prigodom potraživanja is« kulturne i za općenitost štetne ma« to prodaju, što je kao pošten čovjek pravaka po § 27. izbornog zakona nipulacije valja najstrože osuditi. Ovo je opet dokaz što su stanoviti i sam priznao, izgovarajući se, da je svako ima pravo u roku od 24 sata ljudi kadri da učine iz aajobičnijeg pri prijema riješenja žaliti se okruž« to njegova jedina zarada, a da to nom sudu u Sarajevu, a žalbe se I koristoljublja. U komunikeju se ve« više učiniti neće. Ii, da će od sada opet biti vode. predaju usmeno ili pismeno grad« U mjesto, da se ovaj invalid po* učio ukorjo ili novčano kaznio, o» skom poglavarstvu. Izvanredna glavna skupština Ud« duzeta mu je trafika i tako onemo* Ako gradsko poglavarstvo potra« I ruženja bakalskin i špecerajskih tr« gućeno daljne življenje njegovo, ženog ispravka spiska ne donese ni« : govaca u Sarajevu. U petak 15. o. dočim navedena četvorica trafika* kakvo riješenje smatraće*se po’§ 26. i mi. u 2 sata poslije podne u Grad« nata tjeraju i dalje mirne .duše- svoj istog zakona, da je potražioc isprav« i skoj bašči (Aleksandrova ulica) ob» Domaće vijesti. Raši dopisi. �Brof 210 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 <арана državeće se izvanredna glavna skup« ština ovoga udruženja sa ovim dnevnim redom: 1) stanovište baka« la i špecerajskih trgovaca prema od« ređivanju cijena pojedinim artikli« ma, 2) ujedinjenje udruženja sa Trgovačkim društvom u Sarajevu, Odbor poziva članove ovoga udru« ženja, da ovoj skupštini nefaljeno prisustvuju. Predsjednik: Alagić v. r., tajnik: Mutić v. r. Uprava »Novog Vijeka« obavješ« čuje svoje pretplatnike, da će 10. i 11. br. lista skupa izaći, jer vlasnik i odgovorni urednik g. Bjelevac je već preko mjesec dana na putu. . PRIPOSLANO. ) * Gosp. Josefu Diamantu. nadglednik tvrtke »Eeuberger i sin« u R Palima. Napali ste me u mojoj otsutnosti pred više osoba na 5. okt. o. g. na •) Za riječi i sadržaj ne preuzi« ma uredništvo nikakve odgovorno« i ati. željez. stanici Koran, sa najpogrdni« jim riječima i psujući .mi svetinjeOpsovali ste mi oca i mater b a« 1 i/n s k u, te Boga i sveca »Tursko« ga«. Tb sam dobio kao zahvalu, što sam Vam uslugu učinio«. Ovakim prostačkim i balavim riječima dali ste dokaz Vaše »inteligencije« i du« ševne fukaraštine, a najmanje ima« te pravo, da me Vi, kao naduti ku« feraš koji mrzi sve što je naše, kao domaćeg sina ovakim riječima ča« štite. Ovo iznosim, da naš narod upo« zna još jednog, koji je kao i ostali što su nam davali »sikter teskere«, i slali nas u Aziju, ali hvala Bogu prije oni kufer iznesoše. Stvar sam dao na kot. sud, pa ćemo se vidjeti. Pale, 8. oktobra 1920. Ibrahim Šehić, nadlugar u Palima. Oglašujte u „Pravdi". Muslimani sjetite se „Gajreta"! umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno ktspuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкдсу u Ljubljani^ Kranjska, za 5 omota. Stoji 50 kruna poštom. Onda: PAPIRNICA ► ! HAMDIJE KOPČIĆA I preporučuje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancelarijskog I ► Školskog pribora. — Naručbe se 1 obavljaju brzo i točno. I Cijene umjerene. i Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. . svrbe2> kraste, lišaje odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prdb svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 15 K kod ljekarne Тгпкосу, Ljubljana ClM Šaljite odmah pretplatu Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. II. , EMISIJA * Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo.^ i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na Jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.—' kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi . Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: • 1. Posjednici starih dionica Imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice -dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, ■■ h) ) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne binke d. d. u Llvnu, ј) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici j Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnatEljstvo MuslimanshE trgovale i obrtničke banke za B. i H. (d. 1) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c07b27a1c7764bd3a1a200169ccad011.pdf dc1fa9ef34e6be7c857889f1998e2d77 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 1.50 IZLAZI SU8OTOM, UTORKOM ' ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ON1 ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 106(211) Sarajevo, subota 16. oktobra 1920. (1. safer 1339.) Prosvjetna poli№ u Bosni. Otkako je g. Šćepan Grđić zasjeo na stolicu šefa našeg školskog ode sjeka, naš je list nebrojeno puta u« pirao prstom u protivnarodni i proe tivumuslimanski rad tog žalosnog načelnika prosvjete? ali su pozvani faktori ostali gluhi' na sve glasove naroda, jer su j sami došli do veli« kih položaja bez pitanja i protiv volje većine našega naroda. Toga se pravila drži i g. Grđić te i dalje žari i pali u prosvjetnom odjelenju po svojoj nezasitnoj i neutaživoj želji, da nam što više nanese štete u ovim mutnim prilikama. On vidi da se primiče kraj i njegovoj samo« volji i tvrdoglavosti i da će mu na. uvijek odzvoniti kao i drugim nas metljivcima, koji zauzimaju visoka mjesta protiv volje većine bos. herc, naroda, čim ta većina proogvori. I prva osuda narodna tražiće, da se uklone ljudi Grđićeva kova, koji mrze- u duši svojoj sve što nije pra« voslavno i kojima se hvata mrak pred očima, kad moraju'da vode ra« čuna još o željama i tužbama ne« pravoslavnih, a naročito muslima« na ne mogu ni čuti ni vidjeti pa ih traktiraju kao kvantite negligeable i toga se bez imalo stida uvijek drže. To je osobito pokazao g. Šćepan Grđić kao načelnik prosvjete. Lani smo dokazali njegovu mržnju i ne« savjesnost prema muslimanima tim faktom, što je oteo iz usta mus slimanske sirotinje par stotina hi« ljada kruna i dao tu ogromnu svo« tu svojim pravoslavnim kao štipens dije na visokim školama, dok je nas ša siromašna omladina morala da ostane bez škole i prosvjete i da ode u pisare. Ovu sramotnu činjenicu nije g. Grđić ni pokušao pobijati u javnosti, valjda ne drži potrebnim još o tome razbijati glavu i davati »Turcima« objašnjenje o onom, čes mu nije nužno nikakvo tumačenje, jer samo po sebi sve kazuje i otkris va dušu začetnikovu. Još taj nekuls tumi akt Grđićev nije ni zaboravs Ijen, a on pokazuje još očitije svoj plan prigodom podjele ovogodišnjih stipendija visokoškolcima tim, što prikraćuje duplo muslimansku širo* tinju i otima joj ništa manje nego pola milijuna kruna i daje svojim pravoslavnim. To je dakle njegov odgovor na naše pritužbe! Doista rječit te mu ne treba komens tara! Za dvije godine prikratiti mu« slimane na samim stipendijama go« tovo za milijun kruna, to može samo čovjek Grđićeve kulture i mentaliteta. Da je ovo jedina žalost, ne bi ni po muke bilo. Ali g. Grđić takav je na svakom koraku: zakinuti musli« mane njegov je princip. Neda im ni osnovnih škola ni tamo, gdje traže i nude sav materijal, kao n. pr. u Lukavici (Gračanica), koje selo broji 1300 duša i daje zemljište i materijal i irgate, a diže školu svos iim pravoslavnim u selu Vojkovići kod Ilidže, premda, broji samo 266 pravoslavnih žitelja i 2 katolika. Gr« đić ovu školu daje još s_yečano os« veštati (!), kao da je to jedna vjer« ska zgrada, čime kod drugih vjera pobuđuje nesklonost i nepovjere« nje prema svemu svome radu i »prosvjeti«, kad miješa školu sa vjerom i politikom. Da g. Šćepan Grđić ovakim svo« jim postupkom sije razdor i mržnju prezir među našim narodom, to jasnos vakome, a razumljivo je svi. ma koji poznaju Grđića kao profe« šora i novinara. Kao profesor on je redovito progonio đake nepravosla« vne i ocjenjivao ih besavjesno, a kao političar on je bio stalna smet« nja sporazumu Srba i Hrvata u Bo« sni, jer je on shvaćao ravnoprav« nost u riječima »srpski p a hrvatski, ćirilica p a latinica«, dok su drugi tražili mjesto onog »pa« da dođe »i« ali to g. Grđić nije dopustio i zato se ,sloga razbijala. Toga se načela drži i danas nakon deset godina iskustva g. Grđić i unosi svoju mržnju i nes trpeljivost i u prosvjetnu politiku na sramotu našeg bratstva i jednas kosti. Tipovi a la Grđić uvijek će biti pravi kamen smutnje narodne, zato ih narod mora odbaciti i osu« diti. I to mislimo nije daleko i čuče se narodni sud! Dotle neka javnost zapamti, kakva žalosnog načelnika prosvjete imade nesretna Bosna, kos ji prosvjetu upreže u službu svojih principa: fanatizma, mržnje i netos lerancfte i kao državni činovnik po« kazuje svoje neraspoloženje krateći muslimanima školu i otimajući musi, siromašnoj omladini zalogaj iz usta. Iz Sandžaka i Makedonija. MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. 11. Pojedine — obrtne i idejne — drus pitanje; ali je faktično stanje s ko« štvene dijelove puka i države uspos jim se mora računati, da je sada redili smo sa udovima tijela, i rekli naš puk podvojen, i to baš u te i ta« smo, da cjelokupni .državni i drus kove polovine — muslimansku i srp« štveni život ovisi koliko o samim sko«pravoslavnu. Nimalo nije pogrešna oznaka ni težnjama i potrebama tih klasa, to« liko i o njihovd međusobnom odnos kod prve, što je samo »musliman« su. Ako težnje društvenih klasa bu« ska«, ni kod druge, što je povrh du umjerene i razumno rukovođene »srpske« i — »pravoslavna« i fo u svim linijama i (nal svim poljima ako njihov međusobni odnos bude skladan i što manje sukobljiv i op» javnog rada — strogo i jako — pra« rečan, biće i društvenosdržavni ži» voslavna. I jedna i druga polovina našeg pučanstva nije na te glavne vot više zdrav i harmoničan. Kod nas se u Sandžaku mogu u klase razdijeljena samo po svom najizrazitijim crtama za sada pri« duševno«osjećajno(m mentalitetu, mijetiti samo i jedino dvije društ« nego i po svom naziranju materijal« vene klase: muslimanska i srpsko« nih interesa i nastojanju oko pro« micanja i zadovoljenja tih svojih pravoslavna. interesa. Podvojenost našeg stanovništva To su fakta, kojima«treba bez u ove i ovakve jedinice može biti nezdravo i nesavrem "o treba to mreže pred očima ravno u lice po« otkloniti i nivelirati — lv je zasebno gledati i koja kao stvarnost sači« njavaju, najglavniji motiv i predmet političkog rada. Pod turskom vladavinom musli« mani 'su imali položaj — da tako rečem — obostranog sina, a pravo« slavni pastorčeta; zato su prvi bili bez iskrene prijateljske rodbine, bez ikakve razumne brige i pažnje glavnih stupova porodice, raznježe« ni i raskalašeni, inače dobroćudni; a drugi, i ako bez prave porodične ljubavi, ipak okretni i prepredeni, bili su stalno krijepljeni i štićeni od svojih — po slučaju prilika ili krvnih — rođaka. Prvi su uživali to« božnju naklonost i ljubav u držav« noj zajednici, ali. i obavljali sve sa pogibelju i rastrojenošću skopčane i skončane službe; drugi su bez pre« teških obveza i tereta u nerazumno i nebrižno upravljanoj zajednici u« živali dosta mogućnosti, da mnoge pogodnosti prokrijomčare, koje su ih koliko mu drago osposobile, da se uzdignu pouzdavajući se u svoju snagu i vještinu na stepen samostal« na čovjeka. Kako je prije i drugdje bilo, to ne znam, ali tokom posljednjih 12 godina turske vladavine u Sandža« ku, koje su mi u živoj slici još u sjećanju, nepobitno je. da je polo« žaj muslimana i pravoslavnih bio u navedenom obliku. Т|рти je svjedok materijalno sta« nje pravoslavnih porodica, onih po varošima i onih po selima, gdje ih je bilo mnogo više od muslimana sa većim kapitalom^ pokretnim i ne« pokretnim, sa velikim brojem po. rodičnih članova, sa stokom, stoč« nim i agrarnim proizvodima; tomu je svjedok i to,1 što su pravoslavni mogli po miloj volji i slobodno ot« varati i osnovne i srednje škole, u njima bez ikakve 'kontrole preda« vati kakav hoće nastavni materijal. Dotle su muslimani prelazeći iz .muazafa u ihtijat, redifu, ilavu, a u sijedim danima svoga života u mu« stafezu, trošeni i umirali, po Albani« ji, Makedoniji, Durziji, Kurdistanu, Jemenu i Fizanu, nikad nemajući vremena i prilike da se ekonomski i kulturno osove i podignu. Ko je dakle bio stvarno privilegi« san? Muslimani ili pravoslavni? Pripisuje se to nama, a što je naj« nezgodnije, i mnogi od nas dijeli to mišljenje! Koliko li griješe oni, ko« ji nam pripisuju tu privilegisanost, a koliko trpimo i štetujemo mi, što povlađujefno tom grijehu?! Svaki udarac, koji smo od g. 1912. do da« našnjih dana osjetili nad svojim ži« votom, i još mnogi, koji nam se pri« premaju, nosi na sebi pečat toga gri« jeha i »opravdanja« našom neraz« boritošću! Pomenuh udarce, koje podnosismo tokom netom minulih 8 godina, po« menuh i slomih pero, neka ne za« bada u te duboke rane, od kojih na« še žiće krvari ... krvari... Nije namjera ovih redaka podgrij avati strasti i povređivati teške bolove, nego je moliti i — koliko se umije —. proučavati ‘njihovo liječenje u ime samilosti prema klonulom bo« lesniku, u ime — ako ne prošlosti, a ono buduće naše zajednice te u ime fizičke i duševne, narodne i držav« ne cjelokupnosti i jednodušnosti! Pristupajući ispitivanju i liječenju našh rana, prvo, što treba da zapa« zimo i uvažimo, jest, da smo mi sa« mi najpozvaniji i najdužniji iskre« no se brinuti oko naših nevolja, i predano tražiti im lijeka i izlaza. Ma koliko mi polagali nade i pouzdanje u Sarajevo, Zagreb i Beograd, ma koliko ovi pokazivali dobre volie prema nama, ipak na prvom redu mi smo oni, koji treba najviše da TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. pridonosimo svome napretku i sre« ći. Sarajevo, Zagreb i Beograd go« tovo su cijeli absorbovani oko svo« jih briga i nevolja, bez kojih na ža« lost ni oni nijesu, i nama samo toli« ko pažnje mogu pokloniti, koliko je mogu i smiju uskratiti sebi, a ovo je tako nedostatno, da mi to u pra« vom smislu ni osjetiti nećemo. Na« še dvogodišnje jalovo iščekivanje tomu su najbolji svjedok. Dakle pri« stupimo sami na posao! Pa šta je naša nevolja, ili koje su naše bole« sti? Jesu li istinito konstatovane? Kada bismo izlagali sve pojave i faze naše bolesti, morali bismo oti« ći daleko i ponova povrijediti bolo« ve i uzbuditi gorke uspomene, a to nije shodno. Zbog toga zadovolji« mo se tim, da ih svaki za se hladno i trezveno predočimo i sigurno ćemo doći do jednodušnog zaključka, i reći, da je naša nesreća: međusob« na zagrižljivost, netrpeljivost i ne« povjerenje; manjkavost kulture i te« gobnost ekonomskog pridizanja. Ovo vrijedi za nas i pravoslavne na« pose i za međusobni naš odnos u« opće. Jest, to Je naša nevolja, to su na« še bolesti! To i ništa drugo. Sve nje« zine faze i pojave nose znak te pri« rode. Sada dolazimo do tačke, kako će« mo najkraće i najuspješnije liječiti te bolesti? Kako ćemo osigurati, da bude što manje, što snošljivijih na« stupa do definitivnog oporavka i izlječenja? To i jest ono, što je naj« glavnije u našem problemu, o kome naši poslanici u ustavotvornu, skup« stinu imaju poći, određenog pravca. Osobe, koje ćemo u konstituantu birati, treba da nam svojom osob« nom vrijednošću jamče, da će htje« ti i umjeti naći najshodnijeg lijeka i načina za liječenje naše bolesti. Biljke. Škola bez vjeroučitelja. U selu Trnovu, kot. Sarajevo postoji os« novna škola, koju pohađaju djeca muslimanske ‘i pravoslavne vjere. Vjeroučitelj g. Smail ef. Mahmuto« vić je poradi terora sa strane upra« vitelja škole g. Milana Mačka dao ostavku i sada muslimanska djeca nemaju obukle u vjeronauci. Škol« ska odjelenja nav lađi morala bi u« putiti dotičnog starješinu škole, da svoj postupak prema nastavničkom osoblju promijeni, a mi tražimo od vlade, da odmah imenuje vjerouči« telja za islamsku vjeronauku, jer to zahtijeva sam škoiski red, a da i ne spominjemo pritužbe, koje nam svaki čas stižu od naših težaka. Ina« če ćemo ovo smatrati prostom pro« vokacijom, da se našem i onako konzervativnom težaku omrzne ško< la, pa da u nju ne da svoje djece, jer je notorno, da musliman neda svoga djeteta ondje, gdje će mu di« jete ostati nevaspitano iz vjerona« ukc. »Unaokolo«. Naša se seja »Srp« ska Riječ« tuži na svoju komšinicu »Pravdu«, što se »često tuži na haj« dučiju u Sandžaku, a naročito na ličnu bezbijednost u Plevljima«. Da« jući »komšinici« donekle pravo, podsjeća je, da je »zaboravila spo« menuti da među hajducima u San« džaku sačinjavaju ogromnu većinu muslimani«. Mi smo vrlo zahvalni našoj do« brodušnoj »Srpskoj Riječi« što nas je podsjetila, da vaistinu »u Sandža« ku sačinjavaju ogromnu većinu« hffMuci d-daklc slijedi da imade mnogo i hajduka pravo« •lavnih. Ovo nam priznanje daje �,PRA^OA‘ — .ПРАКаА* Strana 2 Страаа povoda, da upitamo našu blagogla« goljivu seju zašto se pravoslavni od« meću u hajduke i spadaju li oni me« đu šuckore, koji su »za muslimanske (?) okupacije učestvovali u politič« koj akciji, da se Sandžak prisajedini Austriji«? Našoj su se blentavoj se« ji uslijed poremećenosti u mozgu počele pojavljivati vizije »musli« manske okupacije«, u kojoj učestvu« ju šuckori muslimani i pravoslavni. ' . Što se tiče prave istine c ■ ?-< ■ i nosti u Sandžaku, konstatujemo, da je naša matuh«seja potvrdila sve naše izvode nedavno u jednom do« I pišu iz Sjenice, gdje je našla uzroke u nevaljalom činovničkom aparatu, 1 koji mjesto da upravlja, on buni i teroriše, uslijed čega je jadni svijet , prisiljen, da se odmeće u goru. Za« ista se ne odmeće od medenih kola« i ča, nego od zla i nevolje. Iz naše organizacije. Svi su se prisutni izjavili sa veli« KOTARSKA SKUPŠTINA kim oduševljenjem za složni brat« U DERVENTI. Dne 1. o. mj. održana je skupsti« j ski rad u redovima naše Organiza« čije, te je izabran kotarski odbor na naše Organizacije u Derventi, kake slijedi: iz Sarajeva Dr. Halid« na kojoj su bili izaslanici seoskih beg Hrasnica, Đr. Mehmed Spalio, odbora iz Kotorskog. Velike, Du« Dr. Mamdiia Karamehmedović, Dr. bočca. Kukavica, Potočana, Luža,« ,na, Begluka i Omeragića. Cijele | Atif Hadžikadić, Muhamed ef. Ka« đić, Seiid Alibeg Filipović. Ibrahi« prostorije društva »Jedintsvo« kao i svi hodnici bili su puni građana i ' maga Hadžibaščaušević, Muhame« težaka. Skupštinu je otvorio i pred« i đaga Ii. Jusufagič, Mujaga H. Ka« sjedao g. Osmanbeg Osmanbegović j pet^nović, Osman A. Sokolović, a govorili su gg. Derviš M. Korkut, ; Mustafa cf. Aganović, iz sela: Mu« Mustajbeg Jusufbegović, Rizabeg 1 hamed Grbo, Ahmed Gljiva, Arif Abdulahefendić i prof. Šukrija Ala« [ ef. Pekić. Zaimbeg Glođo, Muha« gić. Govorilo se o djelovanju naše : medaga Kolar, Hafiz ef. Mahmuto« Organizacije, a specijalno o djelo« ' vić, Muhamed Fejzić, Ibrahim Đu« favac, Zaimbeg Babić, Scrver ef. vanju ovog vrijednog mjesnog od« bora i njegovim zaključcima. Pre« Šuvalija, Atif ef. Brkanić, Silihbeg .tresalo se o izboru, o historijatu na« | Beglerović i Hrustembeg Ablako« šeg oslobođenja, te o postanku i I vić. razvoju naše Organizacije, o konsti« | SKUPŠTINA GRADA SARA« tuanti i načinu izbora za nju. Svi su i JEVA se prisutni izjavili jednodušno za 1 U petak dne 8. o. mj. održala se naš program. Prema tome je Der« ' mnogobrojno posjećena skupština venta jedna naša nepobjediva tvr« ! naše Organizacije za grad Sarajevo đava. koja će na izborima istupiti I u Kolobari, čije je veliko dvorište složno za našu listu. bile dupkom puno naših Sarajlija. KOTARSKA SKUPŠTINA U SA« Skupštinu je otvorio i predsjedao RAJEVU. joj g. Dr. Halidbeg Hrasnica, na, Na 13. ov. mj. održana je u 2 sa« ' ko’oj se istaklo mnogo govornika, ta poslije podne u ovdašnjoj Kira« ; koji su obrazlagali naše stanovište ethani sarajevska kotarska skupsti« I u pogledu predstojećih izbora za us« na naše Organizacije, na kojoj je Itavotvornu skupštinu. Svi do jedno« osim građana sudjelovalo preko o« ga su izjavili, da stoje nepokolebi« samdeset težaka iz sviju seoskih op« vo uz Organizaciju i da poklanjaju čina. Skupštini je predsjedao g. Se« 1 svoje povjerenje njezinu vodstvu. jid Alibeg Filipović, koji je na vrlo U odbor su izabrana gg.: Dr. H. Hrasnica, Osman A. Sokolović, Su« popularan način rastumačio rad i program naše Organizacije kao i lejman ef. Krivošić, Mahtnud ef. Mi« svrhu skupštine. Govorio je g. Uzej« sirlija, Mujaga Sudžuka. Edhemaga raga H. Hasanović o zajedničkom Đulizar, Ibrahim ef. Šahinagić, U« radu muslimana građana i težaka, zejraga H. Hasanović, Hamdi ef. a naročito je naglasio, da je ova Rašidagić, Hafiz Mustafa ef. Kovač« bratska sloga potrebna sada prili« Mujezinović i Mehmedbeg Đulbe« kom izbora za konstituantu. gović. Zašto muslimanski narodi simpatišu s boljševičkom Rusijom? 2 Islamski svijet nije uvijek bio na • ovom relativno vrlo niskom nivou kulture i civilizacije, na koji je pao posljednje dvije«tri stotine godina. Historija zna za vremna, kad je u muslimanskim zemljama evala pu« nim cvijetom civilizacija i kultura, znanost i umjetnost. I ta su vreme« i na trajala ne decenije, nego mnogo i vijekova. Nekako pred pojavu Muhameda i istok i zapad preživljavahu peri« jod opadanja. Samo dok se je taj perijod na zapadu otegao duboko u srednji vijek i vratio Evropu u sta« nje potpunog varvartsva, istok se je brzo uspravio na noge i pod baj« .rakom islama postao čvrstim stu« pom kulture i civilizacije. Pa čak i u vrijeme kratkog zajedničkog opa« danja sa zapadom, kad je nauka is« lama slavila tek svoje prve pobje« de i još nemala krupnijih plodova — istok je, kalameći novu ideju na pio« dno stablo svoje drevne kulture, stvorio beskrajno otmenije forme razvitka nego zapad sa svojom ne« ukrotivom i surovopi i primitivnom silom germanskih 1 slavenskih ple« mena. Dok je politeistička i hrišćanska Evropa bila međusobni boj i razdio jeljena na bezbroj plemenskih drža« va davila se u krvi i anarhiji i kad varvartsvo sa sjeveroistoka zapljus« nu čak i daleko na jug Evrope te u vremenu od jedva stotinu godina zali neprolaznim blatom svu rimsku civilizaciju i pokri debelom praši« nom svu drevnu kulturu — na is« toku je islam već u prvo vrijeme svoje stvorio jaku državu na prav« nim osnovama i udario solidne 'te« melje jednoj od najoriginalnijih ci« vilizacija i najbujnijih kultura. Kad antični grčko«rimski svijet utonv. u varvarskom moru german« skih i slavenskih osvajača, muslima« ni Arapi primiše baklje prosvjete i progresa iz ruku grčkih i rimskih fi« lozofa, istraživača, pjesnika i um« jetnika pa je dostojno pronesoše kroz vijekove, osvjetljavajući crnu pomrčinu divljaštva i neznanja, u koju oviše Evropu seobe naroda, s njima skopčane perturbacije, na« silno krštenje cijelog niza evropskih naroda i duboki pad morala. Za ne« vjerovatno' kratko vrijeme islam je stvorio državu, koja baca u sjenu državu Aleksandra Velikog, ako za« mijeniš grčko»evropski dio s dijelo« vima sjevernoafričkfm. Već prva tri halifa ujediniše ne samo narode A« rabije nego i čitav istok do Central« ne Indije, sjevernu Afriku i Hispani« ju. Šta je ekspanzija hrišćanske im« perije Karla Velikog prema tom pobjedonosnom vjetru musliman« skog porasta? , Religija Ozirisa; Iside, ma koliko kulturan i silan bio narod, koji ju je ispovijedao, nije mogla da uhvati korjena dalje od obale Nila. Fara« oni Totmes, Ramzes i njihovi nas« Ijednici dugo su i čvrsto držali u ru« kama svu zemlju od Sahare do In« da, ah ni jedna od osvojenih drža« va ne primi vjere pobjednika. Ju« dejska religija ostade vječno og« raničena na jedan narod. Asirci po« klopiše i Palestinu i Egipat, ali vie« ra ovih zemalja osta netaknuta. Re< ligiju Rima ponesoše sa sobom rim« ski osvajači i koloniste na sve četi« ri strane svijeta, ali ona ostade og« raničena na Rimljane. Uistinu, ne« ma poglavlja u historiji svijeta, ko« je bi dostojnije bilo divljenja nego ono« koje bilježi širenje islama. Dok se je religija Budhe, Brahme i Hri« sta tek malo po malo u borbi od mnogo vijekova s teškom mukom primicala ono« mv opsegu, koji danas ima — islam ie kao orkan jednim mahom osvo« lio pokrajine, zemlje i države, ple« mena. narode i rase. U prvo je vrijeme držala na oku« pu muslimanske narode po ogrom« nom prostoru od Hcrkulesavih stu« pova do himalajskih klanaca osim religije još i čvrsta političkovojnič« ka organizacija. Ali otkako se dr« žava halifa u toku historijskog raz« vitka podijeli na dijelove iz kojih je nastala, ostade jedinom, ali tim čvršćom vezom koja obuhvata sav muslimanski svijet: islam, vjera ko« ja sve do naših dana ne samo što obuhvaća te zemlje, nego se je od tog vremna raširila još preko kud i kamo daljih krajeva sve do duboko u Tibet i Kitaj, daleko na hladni sjever Rusije i još dalje na žarki jug Afrike. Islam je religija, koja sve svoje pristaše i dan danas veže u jednu veliku cjelinu, uprkos svim historijskim, političkim i rasnim di« ferencijama naroda, koji mu se po« kloniše. Nikakva druga religija ni« je bila kadra to u takoj mjeri uči« niti. Islam postade osnovom novoj kulturi, koja divnim beharom pro« cvjeta u bagdadskom halifatu u vrijeme, kad je zapad za ere frana« čkih i saskih kraljeva tek počeo pro« bijati kao okno k civilizaciji i kul« turi, koja ostade u povojima još ci« jelih tri stotine godna, dok joj tri« naesti i četrnaesti vijek humanizma i renesanse ne dade poticaja uskrs« nulom iz groba drevnom grčkom i rimskom prosvjetom. Pa i tom ve« ličanstvenom preporodu klasične ■kulture i civilizacije utrše put musli« manski narodi, u prvom redu Ara« pi. Da nije bilo cijeloga kola musli« manskih učenjaka enciklopedista, kojima se rodiše takmaci tek u pred« rcvok.cijskoj epohi Francuske, Ev« ropa bi se preporodila istom mno« go vijekova kasnije, a možda bi o« no« što mi razumijemo pod huma« nizmom i renesansom, i sasvim izo« stalo. Ko ne zna za sjajna vremena di« nastija Abasida, Fatimida, Tahirida i cijelog niza drugih? Ko nije ma« kar čuo za zlatno doba Omajida, Bu« jida, Ihšidita? Filozofija, prirodne nauke, geografija, historija; medici« na procvaše cvatom; kakvog nema« doše od vremena Empedokla, Ari« stotela i Tacita. Muslimanski Arapi izgiješe na sunce duhovno bogat« stvo Atine, Teba, Korinta, Rima i Aleksandrije a spasoše od zaborava i civilizaciju dalekih vremena Vavi« Iona, Ninive, Medije, Perzije i E« gipta. Potpuno je opravdan naziv spasitelja i čuvara antične prosvje te, koje njemački učenjaci dadoše Arapima. I muslimanski su narodi to dra« gocjeno nasljedtsvo ne samo očuva« li, već su ga i nadopunili novim ot« krićima na svim poljima nauke i iskitili raskošnim cvjećem nenatkri« ljivc pojezije. Astronomiji r mate« matici utvrdiše muslimanski Arapi onaj temelj, na kom se i danas drže, a na perzijskoj i arapskoj pojeziji će se. dok god bude svijeta, grijati srce čovječije. I materijalna kultura drevnih, ra« sa nađe u muslimanskim narodima doraslog premca. Arhitektura Kor« dovc, Alhambre, Sevile i cijelog niza gradova na pirenejskom poluostrvu, ostaci arapskih građevina po cijeloj sjevernoj Africi, monumentalne gradnje Egipta muslimanske ere, djela arapsih majtsora po Siriji i Mesopotamiji, raskošne ruševine dvoraca i bogomolja Tamcslanskog vremena u Samcrkandu i po Ferga« ni, džamije po Perziji i po Buhari, ostaci grandijoznih irigaciionih sus« tava na teritoriji Kara i Teketurk« mena, ruševine akvedukata i ogrom« hih vodnih rezervoara po bivšem taškentskom, kokandskom i meros« kom hanstvu, grobnice hanova- po kitajskoj Kašgariji, nedostiživa or« namentika hiljade svakovrsnih gra« devina po svim krajevima prostra« ne Indije, njihovi kolosalni razmje« ri, harmonija kompozicije i original« noet strukture mora drevnih, napu« štenih ili renoviranih gradova o<J Inda do Gangcsa — eve je to, makar i u fragmentima, neoboriv znak, da muslimanskim narodima pripada vi« dno mjesto u historiji kulture i ci« vilizacije. Fno' — Broj 211 I , | 1 1 Ko. je bio makar i samo u neko« liko starih muslimanskih prosvjet« nih centara u Indiji, pa vidio n. pr. palače Timurida u Agri, bisernu džamiju u Ak-barabadu; ko jc vidio Tadž«Mah^l, najljepšu zgradu u cijeloj Aziji, a valjda i na svijetu, načinjenu iznajrjeđeg mramora fan« tastičmh boja i načičkanu s vrha do dna mozajicima iz ahata, jaspisa i smaragda; ko je bio pred grobnicom /\kbara Velikoga u Sikandri, vidio krasotu od tri stotine džamija u Be« naresu, тгаЛогпц mošeju u Ahine« dabadu, ukrašenu ornamentima iz slonove kosti, bisera, srebra i dra« gog kamenja, pa ccnotaf u Alaha« badu, minareta u Hajdarabadu — kako će mu se običnim činiti Vene« čija, Verona, Napulj pa čak i Rim. Sav svijet se čudom čudi kosom tornju u Pizi — a u samom Samar« kandu jc šest kosih tornjeva i to mnogo viših. Sa sviju dijelova zem« ljinc kugle hiti svijet da se divi ve« nccijanskomu campanile — a toranj u Delhi jc dvaput viši i deset puta veličanstveniji. O palači duždeva u Mlecima je napisano preko stotine debelih knjiga gotovo na svim ev» ropskim jezicima, a šta je ona pre« ma carskim mauzolejima i kulama u Lahoru ili prema dvorcu silnog Džehangira. Bez zrnca pretjerivanja možemo reći, da je mletačka palača prema ovoj indijsko«muslimanskoj što i sarajevski konak prema dvori« ma bivših austrijskih ćesara. Slikovito je rusko Kijevo, ali zar mu Kahira s oceanom mošeja nije dostojan takmac? Sijaju pod sun« čevim zrakama pozlaćene kupole moskovskih katedrala, ali šta je taj sjaj prema blijesku s prsta debelog zlata na minaretima i krovu džami« je u Mešhcdu? Ako hrišćanski za« pad s ponosom gleda u bečku Ste« fanovu crkvu, u kelnsku sabornicu i u Petrovu baziliku u Rimu — zar je manje dostojna, divljenja veli« čanstvena džamija Šah«Zade«Abdub Azim kod Tcherana sa zlatnim ku« betom i jedinstvenom ornamenti« kom nad grobnicama vladaj uće po« rodice i nekolikih potomaka Muha« medovih, ili džamija sultana Hasi« nina i Ašar«džamija sa više nego 400 stupova u Misr«el«Kahiri, pa dža« mija Okba u Tuneziji s 300 stupova iz mramora i porfira, ili džamija Se« limija u Jedrenama s porfirnim ku« betom šest metara višim od kubeta Aja«Sofije pa cijeli niz carigradskih džamija: Sulejmana. Ahmeta, Mu« hameda, Mahmuda, Selima i mnogih drugih, pa onda medresa Sir«Dar i mauzojel Šah«Zinda u Samarkandu. Parkovi Luja XIV. se ne mogu takmiti s baščama Džehangira u Lahoru s 450 šedrvana i svim vrsta« ma flore sa polovice svijeta. Ostaci arapske umjetnosti na Sići« liji su prava pravcata dragocjenost usred svakakvih osrednjih i niže ne« go osrednjih tvorevina hispanskih. Kad su normanski osvajači ugledali pred sobom čuda arapske arhitek« ture na Siciliji, neizreciva radost is« puni njihova primitivna srca i — o« korjeii ratnici se rasplakaše pa oslo« bodiše sve arapske zarobljenike, koje je inače čekala smrt. Ostaci arapske muslimanske arhitekture u Čefalu pokazuju savršenstvo, kako« vo više nigdje ne ćete naći. Mozai« ci u Čefalu i Monrealu blješte u ne« opisivoj ljepoti. Predstavite sebi džamiju iz mramora od vrha do te« melja iskićenu i ispisanu riječima iz kurana u zlatu, srebru i divnim bo« jama istoka. O džamiji u Kordovi vele i Nijemci i Francuzi i Englezi, da jc valjda najljepša i najveličan« stvenija zgrada na svijetu. Hiljado i dvije stotine prekrasnih stupova nose svodove kojima nema ravna. Putnici se čudom čude a arheolo« zi u zvijezde kuju etrurske i rimske iskopine Herkulana i Pompeja, dva« ju gradova ... a koliko je nesrav« njivo više i mnogo savršenijih um« i’etnina otkriveno u cijelom nizu is« :opanih gradova muslimanske ere po nepreglednom prostranstvu Bi« hara, Vrise, Misora, Redžputane, Pendžaba, Behavalpura, Sinda i Kajpura u Indiji pa u okolici Kala« ta u Beludžistanu, po Horasanu, Kirmanu i Ispahanu u Persiji, a tako i u Termezu, Mervu, Buhari i buk« valno svud po srednjoj Aziji. I šta se još sve krije pod pješčanim plaš« tom sunčanih krajeva Arabije i Su« dana? �tinm 211 — Rrot »ПРАВД** — Страи* 3 PF" Muslimani! Brinite se da budete upisani u birale spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! Ali kao da postoji tajni dogovor između vlada, akademija i univer« siteta Evrope, da se rezultati nauč« nog istraživanja kulture i civilizaci« je muslimanskih naroda ne publiku« ju za cio svjet, već samo za malu porodicu zapadnih profesora — spe« cijalista. U nečijem je interesu, da stranice historije, koje govore o pro« šlosti islamskih naroda budu tabula rasa ili u najboljem slučaju iznesu krnjave i animozne prikaze histo« rije muslimanskog svijeta. Ža čitava dva pokoljenja su evro« pejci učeni putnici, baveći se u mu« slimanskim zemljama'istraživanjem prošlosti islamskih naroda, bezob« zirno tvrdoglavo i s prezrenjem od« bijah saradnju muslimanskih kul« turnih organizacija i učenih musli« mana pojedinaca. U zemljama pod vlasti ili pod kontrolom cvropejaca nije se trpjelo da muslimani sabiru, čuvaju i restauriraju svoje historij« ske i kulturne tekovine. Evropa ne želi da se muslimanski ponos ogri« je na slavi prošlosti ni da se svijest muslimanskih naroda probudi u us« pomenama na mrtve kapitale. Bilo je čak i takovih učenih kapaciteta zapada, ljudi s velikom reputaci« jom, koji poslije izučavanja istoka cijeli svoj vijek, ustvrdiše, da je is« lam isto što i odricanje progresa i da je karakteristična osebina musli« manskih naroda fanatizam. Najzna« menitiji između tih »priznatih« is« traživača je Francuz Renan. Taj ev« ropejac tvrdi ni pet ni šest, nego da je tnuslimanski fanatizam sramota za čovječanstvo. Ovom prilikom mi samo ukratko konstatujemo/da islam i musliman« ski narodi nikad nisu znali za fana« tizam, u kakvom se je davila ЕЛо« pa vremena Filipa II. hispanskog, retra Groznog Kastilskog ili Pija V. Vele, da je islam mržnja na zna« nje i personifikacija reakcije. Ali . i ' I : I I : i I islam nc'zna za borbu, какоуи je protiv progresa u divljem bijesu vodio hrišćanski zapad, niti zna za užase španske inkvizicije. Nikad islam nije zakivao čovječji mozak kao što je to činila zapadna crkva, niti je metao smetnje tankoj misli, rafiniranom čuvtsvu i racijonalnom istraživanju. Sve oružane sukobe musliman« skih naroda s hrišćanskim država« ma zapad je uvijek karakterisao kao ataku islama na hrišćanstvo, pri« pisujući islamu u grijeh krajnju ne« tolerantnost, čiji su tragovi krv, škrgut zubi i svakojaki drugi užasi. I to veli ona išta Evropa, koja je svirepošću, kojoj nema ravne, na« gonila u hrišćanstvo saska plemena, šenlučila u vartolomejskim noćima, istrijebila u znaku vjere cijele naro« de u Amerići i krstaškim ratovima unijela takove grozote u musliman« ske zemlje, da se i dželatu mora kosa naježiti.. Ispred »tolerantnih« hrišćana Jevreji su masama grnuli iz Evrope u — Tursku. Krstaške vojne »u ime Hrista i pravde« donesoše u nekoliko maho« va na istok smrt i uništenje, a osta« više za sobom ruševine, zgarišta i pepeo. Pod cijenu potoka krvi odbi« še muslimanski narodi udarce i teš« kom mukom spasoše u to vrijeme duboko civilizovani istok od za« padnih varvara. Tad se Evropa i muslimani, zapad i istok, licem u li« ce upoznaše — jer oni, istina česti ali samo trenutni ili djelomični su« kobi u ranija vremena ne otkriše jednog drugomu — i vidješe, kako dubok jaz dijeli kulturu i civilizaci« ju istoka od neznanja i varvarstva zapada. Krstaški ratovi pokazaše, koliko su hrišćanski narodi bili za« ostali iza muslimanskih blagom i duhovne i materijalne kulture. (Nastaviće se). Mea culpa. Dvije godine bijah »oslobođen«, a danas istupam iz reda »oslobode« nih«. Moje je ime bez ikakve važ« nosti za javnost, ali pošto je slučaj tipičan, mislim, da ga treba čuti. Prije dvije godine dana, na vr« huncu nacijonalne opijenosti a u prvom poljupcu sa »oslobođenjem« izlih svoja čuvstva na papir u jed« noj maloj raspra vici, koja je do danas ležala u fijoci, a u kojoj se nalazi ovo mjesto: .»Uočivši dakle duboku religijoznost mase, snagu svešteničkog prestiža i feudalnog staleža i moć islamske tradicije la« ko je razumljivo, što su se naši muslimani i u politici i u kulturnom i u socijalnom radu grupisali, a gru« pišu i danas s a mo ko n f esi j a 1« no... Sve ovo, što je rečeno, ima tu svrhu, da dokaže, kako je danas opravdan i utemeljen pojam, pun svježe snage i jasno zaokružen kao vrhovno geslo više od pola milijona Jugoslavena: Mi muslimani. U interesu je jedinstvenosti naše dr« žave, da taj pojam što prije iščezne. To će biti najodlučnija, ali ujedno i najteža zadaća muslimanske inte« ligencije. U prvom redu musliman« ske, ali pošto ona broji tek desetak svijesnih i radenih tipova, to bi ima« la vrlo skromna i spora uspjeha. Treba bratski, svojski i intenziv« ne pomoći od svih jugoslavenskih kulturnih radenika, ali naročito sa srpske strane, sa strane onoga na« šeg plemena, koje je četiri stotine godina živilo i stenjalo pod utica« Jem ovog istog Istoka, koji je u nje« mu i stvorio naše muslimane. Te četiri stotine godina utisnute su si« lom u srpsku dušu mnoge i mnoge simbole Istoka, koji su danas kod naših muslimana bitnost njihovog karaktera. Radi se dakle o oživljeniu jedne dosta velike napola obamrle grane jugoslavenskog stabla«. Tako je mogao pisati samo jedan takozvani čisti nacijonalizovani mu« sliman, koga od muslimanske zajed« niče rastavlja velika distancija. I problem se počeo uistinu riješe« vati po mome rccentu, ali na kakav način! Na jedan sasvim originalan . način, kojim dosada nije niko od I postanka svijeta nacijonalno osvi« ješten: otimanjem bratske svojine i prolijevanjem bratske krvi. Daleko prije nego je »Pravda« po« čela izlaziti, došle su prve vijesti, radi kojih je nastalo zastrašeno sa« šaptavanje među muslimanima. I mene je zaboljelo onih stotinjak op« ljačkanih i popaljenih begovskih i« manja, ali kako sam već stajao na gore spomenutoj distanciji, to re« koh: »Raja se sveti spontano, revo« lucijonarno svojim vjekovnim, feu« dalnim tiranima«. Onda je počela »Pravda« da puni iz dana u dan svoje stupce slika« njem užasnih događaja, koji mi se silom ucijepiše u mozak. Nisam to mogao više opravdavati revoluci« jom, jer se je vuklo neprestano kroz dvije godine, ali rekoh: »Pravda« pretjeruje, petlja i laže!« Čekao sam, jer kad se u javnosti tvrdi, da se cijela sela sistematski is« trebljuju klanjem i ubijanjem, a da državne vlasti ne čine ono, što bi mogle, da to spriječe, to sam držao neizostavnom dužnošću svake vlasti, ne samo svake evropske, da se što prije ispitaju ti navodi i naravno kao izmišljeni (čvrsto vje« rovah u to) prikažu na onom istom mjestu, gdje su iznešeni. Ali u og« romnoj većini tih slučajeva vlasti su se činile, kao da su gluhe, a u onima najužasnijim, pred kojim se nisu mogle oglušiti, izmotavale su se, kojekako sa običnim refrenom: »Mi smo nemoćni i ne smijemo da upotrijebimo oružja protiv onih, o čijoj smo lojalnosti najubjeđeniji«. Tada se preda me, preko moje vo« lje i kao daveći me, postavilo pita« nje: »Kako se mogu osjećati oni, nad kojima se vrši narodna volja tih najlojalnijih?« No to sam pitanje progutao i svrnuo pogled na onu stranu, oda« kle se imalo na lijep način rastuma« čiti oslobodiocima, da su braću os« lobodili i oslobođenim, da su ih bra« ća oslobodila! Na štampu, naročito na srpsku, a najnaročitije na demo« kratsku! I vidio sam, da je osnovna nota te štampe, kad se već dotle ponizi, da piše o takovim sitnicama, uvijek Naša vojska unišla u Korušku. ista: »Pravda« svojim turskim piša« »Slovenski,Narod« javlja: Dne 14.; njtin izazivlje gnjev narodni i time ov. mj. u 3 i % sati unišla je naša pogoršava stanje, na mjesto da ga vojska sa svojim prvim odjelima u poboljša«, a jedan od gla-nih prva« Korušku. Odjeli se nalaze u Sent ka oslobodioca pisao je čak pod svo« Jakovu, Rožu, Rožeku, Borovlju, jim punim imenom, da će pisanje Grabštajnu, Velikovcu i Pliberku. »Pravde« prisiliti državne vlasti na Na čitavoj crti preuzeli su službu mjere, koje će biti štetne po mu« također naši oružnici. siimanske siromašnije slojeve. Izjave skadarskih emigranata. Opet me je davilo u grlu i opet Iz Beograda javljaju: U Beogradu je iskočilo preda me pitanje: »Sta se bave već nekoliko dana nekoliko mogu osjetiti na primjer oni, koji« emigranata, sveštenika, trgovaca, u« ma se, kad se dreče što im se siječe čitelja iz Skadra, koji su došli ova« ruka, prijeti, da će im se odsjeći i rfio da budu tumači Skadra i cijele glava, ako se budu i dalje drečili pri Zadrimlje za sporazum s našom toj operaciji; a šta će istom osjetiti kraljevinom. Oni izjavljuju da je oni siromašniji, koji se ne dreče, a« danas Skadar pod uticajem Italijana li kojima se prijeti, s toga, što im i da Arbanasi očekuju da naša kra« rođenog brata pod nožem stoji dre« Ijevina potpomogne njihovo oslobo« ka?<< đenje. Isto tako otvoreno vele da Pa i to sam pitanje progutao i ok« ako ne bude Albanija nezavisna »sa renuh uši spram one strane, gdje sestrinskim naslonom na braću Sr« sjede narodni predstavnici, ne nih be, koji su dali Albaniji prvu slobo« li čuo s toga najvišeg mjesta riječi, du«, da žele biti u sastavu naše kra« koje bi mi pomogle. I čuo sam, ali Ijevine. Je li Stj. Radić poslanik? Iz Beo« šta! Kad jedan Jugoslaven musli« manske vjere ustade i poče, da ja« grada javljaju: Ministar Pravde u« putio je pitanje Narodnom Pred« dikujc nad tim zulumima, kojima se gnječi c i o muslimanski dio j u« stavništvu: da li se g. Stjepan Radić goslavenskog, ne turskog na« smatra za narodnog poslanika, pošto je protivu njega podignuta nova tu« roda, dobaci mu jedan oslobodioc: žba za veleizdaju. »Pa to smo već čitali u »Pravdi«!, VANJSKI POLOŽAJ, a drugi, još uza to demokrat: »T o je istorijska nuždaimi će« Mezopotamija ugrožena. 'Kako mojeizvršiti«. javlja »Agencija Havas« :z Carigra« Čime sam se mogao braniti, a da da, dolaze iz Mezopotamije nepo« ne iskoči preda me i ovo pitanje: voljne vijesti. Boljševici ugrožava« »Zar oslobodioci tim vršenjem »is« ju zemlju sa sjevera, dok na drugim torijske nužde« ne zasjenjuju Ama« mjestima napadaju turski r.aciona« ute sa njihovom jednostavnom b e« liste. som krvne osvete, jer ta isto« Poljaci ponovno zauzeli Vilnu. rijska nužda oslobodioca sveti se za Ne priznavajući poljsko«litvanski dje^, koja su drugi činili, a sveti sporazum poljski general Zeligov« se na onoj svojoj krvnoj braći, ko«, ski, poreklom Litvanac, praćen vjer« ja je samo druge vjere, a kojoj su nim trupama prešao je, kako iz Var« .oslobodioci govorili od 1878. do šave javljaju, primirjem utvrđenu li« godine preko Drine: »Mi ćemo niju i zauzeo Vilnu, glavni grad Vam donijeti oslobođenje?«. Litvanije. Kad su poljske čete pro« Ovo me pitanje za malo ne za« drle u litavski glavni grad, zgrozili davi, ali s teškom mukom i njega su se svi Litavci i inostranci nad tim, progutah. Drugi to ne bi nikad mo« što se Poljaci ne drže ugovora o mi« gao, ali ja, kako'rekoh, stajah u o= ru. Litva je prema vijestima iz Kov« noj distanciji od muslimanske zaje« na uložila u toj stvari najoštriji pro« dnice i imađah jednog zaista iskre« test, u kojem veli da neće priznati nog prijatelja među oslobodiocima, ni jednu drugu vladu osim one u koji me je volio. Jer šta me se na« Kovnu. U Vilnu je krenuo posebni pokon tiče i oslobođeni i njihovi os« voz, da preveze u Kovno tamo za« lobodioci, kada meni 1 i č n o ide do« ostale inostrane misije. bro i tamo i ovamo! Ojađen dakle, tim gornjim pita« njima dođoh prijatelju, da mu se izjadam. Kao individualnost i sto« ječi na toj distanciji, nisam s njime Birački spiskovi. Gradsko pogla« nikad, pa ni ovaj put, govorio o varstvo u Sarajevu nam javlja, da nama muslimanima, nego o n j i« m a, o bos.«herc. muslimanima. Bra« je abecedni birački spisak općine nio sam ih. kao što samo Jugosla« grada Sarajeva za sve 7 kotareva ven može braniti Jugoslavene. A izložen od petka na ugled gradan« moj mi dobri prijatelj i priznade na« -stvu i za prijavu ispravaka u zgradi pokon: »Nema fajde, ima ih i među •gradskog poglavarstva soba broj 70, 71, 72 i 73, što se ovim javno Vama čestitih!« Moj me je najbolji prijatelj otje« obznanjuje. Merhametova skupština. Danas u rao s moga distanciranog mjesta i silom me zatjerao među oslobode« 3 sata poslije podne obdržavaće se »Merhametova« skupština, na koju ne I Tako sam, gospodine uredniče u« se pozivaju svi prijatelji Merhame« vadio, da nikako ne spadam u oslo« tovi, jer se radi o vrlo važnim stva« bodioce, zgriješio sam, mea culpa. rima. Skupština će se održati u Be« govu mektebu. Zahvaljujem na prostoru i primi« Protestna skupština Jevneja. Prek« te selam. Oslobođeni. sinoć je u Društvenom domu bila iz« vanredno dobro posjećena protest« na skupština jevrejskih građana protiv naredbe ministra unutrašnjih djela, da se Jevrejima oduzimlje pravo glasa prilikom izbora za kom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. stituantu. G. Avram Majer Altarac Regentov dolazak u Zagreb. Nje« otvorio je skupštinu, kojoj je pred« govo Kraljevsko Visočanstvo Re« sjednikom izabran g. inž. Sumbul. gent Aleksandar dolazi ovih _ dana Kratkim, ali jezgrovitim riječima o» na odulji boravak ц Zagreb. Kralje« crtao je ovaj cilj skupštine, istak« .vić Namjesnik stanovaće u Grad« nuvši naročito, da je ovo prva pro« skoj kući, gdje je biovu svoje vri« testna skupština Jevreja u Bosni, jeme istorijski kraljevski dvorac. te se ne pamti, da su Jevreji ikada Jučer je boravio u Zagrebu uprav« u Bosni održali protestnu skupšti« nik dvora Raketić da udesi posljed« nu. Danas se u eri demokratizma' nje pripreme za boravak. Dan do« lišavaju najsvetijih građanskih pra« laska Kraljevića Namjesnika nije va i prave građanima drugog reda, još definitivno ustanovljen, no drži dočim kod naplaćivanja poreza su se, da bi imao doći ili ove subote Jevreji te kako prvorazredni gra« ili najkasnije sredinom naredne sed« dani. miče. Regent će ostati u Zagrebu Svi su govornici oštro osudili pro« otprilike tri nedjelje, te će upotre« tuzakonito naređenje ministra poli« biti tu priliku da se tačnije upozna čije, kojim se krši zakon, kojega je sa našim kulturnim ustanovama i donijelo Privremeno Nar. Predstav« sa okolicom grada Zagreba. Sad se ništvo, a sankcionisalo Nj. Kr. Vi« dovršuju posljednje radnje oko u« sočanstvo. Ovo se naređenje ne mo« ređenja dvora, da bude u svakom že održati, jer se vlasti moraju dr« pogledu dostojno boravište Kralje« žati zakona, te ova naredba ne vri« vića Namjesnika. ' jedi za naše okružne sudove. Svi Domaće vijesti. Politici pregled. �Srof 211 •— Број „PRAVDA* — .ПРАВДА* Stmaa 4 Сцрана narodi moraju imati jednaka prava, kad imaju i jednake dužnosti. Skupština je bila jedna sjajna ma«« rdlkstacija proti samovoljnog krše« nja zakona, te je donešena i sa ve« likim oduševljenjem prihvaćena sli« jedeća rezolucija: Jevreji grada Sarajeva sakupljeni na velikom protestnom zboru u Društvenom Domu u Sarajevu 14. oktobra 1920. svom odlučnošću pro« testu; u protiv nezakonitog narede« nja Min. Unutrašnjih Djela, koje im uskraćuje temeljno građansko pravo — pravo izbora za Ustavo« tvornu Skupštinu. Ovo naređenje ,ne samo da vrijeđa moderna demo« kratska načela, na kojima treba da ■bude poput i ostalih kulturnih dr« žava sazdana naša proširena otadž« bina, što više ono se kosi i sa jas« nim slovom zakona, sa člankom 9. izbornoga reda kako je primljen u Narodnom Predstavništvu. Iz tog zakona jasno proizlazi da pravo gla« sa imadu bez razlike svi državljani, što je i posve naravno, jer držav« ljanska prava nijesu vezana za na« rodnost. Jevreji protestu ju protiv toga, da bi se pravila ma kakova razlika između njih i ostalih držav« ljana naše Kraljevine, te smatraju teškom povredom' naređenje, kojim se statuiraju za njih posebne pre« postavke za uživanje najelementar« nijeg državljanskog prava. Ne nalazeći za potrebno posebno naglašavanje svoga domoljublja prema rodnoj grudi, za koju se ču« te isto tako kao i ostali sugrađani, čvrsto i istinski vezani dugogodiš« njim tradicijama i dubokom ljubav« Iju, Jevreji ovih zemalja ne prose i ne traže nikakvo pravo — ovo im se i onako ne može na temelju po« stojećih zakona osporiti — nego je« dnodušno i odlučno zahtijevaju, da se vrši zakon primljen u Narodnom Predstavništvu i sankcionisan Re« gentovim potpisom. Dižući svoj glas protiv pokušaja da nekonpetentne vlasti jednostav« nim naređenjima očigledno krše za« kon i time otvaraju opasan preče« dens pri primjenjivanju zakona u našoj Kraljevini, Jevjreji grada Sa« gradske ulice, tako se zanemaruje rajeva traže od mjerodavnih fakto« i sajmište, odakle naša beledija crpi ra, da se b’ezodvlačno opozove na« neizmjerne koristi sa leđa naših te « ređenje Ministra Unutrašnjih Djela. žakav Otvaranje škole za zdravstveno Nama se pritužuju težaci, koji do« prosvjećivanje moralo se je radi ne« gone na sajmište sitnu stoku, da je predviđenih poteškoća odgoditi na nemaju gdje sklonuti. Goveda Ima« izvjesno vrijeme. Kada su bile već du svoj odio, svinje imadu torove, sve pripreme učinjene pozvata su dok se sa sitnom stokom nema kud. tri predavača na dvomjesečnu voj« Zašto se i za sitnu stoku nebi po« nu vježbu i time otvaranje* škole za gradili torovi, gdje bi se sklonula, neko vrijeme onemogućeno. Kad bu« da se .pruži zgoda i dogoniocima i du zapreke uklonjene otvaranje kupcima, da sklonu svoju stoku u škole biće pravodobno objavljeno. ,kraj, da se ne mora na svakog ovna ili kozu mećati po jedan čuvar? Tra« Gradska aprovizacija upozoruje rajonske trgovce da mogu još dobi« zimo bezuslovno, da se ovo uzme u ti izvrsnog zejtina i na kante za obzir i da se na sajmištu napravi o= podmirenje mušterija, koje je tako lakšica našim težacima. dobro, a bez mirisa, da u svemu Regulisanje penzije ratnim inva« može maslo zamjenjivati. Ovaj zej« lidima i'udovama i siročadi. Vladin tirr, koji je prema maslu za polovi« povjerenik za zemaljski glavni grad cu jeftiniji, bio je u dobrom dijelu Sarajevo nam šalje na uvrštenje sli« rezervisan za zimsku potrebu našeg jedeće: Radi regulisanja penzije i siromašnog građanstva, ali se sada doplataka ratnim invalidima, udovi« mora odmah staviti u promet, pa cima i siročadima iza poginulih i upozorujemo naše siromašnije gra« nestalih vojnika, naredilo je Mini« đanstvo, da se s njim za zimu od« starstvo socijalne politike, .povjere« mah podmiri, jer će poslije na dru« ništvo za Bosnu i Hercegovinu, da gom mjestu mnogo skuplje i slabiji se o njima predlože izkazi Ministar« zejtin plaćati. Ko ga ne dobije kod stvu. Izkazi za grad Sarajevo sastav« svoga rajonskog trgovca, može do« ljaju se kod vladinog povjerenika, biti koliko treba u maloprodaji ap« te se pozivaju svi I. ratni invalidi i rovizacije (Aleksandrova ulica broj invalidi dobrovoljci; II. porodice 30) dok zaliha traje. palih, umrlih ili nestalih vojnika i Sa našeg sajmišta. Naša se grad« dobrovoljaca; III. siročad bez oca i ska općina brine samo kako će što majke iza u ratu poginulih vojnika više nametnuti namet na vilajet, da ili nestalih vojnika i dobrovoljaca; pokrije svoju skroz nevaljalu upra« IV. bivši internirani i konfinirani vu, a ako se radi o tome, da se pru« građani, koji su zaista siromašni i ži kakova olakšica građanstvu, da zadobili su ozlijedu ili bolest; V. sa« i ne govorimo o kakvoj udobnost, mo ona lica odista siromašnih po« ona je i gluha i slijepa. Dosta je, da rodica, koje je neprijatelj usmrtio sjedi u njoj takozvani i samozvani iz političkih razloga, kao i onih li« odbor, da je zatjera u veći glib, ne« ca, koja su pomrla za vrijeme in« go je ikada bila. Dosta je, da ovi terniranja ili docnije, a zbog bolesti ljudi sjede u dobnim stolicama, ta tada zadobivene ili pogoršane; VI. građanski invalidi, koji su prilikom koće o narodu voditi računa? Sramota je pogledati na naselili« vojnih .operacija osakaćeni; VII. ce, našu rasvjetu, kanalizaciju itd. •strani državljani invalidi i porodice itd. i da nas nije usrećilo Nj. Kr. palih vojnika, pozivaju se, da do 25. Visočanstvo Regent Prijestolonaš« oktobra 1920. kod ovog ureda oz« Ijednik, ne bi se moglo koraciti gla« načeni u tački I—III i VII u sobi vnim ulicama. Pokrajnim se ne ino« broj 75, a oni iz tačke IV do VI u že proći od rupetina, blata i smetlja. sobi broj 10, da se uvjere, da li su I kako god se zanemaruje grad i u iskazu popisani ili ne. Г i »♦♦<>«♦♦♦* <►♦♦*»♦<>♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA | A H Л M DI j E K O P ČIĆ A ž X preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i T školskog pribora. — Naručbe se ♦ a obavljaju brzo i točno. X X X ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ X Cijene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebile moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 10.—, za žohare ruse i Švabe. Posebno jaka vrsta K 20.—.Osobito jaka tinktura za stjenice K 12.—. Za moljce po K 10, prašak za buhe po K 10 — i K 20'—, pra­ šak za ISi u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 10'—, Mast za uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 12'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3, III. kat. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Traži se jedan krojački 'pomoćnik Ponude sa uvjetima treba slati na Hilmiju Sunagića u Konjic. SE Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i HErcogovinu (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ооо.ооо — na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi , K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Musl^nanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Mpslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanlci. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampala DarM & A. Какж, вага>»»о. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2183c69abad9e9d64e16edfb620dde44.pdf 40d75b6ee0a7d9c9daab85c281b65c52 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREEMJJ-. -&EDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO' I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI Ц VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 19 oktobra 1920. (4. safer 1339.) Broj 107 (212) Dvomjesečni! vježba — obustavljena. Ministar vojni i mornarice donio bra do 3. novembra, s tim je pod fdj broj 16.909 od 5. o. mj. daše više ne v r a ć a j u n a ovo riješenje: Obzirom na član 3. vježbu; zakona o izborima narodnih posla« 4, rezervne oficire, koji dobrovolj« nika za ustavotvornu skupštinu, kao no žele ostati na vježbi, zadržati na i na finansijske i ostale okolnosti, a službi s tim, da im se prema članu i u vezi moga naređenja fdj br. 10.035 3. zakona o izborima narodnih pq« od, 11. avgusta naređujem: slanika za ustavotvornu skupštinu Г. da se više ne pozivaju na dvo« dade odstustvo zbog izbora; mjesečnu vježbu oficiri obveznici; 5. za slučaj neophodne potrebe 2. rezervnim oficirima i ob ve » mogu se činiti predloži u najograni« n i c i m a koji su pozvati na vježbu, čenijem broju za poziv na dvomje« a još nisu stupili na istu, odmah o= sečnu vježbu u zakonskom roku bustaviti dolazak i više ih ne pozi« poslije izvršenih izbora za ustavo« vati na vježbu; tvornu skupštinu, rezervnih o f i c i« 3. da se svi rezervni oficiri i o b= г a po struci, pravnika, Ijekara, apo« veznici, koji se nalaze na dvo« tekara, veterinara i inžinjera (arhb mjesečnog vježbi, otpuste sa tekti i tehnički činoviiici). iste u vremenu od 27. o k t o« -i Mlata snage — mlata generacija. Š«in. Na 21. o. mj. sastaje se na« sobnije! Iz zemlje <h vadite, samo Ša glavna skupština delegata iz či« ih danas kako treba dostavite tu, da tave zemlje, da izabere kandidate kod udaranja temeljnih državnih za ustavotvornu skupštinu (patla« zakona u novom parlamentu bude« menat), kao i novi centralni i radni mo zastupljeni kako treba. I samo odbor naše organizacije. U danas« topli patriotizam i istinska žarka njim prilikama to nije pitanje obič« ljubav za svoju po vjeri braću, sestre ne važnosti, nego je to pitanje up« i sudbinu podmlatka i nejačadi, ravo sudbonosno po naš budući ži« sklonuće naše kandidate da uoče, vot ovdje, pa je, smatram, upravo kgkone može biti drukčije, nego da sveta dužnost, da se o njemu kgže se moraju pokoriti kocki, koja na i jedna intimnija riječ prije skup« njih pada, da budu, ne kao u drugim štine upućena delegatima na razmi« prilikama neka viša klasa narodnih sijanje. Raščlanićemo ga prema re« poslanika, nego zapravo žrtve svo« du riječi iz početne rečenice: jih mandata Za narod. 21. oktobra 1920. je datum koji Jer naša ustavotvorna skupština, pada samo na pet hefti prije izbo« taj novi parlamenat, koji će zamije« ra, datum dakle vezan na vrlo krat« niti sadanje Privremeno Narodno ko vrijeme, u kojemu treba da se Predstavništvo u Beogradu, imade sav ogromni izborni materijal pre« toliko materijala da obradi, da će pariše do povoljnog isturenja glaso« vjerovatno iz dana u dan trajati va na 28. novembra o. g. Na ovaj njegove sjednice dvije godine da« kratki razmak ne smije niko da za« na. I da’Jbi samo ta dužnost bila .boravija! našim poslanicima, da sjednicama Skupština delegata, rukovođena ,samo prisustvuju, ni po muke! Ne« u pažnji na ovaj kratki rok do iz« ,go tu valja i u poslu sudjelovati i bora, ne bi se smjela upuštati u duge kod svake točke, svakog članka i diskusije one vrsti poslova, koji ni« svakog predmeta braniti i zastupati jesu vrlo prešne naravi i koji će interese u prvom redu naše, musli« kasnije svojedobno doći u pre« manske, a u drugom redu savjesno tres pred Klub naših narodnih i objektivno i interese svih žitelja poslanika, odnosno centralni odbor, kraljevine po najboljoj uviđavnosti. osim ako bi trebalo postaviti nove I to je tek jedan dio posla! A smjernice u pitanjima, koja nijesu mnogo veći dio posla obavlja« istaknuta u sadašnjem programu« J. će naši poslanici u radu Kluba naših zastupnika u parlamentu, gdje će M. O._ Naročito što se tiče postavljanja sve i jedan morati preuzeti funkcije kandidata za ustavotvornu skupsti« i referate. Ovo je vrlo važno, pa za« nu (parlamenat) skupština delegata služuje pobližu pažnju: treba, da pokaže mnogo smoprije« . Prije svega ne smijemo zaboravi« gora svojih pojedinih članova, pa ti da po našem statutu vodstvo po« da se nipošto ne ešofiraju za ugled« . lirike J. M. O. prelazi ha Klub na« ne ljude iz svoga mjesta, ako ih u ših narodnih poslanika, gdje će tomu ne bude podupirala i ogrom« .predsjednik i jedan tajnik imati pu« na većina skupštinara, koji su os« ne šake posla, jer će pošta donosi« vjedočeni u sposobnost aotičnika, ti svaki dan nove teške komade za da bi njihova prisutnost u parlamen« rješavanje (a daj Bože, da nam bo« tu u istinu i nužna bila.’Jer, za sre« lje bude, pa da se prevarim u ovom računu i da tih komada mnogo ne đenje sadanjih rastrovanih prilika u administrativi naše kraljevine i bude!). Jedan drugi tajnik sa pot« za postavljanje novih temeljnih za« predsjednikom, jer se poslovi mora« kona, apsolutna je potreba, da u no« ju, zbog pravilnog fUnkcionisanja vi parlamenat dođu samo sposobni razdijeliti, imaće pune šake posla i što radeniji ljudi, koje će — ka« sa sređivanjem i prometanjem po« ko nedavno reče »Obzor« — trebati slova parlamenta u njegovom unu« moliti, da se te preteške dužnosti tarnjem radu. A ostali poslanici mo< prime. I to je istina, da će svaki sa« rače preuzeti referate i njima biti vjestan čovjek, pouzdan inače da zaokupljeni potpuno kao i istaknuti se u to kolo uhvati, videći pod ko« funkcionari. I to sve po jedan za. liku odgovornost ulazi, zastati i stupnik pravilno da stoji naprama jednoj grani državne uprave, ne pt. reći: Jok! uzmite sposobnijeg, uz« mite još sposobnije, uzmite najspo« posebno referat politike, posebno U-, I ------------------■■------------ 1 ■ '----------------- дг* Muslimani! Brinite se prosvjete, posebno agrara, posebno prehrane naroda, pa saobraćaja, so« cijalne Skrbi, pravosuđa, • gospodar« stva, vanjska politike, vojske, trge« .vine i obrta, šuma i rudff i t. d. A osim toga jedan naročiti za dono« šenje novih zakona i naročiti jedan opet, da u tim zakonima nađu do« voljne zaštite sva naša vjersko pro« svjetna pitanja. I ne samo statistič« ki podatci i študije tih referenata do sjednica Kluba da će piti njihova teška zadaća, nego još k tomu do« laži i dnevno čitanje svoje rubrike u glasilima svih stranaka iz čitave kraljevine, da se pomno Mati, kak« vo koja stanovište zauzinfe u poje« dinim pitanjima do potpunog stabi« liteta naše politike, koji moramo i« mati. Međutim će jedni naši poslani« ci morati putovati^ulo u parlamen« tarnim komisijama ili u interesu specijalno naše stvari po kraljevini, drugi budu koji dan spriječeni i bo« lesni, pa jedan bi trebao biti skoro stalno u Sarajevu za intervencije i bliže veze sa radnim i centralnim odborom i t. d. Jednom riječju naši poslanici biće potpuno zauzeti parlamentarnim po« slovima, tim više, kad uočimo, da ćemo ih na izborima u najsretnijem slučaju dobiti u B. i H. samo devet« naest. Kažem s amo l9, jer je to u istinu mali broj prema velikom bru« ju referata i njihovih funkcija u.par« lamentarnom radu. I na njih na jspo« sobnije, malo šta više možemo raču« nati u drugim našim poslovima. Za to bi u naš novi centralni, a naroči« to radni odbor moralo u pretežnom dijelu doći mnogo novih' drugih snaga za dnevno pravilno vođenje, a što je nužno i proširivanje pošlo« va J. M. O. u zemlji. 1 njih čeka vrlo važno polje rada, naročito u go« spodarskom pogledu, a i u kontroli rada Kluba naših poslanika, koji je po štatutu odgovoran centralnom odboru za sve svoje zaključke. A hoćemo li moći naći posebne podesne ljude za izbor po redu u jednS i druga tijela, a da za te ne moradnu ipak neka trpiti, ili će trpi« ti, ako budu u prttežnom dijelu jed« na te ista lica na pr. i u parlamen« tu i u vakufskom saboru, u centra!« nom i radnom odboru, u vakufskom saborskom odboru i t. d. To je eto pitanje, o čijem sretnom rješenju ovisi sve, što veže za našu buduć« nost! Jer, na sve strane nas čeka mnogo posla, a mi opet imamo vrlo mali broj neovisnih, odnosno onih, koji bi mogli potpuno zarizikati sa svojom službom, obzirom na svoju porodicu, pa da stoje isključivo u službi naroda. 1 ako naša skupština delegata, u« zevši sve gornje pred oči, sretno riješi ovo pitanje, ja ću to smatrati tolikim uspjehom, kakovog nikad do sada ne poluči J. M. O. u stvarnom radu na našem preporodu! Delegati skupštine pak neka ni« kad ne šture s uma duboko iskustvo koje će kod riješenja ovo« pitanja sada steći, pa neka Am odgajaju kolo mlađeAeneracije, koja bi bili pripravljana ! pripravljena za pre'« uzimanje po redu i po potrebi pošlo« - va ovih, koji se sada na kormilu na« laže. Takvog kola još mlađe gene« racije ja ne vidim u pripravi iza nas, (Manje pesimizma! Op. ur.) a moralo bi biti, ako nećemo, da se pri kakvom izboru do dvije i do pet godina ne nađemo u još težem po« ---------- ----------------------------------------------------------------------- ‘ 11 Godina П. ■ ložaju, nego što ga imamo sada. Jer, ljudski je vijek kratak, ljudi, a na« I ročito oni s mnogo napora brzo izu« miru, pa bi za njih trebalflla imamo ; zamjenike i nasljednike. Možda ih i i imademo, ali da su nam njiheve 1 snage nepoznate. Te bi morali iz« I vući iz rezerve, jer možda u njima tinja mnogo vrijedne eneržije i ra« I dine sposobnosti, koj'a bi nakon ma« I lo vježbe i sadanje istaknute lično« ' sti natkrilila. Neka istupaju, neka se izbruse, sveta ih dužnost na djelo« vanje poziva, a kako sadašnjost ta« ko je i budućnost njihova tih svje« žih narodnih mlađih snaga — mlađe generacije. Sarajevo. 18. oktobra. Pekmezli ištah. Nekakav dosad nepoznati, nečuveni Jusuf Kazazić iz Mostara razaslao je ovih dana letak pod naslovom: »Sanžermenski ugo« vor verificiran«, u kojem objavlju« je pokretanje 'lista »Samoodrede« nje« i njegov program: 1) potpuno i neograničeno pravo narodnog sa« moodređenja kod — nutarnjeg ure« đenja države i 2) sve »dosadanje ti« red'be u agrarnom pitanju u B. i H. nemaju pravne zakonske moći sve dotlen, dok je u krijeposti san žer« menski ugovor«. Nas se, naravna stvar, ne tiče ni - Kazazić ni Pekmez ef. i njegovi pri« jatelji Englezi i Francuzi, ne bi nas se ticalo dapače ni isticanje, da se već izrađuje memorandum, koji će ! biti predan u Pariš početkom no« vembra. To je stvar Pekmez efendi« je, koji se je i dosad nezvan mi« jašao u političke poslove. No tiče nas se i te kako, što g. Kazazić ve« li, da njegov list »mora izaći na prvi novembra, da pomogne Jugo« slavenskoj muslimanskoj organizaciji u izborima«. Čast svačijoj političkoj naklonosti, no ove i ovake potpore mi niti tra« žimo, niti je možemo primiti. Mi i« mamo svoj program, mi imamo švo« je glasilo i nije nam potreban hi Pekmez ni njegovo »Samoodređe« nje«. Muslimanima je danas potreb« na sloga i jedinstveno istupanje, a posebne akcije onogu samo navesti vodu na tuđi mlin. Stoga otklanjamo ovu »prijatelj« sku« uslugu i »skromnim« pokreta« čima, koji ne će tražiti za posjed« ničku organizaciju nego »samo dva mandata« poručujemo jednom za uvijek, da će o postavljanju naših kandidata za konstituantu odlučiti glavna skupština naše organizacije, koja nije nikad gledala niti će ikad .gledati u zanimanje i stalež svojih predstavnika, već u čvrstoću volje, nesbičnost karaktera i predanost u borbi za neosporno pravo islam« skog dijela našeg naroda da u s v o« j o ј domovini bude potpuno slobo« dan i sasvim ravnopravan^sa osta« lim dijelovima našeg troimenog na« roda. Naši će predstavnici ići i biti u Beogradu, a daleko smo i od po« misli da bi mogli i raspravljati, a kamo li usvojiti uvjet g. Kazazića, pardon Mehmed ef. Spahića, sve i onda kad bi on uistinu mogao go« voriti uime Mostaraca, odnosno svih Hercegovaca, kako to s a m o v 1 a« s n o ističe u svom letaku. »Putuj igumane i ne brigaj za — mandate, jer oni će, ako Bog da, doći u požvane i — potpuno d o z v a n e ruke. ............ ........ ------------------------A-------- da budete upisani u biračhe spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! �Број — Broj 212 .PRAVDA* — .ПРАВЛА' Strana 2 Crpan* j račiću 91. a broji oko 1200 stancv« ' nika, u Lukavcu 110, a broji oko ! 1890 stanovnika itd. U Gradačcu Proživljujemo ozbiljne časove. I školu pohađa 234 islamske djece od Nađosmo se t^vojoj novoj mladoj ; 3000 musi, stanovnika, u Gračanici državi. Već se osjeća, da se jače j| 190, u Zvorniku 137, u Bijeljini 174, u Odžaku 78 islamske djece itd. Sa krećemo, bistrije razmišljamo i — Posavljacima takme se Hercegovci žurimo se na posao. Što se prije u istom broju. To znači, ako ovaki mnogo koješta važna propustilo, vas ljudi zađu i po cijeloj našoj domo« lja sada da oporavimo. Sada su jas« vini, da će se onda dobro probuditi niji naši ciljevi, opredjeljeniji naši zahtjevi. Jasniji su nam sada uslovi J naš narod u Krajini i srednjoj Bo« za opstanak. Jasno nam je i to: ko« ' sni. Svuda je naš narod bistar, svuda razlogu odan, samo mu eto treba liko ko umije bolje da te uslove tumača, odanog prijatelja, da mu shvaća, toliko se uspješnije i bori. stvar razjasni. A u svemu igra ulogu u prvom redu Pođimo još i dalje. Na ovom us, kultura. Bez kulture nema ništa, a kom krugu ne će ostati kulturna njoj je prvi uslov prosvijećenost. misija prijatelja naroda. Ovako Pitanje prosvijećenosti danas je na* će se narodu tumačiti i potreba ze« še najvažnije pitanje. mlioradničkih, mljekarskih i voćar, Dosada smo govorili i pisali samo o našoj zapuštenosti, o našoj ne« I> skih zadruga. Usput se povede i prosvijećenosti. Ljetos iznesosmo !•’ stručnjak u ove svrhe koji odmah kobnu školsku statistiku koja naro« I »gvožđe kuje dok je vruće«. Pro« čito za nitisjimane mnogo Znači. O« ■; pagiraće se među omladinom po na nas je udarila u obraz. U njoj ’ gradovima ideja Sokolstva koja po« se*vidjela naša dosadanja neman | bija ljutu zmiju — alkohol. Propa« nost, naša strašna nebriga za svoju ! giraće se i inače rad, posao, da se našemu svijetu jasno rastumači ona djecu. kulturna: Koliko i kako ko radi, o« I evo otada ne prođošc ni puna no'iko i vrijedi. A ako i ko, to će dva mjeseca, već prevrćemo drugi naš dio-naroda shvatiti... list, bolji i utjcšljiviji. Naš se narod Učitelj. počeo buditi'. O školi imamo sada pravi pojam. Akademske omladine dosada u nas bijaše vrlo malen broj. Ove se godine čuju u nas lijepi glas sovi. Preko 200 akademičara musli« mana iz naše domovine danas uče Šta su i kakvi su naši, bosansko, na visokim školama u Zagrebu, Be« hercegovački, izvozničari vrlo zgod« ogradu. Češkoj itd. Naše srednje« no opisuje glavni zagrebački organ školske omladine daleko je jači broj »demokratske« zajednice, »Riječ« Sam »Gajret« danas izdržaje na od 12. oktobra, ©na, nakon što je srednjim školama preko 500 naših uprla prstom u rastvorni rad Čoko, omladinaca. Znatan ih je broj koji rila, veli o izvozničarima: »S druge se školuju o svome trošku a i sa strane na račun narodnog mučeni« pripomoću zemaljske vlade, naruči« štva navalili su na zemaljsku to na učiteljskim školama u Derven« kasu i stali se trgati o iz, ti i u Mostaru. voznice baš oni, koji su za Ogroman je trošak što ga snosi narodnu stvar najmanje podnijeli i naš »Gajret« izdržavajući u ovim najmanje ’štetovali«. skupim vremenima toliki broj mla« Drago nam je što makar nakon dića. Zato nije ni ^udo, što zahti« dvije godine možemo konstatovati, jevamo da se i među nama musli« da i »demokratski« organ priznaje manima nađe oveći broj »Gajreto« zločinačku rabotu svojih ekspone« vih« dobrotvora sa znatnim vasijje« nata Ate Šole, Šćepana Grđića i tom (zavještajem). Među našim tr« družine. Kad smo mi podvrgavali govcima danas je dosta milijunaša, oštroj kritici ovo rasipanje narodne pa ne ćemo da izostaju iza pravo« imovine »Riječ« se je bunila i na« slavnih i katolika. »Prosvjeta« broji zivala nas — protudržavnim ele« na milijune dinara samih za« mentom. Danas svira uz druge diple vještaja, a »Napredak« onomadne i mi njeno naknadno priznanje o podiže velebnu zgradu. Dužnost je našoj ispravnosti bilježimo ne sto« naša i naše inteligencije da na to ga, što bismo htjeli dokumentirati upozori naše imućne ljude. svoju ispravnost, već stoga, što bi« A tek kako su istom pune naše smo htjeli znati: hoće li i ljudi oko narodne osnovne škole! Ima u nas »Riječi« pristati na zahtjev, da se malih mjesta i sela pa nas zadivlju« ovi pljačkaši stave pred sud i da im ju, kako krasno shvataju potrebu i se oduzme ugrabljena narodna imo« važnost školovanja svoje djece. Ne vipa? će više ni bosanski muslim, da mu »Glasu Slobode« je krivo, što ko« djeca ostanu slijepa kod zdravih o« munisti nijesu mogli razbiti i našu čiju. ,Ljudi već shvataju, da školu skupštinu u Zenici, pa u broju od treba kako naš zanačija, bakal, tr« 16. oktobra donosi dopis »težaka govac, hodža i hadžija tako i naš muslimana«, u kojem se na najne« težak. Svaki posao traži umijeće dostojniji način izvrće govor našeg u duhu svoga vremena, traži pro« urednika, kojeg označuje »čuvenim svijećenosti, a nju daje škola i to reakcionarom«. Ostavljamo na stra« u ljudskoj mladosti. Bez škole se ne nu, što »Glas Slobode« laže o broju pristaje danas ni na ulicu. skupštinara i hoćemo da se osvrne, U nas je još vrlo malen broj mo na njegovu podvalu, da je »leni škola. Nešto ih je oko 530, a naša efendija« držao »besraman i čini« je mlada kraljevina, pa još nakon čan gcA-or« o — potrebi veli, rata istrošena, istom u razvitku i sto« k i h poreza. Istinoljubivi »Glas ga opterećena silnim potrebama. Slobode« ide u bestamnosti tako Svjesni ljudi i to donekle razumješe daleko, da našem uredniku podme« i u potrebi doskočiše. Eno u nekim će ove riječi: »Protivu poreza koji našim selima narod traži, da se u vlada određuje niko ne treba da se dosadašnjim mektebima otvore ško« buni. Vlada je u č e v n a i ona beli le. Pitaju za to g. reis«ul«ulemu i naš ' zna šta radi. Radnici i .seljaci naro, vakuf, a ovi naravno, idu im u sus« čito moraju biti zadovoljni sa ubi, ret. Dašto, mektebi i škola, je jed« ranjem poreza, jer iz tih poreza pla« no. Glavno je, da naša djeca uče o« čaju se žandarmi i policajci i kotar, no što će im u životu t?ebati kao ski predstojnici koji nas — čuvaju ljudima i muslimanima. od svakog napadaja«. Šta da se rekne na ovako izvrta, U zadnje vrijeme upada u cči još nje činjenica? Ostavićemo na stra« jedna krasna pojava,, koja rodolju« nu bjelodani fakat, da se baš »Prav« bivo srce usplamćuje i žari. To je kulturna misija naše J. M. O. Naro« da« najviše tuži na predstojnike i čito se tu ističe predsjednik Orga« žandarsko«policajske nepravde, o« stavićemo na .stranu činjenicu, da nizacije g. Hafiiz I. cf. Maglajlić. Sijedi starac ide od sela do sela, od se baš »Pravda« najodlučnije bori grada do grada širom naše domovi, proti bezglavosti naš^’d i 1 e t a n t« s k e uprave i zadovoljićemo se jed« ne i propagirajući ideju bratstva, nom konstatacijom, koja će valjda ljubavi, sloge i rada, nc zaboravlja moći natjerati rumenilo i u lice Iju«' ni naše prosvjete. Gdjegod dođe di oko »Glasa Slobode«: U »Prav, govori o potrebi mektoba i školo« vanjn. I ne govori džabe. Bistar je di« od 12. oktobra stoji i ovaj sta« naš svijet.'Polagano tumači narodu, vak u izvještaju o zeničkoj skupšti« a narod ga shvata. I eto kuda je on ni: »Kad su, nakon Korkutova go« prošao kazuju nalbolic primjeri. U vora, težaci htjeli da govore o ne« pravednosti novih poreza, a on Posavini u ovoj školskoj godini po« predložio dese u tomprav« laži školu u selu Kalcsiji, 102 musli« c u usvoji rezolucija, umije, manske djece, premda Kalesija ne šao se je g. sreski i zabranio taki broji više od 1000 stanovnika, u Pu« Utješljive pojave. (Bilješke. zaključak. Nije bil® druge, pa je Korkut savjetovao težacima, da to učine* na posebnoj skupštini, koju bi trebali održati svi građani i teža« ci, bez razlike na vjeru i političku pripadnost«. Ove su riječi štampa« ne u »Pravdi« od 12. oktobra. Kon« statiramo tu činjenicu i idemo dalje. »Gl^s Slobode« veli da su radnici prosvjedovali proti izvodima našeg urednika — »burom negodovanja«. Znači dakle, da su bili u iščezava« jućoj manjini, ergo, da je rAša skup, ština potpuno uspjela. Inače bi navalili na skupštinare. Jer oni su taki. Koliko je istine na tvrdnji o »buri negodovanja« može se zaklju« čiti po gore prikazanoj istinoljubi« vosti. Treba u ostalom, da Zeničani znadnu na koji se način laže i ob« manjuje, pa im gornju tvrdnju »Glasa Slobode« prenosimo radi to« ga, da se znadnu ravnati prema — obećanjima komunista, a vala i da se malo nasmiju. Jer svak živ zna, da nijedan komunista nije ni usta otvorio, kamo li đa je došlo do bure negodovanja. Na koncu iznosimo veselu vijest redakciji »Glasa Slobode«: Korku, tov je govor tako »odbio« naše te« žake, da su od petka do srijede uru« čili kotarskom'odboru samo — o« sam hiljada kruna upisnine i članarine. Eto tako izgleda taj »ne« uspjeh«, a izbori će ga još jače iš» taknuti. A vi samo lažite, gospo« d o oko »Glasa Slobode«..... ToddFB, sa zla na gore. Od kako je ujedinjena naša na« čija imali smo svu silu kršenja i mi« moilaženja zakonskih propisa. Svu silu i svaku vrst vladinih presizanja u građanska, prava. No ono, što je počinio sadanji ministar unutarnjih djela — prelazi sve granice. Drugi su rušili utanačen ja i nasrtali na građanska prava, jer nije bilo pozi« tivnog zakona, koji bi im zabranio taki postupak. Ali Drašković ide i korak dalje, pa ruši i sasvim pozi« tivan zakon. Radi se o § 9. izbornog zakona, što je potpuno redovitim putem prošao kroz parlamenat i na jedan, sasvim ustavan način dobio sankciju. Po tom paragrafu pravo biranja u Konstituantu ima »s v a k i muš« karac, koji je-do početka sastavlja« nja biračkih spiskova navršio 21. godinu i koji je u tom času bio d г» ž a v 1 j a n i n kraljevine SHS«. Ko je državljanin? I to sasvim jasno i precizno određuje ovaj paragraf izbornog zakona pa veli: »U smislu ovog zakona smatraju se državljani, ma kraljevine svi, koji su bili držav« ljani Srbije i Crne Gore do 1. de« cembra 1918. i svi oni koji su do 1. decembra 1918. imali državljanstvo u Hrvatskoj,.Slavoniji i Dalmaciji, pripadništvo u Bosni i Hercegovini ili domovinsko pravo (članstvo, zavičajnost) u ko« joj od opština ili dijelova opština drugih jugosl. zemalja, što su pripa« le u vlast kraljevini SHS.« Zakon dalje daje pravo svim Slovenima, koji su se stalno naselili u našoj kra« Ijevini, a onda veli; »Oni stanovnici kraljevine SHS izvan Srbije i Crne Gore, koji po ugovorima o miru sa Njemačkom Austrijom i Madžarskom imaju pravo op« pije za svoje nacionalne države.... nemaju izbornog prava u^mislu o« vog zakona.« Paipak je ministar Drašković na« šao za potrebno, da »tumači« taj potpuno Jasni propis i da pomoću sanžermanskog ugovora odreče pra« vo glasanja onim bosanskim pripad« nicima, koji nijesu Slaveni, pa jed« nim proizvoljnim gestom pogodi i Jehudije, koji u ovoj zemlji žive od stoljeća i stoljeća. Ostavljamo na stranu, što su baš sanžermanskim ugovorom (vidi § 7. i 8.) zaštićena građanska i politička prava naših državljana bez obziranarasu, jezik i vjeru, pa se sa tim et« ničkim, vjerskim i jezičnim manji« nama ima postupati na isti način kao i sa državljanima naše nacije, već pitamo g. Draškovića: odakle mu pravo, da bez znanja parlamen« ta daje »autentično tumačenje« sve i onda, kada bi bio nejasan koji propis izbornog zakona? Nijesmoq valjda u srednjem vijeku, pa da mo< že raditi šta ko hoće i kako ko ho« će? Ako se gospodinu Draškoviću $ muti u mozgu radi neuspjeha nje« goves tranke, pa mu nije jasno ne« što, što je jasno i malom djetetu, onda je trebao pitati za« k o n o d a v c a, a ne sam po sebi izdavati »tumačenja« i — blamirati nas pred čitavim kulturnim svije« tom. Blamaže nam je i onako dosta. Utješljiva je pojava, što se je pri« likom ovog bezakonja probudila sudačka savjest, koja ne će da prizna ovih i Ovakih nasrtaja na neosporna prava naših sugrađana Jehudija. No uza sve to osjećamo dužnost, da i sa svoje strane još jednom osudimo Draškovićev nasr« taj i zamolimo svoje sugrađane Je« hudije, da ovaj ludi čin zaslijepi je« noga strančarstva ne pripišu cijelom našem narodu. On je u velikoj ve« ćini, a naročito njegov islamski dio, daleko i od pomisli, da bi se mogao solidarisati sa ovakim nezakonitim postupcima i osuđuje ovaj nasrtaj istom iskrenošću i odlučnošću, ko« jom ga je osudila sarajevska pro« testna skupština. • Vrlo nam je začudno, što se i »Srpska Riječ« povodi ,za ovom za« bludom »demokratskog« ministra« satrapa. Bezakonjem i terorom no će se učvrstiti temelji naše mlade države, a još manje ima mjesta na« silnom posrbljivanju elementa, koji je i u daleko kulturnijoj sredini o« čuvao svoju individualnost. A u« pravo je žalosno, što je »Srpska Ri« ječ« Mogla napisati: »Mi mislimo, da bi ovi naši sugrađani *najlakše postigli svoj cilj, ako se povedu za svojom braćom u Srbiji i priznaju — da su Srbi. To je najkraći i n a j« rentabilniji put i — u n o p a« žaro«. Baš naprotiv. Tako je piša« nje najkraći put, da Jehudije okrenu leđa i srpstvu i njegovim propaga« torima. Malo više takta ne bi škodi« lo ni listu, koji hoće patenat na iz« grSdnju naše države. Bez zamjerke, gospodo radikali^što govorite i pi« šete u srcu — Jugoslavije. Zašto muslimanslii narodi simpatišu s MjšESičhom Rusijom? в> 3 Poslije punih osam vijekova in« tenzivnog rada na svim poljima pro« gresa stade energija muslimanskih naroda brzo opadati i muslimanski svijet pade u iperijod stagnacije, koju su nekoliko puta silno ali bez« uspješno drmali vojnički i diplomat« ski uspjesi Turaka. Istok je htio da se odmori. Taj fakt stagnacije ne poriču ni muslimanski pisci, već se staraju, o» sobito od početka prošloga vijeka, da joj nađu uzroke i lijek. Nekoji evropski istraživači misli« še da su našli glavni uzrok stagna« ciie i riješenje tog problema u dok« trini o Kismetu, koja veli, da je progres među muslimanima parali« zovan vjerom u to, da je sve, što se događa, unaprijed određeno pa da je uzaludna svaka energija, qsim a« ko slučajno udari sretnim pravcem. Ma da ta'teorija jma u sebi i isti« ne, ipak ona ne motivira stagnaci« je. Kismet zemalja istoka nije apso« lutan gospodar duhovnog i materi« jalnog života muslimanskih naroda. Kao što god Kantov determinizam i doktrina o slobodnoj volji para« lelno gospodare čovječanstvom za« pada, tako se isto ne može tvrditi, da muslimani tumače sve, što se do« gađa, nepromjenjivom i unaprijed određenom sudbinom, ma da mo« menat predestinacije u muslimana igra veću ulogu nego na zapadu. Nasilje, eksploatacija, socijalna ne« pravda, nacijonalna i vjerska neto« lerantnost, zakonom dozvoljena pljačka — sve je to mnogo rjeđe na muslimanskom istoku nego na ет< �Број 212 — Bro] ropskom zapadu, što u velikoj mje« ri dokazuje, da muslimanski fatafi« zam nije ni blizo onako dominantan, kako se obično, na zapadu misli. Istočni anali i historija musliman« •skih .naroda puni su primjera mu< ževa s energijom, ambicijom, širo« kih koncepcija, točno izrađenih shema i duboko zasnovanih doktri« na — a to sve ne bi bilo moguće, da je kismet ono, što na zapadu ve« le da je. Od prvih dana islama pa sve do u nedavnu prošlost historija je mu« slimanskih naroda puna velikih ka« raktera. Napoleonovom vojničkom talentu, i vještini državničkoj, nje« govom ličnom junaštvu i željeznoj energiji muslimani mogu o bok sta« viti Timurlenka, Nadir«šaha, Meh« meda. Ahmed«šaha, s tom razlikom da su vojske svakog W bve četvori« ce osvojile kud ikamo više svijeta nego Napoleonove. S Napoleonom padoše i države, koje je stvorio, ali imperije one četvorice preživješe dugo svoje osnivače. Turska je ima« la Sulejmana Velikog, koji je u sve« mu takmac Fridrihu Velikom. Fra« nački Karlo Martel ili Nijemac Bar« barossa nije ni blizu ono, što je Ta« rik«ben»Zijad, koji dade ime Gib« raltaru (Gebel«al«Tarik znači Tari« kovo brdo). Zar je diplomatska vje« ština velikog vezira Mehmeda So« kolovića i u čem manja od majsto« rije Talejrana i Meterniha? Ako je Kolumbo otvorio Evropi srednju A« meriku, Koliko više su otkrili arap« ski, perzijski i indijski putnici na istoku? Dok je hrišćanskoj Evropi sve do Karla Velikog čitav svijet izim centralne i zapadne Evropi bio tabula rasa, muslimanski su geogra« fi tačno znali Pamir, Turkestan. Af« ganistan, himalajske krajeve, Indiju, njen arhipelag i gotovo polovicu Kitaja. Do duboko u srednji vijek hrišćanski je zapad znao o istoku santo onoliko, koliko je vidio po o« balama Levanta i Crnog Mora, kud ga je vukla želja za blagom istoka — a koliko su se prije toga musli« mani historičari, geografi, filozofi, i smjeli putnici svake ruke upoznali sa svim tajrfama unutrašnjosti isto«, ka ! I najposlije među velikim umovi« ma i misliocima Evrope ima mnogo takovih, koji vjeruju u nauku o pre« destinaciji, koja je u svojoj bitnosti potpuno analogna kismetu. Mnogi učeni ljudi nalaze jedan od uzroka stagnacije u progresu muslimanskih naroda u njihovoj kozervativnosti. Istina je, da su svi elementi konzer« vativnosti: duboko poštovanje sta« rine, neobična uporn^t starih miš« ljenja, vjerovanja i ntfrika — pred# rasude mulimanskog istoka, ama sve su to bile univerzalne predrasude i u Evropi čak do u šestaesto stolje« Ј1РАВДА* — „PRAVDA, sali i popravljali na sve strane, pro« odbornici gg: Ibro Šahinović, Šerif strijevši se i na takove zaostale ze« Gerzić, Ramo Alimamović i Ramo mije kao što su ultrakatolička His« Bašić. panija i ultrapravoslavna Rusija. A« Pouzdanički sastanak u Turskim li muslimanski svijet, izuzevši do Dubravama. nekog stepena evropsku Tursku i Naš čestiti prijatelj i pristaša g. Egipat, ostade tim pokretom nedir« Huso Hatić sazvao je u svoju kuću nut. Dok je ljudski um išao napri« dne 6. o. mj. u Turskim Dubravama jed postepeno ali čvrstim koracima, pouzdanički sastanak, na kojem je razdirući veo nad prirodom, obara« vrijedni sazivač obrazložio naše ne« jući zastarjele društvene forme, dok snosne političke prilike i pozvao, da se je javni duh uzburkano talasao se ljudi priključe našoj organizaciji. — muslimanski, narodi su spavali, Svi su je’dnoglasno i jednodušno bezbrižni, neosjetljivi za utiske od pristupili i upisali se u organizaciju, ostalog svijeta, u posljednja dva vi« te su izabrali ,odbor, u koji su ušla jeka bez jakih duhova, koji bi je slijedeća gospoda: Predsjednik Hu« potresli, ležala je kao mrtva ogrom« so Hatić, podpredsjednik Omer Ko« na muslimanska masa, osamljen vačević, tajnik Agan Fajković, bla« svijet, zadrijemali ostatak osjećanja • gajnik Ibrahim Fajković; odbornici i znanja prošlih vijekova. gg.: Ramo Galić i Muharem Pivač. Bezobzirnost evropejskih država Pouzdanički s^tanak u Rovinama sve je te negativne osobine .musli« sazvao je imam Arif ef. Ćatić u svo« mansikh naroda nemilosrdno i do joj kući, na kojem je Arif ef. pri« krajnjih granica iskoristila. kazao važnost organizacije i pozvžo (Nastaviće se). prisutne, da joj pristupe i upišu se kao članovi, čemu su se svi bdazva« li i upisali u naše redove. U odbor su izabrani: Predsjednik g. Arif ef. Ćatić, podpredsjednik g. Ahmed Glavna skupština naše orga­ Lović i član g Osman Lović. Kotarska skupština u Bos. Gradišci. nizacije održaće se u KiraetDne 6. o. mj. održala se u prosto« ћап1, a počinje u četvrtak u rij ama muslimanske čitaonice u Bos. I 10 sati prije podne. Gradišci kotarska skupština, na ko« i joj su sudjelovali članovi i delegati BRZOJAV IZ NEVESINJA. Nevesinje, 15. oktobra 1920. Do« sviju mjesnih odbora iz grada i sa laže na skupštinu dvojica delegata. sela. Iz tajničkog se refrata konsta« tuje, da je za ovo nekoliko dana naš Oduševljenje težaka i građana za vrijedni odbor upisao 385 aktivnih organizaciju izvanredno. članova u našu organizaciju i da su Mjesni odbor. sva sela organizovana, kako smo to SKUPŠTINA U ŽEPČU. naprijed iznijeli. Izabrana su dvoji« Na 1. o. mj. odžala se kotarska ca delegata za glav. skupštinu u Sa« skupština naše oragnizacije u Žep« rajevu i to jedan iz grada, a jedan ču, koju je sazvao predsjednik g. sa sela. Ko članovi kotarskog odbora iza« Nezir Hadžinalić, kraljevsko«srpski učiftlj u ostavci. Skupština je odre« brani su: za predsjednika g. Musta« dila trojicu delegata za glavnu skup« fa Zuhdi Hodžić. za podpredsjedni« štinu u Sarajevu i stavila svoje pred« ka g. AbdulsAziz Bošnjak, za.tajni« ka g. Mehmed Varmaz, za blagaj« loge Centralnom odboru. ' g. Hasan Gerzić, za revizore RAD NAŠEG MJESNOG ODBO« nika gg. H. Mehmed ef. Sokol i Sejfuddin RA U BOS. GRADIŠKOJ. ef. Kuloglić, za odbornike: gg. Su« Mi smo nedavno javili, da je naš ljaga Softić, Huso Hatić, ibrahim predsjednik presvijetli gospodin Jaran, AbdubKadir Softić, Smailaga Hadži Hafiz ibrahim ej. Maglajlić Smailagić, Osman H. Alagić i Meh« posjetio Bos. Gradišku i dne 27, pr. med Bešić. mj. održao pozudanički sastanak, SKUPŠTINA U GRADAČCU. na kojem je provedena organizaci« Iz Gradačca smo 15. o. mj. dobili ja (grada Bos. Gradiške i izabran mjesni odbor. Danas smo u položa« slijedeći brzđjav: Dr. Bukvica odr« ju zabilježiti radosnu vijest, da je žao je skupštinu Jugoslavenske Mu« naš vrijedni i marni mjesni odbor slimanske Organizacije, na kojoj je sa najvećom požrtvovnošću proveo bilo prisutno mnogo naroda iz seta. organizaciju cijelog gradiškog kota« Svi jednodušno pristaju uz organi« ra, obišavši sva sela, u kojima su zacijii. Za glavnu skupštinu izabra« izabrani mjesni odbori i učinio sve na su četiri delegata. H. Gradašče« pripreme, koje su potrebne za izbo« vić. SKUPŠTINA U BIJELJINI. re. Ni najmanja sitnica nije propu« štena, da se nije predvidilo i za nju U petak 8. o. mj. održala se skup« ština naše organizacije u Bijeljini, pobrinlilo. koja je izabrala delegate Г stavila Skupština u Orahovoj. predloge glavnoj skupštini. Delegati Dne 3. o. mj. održan je javni zbor Ističući pojam da su sve istine, će doći iz Bijeljine, Janje, Koraja, u dvorištu g. Suljage Softića u Ora« koje su najvažnije da se znaju, već Janjara, Atmačića i Glinja. Izabran hovoj, na kojem je bilo prisutno poznate, te su predrasude gušile o« je ujedno i novi mjesni odbor, u ne težnje i potkopavale ono pleme« sve što se paše muškim pašom. Zbo« koji su ušla slijedeća gospoda: mu« ru je predsjedao g. Mustafa Zuhdi nito vjerovanje u budućnost, bez deris Salih Rifki ef. H. Jusufović, kojeg se ništa stvarno ni veliko ne Hodžić iz Bos. Gradiške, koji je pri« Mehmedbeg Fidahić, Ahmed ef. H. sutnima obrazložio svrhu naše or» može izvršiti. Narodi, koji suviše Salihović, Izetbeg Salihbegović, Zi« rado gledaju u prošlost, ne će se ni« ganizacije i njezinu važnost u da« jabeg Pašić, Osmanbeg M. Salihbe« našnjim političkim prilikama, te ka,d dovoljno intenzivno postarati gović, Mujaga Ismić, Mujaga H. Be« o radu za sadašnjost i budućnost i njezin pravac i program. Kad je upi« ganović, Saćir Dragić, Alija Ham« tao da se izjave: jesu li za organiza« često će jedva vjerovati, da je pro« zić, Alija Berberović, Alijaga Ima« gres moguć. Njima je starina šino« čiju, svi su jednoglasno izjavili, da mović, Dervišaga Lipničević i Ah« jesu. Iza toga je izabran odbor, u nim mudrosti a svaka popravka — med Avdagić. opasna novotarija. U tom je stanju koji su ušla slijedeća gospoda: Pred« SKUPŠTINA U TUZLI. sjednik g. Suljaga Softić, podpred« Evropa proboravila mnugo vijeko« U .Tuzli se održala naša skupština va, a do nedavna i muslimanski svi« sjednik g. Osman Avdić, tajnik g. Sejfuddin Kuloglić, blagajnik g. Su« dne 9. o. mj., koja je odredila 20 de« jet. Otuda je dugo vremena karakte« Ijo Gabelić, odbornici gg.: Jusuf legata za glavnu skupštinu. VELIKE SKUPŠTINE U JAJCU ristika dobrog dijela muslimanskih Sejkić, Zaim Mašić, Alija Čehajić i I VARCAR VAKUFU. naroda bila mlitavost, nesposobnost Hasan Begić. akomodacije, otsustvo nade i inici« Skupština u Mokricama i Čikulama. Ц srijedu i četvrtak održane su u jative, što ih je u novije preduzim« Na dan 5. o. mj. sazvao je muhtar Jajcu i Varcar Vakufu izvanredno ljivo doba izoliralo od civilizacije i Ramo Trešnjić javnu skupštinu, ko« ' uspjele skupštine, na koje, su izasla« kontakta s kulturom zapadnih na« ja se održala u dvorištu Mahe Ger« ni delegati Radnog Odbora gg. Dr. roda. Uvjereni da se malo može u« zića u Mokricama. Na ovoj skup« Hrasnica i urednik Korkut. Na obje činiti, oni se ni maloi nisu žurili da štini su prisustvovali naši vrijedni je skupštine pristupio veliki broj to učine. Vjerujući da je znanje, ko» Gradiščani Mehmed ef. Sokol i Mu« Srba pravoslavnih- i Hrvata katoli« je su naslijedili, veće od ma kojeg stafa Zuhdi Hodžić, koji je i pred« ka, pa ćemo o njima — radi po« koje mogu steći, oni su se držali od« sjedao skupštini. I na ovoj su skup« « manjkanja prostora — izvijestiti op« luke da svoju umnu tekovinu oču« štini bili prisutni svi muslimani iz širnije u budućem broju. vaju cijelu i nedirnutu, bojeći se da Mokrica i Čikula. Gospodin je Ho« joj i najmanja izmjena ne umanji džić rastumačio program organiza« vrijednosti. Zadovoljni onim, što čije, njezinu svrhu, zasluge i važ« su iz koljena u koljeno naslijeđivali, nost, te su se svi izjavili, da stupaju ne uviđajući potrebe da se nasljed« u organizaciju i da će se boriti u stvo, ma kako ono bilo dragocjeno, njezinim redovima. Izabran je od« Naši delegati za pregovore s Hali« dopuni i usavrši, oni su ostali po mah m;esni odbor, u koji su ušla jom. U subotu je održana sjednica strani od velikih evropskih pokre« slijedeća gospoda: Predsjednik g. ministarskog savjeta, na kojoj su ta, koji'su se od početka srednieg Ibro Jaran, podpredsjednik g. Ra« određeni za punomoćrie delegate za vijeka stalno nizali jedan za drugim mo Trešnjić, tajnik g. Muharcm Sa« pregovore sa Italijom dr. Vesnić .potresali stare predrasude, reformi« rač, blagajnik g. Salko Halilbvić; predsjednik ministarskog savjeta, Iz naše organizacije. Politički prcglEd. . ________________________ Страна 3. dr. Trumbić ministar inostranih djo la i dr. Košta Stojanović ministar fi« nansija. Oko -jadranskog pitanja. Grof Sforza izjavio je rimskom dopisniku kopenhagenskoga »Berlingske Ti« dende«, da je on kao i Giolitti pro« žet najboljom voljom i živom že« Ijom, da se sporazumi s kraljevinom SHS u jadranskom pitanju, dodavši da bi on želio također da vidi Alba« niju potpuno nezavisnu. Prema vije« stima, koje-je donijela talijanska štampa, pregovori bi se vodili u San Paulu, 60 kilometara od Rima. Zašto je naša vojska prodrla u Korušku? Kako je 10. oktobra izvr« šeno glasanje u zoni, određenoj saintgermainskim ugovorom za ple« biscit i kako je po nahođenju ple« biscitne komisije, sastavljene od članova savezničkih sila, to glasanje izašlo u korist Austrijske Republi« ke. kraljevska vlada donijela je ove odluke: Da se plebiscitnoj komisiji dade uvjerenje, da je naša vojska ušla u zonu A sa zadatkom, da za« štiti naše sunarodnike i naše činov nike od partizanske osvete i da se uz proteste za zloupotrebe u zoni A plebiscitnoj komisiji preda admini stracija plebiscitne zone, što je o« na tražila na osnovu člana 5Cf. siant« germainskog ugovora. Austrijski protest odbijen. Iz Be« ča je objavljen telegram, prema ko« me je austrijski otpravnik poslova uložio protest kod beogradske vla« de povodom ulaska srpskodirvat sko«slovenačke Vojske u plebiscitnu zonu. Povodom toga beogradski je presbiro ovlašten izjaviti, da je au« strijski otpravnik poslova doista 15. o. mj. učinio protest, o kome je rt' ječ i da usmeni protest kao neumje« stan, nije primljen od beogradske vlade iz razloga, što pitanje o ple« biscitnoj zoni uopće* dolazi u nad« ležnost ne bečke vlade, nego jedne međunarodne ustanove, kakva je plebiscitna komisija. Prijetnja antante. Bečki dopisni ured javlja: Poslanička konferencija u Parizu uputila je akreditiranim poslanicima Austrije i Jugoslavije u Parizu note, koje imaju jednak tekst. U njima se izvodi da se je. prema informacijama, bojati da se sprema nasilno riješenje zaključakt međunarodne plebiscitne komisije u času, kad bude proglašen uspjeh glasanja u Koruškoj. Poslanička konferencija upozorava«na teške zt« pletaje, koje bi mogao prouzrokova« ti svaki pđkušaj spriječenja plebis« velikih sila i međunarodne plebi.« citne komisije, u koliko izviru iz v.« govora o miru. Velesile otklanjaju da budu postavljene pred svršeni čin, pa bi u takvom slučaju morala za sebe pridržati slobodu postupa« nic. Domaće vijesti. Naknadni natječaj za Kuršumliju i Honikah. Uprava Gazi Husrevb ч govih medresa objavljuje, da će te popuniti 15 odnosno 12 mjesta sa učenicama i to na prijamnom ispit::, koji će se obdržavati na 1. no« vembra t. g. Molitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije p- ‘ dne i prijaviti se upravi medresa. Da molitelj bude pripušten prijam nom ispitu, treba da posjeduje si ■ jedeće uvjete: 1. da zna učiti u Ku?« anu i da bude svršio narodnu osne « nu školu, ili da zna na svom jeziku čitati i pisati; 2. da ne bude životu > doba molitelja manje od 12 a vSe od 16 godina i da bude zdravstva« no sposoban; 3. isto tako ima veli a svakog pitomca zajamčiti, da će na« knaditi višak opskrbnih troškova, što bi iznašali mimo onaj iznos, ko« jeg mu vakuf daje, a koji se sastoji za svakog pojedinog softu dnevr o 2 somuna i 36 K mjesečne štipendi« je; 4. primljeni Učenici imadu dor i« jeti sa sobom čisto i čitavo odije o kao i tri para rublja sa potrebnim vešom. Umoljavaju se čitatelji, Ua ovaj natječaj priopće nepismeni n roditeljima odnosno skrbnicima a nauku sposobne i valiane djece. »Nepristranost« naše ifinancijs'C vlasti vidi se h'jepo iz ovog slučc >, koti se je skoro zbio u našem gl -v« nđm gradu na oči svih naših g »« dana. Neki dan je naime oduz t* trafika u Abadžiluk ulici od jedu J �Broi 212 — l^poj .PRAVDA* — „ПРАВДА" Strana 4 Страна malodobnog muslimana, kojega je familija već 40 godine živjela od prihoda te trafike i od malo zemlje. »Socijalna pravda« mu je otela zad« nji komadić zemlje, pa je kao jedi« no vrelo' egzistencije cijeloj familiji ostala trafika, koju također u ime »ravnopravnosti« oduže financijska uprava, a dade jednom tobožnjem invalidu Nikoli- Krajini, kojeg kao kelnera sav grad poznaje i koji ina« če uživa »dobar« glas kod našega svijeta, o pumu znadu pričati i spisi kod okružnog suda. 1 Tako »jednako« i »pravedno« po« stupanje naših vlasti u svakom slu« čaju, kad se radi o muslimanima, neće baš uroditi dobrim plodom ni« ti će učvrstiti narodnog i državnog jedinstva. Stoga tražimo, da se ova stvar strogo ispita i učinjena ne« pravda ispravi. Općinski činovnici neokupiranog dijela Dalmacije stupili su u štrajk, jer nije uvažen njihov zahtjev u pogledu plata. Splitski općinski či« novnici kojima je uprava već pove« ćala platu, štraj kovali su iz solidar« nosti dva sata. Primanje stranaka u željez. direk« čiji. Daje se interesentima na zna« nje, da vršioc dužnosti direktora, gOsp. inž. Gartner Josip i pomoćnik direktora, gošp. inž. Alačević Jerko primaju stranke utorkom, četvrt« kom i subotom od 10 do 13 sati. TrešBljat Prazna nada. „Srpska ZoA“ govoreći o eknpštiui Jwr«ja veli, đa zaista imaj« pravo, jer „kad ле već daje pravo isticanja konfe­ sionalnih Kata u izborima — muslimanima, saSto se to nebi dalo i Jevrejima? Ili u pro­ tivnom, ai muslimani no bi smeli imati toga prava, nego bi i nj ih trebalo uputiti da glasaju ili sa . Srbima ili sa Hrvatima«. Lijepo jo od „Srpsko Zore“ sto pokazuje svoje papke, »mo je žalosno, ito nema pojma o tom, da su muslimani K o ovog srpsko-hrvatskog naroda. Uostalom treba da zna, da se ■ama nije ništa dalo niti nam ee Šta možo oduzeti: п svom smo i na erom,' pa kome pravo kome krivo. A glasaćemo baš kako ona nalazi za munasib; za Hrvate (Hrasnico), Srbe (Karamebmedoviće) ili Srbo-Hrvate. kakvim se osjećaju i jedni i drugi i — treći. Za velikosrbe ne damo ni jodnog glasa, a isto tako ni za velikohrvate. \Vissen Sie, Herr Crocodillof / Miševi, štakori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10;—, za štakore i miševe K 10.—, za žohare ruse i Švabe. Posebno jaka vrsta K 20.—.Osobito jaka tinktura za stjenice K 12 —. Za moljce po K 10, prašak za buhe po K 10—.i K 20’—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5 — i 10'—, Mast za uši ria blagu K 6 — i 10‘—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 12'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ui. br. 3, III. kat. Traži se jedan krojački pomoćnik Ponude sa uvjetima treba slati na Hilmijn Sunagića u Honjic Oglašujteu „Pravdi". ♦ I PAPIRNICA 5 HAMDIJE KOPČIĆA I preporučnje svoje bogato stovarište Z Y svih vrsta papira, kanćalarijskog I Y ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ Ф obavljaju brzo i točno. a Cijene umjerene. o * 4 Sarajevo, Štrosmajerova ui. Tel. 619 ф ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦Ф4444444 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo’stftsmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza 1 tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačha i obrtnička banka za Bosnu i Herccgoviru (d. dJ u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog iruštva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice $ od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. ,0stalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K.115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi’ potpisane dionice imale glasi.ti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na оче dionice'obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, ф g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, ♦ k) Težačke banke dt d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke' d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d.. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banhB za B. i H (d.dj u Sarajevu. J Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion, društvo u Sarajevu Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000, Pupilarno siguran. — Prima uloške .na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdajje kreditna pisma, Daje sezonske i /. razne druge kredite. kvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. ■ Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/213536687f3da38a7392af1b7d9c7d32.pdf 56aa4009af39dd8d6151309a11947850 PDF Text Text реагмикл u gotovom plaćena. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJ.-: RE15AKCION1 ODBOR.' PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 108(213) Sarajevo, četvrtak 21. oktobra 1920. (6. safer 1330.) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE t119. Godina II. Muslimani! Brinite se da budete upisani u birale spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! Bilo sretno i berićetno! Danas se u deset sati sastaju po« Mi živimo u vrlo ozbiljnim vre« krajinski delegati naše organizacije, menima, kad svaki čas Znači godinu ida na glavnoj skupštini pretresu naš i više, kad mala grješka može imati politički položaj i dadnu direktivu sudbonosno značenje. Otvorimo oči ,našem budućem predstavništvu u ; smjelo pogledajmo zbilji u zjeni« Konstituanti i novom Centralnom i cu;«zbijmo redove, slijmo srca i ma« Radnom Odboru. Nije^Jednostavan nifestirajmo ono što je danas najpo« i lahak zadatak ove skupštine, pa trebnije: samoprijegor, uzd?žljivost pjena članovi moraju biti svjesni, da i apsolutnu predanost svih pojedina« su u njihovo držanje i njihove za« • ca i svih slojeva, da žilavom bor* ključke uprte nesamo oči svih b.«h. bom i apsolutnom solidarnošću o= muslimana, nego i pogledi naših o= bezbijede naše pravo, da u svojoj staiih prijatelja, a bogme i — nepri« domovini budemo slobodni i potpu« no ravnopravni građani. jatelja. Treba dakle dobro otvoriti oči; , Mi smo više nego uvjereni, da će glavna skupština biti pravi od« treba svaku izvagati ne jednom, već naša raz bratstva, sloge i solidarnosti svih deset puta. Jer poslije boja kopljem klasa islamskog dijela našeg naroda, u trnje, poslije učinjene pogrješke pa u to ime kličemo našim delegati« ili propusta teško je naći naknadni ma: »Dobro nam došli i Bog vam lijek. Da, vrlo teško. bio na pomoći!« Iz Sandžaka i Makedonije, MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. III. Prije nego što se pristupi istraži« nj a što više i što boljih, naročito vanju kako bismo uklanjali nezdra« osnovih, škola; trudeći se da svako ve pojave koje kod nas i oko nas doraslo dijete uredno pohađa i svrši kruže, kako ćemo umanjiti i ublaži« šoklu, te da školsko gradivo i na« ti nezgode koje potiču od samih bo» stavna metoda budu savremenog lesti i koje te nastupiti pri liječenju pravca. Školski program treba da istih, trebamo strogo uvažiti ovo ne« odgovara svojoj svrsi, pa se naša koliko činjenica: Svaki lijek sadr« djeca trebaju odgajati u musliman« žava u sebi elemenata koji proizva« skom, jugoslavenskom i čovječan« daju gorčinu, koji su ponešto i o« skom duhu; nipošto kao vjerski fa« trovni; ali jer je sama bolest nesno« natici, plemenski zagrižljivci i na« šljivija i opasnija po opstanak, od< cionalni šoveni. U našem podmlat« važno i rade se prima gorki lijek ne» ku treba uzdizati čovječanske sklo« go li se trpe muke bolesti nosti, buditi toplu ljubav prema ju« Muslimansko i pravoslavno ste« goslavenskoj zajednici i pored toga novništvo našeg Sandžaka ne samo krijepiti veze muslimanskog brat« da su shičajne komšije nego su i — stva. To bi imala biti prva tačka na« sticajem prilika, obostranom neraz« šeg radnog progftirna. boritošću i tuđim smućivanjem za« A druga je: omogućiti i pospješiti vađena — krvna rodbina. A znamo, ekonomsko podizanje i razvitak na« da je komšijski hak težak, teži ne« šeg pojedinca i naše pokrajine. A« go li i bratski, a pogotovo ' brata ko su nauka i moral zrak i sunce komšije najteži Muslimanski i pra« društvenog organizma, privreda je voslavni živalj našeg Sandžaka pče« krv, a prevozna sredstva — željez« le su jedne košnice, koje se ne srni« nički, kolski i ini putevi — su dama« ju međusobno nositi i kositi, jer bi ri, kroz koje ta krv kola i razilazi se se izgnijeČile, već moraju raditi u svaki kutić tijela, da ga krijepi i složno i zajednički, da sebi nabave obnavlja. Promet je Tirana, koja je potrebitu hranu, da budu jake i jača u koliko je viši izvoz a manji ispremne odbiti svaku eventualnu uvoz. Gdje je jača hrana — snažniji nvahi pčela iz drugih košnica i stra« izvoz ekonomskih proizvoda — tu nih pčelinjaka i ne dadnu im se po« je zdravija i obilnija krv, privreda; moriti i svoj privrijeđeni med raz« gdje su dobri i svestrano raspleteni dainari, prevozna sredstva, tu je i jagmiti. • To saznanje i ta dužnost nalažu kolanje krvi, privreda, veća i ured« nam da budemo najobazriviji i naj« nija. Čovjek bez damara, -krvi i susretljiviji jedni prema drugima i hrane ne može opstojati; ni narod samo na toj osnovi možemo sa ve« uznapredovati bez valjanih puteva, ćim izgledom u uspjeh poći putem privrede i pretežno izvoznog pro« meta. liječenja naših bolesti. Kako je kod nas sa putevima, sa Na prvom mjestu što je potrebno i zdravom, a pogotovo bolesnom, prometom, sa ekonomskim proizvo« biću, jest: čistoća zraka i dovolj« dima? J.adno i čemerno! nost sunca. Moral i nauka su zrak i Ni jednog željezničkog .kraka, ni sunce društvenog organizma- ulaze jednog čestitog kolskog druma; a i pročišćavaju se kroz jedan‘te isti ono par konjskih i kozijih puteva prozor — kroz školu. Više puta smo vidjeli po koji cvi« u vlasti razbojnika, drumskih ili — jet, po koje drvo u haluzi i hladu, što bi kazao g. Žugić — uniformisa« kako je zaostalo, kržljavo i jedva nih. Naravski da pri takom stanju živo pa ne može dati nikakva pio« stvari ne može biti ni govora, ne o da i mirisa. Isto je tako bezvrijedan razvitku, nego ni o začetku indu« čovjek i narod koji ostane u haluzi strije i obrta u većem stihu. Za naše ekonomsko pridignuće i hladu neznanja i nemorala. Pretežni dio svoga napora mora« prijeko je nužno da se spoji željez« mo dakle usredotočiti oko podiza« ničkom prugom najsjevernija i naj« južnija fačka Sandžaka, Priboj i ka, kao što nemamo ni jednog čo« 'Mitrovica; da se sva okružna i sre« .vjeka koji je ikad imao s’ čim a da ska mjesta prepletu dobrim kolskim nije kupio i đa ne 'posjeduje bar drumovima i — ovo je osobito važ« nešto zemlje, jer »zemlju nije mos no za cjelokupni život u Sandžaku gao odnijeti ni vuk ni hajduk«. Ali evo došlo vrijeme, da zemlja — da se iz osnove izmijeni i preina« či administrativno«sudski aparat i bude najpogibeljniji posjedovni ar« sistem. O administrativnom urede« tikal i mi treba da smo skloni i pri« nju misliin u zasebnom jednom pravni pomiriti se s vremenom, na« članku malo opširnije govoriti, jer ravno uz preduvjet, da nas ne pre« je najvažnija tačka programa, sa kosi i ne satare. Prije godinu dana, na sastanku u kojim trebaju naši narodni poslani« Prijepolju, izaslanici su posjednika ci poći u ustavotvornu skupštinu. A sada još kojmo jednom od na« jednog dijela našeg Sandžaka po« ših ekonomskih pitanja, najaktuel« veli diskusiju o tome, koje stanovi« , jem i najvažnijem našem problemu, šte da zauzmu naši posjednici u koji tako duboko zasijeca u sve slo« predmetu agrarne reforme. Ali po« što na tom sastanku nisu bili zastu« jeve našeg naroda —o agraru.... svi naši krajevi i pošto prisut« Makar da su agrarno pitanje i od« pani ni izaslanici ne bijahu dobili dovolj« nosne reforme suženi samo na kra« no instrukcija od svojih izbornika, jeve, gdje su posjednici i vlasnici ne mogaše se u tom pitanju đoni« zemlje u pretežnoj većini muslima« jeti zaključak radi toga se odgodi ni, u Herceg«Bosni, Sandžaku i Ma« zbor i zakaza iponovni za kedoniji; makar da je ovo pitanje mjesec kasnije, kako bisastanak mogli — naročito kod nas — stavljeno u .prisustvovati izaslanici iz mu cijele ob» brigu posve pristranih i nestručnih lasti i kako bi dobili potrebite po« Hčnosti i da je još u početku svoga datkc za stalno i konačno stanovi« riješavanja skliznulo sa baze soci« šte. Međutim nikako nije išlo u vo« jalnih zahtjeva i pravičnosti i uzelo Iju i račun nekom i nekom, da se pravac agitacionog sredstva za vr« i slični sastanci održavaju, da bovanje zavedenih izbornika; ma« ovaki se sam narod o svojim stvarima bri« kar što cijeli niz neparlamentarno ne i međusobno savjetuje, te se raz« i nezakonito izdatih uredaba i nare« nim makinacijama osujeti taj đo daba prvenstveno odiše ciljem, ka« mjesec dana zakazani sastanak. No ko da se muslimanima onemogući što je propušteno valja da se na« ekonomski razvitak i opstanak u knadno učini. I danas nije izlišno krilu naše otadžbine, s kojom su sra« održati zbor posjedničkih izaslani« sle naše boli i naše veselje, koju ka naše oblasti, koji bi bio najpo« smo-vijekovima branili i gajili na« zvaniji u ovom pitanju riješiti s kog šom krvlju i našom ljubavlju; ma« stanovišta da se pođe i do kojih . kar sve to tako bilo, mi ipak ne granica da se popusti. Pri takvoj smijemo malaksati u vjeri i nadi, da zgodi ja bih predložio: će u našem državnom vodstvu pre» 1. da se agrarna reforma proteže vladati razbor, mudrost i zdrav ra« samo na čifluke, i to one, na koji« zum, pa da će se ovo pitanje svesti ma je dotični mustedžir (ratarska o« u granice pravde i socijalne nužde. bitelj) stalno nastanjen od nazad Napravićemo se gluhi i slijepi 10 godina, u koliko odnosnim idžar« prema činjenici, da su agrarni od« u*istidžar«ugovorom nije precizira« nqsi nesavremeni također i u onim no, da je predmetna zemlja »beglu« pokrajinama naše države, u kojima ku« sličnog značaja; su zabašureni sa dnevnog reda rije« 2 u koliko gornjim riješenjem šavanja. Mi razumijemo i osjećamo pojedini posjednici budu ostali bez potrebu reforme agrarnog pitanja dovoljno zemlje za vlastito obradi« kod nas, željni smo i pripravni udo« vanje, da im se prepusti jedan cio voljiti istoj, ali sa preduvjetom, da njihov čifluk, kojeg budu oni oda« ta reforma bude rukovođena obzi« brali; rima pravde i potreba obostranih 3. da se oduzeti čifluci isplate po interesenata, vlasnika kao i ratara faktičnoj vrijednosti. (čifčija). 10. oktobra 1920. Naši agrarni odnosi zasebnog su Tevfik Tahirbegović. karaktera i drugačijih pravnih pod« loga od onih u Herceg»Bosni i onih Sarajevo, 18. oktobra. u Makedoniji. Zemlja, kao jedini Kako su radile onako su i prošle sigurni i stalni artikal, u koji smo mi i naši pređi ulagali sav svoj ime« — kukavne ulizice g. Pribićevića. tak i prištednju, nije kod nas u ve« Kad je bila muka svagdje išo Duka, Jikim kompleksima, da bi se mogla no sad, kad bi trebalo da se honori« koristonosno osobna obrađivati, ne« ra bar Kurtovićeva izdajnička piša« go u manjim parcelama, raštrkanim nija po »Demokratiji« i »Glasu Na* i međusobno udaljenim, radi čega roda« ili Sarićev šamar u privr. je vlasnik nije mogao obrađivati o« Predstavništvu — niti se zovu, niti sobno (ili u vlastitoj rgžiji), već ju ,im se daje kakova bilo nagrada. Sad je davao pod j d ž a r u (č i f č i« se traže drugi, a iscijeđenim limuno« luk) na dulji rok. Ima je i u vima nema ni moralne utjehe, da bi većim komadima, ali ne tolikim, da makar kao Stipanov alat mogli biti bi mogli zadovoljiti potrebi i enagi na košiji. Nije nam nimalo žao o« jedne obitelji pa da se na njih na« vih ispucanih lumbardi i pišemo o stani i svoje zanimanje jedino ob» ovim pakračkim dekretima samo radi fctih posveti. Radi toga je išla radi toga, da i na ovom, primjeru pokažemo neiskrenost »demokrat« na »prisjev«. Treća je vrsta zemlje ona, koju je sam vlasnik skih« voždova i silnu razliku »preda se« obrađivao, zanimaju« njihovih riječi.i djela. Dasad su proglase »damokratske« ći se uzgred i svojim zanatom u va« roši. Kod nas nije proveden valjan stranke potpisivali svi njihovi mu« kataster zemlje, niti je ista označe« slimanski praporci, no ovaj put su na »bćglukom« ili »kmetovstvom*. tu »čast« ukazali samo Svrzi, napi« Dobar dio naših ratara slobodni su sayši mu naopako ime (Hamid Ha« vlasnici zemlje koju obrađuju. Mi dži Svrzo!) i — Šefkiji Gluhiću, sta« nemamo niti jednog veleposjedu!« vivši ga na zadnje mjesto valjda �Strana 2 Страна stoga, što je i inače u svemu bio zadnji. Ostalih nema na proglasu. Zašto? Zato,’što Su postali teret i balast i što je Pribcu mnogo, da is= takne više od dva »turska« imena. Neprestano se isticalo, da je jed« na od temeljnih ideja »demokrat, ske« stranke, da se ne pazi na ple« me i vjeru. Koliko vrijedi ta »ideja« vidi se iz gornje činjenice, a još je bolje ilustrira informacija »Obzo« ra«, koji govoreći o skorašnjem po, uzdaničkom sastanku »demokrata« u Sarajevu, iznosi ovu značajnu po> javu: »Na tom sastanku upitao je Pribićević zastupnike Šefkiju Glu« hica, dra Mehmedbašića, Ibrahima Sarića i Suknju Kurtovića, jesu li se izgledi demokratske stranke me, đu muslimanima poboljšali? Kada su mu odgovorili, da se stanje nije na bolje okrenulo, te da oni ne mo« .PRAVDA* — .иРАВДА* I I I | gu misliti na to, da se pojave u mu, jasno, da je glavni i opravdani cilj slimanskim kotarevima, kod izbo« .Franctiske osigurati sebe protiv nje« ra, rekao im je Sv. Pribićević otvo, mačkog revanša. Da 11 je u tu svrhu reno: »Kada je stvar takova, onda potrebno kidanje. Njemačke, tako ,vam gospodo moram saopćiti, da _,da se Bavarska. Austrija i Madžar/ ; ,vas ne možemo ni mi na ,ska slože u jedan savez, ili se hoće ' naš račun primiti niti kandidovati ■savez između Poljske, Madžarske i I u srpsko/pravoslavnim i katoličko, .Rumunjske ne mijenja mnogo na hrvatskim izbornim kotarevima.« .stvari, dosta je da znamo, da Fran, Kako se vidi i kod ovih ljutih bo, cuska na nas ne računa, pa da nas raca za »narodno« jedinstvo igra .prema tomu neće nigdje ni pomaga« glavnu ulogu — konfesija. I kad bu« ti. Doduše službene novine demen, I de stani phni, čak i notorni švercer •tiraju tajni ugovor između Francu« ■' Damonja nosi barjak pred stambol, .ske i Madžarske. Uza sve' to postoji I skim putnicima! Hoće li Kurtovići jasna nakana Francuske i Beč i Pe« i Sarići shvatiti: šta znače riječi »ne Štu upotrebiti za svoju politiku. možemo vas ni mi na naš račun Tim ostaje Jugoslavija izvan inte, primiti, to je sasvim drugo pitanje, resne sfere ove politike. Dobro. To bez važnosti za njih, no i te kako ne bi bila, nesreća kad bi naša poli« I važno za svakog, ko ima mozga i tika računajući sa tom situacijom savjesti. I stoga im posvetismo ovaj kušala da iz svoje izolacije izađe, i da na Balkanu uredi svoje odnose prostor i ovoliku pažnju. tako, da nam ne će ni u kojem slu« .čaju biti ugrožena leđa. Danas je si« tuacija nepovoljna, u ovoj diplomat« skoj igri, danas stojimo bez jake za« štite jer Rusije nema, a Wilsonova Zar smo, gosp. uredniče, tako da, ■zvijezda zapada, pa bi se moglo do, leko došli, da nam se agrarna refor, goditi, da se pregovori u Italiji pre« ma proteže i na grad Sarajevo, ili je Rinu zato, jer će Italija stavljati pre, ta ista naredba o agrarnim reforma, velike zahtjeve, koje mi pa da smo ma tako elastična, da se dade raste, ovaj čas i još slabiji, ne bi mogli pri« zati kako je god volja pojedinih ■hvatiti. Mi se nadamo, da naša vla« vladinih organa? Svakom je pozna, da nikako neće ići ispod onog mini« to, da se ista proteže samo na teri, muma, koji je u javnosti poznat, no torije izvan gradova, a nipošto na ,isto tako da i neće pristati da se pre« nekretnine ležeće u gradu. Ali eto, govori uz koju god izliku zavuku. vlada veli drugačije! Po gornjoj ri, Ili će Italija na našu ponudu prista« ješidbi zemaljske vlade potpale bi ■ti, ili su pregovori s naše strane do« i sve naše kuće i bašče pod udar a« vršeni, a antanta neka izvoli odre« ■diti riješenje jadranskog problema grarne reforme. t .kako znade i hoće. Da ta odluka ni Smiješno riješenje. Stoga Vas najljepše molim, gosp. ;i Koruškoj, ni u Dalmaciji ni na uredniče, da ovo donesete u Vašem Rijeci ne će biti u našu korist to je cijenjenom listu, * našoj »Pravdi«, posve iasno, no to je mnogo manje boljerekuć našem tanku, jer što je zlo nego da sami pristanemo uz sra« bilo oružje u vojničkim rukama, ko, .motne uvjete ili da se pitanie i za je bije sa tanetom, plinom i sličnim, daljnju godinu dana odgodi. Pravo« to je danas naša »Pravda«, Vaš ci« .rijek antante nije odluka božja, ko« jenj. list, kome svaki musliman mo« ja se ne da mijenjati, a mi ćemo ju ra biti pretplatnik i na svakom ko« ■mijenjati, pošto će nam biti nari« .raku potomagati ga i čitati, a njene nuta. prvom prilitom koja će nam ljude, bolje rekuć Vas .saradnike, ■se pružiti. Prama međunarodnom da poštiva, u Vas gleda i Vašem se položaju čini se, da ne ćemo trebati . migu pokorava, a u nuždi da još dugo čekati. Za to se ne bojimo to« koju doprinese, a naročito u pogle, Jiko tih svih pregovora, samo neka du sada predstojećih izbora, kako bude čim prije gotovo, da znademo jednih tako i drugih. Uz mahsus se, na čemu smo i da možemo prema lam M. T. tomu svoju politiku udesiti. Jedno interesantno pismo. Gosp. uredničc! Slučajno mi do, đc do ruke spis v. m. povjerenstva, kojim Vakufska uprava moli zemalj, sku vladu, da pogrešno upisano gro, bije opet upiše i prenijeti dade na pravog vlasnika u korist vakufa Džamije Hadži Jahja u Sarajevu, na što vlada vakufu odgovara slijedeće: Zemaljska Vlada za B. i H. Broj 97.515/19,V,5. U Sarajevu 24. maja 1919. Pritužba radi priznanja pra, va vlasništva na česticu LXXXVII/34 u mahali H. Jahja u korist vakufa dža« mije Hadži Jahja u Saraje, vu. K lyoju 4784 od 9 maja 1919. Riješnjem Zemaljske Vlade od 31. marta 1911. br. 62008/"V,5 obaVi, ješćen je naslov, da je konačno ri, ješnje predmetno molbe odloženo do vremena, dokbudeodobre« no provađanje agrarnih reforama, kojom prilikom će se pretresati sve mplbe i potraživanje na državne zemlje. Napadnuto ri, ješenje ostaje dakle u krijeposti, bez da prejudicira konačno riješe, nje molbe. Načelnik odjelj. za poljoprivredu: R. Smijawynsky, v. f. 0 Jadranskom problemu Bilješke. .donio je »Obzor« u broju od 17. 6. šli nikog koji bi nam mogao pomd, O Srškićevoj skupštini u Više« ći. Koncepcija male antante slomila .gradu raspisala su se oba organa ov» mi. ovaj- značajni članak: »Dr. Trumbić provezao se jutros se onim časom kad se vidjelo dad/. dašnjih Srba. Po »Srpskoj Riječi« kroz Zagreb, da negdje u Italiji pre« Beneš hoće maloj antanti dati dru, ■Višegrad je uz radikale, a po. »Gla« govara sa talijanskim državnicima ди zadaću nego Take Jonescu i kad su Naroda« uz »državotvorne« ele« o jadranskom problemu. Položaj dr. | se konstatiralo, da ni jedan ni dru, .mente. Nije prvi put da se ova dva Trumbićeva i Vesnićeva kabineta gi usprkos lijepih riječi nisu naišli lista ovako diametralno razilaze, pa vrlo je težak. U početku naših pre, да odobrenje Francuske, koja vodi .nas to toliko i ne zanima. Više nas govora glede Jadrana u Parizu bila sasma drugu politiku u Evropi. Mi je zanimala tvrdnja »Srpske Riječi«, je naša država od cijele antante vr« ■imamo neki defeitzivni savez sa da su i tamošnji muslimani uz radi« lo dobro pažena. I Engleska i Fran, (Češkom i nešto slično sa Grčk»m. kale, pa smo se informisali i u stanju cuska a ponajviše Amerika zauzi, ■Akoprem tekst tih pregovora nije smo. da donesemo ovaj telefonski male su se za nas tako te Italiji ne .poznat ipak je sigurno, da ni Grčka izvještaj: samo nije uspjelo, da nam narine ni Češka ne kane a i ne mogu u ja, »U Višegradu se je održavala u londonski ugovor nego je doživlja, dranskom pitanju uplivati na Italiju. isto vrijeme skupština radikalne i Rumunjska uza sve dobre odnose vala baš radi nas i blamaže, pa su demokratske stranke. Muslimani su pe počele mijenjati vlade dok nije više simpatizira s Italijom nego s sudjelovali kao posmatrači. .uskrsnuo opet stari »lisac« (ne mi, nama, a za Madžarsku i Austriju je Bila je strašna buka s jedne i s dru« plimo to pogrdno) Giolitti, koji je prilično jasna stvar. Ove dviie dr, ge strane tako, te su jedni drugima svojom vještinom zapriječio gra« žave, kakogod su u kaosu i kakogod omeli skupštinu. »Demokrati« su vi, danski rat i pokušao uzdrmano po, su nemoćne da bi nam pomogle kad kali pogrdne riječi — proti musiima, vjerenje Francuske i Italije opet bi i htjele sigurno će s velikim vese« pima, a i Srškićev ih se govor doj« steći što mu je u glavnom i uspjelo. Jjem pozdraviti naš eventualni ne, ,mio vrlo loše, tako, da su muslimani Nesumnjivo je Italija svoj položai u uspjeh u jadranskom pitanju. Ma, dobili jednak dojam o radikalnoj i Parizu i Londonu popravila i doče, .džari tobože simpatiziraju sa Bco, o »demokratskoj« stranci. Srškić je kala potpuni pasivitet Amerike (što gradom, hoće da šalju deputacije i govorio vrlo žestoko protiv a« joj je vrlo važno). Time što je pri, da »obnove« prijateljstvo, a u isti ga i begova, Je se je n ri j e t i o m u« stala na izravne pregovore isključila čas skupljaju čete i vrebaju kako bi sli m a ni m a, da će vrlo loše pro« je jadranski, problem iz evropske mogli provaliti u Hrvatsku ili Voj« ći, ako ne stupe u radikalnu stan« politike, barem za neko vrijeme što vođinu. Na pola normalni odnosi s ku.« svakako ide njoj u korist, jer Italija Austrijom poremećeni su plebisci« Eto tako naš izvjestitelj, a mi se drži zaloge Dalmaciju i Rijeku u ,tom u Koruškoj i moraju se pogor, nimalo ne čudimo ni »Srpskoj Ri« šati, ako Austrija ne ponudi kom, svojoj ruci. ječi« ni »Glasu Naroda«; ako lažu S druge pak strane mi smo u ovu promis u što mi dvojimo. Komisija ■imaju i — kriva računa. pntante u kojoj čini se talijanski u« posljednju godinu svoj položaj po, goršali, u prvom redu vlastitom p1iv prevladava, nastojati će na sve krivnjom jer nismo znali i mogli moguće načine, da izazove konflikt konsolidarisati naše unutarnje pri« između antante i nas, jer Talijanima like,/U drugom redu što nismo naš bi išlo u račun, da antahta otvoreno ondos ni prema Francuskoj ni pre, istupi protiv nas, i recimo dade Ita« KAKO I SVE OSTALO OD GO. SA »OBRANE«. *) ma Engleskoj znali poboljšati, tako liji mandat, da njene odredoe koje te je Engleska danas prama našoj ,mi ne bi htjeli provesti pokuša si« Taj list često (?) izlazi; predzad« državi sasvim ravnodušna a Fran« lom provesti. Antanta koja nijedi« nji broj izišao je pred dolazak Nj. cuska sasvim nerspoložena, Potpo« -rala u D'Annunzia koji je dao po« Vis. Regenta Aleksandra, a zadnji ги Amerike i antante koju smo za (Strijeljati njene časnike, mogla bi vrijeme pregovora u Parizu u vrlo .zauzeti protiv nas odlučnu gestu, *) Puštamo ovaj članak prijatelja velikoj mjeri uživali, ne ćemo više u, ,već zato da tim Italiji olakša polo« izvan redakcije, premda smo uvje« iivati, osim u koliko to ide i/ravno žaj. reni, da i inače niko ne bi vjerovao Uza sve nastojanje Millerandovo u istinitost »Obraninog« pisanja. u račun Francuske ili Engleske/U« mjesto potpore antante nismo na« da ne pokaže svoje osnove, ipak je Ur. Smiješno, Бр«) — Вмј 2t» 16. oktobra, biva pred izbore za konstituantu. Pa ipak nije mogao i, mati kakva drugog havadisa, da se ispuni, dok se nije tendenciozno o« češao o vakufsku upravu i musli« manska groblja, u oduljoj notieipod naslovom: »Nevjerovatno — ali istinito«. Koliko su u vakufske stvari upu« ćeni autori »Obrane« najbolje svje« doče ta njihova novinska klepeta, nja. Ta eto sirote još ne znaju, da vakufska uprava nema nikakva po« sla sa muslimanskim grobljima; ne znaju da je, nakon njihove propasti kod vakufskih izbora, ustrojen sa, mostalni mezaristanski od< b o r, sa neograničenom vlasti, koji je uzeo za zadaću:’ upravljati meza, ristanima ,po svqjoj uviđavnosti i bez da zašto upita vakuf ili koga drugoga. Autori »Obrane« znaju do, bro, u kakvom su halu bili svi naši mezaristani iza prevrata, znaju da su (zaslugom pređašnjeg »marlji« vog« povjerenstva. Op. ur.) bili svi odgrađeni i pretvoreni u svijetska smetljišta, pašu hajvana i krmadi; po njima su vatre ložene, pečena ja« njad na ražnju i t. d., o čemu svemu tome svjedoče mnoge prijave od« bora kod policajne direkcije, pa su to sve »Obranaši« za dobro vidjeli i nikad ni beknuli nijesu. Mezaristanski je odbor, došavši na tu, takorekuć pustinju, otvorio »iane tefter«, sakupio nekoliko hi« ljada kruna od muslimana i pomoću toga — makar i primitivno — ogra« dio do sada sva groblja u opsegu Sarajeva. Obzirom na iane«tefter valja nam napomenuti, da niti jedan »Obranaš« nije u taj tefter niti he« lera dao, a ipak imadu obraza tikati i tendenciozno kritikovati vrijedno poslovanje mezaristanskog odbora! Nakon uspostave ograde oko groblja na Nadkovačima počeli su inovjerci ograde razvaljivati, ulaziti u groblja, brati di-Лје trešnje, dude, orahe i šljive tako, da su se ograde morale u hefti po dva puta na grob« ljima popravljati. S jedne strane to a sa druge opet nakana odbora, da ova groblja dostojno otrijebi, da popravi povaljane nišane, iskorijeni nevaljalu travu po grobljima, koja je uslijed prevelika hlada podivlja« la, te je zamijeni sa lijepom sitnom i plemenitom travom, i uopće da provede melioracije kakove su do« stojne grobljima Islama — dovela je odbor do zaključka, da po sre« dini groblja naraslo dnto posiječe.i rasproda, što je i učinjeno. • Rasprodaja drva oglašena je u novinama, koje redovito izlaze (vi« di »Pravdu« broj 99 (204) od 30. sep« tembra) a i svestrano kroz telala. Da niko od »Obrane« nije čitao »Pravde« i čuo telala, nije krivnja mezaristanskoga odbora. U »Obra« ni« nije se moglo ni oglasiti, dok joj se ne zna vrijeme kada će izaći. Ni« je dakle istina, da je odbor radio bez objave. Nije istina, da je drvo iz groblja prodavano ispod cijene, niti je isti« na, da su ga kupovali ljudi iz dže« matskog medžlisa, kao ni to, da se je za sječu potrošilo više, nego se je kupovnine za drvo dobilo. Za sječu drveta platilo se je po 200 K na 1 klafter, koji su na licu mjesta prodavani preko 400 K granje, a cjepka do 800 K na klafter. To se može dokazati i knjigom odbotsko« ga tajnika Sejfage Tašakovića, u kojoj je prodajna cijena drveta za« bilježena. Pri tom valja uzeti u ob« zir da je drvo vrlo slabe kvalitete, da ima unutra miješano mnogo vr« bovine, trešnje, šljive i oraha. Pošto je drvo tek usječeno, to ga naravski i osušiti valja, a kada to bude, jedva će ga biti suha i 3 me« tra, mjesto današnjeg 'klaftera, pa pe i po tom vidi kako je »jeftino« rasprodano. 17, oktobra naveo je predsjednik mezaristanskoga odbora g. odvjeb« nik Biserović jednoga člana odbora »Obrane« u groblje na Nadkovači« ma, pokazao mu vrstu drveta i čije« nu pošto je prodavalo, te će ovaj moći i druge »Obranaše« informi« sati o kakvoći i cijeni prodanoga ' drveta. Piscu je bio najveći ures dr« veće po grobljima, a nama je to pu« stinja, dok debla i žile drveta razva« Ijuju grobnice naših pređa. Ako »O« branaši« trebaju sebi za ures tako« vog drveća, neka Idu onamo, od kuda «u i došli, pa im neće žao biti. �Spaj 213 — Broj Još se mora napomenutu da me> zaristanski odbor kani sa ovim za ,drvo dobivenim novcem na prema« Ijeće sagraditi jednu kuću na Grli« čiča brdu za grobara i tako osigu« rati vječitu kuću sarajevskim mm slimanima, među koje — valjda — spadaju i autori »Obrane«, da tako budu sačuvani u vječitosti od napa« sti, hajvana i ostalog. »ПРАВДА' — »PRAVDA. _»Qbranaši«, eto sad vidite da iz prazne pucate na vakufsku upravu, a ako ste islapiske patriote, stupite i vi u mezaristanski odbor, koji vas rado poziva, pomozite mu moralno i materijalno, da se naša groblja što ljepše urede pa da se ne stidimo pred našim sugrađanima drugih ује« ra, a ne brbljajte iza kulisa kao.... i prođite se od grobalja praviti ures grada. Zašto muslimanski narodi simpatijo s boljševičkom Rusijom? (6) - Poslije mnogo stoljeća punih- e« ncrgije, kad se muslimanske mase kao vjetar pronesoše preko Egipta, Tripolisa, Tunisa, Alžira i Maroka, ispuniše Hispaniju sve do pirenej« skih gora i preko Balkana i Ugarske segnuše do pod zidove Beča i u Lbm« bardiju, sa Krima i Kavkaza u srce Poljske, iz beskrajnih stepa turke« stanskih u Moskvu, Kazan i Kitaj, a pod Tamerlanom čak na jug Indi« je, ostavivši tragove duboke civili« zacije gdje im je noga kročila: u Hi« spaniji, na Siciliji, duž cijele Afri« ke, u Arabiji, Danjasku, Bagdadu, Perziji, Samarkandig Kitaju, Indiji muslimanski svijet je zasnuo da se odmori od truda i posla, umstve« nog u svima granama znanosti, u« tnj etničkog u svem što uzdiže srce i veseli oko, poslije rada u vrijeme, kad je sav hrišćanski svijet, punih se deset vi jekova krveći s drevnim religijama Rima, Slavena i Germa« na, čamio u neznanju i divljaštvu, vodio ratove protiv istoka i samog sebe, a Vizantija u paralizi fizičkoj a duševnoj umirala i umrla, predavši nasljedstvo svetih ratova protiv »ne, vjernika« pravoslavnom sjeveroisto« ku i katoličkom jugu i zapadu Ev, rope. Treba razlikovati opadanje i pad muslimanskih država od zastoja u progresu muslimanskih naroda. Uz« rok ovom posljednjem, kako u ne, koliko iznijesmo, .u glavnom je opći zakon o odmoru čovječanskih rasa. Uzroka rđavom stanju, opadanju i padu muslimanskih država ima ne« koliko. Heterogeni elementi, koji u vrije« me apsorbacije silnih muslimanskih duhova čisto vojničkim poduzeći« ma, pomoću lukavosti, puzanja; am« bicije ili sticanjem prilika, pružiše prste u sve ostale grane državnog života i u sve slojeve 'društva — ra« di svojih interesa pljunuše na df« žavne. Grci, Jermeni, Gruzini i dru« gi nemuslimanski elementi, koje mu« slimanske vlade priviše njedrima s liberalnošću, s kakvom hrišćanske države nikad nisu izilazile u susret muslimanima, gurnuše, došavši do vlasti, nož u srce državama, koje su ih smatrale ravnima svojim podani« cima muslimanske vjere. Izdaje, mito, prevare, nesavjesnost, lijenost — sve Де bolesti državnog organiz« ma uvukoše se preko nemusliman« ske birokrati je i malo po malo ras, trovaše cijeli upravni sistem. Evrop« ske velike i neke male sile sistemat« skim su burgijanjem svud i svugdje, pa i razvijanjem korupcije u musli« manskim državama, potkopavale te« melje muslimanskog istoka. Evrop, ske vlade konsekventno su svim mogućim smicalicama ometale sve refonne, koje su preduzimale vlade muslimanskih država. Istini za ljubav moramo priznati, da je i neizmjerno bogatstvo i opće blagostanje, koje se u nebrojenim pobjedonosnim ratovima nagomila« lo u muslimanskim centrima, ubrza« lo opadanje istočnih država, kao što je gotovo bez iznimke bilo u svim drugim državama. Političke i socijalne neprilike, in« teresi brojnih neprijatelja, koji su musBmanske narode razdvajali a -često i rtapravili jedan protiv dru, gog, mnogo dopriniješe tomu, da ti narodi izgubiše na nekoliko vijeko« va svoje vidno mjesto u svijetu. Uplitanje stranih vlada, naturiva« nje sveg rđavog što imaju zapadni narodi, vjerske, političke i ekonom« ske najezde pa vojnička osvajanja, nasilno uvođenje tuđih religija, za« kona i običaja — sve je to smetalo ;normalnomu razvitku muslimanskih naroda. Pa i uza svu stagnaciju u progresu ne može se reći, da muslimanski na« rodi poslije zlatne ere u svojoj hi« storiji nisu dalje zidali na zgradi ljudskoga razvitka. Istina, udio nji« hov u ovo doba nije bio ravan ud je« lu hrišćanskih naroda, ali je kud i kamo veći od udjela hrišćanskih na« roda u vrijeme muslimanske kultur« ne supremacije. A ako nije bilo kontinuiteta u progresu musliman« skih. naroda poslije kulminacije o« nako, kako je bilo u evropskom pro« gresu počevši od posljednja dva .stoljeća srednjega vijeka — dubljem istraživaču je jasno, da ga nije ni moglo J>iti. Osim eruptivnih najez, da nemuslimanskih naroda iz dubi« ne i s krajnjeg istoka Azije, smetale su mu neprekidne atake manje ili više udružena zapada. Ali uprkos svim destruktivnim faktorima ostade jezgra musliman« skih naroda zdrava i netaknuta. Sa« mo ona zaspa. Tako i sloboda samo usnu. Ona je živjela, makar i teško ranjena. Ona je živjela, makar i ne uvijek u potpunoj svijesti mush« manskih naroda. Duh, koji provede muslimanski svijet onako slavno kroz mnoge vijekove i okruni ga so« lidnim uspjesima, ostade, ma da je do nedavno umoran drijemao. 3. Evo je prošlo osam vijekova, ot» kako je muslimanski svijet stalno objekat ataka zapada. Nekad uže a nekad šire koalicije ne dadoše mira muslimanima. Mnoga duboka rana u tijelu muslimanskog svijeta duge je i duge godine isticala krvlju. O» gromne prostore odsjekao je zapad od islamske zajednice. Današnji događaji pokazuju, da se istok vra« ća na pozornicu svijeta s podmlađe, nom energijom. Istok se budi. Istok sa svojom nepokolebivom vjerom, dubokom intuicijom, originalnim i dubokim pogledima na život i smrt, žeđom za idealom. Sve premise za progres, koje je i dosad imao — o« sim kolektivne energije masa. Da« nas je jasno, da je i ta energija po, tekla žilama naroda istoka. I jasno je, da je moralo doći vri« jeme, kad će se narodi, koji su tako srdačna ljubili slobodu, dignuti da osvete svoja prava. Morao je kuc, nuti čas, kad će se muslimanski na, ■ rodi prenuti iza sna kao kakav go, rostas i, raskinuvši lancg, u koje ga okovaše gorj od njega, mahnuti ši« rokim krilima, silnim mahom. Taj pokret muslimanskih naroda ide pa, ralelno i ugovoreno s velikim kreta« njem brojno najjače indogermanske rase, u čijoj sredini i s njom ispre« miješano žive mnogi milijoni musli« mana. Pokret islamskog svijeta ima danas saveznika u ruskim armija, ma od mno'go milijona, koje nišane na iste dušmane, na koje i musli« manski milijoni. Hiljade delegata sa sviju krajeva svijeta gdje ima muslimana, već su se nekoliko puta sastajali u ROsiji i ustanovili plan zajedničke akcije. Već ima primjera krupnih Uspjeha: Afganistan se je otresao engleskog protektorata, Egipat se je oslobo« dio, Perzija se oslobađa. Turska tre« se okovima. U ruskoj su se federa« čiji organizovale četiri muslimanske države: republike kazanskih Tata« ra, Kirgiaa veljke orde, azerbejdžan« skih Tatara i Turkestana. Ruski je narod osudio carsku ru, sku politiku prema muslimanskim narodima i državama i dao joj pri« jateljski pravac s principom ravno« pravnoeti. Tri stotine milijona muslimana miču se u isto vrijeme, kad stotinu milijona Rusa, njima najbližeg ne« muslimanskog naroda po karakteru, mentalitetu, analogiji tradicija, iš» prepletenom historijom i ispremije« šanom krvlju — probijaju vrata u Evropu, Neka im je sretnoj K. M. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U ZVORbtlKU. U četvrtak 14. o. mj. održana je ovdje impozantna i brojno posjeće« na kotarska skupština, kojoj je pri« sustvovao i predsjedao izaslanik iz Tuzle g. Muhamed ef. Zahirović. Skupština je održana u velikoj sali medrese, koja je bila dupkom pu« na građana i seljaka'iz svih sela na« šeg kotara. Skupštinu je otvorio potpredsjednik kot. odbora g. Hu« sejnaga Ćumavić predstavivši iza« slanika g. Zahirovića, te izaslanika političke vlasti g. Škrivaneka i za« hvalivši se najtoplije skupštinarima да ovako sjajnom odzivu. Predlaže za skupštinskog predsjedatelja g. Zahirovića, što se jednoglasno usva« ja. Zahvalivši se na izboru predsje« datelj daje riječ g. Ćumaviću, da u otsutnosti tajnika i blagajnika izvi, jesti o dosadanjem radu odbora, ko« ji, i ako nije potpuno verziran, u kratkim potezima i razgovjetno iz« laže stanje blagajne i dosadanji rad odbora, koje izvješće skupština pri« ma na znanje i odboraje rad odbora. Zatim je uzeo riječ Muhamed ef. Zahirović i u govoru, koji je trajao sahat i po, razložio je historijat, uz« roke i cilj organizacije tumačeći pri tom naš program u tančine i na vr« lo razgovjetan način. Zatim je op» širno govorio o predstojećim izbori« ma i njihovoj važnosti za opstanak muslimana u ovim zemljama i nji« hovu — bolju budućnost, te o zlim posljedicama, ako bi bili nehajni i ne .htjeli kompaktno i svi do zad« njeg stupiti na biralište i glasati za listu naše organizacije. Onda je tu« maćio kako se postupa pri pregledbi biračkih spiskova a i reklamaciji, te kako će se obavljati izbori. Kod to« ga je g. Ćumavić izvadio dvije kuti« je i zorno pokazao način biranja razlažući pri tom odnosne propise. Nakon što su izabrani delegati za glavnu skupštinu u Sarajevu, uzima riječ g. Ćumavić i u'-kratkom ah pu« nom sadržine govoru osvrće se na tragični slučaj, koji se desio musli« mani ma u ohridskom srezu te veli, da su tamo prilike grozne i jezovite, аН da i naša sudbiba nije mnogo bo« lja, jer se i mi koljemo tupim oruž« jem, koje ne daje krvi. Mi se na svim poljima sistematski progonimo i ubijamo gospodarski, prosvjetno i u svim drugim pravcima. Ovo je bi« la aluzija na nesnosne prilike, koie su inaugurisala dva satrapa: sreski »upravitelj« Rogić i policajni nared« nik Savić, koji poput harambaša ha« rače po tom kotaru, da je skoro do« šio dotle, da svijet bježi u goru od njihova zuluma. Džemal ef. Hulusić je u svom go«^ veru hrabrio, da se prigodom izbo« ra ne boje ničijih prijetnja i zastra« šivanja. Biće toga, veli, pa će se pri« jetiti oduzimanjem oružnih listova i sličnog, ali se toga ne treba bojati. Pošto ste čuli program naše organi« zacije i razumjeli za čim ona ide, onda vas nikakva sila niti prazna i neostvariva obećanja neće moći skloniti da dadete svoj glas za koju drugu stranku osim naše. Pri svršetku skupštine n^ predlog ,Hafiz Ibrahim ef. Mehimagića, šer. vježbenika upisuju se članovi za »Gajret« i kupe dobrovoljni prilozi. Odmah se je upisalo 60 članova i sa« kupilo K 1450 dobrovoljnih priloga, a vrijedni i agilni starina Ibrahim ef. Šehić, šer. sudija izriče nađu, da će u najkraće vrijeme moći osnovati i »Gajretov« pododbor. Pošto se više niko nije javio za riječ, predsjeda« telj zaključuje skupštinu. Ovo je u najkraćim potezima tok skupštine, koja je u svakom pogle« du sjajno uspjela. Poslije skupštine razgovaralo se neobvezatno i tu se je moglo čuti jezovitih primjera na» silja i progona, koji se vrše nad mu« slimanima u zvorničkom kotaru. Ta« mo i sad pravoslavni poput Alba« nije ubijaju muslimane i otimaju njihova dobra, a po Zvomiku na« rednik Savić sa svojom jadnom po« licijom što no riječ žari i pali i sve pritužbe muslimana proti ovom po« bješnjelom policajcu ostale su bez uspjeha. Vlada ga dapače unapre« đuie u XI. činovni razred za polic. podnadzomika. Ovo je u najmanju ruku izazov muslimanima od vladi« ne strane, ako su joj do ruku dola« žile sva one tužbe, a ako nijesu on« a l. da ćemo joj mi u najskorije vrije« me putem našeg lista javno podni« jeti, pa da vidimo kako će se držati. O sreskom »upravitelju« Rogiću, na čiji se blentavi postupak i »mu« dru upravite*jednoglasno tuže i gra« dani f seljaci muslimani, plačemo posebno, a sada konstatujemo, da je jedna strašna blamaža, da vlada prepušta upravu kotara jednom p i« saru, koji je svršio nauke izdajući pašoše na goveda i naplaćujući re< sum na goveđem sajmištu. Skandal! X, Y. Političlii pregled. Izbori se nikako neće odložiti. Iz Beograda se javlja: Pošto je rad Državnog Odbora naišao na izvjee« ne smetnje, proturavale se u јау« nost vijesti, kako će radi toga biti odgođeni izbori za konstituantu. Kako sada beogradska »Pravda« e pouzdane strane javlja, ne može se ni pomišljati na to, da će vlada od« ložiti dan izbora. Komisija za istragu o nemirima u Hrvatskoj. U Zagreb stigla je an» ketna komisija, koja će ispitati uz« roke minulih nemira u Hrvatskoj. Kod hrvatske vlade pregledati će i sva akta, koja se odnose na te ne« mire. Kemalistički pokret u Albaniji hvata, kako iz Korice javljaju, sve više korjena naročito uslijed prido« laska turskih oficira. Poslije Vehib« paše i Edhem«paše u Albaniju treba da dođe još 280 turskih oficira Ar< banasa, koji se u Carigradu sprema« ju na akciju u Albaniji. Ekskralj Konstantin na djelu. Javljaju iz Berna: Bivši kralj Kon« stantin priprema se da iskoristi situ« aciju u Grčkoj, stvorenu opasnom bolešću svoga sina. Namjerava da se vrati opet u Grčku i — stupi na prestolje. Švajcarske vlasti pređuze, le su potrebne mjere, da osujete za« vjeru, koja se u Svajcarekoj prmre« ma protiv današnjeg režima u Grč« koj. Domaće vijesti. Reisuloulema otišao u Beograd. Prekjučer je g. reisubulema otputo« vao u Beograd, da se zahvali na od« likovanju ordenom Sv. Save prvog stepena. Veseli nas ovaj odlazak, koji je od strane naših predstavnik ka preporučen još u prošloj godini i nadamo se, da će g. reisuhulema upotrijebiti ovu priliku i za to, da mjerodavne faktore informira o sla» bom materijalnom stanju naše v,«m« centralne zaklade. Baš je ovih dana g. dru Vesniću uručen memorandum vakufske di» rekcije, pa se nadamo, da će ga g. reisul»ulema i sa svoje strane izdaš« no poduprijeti. Opet Petrić. Javljaju nam iz Mo« stara: »Došao opet pristav Petrić. Počeo progonima muslimana. Za« tvorio 30 muslimana«bakala radi ba» jagi prekoračenja maksimalnih čije« na ne čekajući ni odgovora na utok. Daljnja zatvaranja slijede. Veli pri« stav: Pa šta im škodi 10 dana u za« tvoru! Opširan dopis slijedi.« Satrap Rogić. Sramota, koju vlada trpi držeći još i sada na upravi jed« nog velikog kotara famoznog Rogi« ća, pisara, prelazi u škandal, koji ee ne da više podnositi. Intelektual« na mješina, fanatizirani pravosla« vac, zadojen neiskazanom mržnjom na sve što je muslimansko, on je prosto pomahnitao. Ne ističući za« sada ona mnogobrojna bezakonja, koja ovaj naduveni pisarčić u ulozi .upravitelja kotara čini nad nezašti« /onim muslimanskim dijelom naro da, hoćemo ovaj put da upozorimo .zemaljsku vladu na jedan najnoviji atak na muslimansku kulturno«pro« svjetnu instanciju, učinjen od etra« ne Rogića. On je ovih dana izdao odluku kot vakuf, mearifskom po« ,.v;erenstyu i Muslimanskoj Čitaonici »Sloga«, u kojoj traži pod prijete ,njom deložacije i s pravom na utok od 3 dana, da čitaonica ustupi svoje prostorije Milki rođenoj Nikolić, u» datoi Cesarović, čija braća imadu svoiih zgrada i prostorija, da bi j’e mogli smjestiti, a da se Rogić nije trebao laćati ovih skrajnjih sređstrf« va. Cak Milkina braća imadu jednu �Зкааа * Оцрмд Broj 213 — Број »PRAVDA* — „НРАВДА* dosta prostranu kuću, u kojoj im во poieo Bjaličak prijetiti, aatim jo napisao „Veliko Reži", da na копсв konca iside sa — Stanuje sluga. Konstatiramo li jod i amaotekim plaftilom. Teik>, Hito, „lijupi" itijoto, da je to jedino muslimansko dru« po i slatki" Milaae, imaeeto so kad i plimaaiti itvo u Zvorniku i da bi se uselje« radi ovo i ovakvo kratkovidnosti. Samo napri­ дјет Milke moralo rasuti, te da u jed! Da nali iitaiolji namogna desnati kakvim nam se kaučima prijeti organ bosaD»kih radikala, ,tim prostorijama još od god.-1901. prenosimo в cijelosti njegova biljotka „Nova ,postoji "čitaonica pod raznim nazi« muslimanska stranka11 koju jo ,,Srpska Biješ" vime, onda je i previše naglašena donijela u broju od atorka. Ta so Voli: „Demokratski nar. poslanik g. dr. (!) fcofkija protuzakonitost, pristranost i bez« obrazluk Rogićeve odltikc. Štošta Gluhi« istupio jo ia demokratske stranko — kao ito javlja.taalanskl „Opitinski Glasnik'1 i Osno­ naduvena mješina i karikatura od vao jo a VusU sa g. đrom Bahrijom Kadićom upravitelja kotara nije take odluke novu muslimansku stranku, koja će istupati dao srpsko«pravoslavnom društvu? samostalno na iaborima. Kako deanajomo u «i• 3to li to baš za jednu Milku bi dr« joloj so semlji (?) osjoća jak pokrot među mu­ da so otvori uova stranka, koja ee ■žavna nužda, da se raspe jedno je« slimanima, nate muslimane približiti državi i neće stva­ dino musi, društvo, koje je okupilo rati od njih neprifatelje ove zemlje. Kao lio preko 130 članova, većinom omladi« dosnajemo na Ćelo (hopa, mala! Op. ur.) ovo ne? Valja pokazati moć i silu upra« nove muslimansko stranko stupio bi.g. Šerif a organ stranko iaaeićo iduće ne­ vitelja kotara poput Ciganina, koji Amaatovie Pokretače novo stranke rukovodi ova idoja: je, kad mu je zapalo carstvo, svog djeljo. Muslimanski olemouat no može da ostane u bu■oca ubio. daćom političkome divota osamljen i bos ikaOdbor je, međutim u otvorenom kovib jačih oslona, muslimanski olomenat mora n prvom, roda, da svojim radom dokaže privr­ -roku uložio redovitim putem utok ženost i iskreno prijateljstvo naprama ovoj đr< na načelstvo okruga u Tuzli, pa će« šari, treba pod svaku cijenu da manifestujo ,mo vidieti, hoće li se viša vlast so« svoju državotvornu svijest i time učini svoju Jidarisati s ovim glupim i protuza« prvu drčavljunsku dužnost, pa na osnova to isvrieno dužnosti da traži od državo ваkonitim riješenjem naduvenog Ro« svojo svojih prava, koja mu se moraju očuvati. gića. Ne bude li se poništila odluka itita Nerazboritom opozicijom i postavivli so u Rogićeva, Zvorničani će znati naći neprijateljski tabor naprama (Denuoiraj samo put i sredstvo, kojim će Rogiću pre« šerife, to Ti je sanat!) državi razrješava se ,više bodljikave rogove stući, da mu država eo ipso dužnosti, da zaštiti i obezbipravo ■ dotičnog dijela njezinih državliana više neće nikad pasti na um, da ih jedi i u ovakovom odnosu mora da bude ugrožena ' uperava proti muslimanskoj kultur« budućnost toga elementa. Mije korisno, a ni no«prosvjetnoj instituciji. Vladu lijepo natvarati oči pred istinom, no treba mah­ ,pak pozivamo, da već jednom po« nitom i beskorisnom opozicijom zavoditi narod labirint i goniti ga, da glavom raz­ šalje za upravitelja kotara akadem« ubijapolitički zid, nego froba poći stasom opreznosti (kao .sko obrazovana čovjeka, da ovaj 6to jo, na primjer, postupano pri rekviziciji blesavi pisarčić ne pravi nad nama bakra!) i razboritosti, pa u opiti narodni život unijeti elomono i savromeni metođ političkog upravnih eksperimenata. — Tim putem hoće da udari nova mu­ Filmovi za propagande« M’» aa« života. slimanska stranka." rodnog Zdravlja sprema radio»icu Iznesosmo „program", a sad očekujemo hoću za izradu filmova koji •• .odužiti li doći lisae, da ma akaiemo — kiselo groŽgjo... zdravstvenom prosvjećSva»j« »a« ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ roda« I PAPIRNICA I HAMDIJE TFEšBljak. 8*kl Data »p«t вева8ит«1јвв držanjem «▼•)• кове „Pravde*. Njeiin „iekljoćeni" uredaik, ■iajer Btijepo ed Dabrornik-građa, nijaiie твlikoerpakof „kata*, pa ma ae čini da će njejovom вагов preplatiti i пав oke „ Pravde" i na­ tjerati nas в ćor-sokak nekog plemenskog aoparatUaaa. Dijelio nam je najprije savjete, onda KOPČIĆA o i t preporučuje »voje bogato stOTarište ,, svih vrsta papira, kancelarijskog i ■' ( ♦ školskog pribora. — Narućbe se 1 ’ 2 obavljaj« brzo i točno. i t Cijene umjerene. '> * Sarajevo, Štrosmajerova nt. Tel. MP i > !! Domaća industrija!! Pm jugoslavenska hurnica rdiatlohuma i hopiha u Sarajevu, Izrađuje najbolje vrste RAHATLOKUMA u luksuznim kuti­ jama i sandučićima, razne čajna i desertne KEKS-E, te TATIAN HALVU. — Dnevno razašiljanje u provinciju. —. Narudžbe na: Arifović'Predimaret, br. 47, Sarajevo Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova, ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani < Sjetite se „Gajreta H. Hafiz flbđalsb uf. Tabnh Os. 1069/18. 53. OGLAS. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat če dne 16. novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača-mulk nekret umrlog Server ef.Svrze iz Sarajeva i to: l. У2 kuće i bašće u površini od 1 d< 389 m. u Ulomjenici gr. ul. br. LXXIV/10; 2 cijelu kuću u Tubegovićevoj'ulici u kojoj se nalazi glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo u površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. uj. broj 231 i 238 kat, opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, ajreća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI ŠERIATSKI SUD. U Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Traži se jedan krojački pomoćnik Baručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 16. Talefon 27S. Ponude sa uvjetima treba slati na HilmijD Sundglća o Hoajlc. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skue&tina Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, odriana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо. na K 1o.ooo.ooo. I povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. 4 ’ / Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali jo? ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno ,po dioničarima ne eptirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničarl, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti provlđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31..oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji če se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je prlđržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dioiMca glasom tačke 2. ovih usta­ nova prldržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje I uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (đ.d.) u Sarajevu I njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice uTuzli, c) Muslimanske trgovačke I poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. 4- u Bjelini, a) Muslimanske banke 4, d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u. Tešnju, i) Narodne kteditne banke d. d. u Livnu, б Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, Težačke baifke d. d'. u Cazinu,, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u DerVenti, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. < Ravnateljstvo Muslimanslie trgoratke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odtfovorni urednik: F. Selaka. Vlasnik: Centralni Odbor J> M. ®. štatamll ВмМ & A. IMoa, Sa^vo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9900f4e715eca135e000bd8daa7c67d9.pdf a518f23330533a3c769bfa3811e5d6b9 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj ^ЧННВ^ ИГ в ИГг^ Ј|ж ^HL 9 B ЈВ ЛЛ jB В> ■ ■ f® jsb 1ИДОЦ^ I Н BS izlazi №&ИГ BN Kl ЈКЈМ ■■ af НЖ VHV КД |В ■■ ^ВЖ Ef ЖИ la JML^^ar h M Лк JML V ■* 4Mb ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 109 (214) PF* Muslimani! Brinite lU« Sarajevo, subota 23 oktobra 1920. (8. safer 1339.) sb ^^00" PRETPLATA: GODIŽNJE К UREDNIŠTVO I NA- laže se u kralja petra ulici и vakufskoj palačl . Godina 11. da budete upisani u Iriračhe spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! jim su udareni čvrsti temelji ovoj našoj organizaciji. U isto vrijeme kada smo mi na nađe sa svojim roditeljima za koje ovom mjestu održavali svoju veliku je držao, da ih nikad više neće vi« skupštinu, na kojoj je bila zastupa« djeti. Ovo je veselje bilo iskreno i na većina našihTnjeata održavao je neusiljeno, jer su muslimani i pre« g. Svetozar Pribićević u svečanoj već gorko iskusili na svojim leđima dvorani beledije skupštinu, na kojoj tiraniju austro.madžarsku, a naro« je udario temelj »demokratskoj« čito tečajem dugih i teških ratnih stranji. Ton g. Pribićevića, kao i godina. Bos-na je pod Austrijom njegov programni govor, vrlo .je lo« smatrana jednom prostom koloni« še djelovao na naše delegate, a na« jom, koju su tuđinske rase upotreb« rpčito njegova nesusretljivost pre« ljavale u svoje privredne, koloniza« ma nama muslimanima, jer je jed« torske i ratne svrhe. Bosna je bila nostavnim gestom odbio predloge zemlja, u koju je useljavan i naše« naših delegata, koji su sa punovaž« ljavan ološ, koji nije mogao pro« nim punomoćima već tada zastupa« sperirati u svojoj domovini, s jedne li 70% muslimana Bosne i Hercego, strane, dok je s druge strane bila vine. On je pošao i korak dalje, pa domena tuđinskog duševnog prole« nam je sasvim otvoreno navijestio , tarijata, iz kojeg se rekrutovalo či« borbu do istrage. Za pomagače u toj novništvo, koje nam također ni u borbi javila mu se grupa mladih za« kojem pogledu nije bilo prijazno. bludjelih, neiskusnih ljudi, koja se Ovo i ovako činovništvo sa čita« pod tajnim rukovanjem glavnog vim jatom doseljenih trgovaca, o« stupa Autro«Madžarske bijaše oku« brtnik* i drugih staleža stavilo se pila, oko »Jednakosti«. Oni nijesu bilo na našu narodnu grbaču, gulilo znali niti su mogli shvatiti svu za« nam kožu i na sve načine iskorišći« mašnost i težinu položaja, u kojem valo prirodno bogatstvo naše zem« smo se nalazili, pa nam je pomoću lje. A šta da reknemo o mukama, njih g. Pribićević naturio kojeka« koje smo podnijeli u ratu? Opusto« kve Sariće, Kurtoviće, Svrze, Gluhi« šiše nam sela i gradove, odvedoše će i sve, koji su se^naprosto odrekli sve i staro i mlado u vojsku i ko< svoga islamskoga elementa i bezu« moru, oduzeše nam hranu i stoku, vjetno se predali u naručaj jednog te nas oguliše tako, što se kaže, da silnika, koji nam je navijestio naj« trn povučeš, ne bi imao zašto za« oštriju borbu. Ovi su se nesretnici peti. Bojne su poljane bile poštrca« rugali svemu što je naše i omalova« ne našom krvlju, leševi su naših zavali našu borbu. I kada su u Bi« vojnika pokrivali razbojišta na leći, Nevesinju i u mnogim drugim svim frontama, jer smo se morali našim mjestima i krajevima frcale boriti svagdje u prvim redovima. muslimanske glave, oni su nam se Naš je vojnik morao na sebi iznije« rugali i govorili da se bunimo zato, ti prvu vatru, on je morao prvi gi« što su se u Bileću ukrale dvije tri koze. Do pada »demokratske« vla« puti. Morao ginuti. U tim i takvim časovima buknuo de morali smo izdržati jednu tešku je prevrat i mi smo bili oni, koji su i mučnu borbu, punu samoprijego« se svom iskrenošću svoje duše pre« r^. Prijetilo nam se hapsom, progo« dali u naručaj ^vome bratu i sugra« mma; naš se rad izvrtao, naše se đaninu, držeći da ćemo naći bratsku kretanje naopako tumačilo. Ali što susretljivost i bratsko ponašanje pri je najinteresantnije: od početka na« izgradnji svoje nacionalne držJve. še borbe pa do danas nijesu nas Dok smo se spremali za zajedničku prestali nazivati elementom, koji je akciju, da protjeramo tuđina iz svo« protiv države, protiv monarhije i je kuće, izgledalo je da su sve opre« proti svakog reda i poretka. Nas to ke među nama izravnate i da ćemo nije nimalo smetalo, jer u njedrima se bratski i zajednički svi založiti njesmo imali nikakvih oraha. Juri« za svoju slobodu, koja nas je staja« šali smo nekad otvorenom vatrom, la tolikih žrtava, tolikih jada. Ali... nekad drukčije: kako je kada vrije« Ali već prvi dan oslobođenja bi« me iziskivalo. I evo nas, Bogu hva« jaše za nas prvi dan — ponovnog la, na drugoj skupštini delegata na« mukotrpnog iskušenja, goreg i žalo« še organizacije, koja se razlikuje snijeg nego smo ga ikad igrali. Na« od one prve u tom, što ova pred« ša nebraća umjesto da nam pruže stavlja 59 naših dobro organizova« bratsku ruku, da je stisnemo i da nih mjesnih odbora, koji predstav« svi složno radimo za svoju sreću, ljaju okb osamdeset hiljada organi« svoju zajedničku domovinu, digoše zovanih i dobro disciplinovanih čla« zločipačku ruku proti nas i prvi nas nova. Ova skupština reprezentuje dan počeše ubijati, paliti, pljačkati dakle volju jedne impozantne ple« i sva nam moguća zla činiti. Sustegli jade boraca, koji su spremni sve žrt« smo se prvih dana, držeći da se to ve doprinijeti za slobodu opstanka učinilo u prvoj oslobođeničkoj groz« • i ravnopravnost muslimana. nici i da će to prestati čim se du» Disciplina je u našim redovima hovi smire i uspostavi neki red. Ali do sada bila izvrsna, a nadam se u se, braćo i gospodo, prevarismo u buduće inšalah da će biti i sve bolja, računu, jer što je išlo dalje, to je jer nas baš sada čeka najveća za« za nas bivalo gore, pa smo se, htjeli daća, da svoj rad okrunimo uspje« ne htjeli, morali okrenuti oko sebe hom, pa da se naš glas ne samo ču« i sporazumjeti se kako da se posta« je, nego i uvaži. O nekim našim vimo uobranbeni stav. Naš mjesnim odborima ne mogu se na dični predsjednik i prvak naše or» žalost izraziti najpovoljnije. Ima ih, ganizacije, prosvijetli g. mufti -ef. koji su se konstituisah i nijesu se Maglajlić, naši poslanici Dr. Hras« više nikad sastali, ima ih koji još nica i Dr. Spaho, naš glavni urednik nijesu ni računa položili i koji su Korkut i mnogi drugi snašli su se nas slabo materijalno potpomagali, dosti) brzo i udarili prve temelje no ima i velik broj koji su do naj« muslimanskoj organizaciji, krenuvši manjih tančina vršili svoju dužnost, dvama putevima, da se odmah na« nama o svakoj pari položili račun, đu i dne 15. februara 1919. na velikoj te nijesu propustili ni najmanje sit« skupštini, na istom ovom mjestu, niče, da nam je nijesu dojavili i pi« provedu stapanje i ujedinjenje, kp« tali za savjet i sporazum. Da je i - Naša glavna skupština. . Znate Ii šta znače riječi: sloga, bratstvo i jednakost? Ako ne znate, pitajte onu masu naših delegata iz svih krajeva naše pokrajine, što se prekjučer sastado« še u islamskoj čitaonici, da na našoj glavnoj skupštini saslušaju izvještaj predstavništva naše organizacije i dadnu mu pravac u daljnjem njego« vu radu za dobromaše mlade države i njenih pripadnika što ispovijedaju uzvišeni Islam. Znate li šta je požrtvovnost, jed« nodušnost i odlučna riješenost, da pomogne brat bratu, da ga očeliči i podupre svim što može i kako mo< že? Znate'li? Ako ne znate, trebali ste biti na toj skupštini, da vidite one ljude iz krvave Krajine i kršne Hercegovi« ne, kojima daleki put nije niukoliko narušio veselog raspoloženja; treba« lt ste da čujete izlaganje naših go« vornika i pratite lica, koja vele: »Dobro jel«, te usne koje su govo« rile: »Tako jel«. Trebali ste da ču« jete izjavu: »Mi hoćemo slobodu, pravdu i jednakost u ovoj svojoj državi!« i da vidite oduševljenje, kojim su te riječi popraćene od svih skupštinara bez razlike dobi i zani« manja. Trebali ste, braćo, da pro« matrate našeg inteligenta i sijedog sarukliju, kako jedan drugom tepa i guguće; da pratite kretnju građani« na i njegova brata težaka, pa da vam bude jasna sva besmisao tvrd« nje, da im nijesu interesi zajednički i da im se treba razdijeliti. žnate li kako se svršavaju narod« ni poslovi i kako braća trebaju da vode razgovor? Ako ne znate, trebali ste da bu« dete na našoj skupštini, pa da se osvjedočite, kako so i šest i šezde« set kandidata može izabrati za dva« tri sata; kako težak dragovoljno i iz vlastite pobude promeće naprijed svoje školovane ljude i kako svje« eno govori: to su naši sinovi. Da, da, gospodo oko plaćenih »demokrat« skih« i drugih glasila, svi vi koji si« jete smutnju u našim redovima, tre« bali ste tamo biti i čuti narodni glas, pa da vam bude potpuno jasna sva uzaludnost vašeg izdajničkog nasto« janja i sva niskost uloge, koju vam namijeniše protivnici islamskog na« „ pretka i bolje nam budućnosti. ’ Mi smo ponosni ovakom skupšti« nom i zahvaljujemo Bogu na ova« kom Njegovu daru i nimetu. • * Skupštinu je oko 10 sati otvorio dični naš predsjednik, časna naša' starina, g. muftija Maglajlić, krat« ’ kim govorom u kojem je istaknuo svu važnost ovog satanka i zaželio da nas svemogući uputi pravcem, koji će biti na sreću i spas naše kra« Ijevine, a naročito islamskog dijela njenih državljana. Njegove su rije« ći išle iz srca u srce i učinile jak i svečan dojam na sve skupštinare. Kad je svršio svoj govor bio je po« zdrayljen burnim i oduševljenim klicanjem, a zatim je podijelio riječ tajniku centralnog odbora, g. Ahme« tu Seriću, da podnese ovaj TAJNIČKI IZVJEŠTAJ. Muslimani B. i H. pozdravili su •elobođenje i narodno ujedinjenje onim iskrenim veseljem i oduševlje« njem, kakovo se može pojaviti sa« aao ■ sretnom času, kada se čovjek Шш Ш 2.“” kod nas bilo nedostataka bez svake je dvojbe, ali pri tom treba uzeti u obzir, da su naša dva poslanike bila kao dva navita točka. Sad su u Beo« gradu, sad u Sarajevu, u nepresta« nom trčkaranju, a u redakciji i taj« ništvu samo dva čovjeka, koji su morali uz poslove, koji su potrebni oko lista neprestano trčkarati po raznim vladinim odjelima i u inter« vencijama gubiti dane i dane. Financijalne prilike stranke nije« su baš povoljne, jer ono što je do sada ulazilo u našu stranačku bla« gajnu, to su bili većinom sitni do« prinosi naše sirotinje, dok se naši mogućnici nijesu sjećali da nas po« dupru sa ovećim svotama, a bez no« vaca se ne mbže maknuti, naročito sada u ovim teškim i skupim prili« kama. Naš list, naša »Pravda«, vršila je svojju dužnost sjajno i njezinu piša« nju imademo zahvaliti najveći dio uspjeha, koje smo polučili. Njezino je pisanje našlo odražaja u svim na« šim slojevima a na mjerodavnim mjestima se prosuđuje kao sasvim ispravno i mjerodavno. Svojim is« pravnim i dostojanstvenim drža« njem prodrla je »Pravda« i na naj« više mjesto, otvorila sebi vrata i u kraljevski dvor, te se čita i na naj« višem mjestu. Zasluge su našeg li« ste goleme, one se ne mogu ni pro« cijeniti. Naš je list ogledalo našeg rada, koji nam može služiti samo na diku i njemu imademo zahvaliti, da se danas muslimani promatraju sa nekog višeg stanovišta i za nas se danas otima svako ispravan, kao za jednu čistu djevicu. Uza sve to ipak moram Istaknuti da naš list nema ni iz daleka onoliki broj pret« platnika, koliki bi ih trebao da ima. Jer ne bi smjelo biti ni jednog mu« slimana, koji znade čitati i pisati, da je ne drži, da s® na nju ne pret« plati i da je ne čita, jer ćeu njoj naći sve što mu je potrebno, te će iz nje crpiti sve potrebne pouke i o« bavještenja. Apelujemo na Vas braćo. (Ne brigaj!) Od 15. februara 1919. do danas održano je 5 sjednica C. O., koje su svaki put trajale po više dana. Na ovim sjednicama pretresana su naša najveća i najpreča životna pi« tanja i ustanovljivana naša politič« ka orijentacija. Radni se odbor sa« stajao svake hefte, a nekada i više puta. Njegov se rad kretao oko svi« ju naših najprečih potreba i on je učinio mnogo sitnih i krupnih stva« ri, koje su zasijecale u naša politič« ka, kultumo«ekonomskar socijalna i mnoga druga pitanja. Nije bilo skoro ni jednog dana, kada se nije pritužio koji pojedinac ili deputaci« ja, koje su uvijek sa najvećom su« sretljivošću predvođene pojedinim vladinim odjelima i interveniralo se za njihove želje, tegobe,'muke i za« htjeve. Centralni i Radni Odbor posveći« vao je mnogo pažnje skupštinskom pokretu, jer se na skupštinama naj« bolje uzgaja u narodu volja za rad i za našu islamsku zajednicu, te su pojedini naši članovi održali mno« štvo skupština u svim krajevima B. i H„ gdje se narodu rastumačilo šta hoćemo i kako treba da se držimo. Naš dobri predsjednik g. mufti ef. Maglajlić u svom je radu stekao ne« umrlih zasluga, uslijed čega će nie« • govo ime biti zapisano zlatnim slo« vima u historiji b.«h. muslimana. (Živo odobravanje i buran,pije« sak.) (Nastaviće se.) �S'rana 2 Стоач» .PRAVDA* Prva nagrada na trci u honstituantu. Naredni izbori u zakonodavna ti« jela uvijek su period političkih ot« krića i iznenađenja. To je period, u kome svaka politička grupa mora otvoreno pokazati čime misli pređo« biti za se blagonaklonost biračkih masa; a kako je u natjecanju za bi« račku blagonaklonost potrebno po« goditi najskrovitije i na i vruće želje biračke, to se tim događanjem i ne« hotice daje javnosti onakva slika psihe birača, kakvu sebi zami« šljaju vođe pojedinih političkih grupa. U ovim danima, kad je no« vinska izborna agitacija za konsti« tuantu već u punom jeku, javljaju se jasne konturc’raznih slika, te je upravo uživanje, čitati iz redaka i iz« među redaka različitih programa i programatičnih članaka, kako oni • sebi zamišljaju da izgleda narodna duša, kad je gola. Mislio sam, da poznajem svoj na« rod, ali danas na svoje veliko izne« nađenje vidim, da je moja slika o njemu sasvim drukčija, nego ona njegovih današnjih političkih vođa, koji tvrde, da ga najbolje poznaju. Sve naše političke partije iznose već na javu nagrade svojim birači« ma, ako ih iznesu prve na cilj u trci za konstituantu. Ovaj puta me inte« resuju nagrade onih partija, u koji« ma pravoslavni vode glavnu riječ. Najoriginalnija je nagrada srpske narodne organizacije, koju je u nje« no ime isturio Čokorilo u »Srpskoj Zori«. Tu sc govori direktno i indi« Tektnot »Konstituanta SHS će po« gaziti srpski JJstav, uvrediti srpsku Dušu, uprljati srpsku Zavetnu Mi« sao i t. d.« Prevedeno na čisto srp« ski to znači: Mi ćemo da rasteramo tu jugovinu! I zaista za sve one, ko« ji drže, da iz prava pravoslavnog dijela našeg naroda na potpunu slobodu u ovoj državi proističe i pravo ograničavanja slobode svih drugih u državi, ima ta Čokorilova nagrada magičnu privlačivost. Ali nadam se, izbori .će pokazati, da srp« ska narodna organizacija ne pozna psihe svojih birača. Kakvu nagradu obećavaju radika« li, a kakvu demokrati? Centralizam ili decentralizam? Demokrati, ima« jući na umu, da pravoslavni birači do'bro znaju, kako je to nova parti« ja i kako među njima ima i katoli« ka, smatraju nužnim naglasiti riječ centralizam to jest: nadmoćnost pravoslavnih u svim dijelovima Jugoslavije, a radikali, uzdajući se u prestiž svoga imena slobodniji su i smiju da izbace samo jednu fra« z u: jedinstvenost države i lokalne autonomije. To^c fraza, jer »lokal« na« autonomija (samouprava) mo« že da bude na pr. u seoskoj općini i obzirom na srez, isto tako kao što može biti, da govorimo groteskno, autonomija zemaljske kugle »lokal« na« s obzirom na svemir. Centrali« zam i decentralizam su uopće dva toliko široka pojma, da u jednoj dr« 'žavi može da znači decentralizam, što je u drugoj centralizam i obrat« no. Državopravna pitanja su inače u Evropi najvažnija agitaciona sred« stva među biračkim»masama, jer se zna, da se poglavito njima stvaraju ili ometaju ravnopravnosti svih gra« dana u državi, ali kod naših partija, u koiima pravoslavni vode glavnu riječ, .jedino je Čokorilo obilježilo sasvim precizno svoje državonrav« no stanovište s obzirom na Bosnu i Hercegovinu: B. i H. pored još ne« kih drugih »srpskih« zemalja ima da sa predratnom Srbijom sačinja« vaju jedno pokrajinsko«zakondavno tijelo, drugo Hrvatska, a treće Slo« venija. Međutim je vjerovatnije, da * radikali i demokrati vjernije zamiš« ljaju psihu pravoslavnih birača u Bosni i Hercegovini, držeći, da to što je Čokorilo reklo nije ni po« trebno naročito isticati. Oni znaju, da je svaki pravoslavni danas,' po« slije svoga oslobođenja, a priori čvr« sto uvjeren o svojoj političkoj nad« moćnosti u državi, te da je potpuno suvišno pričati mu, kako istom kon« stituanta ima da izvojšti tu nadmoć« nost. *) Pisac je onaj isti što je u 106. broju našega lista napisao članak »Mea kulpa«. I ovaj mu članak pu« štamo bez ikakve izmjene. Ur. - .ПРАВДА* Bppl — Вг<Ј 214 pare platiti.« Priča se, da će Divljan još ponajljepše od svih iskititi svo« ju nagradu; on se sprema, da i »vla« štitu režiju« smakne sa života i da muslimanu ostavi toliko zemlje, ko« liko je isključivo on sam može da obradi vlastitim rukama i nogama. Dakle sve partije B. i Н.» u kojim pravoslavni vode glavnu riječ, ista« kle su kao prvu nagradu svojim bi« račima kožu sa muslimana sa jedi« nom razlikom, .što jedni obećavaju * kože s glavom, a drugi bez glave. Kakvu dušu kod svojih birača za« mišljaju sva ta gospoda, kad se na« daju, da će ih takovim obećanjima predobiti za se, to će moći i sami čitaoci prosuditi. Mene lično pri po« misli, da živim usred te družine, za« tre$e jeza, slična od prilike onoj, ka« kva je mogla trepti one prve Evro« pejce u Americi, kad bi panuvši u ropstvo Indijancima, vezanih ruku morali gledati, l^ajco ih skalpiriju redom jednog ,po jednog. I ovaj put Vam, gospodine ured« niče, najljepše zahvaljujem na pro« storu i molim da primite m. selam. Oslobođeni. Državopravno uređenje domovi« ne po ćeifu pravoslavnih birača ni« su dakle otvoreno, istakle ni demo« kratska ni radikalna partija kao pr« vu nagradu biračima. Prva je nagra« da darivanje muslimanske . z e m 1 j e pravoslavnim biračima. ^Та nagrada mora da ima u sebi naj« više cara za oči pravoslavnih bira« ča i s tog se ona danas opisuje i ne« prestano proširuje, da ne može biti ljepše. Pri tome su, mora im se pri« znati, demokrati mnogo milosrdni« je ruke. Oni su čisto u neprilici, ne bi li se još šftogod, te još štogod moglo obećati. Nakon toga, što su obećali ne samo »beglučku« zemlju, DRA. SRŠKIĆA U AGRARNOM PITANJU; nego i zemlju kmetstvu »sličnih« odnošaja, kao »prioraca« i »pridrž« ne samo svoje »spahije«, nego uop« »Srpska Riječ«, glavni organ b.«h. nika« obećavaju u najnovije doba će muslimane, pa i ženskinje i nevi« Radikala, donijela je u svom 204. još napose nekakve »četvrtare« i nu djecu. Što ne spomene žalosne broju od 13. o. mj. uvodni članak »hodalice«-. pod naslovom »Agrarno pitanje i događaje u Gacku, Sarajevu, Bileći, Uzgred spominjem, da sve parti« »Hrvat«, u kojem se napada na »Hr« Bitolju, Bijelom Polju, Ohridu i t. je, u kojima pravoslavni vode glav« d., gdje su razjareni i protiv musli« vat«, što je u 190; broju objelodanio nu riječ, baš tim nazivima kao što mana nahuškani pravoslavni poči« članak pod gornjim naslovom. su begluk, kmetstvu sličan, priorac, Gospoda oko »Srpske Riječi« ne« nili toliko zla, da se ni opisati neda? vlastita režija, hodalica i t. d. daju majući nikakvih argumenata, da po« Mi svakako mislimo, da su i ona svjedočanstvo bizantiskog' duha biju tvrdnju o podzemnom radu dva žalosna slučaja u Duvnu i Te« među sobom, jer oni tim pojmovi« šnju, na koja »Srpska Riječ« upire dra. Srškića, nego se laćaju svoje ma ni u jednoj naredbi državnih stare taktike, da izvrtanjem činje« prstom, plod buškanja sa strane vlasti ne dadoše nikad nikakve de» pravoslavnih, i da se nad njima nica prikažu rad svoga vođe korekt« finicije, tako da bi sc napokon zna« zgražaju i osuđuju ih svi svijesni nim i u današnjim prilikama savrc« lo, šta to sve znači. / katolici u užoj nam domovini. menim i.umjesnim. U prvom redu se kuša prikazati, da ovdašnja Hr« • »Srpska Riječ« kuša na silu da Radikali se ovaj puta nisu smjeli prikaže, kako je u članku »Podzem« vatska Težačka Stranka na svojim pouzdati u prestiž svoga imena. I zborovima i u štampi prikazuje se« ni rad« pod jednu kapu strpano i oni odbaciše masku i rekoše otvo« ljacima, da iskreno vodi brigu o in« kmetsko pitanje, kao i pitanje beg« reno, što misle o svojim biračima. luka, t. j. naših slobodnih posjeda, teresima seljačkog svijeta i da će Stojan Protić je tu nekada po pri« poraditi svim silama, da se zaplete« . pa tvrdi, da se ne bi našao ni najo« čanju zaprijetio nekoj težačkoj de« korjeliji »feudalac«, da pod taj čla« no agrarno pitanje pravedno i na putaciji iz Bosne i Hercegovine, 'da nak stavi svoj potpis i s tim ustvrdi, korist seljaka riješi, dok glavni or« će poslati na njih vojsku, ako se gan matice tih Hrvata, zagrebački da su obje te vrste zemalja čisto pri« budu bunili, i muslimani pomisliše, da je to on htio njih uzeti u zaštitu, »Hrvat«, donosi gore spomenuti čla« vatnopravna svojina, koje »spahija« nak protiv rada dra. Srškića u ag« ma« moraju' ostati u slobodnom i pošto su oni i bili jedini izvrgnuti rarnom pitanju. S time bi »Srpska neograničenom posjedu. Ovo je svim mogućim pobunama. Vojska Riječ« htjela, da konstatira neku skrajnja drzovitost gospode oko nije nigdje slata, da uzme musltma« disharmoniju između naših bos.« »Srpske Riječi«, jer se u spomenu« ne u zaštitu, a pisanje »Samoupra« ve«, glavnog organa radikalne par« herc, pristaša Hrvatske Zajednice i tom članku jasno i bistro veli o njihove matice,' t. j. centralnog od« kmetovskim selištima, da zemljo« ti je, posljednjih je dana iskreno po« vlasnici i ako su potpuno svijesni bora te stranke u Zagrebu. Nu i sa« kazalo, da Protić pod anarhijom mi« ma priznaje, da je i vođama i prista« svojih posjedovnih prava na njima, slio vo: ako Mitar, koji ima 50 du« neće nikada dozvoliti, da im se to numa zemlje, od Pavla, koji ima šamh ovdašnje Hrvatske Težačke pravo ništi, dok ne dobiju praved« Stranke glavni princip, da se naše 150, otme 50, da imaju oba po 100, agrarno pitanje riješi pravedno i nu odštetu, ali su ipak, crnčivši so» to je onda anarhija. A nije anarhija, dakako na korist seljaka. Ovaj prin« ’ cijalnu nuždu i današnji duh vreme« ako pet Mitara, koji imaju po 100 na, pristali da se na temelju »Pred« cip »pravedno« riješenje našeg ag« dunuma zemlje, od Muje, koji ima rara, jest i ostaje glavni princip i hodnih Odredaba« imade smatrati isto 100, otmu po 20, tako da Mujo svih zemljoposjednika kao i svih kmetstvo dokinutim, jer im je no« nema ništa a oni po 120. Na ovaj muslimana u našoj državi, pa se o» sioc vladalačke dužnosti Njeg. Vi« zaključak mi daje pravo osim toga datle ne može izvoditi kakova raz« sočanstvo Regent svojom vladalač« i novi program radikalne partije, da lika и principima b.«h. Hrvata i nji« kom riječi garantovao, da će se to i ne govorimo o administraciji bos.« hovih glavnih odbora i organa u u« pitanje riješiti na pravedan način herc, vlade, koja je zakonodavno po »obje zainteresovane stranke.« žoj Hrvatskoj. tijelo za se. Nagrada i demokratske i radikal« Iz ovoga se jasno vidi, da su se Samo je razlika u pojmu praved« ne partije kulminuje u tome, da će nosti između Hrvata katolika i mu« zemljovlasnici sasrria pomirili s ti« se dati zemlja onome, ko je radi. slamana sa jedne strane i naših pra« me, da »kmetstva« nestane i da se S tim bi se principom mogao neka« to pitanje jednom za vazda digne voslavnih sugrađana sa druge stra« ko složiti i koji Evropejac, ali vrlo ne. Jer dok muslimani i katolici ri« sa dnevnog reda, i ako je svakome revolucijonaran. pretpostavivši, da ječ »pravedno« tumače tako, da se poznato, da u Bosni i Hercegovini čita programe i novine samo onih prrriješavanju jedne socijalne nuž« i nije nikada bilo kmetstva u pra« partija, u kojima pravoslavni vode de ne smije ni jednoj strani krivo voin smislu riječi, nego da su to glavnu riječ, jer u njima može da činiti, da se ne smije od jednog nje« zemlje, koje su čisto privatnoprav« čita i o »krštenim begovima«, tako govo privatno vlasništvo naprosto na svojina pojedinaca, davane pod da mu to sve izgleda kao kakvo ra« oteti i drugome badava dati, da se trajne zakupne ugovore. Naziv dikalno nacijonalizovanje tla. Da dakle ne smiju stvarati novi prole« ■ »kmet« i »kmetsko pravo« naturila to nacijonalizovanje znači « uistini teri i prosjaci, nego da se imade sva« je bivša austro«ugarska vladavina i konfesijonalizovanje mo« kom jednakom mjerom mjeriti, — to za kompenzaciju oiiima, koii su gao bi se taj Evropejac uvjeriti sa« dotle bi naši sugrađan^ pravoslavne za vrijeme okupacije vikali: »Dođe mo onda, kad bi zašao u zemlju, na vjere htjeli, da je »pravda« tuđe o= Švabo, dođe babo!« — a koji su pak ! sela; i vidio kao se to u praksi pro« teti i drugom dati, bez obzira, da li to vikali, valjda će znati gospoda : vađa. Najprije je nahuckano pra« će onaj potonji uslijed toga stradati oko »Srpske Riječi«. Što se pak tiče slobodnih posjeda, voslavno, a djelomično i katoličko i pasti ira prosjački štap. Neka go» težaštvo, da slobodno otima'svaku spoda oko »rSpske Riječi« samo »begluka«, to se mora smatrati či« zemlju muslimansku, a to je ovo i pročitaju rezoluciju organizacije stim posjedom privatnopravne na« činilo i moglo učiniti u svakom slu« Hrvatske Težačke Stranke u Der« ravi i neka budu gosnoda oko »Srp« čaju, osim u onome, gdje su se vla« venti, objelodanjenu u »Obzoru« ske Riječi« uvjerena, da ćemo se za snici opirali oružjem i gubeći ži« od 3. januara ove godine, pa -će se tu našu svojinu boriti svim sredstvi« vote. (Muslimansko težaštvo nije u osvjedočiti, kakav imaju pojant o ma i da smo pripravni na sve even« tome sudjelovalo, niti je moglo sve tualnosti, jer smo potpuno svijesni pravdi naši težaci Hrvati, i odmah da je htjelo, pošto je i ono siste« , će doći do uvjerenja, da ne postoji svojih prava, kao što smo i odveć matski pljačkano i plijenjeno.) Za« ni najmanja razlika u mišljenju i ra« dobro prozreli namjere naših sugra« ’ tim su iznijeli parolu: Zemlja je o« du hrvatskih vođa u Bosni i Herce« dana pravoslavne vjere, koji bi' noga, ko je radi. Drugim riječima: govini i onih u Hrvatskoj. htjeli da od nas naprave novo rob« ima da se sankcijonišc prosta oti« »Srpska Riječ« u potkrepljivanju lje, te da nas na taj način istrijebe svojih tvrdnja spominje i ona dva iz naše djedovine. mačina. Vrlo je smiješna tvrdnja »Srpske To i jeste najjači razlog, zašto je žalosna slučaja u Duvnu i Tešnju, i muslimansko težaštvo uz Jugosla« gdje su Seljaci katolici digli ruku na Riječi«, da pravo vlasništva zemljo« svoje spahije, a ne će da spomene posjednika na slobodne zemlje ne vensku Muslimansku Organizaciju, jer kad se stotinama muslimana te« na hiljade sluča'eva po čitavoj na« spada u kategoriju privatnopravne žaka otima silom zemlja, kako će Soj državi, gdje su i seljaci i građa« svojine, nego da je javnopravne na« ravi, pa da svoju tvrdnju učini vje« ni pravoslavni dizali ruku i ubijali moći biti uz'one, koji je otimaju i rodostojnom, potkrepljuje ju i sa kliču: »Zemlja je onog, ko je radi!« *) Ovaj članak prenosimo iz za« šeriatsko«pravnim shvaćanjem. O» I težačka organizacija kao partija grabečakog »Hrvata« od 19. o. mj. i stavljajući da tu tvrdnju »Srpske pravoslavnih težaka a i »Slogrf« Gr« zahvalni smo redakciji tog cijenje« Riječi« kasnije pobijemo, sa čvr« đića'i Ljubibratića obećavaju svo« nog lista, da je omogućila polemiku stim dokazima konstatujemo, da je jim biračima is.tu nagradu samo još i tu skoro donijela članak radi kojeg pisac sa tom svojom tvrdnjom istr« nešto poljepšanu; jer oni kažu: čao pred rudu i dokazao svoje pot« je naš list bio konfiskovan.' Bilo bi »Za tu zemlju, koju ste vi već oteli, dobro, kjad bi cenzura i nama do« puno nepoznavanje ne samo prav« mi ćemo da skrojimo lijepo i zakon, nih propisa, nego da ne poznaje ni zvolila raspravu u ovom nitanju. da je vaša, i ne samo to, nego ne Uredništvo. najprimitivnijeg historijskog raz« ćete za nju ni naknadno nikome ni > Podzemni rad ) * �Број 214 — Broj voja Bosne i Hercegovine. Jer da i« ma iole pojma o historiji naše do« movine, ne bi se usudio, da posjeda nicima zemalja osporava njihova prava i sa »porijeklom«. Zato ćcm° u jednom članku govoriti i o tome »porijeklu«, pa ćemo vidjeti, tko je u nas došljo, a tko je starosjedioci Drago nam je, da i »Srpska Ri« ječ« sama priznaje, da se je njezin vođa dr. Srškić izdigao i nad sam ministarski savjet, pa je sistirao po« stojeće sankcionirane ministarske naredbe i druge po svom ćejfu iz« davao, a činjenica, da su te njego« ve tajne i zlonamjerne naredbe ka« snije nailazile na odobrenje mini« stra dra Krizmana ne mijenja ništa na stvari, jer je svakome poznato, da je i dr. Krizman zakleti neprija« telj posjednika, a i svih muslimana uopće, isto tako kao i dr. Srškić, te bi i jedan i drugi najvoljcli, kad bi u našoj državi uopće iščezlo ime muslimana, što ali neće doživjeti! Da još Kojim faktom dokažemo, da dr. Srškić radi samo proti musti« mana, navesti ćemo ovo: U vreme« hu njegove vlade dogodilo se, a i sada se događa, da pravoslavni oti« maju zemlje muslimanima težacima, pa gdje se je dr. Srškić pobrinuo da to zapriječi i nepravdu ispravi?! Eto u samom tešanjskom kotaru o« teli su pravoslavni od muslimana težaka na više mjesta*njihove zem« lje, pa šta je dr. Srškić uradio? S druge strang, kada dr. Srškić ne do« zvoljava više ropstva i kmetstva i kada ide za tim, da se i begluci pre« daju seljacima, a da posjednici od njih ništa ne dobivaju, kako onda mogu razne gazde Kostići, Kujun« džići i mnogi drugi primati hakove od svojih posjeda, a da ne mogu Muje, Mehe i Alije? Na ovo je sa« srna kratak i jednostavan odgovor: jer su prvi pravoslavni, a drugi mu« slimani! Eto na kakav pravedan način naš usrećitelj dr. Srškić raskida sve ono, što liči na sredovječne feudalne ste« ge. Nije li tako, gospodo oko »Srp« ske Riječi«?!... . Ali da završimo sa ono mnarod« Ali da završimo ea onom narod« dok i tvojoj kuli reda dođe!... Naši dopisi. Tuzla, 16. oktobra 1920. (Nova musi. »stranka«. ~ Pokre« tači ex=ministar Gluhić i Dr. Bahri« ja Kadić: odluka u 12. času.) Sinoć se održao incijativom gg. Šefkije Gluhića i Bahrije Kadića u kancela« riji potđnjcg pouzdanički sastanak u svrhu osnivanja nove musliman« ske »stranke«. Tom su sastanku pri« sustvovali većinom »političari<c«mu« slimani iz radikalne i »demokrat« ske« stranke i oni dosad još »neo« predeljeni«. Dr. Kadić, kao sazivač i domaćin objasnio je svrhu sastan« ka i »potrebu« osnutka nove musli« manske »stranke«,’ koja bi okupila oko sebe »sve muslimanske intelek« tualcc«, a koja bi bila pristupačna svim slojevima muslimanskog elementa. Razlozi za osnutak nove musi, »stranke« su: bir, »iz dana u dan »povećava« se broj muslimana (?). koji ne mogu da odobre taktiku i način borbe J.-M. O., kojima se mu« sPimanskom elemntu više škodi ne« go li koristi. Ići, organ J. M. O. »Pravda« načinom i tonom svog pi« sanja nije nikako u stanju, da mje« rodavne ličnosti (a, tako?) i našu ši« ru javnost uvjeri o tom, da je mu« slimanski narod u ovoj zemlji drža« votvoran elemenat i t. d. Uč, rad vodstva J. M. O. prošao je posve ne« gativnim pravcem i svojim skraj« njim radikalizmom izgubio svaki o« slon,u državnoj vlasti (nu, opet vla« sti!). Istaknuvši razloge za novu »stranku«, koje mi u glavnom svr« stasmo u tri tačke, sizavač ih je stao »pravnički« analizirati otprilike o« vako: »Nerazboritom opozicijom i postavivši se u neprijateljski tabor prema državi (ne državi, nego reži« mu i nametnutim vlastodršcima. Op. dop.) razrješava se država eo ipso dužnosti, da zaštifi i obezbijedi pravo dotičnog dijela njezinih dri žavljana....« Kad smo istakli »dovoljno« ob« razloženu potrebu nove musliman« »ПРАВДАГ — .PRAVDA. ske »stranke«, dužnost je da rečemo nešto i o njezinu cilju. Pošto u »kul« tumo«prosvjetnom, gospodarskom, privrednom i socijalnom životu mu« slimanskog naroda u našoj državi ima vrlo mnogo bolesnih tačaka (i« ma li i zapeta?) .onda prva dužnost vođa musi, naroda mora da bude briga oko liječenja tog nezdravog stanja«. Ne treba svijet zavaravati, ne treba voditi beskorisne opozicije i zavoditi narod u politički labirint i goniti ga, da glavom razbiia zid, nego treba poći stazom oprezno« s t i i razboritosti, pa u opći narodni život unijeti savremenc elemente i savremeni metod političkog života. (Kakav li je to adžeba? Da nije mehkišluk?) Tim putem hoće da u« dari nova muslimanska stranka.« Ovo smo popabirčili sa nekim svojim primjedbama iz tuzlanskog »Opštinskog Glasnika« od 16. okto« bra 1920, broj 5. I ovo je 1 i c e osnutka nove musi, »stranke«. Naličje je, naravno, drugo. Šefkija je Gluhić iza prevra« ta vrludao: iz naše organizacije na nelijep način u »Jednakost«, a oda« tle u »demokrate«, jer je tu uz ja« kog Pribićevića vidio siguran man« dat, koji mu je donio i ministarstvo. On zna da se.»opreznim i razbori« tim putem unosi u opšti narodni ži« vot savremeni metod političkog «i«. vota«, pa je odmah tim putem i kre«' •nuo. Na tom je putu htio i dalje ostati i počeo je po našim selima sa Mikom Blagojevićem agitirati za »demokrate« i za se. Govori se da je bio kupio konja i taljige, da ne mo« ra mnogo trošiti, ali mu »demokrat« ska« konferencija u Brčkom pomrsi sve račune, jer ga ne stavi u svoju listu kandidata za tuzlanski okrug. J. M. O., posve naravno, ne vodi računa o njemu, pa mu je i tamo mandat propao. Šta sad? Osnivaj novu muslimansku »stranku« na konfesionalnoj podlozi. Istina, on je strašno napadao uvlačenje vjere u politiku, ali je kao »iskusan« po« litičar pronašao »savremeni metod« i »savremeni elemenat«, koji će, valjda, moći paliti kod mase, jer »niie lijepo zatvarati oči pred isti« nom«. Dobro je, da makar u skraj« njoj nuždi priznaje indirektno naše stanovište u tom pravcu. Mi smo, dakle, imali pravo. Da se Šefkija u dvanaestom času kuša dići na povr« šinu, nije nimalo čudno, jer mu se je osladila vlast i čast, ali narh je, iskreno govoreći, čudo za Dra Bah« riju, koji je malo dulje ostao u na« šoj organizaciji i koji je na jo?g do« sad neobjašnjen način otklonio iz« bor za narodnog poslanika u Privr. Nar..Predstavništvo, koje mu je na« ša glavna skupština u februaru 1919. poklonila. Istina, naših poslanika ni« ’ jesu primili, ali se to onda nije mo« glo pozitivno znati, a i kad se je moglo znati, njemu je to bilo naj« veće priznanje od musi, naroda. On je to povjerenje bagatelisao i po« vukao se iz organizacije. Sad, je li baš njemu stalo do poslaničke sto« lice ili je rad da kolegu Gluhića u« stoprlji na nju, ne znamo. Ako mu je bilo stalo do poslaničke stolice, nije mu je bilo potrebno na ovaj način tražiti; mogao ju je dobiti ti« me da je ostao u našoj organizaciji. Nama nije ni jedan musliman su« višan i bezvrijedan, a pogotovo a« kademski obrazovan, pa ni Dra Bahriju ne bismo manje cijenili ne« go što vrijedi. Ali bi gospoda htjela nešto više i sigurnije. Ni Gluhić ni dr. Bahrija nijesu ni« čim zadužili islamski narod, da im pokloni svoje povjerenje. Od pre« vrata ovamo, kad je islamski narod ovih zemalja proživljavao najcrnje dane svoga udesa, kad je morao da se organizuje samo da obrani svoj goli život, tada je i kroz cijelo fo vrijeme Gluhić iz »demokratske« stranke i preko »demokratskih« gla« sila blatio naš islamski narod, cinič« ki mu se smijao i odobravao one sramne poklike: »U Aziju!«. On je, što više, opravdavao one nebratske napadaje Srba«pravoslavnih na mu« slimanc i njihov imetak, ako ne zborom, a ono ćutanjem. Dr. Bah« rija je opet kao slabić i strašivac povukao dušu u se i sve ovo bez« brižno promatrao, radeći u svojoj kancelariji. Kad se je naša organi« zacija strane izvjesnih političara i njihove štampe proglašavala anti« dinastičnom, antidržavnom i šepa« ratističkom, naravno, da je bilo ris« kantno biti članom take organizaci« je, a pogotovo joj biti na čelu, jer se časom moglo omastiti ličinu ili doći s onu stranu brave. Ni jedno ni dru« go Dr. Bahrija nije mogao žrtvo« vati. No sad, kad bi se dalo štogod u« ćelepiriti bez velikog rizika, makar po jedan mandat, nuđaju se ove dvije veličine tome islamskom na« rodu za vođe, kao da narod ne zna njihove skore prošlosti. Narod je naš toliko svjestan, da će im jedno« stavno reći: »Kamo vas do sad da nam pomognete? Ne trebamo vas ni sada, idite onamo gdje ste prije bili!« Da se posluže »savremenim ele« mentom« i »savremenim metodom« političkog života, neće da budu o« samljeni, bez jakog oslona, osniva« ju — muslimansku stranku! O tem« pora, o mores!... »Savremenost« i »neosamljenost« nije, valjda, u stranci osnovanoj na vjerskoj pod« lozi, nego’ u narodnoj, »drž ivotvor« noj« — kako vi velite — sastojećoj od cijelog našeg naroda bez razlike vjere i plemena. Ta zar to nije ono, što st« vi nama jako zamieravali govoreći nam, da je to u današnje vrijeme nesavremeno i čak izazov« no, da se politički grupišemo po vjerskoj pripadnosti? Mi vam veli« mo, gospodo advokati, da ste zle sreće, jedno što ste skroz na skroz zakasnili, drugo što ste ušeprtljili, pa ni sami ne znate šta biste i treće što su redovi naše organizacije tako čvrsti, da ih ni mnogo veća'sila od vaše ne može pokolebati. Politični pregled. Talijanska štampa o jadranskim pregovorima. Prema vijestima iz Rima talijanska konzervativna štampa jasno se izražava protiv svakog ponovnog preduzimanja pre« govora o jadranskom pitanju. Taj dio štampe drži.da je predhodno po« trebno usostaviti red u unutrašnje« sti Italije, inače bi se Italija našla u situaciji inferiornosti prema protiv« niku i smatra da bi odlaganje tih pregovora bilo ujedno izvrsno rije« šenje. Obratno tome poluzvanične vijesti nagovještavaju da bi bilo moguće, da mjesto sastanka bude Isola Bella blizu Palanze. Izdajnici Koruške, Beogradska »Epoha« pod naslovoSi: »Izdajnici Koruške donosi, da je po izvješta« ju našeg predstavnika u plebiscit« noj komisiji Jovanovića utvrđeno, da je iz raznih magacina ministar« stva ishrane u Slovenačkoj prodava« na veća količina hrane austrijskim Nijemcima, koji su ovo upotrebili kao agitaciono sredstvo, razdavajuć! je stanovništvu u zonama »A« i »B«. Ministar Trumbić predložio je ministru finansija obrazovanje ko« misije da ove zloupotrebe ako ih ima ispita. Komisija biće sastavlje« na od predstavnika ministarstva is« hrane, spoljnih poslova i financija krenuće uskoro u Korušku. Pitanje ratne odštete. Iz Beogra« da se javlja: Vlada ponovno je po« zvala u Beograd g. Matu Boškovića, predsjednika naše delegacije u rc« paracionoj komisiji u Parizu. On će imati da podnese izvještaj, šta je sve do sada učinjeno, da Srbija do« bije ratnu odštetu. »Politika« ovom dodaje, da se u obavještenim krugo« vima tvrdi, da se vlada neće poko« riti odlukama reparacijone komisije, da naša kraljevina vrati jedan dio zaplijenjenog željeznog voznog par« ka i monitora. Isto tako vlada odbi« ja, da na račun odštete Srbiji, pri« mi jedan dio ratnog materijala na« ših saveznika u Solunu i Francus« koj. Oko Male Antante. Iz Londona javljaju: Tace Jonesku stigao je u London 14. o. mj. Njegova posjeta je u vezi ša pitanjem Male Antante između Grčke, Rumunije, Čehoslo« vačke i eventualno drugih susjednih država. Jonescu je šaglasan sa Bene« šom i Venizelosom u glavnim pita« njima te je već iznio svoje planove francuskoj i talijanskoj vladi. Po« slije razgovora u Londonu će čitav plan dobiti određeniju formu. Jo« nescu nije protivan da Bugarska i Mađarska uđu u antantu. On će dis« kutovati i pitanje da se dobiju en« gleske lađe za dunavsku plovidbu. Страна 3 Kavkaska republika i Kemalisti. Javljaju iz Carigrada: Vlada Geor« gije poslala je notu šefovima Kema« lista, u kojoj veli, da će svaki po« kušaj prelaza nacijonalista na geor« gijsku teritoriju biti smatran uzro« kom rata. Izjava exkralja Konstantina. Iz Pariza javljaju: »Petit Parisien« ja« vlja iz Ženeve: Upitan o svojim namjerama odgovorio je bivši kralj grčki Konstantin ovim telegramom: »Ne bih primio regentstvo, ali su moji projekti isti, kako projekti mo» ga naroda«. Republika Bijela Rusija? »Times« javlja iz Varšave: Pošto su boljše« vici evakuisali Minsk, u kojem se sada nalaze poljske čete, postaje sve veća mogućnost, da će biti progla« šena nezavisna republika Bijela Ru«. šija. Može se očekivati, da će no« va država biti prijateljski raspolo« žena prema Poljskoj. Bjeloruska de« legacija u Rigi izrazila se uostalom da je nužno poljsko«bjelorusko pri« jateljstvo. Ukrajinska sovjetska vlada se preselila. Ruska agencija u Carigra« du javlja, da je ukrajinska sovjet« ska vlada dala nalog, da se svi so» vjetski uredi iz Kijeva premjeste u Karkov. U okolici Kijeva i u sa« mom gradu došlo je do krvavih uz« buna. Domaće vijesti. Fiasko »demokrata« u Bugojnu. ’ U nedjelju dne 17. o. mj. sazvali su »demokrati« skupštinu u. Bugojnu, kojoj je prisustvovao gosp. dr. Stje« pan Kukrić i Sime Eraković kao iza« slanici glavnog »demokratskog« par« tijskog odbora. Na skupštini je bilo ■ 4—500 slušatelja što građana što te« žaka, od kojih je samo jedna ne« znatna manjina bila uz »demokra« te«. Najprije je uzeo riječ gosp. dr. Kukrić i govorio o prosvjetnom i zdravstvenom dijelu »demokrat« skog« programa. Iza njega je govo« rio Simo Eraković o stanovištu »demokrata« u agrarnom pitanju. Veli, da je još u bosanskom saboru u društvu sa poznatim Kočićem po« veo borbu1 za riješenje kmetskog pitanja na osnovi otimanja zemlje od vlasnika. Provalom svjetskog ra«, ta ta je borba obustavljena. Iza o« slobodenja sastala se njih nekolici« na u Beogradu i počeli su pregova« rati sa svim partijama. Jedino je »demokratska« stranka usvojila gle« dište, koje su oni u tom pitanju za« stupali. Radikali su im rekli, da vo« de — višu politiku i da s tim treba za sada očekati. Druge stranke izja« vile su se za riješenje tog pitanja, ali na drugoj osnovi, koja nije mo« gla zadovoljiti njega i njegove dru« govc. On i drugovi nijesu htjeli u stranku, gdje sjede bogataši i gro« fovi. (Glas: Nego među izvozniča« re.) Govori dalje o podjeji slobod« nih posjeda u Bosni. Spominje ko« risti po težaka ako se sprovede beg« lučka uredba, koja je djelo njegovo i drugova rhu. Nastoji pobiti tvrd« nju tla oni vode protumuslimansku politiku, jer u »demokratama« ima i muslimana. (Glas: Samo Kurtovi« ći, koji nemaju ni kokoši za sobom.) Veli, da će »demokrati« voditi bor« bu za težaka. (Glas: U toj borbi ste eto tako i »omršavili«.) Svršava s apelom na težake, da glasaju za onu stranku, koja se bori za njih, a to su — »demokrati«. Mjesto odobravanja nasta buka i zviždanje. Čuju se samo povici: »Kamo izvoznice? Kuda ste pro« švercovali 15.000 vagona, žita?« U« čitelj Lapčević dobacuje Subašiću, da je on izvozničar i pokazuje na jednu ženu, kojoj je on — navodno — oduzeo zemlju. Padaju glasovi sa svih strana: »To je naručeno«. U to ugledni težak Marijan Dra« gun sa grupom težaka diže na rame« na g. Hamida Kurbegovića i nosi ga do tribine, da govori. Kurbegović uz odobravanje velike većine teža« ka počima govoriti, a međutim ob« lasni izaslanik raspušta skupštinu. Dr. Kukrić i Eraković s blijedim Lapčevićem ostavljaju govornicu, a za njima krene veoma mnogo te« žaka i građana te uz zvizgu i buku doprate ih sve do hotela. Tako su »demokrati« doživili fia« sko, kakav nisu ni u snu snili. �3>гал. 4 Страи«__________________________________________ .PRAVDA* — »ПРАВДА* ________________________________ Bro|213 — Број Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. POZIV izvanrednu glavnu skupštinu na .Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici*, koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 »ati (5 »ati poslije podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000.—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. 8 poštovanjem •» Ravnateljstvo Muslimanshe privredne banhe (d. d.) v _______ Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do 1. novembra 1920. položiti. [Muslimani i muslimanke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „jMerhameta". Hasan Pobrič, ЗТ godina star iz Velagića kotar Ključ, služio je do prevrata u Ga­ beli i čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za njeg ništa ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na i adresu: SulEjmanbEg Filipovlć, Rljuć. Oglašujte u „Pravdi". Н. Hafiz Miilali at. Tabak.Д - -.... .... -Г-------- =------- - ЈД Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Naručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 15. Telefon 276. Os. 1069/18. 53. Centralna drogerija Braća.Šahinagić OGLAS. • Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat će dne 16. novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača mulk nekret. umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva i to: 1. У, kuće i bašće u površini od 1 d. 389 m. u Ulomjenici gr. ul. br. LXXIV/10; 2. cijelu kuću u Tubegovićevoj ulici u kojoj se nalazi glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo u površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. ul. broj 231 i 238 kat. opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, a treća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI. ŠERIATSKI SUDU Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. ♦ Sarajevo, ŠtroAnajerova PAP1RN1CA ul. Tel. 61b < • * I hamdije kopiC• ića : obavljaju brzo 1 točno. preporučnje bogato stovarile < Ci evo enejeumjerene. svih vrsta papira, kancelarijskog i ' ; školskog pribora. — Naručbe se * Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. * II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog'društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od И 3,000.000 — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (meOTtomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisatiSdioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionj e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1V20. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, p.a svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koj* će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, • f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M.Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, ' m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostara, Zenici I Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlaanik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daaiai & A. Kajoa. Sarajeva, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8cce2b50e528241313eb5a7f18f04855.pdf 6aa3116fce8d3ab5b118a63364785e97 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAGv PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 110(215) Sarajevo, utorak 26. oktobra 1920. (11. safer 1339.) Naša glavna skupština. Referat g. dra M. Spahe. Braćo! Sastali smo se u jednom od najsudbonosnijih časova da po« ložimo temelje našoj boljoj buduć« eoeti. Na 28. budućega mjeseca o» baviće se izbori za ustavotvornu skupštinu, kojoj je zadaća da našoj mladoj državi dadne stalno urede« nje, da stvori ustav. Mi smo u ovu državu unišli s opravdanim odušev« ljenjem, bili smo sretni, kad smo se otresli teškog bremena austro« mađarske uprave, od koga smo mi najviše trpjeli, naročito u pošljed« ajim godinama rata. Široke mase muslimanskog svijeta najviše su patile od toga, jer smo mi najvećim .dijelom slani na fronte i vojne ra« dove, od nas je gonjeno i pošljed« nje goveče, nama je skidan i poš« Ijednji bakrli kotao s ognjišta. Ja i moj drug dr. Hrašnica bili smo i članovi Narodnoga Vijeća u Zagrebu kao i glavnog odbora u Sarajevu, a ja povrh toga i član Na« rodne Vlade za Bosnu i Hercegovi« bu. Očekivali smo, da ćemo u zajed« alčkom radu kod'svoje braće dru« Jih vjera naći onu predusretljivost, koju brat bratu duguje. Htjeli smo tla u bratskoj slozi i međusobnom sporazumu izgrađujemo zajedno o« vu našu zajedničku državu, koju svi jednako ljubimo. Ja sam u toj namjeri unišao i'u prvu centralnu vladu, koja se je u decembru 1918. obrazovala od svih stranaka u na« •oj državi. Na žalost sam se i su« više brzo razočarao. Ni jesu prošla ■i puna tri mjeseca, a ja sam mo» r a o dati ostavku, jer nijesam mogao dopustiti, da se za Bosnu i Hercegovinu donose iznimne agrar« ■e uredbe i da se ovo pitanje kod Bas drukčije rješava nego u ošta« lim dijelovima naše države — na« ravno samo stoga, što je ovdje zem« lja najvećim dijelom u rukama mu« alimana. Dao sam ostavku i sto£a, Što nijesam mogao odobri« ti nečuvenog zuluma, koji je ovdje u februaru 1919. na nama počinjen, kad su neki nametnuti vlastodršci dijelili mandate za Pri« vremeno Narodno Predstavništvo. Vi vrlo dobro znate, da je tada vaš glas ostao potpuno nečuven i da su za t. zv. narodne predstavnike mu« •limana postavljeni ljudi, kojima vi i ostali muslimani ne bi nikada po« klonili povjerenja. Još je veća ne« pravda izvijena tada na ostalim muslimanima u našoj državi, jer su oni dobili samo dvojicu poslanika, i ako bi ih po broju išlo mnogo vi« še. Uporedo s ovim ponavljali su *o vama dobro poznati napadaji na život, slobodu i imovinu muslimana, •od kojih su napadaja najviše stra« vitla naša braća u istočnim krajevi« ■a Bosne i Hercegovine, da i ne govorim o stradanju muslimana u Sandžaku i po Makedoniji. U takvim prilikama nije preosta« lo našoj organizaciji ništa drugo, već da prema ondašnjoj vladi stu« •imo u opoziciju i da se i javno ža« Smo na velike nepravde kojo smo morali podnositi. Radi ovakog na« šeg držanja osuli su na nas raznim ■apadajima sa svih strana i poče« li au nas nazivati čak i protudržavnim. A šta amo tražili? Tražili smo samo da bude« mo jednakopravni s državljanima drugih vjera, da nam se dadne za« štita života, slobode i imovine, da« Ha aamo ono, što avaka država svojim državljanima daje. (Burno odobravanje). Braneći se od ovih napadaja i tražeći lijeka teškome stanju, u ko« je su zbog svega toga muslimani došli, nastojali smo da nađemo b 1 i« žega doticaj a s drugim ve< ćim strankama, koje imadu jačega uticaja na državne poslove. I to nam je privremeno pošlo za ru» kom. Kod stranaka, što su se u dru« goj polovici prošle godine okupile u parlamentarnoj zajednici, našli smo razumijevanja za naše nevolje i do« bru volju, da se isprave nepravde, koje su nam nanešene. Odlučnom i neumornom radu ovog parlamen« tarnpg bloka pošlo je za rukom, da u februaru ove godine sruši de» mokratsko«socijalističku vladu, ko« ja je svojim apsolutističkim reži« mom toliko zla nanijela i nama i državi. Na svom izdisaju donijela je ova vlada i poznatu uredbu o be« glucima, kojom se samo kod nas o» duzima i pošljednji komadić slo« bodne zemlje muslimanskog posje« dnika. Vlada g. Davidovića, koji je godinu dana ranije tražio da se u Srbiji ne diraju ninajveći posjedi, riješila je da musliman« ski posjednik u Bosni ne može imati ni pedlja zemlje, rko je sobom ne obrađuje. Kad je iza pada ove vlade obra« zovana vlada parlamentarne zajed« niče, u kojoj su bili zastupani radi« kalna stranka te narodni i Jugosla« venski Klub, mi smo od te vlade prema obećanjima predstavnika o« vih stranaka očekivali da će ispra« viti nepravde, koje su nam nane« šene. Obećali su nam, da će se is« praviti beglučka uredba, da će i mu« slimani sudjelovati u bos. vladi i da /е se i stanie ostalih muslimana u državi poboljšati Nu ono, što su nam mjerodavni predstavnici radi« kalne stranke u Beogradu obećali, nije htio da ovdje ispuni njihov eks« ponent: dr. Srškič. Ova je vlada donekle ublažila odredbe beglučke uredbe, ali to nije htio da izvrši predsjednik zemaljske vlade dr. Srš« kić. On je u svom pogodovanju jed« nom dijelu naroda išao tako daleko da je dopuštao, da pravoslavni se« ljaci smiju otimati zemlju težaka muslimana. Držanje dra Srškića spriječilo je i naš ulazak u bosan« sku vladu. Te se prilike nijesu pro« mijenile ni danas. Moj i moga druga dra Hrasnice rad u Privremenom Narodnom Predstavništvu poznat vam je ve» ćim dijelom iz novina. Vi ćete nam možda prigovoriti, da smo malo us« pjeha polučili. Taj bi prigovor bio osnovan, da nam nije učinjena ona velika nepravda, pri podjeli manda« ta. Šta smo više mogli nas dvojica polučiti među 290 poslanika? Jedi« na svijetla tačka u radu narodnog predstavništva je izborni zakon, koji je makar i vrlo kasno donešen. On nam daje mogućnost, da izabe« remo za svoje poslanike one, koji« ma po njihovoj sposobnosti i pro« šlosti možemo povjeriti da nas predstavljaju (Odobravanje). Na vama je, braćo, da svoje izborno pravo, a i svoju državljansku duž« nost izvršite onako, kako ćemo naj« bolje osigurati svoju budućnost. A sada da reknem nekoliko rije« či o našim pogledima na buduće uređenje naše države, na pitanje u« stava, što će ga donijeti skupština, Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONi ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1в«, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKt ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. To vrijedi i za t. zv. muslimansku koju ćete i vi na 28. budućeg mjese« ca birati. Prvo i glavno, što ćemo težačku stranku, u kojoj — nema radi dosadašnjeg gorkoga iskustva težaka. Ono što smo mi od osnutka morati tražiti, je to, da ravnoprav« ove stranke tvrdili, potvrdio nam nost državljana bude jače zagaran« je ovih dana i sam »Glas Naroda«, tovana nego je to dosele bilo. Ne Sjući da će Muslimanska Te« stranka u izborima ići zajed« ćemo nikada dopustiti da budemo, kao dosele, građani nižega reda. no s »demokratima«. (Burno odobravanje). Tražićemo da Među te nove stranke treba ubro« i pravna zaštita života, slobode i i« jiti i apetit Šerifa Arnautovića za movine državljana bude jače zaga« mandatom. I on hoće da pod svaku rantovana nego dosele i da oni, ko« cijenu uđe u ustavotvornu skupšti« ji se ogriješe o ovaj osnovni prin« nu. I on nam-— као i Gluhić — cip svakoga ustava, budu sigurno predbacuje da je naša organizacija na odgovornost pozvani i da osjete protiv države, da bi trebali najprije posljedice svoga protupravnog ra« da se pokažemo vjernim državi, pa da. Ne ćemo da kao dosele mognu da onda tražimo svoja prava. Mi predsjednici vlada gaziti zakone i smo na tu viku navikli već iz vremo poništavati i pravomoćne osude. na, kad je Šerif htio da oživi preko (Burno odobravanje). pokojne »Jednakosti«. Mi smo te Javnost najviše zanima buduće napadaje i u ona burnija vremena unutrašnje uređenje naše države. sretno prebrodili. Zar pošten čovjek Puno se piše i govori b centralizmu, može nazvati protudržavnom stran« decentralizmu i separatizmu, sve ri» ku, koja svagdje ističe da je za mo« ječi, čije značenje nije mnogome narhiju i dinastiju? Ili možda ti jasno. Mi smo za jedinstvo države, ljudi smatraju, da braniti se od zu» ali u isto vrijeme i za široke auto« luma i nepravdi, koji se na nama nomije. Mi smo za monarhiju i za vrše, znači raditi proti državi? Mi narodnu dinastju Karađorđevća, ka« smo uvjereni, da smo svim tim pri« ko je to i u našem programu reče« govorima oduševljenim dočekom na. (Burno odobravanje). Protivni našega Prijestolonasljednika (ŽL smo plemenskim autonomijama; a vio!) za vazda začepili usta (Burno za autonomiju smo pokrajina po odobravanje). dosadašnjim geografskim granica« Namjera je svih tih pokretača ma. Ovo naše gledište plod je do« novih stranaka jasna: oni hoće sa« sadašnjeg iskustva. Upravni aparat mo da razbiju slogu muslimana, ko« centralne vlade u Beogradu poka« ja je u našoj organizaciji ostvarena. zao se je dosele nesposobnim, da I kad vam ti ljudi dođu i zatraže dobro upravlja svim poslovima u vaše povjerenje, upitajte ih samo: pojedinim pokrajinama. Do toga gdje su bili onda, kad su muslimani zaključka došli su i najpozvaniji u raznim krajevima naše države stručnjaci u državnom i upravnom Stradali i kada su proti tome svoj pravu, koji su to pitanje u pojedi« glas digli; upitajte ih, gdje su bili, nim pokrajinama proučavali. I za kad se je po Bileći, Rogatici, Neve« nas su u tom pogledu mjerodavni sinju i drugim mjestima proljevala samo ovi stvarni razlozi. naša krv i pljačkala naša imovina; Mi smo dakle za jedan parlame« upitjte ih naročito vi težaci, kojima at, koji će rješavati o pitanjima, ko« će oni najviše laskati, zašto tada ne ja su cijeloj državi zajednička, r’ta istupiše, da vas brane, već sada pred pokrajinske sabore, koji će da rje« izbore (Burno odobravanje). Na šavaju o ostalim pitanjima i kojima nas su bacali i drvlie i kamenje, što će pokrajinske vlade odgovarati. smo se pod pritiskom najtežih pri« Dosada su šefovi pokrajinskih vla« lika organizovali na vjerskoj bazi, da bili hpsolutni gospodari i izdava« a sada oni to isto čine samo za to, li su naredbe o pitanjima, koja se jer im se hoće poslaničkih manda« po općenito priznatim načelima mo, ta. Oni su samo eksponenti drugih gu samo zakonom rješavati. Bolje stranaka, jedan Pribićevića, a drugi je da ta pitanja rješavaju od naro« dra Srškića. I takvim ljudima, koji da izabrani predstvnici pokrajina, samo radi svojih mandata kušaju da nego narodu neodgovorni faktori. razbiju našu slogu, treba da dovik« (Odobravanje). nete svi jednodušno: Na stranu ne« Naš odnošaj prema velikim dostojni! (Burno odobravanje). strankama, koje će ući u ustavo« Mi imamp samo jednu svoju tvornu skupštinu, određivaćemo strank^ a to je naša organizacija. prema predilsretljivosti, koju nam Ona je sviju nas, i u njoj imademo one budu iskazivale, držeći se na« svi jednaka prava. Vi ćete danas ravno osnovnih tačaka našega pro« kao izabrani izaslanici iz svih kraje« grama. Bosne i Hercegovine da odluči« Kao vazda pred izbore tako i sa« va slobodno, kome muslimani treba da niču nove stranke, pa ću da te da poklone svoje povjerenje, da ih progovorim i o novim musliman« zastupa u ustavotvornoj skupštini. skim strankama — ako one uopće Vas je zapala zadaća teška i puna to ime zaslužuju. U Tuzli pokreće odgovornosti, pa da je savjes« dosadašnji »demokratski« poslanik no izvršite. Samo treba tako ćete da osi« Šefkija Gluhić novu stranku. Ta gurate svoju budućnost, budućnost nam vijest dolazi nekako u isto vri« djece, budućnost svojih poto« jeme, kada novine donose vijest, da svoje maka. (Burno odobravanje). je ministar Pribićević rekao dosa« dašnjim muslimanskim »demokrat« skim« poslanicima — među njima i Sarajevo, 25. oktobra. Šefkiji Gluhiću — da ih ne može Ograničenje slobode zbora. Doš« kandidovati na račun glasova Srba« pravoslavnih i Hrvata«katolika, kad la nam je ruku ova »uredovna dpo« im šanse među muslimanima tako mena« kot. upravitelja u Travniku, slabo stoje. Ističem da u isto vrije« g. Manojlovića: »Doznao sam da se u mom (!) me, kad Gluhić pokreće novu stran« ku, beogradska »Demokratija« do« srezu pod firmom pouzdaničkih sa« nosi izborni proglas »demokratske« stanaka i izleta obdržavaju političke stranke, na kome je i Gluhić potpi« skupštine, koje se prema § 2. zako« san. Nigdje još nije javljeno, da je na o sakupljanju moraju prijavlji« Gluhić istupio iz »demokratske« vati ovom uredu kao nadležnoj up» stranke pa bi prema tome ta njego« ravnoj oblasti. Da se u buduće ova« va nova stranca bila samo filijala ko šta ne bi dogodilo, to stavljam do znanja, da se i pouzdanički sas« »demokratske«' stranke. �.PRAVDA* — .ЛРАВДА* Strana 2 Стран« tanci, koji prema današnjoj praksi nisu ništa drugo, negoli skupštine, imaju ovom uredu prijaviti ispuniv« ši sve zahtjeve zakona o sakupljaj nju. Bude li i nakon ove opomene tko bez ovouredskog odobrenja držao skupštinu, ili pouzdanički sastanak, to će se kazniti najstrože po posto« jećem zakonu o sakupljnju«. Ne ćemo da kritikujemo ovu o« pomenu g. sreskog, jer se po svemu vidi da je upravni novajlija, čitaj: nečiji miljenik, već pitamo vladu, hoće li zvaničnim cirkularom orno« gućiti slobodu kretanja i sastajanja bar u ovo izborno doba. Hoće li? Naši kandidati za Honstituantu. Rukovođen željom, da sve važni« rajevo, 3.) Mujo Šehović, težak iz je stvari rješava u sporazumu sa ši» Orahovica (Foča), 4.) Derviš Ome« rokim slojevima našeg naroda. Cen« 4 rović, sudac iz Žcpča, 5.) Osman ef. tralni je Odbor naše organizacije, Valjevac, muallim iz Radovlja( Vi« kao što je poznato, pozvao sve naše soko), 6.) Salih Remzi Muftić, upra« mjesne odbore, da na kotarskim .vitelj musi, banke, Foča, 7.) Hafiz skupštinama ispitaju narodnu želju Rašid Tvrtković, svršeni nuvablija, i prema njoj stave svoje predloge o Višegrad i 8.) Ibrahim Dupovac, te« ljudima, koji bi se imali postaviti žak iz Drozgometve (Sarajevo). B) Kandidati prema § 14. izb. za« kao naši kandidati za Konstituantu. U sjednicama od 19. i 20. o. mj. kona: 1.) Dr. Hrasnica, 2.) Prof. Dr. Centralni je Odbor pretresao sve te Atif Hadžikadić, Sarajevo; zamje« predloge i izradio nacrt svog pred« nici: 1.) Osman A. Sokolović; pod« loga o tim kandidaturama. No da tajnik trg. komore, Sarajevo, 2.) bi još jednom mogao uzeti narodno Šukrija Alagić, profesor, Derventa. mišljenje. Centralni je Odbor odr« ZA MOSTARSKO OKRUŽJE: žao i posebne, odijeljene, konferen« A) Kandidati prema § 13. izb. za« čije sa delegatima pojedinih okruž« ja iznesavši im svoj predlog o kan« kona: 1.) Sakib Korkut, 2.) Prof. Sa« đidatima za dotično okružje. Na lih Baljić, Mostar, 3.) Mustafabeg tim se je konferencijama, koje su Kapetanović, sudski savjetnik, Ba« tekle vrlo mirno i bratski, povela njaluka, 4.) Hajdar Colić, težak iz rasprava o svakoj listi i pošto je sa Kruševica (Mostar), 5.) Haf. Ahmed delegatima postignut potpun spora« ef. Kasumović, muderris, Konjic, 6.) zum i saglasnost o kandidatskim li« Muharemaga Alikadić, posjednik stama, stavljen je Glavnoj Skup« iz Ostrošca (Konjic) i 7.) Mehmed« štini konačni predlog, po kojem je beg Bašagić, posjednik iz ■ Neve« I ona jednoglasno zaključila, da sinja. B) Kandidati prema § 14. izb. za« .se ispred naše organizacije postave kona: 1.) Dr. Hamdija Karamehme« ove kandidature: dović, 2.) Prof. Velija Sadović, Sa« I ZA BANJALUČKO OKRUŽJE: rajevo: zamjenici: 1.) Dr. Hasan ; A) Kandidati prema § 13. izb. za« Mahić, liječnik, Ljubuški i 2.) Mah« kona: 1.) Muftija Maglajlić iz Tu« mudbeg Hrasnica, sudski savjetnik, i zle, 2.) Dr. Mehmed Spaho, Saraje« Travnik. vo, 3.) Profesor Velija Sadović, Sa« ZA TRAVNIČKO OKRUŽJE: rajevo, 4.) Alibeg Biščević, gradona« A) Kandidati prema § 13. izb. za« čelnik iz Bos. Novog, 5.) Dr. Ham« kona: 1. Sakib Korkut, 2.) Hamid dija Karamehmedović, 6.) Derviš M. Kurbegović, trgovac, D. Vakuf, 3.) Korkut, preparandijski vjeroučitelj, Nezir Nalić, bivši kr. srpski učitelj, 7.) Dr. Abdulahbeg Bukvica, liječ« Žepče. 4.) Avdibea Ibrahimpašić, nik, Brčko, 8.) Dr. Hasan Mahić, li« posjednik, Travnik, 5.) Mustafa ef. ječnik, Ljubuški, 9.) Atifaga Sitni« Bukvica, umirovljeni kadija, Bugoj« ca, posjednik, Kozarac i 10.) Husref« no, 6.) Murad ef. Nuhefendić, mual« beg Kapetanović, posjednik iz Pri« lim. Prozor i 7.) Izetbeg Kapetano« jedora. vić, posjednik, Županjac. B) Kandidati prema § 14. izb. za« B) Kandidati prema § 14. izb. za« kona (kvalifikovani): 1.) Hamzalija kona: 1. Dr. Hrasnica, 2.) Prof. Dr. Ajanović, svršeni filozof iz Tešnja, Atif Hadžikadić, Sarajevo; zamjeni« 2.) Profesor Dr. Atif Hadžikadić, ci: 1.) Husejn Mašić, auskultant, Sarajevo, 3.) Derviš Omerović, su« Sarajevo, 2.) Prof. Šukrija Alagić, dac, Zepče. Zamjenici: 1.) Profesor Derventa. Husejn Alić, Koprivnica, 2.) Profe« ZA TUZLANSKO OKRUŽJE: sor Šukrija Alagić, Derventa i 3.) Dr. Mustafa Kadić, liječnik. Bos. A) Kandidati prema § 13. izb. za« Dubica. kona: 1.) Muftija Maglajlić, 2.) Dr. Hrasnica, 3.) Ahmedaga H. Kovače« ZA BIHAĆKO OKRUŽJE: vić, težak. Lukavac (Tuzla), 4.) Ah« A) Kandidati prema § 13. izb. za« med Šerić, tajnik .). M. O., Sarajevo, kona: 1.) Muftija Maglajlić, 2.) Ha« 5.) Šemsuddin Sarajlić, činovnik san Miljković, svršeni pravnik, Vel. gradske općine, Sarajevo, 6.) Fehim« Kladuša, 3.) Prof. Husejn Alić, Ko» beg Kurbegović, upravitelj kot. su« privnica, 4.) Nurija Pozderac, po« da. Bos. Petrovac, 7.) Nazif Begano« sjednik, Cazin, 5.) Ahmed Šarić, te« vić, težak iz Celića (Brčko), 8.) Der« žak iz Starog Majdana (Sanski viš M. Korkut, Derventa, 9.) Ham« Most) i 6.) Ahmed Balić, težak iz zalija Ajanović, svršeni filozof, Te« Gate (Bihać). šanj, 10.) Hifzibeg Gjumišić, posjed« B) Kandidati prema § 14. izb. za« nik, Bjelina i 11.) Ibrahim Dedić, te« kona: 1.) Džaferbeg Kulenović, od« žak iz Miljevića (Kladanj). vjetnički perovođa, Bihać i 2.) Ibra« B) Kandidati prema § 14. izb. za« him Pajazetović, veterinar, Cazin. kona: 1.) Osman Vilović, gradona« Zamjenici: 1.) Husejn Mašić, aus« čelnik, Tuzla, 2.) Dr. Abdulahbeg kultant, Sarajevo i 2.) Dr. Mustafa Bukvica, liječnik, Brčko, 3.) Prof. Kadić, liječnik, Bos. Dubica. Husejn Alić, Koprivnica; zamjeni« ci: 1.) Mustafabeg Kapetanović, ZA SARAJEVSKO OKRUŽJE: sudski savjetnik, Banjaluka, 2.) Prof. A) Kandidati prema § 13. izb. za« Velija Sadović, Sarajevo i 3.) Dža« kona: 1.) Dr. Mehmed Spaho, 2.) ferbeg Kulenović, odvjetnički pero« Sejdalibeg Filipović, posjednik. Sa« vođa iz Bihaća. Zašto muslimanshi narodi simpatišu s boljšEBičhom Rusijom 1 (7) MUSLIMANSKE DRŽAVE NA TERITORIJI BIVŠE CARSKE RU« SIJE. Otkako su u Rusiji, u oktobru 1917., vlast uzeli u ruke sovjeti, ko» raknuše muslimanski narodi Rusije, koji su do tog vremena bili građani drugog i trećeg reda, divovskim ko» rakom naprijed. Već u prvom svom proglasu .»Narodima Rusije« 3. no« vembra 1917. godine objavi moskov« ska sovjetska vlada princip, da svi narodi, koji žive u granicama Ru« sije, treba glasanjem da odluče o svojoj sudbini i po svojoj slobod« noj volji riješe kakvu državnu for« mu žele. U koliko se taj proglas ti« cao muslimanskih naroda, bilo je kazano, da pravo glasa imaju svi slojevi muslimanskih naroda osim onih muslimana, koji su u carska vremena služili kao oficiri i činov« nici. Svi muslimanski narodi s vese« Ijem pozdraviše proglas ruske во« vjetske vlade i na prijedlog Cen« tralnog Izvršnog Komiteta ruske re« publike poslaše već početkom 1918. godine predstavnike na zbor u Mo< skvu. Na tom zboru bi jednoglasno zaključeno, da muslimanski narodi u Rusiji organizuju pet samostalnih država, koje će s centrom u Moskvi biti u tijesnom političkom, vojnič« kom i ekonomskom savezu. Odbo« ru od stotinu lica, u koji uaiđoše te« žaci, radnici i delegati inteligencije, bi povjereno da izradi plan organi« zacije novih muslimanskih država, prelazne norme i modalitete te da primi sve mjere, kako ne bi stvara« nje novih država bilo od rđavih, a možebit i sudbonosnih posljedica po zajedničku federaciju u vrijeme^ kad se je digla sva Evropa, da po« moću ruske kontrarevolucije povra« ti carska vremena. Povratak tih vre« mena za muslimanske bi narode Rusije značio pad u staro ropstvo i stare muke. Ujedno je određeno da se dignu na noge tri stotine hiljada muslimana vojnika i pruži ih u po« moć sovjetu narodnih komesara. Vojska treba da bude dobrovoljač« ka i samo ako se ne javi toliki broj dobrovoljaca, treba armiju nadopu« niti mobilizacijom. Rezultat poziva, što ga odbor objavi muslimanskim . narodima, prijeđe svako očekivanje. Preko pet stotina hiljada muslima« na javi se pod barjak sovjetske fe» dcracije. Muslimanski narodi Ru« sije, koji su u carska vremena bje« žali od vojske kao od kuge — sta« više na noge veliku oduševljenu ar» miiu, koja, podijeljena na tri pod« jednaka dijela, stupi na obranu slo« bode ruske i muslimanskih naroda po frontovima Arhangelska i Fin« landije, Petrograda i Estonije, Ukra« jine i Besarabije, Kavkaza, Trans« kaspija i Fergane, Urala i Sibirije. Dvije i po godine, krvave ali slavne, biju muslimanski narodi ruske fede« racije ljuti boj s imperijalističkom reakcijom Rusije i cijeloga svijeta. Dok su muslimanske armije, koje već u proljeće 1919. godine nara« stoše do šest stotina hiljada ljudi, branile granice domovine, narod je kod kuće organizovao države. Ko« misije i odbori su, u tijesnom i is« krenom prijateljskom kontaktu s moskovskim centralnim izvršnim komitetom, savjetom komesara i glavnim štabom crvenih armija, pretresli i riješili sva pitanja, koja isturi na tapet formacija slobodnih muslimanskih država na teritoriji bivše carske Rusije. Ni trunka ne« povjerljivosti i nikakva nesporazu« ma ne bi pri pregovorima. Uz pri« jatcljsku susretljivost s obje strane i svjesnost zajedničkih interesa pre« govori u ljeto 1919. biše privedeni kraju. Već u augustu te godine stupiše u život i formalno i faktično dvije muslimanske države sovjetske fede« racije: država kazanskih Tatara i država, turkestanskih naroda. U de« cembru iste godine bi proglašena slobodna država Kirgiza velike orde i država Baškira»Nogajaca. Slobod« nu državu krimskih Tatara proglasi općemuslimanski centralni izvršni komitet u Ufi 1. januara 1920. godi« ne istaknuvši tvrdu nadu, da će Krim, po kom privremeno haraju i pljačkaju bijele garde ruske i ev« ropske kontrarevolucije, ubrzo biti slobodan i stupiti u krilo ostalih muslimanskih naroda velike federa« čije. Koliko je politika sovjetske vla« de bila i jest povoljna po musliman« ske narode, jasan je dokaz već taj fakat, da od momenta kad sovjeti uzeše u Rusiji vlast u ruke pa do današnjeg dana u taboru ruske kon« trarevolucije ne bi ne samo nijedne muslimanske armije, već ni najma« nje čete. Spomenute četiri muslimanske dr« žave sovjetske federacije su potpu« no suverene u svakom pogledu i potpuno ravnopravni članovi fede« racije. Uprava, sudovi, finansije, promet — sve je to u rukama mu« slimana. Velike socijalne reforme su provedene bez svakih trzavica — , upravo čudo neviđeno. Mimo pro« vađenje njihovo bilo je moguće — i to u vrijeme kad je po čitavoj Ru« šiji jarkim plamenom gorio građan« ski rat i najjače države svijeta s ci« jelim nizom prirepaka atakovale sovjetsku federaciju — zato, jer je muslimanima bila dana mogućnost, da te reforme provedu bez tuđeg u« plitanja. Agrarno pitanje u musli« manskim državama sovjetske fede« racije riješeno je savremeno: od« stranjene su zastarjele institucije u Број — Broj И5 koliko su smetale ekonomski razvi« tak naroda i države, ali privatne vlasništvo na zemlju, taj temelj so« lidnoj državnoj zgradi i apsolutan preduvjet ambiciji, dakle i napretka širokih narodnih slojeva, ostade netaknuto. Kad je jedan permski socijalista, »čovjek iz naroda«, na zboru u Ka« zanu primjetio bombastićno«dema» goškom frazom, da zemlja bez sva« kih klauzula pripada onomu ko je obrađuje, odgovorio mu je Tatarin iz uraiskih planina: »Ako banda drumskih razbojnika protjera me« ne, vlasnika triju oranica, sa zemlje, pa te oranice obradi ili ih stane ob< rađivati — zar je i onda zemlja vh* sništvo tih razbojnika?« (Nastavićc se.) Bilješke. Glavni birački odbori u Bosni i Hercegovini. Državni odbor odre« dio je kockom predsjednike glav« nih biračkih odbora u Bosni i Her« cegovini i ujedno postavio za čla« nove ovih odbora slijedeća lica: Banjalučki izborni okrug: za pred« sjednika Jovana Stankovića, člana Državnog Savjeta; za člana Emila Navratila, predsjednika okružnog suda u Banjaluci. Bihaćki izborni okrug: za pred« sjednika Peru Petrovića, člana Dr« žavnog Savjeta; za člana Cvetka Radovića, predsjednika okružnog suda u Bihaću. Mostarski izborni okrug: za pred« sjednika Mihaela Gabrielčića, dvor« skog savjetnika pri Višem Zemalj« skom Sudu u Ljubljani; za člana Ti« ta Koleckog, predsjednika okružnog suda u Mostaru. Sarajevski izborni okrug: za pred« sjednika Josipa Pobora, vijećnika banskog stola u Zagrebu; za člana Josipa Ilnickog, predsjednika okruž« nog suda u Sarajevu. Travnički izborni okrug: za pred« sjednika Frana Milčinskog, riječni« ka stola sedmorice odjeljenja B u Zagrebu; za člana Josipa Kazimura, predsjednika okružnog suda u Trav« niku. , Tuzlanski izborni okrug: za pred« siednika dr. Julija Srkulja, vijećnika banskogs tola u Zagrebu: za člana Nikolu Nardelija, predsjednika o kružnog suda u Tuzli. Iz naše organizacije. KOT. SKUPŠTINA U ROGATICI. Dne 4. oktobra održana je u Ro» gatici kotarska skupština, kojoj je prisustvovalo 114 delegata iz sviju se oskih općina, kotara Rogatice i velik broj građana. Skupštinu je otvorio predsjednik Hasanbeg Sahinpašić, pozdravivši delegate i tumačeći svr« hu današnjeg satanka. Zatim podje, Ijuje riječ tajniku g. Husejinu Čami, da izvijesti o radu odbora. Tajnik izvješćuje šta je sve mje« sni odbor poduzimao i kako je na« stojao i u većini slučajeva uspio, da se muslimanima nanešene nepravde isprave i da se sa muslimanima po« stupa kao sa ravnopravnim građani« ma. Nadalje ističe rad Centralnog Odbora, na što prisutni jednoglasno jzrazuju Centralnom Odboru kao i mjesnom odboru neograničeno po« vjerenje. Zatim je tumačio svrha današnje skupštine kao i važnost iz« bora za konstituantu, gdje treba svaki musliman, da izvrši svoje bi« račko pravo i da dade svoj glas sa« mo kandidatima »Jugoslavenske Muslimanske Organizacije«. Izvješ« čuje, da u kotaru naša organizacija ima 2.836 članova, a od toga ih je 2.614 aktivnih. Iza toga je položio račun o finam cijalnom stanju odborske blagajne, prema kojem ukupni prihod u godi« ni 1920. iznosi K 35.683.— koji se sa« stoji od: 1.) upisnine (K 5.672), 2.) članarine (K 17.147), 3.) dobrovolj« nih priloga, prihod »Dana Organi« zacije (K 12.364) i 4.) od kalendara (K 500). Izdaci su iznosili K 12.697.10, a sa« stoje: 23. marta 1920. spremljeno Centr. odboru upisnine K 5.228; 21. maja 1920. za kalendare K 500; 22. maja 1920. upisnine K 284; 22. maja od članarine K 4.000; troškove жјев« I nog odbora K 2.685.10. �Брвј 215 — Broj Prema tome sadanja gotovina iz* nosi 22.985 K 90 h, od čega se ima spremiti Centralnom odboru: upis« nine K 160 i prihod od »Dana Orga« nizacije« K 12.364, pa će prema to« me ostati mjesnom odboru gotovine 10.461 K 90 h. Ako bude od potrebe, moglo bi se još Centralnom odboru poslati prema odobrenom našem proračunu sadašnji pretek od po pri« lici 4.000 K. Skupština prima jedno« glasno i bez ikakva prigovora izvje« šće na znanje i iskazuje svoje zado« voljstvo na radu mjesnog i Central« nog odbora. Delegata za glavnu skupštinu u Sarajevu trebalo bi birati prema broju aktivnih članova 10, ali obzi« tom na skupoću putovanja, biraju se samo četvorica i to: Hasanbeg Sahinpašić, Osmanaga Akšamija, Zajimaga Karahmet i Bajramaga Hota, Iza toga se je prešlo na oznaku kandidata za Konstituantu, pri če« mu je predsjednik istaknuo kako baš ti kandidati ne moraju biti po« stavljeni za kandidate, nego će se stalno postaviti kandidati na glavnoj skupštini u Sarajevu, a naša je duž« »ost, da svi glasujemo za te kandi« date, što svi jednoglasno obećaju i obvezuju se da će svim silama na« stojati, da svaki musliman birač do« đe na biralište i da dade svoj glas za kandidate »J. M. O.«. Zatim je tumačio način izbora i upozorio prisutne da nastoje, da niko od mu« slimana ne nasjedne agitatorima protivnicima naše Organizacije. Svi prisutni sa velikim oduševlje« njem saslušali su ovo tumačenje i razišli se u najvećem oduševljenju. Iznoseći gornji izvještaj osjeća« mo svojom dužnošću, da rad ovog vrijednog odbora istaknemo kao u« zoran primjer svim drugim našim odborima. Rad, ustrajnost i agil« nost ovog odbora u kraju, koji je tako rekuć, uništen i poharan raz« nim nedaćama pruža najbolju sliku, šta sve može da učini bratska Iju« bav i islamska svijest. Živjeli naši Rogatičani, Žvio naš svjesni odbor u Rogatcil SKUPŠTINA U SANSKOM MOSTU. Predsjednik naše Organizacije Presvijetli g. Hadži Hafiz Ibrahim ef. Maglajiić bio je dne 12. o. mj. u Sanskom Mostu i održao sjajno posjećenu skupštinu, na kojoj su sudjelovali i građani i težaci musli« mani. Skupštini je predsjedao sam g. mufti ef., te je održao krasan govor o svrsi Organizacije, njezi« nim ciljevima i programu. Govor je primljen sa velikim odobrava« njem i svako se izjavio za Organi« zaciju, te je vodstvu iskazano ne« ograničeno povjerenje. Iza mufti ef. govorio je g. Hasan Miljković o slozi i jedinstvu. Naročito je rastu« mačio izborni zakon i biračka pra« ▼a te opširno govorio o zadacima listavotvorne skupštine. I ovaj je govornik pozdravljen burnim odo« bravanjem. — Iza toga se izabrao mjesni odbor, u koji su unišla sli« jedeća gospoda: Alibeg Čekić, Sa« bit ef. Kondžić, Bećiraga Hromalić, Hamid Alagić, H. Husein Kljunić, Ahmet Losić, Zulfo Aganović, Mu« stafa Talić, Maho Kamber, Asim« beg Biščević, Hasanbeg Alajbego« vić, Hasan Ćordić, Hasanbeg Alaj« begović mlađi, Vahidbeg Krupić i Omer Zukić. U kotarski su odbor izabrana sli« jedeća gospoda: Abdurahman ef. Velić za selo Gorice, Jusuf Vuko« lić za selo Naprelje, Alaga Džafić za selo Kamengrad, Salih ef. Begić za selo Trnovo, Latif Mabić za se« lo Kijevo, Ibro Kenjar za selo Hljcvci, Džaman Subašić za selo Sk. Vakuf, Ali ef. Omanović za selo Čaplje, Hamid Mušić za selo Tomi« ne, Bego Avdagić za-selo Lužani, te iz S. Mosta Hasanbeg Alajbego« ▼ić, Hasan Ćordić, Bećo Hromalić, Vahidbeg Krupić i Alibeg Čekić. • SKUPŠTINA U LIVNU. Dne 18. o. mj. održana je kotar« «ka skupštna naše Organizacije u J.ivno, na kojoj se naročito poka« zao osobiti interes za našu Organi« zaciju, te se može reći mirne duše, da je njihova privrženost organici« zaciji našla svoju kulminaciju. U kotarski su odbor izabrana gospo« dg: Predsjednik g. Ahmetaga Brkić, .ПРАКДА* — .PRAVDA, podpredsjeđnik Omer ef. Čehić, taj« nik Mehmed Ljiibunčić, blagajnik Abdulah Delalić, odbornici: Ahme« daga Fehimović, Mehmed Mulić, Mahmutaga Mulalić, Mustafa Mula« lić, Alija Zijadić iz Gubera, Nurija Hodžić iz Grboreza, Bećiraga Mi« lak iz Komordna, Gjulić Bajrakta« rević iz Golinjava, Nuko Žunić iz Podhuma, Zaim Šeremet i Salih Gušo iz Livna. no svoje pravilo o zemlji. Pogotovo, kad mi ne tražimo, kao drugi, da se od vlasnika otima, nego samo da se u naše ne dira. Ovaj slučaj nasilja na opstanak čitavog sela muslimanskog nije o» samljen, nego' je isti gospodin, veli se, po vladinoj naredbi i Velečevu, najoskudnijem selu s paškulom, o« duzeo dobar dio ispaše i dao je do« brovoljcima. Seljak musliman. SKUPŠTINA U JAJCU. Vlasenica, početkom oktobra. Na impozantnoj skupštini, što su Cvili, rajo, al’ ti fajde nije, je održali naši delegati nar. poslanik Jer nepravda odozgor se sije! g. dr. Krasnica i gl. urednik našeg Ovako ili slično bi uzviknuo čo» lista g. Korkut na 13. o. mj. u Jajcu vjek, koji poznaje prilike i neprili« izabran je kotarski odbor naše Or« ke raje u ovom sretnom zakutku, ganizacije, u koji su došla slijede« što pod upravom gimnazi« ća gospoda: Predsjednik g. Abdul« jalca Krstića (sadačuvenog u ulozi sreskog lah ef. Moranjak muderis, podpred« načelnika) već pune godine sjednik g. Ibrišimbeg Aganović,- sno^i njegov balkanski dvije despotizam. tainik g. Sado Sardupalović, blagaj« Svi pokušaji, da se ovome stane na nik g. Hafiz Abid Zjajo; odborni« kraj, ostaju bez uspjeha. Šta više, ci: gg. Husein ef. Menzildžić, Mah« on to nastavlja i dalje u puno većoj mudbeg Kapetanović, Mehaga H. mieri. Javnost je više puta bila oba« Osmanović, Fadilbeg Zaćiragić, Ru« o tom, te je iz navada« šidbeg Kožbeg, Hadžo Burek, Said viještavana istinitih slučajeva mogla stvoriti Spahić, Bcćir Makić, Hasan hodža nih sud o spomenutom gospodinu. Vinčević, Smail Ganibegović, Stnail pravi (Šutnja je priznanje!) A bilo bi vri« Julardžija, Mustafa hodža, Fejzić, jemc, da se i mjerodavni zaintere«' Muharem hodža Šahman, Ibrahim suju više za ovog »upravnika«, koji Imamović, Derviš Talić i Salih Ko« po prvi puta iza pevrata dolazi na kič. ovako odgovorno mjesto i već evo SKUPŠTINA U TRNOVU. dvije godine sjedi na njemu, bez da U petak dne 15. o. mj. održata je se je itko ozgor na mjestu uvjerio (ili pokušao uvjeriti) o njegovoj u« skupština naše organizacije u Tr» novu (kotar Sarajevo), na kojoj je pravničkoj sposobnosti. Zar je do« učestvovalo oko 300 svjesnih naših voljno, da se zove Jovo, Tane ili članova iz općina Trnova i Zijamet« Pero, da je bio zatvaran, progonjen Crna Riieka.Skupštinu je održao ili patenik kojegod naravi, pa da mu naš izaslanik Sejid Alibeg Filipović, se daje ovakova ili slična sinekura, koji je na popularan način prisutni« makar i nemao kvalifikacije, koje cima rastumačio važnost organiza« se od drugoga strogo traže?! Naš Tane ima sigurno dobro za« čije i potrebu zajedničkog i složnog istupa svih muslimana pri dojdućim lede, ima kumove i rođake kudgod izborima za konstituantu, što su svi se krene; ta valjda mu je i sam pred« prisutni pomno saslušali i potpu« sjednik neki rođak ili kum, jer ga pred par dana vidjesmo u Sarajevu, no odobrili. gdje se vozika u državnom autu, SKUPŠTINA U GORNJOJ VO« kao da je i Sarajlijama htio poka« GOŠĆL zati, da je On vlasenički »sreski«. Prije dva«tri dana, odmah iza nje« U petak dne 22. o. mj. održata je skupština naših pristaša iz općine gova putovanja u Sarajevo, počelo Gornja Vogošća (kotar Sarajevo), se dijeliti rublje, koje je Amerika na koioj je sudjelovalo do 200 na« ' poslala za sirotinju. I tu su se isku« ših svjesnih težaka muslimana. Iza« pili kume i kumovi, prijatelji i po« slanik naše organizacije g. Sejid A« znati. Roba se noću nosila, a libeg Filipović i na ovoj skupštini prava sirotinja, koje na žalost ima je prisutnicima prikazao važnost or« dosta, slabo se okoristila. Moguće ganizacije i zajedničkog istupa mu« da će javnost reći da se samo mu« slimana pri dojdućim izborima, što, slimani tuže na nepravde, jer među su prisutnici, ne samo pomno sa« njima ima najviše sirotinje; ali bi se ta javnost i prevarila, jer cvili i slušali nego i potpuno usvojili. pravoslavna sirotinja, koja je ovaj puta ostala kratkih rukava zajedno s drugom sirotinjom. Tako je jedan siromašni pravoslavni seljak upozo« rio sreskoga na nepravedno dijelje« nje, a on mu je odgovorio, da je u Ključ, početkom oktobra. njega vlas.t u rukama i d a č i n i Naše mjesto i kotarsko područje štahoće, a kad drugi dobije vlast bilo je prema ostalim mjestima u u ruke, neka čini, što može. Ovdaš« nekoliko pošteđeno od presizanja nji jedan građanin musliman otišao pojedinaca kao i službenih organa. je da traži štogod za svoju sestru i To nas je relativno činilo i zado« njezino 4 nejake i neopskrbljene voljnima, te smo i šutjeli. No u djece, koja ne posjeduju ništa osim zadnje doba se javljaju pojave, ko« kuće, u kojoj stanuju i njivice zem« je ruše onaj dosadanji mir i zado« lje od 2—3 dpnuma; no iz »našega« voljstvo, pa da stvar ne ostane po« je Tane provalila ona prava balkan« znata samo među nama iznosimo je ska mržnja, koja je tokom godina u javnost i uppzoravamo na nju bila zatomljena. Ona sa četvero dje« mjerodavne faktore. Radi se o sa« ce nije siromašna, a on, g. sreski, je movolji našeg geometra, koji na siromah. Siromah je i Beato« svoju ruku hoće da uvede metode, vić, koji ima veleprodaju što se praktikuju samo ondje, gdje solii veleprodaju duhana, se gaze principi prava i nastoji za« siromašni su oni, koji imaju toča« vesti stanje, koje je čak i u boljše« rinske dozvole i maloprodaje duha« vičkoj Rusiji danas neodrživo. U na, zatim oni, koji posjeduju selu Častovičima naselio se je prije 500 dunuma zemlje, a uz. to dva mjeseca jedan Ličanin. To selo još i pedesetak glava ro« graniči sa našim selom Rejzovići« gate marve. A tada je slijedila ma, te je dotični ugovorio s geo« povorka dobrostojećih građana, ku« metrom da mu dođe i dadne u po« mova, kuma/kumica i t. d. Vlada je sjed našu paškulu. Dotični gospo« istina poslala i jednog činovnika, da din došao je, te je na svoju ruku podijeli to rublje, koji je, kako mi odmjerio naše ispaše, a da nije ni« se čini, htio da pravedno razdijeli, kog od seoskog odbora ni zvao, da ali i taj je siromah nasjeo. Ta samo se o stvari informiše. Ne znamo, je trebalo doći, da se vidi, tko dijeli da li je geometar to učinio po na« i kome se dijeli! Ulaze mnogi, upo« logu kot. ureda ili na svoju ruku. zoruju, da se ne bi na kojeg »jadni« Kako bilo da bilo, stvar je samovolj« ka« zaboravilo! na i nezakonita, pošto se naše selo I dijeljenje rublja već se svrši. služi od svog postanka s tom pašku« Mnogi će dugo i dugo spominjati lom. Ameriku, a mnoga će sirotinja i da« Naše selo ima 40 kuća, te držimo lje kukati na nepravde. Zato ovoga da i po novostvorenom »principu« puta pitamo zemaljsku vladu, da li o zemljišnom posjedu ta ispaša pri« je dijeljena roba došla za »mučeni« pada nama, a ne prije dva mjeseca ke«, koji su se i inače dosta nagra« doseljenom čovjeku iz druge pokra« bili državnoga dobra, potpora i iz« jine naše države. Stoga upozorava« voznica, ili je roba došla za onu si« mo i pozivamo našu vladu, da ovu rotinju, koja je uistinu ratom na« stvar popravi i da barem ovdje na stradala, te koja i danas strada gola nas muslimane seljake primijeni o« i bosa pod oVakim »pravednim« na« Maši dopisi. Crpatu 3 metnicima, koji jadni narod do pro« pasti tjeraju! A da je istinita naša tvrdnja o zavađanju istokrvne braće dviju vjera i sijanju mržnje među njih od strane »našega« Tane najbolji je do* kaz izjava poštenjačine Riste Suči« ća, koji mu je u brk rekao po prilici ovako: »Ja ne znam, šta ti radiš. Mi smo prije s muslimanima živjeli kao braća, a od kada ti dođe u Vlaseni« cu, zavadi nas!« Do viđenja! Birčak. • Dodatak uredništva. O ovom g. sreskom pisali smo i previše. Zašto ga vlada trpi i zašto se ne ustanove njegove pristranosti? Hoće li se jed* nom čovjeku žrtvovati sloga čita« vog jednog kotara? Ta pitanja stav« ljamo g. Mišoviću uz zahtjev, da se informira o svim dosadanjim prituž« hama. Vrijeme je. Poiitičhi pregled. Iseljenici turske narodnosti. Iz Beograda se javlja: Ministarstvo u« nutrašnjih djela izdalo je naredbu, da se iseljenici turske narodnosti, koji su poslije balkanskih ratova svojevoljno iselili sa svoga zemlji« šta, pa se sada vraćaju, nemaju srna« rrati našim podanicima. Isto vrijedi i za iseljenike hrišćane, izuzevši o« ne, koji su odgovorili dužnostima kao naši građani za vrijeme rata. Istup iz demokratske stranke. — »AgramerTagbalt« javlja, da je iz Demokratske stranke istupio narod« ni poslanik i bivši ministar dr. Po* ljak.‘ Reaktiviranje oficira osuđenih u solunskom procesu. Zagrebačka »Ri« ječ« doznaje iz Beograda da će ovih dana izaći u »Službenim Novinama ukaz, kojim se reaktiviraju neki o= ficiri koji su bili osuđeni u pozna« tom solunskom procesu. Položaj Poljske. Iz Pariza javlja« ju: Juče je doš^o iz VaršaVe gene« ral Henri, šef francuske vojne misi« je. U razgovoru s predstavnicima štampe izjavio je da je položaj Polj, ske odličan. Boljševička opasnost vjerovatno je za duže vrijeme od« klonjena, a sigurnost Poljske obez« bjeđena. Odnosno okupacije Vilne iskazao je uvjerenje, da će taj do« gađaj biti u skorom vremenu skinut s dnevnog reda. Dnevna zapovjed Trockoga pro« tiv Wrangela. Iz Moskve se javlja: Službeni organ sovjetske vlade ob« jelodanjuje najnoviju dnevnu za« povjed Trockoga, koja glasi: Pre« liminami mir s Poljskom je potpi« san. Ovaj mir je iskupljen-krvavim žrtvama crvene vojske. Da na jugu nema Wrangela, da nas bi konačno bili oslobođeni rata. Veći dio vojske bio bi demobilizovan, a radnici i seljaci mogli bi se povratiti na miran rad. Za kratko vrijeme bi mogli osi« gurati obnovu naše zemlje, kad nam ne bi prijetili novi ratovi. Vojnici crvene vojske i mornarice! Jedini Wrangel nam još preostaje! Mora« mo ga ugušiti! Tko hoće mir i rad, neka ga uništi! Tko hoće mir i rad, neka ide na južni front«. Protuboljševički pokret u Sibiriji, List crvene armije »Bojevala Prav« da« javlja o velikom protuboljševič« kom pokretu u Sibiriji. Po ovom li« stu naredila je izvanredna komisija brojna uhapšenja u glavnim građo« vima Sibirije. Tako je u Tomsku u« hapšeno 326 osoba, u Krasnoj arsku 100, u Irkutsku 100 i u Cerjabinsku 100'osoba. Churchill o boljševizmu i irskom pitanju. Engleski ministar vojni Winston Churchill održao je neki dan u Dundee govor u ko* jem je između ostaloga rekao: »Ru« šija umire od gladi, a boljševizam je za to odgovoran. Ako se ikada pro. budi, učiniti će to ruski seljaci otre* savši se upliva Lenjina.« Govoreći o Irskoj oštro je napao što se ova zemlja daje voditi od bande uboji« ca. Ali ako ovi zločini nisu djela ir* skih patriota i ako zemlji radi njih prijeti teror, onda je dužnost Veli« ke Britanije, da joj pomogne. Kra* Ijevina raspolaže neograničenim sredstvima da spase Irsku i da je pridigne na noge. Japanci zauzeli Sahalin. Jedan ra* diogram iz Moskve javlja, da su Ja* �Strana 4 Страна »PRAVDA* — »ПРАВДА* panci zauzeli otok Sahalin. Okupi« rali au telegrafske linije i radiograf« eku stanicu. Kako je poznato po ru» sko«japanskom mirovnom ugovoru dobili su Japanci u svoje doba južni dio Sahalina. ОатаЕв vijesti. Netačna informacija. U pretproš. lom broju donesosmo vijest da je presvij. g. reisul«ulema otputovao u Beograd radi zahvale na odlikova« nju ordenom sv. Save prvog stepe« na. Kako ee je jedan.član naše re» dakcije razgovarao sa g. reisul«ule« mom, u stanju smo izjaviti da ta vi« jest nije tačna, jer je putovanje us« lijedilo na brzojavni poziv ministra vjera, a ne radi zahvale. Na viso« kom se odlikovanju g. reisul«ulema zahvalio prilikom Regentova bo« ravka u Sarajevu. Položio ispit. Naš prijatelj i po« slanički kandidat naše organizacije, g. Husejn Alić, položio je dne 20. o. mj. profesorski ispit na sveučiliš« tu u Zagrebu. Naše iskreno čestita« nje. Prodaja drva. Danas će se u 2 sata poslije podne prodavati drvo za gorivo iz groblja Nadkovačima, pa se mušterije pozivaju da na tu dražbu dođu. Mezaristanski odbor. Komandant policijske karaule u Bistriku, neki Andrić, pravi se veli« kim gospodinom i pod zaštitom g. Mandića terorizira svakog, ko ne će da igra po njegovom taktu, što je još gore taj se gospodin ljuti na muslimane koji ne će da pred hjeg izvode svojih žena. I njegova ne« vjenčana »supruga« napravi« la se je tutoricom u mnogim našim kućama, posreduje kod razvjenča« vanja i vjenčavanja, prima boščalu« ke, uvodi »muža« u mnoge naše ku= .će i t d. Svraćamo na ovu pojavu pažnju ulema«medžlisa i naše Akcije i tra« žimo od policijske direkcije, da An< drića pouči redu i uputi ga na vrše« nje njegovih pravih dužnosti. Zasada ovoliko. Izmjena financijalnog zakona. Iz Beograda javljajii: Ministar finan« šija Košta Stojanović poslao je svim ministrima izmjene finanaij« skog zakona. Drrr Kapor na izbornoj skupštini u Travniku. Pišu nam: Dne 19. o. mj. prispio je Dr. Kapor u Travnik, da prisustvuje »demokratskoj« iz« bornoj skupštini, koja se je imala obdržavati isti dan. Prije na 2—3 dana razlctjelo se je nekoliko do« brovoljaca po selima, da što više seljaka i težaka dovedu na skupšti« nu. Govorili su im, da će se toga dana dijeliti— »turska« zem« 1 j a, pa kogod želi što više zemlje neka dođe u Travnik. Kada su vi« djeli, da im naši svjesni seljaci ne vjeruju i da im okreću leđa, prijetili su im da će ih dati po žandarima o« tjerati, jer tako vlada hoće. Usprkos svih lažnih obećanja i prijetnja naši svjesni seljaci ostaše kod svojih kuća. Kad je g. Kapor vidio, da će se razbiti namjeravana skupština — da ne doživi blamažu svoje stranke — obdržao je u 6 sati na večer pouzdanički satanak u ka« fani »Jugoslavija« na kojem je bilo ni manje ni više nego 15 »demokrat« skih« telića i to većinom stipendista akademičara. Šta ćeš doktore, kad vas svijet ne razumije, a još manje vam vjerujel O činovničkim konsumima. Iz Be» ograda javljaju: Prema uredbi o u« redovanju činovničkih plaća ima« de se pod državnom upravom os« novati činovnička konzumna za« druga, koja bi dobivala dovoljne subvencije iz državne blagajne, a opskrbljivala bi iz centrale sve či« novnike konzumne zadruge po ci« jeloj zemlji. Za ovu je zadrugu bio potreban kredit od 25 miliju« na dinara, kojega nije radi slabih državnih financija mogao da da« de ministar financija, nego je na« šao drugo vrelo za potporu ovih činovničkih konzumnih zadruga. On je naredio, da se prigodom is» plate liferantima, trgovcima i in« dustrijalcima zadržava 1 po sto od isplatne sume, a sami će činovnici davati po 10 po sto svoje plaće za ovu zadrugu. ' Zakon o izboru narodnih poslani« ka za ustavotvornu skupštinu kra« Ijevine SHS oštampan je u posebnoj knjižici džepnog formata. Ovaj za« kon je sada pred izborima narodnih poslanika neophodno potreban svim izbornicima, da iz njega upoznaju svoje pravo i dužnosti, radi toga se preporučuje svim izbornicima da ga nabave. Zakon se može dobiti u svim knjižarama u Sarajevu uz ci« jenu od 2 dinara. Narudžbe iz po« krajine prima knjižara Alberta Ka« jona u Sarajevu. Prilozi »Pravdi«. Naš prijatelj i istomišljenik Omerbeg Cerić iz Bos. Dubice predao nam je svotu od K 2925 kao prilog listu, a darovaše ova gg.: Po K 600: Tabaković Sulej« man; po K 500: Cerić Omerbeg; po K 400: N. N.; po K 100: Pezić Os« managa, Cerić Sulejman Fehmibeg, Dr. Mustafa Kadić, Pezić M. Muja« ga; po 80 K: Skopljak Alija; po K 50: Dizdar Karanfil, Seferović Be« ćir i Pezić Hasanaga; po K 40: Sev« lić Salko,« Čehaić Fehim, Ajvaz Smail, Caušević Zajim, N. N., Ba« šić Ahmo, Zubović Mustafa, Klajić Zaim, Obrvaš Adem i Talić Husein; po K 22: N. N.; po K 20: Alendarc« vić Hasan, Kljajić Hasan, Dolić Mehmed, Cuturić Smail ef., Tabako« vić Smail i Islamović Uzeir; po K 12: Caušević Smajo; po K 10: Šerić Hf. M„ Hadžić Avdo, Metić Murat, Caušević Husein. Horozović Meh« med, Alibašić Suljo, Međed Hasan, Hatibović Hasan, Bečirević Osman, Petrovac Omer, Tabaković Ahmet, Arapović Hasan, Cehajić Ibro, Kriv« dić Mustafa, Hasić Osman, Emina« gić Ibro, Seferović Mehmed i Bejto« vić Mujo; po K 8: Krivdić Mujo; po K 7: Topić Pašo;.po K 6: Seferović Omer; po K 4: Logo Mehaga i Ali« bašić Bećo. Darovateljima i sakupljaču srdač« no se zahvaljujemo na ovoj pažnji i kličemo: Živjeli! Brol 215 — Spoj H. Hafiz flbdulah ef. Tabak. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Naručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 16. Telefon 276. PAPIRNICA HAMDIJE I preporučuje svoje bogato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i т Sarajevo, ul. Tel. 619 školskog Štrosmajerova pribora. — Naručbe se % ♦ Cijeno umjerene. X obavljaju brzo i točno. X Hasan Pobrić, 37 godina star iz Velagića kotar Ključ, služio je do prevrata u Ga­ beli i Čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za njeg ništa ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na adresu: Sulejmanbeg Filipović, Ključ. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. —• Cijene najumjerenije. Muslimanska trgopačka i obrtničha banka za Bosnu i Нвгсвдорјр.и (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu- i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajeva, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o9ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio■ička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovl: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionie učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koj'u vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane U dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržaio pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih ustaA.va pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu I Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu I nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo MuslimanshB trgovah i obrtničke banke za B. i H. [d. d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlaanik: Centralni Odbor J. M. O. I KOPĆIĆA I Suomarija Dani.) k A. Kaloti. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9bcbc7058711b79c115763751050ad85.pdf 6f9805253c8f82449ab8a09bc36ddf0b PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. • UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. Н. Ahmed Hamdi ef. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA’ KRALJA PETRA SKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ, Broj 111 (216) Sarajevo, četvrtak 28. oktobra 1920. (13. safer 1339.) Šta to znači? (NA ADRESU G. MINISTRA VOJNOG I MORNARICE). Premda je izašla naredba vojnog ministarstva, da se do izbora za kon, stituantu obustavljaju svi pozivi za vojnu vježbu, ipak je ovih dana po, zvano iz Banjeluke 120 muslimana a samo jedan pravoslavni i jedan katolik. Između ovih pozvan je i Kasim Mešinović, trgovac kožom, radi to« ga što je u trgovačkom poslu bio odsutan, premda je za tu otsutnost dobio usmeno odobrenje vojnog referenta. Mešinović je zakasnio eamo dva dana i za to je na prijavu istog vojnog referenta osuđen da služi još 20 dana usprkos toga, što je donio i svjedodžbu općine, da je bio u trgovačkom poslu zapriječen. Interesantno je i to, da je iz Ba, njaluke samo'iz jedne ulice pozvato 5—6 muslimana cipelara a ostavljen jedan mlađi pravoslavni Srbin. Pitamo ministra vojnog i morna« riče: šta znači ovaki postupak? Ra« đi li vojni referent u Banjaluci po svom ćejfu ili možda postoji r e, servatna uputa, na temelju koje se obilazi naređenje o obustavi daljnjeg pozivanja na dvomjesečnu vježbu? Mi smo još s jedne strane čuli da še krše propisi ministarske naredbe o obustavi vojnog poziva, nja pa stavljamo ovaj upit uz kate, goričan zahtjev, da se bar s vojnič« ko strane ne Vodi protumusliman« ska politika. Naša glavna skupština GOVOR G. DRA HRASNICE. ma. Đumruci imaju svrhu ili da za« štđe domaću industriju i zemljo, radnju ili su samo vrelo državnih prihoda. U prvom pravcu đumruci su opće korisni, jer domaću indu« striju zaštićuju od vanjske konku, rencije. No ovu svrhu nemaju naši đumruci, nego služe skoro isključi, vo onoj drugoj t. z. fiškalskoj svrhi, da njima država namakne sredstva za pokriće svojih potreba. Ovako, vi đumruci poskupljuju životne potrebe i nijesu opće korisni, jer o« vim načinom plaćaju porez držav, ljani ne po razmjeru njihove porez« ne snage, nego po svojim potreba, ma. Još jedan momenat moram ov« đje da istaknem, koji se uplivao i upliva još i danas na naše ekonom, ske prilike. To je valutno pitanje. Ovo pitanje najjače tišti nas, koji živimo u tako zvanom krunskom području, jer je centralna vlada u Beogradu, uzevši omjer 1 : 4 uništila tri četvrtine naše gotovine a da no, va novčanica nije dobila jače ku, povne snage. Meni je poznato, da su naše pojedine pokrajine morale založiti Narodnoj banci za fundira, nje novih krunsko«dinarskih nov, čanica svoje šume u razmjeru, ko, liko se je u pojedinoj pokrajini na« šio krunskih novčanica austro»ugar, ske banke. Kad je tako, zar sp nije mogla uzeti blaža relacija, i zar se nijesu mogle krune izmijeniti al pa« ri, da i ne spominjem onih 20% go, tovine što nam ih ie država oduže« la prilikom štempliranja. Kako vi, dite, braćo, dosadan! a politika vla, do nije nikako pogodovala ekonom, skom podizanju naše države, pa će biti najpreča briga onih, koje bude, te poslali u konstituantu, da ovu lo, šu gospodarsku politiku centralne vlade skrenu u sigurnije vode. Hoću sada da rečem i koju o ag, raru, o čemu se puno govori a još više piše. Naše je stanovište u ovom pitanju određeno. Mi stojimo na tom da-kmeti posta i u vlasnici zem, ljišta, koje su do sad obrađivali, ali dau isto doba dosadnji vlasnici do« biju punu odštetu što u većoj mjeri treba da vrijedi za male posjednike. Sto se tiče ostale zemlje, koja nije opterećena kmetskim pravom ne možemo dozvoliti da se to pitanje kod nas riješi i z n i m n o i posebno za Bosnu i Herceg.,,već neka se ri, ješi jednako za cijelu drža« v u pa se u takom slučaju ne bismo Braćo! Ja ću početi gdje je svršio aoj drug g. Dr. Spaho, ali ću se u glavnom držati ekonomske strane našega javnog života i rada centra!« ae vlade u Beogradu i Privremenog narodnog predstavništva na tom polju. Ekonomija ili privreda jest aauka, koja nam kaže kako se stiču dobra za život, kako se ta dobra proizvađaju te kako se prerađuju i porazdijeljuju među pojedince, koji ih trebaju. Govoriću dakle o prili, kama, koje su uplivale na trgovinu i industriju te o agrarnom pitanju. Slom AustrcUgarske monarhije dogodio se je upravo u jesen a naša prva centralna vlada u Beogradu obrazovala se je početkom zime go, dine 1918. Vlada je bila sastavljena iz onih elemenata koji su izvršili narodno ujedinjenje, dakle prije nego se je veći dio članove vlade partijski opredijelio. Vlada se je ta obrazovala u znaku složnog patri« 'otskog rada. Što dalje, išlo je sve gore i sve više ponestajalo potrebne složnostl u vladi, dok u prolieće,-os» nutkom »demokratske« stranke, ni« lesu nastale posve vidljive opreke. U ovo doba pada period izvozni, čarske trgovine. Znalo se je naime, da naša država ima znatnu količi« nu životnih namirnica, koje bi se mogle zamijeniti za one industrijske produkte, koje mi nemamo a s dru« ge je strane trebalo čuvati da se ne izveze previše hrane, kako ne bi do« šla u pitanje prehrana u državi sa, moj.. Da se bajagi udovolji ovim gore istaknutim potrebama, centra!« na je vlada, u kojoj su »demokrate« imali pretežnu većinu, držala svu iz, voznu i uvoznu trgovinu u svojim rukama, te je svojim partijskim Iju«, dima dozvoljavala uvoz i izvoz, bez ikakovog sistema, koji je diktovao interes same države. Radi toga se pojaviše »trgovci« koji se nikad nijesu bavili tim poslom i nagomilaše nebrojeno blago, dok su solidni trgovci potisnuti u pozadinu. Radi toga je naša trgovina silno stradala i strada još i danas, a po« sljedice se toga pokazuju u sve većoj skupoći, koja uprav davi najšire slojeve našega naroda. Radi ove skupoće rastu neminov« no i potrebe države uz još druge uzroke o kojima ovdje ne ću da govorim. Država povisuje poreze a osobito đumruke i željezničke tari« fe, te time u većoj mjeri pogoduje dizanju cijena životnim namirnica« protivili čak ni tom, da se primije« ni princip, po kojem bi zemlja pri« pala onom koji je radi. U protiv, gramatičnog razlaganja uvidjećete; begiučkog pitanja na dosadanji na, čin samo za B. i H. deposediranjem muslimanskog dijela našeg naroda, proti čega ćemo se .boriti svim do« pustivim sredstvima. Iz ovoga pro« • gramatičnog rdzlaganja uvidjećete, braćo, da je kleveta i ništa drugo nego li kleveta i podvala, kad se na« ša organizacija naziva samo »agin, skom i begovskom strankom«. Pro« tivnici naši hoće to, da nas pocije« paju, pa da onda s nama rade po svom ćejfu. No mi tom njihovom ćejfu ne ćemo ugađati, nego ćemo punom snagom braniti interese svih muslimana u našoj državi. Da mi nijesmo »begovska« «arti« ja vidi se i iz našeg programa i iz našeg rada, jer jednakim žarom branisido i branimo interese naših težaka, kojima smo posvetili osobi, tu pažnju i za koje ćemo se boriti isto onako, kao i za interese ostalih klasa islamskog dijela našeg naro« da. Ne treba se povoditi za lukavim riječima i praznim frazama, već tre, ba gledati u rad pojedinih parti« ja. A koja to stranka uze u zaštitu muslimanskog težka izuzam naše? Ko otima zemlju slobodnog težaka muslimana a ko je brani bolje od nas i naše organizacije? Uzaludne su sve riječi: naš težak osjeća i zna za nšu brigu i pomoć, on je svijes« tan, da ćemo se samo mi pobrinuti za njegovo bolje življenje i zna, da mu je mjesto samo u našim brat« skim redovima. I stoga ih i drži o« vako čvrsto, stoga i čini jez, gru naše organizacije. Naš težak dobro znade, da u na« šem programu stoji: »Svaki zemljo« radnik mora dobiti zemlje i to toli« ko, koliko mu je potrebno«. On zna da naša organizacija zastupa stano« vište da je državnu meru n a j p r e« če dati našemtežaku. On zna da se je baš naša organizacila najviše isticala u obrani pokretnog i nepokretnog težačkog imanja, na koje bijahu bacili oko neki »dobro« voljci« i njihovi pomagači. Naš te, žak dobro zna, da je samo naša or« ganizacije stavila u program zahtjev, da država plati teret našeg zaduže, nog težaka i potpomogne ga onako, kako hoće da potpomogne kmeta i ■ ostale svoje štićenike. On vidi, da se njemu ne mjeri istim aršinom, kojim se mjeri njegovom komšiji Jovi i Peri; on osjeća da nije sa nji, ma jednak čak ni u plaćanju poreza, jer se on cijedi bez milosrđa, a drfi, gima se traži i nađe stotinu olak, šica. ■On tačno vidi, da mu je sudbina vezana uz njegovu braću iz grada i potpuno je svijestan, da mu valja s njima zajedno zbiti i zgusnuti redo« ve, ako hoće da ne bude pregažen, isto onako, kako je nekad pregažen njegov brat u drugim krajevima na« še današnje države. I ja se ponosim što mogu da govorim na ovakom zboru, gdje većinu sačinjava naš brat lsa sela. Ja sam svršio. (Pije, Sarajevo, 27. oktobra. »Muteža« se stide i — »demokra, ti«. »Glas Naroda« ub roju od 19. oktobra donio je na čelu lista ovaj komunike: »Sve napredne stranke u Bosni i Hercegovini uviđajući veo. ma veliku, sudbonosnu, važnost iz, bora za Ustavotvornu Skupštinu koja će doneti temeljni zakon, ustav za našu državu, smatrale su da je potrebno povesti akciju, da udruže. POŠTANSKE 1119. tio^ina 11. ne stupe ii borbu, da bi se osujetio rad svih nazadnjačkih stra, naka. Pregovori, koje su vodili opu« nomoćeni delegati uspeli su. Demokratska Stranka, Savez Te« žaka i Muslimanska Težačka Stran« ka stupaju u predstojećoj izbornoj borbi jedinstveno. Jedinstvena država, radikalno rc šenje agrarnog pitanja temelj je, na kome se postigao ovaj složan rad na, prednih stranaka u izborima, koji su na pragu. Javljamo ovo svima orga« nizacijam i članovima navedenih stranaka. Sav rad oko izbora treba od sada svagde u svima okružnim, sreskim i mesnim organizaci’ama da vode sporazumno sve organizacije, . koie su u ovome državotvornome bloku. U Sarajevu obrazovan je od de« legata stranaka u ovome bloku je, dan Centralni Odbor, koji će svu akciju oko izbora vršiti«. Gornje su saopćenie potpisali: Dr. Nježić, Vasilj Grđići Lu, јо Novak ispred »demokrata«, te Đ. Perin, Nikola Divljan i Dr. Ri, sto Jeremić ispred »saveza težaka«. »Glas Naroda« nije iznio imena predstavnika »Mutež stranke«, a Grđić je pošao i korak dalje, pa je u gornjem komunikeu, koji je štam« pao na uvodnom mjestu 2. broja svoie »Sloge« — ispustio čak i ime »Mutež« stranke. Drugi odlomak tog komunikea glasi naime u »Slozi« o« vako: »Demokratska stranka LSa« vez težaka stupaju« i t. d. Grd* se dakle stidi i »stranke«, kamo li nje« nih »predstavnika« dra Zaima Sar« ca i neispitanog »inžinjera« — Haj, dar ef. Čekre. Šta je uzrok ovakom postupku? Da li mržnia Grđićeva i njegovih drugova na muslimane uopće, ili bo« jazan, da bi ih ostavili »tolerantni« seliaci pravoslavni kad bi se pojavili u društvu sa »Turcima«? Ili je uz« rok možda u tom, što se stide Haj« dara Čekre. koji je u aprilu bio taj, nik mjesnog odbora naše organiza« čije, u julu pisao članke u »Obrani«, a sad se na jednom stanjio u »Mu, tež« stranci? Bilo šta bilo: jedno, drugo ili treće — ili, što je najvje« rovatnije — sve troje skupa, mi konstatujemo fakat, da se »Mu« tež« predstavnika stide čak i izvoz« ničari ala Nježić i karijeristi ala No« vak. vak. I — čestitamo im na ovom »od, likovanju«... Razgovor sajosp. reisululcmom Швшсел. Povodom boravka pres. g. reisul, uleme u Beogradu, urednik tamoš« nje »Pravde« našao je za potrebno, da ga intervjuiše, pa u 223. broju od 24. oktobra donosi taj razgovor ko« ji prenosimo bez ikakve izmjene. Jedino smo podvukli značajnije mjesta. Razgovor glasi: »Kao što je našim čitaocima poz, natb, u Beogradu je nekoliko dana boravio reisulema Džemaludin ef. Čaušević, vrhovni verski poglavica bosanskih muslimana. S obzirom na istaknuti položaj, koji Čaušević’C, fendija zauzima među svojim jed« novernicima i u našoj državi u opšte smatrali smo da ne treba propustiti a da mu se neobratimo pitanjem o utiscima, koje je u prestonici stekao i -o njegovom mišljenju ..... ......... —■—■—o rprilikama muslimana u našoj državi. Prvo pitanje, koje je naš sarad, nik uputio reis«ulemi glasi: — Kakav utisak čini na Vas Beograd, reis»e« �— Brei 21* .PRAVDA* — .ПРАНЛА* fendija, a kakav utisak pojedini dr, žavnici i javni radnici u pogledu u« ređenja naše zemlje? — Navraćao sam u Beograd, rekao je rcs«ulema. 1903. god. kao slušaoc pravničkog fakulteta u Carigradu. Zatim sam dolazio 1910. godine kao profesor šerijatsko«sudske škole u Sarajevu. Opazio sam veliku razli« ku između sadašnjeg i prijašnjeg stanja Beograda. Grad je očevidno mnogo pretrpeo u toku rata u sva« kom pogledu, ali se sa sigurnošću može tvrditi da će se kroz kratko vreme sve urediti, jer rapidno na« preduje. Njegov'krasni položaj, ko« ji dosta liči na položaj Carigrada pruža mu sve preduslove jedne veli« ke prestonice. Što se tiče naših državnika i jav« nih radnika, o mnogima sam slušao lepih stvari i pohvala, ali po onoj arapskoj poslovici: »Lejselhaberu kjeUjan« (nije čuveno kao viđeno), njihova susretljivost i iskrenost u svakom je pogledu n a d m a« šila moje očekivanje. I ako sam poglavito raspravljao s njima o verskim i versko«prosvetnim po« slovima bos.«herc. muslimana, ipak mi je pruženo dovoljno prilike d a stečem čvrsto uverenj e u dobru volju i iskrenu že« Iju merodavnih faktora za urede« nje naše države, naročito u versko« prosvetnome pogledu na osnovu verske ravnopravnosti. — Reis«efendija, kakvo je sada ra« spoloženje vaših vernih i u koliko odgovaraju istini vesti o nezado« voljstvu muslimana u našoj državi? Ako ga ima, koji su mu uzroci, i kako se ono može odstraniti; ovde naročito mislim na Vaše razgovore sa članovima vlade prilikom sadaš« nje posete u Beogradu? ___ — Što se raspoloženja muslimana u Bosni i Hercegovini tiče, mogu vam reći da su oni dovoljno mani« festirali svoje dobro raspoloženje prema državi, koju oni vide utelov« Ijeuu u svome vladaru. Nj. Kr. V. Regentu. Što. se tiče glasova o neza« dovoljstvu muslimana, ja Vas uve« ravam da to nezadovol’tsvo — kako rekoh — nije prema državi, nego o« no potiče jedno stoga, što potčinje« ne vlasti u nekim krajevima i sluča« jevima ne rade po intencijama preb postavljenih i neobaziru se dovolj« no na rodne potrebe i — verske obi« čaje. Drugi je uzrok stupan;e na snagu nekih ozbiljnih reformi koje su se po mom mišljenju počele primje« njivati bez prethodnog svestranog ispitivanja dotičnih pitanja. Uzroke toga nezadovoljstva istakao sam na merodavnim mestima. Bilo je govo« ra i o načinu odstranjenja istih. Pri« znajem sa Zadovoljstvom da sam stekao uvjerenje, da su moja razla« ganja od svih faktora sa velikim itv teresovanjem saslušana i u najviše tačaka podudarala su sa niihovim mišljenjem. Uveren sam da će se sve učiniti u koliko to spada u nji« hovu kompetenciju, da se. ti uzroci nezadovoljstva odstrane, ali, veruj« te, opet će zavisiti veoma mnogo od konstituante jer će mnoga pita« nj a istom tada moći da se dovedu u red. — Jesu li, reis«efendija, tačne ve« sti nekih listova o nekom pokretu u Hercegovini, koji ide na to da ta« mošnjim muslimanima naturi ose« ćanje, da su — narodna manjina, koja treba da traži za se povlastice čl. 51. senžermenskog ugovora? — Pri polasku za Beograd proči« tao sam neki letak, izdat u Mosta« ru, koji upozoruje muslimane na čl. 51. s.«žerm. ugovora i poziva ih da se koriste mirne. Iskreno da Vam re, čem, ja to ne smatram nikakvim pokretom' o kom treba voditi raču« na, jer se muslimanski deo našeg naroda služi legalnim putem, kojim će postići svoja potraživanja, te će tako prestati potreba pozivanja na rečeni čl. 51. — Šta inače mislite o razvitku pri« stalica Islama u našoj kraljevini?« — O tome mogu Vam reći ovo: Glavni uslovi za sretnu budućnost Islama u našoj državi već su tu. Pr« vo: ravnopravnost svih vera i dru« go: sjedinjenje vjerske i vakuf, up« rave u celoj državi, ili tako reći cen« tralizovanje verske uprave koje predstoji. Verujući u dobru volju pretpostavljenih vlasti i požrtvova« nje muslimanskog dela našeg naro« da, gajim najlepše nade u sjetnu bu« dućnost Islama u našoj državi. • Izvjesna dva lista neprestano ope« rišu tobožnjim neraspoloženjem g. reisubuleme prema vođenju naše politike načinom, kojim jc vodi na« ša organizacija. Bijedni »Glas Te« žaka« oguli se živ dokazujući da je naš svijet zadovoljan i da ga »Prav« daši« zavode u svrhu, da ga upreg« nu u begovska kola. U toj kampa« nji on naročito upire prstom na g. reisukulemu, htijući na svaki način ustanoviti njegovo razilaženje sa našom politikom, pa tim povodom uvjeriti svijet o potrebi, da se razbi« ju zbiieni muslimanski redovi. Gor« nji intervju najjasniji je dokaz, da »Glas Težaka« iskrivljuje pravo stanje stvari, jer iz tog razgovora jasno proviruje potvrda g. reisubu« leme, da je naša borba i po« trebna i opravdana. Mi smo s intervjuom potpuno za« dovoljni i osjećamo dužnost, da se radi njega iskreno zahvalimo svom vjerskom poglavici. Jer kad on u svom visokom neutralnom po« ložaju ovako govori, onda uvjera« vanja plaćeničkog »Glasa Te« žaka« ne piju vode i rasplinuće se kao obični vodeni mjehurići. Još jednom hvala presvij. gospodinu re« isubulemi. Rad oko handidatskih listi. Glavna je skupština donijela za« ■ključak o postavljanju naših kandi« data pa je vrijeme, da naše odbore, a i ostale pristaše pobliže obavijesti« mo o radu oko postavljanja kandi« datskih listi. U ovom ćemo članku, kojeg odbori imajushva« titi z v a n i č n i m saopšte« njem Radnog Odbora, izni« jeti sve zakonske propise, koji se odnose na kandidatske liste, pa će se ušljed toga odborima dostaviti više primjeraka ovog, broja »Prav« de«, kako bi ih svojevremeno mogli uručiti našim predstavnicima za po« jedina biračka mjesta. Da najprije objasnimo za čim ide izborni zakon svojim odredbama O KANDIDATIMA SA KVALI« FIKACIJOM. U § 14. određuje taj zakon, da »na svakoj kandidatskoj listi izbor« nog okruga mora biti kao kandi« dat najmanje po jedno lice, koje pored ostalih pogodaba ima još i naročitu pogodbu, da je svršio koji fakultet u zemlji ili na strani, ili koju višu stručnu školu, koja stoji u redu fakulteta«. U izbornim okruzima sa osam za« stupnika moraju se kandidirati po dva ovaka kvalifikovana zastupnika sa dvanaest po tri i t. d. Tim pro« pisom teži zakon za sigurnošću i jamtsvom, da bar četvrtina poslani« ka bude iz redova inteligencije, ka« ko bi se time oblakšao pravilan rad parlamenta. Da osigura izbor ova« Novi predsjednik bosanske vla« kih kvalifikovanih poslanika, zakon de. Zadnjih se dana pronosi vijest, ie u § 35. propisao da se poslanici da će namjesto g. dra Srškića doći koji se kandidiraju kao »kvalifiko« za predsjednika bosanske vlade na« vani« moraju odijeliti od drugih, pa rodni poslanik g. Vojislav Š o 1 a, i se radi toga poslanički kandidati to po predlogu radikalskog kluba u moraju rastaviti na dvije grupe: U Beogradu, koji je predlog preporu« prvu grupu (pod brojem 1.) meću čio i sadašnji predsjednik g. dr. se kandidati sa općim pogodbama, Srškić. To niie bilo pravo našim a u drugu (pod brojem 2.) kandida« bosanskim, radikalima pa su u pro« I ti koji moraju imati kvalifikaciju. šli ponedjeljak održali sastanak, na Samom tom razdiobom ne bi se kojemu su zauzeli stanovište pro« ispunila želja zakonodavca, koji t i v postavljenja g. Šole i o tomu iz« hoće da zaštiti i n t e 1 i g e n« vijestili mjerodavne faktore u Beo, c i j u, pa je stoga u § 80. određeno, gradu. da se imaju obaviti dva s k r u t i n i« Taj su svoj korak motivisali ti« j a, to jest: da se traži poseban ko« me, što bi Šolino postavljenje bilo ličnik za kandidate sa općim pogod« nezgodno u sadašnje izborno doba, bama, a poseban za kvalifikovane jer je g. Šola »prijatelj begova a i kandidate. Da se to lakše shvati, po« sam je veleposjednik«. Interesantno s’užićemo se primjerom na tuzlan« je da je tom sastanku prisustvovao skom okružju. U tom okružju ima glavom i sam g. dr. Srškić i — kako 177.649 muslimana, 183.213 pravo« je vazda konsekventan — nije mu slavnih Srba i 60.130 Hrvata kato« ništa smetala njegova ranija prepo, lika, a mogu svi skupa izabrati 14 ruka, da se sada saglasi sa svojim poslanika. Koliko će koja stranka političkim drugovima protiv po« dobiti mandata sada se sigurno ne štavljenja g. Šole. zna, a ne će se ni znati sve dok, ne Milane, Milane, daleko si otišao. budu provedeni izbori. To sad mo« Tvornica karbita u Tajcu dala je že samo nagađati, jer će taj broj tamošnjem potpornom društvu »og« ovisiti o tom, kako koja stranka bu« roman« prilog od K 500 (pet sto« de organizovana i kako se njene tina kruna). Ovaj zavod stoji u pristaše odazovu svojoj bi« tuđinačkim rukama i znojem našeg račkoj dužnosti. Mi ćemo ov« gladnog radnika puni kese nje« dje'pretpostaviti, da će biti samo tri mačkih kapitalista, zgrćući im mili« grupe i da će se sve tri jednako o« jone i bez ikakve protuusluge isko« dazvati te ćemo uzeti da će glasati rišćujući vodenu snagu naše Plive. svaki deseti birač. U tom bi sluča« I mjesto da bude harna za nepro« ju bilo predano 17.764 musliman« cjenjive koristi, što ih ima od naše zemlje i našeg naroda, mjesto da potpornom društvu dopita bar pet. hiljada mjesečnog doprinosa, direkcija ove tvornice zbija šalu sa Makar je svjesnim ljudima ispod odborom potpornog društva i daje mu iznos, koji se u sadanje doba ne časti odgovarati na brbljanje, poje, dinaca, osobito o stvarima, koje na daje ni prosjaku. Iznosimo ovaj škandalozni postu« dlanu stoje, kao što su bila naša pak na javu i pozivamo direkciju, groblja uz prevrat i danas, ipak je da ispravi svoju pogrješku, jer će« potpisani odbor, radi šire javnosti, mo inače biti prisiljeni istupiti sa ja« odlučio — na denuncije »Obrane« — odgovoriti slijedeće: ' čim argumentima. Istipa je, da se je nezaboravljivi Burgijanje »demokratskih« repti« la u Kreševu. Povjerenik Težačkog H. Hafiz Hasan ef. Hadžefendić po« Saveza u Kreševu Ivo Malenić i u« brinuo sa svojim odborom, da naša čitelj Marko Pavičić burgijaju me« groblja ogradi i uzme u zaštitu, ali je đu težacima, da ne daju haka mu« istina i to, da je njegovim odlaskom slimanim i to im je potpuno uspjelo, u Gračanicu taj odbor prestao i vi, te kreševski težaci kato’ici ne daju še nikad poslije osnovan bio nije. haka muslimanima, dočim ga k a, Potom je poslove mezaristana pre« tolicimaposjednicimada« zelo vakufsko povjerenstvo, ali ga ju drage volje i bez ikak« je predalo u ruke vašem Sariću, ko« ji je grobljima gospodario. va ustezanja. Kada ste vi i bivši vakufljani, na Demokratska se »pravda« prote« že eto na svakog samo ne na mu« vakufsko meariskim izborima hljos« slimane, jer ih treba iskorijeniti i nuli i kada su svjesniji ljudi došli, protjerati u Aziju. Bez komentara. vakufskoj upravi na kormilo, vidje« li su, da šale nemogu izaći na kraj ni sa drugim po staroj upravi zamu« ćenim i do ništice dotjeranim admi« Muslimani nistrativnim i' financijalnim poslovi, Sjetite se „Gajreta". ma — a kamoli, da se i tužnim me, zaristanima brinu*— te su zamolili ska glasa, 18.321 pravoslavnih i 6.013 katoličkih. U k u pn odakle 42.098 glasača. Kako će se sad razdijeliti manda« ti? Svega ima 14 poslanika dakle 3 kvalifikovana (prema § 14. izb. zako, na) i 11 sa opććim pogodbama (pre» ma § 13. izh. zakona). Stoga će se ukupni broj glasača razdijeliti naj« prije sa 11 i taj broj, 3.827, daje tako zvani »količnik«, pre, ma kojem će se razdijeliti mandati na pojedine grupe. U tom bi sluča« ju muslimani dobili pet mandata (na četiri količnik a ina ost a« tak od 2456 glasova) pravoslav« ni pet (na četiri kohčnika i ostatak od 3.013 glasova), a katolici — je« dan mandat, jer bi preko tog mandata imali najmanji ostatak 2.186 glasova, pa na taj ostatak ne mogu dobiti i drugi mandat. A šta jc sa kvalifikovanim kan« didatima? I za njih će se tražiti ko« ličnik i to na taj način, da se ukup« ni broj glasača, t. j. 42.098, razdijeli na 3 (jer je toliki broj kvalifikova« nih mandata). Taj bi količnik izno« sio 14.032, pa bi prvi mandat pri, pao pravoslavnim (propalo bi im 4.289 glasova), drugi muslimanima (propalo bi im 3.732 glasa), a treći — k a t o 1 i c i m a, jer je broj njiho« vih glasača veći i od pravoslavnog i od muslimanskog ostatka. Ovaj je primjer ujedno i najbolja ilustracija: koliko vrijedi svaki po« jedini glas. Jer Hrvati ha 6.013 gla, sača tuzlanskog okružja dobivaju dva mandata ugrabivši jedan man, dat pomoću 1.724 glasa kojim su brojem u odjeljku 2. natkrilili vi, šak propalih pravoslavnih glasača, koji iznosi samo 4.289 glasova. Pomoću tog viška katolici bi dak« le spasili jedan mandat. Inače bi ostali sa jednim zastupnikom na 6.013 glasača. Nek se slabije odazo« vu od Srba i muslimana, ugrožen im je još drugi mandat. Nek mi izo« stanemo, ode naš mandat. I tako da« lje. Pošto kandiati sa fakultetskom spremom imaju također i opće po« godbe, naravna je stvar, da se taki kandidati mogu metnuti i u 1. odje« ljak kandidatske liste. Tako sm» mi na primjer kandidirali dra Hras« niču na travničkoj i sarajevskoj listi kao prvog u odjeljku 2, a u tuzlan« skoj listi, kao drugog u odjeljku 1. Prođe li on na sva tri mjesta, onda će se odreći dvaju mandata i zadr. žati samo jedan. -Napusti li sarajev« ski ili travnički mandat, onda će mjesto njega doći dr. Hadžikadić, napusti li tuzlanski, onda bi ga za« mijenio šesti kandidat u odjeljku I. Mandat pripada naime onom kan« didatu, koji dolazi na red u odjelj« ku, iz kojeg je istupio koji poslanik tako, da zamjenici kva« lifikovanih kandidata mogu dobiti mandat samo enda, kad odstupi ili umre poslanik iz odjeljka kvalifi« kovanih poslanika dotične liste. (Svršiće se). Ha novu denunciiu „Ођгапв" pojedince izvan stranaka, da se pri« me poslova oko uređenja, kako i sami »Obranaši« priznaju, opusto« šenih mezaristana, pa se je tako sa, stavio Mezaristanski Odbor, koji je na tim mezaristanima poradio neu« momo i harikul — ade, što mu je od cjelokupnog Islama priznato, samo eto ne od 3—4 »Obranaša«. Odbor ne smatra gg. H. Baščau« ševića i H. Šabanovića »Obranaši, ma«, nego valjanim trgovcima iz čaršije, koji se u politiku ne miješa, ju, niti traže masnih sinekura. Prostačka je kleveta »Obrane«, da je tko od odbora kuće gradio na vakufskim zemljištima, samo je iz odbora jednom od vakufske komi, sije ponuđeno bilo, da jedan koma« dić, više nizašto neupotrebljivog zemljišta u površini od 1. m. i 25. cm. upotrijebi sa svojim zemljištem pod svoju zgradu, uz plaćanje mu, kate, a ta se mukata redovito plaća, i ta okolnost dokazuje se knjigama v. m. uprave u Sarajevu. Vakufljani i članovi mezarista«, skoga odbora, neće imati kada, na premaljeće, kontrolirati poslove o �Spoj 216 — Broj gradnji čuvarske kuće na Grličića brdu, jer će ako Bog da, u to doba kontrolirati poslove i financije ne« zakonitog općinskog vijeća u Sara« jevn. Stoga se vi »Obranaši« opet pozivate, da sva trojica ili četvori« ca vas stupite u mezaristanski od« bor, ili ako to nije moguće,- odabe« reto bar jednog i pošaljete u odbor, koji će to rado primiti, pa da sa ab» destom kontrolirate rad odbora, jer se drugačije u groblja ne ulazi. Mezaristanski odbor. IHualimsko pitanje. Pod gorn'im naslovom u našoj cijenjenoj »Pravdi« broj 91. pod« predsjednik naše organizacije piše, ako muallimi nisu zadovoljni ova« kim zaključkom koje on razlaže u svojim člancima govoreći od volje im stoji pismeno zahtjevati saziv skupštine, koju će odbor odmah sa« zvati. Mi mual'imi grada Sarajeva traži« mo da se što prije sazove glavna skupština. Uz to pozivamo sve ko« lege, da se i oni izjave bilo brzo« javno, ili u javnosti našem Central« nom odboru t. j. Halilu Hu’durovi« ću v. direkcija Sarajevo, i to što pri« je, jer nam odbor nije bio u stanju još ni pravila da uredi, a kamo ii šta dru Po. Pošto je strašna skupoća zavla« dala, to će biti težak saziv, ali ne« ka seoski uponomoće kotarske, a ovi okružne muallime, te tako iz šest okružja kada dođu po dva mualli« ma, može se održati skupština. U Sarajevu 25. oktobra 1920. Muallimi greda Sarajeva: Fazlić Hafiz Hasib, Fočo Abdullah, Zeče« vić Mustafa, A. Hadžimulić, Muez« zinović H. Mustafa, Smaiš Hafiz lb« rahim, Selimović Sulejman, Polić Mehmed, Habibija Ahmed, Tulić Mustafa, Sirćo H. Asim, Smajiš Haf. Tbrahim. — Učiteljice rada: Čajić Sejda, Berberović Mulija, Latas Marija i Čamila. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U GLAMOČU. Dne 4. o. mj. sazvao je naš mjes« ni odbor u Glamoču kotarsku skup« štinu, na koju se odazvalo sve što je moglo doći. Predsjednik g. Husein ef. Berberović izvijestio je skupšti« nu o dosadanjem radu Organizaci« je, što ;e primljeno sa odobravanjem i jednoglasno izabran novi odbor, u koji su unišla slijedeća gg. Pred« ejednik Husein ef. Berberović, pod« predsjednik Hafiz Adil ef. Omera« gić, tajnik Muharem Bajrić, blagai« nik Nasko Kovačević, odbornici: Hafiz Džemal ef. Kršlak, Muhare« maga Omerhodžić, Bećir Čolić i Ša« čir Zeljković. Pošto je ljetos izgorjela glamočka čitaonica, u kojoj je bilo i sjedište mjesnog odbora, pali su žrtvom po« žara i svi spisi organizcije, te se moli Radni Odbor, da se pošalju potrebne knjige i tiskanice. SKUPŠTINA U.ODŽAKU. Na 1. o. mj. održana je u Odžaku vrlo dobro posjećena skupština, ko» joj je predsedao g. H. Sulejman ef. Fazlić, koji se zahvaljuje na odzivu i daje riječ potpredsedniku H. A. Hodžiću. H. Adem Hođžić obrazla« že razlog osnutka naše organizacije, te ističe između ostaloga da je od« bor a napose on sam mnogo trnio od ovdašnjeg bivšeg upravitelja is« postave Dolića. Iza toga uzima riječ H. Arif Dža« nanović tajnik, i izvješćuje skupšti« •nu o radu odbora između ostaloga, da je odbor poduzimao mnogo in« tervcncija među kojima su mnoge usp;ele, te je napravljeno i poslato »em.v lađi za 72 dvije familije u Odžaku i 69 familija iz Jakeša molbi, da im se podijeli erarne zemlje za obrađivanje ali do danas nijesu ri« ješcne. Osim toga napravljeno je 19 molbi za Odžačku a 9 za Jakešku sirotinju za potporu iz zemaljskih sredstava, koje su poslate »Oblas« nom odboru za zaštitu djece« za B. i H. u Sarajevo. I ove su također vrlo slabo uspjele. Na koncu je is« taknuo afem sa bivšim upravite« Ijem ispostave Dolićem, koji nas je Страва 3. »ЛРАВДА* — »PRAVO*. vrijeđao i nedužne ljude hapsio i nezakonito kažnjavao narod batina« njem. Prisutni sa odobravanjem pri« maju izvješće na znanje. Izabire se aklamacijom mjesni odbor kako slijedi: Predsjednik: H. Adem Hodžić, podpredsjednik: Hadži Ćainil ef. Jupić, taj« nik: H. A. Džananović, bla« gajnik: Sadik ef. Karić, odbor« nici bez frnkcije: Alaga Ademović, Dcdo Delić, Huso Šabanović i Ha« dži Hasan Piragić. Za ši r i o d b o r: Tahir Zahirović i. Muharem Muja« ković oba iz Jakeša. Muho Tcrzić iz Odžaka prižalja« va se, da se pokraj mnogih općin« skih rabota naređuje i od ovd. po« litičke vlasti, da se uređuju jarci (hendeci) pokraj državne ceste, ko« ja se nalazi između kuća, pa moli odbor, da se zauzme ispred naroda, da se umanje ove rabote. Meho Šogorović iz Odžaka pred« laže, da se odbor zauzme kod vla« sti, da se zabrani držanje kelnerica po ovdašnjim gostionama i hotelu jer one daju povoda kvarenju mla« deži. Mehmed Hamzić iz Odžaka moli, da se odbor zauzme za njega kao invalida i siromaka, da mu se od strane vlasti podijele erarni konji, jer on nije u stanju osobno ništa ra« diti. SKUPŠTINA U KREŠEVU. Naši prijatelji i istomišljenici u Kreševu održali su 24. o. mj. lijepo posjećenu i vrlo uspjelu skupštinu, kojoj je predsjedao uvaženi krešev« ski građanin g. Asifaga Čizmić. Ot« varajući skupštinu, Asifaga se zah« valio prisutnicima, što su se tako lijepo odazvali sazivačima, te je ob» razložio potrebu osnutka mjesne organizacije, dodajući kako se svu« gdje braća muslimani ujedinjuju, te je od. prijeke potrebe, da se i musli« mani u Kreševu organizuju, da ne ostanu za ostalom svojom braćom. Obrazlažući svrhu i cilj naše Or« ganizacije, predlaže da se organizu« ju na temelju našeg programa, što svi prisutni bez iznimke prihvćaju i odmah izaberu odbor, koji-se kon« stituisao ovako: Predsjednik g. A« sifaga Čizmić, podpredsjednik g. I« lijas Musić, tajnik g. Ibrahim Fej« zagić, odbornici bez funkcije: gg. Hafiz M. ef. Granić, Avdaga Čiz« mić, Salihaga Skopljak, Husejnaga Nuhić i Hasan ef. Čizmić. Tjnik g. I. Fejzagić moli prisutne da po svojoj mogućnosti prilože dobrovoljne priloge kao i članarinu i da zamole Centralni Odbor, da po« šalje jednog delegata, da održi skupštinu i protumači program Or« ganizacije, te uputi narod o izbori« ma. Članarine i dobrovoljnih prilo« ga je palo K 600.—, a doprinesoše slijedeća gg: po 66 K Ismet i Hamdi« ja Fejzović; po 58 K: Asifaga Čiz« mić; po 38 K: Uijas Musić: no 28 K: Avdaga Čizmić, Mehmed Fejzagić, Atif Fejzagić, Ibrahim Fejzagić i lb« rahim Skopljak; po 30 K: Uzejir i Vejsil Ahbabović i Braća Nuhić; po 20 K: Salih Čizmić i Atif Čizmić; po 14 K: Sulejman Lisovac; po 12 K: Hasan Čizmić i Šaćir Nuh'ć; po 10 K: Nezir Ahbabović, Meho Ku« čuk, Salih ef. Skopljak i Meho Li« šovac; po 8 K: Tajib Čizmić, Mušan Skopljak, Sabit Čizmić, Halt.n Čiz« mić, Mehada Maglajlić, Mujo Mus« tać, Junuz Ahbabović, Ibrahim Nu« hić, Smajo Skopljak, Ibrahim Bej« tić, Takir Bejtić, Sa’ih Karapašić, Salih Adžobić, H. Mustfa Berbić i Ibrahim Kambur. Naši dopisi. Rogatica, 18. oktobra. (Kako g. Predsjednik Vlade drži »skupštine«?) U nedjelju 16. o. mj. obdržavao je kod nas skupštinu ra« dikalne partije predsjednik vlade g. Dr. M. Srškić u bašči vojnog lagera. Skupštini je prisustvovalo oko 50 do 60 što građana što seljana, pri« brojivši još desetak«petnaest naših pristaša. O bok g. predsjedniku vla« de bio je naš »obljubljeni« (čuli se ne vid’eli se. Op. ur.) sreski načelnik Madžar Geza Naszlopi, pa rogatič« ki pop i Mića Kojić. Istom što je g. Dr. Srškić zazinuo, počeše mu se« Ijaci odmah upadati u riieč stavlja« jući kojekakva pitanja. Prvo su pi« tali: »Oćemo li davati ak sa beglu« ka?« — »Aaa! Haka nikome!« odgo« vori g. predsjednik. Ko obrađuje zemlju, njegova je, a ko treba zem« lje neka traži od države«. — »A šta ćemo s porezom, gospo« dine? Mi ne možemo četverostruko porez plaćati« dodade drugi. »Porez ćete platiti — jedno« struk. Povišicu su vam naturili demokrate, koji i onako varaju i lažu« odgovori g. predsjednik i — okrenuvši se birtaš-u Savi Cvije« tiču — reče mu neka odmah ide po« rezniku i kaže da naplaćuje jedno« struk porez. Čujemo, da je poreznik bio pametniji od predsjednika, pa otporučio, neka mu g. predsjednik pošalje naredbu centralne vlade. — »Oćemo li vikati živila velika Srbija, doli Jugoslavija?« upade o« pet u riieč jedan od skupštinara. G. predsjednik malo zašutje, a Vuka« din iz Prače dobaci da to ne viču, što i g. Milan nekako potvrdi. Iza toga istupi jedan seljak i po« kaza odluku g. predsjedniku veleći: »Evo'gospodine, odluke kojom me je osudio ovaj (pokazavši prstom na sreskog načelnika) da dam »ak« o« vomu«. Tu je upro prstom na — Mi« ć u K o j ić a, desnu ruku gospodina predsjednika. No on ne dođe u ve« liku nepriliku: okrenuv se sreskom načelniku Naszlopiu i reče: »To ne smijete činiti!« Sreski mu odgovori, da su take naredbe i stvar kvit. Ko« je i čije, javne ili — tajne, nije se moglo čuti ni doznati... »A hoćemo li vikati živio kralj Petar i Aleksander«.pitaju opet se« Ijaci. (Glasovi: Aleksandru treba fes). Na to je g. predsjednik zašutio i п»је ništa odgovorio. Bijaše zar preneražen o v a k i m pitanjem i primjedbama iz težačkih usta. Oh ti »demokrati«! Opet se svrnu raz« govor na pitanje o beglucima, našto je g. Dr. Srškić rekao, da »na begluk ne smije niko doći!« G. predsjednik je nastavio dalje govoriti ali su mu seljaci nepresta« no upadali u riječ, a jedan između njih poviče, pokazavši prstom na gazdu Miču Kojića: »Eto ga, gospo« dine, kod vas koji nosi uvijek fes, pa još crven, taj ne pripada nam a«. G. predsjednik vlade go« vori, dalje, da biraju samo onog, ko« ji će im i čelom pritisnuti na one riječi, koje im govori. Neka ne bi« raju njega, ali što on rekne, to će i izvršiti. I tako se je svršila ova »im« pozantna« skupština iza koje se je g. predsjednik povukao u sobu, te primao razne pritužbe i žalbe! U petak 22. o. mj. vikao je telal u Prači, da sve kućne starješine do« đu u nedjeFu u Praču i da se u pod« ne nađu na skupu. Oko podne je do« šao u Praču g. dr. Srškić na zbor, ali ni'e više našao g. Vukadina, koji ga je prije pratio u Višegrad i Rogaticu huduć siromah bijaše zatvoren, jer da je pokrao neke malenkosti, kao vola i nekake cerade. Stvar je suda, da ispita koliko je istine na prijavi, kojom se dovodi u pitanje poštenje Vukadinovo, a mi to ističemo da se samo zna kako ie tekao zijaret g. predsjednika u naše »sretne« kraje« ve. Neka ga, neka je došao. A. Smrt grčkog kralja Aleksandra. (Izvorne vijesti »Jugoslavenskog Lista«.) " Atena, 26. olnobra. Jučer poslije podne u 4 sata i 40 minuta premi« nuo je grčki kralj Aleksandar. * Beograd, 26. oktobra. Regent A« leksandar po svoj prilici odlazi su« tra u 7 sati u jutro u Atenu, da pri« sustvuje pogrebu kralja Aleksandra. Sa njim putuje šef civilnog kabineta Drag. Janković i ministar vojni ge« neral Jovanović, a do Soluna pratiti će ga grčki vojni ataše. Regent će PolitičKi pregled. Radikalski prvaci u Zagrebu. Iz Zagreba javljaiu, da će između 6. i 10. novembra stići u Zagreb gg. Ni« kola Pašić, Stojan Protić i ministar« predsjednik Milenko Vesnić. Svrha njihova dolaska su stranački po« slovi. Skupština seljačke stranke u Za« grebu. U nedjelju obdržavala je se« ljačka stranka u Zagrebu svoju iz« bornu skupštinu, na kojoj je posta« vila svoje kandidate. Kandidirani su svi njezini poznati članovi. Radića kandidira stranka u Zagrebu i Sri« jemu. Predsjednik Predavec razvio je program stranke, te traži hrvat« sku .državu unutar granica Jugosla« vije, država ima da bude republi« kanska i neutralna. Svaku izbornu kooperaciju bilo sa Hrvatskom Za« jednicom bilo sa strankom prava seljačka stranka odbija. Pokret protiv Italije u Tripolisu. Iz Tripolisa javljaju: Među doma« ćim stanovništvom opaža se sve ve« će gibanje koje je upereno protiv Italije i njezinih oblasti. Poglavice tamošnjih plemena sakupljaju se na kongres na teritoriju, koji je nezavi« san od Italije i na kojem hoće da stvore odluku o daljnjem svom dr« žanju. Ovaj pokret unaša veliku za« brinutost među talijanske političke krugove. Napredovanje kemalista u Arme« niji. »Times« javlja iz Carigrada, da su po vijestima iz sigurnog izvb« ra turski nacijonalisti zauzeli Igdir, grad udaljen 40 kilometara od Eč« mijadzina. Igdir je centar georgij« ske crkve u Armeniji, gdje se nala« zi knjižnica od vrlo velike vrijed« nosti i mnoge druge vrijedne histo« rijske uspomene. Po zadnjim vije« stima armenci su napustili Novo« Selim, iza oštre bitke, ali su ustavili napredovanje bivše 3. i 12. divizije redovite turske vojske, koja je na« predovala u kraju Gola. Talijanska intrasigentnost. Rim« ska »Epoca« donaša članak jednog valjda biti jedini suveren, koji će sudjelovati pogrebu. * Atena, 26. oktobra. Jučer je vla« da izdala proglas narodu u ko jem se veli, da je zakoniti nasljednik pre« stoija princ Pavle, ali još nije pro« glašen kraljem, jer se ne zna, da li će tu čast primiti. U četvrtak sa« staje se raspuštena grčka Narodna skupština, koja ima da imenuje na« mjesnika. Po svoj prilici će biti iza« bran admiral Konduriotis. jadranskog stručnjaka o strateškoj važnosti Dalmacije za Italiju, nagla« šujući potrebu da Italija mora po« sjedovati Dalmaciju. Čitav članak kreće se u duhu dosada iznešenog stanovišta talijanske intrasigent« nosti. Domaće vijesti. Iz uredništva. Članak »Rad oko kandidatskih listi« morali smo pre« kinuti radi tehničkih poteškoća. Stipendije gradske općine. Odbor gradskih odbornika za raspodjelu Stipendija za đake završio je svoj rad. Ove godine votirano je za šti« pendije 200.000 K, dakle dva puta toliko koliko prošle. Odbor je ovaj iznos rasporedio na najpotrebnije đake u Sarajevu. Novi povjerenik poljoprivrede. Zemaljskoj vladi stigao je ukaz od 22. o. mj. kojim se postavlja za po« vjerenika odsjeka poljoprivrede i voda zemaljske vlade u Sarajevu, činovnik toga odsjeka g. dr. Josip Andrić. Novi povjerenik je prista« ša Hrvatske pučke stranke. Maksimalne cijene. Skoro svaki dan čitamo u našem službenom lis« tu, kako je po koji trgovac ili bakal kažnjen zbog pretjeranih cijena ili što nije ha vidnu mjestu istaknuo maksimalne cijene robi. Gledasmo svojim očima, kako se jedan put natežu jedan detektiv i jedan stra« žar sa jednim siromašnim voćarom pretrgom, što mu je sav njegov du» ćan i kapital u onoj korpi, jer nije tobož istaknuo cedulje s cijenom, a on se zaklinje da mu je oborio vje« tar i kiša. I nije pomogao izgovor, globljen je. Pa neka, zakon je tal^i, ama sad nastaje pitanje, zašto se taj zakon ne primjenjuje na sva« kog? Naši seljaci kroje cijenu svojim tovarima drva po svojoj miloj vo« lji. Dok se je prošle zime i tek mi« nulog ljeta kupovao tovar drva bu« kovih naiviše 35 K, a jelovih 26 do 30 K, sad nikakva ne možeš dobiti ispod 50 K a naravno ima slučaj e» �Stmna 4 Стпана Broj 215 — Bpoj »PRAVDA* — »ПРАВДА* va gdje traže i po 60 do 70 za to* var, ali je fakt, da se ispod 50 K ee može kupiti ni najslabiji. Za to ne* ma maksimalnih cijena. Još nešto: u nas je kukuruznom brašnu udarena maksimalna cijena 6 K, a seljaci prodaju nasred čarši« je svoje kukuruzno brašno po 7 K. Za njih nema maksimalnih cijena. Šta više, za njih uopće nema nikak* vih propisa, trgovci plaćaju dućan* sku kiriju i tečevinu, a prodaju_bra* šno na kilu, nije pravo nit je no propisu, da i seljak krčmi brašno na čaršiji ne plaćamći tih daća. Ali o» ni uistinu prodaju sve na kilu i na dvije, jer trgovcima je premalena ci* jena po 6 K. i ne smiju ga skuplje prodavati, pa ga za to i ne drže u dućanu i ne prodaju ga i zato je on* da sirotinja upućena a seljaka, za koga nema propisa. Žalosna nam ma;ka kad su nam ovaki gradski oci! JugosL musi, sportski klub u Sa* rajevu priređuje »zabavno veče« na 29. oktobra u petak u 6 sati na večer u društvenim prostorijama sa bira* nim rasporedom, na koje se poziva* ju svi članovi i prijatelji kluba. »Cehoslovački konzul primaće da* nas na dan narednog oslobođenja u prostorijama konzulata ovdašnje dostojanstvenike od 11 do 1 sat, a deputacije čehoslovačkih društava odnosno podanika (češke i njemač* ke narodnosti) od 4—5 sati poslije podne. Prilog »Pravdi«. Prigodom obdr* žavanja kotarske skupštine šaku* pljeno je K 2.970,— a darovaše: po K. 1.000.—: Husejn M. Džafić iz O* rašja: po K 403.—: Alija Beširović iz Orašja i Rašid Ibrahimović iz Če< lića: po K 100.—: Đulaga Mulahme* tović iz Celića, Ba'ro Abdić iz Šato* rovića i Muhamed Abadžić iz Brč* kog; po K 60.—: Hadžaga Bakić iz Celića i Mustafa H. Ibrahimović iz Brezova Polja; po 50 K: Osman Krajnović iz Begovače, Dedo Dedić iz Palanke. Smail Mujkić iz Brčkog Ibrahim H. Egrić iz Brezova Polja; po 40 K: Salko Brodić iz Begovače, t Ahmet Ahmedbašić iz Palanke, Mu* Os. 1069/18. 53. la Ibrahim Bečić iz Maoče, Dr. A. Bukvica iz Brčkog, Mujo Dervišević iz Brezova Polja i Bajro Djedović iz Brke; po 20 K: Mujkan Abdić iz. Satorovića, Omer Bajrić iz Maoče, Huso Dervišević iz Brezova Polja, Bego Husić, Mešan Hasičević, Meh*. med ef. Kadić i Mujo Karamujić iz Broda, Ibrahim Husić, Jusuf Husić i Abdo Arifović iz Repinog Brda te H. Mumin Ramić i Abid Junuzo* vić iz Ratkovića; po 10 K Ahmet Primača iz Orašja, Suljo Lejlić. Fe« him Ahmedbašić i Meho Đonlić iz Palanke. Haf. Mehmed Hamidović iz Broda, Emin ef. Vražić i Meh* med Mujanović iz Ratkovića. Hvala, živjeli! G. Avdija Zukić iz Trcštenice (Tuzla) sakupio je kao dobrovoljni prilog svotu od K 170.—. Živio! Svetislav 8. Protić, advokat radi sve advokatsko poslove. BEOGRAD, čika Ljubi na ulica br. 16. do Grand Hotela. H. Hafiz Bbdulah ef. Tabak. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Kad tvrgjave padaju ... „Ргрвкв Riječ* od J6. o. mj. broj 215 donoei ovaj brsojav: „Kljać, 25. oktobra. Piije dva dana pokušao itvosnićar dr. Nježić, nekadašnji naš iaabtani poslanik, da održi n Kljtfča demokratsku skupštinu. Na nju je dužio 29 ljudi, od kojih je većina s’lom dovedena Propast Njeiića je potpuna. Odbor,* Jo li onda sač-dno, što je 4Srp. Riječ" nud ovaki braojav stavila niastan naslov: „Dr. Nježić propao’? . . . Л!’ ne lozi vraže, o istoj toj stvari ima vi­ jest i u „Glasu Naroda" Ukođar od 26. o. mj. (broj 356) koja nosi naslov „l emikratska skup­ ština u Kljuca" i glasi ovako: »Primamo ovaj telegram: Radikalska tviđava Ključ pade jučo (23. o. roj ) u ruko -demokrata. Demokratska skupština sjajno uspjela. Organiaseija sprove­ dena. Opširnije pošiom. Predsednik Bovan“. ' E sad, ljudi Bož ji, dajte se snađite u ovakoj prilici« Da reknemo: lažo „St paka Riječ* nije pravo, jer bude i istine u njezinim stup­ cima. Eto, na primjer, on<baš u uvodniku istog tog broja — glede jba — sasvim pravo ka­ že: „Vaš jo vođa dr. Nješić javno pozvao „Ju­ goslavene na okup", ali u Bosni ■ ema Jugosla­ vena, nema ih naročito među 'rbima težacimst koji su najvećom bi godamošću i suzama radosnicama dočekali — Srbija naša". Ds kaže­ mo: laže ,,Glus Naroda** nije pravo, jer i on katkad rekne istino, pa bi se morli ogriješiti. I u njegovoj su redakciji „žarnalisken auch”, pa stvar isnosimo pred popa Prptića, da je on provjeri. Dotle ćemo dizati da lažu — oba od­ bora, a siroto novinari oaruo polaguju . . . : ! I i Naručbe oba vljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 15. Telefon 276. i OGLAS. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat će dne 16 novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača mulk nekret. umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva i to: 1. У, kuće i bašće u površini od 1 d. 389 m.u Ulomjenicigr. ul. br.LXXIV/10; 2 cijelu kuću u Tubegovićevoj ulici u kojoj še nalazi'glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo e površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. ul. broj 231 i 238 kat opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, a treća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI ŠERIATSKI SUD. U Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. ...«««««.«♦♦»♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ♦ PAP1RN1CA ♦ i HAMD1JE KOPČIĆA * * preporučnje »voje bogato stovarište $ svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ф obavljaju brzo i točno. $ Ci ene umjerene. * T ♦ X £ Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 £ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Hasan Pobrič, Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. 37 godina star iz' Velagića kotar Ključ. služio je do prevrata u Ga­ beli i Čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za nje£ ništa, ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na adresu: Oglašujte u „Pravdi". I SulBjmanbEg Filipouić, RljuL Muslimansha trgovaca i obrtnica banka za Bosno I Hercegovi"« (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke I obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice na K 1o.ooo.ooo.— od K З.ооо.ооо i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emlsioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni-e iičestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i. 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene 'će se dionice ispo­ staviti i potp'sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi petpisane I dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca, 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na'blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, * d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, ii Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d.'d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke I štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnateljstiD MusIimanskE trgovačke i cbrtnitlie banke za B. i H. (đ.i] u Sarajccu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e95ed8d3078f1b21b62911fc642d138.pdf 51baa7b695805dbdb9f583037b8fe300 PDF Text Text P—TAMNA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K IH, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 112(217) Sarajevo, subota 30. oktobra 1920. (15. safer 1339.) Svim kotarskim odborima. U članku »Rad oko kandidatskih listi«, što je štampan u prošlom i današnjem broju »Pravde« objaš« njeno je šta sve imaju raditi poje« dini odbori u jednom od najvažni« jih izbornih poslova: sređenju kam didatskih listi. Kao što se vidi iz do« tičnog članka, kao i napomene što je odborima stavljena u pismu na« šeg tajništva, ovaj posao ne trpi nikakvaodlaganja pa se od« bori umoljavaju da mu posvete što veću pažnju i da ga izvrše š t o j e moguće brže. Odbori u mjestima, koja su oda« Ijena od okružnog sjedišta, pa radi toga nije sigurno da će njihovi do, piši stignuti na pravo vrijeme, ima« ju se poslužiti telefonom, a ako toga nema, onda brzojavnim izvještajem po ovom formu« laru: »Predstavnicima liste označite za biralište Bratunac Salku Meša« novića, težaka iz Podgore, za Vu« kovije Ibrahima Suljića, muđUima iz Velike« i t. d. Pri predaji brzojava treba umoliti dotičnog činovnika da pripazi na tačan oitpravak brzojava. Pored brzojavnog izvještaja treba i« pak poslati i pismeni i z v j e« š t a j okružnom povjereniku i rad« nom odboru naše organizacije. Od« bori se, naravna stvar, mogu poslu« žiti i posredovanjem pouzdanih Iju« di, ako bi slučajno krenuli u okruž« no mjesto. Radi jedinstvenijeg rukovanja o« vim poslom, Centralni je Odbor za« ključio, da' kotarski odbori u ovim stvarima imaju općiti sa ovim iz« bornim povjerenicima: Za Banjalu« ku: Hamzaga Huseđinović, trgovac (telefon br. 70.); Bihać: Muhamed« beg Biščević, gradski načelnik (te« lefon broj 8.); za Mostar: Muhamed ef. Butum, posjednik: za Sarajevo: uredništvo »Pravde« (telefon 138.); za Travnik: Abdibeg Ibrahimpašić; za Tuzlu: Osman ef. Vilović, grad« ski načelnik (telefon broj 68.). RADNI ODBOR. Riječ na svom mjestu. (U SPOMENAR VOĐI OBERRADIKALA G^JRU MILANU SRŠ« KIČU). »Samouprava« se u broju od 22. tanje »oglase-nadležnim — dva i vi« o. mj. bavi pitanjem plebiscita u še ministarstava i donose n e j e d « Koruškoj i iznosi razloge, radi ko« n a k e odluke, ili pak da se pitanje jih su mnogi Slovenci glasali proti upućuje iz jednog ministarstva u prisajedinjenju sa našom Kraljevi« drugo, i da se n i j e d n o ne oglašuje nom. Ova su njena razmatranja vr« kao nadležno«. lo poučna i vrlo karakteristična, pa Kao logična, veli »Samouprava«, i ćemo ih u glavnim crtama iznijeti u neminovna posljedica ovako nesre« našem listu, kako bismo još jednim đeno-g stanja javlja sc: pokolebano kompetentnim priznanjem potvrdi« uvjerenje (pouzdanje op. ur.) u dr« li, ispravnost našeg stajališta, da žavne vlasti, slabljenje pravne svi« ■boljševički način agrarne reforme — jesti kod naroda, te postepeno ru« šteti interesima naše- države. še n j e pravnog poretka t. j. Ne poričući, da je na ovako na« onih pravnih osnova, na kojima ba« opak ispad plebiscita mogla djelo« žira država. Kao jedan zao primjer vati — kako obično objašnjava dne« tog zlog djelovanja ističe »Samou« vna štampa —i nelojalna agitacija prava« našu — agrarnu »refor« od strane Austrije, nepravilnosti pri« m u«, o kojoj iznosi ovaj doslovan likom glasanja i okolnost, da u Au« etriji nema opće vojne obvezatno« sud: »U riješenju agrarnih pftanja u sti kao kod nas i t. d. »Samoupra« va« ističe da sve to nije pravi Bosni i Hercegovini imamo jedan uzrok. Izlažući taj pravi uzrok »Sa« eklatantan dokaz, da u našoj zemlji mouprava« veli doslovno: »Držimo ne postoji ni pravna svi« da se ne ćemo prevariti kad tvrdi« jest opojmu svojine, ni mo, da naš neuspjeh leži u našem pravna zaštita iste. Kada — hrđavom državnom ure« smo, prije punih 40 godina, poslije đen j u i u posljedicama, koje oda« srpsko«turskog rata, imali da riješa« tlc proističu«. Ona za tim sasvim vamo isto pitanje, mi smo napravi« otvoreno konstatuje da »haos koji li agrarni zajam: da bi agama je prije dvije godine postojao i koji dali naknadu, a kmetovima omogu« je tada mogao biti razumljiv, po« čili postepenu otplatu. Danas, posli« stoji i danas i to još u jačoj mjeri«. je 40 godina, mi rješavamo to pi« Ostavimo, velf »Samouprava«, spor tanje na način, kako bi se ono rije« o federativnoj i jedinstvenoj drža« šilo u jednoj k u lt u r n o j d r« vi, pustimo u miru republikanske žavi: — deposediramo age bez i« teorije, no »kod nas su ostala ne« kakve naknade, i kmetovima preda« sređena i sva ostala državopravna jemo zemlju besplatno. I kada se pitanja«. Tu sad upozoruje »Samo« zapitamo otkuda je to riješenje, on« uprava«, da nije riješeno pitanje da dobijamo interesantan odgovor: nadležnosti centralne vlade i pokra, Kmet ga nije tražio. On je jinskih vlada, pa potonje često pu« bio zadovoljan, da se zavede obli« ta ne ćc da slušaju Beograd; onda gatan otkup i da mu se omogući a« ističe kako su neuređeni odnosi i inortizacija za duži niz godina i uz između pojedinih hnših'Spinižih dr« povoljne uslovc. Predlog za onako žavnih i samoupravnih vuafti, pa ra, Fa 'k o m i s 1 e n o i bespravno di toga’ stranke nijesu nikad sigur, riješenje, pri kome se od kmetova ne, da će biti izvršeno i pravomoć« ništa ne traži, a agama ništa ne da« no riješenje (presuda) viših vlasti, je, potekao je od lakomislenih par« jer sc lahko može dogoditi da ga iz« tijskih agitatora, koji su mislili da vršna niža vlast može odbiti s mo« će na taj način pridobiti za se kme« tivacijom, da ga je izdala nenadlež« tove, odnosno njihove glasačke ku« glice. Ne možemo tvrditi da li su ti na vlast. Ništa bolje nije ni među pojedi« agitatori postigli svoj cilj; ali da nas nim ministarstvima, jer še dešava način na koji se rješava ovo pitanje svaki dan, da se za jedno te isto pi. prezentira kao jednune« ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. pravnu zemlju, to je van ma, te da što skorije uredimo ovu našu lijepu i bogatu zemlju«. svako sumnje«. • U nastavku svog članka ističe »Sa« Prenesosmo gornju »gorku pilu« mouprava«, da su životne namirni« ce skuplje kod nas nego li u Austri« lu«, da je podnesemo pod nos gosp. ji, u koju ih mi izvozimo, govori o Srškiću i njegovoj kratkovidnoj tom, da naša štampa stoji na vrlo »Srpskoj Riječi«, a vala ako hoćete i niskom nivou, a onda donosi ovo — »Samoupravi«, čiji ministar bija« še iznio predlog, da bi zulume i pod« završno razmatrnje: mitljvost činovnika u Sandžaku i »Svojim rđvim državnim urede« Makedoniji trebalo kažnjavati time, njem i svojom još gorom štampom, što bi se uništavala čitava sela i mi smo bili u Koruškoj najbolji a« naselja ...______________________ gitatori u — korist Austrije. Tamoš« nje stanovništvo, čija je nacionalna Sarajevo, 29. oktobra. svijest slabo razvijena, odlučivalo U govoru g. dra Hrasnice, što je se prema momentalnoj koristi. Iz« štampan u prošlom broju našeg li« bor nije bio težak: dok se naša kra« sta, ušljed isprometanog Ijevina prezentirala kao još neure« sloga nije jasan jedan vrlo važan đena država, sa poremećenim pasus, pa molimo gospodu čitatelje pravnimporetkom, ukojoj da taj pasus (počam od trećeg ret, suiličnaiimovnabezbjed, ka na trećem stupcu lista) isprave nost vrlo slabo zajamče« kako slijedi: n e. dotle je Austrija, i pored svih »LJ protivnom slučaju smatramo gubitaka u ratu,« davala sliku ipak rješavanje beglučkog pitanja na do« jedne uređene, pravne države. sadanji način, samo za B. i H„ de« Nile mnogo čudno, što se to stano« posediranjem musliman« vništvo za nju izjasnilo! skog dijela našeg naroda, Da završimo s jednom naporne« proti čega ćemo se boriti svim do« nom: Plebiscit u Koruškoj dao nam pustivim sredstvima. Iz ovoga pro« je jednu gorku pouku; pravo je aa gramatičnog razlaganja uvidjećete, se tim skupo plaćenim iskustvom braćo, da je kleveta i ništa drugo koristimo, i da pregnemo svima sila« nego li kleveta i t. d.« Rad oho handidatskih listi. (Svršetak). O BIRALIŠTIMA (GLASAČKIM MJESTIMA). Prema izričitom propisu § 8. iz« bornog zakona Državni je Odbor bio dužan, da najdabe za 35 dana računajući od dana ukaza kojim će se odrediti izbori«, dakle do 13. oktobra, ustanovi: »koliko će u kojoj općini biti glasačkih mjesta, odnosno koliko će se općina sasta« viti u jedno glasačko mjesto i ko« ja će lica fungirati kao predsjedni« ci biračkih odbora«. Kao svi ure« dujući organi Jugoslavije, tako je i ovaj odbor zakasniou svom ra« du, pa je tek prekjučer javljeno da je dogotovio svoj posao. Bilo bi i čudo, kad bi se kako drukčije de« silo !... Gdje je zapeo ovaj posao ne će« mo da ispitujemo i prelazimo na to, kako se određuje opseg birališta. O tom izborni zakon propisuje slije, deće: Biralište (glasačko mjesto) ne smi, je biti u kojoj bogomolji, već se u tu svrhu ima uzeti bcledijanska zgra da ili, ako sc glasanje vrši na više mjesta, školska ili druga zgrada, ko, ju odredi poglavarstvo općine (op, štinski sud), odnosno kotarski ured. Ako zgrada, u kojoj se obavlja gla« sanje, nije sama dovoljno'prostra« na, onda mora imati ograđeno dvorište, koje se inože zatvoriti. Pri određivanju birališta zakon je uzeo u obzir pravilo, da se birališ« ta imaju udesiti tako, da bude lakše biračima. Tako se na primjer, u § 50 veli: »Ako su do« movi jedne opštine mnogo udalje« ni od zgrade, u kojoj bi se imalo obaviti glasanje, pa će biračima biti teško doći na biralište. Državni Od, bor može i manje općine razdijeliti u odjeljke. U većini općina koje imaju preko 800 birača, glasanje se mora vršiti na više mjesta, po odjeljcima i prema mjestu, gdje bi« rači stanuju. Svaki taki odjeljak či« ni jedno posebno glasačko mjesto i mora imati poseban birački od« bor. No ta olakšica ne može ići do« tle, da svako i najmanje selo ima svoje biralište, već Državni Odbor može, ako je to potrebno, spojiti dvije manje općine (nahije, džema, ti), i dati im jedno glasačko mjesto. No u tom slučaju ne smije biti ud« ruženo više od 800 glasača. Mjesto glasanja i zgradu, u kojoj će se vr, šiti glasanje moraju općinski, odnos« цо kotarski uredi obznaniti narodu najmanje na deset dana prije izbora. O ustanovljenju broja glasačkih mjesta odlučuje Državni Odbor na predlog pokrajinske vlade, a vladi su opet stavili predloge kotarski u« redi. Oni dakle znaju koja će i koja sela zajedno glasati, te koliko će bi> rališta biti u gradu. A pošto nije pri, like, da će Drž. Odbor mijenjati nji« hove predloge, naši se odbori tre« baju odmah obratiti na kotarski ured i zatražiti da ih obavijesti o načinu kako su i gdje određena po« jedina birališta. To je nužno radi toga, što se naši odbori moraju već sada brinuti za dobar SASTAV BIRAČKIH ODBORA o kojem umnogo čem ovisi uspjeh naše organizacije. Jer ako se sasta«vu tih odbora ne posveti osobita pažnja, može se lahko dogoditi za« buna među našim prištašama, a va« la i kakva hilla, koja se kasnije ne« da ispraviti. Zakon naime veli, da će na svkom mjestu, gdje sc vrši glasanje biti birački odbor, koji će se sastaviti na ovaj način: Predsjednika će imenovati Dr« žavni Odbor i to tako, da za svako glasačko mjesto odredi u prvom re« du po jednog suca, odnosno sudskog činovnika ili svršenog pravnika. A« ko u kotaru ne bude dovoljan broj takih ljudi, onda se za predsjedni, ke imaju u prvom redu postaviti Iju« di koji su svršili koji fakultet, a ako nema dovoljno ni njih, onda ljudi koji su svršili koju bilo stručnu ško« lu uz uvjet da nijesu u poli« tičkoj službi. Osim predsjednika ulazi u ovaj birački odbor jedan općinski vijeć, nik, kojeg izabere općinsko vijeće (u �S” кпч I . • -------------------------------------------------- d) ispod toga: imena, prezi« neorganizovanim našim općinama m’esto tog vijećnika vršiće birač tnena, boravište i zanimanje dvojice dotične općine, kojeg odredi o k» predstavnika liste za glavni o k« ružni sud), a u slučaju da bude ružni birački odbor i dvoji« spojeno više općina u jedno glasač« ce njihovih zamjenika; e) imena i prezimena, zanimanje ko mjesto, onda se iz svake općine izabere po jedan vijećnik odnosno i boravište po jednog predstavnika birač, ako nema organizovanc opći« bste i. po jediiog njegova zamjeni« ka za svaka glasačko m j e« ne. Osim toga dolazi u ovaj birački sto svihikotareva dotičnog okružja; f) ispod avega toga potpisaće se odbor po 'edan predstavnik sviha kandidatsklh listi, na kojima je bio jiredlagači liste kojih mora biti naj. označen takav-stranački pouzdanik. manje stotinu; g) na zadnjoj strani ovakih listi Neko će reći: »pa što će nam ti po« vjerenici, kadete stvar voditi su«" treba da ostane praziia prostora za potvrdu suda.j dao«. Ali nije tako. Članstvo: u birač« Dg se pobliže osvrnemo na gornje kom odboru vrlo je važno za poje« jline stranke, a naročito za našu or< tačke. 'lačke a, b, c riješene su na glavnoj skupštini i.ojijima se ,pe< ganizacijd. Evo zašto: 1. Taj predstavnik može kontro« ma šta raditi? Tačku (d) imaju izvr« lirati da li je u redu predan birački siti naši kotarski odbori u o k r u ž« spisak, jesu li u redu glasačke kuti« n i m mjestima označivši po moguć« je, a što je najvažnije, on ima pra« nosti ljude sa akademskom spre« vo da uzme sebi treći ključ od naše mom. Tačka (e) zahtijeva ponajviše glasačke kutije i ustanovi je li u re» rada i na njoj moraju sarađivati svi du pnlijepljena naša lista na našu naši kotarski odbori. Ko ika je duž« nost ovih predstavn.ka objasmli smo kutiju. 2. On potpisuje sve biračke zapis« u pređašnjem poglavlju, a ovdje u« nike i ima pravo da prigovori svakoj pozorujemo kotarske odbore, naro« nepravi’nosti koju bi učinio pred« čito one iz udaljenih krajeva, da je S’cdnik ili koji drugi član biračkog potrebno ovaj posao odmah izvrši« ti i o tom brzojavno obavije« odbora. 3. On ima pravo, da biračima ka« sliti našeg povjerenika u okružnom že kojoj partiji pripada koja kutija, mjestu. Tačku (f) izvršiće odbori u okruž« pa na taj način može pomoći našim pristašama, da se ne bi zabunili kod nom mjestu, pri čemu valja paziti na slijedeće propise: Potpisaće se glasanja. 4. On može kontrolirati da koji oba pr.mjerka originalne (liste, a birač ne bi glasao pod tugiim ime« mogu ih potpisati samo ljudi, koji nom i da ne bi bio vraćen koji naš su unešeni u birački'spisak. Nepis« mene birače potpisaće uz'njihov pri« birač. 5. On može kontrolirati je li od« stanak kogod drugi, ali se mora i on mah nakon svršenog ižbora zaklju« potpisati. (Na primjer: Mujo Sal« čena kutija, iz koje se vade biračke kič po: Ahmetu Rašidagiću; Ibro Se« kuglice, a osim tog ima dužnost, da limović po Sulji Malkiću itd.). Na sobom izbroji kuglice iz naše ku» tim primjerima mora se potpisati najmanje stotinu birača, no odbori tije. 6. On ima konačno pravo, da pra« u okružnim,mjestima imaju se po« ti predsjednika biračkog odbora, brinuti da našu listu potpiše bar kad bude glavnom odboru ponio dvije stotine ljudi, kako ne bi bilo kakvih neprilika pri eventualnoj spise o biranju. smrti ili opozivu potpisa. Pri tom Kako se vidi članstvo u biračkom se odbori upozoruju da potpis može odboru nije mala stvar, pa naši od« osporavati samo onaj, čije je ime bori trebaju upregnuti sve sile, ka« potpisano. ko bi u te odbore izabrali naše naj« 2. ) Predlagači su dužni, da uz listu vještije i najokretnijc ljude. Ovdje podnesu sudu i pismenu potvrdu nam valja prinrietiti, da se u birač« svakog pojedinog' kandidata, da pri« ke odbore mogu izabrati samo oni staje na kandidaturu. — O ovoj birači, koji spadaju dotičnom gla« stvari brine se tajništvo Radnog sačkom mjestu. Nije dakle do« Odbora, a naši se kandidati urno« z v o 1 j e ivo, da se u seoske biračke ljavaju da o a m a h udovolje pisme« odbore metnu gragj.ini ili seljani iz noj zamolbi što im je u tom pogle« drugog glasačkog mjesta. To ce u du oviti dana upućena od strane tog nekim mjestima zadavati malo ne« tajništva. prilika, ali dobra volja sve postiga« 3. ) Uz dva pisana primjerka ori« va, pa će naši odbori prebroditi i tu ginalne liste, predlagači su dužni po« zapreku. dmjeti sudu još i onoliko š t a m» Pošto zakon veli, da se niko ne p a n i h primjeraka biračke liste, ko« smije bez privole označiti predstać« liko u dotičnom izbornom okru« tukom liste ili njegovim zamjeni« g u ima glasačkih mjesta, te po vr» kom, odbori su dužni, da se u tom hu još i ova štampana primjerka za sporazume sa ljudima, kos sud. je žele označiti našim Ova se štampana lista ima razli« predstavnicima, odnosno nji« kovati od originalne u tom, što je hovim zamjenicima. Ko bude ozna« na njoj zabranjeno stavjati i« čen bez privole ima pravo, da od mena predlagača i što će na vrhu suda zahtijeva brisanje svog imena morati nositi oznaku: »Za glasačko i sud mora udovoljiti ovakom zah« mjesto...« inače se mora potpuno tjevu i o brisanju izvijestiti jednog podudarati sa tačkama a—d origi« od donosioca liste. naine liste. O načinu štampanja ove Posao oko oznake ovih predstav« Lste sporazumjeće se tajništvo rad« nika trebaju odbori svršiti što mo« nog odbora sa izoorniin povjereni« guče prije, jer o pravilnom i preš« c.ma za pojedina okružja. nom izvršenju ovog posla ovisi i Štampane liste moraju se također pravovremena prijava kandidatskih potvrditi cd strane suda. Ta potvr« listi. Stoga je dužnost svih članova da ima glasiti: »Pošto se potpisani naše organizacije, da odborima u uvjeno da su imena predloženih li« tom pogledu budu što više od po« ca saglasna originalnoj listi, to istu, moći. A sad da prikažemo kako će a na osnovu člana 39. izbornog za« se postaviti kona, potvrđuje. Br.......... Predsjednik KANDIDATSKE LISTE. mjesec (Muhur) Suda Ok« Kandidatske liste moraju se pod« dan, godina mjesto ruga N. N. N. nijeti okružnom sudu na potvrdu. Ove liste igraju vrlo važnu ulogu To se mora učiniti u roku od 12. do 22. novembra, a da lista bude prim« pri izborima, jer se u roku od tri Ijena, valja da se ispune ove for« ! dana imaju razaslati općinama, da ih upute onom glasačkom mjestu, malnosti: 1 .) Ima se u dva primjerka kojem je pojedini primjerak nami« sastaviti »originalna lista«, ko'a će jenjen, pa ili predsjednici biračkih biti pisana i koja mora sadrža« odbora moraju uoči izbora prilije« piti na posebnu biračku kutiju. vati: a) na čelu: ime izbornog okru« One su dakle neka vrst -putovođe ga i dan izbora, za koji vrijedi li« izbornicima. Ovd,e nam valja svratiti pozor« sta: b) p o d odsjekom I: imena i nost naših odbora, a i svih drugih prezimena, miesto življenja i zani« članova naše organizacije na jednu ntunic predloženih kandidata, koji vrlo važnu okolnost, koju ne bi imam opće pogodbe prima § smjeli gubiti s vida. U mnogim će mjestima biti n№ih prijatelja ne« 13. izb. zakona: c) pod odsjekom U.: imena muslimana, kojima će se bolje i prezimena, bira’ište i zanimanje sviditi naši kandidati, nego li kandi« kvalifikovanih kandidata i dati drugih stranaka. Po § 40. izb. zakona »svaka kandidatska lista, ko« njihovih zamjenika: — .НРАВДА* ja bude po ovim pravilima utvrde« na, imaće na dan izbora svoju za« stbnu kutiju na svim glasač« kim mjestima«. Prema tome ćemo mi imati svoje kutije i ondje, gdje ne mislimo dobiti ni jednog glasa. Zakon dapače daje i tu oblak« šicu da »za predlagače liste nije obavezno, da na listi koju pred« lažu/naznače predstavnika i zamje« n.ka za ono glasačko mjesto, ža ko« jc nemaju svojihdjudi..(§ 35XTa je okolnost nredviđena i u § 55. gdje se veli »Ako predstavnika ili nje« govog zamjenika nema, bilo što ni« je došao, bilo što nije naznačen, predsjednik biračkog odbora uzeće i treći ključ«. No lista će se prilije« piti na kutiju bez obzira na to, što fali predstavnik toje liste. 4.) Na gornji način uređena dva primjerka originalne kandidatske liste, te štampane liste, i privole kandidata odnijeće okružnom sudu radi potvrde najmanje pet potpisnikai uručiti ih predsjed« niku ili njegovu zamjeniku, koji će im o d m a h izdati povrdu (revers), da su Lste predali. Tada će sud ispi« tati: jesu li potpisnici liste upisani u birački spisak, ima li ih dovoljan broj i je li priložen pismeni prista« nak svih kandidata. Kad se sud vv« jeri da je sve u redu, potvrdiće oba primjerka liste i na njima napisati: »Potpisani se uvjerio, da su predla« gači ove liste ispunili sve uslove ko« ji se traže po članu 33., 34., 35., 36., 37. i 39. izbornog zakona i zato, a na osnovu člana 38. istog zakona potvrđuje ovu kandidatsku listu s tim, da su oba podnešena primjer« ka potpuno saglasna jedan kao drugi. Br.... Predsjednik dan, mjesec i (Muhur) Suda Ok« godina mjesto. ruga N. N. N. Jedan primjerak na gornji način potvrđene liste mora se vratiti do« nosiocima urokuod24sata na« kon predaje, a drugi če čuvati sud pod svojim nečatom i na sigurnu mjestu, a prepis će bez imena pred« lagača odmah poslati upravi držav« ne štamnariie u Beogradu, da se ob« javi u službnom listu. Time je prikazan cijeli rad oko postavljanja kandidatskih listi, a sad nam valja upozoriti odbore, da se naše liste ne će zvati listama J. M. O., niti će ikoje druge nositi na« slov svojih stranaka (radikalska, de« mokratska i t. d.) nego će ih pred« sjednici biračkih odbora, a i naši predstavnici, morati zvati prema propisu § 66. izb. zakona. Taj pa« ragraf glasi: »U izbornim okruzima lista će se zvati imenom onih dva« ju lica koja su na n'ima prva za pisana jedno pod 1. a drugo pod II.« Prema tome će se naša lista u ba« njalučkom okružju zvati: lista Mae« lajlić—Ajanović; u bihaćkom: li« sta Maglajlić—Kulenović; u sara« jevskom lista: Dr. Spaho—dr. Hras« nica; u mostarskom: lista Korkut— dr. Karamehmedović; u travničkom lista Koskut—dr. Hrasnica, a u tuz« lanskom: lista Maglajlić—Vilović. hpoi — Broj 217 To u ostalom ne će.unositi nikak« ve zabune, jer su nosioci naših li« sti poznafi u našem svijetu. A sad braćo na posao: odbori na rad, a č anovi na pripomoć. Ve billahit« tevfik! A & SiSješ:iE. Ko to laže? Čitamo u jučerašnjoj »Hrv. Slozi« ove retke: »Ovdašnji je demokratski organ donio onoma« dne vijest, da su predstavnici demo« kratske stranke, saveza težaka pod vodstvom Divljana i dra Jercmića te muslimanske težačke stranke ug< lavih sporazum za izbore. .Objelo« danjena su dapače i saopćenja- o to« me te čak i »manifesti« na narod » potpisima predstavnika tih skupina. I mi smo po kroničarskoj dužnosti javili tu stvar — nu evo sada »Glaa Težaka«, glasilo muslimanske težač« ke stranke, oorovrgava taj glas i doslovno piše: Demokratska stran« ka i Savez težaka izdali su proglaa na narod, javljajući, da te stranke zajednički stupam u predstojećim izborima za konstituantu. Taj smo proglas mi prenijeli iz »Glasa Na« roda« u prošlom broju našega Hsta. »Težački Pokret« donio je taj isti proglas supotpisan po gg. dru Zai« mu Šarcu i inž. Hajdaru Čekri is« pred naše, Muslimanske Težačke Stranke. Nas je to jako iznenadilo, jer znamo, da taj proglas gornja dvojica nijesu potpisala ni u ime svoje, a po gotovo ne u ime naše stranke, jer ih na to nije niko ovla« stio. U ostalom g. Cekro i ne pripa« da odboru naše stranke, te već ti« me nije mogao ni zastupati nas. Is« tina, mi smo vodili pregovore po dvojici drugih naših delegata sa ob« jema prvim strankama, da zajedni« čki istopimo pri ovim izborima i mi bi se s njima lahko sporazumjeli za to, jer imamo iste nazore i poglede na narodno i državno jedinstvo, ali sc nijesmo mogli složiti baš u tom proglasu, kojim se stvara novi pro« gram zajedničkog rada, a taj se pro« gram, u agrarnom pitanju posve ra< zilazi'od našeg programa i zato se mi nijesmo mogli s tim proglasom solidarisati i potpisati ga. Prema to« me taj proglas po našoj stranci nije potpisan«. Teško je sad ustanoviti ko to ta« ko krupno laže: »Muteži« ili »demo« krati«, jer »Glas Naroda« od čet« vrtka u svom izvještaju o skupštini u Ključu donosi i ove retke: »G. Nježić ipak je govorio i objasnio g'avne tačke programa demokratske stranke, obavestivši ujedno birače o postignutom sporazumu sa Savezom težaka, sa Muslimanskom težačkom strankomisa Hrvatskom Obno« vom,š to su birači sa zadovoljstvom primili na znanje«. Ko to dakle tako strahovito laže: predsjednik glavnog odbora »demo« kratske« stranke ili »Glas Teža« ka«?... I opet Sršhiće« podzemni rad. Dr. Srškić kojeg »Srpska Riječ« onako vatreno brani i dokazpje nje« govu nepristranost i ispravnost u ag« rarnim poslovima, počinio ie baš u« oči samog odlaska sa vlade, opet jednu grubu nepravdu i pokušao da nanese štetu jednom muslimanu te« žaku. U našem je listu nekoliko puta pi« sato o slučaju Alije Jelke, kojem su oteli zemlju sinovi i rođaci bivšeg njegovog kmeta, koji su po zanima« n;u — željezničari! sa kojima se je on prije više godina nagodio. On je ušljed te nagodbe dobio je« dan dio zemlje i preuzeo ga na obra« du, te kroz toliko godina pa i god. 1919. sam sobom obrađivao. No u proljeće 1920. napali su mu i na zemlju i na kuću gore spomenuti že« Ijezničari, te zemlju na silu zao« rali, a kuću zaposjeli pri čemu su mu uništili pokućstvo, ratarsko oru« đe i zalihu hrane, u vrijednosti od nekol.ko hiljada kruna. , Jelko je radi ove proste otimačine čitavo ljeto po raznim uredima i vladi trčao i lijeka tražio, a s ovim se je i samo ministarstvo bavilo dok je napokon dobio odluku kotar« skog ureda u Sarajevu od 3. avg. 1920. broj 12.902/20. kojom mu se javlja, da je zemaljska vlada na te« melju tačnih izviđa, kao i prizna« ma samih stranaka pronašla, da su Kneževići pr ot uf ravno na zemlju i kuću napali i da se imadu odstraniti, te zemlju i kuću Jelki u« ručiti, kao i sve faktične troškova platiti. ~ Alija Jelko je na temelju ove pra« vomoćne odluke zem. vlade, kojoj je kumovalo i ministarstvo za ag« rarnu reformu (jer su spisi u Beo« grad slati) zatražio deložaciju oti« mača, aljje na svoje veliko čudo saznao d* j e dr. Srškić opet s .v e s pIR s e b i d o b a v 1 j a o i kot. uredu naredio, da u •« voj stvari ponovno odre« di nekakvo ročište. Ako ovo nije skrajnja drzovitost i izlijev mržnje protiv mus'imani« ma, onda mi ne znamo šta bi dru« go bilo. Ovdje se bar ne radi o kak« vom »feudalcu« ili begu nego o čis« tom težaku za kojeg svak u Sara« jevu znade, da se od svog djetinj« �»DOi 2'7 — Broj stva bavio obrađivanjem svoje zem, lje i đa spada u onu vrst bostandži« ja, koji naš grad opskrbljuju sa po« vrčem. Stoga najodlučnije protesti« ramo protiv ovog Srškićevog pod, zemnog rada i tražimo da se na temelju pravomoćne presude zem« lja i kuća od otimača odmah oduz« me i Jelki predaju. Gajretov glasnih. Prva zabava u Sandžaku. Podod, bor u Priboju priređuje u nedjelju 7. decembra o. g. veliku zabavu sa jednim kraćim pozorišnim koma« dom, koncertom i tombolom. Ugle«, dali se u ovaj lijepi rad za Gajret i drugi naši ljudi u Sandžaku. Darovi u naravi. G. Kasim Dža« nović, koji se iskreno brine za našu školsku omladinu i koji se za Gajret više zauzima nego drugih 50 boga« taša, darovao je Gajretovu ženskom konviktu jedan nov pisaći sto, je« dan pult, dvije školske table, jedan veliki pisaći sto i jednu stalažu za knjige. Da ie Gajret ove stvari mo< rao kupovati i za njih novac broji« ti, sigurno bi ga to stajalo mnogo više od 10.000 K, ali ovako je svi« jesni radnik, ljubitelj prosvjete i napretka g. Džanović uštedio Ga>, retu taj veliki teret. Živio, sretan bio i drugima poslužio kao uzoran primjer! Zanatlijsko društvo »Hurrijiet« u Sara'evu na svom jednom teferiču sjetilo se našeg Gajreta, te mu ie poslalo 40 kg pekmeza, ^vile naše sviiesne zanatlije! Trgovina Mešinović Bajraktare« vić, poslala je Gajretovu kon« viktu 100 kg nirinča, na čemu joj se u ime naše učeće mladeži, najljepše zahvaljujemo. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U PRIJEDORU. Predsjednik naše organizacije, Kesvijetli g. H. Hafiz Ibrahim ef. agladić, održao je dne 11. o. mj. vrlo uspjelu skupštinu naše organi« zaeije u Prijedoru, na kojoj je uče« etvovalo mnogobrojno građanstvo i seljaštvo iz Prijedora, Kozarca, Puharske, Carakova, Cejreka, Ham« barina, Ljubije i drugih musliman« ekih sela. Mufti ef. je održao lijep govor, rastumačio ciljeve organiza« čije, važnost izbora za Ustavotvor« nu Skupštinu i protumačio izborni zakon. Naročito je apelovao na na« šu težačku braća, da kod predsto« jećih izbora omoguće našoj organi« zaciii, da bude dostojno zastupana u budućem državotvornom radu ka« ■ ko to dolikuje muslimanima. Skup« štinari su primili ovo razlaganje sa najvećom pomnjom i razišli se puni samosvijesti i oduševljenja za našu organizaciju i njeno predstavništvo. RAD NAŠEG MJESNOG ODBO. RA U TREBINJU. Naši vrijedni Trebinjci proveli su organizaciju na temelju naših štatu« ta i upisano je oko 600 aktivnih čla« nova. Kada se uzme u obzir, da je u trebinjskom kotaru malen broj mu« slimanskog nufusa, onda je ovaj broj članova golem. Tako stoji ovaj kršni hercegovački grad sa svojom okolicom kao nepredobitna kula na« še organizacije. IZVJEŠĆE NAŠEG MJESNOG ODBORA U DOBOJU. Dne 13. januara 1919. provedena je organizacija u Doboju i izabran je odbor. Tokom godine držalo se sedam odborskih sjednica i dvije skupštine. Osim redovitih poslova, izvršeno je šest pritužbi i interven, čija kod vojnih i civilnih vlasti, koje su većinom obavljene sa uspjehom. U decembru 1919. g. i u januaru 1920. g. odbor je u smislu štatuta o« bavio popis članova. Koncem janu« ara o. g. držana je skupština i iza« brat mjesni odbor. Nakon što su po selima održane skupštine i izabrani odbori sazvana je kotarska skupšti« na i izabrat je kotarski odbor. Kroz čitavu godinu držane su redovite sjednice od obrva odbora, zatim skupštine na kojima se je narod u« .ПРАНК.А" pućivao i razlagana mu svrha i po« treba organizacije. Naša organizacija broji u našem području preko pet stotina članova. Na poziv radnog odbora održana je kotarska skupština, na kojoj su izabrani delegatima za glavnu skup« štinu u Sarajevu g. Derviš ef. Smail« begović i Ahmedaga Mulalić. SKUPŠTINA U BUGOJNU. Obavješćuje nas naš mjesni od« bor, da ;e na 6. o. mj. održana jav, na skupština naše organizacije u Bugojnu, koja je bila vrlo dobro po« sjećena od strane seljaštva i bugo« janske ehalije. Na njoj je aklamaci« jom izabrat ovaj mjesni odbor: Predsjednik g. Muhamedbeg Sulej« manpašić, potpredsjednik g. Abid ef. Učanbarlić, tajnik g. Mehmed Mlaćo, blagajnik g. Ahmet Tupo, obornici gg. Hamdija Mutevelija, Muharem Karadža, Šaćir Hrgić, Mu« šo Dževahirić i Mujo Bajrić. Zamje« nici: gg. Tahir Bosto, Tahir Ćatić i Remzibeg Abdalajbegović. flaši dopisi. D. Vakuf, 14. oktobra. Mi se iz našeg mjesta ni jesmo već od dugo vremena javili kojim do« pisom, u kojem bi se potužili na naše prilike, pa prema tom izgleda, da kod nas vlada red i pravda i da nam tako rekuć teče med i mlije« ko. Ali nije tako. Kod nas su prili« ke gore nego u mnogom mjestu na« še »blažene* Jugoslavije, a što smd šutili razlog je što smo mislili i oče« kivali, da će već jednom prilike na bolje krenuti, da će se već jednom prestati sa protekcijama i nepravda« da, da će se naši sugrađani pravo« slavne vjere opametiti i manuti se zagrižljive čokorilovštine, u kojoj se guše. Ali toga još ne doživjesmo. Naši sugrađani pravoslavni uz po« moć bivšega sreskoga načelnika u Bugojnu I. Lučića, učinili su nekoli« ko slučaieva nepravde i samovolje, da smo mi svi ovdašnji muslimani ■ time duboko povrijeđeni, jer nam se očito krše i gaze naša građanska prava, daiući nam razuljeti da ni« jesmo ravnopravni sa pravoslavnim. Kod nas se usprkos našeg prote, sta, oduzima malo«prodaja soli mu« slimanu trgovcu bez ikakva razloga i ako je ovaj preko petnaest godi« na ima, te se daje pravoslavnom i to ne trgovcu nego jednom — b r i« ci. Tako na ruglo naše »moderne« i »demokratske« uprave ovaj »tr« govac« u jednom lokalu brije i so prodaje. Ja mislim da ovake ured« be ni u Tunguziii nebi mogli naći. Isto se tako oduzima liceticija še, ćera od uglednoga trgovca muslima, na i daje se pravoslavnom i to pro« palici prvoga reda, kojega je nje, gov rođeni otac razbaštinio u s 1 j e d njegove nesređenosti. Kad kod nas straža sigurnosti za, tvori pijane individue radi rušenja javnoga reda i mira, tada dolazi — sveštenik i nalaže komandantu straže, da ih smjesta pusti. I on slu« ša jer se radi o pravoslavnim. Ovaj »patriota« naravno ne zna, da time čini zločinstvo prve vrsti na svojoj vlastitoj državi, jer ubra i onako slabi auktoritet vlasti, ali njemu je glavno da pokaže svoju moć i da pravoslavni budu nad zakonom. Kod. nas se premiešta učitelj mu, sliman sa uprave škole i šalje tamo, gdje će biti potčinjen, premda je već deset godina na upravi škole, a postavlja se za upravitelja pravosla« vac, koji istom godinu i po služi na nar. osn. školi, te koji apsolutno ne, ma spreme i prakse a osim toga ne, uživa simpatije većine građanstva. Naša se škola ostavlja bez 1 jedne učiteljske sile muslimanske v'ere, premda smo mi ovdje u apsolutnoj većini. Što je najgore, ovaj premje« štaj najavbuje prije službenoga u, kaza, ovdašnji jedan gazda, inače prijatelj Šćepana Ma'oga, razmećući se i hvaleći da on može svakoga pre, mjestiti ko mu nije po ćudi. Naši »Čokorilovci« uslied silne ali bezrazložne mržnie, gledaju na sva, ki način da nam neprilike prave. Oni daiu protest na zem. vladu proti zaključku ovdašnjeg opć. vijeća, ra, đr novčane potpore jednoj našoj kulturnoj ustanovi. Oni osujećuju nastup službe na izgubljeno mjesto • Ч.ТРАИО 3. .PRAVCA, općinskog bilježnika, jednom musli, manu, koji je potpuno nevin sus« pcndovan od strane jednoga austrij, skog zulumćara za vrijeme rata. Sve se to kod nas dešava i mi mu, slimani uzalud očekujemo, da nas makar malo ogriju zrake pravde, jer ih sve više i više prekriva gusti mrak tmine. Mi prosto ne znamo zašto su naši sugrađani ovoliko zagrižlji, vi i zašto nas ovoliko mrze, jer im nijesmo apsolutno nikada nikakova zla učinili. Dapače ni u kobnoj 1914. godini kod nas ni’e niti jedan pro« zor razbijen, niti je ma ko sa jed« nom riječi povrijeđen bio. Prvih da« na iza narodnog oslobođenja, vla, dala je ovdje prava bratska sloga i solidarnost, dok ne pođoše da rova, re i mržnju siju pojedine gazde i gazdinice, pope i popadije, kojima nije u interesu, da narod obiju vje« ra živi u slozi i ljubavi. Ako je na, šoj današnjoj vladajućoj klasi. Sr« bima pravoslavnim, istinito i iskre« no stalo do sretne budućnosti ove države, treba da imaju obzira prama potlačenim, jer vele da zemlja sva« šta može trpjrti ali zuluma ne! Jugoslaven. leđna umjesna naredba. POLITIČKI ČINOVNICI NE SMIJU SE MIJEŠATI U IZBORNU AGITACIJU. Zemaljska je vlada ovih dana iz, Dostavljajući ovo okružnim na, dala ovu naredbu: čelnicima i policijskom direktoru, Vladi je do sada dostavljeno ne, vlada im stavlja u dužnost, da sa o« koliko žalbi, koje pokazuju da se iz« vim upoznaju sve svoje organe i da vjesni organi upravne vlasti na njihov rad u ovom pogledu obra, miješaju u izbornu agitaciju, svaka, te najveću pažnju. Čim primietite, ko u namjeri, da time utiču na iz« da koji od njihovih organa postupa borne rezultate, i ako je to zakonom protivno ovom naregienju, provešće izrično zabranjeno. Povodom ovoga te najbržu istragu i akta istrage sa zemaljska vlada smatra za potrefe, svojim mišljen’cm dostavljaćete što no da objavi, da je zakonom za* prije vladi. I prestavke, primljene od garantovano, da izbori narod, pojedinaca, bilo od partijskih orga, nih poslanika, koji se imaju izvršiti nizaciia itd., uzimaće se u hitan po, 28. novembra tek. god., budu a p s o, stunak i u svakom konkretnom slu, lutnoslobodni, kako bi njihov čaju provešćete najhitnije istragu, rezultat pokazivao potpuno slobod« na ćete akta istrage sa svojim miš, nu volju i pravo raspoloženje na« ljenjem što prije slati amo. roda. Uopće za striktno izvršenje ovog Zakonom je propisano, da se or, naregjenja nosiće u prvom redu od, gani upravne i policijske vlasti apso« govornost okružni načelnici odnos, lutno ne smiju miješati u izbornu no polici’ski direktor. O prijemu o« agitaciju i uopće uticati, ma na koji vog naređenja kao i o n’egovom sa, način, na izbore, a naročito je zako, općenju područnim organima pod« nom zabranjeno, da svoju vlast i nijeti vladi pismeni izvještaj«. svoj službeni položaj upotrebljuju, • da ovoj ili onoj partiji pri izborima Priopćujući gornju naredbu pozi« pomažu ili odmažu. Protivno postu« panjo povlači kazne: novčane, zat« vamo sve mjesne odbore kao i sve članove naše organizacije, da nam vor pa i gubitak službe. brzojavno prijave svaki prekršaj ove Objavljajući ovo, vlada naglašava naredbe i bez ikave bojazni optuže da će u već dostavljenim joj sluča, svakog žandara, svakog kan« jevima, a i u buduće u svakom do« celistu, agenta, predstojnika i ok« stavljenom joj slučaju miješanja ružnika, koji bi se usudio da se og« organa upravne ili policijske vlasti riješi o slobodu izbora. U jednom u izbornu agitaciju i u opće utica, ođ idućih brojeva mi ćemo donijeti nja na izbore, bez ikakvih obzira i propise izbornog zakona o kažnja« učiniti da odgovorni organ bude van,јu onih, koji se ogriješe o zlobo« na;strožije kažnjen. đn izbora. Рв11Ш1 pregled. Rad komisije za razgraničenje s Austrijom. Slovenski Narod« jav« lja: Komisra za razgraničenje po, vratila se je iz Radgone, gdje je pre, gledala međe kod Mure, natrag u Maribor. Talijanski zastupnik u toj komisiji, bio ie odmah, nakon po, vratka u Maribor, pozvan u Graz, kamo je i otišao. Komisija je misli, la da ove zime preseli u Graz, no konačno je zakijučeno da ostane u Mariboru. Drži se, da će komisija završiti svoj rad do proljeća. Talijani postaju drzoviti. Iz Ljub« Bane javljaju: »Slovenski Narod« piše, da iz Bohinjske Bistrice jav, Ijaiu, da su Talijani odkad smo iz« gubili Korušku postali sasvim drzo, viti, te prelaze bez obzira na de« markacionu liniju na naš teritorij bez ikakve dozvole. To je uzrok da se kod našeg naroda šire vijesti, da će Tali’ani okupirati Bohinjsko je, zero. Na našo j granici se nalazi pre, malo našeg vojništva. Nijemci se osvećuju. Na bečkoj visokoj školi za poljoprivredu bio je ovih dana isključen jedan slušač ove škole, pripadnik Koruške iz Sv. Jakova kod Roža, Gregor Svitar, ra, di denuncijacije koruškog Heimats« diensta, jer je navodno agitovao za Jugoslaviju. Princ Pavle grčki. Grčka vlada proglasila je zakonitim nasliedni, kom prestolja grčkog najmlađeg si, na raskralja Konstantina Pavla. O, vom prilikom »Excelsior« podsjeća na nedavnu izjavu Konstantinovu: »Po ustavu nema nego jedan kralj grčki, a to sam ja!« Isti list saznaje iz posve sigurnog vrela, da će se Konstantin svim silama oduprijeti, da na prestolje dođe njegov sin Pa« vle i da Konstantin misli, da je do, šao čas. kada će se povratiti na prestolje. Jedan govor njemačkog državnog kancelara. Iz Berlina javljaju pod 27. o. mj.: Državni zbor je danas raspravljao o pokriću državnih tro« škova. Državni kancelar Ferenbach izjavio je u svom govoru, da je Nje, mačka danas vojnički posve bez i« kakve snage. Predstavnica militariz« ma danas je Francuska. Francusko oboružavanje nrema n'emačkom ne može se ni usporediti. On ie izrazio nadu, da bi razoružanje Njemačke bilo početak jednog sveopćeg ražo« ružavanja. Nadalje se je u svom go« voru bavio pitanjem neovisnih soci« ialista i njihovog priključka trećoj internacionali, kod čega je izjavio, da će se vlada sa svim raspoloživim sredstvima boriti protiv eventual« nim građanskim ratovima. Konačno je opomenuo komuniste, da izbjega« vaju nerede, koji bi bili upereni protiv opstanka državnog reda. Značajni govor belgijskog mini« stra. Iz Tourneva javljaju da je ta, mo belgijski ministar Vandervelde održao govor irkojem je izjavio, da se protiv razoružane Njemačke ne smije voditi agresivna politika. Na« dalje je osudio boljševizam obzirom na kojeg je kazao, da je za to naj« bolji primjer englesko radništvo. Ubijanje Sinnđeinera u Irskoj. »Matin« javlja: U Drogheda došli su neku noć na teretnim automobi« lima pomoćni policisti i počeli pu« cati na sve strane. U gradiću nasta« la je panika. Policija je uhapsila 8 ljudi. U Ballygaru kucali su iatu noć policisti na vrata jednog Sinn«fci« nera. Kada je ovaj izašao, ubili su ga. U Tipperary ustrijelili su polici« sti dva brata u prisustvu njihovih roditelja. U Ruanu ubijena su tri Sinn«feinera bez prethodnog euđe« nja kao represalija za ubijstvo triju agenata. Oglašujte u „Pravdi". �Str>nn 4 Страна Brol 217 — Bpoj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Domaće vijestiIZ UREDNIŠTVA. Radi blagda­ na u štampariji, ne će izaći broj na­ šeg lista od utorka. Svečanost u Zgošći. U petak 8. novembra biće svečano otvorenje mektebi ibtidaije u Zgošći (kotar Visoko). Pošto će tom prilikom biti održana i velika seoska skupština naše organizaeije, molimo svijet iz obližnjih mjesta, da dođe na tu skupštinu, na kojoj« će govoriti i jedan delegat našeg Radnog Odbo« ra. Prilike u Gacku. Primamo i dono­ simo bez ikakva komentara: »Kako smo vam već brzojavno javili Džafer Pašić iz Avtovca poginuo je na 29. prošlog mjeseca kod sela Milovića nedaleko od sela za 10 minuta. Isti je Džafer brao drva sa 3 mu­ slimana pa su pošli u večer sa praz­ nim volovima i konjima u musli­ mansko selo Zagradce, da prenoće pa kada su bili blizu spomenutog pravoslavnog sela, sreo ih je jedan nepoznat pravoslavni, naoružan pu­ škom i revolverom u ruci i — jednom bombom. Kad ih je sreo prinio je revolver Džaferu pod grlo i zavi­ kao »stoj«. poprativši taj povik velikom psovkom. Dvojica drugova bila su sa Džaferom ,a treći je bio malo dalje, koji je odmah pobjegao. Zločinac je zavikao drugu Džaferuvu, da Džafera veže koji je to i uči­ nio, zločinac je zatim istog druga privezao uz Džafera a trećem, dje­ čaku koji je bio sa Džaferom, nare­ dio da potjera volove pred njim. Kad je on potjerao volove, Dža­ Porube uredništva. fer se odriješio i pošao da volove ot­ me. Zločinac je opalio iz revolvera na Džafera i pogodio ga u glavu. Kad je Džefar panuo pucao je opet zločinac velikom puškom, pogodiv­ ši Džafera u srce, te je ostao na mje­ stu mrtav. Zločinac je utekao. Na taj je način, od prevrata do danas, u našem kotaru puno musli­ mana iizgjinulo. Uvijek smo vlasti pri’avili ali se još niko nije kaznio. O pljačkanju od prevrata do da­ nas da i ne govorimo jer su u ovome kotaru skoro svi seljaci muslimani o prevratu opljačkani. Musliman ko­ ji je god otišao u šumu da ubere drva uvijek je strahovo od ovako sudbine kao što se sa Džaferom do­ godilo. U mnogog su oteti u šumi konii ili volovi, a dosta ih je i gla­ vom platilo od pravoslavnih. Mi muslimani nismo slobodni u drva niti u mlin otići, niti smo i u čem ravnopravni s pravoslavnim. Zato tražimo zaštitu, slobodu i jednakost. Molimo da kod vlasti zatražite da se zločinci strogo kazne i da nam se zajamči sigurnost života i imet­ ka te da smo ravnopravni drugima. Mjesnom odboru u Kladnju. Ne štampasmo ispravka na kladanjski dopis u »Glasu Težaka«, u kojem se govori o porazu g. Maglajlića, jer ne nalazimo za shodno, da isprav­ ljamo krivu Drinu. Svak zna šta su i kakvi su, pa se i vi zadovoljite šut­ njom. Prezir jc najbolji odgovor o-voj čeljadi. TrešeljaL karta Primili ime od ielieanidko direkcije u Sarajera novi red roinj« na natim ieljaanicama. Na njemu je od i ta npana i aamljopiana karta Boe ne i Hercegovino ■ okolicom, na kojoj •• nalaao ovo ioljeanićko proge. Uered Boeoe na toj aa karti »ovo jodna atuniea Pliva q a o 11 e. Nala Uidda oo bovo Ilidia*Banja-Had. No eto ako to Ivapdarenjo nekako i prekorimo naloj direkciji, koja ne mole da aaboravi etaroga vakta. no raaumlje* mo, aa Siju volja »a ava imena naklh mjesta po Dalmaeiii raatnmadena i — talijanaki, van ako ljudi nemaju namjero da podupru ta­ lijanski apetit. AH ni to ne noiemo raaumjeti, ier nije rastumaien sam Zadar u Zarn ni Ši­ benik a Sebonieo. nogo su i ava nesporna mjeata tako potalijandona, to jo i D«brovnik-Ragusa i Grni-Gravosa, pa бак i Kotor-Cattaro. Interesantna Pri zaključku lista Centralna drogerija Braća Šahinagić dobismo iz Višegrada ovu telefon­ sku vijest: »Danas ovdje zakazana skupštine naše organizacije sjajno uspjela. Prisustvovalo joj više od hiljadu građana i težaka. Govor dra Spahe naišao na burno odobravanje i dopadanje. Pokušaj komunista i »demokra­ ta«, da razbiju tu našu skupštinu os­ tao je bez uspjeha«. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Svetislav S. Protić, advokat radi sve advokatske poslove. BEOGRAD, Čika Ljubina ulica br. 16. do Grand Hotela. PAP1RN1CA HAMDIJE KOPČIĆA p-eporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. SU Muslimnnslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo.“ i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.“ Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (medutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioničama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane 1 , i dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje I uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Poći, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, , n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici I Tuzli, p) Muslimanske privredna banke d, d. u Gračanici. Ravnateljstvo IMimanshE trgoraćke I obrtniChe banhe za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Danlel & A Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1c0ddda4c8a3bb6010eaedd571ab9a4e.pdf c0cbb1a6887b2dad417e24e0e9f2745c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM i četvrtkom: UREĐUJE REDAKCION! Odbor. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 113(218) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE * ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 4. novembra 1920. (20. safer 1339.) Izigravanje biračkog prava. je« dokaz su da se i među nama pošlo nešto da radi, no nama se či« ni, da je sve to maleno, tiho i skop« čano sa nekom — bojažljivoš« ć u.« Stoga će »tek sada da se u ovoj borbi osjeti malo jači život i među muslimanima, jer iz čitave provin« čije stižu glasovi o nezadovoljstvu izbornika sa mnogim postavljenim Godina II. kandidatima na objavljenim lista« ma »J. M. O.« Mutićemo, misli Šerif effendija, pa ja da se šta ulovi. Tešto, tešto. Samo da po čem ne ulovi peša, pošto naš svijet mnogo dura, ali i zadugo pamti. Na »prvu riječ« tog lista osvrćemo se malo i u uvodnom članku. VOJNE VLASTI NE VRŠE MINISTARSKOG NAREĐENJA. IMA LI KOD NAS PRAVA I ZAKONA? U rukama nam je poziv sarajev« vrijedi i za drugih osam dana. — ske pukovske okružne komande od Ako su birači bili ranije kudgod pos 22. oktobra broj 9198, potpisan po zvani ili iskupljeni, moraće se pukovniku Milutinu M. (prezime raspustiti najdalje šesnaest das nečitljivo) kojim je S. Z. iz Saraje« na prije izbora« (dakle 11. novtems va pozvan da se na 1. novembra u bra). 8 sati rano zbog — dvomjeseč« _ I eto, pored sveg jasnog i imperas ne vježbe lično predstavi dotič« tivnog zakonskog naloga, pored »DEMOKRATI« I RADIKALI N E MIRUJU. - ZAVADI PA VLA« noj komandi. Ovake su pozivnice potpund precizne naredbe ministar« DAJ. - AKCIJA ŠERIFA ARNAUTOVIĆA I ONIH OKO »O= izdane još mnogim Sarajlijama, a stva vojnog i mornarice, koje je nas BRANE«. - U KRAJ NEDOSTOJNI! kako čujemo, izdaju se i u provin« redila potpunu obustavu pos čiji i to gotovo samo — m u s 1 i« zivanja — obrazloživši je f i n a ns Što se više bliže izbori i sve jače laži sa »Pravdaškim«, jer mi hoće« m a n s k i m obvezanicima. S i j s k i m i degim okolnostima — i vidnije manifestuje potpuna mo, da sva naša sporna pitanja Mi smo u 107. broju našeg lista i koje je naredno, da se najkašnje sloga muslimana, okupljenih u raspravljamo bratski i prija« donijeli naređenje ministra vojnog do 3. novembra imaju otpustiti našoj i džemijjetskoj organizaciji, teljski sa ostalim dvanaest mili« i mornarice od 5. oktobra broj fdj svi obveznici, koji se nalaze na vje^s sve su nestrpljiviji sadanji vlasto« jona stanovništva naše kraljevine, antidržavnom 16.909, kojim jeobziromna§3. bi — niže vojne vlasti naređuju pos dršci i sve jače apeluju da se već a »Pravda« hoće izbornog zakona kao i obzL zivanje i još se prijete zakonskim jednom pokrene akcija, kojom bi se politikom i nekulturnom bor« razbili naši črvsto zbijeni redovi. b o m, što ne bi bilo opravdano ni rom na finansijske i ostale os posljedicama, ako se kogod ne bi kolnosti određena obustava svakog odazvao ovom njihovom nezakonis Vladi i njenim strankama ne ide u onda, kad bi u državi bilo nas mu« pozivanja na vojnu vježbu. U tačci tom pozivanju! Ni po muke, da se račun žilavost i otpornost naše or« slimana dvanaest a nemuslimana 2. tog naređenja stoji: »rezervnim pozivaju od reda i da se mjeri jeds ganizacije; njoj se ne dopada naša jedan milijon, ili da su Kjemal pa« oficirima i obveznicima koji su nim aršinom! Ali jok .Te vlasti pos težnja, da muslimanskom dijelu na« ša i Lenjifi sa svojom osvajačkom p o z v a n i na vježu, a još nisu stu« zivaju gotovo isključivo — muslis šeg troimenog naroda izvojštimo vojskom na domaku Bosne.« pili na istu, treba odmah o b u s t as mane i daju jasna dokaza, da se ras jednakost i ravnopravnost sa osta« Naši će nam čitatelji oprostiti, viti dolazak i — više ih ne di o sabotiranju samo našeg izbor« lim sugrađanima, pa je uprla sve što ćemo se malo pozabaviti ovim Sile, kako bi nas, makar u zadnjem stavkom Šerifove deklaracije. Pu« pozivati na vježbu.« Nareds ničkog prava. ba ide 1 daije, pa u tačci 3. određuje: Mi se zgražamo nad ovakim pos Času, oslabila i pocijepavši štamo na stranu potpunu nepisme« »da se svi rezervni oficiri i obveznis stupkom i odlučno tražimo, da g. naše redove, omogućila svojim nost tog stavka i osvrnućemo se sa« ci, koji se nalaze na dvomjesečnoj ministar vojni učini kraj ovim nes čankolizima, da se još jednom pop« mo na idejnu njegovu šepavost. Pu« vježbi, otpuste sa iste u vremes zakonitostima, izdavši ujedno nas nu na našu grbaču i poput propalih štamo u miru i Kjemalpašu. jer on nu od 27. oktobra do 3. novembra s log, da se kazne svi koji na ovakav Svrza i Sarića, Gluhića i Kurtovića sirota nije kriv Arnautovićevoj ne« tim, dasevišenevraćajuna grub način krše zakon i krnje naša — omalovažuju naše zahtjeve i ce« logičnosti i pitamo: kakva je to vježbu.« građanska prava. Pred zakonom rekaju se nad našim patnjama i ne« borba, koja se sastoji ii bratskom i prijateljskom — raspravljanju? Što maramo biti svi jednaki. A pošto u voljama. Izborni zakon u § 3. veli o ovas Dvije glavne srpske partije, radi« mi znamo, ćeretanje niko ne naziva kom pozivanju slijedeće: »Za vrije« ovom slučaju postoji delikt iz § 92. i »demokratska«, koje se ina« borbom i biće da se je ovaj izraz me poČev od petnaestog dana prije izbornog zakona, jer pojedini kos I kalna izbora, dakle od 12. novembra, pa mandanti »nasiljem, a ne za« če ne mogu ni očima pogledati, i d u izmakao g. Arnautoviću. A kad on do trećeg dana nakon izbora, dakle konskim putem, sprječavaju jednog ruku o ruku u ovoj akciji proti već hoće da zastupa »politiku« 2. deeembra, ne može nikakva ili više građana da upotrijebe svoje našoj orgahizaciji. Jedni mute pre« bratskog i prijateljskog raspravlja« vlast pozvati birače pojedis biračko pravo«, jasna je stvar, da ko »Glasa Težaka« i Gluhićeve ak« nja, onda je trebalo da bar u prvom nih općina ni na kakve skupove, potpadaju pod udar zakonske kaz« čije oko osnivanja nove »musii« broju ne protuslovi sa tom izjavom, kao: na zajednički rad, ili kuluk; ili ne zatvora od jednog mjeseca do- m a n s k e« stranke. Drugi su proti pa da izbaci pasus svoje prve riječi, nama naperili — ispucanu lumbar« koji glasi: »Ono jadno privid« na vojničke smdtre i vježs dvije godine. banja osim slučaja prijeke opass Znatiželjni smo: hoće li se u ovom du, misleći da će i naš svijet prijeći no prijateljstvo »Pravde« sa — ne ulazi u obzir, nosti; a tako isto ne može pozivati slučaju izvršiti propis zakona, a sve, preko Šerifove tamne prošlosti, kao Fankovcima nam situaciju samo pogoršava.« ni pojedine birače, osim u koji budu na ovakav način pozvani, što to učiniše neobaviješteni Beo«’ jer Taki način pisanja nije u duhu nje« slučajevima neodložne potrebe ili u upozorujemo da se odazovu pozivu, građani. Što je najsramnije, ovi se ljudi ne gova »programa«, sve kad bi bila i slučajevima 'išljeđivanja zločina i ali istodobno ulože protest proti os istinita ta tvrdnja. Međutim je sva« prestupaka ma koje vrsti kao i pre« voj nezakonitosti i kod predstojnis zastidiše učiniti pokušaj, da i neu« kom poznato, da »Pravda« nema ni« kršaja krađe i prevare. — U općiš ka i kod dotičnih vojnih referenata. tralnog našeg vjerskog poglavicu u« kakvih veza sa Frankovcima, izu« nama, u kojima ne bi bio izvršen iz» Vladu pak pitamo: ima li zakona u vuku u »rtlog ove akcije. Šta više, zam slučaj, da g. »Neču doči« nema oni spremiše'i materijalna sredstva bor dana, određenog ukazom, ovo ovoj zemlji?... pojma o razlici između Frankovaca za razbijanje naših redova. Nama i »Narodnog Kluba«, koji svom sna« je osobito milo, što su sa te strane gom pobija pogubni separatizam Radi njene politike 600 hiljada b.«h. dobili odlučan i doličan odgovor. Sarajevo, 3. novembra. muslimana nema »nikog ko prija« Reis im naime otvoreno reče, da ove Šačice političkih usijanaca. Ili »Domovina«. Ovako se zove novi teljski o nama misli. Nemamo ni« nezadovoljstvo jmuslimana, koji su nas je možda g. Arnautović htio i »nezavisni muslimanski list«, što je kog ko bi htio s nama bratski i pri« skoro bez iznimke okupljeni u na« na taj način obijediti protudr« uoči iz boga počeo izlaziti u Sas jateljski progovoriti i naše oprava šim redovima, nije proti državi već žavnošću? To su uostalom spored« rajevu pod uredništvom dra Avde dane i minimalne zahtjeve sa« proti lošem sistemu. On je na pitanja. Glavno je u ovom: Kad Hasanbegovića, a vlasnik mu je g. sljjšati i uvažiti.« Stoga izlazi On, izgovorio i krupniju riječ, da se na« »Pravda« vodi antiđržavnu politiku, Šerif Arnautović. U »prvoj riječi« Spasitelj, jer »v e 1 i k o d u š n i Beo« ime »muslimanski dio našeg naroda kako je onda moguće, da se pro« ističe g. Arnautović, da je »podles grad, duša i centar naše kraljevine, služi legalnim putem, kojim će gram g. Arnautovića »u glavnom ne gao prijateljskom pozivu« (g. dra voljan je, da prema muslimanima postići svoje potraživa« razilazi • od programa »Pravdaša«? Milana Srškića) i »ukabulio odreći povede bratsku politiku; voljan je, n j e, te će tako prestati potreba po« ' Jedno ili drugo; oboje ne može biti, se svog rahatluka i spokojstva«, kas da zaboravi vratolomne skokove i zivanja na čl. 51. sanžermanskog u« dragi Šerif effendija!.... ko bi spriječio »očito zlo sviju nas«, netaktičnosti »Pravde« i njeneor« govora«. Da nijesu slijepi i gluhi, to • u koje vodi »vratolomna politika ganizacijo- Ko li ga je to umekšao, bi im bilo sasvim dosta. I Bašagićeva je »Obrana« bacila »Pravde«. S početka se je ustruča« ne govori g. Arnautović. Treba sa« No teško je našim vodećim dr« foju. Saburila, saburila.i — na jed« vao »primiti tu tešku odgovornost« mo biti mehke kičme, veli da« žavnicima izbiti iz glave ono, što su nom eksplodira. Praska,' psuje, viče, spašavanja, ali »kako je »Pravda« lje g. Arnautović, i udesi ti »takt i jednom upiljili. I tako se je u subo« kara; i ovako progovara: Dva man« jednako išla ša zla na gore«, tako je rad prema novim prilikama«, pa tu pojavila Amautovioeva »Domo« data; samo dva mandata, pa ćemo pritisak prajafelja bio veći da se »spašavati ono, što se u doba revo« vina«, da nastavi ondje, gdje je pre« pristati na fuziju. Malo naklonosti makne, da »osujetimo očitu pros lucije i demokratizacije« dade sp£» stala pokojna »Jednakost«: da blati prema Bašagiću i Halilbašiću, dva« past«. siti. Ne smije se ustajati protiv o» našu organizaciju i podmeće joj — ma oprobanim borcima, pa ćemo se Programa mu »ni uz najbolju vo» nih, koji »o našem položaju i — protudržavne težnje. Da odmah složiti. Za dra.Ekrema ne Iju njje bilo moguće iznijeti«, jer su opstanku u državi odlučuju«. kogod ne bi pomislio e je to jedna tražimo ništa; on je sad i onako vaš: mu istomišljenici »raštrkani na sve Kako se vidi, list će ploviti potpu« naša kriva predpostavka, evo mu dali ili ne dali, to je nama bir. Tako strane po svim oblastima naše kra« no mehkiškirrt vodama, a flavni mu odmah dokaza iz »prve riječi«, pod je glasila njihova poruka. , Ijevine bez ikakve organizacije. je cilj: proturiti g. Arnautovića u kojom je potpisan g. Arnautović. Kod nas, naravna stvar, nije mo« Stranka i organizacija će se konstru« konstituantu, kako bi se vlada mo« On veli: »Kako se iz ovoga vidi naš glo biti šeprtljanja i vrludanja: Ko isati iz ovog našeg — lista«. »Do« gla bar nečim pokrivati. Ta Beograd je program kratak i jasan. On se u je podrugu godinu dana bio po stra« movina« je puna napadaja na naš je tako veledušen. Stoga list već u glavnom ne razilazi od ni, konijehtioujatokadje list i našu organizaciju, koja je »svo« prvom broju puca na. nas iz svih programa »Pravdaš a«, ali se bilo tijesno i duša u kotla« jim destruktivnim radom dovela kalibara i veli:- »N e k o 1 i k o odr« naš takt (misli valjda: taktika! Op. c u, može i dalje zastranjivati. I re« muslimansku politiku u ćor«sokak«. žanih skupština »J. M. Organizaci« ur.) i način borbe diametralno raži« kosmo: Jok; to tako ne ide. Ne mo« Velihi I mali halibri. �S-'-an* ? Стоан» že se biti — jekden binbaša. Valja auli općinske palače 5. novembra u se očeličiti, okaliti, s j a t i t i, pa tek petak u 2 sahata poslije podne. Tu onda u medžlis. Kad smo se mi or=. > ćemo se, vele »Obranaši«, musli« fianizovali i radili, vi ste htjeli manski i bratski porazgovoriti, kan« na akšamluke pa makar vam i ne đidacione liste sataviti i organi« dali. Kad smo mi izdržavali najbje« zovati za — izbore (Ah, ti iz« snije navale, vi ste bili u mišijim bori!), da barem nekoliko ljudi spre« rupama i tražili svojoj glavi se« mimo u ustavotvornu skupštinu, ko« lameta. Pred smrt se ne naklanjava. ji će znati i umjeti svojim glasom Mi ne idemo u Konstituantu, da se i uplivom zastupati interese islam« trzamo i sređujemo između se, već skog elementa. U njihovoj prošlosti da istupimo jedinstveno i odlučno. tražićemo jamstvo za budućnost.« Onako, kako smo i do sad činili. U Tako sada nariče »Obrana«. Ta« klubu se hoće potpuna sloga i čvr« ko se sada, uoči izbora, preporu« sto međusobno povjerenje: jodna čuju Bašagić i Halilbašić. Pa lijepo. volja, jedna misao vodilja, jedna Dođite ljudi, ako imate merak da jedinstvena taktika. Sad se nemamo poduprete cijepanje musli« kad objašnjavati i izglađivati, sad manskih redova i da, za Iju« treba rada i, discipline, jedinstveno« bav nekoliko ištahlija za manda« sti i potpune harmonije. S vama bi tom, porušite slogu i zamutite mir« se trebalo tek obikavati. Ja se sla« nu vodu, kako bi nekoliko ribara gati, ja ne slagati. A to sad, u ovim štogod ućelepirilo. Dođite, ljudi. ozbiljnim časovima, ne ide i ne mo« Naša je savjest čista, naša je ambi« že ići. Sabur malo. Ako se razdani, čija umjerena, i ako vas bude po lahko se je naći. dva iz svakog kotara, koji ćete I »Obrana« zasu ko iz rukavice. predstavljati bar po stotinu ljudi, U subotnjem broju izdade poziv mi ćemo vam odstupiti ne dva, ne« na skupštinu. »Posebna boja J. M. go pet i deset mandata. Samo ćete O.« najednom je — »m r a č n i d e« u tom slučaju preuzeti i odgovor« magoški karakter«. J<ezado« nost za šepavo vođenje narodnih voljstvo »s nametnutim kandidati« poslova. Mi međutim ponovno na« ma opaža se po cijeloj z em« glašujemo, da se danas ne radi o 1 j i« i malo po malo (za ciglu heftu Hasi i Husi i njihovim mandatima, dana!) prelazi u pokret, kome je već o disciplini i harmoniji, koju je svrha, da se bez obzira na političke tako divno pokazala naša organiza« stranke biraju u konstituantu naši čija. Slijepe je igre bilo dosta; vri« najviđeniji i najistaknutiji ljudi.« jeme je da svak obuzda svoju am« Musi, narodna stranka »smatra biciju i ne pomaže našim mnogo« se pozvanom, da u ovim važnim ča« brojnim neprijateljima. I Stoga do« sovima (Ljudi, radi se o mandati« vikujemo neznanim i nezvanim sa« ma!) zamoli širom domovine sve zivačlma. kao i njihovim suborioci« pristaše, istomišljenike i — n e z a« ma iz »Domovine«: dovoljnike s izbornim listama »U kraj, nedostojni, sad nije vri« J. M. O., da dođu u Sarajevo na jeme zamućivanja, već rada i uvi« skupštinu, koja će se obdržavati u đavnosti!« Pred izbornim nasiljima. »Zvono« Jove Šmitrana, koji je kod lanjskih prvomajskih događaja igrao ulogu glavnog špijuna i određivao ko će u haps a ko ne će, u 86. broju od 30. oktobra donosi o« vaj sastavak pod naslovom »Protu« državni komplot otkriven«:' »Napokon se pronađoše vinovni« ci crnogorskih hajdučija, albanskih upada i čajničkih razbojnika. Ono, što se u javnosti prikriveno i s re« zervom isticalo, pokazalo se kao zgoljna istina. U železnoj blagajni člana Jugoslavenske Muslimanske Organizacije Abdurahmana Prcića u Tuzli nađeni su važni dokumenti, iz kojih je veza J. M. O. sa Italijom i Albanijom za upad u našu otačbi« nu potpuno dokazana. Prcić je pre ovog nalaza utekao u Rim. I uhap« šeni Mehmed ef. Spahić zvan Pek« mezefendija i Kazazić bili su uple« teni u ovaj komplot. Slede mnogo« brojna senzacionalna uhapšenja. Radi same istrage, donećemo potan« kosti posle. Mi se ovome ni najmanje ne ču« dimo. Begovat je već pre nekoliko stotina godina radi zemlje okreno Bilješke. Opreznost je zlatna. Šta žele i za čim idu pokretači »Domovine« yidi se iz ovih njenih redaka: »Mi se ne otimljemo za mandate, ovo naroči« to ponavljamo i podvlačimo, ali daljnja pasivnost s naše strane pri« vlači na nas veliku mjeru odgovor« nosti pred Allahom i narodom. I naša će grupa možda u mnogim mjestima istaknuti svoje kandidate i to ne radi mandata, nego da de« monstriramo protiv naopake takti« ke »Pravdaša« i da poštenoj javno« sti dokažemo da muslimani nisu ne« prijatelji ove države, nego da je * ogroman^broj onih, koji hoće da za« jednički i složno rade sa našom jed« nokrvnom braćom Srbima i Hrvati« ma pri konsolidovanju i izgradnji ove naše zajedničke države.« Opreznost vrijedi zlata. Prođu li gdjegod, kao što se nadaju dobiti koji mandat u Sandžaku, dobro i jest: jaki su i čvrsti. Hljosnu li, ni« kom ništa: nijesu ni htjeli proći, već samo pravili demonstraciju. Mudar »takt«, zar ne?....... , Izborna parola hrv. pučke stran« ke, kako je masnim slovima iznosi Бро! — Broj 218 »PRAVDA* — »ПРАВЛА* ] verom, služio je svakome, pa će i opet izdati i prodati svakoga, ko dirne u njegova »prava«. Ovo neka upamte njegovi najverniji prijatelji: radikali, a i težački narod, oko ko« jeg radikalski voždovi sada obleću.« i I ; j i j I Iznosimo gornje »otkriće« špiju« na oko »Zvona« i ne dajemo mu ka« kva velika komentara. Konstatuje« mo samo to, da je g. Prcić bio u Sa« rajevu i dana, kad>je gornji špijun« ski podnesak bio štampan u »Zvo« nu«, a u Sarajevu je i danas, kad mi pišemo ove retke. On ne igra nika« kve uloge u našoj organizaciji. Ako međutim neko misli, da će nas za« plašiti ovakim »otkrićima« i da će pomoću podmetanja ili i otvorenog nasilja začepiti naša usta onda se grdno vara. Mi stojimo na bilježi u svako doba dana i noći i ne plašimo se nikakvih »dokumenata« ni iz ka« se, niti s kakva drugog mjesta. Mi idemo svojim putem, a na špijun« ske provokacije i nečije p^ste želje samo se smješkamo. Jesmo li se ra« zumjeli? mostarski organ te stranke glasi o« vako: ’ »U izbore k drugu drug Za hrvatstvo, k r i ž i plug.« Ovoj lozinci daje se na drugom mjestu lista ovaj dodatak: »I male« ne stranke, ako su poštene, mogu mnogo dobra učiniti. Pučka stranka nesamb što je poštena, nego je i najjača stranka izvan Srbije. Stupi« mo svi u nju, da hrvatska, k r š ć a n« s k a j seljačka vojska odnese kod izbora što veću pobjedu.« Intere« santno je da se »Jugoslavija« ne slu« ži ovakom parolom. Valjda bi htje« la da izgleda malo modernija.... Jedna denuncija »Domovine«. U članku »Država — opšte dobro« na« iđosmo na ove retke o radu naše organizacije: »Na tačnom vršenju dužnosti prema državi od strane dr« žavljana leži napredak i snaga dr« žave. Cim je država napredna i snažna napredni su i snažni i njeni članovi. Onaj, ko sć usteže da dade državi ono što drugi daju, nema prava da od nje traži ma štabilo, ninajmanjiobzir, U državi se mora raditi, a ne jauka« ti, tužiti se, i čekati skrštenih ruku da dođe sve iz vazdiiha. Oni, koji to i tako rade, najveći su neprijatelji državi, jer svojim neradom, svojim prkosom slabe državu, isto tako svjesno, kao što to čini neprijatelj s polja.« Te su riječi malo uvijene i opće« nite, no iz daljenog odlomka jasno se vidi kuda ciljaju i na što smjera« ju. Nastavak naime glasi: »Pq oslo« bođenju nametnuli su se muslima« nima za vođe nepozvani ljudi, koji nisu marili za to da kod muslimane omile dužnosti prema državi. Oni su samo tužili, opadali, jaukali, dok su drugi radili. Oni su takvim ra« dom medu muslimanima htjeli da stvore nehaj prema dr« žavi i njenim potrebama. Oni su vidjeli jedno veliko dobro za musli« mane u — b o 1 j š e v i z m u, a nisu to vidjeli u zajedničkom radu sa svojom braćom po jeziku i krvi, naj« bližim, kao članovima iste države, po zajedničkim potrebama. Njima su bili bliži Jevreji iz Rusije, nego njihova braća. Pa šta su time učinili za muslimane u Bosni i Hercegovi« ni? Kako su dobro vidjeli muslima« ni od nerada i od nesarađivanja u pozitivnom izgrađivanju države? Neka upru prstom u najmanju sit« niču, koju su svojom politikom do« nijeli muslimanima. A ipak su učinili Za dvije godine učinili su to, da nas ostali smatraju jedno isto s Frankovcima. Učinili su da nemamo od devetnaest mini« stara nijednog muslimana. Učinili su da o nama niko ne vodi računa pri svima velikim događajima u dr« žavi. Učinili su da muslimane zava« de sa svojim komšijama, s kojima muslimani moraju živjeti kao što žive braća. Učinili, su najposlije to, da su mnogo otcšČali posao onima, koji danas istupaju među muslima« ne, da im otvore oči, onima, koje boli duša pri pomisli, da bi muslima« ni mogli biti neprijatelji ove države, za koju su dali mnogo svojih šino« va, po Aradu i u dobrovoljcima u srpskoj vojsci.« Iznosimo gornje odlomke, a sud o ulozi »Domovine« prepuštamo ob« jektivnoj javnosti. Ne ljutimo se, niti se zgražamo, jer znamo s kim imamo posla. Konstatiramo samo to, da se ista ova potvora ponavlja i u članku »Važnost izbora«, a sve radi toga, što »Pravda« donosi in« formativne članke: »Zašto mu« slimanski narodi simpatišu s boljše« vičkom Rusijom«. Ištahlijama za mandatom što se kupe oko samozvane »Obra« ne« nije jasno, zašt^smo odbili nji« hovu ponudu o fuziji, pa na jednom udariše u dreku i halabuku. Saziva« ju i nekakvu skupštinu. Nije nam drago voditi polemiku, no ovaj put moramo, da odstupimo od ^>g pra« vila i gospodi oko tog lista posveću« jemo još nekoliko redaka osim o« nog> što im posvetismo u članku »Veliki i mali kalibri«. Prvi je razlg našeg odbijanja u tom, što »Oranaši« nemaju progra« ma. Oni su naime već u prvom bro« ju svog lista svečano izjavili, da ne će stalna programa, između ostalih razloga i radi toga, što hoće slobod« ne ruke i što ne će da »stranka za izvjesnu periodu svoga rada sebi ru« ke sveže i da se toga programa dr« ži«. Mi, naprotiv, imamo stalan pro« gram i čvrsto stojimo na svima nje« govim tačkama. Oni u svom prvom broju naglasiše da »vrlo moderno misle«, a naš list da zastupa »jedno previše konzervativno stanovište«. Stoga su preuzeli ulogu, »da ne oba« raju izgrađeno, nego da dograđuju i — popravljaju«. Sto su se tako br« zo osanisali te uloge nije dobar znak za njihovu istrajnost, pa već radi te mahane nijesu pouzdani,za upotre« bu pri mnogo težem poslu, koji na« šu organizaciju čeka u Konstituanti. Drugi je razlog u tom, što ta gru« pa ima samo jednog predstavnika, koji bi nekako, gledajući mu kroz prste, pp svojoj formalnoj kvalifi« kaciji mogao ući u kombinaciju. To je g. dr. Safvetbeg Bašagić. N®ko je pozornije pratio njegove članke d lenskim i baštinskim motivima, koje unosi u raspravu o agrarnoj reformi, jasno mu je, da bi ovakav zastupnik bio klubu više na teret nego li od koristi. Ima još jedan razlog, radi kojeg je g. dra Bašagića nemoguće kandidovati u Konstituantu, a to je: njegova prošlost, po kojoj i sama »Obrana« hoće da traži jamstvo za budućnost. Mi ne ćemo opširnije is« ticati potpune jalovosti njegova za« stupnikovanja u bosanskom saboru i zadovoljićemo se samo dvama ka« rakterističnim momentima: on je brao predsjedničke dnevnice i on« da, kad je bivši bosanski sabor bio raspušten, a što je još gore, on je sa smiješkom prešao preko — nepo« vjerenice svojih birača, zaklonivši se za jedno formalno slovo zakona. Bašagićevi izbornici u banjaluč« kom okrugu uputiše mu u novembru 1P13. nepovjerenju, u kojoj rekoše: »Kroz tri godine dana ne čusmo Va« šeg glasa u saboru u obranu naših interesa, kroz tri 'godine ne nađoste za vrijedno u našu sredinu doći i na« še mukc4'tegobe ispitati, a kamo li doći i kazati djelovanje svoje i us« pjeh istog na korist nas. Vaših iz« bornika.« Dalje mu rekoše: »Nismo Vas izabrali za svog zastupnika sa« ,mo za to, da Vam dademo hljeb u ruke, nego da branite naše interese, a Vi obratno, hoćete na našu štetu da nove poreze na nas penjetc. Sto«ga osuđujemo Vaš nehaj za naše in« terese, i Vašu nemarnost kroz ove tri godine, te Vas pozivamo, da svoj potpis sa poznate rezolucije smjesta opozovete ili da položite mandat, jer u naše ime ne smijete pristati ni na kakve poreze.« Kako se je držao g. dr. Bašagić prema toj poruci? Opozvao potpis ili položio mandat? Jok. Ni jedno, ni drugo, već se jed« nostavno mašio pera i napisao da mu nije hitnja polagati mandat »jer ja po ustavu s mandatom raspola« žem, a ne raspolaže s njime niko drugi, dapače ni moji izbornici.« On je dapače napisao i ove retke: »Kad biše mi svi izbornici izdali nepovje« renicu, opet bih zadržao mandat, jer ne bih mogao dozvoliti, da hiljade mojih izbornika nasjedne intriga« ma« i t. d. Pitamo sada: smije li se u ovako ozbiljnom času dati mandat čovjeku ovakih nazora? Mi smo na čisto o tom, da ne smije i stoga odbismo ponudu o fuziji pod ovakim uslovi« ma. Treći je razlog u tom što »Obra« naši« vide'dlaku u tuđem oku, a u svom ne vide ni brvna. Njima je naša organizacija najednom — men« ka i kukavna, a predstavnici joi, g. dr. Spaho i dr. Hr'asnica, slabići i puzavci. Bez svake šale. »Obrana« to sasvim ozbiljno tvrdi u uvodnom članku i doslovno veli, da naši nar. poslanici »nijesu nikada, bilo td htjeli ili smjeli, da prigodom koje debate ustanu, progđvore i svrate pozornost ostalih predstavnika na sitne i krupne zulume, pašovanja (!) Šole i Srškića; nego su vječno šutili kao ribe u vodi i čekali na — ministarske stolice.« Eto tako se dr« lja i piše nakon odbijenice. I to da ko, već ljudi koji se ne mogu da od« lijepe ni sa stolica u sarajevskoj op« ćirti, nego se nagađaju sa onim istim SrškiĆem, iz čijih ruku, nakon pre« kršaja datih obveza, mi ne htjedo« smo primiti ni povjereničkih mjesta u vladi! »Čekali na ministarske stolice«, veli se dru Spahi, koji je u tu stolicu udario nogom odmah nakon hille, koja je nama i Sandžačko»makedon« skim muslimanima učinjena prili« kom sastava Privr. Nar. Predstavni« štva i Koraćevih prethodnih odre« daba o agrarnoj reformi. I to im veli list dra Bašagića i Halilbašića, koji« ma izbijeliše oči za kakvim mansi« bom! Oni idu i dalje, pa se usuđuju dijeliti “i lekcije. Vele nam:» Pro« šlost te cijele kamarile (!) ne daje nam jamstva, da će znati i umjeti dostojno zastupati nas u Konstitu« anti i s dovoljno energije stati na braniku islamskih interesa. Oni da« pače pjtaiu, o'dakle našim poslanici« ma dru Spahi i Hrasnici smjelost, da stupe pred narod, onim poslani« cima, koji održavaju najbrojnije i najveličanstvenije skupštine u na« šoj zemlji! Pa da se čovjek ne o« smjehne.... O »kritičkom« razmatranju »O< brane« glede nekih naših kandidata �Број 218 — Broj ne ćemo da govorimo. Naročito se ne možemo upuštati u razmatranje o izreci: »Na kandidacionoj listi i« ma kandidata čak i vrlo odvratnih lica«. Neka ta»finoća« služi na čast njenom desperatnom autoru, a mi ćemo da završimo zahvalom, što »Obrana« priznaje vrijednost ma> kar samo dra Karamehmedovića. Nijesmo eto ni u njenim očima pot« puno crpi. Od koga je, dosta je i toliko priznanja.... Ho je hriv? Objašnjujući nesnosno stanje, u kojem su se nalazili muslimani Ju« goslavije, ovdašnja »Domovina« iz« nosi ovaj »patriotski« razlog tim događajima: »J. M. O. je svojim de« struktivnim radom dovela musli« mansku politiku u ćor«sokak. O nje« nom dobrom ili rđavom radu i po« litičkom taktu u mnogom je zavisi« lo držanje odgovornih i neodgovor« nih faktora prema nama muslimani« ’ma. Ona mjesto da trezveno udesi držanje prema duhu vremena, poče« la je sprva početka neopravdanim nepovjerenjem i nekulturnom i ne« državničkom borbom ustajati pro« tiv sviju, koji o našem položaju i opstanku u državi odlučuju. Zar može stati u pamet i polutrezvena čovjeka, da u prvoj godini pobjedo« nosnog ulaska srpske vojske u B. i H. jedini muslimanski list piše o »ženskim'gaćama Srpkinja«? Zar imalo trezvena pamet može pisati o — Srbiji i o Srpstvu kao o istorij« ski zloglasnim »Firaunima«? Zar normalan čovjek može, o Srbima — koji su jedan i po milijon svojih najboljih sinova žrtvovali za Bosnu — pisati pogrdno »Pravoslavci«? Držimo da je dosta tužbi, jer ih svi znamo; svježe su i krv nam se bu« ni, kad počnemo misliti o svim is« padima, koji su našu braću — iza« zvali do krvne osvete.« Od oslobo« đenja do sada učinjeno je nama muslimanima od odgovornih i ne« odgovornih faktora mnogo grdnih nepravda; stradali smo na svim li« nijama, ali za to stradanje veoma mnogo nose odgovornost — J. M. O. i njen list »Pravda«. Gornje riječi prenosimo iz uvod« nika, koji nosi potpis g. Arnautovi« ča. Kako se vidi/ on čini odgovor« nim napadnute, a za napadače ne« ma ni jednog oštra izraza. On da« kle zauzima pozu vuka, koji je kaz« nio janje radi toga, što mu je »za« mutilo vodu« stojeći na donjem kra« ju rijeke. On se još ljuti na nas, što smo se tužili na pljačke i ubojstva1 i, šta više, pravda taj barbarluk — prvom godinom pobjedonosnog u« laska srpske vojske. Nije naša stvar da g. Arnautovića upućujemo kako bi se trebao izražavati o vojsci, i njenoj zadaći i citiramo gornje nje« gove riječi samo kao primjer dokle može dovesti povrijeđena taština jednog političkog vampira. Lupetaj samo, gospodine Arnautoviću, de« nunciraj samo, Potiorekova i Sarko« tićeva ahbabino!.... Mi se ne ćemo braniti od ovih i sličnih denuncija i iznosimo ih sa« ma zato, da g. Šerifa imamo u što obmotati, kad ponovno dođe u mu« zealno spokojstvo i vra^i se svom rahatluku, koji je obezbijediO slu« žeći Austriji i Madžarima.... Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U VIŠEGRADU I RUDOM. Nar. posl. g. Dr. Mehmed Spaho održao je u Višegradu u petak dne 29., a u Rudom u Subotu dne 30. pr. mj. dvije sjajne i vrlo impozantne skupštine, koje su bile dvije velike manifestacije naše organizacije. Je« dna i druga skupština je bila vrlo dobro posjećena, u Višegradu bilo je bilo preko 3000 duša složnih i dobro disciplinovanih muslimana građana i težaka. Mi ćemo donijeti u idućem broju opširniji prikaz ovih dviju skupština, dok u Trešoljku donosimo »fiasko Sakiba Korkuta-u Višegradu«. SKUPŠTINA U DOBOJU. Naš predsjednik požrtvovni i ne« umorni g. mufti ef. Maglajlić odr« „ПРАВДА" — »PRAVDA, žao je u petak 29. pr. mj. u Doboju vrlo uspjelu skupštinu, koja ?e sa«' stojala pretežno od naših težaka iz dobojskih sela. Skupština je bila je« dan uzor sloge i’jedinstvenosti mu« slimana, te su naši težaci sijedom našem borcu napravili silne ovacije. SKUPŠTINA U KRASNICI. Nar. posl. g. Dr. Halidbeg Hras« nica odžao je u prošli petak skupšti« tlu u Hrasnici, na koju se bilo uvu« klo sa strane nekoliko izroda i iz« dajica svoga naroda, da skupštinu ometu. Svjesni naši Hrasničani su odmetnike odstranili, te su saslušali govor Halidbegov, kojega su odo« brili i izjavili, da svi stoje nepoko« lebivo u redovima naše organiza« čije. MAGLAJLIĆ I DR. KRASNICA U GRAČANICE Javljaju nam iz Gračanice: U ne« djelju dne 31. pr. mj. na prolasku u Gradačac uvratio nam se H. mufti ef. sa g! Dr. Krasnicom te smo ih na stanici vrlo sjajno dočekali. Bilo nas je preko 150 građana. Kadija g. Kapetanović je pozdravio goste na« kon čega smo krenuli u Kiraethanu, a gosti kadiji na večeru i u 7 sati došli u Kiraethanu, gdje se skupilo mnoštvo građana. Tuđe je održan satanak na kojem je i muftija i Hra« snica opširno izvijestio o svrsi i ci» Iju organizacije, te o načinu izbora, što su svi prisutni jednoglasno usvo« jili i primili izvještaj i nakon toga klicanju nije bilo ni kraja ni konca. Noćivši tu večer u kadije Kapeta« novića otišli su g. muftija i Hrasni« ca jutros u 8 sati put Gradačca gdje će u Srnicama danas održati skup« štinu, a u putu između Gračanice i Srnica biće pozdravljeni na dva 1 mjesta i to u Sokolu i Doborovcima. Ovdje će izići na doček obližnja se« la. Šanse organizacije su u ovom ko« taru sjajne. Političfii pregled. Utješljivo pisanje. (Hrv. Zajedni« ca za jedinstvo države.) »Hrvat«, or« gan »Hrv. Zajednice« piše u broju od subote: »Mi danas možemo i mo« ramo reći: Naš je program Jugosla« vija, i više nego program — naša je država Jugoslavija, i više nego dr« žava, naša je domovina Jugoslavi« ja. Mi Hrvati u Jugoslaviji potpuno rješavamo u svoju korist sva tri hi« storijska svoja najteža pitanja: Pre« ma Mađarima s potpunim oslobode« njem, prema Nijemcima s potpu« nom emancipacijom, a prema Italiji dobivatno, s potpunim oslonom na Srbiju, prirodno uporište, da se taj naš spor s Italijom mora svršiti pra« vedno«. U drugoj prestonici otomanskog carstva. Specijalnom odaslaniku pa« riškog »Excelsiora« uspjelo je, da dođe u Angoru i da stupi u doticaj sa šefovima druge turske vlade, ko* ja ne priznaje sevreski mirovni ugo« vor. U svom listu objelodanjuje novi« nar fotografije iz Angore i svoja o« pažanja. U Maloj Aziji, gdje vlada Mustafa Kemal je potpuni mir, Iju« di idu za svojim poslom, hrane ima dosta. Angorskoj vladi uspjelo je, da nađe pokrića za sve svoje izdat« ke i tako ona nema pasivni budžet, dok carigradska vlada ne zna odakle da pokriva svoj kolosalni deficit. Mustafa Kemal upravo reorgani« žira svoju vojsku i postavlja čete očekujuti novu ofenzivu Grka. U krajevima, koje su okupirali Turci vodi se komitadžijska borba. Regu« lamih četa ima 150.000, a osim toga je vrlo velik broj dobrovoljaca iz svih islamskih krajeva. Sada ih oružjem i municijom op« skrbljuju boljševici preko Bakua i Nahirčevana. Osim toga je u cijeloj Maloj Aziji veliko kriomčarenje o» ružja i municije. U unutrašnjosti i to u Sivasu i Koniji osnovane Su tvornice municije, koje rade posve u redu. » Uopće dok su u cijeloj Evropi do« vršeni ratovi, izgleda da u Maloj A« ziji tek počimlju. U Angori nalaze se poklisarstva Afganistana, Bedžis« tana, nacijonalističke Perzije. Aser« bejdžana, Buhare i Turkestana. U Angori su, veli odaslanik »Ех« celsiora«, sve lice pune šaranih go« mila, predstavnika svih potlačenih naroda u Aziji od Indijaca do Kita« jaca i čovjek se pita, ako se jednog dana sav ovaj nedisciplinovani na« rod, kojeg boljševici hqpe da naoru« žaju, digne, što će biti sa svjetskim mirom! Svi ovi ljudi sastali su se po prvi puta na azijskom kongresu u Baku. Mustafa Kemal, da uništi mirovni ugovor s Turskom hoće da zapali sve engleske kolonije п Aziji i radi dan i noć u ovom cilju. »J. t.« N acijonalistićki kongres u Erze« , rumu. Po vijestima iz Angore, sa« stati će se doskora nacijonalistički kongres u Erzerumu, kojemu će sudjelovati Enver«paša i drugi istak« nuti mlado«turski vođe. Drži se, da će Mustafa Kemal ovom prilikom proglasiti raspust sadašnjeg parla« menta, jer je radi nesuglasica, koje su u njemu izbile, rad nemoguć. Armenija odbija pregovore sa so« vjetima. Agencija »Hgvas« javlja iz Carigrada, da je armenska vlada ka« tegorički odbila pregovore sa sovjet« skom, koje je ova potonja ponudi« la. Trebalo se raspravljati o primir« ju i odstupu turskih četa sa fronta pod uslovom da Armenija prizna sovjetsku vladu. Izjava princa Pavla. Prilikom de« marša grčkog ppslanika u Bernu kod princa Pavla, izjavio je princ, da bi grčki presto primio samo u slučaju, kada bi helenski narod izjavio da ne želi povratak raskralja Konstan« tina i da isključuje princa Đorđa od nasljedstva prestolja. Kitaj protiv sovjeta. Agencija »Havas« javlja iz Pekinga, da je ki« tajska vlada desavuisala generala Čauga i konsula Čua, koji su bili u Moskvi, da povedu pregovore sa so« vjetskom vladom. Njih dvojica do« bili su instrukcije, da što prije odu i? Rusije i da se povrate u Kitaj. • Engleska se osigurava. Rimska i londonska štampa već nekoliko ne« djelja piše o zbliženju između En« gleske i Njemačke. Engleska računa s padom Wilsona i Lenjina i želi da se sporazumije s Berlinom, da u predstojećim političkim događa« jima i poremećenju svjetske ravno« teže ne bude osamljena. Po smrti načelnika grada Corka znatno su se umnožali atentati u Ir« skoj. Engleske novine svaki dan do« našaju cijeli registar novih nasilja. Engleske vlsti počele su prena« šati političke krivce iz Irske u En« glesku. U Dublinu je policija oba« vila kućnu premetačinu u stanu gra« donačelnika. Za vrijeme premetači« ne policija je zatvorila sve ulaze u ulice, koje vode spram Mausion Ho« use (gradonač. residencije). Jaki • vojni odredi bili su smješteni po u« licama, a oklopljeni automobili krs« tarili su okolo. Osim kod gradona« čelnika bile su premetačine u mno« gim privatnim stanovima. Sva kola ustavljena su i pregledana da ne no« se municiju. Svršena misija de Valere. »Mor« ning Post« javlja, da je na sinnfei« nerskom kongresu u Glasgowu pro« čitana poslanica iz Dublina, u kojoj se veli, Ma je misija »predsjednika irske republike« od Walere u Ame« rici dovršena. Dr. Valera imao je zadaću, da zainteresuje Savez naro« da za Irsku da dobije službeno priz« nanje irske republike sa strane a« meričke vlade, i napokon da dobije zajam za republiku. Wrangelov ministar kod Milleran« da. Kako »Zadnje Ruske Novosti« javljaju, primio je predsjednik Mil« lerand u odulju audijenciju ministra inostranih djela Južne Rusije Stru« va. Predsjednik je pomno saslušao ekspozej ministra o političkoj situ« aciji na Krimu. Drži se, da je ova audijencija u mnogo čemu približila Wrangela Francuskoj. Izjava generala Vrangelja. Lyon« ski radio javlja: Pri svečanom pri« manju visokog komisara francuskog De Martela izjavio Je general Vran« gelj između ostaloga: Mi smo odluč« ni da nastavimo borbu do skrajnosti ne zato jer smo obuzeti raspolože« njem za ratovanje, već da oslobodi« mo ruski narod od tiranije i dademo mu priliku, da sam odluči o svojoj sudbini. De Martel je odgovorio, da će Francuska dati Rusiji svaku mo« ralnu i materijalnu pomoć. Municija za Wrangela. Pariški li« stovi javljaju, da je municija, koja Страна 3. je bila određena za generala Wran» gela i trebala biti ukrcana u savez« nički parobrod »Teslakoklen« u Marsilju, ostala tamo, jer mornari nisu htjeli,'da je ukrcaju. Parobrod je natovaren raznom robom otpio« vio u Crno More. Domaće vijesti. NAŠ GLAVNI UREDNIK IN« TERNIRAN. Sinoć u pet sati, kada je naš list bio u mašini, dobismo te« lefonsku vijest iz Konjica, da je naš glavni urednik g. Sakib Korkut in« terniran i da će sa detektivom biti dopraćen u Sarajevo vlakom u 10 sati na veSer. Valjda pokušavaju, da i Korkuta uvuku u aferu Pekmez ef. Spahića. Nije isključeno da se ra« di o jednom običnom triku naših protivnika, koji misle, da se mećka sa rešetom plaši. Žandarska nasilja: Pišu nam iz Visokog: Došla 30. oktobra žandar« ska patrola iz Breze u Gračanicu i po nagovoru Krste Stojanovića, Ri« ste Paranovića i Jove Nogića iz Podvinaca, koji su bili sa patrolom u društvu; navališe na nevine mu« slimane Avdu i Muhameda Lerneša iz Gračanice pod izlikom, da pre« daju revolvere, koje oni'tobože i« maju. I ako su nevini ljudi molili, da ih ne tuku, jer da nemaju zašto, pošto isti nemaju tobožnjega oruž« ja, nije im uspjelo. Avdi su izbili zdrav zub, a kundacima od pušaka isprebijali ih obojicu da će ćutiti o« bojica dok su živi. Zvjerski postupak ove žandarske patrole nije se ni na tom svršio, ne« go su provalali još i u kuće nevinih ljudi, te pošto su pretražili sve bu« džake u kućama i porazbijali san« duke, da kanom nađu sumnjivo o« ružje, povezali su sinove izbatina« nih otaca i to Nazifa Lerneša sina Avdina i Osmatja Lerneša sina Mu« hamedova i otjerali u Brezu, bati« najući i njih pod izlikom, da imaju oružje. Nijesu se ni s tim zadovo« ljili, nego su još i dalje pošli, pa su psovali najviše svetinje, a vođa pa« trole je vikao: Ovo je Srbija, nema više aga ni begova, ja ću vas sviju popržiti. Ovo mi ozlijeđeni i izbatinani iz« nosimo u javnost, da se vidi kako postupaju organi sigurnosne straže u dvadesetom vijeku. Zar smije je« dna patrola žandarska u ovolikoj mjeri tući i krive ljude, a kamo li mirne i poštene građane ove države, kojima se ne može dokazati, da su ičim okaljani. Što je još interesantnije, patrola je došla bez prisutnosti načelnika općine ili njegova zamjenika. Ako je imala šta uredovati, tome se mo« ra svak pokoriti, ali se vidi da se je išlo baš za tim da se nevini ljudi na ovaj način zlostavljaju. Mi koji smo pretrpjeli te silne udarce traži« mo od vlade da poduzme stroge mjere proti krivcima i da ih kazni onom kaznom koju su zaslužili. Mi na temelju liječničkih svjedočbi pre« dajemo stvar kaznenom sudu. Svje« doci ovog groznog nedjela su oče« vidci i to: Šerif Brkić i Nikola Pa« vić, oba iz Trnovaca. Gluhićeva propast u Biljeljini. Br« zojavljaju nam iz Bijeljine: Konjho« džić i Muradbeg Zajimović pokuša« li su ovdje održati skupštinu Gluhi« ća stranke, te su doživjeli strašan fiasko. Muradbega prijatelji i roda« ci izbaciše iz čitaonice sa riječima: »Huljo, izdajico, ti da razbijaš na« šu slogu, a Konjhodžića natjeraše kantamš i zviždanjem preko pijace u općinu. Dopis slijedi. Odbor Organizacije. Premetačina u našem uredništvu. Naš glavni urednik g. S. Korkut ot« putovao je u utorak 2. o. mj. vozom u 2.45 poslije podne u Konjic u svr« hu izborne agitacije i neposredno iza njegova odlaska, došla je polici« ja u njegov stan u Avdage Zildžića ulici i provela premetačinu kuće. I« sta je polic. komisija došla i u naše uredništvo i obavila premetačinu, te je odnijela čitav paket'članaka, dopisa, feljtona, pisama od naših mjesnih odbora i drugih. Naš tajnik g. Ahmed Šerlć, koji je vodio re« dakciju u otsutnosti našeg glavnog urednika, prosvjedoavo je proti pre« metačine uredništva i konfiskacije �uredničkih spisa, čija je tajnost u« stavom zagarantovana, te ni sam sud nema prava otkrivati uredničke tajne, a ne kamo li policija. I us« prekos toga, što je policija imala nalog da obavi kućnu i tjelesnu pre« metačinu našeg glavnog urednika, pri kojoj imade naročito tražiti sumnjivu korespondenciju prema dobivenim uputama, ona je ipak »kao sumnjivu korespondenciju« pokupila uredničke članke itd. — stvari kojima ustav obezbjeđuje taj« nosi. Ni u crno Kallay«evo vrijeme ni« jesu se ovaki zulumi pravili. Premetačine i uhapšenja naših prijatelja. U isto vrijeme, kada je kod nas obavljena premetačina, iz« vršena je kućna premetačina kod naših prijatelja i istomišljenika gg. Sejid Alibega FilipoviA, Atif ef. Soče, Nazif ef. Svrze i Hamdibega Muteveliča, koji su odmah uhapše« ni i cijelu noć su ispitivani, te ljudi nijesu mogli cijelu noć oko na oko sklopiti, niti su se imali našto na« sloniti, niti našto leći. Sjutra rano posjetio je uhapšeni« ke nar. posl. g. dr. Mehmed Spaho i s njima seTazgovarao, a iza toga je posjetio sa tajnikom organizacije g. Serićem predsjednika Izemaljske vlade g. dra Srškića u njegovu pri« vatnom stanu, te su prosvjedovali protio vakog postupka policije, koja je ljude cijelu noć stavila na muči« la. ne davši im ni kreveta ni tople sobe. Novi vozni red na prugama sarajevske željezničke direkcije. Od 1. novembra vrijedi ovaj vozni red: Brzi vozovi Brzi voz 10002 odlazi iz Sarajeva u 13 sa­ ti, dolazi B. Brod 23.5, sa priključkom za Beograd dolazi 6.50 i Zagreb dolazi 5.42. Brzi voz iz B. Bsoda 10001 sa odlaskom u 225 dolazi u Sarajevo u 12.55 sa vezom iz Zagreba polazi u 20, a iz Beograda polazi u 18 sati. Pruga Sarajevo—B. Brod. Putnički voz 10012 polazi iz Sarajeva u 7.30, dolazi B. Brod 19.25, sa priključkom za: Vareš dolazi 11.30; Jajce dolazi 19 sa­ ti; Tuzla dolazi 19.20; Beograd dolazi 6 sa­ ti. Natrag p. voz 10011 polazi iz B. Broda u 10.5 sa vozom iz Beograda polazi u 23.35; iz Tuzle polazi 9.50; iz Jajca polazi 11.50. Putnički voz 10014 polazi iz Sarajeva u 23 Broj 218 — Број .PRAVDA* — ,ПРАВДА” Strana 4 Страна sata, dolazi B. Brod 10.28 sa priključkom za Tuzlu dolazi 10.18; za Beograd dolazi u 20 i 22.35; za Zagreb dolazi u 21.37 i na­ trag voz 10013 iz B. Broda u 17.30 dolazi u Sarajevo 5.40 sa vezom iz Zagreba u 7.28 ili 9.20; iz Beograda odlazi u 7 sati; iz Tu­ zle odlazi u 15^5. Mješoviti voz 10032 odlazi iz Sarajeva u 16.5 s-ati, dolazi u Zenicu u 20.10, sa pri­ ključkom za Vareš dolazi u 20 sati, u Trav­ nik dolazi u 21.40 i natrag voz 10031 polazi iz Zenice u 3 sata, dolazi u Sarajevo 7.10, sa vezom iz Travnika u 2 sata, iz Vareša u 3.28 sati. Pruga Sarajevo—Gruž. Putnički voz 10112 odlazi iz Sarajeva u 6.45, prolazi Konjic u 10.40, Mostar u 14 sati, dolazi u Oruž u 20.55, sa priključkom za Metković dolazi u 16. sati, u Trebinje do­ lazi u 22.25; natrag voz 10111 polazi iz Oruža u 6.30, dolazi u Sarajevo u 21.15, pro­ lazi Mostar u 11.30, Konjic 15.50, sa vezom iz Trebinja polazi u 4.45. Putnički voz 10114 polazi iz Sarajeva u 17.15 sati, dolazi u Oruž u 7.20, prolazi Ko­ njic u 21.20, Mostar u 24.50, sa priključkom za Trebinje dolazi u 9.5, za Zeleniku dolazi u 11.45 i natrag voz 10113 polazi iz Gruža u 20 sati, dolazi u Sarajevo u 10.35, prolazi kroz Mostar u 2.20, kroz Konjic u 6.10, sa vezom iz Zelenike polazi u 15 sati, iz Tre­ binja polazi u 18.25 sati. Mješoviti voz 10132 polazi iz Sarajeva u 14.45, dolazi u Metković u 4.40, prolazi kroz Konjic u 19.30, kroz Mostar u 24.5 i stoji tamo do 2.40, i natrag voz 10131 polazi iz Metkovića u 18.55, prolazi Mostar u 21 sat, Konjic u 2.30 i dolazi u Sarajevo u 7.20 sati. Teretni vozovi sa otpremom putnika. Izim ovih vozova biće stavljeni n promet sledeći teretni vozovi sa otpremom putnika: Voz 10072 polazi iz Sarajeva u 6 dolazi u Zenicu u 12.27 vraća se kao voz 10041 u 15. 46 dolazi u Sarajevo u 21.45. Voz 10236 odlazi iz Sarajeva u 13.45 do­ lazi u PraČu u 16.35 voz 10265 odlazi iz Sarajeva u 23.10 dolazi u PraČu u 2.36 1 natrag voz 10265 odlazi iz Prače u 17.29 dolazi u Sarajevo u 20.25 i voz 10261 po­ lazi iz Prače u 4.15 a dolazi u Sarajevo u 8 sati. PRI ZAKLJUČKU LISTA. • Sinoć u 9 i po sati doveden je nas glavni urednik g. Korkut uz asistent čiju detektiva i nakon premetačine džepova i prtljage uz asistenciju žandara sa nataknutim bodovima u Sarajevo, gdje je preslušan u po* licajnoj direkciji i nakon potpisa zapisnika pušten na slobodu. Na Konjičkoj stanici ispratilo ga je najodličnije građanstvo, a omlas dina se bijaše spremila za demons stracije protiv nedoličnom postupku konjičkih vlasti. Trešeljak Kobna štamparska pogrješka. „vrpikoj Riječi" • 218. broja od 80. oktobra desila se je strašna neprilika. Kobasica joj odnesena na nekakvu skupštinu, da malo zamezete njeni korteŠi Laso Dimitrijevls i terabiju, a glavat urednik, hodajući ,,u n a o k o 1 o“, nabasa na urednički koš i nagje povjerljivi izvještaj © vinogradskoj skupštini — g. dra Srškića. Sjedne na bastal i onako „eor-eatak" prihvati za pero da * „ofarba' taj izvještaj. Okrsni dolje, obrni gore: * nikad na kraj. Kad se je već pjan namučio, supe mu u glavu ,,sjajna Ideja'1: mjesto da petljam i lažem o uspjehu g. dra Srškića svijet će i s većem ponornošću pročitati i prijo vje­ rovati da je propao Korkut, nego li da je uspio Siškić. Zgrabi pero, umoči najprije u glavicu luka v onda u tintarnicu i jedva jedvica uspije da mjesto Srikićova imena umetne Korkutovo. Kad je bio gotov, dado rukopis u štampu i na taj način osvanu u spomenutom broju „Srpske Riječi11 ova originalna bilješka: „Korkutov fijasko u Višegradu. Jutros smo dobili telefonsku vest iz Višegradu da je kan­ didat Jugoslavenske Muslimanske Organizacije i urednik muslimanskog konzervativnog lista „Pravde", g. Sakib Korkut hteo jučer održati u Višegradu skupštinu, ali je bio izžviždan. Na­ ročito veliko nezadovoljstvo izazvalo je kod sa­ kupljenog sveta to, Što se je na govorničku tri­ binu popeo da „govori" i jedan bivši šuckor. Čim se je Korkut pojavio bio je pozdravljen jednim pljuskom psovki i pogrda. Sama njegova pojava u Višegradu izazvala je u građanstvu silno ogorčenje, i da se Korkut nije blagovre­ meno uklonio bio bi napadnut. Da nije do toga došlo, ima se zahvaliti je­ dino našim istaknutijim ljudima, koji su shva­ tili u kako se teškoj situaciji nalazi Korkut pa su ga Ispred raspaljenog naroda uklonili. Na njegove reči: „da živi Jugoslavija!" odgovorio je narod urnebesnim klicanjem: „Živila velika Srbija!" Višegradski muslimani sa svojim gradona­ čelnikom listom prelaze u radikalnu stranku". Kako će se ponašati direktorska kobasica kad je vrate doma i kažu joj, da Korkut nije ni išao u Višegrad, toje stvar g. ,,Unaokola", i ređakeioneg odbora „Srpske Riječi '. * Mi je ne ćemo radi te laži mnogo napastovati: nije joj prva, a ni pošljednja. Neka laže i uži­ va u timi lažima. Samo je prijateljski upozorujemo, da drugi put laže — pristojnije. Jer, mogla bi pobuditi čiju zavist, pa bi onda Kobasica mogla i po drugi put biti šupirana... Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Svetislav 8. Prutić, advokat radi sve advokatske poslove. BEOGRAD, Čika Ljubi na ulica br. 16. do Grand Hotela. Gradsko poglavarstvo Sanaki Most. Br. 846,- 9./10.1920. Oglas. Gornje poglavarstvo iznajmljuje sa danom 15. januara 1921. općinski hotel sg svim prostorijama, namje­ štajem, nuzzgradama i baščom. U hotelu nalaze se 4 sobe za strance te 1 soba za kasino i sve nužne pro­ storije za redne goste. Ponude imadu se slati na općinski ured do 15. novembra 1920. koji dan će se obaviti javna licitacija. Za gradonačelnika: Povjerenik: Alajbegović. I PAPIRNICA I j HAMDIJE KOPČIĆA I X preporučuje svoje bogato stovarište X i I svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ a obavijaju brzo i točno. Cijene umjerene. ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 a Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. Poziv na izvanrednu glavnu skupštinu ,Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici”, koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 sati (5 sati poslije podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000.—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioniiari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem • . Ravnateljstvo Muslimansfte privredne banhe (d. d.) _______ Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do 1. novembra. 1920. položiti. * Odgovorni urednik: F. Šalaka. , Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, .Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a326ae7a74106fd7c88f3e65c4487f8b.pdf e6b693c36b59a017e9577b0679b6f541 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Drugo izdanje. Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 114(219) Malo pouke. »Nerazboritom opozicijom i po« stavivši se u neprijateljski tabor prema državi razrješava se država eo ipso dužnosti, da zaštiti i obez« bijedi pravo dotičnog dijela njezi« nih državljana.« Ta tvrdnja jednog muslimana, koja se odnosi na Ju« goslavensku Muslimansku Organi« zaciju, izbija vrlo često i u veoma raznovrsnim oblicima na površinu. Pravoslavna štampa i pravoslavno društvo su nju već davno lansirali u svijet, tako da pomenuti musli« man nije trebao drugo, nego da ru» kom zahvati malo zraka i uhvati tu misao. To im je lansiranje, čini še, toliko uspjelo, da će svaki inovjer« ni, koji ne čita »Pravdu«, odmah i« mati pri ruci sličan odgovor, kad se državi prigovara maćuhinsko postu« panje s muslimanima Jugoslavije. U tu svrhu se osniva, kako javlja »Srpska Riječ«, i neki novi »musli« manski« list »Domovina«, koji ima da muslimane »približi« državi. To jest u tu svrhu, da u javnom mišlje« nju još jače utvrdi pravoslavne predrasude, da su muslimani u ne« prijateljskom stavu prema državi. Stoga neće biti zgorega, da se poka« že kako su te predrasude prazne i neosnovane. Prije svega treba s nekoliko riječi razbistriti osnovne pojmove o teo« riji državnog prava, koje mora da je, za čudo Božije, ishlapilo iz moz« gova mnogih pravnika u Jugoslaviji. Neka pogledaju na pr. »Osnove pravne teorije o državi« od Slobo« dana Jovanovića, srpskog kapacite« ta. Na str. 44. te knjige stoji ovo: »Ako država nije u stanju, da u svakom slučaju obezbedi materijal« no izvršenje svojih zapovesti, onda je još manje u stanju, da u svakom slučaju izazove kod nas unutrašnje uverenje, da njene zapovesti treba vršiti.« Na str. 46. stoji: »Ako se državna vlast ne bi mogla vezati svojim vlastitim pravnim poretkom, jedna takova vlast, kao sudska, koja ima da sudi strogo po zakonu, bila bi nemogućna. Isto tako bila bi ne« mogućna i modema uprava, čija se radnja mora osnivati također na za« konu.« G. Jovanović veli dalje: »Pravo se ne može odvojiti od drža« ve.... Ono je državna volja, skup pravila, kojima je država dala sna« gu.... Niti može biti prava bez države, a ni države bez prava.« Treba te riječi dobro utuviti i on« da pročitati onaj famozni tajni cirkular predsjednika bos.«herc. rla« de, kojim zabranjuje upotrebu za« konitih sredstava za održanje prav« nog poretka i izvršavanje sudskih presuda u zemlji, gdje je nasilje kod kuće. Kakove predstave o državi mogu da niču u glavi onih, nad koji« ma je izvršeno nasilje i koji, kao neku otštetu, imaju u rukama pra« vomoćne sudske odluke, ali ništa dalje od tih odluka? Komad papira, kao i svaki drugi, kojim se ne da opet uspraviti popaljeno ognjište i povratiti oteta njiva i oteto blago.... Šta je zadatak države? Općenito, da posreduje, interveniše, a sa prav« nog gledišta, da održi pravni pore« dak na svojoj oblasti. Pravni pore« dak jesu tako regulisani društveni odnošaji, da je iz njih isključena u« potreba nemoralnih sredstava. Po individualističkoj teoriji, kao eks« tremno pravnoj, državno bi posre« dovanje bilo samo u toliko oprav« dano, u koliko se bez njega ne bi mogao učiniti kraj privatnim naši« Sarajevo, subota 6. novembra 1920. (22. safer 1339.) ljima. U Bosni i Hercegovini vlada interveniše u svim mogućnim sluča« jevima, gdje pojedinci imaju duž« nosti prema državi, to jest kad su podanici; ali u onim slučajevi« ma, gdje oni imaju prava prema dr« žavi, to jest kad su građani, tu ona ne interveniše, i to principijel« no ne interveniše onda, kad musli« mani pokušaju da se osje« te kao građani: kad traže za« štitu od države zbog privatnih na« silja. Ili, prema individualističkoj teoriji, baš onda kada država ima da ispunjava svoju jedinu o« pravdanu zadaću. Pa ipak, pored svega toga, nisu muslimani neprijatelji ove države, niti mogu to bitu Elementi svake države jesu: 1. oblast, teritorij; 2. skup ljudi, narod na tome teriitori« ju i 3. jedna zajednička vlast, kojoj se svi pokoravaju. Kako bi muslimani mogli biti ne« prijateljima ovom teritoriju, koji im je domovina i za koji su vezani vjekovnim tradicijama? I pogotovo kako bi mogli biti neprijatelji sa« mom sebi? Ta i oni su integralni dio ovog skupa ljudi, južnoslovenskog naroda, koji živi na tom teritoriju! Ali prema nepravednosti vlasti bi mogli biti neprijatelji i jesu to u o« nim slučajevima, u kojim su samo objekt vlasti, t. j. kad vlast neće da ima nikakvih obveza pravnog ka« raktera prema njima. Glavna obve« za državne vlasti prema pojedinci« ma u pravnim državama jeste ta, što je upravljanje i vladanje svede« no u granice zakona, a ne lične volje pojedinca, ili neke klase, konfesije, reda i t. d. Muslimani svojom borbom protiv uprave, koja nije u granicama zako« na manifestuju volju, da se i ova dr« žava sastoji iz elemenata, bez kojih se ne da zamisliti pravna država. Po tome, oni žele da ne postanu ne« prijatelji države i onda su oni, go« spodo pravnici, »eo ipso« jedan »dr« žavotvorni elemenat« par excellen« ce. Oslobođeni. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. Povodom izvoznice g. dro Živka Nježića. Naša je štampa u više navrata , motivacija. Jer mi na primjer pozi« istaknula kako i predsjednik glav« tivno znamo, da se je soda davala nog odbora »demokratske« stranke i tuzlanskom mitropolitu g. Ilarionu za B. i H., g. dr. Živko Nježić, spa« Radoniću! Op. ur. »Pravde«.) a Na« da u red »mučenika«, koji su se za« rodno Veće i Narodna Vlada Sr« glibili u lukavačkoj sodnoj bari i s bima stradalnicima, da se narodne grbače otkinuli lijep iznos pomognu. Eventuelne z 1 o u p o trebe Narodne Vlade ne v za teferiče i gospodsko uživanje. »Glas Naroda« bijaše se udajanio i du na moju adresu, jer po ne« podeljenoj oceni tadašnjeg javnog pravljaše se gluh i nijem na sve vi« jesti koje su iznošene o dru Nježiću mišljenja, među one, koji su patili, i njegovoj družini. No kako je »Srp« spadao sam i ja i kao takav bio ska Riječ« u zadnje doba počela sam legitimisan, da se kori« mnogo operirati sa tim izvozničar« stim ovim državnim dobrom, u ko« stvom i pomoću toga bataliti izbor« liko to bude išlo na podmirenje naj« ne račune g. dra Nježića i drugova, nužnijih potreba moje porodice i nije mu preostalo drugo, nego da moga posla. Samo u toliko i samo u učini jedan »patriotski« gest i po« toj meri, ja sam se koristio, žara« vrati u mutno vrijeme ugrabljenu divši pri tome svotu, koju narodnu imovinu. Na taj je način Vam ovim šaljem.« Puštamo sad malo na stranu stvar došlo do Nježićeva pisma upravi invalidskog fonda u Beogradu, ko« g. dra Nježića i hoćemo da se žaba« jim je obavješćuje da je Srp. centr. vimo nečim drugim. On govori o banci u Sarajevu dao nalog, da tom eventualnim zlouporaba« fondu doznači 32 hiljade kruna. m a »narodne vlade« i odmah do« Pošto se u pismu g. dra Nježića daje da te zlouporabe ne idu na nje« otkriva dosta koješta, mi ćemo ga govu adresu. Polahko, g. Nježiću. priopćiti u glavnim izvadcima. In« U »narodnoj vladi« haračili su u teresantan je već sami početak, glavnom Vaši stranački istomišrie« gdje veli da prilog od 32.000 kruna nici, naročito Ato Šola i Sćepan Gr« nadmašuje njegove sile »ali on ipak đić, kojeg ste uslijed strašne novin« podnosi taj teret, jer podnoseći ske kampanje morali maknuti sa njega — skida sa sebe jedan drugi: povjereništva za ishranu. Pa kad ste teret moralni«, koji je na njeg već i prije konstituante nabacili to natovarila »nesavesna štampa poli« pitanje, i to u javnosti, onda tičkih protivnika«. Tu se sad g. dr. ne ćete i ne možete izvući like sa« Nježić jada na svoje patnje i pro« mo time, što ćete se lično udariti u gone, što ih je pretrpio kao »malo prsa i položiti svoj »zarađeni no« koji od Srba u Bosni«, govori o ra« vac«. Vi i sami priznajete, da ste sulu svoje advokatske kancelarije, taj »m oralniteret« zbacili pod a onda doslovno navodi: »U novem« pritiskom štampe i da Vam je bru 1918. g. vratio sam se u Otadž« vlada imala dati — »z a j a m«. I binu bez sredstava. Tadanje Narod« kad je tako, odakle sad vraćate na Vlada u Sarajevu, ceneći moj »zaradu« na izvoznici ne intere« rad pre oslobođenja i muke koje sirajući se i o tom, da kao predsjed« sam podnio, — u oskudici gotova nik pokrajinskog odbora »demo« novca, koji bi mi dala pod povolj« kratske« stranke ustanovite: šta će nim uslovima kao zajam — po« se raditi i kako će sć postupati sa nudila mijenaprodaju 114 v a« ostalim članovima »demokratske« gona ljute sode, da je pre« partije, koji su eventualno također p r o d a m i na taj način da dođem opterećeni »grijehom, koji do neba do sredstava u onoj meri, u koliko vapije«. Od Vas nije dosta dati iz« mi je potrebno da počnem raditi. javu, da ćete platiti i kamate na iz« Ovo prodavanje sode uobičaje« vozničarski novac, kojim ste se do« no je za vreme rata. Sodu je sad služili, već morate koračiti i davala bivša austrijska uprava u malo dalje pa unijeti više svjetla u Bosni svojim miljenicima za zaslu« ovo pitanje. ge, (Ne bismo rekli da je tačna ova Valja naime u prvom redu usta« �St’ana 2 Стоан« noviti: ko je sve i koliko narodne imovine digao putem izvozničar« stva, ko je i koliko ućario na pođi« jeljenim izvoznicama, te ko je i ko« liko ućelepirio pri podjeljivanju tih izvoznica. Ovo nije mala stvar, jer je poznato, da se izvoznicama nije« su koristili pravi mučenici i istinski stradalnici, a što je još gore, izvoz« ničarskim su kajmakom neki ljudi učinjeni pravim gavanima. Rukovo« đeno pristrano i klikaški, izvozni« čarstvo je postalo predmetom pljačkanja narodne imo« vine i najsramnijim sredstvom stranačke kortešacije. Što je naj« strasnije, od tog narodnog imetka naši težaci iz poharanih krajeva ni« jesu imali nikakve koristi; nesamo muslimani, nego i Srbi pravoslavni. Tu su imovinu razgrabili stranački korteši i kumovi pojedinih vođa »demokratske« i radikalske partije, a sad je gladni narod namiče — pretjeranim porezima i Bog zna hoće li biti u stanju, da i na taj način zajazi rupu, koja ušljed nesavjesnog i nerazumnog gospoda« renja sve više zja u državnom ргб« računu. Valja dakle ovu aferu izvesti pot« puno na čistac i ustanoviti sve pljač« kaše, koji su svoj ugrabljeni zvanič« ni položaj iskoristili u svoje sebične svrhe. Stoga ćemo da ovoj stvari posvetimo posebnu pažnju, a ovdje kategorički demantujemo tvrdnju g. dra Nježića, da mu izvozničar« skog posla nije »niko u greh upisi« vao«. Boš, dragi gospodine dokto« re. Sva je nezavisna štampa od pr« vog početka osuđivala ovaj graba« džijski metod naših namet«upravni« ka i nesamo tražila njegovu obusta« vu, nego i zahtijevala kaznu svih, koji su na koji bilo način sudjelova« Ii u ovom nečasnom poslu. U toj je kampanji ’ odlučno sudjelovala da« pače i »Srpska Riječ«, a što je ona najednom zamuknula, ne znači da je i ova prijava afera postala čistom i časnom. To može značiti samo da je jedan borac klonuo iz sebičnih interesa i jer se je i sam uprljao. I« nače ništa više........ * Da bismo ovu stvar oteli zabora« vu i onemogućili njeno utrpanje, prenosimo uvodni članak »Glasa Naroda«, kojim je popraćeno Nje« žićevo pismo na upravu invalidskog fonda. Članak nosi naslov: »Gde su izvozničari?«, a glasi doslovno: »Protivnici demokratske stranke ne biraju sredstava u svojoj borbi i napadanju na nas. Njima je svako sredstvo, dozvoljeno i nedozvolje« no, dobro došlo. I kad jedan od njih izmisli (?) štogod, odmah drugi to prihvaćaju oberučke. Takvi je slučaj i sa izvoznicama. Našim je protivnicima najmilije da nas krste imenom izvozničara i ako dobro znaju da taj epitet pripa« da pre svakom drugom nego nama. U ono vreme kad su kod nas da« vane izvoznlce, radi kojih nas na« padaju, na upravi Bosne i Hercego« vine bilo je Narodno Veće u кбте su bili predstavnici sviju predratnih stranaka i sviju vera. (Pitanje je samo: u kojem razmjeru i sa ka« kvim uplivom na zaključke? Op. ur. »Pravde«.) Izvoznice u Beogradu davalo je minsitarstvo trgovine, ko« jim je upravljao prijatelj radikala i član Parlamentarne Zajednice Sto« jan Ribarac, a vlada je bila koncen« traciona pod predsedništvom Proti« ćevim. Što se tiče Bosne, izvoznice su postojale i za vreme rata. Austrija je davala k r i š o m sode i špirita svojim ljudima, kojima je verovala i koje je smatrala kao svoje. Pored stranaca tu su bili i neki domaći Iju« di, koji nisu danas u demo« kratskoj stranci. Posle oslobođenja zateklo se na stovarištu dosta sode i špirita. Veliki broj Iju« di, koji su se vratili kućahia, a koji su bili ili kao taoci ili internirani, progonjeni, zatvarani i na razne na« čine materijalno unropašćeni, bili su u bednom i očajnom stanju. Narod« no Veće, mislilo je da treba tim, Iju« dima, koji su stradali i upropašćeni, pomoći koliko bilo i izvući ih iz ve« like nevolje. Radi toga je rešilo da im priskoči u pomoć. Novaca nije bilo. Tada je Narodno Veće rešilo da im pomogne na taj način, što će im dati dozvolu da mogu da proda« du manje količine sode i špi« .PRAVDA* — „ПРАВДА* rita i da tako dođu do najpotrebni« jih sredstava za prvo vreme. U Na« rodnom Veću sedeli su, kako smo već rekli i kako je svakome pozna« to, ljudi iz sviju stranaka i sviju vera. Naši protivnici znaju sve to vrlo dobro. Ali za njih cilj opravdava sredstvo, i oni se ne stide niti pre« zaju od podvaljivanja i neistina. O« ni su sigurno imali u rukama i ima« ju i spisak onih lica koja su 'dobila, izvoznice. A1 im ne konvenira da ga obelodane. Znaju oni dobro da je danas više od dve trećine tih lica u radikalnoj stranci, pa se boje svoje vlastite bruke. (Kad je tako, zašto ga onda ne objavi »Glas Naroda«? Op. ur. «Pravde«.) Demokratska stranka nije ni« kadaodobravalataj način pomaganja. Ona ga ni danas ne odobrava. Širiti vesti i tvrditi da mi odobravamo sistem izvoznica vi š e je nego nemoralno. Nazivati nasjzvozničarima samo je agitacio« no sredstvo kojim se pokušava u« biti ugled demokratske stranke u narodu. I upravo takve vesti i tvrdnje iznose ljudi koji su najviše kompromitovani izvoznicama. A sada malo statistike iz ere izvoz« ničarske. Izvoznice su davane na sodu u vremenu od 29. novembra 1918. g. do kraja aprila 1919. U fabrici sode u Lukavcu, izdano je za to vreme u svemu oko 108 vagona (1,827.757 kg) amonijak«sode, kristalne sode, ljute sode i sodebikarbone. O d toga je izdato apotekama i ljudi« ma koji su se i pre rata bavili pro« dajom sode 75.796 kg; za potrebe pojedinih kotara i ispostava 67.994 kg; za gradnju katoličke crkve 3000 kg; po naređenju mi« nistarstva trgovine 71.500 kg; za fa» brike koža, papira, hemikalija, sa« puna i stakla na molbu pojedinih fabrika i po traženju hrvatske vlade 63.000 kg; za potrebe dal« m a t i n s k e vlade 20.000 kg; za Hrvatsku Centralnu Banku i za Hr« vatske i Srpske Zemljoradničke Za« druge 86.183 kg. U svemu dakle 387.483 kg ili nešto više od 38Va va« gona. Ostatak od 695.274 kg ili oko 70 vagona podeljeno je među 219 oso« ba iz ćele Bosne i Hercegovine. Pro« sečno na jednu osobu dolazi po 3174 kg ili manje od jedne trećine vagona. Pojedine osobe dobij ale su obično po 5, 10, 20, 30 kvintala, a najviše 2 vagona (gosp. Kašiko« v i ć). Kad se uzme u račun pošto je prodavana u to vreme soda i ko« lika je zarada bila na prodaju, onda se vidi da su pojedinci dobijali u ogromnoj većini po 1280, 2560, 5120, 7680 kruna, i samo nekolicina po deset ili nešto više hiljada. Naši protivnici, kojih je ogromna većina na spisku lica koja su dobila izvoznice, trebali bi da povuku kon« sekvcncijc i da se ne nabacuju na druge kojekakvim neistinama. A o« sobito »Srpska Riječ«, jer za radi« kalnog režima u Bosni dobiva jedan jedini njihov čovek izvoznicu na 11 vagona (slovom jedanaest vago« na) sode i to čovek k o j i nd j e z a r a t a p os t r a d a o ni najma« n j e. To je upravo koliko 34«tvorica onih kojima je davalo Narodno Veće i na osnovu rešenja toga Ve« ća, ili više od sedmine celokupne sume, koliko je izdano svima 219 o« sobama!« I Šerif hoće u Honstituantu... Zagreb, 1. novembra. Pored svih poteškoća i borbe za opstanak akademska omladina nije izgubila interesa za našu opću stvar, unutrašnje uređenje naše države, o kojem ovisi sreća ili nesreća svih . društvenih slojeva, zadovoljstvo -svih plemena i ravnopravnost sviju vjeroispovijesti. Izbori su za ustavo« tvomu skupštinu na pragu. Pojedi« ne stranke rade punom parom da uvjere birače kako je njihov pro« gram najbolji i najpodesniji za so« luciju naših unutrašnjih prilika. To je obična pojava pred izbore u sva« koj zemlji, a sada kod nas pogoto« vu, jer udaramo temelj državi, a na« ša konstituanta ima da donese u« stav, o kojem će ovisiti naša buduć« nost i sreća za stoljeće i više. U ovo predizborno vrijeme po« javljuju se na sceni i ljudi, za koje smo mislili da su i sami došli do u« vjerenja, da su svoju ulogu u poli« tičkom životu odigrali — da su mrt« vi. Pogotovo s obzirom na pjihovu rabotu prije rata i pred slom Austri« je, držali smo, da su otišli u miro« vinu i iščezli iz javnog života. Među« tim u ovdašnjem »Jut. Listu« od ju« čer čitamo vijest, da je izišao prvi broj »Domovine«, organa Šerifove »stranke«, u kojem je on napisao uvodnik i u njem napada rad J. M. O., koju naziva antidržavnom. Riječ »antidržavna« treba podvu« ći, jer dolazi od Šerifa Arnautovića. Ko poznaje Šerifa i njegov rad pri« je i za vrijeme rata, a naročito pri« je našeg oslobođenja, taj će sigurno — iako nije detaljnije upućen u rad i politiku J. M. O. — nakon ovog njegovog »istupa« doći do uvjere« nj a, da je rad i politika njena, kako po one koji je sačinjavaju, tako i po sve državne interese ispravna i realna. Ona traži jednakost i rav« nopravnost svih građana Jugoslavi« je pretpostavljajući, da je temelj svakoj društvenoj organizaciji red, ravnopravnost i zadovoljstvć nje« zinih članova, a državi pogotovo. Bez toga nema ni sreće ni napretka. I baš stoga stoje na čelu »J. M. O.« svi, koji su u doba najvećeg Šerifo« vog protunarodnog djelovanja u brk izjavili austro«madžarskom eks« ponentu Tiszi ono, što žele i oni L čitav narod srpsko»hrvatski u Bosni. Zato »J. M. O.« i predstavlja musli« manski dio toga naroda. Kako da se onda uzdrma ta organizacija po«' moću onog Šerifa, čiji se sadanji »patriotizam« i »srpstvo« ne može nikad i nikako dovesti u sklad sa njegovim protunarodnim radom do Tiszinog dolaska u Sarajevo, a na« ročito njegovom izjavom Tiszi i putešestvijima u Peštu i Beč za spa« savanje monarhije? Da oživi kao mrtvac politički, podvaljuje antidržavnost stranci, u kojoj se je usredotočio sav musli« manski dio našeg naroda, čijom je pomoći Šerif nekad došao do vrlo važnog političkog položaja, s kojeg je radio po uputi raznih Pittnera na antagonizmu i stvaranju mržnje među našim narodom u Bosni. Kao revanš narodu, što ga je kao općin« skog pisara bez ikakvih kvalifikaci« ja — kod toliko kvalifikovanih — doveo na položaj politički i inače vrlo važan, pomoću kojeg je od pro« letera postao bogataš — milijoner, naziva organizaciju, koju taj isti na« rod sačinjava antidržavnom. Iza« brao je ovu metodu kako bi dobio simpatije onih, koji su ovaj kobni sitem inaugurisali i da bi mu pomo« gli da se rehabilituje i uskoči u kon« stituantu. Pošto je »J. M. O.« opasan rival sadanjim njegovim prijateljima, bo« sanskim radikalima, prate ga njiho« ve simpatije, jer se nadaju da bi se njihove izborne šanse popravile i da bi muslimani zaboravili na ne« pravde, koje im neprestano čini nji« , hov vožd, pa dali svoje kuglice nji« ma. Uzaludan napor, jer je Šerif, kako kod muslimana, tako i kod svakog ko pošteno misli — umro. Njegov rad, njegov lični interes, tr« govanje s narodom, nikakve kvali« fikacije, nikakve moralne i intelek« tualne vrijednote ispisaše mu slova: »Irtihali đari beka, Šerif ef.« i ne dopuštaju da bude neimarom pri izgradnji naše državne zgrade. Po oslobođenju bio je poslat “u arheo« lošku galeriju muzeja, pa ga treba tamo i zadržati, da ga buduća po« koljenja mognu gledati kao vođu njihovih zavedenih predaka u doba bečko«peštanskog gospodstva u Bo« sni. , Ovo je mišljenje svih muslimana akademičara s kojima sam govorio o tom istoričkom političaru i neka« danjem »voždu« narodnom. Svak ga je odbacio, a bosanski radikali ga uzimaju, ne bi li im izborna kola kolikogod’napred pomakao. Notre felicitation cordiale, mes« sieurs lef Radicauxl A. K. Rpoj — Broj 219 Bilješke. Odjek pisanja »Domovine«. Iz Banjaluke primismo prekjučer ovaj brzojav: »Danas došla u našu kira« ethanu Šerifova »Domovina«. Zbog izdajničkog pisanja šerifova ogorčeni članovi kiracthane spališe javno na čaršiji »Domovinu« u pri« sutnosti mnogo svijeta i uz poklike: »Dolje Šerif!« — Članovi kiraetha« ne.« — Eto tako sudi narod, a mi dodajemo: »Samo naprijed Potiore« kov druže!« Glavnog uredništva Šerifove »Domovine« primio se je poznati »prijatelj« nas muslimana, propali radikalski kandidat za povjereništ« vo socijalne politike, čuveni »novi« nar« g. Dušan Maksimović. Ovaj je tip dobro poznat muslimanima još iz pokojne »Jednakosti«, u kojoj ni« je bilo gotovo ni retka, u kojem se nijesu blatili muslimani i njihova organizacija. Našla vreća zakrpu, pa i Šerif svog pjanog Dušana. „Ženske gaće Srpkinja". G.'Arnautović ponovno'podgrij a« va »aferu o dimijama«, pa je iznosi kao važan razlog neraspoloženju Srba pravoslavnih proti muslimani« ma i radi toga čini odgovornim »Pravdu« i našu organizaciju. Da bismo jednom za uvijek začepili u« sta ovom austro«madžarskom čan« kolizu i odvratnom političkom šar« latanu, prenosimo u cijelosti dotične bilješke, kako su štampane u 5. bro« ju »Vremena« od 25. januara 1919. One glase: »Ozbiljni znaci. Poslije podne u nedjelju 19. o. mj. sakupljali se se« ljaci na mejdanu Nadkoivačima. Bi« lo ih je oko stotinu, kojima su prido« lazili drugi iz raznih ulica i hanova. Bila je i straža, koja je gledala sa strane. Šaputalo se u uho i kao da je već ugovoreno. Pošli su u velikoj masi, njih oko tri do četiri stotine. Straža, koja je »pazila na red«, o« stala je. Na Vratničkom mejdanu počeli su —' pljačkati muslimanske dućane i razbijati prozore. U ovoj rulji prepoznati su: Gavrić Đorđo Krstin, Cincar Petrović Nikolin, Handžić Mladen, Miljušević Ostoja, svi iz Hreše. Ta je rulja u svojoj razjarenosti opljačkala 13 dućana na Vratniku i ranila kamenjem 3 o« sobe. Međutim je i Mejra Cavrk ra« njena kod oka, koje smo i liječnič« ku svjedodžbu gledali. Kad je ta rulja prošla kroz kapiju, počelo je pucanje. Žene, koje subileutoj rulji, vadile su ba« jonete i revolvere iz dimija i davale muškima. Za to imamo svjedoke. Poslije su demolirali han Janjoša Ahmeta, kuću Almase Čono, Rami« ća han, kuću Imamovića Mušana i Nazifa Ljuće. Otišli smo pregledati neke kuće i vidili smo:, na tovare: kamenja na« bacano je. Ko je sve ovo izazvao, mislimo da ne treba ovdje sporni« njati. Zna svak! Poslije je zašla ne« kakva komisija, da popiše štete. Mi se u čudu pitamo šta će se iz ovoga sve izroditi?! Ovi seljaci su pozvani od urednika »Srpske Zore«, te g. Kobasice, kojisjediuuredni« štvu »Jednakosti« i još od nekih gazda, da dođu opet na Savin« daTl u Sajajevo i da — p r o t e s t u« juproTivujedinjenjasvih Jugoslavena, te da traže da se Bosna pripoji Srbiji. Nemajući ni« šta protiv toga, da seljaci opet dođu u Sarajevo i da manifestuju kako hoće tražimo da se kod toga poštedi tuđa imovina, osobna sigurnost i da se na malti pri ulazu u Sa« raje v o pretraže muški i ženske, te da im se oduzme oružje. Toliko valjda smijemo tražiti od g. direkto« ra policije.« Gornja je vijest bila u cijelosti zapljienjena odstrane preventivnog ceftzora, a odmah iza nje ostala je nezaplijenjena ova vijest: »Malo se miču. Policajna direkcija za B. i H. javlja nam, da je u nedjelju 26. i u ponedjeljak 27. januara o. g. t. j. uoči i na dan sv. Save zabranjeno svim gostionama, kavanama i si. (izuzevši lokale prvog reda) točiti ili prodavati alkoholna pića. Ko se o« griješi o gornju zabranu biće kaž« njen. — Ne zaboravite još �pretražiti dimije pravo« slavnih se 1 j akinj a«..... pouzdaničko sijelo; 8. u selu Bileti« ćima za sve općine Donjeg i Gor« njeg Brotnja dne 31. oktobra. Prva vijest, kako rekosmo, bila je u cijelosti zaplijenjena, a druga je propuštena možda baš zato, da se mogne napadati na naš list. Tako je i bilo. Serifova je »Jednakost« toj notici odmah sutradan posvetila či« tav članak, htijući iz nje napraviti čitavu aferu i prikazati nas i z a' z i« vačima proti Srbima pravoslavni« ma. Naravna stvar, da nije mogla upaliti kod vlade i policije, jer su o« ne imale i zaplijenjenu bilješku, ali je i te kako upalila kod srpske jav« posti, izrabljujući to u svakoj danoj i nedanoj prilici. Ti su zbirovi išli tako daleko, da su ovaj slučaj, na« ravno u svom svjetlu, prikazali — svim ministrima, pa čak i Štojanu Protiću, tadanjem predsjedniku mi« nistarstva. I mjesto da poklopi uši i zastidi se svog nečasnog posla, g. Arnauto« vić i danas podgrij ava tu stvar; i da« nas hoće da pomoću nje sije razdor među nama i Srbima pravoslavnim. Na čast mu ta i taka rabota. Svuda su skupštine (sastanci) bile brojno posjećene, a naročito ona na Rečicama, te su razlaganja naših de« legata svuda bila pozorno saslušana i na najbolji prijem naišla. Dosa« dašnjem radu naših izaslanika i du« boko uvriježenoj političkoj svijesti naših čestitih težaka ima se zhvali« ti, da je svaka riječ naših delegata saslušana s najvećim odobrava« njem, te je gotovo jedini zadatak naših delegata bio, da birače upute o načinu biranja. Sami težaci su potpuno disciplinovani članovi već od početka života naše organizaci« je. Ideja islamske zajednice duboko • je uhvatila korijena u njihovim sr« cima, te sve makinacije naših pro« tivnika ne mogu nam ni pera odbiti. Kad bi htjeli da potanje osvijetlimo svijest naših težaka, najbolje bi je ocrtali u pojedinim primjerima i in« timnim razgovorima s našim dele« gatima. Tako se je u jednom od na« vedenih sela digao jedan starac si« jede brade i drhtavim plačnim gla« som rekao: »Da Bog da mu se ona skamenila, čija se ruka u organiza« cijinoj kutiji ne otvorila!« Primije« titi nam je da je Šerif Arnautović sa svojom koterijom bio počeo do« laziti u dodir sa nekim našim građa« nima i težacima i opipavati bilo, ali je bio odbijen svjesnim pitanjem od strane naših težaka: »Šerif e« fendija, gdjesidosadbio?« Iz naše organizacije. IZVJEŠTAJ IZ MOSTARA. Po zaključku kot. odbora «J. M. O«. u Mostaru zakazane su i dosad održane stranačke skupštine naše organizacije u slijedećim mjestima: 1. u selu Raštanima dne 17. oktobra; 2. u Humilišanima za dvanaest bje« lopoljskih sela dno 22. oktobra; 3. u selu Pologu 24. oktobra; 4. na selu Zimlje pouzd. satanak 28. oktobra; 5. na Rečicama za sve mostarske i stolačke Dubrave dne 29. oktobra; 6. u selu Drežnici dne 29. oktobra; 7. u selu Jablanici dne 29. oktobra Naš okružni povjerenik dobiva iz svih kotarskih mjesta hercegovač« kih najpovoljnije vijesti o dobrom stanju naše organizacije. Gacko, koje dosad nije organizovano, p o« ručilo nam je da izašalje« mo naše delegate. Tako će i posljednji kotar naše najuže domo« vine biti u našim redovima. Slom abcije onih oho „Obrane" Potajni kompanisti Šerifa Arnau« tovića, što u prošlom broju »Obra« ne« navijestiše rat našoj organizaci« ji — doživješe potpuni krah. Nešamo da im se nije oda« zvao n i k o iz provincije, nego ni iz samog Sarajeva ne mogoše dovesti na skupštinu ni dvadeset ljudi. Pro« matrali smo lica njihovih vođa i mo« žemo izvijestiti, da je boja tih ge« nerala bez vojske odavala — »jedan mračni demagoški karakter«. Bij a« hu, da prostite, bijesni i nevoljni, jadni i utučeni. Prema izdanoj paroli našeg mje« snog odbora, Članovi naše organiza« čije zauzeli su mirni stav motrioca. Četrdesetak naših ljudi bijaše se is« kupilo da sejri ovu »manifestaciju nezadovoljstva i ogorčenja provin« čije« i kad su vidjeli da je to samo maštanje'ishlapljenog pjesnika, sta« doše zbijati šalu sa šačicom protes« Страна 3. „ПРАВДА* — „PRAVCA, Број 219 — Broj nika. Kad su se siti našalili, opazi je« dan crn bajrak, što se je vijao na vi« jećnici i misleći da je to znak korote muslimanskih »vijećnika«, diže ru« ke i izgovori jednu kratku mersiju (tužaljku). Nijesmo je čuli, ali drži« mo da je glasila ovako: »Mirza naš, koji bijaše u bosanskom saboru, ni« jesi za konstituante, jer si se pro« igrao kao najodaniji sluga Šerifov. Sjedio si misleći da ne treba ništa govoriti; dizao si plaću misleći da je ne treba ničim zaraditi. Zgriješio si, ali ti mi praštamo, jer često puta ni« jesi mogao znati štajadiš. Pokoj ti i rahatluk izvan konstituante kao i tvom gosi Šerifu u sjeni Avdine sla« ve i pamjati. Na vječnaja!« Kad je svršio ponoviše se glasovi: »Na vječnaja«, a jedan dodade: »I tvom dru^u Muji i tvom drugu Mu« ji Begu Halilbašiću!« Da, da, i njegovu drugu Muji!... ojačala netolerancijom i terorom lo« ših upravnika tako, da će je »ure« dovne opomene«, javne i tajne »za« povijedi« i »nalozi« gosp. sreskog upravitelja prije ojačati, nego li o« slabiti. Mi koji smo zašli u narod, radili u njemu i potpuno uspjeli da provedemo čvrstu organizaciju, znamo najbolje šta nam ide u pri« log. Lijepo karakteriše. jedan naš list, govoreći o narodnom nezado« voljstvu koje je prouzročeno lošom upravom, kad kaže, da je moćniji i uplivniji u narodu hrvatskome je« dan Stj. Radić u tamnici, nego svi ministri u službi i na raspoloženju, nego svi jugoslavenski političari. To je živa istina. Jer otakako je do« šao ovamo na stolicu sreskog načel« nika nekakav Manojlović i Matko« vić i kako su počeli zabranjivati po« Uzdaničke sastanke i kažnjavati is« taknutije članove organizacije, sav je muslimanski svijet osim 15—20 ljudi stupio u njezine redove. To dobro znade ona šarena dru« žina, koja obija pragove sreskog u« reda denuncirajući i objedujući na« še ljude. No pored svega toga mi pozivamo okružnog načelnika gosp. Perkovića, kojeg do sada poznava« | smo kao nepristranog činovnika, da malo pripazi na svoje novajlije i po« uči ih o propisima zakona o sakup« ljanju. Mi ćemo također budnim o« kom pratiti rad ove dvojice novaj« lija, sakupljati njihove nekorektno« sti i onda ih metnuti na sramni stup administrativnog aparata zemaljske vlade. Upozorujemo naročito na to, da se u ovo izborno doba provodi rekrutovanje i to gotovo samo mu« slimana i pitamo: na temelju čega se obavlja ova nezakonitost? Ža sad ovoliko. Vahid. Domaće vijesti. NAŠI ZAROBLJENICI U ŠIBI« RIJI. Na 25. pr. mj. došao je iz Si« birije Alija Omić iz Kulen Vakufa, koji je bio u ropstvu punih šest go= dina, te nam javlja, da je iza sebe ostavio i vidio ove naše zemljake: AHju Pozderca iz Cazina, Saliha Hasića iz Kladnja, Ragiba Hodžića iz Rogatice, Ejuba Bilkića iz Cazina, Osmana Sarajlića iz Gračanice, Ha« kiju Rizića iz Srebrenice, Aliju Dri« nu iz Hadžića, Ahmeta Sabljara iz Sarajeva, Sulejmana Dizdara i' Ah« ■ meta Velagića iz Livna, Saliha Dau« tovića iz Bos. Gradiške, Haskića iz Prijedora, Mujkanovića iz D. Tuzle, Saliha Husadžića iz Bos. Petrovca, Fadila Terzića iz Bjjeljine. Sviju sam ostavio zdrave u Sibiriji, te će i oni najzad kroz mjesec dana, ako Bog da, stići svojim kućama. Državna Masna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i I januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60 000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje, 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 800.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijena srećaka za svaku Masu: Naši dopisi. Travnik, 28. oktobra. Ograničavanje slobodnih izbora. Sresko načelništvo u Travniku za« daje veliku brigu našoj pokrajinskoj vladi u Sarajevu. Kroz ove dvije zadnje godine izmijenilo se na ovoj stolici i palo u nemilost sijaset sre« skih upravnika, jer ni jedan nije bio u stanju, da izvrši povjerenu mu mi« siju s kojom je bio ovamo poslat: uzdrmati temelje »Jugosl. Muslim. Organizacije« u čijim su redovima svi muslimani ovoga kotara, i poći« jepati »H. T. S.«, koja je opet oku« pila sve čestite Hrvate katolike. A to je bila glavna zadaća, koju je morao gosp. »sreski« u prvome re« du riješiti — ako nije htio pasti u nemilost svojih gosa — a onda na ruševinama ovih dviju glavnih stra« naka sazidati »demokratsku« ili »ra« dikalnu«, već prema tome s koje je strane bio poslat. To ne bijaše nimalo zahvalan po« sao za gospodu sreske načelnike u Travniku. Jer ovaj stari vezirski grad zapamtio je i preturio mnoge careviće i kraljeviće, vezire i baro« ne, Dželalije i Rukavine, među ko« jima je bilo vukova i duljih repova od današnjih kojekakovih »sreskih« novajlija, pa ih je ipak — večernji povjetarac ša Vlašića otpuhnuo. Stoga'je i svaka protunarodna akci« ja »sreskih« udarila uvijek na reak« čiju, a čgsto puta u Travniku i na akciju, koja je snažno parirala pot« hvate »sreskoga«, te našu organiza« čiju tako učvrstila, da ona sviješću .svojih članova i unutarnjom disci« plinom može da bude uzor svim organizacijama i strankama u zemlji To će potvrditi i naredni iz« bori za konstituantu. Radi toga nas nimalo ne straši do« lazak nekakvog Manojlovića, Srbi« na,.sigurno nečijeg protckcionskin« da i miljenika, kojemu je zapovije« đeno da izvlači iz gliba one, koji su do sada žarili i palili, pa se konačno uglibili. Badava je stotinu Manojle« vića: oni se već duše u vlasfitome glibu, pa bi mogli za sobom povući i svoje prišipetlje Manojloviće, a« ko ovi za vremena ne otpanu od njih. Njihovi tajni i javni »befehli« pofčinjenima u svrhu ograničavanja slobodnih izbora ne će nimalo upa« liti, a vjera je i Bog, ni pokolebati čvrstu volju naših izbornika, jer oni dobro znaju da upravnici — zvali se veliki ili mali — samo su sitni crvići u službi naroda, koji ih on na svojim žuljevima izdržaje. Naša se je organizacija rodila u progonima, okalila nepravdom, a — 11 srećka Dinara VE ili Kruna I9Z IZ srećke Dinara ZV ili Kruna 9E IV srećke Dinara IZ III Kruna V8 1 8 srećke Dinara б ili Brunu ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi ME9UN9H0DNil ШНЛ D. D. Na adresu zemaljske vlade. U na« šem listu smo jednom upozorili ze< maljsku vladu, da seljaci pravoslav« ni neprestano napadaju na kuću Os« mana Abadžića iz Zabrđa kod Sa« rajeva. No vlada još nije našla za munasib, da u tome išta poduzme, valjda iz razloga, što se radi o jad« (Nastavak teksta na 4. stranici.) odio razredne lutrije. W Zagreb K Mali brojevi od 1—200, dobivaju se isključivo samo kod gornje glavne kolekture. �nim muslimanima. Abadžić nam se tuži, da ti napadaji neprestano tra* ju i skoro svaku noć se ponavljaju. Pitamo g. Mišovića: je li voljan već jedan put ovoj obijesti seljaka učiniti kraj, ili čeka dok jedno jutro u Zabrđu osvane koja mrtva glava. »Udruženje šeriatskih sudaca i vježbenika za Bosnu i Hercegovi« nu« nakon što su društvena pravila ovih dana odobrena, konstituisalo se je i svoj rad počelo. Gg. članovi se umoljavaju, da počam od 1. na« vembra o. g. članarinu šalju na dru« štvenog blagajnika. Hasan ef. Kadi« ća, šeriat. suca u Sarajevu i to po 48 K šeriatski suci, a po 24 K šeriat. vježbenici godišnje, te upisninu po 5 K i po 1 K mjesečno'za Savez dr« žavnih činovnika i namještenika za Bosnu i Hercegovinu. Konferencija zanatlija. Pozivaju se svi organizovani obrtnici grada Sarajeva, da neizostavno dođu na konferenciju, koja će se održati u nedjelju 7. novembra u 2 sata po podne u prostorijama trgovačke i obrtničke komore. Dnevni red: 1. odluke i zaključci kongresa; 2. čita« nje pravila i 3. ižbor provizornog mjesnog odbora. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova EIsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« Broi219 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Страна rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. izvrsna naravna njega kose. Želite li racionalno njegovati lice, rake; odstraniti prižtiće, •njedice; hrapavu opora koža učiniti svježom i elastičnom, upotrsbljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNE-PASTILE, 1 kutija K 10 60. Pemada na usnice po K 2*— i 4'—. Poraet koso unapregjujo, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerano sjedine čava FELLEROVA TANNOCH1NA POMADA ZA PORAST KOSE „EL8Ae, 1 veliki porculanski lončić K 15'—. JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MaGJARBKI BRKOMAZ po K 6 - 18'-, NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K 6 —, velika K 80'—, ŠAMPON za pranje kose K 4'—. Ideal svih sapuna. jait FELLEROV LJILJ1NOV MLIJEČNI SAPUN K 19'—, TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12*- i 15’—, najfiniji glicerin K 6’— i 30’—. Vaselin po K 3'—, 7'— i 12*—. Neškodljivi puder ta lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 29'—. TrcšEljah. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV WELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10'50. Što je ELSA-FLU1D, to se zna! Puder gospogje, boja se u to razumije- 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42-. jest pravi Dra KLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24* — Kurje uči Za usta t zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljite i brao FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM вЕ1ваи u kutijama po K 6*— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa*, 1 bočica K 10*—. Hega-zubni prah sa kisikom, 1 kutija K 20'—, Dra Heidera prah za zube 1 kutija K 6'—, Elsa-vođa za usta K 80, četke za žabe počamži od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca pe K 40'—; na vagu prema količini poćamii od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito EL8A-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15'—. Tinktura za stjenice K 80*—. Naftalin počam&i od K 2'—. Šta se svaki dan treba? Engleski melem K 2*—, Lysoform K 30, pravi Lysel K 30'—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kuglo K 5'—, arnika po K 6'—■ i 30'—, Crnogoričin miris za sobu K 35, Malinov sok K 80'—, Kineski Čaj po težini počamči od K 3'—• Miševi I štakori! Otrov za miieve K 8'—, otrov za šta­ kore K 8'— i 10’—. Omot 1 poštarina Kod upita računaj« se POSEBNO, ali što jsftiaije. Što viie se na jedan puta naruči, to ee manje ovim troškovima poskupljuje roba. treba svagda priložiti poitanske biljega za odgovor. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. URA! ♦ PAPIRN1CA I I HAMDIJE Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svaka kove po* trebstine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigaći, novčarke itd. sve dobro i Jeftino 1 Tražite cijenik od tvrtke preporučnje svoje bogato stovarište 4 svih vrsta papira, kancalarijskog I J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ 4 obavljaju brzo i točno. 8. Sattner D Ljflbijani ђгој 706, KOPČIĆA Centralna drogerija Braća Šahinagić ♦ koja čini trajno veselje ? Samo Suttaerova ura ! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene .najumjerenije. X T X Cijene umjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 4444444444444444444444444444 Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. Poziv na izvanrednu glavnu skupštinu »Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici", koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 sati (5 sati poslije, podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000,—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem Ravnateljstvo Muslimanske privredne banke (1 d.) Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do1. novembra 1920. položiti. „PROMET" trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Odgovorni urednik: F. Šalaka. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. ' Ovlašteno carinsko posredništvo. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Intb. Telef. Z9. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ad0b4ad587440b6da9eff73e75bb49a.pdf bde2268eb2f7345a54a905a2f018ef31 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Drugo izdanje. PRAVDA Pojedini broj K 2-— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 115 (220) Sarajevo, utorak 9. novembra 1920. (25. safer 1339.) Zar baš i u Minja? U subotu smo primili ovaj brzo« javni izvještaj našeg odbora u Tre«' binju: »Pokolj muslimana u Ora« hovcu. Jutros dobismo telefonsku vijest, da su Hamid i Mehmed Sal» ković nađeni zaklanL Otjeran cjelokupni hajvan, 190 brava i 9 go» veda dobro ugojenih. Tko su zli« kovci nije zasada poznato. Među muslimanskom ehalijom u Trebinju vlada ogorčenje, a u Korjenićima, gdje j ei Orahovac, neopisivi strah. Potankosti ćemo poslati dok usta« novimo«. л Tako glasi taj tužni izvještaj iz Trebinja, o kojem smo dosad dono« sili samo lijepe vijesti i bratske od« nose između tamošnjih Srba pravo« slavnih i muslimana iznosili kao u= zoran primjer drugim mjestima u našoj pokrajini. I eto, na jednom dobismo konstemirajuću vijest i iz ovog kraja, u kojem je dosad tako divno cvalo bratstvo, ljubav i sloga. Pošto su Korjenići na crnogorskoj granici, držimo da se u ovom sluča« ju radi e upadu njihovih bandi, što na kapama nose znak »N. I.« i ape« liramo na sve trezvenije ljude u tre« binjskom kotaru, da ovoj pošasti u> čine kraj izdašnom pripomoći kako bi vlast ušla u trag ovom zločinu Nb kitinih plaćenika. Stoga braći u Ko» renićima savjetujemo da se potpu« no pouzdaju u objektivnost svog kotarskog predstojnika, a Trebinj« ce upućujemo da mjesto ogorčenja, hladnim i trezvenim držanjem pri, nesu svoj obol zadržanju doeadaš« njih bratskih odnosa sa svojim is« pravnim sugrađanima. To velimo u tvrdom uvjerenju, da ovaj zločin nije izveden od strane naših domaćih ljudi. Mislimo da se u toj pretpostavci nimalo ne vara« mo i s nestrpljenjem očekujemo daljnji izvještaj našeg mjesnog od« bora. Jedan trezven glas. I. »Srpska Riječ«, koja se inače ni« kad nije odlikovala kakvom pameću i pronicavošću u tretiranju odnosa između muslimana i Srba pravoslav« nih, učinila je jednu iznimku i u bro?1 ju od 6. o. mj. donijela vrlo trije« zan članak. U predpostavci, da je pisac dr. Milan Jojkić, mi ćemo se njime pozabaviti opširnije i učiniti nekoliko svojih primjedaba. U prvom redu osjećamo svojom du« žnošću, da g. piscu zahvalimo na objektivnosti, a sada ćemo da ga malo citiramo. Gospodin gost »Srpske Riječi« vrlo je dobro i pravilno uočio, da »ima već skoro dvije godine, kako u našoj državi postoji, međri osta« lim krupnim pitanjima, i musliman« sko pitanje. Nije to pitanje u vjerskom smi#1 u, t. j. nije nastalo radi toga, što muslimani m:» sle da je ugrožen islam i slobodno ispovjedanje vjere, već za to, što se muslimani, kao građani i državljg« ni naše nove države, osjećaju zapo« stavijenim i progonjenim. Kada je krajem 1918. došlo oslobođenje, mu« slimani su sa najvećim oduševlje« njem, dočekali srpsku, voj« sku. I njima je, kao i nama svima, propašću Austrije pao težak, silni teret sa srca, i oni su se osje« tili oslobođeni od neprijatelja, ko« ji ih je jednakokaoinas pro« gonih i pritiskivao. Kada je Austri« ja ušla u Bosnu da jć okupira, baš su muslimani bili oni, koji su, sto« pu po stopu, branili svoju (i Vašu gospodine! Op. ur. »P.«) domovinu od tuđina — okupatora. Austrijan« ci i Mađari mislili su da je dosta jedna vojnička muzika da okupira Bosnh, a morali su poslati 200.000 vojnika, dok su skršili otpor musli« manskih ustaša. Mnogo je tada žrtava palo po bojnim poljima, a mnogi su viđeni muslimani platili svoj otpor i svoju ljubav za domovinu životom pod kur« š u m i m a i vješalima. Sasvim ob« ratno su dočekali muslimani srpsku vojsku. Sa cvijećem i suzama u oči« ma su pozdravljali srpske vojnike«. Mi s osobitim zadovoljstvom pre« nosimo ovu izjavu i konstatiramo da se ona u'cijelosti podudara sa stanovištem i držanjem naše or« ganizacije. Drago nam je što ova« ku izjavu Srbina pravoslavnog mo« žemo donijeti u istom broju, u ko« jem Citiramo i provokater« sko piskaranje onih oko »Domovi« ne«. Ko naime ovu konstataciju sra« vni sa sramnim podmetanjem u »Domovini«, pružen mu je odmah i uzrok radi čega se naša org. jed« nako gnjuša nad austrijskim ostaci« ma iž »Domovine«, kao i nad — njihovim saveznicima, što danas vode politiku bosanskih radi« kala, Konstatujući da je bilo ta k o ra« spoloženje muslimana iza oslobode« nj a, g. J. veli da »kratko vrijeme za tim nastaje preokretu njihovim redovima. Osjetilo se nezadovolj« stvo i —} a z o č a r a n j e«. Sasvim tačno; jer zaista je nastao preo« k r e t i zaista smo se mi razočarali nad postupkom i držanjem Srba pravoslavnih, kao i vlade, koja je u glavnom bila u njihovim ruka« ma. Sasvim je tačno, što veli dalje g. J. u svom članku, da su se u »n e« kimkrajevima zemlje, a naro« čito u Sandžaku, dešavali pojedini slučajevi lične osvete«. Samo ih bi« jaše mnogo i premnogo. Tačno je i što veli da je u tim slučajevima os« vete »dosta muslimana platilo gla« vom a nekom je čardak izgoreo«. No nije tačno da »u zemlji nije bi« lo organizovane vlasti«, jer je musli« man tu vlast osjećao i onda, kada se je pokušao braniti a i onda, kada je trebao biti zatvoren na denunci« je pojedinaca. Za muslimana jetavlastpostojala o d p r< » vog mo men t a, samo je »nije bi« lo«, ka dga je trebalo zaštiti. Kao markantan dokaz ove tvrdnje isti« ćemo prvomajske događaje iz 1919. koji su pokazali da je ta vlast imala sve što joj je trebalo da manifestu« je svoju snagu. Samo je u is t o d o» b a »nije bilo« kad se je radilo o tom da se spriječe pljakče u sara« jevskom polju ili nađu krivci zvjer« stva, što je izvršeno na obitelji Ali« je Halvadžije. Napominjemo još slučaj zatvaranja muslimana u ma« sama, što je izvršeno u Prijedoru i idemo dalje. Dopuštamo da razrijeđena srpska vojska »nije mogla svakom po« jedincu pružiti dovoljno zaštite, osobito po selima i u zabitnim brd« skim krajevima«. Dopuštamo da se »pljačkaške bande uvijek u ovakim vremenima pojavljuju«. Ali mora« mo naročito akcentirati da i sam g. J. priznaje, da su one, osobito u pograničnim* krajevima, napadale »v e ć i n o m na muslimanske kuće«. Žao nam je samo, što se g. pisac nije upustio u opširnije objašnjenje ove stavke svog članka, kako bismo mogli znati: je li preko ovog vrlo važnog stavka prešao radi toga, što možda ima kakvog razumijevanja za ovu tamnu pojavu ili stoga, što nije imao kuraži, da otvoreno osudi ovo nebratsko postupanje. U tom je, po našem shvaćanju, gor« dijski čvor nejasnog i zbrkanog na« šeg nacionalizma; u tom je i ključ za riješenje »muslimanskog pitanja« u našoj kraljevini. Preko tog se ne može prijeći jednim nejasnim ges« tom: valja u to duboko zaroniti i ’ odgovoriti nam na pitanje: »Kako to, da i pravoslavni p 1 j;a č k a š i udaraju najviše na muslimane?« Nije i ne može biti slučaj, da opljačkani i ubijeni muslimani stoje prema opljačkanim pravoslavnim u omjeru 20:1. Da, dvedeset naprama — jedan. Nije i ne može biti svejed« no: ko je krivac ovakog mentalite« ta tim prije, što je notorno pozna« to, da su u uskomešanim krajevima skoro u pravilu glavnu riječ vodili — popovi, učitelji i drugi inteligenti. To su fakta i njih treba objasniti, jer su se odražavala čak i pri sas« tavu vlade i raspoređivanju činov« ništva, kako višeg tako i nižeg. I nama bi bilo vrlo drago, kad bi se TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. g. J. ošvrniio na ovu pojavu i iznio svoje mišljenje o ovom kardinalnom pitanju. Što se nas tiče, držimo da su mu« slimani imali potpuno pravo, kad su te »pojedinačne« slučajeve — jer su postali pravilom — shvatili tako, »da se hoće da progoni ceo milet«. I pot« puno su u pravu, kad su radi tog po« stupka bili nezadovoljni, jer se ni u doba potpunog našeg približenja radikalnoj stranci nije niko trsio, da ispravi učinjene nam nepravde. Naprotiv, Hoćete i dokaz, je li de, gospodine dre Joj« kiču? Pa lijepo, poslužićemo jednim primjerom najnovijeg datuma. Sarajevo, 8. novembra. Prošli broj našeg lista bio je za« plijenjen radi toga, što naše uredni« štvo »nije umjelo« da odgonetne pravog smisla vladinom saopštenju od 5. novembra, koje glasi ovako: »Izvjesne pojave posljednjih dana u Mostaru i nekim drugim mjestima dale su povoda, da se preduzme išle« đenje o svim ovim pojavama. Z a« 1 i j e t a n j e (!) štampe u ovu akci« ju vlasti, u koliko, je prešlo granice žurnalističkog registrovanja, mora« će se spriječiti jer je ono štetno po samo isleđenje i jer je — protivno zakonu. Treba imati vjeru u vlast i sačekati rezultat isleđenja«. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dj u Sarajevu. Dionička glavnica Ц, 3,000.000 Podružnica u I3os. JMovome Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne nalog?. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno,lijevo.- Brzojavi: Trgovaca hanha, Sarajevo.- Interorban telefon: ZU �Strana 2 Страш .PRAVDA* — .ПРАВДА* Iz Sandžaka i Makedonija. IZBORNA NAS ILJA U SANDŽAKU. Varaju se gospoda sandžačko«ma« U nedjelju smo iz Prijepolja do« bili ovaj brzojav: »Demokratski agi« kedonski zvaničnici, ako misle da će tator Mihailo Kurtović (Zar i tamo« pri verifikaciji mandata proći ona« šnji Kurtovići idu Šukrinim tragom? ko jeftino kao što prođoše pri dek« retiranju članova Privremenog nar. Op. ur. »Pravde«), učitelj i p o v j e« renik agrarne reforme za predstavništva. Ovaj put ih ne će ujesti ista buha i mi ćemo se pobri« plevaljski okrug pokušava da psov« nuti da iznesemo svako i najmanje kom i prijeteći — paljevinom nasilje, što će se izvesti nad tamoš« i ubistvima ograniči slobodu njim muslimanskim biračima. Stoga opredjeljivanja muslimanskog živ« pozivamo braću iz Sandžaka i Ma« lja prilikom idućih izbora. Žalbe kedonije, da stresu sa sebe plašt po« podnete vlastima. Pismom opširni« vučenosti i nebrige i da svačijim na« siljima suprotstave svoje pravo, što je. Molimo objavite«. Mi se nimalo ne čudimo ovakom im ga daje zakon. Dosta je što su postupku, jer »demokrati« ovu zem« prepustili nesrazmjerno .velik broj Iju drže svojom kolonijom i misle da svojih mandata predstavnicima stranke, koja dosad nije imala ni« im je tamo slobodno raditi sve šta kakva razumijevanja za njihove te« im srce zaželi. Ali nam je začudno gobe pa je vrijeme, da nezasitnim da se zvaničnici usuđuju upo« trebljavati ovaki metod pri propagi« apetitima učine jednom kraj i od« ranju slobode i jednakosti, o kojoj lučno izjave: »Dovle, ali ne dalje!« toliko trabunjaju baš gospoda »de« Mi ćemo drage volje iznositi sve mokrati«. Zar taj vajni učitelj i ag« pritužbe naše braće iz Sandžaka i rarni povjerenik ne zna za propise Makedonije i ponovno ih upozoru« našeg izbornog zakona i zar misli, jemo da u eri demokracije, koja is« da ćemo ga mi smatrati jednom đi« ključuje tiraniju. Nijeste osamljeni, dom, kojom naša država ima brilji« rati u inostranstvu? braćo. zadovoljila time, da pod proglas mjesto potpisa stave: »Musi. Težač« ka stranke, Dem. stranka, Savez Težaka«. Šta ih je vodilo pri o< vakom potpisivanju, nije teško od« gonetnuti: ispred »Mutež« stranke nema se ko potpisati^er Mahnić i Hasandedić ne smiju potpisati radi toga, da od »Muteža« ne odbiju i ono stotinjak zavedenih ljudi. Pakt sa »demokratima« objašnja« va »Glas Težaka« u članku pod na« slovom »Naša stranka i izbori«, u kojem donosi i ovo objašnjenje: »Dem. stranka i Savez Težaka iz« dali su jedan proglas na narod.zNa« ša stranka nije sarađivala na tom proglasu i nije ga potpisala. U tom proglasu, koji principijelno p o t p u« no odgovara našim pogle« dima, nije dovoljno istaknuto na« čelo zaštite malih posjednika i oba« veze države, da im dade naknadu za obezbijeđenjc života. Mi smo u« vjereni, da bi to bilo unešeno, d a smo bili pozvani na saradnju toga proglasa, jer ni Savez Težaka ni Demokratska stranka — nijesu protivni tomu.« Kako se vidi »Mutežima« je do« voljno, da ih kogod primi u dru« štvo makar i bez poziva na zdogo« vor i premda »detalji sporazuma nijesu još utvrđeni«, oni vele da je dužnost njihovih ljudi, da »svuda sporazumno rade sa ovim stranka« ma i da nađu sporazumno s njima najbolji način, kako da ojačaju na« predne redove, a oslabe protivnič« ke, nazadne.« Kako se iz svega vidi, odgovor na naše pitanje: »ko to strahovito la« že«, može glasiti samo ovako: »Sla« gaše oni oko .Mutež »stranke«. Bilo im na čast!... Propast tvoja od tebe. ЗвгИова „Domosino"! U .pretprošlom broju prikazasmo pravac novog »nezavisnog musliman skog« lista i donesosmo nekoliko iz« vadaka iz njegova prvog broja. Od danas ćemo redovito pratiti taj list u ovoj posebnoj rubrici i donsićemo »cvijeće« iz njegovih članaka i sa« ISTINA O »ODLASKU« MEHMEDPAŠE BAJROVIĆA U SAN« stavaka, ne preuzimajući, naravna DŽAK. stvar, nikakve odgovornosti ni za stil ni za gluposti sastavaka, koji će Beogradska »Politika«, u kojoj se Kad god je došao sudski upit: može se citirati u toj rubrici. Mi nosimo istovaraju sve »demokratske« laži li se otpustiti iz bolnice, odgovorne odgovornost za komentarisanje tih o stanju u pojedinim pokrajinama, bolnice i liječnika glasio: »Ne mo« citata. Rubriku uvodimo iz dva raz« donijela je u 4.508. broju od 4. no« že. Bolestan je«. Sandžački sudovi, loga. Prvo stoga, što hoćemo da »na« vembra ovaj »dopis« iz Sarajeva: koji »ne mogu« raditi kad je po sri« cionalizujemo« naSu povjest i mje« jedi oslobođenje na razne denunci« sto Herostrata i Efijalta pružimo »Pre neki dan otišao je odvade u je uhapšenih muslimana, u ovom su našem budućem pokoljenju još Novi Pazar zloglasni Mehmed«paša slučaju pokazali osobitu marljivost Bajrović koga prvostepeni sudovi iz grozniji primjer bolesne ambicije i i savjesnost, pa su dva puta izaslali narodnog izdajništva. Drugi je raz« Sandžaka već punu godinu dana tra« svoje p os ејз ne liječničke že da odgovara zbog nedela koja je log uvođenju ove rubrike taj, što komisije, kak® bi se osvjedočili počinio za vreme austrijske okiipa« hoćemo da za bliski- parlamentarni da počem ovdašnja bolnica nije or, čije. Bajrović je za ćelo to vreme rad imadnemo gotov materijal, koji tak ovog »zloglasnog« čovjeka. Oba bio sk-1 o n j e n u Sarajevu — kao da ćemo pljusnuti u »časno« lice onih, izaslanstva potvrdiše iskaz ovdaš« što će naskoro morati da našoj or« je ovo druga država — i da to ne njih liječnika i saglasiše se sa nj : ho« bi ličilo na otvoreno odmetanje, on ganizaciji pruže ruku pomirnicu i da je s vremena na vreme pokazivao vim negativnim mišljenjem. Ušljed zatraže nejnu saradnju. Jer, Šerifovi toga je paša ostao u bolnici. lekarsko uverenje kako je bolestan će se napadaji i podmetanja raspli« No to nije godilo nekom i nekom, i kako zbog toga ne može da pre« nuti kao mjehurići safuna; on će još pa ovih dana osvanu u državnoj duzme toliki put. jednom i to za vječnost, dobiti glo« bolnici policajni agent sa zahtje« gov kolac, pa će njegovi sadanji ja« Ali sada kada su se približili izbo« vom, da mu se g. Bajrović :zruči. ri, Bajrović se ipak k r e n u o u No« Kad je od upravitelja odjelenja do« taci, stupivši pred nas, biti i čedniji vi Pazar pa ipak ne pod oružanom bio odgovor, da on bolesna čovjeka i sramežljiviji. Toliko kao uvod, a sad da pređemo na stvar. stražom, kako zakon propisuje za ne će i ne može izruč'ti, agent je sve zločine, nego u društvu jednog U uvodniku drugog broja veli donio pismeni nalog policijske di« sarajevskog advokata. Račun je »Domovina« g. Arnautovića: »Kad rekcije, kojim se zahtijeva izruče« prost. Ili će sud uhapsiti Bajrovića, nje g. Bajrovića bez obzira na se govori di piše o muslimanima, i onda će to biti vrlo zgodna agita« to, da li je njegovo puto« onda' treba uvijek i svakom zgodom čija za draženje muslimana kako ih vanje opasno pe zdravlje strogo lučiti muslimanski elemenat ova država goni, ili će se vlasti po« od njegova vodstva, koje mu se u i život. Upravitelj odjelenja upu« bojati da ne draže muslimane sada tio ga je direktoru bolnice, koji je najviše slučajeva — naturalo i pred izbore pa će Bajrovića ostaviti konačno popustio pred ovim naši« silom htjelo da ga pred« nekažnjenog. U svakom slučaju živa Ijem i g. Bajrovića izručio. Mi ne stavlja«. Ovaj pasus imao bi se zgoda i za pašu Bajrovića, i za nje« ćemo da sad podvrgavamo kritici odnositi na vodstvo naše organiza« gove zaštitnike u Sarajevu«. postupak g. Jerenrća i zadovoljava« čije, no slučajno je njime ocrtana mo se time, da »Polit.ku« još jed« — prošlost g. Arnautovića, koji je Da poštena javnost ne bi bila za« vedena u bludnju ovom lažnom nom uglavimo kao stovarište naj« u zdravlju Pittnera, Kollasa, Sarko« inspiracijomu »Politici«, srna« besramnijih oficijelnih laži i izvr« tića i drugih predstavnika austrijske sile plivao čitavih deset godina i tramo svojom dužnošću, da ovaj tanja. »odlazak« prikažemo u pravom Sa koliko je opravdanja ovo bar« sve do uoči sloma Austrije govorio svjetlu. Nije istina, da se je g. Baj« barstvo vidi se učinjeno po tom, što * kao tobožnji predstavnik 99% mu« rović »krenuo« u Novi Pazar, nego je g. Bajrović — »došavši« u Novi slimana. Nestalo austrijskog kunda« je istina da je on tamo — otjeran Pazar — predan na k u ć n u n i e g u, ka i on se slegao kao mušemali fe« na jedan najbarbarskiji način. G. jer ga^je i tamošnja liječnička ko« njer. Zavukao se u mišiju rupu i Bajrović je više od pola godine le« misija pronašla bolesnim i izjavila sprijateljio se s nekoliko srpskih o« ficira, kako bi očuvao živu glavu. žao u ovdašnjoj državnoj bolnici. da se ne može staviti u zatvor. Držeći da je siguran, daitas se o« pet pomalja iz mišije rupe i pušta »Mutež« stranke i da ih ne htjedoše u svom listu čak i sastavak »Ko iznijeti u izbornom proglasu na na« plače za Austrijom«, u kojem se rod. U slijedećem (112.) broju veli: »Bolest i pokvarenost ljudska »Pravde« prenesosmo »jedno objaš« u današnjem našem društvu do« U raboš g. dru Krizmanu. Jedna njenje« iz »Glasa Težaka«, u kojem segl^ je do kulminacije. Ljudi, da udovica u Sarajevu, naravno musli« je izjavljeno, da gg. Čekro i šarac bi zabašurili svoje grijehe, svoju manka, primila je od kotarskog u« nijesu bili ovlašteni na potpis pro« mračnu i podzemno«! ezuitsku pro« reda u Visokom poštanskom naput« glasa, jer da su pregovore vodila šlost, Лр o ktiš a v a j u da ocrne nicom K 2 (slovom dvije k r u« »druga dvojica delegata«, ali se ni« druge pred javnosti. Takvih eleme« n e). Na kuponu je napisan ovaj ob« jesu mogli složiti »baš u tom pro« nata mi imamo danas u našoj kra« račun: glasu, kojim se stvara novi program Ijevini veoma mnogo. Oni s jednu Predujam na privr. rentu zajedničkog rada, a taj se pro« prikrivaju, a.s drugu naba« za godinu 1918. . . . 3 K 60 h gram u agrarnom pitanju stranu čuju se blatom na muslimanski ele« Poštarine.......................... 1 » 40 « posve razilazi od našeg menat Bosne i Hercegovine.« Pa« programa«. »I zato se, veli se metni redaktori »Domovine« nijesu Netto . , . 2 K 20 h dalje u tom objašnjeju, mi nijesmo ni osjetili, da su gornjim svojim ri« Ovih 20 h odbila je pošta valjda mogli s tim proglasom solidarisati i ječima dali fotografski sni« 'za dostavu tako, da je ova udovica potpisati ga.« mak svogvođe. A ipak je tako. dobila u ime te rente u svemu — Tako je pisano prije heftu dana. Arnautović zaista nastoji zabašuri« dvije krune. Primjećujemo, da Međutim »Glas Težaka« od 30. ok« ti svoju sramnu prošlost i &oje gri« ova udovica u visočkom kotaru po« tobra donosi na čelu lista objavu o proti ovom narodu i zemlji, sjeduje četiri čifluka (kme» izbornom sporazumu, koja nosi da« jehe što ih je počinio radeći za pripoje« tovska selišta) a i begluk joj je uz« tum od 15. oktobra i koja je — isto« nje Bosne Madžarskoj. On bi htio urpiran. Bez komentara. vjetna sa proglasom što ga je donio i da utrpa svoje veze sa Pittnerom, Pa ipak odoše. U 111. broju našeg »Glas Naroda«, a mi prenijeli u 111. dbk je još bio općinski pisar, kao i* lista donesosmo sastavak u kojem broju našeg lista. Razlika je samo u mračnu prošlost, koju je onako konstatirasmo, da se Grđićeva »Slo« tom, što u »Glasu Težaka« nijesu iz« strašno razgolitio Hasan Rebac u ga« i »demokratski« organ »Glas nešena imena predstavnika pojedi« beogradskoj »Pravdi«, gdje je reče« Naroda« stide svojih kompanista iz nih stranaka, nego su se gospoda no da je^>. Arnautović bio znanac Bilješke. Rpot — Broj 220 i srbijanskog dispozicionog fonda. Ali eto sadanjoj nesposobnoj vladi trebaju i tipovi ovake prošlosti, pa jč vaskrsnuo i g. Arnautović, kojeg vlada upotrebljava u prljavoj ulozi, da se nabacuje blatom na musi, ele« menat, , prikazujući našu organiza« čiju neprijateljem države i naroda. Ta pokvarenost ide još dalje, pa tom i takom Šerifu namjenjuje čak i časnu ulogu predstavnika musli« manskog elementa u ovim pokraj i« nama. Zaista kulminacija pokvare« nosti!... Pitate kako nas Šerif prlja u dru« gom broju svog glasila. Evo nekoli« ko citata: »Po svojoj prirođenoj duševnoj crti — junak, ratnik, ri« ter u pravom smislu riječi i kao takav voli junake, pa ma se to od« nosilo na pojedinca Цј na ceo na« rod, muslimanski elemenat kao ta« kav ne bi mogao nikada poreći Sr« bima i hrabroj, srpskoj vojsci veli« činu njena učinjenog djela. To mo« gu da učine samo oni bijednici, sli« jepci i kukavice u redovima vodstva Musi. Jugosl. Organizacije, a to či« ne s jednu stranu, što su to izrodi našeg elementa, a s drugu, što mi« ^le, da time pogoduju instinktima masa, računajući na njihovo neza« dovoljstvo zbog napre.d navedenog, pa da to iskoriste u svoje lične, bo« lesne i vratolomne ambicije. Kakim je elanom i oduševljenjem musli« manski elemenat u Bosni i Hercego« vini susreo i dočekao našu oslobodi« lačku vojsku, to je poznato svako« me; simpatije za srpsku vojsku ni« su se ni danas ni u koliko smanjile u tome elementu — i ako ih je bi« lo, što moramo priznati — iz da« našnjeg vodstva Musi. Jugosl. Or« ganižacije, koji su savjetovali na« šem elementu u provinciji, da se prilikom ulaska srpske vojske u 1Лše krajeve dr« že prema toj vojsci povu« čeno i rezervisano.« U svojoj provokatorskoj ulozi »Domovina« ide i korak dalje, pa prikazavši viteštvo i ljupkost srbi« janskih oficira veli, da su to »vi« djeli i osjetili i oni muslimani, koji danas nastoje, da našu narodnu vojsku one mile muslimanima i da srpskoj vojsci poreku njene velike i po naše oslobođenje jedine zasluge. A kad bi oni bili pravi pri« jatelji muslimanskog mileta, morali bi radošću pozdraviti, da smo dobili vojsku i da ne moramo da je sr/ara« mo iznoya. Morali bi biti presretni, da mi danas stvaramo našu narodnu vojsku na srpskoj vojsci, najslavni« joj u svijetu i najoprobanijoj u bra« njenju domovine. Njoj se dive Francuzi, Englezi, Američani i pri« znaju joj, da je na Balkanu odluči« la, a time najviše doprinijela rije« šenju ratne nadmoćnosti. Njoj ski« daju kapu generali i ministri, i kažu, da je prva vojska na svijetu. Što bi bilo razumljivije, nego da i dojakp« šnji vođe muslimanskog mileta b» dadu priznanje oslobodiocima. Šta bi bilo bliže pameti, nego da organ Jugoslavenske Muslimanske Orga« nizacije, »Pravda«, dade srpskoj vojsci prvo mjesto među faktorima našeg oslobođenja i da musli« manski milet ne odvraća od današnje naše vojske.« Eto to i tako piše organ g. Šerifa Arnautovića, koji se je tokom rata �Број >220 — Broj najviše interesirao o tom, kad će bi« ti satrvena Srbija i »zdrobljeno leg« lo naših zakletih dušmana«. To veli organ onog Šerifa, koji je u doba prevrata plakao u klubu i govorio da će na Seherćehainoj ćupriji »va» trom dočekati srpsku vojsku, samo da pogine i ne dočeka tog užasnog poniženja«. To veli organ onog Še» rifa, koji .je na opomene uviđavnih ljudi, da se prođe besplodne madža« rofilske politike, odgovarao riječi« ma: »Ne mogu. Kad me dovedu i nad mrtvo tijelo Madžarske i rek« nu mi: Okreni se od nje ili ćeš i ti s njom poginuti; odgovoriću: »Ne ću se ni od mrtve otkrenuti pa ma« kar propao!« Zaista je nečija pokvarenost na kulminaciji.... V Страна 3. »ПРАВДА* — .PRAVDA. • Treći broj »Domovine« ne piše mnogo o »Pravdi« i našoj organiza« čiji. Šerif se ovaj put pjenuši na Hr» vate i njihova dva ovdašnja lista, a na nas se osvrće samo u domaćoj vijesti »Hapšenja u Sarajevu«, u ko» joj među ostalim iznosi da je odne« šen »odulji naramak spisa iz »Prav« de« i iz posjedničke organizacije«. — »U ovom savezu je, veli dalje »Domovina«, i Sakib ef. Korkut po« vraćen u Sarajevo sputa — pre« ma Dalmaciji, kamo je kako zli jezici (i špijuni iz »D.«) govore, htjeo strugnuti.« Drago bi ti bilo, Šerif Effendijal... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U GRADAČCU. U ponedjeljak 1. ov. mj. održao je presvijetli gosp. muftija Maglaj« lić sa doktorom Hrasnicom skupsti« nu, koja je bila od sveg građanstva kao i od težaka te okolišnih sela najsjajnije posjećena. Iskreni jedan govor, što ga je .održao naš pošto« vani muftija učinio je jak utisak i na protivnike naše organizacije, a mnogi su do suza bili dirnuti. Iza njega je govorio g. dr. Hrasnica, ko» li je .podrobnije razložio program naše organizacije i način glasanja te pročitao listu nših kandidata. Skuj« ština je burnim odobravanjem tera« žila svoje povjernje vođama i mi svi stojimo čvrsto uz organizaciju. Neki agitatori »oživjelog« Šerifa, koji su ovoj skupštini prisustvovali u nadi, da makar nešto čopnu od organizacije, vidjevši našu čvrstoću i odlučnost — povratil su se pora« ženi svojim klientima u Modriču, da bar njih očuvaju za se. U nedjelju 31. oktobra održate su u našim selima Srnicama i Kerepu skupštine, kojim je predsjedao pre« svjetli g. Maglajlić. Obje skupštine su usprkos oštre studeni iz svih oko« lišnih sela bile vrlo dobro posjeće« ne. Naš obljubljeni predsjednik i kandidat držao je lijep govor o je« dinstvu, svrsi organizacije i izbori« ma što smo i mi težaci potpuno ra» zumjeli. Iza njega je govorio g. dr. Hrasnica koji nam je podrobnije razložio program organizacije i na« čin glasanja te pročitao listu naših kandidata. Mi se našim vođama naj« srdačnije zahvaljujemo da su se i u naša sela potrudili svi listom čvr« sto stojimo uz organizaciju. SKUPŠTINA U DONJOJ ZGOŠ« ĆL U donjoj Zgošći kod Kakanj Do« boja obavljeno je otvorenje nove mektebi ibtidaije u petak dne 5. o. mj. kojom je prilikom održana i naša vrlo uspješna skupština, na ko« joj su govorili članovi našeg radnog odbora Dr. M. Spaho i dr. A. Ha« džikadić. Mnogobrojni težaci, sa« kupljeni na toj skupštini, pošto su saslušali govore naših izaslanika iz« javili su s oduševljenjem, da ih ni« kad ništa ne može rastavljati od J. M. O. i da među njima nema čo» vjeka, koji ne bi bio u zajednici sa svim muslimanima. Predsjednik mjesnog odbora Hodža Šehagić sa« kupio je nakon skupštine oko 1.500 kruna za dogradnju novog mekteba, za koji se mnogo starao od početka gradnje. Živio Hodža! KOTARSKI ODBOR U VARCAR VAKUFU. Na kotarskoj skupštini J. M. O. u Varcar Vakufu održanoj 14. ok« tobra 1920., kojoj su prisustvovali članovi Centralnog Odbora, narod« ni poslanik Dr. Halidbeg Hrasnica i gl. urednik »Pravde« g. Sakib eL Korkut, izabran je kot. odbor naše Organizacije u Varcar Vakufu kako slijedi: Predsjednik g. Šaćir Šeho« vić, tajnik g. ^hmed Dedić; blagaj« nik g. Muharem Šehić; članovi gg.: Ahmedaga Medić, Smailbeg Kule« nović, i Salih Sehović. Gornja šesto« rica sačinjavaju mjesni odbor. Kao podpredsjednik kot. odbora i član za općinu Bilajce izaburan je g. Ha« saubeg Kulenović. Dalje su izabra« ni članovima kot. odbora: Derviš« beg Kapetanović za općinu Bočac, Omer Hadžić za općinu Baljvine, Sulejman Pivelić za općinu Vlasi« nje, Ćamil Hodžić za općinu Drag« njićsPodove i Sulejman Ćuk za op« ćinu Trnovo. Na sjednici Kot. Odbora držanoj 14. oktobra t. g. kako je navedeno konstituisali smo se izabrali izasla« nike za glavnu skupštinu, koja se obdržala 21. oktobra t. g. u Sarajevu i na kojoj su prisustvovali naši iza« slanici Hasanbeg Kulenović i Ah« med Dedić te nas o istoj izvijestili, koje smo izvješće sa zadovoljstvom primili na znanje. Rad oko upisiva« nja članova i uplaćivanja članarine započeli smo, te ćemo Vas svoje« vremeno izmjestiti. Izbor srpshog patrijarha. Službene Novine od 27. o. mj. do« nijele su ukaz kojim se određuje, da se Izborni Sabor za biranje pa« trijarha ima sastati 12. novembra u sabornoj crkvi. U istom je broju objavljena i uredba o izboru prvog srpskog patrijarha, koja ima 24 pa« ragrafa i bavi se u glavnom načinom izbora. Prema § 3. uredbe, članovi su tog sabora osim raznih sveštenič« kih predstavnika još i ova civilna lica: predsjednik ministarskog savje« ta i svi bivši ministri predsjednici, predsjednik i potpredsjednik nar. predstavništva i svi- pravoslavni sve« štenici koji su članovi parlamenta, zatim vojvode, predsjednik drž. sa« vjeta, kasacionog suda, glavne kon« trole i općina Beograd, Skoplje, Kar« lovci i Peć: rektori univerziteta te dekdhi i redovni profesori bogoslov« skog fakulteta i predsjednik Aka« demije nauka pod uvjetom, ako su ta civilna lica istočno«pravoslavne vjere. Po § 12. svi se članovi imaju za« kleti svemogućim Bogom i svim, što im je najsvetije i na ovom svijetu najmilije, da će pri savjetovanju i izboru srpskog patrijarha imati u vi« du »samo blago sv. pravoslavne cr» kve, kralj a i otadžbine« i da će svoj glas dati samo za onoga o kome su uvjereni, da će najdostoj« nije vršiti dužnost srp. patrijarha.« Izborni sabor bira patrijarha iz« među trojice kandidata, što ih pred« loži arhijerejski sabor srpske patri« jaršije. Izboru mora prisustvovati više od polovicu članova izb. sabo« ra, a glasa se tajno i ceduljicama. Izabran je onaj, ko dobije bar jedan glas više nego li iznosi polovica u« kupnog broja prisutnih članova, a ako niko ne dobije tu većinu, pristu« pa se užem izboru između ^dvojice kandidata koji su dobili veći broj glasova. Poslije glasanja izborne se cedulje imaju uništiti. Ime izabra« nog patrijarha objavljuje predsjed« nik, a kad kralj izbor potvrdi onda se na predlog mnistra vjera izdaje ukaz. Potvrdu i ukaz ministar vjera ima isti dan saopćiti saboru. Zatim se izbor ima proglasiti u sabornoj crkvi, onda slijedi ustoličenje i čla« novi izb. sabora idu kućama, pri« mivši iz državne kase putne troškove i dnevnice isto kao i da su članovi parlamenta. Interesantno je da se patrijarh zove srpskim, a ne srpsko«pravo« slavnim, premda ima Srba katoličke i muslimanske vjere. Naši dopisi. Stari Majdan, 30. oktobra. U 22. broju »Glasa Težaka« ili, kako ga ovdje zovu, »Novina klepe« tala«, pročitah dopis iz Sanskoga Mosta od 12. o. mj. pod naslovom »Kako pravdaši kortešuju na svojim skupštinama?«, kojim kukavni do« pisnik uobičajenim sredstvima svo« jih vođa i istomišljenika — drskom i bezobraznom laži i petljanjem prikazuje tobožnji fiasko presvij. g. Mufti ef. Maglajlića prigodom bo« ravka u Sanskom Mostu. Poznava« jući onu narodnu »utopljenik se i za slamku prihvaća«, mišljah da se na ovake bljezgarije i ne osvrćem, ali ipak se osjetih dužnim, da kao skupštinar unesem pravo svijetlo istine u podle laži »Novihog klepe« tala« i njegovog dopisnika, te da is« tini za volju, a ne u svrhu korteša« čije, opišem boravak Mufti efendije medu nama. Dana 12. o. mj. povrvile su hrpe kola i fijakera punih raznog svijeta u selo Čaplje, kojih 7—8 km pred Sanskim Mostom, da tamo iščeka i pozdravi našeg Mufti ef., koji je taj dah imao iz Kljuca prispjeti u San« ski Most. I ako je ovog dana padala nesnosna kiša i vrijeme postajalo sve neugodnije, nije se ipak ni na čijem licd primijetio ni tračak ne« zadovoljstva. Svak je sa radošću čekao čas, kad će se vrijedni naš starina među nama pojaviti. I zbilja u 3 sata po podne stiže naš vrijedni predsjednik, naš Mufti ef, a dugi špalir raznolikog svijeta zaori tro« kratni »Živio!«. U sred špalira po« zdraviše ga iskrenom dobrodošli« com imam g. H. Babić, a. ispred Staromajdanaca g. A. Šarić, na što se naš Mufti ef. kratkim govorom, popraćenim sa burnim »Živio!«, svi« ma prisutnima zahvalio. Poslije o« vog pozdrava krenuo je Mufti ef. put Sanskog Mosta u društvu sa svojim pratiocima te Krajine gg. H. Miljkovićem,' M. Biščevićem, S. Fi« lipovićem i drugima, a za njihovim kolima nizala se duga kolona fija« ra i kola, punih našeg svijeta iz raz« nih staleža. Nije istina, da je bilo samo 10 begova kao što to tvrdi do« pisnik »Novinog klepetala«. Tik pri ulazu u varoš dočekala je našeg Mufti ef. velika skupina te« žačkog svijeta; pozdravila ga brat« skom dobrodošlicom i burnim »Ži« vio naš starina! Živila naša Organi« zacija!« Zahvalivši se ukratko na bratskom prijemu, Mufti ef. je kre« nuo sa cijelom pratnjom kroz varoš do Musi. Čitaonice, gdje je naš sta« rina također mnogobrojno dočekan i burno pozdravljen. U čitaonici je održan pouzdanički sastapak, a su« tra dan, 13. o. mj., održana je skup« ština u dvorištu džamije, kojoj je prisutvovalo mnoštvo svijeta raz« nih vjera i staleža, a ne samo neko« liko prolaznika, kako tvrdi dopisnik ili bolje reći lažov u »Novinom kle« petalu«. Na skupštini je govorio naš Mufti ef. te g. H. Miljković i ne« koliko skupštinara, a ti su govori naišli na posvemašnje odobravanje sviju skupštinara, jer sve što se go« vorilo, samo je faktična istina, a ne ono, čim se služi dopisnik kao i svi Novine vci. Na skupštini je izabran mjesni odbor kao i izaslanici na sarajevsku glavnu skupštinu naše organizacije, a poslije toga otputovao je naš vri« jedni Mufti ef., praćen opet sa mno« go kola i fijakera, punim našeg svi« jeta, put Prijedora, a njegovi pratio« ci iz Krajine otputovaše sutra dan, ponesavši dobre uspomene i sigurne garancije za uspjeh naše organiza« čije u ovitg krajevima kao i u dru« gim širom naše domovine. Ovako i nikako drukčije proteče ova naša skupština i boravak našeg Mufti ef. među nama, a ti, lažni do« pisniče, stidi se da u vašem klepeta« iu izlaze onake laži. I onaj (ako ih ovdje takih uopće ima) koji je mi« slio da u vašu »mutež stranku« stu« pi ili ako ste nekog već prevarili i sebi ga privukli, okrenuće vam le« đa čim tvoj »jalan dopis« pročita, jer u njemu će da vidi koliko ste is« kreni. Zapamti, da narod ne pokla« nja svoje povjerenje kojekakvim lašcima i izvozničarima, a najmanje vama gospodo oko »Novinog kle« petala«. Ne vjerujete li, pokušajte vi sazvati skupštinu, pa ćete onda vidjeti koliko vaša »mutež stranka« kod našeg svijeta vrijedi i koliko ovdje pristaša imate. Ali vi to ne ćete učiniti jer to je malo »škaklji« vo«. Bolje je pisati »o silnom na« predovanju vaše mutež stranke«, pa makar i a bianco, jer se bojati, da vam vaš Novo ne pane u nemi« lost svojih »Befehlinhabera« kao što je njegov renome pao kod nas Krajišnika. Znamo mi dobro pre.d kakvom alternativom stojite vi No« vinovci pa vani kličemo: »Odzvo« nilo vam je, gospodo!« Sve vaše pi« sanje ne vrijedi kod nas ništa, mi u njemu naziremo samo golotinju du« še vaše i ogledalo niskog i pokva« renog karaktera, pa bi dobro bilo Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.OOQ. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. �Strana 4 Страна »PRAVDA* — »ПРАВДА* TELEFON NAŠEG UREDNIŠ. TVA. Od jučer je naše uredništvo dobilo svoj poseban telefon pod brojem 842. Obraćamo na to pažnju naših prijatelja u provinciji uz na« pomenu, da na isti "broj treba zvati za to gledajte da se odmah — izme« i kad se želi govoriti sa tajništvom đu nas izgubite«. Tabelaux! Radnog Odbora. Darovi »Merhametu«. Gg.: Mu« jaga H. Baščaušević i Teskeredžić Murat Sabljica, invalid s Vratni« darovaše 100 kg pirinča i 159 meta« ka (Sarajevo), koji se bavi donoše« ra razne basme, tvrtka Mešinović i njem mlijeka sa sela išao je prije Bajraktarević 103 kg pirinča. Mu« heftu dana iz Faletića noseći mlije« hamedaga Aganović 2 sanduka sa« ko. Za njim je išla žena mu, koja je funa i 2 vreće cikorije, a tvrtka H. također nosila mlijeko. Nedomak Abdaga Nanič, Šehić i Hafizović Vasina hana sreli su ih Risto Šućur, sin Mićin i Miloš Plakalović sin Ni« 50 kg cikorije. Živjeli! Izvrsna osnova igre državne raz« kolin, oba iz Bioskog. Sa Muratom redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« su se lijeno pozdravili, ali kad su su« ja svijeta ne može iskazati, zajam« sreli njegovu ženu, zavikaše oboji« ca: »Otkrij se. Ako ne ćeš sama, ot« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti krićemo te mi, jer se sad više žene će posve sigurno u najkraće vrije« ne smiju pokrivati«. Pošto se žena me razgrabljeno. Neka se stoga sva, nije pokorila njihovoj komandi po« požuri da sam ili zajedno sa dru« lete obojica put žene. Ona zaporna« ko govima osigura poželjnu srećku, že. Čuvši joj muž pomagljavinu vra« dok zaliha još traje. Pobliže u da« ti se natrag u pomoć (bio je pred našnjem oglasu državne glavne ko« njom podobro izmakao), ali ga do, lekture: Međunarodna Banka d. d. čekaju gornja dva »junaka«, navale odio drž. razredne lutrije, Zagreb, na njeakamenjem i izubijaju ga na Gajeva ul. 3, više mjesta. Izrazbijali su mu i đugume i pro« lili mlijeko, napravivši mu na taj način štetu od kojih 500 kruna. Н. B., Sarajevo. Atlf »f. je u втот daćana. Stvar je odmah prijavljena žandar, ва Srnom moiei govoriti a kiraethani. Glede skoj postaji u Koševi, ali se do da« adućana obrati ee matevoliji Hamdibegu, koji nas nijesu poveli nikakvi izvidi. Pi« uređaje u vakufskoj direkciji, soba broj 7. tamo državnđ odvjetništvo, da li će Špijunu Sirriji Abdaglću preporučujemo radi ovog napadaja na savjest i i« da »o okani naieg odgovornog urednika. Svoje njuikanje ia hiljadama »koje ва uručene Soči movinsku sigurnost sirotog Sabljice FHipoviću- mole obavljat^ na dragom mjestu. povesti potrebno uredovanje i napa« ili Nastavi li вато joi jedan, rasgovor ва nalim đače poučiti da je u ovoj zemlji slo« odg. urednikom, nek pripremi svoj brovsing, jer bodna vjeroispovijest i lična sigur« bi inače mogao da opipa namečena leđa ili da mu engleska lola postane sastavni dio lica. nost? Jedno očitovanje. Od Salke Ka« zaza, muhtara iz općine Knežine (kot. Vlasenica) primismo ovu izja« vu: »Ja dolje potpisani očitujem, da Mi dolje podpisane učenice, drži, je moje ime potpisano bez moga znanja za Musi. Tež. S., te izjavlju« mo za svoju dužnost ovime izraziti jem da uvijek ostajem članom J. M. najljepšu zahvalnost »Univerzal« O. a nikako ne ću da budem od os« školi za krojenje i šivanje, koje smo talih muslimana rastavljen«. tečaj pohađale, osobito gđ. učitelji« Donosimo ovo očitovanje za ha« ter potpisniku, a ne radi toga, što čama te gosp. upravitelju Š. Rosiću prinisujemo kakvu vanžost pisanju koji nam je dodijelio dobre učitelj« organa »Mutež stranke«. ske sile, te smo za šest sedmica do« Komunisti na selu. U selu Gornja bar uspjeh postigle. Vinča opć. D. Prača kotara rogatič« Pozivamo i ostale naše sestre ši« kog, sakupilo se jednog dana više rom cijele domovine, da nastoje o« seljana iz obližnjeg komšHuka, da ukopaju jedno umrlo dijete. Uprav vu školu svršiti, jer nam je jedan kad su se sakupili i htjeli krenuti na od najpreči uskrva za dobru doma« groblje, ugledaju trojicu uznojenih ćicu znati krojiti i šivati. stranaca, gdje hite putem u selo. Do Hatidža Sadiković, Jaha Henić, Mu« šavši u selo i opazivši onoliki broj nira Avdagić, Vasfija H. Selimbe« sakupljenog seljaštva strancima za, gović, Ešrefa Selimbegović, Kadi« sja radost na licu i nemadavši kada ra Babić, Aiša Jakubović, Habiba ni odahnuti od teška umora, zazva« Medić, Naja Crnalić, Munira Crn« še sakupljene seljane k sebi. Kada Hć. Bisera Crmdić, Hanka Crnfkić, se ovi okupiše, poče jedan od doš, Halima Džananović, Emina Hergić, ljaka da govori kako su se eto oni Hajrija Crnalić, Nura Kapetanović, žrtvovali da prohodaju kroz sva se« Šamija Kapetanović, Derviša Vele« la, da seljacima otvore oči i da ih tanlić, Sevleta Crnalić, Zehra Cr« poduče, kako će se spasiti od gule« nalić, Ženika Mustajbegović, Muni« nja bogataša, aga, begova i gazda, ra Cerić. Nura Kapetanović, Midžić te da pristupe u komunističku stran, Tifa, Hajrija H. Selimbegović, Naja ku. koja ide za tim, da se nagomila« Dakovac, Fatima Mandić, Alija ni imetak od bogataša ima oteti i Mandić, Makbula Kovačević, Asija među sirotinju razdijeliti. Na to će Badić, Katarina Balić, Bertha Seide« jedan između seljaka: mann, Olga Latal, — Ama molim te, komšija, od ko« Odbor prijedorskih muslimana za ga su ti naki bogataši pootimali taj održanje tečaja »Univerzal« škole imetak? Komunista: Pa od nas sirotinje! pridružuje se gornjoj izjavi i očituje Seljak: Ama zaboga zašto ste dali svako priznanje i zahvalnost otimati? Ja, vjeremi, ne bih šale Predsjednik odbora: dao oteti ni jednog pileta. I kada bi Sadiković, mi ko došo da otme, ja bih mu gla« . šerijatski sudac. vu raseopo! Komunista: E moj dragi, mi nije« Prijedor, dne 23. oktobra 1920. smo do sada bili osviješćeni i ujedi« njeni, ali za to sada treba da i mi Centralna drogerija od njih otmemo! Seljak: Aja bogme! Zar bi vi htje, Braća Šahinagić li da mi seljaci postanemo otimači, Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 biva otvoreni lopovi. To mi nećemo, (prije Rudolfova) — Telefon 319 jer nam to vjera zabranjuje mi zna« mo da je oteto prokleto! preporučuje svoje bogato skla­ Drugi seljak: Ama molim te, kom, dište svih droga i medikamenta, šija, ja koje Ste vi vjere kada tako te svih fotografskih potrebština govorite? Posluga brza i tačna. — Cijene Komunista: Kod nas je, dragi, najumjerenije. vjera sasma sporedna stvar. Svatko može biti koje vjere hoće; mi ra« dimo za našu komunističku ideju. PAPIRNICA Drugi seljak: Aha, otuda mi dođi, 'brajane. Vi biva nemate vjere i za HAMDIJE KOPČIĆA to hoćete da otimate. Sada vas pot« pdno razumijemo. Ali'sada čujte i preporučuje ivo je bogato stovarište naš odgovor: »Mi smo muslimani i svih vrsta papira, kancelarijskog i vjera nam je nada sve. Sa onima, (kolskog pribora. — Naručbe se koji do vjere ne drže ništa, kao što obavljaju brzo I točno. eto ti kažeš, nećemo ni da se u putu Cijene umjerene. sretnemo, jer znamo da oni, koji ne, Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 zna za vjeru, ne zna nj za Boga, ni za poštenje ni za obraz ni zašto, pa Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. kad biste tim prestali, jer mi eto s vama nećemo, mi vama, kao ni va« šem Novi dugog ovratnika, baš ni« malo ne vjerujemo. Za sad basta. Težak sa Krajine. Bajretov glasnih. Pododbor u Priboju. Agilni rade« nik za Gajret g. Fevzija H. Hamzić, pravnik iz Priboja, osnovao je sa ostalim našim prijateljima Gajretov pododbor, koji se je konstituisao na slijedeći način: Predsjednik Fevzija H. Hamzić, pravnik; tajnik Aziz Hasanagić, trgovac; blagajnik Omer Zlatariić, trgovac; I. revizor Dragiša Jovanović, upravnik pošte, a II. re» vizor Zahirbeg Prašo, trgovac. Že« limo dobar uspjeh. Dobrotvori u Priboju. Kao dobro« tvori upisala su se slijedeća gospo« da: Sukrija H. Hamzić, Hamdibeg Hasanagić, Salihaga H. Hamzić, Ju« suf Zlatanić i Aziz Hasanagić. Darovi u naravi. Povjerenik u Ne« miloj g. Burzić, šef tamošnje stani« ce, sakupio je za Gajret 700 kg žita i javlja da će nastaviti sa sakuplja« njem priloga u naravi. Povjerenik iz G. Vakufa g. Os« man Cepalo sakupio je 114 kg pše« niče i poslao upravi sarajevskog konvikta. Podoodbor u Priboju sakupio je među tamošnjim hanumama i osta« lim gospođama drugih vjera: 36 ru« baca, 7 marama, 31 čevru, 2 para čarapa, 1 rukave, 1 salvetu, 1 bošču, 4 vezena svitnjaka, 1 košuljtf! 1 bos« čaluk od 6 komada, svega u vrijed« nosti K 4.200. Salih Gjerzić iz Gara (Maglaj) sakupio je 106 kg zobi, 10 kg gra« ha, 20 kg šljiva i Ш kg krompira. Muslimanska centralna banka da« rovala je Gajretovu konviktu u Sa« rajevu 1 vreću pirinča, a konviktu u Tuzli 200 kg pirinča. Dobrovoljni prilozi. Upravnom odboru prispjeli su slijedeći dobro« voljni prilozi: G. Sulejmanbeg Fili« pović. Ključ, od prodatog namješta« ja činovničke čitaonice 2.140 K, gradsko poglavarstvo, Varcar«Va« kuf 1000 K, Muhamed Merdan, O« lovo, prigodom vjenčanja 80 K, pododbor, Bugojno, članarine i pri« hoda od zabave 2822 K, Ahmet Ša« rić, Stari Majdan, sakupio dobro« voljnih priloga 340 K, gradsko po« glavarstvo, Gračanica 200 K, grad« sko poglavarstvo. Bos. Novi 800 K, Kadraga Kunosić, Tuzla, od svoje« ga zekjata 3000 K, općinski ured, Tržačka Raštela (Cazin) 100 K, pododbor, Derventa, sakupio do« brovoljnih priloga 5172 K, općinski ured, Modrič 500 K, Muhamed Ha« džić, prigodom vjenčanja 100 K, gradsko poglavarstvo, Ljubinje 5230 K, čitaonica »Iršad« Ljubuški, 2.000 K, činovnici duhanske režije, Sara« jevo, umjesto vijenca Eugenu Peli« cariću 125 K, Gojačić Ibrahim, Kla« danj, sakupio dobrovoljnih priloga 700 K, Sabrija Limić, Ustikolina, sa« kupio dobrovoljnih priloga 536 K 20 h, Milan Vidaković, Prozor, sa* kupio priloga 398 K, Policajna di« rekcija, Sarajevo, dar 80 K, Mujo Cimić Stolac, prilog 100 K, Husnija Kosović, Sarajevo, mjesto odgovo« ra prijateljima prigodom vjenčanja 20 K, Jugoslavensko d. d. za šumar« stvo i industriju Sarajevo 1000 K, op ćinski ured, Velika Kladuša 100 K, Adem Salković, Trebinje 500 K, pododbor, Bos. Brod, od priređene zabave 11.200 K, M. Ibrahimpašić, Bjelaj, dar 150 K, Fahrudin Agano« vić, Jezero 175 K, pododbor, Bos. Novi, od zabave 3.633 K, pododbor Bos. Brod od priloga 500 K, Hilmija Sadiković, Ljubuški, dobrotvor 2000 K, ibrahimbeg Filipović, Jeze« ro, sakupio dobrovoljnih priloga 830 K, Mehmed' Odobašić, Bos. Brod 150 K, Sejdo Sardupalović, Jajce, dar 50 K, Abdulazi« Tafro, Zenica, članarina i darovi 2016 K. Domaće vijesti. Poruke uredništva. Zahvala. Broj 220 — Број Državna Klasna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i V. januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka i 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,200.000,150.000, 100.000, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po. 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 1 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600,000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160 000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: hl srećka Dinara 18 III Kruna 19Z l/Z srećke Dinara Z4 III Kruna 96 VI srećke Dinara IZ Ili Kruna 98 18 srećki •Dinara 6 III Kruna Zf Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprav^ poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolektiiri IHEBUNDRODNil ВДМКД D. D. odio razredne lutrije. «Zagreb » Mali brojevi od 1—200, dobivaju se isključivo samo kod gornje glavne kolektore. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0270067da512946089bc6bfb60fb2431.pdf 413e882fd5033d5cf0f9daa71620d6e5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GQDIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. . UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛДДЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 11. novembra 1920. (27. safer 1339.) . Broj 116(221) Utjeh a. • Xs — U 1914. godini, u Trebinju, kada je inkviziciona vlada generala Brauna zadavala strah i trepet svim pravoslavnim Srbima, kada ih je sva ki dan po nekoliko ljuljala na kono« pu, kada je potpaljivala njihova se« la, kada je odrasle ljude listom in« ternirala i u taoce uzimala a njihovu djecu i ženskinje s hajvanom zajed« no dogonila sa sela u grad i trpala u vojničke barake, dakle kada su naj« cmiji dani osvićali za pravoslavne Srbe, jedan je musliman zatekao svqg pravoslavnog komšiju na njivi gdje se bijaše sakrio ujcukuruz. — Dobro jutro, Jovo! — Dobra ti sreća, H... aga! i us« tane na noge. — Ama šta ti je, bolan Jovo, šta si se prepao, šta se treseš,- Šta li se kriješ, ama ti Bož’ju vjeru zadajem da se u našem selu ne će nijednom rišćaninu nikakva zla dogoditi, sa« mo ako budu nas muslimane zvali da svjedočimo o vama, ne boj se... IH., .aga sjede u kukuruz, s Jo« vom zajedno zapali cigaru i sa još nekoliko riječi utješi Jova i osokoli ga. Jovo, kao i svi trebinjski Srbi pravoslavni, koji su se tih paklenih dana sakrivali u mišije rupe i sa zeb« njom u srcu očekivali kada će ih zgrabiti neumoljiva Braunova pan« dža, Jovo taj, čuvši svog komšiju muslimana gdje mu tako prijazno govori i tješi ga, obraduje se kao da ga je sunce ogrijalo, jer tih dana jedna lijepa riječ bijaše za njega nešto vilo dragocjeno, milo i utje« šljivo. Taj isti Jovo, za vrijeme ra« ta, pa i poslije nikad nije zaboravio tih slatkih riječi svoga komšije, uvi« jek mu je ostao zahvalan prema os noj staroj »Prijatelj se u nevolji po« znaje!« Danas je, nažalost, u sličnom po« ložaju musliman, koji iskreno ljubi svoju braću muslimane a ni najma« nje ne.iprzi svoju braću nemusli« mane, koji iz dna duše želi da se o« va država čvrsto izgradi i solidno uznapreduje, pa da barem njegova djeca i unučad budu sretna u toj dr« žavi, da s ponosom upru prstom u nju i glasno doviknu Francuzu, Ta« lijanu, Nijemcu i svakom strancu: »То*ђе moja država, ja sam njezin građanin; to je moja domovina, do« bra, lijepa, sretna, uzvišena kao i vama vaša!« Jer kad musliman koji je prožet tim i sličnim osjećajima, pomno promatra kakve su se sve nepravde odigrale nad njegovom braćom kroz ove dvije godine, kolu ko je zločina izvršeno nad životom i imetkom njegove braćo, srce mu se mora cijepati od tuge i boli, a ta tuga se još povećaje kad vidi da drugi ne osuđuju tu nepravdu, nego šute ili još opravdavaju. Što je naj« gore,.ako se ko zauzme, progovori i potuži na te nepravde, odmah za« spu grdnjama, navale klevetama i vele: »Šutite vi, neprijatelji drža« 9e!« Stoga je tome muslimanu jed« na velika utjeha uvodni članak »Mu« slimapi« koji je izišao u »SrpBkoj Riječi«, glasilu ogromne većine bo« sanskih Srba pravoslavnih. Čovjek, videći da ipak ima ljudi koji pošte« no, plemenito misle i prosuđuju sve što se je muslimanima dosad učini« lo, k tomu još otvoreno i iskreno to priznaju, govore i pišu, osjeća neku utjehu, dičnu onoj koju je Jov<? u kukuruzu osjetio kad mu je musli« •man«komšija došao i onako se slat« ko s njim porazgovorio. • Potpuno je ispravno, kad pisac tog članka veli da se muslimani nije« su okupil u jednu grupu, da brane svoju vjeru, jer svaki musliman vi« di i zna da mu nije Vjera u opasno« sti: ne brani nikoju džamiju ići i klanjati, na munaru izići i okujisati; sjutra, kad se otvore putevi ne će niko braniti ni na Meku ići, nitt ce se sprečavati da se uspostavi vjert ska veza sa Hilafetom. O tomu je svaki musliman na čistu. Samo de« magozi, sebičnjaci i intereščije mo« gu da tumače smisao muslimanske Organizacije, kao da je ona tu zaj to, da trubi kako je vjera u opasno« sti i da je treba braniti. Demagozi, koji kroz ove dvije godine, uprljaše i profanisaše uzvišenu ideju demo« kratizma misle da i musi. Organiža« čija zlorabi 'i profaniše uzvišenu i« deju religije. Misle da svak barata svetinjama kao i oni. Rekosmo: »silan broj muslimana odjednom pade na prosjački štap i nema šta da večera; imate li srca i u srcu malo osjećaja čovječnosti prema tim bijednicima? Oni doče« kaše: hoćete da podržavate srednjo« vječne feudalne odnošaje, hoćete da vam kmet robuje, a vi da ljenčarite; šutite i budite zahvalni da ste ostali živi. A ako vam je krivo, idite u A« ziju 1 Rekosmo: »poklaše ljude u Bile« ći i drugim mjestima a katili slo« bodno hodaju; kakva je ovo upra« va, što se jednom ne učini ovomu kraj?« Ortl zasuše: Ukradeno je par koza i ništa više, šta galamite vi antidržavni elementi? Rekosmo: U Cazinu i drugim mje« stima otimlju zemlju muslimanskog težaka; kakva je ovo jednakost, za« što se bar muslimanski težak ne u« zima u zaštitu? Valjda za to što je musliman?« Zaurljaše: Lažete, jer težaku je muslimanu dobro kao i nemuslimanu; vi age i begovi, hoće« te od agrarnog da napravite vjer« ’sko pitanje«. Rekosmo: »uzeše duhansku doz« volu iz ruku jedne siromašne mu« slimanke i dadoše je jednom pra« voslavcu koji ima i drugo zanima« nje i lijepo življenje; zar je to pra« vo?« Oni dočekaše: Šutite azijate, šta uvijek ističete muslimana, mu« slimanku i islam? Ukratko: nepravda na svakom ko« raku, udarac s; desna, udarac s lije« va, zapostavljanje u svim granama državnog i narodnog života. To je osjetio svaki musliman: bio po« sjedovnik, težak, trgovac, činovnik i uopće kojoj kategoriji pripadao da pripadao.Ta je li čudo, što se oku« piše u jedno kolo, kad vidješe da su izloženi udarcima neko u jed« nom, neko u drugom, neko u trećem pravcu? Okupiše se, ne zato da bra« ne vjeru, nego da brane sebe kao ljude koji pripadaju toj vjeri, jer vidješe da su svi bez razlike staleža u istom tužnom položaju. I šta traže u tom kolu? Kakvi su njihovi zahtjevi, jesu li neudovolji« vi? Traže li posebnu državu Bosne? Očekuju li sultana? Rade li da oži« vi Austrija ili se nadaju pomoći iz Rima? Jesu li valjda tako ekscen« trični njjhovi zahtjevi? Apsolutno ništa toga po srijedi. Neka muslimanski život i imetak bude zaštićen od ubijanja i pljačke, nek se agrarno pitanje riješi u čije« loj državi jednako, nek se musliman činovnik ne zapostavlja, n^k se mu« sliman trgovac ne šikanira, nek se muslimanu težaku ne otimlje zemlja već nek i on osjeti blagodati riješe« nj a agrarnog pitanja, neka i musli« mani sudjeluju u upravi... i t. d. Eto to su zahjevi muslimana koji su se okupili u kolo što nosi ime J. M. O. I kad oni istaknu te zahtjeve, kad se potuže na režim koji neće da udovolji tim opravdanim zahtjevi« ma, isprsava se izvjesna grupa de« magoga i grakće epitetima: neprija« telji države, antidinastični elementi, Ijenčine, paraziti i slično. Pošto smo se već od dvije godine navikli slu« sati take klevete i odgovore jedne nemoralne klike, je H čudo što smo osjetili neku utjehu, kad ц spomenu« tom članku »Srpske Rijeci« vidjes« mo da ima ljudi koji vide položaj muslimana onako kakav on jest, i prosuđuju ga sa čisto bratskog i hu« manitamog gledišta. Naša je vruća želja, da broj' fakih ljudi bude što veći pa ćemo u buduće lahko pru« žiti ruku jedni drugima i početi u djelo provađati iskreno bratstvo. A i sa demagozima ćemo se ako Bogda vidjeti u konstituanti. Sarajevo, -9. novembra. Radikalska štampa, ovdje i u Beo« gradu, puna je oduševljenja radi Senfove akcije i rastapa se nad u« mišljenim uspjehom ovog ohronu« log pehlivana. U svojoj zaslijeplje« nosti ova štampa potpuno zaborav« lja na prljavu ulogu, što ju je Šerif igrao u bliskoj i daljoj prošlosti, pa mu dapače pjeva hvalospjeve. Bez obzira na to, što prošlost ne daje g. Arnautoviću nikakva prava na igra« nje kakve uloge u sadašnjosti, već TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. ga tjera iz svakog narodnog kola, ova štampa prelazi u — ofenzivu proti našoj organizaciji i piše o na« ma tonom, koji bi vrlo lahko mo« gao popaliti sve mostove između nas i radikalne stranke. Da to čine samo neodgovorni li« stovi, ni pola muke, ali kad i »Sa« mouprava« gubi ravnotežu, pa se povodi za potpuno krivim informa« cijama o šansama g. Arnautovića, •onda nam je dužnost, da je pravo« vremeno upozorimo na pošljedice ovakog nerazboritog pisanja i naj« ozbiljnije skrenemo pažnju vođa njene stranke, da i naša ustrpljivost ima granice. Ovom prilikom hoće« mo da učinimo još jednu naporne« nu. Kad je učinjen prvi korak za na« še približenje radikalnoj stranci, mi smo bez ikakva okolišanja i sasvim jasno izjavili da je nemoguće i na« še približenje, a kamo li zajednički rad sa g. Amautovićem. Nijesmo tražili da i radikalna stranka ima prekinuti svoje veze sa tim gospo« dinom i u tom pogledu stavismo sa« mo uvjet, da ta stranka u našoj e« ventualnoj borbi sa g. Arnautovi« ćem ima biti — neutralna. To je radikalna stranka prihvatila i,mo< ra se priznati, do najnovijeg vreme« na ostala vjerna toj obavezi. Sad odstupa od tog principa. I nesamo to, nego još i pomaže g. Arnauto« vića paleći na nas. Nas toliko ne smeta njena pot« pora, jer znamo da Arnautovića može od propasti spasiti samo Bog čudotvorac, ali moramo staviti pi« tanje: zašto nam se navješćuje bor« ba bez objave? Što mi znamo, u na« šem držanju nije nastupio nikakav preokret, niti smo ičim dali povoda za novo grupiranje gospode iz Beo« grada. Držimo da nas gospoda ra« žurniju, pa pitamo: je li po srijedi naša otpornost ili je krivo naše is» kreno jugoslavenstvo? U ostalom mi ćemo se opširnije pozabaviti pisanjem »Samouprave« u idućem broju. Dotle bi nam mo« gla štagod kazati i »Srpska Riječ«. х ----- Sarajevo, 10. novembra. Gospoda oko »Domovine« razba« čuju se svojom snagom i velikim brojem pristaša u Mostaru i cijeloj Hercegovini. Govore o basnoslov« nim ciframa pa ih pitamo: Kako bi bilo, da pođu u Mostar na skupšti« nu naše organizacije, koja će se ob« državati u subotu 13. o. mj. iza po« dne? Tako će najlakše omjeriti svo« ju i našu snagu, a ujedno im je to i zgodna prilika, da osvijeste svijet i odvrate ga od »vratolomne politi« tike »Pradaša«. U Ostrošcu ćemo držati skupšti« nu u petak« 12. o. mj., pa se mogu i tamo navratiti, kako bi spasili »za« vedeno« seljaštvo. S naše strane mogu biti potpuno sigurni i za’slo« bodu govora i za osobnnubeZbjed« nost. Bujrum, Šerif Efendija!... Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dl) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.00$ Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. . — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Стран» Jedan trezven glas. .PRAVDA* — „ПРАВДА* ko zaslijepljeni, da taj ništavni raz« log zaodijevaju jednim svijetlim ru« hom i govore o glavnim načelima — Islama. Ovi razbijači islamske slo« ge i zajednice, bez imalo stida, pišu naime slijedeće: »Sloga, ljubav i bratstvo — glav« na su načela Islama. Stotine ajeta i hadisa preporučuju i bodre šljed« benike islama na zajedničku akciju, kad se radj o.općenitim pitanjima, koja se tiču jedne islamske zajedni« ce. Stavljajući se na to uzvišeno stanovište, »Obrana« nije nikada dala povoda stranačkoj borbi, nego preporučivala slogu u više navrata. Svi znamo da najviše stradamo ra« di nesloge, da nikakova koraka ni« gdje ne možemo poduzeti radi ne« sloge, da ekonomski i politički nisko stojimo radi nesloge, pa uza sve to neki ambicionzni »političari« iz vodstva M. J. O. ograđuju se kine« skim zidom, pračakaju se i nogama i rukama prpti svakom pokretu, ko« ji bi vodio slozi svih muslimana kod budućih izbora. Njihovo ambićiož« no držanje izaziva proti sebe sve, šte^vojom glavom misli — sve. što neće da vjeruje u sposobnost i pa« triotizam kamarile, koja se isčahu« rila iz lakovjernosti naših neobavi« ještenih masa. Ta lakovjernost je njezino sve znanje, s kojim se raz« težaka, čiji je interes isti kao i teža« II. Naš državni odvjetnik plijeni is« ka pravoslavnog i katoličkog. Uzrok to onako, kalao je plijenio za vrije« opštem nezadovoljstvu kod musli« mana leži ne u principu već u naći« me Šohno: ne da prigovoriti pred« nu kako se to pitanje rcšavaJB, i u sjedniku vlade, pa svršen đon. Mi tome, što su, valja priznati, mnoge stoga moramo da u daljnjoj polemi« do skora imućne muslimanske poro« ci vodimo osobita obzira prema o« diče, usljed naglog preokreta došle vom raspoloženju g. drž. odvjetni« na prosjački štap. Komuniste ka i g. nam Jojkić ne će zamjeriti, što ćemo sad više citirati nego li i demokrate su na sav glas trubili, da zemlju treba oduzeti od bivših primjećivati. Potpun odgovor dobi« aga i begova bez ikakve naknade. I će ondje, gdje ne dosiže vlast našeg to je izazvalo sve muslimane, »državnog«, ondje, gdje ćemo se paitauslimane — težake, pod zaštitom imuniteta moći slo« koji su se solidarisali sa svojim jed« bodnije izjadati. Ovdje moramo ići novjernim agama i begovima. ispod žita, jer je govor o agrarnoj Tako je raslo neraspoloženje i ne« reformi, radi koje je naš list do« živio evo četvrtu zapljenu. Da za« zadovoljstvo iz dana u dan. Pred grizemo u tu kiselu jabuku i Achilo« činjenicama netreba za« vu petu našeg slatkog Milana. tvara.ti oči. Ono što je na sun« Taćno veli g. J., da je drugi uzrok cu, ne treba i nekorisno je, stavljati našeg nezadovoljstva: agrarno pi« u sjenu. Istina je i ne može se sa« tanje. Ali nije taćno, što kaže da je kriti, da su muslimani kao cjelina ne« taj uzrok »mnogo važniji« od onog, zadovoljni sa današnjim stanjem i što o njem govorismo u prvom član« da se smatraju građanima drugoga ku, jer nigdje na svijetu, pa valjda reda«. . ni kod nas, nije preča imovna slo« Drugim riječima: pisanje »Prav« boda od lične. Mi smo u svim pred« de« nije ni lažno ni hinjeno. Ona stavkama i svim razgovorima uvijek iznosi »ono što je na suncu« i š t o na prvo mjesto stavljali zahtjev o je »nekorisno stavljati u ličnoj sigurnosti, pa to i ovdje po« s j e n u« pomoću — provokatorskog novno naglasujemo. i izdajničkog pisanja »Glasa Teža« Što se tiče agrane reforme, g. J. ka« i »Domovine«... tačno zapaža kad veli: »Ministri za Nama, vjerujte, može biti sasvim agr. reformu smatrali su da se agr. svejedno, hoće li radikali — a naro« pitanje mora riješiti što brže, tako JEDNA KLEVETA. čito bosanski — shvatiti važnost i reći preko noći«. I mi, kao i g. J., značenje gornjih duboko promišlje« U 2. broju »Domovine«’štampa« neprestano naglašavamo smiješnost nih i bratski proćućenih riječi sim« no je jedno »Pismo iz unutrašnje« i smušenost vladina nastojanja, da patičndg gosta »Kobasičine sti«, u kojem nekakav J. podvrga« ovako »krupno i zamašno pitanje« I Riječi«. Jer mi nesamo da smo uv« riješi jednim potezom pera. I mi I jereni, da će nam se obezbijediti li« va kritici kandidovanje g. Nezira smo,_ od prvog početka — čna sloboda i ravnopravnost u sve« Nalića ističući da je on »denunci« rao malo«zvorničkog imama koga kao što to čini g. J. u dvanaes« mu, pa i u agrarnom pitanju, već je, malo poslije toga, neki Nezirov tom času — neprestano upozora« smo uvjereni i o tom, da nam se to drug, komita, i ubio«. Dalje reče vali da je strašna stvar, kad mini« mora obezbijediti, jer je to zahtjev stri za agr. reformu« bez velikog po« ■ demokratskog vremena i mjesta, na spomenuti J., da je g. Nalić »bio u« i u poznatu Solunsku aferu, znavanja stvari« od ovog »čisto so« kojem se nalazimo. Mi tačno vidi« • miješan zbog koje je i osuđivan na du« cijAnog pitanja« prave »pitanje mo da ne će i ne može biti parla« stranačko i sredstvo za agitaciju i menta, цkojem će se s nama postu« ž u robiju. Pošto ,je pomilovan, otvoreno je počeo da ispovijeda re« za pridobijanje pristaša«. Stoga nas pati kao u sadanjenr privremenom publikanske ideje«. Istovarivši te može samo veseliti, kad g. J. otvo« nar. predstavništvu; mi znamo i svoje klevete, g. J. slavodobitno kli« reno konstatira da je »jedna stvar potpuno jasno naziremo, da vlada če: »Eto kakve ljude hoće »Prav« koja je bila tako jasna, da se težaku mora iskupiti Regentovu riječ iz daiši« da pošalju u Konstituantu«. mora dati onoliko zemlje, koliko proklamacije od 6. januara. Prema No sirota je zaboravio, da su u laži mu je potrebno z a život, i tome nam je sasvim svejedno ho« kratke noge, pa gdje ruča, da ta« da se kmet mora osloboditi, a da će li »S. Riječ« i dalje petljati ili će mo ne večera. I tako je laži«domo« se onom kome se zemlja oduzme se prikloniti realnom sudu g. J. koji vina dobila ovih dana Ovaj ispra« ima platiti pravedna odšteta — po« veli, da se pravedna odšteta ima da« vak od g. Nalića: stala u rukama onih ministara sred« ti »onima kojima se bude morala o« »Nije istina da sam ja svojim ra« stvo za omrazu između muslima« duzeti zemlja«. Da, težacima treba dom u Malom Zvorniku dolazio na i Srba«. dati zemlju i oni »mogu biti smire« Stalno u sukob sa mesnim muslima« Tačno je i što g. J. dalje veli o ni, da će se to pitanje riješiti u nji« nima i da sam radio protiv tamoš« tom pitanju,’ pa ćemo da bez ogra« hovu korist«, ali i »druga strana ne njih prvaka, a papose imama Meh« de prenesemo jedan čitav odlomak smije biti oštećena i zapostavljena«. med ef. Imširovića. Pogotovu nije njegova članka. On kaže: »Niko oz« 1 to nesamo pri isplati odštete za istina, da sam gaja denuncirao. Na« biljan ne slrvata olako agrarno pi« zemlju, koja se bude morala oduže« proti v\je istina, da sam ja sa’musli« tanje. Ono je jedno od najvažnijih ti već i u tom slučaju ako ta »druga manima u M. Zvorniku živio u do« pitanja, koja potresaju našom drža« strana« htjedne ostati na svojoj dje« brom i iskrenom prijateljstvu, što vom. Niko uviđavan, pa i među dovini da je obrađuje. Pa i u sluča« najbolje znade cijela chalija M. muslimanima ne zatvara oči ju, ako je htjedne »davati pod za« Zvornika, na koju dopisnika nepo« pred sadašnjicom i svak znade, da kup«, a taj način eksploatacije tla ne sredno upućujem. Ćela ehalija M. duh vremena kategorično zahtjeva, bude dokinut u svima krajevima Ve Zvornika najbolje zna, da ja ni sen« da se ukinu zastarjeli i preživjeli fe« like Srbije, Velike Hrvatske ili Ju« ke ne nosim krivnje za ubistvo udalni odnošaji. Nema ni jednog goslavije... Mehmed Hodže Imširovića, šta vi« muslimana, koji danas ne bi shva« I baš stoga, što bi radikali tre« še njegov se ubicS znade. tio, da se duhu vremena valja pri« bali malo realnije gledati na svoje Svaki građanip kako M. Zvornika, klopiti. Veliko socijalno načelo, da odnose prema nama muslimanima, tako i okolice znade da ga je ubio svaki zemljoradnik treba da ima prenijećemo još nekoliko redaka iz komitski narednik Božo Milosavlje« dovoljno zemlje, da može od trijeznog članka g. Jojkića koji veli: vić pri vršenju vojničke službe, ka« znoja svojih ruku mirno živjeti i »Da se to pitanje ovako riješi, ne da je dobio naređenje, da ga spro« imati ono, što sva’ ’ radin čovjek zahtjeva samo pravda već i veliki vede u Loznicu. Potanje o tom, ako mora da ima, našlo je punog ra« državni interesi. Muslimana ima u želi dopisnik upućujem ga na nad« zumjevanja i kod ogromneve« našoj državi preko jedan i po mili« ležne vojne vlasti. čine muslimana. Ne bi dakle to na« juna, i oni se moraju osjećati u njoj Neistinito je prikazana i solunska čelo smjelo biti pravi razlog što su kao u svojoj pravoj otadžbini«. afera. Na protiv ja sam samo su« muslimani, kao cjelina, nezado« Na apel g. J. što ga je upravio na okrivljen i nasmrt optuživan, ali se voljni sa današnjim stanjem, jer i adresu braće muslimana osvrnuće« to sve rasplinulo pred forumom među muslimanima ima vrlo mnogo mo se u idućem broju. pravde, pa i ako sam u istražnom za« tvoru odrapio 9 meseci, ipak sam de države, da u mutnom lovi; zfto rešenjem Vojnog Suda za Oficire S. Br. 31048, od 4. novembra 1917. g. izmišlja razne meke, da namami na« nevinim pronađen i pušten u slobo« rodne mase, koje će ga iznijeti na du. površinu kao predstavnika; samo • Zepče, 8. novembra 1920. Zašto se kostruše »Obranaši« ? ne zna svak da to reče, nego se osla« Nezir H. Nalić«. Pišući o povodu i razlpzima, radi nja na druge — po njegovom miš« kojih se kostruši šačica ljudi oko ljenju pametnije — koji u ime nje« ODJEK U PROVINCIJI. »Obran^«, mi smo u 113. broju rekli govo pišu i govore u javnosti.« Iz Prijedora dobismo ove brzoja« da sč tu radi o pomršenim računima Zaista, da je »Obrana« uvijek bila ve: »Muslimani Prijedora, građani i nekolicine ljudi, pa da je sva hala« pametna, ovaj put je totalno beda« težaci, saslušavši na svome, današ« • buka radi neudovoljenog ištaha za sta i »stranka« neće biti nimalo za« mandatima. Da smo tačno uočili si« .hvalnaonom, što je ovaj put u nje« njem sastanku razlaganje izaslanika Kulcnovića i drugih govornika, o« tuaciju vidi se iz jednog stavka, što no ime pisao i govorio u javnosti. dobriše rad i program naše organi« ćemo ga da prenesemo iz 27. broja Dokle dovodi ambicija ljudi oko zacije. Osudiše izdajnički rad Ar« »Obrane« od 9. o. mj. U uvodnom »Obrane« vidi se najbolje po zbrci nautovića i javno spališe njegovu članku »Obrane« stoji naime i ovaj u mislima, .koja je nastala nakon »Domovinu«. Mjesni odbor«. pasus: »Ono što nas dijeli u stran«' sloma i potpunog neuspjeha njihove »Na skupštini prijedorskih građa« ke i strančice nije ništa drugo ne« skupštine od prošlog petka. Oni i na i težaka danas javno spaljena go — ambicija pojedinih osoba, ko« sami priznaju, da ih od nas dijeli je se glože među se. Svak hoće u o« samo neudovoljena a m b i« izdajnička Šerifova »Domovi« na«. Hasan Memić«. vpm nesređenom stanju naše mla« čija pojedinih osoba, pa ipak su ta« ft Број — Broj 221 meće kao politička i nameće kao je« dino spasavajuća stranka.« Ta čeljad nalazi za potrebno, da po prvi put objasni šta imaju znJ« čiti riječi: »mi vrlo moderno misli« mo«, koje su iznijeli u prvom svom broju, pa svoj prekjučerašnji uvod« nik završuju ovako: »Mi smo vjerovali vazda, i doga« đaj po događaj svaki dan nas sve više uvjerava, da su nazovi hodže, miješajući se u politiku, povele sve islamske države i narode n a r u b P r o p a s t i, pa će najposlije dove« sti i nas, ako tenazadnjake za vremena ne uklonimo s političkog poprišta. Pred« sjednik MJO. je hodža Maglajlić,.a njezin spiritus infernalis nazovi ho« dža Korkut. Dokle će nas dovesti —•‘historija islamskih naroda bilježi nam na svakoj stranici po jednu ne« pobitnu činjenicu, da i mi slijepo i« demo istim putem, kud su otišli mno gi islamski narodi pod vodstvom nazadnjaka, doživićemo politički fiasko, kakav u mašti ne mogu pred« staviti usijani moždani kvalifikova« nih pravdaških perjanica.« Držimo da ovom bjesnilu uistinu Usijanih moždana ne treba kakva ko mentara, pa se zadovoljavamo mol« bom: »Oprosti im, Bože, ne znaju šta buncaju!« ..i. • Propast tioja od tebe, Šerif ova „Domotino"!. Eilješlie. Iz Bos. Kostajnice nam telegrafi« šu: »Muslimani Bos. Kostajnice sa« slušavši izaslanike Biščevića i Ku« lenoVića na pouzdaničkom sastanku od 7. o. nsj. u cijelosti usvojiše pro« gram naše organizacije, odobriše cio rad našeg vodstva i osudiše naj oštri« jp pokret i z d a j ni k a Arnautovi« ća i drugova. Predsjednik: Rasim Ferhatović«. i Iz Mostara nam poslaše ovaj br« zojavni izvještaj: »Dvjesta kućnih starješina muslimana Blagaja i o< kolnih sela spalili Šerifovu »Domo« vinu« na istom mjestu, s koga je 1910. godine Šerif narodu govorio.« Tako ti prolazi slava svijeta! Iz Srebrenice primismo ovaj br« zojav: »Jučer održana ovdje skup« ština naše organizacije u prisustvu Maglajlića i dr. Hrasnice. Na skup« štinu je grnulo sve, kako nikad Src« brenica nije zapamtila. Jednoglas« no primljena lista naše organizacije sa najvećim oduševljenjem na veli« ku žalost Šerifa i drugova. Molimo vas recite Šerifu, neka šuti. Dosta je u Mostaru i jednog Pekmez ef. Nije mu naša organizacija kriva, što nema više grofa Tisze. — Od« •bor.« • PONOVNO SIKTANJE. Ako ste zaboravili kakp sikće zmija u procijepu, pročitajte članak »Mahnitanje »Pravde«, što je izišao u 5. broju »Domovine«. Tu se izme« đu ostalog veli: »Ko je viši špijun i ko je ogavniji vladinovac od »Pravdaških« prvaka?« Pozivajući se za tim na željezne verige, koje su jednog prostog pisarčića po^dile na stolicu vakufskog direktora, da uništi vakuf i pomoću svog položa« ja zgrne silu blaga, jadna »Domovi« na« hastavlja: »Pa zar da tako pokvareni i dege« nerišani« tipovi danas pišu o nama i osuđuju naš pokret? Ako musli« manski svijet hoće da tako lahko zaboravi na desetgodišnja špijun« ska zlodjela tih pokvarenih tipova — mi protiv toga nemamo ništa; ne« ka čvrsto stoji uz njih, .ali neka pret« hodno dobro promozga, kuda će ih ti šarlatani odvesti i doklen su već do sada doveli. Ozbiljna su Vreme« na pred nama. Svaki gest može biti sudbonosan za naš opstanak, pa svakom preporučujemo, da pomno promozga, o onom što će da radi. Nas nj najmanje ne smeta; šta više zahvalni smo im za napadaje, jer baš iz njihovih napadaja vidimo, da jć naš rad pravilan.« BAŠ IM PRISTAJE. Izbezumljena postupkom Banja« lučana pohitila je i »Domovina«, da u .5 broju donese ovu domaću vi« jest: »Odjek pisanja »Pravde«. Iz Modriča danas primismo ovaj br« zojav: »Danas došla u našu kiract« hanu Sakibova »Pravda«. Zbog glu« pavog i razbojničkog njenog piša« nja ogorčeni članovi kiraethane i o« �Број 221 — Broj stali muslimanski građani spališe javno na čaršiji »Pravdu« u prisut« uosti mnogo svijeta i uz poklike: »Dolje Sakib! Dolje prdekter Ma« glajlić!« Da je ne bi kogod uzeo na trehu radi ovog nemoćnog ispada njena neubrojivog Hadži«Zemana, redak« čija »Domovine« dodala je toj vi« jesti ovu primjedbu uredništva: »O« vo je kanda revanš na banjalučku glupost, nu mi držimo, da ova sred« stva nisu za pohvalu, jer ako partij« ske strasti budu tako daleko išle, doživjećemo mnogo iznenađenja.« Vidjela žaba gdje ,se konji kuju.... AVDIBAŠINA PRIJETNJA. U uvodnom članku 5. broja veli »D«. o islamskom dijelu našeg naro« dao уо: »Mj — specijalno mi musli« mani — do sada smo veoma malo radili na tome, da u našim masama uzgajamo naš određeni nacionalni tip. Sva lijepa svojstva, koja su na« šega čovjeka iz mase krasila još u primitivno doba, kao na pr. »čoje« stvo«, »junaštvo«, »blagodamost« i t. d. danas se gube i potrpavaju, jer u tome nijesu vaspitani većina onih, koji hoće danas da vode i vaspita« vaju naše mase.« Osudivši na pasja preskakala na« ' še vođe, završava dr. Hasanbegović svoj članak ovim riječima: »Ti i ta« ki ljudi su neprijatelji ovog naroda i ove države, a to Oni i javno ispo« vijedaju. Mi volimo ovu državu, jer je naša i jer smo je ovaku htjeli, pa nećemo dozvoliti nikome ni da pokuša što prt>tiv*nje da se učini, a najmanje ćemo to dozvoliti onima, koji za’nju nikada ništa ne učiniše. Mi smo .se borili za ovu državu i bo« rićemo se još ako ustreba, pa zato vas i opominjemo da u nju ne di« rate.« s Strepite ljudi, govori dr. Avda.... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE OKO MOSTARA. Upetak, dne 5. novembra, održa« na je skupština u Podveležu, selo Svinjarina. Bila su zastupana sva o« kolna sela, oko 150 kućnih starješi« na. Delegati su rastumačili važnost izbora i uputili narod u način gla« sanja. Svi tamošnji ljudi stoje čvr« sto u našoj organizaciji. Čak je i je« dan pristaša Šerifove grupe, koji bi« jaše jedini u svim mostarskim seli« ma, prešao u bratsko kolo. U ne« djelju dne 7.’ novembra prije podne održan je pouzdanički sastanak za Bunu i okolna sela, koja pripadaju biralištu Buna. Viđeuiji težaci i mješćani poučeni su u načinu gla« sanja i svi su obećali da će na si jeli« ma svoje seljane upućivati. Svijest o jedinstvenom istupu muslimana u izborima duboko je zahvatila i u najmanjem seocu. Niko ne može zavarati našeg svjesnog i poštenog težaka. Nakon toga su delegati krenuli u Blagaj, gdje su u 1 i^o sata po pod« ne održali velebnu skupštinu. Bila su zastupana sela: Gnojnice, Kru« žanj, Dračevice, Kokorina, Malo Polje, Vranjevići, Kosor i mjesto Blagaj. Prisutno preko 200 kućnih starješina muslimana i još nekoliko pristaša »Hrv. Tež. Stranke i »Srp« ske Rad. Stranke«. Predsjedavao je Jusuf ef. Dizdarević i otvorio skup« štinu. Delegati su održali oduhe go» vore. Rastumačili su stanovište naše organizacije u pogledu političkih, gospodarskih, kulturnih i opće na« rodnih pitanja. Ocrtali su u kratko tad naše organizfcije i njenog vod« stva kroz 2 godine u parlamentu i li narodu. Nadalje su razjasnili za« daću ustavotvorne skupštine i važ« host pristupa na biralište na dan iz« bora. Prisutni su s odobravanjem pratili razlaganja naših delegata. S najvećim ushićenjem i ponosom slu« šahu naše delegate, koji su s nepo«. bitnim činjenicama osvijetlili is« pravno i patriotsko stanovište naše organizacije i njenog vodstva u po« 'gledu narodnog i državnog jedin« stva. Nakcfn nekohko izmijenjenih upita i odgovora plfdsjcdnik je za« ključio skupštinu uz najveće odo« bravanje prisutnih, koji iskreno ma« nifestiraše svoje odlučno pristaja« nje uz program, rad i vodstvo naše organizacije. Delegati su potom o« „ПРАВДА",— .PRAVDA, stavili Blagaj uz burno pozdravlja« nje i najbratskiji. oproštaj. KOT. SKUPŠTINA U PRNJAVO« RU. Iz Pmajavora primismo prekjučer ovaj brzojav: »Sa kotarske skupšti« ne, držane 7. o. mj. primite izraz čvrste i nepokolebive vjernosti i o« danosti 500 članova naše organiza« čije ovoga kotara. Vodstvu naše stranke iskazujemo potpuno povje« renje muslimana ovoga.kotara, a i nosiocima kandidatske liste banja« lučkog okruga naše stranke. Izvje« šće o toku skupštine slijedi. — Ko» tarski odbor.« » SKUPŠTINE U POSAVINI. Nar. poslanik g. dr. Hrasnića po« vratio se je iz Posavine, pa ćemo u idućem broju donijeti opširniji iz« vještaj o tamo održanim našim skupštinama. Ovdje uzgred ističe« mo, da su vijesti »Domovine« o to« božnjem fiasku u Tarevcima, Mo« driču itd. puka izmišljotina, udeše«na radi toga, da se Šerifu omogući bar istaknuti listu. O tom imamo iz« vještaj i u današnjem »Trešeljku«, a kako stoji ova jadna Šerifova ak« čija vidi se najbolje po današnjim domaćim vijestima iz Mostara. « . Naši dopisi. Bijeljina, 2. novembra. (Nečuven fiasko Gluhićevaca u Bijeljini.) Kako je poznato, cijenje« nim čitateljima »Pravde«, Šefkija Gluhić je u sporazumu s nekim pro« palim bivšim veličinama (kao Seri« fom) pokrenuo akciju za osnivan^ nove »muslimanske« stranke, koja će okupiti »ždrave i savremne« e« lemente i makar u dvanaestom ča”su spasiti muslimansku politiku, koja je dospjela u ćor«sokak zbog nespo« sobnosti vodstva J. M. O. Ovako od prilike vele novi apostoli musli« manskoga naroda i misle da će ti« me svakome zalijepiti oči. Zbilja su oni naivni, kad misle, se islam« ski dio našeg naroda jos i sada da« de zavaravati kojekovim bomba« stičnim frazama. Naivni su ovi »spasitelji« i zato, što su dopustili kojekakovim Pribićevićima, da ih vuku za nos dokle hoće a onda ih opet ćušhu. Znamo da je njihovo razočaranje teško. Razumijemo i njihovu bol, ali ih ipak strogo osu« đujemo, što zbog svoje ambicije ho« će da naškode čitavom musliman« skom dijelu naroda u našoj državi, jer ga — cijepajući ga u kojekakve stranke i strančice — sve više os« lebljuju. Da im još i to kažem: ni najmanje ih se ne bojimo, jer smo i previše jaki, a da bi nam mogli biti opasni kojekakovi ljudi, koji se nalaze u posljednjim trzajima svo« ga političkoga života. A sada da prijeđem na povod naslovu. U nedjelju je brzojavno obavije« šteno »vodstvo« ovdašnje musli« manske težačke stranke (dva piša« ra, muhtar i podvornik), da u Bi« jeljinu dolaze dva političara iz Tu« zle sa svrhom, da u ponedjeljak o« drže skrpštinu. »Vodstvo« se odmah dade na agitaciju, kako bi skupština bila što veličanstveni ja. Mi »Prav« daši« s velikom napetošću očekiva« smo te »političare« i njihovu skup« štinu. Dođe i žuđeni čas. Pomoliše se ti polićari, pardon političari. Gle« damo a ne vjerujemo očima. U tim najavljenim »političarima« vidimo »« austrijskog hohštaplera Muratbega Zaimovića i nekakvog općinskog ćatu Konjhotjžića. Gledajući u njih u sebi Smo neprestano govorili: Ja« dna Ti i žalosna majka, Gluhiću, kad si muhtač ovakim ljudima. Sad smo znali s kim imamo posla, ali smo ipak odlučili otići na skupštinu i prislušati govorancije ovih »poli* tikusa«, pogotovo, kad smo bili duž« ni uzvratiti posjetu g. Zaimoviću, koji nas je prije skupštine počastio svojim posjetom ii kiraethani i po« zvao nas, da vučemo za uši g. Glu« hića. A kad mu mi poččsmo izno« siti gijehove g. Gluhića, onda nam on veli: »Pa ni ja ga ne branim.« Hele nejse mi dođosmo na skup« štinu. U sobi »napredne« kiraetha« ne, gdje se je skupština održala za« tekosmo nekoliko težaka, koje je muhtar Hajrić iz svoje mahale ne« kako skuckao. Mi dođosmo u toli« kom broju, da dupkom napunismo sobu pa gospodi »političarima« zvrknu oko, jer’su mislili da smo svi njihova tevabija. Skupština se'o« tvori i riječ dobi g. Konjhodić. Oa se najprije uozbilji, da bi učinio što veći efekat na skupštinare, a onda poče zboriti počevši od Kulina ba« na pa ga zbog toga osim nas opo« menu i g. sreski načelnik, rekavši da prijeđe na stvar. Kolo naokolo i g. govornik- dođe na glavnu stvar: obori se na našu organizaciju i po« moću svoje logike proglasi je ni ma« nje ni više nego protudržav> л o m. Te su riječi, naravna stvar, kod nas izazvale negodovanje i mi smo počeli na njih reagirati, tražeći od g. govornika, da to dokaže. To dade povoda »vođama« težaka da zatraže od g. sreskog načelnika, da nas — odstrani sa skupštine, jer je to skupština »težačke« stranke. G. sreski načelnik nam uljudno reče, da s₽ udaljimo, što mi i učinismo. Ušljed našeg odlaska na skupšti« ni ostade tamam ravnih t r i n a« e s t »težaka«?.... »Skupština« se je iza toga brzo svršila, jer je valjda g. govornik iz« gubio apetit za go^prom. Šta je još iza nas govorio ne znamo pozitivno, ali mislimo da je zbog nemoćnog bijesa palo još dosta pogrda na na« šu organizaciju. Muratbeg je ipjk toliko drzak, da je opet došao u na« še društvo, ali smo mu mi pokazali put pa i njega i njegova druga ispra« tili onako, kako to zaslužuju narod« ne izdajice i prodane duše. Ovaj je • neuspjeh Gluhićevaca potpuno po« mrsio njihove osnove i oni su svo« je putešestvije, koje su mislili pro« duljiti do Zvornika, odmah skratili i vratili se odakle su i došli. Ako su živi i danas im nije dobro. Tako se svrši Gluhićev salto mor« tale п Podrinju. Mi mu čestitamo na uspjehu uz savjet, da se još sad poč« ne pomalo opraštati sa slatkom ti« tulom »ministar na raspoloženju«. Na koncu još napominjem, da nam je g. Zaimović rekao da ne zna ni 1 imena ni programa stranke za koju radi, ali su se ipak odali, jer su se obratili na »demokrate«. Dakle dr« vo še na drvo oslanja, a »demokra« ta« na »demokratu«. —ul— -------- t------------------- РоИ1 pregled. Šta hoće Talijani? »J. L.« dono« si: »U Piccolo« donaša odulji izvje« štaj sa sastanka jugoslavenskih de« legata sa talijanskim. List veli, da će talijan. delegacija tražiti grani« cu preko julijskih Alpa i to od Tri« glava uzduž brijegova istočno od 1« drije, te kraljevskog brda do Snjež« nika po londonskom ugovoru sa iz« lazom ha Jadransko more. Italija bi ustupila samo kut Logatca, zadržav« ši kotar Postojnu, te ogranak željez, ničke pruge Svetog Petra na Krasu, južno od Julijskih Alpa.. Nije po« znato da li će Italija tražiti.vrlp važ« ni trokut Aslinga sa željeznicom. U pogledu Rijeke tražiće Italija priznanje sadašnjeg stanja uz teri« torijalni kontinuitet Rijeke s Itali« jom. Glede Krka nisu poznate služ« bene namjere, ali prema pouzdanim vijestima može se zaključiti, da o» tok neće pripasti Hrvatskoj. Što se tiče Cresa ne radi se viš^ o odrica« nju, a isto i glede Raba, koji je ad« ministrativno već dodijeljen Istri. Dok svi ti zahtjevi donekle odgo« ' varaju, veli list, nikako ne može u« miriti, što se talijanska delegacija kani odreći Dalmaciffe. To ne mo« že usprkos nekih »ali« i »ako« te iznimaka za Zadar, koji da će se o« duzeti Dalmaciji i priključiti Istri, zajedno sa nekim maznjim otocima, kao Visom i možda kojim korčufan« skim otokom. Talijanska delegacija zahtijevati će doduše jamstvo pro« tiv oružanja Šibenika, ali će to biti samo komadić papira, kojeg će Ju« goslaveni razderati u slučaju prve svjetske konflagracije. Tamne su, dapače nejasne namje« re delegacije u pogledu Albanije i Crne Gore, ali u svakom slučaju Skadar neće biti priznat Jugoslaviji. Ovo, pa izjave ministra inostra« nih djela grofa Sforze, koje jučer donesosmo, jasno pokazuje s kojim namjerama ulaze Talijani u prego« vore. Da li će se moći na ovakovoj bazi doći do sporazuma, u to sum« Страна 3 njamo. Za sada vjerujemo nepre« stanom uvjeravanju, da su obje de« legacije »čvrsto odlučne na врфа« zum i spremne na> popuštanja«. _ Bugari protestuju proti zaposjed« nuća Caribroda. Iz Beograda jav« ljaju: U subotu, uvrijemc kad su naše vojne i civilne vlasti primale nove krajeve od Bugarske, zastup« nik sofijskog ministra predsjednika, ministar unutrašnjih djela Dimitri« jev uputio je našoj vladi jedan te« legram kojim protestvuje protiv o« kupacije teritorija dodijeljenih nam Nejskim ugovorom. Iznosiće u tome telegramu da pkupacija Caribroda može da une« se zlu krv između nas i Bugara i da naškodi našim budućim odnosima, Dimitrijev na kraju veli da je oku« Racija prŠtivna 29. članu*Nejskog ugovora. Što hoće Radićevci? Zagrebački »Hrvat« prima vijest iz Gospića, da su 7. o. mj. tamo održali skup« štinu pristaše seljačke stranke. Glavni govornici na skupštini izja« vili su, da će njihova stranka ići na konstituantu u Beograd i tamo se boriti za svoj program jugoslaven« ske federativne republike. Pašić u Zagrebu. U Zagreb pri« spio je vozom iz Banja Luke vođa radikalne stranke g. Nikola Pašić. Izazovi zadarskih Talijana. Iz Zadra javljaju: Admiral Milio po« zvao je nakon povratka iz Rima se« bi vođe ovdašnjih Talijana i saop« štio im važne vijesti, a što, to se ne zna. Jedino je poznato da je histo« rik profesor Brunelli kazao, da bi bilo bolje da ih nije ni znao. Prili« kom godišnjice dolaska prve tali« janske torpiljarke izdala je nacio« nalistička zadruga proglas, u kojem grđi Jugoslavene i naziva ih »bal« kanskim kozarima«, koji neće opo« ganiti venecijanske ulice. U progla« su prijete, da će zapaliti hramove i balače te obojiti neprijateljskom krvlju ulice, polja i planine. Interc« santno je, da je ovaj proglas prošao cenzuru pukovnika Dannina i onda bio afiširan. Borbe u Armeniji. »Times« javlja iz Carigrada, da je akcija kemalista u Armeniji u punom jeku. Pošto su osvojili Kars, nastoje da dođu do željeznice koja vodi u Merdenek. Kemahpaša bacio je u borbu dvije nove divizije. Armenci se bore očaj« no, pri čemu im izvrsno pomažu do« duše malobrojna ali dobro organi« zovana zračna flota. Englezi ne daju Cipar. »Matin« javlja iz Londona, da je onamo pri« spjelo odaslanstvo uglednih ličnosti sa Cipra, koje traže pripojenje o« vog otoka Grčkoj. Odgovoreno im je, da vlada nikako ne namjerava promijeniti statut otoka Cipra i da se nema više što reći. Francuska štampa o saiut«ger« mainskom ugovoru. Iz Pariza jav: ljaju: Mark Епгу piše u listu »E« clair«: Događaji su jasno pokazali pogriješke ugovora o miru, koje su na područje bivše austro«ugarske države prouzrokovale gospodarske i geografske zbrke, jer su se upotre« bili samo negativni uvjeti saint»ger» mainskog ugovora, dok su uvjeta, koji predviđaju stanovite obveze nasljednih država u korist Austrije, ostali mrtva slova. Austriji preosta« je samo ova mogućnost: ili dunav« ska konfederacija t. j. uspostava prijašnjeg austro«ugarskog organiz« ma u bilo kojem federativnom ob« liku ili priključak Austrije Njemač« koj. Drugog izlaza nema. Bez revi« zije francuske politike ne mogu se ugovori ispuniti. Harding o Poljskoj. Javljaju iz New«Yorka: Prije izbora razgova« rao je Harding %a’delgacijjm sme> ričkih Poljaka i izjavio ovo: Ja ne« ograničeno dijelim sveopštu simpa« tiju Amerike prema pravednim as« piracijama Poljske. Mi smo sretni nad obnovom Poljske i želimo nje« zinu konsolidaciju i sigurnost. Mi želimo da se njezine aspiracije o» stvare, jer ona na njih ima pravo -kao veliki narod i velika zemlja. Mi želimo, da učinimo za Poljsku sve što nam je moguće. Poljska ima is« ključivo pravo da sama odredi svoje granice bez strane intervencije. Odnošaji između Italije i Wran« gela. Danas bi, prema vijesti »L’In« formation« trebao talijanski senator Garroni da ode preko Carigrada u Sebastopolj i da uspostavi odnošaje �' Brol 221 — Бро| .PRAVDA-* — .ПРАВДА* Strana 4 Страна između Italije i vlade generala MJangela. Koliko je poznato V ran« gel je zamolio talijansku vladu, da uspostavi s njime političke i trgo« vačke odnošaje, na što je Italija po primjeru ostalih velsila osim r'ran« cuske izjavila, da je pripravna stu« piti u trgovačke odnošaje, dok bi se politički za sada odgodili. Domaće vijesti »Osvitanje«, udruženje musliman« ki u Sarajevu otvara 15. o. mj. u svojim prostorijama Džinina ul. br. 10, školu za šivanje i krojenje (šnaj« deraj) te će primati na izradu sve vrste rublja i odijela i uKdno podu, čavati u krojenju i šivanju. Prepo« ručujemo našim prijateljima, da u« pućuju naše hanume da svoje po« trebe u šivanju podmiruju samo kod gornjeg društva. Tim će se po« moći zaposlena naša sirotinja u dru« štvu i jeftinije proći. Svoj svome! »Težak« Varvarić (Hasandedić) u Mostaru. Pišu nam: Ovamo je pri« spio čuveni težak, vaš Hasandedić, a naš Varvarić. Vidjesmo ga na »It» tihad««ovoj zabavi: Zatražio je po« časno mjesto na zabavi kao novi« nar, ali ga odborska cenzura odbi. Primjetilo se da je bio u ćeifu. Svi« jet govori da je došao u Mostar, da samo zaračuna masne । korteške dnevnice. U narod — među težake — nema kud. Pozivan je od naših pristaša, da pođe na skupštinu na« še organizacije u Blagaj i na Bunu, ali reče da tamo njemu nema mje« sta i da je njemu jedino put u Bje« lemiće. Razumijemo, jer će troškov« nik izaći bolji, kad ode naokolo pu« tovati, nego da je direktno pošao u Bjelemiće. Naš Smajica u poslu. Otkako se je počelo raditi o izborima, uhvati« la je i našeg Smajicu izborna groz« nica. Najprije mu se je prohtjelo, da ga muslimani biraju u Ustavo« tvomu Skupštinu na radik. progra« mu, »jer bi mu osobito pogodovalo, da bude izabran od strane muslima« na«. (Vanredna diplomatija!) Počeo kupiti preko službenog osoblja op« štinskog potpise, pa kad mu nije u« spjelo, napustio je taj skupi šport. Sad se je dao na drugi posao. Do« laže u kortešaciju radikalski mini« stri, a on im je provodadžija. Vje« čito je zaposlen — opštinski fija« ker i Smajica se vozika sad u Ne« vesinje, sad u Stolac. (Te još vele: »Nema džabe fijakera!« Ima i te kako, pa makar opština i nemala para.) Usprkos tomu, što se Smaji« ca pokazuje s ministrima, ne uspi« jeva mu, da ikog predobije od mu« sHmana. Sad očekujemo, na kakvu će se treću pustolovinu baciti, kad mu ni ova ne uspijeva. Adjunkt Petrić u Mostaru. Pišu nam iz Mostara: Naš Mostar je uvi« jek bio neka iznimka u načinu polit, uprave, a obično su tražene poseb« ne »sposobnosti« pojedinih polit, či« novnika. Ja ću ovdje samo da bacim malo svijetla na našega adjunkta gradskog kot. ureda, Petrića, o ko= jem je skoro »Pravda« iznijela jed« nu malu noticu. Da počnem: Ovaj pred 20 dana pozvao preda se 37 bakala muslimana i katolika i kaznio ih (da im je svima pravo) po deset dana zatvora zato, što nijesu imali od gradske općine potvrđena cijenika. Rasprave je tobož vodio, ali nijedna stranka nije smjela go« voriti, niti se pravdati. Najbolje se to vidi iz toga, što je kroz 2 sata proveo sve te rasprave. Koji su po« kazali potvrđenajeačune, rekao im je, da to nije ništa, to je izdato pri« je 20 dana, a kad mu se je prigovo« rilo da to još vrijedi, jer da je roba još tu, odgovorio bi: »Ja ne ću da to istražujem, to moja stvar nije, ti moraš u zatvor!« Jedan se baka'l poziva na svjedo« ke, da mu se baš roba istovarivala, kad ga je policist potpisao, ali Pe« trić, »mudra glava«, »mudro odgo« vara«: »Dok se no potvrdi račun, robu ne smijete pregoniti u rad« nju!« Ta neće valjda u vagonu ili na cesti stati izložena ležarini i krađi. Jednom bakalu opet izreče osudu, a kad ovaj reče da će praviti utok, on ga zlopogledno promjeni i reče: »Kad ćeš praviti utok, onda da imaš radšta, povisujem ti kaznu zatvora na dvostruko«. Dakle se i zakonom dozvoljeni utok oteščava! Jedan mu se opet ihtijar tuži da ne može ležati i da u svojih 60 go« dina nikad ni globe nije platio, a nekmoli-da leži u zatvoru, na što mu »mudri« odgovori: »Pa šta udi, ako odležiš 10 dana, nećeš — kre« pati,« Kako gore rekoh, ja sam tek za« počeo, ali pošto ovog materijala i« ma dosta, nast^iću drugi put. Dr. Murat Sarić. Bijaše s počet« ka pristaša »demokrata«, kad ne do« ,bi mandat od Pribićevića i Dra Kru« ђ’а, nego jedan drugi Gačanin, Su« krij a Kurtović, prede usprkos Kru« Iju u radikale. Pošto vidje da ga ra« dikali ne meću na listu, stade raditi za Šerifa, samo da dođe na njegovu listu. Pošto i tu bi hude sreće, svijet govori, da naš Murat i Šerifa ostav« lja. Sad.promišlja, gdje bi i pjevu« ca: »Oj, oj, Bože moj, gdje ću naći stanak svoj!« — Kako mu svugdje ide zlo, tako ide zlo i našoj sirotinji, naročito onoj, koja umire. Toliko je kivan na muslimane, da im ne da dozvolu, da svoje mrtve na vrijeme pokopaju, te mora mejjit čekati po 24 sata. Како se vidi, da nije baš halissradikal, pa bi g. -Vulović mo« gao mirne duše uredovati. Zanatlijsko Udruženje u Saraje«^ vu objavljuje svojim članovima konstituisanje privremene mjesne uprave kako slijedi: Upravni odbor: Predsjednik g. Branko Hrisafović, krojač; potpredsjednik g. Franjo Moravec, graditelj; tajnik g. Dragu« tin Rošek, obućar; blagajnik g. Jo« sip Taubman, stolar; članovi bez funkcije 6g. Nikola Sučić, sobosli« kar. Johan Haberl, pokrivač, Risto Čelić, pekar, Anton Liše, kovač i I« van Lederefe, brijač. Nadzorni od« bor: Predsjednik g. Hamid Jelečko« vić, obućar; članovi: gg. Avgust Ta« bori,' stolar i Mihael Rezić, elektri« čar, Šta je Čokorilo vitli se najbolje ,iz ovog pisma barona Kolasa na biv« šeg mitropolita Leticu: »Pozivomna‘vrlo cijenjeno pismo Vaše Pre« uzvišenosti od 14./1. o. mj. čast mi je javiti Vama po nalogu Preuzvi«' šenog gospodina zemaljskog pogla« vara, da je g. Cokorilu, koji je to« kom zadnjih mjeseci prošle godine od strane zemaljske vlade primio preko 600 K honorara za manje članke u Sarajevskom Listu, odob« ren daljnji honorar od 200 K. Go« spodin Čokorilo obaviješten je o toj odluci Njegove Preuzvišenosti s primjedbom, da obzirom na visinu dotacije službenog lista eventualni novi hođorar ne bi mu se mogao doznačiti prije početka drugog kvartala ove godine. Tom prilikom čast mi je naglasiti, da je odobravajući ovaj izdatak bi« la intencija Njegove Preuzvišenosti (Potiorek) da ne samo pomogne čo» vjeku, koji je ostavio stranputice, te se je povratio na politički ispra« van put, nego da u prvom radu u» dovolji i želji njegovog vrlo štova« nog zagovornika. Preuzvišeni gospodin zemaljski poglavar je nadalje da pruži novi dokaz svoje osobite simpatije pre« ma Vašoj Preuzvišenosti, tc svoje naklonosti prema pravoslavnoj cr« kvi odredio, da se .sveštenik Blagoje Kozomarić iz Bilješeva na Vaš za« govor oslobodi uopće dužnosti tao« ca.« * Gđrnje pismo donijela je subot« nja »Srpska Riječ« izloživši njegov original u svom uredništvu. Znati« željni smo, što će na to »mučenik« Čokorilo. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog koje*g bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H, Suttner, Ljubljana br. 706. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi« cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« kovih zlih časova Fellerov pravi El« safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« cijalne boce 42 krune. Državt^ tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr« sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa«pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatska. B. F Trešeljah NA ZNANJE! Budući prošlog petka nije dozvoljeno obdržavanie naše skupštine, to će se ista obdržati u idući petak dne 12. o. mj. u 2 sata po podne u prostorijama »Muslimanskog Kluba«, Koturova ulica broj 8. na koju se svi istomišl0iici i prijatelji pozivaju. U imes tranke (Musi. »Narodne«): Mustajbeg Halilbašlć. Dr. Setvetbeg Bašaglć EPOHALNI DOGAĐAJI U TUZLI. »Kolo sreće u okoli« ... Mrtvi se vampi, re, živi pokopavaju. Šerif.se kandiduje, i ako — sBože zakloni! — »n merari« za mandatom; Šefkija se zabacuje, i ako mu — Bog mu bio u pomoći! — od meraka srce puče. Šta ćemo: Kjako čovjek ne bi htio, udešen ie svijet cio.... Ko prezire žensko društvo, sve Zuleihe za njim teže, a kb bi im dušu pio, čak i babe od njeg bježe...« Siromah šefkija! Iza prevrata bijaše se nortačio sa Šerifom pod firmom »Jedna­ kost«, na kojoj se brzo poklaše i Šerif ode u radikale, a Šefkija u »demokrate« za mi­ nistra brda i dolina. Ovoj dvojici starih ahbaba nije smetalo što su ove dvije frke iz­ među se vodile ljuti boj, ahbapstvo je ostalo ierunde. Šta je'Šerif sa svojim pasavitetom, a šefkija eksponentstvom učinio ovom oja­ đenom islamskom miiletu, nećemo ovdje is­ ticati, jer to je i najmanjem djetetu pozna­ to, nego ovdje hoćemo da prikažemo tok pouzdaničkih satanaka, koje su ova dva ahbaba kod nas održali. I ako je bio pristup zabranjen »Pravdašima« ipak se moglo ne­ što anlaisati, pa evo blijede slike sa tih sa­ stanaka: * Prvi sastanak, u petak uvečer. Otvara ga Šefkija i u zabuni ili »ugrijanosti« naziva ga skupštinom! Stenjući i žvačući jedva je mo­ gao kazati zašto su se sastali. Valjda ga je stid hala, u koji je dopao ušlied pohlepe za mandatom. Iza njega je govorio Šerif obore­ nih očiju preda se, kao da se i on stidi gle­ dati po svijetu, premda mu davno rekoše, da je don-obraz. Njegov je govo^bio repro- dukcila »Prve riječi« u 1. broju njegove »Domovine« i malo refleksije na svjetlije momente svoje prošlosti: na internaciju, haps i triumfalni izlazak iz hapsa. Završio je poput lisice, koja ne mogaše dokučiti grozda, da — ne želi mandata. Tu večer izabran je odbor, koji će sutra u isto doba predložiti kandidate. Dragi »astank u subotu uvečer. Šefkije ne­ ma. Sastanak otvara Muratbeg Zaimović, austrijski dobrovoljac proti — Srb®, (kole­ ga dra Avde Hasanbegovka). Čita listu, šerif nasioc liste, a onda se redaju po izbor »iskusni« političari kao H. Salihaga Kučukalić i njemu slični. Ustaje Šerif i objaš­ njava ožalošćenoj gospodi, šta ie uzrok, pa nema među kandidatima »obljubljenog« Šefkije (a Bogme ga nema ni na sastanku; ma­ kao čovo!) Šta biste rekli da je uzrok? Še­ rif tužna srca veli doslovno: »Dobio sam brzojavne i telefonske proteste iz okružja, da se Šefkiia ni pod koju cijenu ne kandiduje. Inače istupaju iz »Stranke«. Meni je žao da svijet ne razumije cijeniti rad Šef­ kije.« Nastade grobna tišina — — — Rasta­ nak bi čemeran. Šefkije neće ni šaka nje­ govih ljudi usprkos njegova »rada« i Šerifova »autoriteta«. Sad »pristaše« traže sto­ tinjak potpisa. Samo stotinu potpisa, a za kugle oni unapred znaju, da ih neće dobiti. SUMORNE MISU. Da ne iznesosmo laži o 600 potpisa в Mo­ stara, Šerif ne bi imao popudbine za »konierenciju« tT Tuzli. »Domovina«. Domovine ne izdaiem ja, nego Šerif. To Dr. Hasanbegović. ie njegov zanat. Da mi nije žao birača i dnevnica, ovaj put no bih nikako kandidirao. Agilni Sakrila. Meni je naižaliie šib viš» neću ići u Stambol i što mi nijesu kazali za § 34. izb. za. kona, koji traži da kandidat mora sabrati 100 potpisa. Zar nije bilo dovoljno tri potpi­ sa, pa da i ja mognem bar kandidirati? Ibrahlmkadija. Meni je naižaliie što se svijet bavi najno­ vijom istorijom, pa povlaći u raspravu i mojii nepovjerenicu. Mirza BekrL Tako je Salvete. I ja bih volio da pođu malo dalje u prošlost, pa makar i preko Alipašina Mosta u arhiv okružnika Pittnera. Koji im je vrag, da potrzavaju moju izjavu pred ulazak srpske vojske? Zar nije dosta, što sam danas srpski patriota. • Ali-Šprli-Raljević. Aferin, draže! Ja bih volio da iznesu i moje rušvete pri izdavanju dekreta, nego 1Г da obejane moju crnožutu prošlost i špiju* niranje rahmetli Firdirsa. Mahinić. Belu vala. Bolje da pišu i o aferi Mičijević, nego li da pitaju za peći i olovo. Cekro. Ja tako ne mislim. Volio bih da objave Г moje švneovanje, pa i pirinač i šećer, nego li da malo dalje odu u moju prošlost. Hasandedić. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih' fotografskih potrebština Posluga brz^ i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPĆIĆA I, preporučuje svoje bogato stovarište ; J svih vrsta papira, kancalarljskog I • > školskog pribora. — Naračbe se 11 ” obavljaju brzo i točno. 11 Cijene umjerene. I j Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegoumu Pontnala II Uullllulu U *>ЛПЛ10ПП UuldJuVU« filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave:.Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. • Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. — Zastupstva: — Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica. Sanski Most, Srebrenica. Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruna Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavne zastupstvo za Bosnu I Hercegovinu Ossicurgzlonl generali I Prvog »zopćtg druitva zs osiguranle protiv nezgoda I itita, in vriti oilguran|a. □ Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. Ml O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1561c703cd34232583c866832d10474a.pdf 80ca1d2a8c2c94954eb4b5f59f0ef8df PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Dru«o izdanje. Pojedini broj K. 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 117 (222) Sarajevo, subota 13. novembra 1920. (29. safer 1339.) Naša veličanstvena skupština u Sarajevu. CIJELO SARAJEVO ZA NAŠU ORGANIZACIJU. - JEDNO. DUŠNOST MUSLIMANSKIH TEŽAKA I GRAĐANA. - 5-6000 LJUDI NA SKUPŠTINI. — STRAHOVIT ODGOVOR SARAJEVA IZDAJICAMA OKO »DOMOVINE«. J. M. O. sazvala skupštinu u 1 po gim pokrajinama jedan gazda, mo» popdne u auli općinske zgrade. Ci* že imati po dvije hiljade jutara zem* tava je aula bila dukpom puna, svi lje koju nije nikad sam obrađivao, hodnici i svi araluci između stupova a da se kod nas u Bosni otme i zad* grcali su od svijeta. Cijeli balkon nji pedalj slobodne zemlje, to ne bio je natrpan. Pred zgradom bilo trpimo. (Ovaj pasus govora biće da je onoliko svijeta koliko u zgradi. je strašno veleizdajničkog sadrža* Bez imalo pretjerivanja bilo je ja, jer politički izaslanik vlasti, preko 5000 prisutnih. Bilo je kato« lujava se, ne da govorniku da dalje lika, pravoslavnih, jevreja i uopće govori i traži od predsjednika da mu šeširlija preko dvije stotine. oduzme riječ. Masa koja je u blizini Ona stisnuta,. ogromna i nepre* tribine, giba se i uzrujano pita: za gledna masa svijeta upilila oči u tri« što mu oduzimate riječ? Uzruja* bunu i nestrpljivo čeka otvorenje nost, kao ustalasana voda sve se vi* skupštine. I Politički izaslanik izlazi še širi dok ne obuhvati cijelu skup* na tribinu, traži predsjednika Hras* štinu. Sa svih strana viče se iz svega niču kaže mu: »Molim Vas neka se grla: govori! govori! nastavi dalje!) ništa ne govori o ovim najnovijim Predsjednik zvoni i umiruje skupšti* hapšenjima!« — Ali gospodine, to je nu, govornik nastavlja dalje: Pa po* sastavni dio političke situacije, to ne gledajte kako je sastavljena naša možemo izostaviti iz programa! vlada, sve su stranke u njoj zastu« Malo iza toga predesjđnik Hras* pane, samo od muslimana nema ni* nica otvara skupštinu ва riječima: ko (politički izaslanik ustaje i dre* »Gospodo i braćo! Mi smo odmah či: Raspuštam skupštinu! Raziđite iza oslobođenja stvorili našu orga* se, skupština je raspuštena. Dr. Spa* nizaciju, i dobro se sjećate kada smo ho se okreće njemu i pita: ama zaš« na ovako jednoj impozantnoj skup, to raspuštate, šta se reklo, kakva je štini u društvenome domu udarili to nepravda? uostalom ja ću govo« temelj našoj stranci. Stranku smo riti pa me vi zatvorite. To ču neko osnovali za to da osiguramo sbi ono iz mase pa doviknu: Zatvorite nas pravo i onaj položaj kojeg uživaju svijeh, svi .ćemo zajedno, mi smo ne* naša braća drugih vjera. Mnogo se razdruživi. Polit, izaslanik i dalje in« napadaja izvršilo nad nama musli* zistira i viče raspuštam skupštinu). manima. Trpjeli smo dosta neprav« Cijela skupština viče: jok! jok! ne di i to nas je prisililo da se posebno ćete raspustiti skupštine! neka go» grupišemo. Naši su protivnici istica« vori, živio govornik, živio Dr. Spa* li da državna vlast ne raspolaže sa ho!) Spaho nastavlja dalje: Ako će dovoljno snage i da ono što se zbi« sva zemlja pripasti zemljoradniku, va nad nama nije drugo nego pri* mi na to pristajemo, ali u svim po* rodna posljedica revolucijo. Mi smo krajinama jednako. Ali da negdje to slušali ali i iz dana u dan podno« mogu gazde i dalje gazdovati i da sili sve uvrede i napadaje. To nas mu drugi obrađuje zemlju, a da se u je prisililo da se okupimo u jedno Bosni oduzme i zadnji komad u mu« kolo i da zbijemo redove. Organi« slimana to ne dozvoljavamo (Ni* zacija naša, koja je od početka do kad, nikad, viču muslimanski tdža* danas iz dana u dan postojala sve ci koji k tomu dodaju: i od nas će jača i snažnija, dotjerala je dotle da se oduzeti, ako se ovako bude dalje su se danas svi muslimani okupili u nastavilo, svi ćemo braniti naša pra« njoj. Neki smutljivci kušaju va i boriti se protiv te nepravde). pred izbore da razbiju... (publika Nastavlja Spaho dalje: Koliko je ne da dovršiti, razliježa se glas: Do* slučajeva bilo gdje se iz musliman* lje izdajice, dolje Šerif i drugi pla« skih sela oduzimaju ispaše i daju ćenici! Niko neće moći razbiti naše se štićenicima izvjesne konfesije. redove, svi smo za jednoga a jedan Mi tražimo da se sa svakim bez raz* like vjere postupa jednako i da i za sve). Iza toga daje riječ Dru Spahi koji muslimanski težak uživa blagodati počima ovako: Svi muslimani bez agrarne reforme (urnebesno: živio! razlike staleža okupili su se u našoj traje više od tri minute). Organizaciji, jer svaki pojedini mu* Iza toga govornik prelazi na važ« sliman osjeća potrebu sloge i jedin* nost izbora i veli: Svi vi koji ste ov» stva; samo nekoliko podmićenih, di došli, a kažite i onima koji njesu niskih i podlih duša kušaju da raz* došli, trćba da shvatite ogromnu va* biju naše redove (gromki odjek: do* žnost predstojećih izbora, i da svi lje Šerif i druge izdajice). Nastavlja dođete na biralište tako da ne bi dr.-Spaho dalje u vrlo blagom i u* nijedan muslimanski glas propao. mjrujućem tonu: Danas su se prili* Na ovim izborima mi ćemo udari* ke hvala Bogu u mnogo koječemu ti teme* budućnosti za našu djecu poboljšale, nema napadaja kao što i našu unučar. Nemojte se zastra* je bilo sprva, ne pale se kuće- i ne šivati, nemojte se dati zavesti kak* događaju se otimačine u onoj mjeri vim obećanjima kojekakvih smutlji* kao prije. Ali još predstoji za nas vaca koji kušaju da unesu razdor dosta borbe dok izvojujemo pravo među nas (dolje Šerif,4olje izdaji* koje nas spada kao prvoredne gra* ce! ori se glas cijele skupštine). dane. Naši su zahtjevi skromni: nek se agrarno pitanje riješi u čitavoj državi jednako; ali da u Srbiji i dru* (Do« lje apsolutizam. Policijski izaslanik eksplodira-kao bure baruta: Rafpuš* tam skupštinu, oduzimam riječ go« vorniku, raaiđite se, nema više skup« štine ... Svijet se već do skrajnosti uzrujao, iz hiljada grla ori se glas: Neka govori, hoćemo da govori! ži« vio govornik!... Izaslanik sve više diže glas i kategorički raspušta skupštinu, uisto vrijeme razmahiva rukama na sve strane i viče raziđite se, gleda onamo prema portirovoj sobi, nešto namiguje i nekoga do« življe. Na koncu je ona silna masa pred beledijom, jednodušno urnebesnim vikanjem izrazila ogorčenje proti iz« dajničkom postupku plaćenog Seri« fa, njegovu pačavku »Domovinu« digla u zrak i svečano je spalila. ♦ S druge smo strane dobili tako* đer jedno izvješće, koje niže dopo* simo: Jučer su svjesni muslimani Šaraj* lije kao valovi tihe rijeke dolazili nila je svjetina na skupštinu na« še organizacije, za par časaka napu« nila je je svjetian cijeli oktogon, sve kuloare, terasu na prvom katu i još je puno ostalo vani, što nije moglo stati. Bilo je prisutno 5000 duša. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. U 1 i po otvara skupštinu pred* sjednik mjesnog odbora, narodni zastupnik g. dr. Halilbeg Hrasnica. Podsjeća skupštinu na prvi sastanak prije 2 godine kad je udaren temelj organizaciji, napominje razloge, ko* ji su nas rukovodili pri tom, kad su se počinjena zla djela počela pro* puštati nekažnjena. OrganizovaK smp se da branimo naše interese, da kažemo, da smo i mi državljani ra* vnopravni s drugim. Sada smo se e* vo satsali da pred izbore za usta« votvornu skupštinu damo izražaja negodovanju za djela, koja se nama čine. Cijela je provincija uz nas, ali ipak u svakom žitu ima kukolja, pa tako i u nas se našla grupa ljudi, koji neće s nama i s našom organi« zacijom nego odobravaju sve ne* pravde, što se nama čine (Silna vi* ka: dolje izdajice, dolje, dolje!) Go* vornik na to daje riječ dru Spahi. G. dr. Spaho napominje skupšti* nu delegata naše org. iz sviju mjesta naše domovine koja je prije dva* estak dana onako sjajno manifesto« vala našu stranačku svijest, došvši u Sarajevo riješila mnogo važnih pi« tanja, izabrala sporazumno kandi« date za izbore u konstituntu. Naša organizacija svojom borbom još ni* je postigla naše ravnopravnosti, is» tina krenulo je malo na bolje, al još pred nama ima dosta borbe, a naj* veća nas borba čeka 28. novembra na dan izbora. Taj dan treba da po* kažemo svoju svijest, da pokažemo da mi tražimo da ova država bude i naša kao i drugih (silna vika i odobravanje: Tako je, živio!) Za to se mi svoje pravo moramo boriti, da budemo ravnopravni, i kad to postignemo, onda ćemo se grupisati i sa drugim strankama (slino odo« bravanje). Za tim govornik govori o agrarnoj reformi, kojom se zemlja oduzimlje samo nama, i od našeg si« romašnog seljaka oduzima se, pa se više puta daje kakvom gazdi u dru* gom selu, dok u Srbiji jedan boga« taš ima i po 10.000 hektova zemlje da mu se ne dira u nju. Kad se u Hrvatskoj dijele veliki posjedi, vlas« niku se ostavlja na hiljade hektara... Na to vladin povjerenik bez i jedne riječi prije toga raspušta skupštinu. Dr. Hrasnca mu objašnjava, da go« vornik nije ništa rekao protiv zako« na, u skupštini silno negodovanje protiv zabrane održavanja skupšti« ne, protesti, galama... i skupština se opet nastavlja. Dr. Spaho opominje skupštinare, da se ne daju zavarati, pitajte ih, veli, kad dođu, da vas mole da gla« sujete za njihovu listu, za što ne pristupe našoj organizaciji, gdje su svi muslimani okupljeni. Za to ne dajte se zavesti ni obećanjima, ni novcem, naši će se neprijatelji po« služiti svim sredstvima (glasovi: do* lje izdajice, dolje Šerif!) Mi braćo, treba da budemo svjesni .svog pra* va i svoje dužnosti, da dođemo na izbore, i ni jedan razlog ne može nas ispričati da ne dođemo na izbo* re. Vi vidite braćo, kako nas musli« mana nema nigdje u upravi, i ono što ima naših upravnih upravnih či« novnika potisnuto je u kraj, da ne može utjecati na upravu. Vladin izaslanik opet raspušta skupštinu, na tribini nastaju prepir* ke, u skupštini silno negodovanje i protesti protiv ograničavanju slobo« de govora, ali na sve to vi. povje« renik ostaje nepopustljiv, jednako raspušta skupštinu i daje znak lije« �Stran* 2 Страва .PRAVDA* — „ПРАВДА* vim kuloarima. Dr. Spaho nastavlja. U taj čas povjere« nit opet raspušta skupštinu ■ noj stisci padaju protesti, čuju se povici: Živila sloboda, živila Jugo« slavija ... „Samouprava", glavni organ radikalne stranke do« dikalna stranka dala je do sada nijela je u 202. broju od 5. o. mj. bezbroj svjedočanstava o svojoj dva članka u kojima veliča akciju toploj želji, da u novom redu stva« g. Arnautovića i njegov rad iznosi ri olakša i ublaži položaj onih koji kao uzoran primjer za vođenje po« su slobodom naroda prekraćeni, a lirike »braće muslimana« u B. i H. do ovih je da svojim razložnim i Uvodni članak »Bosanski Muslima« razboritim držanjem olakšaju naš ni« bavi se isključivo agranim pi« rad i omoguće što brže i što skorije tanjem. Pošto smo se mi istom te« skidanje s dnevnog reda tog veli« mom pozabavili u prošlom i danas« kog spora. Nov pokret Muslimana, njem nastavku članka" »Jedan trez« izgleda, da je shvatio taj preokret ven glas«, ne ćemo se upuštati u i obećava da će svojom trezvenošću daljnji pretres tog pitanja i zado« utrti put razumnoj poetici našega voljavamo se time, što ćemo preni« zbliženja koju mi najiskrenije i naj« jeti nekoliko odlomaka »Samoupra« tcjplije želimo. Temelji ove' naše vina« uvodnika. Ona veli: zemlje moraju se zasnivati na uza« »Mi ovdje moramo da priznamo jamnoj iskrenosti i predusretljivo« da naša braća Muslimani u Bosni i sti, a iz njih će lako da se rodi jed« Hercegovini imaju podosta no opšte zadovoljstvo, koje je naj« razloga da se potuže na sigurniji oslonac svih zajednica«. svojusudbinu. Mi znamo vrlo Eto tako je »Samouprava« pbjas« dobro, da su njima činjene i d a nila novu eru svoje politike u ag« im se čine nepravde. Ali ni« rarnom pitanju i već gladi bradu od ko ne smije da tvrdi, da je ponaosob zadovoljstva, što će pomoću Šerifa radikalna stranka išla za tim, da se i njegove »patriotske« akcije skinu« stvori takvo stanje. Mi smo od uvi« ti s dnevnog reda spor g. Prorića jek žalili i osuđivali svako nasilje, i dra Srškića o § 6. i 7. Krizmano« koje se ma na kom građaninu ove ve uredbe. Ona dapače zamišlja da zemlje vrši i naročito onda, kada su je islamski dio našeg naroda tako u pitanju bila naša braća Muslima« naivan, da će i svoj opstanak žrtijp« ni. Što ipak nije mnogo učinjeno vati radi sloge i harmonije u radi« da se otklone sve nepravde nije kri« kalnoj stranci. No idemo da vidimo vica do nas, nije krivica ni do dr« kako će se to sve splesti i rasplesti. žave. Dobra volja i iskrena želja da 28. novembra nije daleko, pa može« sa braćom Muslimanima odnosi na« mo ovo poglavlje završiti. ših težaka budu najbolji postojala • je od uvijek i mi smo često puta o U članku »Nova musi, stranka u tome dali živog i nepobitnog doka« Bosni« osvrće se »Samouprava« na za. Što ipak nije bilo onako ka« ko smo mi željeli i kako mi želimo, Šerifovu »prvu riječ« i veli da nema nije krivica do nas, nego u samim razloga »da s radošću ne pozdravi prilikama čija haotičnost i nesređe« ovakav pokret« jer on može biti »istinski razlegza ljepše međusob« nost je van naših snaga i moći«. Nastavljajući, govori »Samoupra« ne odnose između braće — tri vje« va« o teškim pošljedicama rata, pra« re, Muslimana, Katolika i Pravo« vu težaka na ekonomsko oslobode« slavnih«. Koliko je stvarnosti u o« nje, toj »svetinji, koju je demokr. voj njenoj neiskrenoj nadi vidi se Srbija htjela da osigura« svoj oslo« po tom, što je Šerifov pokret odluč« no osuđen od obiju hrvatskih gru« bodenoj braći i da ih riješi feudalnih pa, pa se »Domovina« radi toga na« stega i veza, a onda veli: »Ovo re« laži u ratnom stanju i s »Hrv. Slo« volucionisanje dosadašnjih odnosa, bez sumnje da je mnoge Muslima« gom« i s »Jugoslavijom«. No ta stvar ne spada ovamo, pa idemo da« lje pogodilo, ali tome 11 j e k a lje na prikaz. nije moglo biti, bar ne onak« Istaknuvši bez ograde Šerifovu vog kakvog su neki zamišljali i željeli, koji su još uvijek pomišljali podvalu, da je dosadanja politika na stare privilegije koje im je Au« muslimana najviše »nosila karakter strija (!!) davala, ne zato što ih je nepomirljivosti i nerazložnog pro« tivljenja svemu što. u ovoj novoj voljela, nego zato da mržnju i jaz među braćom što jače raširi. Radi« zajednici predstavlja državni ele« menat«, »Samouprava« dodaje ovaj kalna Stranka, tražeći pravedno za« dovoljenje težačkih težnja, nije ni« originalni stavak: »Dosadanja mu« slimanska politika palila je za so« jednog trenutka pomišljala da revo« lucionarno doba iskoristi za unište« bom sve mostove i zauzela prema ostalom stanovništvu jedan nepri« nje i ekonomsko iskasapljenje Mu« jateljski stav koji ni najmanje nije slimana. Ona je pružajući težaku ono što mu po ljudskom i božjem dokaz političke zrelosti i želje is« pravu pripada, htjela i hoće da osi« . finskog čuvanja muslimanske budu« gura poštenu naknadu i dosadaš« ćnosti. Mjesto da traži veze i stva« ra mogućnost za otklanajanje ne« njim posjednicima, ne samo zato pravdi koje se muslimanima čine.'o« što to smatra pravednim, nego i zato jer ne želi da sa grubim mje« na je netrpeljivo odbijala svaku ruku koja joj se pružala i svđ dub« rama napravi od naše braće Musli« lje otvarala jaz između Muslimana mana nepomirljive nezadovoljnike i ostalog stanovništva«. i neprijatelje ove države. Naša mla« da država nema interesa da stvara Čast »Samoupravi« i njenoj sim« proletere, naša država, naprotiv, pariji prema g. Arnautoviću, ali nas mora da ide onim pravcem, koji će ovakav način prikazivanja sili, da ga obezbijediti svima građanima ove označismo nesamo nelojalnim pre« zemlje ne samo potpune političke ma našoj organizaciji, nego i potpu« slobode, nego i mogućnost zadovolj« no protuslovnim sa faktičnim sta« nog života«. njem stvari. Mi se ne ćemo poziva« Vjerna tom stanovištu, veli dalje ti na riječi g. dra Vesnića, što ih je »S.«, radikalna je stranka »stavila u dao prilikom Regentove posjete u svoj program davanje odštete — Sarajevu, jer su u odveć velikoj op« Muslimanima, čija imanja prelaze u reci sa sadanjim pisanjem »Samo« ruke težaka«. Muslimani treba da u« uprave«. Dosta je ako istaknemo, da vide kako im j« nemoguće održati je naša organizacija već godinu da« »povlastice iz austrij. vremena, pa na bila u savezu sa strankama parla« će oni koji suizbačeniizsvo« mentarne zajednice, u kojoj su gla« jih dosadašnjih posjeda vnu riječ vodili radikaU. A ističe« najpametnije učiniti, ako se pomb mo i to, da se Beograd sve do ovih r e sa sudbinom i traže moguć« zadnjih dana nije slagao sa drža« nosti, da se uokvire što bolje mo« njem ovdašnjeg radikalskog vod« guće u nov red stvari«. stva i da je uvijek krivio svoje Iju« Iznoseći svoje gore označeno n o« de, a ne našu organizaciju. Što sad v o gledište o agrarnom pitanju, ve« najednom spočitava našoj organiza« ledušna »Samouprava« nalazi ,i ne« čiji d je »palila mostove« i zauzi« koliko toplih riječi za ljude, kojima mala »nepomirljiv stav« znak je da meće nož pod grlo, pa dodaje: »Ra« I su i Beograđani glumili dvije ulo« Бро! — Brol 222 do mjesta kao i na mjestu gdje se ge: jednu prema nama, a drugu pre« ma g. Arnautoviću, koji — kao je skupština obdržala. Braća, koja jeftin i bez ikakvih ušlo« nakon džume listom pohrliše na eta« va — bolje konvenira ovim »iskre« inicu da dočekaju milog nam Dra Mehu, kojih bijaše oko 3.000 i koji nim prijateljima braće muslimana«, pisanih sa veliko' M, ali tretiranih svojom množinom pokriše sve pu» građanima drugog reda. teve pohitili su dru Spahi, kako će Da su se gospođa oko »Samoupra« koji bliže njega biti i dobrodošlicu ve«prebacila u svom računu, poka« mu nazvati. Vidjelo so na stotine zaće izbori; a da na našoj strani ni« starih bradatih muslimana kako liju je bilo ništa novo, što bi trebalo i« suze radosnjce i dovu čine našem zazvati neraspoloženje radikala vi« doktoru i vodstvu oko organiza« di se po tom, što je naš ost prema čije. Nar. Klubu u istom stanju, u kojem Oko 1 i po sat popodne bili smo je bio i prije šest mjeseci. Među« svi na mjestu gdje je agilni pred« tim nije loše, što smo doznali da je sjednik mjesnog odbora g. Hafiz R. naš most prema radikalima bio na — Tvrtković otvorio skupštinu vrlo sr« čekmu s onu stranu, pa ga oni mo« dačnim riječima i preporukom o slo« gu dizati i spuštati prema svom će« zi muslimana. Već tom zgodom se ifu, ne obavijestivši nas i ne upitav« čuo poklik jednog poznatog galam« ši. Drugi put ćemo bolje pregle« džije demokrata: »Dolje šuckorski dati oba kraja i ne ćemo se osla« sine, to je vjersko, što ti pričaš«. Iza njati samo na izjavu neimara. Na tu njega stajaše negdje u zakutku naj« opreznost pobuđuje nas nesamo o« više jbš 5—6 njih, koji su ga po vo pisanje »Samouprave« nego i či» gdjekada u galami pomagali. Valjda njenica, da je Suljaga Salihagić po« ase siromasi bili spremili, da ometu stavljen tek na četvrto, peto Ii mje« skupštinu njih 5—6 galamdžija na« sto u radikalskoj listi za banjalučki ma, kojih bijaše oko 3.000. okrug. Mi kao i uvijek — dok ne pregu« sti — ostadosmo mirni, a nekad te nekad, gdje je zatrebalo, odvratismo i njima po koju masnu. Bijaše smi« jeha, a onda se prešlo n,a dnevni red pa je predsjednik mjesnog odbora Rodila majka šeprtlju. »Glas Te« predložio našeg vrijednog muderiza primilo sa klicanjem: »Živio naš žaka« u 25. broju od .6 o. mj. dono« Mustafa ef. Kapetanovića za ravna« si na uvodnom mjestu ovu vijest »Iz telja skupštine, što se jednoglasno stranke«: »Sporazum uglavljen između De« muderiz ef.« Ovaj se zahvalio na izboru i dao riječ našem milom Dru teokratske Stranke, Saveza Težaka Mehi. Hiljade grla kliču: »Živio Dr. i naše stranke, nije se mogao odr« ■žari u svim okružjima uslijed toga, Spaho« i to tako dugo, dok ih on ne što se kod Saveza Težaka pojavila morade zamoliti da može govoriti. Dr. Spaho je u svom duljem i jaka opozicija i taj sporazum uništi« la u svima okruzima osim u mostar« jezgrovitom govoru upoznao prisut« ne sa programom »J. M. O.« te nje« skom. Tim i naša stranka ima slo« bodne ruke i udesiće svoje držanje nom svrhom i potrebom, a onda je obrazložio važnost izbora za konsti« na izborima, kakobudenajbo« tuantu i prikazao način glasanja sa ljeodgovaraloideji,zako« ju r a d'i i interesima nje« kuglicama i kutijama itd. Za vrije« n i m. Detaljno ćemo izvijestiti o me govora bio je mnogo puta pre« tom u idućem broju našega lista. kinut burnim odobravanjem naše Dotle upozorujemo naše prijatelje braće i klicanjem: »Živio Dr. Spaho u svima okruzima, da rade marljivo i vodstvo naše organizacije«. i da jačaju stranku. Neka nas o sve« Neki od demokrata na čelu im šumar Risto Čekrlija, a na veliko mu odmah pismeno obavijeste«. Mi smo dosad ustanovili dva sta« čudo i neki od komunista dobaciva« novišta ove »stranke« u pitanju iz« hu nam, da smo protudržavni, da ne bora za konstituantu, pa donosimo kličemo Kralju Petru i t. d. Drugi opet dovikuju: »Vi se organizujete i ovo treće ne jamčeći, da i ono ne će biti promijenjeo. Rodila majka na vjerskoj bazi«, ali je ovome od« šeprtlju... govorio naš tajnik Muratbog Cen« (O našoj skupštini). Možebit bi« gić riječima: Natjeraše nas prilike smo se i zadovoljili onim malim iz« i taki kao što ste Vi«. Dr. Spaho im vješćem »Pravde« o toku i uspjehu odgovara: Cim budemo ravnoprav« naše skupštine, koju je održao naš ni sa vama, prestaće J. M. O. Čuo mili gost g. Dr. Spaho sa najvišim se je i po koji povik: Dolje ag^, be« govi, šuckori, fesovi itd. uspjehom i na sveopće zadovoljtsvo svih nas, — da se ne pojavi nekakav Kad je vrijeme bilo Dr. Spaho je izvještaj u »Srpskoj Riječi«, kojeg spomenuo našeg sijedog i vrijednog je sadržaj po svoj prilici izvjesti« vladara Kralja Petra I. i pozvao pri« telj ili urednik usnio, pa mu se do« sutne, da mu kliknu: Živio Kralj Pe« pao i htio ga eto i na javi prikazati. ' tar, što su svi naši nekoliko puta u« A možda se je siromah i zabunio, činili. Oni pak, koji su nas prije na to podsjećali — kada nije bilo vri« pa umjesto imena Dra Srškića iznio jeme od toga— ostadoše sada sa ime Sakiba Korkuta, jer se upravo onako dogodilo sa Drom Srškićem, kapama na glavi i nijedan ne otvori usta, da i on kralju klikne, nego tu« kada je ovdje htjeo radikalnu skup« riše prste u usta, pa zviždahu kao štinu da održi. Da je Sakiba zamije« nio sa Drom Spahom ne bismo re« budale. Eto tako poštuju vladara kli, jer ako nije bio gluh, onda je oni koji sa Čekrlijopi galame. U 3 sata po podne skupština je morao čuti, kako se iz hiljade grla kliče: Živio Dr. Spaho. dovršena, pa je Dr. Spaho u pratnji Eto radi gornjeg ćemo, da se op« uglednih i vrijednih građana i selja« širnije javimo o toj stvari. Čjm se ka pošao na šetnju, mehabeteći, a ovdje čulo, da će nam doći Dr. Spa« onda su pošli u gostoljubivi dom ho i Sakib Korkut da održe našu Mustafaga Hadžića trgovca i vele« skupštinu — munjevitom se je brzi« posjednika i bili večerom počašće« nom raširila ta radosna vijest do ni. Iza večere je bilo priređeno sijelo svakog kutića ovog kotara, u kojem u Muslimanskoj Čitaonici. Oko 9 ima muslimana. Svak je nestrpljivo sati pošao je Dr. Spaho na počinak očekivao čas, kad temo vidjeti i ču« u hotel »Višegrad«, ali ga je čitavo ti te vrijedne i opće obljubljene go« sijelo iz čitaonice dopratilo tamo, ste u našoj sredini. Dnevno se pita« gdje se je opet morao odazvati op« lo sa svih strana: kada će nam doći, ćenitoj molbi i nakon serenade, ko« hoćemo li pred njih u Sarajevo ili ju mu priredi pjevački i tamburaški samo u susret i t. d. Teškom mu« zbor Musi, čitaonice nastavilo se si« kom je pošlo za rukom mjesnom jelo u hotelu »Višegradu«. Tom zgo« odboru, da u petak dne 29. oktobra dom se je Dr. Spalio ponovno zah« smanji na deset broj Ijudifr koji su valio na velikom dočeku i iskazanoj pošli na Međeđu pred naše vrijedne mu počasti pa se je sijelo u 12 sati goste. Toga se dana već ranim jut« razišlo. rom vidjelo kako braća muslimani, Idućeg dana u subotu prije podne, okupljeni i zaorljeni, dolaze od svih bio je naš Doktor sa pratnjom gra« sela, da vid* i čuju svoje vođe. dana i seljaka pogošćen ručkom Dok se je džumamamaz sklanjao kod g. Nailbega Tvrtkdvića trgovca naši su ljudi sa Drom Spahom sa i posjedenika, pa se uputio sa istima Mcdeđe javili da dolaze i da nam u Rudo, da i tamo braću muslimane Sakib nije mogao doći ušljed jače zadovolji svojom posjetom. Na pu» prehlade. Pris^eše oko 1 po popod« tu prema stanici sretoše našeg dok« ne i prije nego je voz ušao u stani« tora dvojica deda, pa mu plačući cu na jednom se zaorilo iz hiljade pođoše ruci i učinišc hajirdovu kad grla: Živio Dr. Spaho, živilo vodstvo je onaki prijatelj muslimana. To jo »J. M. O.« To se opetovalo i putem bio vrlo dirljiv momenat. Biljke. �»ПРАВДА* — .PRAVDA,* >’«• 222 — Rro| U 12 sati prispjeli su u Rudo gdje su muslimani bili već okupljeni u najvećem redu, pa je imam iz Ru» dog Strojilović Salih ef. zahvalio dr. Spahi na požtrvovnosfi i posjeti, a onda otvorio skupštinu i podjelio mu riječ. Klicanju Dru Spahi i vod« stvu nije bilo kraja ni konca. Dok« tor je govorio u istom smislu kao i u Višegradu. Iza njegea je govorio Hafiz Tvrtković predsjednik mjes< nog odbora, a onda i agilni član De« daga Bahtović seljak iz Mioča. Ovdje nije bilo nikakovih upadi« ca, što dokazuje, da su braća drugih vjera u Rudom trezveniji od Čekr« lije i njegove družine u Višegradu. Oko 3 /sata po podne uputio se Dr. Spaho prema Sarajevu, gdje je praćen od naših ljudi do na Međe« đu i tu se oprostili. Eto tako je bilo i nikako drukčije, a ko god drukčije kaže i piše, beli onamo on laže. Teš« ko onom ko laže. Adžeba, šta li će sada onaj, koji je to izvjestio, od« nosno unio u »Srpsku Riječ«. Biće i crvenila i znoja, ako nije obraz postao đon, što bi lako moglo biti Član — posmatrač Jedan trezven glas. III. »I ovom prilikom, veli pri koncu svog članka g. J., dužnost nam je, naročito obzirom na neke nemile pojave, koje su se desile u zadnje vrijeme, da našoj rođenoj i jedno« krvnoj braći muslimanima kažemo nekoliko iskrenih riječi«. Vrlo nam je drago, što se našao bar neko, ko će nam reći tih nekoliko riječi, ali.nam je ujedno vrlo žao, što obzi« rom na cenzuru ne može'mo da se kako treba ogradimo proti pasusu o nemilim pojavama, koje su se desi« le »u zadnje vrijeme«. Nije nam na« ime dozvoljeno, da govorimo o tim pojavama onako, kako bi trebalo govoriti, pa neka stoga g. J. primi na znanje samo to, da su krivci ovih pojava — izvan naših redova. Do« či će vrijeme, kad ćemo i to objas« niti. A sad da pređemo na te iskre« ne riječi gospodina J. »Mi smo, veli g. J., jedno i samo nas vjera dijeli. A među Srbima pravoslavnim i muslimanima zbog vjere nikada nije dolazilo do mrž« nje i nesporazuma«. Ovih riječi ne bismo mogli potpisati. Tačno je da smo jedno, ali nije tačno, da nikad nije radi vjere dolazilo do nespora« zuma. Mi ne ćemo ići u daleku pre« šlost i zadovoljićemo se sa nekoli« ko primjera najnovijeg datuma. Je« dan' bivši ministar reče usred parla« menta: »dosta smo vas 500 godina trpjeli; ne ćemo više«. Predpo« stavimo da se te riječi odnose baš samo na muslimane posjednike, o« pet stoji pitanje: šta to progovara iz Kruljevog povika? Drugi prim« jer: »Turci u Aziju!« poklik je koji se čuje nesamo na selu i običnoj čaršiji, nesamo u »Zvonu« i »Srp« skoj Zori«, nego i u daleko ozbilj« niјцп krugovima, nego i u listovima, koji hoće prvenstvo u kulturnosti i prefinjenosti. Recimo, da su i to tri« ce, pa poslušajmo jednog odličnog prvaka radikalne stranke. Šta zbo« ri i kako o toj toleranciji misli pred« sjednik odbora te stranke za okrug Sarajevo g. dr. Tomo Popović? Ako g. J. nije čitao, mi ćemoi mu ovdje servirati neke odlomke Vidovdan« skog slova g. dra Popovića, kako je izašlo u službenom listu naše zemaljske vlade. U »Narodnom Je« dinstvu« od 30. juna o. g. broj 130. stoje i ove riječi g. dra Popovića: »No sa propašću srpske države na polju Kosovu, sa krvlju palih ju« naka za vjeru i otadžbinu, koji« ma danas dostojan pomen učinismo posijana je u srce srpskog naroda ideja oslobođenja i ujedinjenja. To sjeme narodne ideje zalijevali su i njegovali vrijedni narodni vrtlari: srpski sveštenici s krstom a srpški guslari s guslama u ruci«. G. J. će sigwrno pitati: kako će. se narodno ujedinjenje njegovati s krs« tom u ruci?, Lijepo, ali to pitanje ne ide na našu adresu, već na adre« su stranke u kojoj tako vidno mje« sto zauzima čovjek ovakog menta« liteta. Nek pita makar i sama g. dra Popovića, a mi ćemo da još malo citiramo iz tog njegova slova. On reče: »Vjera, gusle i pjesma održa« le su i odnjegovale tu ideju u srcu i duši srpskoga naroda, dok se ona nije potpuno razvila u p r a v u s rp« sku ideologiju, dok nije obra« ■zovala■ potpuno jedan posebni mentalitet — mentalitet srpskog na« roda. Zbog toga u mentalitetu, u shvatanju našega naroda odražava se vjersko i narodnosno kao jedno. Ono što je vjersko i narodnosno je, a što je narodnosno i — vjersko je. Vjerski običaji postaju narodni, a narodni običaji postaju vjerski. Ta« ko pravoslavna vjera prožeta na« rodnim duhom postaje narodnom vjerom, a pravoslavna crkva posta« je narodnom srpskom crkvom«. Držimo da pri ovakom stanju stvari nema smisla i »nekorisno je stavljati u sjenu ono, što je na sun« cu« pa je nužno najveću pomnju posvetiti baš njegovanju vjerske snošljivosti, jer je u Bosni religija igrala glavnu ulogu daleko prije, ne« go li je u nju došao Turčin i Islam. Po našem mišljenju u našoj domo« vini postoji »muslimansko pitanje« baš radi toga, što postoji mentalitet g. dra Popovića i što srpska inteli« gencija nema nimalo volje, da širi misao «brat je mio, koje vjere bio«. Prema tome neslogu nije ubacila sa« mo tuđinska uprava, nego i »prili« ke, u kojima smo kroz stoljeća ži« vili«, a kojih gotov niko ne nastoji izmijeniti izuzam našu organi zaci« ju. Ona je i samo ona svoje mase pripravila na zajednički rad, ali nam vođe radikala više puta naglasiše, da još ne mogu s nama držati zajednič« kih skupština, jer da je teško nji« bove težake privesti »Turcima«. Nas veseli što g, J. prekida s o« vom bojažljivošću svojih stranačkih drugova i vođa, pa stoga rado citi« ramo daljnje njegove riječi koje gla« se: »Krajnje je vrijeme, da tome bude kraj. Danas živimo slobodni u svojoj slobodnoj, zajedničkoj o« tadžbini. Nikuda nemamo iz nje i nigdje ne možemo, ako se mi sa« mi ne sporazumijemo i ne složimo u spornim pitanjima. Niko nam ne će i ne može biti veći prijatelj od samih nas«. To je živa istina, koju mi naglasujemo od prvog početka naše organizacije, samo nas naža« lost mnogi n e ć e da razumiju i dr« že da je zahvalniji posao lupetati proti nama, nego li raditi mnogo te« ži posao oko izgradnje dobrih i brat skih odnosa među oba plemena i sve tri vjere našeg jedinstvenog naroda, G. J. nastavlja: »I agrarno pitanje će se riješiti i to što je moguće pri« je. A kad se to pitanje pravedno riješi, šta ima još da nas dijeli i zavada?« Čini nam se, da je g. J. malo prebrzo prešao na daljnji dio svog apela, pa ćemo da dodamo jed« nfl napomenu. Agrarno se pitanje mora pravedno riješiti. I to nesa« mo glede odštete za kmetovska se« lišta, već i obzirom na potrebu, da potrebni dio zemlje ostane i u mu« slitnanskim rukama. Pri tom treba dobro paziti, da naopako i pristra« no riješenje ’agrarnog pitanja ne ostavi gorčine u islamskim srcima, jer je inače nemoguće ići dalje. Pre« gaziti nas ne može niko, o tom smo mi potpuno načisto. No treba zna« ti, da bi i kakav pokušaj rastrovao naše odnose i minirao naše brat« stvo. Jer, pri glavi i oca po glavi. Ni« šta ne bi bilo štetnije i opasnije, nego kad bi Srbi pokušali obespra« viti naš svijet i proletarizovati ga makar i u vidu »pravedne odštete«. Mi ne ćemo samo švapskih dronja ili papira bez pokrića; nama se ho« će zemlje, majke naše kao i drugih. Mi se borimo više za nju, nego li za odštetu i ne ćemo nikad dopustiti da se ona oduzme samo nama i opet samo nama. Mi nijes« mo slijepi, da ne vidimo šta se ho« će. I svak treba, da je na čisto o tom, da našeg slobodnog posjeda ne će oteti ni pod kojom maskom i fiškalskom izmotacijom. Dobri su odn'ošaji mogući samo i jedino u tom slučaju, ako se Srbi postave na stanovište, da zemlju treba ostaviti i njenim sinovima islamske vjere; samo i jedino u slučaju, «ko u Bo« sni ne bude jedan aršin, a u Srbiji i Hrvatskoj drugi. Nije dosta priznati »da onom ko« ji čeka, nije lako čekati« i reći »ali valja promisliti, da su prilike takve bile, da se agr. pitanje nije moglo do sada riješiti«. Jer ako se to pita« nje nije moglo odmah riješiti, nije se smjelo dogoditi ni to, da vlada mirno gleda, kako »mnoge doskora imućne muslimanske porodice, us« Ijed naglog preokreta spadoše na prosjački štap«. Nije se naročito smjelo dogoditi to, da hiljade naših maloposljedničkih udova i siročadi skapava od gladi i svake nevolje, a da se državna vlast'pravi i gluha i slijepa na te nevolje. Zar nije zlo« čin, kad se. jednoj udovi za*hak od četiri kmetovska selišta i sav oteti begluk doznači K (dvije kru« ne)? A koliko ih je još takih, go« spodine Jojkiću... Mi znamo da je »valjalo graditi kuću iz temelja«. No ne možemo se složiti s time, da gladni i goli ljudi Страна 3 ’mogu zadržati hladnokrvnost. Lah« ko je govoriti »ne treba se dati za« vesti stranputicom« i dodati da »to trebai da važi za sve nas, jer nam je ova država zajednička i jedina o« tadžbina«. No teško je to kazati o« nom, koji se previja od gadi i koji na svakom koraku vidi, da naša vlada jednima daje kapom, a drugi« ma ne da nesamo šakom, nego ni među prstima. Stoga podvlačimo izreku gospodina J. »to treba da va« ži.za sve nas« i odlučno izjavljuje« mo: Teži li vlada za slobodnom iz« gradnjom naše države, treba da u« dari drugim putem. Mjesto sile i terora, na koji smo mi i otprije na« vikli, valja da vlada razbor i Iju« bav; mjesto protekcije ravnoprav« nost, a mjesto izigravanja i provo« ciranja iskreno nastojanje, da se već jednom izađe u susret našim opravdanim zahtjevima«. Samo je to pravi put. Propast tvoja od tebe, Šerifои „Domovino"!... PORUKA ŠERIFU ARNAUTO« VIČU. Jedan put za uvijek poručujemo ovom »oprobanom karakteru«, da se nas muslimana prođe za sva vre« mena jer se mi držimo uzvišenih ri« ječi: »Musliman se neda dva puta ujesti iz jedne stupice«. On je jedan put bio na mjestu, gdje smo mu na« še neograničeno povjerenje bili po« klonili. Sada jasno vidimo šta nam je to njegovo povjerenje donijelo — teško razočaranje. Samo se pose« bi razumije, da ni njegov organ »Domovina« ni sve što je njegovo među nama korjena uhvatiti ne može. Ovo mu još jednom svečano poručujemo. Trebinje, 9. novembra 1920. Članovi odbora J. M. O.: Jusuf ef. Fetahagić, imam; Mah« mud Zubčević, trg., Smajlaga Haj« darhodžić trg., Adem Čermaja, Ha« džahasanović Avdo, Junus Zubče« vić, Huso šahović, Alija Salahović, Omer Meh. Tičić, Mehmed Sedonić. Višegrad, 4. novembra 1920. Mostarska »Narodna Sloboda« donosi ovu značajnu izjavu: »U najnovije se doba zagovorom nekih mojih prijatelja i poznanika u krugovima islamskog dijela naše« ga građanstva povela riječ o potre« bi stupanja na iduće izbore za kon« stituantu sa jednom vanstranačkom listom, na kojoj bi ja imao da za« uzmem prvo mjesto. U svrhu toga preduzeti su već i neki koraci, a rezultat je tih predu« zeća. između ostaloga i pismeno o« čitovanje jednog znatnog dijela na« šega građanstva, da će glasati sa« mo za onu listu, na kojoj ja budem ubilježen kao nosioc iste. Pa i ako je ovim aktom mojih pri« jatelja i potpisnika dotičnog očito« vanja mojoj malenkosti iskazana najviša pažnja, tim više, što pri is« kazivanju svoga povjerenja, ne tra« žetpikakovih pismenih ili usmenih Politici pregled. NAŠA DELEGACIJA PRIHVA ČA USLOVE TALIJANA. Jug. de« legacija provela je na savjetova« nju vrijeme od sinoć, na cijelu noć i danas u srijedu cijelo prije podne. Talijanski odgovor predat je u 9 sa« ti i glasi, da Italija pristaje na rekti« fikaciju granica. Na sjeveru daje nam Idriju i Logatec sa 7.000 duša, ali traži i dalje kopneni dodir sa ri« ječkom državom i suverenitet nad Zadrom. U 11 sati otišao je naš po« slanik u Rimu g. Antonijević grofu Sforzi, a u 12 sati posjetio je dr. Trumbić Sforzu. Iza toga nastavila se je sjednica delegata. Naša je de« legacija najzad prihvatila talijanske zahtjeve. Pristali smo, da Italija do« bije suhozemnii granicu sa Rijekom, koja ima da bude slobodna država. Pristali smo također na talijanski suverenitet nad Zadrom. Mi dobiva« mo Vis i sve ostale otoke osim Cre« sa, Lošinja i Lastve. * Santa Margheritta, 11. novem« bra. (12 sati.) Jučer u 5 sati poslije podne sastala se jugoslavenska i ta« lijanska delegacija na plenarnu obaveza s moje strane, kako je to u naše vrijeme običaj, ipak ću biti slobodan, da (i bez prethodnog' sporazuma s njima) iz mnogo razlo« ga, koje ovđe ne ću da navedem, smjerno i s mnogo blagodamosti, otklonim njihovu ponudu. Na koncu najučtivije molim svo« je prijatelje i istomišljenike, da ovu moju odluku prime na znanje. U Mostaru, 5. novembra 1920. Husein Ćišić. Šerif Arnautović denuncira naše činovnike. U 6. broju »Domovine« piše Šerif slijedeću denuncijaciju: »Ko potkopav državu? — Glavnu akciju u frankovačko»pravdaškim krugovima vode danas mnogi i mno« gi činovnici. Oni uređuju »Hrvatsku Slogu«, »Pravdu« i »Jugoslaviju«. O« ni pišu protiv države, vojske, naro« da i hoće da obore današnji red stvari. Oni su odmah po polo»enoj zakletvi Kralju Petru I. pisali protiv srpske vojske i time pogazili zak« letvu svome Kralju, pogrdivši Nje« govu vojsku. Oni grde i napadaju srpski dio naše? naroda, nazivaju ga sokačkim imenima. Zato uživaju nagradu kao državni činovnici uzi« majući svakog prvog platu za svoja podzemna rovarenja. Ima među nji« ma profesora, sudaca, političkih či« novnika itd. Pa kad oni tako mrze i vojsku i Srbe, kako kao činovnici mogu vršiti savjesno svoju dužnost. Krivokletnici!« Zar ovđ nije vjerna slika Šerifova karaktera? Nesebičnost Dra Hrasnice. Špijun ska »Domovina« pod gor. nasl. pi« še, da je g. Dr. Hrasnica otputovao na bajram sa drom Sunarićem u Be« ograd »u stvari jedne izvjesne indu« strijske pljačke (Oskar bšron Kor« ner i Dr. Krauz. Mi ćemo se na ovu stvar posebno osvrnuti, a sada smo u položaju, da izjavimo, da g. Dr. Hrasnica nikako ne poznaje ni Нбг« nera ni Krauza, niti se je ma kada ili ma gdje s njima sastajao. sjednicu, koja je trajala do kasno u noći. Ovoj sjednici prisustvovao je po prvi puta voditelj zapisnika, koji je stilizovao pojedine zaključke pre« ma sporazumu stvorenom dan prije. Pošto je postignut definitivni spora« zum u pitanju granica na Julijskim Alpama i teritorijalnog spoja neza« visne države Rijeke s Italijom pre« šio se na raspravu o ostalim proble« mirna. U kasno doba noći sjednica je prekinuta i tek danas prije podne nastavljena. Debata je s obje stra« ne bila vrlo živa. Danas se pregovori imaju dovršiti, a na večer putuje Dr. Vesnić natrag u Beograd. »J. L.« Domaće vijesti. Na adresu naše pošte. Iz Banja« luke smo dobili ovaj brzojavni upit: »Sve sarajevske novine dolaze osim »Pravde«. Šta je na stvari?« Pošto mi list redovito otpremamo, uprav« ljamo gornje pitanje na adresu pog« tanske direkcije i tražimo da stvar uredi. G. Dušan Maksimović demantu« je našu vijest, da se je on primio �glavnog uredništva »Domovine«. Veli da za »D.« nije još napisao rii jednog retka. Primamo na znanje i bilježimo po kolegijalnoj dužnosti, žaleći da smo Duška izazvali na ri« tanje, Duška, koji se je toliko pu« ta očešao o nas i naš list na daleko žešći način. Muči U Vas glavobolja? Zubobo« lja? Trganje u kostima? Malo Feb lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. . C. Tpešeljak. SUMORNE MISLI. (U odnutnoeti gl. urednika.) Moj nekldainji put ii Konjica do Sarajeva bio mi je najsigurniji put u mom životu. K o r k i i. Kad ae je šake tati, ja ве i«pnim ispred 8arije, a kad je lauieti masno mjesto, onda ве Sarija isprsi ispred mene. Š u k r i j a. Da ne bi kamara u parlamentu, ne bi bilo masna mjesta u ministarstvu. Ibr ahi mk a d i j a. Centralna drogerija Braća Šahinagić Broi 222 — Број „PRAVbA* — .ПРАВДА* Strana 4 Страна Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. ^560/20. Sarajevo, 10./Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državljanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu, školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao makar čast kaplara, 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su z# neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjesečno, a za oženjene K 2.120 osim odjela i obuče. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno biljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno izvadak iz re­ gistra rođenih, 3. domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno kršte­ nice (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga.brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦« PAP1RNICA I HAMD1JE KOPCiĆA 4 1 preporučuje evoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 4 obavljaju brzo 1 točno. X Cijene umjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Policijski direktor: u. z. G j u r o c i. ------------ ?г Opet nešto za Vas! Muči U Vas glaroboljat Trganje n kostima 1 Boli od uloga, od reumatizma i Besanlcaf Jeste ti nervozni? VI kašljetel Za probavu! 81 us ot stran,uje, kašalj utašuje ZAGOR­ SKI PRSNI SOK 9.— K, Hego kolačići (prsno postile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8. — K. Fiakerski prah 8,— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepis 41,— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4,— K, Boda biearbonica 3.— К, Sol sa čišćenje želudca 6.— K, Karlibađska sol 6.— K, REGENEROL 8А MARKOM „HEGA* (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 katija 25,— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. т K. Pa stile od tamarinda 2.60 K. ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesbleter i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja? Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV BEL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE*! 2.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv gro»nice 30.— K. Traže se sva godišta .BISERA* i .BEHARA* ako nema sve onda bar nekoji • brojevi. Slati na adresu Zubobolja) Zubne kapi š.— K. Zeleno ulje 30*— K. Voda sa oči 5*— K. Svrbljenje, evrab. Elsa šećerne paetile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo tjeme protiv glista, čisto ili ва Šećerom, po težini počamši od 4.- K. Proljev, Dlarejat В ai t ler o▼ e kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melirav« kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žeste, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) sa žene 30 — K. Sredstva za životinje. Hranivi .prah sa marvu 1 katija 7.50 K, Mašilo sa konje 25.— K. Arnika 6.-- i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuča so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i isnose sa pojedina roba manje. treba priložiti poštanske biljeg« sa od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja, Elsatrg br. 310 Hrvatska. Г1ОС1 C Vli Snk&B 0. smer о ijukljaiii bi. 706. svih vrsti fino izrađene razašilie tvornica cipela Žepče. jeftino! Fra Grge Martića trg br. 1. Protiv glista! Mast protiv Bvraba 12.— K, Naftolova mast Д6.— i 20.— K. Sumporna mast 12.-— K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.-i 12.— K. Mast sa rane 15.— K, Mast sa djecu, Kamforna šesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv osebline 15.—. Diahilon-flaštor, rubnflašter 2.— K i 4.— K. Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Mehmedalija Catić, Najpouzdanija ura le Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pisteMe, naušnice, svakojaki, dara vi i potrebstine kao noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigaći, dlamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeniku tvrtke Sarajevo, Slabokrvnost? Teknći željesni ekstrakt 20.— K, Željesni albuminat 40.— K- Us lijedaički prepis: ARSOFERRINrTEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu n Beču 25.— K. HEGA FERRIN 45.— K. KreĆno-željezni sirup 20.— K. Blauđove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovite riblje nije иЕ1вам 85.— K. Kod upita Želite li kupovati dobro i trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Oj. kako 4eU biti zadovoljni, ako pokn- * tato FELLEK.VE PRAVE ELSA-PILULE! Te вц uistinu debre! 6 katija 18 — K. BAGRA DA BARBER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDČANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov baham 15.— K- T» poknUjt. i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUlD. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Eliafloid kao dobra prijatelja u crnim danima. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalno boce 42.— K. Prah i tableto protiv reume 15.—. Aspirin praici lb K. 4444444444444444*444444444« „PROMET** Nije II Vam želndac u redu? Tr­ pite li od slabe probave? Od pokvarena apetita? ,Čevliarska Zadruga’ Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Zahtjevaite cjenik. Muslimani sjetite se „Gajreta"! drva, идЈјвпајшпод ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. 1 Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb.TelBf.Z9. Muslimanska trgovačku i obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. . Podružnice u 0. Brodu i 0. ftlovom Dionička glavnica K, 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i nurzovne naloge. / Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banka, Sarajevo. - Intsrurban telefon: Zli Odgovorni urednik: F. falaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0c395b320a8397f3ba0675ea113ba23c.pdf abe079f980560b0fd7fe1df07f2fcf98 PDF Text Text POŠTARINA T’ GOTOVOM PLAČNA. Pojedini broj К 2— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ГЛ> j' 1 ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 118 (223) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 16. novembra 1920. (3. rebijulevel 1339.) Slom „demokratskog" jugoslavenstva. Iz Srbije stižu glasovi, da će na« svako drugo, imalo samo politički prednjaci i liberali, koji se bijahu okvir bez i najmanjeg oslonca u r&« stopili u demokratsku partiju istu« rodnim kulturama. piti na zborima pod svojim starim Pošto se dakle politička prošlost firmama. Nakon cigle dvije godine svih Srba u vodstvu demokratske života raspada se eto ona partija, stranke kreće u potpuno izgrade« koja je htjela za se patentovati dr« nom srpskom nacijonalizmu, to se žavotvornost, a sve druge partije ne može ni sada povjerovati tim optuživala radi manje ili više diver« ljudima, kad propovijedaju jugosla« gencije od: državnog jedinstva. Ras« venski nacijonalizam i mora se doći padanje demokratske partije, može do zaključka, da njihovo toliko iz« kao školski primjer poslužiti za do« vikano - jugoslavenstvo ima i danas kaz općenito priznatog pravila, da čisto politički okvir, kao i prije, sa« za stvaranje narodnosti nije dovo« mo s tom razlikom, što je prije Ju« ljan samo akt državne vlasti, nego goslavenstvo imalo svoj politički da se tu traži prije svega uticaj vre« okvir u zajedničkoj borbi protiv tu« mena i jedinstvo kulture. đinaca, a danas u bratskoj borbi iz« Kako se je mogla uopće i pojaviti među Srba i Hrvata, u borbi srp« ta partija sa tako jakim brojem po« skog nacijonalizma protiv hrvatsko« slanika u narodnom predstavništvu? ga — i to na taj način, što pomaže Prije dvije godine, neposredno srpskom nacijonalizmu, da ždere poslije stvorenja naše države, raz« hrvatske elemente. Kako to i zašto lio se u neobičnoj snazi preko hr« ne obrnuto? Zbog toga, što u našoj vatskog dijela' našeg naroda val ju« državi nema (historijskih odnosno goslavenskog nacijonalizma. Da je momentano administrativnih jedi« to bio samo jedan časoviti val, mo« nica, u kojima žive isključivo Hrva« gli su još tada spoznati trijezniji po« ti, kao što ima predratna Srbija i litičari i temeljiti poznavaoci naše Crna Gora, u kojima ona mala pri« historije, koja ideju jugoslavenstva mjesa Bugara i velika primjesa pro« iznosi na svoju pozornicu samo kao svjetno zaostalih Turaka i Arnau« politički okvir borbe Srba i Hrvata ta ne natrunjuju ni najmanje čisto protiv raznih tuđinskih jarmova — srpskog karaktera tih zemalja. J u« izuzevši naravno Štrosmajerov po« goslaven u Srbiji ne može kušaj osnivanja jugoslavenske kul« p r o t e ž i r a tiHrvata,aJugo« ture, koji propada odmah poslije sliven u jB oshiiHefceg o v i« njegove smrti radi nedostatka nje« ni, Hrvatskoj i Slavoniji i ga dostojnih nasljednika. Momenat Dalmaciji može prgteži« oslobođenja 1918. godine izazvao je riti Srbima. U tome je ležala kod Hrvata spontano osjećaj zah« osovina, oko koje su se dosada vrt« valnosti prema Srbima, ali pošto1 i« jeli Srbi demokratske partije. Nu pak ta zahvalnost nije išla dotle, pogreška Pribićevićeva računa sa« da se odreknu svoga hrvatskog ime« kriva se u tome, što je duboko pot« na, to je jedan jak dio njihove in« cjenjivala otpornost hrvatskog na« te’ligencije iskreno! oduševljeno pri« cijonalizma, a previsoko uzimao sna hvatio ideju jugoslavenstva, misleći gu srpskog Beograda, kao admini« u svojoj političkoj naivnosti, da će strativnog centruma cijele države. se i Srbi malo po malo odricati svo« Ono, čemu se politički školovaniji ga plemenskog imena. Hrvati još i radikali nadaju istom poslije kultur« danas sačinjavaju u demokratskoj ne i ekonomske borbe kroz decenije partiji onaj njezin sastavni dio, ko« i decenije, misle postići demokrati ji istinu govori, kad kaže, da im je za par godina političkim trikovima, jednako drago i srpsko i hrvatsko i Postigli su u istini to, da je danas ime. nakon dvogodišnjeg života ove dr= Drugi, brojno jači, sastavni dio žave, koju mnogi rado nazivaju Ju« demokratske partije čine Srbi. Kod goslavjjom, jugoslavenski nacijona« onih Srba u demokratskoj partiji, lizam deset puta mršaviji, nego li koji su prije rata u Bosni i Herce« je bio u času njena rođenja. Dođu« govini politički djelovali, pada u oči še demokrati to nisu ni htjeli druk« čudna stvar, da je to gotovo skroz čije, i ako im je firma na to glasila, grupa bivših »Narodovaca«, nacijo« ah pošto nisu postigli ni ono, što je nalnih šovena, koji su negirali hr« od njih zahtijevao srpski dio našeg vatsko ime, kao što su Frankovci naroda, naime napredovanje hege« negirali srpsko. Demokrati iz pred« monije srpske u svim dijelovima dr« ratne Srbije sastoje se iz prijašnjih žave, to ih sada svi napuštaju: Hr« samostalaca, naprednjaka i libera« vati kao prevareni, a Srbi opet kao laća, sve ljudi, koji nisu nikad imali razočarani Radikalfta partija, kao nikakvih Ini kulturnih ni .političkih vrelo današnjeg srpstva, izgleda,da veza sa idejom Jugoslavenstva. Sr« je odlučila da demokrate, kao ne« bi iz Hrvatske i Slavonije, koji su sposobne, makne sa tog odgovor« danas u demokratskoj partiji, jesu nog mjesta, avangarde Srpstva. Da članovi bivše srpsko«hrvatske koali« će to tako i biti, pokazaće izbori u čije, čije je jugoslavenstvo, kao i konstituantu. Dosadašnje izborno kretanje pokazuje strašno padanje demokrata za račun rjdikala, a o tom se može svako uvjeriti jednim običnim razgovorom sa Srbinom bi« račem van predratne Sitije. Kad mu oba kandidata, i demokratski i radi« kalski, obećavaju jednako, naime da će od »Turčina« oduzeti što se više može, pa njemu dati, to će taj bi« rač zapitati: »a ko ste vi?«, da bi znao, čijem obećanju može vjero« vati. Demokrata će morati petljati, a radikal ima jasan odgovor: »Mi smo za te ratovali, mi smo te oslo« bodili, mi smo Pašić i Protić«. Tako će se Srbin birač izvan Srbije lako opredijeliti Naglo raspadanje demokratske partije opažS se na svim stranama. A tako je i bolje. Njjhov pad će biti spasonosan po državu, jer će se njime završiti ova era histerične na« cijonalne podmuklosti, koja bi go« milajući nezadovoljstvo u državi, dovela nas do sudbonosnih posije« dica. Jakost i zdravlje naše države ne ovisi o tome, koliko će nas se zvati Jugoslavenima, nego o tome, koliko će nas biti zadovoljno sa svo« jim vanjskim materijalnim životom, a koji radi toga zadovoljstva ne će Željeti drugog stanja. U ovo vrije« me opće svjetske užasne materijal« ne bijede ona latinska izreka: Gdje mi je dobro, tu mi je domovina, — ima toliko istine u seoi, koliko je nikad prije nije imala. Oslobođeni. Sarajevo, 15. novembra. Oko članka g. Jojkića. »Srpska Riječ« dijeli nam savjet, kako se i« maju prosuđivati šifrirani članci pa veli da je članak »Muslimani«, o ko« jem smo mi ilapisali svoju seriju »Jedan trezveni glas« pisao — član radikalne stranke, a ona se s njim slaže jer nije stavila nikakve pri« mjedbe. Bilježimo ovo da se vidi dokle ide preuzetnost ljudi iz ured« ništva »Srp. Riječi«, a sad ćemo da im objasnimo jednu zabludu. »Srp. Riječ« veli da mi hoćemo da prika« žemo kao da je taj članak pisan od čovjeka, koji je samo gost »Srp. RL ječi«. Boš, gospodo! Da umijete čitati onda bi vam bi« lo sasvim jasno, da je naš uvod u« pućen na adresu uredništva »Srp. Riječi«, koje se »nikad nije odliko« jalo kakvom pameću i pronicavošću u tretiranju odnosa između musli« mana i Srba pravoslavnih«. A što smo članak pripisali g. dru Jojkiće — usput konstatiramo, da to ne is» pravija ni »Srp. Riječ« — znak je da smo u stanju lučiti trezvenost od praznog glamatanja, kojim se odli« kuje g. Kobasica i njegovo društvo iz redakcije. Uostalom napominjemo da smo mi govorili na adresu g. dra Jojkića, pa ne shvaćamo što u tom istrčava pred rudo jedna Kobasica, jedna hitka g. dra Srškića, čijem članku ili Godina II. inspiraciji ne bismo nikad posvetili one pažnje, koju posvetismo uvod« niku pod naslovom »Muslimani«. Mi svoje članke »Jedan trezven glas« napisasmo na adresu g. Jojki« ća ne samo stoga, što je njegov čla« nak.»Muslimani« pobudio opću paž« nju muslimanske javnosti već i sto« ga, što znamo da nam je iskren pri« jatelj i plemenit čovjek. Pa iako se s njegovim izvodima ne mogosmo u cijelosti -saglasitl ipak ne ćemo i ne možemo nikad zaboraviti, da je on u najkritičnijem vremenu, za vrije« me prevrata, otvoreno i hrabro istu« pao proti svim prohtjevima, koji su išli na štetu nas muslimana. Mi zna« mo i pamtimo njegov rad i nastoja« nje u Narodnom Vijeću i štovali bi« smo njegove nazore i onda, kad se sa njim ne bismo nikako dodirivali. Međutim moramo ponovno naglasi« ti da ni naš uvodnik »Utjeha« nije potekao iz kakvih spekulativnih motiva; on je iskren izražaj naših osjećaja i žao nam je što sa sličnim raspoloženjem ne možemo pisati o rušitelju naših odnosa prema radi« kalima, g. dru Milanu Srškiću, ili or« ganu oberradikala i njihovim jata« cima u »Samoupravi«. Tekst jugoslavenskotalijanskog sporazuma. Jz Santa Margherite stigao je o« vaj mjestimice manjkavi brzojav: Noćas je potpisan ugovor, koji gla« si: Italija i kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca međusobno ustanovljuju režim iskrenog prijateljstva i srdač« nih odnosa za zajedničku korist o« baju naroda. Kraljevina Italija pri« znaje konstituciju susjedne države, postignutu kao najuzvišeniji cilj ra« ta, koji je ona vodila. 1. Između obje kraljevine odredu« je se ova granica: od visine Poš (kota 1511) do visine Javlovec, pa preko planine Ponikva razvodnicom Save i Soče do visa Triglava (kota 2863), pa do visa Kuka preko kote 2086, odavde prema visu Oreven i Blegaš, tako da željeznice pripadaju nama. Zatim preko Belka (?) (kota 1050), planine Bičke Gere, Pleteša (kota 1699), Gliza putem istočno od Sniježnika (kota 817, 660, 502 do kolskoga puta koji ide dolinom do Astovele); 2. Zadar, porezne općine Arbana« si, Crno, Pohanjac i jedan dio opći« ne Dikla priznaju se kao sastavni dio Italije. Posebnim konvencija« ma utvrdiće se uzajamni odnosi; 3. Isto tako priznaju se Italiji o« strva Cres, Lošinj, Lastovo i Pela« gruž. Sva ostala ostrva pripadaju Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca; 4. Italija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca priznaju slobodnu i ne« zavisnu državu Rijeke, koju sačinja« va cijeli »Corpus separatum«. Na. teritoriju Istre pogranična linija je Muslimanska trgovačka i obrtnička banka, za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u 3 Brodu i g. |\lgvom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ib najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i -aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, ’a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interufban tilcfon: ZH �Strana 2 Стоап« koja polazi od Kastva i izlazi na drum Sv. Matija—Rijeka. Sknoči i Cesti pripadaju nama kao i cijeli kolni put od Zlosenice koji preko Matulja (kota 377) vodi na Rijeku. Na zapadu izlazi linija ispod Prel« nika. Granice teritorija o kojima je riječ u prednjem članku biće odre« đene od komisije za razgraničenje;' 5. Kroz 2 mjeseca nakon ove kon« ferencije sastaćc se konferencija stručnjaka, koja ima da podnese o» bim vladama predlog o svim pita« njima za uspostavu najsrdačnijih ekonomskih i finansijskih odnosa između obiju zemalja; 6. Kraljevina Srba, Hrvata i Slo« venaca priznaje talijaaskim držav« ljanima na njezinom teritoriju sve koncesije dobivene do 12. novem« bra 1920. godine. Talijanski držav« ljani bivši podanici Austro«Ugar« ske, imadu pravo opcije kroz go« dinu dana; 7. Vlade su sklopile rekurenciju u cilju ojačavanja kulture duša. (O« vaj dio brzojava potpuno je nera« zumljiv!); 8. Ovaj ugovor satavljen je u dva primjerka: u talijanskom i srpsko« hrvatskom jeziku. . ' Bilješke. Zagrebački »Hrvat« u broju od 10. o. mj. donio je u cijelosti naš poduvodnik, što je bio zaplijenjen u 114. broju »Pravde« od 6. o. mj. U narednom broju donio je zapli« jenjeni članak »Hrv. Sloge« u kojem je bilo govora o programu J. M. O. Drago nam je, što je javnost makar iz »Hrvata« mogla čuti naš glas, kao i glgs onih, za koje se veli da su proti našoj organizaciji. Bilo bi do« liro,'kad bi gose onih oko »Domo« vine« pročitali gornje sastavke. Osječki »Hrv. List« donio je po« vodom pritvaranja naših prijatelja vanredno topao članak o nama i na« šim tegobama. Žao nam je što ga ne možemo prenijeti i kolegama iz gornjih dvaju listova toplo zahva« Ijujemo na iskazanoj pažnji. »Pravdaška banka«. »Glas Teža« ka« nije mogao, a da se u nekoliko navrata ne nabaci i na ovaj čisto muslimanski zavod — kao što se na« bacuje blatom uopće na sve musli« mansko. »Glasu Težaka« dobro je poznato, da su ovaj zavod osnovali muslimani B. i H. bez obzira na stranke, te da u ravnateljstvu kao i ' nadzornome vijeću toga zavoda i« ' ma članova, koii ne pripadaju našoj organizaciji. Znaju li Varvarići i | komp. da je jedan od osnivača ovo« ‘ ga zavoda, g. Ing. Čekro, njihov stup i da je on za banku od H. Ju« sufagića i prostorije iznajmio? Šta je onda razlog ovim’' napadajima? Jednostavno to, što Varvarić i nje« gova kompanija nijesu u njoj našli | dobre jasle. Evo dokaza: Odmah | po izlasku prvih brojeva »Glasa Težaka« došao je g. Dr. Novo i tra« žio oglas. Direktor nije udovoljio tom zahtjevu, ne znamo iz kojih razloga, a držimo stoga, što je po« znavao njega (afera Vlaho — Dr. Novo u Gjdru, te slanje bolesnih vojnika koji nijesu mogli platiti na frontu) kao i njegovo društvo, te nije htio islamskim novcima potpo« magati protumuslimansku rabotu. Time je naravno onoj čeljadi dat povod da se banka napadajima pri« sili da oglašuje u »Glasu Težaka«. Ili je modža uzrok u tom, što je jednog dana pokušao jedan propa« lica iz njihova društva, da od banke podigne oveću svotu uz jamstvo je« 'dnoga čestitoga trgovca, koji ga nije poznavao, pa kad je dobio informa« čiju o tome »težaku«, odustao od ži« riranja? Zahvalio se na izboru. Na okruž« noj konferenciji radikalne stranke za okrug mostar^i jednoglasno je izabran za poslaničkog kandidata naš odlični prijatelj g. Smail Ćema« lović, član ‘Glavnog Odbora za o« krug mostarski. G. Čemalović je .b|agodario na tom povjerenju i paž« -nji, ali je izjavio da žali što se ne može primiti izbora. Cijela konfe« renciia je sa žaljenjem primila ovu izjavu. G. Ćemalovi^je bilo ponu« đeno mjesto na komfti bio izabran za poslanika, ali je on pretpostavio da se ne kandiduje ostajući i dalje .PRAVDA* — .ПРАВДА* da radi revnosno kao i do sada za uspjeh radikalne stranke i njenih vođa na izborima. Gornju bilješku prenosimo iz »Srpske Riječi« od 15. o. mj., a po« što nije jasna, dodaćemo joj malo komentara. Sada odlični prijatelj radikala, a prije mjesec dana »na« rodni prvak Hercegovine«, g. Smaji« ca Čemalović, nije se primio kandi« dature stoga, što mu je ponuđena oglodana kost, t. j. četvrto mjesto, pa nije htio da hljosne. No ipak se je našao neko, ko je pristao da bude čak i kao Stipanov alat: dr. Murat Sarić, onaj isti Murat, koji nikad ni« je bio vojnik, nego oficir, general, naravno bez vojske..... . „Šta su muslimani?" Da se vidi kakav pojam imaju-o nama ljudi u. Beogradu, donosimo bez ikakve izmjene donji sastavak, što je štampan u 2,164. broju polu« radikalske »Tribune« od 1. oktAra o. g. Učinili smo u’ članku samo tu korekturu, #da smo neka njegova mjesta štampali razmaknuto. Inače smo ostavili sve kako je štampano u »Tribuni«. Članak glasi: »Do pre rata znali smo da su mu« slimani u Bosni Srbi, koji su posle Kosova ostavili pravoslav« 1 j e i postali Muhamedovi vernici, ali koji nisu zaboravili svoj srpski jezik. Znali smo da su naša braća, dugo udaljena od svoga starog ognjišta, dosta žabo« ravili šta su ranije bili i iz njihovih usta čuli spao reči, koje su bolele. Nada nam je ležala u budućnosti, koja će nas jednoga dana spojiti i tada će doći renesans nacionalne svesti. Ali da dođe do«tog renesan« sa potrebno je ne samo ostvariti na« rodno ujedihjenje već leći s odu« ševljenjem na posao, koji je teži ne« go svi dosadanji. Jer je mnogo div« Ijih i zlih trava izrtslo i plemenito cveće će še ugušiti ako ne dođu gradinari! Jer šta su sada Muslimani? Budimo iskreni i priznajmo da su oni daleko od toga da budu Srbi. Ta čista srpska rasa je u opasnosti da se potpuno odvoji ođ nas i da ide u tuđi zagrljaj. Žalosno ja da naši ljudi danas tako slabo nacionalno misle, da ne razumeju jedan od centralnih problema naše rase, a to je: čija ćebitiBosna? Muslimani su danas na raskrsni« ci. Ko im pruži ruku, oni će s njime poći. A nami nije svfe jedno da li će otići u Zagreb ili u Beograd. A.« • Pa još svijet veli da je samo Čo« korilo grobar narodnog i državnog jedinstva sve triju plemena našeg naroda! Bilo bi smiješno, kad bismo se upuštali u ozbiljno raščinjanje gornjeg članka i puštamo ga bez i« kakve daljnje primjedbe. Ako ni« šta, vrijediće historičaru, koji bude pisao o ograničenosti naše današnje sredine... Propast tvoja od tebe, Šerif ova „Domovino “•I • • • Mostar. Poziv našeg mjesnog od« bora u Mostaru, kojim je sazvana naša skupština od subote, završava se ovim riječima: »Braćo! Pokažite svojim učešćem snagu i jakost naše organizacije. Manifestujte svoje o« gorčenje nad onim izrodima, koji hoće da poc^epaju naše redove i da na nesreći braće muslimana zadovo« lje svoje gadne i niske ambicije!« Dodamo li, da idu pod šilte sva Šerifova ručna pisma, kojima pozi« va »stare prijatelje«, da rade za nje« gova kandidata Husagu Cišića i da ga se je Husaga svečano odrekao iz« javom u »Nar. Slobodi«, koju smo donijeli u prošlom broju, onda je ilustrovano i raspolAenje Hercego« vine, koja ne će ni da čuje za ovog nekad velikog Austjo«Madžara, a danas jednog i sitnog Srškićeva li« žisahana. Njegova obezglavljenost odraža« va se pak u tom, što pisma šalje čak I i našim — kandidatima za Konsti« i tuantu. Sarajevo. Skupština od petka sa« zvana je posebnim pozivom mjes« nog odbora u kojem se veli: »Braćo muslimani! Dođite svi na ovu skup« stinu, pa svojom mnogobrojnom po« sjetom i ovom prilikom pokažite da je Sarajevo nepredobiva kula naše organizacije. U prošli petak bijašfe na istom mjestu zakazana skupština onih, što radi svojih ličnih koristi •pokušavaju da razbiju našu slogu i razrijede naše zbijene redove. Valja im pokazati, da Sarajevo osuđuje rovarenje »Obranaša« isto onako, kako osuđuje provokatorsku ulogu Pitner«Sarkotićeva štićenika, skrahi« ranu austrijsku veličinu, Šerifa Ar« nautovića. On ruje i izdajnički mini« Ta temelje naše organizacije, on je obmanuo »veledušni Beograd«,. da je Bosna uz njega, a proti našoj or« ganizaciji. Treba razbiti ovu njego« vu petljaniju, treba ušutkati njego« vu lažnu »Domovinu« i s gnjuša« njem odbiti njeno- izdajničko piša« nje. Sarajevo je srce Bosne, pa tre«. ba da prema tom svom, položaju i progovori. Muževno i trijezno, mir« no i dostojanstveno.« Zvornik. Šaljem jedno pismo Še« rifa Ajnautovića, što ga je upravio odličnom članu naše organizacije g. Hilmibegu Fidahiću. Štampajte ga uz poruku, da u Zvorniku nema iz« dajica. Pismo glasi: »Dragi Hilmi« beg! Jg Vas pozivom na naše staro prijateljstvo molim, da pomognete moju kandidaturu, koja je za tu« zlanski okrug postavljena. Ja se za Zvornik pouzdavam u Vas i u Smailbega da ćete pomoći, da moja kandidacija uspije u Zvorniku, jer ste Vas dvojica u koje Zvornik gle« da i sluša. Ujedno Vas molim, da mi brzojavno javite koga ćemo iz zvorničkog kotara na listu postaviti. M. selam Šerif.« Molimo gg. čitatelje da nam o« proste što štampamo i ovako srnu« šene stvari. Iz principa ne mijenja« mo historijskih dokumenata. Bos. Novi. U znak pftitesta pro« tiv izdajničkom i nemuslimanskom istupu^erifa Arnautovića protiv Ju« goslavenske Muslimanske Organi« zacije i njena vodstva po diktatu najzakletijih neprijatelja musliman« skoga dijela našega naroda, koji su se više puta i u praksi pokazali, mu« slimnska omladina Bos. Novog kao dokaza gnjušanja i prezira, spalila je njegovu »Domovinu« sa jedno« glasim uzvicima: »Dolje izdajnik i rušitelj naše sloge!« Muslimanska omladina. Kladanj. Šaljem pismo koje do« bih od »Šerifa«, a ujedno javljam, da smo sve brojeve njegove »Do« movine« povratili sa primjedbom: »Ne prima se«. Silu je brojeva raža« slao u Kladanj, ali smo sve povra« tili. Naš kotar i mjesto sve je uz J. M. O. Drugim »prijateljima« nema mjesta. Pismo glasi: Šerif Arnautović, Sarajevo. Dragi prijatelju! Molim Vas prijateljski, da poradi« te za kandidacionu listu, na kojoj sam ja nosilac. Ja se pouzdavam u naše prijateljstvo, da ćete se svojski i energično zauzeti, da ova lista u tamošnjim krajevima prođe i uspi« ja, a to će ovisiti o Vašem radu i vo« lji za rad. Ujedno Vas molim, da nam za »Domovinu« sakupite i po« lam. Sarajevo, 7./Х1. 1920. -Šerif. Sanski Most. Danas muslimanski nogometni šport, klub »Sana« spa« lio »Domovinu«, Šerifov list na jav« noj pijaci. Odbor. Lijep primjer mara i požrtvovnosti. Ovdašnja stara zlatarska radnja »Braća Zlatar« pošla je u svom za« natu sasvim savremenim i hvale vri« jednim putem, te može da bude svi« jetao primjer mnogim našim zanat« lijama, kako treba raditi na korist svoju, svoga zanata a i općinstva. Članovi ove ugledne sarajevske zlatarske radnje riijesu se htjeli og« raničiti, da proizvađaju samo stare nakite i rade na način, kako su vL Epoi — Brol 223 djeli i naučili od svojih pređa: »da pletu kotac kao otac«, nego su se odlučili da rade prema duhu vre« mena, te sp je jedan od članova u« savršivao u inozemstvu dulje vre« mena, a prije nekoliko su mjeseci nabavili moderne mašinerije i ure« dili sasma modernu radnju, gdje iz« raduju sve vrste zlatnog i srebre« nog nakita po najnovijim modelima i ukusu. Braća Zlatar stavili su sebi ujedno u dužnost, da uposle naše i onako na žalost slabo zbrinuto mu« -slimansko ženskinje, te su u tu svr« hu u svojoj glavnoj radionici os« novali pored odjela za izradu prste« nja, lanaca i broševa još i naročiti odio za-'izrađivanje ručnih pletenih torbica od srebra i zlata, t. zv. »taš« ni« svih, pa i najmodernijih fazo« na. U ovom odjelu je sada zaposle« no desetak naučnica, koje i ako po« četnice, dobivaju od ove radnje do« ličan honorar, koji iznosi od 500 do 600 K mjesečno. Ovaj lijepi primjer modernizira« nja jednog od naših zanata, a ujed« no patriotski gest ove firme mogao bi služiti kao uzor većini naših za« nata i zanatlija, da se naime ne tre« ba u zanatu i u poslu ograničiti sa« mo na se i na dosadašnji način ra« da i poslovanja, nego da treba ži« vjeti i raditi u duhu vremena. Mi ovu našu sasma modernu i solidnu radnju najtoplije preponi« čujemo braći muslimanima a i pri« jateljima muslimanskog napretka. Ujedno skrećemo pažnju mjeroda« vnih faktora, da bi bilo skrajnje vri« јете, da se povede življa akcija, kako bi se naši i onako sasma za« nemarem zanati čim prije spasili bi« lo tako, da se što veći broj mladih zanatlija pošalje na državni trošak u one krajeve našeg kraljevstva, gdje bi se mogli u svom zanatu u« savršiti, ili da se u tu svrhu odre« de stručnjačke komisije, da prouče način moderniziranja naših starih zanata pa da se onda od strane vla« sti poduzmu potrebni koraci. Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U HERCEGOVINI. U petak je dr. Karamehmedović održao skupštinu u Ostrošcu, na kojoj je bilo preko 1500 naših teža« ka. U Jablanici je isti dan skupšti« nu održao naš urednik Korkut, a prisustvovalo joj je oko 200-težaka. U suibotu je u dupkom punim pro« storijama »Hrvoja« u Mostaru odr« žana velika skpuština, kojoj je predsjedao naš kandidat g. Musta« fabeg Kapetanović, a govorili su gg. dr. Karamehmedović i Korkut uz burno odobravanje i silno odušev« ljenje. U nedjelju je dr. Karameh« medović održao vrlo dobro posjeće« nu skupštinu u Stocu, a u veče je na povratku izmijenio misli s našim ljudima u Čapljini. U Stolac ga je pratio g. Hakija Čemalović iz Mo« stara« Kandidati prof. Baljić i Kapeta« nović otputovali su u Nevesinje, a možda će se navratiti i u još koje mjesto. Održane skupštine uspjele su izvanredno, a detaljnije ćemo ih prikazati u idućem broju. Ovdje bi« Iježimo, da se je Mostar odazvaoistim oduševljenjem kao i Sarajevo, a svijest hercegovačkog težaka do« stojna .je svakog divljenja i pošto« vanja. Svugdje se ori »Dolje Šerif!« SKUPŠINA U KNEŽINI. Iz Kladnja dobismo ovaj brzojav: »Skupština u Knežini izvrsno uspje« la. Svuda ovamo nepokolebivi redo« vi organizacije. Sarajlić, Dedić.« SKUPŠTINA U KREŠEVU. U Kreševu je održana dne 12. o. mj. u petak vrlo dobro posjećena i potpuno uspjela skupština, na koju je na poziv mjesnog odbora izaslan član Radnog Odbora dr. A. Hadži« kadić. Mnogobrojni težaci iz svih okolnih sela kao i mještani, pošto su saslušali odulji govor našeg izasla« nika o programu i borbi n’aše orga« nizacije te o važnosti izbora, izjavili su oduševljeno, da čvrsto stoje uz našu organizaciju-i da ih niko nc će rastaviti pd zajednice sa ostalim muslimanima, koji se u ogromnoj većini okupiše u redovima J. M. O. Poslije skpuštine svi se prisutni ne« članovi upisaše za članove J. M. O. da time pruže i vidljiv znak šlaga« �Fpol 223 — Broj ® nja i odobravanja rada J. M. O. Predsjednik mjesnog odbora A« sifaga Ćizmić sa ostalim odbornici« ma pripremio je sve nužno i obavi« jcstio okolona sela, da dođu na skupštinu, na čemu im pripada sva« ka hvala. POUZDANIČKI SASTANAK U KOVAČEVCIMA. Vrijedni predsjednik našeg mje« snog odbora u Glamoču g. Husein ef. Berberović održao je pouzdanič« ki sastanak u općini Kovačevcima dne 7. o. mj., na kojem su bili pri« sutni svi muslimani ove općine. G. Berberović je rastumačio prisutni« ma rad naše organizacije i borbu, koju je za ove dvije godine izdržala u obranu muslimana. Razložio je potanko program i sve što je u Sa« rajevu prigodom naše glavne skup« štine čuo iz usta naših narodnih po« slanika i drugih članova našega vod« stva. Prisutni su ovo izlaganje g. Berberovića potpđno odobrili i iz« javili svoje oduševljenje za organi« zaciju i njezino vodstvoc. Tom je prilikom skupljeno za »Pravdu« 620 kruna dobrovoljnih priloga, koje na drugom mjestu donosimo. Kaši dopisi. Rečica (kot. Stolac) u novembru. Tuđi agenti iz Mutež stranke, u svom klepetalu, kao da su pobješ« njeli radi blamaže i neuspjeha što doživljuju na sve strane. Umislili se kao neke narodne vođe, pa u sva« kom broju tog demokratskog -pri« repka sikću, kleveću i petljaju, iz« mišljaju sve moguće laži i blateći sve poštene muslimane koji nijesu ni najmanje spr^nni da se prodaju kao što su se i oni prodali. Taj analfabetski listić i nema dru« gog materijala nego da izlijeva mržnju na sve one muslimane koji se nedaju za nos voditi u izdajnički posao kojeg oni vrše na štetu mu« slimana. Tu neki dan očešao se je taj pro« dani listić i o naš mjesni odbor i po« kušao da oblati našeg vrijednog va« iza g. H. Asim ef. Zupčevića, kojeg oni pogrdno prozvaše »Hodža Zu« bac« ne bi li na taj način privukli kojeg seljaka u stranku Varvara— Čekro-—Mahinićevu. Oni tvrde da su naš mjesni odbor i »Hođža Zubac« pozivali narod da dođe na skupštinu radi vakufskih stvari i vele da je na skupštini sve« ga bilo 61 prisutnih i to sa odborom zajedno. Take krupne laži mogu iz« valiti samo nemoralni ljudi koji se kupe oko tog klepetala i koji se ne stide šta će im reći oni ljudi koji su bili na skupštini, kad u njihovu listu pročtaju taku la'ž. Nek ti demokrat« ski hizmećari zavire u naš skupštin« ski zapisnik, pa nek tu vide koliko je uistinu bilo prisutnika na našoj skupštini i kako je ona tekla. Uostalom zašto se ti prodani e« lementi ne sjete naše veličanstvene skupštine na kojoj su gg. Maglajlić i Korkut onako triumfalno pobrali lovorike slave, i na kojoj su svi Sto« čani onako jednodušno manifesti« rali slogu i privrženost Organizaciji. Jedan posmatrač. r aiititRi pregled. Engleski listovi o sporazumu. »Timesov« dopisnik u Santa Mar« gheritti misli, da za uspjeh valja blagodariti dobrim odnosima izme« đu Trumbića i Sforze kao i dobroj volji obiju strana. Dopisnik »Daily Newsa« iz Santa Margheritte veli, da je značaj riješenja mnogo veći, nego što je svijet mislio dok pitanje nije bilo riješeno. Postojala je opas« nost sukoba i nemogućnost trgovi« ne, koja je oteščavala ekonomske odnošaje jugoistočne Evrope. Itali« ja je dobila strategijsku bezbjed« nost, a Jugoslavija dovoljnu garan« čiju za izlaz na more. Uspjeh valja blagodariti Sforzi i Trumbiću. Egipatsko pitanje. Iz Londona ja« vljaju: Lord Milner naišao je u brit« ekom kabinetu veliki otpor u pita« nju dignuća protektorata nad Egip« tom. U izvještajujorda Milnera se predlaže, da se Egipat konstituira „ПРАВДА* — .PRAVDA. U idućem broju donijećemo opširnu uputu o načinu glasanja i dužnostima predstavnika kandidatskih listi. kao nezavisna nacija sa garancijama za sigurnost Suezkog kanala. Izvje« štaj ne sadržaje nikakovih predio« ga za egipatski ustav, izjavljuje ali da je stvar samih Egipćana, da si organiziraju režim, pod kojim žele živjeti. Neki engleski ministri kao lord Curzon i Churchil drže, da predloži .lorda Milnera idu predaleko. Promjene u albanskoj vladi. Iz Korče javljaju: U ovdašnjim arba« naškim krugovima se tvrdi da su članovi sadašnje arbanske vlade u Tirani Coba i Kadri Hodža istupili. Oni su bili umiješani u događaje, koji su prošlog ljeta doveli do na« pada albanskog pa srpsku granicu. Domaće vijesti. Jedna greška. U prošlom je broju nekom pometnjom dopis iz Više« grada donesen u rubrici »Bilješke«, pa molimo gg. čitatelje da nas izvi« nu radi ove omaške. Još jedan Grudićev kurban. Iz Bijeljine dobismo ovaj brzojav: Ju« čer je nakon groznih muka u ovdaš« njojl bolnici preminuo Hasan Ha« džić, starac od 67 godina. Hadžić je podlegao ranama, što mu ih prije mjesec dana zadade Vidak Stanoje« vić, žandar iz Skoplja, koji je došao ovamo na dopust. Ubojica je na slo« bodi. Odbor. •— Donosimo gornju vijest i pitamo: Šfa je sa Čupurdi« jom i drugim njegovim sukrivcima? Hoće li se državno odvjetništvo maknuti i uhapsiti Stanojevića? Ho« će li se povesti kakvi izvidi proti Grudiću i njegovim organima? ' Uzaludno traganje. Pišu nam: Dne 4. novembra o. g. u 4 sata po« slije podne došao je nenadano ov« dašnji kot. predstojnik Mrzljak sa kancelistom kot. ureda M. Serdare« vičem, dvojicom opć. vijećnika Bo« škom Bijelićem i Aganom Grebom te stražarom Markom Samardžićem u trgovinu ovdašnjeg trgovca Der« višage Bakšića,. gdje su se nalazili neki građani. Predstojnik je zatra« žio da se dotični građani odstrane, što su isti i učinili, a zatim je u za« tvorenom dućanu nastala pomna premetačina D. Bakšića najprije tje« lesna, zatim dućansldh prostorija te napokon i stana istog. Predstojnik je prije premetačine rekao: »Po na« logu starije vlasti ima se obaviti pre« metačina«. Poslije obavljene preme« tačine kancelista je pokupio sve knjige i spise koji su se nalazili kod Dervišage kao člana centralnog od« bora posjedničkog udruženja te kao predsjednika mjesnog odbora u o« vom kotaru i sa sobom ponio te svi gore navedeni sa ipomenutim trgov« cem uputiše se u kotarski ured, gdje su ostali do 7 sati u večer. Sastav« Ijen je zapisnik, da je premetačina ostala bezuspješna ali usprkos tomu Dervišaga je stavljen pod policajni nadzor i ujedno mu saopćeno, da se ne smije iz mjesta nigdje udaljiti, te se i danas tako nad njim postupa. Ovoliko u javnost da se zna šta se sve i u našem malom Ljubinju događa i izvršava na muslimanima. Jedan zločin u B. Luci. U noći na 26. pr. mj. u 1 sat po ponoći izbo« den je ovdašnji posjednik Suljaga Čejvan sa vojničkim bodežom, te je ozlijeđen na četiri mjesta. Oteto mu je tom prilikom 320 K. Slučaj se je zbio u varoši pred duhanskom fabrikom, kada se je Suljaga vraćao sa svoje bcglučke zemlje sa kolima žita iz kojih je istom izišao i poslao ih sa momkom kući, htijući on pje« šice ići da se malo ugrije. Marljivim istraživanjem policije uspjelo je • pronaći krivce u četvorici vojnika ovdašnjeg vojnog slagališta. • Izborna nasilja počinju. Iz Zvor« nika smo u četvrtak primili ovaj brzojav: '»Na 7. o. mj. u noći poli« cijski je podnadzornik Sveta Savić podvaliujućim planom sa svojim policistima i povjerljivima osobama podmetnuo vojničku pušku u štalu g. Huseina Cumavića, podpredsjed« nika mjesnog odbora J. M. O. u na«. * »u I. 1 mjeri, da omete započeti rad naše organizacije u predstojećim izbori« ma, te da omete slobodu izbora. U« potrijebivši svoj službeni položaj u ovoj stvari, sproveo je g. Čumavi« ća sa prijavom i podmetnutom puš« kom u zatvor. G. Cumavić je nakon izdržanog zatvora od 22 sata bio preslušan od kot. ureda i pušten na slobodu. Istraga je u toku, opširan izvještaj slijedi. Molimo podužrtiite hitne korake na nadležnom mjestu. Mjesni odbor. Donosimo bez komentara. Izgubljen sahat. Kada je policija razjurila našu sarajevsku skupštinu, u onoj velikoj stisci i gužvi izgubio je jedan naš prijatelj sat iza poja« sa, na kojem piše London, a na srebrenom lancu vise tri muhura. U« moljava se nalaznih, da ga preda Salih ef. Karavdiću u Saračima ulici broj 15. Točno na minutu idu Stittnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706., Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra« vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci« jalne velike boce 42 krune. Državni trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra« vim Elsa«pilulama! 6 kutija 18 kru« na. Švedska žeiudčana tinktura 1 ve« lika boca 20 kruna. Omot i poštari« na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh- Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga, sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. , Gajretov glasnih. Dobrovoljni prilozi iz Amerike. Husnija Ćatović darovao je 50 do« lara: Mehmed Prelimovac 30 dolara; po 20 dolara: Osman Ćatović, Half! Kurtović, Jozo Željko; Pašo Ćeri« nagić 15 dolara. Po 10 dolara: Omer Resulović,. Hasan Ramić, Salih Lju« bović. Salih Hasanbegović, Meh« med Kapetanović, Hamid Demiro« vić, Lutfija Volić, Mustafa Sarić, Mujo Avdić, Husein Omeragić, Vejsil Zabela, Abdullah Bajgorić, Hama Arnautović, Nazif Pošković, Ahmet Avdić, Omer Šuko, Hašim Demir, Jusuf Habeš, Smajo Kravić; po 5 dolara: Nazif Sarić, Asim Bu« dala, Mihailo K. Mutka, Avdulah Željo, Hasan Hasanbegović, Smail Baraković, Mahmut Kantarević, Sa« bit Šehović, Husein Purić, Alija Će« rinagić, Begler Ćerinagić. Mustafa Ćerinagić, Mustafa Riđešić, Hašim Ramić, Mehmed Zubčević, Selman Avdić, Sulejman Busuladžić, Re« džep Omeragić, Derviš Grizović, Hakija Ljubović, Halil Ramić, Zaim Ramić, Hamdija Kapetanovič, Alija Omeragić, Agan Korić, Mrs Магу Volić, Sulejman Nurković, Nasuf Jaganjac, Sulejman Koraica, Sabit Busuladžić, Derviš Ćefo, Hamza Mehaković, Mahmut Hajirlić, Šaćir Poturović, Mehmed Bajgurić, Meh« med Čekro. Mehmed Krpo, Arif Sa« ri,ć Aćim Kijac, Mahmud Jaganjac, Ivan Antunović, Mustafa Bošković, Sabit Pervan, Muhan Šabić, Bajro Bašić, Nazif Kapičić, Ibrahim Ba» raković, Muharem Serdarević, Hu« sein Serdarević, Ibrahim Robović, Alija Osmanović; po 4 dolara: Riz« van Ćerimagić, Mehmed Ćosić, po Сграна 3 3 dolara: Sejdo Busuladžić, Nuri Dželadin, Husein Bekir, JozoCirko, po 2 dolara: Alija Beširević, Ibra« himToromanović, Ibrahim Redžep, Jure Čović, Ignjat Radulović, Vinko Krajina, Mijo Željko, Sulejman Ha« sanbegović, Alija Ibrahimpašić, Ha« san Karadžić; Božo Sučić 1.50 dola« ra. — Plemenitim darovateljima pre« ko dalekog oceana neka je najsr« dačnija hvala! Dobrovoljni prilozi. Upravnom odboru prispjeli su dalje ovi prilozi: Musi. . udruženje »Itihad« Bihać 2.000 K, Muslimanska čitaonica Ne« vesinje 354 K, Kasim Riđešić Trebi« nje, sakupio priloga 339 K; podod« bor Stolac od održane zabave 5.206 K 80 hel.; Nazif Resulović Gornji Rahić, od održane zabave" 500 K; is« ti darovao 130 K; Huso Gruda Ne« vesinje sakupio 330 K; pododbor u Bos. Petrovcu sakupio 400 K; P. Grabovac. Čapljina 40 K; Opštinski ured Odžak 500 K; pododbor Gac« ko, od održane zabave 7.827 K; Ab« dulah Gruhonjić Janja od održane zabave 1695 K; Opštinski ured Ro« gatica 1000 K; Opštinski ured Moda rić utemeljačina 500 K; Opštinski ured Cazin dar 100 K; Džemal Taf« ro Zenica sakppio 600 K; Opštinsko poglavarstvo Derventa 1000 K; Ab« diirahman Čelinić Goražde sakupio 248 K; Braća Širbegović Doboj 100 K; Hilmija Sadiković Ljubuški, sa« kupio 200 K; pododbor Rogatica, sakupio 1.305 K; Bećir Krvavac B. Brod, sakupio 1830 K; Smail Emina« gić i F. Dervić Tešanj, dobrovoljni •prilog 400 K; pododbor Ljubinje, dobrovoljnih priloga 230 K; podod« bor Konjic, od prodatih kurbanskih kožica 539 K; pododbor Maglaj, čla« narine i priloga 768 K; Abid Keso« vić, Jeleč 135 K; pododbor Sanski Most, sakupio 2.500 K; Z. Mehme« dagić Doboj, sakupio 701 K; Musta« fa Čalkić, Gornji Vakuf sakupio 411 K; Kadri ja Hajdarović i dr. do« brovoljni prilog 176 K; Zaim Hađo« vić Trebinje 1.000 K; Abdulfetah Kadić Ostrožac od kurbanskih ko« žica 582 K; pododbor Rogatica do« brovoljnih priloga 2122 K; podod« bor Maglaj, dobr. pril. 5000 K: Alija Šuljak Trebinje sakupio 395 K; Ne« zir Dervović Bijelopolje dar 4000 K; M. Tarabar Zenica sakupio 330 K; Adem Salković Rogatica dar 24 K; Hamid Filipović Rogatica dar 104 K; Dr. Karamehmedović Sarajevo, dar 1000 K; Fejzaga Salković Sara« jevo, dar 20 K; Muhamed Fočić Ro« gatica dar 260 K. Gospodarstvo. MUSL. TRG. I OBRTNIČKA BANKA ZA B. I H. S veseljem konstatujemo, da se o« vaj naš mladi novčani zavod po« voljno razvija. Razvija se povoljni« je nego smo mogli i očekivati obzi« rom na prilike, u kojima je osnovan, a koje i danas vladaju. Odmah nakon prevrata 1918. go« dine uvidjela se prijeka nužda, da se osnuje jedan jak novčani musliman« ski zavod, koji bi bio neki centar za financijalno«trgovačko> i gospodar« stveno pridizanje ■našeg elementa u cijelom kraljevstvu. Svi naši dale« kovidniji patrioti zagovarali su os« nutak takovog zavoda kao jednu ži» votnu potrebu našu, premda su se prilike borile proti toga i predviđa« la gotovo nemogućnost uspjeha ta« kovog pothvata. No zahvaljujući a« gilnosti naših prijatelja pregazile su se sve poteškoće i 17. marta ove go« đie otpočela je svoj rad Musliman« ska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Saraje« vu. Njezin osnovni kapital bijaše is« prva K * 3,000.000, od kojeg je pri početku njezina poslovanja bilo u« plaćeno tek 50% (K 1,500.000). Sa tom svotom otpočeo je taj mladi novčani zavod svoje djelovanje i pod mudrom upravom svog ravna« teljstva i svog vrlo valjanog činov« ništva postigao do danas uspjehe, koje mi ni jesmo, da iskreno rečemo, ni očekivali. 9. augusta o. g. kad bi« jaše zadnji rok uplate dionica prve emisije — konstatovano je da je di» onička glavnica od K 3,000.000 pot« puno uplaćena. Na izvanrednoj skupštini ovog zavoda, držanoj 2. septembra ove godine zaključeno je povisiti temelj« �nu glavnicu (u smislu pravila) na K 10,000.000 i prepustiti ravnatelj« stvu, da to povišenje provede pre« ma svojoj uviđavnosti. Ravnatelj« stvo je odredilo da se to povišenje provede raspisom dviju emisija di» onica tog novčanog zavoda. Prvo povišenje je (II. emisija) od tri na sedam milijona kruna. Ta je emisija trajala do konca prošlog mjeseca. Sa zadovoljstvom konstatujemo da je ova emisija potpuno uspjela i da potpuno uplaćena d i o n i č« ka glavnica ovog zavoda iznaša sada K 7,000.000 Stoga je u toku treća emisija dionica za povišenje dioničko glavnice od se« dam milijona kruna na deset melijo« na već u toku i trajaće do konca ove godine. Po dosadanjem razvoju treće e« misije uspjeh joj je potpuno osigu« ran, pa će tako Muslimanska trgo« vačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu 31. de« cembra ove godine imati 10,000.000 kruna potpuno uplaćenog dioničkog kapitala. Ako se uzmu u obzir abnormalne financijalno«privredne prilike i per« manentna općenita financijalna kri« za, koja nas sviju guši od prevrata do danas, mora se reći da je gornji uspjeh više nego dobar. Ovaj je zavod u augustu ove go= dine otvorio svoju podružnicu u Bos. Novom, 20. ovog mjeseca o« tvara podružnicu u Bos. Brodu, a u decembru ove godine u Bogojnu. Prema izričitoj želji macedonskih muslimana otvoriće u najkraće vri« jeme i u Skoplju (Uskjub) svoju po« družnicu. Središnijca Muslimanske trgo« vačke i obrtničke banke kao i sve njezine podružnice bavi se svim u bankovnu struku zasijecajućim po« slovima, a osim toga trgovanjem za vlastiti i tuđi račun. Podružnica u Bos. Brodu ima i svoje posebno spe« diciono odijeljenje, koje se bavi pri« manjem, pretovarom, otpremom i Carinjenjem robe. Kancelarija i ma. gazini ove podružnice nalaze se u blizini bos. brodske željezničke sta« niče, vis«a«vis hotela Jugoslavije. Svim našim prijateljima preporu« čujemo Muslimansku trgovačku i o« obrtničku banku za Bosnu i Herce« govinu d. d. u Sarajevu i sve njezi« ne podružnice kao kulantan, solidan i povjerljiv novčani zavod. его|223 - Edoi VraVP«" — St-'nS 4 СтГ?.«» Zavikah na sluškinju: Nosit o njeso! Baci ga kokošima! Ona ode začepljena nosa, a mi u sobi skočimo, otvorismo prozore, te sobu »izluftirasmo« — a vjera ti je i izhladismo, samo ne bil’ duša na mjesto došla. Sluškinja veli da ni kokoši nijesu htjele taj dan toga mesa jesti. Horpz Jđjucnuo jedan­ put, pa počeo glavom otresati i odveo ko­ koši na drugu stranu. Patke su ga sutradan požderale, kad se je tu večer na vani izmrzlo. Samo se je bojati, da im neće u prolje­ će, kad pronesu, jaja zaudarati. Ljudi božiji, kad »O. muteža«' ovako tesni na taze govedinu, ja kako li ga snose dži­ gerice onih, koji ga pišu, čitaju, šire i pla­ ćaju! Ja mišb'ah, evo džaba papira, pa zijanih mnogo. Odoše mi 24 K za meso i čitava vatra drva dok sobu prozračih, a nek stoji, što napatih sebe, kućane, sluškinju, mačku i * horoza. — Pošto je u ćuruk imama pod »Mutežima« bila i »Domovina«, bojati se da bi i nju mogla spopasti ista kokija, kao i moju govedinu, te da okuži prostorije, u koje uni­ đe i da pokvari »apetit« i horozu i mačka­ ma, a kamo li ljudima, jer je pošla istim sto­ pama i šire je isti ćuruk imami! Chamerani — Posavina. PAP1RNICA НАМШЈЕ KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište . svih vrsta papira, kancelarijskog i ; školskog pribora. — Narućbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova u!. Tel. 619 Traže se sva godišta BISERA* i »BEHARA ako nema sve onda bar nekoji brojevi. Slati na adresu Mehmedalija Ćatić, Žepče. Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. 3560/20. Sarajevo, 10 /Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državhanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao makar čast kaplara, 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjeisečno, a za oženjene K 2.120 Osim odjela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno tllljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno izvadak iz re­ gistra rođenih, 3. domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno kršte­ nice (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Odgovorni urednik: F. Šalaka. od 60 000 do 600.000 dinara Ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 .(prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Poziv Pozivaju se svi dioničari Kreditne banke d. d. U Livnu, da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom pošljedica § 7. društvenih pravila. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće’lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. eak. a prva i druga uplata njihova smatra se propalom u korist diuitvene redovne pričuvne zaklade. Ravnateljstvo Hitne banke d. d. u Livnu svih vrsti fino iz­ rađene razašilje • t tvornica cipela Cevljarska Zadruga Vrbovec pri Mozirju, Staija Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. loo.ooo srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija u. z. G j u r o c i. Centralna drogerija Braća Šahinagić Zahtjevajte cjenik Prvo vučenje 3. i 4. januara 1921. Svake druga srećka mora dobiti! Muslimani sjetite se „Gajreta“! CIPELE LUTRIJA Policijski direktor: Wjak. Jedan tuh^f. Pođoh na pijacu, da kupim štogod za kuću. Kad ja tamo a jedan, ajptur sujlemekj, samozvani imam, i bez brade i bez saruka, u visokim cipelama, dobro za­ petljanim više članaka, nešto nudi seoskim hođžama i kanderisava ih, da uzmu. Oni ru­ kama odmahuju, nećkaju se i viču: »Ne će­ mo mi tih šejtanskih ćageta. Pa još za to da i pare dajemo!« Kad on ču ovu riječ zavika: Evo vam ih, br’te, džaba. One i meni do­ laze džaba. Oni rekoše: Nećemo ih brate ni džaba. Na to priđem i ja k njima i zapitam: šta je to? Imam malo pocrveni i pokaza »Glas muteža«, a pod njima bijaše i »Do­ movina« sa »prvom riječi«. Ja na to zapitah ćuruk imama: Zar se to dijeli i džaba? On odgovori: Meni je rečeno: Tko hoće neka plati, a tko neda para, da dadnem i džaba. Meni pade na um, da moram na kasapnicu. Stoga rekoh ćuruk imamu: Kad može bit džaba, daj i meni dva komada. On mi ih dade smiješeći se. Uzmem od kasapa kilu mesa, na koju on metnu i malo džigerice kao namet. Ja mu dadoh »Glas muteža«, u koji on to sve zamota i sa mnom po dje­ tetu posla mojoj kući. Kod kuće rekoh sluš­ kinji, da džiglericu dade mački, a nek meso uredi za večeru. Sluškinja odmah izvadi džigericu i baci pred mačku. Mačka skoči, uze je u usta i ponese preko kuće nekoliko ko­ raka, pa je izbaci iz usta i ode otresajući glavom. Nama čudo, jer je komad bio lijep. Ja odoh u sobu. Ne bi malo, eto ti sluškinje, začepila nos i viče: Ja o ovom mesu ne mo­ gu deverati. Nekoliko sam ga isjecala, pa više ne mogu. Nekako tuhaf udara. Ja u sluškinju pogledah u čudu. Znam, meso taze, pa šta će mu biti, čime će vonjati? Ne potraja dugo, a i soba zaudara. Mislim, šta li je ovo? Soba međutim još gore zaudara raz­ nim udovima!... Ja se sjetih šta je. Iz »Glasa muteža« u taze meso se uvukla Vaivarovština, demokraština, »tajnikovština«, a povrh toga i mali Meho iz Fojnice bacio fofu. Ti se razni kokuli plinovi razvili u vru­ ćoj sobi. Ušćuhla se da se ne može dahnuti Državna klasna bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,20^.000,150.000, 100.600, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000," 6O0.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.U00 kruna itd. bez odbitaka! ШЈвпг srećaka za svaku klasu: 1'1 srećka Dinara 98 ili Kruna 19Z IZ srećke Dinara Z9 Ili Kruna 96 19 srećke Dinara IZ Ili Kruna 98 1/8 srećke Dinara 6 ili Kruna Z9 Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEĐUNARODNn BflHH U D. D. odio razredne lutrije. Zagreb ST Najveći Izbir brojeva! ST Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7ffbede496ab2615bbbe8fdd46a9bb2e.pdf 892a940785b0d5ab7846e26b477231a5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ј^И ДН|Д KS HLgdKF ^ИВи 1ж| f№ ^9 РР wk 4Ж "’VBT 11» Кчгл B 0 Wn S B Wa ®®jST ЖМиу |Ж» S. MR 90» ЛИи ®И Inf w Pojedini broj K 2. »KM IH № КИ EP MM Pm јДПеД HM № wa ИнЗ ж^ЈК® кУ lj^W® O 0 I аЈНИН^^ B 01 №H 400 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 119 (224) 1 UREĐUJE Umoljavaju se svi okružni izborni povjerenici, da odmah i bez ikakva odlaganja odašalju kotar­ skim odborima štampane primjerke naše kandidatske liste; a kotarski se odbori umoljavaju, da te primjerke odmah dostave predstavnicima naše liste za pojedina birališta. Predstavnici se listi umoljavaju, da tu listu po­ kažu biračima svog sela (gradskog rajona), a onda neka je ustupe i drugim selima svog birališta, da bi i oni zapamtili kako ta lista izgleda. Listu treba čuvati, kako bi se i na dan izbora mogla još jed­ nom pokazati svima biračima. Svim kotarskim odborima. U današnjoj „Pravdi" izdajemo uputu o izbo­ rima. Svi će kotarski odbori dobiti potreban broj primjeraka „Pravde", kako bi je mogli dostaviti u svako i najmanje seoce. Molimo sve odbore, da se svojski pobrinu, kako bi se po jedan primjerak lista u prvom redu odmah dostavio svim našim predstavnicima liste i svim njihovim zamjenicima, a onda i našim pismenim ljudima u svakom selu. Na posao! Radni Odbor. Uputa o načinu izbora. Sta znači 28. novembra? kralj nije apsolutni vladar kao Fras njo Josip i on ne vlada samo po mi« losti Božijoj, već i po volji naroda. To znači da on bez pristanka većine narodnih zastupnika ne može izdati nikakva zakona niti navaliti kakva tereta na narod. On je ustavan, to jest i on i vlada moraju se držati Ustava i ne mogu učiniti ništa, što je protivno tom temeljnom zakonu naše kraljevine. Ustavom će se odrediti i to, na koji će se način upravljati našom državom: hoće li se svi poslovi rje­ šavati samo u jednom saboru(skup« štini, parlamentu) ili ćemo imati i svoje pokrajinske sabore, u kojima bi se riješavali neki manji ih i krupa niji poslovi. Ko se makar malo promisli o o» vim zadaćama Konstituante, jasno će mu biti zjašto mi neprestano g№ vorimo o sudbonosnoj važnosti ovih sadanjih izbora: prođu li naši kan« didati ima dobra izgleda da će sva« nuti i nama muslimanima. No pro« đe li i jedan Serlfove, Kurtovićeve ili Hasandedićeve puzave kom­ panije mi ćemo ne samo ocrniti svoj obraz, nego se izložiti i opasnosti, da nas protivnici tuku ovim prlja« vim oruđem, da nam opet doviknu: narod nije s vama, već s ovim »pra« vim« prijateljima naroda, a vi ste narod samo prevarili i zaveli. Stoga, brate muslime, dobro otvo« ri oči, pomno pročitaj, što ti ovdje pišemo i ne daj da te još jednom peene guja iz rupe, iz koje te je jed« nom pecnula. I bolestan dođi na iz« bore, jer o jednom glasu može ovi« siti uspjeh i povoljan izbor kojeg zastupnika. Pročitaj dobro, pa će ti biti jasno, da je ovo čista i zgoljna istina. Do sad si čvrsto stajao uz na« šu organizaciju; sav će taj trud pro« pasti ako se na 28. novembra razlije« niš i obihmališ, pa ne dođeš da pre« daš svoju izbornu kuglicu. Uvaži to i dobro upamti; upamti to i nepre« stano upućuj svuakog, s kim dođeš u razgovor. Čitaj i pričaj, kazuj i u« pućuj! A sad da vidimo: redakcioni odbor. PRETPLATA: GODIŠNJE К 180, na pola godine к 9о. uredništvo i uprava naLAŽE SE 1' KRALJA ULICI U VAKUFSK0J PETRA PALAČI. TELEFON Сек0™те«^^ Sarajevo, četvrtak 18. novembra 1920. (5. rebijulevel 1339.) Izbornim povjerenicima. U drugu nedjelju stupićeš, brate muslime, na biralište, da predaš svoju glasačku kuglicu i tom predaš jom kažeš: kojojstranci i kos Jim ljudima poklanjaš povjerenje, da te zastupaju u velikoj narodnoj skupštini, Konstituanti. To je dan, kad će narod izraziti svoju volju i svoju želju; dan kada će moći da kaže: kakvu hoće državu i kakvu želi vladu. To je jedan od rijetkih časova, kad stupa na snagu načelo, da je narod gospodar u svojoj, drs žavi: da je on izvor i utoka svake, i najniže i najviše, vlasti u ovoj svojoj zemlji i svojoj državi. Nije moguće ,da cijeli narod sam upravlja državom. Jer kako bi se sas stao, kako li bi donio zaključke? Stoga je nađen način, da cio narod izabere svoje zastupnike, svoje ves ćile, koji će u njegovo ime postav­ ljati vladu, a bogme je i mijenjati i obarati, ako ne bude radila na korist i dobro naroda. Osim toga ti će nas rodn izastupnici krojiti zakone, ods lučivati o porezima i vojsci, iznositi narodne želje i tegobe; kratko rečeš no: će u ime naroda riješavati sve državne stvari, pa i rat naviješćis vati. Izbor poslanika za Konstituantu ima još jednu osobitu važnost Oni će skrojiti temeljni državni zakon, Ustav, u kojem će se ustanoviti pras va narodnog parlamenta (sabora, skupštine) i prava, našeg kralja. U sadanjoj našoj državi nije kao pod Austrijom, da o pravima narodnog sabora odlučuje samo kralj. Jok. Sad je drukčije. Sad će se narod (preko svojih zastupnika) pogađati sa kraljem i kralj će imati samo onos liko prava, koliko mu dadnu nas rodni zastupnici. Jer naš narodni IZLAZI !бСЕТУВТКОМГ°ККОМ Godina II. zakon kao i za te. I njeni će člano« vi u t&m slučaju ići u haps. Oni to znaju, ali znaj i ti, brajko, koji se spremaš na majstorluke i — ruke sebi! Budi pošten! 4. Glasati se može »samo za u« t v r đ e n u (odobrenu) k a n d i« datsku listu« znači da se sad ne glasa za pojedine ljude kao pri« KO MOŽE GLASATI? je, već za pojedine stranke i gru« Glasati može svak, ko je navršio pe. Ako si član naše organizacije, 21 godinu, ako nije aktivni voj« nemoj se ni za živu glavu prevariti nik, ako nije kažnjen tamnicom u da se povedeš za našim protivnici« Zenici, a još traju pravne pošljedi« ma, koji će te kao šejtani oblij etati ce te osude i ako nije u tri zadnje sa svih strana i nastojati da te od« godine kažnjen radi prljavih i ne« vrate od naše liste. Naročito se ču« vaj onih, koji će ti govoriti: »vala i časnih djela (krađa, pronevjerenje, prijevara, lihvarenje; prosjačenje, ja sam uz organizacija, ali ne bege« nišem što nije metnut ovaj mjesto svodstvo, klatarenje i slično). Dalje ne mogu glasati ljudi koji su pod tu« onoga, jer je sposobniji i pametni« ji«. ®vih se čuvaj kao šugave ovce, torstvom. jer to su ili naši munafici ili ljudi iz GDJE ĆE SE GLASATI? protivničkog tabora, koji će nasto« Mjesto gdje će se glasati i zgradu, jati, ako te ne mognu privući sebi, u kojoj će se glasati obznaniće ko«* da te bar odvrlje od naše organiza« tarski ured oglasom (u gradu) ili čije. Ovake ljude i odbij i upozori preko muhtara (u selu). druge, da ih se dobro čuvaju. Nji« ma je na jeziku med, ali im je u sr« KAKO ĆE SE GLASATI? cu otrov i jed, pa ih odgurni i upo« Birač može glasati samo na svom zori druge, da ih se čuvaju. Znaj glasačkom mjestu ili biralištu, samo dobro, da je naša organizacija pra« jednom, samo lično i samo za koju vi prijatelj naroda i čuvaj se svakog od odobrenih kandidatskih listi. ko ti šta drugo šapće i kazuje. Na« Tako veli zakon. A šta to znači? ročito se čuvaj onih, što će ti žaliti 1. »Na svom glasačkom mjestu« organizaciju i isticati manjkavosti znači: ako si upisan kao birač u Lju« njezine liste/Što su sladi,*sve su o« binju onda ne mcžeš glasati u Sa« pasniji. Znaj, da naša organizacija rajevu ili Mostaru; ako je tvoje se« hoće da u konstituantu pošalje i lo spojeno sa drugim, valja ti ići ta« doktora i hodža i težaka i posjedni« mo, pa makar ti bilo i p<xlaleko. ka; znaj da se ona brine za sve nas 2. Može se glasati »samo jed« jednako i da joj je na srcu dobro n om«, znači da zakon ne trpi pet« svih muslimana u ovoj našoj kra« ljanije, pa ne dozvoljava da poku« Ijevini. Pročitaj naše kandidate za šaš zavesti izbornu komisiju kako sva okružja, pa ćeš se uvjeriti da ti bi dva puta glasao. Ovakog petljan« govorimo čistu istinu. Slušaj samo ca zakon progoni i veli da će se kaz« upptu naših odbora iz grada i sela i niti globom od 50 do 500 dinara i ne ćeš nikad zastraniti. zatvorom od jednog do šest mje« Biće ih, koji će ti govoriti: Kud seci Čuvaj se petljanja! slijepo srljaš za ljudima, što .su 3. »Samo lično« znači, da se proti ovoj državi i ovom narodu? ne može glasati ispred drugog, pa Iznosiće ti razne nevolje, koje će ni bolesnik (a kamo li zdrav čovjek) te snaći ako budeš uz organizaciju; ne može dati punomoći da kogod bajaće ti o nekakvim selametima, drugi za njeg glasa. Ako možeš idi ako budeš uz njih i njihove kandi« sobom na biralište; ako ne možeš, date. Ali se ne varaj i pitaj te smut« tvoj je glas propao. Šta će biti sa ćo« ljivce: a gdje ste bih onda, kad nas ravim, gluhim, nijemim i sakatim je organizacija branila? Ne daj se biračima, koji ne mogu glasati? Nji« zastrašiti i odlučno reci: »Laž je da ma je zakon dao polakšicu pa kaže: je naša .organizacija proti državi. ako ovaki ljudi hoće da glasaju, Ona se bori samo proti nepravda« treba ih dovesti na biralište, a oni ma sadanje vlade, koja nije jedno onda imaju pravo, da pred izbor« sa državom. Baška naša država, a nom komisijom opunomoće nekog baška vlada g. dra Srškića. Možda drugog, da za njih glasuje. Ako će ih biti i takih, koji će ti prijetiti i htjedneš biti taki majstor, da jed« koji će te htjeti prisiliti da igraš ka« nom glasaš na svoje ime, a drugi ko oni sviraju. Neboj ih se, jer te dobro štiti zakon i reci inf otvoreno: put mjesto koga drugoga; da biva izjutra dođeš u jednom odijelu, a IZBORI MORAJU BITI SLO« iza podne u drugom ili na koji drugi BODNI. način prevariš ili samo i poku« Da, izbori moraju biti slobod« šaš prevariti izbornu komisiju, te« ško ti se tebi! Zakon propisuje da ni i čisti, jer tako hoće zakon, jer se ovaki »majstor« kazni zatvorom je tako naredio Regent. Ti više ni« od tri mjeseca do jedne godine. Ču« jesi rob Austrije, već slobodan gra« vaj se, pebro, jer se zakon ne šali. đanin Jugoslavije, koja ima vrlo do« On je dapače predvidio i stupicu bar izborni zakon i ne dozvoljava za ovake majstore pa kaže: Ako se nikom, da guši i gnječi prava njenih o jednom biraču porodFsumnja u državljana. Evo šta propisuje taj biračkom odboru, donijeće se pose« naš lijepi zakon: ban zaključak hoće li se taki čovjek 5. Bira se tajno. To znači, da pripustiti glasovanju. A ako se ta« ne moraš kao prije, pod Austrijom, ko prekijafeti, da ga niko od komb kazati komisiji za koga ćeš glasati, sije ne poznaje ili im baš bude ui» pa da te onda, progoni žandar ili stinu svima nepoznat, onda će ga predstojnik, ako nijesi glasao po opisati kao đa mu daju pasoš, a njegovom ćejfu. Sad je taki pro« predsjednik može odrediti i da se gon zabranjen, jer zakon propisuje, — fotografira (uslika, ulentra). A da nikakva vlast ne smije ni fotografija se ne šali, pa se ne šali upitati birača za koga je glasao, a ni ti i prođi se svake petljanije. A« kamo li da ga može u kojem bilo ma meni će komisija potegnuti ha« slučaju progoniti radi toga; što je tor i progledati kroz prste. Aja glasao kako je on htio. Zakon kaž« bogme, slab ti je račun. Može se na« njava ovake ljude i veli: »Oni, koji ći kogod, da to prijavi, pa onda ode nasiljem ili prijetnjama spriječe jed« i ti i komisija. Jer i za komisiju ima nog ili više građana, da upotrijebe �Strana 2 Стоан« svoje glasačko pravo, kazniće se zatvorom od jednog mjeseca do dvije godine«. To stoji u § 92. iz« bornog zakona, a u $ 96. zabranjuje se policijskim (političkim) činovni« cima i oficirima u aktivnoj službi svako sudjelovanje pri isticanju kandidata za poslanike i propisuje kazna odpusta iz službe. Zakon ide još dalje pa veli: koji organ općinske vlasti propusti ili ne htjedne na vrijeme izvršiti dužnosti ili spriječi koga u njegovu pravu, kazniće se zatvo« rom od 30 dapa do 6 mjeseci i glo« bom od 300 do 3000 dinara, ako za takav čin još teža kazna nije odre« đcna. A ako to učini sudski ili koji drugi državni činovnik, kazniće se zatvorom do dvije godi« ne te gubitkom biračkog prava od 5 do 6 godina. Zakon čuva slobudu izbora i time, što propisuje da 6. na biralište ne smije niko stupiti pod oružjem ili sa oruđem, koje se može upotrijebiti za boj (kao sjekira, nož, kolac i slič« no). Dapače to ne smiju učiniti ni državni ili samoupravni službenici, koji inače po svom zvanju nose o« ružje. Dakle, kad žandari ili policaj« ci dolaze da glasaju, moraju biti bez oružja kao i ostali svijet. Ko prekrši ovaj propis zakona, kazniće se za« tvorom od mjesec dana do jednu godinu, a predsjednik je biračkog odbora dužan, da ovake ljude o d« mah odstrani sa birališta. Pošto se za red na biralištu ima bri« nuti samo predsjednik birač« kog odbora, zakon veli, da će se za« tvorom od jedne do pet godina i globom od 500 do 2000 dinara kaz« niti svak, ko bez predsjednikova po« živa naredi ili bez njegove naredbe dovede oružanu silu na biralište. Kako se vidi zakon je u pogledu iz« bora oduzeo svaku vlast i predstoj« nicima i žandarskim zapovjedni« štvima i hoće da se vlast nikako ne miješa u pravo građana, da slobod« nom voljom odlučuju koga će iza« brati. Ovaj zakonski propis treba dobro upamtiti, a valja znati i to, da se svaki birač može,pritužiti k a« ko za se tako i za drugoga. Pritužiti se može nesamo sudu na« kon izbora, već i predsjedniku bi« račkog odbora, za vriieme izbora, koji je dužan, da izazivača odmah ■odstrani sa birališta. Osim što izborni zakon traži da izbori budu potpuno slobodni traži on još i to, da IZBORI MORAJU BITI ČISTI. Nije naimedostatno, da se izbor« nici zaštite od nasilja i pritiska dr« žavnih vlasti, nego je nužno da se zaštite i od prljavština i prevare drugih nesavjesnih ljudi. Stoga je izborni zakon donio i propise o či« stoći izbora, pa zabranjuje: 7. podmićivanje izborni« k a kako pri potpisivanju kandidat« ske liste tako i pri samom glasanju. Ovo je podmićivanje zabranjeno u svakom obuku, jer zakon veli: »Ko biraču dadne ili obeća p o k 1 o n; ko mu ponudi ili obeća kakvo mjesto u javnoj ili privatnoj službi u svrhu, da ga navrati na glasanje za koju kandidatsku listu ili ga odvrati od glasanja za tu listu — kazniće se za« tvorom do jedne godine i globom od 30 do 500 dinara. Istom će se kaznom kazniti b i« т a č, koji za svoje glasanje primi bilo poklon, bilo obećanje poklona. Ako bi kogod pri takom podmićiva« nju upotrijebio silu ili prije t« n j u, kazniće se zatvorom od dva mjeseca do dvije godine i globom od 400 do 4.000 dinara. Ako bi se' takav čin izvršio zloupotrebom vla« sti, onda će se krivac kazniti najve« ćom mjerom gornje kazne. Prijet« njom se smatra to, kad se birač u« grožava da će se njemu ili bliskim č'anovima njegove obitelji učiniti nešto, što se kažnjava kao zločin, ili prestupak (ubiću te, zanaliću ti očevu kuću, isprebijaću ti brata, u« biću ti vola i slično) ili se biraču ori« ieti gubitkom m'esta u javnoj služ« bi (kao da predstojnik ili sudac za« prijete pisarima da će ih otpustiti) ili privatnoj službi, kao kad bi trgo« vac zaprijetio kalfi ili šegrtu, ili no« gatiji seljak svom čobaninu. 8. I izborna agitacija mo« ra biti dostojna i na visini. Ko na biralištu radi agitacije pronosi laž« .PRAVDA* — .ПРА8ДА* ne vijesti ili protura slike, plakate i druga sredstva za agitaciju, kazniće se zatvorom od dva do šest mjeseci. Istom će se kaznom kazniti i oni Iju« di, kou bi vikom ili prijetnjama smeta!’’ biračkom odboru ili pojedi« nim biračima u njihovom radu. Predsjednik je biračkog odbora du« žan, da ovake ljude odstrani s bira« lišta, bilo sam od sebe, bilo na za« htjev kojeg člana biračkog odbora ili birača. Ako bi ovake nedozvoljene agita« čije činilo više ljudi zajedno, ili ih više došlo pod oružjem i zabranje« nim oruđem ili zajednički činili pri« tisak, da birač primi mito, onda će svaki pojedinac te skupine biti kaž« njen zatvorom od tri mjeseca do dvije godine. Kako se vidi, zakon je u ovom pogledu vrlo strog, pa upo« zorujemo svoje pristaše, da na bira« lištu budu mirni i da se po moguć« nosti klonu svake agitacije. 9. Povreda izbornog ma« t e r i j a 1 a kazni sc još strožije. Za« kon veli: »Ko hotimično povrijedi, uništi ili odnese kakvu bilo ispravu o izborima ili ma kakav predmet, koji služi za izbor, ili pokvari broj glaso« va, davanjem, oduzimanjem ili mi« ješanjem izbornih kuglica ili kako drukčije, kazniće se zatvorom od jedne do pet godina i gubitkom gra> danske časti. Tako će se kazniti i o« naj, koji pokuša jedan od gornjih činova. Na ovu kaznu upozorujemo naročito predstavnike naših kandi« datskih listi. Neka se čuvaju da ih ne pogodi, ali nek se brinu da pogo« di svakog, ko bi sc usudio da to po« kuša ili učini. Ako je stroga i dobra je. jer će se svak čuvati da se ne o« griješi o svoju dužnost! Pripomi« njemo da će se ovako kazniti i stra« žar, koji će biti određen da čuva bi« račku sobu, ako bi kome bilo dopu« stio da učini ovaj prekršaj. U povredu izbornog materijala ubraja se i pokušaj, da neko hoti« mično krivo vodi glasački spisak i izborne zapisnike ili ih nakon pot« piša članova izbornog povjerenstva ispravi ili u,njih štogod umetne. O« vaki postupak kazni se zatvorom od šest mjeseci do dvije godine. Ko dakle bude određen za pisara, nek dobro otvori oči. 10. Zabrana pića. Pošto je piće izvor zla i nereda, izborni se je zakon pobrinuo, kako bi i tom zlu stao na put, pa je propisao ovo: »Točenje ili davanje ma na ka« k a v način alkoholnih pića za« branjeno je na dan izbora, na dan prije izbora i na dana poslije izbo« ra«. Ta se zabrana ima obznaniti, a ko joj se ne pokori, već kroz to vri« jeme toči ili na koji bilo način daje alkoholna pića, kazniće se zatvorom od 15 dana do šest mjeseci i glo« bom od 100 do 500 dinara. Ičkijaši u pamet i oprez 1... 11. Smetanje izbornog po« vjerenstva također je kažnjivo. Za« kon veli: »Birač, koji se pri glasanju bude nepristojno ponašao ili ne će da nakon glasanja ode iz zgra« de u kojoj se obavlja izbor, kazniće se zatvorom od jedan do šest mje« seci i globom od 300 do 2000 dinara. Predsjednik je uz to dužan, da o« vako zanovijetalo odstrani kako na zahtjev kojeg člana biračkog odbo« ra, tako i na zahtjev kojeg birača. Pod ovaku kaznu potpada i onaj, koji stoii na biralištu, a nije unešen u glasački spisak, pa se ne htjedne udaljiti na prvu opomenu predsjed« nika. Ko dakle ne će da bude izvrg« nut ovakoj kazni, nek se besposlen ne zadržava u zgradi birališta. U gornjem prikazu iznesosmo sve što naši birači trebaju znati o izbo« ru uopće, te svojim pravima i duž« nostima, a sad ćemo da prikažemo kako će se postupati pri samom gla« sanju. NAČIN GLASANJA vrlo je jednostavan i ne treba mno« go pameti pa da svaki birač nauči taj način glasanja. Mi ćemo taj na« čin prikazati onako, kako će se naj« lakše razumjeti. Već smo rekli, da sad ne će biti glasačkih listi, koje su se prije dijelile izbornicima, ne« go će se glasati kuglicama, koje će se bacati u biračke kutije. Pa kako će se to raditi? Vrlo jedno« stavno. Gore smo napomenuli da će bira« či biti obaviješteni gdje je njihovo biralište i u kojoj će se zgradi obav« ljeti glasanje. Ako to još ne znaš, upitaj imama, muhtara, kneza ili što je najbolje, kojeg odbornika na« še organizacije u svom selu Onda dalje znaj, v - :? f/ or obaviti u drugu nedje. a, -... цо.^ш« bra, a počinje u sedam sati izjutra (ala turka: oko sahat tri) a traje ne« prekidno cijeli dan sve do šest sati u večer (ala turka: do bir bučuka). Ne će te niko mahsus zvati; dođi sam od sebe. Pri glasanju, kao što smo gore upozorili pod tačkom 8., ne smije biti buke i vike, a kamo li svađe i tučnjave, pa se čuvaj i ukla« njaj svakom razgovoru a kamo li i« nadu. Prilazi glasačkoj sobi mirno i bez~guranja. Ako si došao deseti, nije pravo, da se proturiš i glasaš peti. Čekaj svoju suru i znaj, da se u sobu za glasanje ulazi redom i to' po jedan ili najviše pet glasača. Kad uđeš u sobu vidjećeš čitavu komisiju za jednim stolom, a među njima će biti i predstavnik na« še liste. Dalje ćeš na hastalu opaziti više kutija. Na svakoj je pri« lijepljeno po jedno ćage, na kojem su štampana imena pojedinih kan« didata. Onda ćeš opaziti pred pred« sjednikom još jednu kutiju, u ko« joj su glasačke kuglice. Nemoj se nimalo zbuniti i dobro pazi šta će te pitati i šta će ti kazivati. Čim uniđeš u sobu valja ti gla« sno kazati ko si i šta si Valja ti biva kazati: ime, prezime i zanima« nje. Ako imaš kakav pridjevak, va« lja ti i to kazati. U gradovima, gdje ima više glasačkih mjesta, valja ti kazati još i ime ulice i kućni broj. Kad to kažeš, valja ti pričekati dok predsjednik vidi jesi li upisan u tef« ter birača. Ako te nađe u tefteru, daće ti biračku kuglicu; ako te ne bude u tom tefteru reći će ti: »Haj« de kući, ne možeš glasati«. Nemoj se ljutiti ako te htjedne vratiti, već mirno i uljudno zatraži, da još jed« nom dobro pregleda tefter. U tom će ti pomoći i naš povjerenik u ko« misiji. I ako ti opet obojica kažu, da te nema u tefteru, onda im reci da to zabilježe u zapisnik i ejsaha« dile. Ne ljuti se i mirno idi kući, jer ako budeš galamio, možeš biti glob« Ijen ili uhapšen. Jer, glasati mogu samo oni, koji su unešeni u tom tef« teru (biračkom spisku). Ako te nađu u tefteru, onda će predsjednik izvaditi jednu kuglicu i dati ti je da je ostaviš u koju ti ho» ćeš kutiju. Ama ja ne znam čitati, a htio bi da glasam za našu bratsku organizaciju. PoJahko, braco! I za nepismene se je zakon pobrinuo kao i za pismene. On je naredio, da ti" predsjednik ili kogod od članova komisije mora glasno kazati koje je čija kutija. Dapače, ako si nepi« smen, možeš zahtijevati, da ti se pročitaju sva imena na pojedinim kandidatskim listama. To ti bezbel« li nije potrebno znati i nema smi« sla, da to tražiš od komisije. Dosta ti je da znaš koje je naša kutija. Stoga dobro upamti ovo: Kutija se zove imenom dvojice glav« nih kandidata. Prema tome će je svi predsjednici komisija u b a n j a« lučkom okružju zvati: kutijom H.- Hafiz Ibrahim ef. Maglajlića i Hamzalije Ajanovića; u bihaćkom okružju: kutijom H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlića i Džaferbega Kuleno« vića: u sarajevskom okružju: kuti« iom Dra Mehmeda Spahe i Dra Ha« lidbega Hrasnice; u Hercegovini: kutijom Sakiba Korkuta i Dra Ham« dije Karamehmedovića; u travnič« kom: kutijom Sakiba Kprkuta i Dra Halidbega Hrasnice, a u tuzlan« skom okružju: kutijom H. Hafiz I« brahim ef. Maglajlića i Osmana Vi« lovića. Svi naši ljudi treba da dobro upamte imena svojih glavnih kan« didata i čim im predsjednik kaže, da je to i to njihova kutija, nek je dobro upamte i nek samo u nju ba« ce svoju kuglicu. Šta ću, po Bogu si brat, ako žabo« ravim koje je naša kutija? Ne boj se, pobro, zakon ti i u tom. ide na ruku. Pitaj, veli zakon. Ko pita ne zalazi. Pitaj još jednom, a komisija ti je dužna opet kazati. Pitaj ako hoćeš i našeg povje« renika u komisiji, jer i on ima pravo, da ti kaže kojsj stranci pri« pada koja kutija. I on može da ka« ie: ovo je kutija naše organizacije, ovo je kutija radikalne stranke, o« vo demokratska, ovo komunistička ovo Šcrifova i t d. Rpol — Broj 224 Da našim nepismenim biračima bude lakše upamtiti koje je naša kutija, mi smo se pobrinuli da im to oblakšamo na taj način, što smo svoje liste štampali ili na zelenom ćagetu ili zelenom tintom. Osim to« ga će ih naši povjerenici obavijesti« ti na kojem će mjestu po redu sta« jati naša kutija. Dok ovo pišemo poznato nam je da će naša kutija u sarajevskom okružju biti na prvom mjestu, u Hercegovini na trećem, a u Banjaluci na drugom. U idućem broju javićemo ta mjesta za sva okružja i opširnije opisati naše liste. Eto, kazasmo ti kako će se dozna« ti koje je naša lista, a sad da te još uputimo KAKO SE GLASA ? Kazasmo, ako te nađu u tefteru, da će ti predsjednik dati izbornu kuglicu. Ona je poput krupna Iješnika ili sitna oraha, a izrađena je od gume ili druge stvari, koja ne će zvečiti kad se spusti u kutiju. Sve su kuglice jednake i na svakoj je grb naše kraljevine. Izborne kutije biće od lima ili drugog pri« kladnog materijala. Na njima će bi« ti tri brave i udešene su (obložene) tako, da se ne će čuti kad se u njih spusti kuglica. One će biti nalik na švapski mlin, biva od dva dijela ta« ko, da će gornji biti sveden, kako ti ne bi mogao izvaditi prije ubače« nu kuglicu. Nema hille ni u čem, pa ni u tom. Osim toga kutija će imati i, grljak, benzer na sulunar, u koji ćeš moći turnuti ruku, pa da niko ne može vidjeti jesi li otvorio ruku i spustio kuglicu. Što li je to tako u« dešeno? Kazali smo ti gore, ali će« mo opet ponoviti. To je stoga, što se mora tajno birati A tajno može biti samo onda, ako se n e vidi kad otvaraš ruku i ako se n e čuje kad spustiš kuglicu. Kako vi« diš ovaj je zakon mudriji i od Šva« binog, a da je pošten mogao si se uvjeriti po svemu, što smo ti do sad kazali. Je li dosta za tajnost glasanja o« no, što smo ti dosad kazali? Jest, ve« liš ti. A boš, nije tako. Ja kako je? Evo čuj! Sve jedno što kuglice ne zveče, što kutija ne šobonji i što se ruka ne vidi. Kad bi htio, ti bi opet mogao javno glasati. Dosta je samo da zgrabiš kuglicu, prikučiš se na« šoj kutiji, gurneš ruku, ostaviš ku« glicu i izvućeš ruku, pa je praznu pokažeš komisiji. Sve jedno što nije zveknulo niti se vidjelo kad si ru« ku otvorio; opet se tačno zna, da si kuglicu ostavio. A zakon toga ne će. On veli ako voliš sakriti kad glasaš proti volji predstojnika, ne ćeš mu se prodavati i uliskivati ni ako si glasao po njegovoj volji. Motaš gla« sati tajno! A ako ne ćeš onda se drži. Onda ću — globiti od 10 do 100 dinara svakog birača koji ne će da glasa u svaku kutiju ili koji glasa javno, ili na koji bilo način povrije« di tajnost glasanja. No ako kasnije kažeš za koga si glasao, onda nema globe. Kako vidiš, moraš turiti ruku u svaku kutiju i na neki se na« _ čin poigrati prstena sa izbornom komisijom. I kao što pri igranju pr« stena turaš začepljenu ruku pod svaku čarapu a ostavljaš — u kojoj hoćeš, tako ćeš i pri glasanju u sva« ku kutiju turiti i izvaditi stisnutu šaku. Ostavićeš bezbelli u našoj ku« tiji. Kad si turio šaku i u zadnju ku« tiju, onda moraš otvoriti ruku, da se zna da si za nekog glasao i da ni« jesi ukrao kuglicu, da je poneseš djeci za sigranje. • Kuglica se mora metnuti ude« snu ruku, a dužnost je komisije da pazi kako niko ne bi sakrio kuglicu i sa sobom je odhio. Čim si glasao, valja da ideš iz zgrade za biranje. Inače te može poklopiti kakva kaz« na. DOKLEN TRAJE IZBOR? Gore smo rekli da traje do jaci je, ali ako se radi kakva nereda izbor moradne prekinuti više od jednog sahata, onda će se zadnii rok za u« puštanje birača produljiti onoliko, koliko je vremena trajalo prekinuće izbora. U šest sati ne će se više u« puštati novi birači, no oni koji su se u to doba zatekli u zgradi ili avliji birališta moraju se pripustiti glasa« nju, pa makar izbor trajao i do sa« baha. Znaj i pamti! < �6poi 224 — ВУо| UVREDA BIRAČKOG ODBORA Ko uvrijedi birački odbor ili kojeg njegova člana, kazniće ee za« tvorom od 30 dana do 6 mjeseci. A ko bi n a p a o na taj odbor ili kojeg člana tog odbora kazniće se zatvo« rom od tri mjeseca do dvije godine, ako se taj postupak ne kazni i ve« ćom kaznom od gore propisane. Dragi biraču! Kazasmo ti sve što ti je potrebno znati ako hoćeš, da te ne stigne kazna, a sad ćemo završiti jednom naročitom poukom: Dobro pazi, da ti kuglica ne ispane u koju drugu kutiju. Popišmaniti se nema, niti ko može pomoći u takom neu« godnom položaju. Ona je onog, u čiju kutiju padne, pa htio tako bi« rač ili ne htio. Taka se pogrješka ne inože ispraviti: i nepažnjom dakle, možeš pomoći svom protivniku. O« tvori oči i dopusti da sad koju ka« žemo О DUŽNOSTIMA NAŠIH PRED« STAVNIKA U BIRAČKOM OD. BORU. Prvo što treba da znaju jest to, da izborna komisija može raditi i /bez nj.ih. Oni su naši povjere« nici i pomažu nama, a ne državnoj vlasti. Oni stoga imaju dužnost: 1. da nadziru rad predsjednika izb. komisije. Stoga će najprije ustanoviti, je li u redu predsjednikov dekret, kao i dekret ostalih članova izborne ko« misije. Prvom izdaje dekret Držav« ni Odbor u Beogradu, ao stalim op» ćinsko poglavarstvo ili nadležni sud. Dalje će paziti da predsjednik ob» jektivno drži red i da bez potrebe ne upotrebljuje oružane sile. Treba da stalno sjedi u komisiji (kad mo« ra izaći nek ostavi svog zamjenika) i pazi da za biračkim stolom budu najmanje dva člana kom i« sije, među kojima mora uvijek bi« ti predsjednik ili općinski odbornik ili njegov zamjenik. Treba dalje da pazi kako bi biračima bilo objašnje« no koje je čija kutija i da ne dozvoli da se ova formalnost mi« moiđe, jer bi se kasnije moglo radi toga prigovarati izboru. Ako se kojem našem biraču rekne da ga nema u biračkom spisku, treba da se naš predstavnik osobno uvjeri je li to istina. Ako je birač nepoznat, treba paziti, da se tačno opiše njegova vanjština. Na« ročito treba paziti da kogod ne bi glasao piše puta ili pod tuđim ime« nom. Dalje treba da pazi kako pred« .siednik ne bi b i g aj r i h a k kaz« nio kojeg našeg birača ili trpio ka« kvo nasilje nad našim biračima. 2. Treba da pazi na urednost izbor« nog materijala. U tom pogledu iznosimo propise izbornog zakona koji određuje ovo: »U oči dana izbora u tri sata po podne svi članovi biračkog od« bora ili njegovi zamjenici sastaće se u zgradi, gdje će biti glasanje i tu će primiti na revers od općin« skog suda potreban broj kutija i sandučića s kuglicama, azbučni spi« .sak birački, knjigu za upisiva« nje glasača, knjigu za vođenje zapisnika, kandidatske liste, općinski pečat i ostalo, što treba. Kutije će pregledati, uvjeriće se da li su tačne (prazne) i da su usta kv« tije sa platnenim prorezom, kroz koji kuglice prolaze, dobro otvore« na, i nezaptivena, pa će ih onda u« tvrditi (pričvrstiti) za zaseban sto, a prema stolu, za kojim će sie« diti članovi biračkog odbora: zatim će sva tri ključa zatvoriti i z a p e« č a t i t i tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan će ključ uzeti predsjednik biračkog odbora, drugi općinski odbornik, a treći predstavnik ili'njegov zamje« nik dotične kandidatske liste, ako ga ima. Ako predstavnika ili njegovog za« mjenika nema, bilo što nije došao, bilo što ni;e naznačen, predsjednik biračkog odbora uzeće i treći ključ. Na svakoj kutiji spolja prilijepiće se kandidatske lista. Kad birački odbor bude ovo sve uradio i bude izabrao potreban broj pisara i drugih pomagača, i uopće pripremio sve, što će mu sutra dan trebati za primanje glasova, on će o svemu tome napraviti zapisnik toga svog prvog sastanka, u kome će naročito označiti ibroi svake kutije, i kandidatsku listu, koja „ПРАВДА* — .PRAVDA. uz nju ide; kao da su i sve kutije u ispravnom stanju i prazne. Ovaj će zapisnik potpisati svi članovi bi« račkog odbora i zatvoriće prozore, izaći će iz glasačke sobe, zaključati je, udariti pečat na vrata i ključ će uzeti predsjednik biračkog odbora. Najzad će birački odbor odrediti stražu, koja će ogradu, u kojoj će biti glasanje neprekidno čuvati. Na dan izbora u sedam sati prije podne sataće se birački odbor u zgradi za biranje pred vratima gla« sačke sobe, otvoriće je i ući u nju, i kad se uvjeri da su kutije i sanduci sa kuglicama kao i sve ostalo u redu, onda će sataviti zapisnik u kome će nađeno stanje potvrditi i otvoriti usta kutija, pa zabilježiti i to u za« pisnik. Taj će zapisnik potpisati svi članovi biračkog odbora, pa će se onda otpočeti primanje gla« sova.« Za sve vrijeme glasanja vodiče se zapisnik o svemu što se bude de« silo, i što ma koji od članova birač« kog odbora bude našao za vrijedno da se zabilježi. Svi članovi odbora moraju se potpisati na zapisniku, ali ako se predstavnici kandidatskih li« sta ne bi potpisali, zapisnik važi i bez njihova potpisa. Svaki član od« bora može odvajati mnijenje i sta« viti svoje primjedbe. 3. Treba da nadzire rad izbornog povjerenstva. Kad se »vrši glasanje, veli zakon, odmah će se zaključati i z a p e č a« t i t i sandučići, iz kojih je predsjed« nik vadio kuglice i davao ih birači« ma. Ključ će ostati kod predsjed« nika. Zatim će se prebrojiti po glasač« kom spisku koliko je svega birača glasalo. Taj 'će se broj zapisati slo« vima na dnu glasačkog spiska, pa će se ispod toga potpisati svi članovi biračkog odbora. Kad se to izvrši, zabilježiće se u zapisnik: u koje je doba glasanje za« ključeno, koliko je svega glasača glasalo prema glasačkom spisku, kao i sve ostalo što se odnosi na tok iz« bora, a ranije nije zabilježeno. Svi članovi biračkog odbora potpisaće se, a svaki od njih ima pravo odvo« jiti mnijenje i staviti primjedbu. Poslije svega ovoga pristupiće se otvaranju kutija i brojanju kuglica onim redom kako su kutije postavljene. Prvo će se otvortii jedna kutija i iz nje izručiti sve kuglice u jedan sud. Predsjednik biračkog odbora pred svima članovima odbora pre« brojava sve kuglice. Cim odbroji 100, on ih predaje članu odbora op« ćinskog da ih Mm prebroji, a ovaj ih predaje dotičnom predstavniku kandidatske liste, te ih i on po treći put izbroji. Tako biva sa svakom stotinom, dok ne budu izbrojene sve kuglice. Zatim se odmah u za« pisniku zabilježi slovima broj kuti« je, za koju je kandidatsku listu ta kutija primila glasove i koliko je u njoj bilo kuglica. Svi članovi odbpra potpisaće se ispod ove zabilješke. Na ovaj način prebrojaće se kuglice i u ostalim kutijama. Kad se sve o« vo svrši, zapisnik će se zaključiti i potpisaće ga svi odbornici, a poredtoga utvrdiće se i općinskim peča« tom. Odvojena mnijenja i primjedbe o radu odbora ovdje su dopuštena. Za ovim će se zapisnik, glasački spisak i azbučni birački spisak met« nuti u jedan zavoj i pod općinskim pečatom adresovati glavnom okruž« biračkom odboru i ostaviti na stolu biračkog odbora. Pošto še sve ovo svrši, odbor će izaći iz biračke sobe, ovu zaključati na isti način kao i prošloga dana i postaviti stražu da čuva sobu nepre« kidno u kojoj su izborna akta osta« la, a ključ od sobe predsjednik će čuvati kod sebe. Te noći postavlje« na straža neće nikoga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izgovorom. Sutradan po svršenom glasanja u 7 sati prije podne, svi članovi birač« kog odbora, sastaju se pred vratima biračke sobe, otvaraju je i ulaze u nju. Pošto se uvjere da je sve u re« du, i onako kako je bilo ostavljeno, vratiće sav izborni materijal općin« skom sudu i od njega uzeti natrag revers. Ako primijete kakvu neu« rednost, oni će o tom sastaviti na« ročiti zapisnik, koji će se sa ostalim izbornim aktima predati glavnom biračkom odboru. Zatim će pred« sjednik uzeti zavoj spremljen za glavni birački odbor i krenuti se na put, da ga preda glavnom biračkom odboru. S predsjednikom zajedno imaju prava ići i predstavnici kandi« datskih lista, ili njihovi zamjenici, koji od njih želi.« 4. Treba da pazi i na se, jer izborni zakon veli, da će se čla« novi biračkog odbora kazniti za« tvorom od 1 do 6 mjeseci: a) ako sa znanjem dopuste da glasa neko, ko nije unešen u azbuč« ni spisak, ili da kogod glasa dva ili više puta; b) ako bez opravdana uzroka skrate ili produlje zakonom odrede« no vrijeme za primanje glasova, i c) ako promijene određeno mje« sto glasanja. Naravna stvar, da osim ggrnjih kazni i za članove odbora vrijede sve kazne, koje smo opisali prili« kom prikazivanja slobode i čistoće izbora, s tim dodatkom, da se kod njih može dodati kazna o zloporabi uredovne vlasti. Sarajevo, 17. novembra. Smutljivcima oko »Glasa Težaka« nije pravo, što u 115. broju našega lista donesosmo izvještaj o pokolju u Trebinju i što ga popratismo do« datkom, u kojem smo — obzirom na zasvjedočenu prijaznost tamoš« njih Srba pravoslavnih — izrazili mišljenje, da su pokolj izveli Niki« tini plaćenici. Nije im pravo ni što apeliramo na Trebinjce i Korjenića« ne, da se pouzdaju u korektnost svog kotarskog predstojnika i da hladno prosuđuju ovaj nemili do« gađaj, pa nam pripisuju nakanu, da huškamo na novi napad neosvije« štenog i politički nezrelog pravo« slavnog seljaka. Pitate kako taj list dolazi do tog zaključka. Odgovor je kratak: jer mu se hoće da huška proti »Pravdi« i da napakosti musli« manima, pa makar se pri tom služio i najnedostojnijim izvrtanjem. On naime ispušta početak na« šeg izvještaja i u svom članku veli da »Pravdina« vijest glasi: »Pokolj muslimana u Orahovcu. Jutros do« bismo telefonsku vijest, da su Ha« mid« i t. d. Na temelju tog izvrtanja »Glas Težaka« sumnja u vjerodo« stojnost naše informacije dodajući, da će se pobrinuti kako bi doznali »kako je ta vijest glasila na telefon«, t jer su »uvjereni da nam je ona bila tačno dostavljena kao i njima«. Najprije konstatiramo, da taj list uopće nema svog telefona; dalje konstatiramo, da je isključena mo« gućnost, da bi se naš mjesni odbor mogao obratiti još i na prljavi »Glas Težaka«, a što je najvažnije, konstatiramo da je taj list na naj« bezočniji način izvrnuo naš izvje« štaj. U tom izvještaju ispustio je »Glas Težaka« ovaj početak: »U subotu smo primili ovaj brzojavni izvještaj našeg odbora u Trebinju«. Kako se dakle vidi, mi smo tačno naveli izvor naše telegrafske informacije, a telefonski izvje« štaj primio je naš trebinjski odbor, a ne »Pravda«, kako to prikazuju petljanci oko »Glasa Težaka«. Kon« statiramo ovaj falsifikat i mećemo tačk*| Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U GOR. RAHIĆU. U petak, 5. o. mj., održali su u Gor. Rahiću skupštinu naše organi« zacije gg. Dr. Bukvica, Avdaga Ku« čukalić i muderis ef. Ibrahimbego« vić. Na skupu je bilo do 200 musli« mana, kojima je Dr. Bukvica u glavnim potezima protumačio pro« gram organizacije te svrhu i važ« nost predstojećih izbora. Apeluje u više navrata na prisutne, da se lije, po paze sa našom braćom drugih vjera. U govoru je bio više puta prekidan izrazima nepokolebive privrženosti i neograničenog povje« renja njemu i vodstvu J. M. O. Av« daga Kučukalić govorio je o eko« nomškctrgovačkom pitanju nas muslimani i toplo preporučuje rad i samo rad, ma u kom pogledu bilo. Muderis ef. Ibrahimbegović ističe potrebu prosvjećivanja nas musli« mana i naročito moli, da se što vi« še prihvatimo škole. Ovom prilikom nije zaboravljen ni naš »Gajret«, te je za nj sabra« Страна 3 no K 1160, a darovaše slijedeći: po 100 K: Avdaga Kučukalić i Flašima« ga Kasimagić; 80 K: Stj. Korade; 60 K: Seiko Ikanović; po 50 K: Mu« harem Ibrišimović i Ibrahim Bećić; po 40 K: Dr. Bukvica, Emin Zlatić, Ibrahim Zlatić, Ibrahimbeg H. Ibra« himbegović, Abazbeg Sećerbegović i Avdo Musić; po 20 K: AbdubGani ef. Ibrahimbegović, Hodža Ikano« • vić, Muharembeg Isabegović, Meh« medbeg Hasanbegović, Ibro Glo« đić, Hasan Ibranović, Salko Dizda« rević, Osman Zahirović, H. Hulusi« ja ef. M. Halilović, Ibrahimbeg Za« imović, Fetah Osmanović, Uzeti Bašić, Salko Beganović, •fdrisbeg I« sabegović, H. Turk, Agan Pekić, Husejin ef. Lišić, Meho Đonlić, Ha« sanbeg Hasanbegović i Sulejman Bekrić; ptf 10 K: Numan Lišić, Os« mo Halilović, H. Hasib ef. Imamo« vić, Abid Adžikić, Hadžib Atić, Bego Ibrić, H. Bajro Ahmedbašić i Haso Imamović. Damatc vijesti. Grudić opet na djelu. »Hrv. Slo« ga« piše: »Famozni načelnik Grudić održao je na 8. ov. mj. skupštinu u Požarnici. Na toj skupštini tumačio je Grudić sakupljenom narodu pro« grame pojediriih političkih stranaka pa je tumačeći program Hrvatske Težačke Stranke ustvrdio, da je to stranka, koja želi da se uspostavi — nova austrijska vlada. Mi se ne« ćemo osvrtati na riječi ovoga bez« umnika, koji je ruglo i sramota na« še uprave i najtačnija karakteristi« ka sistema u kojem živimo. U znak prosvjeda proti tome najnovijem »državotvornom činu« ovoga »od« ličnoga« upravnika upravismo na ministarstvo unutarnjih djela slije« deći brzojav: »Protestiramo proti okružnika tuzlanskoga Grudica, ko« ji je na javnoj skupštini u Požarni« ci 8. novembra 1920. razdraživao narod proti naše stranke riječima, da želimo uspostaviti novu austrij« sku vladu. Tražimo progon u smi« slu vaše naredbe.« Anketa o stanbenom pitanju bila je u petak u zemaljskoj vladi, pod predsjedništvom načelnika odjelje« nja za unutrašnje poslove, a prisus« tvovali su joj predstavnici gradske općine, pravosudnog odjeljenja, re« ferent za stanbeno pitanje kod ze« maljske vlade, predsjednik stanbe« nog ureda, predstavnici Udruženja kućeviasnika, udruženja graditelja, inžinjera i arhitekta,- građevinske direkcije, trgovačke komore i činov, ničkog udruženja. Poslije dugih ob« jašnjenja i razlaganja konferencija je zaključila, da se zemaljskoj vla« di preporuče ove mjere, kojt^bi mo« gle imati pozitivnih rezultata za po« boljšanje stanbenog pitanja: 1. Da se gradnje i dogradnje novih kuća ostave na slobodno raspolaganje ku« ćevlasnika, oslobođeno svih prisil« nih mjera u pogledu izdavanja sta« nova; 2. da zemaljska vlada nađe načina, da se bogataši, koji posje« duju stanove drugih a koriste se naredbom o zaštiti kirajdžija pri« moraju da grade sebi stanove, na is« ti način i banke. Na anketi je upo« zoreno, da su je jednake mjere pro« vele sa velikim uspjehom u Zagrebu, i Ljubljani; 3. da se žandarmerija iz Koševa i sa Keja premjesti u ka« samu; 4. da se duhanska direkcija iz Kralja Petra ulice smjesti u tvor« niču; 5. da se ponovo provede revi« zija svih ureda u svrhu, da se uredi koji su sada smješteni u privatnim zgradama smjeste u državne zgrade i 6. da se ponovo provede revizija stanova po jednoj mješovitoj ko« misiji, u kojoj da sudjeluje i pred« stavnik oficirskog udruženja radi pregleda stanova, koje posjeduju o« ficiri. Javna zahvala. Ovijem putem za« hvaljujem se svima prijateljima i rođacima, koji se za vrijeme bolo« vanja’ moje jedinice kćeri Asime in« teresiraše za njezino zdravlje i koji mi prigodom njezine smrti iskazaše usmeno ili pismeno saučešće te koji ju ispratiše do hladnoga groba. Naročito se zahvaljujem primar« nom liječniku naše gradske bolnice gosp. Dru Mujezinoviću, koji se je sa najvećom požrtvovnošću dao na liječenje moje jedinice. Ja mu se zahvaljujem ovim putem, a neka �ga Svemogući Alah iz svoje neiscr. pive blagajne nagradi onako kako on najviše želi. Banjaluka, 25. oktobra 1920. Hamdibeg Džinić. Тгв5в1јаИ. Sa pouzdanlčkog sastanka, gdje je kapudžibaša bio Adem Biso:.... Možda Vam upada u oči što na ovoj listi nema Šefkije Gluhića. Ni uz najbolju našu volju on se nije mogao metnu^, jer sam ja dobio iz provin­ cije više brzojavnih i telefonskih vijesti, da će naše pristaše iz »stranke« istupiti, ako on bude na listi. Neka vas to ništa ne smeta. Ml ćemo nastaviti istu njegovu politiku! Ići ćemo njegovim stopama! šerif. SAVREMEN1 AFORIZMI. (Iz Tuzle.) Naša »Obrana« je rekla, da na listama J. »M. 0. ima vrlo odvratnih lica. Tuhaf! Tko li je to od Pravdaša ma i malo na me nalik? M. Halllbašić. Kako su sada na špijunske denuncijacije zaredale premetačine i kod nevinih, kuku meni, ako dođe do premetačine mozga kod mene i mog Ćupurdije. Gradić. Ne boj se, osloni se na nas. Dva Adema. Tko ide (misli sebe) za mandatom 1 stoli­ com, da Bog da mu se stolica izlupala o glavu. Šeri! (u hotel Bristolu na pozudaničkom sastanku.) Amin! Brol 224 — Epoj .PRAVDA" — .ПРАВДА" Strana 4 Страна U hotelu ... bez abdesta.... možda i među tahresuzima.... čudnovato, taku dovu činiti.... Ta znao je »On«, da Bog nje­ gove dove neće ukabuliti, pa makar mu I Muratebg i Konjhodžić vikali: Amin! Trobeg. Ja nisam kao Biso, pa da mislim na man­ dat i da u to ime oblijećem odbornike »Sena-ata«... Jok!!... Dajte vi meni rakije! Temlm Makija — Tamani Rakija oslobođeni dobrovoljac. Tako je her kulega! Aalija Čokalj. I t PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ ♦ preporučuje svoje bogato stovarište t svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ Škollkog pribora. — Narnčbe se X obavljaju brzo i točno. a J ♦ £ Ci ene umjerene. ? Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporućuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muratbeg, Konlbodžić. Poziv. Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. 3560/20. Sarajevo, 10./Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba «ko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državljanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao 'makar čast kaplara« 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjesečno, a za oženjene K 2.120 osim odjela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno biljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno Izvadak iz re­ gistra rođenih, 3; domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno krštenke (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Policijski direktor: u. z. G j u r o c i. Pozivaju se evi dioničari Kreditne banke d. d. u Livnu, da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom pošljedica § 7. društvenih pravila. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. zak. a prva i druga uplata njihova smatra se propalotji u korist di uštvene redovne pričuvne zaklade. fl OPI P SEBURA iz fabrike Hinha Franca sinovi, Zagreb, preporučuje se,J,za tursku crnu kavu kao najeavršeniji dodatak i zamsna zrnato kave. Dobije ee u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namješteni« kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. svih vrsti fino izrađene razašilie tvornica cipela .Čevljsrska Zadruga* Ravnateljstvo Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Kreditne ћапћв d. d. u Livnu. Zahtjevaite cjenik. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - ____Jit_______ HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo? Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupllarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekd 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Salaka. VlMnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajoo, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c3a944ee6a6c6596f252acd1c1ca126.pdf 228629b2a7b8620399642531e5b80dcf PDF Text Text Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE Štedionice 1119. Broj 120 (225) Sarajevo, subota 20 novembra 1920. (7. rebijulevel 1339.) Jedna velika opasnost. *) Jugoslavenska muslimanska orga« nizala ujedinjuje i ima za sobom sve muslimane Bosne i Hercegovi. ?e j o je danas van svake sumnje, te da su izbori za konstituantu ob« vezatrn, moglo bi se potpuno sigur« no očekivati, da će J. M. O. dobiti s v e muslimanske glasove. Ah izbo, on od 28. novembra nisu obvezatni, a našim biračima stoje na putu mnoge zapreke, na koje je, mislim, neobično važno skrenuti pažnju svih muslimana Bosne i Hercego« vine. Muslimani se od uvijek vrlo ne« rado miješaju sa državnim organi« ma, osim kad ih zvanična pozivnica na to sin. 28. novembra će mnogi i mnogi musliman, • koji možda u svom cijelom vijeku nije došao u doticaj sa državnim organima, mo« rata iz vlastite pobude poći na bi« ratište i pomiješati se sa javnošću. Nu na to ga neće zvati pozivnica. K toj prirođenoj povučenojti prido« laži danas još i zastrašenost, kojom je uhvaćen naš mnogi i mnogi birač, a naročito iz onih krajeva, gdje se desiše razni zulumi i gdje mu dr« žarvni organi ne pružaše dovoljno zaštite. I.to će ga odbijati od bira« lišta, jer ni onda, kad je išab da moli i prosi pomoći za se, nije mu hasnilo, pa kako će sada biti osvje« dočen o nekoj fajdi, kad se njegovo zastrašeno biće ne usuđuje više ni moliti, a kamo li ići vršiti neko svo« je pravo, kojim on može da sudi tim istim državnim organima? Na mnogim mjestima će ga ustav« ljati nepogode zimske, da ne ode na biralište. Muslimanska su sela većinom planinska, a 28. novembra mogu mnoge staze s planine do bi« rališta biti snijegom zasute i bez prtine. Daljnja jaka zapreka muslimanu biraču na putu do birališta jest nje« gova kulturna zaostalost, kojom za« ostaje i za svojim sugrađanima pra« voslavnim i katolicima. A parlamen« tarne istorije pokazuju općenito zajedničku pojavu, da je učestvova« nje naroda u biranju tim življe, što je narod prosvjećeniji. Stoga ako se muslimani budu ustezali od gla« sanja i uzevši u obzir, da će na pr. Bosna i Hercegovina dobiti 63 po« slanika sasvim neovisno od toga, da li će muslimani glasati ili ne, to bi poslije naši .protivnici mogli us« tvrditi, da su i muslimani za njih ♦) Donosimo ovaj članak kao na« pomenu našim mjesnim odborima, premda smo uvjereni, da nema mje« sta pesimizmu g. pisca. Naš će svi« jet, o tom smo potpuno uvjereni, kako treba ispuniti sv>iu dužnost, jer je svjestan, da će mu bolji dani osvanuti samo onda, ako bude imao dovoljan broj svojih zastupnika. Ur. glasali, jer’ se ne zna, ko za koga glasa. Nu najjača će mu zapreka biti te« ror i nasilje, kojim će u veoma mno, go slučajeva pokušati naši protivni« ci ili spriječiti našeg birača, da ne dođe na biralište ili mu nasilno na« ređivati, da ne glasa u našu kutiju. Neka nam protivnici nimalo ne za« mjere ovu zlu slutnju, ali nemogu« će je pretpostaviti, da će dosadanja nasilja prestati jednim časom i to baš onda, kad bi ti protivnici naj« voljeli, da nas uopće nema. Sve se eto koinoeti stiču pri izbo« rima na 28. novembra u jedan pra« vac: da smanje broj glasova, datih za Jugoslavensku muslimansku or« ganizaciju i prema tome smanje broj muslimana poslanika u konsti« tuantL Među te okolnosti ne mogu se ubrojiti pokušaji »Obrane« i »Domovine«; baš naprotiv, ljudi o« ko tih listova svojim govorom i pi» sanjern, svojim radom i neradom Spodići će mnogog muslimana, da glasa za J. M. O, koji se inače ne bi u svojoj komociji ni potrudio do birališta. »Pravda« je više puta pisala' o važnosti dana 28. novembra. O to« me su svi organizovani članovi J. M. O. poučeni i osvjedočeni, ali treba voditi računa, da po strani i« ma i jedan velik broj nepismenih muslimana, koji odobravaju rad J. M. O, ali koji radi te nepismenosti slušaju samo na — živu riječ. Stoga imajući u vidu gore iznešene okolnost i, treba svaki musliman čitalac »Pravde« na svakom kora« ku i u svakoj prilici pot> sjećati na važni dan 28. no« vAibra sve svoje poznate u gradu i na selu, da tako ot« kloni jednu veliku opasnost po se i sve muslimane: jer kad ne bi svi muslimani došli na biralište, to bi ona poslanička mjesta, koja' bi po pravu njih išla — zapala drugima, a jedina je Muslimanska jugosla« venska organizacija svojim dvogo« dišnjim radom i borbom pokazala, da joj je dobro muslimana jedna svetinja. Svaki'naš pristaša treba da neprestano potsjeća svu svoju muslimansku okolicu, da će tim, što će na 28. novembra glasati za J. M. O., očitovati svoju volju, da već jednoć proživi uistini slobodnim i punopravnim životom. Treba sva« kog upozoravati, da sredi svoje po« slove, tako, da 28. novembra ne mo» radne nikud^putovati i da se mogne naći na biralištu; svaki birač mora biti čvrsto uvjeren u to, daniko nećeznati, u koju će on kutiju spustiti svoju kuglicu, jer to ne m o ž a n i k o ni čuti ni viditi. Zato ondje, gdje mu se silom prije« ti, gdje je odasvuda okružen pro« tivnicima, neka slobodno obećava, šta hoće, ah ujedno i zna šta da ra« dl jer kad jači upotrebljuje silu, tu slabiji ima pravo na varku. Oslobođeni Hoće li Tursha potvrditi?! Pod gornjim naslovom pariški »Le Temp« od 13. ov. mj. donosi o« vaj uvodnik: »Tursko pitanje pro« dužuje još uvijek svoje »kretanje«, ali se kreće kao Sizifova stijena. ) * Na 10. augusta mislilo se da će se postići željeni cilj: našli bili u Čari« gradu vrlo pokornu vladu, koja je pristala da potpiše mirovni ugovor i zaista su to njeni delegati i učinili potpisavši Severski mir. Malo prije potpisa čitale su se razne zapovije, daj uče i nesmislene formule, kao: »Sadanji ugovor," sastav« Ijen na francuskom, engle, skomitalijanskomjeziku, odmah se mora potpisati« — »Potpisugovora će biti u Parizu i to u najkraćem roku.« No već u drugoj polovini mjeseca oktobra pala je vlada koja je potpisala taj ugovor i zamijenje« na je drugom. Uslijedt oga su savez« nicl makar i dockan, promijenli svoju politiku i doveli je u sklad sa našim višekratnim pisanjem; uda« ljivši s položaja Darnad Ferid pašu i dozvolivši da dođu ljudi kao mar« šal Izzet t, j. ljudi, koji su sposobni da pregovaraju sa turskim naciona« listima iz Anatola, Od ove nove vlade očekivalo se, da će potpisati ugovor kojeg je i bivša vlada pot« pisala, ah evo vrijeme prolazi, a Turskaništanepotpisuje. Nestrpljiva antanta, u čežnji za svršetkom, poslala je tu skoro je« dan demarš carigradskoj, vladi, po« zvavši je da potvrdi mirovni ugo« vor bez okluevanja. Turska je vla« da odgovorila da ne može potpisati ugovora, dok se prethodno ne spo« razumi sa nacionalistima iz Anato« la, tražeći produljenje roka za od« go^>r bar mjesec dana. Šta će sada aliirane sile odgovoriti na turski za, htjev? Eto, dokle se je Sizifova sti« jena dokotrljala! Ako aliirane sile žele da ubrzaju rajificiranje mirovnog ugovora, on« da se mora otvoreno reći da nema mjesta čekati dok carigradska vla« da dovrši pregovore sa Mustafa Ke« mal pašom. Sef nacionahsat Musta« fa Kemal, neće naime ni da čuje o Severslfom miru. On će doći u doti« Caj s carigradskom vladom jedino onda, ako ona obeća sigurnu reviziju tog mirovnog u« g o v o r a. S druge je strane opet si, gumo, da carigradski Turci ne će *) To jest, kad Evropa misli da je uspjela, Turska se vrcne i zadaje joj nove brige i nevolje. Godina II. protiv anatolskih Turaka braniti je« dan mirovni ugovor, koji raspačava Trusku. Za jednoga, koji poznaje Istok jasno je da će sultanova vla« da raditi svim mogućim sredstvima, da dokine aliirske koncesije u Tur« skoj posluživši se pri tom presijom Kemalpašine vlade i zakloniviši se * tim njezinim pritiskom. Tražeći da« kle potvrdu mirovnog ugovora, ne« će se moći postići ništa, osim da se ponovo stavi na tapet pitanje vrije« di li potpis, što su ga pređašnji tur« ski delgati stavili? Sizifova stijena neće dakle ništa drugo učiniti osim što će se još malo niže spuštati. Ne preostaje drugo, nego zahtije« vati da se odmah ugovor povrdi i to 'nezavisno od svih pregovora izme« đu carigradske i Kjemalpašine vla« de. Ali da ses tavi takav zahtjev, treba ga moći i provesti. A kako će se to učiniti? Da bi se turski ministri primorali na potpis ugovora prošlog su ljeta poslate grčke čete. No grčka je sa« da zabavljena nesamo izborom kra« lja već is trašnom unutarnjom kri« zom, koja dovodi u pitanje njen op« stanak. Je li vrijeme da od nje za« tražimo novu pomoć u Aziji?! O« lakšajmo onda zadatak gosp. Veni« zelosa! Ima, istina, još jedno sredstvo, kojim bi allirci mogli provesti svoj zahtjev. Oni se mogu pozvati na 36. tačku mir. ugovora, gdje se kaže, da-se Turskoj ostavlja Carigrad, uz dodatak, da aliirane sile mogu to i preinačiti »... u slučaju, ako Tur« ska ne izvrši ili ne htjedne izvršiti pojedine tačkeo vog ugovora«. Mo« glo bi se carigradskoj vladi reći: ako ne potpiše i ne potvrdi ugovora, da će Turska izgubiti Carigrad i da će sultan biti preseljen u Aziju. Ovo bi izagnan je bilo u skladu sa tradi« čijom g. Gladstone«a i toliko puta naglašenom željom Engleske. AJi je pitanje, hoće li Engleska imati ko«. risti kad bi primila na se tu odgo« vomost?' Jedan od najistaknutijih muslimana Indije — poznat kao do« bar prijatelj Engleza — publikovao je dva kuražna pisma u »Times««u od prošle nedjelje, koja zaslužuju osobitu pažnju AghasHan piše: »Mi smo sa prevelikom zebnjom opazili politički kaos, i azijatske avanture, koje se iz dana u dan sve više ispo« Ijuju, a naša centralna vlada, kojoj smo u svemu poslušni, nema o tom ni pojma...« Aga«Han dalje kaže, da je vrlo opasno, što se indijske truj>e neprestano šalju u daleke kra« jeve, a Indija ostavlja bez obrane, jer se na ovaj način sa Indijom res« kira. Nije isključeno, da ušljed to« ga jednog dana u Indiji zavlada — boljševizam. Napokon Aga«Han traži, da se smjesta evakuiše kako Perzija, tako i Mezopotamija osim Basre. Bi li u takim prilikama bilo oportuno, da se Aga«Hanu odgovo« ri: »Naprotiv, mi ćemo protjerati Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Podružnice u B Brodu i Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvo SHS. i u inozemstvu. PrimaMoška na knjižice i tekuće raćune i nkamaćuie ib najpovolj­ nije, Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. . Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgopačha banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �' .PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 2 Страна Turke iz Carigrada, a ako naiđemo na tegobe, mi ćemo upotrijebiti in« dijske trupe, da te tegobe odstra« ne?!«... Evo šta još komplicira situaciju: Turski su nacijonalisti odlučili d^ izvojuju pobjedu nad Ermenskom, a ako smo dobro razumjeli smisao tursko«ermcnskog primirja, čiji je tekst predat engleskim vlastima u Carigradu, Ermenskoj prijeti opas« nost da bude uništena i rasparčana s dvije strane, a u jedno te isto do« ba. Na sjeverozapadu ermenske prijestolnice Turci su okupirali A« leksandropol io kolicu, presjekli že, Ijezničku prugu koja veže Ermeniju sa Tiflisom i sa Crnim morem. Na jugoistoku Erivana ermenske se trupe povlače prema zapadnoj obali Arpa«Caja. Na taj se način Turci u« vlače između ermenske teritorije i perzijskog Azerbejdžana, zauzevši liniju Агах. Sevreski mir u 89. para« grafu predviđa, da aliirane sile: »ri« ješavaju da se pod upravom pred« sjednika Američke Unije postave granice između Turske i Ermenije.« Predpostavimo li da će se mirovni ugovor potvrditi, pitanje je: kako ćemo izvršiti ovaj njegov stavak? Kako ćemo dalje primorati Tur« ke, da poštuju 88. paragraf tog u« govora, u kom se kaže: »Ermenija se smatra kao jedna nezavisna dr« žava«? Kako se vidi, Turci ostvaruju ne« što savim drugo. Mi smo upozora« vali na sve što se danas događa, ali su aliirske vlade potcijenile tursku snagu i potpisale ugovor sa jednom potpuno nemoćnom vladom. Stoga danas imaju u svojim rukama — je« dan prazan ugovor. Ovu nespretnu politiku savezni« ka danas skupo plaćaju Armenci i drugi mali narodi, koje je Evropa po svom orijentalnom kalufu stvo« rila. Englezi koji su praktičniji od nas zasigurno će udesiti svoju poli« tiku prema stvarnim prilikama. Uz« dajmo se, da će znati svoje interese spasiti i naša Francuska u kojoj je mnogi od nas predvidio ovo što se na Istoku događa, predvidio i vladu uzaludno upozo« rio. Ad. Bilješke. Situacija u Hrvatskoj. Nekim mi« nistrima izgleda da je situacija u Hrvatskoj mutna, pa je u ministar« skom savjetu zaključeno, da se ona« mo »gdje prijeti opasnost, da će do« ći do izbornog kreševa« odašalju — jaki odredi vojske i žandara. In« teresantno je da se žandari šalju baš u Hrvatsku, gdje nimalo ne cvatu izborne ruže g. Svetozaru Pribićevi« ću i uopće strankama, koje držahu kormilo naše države. Mi se nadamo, da će ova asistencija žandara biti suvišna i da će opržiti baš one, koji su donijeli ovaj zaključak. Verifi« kaci ja mandata ne će teći onako ka« ko je tekla u privr. predstavništvu. Nasilja će se skršiti i — kazni« ti; o tom će,se uvjeriti i Svetozar Pribićević. Držanje Radićevaca. Pronose se vijesti, da će vođa hrv. težačke stranke, g. Stjepan Radić, biti oslo« boden još prije izbora. Da će biti izabran u Konstituantu, to je sigur« na stvar. Govori se i o promjeni po« litike njegove stranke, jer je Dr. Horvat na jednoj skupštini izjavio, da je ta stranka za jedinstvenu dr« žavu pod dinastijom Karađorđevića i za jedinstvenost našeg tropleme« nog naroda. Premda su republikan« ci, ipak drže da za to još nije došao pravi čas. Bez naslova. U krugovima »J. M. O.« znalo se to, koliko je trebalo vremena, dok već poodavno, da Šerif sa svojom je narod progledao očima i uvidio šačicom nešto snuje i kuje protivu ko ga vuče za nos. nas^a naročito protivu naše organi« Šerifov budžakliiski sporazum, zacije, koja je našla svoj minimalni koji nema nigdje oslonca u narodu zahtjev u svom utvrđenom i već niti igdje, ispoljava se iz svakog ret« davno objelodanjenom programu. ka njegove »Domovine«, pa se nije Znalo se i za njegove internalne ni čuditi što mu je sada i »Beograd spletke i šurovanje sa odgovornim i veledušan«, samo je daleko zabraz« neodgovornim elementima protivu dio, kad se onom i onolikom žesti« naše organizacije, ali se znalo i to nom oborio na vodstvo naše organi« da ni on, ni njegova šačica pristaša zacije, jer mi dobro i predobro zna« nisu u stanju inscenirati ni toliku mo, što ga vodi, ko mu kormani i kampanju, o kojoj bi trebalo pove« na čija solila pada. On se do duše sti riječ, riječ ozbiljnu, riječ koja bi obraća onom istom narodu, koji mu ih mogla podići dotle, da s njima je okrenuo leđa, poziva ga da opet treba računati. njega slijedi i ne žaca se što to čini I tako ti elementi, koji su vječno u ovoj izbornoj žari, jer njegov ko« i slijepo služili Pešti i Beču, a koji« rak pada baš neposredno u izborne ma je sada Beograd veledušan, izmi« dane, skoro uoči izbora, radi čega je liše sa svojom džeridom, koju pro« izišao na mavi ćage, jer mu je |pn« zvaše »Domovina«. dencija i previše prozirna i jasna. Nikome ne osporavamo pravo, da Ova njegova žurba, ova naglost i hi« se miješa u politiku, šta više imamo trina. i sa izlaskom lista i sa svime, uvjerenje, da svaki slobodan i is« upravo je kuriozna. U časovima, pravan član jedne društvene zajed« kada muslimani u cijeloj Jugoslaviji niče ima prava, da vodi računa o proplakaše i zacviliše nad ložačom javnim poslovima, da se miješa u svojih stoljetnih prava i državnih politiku i da propovijeda svoja po« garancija, Šerif i njegova družina litička uvjerenja. Na tome neospori« skloniše se u mišije rupe. Šta više, vom pravu zasnivaju se sva ostala čuje se kako se ismijavao klubski čovječanska i građanska prava. političar i, ako je istina, čak govo« Stari ljudi kažu, da sa godinama rio nešto krupno, vrlo krupno . . . Pa kad narod sada pita klubskog dolazi i pamet. Mi samo to mislili i za Šerifa i nadali se, da će makar u političara Šerifa i ono njegove dru« -ovim ozbiljnim časovima odbaciti- žinice: gdje ti, brate, bi kada mi plakasmo i kukasmo, šta li će Šerif svoje dosadanje jogunasto držanje spram svojih političkih protivnika na to reći? i udariti stazom koja je pristupačna, Čovo zaćorio, ne obzire se ni de« stazom pristojnosti. Ali ko se nau« sno, ni lijevo, zaboravlja da ovo ni« čio blatiti, teško mu je udariti čisti« je Švabino vrijeme, kada se on mo« nom, pa i Šerif odmah blati i kleveta gao preko prezidi! al biroa drmati svoje političke protivnike izdajst« i načelničkim stolicama i po opći« vom i antidržavljanstvom. Poput nama zadavati jada predsjednicima Cokorila bjesni prostotom igrača, opština, pa se nudi i javlja u časovi« koji je unaprijed vidio da će izgubi« ma, kada se naši legalni branioci ti igru. Ako uvažimo njegovu pro« pojaviše kao legalna korporacija, šlost i pogledamo njegovu sadaš« sastavljena iz najboljih elemenata njost, ne bi se trebali čuditi, jer mu muslimanskog dijela naroda, i obe« je narod okrenuo leđa i doviknuo ća’e da će isto kao i J. M. O. zastu« »dur more«, pa izgleda da mu se pati interese »muslimanskog naro« duša savija od bola, jer on najbolje da«, samo ga narode glasuj, pa ma« zna, šta znači imati narod uza se. kar Gluhić i Mutevelić ostali. Pored svega toga ipak je krajnje U predizbornoj groznici čovo za« vrijeme, da se naučimo pristojnoj boravio, da se može pasti lakše« ne« borbi u našem vlastitom inetresu. go dići. Mi se ne brinemo, mi već Velim u našem je interesu, jer mi < znamo kome će se muslimani •oda« svi znamo, da je među nas kult lič« zvati. Nisu oni ludi. Oni imaju do« ne borbe unio glavom Šerif i niko voljno pameti i znače da se za is« drugi. Znamo mi dobro, da on za lamski dio naroda ove kraljevine ne drugo nije ni sposoban, ali znamo i bi mogao Šerif boriti ni blizu onako. O Број — Broj 225 uzela prostorije uz kiriju od 3.000 kako to može, smije i umije da se kruna, iako bi se za te prostorije bori jedna ogromna narodna orga* putem licitacije postigla godišnja nizacija. Šerif se sam tie bi mogao kirija od 50.000 K. Lijepo. Nek »Gl. boriti ni onda, kada bi mu bile čiste Težaka« ponudi vakufu tu kiriju i namjere, jer mi smo najbolje na »Pravda« će odmah prtljati. Sto se vlastitoj koži osjetili dokle ide Šeri« tiče zaista »stručnjačke« laži, da fova borba.... Ovo je za nas tako su »Pravdaši« dali Braći H. Jusuf« jasna'činjenica, da je je suvišno i agić priliku, da zgrnu 103.000 kruna ponavljati. sa prostorija u donjem boju vakuf« Ali ima drugih činjenica na koji« ške palače valja nam izjaviti ovo: ma se je vrijedno zadržati. kiriju za bankine prostorije ubire Bože dragi, zašto li Šerif i njego« ured sab. odbora, a glede dućanskih va družina tako radi, zašto li to ta« ko piše? Zašto oni baš stvaraju iz« prostorija u kojima je radnja Braće H. Jusufagića podignuta je tužba i nova jednu atmosferu nesigurnosti, najam sudbeno otkazan. Bićcmo za« mržnje, podvala, sumnjičenja i pri« hvalni g. »stručnjaku«, ako za dućan jetnji? Zašto sc hoće i od njihove nađe mušteriju i za 70.000 kruna. strane, izmišljanjem neke pogibelji za našu mladu državu, vratiti neki .Ujedno ga molimo da se nauči zbra« jati, jer K 47.000 i K 103.000 ne iz« teror nad ovim jadnim i obesprav« nosi ni pola milijona, a kamo li Ijenim muslimanima, koji su i ona« K 1,500.000! Kad petlja, neka bar ne ko nečuveno pretrpjeli i nastradali upotrebljava cifara, jer one ne daju za ovo nekoliko vremena, da kraja lagati. Ovako je smiješan. nema. Ovaj teror, ovaj način borbe, Konačno bismo upitali »Glas Te« ove podzemne metode jćš više u« žaka«: Kad je toliko zabrinut za va« bi ja ju ugled naše same države. Sa« kufsko dobro, bi li nam znao kazati mo luđak, idiot i cinik može reći, da koliko njegpv g. inžinjer Cekro pla« se opaža u pisanju naše »Pravde« ča za vakufsku kuću, u kojoj on sta« kakva tendencija protivu države. A« nuje? Je li kiriju podigao na pri« ko bi to postojalo i najmanje, onda mjerenu visinu ili se služi vladinom državni tužilac ne vrši svoju duž« naredbom, pa svakog mjeseca za«« nost i treba ga pozvati na odgovor« kida vakufu bar 800 kruna? Pristaje nost. A kako toga nema i kako toga li g. Cekro, da se i te prostorije dad« apsolutno ne može biti, jer nije niko nu na licitaciju? pao na glavu, a još manje je ko po« bjesnio, hoće se silom da kleveta i izvrće. Otvoreno i vedra čela ispovije« dam, da je baš J. M. O. najbolje »Jugosl. List« donosi ovaj članak: pokazala, šta više, pružila najbolji Iz Armenije dolaze vijesti, koje će primjer, kako treba voditi borbu le« zasigurno naći odjeka za zelenim galnim putem. Pa kadroga nema i stolom u Ženevi, gdje zasijeda Sa« kad toga apsolutno ne može biti, za« vez naroda, koji se opetovno bavio što tolika bjesomučna Cokorilov« ska navala na vodstvo naše organi« sudbinom ove nesretne zemlje i njezinog naroda, koji je tokom isto« zacije, zašto se širi lažno i drsko, rije prošao tolike silne kušnje. da se stvori neraspoloženje protivu Kemalisti u zajednici sa boljševi« nas, protivu svoje rođene braće?l Zar nije dosta, što se moramo boritr cima osvojili su gotovo cijeli terito« rij mlade republike. Pošto su zapo« sa stotinama drugih neprilika, jada sjeli Kars idu sada spram Erivana, i belaja? Imate li duše, imate li sr« glavnog grada republike i Tiflisa. ca, pa da pogledate što se od mu« U ovim prilikama vrijedno se sje/ . slimana za ovo nekoliko mjeseci titi nemoći antante u armenskom uradilo i učinilo?! pitanju. Mandat nad Armenijom Ispovijedam nadalje, da musli« ponuđen je raznim velesilama, ali manska organizacija ne poznaje ni ni jedna ga nije primila. Tako biv« jednog muslimana, koji ne bi iskre« še turske nrovincije, koje joj spada« no podupro najveću slogu sa svima, ju po sevreskom mirovnom ugovo« samo ne sa ljudima, koji su tako da« ru, nisu nikad ni došle u posjed Ar» leko zabrazdili i kojima je lozinka menije. Raskućiti muslimane: musliman ne Da skinu sa sebe odgovornost, sa« smije imati ništa, muslimani u Azi« veznici su 11. aprila upravili apel Sa« ju i t. d. i t. d. (Svršiće se.) vezu naroda, koji je međutim pot« puno nemoćan, jer mu ne stoje na raspolaganju nikakva materijalna Sredstva u tu svrhu. Sada tek u ča« Tako glasi članak u 26. broju «GL su kad se mala Erivanska republika Težaka«. Osvrćemo se na taj čla« nalazi na rubu propasti zabaviće nak, jer je njime prevršena svaka se njome Savez naroda, koji će granica pristojnosti i jer zgodno ilu« donijeti riješenje po svoj prilici tek strirg svu plitkost naših kritičara iz kada vojnici Mustafe Kemala i Le« tog neuračunljivog lista. Zapeo im njina budu dovršili svoje djelo. za oko naš telefon, pa vele ni ma« Na granicama Cilicije u neposre« nje ni više, nego da će raditi »tele« dnoj blizini francuske sfere izvrše« fon pod brojem 842, koji je u va« ni su ponovni pokolji nad Armen« kufskoj palači i to ne za vakuf već cima; a tako »i se mogli dogoditi za »Pravdu«, a na vakufsku štetu i novi masakri, kada Erivan padne u na vakufsko upropašćivanje«. Jadni ruke neredovitim i nedisciplinova« »Stručnjak« u vakufskim stvarima nim bandama, koje ga ugrožavaju. žali, što »Pravda« taj izdatak od Pariški »Matin« uočivši ovu opas« K 10.000 »čini pored svega toga, što nost veli, da to za antantu ne bi bio u istom uredu postoje još dva tele« samo nečasni moralni poraz, nego fona«. Siromah Cekro misli, da su ako Armenija padne prije nego što »Pravdaši« ljudi njegova tipa, pa da je ikako stvorena, bio bi to opasan iz vakufske kirije nabavljaju sebi noriv kako za boljševike tako i za telefon, kao što je on nabavljao čak Kemaliste u Maloj Aziji.. i — sprave za polijevanje bašče; Turska vlada izjavila se nemoć« kao što je on za svoj račun kupo« nom da silom istupi protiv Mu« vao kreč, da ga pod skupe pare pro« stafe Kemala, a on nema nika« daje vakufskim poduzetnicima; kao ko volje, da je izvuče iz neprilike. što je on radio sa Mićijevićem i dru« Kada još osvoii Armeniju, onda je gim poduzetnicima; posredovao uz njegov položaj tako siguran, da o« proviziju pri iznajmljivanju vakuf« sim ogromnih žrtava neće napustiti skih objekata i t. d. i t. d. svoje d’elovanje, Armenja je most »Stručnjak« se bavi i iznajmlje« između boljševičkog dijela južno« njem prostorija, u kojima je sad kavkaskog i Anatolije i te dvije si« naše uredništvo pa veli da »Pravda« le, kada se spoje zadaće jak uda« — »nikako ne javlja da su redakcija rac ugledu antante u Aziji. »Pravde« i Radni Odbor J. M. O. Ćazim Bećir zapovjednik Kemali« preselili u prostorije ureda v. m. sab. sta na Gokčanskom jezeru zahtije« odbora«. Svašta bismo mogli očeki« va razoružanje Armenije. Slično je vati od jednog Cekre, no da može zatražila Sovjetska vlada u republi« ci Georgiji, koja leži na granici iz« i ovako drsko izvrtati činienice, to nijesmo mogli očekivati čak ni od među Rusije i Armenije. Georgijci njega. Međutim en veli i dafiu da je su to odbili i proglasili mobilizaciju, noć. Jer sVakom je poznato, da na a jednako i Armenci, koji su odlu« čelu našeg lista sve počam od čili da sc bore do skrajnosti. 19. o k t o b.r a stoje riječi: »Uredni« Napadački duh Kemalista, vele štvo i uprava nalaze se u Kralja Pe» engleski listovi, mogao bi se ustaviti tra ulici u — vakufskoj palači«. I na sjeveru stvaranjem jake Arme« pored svega toga Cekro se usuđuje- nije,'kao što se to učinilo na jugu napisati gornje riječi. akcijom Grka. Sada saveznici stoje Taj »stručnjak« »znade« i računa« pred dilemom: ili da pripomognu Armeniju što će bez sumnje stajati ti. On veli da je »Pravda« mučke Poraz Егшвпа. „Pravdln tslefon".. �Број 225 — Broj ogromnih žrtava, ili da se izlože ve« Jikoj opasnosti u Maloj Aziji. Pri tom se ne smije zaboraviti da su Ke» malisti već u Batumu, a poraz Ar» menaca izgleda da je potpun. Naši dopisi. Bos. Novi, 12. novembra (Jedan sraman slučaj.) Slučaj, ko< ji predajemo javnosti, da o njem svoj sud karže, ne može se dogoditi nigdje, gdje koliko toliko vlada red i disciplina. Da policijski stražari u maju prava provoditi arnautske me< todc'batinanja i mrcvarenja nevinih Ijddi, to je za nas novost i nismo vjerovali da se ovo i ovako može i kod nas dogoditi. Dne 11. o. mj. unišao je u Šurlanovu gostionu (ta« mo muslimanima i nema mjesta. Op. ur.) Mustafa Cerić, želj. stražar ne znajući da se u njoj nalaze sva« lovi na gozbi. Unišavši unutra istje« rao ga je šef policije Bogdanović, odvezavši mu šamar i rekavši, da za njeg nema rhjesta. Ovaj je ofišao kući i oko 11 sati došli su stražari po njeg i poveli ga na policiju. Pu« tem su ga toliko tukli, da su se ne« koji ljudi iz obližnjih kuća probu« dili ušljed njegova plača i jauka. U policiji su ga tukli tako i toliko da je sav otekao i pomodrio kako po licu tako i po hrptenjači i ostalom tijelu. Od udaraca mu je udarila krv na oči i na nos. Ljječnička svje« dodžba najbolje svjedoči taj var« varski čin. *Ne upuštajući se u to, da li je o« vaj nesretnik kriv kakvog policij« skog prekršaja ili ne, konstatiramo da policija ne smije nigdje gdje vla« da red upotrebiti ovu metodu, nego podnijeti prijavu protiv prekršitelja 'ili eventualno ga do predvođenja vlasti zatvoriti. U zemljama gdje se poštuje slo« boda i postoje kulturni zakoni i pro« piši, krivac se kažnjava propisanim kaznama, a ne ovakim torturama i mrcvarenjima. I protiv lica, krivih najviših zločina upotrebljava se moć zakona i legalne kazne, a ne o« vake zločinačke metode mrcvarenja od strane policista, a da prije toga ne prijave stvar kotarskom pred« stojniku. Stvar saopćena g. Gajiću, kotar« skom predstojniku, koji je obećao krivce ovog zločina kazniti i even« tualno ih predati sudu na isleđenje. Radosno konstatiramo da je naš predstojnik odlučan protivnik ova« kih metoda, te se nadamo da će ov« dašnju policiju naučiti pameti i vr« šenju njezine dužnosti. Da se divljaštvo ovdašnje polici« je bolje ilustrira navodimo i slučaj, koji se je danas odigrao na našoj čaršiji. Policija je danas bez potre« be sabljom nasjekla jednog vojnika pravoslavne vjere koji se nalazi na odsustvu. Primjećujemo, da je Novi najmirnije mjesto u ovom kraju, pa pored svega čim se spusti mrak, po« lici ja je toliko drska, da najčestitije građane zaustavlja, kao da su suin« njivi stranci u rodnom mjestu. Ovo u raboš g. Mišoviću! х. Propast tvoja od tebe, Šerifova „Domovioo “I■ • • • Janja. Naš vrijedni, neumorni i obljubljeni Dr. Bukvica održao je ovdje skupštinu u petak 12. o. mj. prije podne, koja se sastojala veći« nom od janjarskih težaka. Skupšti« na je sjajno uspjela. Govorilo se o mnogim današnjim prilikama, a na« ročito o radu »veleumnog« g. Šerifa Arnautovića, koji je toliki »prija« telj« uzvišenog Islama, da ga hoće srušiti i uništiti svojim prijateljskim i »trezvenim« radom. Ni onda, ka« da se on mogao nadati da imamo povjerenje u njega, nismo ga imali, a pogotovo danas, kada je svakom jasno šta hpće naš »dragi« g. Šerif Arnautović. Oduševljeni za Šerifov »rad« usvojismo jednoglasno slije« 'deću rezoluciju: Od nazad nekoliko godina, a oso« bito iza prevrata pa do danas stoji Šerif Arnautović i njegovo raštr« kano društvo jedino na tom, da pli« vaju na površini i zavađaju musli. dio našega naroda. Radi toga ga javno osuđujemo i izjavljujemo da on i oni nisu nikako zastupnici musi, dijela našeg naroda i da svojim dje« lovanjem štete nesamo nama mu« slimanima, nego i državi. Zato ga mi predajemo javnom narodnom preziru i javno spaljujemo njegov šarlatanski list »Domovinu«, koji list po našem uvjerenju piše direkt« no u antidržavnom smislu.« Kulen Vakuf. Danas u 10 sati pri« je podne spalili su članovi musli« manske čitaonice Šerifovu »Domo« vinu« radi njenog protivislamskog pisanja, te napadanja na naše vod« stvo. »Domovinu« smo brzojavno obavijestili da ne šalje list. Odbor. Cazin. Na skupštini, držanoj 14. ovog mjeseca, gdje su bili.svi odbori ovog kotara, Arnautović s gnjusa« njem osuđen. Njegova »Domovina« spaljena. — Mjesni odbor. Šerifov letak. Pretprošlog petka dijeljen je Itod nekih seoskih dža« mija u tuzlanskom okružju jedan letak, u kome stoji i ovaj odlomak: »Muslimani! Nama je učinjeno mnogo nepravda, ali vas zavarava svako ko vam kaže, da se to na na« ma čini samo zato, što smo musli« mani’, svu odgovornost za te teške nepravde nose samo tvoje vođe iz Jugoslavenske Muslimanske Orga« nizacije, jer oni svojim postupkom izgubiše svaki oslpn kod državnih vlasti i proigraše sve one simpatije, koje su gojene naprama nama mu« slimanima naročito u našoj prije« stolnici Beogradu.« Iz naše organizacije. puno, a vidjelo se i,seljaka i građa« na drugih vjera. Govornici S. ef. Sa« rajlić i g. M. Zahirović burno su po« zdravljeni poklicima: »Zivili!« Tom su prilikom svi strančari a la Šerif i Muteži osuđivani izrazima negodo« vanja: «dolje izdajice!« Cijeli grad i četrdest sela našeg kotara, čvrsto stoji uz Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju! SKUPŠTINE U KUPRESU. Mjesni odbor J. M. O. u Kupresu održao je skupštine u općinama: Kupresu i Zloselu u petak 12. i su« botu 13. o. mj. Obadvije su skupšti« ne bil esjajno posjećene. Predsjed« nik mjesnog odbora u Kupresu g. Nurbeg Alajbegović govorio je u objema skupštinama o važnosti na« še sloge, te kad je razložio značaj i svrhu naše organizacije, skupljeni težaci i građani odobriše rad vod« stva radnog, centralnog i svog mje« snog odbora J. M. O. Predsjednik je zatim rastumačio skupštinarima važnost јЛога. Tokom govora čuli su se izrazi negodovanja onim od« rodima, koji se pojavljuju s namje« rom da našu slogu razbiju: dolje Se« rif, dolje Gluhić! Tim su skupštine svršene, a skupštinari su razišli pot« puno zadovoljni s tokom i rezulta« tom njihovim. SKUPŠTINA U KLADNJU. Na dan 15. o. mj. održana je skupština u Kladnju. Gg, Šemsudin Sarajlić, član centralnog odbora J. M. O. i Muhamed Zahirović iz’Tn« zle održaše ovu sjajno posjećenu skupštinu, na kojoj sobe i hodnici ovdašnje medrese bijahu pune. Se« ljaštva iz svih sela Kladnja bilo je Страиа 3. »ПРАВДА* — »PRAVDA, Politici pregled. Nova nota saveznika Turskoj. »Morning Post« javlja iz Carigrada, da su saveznici predložili ponovnu notu turskoj vladi, prema kojoj tra« že da se .odmah ratifikuje sevreski mirovni ugovor. Notom se odbija navod turske vlade, da sa ratifikaci« jom valja pričekati dok dođe do re» zultata u pregovorima sa kemalisti« ma. Primirje između Turaka i Arme« nača. Agencija Havas javlja iz Ca« rigrada: Po-službenom komunikeju armenske vlade potpisano je primir, je sa kemalistima. Armenske čete e« vakuisale su zapadnu obalu Apaj« kija, a za vrijeme pregovora Turci su zaposjeli Aleksandropol i okoli« cu. Turci su garantovali, da će dr« žati red i čuvati sigurnost stanovni« štva. Do primirja je došlo radi po« bune muslimana kraja oko Aleksan« dropola, koji su htjeli da podu u pomoć kemalistima. Armenci radi toga nisu mogli da ga održe. Prema jednom komunikeju kemalista ušli su ovi u Eri van, glavni grad armen« ske republike. Domaće vijesti. Od rente se ne smiju naplaćivati porezi. Unatoč telegrafskog narede« nja ministarstva za agrarnu reformu i naredbe agrarne direkcije, koju je izdala u sporazumu sa delegacijom ministarstva* fieansija, da se ne smije od rente, koja sačinjava mini« mum egzistencije ništa odbijati za poreze, porezni ured u Prijedoru od« bija od rente sve poreze bez privo« le posjednika, koji moraju uslijed toga Skapavati od gladi. Upozoruje« mo na ovo agrarnu direkciju, kao i delegaciju ministarstva finansija, da izda brzojavno naređenje, kojim će se ova anomalija ukinuti. Otvaranje škole za zdravstveno prosvjećivanje biće u subotu 20. o. mj. u 5 sati poslije podne, u zgradi velike gimnazije sa uvodnim preda« vanjem Dr. Uroša Krulja. Redovna predavanja počeće zatim u ponedje« Ijak 22. o. mj. i obdržavaće se svaki dan od 5—6 sati poslije podne (osim nedjelje) na istom mjestu sa ovim rasporedom: Ponedjeljkom: javna i socijalna higijena, Dr. Ku« šan; utorkom: rasna higijena, Dr. Jeremić; srijedom: inđfvidu« alna higijena, Dr. Lukač; četvrt« kom: tuberkuloza, Dr. Vučičević; petkom: paraziti i parazitarne bolesti, Dr. Kaunic; subotom: venerične bolesti, Dr. Stopa. Kada se poslije izvjesnog broja časova završi jedan predmet, biće na .njegovo mjesto uvršten odmah kao nastavak jedan od drugih šest predmeta sve dok se ne iscrpi cjelo« kupno gradivo. Povlačenje novčanica. Ovoga mjeseca će se — kako doznaje »S. R.« — započeti sa povlačenjem banknota bivše austro«ugarske ban« ke od jednu i dvije krune. U Beč odlazi iz Beograda naročita komi« šija, da prezume novu partiju naše« ga metalnoga novca, koji se tamo izrađuje. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebate li blago, pouzdano tjera« juće sredstvo? Fellerove prave Elsa« pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna.,— Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boea 20 kruna. — Omot i poštarina poseb« no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatska. E. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski' glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubliana br. 706. Nešto i za Vas! Kaclonalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priJtioe, sujedice; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, npotrsbljujte FELLEROVU PRAVU POMADU Z.A LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 —. ELSA TOALETNE-PA8T1LE, 1 kutija K 10'50. Pomada sa usnice po K 2’— i 4'—. Ideal svih sapuna. jeat FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJILJANOVO ■MLIJEKO K 18i 15*—, najfiniji glicerin K 6'— i 30’—. Vaselin po K 3’—, 7 — i 12’—. Neškodljivi puder sa lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 20*—. Izvrsna nšravna njega kose. Porast kose unapregjuje. koiu na glavi krijepi, od ćelavosti ©prerano sjedine čuva FELLEROVA TANNOGH1NA POMAD\ Z\ PORAST KOSE ,EL8a“, 1 veliki porculanski lončić K 15 —. JAKI KATRANOV 8APUN Z\ GLAVU K 14, M \GJAR8KI BRKOMAZ po K 4 — i 8'-, NEŠKODLJIVA ulja sa kosu, orahovo ■lje, mala boca K 5—, velika K 30’—, ŠAMPON za pranje kose K 4'—. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV »ELSA*PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10-50. Što je ELSA-FLU1D, to se zna! Fudcr oospogjE, hoja st u to razumije, jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije К24' — 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42*—. Kurje oči Za usta 1 zube! bradavice, l.ljc od.tranjnje se teme* ljito i brao FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM .Elsa" n kutijama po K 5‘— i 7 60 i FELLEROVOM TURISTIČKOM T1NK TUROM ,Elsa“, 1 bočica K 10 —, Hega-subni prah sa kisikom, 1 kutija K 20*—, Dra Heidera prah sa sube 1 kutija K 6'—, Elsa-voda sa usto K 30, četke sa sube počamči od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40*—; na vagu prema količini podam 4 i od K 20'—; 8achet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjenica, rusa, djeluje pousdano i temeljito EL8A-PR4H ZA GAMAD. Velika kutija K 15*—. Tinktura sa stjenice K 30*—. Naftalin počamii od K 2*—. Šta se svaki dan treba! Engleski melem K Ly«oform K 30, pravi Lysol K 30'—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kugle K 5* , arnika po K 6 — i 80*—, Crnogoričin miris sa sobu K 35, Malinov sok K 80'—, Kineski čaj po težini počamči eđ K 3'—* Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljega sa odgovor. Miševi i štakori! Otrov sa miševe K 8'—, otrov sa šta­ kore K 8'— i 10'—. 1 Omot i poštarina računaju se PO EBNO, ali Sto jeftinije. Što viče se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. f IDFI F svrađene *h vrst*razašilie нп°' tvornica cipela ,Čevljarska Zadruga* Vrbovec pri Mozirju, Zahtjevaite cjenik. Slovenija. �8ro| 225 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Страва Muslimani sjetite se „Gajreta"! URA? Apsolvent SEBURA iz fabrike Hinha Franca sinovi, Zagreb, preporučuje se za koja čin* trajno veselje ? Samo Suttnerova ura! trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse Od nikla, ocjell, srebra, zlata, u svakoj cijeni — I vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove po trebštine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke Itd. sve dobro i jeftino I Tražite cljenik od tvrtke traži namieštenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. l Snttner d Ljobljani b’oj ZOB. PAPIRNICA ♦ HAMDIJE JKQPČIĆA • Poziv. preporučuje svoje bogato stovarište Z talili crnu kavu svih vrsta papira, kancalarijskog i J Školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 л kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Pozivaju se svi dioničari Kreditne banke d. d. u da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom posljedica § 7. društvenih pravila. , Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. вак. a prva i droga uplata njihova smatra se propalom u korist diuštvene redovne pričuvne zaklade. Livnu, Ravnateljstvo [Muslimani i muslimanke grada Sara­ Kreditne banke d. d. u Livnu. jeva, sjetite se vašega „|Vlerhameta“. „PROMET" trgovačkt^ i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet * Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telet Z9. MUSLIMANSKA PRIVREDNA BANKA D. D. U. GRAČANICI. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici, održana dne 7. novembra 1920. zaključila je na temelju usta­ nova § 12. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 5OO.OOO.— na K 2,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema pbtrđbi na jedanput ili više puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 5000 dionica po K 100.— nominalne vrijednosti tako, da će dionička glavnica po provedenju povišenja iznositi / K 1,000.000.— Za upisivanje dionica ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dio- niču preuzeti jednu novu uz tečaj K 108.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim ali još neizdanim dionicama, na kojima će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Po dioničarima neoptirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 112.—. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova oko povišenja dioničke glavnice pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovati će na poslovno uspjehu od 1. januara 1921. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice) na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice sa brojevima 5001 do 10.000 i glasit će na ime. • • 6. Supskripcija počima od dana prvog uvrštenja ovog poziva u služ­ benim novinama i traje do 31. decembra o. g. 7. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim uplate od 5O»/o nominalne vrijednosti položiti još i to: svaki stari dioničar po K 8.— a svaki novi dioničar po K 12.— za svaku upisanu dionicu. Ostatak od 5O"/o nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku jednog mjeseca računajući od zadnjeg dana roka određenog za supskripcijl novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplala dospjela. Ko ne položi uplate za 30 dana po izmaku roka, gubi upisano stečeno pravo na uplate, koje je do sada uložio, ali jamči dalje u smislu § 158. trgovačkog zakona. Dionice ovakih dioničara uništuju se i mjesto njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. Uplate na uništene dionice kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodate nove dionice unose se u pričuvnu zakladu. Ravnateljstvo Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/93d34753d3cd56cd95aa4f27de114b72.pdf c3ec68038f1cff66cf1bf43a513c0035 PDF Text Text POŠTARINA P GOTOVOM PLAĆENA Drugo izdanje. Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČE ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. 121 (226l TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Saraievo, utorak 23 novembra 1920. (10. rebijulevel 1339.) Godina Ii Naše kandidatske liste. U U U U U U okružju okružju okružju okružju okružju okružju Banjaluka naša je lista zelena, a stajaće na trećem mjestu; Bihać; ružičasta, na petom mjestu; Sarajevo: svijetlo zelena, na prvom mjestu; Mostar: zelena sa varakli slovima, na trećem mjestu; Travnik: zelena, na ptvom mjestu; Tuzla: bijela sa zelenim slovima, na sedmom mjestu. MNlidun-ubiji (a. s.) Stojiš, brate muslime, pred godiš* njicom rođenja svog Devletlije; ro* đenja najodabranijeg Božijeg Miloš* nika, što ti je ukazo put spasa i na ovom i na onom svijetu. Otrijezni se i dođi sebi; pokaj se i osjeti slast .uzvika, što će se širom svijeta raz* lijegnuti iz više stotina milijona bratskih srdaca i grla: Meviaje salli ve sellim, daimen, ebeden, Ala Habibikje, hajril halki kjullihimi!!... ■ ■ Poruka braći u Sandžaku. Šta čini pusti ištah za mandatom pokazuje najbolje postupak »vođa« grupe oko bivše »Obrane«. U pret* prošli petak stade cijela stranka u jednu sobu »musi, kluba« i nakon pretresa situacije razidoše se kud koji. I eto uza sve to »vođe« kandi* duju i kupe potpise na kandidacio* nu listu. Mi o tom ne bismo trošili riječi: hoćel judi da hljosnu i da protivnike islamske budućnosti po* dupru sa nekoliko glasova. I svršen đon. Neka im bude na — opameće* nje. No oni idu i malo dalje. Da zave du sarajevske birače oni se hvale ti* me, što je g. dru Bašagiću ponude* na kandidatura u Sandžaku i hoće pod svu silu da proture lažnu vi* jest, kao da su sandžačkosmakedon* ski muslimani proti našoj organiza« čiji. Mi ovim slijepcima ne ćemo da otvaramo oči; to je i suvišno i uza* ludno. Do mjesec dana ćemo da se porazgovorimo. Sad ćemo da kon* statiramo ove činjenice. Predstavnici sandžačko»makedon» skih muslimana sklopili su u Beo* gradu izborni sporazum sa radikalima, pema kojem su uglav« liena kandidatska mjesta za pojedi* ne okruge, a izbor ličosti prepušten je odborima dotičnog okruga. Taj je sporazum u nekim okruzima naišao na otpor i s jedne i s druge strane. Među take okruge spada i prijepolj« ski sa njemu priključenim trima ok» ruzima. Tu je pored zvanične dže* mijjetske liste iskrsnula i jedna dru* ga, također muslimanska lista. Zva* ničnu bi imao nositi bivši član privr. nar. predstavništva dr. Aleksa Sta* nišić, a drugo mjesto i mjesto kva* lifikovanog poslanika pripalo bi mu* slimanima. Povodom tog utanačenja naš je Centralni Odbor dne 5. no* vembra dobio pismo četrnaetsorice tamošnjih odličnika, među kojima ie potpisan i plevaljski muftija g. Šećerkadić, u kojem između ostalog vele, da na prijepoljskom sastanku muslimanski delegati pojedinih ka* saba nisu mogli doći do jednoduš* riog zaključka pa nam stoga uprav« l'aju ovaj apel: »Ovim vas molimo, da nam nađete jednog kvalifikova* nog i njegova zamjenika i z v a š i h r e d o v a što bismo najzadovoljniji bili sa g. drom Mehmed ef. Spa* hom«. S druge strane dobismo pro« tuzahtjev. Šta nam je preostalo či» niti? Ono, što bi učinila svaka is* pravna islamska stranka: Među zavađenu braću — ne ćemo da ulazimo!... Tako smo i učinili, obavijestivši i jedne i druge. Pri tom smo ostali i onda, kad je Spahina kandidatura zamoljena i preko presvij. g. reisul* uleme. A kako se je držao g. dr. Bašagić? Dograbio se te ponude ko ćelav kape i odmah potrčao na ok* ružni sud, da dadne privolu. Nije mu smetalo ni to, što će mu zamje* nik biti famozni — dr. Mehmed Zil* džić. I kao što je sretan u svemu, tako se je i ovaj put namjerio na ahbabinu: drugo mjesto iza dra Sta* nišića, zašehatila je »patriotska« fi» gura — Šerifa Arnautovića! Bašagi* ću to, naravno, ništa ne smeta i gla* vno je da se kako bilo dočepa man* data. On nas međutim toliko i ne inte* resuje, koliko nas interesira činjeni« ca, da je na listu u Sandažku ipak prošvercan i jedan Šerif Arna* utović. Neka nam oproste gospoda potpisnic pisma od 5. novembra što moramo da im nakon ovog postup* ka upravimo javan apel, da trgnu s pravca, kojim su u zadnje vrijeme udarili i da ne hrane guje, koju smo mi nakon velika okapanja učinili neškodljivom. Mi smo bili potpuno bitaraf u njihovoj borbi sa Midhat* begom Hodžićem i nijesmo ga htjeli poduprti ni jednom riječju, premda smo imali dosta razloga, da to uči* nimo. Ni danas ne ćemo dopustiti da se štampaju dopisi, kojim se brani njegova kandidatura ili napa* daju neki potpisnici pisma od 5. no* vembra. Mi ćemo da budemo iznad tih razmirica, ali moramo da usta* novimo ovo: Bašagić je samo štro* man g. Stanišića, a Amautović mo* že biti samo kamen smutnje između nas i Sandžaklija. Mi ne možemo .nikad zaboraviti njegove strašne prošlosti pod Austrijom i njegove sramne uloge u »J e d n a k o s t i«, nikad mu ne opraštamo pisanja u »Domovini« i nikad ga ne ćemo pri* miti u društvo, jer je — nedostojan. Stoga ih molimo, da se dobro pro« misle prije li se radi jedne šuše u* puste u bratozavadnu borbu: ni de» set Stanišića, ni hiljadu Šerifa nije vrijedno, da se za njih upravi mrk pogled na brata, a kamo li rekne koja gorka riječ. Šta vam je donio dr. Stanišić, gdje je dosad bio Ama* utović? Mi rekosmo svoju, a na bra* ći je u Sandžaku, da ne cijepaju svo* jih redova i da svojim izborom o« moguće skladan i zajednički naš rad. Budite oprezni, braćo, i znajte: kad bi Šerif šta valjao, ne bi ga lanetleisao cio naš svijet. Pa kad mi ne radimo proti vama, ne radite ni vi proti nama. Ljubav za ljubav, braće !... Dva pitanja nar. zastupnika g. dra M. Spahe na ministra unutrašnjih djela. I. Policijska direcija u Sarajevu na 2. o. mj. zatvorila je Atif ef. Soču, Nazif ef. Svrzu, Hamdibega Mute« veliča i Seid Ali bega Filipovića. Prva su trojica puštena na slobo« du nakon nekoliko dana, a Seid Ali bega. Filipovića drži policijska di* rekcija još uvijek u kućnom zatvo* ru pod nadzorom jednog policajnog agenta. Ovo ograničenje slobode građana stoji u opreci sa zakonom a naročito sa § 186. kaznenog po* stupnika za Bosnu i Hercegovinu, prema kojem policijske vlasti mora* ju osobe koje stave u pritvor, preda* ti sudu za 48 sati. Međutim se Fili* pović nalazi u policijskom pritvo* ru — jer se kućni zatvor mora sma« trati jednakim ograničenjem slobo* de — preko 14 dana, a ne predaje sa sudu. Stoga stavljam pitanje šta namje* ravate preduzeti proti onim organi* ma, koji na ovakav protuzakonit način ograničavaju slobodu držav« ljana. Molim pismeni odgovor. II »Na 12. o. mj. održala je »Jugo* slavenska Muslimanska Organizaci« ja« u Sarajevu svoj zbor u auli grad* ske vijećnice, na kojem je bilo pre* ko 5000 učesnika. Policijski izasla* nik je ovaj zbor raspustio i ako za to nije imao razloga. Razlogom za raspuštanje smatrao je on to, što sam ja u svom govoru spomenuo, da se muslimani ne smatraju ravno* pravnim državljanima i to dokazi* vao načinom provađanja agrarne reforme u Bosni i Hercegovini, ko« je se provađanje bitno razlikuje od provađanja u ostalim dijelovima na« še države, zatim sastavom zemalj« ske vlade u Sarajevu. Osim toga je policijski izaslanik smatrao razlo« gom za raspuštanje skupštine i to, što sam ja rekao, da se našim pri« stašama ograničava sloboda kreta« nja na temelju jedne iznimne na* redbe iz godine 1914. Pošto Narodno Predstavništvo ne održava sjednica molim pismeni od« govor. Sarajevo, 17. novembra 1920. Dr. Mehmed Spaho, narodni poslanik. Sarajevo, 22. novembra. »Sloga« Braće Grđića, Vasilja i Šćepana, koji se je za vijeki vjekova »proslavio« svojim izvozničarst* vom, govori o neprijateljima drža« ve, pa je tom prilikom i našoj orga* nizaciji posvetila uvodno mjesto, nazivajući nas »šuckorima, koji su se udružili pod imenom Jugosl. Mu« slimanske Stranke«. Mudri Šćepan u toj svojoj labuđoj pjesmi veli, da smo klerikalci, koji se »preko hodža deru: »Aman din je u opasnosti« čak i onda, kad »kakva begovska kobila slomije nogu na rđavu putu.« Gatački dripci, u svojoj velikoj Iju* bavi za narodnu slogu, vele ni ma« nje ni više, već da se je naše raspo* loženje prema Srbima osetilo u 1914. godini. »Austrijskim vlastima nije ništa drugo trebalo, nego da im da« du oružje i džebanu i ovi su šuckori kao bjesomučni udarili na goloruke Srbe da ih tuku i ubijaju i da im oti* maju imanje.« Dalje veli taj list: »Mislili su da će zatrijeti Srbe i već su govorili: nesta krsta od tri prsta!« U tom se pravcu niže kleveta za kle« vetom, a kulmen je tih bljezgarija u tvrdnji, da državu nazivamo — privremenom, da izvrgavamo ruglu srpske svetinje, da napadamo srpsku vojsku i t. d. Iznesosmo ovo sa svrhom, da u« kažemo prstom: gdje su pravi sijači razdora i mržnje, a glavna stvar, ra« di koje pišemo ove retke, odnosi se na shvatanje ove gatačke čeljadi o našoj državi i narodnom jedinstvu. Grđići su do nedavna bili glavni stupovi »demokratske« stranke u o« vim pokrajinama. I evo kako govo« re o tom jedinstvu i kako shvaćaju �Stfaoa 2 crna’ .ек»*ол* — ulogu kraljevine Srba, Hrvata i Slo« treba da iz njihova rada naučimo koliko nam treba još više pregnuti venaca: »Ali svi ovi neprijatelji države ne i podikatiti da ih pobijedimo onako, bi mogli mnogo naškoditi kad bi bili kako se pobjeđuje onaj koji ti o složni pravi prijatelji države. Imade glavi radi. Bog će se smilovati, pa — hvala Bogu — dosta prosvijećen će i za nas nastupiti vedriji dani, nih sinova Hrvatskog i Slovenačkog dani u kojima ćemo i mi biti dionici dijela naroda koji su od vazda bili one slobode. neprijatelji ovih klerikalaca. Njiho« vu borbu treba s v i S r b i da prigrle kao svoju u interesu države i držan va je spašena. Da radikali nijesu u« činili veliku grešku i ove ljude don veli na vladu bili bi oni bezopasni i i već danas mnogo mekši nego su. i Treba znati: u čem god se sami Srbi slože u ovoj državi to će biti. Uzmi« mo samo valutu. Sjetimo se koliko su galamili ovi klerikalci pa i još neki Slovenci i Hrvati protiv zamjen ne dinara u četiri krune. Ali čim se S r b i s 1 o ž i š e na toj osnovi, to se je provelo i sada nema uopšte nin koga da što prigovara. Neka se sjutra Srbi slože da un ređenje države bude jedinstveno sa centralnom upravom u Beogradu, biče i niko neće pr^ovaratr. Demon kratska ]e stranka bez razlike da li su u njoj Srbi, Hrvati ili Slovenci sva za takovo riješenje. Treba samo da na to pristanu i Srbi radikali i stvar je uređena. Demokratska je stranka odlučno protiv klerikalaca. Treba da budu protiv njih u interen su države i radikali pa da ovi neprin jatelji države prestanu vršljati kako su naučili. Ovim posljednjim pokušajem, ja Radikalska je stranka učinila je« za stalno držim, Šerif je i družina dan veliki grijeh što je klerikalce mu sebi posljednji smrtni udarac dovela na vladu, a mnogo, mnogo zadala. Dobro mi vidimo, da su os veći će učiniti ako ih nadalje bude vo posljednji trzaji. Kada ne bi bili držala, jer bi njihova uloga mogla posljednji trzaji, kako bi mogao pri« da bude sudbonosna ako se nađe i seban čovjek, čovjek koji hoće da Srba koji ih budu pomagali. Naj« iznova zaigra veliku rolu i čak da skori i a će nam budućnost pokazati povede narod, kako bi mogao takav da li će ovaj grijeh prema državi čovjek priznati se i izložiti kao ve« radikali ponoviti iza izbora.« liki promjenjlivi igrač riječi. Ako Tako zbore ljudi oko »Sloge«, ta« ne to, onda jamačno on svoj poziv ko se kod nas propovijeda — h e« ispunjuje ne obazirući se na činje« g e m o n i j a jednog plemena nad niče, koje su danas među nama i ostalim... nama svima poznate. Stari lisac, a još stariji grešnik, nije se mogao ni pod Starost otresti svoje drskosti, pa sve jednako pros vodi japansko umjetno jongleniras (Svršetak.) nje. Ko god usčita »Domovinu« i os ne lične napadaje na vodstvo orgas Ludo bi bilo od nas muslimana, a nizacije, koja uživa povjerenje naj« još luđe od našeg vodstva, da nismo uočili i dobro upoznali svoju pogi« manje 90% isE dijela našeg naroda, taj se mora uvjeriti, da on svojim belj, a najbolje smo upoznali odakle pisanjem sumnjiči i kleveće preko nas tuče led. Mi dobro znamo svoje po milijuna muslimana. Tako to vitalne interese, pa s toga što to sve mora svako razumjeti, jer je to oči« znamo, treba da naši neprijatelji za ta tendencija. Neka se on koliko vazda upamte i imaju uvijek na u« hoće izmotava i tvrdi, da tako nije, mu, da mi nikad i ni u kome slučaju da tako ne misli, očiti se meram vidi nećemo dopustiti i prignuti šiju, da nam se odreže glasa. Nema te vla« i jasno prezire. de, koja će nas moći sputati, kao što U svojoj prevelikoj mržnji na« nas je austrougarska vlada sputavaš sparm vodstva J. M. O., koju otkri« la, vezivala i našu krv pila. Mi smo va svaka njegova riječ u »Domovi« potpuno svjesni svoga položaja. Šta ni«, dvojbe nije, on kani osporiti, a više, mi smo više nego uvjereni, da donekle već i osporava sve, što je to od nas ne može niko svjestan ni do sada poduzelo vodstvo J. M. O., tražiti, pa čak vjerujemo da i neće. braneć svoj obespravljeni dio jugo« Pa kad ovo vjerujemo i ispovijedaš slavenskog naroda. Ljuto se je pre« mo, kažemo otvoreno, da nas srce vario, još će se ljuće pokajati nad boli i da upravo osjećamo fizičku tim poduzećem, jer nije to šala, već bol, kada se uvjerimo, i kada vidiš je to najveća sramota i grijehota, mo, da se među nama još i danas da se narod kleveće, sumnjiči i pod« nađe po gdjekoje lice u ljudskoj valiuje mu se čak i ono, što mu nje« spodobi ala kadija Sarić, Šerif, Ha« gova uzvišena vjera zabranjuje. Za« mid, Kurtović, pa još i Gluhić, koji boravlja on i njegovo društvo, da su u stanju da podupru sve naše ne« smo svoja prava branili i protivu sa« prijatelje, moga Stambola! Ne ćeš nas više vu« ći za nos. Mi znamo dobro, da ćemo se pomoću vlastitih sila, pomoću sa« danjeg i u budućnosti još boljeg vodstva, podići i dokazati našim u« gnjetačima, da se naša prava mora« iu respektirati. Vama je slobodno, da i dalje prosjačite čiju hoćete mi« lost, ier ste tome svikli i obikli. Ta« kova borba, kakovu vi zavodite nije dostojna čovjeka, koji se čovjekom zove, a znak je najvećeg kukavičlu« ka i najniže servilnosti, kada se slu« ži onome i kada se prosi od onoga, Bez naslova. Neka Šerifa i družine mu, Bog im platio. Neka njihove hajke na nas; Bog nam ih je namusallatio, a mi Široko vam polje; intrigirajte bez« dušnici zajedno sa Čokorilom, pri« ređujte denuncijantske hajke proti« vu nas, samo ne zaboravite, da je bezdušno optuživanje i denuncira« nje, u kojem bilo smislu u jednoj zemlji, a naročito gdje se ovoliko nepravdi' dogodilo, svakako jedna HFASrtA' najpodlija rabota. Podla rabota ne dolikuje čovjeku, koji hoće javno da vodi riječ, a još manje čovjeku od pera, jer svi oni, koji podvaljuju i koji denunciraju, sami sebe brišu iz redova onih, koji imaju pravo da javno djeluju i da perom vode jav« nu riječ. Žalosno je da vas ni vlastita vaša pokojna »Jednakost« nije osvijesti« la i dovela pameti. Nezir H. Nalić. Sirote »demokrati«, koji su u ne« ko doba govorili da je sva Bosna uz njih i njihove prvake, spali su na to. da u izbornoj agitaciji kriju čak i — svoje ime! U Herce« govini naime kandiduie njihov don Juraj Bijankini, a da bi mogao ima« ti kakva bilo uspjeha, njegovi se »demokratski« predlagači zakuku« ljiše u »Hrv. agrarnu stranku te« žačkog saveza«. Ti predlagači ima« ju i malo »pjesničke« žice, pa na koncu proglasa vele: »Živio nam Ju« raj Bijankini, što govori Hercego« vini!« Puštamo na stranu ovaj šepavi pjesnički umotvor i pribilježićemo samo neke druge stvarčice. Najpri« je se ističe Bijankinijeva briga za kruh i bolje plaćanje duhana, radi čega da su ga Švabe silno zamrzile »pa su plaćali silne svote samo da ga — ko ubije!« Naravno uzalud, jer je don Jure »znao uvijek n;ih prevariti i iznijeti živu glavu«. Da« lje se veli da je Bijankini Dalma« tinac »pa i ako je sromah i ne po« bire redovine, ipak je — najpamet« niii i nainošteniji u Jugoslaviji!!« I« ma i bedastijih stvarku tom progla« su: duhan će se bolje plaćati, žito i bpq| — Broj 226 Sve što trebamo biče jeftinije, pore« ze će plaćati oni koji novaca imaju a ne oni koji ih nemaju! Da ga je pisao Šerif ne bi ovaj proglas bio gluplji i šašaviji! Ima još nekoliko điđa: Za popa Jurja treba glasati jer su — fratri prevarili narod, spremali ga da ide u rat i da gine. Pop Juraj »ne dobi ni fale, ni plate, ni od koga, pa ni ordena (nikšana)«, dočim fra Didak Buntić »dobio je orden sv. Save«. I kraljevo se odlikovanje ističe da« kle kao jedan noksanluk, jedna ma« hana... Unaljetkovasmo ovo nekoliko »kitica« iz ovog »demokratskog« proglasa i znatiželjni smo šta će na sve to patriotski »Glas Naroda« ili Grđićeva »Sloga«. Iz Mutež »stranke«. »Glas Teža« ka« od 20. o. mj.. donosi saopćenje, da će »Muteži« istupiti samostal« n o u tuzlanskom i mostarskom ok« rugu, a u sarajevskom okružju kan« dididiraju u zajednici sa »de« mokratima« ostalih farbi i dlaka. Nosilac je sarajevske liste — Š u k« rija Kurtović, kojeg vodstvo kandidujs »radi velikih zasluga o« vog našeg nacionalnog radnika«. Zašto ne kandiduju u bihaćkom, banjalučkom i travničkom okružju? I za to imaju smišljen odgovor. Ve« le, stoga jer se tamošnje »pristaše« ne odazvaše u dovoljnoj mjeri po« živu odbora, da pošalju priloge za izborni fond. Oni ko bajagi imaju svoj fond! Kao da svijet ne zna s kojih jasala zoblju ovi »patrioti«; kao da svijet ne shvaća odakle puše ovaj vjetar proti jedrima naše orga« nizacije! Samo naprijed, patrioti« čna gospodo! Petljajte, lažite, ob« manjujte. Još pet šest dana, pa će biti svršena i komedija o »stranci« težaka kojoj je svrha, da razbije muslimanske redove... Propast tvoja od tebe. Senfova „Domovina"!. Bjelina. Na javnom zboru naše organizacije, održanom na 12. o. mj. nakon pretresa pogubnog rada Šeri« fa Arnautovića i njegovog pisanja u »Domovini« usvojena je nakon spalenja »Domovine« jednoglasno slijedeća . rezolucija: Osuđujemo tendenciozno i proti« islamsko pisanje Šerifa Arnautovi« ća i njegova glasila »Domovine«. Ovako lažno pisanje »Domovine« dovodi nas do toga zaključka, da Šerifu stoji jedino do mandata i na« ših alasova. Njegovo pisanje ne sa« mo da je protuislamsko nego i pro, tudržavno, jer baca ljagu na nas, kao dio našega naroda, podvaljuju« ći nam protudržavno držanje. Dolje Šerif i njegova pačavra »Domovi« na«! Junak svakog dana. U tuzlan« skom okrugu širi »Odbor« (čitaj Še« rif!) proglas, u kojem se veli: »Mu« slimani! Kucnuo je dvanaesti čas, kada još uvek imadete priliku da skrenete s pogrešnog puta, da od« kažete poslušnost onim ljudima, ko« ji vas zavedoše u ludu borbu i n e« prijateljskistav naprama ovoj našoj državi.« Spas je moguć, veli se dalje, samo na taj na« čin, ako kod prestojećih izbora da« demo povjerenje i naš glas našoj n o v o(!)državotvornoj stranci, ko« ju je poveo naš prvi narodni bo» rac za vjersko«prosvjetnu autono« miju. Taj naš vođa je Šerif Arnau« tović. Da bi Šerif izgledao još na« rodniji, »Odbor* veli dalje: »U naj« težim danima tuđinske uprave imao je jedini Šerif Arnautović odvaž« nosti, da se založi za prava nas mu« -slimana, nije se bojao tamnice i teš« kih progona, pa je on zaslužio, da mu svi dademo svoj glas i svoje po« vjerenje, pogotovo, kada smo čvrsto uvjereni, da će njegovim istu« p o m u politici nastati novi i s r e ć« n i j i (!) dani za nas muslimane.« Da bismo upotpunili gornje »od« like« g. Arnautovića dodajemo ove činjenice: Šerif se je borio za vj.«pr. autonomiju, kako bi od pisara po« stao vakufski direktor; od siromaha bogataš. Lance mu je narod pozla« tio. Šerif se je »borio« za vakuf, ali je lanjske godine iz njeg izbačen, jer ga je — 0 b o r i o. Što je zaslužio to je i dobio. Šta je učinio kao političar vidi se najbolje po tom, što je slavan kao politička vjetrenjača,.koja se je o« kretala prema svima vjetrovima. Sr« be je ostavio sklopviši pakt s Hrva« tima; Hrvate, sklopivši divlji brak sa Madžarskom. Sad izdaje i te sa« veznike i priselembetio je radikali« ma, da ih blamira i omrazi među muslimanima. I eto, ta i taka pet« ljančina traži narodno povjerenje i čvrsto se nada, da će se probiti u Konstituantu. Osobita nam je čast, što nas o« vaka sorta objeduje neprijatelj« stvom prema državi i nadamo se da će se uskoro crveniti svi, koji se o« prljaše time, što se nazivlju šerifo« vim drugovima. Zagrebački listovi o našoj organizaciji. »Hrvat« gl. gasilo Nar. Kluba, donio je u broju od 17. o. mj. članak pod naslovom »Sabljama protiv mu« slimana« koji glasi: �tpoj 226 — Broj Hrvati su to već pokazali i onda, Ikad je austrijanska aždaja svojim terorizmom htjela da utuče braću Srbe na veleizdajničkom procesu. Uz veoma rijetke iznimke, hrvatski je narod, zadojen slobodarstvom, ustao protiv tog nasilja. Hrvat, da« nas jednako ustaje protiv sličnog sistema sa našom jednokrvnom mu« slimanskom braćom. Braća musli« mani nek znadu da ih Hrvat katolik nikada napustiti neće. Slobodarstvo s jedne strane, a osjećaj o jednoj rođenoj krvi s druge strane biće u« vijek onaj poriv koji će nas tjerati na obranu potlačene braće. U kolo! Jedno kolo, koje će raži« grati slobodno, a u igri će ga pratiti pijev pravde, glazba jednakosti po ritmu ravnopravnosti za svakoga. Ustrajte braćo! Kukavice, odmetni« ke pravda, jednakosti i ravnoprav« nosti, ulizice i malodušnike odgur« niti za na vijek! « »Obzor« od 18. o. mj. donosi pri« 'kaz situacije u Bosni u kojem, me« ■đu ostalim veli: . Međutim ne će biti zgorega, da podsjetimo javnost, kako su dosada nastojali demokrate, a u dobroj mjeri i radikali, da bosansko«herce« govačke muslimane privuku sebi, jer su računali sa činjenicom, d a će baš muslimani b i t i o« naj jezičak na vagi, koji će odlučiti, koja će strana prevagnuti i kakav će karakter izborima u Bosni i Hercegovini dati. Poznato je, da Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini stoje listom na stanovištu, da se ovim pokrajinama imadc dati autonomna, da svoje u« nutrašnje stvari samostalno riješa« vaju. Kompaktnost Hrvata, koja je razbijena dvoličnošću pučke stran« ke ne će biti time, bogzna kako u« grožena. ali ipak će biti barem u to« liko nancšena šteta, što će na izbo« rima dva mandata manje dobiti Hr» vati, nego bi ih bili dobili, da su kompaktno istupili. Demokrati nije« su mnogo radili, da Hrvate zadobiju za sebe, glavno im je bi!o srpske mase imati uza se. Manevrirali su sa agrarnom refor« mom na na’demagoškiji način. Mu« slimane su s prezirom odbijali od sebe i javno se na zborovima usudi« vali douškivati na adresu bosansko« hercegovačkih muslimana, da se a« grarno pitanje imade riješiti onako, kako je u Srbiji pred pola stoljeća riješeno. Demokrati dakle nijesu htjeli ni da ču’u za muslimane ispo« ređuiući ih jednostavno sa dahija« ma u Srbiji. Nije im bilo žao dirati u osjetljivost muslimanskog življa, koje te po krvi i jeziku Jugoslaven« sko. Sve su to demokrati radili u na« .ИРАВДА' - .PRAVDA. di, da će lakše srpske seljačke mase lan iz Radešine, Mustafa Tiro iz Ri< privući sebi. Kad eto jada iznenada. | bića; Bešo Ćosić iz Ribića; Salko Ono što su već bili za sebe dobili Delalić iz Ostrošca, Omer Ramić iz odbjegnu listom od njih, kada su Ostrošca, Ramo Ramić iz Ostrošca; dr. Nikola Stojanović i Đoko Perin Salko Kovačević iz Ribića. osnovali zemljoradničku stranku, Poduzeti su koraci da se sruši Mu« radikali su svoje pristaše u varoši« tež kutija. Seljaci su strašno kivni. ma i na selima već dovoljno disci« Čovjek ih mora da smiruje. Vele: plinovali, da demokratima s te stra« »Ko će mene potpisati, da sam ja ne ostaje posao jalov, da novih pri« proti Maglajlića!« staša steku, a ono što su držlia u ru« Još nešto: Kurtović prošao u Mo« ci odbježe u zemljoradničku stran« star. Hasan Zahirović, učitelj bio u ku. Jedina nada demokrata ostado« Jablanici. Ništa nije uspio. U srije« du imamo skupštinu na Bivolju br« še braća Grđići i dr. Nježić, koji u bosanskoj krajini imade dosta pri« du i Rečicama. Lista Muteža je svijetlo zelena. Izdan je pro« staša. glas i upute, da se svijet ne zabuni, Sada ih i oni napuštaju, pa na taj ako ostane njihova kutija na bira« način kud bi demokrati, nego da se okrenu muslimanima. Kušali su mi« lištu. lom, a kad im to nije upalilo, okre« nuše silom. Jugoslavenska musli« manska organizacija, u kojoj su o« kupljeni svi muslimani iz Bosne i Hercegovine, uzeta je na nišan. S jedne strane džilita se famozni Šerif VELIKA SKUPŠTINA U TEŠ« NJU. Arnautović, da izbije koji mandat, sa druge demokrati preko par svo« Na 18. o. mj. došli su u Tešanj jih pristaša muslimana nastoje mu« predsjednik naše organizacije mufti slimansku sirotinju odalečiti iz Ju« ef. Maglajlić i narodni poslanik, g. gosl. muslimanske organizacije. Sve dr. Spaho, da se odazovu davnaš« im je uzalud. Muslimani u Bosni i njoj želji stanovništva cijeloga ko« Hercegovini, pa u Makedoniji, Sta« tara i da održe skupštinu. Već od roj Srbiji i Crnoj Gori ostaju kom« ahšama čekalo je građanstvo pred paktno uz ovu jedinu muslimansku čitaonicom svoje goste, koji stigoše stranku, koja je istinski za« istom oko jacije. Sutra dan je iza stupala njihove interese. džume održana na musali velika skupština, na kojoj je bilo preko tri hiljade učesnika, većinom težaka iz svih sela tešanjskoga kotara koji dođoše da čuju i vide svoje buduće poslanike, i još jednom javno poka« žu svoju prokušanu privrženost or» ganizaciji. Skupštinu je otvorio g. Hamzalija Ajanović lijepim govorom i kojim je zahvalio narodu na odzivu i poz« dravio goste te predložio za pred« Iz Mostara smo primili telefonsku sjednika mufti ef. Maglajlića. Skup« vijest, da su »Muteži« podnijeli kan« ština je ovaj predlog uz burno odo« didatsku listu sa lažnim potpisima. bravanje prihvatila. Bili su naime tako drski, da su na Mufti ef. se je najprije zahvalio na svoju kandidatsku listu za mostar« povjerenju a onda je u poduljem sko okružio potpisali oko stotinu govoru razložio postanak i svrhu članova naše organizacije. Naši Iju« organizacije, te značenje i način di u Mostaru doznadoše za ovu pri« provađanja izbora. Zatim je dr. jevaru, pa su se informisali o imeni« Spaho protumačio politički i priv« ma »potpisnika«, došli u Ostrožac redni program naše stranke i objas« i jučer do podne najavili 30 opozi« nio naše odnošaje prema drugim va. U toku je informiranje daljnjih strankama. Kad je spomenuo agrar« potpisnika, pa će lista ostati bez nu reformu, mnogi su težaci zavi« predlagača. I tako će kandidat no« kali: »I našu zemlju otimaju«! Te« silac Alija Kurtović, hljosnuti prije žaci su jednodušno osudili tzv. mu« nego li se je i pojavio na izbornom slim. težačku stranku, kojoj nije mezevu. svrha da brani muslimane težake, Mi iznosimo gornji postupak da već samo da razbije muslimansku se pošteni svijet malo zaibreti, a ne slogu. Jedva što je dr. Spaho izgo« radi toga, što bismo htjeli kazneni vorio_jme »Domovine« a iz skup« progon ovih smutljivaca. Dosta im štine se zaori jednodušni poklik: je što su spali na ovako niske grane. »Dolje Šerif«. £ Zatim je Hamzalija Ajanović go» Kad su gornji retci bili štampani vorio o zadaći ustavotvorne skupšti« primismo ovaj dopis o postupku tih ne i važnosti izbora, a Abas Ajano« vić o nekim smutljivcima, koji se desperatera: potajsno uvlače u seoski svijet i na« »Musi. Težačka Stranka« u nesta« šici svojih pristaša potpisala je bez stoje da ga zavedu. Prisutni su te« žaci jednodušno osudili ovaj pod« znanja članove naše organizacije zemni rad, a jedan dosjethivi težak kao predlagače na svoju listu. Slu« dobaci duhovito: »Za takve mi ima« žili su se i varkom. U Konjicu je mo hrastića«. opažen arak, koji nosi natpis Jugosl. Skupštinari su pozorno saslušali Musi. Organizacija« i devet punkti« ranih linija, gdje bi imala biti imena- razlaganje svih govornika i često ih kandidata, a ispod toga je potpisa« burnim odobravanjem prekidali, a na svršetku nije bilo kraja odobra« no 120 imena*"iz Ostrošca, Dobro« gošća, Ribića, Dragansela, Višnjev« vanju. SKUPŠTINA U КОИЛСи. viče, Žuglića, Rodica, Gorice, Vrha, U petak je držana naša skupština Luga, Orahovice i Mrakova, sve po Hasanu Zahiroviću, vjerou« u Konjicu, kojoj je prisustvovalo preko 1200 težaka i građana. Govo« čitelju. rio je naš glavni urednik i nosilac Naše su pristaše odmah obaviješ« tene i danas su već poslali okruž« hercegovačke liste g. S. Korkut upu« nom sudu u Mostar protest protiv tivši svijet o ciljevima i programu naše organizaeiie, o našem dosada« ovakog nostupka i zatraži’i da ih niem radu, značenju i važnosti sada« sud pobriše. Dosad je odaslano 30 potpisa, a daljnii slijede, kako prido« njih izbora i potrebi sloge i čvrstoće u danima bliske borbe za naša pra« laže. Protes glasi ovako: »Mi dolje va i slobodu. »Tražeći vaše povje« potpisani iz'avljujemo, da niiesmo renje ne obećajem vam nikakvih se« potpisali niti ikog opunomoćili, da lameta; dajem vam samo riječ, da nas potpiše kao redlagače liste Mu« tež Stranke i smatramo taj čin drs« će se naša organizacija neustrašivo zalagati za načelo ravnopravnosti kim. Putem suda tražićemo ostupak proti onoga, koji se je zaigrao svih državljana bez razlike vjere i ištem od. vas riječ, da ćete našom č aš ć u«. kontrolisati naš rad i podupirati ga Ostrožac. 21. nov. 1920. ako bude u skladu sa našim progra« Smajo Delalić, Huso Delalić, Mumin Bešić. Ibro Delalić, Alija Begić, Ra« mom. Ne idemo na teferič već u mo Hamza, Salih Hamza, Avdo De» borbu; budite spremni i odlučni, a dao Bog. pa nam ne trebalo te bor« lalić svi iz Ostrošca. — Bećir Zečić, be. Dao Bog pa sve išlo onako kako Huso Zečić iz' Dobrigošća. — Omer bi trebalo da ide među braćom jed« Mujo, Bećir, Smajo, Salko, Ibro i A« ne krvi i jednog naroda!« lija Bešić, Alija Džino, Mustafa Skupština je nrotekla vrlo mirno i Džino svi iz Papraska. — Hasan Ja« dostoianstveno, a prisustvovao joj palak iz Zuglića; Falan Mumin iz je i priličan broj Hrvata«katolika i Rodića: Avdo Gabela iz Gorice; Avdo KeŠko iz Gorice; Dervo Jab« Srba»pravoslavnih. Može se reći da’ Iz naše organizacije. IMi —falztfiMoFi... Страма 3 je Konjic jedna od najjačih kula naše organizacije. Hvala Bogu i marljivom odboru. SKUPŠTINA U RAKOVOJ NOZI U petak 19. o. mj. obdržana je skupština naše organizacije u Rako« voj Nozi (kot. Sarajevo) na kojoj su učestvovali iz Sarajeva gg. H. Hamdi ef. Berberović, Mujaga H. Kapetanović, Bećiraga Goro i naš tajnik Ahmed Šerić. Usprkos silne mećave, usprkos toga što sniježna vijavica nije dala oka otvoriti isku« pili su se rodoljubivi i požrtvovni težaci Rakove Noge, Ozrena, Sred« njeg. Ćifluk Crne Rijeke, i Sudića u tako velikom broju, da se uopće ne pamti, da je ikada bilo tako mnogo svijeta kod džamije u Rako« voj Nozi. H. Hamdi ef. Berberović i Ahmed Šerić govoriil su narodu kako treba da žive u slozi i ljubavi i kako se trebaju vladati, te su rastumačili program i ciljeve naše organizaci« je, razjasnili izborni zakon i važ« nost izbora, upozorili na štetu, koja bi muslimane zadesila ako ne bi svi učestvovali u izborima. Narod je sve ovo sa najvećom pomnjom sas« lušao, te se je vidjelo i mnogo suz« no oko dobrog našeg težaka, koji se je naprosto hranio sa razlaganjem naših izaslanika. Svi su jednodušno odobrili pravac i rad naše organiza« čije i obećali, da će svi doći na bira« lište i glasati za našu listu. Razišli su se blagosivajući naše delegate, koji su ih obišli i progo« vorili im bratsku riječ. POUZDANIČKI SASTANAK U SANSKOM MOSTU, Dne 15. o. mj. održali su tamo gg. Alibeg Biščević i Ahmedbeg Ku« lenović pouzdanički sastanak, na kojem je bio sakupljen velik broj građanstva a i težaka je bilo iz svih sela ovog kotara koji su na sasta« nak došli u neočekivano visokom broju. Alibeg je govorio o izboru u konstituantu i o izbornom pravu a poslije njega Ahmedbeg o važnosti izbora, poučivši prisutne o pristupu na izbore i postupku kod istih. Oba su govornika pozdravljena po neko« liko puta sa hurnim živio. Danas su mili nam gosti otputo« vali dalje vlakom, a do kolodvora ih je ispratila mnogobrojna svjeti« na. vijesti. KANCELARIJA AGITACIO« NOG ODBORA NAŠE ORGANI« ZACIJE za grad i kotar Sarajevo radi svaki dan od 8 sati u ju« tro do 6 sati na večer u pro« storijama Islamske kiraethane, gdje može svako tražiti i dobiti potreb« ne upute, koje se odnose na izbore, a naročito na kojem će biralištu ko glasovati. Umoljavaju se naše pri« stase, da se u svim izbornim pitanji« ma obraćaju na ovu kancelariju. Mevludi šerif u Gazi Husrevbeg®« voj džami'i, učiće se po običaju da« na 12. RebiuLevela 1339. u srijedu iza podne. Posebni se pozivi ne će slati. G. Živojin M. Ružić — advokat. Penzionisani sarajevski okružnik g. Ružić otvorio je u Beogradu (Ke« sovska ulica broj 5) advokatsku kancelariju, pa obraćamo na to paž« nju naših ljudi u uvjerenju, da će u g. Ružiću naći pouzdana i solidna zastupnika. Razbojnici u južnoj HercegovinL »Jugosl. List« javlja: U subotu su razbojnici između Bastoš i Huma oboružani karabinjerima i ručnim granatama orobili mnogo ljudi, koji su polazili u Foču na sajam. Na« padnuti su opljačkani za više stoti« na tisuća kruna. Zemaljska vlada je brzojavno umoljena za pomoć pro« tiv razbojnika. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« ciialista za ženske bolesti, ordinira od 19—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« �droi 226 — БОО1 „Pravda* — .правда' Strana 4 Страна ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pihile! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najiača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa=preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka« ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa« fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držite se samo Fellerovih pravih Elsa«pilula! 6 kutija 18 kruna. — Želudčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eu0en V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr« vatska, CIPELE svih vrsti fino iz­ rađene razašilje tvornica cipela ,Čevliarska Zadruga* Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Zahtjevajte cjenik Muslimani sjetite se ,,Gajreta“t Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse SEBURA traži namješteni e kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. iz fabrike ♦ PAPIRN1CA I HAMDIJE KOPĆIĆA I 2 ▲ preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se * obavljaju brzo 1 točno. X T ♦ * ♦ t Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Teh 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. > Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursliii crnu kavu g kao najsavršeniji dodatak i zamcna zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000.000 Podružgice u g Brodu i JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Hancelirija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. ■ Brzojavi: Trgovačka banka, Sanjivi. - Interurban tslefoi: Ш MUSLIMANSKA PRIVREDNA BANKA D. D. U GRACANICI II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici, održana dne 7. novembra 1920. zaključila je na temelju usta­ nova § 12. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 5oo.ooo na K 2,000.000.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili više puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 5000 dionica po K»100.— nominalne vrijednosti tako, da će dionička glavnica po provedenju povišenja iznositi K 1,000.000 Za upisivanje dionica ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dio­ nicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 108.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim ali još neizdanim dionicama, na kojima će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Po dioničarima neoptlrane' dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 112.—. Razlika između nominalne vrijednosti I emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova oko povišenja dioničke glavnice pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovati će na poslovno uspjehu od 1. januara 1921. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice) na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice sa brojevima 5001 do 10.000 i glasit će na ime. i. Supskripcija počima od dana prvog uvrštenja ovog pozivahu služ­ benim novinama i traje do 31. decembra o. g. 7. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim uplate od 50% nominalne vrijednosti položiti još i to: Svaki stari dioničar po K 8.— a svaki novi dioničar po K 12.— za svaku upisanu dionicu. Ostatak od 50% nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku jednog mjeseca računajući od zadnjeg dana roka određenog za supskripciju novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplala dospjela. Ko ne položi uplate za 30 dana po izmaku roka, gubi upisano stečeno pravo na uplate, koje je do sada uložio, ali jamči dalje u smislu § 158. trgovačkog zakona. Dionice ovakih dioničara uništuju se i mjesto, njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. Uplate na uništene dionice kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodate nove dionice unose se u pričuvnu zakladu. Ramteljitn Muslimanske privredu banke d. d. u Gračanici Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/095aaae5a976edb6cad3638a215f91d1.pdf 4dcaa1e3f95b84e4177e7d8edd9ff72f PDF Text Text pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA. ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 122 (227) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 25. novembra 1920. (13. rebiul-evvel l339.) Godina П. _ Članovi naše organizacije U mnogim su mjestima pripremili kola, a u selima nosila za sakate, gjuturume i bolesne birače. Zašto? Zato, što će ovi izbori odlučiti o našoj budućnosti i jer bi naša organizacija Samo radi jednog glasa — mogla izgubiti koje zastupničko mjesto. Nek se sva mjesta ugledaju u ovu islamsku svijest i nek svak dogje na biralište. To je jedna islamska dužnost, jedan farz. ----- «-------- Kakve su naše liste i na kom će mjestu biti naše izborne kutije? U banjalučkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Hamzalije Ajanoviča i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U bihaćkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Džaferbega Kulenovića a stajaće na petom mjestu. Na njoj je ružičasta lista. U sarajevskom okružju naša se kutija zove po imenu dra Spahe i dra Hrasnice i stajaće na .prvom mjestu. Na njoj je s v i j e 11 o-z e I e n a lista. U Hercegovini naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Karamehmedovića i slajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U travničkom okružju naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je zelena lista. U tuzlanskom okružju nosi ime muftije Maglajlića i Osmana Vilovića i stoji na sedmom mjestu Na njoj je lista na bijelu papiru i zelenim slovima. U ovom okružju treba dobro paziti na broj kutije, jer je blizu nje * erifova. Važnost svako izborne huglice. Mi smo dosta puta upozorili na važnost izborne kuglice, no ne će biti zgorega, ako to još jednom po= novimo. Sadanji izbori n i j e s u kao prijašnji izbori za bosan« ski sabor, kad su muslimani birali posebno, katolici posebno, a pravo« slavni posebno. Danas se ne glasa odijeljeno po vjerama niti se zna koliko treba da bude muslimanskih, a koliko opet katoličkih i pravo, slavnih zastupnika. Danas glasaju svi zajedno i o broju muslimanskih zastupnika odlučiće broj glasača, koji svoju kuglicu bace u izbornu kutiju naše organizacije. Ako na glasanje dođu svi člano. vi naše organizacije, dobićemo ono. liko mandata, koliko nam pripada po broju našeg nufusa. Ako dođe manje naših birača, odmah će se to osjetiti na broju naših — posla, n i k a. Jer sadanji je izbor nalik na trgovačku kompaniju: koliko ko u. loži glavnice, toliko će mu i ćara pripasti. Kod glasanja glavnicu sa« činjavaju predane izborne kugli, ce, pa će se prema njima dijeliti i poslanička mjesta. Uložimo li u tu kompaniju sve svoje kuglice, dobi, ćemo i sve poslanike koji otpadaju na muslimanski dio našeg naroda; uložimo li ih manje dobićemo i ma. nje svojih zastupnika. Da to objas. nimo primjerom. U sarajevskom okružju, koje bro. ji 288.000 stanovnika izabraće se deset poslanika. U tom okružju ima nas muslimana gotovo polovica (133.000), Srba pravoslavnih ima o» ko 94.000, a Hrvata katolika 52.000. Koliko će biti birača to se ne zna. Mi ćemo uzeti da će svaki deseti i. mati pravo glasa, pa bi prema tomu bilo 13.300 muslimanskih birača, pravoslavnih 9.400, a katoličkih 5.200. Kad bi se svi jednako odaz. vali svojoj biračkoj dužnosti ohda bi bilo lahko, mi bismo dobili 5 mandata i gotova stvar. No moglo bi se i drukčje dogoditi, pa da na biralište dođe samo 8.000 muslima. na, 9.000 pravoslavnih i 4.000 katoli. ka. Hoće li se i u tom slučaju nama dati pet mandata? Jok, brate, mi bismo u tom slučaju dobili samo četiri mandata, pravoslavni četiri, a katolici dva. Moglo bi i još gore ispasti. Kad bi muslimani rekli »Ne. me lazum«, a i katolici se razlijenili, pa muslimana došlo ispod polovice (6.000), katolika nešto preko dvije trećine (3.900), a pravoslavni svi do pošljednjega (9.400), onda bi se mandati razdijelili tako, da pravo, slavni dobiju pet mandata, musli« mani tri, a katolici dva. Kako se vidi svaki glas može od. lučiti kojoj će stranci pripasti man. dat, a kad ima više stranaka onda se može pomoću jednog glasa i — u ć a r i t i. Smije ii dakle musliman ostati kod kuće? Smije, ako mu ni. je nimalo stalo za islamskom zajed« nicom i ako mu je svejedno hoće li se i njegovo dijete, unuče i praunu. бе ponositi time, što pripada islam, skoj zajednici. Ovi će zastupnici udariti nesamo temelje našoj državi, nego će joj izgraditi i gornje bojeve. Prepusti, mo li taj posao tuđim neimarima ili pošaljemo svoje, ama nevješte i ne. pouzdane — kao što je Šerif, Halil. bašić, Rašagić, Kurtović i tevabija — ne će nam biti fajde od kasnijeg vanjkanja i pišmanluka. Poslije bo. ja kopljem u trnje. Stoga, ako ne želimo svoju propast, moramo doći na biralište svidojednogaisvi do zadnjega ostaviti kuglicu samo u kutiju muslimanske organizacije. Nemojte, braćo, da ostanemo rezil; ne dopustite da se iko osmjehne našem javašluku i da se mogne po. hvaliti: ja dobih mandat radi »tur. ske« lijenosti. Pri ovom glasanju mjeri se naša svijest, naša ljubav prema domovini i naša požrtvovnost za islamsku za. jednicu. Nek niko ne odvrlji od is. lanskog jata, nek se niko ne povede za došaptavanjima, onih, koji svim sredstvima nastoje razbiti našu slo« gu! Otvorite oči, braćo, i nemojte smetati s uma, da će bolji dani na= šoj zajednic svanuti samo u tom slučaju, ako se sve vaše kuglice na. đu u našoj izbornoj kutiji. Dobro otvorite oči, braćo !... Sarajevo, 24. novembra. Izborna agitacija Muteža prelazi svaku granicu pristojnosti i uljudbe. Malo im je što su preko Grđića raspustili m u a 11 i m s k i kurs, kako bi dobili nekoliko plaćenih agi. tatora, već su se bacili i na profani, sanje religije, samo da kako bilo o. čuvaju svoje ugrožene pozicije. No. sioc njihove liste svemu musliman, skom žiteljstvu dobro poznati Šuk. rija Kurtović, hoda po selima, uzi. ma abdest i — klanja d ž u« me. I turkesa: »Je li izun, imam efendi, da progovorim nekoliko ri. ječi?« Evo što bi Šukrija klanjao, ali odakle dođe na to, da svoje kor. teše upućuje na učenje sala. vata kad — oblače cipele? Ovo je skrajnja demagogija i utvrđujemo je sa svrhom, da se Šukria ne bi mogao kasnije razmetati. Glavno nam je da utvrdimo jeHnu drugu njegovu besramnost. Nakladom Mutež »stranke« štam« pan je u tiskari »Bos. Pošte« jedan letak u kojem se na najbestidniji nčin navaljuje na »Pravdaške« Iju. de, koji su težacima i malim posjed« nicima »i do sad dolazili, sve mo« guče obećavali a uvijek lagali«. Da« lje nam se podmeće nasilan upis ratnih zajmova, kupljenje dobro« voljaca, mirno gledanje, kad se je otimalo i žito i hajvan i bakar i zla« to našeg siromašnog naroda i t. d. Muteži vele da smo uništili va« kuf, ukinuli sirotište i plate svim se« oskim hodžama, da se ne brinemo za hareme, džamije, mektebe me« drese i t. d. U svojoj pokvarenosti idu tako daleko, da nam predbacu. ju i grijehe svog kompanista Ar. nautovića, pa na naš teret svaljuju iznajmljenje Morića hana, Kolobare Brusa bezistana pa čak i — Hotel Centrala, radi kojeg je njihov Č e k r o, utužio braću H. Jusufagić radi provizije pri posredovanju. Eto tim i takinf sredstvima agituju proti našoj organizaciji ljudi, koji i ne znaju šta je vakuf, a kamo li bi bili u stanju, da ga urede i spase od pro« pasti, u koju ga je doveo Šerif Ar« nautović i njegova desna ruka Haj« dar Čekro, koji nastoji da nama podbaci svoja kukavičija jaja. Sram vas bilo, Šarci i Kajtazil... Muslimani Sjetite se „Gajreta". �strada 2 Ctdsrb.PRAVDA* — „ПРАВДА*Fpo1 — Rr«' 227 Koji god musliman ne dogje na biralište, ugrožava muslimanske interese i pomaže našim protivnicima, da ugrabe koje naše poslaničko mjesto. Braćo muslimani, budite oprezni i čuvajte se da vas radi tog nemara ne bude pratila kletva sadanjeg i budućeg našeg naraštaja. O vašem odzivu zavisi naša bolja budućnost. Izbori su potpuno slobodri. Iz nekih mjesta dobismo vijesti kako se korteši težačkog saveza prijete našim seljacima, da im ne će valjati ako se usude glasati za našu organizaciju. Mjptimice ima i nedozvoljene agitacije sa službe« ne strane: tu se javi kakav pred * i stojnik sa svojim nasihatom, ondje i »prijateljski« poručuje adjunkt da i se glasa za Šerifa ili Kurtovića, a i javi se i po koji žandar, da i on dad« ne svoje mjerodavno mnijenje o o« I voj ili onoj stranci. ' Da naš svijet ne bi nasio ovim makinacijama naših protivnika po * navijamo još jednom, da ovi izbori moraju biti potpuno slobod« ; ni i da nikakva vlast ne smije ni upitati birača za koga je glasao, a kamo li g progoniti rdi toga, što je glasao kako je on htio. Politički, sudski ili koji drugi činovnik, koji bi se usudio da kojeg birača s p r i« ječi u slobodnom glasanju kažnjava se zatvorom od dvije do | pet godina, otpustom iz službe i gu« bitkom građanskih prava najmanje na pet godina. Ko bi se usudio, da nasiljem ili prijetnjom spriječi birača u njegovu pravu slobodnog glasa« nja kazniće se od jednog mjeseca do dvije godine. Gdje se korteši ili članovi težačkog saveza prijete na« šim ljudima, da moraju glasati s nji« ma a ne s nama, nek se dotični Iju« di prituže sudu i zatraže da ih zaš« titi. Naravna stvar, da za ovaku tuž« bu treba imati i svjedoke. Plašiti se ne treba nikog, jer je izborni zakon strog i pravedan. Uostalom izbor je tajan, pa se nema smisla svađati sa drugim strankama. »Moraš sa mnom!« veli ti radikal ili ko bilo. — »Peke, brate!« odgovori mu na tu prijetnju, a kad dođeš pred iz« bornu komisiju, znaš gdje je naša kutija. Muteški falsifikatori o čijim smo prevarama donijeli op« šimiji prikaz u prošlom broju našeg lista zapliću se sve više i više. Pa« daju sve niže i niže. Pored 35 opo« živa, što smo ih iznijeli u prošlom broju podnešeno je tokom jučera * njeg dana još 50 opoziva tako da je njihova kandidaciona lista za Hercegovinu potpuno oborena. O njihovim sramnim makinacijama doznaiemo još i to, da su zloupo« trebili i 90 potpisa, što su bili sakup * Ijeni za listu g. Husage Ćišića. Kad se je doznalo za ovu prijevaru u Mostaru je nastalo silno komeša« nje i među tim potpisnicima, pa ni« je isključena mogućnost, da se i ve« ći dio tih ljudi, premda su većinom ovisni o komesaru općine Smaji Će« maloviću, izjavi proti upotrebi nji« hovih potpisa. Interesantno je da naši ljudi, tra« žeći raščišćenje, nailaze na izvje« sno mrgođenje, da ne rekne« mo i zapreke. No zaludu je svako štićenje: Muteži su fertig, a Aliji ćemo Kurtoviću opet metnuti crni šerit oko fesa, samo širi nego li je onaj, što ga je postavio za Franjom Ferdinandom. Jer nesamo da će hljosnuti Alija, nego je pokopana i Šukrina »stranka«, koja nosi naziv »Muslimanska težačka« valjda sto« ga, što je bila sevep, da i Šukrija uzme abdest i okrene se prema ju« goistoku. Kad smo već kod ovog predmeta, da prikažemo i »d e m o« k r a t s k u« listu, koju je u sara« jevskom okrugu postavila u spora« zumu sa Mutež »strankom«. Nosioci su joj Šukrija Kurtović i — Vasilj Grđić. Drugo mjesto za« premio je referent eparhijskog savjeta dr. Savo Ljubibratić, a tre« će — muderis iz Visokog Mustafa cf. Basic. Tobelerosum; ko kakva klerikalska lista! Odakle muderis na listi? He, he, treba da bude de« finitivan da dobije kakvu službicu. Jer kad Džumhur može biti kazas« ker — bez ikakve kvalifikacije, za« što, misli muderis, ne bi i on bio bar mulla od Vranduka 1... Na četvrtom je mjestu Emilijan Blažeković, inspektor poljoprivre« de. onda — Munib Osmana« g i ć, što no ljetos pozdravi Čokori« la, zatim terzija Branko Hrisafo« vić, a onda šumarski inžinir Omer Kaitaz i Derviš Tafro, profesor — bez ispita. Iza Grđe zlopoglede do« laži kao drugi kvalifikovani direk« tor gimnazije Milan Ćukove, a za« mjenici su im dr. Zaim Šarac i dr. Bećir Novo valjda stoga, što se prvi mora naučiti kako se govori, a dru« gom treba da se prođe — alkohola... A gdje ostadoše muslimanski te« žaci? pitaju muteški korteši He, he, zar zna balija šta je halija — misle vođe Muteža i uza svu svo« ju podlost i lažljivost imaju još ku« raži, da se pojave u islamska sela i nas prikazuju protivnicima teža« ka; nas, koji smo na sigurnim mje« stima kandidirali četiri«pet težaka. Arnautovićeva Domovina. *) Koja? Da li ona od Soče do Var« dara, ili Bosna i Hercegovina? Ili ona od žličice do gornjeg mu dije« la nogu? Koju misli od te tri, on ne kaže. On je tu zagonetku osta« vio da je riješe oni, kojima je on na ogled poslao svoju i svoga do« brovoljca Dra Avde štampanu »Do« movinu«. Da reknem, da on misli na onu od Soče do Vardara, ne da mi nje« gova dvogodišnja šutnja iza ćorso« kak«madžarofilske politike sve do pred sami prevrat i njegovi neopro« štivi grijesi iza borbe, u koju on prs« tom upire. Da reknem da je to Bo« I ’ ; j ; *) Donosimo ovaj članak prija« telja iz provincije, premda Šerif ne zaslužuje ovolike pažnje. Ur. I sna i Hercegovina ne da mi to ustvr« diti njegovo direktovanje u vakufu. Da reknem da tim misli na muslima« ne ovih krajeva i njihov Islamijjet, ne da mi tašlihanska mes’ela pa ho» tel Central i njegovi razni ahbabi, kojima je nagađao davanjem vakuf« skih magaza, hotela, dućana, zema« lja i kuća i time oštetio »braću« muslimane kao cjelinu i njihovu vjcrsko«proevjetnu autonomiju. Ne« da mi to reći ni prvi broj njegove pisane »Domovine«, jer u njoj na jednom mjestu veli, da oni ne idu za mandatima, ali da će onamo nje« gova grupa u mnogim mjestima is« taknuti svoje kandidate, da de« monstrira protiv »Pravdaše« i da »poštenoj javnosti dokažu, da muslimani nijesu neprijatelji drža« ve«. Dakle muslimanska javnost ni« je poštena, jer iz duha tog odlomka izlazi da on pod riječi »javnost« smatra i misli druge ljude, osim bra« će muslimana! Aferim ti bilo Šerife! Predaleko te ie pamet odvela. E baš si pravi prijatelj svoje braće, od ko« je svakim retkom svoje »Domovi« ne« tražiš da te pošalju u historisku konstituantu, ali ti firaunluk ne da, da im to otvoreno rekneš, nego u« vijaš i zavijaš svoju mizernu želju u napadaje na ljude, kojima ti ni« jesi u stvaralačkom duhu ni do ko« Ijena. U konstituantu trebaju ići Iju« di jakog stvaralačkog duha, učeni i obrazovani kakvih ima dosta u našim listama, a ne samo jakog ka« kotnjaka, koji je jedino tvoje obi« Iježje! Tvoj i tvojih ahbaba stvara« lački duh i inačiluk na žalost je gor« ko iskušen u vakufu. Lezi gdje si i do sad ležao i ne petljaj se u Ijud« ske poslove. Iz ovog odlomka se vidi, da si pametniji kada šutiš, a muslimani su i bez tebe dokazali da ' nijesu neprijatelji države, a ponaj« bolje prigodom dočeka Regenta A« loksandra. Muslimani su bili i osta« ju protiv režima, a nipošto protiv države. Ta je tvrdnja prosta iftira i laž i od tebe i od sviju drugih, koji tako kao ti tvrde i govore. Šerif dakle i njegovi hoće da de« monstriraju protiv »Pravdaša«, ko« jih ima preko 90%. Drugim riječi« ma: on hoće da demonstrira protiv gotovo sviju muslimana B. i H., a donekle i onih iz drugih krajeva ove države, jer su na istom našem pro« gramu i u doticaju s nama. Prema tome gori i od »demokrata« i od Čo« korila. Ovi se u glavnom zadovolje« vaju demonstriranjem protiv samih naših 6—7000 posjednika, a onamo on zahalapušio sve muslimane, pa demonstrira protiv sviju. Takih mi dostova nađi bre! No varaš se, ako misliš da ćeš se drekom i vikom kurtarisati svoje političke grobnice, makar ti taka smrt bila teža i od obične smrti! Nema više džaba fi« jakera! Tvoja »demonstracija« nije demonstracija, u to ne vjeruje nit« ko, nego pokušaj ne bi li kakogod o« živio! Ako hoćeš da oživiš, možda bi ti pomogao ovaj recept: Uzmi tahret i abdest, očisti tijelo i odije« lo, pokaj se za sve svoje dosadanje« a i sadanje grijehe, učini tobei ne« suh, pa se nadaj afvu. Inače sva je prilika, da će te politički kašalj, za« duha i sušica dovesti na tanke gra« ne i da ćeš uvehnuti. Da ti se je mozak počeo suštii i da si dobio političku zaduhu, dokaz je najbolji, prvi broj tvoje »Domo« vine«. Opake bljezgarijc nadrljati može samo sušičav i zaduhljiv mo« zak. Nemoj se ljutiti nego pročitaj ti sam tu svoju »Domovinu«, ama polahko i kritički kao da nije tvoja, pa ćeš ovo sve i sam priznati. Dođu« še onako- pisati je sramota i za čo« vjeka, koji ima samo osnovnu školu, ali bilo — bilo; šta ćeš, povratiti se ne može. Nu moglo bi ti biti od has« ne za buduće, ako mogneš bljezga« rije i glupe misli iz svog ćorsokač« kog mozga izbiti. Nastoj, sinak, o» p'ametiti se, možda će ti valjati jer ti nijesi još sasvim omatorio. Evo ću ja sa tobom kao sa svrše« nikom osnovne škole, da malo pro« hesabim onu tvojii »demonstraciju«. Ti češ postavit svoju listu u tuzlan« skom okružju, gdje ima najviše mu« slimana. Za nju će ti agitirati reci« mo u Brčkom Rico Dubinović demo« krata i sabrati po svoj prilici jedno 33 glasača. U Modriču Ćazimbeg o< ko 43‘/г; u Samcu kadija Halilović 17.%; u Tuzli Adem Kurbeg sa GIu« hićem, Bisom i Konjhodžićcm i Ha« kijom, pardon, Rakijom Temimom oko 39, u Maglaju znam da je Mah« mudbeg umro, ali eto recimo 5. To je svega skupa 139%. Ako te glaso« ve metnemo u demokratsku relaci« ju 1:4, biće 557. Nu recimo da su to ljudi a ne krune i dinari pa se za to ne može kod njih uzimati u obzir relacija 1:4, nego to treba ofrlje pomnožiti. Pomnožimo to sa 10, on« da će izaći ravnih 1392%. E opet količnik čikmaz, posao boš, hesab janliš, ako nećemo iz bogate fanta« zije dodavati »nule« dok ne rekne« mo: dosta je, da bi se rahatnije noć prospavala. Uzmemo li poprijeko računati svaki kotar po 100, opet 10 kotara 1000 glasova, dakle još ma« nje! Tih 1000 glasova je »demon« stracija« tvoja protiv »Pravdaša«, t. j. protiv cjelokupnih muslimana. Od tog je tebi »mafiš«, muslimanima šteta, a čija korist? Ja to znam, a znaš i ti. To je u korist zloglasnih islamoždera Čokorila, P *i bićevića, Srškića, Krizmana, Korača i dr. Ako si ti taki, da voliš njih i i njima, nego li braći muslimanima, onda neka đavo nosi i tebe i sve one, koji bi za tvoju »demonstraci« onu« listu glasali, skupa sa tim tvo« jim Srškićima«Marškićima i nez« nam, kako se oni još sve zovu! Zar ti nijesi vidio, šta uradi je« dan Pribićević od potpuno sebi rav« nog Šefkije Gluhića i cijelog njego« vog društva. Jednostavno im otka« za ljubav i izbaci ih iz »demokrat * ske« liste, premda su mu, često i pre« ko srca, sve odobravali i potpisivali i premda ih je on namamio u stran« ku svojom tobožnjom »nekonfesio«. nalnošću«. A i čemu demonstrirati? ■Sra settiTJ pttgovoriti spremi i agi!« nosti ljudi kao što su: Mufitja Mag« lajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Spaho, Dr. Karamehmedović, Dr. Bukvica. Dr. Mahić, Dr. Hadžikadićj profesori: ј Alić, Baljić, Alagić i drugi akademi« čari kao M. Hrasnica, M. Kapetano« vić, Vilović, Šerić, Dž. Kulenović, F. Kurbegović, Pajazetović, Derviš -ef. Korkut, H. Miljković i drugi, te Sakib ef. Korkut i druge nuvablije, onda Nalić, od seljaka Kovačević i drugi? Daj Bože da nam svi pro« đu. Svi bi ti ljudi bili i kod tebe do« bri, da ti nijesu politički protivnici. Ti bi ih sam u zvijezde kovao, da su ti u zaleđu, ali pošto nijesu eto ti neda tvoj nesretni egoizam, da isti« nu priznaš. ' Ti bi, je li, zamijenio Dra Hras« niču sa Šefkijom Gluhićem? Ali šta bi s tim dobio neobazirući se na sko« ru prošlost i »rad« toga Sefkije čak i kao ministra? To je tvoja samo lična simpatija i antipatija. Taki su ti i svi drugi tvoji ahbabi, kada se omjere sa lujdhna s naših lista. Nu ovdje se ne smije zaboraviti, da su u mnogo i mnogo slučajeva ljudi iz naših redova mnogo jačeg karaktć« ra od mnogih tvojih ahbaba, jer su se od prevrata ovamo mnogi od njih pokazali previše ljubitelji samo svog džepa. Istina, ima iznimaka, kao što ' je Salihagić, ali su oni rijetki. Ti u svojoj »Domovini« prizna« ješ da je »Pravdaški« program do« bar i moderan. Ali ni ti ni tvoji ah« babi oko »Obrane«, nećete progra« ma, nego hoćete slobodne ruke. Drugim riječima: vi hoćete diktatu« ru, hoćete da radite po svom ćejfu — hoćete, da budete vi program is« lamskom milletu. Vi nećete nikakve kontrole nad sobom. Iz tog izlazi da vam je nepoćudna i kritika. A to ne ide. To se je preživjelo. Ti nas govorom g. N. Pašića ma« miš u radikale. Hvala lijepo! Mi ho« ćemo, da vidimo kod izbora koliko vrijedimo sami. Nek nas nitko ne precjenjuje, a i ne potcienjuje. Mi smo riječi g. Pašića dobro zapam« tili. Vakti var - vidjećemo se iza izbora. Samo ti prišapni svojim pri« �6pol 227 — Broi .прдвтв« pp*vn» Страна 3 Ко glasa za Šerifovu, Halilbašičevu ili mutešku listu ne pomaže njima, nego Pribićeviću i Srškiću. Istodobno odmaže muslimanima, jer ugrožava naše kvalifikovane kandidate i one kandidate, koji će proći pomoću većih, a pasti radi manjih razlomaka. Uvažite to, braćo! . . . jateljima iz radikalskih redova kao n. pr. g. dru M. Srškiću da musli« mani odnosno svi »Pravdaši« drže: haška g. Pašić, a baška bosanski ra« dikali, jer što se tiče nas muslimana držimo da je razlika između »demo« krata« i g. Pašića, a između »demo* krata« i bosanskih radikala, skupa sa njihovim vodom g. Drom Srški« ćem, razlika je samo u imenu! Vi ste sada stavljeni pred alter« nativu: da odbacite inačiluk i ne smetate »Pravdašima« u ovom zad« njem času neumjesnim »demonstra« cijama«, nego makr i preko volje poduprete njihove liste i sami za njih glasate, ili da mutite među mu* slimanima i odgulite koju stotinu njihovih glasova bilo za se, ili za radikale ili »demokrate«. U ovom drugom slučaju — ako bi radili za , se — nećete sebi koristiti, jer nema nikakva izgleda, da biste mogli ma* kar jedan mandat izguliti tim više, što nije čitava zemlja jedan izborni kotar. Pa kad biste i dobili jedan mandat, takav bi poslanik izgledao kao Stipendista. Morao bi ili među »Pravdaše«, primvši njihov pro* grflb, ili otfrljiti u koju drugu stranku, čiji su nam programi poz« nati. Nu ako biste radili za koju drugu ncmuslimansku stranku iz simpatije prama njoj ili iz antipati« je prema pojedinim licima na list našoj, tim biste hotimice nanosili štetu muslimanskom milletu. Svat* ko bi vas držao tuđinskim plaćenici* ma i izdajicama vlastte braće. Bili biste manji od makova zrna i u oči* ma naših najvećih protivnika: Ka* pora, Srškića, Cokorila, Nježića. E* rakovića, Grudića, Krulja i sličnih. Osim toga će vas gristi savjest — ako imate savjesti — odmah onog časa, kad spustite kuglicu u drugu kutiju, jer je to momenat, u kojem maljem udarate po glavi one mu* slimane, koje do tog momenta bra» ćom nazivaste. Neće bit na odmet spomenuti ov» dje i komesarijatsku aferu g. Će« malovića u Mostaru. On je Srbin na kubus. Alim u to ne pomože kod braće Srba, već ga nevina baciše iz općine. Pa tko diže glas za njeg u Mostaru? Da li nacionalni Srbi, bi« lo radikali ili demokrate? Ne, ne ! Nego njegovi politički protivnici, Muslimani »Pravdaši«. Stoga pa* met u glavu bar u odlučnom mo« mentu, bacite lične antipatije na« prama pojedinim ličnostima iz na* še liste. Poslovica veli: S tuđeg ata u po blata! Da mi stojimo pred alternativom, pred kakvom stojite vi, osobito ob* žirom na vidljivi neuspjeh — ne vjerujem, da bi se među nam našlo i jedno srce, osbito kod ljudi, koji stvar razumiju, kojć bi poseglo za sličnom demonstracijom, kakvu vi mislite i eto poduzimate, pa makar se u vašem taboru, a osobjto u li« sti nalazili najve a naši lični i poli« tički protivnici. Možda najviše, što bi moglo (bit jest to, da iznimni pojedinci ne biše pristupili biralištu, što je pak teško pomisliti kod uvi« davnih ljudi. Jer ovi izbori nijesu ni u čem nalik na bivše izbore za bo« sanski sabor. Mi smo tada imali stalna 24 mandata. Tada inad i »de* monstracije« u glavnom nijesu bile uperene protiv muslimana kao cje« line i nijesu.mogle biti od materijal* ne koristi našim protivnicima. A danas jesu. Danas demonstracija, koja bi nas oštetila bila bi veselje i mandat više Cokorilu, Srškiću ili Pribićeviću. Pa bujrum! učini ono, na što si se o d 1 u č i o i u agitaciju pošao 1... Ja odoh predaleko od Arnauto« vićevih domo« na Bar sada da se malo opet na njih vratim. Kad ne mogu reći da on svojom i svog do* brovoljca Dra Avde pisanom »Do* movinom« misli na domovinu od Soče do Vardada, niti ha B. i H., niti na bos. herc, muslimane, onda hoćeš«nešeć, moram priznati da mi« sli na onu od njegovih bedara do prsa i žličice, koju može svaki čas i desnom i lijevom plehnuti. To je sada njegovo najviše veličanstvo. On je poodavna »dobar« trgovac, ali ne onaj, koji sjedi na dućanu i pošteno mjeri metrom ili na po ki« le, nego koji hoda naokolo i gepi poveću sumu u džep. Za ovaku tr» govinu je-potrebna 1) reklama, 2) lahak skok, 3) dobra volja i 4) slo« bodno vrijeme. On je vazda imao za taki posao dobru volju i lahak skok. Vakufsko direktorstvo mu je bila dobra reklama, a slobodno je vrijeme imao, jer je stari vak. sa* bor prevario, te mu je dozvolio, da sam sebi može dopuste podjeljiva« ti, Stoga se ej onako često i viđao po Beču, Pešti i Zagrebu kao vakufski direktor u »trgovačkim« poslovi« ma. Sad se nekako ponajbolji trgo* vački poslovi prave u veledušnom Beogradu. On ima slobodna vreme« na, staru dobru volju i lahak skok, samo mu fali još dobra reklama. — Oh, a ta bi bila mandat — m»a«a*an* dat mannndgtt i t. d., što on može izgovoriti na 19 različitih načina u raznim srez*kotarima ili kotar«sre« zovima tuuuzlannnnskooog Kurbeg adem—Gradić—Ghihić—Čupurundi ja okruglog—okružja. — Istina, mo« že se živjeti i sa manjom trgovi* nom: ali što je više*više, što je bo« lje»bolje. Eee brajko! Mandatli tr* govac, radikalno*hercegovačkog po* rijetla može iz veledušnog Beogra« da izvesti preko sinjeg mora u (ne= znam kako bih je nazvao) dobru« mrsku Italiju iz bos. šuma po 100 vagona drveta. Nije to šala! Pošteni Husaga Ćišić, nek i dalje klanja i živi u svojoj političkoj neodređe* nosti, kako je živio — Šerif zna šta radi! On pjeva: Lijepa moja »do« movina« i — po njoj se plehne ... Cham. Jedna senzacija. Pod naslovom : »Četiri sto hiljada franaka, da bu« de nosioc radikalske kaniddatske li* ste« i podnaslovom: »Šerif Amau* tović i Dr. Safetbeg Bašagić kandi* dati radikala«, donijela je jučeraš* nj a »Hrv. Sloga« ovu vijest: »Saznajemo iz pouzdana vrela, da su radikali ponudili našemu reisu Džemaludinu ef. Cauševiću, kad je nedavno boravio u Beogradu, svotu od 400.000 franaka, pod uvjetom da bude nosiocem jedne radikalsko* muslimanske kandidacione liste. Reis je dakako odbio takovu nečas« nu ponudu, jer neće da bude izdaji* com svoga islamskog elementa, bu* duć da je svjestan, da bi radikalska Velika Srbija donijela muslimani« ma potpunu propast. Nu dok ovo s pohvalom za g. rei« sa bilježimo, dođe nam vijest da su radikali i muslimani u Novom Pazaru i Makedoniji stvorili izborni' sporazum, te u tim krajevima istu« paju jedinstvenim listama u izbo« re. Na jednoj takvoj listi nalazi se među kandidatima sa općom nao« brazbom Šerif efendija Arnautović na drugom mjestu, a Dr. Safetbeg Bašagić kao prvi kvalifikovani. I nehote nam se ovom zgodom na« meće pitanje: Koliko su ovima dali radikali? — Jadni naši muslimani kod ovakih svojih ljudi!« Tako taj list. Je li nužno ponovno naglasiti »Muslimani na oprez«? »Snažna demokratska zajednica«, čiji su ministri bili do u zadnje vri« jeme uvijek u većini i dapače se nosili (mišlju, da zavedu diktaturu — gine i uzmiče na svim linija« ma. (Stisnula se kao makovo zrnce: mirna, čedna i tiha. Ni trunka one samodopadnosti i drzovitosti, ni traga onoj nekadanjoj silovitosti i bahatosti. Kandiduje na četiri načina: u Tuzli s a mo s ta Ino, is« tičući firmu Ljube Davidovića; u Sarajevu u zajednici sa Mu« t e ž »strankom« nosi Šukriju Kurs tovića. Naš svijet dobro poznaje o= vog pauna, no ipak ćemo iznijeti njegov opis i po »Glasu Naroda«. Taj list veli da je Šukrija: novinar, dobrovoljac i narodni poslanik. U prvo i zadnje ne vjerujemo, no vje« rujemo da je bio dobre volje, a i sad je naročito za mandatom. U Hercegovini istupaju »demokrati« u sporazumu sasavezomtežaka i dobrovoljaca, noseći Doku Peri« na i dra Ristu Jeremića, ljude, koji su potisnuti iz odbora težačkog sa« veza. U ostala tri okružja kandidu« ju u sporazumu sa savezom do« brovoljaca. Interesantno je kako su postupa* li sa svojim »turskim« robljem: u Bihaću kandidu ju dra Hamida Svr* zu kao prvog kvalifikovanog, jer su za taj mandat nesigurni, pa vo* Ijedoše »dekovati« svog Živka Nje* žića. Da zavedu Krajišnike i učite* l je metnuli su na peto mjesto ripač« kog učitelja Osmana Redžića. Ibra* hima Sarića kandiduju u Banjaluci na petom mjestu. Ko vele: ako radi totalne nesposobnosti bude zbačen sa stolice načelnika u mini* starstvu vjera, nek mu se bar može štucati za mandatom. Pa nije ni na odmet ova kombinacija 1... U Her* cegovini ističu na četvrtom mjestu težaka Mehu Isakovića iz Stoca, do* čim u tuzlanskom i travničkom ok* ružju ne 'kandiduju nikog od mu« slimana. No zato su p r a z nu sara* jevsku listu prepustiti Mutežima, dodijelivši im i 8. i 7. i 5. pa i 3. mje* sto medu nekvalifikovanim kandi« datima i oba — zamjenička mjesta među kvalifikovanim. Kaj« mak su zadržali Vasilju Grđiću i dru Ljubibratiću. No izgleda da će se i oni zadovoljiti surutkom. U ovoj listi upada u oči još i to, da su težacima data sporedna mje* sta, a prva su ugrabili advokati, pro« te, eparhijski referenti, inžinjeri ’ druga gospoda. Dvije 'su se godine razgulili pjevajući težacima pjesmu hvalospjevku, a sad pokazaše da to bijaše — uspavanka... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U KNEŽICI, KLAD* NJU, VLASENICI, NOVOJ KA* SABI I OLOVU. Naši kandidati za konstituantu Šumsudin Sarajlić i Ibrahim Dedić u zajednici sa izaslanikom iz Tuzle, Muhamed ef. Zahirovićem, održali su skupštine J. M. O. u gornjim mjestima dne 12., 15., 16., 17. i 19. o. mj., koje su posve mirno protekle i potpuno uspjele. Narodu, koji je u velikom broju u svakom mjestu prisustvovao skupštinama tumačili su govornici svrhu, program i štatut naše orga* nizacije, onda im razlagali važnost predstojećih izbora, način kako će se glasati te veliku odgovornost i težak rad onih naših poslanika, koji će otići u Ustavotvornu Skupštinu, a koji svojim biračima ne obećaju ništa, što bi nadilazilo njihovu sna« gu, već samo to da će raditi savje* sno i s punom voljom da brane u prvom redu interese svojih birača, a onda i svega naroda. I kada su nakon ovakvih saopće* nja pitali na svakoj skupštini na* rod: da li odobrava program, dosa* dašnji rad vodstva i listu kandidata J. M. O., svagdje je slijedio j e d« n o d u š a n odgovor da se odobra* va i da će svi glasati za kandidate J. M. O. Potpuna sloga i svijest o čvrstom udruženju U našoj organi* zaciji svuda se opazila, jedino u kladnjskom kotaru istakoše težaci, da poznaju trojicu ljudi iz raznih mjesta, koji bi glasovali možda za nekog drugoga na predstojećim iz* borima i u Knežini (kot. Vlaseni« ce) što su neki ljudi bili, po njiho* vim izjavama, zavedeni, da ne bu* du u našoj organizaciji — u islam« skoj zajednici. Ali nakon skupsti* ne u Olovu, ona trojica iz kladanj* skog kotara ostadoše čvrsto uz nas, a skupština opet u Knežini dokaza da svi muslimani iz toga mjesta (o« sim 5—6 ih na broju) posve solidar« no osjećaju i misle sa drugima iz naše cjeline, a nadaju se opet, da će se i onih 5—6 povratiti po vre* menu, čim vide, da je pravo mje* sto i za njih u našoj organizaciji. Pri koncu svake skupštine upući* vali su naši govornici muslimane, neka i dalje kao i do sada žive u slo* zi i ljubav sa braćom težacima i su* građanima drugih vjera i odgova* rali im na razna pitanja, koja su na njih stavljana glede izbora i prijet« nje na nekim stranama, da bi mu* slimani morali glasati u zajednici sa drugim vjefama i t. d. O uspjehu koje druge liste u ova dva kotara, osim kandidata J. M. O. ne može biti govora, nit su ljudi htjeli da se u opće o njima govori, samo su isticali zabrinutost i to je* dinu, da im se pri izborima ne učini kakvo nasilje ili prijevara. Na to im je naravno tumačeno, da to ne smije biti po zakonu, da su po sve« mu izbori osigurani kao tajni i slo* bodni, da se ne plaše nikakvih pri« jetnja, jer to čine samo oni, da ma* lo zastraše, koji bi željeli da njiho* ve glasove dobiju za svoje stranke Pojedini mjesni odbori naše or* ganizacije rukovodili su gornje skupštine uzorno, a u Kladnju, Via« senicama i Novoj Kasabi prisustvo« vali su im osobno i kotarski pred* stojnici jedne, kao što je to običaj... Novoj Kasabi i t r i patrole žandara mjesto jedne, kao što je to običaj... SKUPŠTINE U BIJELJINSKOM KOTARU. Na 12. o. mj. u petak prije podne održao je Dr. Bukvica sa Hifzi be* gom Đumišićem skupštinu J. M. O. u Janji, koja je bila jako dobro po* sjećena. Skupštinu je otvorio mude* riz kao predsjednik mjesnog odbo* ra i zamolio Dr. Bukvicu, da razlo« ži program i štatut J. M. O. Dr. Buk* vica je potanko razložio program naše organizacije, a osobito je po* tanko razložio kulturni dio našeg programa i govorio o potrebi otva« ranja i pohađanja škola po musli* manskim selima te o potrebi našeg »Gajreta«. Naročito je istakao po« trebu, da se naši članovi čuvaju al= kohola i kartanja, te da svim sila* ma prihvate za rad i podizanje na* šeg dijela naroda. Apelirao je na slogu, ljubav i međusobno potpo* maganje. Molio da prezru i odbiju svakog, ko bude pokušao da razbi* je ovu bratsku slogu. (Povici: »Do* lje Šerif, izdajica, denuncijant!« (Na koncu je razložio važnost izbora i zamolio skupštinare, da svi dođu na glasanje i svoj glas dadnu onom, u koga imaju povjerenje. Govor dr. Bukvice skupštinari su pomno sa* slušali i jednoglasno odobrili, rekav* ši da će samo u ovom pravcu raditi. Iza toga spaljena je denuncijantska »Domovina« u znak javnog prote* sta i usvojena rezolucija u tom smi« slu. Isti dan po podne u 2 sata održa« na je skupština u Bijeljini, koja je bila izvanredno posjećena, tako, da ovaka skupština nije odavna bila. Od strane vlasti prisustvovao je is* toj g. sreski načelnik. I ovdje je Dr. Bukvica potanko razvio program J. M. O. naročito njegov politički, e« konomski i prosvjetni dio. Kod eko* nomskog dijela istakao je naročito to, da mi stojimo na tom, da se za kmete ima dati pravedna odšteta, jer mislimo da ni država ne će do* zvoliti da oko 30.000 familija malih posjednika padne na prosjački štap, a i Regent nam je to svojom kra« Ijevskom riječi zajamčio. Govori, kako se nama oduzima i ono malo slobodne zemlje i to nesamo od po« sjednika, nego i od težaka. Navodi da u brčanskom kotaru ima oko 15 pustara, koje nije niko ni prstom darnuo, jer su u posjedu višestrukog milionera gazde Ćelovića (preko �Strana 4 Страца 2000 D) pa Neškovića, Koštica, Ko« lakovića jt. d. ijersunanjima tablesa oznakom: »Imanje firme Neškovića itd. U Sr« biji imaju mnogi po nekoliko hilja« da dunuma zemlje, pa nikom ne pade na um, da im se to oduzme. Mi u tom pravcu tražimo samo jedna« ku mjeru i ništa više. Nadalje ističe kako nam se pod« meće da smo proti jedinstva države pa čak i proti dinastije u čemu se u zadnje doba najviše ističe otpad« na »Domovina« (Poklici: »Dolje Se« rif, izdajica roda svoga!«) Neka nam se dokaže čim bilo, da smo proti države ili dinastije. Ja naprotiv tvr« dim, da smo baš mi pravi lojalni dr« žavljani jer tražimo red i mir u svo« joj domovini i hoćemo da budemo u svemu (javnopravni. Mi muslima« ni poštujemo tuđu svetinju, sveti« nju vjere, kućnog praga i ličnu i i« movinsku sigurnost, pa tražimo da se i nama to vraća. Ako iznosimo slučajeve nepravdi i ako plačemo, ne plačemo za propalom Austrijom koju smo s puškom u ruci dočekali, nego plačemo za svojim imetkom, kojeg smo znojem stekli kao i drugi, pa i više nego drugi. Neka se s na« ma postupa jednako i ravnopravno, pa će naša država imti u nama naj« lojalnije i najharnije građane. (O« dobravanje i pljesak). Mi se svim državnim dužnostima odazivamo veoma rado, pa tražimo, da nam dr« žava dade i prava kao i drugim. Ne tražimo nikakovih privilegija, nego samo pravednost i jednakost. I kulturni je dio programa podrob no razvio apelirajući na izdašno po« dupiranje »Gajreta« i siromašnih đaka. Pri koncu je zamolio da se svi odazovu i dođu na izbore te opšir« nije govorio o važnosti ustavotvor« ne skupštine. Skupštinari jednoglas« no odobriše program J. M. O. i spa« liše javno izdajničku »Domovinu«, usvojivši jednoglasno protestnu re« soluciju protiv političkog šarlatana Šerifa Amautovića. (Donesosmo je u prošlom broju. Op. ur.). Na 13. o. mj. u subotu zaputio se je Dr. Bukvica sa Hifzibegom Đumišićem u Janjare gdje je tako« đer održao brojno posjećenu skup« štinu, razvio program naše organi« zacije i govorio o važnosti izbora. Svi su skupštinari jednoglasno odo« brili rad J. M. O. i svi bez iznimke pristaju i čvrsto stoje uz organiza« čiju, odobravaju listu kandidata i vele da će samo za tu listu glasati. Na 14. o. mj. u nedjelju prije pod« ne održana je skupština u Koraju, koja je bila veoma dobro posjeće« na. I tu je dr. Bukvica govorio u is« tom smislu i naročito apelirao, da se što više pohađaju škole i moder« ni zanati a što bolje podupre »Gaj« ret«, kako prilozima u naravi tako i u novcu. Istaknuo je, da mu je veoma drago, što se tamošnji musli« mani slažu sa braćom pravoslavni« ma i što u ovome kraju nije bilo ni« kakovih trzavica između njih. Moli da muslimani tu ljubav i slogu i na« dalje zadrže i da se bratski potpo« mažu, jer u toj bratskoj slozi i Iju« bavi leži spas naroda i napredak države. Svi skupštinari sa zadovolj« stvom odobriše rad J. M. O. i jedno« glasno izjaviše da će dati svoj glas jedino za kandidate organizacije i da ne će nikom dozvoliti, da tu nji« hovu slogu razbije. Dalje su naj« energičnije osudili pogubni i denun« cijantski rad Šerifa Arautovića. Ta« ko se može reći da su naši Korajci jedna jaka kula J. M. O. Isti dan u podne bio je pouzda« nički sastanak u ćeliću, gdje pošte« ni naši težaci jednodušno pristaju uz našu organizaciju i odobravaju njezin rad. Mole, da im se ispravi nepravda, koju im je učinio bivši sreski načelnik dr. Kostić, oduzev« ši im polje Fehimbega Zaimovića, o kojem je živjelo oko 30 kuća, a danas nemaju ni pedlja svoje zem« lje. Isto polje oni obrađuju već ne« kih 50 godina. Ovo im je polje odu« zeo g. dr. Kostić i dao seljacima iz Mrtvice, koji su prije bili kmetovi, a sad se oslobodili i uz to još pođi« jelili begluk H. Abazbega Zaimovi« ća u Mrtvici, koji iznosi oko 4.000 dunuma, pa mnogi ne mogu ni svoje zemlje obraditi, nego je daju dru« gima na obrađivanje. Pored svega toga hoće još i ovo polje, da otmu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Broj 227 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* siromašnim Ćelićanima. Valja napo« menuti da su Ćelićani od ministar« stva za agrarnu reformu dobili do« zvolu, da mogu to polje i na dalje obrađivati, no uza sve to nisu još u posjed uvedeni, jer to ne daju mrtvički seljaci. Rečeno im je da u svom zahtjevu idu samo legalnim putem i da će sa« mo mirnim držanjem i legalnim putem doći do svoga prava. ZBQR U SOPOTNICI. Na želju okolnih težaka i mjes« nog odbora u Zenici Radni je Od« bor poslao dvojicu svojih delegata na skupštinu, koja se održavala u petak 19. o. mj. kraj džamije u selu Sopotnici kod Modrinja. I ako je bilo vrijeme loše i snijeg počeo da pada, prisustvovalo je ovoj skupšti« ni pored delegata iz Zenice i Saraje« va oko 80 seljaka, što iz Sopotnice, što iz okolnih sela. Pošto je skup« ština bila prijavljena vlastima, po« slaja je ova pored izaslanika, još še« Storicu žandara, valjda da »okite« ovu skupštinu. Izaslanik mjesnog odbora otvorio je iza gjume skupšti« nu, predstavio delegate Radnog Od« bora, te izaslanika vlasti. Izloživši svrhu skupštine, podijelio je riječ delegatu g. O. A. Sokoloviću, koji je razložio svrhu naše organizacije i istaknuo da je ona osnovana sasma na demokratskom načelu, pa da pro« ističe iz naroda, a ne kao većina stranaka, koje postoje bez pristaša. Govornik je počeo da navodi ne« pravde, koje su nam dosada od stra« ne vlasti učinjene, nu bio je pozvan od izaslanika vlasti, da prekine kri« tikovanje, jer da će inače skupštinu raspustiti, Da se ne bi »kita« prosula i da ne bi skupština bila raspuštena, govor« nik je počeo da tumači važnost iz« bora za konstituantu i pozvao pri« sutne, da svi neizostavno dođu na biralište. Ujedno ih je zamolio, da do izbora upućuju i druge, kako ni jedan muslimanski glas ne bi ostao nepredat za našu organizaciju. Pri« sutni su sa vilikim interesovanjem salušali govornika i izjavili mu da će svi i do zadnjega doći na birali« šte, na što je predsjednik zaključio ovu skupštinu. Sarajevska birališta. I. U Lom gradskom kotaru: 1 U Belediji glasaju oni birači, čija prezimena počinju sa slovima A, B, V, G, D, Đ (gj), E, Ž, Z, I,. J, K, L, Lj. Predstavnik je naše liste Asimbeg Dugalić, a zamjenik mu Mustafa Kumašin. 2. U zgradi jevrejske općine u prostorijama IV. narodne osnovne škole u Sulejmanovoj ulici glasaju birači, čija prezimena počinju slo« vima M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, C, C, Dž i S. — Predstavnik je naše liste Ešref ef. Rašidagić a zamjenik Neziraga Ahmetašević. vić, I. gradski kotar počinje is« pred Kiraethane pa ide kroz Kra« čule, a onda Aleksandrovom uli« com, pa iza stare banje P^trakinom ulicom do Mandića ville, zauzima Tubegovicu, presijeca Buku, uzima Kadračić, pa ide kroz gornji park i izbija između realke i zem. štam« parije na Miljacku i onda se vodom vraća natrag, II. U II=om gradskom kotaru: 1. U zanatlijskoj školi glasaju bi« rači, čija prezimena počinju slovi« ma A, B, V, G, D. — Predstavnik je naše liste Husejn ef. Omanović, a zamjenik mu Ali ef. Šahinagić. 2. U V=oj narodnoj osnovnoj ško« li u Marijinu dvoru glasaju birači čija prezimena počinju slovima Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J, K, L, Lj. - Pred« stavnik je naše liste Edhem ef. Mu« labdić, a zamjenik mu Alijaga Bre« kalo. 3. U duhanskoj fabrici, gdje je kuhinja u Mutevelinoj ulici glasaju birači, čija prezimena počinju slovi« ma M, N, Nj, O, P, R. — Predstav« nik je naše liste Husejn ef. Mašić, a zamjenik mu Omer ef. Jerlagić, 4. U VIII-oj narodnoj osnovnoj školi kod željezničke stanice glasaju birači čija prezimena počiniu slovima S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Pred­ stavnik je naše liste Jusufaga Ablakovič a zamjenik mu Halid ef. Ku­ mašin. . II. gradski kotar počinje od realke i onda od Koševo ulice sve što je na desnoj obali Miljacke naniže do na dolačku maltu, obuzimajući i Goricu i Novo Sarajevo. III. U Ill-em gradskom kotaru: 1. U tehničkoj stručnoj školi u Nemanjinoj ulici (na Čekaluši) gla­ saju birači, čija prezimena pučinju slovima A, B, V, G, D, Gj (gj), E, Ž, Z, 1, J. — Predstavnik je naše liste Ragib ef. Bakarević a zamjenik mu Mustafa ef. Tulić. 2. U zavodu sv. Josipa (kod seka) na Banjskom Brijegu glasaju birači, čija prezimena počinju slovima K, L, Lj, M, N,Nj,O, Р,—Predstavnik je naše liste Atif ef. Sočo a zamjenik mu Mehaga Ćosić. 3. U kahvi na Mejtašu glasaju birači čija prezimena počinju slovima R, S, T, U, F, H, C, Č, C, Dž, Š. — Predstavnik je naše liste Sejid ef. Ku­ mašin a zamjenik mu Eminaga Šećič. III. gradski kotar počinje od Koševo ulice, koja ostaje II. kotaru pa ide međom 1-og kotara do iza ba­ nje, ostavlja Hadži Mulića ulicu IV-om kotaru i onda ide Macinim potokom preko Budakovića sve dokle ima grad­ skih kuća. IV. U IV-om gradskom kotaru: 1. U ruždiji na Bendbaši glasaju birači čija prezimena počinju slovima A, B, V, G, D, Gj. — Predstavnik je naše liste Edhem Gjulizar a zamje­ nik mu Mahmut ef. Misirlija. 2. U šerijatskoj školi (mektebi nuvabu) glasaju birači čija prezime­ na počinju slovima E, Ž, Z, i, J, K, L, Lj. — Predstavnik je naše liste Nazif ef. Svrzo a zamjenik mu Osman Kasumagić. 3. U Sinanovoj tekiji glasaju bi­ rači čija prezimena počinju slovima M, N, Nj, O, P, R. — Predstavnik je naše liste Veli ef. Sadović a zamje­ nik mu Mehmedbeg Gjulbegović. 4. U vakufskom sirotištu glasaju birači čija prezimena počinju slovima S, T,EU, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š — Pred­ stavnik je naše liste ibrahimaga Koldžo a zamjenik mu Hasan ef. Gafić. IV. gradski kotar počinje na gor­ njoj strani od malte na Bendbaši pa ispod žute tabije ide gradskim bede­ mom do kule na Ploči, a onda osta­ vlja dio Ploče ulice što je uz bedem i po prilici po polovicu H. Šabanovića i H Jamakovića ulice petom kotaru i opet izbija gradskom bedemu ondje, gdje ulica Sumbul česma izbija na Baklje sokak. Onda ide bedemom, dokle ima gradskih kuća. S donje strane počinje ispred Kiraethane i ide granicom prvog kotara do iza stare banje, pa onda H. Mulića ulicom granicom trećeg kotara. U ovom ko­ taru ima najviše muslimana. U V-om gradskom kotaru. 1. U Hendinom mektebu na Vratniku glasaju birači, čija prezi­ V. mena počinju slovima A, B, V, G, D, E, Ž, Z, I, J, K. — Predstavnik je naše liste Dr. Mehmed Spaho a za­ mjenik mu H. Ahmedaga Kujundžija. 2. U kući čuvara vodovoda kod žute tabije na Jekovcu glasaju birači, čija prezimena počinju slovima L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je liste Mujaga Sarajlić a zamjenik mu Hašimaga Delić. V. gradski kotar sačinjava Vratnik t. j. sve što je u gradskom bedemu i još izvan bedema onaj dio Ploče, koji ne spada IV-om kotaru, a s gornje strane još Tabijska ulica i Nevjestina mahala. U VI-om gradskom Kotaru; U sirotinjskoj kući na Bi­ striku glasaju birači čija prezimena VI. 1. počinju slovima A, B, V, G, D, Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J, K, L, Lj. — Predstavnik je liste Dr. Atif Hadžikadić a zamje­ nik mu Sejfaga Tašaković. 2. U mektebu na Bistriku niže sirotinjske škole glasaju birači čija Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. prezimena počinju slovima L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, C, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je liste Hamdi ef. Rašidagić a zamjenik mui H. Šaćiraga Denišlija. VI. gradski kotar počinje na lijevoj obali Miljacke s gornje strane grada i pruža se do Careve džamije, pa zaokreće Bistrikom do kapije ispod ćilimske fabrike. Na domak franjevač­ kog samostana skreće brdu ispod Hulusine ulice, pa presijeca Bistrik prema Basamaci ulici. Zatim presijeca Balibegovicu kod Bistričkog potoka i ide Komatinskim potokom do više željez­ ničke pruge, a onda skreće ispod Pastrme, ide kraj Okrugle ulice i iz­ bija pokraj džamije i greblja na Begovac, koji većim dijelom ostaje sed­ mom kotaru. VI U Vll-om gradskom kotaru: U novoj vatrogasnoj ka­ I. 1. sarni glasaju birači čija prezimena počinju slovima A, B, V, G, D, Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J. — Predstavnik je naše liste Hafiz Hamdi ef. Berberović, a zamjenik mu Abdulah ef. Ćatić. 2. U šerijatskoj gimnaziji u Tereziji glasaju birači čija prezimena počinju slovima K, L, Lj, M, N, NJ, O, P, R. — Predstavnik je naše liste Ihrahim ef. Šahinagić, a zamjenik mu Mehaga Pašović. 3. U VI-oj narodnoj osnpvnoj školi (kod Protestantske crkve) gla­ saju birači, čija prezimena pojinju slovima S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je naše liste Hamdija Spaho a zamjenik mu Ibrahimaga Jusufspahič. VI I. gradski kotar počinje od donje granice Vl-og kotara i ide na­ niže sve dok ima gradskih kuća na lijevoj obali Miljacke. Izjava. Ovdašnji »Jugoslavenski List« donosi da je Mustajbeg Halilbašić prijavio svoju kandidacionu listu pod naslovom »V eleposjed« ničkaStranka«sa grupom oko »Obrane«. Iz ovoga bi se dalo zak« “Ijučifi kao da iza Halilbašića stoji »Udruženje zemljoposjednika za B. i Hr. Da se ne bi tako razumjela ta kandidatura, to ovim izjavljuje« mo da niti mjesni, a niti radni od« bor Udruženja zemljoposjednika nema nikakve veze sa kandidatskom listom Halilbašića, a da li tko od pojedinaca zemljoposjednika, stoji uz Halilbašića, to nam nije poznato. Sarajevo, 24. novembra 1920. Za Udruženje zemljoposjednika Predsjednik: Tajnik : Sočo. S. A. Filipović. Muteži i narod. Jučer dobismo ove retke: »Molim uvrstite mi ovo nekoliko riječi u naš list, jer mi je krivo: Do« šao ovamo agitator od »Glasa Te« žaka« i donio mi njihovo klepetalo; predstavlja mi Šukriju Kurtovića kao nosioca liste i traži da im bu« dem kod lonca bez mog ikakva zna« nja. Ja kao musliman volim da me naši predstavlnici, kao Halidbeg Hrasniea i njegovi drugovi, bace u vodu nego Sukrija i njegovi dru« ,govi izvade iz vode. M. selam! Trnovo, 22. novembra 1920. Šerif Hadžić. Trzšeljah. ŠTA BI ŠERIF ŽELIO ? (Is „Domovine* broj 10.) Mi ве nadamo, da će pri itboru »vi evijesni Muslimani •arajevekog okružja »postiti svoju kaglica a kutiju kaudidecione liste, koje je noailac — Mustajbeg Halilbašić. \ lito tako očekujemo od svih svijesnih ma* alimaua banjalučkog okružja, da će »puatiti svoja kaglicu a kutija kandidacione liate a kojoj sa — Nikola P. Padlć i Saljaga Sallhagić. Pousdavamo se a svijest Muslimana taslan* akog okružja, da će svi 1 i • t o m »pustiti svoja kuglica a katija kandidacione liate, koje je nosilac — Aorif ef. Arnautovlć. Svim moalimanima okruga l’levljanskog, Prijepoljskog i Beranskog najtoplije preporu­ čujemo, da spuste svoje kuglice a katija kan­ didacione liate, a kojoj ae nalaai — dr. Avdo Haaanbegovlć. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1dd143a94e0b92b484e259b6ff52032b.pdf afab6392e5bb0d19ad72e5249a4e00e2 PDF Text Text pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCLONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 123 (228) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 27. novembra 1920. (15. rebiul-evvel 1339.) Godina II. Koji god musliman ne dogje na biralište, ugrožava muslimanske interese i pomaže našim protivnicima, da ugrabe koje naše poslaničke mjesto. Braćo muslimani, budite oprezni i čuvajte se da vas radi tog nemara ne bude pratila kletva sadanjeg i budućeg našeg naraštaja. O^ašem odzivu zavisi naša bolja budućnost. U banjalučkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Hamzalije Ajanoviča i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U bihaćkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Džaferbega Kulenovića a stajaće na petom mjestu. Na njoj je ružičasta lista. U sarajevskom okružju naša se kutija zove po imenu dra Spahe i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je s v i j e 11 o-z e 1 e n a lista. U Hercegovini naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Karamehmedovića i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U travničkom okružju naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je zelena lista. U tuzlanskom okružju nosi ime muftije Maglajlića i Osmana Vilovića i stoji na sedmom mjestu Na njoj je lista na bijelu papiru i zelenim slovima. U ovom okružju treba dobro paziti na broj kutije, jer je blizu nje Šerifova. Izrabljivanje „Gajreta" »Glas Težaka« je mnogo puta na« ne smije uvlačiti nikakva politika. padao na našu organizaciju radi t os Da obranimo ovo jedino ispravno b o ž n j e naše pasivnosti prema os načelo mi smo se zadovoljili sa dva voj našoj kulturnoj ustanovu On je mjesta u glavnom odboru društva i mnogo puta iskrivljivao činjenice, a radi toga riskirali i komešanje u nikad, ni jednim slovom nije htio redovima naše stranke. Kroz cijelo spomenuti fakat, da se je na svim vrijeme rada novog odbora nijesmo našim većim skupštinama govorilt napravili nikakve primjedbe, pa ni o »Gajretu« što se može ljepše i onda kada je došlo do oštre »Obra« povoljnije. Bilo je slučajeva, da su nine« navale na postupak pri pod« na našim skupštinama ubrane i li« jeli Šukrine diplome. Mi smo se suz« jepe svote dobrovoljnih priloga za držali i tom prigodom, a ne htjedo« »Gajret«, a ipak o tom nije done« smo se ograditi ni onda, kad smo šen ni jedan redak u »Glasu Teža« doznali da pisanje »Glasa Težaka« ka«, sve u bojazni, da se ne potam« o »Gajretu« nadahnjuju istaknutiji ni'nečija slava i da se ne poljulja članovi glavnog odbora. No mora« optička varka, po kojoj se rad za mo ustati proti tomu, da Alija Kur« tu našu instituciju ima pripisati sat tović kandiduje kao predsjednik molagilnosti Centralnog Odbora, »Gajreta« i da se uz »veliko« ime odnosno izvjesnim licima u tom od« kandidata Hamida Kukrića ističe da boru. Nas to nije nimalo smetalo, je poslovođa »Gajreta«. To je ne« dostojno i nedopustivo već radi to« niti nas je zavelo da istim mjeri« lom postupamo prema ljudima iz ga, što se sigurno zna da će ti kan« »Gajreta«, koji nijesu naši politički didati svečano kljosnuti, pa se »Gaj« retova« etiketa meće na sasvim ne« Istomišljenici. Mi smo o »Gajretu« solidnu robu. To znači profanaciju pisali mnogo više od ljudi oko »Gajreta« i njegove etikete; to je »Glasa Težaka« i mnogo laskavije kao da bi se Šihtov safun podvalji« nego li su to činili l ti razmetljivi vao svijetu kao »Đirit«. »Gajret« »novinari«. Nedostojnu njihovu kampanju se mora štediti od ovakih poniže« nastojali smo obrnuti prijateljskim nj a. Organ »treće dinastije«, Šukrije i usmenim upozoravanjima.iDava« Alije Kurtovića, donio je u pošljed« li su nam obećanja, da ih pogaze i opet pogaze. No mi smo uza sve njem broju i jedan reklamski čla« to ostali mirni i ni jednom riječju nak o »Gajretu«, u kojem se sa pro« nijesmo uvukli »Gajreta« u naša zimom političkom tendencijorfi isti« stranačka obračunavanja sa politič« če zasluge Muteža za razvitak »Gaj« kom deriščadi oko vajnog »Glasa reta«. U tom članku ima dapače i ovaj stavak: »Oni (Kurtovićevi Iju« Težaka«. Danas moramo da odstupimo od di) su nam najbolja garancija, da tog pravila i da se ogradimo proti će »Gajret« napredovati bez gala« nedostojnoj igri , što je zavodi jed« me j odmora, ne razmećući se na na neznatna šačica uobraženih veli« način kako to čine .neradni i dembeli, koji preoteše vakufe u čina. Ne činimo to možda stoga, što bismo se plašili kakvog uspje« svoje ruke, da ga pljačkaju i zatva« ha ove političke nedonoščadi već raju sirotište i konvikte, a trubeći stoga, što bismo htjeli obratiti nji« na sve strane, da su oni spasitelji hovu pažnju, da bi ova igra mogla »islama«. U domaćoj vijesti »Gaj« štetiti samom društvu i ponovno i« j ret« pljuju ovi »ljudi« i na s v o« zazvati trzavice, koje smo na jed« je svečano obećanje, da ne će spominjati pređašnje prepirke o vene jade prebrodili. Stajali smo, stojimo i uvijek ćemo »Gairetu«, ;pa vele doslovno: »Sa stajati na načelu, da se u »Gajret« kakvim obrazom mogu sada »Prav« daši« opravdati onu ogavnu kampa« nju, koju su u prošloj godini vo« dili ai danasunekimmjesti« ma vode protiv »Gajreta« i nje« gova vrijednog odbora? Trutovi i dembeli ne vole rada, oni su protiv njega«. Uzme li se u obzir, da je program Muteža »kratko i jasno« zbijen u vrlo dobru izreku: »Muslimanima je spas u radu«, doda li se uz to, da se njena lista u Hercegovini prepo« ručuje riječima: »Glasajmo svi za listu kojoj je nosioc — predsjednik »Gajreta« g. Alija Kurtović« — on« da je potpimo jasno i to, da je »Gaj« ret« nezakonito upregnut u Kurtovićeva klimava kola i da je agilni odbor učinio grješku, koja ne će nimalo poslužiti popularisanju »Gajreta«. ♦ Izborna je groznica tako djelova« la na sirotu Kurtovića, da je zatra« žio indat čak i od svog političkog protivnika g. Arnautovića. Bijedna »Domovina« sa žalošću donosi iz« vještaj »G ajretove« uprave »da još uvijek iz nekojih mjesta do« laže vijesti, da mnoge pristaše J. M. O. vode odvratnu i izdajničku kam« panju protiv »Gajreta« i bojkotuju ga. Ti »narodni ljudi« idu u ovome čak tako daleko, da im to služi i kao sredstvo — parola — u agitaciji za svoju stranku. Jedan advokat, koji je predsjednik jednog Gajretova pododbora javlja, da on u svojoj sredini i sa svojim pododborom ne može za »Gajret« ništa učiniti iz razloga toga, što pravdaši u ovome mjestu šire kojekakve laži o »Gaj« retu« i njegovoj upravi«. Iza ovog izvještaja »Gajretove« uprave slije« di čitava hrpa pogrda onih oko »Do« movine, kojima se nabacuju na a« zijatski mentalitet »Pravdaše« i u« pozoruje svijet na njihovu pogub« nost. Čitajući ove paralelne navale u »Domovini« i »Glasu Težaka«, sjećamo se priče o drugovanju vra« ne i goluba, koje je jedan mudrac objasnio time, što su oba druga bila — topalasta. No makar se Kurtovići i podudarali sa Šerifom u potpunom bankrotstvu, ipak je začudno, da su Kurtovići zaboravili svoj letak pro« ti Šerif—Halilbašićevoj zločinačkoj upravi u »Gajretu«. Da se je bar navršila godina... « Iznoseći gornje pogrješke glavnog odbora nije nam nipošto namjera, da koga odbijemo od »Gajreta«. Naprotiv mi idemo za tim, da učini« mo kraj ovoj anomaliji i da baš u interesu »Gajreta« apeliramo na o« ve zaslijepljene ljude, da se prođu svog zastranjivanja bar kad je u pi« tanju naše miljenče »Gajret«. Da su mjesto »Domovini« svoj izvješ« taj saopćili našem Radnom Odboru sigurno bi — ako je tačno što se na« vodi — mnogo bolje uspjeli nego li onako, blamiravši nekakvog advo« kata. Sapienti sat. Sarajevo, 26. novembra. »Pravdaški skandal«. List junaka s Alipašina Mosta počeo se baviti i —- moralom. U jučeranjem broju iznosi ništa manje i ništa više, ne« go jedan Skandalozan nemoralan čin g. dra Spahe i direktora banke Omanovića. Omanović poveo iz fo« čanskog sirotišta trinaestgodišnju djevojčicu, da mu bude sluškinja, ostavili je on i Spaho »u sobi sa dva kreveta, a oni otišli na »akšamluk«. Vrativši se oko 10 sati »dobro na« kresani«, Spaho ode spavati u sobu sa jednim krevetom, a Omanović u drugu sa dva kreveta, legne, na« kon nekoliko dekika ustane i »poč« ne hvatati za ženska nevina prsa i« ....... D j e v o j č i c a se odluč« no branila« i »izvjesnim slučajem djevojka je »izbjegla iz sobe i ođletila u prizemlje i zapomagala«. Kako smo naknadno obavješteni, veli Domovina (Ovdje bi bilo na mjestu njezino hercegovačko ime — Domuzovinal), vlast je povela iz« vide radi pokušanog silovanja i da osveti rz i obraz ove nevine is« lamske žrtve od »Pravdaških« mo« ralno pokvarenih perjanica«. Prikazasmo eto kratak sadržaj članka »Pravdaški Skandal«, što je štampan u jučerašnjoj »Domovini«. O njemu će biti govora i na dru.- �Stran« 2 Страна'______________ »PRAVDA* — »ПРАВДА* Rpoi — Broj 228 Članovi naše organizacije u mnogim su mjestima pripremili kola* a u selima nosila za sakate, gjuturume i bolesne biračel Zašto? Zato, što će ovi izbori odlučiti o našoj budućnosti i jer bi naša organizacija Samo radi jednog glasa — mogla izgubiti koje zastupničko mjesto. Nek se sva mjesta ugledaju u ovu islamsku svijest i nek svak dogje na biralište. To je jedna islamska dužnost, jedan farz. Som mjestu, jer ne ćemo dopustiti ovako« načina borbe, pa makar po. ticao i od najočajnijeg političkog u« topljenika. Arnautović se ovaj put ne će sakriti za leđa Alije Raljevića, jer ie on ovu klevetu rastelalm ci« jelom »musi, klubu«. Radi poštene javnosti imamo izjaviti ovo: Radi se o tom, da curica, koja je bila povedena u hizmećarstvo, nije htje« la da ide dalje od Goražde, da je plakala i pobjegla u vremenu, kad je g. Omanović bio otišao u Čaj« niče. O teroru, a kamo li pokušaju silovanja, nema ni govora. Po srije« di je ćor fišek Šerifa Arnauto« vića, kojim je htio baciti u lagum našu organizaciju. No to ne upalju« je, junačino Alipašinog Mosta — Sličan pokušaj učinio je »Glas Težaka« jednim kmušenim otvore« nim pismom Sulje Mržljaka, iz ko« jeg se ne može razabrati šta za« pravo hoće. Radi se o navodnom ko« raku našeg krajiškog kandidata Ha« sana Miljkovića koji ju je jučer po« vukao na silu, da mu bude supruga«. Kad dobijemo izvještaj osvrnuće« mo se na stvar opširnije. Zasad mo« žemo reći to, da se i ovdje radi o mu« teškoj kortešaciji, ne bi li bar na ovaj način štogod ućelepirili u — Hercegovini, kad u Krajini ne mogo« še ni liste postaviti. MutešliB laži o upravi vakufa. U prošlom se broju ukratko os« vrnusmo na laži, što su ih o vakuf« | skoj upravi iznijeli muteži u svom izbornom proglasu, a danas nam je konstatovati da su taj pamflet do« | nijeli i na čelu svog lista od 24. no« I vembra. Mi smo stvar objasnili i I ne nalazimo za potrebno, da je po« j navijamo. Osvrnućemo se na jedan ! drugi članak u istoj stvari, koji no« si naslov: »Pravdin telefon« i u ko« I jem »Glas Težaka« citira odlomak iz izjave svog kandidata za Herce« I govinu, g. Haj dara Čekre. U tom odlomku stoje i ove riječi: »Dakle, ako koji bilo član »Pravdaškog« od« bora rekne, da sam ja ... ikad u va« kufu bilo kome kakav vakufski ob« jekt pod najam izdao ili da sam ikad i jednog helera od koga bilo na ime toga posredovanja primio«. Polahko Hajdar efendija! Više svje« tla »težačka« gospodo! Možemo priznati da je ova izja« | va, kako je napisana, možda j i tačng, no ne možemo dozvoliti | da se g. Čekro izvlači fiškalskim do« skočicama i da ispod naše optužbe ' pobjegne pomoću ovih stilističkih I izmotacija. Mi smo ustvrdili da je g. Čekro među ostalim »posredovao uz proviziju pri iznamljivanju va« kufskih objekata«. Inkriminirasmo dakle posredovanje uz proviziju, a nijesmo tvrdili da je g. Čekro po« sredovao kod g. Smailbegovi« ć a, niti smo rekli da je primio proviziju, kako bi se htio izmotati. Uglavljujemo taj pokušaj igranja s riječima i prelazimo na dokaz, da je g. Čekro zaista petljao sa provi« zijom pri iznajmljivanju. U posje« du smo ovjerovljenog pre« piša Čekrine tužbe, primljene kod sarajevskog okružnog suda dana 28. oktobra 1919. pod brojem P 2065/19, zastupane po odvjetniku g. dru Pre« mužiću, a podignute proti Braći H. Jusufagić. Tužba glasi: »Veleslavni sude! Kad je vakuf« ska direkcija svojedobno raspisala licitaciju za zakup »Hotel Central« protivnici su mi dali nalog, da u njihovo ime posredujem, te su mi se tom prigodom a u za« jeđnici s njihovim kumpagnjonom I.ajošom Pintarićem obvezali ispla« titi 15100 K honorara, ako po licitaciji bude dotični hotel njima dat u zakup. Dokaz: svjedok Lajoš Pintarić iz Sarajeva, te moje preslu« šanje poput svjedoka. Protivnicima je dotični hotel za« ista po licitaciji bio od vakufske di« rekcje i dan u zakup. Dokaz: zakup« ni ugovor, koji se nalazi kod vakuf« ske direkcije. Kompanjon je protivnika, LajošPintarić, razvrgao zajednicu s pro­ tivnicima, te im je isplatio 7500 K kao na nj otpadajući dio a conto moga ugovorenoga honorara od 15 hiljada kruna, s nalogom, da mi tu svotu i u r u č e. Dokaz: svjedok La« još Pintarić iz Sarajeva te moje pre« slušanje poput svjedoka. Protivnici mi pak ove ugovorene svote neće da isplate. Nadležnost suda temeljim u § 17. grpp. — Tužim ih i molim veleslav« ni sud. da na ovu tužbu ureče ro« čiste, na isto obje stranke pozove, te makar iz ogluhe za pravo izreče: Tuženi su Muhamedaga i Avdaga Jusufagić dužni tužitelju Hajdar eff. Čekri platiti svotu od 15.000 K sa 6% kamata od dana tužbe do is« plate i naknaditi mu parnični trošak sve to solidarno i u roku od 14 da« na pod prijetnjom ovrhe«. Iznoseći gornju tužbu očekujemo kako će se držati Mutež »stranka« nakon ovog poraznog dokumenta; hoće li iz swojih redova izbaciti o« vako strašna »patriotu« ili će i na« kon ovog dokumenta imati obraza, da se petlja u vakufske stvari i sta« vi j a nekog pod optužbu. Original tužbe može g. Šarac vidjeti u arhi« vi okružnog suda, a svakom je na raspolaganju uvid našeg ovjerovlje« noga prepisa. Bude li od potrebe — nastaviće« mo otkrića, premda je i ovo dosta za vječnu sahranu g. Čekre. Maglajsha čuda i pokore. Dopao nam je ruku prepis »pre« sude« sreskog načelstva u Magla« ju od 19. novembra o. g. broj 537/20, prez, kojeg iznosimo bez ikakve preinake, a na stvar ćemo se osvr« nuti kad okružno načelstvo riješi utok, što mu je proti ovoj »presu« di« podnesen u srijedu 24. novem« bra. Riješenje sreskog glasi: »Presuda. Izrečena dne 18. novembra 1920. a proglašena dne 19. novembra 1920. Okrivljeni Uzeirbeg Uzeirbegović, Osman Muradbašić, Arif Terzime« hić, Mehmedalija Smajlagić i Suljo Numanović svi iz Maglaja krivi su ' I I I prekršaja kaon svedeno u pri« j a v i i razlozima presude, počinje« mo time, kao istaknuto te se radi toga u smislu zakona (naredbe zem. vlade) od 22. aprila 1886. broj 18402/1 kazne novčanom globom svaki po 3.000 kruna u korist opće zaklade globa odnosno u slučaju ne« ućerivosti zatvorom od 30 dana. Ostale odredbe presude jesu: da se okrivljeni Began Karahusić iz Maglaja kazni sa ukorom sto« ga što ie ma i naknadno saznavši za otposlati brzojav, šnjime se po« mirio, dok se prima na znanje da je tada otsutan bio i da nije djelo« vao na odaslanje pritužbe. Proti ovoj presudi prost je utok u roku od 8 dana putem ovoga ure« da na okružno načelstvo u Tuzli. Sreski načelnik: u. z. Bosančić, s. r. Da »presuda« bude jasna valja nam dodati da se delikt osuđenih sastoji u tom, što su se na okružni sud obratiti brzojavnim podneskom u stvari — ispravka biračkih spisko« va. Oni naime nijesu dobili riješe« nja prve instancije, pa su se poslu« žili petom alinejom § 26. izbornog zakona, koja veli: ako prva inštan« čija ne donese nikakva riješenja a podnešenim prigovorima »smatraće se da je potražioca ispravke odbila od traženja i ovaj će tada imati prava, da se žali neposredno prvostepenom sudu«. Što je još interesantnije »presu« da« je izdana »za članove Mu« slimanske Jugoslavenske Organiza« čije na ruke predsjednika iste U« zeirbega Uzeirbegovića...« • Kad smo već kod ovog sreskog, neka su nam dozvoljena dva pita« nja na zemaljsku vladu: 1) može li i smije li se držati up« ravni činovnik ovake spreme? 2) je li g. okružnik Grudić izvi« jestio, vladu o Pupićevoj manipula« čiji sa 30.000 kruna općinskog nov« ca. Ne ćemo da dublje zalazimo u ovu aferu i radi bismo bili znati sa« mo to, da li je ova stvar utrpana? Ako jest, pitamo: šta će vlada po« duzeti proti g. Grudiću; ako nije, tražimo da se o stvari informira i donese svoje riješenje. Bilješke. Suvišna briga. Senfova se »Do« movina« zabrinula šta će biti od Hercegovine. Ne će Šerifa, Husaga se odreko, a iz pojedinih joj mjesta javljaju »da je među muslimanima veliko nezadovljstvo sa obadvje« ma istaknutim musi. kand. listama i da su veoma mnogi izbornici od« lučili da nikako ne glasaju«. Kako be, pa šta bi drugo i radili? Nema te be, pa šta b drugo i radili? Na dru« gom mjestu javlja da će se oba na« ša kandidata zahvaliti: Korkut, jer voli travnički mandat, a dr. Kara« mehmedović« jer ne će nikako da ide u konstituantu i da svoju unosnu Iječničku praksu zanemari«. Odgo« varamo mu srpskom narodnom: Putuj igumane i ne brigaj za mana« stir... Zao mu i Sarajeva. Spaho će, veli primiti banjalučki mandat, pa će mjesto njega ostati Sejidalibeg Fili« pović. Sirota Šerif ne zna, da će u Sarajevu proći pet naših kandidata. Vrtoglava mu se, nije ni začudno. Ražalilo mu se i na Travnik, što će Iga zastupati Sakiib- Korkut pa dovikuje: »Kukavni travnički okru« že, zar primaš mjesto Firdusa — Budalinu Talu?« Aferim ti bilo, Še« rif efendija! Zar jadan ne vidiš da ovakim izražavanjem tučeš sebe u glavu: Kad je od tebe i tvog dru« štva bolji i Budalina Tale, ja šta ste onda vi? Ima falsifkata i osim družine Ali« je Kurtovića. Krokodilo također — pođe njihovim stopama, pa iz Žep« ča primismo jučer ovaj brzojav: »Danas je Izet Imamović poslao ok« ružnom sudu u Travniku izjavu, da je bez njegove privole potpisan kao predstavnik Čokorilovoj listi. Od« bor«. Čestitamo na društvu, gospo« dine fcldveble ... Izrabljuju i mevlud. Iz Mostara dobismo ovu telefonsku vijest: Mu« teži pokušali održati skupštinu u Rečici. Zakazali, da će biti — mev« lud. Došao Kurtović s nekoliko mla« dića iz Stoca i sjeli u kahvu. Seljaci se nijesu odazvali. Kahvedžija nije mogao da sluša, šta govore, pa ih počeo goniti. U to došo Baljić s 50 seljaka, a Kurtović odmah ušutio. Kad je počeo govoriti Baljić, Kur« tović s društvom pobjegao. Politički pregled. Priključak Austrije Njemačkoj, koji se sa obje strane propagira vr« lo velikim sredstvima, na.lazi sa strane saveznika na najžešći otpor. Što ovaj priključak znači za nas iz« jasnio je Dr. Trumbić u svom veli« kom ekspozeju u Narodnom pred« stavništvu. Sada se u njemačkim parlamentarnim krugovima pronosi vijest, da će predstavnici svih stra« naka njemačkog rajhstaga osnovati zajednički odbor, kojemu bi bila za« daća da »uzdržava ideju priključka Austrije Njemačkoj«. Položaj u Grčkoj. Pariške vijesti o situaciji u Grčkoj javljaju slijede« će: Ralisova vlada dala je naredbu svima sudovima da izriču presude u ime kralja Konstantina. Manife« stacije se nastavljaju. Gomila je is« takla u kući Venizelosovoj sliku kraljice Sofije. Francuzi koji nisu htjeli da pozdrave Konstantinov portret bili su napadnuti na ulici. Stanovništvo je ubjeđeno, da sa« vezničke vlade neće imati energije da Grčkoj nametnu svoju volju, ne« go jedino plaše revisijom ugovora u Sevru. — »Temps« doznaje, da grč« ka vlada hoće hitno da sazove skup« štinu za 25. novembra u cilju da ponovo ratifikuje ugovor u Sevru strahujući od revizije istog. — Grčki prinčevi Andreja i Kristifor otputovali su u Atinu. O odlasku Venizelosa iz Grčke. Iz Malte javljaju: Posada krstaša »Centauer«, koja je pratila lađu na kojoj je Venizelos ostavio Grčku pripovijeda, da je Venizelosa kod njegovog odlaska slijedio neki ta« jinstveni auto. Također je sa strane jednoga torpeda razarača učinjen pokus da se spriječi Venizelosov od« lazak iz Grčke, no to nije uspjelo. Ulične borbe između Konstanti« novaca i Venizelista u Carigradu. Javljaju iz Carigrada, da je poraz Venizelosa na izborima tamo proiz« veo veliko veselje. Turski oficiri otvoreno izjavljuju, da Sevreski mi« rovni ugovor sada nije nego komad papira. Oni vele, da će Turska sada dobiti nove granice sve do Tesali« je. Grci u Carigradu, koji su većim dijelom pristaše Venizelosa, vrlo su potišteni. Svađa između oficira pri« staša Konstantina i vojnika koji su uz Venizelosa dovela je neki dan do prave ulične bitke, pri čemu je više gostiona potpuno demolira« no. Bitka ie dovršena tek kada su intervenisale savezničke čete. Bilo je nekoliko mrtvih i više ranjenih. Iz pregovora u Rigi. Iz Varšave javljaju: Poljska brzojavna agenci« ja javlja iz R-ige: U razgovoru sa ne« kim novinarom izjavio je predsjed« niM poljske mirovne delegacije Domlbski, da su se radovi u pojedi« nim odsjecima samo privremeno prekinuli. Ruska nota oslanja se na netačne informacije. U zadnjim vi« jestima sa fronte javlja se, da su se poljske čete počele približavati dr« žavnoj granici. Uvjeren je, da bi ru« ska delegacija opet počela sa radom, kad bi znali, da su te vijesti istinite. Za žaliti je što su prekinuti prego« vori, koji bi koristili obim stranama. Poslije poraza generala Wrangela, Iz Pariza javljaju: Francuska štam« �Fnot 228 — H'ol pa javlja, da je.francuski komesar de Martel u pratnji francuske vojne misije 19. o. mj. stigao u Carigrad, a isto tako i general Wrangel sa po« sljednjim izbjeglicama. Broj po« sljednjih iznaša oko 130.000. Kažu, da će civilne osobe razmjestiti po Carigradu, Bugarskoj, Rumunjskoj i Kraljevini Srba, Hrvata i Slovena« ca. Kozaci na broju oko 40.000 će ići u Brusu, a drugi vojnici na Galipolj. Domaće vijesti. PROMJENA BIRALIŠTA. Ov« dašnje gradsko poglavarstvo javlja: »U V. gradskom kotaru određuje se za II. glasački odjelak na mjseto zgrade čuvara vodovoda kod žute bastione — zgrada u neposrednoj Blizini i to gostiona Josipa Hele« branda pred ulazom u kasarnu Voj« vode Stepanovića«. Molimo birače da to uvaže. Pušten na slobodu. Naš prijatelj g. Sejdalibeg Filipović pušten je u utorak na slobodu. To je učinjeno na taj način, da je odazvan detek« tiv, koji je s njim sijelio. Na vladi nam rekoše da će g. Filipović biti predan sudu, pa boš. O blažena slo« bodo 1... Muteži protiv autoriteta vlasti i pravičnosti suda. »Gl. Tež.« u br. 27 od 20. nov. 1920. donosi kilometri« čan dopis iz Visokog. Mi se na ovo prazno mlaćenje slame ne bi ni os« vrtali, da ovi »državotvorni« ele« menti na jednom mjestu ne kušaju uzdrmati i onako slabi autoritet vlas sti, pa čak i suda. Tako pripisuju jednom čestitom težaku Agi Silaj? džiji — samo za to što je naš pri« staša'— ni manje ni više, već da je potkupio sve od »vakmajstora pa do predstojnika i suca«. Predbacuju mu i njegov spor s nekim težacima za provod vode kroz njegovu vla« štitu zemlju. Eto kako Muteži hoće da jednu običnu parnicu, koja se vodi posve po zakonu, izrabe u svo« je stranačke svrhe, pa se pri tomu ne žacaju, da ruše čak autoritet i nezavisnost samog suda. Grudićeva »ispravnost«. Mi smo svojevremeno iznijeli kako je malo« dobni Fadil Ibrišimović na policiji u Tuzl bio prisiljen od Čupurdije, da klanja, te mu je tom prilikom kod vršenja vjerskog obreda udareno to« liko štapova, kaliko se je god puta nagnuo, odnosno kleknuo. Na našu prijavu I odredilo je ministarstvo strogu istragu koju je Grudić sobom proveo. A znate kako? Pozvao detektiva Ivezića i rekao mu slijedeće: Desila se je neprijat« na stvar i vi znadete kako ćete iska« zati. Jeli da nije Ibrišimović bio bi« jen na policiji? — Bezbeli da nije, odgovori Ivezić. Grudić onda pozo« ve dva svjedoka. Radu Peleša i još jednoga, te u njihovom prisuću sa«, stavi jedan lažan zapisnik, gdje Ivezić očituje da mu od svega togg nije ništa poznato. Ibrišimović je međutim potvrdio pred svjedoci« ma, da se je stvar doista tako de« sila, kako smo mi iznijeli. Pitamo vladu i ministarstvo: dokle će trpiti da Grudić nesamo tjera samovolju, nego i da utiče na svjedoke da laž« no iskazuju i da onda šalje kriva izvješća na viša mjesta? Tražimo da se u ovom predmetu svi svjedoci pred sudom preslušaju, o gor« njim okolnostima, za koje mi imamo sigurne dokaze u rukama! Mato Boškić pušten na slobodu. Prekjučer je bila kod vrhovnog 'su« da radi priziva državnog odvjetni« štva rasprava protiv bivšeg suca Mate Boškića, koji je bio okrivljen radi nasilja protiv Srba, za vrijeme rata. Boškić je u svoje doba pred o« kružnim sudom riješen krivnje, a prekjučer je vrhovni sud potvrdio ovaj pravorijek. Boškić je odmah pušten na slobodu i jučer je otputo« vao iz Sarajeva. Povratal4 kontiskovanih hiljadar« ki. Naređenjem delegacije ministra finansija imaju se vlasnicima, koji« Страна 3. .ПРАВДА* — »PRAVOA. ma su hiljadarke svojevremeno bile konfiskovane, natrag povratiti. Po« zivaju se svi vlasnici ovakovih hilia« darki, da u roku od mjesec dana mogu uz prikaz reversa o oduzetim hiljadarkama podići ih kod pore« skog ureda. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« cijalista za ženske bolesti, ordinira od 10—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Izvrsna osnova igre državne raz. redne lutrije, kakovu ni jedna hitri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Imadate li boli? U licu? U cijelo« me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 Velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite ii od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Pro« tiv toga pomažu Fellerove prave Elsaspilule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. A. Tuzlanski trešEljak Da ti pripovljdam pripovijest! Ono ti bio jedan odbor, pun svakakvih ljudi: ško­ lovanih bez pameti, pametnih bez škola, učenih-preučenih, mozgali-premozgali, zgod­ nih prezgodnih, hodžastih-prehodžastih, pjanih-prepjanih, političara-prepolitičara, radikalnih-preradikalnih, demokratnih-predemokratnih, pa, brajko moj, budalastih-prebudalastih i šta ću ti duljit, bilo ih je na broj malo — ali svake sorte — svakakih. Tu je bilo dvokatova i njihovih solicitatora, trgovaca, prijašnjih žuto-crnih đonullna, a sada u crveno-plavo-bijelo izvraćenih boškafali Adema, moderli brkesuz, dekretsuzusmeno imenovanih okružnih školskih nad­ zornika, ugursuza, koji već te titule pod svojim »Biše« ima na letačima kajte, halis rakija oslobođenih dobrovoljaca, visoko bojli ćumurdžibaša, hodža — honjli — gaskantali — diplomati — amova diplomat Salih — gazetandžiia i još dva-tri eto đozlukli, što đozluksus aga beg-efendija ! Medu njima su bila na dugo i široko ču­ vena dva Adema — kao da si jabuku razrezo — ama hah na dlaku jednakih pa­ meti. Jedina je razlika kod njih, što je je­ dan bio »svečani« radikal, a drugi obični radikal-izvozničar, koji voli demokrate, ašikuje sa komunistima, namiguje zvonašima. Tako mu, brate, reče »Zvono« i on to lo­ jalno prešutje. Dernek priznade, da voli onog, koji da više, što no reko on »faz edelum«, da je on taki, ama ja hu, zašto on proglasi Srbe rišćanima, kad se ono među njima poče govoriti o »kandidatima« i kandidatskim listama za konstituantu? I kako no on tada sa punom šubarom glave gnjavatorskim korakom (Kad te počne gnjavit Biše — Uzmi pušku i ubi se! Mirza) pristupi jednom »crno-žutom« »muftijancu« i prišapnu mu, da su vlasi pravi rišćani i da bi on s -toga sada u Organizaciju? Pa pobogu brate, kad mu muftijanac odgovori, da može, ali samo kao »vojnik«, (a ne kao »general«) on ohmulji nos i ode ko po.... i krh letak pun starih i od Čokorila pre­ žvakanih izvrtačina, u kom nazva muftiju. Čekića, Vilovića i Kovačevića najvećim »Švabinovcima« i crno-žućim — meazallah — i od njegova najboljeg dosta, druga i prijatelja Arnautovića,. te Oazim bega, Muratbega 1 ljubljenog svog dobrog brata istomišljenika i iste pameti i sposobnosti, čuruk idžazetli Adembeg-hodža-efendija Kurbegovića i cijelog tuzlanskog »Šerifa Arnautovića« odbora! Uz to u jednoj bakalnici pred nekojim čaršilijama proglasi sebe da je »nad svim školama u ovom okružju pa i više...«, i pod »letakom« na navodno »obećanje« g. Š. Orđića »usmeno« imenova sam sebe sa »usmenim« dekretom »okruž­ nim školskim nadzornikom«. E belli mu ova valja groša, pa makar to kasnije Grđić za hater i iskrpio! — Jezičnu i moralnoduševnu stranu svog »letaka« upravio je bitimajućem, a za sad još samo po »usme­ nom« dekretu »Njemu« podvrženom, cije­ lom učiteljstvu, da vidi i unaprijed znade sa kakvim će možda predpostavljenim stručnim »autoritetom« imati posla. Pošto bi mogao on kao »okružni« hodočastit po okrugu, tuzlanski trgovci svih vjera i nacija preporučuju handžijama, ho­ telijerima, kahvedžijama, aščijama i svojim kolegama, da na vidljivim mjestama izvje­ se tablje sa natpisima: »Čast svakome, ve­ resije nikome« pa se neće kajati. —- On se u letaku ljuti, što »Turci« neće da gla­ suju nekakvih Srbijanaca Davida i Momčila i »onih« koje oni preporuče. Stoga im na kraju prijeti, da im »on« neće štediti »osje­ ćaja«. Muje tvrdokorne, pa ga ne slušaju već hoće muftiju i njegovo društvo. Pri­ jetnji se smiju i viču: Tresu se brda, rodiće se miš« Daleko me odvede »letak-dekretli ok­ ružnog« od započete pripovijesti. Đavo ga odni(o. Ta spomeni onu čaršijsku : »Kurbeg selamsuz, Biše ugursuz«, pa hajde dalje... Oni su se sabrali i proglasili jednom — strankom na »vjerskoj« bazii jer vodstvo muftine stranke ne valja — pa ne valja. — Da, braco si mi dragosni, stranka hazur, ama nema vođe! Bahrija neće da se primi, a neće ni u stranku !... Valjali očima, okretali se tamo-amo... nema nikog po­ desna! Brinuli se. odhukivali, fajda jok, — hesab boš, količnik čikmaz! Da im je ka­ kav krupan, jak, da ih povede! Nema ga! Dok su oni tako bili u nervozi, netko iz »veledušnog« nožnim prstima malo gudne u kičmu zaspalog nekakva Šerifa ili Šerira i on se »makne«! Oni svi sretni, razvesele se i zavlču: Eli, evo ga! — pa i ako nije visok, krupan i jak kolik’ naš ćumurdži­ baša Alija. Ruke taru od veselja, a »Nje­ mu« oči od krmeUa. Ližu ga. pušu ga, nose ga u dubak, uzimaju mu tahret, tepaju mu. »On« kao odrastao čovjek, iznenada »mak­ nut« nogom iz »veledušnog« i iza sna iz­ nenađen ovim prijaznim dočekom — još u buncu — krh među njih. Viče: Pošto me u kičmi od »veledušne« noge još tesiri, ja ’ neću na stolicu. Ako za njom pođem, da Bog da mi se ona, o glavu razlupala. ./..Samo demonstraciju — demonstraciju za hater ove veledušne noge! Gleda malo namrgođen preda se, pipa se po kičmi, vidi se da je bio bihuzur, pa nastavlja: Zadnji su časovi, dajte listu, mećite koga bilo — koga( hoćete. Za kvalifikovane ja imam hazur doktora Avda. Šimširbega, Lahkibega. Imam glavonju agu Hadžalijagića i kadiju Halilovića. Ja ću nositi listu. (Tada mu se štucnu, sav se potrese i opet se plpnu po kičmi). Vi g. Konjkodžiću i Muratbeže m e tni te koga iz Bi j eH in e ! Eto to ih je već sedam. Vi, moji slavni odbor­ nici, nađite još drugih 7, te s brda s dola sakupite još 100 potpisnika i predajte listu! Ja idem pisati agitaciona pisma. Sješću na šilte, jer mi neda kičma na stolicu!« Oni to sve prime sa »amin i amen« i on šmudnu u željeznicu. Oni ostanu opet u brizi — raskolačenih očiju. Sutradan sabirahu potpise. Seljak, hamal, tko ie da je. Krk kruna bir potpis! Pošalju habere na sve kotare i pitaju: hoće li se kogod pri­ miti mannddaahta? — Nitko se ne javlja! U oči subote u 12 sahata noći sastanu se u medžlis i hoćeš-nećeš, rekavši: »kad neće drugi, hoćemo mi« — pocopaju se sva sed­ morica u listu. Oštampaju je po noći i to »huve hu« kao listu J. M. O. ne bi li se tkogod zabunio, pa tamo kuglicu bacio. Na toj listi imade ih svakakih, ima: ćumurdžibaši Alija, Muratbega, Konjhodžića, Ćazimbega, Adema Kurbega, Avda doktora, Š.bega i ma halakalah dvonožnih tipova. Pa ako su živi, i danas su ioš »usmeni okružni« 1 Jedan, koji ima »letak« i »listu«. Ko glasa za Šerifovu, Halilbašićevu ili mutešku listu ne pomaže njima, nego Pribićeviću i Srškiću. Istodobno odmaže muslimanima, jer ugrožava naše kvalifikovane kandidate i one kandidate, koji će proći pomoću većih, a pasti radi manjih razlomaka. Uvažite to, braćo! . . . Državna klasna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i 1 januara 1921. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60 000 do 600 000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1'000.000 (jedan milijun) ili kruna 4'000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400 000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120 000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Сјјвпв srEćaha za svaku hlasu; Pl SFEĆha Dinara V8 11Г Kruna 19Z I/Z ЗГЕСђВ Dinara ZV ili Kruna 96 IV SFEĆhE Dinara IZ Ili Kruna V8 18 srećhE Dinara 6 ili Kruna ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEDUNDRODND BANKA D. D. odio razredne lutrije. W Zagreb И Najveći izbor brojeva! �Struns 4 Стрзда Opet nešto za Vas! Muči 11 Vas glavobolja 1 Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma I Besanica! Jeste li nervozni? Muslimani Sjetite se „Gajreta". Nije li Vam želudac u redu? Tr­ pite 11 od slabe probave? Od pokvarena »petita? Vi ka«ljetni Za probavu! Slus ot stran juje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI SOK 9.— K. Hego kolačići (prene pamtile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca podani ši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8,— K. Fiaker« eki prah 8.— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepis 40,— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4.— K, Sada bioarbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6,- K, Karlsbadska sol 6.- K, REGEMEROL SA MARKOM „HEGA“ (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 kutija 25.— K. Najfin’je Ricinovo ulje po 6 — i 30. K. Pastile od tamarinda 2.50 K. ĆAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senezbleter i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja i Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV „EL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE 12 — K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv groz­ nice 30.— K. BRIJOL Nlabokrvnost? Zuhobolja ! Svrbljenje, svrab. Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za talili crnu kavu kao na.jsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Protiv glista! Mast protiv svraba 12.— K. Naftolova mast 16,— i 20 — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.— i 12.— K. Mast za rane 15.— K, Mast za djecu, Kamfora a šesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K I 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. iz fabrike Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se p i K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Tekući željezni ekstrakt 20.— K, Željezni albuminat 40 — K Uz liječnički pre is: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu a Beču 25.— K. HEGA FERR1N 45.— K. Krečno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblja ulje „Elsa" 85.— K. Zubne kapi 5.— K. Zeleno ulje 30'— K. Vođa sa oči 5’— K. SEBURA jRjetiaiStjŠtjKatjftSiStSftištjfltjei Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRAVE ELSA-PILULE! Te su uistinu dobre! 6 kutija 18 — K. 8AGRADA BARBER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDČANA TlNKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.-K. Pravi eehoferov balzam 15,— K- Тл pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI EI.EA-FLUlD. Dirit ćete se i hvaliti Fellerov Eleiflaid kao dobra prijatelja a crnim danima. 6 dvostrukih Ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci 15 K. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Rudolfa Loebela Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. u Maglaju. Proljev, Dlarejat Bastlerove kapi protiv kolere 15 — K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kaplji^, cimetove, melisove kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Sredstva za ŽBOtinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K, Mazilo za konje 25— K» Arnika 6,- i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali Što jeftinije. Preporuča so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Kod upita treba Srci 228 — Epoi »PRAVDA* — »ПРАВДА* priložiti poštanske biljege za od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feiler, ljekarna, Zulfe Nuhanovića, Stabica donja, Elsa rg br. 310 Hrvatska. koja obavlja sve popravke civilnih O" pušaka i revolvera Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". ♦ PAPIRNICA • * HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ • ♦ * preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavijaju brzo i točno. ф J ♦ * tatno i precizno. Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Popravci se obavljaju samo uz priklop otužnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, Ispod Budahovića 3. Ci ene umjerene. > X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * Ф Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. „PROMET** trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namještenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. drva, ugljana, drmog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.)u Sarajevu Dionička glavnica K. 7,000.000 Podružnice u g Brodu i g. frlovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzoj av i: Trgoiaiha banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Odgovorni urednik: F, Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Кајоп, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d0486631f70cfe7025eba4e3eb6ba650.pdf 6ce9bc55c15b6727bfe7bb23e88a7ad6 PDF Text Text PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. .>уИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације. ВгоМ24 (229) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 30. novembra 1920. (18. rebiul-evvel 1339.) Godina II. Sjajna pobjeda naše organizacije. Totalan poraz Arnautoviea, Halilbašiea i Muteža. — Propast „demokrata". — Propali i Kurtovići i Gluhie i Sarić i Hamid Svrzo. — Živjela islamska svijest! " Р?ђп1а saopćenju zvaničnog dopisnog ureda ukupni uspjeh izbora u Bosni i Hercegovini pokazuje ovaj rezultat: Najjača je naša organi­ zacija, koja je dobila 25 mandata. Za njom su po jačini: radikali i Savez Težaka, koji dobiše po 12 mandata, onda hrv. težačka stranka sa 7, ko­ munisti i hrv. pučka stranka sa po 3 mandata i jadni „demokrati44 sa 1 (slovom: jedan) mandat U pojedinim okružjima stoje stranke u ovom razmjeru: Banjaluka: Mi3 mandata, radikali 4, Savez Težaka 3, hrv. težačka 2, a komunisti i ,,demokrati-* po jedan mandat. ’ Bihać: Mi 4, Savez Težaka 3 i radikali 1 mandat Mostar: Mi 3, hrv. pučka 3, a radikali, Savez Težaka i hrv. težačka po 1 mandat. Sarajevo: Mi 6, radikali 2, a Savez Težaka i komunisti po 1 mandat. Travnik: Mi 3, hrv. težačka 3, a radikali, Savez Težaka i komunisti po 1 mandat. Tuzla: Mi 6, radikali i Savez Težaka po 3, a hrv. težačka 1 mandat. Bili bismo neozbiljni, kad bismo likovali nad ovakim ispadom izbora, no moramo naglasiti da je on u cijelosti potvrdio naše stalno isticanje, da je J. M. 0. istinska i jedina predstavnica islamskog dijela našeg naroda. Ovom nam je prilikom dužnost izreći potpuno priznanje i neizmjernu zahvalnost braći sa sela i našeg grada, koji pbkazaše i dokazaše kako privrženost svojoj organizaciji, tako i neprispodobivu svijest o građanskoj i državljanskoj dužnosti. Naše pisanje i rad naših odbora, kako mjesnih tako i glavnoga, shvaćen je potpuno trijezno i ispravno: Mi govorismo i pisasmo: „Svak na izbore!' i eto se sva braća i odazvaše Kad smo govorili i pisali o toj potrebi, isticasmo važnost izbornih razlomaka i apelirasmo na što brojniji odziv. I eto, u zdravlju tog odziva, naša je organizacija osvojila četiri mandata (među njima i mandate kvalifikovanih: u Banjaluci, Mostaru i Travniku). Neka je to ponos i dika našim izbornicima, ali i opomena, da čuvamo svoje zbijene re­ dove, jer nam je sloga i ljubav jedini zalog svjetlije budućnosti. Da žive naši birači, da živi islamska sloga i naša Organizacija! Saopćenje presbiroa o rezultatu izbora. Izborni rezultati u Bosni i Herce« govini ne mogu se u ovome momen« tu na dlaku t a č n o odrediti, jer iz nekih srezova fale rezultati sa po* jedinih birališta. Ali kako će ovi rezultati vrlo malo djelovati na pro« porcije, koje su određene dosada« njom brojčanom snagom pojedinih lista, to se može prevariti za jedan, a najviše za 2 mandata. Dosadanji rezultati su ovi: OKRUŽJE MOSTAR: Jugoslavenska i Muslimanska Or= ganizacija 11.511, Hrvatska Pučka Stranka 9948, Radikali 8840, Savez Težaka 6842, Hrvatska Težačka Stranka 6805, Komunisti- 2765, Dc» mokrati 908, Socijalni demokrati (Zvonaši) 174. Prema tome bi Jugo* slavensku Musi. Org. zapalo tri man* data, Hrv. puč. stranku tri manda* ta, a Radikalnu, Savez Težaka i Hrv. Težačku po jedan. OKRUŽJE BANJALUKA: Radikalna stranka 18.940, Jugosl. Musi. Organizacija 11297, Savez Te* žaka 9957, Hrv. Tež. Stranka 7767, Demokrati 6196, Komunisti 3012, Hrv. Pučka Stranka 2364 i Socijal* demokrati 915. Prema tome bi otpa* lo na Radikalnu Stranku 4 mandata, na Jugosl. Musi. Organizaćciju 3, na Savez Težaka 3, na demokrate 1, na Hrv. Tež. Stranku 2, i na komuniste jedan. OKRUŽJE TRAVNIK: Jugosl. Musi. Organizacija 13.900, Hrv. Težačka 10.960, Radikalna stranka 5139, Savez Težaka 4311, Komunisti 3581, Hrvatska Pučka Stranka 3005, Čokorilovci 1810, »de* mokrati« 966. Prema tome pripada Jugosl. Musi. Organizaciji tri man* data, Hrv. Težačkoj tri, a Radikali* ma. Savezu Težaka i Komunistima po jedan. OKRUŽJE BIHAĆ: Jugosl. MusL Organizacija 15,405, Savez Težaka 9297, Radikali 5264, Hrv. Tež. 1401 .»demokrati« 1330, Socijaldemokrati 450 i komunisti 400 glasova. Prema tome pripada J. M. O. 4 mandata, Savezu Težaka 3, a Radikalima jedan. • OKRUŽJE TUZLA: Jugosl. MusL Organizacija 26.222, Radikali 9080. Savez Težaka 9020, Hrv. Tež. 4499, komunisti 3107, »de* mokrati« 3085, Čokorilovci 1672, Musi. Tež. Stranka 497 i Zvonaši 437 glasova. Stoga na J. M. O. otpa* da 6 mandata, po tri na Savez Te* žaka i Radikalnu stranku a 1 na HrV. Tež. Stranku, dok 1 mandat ostaje sporan između Komunista i »demo* krata«, no izgledi su za »demokra« te«, jer još nisu poznati rezultati ne* kih birališta u kojima su »demokra* ti« jači od komunista. (Ovaj doda* tak otpada! Op. ur. »Pravde«.) OKRUŽJE SARAJEVO: Jugosl. Musi. Organizacija 21520, Narodna Radikalna Stranka 5789, Težački Savez 5209, Komunisti 4432, Hrvatska Težačka Stranka 1906, Hrvatska Pučka Stranka 1720, Srp* ska Narodna Organizacija (Čoko* rilovci) 1014, »demokrate« (Sukrija Kurtović) 722, Socijaldemokratska �Strana 2 Страва Stranka »Zvono« 476, Musliman« sova mi dobismo 1.213, komunisti ska »vanstranačka lista«, nosilac 476, radikali 470. U V r b a n j i, na« Halilbašić 276. vodnoj kuli Suljagc Salihagića mi Prema gornjim rezultatima dobila dobismo 139, a radikali 9. Na H. bi Jugoslavenska Muslimanska Or« Hivzinu biralištu u Banjaluci palo u ganizacija 25, Radikalna Stranka 12, svemu 36 glasova za radikale. U B. Savez Težaka 12, Hrvatska Tcžačk Novom dobismo 632, u Dubici 604, 6, Hrvatska Pučka 3, Komunisti 3, au Gradiškoj 460 glasova. ili 4, a Demokrati 1 ili 2. U svemu Bos. D u b i c a, 28. nov. 10 h 20. 63 mandata. Izbori su izvršeni, izu« Za našu organizaciju palo 619 gla« izevši neke neznatne incidente, u sova, u B. Novom 639, u Gradiškoj potpunom redu i miru, a naročito 460, u Orahovoj 146, a u Bos. Ko« iznenađuje veliki procenat birača, stajnici 146. koji je najveći u Hercegovini, gdje Kladanj, 28. nov. Sjajan us« ni u jednom srezu nije išao rpocenat I pjeh organizacije. Od 2330 glasača ispod 70. (Ova razdioba neće biti za organizaciju glasalo 1456. — Ruš« tačna i mi držimo, da je tačniji naš ćuklija. obračun, što ga izncsosmo u uvod« Kreševo, 28. nov. Na biralištu nom prikazu. Op. ur.) Kreševo i Muslcmin ukupno 108 gla« sova imala naša lista. — Cizmić, Fej« zagić. B i j e 1 j i n a, 29. nov. U kotaru i gradu Bijeljini rezultat izbora: srp« Busovača, 28. nov. 9.30 h. Bi« ' ska težačka 1866, radikali 1878, »de« rači muslimani zaposjeli cijelo bira« I mokrati« 1544, komunisti 203, hrvat« lište tako, da od njih ne može niko ska težačka 67, socijalisti 35, musli« da priđe biračkoj žari. manska organizacija 2187, Šefkija M a g 1 a j, 28. nov. 10 h. Svi musli« 88, Čokorilo 142, Šerif 16, hrvatska mani, i mladi i stari i bolesni, bez i« pučka 58. — Mjesni odbor. kakve agitacije pristupaju biralištu. P r o z o r. 29. nov. 1 ćoravi i sakati Uzdamo se u Boga, da ćemo odnije« muslimani bijahu na biralištu. Naša ti veliku pobjedu. organizacija primila 1023, komuni« K r u p a, 28. nov. u 6 h 15 minuta. sti 84, radikali 16, savez težaka 16, Mole me članovi organizacije da »demokrati« 7, pučka 293, Čokorilo raspitam kako je tamo. Ovdje pri« 21, hrvatska težačka 1131 glas. — stupa svak ig lasa samo za organi« Mjesni odbor. zaciju. Iz cijele Krajine dobismo vi« Gornji V a k u f. 29. nov. Svi jesti, da sve listom glasa za organi« izbornici muslimani grada i okolice zaciiu uz silno oduševljenje i brat« glasaše za našu listu Hrasnice i Kor« sku ljubav. kuta, koja dobi 892 glasa. — Mjesni Most a r, 28. nov. 8 sati. U Bla« odbor. Vareš, 29. nov. Naša ispostava gaju mi 430, mutež 3, radikali 28, hrv. pučka 3, Bijankini 43, Tež. Sa« za listu Spahe 485 glasova. — Ara« vez 28. hrv. tež. 3, socijalisti 0, Mar« : pović. T e š a n j, 29. nov. Komunisti 763, janović 1. — Mostar grad na jednom Savez težaka 1047, mi 2997, »demo« biralištu mi 280, a radikali 118. Višeg rad, 28. nov. 9 h 15 m. krati« 357, hrv. pučka 602, radikali Mi u gradu 164, komunisti 67, hrv. 2190, hrv. težačka 88, »Zvonaši« 181. pučka 2, radikali 79, hrv. tež. 7, Gračanica, 29. nov. Mi 4012, »Zvonaši« 3, Halilbašić 1. Višegrad, težački savez 1625, radikali 730, Glu« Tetima, Vlahovići, Drinak, Rudo, hić 135, Šerif 24. Srnica: Mi 942; Strpci 1; Drinsko mi Gradačac, 29. novembra. Sa« 101, radikali 4, Čokorilo 23, Mutež vez težaka 1463, radikali 732, »de« 1, komunisti 1. mokrati« 445, komunisti 186, hrv. Maglaj 28 nov. 9 h 20. Grad težačka 2.375, Zvonaši 65, mi 3216, Maglaj na tri birališta: Tež. savez Mutež 52, Čokorilo 189, Šerif 254, 216, radikali 24, »demokrati« 43, ko« hrv. pučka 568. munisti 178, »Zvonaši« 13, mi 775, Ljubuški, 29. novembra. Naša Mutež 15, Šerif 6, Čokorilo 12, hrv. stranka dobila 567 glasova. Pristup članova izboru vrlo dobar. Opširno pučka 157. B i j e 1 i i n a, 28. nov. 9 h 30. Re« izvješće slijedi. — Odbor. K a 1 i n o vi k, 29. nov. Naše bira« zultati izbora u gradu: tež. savez 3, radikali 355, »demokrati« 80,_komu« lište organizacija 191 glas. — Sulej« ništi 113, mi 894, Gluhić 63, Čokori« mar.. lo 1, Šerif 1. U Janji i Atmačićima: Rogatica, 29. nov. Naša orga« tez. savez 164, radikali 162, »demo« nizacija (bez dvije općine, o kojima krate« 297, komunisti 38, mi 678, nemamo izvještaja) 2088, komunisti 24, hrv. pučka 20, Savez težaka 1208, Mutež 3, Šerif 2. B a n j a 1 u k a, 28. nov. 10 sati: U hrv. težačka 36, radikali 670, Zvona« gradu Banjaluci od 1300 musi, gla« ši 73. Halilbašić 15. Naši izvještaji. Šerif i Bašagić hljosnuli i u Sandžaku. Iz Priboja primismđ ovaj telefon« ski izvještaj: Lista »demokrate« Vu« kosavljevića dobila je 9.018 glasova, bjelopoljskog muftije Salihbegovića 6079, radikala Stanišića 2197, Crno« gorča Žugića 1355, a Stanićeva 372 glasa. U okrugu se ima izabrati četiri po« slanika. Prema tome je Vukosavlje« vića lista dobila tri mandata (dva o« bična i jedan kvalifikovani), a četvr« ti je pripao listi g. Salihbegovića, ko« ja je kao kvalifikovanog nosila Mar« ka Cemovića. Cemović je propao, a Бро| — Broj 229 »PRAVDA* — »ПРАВДА* muftija prošao. Pošto je uglavljeno, da se muftija ima zahvaliti u korist Midhatbega Hodžića, to nam je o= vaj izbor priveo još jednog druga. Stanišić je propao, a s njim i nje« gov kvalifikovani dr. Bašagić, a ta« ko se isto blamira Stanić sa nekvali« fikovanim Šerifom i »kvalifikova« nim« Avdom Hasanbegovićem. Bilo im na zdravlje! Iz Pribojia primismo i vi jest, da su u Novom Pazaru izabrana dva mu« slimana i jedan radikal. Na jedan bratski glas.*) 1. je »Pravdi na prigovore«, .a štampan G. dr. Milan Jojkić bio je tako je u »Srp. Riječi« od 19. o. mj. Is« Ijubczan, da u ovoj vrevi stranač« kreno da reknemo, nama je vrlo kog komešanja i bezdušnog podva« drago, što nam se posredstvom g. ljivanja pusti u javnost još jedan ' dra Jojkića pruža prilika, da još je« trezven glas. Ne, nije dobro rečeno; dnom objasnimo uzroke spora, koji on je digao nesamo trezven, nego i je — u potpuno krivoj pretpostavci bratski glas, na koji se je vrijed« — oživio jednu nemoguću figuru i koji bi, ako se još više zaoštri, mo« no osvrnuti i s kojim bi se trebala sa« gao dovesti do silnih neugodnosti i glasiti cijela srpska javnost, ako joj na jednoj i na drugoj strani. je stalo do izmirenja s jednim obes« G. dra Jojkića poznajemo kao is« nravlienim dijelom našeg naroda. krena prijatelja i potpuno ispravna Taj članak g. dra Jojkića napisan je • čovjeka i može biti siguran, đa pot« povodom naših članaka »Jedan puno vjerujemo u istinitost njego« trezven glas«, štampanih u 115., 116. vih riječi, da je članak »Muslimani« i 117. broju našeg lista, naslov mu pisao stoga, što je od uvijek mislio onako, pa je mogao pisati punim sr« •) Radi izbornog gradiva ovaj je čem i dubokim uvjerenjem. Uosta« članak morao biti odložen, premda lom mi smo to naglasili i u polemici je trebao izaći u broju od četvrtka. sa »Srpskom Riječi«, što štampana Ur. i u »Pravdi« od 16. o. mj., dakle prije, I nego li je štampan njegov odgovor i na naše članke. Da sad pređemo na meritum. Svojim odgovorom g. dr. Jojkić znatnome je približio našem shvata« nju. Ncsamo u agrarnom pitanju, već i u pitanju uzroka, koji su do« veli da »ima već skoro dvije godine, kako u našoj državi postoji, među ostalim krupnim pitanjima, i m u« slimansko pitanje.« No пто« ramo naglasiti da je ipak malo suz« držljiv i da je nužno otvorenije go« voriti. Što nije učinio on, učinićemo mi, jer smo uvjereni, da se samo na taj n a č in može ostvariti za« jednička nam težnja, da na snošlji« vosti i bratstvu, ljubavi i pomirlji« vosti izgradimo solidne temelje na« šoj mladoj državi. G. Jojkić misli, da ćemo se najlakše sporazumjeti na taj način, da ne istražujemo, šta smo sve jedni drugima zadali jada; bolje je da tražimo puta, da se jedni drugima približimo i da se razumi« jemo.« Mi pak mislimo da se ne možemo razumjeti, što se nećemo objasniti, a objasniti se ne možemo dok se jedan drugom ne istuži« moineizjadamo. Pri tom tre« ba uvažiti naročito tu okolnost, da nijesmo u istom položaju, jer i sam g. dr. Jojkić priznadc u svom prvaš« njem članku, da muslimansko pita« nje naše države »nije u vjerskom smislu t. j. nije nastalo radi toga, što muslimani misle da je ugrožen Is« lam i slobodno ispovijedanje vjere, već zato, što se muslimani, kao građani i državljani naše nove države, osjećaju zapo« stavljenim i progon je« n i m.« Mi smo zapostavljeni i progonje« ni. O tom nema sumnje i to se ne može zanijekati. To priznaje i g. dr. Jojkić, pa ćemo najprije, s osobitim zadovoljstvom, prenijeti to njegovo priznanje. On veli: »Da se osvrnem na neke »Pravdine« prigovore. Ona mi zamjera, što se nisam dublje u« pustio u stvar, kad sam govorio o nasiljima i pljačkama izvršenim nad muslimanima. Nisam stoga, što se u jednom članku ne može obaz« reti na sve pojedinosti, 'a još više zato, što nisam htio da dublje zadi« rem u još nezaliječenu ranu. Moja je namjera bila da blažim opreke, a ne da pooštravam. Mislim da je do« voljno kad kažem, da me svako na« silje i svaka nepravda, ma kome na« nešena. učinjena ona pojedincu ili jednoj skupini, jednako boli i jed« nako vrijeđa. Svako nasilje i svaka nepravda mora uroditi zlim plodom i ide na štetu cjeline i države. Najbolji nam je primjer za to Austrija. Mi svi moramo ići za tim. da u našoj državi bude drukčije. Pravilno shvaćena sloboda je naj« veće blago svakog čovjeka i svakog naroda. Pravo slobodne kritike ne smije se ni jednom građaninu odu« zeti. Ja sam za to protivnik zaplje« na novina i poticajnog tutorisanja. Ali jasno je, da svako pravo nosi sa sobom i izvjesne dužnosti: Slo« boda i pravo kritike ne smije se zloupotrebiti. A toga je bilo na ža« lost dosta, svi smo se o to č e« sto ogriješili, pa i »Pravda« nije zaostajala. Da ne bih pao u is« tu pogrešku, nisam hteo i neću da istražujem šta smo sve jedni drugi« ma zadali jada; bolje je da tražimo puta da se jedno drugome približi« mo i da se razumijemo. Neću s toga da se upuštam niti da mjerim na vagi, koji je uzrok n e z ado« voljstvu muslimana važ« n i j i, da Ii nasilja i pljačke ili ag« rarno pitanje. Kad »Pravda« veli da je lična sloboda preča od imo« vine, i ja to rado podvlačim i pot« pisujem. Ali je istina, da sve dotle, dok se u Bosni ne riješi agrarno pi« tanje konačno i onako kako zahje« va duh vremena i državni interes, neće ovdje nikad biti mira i neće moći doći do prave sloge i iskrenog sporazuma između muslimana i Sr« ba pravoslavnih«. Kad se ovako govori, onda se može i slušati i uvažiti napomena, pa i oštar bratski prijekor. No kad se dr. Srškić osloni na bajonet, do kojeg je došao — našom pomoći; kad se »Samouprava« postavi u po« zu tutora i Ikomanduje način zastupanja muslimanskih intereša, izvrćući pri tom činjenice; kad se radikalska štampa zavede krivim i pogrješnim inspiracijama i pjeva hvalospjeve jednoj političkoj mje« šini ala Šerif Arnautović ili nepo« znanici ala Avdo Hasanbegović, on« da je efekat sasvim drukčiji. On ne samo da je nepovoljan, nego i p.o« razan. Jer mi nijesmo ni djeca ni slabići, već zreli ljudi, koji znaju i šta hoće i šta predstavljaju; i šta mogu i koliko teže. Kofrčenje nam nije nikad imponiralo, a još se ma« nje bojimo prijetnji i podvala. Današnji predsjednik sutrašnji — krivac. BlljeM Šta to znači? Prigodom Srškićeve kortešacije u kotarevima predsjed« nik je zemaljske vlade kotarskim u« redima zabranio da naplaćuju hak sa beglučkih zemalja, premda je to zakonom predviđeno. Radi eventu« alne konfiskacije iznijećemo ovu stvar na drugom mjestu a zasada pitamo samo to, da li zakon veže sve građane i službenike jednako ili su vlasnici begluka izvan zakona? Profanisanje svetinja. Iz Čapljine dobismo ovaj brzojav: »Muteži za« kazali skupštinu razglasivši da je — mevlud. Došlo pedeset težaka. Nakon džume došli Čekro i Kurto« vić u pratnji desetak stolačko«čap« ljinskih ferdi vahida u kavanu. Svi« jet nije dao progovoriti. Kahvedži« ja ih tjera ovan. Izviždani i osramo« ćeni otišli u Čapljinu. Naši delegati burno pozdravljeni«. I »demokrati« falsifikuju. Od glavnog odbora Saveza Težaka pri« mismo ovu izjavu: »Glas Naroda«, list demokratske stranke donio je u svom broju od 24. i 25. ov. mj. da je kandidatska lista okruga mostar« skog u kojoj je Đoko Perin nosilac, postavljena u sporazumu demokrat« ske stranke sa Savezom Težaka i Savezom Doborovoljaca. Glavni Odbor »Saveza Težaka« izjavljuje, da je ta lista utvrđena na okružnoj konferenciji »Saveza Težaka« u Mo« staru dne 1. novembra 1920. bez ikakva sporazuma sa demokratskom strankom. Prema tome je ovakav postupak »Glasa Naroda« jedna najprostija podvala«. • Bez komentara, jer je suvišan! Iz Sandžaka i Makedonije. .HAK« O DRŽANJU DŽEMIJETSKOG VODSTVA. Skopski »Hak« u broju od 21. o. tiji, ne bi to značilo ništa drugo ne« mj. donosi uvodni članak, u kojem go slijepo pristati na njihov pro« naglašuje da su tamošnji muslima« gram. Međutim nesamo da nije do« ni stranački neutralni pa će i voljno ni jednoj muslimanskoj vjer« njihovi zastupnici zadržati isto dr« skoj, narodnosnoj hi prosvjetnoj žanje u Konstituanti. List ističe da potrebi, nego nema ni sigurnih zna« su delegati džemijetskog centralnog ko.va, da će se taj propust i naknad« odbora sklopili izborni pakt s ispraviti. Kako da se onda mogne« radikalima radi toga, što su »demo« mo 'definitivno opredijeliti?« Na« krati « odbili njihove zahtjeve, pa stavljajući, piše »Hak« dalje: onda nastavlja: »Kao početnicima »Koji je od imenovanih poslanika u parlamentarizmu, muslimanima se progovorio i jednu riječ o potreba« ne imože opravdano zamjeriti, što ma ovdašnjih muslimana, koji je su uzdržljivi i neodlučni u svom stavio makar kakav prcdlog u našu stranačkom opredijeljenju. Oni vi« korist? Za cijelo vrijeme svog po« de, da se do danas nije povoljno ri« slarukovanja oni su se držali po« ješilo ni jedno pitanje, koje zasije« strance. Oni nikad ne progovorišc o ca u njihov siguran život i opsta« našim mukama, tegobama, patnja« nak. I kad bi se u ovim sudbonos« ma. i nevoljama, nikad se ne zauze« nim prilikama priključili kojoj par« še za naše zahtjeve, pa dapače ni u �Spo) 229 — Broj pogledu mekteba i nastave, e kamo li da uzmu u obranu naša druga po« gažena prava. Sjcdnički su zapisnici na mejdanu: ko je govorio? Pa zar da ponovno i svoju sudbinu položi« mo u ruke ovakih liudi? Zar da i od novih doživimo isti postupak? Ne, iskustvo prošlosti urodilo je o« vim ubjeđenjem: Mi ee muslimani ne smijemo rasuti po partijama, već moramo biti u skupu i zastupnike izabrati iz svoje sredine. Pošto će njihova srca kucati za nas i pošto ćeo sjećati naše tegobe, naravna je stvar, da će se pobrinuti za sve naše potrebe i promicati sve naše težnje. Eto to je razlog, zašto se naš cen« tralni odbor drži u'neutralnosti prc« ma svima strankama. A pošto cio narod želi da džemijjet i dalje po« stoji, ia muslimani (budu samostalni i neutralni prema strankama, iza« slanstvo se centralnog odbora oda« zvalo ovoj narodnoj želji i svoje dr« žanje udesilo prema ovom narod« nom zahtjevu. Stoga'i naše utana« čenjc sa glavnim odborom radikal« ne stranke ima samo karakter i z« bornog sporazuma. Naši za« stupnici neće biti ni radikali ni de« mokrati, niti će biti iukoliko vezani uz te partije, nego potpuno samo« Stalni i nezavisni. ISve druge vijesti prosta su laž ujdurisana samo zato, da prozuroči metež i neorijentira« nost.« Tako »Hak«. Nama jc drago, što i ovim kompetentnim dokazom mo« žemo utvrditi tačnost naše tvrdnje u članku »Poruka braći u Sandža« ku«, što je štampan u broju od prošlog utorka. Šta će sad reći naši protivnici? Страна 3 „ПРАВДА* — .PRAVCA. Turci, u Smirnu će boljševici dovu« ći topove, i posljednji Englez će iza« ći iz Persije, i pred vrata Evrope će banuti Boljševik, strašniji od Hani« bala, ako Evropa ne primi pomoć koju joj nudi Turska. Sjedinjenih država od antante u koliko bi se sudjelovanje Amerike ■u antanti odnosilo na izvršenje ugo« vora o miru. Republikanci traže na« dalje, da se odmah uspostavi mirov« no stanje sa bivšim neprijateljima i •to na temelju kongresa, te da se stu« pi sa Njemačkom i Austrijom u pre« •govore u pogledu uspostave prija« teljskih odnosa. Američko radništvo protiv boljše« IZBORI U SRBIJI I HRVATSKOJ vizma. »Newyork Herald« javlja, da je izvršno vijeće američkog rad« također su urodili iznenađenjima. •ničkog saveza primilo borbu protiv Presbiro nam saopćuje, da je o iz« tajnih komunističkih sila. Vijeće je borima u Čačku, Pirotu, Toplici i ti« izdalo manifest svojim pristašama, imočkom okrugu rezultat nepoznat. kojim upozoruje, da nemaju što o« U starim granicama Srbije radikali ičekivati od revolucionarnih princi« su dobili 37, demokrati 24, zemljo« pa. Nova republikanska vlada i se« radnička stranka 12, komunisti 9, nat neće učiniti nikakvog ustupka Ribarac 1 mandat. Još nije defini« radništvu, ako prihvati revolucijo« tivno. U Maćedoniji su u većini ko« narnu taktiku. Vladini tajni agenti, munisti, a u Vojvodini radikali. ■koji istražuju agitaciju treće inter« U županiji Bclovarskoj demokra«. nacijonale u Americi vele, da je ti su dobili 8012 glasova, Hrvatska ona postala mnogo intenzivnijom Zajednica 1229, Radić 47,634, radi« od poraza Wrangela. kali 485, Hrvatska pučka stranka Pred mogućnošću novog rata iz« 607, komunisti 902, Frankovci 908, među Rusije i Poljske? Kako javlja seljački savez 310. U virovitičkoj »Times«, čičerin je obavijestio fran« županiji do sada demokrati 1 man« cusku vladu, da Poljska nastavlja dat, Hrv. Zajednica 1. Radić 9, radi« svojim napadima na Sovjetsku Ru« kali 1, komunisti 2, hrv. pučka 1. siju, pa potpomaže generala Petlju« Zadnja vijest glasi: Približan re» ru. Radi toga ne može sovjetska zultat izbora u Hrvatskoj: Radić 50, vlada s Poljskom živjeti u miru. »demokrati« oko 20, Hrv. Zajednica »Express Telegraph« javlja iz Ri« 6, Pučka ništa. ge, da je Joffe izjavio, da Rusija Posljednja riječ naše vlade u pi« traži mir usprkos pobjede nad Vran« tanju ratne odštete. Iz Beograda se gelom, Petljurom i Balakhovićem. javlja: Naš delegat kod reparacio« Međutim »Daily Telegraph« javlja, ne komisije g. Mato Bošković otpu« da sovjetska »Pravda« donosi, da tovao je za Pariz. U političkim se se Rusija pripravlja na zimsku voj« krugovima vjeruje, da će i ovo pi« nu. Jednim ukazom pozivlju se pod tanje biti.uskoro skinuto s dnevnog oružje svi muškarci od 36 godina dalje. U industriji imaju žene nado« reda i da će biti u našu korist rije« mjestiti mobilizovane muškarce. U šeno. Po danim instrukcijama da se slutiti, da je naša vlada dala po« kraju između Moskve i Vitebska formiše se 15 novih divizija. sljednju riječ. Čitamo u ' »Jugoslavenskom Lis« Ministar=predsjednik Vesnić o Wrangel o svom porazu. Čari« tu«: Glavni pariški listovi pišu, daje crnogorskoj debati u engleskom gradski dopisnik »Daily Newsa« i« vrlo interesantan rad zvaničnih parlamentu. Iz Beograda javljaju: mao je na parobrodu »Kornjilov« predstavnika Turske u Parizu. Još Povodom ponovljenih pitanja u en« intervju sa generalom Wrangelom. jednom odlikuje se osmanlijska di« gleskom donjem domu o stanju u Ovaj parobrod je u pratnji ruskih plomacija. Oni rade smišljeno, i ra« Crnoj Gori, predsjednik Ministar« brodova prispio u Marmarsko mo« zvijaju propagandu za jedan veliki skog Savjeta i ministar inostranih re, a na njima su bili između ostalih plan, od kada su grčki vojnici u djela nalazi se pobuđenim izjaviti, i najbolji vojnici poraženog genera« Smirni dali znak, da nijesu pouzda« da je kraljevska vlada u najmanju la, od kojih će biti obrazovana jez« ni. Ovi vojnici su umorni i neće vi« ruku iznenađena ovakvim insistira« gra jedne protuboljševičke vojske, še. da se biju, a vojska Kemal paše njem. Srbija i njen narod smatraju, koja će se boriti na ma kojem fron« još je na okupu, i mogla bi se ne« da su zaslužili drugojače ponašanje tu. General je rekao, da je držanje nadno oboriti na one Grke. Agenti prema njima sa strane njihovih sa« saveznika prouzročilo njegov poraz. velikoga vezira u Parizu izrabljuju veznika. Srbi, Hrvati i Slovenci dr« »Brojčana premoć, rekao je gene« ovu situaciju, da bi se promijenio že da su žrtvama svojim stekli pra« ral, pobijedila nas je i mi svaki čas Sevreski ugovor, na korist Turske, a vo na svoje oslobođenje i ujedinje« čekamo, da ponovno preduzmemo utječu osobito na Francuze radi ne« nje. Poštovani član engleskog parla« svoju ofenzivu protiv crvene armi« stalnoga položaja njihove vojske u menta jamačno ne'zna da su Crno« je«. Ciliciji, i na Engleze, da im oni mo« gorči bar u onolikoj mjeri Srbi u Za stvaranje novog Saveza Nare« gu najviše pomoći ili odmoći u In« kolikoj su Jorkširci Englezi. Još ma« da. Iz Newyorka javljaju: Senator dijama, već prema tome, bude li Ke« nje to zna raskralj Nikola, posljed« Mac Cormick otputovati će u Ev« mal paša za ili proti boljševicima. nji tiranin u Evropi, koga je rat uk« ropu, da privatno vodi pregovore sa Ruska pogibelj svaka tri mjeseca lonio s pozornice. Kao i ostali gra« vodećim državnicima i stvara teren uplaši zapadnu diplomaciju. A Tur« dani naše države, stanovnici ranije za novi Savez Naroda po planu Har« ei ovako govore: Strah, da bi Rusi Crne Gore imaće priliku da se slo« dingovu. mogli saći na Dardanele uzalud je bodno izjasne. Poljska i boljševici. Pariški listovi nagonio Tursku god. 1914. da se u Kako je opozicija zavarala Veni« primaju iz Varšave, da se je pučan« francusko«ruski savez unese, da je zelosa? »Temps« donosi, kako stvo u prvi mah uplašilo na prijet« Turskoj obezbijeđen Carigrad. kako su prigodom izborne borbe u nje boljševika, ali ih sada ne smatra Za to je Turska, razlogom ili ne, Grčkoj pristaše opozicije zavarali ozbiljnim. • Izgleda po svemu, da smatrala, da je ugrožena, i odlučila Venizelosa. Vođe opozicije dali su iz Germanije umjetno šire glasove o je da se brani od Rusa. A sada je, svojim pristašama uputu, da svagdje skoroj ofenzivi boljševika, samo da poslije 6 godina, ista situacija, hvala prave ovacije za Venizelosa. Veni« uplivišu na pučanstvo gornje Šleske, sevreskome miru. Radi toga turski zeliste ćutili su se tako sigurnim, da gdje se, na 28. januara, ima obaviti diplomate nude antanti snagu voi« ' su još o podne na dan izbora tvr« plebiscit, hoće li biti poljska ili ger« ske Kemal paše, i šapću joj, da ona dili, da se čini, da opozicija ni ne manska. Stižu izvještaji, ako je so« uzme Kemala u svoju službu, a da prisustvuje izboru. Međutim to je vjetska armada potukla Vrangela, će oni posredovati, protiv boljševi« bio samo manevar opozicije, jer su ne prekratkoj fronti, ne bi bila u ka. Kemalova vojska, ako i nije iz« poslije podne njeni izbornici osva« stanju da izdrži novi rat s Poljaci« vrsna, još je uvijek jaka, i već go« nuli u potpunom broju i odlučili po« ma, na fronti od 1000 kilometara. spodar nad Jermcnijom, tom ženi« bjedu. Trocki je već razumio, da mu je ■ Američki republikanci traže za« com antante. lakše operisati s vojskom po Istoku Predlažu dakle, da im ponude Ke« sebni mir. »Chicago Tribune« javlja i plašiti antantu, nego protiv Polj« mala, da s vojskom dođe do obala da su republikanci koji su protiv ske, gdje je već jednom bio razoča« Sredozemnoga mora, da muslimane Wilsonovog mira, zatražili od Har« ran pod Varšavom. Jedina pogibelj približe antanti protiv sovjetske Ru« dinga, da u tom smislu postupa naj« prijeti Poljskoj što se čini, da po« sije, zašto traže, da Grci ostave radikalnijim načinom t. j. da otka« stoji neki sporazum između Pruske Malu Aziju, a da se Turskoj povra« •že potpis versailleskog ugovora o i boljševika, ali u tome slučaju stvar miru, te da proglasi odcjepljenje ti Tracija i Smima. Inače, govore Poljske je ujedno i cijele Evrope. Politički pregled. Tunsha diplomacija. U Irskoj se nastavljaju nasilja. »Matin« javlja iz Corka, da je ta« mo navodno radi umorstva jednog policijskog agenta došlo do ponov« nih nasilja protiv Iraca. Policija je provalila u nekoliko gradskih četvr« ti i počela da kolje SimFeinere. U« bijena su tri čovjeka, a mnogo ih je ranjeno. Policisti su opalili više bombi, koje međutim nisu prouzro« Čile znatnu štetu. . Domaće vijesti. SLUŽBENI REZULTATI IZBO« RA U SARAJEVU Jugoslavesnka Muslimanska Or« ganizacija (nosilac Dr. Mehmed Spaho) 3049, Komunistička Stranka (nosilac Gjaković) 2101, Narodna Radikalna Stranka (nosilac Dr. Mi« lan Srškić) 1346, Hrvatska Pučka Stranka (nosilac Dr. Milan Marako« vić) 422, Jugoslavenska Demokrat« ska Stranka (nosilac Šukrija Kurto« vić) 280, Socijaldemokratska Stran« ka »Zvono« (nosilac Bogdanović) 208, Hrvatska Težačka Stranka (no« silac Dr. Ivan Pavičić) 164, vanstra« načka muslimanska lista (nosilac Mustajbeg Halilbašić) 127, Srpska Narodna Organizacija (nosilac ge« neral Magdalenić) 92, Težački Savez (nosilac Nikola Divljan) 71. IZ UREDNIŠTVA. Broj od če= tvrtka neće izaći radi blagdana u štampariji. Stanbeni ured. O ovom čudovištu, u kome se zrcali sva nesposobnost naše uprave pisali smo već toliko, pa nije potrebno stare jade opeto« vati. Dodaćemo, da se je sad usta« novio stanbeni ured u drugoj in« stanciji, kojega vodi jedan »Crno« gorac«, na pola analfabet, koji je svojim »uredovanjem« dotjerao še« fa sadanjeg stanbenog ureda, da se zahvali na službi. Kako se postupa u tom uredu vidi se i iz ove sličice: Dok sva sila državnih službenika čeka mjesece na stan, ,p r e d s j e d« ništvovladed odjeljuje le« dičnom uredniku »Domovine«, Av« di Hasanbegoviću, koji je tek do« šao — dvije sobe i kuhinju, a dosa« danjem vlasniku koji je familija« ran, ostavlja jednu sobu i zajed« ničku kuhinju sa Hasanbegovićem. No zato na primjer Srškićeva tetka, gospođa Krista Kraljević, raspolaže za 7 soba koje joj ne trebaju, jer je sama samcata u kući. Pa da ni« jesmo u eri jednakosti i slobode!... Oružni listovi za godinu 1921. Po« licijska direkcija javlja, da će mol« be za produženje odnosno podjelje« nje listova za god. 1921. primati u zapisnik počevši od 1. do 15. decem« bra o. g. od 9 do 12 sati i od 15 do 17 sati u sobi broj 30. Molitelji imaju sa sobom ponijeti stari oružni list i bi« Ijeg od 2 dinara na molbu, a za sva« ki komad oružja svotu od 4 dinara u ime biljega. Na temelju tih molbi izdane oružne listove moći će stranke podignuti kod istoga ureda U sobi broj Зо od 5. do 15. januara 1921. Oružni listovi, koji se u gor« njem roku ne produlje, gube svoju valjanost. O ubojstvu Hasanbega Hadžića, o kojem smo u broju od 16. novem« bra donijeli brzojavni izvještaj, pri« mismo iz Bijeline ove retke: Kako smo vas već izvijestili, na 11. o. mj. umro je u bijeljinskoj bolnici pošte« ni i uvaženi starina, težak Hasan« beg Hadžić iz tur. Trnove, koji je 'podlegao ranama i udarcima zlikov« ca Vidaka Stanojevića iz Suhopo« lja, što sad služi kao žandar u Skop« Iju. Stvar se je desila ovako: U go« Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 7,000,000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z19 �Strana 4 Страра ■dini 1912. prodao je Vidak Stano« jević 150 dunuma svoje zemlje u« mrlom Hasanbegu, a jedan dio je već otac Vidakov još prije prodao. Ta zemlja graniči sa tur. Trnovom i imanjem Hasanbegovim i on ju je sve do prevrata sam sobom obradi« vao. Iza prevrata pritisla su tu zem« Iju Vidakova braća i na zor je obra« đrvali. Ove godine su se nagodili sa Hasanbegom, da mu dadnu treći« nu i pozvali ga da istu odvuče. Ha« sanbeg je otišao po trećinu, ali u to doba izbije na dopust zloglasni žan« dar Vidak Stanojewić i pozove Ha« sanbega, sa puškom u ruci, da ide pred njim. Pošto su sa puta odma« kli u jednu šikaru poviče Vidak: »Znaš li balijo, da sam molio toliko vremena čika Peru, da dođem i da te bijem, zakoljem i štajahoćuod tebe izradim!« Iza toga je tražio od Hasanbega deset hiljada dinara pa da ga živa pusti. Ovaj je imao uza se samo hiljadu kruna, izvadio ih i dao Vidaku. Ali se zlikovac nije zadovoljio nego ga jalmanom uda« ' ri nekoliko puta po rukama tako, da su mu obje ruke bile na tri mje« sta prebijene. Zatim ga je oborio na zemlju i skakao po ovom jadnom starcu mrcvareći ga na taj način, kako je umrli iskazivao, preko dva sata. Konstatirano je da su umrlom Hasanbegu prebijena tri rebra. Pošto se je ovaj zlikovac svoje žrtve nazadovoljio, otišao je dalje i odnio sa sobom onih hiljadu kru« na. Iza toga su seljaci našli Hasan« bega i odvukli ga u bijeljinsku bol« niču, gdje je nakon devetnaest da« na neizrecive patnje podlegao ozle« dama. Valja znati, da se zlikovac Vidak i nadalje slobodno kreće, da nije pritvoren i da se čak prijeti mu« slimanima u Trnovi kako će ih sve poubijati. Ovo iznosimo na javnost, da se vidi ko poremećuje mir i po« redak u državi, da li mi članovi J. M. O. ili ko drugi. O sucu u Čajniču dobismo iz Go« ražde ove retke: »Tuže nam se mno« ge stranke, da su u srijedu 10. no« vembra, dakle na uredovni dan za gruntovnicu ,išle u Ćajniče radi tak« rira ali da nijesu posla svršile jer gruntovna komisija nije zasijedala. Reklo im se da g. sudac sa gruntov« ničarom — pečerakijupadane mogu raditi. Tako isto smo slušali pritužbe stranaka iz najudaljenijih krajeva našega kotara da ih g. sudac u prošli utorak, dakle opet na ure« dovni dan. nije htio primiti jer da mu je došao nekakav doplatak pa da se v e s e 1 i i časti. Kada se uz« me kolika je udaljenost nekih sela našega kotara naročito ispostave, od sjedišta suda, kad se uvaži tegoba puta trošak i danguba, onda se mo= ramo čuditi tolikoj smjelosti i ne« obazrivosti našeg g. suca. To nije njegova jedina nekorekt« nost, nego bismo ih mogli nabrojiti mnogo više, a danas ćemo navesti samo ove: Često smo puta slušali prigovore što se stranke pozivaju sudu uz mu« bareć dane. Dobro nam je u haturu, da je g. sudac lanjske godine na sa« mi bajram držao ročište sa musli« manskim strankama. Gosp. sudac ne samo da ne poštuje naredaba, nego se više puta ne drži ni samog zako« na. Tako je 15. novembra 1920. dr« žao ročište sa više muslimanskih glasača čak iz Drine i ako to izbor« ni zakon za ustavotvornu skupštinu izričito zabranjuje. Napomenuti nam je još i česte iz« lete g. suca sa gruntovničarom po .selima, koji im, kako se veli, dono« se veliku korist. Govori se da su i ,šljive za spomenutu rakiju plod tih izleta. Nu svakako je od toga sve« ga najupadniji intimni odnošaj g. su« ca sa sestrama Bajić koje se upliću u mnoge stvari. Govorka se svašta pa bi vlada ovu stvar trebala pod« vrgnuti naročitom ispitivanju. U vezi s tim bilo bi interesantno znati zašto je g. sudac pored nared« be o jednokratnoj frekvenciji od« redio za gruntovnički i šeriatski sud, da ovi i iza podne čak do pet sati ureduju, kao i to u kakvu se svrhu svaku večer priređuju — si« ,j e 1 a u g r u n t o v n i c i i na čiji se račun troše drva i gas. Ovo napi« sasmo, da svratimo pažnju nadlež« nih faktora, ne bi li se ovim neko« rektnostima stalo već jedanput u Odgovorni urednik: F. Salata. Brol 229 — Бро1 »PRAVDA* — »ПРАВДА* kraj, jer su narodu izašle na vrh glave. Riječ ima g. dr. Simić. Tarifa za tehničke sudske vješta« ke. Mjesto zastarjelih normi u tom predmetu izradila je posebna komi« šija Udruženja inženjera nove ta« rife. Pošto se tu radi o veoma važ« nim ustanovama za sve inženjera i arhitekte, to je odbor Udruženja Inženjera zaključio da se ove norme iznesu pred plenum. U tu svrhu u« rečen je mjesni sastanak za utorak 30. novembra o. g. u 5 sati na večer u društvenim prostorijama. Radi važnosti predmeta pozivaju se svi članovi da dođu što mnogobrojnije na sastanak. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« cijalista za ženske bolesti, ordinira od 10—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. CIJENE PADAJUI Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa« kovanje se ne plaća. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi« cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« kovih zlih časova Fellerov pravi El« safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« cijalne boce 42 krune. Državna tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr, sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa«pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, vatska. B. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije, me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namieštenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. SEBURA iz fabrike Hinha Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimani Sjetite se „Gajreta". Državna klasna LUTRI3A Prvo vučenje 3. i I. januara 1921. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! ♦ PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA X i* preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1'000.000 (jedan milijun) ili kruna BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, -posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100.600, 80.000, 70:000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600:000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: I I srećka Dinara 48 III Kruna 19Z l/Z srećke Dinara Zl III Kruna 96 I4 srećke Dinara IZ III Kruna 48 18 srećke Dinara 6 III Hruni Zl Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi Zulfe Nuhanovića, koja obavlja sve popravke civilnih МЕЗШШМ вдш D. D. pušaka i revolvera odio razredne lutrije. tažno I precizno. И' Zagreb M Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Popravci se obavljaju samo uz prlklop oružnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, Ispod Budakovića 3. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Najveći izbor brojeva! Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/dad4a0283e378d191ae5c0bf702bde28.pdf c62ea7d5211551a7618857f1cf4a4ab2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K, 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 125 (230) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 4. decembra 1920. (22. rebiul-evvel 1339.1 0 događajima u Gachu. Evo dva dana se Sarajevom pro« nose vijesti o paljevinama i ugroža« vanju lične slobode muslimana u Gacku i okolini. Mi smo u srijedu primili brzojav, da su peterica ljudi bili izmlaćeni i da je u Avtovcu za« paljeno pet štala sa sijenom i haj« vanom, usljed čega je muslimanima nanesena šteta od preko milijun kruna. Stvar smo odmah priopćili vladi. Interesantno je da ona dotle nije imala obavijesti, no načelnik nam je g. Mišović izjavio da će pro« vesti stroge izvide. Kasnije smo do« bili telefonsku vijest iz Mostara, da se u Gacku vrši strašan teror od strane težaka i da je zapaljena dža« mija i mekteb. Vijest smo odmah priopćili vladi uz kategoričan za« htjev, da se učini kraj ovim nasilji« ma i teroriziranju. Izviješteni smo, da su vijesti pre« tjerane. Bilo je nekoliko napadaja na pojedince, među kojima je i kan« celist Čampara, no vijest o zapalje« nju džamije i mekteba potpuno je izmišljena. Vlada je naredila stroge mjere, uputila odrede žandara i no« vog kotarskog predstojnika i uvje« rava nas, da će krivce privesti zaslu« ženoj kazni. Potvrđuje se vijest, da je kadija g. Hodžić, koji bijaše pred« sjednik na jednom biralištu, mogao otići iz Gacka samo uz pratnju 12 žandara. Toliko za sad o ovoj nemi« loj pojavi u rodnom mjestu braće Grđića, kojima poručujemo, da Gacko više ne predstavlja mumija Kurtović, već organizacija, čiji će predstavnici malo .gromkije tražiti računa o nasiljima, što ih podbada njihova »Sloga«. Nemojte tako, braćo!.... U izvanrednom izdanju od 29. no« vembra »Srpska je Riječ« napisala ove retke: »Kao što se iz svega vidi, ovi izbori nisu pravi izraz volje srp« skoga naroda, jer Bosna bi po njima izgubila svoj srpski karakter«. Prema ovoj jadikovki za srpskim karakterom Bosne čitamo u »Hrva« tu« od 30. novembra ove retke: »Iz« bor u Bosni donio je još i jednu drugu historičku istinu, a ta je. da su Hrvati katolici i muslimani — apsolutna većina zemlje. Od 62 mandata iznijeli su preko 34 manda« ta. To je činjenica, kojoj se treba pokloniti ne samo kod konstatacije broja, već i kod podjele vlasti, što se do sada nije htjelo da uradi.« Istina zagrebački se list nije izjas« nio onako otvoreno kao »Srpska Ri« ječ«, ho ipak se i u njegovim riječi« ma može nazreti plemenska nesnoš« ljivost, radi koje je zahvalan nama muslimanima. Stoga moramo izjavi« ti, da su oba shvatanja, u koliko se odnose na nas muslimane, i netačna i neumjesna. Uspjeh naše organizacije ima se shvatiti u prvom redu tako, da je muslimanski dio našeg trop leme« nog naroda sit ugnjetavanja i da je odlučio učiniti kraj svojoj zapostav« Ijenosti. U drugom redu znači to, da se je izjavio za potpunu be= smisle ikP s t p 1 e m e n s k o g se« p a Mit i z m a i da prihvaća .jedino ispravno stanovište, da nakon našeg oslobođenja i narodnog ujedinjenja nema mjesta nikakvoj državoprav« noj* ili plemenskoj politici. Srpstvo i hrvatstvo dva su brata blizanca; ne, oni su i bliže: oni su potpuno jedno te isto. Kvačenje i trvenje radi p 1 e» m e n s k o g imena, na kojem je tu« đin gradio svoje gospodstvo nad o« vim našim krajevima, treba da pre« stane jednom za uvijek: taka borba treba da bude predana zaboravi i da se sadanjoj i budućim generacijama sačuva kao stranputica, ođ ko« je se imaju čuvati kao od ljute zmi« je. Mi smo jedno i moramo njego« vati samo ono, što će nas zbližiti i omogućiti da se čim prije zaborave pošljedice lude prošlosti. To imadosmo reći na ove neumje« sne ispade i molimo naročito »Srp« sku Riječ«, da ovo primi na znanje i po tom se ravna, ako želi biti stvar« na i objektivna. Plod naše sloge. Velikim je berićetom urodila na« ša sloga. Samo su najveći optimiste u našim krugovima proricali ovaj sjajni rezultat na izborima; rezultat tako svijetao, tako sjajan, đa prosto oči zablještuje te našim pristašama i prijateljima nagoni na oči suze ra« dosnice. Kako i ne bi, kad prodane duše i odmetnici, što se još u oči izbora latiše blata i đubieta, kojim htjedoše izvršiti atentat na čast i o= braz naših najistaknutijih ljudi — leže oboreni i totalno poraženi te od sve braće prezreni i pregaženi. Mi se ne ćemo oholiti ni nadimati već velimo: ovo je Bažiia pravda, ovo je Božija nagrada i Božija — kazna. Nije uzalud rečeno: »Zna Halik što je za koga laiik« i stoga nikad nije« smo posumnjali u Božiju milost i u opravdanost našeg pokreta i rada. Veseli se, brate muslime, što si pobijedio. No ne pregoni u veselju, nego budi umjeren, ali u isto vrije« me uzmi ibret i crpi pouku iz ovo« ga rezultata. I zapamti jednom za uvijek, da samo složna braća nove kule grade, a nesložna da i stare o« baraju. Pamti to dobro!... Znate li zašto smo ovako sjajno prošli na izborima? Ni zašto drugo, nego za naš husni«nijjet, za našu dobru namjeru. Ovo je nagrada za iskrenost pokretača naše organiza« čije, ovo je naplata za našu dobru želju, da se pomogne braći musli« manirna. Vođe J. M. O. nijesu do« sada pokazali, niti su mogli pokaza« ti bogzna kakvih materijalnih zaslu« ga za svoju braću muslimane. Ali je« su pokazali čistu dušu i dobru na« mjeru, bez ikakvih pritajenih ten« dencija. Prije dvije godine u jednoj maloj grupici okupismo se oko »Vreme« na«, fuzionirasmo se sa grupom iz Tuzle i udarismo temelj današnjoj organizaciji. Dobro se sjećamo o« nog svečanog dana u čitaonici, kad se je postigla fuzija. Sa svih strana se Halidbegu Hrasnici nudi pred« sjedništvo organizacije, a on, taj »ambicijozni beg«, taj »famozni dželat«, taj »pohlepni feudalac« čeđ« no otklanja i upirući prstom u sije« dog Maglajlića, svečano izjavljuje: »Kad je ovaj časni starina među na« ma, predsjednička čast pripada sa« Godina II. mo njemu, a.ja ću kao i sva druga 1 uzalud: naša organizacija napreduje braća biti sretan, da iga slijedim kao i jača. Cvate i buja. nefer«. To je bio izraz poštene duše Što je još začudnije i neki od o» i čistog srca koje nije natrunjeno nih, koji su nam bili pružili prija« nikakvim sebičnjačkim pomislima. teljsku ruku, uvrijediše nas, veoma I drugi članovi koji su bfli izabrani nas uvrijediše time, što počeše na u vodstvo J. M. O. bili su prožeti ta« nas pucati jednim oblaćenim i za« ko plemenitim osjećajima. Sjeme rđalim oružjem. Nađoše ga u mu« naše organizacije nije dakle bilo zeumu, gdje li! Pokrenuše tu staru topjnu, namazaše je i uperiše protiv gnjilio ni trulo, nego čisto i zdravo. Naša je organizacija zakuhana kva« nas! Ne znadoše da danas ta lum« barda više ne pogađa cilja i da je scem plemenite namjere. Sa svih strana počeše dolaziti gla« mogla biti upotrebljena samo u ov« sovi o nemilim događajima, koje dašnjem srednjem vijeku, kad je sada ne ćemo spominjati i koji se, ovim divnim krajem vladala pokoj« ako Bog da, neće više nikad pono« na Austrija. • Viti. Svi ti nemili događaji nalazili Naši težaci i građani izvršiše svo« su svoj odjek u srcima vođa J. M. O. Svaki zločin koji bi se izvršio ju dužnost i impozantnim svojim nad kojim muslimanom, žestoko bi .pristupom na biralište osvjetlaše zabolio sVe one koji se kupe oko svoj obraz. O njima se može govo« »Pravde« i taj bi se bolni osjećaj riti samo s priznanjem i divljenjem. odmah odrazio u njenim stupcima. Oni učiniše svoje, a sad je na iza« To bi mogao vidjeti svaki musliman branim zastupnicima, da učine svoje i čitao bi u »Pravdi« ono, što potje« i da opravdaju povjerenje, koje im če iz njegove duše. Ono, što leži na je narod iskazao. Dao Bog, pa se srcu ogromne većine muslimana, bi« . pokazali vrijednim tog povjerenja i lo je napisano u »Pravdi«. Muslima« doprinijeli solidnoj izgradnji naše ni su u »Pravdi« vidjeli ogledalo državne zgrade. Primili su tešku svoje duše. I zato je »Pravda« uhva« dužnost, punu historijske odgovor« tila duboka korjena i spustila žile u nosti, pa im je potrebna nesamo iz« najšire slojeve muslimanske mase. dašna pomoć svih naših pristaša, Ko su te pravdaške vođe? Jezgru već i još više Božiji tevfik, bez ko« joj čini inteligencija. Po narodnosti jeg je uzaludan svaki napor. ih ima Srba i Hrvata, no svi su is« kreno zadojeni idejom našeg narod« Sarajevo, 3. decembra. nog jedinstva, svi su iskreni Jugo« slaveni, koji jednako osjećaju i za Rezultat izbora u B. i H., kako ga srpstvo i za hrvatstvo i koji se ne donesosmo u prošlom broju našeg slažu sa ekstremima ni jednog ni lista nije tačan. U prvom redu valja drugog smjera. Ima hodža. Ali kod nam ispraviti broj naših mandata ovih nema ništa, što bi se moglo na« za sarajevsko okružje. Mi smo u zvati »klerikalizmom«, jer je taj tom okružju dobili pet, a ne šest smjer Islamu nepoznat pa oni ne u« mandata, pa bi ukupni broj naših nose ništa, što bi moglo kočiti kul« mandata u Bosni i Hercegovini iz« tumi napredak prema zahtjevu sa« nosio 24. Međutim ima gotovo si« vremeniti ideja, ima posjednika. No guma izgleda, da će naša organiza« oni u agrarnom pitanju ne traže ni« čija dobiti u Tuzli sedam, a ne šta drugo nego aršin jednakosti, ko« šest mandata, pa bismo opet zadr« jim se ima jednako mjeriti u svim žali prije javljeni ukupni broj svo« pokrajinama našeg kraljevstva. Ima jih poslanika. Radikali, kako izgleda, neće zadr« težaka, koji su veseli i sretni što će uživati blagodati agrarnog riješenja, žati 12 mandata, a »demokrati« bi ali koji neće da otimlju nego hoće možda mogli proći i u Tuzli, pa bi da putem zakona dođu do svojih se njihov broj podigao na dva po« prava. Sve ove klase ljudi složiše se slanička mjesta. No to još nije si« prije dvije godine i okupiše u J. M. gurno. Isto su tako još nesigurni brojevi O. Vidjevši nepravde koje se hoti« mično ili nehotice čine muslimani« o mandatima u ostalim pokrajinama ma, bilo navalom na osobnu sigur« kraljevine, pa stoga ostavismo ob« nost, bilo ugrožavanjem eksistenci« javu dok budu sigurno utvrđeni svi je kao što je na primjer bilo otima« rezultati izbora. No prema dosada« nje zemlje od musi, posjednika i te« njim rezultatima već je sigurno, da žaka, šikaniranje musi, trgovaca, za« će konstituanta biti vrlo mješovita postavljanje musi, činovnika, nedo« i trebaće dosta mudrosti i samopri« zvoljavanje da muslimani sudjeluju jegora, dok se skalufi jaka većina. u vladi i t. d. »Pravdaši« dizahu svoj Jedno se pitanje može smatrati rije« glas protesta i s ogorčenjem pitahu: šenim: monarhične stranke imaju zar je to pravda, zar je to jednakost, preko dvije trećine glasova, pa je zar je to bratstvo? Taj glas bijaše pitanje republike — na vrbi svirala. glas svih muslimana u B. i H. Radi toga postadosmo »antidržavni«, »protudinastični« i »separatisti«, ko« je treba protjerati u Aziju. Počeše nas zastrašivati i prijetiti globom, Dvije slike. Putovah vozom za hapšenjem i drugim progonima. Ali nije nimalo hasnilo. Ljudi oko Sarajevo. Na stanici Kakanj u 4Vh »Pravde«, svijesni svoje dužnosti i sata izjutra (pred sabah na dva sa« čvrsto osvjedočeni u ispravnost ta!) uniđe jedan mladić sa torbi« svog programa i rada, sve su se više com na leđima, za njim drugi, pa jačali i čeličili u borbi. Bilo je i kan« treći. Malo kasnije i četvrti, nazvav« đerisavanja pa i mito je nuđeno sa« ši selam. Vrlo uljudni. »Kuda vi to mo da se napusti rad oko »Pravde«, ranije?« pitam jednog od njih. — U školu, odgovori mladić. — Koju ? ali sve uzalud. Protivnici ne klonuše, nego poku« — Gimnaziju u Visokom. — Sigur« šaše da drugim sredstvima razbiju no ste iz Kaknja? pitah dalje. — našu organizaciju. Potplatiše neke Da. Dvojica smo u četvrtom, jedan naivne, mlade i neiskusne derane u drugom, a jedan u prvom razre« koji se zadovoljavahu blistavim fra« du. Pohvalili mladiće i pade mi na zama i dobačenim mrvicama sa »de« um, da je kakanjski učitelj musli« mokratske« sofre. Preko njih osno« man. I razmišljah: kad li će doći vaše »Musi. Tež. Stranku« i, gledaj« vrijeme, da u svakom svom većem te nelogičnosti, za tu stranku do« selu imadnemo ovake učitelje? Kad zvoliše konfesionalnu bazu! Ali sve li će se naš svijet uvjeriti da nam Na dohvat. �Strana 2 Страв» je sad najpreče svojom djecom nas puniti preparandije pomoću kojih ćemo dobiti dobre kulauze na nas šem zapuštenom selu? Hoće li se buduća »Gajretova« skupština baviš ti ovakim pitanjima? * Idem na jedna korteško sijelo u Sarajevu. Na prozoru jedne lijepe moderne zgrade stoji nekakva že» na, a iz sobe se jasno čuje ženski djetinji glas, kako izgovara ajete. Pamti sabah. Mala je napravila po« grješku. »Vellezine ineahu« ču se glas žene, a mala ponovi i pođe da« lje. Uči vrlo dobro. Bio sam potres šen i razmišljah: ili je ispravljala »PRAVDA* — /’PABflA* majka ili guvernanta? Bilo kako bis I stane, nek bude početak novog slo« bodnog razvoja naše braće, koju se lo, dobro je i jedno i drugo. Kad spojih ove dvije lijepe slike | je sa stanovite strane već davno za« učini mi se da se nalazim u zlatnom boravilo bilo smatrati rav^oprav« nim građanima. ‘v’ . vremenu islamske civilizacije, kad Čast braći Muslimanima!« nauka i znanje bijahu glavna i prs va odlika svakog muslimana i mu« slimanke i kad je svak znao za uz« višene riječi našeg Dcvletlije: »Kad prolazite pokraj rajskih vrtova — uzberitel (Upitaše: »Šta su ra jski vr« tovi?« a on reče:) »To su naučni Odjek u Sandžaku. Povodom sastanci«. Dao Bog, pa se što prije umnožas sjajne pobjede naše organizacije do« la i jedna i druga slika i protegnus bismo iz Priboja ovaj brzojav: »Že« le se na sva naša sela i sve naše leći uspjehe u budućem vašem ra« du za napredak ovog naroda, najsr« domove. dačnije vam čestitamo narodno po« vjerenje kojeg ste neumornim i sjaj« nim radom zaradili. — Ibrahim Ha« dži Hamzić, Husein Hasanagić, Sa« lih Hadži Hamzić.« Fala braći na ovoj pažnji. se ne da pobiti, da se svijest solidarnosti među muslimani« Glas omladine. Iz Sanskog Mo« ma, zbog agrara i gorenavedenih sta dobismo ovaj brzojav: »28. no« pojava, s pravom ili nepravom, to je vembrao tvbrio nam je svima oči, a za osećajc masa indiferentno, tako rezultat izbora neka je svjedodžba probudila, da su skoro kao jedan da smo svi uz vas. Živjela probude« čovek glasali za svoju muslimansku na islamska svijest! — Muslimanska stranku. To se može nazvati da je | Omladina.« reakcionarno, nazadno i kako se ho« I će, ali to je tako; aupoliticise । Bez naslova. Čitamo u »Hrv. Slo« računa sa faktima, a ne sa zi« ove retke: »Doznali smo iz sa« nekim umišljenim pretpostavkama i svim pouzdanog izvora, da je g. Še« računima, koji vrlo lepo izgledaju rif ef. Arnautovie nekoliko desetaka na papiru, ali ne odgovaraju životu । dana prije izbora ponudio jednom i stvarnosti.« ovdašnjem listu sumu od 1,200.000 Zatim se list osvrće na »neuspjeh« 1 kruna (jednog milijuna i dvijesta hi« Srba, a onda veli: »Izlišno bi bilo ' ljada kruna), da mu se predade za pred ovim faktom kukati i jadiko« izbornu agitaciju. Vlasnik lista od« vati. Ovi su izbori ponovo dokazali, I bio je sa gnušanjem tu ponudu. da samo velike i jake, dobro vo« U slučaju, da bi ko htio demanto« đene i dobro organizova« vati ovu vijest, mi ćemo donijeti i« nestranke imaju izgleda na ve« me lista i odnosnog vlasnika. Moli« like uspehe. Manje stranke, bez ja« mo muslimansku »Pravdu« neka da« ke podloge u narodu, ne mogu ni de naslov ovoj notici.« kraj proporcionalnog izbornog reda da se afirmišu i da uspiju.« i List dalie govori o uzrocima ne« I uspjeha radikalne stranke, a onda veli: »A osim svega treba istaći još jedan momenat. Intcresovanje za izbore i disciplina, bile su mnogo Tuzla, 29. novembra. Dosada slabije u svih drugih stranaka, nego prelazi 30.000 glasova za našu listu u J. M. O. Nijedna stranka nije ni u tuzlanskom okrugu.. ^zultat će« apsolutno ni relativno izvela toliko mo javiti. “ W birača na glasanje kao J. M. O. Ona Travnik, 29. novembra. Pre« ! je zato požnjela uspjehe, a ostale ma prispjelim vijestima u travanj« neuspjehe. Ako ima smisla i pa« skom okružju glasalo je za J. M. O. meti među vođama naših strana« 14.350, za komuniste 3.700, za radi« ka, nek im to bude opomena i po« kale 6000, za savez težaka 4500, za uka za budućnost.« hrvatsku pučku 3100, za Čokorila « 3800, za hrvatsku težačku 11.790. — Odbor. »Hrvat« u broju od 30. novembra Kl j u č, 29. novembra. Rezultat iz«, donosi članak »Pobjeda Muslima« bora našeg kotara sjajan. Svijet na na«, iz kojeg vadimo ove stavove: »Muslimana u našoj državi imade hrpe pristupio uz opće zadovolj« preko milijun i pol. Da se vidi ka« stvo. Radikali dobili 1470, srpska te« ko su ta naša braća po vlastodršci« žaoka 1815, muslimanska org. 1837, komunisti 211, hrvatska težač« ma bila potiskivana i zapostavljana, ističemo, da su u današnjem Narod« ka 101, demokratska 71, socijaldc« mokrati 43. — Mjesni odbor. nom Predstavništvu bili zastupani Prnjavor, 29. novembra. Re« samo sa deset mandata. Potpuno zapostavljeni i proganja« zultat izbora našeg kotara: komuni« sti 52, savez težaka 1920, »J. M. O.« n i proveli su oni željeznu organiza« čiju i dokazali evo cijeloj državi, 776, demokrati 986, hrvatska pučka naročito onima, koji su ih zapostav« 524, radikali 2043, hrvatska težačka liali, da je njihova svijest duboko 930, socijalisti 120. — Mjesni odbor. Bos. Novi, 29. novembra. Naša razvita, Njihov sjajan uspjeh — iz« ni jeli su 28 mandata — jasan je do« organizacija u kotaru dobila 1084 glasa. — Biščević. kaz nepravednosti, koja im se je po« B i h a ć, 30. novembra. Za četiri činjala. Milijun i pol tog našeg živ« I lja, samo zato, jer nije htjelo da i« mandata u bihaćkom okružju smo gra do pogubnoj muzici demokrat« sigurni. — Muhamedbeg Biščević. G la m o č, 30. novembra. Prva sko«Pribićevićevog centralizma, ba« i čilo se bilo u stanje bespravnog kirtiia kuglica 644. Selam. — Berbe« rović. j robija. Most ar, 3(J. novembra. Izbori u Uspjeh ovih izbora u Bosni iznio je Muslimane kaonaijači ele« Hercegovini pokazuju ova> rezultat: m e n a t, a s time i njihovu Jugo« Radikali 9244, hrv. pučka 10.019, n a« slavensku Muslimansku Organizaci« ša organizacija 11.521, Bian« ju kao najjaču stranku. Pa ipak za kini 1053, hrv. težačka 7635, tež. sa« cijelo vrijeme opstanka naše ujedi« vez 7135, Zvonaši 177, komunisti njene države nijedan Musliman ni« 2889, Mutež 511. Zenica, 30. novembra. Mi do« ic-imao učešća u vladi. Zašto? Jer ih se ie smatralo građanima drugog bismo 3017, komunisti 1161, radikali reda, koji treba da plaća porez u kr« 292, savez težaka 49, »demokrati« vi i novcu, da mu se otimlje, da ga 88, hrv. pučka 277, Čokorilovci 496, se strijelja i zatvara. Da, dobacivalo hrv. težačka 191. im se je: U Aziju! Na taj izazovni pogrdni poklik odgovorili su braća Mus’imani, kako oni zapravo imadu najviše prava, da u Bosni govore i — vladaju. Zagrebački listovi donose inter« Ovom uspjehu naše jednokrvne vju sa Stjepanom Radićem obzirom braće mi se od srca veselimo i po« na njegovo odnosno njegove stran« zdravljamo sviiesne muslimanske ke držanje u konstituanti. Radić je izjavio slijedeće; Obzirom na našu izbornike i njihove vođe, koji su (Hrasnica i' Spaho) znali, da u naj« stranku i njezino sudjelovanje u konstituanti' odlučiće glavni odbor, tjesnijoj vezi sa svojđm hrvatskom koji se sataje 7. decembra. Kad smo braćom u Narodnom Klubu, brane i pošli u izbore postavili smo se na le« štite potlačene suvjernikc od baha« galan put, pa ne možemo biti za na« tog nasil'a. Nova era, koja nakon ovog rezultata u Bosni mora da na« silje. Jedino narodu priznajemo pra« Bilješke. Novinstvo o našem uspjehu. Sjajna pobjeda naše svijesti i nas še organizacije izazvala je silno — iznenađenje. U društvu, na ulici, u kafani. svagdje, ama svagdje se gos vori gotovo samo o našoj organiza« čiji i njenoj briljantnoj disciplini. Svak se čudi, pa se čudimo i mi. No mi se ne čudimo svom uspjehu, već neobaviještenosti drugih, koji svojim čuđenjem ne pokazuju ništa drugo, nego li savršeno nepo« znavanje prilika, u kojima žive ov« dašnji muslimani. Ta zar je i mogao biti drukčiji rezultat, kad se uzme u obzir, da je vodstvo naše organizaci« je u rukama svjesne inteligencije, duhovne i svjetovne, okupljene na jednom zdravom principu i udruže« ne sa svrhom da skine lance s ruku i nogu svoje obespravljene braće? Zar je i moglo biti drukčije, kad na« še vodstvo ima potpuna smisla za interese i tegobe svakog našeg bra« ta: i onog iz dućana, i onog sa sela ili radionice? .Naš je uspjeh potpu« no prirodan i potpuno razumljiv: on je plod rada i žilave akcije, on je i — plod pritiska, kojeg je dosad osje« ćao svaki sloj islamskog dijela na« šeg naroda. On je bio i bjelodan, jer se je snaga naše organizacije potpu« no odražavala u stupcima »Pravde«. I da njeni izvještaji nijesu prosudi« vani kao i ofarbani izvještaji dru« gih stranaka, niko se sad ne bi ču« dio, niko se ne bi iznenadio našim uspjehom. No da čujemo šta vele drugi. I. »Srpska Riječ« u broju od 30. no« vembra donijela je uvodni članak »Poslije izbora«, u kojem između o= stalog stoje i ove riječi: »Danas je već poznat rezultat izbora u Bosni i Hercegovini. Priznati valja da je donio velika iznenađenja. Fakat koji se osporiti neda jeste, da je jugoslavenska muslimanska orga« nizaci ja, odnela pobedu na svima linijama. Ona je dobi« la dvadeset i pet, a ni jedan direkt« ni njen protivnik među muslimani« ma, nije dobio ni jednog mandata. Pobeda J. M. O. je tim veća, što i o« na sama nije mogla računati sa više od 20 mandata; jer toliki bi broj mandata prema procentu musliman« skog stanovništva imao da pripadne udruženim muslimanima u Bosni i Hercegovini, pod predpostavkom, da svi glasaju za J. M. O. Ona je dakle dobila još pet poslanika pre« ko očekivanog broja. Šta je uzrok tom uspehu? Nesumnjivo je, da je J. M. O. bila najjače organizovana stranka u zemlji. Pune dve godine je vodstvo stranke organizovalo svoje pristaše, da joj niko među mu« slimanima nije smetao. Musliman« ska težačka stranka, čedo demo« krata, sa Šukrijom Kurtovićem, ni« je imala ni toliko snage, da bi ioj mogla oteti ma i samo cigli jedan mandat. A Šerifova je akcija i suvi« šc kasno došla. Ono što su uviđavni ljudi već davno predviđali, da se među muslimanskim težakom, ba« rem za sada, ne može operisati ni sa kakvim demagoškim šlagerima u pi« tanju agrara, a što gospoda demo« krati u svojoj kratkoj pameti, nisu htjeli da vieruju, obistinilo se: Mu« slimanski težaci su shvatili, da su niihovi zajednički interesi osobito zbog pogrešnog i jednostranog po« stupanja u agraru i zbog nemilih do« gađaja koji se dešavahu iza oslobo« đenja u nekim krajevima, jači i pre« či, od nekoliko dunuma zembe ma« nje ili više. Bilo je glasova koji su upozoravali na to. ali ih niko nije hteo da posluša. Činjenica je, koja Naši izvještaji o rezultatu izbora. RadićBua izjava. Rpo' — Broj 230 Jedan dohumenat. U prošlom broju iznesosmo Ček« rinu tužbu radi isplate 15.000 kru« na uime ugovorene p. r o v i z i« ј c za posredovanje pri iznamljenju Hotel Centrala. Pošto je g. Čekro u svojoj izjavi zanijekao »da je ikad za vakufske novce kupovao sprave za ipolijevanje bašče«, iznosimo o tom z v a n i č a п dokumenat uz na« pomenu, da ćemo se pri potrebi os« vrnuti i na ostala Čekrina hašanja. Riješeni em direkcije broj 12.627, koje nosi sadržaj »Ivan Kasparek šalje račune za popravke v o« d o v o d a u vak. mear. dvoru, Elka« meru i dr.« i riješenje »Brm računo« vodstvu da priložene račune isplati. Sar. 4. sept. 1919. Čekro, Arnau« tović«, isplaćen je račun Ivana Kas« pareka od 21. jula 1919. o ovim »ipo« pravcima« u kući u Halilbašića ul. uz konvikt: 7./7. novu pipu 12 mm sa helenderom za marpić K 65.—, mufna %X’/a i nipel a/aX’/a montirao K 13.—, desetmetara marpića iz b o t a n a K 180.—, jedna štrcaljka za marpić K 70.—, 11./7. bateriju od kupališne peći odmontirao, 2 nova sica napra« vio i opet montirao K.30.—. Ukup« no K 358.—. Veleštovahjem Johann Kasparek, vidio Čekro«. Računovodstvo je isplatilo raču« ne 5. oktobra, a po strani ima još jedan« paraf g. Arnautovića, pisan olovkom, a glasi: »Neka se isplate unutrašnji računi. Arnautović«. To je očit znak, da ga je računovodstvo upozorilo na protuslovlje između re« ferata i priloženog računa, jer je među »popravke« uvršten i ra« čun o .nabavi sprava za polijevanje Čekrinog vrta. vo na revoluciju, kad ovaj bude na nju prisiljen. Kako smo mi prihvati« li zakonita sredstva,, to ćemo svoje pristaše odvraćati od revolucije. Mi ostajemo i nadalje republikanci, jer mi ne ćemo drugo, nego da inter« pretiramo volju naroda. U sam na« crt ustava treba da uđu sve one u« stanove, koje državu čine seljač« kom. U daljnjem razgovoru izjavio je Radić, da je moguće da će se u kon« stituanti složiti i oprečne struje. Hr« vatskim zastupnicima trebalo bi pre« pustiti, da si oni izaberu bana, da postave hrvatske činovnike i organi« zuju čitavu upravu. U Beogradu bi morali potvrditi sve zaključke. Go« voreći o strankama izjavio je, da je on od svih po programu i po ljudi« ma najbolja demokratska, jer se u njoj nalaze odlični muževi. Ako u demokraciji u istipu budu demo« krati, onda ćemo se u 9% pitanja naći sporazumni. Ujedno će zastup« nici Seljačke Stranke sarađivati i sa srpskim zemljoradničkim zastupni« cima, samo je kod njih ta pogrje« ška, što su prerevni monarhiste. U pogledu naše budućnosti imade naj« bolje nade, jer će se naći pametni ljudi, koji će znati i htjeti spora« zumjeti se, te je on pripravan na sporazum, dapače i na kompromis, ako se uvaže načela Seljačke Stran« ke. pirr'ci REZULTATI IZBORA. Zagreb, 2. decembra. Večeraš« nja »Riječ« donaša iz Beograda ove rezultate izbora: demokrate 95, ra« dikali 93, komuniste 54, Rađićevci 45, zemljoradnici 30, muslimani 27, klerikali 25, socijaliste 9, Samostoi« na kmeti jska 8, Hrvatska težačka 7, republikanci 5, Bunjevci 4, Hrvat« ska zajednica 4. Рпша Hrvoj 4, na« rodni socijaliste 2 te po jedan: Trumbić, Ribarac i frankovci. Rad i trajanje konstituante. Iz Beograda javljaju: Prvi posao kon« stituante će biti, da verificira man« date, a nakon toga će se preći na ustav. Taj posao će trajati 4 do 6 mjeseci, pa će se ustavotvorna skup« ština pretvoriti u zakonodavnu i trajati će dvije godine. Naredni iz« bori će biti koncem god. 1922. ili početkom god. 1923., ako ne bude potrcb/i, da se prije obave. Uslovi KemaLpaše. Agencija Ha« vas javlja iz Carigrada, da su se �Crpa-u 3 Fpoi 230 — Broj onamo povratili odaslaniti turske mija imati veliku ulogu u borbi sa boljševizmom, koji se neće zadovo« vlade, koji su u Angori pregovarali sa Kcmahpašom. Kod velikog vezi« ljiti uspjesima postignutim na ju* ra bila je odmah konferencija mini* gu Rusije, nego će težiti osnovnom stara i delegata, na kojoj se rasprav* zadatku, da izazove svjetski požar: ljalo o rezultatima njihovog putova* teško je reći, na koju će stranu bolj« nja. Kako se saznaje Kemalpaša sta« ševici sada udariti. Ja sam predao vio je kao uslov svog odstupa, da armiju, flotu i stanovništvo pod po* antanta ublaži sevreski ugovor ta* krovitđjstvo Francuske, jedine ve* ko, da otomanskoj vladi bude osi« like sile, koja shvaća svjetski značaj guran opstanak. Veliki vezir Tev« naše borbe. fik«paša referisao je o tomu sultanu. Borbe u Maloj Aziji započele. — Glavni stan grčke maloazijske voj« ske započeo je opet izdavanjem rat* Gospodine uredniče! 'nih komunikeja sa maloazijskog Slučajno me neko upozori, da se fronta, iz kojih proizlazi, da je vob ska Mustafa Kemala opet započela je »Domovina« u 13. broju mene ta* ofenzivom. Komunikei javljaju, da kla. Stoga molim dopustite mi, da se s par riječi operem toga dodira. O» su napadi turske nacijonalističke voj ske odbijeni. Na više mjesta razju* sim toga je na istom mjestu i moj dobar znanac g. Muhamedaga H. reni su pojedini odredi Turaka. Ge« neral Paraskevopulos. dosadašnji Jusufaigić okaljan seksualno»moral* komandant na ovom frontu smije* nim blatom, te i ako to blato više njen je. Na njegovo mjesto došao je prlja onog, ko se njime nabacuje, ipak se osjećam u ovom slučaju duž* general Paptilas. ‘ Borbe u Armeniji. Kako iz Ango* nim prema Muhamedagi, da izjavim те javljaju u Carigrad, započele su ovo: Nije istina da mi je Muhamed* aga ikada ponudio »jednu vrlo lije* opet borbe između Turaka i Arme* pu djevojku od 15—16 godina.« Ka« *naca, pošto ovi potonji nisu htjeli 'da ispune zahtjev Turaka glede ra* ko je i zašto konstruisana ta potpu« 'zoružanja. Po jednoj vijesti iz аг» na izmišljotina, znače valjda jedino knenskog izvora, armenske čete za* redakcija »Domovine«, ali kojim jpočele su jaku protuofenzivu, pa im političkim rezultatima vodi tretira« je uspjelo da zaposjednu Aleksan* nje takovih tema i takvim tonom, to zna danas, poslije izbora, svako di* kiropol. Kemalistički general Kjazim jete, osim jedinog vlasnika »Domo« Karabekir se povlači. Povratak Konstantina u Grčku. vine«. Sarajevo, 3. decembra. Iz Basela javljaju: Svečani dolazak Dževad Sulejmanpašić. Kralja Konstantina u Atenu odgo* đen je za 12. decembra. Parlamen* ’) Donosimo iz obzira prema g. tama deputacija putuje u Luzern, da primi kralja, koji će putovati pre, piscu, a nipošto stoga, što bismo s »Domovinom« Junaka s Alipašina ko Italije u Grčku. Lloyd George za povratak Kon* Mosta htjeli polemisati još i o — moralu. Ur. stantina. U londonskim diplomat* skim krugovima govori se, da je Llovd George sporazuman sa po* vratkom Konstantina na grčko pre« stolje, na kojem bi ostao čovjek Engleske, jer hi njoj imao da zahva* Liječnička predavanja u Velikoj li svoj povratak. Lloyd George na* da se, da bi ga za neko vrijeme mo* gimnaziji. Kako smo voć javili, naši gao skloniti, da uzme Venizelosa za domaći liječnici počeli su obdržava* ministra predsjednika. Po mišljenju ti svoja poučna predavanja o čuva« Lloyd Georgea, bilo bi ovakovo ri» nju zdravlja. Ova su predavanja vr« ješenje bolje od revizije sevreskog ј lo korisna. Osobito će dobro doći mirovnog ugovora, ali je moguće, da našem neukom svijetu, a u današ« nje dane tim više, što su se, kako će se obvezati Konstantin, da učini se već opaža, u Sarajevu počele ši« ustupke Turcima, pa i Bugarima. riti razne prolazne i opasne bolesti. General Wrangel o svom neuspje* hu. 19. pr. mj. primio je general Koliko se dosada vidi u rasporedu, Wrangel u Carigradu na krstarici teme (predmeti predavanja) su vrlo »Komilov« predstavnike svjetske interesantne, a predavači su mahom štampe, te im je ocrtao uzroke svog stručnjaci svaki u svojoj liječničkoj struci. poraza i povlačenje sa Krima. Stoga ova predavanja najtoplije Po njegovom izvještaju glavni je uzrok velika brojčana nadmoć cr« preporučujemo našemu svijetu. vene vojske. Protiv njegovih 5 di« Predavanja su besplatna a obdrža* vizija koncetrirali su boljševici 28 vaju se u zgradi Velike gimnazije divizija, a protiv njegovih 4500 ko« svaki dan osim praznika od 5—6 sa« njanika imali su oni 25.000. Boljše« ti poslije podne. Pristup je slobodan vici uložili su sve, da zauzmu Pere* svakome. Radiotelegrafski promet sa Au* kopske položaje, pa ih je u tome sil* strijom i Njemačkom uveden je po« no potmogala Ogromna artilerija, koju su doveli s poljkse 'fronte. U sredstvom Radiostanice u'Sarajevu. svojim navalama bacali su u borbu U tom saobraćaju mogu se primati državni i privatni telegrami, za koje uvijek svježe čete, pa mu je bilo jasno, da se ne može održati, jer mu se imade naplaćivati kod predaje i je armija što na mrtvim, ranjenim to za državne telgramc obična tele* grafska taksa (za Austriju 12 centi* i nesposobnim za borbu izgubila ma = 1 K 44 fil. po riječi nu najma* preko polovicu. Videći, da je dalnja nje 1 franak 20 cent. = 14 K 40 fil., borba bezsmislena dao sam nalog za a za Njemačku 22.5 cent. = 2 K 70 evakuaciju Krima. fil. po riječi) dočim će se za privatne Na upit jednog novinara, kako se držalo stanovništvo poslije njego* telegrame naplaćivati trostruka pristojba običnog telegrama. — Kod vog odlaska odgovorio je Wrangel: svih ovih telegrama imade se u opa* — Mogu Vam reći, da su ostav. Ijena skladišta granata tri dana ču* ski naznačiti »Radi o« označivši smjer Sarajevo, odakle će se bezžič* vali radnici, kojima je bilo dato oruž je. Lučki radnici su uređivali brodo* nim putem dalje otpremiti. ve, pa se i njima mora zahvaliti, da Muslimanska Centralna Banka za je evakuacija išla u redu. Jedna de« B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« putacija radnika došla je k meni i šenjem ministrstva financija broj molila da i njih evakuišemo. ali to 6543 od 19. novembra 1920. na trgo* niic bilo moguće radi pomanjkanja vanje devizama, izdavanje čekova tonaže. Da je bilo dosta brodova ot* na inostranstvo i izdavanje »Uvere« putovalo bi s nama čitavo stanov« nja za obezbedu valute« za carinar* ništvo. Izvezlo se svega 130.000 Iju* niče uvoznicima i izvoznicima. di, od kojih je 70.000 vojnika (30 hi* MANUFAKTURNE (i luksuzne) ljada boraca i 40 hiljada službeni« ROBE SVAKE VRSTI nrodaje sa* mo na veliko Muslimanska Central« ka u pozadini), oko 7000 ranjenika, a ostalo je građansko stanov« na Banka za Bosnu i Hercegovinu ništvo. Sitni j evo Na pitanje o sadašnjim njego« Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) vim namjerama odvratio je Wran« bez ikakovog odbitka, iznaša naj* gelj: Ja ću ostati s vojskom i dalje veći zgoditak, koji sesajednom živjeti na krstarici. Vlada je znatno srećkom dobiti može. Vučenje smanjena, pa će se zanimati pita* državne razredne lutrije već na 3. i njem, kako da se izađe iz ovog sta« 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« nja. Sva predstavništva u inostran« žave neka se uprave na glavnu ko« stvu ostaju na svojim mjestima. Ja lekturu: Međunarodna Banka d. d. sam uvjeren — završio je general — odio drž. razredne lutrije. Zagreb, Gajeva ulica 8. da će u skoroj budućnosti naša ar« Pismo uredni itvi*) Točno na minutu idu Suttnerovi [ satovi, svjetski glasovita marka ! »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes* platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do* niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa*pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa*pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje* pote jesu: Fellerova Elsa*pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel* lerova Tannochina*pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel* ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* ke preporuke vrijedni! Muči li Vas glavobolja? Zubobo* lja? Trganje u kostima? Malo Fel* lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko* liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po* sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. C. Poruke uredn štua. Piscu članka »Trgovina s politikom«. Ne možemo štamnati, jer ne ćemo da sa Šerirom opširnije polemišemo. Dosta mu je nje­ gove muke. Selam! SsiMtt vijesti. Državna hlasna LUTRlia Prvo vučenje 3. i 4. januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60.000 do 600 000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva milijutia četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju NATJEČAJ. dinara 5000 kruna nagrade onome, ko dokaže, da je letak što se širi iz Tuzle s potpisom Adema Biše pisao jedan školski nadzornik, a re obični fakin. Jedan TeŠnJak. 1,000.000 DOBRA PRILIKA! kruna Prodajemo najboljem nudiocu jednu kom­ pletnu novinarsko-političku garnituru sastojeću se od: 1 .) jednog vlasnika i sposobnog političkog vođe (bez pristaša) koji govori »više« jezi­ ka. Svršio je osim tri razreda osnovne još i »Lisken Schule« u Mostaru. Veima sposo­ ban za podvaljivanie, radi čega je pri svjet­ sko? utakmici odnio rekord u laganju. Zna pjevati »O mein Oesterreich« i »KoŠut LayoŠ«, solo i uz pratnju na zvečećem glaso­ viru. Čovjek bez karaktera, bez savjesti i poštenja — demamgog prve vrste — sposo­ ban za sve i sva. 2 .) Glavnog urednika — junaka, koji umi­ je čitati i pisati latinicom i ćerilicom. 3 .) uniformiranog glavnog urednka, immer šljigovitz trinken, govori »njemački«, »ma­ džarski« i t. d. Sve za bagatelu! Čudo jefti­ noće! Cijenjene ponude slati na uredništvo »Telala«. Oiaho |f авАммм hakndap izgleda haJOnOV za 19ZI. VI. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski bajram (IV. dan). 20 Sllverije Ponedeljak 21 26. Недеља 7 Теодот, еп. Понедељак 8 9 22 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20:..000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30 000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po Ц 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaha za svahu Masu: 11 srećha Dinara 48 ili Kruna 192 1 2 srećke Dinara ZV III Kruna 9Б srećke Dinara IZ lii Rruna 18 1 3 srećke Dinara 6 ili Kruna ZV Недеља Теодор Стр. Уторак Alojzije vel. Utorak (jedan milijun) ili Točna i brza isplata sviju dobitaka Pavlin Sreda Кирило ал. Среда zajamčena! 23 10 Sidonija Četvrtak Тимотије, п. Чегвртак Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi 24 11 Ivanđan Petak Вартолн В. Петак 25 Prosper Subota 26 Jeremija Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski : Tamuz 5680. Hukat Vejivtah 12 Онуфр и П. Субота 13 Акнлина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K 30’— Na više komada: od 10 do 20 po K 25 , od 20 do 50 kom. K 24.-, od 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— Iranko Sarajevo Narudžbe prima I Izvršuje: Papirnica Danici S U. Rajon, Sarajeuo Ttlifoa iottnrbai br, 17. Brnjlii; Kajižara Kajem MEDUN9H0DN9 ВДННДП. D^ odio razredne .lutrije. K Zagreb T" Najveći izbor brojeva! �Hroi 230 -- Upo; .PRAVDA* — ЈРАНДА' §tmna 4 Страда Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prištiće, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15’—. ELSA-TOALETNE-PAST1LE, 1 kutija K 10 50. Pomada za usnice po K 2’— i 4’—. Ideal svih sapuna. jest FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12- i 15’—, najfiniji glicerin K 6*— i 80’—. Vaselin po K 3‘—, 7’— i 12‘—. Neškodljivi puder za lice u vrećicama po K 5’—. Rumenilo, 10 omotića K 20’—. Puder gospogje, koja se u to razumijejest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, roea. Velike elegantne kutije K 24‘ Izvrsna naravna njega kose. Porast kose unapregjuje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva FELLEROVA TANNOCHINA POMAD\ ZA PORAST KOSE ?EL8A“, 1 veliki porculanski lončić K 15 — JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MAGJAR8KI BRKOMAZ po K 6 — i 8’-, NEŠKODLJIVA ulja za kosa, orahovo ulje, mala boca K 6'—, velika K 80’—, ŠAMPON za pranje kose K 4’—, Zulfe Nuhanovića, Protiv tjelesnoga znojenja koja obavlja sve popravke civilnih djeluje pouzdano FELLEROV „ELSA*PRAH ZA POSlPANJE, 1 kutija K 10 50. pušaka i revolvera Što je ELSA-FLU1D, to se zna! tatno i precizno. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42’—. Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLER0V1M TURISTIČKIM MELEMOM „Е1иа“ u kutijama po K 5'— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa“, 1 bočica K 10’-. Hega-zabni prah sa kisikom, 1 kutija K 20’—, Dra Heidera prah za znbe 1 kutija K 6'—, Elsa-vođa za usta K 30, četke za zube počamši od K 20 —. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40’—; na vagu prema količini počamši od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić za rubenina) K 8’—. kao muha, boba, stjenica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15 —. Tinktura za stjenice K 30*—. Naftalin po­ čamši od K 2*—. Popravci se obavljaju samo uz priklop oružnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, hpod Budahovića 3. SEBURA Šta se svaki dan treba 1 Engleski melem K 2* — , Lysoform K 30, pravi Lysol K 30’—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kugle K 5’ — , arnika po K 6*— i 30’—, Crnogoriein miris za eobt? K 3b, Malinov eok K 30’—, Kineski čaj po težini počamši ed K 3'—’ Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljega za edgovor. Miševi i štakori! Hinha Francfea sinovi, Zagreb Omot i poštarina preporučuje se za računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Sto više se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. turshu crnu havu EUGEN V. FELLER, ljekarna kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVlCA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (belukjaga', bakama za gnšu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle muške starije osobe, katran suji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriel mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i percellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namještenje kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. „PROMET** Jedini i nepatvoreni hrijol je ouaj što ga proizvađa ljekarna kao najsavršeniji Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. MUSLIMANSKA APOTEKA Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. iz fabrike Otrov za miševe K 8‘—, otrov za šta­ kore K 8*— i 10'—. Narudžbe adresirati na: Prva novostvorena BRUOL dodatak i zamena zrnate kave. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Žtrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Rudolfa Loebela u Maglaju. ЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖ ж ж iji Muslimani $ * Sjetite se „Gajreta". Ж Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. жжжжжжжжжжжжжж Oglašujte u „Pravdi". I KO SUTTNER URA? PAPIRNiCA ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. 619 koja čini trajno veselje? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni 1 Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, < oževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke itd. sve dobro I jeftino I Tražite cijenik od tvrtke л J ♦ < X > H. MOH n Ljubljani b oj 7G6. trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim drva, ugljena, drvenog ugljena Sarajevo, Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Fra Grge Martića trg br. 1. Brzojaui: Promet. Ovlaštena carinsko posredništvo. Intb. Telef. 29. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovJenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u £3 Brodu i £3. Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Hnnceiarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevu. - Internrban telefon: Zli Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/42b523e0bcc137a9d0870f97dd3e7a3d.pdf ab18660e6f977389166a2e4a972981bd PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA, ■ Кк '■A Al . ИИИ^ 'H ■ iAHL* ^М ^А МИА ^А ЛКЖ MM A^A Ж ^А Ш Ш ^Ak Ш *Ш ^ЖА VA VA ^МП ^М ^А ЛА АА W Pojedini broj K НН vHk № мк Ml ■■ jfl| А^М КИ М a аВ ВН ■« ■ |П Hv Ш Ж M izlazi (ČETVRTKOM. ' NA POLA GODINE К ^М М. AA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Згој 126 (231) U musliman nije mogao da nađe prav« ne zaštite, ako mu je pravoslavni o« teo zemlju. Pri provađanju agrarne reforme — u koliko se ona nije pro« (ZAŠTO SE VEĆ NE PROGLAS UJE AMNESTIJA U SANDŽA« vodila jednostavnim odobravanjem KU I MAKEDONIJI?) prostoga otimanja — na muslimane Službeni je presbiro 28. novem« tuje, a kamo li još progoni. Riječ je težake nije nitko ozbiljno ni pomi« o Sandžaku i Makedoniji, koji kroz šljao, i ako je svakome bilo dobro bra donio ovaj izvještaj iz Zagre« ba: »Njegovo Visočanstvo Regent cijelo vrijeme narodnog ujedinjenja poznato, da baš muslimanski težaci Aleksandar potpisao je ukaz o op> ne doživješe nikakve amnestije i a« imaju najmanje zemlje. Uza sve to širnoj amnestiji, u koju su bolicije; riječ je o Sandžaku i Make« su se ispaše u muslimanskim selima uključeni i mnogi politički delikti. doniji, krajevima, gdje se ljudi za« davale bogatim pravoslavnim selja« Ova amnestija obuhvata takva kaž« tvaraju radi prisilnog upisa au« cima i gazdama, te se na taj način njiva djela, za koja je bio optužen stro«madžarskih ratnih zajmova. dopuštalo, da se od muslimana te« Stjepan Radić. Na temelju ove am« Ovdje hoće da vodi glavnu riječ je« žaka otima zemlja. nestije saopštio je predsjednik sud« dan od najvećih agitatora za te zaj« Musliman radnik bio je u svim dr« benog stola dr. Vajić danas u 514 move, a tamo se progone i mali Iju« žavnim poduzećima, a naročito kod sati optuženome Stjepanu Radiću, di, što moradoše da ih upisuju. državnih željeznica zapostavljen; da je amnestiran i da se smjesta Gdje je tu pravda, gdje moral? unapređivani su pravoslavni s 2—3 stavlja na slobodu. Pošto je Radić Upozorujemo centralnu vladu, da godine rada u radionicu a zapostav« saslušao riješenje, uskliknuo je: Žk za vremena udovolji našem oprav« ljani su muslimani s 10—15 godina vio Regent Aleksandar, te se je za« danom zahtjevu o proglašenju am« rada. putio odmah na biralište«. nestije i abolicije i u tim krajevima. Pod imenom suzbijanja skupoće Čudna je stvar, da se je vlada — Bila bi sramota, kad bi nas njen pro« otklonivši drakonske mjere g. Dra« pust prisilio da se već u prvim sjed« policijske su vlasti progonile gotovo škovića — sjetila samo nekih pokra« nicama konstituante moradnemo samo muslimane male trgovce i o« brtnike; jednom je prilikom policij« jina. Pa i pokrajine, koja je prilikom potužiti na ovu nejednakost. ska direkcija u Sarajevu htjela čak Regentova boravka u Zagrebu dobi« * i to, da u potpunoj opreci s osnov« la vrlo opsežnu amnestiju. Zar je sa« mo u Hrvatskoj i starim granicama Zar nije žalosno kad i nakon go« nim zakonskim propisima — oduz« Crne Gore bila potrebna vlada« re spomenutih amnestija možemo I me velikom broju i obrtnice. reva amnestija i zar su samo u dobiti i ovaki brzojav iz Prijepolja: I mi bi mogli ovako da redamo ne« njoj provođena nasilja? Što mi zna« »Moj dobri otac Muradbeg Hašim« pravdu za nepravdom, koje su nam mo, u našem kraljevstvu ima još po« begović, jnčer je preselio na ahiret činjene. Mi smo se na sve te ne« krajina, koje bi trebale znati za kra« nakon devetm jesečnog zindanskog pravde žalili i u javnosti i u narod« Ijevsku naklonost; ima pokrajina, u zatvora u Novom Pazaru?« Zar to nom predstavništvu, i vladama u kojima se kao zločin progone čini, nije grozno, da se toliko vremena Beogradu i u Sarajevu. Mjesto is» radi kojih, u drugim pokrajinama, može čamiti bez osude navodno pravljanja tih nepravdi doživjeli nikom ne pada ni na um, da ih ispi« stoga, što fali sudačkih sila ?... smo, da nas vlastodršci nazivaju ne« prijateljima države, nas, koji smo u svakoj zgodi pokazali da jednako volimo ovu državu kao i drugi i koji samo taržimo, da ova država bude Još se nisu navršile ni pune dvije pravoslavni raznih partija; kasnije zajednička domovina svih nas, i godine dana, od kako nekolicina Iju« su došli u vladu i Hrvati katolici naša kao i svih drugih, da u njoj u« di, koji se bijahu dočepali vlasti, ne svih partija, a o muslimanima u ve« živamo svi jednaka prava i izvrša« vodeći ni malo računa o volji i ras« likodušnom Beogradu nije nitko vamo jednake dužnosti. Ona je i položenju naroda odrediše zastupni« htio ni da čuje. Sta više, većina či« prostrana i bogata, da nas sve može ke Bosne i Hercegovine za Privre« novnika muslimana bačena je s is« zadovoljiti, samo ako ne tražimo meno Narodno Predstavništvo. Na« taknutijih mjesta, s uprave kotare« jedni nad drugima ni vjerske ni ple« ma je tada učinjena grozna neprav« va i okruga u kakve vladine kance« menske nadmoći, ako ne tražimo da da: ne samo što muslimani ne dobi« larije i oduzeta im svaka mogućnost jedan imadne više prava kod vlasti zato što je pravoslavne vjere, a da še onog broja poslanika, koji odgo« uticaja na upravu. vara broju muslimanskog stanovni« Zločini, što se počiniše na musli« drugi podnosi veće terete zato što je musliman. štva, nego su od muslimana odredi« manima u raznim krajevima naše Ovo gorko iskustvo, što su ga mu« vani za poslanike samo oni, koji stu« zemlje ostaše većim dijelom nekaž« piše u tada tek osnovanu »demo« njeni. Od toga je najviše pretrpio slimani u ove dvije godine stekli, kratsku« stranku. naš seoski svijet. Mjesto progona zbilo nas je u čvrste redove, stvorilo Mi smo se na tu tešku nepravdu pravih zločinaca na životu, slobodi je našu organizaciju. Nijesmo se mi žalili, ali Narodno Predstavništvo i imetku muslimana, zaredaše pro« organizovali na vjerskoj osnovi sto« ga, što hoćemo tako, već stoga što nije uvažilo naših žalbi i mi smo goni nedužnih muslimana. Provađanje agrarne reforme u Bo« su nas drugi na to prisilili svojim ne« morali podnositi i tu nepravdu. Narodno Predstavništvo, u kome sni i Hercegovini pretvorilo se je u pravednim postupkom prema nama. smo mi imali samo dvojicu svojih pravu otimačinu muslimanske ne« I došao je dan, koji je jednom i« zastupnika, nije mnogo radilo; nu pokretne imovine. Nesamo što je a« pak morao doći i koji smo mi željno zato su radile vlade, koje su proizla« grama reforma kod nas provađana i s nestrpljenjem očekivali. Narod žile iz ovog privremenog parlamen« po sasvim drugim načelima nego u je morao doći do riječi. 28. novem« ta, a rad svih tih vlada, s neznatnim ostaloj državi, nesamo što je vlada bra o. g. odgovorili su muslimani izuzecima, bio je uperen proti nama. Ljube Davidovića begluekom ured« složno kao iz jednoga glasa, da je Od obrazovanja prve centralne vla« bom pogazila i kraljevu proklamaci« dosta bilo nepravdi, da treba učiniti de u Beogradu — 20. decembra 1918. ju od decembra 1918., koju su pot« kraj dosadašnjem dijelenju držav« — pa sve do danas nije bilo ni jed« pisali ministri predstavnici svih ljana u više klasa. Preko 110.000 gla« noga muslimana u bosanskoj vladi, stranaka, već je vlada dra Srškića sača dalo je nama povjerenje i time i ako mi sačinjavamo jaku većinu pošla i dalje, pa je muslimanima u se legalnim putem pridružilo našem stanovništva. S početka su šefovi pitanju zemljišnog posjeda uskrati« protestu proti dosadašnjem sistemu vladinih odjeljenja bili sami Srbi la svaku pravnu zaštitu. Ni težak u državi. Narod je progovorio - pravda je pobijedila. 1 UPRAVA NAKRALJA PETRA ulici u vakupskoj palači. telefon ČEK0W^ Sarajevo, utorak 7. decembra 1920. (25. rebiul-evvel 1339.) Jedan irčin, gospodo!... — Godina II. Narod je napokon progovorio i svojom odlučnom'i jednodušnom ri« ječi ispravio onu prvu nepravdu o podjeli poslaničkih mjesta u Privre« menom Narodnom Predstavništvu. Ona je bila izvor svih ostalih ne« pravdi; stoga treba da i one sada prestanu. Znamo da to neće moći biti od jednom i odmah, znamo da za to treba mnogo truda i rada, ali se nadamo da je pravim prijatelji« ma ove države kao i nama mnogo stalo do toga, da naša država bude izgrađena na načelima pravde, jed« nakosti i ravnopravnosti državljana. Mi se stoga nadamo, da će svi pravi prijatelji države rado prihvatiti na« šu saradnju i s nama zajedno isprav« ljati nepravde, koje smo mi dosele podnosili. To će oni učiniti, jer to iziskuje interes naše države, i mi stoga već sada možemo reći, da je narod progovorio, a pravda pobije« dila. Sarajevo, 5. decembra. Novinske patke. Na drugom mje« stu donosimo vijest presbiroa o to« božujem odlasku dra Spahe i dra Hrasnice u Zagreb, a istodobno či« tamo u »Jutarnjem Listu«, da naša organizacija vodi pregovore sa radi« kalima posredstvom g. dra Jojkića. Ni jedna ni druga vijest ne odgova« ra istini i molimo nezvane tutore, dan as poštede ša svojim riiunasibi« ma. Mi nijesmo stranka, koja vrlu« da između dvaju polova, već pot« puno staložena i tačno orijentisa« na grupa, kojoj nijesu potrebna ni kakva putovanja ni kakvi zakulisni pregovori. Najmanje smo grupa, ko« ja bi imala Janusovo lice. Povodom ovih vijesti dužnost nam je upozoriti naše pristaše, da nipošto ne nasjednu ovakim smica« licama. Neka se kao i dosad slobod« no pouzdaju u vodstvo naše orga« nizacije i neka se drže informacija, što će ih donositi naš list, koji ni dosad nije ništa ukrivao. Osobito ih upozorujemo da se ču« vaju lažnog i tendencioznog piša« nja Šerifove »Domovine«, koja laže i sikće radi toga, jer je njezin goso ponovno osuđen, da se vrati u svo« ju vampirsku špilju. Njegovo mah« nitanje sasvim je prirodno, njegov je bijes sasvim umjestan, jer i ka« ko bi se drukčije mogla držati pra« zna mješina, u kojoj nema ni moz« ga, ni ljudskog dostojanstva. Da ni« je đon«obraz, zar bi se nakon ova« kog kraha smio pojaviti u javnost? Arapska poslovica veli: »Iza jeisel insanu tale lisanuhu — kad ko pa« ne u očaj opruži jezičinu«, pa se stoga ne treba uzrujavati radi Šeri« fova siktanja. Na njegove izazove i burgije, na njegovo blaćenje i ri« ganje otrova treba odgovoriti onom grčkog filozofa: »Zar ću se ljutiti, a« ko me i magarac očepi kopitom?« ili arapskom: »Ko će pametan gri« sti psa, kad ga on nakolje?« Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička ghvnica K, 7,000.000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i, prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - loterurban telefon: ZN �Strana 2 стран; Rpo' — Broj 231 »PRAVDA* — „ЛРАВДА' Mcrhum H. M. Hazim ef. HofM Sutra će se navršiti tri hefte od časa, kada se je okupio cio Travnik, da s ruke na ruku i suzom u očima spusti u hladni grob jednu svoju veliku dragocjenost: svijetlog pred* stavnika islamske nauke i neprispo« dobivu inkarnaciju islamskog mo, rala i uljudbe, mcrhum šejh Hazi« ma. Ko je muftija Korkut nije nuž« no tumačiti našem svijetu: zna ga i poštuje i naše malo dijete, a ka* mo li oni, koji su imali čast, da iz njegovih usta čuju blagu riječ utje« he i ljubavi prema vjeri i islamskom milletu. Blag i miroljubiv, pomirljiv i saburli nadvladao je neoprav« danu mržnju i najljućih svojih protivnika pa se i oni odazvaše po* živu savjesti, da makar u zadnji čas iskažu počast ovom velikanu uma i srca, alimu bez premca, islamskom dobroželitelju bez primjera i tak* maca. Njegovoj se sjeni pokloniše i su* građani drugih vjeroispovijesti, a njegov našljednik na muftijskoj stolici bijaše toliko dirnut, da je gotovo plačnim glasom izgovorio jedan dirljiv govor nad njegovim kaburom. A nekad bijahu politički protivnici !... * Merhum je rođen u Travniku go« dine 1249. po hidžretu, gdje je svr« šio i nauke primivši idžazet od svog oca i učitelja merhum Šejh M. Der« viš ef. Korkuta, glasovitog travnič« kog muftije. Još za života ovlastio ga je otac na izdavanje fetvi u godi* ni 1292. i označio svojim našljed* nikom u muftijskom zvanju Mer« hum Hazim efendija osim muftilu* ka preuzeo je i zvanje muderrisa u Fejzijje medrese, te je kroz to vri* jeme tri puta dao idžazet, usposo« bivši uz to i mnoge druge talibe. Bijaše učenjak prvog reda, oso* bit stručnjak u fikhu i istočnim književnostima, vladajući perfektno arapskim, perzijskim i turskim jezi* kom. Za njeg se može reći da je Numan svog vijeka i najpriznatiji poznavaoc naročito perzijske knji« ževnosti. U mlađim je godinama i sam pjevao na arapskom jeziku. Iz* vanredno bistar i oštrouman vladao ogromnim brojem hadisa, a uz to je bio i dobar poznavalac tefsira. Bio je vrlo dobar govornik, pun do* sjetljivosti i duhovitosti, skroman a* li vrlo odlučan. Osobito se je odli* kovao darešljivošću prema siroti* nji bez razlike vjere. Bio je šejh Nakšebcndijske sekte i ostavio je mnogo murida, dapače i među žen* skinjem. Uzor musliman, uzor otac i učitelj. Neka je rahmet njegovoj pleme* nitoj duši, a rodbini i poštovaocima dao Bog sabri džemili! Post festum. O —i. Dvije godine su oni svetko* vali, dvije godine smo mi račune plaćali za njihove svečanosti, koje se 28. novembra završiše jednim ne* svečanim načinom. Vjetar ih je raz* nio na sve četiri strane. Izvrsno je rekao Nijemac Borne: »Vlade su jedra, narod je vjetar, država je la* đa, a vrijeme je more«. Narod je razbucao »demokratska« jedra na lađi, da im se ni za trag ne zna, a pošto je more uzburkano, treba la* đi drugih jedara, čvršćih i jačih, ko* ja će podnijeti udarce vjetra i si* gurno dovesti lađu u luku. Ko su oni i šta su radili, to niko ne bi mogao istinitije odgovoriti, nego li je odgovorio sam narod u Bosni i Hercegovini, u ovoj nesret* noj zemlji, u kojoj su »demokrati« u svoje vrijeme najbjesnije haračili i najbezobzirnije gazili ljudska pra* va. »Demokrati« (ta riječ znači pri* stase vladanja narodne mase) dobi* še u Bosni i Hercegovini 1 mandat, koji može poslužiti kao monstrum iz tih ružnih prošlih vremena i na* rod Bosne i Hercegovine je svojom riječi kazao toj švercerskoj, izvoz* ničarskoj i nacijonalno histeričnoj bandi, da on kod njih vidi najmanje demokracije i ako se zvaše demo* krati. I ko još tu bude imao obraza tvr* diti, da su »demokrati« bili protiv* nici jedino »begovatu«, a da su ra* dili jednako i za muslimanskog i za kršćanskog, a specijalno pravoslav* nog težaka, taj neka pogleda koliko je muslimanskih seoskih općina gla* salo za njih. A znali su se u javnosti drečiti, koliko ih grlo nosi: Zemlja je onog, koji je radi!... Njihova se dvogodišnja sveča* nost završuje početkom naše sve* čanosti, koja ne će biti iskićena ni izvoznicama, ni korupcijom, ni pro* tekcijonarstvom, ali pri kojoj ne će također ni naše radovanje moći biti čisto radi nesretne sudbine, što smo njihovi nasljednici i što nam zbog toga glavna zadaća ne može biti podizanje novoga, već podiza* nje onog, što su oni kroz dvije go* dine srušili. Ne da se ni približno izračunati, u kako duboku ekonom* sku bijedu su »demokrati« gurnuli nas muslimane i koliki su naši gu* bici radi toga i u narodnom zdrav* Iju i u moralu. Nu daleko preciznije, nego nede* mokraći ju »demokraci je«, dokazali se izbori u B. i H. ispravnost i one naše toliko puta opetovane tvrdnje, da njihove luđačke agrarne ne soci* jalne, nc nacijonalno, nego kršćan* ske, i to specijalno pravoslavne re* forme nisu nikada bile zahtjev ni i I ' j | j i I i , I naroda, ni vremena, ni općih inte* resa i da je tolika prolivena krv i to* liko uništeno i opljačkano musli* mansko imanje samo rezultat njiho* vog pdomuklog huškanja. Mi ćemo to uračunati u čast pravoslavnog di* jela našeg naroda, što je tako savr* šeno poštenim gestom bacio od se* be te vinovnike mnogobrojnih kr« vavih sukoba između pravoslavnih i muslimana, u kojima su muslimani silom prilika izvlačili stalno tanji kraj. Srpski narod ne želi oimačine! To treba sada da pamte radikali i da o* no iskustvo, koje je »demokrate« poslalo u grob, upotrijebe za vlasti* to ozdravljenje. Radikali biše puno bolje prošli na izborima i pravo* slavni bi puno življe učestvovali na njima, da se radikalske perjanice ni* su povele za »demokratima« i na* rodnu naklonost htjeli dobiti time, što su i oni obećavali otimačinu mu* slimanskih slobodnih posjeda. Ali srpski narod ne želi otimačine! Srpski narod je još nešto očito* vao, čemu se mi iskreno radujemo. On je svojim bagatelisanjem osvi* jetlio svu duševnu mizernost Čoko* rilovštinc i pokazao, da realno i mu* dros hvaća život i da ne misli živiti samo od jaukanja, lelekanja i vrišta* nja »Srpske Duše radi oskvrnjenja Srpske Zavetne Misli« i još koje* čega. Radikali kao najjača nacijonalno srpska partija u B. i H. treba da ra* žurniju riječi, koje im je rekao srp* ski narod na 28. novembra i da pre* ma tome udese i svoju politiku u budućnosti tako, kako bi sigurno predobili za se i one, koji zalutaše u savez težaka, a zagrijali za opću stvar i one, koji radi nezadovolj* stva a u znaku protesta ne htjedoše ni glasati. Takva će se politika bez* uvjetno kretati onim stazama, na kojima se mi nalazimo već dvije go* dine dana, a to je politika pravde i ravnopravnosti svih u zemlji. »Demokrati« su nas dugo držali za perčin i tukli kuda su htjeli: oni su pokvarili i radikale; oni su pot* kopavali poštenje pravoslavnog na* roda u B. i H.; oni su u ove dvije godine kod nas porušili toliko toga, koliko će se jedva i za deset godina moći popraviti. Ali ne će ih ta dvo* godišnja svetkovina mititi tako, kao da nije ništa ni bilo, nego udri .lovo na novo! Poslije svakog ćeifa dolazi mahmurluk, pa ni poslije dvogodiš* njeg »demokratskog« teferičovanja ne smije izostati odgovarajući mah* murluk, koji ćc ih mnogog i mnogog s nogu oboriti. Muslimani sjetite se „Gajreta"! Ama informaciaj! Naš presbiro donio je u subotu ovaj originalni brzojav: »Zagreb, 3. decembra. Da* nas su stigli (!) ovamo narodni poslanici dr. Spaho i dr. Hrasnica te ministar pošta dr. Drinković«. Konstatiramo li, da su oba naša doktora i sad u Sarajevu, presbiro nam je dužan odgovor. Kome se je to prisnilo? Politiku g. Pribićevića osuđuje sad i »Beogradski Dnevnik«. Bez sve ša* le. U broju od 3. decembra piše Kr* sta Cicvarić ove retke: »G. Pribiće« vić, rival g. Radićev u Hrvatskoj i demagog kao i g. Radić, ali sa manje sreće nego g. Radić, predsta* vio nam je ovoga kao nepomirlji* vog protivnika naše države i kao ploitičara, koji je sa svojim pristali* čama u Hrvatskoj u vrlo neznatnoj manjini. Kod nas, u Beogradu, gosp. Pribićević, — koji nam je inače i kao ilčnost i kao demagog n e s i m* p a t i č a n, koji je »austrijski dri* pac«, kako ga je nazvao g. Protić, — kod nas, u Beogradu, g. Pribićević se održavao kao političar isključivo radi toga, što je on davao obećanja, da će u Hrvatskoj moći da parališe sve separatističke pokrete i da poli* tički sasvim onemogući ljude kao što je g. Stjepan Radić. Pokazalo se, međutim, da g. Pri« bićević ne samo da nije paralisao g. Radića, nego je, svojom »veštinom« i svojim »autoritetom«, gotovo sve Hrvate naterao u tabor g. Radićeve stranke! U neku ruku može se reći, da je kralj Milan stvorio Nikolu Pa* šića; na isti način Svetozar Pri* bićević stvorio je Stjepa* na Radića! I kao nekad sa g. Pašićem, sad se mora vrlo ozbiljno računati i sa g. Radićem i mora se pokušati, da se s njim napravi neki kompromis, ako je mogućno«. Tako biva, kad čiji magarac kre« ne nizbrdo. Onda ga i Cicvarić pod* vrgava kritici. A nekad ga je kovao u zvijezde ... Novinstvo' o našem uspjehu. II. kao jedan čovjek, da u Beograd po« Glavni organ radikalne stranke, šalju svoje pouzdane ljude, da po* beogradska »Samouprava« donosi u mognu ispravljati nepravde, da bi 225. broju od 3. decembra dugačak bili i oni zadovoljni. A t o j e u i n« članak g. Stojana P r o t i ć a pod na* teresu i države! slovom: »Izborne karakteristike i Ovim ne kažemo, da su im oprav* kuriozumi« u kojem taj odlični po« dane sve tužbe, ima ih i pretjeranih. litičar i radikalski prvak p našem Ali stavimo ruku na srce, pa se pi« uspjehu veli ovo: »Sedma je karak* tajmo, zar im se nije učinilo i ne« teristika da su Muslimani u Bosni pravda? Mi ćemo i za agrar reći i« dobili 25 mandata! Prema broju stinu, smionošću koju nam daje či« svom oni su dobili u Bosni više ne* njenica, da je naš list bio uvijek za go što bi se moglo očekivati sudeći riješenje agrara, da se i u tome po« prema broju mandata koji su dobili šio daleko. Da, zemlja treba da pri* Srbi sviju političkih boja i nijđnsa. padne onome, koji je obrađuje, ali To im je donela sloga, dobra orga* treba li, da umre od glada i onaj, nizacija i vrednoća, ustalaštvo. Srbi koji je dosada od đje živio? Tu se su brojno u Bosni za čitavu trećinu pravedna otšteta nameće po sebi. jači od Muslimana pa ipak jedva Pravo je seljaka, da mu se dade ako su dobili jedan mandat više od zemlja, ali je i vlasništvo neko pra« njih! vo, da se nikome ne otimlje, bez i« Primer Muslimana pokazuje još kakove pravedne naknade, što su dve vrlo važne činjenice. Prvo ko* nama u »četiri oka« često priznavali liko su važni oni elementi koje Bis* i najoduševljeniji, ugledni demo* mark zove imponderabilijama (ne* krati. probojnost. Op. ur.) u praktičnoj Još nešto traže muslimani, sa nji« politici i životu naroda, i drugo: k o* ma i velika većina naroda: da nam likosu tonetačno cenili se u ovoj državi, pa i u Bosni po« bosanski Srbi i demokratska vrati auktoritet vlasti, a da se to stranka, koja jeinavelasvebo* zbude treba da prestane svaka pro* sanske Srbe na jednu pogrešnu tekcija. Što traže danas svuda po dr« politiku i s gledišta opšteg, narod* žavi, tražimo osobito u Bosni, jer nog, i s gledišta užih plemenskih in* Bosna je središte narodnoga jedin« teresa srpskih, i s gledišta partijskih stva, i kada je dobro u njoj, dobro interesa i radikalne i demokratske je za svu državu. U Beogradu tre* stranke«. balo bi da ovo shvate i da se požure Milo nam je i osobito ugodno, da što prije, odmah, za povratak vjere ovaki sud čujemo iz usta jednog u auktoritet vlasti, i u nas, i to, od Stojana Protića, koji je bio glavni najveće do najniže, i sviju bez raz« protivnik obmane g. dra Milana Srš* lika, ali bez ikakvih obzira na čarši* kiča, da bi se pomoću akcije jednog je, na partizane, već jedinim obzi* Šerifa Arnautovića mogla uzdrmati rom na državni interes i na javno snaga naše organizacije. On je kon* dobro. Ovo je možda najviše nagna« sekventno bio proti toj opasnoj a* lo naše muslimane, da svi pohrle na vanturi neiskusnih bosanskih politi* birališta, a mnoge druge, pa i Srbe da cara i milo nam je što je dobio ova* se ustegnu. Jedni su htjeli da pro* ku satisfakciju, kao što nam je u* svjeduju na dosadanje stanje, drugi godno i to, da ovako objektivno ug* ne htjedoše da ga potvrde, naročito lavljuje faktično stanje. Trebao je mnogi Srbi šumsku i rudarsku poli« doći 28. novembra, pa da se ljudi tiku, za koju pada odgovornost na vrate realnosti i hoćeš ne ćeš pri« izvjesne ministre. znanju činjenica, da su Srbi, a naro« Zlo upravljanje osvetilo se u Bo* čito radikali, upućeni na dobre i is« sni, kao svuda. Ostali su bez man« krene odnose prema našoj organi« data i mnogi bivši poslanici, ali je zaciji. Sud. g. Protića pokazao se dobro što u konstituantu dolaze je potpuno tačnim, njegovo potiski« mnogi novi ljudi, nekompromitova* vanje bezrazložnim pa će mu i na« ni izvoznicama, afarizmima, niti ika* še držanje omogućiti da još jednom kvim panamama«. pobjedonosno uglavi činjenicu, da Pripominjemo usput, da je ovaj je naša organizacija blaćena i ozna* čena protudržavnom samo radi to« list dosad mnogo plivao »demokrat« ga, što se nije dala pod jaram gosp. skim« vodama, doduše pod firmom Svetozara Pribićevića. Jer, ona je »vanstranačkog« organa . .. « državotvorna u potpunom smislu te riječi... Ima i ludih glasova. Primjerice či* • tiramo beogradski »Pokret«, organ Ovdašnji »Jugosl. List« donio je zanatlija i svih naprednih ljudi, koji o nama ove retke: »A šta da u 180. broju od 3. decembra dono« rečemo o našim muslimanima ? si ove retke: »Korkut i Hrasnica, na* Vazdašnji konzervativni elemenat ročito posljednji, ne bi bili ni po* ozloglašen je, đa je destrukti« znati, da ih ne izvikašc kao 1 o p o* van! Jer su dali oduška neza« ve i ubice. Narod ih ne bi fer« dovoljstvu kako se postupa s njima, mao, ali im pronađoše prljavštine pretjerava se da istupaju proti dr« iz prošlosti, poštenjakovići im uda« žavi. A baš stoga dokazuju, da su j riše žig srama na čelo, udariše dan* državotvorni. Nijesu se odvrgli u gu i sav narod listom pođe za njima. komuniste, da stvara ju neprilike dr* Dvadeset i pet volova vuku oni žavi, nijesu se ustegli od izbora, a sa sobom u Beograd i strašan će biti mogli su jer su kompaktni, da time muk njihov preko groblja nesret« demonstrativno kažu Evropi, da ih nc čestite dccc, koja uzalud padoše za ovu državu ništa ne veže. za narodni ideal, za ujedinjenje«. Nezadovoljni, tužeći se na mnoge Konstatiramo, da četrnaest tih nepravde, svi su došli na birališta. Pokrctovih, »volova« posjeduje — �Epoj 231 — Broj ,ПНАвДл akademsku spremu, a njiho« vo će držanje uskoro pokazati koli« ko je opravdana i bojazan za narod« ni ideal. * Čokorilova »Srpska Zora« sva je izvan sebe. U broju od 5. decembra donosi uvodni članak »Prokleti da ste«, u kojem se žestoko obara na srpske državnike, optužujući ih što »uništiše svetu vezu Srpske Duše sa Njenim Telom« i što »u pozi pobed« nika ponosito ulaze u hram Krfske Veštice, u Pakao Srpskog Naroda, u — Konstituantu Eshaes«. Na dru« gom mjestu donosi članak »Iz izbor« nog zerzevata«, u kojem se o našem uspjehu izrazu je ovako: »Korkut je jedini zadovoljan onako, kako trc« ba. Zamotao je zelenu ahmediju, pa odozgo bijelu, da se Vlasi ne dosje« te. Podvio noge bivakarce, pa srka« jući fildžan kahve merka na Trebe« vić, pa mu se ponekad učini da se na onim torovima viju zelene zasta« ve. A kad vidi da je janliš, on zapali drugu cigaru, uzme »Pravdu«, da se uvjeri ima li ih baš onoliko. U čaršiji vlada neka osobita sve« čanost kao da će odmah prošetati Padišah kroz Sarajevo. Naiđe je« dan od vojnika kroz Sarače, a kao refren njihovog topota »traka«ča« ča« odieknuše s ćefenaka »ne će bit’ šajkača«. Međutim sa žute ta« bije počeše odjekivati pucnji »vlaš« kih« topova, a njihov eho zvučaše: »U čijoj su ruci gusle — u tog je i- snaga!« Citirasmo gornju glupost, da se vidi dokle može otići luđačka mrž« nja i nezajažljivi bijes radi izgublje« nih — mandata, a drugi put ćemo nastavit daljnjim citatima. Politički pregled. O demisiji vlade. Kako se iz Beo« grada javlja, vlada neće prije dati ostavke, dok ne stignu svi izvještaji glavnih biračkih odbora o konačnim rezultatima, a to bi moglo biti u ne« djelju. Vladina ostavka ne će biti uvažena prije konstituisanja usta« votvorne skupštine. Za sve to vrije« me kruna će imati vremena za sa« vjetovanje sa političarima. U tom cilju sve će uglednije ličnosti dopu« tovati ovih dana u Beograd. Raspust privr. Nar. Predstavni« štva. Ministarski savjet ukazom od 28. novembra riješio je, da se raspu« šta privr. Narodno Predstavništvo naše kraljevine. Isto je tako ukazom od 28. novembra zaključeno, da se raspušta Narodna Skupština bivše kraljevine Srbije i sabor bivše kra« Ijevine Hrvatske i Slavonije u Za« grebu. Ujedno se ovim ukazom srna« traju raspuštenima svi ostali pokra« jinski zemaljski sabori. Predstojeća demisija bana. Lagi« nje. Iz Zagreba javljaju: Pošto je Hrvatska Zajednica izgubila skoro sve mandate, to se dnevno očekuje ostavka bana Laginje. Pomilovanje političkih krivaca u Crnoj Gori. Iz Beograda javljaju: Prijestolonasljednik Regent Alek« sandar potpisao je ukaz, kojim su pomilovani svi politički krivci pri« tvoreni u Podgorici i na Getinju, od« metnici od vlasti i bjegunci u Italiju. Francuska i engleska vlada potpi« sati će rapallski ugovor. Iz Beogra« da javljaju: Francuska i engleska vlada zatražile su na evidenciju ra« pallski ugovor. One će na nj staviti svoje potpise, kako bi skinule s dnevnog reda londonski pakt, koji ih je do sada vezao. Nikitina propaganda u inostran« stvu. U Ženevi je neku večer bilo predavanje čudnih agitatora za Ni« kitu, nekog Taubera i Avenniera, koji su tražili pravo samoodluke za Crnu Goru u pitanju kralja. Više crnogorskih studenata prekidali su govor, a jedan se digao odlučno u obranu narodnog jedinstva, izjaviv« ši da Crnogorci neće da imaju kra« lja izdajicu. Nikitinci, koji su bili u dvorani, započeli su vikati, pa je »predavanje« bilo obustavljeno. Završetak d’Annunzijade. D’An« nuzio, oduševljeni mornar, kako on sam sebe naziva, a u očima cijele ev« ropske javnosti prosti arlekin, za« vršava svoju riječku pustolovinu tragikomičnim načinom. On ne pri« znaje rapallskog ugovora, kojim se Rijeci daje autonomija. Talijanska ratna mornarica krstari pred Rije« kom, da ga mirnom blokadom do« zove pameti, nu on šalje котав« dantu mornarice pozdrav sa riječi« ma: »Shvaćam potpuno veliku ža« lost mornarice, । što se nalazi pred Rijekom, a ne pred Splitom!« Ako je Italiji uistini stalo do održanja njenog ugleda u svijetu, kao jedne velesile, mogla bi veoma lako učini« ti kraj toj djetinjariji. S toga je teš« ko vjerovati u ozbiljnost poziva ge« nerala Caviglia d’Annunzijevim če« tama, da se predaju, jer tu bi tre« balo samo nekoliko pušaka ispraz« niti, i njegova bi se deriščad razbje« gala kud koje. Ali bilo to par dana prije ili poslije, d’Annunzio će ipak morati popustiti i oduševljeni mor« nar vratiće se opet svome starome zanatu, pjevanju nježnih lirskih pjesama. Austrija je dne 2. o. mj. jednogla« sno primljena u Ligu Naroda. Tajni ugovor Turske sa boljševici« ma. Iz Londona javljaju, da je obje« lodanjen tajni ugovor između Tur« ske i boljševika. Sadržaj mu je sli« jedeći: 1. Turska će u svim pokraji« nama, koje nastavaju Turci sačuva« ti svoj integritet; 2. Osiguran je pro« tektorat Turske preko Arabije i Si« rije; 3. boljševičkim agitatorima ne« će se priređivati nikakove poteško« ćqj 4. Rusija i Turska stavljaju si za zadaću sve muslimanske države o« sloboditi i zajamčiti im njihovu slo« bodu; 5. Rusija se obvezuje Tursku sa novcem i vojskom podupirati; 6. neprijateljstva protiv antante mogu se nastaviti bez odobrenja narod« nog predstavništva. Neuspjeh londonske konference. Iz Ziiricha se javlja: Francuski mi« nistar predsjednik Leygues povra« tio se nenadano iz Londona, navod« no zato, da se prikrije neuspjeh, koji je francuska diplomacija doži« vila u Londonu. Engleska odbila je francuske zahtjeve u pogledu grč« kog pitanja i povratka Konstantina, a izgleda, da je to učinio i talijanski ministar inostranih djela Sforza. I« talija je navodno za povratak Kon« stantina, ali ujedno za djelomičnu reviziju sevreskog mirovnog ugovo« ra. Svakako londonska konfcrenca dokazala je, da antanta ima u mno« gočemu posve oprečne interese. — .PRAVDA.« Страна 3 ____________________ Domaće vijesti. IZ UREDNIŠTVA. Radi blagda« na u štampariji idući broj našeg li« sta izlazi u subotu. NAŠI SARAJEVSKI POSLANI« Cl putuju za Beograd u četvrtak br« zim vlakom, koji polazi iz Sarajeva u 1 sat iza podne. Priključiće im se i ostali naši poslanici iz provincije. Bio im Bog na pomoći i sretan im put! Neotesan službenik. G. Alcksa Petrović, policijskoj direkciji dodi« jeljeni predstojnik prisustvovao je prekjučer sjednici za odmjerivanje cijena povrću i voću. Kod cijene bi« jelom luku članovi su komisije za« stupali mišljenje, da je treba podig« nuti, no velemožni se je gospodin usprotivio tom mišljenju ovim ori« ginalnim obrazloženjem: »Ne dam podizati. Vi ste izglasali da je Bo« sna vaša, ali nije. Ona je naša, ja ne dam podići cijene, a vi tužite kud hoćete« ... Kako bi bilo da se ovaj usijanac malo osvijesti i pouči, da sud o iz« borima pripada narodu i njegovim ljudima, a ne malim sreskim olina« ma? Provađanje agrarne reforme. Iz Beograda se javlja: Provađanje ag» rame reforme, prekinuto radi izbo« ra, ponovno se nastavlja. Počelo je premjerivanje zemljišta. S naše pošte. Pišu nam iz Tuzle: Bošnjaku Ibrahimu, gruntovničaru u Tuzli, poslat je iz Duvna jedan pa« ket, koji je po oznaki pošte u Duv« nu vagao 3 kg 700 g. Dostavljač pa« keta u Tuzli donio je istome rečeni paket u ured dne 18. novembra i od« mah nakon potvrde izišao iz ureda. Bošnjak je nakon toga počeo da pa« ket otvara u prisutnosti svoje četvo« riče kolega, a međutim su kolege u« stanovile, da je paket pokvaren i da nije onoliko težak koliko je na pa« ketu označeno. Bošnjak je odmah nakon toga odnio paket u poštu i stvar prijavio. Poštanski je činov« nik izvagao paket, a isti je bio te« žak samo 2 kg; dakle 1 kg i 700 gra« ma manje. Sa Bošnjakom je uzet pismeni zapisnik kod uprave pošte, ali mu je rečeno da neće po svoj pri« lici moći dobiti tražene oštete, jer nije dostavljača upozorio. Dakle ne vrijede 4 svjedoka činovnika, a ova« kovi će škandali na našim poštama i dalje trajati. U paketu fali vrijed« nog veša. Šta će na ovo pošt. direkcija. Sjednica trg. obrt, komore. Redo« vita XXIX. plenarna sjednica trgo« vačke i obrtničke komore održavaće se u ponedjeljak 20. decembra 1920. u 3 sata poslije podne sa ovim dnev« nim redom: saopćenje predsjedni« štva; izvještaj komorskog ureda; proračun, izvještaj o porezu na rat« nu dobit; izvještaj o porezu na po« slovni obrt; uređenje zanatlijskog o« brta i personalije u vezi sa proraču« nom. Stipendije sarajevske općine po« dijeljene su u zdravlju bivšeg opšt. vijeća na ovaj način: I. Za visokoškolce: Z a Z a g r e b: po K 10.000: Bravo Hamdija, medicinar, Nikola R. Pc« trović, pravnik, Hamza Tanković, filozof, Milan Božić, pravnik i Ah« med Abadžić, medicinar. Po K 6000: Josip Gaon, medicinar i Draga To« Sava. za konscrvatorij. Po K 5000: laniel Kabiljo, tehničar i Ema Montiljo, medicinarka. Z a B e č: Po K 10.000: Avram Altarac, veterinar i Ivan Waldinger, tehničar. Z a P r a g: Po K 10.000: Adolf Zamolo, Radoslav Budimlić, Junuz Mehmed« agić za medicinu, te Kažimir Kami« kowski i Dragutin Korda za tehni« ku. Za B r n o: Jakob S. Levi, poli« tehnika, 10.000 K. II. Za srednje škole u Sarajevu: Zanatlijska škola: Saćir Glibo i Ibrahim Kutijar po 500 K. Trgova čka škola: Zarif Šaha« čić, Rajko Šušljić, Kamila Raguz, I« lijas Bajraktarević, Salamon Papo, Rifka Altarac, Elijas Levi, Husein Hadžić, Rafael Levi, Isak Altarac, Moise Papo, Ivo Ramljak, Hifzija Rašidagić, Avram Rabcno, Ljubo Učukalo, Mordehaj Altarac i Du« šan Radović po 500 K. Viša d j e« vojačka škola: Ester Pinto, Ramiza Kemura, Dragica Lazarević, Dragica Cučić, Marija šeremet, Mi« lena Injac, Vasilija Divčić, Milena Cović, Vjera Janković, Marija Šta« ka, Rena Maestro, Sinjora Montiljo, Draga Vulešić i Sara Altarac po K 500. Velika gimnazija: Muhamed Ruždić, Vukosava Prija« ković, Nikola Peršić, Milica Guče« vac, Vejsil Hadžibegić, Šaćir Bukre« šević i Olga Cvjetković po K 500. te Slavko Šljivić, Đorđo Josipović i Ljubica Bikaljević po K 1000. V e« lika realka: Rajko Jovanović, Dušan Kosmajac, Branko Janković, Jovanka Trifunović, Nadežda Gru« bišić, Momčilo Nikolić, Jaroslav Ćemy, Dušan Jakšić, Moric Pinto i Ismet Šakić po K 500, te Fehim GjulbegovićK 1000. Ženskapre« parandij a: Milena Derikonjić, Edita Altarac, Zada Berberović, Marija Kamikovski, Natalij'a Šljivić, Ljubica Lazić i Emilija Ljubić po K 1000. Trgovačka a k a d e mi« j a: Marko Grgić i Ahmed Kemura po 1000 K. U ime jednokratnih potpora za putni trošak podijeljena je među raznim visokoškolcima svota od 15.000 kruna. Tako zvanično saopćenje, a mi bi« smo upitali: koliko je bilo musli« manskih molitelja, jer nam se neka« ko čini, da je dr. Alkalaj zlorabio svoj podnačelnički položaj u korist svojih suvjernika. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nja za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. MANUFAKTURNE (i luksuzne) ROBE SVAKE VRSTI prodaje sa« mo na veliko Muslimanska Central« na Banka za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju sc odmah; pa« kovanje se ne plaća. Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćana dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .’. razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. �čuvstvo donijete Vam Fellerov pra* vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 s.peci» jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Cesto povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra* vim Elsaspilulama! 6 kutija 18 kru« na. švedska želudčana tinktura 1 ve* lika boca 20 kruna. Omot i poštari« na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb Opaha halendar izgleda 1\аЈОПО> za 1921. preporučuje se za VI. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski bajram (IV. dan). tursku crnu kavu 20 Silverlje Ponedeljak 21 Alojzlie vel. Utorak 22 Pavlin Sreda 23 Sidonija Četvrtak 26. Недеља Недеља 7 Теодот, еп Понедељак kao najsavršeniji 8 Теодор Стр. Уторак 9 Кирило ал. Среда 10 Тимотије, п. Четвртак 24 11 Ivandan Petak 25 Prosper Subota 26 Jeremija Вартол и В. Петак Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski’: Tamuz 5680. Hukat Vejivtah dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. 12 Онуфр. и П. Субота 13 Акилина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K 30*— Na više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 do 50 kom K 24.-, M 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima i izvršuje: Papirnica Danici £ В. Rajon, Sarajevo Telefon interurban br, 17. Broj 231 — Eooi »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Стрзда Brzojavi: Knjižara Kajon. ZEMALJSKA VLADA ZA BOSNU I HERCEGOVINU. Br. 187.817/19. ad. Otvaranje zimske poljo­ privredne škole na Butmiru (llidža). Poljoprivredno odelenje zemalj* ske vlade otvara na Butmiru (Ilidža) 1. januara 1921. zimsku tromjeseč« nu poljoprivrednu školu, u kojoj će za ovu godinu predavanja trajati od 1. januara do konca marta 1921. U školu će se primati težački si* novi, koji su svršili osnovnu školu, a nijesu mlađi od 15 godina. Učenici imaju u školi besplatan stan i hranu. Primite se svega 30 učenika. Sva* ki učenik mora sobom ponijeti naj* manje 2 para rublja, čitavu obuću i odjeću. Molbenice za ova mjesta sa krs* nim ili rodnim listom, svjedočan* stvom osnovne škole i liječničkom svjedodžbom treba najdalje do 15. decembra t. g. poslati zemaljskoj vladi. Prvenstvo imadu oni mladići, koji su od zemljoradničkih zadruga pre* poručeni. Načelnik Poljoprivrednog odelenja: Dr. J. Andrić. Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) bez ikakovog odbitka, iznaša naj­ veći zgoditak, koji se sa jednom srećkom dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i 4. januara 1931. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na glavnu kolekturu: Međunarod a Banki d. d. ♦ PAPIRNICA ♦ ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ Ф preporučuje svoje bogato stovarište ф J svih vrsta papira, kancalarijskog i J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova yl. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglašujte u „Pravdi". Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca” Baščaršija, Hotel Ghazl АНМЕОА TA.TAREVIĆA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučaje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (belukjaga’, bakarna za gofiu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle mašite starije osobe, katran saji-voda protiv kailja, plućnog katarba i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miSeve, serail po mada i percellan pomada. Sve ove artikle dobija trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosm etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm,, Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa odio drž. razredne lutrije. ljekarna ZAGREB, Gajeva ulica 8. Rudolfa Loebela Odgovorni urednik: F. Šalaka. u Maglaju. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju Ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice * od H 3,000.000-na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica š K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ži K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4100 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti providene prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (medutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i H0 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31. decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase Ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. j 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: > b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, 'n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, u o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod ( p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J, M. O. Štamparija Daniel i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ecd795be497e20595e5dd689833bf67d.pdf 9c14c9b96ca315eee5ea9201b25e58d2 PDF Text Text POSTA^NA u gotovom plaćena. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM i Četvrtkom. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Згој 127 (232) Sarajevo, subota 11. decembra i920. (29. rebiul-evvel 1339j Slom jedne politike. *) Sve do izbora kod nas su mnogi političari vjerovali, da je »pučina stoka grdna« i da se sa njom može raditi što se hoće, naročito ako se ima vlast u rukama. Međutim rezul« tat izbora je kategorički demanto« vao ovo nastrano mišljenje mnogih naših političara, a naročito onih »demokrata«, koji su sve do jučer bili najjača stranka u parlamentu i imah gotovo svu vlast u svojim ru« kama. Na ovim izborima nam troi« meni narod dokazao je nesamo da se razumije u politici, nego da zna zauzeti odlučan stav u svima vaza nim pitanjima, koja diraju u živac njegove životne interese. Ništa bolje od izbora za koristi« tuantu ne dokazuje nam da nije isto imati dobre ideje u politici i voditi dobru i praktičnu politiku. Voditi mudru i realnu politiku znači umjeti ocijeniti duh vremena i raspoložen nje naroda, te svoje ideje tako vje« što naturati narodu, da on nikako ne opaža da su tuđe, nego da mu se čini, da je to niklo iz njega samog. Politika »demokratske« stranke, a naročito Sv. Pribićevića nije imala spomenute aksiome u vidu, nego se u svome djelovanju služila k o m i t« skim metodama i našu državu kao i narodno jedinstvo dovela u ćornsokak. Kada smo mi u svojim mnogobrojnim člancima, publiko« vanim u »Srpskoj Riječi« i »Samou« pravi«, osudili ovakav način politi« ke, nama se je reklo sa mjerodavne »demokratske« strane, da smo još mladi, pa da se previše zalijećemo. Međutim rezultat izbora u Bosni i Hrvatskoj dozvoljava nam da mi danas »demokratskim« glavarima možemo odvratiti, da slon živi sto godina, pa opet umre kao slon. Komitska politika »demokratske« stranke u Bosni i Hrvatskoj preživ« jela je jedan strahovit poraz. Ni« gdje narod nije gore demantovao svoje dosadanje nazovi vođe kao u ovim dvjema pokrajinama. Cijela »demokratska« štampa, žuta i zva« nična, bila je digla hajku na Radića u Hrvatskoj i muslimane oko »Prav« de« u Bosni. Svi intelektualci i cio državni aparat metnuo se bio u po« kret, da kompromituje ove dvije stranke, da ih onemogući u narodu. I gle čuda! Dođoše izbori i narod dade većinu baš ovim »izdajnicima« i »reakcionarima«. Muslimani su naša braća, aRadićje sinnašekrvi, prematome mi ne smijemo postupati s njima kao sa tuđima ina b o Ijševički način otimati •) Pisac je stari znanac naših gg. čitatelja i mi smo mu zahvalni, što je i pored putnog umora (vraća se iz Crne Gore) bio Ijubezan, da se odazove našoj molbi i napiše nam ovaj članak. Ur. im imovinu imećatiihu lance samo zato, što n e m i« s 1 c k a o mi. Strašne i neoprostive uvrede »demokrati« su učinili pre« ma Radićevoj seljačkoj stranci i ju« goslavenskoj muslimanskoj organi« zaciji. Nikakvo kajanje, ako ga bu« de bilo, ne može zagladiti ovaj gri« jeh i izviniti ih za sjeme razdora, koje su bacili u narod, u jednokrv« nu braću. Rđavo razumjevši političku stvar« nost i istorijisku zbilju »demokrate« su svojom akcijom i propagandom doveli narodno i državno jedinstvo u opasnost, spremali, vjerujemo ne« hotice, državni udar i raspad naše države. Ako je istina da je Radić iz« dajnik i separatista, kao što to tvr« de »demokrati«, onda je on trebao još 29. novembra proglasiti Hrvat« sku nezavisnom republikom, jer je dobio ogromnu većinu na izborima za konstituantu. Međutim mi vidi'« mo iz izjava g. Radića, da nesamo da on nije separatista, nego će ići u Beograd i raditi na narodnom je« dinstvu zadržavajući sebi pravo sa« moopired'iljeljenja u pogledu forme države i njenog unutarnjeg urede« nj a. Što se tiče agrarne politike »de« mokratske« stranke, ona se može definisati sa jednom riječi: dema« gogija. Na kakvom naučnom siste« mu je bazirana agrarna politika »de« mokratske« stranke? Kakve intelek« tualne snage se nalaze iza njihove agrarne ideologije i koje su njihove doktrine? Uzalud ćemo postavljati ova pitanja, jer na njih ne možemo dobiti pravog odgovora. Kada su i« šli u široke mase narodne, da agitu« ju, »demokrati« nisu vodila računa o dobru naroda, a još manje o dru« štvenoj pravdi i potrebnim socijal« nim reformama, nego jedino o svom partijskom interesu i uspjehu. Svo« jom paklenom agitacijom oni su razvijali megalomanske prohtjeve kod naroda u Bosni i nudili mu i o« bećavali i ono, što on ne traži. Ni« šta nije lakše bilo, nego navesti se« ljaka na tuđe njive i polja i reći mu, da ih obrađuje kao svoje, ali ono što je teško, to je učiniti socijalnu .pravdu, riješiti tako agrarno pita« nje, da vuk bude sit i koza čitava, t. j. zemljoradnik podmiren, a bivši feudalni gospodari i zemljovlasnict posve neogoljeni. Ni jedan korak naprijed ne bismo pošli u demokra« tiji, ako bismo liječili jednu siroti«' nju stvaranjem druge. »Demokrat« ska« agrarna politika je bila pogrje« šna i nama je jako žao što moramo s bolom u duši konstatovati, da su bosanski radikali često puta bili žr» tve »demokratske« agrarne demago« gije i da su se u agrarnom pitanju često puta razilazili sa radikalima u Srbiji. Ali ipak sa zadovoljstvom napominjemo, da se došlo do spo« razuma i da sadanji agrarni pro« gram narodne radikalne stranke Godina II. Ako skinu dosadanje svoje po« može zadovoljiti i zemljoradnike i zemljovlasnike, jer vodi računa o grješne đozluke i kritičnije pogleda« socijalnoj pravdi, o interesima i jed« ju u život, naš rad i naše metode, bi« nih i drugih. će im sav.im jasno, da je njihova Priznavajući nam slom »demo« kritika bila sasvim promašena i da j kratske« politike u Bosni i Hrvat« su, mjesto negativnim, trebali ići I skoj, neko će reći da su oni dobro pozitivnim putem isravljanja naših prošli u Makedoniji. Zaista »demo« eventualnih nedostataka i pogrješa« krati« su imali uspjeha u Makedo« ka. Prazno glamatanje, koje ruši niji, ali to je n e p a t r i o t s k i us« sve — i ono što valja i ono što je pjeh. Tamo se agitovalo protiv ra« nedostatno — ne vođi nikakvom ci« Iju niti će od njeg biti kakve koristi. dikala tako, što se reklo da je Pa« Isto je tako besmisleno misliti, da šić potekao Turke i Bugare, pa da dobro potječe samo s jedne strane, oni t. j. Turci i Bugari ne treba da a još je besmislenije, da to dobro glasaju za stranku čiji je on vođa, jer im je razorio nacionalne države. monclpoliše jedna iščezavajuća ma« »Demokratska« stranka, koja je i« njina, sve i onda, kad bi predstave mala u svojim rukama nesamo po« ljala najbolje i najjače intelektuaL liciju i veći dio štampe, nego sve što ce. Da naša organizacija raspolaže treba jednoj stranci za uspjeh, ipak s jačim snagama od onih oko »Gla« sa Težaka«, držimo da će priznati i je propala, jer je bila nenarodna i radila protiv životnih , oni sami i stoga završiujemo riječi« interesa i dubini osjećaja ma: Dobro došla ovaka objektivna širokih masa narodnih. Na« kritika i svaka incijativa za poziti« van rad. rodna radikalna stranka, koja je i« malla protiv sebe sve, prema kojoj su njeni protivnici bili neobazrivi u upotrebi agitatorskih sredstava, do« živjela je pobjedu na izborima, jer je bila i ostaće uvijek pravi i jedini prijatelj naroda. Novinari — politi« Zagrebački »Jutarnji List« u bro« čari treba da imaju u vidu rezultat ju od 5. o. mj. donio je ovaj razgo« izbora za konstituantu, pa ako hoće vor svog sarajevskog dopisnika sa da budu prijatelji nareda i vjerni nar. zastupnikom g. drom M. Spa« tumači njegove volje, valjalo bi da hom: »Vaš dopisnik je intervjuisao izvrše reviziju svojih mišljenja i u« danas predstavnika J. M. O., narod« dešavaju svoje pisanje u budućnosti prema iskazanom raspoloženju na« nog poslanika dra Mehmeda Spahu. Gosp. dr. Spaho je bio ljubazan, da roda. — Sarajevo, 7. decembra. mi odgovori na pitanja, koja danas Krsta Marić. najviše interesuju javnost. — Govori se, gosp. poslaniče, da Sarajevo, 9. decembra. će J. M. O. sklopiti kompromis sa »Glas Težaka« donio je u broju radikalnom strankom u Bosni. od 4. o. mj, članak »Poslije izbora«, — Ja sam već na našoj zemaljskoj u kojem konstatira: »možemo jasno skupštini dne 20. oktobra o. g. re« ustvrditi, da nema nikoga u kao, da će naša stranka vrlo rado za« parlamentu, koji ne će ovu državu u jednički raditi sa svakom drugom današnjem njenom opsegu i koji bi strankom, koja nas muslimane is» htio da je cijepa i uništi.« — »Mi kreno prizna potpuno ravnoprav« trebamo sada, veli dalje taj list, da nim državljanima. Naravno, da se situaciju mjerimo onako kakva je. ne možemo zadovoljiti sa dosadaš« Muslimani su dali vodstvu J. M. O. njom ravnopravnošću, koja je po« puno povjerenje — to je fa« stojala na papiru, već ćemo morati kat i nije pitanje sada, kako su oni, tražiti da se ona pokaže i u djelima do toga povjerenja došli.« Citiraju« vlade. Najveća zapreka za naš spo« ći ove stavove hoćemo da konstati« razum sa većinom stranaka moglo ramo, da je gornjim riječima bez i« bi biti agrarno pitanje u Bosni i Her« kakve ograde povučena glavna ba= cegovini. No ta zapreka ne leži na za, sa koje su u svom radu polazili našoj strani, jer mi ne tražimo ništa naši protivnici iz ovog malog tabo« drugo, već potpuno jednako riješe« ra: nije dakle istinita njihova tvrd« nje agrarnog pitanja u čitavoj drža« nja, da je naša organizacija antidr« vi i u skladu s načelima, što su izre« žavna i protunarodna. čena u kraljevskoj proklamaciji od To nas priznanje veseli i držimo mjeseca decembra 1918. godine, ko« ga dobrim znakom za budući rad o» ju su potpisali predstavnici svih nih oko »Glasa Težaka« kojima na« stranaka u državi. kon ovog priznanja možemo vjero« — Držite li, da će Hrv. težačka vati da će u buduće »svoj rad teme« i Hrvatska pučka stranka tražiti sa« ljiti na moralnim zasadama«. Ovoj vez sa vašom strankom i podupirati su izjavi ostali vjerni već u prikazu vaš rad? događaja u Gacku, pa ih pozdrav« — To ovisi o njima samima. (O tom pitanju razgovarao je vaš do ljamo u nadi, da ćemo u njima u bu« duće naći objektivna i lojalna pro« pisnik i sa jednim drugim i članom tivnika, koji će biti daleko od sram« vodstva J. M. O., koji mu je rekao nih metoda onih oko »Domovine«. ovo: Naš odnošaj .prema Hrvatima I 1 ' ! Jedna izjava g. dna M. SpahE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (Li) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u Brodu i B- JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - IiKiliFlji: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interarban telefon: Zri �»PRAVDA' — »ИРАВДА" Strana 2 Страв« bio je uvijek ispravan. Mi smo uvi« jek željeli, da oni idu zajedno. Bilo bi dobro, kad bi uvidjeli pogrješku bar sada nakon ovih izbora i s nama zajedno potražili načina, kako bi se zajednički sa trijeznim elementima na srpskoj strani utro put za izgla« đenje trzavica.) — Hoće. Dosadan; i sastav bosan« stav bosanske vlade i u kojem smje* ru? — Hoće. Dosadanji satav bosan« ske vlade, sve od obrazovanja prve centralne vlade u Beogradu, znači za muslimanski narod jednu od najve« ćih nepravda. Mi ćemo nastojati, da se kao i do sada respektira pri sasta« vu vlade razmjer stranaka u Bosni i Hercegovini, jer se je prije sastav« lialo prema strankama u Narodnom Predstavništvu a ne prema njihovoj faktičnoj snazi u narodu. — Kojoj će se grupi J. M. O. pri« ključiti u konstituanti obzirom na administrativne zahtjeve i na čiju potporu računa? — Najbolji stručnjaci u admini« straciji države iz svih krajeva naše države došli su dosadanjim dvogo« dišnjim iskustvom do osvjedočenja, da je upravni centralizam nemoguć. Mi ne ćemo tražiti decentralizaciju u upravi zbog kavih političkih raz« loga, već samo s toga, da uprava bu« de bolja, jer smo mi od loše uprave najviše trpjeli. Samo se po sebi ra« žurnije, da decentralistička uprava mora stajati pod narodnom kontro« lom, pa već stoga je potrebno, da pokrajine imaju svoja predstavni« štva. Po dosadanjem stanju pokra« finske vlade stoje pod vrlo slabom kontrolom centrale de i riješa« vaju mnoga pitanja ibenim pu» tem, koja bi se po općenitom parla« mentarnom principu morala riješa« vati samo putem zakona. Nadamo se, da ovo naše gledište ne će biti zapreka sporazumu sa drugim stran« kama. U tom pogledu je bi o dosa« dašnje iskustvo najbolja škola. — Po jutrašnjim sarajevskim no« vinskim vijestima, vi ste gosp. dok« tore jučer stigli u Zagreb, da prisu« stvujete konferenciji sa Hrvatskom Zajednicom? ~ Da. To su »pouzdane« novin« ske informacije. Kako vidite, mi sje« dimo u Sarajevu. Ja i svi moji kole« ge putujemo u četvrtak dne 9. o. mj. u Beograd, gdje će poslanici J. M. O. na naročitoj konferenciji donijeti definitivnu odluku o držanju u kon« stituanti. U Zagrebu nije još održa« na nikakova konferencija, pa su sve novinske vijesti netačne. Moram da naglasim, da mi hoćemo da budemo jednako bliski Zagrebu i Beogradu.« Novinstvo o našem ispjehu. III. cegovini policijski goniti i podme« tati im “ veleizdaju. Bezumnici! »Hrv. Sloga«, glasilo hrv. težačke Rušitelji naše države! I muslimani stranke u 258. broju od 2. decembra im odgovoriše složno kuglicama, te napisa ove retke: »Druga je senza« staviše na svoje čelo Hrasnicu i čija ogroman broj muslimanskih Korkuta! Šta će sad »demokrati«? mandata, ogroman i neočekivan. Moraće im se pokloniti, i još te ka« Sta se s izvjesne strane nije sve ra« ko duboko!« dilo, da se prorijede i razbiju musli« Ovdje moramo ispraviti jednu za« manski redovi! Milijuni su se na to bludu »Balkana«: u »bezumnike«, potrošili! Potkupiše ljude, uplivne u koji su nas policijski gonili spada i muslimanskom narodu, ali eastične dr. Srškić sa svojom tevabijom, a savjesti i gramzive na paru, i opskr« valja naglasiti i to, da se radikalska biše ih obilnim fondovima za agita« »Srpska Riječ« u zadnje doba nije čiju, za mito, za osnivanje novih li« nimalo razlikovala od žute štampe, stova .... i sve zaludu! Muslimanski elemenat pregazio ih je s takom la= j o kojoj govori »Balkan«. koćom, a u isto doba i s takim pre« U broju od 5. decembra govori žirom, da ne samo što nije niti je« »Balkan« o istinama, koje su pomo« dan od njih bio izabran, već su nji« I ću izbora izbile na javu, pa veli: hove listine pobrala najsmješniji i »Prva je, koju niko više i ne spori, najmizerniji brojčani rezultat. S da nacija nije dala jaku većinu ni tom sjajnom pobjedom naša jednoj političkoj stranci. Ni jedna su braća muslimani očitovala s jed« sama ne bi mogla parlamentarno ne strane svoju političku svijest, a s vladati. Narod se time izjasnio pro« tivu svemoći, protivu diktature ma druge svoj pošteni karakter, na koji zlatno tele nema utjecaja. koje stranke. Narod je shvatio, da Muslimanska pobjeda potvrđuje suviše veliko poverenje samo u jed« još jednom po milijunti put onu nu stranku, da suviše jaka vlast sa« staru političku maksimu, biva: da mo jedne stranke vodi u iskušenje zloupotrebe i poverenja i v asti. I sila, doduše, kola lomi, ali da srce ne slomi nikad. Ona potvrđuje historij« tako će naše stranke i njihovi prva« skim iskustvom stečenu istinu, da ci, ma da su se uzajamno toliko gr« se u borbi protiv ideja smije samo dili, bitiprinuđeni da jedni ideja i jedino ideja upotrebljavati. drugimapružeruku. Narod neće ničiju diktaturu: ni Pribićevi« Kojemudrago drugo sredstvo mora ćevu, ni Pašićevu, ni Radićevu, ni da naiđe na otpor, koji je to žešći, što je žešći pritisak. Taj se nauk Korkutovu, ni komunističku. Mora« dade crpiti iz ono 25 muslimanskih će se bar trojica sporazumeti da bi mandata.« mogli stvoriti glavni uslov parla« « mentame vladavine. Narodi se da« Radikalski »Balkan« (Beograd) o« nas i u unutrašnjem i u spoljašnjem životu kreću putem kompromi« svrnuo se je na naš uspjeh u dva maha. Prvi put j registrirao, da je u sa, pogađanja i međusob« Bosni i Hercegovini oko polovicu n o g popuštanja. Nikome pre« mnogo sile, jer ljudi su grešni, pa se sviju predatih glasova palo za Jugo« ^slavensku Muslimansku Organizaci« od nje pomame, ako im se sva dade! Pribićević će se morati pokloniti ju. Onda je istakao pogreške, koje Protiću, a obojica zajedno Radiću i su u pogledu Bosne učin jene, a koje Korkutu!« sudjelovale, da se sav muslimanski živalj u ovim zemljama stavio u je« Druga je istina, ističe »Balkan«, da dan front, kako bi se zaštitio od ga« je poražena »demokratska« partija, njanja. O persekucijama proti mu« a o trećoj se izražava ovim riječi« slimanima piše: »Počelo je n e r a« ma: »Treća je istina da su ovi izbori, z u m n o ganjanje muslimanske koji se mogu smatrati kao plebiscit, braće. Demokrati su im, zloupotreb« poraz Srpstva u Bosni i Hercegovi« Ijuiući zaštitu Beograda, bili objavili ni. Tamo ne samo da su demokrati rat za istrebljjenje. Počelo je jedno uništeni, negoje i Srpstvo tu« razbojničko i anarhističko otimanje č e n o. Ove dve divne srpske po« njihove zemlje pod lažnom dema« krajine, koje je Srbija dobila na boj« goškom firmom borbe protivu be« nom polju, kuglicama su, na izbori« gova. Plaćena žuta štampa nadala je ma za konstituantu otete od Srp« bjesomučnu 'divljačku viku na »age stva! Reći će naivni da se tamo ver« i begove«. Aga i beg bio je svak, ko ski opredeljavalo. Jest, verski, ali nije bio poklonik — Pribićevića. protivu Srpstva! Ona divljačka Šiljanc su zločinačke poruke, da hajka naših »državotvora« »za kulturu nepotrebni« muslimani c a« odmah po ujedinjenju pa sve mogu da sele u — Aziju! Kad je g. do danas protiv braće muslimana Stojan Protić proljetos, kao držav« nije mogla ni donijeti ka« nik, htio da u svoju vladu uvede i k a v b o 1 j i plod. Svi oni musli« bega Hrasnicu, ovi politički šarla« mani u Bosni, Ikoji su bili gonjeni, tani pod demokratskom firmom fa« čije su zemlje i kuće razbojnički o« rizejski pištahu: Hrasnica, Hrasni« timane, ne bi bili ljudski stvorovi, ca! I da bi 1 u d i 1 o bilo još kobnije, već bi bili viša bića, kad bi drukče pred same izbore počeše fpojedinc odgovorili. U Bosni i Hrcegovini na« muslimanske prvake po Bosni i Her« ša uprava od dve godine pokrila se I neuspesima i sramotom. Neka i dalje viče: Hrasnica! Hrasnica! pa I će dočekati i veće zlo.« 0 Prešli put smo pod ovim nasio« vom citirali dvije gluposti, pa ćemo 1 i sad jednu. Šmitranovo »Zvono« i bjesni na ovaj način: »Zamislite i drugovi! Bosna i Hercegovina šalju ; u konstituantu 27 čalmi! Ove čalme i treba da budu tumači osvetničke bosanske raje, one treba da reše a« grar i da donesu ustav. Principova Bosna i Hercegovina ispraznila je sve mejtefe i kavane, rešila se svih trutova i danguba, rešila se haram« baša i razbojničkih iataka od Čaj« niča, Hercegovine i Sandžaka: šalje ih u prestemički Beograd, da kroje ustav i stvaraju državu!« Ne ljutimo se. Nek gazda Jovo zvrnda, ako nema drugog posla........ Što se babi htilo, to se babi snilo. »Srpska Riječ« od 10. o. mj. javlja, kako se među članovima J. M. O. pojavila neka »pocijepanost«? Do« duše sa upitnikom, ali ipak javlja. To je njena skromna željica. Ta ko« liko puta ćemo joj morati opetovati da sve dotle, dok se muslimani pot« puno ne izjednače prema svim akti« ma državnih instancija sa ostalim građanima, da sve dotlen ne može ni lud čovjek pomišljati na ma ka« kve nesuglasice među članovima vodstva J. M. O. U vodama »Srpske Zore«. Srbi« janski radikali sigurno nikad ne či« taju, šta im mrči Stjepo Kobasica u svojoj »Srpskoj Riječi«, jer da zna« ju, ne bi dozvolili, da taj list, koji se zove radikalni list, donosi bedasto« će, kao one što ih čitamo u 245. bro« ju. U rubrici »Unaokolo« prijeti nam se Čokorilovim tonom »da će kuglice iz pušaka popraviti ono, što su pokvarile kuglice na izborima«. Prvo, napominjemo Stjepi, da je do« sele uvijek tvrdio, kako je Srbija I jedna od onih zemalja, u kojima ■ vlada narodna volja i dru« go, upezorujemo ga, da su kuglice iz pušaka obično pokvarile ono, što su . stvorile kuglice na izborima, kad su htjele da popravljaju. U bilješci »Pravdina maslinova grančica« podvaljuje nam, da smo provodili izbornu agitaciju sa paro« lom »islam je u opasnosti«. Da je na svijetu milijon takvih kobasica, kao što je Stijepo, ne bi ipak mogle Islamu ni zasmrditi, jer Islam, a to valjda i on zna, nije jugoslavenska, već svjetska, brojem najjača religi« ta, a mi bos.«herc. muslimani njen sasvim sićušan sastavni dio. Mi smo pri izborima isticali, da su m u s 1 i« maniJugoslavijeu opasnosti, što smo sa hiljadama fakata i doka« zali i tvrdimo, da će sve dođe biti u opasnosti, dok javnost srpska bude spominjala puščane kuglice i time navodila pravoslavne na nova naši« Jja. Što se tiče »ćorsokaka« naše po« litike, neka se Stijepo za nj ne bri« ne i neka misli samo na to, da smo mi idući »ćorsokacima« poslali 25 poslanika u konstituantu. Još nam predbacuje, da se zauzi« mamo za jugoslavenski nacijonali« zam, srdi se, što hoćemo da posre« dujemo između Srba i Hrvata i po« učava nas, da bi »mnogo korisnije bilo po nacijonalizam (čiji ?), kad bismo se nacijonalizovali«. Ako je Stijapin nacijonalizam onakav, ka« ko ба je satirički obilježio Karl Kraus, naime: »Mrzim te, što te nije rodila moja mati, a ponosim se, što ne pripadam drugoj naciji«, to on onda nema one doze čovještva, bez koje mi ne ćemo da radimo i na« ravno ga ne možemo akceptirati. Toliko na adresu »Srpske Riječi«, a one iznad nje podsjećamo na na« rodnu izreku: »Što jedna budala o« batali ne može popraviti ni stotina pametnih«. Stoga je vrijeme, da u svoju redakciju unesu malo razbo« ra, jer će odgovarati i za — gluposti sinjora Stipc. Odjek našeg uspjeha. Iz Skoplja (Ušćupa) primismo 6. o. mj. ovaj brzojavni pozdrav: »Čestitamo us« pjeh Bošnjaka. Udruženje Južne Srbije.« Hvala na bratskom pozdra« vu. Rpnt — Broj 232 ; Iz Sandžiha i Mafiedonije. ZAŠTIĆIVANJE PLJAČKE. i : i 1 j .1 1 i : I ; ’ ; Dobili smo jedan vrlo značajan dopis. Radi se, istina, o sitnici: otet je konj jednome muslimanu, ali ci« jeli tok događaja nosi na sebi bilje« ge, koje obično vidimo na svim po« stupcima upravnih vlasti, kad se ra« di o ispravljanju muslimanima na« nešenih nepravdi. Mile Novković iz Ljepojevića, srez Nova«Varoš uzeo je konja Omera M. Ibrovića iz Kladnice, srez Sjenica, s tim, da se kao predsjednik općine kladničke »njime posluži do Sjenice i natrag«. To je bilo u novembru 1918. god. i poslije dvije godine dana upotrebe, i danas se njime služi — porodica Novkovićeva, pošto je on radi raz« nih lopovština zatvoren u Čačku. Ibrović je molio sve nadležnim putem, prvo Novkovića, da mu vra« ti konja, a kad ga je ovaj odbio, re« dom načelnika sreza sjeničkog, na« čelnika okruga Raškoga, ministra u« mutrašnjih djela, zatim ponovno, kad je molba zabačena, načelnika okruga Raškoga, načelnika sreza sjeničkog ј —gospodina ministra u« nutrašnjih djela 12. septembra ove godine. Sve uzalud. Uvjereni smo da tužba Ibrovića ne bi išla dalje od kladničke opštine, da je slučaj« no Ibrović »uzeo« konja od Novko« vića. Ovako se stvar rasteže, pa pi« tamo g. ministra: misli li je kad pri« vesti kraju? Na dohvat. Crkva i demokratija. Glavni or« gan demokratske partije »Demokra« tija« donosi u 428. broju pod gor« njim naslovom među ostalim i ove značajne riječi: »Reč je o pravoslav« noj crkvi. — No ma kakih veroispo« vesti bilo u našoj državi, one mora« ju svoje ciljeve upravljati u skladu s državom. Pravoslavna je cr« k v a bila nosilac jedinstva narod« nog i ona mora i u buduće b i t i v o đ u ovom pokretu. — Isto tako sveštenicinaši, koji su kroz vekove bili budni čuva« ri, moraju sada biti apostoli na kul« turnom pre.porođenju naše nove dr« žave i duhovno naš narod ujediniti. — Sa jačanjem duhovnim i crkve« nim i država će se razvijati rapid« no, jer....« Nije riječ o mnogo ismijavanoj islamskoj zajednici, nego o pravo« slavnoj crkvi. Niti to ne piše kakav popovski list, kao što je Pravda »ho« džinska«, nego to piše organ demo« kratskih jugoslavenskih nacijonali« sta! Dar Alija, ide balija! Pod ovim inadbvcm donosi beogradski »Ju« gosl. Narcd« u broju od 30. no« vembra ove retke: »U tuzlanskom dkrugu kad prilazi balija glasač« kom stolu, na kome su povrstane glasačke kutije, onda mu se ovako Objašnjava: Ova ti je, (prva demo« kratska, Pribićevićeva), vala i bilah, švapeka; ova ti je, beli, kutija (radi« kalska) vlaška, a ova ti je kuzum (jagnjc) kutija sultanova (musli« manska), glasaj za nju, neka ti je airli. »Avaj, Bosno, sirotice kleta«. — Ili kako bi rekao rahmetli Zem« i bilj«efendija: »Osu se nebo zvezdama, I gordi Beograd hamidijama.« Bilježimo da se vidi jugoslaven« ј stvo ovog lista i da se zna kakvo glupo mišljenje još i sad vlada u Beogradu, prestonici i nas, mušli« manskog dijela srpsko»hrvatsko«slo« venačkog naroda. Velik gubitak. Preksinoć nam sti« že tužna telefonska vijest iz Bas. Novog:? Naš drug u borbi, uvaženi građanin i načelnik Novski Alibeg Biščević naglom smrću ostavi svi« jet. Naš dobri Alibeg ostavlja nas, kad nam je tako potrebna pomoć svakog nas pojedinca. U njemu iz« gubismo vrijedna druga i jaka borca za narodna prava. Što je našeg Ali« bega najbolje resilo, jest blaga nje« gova narav i mehko srce. On bijaše jedna- dobrota za svoju okolicu i svoj narod. Alibegu bijaše oko 45 godina, bi« jaše zadnjih godina načelnik u svom �Fpoj 232 — Broj Страна 3 »ПНАВДА* — ,PRAVDA* rodnom mjestu, od osnutka naše or« ganizacije bijaše elan našeg cen« tralnog odbora i jedan revan član i pristaša naše organizacije. Pa i prije bijaše on u svakom narodnom po« krctu za svaku za narod korisnu i« deju. U svom rodnom mjestu Ali« beg je dosta učinio u buđenju naro« da na prosvjećivanje i za svaki na« predak. Bio je i član upravnog vije« ča u novije doba osnovane muslim. trg. i obrtničke banke u Sarajevu, a u sadanjim izborima narod mu naš također dade svoje povjerenje iza« bravši ga svojim zastupnikom za našu konstituantu. Ali eto mu ne bi suđeno, da i tu što učini za svoj na« rod. Preča Božija nego ičija. Fah« metullahi alejhi rahmeten vasiah! Odlazak naših poslanika. Prekju« cer, u četvrtak, krenuli su odavde naši narodni poslanici put Beogra« da, da budu na okupu s drugim po« slanicima, kad se otvori konstituan« ta 12. o. mj. Prije podne se već po« čeo sipremati silan naš svijet na ko« lodvor da ih isprati. Ali oni su sami zaželjeli, da se s našim građanstvom oproste u kiracthani, a da se izosta« vi svaka pratnja na štaciju. Zato u kiraethani već u 11 sati ne bijaše mjesta, sve stolice, sva sredina, bi« jaše zapremljena, pa i predsoblje i obe siporedne sobe bijahu dupkom pune. Kako je koji poslanik dolazio, bio je burno pozdravljen. U 12 sati oprosti se u ime naših poslanika Scjd Alibeg Filipović lijepim govo« rom od naše zajednice. Na to je go« vorio u istom smislu Sakib ef. Kor« kut, a za njim i dr. Spaho. Sva tri su govornika svojim govorima tako d jelovali na nas, da je mnogi od slu« ' šatelja suze pustio, a sve ih je to« kom govora burno pozdravljalo, po« vlađivalo i na svaku njihovu riječ svesrdno davali izražaja svojoj ja« koj svijesti za stranku i obećanju, da će vjerno slijediti one, kojima dadosmo svoje povjerenje. Dirljiv b jaše rastanak u kiraethani. Posla« nici posjedaše u fijakere, koji su če« kali napolju, i odvezoše se na kolo« dvor praćepi pok'ikom iz stotine gr« la: Allah emanet! Pred odlazak vlaka oko 1 sat na« đe se i na kolodvoru golem skup pratilaca. Srdačan bijaše i tu njihov rastanak. Uz naše zastupnike iz Sa« rajeva: Hrasnicu, Spahn, Filipovića, Serića, Korkuta, Karamehmedovića, Sadovića i Sarajlića tu vidjesmo i naše ugodne poslanike Muju Seho« vida, težaka iz Foče, Saliha Baljlća, profesora iz Mostara, Mustafa ef. Salihbegovića, muftiju iz Plevalja i Midhatbega Hodžića. Kad se vlak krenuo zaori opet iz mnogobrojnih grla srdačni: Allah emanet! Na putu će se našim poslanicima pridružiti i drugi naši poslanici iz o« stalih okružja. Otvoreno pismo gosp. Mehmedu ćišiću u Mostaru. Baš uoči izbora, zadojen stranačkom mržnjom htio si, da ispališ zadnji fišek proti J. M. O., te si izdao letak, u kome tvrdiš, da sam se »u junu mjesecu 1913. baš na sv. Antu vjenčao po katoličkom obredu u katoličkoj crkvi« i »da sam se pokrstio i primio ime Ante« i da sam »pokrstio svoju djecu«. Radi Tebe samog ne bih ni odgovorio na tu tešku objedu, jer je i Tebi i Tvo« jim kompanjonima najdostojnije odgovorio naš svijesni islamski ele« menat, koji u onako impozantnom broju — odlikujući se dostojnim dr« žanjem — glasaše baš za listu, na kojoj je i moje ime. Ali ću da ispra« vim data o mom vjenčanju slijede« ćim: Ja sam se vjenčao 1914. godi« ne, po propisima Uzvišenoga Šcria« ta u Bihaću, akt Šeriatskog suda br. 1998/14 — šer. potpisan po šeriat« skom sudiji gosp. H. Ibrahim ef. Re« džiću. Da su mi djeca muslimanska, to je poznato svakomu (jer to slijedi iz senatskoga braka), a u nufusu su u« nešena, prvo dijete pod imenom'. Dudija«Zlata, a drugo dijete pod i« menom: Mustafa«Narcis (Nerkjez). Pripominjem Ti, da sam mjeseca travnja, svibnja i lipnja god. 1913. boravio na moru (na malom Loši« nju) radi plućnog katara kao đak trećeg godišta filozofije na bečkom sveučilištu. Uostalom stvar sam predao sudu, pa Te na vrijeme upozorujem, da pokupiš dokaze o svojim tvrdnja« ma, ako hoćeš, da ne ispane osuda na Tvoju štetu i sramotu. — Mostar, 29. studena 1920. Prof. Salih Baljić. (»Narodna Sloboda«.) Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nj a za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« n;a u Tuđi sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisarnu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) bez ikakovog odbitka, iznaša naj« veći zgoditak, koji se sa jednom srećkom dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« žave neka se uprave na glavnu ko« lekturu: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije. Zagreb, Gajeva ulica 8. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. . Trebate li blago, pouzdano tjera« juće sredstvo? Fellerove prave Elsa« pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. — Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boca 20 kruna. — Omot i poštarina poseb« no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatrka. E. Poruke uredništva. G. Aklf ef. Biserovlću. Žao nam je što radi druzih važnijih stvari ne možemo po­ svetiti toliko pažnje »Koteriji oko »Domo­ vine!« Tim. što Vas ona napada, ne mo­ žete ništa izgubiti, nego dobiti u očima muslmanskog naneda. Mi s njom uopće ne želimo polemisati. Opet nešto za Vas! Muči II Vas glavobolja! Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma! Besanlca! Jeste 11 nervozni! Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUlD. Divit ćete ве i hvaliti Fellerov Eisafluid kao dobra prijatelja, a crnim danima. 6 dvcetrukih ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci lb K. Nije Ii Vam želudac u redul Tr­ pite li od slabe proOavel Od pokvarena »petita) Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FE^LEROVE PRAVE ELSA-P1LULE! Te eu uistinu dobre! G kutija 18.— K. SAGRADA BARBER 12,— K. ŠVED­ SKA ŽELUDĆANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov balzam 15. - K- Vi kaAtjet«1! Za probavu! Sluz otetranjuje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI BOK 9.— K, Hogo kolačići (prene pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od elada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8.— K. Fiakerski prah 8.— K. Guajakohirup uz liječ­ nički prepie 4Ф,— K. Lipov čaj 8,— K. Probavni prašak 4.— K, Soda bisarbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6.— K, Karlsbađska sol 6.- K, REGENEROL SA MARKOM „HEGA“ (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 kutija 25,— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. — K. Pastile od tamarinda 2.50 K. ^АЈ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesblster i Muterblcter počamši od 3.— K. Glavobolja 1 Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV WELBA“ klinčić PROTIV MIGRENE 12.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv groznice 30.— K. Zubobolja! Zubne kapi 5.— K. Zeleno ulje 30 — K. Voda za oči 5*— K. Slabokrvnost! Tekući željezni ekstrakt 20.— K, Željezni albuminat 40.— K- Uz liječnički prepie: AR8OFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— K. HEGA FERR1N 45.— K. Krečno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Е1ва“ 85.— K. Svrbljenje, svrab. Mast protiv evraba 11.— K, Naftolova mait 16.— i 20 — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.— i 12,— K. Mast za rane 15,— K, Mast sa djecu, Kamforna žesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K i 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Sredstva za životinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K, Mazilo »a konje 25 — K. Arnika G. - i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Kod upita treba priložiti poštanske bilježe za od­ govor. Protiv glista! Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. Proljev, Dlareja! Bastlerove kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melisove kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuča во, naručiti Što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja. Elsarg br. 310 Hrvatska. Muslimani sjetite se „Gajreta“! Najbolju kremu za cipele A. H., Dulje! — Jezero. Predsjednik je odbora postupao prema našoj telefonskoj uputi. Hvala Vam, što ste se odazvali uputi vodstva. M. selam! ARAP Manufakturne (i luksuzne) robe svake vrsti izrađuje prodaje samo na veliko _- Ratković i drug Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, Kraljevića ulica. SARAJEVO. „PROMET" trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Prodaja: drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Brzojavi: Promet. i Intb. Tclef. Z9. �мппа 4 Стобна PRAVDA* — „ПРАВДА* Ovsho I# ј 4^ 4^ta kalendar Izgleda ЛаЈОПОУ ZQ 19ZL Vil. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski ba)ram (IV. dan). 20 Silverije Ponedeljak 26. Недеља Недеља 7 Теодот, еп Понедељак 21 8 Alojzije vel. Utorak Теодор Стр. Уторак 22 9 Pavlin §reda Кирило ал. Среда 23 10 Sidonija Četvrtak Тимотије, п. Чегвртак 24 11 Ivandan Petak Вартол и В. Петак 25 Prosper Subota 26 Jeremila Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski : Tamuz 5680. Hukat Vejivtah 12 Онуфр. и П. Субога 13 Акилина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K80*— Na više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 do 50 kom K 24.-, od 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima I izvršuje: Papirnica Danici E P. Rajon, Sarajevo Telefon interurban br, 17. ♦ i Brzojavi:Knjižara Кајоп. PAPIRNICA HAMDIJE KOPĆIĆA X preporučuje svoje bogato stovarište Y svih vrsta papira, kancalarijskog i Naručbe se ♦ školskog pribora. a obavljaju brzo i točno. X X Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Oglašujte u „Pravdi". Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merham eta“. SEBURA iz fabrike Hinha Franch sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Od£ov.nu tajnik: F. tnUka. Prči 222 - Ecol Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, 1. novembra 1920. I Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice od H3,000.000na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica ž K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ii K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, г.а svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4*00 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920. do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđene prvim kupanom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase :li na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrva*«'’ kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za 8. i H. (d. d.) u Sarajevu. OhakrAd Odbor J. M. O. Državna klasna LUTRIJA Pm vučenje 3. i V januara 1921. I00.000 sr e ta ka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 49ooo.ooo (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,200.000,150.000, 100.000, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30.000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za ssahu Masu; И srećka Dinara V8 Ili Hruna I9Z I/Z srećke Dinara ZV III Hrunn 96 IV srećke Dinara IZ III Hruna VB 1/8 SFEĆha Dinara 6 ili Hruna ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturl МЕаиНДНОПМП ВДНКД 3.0. odio razredne lutrije. W Zagreb Nijveči izbic brojeva! Štamparija Dankl & A. Кајсв. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3e2761d7d2c127c14cc3d836aca69a08.pdf 32f47c4088251d49b98dea60a3f308c6 PDF Text Text Drugo izdanje. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 128 (233) pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORK»M 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE ŠE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 14. decembra 1920. (1. rebijulahir 1339.) Plodovi mržnje.*) Događaji u Sarajevu i po svim krajevima, gdje stanuju muslimani pomiješani sa Srbima, i ako bolno djeluju na svakog prosvijetljenog čovjeka, oni paraju srce svakom Hrvatu preko Save. Mi Hrvati ne« kako instinktivno osjećamo imutra« šnju krvnu vezu s muslimanima. To nije plod hi politićko=nacijonab ne propagande, niti posebnih inten« čija, da se muslimani privedu u ko« lo Hrvata. To je osjećaj bratstva. Taj osjećaj bratstva se u nama jav« ljao i onda, kad su braća Srbi bili izloženi progonima nekoliko godi« na prije početka rata. Od obala ja« dranskoga mora do Drave svaki po« šten Hrvat osjećao se je solidarnim sa nevino proganjanima nosti kao i mi, to ćemo sigurno vrlo brzo naići i na simpatije kod svih onih, koji su humani i pravični. Nu to ne sačinjava jezgru našeg zadovoljstva. Naše zadovoljstvo raste do neobične visine istom on« da, kad gledamo lica muslimana. Kako se sjaju ta lica! Kako se vese« lo i bezbrižno nose i bijedne prnje na tijelu! Kako je oživjela riječ! Ko« liko se čuje radosna smijeha! Musli« mani su kroz ovih pet šest dana po« slije naše sjajne pobjede na izbori« ma postali daleko svjesniji svojih građanskih prava, nego li su ikada prije bili. Naskoro će se pokazati, da li će se patriotizam naših muslimana mo« Godina 11. ći održati na ovoj visini, do koje je tako silno i spontano narastao. I mi, naučeni dvogodišnjom praksom, sumnjamo, da se sa mračnjačkih strana već ne snuju atentati, koji bi naše sjajno narodno raspoloženje pretvorili u jad i čemer i koji bi iz tog jada i čemera htjeE ponovno konstruisati našu »antidržavnost«. Ali i ako sumnjamo, to se ovaj puta ne bojimo. Jer ne samo da danas svako zna, da govorimo jednodušno opunomoćeni od naroda, nego će nam se i iglas, kojim ćemo ustati protiv svakog bezakonja, u kojoj god ono formi bilo, mnogo jače i mnogo dalje čuti, nego dosada. Otvorenje honstituante. Osijek, 23. studeni 1920. Kerubin Šegvić, narodni poslanik. Sarajevo, 13. decembra. O nama se dosada malo pisalo, a što se i pisalo, bilo je gotovo skroz izvraćeno i s očitom namjerom, da se i staro i mlado u državi i van nje uvjeri, kako smo mi ne samo »anti« državni«, već uopće po istorijskoj nuždi nesposobni za svaki progres. Danas se o nama mnogo govori i piše. Preokret se zbio preko noći, kao da smo se preko noći preporo« dili i postali drugi ljudi, koji puno više važe, nego oni dojučerašnji. Kad nas danas napadaju, razlijeva im se žuć od jeda. Prema takvim ćemo se držati Bismarckove, koju je doviknuo nekoć u rajhstagu soci« jalistima, kad mu se zgadilo na nji« hove. posvke: »Zbijmo gušće redo« ve, začepimo nosove i napred!« Kad nas hvale, to jest kad s nama nešto kombiniraju, obično ponavljaju i prežvaču naš toliko i toliko puta bezuspješno i beznadno dizani glas, da nismo »antidržavni«. Sve su to dobri znaci. Što se jače bude jugoslavenska javnost intere« sovala za nas, tim će nas, kao što je prirodno, sve bolje upoznavati i ra« zumijevati, jer će mnoge glavne uši čuti naše jadikovke, koje dosada bi« jahu glas vapijućeg u pustinji. A kako nikad ne zahtijevasmo više, nego samo ravnopravnost sa svima državljanima, koji imaju iste duž« Prenosimo iz »Jugoslavenskog Li« sta«: Beograd, 12. dec. Beograd se danas zaodio u svečano ruho, ku« će su okićene jugoslavenskim, srp« skim, hrvatskim i slovenskim zasta« vama. Okićenje kuća nije ali onako brojno, kako se to očekivalo. Već za rana jutra opažala se u beograd« skim ulicama neobična žurba, jer je došlo mnogo ljudi iz provincije da prisustvuje prvoj sjednici konstitu« ante. Već jedan sat prije otvorenja sjednice skupio se pred zgradom konstituante silan svijet uzbuđeno raspravljajući. Oko pola 10 započe« ie su dolaziti pojedine grupe posla« nika tu i tamo pozdravljane od mnoštva sakupljenog svijeta. U samoj zgradi konstituante bilo je već prije 10 sati vrlo živahno. Ga« lerija je bila puna općinstva. Diplo« matske i novinarske lože bile su ta« kođer popunjene. U Beogradu nije nikad bilo toliko diplomata i novi« nara kao danas. Nekoliko minuta iza 10 sati počeli su ulaziti u dvo« ranu poslanici. Prvi je ušao radikal« ski poslanik Mika Marjanović, a za« tim radikalski i demokratski posla« nici izmiješani. Oni su zauzeli cen« tar i to radikali desno, demokrati li« jevo. 1 U oči je upao ulazak komunista, koji su ovaj put nastupili kao orga« nizovana četa: svi sa velikim crve« nim karanfilima u zapuoku. U ži« vahnom razgovoru zauzeli su kraj« nje lijevo krilo. Između njih i de« mokrata smjestili su se zemljorad« nici i republikanci. Desno od radi« kala sjeli su socijaldemokrati. Kad je započela sjednica ušli su članovi jugosl. muslimanske organi« zacije i pučke stranke, koji su za« posjeli skrajnje desno krilo. Dr. Laginja se je sa nekoliko svo« jih ljudi postavio u pozadini iza ra« dikala. Jedino nijesu bila popunjena sje« dala Radićeve stranke, tako da je na sjednici bilo prisutno 350—360 poslanika. Na sjednicu su došli i svi članovi vlade, pa i sam Ivica Kovačević. Prvi je ustao i uzeo riječ dr. Milan R o j c te predložio za dobnog pred« sjednika g. Nikolu P a š i ć a, što je s burnim odobravanjem i pljeska« njem primljeno. Burno pozdravljen popeo se Pa« šić sa očitim uzbuđenjem na pred« sjedničku stolicu te uz svečanu tiši« nu kuće pozdravio sakupljene spo« menike ovim govorom: Gospodo poslanici! I ako sam po« zvan poslovnikom da zauzmem ovo žnačajno mjesto, blagodareći na« rodnom povjerenju i Bogu, ja vas molim, da mi dozvolite, da vam o« vom prilikom kažem nekoliko rt« ječi. Gospodo poslanici! U historiji na« šeg troimenog naroda nije bilo zna« čajinijeg i većeg momenta historij« skog od ovoga, u kojem se sada na« lazimo. Naš narod pozvan je preko svojih poslanika da utvrdi temelje naše buduće države i da osigura sva politička i građanska prava našeg troimenog naroda bez razlike na sve građane, koji živu u našoj domovi« ni. Naša mila domovina živila je dugo razdvojena u tuđe države, slu« žila tuđe gospodare i radila za tuđe narode. Sada je, hvala Bogu, proli« venoj krvi i pomoći naših savezni« ka, oslobođena i mi smo sc ujedinili. (Burno odobravanje i klicanje ži« vio! Sudbina naše buduće države i na« šeg naroda postavljena je u vaše ruke. Ako budemd umni i rukovo« dili sc iskustvom i historijom, mi ćemo moći naći put našeg napred« ka i razvitka, put koji će nas brzo dovesti u redove najnaprednijih naroda, put, koji će brzo stvoriti slobodu i blagostanje u našem na« rodu. Posao dosta težak, ali ako je dobra volja kod svih nas, da stvori« mo jednu osnovu, koja će dati mo« gućnost razvijanju svih naših sugra« dana, onda se taj posao može svt« šiti, ako se pri tom rukovodimo bla« gošću i iskustvom i ako budemo us« trpljivi i saslušamo svakog našeg brata u ovom Domu. Ja držim go« spodo poslanici, da će naš troimeni narod koji je toliko prepatio, upo« trijebiti ovaj momenat, kad je sud« ba u njegovim rukama, da stvori jednu državu naprednu i slobodnu, jednu državu, koja će zadovoljiti potpuno naš narod i sve napredne narode, koji žele da se rukovode na« pretkom i slobodom ostalih naroda, da će zadovoljiti naše saveznike i da ćemo uliti strah onima, koji mi« sle, da će nas razjaditi i raskrojiti. (Pljeskanje i odobravanje). U to i« me ja želim našoj konstituanti sre« ćan rad, na slavu i sreću kako po« slanika tako i našeg naroda. Iza toga imenovao je sekretarima najmlađe poslanike parlamenta i to: Ninka Perića, dra Svetislava Mija« tovića, Borislava Stavljanina i Via« dimira Pušenjaka. Nakon toga pozvao je poslanike da predadu svoje vjerodajnice i za« ključio sjednicu urekavši drugu za ponedjeljak u 4 sata poslije podne, �»PRAVDA- — »ПРЛВДА* Strana 2 Страаа na kojoj bi se imao izabrati verifi« 1 nik Većeslav Vidler zaviknuo je: »Živila Jugoslavija!«, a komunisti kacioni odbor. odgovorili poklikom: »Živila sovjet« Uz burne poklike predsjedniku stali su se poslanici razilaziti. Posla« ! ska republikal« Iz Sandžaka I Makedoniji. ZULUMI U VUČITRNU. Skopljanski »Hak« u svom 103. br. od 27. oktobra donosi dopis iz Vučitrna, iz kojeg vadimo ovo: »15. o. mj. došli su mi u radnju žandari, naredili da je pritvorim i odveli me, sa moja dva sinčića, koji su se zadesili u radnji, u moj stan. Taj je bio opkoljen s 200 vojnika i nekoliko žandara pod komandom vojničkog i žandarmcrijskog zapo« vjednika. Ne davši mi ni da zapi« tam za razlog opsade moje kuće, za« povjediše svoj kućnoj čeljadi, žen« skinju i nejakoj djeci, devet nas na broju, da napustimo kuću, i pod u« darcima kundaka, nečovječnim po« grdama provedoše nas kroz čaršiju i zatvoriše u mjesnu tvrđavu. U po« četku sam mislio, da sam samo ja i moja familija izvrgnuti ovom bije« su i nasilju, ali sam zatekao u tvr« davi još 10—15 familija, djece i že« na, koje kao i nas batinaše. Pucanj toljaga, jauk i lelek djece i žena bio je užasan prizor. Kada smo poslije pola sata pušteni, od rana i bolova jedva smo mogli doputovati kući, gdje mi i danas leže bolesni 8«godi« šnji sinčić i 6«godišnja djevojčica. Do sada nismo smjeli nikome ni kazati a kamo li potužiti se na ove i mnoge druge zulume, koje podno« sismo, ali nam je mjera već prevrši« la i bez obzira na posljedice ne mo« žemo dalje trpi ti i šutjeti. Tobožnji je razlog ovih zuluma bio moj sin Muharem, koji se nije odazvao pozivu na vojničku službu. Međutim je moj sin još za vremena austr.«ug. okupacije iselio u Čari« grad radi školovanja, gdje se i da« nas nalazi, a što je dobro poznato i našem opštinskom sudu i u službe« ne knjige zavedeno. Kada se ovako postupa sa jednim uglednim trgov« cem bez ikakvih stvarnih razloga, nije teško zamisliti, što podnosi si« romašni i neuki svijet, kao n. pr. što je bio slučaj sa dvije mlade kćerke Na dohvat. Ahmet na minaretu. U jednom beogradskom listu čitamo ovu crticu V. Velička: »Dvadeset mi je već godina, reče sam sebi Ahmet, a još nikad nisam bio na minaretu!« I od« mah se naš Ahmet ispe na viti mi« naret. A pred njim se, kao na dlanu, raširi ćela varoš: kuće, trgovi, tavne grupe platana.... Vrve ljudi tamo amo, prolaze kola.... A sa one visi« ne jedva se vide i ljudi, i stoka... — E gle, molim te samo: dvadeset godina živim na ovom svetu, usklik« nu on u tom času, a tek sad videh, stojeći na ovoj visini, kako je ništa« van rod ljudski, kako su prema meni svi mali i neznatni!... A daleko od džamije igrahu se deca, ugledaše Ahmeta, i govorahu među sobom: »Glete, glete, šta je ono tamo na minaretu? I odluči čitav dečiji hor: »V r a« b a c! Vrabac se popeo na džami« ju!« .... Zgodna i savremena priča.... U znaku konfesionalizma? Piše nam jedan vojnik: »Služio sam na dvomjesečnoj vježbi kod II. puka I. bataljona I. div. teške artiljerije u Dalmaciji. Komandir nas je silio, da ulazeći u kancelariju i za vrijeme predavanja skidamo šajkače, radi čega je nastalo nezadovoljstvo na« ročito među Albanezima, na koje je ova odredba silno djelovala. Došlo je i do formalnih protesta, radi ko« jih su mnogi došli u pritvor.« Čudnovato, da se u našoj vojsci još ni sad ne poštuju islamski osje« čaji i da se neki komandiri povode za svojim -osjećajima, mjesto da se drže naređenja. Kako bi bilo, da se ulcma«medžlis zainteresuje ovom pojavom? Ibrahimage Madžuna, koje su, u pri« sutnosti opetinskih činovnika jedan žandarmerijski oficir i 2—3 redova odveli i zatvorili u »zasebnu hapsa« nu«. Slični zločini izvršivani su i nad drugim muslimanima, i ovo je bilo sve po volji i ćeifu jednog kapetana. što je kasnije i sam izjavio — je« dino radi zlostavljanja muslimana. Mi smo sa liječničkim svjedodž« bama podnijeli nadležnoj vlasti tuž« bu, a Vas, g. uredniče, molimo, da objelodanite ovo pismo i da se za« uzmete, kako se ne bi više ponavlja« li slični zločini.« Upozorujemo na strašivi i blagi ton, kojim se iznosi u javnost taj balkanski postupak, koji bi po svo« joj težini u svakoj zaista pravno u« pravljanoj državi bio kulturni škan« dal prvog reda. ZAŠTO SU USPJELI KOMUNI« STI? Iz Skoplja javljaju beogradskim listovima, da komunisti za svoj veli« ki uspjeh u Macedoniji i Staroj Sr« biji imaju da zahvale ovim okolno« stima: 1. Od bugarskih komitskih četa naloženo je pučanstvu, koje inače nema političke svijesti, da glasuje za komuniste. 2. Svi Bugaraši, Grci, Turci, A r n a u t i i Kucovlasi, koji u ovim krajevima imaju svi pravo glasa, a ima ih oko 40 po sto, glasovali su za komunističku listu. 3. Komunisti su kao nosioce svo« jih lista istakli ljude većinom poštene i ugledne, koji su dobro poznati u okolici, gdje su kandidovali. Radikali i demokrati pokušavali su proturati ljude tamo nepoznate, kao i one, koji su rđavog glasa. 4. I radikali i demokrati u svakom su okrugu istakli po nekoliko lista, što ih je znatno slabilo. Maši dopisi. Tuzla, na dan izbora. Danas mi dođe do ruku Šerifova »Domovina« od 26. o. mj. br. 12., u kojoj mi zape za oko kilometrički dopis iz Tuzle potpisan sa S«(alko) K«(onjhodžić, Karo). Najprije sam jeo, da ne izgubim apetita i zasu« kah rukave, pa počeh čitati. Bože mili, ja šta ti taj »patriota« proti »Musavata« sve ne drobi! Drobi čo« vo ko karača, ne može da se zausta« vi. Pjeva ode Šerifu, staroj Musi. Narodnoj Organizaciji i njezinim vođama, a satire i hidžvije proti »naprednjaka« iz »Musi. Svijesti« i »samostalaca« iz »Musi. Sloge«. Do« duše prešutio je spomenuti »Musi. Slogu«, a zašto, on zna, a i mi ćemo to niže navesti. Borbeni stav je za« uzeo proti »Pravdi« i J. M. O. i pri navali, poput cara Vilima, ne drži se haške ni ženevske konvencije, nego juriša li, juriša. Stani, bolan Karo, i mi imamo pero i mastilo. Polahkb, brate, nije biće, znamo se; ti si vojnik za pare, šta te je briga hoćeš li gosi moći osvojiti koju for« tiču; glavno je da si u poslu, da ti se nadnica računa i gotovo. Mi zna« mo, da ti je Šerif »pao«, ali, brate, sa« svim malo. Čujemo, dali je dao cig« lih 5000 K, a to je mala malenkost, osobito za te, koji umiješ gospodski da živiš. Mi za tu malenkost ne bi« smo dali privole ni za kandidaturu na Šcrifovoj listi, a kamo li da ono« liki članak napišemo. Hajde i to bi se dalo nekako ispričati kokuzlu« kom, jer nužda zakon mijenja, ali te ne možemo da ispričamo, niti da shvatimo osim ako priznaš, da si pobudalio — kako si mogao onako sam proti sebi pisati. To je, »radi« kalski« brate, neshvatljivo. Mi znamo, a znaš i ti, da si uredi« vao »samostalnu Muslimansku Slogu« i iz nje kao iz busije pucao na Šerifa i na Srbe. Mi znamo, a znaš i ti, da si od onda do sad »u svom životu i političkom djelovanju preživio brojne metamorfoze« i da je kod tog metamorfoziranja inte« resantna stvar, da nikad nijesi imao svog uvjerenja, nego vazda bio nad« ničar i uvjerenje mijenjao prema poslodavcu. Mi znamo, a znaš i ti, da si politički šarlatan i da si mome, nat iza oslobođenja upotrijebio da se lažima i zavaravanjem rehabili« tuješ i popneš na grbaču ovog ispa« ćenog naroda. Bio si, ko đoja, radi« kal, a pisao si u »Pravdi« nekoliko članaka proti strahovladi okružnog načelnika Grudića, ili kako ti ova« ko naše pisanje nazivaš »proti po« stojećeg državnog uređenja«. Je li to šarlatanstvo, neka prosude dru« gi, a tebi savjetujemo, da uvučeš je« zičinu, jer će te tvoj smrad ugušiti. Sjećaš li se riječi, kojima te je »po« častio« okr. načelnik Grudić radi nespretne stilizacije članka u »Op« štinskom Glasniku« o samoubojstvu Smilje? Ti na te sve »epitetone« ni« si reagirao, nego samo drhtao po« put mladice. Crvenio se nisi, jer ti je obraz davno odcbljao i pocrnio. Mi to znamo, a znaš i ti, a eto i Gru« dič te je za,kratko vrijeme upoznao i opisao te točno kakav si. I ako je Grudić jedan savršeni policajac, i« pak mu je bilo gadno i odvratno, kako si mogao tako nisko pasti u podlosti, pa nije mogao, a da te tim ne pljusne po licu. Svoju si »politič« ku« karijeru proigrao kod svakog i niko ti više ne vjeruje osim Šerifa. I Šerif te zna i on ti ne vjeruje, ali njemu treba denuncijanata kao što ic i sam, pa čim svrši svoj posao, o« krenuće ti leđa. Veliš na početku svog dopisa: »Pravdu« je plaho nekako zabrinu« la akcija Šerifa Arnautovića i drugo« i va....«, a mi velimo, da to nije. Nas I ne brine »akcija Šerifa Arnautovića I i drugova«, nego se čudimo, kako to društvo smije da se pojavi pred po« šteni narod, pa da mu se još natura i za vođe. Naš je pošteni narod sil« nih žrtava dao, dok je upoznao »Še« rifa Arnautovića i drugove«, pa je ••toliko svjestan, da neće opet to svo« *e iskustvo pogaziti i pijavice svo« jom rukom staviti sebi na vrat, da mu krv piju. Naša prognoza u ovoj stvari pokazala se je tačna. Narod ih je bagatelisao i kloni ih se kao vraga. Da li su ove riječi tačne, osta« vičemo kuglicama, da one potvrde, jer danas kutija »Šerifa Arnautovi« ća i drugova« ima da izreče smrtnu osudu svojim gosama. Vlastito pri« ’ znanje najbolji je dokaz. Pri kraju i završetku ove pisanije hoćemo da upozorimo Salku Karu, da ne pokazuje svojih papaka, ako još koji put uspiše u »Domovini«, jer mi znamo mnogo koješta o nje« mu, pa bi njegova fotografija mogla i drukčije izgledati. I ovaj put, da njegovo »sočinjenije« nije nosilo o« znake mjesta, htjeli smo reći, da je Sakib Korkut prošvercovao »kefan« čiju« proti Salki Kari, patrioti proti »Musavata«, a kad tamo, a ovaj si« roti Karo napisao svoju autobiogra« fiju. Pazi Karo, da sam sebe ne karaš! I . — h. h. — Avtovac, 3. decembra. Na dan poslije izbora došao je gatački načelnik Hamid Kurtović mome puncu Osmanagi Ciloviću, starcu od 85 godina i kazao mu jav« no, da će se objesiti 8 Gaćana a pred njima on Osmanaga zato, što su radili za jugoslavensku musli« mansku organizaciju. To je Osman« agu tako prestrašilo, da je pobjegao preko brda i kao lud došao k meni u Avtovac, gdje je i prenoćio. Mi smo ga tješili i slobodili, ali on ni« kako nije smio sam da se povrati, te smo se mi, nekoliko komšija i ro» đaka iskupili i odveli ga kući u Gac« ko. Tamo jc pitao načelnika, zašto da ga vješaju, a on mu odgovorio: »Zato, što si Korkutovac!« Molim uredništvo, da ovo iznese u »Prav« di«, neka se vidi, kakvih muslimana ima kod nas. Selam. Hamdija Pašić. Бро! — Broj 233 Gajretov glasnih. ' Dobrovoljni prilozi. Upravnom fodboru prispješe dalje ovi prilozi: Bećir Omer Softić, Rogatica, 100 K; Muhamed Akšamija, Rogatica, 100 K; Muhamed Hrelja sakupio 868 K; Mehmed Fazlagić, Čapljina, šaku« pio 1900 K; Ibrahim Gavranović sa« kupio 201 K; pododbor Jajce 1000 K; Omer Halilhodžić, Ljubinje, 200 K; Mujaga Nurković, Orašje, 300 K: Ćazim Rušćuklić, Kladanj, 200 K; H. AvMaga Dclić, Sarajevo, 33 K, Muhamed ef. Džumhur, Nevesinje, sakupio 800 K, Bcćirbeg Pašić, Ne« vesinjc, sakupio 331 K; općinsko poglavarstvo Foča 300 K; Ahmed Sarić, Stari Majdan, sakupio 170 K; pododbor Bos. Samac sakupio 630 K 80 h; pododbor Stolac od održa« vane zabave 5130 K; pododbor J. M. O., Ljubuški, sakupio 1420 K; J. Dorić, .Uvac, sakupio na sijelu 50 K; općinski ured Žepče 500 K; Smail Bećiragić, Žepče, sakupio 245 K; kotarski ured Fojnica (za Ibrahima Pocilića) 300 K; Ragib ef. Hasanbe« gović, Avtovac, sakupio 160 K; E« sad H. Alibegović. Bos. Samac, pri« godom svadbene svečanosti kod g. Fodotovića sakupio 300 K; akadem« ska omladina, Bos. Novi, od prire« đene zabave 1900 K; Alija Omersof« tić, Maglaj, sakupio za Gajret 100 K, 63 kg pšenice, 14 kg raži i 69 kg kukuruza; Društvo »Hurijet«, Sara« jevo, 40 kg pekmeza; Mešinović i Bajiraktarević 100 kg pirinča, Kasim Džanović za Sarajevski ženski kon« vikt: 1 pisaći sto, 1 pult, J veliki pi« saći sto, dvije velike školske table i 1 stalažu za knjige, sve u vrijedno« sti oko 10.000 K; Mujaga Sudžuka predao je jednu Gajretovu kašicu od pododbora u Brčkom sa 4 K 17 h u sitnom novcu. Književnost. »Naša djeca«. Koliko puta čestiti roditelji budu u neprilici, šta će dati svome djetetu da čita. Kao što je za nas odrasle važno pitanje: dobra duševna zabava, naročito dobra knjiga ili dobar književni list, tako je to i još važnije za djecu. I ona žele štiva, samo to štivo mora biti napisano prema njihovom shvata« nju, a naročito žele takove sadržine, koje će dovoljno pobuđivati njiho« vu pažnju, buditi maštu, njegovati osjećaje za ljepotu, za dobro i po« štono, za nacionalne i vjerske osje« ćaje itd. Ljudi, koji naročito žive među djecom i prate ih i s ove stra« ne, pričaju nam, da su djeca više pu« ta bolji kritičari knjiga pisanih na« ravno posebno za njih, nego što smo mi odrasli za nas. Naročito je dječiji ukus vrlo osjetljiv. Nužna im je dakle knjiga, koja će ih u prvom redu zainteresovati i pobuditi im vo« Iju za čitanjem, a osim toga treba, da ta knjiga bude odgojna, da djecu oplemenjuje. Eto u tome smislu naša je dječija srpsko»hrvatska literatura dosta o« bilna u pogledu knjiga, a u pogledu dječijih listova gotovo oskudna. O« davna u Zagrebu izlazi »Smilje«, list za djecu, što ga izdaje Hrv. ped.« knjiž. zbor. U srpskoj literaturi iz« laže dva«tri dječija lista, ali ni jedan, kao što ni »Smilje«, koje se najbolje uređuje, ne udovoljavaju potpuno svoj našoj dječijoj publici. »Smilje« kao i ostali dječiji listovi pišu većinom za djecu kršćanskih roditelja. To je obzirom na svoje ■posebne prilike i opravdano, ali se radi toga muslimanskoj djeci nisu mogli ovakvi listovi preporučiti. U« šljed toga je bila dugo godina nasta« la praznina, jer nije bilo dječijeg li« sta, koji će svojom sadržinom odgo« varati svima zahtjevima, pa da ga mogu čitati sva djeca bez razlike vjere i plemenskog imena naše na« čije. Ovih dana je u tom pogledu kre« nulo na bolje, jer je u Beogradu po« čeo izlaziti list za djecu »Naša de« ca«, koji, gledajući na prve dvije sveske, nastoji, da ovu prazninu is« punjava. List se štampa latinicom i ćirilicom posebno, prema želji čitao« ca. I lijep je to dječiji list. Gradivo mu je bijano: priče interesantne, po. učne, a i s estetske strane su lijepe. �. fepoj 232 — Broj Svi slavniji -momenti u pričama i pjesmama su i naslikani. Slike su u bojama, dosta lijepe i s umjetničke strane prilično odgovaraju. Svakako je taj list u nas novost. Ima nešto i pogrešaka i nedostataka, ali ćemo ih izostaviti, nadajući se, da će se to s vremenom sve poboljšati. Uostalom marljivo ćemo pratiti taj list. »Naša deca« izlaze mjesečno je« danput. Godišnja mu je pretplata 8 »ПРАВДА* — .PRAVDA* du dosljednd pokušali, da oživotvo« re taj program, to naša kraljevina stoji bez sumnje pred veoma sud« bonošnim događajima. Šta sve može da bude, o tome piše beogradska ! »Politika« od 10. o. mj. ovo: »Dva ! su rešenja moguća: Stati na zakon« sko gledište da niko nema prava ce« pati pojedine oblasti od ove drža« ve, sačekati mimo dela i primeniti zakon u slučaju potrebe, ili ostaviti Radića Hrvatskoj i Hrvatsku Radi« ću, ali ne istorijsku Hrvatsku nego onu stvarnu Hrvatsku bez i j e d« nog srpskog, bez tjednog slovenačkog sela; svesti je na te granice i ostaviti je njenoj sudbini.« Međutim Radić tvrdi, »da škol. mjesta 4 — 8 sati hoda, broji o« je plebiscit u Bosni i Hercegovini Mi smo nepismen narod. To je to« dokazao, da ni one nisu srpske zem« liko puta dokazano statističkim po« ko 1200 stanovnika (sve većinom muslimani), a u toj općini nema hra« lje«. Mi vrlo sumnjamo, da će Radić đacima, a ko dobro gleda, to mu se ostati isti i na djelu i na riječima, ali dokazuje svaki čas. Ništa nas toliko ma prosvjete. Tu dolazi na red i op« kako god bilo, ne možemo ni pod ne dira, toliko ne zabrinjuje, kao 'čina Tuhobić, koja broji 10 sela sa 1.400 stanovnika, a nema škole, pa koju cijenu dopustiti, da se u Bosni kad konstatujcmo strašnu nepisme« i Hercegovini ašikuje sa krvavim nost, neprosvjećenost cjelokupnog općine Gorani sa 1600, Dragočaj sa revolucijonarnim pokretima. G. Ra« našeg naroda u Bosni i Hercegovini. 880, Krušćica sa 850, Lug sa 1000, Često se govori i piše o raznim ne« Orahovica sa 1500, Župa sa 900 sta« dić treba da zna, da nekoliko njego, vih batinanih pristaša nisu podnije« voljama, manama i pogreškama na« novnika i t. d. U svim tim općinama li ni deseti dio muka i patnja, koje šega svijeta i uvijek se svodi na to, živi naš jadni seljak, posve zapu« je podnio muslimanski narod u Bo« što je neprosvjećen. Kada razmiš« šten. primitivnim životom, i da ga ljamo o tome, strah nas još više se nikad niko nije sjetio kroz 40 go« sni i Hercegovini, ali koji se uza sve dina Švabinc uprave. A koliko ta« to ne prijeti »puščanim kuglicama«, hvata u pomisli na našu budućnost. Puščane kuglice među braćom bile Školska statistika narod, osnov. ško« kih općina i sela ima u našoj cijeloj domovini! bi smrtonosne za oba brata i Srbina la iz šk. god. 1917./18. iznosi, da je te godine u svoj B. i H. polazilo na« Naša je mlada kraljevina istom u i Hrvata, ali mi ni u kom slučaju ne ćemo da zapanemo među dvije va« rodne osnovne škole 10.889 musli« I svome prvome razvitku, zatekla je tre i sva ćemo sredstva upotrijebiti, inanske, 20.385 srpskowpravoslavne i 1 većinom sve naše pokrajine ispod da se ti eventualni nepromišljeni 18.750 katoličke djece. Ukupni broj Svabine uprave u ovakim prilikama. djece od tri glavne konfesije, koja Teško će biti u skorije vrijeme eksperimenti još u klici uguše. su polazila osnov. školu u toj Škol. Amnestija u Dalmaciji. Prenosi, popuniti sva prazna mjesta, gdje godini, iznosi dakle oko 50 hiljada. škole nema, ali je dužnost naše u« mo iz »Srpske Riječi«: Potpisan je Ako se uzme u obzir, da se u B. i H. prave pa i samoga naroda, da se po« ukaz, kojim su oproštene uopšte ne« računa okruglo oko 1,800.000 sta« stepeno sve više podižu škole ba« izvršene kazne, odnosno neizvršeni novnika, onda je gornji broj školo« rem odmah u onim mjestima, gdje deo kazni i pravne posledice skop, vane djece upravo strašan. Za malu je narod u materijalnim prilikama čane po zakonu sa dotičnom krivič« utjehu prošle je škol. god. taj broj nešto jači, da uz pomoć uprave i nom osudom, a ovo zadnje i u slu« nešto poskočio, a ove još jače, ali sam doprinosi materijal za svoju čajevima, u kojima je kazna izvr« velikoga koraka u napredak još ne« školu. Naročito mi ovdje ponovno šena, svima licima, koja su u Dal« ma. Nema ga, niti ga može biti, kad upozortijemo muslimanski dio naše« maciji za vreme okupacije izvesnih nam fali prije svega škola. Negdje ga naroda, da gdje god nema škole, krajeva naše kraljevine sa strane skoro iznesosmo ovdje slabe škol« a ima podesna mektebska zgrada, Italije osuđena zbog krivičnih ske prilike u gradu Sarajevu. U ba« da tu otvori školu i od zemaljske radnja političkog i voj« jagi glavnom gradu ne može se zbog vlade zatraži učitelja i škol. namje« ničkog karaktera, poći« nestašice škola da provede zakon o njenih na štetu našekra« štaj. Toliko smo puta stručnjački obaveznom pohađanju škola, a ka« dokazali, da se u školi mogu mime 1 j e v i n e a u korist kralje« mo li će se u provinciji. Koliki se 'duše djeca zajednički učiti i u vje« vine Italije ili zbog krivičnih Broj jadne, besposlene djece vuča ronauci i u škol. predmetima. Eno radnja, čiji je povod u vezi sa reče« po Sarajevu zbog toga razloga, nije baš u pomenutom konjičkom srezu nom okupacijom i naređeno je da nužno ni konstatovati. O tome go« zgodna su za to mjesta Repovci, se za takove radnje ne zavada sud« vore svaki dan policajni izvještaji, gdje se već od lani sprema narod da sko=krivični postupak, a ako je za« čaršija, ulice i naši listovi. veden, da se obustavi. — I ovaj put je sam podigne. Osim toga, kada smo već uzeli za primjer konjički skrećemo pažnju gospodinu mini« U Bosni i Hercegovini fali mnogo pravde na Sandžak i Makedo« škola. Cijele općine, nizovi naših se« šrez, napomenuti nam je, da i tome stru niju. da poradi na tom, kako bi se la, čame u neznanju, jer nemaju srezu od 30 hiljada stanovnika tre« podijelila amnestija i za tamošnje ba još jedna škola u samome Ko« hrama prosvjete. njicu, gdje će dječaci imati priliku, političke krivce, koji su strpljivo čekali, dok se je milost obredala po Da bolje ilustriramo naše žalosne da nastave nauke ili da se u kojem svima redom i koji su danas jedi« prilike u tome pogledu, navešćemo zanatu dalje naobraze. U Konjicu n i, koji na tu milost još čekaju. samo ovdje škol. prilike u jednome je n. pr. za jednu zanatsku školu go« tova i zgrada vojne kasarne, koja bi našem srezu na pr. u konjičkom. U VANJSKI. tome srezu živi oko 16 hiljada mu« se mogla lahko udesiti za školu. Šta je savez naroda? Na prvim slimana, oko 9 hiljada rimo«katolika Prema gornjem primjeru biće još zgodnih mjesta u B. i H., gdje bi se sjednicama Saveza Naroda, koji sa« i oko 4 hiljade pravoslavnih, što iz« da zasijeda u Ženevi zahtijevali su nosi ukupno oko 30 hiljada stanov« zgodnim načinom mogle što prije Englez lord Robert Cecil i Šveđanin nika. Narodnu osnovnu školu u to« podići škole, jer je to naša najviša Branting bezodvlačnu pomoć za Ar« me srezu imaju ova mjesta: Konjic, potreba. Upozorujemo na to narod« mence. koji da su u borbi s četama Oštrožac, Seonica, Jablanica, Borci rodnu potrebu i da će se zdušno da« Kjemal paše osuđeni na brzu i pot« i Bjelimići sa svojim okolicama, u« če i naši narodni poslanici, svi bez kupno dakle šest narod, osnov. ško« razlike, imati na umu ovu silnu na« punu pogibiju. Ali Savez Naroda nije mogao naći među svojim člano, rodnu potrebu i da će se sdušno da« la, koje računaju u svoja područja vima nijedne države, koja bi se u šest općina. Cijeli drugi niz općina ti pretresanju o načinu, kako da maloazijskom nepristupačnom tere« se što prije i što više otvori narod, sa velikim brojem sela u tome srezu nu mogla uspješno boriti protiv osnov. škola u našoj domovini. Ako nemaju svoje škole. A ta su sela do« Kjemala. Ni moralni utisak prijet, bro udaljena od spomenutih šokl. Ičemu, ono ovoj je narodnoj potrebi nje, koji su 41 država poslale Kje« mjesta. Eno na pr. općina Umolja« blizu dvanaesti čas. Učitelj. malu u obliku note, čini se da ne će ni, koja je udaljena od najbližeg biti ni od kave praktične vrijedno« sti. Viviani, franceski delegat, pri« znao je, da je Savez Naroda jedna glajlića, a podpredsjednika dra Hra, snicu. Ovaj potonji je izjavio jed« skupština bez moći. Nemoć Saveza Naroda ilustrira osim toga nom novinaru, da se njegova grupa izričitog priznanja i onaj paragraf ne će podijeliti u dvije frakcije, te njegov, koji kaže, da je za stvaranje će ostati prama svom programu mo« UNUTARNJI. narhistička i zastupati stanovište zaključaka potrebno j e d n o g 1 a s« j e. Savez Naroda nije dosada ništa Naša organizacija u Beogradu. državnog jedinstva. Prekjučer u 8 sati sastali su se na po« Ministri Drinković i Kovačević pozitivna učinio, ako se ne računa ziv bana Laginje predstavnici klu« jučer su konferisali sa Nikolom Pa« za pozitivno priiem Njemačke Au, ba pučke stranke sa predstavnicima ustrije za člana, koji je i naš delegat šićem. jugoslavenske muslimanske organi« Spalajković preporučio, a koji će i« Vjerojatno je da će nova vlada mati za posljedicu samo dvoje: 1. zaci je. Ban Laginja je zastupao Hrv. biti sastavljena od demokrata, radi, spriječiti težnje Nijemaca, da se Zajednicu. Vijećalo se o političkoj kala, Koroščeve grupe, zemljorad« situaciji. Sjednica je trajala do ka« ničke stranke i jugosl. muslimanske sjedine Njemačka i Njemačka Au« strija u jednu državu i 2. mjesto 41 sno u noć pa je postignut načelni organizacije. (»J. L.«) sporazum. Sve ove stranke stoje na države biće u Savezu Naroda — 42. monarhističkim principima, samo se Engleska za reviziju sevreškog Sudbonosni časovi. Našim je či, donekle razilaze o unutranjem ure« taocima sigurno dobro poznat tok ugovora. Iz Rima se javlja: Kores, đenju države. podent Agencije Stefani javlja iz Radićeve skupštine održane 8. o. Večeras se ovi klubovi sastaju sa mj. u Zagrebu, jer su sve novine Londona: Rezimirajući rad konfe« predstavnikom radikala, da s njime donijele o njoj iscrpne izvještaje. rencije izlazi, da je jedini praktični izmijene misli o uzajamnom radu u Radićeva seljačka stranka zove se rezultat postignut time, što je En« konstituanti. odsele hrvatska republikanska se« gleska privoljela na reviziju Sevreš« kog ugovora. Jugoslavenska muslimansa orga« ljačka stranka. Iz njenoig naziva iz« nizacija jučer se konstituisala i iza« bija <f glavnim crtama i njen pro« Pregovori turske vlade sa Kemal« brala za predsjednika muftiju Ma« gram. Ako pedeset Radićevaca bu« pašom. Iz Carigrada se javlja: O« dinara ili 32 krune, a na po godine 4 krune ili 1 dinar. Svakako čije« na vrlo umjerena u današnje doba, Narudžbe sa pretplatom šalje se ti Beograd, Kosmajska ulica 22. List se toplo preporučuje svoj na« šoj mladeži, jer će svako naći u nje« mu sebi lijepe zabave, a nema ništa da mu vrijeđa ma kakve bilo osje« ćaje. H. M. Školske prilike u Bosni i Hercegovini. Po№i pFEglEd. i j i j Страна 3 — Strana đavle je otputovala komisija za pre« govore s KemaLpašom u Angoru. Među njima je ministar vanjskih poslova Izzet«paša, ministar moma, riče Salih«paša kao i ministar trgo, vine Kiazinbeg. Emir Faissal u Londonu. U Lon« don je stigao navodni sirijski kralj Emir Faissal, pa je na kolodvoru do« čekan od zastupnika kralja, te mno« gobrojnih engleskih i arapskih pri« jatelja. Njegov dolazak u vezi je s konačnim uređenjem sirijskog pi« tanja. Oko abdikacije Konstantina. — »Daily Express« doznaje iz Atine, da je grčka vlada uputila Konstanti, nu dugu depešu, moleći ga da pred držanjem Antante, a u ime patrio« tizma i ljubavi prema Grčkoj abdi« čira na grčki presto u korist najsta, rijeg sina. Patrijarh je također upu, tio hitan apel Konstantinu u istom smislu. Izgleda, da je rumunjska kraljica savjetovala kralju da se od, luči na abdikaciju. Međutim Kon, stantin nije raspoložen, da se odre« če krune koju mu nudi grčki narod. On je izjavio jednom engleskom novinaru, da će se odlučiti čim saz« na potanji rezultat plebiscita. On se nada, da će moći otići odmah na front, pošto provede samo nekoli« ko dana u Atini u cilju, da primi ko, mandu nad vojskom. To je njegova najtoplija želja. Talijani protiv iskrcavanja Vran« gelovih četa u Kotoru. Javljaju iz Rima: 2 poslanika Kolona i Cezaro stavili su u parlamentu upit na mi, nistra inostranih djela, šta misli via, da učiniti obzirom na iskrcavanje jednog dijela Vrangelievih četa u Kotoru, što ugrožava jadransku si, tuaciju, te se očito protivi ustanova« ma rapallskog sporazuma. Uvjeti D’Annunzia talijanskoj vladi. Kako sč javlja iz Rima, poslao je D’Annunzio talijanskoj vladi svoje zahtjeve za riješenje riječkog pitanja. On Zahtjeva: 1. Priznanje talijanske kvarnerske Regenze. 2. Zajednicu regularnih četa i riječkih legionaša na Krku i Rabu do izvr, šenja rapallskog ugovora. Ministar, ski savjet održao je sjednicu na ko, joj se je raspravljalo o Rijeci, pa je izjavio, da priznaje riječku Regen« zu. Djelovanje macedonskog revolu« cionarnog komiteta. Iz Atene javlja, ju: Makedonski revolucionarni ko, mitet izgleda, da je stupio u spora, zum s turskim i jedrenskim revolu, cionarnim komitetom za slanje čete u Trakiju. Bugarske komite djelo, vale bi u Zapadnoj Trakiji i bile sa« stavljene poglavito iz macedonskih četnika i ovdašnjih emigranata. Ek« splozija municionog slagališta u Gu, mildžini prije nekoliko dana pripi« suje se komitetu. Nemiri u Indiju Pukovnik Vedž, vud koji je otišao da ispita stanje u Indiji izjavio je: Indijski ekstremi« sti nisu u nepravu jer je engleska birokratija ekstremnija u svojoj tu« posti i nerazumijevanju. Otpočeo je niz nesporazuma i ogromna mržnja, koja će dovesti do krvi, klanja, te, rora i anarhije. Imalo bi izgleda za mir ako bi engleska dala odmah In« diji Hom Rjul (samoupravu), stvo« rila indijsku narodnu vojsku i do« pustila muslimanima obnovu njiho« ve sile. Uskoro će se održati kon« gres u Nagpuru. Ako na njemu ne dođe do definitivnih pomirljivih odluka, sve je propalo i Indija će biti bačena u anarhiju. Ako Engle« ska istraje u svome nerazumijeva« nju, tada će indijskim ekstremisti, ma prići indijski umjereni elementi, pa za njima radnici Engleske i naj« zad i svi pravi Iberali. Шшш ffijKti. DVOSTRUKO UBIJSTVO. U selu Ćela, kotar Prijedor, ubije, ni su dva muslimana težaka Ibro Ramič i Meho Kiličić na strahovit način. Obojica su bila na sijelu kod Redže Kiličića, čiji je komšija Osto, ja Dimić toga dana slavio krsnu sla, vu. Bilo je veselog pucanja iz puša« ka, ali ta vesela zrna smrtno pogo« diše Ramića i Kiličića. prvoga na namazu, a drugoga na kućnim vrati, ma. O potankostima ćemo javiti. Ovu vijest smo dobili brzojavno 23. �Бос; 232 — Hroi .ПРАбДА' — »PRAVDA* Стоана 4. Stran* novembra, ali je radi opće izborne uzrujanosti nismo htjeli odmah iz« nositi, jer bi se sigurno reklo, kako i ljudske živote upotrebljujemo za izbornu agitaciju. Imena naših poslanika. Prema zvaničnim podacima izabrani su 28. novembra od naše organizacije ovi poslanici: Dr. Mehmed Spaho, taj« nik trg.«obrt. komore, Sejd Alibeg Filipović, posjednik, Mujo Šehović, težak, Derviš Omerović. sudac, Dr. Halidebg Hrasnica, advokat (u sa« rajevskom okružju); Sakib Korkut, novinar. Salih Baljić, profesor, Dr. Hamdija Karamehmedović, primar« ni liječnik, (u mostarskom okružju); H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, muftija, Dr. Mehmed Spaho. Hamzalija A« janović, apsolvent filozofije, (u ba« njalučkom okružju); H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, Dr. Halidbeg Hrasni« ca, Ahmetaga Kovačević. trgovac, Ahmet Šerić. novinar, šemsudin Sa« rajlić, općinski činovnik, Osman Vi« lović, gradski načelnik u Tuzli, (u tuzlanskom okružju); Sakib Korkut, Hamid Kurbegović. trgovac, Dr. Halidbeg Hrasnica, (u travničkom okružju) i H. H. Ibrahim ef. Maglaj« lić, Hasan Miljković, općinski na« čelnik u Vel. Kladuši, Husejin Alić, profesor. Džaferbeg Kulenović, od« vjetnički perovođa, (u bihaćkom o» kružju). Pošto su Dr. Hrasnica i muftija Maglajlić izabrani u tri, Dr. Spaho i Korkut u dva okužja, a mogu zadr« žati samo jedan mandat, to će pre« ostalih šest mandata nakon verifi« kacije gornjih 18 i nakon izjave ove četvorice poslanika, koji mandat . zadržavaju, zapasti onim kandidati« ma našim, koji stoje po redu na listi iza izabranih. Pažnji agrarne direkcije. Tuže nam se posjednici kmetskih selišta iz mnogih kotareva da im se ne is» plaćuje renta za bivše kmete, ni za« ostali hak iz 1918. god. U Maglaj je još u septembru doznačena svota od 100.000 K u tu svrhu, nu do da« nas niko ništa ne prima, i ako je ta renta jedna puka milostinja, koja ne sačinjava ni pedeseti dio faktične vrijednosti nekadašnje trećine. Pažnji oblasne državne zaštite djece u Sarajevu. Tuže nam se iz Glamoča na tamošnjeg upravitelja, koji je kotao za kuhanje kakaoa za siromašnu djecu u zaštiti djece upo« trijebio za klanje praseta i po tom u neopranu i još krvavu kotlu dao kuhati kakao djeci, od koje ima sto« tina muslimanske. Taj je postupak silno uvrijedio vjerske osjećaje mu« slimana i mi upozorujemo nadležne, da u ime javnog mira odmah otstra« ne tu nepodopštinu. Saziv vakufskog sabora. Kako doznajemo vakufski je sabor sa« zvan na redovito zasijedanje na 28. decembra, a saborski odbor na 22. dcembra. Povjerenstva su poodav« no pozvana, da u naikraćem roku predlože proračune za ovaj kotar. Pošto se radi o kratkom roku, na« damo se, da će povjerenstva izvršiti svoju dužnost i velimo: Bil hajr! »Merhamet« poziva na izvanred« nu skupštinu, koja će se obdržavati u petak dne 17. decembra o. g. u 1 i pol sati poslije podne uprostorija« ma lsi. Čitaonice (Kiraethane). Dnevni red: Promjena pravila. Po« što je za promjenu pravila potreb« na barem 1 petina svih članova dru« štva, to se mole gg. članovi, da u što većem broju ovu skupštinu posjete. Odbor. Na znanje mualimimal Na 28. de« cembra o. g. sastaje se Vakufski sa« bor. Da mualimi ne bi mislili, da je odbor uslijed poznatih razloga na« pustio svaki rad i djelovanje oko : I I I I poboljšanja njihovog materijalnog joj nipošto ne bi smio biti blag. Na stanja to se ovim stavlja do znanja, dan izbora razlupali su pravoslavni težaci na bralištu Trbuk glavu pred« da je odbor i pokraj svega toga po« duzeo nužne korake, da se muali« sjedniku biračkog odbora Arsenovi« ću i onemogućili biranje. Krivci su mirna, ako ne potpuno udovolji njihovim zahtjevima istaknutim u zatvoreni i poslije četiri dana pušte, prošlogodišnjoj predstavci, a ono ni na slobodu. Skrećemo pažnju bar da im se pruži što izdašnija kancelista Bosančića na 92. član za« kona o izboru nar. posl., koji za ta« materijalna pomoć. Obzirom na to, da se je financijsko stanje vakufske kva izborna nasilja određuje kaznu uprave nešto popravilo, izgledi su, od 1 mjesca do dvije godine dana, da će vakufski sabor rado izaći u da i ne govorimo o tjelesnoj ozledi susret opravdanim željama muali« Arsenovića. ma. — Odbor Mualimskog udruže« Jedna upravna kukavica. U Viso« nj a kom su za vrijeme izbora činili iz« Izdavanje obrtnih i drugih dozvo« grede neodgovorni elementi u slavu 'ia, naplata poreza. Vladin povjere« »Velike Srbije« i tom prilikom spa« nik pod brojem 39.998/20 dostavlja lili državnu zastavu. Tu se je desio nam slijedeće: Privremeni financij« kotarski predstojnik p4. Zdunich, ali ski zakon za godinu 1920. 21. propi« nije smio da spriječi te izgrede, ne« suje odredbom čl. 107., da državne go se držao posve pasivnim, kad je vlasti ne smiju nikome izdati do« rulja tražila, da se sa općinskog ure« zvolu za obavljanje bilo kakve rad« da skine državna zastava. Šta više nje ili zanimanja, kao i uopće ka« gledao je, gdje su je poderali, po« kvu bilo dozvolu, koja za sobom po« pljuvali i onda spalili uz urlikanje vlači onoga, kome se izdaje, kakvu Čokorilu i Velikoj Srbiji. bilo vrstu primanja ili zarade, dok« Ovaj predstojnik misli, da se u« len dotična lice ne dokaže, da je prava sastoji u tome, da bezuvjetno platilo porez za ranije godine i te« amina Čokorilovcima, dok je sve kuće polugodište. Sve stranke se u« drugo za njega bespravno i podre« pozoruju. da kod predavanje pod« đeno. Tako n. pr. diktira njemu ne« nesaka odnosno molbi u svakom suđeni poslanik Gjokić, koje osude slučaju priklope dokaz, da su dr« smije izvršiti, a koje ne i tako se de« žavni porezi uplaćeni, inače podne« šava, da pravomoćne osude u agrar« sci neće se riješenju privesti. nim stvarima leže kod predstojnika, koji se ne usuđuje, da ih dostavi Administrativna podjela zemlje. Iz Beograda se javlja: Komisija mi« strankama. Ako ih na jedvene jade nistarstva za konstituantu, kojoj je- ipak dostavi, ne će da ih provede i izvrši, jer mu to Gjokić zabranjuje. povjereno da izvrši administrativ« Uslijed toga je došlo do više sluča« nu podjelu zemlje, otputovala je u jeva samoobrane, a pravno je stanje Zagreb radi studija. Iz Zagreba ko« u kotaru tako liesigirrno, da će auto« misija će otputovati u Sarajevo. Cio ritet vlasti pasti još više, ne bude li rad komisija treba da završi za vrlo zemaljska vlada ovoga kukavicu u kratko vrijeme. interesu mira i reda što prije mak« Odjeljenje za štampu u predsjed« nula. ništvu ministarstva. Iz Beograda ja« vljaju: Kod predsjedništva ministar« Tuzlanski D’Annunzio. Ko bi mo« stva obrazovano je naročito odje« gao biti drugi, nego Dimitrije Gru« ljenje, koje ima zadaću da iz svih dić? Kao što se D’Annunzio na Ri« ministarstava pribavlja vijesti vanj« jeci smatra većim od talijanske vla« ske i nutarnje politike, te ih tako de, tako se i naš Dimitrije Grozni skupljene daje na raspolaganje , smatra većim od zemaljske vlade u štampi. Sarajevu. Kako nam javljaju iz Tu« Smještanje ruskih izbjeglica. Ka« zle, —edložio je jedan posjednik ko saznajemo postavljen je za vr» Kina svoju koncesiju na produlje« nje. Grudić je predložio dalje na hovnog komesara oko poslova za vladu sa predlogom, da se odbije smještanje ruskih izbjeglica g. Fe« »iz razloga koje ne može navesti«. him ef. Spaho, načelnik u ministar« stvu vjera u Beogradu, a dodijeljeni Dakako da vlada nije mogla pristati na ovako glup predlog, te je zatra« su mu kao poznavaoci ruskih prili« ka i jezika gg. Košta Mandić i Ha« žila svjedodžbu o moralnom i poli« kib Hadžić. Dosada stiglo je u Du« tičkom vladanju moliteljevu. Grad« brovnik oko 9000 izbjeglica. Dobar ski je kotarski ured ispostavio naj« dio izbjeglica biti će smješten u bolju svjedodžbu. Grudić u svojoj Bosni i Hercegovini. U samo Sara« nedokučivoj pronicavosti i pameti jevo neće se smještati izbjeglice us« predlaže ponovno ovu molbu ali na« lijed nepovoljnih stanbenih prilika. vađa, da on znade iz pouzdana vre« Poduzete su sve policajne i sanitar« la, da je ponašanje moliteljevo ne mjere, pa će sve izbjeglice mora« skroz nemoralno i nepouzdano! Via« ti proći kroz karantenu, da se ne u« da se nije mogla na nesigurno vrelo vuku bilo kakve bolesti. obazrijeti, te je koncesiju produlji« la i izdala. Nu sada dolazi najljepše. Maglajski apsolutista. Tamošnji Grudić vraća koncesiju vladi natrag policijski kancelista Milan Bosančić i piše doslovce: »Dokle god sam ja zatvorio je šestoricu uglednih i pot« u Tuzli okružnik, dotle ne ću izdati puno ispravnih težaka muslimana, ove koncesije«. Vlada je međutim a pristaša J. M. O. iz sela Činovići, na prpstu objedu sumnjivih indivi« bila drugoga mišljenja, te je Grudi« ća strpala radi naposluha pod disci« dua. da su nagovarali svijet na ne« plaćanje poreza. Oni čame već dvi« plinarnu istragu i naredila mu, da stranci uruči koncesiju u roku od 24 je nedjelje u negrijanom zatvoru, a kotarski ured ne čini niti prijave su« sata. Ako bude tuzlanski D’Annun« du. Naš dopisnik piše o tome među zio konsekventan, daće ostavku, a ostalim ovo: »Mjesto sudu otposla« mi ćemo ga onda ovjekovječiti na ta je prijava okružnoj oblasti, a ko jednom filmu, kojega će prikazivati je u Tuzli, ne treba isticati. Stoga posjednik tuzlanskog Kina i Jova« novićev konkurent, za čiji je hator Vas najskrušenije molimo, da se Grudić u svojoj poznatoj objektiv« smilujete, ako nikome, a ono bar nosti predložio molbu da se odbije. dječici ovih nevinih stradalnika i da Kako li će još dugo ova bruka od intervenišete na mjerodavnom mje« uprave potrajati? stu, kako bi se ova drska samovolja Policija šamara. Kasim Šemić vra« naših policajnih vlasti i mučenje tih ljudi čim prije dokrajčilo.« Tome ćao se prošlog petka na večer oko dva sata kući tiho pjevajući. U Če« apsolutističkom polstupku suprot« stavljamo jedan veoma blagi postu« kaluši ulici je iznenada iskočio pred pak istoga kancelista u stvari, u ko« njega jedan policajac i uz poklik: »Stoj!« odmah ga i ošamario. Kasi« mu je pao fes s glave, te kad se je sagnuo, da ga digne, policajac ga je povukao za sobom i dotjerao na bjelavsku karaulu, gdje je s njime uzet zapisnik. Skrećemo pšžnju g. policijskom direktoru, da pouči svo« je ljude i najstrožije kazni toga svoga divljaka. Policija ne smije ni u kakvom slučaju šamarati. Mostarski stanbeni ured. Tuže nam se iz Mostara, da je u toj mla« doj instituciji već zavladalo politič« ko partizanstvo, pa se traženi loka« li i stanovi ne doznačuju po redu prijave, nego po političkoj boji. Skrećemo pažnju g. okružnog na« čelnika, da malo zaviri u taj ured i da raščisti što je za čišćenje. Prilog »Pravdi«. Jasim Midžić sa« kupio Je na jednom sastanku u Biš« ćanima (Prijedor) K 318.—, a daro« vaše: po K 80: Mehmed Kadić i Ha« san ef. Memić; K 40 Jasim Midžić; po K 20: Ademaga Ergelić, Mustafa Kadić i Salko Porčić; po K 10: Fejzo Kadić, Mile Zekanović, Ahmedbeg H. Selimbegović, Sulejman ef. Ha« džalijagić i Sejdo Kadić, a po K 4: Hasan Selimović i Meho Kepić. Ži« vjeli! Dobrovoljni prilozi »Merhametu«. Edhem ef. Foćo sakupio je na sijelu kod Mahmut ef. Bičakčića 705 K; Abdaga Nanić sakupio je na sijelu kod sebe 810 K; ukupno K 1515. Sa« kupljačima i darovateljima odbor »Merhametov« najljepše se zahva« Iju je. Živili! Zahvala. Kao bivši član društva »Ittihada« u Zenici zahvaljujem se svima prijateljima i članovima isto«, ga na njihovom prijateljskom go« stoprimstvu. — Latif Tafro, Foča. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji 'je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« biti je, umoljavaju se naročito za« robjenlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša. želj. stanica Šurmanci (Hercegovina). U prošlom broju »Pravde« ispao je naslov »Domaće vijesti« radi po« mutnje kod prelamanja sloga, a trebao je da stoji nad noticom »Ve« lik gubitak« u rubrici »Na dohvat«. Molimo gg. čitaoce, da nam to ne zamjere. Ur. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nja za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« nja u Tuzli sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisarnu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa« kovanje se ne plaća. Piruke uredništva. Ćoso, Gradačac. Uvažujemo Va« še mišljenje, da »prostor »Pravde« treba puniti važnijim gradivom«, nego li je polemika sa Šerifovom »Domovinom« i stoga nam oprosti« te što ne možemo donijeti ni Vaše« ga dopisa, koji je pun Šerifa. M. se« !am. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Horcogovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu 8HS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ib najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u 0, Brodu i g. jMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - fcntiliriji: Uniji Pitn ulica Z griviaii,Ujno. - Inojni: Trgovačka banka, Sanjan. - lotirorkan tilifoi: IH � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2939e351db3f864528061abe7d104622.pdf 228d2bbf5ef3cf5a4df09fea02442c65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Г1Т* đ VFb A ~ л\1i v JL/il ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. pojedini broj К 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION) ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 16. decembra 1920. (3. rebijulahir 1339.) Broj 129 (234) Živio Regent Aleksandar! Sutra naš Regent navršuje 32. godinu. I ako u mladenačkim godinama, On je pokazao kroz ove dvije godine postojanja naše kraljevine toliko dr­ žavničke mudrosti, da je njom osvojio sva srca. Naša srca je osvojio Svojim viteškim duhom i Svojom visokom humanošću. Videći u Njemu i dalje onoga, koji je najjača zaštita slabijim i si­ gurna nada obespravljenim, kličemo Mu iskreno i srdačno: Dugo živio zdravo i veselo! Nek Mu je cijelog vijeka sretno vladanje na­ šom lijepom i žarko ljubljenom otadžbinom! х Iz našeg poslaničkog kluba. KONSTITUISANJE. - POLUČENA AMNESTIJA I ABOLICIJA POLITIČKIH DELIKVENATA U SANDŽAKU I MAKEDONIJI. - KADIJSKI DOPLACI. — SITUACIJA. - MAKEDONSKI MU­ SLIMANI. - RAD KONSTITUANTE. vog kabineta. Vlada ne poduzima Beograd, 12. decembra. nikakvih koraka, i izgleda, da je za« U petak prispjeli su ovamo naši okupljena situacijom u Hrvatskoj, poslanici: Maglajlić, Dr. Hrasnica, koja je nastala Radićevim izborom. Dr. Karamehmedović, Dr. Spaho, Općenito uzevši, oko Radića se vrti Vilović, prof. Baljić, Omerović, Fi« cijela politika i on je danas glavni lipović, Šehović, Kovačević, Šerić, junak dana. Štampa je puna vijesti Sarajlić, prof. Alić, Kulenović i A* o njegovom držanju i komentira ga janović, a danas su prispjeli još i i žučno i — bojažljivo. Mnogi se H. Kurbegović i Miljković. U petak prijete, no on i haje i ne haje. Pr« je u 3 sata održana prva sjednica, vom žrtvom njegove politike bio je na kojoj se je klub konstituisao pod ban Laginja, koji je u subotu po po« nazivom »Jugoslavenski Musliman* dne podnio ostavku. Nijesu da« ski Klub«, te su provizorno izabra* kle istinite vijesti »demokratske« ni za predsjednika Maglajlić, za štampe, da je ban smijenjen ili ka« potpredsjednika Dr. Hrasnica i Dr. ko ona »otmjeno« veli — najuren. Karamehmedović, za tajnika Šerić, Držanju našeg kluba također se a za blagajnika Sarajlić. posvećuje dosta pažnje. Štampa je, Odmah na prvoj sjednici done« kao i obično, vrlo neupućena o na« šen je zaključak, da se poduzmu šim prilikama. U tom se »odlikuje« koraci oko isposlovanja amnestije i naročito žuta i »demokratska« štam« abolicije za Sandžak i Makedoniju. pa, koia u svojoj smiješnosti ide ta« U tu je svrhu odaslana deputacija daleko, da trabunja čak i o — vladi, u koju su izabrani Maglajlić, ko Ove vijesti, naravno, iza« Dr. Spaho, Dr. Hrasnica, Dr. Kara« rascjepu. zivaju samo smiješak u našem klu* mehmedović i Korkut. Izaslanstvo bu i shvataju se kao izraz tajne že« se je oko 5 sati zaputilo predsjed* naših starih »prijatelja«, da po« niku ministarskog g. Dru Vesniću, lje zavade sviđaju svoje račune. koji ga je primio vrlo Ijubezno i moću se samo po sebi, da će se obećao, da će taj zahtjev izdašno Razumije želje kao i dosad rasplinuti, jer podupirati. Sjutra dan izaslanstvo uovenašem klubu ne sjede lutke ala je bilo kod ministra pravde g. Dra Sarić, Svrzo i Kurtović. Osobitu Tirfkovića, kod kojeg je također djelatnost proti našem klubu razvi« naišlo na vrlo ljubazan prijem i naj* iaju činovnici ministarstva vjera veću susretljivost. Još dok su naši Sarić i Kulenović, koji se nepresta* poslanici razgovarali sa g. mini« no vrte oko sandžačko«makedon« strom,' bio je gotov koncept pred« skih muslimanskih poslanika i svim loga o amnestiji i još isti dan pod« silama nastoje, da oni ne bi došli u Inešen je ministarskom savjetu. Sa« uži dodir sa članovima našeg kluba. vjet ga je usvojio i možda je kad U tom im je pogledu nažalost već ovo pišem dobio i Regentovu šank« nasio bjelopoljski muftija g. Salih« čiju. Susretljivost vlade u ovom pi» begović, kojem se pripisuje nakana, tanju vrlo je simpatično primljena da osnuje muslimanski demokratski u našem klubu i smatra se dobrim klub, u koji bi po njegovu mišljenju znakom za budućnost. trebali unići svi sandžačko«make« Prilikom posjete kod g. Trifkovi« donski muslimanski poslanici. ća potaknuto je i pitanje kadijskih Međutim ovo nastojanje nema ni« doplataka. G. Trifković je i u tom pitanju bio vrlo susretljiv pozvav« kakva izgleda na uspjeh, jer ne od« ši referenta, da se informira. On govara stranačkom opredjeljenju. mu je referisao gotovo riješenje, Od 15 tamošnjih muslimanskih po« kojim se priznaju kadijski doplatci slanika jedan je komunista (Šaraj« i ministar ga je odmah potpisao. lija Bulbulović), jedan radikal (pri* zrenski poslanik Musabeg Šehzade), Tako je uređeno i to pitanje. sedam ne opredijeljenih dže« Politička situacija nije se nimalo mijjetskih poslanika, a samo šest ih razbistrila. Službenih pregovora još je izabrano na zajedničkoj listi sa nema, nego je cio rad usredotočen »demokratima«. Džemijjetski su u zakulisnom nastojanju dviju naj« poslanici:/Kumbaradži Zađe Emin većih partija, da oko sebe okupe bey za Skoplje^Ali Šefikbey za Štip, manje grupe, kako bi pomoću njih mogle dobiti nadmoćnost, pomoću ^lusejn Ali Rizabey za TikvešpMah* koje bi dobile mandat za sastav no« mudbey za Kumanovo, Jšejtullah Redzeb za Kosovo, Kjenan Zijabey za Bitolj i novopazarskUmuftija. U sporazumu sa »demokratima« iza* brani su/Bajram Šerif za Prizren, ^Ćamil Jašar za TetovoJSejfuddin* beg Mahmudbegović 4—Ismetbcg. Karabegović-ga Peći.^Salihbegović i Nsmetbeg Karabe/ović za Peći, Sa* ЦкШЗДшЗСгга Bijelo Polje iLRamuš za Kosovo. Ima izgleda, da će za Skuplje doći još jedan, komunista, Ferid'Bajram. jer je njegov prvi drug biran na dva mjesta. Ni sami »demokratski« zastupnici nijesu o* predijeljeni (neki nijesu još ni do* šli), dočim je više nego sigurno, da će džemijjetski kandidati ili ići s nama ili sc priključiti radikalima, s kojima su istupili i u izborima. »De« mokrati« ham nijesu' još napravili posjete, dočim su džemjjetski po« slanici bili kod nas već dva puta. Čine dobar utisak, no. izgleda da su slabo obaviješteni o političkoj si* tuaciji. Ovih dana dolazi ovamo i Ne* džibbey Draga, pa je prilika, da će njegov dolazak u Savezu sa defini* tivnim opredijeljenjem džemijjet* ske grupe. Jedno krupno pitanje, koje intere« suje natročito manje stranke, sači* njava izmjena privremenog poslov* nika. Ovaj je poslovnik i reakciona* ran i neopravdan, jer onemogućuje slobodno djelovanje ne samo poje* dinih poslanika, već i samih grupa. Što je najgore, ovaj poslovnik i za primanje Ustava traži samo običnu većinu glasova. Stoga su proti nje* mu sve manje grupe. Komunisti će u sutrašnjoj sjednici podnijeti pred* log, da se ovaj poslovnik suspendu« ju, aisto će se tako proti njemu odi* jeljeno ograditi Narodni, naš i Ko* roščev klub. Težački Savez također je proti ovom poslovniku, a valjda će biti i socijalistički poslanici. Za sutra se očekuje i vladina o« stavka, a kad završujem ovo pismo primih vijest, da su džemijjetski po* slanici unišli u radikalni klub kao posebna grupa. Nijesam imao vremena, da kontroliram ispravnost ove vijesti. Godina II. Sarajevo, 15. decembra. Prije par dana donijele su neke novine vijest iz Beograda, da će za šefa bosanske vlade biti postavljen Dr. Nikola Stojanović. U prvi mah smo bili zapanjeni ovom »demo« kratskom« drskošću, da poslije to* talnog poraza svoje politike u Bosni i Hercegovini još uvijek imaju obra« za, da tako šta i misle, ali nam je odmah zatim postala jasnom ten* dencija te glasine, da se naime i da* lje nastavlja sa draženjem muslima* na, kojima se radi tolikih pretrplje* nih jada, nanešenih sa »demokrat* ske« strane, danas krv na oči navla« či, kad se samo spomene »demokra« čija«. Iz cijele provincije smo povo* dom toga dobivali neprestano uzru« jane upite i jedva smo dospjeli, da svakog pojedinog umirimo. Među* tim pendent tim upitima bio je u* pit, zašto ne bi bio postavljen za šefa naše pokrajinske vlade član na* še organizacije, što su obrazlagali time, što mi imamo daleko veći broj poslanika nego ijedna druga partija u Bosni i Hercegovini. Nu ne samo muslimanske nego i drugovjerne krugove zanima danas to pitanje. Dr. Spaho je, kako smo već javili, izjavio, da će naša organizacija sva« kako tražiti učešće u bos. vladi. O šefu vlade nije bilo govora i to će ovisiti o tome, da li će naša organi« zacija ući u centralnu vladu. Ali pc* vodom i samih glasova o tome htje* li bismo nešto konstatovati unapri« jed. Poznavajući dobro naše sugra« dane drugih vjera, očekujemo, da će nacijonalizam i srpski i hrvatski ovom prilikom imati tešku borbu sa vjerskim predrasudama u masama i da će mu biti veoma naporan posao pokazati, da mu je jezgra ono, što i sačinjava svaki nacijonalizam, na« ime naša narodna: »Brat je mio, ko* je vjere bio!« Mi rado uviđamo o* pravdanost prigovora naših protiv* nika. da se uprava jedne evropske države ne smije u dvadesetom vije* ku obrazovati po vjerskom ključu i priključujemo se njihovom mišlje« nju, da u modernoj državi imaju da vladaju one parlamentarne partije, koje su općim, tajnim i jednakim narodnim izborom dobile najviše narodno povjerenje. Iz Sandžaka i Makedonije. Teror. Prije nekoliko dana donijela je beogradska »Republika« jedan veo* ma objektivan prikaz prilika u Ma* kedoniji. Pošto se i naši izvještaji otuda potpuno slažu s tim prikazom, to iz njega vadimo slijedeće: »Jeste li bili u Makedoniji? Ako niste, idite da vidite kako izgleda Sibir XX. veka. Ako se može jed« nom rečju da obeleži izgled jedno« ga kraja, onda se za Makedoniju mora reći da je smrznuta zemlja. Suva hladnoća vas udari od prvog koraka koji učinite u toj nesrećnoj sredini. Sve vas oči posmatraju sa ledenim n ep ove r e nj em, i ako imate u sebi još malo građan« ske čestitosti, vi ćete morati pocr« veniti pred onim, što ti studeni po* gledi znače. I vi ćete morati uzdrh* tati kad budete osetili koliki je užas u kome taj svet živi. U ovome što ja ovde govorim ne* ma nikakvih preteranosti. Ja sam imao prilike da nešto malo prođem kroz makedonska mesta, i video svestrašnoštosetamora* di. Zabolela me je činjenica, da se u ime Šumadijino i pod njenom fir« mom, u Makedoniji čine ona ista nedela, koja su nekada Sumadiju sa« mu nagnala u revoluciju. I dajući je« dnu zbijenu sliku svega mračnoga, što sam tamo video, ja hoću da za« dovoljim svoju pobunjenu šumadij« sku savest. Video sam, pre svega, žandarme, žandarme, premnoge žandarme, či« tave stotine. U krajevima kroz koje sam ja prošao prirodna javna bez« bednost je idealna, ili bolje reći idi* lična. Po uveravanju sudije jednog od prvostepenih 'sudova makedon* skih, u tome kraju kriminalnih dela u opšte i nema. Za pune dve godine od kako se rat svršio, nijednog u« bistva, nijedne krađe! Jedinu krađu kojom se sud imao da bavi izvršili su bili vojnici iz drugoga kraja naše zemlje. I onda se nameće pitanje: čemu treba da služe bata* Ijoni nasrtljivih! obesnih žandarma? Odgovor je prost. Oni su neposredni sprovodnici jed* nog nasilničkog režima ko« j i t a m o v 1 a d a. Našoj vlasničkoj �Si««** 2 Oee** .PRAVDA* - gospodi nije dovoljno što je Make« poditički pristanak, ima van sumnje donija svojevoljno i dragovoljno da iskusi blagodati pomenutih vele« pristala da bude satavni deo jugo« Izdajničkih paragrafa. Video sam slavenske celine, od koje je više ni« kako se opozicioni skupovi u zatvo« šta, pa čak ni nasilje, ne mogu otrg« renom lokalu r as ter uju nao« nuti. Oni bi hteli da Makedonija r u ž a n i m žandarmima, i ka« prestane da bude Makedonija, da ko žandarmi zlostavljaju one od pri« Makedonac prestane da se oseća sutnih koji ropću na takvo nasilje. Video sam nečuvenu š p i j| u« Makedoncem; oni bi hteli, u svome nezajažljivome v e li k osrb iz mu n a ž u, i sam lično, za vreme bo« da Makedonija poštene srpskom, i ravka u jednoj makedonskoj varošt, da se sve ne samo tradicionalne, imao sam u svojoj pratnji, bez svo« nego i nesumnjive etničke razlike ga pristanka, jednog oprobanog po« licijskog agenta. I sve se to radi u i« zbrišu jednim potezom pera. me Srpstva! • I da bi imali razloga da povedu I video sam, najzad, kako se na« borbu u tome pravcu, oni su i z m i« šljali »bugarizam«. U suštini, ni« še vlasti prema makedonskom živ« Iju ponašaju manje čovečno nego šta sramnije nego optuživati Make« 'doniju bugarskim raspoloženjem. što se u kulturnome svetu tretiraju životinje. Žila i kundak rade Pokušajte da govorite s Makedon« cem o Bugarima! On je imao do« na sve srane! U žandarmskim voljno prilike da se razočara u bu» ustima je uvek spremna najgadnija garskom režimu, isto onako, kao psovka, i sreća je još ako se sve svr« ši na »oca makedonskog« ili »majku što se razočarao i u srp« s k o m. Ono što on danas hoće, to bugarsku«. Rođenim ušima sam slu« je da njegova Makedonija ne bude šao ovo što pišem. Rođenim očima sam, isto tako, video kako je na ve« ni srpska ni bugarska, nego da ima leškoj. stanici žandarm pesnicom u« svoju makedonsku slobo« dario po sred lica jednog starog i duu velikoj jugoslavenskoj zajed« nici. I tu svoju le g i t i m n u i r o« iznemoglog muslimana, zato što doljubivuželjuon danas mo« se gurao pri ulazu u voz! I onda bi se moglo govoriti još o ra da plaća skupocenim žrtvama. raznim ucenama, pljačkama On se pravi odgovornim za svaku pojavu razbojnika i pljačkaša koji i podmićivanjima! Moglo bi iz Bugarske'zalutaju pod imenom se govoriti na koji se način jedan »komita«, i ako je baš on, Makedo« posao kod vlasti svršava za pola sa« ta, a kako opet taj isti posao može nac, taj koji je svakog takvog raz« da se proteže i nekoliko meseci, I bojnika prvi prokazao našim vlasti« moglo bi se reći kako se u tom »in« ma. Njega vlasti optužuju za buga« timnem« opštenju vlasti sa naro« rofilstvo zato što govori make« donskim jezikom, jer drugo« dom sve računa na turske ga nezna, a te iste vlasti, u svome i« lire. Najmanja taksa, pet lira! I ko dijotstvu, ne vide da su baš one te zna šta bi se sve moglo reći! Bože moj, koliko još stvari koje ja za tri koje idu na ruku Bugarima kad ma« dana nisam mogao videti! kedonski jezik nazivaju »bugaraš« kim«. I da bi »srbizirali« Makedoni« ju, vlasnici vrše nasilja. O« tuda su tamo toliki žandarmi. Srp« ske »komitske čete«, koje su p u« tem terora pronosile Srbizam, zamenjene su sada t. zv. »letećim« žandarmskim odredima. I teror »Pravda« je svojedobno kratko vlada neprestano. registrovala napadaje na Osmana Video sam, dalje, da u Makedo« Abadžića, muslimana težaka iz Za« niji građani nemaju ni na j o s« brda, pokraj Rajkovića. Događaj je n o v n i j i h građanskih slo« i suviše užasan, te ga ovdje iznosi« boda. Makedonac se iz mesta u mo u cijelosti. Za vrijeme sloma mesto, iz sela u selo, ne može da bivše monarhije komšije Abadžića, krene bez policijske objave. U celoj pravoslavni težaci, podijelili su nje« zemlji sistem »objava« je ukinut, gov slobodni posjed medu se jedno« ali u Makedoniji on posto« stavnom otmicom. Na kućuAbadži« j i j o š, i korumpiranim vlastima ća je na podstrek kneza Iliša izvr« vrlo zgodno služi kao povod najraz« šeno 8 napadaja, dok ga deveti put novrsnijim u c e n a m a. Isto tako, ; nisu s posljednje njive koljem i ka« Makedoncu posle osam sati u veče menjem istjerali i zabranili mu da« zabranjeno je svako kretanje lje orati. Početkom mjeseca novem« van kuće. U ovome pogledu jedino bra orao je Osmanaga Abadžić sa izuzetak može biti da čini Skoplje. svojim slugom Uzeirom Mulavdi« Ali otiđite u Kavader, ili u Štip, ili ćem jednu njivu. U to se pomole na u Radovište, pa ćete videti da je u njivu trojica Mijatovića s koljem i tim mestima posle sedam sati sve Boško Lontoš s revolverom u ruci. apsolutno mrtvo. Jezovita tišina, Došavši do Abadžića, Lazar Mija^ narušavana samo koracima bezbroj« tović je udario šamar (Jzeiru s rije« inih žandarmskih patrola, pokazuje čima: »Izvadite plug iz oranja, vaše vam pokorenu zemlju u ko« je prestalo, nema vam više orati!« joi caru je strah. Zatim su se oborili na Abadžića i O političkim slobodama očevidno ćuškajući, udarajući i psujući sve nije ni misliti. Svaka nepokornost što je sveto, istjerali ih na cestu. O« Makedonaca prema političkim vlas« ni su se dali u bijeg, na što su ih zli« ničkim partijama tumači se kao pro« kovci kamenjem progonili. Abadžić tivdržavni akt. Ko j eproti v po« je pobjegao u kuću Pere Gjakovića, m i r e n i h r a d i k a 1 a i demo« a rulja doleti pred kuću Abadžića, k r a t a, taj je tamo protiv misleći, da se sakrio u svoju kuću, države! Makedonski Jugoslave« počeli su podavirati vrata i bacati ni u masama teže naprednim parti« kamenje na krov i prozore. Pošto se jama, koje im otvoreno garantuju iz kuće niko nije javljao, te osvje« makedonsku slobodu u Jugoslaviji. dočivši se da nikoga u njoj nema, Ali se svaki njegov javni gest u to« donijeli su jedan naramak sijena, da me smislu odmah podvodi na po« je potpale. Opazivši to žena Pere seban način pod zlogalasne para« Gjakovića, Janja, zapomaže iz sveg grafe 84. i 85. Ako nisi radikal, ti si glasa, da će i njezina kuća izgoriti, služio neprijatelju, i u ime zakon« potrči i razbaca sijeno. Na to joj skoga paragrafa 85., idi u aps! Ako reče Boško Lontoš: »Ne boj se Ja« nisi demokrata, ti si bio bugarski nje, mi ćemo njegovu zapaliti, a (vojnik, i po 84., idi u aps! I gore još, tvoju spasiti!« Ona je i nadalje po« dotle dok nekoga smatraju radika« magala i branila, da ju ne zapale, o» lom. ili demokratom, on je ispravan dustali su od namjere, te odlučili, Srbin, a čim se posumnja da simpa« da potraže sakrivenog Abadžića i tiše republikancima ili komunisti« da ga ubiju. Saznavši gdje se sakrio, ma, on postaje izdajnik. Video sam prvi je Boško Lontoš s revolverom kako susreskipolicijski or« u ruci odgurnuo vrata sobe i za vra« g a n i tražili od jednog republikan« tima našao Abadžića, gdje je drh« skog kandidata da se odrekne kan« tao u smrtnom strahu, te su odmah didacije, inače da će biti uhapšen osuli psovanjem: »Mi ćemo tebi, hu« po paragrafu 84. Međutim, isti čo« Ijo, suditi, sada ne sudi ni Karlo ni vek je pune dve godine bio smatran Srbija, nego mi!« Zapovijedili su za demokratskog prvaka, i u njego« mu, da se postavi na sred sobe dav« vo rodoljublje se nije sumnjalo! Vi« ši mu cigaru, da silom puši, metnuli deo sam još kako žandarmi mu nategnuti revolver pod vrat. Vi« nose zvanične spiskove djevši to Abadžić pao je u nesvi« Raznih predlagača lista ili čuvara ku« jest. Na ponovno zapomaganje Ja« tija radikalsko,demokratskih odre« nje Gjaković: »Prođite ga se, vidite, đenim građanima na potpis. Ko se da je mrtav!«, osvijestio se je Aba« usprotivi da tako besavesno da svoj ■džić. Za ono vrijeme, dok je Aba« Rješavanje agrarnog pita­ nja kod nas. .ГНМОДА* džić onesviješten ležao, šta su ovi zlikovci od njeg činili, može se sa« mo po sebi suditi, jer je Abadžić bio ogreznuo u krvi. Pošto se osvi« jestio, rekao mu je Lazar Mijatović: »Osmane, ti si nas prijavio kad smo ti kuću za vrijeme prevrata porobili i razrušili. Ovo što god smo od tebe učinili ne smiješ nikom kazati, te a« ko kažeš, neka znaš, posjeći ćemo te, jer nam je data sablja odavle do knezove kuće!« Za tim su izašli iz sobe, otišli u Abadžića avliju i po« čeli ogradu avlije rušiti. Isprebijani Abadžić leži i danas bolestan, te se sumnja da će moći rane preboljeti. Poslije toga događaja, na 19. no« vembra seljaci su na inicijativu kne, Milana Iliša uselili u kuću Abadži« ćevu Peru Tadića, prijatelja kneže« va, koji je ostavio svoju vlastitu zemlju i kuću i tu se naselio. Na tužbu Abadžića ko« tarskom uredu poslata je 6. o. mj. žandarska patrola, koja je izbacila Tadića iz kuće. Na 7. o. mj. došlo je seljačko odaslanstvo na kotarski sud zahtijevajući, da se izbačeni Tadić opet useli u kuću. Kot. sud ih je odbio i uputio ih na zemaljsku vladu. I velikodušna vlada poništi osudu kot. suda i naredi, da se Ta« dić opet useli. Metnuli smo‘ovome dopisu nat« pis »Rješavanje agrarnog pitanja kod nas«, ali bi puno bolje odgova« rao natpis »Rušenje državnih teme« lja«, jer prvo isprebijan je na mr« tvo ime nevin čovjek, a zlikovci se slobodno šeću i drugo vlada pro« stim potezom pera ništi sudske od« luke, te jedine naše ustanove, čiji auktoritet se dosada kako tako odr« žavao, ali koji će uz ovaku upravu naskoro da padne. Naši dopisi. Tuzla, početkom decembra 1920. (Svašta pomalo.) Rad oko izbora bacio je mnoge i baš važne stvari u pozadinu. Izbori su, po našem mi« šljenju, bili od najvažnijih naših pi« tanja, o kojima ovise i vise sva o« stala pitanja. Taj naš rad, hvala Bo« gu, bio je okrunjen uspjehom i nije nam ni malo žao, ako smo neka ma« nje važna pitanja momentano gur« nuli u pozadinu. Dvogodišnji naš rad sastojao se je u provođenju or« ganizacije i osvješćivanju našeg progonjenog i upropašćivanpg is« lamskog naroda, kojeg čeka bolja budućnost samo i jedino u složnom i zajedničkom radu. Tim smo us« pjeli. Sada će nas, bos.«herc. musli« mane zastupati, našom nepatvore« nom voljom izabrani ljudi. Dužnost je opet naših zastupnika, da svim Raspoloživim silama pređu na reali« zovanje našeg programa. Naš je upravni sitem, ovakav ka« kav je sada, neodrživ. Uprava kota« reva u mnogo slučajeva povjerena je ili skroz nesposobnim ili partizan« ski do paroksizma fanatiziranim li« cima. Među ovima ogromnu većinu sačinjavaju »demokrate«, koji su svojim apsolutističkim upravlja« njem i ugušivanjem svake slobodne misli i riječi profanisali riječ demo« kracija. Medu ove »demokratske« upravnike -spada u prvom redu naš okružnik Grudić, o čijoj se je »u« pravničkoj« i »demokratskoj« vla« davini pisalo toliko, da bi ga davno, da smo u kulturnoj državi, makli iz našeg okruga, kad su njegovi gig« seri i albanske manire i najmanjem djetetu poznate. Badava je svo pi« sanje, badava su protesti proti nje« govih ispada, on se sveđer šepiri po zgradi okružne oblasti. Za njim spo« minjemo zloglasnog policijskog ko« mandanta Cupurdiju, koji na svojoj duši osim mnogih grijeha nosi i dvi« je nevino ubijene muslimanske žrt« ve, pa se i on usprkos toga svega dr« ži na istom položaju, da svojom po« javom izaziva krv na licima musli« manskog robija, koje prepušteno o« voj zvijeri na milost i nemilost. On je sa najvećom islamskom sveti« n)am, namazom, pravio amfiteatral« ne zabave i kad ga se prijavilo, Gru« dić ga je branio i stvar nastojao za« bašuriti. Ovo napisasmo tek toliko, da na« šim poslanicima tazeleišemo one na« še neprestane tužaljke, od kojih do« sad ne imadosmo fajde. fipel — Ar»t 234 Javnost se bavi gatačkim događa« jiima za vrijeme ižbora i neki listovi hoće da svale krivnju na tobožnje huškanje od strane vodstva naše organizacije. Ma da niko ne polaže kakve važnosti na izdajničko piša« nje izvjesnih listova, koji bi htjeli, da crno prikažu bijelim i obratno, mi ćemo kao repliku tomu navesti ono, što se kod nas događa. 9. no« vembra. g. napali su osmerica pra« voslavnih seljaka iz Dubnice Salka Avdića iz Kikaca, invalida sa šaka« tom desnom rukom. Išao je u Ciga« ne, da pokleplje plužno gvožđe. Na« išavši izvan sela na njivi na tu gru« pu, nazove im Boga i za zdravlje is« pita. Prolazeći mimo njih zaišće je« dan od njih, da zapali, a kad je Sal« ko rekao, da nema duhana, jer ne puši, zaiskao je <^vaj, da mu ukreše, te kad je on rekao, da nema ni šibi« ce, dobacio je drugi onome prvom: »Pa ukreši mu ti!« i dok se je Salko obazreo, već ga je kolje počelo tu« ći. Siromah je stao bježati braneći se jednom golom rukom brateći ih, da ga se okane, jer im ništa nije kriv. Tukući ga na dostig odgovara« li su mu, da on nije njihov.brat psu« jući mu istodobno Boga i najveće vjerske svetinje. Kad je klonuvši pod neprestanim udarcima pao, na« tjerali su ga, da ustane i da ih sve redom izljubi u noge i ruke uz kli« canje kralju Petru I. i Regentu A« leksandru. Poslije ove procedure je« dan ga pojahao, a drugi šamarao po licu sileći opet na klicanje kralju i regentu. Uznesavši ga tako uza stra« nu njive, pustili su ga, da ide dalje kud je pošao. Stvar je prijavljena sudu, i očekujemo šta će od toga biti. • Zašto je vazda napadnut musli« man, a napadač pravoslavni? Ko je huškač? Da smo mi huškači, onda bi situacija bila obratna. Mjesto da •ti izdajnički i plaćenički listovi u« pru u pravog huškača, oni nas de= nunciraju. Spomenimo još jedan primjer tobožnjeg našeg nahuška« vanja. Pravoslavni seljaci iz kla« danjskog kotara, Vukaljevići i Jo« kići, napali su na Hasana Suljkića iz Gvozdevića, kot. Tuzla, nasred njegove njive natežući revolver na njega. Uzrok je napadaju, što im je neko ubio krme, koje bez čobana harači po okolnim ziratima kao »de« mokrate« po agrarnom pitanju. I mjesto da krme čuvaju i da iznađu . pravog ubojicu krmeta, napadaju Suljkića govoreći mu, da je ubio. Ovaj se branio, da nije, jer nema razloga, pošto mu nije činilo zijana. Na to su mu napadači rekli: »Ne smijete ga ubiti ni onda, kad bi vam kruh sa ognjišta jelo«. Ko li-je ovi« <ma kazao, da je ovo srpska zemlja, a da su muslimani roblje, za koje nema zakona, koji ga štite ni koliko pravoslavno krme. Mi valjda?! Oni ■znaju, da smiju raditi šta ih je vo« jja i da se ne trebaju bojati posije« dica, a eto naši muteži i izdajice htjeli bi nas za to potegnuti na od« govornost. Ako mi iznesemo faktič« ne slučajeve, koji se nikad ne de« mantuju, onda nam vele, da je naše pisanje protudržavno. Ako mi tra« žimo jednak aršin za sve, vele nam, da zahtijevamo više nego imamo prava. Treba, vele, šutiti, a »vele« dušni« će se Beograd, kad vidi (a on za ovo ne zna) naše stanje, naj« veledušnije smilovati. A ne znaju jadnici, da mi ne prosimo ničije mi« lostinje kao oni, nego tražimo samo ono, na šta imamo pravo. Milosti« nje i mrvica sa trpeze ne ćemo. Oni su »veledušno« plaćeni za svoj pod« zemni i protinarodni rad, pa misle da i mi na tako veledušje reflektira« mo. Za svoje pravo nikog ne moli« mo, nego ga zahtijevamo, a ako nam se uskraćuje, onda se za njeg borimo. Md. PolitičM pregled. UNUTARNJI. Vlada falzifikuje potpise minista« ra? U 275. broju »Službenih Novi« na« od 10. dec. publikovan je pri« vremeni poslovnik za ustavotvornu skupštinu sa potpisom Regenta i svih 18 ministara. Povodom toga pi« še zagrebački »Hrvat« od 11. dec.. da taj »ukaz nosi potpise i dvojice �Fdoi 234 — Br*| ministara, kojitih potpisani« su dali na taj spis«. Ili jc laž, što »Hrvat« kaže, ili su potpisi za« ista fabrikovani, te je stoga po sri« jedi svakako jedna Skandalozna a« fera, koja se mora što prije rasvijet« liti. Nama bi u interesu državnog tauktoriteta milije bilo, da se doka« že »Hrvatova® laž, pošto nas u oča« janje baca i sama pomisao, da bi bio mogućan ovakav javni prestupak naših najviših činovnika. Kombinacije o pokrajinskim vla« dama. Iz Beograda javljaju: Premda pregovori za sastav nove centralne vlade nisu pravo ni započeli u poli« tičkim se krugovima govori već o promjenama kod pokrajinskih vla« da u Ljubljani i Sarajevu. U Ljub« ljani bi, kako se čini, imao doći za predsjednika dr. Žerjav ili koji pri« stasa slovenske težačke stranke. U Bosni bi odluka imala pasti između dva kandidata: dra Nikole Stojano« vića i radikala Dobre Mitrovića, ad< vokata iz Beograda. Za povjerenika bi nutarnjih poslova u Sarajevu i« mao doći vjerojatno jedan pred« stavnik muslimanske jugoslavenske organizacije. Bosanske šume. Bečki list »Borse« donio je razgovor svoga urednika sa Dr. Barcckom, vođom zajednič« kog ministarstva finansija bivše laustrosugarske monarhije u likvida« jciji, u kojem u pogledu naših šuma stoji ovo: »Dr. Bareck tvrdi, da još nije potpuno objaš« njeno, kako bi se imala smatrati Bosna u državno« pravnom pogledu: kao ko« 1 o n i j a, k a a K o n d o m i n i u m, ili kao j, e d a n treći manje vrijedan sudionik. Premda mirovni ugovor ustanov« Ijuje načelo, da vrijednosti prelaze u posjed (valjda vlasništvo?) onih .narodnih država, na čijem se terito« riju iste nalaze, svejedno nema sum« nje, da su Austrija i Ugarska i na« dalje pravni posjednici bivših bo« sanskoAercegovačkih državnih do« mena. U prvom redu dolaze u obzir bosanske šume. Prigodom aneksije ovih zemalja ibio je turski sultan digao prosvjed proti monarhiji, ali je tada svejed« no uspjelo (osobito uslijed nastoje« nj a Engleske) sklonuti sultana da prizna aneksiju. Ali pošto se je na anektiranom zemljištu nalazilo vrlo mnogo državnih dobara, koja su po turskom pravu bila sultanova svoji« na, to su austrijska i ugarska vlada ponudile i isplatile sultanu odštetu od dva i pol milijuna turskih funti. To je evo dakle neka vrst otkupa. St. Germainski ugovor sadrži glede ovoga jednu posebnu ustanovu. Po šestoj alineji čl. 208 pripadaju bivše turske državne domene, za koje su austro«ugarske ylade platile dva i pol milijuna funti, i nadalje Austri« ji, a pogledom na bivšu zajednicu i Ugarskoj. Ove šume predstavljaju danas vrijednost od više milijarda. Pitanje je, kako će se ovo pitanje riješiti u praksi. Pošto se ne može pretpostaviti, da će Austrija i Ugar« ska samo upravljati ovim dobrima, to se samo od sebe nameće riješe« nje, da će austr. i ug. vlada tražiti od Jugoslavije, da im isplati vrijednost ovih dobara. Naravno, da ovdje ne može biti ni govora o prvotnim 2 i pol milijuna funti, nego o vrijedno« sti, koju ova suma predstavlja da« nas, dakle o milijardama. Komisija za reparacije imati će da odluči, ho« će li se ova svota isplatiti u gotovom ili će se ista odobriti Austriji a con« to po reparacijonoj komisiji. Dr. Bareck rekao je konačno, da su predradnje za riješenje ovog pi« tanja već dovršene te da su već do« gotovljena vještačka mišljenja o dr« ПРАВДА žavno«pravnom pitanju o aneksiji i o unovčenim bivših državnih dome« na, pa će komisija za reparacije i« mati skoro da uzme u pretres i ovo pitanje.« Ne znamo, u koliko su ispravne' tvrdnje Barcckove s obzirom na Sen«žermanski ugovor, ali pošto »Borse« nije nikakav šaljivi list, ne« go koji iznosi ozbiljne namjere beč« ke vlade, da nas ošteti za milijarde, to upozorujemo našu vladu, da od« mah predusretne toj opasnosti, ako to već nije učinila. Odlazak talijanske vojske iz oku« piranog područja. lž Šibenika jav« ljaju, da talijanska vojska već po« stepeno napušta okupirane krajeve. Iz Knina, iz Drniša, iz okolnih mje« sta dolazi vojska, te prosljeđuje u Zadar. Prevozi se artilerija. Iz Zad« ra pak idu dalje u Italiju. U Šibeni« ku se već osjeća nov uzduh. Vidi se sve to manje talijanskih trobojnica. S našim svijetom postupa se prija« teljski. Neki talijanaški vođe spre« maju se na polazak. VANJSKI. Položaj na Rijeci. Sa Rijeke se ja« vlja: Kako javljaju iz vodećih kru« gova došlo je do konflikta između riječkih rektora i D’Annunzia. Kad su ovi htjeli odstupiti zagrozio se je D’Annunzio, da će na njihova mjesta imenovati 6 časnika. Rektori su u interesu građanstva prisiljeni da ostanu i nadalje na svojim mje« stima. Osobna sigurnost i sigurnost imovine svaki je dan manja. Veliki dio građanstva preno je svoje vri« jednosne predmete u strahu pred ar« ditima na lađu »Dante Algieri«. Englesko«ruski pregovori. Kako engleski listovi javljaju, ruska sov« jetska vlada saopćila je u Londonu, da prima glavne tačke englesko«rus« kog trgovačkog ugovora. Ona urno« ljava ali za jednu novu konferencu između engleskih i ruskih delegata, da se prije konačne ratifikacije u« govora posavjetuju o nekim pojedi« nostima. Englezi zabrinuti radi svoje flote. Iz Londona javljaju: U »Fourthnig« hily Revieu« izjavljuje poznati mornarički stručnjak sir Arhibald Hurt, da će g. 1924. ratna mornarica Sjedinjenih Država nadseći britan« sku za 31 po sto. Britska flota će dapače stajat za japanskom. On u« pozoruje na ovu opasnost, pa pozi« va, da se odmah pođe na rad, kako bi se zadržalo gospodstvo na moru. Pisma na naše poslanike neka se šalju na adresu »Ustavotvorna skupština — Jugosl. Musi. Klub«. Molimo članove naše organizaci« je, koji putuju s kakovim bilo po« slom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. Ovozimska »Gajretova« zabava u Sarajevu. 13. ov. mj. sazvao je od« bor u klubu »Budućnosti« sastanak naših viđenijih građana u svrhu pri« oreme ovozimske »Gajretove« za« bave. Odziv je bio odličan a prisu« stvovali su izaslanici mnogobrojnih sarajevskih kulturnih društava, kao Zadruge Jugoslavenki. La Lyra, i dr. Dan zabave je određen za 5. febru« ar 1921. Da materijalna dobit od zabave bude što viša, izabran je i širi priređivački odbor, u koji su pristupili i predstavnici naših kul« turnih društava, osim »Elkamera«. PRAVBA |U ime toga društva izjavio je Dr. IŠahinović, da ono ne može učestvo« (vati radi lanjskih nesuglasica sa »Gajretovim« odborom i radi no« vinskih napadja povodom toga. Upozorujemo našu javnost, da (»Gajretov« ovogodišnji proračun pokazuje ogroman rashod i da je stoga patriotska dužnost svakog, da što više doprinese materijalnom us« pjehu te zabave. Sarajevska poticajna direkcija od« nijela nam je pri prošloj zapljeni li« sta i prilog (oglase), koji je bio na« pose štampan. Na našu molbu, da nam ih vrati, nije to htjela učiniti pravovremeno, te smo radi toga po« stupka materijalno jako oštećeni. Iznosimo to u nadi, da se drugi put neće opetovati. Cijenjenu gg. dopisnike umolja« vamo, da u buduće sve dopise, koje nam šalju na uvrštenje, pišu čitljivo mastilom, a ne olovkom, pošto nam štamparija olovkom pisane dopise, a pogotovo one koji su pisani t. zv. tinteštiftom i proviđeni velikim is« pravcima, vraća natrag te na taj na« čin oteščava uredništvu rad. — Mo« limo da se ovo uvaži. Ruski izbjeglice u Jugoslaviji. — Broj ruskih izbjeglica, koji dolaze u našu državu, sve je veći. Da bi se otklonila opasnost eventualnih bo« lesti, poslan je iz Sarajeva u Gruž jedan sanitetski voz sa svim potreb« nim sredstvima da se izvrši desin« fekcija svih izbjeglica, što bi moglo biti štetno kako u pogledu ishrane tako i u zdravstvenom pogledu, sve su izbjeglice raspoređeni po raznim krajevima Jugoslavije. Tako je u Bakar i okolicu upućeno 1500, u hr« vatske županije 4950, u Bačku 2040, u Baranju 250, u Slavoniju i Srijem 1330, u Bosnu 1700, dok će u Dal« maciji ostati 2400 izbjeglica. Ukup« ni broj stiglih izbjeglica iznosi 14.170. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« birije, umoljavaju se naročito za« robjenlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša. želj. stanica Šurmanci (Hercegovina). Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i EIsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka« ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa« fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držite se samo Fellerovih pravih Elsa«pilula! 6 kutija 18 kruna. — Želudčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr« vatska. Hnjižmist »Novi Život«, nedjeljni list, izla« zi svake subote. Knj. II., sv. 6. Via« snik i direktor Dr. M. Ninčić. Sa« držaj: I. Politika: Prvi saziv Lige Naroda, od Dr. L. Markovića. — O nacionalnoj politici u industriji, od Dr. A. TresićasPavičića. — Pouke sa Izbora, od Dr. D. Aranđeloviča. — II. Finansije i narodna privreda: Berzanski izvještaj, od N. — Na« rodna banka kraljevine Srba, Hrva« ta i Slovenaca. — Stanje na dan 22. novembra 1920. godine. — III. Knji« ževnost: Odmetnici, od Ž. M. Pau« novića. — Prvi rat Lige Naroda, ro« man od Roberta Elena. — Bilješke. — Pretplata na »Novi Život« iznosi 21 din. tromjesečno. Pojedini broj 2.50 din. Iz UFcdiiitia. Naš dosadanji odgovorni urednik Fehim Šalaka riješen je te dužnosti, te stoga upozorujemo gg. pretplat« nike u Sarajevu, da on nema više ovlaštenja primati kakve bilo upla« te za »Pravdu«, pa to bilo i na naše blokove. Neka mu se u ime »Prav« de« uopće ništa više ne uplaćuje. Natječaj. Policijska direkcija u Sarajevu traži liferanta za prehranu policijskih hapšenika. Broj hapšenika iznosi dnevno 62— 180, a moraju dobiti u podne gustu čorbu ili varivo i 0.40 kg kruha dostavno polic. zatvor. Interesenti, koji žele preuzeti gor­ nju liferaciju, neka pošalju svoje po­ nude ekonomatu policijske direkcije dn 20. decembra 1920. Policijski direktor: u. z. Gj’uroci. SEBURA iz fabrike Hinlia Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kovu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu s Dionička glavnica K, 7,000.000 Podružnice u 0. Brodu i 0. ftlovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS.i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti rohe, a poglavito sve životne namirnice. - - - KnuliFiji: Kralja Patri ulica Z prizemna, lijm. - Inojaii: TFjoiačka banka, бапјпв. - IntiruFban tilifoi: Zli �Muslimani sjetite se „Gajreta“! Centralna drogerija Braća Šahinagić Ofertalna licitacija u Bosni i Hercegovini. Na osnovu odluke Upravnog Odbora Samostalne Monopolske Uprave od 18. septembra ove g. M. broj 16.033, i odobrenja go­ spodina Ministra Finansija od 26. ovog meseca Br. 5212 Uprava Državnih Monopola objavljuje, da će se na dan 21. decembra ove godine održati ofertalna licitacija za davanje pod zakup prava velikoprodaje duvanskih preragjevina po prodajnim reonima u Bosni i Hercegovini za dve go­ dine, t. j. 1.—I. 1921. godine do zaključno 31. decembra 1922 god. Oferti će se primati i javno otvoriti na dan 21. decembra ove godine u 11. časova pre podne u sednici Upravnog Odbora Uprave Državnih Monopola u Beogradu, do kog se roka zaključno i mogu podneti oferti. Posle tog roka podneti odnosno predati, oferti neće se otvarati, niti uzimati u ocenu. Kaucija 1% od godišnje potro­ šnje, označene u uslovima licita­ cije, polaže se nu Depozitnoj Bla­ gajni Uprave Državnih Monopola u Beogradu najdalje do 20. de­ cembra 1920. godine do 5 časova po podne. Uslovi licitacije mogu se do­ biti u kancelariji Odelenja Pro­ daje u Upravi Državnih Monopola u Beogradu i u kancefarili Dele­ gata Ministra Finansija u Sarajevu. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA J X preporučuje svoje bogato stovarište ф T svih vrsta papira, kancalarijskog I T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ * obavljaju brzo i točno. * £ Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61U 4 BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, naj'sigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosm etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela. Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Pr. Br. 30.003 iz Uprave Državnih Monopola 27. novembra 1920. g. u Beogradu. Rudolfa Loebela u Maglaju. Manufakturne (i luksuzne) robe svake vrsti prodaje samo na veliko Muslisansha Centralna Banka za B. i H. SARAJEVO. Pozor! Firma Pozor! Riza Vranić, Sarajevo Šarati 31 - Telefon 838 egipatske kne (misirske) pamuka za jorgane šećera kristalnog, suhog egipatskog kafe Superiort prima 1. pirinča П-а kože za poplate I. egipatske kože odpadaka kože volovske bahije kao i svih drugih potrebština za postolare, te engleskih štofova, Sifona, zefira, te druge manufakturne robe, sve uz najniže cijene. POZOR TRGOVCI: TeIefdn859 Pljačka! Ovih dana dobio sam veliku količinu muških čarapa uz cijenu od 110 i 220 K dz. Razašiljem pouzećem najmanje dz 5, a imam basme, beza, Sifona, zefira, kafaza, hampamuka (Watte), rubaca za glavu i džepnih rubaca, valiki izbor šamija debelih i tankih, safuna mirisavih, benbona itd. Naručbe obavljam brzo i tačno uz veoma umjerene cijene. Salih H. Karić, Sarajevo, Mali Mudjeliti ul. 2. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. za velikoprodaju duvana —. Broi 2?4 - Fol „PRAVDA* — ЈНЧВДА* 4 Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice od H3,000.000 - na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica A K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica 4 K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je4pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4*00 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 1*0 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase :li na ime ili na dioničara,'pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d- u Stotu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vl.anik: Oontralni Odbor J. M. O. dtamgaaVa Danlel & A. КаЈеа, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/95f0349283011b009680cb3ef258a50f.pdf d7ebd99ae73fcbd96d12042b87c374ea PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K IZLAZI SUBOTOM, UTORKBM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K IM, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИ^. Broj 130 (235) Sarajevo, utorak 21. decembra 1920. (8. rebijulahir 1339.) Oko privremenog poslovnika. Beograd, 15. decembra. Privremeni poslovnik za Ustavo. tvomu Skupštinu ’ zanima Sve poli, tičke stranke. On je bio i povod burnim scenama u drugoj sjednici Konstituante pa je vrijedno, da se tim pitanjem opširnije pozabavimo. Proti njemu su sve manje grupe, jer je reakcionaran i jer prosto guši ne samo slobodno i nesmetano dje. lovanje pojedinih poslanika, već i čitavih grupa i skupina. On naime određuje, da u generalnoj raspravi ispred grupe mogu govoriti najviše dva govornika i to najviše po po. drug sat, a- govori drugih poslanika ne smiju trajati više od jednog sa. ta. U specijalnoj raspravi govornici grupa mogu govoriti najviše jedan sat, a ostali govornici pola sata. Skupština je uz to ovlaštena, da u specijalnoj raspravi, čim bude go. vorio po jedan govornik svake gru. pe, zaključi raspravu na predlog vlade ili 20 poslanika. Predlog o za. ključenju rasprave stavlja sema gla. sanje bez pretresa i time se većini daje mogućnost, da zaguši sve go. vomike nepoćudne I manjine. Osim toga je predsjedniku data vrlo velika vlast kako pri samom ru. kovođenju sjednice, tako i u sluča. ju, kada zastupnici traži riječ na o. sobnu primjedbu. U takom slučaju on sam prosuđuje, je li zastupnik pogođen ili nije. Naproti ovom o. graničenju zastupnika vladi su pu. štene potpuno slobodne ruke, pa njeni članovi i mogu govoriti kadgod hoće i kolikogod hoće. Poslovnik je izrađen u glavnom samo za ustavotvorni rad skupštine, ali je ipak čudnovato, da nije vođen račun o § 1. izbornog zakona i fak. tičnoj potrebi, da vlada bude pod kontrolom parlamenta. Prema po. slovniku dozvoljeni su naime samo kratki upiti, na koje vlada daje od. govore utornikom, četvrtkom i su. botom. Rad o tim upitima može tra. jati u svemu najviše pbla sata, a za. tim se prelazi na dnevni red. Upiti se moraju staviti pismeno, a i mini, star odgovara pismeno izuzev slu« čaj, da se traži usmeni odgovor. Od. govorom ministra — završeno je pi» tanje. Najveće ograničenje satoji se u odredbama poslovnika glede dono. šenja Ustava. U tom pogledu čini silno ograničenje § 19, koji za pred, log ustavnog nacrta, odnosno do« datka i preinake pojedinih paragra« fa traži, da se ti predloži stave u roku od 10 dana, računajući od da« na, kad bude izabran ustavotvorni odbor,, Ovaki predloži moraju biti poduprti i potpisani od najmanje 20 poslanika. Na taj su način b riskira« ne sve manje grupe. Ovaki su pred« lozi moraju pismeno obrazložiti. O» sim toga ovaki predloži, ako ih pot« puno na usvoji ustavotvorni odbor, dolaze na glasanje tek nakon gla. sanja o predlogu odbora, ako bi on bio zabačen. Izmjene prilikom spe« cijalnc rasprave može predložiti sa. mo vlada i ustavotvorni odbor. Ako odbor ne usvoji vladine izmjene, o« na ima prednost i pred predlogom odbora. Pored gornjih ograničenja, po. slovnik sadrži ustanovu, da se može raditi, ako je prisutno više od tre. čine cjelokupnog broja članova i da je za valjanost zaključaka dovoljna obična većina prisutnih članova. I za prihvat cjelokupnog Ustava do. statna je polovina više jedan od u« kupnog broja poslanika. Ova je u« stanova glavna os, oko koje se vrte prigovori svih manjih državotvor. nih stranaka, jer radi nje postoji o« pasnost, da dvije veće grupe na« metnu svoju volju i donesu ustav, koji ne bi vodio računa o raspolo« ženju ostalih stranaka. Većina tih grupa plaše se pretjeranog centrali« stičkog uređenja države i tu ten« denciju izvode iz činjenice, da se je poslovni^ donio nakon što je bio poznat rezultat izbora. I naš je klub proti ovoj ustanovi, jer naš program zahtijeva ne samo kvalifikovanu ve« činu, nego i stavlja zahtjev, da se ustav ima donijeti sa dvije trećine glasova. To je glavni razlog ogradi našeg kluba proti privremenom po« slovniku. Najizrazitija je u tom po« gledu ograda Narodnog Kluba, koji se pozivom na krfsku deklaraciju, zaključak hrv. sabora, adresu na« Irodnog vijeća i Regentov odgovor na tu adresu zalaže za princip spo. razumnog donošenja Ustava, pri čemu ne bi smjelo biti nikakve majorizacije. I Radić se sada boji te majorizacije, pa vlada mišljenje, da 'uzrok njegove abstinencijc leži u glavnom baš u toj bojazni od nad. glasavanjia. Komunisti su se ogradili proti poslovniku pozivom na suve * renost Konstituante, kojoj niko i ni u kojoj formi ne može nametnuti svoje volje. Slično su se izjavili i re» publikanci. Prigovor Koroščeva kluba bazira u glavnom na nelegalnom donoše. nju poslovnika i razlikuje se od na. še ograde u tom, što traži izbor od. bora za donošenje novog poslovni, ka. Težački Savez je stvarno bliži Kroščevom klubu i komunistima, jer poslovniku priznaje samo 14 da. na, u kojem bi se roku imao donijeti novi poslovnik. ) * Ima još jedna drakonska mjera u ovom poslovniku. On naime odre« đuje da se verifikacija mandata ima izvršiti u roku od sedam dana i da se pretres izvještaja verifikacionog odbora ima svršiti za tri dana, pri čemu pojedini poslanici mogu go« voriti najviše po pola sata. Republikanske stranke ograđuju se naročito proti § 8 poslovnika, ko« ji određuje da poslanici ne mogu vr< šiti svoje dužnosti, dok ne polože zakletvu vjernosti prema kralju, na. rodu i jedinstvu države. Istina, do« puštena je motivacija pri ovoj za« kletvi, no ipak je to jedna velika smetnja za pristup Radićevaca, a komunisti će, kako izgleda, položiti tu zakletvu. Stvar izmjene poslovnika ne stoji baš loše. Radikali su se već načelno izjavili za tu izmjenu, a izgleda da su joj skloni i »demokrati« naročito obzirom na zahtjev njihovih kom« panijona iz Težačkog Saveza i soci« balističkih grupica. Ta probuđena svijest jamči mi, da će se on umjeti organizovati i na gospodarskom i privrednom poli.u, te postavši jak kesom, postati ujed« no i jak politički faktor u našoj do« movini. Težaku treba zorno prikazati prednosti zemljoradničkih zadruga i uvijek polaziti sa njegovih lič« nih imovinskih odnošaja. Sa« mo tako može se prihvatiti od srca nešto novoga, što zadire duboko u njegovo ekonomsko stanje. Imajući na umu dakle što lakšu shvatljivost prikaza za samog teža« *) Ogradu našeg kluba protiv pri« vremenomO poslovniku donosimo za« sebno. ka uvjeren sam, da će ovo moje iz« laganje imati uspjeha, pa ma i ne mogao sve rastumačiti onako, kak^o želim. Pisaću na osnovu iskustva, jer sam i sam osnivao u praksi zem« Ijoradničke zadruge, a i inače mno» go godina bavim se tim pitanjem. N Sarajevo, 20. decembra. Konstituanta ne može raditi sa o. bičnom većinom. Ona pogotovo ne može raditi sa onom običnom veći« nom, koja bi bila čisto plemenska — srpska, a takva bi bila koalicija radikalas, »demokrata« i zemljorad. ničkog saveza. Posljedica te koali« čije bila bi raspirivanje nacionalnog šovenstva, jer bi predstavljala go« spodstvo Srpstva nad Hrvatstvom i Slovenstvom. Srbi kao zreli politi« čari ne će htjeti vladati bez učešća plemenske braće. Centralistička struja, kao čisto srpska, mora s toga da podlegne. Najnoviji pokret unu« tar »demokratske« partije pokazuje tendenciju, koja odmiče od Pribiće. vićevog čistog centralizma, a pribli. zuje se shvatanju ogromne većine radikala uz Protića i Jovanovića, da interes države zahtjeva decentrali« stičku upravu sa širokim autonomi. jama postojećih pokrajinskih admi« nistrativnih jedinica. Pribićevićev prestiž je silno pao i u vlastitoj par« tiii, Njega i njegove pristaše nisu Hrvati gotovo nigdje birali i prema tome je njegovd Jugoslavenstvo do« živilo sraman fiasko. Na toj bazi ne može dalje da počiva ta partija i s toga se mora raspasti u grupe, koje će se opredijeliti prema naziranju na administrativno uređenje države. Neki bi, po svemu izgledu, pristupili radikalnoj partiji, s kojom ih de facto i danas ništa ne rastavlja. Sa tim pojačanim radikalnim blokom, iz kojeg bi imali da istupe s druge strane oni elementi, koji se pribli« žuju Pribićevićevom »tiemokratiz. mu«, rado bi ušle u koaliciju neke hrvatske i slovenačke grupe, naša organizacija, a možda i Radić, ako se okani samostalne hrvatske repu« blike. Taj bi blok sadržavao sve o« ne ljude, koji nisu zaslijepljeni ni« kakvim plemenskim mržnjama i ko. ji imaju pred očima interese kralje« vine i Srba i Hrvata i Slovenaca, a ne samo jednih od ovih. Koalicija, koja bi se obrazovala na taj način, poslije raščišćavanja »demokrat« ske« i radikalne partije od izrazitih cenitralističikh struja, imala bi veći« nu od dvije trećine, bila bi monar« histička, ne bi trebala kršiti suvere. nosti konstituante i prema tome bi imala sve uvjete za miran i jak dr« žavotvoran rad, koji se nimalo ne bi kosio ni sa krfskim paktom, ni sa uputom za delegate Narodnog vije« ća, koja traži dvije trećine za stvara« nje zaključaka. Pribićevićeva koterija je glavna smetnja toji spasonosnoj grupaciji naših partija. Ima znakova, da to počinje uviđati i njegova najbliža o« kolina i da će tako taj zloduh naše kraljevine biti naskoro onemogućen i njegovo strašilo od »demokracije« biti pokopano za vječna vremena. Mi smo uvijek upozoravali, da on kopa grob državi, te danas, u ovom najsudbonosnijem času, opet diže« mo svoj glas, ne bi li pripomogli štogod, da se što prije prozrije nje. govo ubitačno djelovanje. Pribiće« vić je i danas opasniji po državno jedinstvo, nego bi bili deset Radića, da ih ima! Muslimani Sjetite se „Gajreta". Godina 11. Hala agrada prati pFiw. poslivnihu. U stvari privremenog poslovnika dao je nar. poslanik g. dr. Mehmed Spaho ovu izjavu ispred našeg klu« ba: Gospodo poslanici! U ime Jugo« slavenskog Muslimanskog Kluba i. mam čast, da izjavim ovo: I mi srna, tramo, da privremeni poslovnik, ka. ko je ob javljen u »Službenim Novi, nama« i kako je ovdje nama razdi. jeljen, nije donešen u skladu sa čla« nom 121. izbornog zakona. Taj član propisuje, da je poslovnik za Usta, votvomu skupštinu trebalo donijeti u sporazumu s odborom za izborni zakon. Međutim taj. poslovnik nije donešen u sporazumu sa odborom, jer odbor u ono doba, kad je bio sa. zvan, nije postojao. Privremeno Narodno Predstavništvo raspušte« no je 28. novembra, a time je pre« štala funkcija svih njegovih odbora i članovi toga odbora više nisu bili članovi odbora, nego ljudi, koje je vlada pozvala da sasluša. Konstatujući ovu nelegalnost kod donošenja privremenog poslovnika, moram još da naglasim, da ovaj privremeni poslovnik sadrži mnogo takvih odredaba, koje naročito ma« njim grupama onemogućavaju, da sudjeluju u onoj mjeri u Ustavo. tvomoj skupštini, kako je to po općenito priznatim načelima bio običaj u svim ustavotvornim skup« štinama. Mi, gospodo, stoga očeku« jemo, da će ova Ustavotvorna skup« ština izabrati što prije odbor, još prije, nego što prede na izbor odbo. ra za pretres ustava, a koji će od« bor izraditi poslovni red, koji bi od« govarao poslovnim redovima, kako su dosele po općenito priznatim na« čelima primijenjivani u Ustavotvor. nim Skupštinama. MKFhm fllibeg BiščEVić. Naknadno smo dobili ovaj izvje. štaj o smrti Alibega Bišćevića, te ga donosimo, da se vidi, kakvog je čo. vjeka narod u njemu izgubio. Bos. Novi, 10. decembra. »Na 9. o. шј. u podne u kancelari« ji ovdašnje podružnice musi. trg. i obrt, banka za B. i H. udarila je ne. nadancl kap našeg najmilijeg i ni. kad nezaboravnog načelnika Alibe. ga Bišćevića. Vijest o njegovoj smrti je duboko kosnula naša srca. Sva se čaršija zatvorila, nastala je tišina, svijet se iskupio pred banku i suznim očima ispitivao jedan dru« goga o nenadanom događaju. Kad se vijest proširila po selima, seljaci stizahu iz svih sela, da učine zadnju počast Alibegu. U petak prije podne proučila se je hatma za rahmetlijju. Zatim je muslimanska omladina prenijela mrtvo tijelo rahmetlije iz banke u džamiju. Poslije džume klanjala se je dženaza, kojoj prisustvovaše više od 1500 duša građana i seljaka, a među njima vidilo se je mnoštvo stranaca iz ovdašnjih srezova kao Kostajnice, Krupe, Prijedora i Ba. njaluke, koji na telefonsku vijest pohrliše, da ga i oni isprate do me. žara. Povorka je krenula kroz glav« nu ulicu grada. Njoj se priključiše izaslanici svih ureda, društava, škol. ska i mektebska djeca i mnoštvo građana drugih vjera. Pred otvore, nom rakom na mezarima uze prvi riječ općinski vijećnik gosp. Dušan P. Drljača, koji se je veoma dirljivo u ime gradske općine i cijelog gra. đanstva oprostio za uvijek sa svo> jim načelnikom. Poslije njega je g. �~ M>»5 ■ Jg- L Hasan Cerić Kalenderac izrekao li« i ep oproštajni govor u ime rahmet« lijine obitelji, rodbine, prijatelja i ^svih muslimana ovog sreza. Zatim je govorio g. Mehmed ef. Jalovčić, koji je ocrtao rad rahmetlije na kul« turno«prosvjetnom polju. Konačno se je g. Hamdiibeg Džinić u ime Mu« slimanske Jugoslavenske Organiza« čije oprostio s ganutljivim riječima s Alibegom, kao njenim primjernim predstavnikom. Neka na njega podne Božiji rah« met i laka mu zemlja bila! Iz Sudiika i Haketonijs. Demokracija. »Demokratski Na« rodni Glas«, koji izlazi u Bitolju, donio je u svome broju od 27. nov. izborni proglas, u kome stoji ovo: »Pitamo mi vas žute (koji se sad izgleda ženirate vaše narodne boje crvenog fesa!). Kalašture žute! Što se ne javite u plakatima? Krijete se, jer znate da ste Šugavi od glave do pete? Vi Bećiri, Kemali, Amedi, Jusufi i dr. — — — — — Vi ste momentano digli glave za« to što smo svi mi, Srbi, i Grci i Je« vreji bili ushićeni oslobođenjem, i naši su osjećaji mnogo i mnogo ple« menitiji no vaši tursko«baliski; mi smo u ushićenju i vas — dindušma« ne svoje zagrlili, i vi ste taj zagr« ljaj kao uvek zloupotrebili i sad se vi, mesto da se osećate robovi ose« ćate gospodari (to tvrde vaši fesovi i kićanke u bitolj. opštini) blagoda« reći jednoj propaloj partijskoj klici radikalskoj, koja vas je trenutno zloupotrebila, ma i n račun sviju narodnosti u Bitolju! Ali, ne mislite da ćete se sa tim dugo ponositi. Mivamtvrdimo daćete vi uskoro osetiti ono što ste u stvari, a to je robljel I« matevidarobujete, barto« liko kolikosmo mivama robovali!— — — — — Ne, u vašem je interesu da 28. no« vembra sedite kod svojih kuća i milujete svoje bule i da ne izlazite na biralište i glasate za neke žute liste, inače vam se može desiti da vam ispadne sve žuto, pa možda i Ibrahimove gaćel« Ne trljajte oči, vi dobro čitate, to je »demokracija« uistinu napisala. Čovjek se fata za glavu i pita, zar ove željeznice i brzojavi, škole i knjige, zakoni i sudovi nisu možda fata morgana u pustari, u kojoj za« pravo vlada srednji vijek sa svojim robovanjem i krstaškim ratovima? JEDNA SVJESNA NEISTINA. Beogradska »Demokratija« u bro« ju od 14. o. mj. donosi ovu vijest: »Nar. poslanik g. Mustafa Salihbe« gović bio je prekjučer (dakle u ne« djelju 12. o. mj. Op. ur.) kod gosp. Alilorada Draškovića, ministra unu« trašnjih djela, i molio ga da podej« stvuje, da se amnestiraju politički krivci u Sandžaku, kojih ima oko 400 i koji leže u zatvoru više od go< dinu dana. G. Salihbegović je jam« čio svojim životom za nevinost po« menutih krivaca, smatrajući da, kad se može pustiti na slobodu Stipica Radić, Jedan javni buntovnik, da se mogu pustiti i ovi jadnici. G. Draš« ković je obećao g. Salihbegoviću, da će se najenergičnije zauzeti za te ljude.« Konstatujemo, da je pitanje am» nestije ministarski savjet odobrio još u subotu, dakle dan prije Salih« begovićeve posjete kod Dršakovića, pa je njegova posjeta bila potpuno suvišna. Još je smiješnije, što »De» mokratija« u tu stvar uvlači g. mini« stra unutarnjih djela, jer je poznato, da pitanje amnestije spada u djelo« krug ministra pravde. Drašković se može radi ovih hapšenja samo op« tužiti, a nipošto energično zauzeti. Toliko imadosmo reći povodom bi« Iješke u »Demokratiji«, koja bi dru« gi put trebala bolje provjeriti svoje informacije. Ovako izgleda smiješ« na i uz to pobuđuje sumnju, da svi« jesno širi neistinu sa svrhom, da tu« đi uspjeh pripiše svojim simpatija« ma. Haši dopisi. Banja Luka. 12. decembra. Ovdašnji radikalni list »Glasnik« u svom 19. broju pišući o rezultati« ma izbora za konstituantu veli me« đu ostalim ovo: »U našim krajevima braća muslimani ne održa« š e riječ, povedoše se za svojom vjerskom strujom i glasaše složno u Jugosl. Musi. Organizaciju za sebe i na taj način dobiše najveći broj mandata u Bosni i Hercegovini.« O« vu tvrdnju moram da ispravim. Ni« je istina, da muslimani »radikali« nisu održali riječ, nego je istina, da s oni riječ održali i složni svi kao jedan glasali za radikalsku ilstu. Ra« dikali su vjerovali Hodži Bajagilo« viču, da uz njih 10—12 stoji pola banjalučkih muslimana, pa otale i dolazi to silno razočaranje. Držimo, da će nam danas vjero« vati, kad im kažemo, da ni ono 10 do 12 njih, što vele, da su radikali, ne govore to iz uvjerenja, jer osim Suljage Salihagića i dra Mujezino« vića nemaju ni pojma ni o jednom programu političkih partija u B. i H. Šta više ni Hodža Bajagilović ne bi bio radikal, da nije slučajno radikal i Pero Blagojević, ovdašnji porez« nik, koji je odmjeravao porez na ratnu dobit, pa Bajagiloviću (firma braća Bajagilović) odmjerio 9.700 K, a Zaimagi Tetariću, članu J. M. O., koji je za vrijeme rata radio sve po« slove u društvu sa Bajagilovićem ni« šta manje nego 75.000 K. Kod naših banjalučkih muslimana radikala te« melji se njihovo radikalno uvjerenje na računu. Politici pregled. UNUTARNJI. Dr. Hrasnica u audijenciji kod Riegenta. U prošli četvrtak u pet sa« ti po podne pozvao je Regent u dvor potpredsjednika našeg poslaničkog kluba Dra Hrasnicu. Nj. kr. Viso« čanstvo bio je veoma ljubazan i či« je riješenje, da se bivšem crnogor« skom kralju odredila apanaža od 300.000 K. Zvanični izvještaj beo« gradskog presbiroa glasi ovako: »Na ovoj sednici je odlučeno, da se Nj. V. bivšem kralju Nikoli, koji je vla« dao više od 50 godina Crnom Go» rom i Nj. V. kraljici Mileni izdaje iz državne kase na ime apanaže 300.000 francuskih franaka godišnje. Pored ovoga rešavana su i ostala te« kuća pitanja, a na kraju je Ministar« ski Savet usvojio tekst ostavke, ko« ju će Pređsednik Ministarskog Sa« veta danas po podne predati Njego« vom Visočanstvu Kraljeviću Narne« sniku.« Ista radikalna štampa, koja je us« pjehe komunista i republikanaca u Crnoj Gori žigosala kao posljedice agitacije Nikitinih špijuna, pljuje sama sebi u lice i mirne duše piše: »Nj« V. bivši kralj Nikola«, a do jučer ga je zvala raskralj Nikita. Najkurioznije je ono isticanje 50 godina vladanja, jer da je Nikola po kojoj nesreći sjedio u Crnoj Go« ri 100 godina, to bi zemlju duplo o» pljačkao, a Vesnićeva bi mu vlada dala — 600.000 franaka apanaže. tavo pola sata je Hrasnica imao pri« like, da Mu podastre program i za« htjeve naše organizacije. Politička situacija u Beogradu. (Po izvještaju dopisnika »Jugosl. Li« sta« od 19. o. mj.). O držanju radi« kala izjavio je tome dopisniku je« dan ugledni radikalski političar, da se bez zajedničkog rada demokrata i radikala, kao najjačih grupa, ne da zamisliti nova vlada. Protić je miš« ljenja, da treba promijeniti izborni red tako, da favorizuje jake partije. Mišljenje demokrata razložio je Kecmanović. Oni računaju na ra» dikale iz istog razloga, kao i radikali na njih. Najvažnija su mu pitanja, kojim se vlada ima baviti, agrarno i činovničko pitanje. U agrarnom pi« tanju za Bosnu i Hercegovinu ne će oni ništa popuštati od dosadašnjih nazora. Što se tiče bosanske vlade, oni bi postavili vanstranačku činov« ničku vladu. Težački savez je na usta predsjednika svoga, Vojisla« va Lazića, izjavio, da oni nisu poli« tička partija, nego socijalna. O ula« zu njihovu u vladu nije još pala od« luka. Najglavniji im je zahtjev pot« puno likvidovanje agrarnog pitanja, naime podjela zemlje onome, koji je obrađuje bez ikakve odštete vla« snicima. To ima da se riješi usta« vom. Stoje na stanovištu najširih samouprava naročito po selima, te su stoga protiv ostajanja dosada« n jih pokrajinskih vlada. U ime N a« rodnog kluba izjavio je Šut« min, da'se teško osjeća odsustvo Radićeve grupe, jer time fali jedna jaka hrvatska reprezentacija. Glav« na im je zadaća, da Radić dođe u Beograd. U pitanju ustava zastupa« ju mišljenje, da bi svaka pokrajina imala dobiti svoju legislativu (zako« nodavstvo), koja bi rješavala ona pitanja, koja nisu zajednička. U pi« tanju predsjedništva bos. vlade, mi« šljenja su, da ga treba dati najjačoj grupi. O odnošajima sa našom or« ganizacfjom, rekao je Šurmin, da su najsrdačnji i da će nastojati, da se i dalje međusobno podupiru. Jugo« s 1 a v e n s k i k 1 u b stoji u pogledu ustava kao i Narodni klub. VANJSKI. Madžari Baranje hoće samoetat mu republiku. Iz Pečuja javljaju: U nedelju je ovdje održan veliki zbor, na kojem je održao dugi govor Mar« tin Lovaszy, bivši mađarski mini« star. Izrazio je želju za baranjskom samostalnom republikom. Zboru je prisustvovalo nekoliko hiljada iz grada i okoline i to radnika i gra« dana. Lovaszy ae najenergičnijim ri« ječim« izjavio protiv bijelog terora u Mađarskoj. Govorio je o budućoj Mađarskoj kao demokratskoj drža« vi i da će današnja vlada i njene te« rorističke grupe biti uništene. Cičerin ee zauzima za Grčku. Iz Moskve se javlja: Pučki komesar za izvanje poslove Cičerin poslao je engleskoj, francuskoj i talijanskoj vladi protestnu notu radi postupka ovih sila sa Grčkom. U noti se veli, da Sovjetska Rusija ne dijeli nika« kovih simpatija za vladare i kralje« ve ali ipak za narod, koji ne da, da mu se nameće politika antante. Pošto ee je grčka narod jasno izra« zio za željenu formu države, to je korak ovih triju vlasti teška povre« da samoodređenja grčkog naroda, protiv čega Sovjetska Rusija u ime samoodređenja svih naroda odluč« no protestira. O zakletvi u konstituanti do sa« .da je sigurno, da će je položiti га« "dikali, demokrati, zemljor. stranka, jugosl. muslimanska organizacija i aocijal«demokrate. Zakletvu će po« ložiti, kad se ovjere poslanička pu« nomoćja. Ovo je njezin tekst: »Ja (ime) zaklinjem se jedinim Bogom i svim što mi je po zakonu najsve« tije i na ovom svetu najmilije, da ću u svome poslaničkom radu do« bro Kralja i naroda, i jedinstvo dr« žave, po mojoj duši i mojem znanju, uvek pred očima imati«. Ograde uz zakletvu nisu dopušte« ne. Poslanik dok ne položi uredno zakletvu ne može vršiti poslanička dužnost, i (Jugosl. List«.) Za opštinu u Beogradu radikali i demokrati izabrali su delegate za složan izbor opštinskih odbornika. I za ovo bilo je dosta natezanja, ta« ko da »Samouprava« javlja, da je ovo posljednji pokušaj sporazuma. Nikitina apanaža. Posljednji akt Vesnićeve vlade prije ostavke bilo Lloyd George o Irskoj. Lloyd George izjavio je u Donjoj kući da jedno jedino krilo Sinnfeinerovaca hoće borbu do kraja. Prama ovim prijetnjama engleska vlada nije mo» gla ostati pasivna, pa je odlučila da povede dvostruku politiku u Irskoj. Na jednoj strani će »vim raspolo« živim sredstvima pobijati irsku ma« njinu, a na drugoj će voditi politi« ku, koja vodi miru i sporazumu. Dalje je izjavio da će vlada stupiti u pregovore aa onim Sinnfeinerov« cima, koji nijesu počinili kakov teš« ld zločin, da š njima raspravlja o položaju u Irskoj. U nekim prenijeli« ma Irske proglašeno je ratno stanje i naređena predaja oružja u stano« Statistika izbora u konstituantu za Bosnu i Hercegovinu. (po nvanižnim podacima „Mar. Jed.*) K a n d i d a t s k a C okroiju Nada Radikalna Hrv. pnčka lista Saven težaka dobila Demokrateka Hrv. tei. 761 9.007 1.780 6.208 4.193 7.825 10.040 7.140 2.787 (omunieti 1.333 ...... 23.126 6.431 moetarekom............................... 11.515 8.944 travničkom................................ 14.918 7.818 1.481 13.198 3,885 5.403 3.771 2 192 tu slan okom............................... 32 618 10.461 4.378 6.674 2.899 13.362 3.685 2.633 banjalučkom................................ 12 754 20.124 8.403 8.762 2.670 11.162 8.143 16 080 6 600 1.642 1.523 12.240 421 16.615 38.384 64.102 18 005 earajevekom nkupno . . 111006 49.463 Od 68 mandat« dobili . • . 24 11 nije kand. Гг” 7 ■lje kand. 20.774 3 13 4 (Utovi Čokori lovci nije kand. Zvono 528 176 599 1.1)46 »» . 474 — 1.738 ▲rnautoНаШкаНе vH nije kand. nije kand. 516 nije kand. nije kand. nije kand. 0.918 Mnel. tež. 559 304 od toga (laćale procent učoatvoтапја »/. 72.521 46.672 64 »9 nije kand. 66.236 49.832 75 »1 »• 74.958 62.111 69 u 107.010 76.350 71 39.860 68.084 68 60.586 37.990 76 471.171 831.039 70 — — — 449 nije kand. nije kand. i» ti 1.115 nepiekove unelene birača 449 — 304 — U noiluakom .kralja kaodldonli ja oalm loga Hala brr. agr. alranka (IHaaklal) i dobila 1867 glaaora, koji a« ukljaS.ai a abroj toga .kralj*. S«. tri .maolimanaka" parilja, Am.alorlA.r* a Tnall, l.Učk* a Tuli (Šafkija Globli) I a Moataaa (Alija КоПотН) i HalllbatUoaa a Загајата dobila ao okapna IBM glaaora, Ij. VW/, IH aa ulih W glaaara otpada ajlaaa »jedio — 1 gl». �-ritom roku. Kod kog«, poslije ovog rok«, bude nađeno oružje, biće u« hapšen kao buntovnik i predan rat« nom sudu. Molimo članove naše organizari« je, koji putuju e kakovim bilo po« elom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. »Ne igraj se s Mujom«. »Jugosla« vija« je u 277. broju od 15. o. mj. donijela vrlo nepristran i istinit čla« nak o nama. Mi najljepše zahvalju« jemo na-tom bratskom glasu s hr« vatske strane i citiramo iz njega o« vo: »J. M. O. je danas najveća stran« ka u Bosni i Hercegovini, bez koje se ne može i ne smije voditi uprava ove zemlje, šta više, njoj pripada 'glavna riječ u sastavu bos. vlade, s obzirom na stranačku jakost. Zato se čudimo, da se i sada govori o ne« kim Stojanovićima i t. d., kod je go« Vor o predsjedniku bosanske vlade, kao da Mujo i Mijo nijesu živi. Mujo je na izborima pokazao, da je živ, da hoće živjeti i da se ne da sa sobom šaliti, a pokuša li kogod, da nad njim vlada po uzoru Sveto« žara Pribićevića, onda će kod slije« dećih izbora Korkut i Hrasnica do« živjeti još veći triumf i dobiti još veću nagradu za svoj trud i napor.« Bojazan, koju smo izrekli u na« šem prošlom broju, da će naime i srpski i hrvatski nacijonalizam ima« ti da bije tešku bitku sa vjerskim predrasudama, kad bude aktuelno pitanje o sastavu bos.sherc. vlade, otpada tim člankom za braću Hr« vate. Mogu li braća Srbi tako pi« sati? Kako su nastajala kmetska selišta. Jedan naš prijatelj nam piše: »Bio sam sekvestrom selišta Pritoke, kot. Bihać, u god. 1918. Radeći svoj po« sao, dolazio sam u dodir sa kmeto« vima istog selišta. Jednog mi dana upade u oči muslimansko groblje u tome selištu, gdje nema muslimana -ni u blizini na 5 km. Isto je razruše« no, nišani oštećeni i t. d. Začudim se, otkuda tu muslimansko groblje, gdje nema ni u blizini muslimana. Stoga potražim najstarijeg u godi« nama seljaka, Đuru Đerića, starog preko 100 godina, ali koji se je i ako slijep dobro držao duševno i tjele« sno, te sam čuo od njega, da je ta zemlja nekada bila vlasništvo mu« slimana seljaka i kada je došao Mehmedpaša Biščević, od njih je zemlju iskupio, a oni su odselili u Malu Aziju. Pošto je zemlja ostala bez radnika, primili su pređi danas« njih seljaka zemlju od Mehmedpaše te je počeli obrađivati pod uvjetima kako i danas. Razgovarajući se sa seljacima opazio sam, da u njima žive još pravni pojmovi, pošto su me uvjeravali, da bi se oni drage volje otkupili i platili, samo da im se kojekakvim privremenim narede« njima ne smeta u tome.« Iz Plevlja smo dobili jedno odu« ševljeno pismo, koje nam čestita na sjajnom uspjehu pri izborima. Me« đu ostalim stoji u njemu: »Braćo, verujte, da i mi gledamo otvorenim očima na Vaš rad za opšte musli« mansko dobro. Mislim, da će se i u nas dići izvesne zapreke, koje su nas rastavljale od bosanskih muslimana; željno očekivam momenat, kada će« mo moći i mi stupiti u Vaše redove i s braćom deliti dobro i zlo.« Iz Nikšića smo također dobili je« dno veoma srdačno pisano pismo, iz koga citiramo: »Vi ste nam đoni« jeli koristi, da danas možemo sva« kog otvoreno i vedra čela gledati. Ponosimo se Vašim uspjehom, ko« jim ste dokazali svoju veliku spo« sobnost u radu oko ujedinjavanja muslimana. Molimo Allaha, da Vam podrži snagu i da Vas u buduće pra« ti sreća u radu za naš napredak.« Ubojica imenovan za prisjednika u kaznenim stvarima. Jovo Mrda, iz Briješća, općina Donji Butmir, koji je ležao u Zenici radi dvostrukog u« bijstva, o čijim je zločinima »Prav« da« dva tri puta pisala, mjesto da se sakriva, dag a ljudi i ne vide, bi« va imenovan za prisjednika pri ov» dašnjem kot. sudu. Proti njemu množe se neprestano prijave radi novih zlodjela, ali on, izgleda, za to i ne haje. Dosadanji prisjednik Za« imbeg Glodžo iz Hrasnice, ugledan i potpuno ispravan građanin, svrg« nut je bezrazložno sa tog počasnog mjesta na predlog Staniše Bosiljči« ća, da učini mjesto običnom zlikov« cu. Upozorujemo vladu, da takav postupak stvara zlu krv i nepovjcre« nje muslimana i prema ostalim čini« ma vlasti. Pododborima i povjerenicima Gajreta! Radi zaključka društvenih knjiga za god. 1920. pozivaju se svi podobori i povjerenici, da pošalju upravi Gajreta tačne obračune naj« dalje do konca decembra, o. g. Uz obračune treba poslati i novac, u ko» liko do danas nije dostavljeno u« pravi Gajreta. — Uprava Gajreta. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« birije, umoljavaju se naročito za« robienlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša, želj. stanica Surmanci (Hercegovina). Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je • nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« nja u Tuži sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisamu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. Imadate li boli? U licu? U cijelo« me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite li od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Pro« tiv toga pomažu Fellerove prave Elsa«pilule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 354, Hrvatska. A. Ofertalna licitacija za velikoprodaju duvana Cigaretpapir »Samun* knjižice kutija K 160.—; u Bosni i Hercegovini. Na osnovu odluke Upravnoj Odbora Samostalne Monopolske Uprave od 18. septembra ove g. M. broj 16.033, i odobrenja go­ spodina' Ministra Finansija od 26. ■ ovog meseca Br. 5212 Uprava Državnih Monopola objavljuje, da će se na dan 21. decembra ove godine održati ofertalna licitacija za davanje pod zakup prava velikoprodaje duvanskih preragjevina po prodajnim reonima u Bosni i Hercegovini za dve go­ dine, t j. 1,—I. 1921. godine do zaključno 31. decembra 1922 god. Oferti će se primati i javno otvoriti na dan 21. decembra ove godine u 11. časova pre podne u sednici Upravnog Odbora Uprave Državnih Monopola u Beogradu, do kog se roka zaključno i mogu podneti oferti. Posle tog roka podneti odnosno predati, oferti neće se otvarati, niti uzimati u ocenu. Kaucija 1% od godišnje potro­ šnje, označene u uslovima licita­ cije, polaže se nu Depozitnoj Bla­ gajni Uprave Državnih Monopola u Beogradu najdalje do 20. de­ cembra 1920. godine do 5 časova po podne. Uslovi licitacije mogu se do­ biti u kancelariji Odelenja Pro­ daje u Upravi Državnih Monopola u Beogradu i u kancefarili Dele­ gata Ministra Finansija u Sarajevu. Pr. Br. 30.003 iz Uprave Državnih Monopola 27. novembra 1920. g, u Beogradu. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela »Samun* patent kutija K 160.—; »Club* kutija I 165.—; „Saver patent kutija K 160 —. Gaspari G Faninger, Maribor. Galanterija, sitnarija i virkovana roba. Na veliko! Ргта norootvoreaa MUSLIMANSKA APOTEKA kod »Mjeseca** Baštaršlja, Hotel Ghizi AHMEDA TATAREVIĆA •nabđjeveoa je iTima Ijekorima, pa se preporučaje svima тавНшавЈта. Ima Us« ribljeg sejtina (bslukjagal, balsama sa gala. Epilapticou protiv padavici, kopove aa knevet sa iznemogla malko starije osobe, katran suji-voda protiv kalija, plućnog katar ha i tuberkulese, Obrlol mast za skidanje dlake, otrov sa milovo, serail pomada i percellan ponsada. 8ve ovo artikle dobiju trgovci jeftinije kad usmu malo voća količina. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamcna zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. u Maglaju. Muslimanska trgovačka i obrtnica banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu |_Л1 Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u g. Brodu i 0. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i uiovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Iviji: Inija Pitri ulica Z prizma, Ujno. - Gnojni: Triazačka buka, Sanjna. - Intururba n telefon: ZN �Sirana 4 Страпа Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. ARAP II. EMISIJA. Ratković i drug Sarajevo, Kraljevića ulica. (i luksuzne) robe svake vrsti Muslimanska Centralna Banha za B. i H. SARAJEVO. 1 PAPIRN1CA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište 4 svih vrsta papira, kancalarijskog i J školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. ž Cijene umjerene. * j Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. 619 £ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Ruđolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Prodaje se radi bolesti huća i bašča, hambar i hlanica sa nuzgrednim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David ОаПОП, Kakanj. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRG OVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih pro­ izvoda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po naj­ povoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKI POSREDNIK« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. URA? koja čini trajno veselje? Samo Suttnerova ura! Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštlne kao škare, nbievl, britve, kutije za cigarete, Dažlgačl, novčarke itd. sve dobro I Jeftino I Tražite cljenik od tvrtke H. ћШг o Ljubljani broj 706, Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Poziv na upisivanje dionica od H 3,000.000- na H 10,000.000- prodaje samo na veliko HAMD1JE KOPČIĆA I Sarajevo, 1. novembra 1920. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice Manufakturne t Bdoi Najbolju kremu za cipele izrađuje ♦ Broj 235 — ..?RA VDA* - .ПРАЗДА' i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica i K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica š K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920. do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti previđene prvim kupanom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 190 dionica. 6. Subskrlpcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Basnu I Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici' i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniei & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/320898184059111611afefb489e14634.pdf 17d0a6387c1df29e4d2b0fb620fcd04e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 131 (236) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 23. decembra 1920. (10. rebijulahir 1339.) Godina II. — Novine i narod. Naša je kraljevina _ poplavljena političkim listovima, štamparska i novinarska industrijja su u ove dvi« je godine ogromno napredovale. Kod nas inače slabo šta nova niče, ali političke novine su nicale i niču i danas kao .gljive iza kiše. Političke stranke boreći se za vlast smatraju novine za najjače oružje, kojim se predobivaju nove pristaše i uopće proturaju svoje ideje u mase. Dvije naše najjače partije radikalna i »de« mokratska« raspolažu sa desetcima dnevnika. Za izdržavanje njihovo troše se ogromne svote novaca, iz« dane su nebrojene izvoznice, a sve u misli, da onaj, koji ima najopšir« ni ju štampu, ima i narod za sobom. No u tome su se prevarili i radikali i »demokrati«. Oni su imali do iz« bora u prvremenom narodnom predstavništvu tri četvrtine man« data, bili gospodari tri četvrtine no« vina kraljevine, ali u konstituantu ne mogoše poslati zajedno ni pola mandata. , Izbori za konstituantu su poka« zali, da je naš narod daleko obazri« viji i bistriji, nego su ga sebi pred« stavljali gospoda vlasnici trbušastih i svim mogućim lažima natrpanih žurnala. Narod uopće slabo čita, jer je nepismen, ali i onih desetak po« stotaka našeg naroda, koji čita i ko« ji pročitano usmeno predaje nepis« menitn, pokazali su, da znaju rasu« đivati laž od istine, šuplju frazu od misli. Jer da su te novine djelovale na svoje čitaoce onako, kako su to zamišljale te partijske velike, ali dosta prazne tikve, to bi posredno preko njih djelovale i na široke mase narodne, te bi prema tome i izbori ispali sasvim drukčije. Narod je tim tikvama pokazao, da je dale« ko zreliji i samostalnji; on ih je svo« i»m izborom poučio, da se manu te svjetske pošasti, to jest odgajanja naroda žurnalistikom. Jasno im je kazao, da ne drži mnogo do njiho« vih lijepih i zvučnih fraza. Nu ta o« pomena, bojimo se, ne će upaliti, jer će se naše novinstvo i dalje množiti, i dalje slabiti volju za pra« vim kulturnim radom. Odveć jako razvijeno i razmahano partijsko« političko ^novinstvo nadražuje niže instinkte i uljuljkiva u tlapnju, da se čovjek iz novina može svemu na« 'učiti. U istini novinstvo na onom stepenu i u onom obimu, kako ga vidimo danas kod zapadnih evrop« skih naroda, prolabavi svaku zna« nost i strahovito smanjuje narodnu energiju. »Što smo mi Nijemci na maču dobili, to 'ćemo štampom iz« gubiti!«, prorekao je Bismarck za najmarljiviji i u znanostima naj« pedantniji narod, a ista bi se sudbi« na smjela proricati svakom narodu, koji će dopustiti, da potpadne pot« puno pod novinsko Iprosvjećivanje, kao što je to bio slučaj poglavito u bivšoj austrosugarskoj monarhiji. U Njemačkoj je za vrijeme rata bi« lo znamenitih novinara, koji su žur« nalistiku kovali u zvijezde riječima, da se svjetski rat ne da ni zamisliti, kad bi čovjek pokušao, da iz njega otstrani ulogu novinstva. I njemački narod je bio već dotle preparisan, da mu ni to otvoreno priznanje nije moglo otkriti užasnu ulogu njemač« ke štampe u sudbini njemačkog na« roda. Dakle na osnovu historijskog is« kustva, a radi bojazni za sretnu na« šu budućnost, neobično smo zado« voljni sa svjedodžbom zrelosti, ko« ju je narod dao sam sdbi davši po« vjerenje svoje ne onima, koji su i« mali najviše žvalje i najlzvučnije fraze, nego onome, koji mu je bez ikakve uvijenosti jednostavno i stvarno crtao njegove nevolje i ja« de, koji mu je zaista htjeo pomoći i koji mu je i pomagao. Živa riječ radenog i poštenog čovjeka važi kod našeg naroda daleko više, nego što mu stotine dnevnika naglagolja« ju. Narod se voli upuštati u pretre« sanje, on je kritičan, te stoga pri« rodno i vjeruje više živom čovjeku, koga je svojim prostim ali mudrim pitanjima opipao sa svih strana, ne« go komadu papira, sa kojim nema rasprave. Dužnost je svakoga, ko gleda malo dalje u budućnost, da u narodu održi što više taj njemu pri« rođeni kriticizam. I mi muslimani imamo da toj o« bazrivosti našeg glasača zahvalimo naš sjajan uspjeh na izborima. On se je divno odhrvao navali »demo« kratske« štampe, koja je iz dana u dan kapala u mozag lažna obećanja siromašnim i jednaku pravdu za sve; on je divno prozreo njeno pet« ljanje i logično smislio, da će se i njemu, kad dođe na red, desiti ono isto, što se danas dešava muslima« nima na pr. u Sandžaku. »Demokra« ti«su naučili i prisvojili sebi princip uspjelih ofenziva u svjetskom ratu: Ako hoćeš da dobiješ cijelu bitku, udri najprije na ono mjesto, gdje je najslabiji otpor. Muslimani su se oduprli »demokratskoj« najezdi jednostavnim pogledom oko sebe, ko je tučen, ko je zatvoren, ko za ništa leži mjesecima u zatvoru, a ko se ni za krupne zločine i ne pri« tvara. Ove riječi upravljamo u prvom redu našoj mladoj inteligenciji. U« pozoravamo je, da ne bi nasjela jednoglasnoj popijevci naše štam« pe, kako je ona tu, da o d g a j a na« rod. To nije istina, niti će ikada bi« ti. Narod odgaja u prosvjetnom po« gledu samo škola i dobra knjiga, a političkoj štampi je moralno oprav« dana egzistencija samo onda, kad ima za svrhu objektivnu kritiku dr« žavne uprave, i po tome dizanje svijesti građanskih prava, jačanje otpora protiv bezakonjima, uopće snaženju državnog organizma. Sarajevo, 22. decembra. Zloduh Pribićevića još uvijek da« vi konstituantu. U svim pitanjima on je najoentrafističniji, najreakci« jonarniji, a ujedno i najsmušeniji, jer kako je rekao neki naš prijatelj Francuz, centralisti počinju s urede« njem naše kraljevino ondje, gdje bi trebali da završe. U svojoj bolesnoj ambiciji i prekomjernom nacijonal« nom šovinizmu vodi on Srpstvo do ruba propasti, a htjeo bi, to mu pri« znajemo, da mu što prije pribavi dominantni položaj ne samo u Sr« biji i Bosni i Hercegovini, nego i u Hrvatskoj i Slavoniji, Slovenji i Dalmaciji. Ta nervozna užurbanost ruši iz reda sve državne temelje. On je bojažljiv i ne pouzdaje se u kuli« turnu borbu Srpstva sa Hrvatstvom. Htjeo bi sve silom da posrbi i to on naziva »demokracijom«. Za ovu strašnu stagnaciju u Beogradu nosi jedini on svu odgovornost. Radikali ne će bez demokrata, ali još više ne će bez Hrvata, Slovenaca i musli« mana, ali Pribićević stoji tvrdogla« vo na svojim zahtjevima, koje ni Hrvati ni Slovenci ni muslimani ne mogu prihvatiti, jer ih narod nije zato poslao u konsttuantu, da ruše državu, nego da svojim biračima do« nesu ono, što su im obećali, t. j. ne« smetanu mogućnost slobodnog raz« vijanja, odnosno ozdravljenje drža« ve nakon dvogodišnje njene bolesti od Pribićevičevog zloduha. Kako se javlja iz Beograda, naša organizacija i Kroščevklub ne će ni doći na iduću sjednicu, ako se ne promijeni poslovnik. Dosada je konstituanta održala tri sjednice, koje nas zastiđuju. Protesti i ništa nego protesti. Pregovori između stranaka nisu makli ni za korak u« naprijed. A kao rezultat toga svega jeste, da se tu i tamo u novinstvo proturaju vijesti, kako će biti raspi« sani novi izbori i kako ova konstitu« anta ima da zasijeda samo do augu« sta naredne godine. Cak se već pre« piru, kakav će izborni red da bude pri slijedećim izborima. I čuju se još odsada glasovi, koji bi htjeli izigrati narodnu volju i nametnuti mu takav izborni red, kojim narod ne bi mo« gao, da da povjerenje onima, koji« ma bi htjeo da da. Ali u tome smo i mi potpuno Radićevog mišljenja, da i nas kao i Radića mogu novi iz« bori poslati samo pojačane u Beo« grad, a nipošto oslabljene. Uz nas su simpatije svih muslimana San« džaka i Makedonije i mi bismo dva« put jače bili zastupani. Nu to mi ne želimo. Ne ćemo da nam se država bruka pred svijetom i da se rađa u svijetu misao, da je kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bolesna država. Sav naš narod listom očekuje nešto velika od konstituante, očekuje da će već jednoć prestati to djetinjsko igranje države. Kakvo bi bilo nje« govo razočaranje i kojim bi plodom moglo, ne dao Bože, da urodi, o to« me ni ne sanja Pribićević. Ili se mi možda varamo. Možda on to baš najbolje zna i svijesno vodi našu o« tadžbinu u propast. „Srpskoj Riječi". »Srpska Riječ« je potpuno preu« zela ulogu pokojne »Srpske Zore« i duh Cokoriila kao da se povampirio u duhu Stijepe Kobasice. Ali to nas se naravno ne bi ni najmanje ticalo, da se »Srpska Riječ« ne zove radi« kalni list, da prema tome nismo pri« siljeni, da vedstv^ radikalne partije upozorimo i opet na ogromnu raz« liku pisanja »Samouprave« i »Srp« ske Riječi«. Ne bismo nipošto htjeli generalizovati i za glupo brbljanje Kobasice učiniti udgovoirnim i jed« nog Protića. Ako se dakle obazire« mo na to, to u prvom redu uprav« ljamo ove riječi na adresu vodstva radikalne partije, ma da je naslov »Srpskoj Riječi«. U svom broju od 21. o. mj. kaže »S. R.« pod naslovom »Bosanska vlada« među ostalim ovo: »Mjesto predsjednika bosanske vlade spada u naš neosporni sira« nački posjed i u stipulacije, na os« novu kojih je obrazovana šira koa« liciona vlada g. dra Vesnića. Na če« lo bosanske vlade mora da dođe Sr« bin, radikal, za to što Srbi sačinja« vaju gotovo polovinu stanovništva ove zemlje i naročitim obzirom na agrarno pitanje. Rezultat izbora ne može se nikako uzeti u obzir, jer oni kod nas ne predstavljaju narod« nu volju. Istina Muslimanska Ujedi« njena Organizacija dobila je najvi« še poslanika, ali oni, koji su se orga« nizovali na vjerskoj podlozi a žaba« čili potpuno nacionalnu — sami se« be su unaprijed osudili. Sve kad bi oni danas predstavljali i 30% sta« ■novništva naročito obzirom na nji« hoivo reakcionarno stanovište u ag« raru i nedavnu prošlost gotovo svih njihovih istaknutijih prvaka — mo« rali bi da sustegnu svoje pretenzije i da ne pucaju na visoko. Poslije njih najviše je glasova do« bila narodna radikalna stranka. O« na je dobila apsolutnu većinu svih srpskih glasova u Bosni iiHercego« vini (preko 60.000). Ona je najjača srpska stranka i sve kad predsjedni« štvo bosanske vlade ne bi spadalo u naš stranački posjed, opet bi se i po parlamentarnom pravu prema nače« lima i temeljima našeg Oslobođenja i prema socijalno«agrarnim zahtje« vima vremena i duha, moralo pod svaku cijenu birati predsjednika bosanske vlade — samo i jedino iz redova narodne radikalne stranke. — Ne treba zaboraviti, koliko smo mi radikali danas prikraćeni u vr« hovnoj zemaljskoj upravi. Isti oni kriteriji, koji su rukovodili 29. februara članove Vesnićeve vla« de prilikom imenovanja g. Dra Srš« kića predsjednikom bosanske vlade, ostaju i danas u punoj snazi poslije 28. novembra i iskustva, koje smo doživjeli ovih dana u Hrvatskoj i odjeka u Bosni. Delikatni položaj naše zemlje sa svim onim što se kod nas i oko nas javno i tajno događa, imperativno nalaže mjerodavnim krugovima da dobro otvore oči i paze kome pokla« njaju povjerenje. Neka im uvijek stoji pred očima drastični primjer bana Laginje. Mislimo, da će nas Beograd dobro shvatiti.« Mi obični »Pravdaši« mislimo, da ćemo također shvatiti bedastoću te bojazni pred »braćom« muslimani« ma i totalnog nepoznavanja naše duše, ma da stoljećima živimo za« jedno. Nu to joj se može odbiti na nedostatak intelekta. Pogreška o» bičnog rezonovanja ne može joj se oprostiti i mora joj se naglasiti ono, što je svakome poznato, da su nai« me izbori kao tajni, jednaki i opšti bili sasvim istiniti odraz narodne volje i da prema tome gube važnost i sve one »stipulacije«, koje su me« đusobno činile prije izbora one par« tije, koje nakon izbora ne predstav« ljaju više većinu naroda. Laž, da je za Srbe radikale u B. i H. glasalo preko 60.000. Ispravljamo zvaničnim podacima, da je za njih glasalo 59 hiljada i napominjemo, da je naša organizacija dobila gotovo dva« put toliko t. j. 111.006. Nemamo osobitog apetita, da pri« mimo poslove, koje je vodio Srškić i da peremo tu Augijasovu štalu, ali branimo parlamentarni princip, koji je »S. R.« smiješala u jedan koš sa »oslobođenjem i socijalno«agrarnim zahtjevima vremena i duha.« Iz to« ga nezakonitog braka pojmova na« ravno da se rada i kopile«zaključak, da se »pod svaku cijenu« »mora« »samo i jedino« iz redova radikalne stranke izabrati predsjednik bosan« ske vlade. Parlamentarni principi ne pitaju, na kakvoj se bazi — kon« fesijonalnoj, nacijooalnoj, socijal« noj ili kulturnoj — osniva program koje stranke, nego, koja je partija brojem mandata jača, ima preuzeti i upravu zemlje. O našem konfesijo« �■ drpam 2 Stran« .ПРАВДА* — .PRAVDA* nalnom opredjeljenju prisiljeni smo po sto i prvi puta da opetujemo: vi ste nas, draga braćo, konfesijonalno oredijeiili, vi ste — najprije »demo« krati«, pa onda i vi oko »Srpske Ri« ječi« — nahuškali naše mirne pra« voslavne sugrađane, da pale i pljač« kaju samo muslimane, da u svakom svome bratu muslimanu vide po jednog turskog vezira 0 Beogradu i šta je prirodnije, nego da se tučeni, paljeni, batinani i pljačkani udruže u jedno kolo, ne bi li se lakše bra« nili. I baš »naročito s obzirom na a« grarno pitanje« trebao bi da bude šefom bos. vlade član naše organi« zacije, koja se pri provađanju agrar« nih reforama ne bi dala voditi od nikakvih krvoločnih fantasta, nego samo razumnim i istinitim socijal« film zahtjevima. O mizernosti njene jadikovke, koliko su radikali »pri« krečeni« u »vrhovnoj« upravi zem« lje, ne ćemo da govorimo i čini nam ’ se suvišno, da joj turamo pod nos cifre, koje bi joj dokazale, da naša organizacija ne samo da nije u »vr« hovnoj«, nego ni u nižoj, pa ni u najnižoj upravi zemlje zastupana o« nako, kako bi imala pravo po broju — pučanstva. Mi nismo uopće zastu« pani. Vrhunac bedastoće toga član« ka jeste to, da on na jedan te isti I dušak osporava muslimanima pravo I na predsjednika bos. vlade, jer da su organizovani na vjerskoj bazi, i j daje to pravo pravoslavnim na os« I novu — vjerskog ključa, jer da ih ima malo ne pola u B. i I I. On je nas muslimane ovaj puta nekim čudnim načinom zaboravio računati u Srbe, jer govori o malo ne pola pučanstva Srba u B. i H., nu mi ćemo to pre« šutjeti, neka ostane među nama, i a« ko bi zato mogli strašno opanjkati »Srpsku Riječ« kod njenih gospoda« ra u Beogradu. r I : , I 1 I nji, pa ni donskim kozacima. Nu mi imamo jednu bližu sirotinju. Kako smo pouzdano obaviješteni u Solu« nu čekaju hiljade naših južnih Sla« vena, muslimana, da im se dozvoli povratak u domovinu. U Carigradu im se reklo da je njihova molba rije« šena i poslalo ih se na put. U Solunu im se reklo, da se ne mogu pustiti u našu kraljevinu. Razlozi nam nisu poznati. Nu mi, kako već jesmo sumnjičavi, sumnjamo i ovaj put, da se to nisu ljudi namjerno digli sa svojih domova i na putu pušteni sudbini na milost i nemilost, ne bi li što prije izginuli. Oni su smješteni po džamijama. Tifus i glad užasno haraju i kose ih. Stoga pitamo Ministarski Savjet, zar ne bi bilo preče spašavati od o« čite propasti najprije ljude naše kr« vi i jezika, a onda potrošiti 120 mi« lijena dinara za donske kozake? Ili su možda donski kozaci bliži Srbima, nego Srbi muslimani? Naši muslimani. U 289. broju »Samouprave«, glav« nc(g organa narodne radikalne stranke naš prijatelj i stari znanac g. Krsta Marić, urednik »Samoupra« ve«, publikovao je članak pod gor« njim naslovom iz koga prenosimo slijedeće: »Jugoslavenska Muslimanska Or« ganizacija i ceo muslimanski milet čitave dva'godine dana bio je pred« metom podsmeha, grdnji i uvreda. Da bi se dodvorili što više sirotinji raji »demokrate« su digli hajku na muslimane i opljačkali ih do goje kože. I oni u Bosni, kao i oni u Sta« roj Srbiji i Makedoniji bili su žrtva »demokratske« agrarne demagogije i postali kao prst goli. Današnjem muslimanskom svetu bilo je suđeno da ispaštava grehe prošlosti, kao da je sadanje pokolenje krivo, što su sve do oslobođenja zadržati feuda!« ni posedi. Sve do juče muslimani su naziva« ni separatistima, a njihov patrioti« zam dovođen u sumnju. Zbog ne« koLko hektara zemlje više ili manje »demokrati« su sipali more pogrda na muslimane. I svako, ko bi ih u« zeo ma i malo u zaštitu bio je tur« koman u očima, »demokratske« štampe i klevetan da ne može, biti gore. Interese otadžbine »demokra« te« su žrtvovali interesima partije. Koliko su od njih uzvišeniji ,i rodo« Ijubiviji bili muslimani najbolji Je dokaz o tome, ako kažemo da je pre neki dan jedan od musliman« skih vođa g. Halidbeg Hrasnica iz« javio, posle sjajne pobede Jugosla« venske Muslimanske Organizacije, da njegova stranka stoji na stano« vištu državnog jedinstva i da će se u Konst.tuaniti deklarisati kao mo« narhistička. Ali šta ćemo -sa agrarnim pita« njem, zapitaće heko? Pa to nije ta« ko teška stvar kao što se čini na pr» vi pogled. Agrarno pitanje nije sta« leško pitanje, nego državno i nacio« nalno. Kada se ono bude rešavalo na prvom mestu valja imati u vidu socijalnu pravdu, pa interese države i naroda, pa tek onda interese poje« *) To ne stoji. Nijedan musliman, posjednik slobodnog zemljišta, beg« luka, nije ga stekao na sablji, nego ili nasljedstvom ili kupnjom. — Ur. Kad će biti mir na istoku? A naši muhadžiri? »Politika« od 18. o. mi. donosi zvanično saopćenje, da je beograd« ska vlada prihvatila u načelu molbu Vrangelova štaba za naseljavanje njegovih donskih kozaka u južnim krajevima Srbije, u Drenici i Meto« hiji. Saopćenje završava ovako: »Prema tome, kozaci bi se imali naseliti poglavito u okrugu kosov« skom, u Drenici i Metohiji kao naj« plodnijim predjelima, u kojima je srpski živalj jako proređen. Broj ko« zaka, koji bi se tamo naselio iznosi oko sedam hiljada, podrazumeva« jući tu i njihove porodice. S obzirom na sve ovo, Ministar« stvo za Agrarnu Reformu moraće da u svoj budžet za iduću godinu unese sumu od 120 milijona dinara, koja je prema opštem mišljenju mi« nimalno potrebna za sprovođenje ove namere. Tako bi budžet ovog ministarstva, podrazumevajući tu i sumu određenu za naše koloniste, iznosio oko 250 milijona dinara«. Nismo neprijatelji ničijoj siroti« je otimati ceo begluk, stečen na sab« lji od nekog muslimana*), u intere« su socijalne pravde, a druge beglu« ke koji se zovu Izvozna Banka ili pomodna trgovina Gavrilović i Vu» letić, ne samo ostavljati u snazi., ne« go im davati mogućnost da se.j da« lje šire, da postaju nova feudalna i» manja. 1 Muslimani su naša braća i vred« nilsinovi otadžbine. Sakupljeni u jednu kompaktnu masu, nalazeći se u Jugoslavenskoj Muslimanskoj Or« ganizaciji, oni mogu i treba da budu korisni za sređivanje prilika i krista« lizovanje narodnog i državnog je« dinstva.« dinih staleža. Kao što smo za vre« me rata dužni da svi svoje živote prinesemo na oltar otadžbine, tako u vremenu mira mi moramo često puta stezati svoje egoistične pro« hteve, kada je u pitanju socijalna pravda i društvena zajednica. Raz« govarajući jednom sa jednim od prvaka muslimanskih o agrarnom pitanju, on nam reče: »Ako se mi sporazumemo u ostalim stvarima, ako vi budete gledali u muslimani« ma svoju rođenu braću, onda mi od agrarne reforme nećemo praviti pi« tanje. Pustite vi nas da se mi spora« zumemo sa seljacima t. j. seljačkom strankom i mi ćemo agrarno pitanje resiti i bolja i pravednije a od radi« kala i od »demokrata«. Ovakav odgovor našega prijate« lja i jednoga od vođa Jugoslavenske Muslimanske Organizacije malko nas je iznenadio, a njegovo rešenje našli smo tek danas u »B. Dnevni« ku« u razgovoru sa predsednikom parlamentarnog kluba zemljorad« ničke stranke g. Vojislavom Laži« ćem, nar. poslanikom i težakom iz VaVeva. Predsednik je sledeće iz« javio: »Mi nismo za to, da se čitavo imanje ovih (naših begova i spahi« ja) potpuno razdeli. Mi dozvoljava« mo da se begovima i spahijama o« stavi onoliko koliko je potrebno za održavanje njihovih porodica, a o« stalo da se razdeli zemljoradnici« ma«. Dakle kao što vidimo, naš do« broćudni težak, pored svega toga što je lično zainteresovan, ima više plemenitosti od »demokrata«,' jer neće da bivše zemljovlasnike do ko« že oguli. Muslimani nisu protiv agrarne re« forme, Л su protiv njenog boljše« vičkog i nejednakog rešavanja. Oni traže da se uvede minimum i maksi« mum poseda, da agrarni zakon bu« dc jedan te isti za svu zemlju. Od kmetovskib selišta oni su već davno digli ruke, ali zato traže da se beg« lučki posedi smatraju kao veliki po« sedi i da se sa njima postupi onako, kako će to biti sa svima velikim po« sedima u našoj zemlji. Nepravedno Pariški poluzvanični »Temps« do« nosi u broju od 13. o. mj. članak pod gornjim naslovom, koji u cijelosti prevodimo: »Četiri su već nedjelje prošle po« slije izbora u Grčkoj, koji su oborili Venizelosa. Uzalud su vlade antan« te odbijale kralja Konstantina: uz prkos njima pozvan plebiscitom od prošle nedjelje, sprema se on da ot« putuje u Atenu. Engleska i Italija iščekuju događaje, prva držeći u svojim rukama Carigrad i Cipar, druga otok Rhodos računajući na budućnost. A Francuska! Ona nema te privilegije, da u zavjetrini mirno čeka. Angažovana sama u uat protiv Turaka, ona nastavlja s prosipa« njem svojih milijuna i također — zašto da se sakriva? — s pogibijom svojih vojnika. Rat u Ciliciji nimalo ne sliči ev« ropskom ratu. Na istočnoj fronti gubi se čitav svijet, da se dobije ne« što terena. Tu je dalje ono mjesto, gdje se počinje s gubitkom svijeta nakon malo dobivenog terena. Ko« Iona generala Gubo«a napredovala je bez poteškoća do Niziba, blizu Eufrata, a 30. novembra je stigla u Ajntab a da nije naišla na otpor; ali dok je ona tako prodirala u istoč« nam smjeru, otprilike na 250 km do Adane, divizija Difije je u samom području adanskom stajala u teškim bojevima od 23. do 26. novembra, koji su je koštali izvjestan broj mrt« vih. Zatim se desio iznenada jedan događaj, čije detalje još ne znamo, ali čije značenje ne će izmaći niko« me. U dubini Sirije — ako se ne vara« mo, to je bilo 60 km južnoistočno od Latakija — jedna neprijateljska sila dolazeći, kako izgleda, od sje« vera, srela je neki francuski detaš« man naoružan artiljerijom i mitra« Ijezima. Bitku su izgubili Francuzi, a s njom i mrtvih, zarobljenih i rat« nog materijala. Nadamo se, da će se naskoro publikovati zvanični iz« vještaji o toj aferi i živo želimo, da se istina podudari s našim informa« cijama. Ali kad jedna neprijatelj« ska trupa može da ode s turskog »fronta«, da se spusti b arapske kra« jeve između Aleksandrete i Halepa i da napadne francusku stražu u Si« riji, onda se mora priznati, koliko« god zamašni bili franesuki gubici, da je to veoma ozbiljan događaj. Dobro bi bilo, da se osim toga zna, da li postoji kakva veza izme« đu toga napadaja turskog sa sjevera i priprema arapskog napadaja sa ju« ga, koji se, kako izgleda, čine u juž« noj Siriji. Pod konac novembra je bilo signalizirano, da se emir Abdul« lah, brat emira Fajsala, nalazi u Hammanu, otprilike 80 km južno od Deraa. On je tamo kupovao, kako se čini, opskrbu za svoju malu trupu oboružanu mitraljezima, koju je do« veo sve do Maana i po pričanju je izjavio namjeru, da maršira protiv Francuza. U isto su vrijeme ljudi, koji tvrde, da govore u ime emira Fajsala upriličili pokret protiv Fran« cuske među stanovništvom Haura« na. S druge strane opet bio je emir Fajsal u Londonu i tu su ga primili članovi britanske vlade. Mogli bj se čuditi zbog tog podudaranja i pitati se, kako se vrše vojničke pripreme protiv Francuske u Hammanu ili u Es«saltu, u mjestima engleskog pod« ručja. Ali, čini se, da u stvarnosti ni sami Englezi nisiu neosporeni go« Soci 236 — Brol spodari u svojoj domeni. Na 30. no, vemlbra je jedna »šerifinska« četa na pala na jedan trenski voz na putu iz Damasa na engleskoj zoni i o« pljačkala ga. Materijal su napadači dotjerali u'Hamman, odakle je jav, Ijcno, da se tu nalazi brat emira Faj« jsala. Vidi se, da su ta dva sina šerifa Husejina podijelili međusobno ulo« ge. Dok jedan pruža Englezima ru» ku pomimicu, dotle im drugi oduži« ma tren. Nu komedija bi se mogla izvrg« nuti u dramu. Moralo bi se biti slije« pim, pa da se ne vidi, kako se svi ti azijski problemi udružuju. Boljševi« ci pomažu turske nacijonaliste, či« ne propagandu u Indiji i ašikuju sa Kinezima. Turski se nacijonalisti sporazumijevaju sa Arapima. Ako francuska vlada ne bude na oprezu, riskira pogibiju svojih vojnika u Ci« liciji, pa i u Siriji, i to ne samo od mjesnih navala, nego i od ogromnog azijatskog požara, koji može da za, pali od jednom cijelu sjevernu Af« riku. Je li pravo ne obazirati se na te troškove i na te opasnosti, kad Francuska ima da ispuni druge tako teške zadaće: okupirati lijevu obalu Rajne i pribaviti namirnice opusto« šenim krajevima? Sigurno je, da je francuska vlada markirala svoju politiku, koju hoće da slijedi, što je izabrala generala Pelle«a za predstavnika u Carigradu. Kad se u Tursku šalje čovjek toga ranga i takovog ugleda, to je očito s toga, da se učini mir s Turskom i da se tako opet uspostavi prestiž Fran« cuske, njena prava i interesi. Ali da se učini mir sa Turskom, treba biti odlučnim za modificiranje sevre« skog mira. Ili bolje treba biti sprem« nim izreći, u najmanju ruku, da je Francuska riješila da ga modificira, ma da ga sada primjenjuje. Ne sa« mo da to ne bi bilo poniženje za Francusku, kad bi izricala te riječi, nego bi to bila čak jedna emancipa« čija; jer svako zna, da sevresski mir nije saglasan sa voljom Francuske. Jesmo li spremni da to reknemo? Ako smo spremni, koliko ćemo još čekati, da se produžuje lista naših mrtvih na istoku? Ako nismo spremni, šta bi dobra mogao reći Turcima general Pelle? Pregledajmo još jednoć situaciju. Tri se pitanja i tri odgovora uka« zuju. I. Zašto gubimo svijet na istoku? Gubimo ga prije svega s toga, što se naša vojnička okupacija proteže preko arapskih krajeva čak do Tu« raka. Mjesto da smo Turcima susje« di, a Arapima protektori, i jedni i drugi su naši protivnici. II. Zašto držimo u okupaciji Čili« čiju, gdje stanuju Turci? Nije sto« ga, da je zadržimo. Naprotiv, da je restituišemo, onako kako smo obve« zani sevreskim ugovorom, čije po« godbs mi zaista ne mislimo otešča« vati. Francuski oficiri i vojnici, koji sc ubijaju u Ciliciji, umiru dakle, da obrane ono zemljište, koje Francu« ska hoće da ostavi, kad bude u mi« ru s Turskom. III. Zašto Francuska nenja još mi« ra sa Turskom? Zato, što je za pra« vi mir s Turskom potrebno odreći se podržavanja Grka u krajevima oko Smirne i u istočnoj Traciji. U koliko Francuska ostane solidarna sa grč«" kim zahtjevima, u toliko će biti pri« siljena da vodi rat na istoku. A tur« ski nacijonalisti, izmoždeni ratova« njem, padaju sve više i više u ovis« nost od boljševčke Rusije, s kojom mi uopće ne možemo raspravljati. Zaključak: Kad žrtvujemo naše ljude i naš novac na Istoku, to je zato, da Smir« na i njena pozadina od 100 km vd mora, da Jedrena i više od 60 km o« bale Crnog mora, da Galipoli i ev« ropska obala marmarskog mora sve do na 30 km od Carigrada — pri« padnu šuri Vilhelma II. Takva je istina. Dokle ćc teći krv i novac Fran« ccske za »Tina«? Kada ćemo imati mir na istoku?« Naši dopisi. Gračanica, 14. decembra. Do izbora, kako tako! Kako izbo« ri minuše, — očaino i ncsnošljivo stanje. Ne samo, da je psovanje �Б^ој 236 — Broj muftije i s njime zajedno i sultana predmet govora u budama i rakijaš« nicama, nego je hajka zauzela toli« ke dimenzije, da ni muslimanske radnje i dućani nisu pošteđeni. Onomadne se sakupila jedna ru« lja pod prozore islamske čitaonice, psujući muftiju, sultana, džamiju i sve naše svetinje. Muslimani su рге« šutjćli i sutra dan su se potužili vlasti, a ova hesab tamo, hesab ova« mo, od svih izazivača, globi dvojicu i to jednog sa 100 K, a drugog sa 60 K. i to one, koji su se pokajali, doeim je začetnike pustila na miru. Kad je nekolicina naših čula, da vlast u ovakim slučajevima ne će ništa, počnu se dogovarati, da oni bar ovakove napadaje i bez vlasti odbiju, nu to je doznao šef ovomje« Isnog kot. ureda i egzemplarno gto« bio dotične sve po 200 K globe. Osim toga se kod nas u zadnje doba opaža neka privilegisana gru« pa ljudi, koja javno grdi i samog kralja, pa im se ništa ne dogodi, dok s druge strane tajni agenti sreskog ogovaraju nevine ljude, pa čovjek upravo na pravdi Boga radi tobože uvrede Njegova Veličanstva odleži više istrage, nego li bi osuđen bio. Primjerice za ćeif polit, kanceliste, zvanog Dr. prava, Mujdža Husari« kić otpraćen je po noći od kuće u zatvor i potpuno bezrazložno odle« žao preko mjesec dana zatvora, do« čim Skočajiću Branku, koji je u Hotel Ozrenu pred više ljudi grdio kralja, i usprkos svih dokaza, ništa ■ se ne dogodi. Je li pravda za sve ili ne! Da li će se s nama i dalje maćuhinski postu« pati? Od oslobođenja do danas ni« šta se ne poboljša, nego iz dana u dan sve gore. Nadamo se još jedino u Konstituantu. Orašje, 18. decembra. Demokratsko haračenje u Posavi« ni. U brčanskom kotaru u selu Ko« panice nalazi se posjed Avdage Ku« čukalića iz Brčkog i Mehmedage Čehajića iz Orašja, koji su oni obra« đivali sve do novembra 1919. U to vrijeme je navalio na posjed zloglasni »demokrat« i desna ruka bivšeg sreskog načelnika Kostića u Brčkom Krsto Kojić iz istog sela sa još nekoliko seljaka, te je porušio tarabe oko konaka, a zemlju oko konaka uzorao. 13. februara 1920. došlo je 8 seljaka iz Krstine kuće, te su otjerali mrjmke Kučukalića i Čehajića iz konaka, i istu noć obili hambarove i odnijeli hranu iz istih. 15. februara 1920. došlo jc nekoliko seljaka, koje je predvodio knez Mi« lan Ristanić, do konaka — to je bilo u 10 sati na večer — te su tu psovali Muhameda, džamiju i druge sveti« nje i pucali su iz pušaka. Momci, ko« ji su bili u konaku, nisu smjeli izići i to je trajalo do pola noći. Malo po« slije došla je žandarska patrola, da iizvidi puškaranie i zatekla je zapa« Ijenu stanaru malo udaljenu od ko« naka, te su oružnici izvikali momke i tako spasili zapaljenu stanaru od požara. 2. marta 1920. su zlikovci obili magazu i odnijeli svu pšenicu, što jc u magazi bila. 23. maja obijen je koš i odnesen kukuruz iz koša. 18. juna obijena je ponovno maigaza i opljač« kan grah i repica iz nje. 22. juna razgrabljen je težački alat, koji se nalazio kod konaka, a i šuma je is je« čena. 14. septemrba opet je obijena magaza i odnešena hrana. 25. okto« bra obijen je i konak, te je iz istog odnešen sav namještaj f sve drugo, što je u konaku bilo. 12. novembra izgorilo je sijeno kod konaka. 11. decembra izgorile su šupe i magaze i u šupi 26 velikih kaca za rakiju. Kod svih tih slučajeva još se ni« kad nisu krivci iznašli, a što je ioš začudni'e, u blizini Kučukalića i Će« hajća posjeda nalazi se sličan po« sjed H. Ristića iz Brčkog i ovome se dosad nije ništa dogodilo. Vlast do danas nije mogla zlikovce iznaći. Osobito nas iznenađuje to, da nije iznađen krivac izgorjelog sijena, a Krsta Kojić je sam upozoravao Ku« čukalića i Čehajića momke, da ne sadijevaju blizu njegovih sijena, jer se boji, da ne će i njegova zahvatiti plamen, ako njihova uzgore. Orašjanin. Странл 3 — Strana „ПРАВДА* — .PRAVDA* , j | ■ j I Naputak za osnivaaje zimljoradničMili zadruga. Piše: A. D. Uvod. Teški položaj našega težaka, koji je glavni oslon države i od čijeg bla« gostanja u državi zavisi i blagosta« nje države i njenog naroda, vazda je silio svakog misaonog čovjeka, da razmišlja, kako se on ima pomo« ći i uputiti i kako da se, gospodarski i kulturno, što jače podigne. U nas, a naročito u Bosni i Hercegovini ra« dilo se je nešto i baš, ako ne sa naj« većim uspjehom, a ono ipak sa ne« kim uspjehom i to među našom bra« ćom pravoslavnim i katolicima i os« novalo dosta zemljoradničkih udru« ga, koje su prvi i bitni osnov, da sć naš težak u gospodarskom, kultur« nom a i ćudorednom pogledu pođi« gne i da počne misliti svojom gla« vom o svojoj sreći i t. d. Ovu je za« daću časno izvršila inteligencija na« šc drugovjerne braće, pretrpiv pri tom puno pregaranja i žrtava. Re« koh časno, jer znam dobro, šta je sve podmetano toj inteligenciji od strane nesretne propale Austro«U« garske. Srbi pravoslavni osnovali su od god. 1905. do danas preko 290 zemljoradničkih zadruga i njihov savez, a Hrvati katolici od god. 1909. preko 90 zemljoradničkih za« druga sa savezom. Muslimani su o« snovali svega t r i zemljoradničke zadruge od god. 1909. do danas. Kada se usporedi broj pojedinih zadruga i kad se uzme u obzir, da je prosvjetni nivo svih težaka gotovo isti, onda se mora zaključiti, da je netko budio prvu dvojicu i putio ih njihovu dobru, zalazivši među njih i živeći s njima, a potonji, da je bio prepušten sam sebi. Ovdje ću odustati od iznošenja razloga, koji su bili zapreka našoj inteligenciji i ilmijji, da u tom prav« cu nije radila djelom, jer ne može se poreći, da nije poticala baš nika« ko na rad. Ovo ispuštam, prvo što to ne bi imalo koristi, a drugo što je naša ilmijja i inteligencija za pre« vrata uvidila donekle svoju dužnost, a i narod pokazao svoju duboku svijest, koja se manifestovala na iz« borima. Ta probuđena svijest jamči mi, da će se on umjeti organizovati i na gospodarskom i privrednom polju, te postavši jak kesom, postati ujed« no i jak politički faktor u našoj do« movini. Težaku treba zorno prikazati prednosti zemljoradničkih zadruga i uvijek polaziti sa njegovih 1 i č« nih imovinskih odnošaia. Sa« mo tako može se prihvatiti od srca nešto novoga, što zadire duboko u njegovo ekonomsko stanje. Imajući na umu dakle što lakšu shvatljivost prikaza za samog teža« ka uvjeren sam, da će ovo moje iz« laganje imati uspjeha, pa ma i ne mogao sve rastumačiti onako, kako želim. Pisaću na osnovu iskustva, jer sam i sam osnivao u praksi zem« Ijoradničke zadruge, a i inače mno« go godina bavim se tim pitanjem. (Nastaviće se.) lenu teritoriju. Delegat Švajcarske predložio je, da Švajcarska zastupa Lihtenštajn u Savezu Naroda. Nova svjetska mirovna konferen« ca. Iz Newyorka se javlja: Harding je izjavio jednom stranom diploma« tu slijedeće: »O Savezu Naroda nije vrijedno ni govoriti« Za neko vrije« me biti će položaj u Evropi takav, da će evropske države stupiti pred Ameriku s molbom, da u interesu civilizacije pomogne. To će biti mo« menat da se sazove nova mirovna konferenca za sređenjc svih pitanja u Washingtonu. Versaillerski mir bi« ti će tada izmijenjen washington« skim mirom. Dolazak Konstantina u Grčku. Iz Atene javljaju: U nedjelju u 11 sati prispio je kralj Konstantin sve« čano i oduševljeno dočekan u Ate« nu. Iz pristaništa otišao je ravno u katedralnu crkvu a zatim u dvor. — Vlade Francuske, Engleske i Italije odlučile su, da njihovi ministri osta« nu privremeno u Atinu, ne uzimaju« ći učešća ni u kakvoj ceremoniji i ne stupajući ni u kakvu vezu sa Kon« stantinom. Članovi vojnih i pomor« skih misija uzdržaće se svake veze sa dvorom. Saveznički brodovi na« pustili su grčke vode, te tako izbje« gli dužnosti pozdrava krstarice, ko« jom je došao Konstantin. Ogromna oružanja na moru. Po jednoj vijesti iz Washingtona izja« vio je američki tajnik za mornaricu, Daniels, da je protiv ograničenja o« ružanja na moru sa strane Engleske, Japanske i Amerike. Daniels je u parlamentarnoj komisiji za mornari« cu razložio svoj program glede kon« strukcije novih brodova, koje bi se imale nastaviti, dok američka flota ne postane najjača na svijetu ili dok se ne postigne sporazum o razoru« žanju. U Londonu se međutim opet sastao obranbeni savjet, koji je na« stavio vijećanje o povećanju flote. Ugroženo primirje između Polj« ske i Litavske. Iz Kovna se javlja:' Litavska brzojavna agencija javlja: Prema vijestima iz Vilne ugroženo je ponovno primirje sa Poljskom. U posljednje vrijeme stigli su u Vilnu vojnički transporti sa municijom i opremom. Očekuje se nova poljska ofenziva i to pod vodstvom načelni« ka generalnog štaba Zeligovskog i pukovnika Popizkog. U neutralnom pojasu množe se napadi Poljaka na litavske pogranične čete, koje su morale suzbijati Poljake, a to su Po« ljaci tumačili kao kršenje primirja. Trocki kao mironosac. Kopenhaš« ki »Nationaltidende« javlja iz Hel« singforsa: Trocki je na gospodar« skom kongresu u Moskvi izjavio, da će se crvena vojska smanjiti na po« lovicu dosadanje jakosti. Sovjetska vlada, da će sa svim sredstvima na« stojati uzdržati mir te doći do ko« načnog mira sa svim velevlastima pomoću raznih koncesija. Trocki je napomenuo također ozbiljne nesu« glasiće koje su u Rusiji nastale iz« među naroda i vojske. Ove nesugla« sice odstraniti će se novom organi« zacijom vojne sile. — Iz Varšave međutim dolaze posve protivne vi« jesti, iz kojih se neda zaključiti baš miroljubivost ruskih sovjeta, već u« pravo njihove vojničke namjere, jer znaju, da bi reduciranje crvene voj« ske značilo i njihovu propast. Politici pregled. Na dohvat KemaMsti i boljševici dijele Arme« niju. Javljaju iz Tiflisa, da je so» vjetska vlada upravila ultimatum vladi u Angori u pogledu njenog dr« žanja spram Armenije. Radi ovog ultimatuma zaključio je Mustafa Kemal, da odmah odašalje u Mosk« vu jednog predstavnika, koji bi i« mao razložiti tamo njegovo držanje u ovom pitanju. Albanija primljena u Savez Naro« da. Iz Ženeve javljaju: Skupština Saveza Naroda odbila je, da primi Aserbejđan i Ukrajinu, pošto ne« maju priznatu vladu i jasno odrede« nu teritoriju. Delegati Engleske, Juž« ne Afrike i Kanade tražili su prima« nje Albanije sa granicama priznatim 1913. Delegat Indije govorio je ta« kođer u prilog Albanije. Viviani i rumunjski delegat podržavaju tali« jansko gledište. Prema tome Alba« nija je jednodušno primljena. Lih« tenštajn je odbijen, jer ima prema« Kako »Balkan« rješava jugosla« vensko pitanje. »Balkan« od 12. o. mj. piše u članku o naseljavanju donskih kozaka po našoj kraljevini i ovo: »Isto tako treba naseliti Ma« loruse i po Bosni, Hrvatskoj, Slavo« niji, Sloveniji i drugim krajevima; oni bi tada, kao naši odani prijate« lji, brzo resili jugoslavensko pitanje, da nikome više ne bi padalo na pa« met, da razorava našu otadžbinu. Ne bi tada katolički popovi, kao naši najopasniji neprijatelji, trovali Hrvate i Slovence svojim pridikama i dražili protiv Srba, jer bi se oseća« li suviše slabi i mali. Kako bi to zvučilo, da je, recimo »Hrvat«, analogno tome napisao o« vo: »Isto tako treba naseliti Galici« jane i po Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori i drugim krajevima, jer bi ta« da oni kao naši odani prijatelji, br« zo riješili jugoslavensko pitanje, da nikome više ne bi padalo na pamet, da razoravu našu otadžbinu. Ne bi tada pravoslavni popovi, kao naši najopasniji nepri« j t e 1 j i, trovali Srbe svojim prođi« kama i dražili protiv Hrvata i Slove« nača, jer bi se osjećali suviše slabi i | mali.« j j Лж vijesti. Naš list ne će izaći u subotu 25. o. mj. radi blagdana u štampariji. Molimo članove naše organizaci« je, koji putuju s kakovim bilo po« slom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. Seljačke nevolje. Meho Bečić, Mi« ralem Bečić i Alija Mušinović iz se« la Modrinje, općina Viduša, srez Zenica tuže nam se na agrarnu di« rekciju, kojoj, su prije pet mjeseci predali jednu žalbu, na koju im do danas nema nikakva: riješenja i ako im o njenom povoljnom riješenju ovisi egzistencija’. Geometar je bio pitan, ali je on bez saslušanja stran« ke odgovorio, a težacima je na nji« hovo urgiranje odgovorio, da on može po svojoj volji sam da riješa«/ va. Po kome zakonu? Predmet jđ žalbe ovaj: Zenički geometar je bež ikakva prava dao Peri Stevanovićd, željezničaru, jedinu ispašu i sječu Ripišće, u kojoj je cijelo musliman« sko selo paslo svoj mal i zadovolja« valo svoje potrebe u drvetu. Dvade« set kuća težačkih bi se moralo ras« kućiti i raseliti radi toga, da se obo« gati Pero Stevanović, koji osim svo« je željezničarske plaće ima toliko zemlje, da je nije u stanju ni obra« dilti. Seljani su se tužili i sreskom na« čelniku na geometra, nu sve badava. Zahtijevamo od nadležnih, da i sre« skog načelnika i geometra odmah pozovu na odgovornost za to neo« vlašteno raspolaganje sa egzistenci« jom stanovnika jednog cijelog sela. O komandantu policijske karaule Bistrik g. Andriću, donijeli smo u 110. broju našeg lista noticu, koja ne odgovara istini, kako smo se os« vjedočli po mnogim dopisima naših uglednih pristaša, koji ga poznaju kao ispravna i korektna službenika. Smatramo za dužnost, da to javno konstatujemo. Posljedice rudarskog štrajka u Trbovlju. Iz Beograda javljaju: Di« rekcija državnjh željeznica u Beo« gradu saopštava: Zbog štrajka ru« dara u Trbovlju, direkcija državnih željeznica u Zagrebu privremeno je ukinula brze putničke vozove broj 576 između Beograda i Zagreba, ko« ji su polazili iz Beograda u 18 a sti« zali u Beograd u 6.50 sati. Direktna putnička kola za Beč i Prag dodava« će se vozovima broj 374 sa polas« kom iz Beograda u 21 sat. Također se do daljeg naređenja obustavlja prijem svekolikog bruta na otprav« ljanje sa beogradske direkcijske te« ritorije za teritorije zagrebačke di« rekcije izuzimajući živo bruto, voj« ničke pošiljke i ugalj. Primljeno bruto biće prevučeno. Islamska dionička štamparija u Sarajevu osnovala je u svojoj zgra« di tvornicu papirnih kcsica, pa je već započela radom. Tvornicu je snabdjela sa dostatnom količinom papira i materijala. Izrađuje sve vr« ste papirnih kesica razne veličine, debljine i kvaliteta, a zaposlila je do sada više muslimanskih djevojčica. Dok sc posao bolje razvije, izdrža« vaće 50—60 muslimanskih familija. Zato je dužnost svih nas, da ovo poduzeće svojski podupremo, a oso« bito naših trgovaca, da sve potrebe kesica kod naše Islamske tvornice podmiruju, tim prije što su cijene za fine dobre kesicc niže nego za kesi« ce od starog, prljavog i ispisanog papira, koje danas trgovci upotreb« Ijuju. Redukcija putničkog saobraćala. Pošto su obustavljeni na pruzi Zagreb—Beograd brzi vozovi br. 5 i 6, to će se od sutra 22. o. mi. obustaviti na prugama sarajevske direkcije ovi vozovi: Između Sarajeva i SI. Broda brzi vozovi br. 10.001 i 10.002; između Sarajeva i Oruža putnički vozovi br. 10.111 i 10.112; između Gabele i Metkovića mješoviti vo­ zovi 11.035, 11.036. 11.037 i 11.038. �Osman, Alić Suljaga, Hečo Mulaga, Ispravak. U jednom dijelu izda« Durmo Mustafa, Gogo Osman, Sof« nja našeg prošlog broja nastavljeno je pogrešno na članak »Oko privre* tić Huso. — Skupljeno 23 K. mcnog poslovnika« cd redka »Ta Točno na minutu idu Suttnerovi probuđena svijest...« 22 redka iz satovi, svjetski- glasovita marka jednog drugog članka, koji nije ni« »1KO«. Suttnerove ure u svim izrad« kako u savezu s tim. — U istom bro« bama i cijenama, kao i sve ostale ju u »statistici izbora u konstituantu dragulje i potrebštinc pokazuje za B. i H.« na mjesto broja 559 za Vam prekrasni katalog kojeg bes« listu musi. tež. stranke u tuzlanskom platno dobijete ako za poštarinu okružju treba da stoji 599, a na mje« pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, sto 599 za listu »Zvona« u istom o« Ljubljana br. 706. kružju ima da stoji 559. Na mjesto Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) zbroja glasova radikalne partije bez ikakovog odbitka, iznaša naj« 49.463 treba da stoji 59.463. Molimo veći zgoditak, koji sesajednom da se to ispravi. srećko m dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« Mjesni ogbor u Zenici sakupio je žave neka se uprave na glavnu ko= K 2.300 dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, koje darovaše slijedeća lekturu: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije. Zagreb, gospoda: Po K 100: Omeraga Mu« Gajeva ulica 8. tapčić, Mutapčić Izzet. Šestih Omer CIJENE PADAJU! Papirnici D. ef.. Salčinović H. Ibrahim, Filipović i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra Muharem. Po K 80: Serdarev.ć Ah« ul. 19., stigla je veća količina prvo« med. — Po K 60: Kratina Salih, O« merspahić Salihbeg. — Po K 50: O« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« merspahić Hasan, Fehim Imamović. tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« — Po K 40: Ceršimomović Hilmi ef., ka. tc se prodaje, dok zaliha traje, Serdarević Salihaga, Halilović Bat« po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske ro, Horovitz Emil, Gegić Nazif ef., narudžbe obavljaju se odmah; pa« Skupljeni. — Po K 30: Ibro Gjulan, kovanje se ne plaća. Akaskalić Dervišaga, Ekinović Ah« Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« med, Bošnjak Salih, Mutapčić Meh« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi, med. — Po K 25: Tafro Džemal. — cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« Po K 20: Šestić Salihaga, Hercego« kovih zlih časova Fellerov pravi El» vac Abdulah, Mutapčić Alijaga, Mutapčić, Husremović H. Šefko, U« ! safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« dovičić Salih ef., Nađaković Asim, , cijalne boce 42 krune. Državna tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr« Ramić Bećiraga, Omeragić Salko, sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Mujkić Mehmedbeg, Krehić Ferid« Pokvaren li Vam želudac od zle beg, Adolf Vaisz, Durmić Numaga, hrane? Fellerove prave EIsa«pilule Zukić Salih, Babahmetović Meh« — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 med, Džampo Pašaga, Ekinović Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« Hamdija, Hamzić Mehmed, Zukić kruna. Omot i poštarina posebno, Gjulaga, Totlić Hasan ef., Idrisbe« ali što jeftinije. Eugen V. Feller, gović Bećir, Imamović Rašid ef., vatska. B. Ibraković Hasan, Bošnjak Enis, Hu« scinspahić Ćamil, Smailović Salih Svibu helcnder 1 ef., Kadić Mula Husein, Jašarević Zaim. — Po K 14: Tafro Abdulaziz miuU ЛаЈОПОУ za 19ZI. ef. — Po K 10: Serdarević Lebib, 26. Недеља VII. Месец ЈУЛИ Sačak Mujaga, Šehalić Ahmed. Be« Nedelja Недеља Muslimanski: 3. Sevel 1388. Raagić Ejub, Sikteređik Haso, Ekino« 20 7 muzanski bajram vić Muhamed, Šestić H. Mehmed, (IV. dan). Теодот, еп SUverije Hercegovac Ahmed, Konić Petar, Ponedeljak Понедељак Salčinović H. Sulejman, Dajić Mu« 8 21 jo, Ramadanović Alija, Šuvalić Теодор Стр. Alojzije vel. Mehmed, Sarajlić Asim. Islambego« Уторак Utorak vić Ismet. Mehmedić Salih, Zilić 22 9 Mustafa, Torabar Mujaga, Babah« ' Pavlin Кирило ал. metović Mustafa, Sarajlić Sadik. O« Среда Sreda merspahić Mustafa, Šišić učitelj, 10 23 Mutapčić Enis, Sarajlić Salih, Kad« Sidonlja Тимотије. n. rić Hasib, Duvnjak flasanaga, He» Четвртак ćo Muharem, Haseljić Zaim, Bega« 1 Četvrtak 24 11 novih Husein, Šabih Ibrahim ef.. Ivandan Вартол и В. Terzih Behir, Imamović Zaim, Alić Петак Petak Ibrahim. — Po 9 K: Omeragić Ham« Muslimanski: 12 25 8. Ševal 1388 dija. — Po 8 K: Derventa Sulejman. Prosper Онуфр. и П. — Po 6 K: Šestić Suljaga, Sporo Субота Subota Jevrejskl: Daut, Alefendić Akif, Mujkić Emin, Tamuz 5680. 13 26 Arnaut Meho, Cerim Omer ef.. Si« Hukat Vejivtab Акилина Jeremija vac Derviš. — Po 5 K: Baručija Ha« šim, Karić Hašim, Poštadić Meha« Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe ga, Halilović Meho, Begimam Ra« opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar 1921. god. Cijena po komadu K30'—Na sim. — Po 4 K: Begimam Derviš Su« za više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 lejman, Imamović Hilmija, Bajra« do 50 kom K 24.-, od 50—100 kom. K 23,mović Ibrahim, Alić Ahmed ef. Po« preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima I izvršuje: dojak Mahmut, Imamović Ibrahim, Bajramović Džemil, Torakić Jusuf, Papirnica Daniti 8 B. Најоп, Sarajevo Musić Biber, Alić HaliL Beganović I Ttlifei iattrarbia br, 17. Brzojavi:Knjižara Kajon. „PROMET** trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. БвдЈ — Broj 236 IIFAbAA* 4 Страи» Muslimani sjetite se „Gajreta"! Nešto i za Vas! KncioiialiiH njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prižtide, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti nv ježom i elastičnom, upotrebljajte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNE-PA8T1LE, 1 katija K 10 50. Pamada sa usnice po K 2’— i 4*—. Ideal svih sapunn. jMt FELLEROV LJ1LJANOV MLIJEČNI SAPUN K , TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12- i 15*—, najfiniji glicerin K 6'— i 30‘—. Vaselin po K 8’—, 7*— 1 12' Nelkodljlvi puder sa lice u vrećicama po K 5*—. Rumenilo, 10 omotića K 20* — . Puder gospoglt, boja se u to razumije, jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24* ■ Izvrsna naravna njega koso. Porast kose unapregjaje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čava FELLEROVA TANNOCH1NA POMAD \ Z\ PORAST KOSE ,ELSA“, 1 veliki porculanski lončić K 15 — JAKI KATRaMOV SAPUN ZA GLAVU K 14, M AGJAR8KI BRKOMAZ po K 6 - i 8*-, NEŠKODLJIVA olja sa kosa, orahovo alje. mala boca K 6*—, velika K 30*—, ŠAMPON za pranje kose K 4 —, Protiv tjelesnoga mnjenja djelaj« paaedaoo FELLEROV ,ELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 katija K 10'50. Što je ELSA-FLUID, to se znat 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42'—. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brao FELLEROV1M TURISTIČKIM MELEMOM „Е1ва“ n kutijama po K 5'— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINK TUROM вЕ1ва“, 1 bočica K 10*—. Hega-zubni prah ea kisikom, 1 kntija K 20*—, Dra Heidera prah za zube 1 katija K 6*—, Elsa-voda za usta K 30, četke za aube počamši od K 20—. Fin! parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40*—; na vagu prema količini poćamli od K 20*—; Sachet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8*—. kao maha, baba, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika katija K 16 —. Tinktara za stjenice K 30—. Naftalin počamti od K 2*—. Šta se svaki dan trebat Engleski melem K 2* -, Lysoform K 30, pravi Lysol K SO*- , kompletni irigatori najfiniji K 150*—, Kamfor K 3*—, Kamforne kugle K 5*-, arnika po K 6*— i 30*—, Crnogoričin miris za sobo K 3b, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po težini počamii ed K 3*—* Kod upita tieba svagda priložiti poštanske biljega za odgovor. Miševi I štakori! Otrov za miievs K 8*—, otrov za ž*akore K 8’— i 10—. Omot 1 poštarina računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Što vite se na jedan pata nsračl, to se manje ovim troikovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 31P — Hrvatska. [Muslimani i muslimanke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „jVlerhameta". POZOR TRGOVCI: Teltfon859 Pljačka! Ovih dana dobio sam veliku količinu muških čarapa uz cijenu od 180 i 220 K dz. Razašiljem pouzećem najmanje dz 5, a imam basme, beza, Sifona, zefira, kafaza, hampamuka (Watte), rubaca za glavu i džepnih rubaca, veliki izbor šamija debelih i tankih, safuna mirisavih, bonbona itd. Naručbe obavljam brzo i tačno uz veoma umjerene cijene. Salih H. Karić* Sarajevo, Mali Mudjeliti ul. 2. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. Muslimanska trgovačha i obrtnička bunha za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružgice u g. Brodu i Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �»11РАВДА' — »PRAVDA* tippj 233 — Hml Dobrovoljni prilozi Pododbor u Tuzsli sakupio uz bajram 10 bravi* jih i 3 goveđe kože, koje su prodane za 1900 K, zatim sakupio je 200 kg »Liga Gajreta«. Članovi pododbor mesa u vrijednosti od 5000 K za ra Gajreta u Tuzli osnovali su prili* konvikt u Tuzli. — Upravnom konj održavanja svoje skupštine odboru prispješe dalje ovi prilozi: »Ljgu Gajreta«, kojoj je svrha da Gajretov povjerenik u Visokom sa* sakuplja dobrovoljne priloge, tako, kupio 275 K; Ibrahim Šehović, V. daše svaki član obveze, Vakuf, sakupio članarine 168 K; Sa« da će sakupiti izvjesnu ; brija Brajić, Derventa, sakupio 590 svotu novaca kroz i z v j e s« K 20 h; Mustajbeg Ibrahimpašić, no vrijeme. U tu legiju upisala Bjelaj, sakupio članarine 32 K; Nu* su se slijedeća gospoda, kota su se rudin Hurcmović, Sijekovac, šaku« odmah obvezala, da će do konca o* pio 142 K; Salih Djerzić, Gare (Ma< ve godine sakupiti najmanje 100 K glaj), sakupio u naravi 250 kg kuku* za Gajret: Abdulah ef. Džumhur tr* ruža, 75 kg pšenice, 106 kg zobi, 10 govae. Lutfibcg Sijerčiić trgovac, Dr. kg graha, 20 kg šljiva i 111 kg kum* Ahmcdbeg Rizvanbegović liječnik, pira; Husein Efendić, KakanjsDo* Kadraga Kunosić trgovac, Mujaga boj, sakupio članarine 184 K; Asim H. Efendić trgovac, Mehmed H. E« ef. Zaimović, šer. sudac, Ibrahim ef. fendić đak, Husejn ef. Selesković, Čamdjić i Emin Kalabić, Maglaj, dnevničar, F aki ef. Smajlović bank. sakupili 1332 K; Mehmedalija Srna* činov., Abdi lah ef. Kunosić dnevni* ilagić i Osman Kadribašić sakupili čar i Hasan Mujezinović trgovac. — 414 K; Gajretova kašica Smailagića, (Mi pozdravljamo) ovu odličnu mi* Maglaj, 18 K 80 h; Ibrahim Čejvan, išao i požrtvovnost tuzlanskog pod* Maglaj, prigodom Ramazanskog odbora i očekujemo, da će i druga bajrama sakupio 369 K; pododbor mjesta odmah slijediti tome uzor* u Bos. Petrovcu sakupio članarine nom primjeru. Ur.) 320 K; Tahir Ćatić, Bugojno, šaku* Pododbori. U Visokom je osno* pio 45 K; Rasim Čamo, Rogatica, van 15. prošl. mjes. pododbor, koji sakupio 26 K, Idriz Imamović, Der* se konstituisao na slijedeći način: venta, sakupio 266 K; Salih Čapljić, predsjednik Jusuf Muhić, učitelji; Rogatica, sakupio 350 K; pododbor tajnik Abid Frtula; blagajnik Izet u Priboju sakupio 4208 K; pododbor Hamidović; I. revizor Hi'lmibeg Ze« u Priboju sakupio 1252 K; povjere« čević; II. revizor Hasanaga Sarače* nik Huso Metilj, od držane zabav^ vić. — Na redovitoj Gajretovoj u Čapljini 10.787 K; Osman Čepalo, skupštini održanoj 6. novembra o. Prusac, sakupio 168 K i 108 kg pše« g. u Tuzli, izabran je slijedeći pod* niče; Sulejmanbeg Filipović, Ključ, odbor: predsjednik Dr. Ahmetbeg sakupio prigodom zaruka gđice Va* Rizvanbegović; tajnik Hafiz Salih silije Ilić sa Milošem Vranjiševi« Gjezić; blagajnik Džemaludin Žu* ćem 160 K; Muslimanska centralna nić; I. revizor Kadraga Kunesić, II. banka Srajevo 1 vreću pirinča; pod* revizor Muhamed Zahirović. odbor u Bos. Gradiški preostatak Gajretove zabave. Zadnjih dana .gotovine 174 K; povjerenik u Bos. održavane su dvije zabave u korist Krupi prigodom Kurban bajrama Gajreta i to u Priboju i Prijedoru. sakupio 1414 K; Smail Bećirović, Dok o uspjehu zabave u Prijedoru Velika (Derventa) sakupio 245 K; do danas uprava još nije izviješte* Kasim Džanović, Sarajevo, sakupio na. podobor iz Priboja javlja, da je u Trebinju 200 K; Mus’imanska zabava održana 7. novembra o. g. i« centralna banka za konvikt u Tuzli mala vrlo lijep moralni i materijalni 200 kg pirinča; Kotarsko vijeće uspjeh. Da je ovakav uspjeh polu^ Duvry> 100 kruna. — Ibrahim Še* , čen najviše je idoprinijela višegrad* hić, ser. sudac u Zvorniku, sakupio ska omladina (članovi višegradske je 1000 K; Nazif Resulović, Gor. čitaonice), koja je odigrala komad« Rahić (Brčko), sakupio je pri zboru »Hadži Loja« od B. Nušića, odsvi* J. M. O. 1160 K; Lutfo Zjajo, Jajce, rala desetak'sevdalinki i narodnih konviktu u Banjoj Luci kantu kar* bita od 50 kg; Muhamed Pandža iz kola. Čist prihod iznosi 15.000 K. Neka je u ime Gajretove uprave Sarajeva, muškom konviktu 100 kg najiskrenija hvala članovima više* krumpira i 31 kg crvenog luka; po* gradske čitaonice, zatim vrijednom vjierenik Osman čepalo, Prusac predsjedniku Gajretova pododbora (Donji Vakuf), sakupio je 140 K do« g. Fevzije H. Hamziću kao i svima brovoljnih priloga; povj. Ferid Le« drugima, koji doprinesoše da je ova meš, učitelj u Bosovači, sakupio je zabava imala ovakav sjajan uspjeh. među prijateljima 269 K; Faik ef. Saldiković, Ljubuški. sakupio je me* Dobrotvori Gajreta u Tuzli. U o= đu prijateljima 162 K; povj. Ahmet voj god. upisani su u Tuzli slijedeći Šarić, Stari Majdan, sakupio je uz dobrotvori: Muratbeg Zaimović, pripomoć Fehima G. Muiića na Hakibeg Džinić, Seadbeg Kulolvić, svadbi Avde Pašalića 300 K; Mu* Hasanbeg H. Alibegović. rat Čengić sakupio je prigodom sve* U temeljeći Gajreta u Tuzli. Ča* čanosti kod Derviš ef. Kartala 220 zimbeg H. Alibegović, Šahzija*ha« K; Džaferbeg Kulenović iz Bihaća numa Gradaščević, Mehmedbeg H. sakupio je 258 K; pododbor u Kulen Alibegović, Mustajbeg Salihbego* Vakufu sakupio je 1070 K; Ahmet« vić, Abdaga H. Pašić, Osman Riza aga Kovačević, Lukavac, konviktu ef. Ponjavić, Salih ef. Konjhodžić, u Tuzli 50 kg graha; Muslimanska Fuadbeg H. Prcić, Mahmutaga Ku* čitaonica 200 K; Mustafa Doglado« nosić, Ibrahimbeg Šahinpašić, Os* vić, učitelj u Opličićima (Domano* man ef. Selesković, Smajlaga Meh* viči), sakupio je među tamošnjim medagić, Pašaga H. Prcić, Abdurah* težacima 129 K; Braća Širbegović, managa H. Prcić, Šefa ef. Gluhić, Doboj, 130 K, koju je svotu sakupio Osmanaga Mulaosmanovio,. Salih* Marko Džepina iz Kotorskog prigo« aga Delibegović, Mustafa Viloivić, dom svoje krsne slave. Faik Kadić. Muratbeg Morankić, O« Svima plemenitim darivateljima mer Gluhić, Zinethanuma Gluhić, uprava Gajreta izražava duboku Ali ef. Drljević, Alijaga Salčić, Ra* hvalu i priznanje! šidc*hanuma Rizvanbegović. Страна 5 Gajretov glasnih. Pozor! Firma Pozor! Riza Vranić, Sarajevo Saraii 31 - Telefon 838 egipatske kne (misirske) pamuka za jorgane šećera kristalnog, suhog egipatskog kate Superiort prima I. pirinča П-а kože za poplate 1. egipatske kože odpađaka kože volovske bahije kao i svih drugih potrebština za postolare, te engleskih štofova, sifona, zefira, te druge manufakturne robe, sve uz najniže cijene. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, en je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je Najbolju kremu za cipele РАТКОВИћ и ДРУ Г CAPAJEBO ARAP izrađuje Ratković i drug Sarajevo, Hraljevlćz ulica. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja* i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih pro­ izvoda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po naj­ povoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čila mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. �-PRAVDA* - .ПРАВДА* W.a 5 Стпааа Cigaret« papir SamUn knjižice kutija K 160. — ; Samun" patent kutija K 160.—; „Clllb“ kutija K 165.—; $ЗУОУ patent kutija K 160 —. Baspari б Faninger, Maribor. Galanterija, sitnarija i virkovana roba. Na veliko! BRUOt Prokušano. nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela. Mag. Phann., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa Ijekarnaf Rudolfa Loebela u Maglaju. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za turshu crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prva novostvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мјетеса" Baščaršija, Hotel Ghazi AH MEDA TATAREVICA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se ргерогабоје svima muslimanima. Ima teze ribljeg zejtina (bolukjaga', bakama za guta. Epilepticon protiv padavici, kopove za kaovet za iznemogle muške starije osobe, katran saji-voda protiv kalija, plućnog katarha i tuberkulozo, Obriol mast za skidanje dlake, otrov zu miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad usma malo veću količinu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Broi 2?5 — Боо) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA, Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Državna klasna Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice LUTRIJA od H 3,000.000 - na И 10,000.000 i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplačen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica a K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ž K 100.— nom. uz iste uslove Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti previđene prvim kupenom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na. dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se đionke ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. у Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Prvo UnČEnjE 3. i 1 januara 19ZI. loo.oco srećaka 50.000 dobitaka 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna: Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun), ili kruna 4,ooo.ooo (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20 .000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30 OOP, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: II srećha Dinara 18 III Kruna ISZ 1 Z srećke Dinara Z1 ili Umna 98 11 srećke Dinara IZ Ili Kruna 18 18 srećke Dinara 6 ili Kruna Z1 Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEĐUNARODNA BANKA D. D. odio razredne lutrije. K Zagreb K Najveći izbor brojeva! Štamparija Danlel & A. Kajon. Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe16a739a3974ea5bc05694ea6712525.pdf 5339c7cd9b66b29c5d2b543f2ed89409 PDF Text Text EubiAKirsA u Gl.uvuji Г1.АСЕЛА, pojedini broj К 2-~~ IZLAZI SUBOTOM, UTORK®M I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 110, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЈ . јУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације. Broj 132 (237) Sarajevo, utorak 28. decembra 1920. (15. rebijulahir 1339.) Opsjene se raspiruju. „let* tako Preatolonasljedaik je (pred g. Ribarom) pohvalio držanje jugoslavenske muelimaasko orgaai*aeijoc<. .. ,,Politika“ od 24. decembra. Prije prelaza na dnevni red skup« štinske sjednice od četvrtka narodni je poslanik g. dr. Spaho dao ovu o« gradu našeg poslaničkog kluba: »Na« dovezujući na izjavu, što smo je gle« de privremenog poslovnika dali u drugoj prethodnoj sjednici Ustavo« tvorne Skupštine, i ne praveći, kao monarhisti, nikakva pitanja od po« laganja zakletve, članovi Jugosl. Musi. Kluba prelaze na polaganje zakletve i izbor predsjedništva uz ovu izjavu: Pošto su radikali i »demokrati« dali obećanje, da će se izmjeni sada« njeg reakcijonamog poslovnika pri« stupiti odmah čim se izabere stalno predsjedništvo, a Savez Težaka ga je priznao samo na 14 dana, Jugosl. Musi. Klub traži, da se odmah na prvoj narednoj sjednici prijeđe na izbor odbora za izradu novog po« slovnika. Ujedno imam izjaviti, da mi je vrlo žao, što je g. predsjednik ministarskog savjeta našu prađašpju (izjavu doveo u vezu sa patriotskim osjećajima i držim, da se naša iz« java, koja je išla za tim, da se do« nese poslovnik, koji će odgovarati svrsi konstituante, nije mogla nika« ko dovesti u vezu sa patriotskim o« sjećajima.« Kad je g. dr. Spaho izrekao riječi: »i ne praveći, kao monarhisti, nika« kva pitanja od zakletve«, u klupa« ma »demokratskih« zastupnika na« stade buran pljesak i poklici »živje« li«. Pljeskahu i mnogi radikali. Sta je uzrok ovim poklicima oduševlje« nja i kakp se je moglo pljeskati baš samo našim poslanicima? Ko bude čitao samo našu izjavu, a pusti $ vi« da druge okolnosti, tome će bitr po« sve nejasno ovako držanje »demo« krata« i čudiće se njihovom postup« ku. No kome je poznato, da Beo« grad i Srbija nemaju ni pojma o na« šim pravim težnjama, ko uvaži či« njenicu, da su neki naši domaći pro« tivnici, poduprti od strane izvjesnih naših odmetnika, napravili čitave kule laži o našoj organizaciji i uspje« li da potpuno krivo mišljenje o to« božnoj našoj protudržavnosti ucije« pe ne samo srbijanskim masama, ne« go i mnogim vodećim političarima, taj će razumjeti i oduševljenje, koje se je pojavilo prilikom naše izjave. Jer zaista je neobaviještenost Srbi« janaca prešla sve granice i ne bi bi« lo nikakvo čudo, kad bi se u kojem njihovom tetu pojavio roman, u ko« jem bi bosanski »Turci« bili prika« zani ljudožderima. Opsienjvanje naših protivnika i« šio je dotle, da je unaprijed bio one« mogućen svaki ustuk našeg lista: on TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ne samo da nije sistematski praćen u kojem1 »demokratskom« dnevniku, nego je a priori bilo nemoguće otvo« riti usta u našu obranu. Na taj i sa« mo na taj je način bilo moguće, da se po »demokratiji« šepiri jedan Su« krija Kurtović, po »Pravdi« jedan Rehac, a ulogu informatora da igra jedan Hidajet Kulenović ili Ibrahim Sarić. Samo su se na taj način mo« gli publikovati bolećivi ispadi jed« nog Gostuškog i s nasladom čitati cinički sastavci jednog Cicvarića. Naše će držanje mnogome otvo« riti zasjenjene oči pa će srpska jav« nost uskoro uvidjeti, koliki su n a« cionalni zločin počinili njeni doskorašnji informatori i kakvu joj je medveđu uslugu učinila zadrlje« nost jednog Nježića i intrasigent« nost braće Grđića, Milana Srškića i ostalih demagoga. Zora puca i mi je iskreno pozdravljamo. Da se sad osvrnemo na učinak na« še ograde na drugoj strani. U istoj sjednici Konstituante uzeo je riječ predsjednik ministarskog savjeta g. Vesnić i na adresu našeg kluba upra« vio ove riječi: »Ja najprije smatram za dužnost, da izjavim radost na posljednjem dijelu izjave našeg druga' g. dra Mehmeda Spahe. Je*ni» jesam ni ranije sumnjao u pa« triotizam naše braće muslimana. I ako su oni mene u tom pogledu rđa« vo razumjeli, onda ja to rđavo ražu« mijevanje sažaljavam. Ali kako je ono bilo povod ovakovoj izjavi, ja se tome u izvjesnoj mjeri i radujem. Jer, gospodo, u trenucima, u kojima živimo i pred poslovima koji pred nama stoje, treba i zemlja naša i ono što je izvan zemlje naše da zna: sa kakvim elementima u ovoj zemlji ■ima da se r ačun a i na kakve elemente red, rad i budućnost ove zemlje treba da polažu i svo< ju vjeru i svoju nadu.« Istaknemo li, da g. Vesnić pripa« da onoj struji radikala, koja je za« kriljivala najnoviju akciju proti na« šoj organizaciji, onda smo podvukli i važnost ovog našeg faktičnog po« teza. Bilo bi d®bro, kad bi tu izjavu g. Vesnića zapamtili i ovdašnji ober« radikali. »Samouprava« je pošla još jedan korak dalje. Zabacivši potpuno gle« dište, što je u njene stupce na dosta čudan način prokriomčareno prije dva mjeseca, ona se je potpuno vra« tila Isvom pređašnjem prosuđivanju naše akcije, pa u vodniku 243. broja od 24. o. mj. donosi i ove retke: »Jugoslavenska Muslimanska Or« ganizacija dokazala je juče, to mo« ramo ovde da zabeležimo kao što je g. Vesnić to učinio u parlamentu, da je na visini svoje dužnosti i da je njeno rodoljublje i iskrenost oseća« nja za ovu zemlju iznad svake sum« nje. Ovo mi ne ističemo kao nešto, što je u našim redovima moglo da izazove iznenađenje, nego kao živ dokaz našim I političkim protivnici« ma, koji su o našoj braći muslimani« ma imali drugo i sasvim protivno mi« šljenje. Mi moramo još da naglasi« mo i to, da glavna zasluga za ovakvo dostojno držanje muslimana pripa« da radikalnoj stranci, koja je odu« vek sa najviše iskrenosti i apsolutne lojalnosti shvatala položaj i želela da izađe na susret željama i o p r a v« danim zahtevima muslimana. Ona je to naročito onda dokumen« tovala pred licem celoga našeg na« roda, kada je u vrtlogu jedne bez« dušne agitacije i licitacije, javno, čak i po cenu svoje partijske popu« larnsoti, stala na branik u g r o ž e« nih građansih prava naše braće muslimana. A oni, i ako s a pravom ogorčeni zbog mnogih nepravda, koje su im učinjene, da« nas otvoreno ulaze u red onih stra« naka koje najaktivnije hoće da uz« mu učešća u izgradnji ove naše dr« žave. To je najlepši i najveći dokaz ljubavi prema ovoj zemlji i naročito onaj deo našega naroda, koji je najaktivnijeg udela imao u oružanom stvaranju ove države zna« će stav naše braće oceniti onako kako to pristoji.« Treba li kakva komentara ovim riječima »Samouprave«? Držimo da je suvišan i citiramo ih kao po« uku — »Srpskoj Riječi«, kako bi tre« bala da piše u ovim važnim i pre« važnim časovima. I Regent i Vesnić i »Samouprava« zbore sasvim druk« čije nego li piše »Srpska Riječ«. An« laiše li to Srškić i kompanija? Vri« jeme je, skfajnje vrijeme, da to shvate i — čuju bar pljesak »demo« krata«....... Sarajevo, 27. decembra. Držanju našeg poslaničkog kluba u pitanju zakletve daju se u javno« sti razni komentari. Jedni misle, ili se prave da misle, kako taj korak znači privolu našeg kluba na Mar« kovićev nacrt Ustava. Biva, da je naš klub pristao na centralizam i u« svojio podjelu našeg kraljevstva na 35 malih oblasti. Drugi hoće da znaju, kako je taj korak našeg kluba izazvao lom u dvije grupe, od kojih jedna trči u vladu pod svaku cijenu, a druga od« bija svaki kompromis i uporno za« govara autonomizam, dapače i fede« raciju. Taj lom imao bi biti tako pp« sežan, da prijeti rascjepom u našem klubu, secesijama, odstupima i t d. Da se kakogod izbjegne tom rascje« pu, »grupe* se nekako nagodiše da se sazove Centralni Odbor, pa da on odluči. Ima i još smiješnijih na« klapanja i burgija. Da se učini kraj ovim kombinaci« jama valja nam izjaviti ovo: Cen« tralni je Odbor sazvan na 30. decem« Godina 11. bra ne stoga, što bi imao da riješi kakav spor već stoga, što je on pre« ma našem štatutu glavni forum za davanje pravca politici naše organi« zacije i jer je poslanički k’.ub vezan za njegove zaključke. O kakvom sporu među članovima poslaničkog kluba nema ni govara. Isto tako ne« ma govora ni o tom, da je naš klub prihvatio Markovićev nacrt Ustava. Pozitivan mu je uspjeh u tom, da će se danas sastati predstavnici stra« naka u svrhu vijećanja o izmjeni sadanjeg privremenog poslovnika, u kojii je svrhu predložio svoje izmje« ne. Za te ćemo se izmjene založiti svom snagom, jer ne bismo mogli pristati da se od Konstituante na« pravi sala za ćutanje i aminanje. O svemu drugom donijeće odlu« ku Centralni Odbor, a ko poznaje disciplinovanost naših redova, jasno mu je da su sva naklapanja o rascje« pu jedno pusto maštanje. Skori će dani pokazati tačnost ovih redaka i stoga po stoti put riaglašujemo, da nema nikakva povod'a za zabrinu« tost naših prija’telja. Dr. Krasnica — pitpredsjednih konstituante. KONAC JEDNE SRAMNE AFE« RE. Na petom sastanku konstituante u prošlu srijedu 22. ov. mj. obavljen je izbor predsjednika konstituante. Izabrani su: za predsjednika Dr. Ivo Ribar (demokratska partija), za I. potpredsjednika Miloš Gosić (radi« kal), za II. D r. Hrasnica (naša organizacija) i za III. Dr. Slavko Mi* letić (radikal; ovo je mjesto rezervi« sano Koroščevom klubu). I ako je naš klub po broju mandata na sed« mom mjestu, on je ipak svojim tri« jeznim i patriotskim držanjem kroz to kratko vrijeme i svoje dosadašnje najžešće protivnike razuvjerio u po« znatim predrasudama protiv musli« mana Bosne i Hercegovine. Kad je Hrasnica u svoje vrijeme bio postav« Ijen na ministarski položaj, digla se je ogromna novinska hajka protiv njega. Konstruisane su nekakve o» sude, kojima da je on presudio na smrt 25 Srba u Kragujevcu kao bivši vojni sudac u autrosugarskoj vojsci. Sjećamo se članka u »Beogradskom Dnevniku«, — tada Pribićevićevom eksponentu — kojim je Krsto Cic« varić »koji sada dijeli lekcije konsti« tuanti, zahtijevao od antante (1), da traži i Hrasnicu među onim genera« lima centralnih sila, koji se ogriješi« še o međunarodna prava. Za Cicva« rićem se je tada povela cijela »de« mokratska« štampa i Hrasnica je u očima javnosti bio ožigosan kao — dželat srpskog naroda. Ra« dikalna je štampa tome nedostoj« nom postupku asistovala time što ni« je uzela Hrasnicu u zaštitu. Čak je Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj' nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u 0. Brodu i g. JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Hucslarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. -Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Nn: 237 — Втз’ Сточчв 2 S>r»n» nabavljeno i svjedočanstvo profeso« ra Rajsa, zvaničnog istražitelja au« strijskih nedjela. I danas taj isti Dr. Hrasnica sjedi na predsjedničkom mjestu konstituante. Hrasnica je do« bio — 161 glas; za njeg su glasali 1 radikali i demokrati. Naročito treba naglasiti, da je u demokrat« skom klubu kod diskusije, da li će se primiti kandidacija dra Hrasnice. ustao Ljuba Davidović, predsjednik kluba i izjavio, da je sve laž, što se protiv Hrasnice pisalo i govorilo i da će on — prvi glasati za njega. Toi se izjavi pridružio i Milorad Draško« vić. Iz toga zaključujemo, da su is« taknuti vođi demokratske partije u vrijeme napadaja na Hrasnicu bili nečijom grubom silom onemogućeni, da ustanu protiv tadašnjeg sramnog pisanja njihove štampe. Drugi za« ključak jeste, da je ta gruba sila da« nas pala i da će prema tome i demo« kratska partija moći poći onim pu« tem, na koje je upućuje već njeno samo ime, i na kome će i nas susre« sti. One ispade, kojima »demokrat« ska« štampa još i danas nasrće na Hrasnicu. smatramo za zadnje tr« za je slomljenog zloduha, u čijim se rukama, to danas možemo sigurno ustvrditi, nalazila ta štampa. Mirno se može očekivati onaj dan, kada će držanje demokratskog kluba i Smjer »demokratske« štampe pasti u jedan pravac.A možda je tim da« našnjim napadajima na Hrasnicu u« zrok labav nadzor nad kojekakvim piskaralima, jer drukčije nam je ne« mogućno rastumačiti, da i beograd« ska »Tribuna« nazivlje Hrasničin iz« kor »Skandalom i sramotom konsti« tuante«. Za njom se je poveo i je« dan ovdašnji listić, za koji moramo pretpostaviti, da ga njegovi gospo« dari nikad ne čitaju i da stoga može da piše sve, što mu iz pera kane. „Demohratiji**. Glavni organ »demokratske« stranke »Demokratija« u broju od 21. o. mj. u članku »Grupisanje« go« vori među ostalim i o našoj posla« ničkoj grupi ovako: »Odmah se ocrtavaju fizionomije dveju glavnih grupa: — fanatici muslimani i zatucani jezuiti u društvu sa p r a v overn i m Paši« ćevim pristalicama čine jednu neo« bičnu i čudnu, da ne reknem smešnu družinu. Ovo čudo od partijske me« šavine stajalo bi pod pokrovitelj« stvom mesijske brade, uz blagoslov popa Korošeca i prizivanje A« lahbo.sanskih begova. Men« tor i teoretičar ove »homogene« gru« pe biće, zna se već, St. Protić, koji je, svakako, njen tvorac. Ali mučno da će i on, sa svim svojim teorija« ma, umeti dokazati čega ima zajed« ničkog između papskih separatista, Muhamedovih fanatika i srpskih (radikala) i hrvatskih šovi« ništa.« »Demokratsko« pamćenje mora da je vrlo slabo. Treba ih potsjetiti, da su prije par dana pisali i ovo: »Krijete se, jer ste šugavi od glave do pete? Vi Bećiri, Kemali, Amedi i Jusufi!----- Mi Vam tvrdimo, da ćete Vi uskoro osetiti ono, što ste u stvari, a to je roblje!« Na drugom mjestu: »Isto takosvešteni« c i naši (riječ je o pravoslavnoj crkvi. Pr. Ur.) moraju s a d a b i« tiapostoli na kulturnom preporođenju naše nove države i duhovno naš na« rod ujediniti.« I ta ista »demo« kracija« naziva nas »fanaticima Mu« hamedovim« i piše posprdno o Al« lahu, u koga danas vjeruje više svi« jeta, nego u Hrista. Neka nam »de« mokracija« nađe i jednu riječ, koja je tako vjerski netolerantna, kao što je to njihovo prizivanje Hristosa, da duhovno ujedinjuje naš narod i mi ćemo se smjesta odreći našeg na« živa »jugoslavenska muslimanska organizacija« i postati — »demokra« ti«. Dotle su za nas ta gospoda tje« snogrudni i ograničeni pravoslavni hrišćani, koji su zaboravili na glav« ni svoj nauk: na ljubav i milosrđe. Zaista se neobično čudimo, da i« ma danas u našoj kraljevini ljudi s akademskom naobrazbom, koji još nisu u stanju da strgaju mrenu s o« čiju i da napokon progledaju, šta se krije pod tom Pribićevićevom mas« kom »jugoslavenske nacijonalne de« mokraći je«! Beograd-Jadran. Po vijesti u »Jugoslavenskom Llovdu« od 14. decembra o. g. zavr« šene su u ministarstvu saobraćaja studi je o projektu pruge: Beograd— Jadran. Dvije su linije projektovane i to: Beograd, Zemun, Klenak, Šabac, Loznića, B. Bašta, Višcgrad, Foča, Šavnik, Nikšić, Kotor. Ova je li« nija posve lokalnog značaja, i ne bi nikada bila rentabilna. Stala bi nas silnih žrtava, a ne bi se Bosne gotovo ni dotakla. Po drugom bi projektu linija ja« dranske željeznice išla ovako: B e o« grad, Zemun, Klenak, Sabac, Loz« nica, Drinjača, Kladanj, Sara je« v o, Mostar, d o 1 i n a N e r e t« ve, ušće Neretve — Jadran. Ova je pruga posve međunarodnog značaja, a svakom na prvi pogled o« čevidna je njena ogromna značaj« nost za unutarnju i vanjsku trgovinu naše zemlje. K tomu je ova projek« tovana linija i kraća od prve, ado« linaje Neretve uvijek bila po svom prirodnom položaju jedini na« ravni izlaz, koji vodi Srbiju i Her« ceg«Bosnu na more. Ona je najduža i najusječenija braz« da, koja u centralnom položaju pre« ma zemlji siječe popriječke one ni« zove uporednih planina, što odva« jaju našu zemlju od našega mora. Zar da se ta dolina sama od sebe ne nameće, da se kroz nju slije na more sav saobraćaj iz malo ne svih krajeva naše zemlje? To je najglavnija arterija naše zemlje, pa bi baš ta jmngamorala biti najvažnija pruga u našem kra« Ijevstvu. Terensko ispitivanje ove druge li« nije povjereno je sarajevskoj željez« ničkoj direkciji, pa smo uvjereni, da će učiniti sve moguće, da dođe do izgradnje ove pruge na Jadran. Za ovu se prugu mora živo da zainte« resuje svakolika Herceg«Bosna, jer u njenoj izgradnji leži napredak čije« le naše zemlje. jst. Držan je muslimana i zemljoradnik ‘ka. »Pokret« od 21. decembra piše: »U toku pregovora najsimpatičnije držanje malih parlamentarnih stra« naka zauzimaju i muslimani i zem« Ijoradnici. Obadve stranke žele da se što pre dođe do sporazuma, i da se zemlji da ustav. Ako se sporazu« me ju demokrati i radikali, u vladu bi stupili i muslimani. Zemljoradnici ne misle sudelovati u vladi, ali će 'je potpomagati. Između muslimana i bosanskih zemljoradnika počeli su se voditi privatni razgovori o reše« nju agrara u Bosni.« Taj isti »Pokret« je u broju od 3. dec. napisao ovo: »Korkut i Hrasni« ’ca vuku dvadeset i pet volova za so« bom u Beograd i strašan će njihov muk biti preko groblja nesretne če« štite djece, koja uzalud padoše za narodni ideal, za ujedinjenje.« Stalna na tom svijetu samo mije« na jest!... Buši dopisi. Jeleč, 14. decembra. Radnička nadnica — 3 K 33 h ! — Naši komunisti podbadaju radnike često na štrajkove i onda, kad dnev« nica iznosi po 50, 100, pa i više kru« na i stoga se silno čudim, da im nije zaprlo za oko ovo grozno i nečo« vječno iskorišćivanje bijednih mu« slimanskih sirotica u ovdašnjoj tvor« nici ćrlima. Početkom jula ove go« dine obnovljen je rad u toj tvorni« ci i danas je u njoj zaposleno oko 20 naših siromašnih djevojaka i žena, koje izvrsno razumijevaju svoj po« sao, jer su i prije rata tu radile. One rade po komadu. Njih četiri rade na jednom stanu i dovrše za mje« sec dana J čilim. Uprava im plaća za taj posao - 400 K, od kojih da« kle otpada na jednu radnicu 100 K mjesečno. Te sirotice nemaju ni poj« ma, šta znači štrajk, za njih se uopće niko nc stara i stoga molim našu or« ganizaciju, da se zauzme za njih. kako ne bi poskapale od gladi i teš« kog rada. . . , , . Zelja je ovih robinja, još, da im se postavi za pisara (upravitelja) je« dan musliman, koji će ih sigurno bo« 'lje razumjeti, jer sadašnji upravi« telj Gottfried Doberer nema Ljud« skog srca a potpuno je gluh za nji« hovo jadikovanje, a sam pliva u blagostanju. On drži magazin za meso i sušenje divljih koža, štalu za hajvana, trap za krtole, tri velike sobe donjeg sprata tvornice za ra« kiiu, smreku i rulj, toči i prodaje tajno rakiju, kolje krinke i t. d. I te jadnice, koje nemaju ni dosta kru« ha. mora ju svaki dan da gledaju, ka« ko se njihovom krvlijiu obogaćuje taj nečovjek. Molim Vas, draga bra« ćo, da učinite, štogod možete, nc bi li se makar koliko poboljšalo to o« čajno staije. Mehmed Tuzlak, i Janja, 20. decembra. - Na adresu Državne Zaštite Djece i Mladeži u Sarajevu. Prije nekoliko ‘dana čitam u »Jugoslavenskom Li« stu«, da će se siromašnoj školskoj djeci u Sarajevu dijeliti odijelo i o« buća i da će se znatne količine robe otpremiti u provinciju s istom svr« hom. Pošto se je od našeg oslobode« nja više puta dijelilo odijelo* hrana i novac siromašnoj školskoj djeci i drugoj siročadi, a ovamo nikada ni« šta nije doprlo, to ću biti slobodan, 'da na ovu nepravdu upozorim D. Z. D., kako bi je mogla pravovremeno ■popraviti. Priznajem, da je potreba velika, te da joj se ni izdaleka ne može u« dovoljiti, i sasvim je naravno, da se ova pomoć mora ograničiti na naj« siromašnije. Ali po dosadašnjem is« kustvu bi se dalo zaključiti, da je ova stvar postala monopolom širo« mašne dj’ece nekih gradova ili ako hoćete i izvjesne konfesije. Da budem jasniji: U nekim su se našim većim gradovima osnovali ‘dječiji domovi, otvorene su školske ‘kuhinje, redovito se dijeli odijelo, obuća, konzervirano mlijeko, novča« ne potpore (i to, naravski, kao i sve ostale posve »objektivno« obzirom na pojedine konfesije), a u s c 1 i m a toga ništa nema. Američki kakao i konzervirano mlijeko dobili su u znatnoj količini i sarajevski srednjo« 'školski konvikti, u kojima su veći« nom odraslija djeca, pa im se nije bojati, da će zakržljaviti, a seoska sirotinja ni mirisa mu nije čula. Da i ne govorim ovdje o američkim odi« jelima, u kojima se još i danas koče kojekakvi kicoši i frajlice. Svoju ću tvrdnju potkrijepiti o« vim primjerom: Kada je početkom ove godine naša vlada odredila jed« nu priličnu svotu novaca u svrhu di« jeljenja potpora ratnoj siročadi u B. i H., ja sam, kao tadanji tajnik mje« snog odbora J. M. O., napravio is« kaz ove siročadi, jer to općina nije htjela učiniti po svojoj dužnosti i, snabdjevši ga svim potrebnim doku« mentima poslao ga preko sreskog načelstva u Bijeljini na oblasni od« bor za zaštitu djece i siročadi u S., da on prema njemu podijeli potpo« re, ali do danas ni jedno siroče nije dobilo niti jednog helera. Šta je to« mu razlog? Da li možda to, što su siročad slučajno samo muslimanska? Čovjek danas ne može proći ulicom, a da ga ne zaboli u duši, kad vidi ove nevine stvorove, kako se kupe od zime i savijaju od gladi i iz dana u dan sve više propadaju. Zato ja ovim putem u njihovo i« me apeliram na D. Z. D., da im što prije priskoči u pomoć, a naročito onima, koji idu u školu, i da ih u na« šem općem interesu bar u zadnjem času spasi od potpune propasti. Abdulah Gruhonjić. Jajce, 24. decembra. Bezakonja jajačkih žandarma. Dne 25. juna ove god. doš-li su Špi« ro, Niko i Stana Stanišić vojničkom puškom i revolverom naoružani, na moju livadu u selu Bavaru, koju sam još prije 12 godina kupio i kroz to vrijeme mirno posjedovao i sam ob« rađivao, te su mi je silom pokosili. 26. juna sam prijavio napadače kot. uredu u Jajcu i zamolio za zaštitu. Ovaj je 29. juna dao nalog žandarm« 6skoj stanici u Jajcu, da u toj stvari ureduje i na 1. jula je izišla žan« darmska patrola pod vodstvom na« rednika Nikolajevića u spomenuto selo ali nije ni pokušala da ureduje. Taj je Nikolajcvić podnio lažan iz« ,'vještaj svojoj stanici, jer je izvije« htio, da uredovanja nije mogao sto« ga provesti, što Stanišića toga dana ‘nije bilo ni u selu ni kod kuće, već 'da su navodno otišli u Dolnji Va« kuf. Istina je, da su Stanišići baš 1., 2. i 3, jula kosili moju livadu, što inogu svjedocima dokazati. Poslije toga sam u istoj stvari išao više ne« go deset puta kot. uredu i jedva dva« desetog dana je patrola dotjerala Špiru Stanišića, koji je dvadeset da« na kosio moju livadu i sijeno odno« sio. Pol. pristav je Stanišića osudio, ali samo radi neovlaštenog nošenja oružja na 14 dana zatvora, ali je pu« šten prije nego je odležao kaznu. Protiv nezakonitog postupka žan« darmske patrole pod komandom Ni« 'kolajevića podnio sam prijavu kod kot. ureda, ali je ista bez izviđa i bez preslušanja predloženih svjedoka bačena ad acta. Ne znam više, šta da radim, kad i onaj, koji je pozvan, da štiti moja prava, pušta, da mi se grabi i zadnja moja imovina. M. selam. Husejn Menzildžić. РвШ pregled. UNUTARNJI. Pašić o situaciji. »Balkan« od 25. decembra dobio je od jedne autori« tativne ličnosti ovo obavještenje: »G. Pašić smatra situaciju za ozbilj« nu. Ozbiljnost situacije čine izvesne unutrašnje teškoće, koje za ovaj momenat dolaze poglavito otuda, što je kod radikala još uvek ideja vodilja da se u pitanju donošenja Ustava po mogućnosti postigne sa« glasnost sa svima parlamentarnim grupama, koje su lojalne za jedin« stvo. Posle apstinencije izvesnog dela S’.ovenačke Pučke Stranke i Hr« vatska Zajednice ove tendencije Ra« dikalne Stranke sve se teže dadu o« stvariti. Kod ovakvog stanja g. Pa« šić je mišljenja, da jedan pun i loja« ■lan sporazum sa Demokratskam Strankom naslonjen na Jugoslaven« sku Muslimansku Organizaciju i do« nekle na Zemljoradničku Stranku, jeste jedini izlazak iz situacije. Ova« kav blok stranaka koje se u bitnim stvarima mnogo ne razlikuju ima dužnost da prvo dade vladu, pošto se između ovih grupa utanači spora« zum o ustavnom pitanju kao kapital« nom pitanju za vladu i parlamenat. Pored svih teškoća g. Pašić je još optimista i on se nada da će za vre« me nastupajućih praznika duhovi i« pak da se stalože i da će u međuvre« menu do formiranaj vlade i nastav« ka rada u parlamentu, naći se dodir« nih tačaka, te da se u parlamenat vrate i g. Korošec i njegova grupa i menu do formiran ja vlade i nastav« rad na donošenju Ustava. Nu, na slučaj da se desi da neuvi« đavnost na izvesnim stranama po« traje i duže, nova vlada i parlame« nat pristupiće radu i svršavanju po« slova i bez onih elemenata koje niko iz saradnje ne isključuje.« Intervju sa drom Matom Drinko« vičem. Saradnik »Beogr. Dnevnika« je intervjuisao dra Matu Drinkovi« ća, koji mu je izjavio među ostalim, da Vesnić nije govorio istinu, kad je govorio, da je on upozoren na po« sljedice nepotpisivanja poslovnika. O tome će on detaljno izvijestiti konstituantu, ako se promijeni po« slovnik. Gledište »gospode«, da se i sa manje od pola članova konstitu« ante smije konstituisati konstituan« ta, naziva on nečistim poslom, s ko« jim on ne će da ima veze. Članovi Hrvatske Zajednice nisu protivni zakletvi kralju, ali nikad ne će do« pustiti, da se njihovim pristankom, a u ime tobožnje državne potrebe, u konstituanti radi po poslovniku, koji isključuje svaku debatu i spo« razum. Za Hrvate nc može vrijediti ono, što »gospoda« budu bez njih odlučivala. Ono nekoliko katolika, koji su položili zakletvu, ne mogu (govoriti u ime Hrvata. Hrvati hoće, da održe na visini svoj ugled i da se održi data riječ, jer su ubjeđeni, da se time najbolje služi i narodnom je« dinstvu. �Бпг,| 227 — hrnl VANJSKI. Banat Rumuniji. Beogradski pres« biro javlja da je naša vlada naknada no potpisala ugovor o granicama iz« medu svih država nasljednica Au« strougarske. Prema tome je tako zvano banatsko pitanje riješeno za Rumuniju. Posredovanje Čehoslovačke izme« đu Jugoslavi je i Bugarske. »Čas« sa« opštava izjavu bugarskog ministra /predsjednika Stambulijskoga, koji vodi pregovore sa češkim političari« ma. On je izrazio želju, da bi Če« hoslovačka posredovala između Bu« garske i Jugoslavije. To bi posredo« vanje Cehoslovačka mogla da pri« mi samo onda, kad bi za to umolila i Jugoslavija, koja međutim dosada toga nije učinila. List kaže: Mi smo ponosni na prijateljstvo sa Jugosla« venima i rado bi posredovali, ali sa« mo da nas i oni pozovu. Stambu« lijski putuje u Beograd, te će mogu« će sporazum postići lakše direktnim pregovorima sa Pašićem nego li na« šim posredovanjem. Izzet«paša okrenuo. Iz Carigrada javljaju zanimljivu novost, da je turski ministar unutrašnjih djela Iz« zet«paša, koji je u ime otomanske vlade bio odaslan Kemabpaši na pre« govore, u Angori je postao ministar vojni revolucijonarne Turske vlade. Turska misija dolazi u Pariz. Iz Carigrada pošla je u Pariz misija o« tomanske vlade. Prije svog odlaska izjavio je Nabibeg, predsjednik mi« sije jednom francuskom novinaru nadu, da će francuska vlada potpo« moći Tursku u njenoj nesreći. Na« ročito je upozorio s kakvim ogrom« nim prirodnim bogatstvom raspola« že Turska u Maloj Aziji, radi čega bi bilo u interesu saveznika, da se s njome sporazumiju. Konstantino« va Grčka morala bi se odreći svih osvajalačkih zahtjeva u Aziji. Mala Azija neće više njemačkog utjecaja niti direktnog niti indirektnog, jer znade, da b njeno podlaganje pod Atenu značilo povratak njemačkih planova od 1914. Carigradski Grci protiv Konstan« tina. Pred uredništvom grčkog mo« narhističkog lista »Pariš« u Carigra« du sakupili su se neku večer prista« še Venizelosa i priredili demonstra« čiju. Iza toga su na zgradi polupali prozore. Svaki dan dolaze u Čari« grad oficiri, koji bježe sa maloazij« skog fronta, jer neće da služe pod Konstantinom. U nedjelju su u Carigradu pred grčkim poslanstvom bile opet velike demonstracije. Grč« ka vlada ne daje pasoše onim Grci« ma, koji hoće da odu u Carigrad. z Proces Kota protiv Vilhelma II. Pred četvrtom civilnom komorom 'zemaljskog suda u Berlinu vodi se jedan proces, koji je zainteresovao cijelu njemačku javnost. Vilhelm П. tuži knjižarski zavod Kota, što je bez njegove dozvole štampao treći svezak Bismarckovih memoara, koji 'sadrže mnoga njegova pisma veoma intimnog karaktera. Prijašnji nje« mačka car se protivi, da njemački narod danas dozna, šta je on nekoć kao mlad čovjek pisao. Memoari ni« šu još dati javnosti, ali se mnogo egzemplara ukralo iz štamparije, te su tako prve njemačke novine đoni« 'jele izvatke iz njih. Bismarck je tu srditim tonom i sa mračnim pogledi« ma u budućnost ocrtao spor između njega i cara radi držanja Njemačke ’prćtna Rusiji. Da mogne prekinuti prijateljske odnošaje s Rusijom, Vilhelm je otpustio Bismarcka. Po« vodom toga danas se bavi njemačka 'javnost pitanjem, je li bilo moguće otkloniti svjetski rat, da je Bismarck ostao dulje na službi kao državni kancelar. Komunistički nemiri u Slovačkoj. Iz Bratislave se javlja: Već kad se izjalovio komunistički štrajk u Čes« koj, pokušali su komunistički agita« tori, da izazovu u nekim gradovima Slovačke nemire. Tako su grad Vra«. bio u noći od 17. o. mj. htjeli za« posjesti 2000 štrajkujućih zemljo« radnika, ali su bili raspršeni. Drugi dan prodrlo je u grad veći broj dru« gih radnika, pa je došlo do puškara« nja, te je bilo nekoliko mrtvih. Žan« darmerija, i vojska očistila je grad od prevratnih elemenata, pa je on« da opet nastupio mir. Građanski rat u Irskoj. Iz Londo« na se javlja: Usprkos pregovora, ka« ko bi se našao izlaz iz teške irske krize, traju i dalje bojevi u većini Серлпа 2 —?S.raua .ПЈХл' — .PEAV.JA" gradova Irske. Tako se javlja iz Du« blina, da se tamo utvrđuje zgrada u kojoj je sjedište irske vlade i to bodljikavom žicom. Britske čete provalile su u samostan karmelićana i Franjevaca proveli premetačinu i uapsiti patra Dominika, kapelana bivšeg načelnika od Corka. Britske čete spremaju se, da osvoje grad« sku vijećnicu, pa u blizini iste pođi« žu barikade od bodljikave žice. U samoj Irskoj prestali su svi prego« vori glede primirja. Armenija odbij'a Sevreski ugovor. Agencija Havas javlja iz Carigrada, da armenski listovi javljaju, da je predsjednik armenske delegacije Poora, na pismeni upit nacijonalis« tičke skupštine izjavio, da će nova armenska vlada odbiti Sevreski mi« rovni ugovor, pošto je sa kemalistič« kom vladom u Angori sklopila ugo« vor, kojim potonja garantira neza« visnost i integritet Armenije. Vakufsko=mearjfski sabor sastaje se danas na redovito zasijedanje, da riješi proračun za buduću godinu i donese zaključak o uređenju naših medresa i mektjeba. Kako čujemo, sabor će raspravljati i o predlogu glede revizije sadanjeg autonomnog statuta. Bio s hajrom ovaj radi Agitacijona izložba protiv alko« hola. »Pobratimstvo« nam javlja : Kancelarija za suzbijanje alkoholiz« ma iz Zagreba šalje u Sarajevo svo« ju protiv«alkoholnu izložbu. Ta će izložba biti smještena u prostorija« ma omladinskog kluba »Budućnost« Ćukovića ulica i ostaće u Sarajevu 3 dana: utorak, srijedu i četvrtak to jest 28., 29. i 30. o. mj. Izložba će se moći posjećivati od 2—6 poslije pod« ne. Ulaz je besplatan. Verifikacija mandata. Konstitu« anta je jednoglasno primila izvještaj verifikacionog odbora, kojim se 343 mandata oglašuju za neosporne. Ra« dićevci nisu uopće ni poslali svojih punomoćj a. Protiv mostarske liste naše organizacije bila je izjavljena žalba od strane Koste Kostića i dra Mandića zato, »što je žaliocima do« šio do znanja, da su izabrani kandi« dati između sebe davali unapred o« stavke i obaveze svojim biračima i time povredili ustavni propis, koji zabranjuje imperativne mandate«. Verifikacijom odbor je te žalbe od« bacio i proglasio mandate njihove za neosporene. Jugosl. muslimanski športski klub u Sarajevu poziva na veliku zabavu, koju priređuje dne 31. o. mj. u petak u 7 i po sati na večer, u svim prosto« rij ama »Društvenog Doma« uz su« djelovanje vojne glazbe. Raspored: I. dio:T. »Ouvertura« iz opere »Nor« ma« od Bellini, izvađa vojna glazba; 2. »Domovina« od profesora Gj. Ar« nolda, deklamuje Vejsil H. Begić; 3. »Stambulska ruža«, potpuri od Leo Folla, izvađa vojna glazba. II. dio: Sirota dijete (Atafbeg i Šefika, tragedija u 3 čina od Namik Kema« la, odigravaju diletanti. Između po« jedinih činova svira vojna glazba. — Odmor. — III. dio: Tombola, biffe, nagrada ljepote i ples (igranka) do zore. — Molimo, da se ovo naše dru« štvo pomogne što mnogobrojnijom posjetom. »Džerzelezova« zabava. Ovdašnje agilno muslimansko omladinsko ud« ruženje »Džerzelez« priređuje na 7. januara veliku zabavu sa vrlo bira« nim programom. Među ostalim tač« kama programa odigravaće ovo dru« štvo Ogrizovića »Hasanagini« c u«, što je prvi slučaj, da diletanti u provinciji prikazuju ovaj popular« ni koman. Taj podhvat je najbolji dokaz, da to udruženje raspolaže dobrim diletantskim silama, na čelu kojih stoji kao režiser gosp. Muha« med ef. Kurt, bivši član zagrebač« kog kazališta; on igra i glavnu ule« gu Hasanage. Zabava će se dva put davati: na dan 7. januara po danu za musi, ženskinje, a u večer za os« talu publiku. Islanjski dobrotvor. Nazif Kapi« džić iž^ikaga poslao je musliman« skoj čitaonici u Bileću. 68.375 K, Na« zif Kapić iz PortlandsOrgan 26.000 K u svrhu gradnje društvenog doma u Bileću. Zivili uzorni dobrotvori! Izvanredna skupština »Merhame« ta« držana 17. decembra 1920. u sa« rajevskoj kiraethani zaključila je da u pogledu članarine § 6. društvenih pravila promijeni ovako: § 6. a) Počasni su članovi oni, koje na pred'log upravnog odbora imenu« je glavna skupština radi osobitih za« sluga učinjenih za društvo; b) Do« brotvori su oni članovi, koji plaća« ju društvu 40 K (10 din.) mjesečno; c) Utemeljitelji su oni članovi, koji plaćaju društvu 20 K (5 din.) mjese« čno; d) Redovni su oni članovi, koji redovito uplaćuju mjesečno i to: I. reda 16 K (4 din.), II. reda 12 K (3 din.), III. reda 8 K (2 din.), IV. reda 4 K (1 din.); e) Pomagači mo« gu biti osim muslimana i svi prija« telji islamskog napretka, koji tako« đer redovito uplaćuju mjesečno i to: I. reda 16 K (4 din.), II. reda 12 K (3 din.), III. reda 8 K (2 din.), IV. reda 4 K (1 din.). Nadalje je zaključeno, da se u § 20. ima promijeniti broj članova u« pravnog odbora i to mjesto 12 da bude 16. § 21. mijenja se ovako: »Svake godine i to najmanje za 8 dana po« slije glavne skupštine ima se uprav« ni odbor konstituisati i sebi izabrati za 1 godinu predsjednika, potpred« sjednika, I. i II. tajnika i I. i II. bla« gajnika. Ako je predsjednik zapri« ječen, zamjenjuje ga u svim njego« vim dužnostima potpredsjednik, a ako je i potpredsjednik zapriječen, onda ga zamjenjuje najstariji član po godinama od upravnog odbora«. Konačno se imaju u § 23. brisati ri« ječi: »od 100 kruna«, a mjesto toga staviti »do 400 kruna (100 dinara). Ofertalna licitacija. Trgovačka i obrtnička komora nam javlja: Upra« va Državnih Monopola raspisala je . ofertalnu licitaciju za nabavku 400.000 džakova za so za upravu so= lare u Kreki. Licitacija će se održati 10. januara 1921. u 11 časova prije podne u kancelariji Uprave Držav« nih Monopola. Kaucija iznosi za dr« žavljane kraljevine 10%, a za stran« ce 20% od vrijednosti materijala, a ima se položiti prije početka licita« čije kod pomenute uprave. Uslovi li« citacije mogu se dobiti kod Trgo« vačke i obrtničke komore u Sara« jevu. Popis u Jugoslaviji. Pitanje popisa stanovništva, stoke i zgrada, koje je trebalo da se izvrši 31. deembra ove godine, što je srećno odloženo zbog zbrke, koja je nastala prilikom oda« šiljanja potrebnih formulara, sada je privedeno kraju. Prema učinjenom rasporedu, sve pripreme treba da budu završene do kraja januara 1921. godine, tako da se u cijeloj zemlji izvrši pois na dan 31. jnauara 1921. godine. Naravno, i ovo važi samo tako, ako ne iskrsnu kakve no« ve »smetnje«. (»Politika«). Divljački napadaj na Mustafu Br« kiča s Vratnika (Podžebhana ulica 5.) izvršili su: Milan Plakalo« v i ć, K a r i š i k (ime nepoznato) i B1 a g o j e v i ć (ime nepoznato) iz Hrešc u utorak dne 21. ovog mjeseca u jutru oko 8 sati, kad je pošao u Hrcšu radi svoje stoke. Spomenuti ■ zlikovci su dočekali Mustafu i nava« lili koljem, te ga je Milan P1 a« k a 1 o v i ć udario dva puta kocem po leđima i oborio s nogu, našto su ga drugi tukli nemilosrdno gvozde« nom šipkom po ruci te su mu ruku gotovo prebili. Stvar je prijavljena policiji i liječničkom pregledbom utvrđeno, da je ruka prebijena. Zah« tijevamo najoštriju kaznu za zlikov« ce, ne bi li jednoć divljaštvo i hajdu« čija prestanuli. Dobrovoljni prilozi: Ademaga Me« šić, vcletržac iz Tešnja, darovao je za ženski konvikt 1 vreću brašna od 85 kg, 1 vreću graha od 80 kg. I vreću suhih šljiva od 100 K, 2 vre« će suhih krušaka "od 200 kg. Neka je g. Ademagi ispred pitomaca na njegovom plemenitom daru najsrda« čnija hvala. Dr. H. Mahić, Ljubuški, sakupio je K 1306.60; Salih Агра« džić,, Mostar K 703; pododbor Bos. Samac K 652; odbor J. M. O. Čap« ljina 2240; Omer Nuri Smajilagić K 100; pododbor Višcgrad K 600; Salihaga Gasal, Glamoč K>64; Faik Sadiković, Ljubuški’K 291; Osman ČepaCe, Prusac 100 K; Ajif Nuhić imam, Glamoč 310 K; povjerenik Husejin Kgjjiljagić, sakupio je prili« kom zaruka g. Cenđrića, sudije, sa gospođicom Jelenom Cubelić iz Bi« haća 250 K; a darovaše sljedeća gg: po 80 K: Husejn Kabiljagić; po 50 K: Dane Cubelić posjednik i Jusufaga Pašalić, posjednik; po 40 K: Jovan Urbanek, adm. poruč.; po 20 K: Fi« lip Cendrić; po 10 K: Ivan Knežević pristav i Nezir ef. Ezić; po 5 K: Ahmedbeg Krupić i Miralembeg Be» šircvić. Predsjednik podbora u Ko« njicu Alija S. Kadić sakupio je na skupštini čitaonice »Mirze« K 5645; darovatelji su slijedeći: Mehmed A« li ef. Hadžić 200 K; Alija S. Kadić 100 K; Salih C. Prohić 50 K; Emin« beg Bcktašević i Hilmi ef. Sunagić po K 40; Mustajbeg H. Husejino« vić 30 K; Tevfik Džumhur, Avdibeg Bektašević, Hasan ef. Softić, Salih ef. Cakić, Murat ef. Cirić, Smailbeg Ljubović, Avdulah Mulić, Jusut ef. Hadžić po 20 K; Omerbeg Agić, Šerif ef. Mvšančić K 10; Ibrahim ef. Džumhur K 5. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag« dane u crvenoj boji štampane, a sa« 'držaje sav muslimanski, srpsko«pra« voslavni, jevrejski i rimo«katolički 'kalendarium. Cijena mu je po ko« madu 30 K. — Preprodavačima ra« bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne raču« na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Muči li Vas glavobolja? Zubobo« lja? Trganje u kostima? Malo Fel« lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. Traljah. ,,Srpska Riječ44 u broju od 22. o. mj. predbacuje Dam, da smo glasove radikalne stranke prikratili za ravnih 10.000. i šalje nas u osnovnu školu, da učimo abrajati. Pogreška je nastala nepažnjom pri korekturi, što smo mi i ispravili prije nego nas je „S. K.“ opomenula. Na ona u istom broju krade nama ne 10.000, nego 122.000 „aveta", jer tvrdi, da smo dobili 100.000 nuvetau, a pošto čovjek ina dva„uveta“ (e čem se g. Maksimović može na sebi uvjeriti) te smo mi imali 222.000 ,,uveta“. Dakle i mi s naše strane šaljemo redakciju ,,S. R.“ u osnovnu školu, ali u prvi razred, da nauči — čitati. Ako ona možda smatra, da je samo njoj dopuštena kragja, to joj mi rado pro­ puštamo tu povlasticu. Kot. vakuf, mearifsko povjerenstvo u Bileći. Br. 89/20. Bileća, 12./ХП. 1920. Natječaj. Kod ovog kot. vakuf, mearif. povje­ renstva upražnjeno je na mektebi ibtidaiji u Bileći mjesto l-og muallima, Imama i vjeroučitelja, koje je skopčano sa imanskim doplatcima, plaćom od 1000 K mjesečno, stanom u naravi i jednirrr komadićem bašče kod džamije. Istoga če biti dužnost pored imamske službe i vazu-nasihat, te perovodje vakuf, kancelarije. Kompetenti, koji ovo mjesto žele polučiti, imaju najkašnje do 31. januara 1921. ovome povjerenstvu predložfti i dokazati: 1. Da je svršio Darul-muallimin ili koju drugu vjersku školu; 2. Da je dobrog moralnoga i poli­ tičkoga vladanja. Prvenstvo imadu oni, koji su do sada bili upravitelji mektebi ibtidaije. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Bileći. Pređ.jednik: Muhamed Drljevićs. r. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cillndere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana i । WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. g« у РЧлв CSEv « najbolju kremu za cipele izrađuje Ratković i drug, Sarajevo. �Svraća 4 Стр..на .JRAVDA* - Ј1РМ4ДА' A2 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. u jednoj kući od 20 dijelova svojih 7 prodajem. Kuća se na­ lazi u Hadži Šabanovića ul. 12. u blizini Ploče mahale. Ista se sastoji od 5 soba, magaze, vodovoda i bašće od 700 kv. metara zemljišta. Ahi^AI ВГжИ СВКД^| W Može se i poseban ulaz napraviti. II. EMISIJA. Upitati kod Fehim Bucalo, c рв!аг, Cirkusplac. kuća i baš^t hambar i klanica sa nuzgrednim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David Danon, Kakanj. iz fabrike Hinka Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za Mu crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Bhazi АНМЕВА TATAREVIĆA Bn*bđjevena je svima )j»kovima, pa ве preporučuje avima muslimanima. Ima taae ribljeg aejtina (belukjaga\ baleama za guču. Epilapticon protiv padaviei, kopove sa kuovet sa iznemogle mučke starije osobe, katran euji-voda protiv kašlja, plućnog katarba 1 tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, eerail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo voću količina. od H3,000.000- na H 10,000.000- Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica i K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciii, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica & K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. ♦ PAPJRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA 4 preporučuje svoje bogato etovarište * svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 4 obavljaju brzo 1 točno. Cijene umjerene. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svib droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja«’ u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proiz­ voda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje- jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita moogo više, uvejc je pred očima. Prdom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo pfiblikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti jiiljadama tražnja za ono štp nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. Odgoyomi urednik: Ibrahim Muhić. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice BRIJOL Jedini na Balkanu * Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Prodaje se radi bolesti SEBURA :'roi 235 -- 1*1101 I 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim ć^ se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice..mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđeue prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) . Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, , fn) Muslimanske banke d. d. u Visokom, • n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podfužnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici ,1 Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u- Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danlei & A Kajon, Sarajeva, � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1920 Description An account of the resource Br. 7(112) - 132(237) Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 https://kolekcije.nub.ba/files/original/aea4dc12d83f36bc38e79879bbbb49e3.pdf 24dc1a8e3dbe167c1fadebcca3b707ea PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. -»roj 1 (239) Sarajevo, 1. januara. Centralni je odbor u četvrtak, petak i subotu održao sjednice, na kojima jc pretresao naš politički položaj i došao do ovoga rezultata: Dosadašnje držanje našeg posla* ničkog kluba u potpunom je skladu sa programom naše organizacije i metodama njezinog vodstva, pa se odobrava. Korak našeg poslaničkog kluba u pitanju izmjene privreme* rog poslovnika vrlo je zgodna bas za za daljnje djelovanje kluba na izmirenju dvaju za sada ukrštenih nazora o svrsi i uspješnom radu konstituante. Stoga je centralni od* bor uvjeren, da će se ovaj umjereni stav našeg kluba pravilno shvatiti na obe strane, pa da će njegova po« sredujuća uloga biti prihvaćena i u* potrebljena kao najzgodnije ishodi« ste za popustljiv i uzajaman rad svih patriotskih elemenata kako na jednoj tako i na drugoj strani. Ni« kad nije bilo a danas naročito ne* ma mjesta ekstremnim nazorima o uređenju naše mlade kraljevine, pa je usljed toga centralni odbor miš­ ljenja, da nema razloga ni povoda IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ONI ODROR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Вг. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 4. januara -921. (22. rebijulahir 1339,) kakvom mijenjanju dosadašnjeg po* Etičkog stava naše organizacije. Zbližavanje nam je oduvijek bilo glavni pokretač u svim akcijama, a jedinstvo države i zadovoljstvo svih plemena našeg jedinstvenog naroda glavni i vrhovni cilj. Naše zado­ voljstvo kao narodnog dijela uvje­ tovano je zadovoljstvom cjeline. Sljedstveno ovome stajalištu naš će poslanički klub sarađivati samo u takvoj parlamentarnoj većini i sudjelovati samo u takvoj vladi, koja će se oslanjati na grupe, u koji« ma su zastupana sva tri plemena na* šeg jedinstvenog naroda. Bićemo sretni, ako nam se pruži prilika, da na ovaj način uzmemo aktivna us češća u solidnoj izgradnji naše kra* ljevine i sa svoje smo strane sprem* ni na sve, što bi od nas tražio in* teres države i našega naroda. U to ime dajemo našem poslaničkom klu bu potpuno povjerenje i čvrsto smo uvjereni, da će hladan razbor nadvladati sve strasti i tako našem klu­ bu pružiti priliku, da izvrši ovu hi­ storijsku misiju. Jesmo li Srbi ili Hrvati?" U prošlom broju »Pravde« đoni* jeli smo članak pod gornjim našlo* vom, koji radi svoje, zbijenosti tre* ba komentara, da bude svakom pot* puno shvatljiv. Posljednji odlomak toga članka, kao njegov zaključak, glasi ovako: »Ako muslimani uvi­ de, da za njih postoji ista moguć­ nost ekonomskog razvitka, da mo? gu uživati istu materijalnu kultu* ru, kao i Srbi, to će njih ta okolnost bezuvjetno i sigurno opredijeliti, za srpsku narodnost. A ako oni budu i dalje opažali, kao što je to do da­ nas bilo, da je potpuno nejdnaka mogućnost ekonomskog rzvitka, i da se po toj nejednakosti izjedna­ čuju s Hrvatima, to će njih ta okol­ nost i dalje opredjeljivati za hrvat­ sku narodnost. Država naša, čiji su organi u 'ogromnoj većini nosioci pravoslavnog Srpstva, može biti sa­ mo negativan činioc stvaranja srp* ske narodnosti u našim masama, to jest može da stvara u našim masa­ ma samo hrvatsku narodnost«. Da to razlaganje bude još jasnije, nastavljamo ovo: Srpski učenjaci tvrde, da su mu­ slimani etnografski (po jeziku) Srbi, a hrvatski, da su Hrvati. I jedni i drugi imaju za to hrpu historičkih dokaza, tako da je muslimanska in­ teligencija danas podijeljena na o* ne, koji svoj jezik nazivaju srp­ skim i one, koji ga zovu hrvatskim. Kao posljedica toga bila je, da je jedan dio njen odrastao i prevodio svoj mladenački đački život u dru­ štvu Hrvata, a drugi u društvu Srba i iz tog zajedničkog života, zajed­ ničkih đačkih jada i radosti rodila se kod jednih srpska, a kod drugih hrvatska nac. svijest. Samo dakle ograničeno na inteligenciju ističe­ mo, da kod naših muslimana posto­ ji nacijonalna svijest. Nu mi to spo­ menutim člankom nismo ni porica­ li. Mi smo govorili o tome, da li u muslimanskimmasama, ono više od 90% nepismenih ljudi, ima srpske ili hrvatske nacijonalne svi­ jesti i pretpostavili smo, da je nema, misleći da je svakome, ko zna šta je nacijonalnost, jasno da je nema. Muslimanski dio našeg na­ roda nije nikad pitan za narodnost i nikad nije provedena statistika kod njih po narodnosti. Oni nisu ta­ pojedini oroj K 2 — kođer ni u historiji nikad došli u po­ ložaj, da se — svi u masi — izjave za jednu ili drugu narodnost. Da uzmemo jedan primjer, gdje li se mogla praktički manifestovati nacijonalna svijest naših masa, ako je ima. Uzmimo, da se naša država ima da podijeli po etnografskim granicama. Tada bi muslimani do* sli u položaj, da manifestuju tu svo­ ju svijest. S jedne strane, .stajao bi srpski, as druge hrvatski dio našeg naroda. Istina ie, da se geografski ne da povući etnografska granica između Srba i Hrvata, niti se mi mu­ slimani nalazimo na toj granici, ali uzmimo, da bi se mogao ipak naći neki modus za ^provođenje potpu­ no slobodnog plebiscita u B. i H. Za koga bi muslimani dali svoj glas? Koje su tu okolnosti, koje bi njega mogle opredijeliti? Izvadimo iz tog plebiscitnog područja na pr. jedan kotar i pretpostavimo, da je njime kroz ove dvije godine upravljao je­ dan ne naoijonalnu nego pravoslav­ ni Srbin, koji je svojom upravom progonio očito nepravednoo i muslL mane i katolike Hrvate i koga po­ maže u tome cijeli’ kotaiski ured, sud, žandarmerija i svi državni or­ gani toga kotara. Zar im koga, ko misli, d bi muslimani tu dali svoj glas za Srbe? Pri njihovoj odluci vodili bi ih razlomi čisto materi­ jalne prirode. Što smo rekli za pravoslavnog-srpskog sreskog na­ čelnika, to isto vrijedi i za takovog katoličkog-hrvatskog. I zar bi c jelo vodstvo naše organi­ zacije bilo u stanju, da svom svojom političkom vještinom nagovori ma i jednog svoga člana, da da svoj glas za onoga, ko je njemu dao 25 batina? Ili za onoga, ko mu je oteo i zad­ nju njivicu izadnjeg vola? Interesantan je bio plebiscit u Ko­ ruškoj baš u pogledu te materi­ jalne strane narodnosti. Mnogo je Slovenaca glasalo za Njemačku Austriju iz prostog razloga, što u Njemačkoj Austriji ne postoji op­ ća vojna obvezatnost, a kod nas po­ stoji. Što smo ustvrdili, da su se mu­ slimani dosada opredjeljivali za hr­ vatsku narodnost, to smo rekli na osnovu tačnih opažanja, a i na os­ novu jedne statistike, koju je samo­ voljno proveo jedan okružni načel­ nik, pri čemu su i starci muslimani izjavili, da govore hrvatski. A da se je na рг. u vrijeme naše borbe za vjersko-prosvjetnu autonomiju pro­ vela takova statistika među musli­ manima, mislimo da bi se većina muslimanskih masa opredijelila za srpsku narodnost, pošto je stajala u zajedničkoj borbi sa Srbima za is­ tu stvas. U našoj inteligenciji danas cvje­ taju u punom jeku mnogi nazori, koji malo po malo u kulturnoj Ev­ ropi već izumiru. Ogromni dio na­ še inteligencije smatra, ako čovjek nije nacijonalan, da nema ni glav­ nih etičkih i moralnih svojstava, ko­ je čovjeka čine čovjekom. Ne oba­ zirući se ni malo na netačnost tih nazora, htjeli bismo naročito za na­ šu kraljevinu utvrditi, da tvrdogla­ vo stajanje ва tome gledištu vodi upravo do rasula države, jer se je »demokratski« jugoslavenski nacijonalizam — budući dosada lažan i u jezgri svojoj srpsko-pravoslavni — Kuda »Ono mi je brat, ko mi je dobru rad«, veli naša narodna poslovi^. Od narodnog ujedinjenja pa do danas kroz ovo preko 2 godine da­ na nesflobodne slobode, čula se je ova poslovica po nebrojeno puta u raznim nezgodama iz usta bosansko* hercegovačkih Muslimana. I ako ne­ rado, ali istini za volju mora se pri­ znati, da smo mi Muslimani vrlo rijetko nailazili na takovu braću, ko* Ja su djelom zasvjedočila, da su nam rada dobra Naročito smo rijetko nailazili na braću, koja su uslijed sticaja prilika bila u p o 1 o ž a j u, da nam bratsvo i djelom zasvjedoče. Naši zemljaci Srbi pravoslavni, beziznimno kojoj partiji pripadali, u očigled naših toflikih stradanja kroz sve ovo vrijeme nisu našli za vri­ jedno, da dignu svoj glas u obranu nas stradalnika, nego su ili šutke prelazili preko tih naših stradanja ili su ih nastojali umanjiti, zanije­ kati ili čak i opravdati, a nas Mu­ slimane i okriviti; to je bilo već pre­ ma tome, da Hi su bili radikali, demo­ krati ili ©okorilovci, ali činjenica je jedno,'naime da smo mi muslimani za sve tri te srpske stranke potomci onih Turaka, koji su uništili Srpsku državu na Kosovu i kao takovi mo­ ramo danas nakon 532. godina, da to tursko djelo okajavamo. Naši zemljaci Hrvati katolici, i a* ko su i sami stradali, ipak su dizali ovda onda svoj glas u našu obranu. Zaboraviti se ne smije, da nas je novinstvo Hrvatske Zajednice kon­ stantno uzimalo u zaštitu, te izno­ silo u javnost naša stradanja i naše jade, a tu i tamo Čuo se je i u beo­ gradskim radikallskim novinama po koji utjcšljiv bratski glas. Vrlo je interesantno bilo proma­ trati, kad nas je na pr. »Hrvat« sub* sumirao među Hrvate, kako bi čud­ novata nervoza obuzimala sarajev­ sku »Srpsku Riječ«, a beogradske bi se novine raspisale, kako njima ne može biti svejedno, da li će se bo* sansko-hercegovački muslimani opredjeliti za Zagreb ili Beograd. Me­ đutim to pisanje nije ih poticalo, da Godina I I naravno rasplinuo i pojačao među­ sobno oprečne srpske i hrvatske na­ cionalizme, koji u svojoj međusob­ noj sve žešćoj borbi absorbiraju sve državne snage. Stoga je naša duž­ nost i to baš u ovom političkom momentu, kad cjelokupnu držav­ nu unutarnju politiku karakterišu razbješnjeli nacijonalizmi da u interesu muslimana hladimo te za­ grijane mozgove, naravno u koliko je to mogućno našoj slaboj snazi i tihoj riječi. Samo to je bila tendencija spo­ menutog članka. Mi ni u kom slučaju ne smijemo dcfpustiti, da širenje oprečnih n acijonalizama stvara u na­ šim redovima razdor i da nas do­ vede do kobnih posljedica. Dopu­ štamo, da je naeijonalizam stvorio mnoge evropske države i doveo ih do velike moći i snage, ali za našu kraljevinu, koja ima kako rekosmo dva međusobna oprečna nacijonalizma, može jačanje te ideje odvesti državu a s njom i nas u propast. ćemo! i svoj rad udese prema tome. »De* smokrati« na vladi — muslimani iz­ van zakona. Radikali su nam obeća­ vali ako oni dođu na vladu, da će­ mo — mi muslimani postati ravno­ pravni državljani i da će nam se is­ praviti po »demokratima« nanesene nepravde i zulumi. I dođe željno očekivani dan i pre­ uze vladu u svoje ruke parlamentar* га Zajednica, u kojoj radikali vode glavnu riječ i za predsjednika naše vlade postaviše svog čovjeka, dra Milana Srškića. Mi pristaše te Parla­ mentarne zajednice ne samo da ne dobismo učešća u vladi, nego mora* dosmo podnositi Srškićevu pristra­ nu i otvoreno antimuslimansku up­ ravu. Ne znamo, da li je Srškić pro­ vodio nad nama razne nepravde po potajnom dogovoru sa Beograde^ ili je slijedeći glas svoga srca iska* ljivao nad nama svoj'vjerski fanati­ zam, ali jedno ipak stoji, a to je, das mo mi muslimani usljed ove »bratske« politike dra Srškića poža­ lili za demokratom Atom Šolom. Đa se vidi kako Radikali u praksi nastoje, da nas predobiju za Beo­ grad, a odvrate od Zagreba, naveš* ćemo da je u vrijeme Srškićeve vla­ de 100 ljudi dobilo izvoz po 10 va­ gona kukuruza, a da među to 100 li­ ca ne bi ni jedan jedini musliman (ali je bio Dušan Srškić brat Mila* nov). Niko pametan ne će tvrditi, da muslimanske široke mase, koje su nesvjesne svog nacionalnog imena, vole više Zagreb od Beograda stoga, što je prvi pretežno katolički a po­ tonji pretežno pravoslavni varoš. To je zato, što opažaju, da Zagreb više vodi računa o nama i našim vital­ nim interesima od Beograda, jer svakoj je politici na koncu podloga — pitanje hljeba. Stoga se nadamo, da ćc bar sad nakon izbora za konstituantu mjero­ davni faktori otvoriti oči i o nama u buduće voditi bolje računa nego do sad, јег ne ćemo ništa nova reći kad kažemo: Kud krenu Muslima­ ni, onamo će budućnost Bosne!« Muslimani sjetite se „Gajreta"! �»Kosovska epopeja i kraljev. SHS« Da se obezbijedi i osigura život ratnoi siročadi i invalidima Širom Jugoslavije, poduzete su razne akcije sa privatne i vladine strane. U tu svrhu ic v^ino ministarstvo raža* slalo kotarskim uredima pjesme pu* kovnika V. S. Jankovića pod gor* njim naslovom, gdje se slave srpski ‘ I i . . ustanci i pobjede od 1804. pa do I 1920. O plemenitosti akcije nije potrebno govoriti, jer joj je svrha, da pomogne onima, koji imaju naj* više prava na državnu i privatnu potporu. Nama je ovdje svrha, da upozorimo u prvom redu vojno mi« nistarstvo, a onda i sve državne fak* tore, a naročito narodne zastupnike na ovu knjižicu, koja će doprti i u najzabitnije krajeve Jugoslavije. U pjesmici »Kosovo divno, Kosovo slavno! na str. 14. veli se od devetog stiha dalje: »Sećamo se, nije bilo davno, Sečamo se onih slavnih dana, Kad jurnuše Srbi sa svih strana, Da potraže pokraj Kumanova, Muslimana, zvera, krvopiju, Tu vekovnu otrovnicu zmiju itd.« Ovi stihovi jasno govore, koga misli g. pukovnik neprijateljem Srba i kakvo shvaćnje ima ,on o brat svu i narodnom jedinstvu tro« vjerne i troimene br^će Jugoslave* na. Vojno ministarstvo kao državni faktor, preuzima raspačavanje te »epopeje« pomoću državnih vlasti na kraljev rođendan širom cijele države i na taj način pomaže šire« nju mržnje među narodom. Sasvim je razumljivo, kakvo će ogorčenje i raspoloženje pobuditi u seljaku i građaninu muslimanu, kad pročita navedene stihove a još k tome, kad zna, da to raspačavaju državne vla« sti. ( meni, inteligentu i sudionu u borbi za narodno ujedinicnje i oslo« buđenje izazvalo je to veliku ogor« čenost i moralnu depresiju, pošto iz toga vidim, da se time vrijeđa je* dan jak dio našeg naroda, musiima* ni, čiji sam pripadnik i ja i da tu uvredu raspačava ono ministarstvo, koje bi po svojoj zadaći moralo bi« ti prvi propagator u odstranjivanju svih protivština, ali koje ih baš za* oštrava. Ovakve žalosne pojave stvoriće — bojim sc — u narodu uvjerenje, tla svako zlo dolazi odozgo i po* I šljedica toga mogla bi biti, da se | državno vlasti smatraju neprijate* . ljicama muslimanskog dijela našeg naroda. — Лко je vojnom ministar* sivu stalo do toga, da se naši vjer* ski odnošaji još više nc pogoršaju, moralo bi s mjesta ovu akciju obu* staviti. Izgleda, da i u ministarstvima za« udara po Čokorilovštini! A. K. »Kraj otomanske imperije«. Pod tim naslovom donosi »Novi Život« u broju od 18. decembra ove god. prikaz iz pera Đra A. Ivića, u kome stoje i ove riječi: »Srpskom narodu je vraćeno sve, što su mu Turci u političkom pogledu oduzeli. Nakna« diće se uskoro i ono, što je našem narodu usled turskog gospodstva uskraćeno na ekonomskom i kultur* i nom polju, te će kao jedini trajan i spomen na turska vremena ostati nekoliko hiljada džamija i jedan | milijon Srba muslimanske vere«. G. Ivić bi želio, da mi budemo ' »trajan spomen« na turska | vremena, koja su Srbima usjekla u sjećanje vjekovno robovanje. Ta ' nas želja nc plaši, ah nas iznenadu* je, da može isteći iz pera jednog | doktora. Međutim tu ima još nešto, I na što je on zaboravio: Kud će se djeti onaj milijon Turaka, koji J žive u našoj kraljevini? Oni bi mo* Uli biti još trajnijim spomenom! Pamet nar. poslanika Stavka Še« j cerova. U »Demokratiji« od 29. de* cembra 1920. napisao je taj gospo* I din u članku »Zakon o agrarnoj re* ■ formi« ovu mudrost: »Ma da se de* mokratska stranka prvi put pojav* i Iju je u našim novim pokrajinama, j ona svugdje pobeđuje sem Bos* ; nc gdc zato ima naročitih ! razloga. — Ovaj uspeh, koji je i veći i od uspeha zemljoradničke i . komunističke partije, požnjela je I Demokratska Stranka zbog svo« I ga rada na agrarnoj refor* ' m i u B o sni i Hercegovini, I u Hrvatsko i Vojvodini i u Južnoj ; Srbiji«. Kakav je uspjeh »Demo* ■ kratske Stranke« prama uspjehu i komunističke partije, koja u biv? som narodnom predstavništvu uop« I će nije bila zastupana, ne treba ni I uspoređivati. A te naročite razloge trebao nam je g. Šećerov da navc* de, jer nam inače izgleda vrlo ko* mično, da Demokratska Stranka ža* nje »uspjehe« po cijeloj kraljevini, u Bosni na pr. dva, i to baš radi rada na agrarnoj reformi u Bosni, gdje je prije imala — 24 poslanika u biv* šem narodnom predstavništvu. Iz Sandžaka i Metonije. »Hak« o našoj intervenciji. »Hak«, J^pji je, kako je sam najavio, bio prestao izlaziti radi financijalnih neprilika, počeo je opet izlaziti, te u broju od 29. decembra pr. god. do* nosi članak pod naslovom »Amne* stija« u kom sc veli doslovno: Nj. Vis. Prijestolonasljednik Re* gent jc na dan izbora za Ustave* tvornu Skupštinu posebnim ukazom oprostio kazne političkim krivcima u Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok su pogreškom vlade ostali lišeni ove kraljevske milosti politički krivci iz Makedonije i Sandžaka, koji su go* dinama ostali zaboravljeni u vlaž* nim tamnicama. Pošto su musliman* ski zastupnici iz Bosne i Hercegovi* ne stigli u Beograd, učinili su nužne korake, da se amnestija protegne i na ove krajeve, te su, hvala njihovu trudu u nastojanju, najposlije po* stigli taj svoj cilj. U pismu, koje smo ovih dana primili iz Beograda, javba nam se, da je kraljevski ukaz, kojim se amnestija proteže i na Ma* kedoniju i Sandžak, potpisan od Njeg. Vis. Regenta. Ovaj uspjeh pozdravljamo od svega srca te is* kreno i s poštovanjem izražavamo •priznanje muslimanskim poslanici* ma. Hvala ovoj amnestiji, koja je isposlovana, stotine nevinih musli* mana* koji su ostali u tamnicama, o^obodiće se teškog, gorkog i pu« nog patnja života, kojem su bili iž* loženi. Novi Pazar, 27. decembra. U 19. broju od 16. ov. mj. sara* ievska »Domovina« donosi jedan »đoniš« iz Plevalja, koji bi kod ne* obaviještene muslimanske javnosti mogao proizvesti nepovoljan do* jam o nama Sandžaklijama uopće, a oPlevljacima nanose. Da bi otklo* nio taj o nama nepovoljni sud, a nc što bi smatrao vrijednim osvrćati se na zlonamjerno izmišljene »do* piše« »Domovine«, ^eka mi je g. urednice, dozvoljeno izjaviti, da: I. Vlasnik »Domovine« kao i nje* gov hat nc uživaju nikakvih simpa* tija kod nas Sandžaklija*muslima* na, a ni kod naših pravoslavnih su* građana, čemu ie dokaz to, što nje« gova kandidatska lista u izbor, sre* zu Plevlje—Prijepolje—Bijelo polje— Berne nije dobila više od 400 gla* sova (prisustvovalo je izboru 16 hi* iјada glasača), te što je pri pregovo* rima o zajedničkoj muslimanskoga* dikatekoj listi od pravoslavnih pre* govarača ori je svega zahtijevano, da takvi ljudi nc smiju doći u kombi* naciju (svjedoci za ovo: Husni ef. Jusufagić, plevaljski muftija Derviš ef. Šećerkadić i Tevfik Tahirbego* vić), dočim je g. Dr. Spaho, ili koji drugi pristaša J. M. O. bio zatra* žen. II. Maja mjeseca ove god. Central, odbor J. M. O. poslao je u Beograd naročite izaslanike sa zadaćom, da se pored ostalog zauzmu za pobolj* šanje prilika u S. i M. uopće i za oslobođenje pritvorenika napose. Ovi izaslanici (gg. Maglajlić, Hras* nica, Korkut, Vilović) intervenisali su kod Nj. Vis. Regenta i g. g. mi* nistara Prutića, Trifikovića i Pete* ša, a kod posljednjeg pridružio se je izaslanstvu i g. Tevfik Ч ahirbe* gović; te da nisu bile stalne kabi* ndske krize, a naročito da nije bi« lo protuzauzimanja i denuncijacija nekih članova priv. nar. predstavniš* tva (inače odličnih ahbaba onih oko »Domovine«) pitanje amnestije za S. i M. bilo bi, još 8 mjeseci prije svršenu. Ovo zauzimanje članova vodstva J. M. O. poznato je g. g. Tahir ef. Sećeragiću, Omcrbegu ScU manoviću, Tevfiku Thirbegoviću i Aliji Halihgiću, te još mnogim dru* gim Sandžačkomiakcdonskim mu* slimanima, koji su se tada u Beo« gradu zatekli. Mislim, da je ovoliko dovo<!jno ra* di obcskrijepljenja svega što je str* pala redakcija »Domovine« u »do* pis« iz Plevlja. Ovom prilkom ne možemo izostaviti, a da ne zamoli* mo vlasnika »Domovine«, da pošte* di Sandžaklije, osobito nas pritvo« renike, svojim spletkama i nekakvim »zauzimanjem«. Grijeh je i sramota iz naše bijede i nevolje zbijati šalu i praviti sredstva za razdor među muslimanima, kojima je sloga i uza* jamnost potrebna koliko i svjetlost sunca i udisanje zraka. 5. Napominjemo još, da nisu bili samo ljudi oko »Domovine«, koji su željeli i kušali odvratiti nas od po* gleda i uzdanja u Sarajevo i J. M. O. Bilo je tih pokušaja još puno na razne načine, bilo jc i šarenih obe* ćanja i krutih prijetnja i represalija, ali sve uzalud, sve je to jačalo i ja* ča našu ljubav i privrženost J. M. O. Mi im poručujemo ovo: »Gečmejiz manerd kjuprisinden Var alsin su bizi«. (Ne ćemo preko mosta nečovječnosti, pa ma nas vo₽ da odnijela). Slobodni pritvorenik. i ; 1 ; nu i ustakao joj šešir na glavu. Pi­ tamo ovim vladu, po kojem zakonu Biso prima plaću, a ne radi. • Kupres, 25. decembra. Napadaji i rušenja. Na 18. janu* ara 1920. zamolio je predsjednik mjesnog odbora J. M. O. g. Nur* beg Alajbegović okružnu oblast u Travniku za dozvolu gradnje mlina na vlastitoj zemlji u opć. Otinovci. 28. februara uslijedilo je rijcŠenjc, pa je isti na temelju ovog riješenja gradnju i preduzeo. Kada je sa gradnjom skoro već gotov bio, 18. novembra dođoše ne? nadano po noći bivši njegovi kmeti Jovo Jvković, Štipan Ivković, Anto Hrnjak i Marko svi iz ope. Otinov* ci, te cijelu gradnju srušiše i sa zem* Ijom sravniše tako, da se sada ni poznati ne može, gdje jc temelj ove zgrade postavljen bio. Braća Gli* gurić, koji su ovu gradnju poduzeli, došli su odmah nakon počinjenog divljaštva, i cijeli događaj ispričali Alajbegoviću, koji je preduzeo od* mah kod ovdašnje kot. ispostave potrebite korake sa molbom, da se gore spomenuti predvedu i na ure* dovanje predadu, što je upravitelj ispostave i obećao, nu na žalost to* ga obećanja do danas nije izvršio. Obzirom na zimsko doba ovaj posao za sada miruje, a čim to vri* jeme bude dozvolilo, to će se ova gradnja opet otpočeti i to pod za* štitom tamošnjih musli* mana, a također i neke bra* će Srba pravoslavnih. Po* što bi se tom prilikom mogao ka* kav nemio slučaj dogoditi to ovim upozoravamo nadležne oblasti, da eventualnim nezakonitostima pre* dusretnu. Mi muslimani ispostave Kupres priznajemo, da od oslobo* đenja do danas nismo pretrpili ni? kakova napadaja od strane Srba, ali zato pretrpiomo žestokih napa* daja od katolika Hrvata. Nama u Jugoslaviji kao da je sudbina dosudila, da nas i jedni i drugi progone, pa tako doživljuje* mo iz dana u dan napadaje na nas obraz, i radi toga nestaje sve više imetak, osobnu sigurnost, te rz i obraz, i radi toga gubimo sve više vjere u bolju budućnost, kojoj smo se pod sigurno nadali, jer smo srna* trali i jedne i druge svojom braćom, s kojom smo htjeli u pravoj slogi živjeti. Mjesni odbor J. M. O. Tuzla, 27. decembra. Ko je to Adem Biše, koji se na le* taku pred izbore tako osramoti, da da neće moći oprati ni sva soda, koju je na izvoznicu dobio i koji se smjelo potpisa na istom letaku: o« kružnim školskim nadzornikom — nek govori članak, koji je donijelo »z^vono« od 'augusta 1920. broj 68., a na koje navode nije reagirao makar su od tada dosad prošla rav« no četiri mjeseca. Članak g.asi: »Jedan od mnogih. Šta je sve učinio Adem Biše za oslo* bodenje, obični smrtnici ne mogu znati. Bio je zatvoren, fronte nije vidio, u slobodi je načinio kuću i Primilismo iz Gacka: ladnjak ža 10U.00O K. Službe ne »Dok vam ovo .pišemo iz Gacka, vrši od prevrata do danas, prima platu učitelja trgo* može biti vi ste u Beogradu prona* vačke škole, a aspirira za direk* našli zlatno pravico, kako ćete ok* tora iste škole u Tuzli. Da bi dao renuti na bolje prilike, koje nas dvi« oduška svom srcu kao iskreni Srbin* je godine muče. Međutim mi ne* Musliman, na pravoslavni mamo vremena, ni prilike, da pra* Uskrs kiti svoju kuću na* .. timo, šta se radi u Beogradu, jer mi, rodnom zastavom. Uoči gospodo i braćo, što durasmo, du* Božića kroz Tuzlu nosi rat ne možemo. Na sve, što se dogodi kod nas, pravoslavni badnjak. Pa da nije Srbin vatra živa? Jednom pri* vlast ne okreće glave. Na 28. no* vembra napadnut je per. vježbenik likom želio je, da bude zatvoren, lb je doduše bilo iza glasovite Sta* Čampara i istučen. Na 29. novem* njekove izjave u bečkom parlamen« bra istučeni su: Ahmet Arslanagić, tu, pa ko ima prava osporiti mu Mujo Džubur, Bcćir Hasanbegović; patriotizam? Namiriso čovo, da će tog istog dana planula je štala, vlas* naskoro oslobođenje, te računao, ništvo Pašića i sijena oko nje. 29., kad bude oslobođen zatvora, doče* 30. nov. i 1. decembra vrijeđane su pat će se najmanje mesta povere* i psovane javno cestom najviše sve* nika za ishranu. Taj narodni »mu* tinje naše. Žandarmi sami počeli su čenik«, da bi Austriju sasvim dotu« nas biti zato, što smo muslimani (slučaj Huso Zvizdič — narednik je kao, prijavio je, da je pre* trpio štetu od 450.000 K, a iza sam bio prisutan, kad je činjeno to toga je dobio 25 metara sode divljaštvo). Kotarski predstojnik na i jedno po vagona špirita. ovake slučajeve reagira u toliko, u Kupovao je u Sarajevu prigodom o* koliko konstatira, da su ovaki siu* slobođenja od siromašnih da* čajevi uvreda časti, stranke upuću* ka izvoznice za sodu po 2 je sudu, a kotarski sud ne prima K n a k 11 o, a kao patriota — p r o* tužbu (slučaj Ahmet Arslanagić). Okružni sud pušta nas lobodu ubo« davao Židovima po 5 i 6 K. Uostalom naš narod, a i vlasti znadu jice iz Lipnika: Damjan Bjelo* ceniti njegovo mučeništvo; svuda su grlić uz gusle se pjeva kao junak — nagrada 15.000 K i po mu vrata otvorena: kod okružnika, na vladi, Šćepanova »Božja ti vjera« 5 tovara žita sakuplja mu se od te* ne fali mu ni u podne ni u ponoći, žaka. Odvode se siromaški konji iz dok su u Beogradu u svim minstar* Vučije Bare (slučaj Omer Džanko* stviina posijani njegovi prijatelji i vić. Avdija Sarić, Hamza Mulianin, istomišljenici, pripadnik je radikal* Adem Tanović), biju se ljudi) u ne partije; koketira sa demokrati« planini kod tovara drva (slučaj Dža* ma, odobrava rad komunista, a po fer Muljanin). I mi se u čudu pita* mo, sta se ovo radi. Biju nas. ako gdjekad namigne i zvonašima.« Budući da to dosad nije oprovr* smo radiikali (slučaj Čampare), bi* gao, smatramo članak doslovno ju nas, ako smo težaci, jer kažu ve« istinitim i onda nas nimalo nije čina ie glasala za J. M. O., biju nast začudilo, da onaj, koji nosa b a d* što smo glasali za J. M. O., objesili njak i na n e m u s 1 i m a n s k c bi nas, da smo glasali za komuniste, svetkovine, vješa na svoju ku* kao što su oni, ili pTRadića TTjagi* ću barjak — što je otkrio svoju že* nju. I,-. ‘ �— hPKAVOA' Nebo visoko, a zemlja tvrda. Bra# mirenje hrvatskog naroda potrebno | ćo, ako ne možete ništa, a vi is# učiniti ovo troje: »Prvo da se svi seljački »buntov* poslujte u Beogradu, neka se obra* zuje narodno sudište i neka se svi nici«, koji nisu uhvaćeni ili barem povučemo pred sud, pa ko bude za osumnjičeni zbog krađe i pljačke (a nešto kriv, neka jednom , za uvijek takovih je vrlo malo, od stotine je* odgovara, ili ispraznite Gacko, pa dan iji .dvojica), da se svi ti odmah nam dajte negdje budžak zemlje, da 'puste na slobodu i da se proti svima preživimo koji dam Mi smo na či* odmah obustavi svaki daljnji postu* sto, da nas na stotine pogine, ne# pak. Drugo, da se odmah ukine ona ma odgovaranja. besmislena Pribićevićcva naredba G. Mitru Vukoviću, Vašu Gove* po kojoj općinski odbornici mjesto darici i. dr. poručujemo, da ćemo ih zavjere narodu, koju određuje op* od danas poslušati sve, što budu za* ćinski zakon, moraju polagati prise* povijedali i htjeli, samo neka nas na gu kralju i da se sva raspuštena op# vrijeme pozovu, jer oni su danas go* ćinska vijeća sazovu i svi općinski spodari u Gacku. Nu pogriješili su, upravitelji dli komesari odstrane; što nas nisu o tom prije uvjerili, jer, treće, da se zbog vojnih bjegunaca vjerujte nam mi bi plesali, kako o# nimalo ne uznemiruje njihova obi* ni sviraju. Mi nećemo bića ni sva* tclj i njihova rodbina, a niti s bje* đc, nama je svejedno: ko nam go# guncima da se ne postupa nečo* spodar, mi mu sluga. Nama je sve* ' vječno i divljački«. Malo niže nastavlja ovako: »Su* jedno ili slušali kot. predstojnika ili Mitra Vukoviića, kad ovom zadnjem diti ih ne će onako kako su obtu* može paliti. — Ne ćemo više vjero* ženi, nego prema tomu, što se po* i vati ni izbornom zakonu, sveto bi* kaže i dokaže na raspravi, a još i više prema tomu, kakovi će nain ono, što oni htjednu. bude politički položaj. Kad | * seljačka republikanska većina o# Tako se razvijaju prilkc kod nas, bi Beograd i kad bi tamo tako pište jadnici oboreni na zem* tišlau stupila u vladinu većinu ili s tom Iju i probodeni Šiljatim rogovima većinom sklopila barem slobode, a niko se evo dvije godi* vladinom takavsporazum, mo* ne dana i ne mače, da rekne; dosta kakav žda bi svim optuženim seljacima je toj nemani krvi, i žrtava. Mora bilo lakše, a možda bi ih istom onda biti, da se vladajući krugovi drže osudili kako to državni od# one Ibscnove: »Grijesi otaca na vjetnik onako, predlaže, jer više ne bi bilo dieci sc ispaštaju«. Ur. slobodne kontrole seljačke republi# kanske većine. Već samo po tom možete svi pro# suditi, kako je živa živcata istina ono, što je predsjednik seljačke stranke kazao na glavnoj skupštini UNUTARNJI. dne 8. prosinca: Djevojka se Postignut sporazum između radi* voli srcem, a politika se kala i demokrata. Presbiro javlja: vodi razumo m«. Beograd, 1. januara. Danas 1. o. mj. VANJSKI. potpisan je ukaz novog kabineta. Venizelos i kralj Konstantin. Iz Postavljen je za predsjednika Mini* starskog Savjeta i ministra inostra* Pariza javljaju: Dopisnik »Intrasi* nih djela Nikola Pašić, za ministra genta« u Ateni javlja: Sada je si# pravde i ustavotvornu skupštinu gumo, da je želja kralja Konstanti# Marko Trifković, unutrašnjih djela na, usprkos oprečnih mišljenja po# i zastupnika ministra građevina Mi* jedinih članova vlade, da bi ponov# lorad Drašković, finansija Košta no radio sa Venizeiosom, ne bi li Stojanović, saobraćaja Jovan Jova* i na taj način uspostavio dobre od# nović, prosvjete Svetozar Pribiće* nošajc sa saveznicima. U političkim vić, poljoprivrede, voda i zastupni* se krugovima drži, da će se Venize# ka ministra vjera Velizar Janković, los skoro vratiti. On bi preuzeo šuma i ruda Hinko Krizman, mini* portfelj vanjskih poslova te bi se stra vojnog general Branko Jovano* morao pokoriti želji kralja, koja je vić, pošta i telegrafa i zastupnika i želja većine. Ovom riješen ju pro* ministra narodnog zdravlja Slavko tivi se Gunaris, dok je Stratos s nji# Miletić, socijalne politike i zastup* me sporazuman. Grci sc samo boje, nika ministra ishrane i obnove Vje* da kralj, koji ne može sam voditi unutrašnju i vanjsku politiku, ne bi kosilav Kukotvec, agrarne reforme Nikola Uzunović, trgovine i indu* ponovno postao igračkom kakove stranke ili svoje okoline, te misle, strije Milivoj Jovanović. Vladina naredba o raspuštanju da bi povratak Venizelosa mogao to da spriječi. Saradnici Venizelosa komunističkih organizacija. Minis# tarski Savjet je 29, decembra pu* ne bi dobili dozvole, da se vrate u blikovao naredbu, koja sadrži ovo: domovinu. Francuska nota Njemačkoj. Pa# 1. Zabranjuje se svaka komunistič* ak i druga rastro j na propa* riz, 2. januara. Njemačkom amba* ganda, obustavljaju se kom. orga* sadoru predana je vrlo energična no# ta, kojom se potsjeća na sve povre# nizacije, zatvaraju se njihova zbo# rišta, zabranjuju se njihove novine de, koje je Njemačka učinila u ver# i uzapćuju se svi pozivi, na general* sailleskom ugovoru r protokolu na* činjenom u Spaa. Francuska vlada ni štrajk; 2. Sloboda javne rfječii i pisanja ostaje •netaknuta, ako se potsjeća Njemačku, da je izložena njima ne vrijeđa država i ne izazi* predviđenim sankcijama versailles* va demoralizacija; 3. U slu# kog ugovora i sporazumu docnijih čaju razornih nereda preduzeće se protokola. Tekst note komunikovan je engleskoj vladi, koja je osim te oštre mjere prvo protiv vođa i mo# ralnih podbadača; 4. Zavodi se ob* note dobila raport maršala Focha, veza prijave oružja. Ko ne prijavi koji se tiče neizvršenja razoružanja Njemačke. Engleska vlada poslije vatreno oružje, kažnjava sc do 3 mjesca zatvora sa radom; 5. Za sve pažljivog promatranja toga raporta vrijeme rada konstituante zabranje* dogovoriće se s francuskom vladom ne su u Beogradu svake manife* o prirodi koraka protiv Njemačke. stracije rastrojnog i u z b u d 1 j i* Na 10. januara trebala je da presta* vo g karaktera. Koji sc oružjem bu* ne vojna kontrola saveznička nad du opirali državnim organima, pot* Njemačkom. Predviđa sc, da će u padaju pod vojni sud; 6. Pro* slučaju neizvršenja uslova, koji su tjeraće se s našeg zemljišta svi potpisani od Njemačke na konfe* stranci, koji bi se smutnjama pri* renciji u Spaa, saveznici zadržati družili i jačali ih; 7. Svi činovnici, svoje vojne misije. Nijemci odgodili plaćan ja. Po po* koji budu produžili propagandu boljševizma unašoj zemlji, otpu* luslužbenoj njemačkoj vijesti preda# stiče se iz službe i oduzeće sc po* la je francuska vlada protestnu no* moć za školovanje svim studentima tu njemačkoj radi toga što je odgo* dila plaćanje odštete i time prekrši* komunistima. Ta je naredba, kako se javlja, u la mirovni ugovor. U vijesti se veli, cijeloj kraljevini provedena već bez da je to njemačka vlada učinila na ikakvih ozbiljnih sukoba sa komu* temelju čl. 251. versailleskog ugovo# ra, koji Njemačkoj dozvoljava, da nistima. Komunističke novine više u slučaju potrebe upotrijebi novac ne izlaze. Radić za kompromis. Organ Ra* određen za plaćanje odštete u svrhu nabavke živeža za svoje atanovni* dićeve hrvatske republikanske se* Ijačke starnke »Slobodni Dom« u štvo. Engleska se bavi pomorskom ob« broju od 29. decembra donosi čla* nak »Što će biti sa seljacima, koji su ranom. Po vijestima iz Londona, en# gleska vlada se sada bavi pitanjem optuženi radi bune?« sa potpisom Stjepana Radića. Ističe, da je za u* pomorske obrane svog teritorijalnog ■ intimi prcg!ed. 3 — S«nua tio joj je njezinih 41)00 kruna. Dje* vojka ie bila izvan sebe od preveli* ke sreće. A kako i ne će? Ona je jadnica bez roditelja, pa se uzdržava od svoje skromne plaće. I dok se ova poštaricam oli Bogu za zdravlje i sreću čestitoga i poštenoga Ibrahi# ma Isabegovića i njegove familije, mi, koji smo za taj njegov pleme# niti čin saznali, pridružujemo joj se kHčući, hvala Ti plemeniti čovječe i dao dragi Bog, te nam se takovi uzordjudi hiljadili! Ko zna Što o ratnom zarobljeniku Hasanu Šuški iz Višegrada, molimo ga, da o tome izvijesti Salku Stisku, njegova oca, u ViŠegrađu, Nova mahaJa. Prostorije šeriajskog suda u Bos. Novom. Zgrada, gdje je smješten tamošnji kot. i šcr. sud, ima dovolj# no prostora u prvom spratu, da mo# gu sve kancelarije od oba suda biti komotno u njemu smještene. G. Marko Sic, Šef suda, na najobičniji način deložirao je ipak šcr. sud iz prvog sprata i smjestio ga u pri* zemlje. Sobica, u kojoj je sada ka# dija, ne naliči uopće na kancelariju, nego izgleda kao kakva neuređena maltarnica. Pri ulazu osjeti se tako jak smrad od vlage, da u njoj i naj# zdraviji i najotporniji čovjek kroz kratko vrijeme mora izgubiti zdrav# lje. Osim toga, ta je sobica osvijet# Ijena jednim prozorčićem, kakav se obično viđa na malim, bez ika# kva sistema građenim bosanskim kućicama, koji je od zemlje jedva 80 cm podignut. Djeca, koja se na ulici igraju, komotno zaviruju na prozor i inspiciraju kancelariju. Po# što je područje Šer. suda dosta veli# Omer Chajjam: Rubaije, preveo ko, dogodi sc često, da kod ostavin# s perzijskoga Mirza Safvct, Saraje* skih rasprava i drugih stvari pristupi vo 1920. U Evropi poznaju, čuvenog po 10 i više osoba, te u onoj maloj perzijskog astronoma, filozofa i — sobici jedva imaju mjesta, da jedno pjesnika već vjekovima i stavljaju uz drugo stoje. Namještaj se — o# ga u prvi red velikana ljudskog du# sim pisaćeg stola - satoji od jedne ha. Ova zbirka, oko sto rubaija, pr# male pokvarene kanape i jedne sto# vi je prevod na našem jeziku. Da lice, te čitava ta sobica odaje uz o# je taj prevod lijepo i uspio, jamči naj neugodni vonj i mrak pored os# nam samo ime prevodiočevo, u či# kudnog namještaja sliku bijede i joj smo pjesničkoj žici (Trofanda i sramote po sudsku upravu. Ovaj dr.) davno čuli, da bruji Chajjamo* čin sudskog straješinc može sc kva* va duša. U ovo doba velike osku# lifikovati kao bagatela šer. sudu i ne diče pjesničkih umotvora, preponi# da se ni čim opravdati. U interesu čujemo tu zbirku najtoplije. je suda i njegova autoriteta, da sc šer. sud smjesti u dolične prostorije, gdjej bi šer. sudac mogao kakotre# ba uredovati. Jedino priznanje. Pišu nam iz Do# boja. Prije nekoliko dana premješ# ten je odavde naš upravitelj kot. is* Naš list neće izaći u četvrtak postave g. Frane Štambuk. Kako# zbog blagdana u štampariji. god smo javno žigosali svakog či# Propaganda. Za muslimansku žen# novnika, čija nam je pristranost ili sku školu u Sarajevu bilo je nekad kakova bilo nepravda dozlogrdila, do pred 2—3 godine puno borbe s tako se sada osjećamo dužnim, da vladom staroga režima, da se ona izjavimo svoje priznanje g. Stambu* uzme iz ruku propagandističkih i ku na njegovom korektnom đrža* preda u upravu jednom muslimanu. nju prema svakome bez obzira na I jedva se to izvojevalo i nekako jezik i vjeru. Pri rastanku mu želi# mir zavladao, upravu škole preuze mo svaku sreću i uvjeravamo ga, da musliman i roditelji se smiriše. Ali ćemo ga trajno zadržati u ugodnoj evo sad dođe druga propaganda. uspomeni. — Građani. Načelnik školskog odsjeka predao u »Osrvitanju« proučiće je našu jedinu žensku školu jednoj se Mevlud četvrtak 6. o. mj. iza podne, Srpkinji, zadrtoj hrišćanki Mit# I na ukoji sc pozivaju članice i prija# ki Brnjić, koja evo ubrzo poka* teljice našeg ženskog udruženja, da za pravu fari)u. Ovih je dana ona u što većm broju prisustvuju. govorila u Ш. razredu ove škole, Molbe rezervnih oficira bivše au* gdje su učenice samo muslimanke, o bozi joj kćeri i božijoj materi. Sad stro*ug. vojske za prijem u vojsku. je naravno posve razumljivo: zašto Da bi se završilo prikupljanje prija# šef škoglskog odsjeka Šćcpan Gr# va za prijem u našu vojsku rezerv# gić postavlja na upravu ove škole nih oficira iz pređašnjc austro#u* tu i taku učiteljicu kod toliko mu# garske i bugarske vojske, koji su slimana učitelja, pa i učiteljica mu# naši državljani, naredio je gospodin slmanki ima fala Bogu sda, koje bi ministar vojni i mornarice, da svi mogle preuzeti ovu školu, kad se oni, koji do sada nisu podnijeli pri# ona već morala da rastavi pod po# jave za prijem, iste podnesu svojim sebnu upravu. Ne trpimo ove đrs# pukovskim okružnim komandama kosti ni jednog časa i zahtijevamo do 20. februara 1921. radi dostave energično od vlade, da prestane sa Gospodinu ministru vojnom i mor* ovim i ovakim skandalima. Tražimo narice na rješenje, jer poslije ovog da se postavi na upravu ove škole roka ne ćc se ni jedna molba те* musliman ili muslimanka. Ništa zervnih oficira uzimati u postupak, a bivše rezervne oficire manje! Primjer za ugled i pohvalu. Pišu smatrati će se kao obične nam iz Tuzle: »Prije nekoliko dana redove. Pobliže informacije mogu isplaćeno je pomutnjom jedne po* se dobiti kod gradskog poglavarstva štarice g. Ibrahimu lsabegoviću, tr# u sobi broj 77. »Jugoslavija« prestaje izlaziti. — govcu iz Dubrava, srez tuzlanski, 4000 kruna, koji u prvi čas nije pri* Kako »Jugoslavija«, organ Hrvatske mjetio tu netačnost. Kad je došao pučke stranke javlja, obustavio je kući i vidio račun, opazio je, da ima svoje daljnje izlaženje radi роталј* suviška 4900 kruna. Ispitivao je tr# kanja fmansijalnih sredstava. govce, s kojima je onoga dana imao Obustava paketnog prometa ва računa, pa kad se uvjerio, da ni je* Srbijom. Poštanska direkcija nam dan nije na šteti, došao je na poštu saopćuje da je usljed prekinuća že# i potražio onu poštaricu, te kad je i Ijezničkog saobraćaja između Beo* n ju ispitao i tačno saznao, da mu je grada i Niša obustavljen do daljno ona izdala pomenutu svotu, povra# odredbe i paketni promet sa mjesti* posjeda. Lloyd Gcorge izjavio je a komori, da će izvještaj obranbene komisije teško biti gotov prije mar* ta, te da nije sigurno da će ovaj iz* vještaj biti objelodanjen. Dalje jo rekao, da ćc ovih dana biti objeloda# njeni dokumenti o savezu Sinmfei* nera sa Nijemcima 1918. te da vlada ide za uspostavom srdačnih odnosa* ja sa Irskom. Opadanje engleskog upliva na ia* toku. Predsjednik sovjeta za propa* gandu na istoku Pavlović dao je »Boljševičkoj telegrafskoj agenciji« jedan interesantni intervju iz kojeg vadimo ove stavove: Engleski utje* caj na istoku potpuno je propao. U Afganistanu nadomjestila je »bolj# ševikofilija« anglofiliju; Buhara je postala sovjetska republika, »o# vjetska armija ponovno je zauzela Rešt i agrarna revolucija u sjever# noj Perziji je u punom jeku. Napo* kon je Turska usko vezala svoju sudbinu uz sovjetsku Rusiju. Pavlo# vić veli, da je Engleska sama potje# rala Tursku u naručaj boljševizma dajući Grčkoj pravo, da prodre u sr# ce Anatolije. Kemabpaša, da ulije pouzdanja svojim četama, mora da vrši silnu propagandu za sovjetsku Rusiju kao jedinu zaštitnicu istočnih naroda. Zadnji uspjeh bilo je sovje# tizovanje Armenije, a Pavlović je prorekao slično i za Georgiju. »Do# ista, završio je, blizi istok izmakao sc engleskom uplivu i put u Indiju stoji nam otvoren.« Knjige i novine. бапш vijesti �4 „PRAVCA* ću na pomenutoj pruzi izuzev Beo Crad. Poštanski uredi su s toga upu* ćenl da do daljnje odredbe nc pri* maju pakete za navedeno područja a već primljene da strankama po* vrate. O Latifu Zajmoviću iz Prozom koji je zarobljen godine 1015. i naj* zad se javio iz Sibirije umoljavaju se naročito zarobljenici, koji se vra* čaju iz Sibirije, ko bi šta o njemu znao, da javi na Halil ef. Zajmoviča trgovca Prozor. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag* dane u crvenoj boji štampane, a sa? držaje sav muslimanski, 8rpsko*pra< Voslavni, jevrejski i rimo*katolički kalendarium. Cijena mu je po ko* madu 31» K. — Preprodavačima ra* bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne racu* na. — Knjižara Daniel i A. Kajoa. Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka* ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa* fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, boje utažuje grčeve, jača želudac? Držite sc samo Fellerovih pravih Elsa’pilula! 6 kutija 18 kruna. — Zeludčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Euilen V. Feller, Stubica donja. Elsatrg br. 310. Hr* vatska. Gajretos glasnik. Dobrovoljni prilozi. Pododbor u Prnjavoru 3.500 K od zabave i do? brovoljnih priloga; Smail Bećirović sakupio uz bajramske praznike 245 K; Kasim Džanović sakupio u Tre? binju 200 K; Mu j aga Mujandžić iz Dobo ja 400 K; Husnija Kosović u mjesto odgovora prijateljima prigo? dom ženidbe 20 K; Muhamedaga Madžarević Sarajevo 80 K; povjere? nik Abdulfetah Ailikadić i Muhamed Čišić iz Ostrošca sakupili na svadbi kod Mujage Alikadića 434 K, koje darovaše slijedeći: Salkan Zalihić i Muj aga Alikadić po 40 K; Ibrahi? maga Alikadić, Hasanbeg Repovac, H. Muharemaga Smajić, Zulfaga Bajraktarević, Nazif Alikadić, Mu? haremaga Hasagić, Nezir Kadić, Ab* dulfetah Aikadić, Omer Kanjo, Mu? hamed ĆiŠić, Bajro Tulić, Selmo Ša* hić, Zejnil Vuketić po 20 K; Ahme? taga Idrizović, Džaferaga Bajrakta? rević, Alaga Kovačić po 12 K; Sa? lem Alikadić 10 K; Hasan ef. Za* hirović 8 K; Eminbeg Repovac 8 K; Bećirbeg Buturović, Salihaga Ima? mović, Briše Zalihić. Suljaga Suva* rić, Mujo Suvarić, Mula Repovac, Smajo Repovac, Zaim Kovači po 4 K. Muslimanska privredna banka u Gračanici darovala je tuzlanskom konviktu 500 K; Muhamed Drljcvić iz Bileće sakupio na večeri prigodom svadbe Ibrahim ef. Sclimovića 500 K, koju svotu darovaše slijedeći: po K 100: Hašimaga Drljević, Hamdija* đeverbaša Drljcvić; po 50 K: Ćamil? aga Selimović; po 40 K: H. Avdaga Selimović; po 20 K: Muhamedaga Drljević, Luftijaga Hadžić i Osman« aga Isović po 10 K: Sabitaga Bcgo* vić, Alaga Selimović, Hamzaga Kre* so, Mustafa ef. Arnautović, Sejdaga Selimović, Alaga Isović, Ibrahim ef. Hadžić, /\vdaga Kreso, Zaimaga Hadžić, Husaga Selimović, Zaimaga Avdić, Mujaga Priganica, Nazifaga Selimović, Hakija Selimović i Murat ЈГЧВД A " droi 239 — hP3i Hadžić. Pododbor u Jajcu dostavio ševi je 783 K. koju su svotu sakupili gg. Ahmed škrgo 563 K na sijelu Musi. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ Čitaonice u Jajcu i 220 K sakupio jebite moja najbolja iskušana i posvuda Zuhdi ef. Zužić na sunetluku Muja* hvaljena sredstva koo: protiv poljskih ge Sarača. — Svima plemenitim da* | miševa K 12'—, za Štakore i miševe K rovatcljima uprava Gajreta izražava 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—% svoju duboku hvalu i priznanje. । — Osobito jaka tinkturaza stjenke K M Arap , štihori, sijenice i žohari 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak najbolju kremu za I za buhe po K 10’— i K 20—, prašak i za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, cipele izrađuje mast za uši na glavi K 5‘— 112 —, Mast za uši na blagu K 5 — i 12' , Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 14’—. RazaŠilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. iz fabrike Hinlia Francka sinovi, Zsgreb Ratković i drug, SarailO. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Šlrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te srno sada u stanju našim cijenjenim mušterijama liferovati svaku keličinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatiokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po1 ч, 1Л i jedne kile te san­ dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije neka se obrate na Braća Brifoiić, Sarajeva. Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. Gradačac, 30. decembra 1920. Mjesni zastupnici traže ан! Prva Dovoetvoresa MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca** Ba^aršljo. Hotel Ghazi ARMEDA TATAREVIĆA je svima Ijokovima, pa «e prepomčajs svima muslimanima. [ua tas« ribljeg ojiina (bslukja^a, balaama za gnia. JCpiiaptiecn protiv padavlci, hopava »a kaovot ва iansmofle ma&ke starija osobe, katran saji-vođa protiv kailja, plućnog hatarba 1 tabarkaloza, Obriol mani ка skidanje dlake, otror aa mikava, aerail pomada i porcellau ponada. 3vo ovo artikle dobiju trgovci jeftinija kad нхгап malo veća kolićina. I tursku crnu kavu Dobije se u svim kolonikao najsavršeniji K jalno-bakalskim radnjama. Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, boa otrovnih primjesa kos na etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. I dodatak i zamena zrnate tave. PAPIRNICA $ НЛМШЈЕ KOPČIĆA f ppsporučuje svoje bogato stovarište svib vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se £ obavljaj« brzo i točno. ф Cijene umjerene. o Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tet. 81t Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. rimu—m—e—m NatlečaL Kod ovog gradskog poglavarstva upražnjeno je bilježničke mjesto koje je skopčano sa 3600 K plaće i 20.400 K skuparinskog doplatka go­ dišnje. Kompetenti koji ovo mjesto polučiti žele imadu svoje vlastoručno pisane i propisano biijegovane molbe пајkašnje do konca januara 1921. ovom poglavarst/u predložiti i dokazati 1. da su bosansko-hercegovački pri­ padnici ili SHS državljani, 2. da su dobrog moralnog socijalnog i političkog ponašanja, 3. liječničkom svjedočbom da su potpuno zdravi, 4. da su srpsko-hrvatskom jeziku u govoru i pisanju potpuno vješti. 5. da su vješti računarskom knjigo­ vodstvu propisanom za b.-h. gradske odnosno seoske općine, te perovodnoj i manipulativnoj službi. Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. Gradonačelnik: Izzetbeg Jahić. preporučuje se za Prodaje se radi bolesti huća I bašča, hambar i blanica sa nuzgredhim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David Оапоп, Какапј. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni Uit dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proiz­ voda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono štu nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000 000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i mvčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. podružnice u Brodu i ft. jMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - iiictlirija: linija Pttra ulica Z Kiztmno, lijnc. ■ Brzojati: Trgovačka baaka, Sarajm. - Interurban ttltfon: ZH Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dairiel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cbc67daa767e5add57593353fe9c6f8e.pdf 5923a670fb87ed999ff1f294f0021c4e PDF Text Text POfTAtlNA U GOTOVOM PL AĆENA. Pojedini broj K 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИВАЦИЈЕ. Broj 2 (240) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 8. januara i921. (26. rebijulahir 1330.) Čuli smo s više strana, da se u raznim kraje­ vima Bosne i Hercegovine, na selu i u varoši, isto­ dobno šire jednake glasine, koje ciljaju na to, da našu čvrstu slogu pokolebaju. Ti plaćenici kojekakovih mračnjaka proturili su n. pr. glasinu, da su razjareni muslimani napali tvorno neke svoje posla­ nike radi „izdaje4', a jednog da su ćak i ubili. Upozoravamo svoje pristaše, da nikome ništa ne vjeruju što se tiče naših poslanika i da i najneznatniju sumnjivu vijest jave odmah Radnom Od­ boru Jugoslavenske Muslimanske Organizacije s na­ vodom, odakle je vijest potekla. Suvišan zah»t. Vladine odlučne mjere proti komunistima i njihovoj besprimjerno nesavjesnoj propagandi naišle su na prilično razumijevanje u štampi i širokoj javnosti. Izuzam neznatne iznimke, štampa je u glavnom soli* dama sa akcijom vlade, koja ide za održanjem postojećeg poretka. Sa* mo se sa izvjesnom skepsom pri* maju vladina saopćenja o dokument tima koji se odnose na prevratni pothvat komunista i mnogi se boje da vlada ne nasjedne, kao što je na* sjela jednom drugom prilikom. Po* što pred postavljamo, da je vlada dobro odvagnula značenje svojih mjera, mi se ne možemo postaviti na stajalište ovih skeptičara tim pri* je, Što je i nova vlada zauzela u ovom pitanju isti stav kao i njena predšasnica. No moramo da se ogradimo proti struji, koja ovo pitanje naduva рге* ko svake mjere i u svojoj zaslijepe ličnosti ide dotle, da pokreće akci# ju koja je u stanju da dovede u pi# tanje prestiž — vlade i same naše države. U tom pravcu odnijela je »Srpska Riječ« rekord u »patriotiz­ mu« i ne traži ništa više ni manje, nego da se proti komunističkoj o* pasnosti organizuje sav naš narod. Vjerna svojoj tradiciji ona, narav­ no. poziva na to spašavanje samo Srbe i veli doslovno: »Osnivajmo u svim areskim mjestima narodne garde sa braćom težacima. Tra­ žimo od vlasti oružje i stvorimo voj* ku silnu i jaku. Treba obračunati sa zlikovcima i zavedene privesti na pravi put. Srbi težaci i građani! Udružite se sa poštenim sinovima ove zemlje i osnivajte u sreskim mjesti* ma narodne garde.« Mi se prosto snebivamo nad ova* kim apelima i ovakim predlozima, a još nam je čudnije, da vlast simpa­ tično gleda ovu i ovaku akciju. Ona dapače dozvoljava formiranje do* brovoljačkih legija i mirno pušta da se ovako čete već sastavljaju i da biraju svoje privremene komandire u predpostavci, da će biti zamije* njeni aktivnim oficirima. Ne znači li 'to indirektno.priznanje, da vlast ni* je u stanju napraviti red pomoću vojske i žandarmerije? Mi smo mišljenja, da se ovim ak* cijaina ne će ni u koliko postići pra# vi cilj i tvrdo smo uvjereni, da bi neregularne čete unijele samo nepo# trebnu zbrku tim prije, što se sa ba* šibozukom nije mogao sviđati po# sao ni u mnogo staloženijim prilika* ma. Mi to dapače smatramo vrlo o# pasnim pokušajem, koji bi mogao uroditi istim posljedicama, kojima je urodilo formiranje narodnih gar* da za vrijeme narodnog prevrata. Masi je opasno davati oružje u ru­ ku, a još je opasnije dati joj vlast ma i u vidu najidealnijeg patriot­ skog rada. Čast svačijem uvjerenju i porivima, ali će nam dozvoliti da izrazimo sumnju u intencije pokre# taca ove akcije, jer piri iz lista, u kojem je donešena »nevina« aneg# dota o olovnim kuglama, koje ima# ju da poprave »pogrješku« gume* nih kuglica. Mislimo da smo jasni i upozorim jemo mjerodavne faktore, da izbje­ gavaju svamu, što bi se dalo zlora# biti. Jedva dočekasmo redovito sta# nje, pa stoga nema mjesta nikakvim gardama. Ho da više? Tri ovdašnja lista jednog istog dana našli su za potrebno, da povo# dom našeg članka u »Pravdi« od 30. dec. pr. god. »Jesmo li Srbi ili Hrvati?« u uvodnim člancima otkriju svoju duševnu golotinju. Kao da su se sastala tri gimnazijalca i po zdo« govoru napisali jednake gluposti u »Srpskoj Riječi«, »Hrvatskoj Slozi« i u »Domovini« od 4. jnauara ove godine. Prije svega upada u oči. da sva tri lista imaju istu osnovnu misao go­ tovo istim riječima izraženu: Musli­ mani na licitacjil Ko da všc! To je prva krupna podvala, koja je tako zjednički i otvoreno mogla nastati samo na osnovu srodnosti mentali# teta autora tih članaka. LJ oba član# ka aaša a naslovom »Jesmo li Srbi । i I ; ? to mišljenje, onda je još više žalimo. ! Šta da kažemo o »Domovini«? Ona j se raspisala o članku na dugo i širo* i ko, ali o njegovom posljednjem od* ■ lomku, koji je jezgra svega, kaže o# ; уо: »Posljednji stav toga famoznog i članka ne možemo ni da citiramo (a . nije ni inače ništa citirala! Naša pri* mjedba), jer nam toliko na ovom ozbiljnom mjestu naš po* nos ne dozvoljava.« To bi ozbiljno mjesto imalo biti uvodni članak njezin, šta li? Inače su i nje# he i »inžinjerove« riječi prazna sla# ma i ništa više. Buncaju i jedni i drug o »Bosni ponosnoj«, o »imenu i plemenu« musJimana, ali u svom mizernom kukavičluku ne smiju, da izađu na javu sa svojom sakrivenom ' misli. Ako g. »inžinjer« nije pod ' ’nacijonalnom svijesti musli* I mana mislio njihovu hrvatsku svijest, onda nije uopće ništa mislio. Isto tako ni »Domovina«, ako joj nije bilo na umu srpsko ime. Ali da su to rekli, pobile bi jedna drugu, obe ne bi mogle imati pravo i došlo bi do međusobnog čerupanja. »Srpska Riječ« piše nešto stvarni* ; je, naime u koliko je jedan gimnazi# j jalac višeg razreda pametniji od gimnazijalca nižeg razreda. Silno I nas zadivljuje to, da se ni ona, čija kuraža prelazi inače stalno u div# ljaštvo i drskost, ne usuđuje ovaj puta izreći jasno, šta je riješila »et# nografska nauka o plemenskoj pri# padn&st’ naših muslimana х. Tako moramo mi sami da naslućujemo, 'da je mislila pod tim pripadnost srpskom plemenu, jer odmah malo niže kaže, da je »potuno zadovoljna« s ; tim riješenjem, a kad je ona zado# j voljna, to ne može biti ništa manje i nego sa »Srbin, vatra živa«. Među# • tim i pored svoje stvarnosti »S.R.« je ! mnogo bezobraznija i od »Hrv. Slo* i ge« i od »Domovine«, jer nas ona . lažno citira. Našu tvrdnju, »da ; narodnosti ne mogu, a nacionalizmi moraju doći u sukob« izvrće ona tvrdeći, da smo rekli, da je »nacijo« nalizam neprijatelj narodnosti«. Da joj razjasnimo, ako ne shvaća: Dva , geografski susjedna nacionalizma I moraju doći u sukob i prema tome je nacijonalizam neprijatelj one na# rodnosti, na čijoj se podlozi razvio taj drugi (susjedni) nacijonalizam. Našu tvrdnju, da su Rusi i Poljaci 1 bili jedan narod, dok su bih pod j jednom vlasti, ponavljamo i opet, • jer smo u našem članku poeli sa či# i sto pravne definicije naroda. A da jedna narodnost ne pretpostavlja u# [ vijek i jedan jezik, to zna svako, ko i zna, šta je američka i švajcarska na# ; rodnost. U ovome nam je dao pravo najveći srpski kapacitet na tom po­ lju Slobodan Jovanović, profesor beogradskog univerziteta, koji u knjizi »Osnovi pravne teorije o državi« na str. 86. kaže ovo: »U • Godina III. 19. veku bilo se toliko preteralo. Što se narodno jedinstvo svelo gotovo isključivo na jedinstvo jezika. Da jeovonetačno, vidi se po onim narodnostima, koje postoje i bez jedinstva je­ zika na pr. švajcarska na­ rodnost sa tri jezika«. »Srp­ ska Riječ« se zasada kreće u duhu nauke iz prve polovine 19. vijeka. Njen zaključak: Nismo mušteri# jal tolika je uvreda za sve muslima­ ne, da je pisac njenog članka zaslu­ žio, da ga prezre svaki musliman. Take riječi trebaju ovog odgovora: "Već sama mogućnost, da jedan Sti# jepo Kobasica stoji prvi na me jdanu srpske nacijonalne štampe u Bosni i Hercegovini, da Srbija ne zna ili шога da trpi na našoj vladi već go# dinu dana jednog Srškića, Grudića i dr. mimo sve vapaje hiljada une# srećenih muslimana, u stanju je, da muslimane hiljadu puta dalje baci od Srpstva, nego su nas k njemu mogli privući svijetli srpski duhovi jednog Skerlića, Cvijića, Jovanovi# ea, V. Ilića i drugih. Osim časne iz­ nimke kraljevića Aleksandra i do njega umnog državnika Stojana Pro# tića danas vrlo rijetko vidimo koga na srspskoj strani na dj e 1 u, da se Srpstvo, koje se toHko borilo za svo* ju i za svoje braće slobodu, ne oka# Ija podjarmljivanjem te braće. Ka­ mo sreće, da su još živi oni, koji su poginuli boreći se za srpsku slobodu oružjem u ruci i da danas drže u svojim rukama kormilo Srbije na­ mjesto ove nekolicine bankara, lih­ vara i vjerskih fanatika! Nama bi ti ljudi, u to iskreno vjerujemo, bili prava braća. Ove dvije godine srpske uprave u zemlji hoće da nas silom odguraju na protivnu stranu. No ni tamo ne možemo. Radić n. pr. sa svoje strane ima pravo, kad za ustuk misiji naših »demokrata«, da »pravoslavni sveštenici duhovno ujedi# njuju naš na го d«. pozdravlja svoju skupštinu sa »Faljen Isus i Ma­ rija« i kad završava pjevanjem mo­ litve »Tebe Boga hvalimo« uz jeku crkvenih zvona. Mi ga razumijemo, ali nas to od njega odbija. Mi se za takovu nacionalnost hrvat­ skih masa ne možemo da zagrijava­ mo. Ako se prilike budu i dalje ovako razvijale, mora neminovno doći do krstaških ratova. Za Srbina će biti najveća pogrda katolik a za Hrvata pravoslavni. Malo nade imamo, da će ве naši sugrađani drugih vjera jednom ople­ meniti dotle, pa da ne ocjenjuju kakvoću čovjeka po tome, što ga je Bog po svojoj nedokučivoj mudrosti stvorio Srbinom, Hrvatom, pravo­ slavnim, katolikom ili muslimanom, već prema tome, koliko u njemu ima humanosti i čovještva. ili Hrvati?« izričito je naglašeno, da vodstvo naše organizacije ‘ nije u stanju svojim političkim radom opredijeliti ni jednog muslimana za onu narodnost (bilo srpsku ili hrvat* j JUGOSLOVENSKIH ZASTUPN IKA ZA KRAJEVE, ŠTO PO RA# sku), koja mu se je preko svojih no* | PALLSKOM UGOVORU IMAJU DA PADNU POD ITALIJU. sioca manifestovala samo u formi I.) Već u početku svjetskog rata pitanja riješiti prijateljski na osno# grubog nasilja i sredovječne vjerske vi narodnoga načela i prava samo­ proglasile su sile sporazuma, koji­ nesnošljivosti. I »Domovina« i »Hrv. Sloga« u# ma se kasnije pridružila Italija, da određenja naroda, a s obzirom na opće izmišljaju i ne usuđuju se ni« je jedan od ratnih ciljeva zaštita 1 životne interese obadviju stranaka. 'gdje da nas citiraju, bojeći se da bi oslobođenje malih naroda. Predsjed­ Rimski su pakt javno odobrili mje­ samo i jedna citirana riječ mogla do­ nik Wilson uvrstio je među svoje rodavni talijanski faktori a nato su kazati njihovim čitaocima isprav­ tačke, odobrene od svega obrazova­ ga pozdravit britanska vlada govo# nost našeg članka. Žalimo, »Hrv. noga svijeta, uređenje istočnih gra# ■ rom lorda Roberta Cecila u donjoj Slogu«, što je pala na te grane, da nica talijanske kraljevine po jasnoj ' kući 22.maja 1918^ vlada Sjedinjenih joj jedan »idealenvoller Junge« piše na-rodopisnoj crti. Rimskim paktom I Država Američkih pismom držav­ uvodne članke kod toliko drugih od 10. aprila 1918. utanačili su za- ' noga tajnika Lansinga upravljenim njenih doktora. Ali ako je na taj stupnici talijanskoga i jugoslaven- { Jugoslavenskom Odboru 1. juna način htjela da sakrije svoje vlasti* skoga naroda, da će se teritorijalna *1918. te konačno i sastanak mini# Izjava �Страна 2 — Strana „ПРАРДА* — »PRAVDA* Број 240 — Broj Naš predlog za promjenu privre* konfidenata, a osobito Čupurdije, menog poslovnika. Naš je poslanič­ primate Raspravljate pred raznim privatnim miljenicima? 9. da javno ki klub predložio predsjedništvu pred strankama prijetite, da ćete u* konstituante ove promjene privre­ ništiti, objesiti, da su lopovi itd. mu­ menog poslovnika: U čl. 19 koji ka* ftija, Vilović, Pervan. Tadić i dr.? že da se predloži pojedinih poslani* 10. da se kod Vas spisi rješavaju ka bilo o nacrtu Ustava ili njegovim pojedinim članovima moraju podni* po miloj i nemiloj Vašoj volji bez jeti najdalje u roku od 10 dana po* poznavanja zakona i odredaba za upravnu -službu ove zemlje? 11. da slije izbora ustavnog odbora, ima u ured i pijan dolazite, na sablazan se promijeniti u »roku od 20 dana«. stranaka? 12. da ste prognali, što U čl. 38 ima se prvoj alineji dodati nisu Srbi: Deftcrdarovića, Makan* ovo: »Prije nego se glasa za predlog ca, Ahmetovića, Demirovića, Lu* predsjednika ili vlade, da se završi kendića, Kurtovića itd.? 13. da se lista govornika, može svaki poslanik noću presvlačite i pod raznim mas* da se javi za riječ. Taj rok ne smije kama vršite policajnu službu? 14. bit kiraći od 15 minuta«. Iz čl. 41 da nc znate uopće, što je sudac, što briše se druga alineja koja glasi: »A* administrativni činovnik, a što po* ko predsjednik nalazi, da dotični licajni? 15. da ne znate, koje su Va* poslanik nije izazvan tim govorni­ še agende kao načelnika okruga? 16. kom, on ne će dati traženu riječ.« Ispod žita. Na derventskoj pre­ da se na javnim zabavama opijate? Čl. 43 briše se u cijelosti, pošto sa­ 17. da Vam je pop Matija javno iz* drži, da se na predlog od 20 posla* parandiji imalo bi biti ispražnjeno nika ili vlade može pretres zaklju­ mjesto musi, vjeroučitelja. Umjesto javio, da ste potpuno beznačajna čiti i prije nego se iscrpi lista pri* da se javnim natječajem dadne pri* ništica i samo policajac? Ako ste kadar samo na javljenih govornika. Iz čl. 49 imalo lika za dobar izbor i sudjelovanje većeg broja kompetenata, vlada na* jedno od ovih pitanjk ni* pi se promijeniti, da ministri daju stoji da ispod žita popuni ovo važ* ječno odgovoriti, nastavi* odgovore na kratka pitanja svake no mjesto. Kad li će se jednom pre* i ću s pitanjima i punim ću ‘druge sjednice i da rad po kratkim pitanjima može trajati jedan sat kinuti sa ovom austrijskom praksom j se imenom potpisati. mjesto pola sata. Cl. 65 ima se pro­ I protekcionizma? Doboj, 1. januara. mijeniti, da za punovažan za* Riječ ima g. Grđić, a i ulema* cjelokupnom medžlis koji bi trebao zapriječiti o* i Policijska nasilja. Već par puta 'рk r1 jeudč1 ao kg u oustava glasaju vaj način imenovanja. smo se potužili u javnosti na bar* dvije trećine od ukupnih Kakvih ljudi ima, koji se nazivaju barstvo naše policije, ali uzalud. poslanika. Čl. 74, 83 i 84 imali Srbima. U 265. broju »Srpske Zore« Prije par mjeseci izmlatila je naša ’bi se promijeniti tako, da se pred* policija potpuno ludoga Samku stoje u bilješci »Jesmo li Srbi ili Hr* sjedniku oduzima pravo disciplinar­ vati?« ove riječi: »U Srbiji moraju ' Kantića iz Tešnja na mrtvo ime, a nog kažnjavanja, a ustupa se imuni­ ; kad za to nije dobila zaslužene ka* biti svi slobodni drža;vlja* tetnom odboru; zaključak se u to­ n i Srbi i kao Srbi, bez razlike vere, ; zne, nastavila je svoju divlju rabo* me odborti donosi sa dvije trećine oni će se boriti za istu mogućnost ; tu i dalje. 26. decembra 1920. pro* glasova. Ovo su najvažnije predio ekonomskog razvitka«. Što smo do* dao je Omer Salihbašić kravu kod žene promjene. sada mi tvrdili, to nam evo sada po* svoje kuće i sjeo za ručak, jer nije VANJMa. tvrđuje i Čokorilo: U Srbiji mogu prije 2 sata ni mogao naći nikoga biti samo Srbi slobodni državljani. .u općinskom uredu, da plati behiju. Zaključak turskog vijeća a Ап« Ali smo zahtijevali, da i drugi budu Nije prošlo više od 10 minuta, a gori. Narodno tursko vijeće u An­ zovnu ga dvojica stražara i potje* slobodni, ali nam se javno odgova* gori održalo je svoj sastanak, na га, da od tog nema ništa. Ako se raju s mjesta u policiju; okrivljujući kojem je prihvaćena rezolucija, da srpska javnost jednodušno ne ogra* ga, da je htio sakriti behiju, prem se sevreški ugovor o miru može pri­ di protiv ove nečuvene uvrede srp* se ista propisno mora platiti kroz hvatiti samo u tom slučaju, ako se skom narodu, onda se Srbi zaista devet sati nakon pazara, počnu ga provedu oVe promjene: 1) Predaja ne mogu brojati među kulturne na* pred samim svojim zapo* Smirne, Tracije i Adane Turskoj. vjednikom narednikom rode. 2) Ukinuće sviju ekonomskih klau­ B i I b i j o m šamaratii lupati zula i 3) Ograničenje naoružanja. nogom u trbuh! Zatim su ga Autonomija za Indiju. Kako ja­ kao kakova lopova svezali u vljaju listovi iz Nagpura prihvatio lance i pred sobom otjera* je indijski nacionalni kongres dva li u kot. ispostavu! Tamo je zaključka. U prvom se naglasuje da Indija mora zakonskim sredstvima OPET NASILJA NA MUSLIMA* se pljačkaši i pohvatali i priznali odležao 24 sata i istom onda bio svoj čin. Nu istraga je pokazala još predveden polit, činovniku, koji ga sve poduzeti, da se postigne homo NIMA. je poslao u opć. ured,-' da plati be* rule (autonomija). U drugom zak­ koješta. Tako se na pr. pronašlo, Primamo iz Sjenice ovaj dopis: da su isti pljačkaši dotada pokrali hi ju, a zatim ga pustio na slobodu. ljučku pozivlju se svi Indijci, da ne Cincari Jefto Vasojević iz Lopuša, 17 goveđi od Arslana Jcjine iz Ca* Da je Salihbašić bio otpuno nedu* sarađuju sa britskim oblastima, da Sjenica, Radovan Čanpara iz Korita, ričina. Ovo su mogli izvesti radi žan, dokaz je to, što mu je opć. ured ne plaćaju poreza i da bojkotuju Lozna, Vukota Petrović iz Vrhova, toga, što Arslan na njihovu lažnu naplatio jednostavnu behiju bez englesku riU°vinuLozna. Vuko Krunić iz Bistrice, denuncijaciju leži već godinu dana globe, koja je propisana za one, ko* Mir između Rusije i Turske. — ji htjednu sakriti behiju. Lozna i Velizar Kiković iz Lapisa, u zatvoru potpuno nevin, a kod ku* Prošle srijede su u Moskvi izmije­ Sjenica, na dan 24. novembra ove će sum u ostale samo tri sirote že* Pitamo policijsku direkciju, a i njene ratifikovane isprave ugovora god. obili su staju Naja Skalonje u ne, na koje su pljačkaši jedne noći zem. vladu: je li policija zato tu, da o miru Lsklopljenog u Dorpatu izme­ Sjenici i ukrali mu 4 najbolja vola, navalili oružjem u ruci. Tu su im samovoljno i neodgovorno napada đu Sovjetske Rusije i Finske. Taj za koje je on platio 10.900 dinara. prijetili prvo, da će im dječicu po* na najsvetija prava poštenih građa* dan ima se smatrati kao početak Volove su posve otvoreno otjerali u klati, a onda njih, ako im ne izru­ na ili zato, da ih štiti od takovih mirnih odnosa između obih država. ве1о Vrbovo u kuću opć. predsjednik če sav novac, što ga imaju. Htjeli napadaja? Odgovor tražimo u obli* Novi rat na vidiku. »Chicago Tri­ ka Arse Adamovića, od kojih su su izvTŠiti na ženama i svoj živin* ku bezuvjetnoga čišćenja naše po* bune« javlja, da zapadnoj Evropi dva zaklana pred njegovom kućom. ski nagon, ali valjda je jauk njihov lici je od prostačkih i barbarskih e* prijeti ponovno crvena opasnost. Najo Skalonja je po tragu otjera* bio i suviše strašan, te su se zado* lemcnata, koji nam udomaćuju ne* Vijesti iz baltičkih država, Poljske, nih volova došao do te kuće i tako voljili samo sa 17 goveđi i novci* kakove makedonske metode. Pono* Rumunjske i- Kavkaza javljaju sasve ustanovio-. Pošto je dakle Ada* ma. уе Ii se ova barbarstva policije još glasno, da boljševici spremaju no­ mović predsjednik općine, morao je Zlikovci su zasada u zatvoru. O- jedanput, neka sve pošljedice pripi* vu veliku vojničku akciju. Gomila­ on njemu dati prijavu. To je i uči* vake stvari nam se nisu dešavale šu odlučujući faktori sami sebi. nje četa kod Minska neprestano se nio a i žandare zatražio, da izvide ni u vrijeme Turske pa ni Austrije, nastavlja. Iz ove pozicije mogu bolj­ krađu. Ovaj mu je sve nekako za* da sam predsjednik općine pred* ševici da napreduju protiv Vilne i motavao i obećavao, ali nije htio da vodi pljačkaše. preko Dvinska u Letonsku i Eston* počne istragu, što je i razumljivo. Ne možemo propustiti, da se o* sku, a također i direktno prema Videći Skalonja da je sve uzalud, vom prilikom ne zahvalimo g. sres* Varšavi ili prema Gdanskom hori* ode do sreskog načelnika u Sjenicu, kom načelniku u Sjenici, koji je je* doru. Osim toga opaža se koncen­ UNUTARNJI koji mu je odmah i primio prijavu dan od rijetkih načelnika, koji za* tracija četa i ratnog materijala u o* Ministarska sjednica. Beograd* kolici Kamenca Podolskoga, odku* i naložio, da se povede istraga. Ali štićuju muslimane od nevolje. to je opet onemogućio Adamović Molim Vas, da ovaj dopis iznese* ska »Epoha« od 5. ov. mj. javlja: da boljševici mogu da ugrožavaju »Prekjučer posle podne ministarski izvrtanjem činjenica. Načelniku je te u našem listu »Pravdi«. Kamo centrum poljske željeznice naime savet držao je sjednicu. Na toj se Lavov. to dozlogrdilo i po drugi put izda sreće, da je Bog dao, da i mi u naređenje za istragu, s tim da ćc Sandžaku imamo takav list i takvu sadnici raspravljalo o Ustavu i prim* Novi rat propast svjetske civi* Ijena je skoro polovina Ustava, ka* lizacijo. Iz Pariza javljaju: U New* sam predsjednik Adamović odgo* organizacijul ko ga je izradio i predložio kabinet Yorku održao je general Pershin« varati za ukradene volove. Nato su M. selam Ahbab iz Sjenice. g. Vesnića sa malim izmenama. Ju* govor, u kojem je energično uataa če se je u ministarskom savetu na* pomorskog naoružanja Sje­ 4. da upotrebljavate općinske konje stavila rasprava o drugoj polovini protiv dinjenih Država. On te boji, da na Vašim službenim putovanjima, Ustava.« — Mi ćemo nacrt ustava zadnji rat nije donio dosta poduke. a da Vama država plaća paušal za Vcsnićevc vlade prikazati u idućem Daljnje naoružavan je vodilo bi dt uzdržavanje konja? 5. da kupujete broju. propasti evih država, koje na tona Sarajevo, dne 15. dec. 1920. I i prodajete konje kao i svaki drugi Kako će te postupati a komunia* putu ustraju, a jedan novi rat đs Okružni načelnik Grudić i njego* ; trgovac? 6. da držite bašču skupa tičkim poslanicima. Iz Beograda ja* posvemašnje propasti svjetske civi­ va junaštva. Dopustite mi, da jav* sa prijateljem Čupurdijom i da od vi jaju: Do nada nije uapšen nije­ lizacije. no upravim na tog deliju ova pi* stranaka, čije blago u bašču zađe, dan komunistički poslanik. Jedan Ujedinjenje država centralne A* utjerava konzorcij kratkim teroris* beogradski novinar upitao je jednog merike. /Frihuna« javlja iz Sant* tanja: Je li istina: 1. da ste izjavili tičkim putem naknadu štete, bez člana vlade, kako ćc se postupati Jose*di Cestaria, da je na konfe­ da nemate povjerenja ni u Hrvate ni u Muslimane, već samo u Srbe? čekanja na presudu konpetcntne o* a komunističkim nar. poslanicima, renciji država Guatemiala, Hondu­ 2. da u svakom uredu, pa i u oni* blasti? 7. da uredovni podvornici, pa mu je ministar odgovorio: »U ras, Equador, Nicaragua, Cestanea ma, koji ne spadaju pod Vašu ko­ osobito Suljo, stoje i u Vašoj pri* Skupštini kao ва avakim drugim postignut potpun sporazum, da sc vatnoj službi i da Vam u stanu, sta* nar. poslanikom, a van Skupštine, osnuju Djedinjene Države Central­ mandu, kao n. pr. okružni sud i dr. držite špijuna, koji uhodi rad poje­ ji itd. vrše sve moguće poslove, a ako bi bio uhvaćen na delu protiv* ne Amerike, koje će imati jednu da im za to nikada nikakve nagra* nom postojećim zakonima, postu* dinih činovnika; 3. da ste dobili špi* zastavu i jedno diplomatsko i kon­ đe ne isplatite? 8. da sve najtajnije piće ee s njima kao i м svakim dru­ zularno zastupstvo u inoetranstvu. rita od fabrike u Krekt na ime svoga rođaka u Sarajevu, a na Vaš račun? predmete i službena izvješća svojĐi gim građaninom«. Carine, novac i komunikacijo bićo stra predsjednika triju savezničkih sila. Francuske, Italije i Engleske u Versaillesu 3. juna 1918. П.) Po ugovoru sklopljenom u Rapallu 12. novembra 1920. između jugoslovenske i talijanske vlade i* maju da dođu pod Italiju 800.000 nacionalno bijesnih Jugoslovena, kompaktno živućih u Goričkoj. Тг* stu sa okolicom Istri i u udjelovima Kranjske i Dalmacije. Kao da to treba Italiji za njezinu sigurnost, premda je brojem žitcljstva tri pu­ ta, a ratnim sredstvima još neraz* mjerni je jača od Jugoslavije i prem* da ova nema nikakvih ofenzivnih nakana proti susjedima, udarena je tobožnja strateška granica između obje države preko živoga tijela ju* goslovenskoga naroda, što nastava preko 13. vijekova s obje strane Julskih Alpa. Žiteljstvu tih krajeva nije se dala prilika, da slobodno i pravilno izja* vi. kojoj državi hoće da pripadne. Ugovorom su pomenuti krajevi odsječeni od svakog prirodnog za* leđa te tako izloženi gospodarstvu* noj, a tamošnji Jugosloveni tako* đer narodnoj i kulturnoj propasti. III.) Prema tome ugovor rapallski, koji ie jugoslavenska vlada mogla prihvatiti jedino pod pritiskom pri* lika, krši narodnosno načelo i pravo samoodređenja naroda, protivi se svečano danim obećanjima i upro* pašćuje žiteljstvo krajeva, što ima* ju da padnu pod Italiju. Zato pak Jugoslaveni tih krjeva ne mogu pri* znati, a mi potpisani, koji smo nji* hovim povjerenjem bili poslani u zakonodavna tijela, gdje smo se prije i poslije srušenja središnjih vlasti borili za sjedinjenje svega na* šega naroda, svečano dižemo naj* odlučniji protest proti rapallskog u* govora, te izjavljujemo, da ne će biti trajnoga mira i željenoga prija* teljistva između Jugoslavena i Tali* jana, dok se povređenom pravu na* Šega naroda ne udovolji revizijom rapallskoga ugovora. U Beogradu, dne 1. decem. 1920. I i ' I i ' Slijede potpisi bivših narodnih zastupnika, koji su u Carevinskom vijeću i zemaljskim saborima bivše Austro*Ugarskc monarhije kao i u bivšem Narodnom Predstavništvu zastupali krajeve, koji su rapallskim ugovorom pripali Italiji. Primjedba. Ova je deklaracija po* slata od prof. Vj. Spinčića predsje­ datelja sastanka spomenutih narod* nih zastupnika, našoj vladi u Beo* grd te svima savezničkim vladama velikih i malih sila, kao i vladama neutralnih evropskih država, Kon* ferenciji Ambasadora u Parizu te Ligi Naroda u Ženevi. Iz Sandžaha i Makedonije. PoĐtSM preglsd. Raši dopisi. �Број 240 -• Droi također zajedničke. Štampa cen* tralnc Amerike pozdravlja ovaj sa* vez s velikim oduševljenjem.. Revolucijonarci u Rumunjskoj. Nakon poznatog atentata u senatu vlada jc pohapsjla socijaliste, koji eu u znak protestj <počeli Štrajko? vati glađu. Na voz generala Ava* rcscua učinjen jc ponovno atentat, pa je tom prilikom stradalo životom više oficira i željezničara. Između Predeala i Kronstadta sukobila su še dva voza pa se drži, da je i to djelo revolucionaraca. Vlakovi su ‘transportirali čete na besarabsku ‘frontu. 40 vojnika i više željezniča* ra je tom prilikom ubijeno. NJ. VIS. REGENT ALEKSAN* DAR prispio jc jučer na Ilidžu. Dobro nam došao! Ministar fmanstja Košta Stojano* vić umro. U ponedjeljak je umro u Beogradu poslije kratke bolesti naš ministar finansija Košta Stojanović u 54. godini života. Pokojnik je bio jedan od najboljih financijalnih stručnjaka u Srbiji. Bio je više puta narodni poslanik i .ministar u Srbiji. Napisao je više znanstvenih djela o financijalnoj znanosti, koji ga odli* kuju kao prvoklasnog teoretičara. Fiekaiska posla. Javljaju nam iz Gračanice, da predstojnik Berniče* vić na osobit način natjeruje pazar tamošnjem advokatu g. Žokalju. Čak i molbe na agrarnu direkciju treba da budu sastavljene kod ovog advokata, jer mu se hiti da čim prije zgme kapital. Svraćamo pažnju po* zvanih na ovaj špecialitet g. Borni* čevića i tražimo da ga upute na is* pravnije postupanje. Psovanje Muhamed pejgambera. Javljaju nam iz Pazarića, da neki divljak Mijo Definić nožem nalijeće na mirne muslimane i psuje im Mu* hamed pejgambera. Komandant žandarske postaje nije htio da uzme u zaštitu napastovane, nego ih je još povrh toga ismijavao. Muslimani su radi toga silno uzrujani i pišu nam, da će, ako im se ne da zadovoljšti* na, početi sami uredovati. Upozoru* jemo na ovu sramotu g. komandan* ta žandarmerijske brigade. Napadaji u Plevlju. Pišu nam iz Plevlja, da su u noći od 17. pr. mj. napadnute od nepoznatih lupeža re* dom ove muslimanske kuće: Arifa Poturaka, Mustafe Sarajlije, Smajila Mahzurovića, Uzejira Iglica, Der* višbega Drude, Tahira Hodžića i A* rifbega Hasanbegovića. Napadaji su izvršeni uz divljačku dreku i raž* bijanje prozora. Svi spomenuti su cijelu noć proveli u smrtnom strahu i nijedan nije smio da pogleda na* polje. Stvar je prijavljena tamoš* njoj političkoj vlasti, ali do danas nije niko pronađen. Kao da u Plev* iju ne postoje uopće ni policija ni žandari! Znak vremena. Salko Bajrović, težak iz Borča (kotar Gacko) oti* šao je na jedno selište kod Kotor Varoša i kao siromah dobio je o* bećanje za potporu i putni trošak. Kad se je obratio za isplatu te pot* pore, odbio ga je Petar Glogovac uz izjavu: »Neka ti sad pomogne musi, organizacija«. Pitamo vladu šta ona misli o ovoj drskoj izjavi: kani li desavuisati g. Glogovca ili će se i ona solidarisati sa njegovom izjavom? Policijski siledžija. Pišu nam iz Podgorice: 26. dec. prošle god. sje* dio sam s društvom u kafani »Zo* ri«. Malo pokasno uljegošc u kafa* nu ovdašnji policajni činovnik Ili* ja Kažić sa jednim oboružanim žan* darmom, te sjedoše i počeše piti, i ako su obojica bili u službi kao de* žurni. Kad su se podnapili, odjed* nom dreknu Kažić: »Turci, šta ra* dite Vi ovdje?«, okrenuvši se sto* lu, za kojim su sjedili Saban Hadža* gić. trgovac iz Vir*Pazara i Ibrahim Taljanović, gostioničar iz Podgori* ce. Ovi naravno skočiše na noge, a Kažić nato viknu žandarmu: »Goni ih u haps«, a ovaj, već u pijanom stanju, izmahnu puškom na njih: »Napredl« Šaban je jedva dospio da plati račun krčmru, pri čem ih jc Kažić napao ovim riječima: »A* ko nemate platiti, a Vi skidajte^ te Vaše fesove s glave, pa platite!« Za* tim ih je žandarm otjerao, a da ljudi Страна 3 — Strana „ПРАВДА" - „PRAVDA” nisu ni pojma imali zašto se zatva* ra. U putu jc pustio Ibrahima, a Šabana otjerao u zatvor vljda zato, što je pitao, zašto ga goni. Moji drugovi za stolom bili su pravoslav* ni, ali su se i oni zgražali nad tim postupkom. Šaban Hadžagć još i da* nas Ježi u zatvoru ne znajući zašto. Podjela otužnih listova u tuzi, okružju. Pišu nam iz Janje: Našoj jc javnosti dobro poznat, kakove je nepravde počinio nama muslimani* ma okružni načelnik Grudić pri po* djeli oružnih listova za 1920. god. Vjerska i stranačka intolerancija o* vog balkanskog delbbašc došla je ovdje do kulminacije. Oružni je list uz neznatne iznimke, mogao dobi* ti samo onaj, koji se je iskazao de* mokratskom ili da pravije kažemo pravoslavskom legitimacijom. O to* me, kao i o drugim njegovim nedje* lima, pisala je više puta »Pravda«. Mi smo i ovu gorku pilulu nekako proždrli i tješili se onom narodnom, da je svačija sila za vremna, pa ta* k i Grudićeva, ali kako nam se čini Grudić ne misli nikud naskoro. Iz* gleda da će on zaigrati u Tuzli D’ Annunzijevu ulogu. Naša ga cen* tralna vlada, unatoč iznesenim fak* tima, koji ga teško terete, ne će da makne s njegova mjesta, premda to silno škodi autoritetu državne vla* sti, a naša zemaljska vlada je spram njega nemoćna, kao što se to vidi u zadnje vrijeme. Imajući ovo sve pred očima mi još sada upozoruje* mo Grudića da ne ponavlja staru igru i da se pri podjeli oružnih li* stova za 1921. god. drži one: »Ni po babu ni po stričevima, već po prav* di Boga istinoga«, jer inače će naš glas čuti tamo daleko, daleko kraj Dunava, pa bi se od njega mogao Grudić uplašiti i pobjeći na onaj kraj, odakle je došao. Ovom priliv kom upozoravamo sresko načelstvo u Bijeljini, da pazi, od koga će tra* žiti informacije za pojedine molite* lje, jer nije dovoljna kvalifikacija za povjerljivost jedne osobe, da je mučenik ili pravoslavne vjere, ne* go još mnogo koješta treba. A sada još jedna napomena. Ka* da god je »Pravda« pisala protiv Grudića i iznosila njegove neprav* de počinjene nad muslimanima »Srpska Riječ« ga je svaki put uzi* mala u obranu i što više donosila i izjave iz Tuzle u obranu Grudića s potpisima njegovih prirepaka, jer da »Pravda« tobože piše protiv Grudića kao Srbina i Srbijanca, a ne protiv Grudića ko nesavjesna i nesposobna, činovnika. Sada izgleda da i »S. R.« ima drugo mišljenje o Grudicu. Prije nekoliko dana do* nosi ono otvoreno pismo Grudiću od jednog mejhandžije iz Zvomika koje nije ništa drugo nego jedna karika na naš lanac tužbi protiv Grudića. To doduše nije nikakvo čudo, jer Kobasica se neprestano metamorfozira i hoda »Unaokolo«. Mevlud u »Osvitanju« bio je vr* lo dobro posjećen, a palo je od pri* sutnih preko 4000 kruna dobrovolj* nih priloga i upisalo se dosta novih članica. Sudžukova bula učila je mevlud i pohvalila dobar rad u »O* svitanju«, a učiteljica Fata H. Karić izrekla 'је lijep prigodan govor. Ha* numa Osman ef. Vilovića pristupila je ovom zgodom kao dobrotvorka u društvo. — »Osvitanje« se na gor* njem lijepom odzivu najtoplije za* hvaljujc, kao i mnogim darovatelji* ma, koji pokloniše za ovaj Mevlud šećer, kahvu i t. d. Javna zahvala. Osjećamo svojom dužnošću da se najtoplije zahvalimo dosadanjem policajnom direktoru g. Milošu Ljcskovcu na njegovom za* uzimanju i predusretljivosti, koju iam je tokom svojeg službovanja uvijek pokazivao u nastojanju oko suzbijanja nemorala i prosjačenja. Ujedno od srca želimo g. Ljeskovcu svaku sreću i napredak u njegovom budućem zvanju. Sarajevo, 2. januara 1921. »Muslimanska akcija za zaštitu morala« i »Muslimansko dobr. društvo »Merhamet«. »Bošnjačko udruženje južne Srbi* je«. Ovih dana su osnovali Bošnjaci u južnoj Srbiji svoje udruženje, ko* jemu je svrha međusobno političko i kulturno potpomaganje. Izabran je ovaj odbor: Predsjednik H. Osman Devetaković, potpredsjednik Sabit Tunjić, sekretar H. Mahmutbeg Ku* I lenović. blagajnik Pašo P. Halimić, odbornici: Omeraga Halimić, Hasan Kozić, Huscin Jusufović, Mehmcđ Agahodžić. Nove marke. U prvoj polovioi januara 1921. god. pustiće »e u »a* obraćaj nove poštanske marke, ko* ! je au izrađene u Americi. Dosadai* ( nje poštanske marke, ostaće v važ* ( nosti dok ве ne iscrpu. Ako bi ih I ostalo i poslije početka aprila, biće I povučene iz saobraćaja, tako da « ' važnosti budu samo nove marke. Talijansko * jugoslavenska trgos ' vačka komora. Iz Rima javljaju: TalijanskođjugoeiLivenski komite, či* jc jc sjedište u RimU, održaće u najkraće vrijeme sastanak trgovač* kih i industrijalnih društava Italije | u Jugoslaviji. Na tom će ae »astan* . ku položiti temelj za talijansko*!1 gnslavensku trgovačku komoru « Rimu. O Latifu Zajmoviću iz Prozom i koji je zarobljen godine 1015. i naj* ■ aad se javio iz Sibirije umoljavaju j ! te naročito zarobljenici, koji se vra* ćaju ii Sibirije, ko bi šta o njemu znao, da javi na Halil ef. Zajmovića trgovca Prozor. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem atolu. Ima sve blag* dane u crvenoj boji štampane, a sa* držaje tav mualiminski, втрзко*рга* 'voslavni, jevrejaki i rimodratolički kalendarium. Cijena mu je po ko* madu 30 K. — Preprodavačima ra*« bat. Narudžbe iz vana izvršuju se ! brzo i tačno. Pakovanjc se ne raču* na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Imadate U boli? U licu? U cijelo* me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elaafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite li od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Рто* tiv toga pomažu Fellerove prave Elsa*piiule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinkturg 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 354, Hrvatska. A. Trešeljafc. Pred nama leii evai otaUr jedna бп»« Ing. M. G. Ćeli i _________ betnfft Korre»pondiar1: . deatBcb, i---------------------------franeoeiech, ' _———— k r o a ti t eh, roaeiaeh, italienhch, tUrkiaeh, ■ erbiaah, bulgaritch u. ■D^ariach [ - Bellaga Vije iala, Лотјлк sca i arpski i hrrsUki • „Doa»OTina“ u broja od 4. jaaaara ae da priina, da paiiaila falsifikat. Kad a tngji članak (n Maneav ti „Sanoaprara") oca a m e « a »roje riječi, to onda ia оја znači danijeti taj članak а ii v a d а i ma. Ona je pre­ nijela taj cijeli članak sa premjenjenim i n metni tim pojedinim riječima, a to pravda ovako: „Ne iineeoemo one stvari, koje еа prvo netočne i neispravne, drugo s m i j e 6 n • i odvratne, jer i а lažne a napisane eu ea naročitem tendencijom i >ato ih naA sta­ sale ne može progutati kao one gospode u Beogradu4. Glavni organ radikalne partije ,,Sameuprava“ meže dakle da donosi smijoinih lažnih i odvratnih stvarj! Dragocjeno priananjo „Domovine4. Ćokorilo opet može da iidaje wSrpsku Zora“, peito se osigurao aa oglase: S. Wienor; Polatechek; J. u. J. Nener: Tiller, HoflieferanS. A G.: Anton дмпоау; Aktienbierbraaerei, Sa­ rajevo; Privilogierte Landesbank fOr Bosnlen a. Hercegovina; Leopold Heim, Handele- u. SpeditionsgoiollBchaft A. G.; Privilegierte Agiaru. Kommoraiallbank far B. u. H. (ova čitavu stranicu ’. Dakle sve ljudi i zavodi, pretiv čijeg otstranjivanja is ovih krajeva se je Ćokorilo avojevremeao najtoplije zauzimao. Nešto i za Vas! Rbcionaln& njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priktiće, sujedice; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujto FKLLEHOVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski londić K 15'—. ELSA-TOALETNE-PA8T1LE, 1 kutija K 10’50. Pomada sa usnico po K 2*— i <• - . Ideš! svih sapuna. jest FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19'—, TEKUĆE LJILJANOVO MLIJEKO K 12’- i 15*—, najfiniji glicerin K 6’— i 10’—. Vaselin po K 3'—, 7’— i 12’—. Neškodljivi puder sa lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 20'—. FađEP ggsjogje, koja sa u to razumije jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K24‘ — Izvrsna naravna njega koso. Porast kese unapregjujo, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva FELLEROVA TANNOCHINA POMADA ZA PORAST KOSE ,ELSA*. 1 veliki porculanski lonžić K 15'—. JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MAGJARBKI RRKOMAZ po K 4 — i 8'—, NEŠKODLJIVA alja aa koeu, orahovo nije, mala boca K 6 —, velika K 30'—, ŠAMPON sa pranje kose K 4 —, Protiv tjelesnoga Jnojenja djeluje pousđano FELLEROV BELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10'50. Št» je ELSA-FLU1D, to se »a! б dvostrukih ili 2 velike specijalno boce K 42'—. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, inljeve odstranjuje se teme­ ljito i brao FELLER0V1M TURISTIČKIM MELEMOM „El»s“ u kutijama po K 5’— i 7 50 i FELLBROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Е1ва“, 1 bočica K 10'—. Hega-iubni prah sa kisikom, 1 kutija K 20'—, Dra Heidera prah sa aube 1 kutija K 6’—, Elea-voda aa usta K >0, četke sa zube poeamii od K 20 —, Fin! parfem! francuski, originalna boca po K 40-—; na vagu prema kolidini poćamii od K 20’—; Saehet (mirisavi jastučić sa rubeninn) K 8’—. —insrifi I,vwoe.r<v мнимма шмммвкмммомзтжнмнвмш Protiv gamadi kao muha, buha, stjeniea, rusa, djeluje pouzdano i temeljito EL8A-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15'—. Tinktura za stjenice K 30'—. Naftalin počamši od K 2’—. Šta se svaki đan treba! Engleski melem K 2'—, Lveoform K S0, pravi Lysol K 30'—, kompletni i rigator i najfiniji K 150'—, Kamfer K 3 —, Kamforne kugle K 5'—, arnika po K 6"— i 30'—, Crnogoričin miris ха eobu K 86, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po težini počam&i od K 3'—' Kod upita treba svagda priložiti požtanske biljega za odgovor. Miševi 1 štakori! Otrov sa mUevo K 8'—, otrov aa žiakore K 8'— i 10 —. Omot 1 poštarina računaju se POSEBNO, ali ito jeftinija. Što više se na jedan puto nsrači, to se manje ovim trožkevima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Šume svakovrsne kupujemo. Dozvole za šeću sami dobavljamo. Dobričiću 8 Favloviću, B. Novi. Nuđjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cillndere, me­ dicinske bočice I staklene lončiće sa mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla I porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. �Strani 4 — Страна Broj 240 — Број „PRAVDA* — МПРАВДА“ Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. GradaČac, 30. decembra 1920. Natječaj. SEBURA Kod ovog gradskog poglavarstva upražnjeno je bilježničke mjesto koje je skopčano sa 3600 K plaće i 20.400 K skuparinskog doplatka godiSnje. Kompetenti koji ovo mjesto polučiti žele imadu svoje vlastoručno pisane i propisano biliegovane molbe najkašnje do konca januara 1921. ovom poglavarstvu predložiti i dokazati 1. da su bcsansko-hercegtvački pri­ padnici ili SHS državljani, 1 da su dobrog moralnog socijalnog i političkog ponašanja, 3. liječničkom svjedečbom da su potpuno zdravi, 4. di su srpsko-hrvatskom jeziku u govoru i pisanju potpuno vješti. 5. da su vješti računarskom knjigo­ vodstvu propisanom za b.-h. gradake odnosno seoske općine, te perovodnoj i manipulativnoj službi. ARAP i« fabrike Hinha Ггапсћа sinovi, Zagreb preporučuje se za izrađuje tursku crnu kasu Ratković i drug Sarajevo, Kraljevića аПсв. kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. Gradonačelnik: Jzzetbeg jahić. jedina Muslimanska restauracija „BALKAN" U B0ČU preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčići ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. d. Dobije »• u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Рпа uvroetvorena MUSLIMANSKA APOTEKA Abdulah eff. Cviiatić, Wi6nv Fkischmarkt 9. kod „Mjeseca66 Boččarčije, Hotel Obesi AHMEDA TATARE VIĆA U Bos. Brodu prodaje se na¥4j«vaia jo »rima Ijekovina, pa »• ргерогвНја trima mu tlima cima, [ma taaa ribljeg aajtiaa (bolakiega , balama a aa f*ia. Ipilvpiiton preiiv padariei. hopeva U kaevct ta iinemogle mulkt »Urija •sobe, kakau eajt-Toda protiv kalija, pia^ia^ kaUrka i tubarkaloaa, Obricl к&»1 aa »kidanja dlake, otrov sa fuiieva, »•rail pa mada i pored lan pomada. Sve ova artikla fobija tigevei jeftinije kad sama malo vaća količina. KUĆA na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhinje kao i beto­ niranom magazom. Upitati u administraciji lista. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa ковтetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. I PAPIRNICA ♦ » HAMDIJE KOPČIĆA * preporučuje tvoje bogato stovarište X j avih vrsta papira, kancalarijskog I * ♦ školskog pribora. — Naručbe ee ♦ 2 obavljaju brzo i točno. X ; * Cijene umjerene. > Sarajevo, štroamajerova ul. Tel. 619 < Jedini i nepatvoreni bržjol jt onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. 1 ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga I medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Želite li kupovati dobro i jeftino? NtjpoDEdMnlja игл lc Suttaerova ural Bila ona ođ nikla, ocjeli. »rebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pisterie, naušnice, svakojaki, darovi i poirebštint kao noževi, aparati za brijanje. Škare, novčarke, nažigaćl, dianaatl za rezaaje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeoiku tvrtke 8 . SmtDer u Ljubljani br. 706. шишшашшшаишл Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme predr« u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proiivaiači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovae sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima avaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publiku]« u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proisvoda, koje Muzej debija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako ani koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne sama da se rastura Mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek ja pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim Hetevima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to besplatno moglo publikavati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono Što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. №S»i, itahori, stjinici i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za iohare rute i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10‘— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12'—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14*—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 п k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni lastupnlcl traže se I Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te smo sada u stanju našim cijenjenim mušterijama liferovati svaka količinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatlokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po1/«, ’/j i jedne kile te san­ dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije aeka se obrate na Brata Brifovit, Sanjivo. ;W“ Uspješno oglašuje se u „Pravdi". Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (td.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Baii se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i enovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* lije. Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. Podružnice u g. Brodu i g. Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne naminice.- - - - - ija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brujati: Trgovačka banko, Sarajevo. - Intcrurbin telefon: Zli Odf<rrr«i wed*ik ferahtas М«Ш. VWi&: OenMM »dbor J. M. 0. Banki & A. Какж. SmtM � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ca34a323aabb8a69af77ba40f4df3547.pdf 1a53175773ac4214c06da4c2f9c818f2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. н. Ahmed Hamdi et Kasumović Pojedini broj K 2 — 7DA IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ Broj 3 (241) Sarajevo, utorak 11. januara 1921. (1. rebijulahar i339j Vladin aacrt ustava L primjedaba, smatra se da je Narod? ' Vlada g. Vesnića izradila je bila i no Predstavništvo predlog usvojilo. I Ako je Senat učinio kakve izmje* 1 nacrt ustava, koji je primljen veći? ■ nom glasova njegovog ministarskog nc, tako izmijenjen predlog Šalje se savjeta. Korošec je dao odvojeno Narodnoj Skupštini na ponovnu o? mišljenje u pitanju unutarnjeg ure? ; cjenu. Ako Skupština primi izmjene đcnja države, a manjina je kabineta ’ Senata, smatra da je zakonski pred? bila za jedan dom bez Senata. Drin* ! log usvojen. Ako Skupština ne pri? ković i Kovačević su također potpi? i mi izmjene, ona šalje Senatu svoj i sali taj nacrt, ali sa ogradom, da su ; prvi predlog ili svoj izmijenjeni protiv ovakog Ustava. Novi kabinet • predlog na ponovnu odluku. Senat pretresao je nacrt i kako se javlja, u tom slučaju rješava samo o tome, usvojio ga je uz neznatne izmjene. ’ da li prima ovaj predlog u cjelini ili Stoga ćemo da ga prikažemo uz po? = nc. Ako ga primi, smatra se da je novnu izjavu, da ga naš klub ne bi zakonski predlog primljen od Na? mogao prihvatiti nego samo uz rodnog Predstavništva. Ako ga od? znatne izmjene. Uz velike izmjene. baci, onda Skupština odlučuje ko? Nacrt je zapravo samo skelet u? ; načno o tom predlogu po isteku stava, jer detaljno uređenje mnogih mjesec dana ili u narednom sazivu. veoma važnih ustanova ostavlja za? ■ Predlog se smatra da je primljen, konodavstvu redovitih narodnih i ako ga Skupština usvoji bez izmjene skupština. Sadrži 76 članova u ovih i većinom od polovine više jedan od j deset »odeljaka«: 1. opšte odredbe i ukupnog broja svojih članova. Na ' (ime države, grb, zastava i službeni isti način i po istom postupku od? | jezik); 2. osnovna građanska prava; luču i e Narodna Skupština kon ačno ; 3. državne vlasti; 4. kralj; 5. narod? o zakonskim predlozima, koji su rio predstavništvo; 6. upravna vlast; prvo pretreseni i primljeni u Se* ; 7. sudska vlast; 8. državno gazdin? natu. Ako Senat učini primjedbe na i stvo; 9. vojska i 10. izmjene ustava. Kao i cijelu jugoslavensku jav? proračun i finansijski zakon koji je ! nost, tako i nas muslimane najviše primila Narodna Skupština, Skup? i interesuje zakonodavno i admini* ština uzima odmah u pretresanje j strativno uređenje naše države, pa primjedbe Senata i konačno ćemo stoga citirati najprije odnosne' * va o proračunu, i fhiansijškom za? : konu. članove, Predlog odbačen u načelu u kom ; NARODNO PREDSTAVNIŠTVO bilo domu, ne može se ni drugome . sastavljeno je od Skupštine i Senata. domu podnositi u toku istoga sa? ' U Skupštinu se bira na svakih živa, 40.000 stanovnika po jedan poslanik. Narodno Predstavništvo stoji u i Glasanje je opće, jednako, nepo* neposrednom odnošaju samo sa mi? i sredno i tajno. Proporcijonalni si? nistrima i svaki njegov član ima stem se dakle zabacuje. Poslanici pravo stavljati ministrima upite i se biraju na četiri godine, a birač? interpelacije, a oni su dužni odgo? ko pravo ima svaki državljanin po voriti u toku istog saziva. rođenju ili prirođeni u, ako je navr? Skupština ima pravo ankete kao j šio 21 godinu. Oficiri aktivni i u i istrage u izbornim i čisto admini? j nedejstvu, kao i podoficiri i vojnici strativnim pitanjima. pod zastavom ne mogu birati. De? Ostali propisi ovog odjeljka od? i taljniji propisi prepuštaju se poseb* nose se na imunitetne pravo člano? nom izbornom zakonu. va Skupštine i Senata. Senat se sastoji od stotinu Člano? UPRAVNA VLAST. va, koji se biraju na devet godi? na. Svake godine senat se obnavlja Oblasna opštinska samouprava. izborom jedne trećine izbornih jedi? Uprava u Kraljevini vrši se po nica, a odstup tc trećine članova vr? ši se kockom. Senat biraju članovi oblastima, srezovima i općinama. samoupravnih skđpština i općinskih Broj oblasti određuje sc zakonom o odbora i on se ne može raspustiti. uređenja oblasti, ali on ne smije biti Sastaje se i prestaje raditi kad i veći od 35. Oblasti mogu obuhvata? J Skupština. Sa senatore mogu se bi? ti od 200 do 600 hiljada stanovnika, j rati samo državljani koji su navršili Oblasti sa gradovima Beogradom, ; 40 godina i koji su svršili srednju ili Zagrebom i Ljubljanom mogu imati do 800.000 duša. kakvu stručnu školu. Na čela svake oblasti nalazi se Zakonski predloži, koje može podnositi ministarski savjet, pojedi? oblasni načelnik koga postavlja ni ministri i svaki član nar. pred? Ii Kralj i koji upravlja preko državnih stavništva mogu se podnijeti i organa poslovima državne uprave u , oblasti. Skupštini i Senatu. Za poslove posebnog mjesnog, ■ Predlog, koji usvoji Narodna Skupština šalje se na odobrenje opštinskog i oblasnog značaja, usta? ; Senatu. Ako ga Senat usvoji bez novljava se posebna mjesna : opštinska i oblasna samo uprava, uređena na izbor? nom načelu. O samoupravnim poslovima staraju se posebni samo? upravni organi, prema odredbama zakona. Samoupravnim oblasnim uprava? ma povjeravaju se ovi poslovi: 1. oblasne finansije; 2. oblasni javni radovi; 3. staranje o unapređenju oblasnih privrednih interesa: ratar? stva, stočarstva, vinogradarstva, vo? carstva i šumarstva, kao i o tehnič? kim poljoprivrednim poboljšanjima. U tome će cilju moći oblasti imati ugledne oblasne poljoprivredne u? stanove svih vrsta; 4. briga o soci? jalnim zadacima u oblasti; 5. briga o narodnom zdravlju u oblasti kao i o svima ustanovama, kojima se u? napreduje zdravstveno stanje u ob? lasti; 6. mjere mjesne bezbjednosti; 7. uprava oblasnim imanjima; 8. o? blasne humane ustanove; 9. oblasne saobraćajne ustanove; 10. sarađiva? nje na unapređenju prosvjete u ob? lasti; 11. sarađivanje na stručnom obrazovanju u oblasti; 12. zavode? nje i održavanje ustanova za šted? nju, uzajamno pomaganje i osigura? nje; 13. udruživanje sa susjednim oblastima radi zajedničkog ostvare? nj a onih ekonomsko?soci 'alnih za? dataka, koji premašuju okvir i moć jedne oblasti. I drugi poslovi mogu biti zakonom povjereni ohUsnim upravama. Bliže odredbe o nadležnosti oblasne u? prave propisaće zakon o uređenju oblasti. Organi su oblasne uprave: obla? sna skupština i oblasni od? bor. Oblasna se skupština bira opštim, jednakim i neposrednim glasanjem, a ona iz svoje sredine bira oblasni odbor, koji je izvršni organ oblasne uprave. Opštinska samouprava urediće se naročitim zakonom. Oblasna skupština ima pravo iz? davati oblasne u r e d b e o svima pi? tanjima iz njene nadležnosti. Obla? sne uredbe proglasu je oblasni nače’? nik. Oblasni načelnik ima pravo da za? drži od proglašenja uredbu, z a k o? j u nal azi da je protivna Ustavu ili zakonima. U tom slučaju on šalje takvu uredbu sa svojim mišljenjem Državnom Savjetu na odluku i o to? me izvještava nadležnog ministra. Ako Državni Savjet nađe, da je u? redba protivna Ustavu ili kom za? konu, ona se neće proglasiti ni ob? narodovati. Državni Savjet je du? žan. da svoje rješenje donese u roku cd mjesec dana. Oblasni odbor propisuje pravilni? ke i uputstva radi izvršenja oblasnih uredaba. Državna upravna vlast vrši nad? zor nad poslovima samoupravnih vlasti preko oblasnog načelnika i po? sobnih stručnih inspektora. Obla? Godina Ш. sni načelnik ima pravo, de zadrži od izvršenja svaku odluku samoupravnih or* gana koja bi bila protivne Ustavu, zakonima ili obla? snim uredbama. Protiv rješe? nj a načclnikova može se izjaviti žalba Državnom Savjetu, u zakon* skom roku. Ako Državni Savjet ne doneso rješenje u roku od mjesec dana, od dana prijema, odluka postaje izvrš* na. Upravni, sudovi. Za sporove upravne prirode u* stanovljavaju se upravni su do* vi. Zakon će odrediti njihova sjedi* šta nadležnost i organizaciju. Državni savjet. Vrhovni je upravni sud Državni Savjet, čije članove postavlja kralj na predlog Ministarskog Savjeta, a koji samo na osnovu sudske presu* de mogu biti uklonjeni sa svog mje* sta. Državni savjet ima ove dužno* sti: 1. rješava sporove upravne pri* rode, koji su. naročitim zakonom stavljeni u njegovu nadležnost: 2. vrši nadzornu vlast nad samouprav* nim jedinicama; 3. rješava sukobe o nadležnosti između upravnih obla? sti; 4. rješava i o drugim pita* njima, koja mu budu, zako? nom stavljena u nadlež? nos t. Kako se vidi, nacrt je skroz c e n? tralistički kako u pogledu u? prave, tako u pogledu zakonodav? stva. Po njemu-bi se ukinuli kako dosadašnji pokrajinski sabori, tako i dosadašnje pokrajinske vlade. Da bi se nekako svijetu oči zamazale, nanizano je nekakvih 13 poslova, koje bi te nove oblasne samoupra? ve imale samostalno vršiti. No kako bi imala izgledati ta »samo* stalnest« vidi se po tom, što oblasni načelnik, koji se ne bira, nego koga postavlja kralj, ima pravo, da zadrži od proglašenja svaku oblas? nu uredbu toga »samoupravnog« oblasnog tijela, koja se po njego# v o m n a h o đ e n j u ne slaže sa postojećim zakonima. Malo i to, pa se određuje da sporove oblasne »samouprave« rješava državni sa? vjet koji se također ne bira, već i* menuje. Centralističko obilježje toga usta^ va izbija i u tom, što zakonodavstvo Skupštine i Senata nije ničim og? raničeno i što ono može prema to* me, da donosi i najneznatnije za? kone ako ne će da ih prepusti kom* petencin »samouprava«. Sarajevo, 10. januara. •Jučer su naši poslanici otputovali u Beograd na sjednice konstituante, koje će se nastaviti prekosutra. Dok su poslanici boravili za vrijeme ka? toličkih i pravoslavnih praznika naj? prije u Sarajevu na sjednicama cen* Muslimanslia trgovaca i obrtnička banka za Bosnu i Иегсвдтшш (1 đj u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000000 Podružnice u B- Brodu i ft. fJovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Frima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban Шм: Ш �Страна 2- Strana tralnog odbora naše organizacije, a zatim kod svojih kuća, dotle su ne# kc i srpske i hrvatske novine đoni« jele vijesti o pregovorima našeg po* slaničkog kluba u Beogradu oko sa* stava vlade, Nismo smatrali za po* trebno, da to demantujemo, jer su te iste novine demantovalo same se* be već i pri prvom polasku naših poslanika*u Beograd, kad su javile, da su dr. Hrasnica i Spaho otišli u Zagreb, na nekakve pregovore. Već ta lažna vijest bila je po našem mi* šljenju dosta našem svijetu, da mu dokaže, da novinstvo nimalo ne ispituje vjerodostojnost vijesti i u želji za senzacijama prima svako* jake glasine za istinu. Od zasijeda* nj a našeg centralnog odbora nisu vođeni ni s kim nikakvi pregovori. Neka se naši pristaše drže jedino isključivo onoga, što bude javljala »Pravda«, jer pošto je držanje na* seg kluba od veoma velike važnosti za daljnji razvoj političke situacije u Beogradu, to je naravno, da naši protivnici, koji raspolažu mnogim novinama, rasprostiru sve moguće glasine u namjeri, da kako bilo raz* biju našu slogu, koja nam je dala ovako jaka učešća u novoj izgrad# nji i uređenju naše domovine. Kak* vo će držanje zauzeti naši poslanici u Beogradu, jasno kaže komunike našeg centralnog odbora. Naši će poslanici znati i odsada respektova* ti narodne želje. Njima će uvijek biti pred očima u prvom redu nte* resi muslimana Bosne i Hercegovi* ne. Braneći te interese kroz dvije godine dana oni su dobili najpotpu* nije povjerenje muslimana. Da će o* ni to povjerenje znati i umjeti čije* nit pokazaće skora budućnost. .ПРАРДА* - „PRAVDA" I , ; 1 ' j i 1 • 1 i { ’ I j I i i ‘ I ’ . I umersti moga brata, i Danas se navršuju dvije godine, kako je pao žrtvom od bratske zlo* .činačke ruke i u najgroznijim muka* ma ispustio dušu moj 19*godišnji brat Ahmed Gruhonjić u selu Sa* gardama kot. Zvomik. 4. januara ,1919. godine su naime počinili na .njemu grozno grabežno umorstvo dva srbijanska vojnika, koji su s njime kritičnoga dana putovali u kolima iz Tuzle prema Zvomiku. ,Ruka mi dršće, a srce mi se od boli savija, kada ove retke pišem, jer te* škc su rane, što mi ih zadade brat* ska ruka i to tim teže, što još nisu osvečene. jer se zločinci još i danas možda slobodno kreću. Mene još i danas svuda salijeću ljudi s pitanjima: »Šta bi s tvojim bratom? Jesu Ii pronađeni zločinci. Kako su kažnjeni?« i t. d., jer se je zadnji očajni krik ove nevine žrtve -duboko zasjekao u srce svakog po* štenog čovjeka. Ja na ta pitanja od* .govaram sliježući ramenima, jer ni sam ne znam ništa o tome. Moj je glas do sada ostao glas vapijućeg u pustinji. Ali to me ne čini maloduš# nim i ja evo opet dižem svoj glas i zovem Pravdu i zvaću je i po sto* ti put i po hiljaditi put, i napokon ću je dozvati. U to sam potpuno u* vjercn, jer napokon će se'naći ljudi, koji će me htjeti čuti i razumjeti. Ja ću sada ukratko iznijeti čitavu proceduru u ovoj stvari kako je te* kla i molim pozvane faktore, da na nju svrate svoju pažnju, a naročito upozorujem na ovu stvar naše po* slanike u konstituanti. Kada su dakle 4. januara 1919. dva srbijanska vojnika (ističem srbijan* ska, jer se je to posvjedočilo) poći# nila grabežne umorstvo na mome bratu i nakon toga pobjegli u Srbiju, kot. sud je u Zvorniku, čim mu je stvar prijavljena, odmah o tome br* zojavno obavijestio drž. odvjetni* štvo i vojnu mjesnu komandu u Tu* zli i polic. vlast u Loznici (Srbija), a onda proveo potrebne izvide, ko* jima se ustanovilo, da su zločinci srbijanski vojnici iz okolice Loznice, koji su išli kući na Božić. Iza toga je odmah kao nenadležan u vojnič* kim stvarima, uputio stvar drž. od* vjetnistvu u Tuzli, da ono povede postupak svojim putem. 27. januara došao sam drž. odvjetništvu, da se informiram, da li su uhvaćeni zlo* cinci i na moje veliko iznenađenje našao sam spise o umor* stvu mogabrata nastolu drž. odvjetnika potpuno I ; ■ [ ' i i I ; , j i j • j • i ; I i ; i j j ! netaknute. Na moje pitanje: »Zašto nijesu poduzeti nikakvi ko* raci?«, drž. odvjetnik g. Pavlović mi odgovori, da zbog silnog posla u tome pogledu nije mogao ništa po* duzeti, ali da će stvar odmah uzeti u ruke. Tom me prilikom uputi na okružni sud, da j kod njega u toj stvari predam tužbu, što sam ja od* mah i učinio. Da budem još sigurniji, da se po* vedc kazneni postupak, htjedoh sJu# čaj objelodaniti u »Vremenu«, tada* njem glasilu J. M. O. u broju od 8. februara, ali drž. odvjetništvo za* plijeni čak i naslov. Redakcija »Vre* mena je prosvjedovala protiv toga, jer to ide na štetu stvari, ali tadanji drž. odvjetnik g. Stevo Mandić je odgovorio, da sc toga ne treba bo* jati, jer se zaplijenjene stvari odmah ustupe nadležnim vlastima na ure* dovanje. Taj me je odgovor malo zadovoljio i umirio. iza toga prođoše skoro puna dva mjeseca, a ja nemam nikakva glasa ni habera. Neprestano velikom napo tošću očekujući, da mi se javi re* zultat istrage, javi mi jedan prijatelj iz Tuzle, da spisi još leže na stolu drž. odvjetnika. Da ga potsjetim na njegovu poštenu riječ, zamolim u* redništvo »Pravde«, da u ovoj stva* ri stavi pitanje na drž. odvjetništvo u Tuzli i Sarajevu. Ono to učini u broju od 10. aprila, ali uzalud. Ja se nato obratim za pomoć gosp. reis* uhulemi i podnesem mu pismenu tužbu, keju on osobno odnese voj* vodi g. Stepi Stepanoviću. G. voj* voda je dotada na svaku tužbu pod* nošenu od gosp. reis*ul*ulemc odgo* vorio — i to uvijek povoljno — naj* kasnije do 15 dana, a na moju nije nikada odgovorio. Zbog toga je »Pravda« upravila pitanje na gosp. vojvodu, koje je drž. odvjetništvo u glavnom zaplijenilo. Iza toga sam očekivao sve do ok* tobra, da će mi ss što javiti, ali uza* lud. Zato odem ponovno na drž. odvjetništvo u Tuzli i tamo ustano* vim, da su spisi o umorstvu inoga brata otpremljeni na divizijsku ob* last u Sarajevu 20. maja pod brojem Is 193 19. (Dakle ležali su od početka januara do blizu konca m a j a). Nato se uputim u Sarajevo i odem na komandu bos. div. oblasti, gdje me tadanji kaman* dantov ađutant veoma neuljudno primi, na i ne saslušavši me potpu* no reče mi, da pismenim putem za* tražim obavještenje, pa će mi sc onda odgovoriti, a usmeno ne. To sam odmah učimo i pozvao se na broj spisa pod kojim su spisi posla* ni ođ drž. odvjetništva, ali n i k a* k v a o dgo vr a dosada ne do* b i h. Kad sam bezuspješno pokucao na sva vrata u jadnoj Bosni, pokušah sreću u Beogradu. Zamolih g. dra Spahu, nar. poslanika, da za ovu stvar stavi interpelaciju na gosp. ministra vojnog i mornarice. G. dr. Spaho je 3. decembra 1919. podnio pismenu interpelaciju spomenutom ministru i zamolio ga za pismeni od* govor, jer tada P. N. P. nije zasije* dalo, ali odgovora nikakva nije dobio. Od tada pa do da* nas ni jesam više ništa poduzimao. Na zadnju instanciju se ne htjedoh obratiti, jer nju čuvam za skrajnje nužde. Stvar iznesoh posve vjerno i isti* ni to i za sve primam potpunu odgo* vornost. Jania, 4. januara 1921. Abdulah Gruhonjić. Maši dopisi. Brestovsko, 3. januara. Četvorica mrtvih. Odmah poslije izbora počeli su se među ovdašnjim katolicima pronositi glasovi, da su muslimanski podanici prodali mu* slimane skupa sa katolicima, usljed čega se sve više i više javljalo ne* prijateljsko raspoloženje ovdašnjih katolika prema muslimanima. Na drugi dan katoličkog božića je to neraspoloženje prckipilo i imalo vr* lo zlih posljedica. Toga dana su napali katolici u Busovači na musli* mansku Čaršiju i mahalu, dok su muslimani bih u džamiji. Katolici su javno govorili, da su ih muslimani prodali i zdogovarali se, kako će napadati na muslimane u tom čije* I ; I i ; j 1 j I ! ■ i 1 ; 1 i ' | ' ; i ; • ј i ; . i i ; ! i ■ lom kotaru, da im se osvete. Tako dođe nova godina, koju su musli# mani u strahu čekali, znajući šta im se priprema. Silna masa katoličkog življa bijaše sc slegla kod crkve u Brestovskom, gde se nalaze tri birti* je, kafana i jedna jedina musliman* ska kuća, koju obitavaju dvije žene sa sedmero nejake djece te jedan od* rasli sin invalid, sve gola sirotinja. Od muslimana se toga dana nije bi* lo nikog ni u blizini. Samo su na svoju nesreću trojica braće Zrna presovali sijeno u polju i kad su svršili posao, pošli .su kolima kući, ali pošto im je radi svjetine bilo nemoguće proći ulicom, zastave se kod kafane, dok im sc omogući pro* laz. Čim su sjeli, odmah sc raširi glas u narodu da su »Turci« tu i ci* jela gomila kao na komandu srnu na kafanu. Vlasnik je dospio da je zat* vori, ali razjarena svjetina razvali vrata i provali unutra. Najmlađi Zrna jc skočio koz prozor ispraćen pucnjem iz pušaka. Druga dvojica su utekli na tavan, otklc su nekim čudom mogli da skoče i da se doko* pa ju one jedine muslimanske kuće, koja je od toga mjesta jedva 100 korača j a udaljena. Krvožedna svje# tina, kako to opazi, odmah i jurnu za njima, navali na kuću, razbi vra* ta i provali u kuću. Žene su mogle umaći na druga vrata i spasiti se bijegom čak u drugo selo. Između braće Zrna i napadača razvila sc bitka, u kojoj su četvorica napadača platila glavom od uboda no ž e m. Ostali vidivši, da krv tc* čc, razbježaše se kud koji. Tako se Zrnima nije ništa dogodilo. Sada se vodi istraga. Zrni su pod žandar* skora paskom, a mrtvaci leže još i sada u porušenoj kući, jer će komi* šija izići istom na 6. ov. mj. Brestovijanin. Ko li još u ovoj nesretnoj zem* lji ne će tražiti od muslimana, da igraju, kako on svira'? Ta kada će gospoda kršćani i sa zapada i sa is* toka jednoć spoznati, da muslima* ni moraju da vode sadzasad sa* mostalnu muslimansku politiku! Neka im gornji događaj napokon razjasni, da se muslimanski poslani* ci, koje -su izabrali samo m u s 1 b mani na osnovu toga, što su im ugrožena bila najosnovnija građan* ska prava, moraju držati posve sa# mostalno i imati pred očima uvijek svoju prvu zadaću, t. j. izvojevati ta najosnovnija građanska prava i za muslimane, pa ma kako to i ma gdje to bilo. Ur. Sanski Most. Tri zvjerska napadaja. I. slučaj Malić Kurbegović. 3. ov. mj. došla je oružnička op# hodnja pod zapovjedništvom oruž* nika Milana Stanica od oružničke stanice Ilidža u selo Tominu jednoj težačkoj kući, gdje se je pekla ra* kija. Tamo je bio dobrovoljac Jovica Lukić iz Tramošnje, koji se sa o* ružnikom S t a n i ć e m dogovorio, da idu u muslimansko selo Kicvo (koje nc spada u rajon oružničke stanice Ilidža, odkud potječe gornja ophodnja, nego pod Sanski Most), pa da tamo traže kod muslimana o* ružja. Došli su kući Ale Kurbegovi* ća muhtara, pa po prilici oko 12 sati noći probude Alu i zapovijede mu, da ih vodi kući Malića Kurbe* govića u istom selu. Kad su do? sli kući Malićevoj, oružnik Stanić izazove u ime zakona Malića, da iz kuće izađe napolje. Kad je Malić izišao bos, samo u gaćama i košulji, udario ga je oružnik Stanić puš# kom, da je odmah pao, skočio je na njeg, pa ga svezao, a onda ponovno počeo tući. Muhtarova molba, da to ne radi, nije koristila, te ga je tako isprebi* jao sa puškom, da je ključ puš* čani na više mjesta utje* rao košulju duboko u me* s o M a 1 i ć e v o. Tako ga se namla* tivši, ostavi ga na polu mrtva i one* svješćena i ode opet u Tominu do kotla, gdje se peče rakija. Malić lc* ži od uboja, te se misli, da će podle# či smrti. Liječnički je pregledan, a prijava vlasti podnešena, nu is# traga nije pokazala nika* kva rezultata. Ovakav postupak oružnika iza# zvao je među muslimanima veliko ogorčenje. Odbor J. M. O. Број 241 - Вгзј П. Slučaj Ahmedbeg Kurbegović. Prije nekoliko vremena bio »am na putu po mom trgovačkom poslu, a kod moje kuće u Lužani ostavio sam svoju nejaku djecu i suprugu Zcjnu»> Jedne noći pošla je moja žena Zejna na hajat, iz basamaka isko* čio je nch'adano S i me u n Sobot iz Lužana, pograbio ženu za ruku, a drugom rukom zgrabio sa ženinih prsa ogru sa 49 komada dukata u vrijednosti od 49.000 K i pobjegao. Kad su djeca za pomagala, ispod prozora je p r a з n u 1 o nekoliko pušaka, a t a ne t a od pušaka proletjela su kroz prekore i zabola se u š i ć c, gdje s c i s a d a v i d j e* ti mogu. Osim toga razlupano je u sobi jedno zidno ogledalo. Sa Si* mom Sobotom bila su sigurno nje# gova dva sina Mile i Pero, te Jovo 5obot, Ostoja Runić, Mića Runić i Mile Vrkać iz Lužana. Sutradan su inoj a djeca pobjegla u Sanski Most u tuđu kuću, gdje sam ih zatekao, kad sam se s puta vratio. Međutim su napadači pobacali sa kuće prozo* re, vrata i kuću iznakazili tako, da više nije za stanovanja. Za ramaza# na ov. g. su isti još jednoć napali na moju kuću, ali ja i moj sin odbili smo ih, pošto su nam pritekli u po* moć i komšije. Stvar sam prijavio oruž# ništvu, ali do sada rezulta* ta o istragi nikakva nema. Ahmedbeg Kurbegović. III. slučaj Bego Abdagić. U novembru ov. g. bila je moja rasprava sa Mirjanom i Rokom Kaurinom iz Kieva radi haka sa b e g 1 u č k e (slobodne) zemlje, te su oba kod sres. načelstva u San* skom Mostu osuđena, da hak dadu. 6. dec. ov. g. vraćao sam se kući sa pazara iz Sanskog Mosta i na cesti su me dočekali Marijan i Roko Ka* urin iz zasjede, skočili na me, obo* rili me na zemlju, pa počeli nemilice tući i gaziti nogama a vičući: »Ho# ćeš Ii beže- sad trećinu?« Roko je i# mao mjesto štapa gvozdenu šipku, tc me je njom nebrojeno puta po tijelu udario. Namjera je bila, da me usmrte, ali na moju sreću natr# čala su cestom kola Smajila Halimo# vića iz Čaplja, u kojima su sc vo* žili Smaiil, Dedo Cerić i Nazif Ha* lilović. Kad su ova trojica vidili, šta Roko i Marijan od mene rade, u* stave konje, pa Dedo Cerić pođe iz kola meni u pomoć, a dočeka ga Roko na gvozdenu šipku i ubode u bedro, a zatim oba moja napadača pobjegnu. Ja i Dedo Cerić, koji je dobio ozledu, tužili smo napadače sudu. Bego Abdagić. • Konjic, 28. decembra. Zulumćar u Bjelimićima kod Ko* njica. Evo sedam godina kalco mi Bjelimićani trpimo jednog Zulum# cara, koji nas pljačka i u bijedu ba# ca. Što je god šumske globe i prave i neprave, to sve utjeruje lugar Vu* kotić od nas siromašnih muslimana. Mi svi propadamo, a on se sa našim znojem obogaćuje. Murata Memića, koji stoji blizu lugara, potpuno je iskopao sa globama. Od 1918. god. je Vukotić više puta tužen, ali je svaka tužba zaspala. Mnogim se je seljanima već prijetio, da će ih iz puške ubiti. Njegova djeca i silna goveda porušiše nam šume, ali on zato globi valjda sam sebe za svoj džep. Napokon je ipak na tužbu sedam* nacstorice muslimana težaka izašao ovamo 15. ov. mj. nadšumar iz Ko# njica i pao na konak tuženome Vu* kotiću. Na 16. ov. mj. nas je po# zvao па saslušanje, ali kad smo do# šli rano u zoru, reče nam se: »Ode nadšumar s lugarom preko Krsca u Konjic!« Polethmo za njima i kad ih dostigosmo, izderao se je nadšu* mar na nas: »Šta hoćete, ja e Vama nemam nikakva posla!« Kome ćemo se sad tužiti? Tužite* lji su ovi: Murat Memić, Trifko Gojković, Fejzo Trunka, SadikTa* bak, Huso Trunka, Alija Trnka, Ali# ja Mujan, Nurko Šurković, Salko Džanko, Ćamilaga Fejzagić, Murat Čcngic, Salihbeg Šurković, muhtar, Murat Karkclja, Omcr Arapović, Ćamilbcg Šurković, Salko Tuz i Be« ćir Šurković. Bjelimićani. �Број 241 — Br«j PDiitlčM preglEd. UNUTARNJI. Ko vrši dužnost predsjednika K? b. vlade? Dosadašnji predsjednik eaše vlade g. đr. Srškić primio se je poslaničkog* mjesta i kao takav od tri dana poslije verificiranog mandata (što je hilona 23. dec. pr. god.) prestao je biti predsjednikom vlade. Ko od tada potpisuje pređi ejednička akta? Ovdašnji »Jug. L.« javlja, da dr. Srškić prigodom bo? ravljenja Nj. Vis. Regenta na Ili? dži fungira kao predsjednik vlade, na pr.: »u automobilu sa Nj. Vis. Regentom sjedio je predsjed? oik vlade g. Srškić«. Valjda nije potrebno, da i na ovo očigled? no kršenje zakona mi upozorimo! Ako se radi političke situacije u Beogradu nije mogao imenovati predsjednik, onda se moglo imeno? vati ma koga, pa čak i g. Mišovića, zamjenikom njegovim, dok ne do? bijemo novoga predsjednika. Zakon e-o rnorao zadovoljiti, a to je u ovom slučaju bilo veoma lako. VANJSKI. Politički položaj u Grčkoj. Posli? je prvoga oduševljenja za Konstan? tina počelo se situaciju zemlje hlad? nije posmatrati. Posljedica povratka Konstantinova je strahovito pada? uje drahma i uslijed toga skakanje -cijena životnim namirnicama, koje su u nekoliko dana u čitavoj Grčkoj za četverostruko poskočile, a neza? dovoljstvo u zemlji povećalo je i to, što se je iz svih ureda izbacilo či? novništvo, koje je bilo uz Venizelo? sa. Štampa, koja i simpatizira s Kon? stantinom predbacuje vladi, da se je prenaglila. U »Patrisu« jedan istak? nuli političar, koji nije pristaša Ve? nizelosa upućuje apel Konstantinu, da se povuče, kako bi Grčka bila o? čuvana od fatalne revizije sevreskog mirovnog ugovora, a sličan apel u? putio je Konstantinu i grčki pa tri? jarhat. — Međutim Konstantinove izjave, barem do sada, svjedoče, d& j se ne misli zahvaliti, pa sa mnogo optimizma gleda u budućnost, uzela« jući se pri tom u svoju vojsku. Engleska i sevreski mirovni ugo? vor. Iz Pariza javljaju: Britanska vlada ne namjerava izmijeniti svoje zvanične odnose sa atenskom vladom. Budući odnosi između Grč? ke i Eegleske ovisiće o držanju grč? kog nareda. Britanska vlada saće? i kaćc jasnije precizovanje grčkih pi? i tanja na blizom Istoku, a tek onda , će potpisati sevreski mirovni ugo? vor. Nove represalije u Irskoj. Po vi? jestima londonskih listova krvavi teror u Irskoj nikako nije popustio. Opet se dogodilo više umorstava policista iz zasjede. Vojni guverner Corka zaključio je, da tomu stane aa kraj na taj način, da uništi kuće onih ljudi, koji su unaprijed znali za ove zločine. On je u Ballydamu i Middletownu dao dignuti u zrak i popaliti kuće onih ljudi, koji su zna? li za ove napade. Stanovnicima do? zvoljeno je samo da iznesu živež i haljine, dok su pokućstvo morali o? »taviti. Hapšenja traju dalje. Engle? вке čete hapse u novo doba naroči? to svećenike, od kojih su dvojica kažnjena na višegodišnju robiju, jer je kod njih pronađena sinn?feiner? •ka propagandistička literatura. Nesuglasice između Engleske i dominijona. Newyorški dopisnik i »Daily Newsa« šalje vrlo važnu vi? i jest svom listu. On veli, da je Har? ' ding ovih dana pregovarao sa au? •tralskim i kanadskim državnicima, te da su ovi izjavili svoje zadovolj? stvo radi američkog pomorskog^ na? oružavanja u čemu da vide zaštitu od žute pogibelji. Ovi pregovori vo* đcni su potpuno bez saglasja sa Ee? gleskom, pa pokazuju veliku želju dominijona za nezavisnošću, koja se već pokazala i u Ženevi na zasi? jedanju Saveza naroda. To će u Londonu dovesti do ozbiljnih zaple? taja. Saziv vrhovnog savjeta saveznika. Iz Pariza javljaju: Engleska i fran? eueka vlada sporazumjele su se da za 19. o. mj. sazovu vrhovni savjet. Mjesto zasi jedan ja nije utvrđeno, ali će po svoj prilici biti Pariš. Sa? vjet će proučiti referat maršala Fo? eha • držanju Njemačke spram ver? „ПРАВДА* - ^RAVDA* aailleskog ugovora i posavjetovaćo se o mjerama, koje valja preduzeti za razoružanje Njemačke. Njemačkosruski savez, po pariš? kim listovima, pokazuje se po tomu, Što su Rusi stupili u usku komerci? jalnu vezu sa Nijemcima, koji im liferuju sve što trebaju. »Echo de Pariš« dapače javlja o jednom ugo? voru između Lenjina i Nijemaca, po kojemu električne tvornice Sic? mcns?Schuckert i Siemens?Halske preuzimlju elektrifikaciju ruskih že? Ijeznica jer, veli list, lokomotive koje Krupp šalje Rusima da dopre? me što više svojih hordi na zapad nisu više dovoljne. List predlaže, da se uvede nadzor nad zlatom, kojeg Rusi šalju Nijemcima. Ženski kongres u Moskvi. Javlja? ju iz Kopenhagena: Boljševici saz? vali su za 1. februara u Moskvu kon? gres žena Orijenta na koji će doci zastupnice muslimanskih žena iž sviju zemalja. Taj kongres imao bi služiti za propagandu na Orijentu kroz žene, čiju emancipaciju sovje? ti zagovaraju. Bomate vijesti. Nj. Vis. Regent Aleksandar po? zvao je prekjuče na ručak potpred? sjednika konstituante dra Hras* niču. Dr.Hrasnica je tom zgodom mogao da se sa Regentom porazgo? vori i o našoj unutarnjoj političkoj situaciji. Tražimo administratora za naš list, koji je vješt računarskim i bla? gajničkim poslovima. Plaća prema pogodbi i sposobnostima. Evcnt. ponude molimo da se uprave na re? dakciju lista. NEPRAVEDNO ODMJERI VA? NJE TEČEVINA. Dobili smo iz Janje jedan dopis, u kom se iznosi užasno nepravedno odmjerivanje tečevina protiv muslimanskih trgo? vaca. Dopis ćemo donijeti u slije? dećem broju, a za sada — pošto su nam se tužili i iz drugih mjesta — molimo svoje pristaše, da sve po? datke o tome preko mjesnih odbo? ra šalju na naš poslanički klub u Ustavotvornu Skupštinu. Podacima neka se prilože eventualno i zvani? čne isprave kao i usporedbe sa od? mjerivanjem poreza drugo vjernim trgovcima. Šta je sa službenim kalendarom? Sa propašću Austro?Ugarske pro* pao je i on. Ali nije iz pomanjkanja financijalnih sredstava, jer kada se za »Narodno Jedinstvo« i njegove »listiće« može trošiti po milijon go? dišnje, moglo bi se naći i za taj ka? lend’ar potrebna svota. Jest, ali taj kalendar bi morao sadržavati še? m a t i z a m činovništva, a to vlada ne će, jer bi time sama doka? zala, da su jc kod imenovanja či? novnika vodili samo vjerski i par? tijski razlozi. Numi prikuplja* mb podatke i bez vlade i uskoro ćemo javnosti pгe? dati jednu užasnu sliku, kako su činovnici musli? man potisnuti sa svih io? I e samostalnih mjesta. Saobraćaj sa telefonskim osob? Ijem. Pošto se konstatovalo, da se mnogi telefonski pretplatnici u sao? braćaju sa telefonskim osobljem služe nepristojnim izrazima i pona­ šaju se neuljudno, čime vrijeđaju o; soblje, upozorujc Poštanska i tele? grafska direkcija na odredbe tele? tonskog pravilnika, prema kojim se svakomu radi ovakog postupka od? uzimlje telefonski priključak bez prethodne obavijesti. Sve pritužbe protiv osoblja neka pretplatnici o d? m a h telefonski priopće činovniku (telefon 728), a nikada samom osob» Iju. Dobrovoljni prilog društvu »Men hamet«. Salihaga Krka sakupio je za ovo društvo na siielu u tri puta K 245.50, na čemu mu odbor naj? toplije zahvaljuje. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta*. Страна 3 — Strana Gajrets? glasnih. i i j i Dobrovoljni prilozi iz Amerike. Muslimanska Centralna Banka u •' Sarajevu dostavila je upravi K 7.240, koju je svotu sakupio kao dobro? voljni prilog Gajretu naš rodoljub g. Husejin Mustedanagić u Americi ; među tamošnjim muslimanima. Ovo nije prvi dar naše braće iseljene u Ameriku, te uprava smatra svojom dužnošću, da ovom našem plemeni* tom rodoljubu kao i svim ostalim prilagačima, koji ovu svotu daro? vaše, najsrdačnije zahvali. Živila naša braća u Americi! Pododbor u Zenici poslao je sli? jedeće priloge: Hasib ef. Mujić iz Babina K 156, Rašid ef. Imamović iz Pričica K 73, Salko Korlić iz Do« gleda K 56, Muhamed ef. Cego iz Gračanice K 538, Hasan Omerho* džić iz Gračanice K 16, N. N. Gra? čamca K 168, Latif Tafro Zenica K 275, Mujaga Mutapčić K 240, N. N. Zenica K 180, Omeraga Mutap? čić K 175, H. Kulenović Zenica K 122, Emin Mutapčić K 100, Nazif Teskeredžić K 85, Hasan Omerspa? hić K 80, Abdulazis ef. Tarfo K 102.49, Gjulaga Zukić K 56, Đorđo Jeftić K 30, Mehmedaga Mutapčić K 40, A sin cf. Tafro K Ti, Alij aga Mutapčić K 29, Asimaga Šaranović K 50, Abdulaj cf. Serdarević K 54, Ahmed cf. Uzunović K 10, Mchmed ef. Mutapčić K 10, Sulejman Bulju? bašić K 10, Mujo Dajić K 10, Omer ef. Purivatra K 10, Mujo Aganović K 8, Sefko Husremović K 5, Kašica kod Weisa u Zenici K 5, Kašica It? tihada K 19.31. prihod od teferiča Gajretova pododbora u Zenici K 802. Gosp. Derviš cf. Korkut predao je upravi Gajreta svotu od K 1.160, koju ic sakupio g. Sukrija Alagić na večeri kod Ramizbega Begovića pri? likom sunetluka. Darovatelji su sli? ; zedeća gg.: Ramizbeg Begović K 400, Muhamed ef. Smajić i Miralem? beg po K 100, Abđulah Spahić K 80, Aco Poljanić, Dr. Griinberg, Đorđe Kustić, Hakija Buljušmić, Derviš Korkut, Matijcvić, Osmanbegović. Hifzibeg, Šernsibeg i Gjogo po K 40, direktor Perinović. Ibrahim ef. H. Omeragić, Aganović i Alagić po K20. Svima plemenitim darovateljima najsrdačnija hvala! Kajonov nedjeljni kalendar nek ne •fali ni na čijem stolu. Ima sve blag? dane u crvenoj boji štampane, a sa? ’držaje sav muslimanski, srpsko?pra? voslavni, jevrejski i rimo?katolički 'kalendarium. Ci jena mu je po ko? madu 30 K. — Preprodavačima ra? bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne racu? na. — Knjižara Daniel i A. Kaj on. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad? hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštinc pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes? platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kaj on, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo? klasnog koncept papira, bez? uvjetno sposobnog za pisanje tin? tom, u težini od 11 kg za 1000 taba? ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavijaju se odmah; pa? kovanje se ne plaća. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova u!, br. 3 (prije Rudolfuv?) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ‘ Uprava stiglo! Kockastog šećera po к 61 kg. Santos kave l-a po к 58 kg. Carolina riže po к зо kg i sva ostala prekomorska roba i južno voće dobije se na veliko dok zaliha traje u trgovini sa kolonijalnom robom na veliko Saražš ui. 31. I i Kaim© _________ PAP1RN1CA I I HAMDIJE KOPČIĆA I Ф * * Ф Ф 7 ♦ preporučuje >voje bogato stovarišle svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova til. Tel. 019 л J £ ф ♦ ♦ Prva norootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Нјевеса" Baščaršija, Mat si Ehazi Telefon 541. M šBui, štakori, stjenko I žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12'—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20 —, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’—112’—, Mast za uši na blagu K 5‘— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! АПМЕОА ТАТАКЕПСЛ snabdjevena je avima ijekoviua, pa ae preporučuje avima maalimanima. ima taao ribljeg lejtina (belukjaga', bakama »a guin. Epilepticon protiv padavici, kopove ia kuovei ia iznemogle muške starija osobe, katran euji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obiiol mast ia skidanje dlake, otrov za miševe, eerail pomađa i porcellan poiaada. Sve ove a, tilde dobiju trgovci jeftinije kad umnu malo veća količina. U Bos. Brodu Šume svakovrsne kupujemo. Dozvole za šeću sami dobavljamo. Ponude slati Dobričićii б Pav^ovićs. Б. Novi prodaje se KUĆA na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhinje kao i beto­ niranom magazom. Upitati u administraciji lista. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje eiliadert, me. dleloske bačice i staklene lančiće ta mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla I porculana U/EISS i DRUG, ZAGREB,kraj paromlina. �Страна Strana 4 вго; »PRAVDA* -и — Rpoj Аграрна и комерциална банка за Босну и Херцеговину. XI. редовита главна скупштина дионмчара Аграрне и комерциалме бамке за Босиу и Херцег&виму обдржава^е се у Сарајеву у банковним просторијама дне 10. јануара 1921. у 5 сати послије подне. ДНЕВНИ Pi Д: 5. Иабор у равпатељство. 6. Ивбор у иадворни одбор. Госиода двонвчари уможавају ce у cmicjk IF., 19 и 30. лрапжл«, да мди »p»ntw совања пожожо своје дионице најд&љв до 7. јкнуари 1921. и то иод овдашше баввамв благајжф код Промотив Баике д. д. у Б^ограду или иод Хпвдтоиа Ееномптне Санкв у Загребу. САРАЈЕВО, дие 28. децембра 1920. Д. Пввјепттај уиравв и полагаље мкључнжх рачуна ва род 1918. ■ ва год. 1919. t. Слвараље »акључа^а о подјели чжстог добвтка. 6. Оредлог равиатељства, да се нвдају 40.000 комада мових двонвцв no 200 К номинале укупио 8 мнлијуна круиа, чимо с« основва главнвца ва 20 ммлнјуна крува повисује. A Предлог о промјенж правида. Дграрна и комерцмална банка ва Боену u Херцеговипу. § 18. праввла гласи: Поејед од 25 джонжца ждж жатержмопжх потнрда дај« право на једаи глае. § 19. правиха глжсп: Джоннчарж, којж жеде право гласоваља пмртжтж, обавеаанн су својв дпонмце вајмаља S дана првје ааеранн« глчжпе екупштиве положати. Джонмцо жмаду ee ва мјеста положити, soja je равнатељство у звачжчаом лжсту означ;ио. § 90. вралалж гласа: Право гдасоваод може дионичар особно млж пр*ко oujHOMohoaor вршатж. ПувомЈк се може еамо дпоннчарвма лоднјжлнтж. Кориорацнје, na вавОди и трговачк« тврадоц као и жене и малодобни могу главпој скуигптннж само no њнховам левигимираним вчстуанацима пржсуетвоватн, ако жстн п двоничарм не би бнлж. Ожш noja жраво глжса докввалж добжвају ксмзкжце, ia којвма je наввачеио број джсннцв, које су ааступано као и број ирииадајуНвх гаасова. Рачун размјере 31. дсцембра 1918, Насива. 37 99 <4 62 1 1 1 S 1 .......... Заложвкце у промету............................................................... Вучене заложнице.................................................................. Неуиовчеви комади м купона диониса и ааложница иашег »аиода ......................................................................... Вјеровнмцн................................................................................ Јамченине .................................................................................... Преносне . ................................................................................... ДоОитак........................ ... ....................................................... K 12,000000 3,348.285 ;,60.000 aO.COC б5,8Л.ТО2 2 468.000 446X300 Дионичка главиица .................................................................. Прнчувна ааклада.................................................................. Посебна причувна заклада ..................................................... Заклада sa опскрбу чинсвнмка............................................. Копгокоренти и штедовни улошцм X 1 22,824.115 2,803.114 1,405.303 2,601.60* 183.600 15.000 40.000 пвтпукоотимоан 78,914.121 i 81 04 '69 .30 1— K X 205.742 18,465.006 -J,601.608 1,692.823 1^41.861 78,914.121 16 | 1,050.519 757.678 9,094.662 28,588.Ч8 10,000.0*0 Готовина ПстражзБпње код банака А1јеничиа лиснииа ... Дркнвцц..................... ... Преднј.чов« б.-х. вемаљској управи жа откуп кметова Властм врвједноснп папврм, в^луче, купонм и вредујмови вриједиосне папвре . , Хипотексркж еајмова Кому-алим еајмова . јамчсвине.................. Врмједносвм папнри јамчевне вакладе . . Залвха властатпх гзложвица . Егунамф ж магиве у Брчком . . ЈнЕептар централе и фнлијаде k 1 r b ’ 28Sg Ахтива. 16 Рачун добитка и губитка 31. децембра 1918, Терети. чв к 'ервва^ поре» и onkn пословни трошком . • • {.обитак жз год. 1918. . . • . . ........................... гоку преаос диожтка м« гидиае: 1917.............. 1,206.215 64 85^46 30 503.056 31 1^11^61 94 Пренос добжтка ив годжие Част приход ва каматима Разпе провпдбе, добитак тама и робн....... ... Добвтак на хваотекдрнпм к X X 36.646 90 1,122.841 86 1917. ............................... ........................................................ на вриједиосним папирима, валу•................. цословима ................................... 553.336 66 28.093 43 1,714.981 25 1,744.918 lb 1 1 Sa ж«.иговодетво: Поеловви равтте&: Такач, м. □. Геза Штукс, м. п. Цодравнатељ. Др. Халидбег Храсница, м. e. Ахметага Рамић, м. п. Држ&в в котесар: Симо Станивуковић, м. п. Максо пл. Ђурковић, м. п. Ннкола Цикота, м. п. Рачун размјерв 31. децембра 1919. вктива. к ■ К х 909.270 2,069.084 3,203.084 36,734.555 10,821.707 35 79 42 78 32 X Готовкна...................................... ............................................ Потра>ниван>е код банака ........................................................ Мјенвчна . ............................................................................ Прелу>ови б.-х. гемаљској уагави ва откун кметова .... Властити вржјздвосвк аапнр , уионн ж дрвдујмовн на властвте ианпре ..................................... ............................ Хшктн&рни daj:iOBB ................................................................................................... ...... Номувалви зајмовн .................................................................. Јамче?.ине ..................... ............................................................. Врн;вдпоснж папирк јамчевне аакжаде................................... Залхха властитжх . . .................................................. Етураже и кагаае у Ерчксм.................................................... Иввентар централе и фи.чиаде .. •...................................... 12,494. -57 83 1,794.521 48 1,426.852 3,231.472 188.600 14.200 4O.U0O потпуно отписаж 72,423.048 ------- —— 14 лзснвз. К Дионнчка главнвца .................. .............. Иричувна ваклада*)................. .. .............................................. Иосебна причувва ваклада*)................. ... Коитокоренгжи к штедовни улошни...................................... Заложжкце у промету............................................................... Вучсље валбжгшце..................... ... ......................................... Неуновченa комади и купони дконица ж валожница натсгзавода Вјеровиици.............. ....................... ... .................... ................. Јамчевине.................... . Иреносае ставко ........................................................................ Добитав: sa год. 1918. ва год. 1919. ............................ ..................... ------ —, н X 12,600 000 3,343 285 56O.0ČO ĆO.OOO 27.477 1.824 800 140.0OU 989.134 11,721.832 3.231 472 370 487 L241.861 94 L422.b98 О‘Ј X 13 77 — 12 09 2,064.560 03 72,423.04b 14 —........ -■ •) Прихватом преджога равнатељетва досегнутж ће пржчуве ваиос од К 4,381 067'88. Рачун добитка и губитка 31. децембра 1(Ц9. Терети. к Берива, лореа ж опћи пословни трошковж Добитак: sa годину 1918. . . . • ................. sa годину 1919. ............................... X K К X 1,463.654 74 1241^61 94 1,422.698 09 ЗфИХОДИ. 2,664.560 03 Пренос добитка године 1918................................... Чист ириход на ......................................... . • . . Равне провидбе, добитак на вриједносиим папирима, валутама и роби................... ■ Добитак аа Јшиогекарнжм дослоомма * • • ................. 888275 55 20.714 30 Такач, м. п. Геза Штукс, м. о. vr mi urednik? Jbrahim Muhić. 1,241861 94 1:977362 98 Ва кн>жговодство: пбоожпж ржввате*: Жрж&мга жоммжр: Иодравнател.. Др. Халидбег Храсница, м. љ Ахметага Рамић, м. n. ViaFnik? х 4,128.214 ј 77 4,128214 77 Сижо Станивуковић, м. n. К х J ML O» Максо пл. Ђурковић, a. п. Никола Цикота, м. a. -Јчмпја Daniel & A. Keion, Sarafcva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b61355f3c7db775044b33348adb728d.pdf c444e2cf45e90bf3834bd6dce5fdccc7 PDF Text Text FuS i AKiiN л. u ud i vVOM zv Pojedini broj K. 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 4 (242) Sarajevo, četvrtak 13. januara 1921. <3. rebijulahar 1339.) Vladin nacrt ustava. II. ' starski Savet, da izda mere za ne? odložnu primenu predloženog ugo? KRALJ. vora. Glavni nedostatak vladina nacr? Cl. 22. ta u pogledu o »Kralju« jeste taj, što^ nikako i ne sadrži veoma česti Kralj saziva Narodno Predstav? slučaj, da Kralj dođe u sukob sa i ništvo u redovan ili vanredan saziv. Narodnom Skupštinom i Senatom, On otvara i zaključuje sednice lič? ako ne će da potvrdi zakona, koji no, prestonom besedom, ili preko je primljen u oba doma. Član 8. kas Ministarskog Saveta poslanicom ili že da »Kralj potvrđuje i pro? ukazom. I prestonu besedu, i po? glasuje zakone« a član 15, da »za? slanice, i ukaz premapotpisuju svi konodavnu i ustavotvornu vlast vr? ministri. še Kralj i Narodno Predstavništvo Ukaz, kojim se zaključuju sedni? odonsno Ustavotvorna Skupština«. ce jednoga saziva, mora uvek sadr? I to je sve. Kako ima da sc riješi žavati i naredbu za dan novoga sa? spor, kad kralj ne htjedne potvrditi živa. zakona, nije nigdje predviđeno. Kralj može u svako doba, po dr? Dakle je time iz nacrta na? mjerno ostavljeno п e r i j e? davnoj potrebi, pozvati Narodno š e n o glavno obilježje m o? Predstavništvo, koje je svoje sed? niče odgodilo. narhijske državne forme, Kralj ima pravo daras? naime u koliko je monarh i? pusti Narodnu Skupštinu, ja ustavna. Usijed toga i sve ali ukaz o raspuštan ju mo? ostale kraljevske prerogative, koje su u tom nacrtu pobrojane veoma ra sadržavati naredbu za iscrpno, postaju neinteresantne. Od nove izbore najdalje u ro? ovih treba ipak spomenuti one ko? k u od tri m e s e c a, i naredbu za Narodnog Predstavništva je su određene članovima 21. i 22. saziv najdalje za četiri meseca od dana Cl. 21. raspuštan ja Skupštine. Ukaz o ras? Kralj predstavlja državu u svima puštanju Narodne Skupštine pre? njenim odnosima sa tuđim država? mapotpisuju svi ministri«. ma. On oglašuje rat i zaključuje mir. Ako se iz riječi »Kralj potvrdu? Ako zemlja nije napadnuta, ili joj rat nije oglašen od: koje druge dr^ je zakon« razumijeva i njegovo žave, za oglas rata potreban je pret? pravo nepotvrđivanja, onda je po hodni pristanak Narodnog Pred? tome nacrtu provedena dosljedno osnovna ideja monarhijske forme, stavništva. naime da monarh pokreće sve tri Kralj zaključuje ugovore sa tu? đim državama, ali je za potvrdu o? vlasti jer on ima pravo 1. da raspu? vih ugovora potrebno prethodno o? sti narodno predstavništvo, 2. da dobrenje Narodnog Predstavništva. imenuje ministre i 3. da imenuje su? dije Kasacionog Suda (što se vidi Za p o t v r d u č i s t o p o 1 i t i č? iz čl. 18.). kih sporazuma, ako nisu Kraljevsko je pravo neo-graniče? protivni Ustavu i zemalj? s k i m zakonima, nije po? no u sklapanju političkih ugovora trebno prethodno odobre? sa stranim državama i time je na? nje Narodnog Predstav? rodu potpuno uskraćeno, da nadzi? re vođenje vanjske politike. Time, n i š t v a. Ugovor, da tuđa vojska posedne što kralj sklapajući političke ugo? zemljište Kraljevine ili da pređe vore faktički sam odlučuje o budu? preko njega, ne vredi bez prethod? čem miru ili ratu, ima on u svojim’ nog odobrenja Narodnog Pred? rukama i sudbinu svoga naroda. Radi svega toga ponavljamo i stavništva. Narodno (Predstavništvo može, ovdje, da mi bez velikih izmjena kad to iziskuje državna . potreba, ne možemo dati svoj glas za taj odlukom unapred ovlastiti Mini? ustav. Vahufshi sabor. Dne 29. pr. mj. sastao se vakuf? I sno prima na znanje i odobrava za? ski sabor na svoje redovno zasije? ј ključak saborskog odbora, kojim je danje, koje je trajalo do 6. o. mj. I u ime vak.?mear. sabora odobren G. Reisuhulcma je otvorio zasijeda? indemnitet za novembar i decem? nje pozdravljajući prisutne člano? bar 1920. prema proračunskom in? demnitetu za vrijeme od 1. aprila ve. Prije prelaza na dnevni red, sje? ća se merhum Alibega Bišćevića, do 31. oktobra 1920., te ujedno sa? kojega je između nas ugrabila iz? bor odobrava, da se čine izdaci i za nenadna smrt u času, kada je na? januar 1921. prema ovom prota? soj domovini i islamskoj zajednici čunskom indemnitetu. Drugu sjednicu, održanu 30. de? mnogo trebala njegova saradnja. cembra otvara g. Reisubulema. — Allah rahmet ejle! Na dnevnom je redu, da se traži od sabora odo? Dnevni red: 1. Popunjen je činova brenje nekih izvanrednih izdataka, 'ničkih mjesta, 2. izvještaj o finan? čija Inom stanju GaziUusrefbegova Ikoji nisu odobreni u indemnitetu. 'Mutevelić (upravitelj računovod? vakufa i 3. izvještaj o radu sabor? stva) izvješćuje, da je prema go? skog odbora. Prije prelaza na dne? ■spodarstvenoj periodi za treći kvar? vni red izvještava predsjednik da tal, t. j. do konca oktobra iznosio ‘је na okružnu medresu potrošeno za 188.000 K više nego je odobreno ‘primitak 1,614.352 K. Međutim je u tom primitku i onaj avans, koji usljed opće skupoće, a naročito us? ‘је vlada doznačila, a koji se još ni? Ijed povišice plaća nastavnika me? je vratio. Izdatak do konca okto? dresirah, na čiji se ultimatum mo? bra iznosio je svotu od 916.971 K ralo pristati. G, Mutevelić (muteve? manje, nego što je predviđeno, ra? lija GazbHusrefbegova vakufa) od? 'di toga što mnogi izdaci nisu do? govara na jučerašnji upit g. Ahića, značeni. O tom izvještaju se raz? da se za iduću godinu predviđa dc? vila debata, na što sabor jcdnogla? ficit toga vakufa od K 381.000, koji 1 će sc pokriti prihodom- od šuma to? I ga vakufa. Otvara se debata o po? i punjenju činovničkih mjesta. Dr. Spaho je protiv popunjavanja mje? : sta direktora, jer da je u principu I zaključena decentralizacija vakufa, i pa je sabor u prošlom zasijedanju ’ prenio neke vakufe u nadležnost i povjerenstva. Ističe, da su izdaci za I centralnu upravu vrlo visoki prema : prihodu, gotovo toga prihoda. Dodaje, da su zaostaci, koji postoje I naslijeđeni od prijašnje uprave. I Nakon žive debate predsjednik di? ' že to pitanje s dnevnog reda. Iza I toga čita tajnik izvještaj o radu sa? t borskog odbora. Odbor je tri puta zasijedao i donio 130 zaključaka, koji se odnose na tekuće poslove. Od onih treba istaknuti onaj, kojim se predaju Gajretu konviktske I zgrade i namještaj u Mostaru, Tu? I zli, Banjoj Luci i Bihaću za vrije? me dok uprava Gajreta bude kon? vikte izdržavala i uz uvjet da se ona ima brinuti za uzdržavanje zgrada i predanog joj namještaja. U pitanju nivelisanja statuta ni? je odbor mogao ništa izraditi, po? što je mišljenja, da nije vrijeme ‘za reviziju odnosno nivelaciju šta? tu ta sve dotle, dok se naša vjersko? prosvjetna autonomija ne zajamči državnim zakonom, koji ima da donese konstituanta. Od izvršenih zaključaka treba istaći još transak? čiju vakufske blagajne u musi. trg. i obrt, banku, za koji se posao tre? balo izraditi posebna pravila. Sa? borski odbor ne može da iznese g o? tovu osnovu proračuna za 1921. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE. ŠTEDIONICE 1119. Godina HL I god., pošto još ni do danas usprkos požurnica oko 20 povjerenstava ni? I su predložila zatražene osnove za ' proračun, te je stoga izradio prora? , proračun; stoga je izradio proračun i centr. v. m. zaklade bez tih 20 os? I nova pojedinih povjerenstava, koji i proračun predlaže saboru na pre? I tres i odobrenje. Potvrdom ovog i izvještaja sab. odbora razvija se ■ debata i reviziji statuta, pri čemu I predsjednik izjavljuje, da je pri’i? i kom njegova boravka u Beogradu dobio utisak, da bi u Beogradu pri? I stali na ujedinjenje i na uspostavu • šer. sudova i vakufskih .povjeren? stava u Sandžaku i Makedoniji, ali i traže, da centralna uprava bude pod i nadzorom ministarstva. Primili bi i pače i činovništvo, ali bi htjeli, da u tom slučaju otpadne saborisanje, i a oni bi preuzeli na se da podmirim ' ju deficit. Korkut primjećuje, da su ј se sada nakon izbora promijenile : nrilikc i da nam u Beogradu daju i bijelo ćage, da po svojoj želji ure? dimo statut. Dolaziće se u dodir i sa makedonskim muslimanima, ko? i ji su se izjavili spremnim, da u toj 1 'stvari prihvate za podlogu naš na? i crt. Iz toga razloga je sabor zaklju? čio, da se revizija statuta odgodi, dok saborski odbor ne donese for? i mulirani predlog. Sabor još zaklju? čuje, da predloženi proračun vrati 1 saborskom odboru, da ga preradi i sastavi obrazloženje, koje se se i? ma umnožiti i članovima razdijeliti na iznijeti na slijedeću sjedneu. (Nastavite se.) ---- - Spasenje je u istrajnom radu. I. H h. Od oslobođenja naše do? movine mi smo bos.?herc. muslima? ni sve življi u radu. Mnogo se što? šta promijenilo i za čudo, ako su promjene imale neugodnih posije? dica, pogodile su gotovo samo nas muslimane. I faktički nas je teška sudba zadesila. Ali hvala Bogu, mi pri tom nc ostajemo obješenih šaka. Mi radimo. Mi sc borimo i mičemo. Tiho, polagano, ali i sigurno. Silom prilika mi organizirasmo svoju ve? liku jedinstvenu zajednicu Jugo? slavensku Muslimansku Organizaci? ju. U njoj se i mali i veliki, i slabi i jaki, i imućniji, i siromašnćiji zbi? smo ^vi u guste redove i već dosada kroz dvije godine pokazasmo dosta discipline, dosta bratske ljubavi i smisla za složan rad. Tako pokaza? smo i dosta otporne snage i jake volje za održanje i opstanak na svo? joj rođenoj grudi. Ovo je jedan vrlo važan fakat u našem narodnom životu i mi ga mo? ramo uvažavati i još kako ozbiljno i trijezno. Ovaki sc uspjesi žanju nakon teške borbe, dugih iskušenja i mnogo znoja. A kad se jednoć o? vako uspije, valja to čuvati i ići tim uspjehom sve dalje i dalje, sve živ? lje i jače ... Među nama ima još dobro neu? pućena svijeta. Neka naša braća ne misle, da je naš sjajni uspjeh pri skorašnjim izborima potpun naš us? pjeh i dovršen naš rad. »Iza? brali smo«, vele, »svoje poslanike za parlamenat i sada je sam o na njima da oni sve rade«... Ovaki dokazuju takim svojim mišljanji? ma, da dobro ne shvataju zadatak i rad naše J. M. Orgnizacije. Om ne shvataju ni to, da koliko su duž? ni naši izabrani poslanici da rade u i ' j ј I । ; l i ' , j | ' , svome djelokrugu, da smo i mi o? vamo u narodu dužni, da svaki pre? ma svojim silama radimo i da se znojimo uz devizu: jedan za sve, a svi za jednoga. Istina, izgleda da je naša Organizcija osnovana naj? više pod pritiskom neprilika koje naročito nas muslimane nesmiljene poklopišc. Ali to nije tako. Osniva? cima naše Organizacije nije bilo pred očima samo otpor protiv tih udaraca na naš život, nego su oni postavili pred nas još jedan velik i dalekosežan zadatak koji nam tre? ba kroz niz godina žilavim i trijez? nim radom izvršavati. Sto se to baš zbilo u momentu najjačega napada? ja na nas, to je bilo samo pospješe? nje i žurba, jer ne mogosmo staja? ti obješenih šaka. Zadatak naše Organizacije ozna? čen je u njenom programu. Naš program ima u vidu nesamo veliku političku akciju, nego nam za našu ljepšu budućnost nameće i svoju veliku kulturnu misiju, bez koje nam nema niti pravog političkog uspjeha niti pravog opstanka. Našim je narodnim poslanicima stavljeno u dužnost, da se zajedno sa svojim drugovima iz drugih stra? naka brinu, da naša mlada krljevi? na dobije dobar, moderan ustav, da u državi srede prilike i da urede pravednu, modernu upravu u svim našim krajevima. Naravno, da čc našim poslanicima uvijek lebdit': pred očima naši opravdani zahtjevi i briga, da sc s nama postupa jed? nako kao i sa drugim državljanima. Njihov je rad koliko važan, toliko i težak i odgovoran. Taj posao v ziskuje mnogo truda i napora, ^pa će našim poslanicima biti puna ka? pa dok ga izvrše. Treba nam \h �Страна 2 Strana „ПРАРДА“ — „PRAVDA" dakle pustiti u miru zažeiivši im dobar uspjeh u radu, u borbi. A šta je naša dužnost i naša za* daća? Prije nego iznesemo nacrt našega organiza+^skog rada u na* rodu, valja da se malo saberemo i promislimo o prilikama u nas pa i ( •o nama samima, o našin manama I i pogreškama, koje nas biju na de* i 1 setke godina. Prvo je na redu, da izdržimo [I s t a ; n o s t u borbi u našoj J. M. Organizaciji. Mi naime nismo na* rod hladna razuma i računi, koji i gleda daleko u budućnost, nego smo narod srca, pa se lako za jed* 1 nu ideju za čas zanesemo, ali i brzo okladimo. *Mi sc lako pokrenemo na ! kc patriotsko djelo i na neke ma* i terijame 'žrtve, ali prebrzo oinlita* vimo i zadrijemamo. i Koliko smo mi dosad osnovali kulturnih ustanova i plemenitih dru* stava, koji su u početku lijepo na* ! predovali, a poslije kada baš najvis , še trebaju naše sloge, istrajnosti u 1 radu, i materijalne pomoći, mi tada puštamo da propada. Uzrokom je svemu tomu naša nestalnost, naša slaba volja, pa nam treba da izdrži* 1 ino energičnu volju, jaku i neslom­ ljivu. koja svaku lijepu osnovu iz* i vodi muški do kraja. Dakle kako vidimo u nama je samim to veliko zlo. nestalnost, a do nas stoji, da imadnemo najve* će dobro, stalnost u akciji, istrajnost u radu. Drugo je nesloga. Ne '.velim naša nesloga, jer danas je među ) nama zapravo i nema. Usput to ■ velim, jer uvijek mislim, da je čo* vjek. čovjek. I ako zna što je do* bro, ako sc vara pa hvata za zlo. Kleta strast, zavist i samoljublje la? ko čovjekom zavladaju, pa izgubi I i svoj razum. Rođenoga brata mr* i zi. Ne da mu, da napreduje, da živi. I Jest, nesloga je ljuća nego ljuta zvijer i veće je narode upropastila, i pa ih danas nema ni na broju. Ne* 1 sloga kida narode, a kamo li neće zadruge i plemena. Iskustvo nas uči, da i a nesloga i nas dugo trla i ome* tala mm napredak. Danas smo na čistu, da joj sada ne smije biti mje* sta medu nama. 1 reći je naš najveći neprijatelj n e znanje našega naroda ili ka* . ko učeniji vele, naša niska kultura, nepresvjećenost. Nas muslimana i* ma : d svake stotine po 80 nepis* menih. Eto tu leži onaj najglasniji uzrok, koji nam ne da. da jače u i svim redovima napredujemo. Na I pismenosti se osniva prosvjećivanje . uma i oplemenjivanje srca, a to sc i jedu im imenom zove kulturom. I Bez kulture uma i srca nije još čo* . vjek na svome pravom mjestu. A naša Je kultura mršava, niska, po* I sve dolje. Kultura se stiče školom, i čitanjem lijepih knjiga (ćitaba), slušanjem učenih predavanja, raz* I misijanjem o sebi, o životu, o po* . slu i t. d. I A. Ostojić: Pijana krv.*) (I u potankostima istiniti događaj iz sadašnjosti). I samo dno rukovačkog zaliva, između građa Rukavca i općine ja* vorr.čkc, uvuklo se selo Plojke, ko* je se proteže od obale laganom uz? brdicom sve do glavica zaraslih li? jepom, ako i ne gustom, šumom na relativno malenu prostoru, koji s jedne strane graniči državnom ces? tom, a s druge podnožjem visoka brda. Kuće nijesu u rastrku kao po se .ina zagorske Dalmacije, niti še* varate, već redom kamene — ako i malene ali pokrivene crijepom ili pločom, te se selo na prvi pogled ne pričinja siromašnim, dok uistinu jes - i jadno i siromašno. Malo ko* ja k ić i da nema nešto vrtla, a jedva bi vjik vjerovao koju li korist da* je ono stotinjak četvornih metara >' ..... cr štogod iznikne sve sc za J• vac prodaje na trgu u ob* / • gradu. Između kuća su đu* I’ koja obično nemaju odvod* i U kanala, pa voda kišnica naravno ' ; Skrećemo naročitu pažnju gg. č i?:.cima na ovaj istiniti užasni do* koji sc kod nas često i pre* i dešava. Ur. ; • I . I | i ! I nas još nije potpuna volja za naukom. Još ima našeg svijeta, pa nehajno sliježe ramenima, kada ga svjetuješ. da šalje dijete u školu. Kod nas je malo i škola. Na jkrivlje je našemu težaku. Cijele općine, pa cijeli nizovi naših sela nemaju ško« le. Л to je veliko zlo. Tim više što je naš seljak zdrav, darovit, poš# ten i radin. Koliko bismo mi danas bili jači, da imamo dosta i inteligen* čije sa sela. Dakle mi moramo biti danas na čistu: tražiti prosvjete sebi, slati svoj evlad muški i ženski u školu. Slijepi kod očiju ne smijemo više biti. Ne smijemo biti džahi'i nego prosvjećeni borci za svoj opstanak, Mi smo dosada toliko puta vi; cijeli i u našim selima i u gradovima kako naš narod živi. Vidjeli smo ga u mnogo slučajeva gdje siromah pati, gdje ga mnogi gnječe, mnogi varaju, gdje sam sebe obara i po; nizuje i t. d. A to sve zbog svoje neprosvijećenosti, neznanja. Iznesosmo ovdje najvažnije mo; mente, na koje treba da pazimo u svome budućem radu. Široko je na; še polje rada. Ogroman je to po# sao. A ipak se sve dade, kad se sa; mo hoće. Samo treba volje, reda i istrajnosti. Bilješke. Ovaj nas ne broji u srpski narod. G. Drag. Obradović je održao 29. dec. na banketu u Skoplju, prirede* nom u čast novog mitropolita Var* nave govor, u kome je rekao i ovo: »Naš narod, sve do pred kraj 1918. god., bio je politički razjedi* njen; i ako verski i duhovno j e d a n. bio je . ..« Pošto n a š narod nije ni verski ni duhovno je* dan s njegovim narodom i po* što je njegov narod srpski narod, to naš narod nije srpski narod, •— ako g. Obradović istinu govori. »Demokratsko« rješavanje agrar* nog pitanja. Mitrovačka »Srbija« pripovijeda ovo: »Demokrati (demokratska zajed* nica) poduzeće preko podžupana za Bačku, dr. Moj si ja Stojkova ak* čiju, da se veliki posjed nadvojvo* du Friedricha u Baranji od 80.000 jutara pokloni - Nj. Visoč. Regen* tu. Regent je ovu ponudu katego* rički odbio. Povodckn ovoga koraka »demo* krata«, izdalo je predsjedništvo do* bro veljačkog saveza u Somboru proglas, kojim se najoštrije osudu* jc ovakva »ekonomija« demokrata, te javno za svoju optužbu niže do* kaže. Među dokazima osobito je uuč.jiv g. Milorad Drašković, mini* star unutrašnjih djela, koji je nare* dio tom g. Mojsiji Stojkovu (pod* županu i demokrati), da zvanično podnese beogradskom ministru predlog o velikom daru sa strane demokrata. To su fakta. Dakle 80.000 ju* tara narodne imovine demokrati poklanjaju — preko Mojsija Stoj* kova i Milorada Draškovića, ne pi* taj ući se: 1. smiju li tuđu imovinu pokla* nj a ti i 2. hoće li ovakav »poklon« primiti onaj, kome je poklon nami* jenjen. Rijetkog li cinizma i rijetke li 'bizantinštinc iza ovakih »darova!« Da sc dodvore u dvoru, da sc na* prave dvorskom partijom, oni »poklanjaju« ni više ni manje, već samo 80.000 jutara zemlje«. Naši dopisi. Janja, 5. januara 1921. I. Poslije oslobođenja je u našem poreznom uredu u Bijeljini zavla* dao novi duh. Već pri prvom od* mjerivanju dohodarine u eri slobo* dc opazilo se, da će muslimani tr* govci u Janji odsada zlo prolaziti. Odjedanput su neki naši trgovci došli — bar što se tiče plaćanja po* reza - u red veletrgovaca velikih i prometnih gradova. Nadali smo se. da će to biti samo za tu godinu, i da ćc se smrću zloglasnog »narod* nog vijeća« povratiti i pravica, ali se prcvarismo, jer i ako »narodno vijeće« već dvije godine ne postoji, ipak njegov zloduh i dalje vlada poreznim uredom, koji je svake go* dine bezobzirniji. Odmjerivanje poreza za godinu ’1920. postigao je vrhunac neprav* di, proti kojih moramo i javno us* tati. Radi ograničenosti prostora pozabavićemo se samo sa nekim žrtvama samovolje poreznog ureda: Za rečenu godinu po računu porez* nog ureda imali su trgovci mješovi* te robe na malo Sulejman Skokić i Halil Huremović ništa manje nego po 150.000 K čistog dobitka, te od koje svote traži im se, da plate po? reza po 23.850 K. Ovo je kanda »pobudilo senzaciju među trgovcima naročito u Bijeljini, koji dobro po* znaju trgovinske prilike u Janji, ko* 'ја jc od početka rata, a iza oslobo* đenja pod blagotvornim djelova* njem općine i »narodnog vijeća« više jedno mrtvo selo bez i malo živahnog prometa, gdje se ni uz najbolju volju i najrazgranjeniji po* sao ne može ni pola toga uspjeha postići. Ali što za to mari porezni ured, ta radi se o muslimanima, a da to nije puka tvrdnja, iznosimo dva najbolja trgovca u Janji i to: Risto Stjepanović platio je za tu godinu 7.740 K, a Diko Stjepano* vic 11.110 K. Oni sami priznaju da bolje rade nego Huremović ili Sko* kič, a faktički im je posao dvaput unosniji. Zato ipak plaća prvi samo trećinu, a drugi polovinu od onog, što plaća Huremović ili Skokić. O* vim ne ve imo, da su ovi bolje pro* šli. Ne, možda je i njima pretjera* no, ali iznosimo, da se vidi, kako u Број 242 — Broj ovoj nesretnoj Bosni i porezni ure* 1 di imaju konfesionalne aršine. Da se ti aršini u praksi zaista upotreb* I ijuju, vidi se po tome, što neki tr* I govci pravoslavni kao na pr. , ‘рап Kostić plaćaju 567 K a mu* I sliman Mustafa H. Muharemović, čija je trgovina slabija od Koštice* ve, plaća 5.800 K. Isti M. H. Muha* remović lanjske je godine s ovakim istim poslom platio 800 K, ali je o* I vc godine i on priključen ostalim I muslimanskim žrtvama poreznog u* j reda. I Reći će sc, da toj nepravdi nije i kriv sam porezni ured, jer je u ko* I 'misiji bio i koji musliman. Jest, porezni je ured izabrao I komisiju od dva lica, od kojih je I 'jedan musliman, prazne tikve, silne j ambicije, koji po svojoj intelektu* alnoj spremi nije ni za što, a upleće sc u svašto. Sirota misli, da će se održati na površini, samo ako bude aminao. Dok jc stvar bila pred tom bajnom komisijom, Skokić i Hure* 'mović zaslužili su po 101.000 K; za ovu jednu hiljadu g. Avramović o** sobito se je zauzimao (tendencija jasna), a naši su naivnici drage vo* lje pustili po tu jednu hiljadla. Po* rezni je ured nakon saslušanja te vajne komisije udario svakom po* rezniku još 50% povišice. Ovako se radi u Janji, gdje po* rezni ured može nesmetano provo* Hiti svoju samovolju, a i ona jadna komisija je bila puka formalnost U Bijeljini jc n pr. spremna, savjć* sna i objektivna komisija, koja ne '•da poreznom uredu ni misliti na kon* ^esionalnost. Iznosimo tri njihove veletrgovine: Baruch Zadik (12.700 K), H. II. Salihović (9.030) i Popo* vac (9.030). Isto je tako i u Tuzli. Kod nas mora dva puta više da pla* ti jedan detalj ista musliman, nego grosista u Bijeljini, Tuzli i drugim trgovačkim varošima. Posmatrač. Upozorujemo pozvane faktore na ovu nepravdu i tražimo da se ovom sistematskom uništavanju musli* manskih trgovaca stane na kraj. Svraćamo pažnju na ovu stvar i našim poslanicima. Ur. * Bos. Dubica, 4. januara. Kako je Srskićeva vlada nagradi* vala zločince! Pred smrt i pogreb sadanje naše zem. vlade neće biti zgoreg, ako se čuju i ova dosad ne* čuvena, i od same vlade indirektno podupirana nedjela, učinjena od ovdašnjeg nadgruntovničara Š p i* r e V u i n c, o kom je već bilo go* vora u prošlogodišnjoj »Pravdi«. Glasom gruntovnog spisa G. 3/19. pozajmio je nadgruntovničar Špiro Vuina tobož ispred svoje su* pruge Angeline gosp. M. G. 3500 K i u tu svrhu u svojoj kancelariji svojom rukom napisao je ovu za* dužnicu, koju mu je dužnik potpi* sao: »Obveznica na 3500 kruna, koju svotu sam od Angeline Vuina rođ. Uremović u gotovom izbroje* nu u zajam primio, te sc obvezu* staje, a ne treba ni spominjati kak* pa kad se jedan viđeniji i tobože bremenarski rad, pa će ubrzo da pa* vim li smradom okužujc uzduh, oso* pametniji scljanin veselio obilatome ne na teret selu, bilo da i on postane bito u ljetno doba. prihodu primijeti mu župnik, koji »zrio« za ludnicu, ili da sasvim klo* je bolje od koga svakidan gledao Nešto od poljoprivrede, nešto ne i obnemogne. Kamo sreće, go* radi blizine grada, gdje ženskadija kako selo srče naglavce u ponor: »A sparu, da više selo nije nikad uke* prodaje voće i povrće a muškarac I jeste li vidjeli, gosparu, koliko selo salo ni cigle pare u ime »odredbine« kojemu se ne rači motika — ino* troši za umobolne, zaklonjene u po* na žestoka pića koja ga »odredbi* že u svako doba da zaradi dobru I krajinskoj ludnici, koje su onamo na« neizravnim putem zbilja »odi* samo vino i rakija otjerali? Jeste li rc« i tamni, ono bi, vjerujte, drukči* nadnicu, bilo bremenarstvom, bilo pogledali u općinskim blagajničkim je cvalo i mirisalo! posJužbom i t. d., da ii ne spomenem lijep novac što ga u Plojkama os* knjigama koliko je selo potrošilo za Isti mi je župnik drugom prilikom liječenje vama kao i meni poznatih kazivao, kad sam se s njime razgo* tavi ja putnik na prolasku u krčmi, u dućanu i u pekarnici, selo bi mo? bludnica, koje do svoj prilici ne bi I varao o sudbonosnim posljedicama alkoholizma, da je on pri samrti glo da žive kao jedno po jedno, pa* postale skitušc i curctine najniže bagre, da im se očevi nijesu podali s Bogom pomirio mnogo seljana o* če bolje nego ijedno u onome kraju, bojega spola u tri župe, gdje je žup* a ono naprotiv, ako zapravo i ne pijanstvu, te zapustili svoju djecu nikovao, ali najteže umiru alkoholi* gladuje, jedva životari životom o* upravo onda, kad su najviše trebala čari, osobito onda kad su u snazi, noga, kojemu je porok pijančova* pažnje, oslona i zaštite? Bit će i vama, gosparu, poznato, da je selo nja oteo snagu i volju, uskolebao upravo prema rečenici: »Bogu dušu, Plojke doživjelo ono, što nije valj* ravnotežu, zamaglio vid, pomrsio Bog je ne će«; a da je najstrašnija da nijedno drugo na svijetu, da su smrt, koju je zapamtio i koja mu pamet i vedro prosuđivanje. U Plojkama rijetkom kojom iz* tri kćeri raspikuće i propalog pija* se duboko usjekla u pameti bila ne* niče M. po prilici unatrag pola go* I opisiva .besmrtna borba, užasno tr* nimkom — a takovi ekonomski na* predu ju — pije: mlado, staro, muš* dine bile spolno okužene i u isto ganje i lamanjc, tc živinska rika ko, žensko, odrasli, nedorasli, dje* vrijeme liječene u pokrajinskoj bol* mlade čvrste žene, poznate alkoho* ca, nače i djeca u povojima, jer nici. Nu takove sramote, gosparu ličarke, punih dvanaest sati prije moj, nastavi župnik svečanim »cres* češće besvjesna i glupa - prije, no nego je izdahnula. U njezinoj se ccndom« ne biste zapamtit ni vi, zločinačka majka znade da miri kući prije par mjeseci objesio 18* njihov scljanin, ni ja, njihov župnik, svoje zaplakano dijete u kolijevci godišnji sin, koji je — slijedio očev omamiv ga rakijom, ili drugim že* da je njihov otac uredno živio, da i majčin primjer — u posljednje do* sc nije skotrljao niza stube ljudsko* stokim pićem. ba bio batalio kupicu, te pio rakiju Bio sam na prigodi da vidim ko* .ga nonosa i dostojanstva na najni* samo iz čaše na dušak! liko selo utjerava u ime »odredbinc« žti stepenicu i postao alkoholičarom, (Svršiće se). na osladene i neosladene »žeste«. ! koji je već sada jedva sposoban za �Број 242 — Broj jem, da ću na gornji zajam plaćati 8% kamata računajući od danas i to za svakih 6 mjeseci. Ujedno ob* vezujem se ovaj zajam bez prigo* vora vratiti za 1 godinu dana to jest 2. januara 1920. i to u vrijedno* sti srpske države, td jest 3500 dinara. Za osiguranje gor# njeg zajma dozvoljujem i <privolju# jem, da šc uknjiži pravo zaloga za svotu od 3500 dinara, na mojih 7/32 dijela nepokretnina upisatih u A. I. gr. ul. broj 40 i 799 kat. opć. bos. Dubica i moju ’/t*nu nepokretnina upisanih u A. I. gr. ul. broj 815 iste kat. općine u korist Angeline Vui* ne rođ. Uremović iz Bos. Dubice«. U kakovom je duševnom i materi* jalnom stanju bio dotični dužnik, kad je mogao pristati, da mu Vu* ina, kao takav kaišar i lihvar glavu ■osjeća i da mu za godinu dana na* plati samo 10780 K kamata za po* zajmljenu glavnicu u iznosu od 3500 K, lako je prosuditi. Na tužbu, da se ovakovc lihve po gruntovnim knjigama nc smiju pro* voditi i knjižiti po gruntovnim knjigama s dinarima na mjesto pozajmljenih kruna, pozvala je ze* maljska vlada Vuinu, da se oprav* da. a on mjesto da prizna krivnju, falsificira gornju obveznicu dodav* si stavci obveznice: »Ujedno se obvezujem ovaj zajam bez prigo* vora vratiti za 1 godinu dana, t. j. 2. januara 1920. i to u vrijednosti srpske države to jest 3500 dinara« ove zgodno umetnute riječi: »Ako krune ne budu više u teča* j u«. Tim je nezakonito sasma pro* mijenio sadržaj tog službenog ak* ta i tako počinio zločin prevare i zločin svoje uredovne vlasti. Taj je falzifikat priložio vladinom spisu .kao opravdanje i kao dokaz svoje nevinosti. Ovo falsificiranje službe* npg akta od strane nadgruntovniča* ra Vuine sudbeno je konstatovano kod ovd. suda zapisnikom od 1. sep* tembra 1920., koji je istog dana po* slan zem. vladi. Šta mislite, da je na to učinila zem. vlada? Ona je Vuinu kao za nagradu premjestila iz kotarskog u okružno mje* sto! Poslala ga je u Bihać, da tamošnjim muslimanima (tumači Krizmanove i Srškićeve agrarne na* redbe, pod koje je spadala, kako »svačija«, tako i zemlja tog istog Vuine, ali koji ju je mogao prodati i prcnisati za svotu od 224.000 kru* na. Pa i uza ovako znatan kapital, koji je na ovakav i sličan način mogao biti stečen, nije nadgrun* tovničaru Špiri Vuini pravo, što ga je pri polasku u Bihać ovdašnji sud radi njegove drskosti prema pošte* nim građanima osudio na 10 dana zatvora,, pretvorivo u novčanu glo* bu u iznosu od 1000 K. On u svom utoku ’aže htijući izbjeći zasluže* noj kazni i navodi, da je »siromaš* ni činovnik«. Ovako se radilo za Srškićeve vla* de, u kojoj je šef pravosuđa, g, Dr. Simić bio mišljenja, da bi za gor* nie zločine bio dostatan samo u* kor! Hoće li pri tom ostati, vidjcee* mo. G. Dr. Svrzobio je podnio, »na merodavnom mestu« i pismeni zah* tjev, da mu se na to odgovori, ali odgovora nikad ne bi. Ali također još uvijek čekamo preporučujući sad Bišćanima, da na ovog zločinca dobro paze, šta će u gruntovnici u* činiti. Spectator. Pofitlčhi pregled. UNUTARNJI. Radić ne će u Beograd. Zastupni* ci hrvatske seljačke stranke vijeća* li su u prošlu subotu u Zagrebu i jednoglasno zaključili (bilo je 47 iza* branih poslanika), da njihovi posla* hici ne pođu na sjednicu konstitu* ante na 12. ov. mj. Razlog je tome § 8. privremenog poslovnika, koji Određuje, da svaki poslanik mora po* ložiti zakletvu kralju. Osim toga je nepravedna i odredba, da se ustav prima jednostavnom većinom. Pri* mijeno je više rezolucija u smislu zaključaka seljačke skupštine u Zagrebu od 8. pr. mjeseca i te će se rezolucije poslati svim parlamen# tarnim strankama u Beogradu. МПРАВДА“ — „ PRAVDA“ ! ! ■ j I ; I I Ministarski savjet prima nacrt ustava. Iz Beograda javljaju, da je ministarski savjet završio debatu o ustavu. Nacrt je predan predsjed* ništvu konstituante i pojedinim klubovima. Predsjednik konstituan* te predaće taj nacrt ustavotvornom odboru, kad se ovaj izabere. Ova vijest nc kaže ništa o tome, u ko* liko se ovaj nacrt razlikuje od na* crta Vesnićcvc vlade, koji je bio njegova podloga i stoga o njemu ne možemo ni mi imati svoga misije* nja, dok sc ne preda javnosti. Osiguranje bezbjednosti u južnoj Srbiji. U ministarstvu predsjedniš* ’tvu održana je 9. ov. mj. sjednica ministarskog savjeta. Najveći dio vremena bio je posvećen diskusiji oko popravka stanja javne bezbjed* nosti u južnoj Srbiji. Poslije opšir* nog izvještaja, koji je podnio mini* star unutrašnjih djela Milorad Dra* šković, vlada je riješila, da pre# duzme što opsežnije mje* rc radi obezbjedena živo* t a i i m o v i n e t a m o š n j e g p u* č a n s t v a. Posljednji arditi ostavljaju Krk. Jz Vrbnika se javlja: Posljednji D’Annunzijevi razbojnici napuštaju otok Krk, prepuštajući talijanaši* ma grada Krka oružje i municiju. U gradu Krku iskrcavaju se redo* viti talijanski vojnici, koji su stigli u dva parobroda. Među našim sta* novništvom vlada red i mir. Rudarski štrajk u Sloveniji. Iz Ljubljane javljaju: Trbovljansko društvo udovoljilo je zahtjevu mi* nistarstva za socijalnu politiku i pristalo na povišicu radničkih plaća u visini onih kao u državnim rudni* cima u Velenju i Zabukovcu. U tr* bovljanske rudnike izaslati će se posebna mihisterijalna komisija, koja će sc na licu mjesta i na teme* Iju poslovnih knjiga, te drugih po* trebnih podataka, osvjedočiti i od* lučiti, da li, i u koliko bi bilo po* trebno povišenje cijena ugljenu, u* slijed navedenih povišica radničkih plaća. Uslijed toga pozvala je slo* venska pokrajinska vlada štrajku* juće radništvo, da odmah nastupi rad, t. j. u ponedjeljak dne 10. o. mj. u svim rudnicima, jer bi se inače moralo istupiti protiv štrajkaša i njihovih vođa najstrožijim sred* stvima. . . VANJSKI. Legijonaši ispraznili Rijeku. — Iz Opatije se javlja: Rijeku su legijonaši ispraznili. U gra* du ih nema više od 1000, a i ovi će za dan dva otići, pa će se za red i mir u gradu brinuti jedino građan* ska milica. Jučer je na Rijeku sti* gla komisija oficira, koja ima da preuzme ratni materijal. Među tim materijalom nalazi se i velika koli* čina eksploziva. Protiv diktature i revolucije u I* foliji. Rimski listovi donašaju izvje* štaj centrumaške grupe talijanskih socijalista, koji će biti iznesen na nacijonalnom kongresu socijalista u Livornu. U izvještaju izražavaju se protiv diktature proletarijata i re* volucije. Potonja bi u Italiji dovela do građanskog rata i vojničke dik# tature. Osim toga je revolucija po ruskom uzoru u Italiji nemoguća. Kako sc iz Rima javlja, odbila je talijanska vlada vizum pasoša Zi* novjevu i Buharinu, koji su htjeli da sudjeluju kongresu u Livornu. Stambulijski o srpsko*bugarskom sporu. Iz Praga javljaju, da je sa* radniku lista »Venkov« izjavio Stambulijski, da je u Poljskoj odr* žao 20 govora u kojima je nastupao za čcsko*poljski sporazum. Ujedno je izjavio, da je usprkos odklanja* jućeg stanovišta beogradske vlade za češko posredovanje, ako je mo* guče pod osobnim vodstvom pred* sjednika Masarvka, koji neka bi nastojao, da se Srbija i Bugarska sprijatelje. Bugarska da bi se rado podvrgla sudištu, sastavljenu od slavenskih naroda, koje neka bi od* lučilo o srpsko*bugarskom sporu. Rumunjska i sovjetska Rusija. Rumunjska vlada izdala je komu* nikej o odnošajima Rumunjske spram sovjetske Rusije, u kojem se veli, da se pregovori između obiju vlada vode već od februara prošle godine u posve prijateljskom tonu. Koncentracija ruskih četa na ru* munjskoj granici je uslijedila radi toga, što se čete pod zimu moraju smjestiti u zimske kvartire, koji se tamo nalaze. O namjeravanom na* padu Rumunjske na Rusiju nema nikakvog govora, jer da je Rumunj* ska htjela napasti Rusiju, učinila bi to onda, kada je potonja stajala u borbi sa Poljskom. Poslije rascjepa francuskih soci* jalista. Iz Pariza javljaju: »Konfede* ration Generale du Travaile« jav* lja, da je povodom raskela u soci* jalističkoj stranci izdala proglas na francusko radništvo, u kojem ss ve* li: Komunistička frakcija je time, što je primila moskovske uvjete pokazala, da namjerava proširiti svoje razorno djelovanje i na stru* kovnu internacionalu, u kojoj ima 27 milijona radnika. C. G. T. otkla* nja odgovornost za taj raskol na o# ne, koji su primili moskovske u* vjete. Opasnost rumunjskosruskog га* ta? Po pariškim vijestima progla* šeno je od rumunjske vlade na gra* nici Besarabije ratno stanje. Zc* Ijeznički promet je obustavljen u svrhu, da se transportiraju znatne čete na granicu. Rumunjski general* ni štab je ponovno ustanovio, da se sa strane Rusije na rumunjskoj gra* nici sabire brojna vojska. Diktatura nad poljskim željezni* čama. U Poljskoj je stanje na že* Ijeznicama tako strašno, da je mi* nistarski savjet zaključio, da sc dik* tatura nad željeznicama predade jednom željezničkom vijeću, u koje je ušao general Norwid i dva inži* njera. Pucnjava u Gorku. Iz Dublina javljaju: Po službenoj vijesti na# padnuta su dva vojnička automobi* la blizu Corka pucnjavom iz pusa* ka i mitraljeza. Vojnici su uzvratili pucnjavu, na što su napadači po# bjegli. Vojska nema gubitaka. Po nalogu komandanta porušeno je pet kuća iz kojih se po iskazu voj* nika pucalo na njih. DomatB vijesti. Страна 3 — Strana i režiju, da siromašniji građani ne ! mogu trošiti skupog duhana; a po#, ! liciju upozoravamo, da kojekakva dječurlija još uvijek nudi po ulica# ma jeftini režijski duhan po skupe I pare. Poziv na IX. redovnu glavnu I skupštinu društva »Hurijjet« koja će se obdržavati u petak na 14. ja# nuara 1921. u društvenim prostori# jama u 6 sati na veće (u 2 sahata po ahšamu), Musi, čitaonice Kira* ethane. Dnevni red: 1. Predsjednik . otvara skupštinu; 2. Izvještaj druš* I tvenog tajnika; 3. Izvještaj društve# nog blagajnika; 4. Izvješće nadzor* nog odbora: 5, Interpelacije; 6. Bi# ranjc upravnog i nadzornog odbo# ra; 7. Eventualije. Primjedba: Ne uzmogne li skupština zbog ne# dostatnog broja članova stvarati zaključke, sazvaće usmeno drugu do 8 dana, koja bez obzira na broj prisutnih članova može zaključke stvarati (§ 32. »Hurijjetovih« pra* vila). Odbor društva »Hurijjet«. Dr. S. Alečković. advokat u Travniku, preselio je kancelariju u I. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. O Latifu Zajmoviću iz Prozora koji je zarobljen godine 1015. i naj* zad se javio iz Sibirije umoljavaju se naročito zarobljenici, koji se vra* čaju iz Sibirije, ko bi šta o njemu znao, da javi na Halil ef. Zajmovića trgovca Prozor. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag# dane u crvenoj boji štampane, a sa# držaje sav muslimanski, srpsko*pra* voslavni, jevrejski i rimo#katolički kalendarium. Cijena mu je po ko# madu 30 K. — Preprodavačima ra# bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne raču# na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr* sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi# cu? Dobar prijatelj Vam je za ova* kovih zlih časova Fellerov pravi El# safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe# cijalne boce 42 krune. Državna tro# šarina posebno. Zagorski sok za pr# sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fcllerovc prave Elsa*pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr# kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, vatska. B. CIJENE PADAJU! Papirnici D'. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo# klasnog koncept papira, bez# uvjetno sposobnog za pisanje tin# tom, u težini od 11 kg za 1000 taba* ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa# kovanje se ne plaća. Odlazak Regenta Aleksandra. Jučer poslije podne u 2 i po sata krenulo je sa Ilidže Njegovo Viso* čanstvo Kraljević Aleksandar po# sebnim vozom preko B. Broda u Beograd. Nečuveni škandal. Po nalogu ko* turskog ureda u Mostaru je ovih da* na po noći 10 policajaca izbacilo iz vlastitog stana staru majku H. Ahmct ef. Karabega u Mostaru, Brankovac u!., da useli Pa ju Ilicsa učitelja osnovne škole. Stanbeni u* red je doduše bio izdao odluku za to, ali kad je bio izvješten o stvari 'povukao je i predao stvar kot. ure* du. Predstojnik je primio utok, ali se adjunkt Petrić umiješao u stvar i bez odobrenja predstojnikova svo# jevoljno odredio, da se stara žena izbaci na polje. Polica j isu for* Dopisniku iz Maglaja. Vašeg do# m a 1 n o p r o v a 1 i 1 i u kuću, iz# bacili stvari na polje i raz# piša protiv poreznih organa ne mo# žemo uvrstiti. Ako je onako, kao lupali jedno ogledalo u vrijednosti od K 2000.—. Ima Ii na svijetu još što pišete, pokupite potvrde od o# koje mjesto, gdje vlasti same ovako soba, koje su jedanput platili po# gaze najosnovnija građanska pra* rez ovrhovoditelju Kumanoviću, a on ga »pronevjerio«; potvrde spre# va? mite državnom odvjetniku u Tu# »Hak« u Skoplju, koji je dosada zlu. Pronevjerenni se novac mora izlazio samo na turskom jeziku, po# namiriti ljudima. Čudimo se, da de# čeo je od 5. ov. mj. da izlazi i na legat Ministra finansija nije do da# našem jeziku i to jednoć sedmie# nas uredovao kad mu je stvar po# no. Razlog je tome, što srpskoj ja# znata. Primite selam. vnosti nije bio pristupačan izlazeći samo turski i što prema tome nije mogao postići svog cilja, da naime iščezne ono potpuno netačno shva* ; tanje kod Srba, kako su naši Turci | neprijatelji ove države. Dobrovoljni prilozi: Faik Sadiko# Mi svojim čitaocima najtoplije vic sakupio je među građanima u preporučujemo ovaj list i molimo Ljubuškom K 76 . Dr. Mihić u Lju# naše sa radnike, da (svojom sarad* Duškom sakupio je 114 K; podod#njom pomognu ovaj bratski list. bor u Nevesinju dostavio je K 478 Ci jena je listu (dva puta turski, je* dobr. pr. Tu svotu darovaše slijede# dan puta srpski i turski u sedmici) ći: Smajil eff. Serdarević K 12; Ah# 42 dinara na pola godine. Admini* med Pckušić Nevesinje K 52; Mu# stracija se nalazi u Skoplju, Kara* sta j beg Čelebić K 20; Arif eff. Ča# đorđeva ul. broj 76. nović K 26; Salih Balić K 20; Nu* Trafike ne prodaju jeftinog du# rija Kapetanović K 40: Mustajbeg hana. Tuže nam se, da se u trafika* Kapetanović iz Banje Luke K 100; ma ne može dobiti nikako duhana Omer Balić iz Mostara K 20; Saban 4. klase, t. j. paklića po K 2. po K Husović iz Nevesinja K 88. Osim 6.50 i cigareta Vrbas. Skupljeg ima toga poslao je isti pododbor 5 q u obilju. Upozoravamo duhansku i krumpira za konvikt u Mostaru. Po# Porube uredništva. Gajretov glasnih. I | • 1 �Strana 4 — Страна Broj 242 — Број „PRAVDA" — „ПРАВДА" vjerenik Osman Beganović iz Klju* ča prilikom posjete Gajretovc kan* cčlarijc darovao je K 108; povjerenik Hilmija Sadiković iz Ljubuškog -.poslao K 400 sakupljenih prilikom glavne skupštine čitaonice »Iršad«. Općinski ured Brača poslao potpo^ rc K 100; Gradsko poglavarstvo 'Pravnik K 5000 potpore; Pododbor Srebrenica članarine i priloga K 1663; Općinski ured Puračić prilo* ga K 150: Trgovačka banka u Tro« binju poslala je dobr. pr. K 500; Pododbor u Stocu poslao je dobr. pr. K 920; Pododbor Bos. Samac sakupio je na svadbi kod g. Izctage Izetbegovića K 515; darovali su sli­ jedeći: po K 50: Huscjinaga Čizmić, Osmanbcu Gradaščević, Mustafaga Izetbcgović: po K 40: Sejfudinaga Maglajlić. Muhamedaga Džabija; po K 35: Muharcmaga Bajraktare^ vić; no K 30: Ibrahim Ceribašić; po K 25: 11. Salihović N urija. Suljo Bičić: po K 20: Arif Džakić. Junuz? aga Dclagiia i Sulcjman Dagović: po K 15: Mustafa Suljić: po K 10: Alija Kunić. Sulejman Derviš, Se; . lim I Mvarlić. I lakija Hasancfcndić, Suljaga Vajzović. Ago Sulejmano* I vić; Džemal Bičić: po 5 K: ševko ! Prcić. PRIPOSLANO.*) Ха 8. ov. mj. izašla je notica u , »DomtAini« pod naslovom: »Tuž* ba na agrarnu Direkciju«, u kojoj , se moja osoba spominje. Molim us redništvo, da mi primi ovo kao od= : govor na gornju noticu: Zubanefen* । dija! Ja sam uistinu rentu podigao : od kot. ureda u Livnu u iznosu od K 20.000 što ne iznaša ni osminu o? noga, što bi imao po pravu da do« bijem, kad bi u naravi hak dobio, a ti. klepatalo, dobio si K 2,(X)0.000 na račun svoje duše, pa neka čis taoci i javnost prosude, ko je od nas bogatiji. Sarajevo, 10. januara 1921. I Muhamedbeg Sulejmanpašić. i *) Uredništvo ne odgovara ni za i sadržaj ni za stil. Muslimani sjetite se „Gajreta"! Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red ’ stavili, te smo sada u stanju našim Upozoruju se svi vlasnici robe, i cijenjenim mušterijama liferovati svaku količinu podvržene gradskoj »kaldrmiji« u gra­ du Sarajevu na moj poziv, oglašen u tahanhalve 4. broju »Narodnog Jedinstva« od 10. I u poštanskim paketima, te u kantama o. m. da svoje zalihe sa stanjem od , po 20 kila, Le 10. januara 1921. kod gradskog dohorahatlokum darstvenog ureda Preradovićcva (bivša Šljivina) ulica najkasnije do 20. o. m. ! pod poznatom markom ORIENT u ku­ prijave i otpadajuću kaldrmiju pod tijama po1.,, ‘Д i jedne kile te sanprijetnjom tamo predviđene kazne I dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije neka se uplate. obrate na Vladin komesar: Broj 627 921. Proglas. Dr. Nowadt. Braća flrifović, Sarajevo. Upravo stiglo! Kockastog šećera po к 61 kg. Santos kave l»a po к 58 kg. Carolina riže po к зо kg Dioničari Мш limanskE Centralne Bunite za Bosnu i Нвгсгg. d d. u Sarajevu i sva ostala prekomorska roba i južno voće dobije se na veliko dok zaliha traje u trgovini sa kolonijalnom robom na veliko mogu podići dionice 1. i 11. emisiju ako polože megiutimnice (privremene potvrde) o 111. i IV. uplati, a ako su te potvrde izgubili, m®gu u smislu za­ ključka ravnateljstva dobiti dionice i bez tih potvrda, ako potpišu potrebno očitovanje. Ovo se očitovanje može dobiti kod navedenog zavoda na zahtjev svakog dioničara, kojeg se tiče ovo obaviještenje. Sarači ul. 31. o*♦♦♦♦ ♦ PAPIRMCA ♦ $ HAMDIJE KOPC1CA ♦ Ф ♦ ♦ > £ < ♦ preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * J ♦ * * * ♦ Šumski ekonom čeb, s državnim ispitom šumara, absolvent gospodarske škole sa više godišnjom praksom u obedvje struke, primio bi službu šumara na jugu naše države. — Ponude slati na Jaroslav Dzimal, šumar u Stipaliču p. Motnik (Slovenija). Jedina Muslimanska restauracija „BALKAN0 Spaho i Kašmo Telefon 541. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proiz­ voda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« u Beču preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo. Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. d. je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. Abdulah eff. Cvijetić, Wien, I., Fleischmarkt 9. Muslimanska trgovačha i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i F3. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - tadanja: Hralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .•. razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik- Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. •Mamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/55688615532f94623416eba2599b35e1.pdf 773438c5c4dd408e13a805d8d8389b65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini огој К, 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA. GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 15. januara 1921. (5. Đžumadel-ula 1339.) Broj 5 (243) Muslimani i jugoslavenstvo. Pored svega toga, što nas mnogo nerješenih zadaća čeka, ipak ću bi­ ti slobodan po mom mišljenju is* taći jednu od najvažnijih i najčas* nijih, a to je zadaća nacionalnog u* jedinjivanja ili izgrađivanja jugo* slavenskog nacionalizma. Velim sa* mo izgrađivanja i dotjerivanja, jer mi imamo za to dosta pribrana ma* terijala donesena što sa bratske srp* ■ske, što sa bratske hrvatske strane. Pored svega toga, što smo do sad bili sasvim hladni prema kompot nentama jugoslavenskog nacionaliz* ma kako prema srpstvu, tako prema hrvatstvu, jer smo u jednoj kompo* nenti gledali pravoslavlje, a u dru* goj katolicizam, mislim, da ćemo se najbolje odužiti svome rodu, a* ko se svi skupa izjavimo, da ćemo se objeručke prihvatiti jedne rezul* tante, koju zovemo Jugoslaven* stvom, koja nadomješta ili sadrža* va sva tri plemenska nacionalizma i srpstvo i hrvatstvo i slovenstvo, koja obuhvata sve tri vjere, kako pravoslavnu, tako katoličku, a tako i našu islamsku vjeru. U jugoslaven* stvu samo možemo svi skupa gleda* ti nešto svoga vlastitoga, to je naš nacionalizam pravi. Naročito nama muslimanima je najnužnije po,prihvatiti jugoslaven* stvo preskačući ili priznavajući i •srpstvo i hrvatstvo, jer najzad mo* žemo biti zadovoljni, da nijesmo zadojeni ni srpskim ni hrvatskim šovinizmom, pa smo baš radi toga najpristupačniji jugoslavenstvu. I ako je jedan dio naše inteligencije osvjesten hrvatski, a drugi dio srp* ski, pa ako bi ta inteligencija na* stavila daljnje osvještavanje, mo* ralo bi doći do sukoba, morao bi doći raskol među muslimanskim re* dovima. Tako bi smo opet doveli muslimane u dva protivna tabora i s time bi smo samo pojačali slabe odnošajc između naše si^sko*hr* vatske braće. Danas je baš najnuž* nije, da se kod nas vrši proces spa* janja, a ne rastavljanja i moram na* glasiti, da ćemo uzvišenu ulogu odi* grati, ako nam uspije, da sjedinimo zavađenu braću. Mi muslimani jesmo najćišć; srp* ska*hrvatski elemenat, jer posjedu* jemo sve one najčišće nacionalne o* sebine, koje nas čine dijelom jugo* slavenskog naroda, i samo nam fa* li nacionalno ime pored što veće ljubavi prema našoj domovini 1 na* soj nacionalnoj državi. Do sada se je nama predbacivalo: »Vi nijeste ni Srbi ni Hrvati«, ma da smo to ' vazda bili, samo nijesmo bili imena svijesni, pa da i to jednom dokraj* cimo, da čak ne samo da svoju bra* . ću stignemo, nego da ih i za jedan , korak prestignemo, ako kažemo: ј Nemojte se braćo uzaludno ni iz* i među sebe, a kamo li radi nas sva* ! dati, mi smo svi Jugoslaveni. i Mi hi smo sa svojim Jugoslaven* stvom pokazali našoj ostaloj nemu* slimanskoj braći kamo bi i oni tre* bali da idu, mi bi smo zapravo prvi mogli prakticirati ono uzvišeno ime, koje je bilo ideja našim velikanima, mi bi smo zapravo bili potpuni Ga* jevi Iliri, Starčevi ćevi Hrvati, Ka* radžićevi Srbi i najzad Strossmave* rovi Jugoslaveni. I mi bi smo tako mogli steći također zasluga za naše nacionalno ujedinjenje, pored naše ostale braće, na čijim zaslugama i počiva naša slobodna ncionalna dr* žava, koju najradije nazivamo samo onim imenom, koje joj njbolje od* govara, a to je Jugoslavijom. Samo na ovaj način ćemo presta* ti svađati se između sebe i izbjeći ćemo onoj predratnoj borbi, koju su vodili dva rođena brata od jed* nog oca i jedne matere, jer je je* dan bio najveći Hrvat, a drugi naj* veći Srbin, a mi eto sad vidimo i priznajemo, da je jedan Hrvat, a drugi da je Srbin, ali da su obojica Jugoslaveni. Ujedno ćemo prestati sa onom nestalnošću, koju smo u I više mahova pokazali, jer smo znali j kao Hrvati da omrknemot, a kao i Srbi da osvanemo, što je prouzro* j kovalo nepovjerenje u naš nacio* i nalizam kako kod Srba, tako kod 1 Hrvata. ■ Još mi je istaći, da se mi zovemo : Jugoslavenima za to. što priznaje* I mo da smo i Srbi i Hrvati, a ne da smo mi Jugoslaveni za to, što nije* i smo ni Srbi ni Hrvati, jer kad mi I ne bismo bili Srbi ni Hrvata onda pogotovo ne bi smo mogli biti Ju* goslaveni. Ako ikoja jugoslavenska pokraji* na, a ono Bosna i Hercegovina je najnužnija jugoslavenskog naciona* lizma, jer je to zemlja, u kojoj se drži u ravnotežju srpstvo sa hrvat* stvom. jer je to jedna prijeporna zemlja srpstva i hrvatstva, a da pre* stane biti prijepornom, da se ne budemo svađali, je li Bosna srpska ili hrvatska, mi muslimani doviku* jemo: Bosna je jugoslavenska, jer je i srpska i hrvatska. U Beogradu, 7. januara 1921. Husejn Alić, nar. poslanik. Vahufsfti sabor. (Nastavak). IV. naslov: 3* sjednicu, 1. ov. mj. otvara pred* sjednik g. Reisubulema s dnevnim 1. hardži muhastbe redom: Proračun centralne v. m. za* 2. službene takse klade za godinu 1921. Na, predlog 3. paušal za pre«o« pristojbe g. Korkuta prima se predloženi pro* V. naslov: račun kao podloga za specijalnu de* batu. Proračunski referent g. Mute* Kamate Ukupno velić čita pojedine stavke, koje se poslije debate redom usvajaju: B) POTREBE. 20.000 I 100 4.000 | « 40.000 K 3,220.328 I. POGLAVLJE. A) POKRIĆE. 1. naslov: I. naslov: K 2.250ЛКХ) 10% prirez II. naslov: Bo«o^k>vna subvencija III. naslov: 1. zakupnine 2. desetinski paušal * « « < « « 360.000 5.000 9.220 Dnevnice i putni troškovi članova sabora i sab. odbora K 150.000 11. -naslov: Ured saborskog odbora a) osobna beriva: 1. osobna beriva činovnika K 324.256 2. osobna beriva podvornika « 22.000 ■ ' i ' • ! i ‘ j : ; * j 1 3. beriva honoriranogosoblja « 50.400 4. mirovine « 10.000 b) stvarni izdaci: 5. dnevnice pisara K 60.000 6. potrebe ureda ipisarnc « 60.000 7. primi troškovi « 26.000 Hl. naslov, vak.-mear. povjerenstva, a) osobna beriva: Zaključuje se, da se prepusti saborskom odboru, da razdjeljuje dotaciju za kot. v. m. povjerrnstva, te za džamije, tekije, tur­ beta i za sibjananekitebe prema potrebi i svojoj uviđavnostl. U ovom naslovu je odo­ breno j ovo: 1. beriva poslovođa, podvornika. uredske potrebe, kinje i uzdržavanje zgrada i izvanredni izdaci K 240.000 IV. naslov: uzdržavanje zakladnog imetka. 1. uzdržavanje nekretnina zakladnog imet­ ka K 100.000 2. porezi i druge daće « 150.000 II. POGLAVLJE. 1. naslov: Pufeni! troškovi ulema-mndžlisa i muftija K 25.000 II. naslov: džamije, tekije i turbeta: 1. beriva stalnih službenika, 2. pripomoćmh službenika. 3. uzdržavanje vjerskih i 4. rasvjeta i drugi stv. izdaci K 125.000 HL naslov: uzapćeni vakufi: 1. beriva službenika i 2. vjerske svečano­ sti, rasvjeta i drugo K 18.000 III. POGLAVLJE. 1. naslov: okružna medresa: 1. beriva službenika. 2. uzdržavanje zgrade i namještaj i 3. uzdrž. učenika K 780.000 H. naslov: ostale medrese: 1. beriva službenika K 33.000 2. razne potrebe medresa « 6.000 3. uzdržavanje zgrade « 500 HL naslov: mekjtebi-ibtidaije: K 1,000.000 « 127.2000 < 21.000 paušali mekjtebi-jbtidajja < 60.000 kinje i uzdržavanje zgrade < 50.000 putni, selidbenu troškovi i substitucije K 10.000 nagrade i potpore * 2.000 elementarne štete « 2.000 vjeroučitelji na nar. osn. šk. < 5.000 I 1. beriva nastavnika beriva pođvornika ' 2. 3. mirovine 4. 5. 6. 7. 8. 9 IV. naslov: sibjan-mekjtebi: 1. prspomoći i 2. uzdržavanje K 160.000 ' IV. POGLAVLJE. I. naslov: vakufsko sirotište: (odgađa se na siiijedeću sjednicu, pošto je sa ovom stavkom spojen predlog saborskog odbora o premještenju sirotišta). Na dnevnom jc redu Četvrte sjednice, držane 2. ov. mj. vakufsko sirotište i proračun Gaži*Husrefbe* gova vakufa za 1921. god. Prije pre* laza na dnevni red zaključuje sa* bor, da se uredba, koju je sastavi* lo vak. povjerenstvo u Bos. Gradiš* koj u pogledu utvrđivanja imena i dana rođenja muslimanske novoro* đenčadi nc može primiti kao nor* ma za sve kotareve, pošto joj sc po mišljenju nekih članova sabora da prigovoriti i sa šerijatskog gle* dišta. Stoga se upućuje šerijatskom odboru na mišljenje i predlog. Kod rasprave o vakufskom sirotištu či* tan je predlog sab. odbora, da se sirotište ima prenijeti u konvikt ok* ružne medrese kad nastupe ferije. Štand pitomaca bi se ustanovio sa 50. Saborski odbor bi bio ovlašten, da sadanje pitomce premjesti u dr* žavne zavode, ako se državna vlast sporazumi sa Ulema*medžlisom gle* de konfcsijonalnog uređenja sada* njih državnih sirotišta. Nakon ži* vahne debate stavlja predsjednik •prvu tačku toga predloga (premje* štenje) na glasanje. Ne usva ja se. Is* to tako sc ne prima ni predsjednik kov predlog, da se u slučaju nužde TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina IH. 30--40 pitomaca smjesti u prazne prostorije zgrade vak. sirotišta. Na petoj sjednici, držanoj 3. ov. mj. zaključuje sabor, da se štand pitomaca ustanovi sa 60, a što se tiče n jihova premješteni a iz vakuf, sirotišta u državna sirotišta, to se diže s dnevnog reda dotle, dok ne padne odluka, hoće li se ta sirotiš* ta preurediti na konfcsijonalnoj ba* zi. Dalje je na dnevnom redu ras* prava o osnovi proračuna Gazi* Husrefbegova vakuc’ koja se jed* noglasno usvaja. Njen je ukupni prihod K 514.102 a rashod K 1.189.561, dakle sa deficitom od K 675.459, koji će se pokriti prihodom od šuma u približnom iznosu od K 1.000.000. Za hašurc se odobrava K 5.000. Nakon toga izvješćuje mu* ftija Kurt, da je šerijatski odbor proučio uredbu vak. povjerenstva Bos. Gradiške i preporučuje je uz izmjenu § 8. Razvija se debata o tome i poslije nje zaključuje sabor, da se ta uredba digne s dnevnog re* da, a da se saborskom odboru sta* vi u dužnost, da do budućeg zasi* jedanja izradi sličnu uredbu za ci* jelu zemlju, te da se povjerenstvu u Gradiškoj izrazi pismeno prizna* nje. Zatim je na dnevnom redu ra* sprava o proračunu samo* stalnih vakufa. Pošto se kod tog proračuna nije moglo ustano* viti, koliko će iznašati renta od vakufskih čifluka, to sabor ovlaš* čuje saborski odbor, da se prora* ćun uredi prema tome kakav se bu* de pokazao od te rente. Zatim sa* bor odobrava proračune samostal* nih vakufa, kako slijedi: Prihod Rashod Bećirbegov vakuf Gradačac K 23.760 K 12.856 Morat Osnian i tiuseiin kapetanov vakuf « 27.112 « 22.131 Ujedinjeni vak. u Jajcu « 35.000 « 32.900 Sedža-de-že-a Rogatica « 21.115 « 7.937 Osman-paša džamija u Trebmiu « 50.946 < 50.549 H. Alibeg Hasanpasić u Travniku « 50.726 < 47.072 H. Hasan džamija Tuzla « 22.775 « 20.725 OazFTuraBbeg vakuf u Tuzli < 22.951 < 17.760 Ujedijueni gradski vakuf u Visokom « 39.132 « 39.069 Zajrdinički vakuf u B. Dubici « 25.800 « 23.800 FL Pošto neki proračuni još nisu prispjeli, to se na predlog Korkutov ovlašćuje saborski odbor, da ih naks na dno odobri. (Nastaviće sc). MUSLIMANI sjetite se GAjRETA Honstituanta. Drugi redovni sastanak konstitu* ante, održan 12. ov. mj. otvorio je predsjednik dr. Ivan Ribar. Prisutni su svi ministri. Sekretar Vojislav Janjić čita protokol prvog sastan* ka. koji sc prima. Vladin sekretar čita molbe i žalbe, koje će ustupiti nadležnom odboru, čim se izabere. Zatim se čitaju razne molbe. Žalbe na izbore upućuju sc verifikacionom odboru. Sekretar čita dalje zadrža* vanja i odricanja na mandatima o* �Страна 2 Бпој 243 — Broj „ПРАРДА“ — „PRAVDA* Strana Avtovac. 6. januara 1921. I Na 5. ov. mj. u veče poslije po? : noći navalili su prav osla ni kame; : njem na ove muslimanske kuće. 1 Ćosage, Ari f age, Čamila. Hamdije, i Mustafe, Šajta, Halida, Zejnila sve I Pašića Muljanina iz Avtovca, Av? > dibega Kurspahića imama i Mujagc | Tanovića. Među napadačima su bi? | Ii i lugar Jovan Govedarica i Niko? | la Govedarica trgovac. Lupanje ka; I menja p čelo je u pola 2 sata po? ponoći i trajalo je do 5 sati u jutru. Kada su nenadno počeli na kućama pucati prozori i kamenje ulijetati u i sobe, kućna je čeljad strohovito za; . vrištala. Od policije i žandara niko ’ se nije ni proglasio. Trgovac Todor Grgur čuo je tu strahoću i pobje; i gao sa svojom familijom u svoga brata. Tu jc našao dva žandara, ja; ' vio im za tučnjavu, nu oni nisu h t j e I i ni ustati, nego su još 1 T o d o r a napali što ih srne; ta. To je bio žandar Jovo Krb vošić i jedan drug. Rekli su mu. mi nismo u službi, šta nam je stalo, ! Pošto se svanulo, mi smo otišli po ! policiju i javili za događaj, te je o? vaj policija javila žandarima, koji ' su došli i našli pune kuće kamenja. ■ Polupato je 53 okna, ogledala i ■ drugi namještaj. Jednu bešiku dje? tinju sa djetetom od 38 dana uda« Но je kamen, ali fala Bogu djetetu se ništa nije trefilo. Jovan Goveda; rica i Nikola Govedarica bacajući i kamenje psovali su tursku majku I i vikali: »zar ste još ovde, majku Vam tursku? Zar niste otišli?« Mi ; muslimani iz Avtovca dajemo im i pravo, nošto im se ne priječi od | strane vlasti. Vlast ne uzimlje ni; I kog pod kaznu i to ih sokoli. M i ' jadnici neprestano javlja^ i m o za svaki nemili doga; I đaj, ali dosada nikakve1 koristi nije bilo. Nu nu samo, da nam na živote | napadaju pravoslavni, nego su nam i od prevrata pa do danas nanijeli ma; j terijalne štete 15 milijuna kruna po 1 priznanju kot. ureda. 15 ! muslimana je od prevrata | do danas na smrt ubijeno I u ovome kotaru, a koliko ih i je i z m 1 a ć c n o, to broja ne? ma i d o d a n a s niko n i j e kažnjen niti je ikakva is? tragavođenaodstranevla; s t i kroz o v e 2 godine dana. Koji je god m u s 1 i m a n a o t b š a o u šumu sa konjima i v O; 1 o v i m a. d a u b e r e drva ili j a p i j e, bio je ubijen ili su m u o t e t i k o n j i ili volovi. Muslimani prodaju i zadnju kravu, što imaju, tc njome plaćaju drva, pošto pravoslavni hoće. Muslimani? ma nije slobodno otići u šumu. Po? šljedni koji se usudio nazad 3 mje? seca da ode u šumu, da ubere japije, Džafer Pašić? ubijen je iz puške. O? sim toga naše muslimanske trgovi; nc i radnje potpuno propadaju, jer nismo slobodni putovati i robu do? bavljati. Koji je god muslimana tr? govaca pošao u robu između Gac? ka i Bileće, bio je opljačkan. Trgovine naše u ovom mjestu pri? morani smo zatvoriti u 4 sata po? slije podne, jer inače nismo slobod? ni duže ih držati, niti kasno kuća? ma otići, a poznato je, da trgovi? ne i kafane u veče najbolje rade. Pravoslavne trgovine i kafane otvo? rene su do 9 sati u veče i dalje. Na? ma se udaraju izrade mnogo više nego li njima i plaćamo toliko, da ćemo i zadnji heler dati. Pomozite braćo, ako ikako možete?! Muslimani gatačkog kotara. Šta Pribićević kaže. Zagrebačka »Riječ« donosi govor Svet. Pribiće? vica prilikom vi jecanja »demokrat; ske« stranke u Zagrebu, u kome taj zloduh naše domovine nije mogao propustiti, a da se o nas muslimane ne očeše ovim riječima: »Pa jer zemljoradnici nijesu htjeli u vladu, nijesmo imali dostatne potpore da dobijemo resor agrarne reforme, a nijesu ga naravski mogli dobiti ni zemljoradnici, već su ga dobili ra? j dikali, kako su to tražili muslima? ni, koja stupaju u vladu i koji imadu više povjerenja u radikale nego li u nas. No pošto prema spor a? pravitelju, koji je naložio fpolicaj? z u m u u pitanju agrarne т c? nom naredniku, da se Delić pusti, forme ostaje status q u o, ' ali gospodin narednik nije dao, da d o k s e ne prihvati ustav, i Suljo bude pusten, jer da je to nje? mogli smo prepustiti taj resor radi1? ' gova stvar. Iste večeri oko 11 sati kalima, ne bojeći se za rješava? je Višnjić sa jednim žandarom, ko? ji je pušku nosio pod kabanicom nje agrarnoga pitanja«. Tako Pribićević pravi od nas i i u društvu sa Simom Tupajićem, danas bauka za rješavanje agrar; navalio na Derviša Midžića, sud; nog pitanja i ako smo mi toliko pu? skog dnevničara, te ga puzdrom tu? ta izjavili, da se protivimo samo kao i lice mu ozlijedio, zatim na k o n f e s i j o n al n o j bazi kod Hasana Alagića, koga je također rješavanja toga pitanja i da bi nas tukao i psovao mu sultana i turske u pitanju maksimuma slobodnog bule. posjeda potpuno zadovoljio maksi? Ovo se je iznijelo ukratko — a mum, koji postoji u Srbiji, u onoj sva njegova nedjela, koja je ovdje zemlji, gdje po pričanju nema ag? počinio, detaljno su zapisana kod rarnog pitanja. ovdašnjeg našeg odbora i čeka se, kad sud pozove, da se iznesu. Sve , gore pomenuto kao i druge slučaje? Muslimani i muslimanke i ve, činio je Višnjić u gradu, a to jc na oči vlasti. Za sve imamo svje? grada Sarajeva, sjetite se doke. Prijavu su podnošenc od stra? ne policije a i od predstavnika J. vašega „MERHAMETAE M. O. kod ovdašnje četne koman? i de, tc kod političkih vlasti — ali i sve uzalud. Nama još nije đata sa? i tisfakcija. Zato Vas molimo da ovo u jav? I Post iznesete i da energično zatra? I žite zaštitu ovdašnjih muslimana. Bihać. 3. januara. I Satisfakcija bi nam mogla biti is? ! tom onda, kad bi se Višnjić naj? I opet Miladin Višnjić! Iz Bileć? strožije kaznio i iz ovog mjesta ke afere poznati žandarski nared? protjerao. Odbor J. M. O. nik Miladift Višnjić. koji je toliko jada nanio muslimanima u Bi leću premješten je ovamo u Bihać kao pisar kod četne komande. Navikao na proganjanje muslima; na, nije mu razbojnička krv ni ov? UNUTARNJI. dje dala mira za pisaćim stolom, te je počeo cd nazad nekog vremena svaku noć naoružan revolverom i Konferencija zastupnika hrv. repu? volovskom puzdrom a više puta blikanske seljačke stranke. Na konferenciji zastupnika Hrv. u pratnji po kojeg žandara sa pus? kom i bodom proganjati muslima? republikanske seljačke stranke dne ne po ulicama i javnim lokalima. 8. i 9. o. mj., o kojoj smo već u? Pri tome mu pomaže Simo Tuipajić, kratko javili, primljeno je pet re? podvornik okružnog suda. 15. dec. zolucija: U prvoj se kaže, da su »sve udario je Višnjić na Muhu Delića u gostioni »Kuhač« sa revolverom kraljevske beogradske vlade, koje u ruci i izbacio ga napolje. 19. dec. bile imenovane od 1. prosinca 1918. došao je oipet u istu gostionu Vis? pa do danas upravljale na ci? njić sa još šest žandara, te je puz? jelom međunarodno priznatom pod? drom u ruci i pomoću šest nataknu? ručju Srba, Hrvata i Slovenaca po? tih bodova napao na Muhu Delića svema apsolutističke, sve samim i Hasu Kadića, koji su jedva život kraljevskim ukazima i ministarskim spasili bijegom. 23. decembra 1920. naredbama, te da u privremenom napao je Višnjić na Tahira Midži? narodnom predstvništvu nije u dvi? ča, riječima: »Doživio sam sve što je godine stvoren niti jedan finan? sam želio, samo mi još fali da mo? cijalni zakon i nijedan zakon o dr? žavnom proračunu tako, da baš na gu slobodno turske bule gledati«. Tahir mu je odgovorio: »To ne ćeš privrednom i financijalnom polju nikada doživjeti!« Nato je Višnjić vlada takav apsolhitizam, kakvoga skočio na noge, opalio Tahira puz? ne pozna povijest ni Slovenaca, ni drom po glavi i povrh svega razbio Hrvata, ni Srba, osim najtužnijih mu kriglom glavu. 31. dec. oko osam dana tuđinskog gospodstva«. sati noću Višnjić je u gostioni Bra? U drugoj se kaže, »da je hr? će Beronje istukao Suilju Delića, vatski narod u banskoj Hrvatskoj, njegova sina Muharema, te Mehu i sam za sc i u zajednici s ostalim Begetovića, držeći uperen revolver Hrvatima, potpuna historijska i protiv njih. Kad se je Suljo pod kulturna, dakle potpuna i politička udarcima onesvijestio, dozvao je i. narodna individualnost, t. j. da Višnjić patrolu i bez naloga kotar? su Hrvati u banskoj Hrvatskoj i ske vlasti otjerao ga u zatvor, gdje sami za se i hrvatska narodnost i je morao prenoćiti. Ovaj je slučaj hrvatski narod u potpunom smislu iste večeri prijavljen kotarskom u? te riječi, te im prema tomu i kao PODLISTAK. navršio 23. godinu. Kad oćuti, da je sebi svo j, zavjeri curu na, dobru gla? su, dobru ćudi i radišnu, koja u zao čas po nju! poslije dva mje? seca postade njegovom ženom. Još za živa oca on je rado poha? dao krčme, a još radije u gradu is? pijao kupice »gospodskih« likera, kao n. pr. konjaka, ruma, rožulina i t. d., ali odmah iza očeve smrti, čim zapazi sebe slobodnim, jedinim gospodarom svoga imutka, svoga džepa i svoje volje, udari u tako ra? zuzdano pijančevanje, da je kući dolazio rijetko kada trijezan. Raz? barušenc kose, zapuštena lica i br? ka, nije htio ni da čuje kad ga je žena molila i zaklinjala da preo? đene košulju i odijelo, da obu je no? ve opanke ili crevlje, već, gnjusan i odrpan, tonuo sve dublje u moral? nu i ekonomsku propast. Prve rnu godine žena rodi sina, koji, je rastao kao iz vode zdrav, krup’ak i obijestan, a tek poslije ne? koliko godina opet muško i curicu, nu oboje patuljasto i kržljavo. Svcder pod neodoljivom vlasti svoga demona, on je u kući bio strah i trepet. Bez duše i srca lomio je i razbijao što bi mu god u časovima bijesa došlo do ruku, a jadnu je že? nu i dječicu tukao i zlostavljao, pa se ono dvoje mališana uklanjalo od svakoga i u svijet gledalo tupo i preplašeno. Pričinjalo se ko da je navijestio rat Bogu i svim vjerskim svetinjama tc osim, što se davno odmetnuo od crkve i svakoga zako? na Božjeg, nije trpio u svojoj kući ama nikakve molitve. Jedne večeri zatoče ženu gdje sc na koljenima s djecom Bogu moli, pa ga to tako razbijesni, da je trgnuo nož iza pa? sa i turio joj ga pod vrat vičući: »Razumiješ li — toga ti tvoga... — ja ne ću više tvojih budalastih mo? litava, pa, dršćući kao prut, snimi s klinaca nekoliko uokvirenih sve? taca, tc ih okrenuto prema zidu o? pet objesi. »I da ih nijesi ticala, do? ■metne gledajući obratnu sranu ok? vira, jer će ti inače ovo biti smrt«; i nož slabim bljeskom u polumrač? noj sobi osinu mučenicu, koja je pred njim stajala kao okamenjeni kip boli i čemera. Stariji ga je sin izbjegavao, ali kad je i njemu jednom uz strašnu kletvu pokazao nož u znak prijet? nje, ovaj oćutivši zlusrećnu рс' trebu da poput momaka starijih od sebe, nosi »nešto oštra za pašom« - izvuče iz svijetle limene korice svoj fino izrađeni nožić i pokaza ga ocu uz bijesan pogled kao da ga iz puške gađa. Od toga dana otac kao da sc bo? jao svoga prvorođenčeta, nije ga vb še tukao kao ono dvoje mladih, ali Slava mu! Sjednica je nato zaklju? nih poslanika, koji su izabrani na čena. a iduća zakazana za 14. ov. vise mjesta. Kad je čitan ukaz o о? mj. s dnevnim redom: Svečano ot? brazovanju nove vlade, čuju se po? vici »Živio Pašić, živila nova vla? vorenje skupštine prijestonom he? da!« Onda uzima riječ predsjednik sjedom. Ovoj sjednici nisu prisustvovali Ribar i saopćujc smrt ministra i nar. poslanka Koste Stojanovića. Crta Radićevci. hrvatska zajednea, hr? kratko njegov kulturni i politički j vatska seljačka stranka u Bosni i rad. Poslije njegova govora, koji je j komunisti, a od jugoslavenskog klu? ba bilo je samo nekoliko članova. saslušan stojeći, kliče konstituanta: Hajdućkn gnijezdo. OPET GACKO! NOĆNA NAVALA NA MUSLIMANE. OD 15 UBIJENIH MUSLIMANA NIJE NAĐEN NIJEDAN UBOJL CA. GROZAN TEROR. POTPUNA PROPAST MUSLIMA« NA GATAČKOG KOTARA. — ŠTA RADE VLASTI? A. Ostojić: , ' , ! Pijana krv. (I u potankostima istiniti događaj iz sadašnjosti). (Svršetak). Nu da vam pričam kako je svršio poživinčeni pijanac iz toga sela, ko? jega sam u glavu poznavao, s njime pače jednom i nekoliko riječi izmi? jenio u uredovnome poslu. Bio je stasit i plećat, obla i pra? vilna, ali bezizričajna lica, bujne du; ge kose, koju jc podrezivao »po ru? sku«, crna malena brka, a oči mu na crnomanjastome licu dva ži? va ugljena, koja su uvijek neodre? đeno mrko buljila preda se u zem? Iju. Hodao je nešto pognut. Nit je koga opažao, nit koga pozdravljao, nit se bilo zašto zanimao. Uvijek ga je proganjao ljuti demon al? kohola. Otac mu jc bio dobar težak, koji se samo nedjeljom znao nakresati, ali inače nit je bio, nit ga je selo dr? žalo pijancem. Majka mu umrije još dok je bio djetetom, a otac s kojim se nije najbolje gledao, ali ga ipak izbavljao od aktivne voj? ničke službe — taman kad jc on ; I 1 . i ' , ' 1 i i I I i ' • Naši dopisi. i I ' • i { • • . I ! Bilješke. Politički pregled. I , > I | i ■ ; | 1 > ga je i;pak neprestano grdio i pso? vao i na nj bacao oštre mrke pogle? de, koje je sin ravnodušno, pače i izazovno dočekao. Zdrav, čvrst, kao dren, okretan i simpatičan, on je u gradu većinom po dućanima počeo lijepo da zarađuje, tc je češće donosio majci i po koju krunu i štogod hrane; znao ju je pomilovati i poljubiti, a to ie bio rajski melem ojađenoj majčinoj duši. , Nego nažalost i njega zavedoše i prevladaše »gospodske« kupice o? poj nih priča, dok i on nc poče zala? ziti u krčme i pivare, udvarati »keb nericama« i pohađati javno bludili? ste, gdje je opet za skupe novce svoju mladost trovao i ubijao ko' njakom, šljivovicom itd. Kad bi sc uvečc, a češće i za kas; ne noći, vratio polupijan kući, na? stao bi sukob između njega i oca. nu tada bi sin imao još toliko svi; jesti i samilosti prema majci, pa bi isumao iz kuće i zaspao gdjegod bi? lo. proklinjuu onoga, kojega se sra? mio ocem zvati. Režali uvijek jedan na drugoga kao dva zavađena psa, pa je sav komšiluk bio uvjeren i predviđo, da jednom između njih dvaju mora doći do nečega krupna. I kobni je, crni dan osvanuo! Dok jc otac, očito bolestan, okasnio u �Epoi 243 — Вгој Hrvatima pripada potpuno i ncog? raničcno pravo narodnog samood? ređenja«. U trećoj se zahtijeva plebiscit (o čemu, to je zaplijenjeno. Pr. ur.) za Dalmaciju i za Bosnu i Herce? govinu, koje da su izborima doka? žale, da nisu po narodnoj svijesti srpske zemlje. Hrvatsko pitanje, kao državno i kao narodno ne sa? mo da još nije riješeno, nego se ima bezodvlačno riješiti pravednim spo? razumom a bez ikakve majorizaci? jc na zajedničkoj - - naravski posve suverenoj — konstituanti Srba, Hr? vata i Slovenaca. U četvrtoj poziva sve posla? nike konstituante, da se što skorije izjave, pristaju li na to, da se u dr? žavi izradi cijeli ustav prema nače? lu, da seljaštvo bude nosilac sve? ukupne državne vlasti. Upetoj se zaključuje, ' da se zbog današnjeg apsolutizma u Hr? vatskoj upitaju sve stranke naše, kakovo stanovište zauzimaju prema gaženju prava samoodređenja hr? vatskog naroda i ustavnih načela., »Hrvat« o držanju našeg kluba. »Muslimanski klub, koji uz Hrvate ima i Srbe u svojoj sredini, zaklju? čio je, da će ući samo u onu vladu, u kojoj će biti zastupani i predstav? niici Hrvata i Slovenaca. Muslimani su ovim zaključkom ostali vjerni ispravnom shvaćanju narodnoga je? dinstva, koje oni u interesu države i u svojem vlastitom od postanka naše države dosljedno zastupaju, te su opet pokazali političku mudrost, koja će, nadamo se, i u buduće do? nositi mnogo koristi ovoj državi«. O evakuaciji Dalmacije. Javlja se iz Zadra da do evakuacije Dal? macije neće doći u skoro vrijeme kao što se to govorilo. Komesar Bonfanti izjavio je da u tom pogle? du nema nikakvih instrukcija. U svakom slučaju predhodićc ispraž? njeniu Dalmacije imenovanje кон? zula. VANJSKI. Pred osnutkom baranjske repu? blike? Iz Beograda javljaju: Pu? čanstvo bajskog trokuta i Pečuha, koji teritorij po mirovnom ugovo? ru pripada iMadžarskoj, silno je ne? zadovoljno sa Hortijevom vladom i Budimpeštom. U Baji se obrazo? vao odbor, koji radi na tome, da še teritorij, koji bi imao pripasti Madžarskoj, proglasi nezavisnom republikom. Prije dva mjeseca bila Je u toj stvari deputacija u Beogra? au, a prije 5 do 6 dana posjetio je ■ministra unutrašnjih djela i pred? tjednik općine iz Pećuha. Za vrije? me svog boravka madžarski delega? ti su se informirali, kakvo bi stano? vište zauzela beogradska vlada u slučaju, ako se ti krajevi proglase heovisnom republikom. Izgleda, da 'naša vlada stoji na stanovištu, da se ne će miješati u unutrašnje pri? like Madžarske, a ako većina pu? Čanstva zaključi, da bude samo? grad, jer sc zadržao u nekoj seoskoj rakijašnici, a sin, zlovoljan i mamu? ran, vraćao se kući mimo običaja, da nešto reče i ponese majci, sa? stadoše se na oputici, koja od držav? ne ceste preko nešto zapuštena pu? teljka vodi njihovoj kući. Groznim pogledom, koji je kod obojice oda? vao nesavladivi prezir i pridušenu paklensku mržnju, pogledaše jedan drugoga kao dva ljuta risa spremna na navalu. — Ideš, ogrdo, da miluješ majku! — promuca otac. \ — Idem, neprilike ljudska, idem grdna sramoto cijeloga roda i ple? mena! — odvrati sin drhtavim gla? som i blijed kao krpa. Nu oba stadoše, kao da im je neka viša nadčo vječna moć put za? krčila, te od riječi do riječi, od klet? ve, od pretnje do ipretnje, pod ne? odoljiviin pritiskom sotonskoga po? riva naletiše bijesno jedan na dru? goga, dok uhvaćeni u koštac tko će koga da savlada i ščepa podaše — sin, jer jači i agilniji, ne obori oca, nu tako da se oba strovališe s oputice u zapuštenu starinu, upra? vo u kut između nje i na pola po? ruŠene gomilice. Otac udari glavom o oštar ka? men, krvav jauknu, te rukom koju mukom izvuče ispod sinovjeva ti? jela, maši svoje debele oštre noži? Ј1РАВДА* — nPRAVDA“ Страна 3 — ^гапа Ispravi! U br. 236. »Pravde« od stalna republika, ne će zauzeti ne? je neumorno i na našem napretku | prijateljsko stanovište. i slozi. Rahmetublahi alejhi rah? j 23. pr. mj. pod rubrikom »Gajreto? ve zabave« potkrala se mala greš? Amerika se povlači. Američki ' meten vasiaten! ka. Umjesto Gajretov pododbor u poslanik u Parizu dobio je nalog, i Najnovije o Grudiću. Dosada je i da nc prisustvuje međunarodnoj Grudića tužio: okružni sud, finan? : Prijedoru davao je zabavu, treba da savezničkoj konferenciji ministar? cijalno ravnateljtsvo i još druge ob? i stoji Gajretov pododbor u Prnja? skih predsjednika, koja će se odr? lasti, koje ne spadaju pod njegov ' voru. žati dne 19. januara i da ne sudjelu? resor, pa su ove pismene i protokom Advokat. Dr. Anto Đebić?Maru? je više sjednicama velike poslanič? | lirane tužbe došle discip. senatu i i šić otvorio je svoju advokatsku kc konferencije. na koncu konca Grudić je javno pri? kancelariju u Travniku, ugao Kra? Mir između Rusije i Rumunjske? i znao, da nc respektujc ni discip? ss? | lja Petra i Gimnazijske ulice. Rumunjski ministar inostranih dje? ; nat ni zemaljsku vladu. Također | Dr. S. Alečković, advokat u la Take Jonescu odgovorio je na 1 je onomadne pred svjedocima pot? Travniku, preselio je kancelariju u posljednju notu Čičerina, kojom se j vrdio, da se on ne boji ni Boga dok i I. kat kuće prema poštan. i brzoj, 1 Rumunjska pozivlje, da potpiše mir 1 je njemu ministra Drašk ovi? ’ uredu. : sa sovjetskom republikom, da ru? ‘ ć.a. Što je Grudić, kao pandur i i . munjska vlada nema nikakvih nc? | birtaš (to mu je kvalifikacija za ok? | Kajonov nedjeljni kalendar nek ne i prijateljskih osjećaja spram Mos? i ružnika) neraspoložen prema sva? fali ni na čijem stolu. Ima sve blag? dane u crvenoj boji štampane, a sa* kve, već samo održava strogu ncu? | kom, ko nije njegova tarika, mi mu tralnost i misli i dalje produžiti ovu | se nc čudimo, jer sam svojim dje? držaje sav muslimanski, srpsko?pra? politiku. Prema tome Rumunjska I lom svjedoči, da je niska roda i sla? voslavni, jevrejski i rimo?katolički I drži, da nije obvezana pregovarati i ba odgoja, ali se čudimo ministru kalendarium. Cijena mu je po ko? I o kakvom miru, ali je pripravna Draškoviću da ovaku sortu proteži? madu 30 K. — Preprodavačima ra? I proučiti svako pitanje od zajednič? ra i huška proti nas muslimana. Ra? bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne raču? zumljivo je, što se Grudić javlja . kog interesa za obje države. na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Krasin nosi projekat sporazuma u kao trgovac sa državnim monopoli? : Moskvu. Po vijesti iz Londona ot? i ma, jer jc sigurno po sredini pola Muči li Vas glavobolja? Zubobo? I putovao je Krasin u Moskvu, da j meni pola tebi. lja? Trgan je u kostima? Malo Fel? »Četvorica mrtvih«. U pretproš? 1 predloži sovjetskoj vladi novi pro? i lerovoga Elsafluida i nestane boli! jekat provizornog sporazuma, koji i lom broju »Pravde« donijeli smo 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne bi u svim svojim potankostima mo? ’ dozis iz Brestovskog pod tim na? boce. 42 krune. Državna trošarina gao biti odobren po obim vladama. slovom. Povodom toga izvješteni posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Echo de Pariš« veli, da se radi o smo s jedne druge strane, da se ta »Elsa« 1 komad 12 kruna. jednom ujednostavljenom projek? grozna drama nije razvila usljed po? Želudac Vam nije u redu? Neko? tu, koji sadržava isključivo trgovac? litičkih nesuglasica tamošnjih mu? i liko Fellerovih pravih Elsa?pilula! ka pitanja i točke, koje se tjču us? slimana i katolika, već da su svemu I Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. postave trgovačkih odnošaja izme? bile početak neke lične zadjevice I Švedska želudčana tinktura 1 velika đu Engleske i Rusije. Po »Daily Te? ; Zrne sa nekim katolicima. Iznosimo I boca 20 kruna. Omot i poštarina po? legraphu« boljševici nastoje sada i ovo čekajući da sudska istraga u? ; sebno, ali što jeftinije. Eugen V. ! da dobiju dozvolu, da u London nese svjetla u tu stvar. Feller. Stubica donja, Elsatrg br. I odašalju jednu političku delegaciju. C. Pomozimo Višegradu! U ratu vi i j 310, Hrvatska. Lenjin neće da razoruža. Po jed? . šegradski srez strahovito je nastra? I nom radiju iz Moskve, zaključio je j dao: domovi popaljeni, stoka pro? I osmi svjetski kongres, da se smje? i pala, narod vješan, strijeljan, inter? sta demobiliše jedan dio crvene niran i silom gonjen u bježanjc i ' armije. Lenjin je na ovo proteste? stavljan na stotine drugih patnja, vao izjavivši, da neće dozvoliti de? i muka i iskušenja, koje rat povukao i Dž. T., Gacko. Vaš dopis snio Vam po­ mobilisanje niti jednog momka, I sa sobom. I poslije dvije godine na? 1 slali radi nekih preinaka prije 2 nedjelje dok se svjetska situacija naročito i kon našeg oslobođenja naći ćete u 1 dana. Suinnjaino u tamošnji poštamki ured. na ruskim granicama potpuno ne ' ovom srezu porodica sa svojom si? j Očekujte slijedećom postom naše preporu­ razbistri. ročadi, koje stanuju u trapovima i ! čeno pismo. zemunicama, gdje im vlaga i voda ubija život i zdravlje, a kuće ni kro? Kulturno-prosvjetno društvo ' va nemaju nad glavom. Ovi bijed? „Gajret4 Sarajevo. nici koji nisu krivi što im je rat o? duzeo roditelje potucaju sc od ne? Broj 59 Sarajevo, 12. 1. 1921. mila do nedraga i gleda ju da im tko Mjesni odbor J. M. O. u Sarajevu daje ovim na znanje gg. svojim čla? ; dade koricu Ijeba ili kakvu krpu da i novima da je kancelarija mjesnog i se zaodjenu. Da makar koliko toli? ' Društvu »Gajret« potreban je poslo­ odbora otvorena svakim danom od ; ko ublaži bijedu ove siročadi, rije? i 3 do 6 sati poslije podne i da se na? : šila je Mj. Dr. Z. D. i Ml. u Više? I vođa, zdrav, agilan i praktičan sa naj­ laži u prostorijama Kluba Jugosla? . gradu, da svojom inicijativom uz i manje srednjoškolskom naobrazbom ili venske Muslimanske Organizacije i pripomoć dobrih ljudi osnuje ovdje , kvalifikacijom, koja odgovara stručnoj u Višegradu dječiji dom, u koji će I spremi sa berivlma u IX. ili Vili, či(Kiracthana), Bcndbaša ulica. Svi članovi mjesne Jugoslaven? ; se smjestiti ovakova djeca bez oca novnom razredu državnih namješte­ ske Muslimanske Organizacije mo? ' i majke prepuštena sebi. U tu svrhu ’ nika, a za osiguranje priznaće mu se dobila je ona vojničke barake koje j godine, koje je proveo u javnoj službi. gu se obratiti na kancelariju odnos? Unapređenje i mirovina kao kod dr­ no poslovođu M. Jerlagića u пауе? će se preudesiti za dom. deno vrijeme radi uplate članarine Pošto sama Zaštita nc raspolaže žavnih namještenika, Molbe treba naj­ i radi potrebitih informacija, odno? dovoljnim novcem, a sam narod o? • dalje do 1. februara 1921. na upravu sno molbi, žalbi i slično. vaga sreza radi siromaštva nije u ■ »Gajreta« slati. stanju to učiniti, zato je izdala bio? Rahmetul?lahi alejhi! - Bajram? Predsjednik: Kartovlć. kove na koje će se sakupljati pri? aga Muhasilović, naš prijatelj, se je nedavno nakon duge, ali teške bo? nosi koji će sc u potrebi ti za osniva? , nje doma. Molimo svoje pristaše, lesti, preselio u vječni svijet. da ovu akciju pomognu. Merhum je bio voljen i poštivan od svih svojih poznanika, a radio Francuska odlikuje Beograd. Mi? Glavnom odboru društva »Gajret« nistarski savjet Francuske odredio potreban je jedan vrstan knjigovođa, i nc, namjerom da bodne sina u tr? je generala Franchet d’ Esperay?a, po mogućnosti verziran u dvostavnom I buh. Ali mlada bijesna zvijer u spo? da preda ratni krst gradu Beogradu. ; knjigovodstvu, te samostalan bilancista. Velika »Napretkova« dobrotvor? Isti će biti namješten kao definitivan dobi ljudskoj, koja je snažno drža? na zabava biti će ove godine na 5. činovnik IX. eventualno Vili, činovnom la svoga po nesreći roditelja zemlji prikovana, hitro se oduprijev lakti? februara u svim prostorijama Dru? razredu sa plaćom kao i kod držav­ ma, pridigne na koljena tako, da je Štvenog Doma sa osobito biranim nih namještenika. Molbe treba najdalje očev trup ostao između njih; istrg? programom, za koji se pobrinula do 1. februara 1921. na upravu »Gajnc mu nož iz ruke i žestokim zama? zabavna sekcija Središnje Uprave reta Sarajevo slati. hom prereze mu vratne žile i grk? »Napretka«. Kao osobita atrakcija Predsjednik: Kurtović. biće sudjelovanje nekojih ponajbo? Ijan, kao da bi ovu u klaonici. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Ustade sav krvav i kao mahnit, ljih umjetnika hrvatskog kazališta PAPIRNICA ♦ naglim korakom, katkada i potrku? u Zagrebu i Osijeku, te se već una? ♦ prijed može očekivati, da će ovogo? > i HAMDIJE KOPČ1ĆA { juć, pohita u sud, te pokazujući krvave ruke i krvave mrlje na odi? dišnja »Napretkova« priredba do? i šeći onu visinu, na kojoj su u pred? I X preporučuje svoje bogato stovarište ф jelu reče srušiv se na sjedalicu: ratno doba stajale »Napretkove« I J svih vrsta papira, kancalarijskog I J Ubio sam oca! * zabave sa svojim biranim progra? ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ Porota uvaživ mnoge olakša? mom i cjelokupnim aranžmanom, Z obavljaju brzo i točno $ vajuće okolnosti — osudi ga na je? kako i dolikuje jednoj prosvjetno? ; > Cijene umjerene. $ danaest godina robije. Porotnicki kulturnoj ustanovi. Ispiti na trgovačkoj školi. Direk? * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ф je pravorijek veoma razno, pače opriječno prosuđivao: neki tvrdili čija trgovačke škole u Sarajevu ja? ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ da za ocoubicu nema druge kazne vlja, da će se ispiti privatista, hos? Nudjamo odmah otpremljive osim vješala, neki nasuprot — po? pitanata i drugih đaka držati dana iz Zagreba 2S. ov. mj., pa se pozivaju svi, koji znavahu predhistoriju onoga užas? noga umorstva - tvrdili čak da bi misle polagati ispit, da se prijave u direkciji dana 26. ov. mj. u 8 sati bili glasovali za riješen je ubicc. u svim mjerama, kao i Nije nitko žalio umorenoga pija? i da sobom donesu svoje doku? staklarski kit, nadalje ciUndere, meniče, već izmučenu patnicu majku mente. dicluske bočice i staklene lončiće za Dovršen štrajk u Trbovlju. Po mast, svjetiljke itd. mladog ubojice, čiji je zao udes ta? kođer pobuđivao sažaljenjem; tek vijestima trbovljanskog ugljeničkog Skladište Čeških tvornica stakla i porculana nitko da bi rekao nad grobom al? društva vratilo se je radništvo jučer koholičara od sinovlje ruke poginu? i danas u potpunom broju na po? WEISS i DRUG, sao. Štrajk u Trbovlju, koji je po? log: Pokojna ti duša? ZAGREB, kraj paromlina. čeo 12. decembra, tim je dovršen. i I i I ■ Poruke uredništvo. Domaće vijesti. * Natječaj. Natječaj. staklene ploče �Dioničare MuflimanskB Centi alne Banke za Bosnu i tag. d. d. u Sarajevu mogu podići dionice 1. i 11. emisiju ako polože megjutimnice (pri/remene potvrde) o III. i IV. uplati, a ako su te potvrde izgubili, mogu u smislu za­ ključka ravnateljstva dobiti dionice i bez tih potvrda, ako potpišu potrebno očitovanje. Ovo se očitovanje može dobiti kod navedenog zavoda na zahtjev svakog dioničara, kojeg se tiče ovo obaviještenje. Opet nešto za Vas! Muči li Vas glavobolja? Trganje u kostima? Boli od uloga, od reumatizma ! Besanlca? Jeste li nervozni i Nije li Vam želudac u redu? Tr­ pite li od slabe probave? Od pokvarena apetita? Ta pokucajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLLTD. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja u crnim danima. 6 dvostrakih ili 2 veliko specijalne boce 42. - K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci lb K. Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRAVE ELSA-P1LULE! Te sa uistina debre! 6 kutija 18.— K. SAGRADA BARBER 12.— K. ^VED8KA ŽELUĐ* ANA TINKTURA 20.— K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov balzam 15. K- Vi kaAljete ? Za probavu! Sius otetranjuje, kašalj utažuje ZAGOR­ SKI PRSNI SOK 9.— K, Hego kolačići (prene paetile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8. K. Fiakerski prah 8.— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepie 40,— K. Lipov čaj 8.-— K. Probavni prašak 4. - K- Soda biearbonica 3. K. Soi za čišćenje želudca 6.— K, Karlsbadska sol 6.— K. REGENEROL SA MARKOM „HEGA* (fizio­ loške soli po prof. Neueseru) 1 kutija 25.— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. — K. Pastile od tamarinda 2.50 K- ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.— . Senesbleter i Muterbleter poeamši od 3.— K. Glavobolja? Jednako ngođan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV „ELSA“ klinčić PROTIV MIGRENE 12,— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv grosnice 30.— K. Zubobolja ? Zubne kapi 5. K. Zeleno ulje 30'— K. Vođa sa oči 5*— K. Svrbljenje. svrab. Mast protiv svraba li.-- K, Naftolova mast 16.— i 20 K. Sumporna mast 12. K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvaja — aromatična, lovorova mast a kutijama po 3. , 7,— i 12.— K. Mast za rane 15,— K, Mast za djeca, Kamforna žesta 12 i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Diahilon-flabter, rabnflašter 2.— K 14,— K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Sredstva za životinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K. Mazilo za konje 25 — К< Antika 6. i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10,— K, Mast protiv ušiju 3,— i 12.— K. Kod upita treba priložiti Broj 243 WPRAVDA“ - „ПРАВДА" Strana 4 — Страна poštanske biljege za od­ govor. Slabokrvnost? Tekući željezni ekstrakt 20.— K. Željezni albuminat 40.— K- Uz liječnički prepie: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duha a Beča 25.— K, HEGA FERRIN 45.— K. Krečno-željezni sirup 20. - K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Elea1" 85.— K. Protiv glista! Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. Proljev. Diareja? Baetlerore kapi protiv kolere 15 к. kapi protiv grčeva 10.— K. kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melieove kapljice, balđrijanska tinktara, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30. - K. Dabreve kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Omot i poštarina raeanaja se posebno, ali što jeftinije. Preporuče so, naročiti Što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedina robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Број Upravo stiglo! Kockastog šećera po K 61 kg. Santos kave l-a po к 58 kg. Carolina riže po K 30 kg i sva ostala prekomorska roba i južno voće dobije se na veliko dok zaliha traje u trgovini sa kolonijalnom robom na veliko Spaho i Kašmo Sarači ul. 31. Arap Telefon 541. najbolju kremu za cipele izrađuje Ratković i drug, Sarajevo. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod . „Mjeseca** Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima ljekovitim, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolokjagal, bakama za gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove za knovet za iznemogle muške starije osobe, katran suji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, sersil pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Šumshi ekonom Čeh, s državnim ispitom šumara, absolvent gospodarske škole sa više godišnjom praksom u obedvje struke, primio bi službu šumara na jugu naše države. — Ponude slati na Jaroslav Džimal, šumar u Stipaliču p. Motnik ^Slovenija). SEBURA iz fabrike Hinlia Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prodaje se KUĆA u Sarajevu na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na R. Fetahagić, B. Brad. Jedina Muslimanska restauracija ŠUME svakovrsne kupujemo. Dozvole za seču sami dobavljamo. Ponude slati Dobričiću б Pavloviću, B. Novi. URA? „BALKAN" koja čini trajao veselje? Samć Suttnerova Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. d. Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke itđ. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke ura I u Beču preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo.- Abdulah eff. Cvijetić, H. Sattner u Ljnbljani broj 706, Wien, I.. Fleischmarkt 9. Muslimanska trgovačka i obrtnička banku za Bosnu i Hercegovinu (d. d.j u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i g. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. * * - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZU Odgovorni urednik.- ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel a A. Kajon, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e726551851d3fbefb5b63acb2c6adc4b.pdf 81258e50e9d1db897391123b8a1cc718 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini oroj 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA; GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. 3 roj 6 (244) Sarajevo, utorak 18. januara 1921. (8. Džumadel-u’a 1339.) Prijestolna besjeda, KOJU JE IZREKAO NJ. VIS. PRESTOLONASLJEDNIK ALEKs SANDAR NA SVEČANOJ SJEDNICI KONSTITUANTE 14. o. m. »Gospodo narodni poslanici! Božjom milošću, besmrtnom hra« brošću, nepokolebivom odanošću narodnom, a pomoću naših velikih saveznika izvršeno je oslobođenje i ujedinjenje našega cjelokupnoga naroda, koje je još prije dvije godi« ne svečano proklamovano i koje je danas međunarodno priznato. Po« slije izbora za Ustavotvornu Skup« štinu, izvršenih u primjernom redu i slobodi, Mi vas u Našem istorij« skom Beogradu ne dočekujemo u sjajnim palačama. Naši Predci i Mi ni jesmo imali kad da mislimo na njihovo podizanje, jer sva Naša pos koljenja od Vožda pa do danas bila su zauzeta samo mišlju za naše o« slobođenje i ujedinjenje. Moj Uzvi* šeni Roditelj Njegovo Veličanstvo Kralj Petar Prvi živio je cio Svoj život u želji i nadi, da doživi ovaj sretni dan. Ostareo i iznemogao i savladan teretima, koje je podnosio s narodom za narod, On vam danas preko Mene upućuje Svoj Kraljev« ski pozdrav. Dobro Nam došli, braćo iz sviju krajeva naše prostrane i mile Otadž« bine sa željom, da srećno izvršite svoj veliki i teretni posao. Oružje je dalo svoj prilog za da« našnje stanje; neka ga mudrost na« rodnih poslanika dopuni i kruniše. Gospodo narodni poslanici! Uvjeren sam, da će se pri izmjeni misli o stvaranju Ustava imati pred očima samo opšte dobro našega nas roda i da se ne će izgubiti s vida ni jednoga trenutka, da je naš narod vjekovima stradao i trpio pod ne« prijateljima, koji su sa istoka i za« pada nagrnuli i razdrobili njegov« jedinstvo i omeli stvaranje jedne ja« ke države, preSli njegov nacionalni razvitak, trošili njegovu snagu i te« kovinu i proiivali njegovu krv na jačanje moći osvajača. I samo du« boka nada da će jednom doći tre« nutak njegovog oslobođenja i na® rodnog ujedinjenja održala ga je u životu. Gospodo poslanici! Moje je povjerenje u narod пео graničeno. On je svojom političkom sviješću na visini zadatka, koji je pred nama. Taj zadatak ima da bu« de svršen, da naš Ustav svojim us stanovama i perspektivama, koje os tvara, ostane veliki instrumenti na« šega napretka. Naši stari naseHli su se, — a mi smo se oslobodili i prvi put ujedinili naše oblasti u jednu državu. Ona je naše prvo dobro, naša najveća teko« vina. Ustav ima da je okruži svim • I . i modernim uslovima trajnosti, stabiL nosti i daljeg razvijanja. Istražujte i utvrđujte, gospodo narodni posla« nici, te uslove. U tome su Vaša pras va i Vaša sloboda potpuni i ujam« Čeni. Ja svraćam pažnju na jedan od tih uslova, mislim najvažniji: to je pravda. Pravda svima djelovima na« šega naroda, pravda svim vjeroispos vi jestim, pravda velikim i malim, jakim i slabim, pravda svima, koji nijesu našeg imena i plemena, ali su naši sugrađani. Razvoj društva i država naročito ističe našoj pažnji ekonomsku prav« du. Jedino će se tako ljudska civih« zacija obezbijediti od dosadašnjih periodičkih potreba. Vjerske borbe među ljudima i narodima nestaju ili odlaze u pozadinu; i nacionalne će se borbe ublažavati, ali će se zao« širiti privredne, ako u sve svoje mi« J sli i radnje u ekonomskom i soci« jalnom životu i odnosima ne unosi« mo težnje za pravdom. Tako će naša država, zasnovana na punoj ravnopravnosti i najširem demokratizmu, omogućiti harmo« nično razvijanje sviju narodnih $ila i otvoriti put i najsiromašnijem da svojim radom i umom dođe do naj« višeg položaja u državi. Gospodo poslanici! Vjerni amanetu, ostavljenom nam od milijona naših palih junaka, tre« ba da Ustavom obezbijedimo naše narodno i državno jedinstvo. U to ime neka je srećan rad Usta« votvorne Skupštine i neka je blago« sloven Bogom, neka bude završen na radost kako cijelog našeg naroda tako i naših oprobanih prijatelja; neka povede naš cjelokupni narod velikoj i slavnoj eri u svjetskoj isto« nji. Da živi naš narod Srba, Hrvata i Slovenaca! Da živi naša mila Otadžbina! Da žive svi građani naše mlade Otadžbine!« * Čitanje prijestolne besjede pruži« lo je nov dokaz narodne ljubavi pre« ina Regentu Aleksandru. Burno klL canjc i pljesak svih zastupnika, bez razlike na političke partije, dokaz su narodnog povjerenja u mladog nosioca kraljevske časti. Dao Bog pa i vlada imala isto tako široke poglede na svoju dužnost prema narodu, dao Bog, na i ona krenula putem snošljivosti i jače ljubavi pre« ma svima dijelovima našeg troime« nog i trovjemog naroda. Uloga našeg poslaničkog kluba Beograd, 15. januara. Sigurno se ljutite, što sam ovako okasnio sa izvještajem iz Bijelog grada. Imate pravo. Na kad proći« tate ovaj izvještaj, doći ćete do za« ključka, da sam imao pravo, što ne pohitjeh sa kojekakvim kombina« cijama. Da pregjem na stvar. Došavši u Beograd zatekosmo jednu potpunu netačnu pretpostav« ku: agrarni su resor dobili radikali; ergo muslimani će u vladu. Pitanje je samo, koliko će zatražiti mini« ј ' : • i * ■ starskih portfelja i koje će osobe i da izašalju u vladu. Naravna stvar, da smo imali dosta okapanja, dok I smo ispravili tu pogrenu kombinaci« ' ju, u koju je Beograd zapao, jedino i stoga, što je našim protivnicima us« njelo da nas srpskoj javnosti prikažu kao isključivo feudalsku stranku, a drugo stoga, što je na agrarnom portfelju bio učinjen prelom u рт« voj misiji g. Pašića. U cilju prvog objašnjenja izaslan je poslanik Korkut g. Stojanu Protiću, a sutra« dan je oko podne primljen od g. . ! t i ! j * i Pašića, kojem je u jodnom dugom objašnjenju izfložio uzroke radi ko« jih se naš klub skanjuje unići u ovu i ovakovu vladu. Kao temeljem di« ferenciju Korkut je označio činje« niču, da se vlada oslanja na jedan uzak blok, pa je iznio potrebu, da vlada svojim popustljivim i obazri« vijim držanjem omogući sastav jedne šire koalicije stranaka, u koju bi se u prvom redu imao privući Koroščev i Narodni klub. Ustav — izložio je naš delegat — ne treba da bude odraz mišljenja samo dviju većih stranaka i rezul« tat samo njihove nagodbe; on ino« га biti izražaj narodne volje i baza, na kojoj će se izgraditi unutarnji mir i zadovoljstvo najširih slojeva naroda. On mora da bude djelo spo« razuma i jaka veza izmegju sva tri plemena našjga naroda, a nipošto majoriziran ja i vrelo razmirica i ne« prekidnih trzavica u našoj mladoj kraljevini. Da bi se omogućio ovaj širi spo« razum, nužno je — reče dalje naš delegat da se ukloni zapreka, ko« ja smeta ulasku ovih stranaka u parlamenat. Drugim riječima: valja pristupiti reviziji poslovni« k a i skinuti s dnevnog reda bar pi« tanje zakletve, koja je i onako na nelegalan način unešena u poslov« nik. Pošto je prije toga razgovora i g. Korošec stavio zahtjev o izmjeni ove zakletve, pa se dapače zaprije« tio i odlaskom iz Beograda, ako vla« da ne pristupi ovoj izmjeni, g. Pa« šić se je izjavio spremnim, da u tom pogledu izagje u susret našoj želji te je obećao da će ovu stvar pokre« miti u minstarskom savjetu. Time je završen ovaj razgovor, pa su ne« tačne sve novinirske vijesti, koje su 'javljale o kakvim daljnim uvjeti« ma našeg kluba. U četvrtak su izmijenjena miš« ljenja sa Korošćevim i Narodnim klubom, a u petak su oko podne o« daslani gg. Korkut i Šerić, da izmi« jene mišljenje sa predsjednikom »demokratskog« kluba g. Ljubom Davi do vičem. U početku razgovor та. kojem je prisustvovao i posla« nik Anđelinović. objašnjene su g. Da vidovi ću politieko«kuhurne tež« nje naše Organizacije i naglašeno, da su netačne vijesti, da se naš klub nosi mišlju, da zabije klin između »demokrata« i radikalne partije. Na« ma je mnogo stalo do toga “ re« kose naši delegati da se dođe do snošljivijeg odnosa medu pojedi« nim Partijama i da se uzajamnim popuštanjem nađe sredina, na kojoj bi se mogle sresti stranke sve triju plemena našeg jedinstvenog naro« da. Dalljc je potrebno, da se obra« zuje i a k a v 1 a d a, koja će svakom da ulije respekta prema organima vlasti i koja ee svojim objektivnim i pravednim radom povratiti auto« ritet zakonu i zavesti dobar pore« đak u zemlji. Partizanstvu treba u« činiti kraj. Naš klub ne trči za port« fcljima, ni ovdje ni u Sarajevu i gla« vno mu je, da se dođe do vlade, ko« i a će uspostaviti red, rad i zakon. U daljnjem razlaganju naši su de« legati zatražili da se našem klubu omogući posrednička uloga među vladinim i hrvatsko«slovenačkim grupamj, kako bi se omogućila šira koalicija. Izrazili su želju, da »de« mokratski« klub pođe još i više u svojoj popustljivosti i stavili pred« 'log, da se putem međustranač« ke konferencije omogući iz« mjena misli među pojedinim klubo« vima i u prvom redu pristupi izmje« ni sadanjeg poslovnika. Tokom ovog razgovora taknuto je i agrarno pitanje. Valja priznati Godina III. : da su nas izjave a. Davidovića ne« i samo iznenadile nego i — zadovo« I ljile. On je naime priznao, da se je u ovom pitanju mnogo griješilo га« di toga, što se je ovaj čisto soci jal« | ni problem pretvorio u korteško i sredstvo pojedinih partija. Ovo je, reče g. Davidović, jedna bolna ope« racija pa je nužno, da se izvodi sa finim osjećanjem i što manje boli. Bilo bi strašno, kad bi se pri ovoj operaciji upotri« jebio kasapski nož, umje« sto da se njega bolesnika povjeri opreznom opera« t e r u. Kad smo mu istakli da nas ; najviše boli, što se agrarno pitanje kod nas rješava drukčije nego u os« talim pokrajinama, dao nam je pot« puno pravo. Razumijem vaš polo« žaj, odgovori g. Davidović, i znam da je lakše podnijeti i ne« pravdu, nego li nejedna« kost. Izlaganje naših delegata praćeno je živim interesom, a svi su naši , predloži naišli na odobrenje g. Da« i vidovića, koji je pri rastanku izra« i zio želju, da se što češće sastajemo, i jer će ti sastanci raspršiti mnoge ■ predrasude i omogućiti tjesniji od« , nos i bolje međusobno razumijeva« 1 nje. Isti dan iza podne bili su kod g. i 1 Pašića naši delegati Maglajlić i Kor« . kut. Razgovor je tekao dugo, ali ! nije doveo do povoljna rezultata, jer je g. Pašić odbio posredovanje ј sa Hrvatima uz motivaciju, da se | nakon Radićevih izjava nema o čem sporazumijevati. Bio je očito nervo« zan i nekako mu se hitjelo sa na« šom odlukom, pa nije prihvatio ni našeg predloga, da se najprije pri« stupi izboru odbora za reviziju po« slovnika i da se izbor ustavnog od« bora odgodi do izvještaja odbora za reviziju. Prihvatio je samo pred« log, da se ostvare međustranačke konferencije. Ipak je nakon razgo« vora sa gg. Davidovićem i Ribarom pristao da se danas u 11 sati sasta« nu šefovi stranaka na razgovor. No i taj je sastanak ostao bez rezul« tata usljed njegove nepopustljivo« sti u pitanju izmjene poslovnika, pa će se sastanak nastaviti sutra. G. i Pašića zabrinjuje zahtjev manjih 1 stranaka, da se Ustav ima primiti • kvalifikovanom većinom od 2 3 u« kupnih poslanika i htio bi da se naj« prije u tom postigne sporazum, pa tek onda bira odbor. On uopće na« stoji izigrati zahtjev o reviziji po« slovnika. No nema zgleda, da će mu to poći za rukom, jer se čini, da stranke ne će praviti pitanje od zah« tjeva za 2/3 glasova. Kako se vidi, našem klubu ne cvatu baš najljepše ruže, no ipak ne gubi nade, da će, makar i žila« vom borbom, doći uzvišenom cilju, da se uz liberalniji poslovnik i ve« ću obzirnost poluči uvjet sretnijoj j budućnosti svih dijelova našeg na« • roda. [ i Vakufski sahar. (Svršetak.) Na šestoj sjednici održanoj 3. ov. mj. na predlog saborskog od« bora je razdijeljena dotacija od K 25.000 za putne troškove Ulema« medžlisa i muftija pri inšpiciranju. tako da je za svakog muftiju fiksi« rana suma, ali ako sc ona pokaže nedovoljna, to se.ovlašćuje ReisuL ulema, da delegira š c r i j a t s k e suce na razna putovanja. Zatim dolazi na dnevni red predlog sa« borskog odbora glede revizije šta« �Страна 2 — Strana „ПРАРДА" — „PRAVDA" tuta. Korkut čita i obrazlaže dotiče Poslije toga rješava sabor još ne* ni prcdiog koji glasi: »Daše u srni* kc neznatnijc tekuće poslove, a on* slu zaključka sjednice v. m. s. od« da se na tajnoj sjednici u pitanju bora od 14.'9. 1920. toč. 4. delegira* i popunjenja vak. direktora na preid* ju gg. članovi saborskog odbora ■ log Korkuta, a s obzirom na to što Magla jlić, Šerić, Omerović, Miljko? predstoji ujedinjenje naših vakufa vić. Korkut i članovi sabora Dr. sa onim u Sandžaku i Makedoniji i revizija štatuta, zaključuje jedno* Spaho. Kapetanović i Vilović, te ovlaste na pregovore sa zastupnici* glasno, da se uprava sab. odbora po* ma Sandžaka i .Makedonije i s nj i* vjeri provizorno g. Mahmut cf. ma u sporazumu stupe u pregovore Bahtijareviću i da saborski odbor sa centralnom vladom u svrhu iz? neminovne potrebe ureda svoga mo* rade nacrta za reviziju sadanjeg a? žc podmiriti i prekoračenjem pro* utonomnog statuta, koji će se. nacrt računske dotacije. Molbe činovnika onda u smislu §?a 86. tač. 15 štatu? v. m. saborskog odbora, da se pot? ta iznijeti pred sabor na odluku. puno izjednače sa državnim činov* Dalje će se od Uleme Mcdžlisa za? niđma kako u berivima tako i u tražiti njegovo mišljenje o načinu činovnim razredima, povjerava se ove revizije i ova je delegacija duž* sab. odboru, da ih riješi po svojoj na, da se s Ulcma*mcdžlisom spo« uviđavnosti. razumi o temeljnim principima ove Zatim sabor većinom glasova o* revizije. Sabor je principijelno spo* dobrava povišicu dnevnica članova razuman, da ova delegacja kooptira sabora i sab. odbora na K 120. Na« još nekoliko članova sabora u svr* i kon što su se odobrile još neke hu informacije i boljeg orijentira* prodaje vak. nekretnina i riješili nja i pristaje, da se putni i opskrb? još neki sitniji poslovi, završava sa* ni troškovi ovih kooptiranih člano? bor zasijedanje. va podmire na I. naslova 1 st. S ove se stavke makar i uz prekora? čenje može podmiriti i izdatak za eventualnu anketu stručnjaka«. Sa* bor usvaja jednoglasno.gornji pred« log saborskog odbora. »Demokratska« »Riječ« »otkriva« Poslije toga neki članovi sabora našu politiku. kritiziraju dosadašnji rad saborskog U času, kad su naši poslanici prc* odbora i izriču bojazan, da će u uzeli na se historijski važnu misiju, buduće moći manje raditi, pošto su da posreduju između ekstremistič* neki članovi saborskog odbora u. jedno i narodni poslanica u konsti* kih struja u konstituanti, kad dakle djelom zasvjedočuju. da su n a j d r* tuanti. Povodom toga se razvija vr lo žestoka debata, usljed čega pred* žavotvorniji. taj organ »demo* kratske« stranke blati naše poslani* sjednik prekida sjednicu. 5. januara ke kojekakvim tcndcncijoznim iz* se ta sjednica nastavlja i na njoj se rješavaju neke sitnije stvri kao vještajima o njihovom držanju. U odobrenje nekih samostalnih vaku? i njenu tijesnu konfesionalnu grud ne fa. U pitanju otuđivanja vakufskih I može da uđe poštovanje kakovog zemljišta sabor zaključuje, da se ! bilo držanja našeg kluba. Čujte, šta ukine zaključak sabora od 2.1. 1917. | joj se 12. ov. mj. tobože iz Bcogra* da javlja: »Vođe ove stranke nala* po kojem saborski odbor ne bi smio u buduće provesti otuđivanje va* ze se nekako u sličnom položaju kao i Radić. Oni su na izborima tjerali kufskih nekretnina bez predloženog nesavjesnu demagogiju odobrenja sabora. »glavno za islam i sultana«. Polaga* Ujedno sabor dozvoljava, da sa* borski odbor u hitnim slučajevima nje zakletve kralju prvo je razoča* odobri trampu ili otuđenje vakuf* ranje za njihove mase. Zato su sa* skih nekret. uz predlog povjeren* da u strhu, da ne izgube ovako z a* ludjene izbornike, uzmiču i stva i izni*šcriju. U savezu s ovim ukida se tako* ne bi rado, da sami uđu u vladu, dok đer zaključak sabora od 21.I. 1919. ne mogu da se iskažu barem nekim glede prizivanja šer. sudaca u sjed* uspjehom u pravcu svojih izbornih agitacija. Zato se sada sakrivaju za niče vakufskih povjerenstvava radi zahtjev, da se prije svega ima da mnijenja i odobrenja trampe ili o* mijenja poslovnik, no još se ne tuđi van ja vakufskih nekretnina. Na toj se sjednici još zaključilo, [ zna, ukoliko samo u p o t r e* da se tri o harah Ijene z gr a* i b 1 j a v a j u ovaj zahtjev, da markiraju druge svoje ž e* de mektebskc (u Zaušlju kod lje. Njihovo nećkanje da Bileća, u Šetićima kot. Rogatica i uđu u vladu može međutim u Janji, kot. Bijeljina) dadu ze* da olakša zemljoradnici* m a 1 j s k o j v 1 ad u najam u ma, da se odluče da izvrše svrhu otvorenja osnovne svoju dužnost u ovo doba škole. naprama državi i narodu, Na sedmoj sjednici održanoj 6. kad i onako tvrde, ov. mj. odobrava sabor novčanu onaj ustav, u kojemdaćećeseprihvatiti radikaii pripomoć slušateljima učiteljskog sporazumjeti. Kada tečaja od K 15.000 i to K 10.000 za ibidemokrati u kabinet ušli mu* kuhinju, a K 5.000 za nabavu knji* si i naime ni, morali bi i m se p r a* ga. Mirovinski statut za mualime vitim austupci ag* mektebbibtidaija se odlaže za bu* r a r a, a m o ž d au i pitanju ustava«. duće zasijedanje sabora, pošto ta i riječi ne smiju zaboraviti, stvar iziskuje više studija. Isto ta* i jerTesu serečene baš u onaj momenat, ko i njihova službena pragmatika, kad su muslimani bili spremni na kao i osnova ustrojstva okruže me? mnoge i mnoge žrtve .sa svoje stra* drese u Sarajevu. Poslije odobrenja ne a u korist te iste »demokratske« otvaranja nekih novih sibjan?mek? stranke. Nešto od toga izvještaja teba rješava sabor, da molbe nasta* ne možemo da razumijemo: Ka* vnika okružne medrese za regulaci* ko se je »Rini ječ« mogla tako glupo ju beriva prema berivima nastavni? zaletiti i prikazati stvar tako, kao ka na državnim srednjim školama da je zemljoradnicima radi toga 0? riješi saborski odbor u sporazumu lakšan ulaz u vladajući blok, što sa Ulema*mcdžlisom. Kod raspra* po svoj prilici ne će u nj ve o uređenju okružne medrese za* muslimani da uđu. Zemljoradnici klub ključuje sabor: I. da se ovlasti sa* od muslimanskog i akosuimjači je bilo borski odbor nekj u sporazumu s u? stalo do toga da budu ondje, gdje iema?medžlisom stavi privremeno nema muslimana, mogli su odmah na snagu postojeću osnovu štatuta da uskoče u vladu i demokratsko* za okružnu medresu. II. da se sa? nacrt ustava bio njiho* borski odbor stavi u sporazum s u* radikalski vom pomoći mogao proći još brže lema*medžlisom glede izbora i po? i još centralističnije, nego s musli* punjenja personala okružne medre? manima, pošto se zemljoradnici se. III. da se sabor, odbor sporazu? slažu sa demokratima i radikalima mi sa ulema?medžlisom u tu svrhu u pitanju pokrajinskih autonomija. da jedan računarski činovnik sabor* Nadamo se, da će zemljoradnici skog odbora i išpicira ekonomsku svojom samostalnom politikom kao stranu okružne medrese i da svoj i mi muslimani znati začepiti ta pr* referat o tome podnese ili putem u? ljava usta i mozgove., kojma je in* lema*medžlisa na saborski odbor ili teres i jedinstvo države uvjetovano putem saborskog odbora na ulema interesom partije. medžlis te da ulema medžlis inšpi? čira zavod u pogledu obuke. IV. da Jasno kao sunce. »Politika«, po se saborskio dbor sporazumi s ule* izgledu poiluzvanični dvorski list ma*medžlisom u pogledu smješten ja dobila je 12. ov. mj. ovaj brzojav pitomaca okružne medrese koji će iz Sarajeva: »Kao kandidate za u budućoj špofekoj godini doći u predsednika bos.?herc. vlade hrvat* I. razred. ska težačka stranka ističe dr. Kara* Bilježe. mehmedovića, narodnog poslanika, člana Jug. Musi. Organizacije. Ra* z u m e s c, da o kandidaciji j c d* nog muslimana za predsedni* ka zemaljske vlade, ne može bi* ti ni reci«. Ove ćemo riječi od* sele uvijek citirati, kad budemo o* pet koj puta morali dokazivati, da je Srpstvu prva i bitna karakteri* stika vjera i to pravoslavna vje* ra. Hvala »Politici« na iskrenosti ! Neupućenost historičara. U »Povijesti novoga vijeka«, ko* ju je sastavio g. dr. S. Srkulj, a koja je izdata 1919. g. ima članak »Tur? ska u novom vijeku« na str. 212., u kome stoji ovaj pasus: »razvitku joj (Turske) smeta koran, koji je na ne* sreću po nju odlučivao i u svjetov* nim poslovima«. Budući da je to jedna velika neistina, koju se jed? nom historičaru, kao što je g. dr. Srkulj, nc može oprostiti, ne mogu propustiti, a da ovdje nc upravim na g. dr. Srkullja ova pitanja. 1) kako je g. dr. Srkulj došao do toga, da je Kuran zapreka napret? ku i 2) da li je kao povjesničar to kri* tički upitao? Držim, da je piscu dovoljno bi* lo baciti bar jedan pogled na raz* vitak arapskoga naroda u srednjem vijeku, koji bijaše lučonoša islam* ske kulture, pa da stvori posve dru? gi sud o Islamu. Arapski narod pri* livši Islam i prema tome slijedeći uzvišeni Kur’an, probudio se je iz mrtvila, u kome je bio prije pojave Islama. Tada mjesto plemenske mržnje zavlada zajednička ljubav, mjesta prevejanosti iskrenost, mje* sto nesnošljivosti prava tolerancija i t. d. Islam dakle zaogrnu Arape, kako plemića tako i prostog građa* nina svima svojstvima, koja su bit* na za razvitak svakog naroda. Mo? že li se naći u povjesti tipičniji pri* mjer jednog prvednog i u pravom smislu riječi demokratskoga vlada* ra, kao što je to h. Omer, drugi ha* lifa islamske države? Kao karakte* ristika njegova značaja neka mi po* služi slijedeća priča arapskoga naro* da, koja doduše bez povjesne pod* loge, ali ipak u mogućnosti vjero* van ja. Veli se, da je h. Omcr u svo* je vrijeme imenovao namjesnikom Egipta Muaviju, poslije 1. halifa iz kuće Omejevića. Međutim je u to vrijeme izgubio nepravedno neki Egipćanin jednu parnicu. Ode Mu* aviji kao namjsniku, da se pritužk ali mu nc mogošc pristupiti od voj* nika, koji su mu čuvali palaču. Po* nukan od svoje supruge krene E* gipćanin put Medine h. Omeru, ko* ga nađe u jednoj medinskoj štali, gdje je liječio gubave konje. Kada mu je Egipćanin stvar saopćio, uz* me h. Omer sa zemlje kost, na ko* joj napisa: »lejse kisra adele ninni« što znači: nije Kisra pravedniji od mene. Ovim je h. Omer htio upo* zoriti namjesnika Muaviju na jedan slučaj iz njihova života, kada su kao trgovci jednom prilikom bili naku* povali u Perziji robe, koju im odu* ze carević u zdogovoru sa perzij* skim trgovcem. Oni odu Kisratu, tadanjem vladaru perzijskom i po* tuže se. Kisra da dokaže svoju pra* vičnost vrati im robu i ujedno dade smaknuti i svog vlastitog sina i per? zijskoga trgovca. Dakle h. Omer ho* će da bude pravedniji i od samoga Kisrata. A ko dade h. Omeru takav odgoj? Dade mu ga Islam i Kur’an. U Kur’anu stoji: »Budite pravedni, jer je pravičnost najbliža pobožno* sti«. Dozvoliće mi pisac, da citiram manifest h. Ebu*Bekirov na vojsku, u kome se očituje duša pravoga mu? slimana. On je mogao biti uzorom evropskim vladarima, naročito u o* vom svjetskom ratu. Taj manifest glasi: »Vojnici! Ako Vam Bog po* dijeli pobjedu, ne kaljajte vaših ma? čeva sa kvrlju onih, koji vam se predaju, ni sa krvlju djece, žena i nemoćnih staraca. Kada uđete u neprijateljsku zemlju, nemojte drveće sjeći, voće u n i š t a * vati i kuće paliti. Od neprija* telja uzimajte onoliko hrane i dru* gih potrcbština, koliko budete trc* bali. Bez velike nužde ništa nemoj? te rušiti. (Jradove i tvrđave osva? jajte, a uništujte samo one, koje bi neprijatelju mogle poslužiti kao u? točište. Sa pobjeđeniin i nevoljnici? Бпој 244 — Broj ma postupajte lijepo i milosrdno. U vašem postupku sa neprijateljem ne budite dvolični nego prema njim uvijek budite iskreni, pravični i čovječni, te održavajte zadanu ri* ječi« Smisao ovoga manifesta u glav* nom je uzet iz nekih ajeta Kurana i hadisi*šerifa (predaje Muhameda a. sđ. »Nemojte drveće sjeći, voće uni* štavati i kuće paliti« nije ništa dru* go, nego izravni prevod kadisa: la dararc vc la dirare fibislami, što znači: po Islamu ne smije musliman štetiti drugome, niti nanešenu štetu odvraćati štetom, nego može traži* ti zadovoljštinu jedino legalnim pu* tein«. Ovaj su hadis uzeli šeriatski pravnici kao jedan između drugih općih pravila za šeriatskograđanski zakon. Taj х manifest nije bio samo mrtvo slovo na papiru, nego su a* rapski vojnici pokazali i svojim dje* lima, da su dostojni tih velikih mi? sli. Naprotiv tome vojske današnje* ga 20. »kulturnog« vijeka pokazaše u svjetskom ratu netoleranciju, ko* ja je bila i u srednjem vijeku jedna od glavnih karakteristika evropsko* ga kršćanskog naroda. Koliko i ko? liko su unazad bacili ljudstvo sa svojim španjolskim inkvizicijama Karlo V. Habsburgovac, tc njegov sin Filip II. i onda Filip III.! Pisac sam veli u istom svom djelu na strani 121., da je Filip III. do kraja uništio španjolsko gospodstvo i obrt time, što je istjerao marljive Moriskc, potomke pokrštenih Ma* ura. Dakle Mauri, sljedbenici Kur' ana, bili su oni, koji su polja i le* dine pretvorili u plodonosne orani? ce i koji podigoše vrtove od masli? na i naranača. Arapi, kao racional? ni gospodari, služili su se i umjet? nim kemičkim proizvodima, da po* dignu pCodovitosti zemlje. U tomu ih nije priječio Kur’an, nego ih je baš on na to i poticao. Da Kur’an nije protivan reforma* ma, opet nam mogu kao primjer po? služiti Arapi. Memun, Harunur*re* šid i Daferimensur, koji udariše te? melj hilafetu na razvalinama Babi* lonije, primiše objeručke grčku kul* turu, i oživješe je davši joj pravac čisto islamsko*arapski. Arapi navi* jestiše tadanjem fanatizmu rati i u? darišc put kulturi i civilizaciju To je sve odatle, što su kao muslima* ni shvatili smisao ajeti*kerima: »To je knjiga, koju smo Tebi, Muha* mede, poslali, da njom izvedeš Ijud? stvo iz tmine na svjetlo«. U vrije* me vlade Abasovića pojavi se tež? nja za naukom. Procvatoše pored vjerske i razne grane svjetovne zna* nosti. Davno su Arapi poznavali desetinski sustav brojeva, algebru, rješavali jednadžbe višega stupnja, mjerili veličinu zemlje, osnivali a* stronomske opservatorije, prouča? vali kemiju, osnivali bogate knjiž* niče (opća povijest je zabilježila, da jc samo jedna knjižnica brojila ne* kih 000.000 djela), na njihovim su dvorovima življeli učenjaci i pjos* nici i t. d. Kod Arapa su razna uči* lista bila otvorena ne samo musli* manima, nego i inovjercima, kako vlastitim državljanima tako i ino? zcmciina iz Evrope. To je bilo u doba, kada je kršćanska Evropa vo* dila 7 križarskih vojni proti kultur* nom isl. svijetu. Španija u vrijeme arapske vlade postade ognjištem kulture za cijeli tada poznati svijet. Dalje veli Srkulj: »Preko toga bi još znali kako tako prijeći snažni i odrješiti sultani, kao što su Sulej? man II. i njegovi predšasnici bili...« Ovaj pasus daje mi utjehu, da tvrd? nja Srkuljeva o Kur’anu nije potek? la hotimice, nego iz neupuće* n s t i i nepoznavanja Kur’* ana. Vjerojatno je, da je Srkulj pri obrađivanju ove knjige upotre* bio strane naročito njemačke izvo* re. On misli, da zakonik Sulejma? nov nije stvoren u duhu Kur’ana, jer »preko toga bi još znali kako ta* koa prijeći snažni i odrješiti vlada? ri«. A ono je baš obratno: Sulejma? nov zakonik stvorili su tadanji še* riatski pravnici po Kur’anu. U Kur’* anu nisu navedeni precizno svi mo? gući slučajevi. Kur’an sadržen ge* neralnc pojmove, iz kojih se dadu prema duhu vremena stvarati zako? ni. Kur’an ne samo da nije na putu kultivisanju i'civilizovanju njegovih �244 — Broj sljedbenika, nego je šta više njm postavljen temelj islamskoj civiliza* čiji, koja je bila veoma važan fak* tor u historiji umnog razvića Ev* горе. X. Naši dopisi. Odžak, u januaru 1921. Odavno smo se skanjivali da pi* šemo o odžačkim prilikama, ili bo* lje reći neprilikama. Iskusili smo na svojim slabašnim leđima, šta sve može učiniti osveta jednog provin* cijskog i malograđanskog činovnik ka, kad mu takneš u ahilovu petu. Afera, sa bivšim upraviteljem kot. ispostave Dolićcm, koji sc kao Hr* ▼ at i akademski o b r a z o ? van tako zaletio, da se latio naj* nekulturnijeg sredstva - batina, sa* mo da uguši glas istine i kritike svo* jih batinaških metoda, i sad nam je u živoj uspomeni, pa svjesni svih .posljedica, hoćemo da javno pod* vrgnemo kritici rad našeg sadanjeg upravitelja kot. ispostave Filipovi« ća. Istina, Filipović je nešto višega, nego je bio DoHć i prema tome o* pasnije ga je kritikovati: on je Sr* bin*pravoslavni. Ako još istaknemo da je od pristava pomoćnih ureda došao za upravitelja kot. ispostave, dakle, bez i srednjoškolske nao* brazbe, onda će biti jasno, šta sve pretpostavljamo, kad hoćemo da pišemo o njemu. Zamijenio je zloglasnog Dohića. S početka je bio prijazan, očito na* stojao, da ne jezdi tragom svoga {pretšasnika. Ali kasnije njegove ma* nire pokazaše, da je tada igrao u* logu vuka u janjećoj koži. Najpre je stao praviti se važnim, jer mu je pr vašoj a poza bila, val jda, ne* spojiva s položajem. Iza toga, na* ravno, slijedilo je sikterisavanje stranaka iz kancelarije i strašne i nepravedne globe ili kapšenja. Dok je pekao rakiju, kažnjavao je svi* jet ni zašto po nekoliko dana z a t* v o г a, a kad su osuđenici nudili no* vac na mjesto zatvora, jer su bili radni jesenski dani, on nije dao ni prozboriti. Trebalo mu je naime momaka, da rade kod kazana ra* kijskog. Sad opet, kad mu za peče* nje rakije ne trebaju momci, jer je rakija pečena, on i ako koga osudi na zatvor, sili ga da plati globu ili ako osuđenik moli, da mu se globa pretvori u odgovarajući broj dana zatvora, on ni da čuje. Veli, ne trebam mnogo momaka u zatvoru. Dosta 2—3 da presjeku drva i metu ... Da, sad nije potre* be, ne peče se rakija. Uz ove »up* ravničke kvalifikacije«, on je i do* bar »ekonom«. Videći da država ne može da plati svojih činovnika ka* ko bi trebalo, našao je jedan drugi način. »Kupio« je pod »kesim« ko* madić zemlje i u nj jesenas ubacio 300 kg pšenice, da na ljeto za idu* ću godinu spremi zimnicu. Pa to ni* je nikakva ekonomija, kad se mo* та platti za zemlju zakupnna, kupi* ti sjeme, platiti oranje i mnogo još toga — reći će kogod. E, brate, nije tako! Zemlja se »kupi« eto tako, a nije teško naći i sjemena »pomuna* $ib«. Konja ima državnih, za koje se ne plaća kirija, a općinski poli* cajci i drugi tuttii quanti službenici jedn za plug, jedni za krčalo i tako to bi. Ta zašto je postavio četiri po* licajca, kad su dosta i dva. Mjesto da se šigicaju i klatare po čaršiji i birtijama, nek malo urade i svom »poglavitom«. Kao »ekonom« on i državne konje i volove razmješta. Diže ih od invalida i daje bogataši* ma i gazdama, jer je »konstatovao«, da biše ti hajvani »pokrepali« kod siromašnih invalida. Ta treba i nje* mu jedan par konjića. Makar ne bio invalid, on je »gazija«, nije dža* ba uiapređen od austrijskog feljba* be za oficira, a bez srednje škole, ▼an baš što je činio »gaziluke«. Pa „ПРАВДА“ — „PRAVDA* kad je »dobio« državni fijaker, ko* ’jeg je, doduše, reparirao, onda bi i on trebao imati kakve fine konjić* ke. Skupština naše organizacije, čiji smo tok prikazali u »Pravd« od 28. oktobra 1920. broj 111. (216.) pota* kla ga je na razmšljanje o »antidr* žavnim« elementima. Prvi njegov »državnički« gest bio je, da »revi* dira« oružne listove. Hadži Begi Hodžiću, vrlo uglednom i mirnom građaninu, čija je kuća i blago na periferiji grada, nije dao certifikata za oružje, a dao je jednom pozna* tom zlikovcu dozvolu, koji ko no* vopečeni trgovčić nema apsolutno potrebe za to. Nadalje je oduzeo oružni list Hadži Ćamil ef. Jupiću, načelniku i jednom od najmirnijih i najuglednijih građana, a podijelio ženinim rođacima i onima, koji su se umjeli »snaći«. Kad je ovo »sre* dio«, onda su počeli progoni. U* hapsio, je na denuncijaciju Ibrahi* ma Hodžića, koji da je kao vojnik pri provali u Srbiju činio koješta. Onog dana, kad je ovaj zatvoren, otišao je njegov brat i predsjednik organizacije Hafiz Adem ef. Ho* džić upravitelju Filipovi ću, da pita «za razlog uhapšenja i da moli da se, ako je moguće pusti ili da on s njim u prisutnosti uredskih orga* ma govori., jer je toga dana imao ■neodgodivih poslova. Ne samo što mu nije ni jednoj molbi udovoljio nego mu je bez ikakva povoda re* kao otprilike ove riječi: »Vi Hodži* ću povodite se za prljavom »Pravdom« i prljavim pisanjem Korkutovim. Samo se Vi povodite za Korkutom, pa ćete zlo pro* ći. Va sa svojom organizacijom ra* ditc proti ovoj državi i vi hafizi i efendije htjeli bi da budete nad Ma* tom i Jovom«. Ovo bi se dalo ne* kako ispričati »političkim« neraspo* loženjem »poglavitog«, jer su je sa* mo sa radikalskom legitimacijom mogao postati upraviteljem naše kot. ispostave, a nikako svojom spremom, ali je sve granice prešla njegova »pravnička« i »umna« od* luka, kojom je zabranio držanje va* kufske džematske skupštine, koja je htjela da pretresa loše moralno sta* nje u gradu i da onda izabere od* bor za zaštitu morala. Čitajte i ne smijte se njegovoj motivaciji za* brane ».... jer taj medžlis (t. j. va* kuf. džem, skupština. Naša primj.) nije mjerodavan da bira ovakove odbore, nego samo da upravlja va* kufom«. Sramota! Ova motivacija sadrži između redaka druge razlo* ge, koji se ne smiju stviti na papir. U gradu drži hotel jedan Židov, pa je uzeo za sluge »kenlerice«, jer o* ne umiju bolje i spretnije služiti. Naša mladež, ko i svaka mladež, zaviri malo, sjede, štogod pijucne i po koju lakrdiju dobaci »kenlerici«, a i ona njima. Eto u tom je sve, ali naši stari »konzervativci« i »fana* tici« ne mogu da to gledaju. Tuže »poglavitom«, on ko »susta mud* rost« i »dalekovidan upravnik« u* redi stvar tako, da su, što no riječ »i vuk sit i koze na broju«. Čaršija je vidila, da je »poglaviti« bio sa familijom na »sobetu« kod hoteli gazde i od tada se ne smije govo* riti o akciji za zaštitu morala i suz* bijanje nemorala. To bi po svoj prilici, bio sadržaj odluke između redaka. Ovaj puta smo se i previše poza* bavili sa našim »poglavitim«, jer sc toga našim ćutanjem mnogo nago* milalo, ali od sada ćemo se češće sjetiti i pomalo, nek bude, što se rekne, u medeni kus. Upozorujcmo mjerodavne na o* vog »gaziju« da pripaze na njegov rad i da ga po vrijednosti nagrade. Odžačani. * Avtovac, 3. januara 1921. Nacijonalna svijest naših pravo* slavnih. U nedjelju 2. ov. mj. obdr* žavali su pravoslavni skupštinu u Avtovcu radi zemljoradničke za* Страна 3 — S' ana druge. Na skupštini je bilo više od 200 seljaka i građana. Kad su se po* čeli razilaziti, napali su žandara Peru Dalmatinca, koji se bijegom spasio u logor. Masa naroda gonila ga je sve do logora kamenjem. Na* to se je vratila natrag u grad Avto* vac. Na čelu su bili ljudi, koji vrše službu u poreznom uredu. Putem su sreli Adema Pašića, čovjeka od 55 godina. Vođa mase, kupljač po* reznog ureda, uhvati ga za ruku, te mu ruku iščaši, drugi za grlo, a tre* ći udri po glavi, dok su ga oborili na cestu, te po njemu mlatili, da je jedva živ ostao. On i dandanas le* ži na postelji. Bog zna, ne će više ustati. Žandari su odmah uzeli našu prijavu. Javili smo kotarskom ure* du i kotarskom sudu. Krivci se još i danas seta ju po varo* ši i sa batinama u ruci pri* i ete i drugima i diče se, da su krvopije muslimanske. Taj izubijati Adem Pašić je je* dan pošten čovjek, koji nikada, kao nijedan musliman ovoga kotara, ni* je učinio ni najmanje štete niti uv* rede pravoslavnim, nego ih je uvi* jek podupirao i potpomagao sa svačim; prema svakom se ponašao bolje nego prema bratu rođenom. Ako se krivci što prije ne zatvore i strogo kazne, moglo bi se nešto više dogoditi, što bi i vladi nezgod* no bilo, jer mi muslimani gatačkog kotara više trpjeti ne možemo ova* kog nasilja i barbarstva od strane pravoslavnih. Među nama vlada ve* liko ogorčenje radi ovakovih nemi* lih događaja, te smo počeli svoja imanja napuštati i prodavati. Mi smo pretrpili og* romne štete od pravoslavnih od prevrata pa do danas, a da niko kaž* njen nije bio od zločinaca, niti je vlast preduzimala išta, da nas za* štiti. Muslimani grada Avtovca. ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■a i MUSLIMANI E sjetite se : GAfRETA : !■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ Politički pregiEd. Turski prestolonasljednik o sev* reskom miru. Turski prestolona* sljednik dao je intervju dopisniku »Morning Posta« u Carigradu. »Op* ći i tradicijonalni osjećaj Turaka, rekao je prestolonasljednik, bila je uvijek anglofilija i kako god se raz* viju događaji u svijetu, uvjeren sam, da će se Velika Britanija jed* nog dana vratiti prijateljskoj poli* tici od prije četrdeset godina.« Do* takavši se sevreskog mirovnog u* govora, princ je izjavio, da sumnja, da će se moći održati u svojoj sa* dašnjoj formi. »Naravski, dodao je, pošto je naša vlada potpisala ugo* vor svaki lojalni Turčin želi, da bu* de izvršen kako smo ga potpisali.« Kemalova preduzeća. »Ii Tempo« javlja iz Smirne, da se Mustafa Ke* mal i njegova vlada osjećaju tako sigurnim, da su u Angori osnovali sveučilište. Vlada je izdala 300.000 turskih lira poštanskih maraka, a u Take*Kenfru osnovana je nova bol* nica. Kemalisti neće sovjetski režim. »Dailv Mail« javlja iz Carigrada, da je nacionalistička vlada u Angori uputila protest u Moskvu radi mi* ješanja sovjetske vlade u namjere nacijonalista, koje idu za aneksijom Armenije. Ujedno je Kemalistička vlada obznanila, da ova neće u A* natoliji uvesti sovjetski režim. Teški neredi u Indiji. Agencija Havas javlja iz Allahabada, da je u kraju Rajbarelli došlo do ozbiljnih nemira. Seljaci su obilazili poljima i uništavali kuće veleposjednika. Jedna velika masa manifestanata među kojim oko 2000 besposlenih radnika htjeli su da zapale kuću bo* gatog posjednika. Policija jc teškom mukom rastjerala masu. U cijeloj provinciji vrije i položaj postaje sve teži. Vlada je odaslala Čete. Represalije u Irskoj traju. Iz Bel* fasta javlja »Daily Telegraph« da je stanovništvo gradića Camlough, pošto su ga uništili vojnici napusti* lo svoje rodno mjesto. Prilikom po* Ijcijskih represalija u Middletonu učinjena je šteta od 11.000' funti šterlinga (oko 5 milijuna kruna). Novi kongres u Baku. Carigrad* ski listovi javljaju, da će se za krat? ko vrijeme u Baku sastati novi kon* gres istočnih naroda, na kojoj će se raspravljati o pitanjima što ih interesuju. Kemalisti, moskovski so* vjeti, Georgija, Armenija i Aser* bejdžan odaslati će na kongres evo* je odaslanike. Ruskosukratfinski vojni ugovor. »National Tidende« javlja iz Hel* singforsa, da su Lenjin i Rakovski 28. decembra u Moskvi sklopili u* govor o vojnom i ekonomskom sa* vezu između Rusije i Ukrajinaca. Ukrajinska sovjetska vlada posta* viti će komisije, koje će zajedno sa moskovskim raspravljati pojedina važna pitanja. Pustolovni put de Valere iz Ame* rike u Irsku. Iz Londona javljaju: Sada se saznaju potankosti o putu de Valere, On se odvezao na jed* noj jahti, koja jc već godinu dana bila pripravna, da funkcionere sin* fcinovaca odveze u Irsku. Odlazak iz Amerike uslijedio je 21. decembra. Na 29. decembra je de Valera navi* sini od Mutton*Islanda primljen u jedan hidroplan. kojim je doletio do irske obale. Pristaše de Valere rasposlali su krive telegrame, i na taj način odvratili pozornost en* gleskih stražarskih čamaca od mje* sta iskrcavanja. De Valera doveden je u Kilmurry, gdje mu je pridije# Ijena tjelesna straža. Raspust generalne konfederacije rada. Iz Pariza javljaju: Odluka, da se raspusti generalna konfederacija rada prouzrokovala je u krugovima strukovnih organizacija veliko uz* buđenje. Radnička organizacija pri* Organ radničkih strukovnih orga* nizacija »Le Penple« piše, da ne može doći do raspusta generalne konfederacije rada. Ako bi činovni* ci kaznenog suda upotrebili svoju moć, oni bi tim povrijedili osjeća* je radništva. UsniačE vijesti. Velika Gajretova zabava. Za ovu zabavu, koja će sc prirediti na 12. februara, a ne na 5. febr., kako smo to pogrješno javili, čine se već ve* like pripreme. Program će biti veo* ma biran. U našem općinstvu vlada jako interesovanje za to i svako o* čekuje, da će ta zabava nadmašiti daleko sve dosadašnje. Da materi* jalni uspjeh bude što širi, obrazo* vani su naročiti odbori, koji će sa* kupi jati dobrovoljne priloge u nov* cu, jelima za bife, tomboli i t. d. U tim odborima rade vrlo agilni ljudi, koji će doći, da pokucaju na svako mjesto, koje može da šta bilo do* prinese. Mi smo uvjereni, da se ni* jedna muslimanska ruka ne će za* tvoriti pred tom molbom, jer se ov* dje radi o našoj jednoj ustanovi, na •koju možemo biti ponosni i radi njene plemenite svrhe. } »Narod«. Pod tim imenom je faočeo da izlazi u Sarajevu novi list, ’a izdaje ga g. Dr. Nikola Stojano* Mć. Po njegovu pisanju čini se, da ^bi želio, da prikrije svoju pravu po* ^itičku boju. Dosada izašla tri bro* ja prave utisak, kao da bi se nje* PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Split, Trst i Ptuj. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valete i vrijednosne papire svih vrsti po dnevuom tećaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. ""§501 �Strana 4 — Страна gov vlasnik htio vinuti nad današ« nje partijsko«političke borbe. Mi mu nemamo šta prigovarati. Pase blago, pomirljivo. Kao da je zado? voljan s onim, sto se učinilo kroz ove dvije godine. Stavlja se u po« zu objektivnog posmatrača, kome nije mnogo stalo do toga, hoće li njegove riječi naći odziva u širokim narodnim masama. Glavno što mu imamo da primjetimo jeste, da je njegov vlasnik, kad je već u stanju, da piše tako blago, trebao u istom smjeru, u kom je danas upotreblja« va. Trebao je, a za to je bio poz« van, sve učiniti, da spriječi nede« mokratsko pisanje »demokratskog« »Glasa Naroda«. Stojanović će tres bati deset godina aktivnosti, da »Narodom« popravi ono, što je u dvije godine obatalio »Glas Naro« da« zbog njegove neaktivnosti. Ispravak. Izvolite u smislu § 19. zak. o štampi doneti u sledećem broju »Pravde« niže navedeni is« pravak notice »Fiškalska posla« u rubrici za domaće vesti u broju 2 (240) od 8. januara o. g. donesene. »Nije istina da gračanički pre* stojnik g. Berničević naćeruje meni pazar sileći ljude, da u mojoj advo* katskoj kancelariji dadu praviti molbe na agrarnu direkciju. To znam po tom, što g. Berniče« vic ne vodi kod i ovdašnjeg kot. ureda referata za agrane stvari kao i po tom, što sam ja do dans, uspr« kos velikog prometa nekretninama, tih molbi samo nekoliko učinio, o čem se može kogod želi, u mojoj kancelariji uveriti. Rešcnje sam ove stvari predao su« du«. Gračanica, 15. januara 1921. Dr. Miško Žokalj, advokat. Jugoslavensko musi. omi. udru« ženje »Đerzelez« u Sarajevu poziva na redovitu glavnu skupštinu, koja će se održati 21. januara u petak 1921. u 6 sati na večer u »Kiraet« ha ni«. Dnevni red: 1) Otvorenje skupštine. 2) Izvještaj tajnika o ra« du odbora. 3) Izvještaj blagajnika. 4) Podjela apsolutorija starom od? boru. 5) Biranje novog odbora. 6) Predloži, upiti i eventualije. — O« paska: Poziv služi kao legitimacija pri ulazu. Rješavanje agrarnog pitanja u Vare ar«Vakuf u. Derviš beg Kape« tanović posjeduje u selu SurjamBo* čac kot. Varcar-Vakuf jednu njivu, koju je ovog ljeta sam uzorao i po« čeo da sije. 16. aprila pr. god. kad je upravo bio s volovima na njivi došli su na njivu oboružani sjekira« ma Mihajlo i Nikola Penjić, Luka Boškan, Pavo Kalibar, Pavo Pod« raščanin, Ilija Čifćić i Gaja Zvrko« vić, protjerali Dervišbega s njive, podijelili među set aj komadić zem« lje i zasijati kukuruzom. Derviš beg je morao sili popustiti i istog je da« na podnio tužbu kod kotarskog predstojnika, koji je dao oružnici« ma nalog, da izvide slučaj, što su ovi i učinili. Na to je izrečena osu« da, da otimači imaju predati njivu Dervišbegu, ali oni za to i ne haju, nego 28. septembra oberu kukuruze i odnesu. Dervišbeg se težaklukom hrani. Imao je još tri njive ali su {inu i te uzurpirane i tako je on da« Pas ostao go kao prst, a mora da opskrbljuje 22 čeljadi. U pismu, ko« je nam je napisao priznanje on do« bru volju tamošnjem kot. predstoj« bika, ali kaže da nema vlasti i da usljcd toga sve više pada uopće au« *toritet državnih organa. Voz>e karte. Željeznička direk^ ćija javlja: Obzirom na pritužbe putnika radi velike navale kod put« Broj 243 — Број „PRAVDA* - „ПРАВДА* ' ničkih blagajna na prelaznim sta« i nicama. te s ponovnim vađenjem I voznih karata spojene druge ncu« godnosti. upozoruju se putnici, da se na stanicama Bos. Brod, Saraje« vo, Mostar, Travnik, Tuzla, Gruz i Zelenika mogu dobiti direktne karte ne samo u sve veće stanice državnih željeznica, već i u sve ve« ća stanice južne željeznice naše kra« Ijevine, kao Zagreb, Ljubljana, Ma« ribor, Celje, Logatec, Špilje, Zida« ni Most. Na svim drugim stanica« ma direkcije Sarajevo izdavaju se direktne karte u sve stanice držav« nih željeznica naše Kraljevine, ko* i je su u neposrednom spoju«. Prevoz bolesnika i ozlijeđenih iz grada u Državnu bolnicu. Gradsko poglavarstvo (gradski fizikat) je na« bavio jedan sanitetski automobil za prevoz bolesnika iz grada u Držav« nu bolnicu. On će se upotrijebiti i u slučaju kakve nezgode, ako je po« trebna brza pomoć, za prcvažanje ozlijeđenih u bolnicu. Automobil je smješten u gradskom zavodu za de« sinfekciju. U slučaju potrebe treba se obratiti na gradski fizikat, tele« fon broj 202 ili direktno na zavod za desinfekciju, telefon broj 518. Za gradske siromahe je prevoz bespla« tan, a za ostale se naplaćuje taksa od 100 do 150 kruna, prema udalje« nosti od bolnice. Bolesnici koji bo« luju od zarazne bolesti ne mogu se prenositi tim automobilom, već će se prenostiti naročito za to odrede« i nim sanitetskim kolima. MOJ SIN Abdul Kadir Hodžić ni« i je ovlašten, da ispred mene bilo kak« i ve poslove obavlja, stoga molim svakog onog, kome bi došao, da ga ' ne smatra mojim punomoćnikom. Bos. Gradiška, dne 13. jan. 1921. Osman ef. Hodžić, 19 trgovac. Dr. S. Alečković, advokat u Travniku, preselio je kancelariju u 1. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. Advokat. Dr. Anto Đcbić«Maru« šić otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Travniku, ugao Kra« li a Petra i Gimnazijske ulice. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne i fali ni na čijem stolu. Ima sve blag« ! dane u crvenoj boji štampane, a sa« | držaje sav muslimanski, srpsko«pra* voslavni, jevrejski i rimo«katolički i kalendarium. Cijena mu je po ko« i madu 30 K. — Preprodavačima ra« [ bat. Narudžbe iz vana izvršuju se I brzo i tačno. Pakovanje se ne racu« i na. ~ Knjižara Daniel i A. Kajon. ' Muči li Vas glavobolja? Zubobo« ( Ija? Trgan je u kostima? Malo Fel« lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! : Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. C. • PAPIRN1CA Ф X ♦ ♦ ф * * ♦ Muslimanske СвпГ аЈпв Вапћв za Bosnu i Hefces. d. d. u Sarajevu mogu podići dionice 1. i II. emisiju ako polože megjutimnice (privremene potvrde) o III. i IV. uplati, a ako su te potvrde izgubili, mogu u smislu za­ ključka ravnateljstva dobiti dionice i bez tih potvrda, ako potpišu potrebno očitovanje. Ovo se očitovanje može dobiti kod navedenog zavoda na zahtjev svakog dioničara, kojeg se tiče ovo obaviještenje. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12'—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12'—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 14‘—. RazaŠilje pouzećem Zavod za eksport M. J (i n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Prodaje se t preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ф т ♦ 2 * < ♦ ++++++++++++++++++++++++++++ SEBURA iz fabrike Hinha Franci sinovi,Zagreb preporučuje se za Mu crnu kavu Dobije se u svim kolonij a 1 no- ba kal ski m rad nja ma. H. Fetahaglć, B. Brcd. Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te smo sada u stanju našim cijenjenim mušterijama liferovati svaku količinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatlokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po1/*, ’/2 * jedne kile te san­ dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjehe mušterije neka se obrate na | i вамииванп dodatak i zamona zrnate kave. u Sarajevu na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na i 1 оти칫ш11шгг kao najeavršeniji KUĆA Braću i№ić, Sarajevo. i III 11 HM.... IH IIIHI !■ ■!■■■■■ ■ШИМ— Prva novostvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca” Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena jo svima Ijekovima, pa ве preporačnje svima muslimanima. Itna taee ribljeg zejtina (bolukjaga, balsaioa su gnSu. Epilepticon protiv padavici, hopore za kuovet za iznemogle muAke starije osobe, katran euji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miieve, eeruil pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. Jedina Muslimanska restauracija „BALKAN44 ■ | u Beču preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo. Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. <1. Abdulah eff. Cvijeiić, Wien, i., Fleischmarkt 9. ŠUME i ♦ KOPĆIĆA I HAMDIJE Dioničari । ; I ; ’ svakovrsne kupujemo, i Dozvole za seču sami dobavljamo. Ponude slati | ; Dobričiću 8 Pavlovićn. B. Novi. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim тјегатз, kao i staklarski kit, nadalje cllindere, medicioske boćice I staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAORKB.kraj paromlina. Muslimanska trgovačka i obrtnička ћапћа za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000 OOP Podružnice u g. Brodu i g. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS.i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. -- Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi; Trgovačka banka, Sarajevo. - interurban telefon: ZB Odgovcrni urednik* Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7034b2d400ce91b6e66019c2f6a2b91c.pdf e93f5a8579b00940aa40a1d853dc5c78 PDF Text Text Drugo izdanje. pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. 1 ЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 7 (245) TELEFON Вг. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 20. januara ia21. <10. Džumadel-ula >339.) Nacrt našega hulturnog rada.*) H-?h. U članku: »Spasenje je u istrajnom radu« istakosmo potrebe kulturnoga rada u narodu prema za* daći naše J. M. O. Prije nego pređemo na samo pro? vođenje programa naše J. M Organfeacije u praksi, valja nam se detaljnije pozabaviti sadržinom nje? nog Statuta i programa. Tako ćemo dobiti .potrebiti detaljni nacrt, ko? ji će nam biti putokaz u našemu radu. § 2. Statuta J. M. O. glasi: »Cilj je Organizacije, da radi na ostvare? nju načela, koja su izražena u nje? zinom programu i da podupire politički, kulturni, e k o ? no mek i, gospodarstveni i socijalni napredak m u s 1 i? m a n a u našoj državi«. § 3. istoga statuta glasi: »Za os? tvarenje svoga cilja upotrcbljavaće Organizacija sva zakonita kulturna i moralna sredstva, a svoja će na? čela širiti izdavanjem listova i knjiga, osnivanjem klubova i čita onica, održavanjem javnih zborova i predavanja, te uopće podizanjem kultum^prosvjetnih i ekonomskih institucija. Za ostvarenje načela Organiza? čije brinuće se predstavnici Orga> nizacije u Narodnom Predstavniš? tvu, te skupštinama i odborima samoupravnih tijela. Potrebna materijalna sredstva pribavljaće se članarinama, dobro? voljnim prolazima i zavještajima«. Da se ovaj cilj uspješno poluči, valja našemu radu dati potrebne u? slove za uspjeh. Valja organizovati rad, da u njemu .sudjeluje svaki član naše Organizacije. Za to je naša Organizacija razdijeljena na svoje organe (tijela) i to ovako: se? oski odbor, gradski i kotarski od? bor, Centralni odbor i radni odbor. Odbore su izabrale narodne skup? štine. I kada je ovako unutarnja orga? niizacija provedena u našemu naro? du, lako je sada organizovati i po? d'du kulturnoga rada. Svaki odbor J. M. O. jest ujedno i stjecište kulturnoga rada među na? rodom u svojoj okolici. Pošto je naš narod još slabo upućen u kul? tumi rad, pogotovo narod u selima, to se traži sva inicijativa kulturno? ga rada od pojedinih Mjesnih Od? bora u svakom kotarskom mjestu. Ljudi su po gradovima na višem ste? penu kulture, njima je lakše shva? ćati našu kulturnu misiju, pa je nji? hova naročita zadaća, da oni i ru? kovode cijelu stvar u svome kotaru. U gradovima je. i najviše inteligen? čije. U svakom našem gradu ima pametnih i čestitih rodoljuba, koji ćc. kao što su i dosada sami od sc# bc u narodu kulturno radili, sada pogotovo objeručke prihvatiti ovaj naš organizovani rad. Nema među nama svjesna čovjeka, a da ne će svome narodu pomoći osobito u prosvjećivnju, koji je posao nama toliko potreban. Široko je polje našeg kulturnog rada. Naš je narod u prvom redu nepismen. Zbog toga je silno zao? *) Iznosimo rado ovaj nacrt jed? nog našeg saradnika i skrećemo na njeg naročitu pažnju svih naših pri? stasa i nadamo se, da će on potak? nuti i druge naše kulturne radnike, da u ovoj stvari iznesu svoja miš? ljenja, kako bi se što jače organi? zovao naš kulturni rad. Ur. I stao u svemu. Pogledaj ga samo po našim selima, varošima, pa i u ve? čim gradovima: neupućen je, ne? znan. A naš je svijet sam od svoje naravi prilično darovit, plemenit i sklon svakom savjetu, uputi i po? moći. Naš seljak još živi posve primi? tivnim životom. Pogledaj mu samo domove, u kojima živi! Pogledaj mu staje gdje mu stoji hajvan! Po? gledaj njega sama, kako je siromah još u čistom seoskom zraku namu? čen, napaćen, blijed i bijedan! Bo? lest ga tare godinama bez prekida u svako godišnje doba. Prekide se u radu, a ne vidi mu se kakav znat? niji uspjeh. Nema srca naš nijedan svjesniji i inteligentniji čovjek, koji mu ne bi pomogao. Sa ovakim našim svijetom valja nam početi kulturno raditi polaga? no, oprezno, ali odmah. U prvom redu je otvaran je narod, osnov. ško? la po selima, gdje muslimani žive, a gdje nema još škole najzgodnije je odmah pretvarati mektebe u osn. škole, gdje je iole zgrada podesna. Tu samo još treba dobar vjerouči? telj, pa djeca i u vjerskoj nastavi mogu napredovati. Za Lim dolaze na redu: poučna predavanja, barem po 1 2 u mjesecu. Ta predavanja mogu obavijati svi inteligenti bez razlike staleža: hodže, kadije, uči? telji, liječnici, suci i drugi činovnik cl Svaki iz svoje struke, šta misli da je najpotrebnije narodu. Šta bi bilo takvom jednom rodoljubu, da ' ikoji put odšeta u koju obližnju op? I činu petkom i da iza džum?c narodu ! progovori nekoliko riječi?! Analfa? i betski tečajevi valja da se održa? i vaju, makar po jedan u godini. O? j vime najshodnije rukovode učitelji, ■ a mogu da to čine i mualimi i naša I škol. omladina. Ne bi smjelo biti ni ' jedne naše seoske općine, da nema I svoje zemljoradničke zadruge. Tu I je glavno da je ustroji stručnjak, I a poslije može njom rukovoditi i i svaki inteligentniji đovjek, koji ži? I vi u toj općini. Čim se iole osjeti, ■ da u jednom ovećem mjestu ima 1 naroda pismena, valja tu otvoriti i »Čitaonicu«. Nije ta čitaonica sa? i mo za to, da se tu čitaju naše no? ! vine, nego tu će uopće biti naše I kulturno stjecište u toj općini. Tu I ćemo sabirati viđeni je ljude iz te općine, s njima se porazgovoriti o svome radu, o potrebama naroda, tu ćemo ih upućivati u radu, savje? tovati u životnim potrebama. Tu 'ćemo sabirati i našu seosku omla? dinu, dati joj knjigu u ruke i pola? jgano ?je prosvjećivati, da ona bude pripravnika u kulturnom životu. Naš je narod po gradovima nešto kulturrniji. Ah ako ozbiljno pro? motrimo život i toga našeg svijeta, vidićemo i tu silnu potrebu kultur? noga rada. Ko malo bolje proma? tra i vidi životne neprilike u našoj domovini, osobito danas po građo? vima i kako je naš svijet kraj tih neprilika prilično smeten, vidiće, da i našim građanima treba brza po? moć. Zemljoradnja u manjim a tr? govina u većim gradovima glavno je zanimanje našega svijeta. I ta zem? Ijoradnja, pa i trgovina je posve pri? mitivna, tek da se životari. Zanata je u nas vrlo malo. Kada bi zimi prohodali po našim kasabicama, na? šli bismo najviše besposlenog na? Šeg svijeta, gdje smeten ljenčari po kahvama i ne umije da se snađe. Ne i i i I i ; i | । 1 ] j ј I i • ' i ; . | i I ! : : [ , j | umije se snaći, jer je i on ncupu? ćen, neznan. Nema više bezbrižnih dana. Potreba rada i to razumnog, produktivnog rada kuca nam na vrata, da se još danas probudimo. A kako se jjpš brinemo za svoju budućnost? Zađi po našim građo? vima, pa da te u srcu boli, kad vi? diš našu zapuštenu dječicu, gdje se vucaju po čaršiji ili po sokacima. Škole su im pred nosom, ali se ne školuju. Roditelji nemarni, pa i dje? čiji odgoj zapušten. A da je brat? ske svijesti pametnih ljudi, pa ma? lo zauzetnosti, sva bi se naša za školu sposobna djeca mogla svake Škol. godine upisivati u školu. Od mjesnog odbora naše J. iM. O. čeka i ovdje narod veliku pomoć. Brinućemo se, da u skupu svake škol. godine upišemo što više muš? ke i ženske djece u osnovnu školu. Brimtćemo se, da što više naše mla? deži koja je svršila nar. osn. školu u svome mjestu, šaljemo na dalje nauke, a i na razne zanate. Sve se to može, kad se hoće. Volja, jaka volja probija planine, a kamo Li ne će moći složnim radom buditi svi? jest našega naroda i polagano ga voditi kulturi. Mnogi su jaki a mali narodi bili nekad slabi i nekulturni, kao danas u Danskoj, Švedskoj i t. d. a danas im se divi cijeli svijet. Jest, imućni su, zdravr i zadovoljni. A to sve postigoše svojim složnim, organiza? tonskim radom. A gdje će se naši ljudi po građo? vima sastajati, zdogovarati i izmje? njivati svoje misli o našem kultur? nom radu? I zato je lako naći zgod? no mjesto. Gotovo u svakoj našoj kasabi ima već dosada Čitaonica. Od sada ćemo sve naše čitaonice pretvoriti u klubove J. M. O. U tim će klubovim po gradovima biti na? še sastajalište i stjecište našega ra? ra. Tu še se održavati sjednice Mje? snog odbora, tu će se održavati pre? davanja, upute seljacima, čitati ko? risni listovi i knjige. Da se olakša naš kulturni rad, ko? ji je kako vidimo vrlo opsežan, u? desićemo podjelu rađana sek? čije. Potrebne su ove sekcije: po? litička, gospodarska, prosvjetna i trgovačko?zanatlijska. U svaku se sekciju bira po 3 5 lica po staležu i inteligenciji. L’ svakoj sekciji tre? ba zasada da bude makar po jedno lice iz sela. Svaka sekcija ima svoj posao i treba da ga sama provađa. a sve sekcije zajedno daju savjete i direktivu svakoj napose, osobito u takim prilikama, gdje još nema dovoljno inteligentnijih ljudi. Gdje bude bratske volje i svijesti, tu će lako biti reda i discipline, a nikada nesporazuma. Red i disciplina jc du? ša svakom radu u narodu, a osobi? to će biti našemu organizatorskom radu u prosvjećivanju našega svi# jeta. A gdje ćemo naći materijalna sredstva za svoj kulturni rad? Ni na ovo pitanje nije teško odgo? voriti. I tu nas upućuje statut naše J. M. O. O tome govori § 5. statuta, a to su članarine. Naravno, da ćc ovake članarine biti nedovoljne za veliki trošak, koji se iziskuje uopće u radu jedne organizacije. Ali ipak ako nas većina damo onoliko, ko? liko mislimo, da možemo, pružiće? mo sebi i tim malim mjesečnim prinosima lijepu pomoć. Zrno po zrno pogača. Ovdje je važan i jedan momenat, što će se narod tim pri? nosima donekle obvezivati, da su? djeluje u našoj akciji. I onaj ko da? de 1 dinar mjesečno, osjeća ugod? Godina ili. nost. jer je dao za našu opću stvar a osjetiće i to, da ie onda dao sebi samome desetorostruku pomoć. Važno je vrelo za materijalne pri? like naše J. M. O., što ga previd« njen statut u § 3., a to su još dobro? voljni prilozi i zavještaji (vasijjeti). Dobrovoljni prilozi se daju onako usput i u posebnim prilikama i pri? maju se jednako po važnosti pre? ma imućstvenim prilikama darova* telja. Siromah dade dinar a imućan 100 ili 1000 dinara, svaki daje pre* ma svojim prilikama. U drugih kulturnih naroda najvi? šu pomoć pružaju zavještaji. I u nas ih je bilo, ali najviše u pobožne svrhe: džamije, mekjtebe, tekije i t. d. Osobito su se ovaki vasijjeti davali poslije smrti dotičnog do* brotvora. Ali danas su druge priliv ke, pa drukčije treba da i mi pru* žamo svoju pomoć. Danas je preče pokloniti svoj vasijjet cijeloj našoj islamskoj zajednici, da se pomogne u svome radu, nego dati u džamiju. Zaludu je i džamija, kada nema džernata. A da bude džemata, valja nam ga uzdržavati, pomagati, da ne opada, nego da raste. To je eto naj? veća islamska dužnost: nastojati da se što bolje i sigurnije održi islam# ska zajednica u jednom mjestu, po* krajini, zemlji. 1 kome je Bog dao pa ima, bolje mu je još za živa se? be da tu svoju zajednicu odmah što bolju novčano pomogne, nego da podigne stotine džamija. Najbolji je onaj među vama, ko? ii koristi islamskoj zajednici« — re* kao je uzor sviju nas, naš Rcsul?ul? i lah a. s.. a to neka bude naš ideal! i ; i Sarajevo, 19. januara. Danas su sve političke oči upere# ne u Radića i svak se zabrinuto pi# ta, kad će već jednoć Radićeva po? litika doći do svoga vrhunca. On u svojim zahtjevima ide sve dalje i dalje. Na svome prvom zboru u Za? grebu nije Radić iznio na javu ni : polovicu od onoga, što danas zahti# i jeva. S druge strane se Beograd sve više i više zakopčava i sve oštrije uvjerava, da s Radićem nema ni# kakva razgovora. Ulogu, koju je htio eventualno preuzeti naš klub na se, da naime posreduje između Pašića i Radića. Pašić je onemogu? ćio jednostavnim odbijanjem. Ni najnoviji poslanik Radičev u Beo# gradu Dr. Đuro Basariček, nije na? išao u Beogradu nikakva razumije? vanja. On je bio donio ovu rezolu? čiju u Beograd: »1. da <e vlast u Hrvatskoj preda njima i 2. da se sa# zove »hrvatski sabor« t. j. sabor Radićevih poslanika, a onda da se na plemenskoj osnovi razgovara o projektu ustava«. Demokrati su rezoluciju pročitah u klubu i riješili, da se o njoj uopće ne može diskutovati. Šta sada? Ni? ko ne zna, dokle ee se ioš zaoštra# vati ova državna kriza. Srbijanci su izgleda na sve spremni. U ovoj si# tuaciji sve je teži položaj našeg klu# ha, jer time mu se oteščava ono, što bi preduzeo, da posreduje izme# đu tako diametralnih nazora o ure# đenju države. Najnovije vijesti iz Beograda nam potvrđuju to misije? nje. Zagrebačke novine su javile, da je između našeg kluba i Narodnog kluba postignut sporazum u svim pitanjima. Mi to još nismo u stanju da potvrdimo, ali ako je istina, on? da je sigurno posljedica toga, što je Pašić jednostavno briskirao našu ponudu za posredovanje. �Bnd 2-! 5 - Стрчп 2 — Sfrnna. ПРАРД.У - „PRAVPA* Honstitata. 4. SJEDNICA. U subotu 15. ov. mj. održana je ♦etvrta redovita sjednica konsti tu? antc pod predsjedanjem predsjeda nika Dra I. Ribara. Sekretar čita molbe i žalbe: Odbor republikan­ ske stranke'Cctinjc protestuje pro? tiv nasilja policije protiv poslanika republikanske stranke prigodom zbora u Beogradu. Bivši narodni po? slanik Spinčić podnosi izjavu рго? tiv rapallskog ugovora. Sve molbe i žalbe upućuju se nadležnom odboru. Zatim se čitaju odsustva i os? tavke. Posl. Kerubin Segvić traži riječ po članu 37. poslovnika. On želi govoriti o poslovniku. Predsjednik Ribar: G. poslanik ec može govoriti, jer još nije veri? ficiran. Posl. Kerubin Šegvić: Znam, go? epodo. Vi ćete se pozivati na član 8. ovog skupa državničke mudrosti (u rukama drži poslovnik), koji go? vori: Poslanik dok nc položi zak? ktvu ne može vršiti poslaničke dužnosti. No tim još nije rečeno, da on gubi svoj mandat. Njegova pra? va su netaknuta. Niti predsjednik niti skupština, niti itko drugi nema pravo odrediti mandat zastupniku izabranom suverenom voljom na= roda. I za ovu samovolju zna se, gdje počinje, a ne zna se, gdje svr? šava. Stoga bi rado znati, po kojem je članu ovog skupa mudrosti, što se zove poslovnik, odredio pred? sjednik. da se poslanicima oduzmu karte. Predsjednik dr. Ribar: Po čl. 8. pbslovmika, dok poslanik ne položi zakletvu, nemože vršiti poslaničke dužnosti.. Onaj poslanik koji nc vrši poslaničke dužnosti, nema ni? ti nikakova prava. G. poslaniče, ne? moj te me smetati, a g. Simraka o? pommjem. da uopće ne upada, jer nema ni prava da upada. Tko nc vrši poslaničke dužnosti, nema ni •poslaničkih pogodnosti ni prava. Tako ja tumačim poslovnik, tako poslovnik tumači i cijela skupština. Prelazi se na pitanja. Jovan Don u v i ć, republika? nac, pita g. ministra inostranih djela, da li je pribavio podatke o tome, što se dešava u Irskoj. (Lukinić: Zar g. nemate drugih briga?) Ministar inostraiJh djela g. N i? kola P a š i ć odgovara da je Tr? ska sastavni dio Velike Britanije (Đonović: I Crna Gora je sastavni dio Jugoslavije!). Prema tome mi nemamo prava, da se miješamo u unutrašnja djela drugih država. A što g. poslanik kaže, da su u Crnu Goru dolazile neke misije, one su tamo dolazile ne kao zvanični iza? slanici, nego kao privatna lica. (Do? aović: Meni su kazali, da su zva? nično došli). Ali nama to nisu ka? zali. Opet uzima riječ Đonović i sta? ▼lja neka pitanja na ministra unu? trašnjih djela radi rastjerivanja rc? publikanske skupštine u Beogradu. Bilješke. . ’ ј • I i ■ ' i ! ’ ; I I : | | j । | ' : । I ' ' I ; 1 | ; i | i j ’ j i 1 i , Predsjednik Ribar moli govora nika po treći put, da završi, jer da je prošlo određeno vrijeme. Pošto g. Đonović nc ćc da završi, odužim? lje mu predsjednik riječ. Ministar unutrašnjih djela gosp. Milorad Drašković odgovara Donoviću, da je vlada svojom ob? znanom nagovijestila, da ne će do? pustiti, da iko cijelu zemlju i čije# li narod stavlja van zakona. Rc? p u b i i k a n s k a partija h t j e? 1 a je da da p r i b j c ž i š t a k o? munistima. Na njenom zboru sc služilo istim parolama, kojim se služe i komunisti i za to je dan na? log, da se razđe. Nato jc gomila počela kamenje bacati na žandar? me. Broj povrijeđenih žandarma je viši nego onaj iz publike i onda su se žandarmi počeli braniti i publika je podlegla. On ne može dopustiti, da se sve dotle, dok radi skupština, prileti revolucijom i diktaturom. (Na ovo napuštaju komunistički po? slanci dvoranu s povicima: Dolje bijeli teror). Zatim polažu zakletvu oni posla? nici. koji ie јоЛ nisu položili, a to su bili poslanici demokratskog i ra? dikalskog kluba. Na dnevnom redu je izvještaj vcrifikacionog odbora: U pitanju 1'rumbićevih četiriju kandidatura, koje n:su dozvoljene po izbornom redu, komstatuje predsjednik veri? fikacionog odbora, da jc slučaj nje? gov nepravilan i predlaže, da se ipak primi bez kazne i ako su ža? lioci tražili kaznu. Za prijeporni mandat Hadži Muhdara predlaže sc, da se primi. Skupština je pred? Joge verifikacionog odbora primila većinom glasova. Nakon tog zaključuje se sjednica i urice slijedeća za ponedeljak 17. ov. mj. s produženjem istog dnev? nog reda. U ponedjeljak je otpočela sjed? nica u 5 i po sati pod predsjedanjem dra Ribara. Nakon čitanja zapisni? ka prešlo se na izvještaj verifika? cijonog odbora, kojom je prilikom došlo u diskusiju pitanje mandata nebiranih poslanika iz okupirane Dalmacije. Ministar predsjednik Pašić izjavio je, da je nemoguće i nezgodno imenovanje narodnih po? slanika a da se ne pita narod. Pred? ložio ie, da se sa ovom stvari pri? čeka do izvršenja rapallskog ugovo? ra, a onda da se odmah raspišu iz? bori. Njegov je predlog primljen. Onda se prešlo na diskusiju glede izmjene poslovnika, pa je izabran odbor od 17 radikala i demo? krata, 3 zemljoradnika i 1 socijaliste, koji će redi? govati nacrt izmjene. U 7 i po sati zaključio je pred? sjednik sjednicu navijestivši, da će rok iduće s j e d n i c e pisme? no obznaniti, kada odbor izvrši redakciju predloga za izmjenu poslovnika. De? bata o tomu biti će ujedno prva tačka dnevnog reda te sjednice. da dobre osobine srpskog nrjoda moraju biti uzrok srpskoj suprema? tiji nad Hrvatima i Slovencima, to jest da su srpske narodne osobine Ovaj govori najiskrenije. Profe* . bolje od narodnih osobina Hrvata eor beogradskog univerziteta Đr. D. i Slovenaca. Aranđelović napisao je u »Samou? Značenje jedne lažne vijesti. U pravi« članak pod naslovom »Šta sad«, za koji »Samouprava« dodu? zagrebačkim novinama od 14. ov. še ne prima jodgovornosti, ali koji , mj. donesena jc vijest iz Beograda, ipak ona donosi. U njemu stoje o? da je našoj vladi stigla nota tali? vc značajne riječi: ... mi nc može? janske vlade, kojom se provođenje mo brojno smanjivati naš narod, rapallskog ugovora odgađa do mje? Чеса maja. Poslije dva dana Beo? mi ne možemo negirati naše d o b re osobine, da bismo se na? grad demantuje vijest i kaže, da se činili manjim nego što smo i go? tu radi o novinarskoj »patki«. Sa? tim nego što smo i na taj način mo mi znamo, da se nikad nikakva odstranili uzrok našoj su? novinarska »patka« nc pušta u jav? p r e m a t i j i nad Hrvatima i nost bez svoga značenja. Kakovo jc značenje mogla imati ova »patka«, .Slovencima. koja sc protura iz naše prijesto’ni? Alko im pak ta naša istorijskim ce Beograda u hrvatski Zagreb? činjenicama diktovana i po državu Kad stigne u Rim, mogla bi sc ona korisna suprematija smeta (a nije prometnuti u pravu notu, jer je I? im smetala austrijska i madžarska), talija već tom »patkom« saznala o? onda neka idu svaki svojim putem. no, što u ti’kom slučaju treba znati, Mi ćemo i rastavljeni ostati njiho? naime koliko će otpora pokazati naš ▼a braća uvek gotovi da sc uzajam? narod protiv takog njenog cventu? no pomažu«. alnog koraka. Ali u oba slučaja: a? G. Aranđelović jc prvi ozbiljni ko je »patka« imala namjeru, da za? plaši Radića s Italijom radi njego? čovjek poslije dvije godine dana na? šeg oslobođenog života, koji tvrdi, vih separatističkih zahtjeva, ili ako I j I ; I i 1 i ' I ј 1 i ; i 1 i I ; I ! ; i I : i ; . , i • I ; ' i j I i I ' i Broj On na hiljade birokratskih nači? je potekla samo iz fantazije kako? vog novinara, kome je stalo samo na Šikanira musi, građane, kada do* đu da mole za obrtnu dozvolu, put? tlo senzacija, miogla je imati veoma kobnih posljedica po državu i sto? ni ili oružni list, i t. d. ga je dužnost vlade, da sve predu? Pored mnogih slučajeva, navesti zmc, kako bi se pronašlo i zauvijek ■ ćemo samo slučaj Ahmeta Halilho? začepilo njeno vrelo. džića. Čiju je molbu za obrtničku Broj žrtava dra Krasnice raste. dozvolu držao toliko vremena i ni? Pored svega toga, Što su »demokra? je je poslao na nadležno mjestb. ti«, nekadanji najgrlatiji aranžeri Kada je ovaj urgirao, »Siledžija« inu hajke protiv dra Krasnice na usta Stanko odgovori: »Kod mene je molba, kada me bude volja otpre? kvoga predsjednika g. Davidoiića iz? javili, da su sva vjeŠanja, koja da miču je«. Ovaj gospodin ima po? sebni način pozdravljanja za mu? je Hrasnica činio po Kragujevcu, prosta laž i izmišljotina: što je Nj. slimanc i neke bagateliŠućc izraze Vis. Regent pozvao prilikom svoga kao »Ah vi Turci!, vi ste mi na vrh boravka u Sarajevu Hrasnicu na glave izašli, jazuk što si platio bi? ručak i što je sudskom istragom do? Ijege, dobiti ga nećeš« r tome slično. kazana Hrasničina potpuna nevi? Dok ovaj gosp. uskraćuje obrtne nost, ustaje nakim svega toga dozvole muslimanima za bakalske organ zemljoradničke partije »Se? poslove, dođe pravoslavnim birta? lo« i iznošenjem starih laži starih šima i birtašicama dozvoljava da dr? partija blati svoju mladu partiju na lže raznu žensku čeljad najsumnjivi? ovaj način: »Na veliko zaprepaš? je moralne kvalitete. ćcnje svih onih, koji žale nevino g. okružni načelnik sazvao prolivenu krv 145 Srba, za pod? je Naš ovih dana jednu anketu, na ko? predsjednika Ustavotvorne Skup? joj se je pretresalo pitanje, kako bi štine, koja ima da dovrši našu dr? sc predusrelo sve većoj nezaposle? žavnu zgradu na temeljima kostiju nosti. Mi bi g. Vulovića upozorili na i krvi narodnih boraca i mučenika, jednu činjenicu, da bi on naime i a najviše seljaka, bio je izabran bez ove ankete mogao po svojoj »Bosanski Srbožder Hrasnica u? kompetenciji da doskoči ovoj ne? hica 145 nevinih Srb a«. zaposlenosti. Mnogi proriču lijepu budućnost Neka g. Vulović zapriječi gosp. toj mladoj selja.koj partiji. Nu mi joj možemo proreći samo najžalos? Petriću, sreskom pisaru, da ne hara? niiu budućnost, ako bude i dalje o? či u stanbenom uredu i neka ga u? puti u odmjerivanju globa, da bu? vako od 25 stvarala — 145 laži. de uviđavniji i objektivniji. Zatim Pušten »veleizdajnik« na slobodu. neka malo više pripazi na manipuli? »Hrvatska Sloga« od 18. ov. mj. do? sanje g. Martinovića sa obrtnim do? nosi ovu vijest: »Jedan naš prijatelj zvolama i putnim listovima, pa će i prošle subote po podne susreo se sa njemu olakšati onaj teret odgovor? Pekmez cf. Spahićem iz Mostara. nosti, što mu ga zadaje nezaposle# Pekmez?efcndija, začetnik »musli« nost. manske velcizdajničkc urote u Mo? staru« ■ pa oslobođen? Koncem li? stopada pr. g. zbog njegove akcije su uredala bila zatvaranja muslima? na »veleizdajnika« po Sarajevu i ci? jeloj Bosni, pa pretraga »Pravdinc« Turska konferencija u Rimu. redakcije u noći i zapljena njenih Više istaknutih ličnosti turske spisa i t. d. Sad pako od jednoć »glavni urednik« pušten bez osu? politike momentano drže u Rimu konferenciju, na kojoj sc rediguje de. 1 kako je izjavio u zatvoru memorandum, koji će se upraviti se osjećao udobno i voljko. I to. je savezničkim vladama u svrhu mo? veleizdaja posebnog specijaliteta, difikacija sevreskog ugovora. koja ne će valjda ostati usamljena«. Đavid?beg i Ahmed Riza sa tri Čemu presbiro? Mi smo u više delegata iz Anatolije već bu zapo? navrata upozorili zemaljsku vladu i čeli vijećanjem, a očekuje se još narodne poslanike na mizerno po? bivši veliki vezir Husejn Hilmbpa? slovanje našeg presbiroa. U po? ša. sljednje vrijeme postigao je rekord Ahmed Riza izjavio je dopisniku u zastarjelim vijestima, koje mo? žetc čitati u beogradskim i Zagreba? agencije Havas. da je Rim zato iza? bran sastajalištem konferencije, jer čkim listovima prije nego li izađu je s obzirom na razna obitavališta u sarajevskim dnevnicima. Presbi? delegata talijanski glavni grad naj? ro je spao na tako niske grane, da centralnija točka. jc čak - kako se čini i samo službeno »Nartodno Jedinstvo« mo? Dalje je pobio sve vijesti, da bi ralo organizovati vlastitu izvjesti? Turska ma i u budućnosti mogla lačku službu. Čemu presbiro? Če? sklopiti savez sa boljševicima. I on mu trošak na činovništvo, pisaricc je izjavio, da ne zna ništa potanje? etc.? Zar ne bi bilo bolje, da sc pre? ga o misiji otomanske vlade, koju zidijalu zemaljske vlade dade jedan je odaslala u Angoru. činovnik, čija bi dužnost bila da Međutim već i iz Carigrada stižu predaje štampi i onako rijetka sa? vijesti, da je vlada odaslala u An= opštenja zemaljske vlade, a da se goru jednog oficira, da se propita taj luksuzni presbiro dokine kao što što je sa Izzet?pašom. (»J. L.«) je dokinut u Dalmaciji. Držimo da Tursko?grčki rat. Havas javlja iz će o ovoj stvari progovoriti i na? Atene o kritičnom položaju u Grč? rodni poslanici, čija je dužnost da paze, kako i u što se troši narodna koj uslijed financijalnih poteškoća. S druge strane, da su u Maloj Aziji imovina. kemaliste probili grčke linije na tri mjesta i znatna pojačanja poslali na desno krilo, kako bi Grke u od? sjeku Smirne potisnuli. Političlii pregled. Naši dopisi. Mostar, u januaru 1921. Svaki naš sreski ured ima najma? nje po jednoga »Siledžiju«. kojeg samo za to tu postavio, da šikani? ra muslimane. Takovim se ljudima *bez obzira na struku, spremu i po? trebnu objektivnost povjeravaju najvažniji referati, kao: prezidi jal, obrtne dozvole, oružni listovi, pašo? ši i t. d. Ovakovi su individui ujed? no i pouzdanici više vlasti, te kon? trolišu rad svojih šefova kotar? skih predstojnika, ako su ovi pos? Ijednji katolici ili muslimani. Osim poznatog pravnika, bez državnog is? pita, političkog pristava Danila Pe? trića gradski kot. ured ima još jed? nog gromovnika u osobi na oko mir? nag Stanka Martinovića, pisarnič? kog pristava. Dok je prvom dodije* Ijen referat globe i stanbenog ure? ua i ine policajnc stvari. Marti no? v.ić ima još važniji predmet u svo? jim rukama. ■ i i I i i : i ' I Kritični odnosa# između Rusije i Engleske. Službeni izvještaj iz Moskve potvrđuje, da sc uruskim vodećim krugovima odnlosi između Velike Britanije i sovjetske Rusije smatraju vrlo ozbiljnima. Čičerin je poslao engleskoj vladi dvije note, u kojima se osvrće na prigovore, da je sovjetska Rusija kriva zavlačenju pregovora o trgovačkom ugovoru, te.veli da ruska vlada mora ponov? no upokoriti, da jc tome kriva sama Engleska. Rusiju vodi iskrena želja za uspostavom diplomatskih i trgo? vačkih odnosa. * Lenjin je zdrav, javlja radio iz Moskve, koji veli da su sve vijesti o bolesti a i smrti Lenjinovoj proste izmišljotine. Berlinski profesor Hise i njegov asistent bili su pozvani u Moskvu, da pomognu teško oboljc? lom komesaru Karpovu, koji je me? đutim umro, pa nije više bila nužna pomoć berlinskog učenjaka. Profe* sor Hiss, kada je došao na granicu �Epui 2 15 - Brci npARIA“ sovjetske Rusije, opet je vraćen. Boljševici su mu isplatili honorar u zlatu. Propaganda za prisajedinjenje Njemačkoj. Iz Maribora javljaju: Putnici koji dolaze iz Austrije pri? povljediju, da jc u Beču zakazano mnogo zborova, na kojima će sc tražiti priključenje Austrije Nje? mačkoj. O toj se stvari govori kao o gotovoj činjenici. Pred novom akcijom boljševika na Perziju. »Daily Mail« javlja iz Tcherana, da su boljševici koncen? trovali velike mase vojske u Baku, odakle su namislili provaliti u pro? Ijeće u Perziju sa 30,000 ljudi. En? gleska vlada naredila je, da iz Per? zije odu sve engleske žene i djeca. Ostali Englezi otići ćc u proljeće za? jedno sa osobljem svih engleskih diplomatskih predstavništva. Po svoj prilici će tada otići i sam šah sa dvorom iz Tcherana. Za pomoć Austriji. Pariški »Ec? lair« donaša ponovni žurni apel za pomoć Austriji. U apelu se veli, da bi slom Austrije izazvao nepredvi? dene i daleko veće gubitke, nego li eventualna momentalna pomoćna akcija. članak naglašuje, da je pre? težna većina francuske štampe i javnoga mnijenja kao i čitav poli? tički svijet Quai d’Orsaya uvjeren, da sc mora pružiti Austriji brza po? moć. Smanjenje američke okupatorne armije u Njemačkoj. Po vijestima iz Washingtona snizilo je američko ministarstvo vojno broj svojih oku* patornih četa u Njemačkoj od 15.000 ljudi na 8.000. Ministar vojni Baker upravio je pismo jednom čla? nu komore u kojem veli, da će se o opozivu cjelokupne američke oku* pitome armije u Njemačkoj ras? pravljati tek u budućnosti. ■ Pitanje Rijeke, 'lalijanski mini? ktarski savjet pod predsjedanjem 'Giolittija bavio se je riječkim pita? njem. Rasprava je bila kratka. Na? Oglašeno je, da je dužnost vlade da pazi, da se u gradu ne razviju pre? više partijske strasti, jer bi nemiri u gradu mogli djelovati i na susjed? nu Julsku Veneciju. Grof Sforza iz? javio te, da će talijanska vlada ot? poslati na Rijeku svog stalnog za? stupnika. Rapallski ugovor. Javljaju iz Spli? ta: Vijesti iz Rima i Beograda, da će se izvršenje Rapallskog ugovora odložiti za nekoliko mjeseci, izaz? vale su silno uzbuđenje u narodu o? kopiranih područja i u cijeloj Dal? maci ji. Narod to tim teže podnosi 'što su ponovo otpočela gonjenja na Pazmanu. Uhapšeni su mnogi teža? 'ci, koji su kupili darove da njima počaste naše vojnike kad dođu. U jednom selu uhapšen je učitelj sa cijelom porodicom za to, što su spremali zastave za doček. U Silvi su oficiri i karabinijeri skidali Iju? 'dima naše kokarde i gazili nogama. 'Svcštcnići i učitelji podvrgnuti su 'najgorim šikanama. Zadarske tam? niče su prepune novim uhapšenim. Narod očajno traži zaštitu i što hit? hiiu evakuaciju. U Perziji sovjetska vlada. Kako javlja »Figaro« odrekao se je per? zjjiski šah prestolja. Sastav perzij? ške sovjetske vlade očekuje se sva? ki čas. Obustava pripomoći ruskim iz? bjeglicama. Po vijestima iz Čari? grada stiglo je generalu Wrangelu službeno obaviještenje, da će fran? ©uska vlada radi nužnog ograniče? nja izdataka od 1. februara prestati davanjem ma kakve materijalne po? moći vojnim i civilnim ruskim iz? bjeglicama. Američki Crveni krst zatražio je radi toga instrukcije iz Washingtona. Tako su Francuzi pustili na cjedilu sve one siromahe, koje su izveli iz domovine i raz? mjestilii ih po cijelom svijetu, samo же u Francuskoj. Vojna i trgovač? ka mornarica generala Wrangela također se nalazi u francuskim lu? kama, dok se u našu zemlju sasulo more ovih nesretnika, koji su upu? eeni samo na našu pomoć. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega ,,MERHAMETA“. I i , j ' | ; । ! i Iz Kereaskijeve konstituante. Iz Pariza javljaju: Kerenskijeva kon? stituanta prihvatila je rezoluciju u kojoj izjavljuje, da Rusija neće ni? kada priznati zakonitost boljševič? kc tiranije. Svi sa boljševicima sklopljeni trgovački ugovori biće revidirani a izvanjski dugovi Rusije prije g. 1917. biće ispitani po jednoj međunarodnoj komisiji. Konačno protestuje rezolucija protiv konce? šija, koje je sovjetska vlada dala tuđincima kao i protiv rasipanja zlatne pričuve ruske državne banke. Antanta traži u Ludendorffa sa? vjet za pobijanje boljševizma. Iz Miinchena dolazi interesantna vi? jest, da jc antanta tražila u Luden? dorffa savjet, kako da pobije bolj? ševizam. Pisac i konjički kapetan Arnold Rechberg iznaša, da su mu zastupnici antante ponovno izrazili želju, da bi general Ludendorff iz? razio svoje stručno vojno mišljenje o prijetećoj opasnosti iz Istoka. On je to saopćio Ludendorffu, pa su zajednički izradili spomenicu, koja je mjeseca decembra bila i predana antanti. Arnold Rechberg ostaje kod svoje tvrdnje usprkos svih de? mantija. Englezi znadu gdje je de Valera. Po vijesti »Echo de Paris«?a iz Londona znadu engleske vlasti u Dublinu gdje i kako se de Valera iskrcao, gdje je, s kim razgovara; napokon da one znadu sve što on radi. Vlada je naložila, da ga se ne uhapsi dok ne održi kakav buntov? ni govor. Ekonomska situacija Rusije. Pa? riški listovi donašaju izvještaje o pravom ekonomskom stanju sovjet? ske Rusije, koje je sve više nego dobro. Već gotovo od početka ove godine u Petrogradu ne radi niti jedna tvornica, a sovjetski magazi? ni za živež su zatvoreni, jer živeža •nema. Dok sc u Petrogradu trošilo 1.110 cisterni nafte, prošli mjesec nije došlo nego 27, a umjesto 1000 vagona ugljena došlo je samo 13. Gotovo cijeli Petrograd je mobili? zovan, da poruši šume u okolici i namakne gorivo. Ali i to je prema? Io, pa svaki pojedinac ima prava samo na 1 metar drveta. Sovjetska vlada uputila je poziv narodu, da siječe drvo za željeznice, jer će ina? čc za nekoliko dana zapeti sav e? konomski život. Napad Sinn?feinera na vojni vlak. Agencija Havas javlja iz Dublina, da su Sinn?feineri na pruzi u Don? negal navalili kamenje, tako da je jedan vojni vlak iskočio iz tračnica. U taj čas sasula se na vlak kiša puš? čanih taneta. To je prvi puta, što su Sinn?feineri napali jedan vojni vlak. „PRAVOG Domaće vijesti. 1 I 1 Traže se Mjeri! Naš presbiro nam šalje ova dva brzojava: »Beč, 14. januara. Ko? respondenz?biro javlja iz Budimpe? ste: Kako izgleda ne postoje među mađarskim strankama velike nesu? glasiće u pitanju, ko će zasjesti na mađarsko prestolje. U zadnje vrijeme postignut je sporazum, te će Mađari po svoj prilici birati svo? ga kralja između stranih prin? čeva. Najviše izgleda ima navod? no sin belgijskog kralja«. Zatim ovaj »Pariz, 14. januara. Dopisnik New? york Heralda« javlja, da se u vojsci i generala jure vodi velika pro? I paganda Peti za proglašenje nadvojvo? | de Vilhelma Habzburga kraljem U? krajine. Spomenuti nadvojvoda je nakon sloma Monarhije otišao iz Beča, te se borio u redovima ukrajinske vojske protiv Poljaka, pod imenom Viselin Visivnuri. O? vu propagandu pozdravljaju z a g o? v o r n i c i u k r a j i n s ke n c o v i ? s nos ti«. Nevjerovatno je čudo, da i danas poslije iskustva ruskog naroda pod Nikolom Romanovim i njemačkog i mađarskog pod Ho? henzollernima i Habzburgovcima, ima još naroda, koji bi htjeli da pro? đu kroz to isto iskustvo. Mađari iz? gleda da ne mogu živjeti bez kra? lja, kao bez komada hruha. Obi? grali su sve dvorove evropske i kad njihovom najmilijem nadvojvodi Habzburgovcu Josipu ne dade an? tanta, da zasjedne na prijestol, pro? se sada belgijskog princa. Biće da je to sve izmišljotina kojekakovih neka se on dade revidirati po struč? njacima, koje će delegirati razni privredni krugovi. (»Jug. List«). Nasilje mostarskog stanbenog u? reda. Dobili smo ovaj dopis: Moja j je supruga prije mjesec dana došla 1 k meni iz Mostara u Sarajevo, gdje za sada služim. U svojoj kući u Mostaru ostala joj je stara i živo? * tom nesposobna majka sa jednom i muslimankom sluškinjom. Stambeni ! ured u Mostaru izdao jc ovu kuću ‘ jednom učitelju (inovjercu), te je : ovaj sa policajcima, na silu moju i prtljagu izbacio van izvalivši pri i tomu avlinska vrata. I Pomenuti je učitelj dozvolom i ; sada u toj kući, a moja punica sa : sluškinjom sjede u jednoj sobi i ni? j jc im moguće kao muslimankama ; niti na polje izaći. Kuća je samo sa jednim ulazom. — Husnija Kosović, Gajretov činovnik. Taj ured namjerno zaboravlja, da se od muslimana mogu opet s a? m o za muslimane rekvirirati $ita? 4 i novi. Molbe za intervenciju kod vla? Na adresu šefa pravosuđa g. Si? sti molimo, da se upravljaju na naš mića. Sarić Avdo zatvoren je prije poslanički klub u Beogradu, pošto 6 mjeseci na prostu denunciju, i se momentano u Sarajevu ne nalazi to vrijeme truhne u tamnici ok? ni jedan naš poslanik. U redakciji j ružnog suda u Mostaru. Prigodom »Pravde« mogu se primati samo o? ; oslobođenja je Sarića jedan njegov ne stvari, koje se tiču lista. komšija »oslobodio« od svega nje? R^di nepravednog oduzimanja 1 govog hajvana. Ali Sarić mu je u? oružja protestovalo jc odaslanstvo ; šao u trag i tražio od »oslobodite? našeg poslaničkog kluba kod mini? j lja«, da mu hajvan vrati, nu ovaj stra unutarnjih poslova. Ministar je i kao i svi takvi »osloboditelji«, da odmah, t. j. 14. ov. mj., dao nalog, i pokrije svoj zločin denuncira njega da je u godini 1914. bio austrijski da se telefonski naloži g. Misoviću u Sarajevu, neka odmah obavijesti špion inapriča još Bog zna ka? sve okružne načelnike, da se stro? kovih podvala. Na ovu denunciju je Sarić zatvoren, istraga povedena gp drže naredbe, t. j. da ima svako istražni spisi »izgubljeni«. oružje prijaviti, ali da se ni od 1 i koga oružje ne oduzima, o? ; Slobodan uvoz i prodaja šećera. sim od onih osoba, koje su članovi i Iz Beograda javljaju: Finansijsko? kakovih revolucijonarnih društava ■ ekonomski komitet 13. o. mj. odlu? ili su inače poznati kao raz? I čio je da se odobri slobodan uvoz vratni elementi. šećera iz inostranstva i slobodna Deputacija kod ministra unutar? ; prodaja šećera proizvedenog u zem? njih djela protiv Grudica. Javljaju • Iji. Na šećer uvezen sa strane osim, nam iz Beograda, da je došla iz postojećih dažbina naplaćivaće se Tuzle naročita deputacija, da se pri? • za svakih 100 kilograma јоб po 200 tuži proti zuluma tuzlanskog okruž? i dinara u srebru na ime monopolske nika Grudica. Deputaciju su pred? takse. Na šećer proizveden u do? veli narodni poslanici gg. Dr. Ivan maćim tvornicama naplaćivaće sc Pavičić i Ahmed Šerić, te su infor? pored državne trošarine od 200 di? mirali g. ministra Draškovića o svi? nara još po 200 dinara u srebru od ma nedjelima, koje je ovaj nespo? 100 kilograma na ime monopolske sobni i vječno pijani upravnik po? takse. Ova naplata vršiće se kao i naplata državne trošarine pri pušta? činio na muslimanima i katolicima. G. ministar sc jc zgražao nad ovim nju šećera u promet. Naplata ove nedjelima i obećao je odmah iza? * monopolske takse počela je 'od 14. slati jednog inspektora, da ovo sve : o. mj. Izvoz šećera iz zemlje zabra? ispita i podnese mu izvješće, na te? njen je. melju kojega će poduzeti uredova? I Naši zarbbljenici u Indiji. U is? nje protiv Grudica. točnoj Indiji, u gradu Ahmetnaga? ru, nalaze se 24 naša vojnika iz Vojvodine. Bosne, Hrvatske i 4 л ‘I ■ Slavonije, koji su na bijegu iz Ru? sije morali zastati u Indiji, poštđ nemaju novaca da plate prevoz u domovinu. Indijska vlada je javila našoj vladi tu nevolju još prije se? dam mjeseci, ali ni odgovora nije dobila. Među tim jadnicima bio je i g. Mustafa Hajdarović, medicinar u Pragu, koji je uspio da zaradi no? vac i da sc povrati kući. On sada upravlja apel na našu cijelu javnost, da dobrovoljnim prilozima omogu? Dovratak njihov. Svi ti ljudi ima? Deputacija je bila vrlo zadovolje ći ju domu svoje porodice, rodite? na i otišla je umirena kući, jer su lje,naženu, djecu i svi su ovi lišeni lađe tuzlanskog satrapa počele to? ! svojih hranitelja, čiji povratak iš? nuti. čeku ju već šest godina. Novac tre? Protestna skupština sarajevskih ha slati češkom konzulu u Bombaju privrednika protiv kaldrmije bila dru Perhtoldu, koji se primio te za? je jučer poslije podne u gradskoj daće, da opremi te ljude u domovi? vijećnici uz brojan odziv ovdašnjih nu. kad imadne pfotreban novac. trgovaca i obrtnika. Predsjednikom Kogod može, treba da ovome do? izabran je g. Avakum Perišić, dok prinese svoj obol. je kao glavni govornik fungirao taj? Ne putujte u Ameriku. Iz Beo? nik Trgovačkog udruženja Dr. Zil? džić, koji se oborio na kaldrmiju, grada javljaju: Kabinet ministra kao neopravdani teret. Općina ima socijalne politike saopštava: Pod 10 milijuna kruna deficita, kojeg današnjim prilikama usljcd nestaši? ce rada niko se ne treba kretati za moraju da snašaju privrednici. 60% Ameriku na rad. Prema izvještaju izdataka općine ide za činovnike. Njegov glavni argumenat protiv našeg generalnog konzula u Chika? kaldrmije je taj, da vladin komesar gu ima u Saveznim Državama prc? ne smije teretiti građanstvo, jer to ko tri miliona nezaposlenih radni? je stvar legalno izabranog gradskog ka. Državna kovnica novca. Naša dr? zastupstva. U tom smislu govorili su još g. Milan Pupić i u ime Zana? žava kako je poznato nema svoje tlijskog saveza g. Savić. Na koncu vlastite kovnice za metalni novac, je prihvaćena rezolucija, kojom sc te se naš sitniš, koji će doskora do? energično prosvjeduje protiv kaldf? ći u promet kuje u bečkoj državnoj mije, zahtijeva da se povrate već kovnici. Inžinjer dr. Kljueenko biv? uplaćene svote za ovaj namet, na? ši adjunkt državne kovnice novca čelno se odbija kaldrmija do izbora u Beču, a sada rudarski inžinjer u novog predstavništva, a ako za o? državnim salinama u Kreki poda? ▼aj novi teret govore viši razlozi stro je ministarstvu finansija ехро? ! korespondcnc*biro?a i presbiro?a, koji takovim vijestima hoće da po? stignu kakav tajni plan svojih go? spodara. Da sc Habsburgovci ni? kad nisu borili ni u redovima ^u? I strijske vojske a nekamo li u re? ! do v ima ukrajinske (!) voj? ; ske, to dobro zna napaćeni ukra? i jinski narod, koji danas ne želi ni? čega osim mira i hljeba. Zaista idi?' , otija evropske Čitalačke publike ‘ mora da je dosegla svoj vrhunac, • kad im se novinari usuđuju tvrdi? j ti, da zagovornici ukrajinske neo? v i s n o s t i podržavaju propagan? 1 du za jednog Habsburgovca. Nu ta I idiotija mora da pomalo prelazi i ' naš presbiro. kad smatra za nužno, da i naša čitalačka publika mora da Čuje te prljave fantazije. Neka se 'tako nastavi i naš svijet će izgubi? i ti svaku vjeru u novine. ! I ј I ; i j I ! 1 j i i I I 1 * i i • ! 1 : I • i j I Ооана 3 -- ''».ana �Strana 4 — Cl se u kojem izlaže potrebu i način kako bi se kod nas uredila instala# čija za clektrolim borskog bakra, zajedno sa fabrikacijom sumporne kiseline, koja je kod elektrolize po# trebna. Savezno sa ovim uredila bi se državna kovnica za naše novce. Sa opširnim podacima o radu i reii# tcbilitetu ovog poduzeća potkrepio je g. Kljueenko svoj expose. Za u# ređenje eletrolitične tvornice i kov# niče bilo bi potrebno oko 20 mili# jona dinara. Ispravak. U prošlom broju »Prav# de« u notici »Narod« treba da re# čenica, koja počinje sa »Glavno što mu imamo da primijetimo ... glasi ovako: »Glavno što mu imamo da primijetimo jeste, daje njegov vlas# nik. kad je već u stanju da piše ta# ko blago, trebao svoju umnu snagu odmah poslije oslobođenja upotrb jebiti u istom smjeru, u kom je da# nas upotrebljava«. Dobrovoljni prilozi. Prigodom svadbe kod Izetagc Izetbegovića u Bos. Samcu sakupljena u veselom društvu svota od 1030 K. a darova# še slijedeća gospoda: Hafiz Salih Vajzović 40 K; Huseinaga Čizmić 100 K; Osmanbcg Gradaščević 100 K; Mustafa Suljić 30 K: Alija Ku# nić 20 K: Mustafaga Izetbegović 100 K; Arid Džakić 40 K; Sulejman Dervić 20 K: Sejfudinaga Maglajlić <80 K: Selim Udvarlić 20 K: Hakija Hasanefendić 20 K; 11. Salihović Nu# rija 50 K; Vajzović Suljaga 20 K; Ibrahim Oribašić 60 K: Muhame? daga D zabija 80 K; Ago Sulcjma? nović 20 K; Junuzaga Delagija 40 K: Suljo Bičić 50 K: Sulejman Dago# vić 40 K; Muharemaga Bajraktare# vic 70 K: Džemal Bičić 20 K; Šcvko Prcić 10 K. Ukupno 1030 K. Dru# štVo je odredilo da polovinu ove svote pripane »Pravdi« a polovinu »Gajretu«. MOJ BRAT Jozo Jelović iz Zasa# viče ispostava B. Samac služio kod I. Jag. Bat. u Albaniji do prevrata. L z prevrat pošao je kući i u Crnoj Gori u Antivaru nestalo ga te se sve do danas nije javio. Ako bi ko znao što o njemu neka javi na ad# resu — Jure Jelavić, Zasavica z. p. Šamac. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebati? li blago, pou6zdano tjera# juće sred tvo? Fellerove prave Elsa# pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boca 20 kruna. - Omot i poštarina poseb? no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Eslatrg br. 310, Hr? vatska. E. Dr. S. Alečković. advokat u Travniku, preselio je kancelariju u I. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. Advokat. Dr. Anto Đebić#Maru# šić otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Travniku, ugao Kra# lja Petra i Gimnazijske ulice. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag# dane u crvenoj boji štampane, a sa# držaje sav muslimanski, srpsko#pra# voslavni, jevrejski i rimokatolički kalendarium. Cijena mu je po ko# madu 30 K. — Preprodavačima ra# bat. Narudžbe iz vana izvršujti se brzo i tačno. Pakovanjc se ne raču# na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. 51 sjetite se ;i i GAjRETA i ■ ■ i MUSLIMANI BajrEtov glasnik. Dobrovoljni prilozi. Gosp. Dže# . mi i Tanović Gacko sakupio za Gaj? I ret K 773, Muharem Šehić Varcar Vakuf sakupio K 580, g. Dr. Bukvi# I ca Breko sakupio na mevludu kod i Age H. Mehmcdovića K 453. Op# i ćinsko vijeće Donji Vakuf darova# 1 lo je K 500, Mustafa ef. Mustajbe# i gović, šor. sudac Prijedor poslao je i K 150, Musi. Čitaonica »Jedinstvo« I Odžak posala je priloga K 575. Mu? 1 hamed Drljević Bileće poslao je Gajretu K 245, Adem Afgan Banja# • luka sakupio dobr. pr. K 330, koji iznos darovaše slijedeći: po K 100: Nasko Saltagić, po K 50: Muhamed ef. Bajagilović, po K 40: Hasanbeg Čomagić, Mehmedbeg Ibrahimbe# gović i Muhamed ef. Maglajević, po ‘ K 20: Salih Banić, i Šemsibeg Alibe# gović, svi iz Banjaluke, Džemal Ša# rić sakupio među građanima u Sto# cu K 1000. koji iznos darovaše sli# jedeći: po K 100, Sulejmanbeg Beh# men. Muhamed Šarić, i Muhamed Bukić: po K 60: Hasan Mehmed# bašić, Hasan ef. Šehić i Braća Stra# njak. po K 50: Jusuf Šemić. Šaćir ef. Grebiđela, Omerbeg Rizvanbe? gović. Jusuf Mehmedbašić, Braća Buzaljko, Braća Rizvanbegović, Na# zif Mehmedbašić, Alija Opijač. po , K 40: Mustafa Tabaković, po K 30: Mustafa Sarajlić. Zulfikar ef. Meh# medbašić i po K 20: Džemal Šarić. Džema'. Šarić sakupio je na Gajre# tov blok među prijateljima u Sto# * cu K 50. Gajretova Uprava svima sakup# j Ijačima kao i darovateljima najto? i plije se zahvaljuje. | j i I ; i ! i ' I | : | : ’ ; j ј ; • ■ j I ! j Zdravstvo. Moderno liječenje tuberku। loze pomoću — dispanzera. . !. ј i i j I ! . : ! I ■ ; I I • Dr. Ljuba Stojanović je u »Poli# tici« od 16. ov. mj. prikazao jedan moderni način stavljanja dijagnoze i liječenja tuberkuloze (sušice) bo# lesti. koja nas hara toliko, kao da svake godine izgubimo po jedan rat. Ovdje ćemo iznijeti njegove glavne misli o toj ustanovi • dis# panzeru. »Kod nas u Srbiji nisu pojmovi sa svim načisto izvedeni kako tre# ba liječiti tuberkulozu u narodu, Ova razlika u mišljenju kod lje# kara potiče između ostaloga od ne# sporazuma. Kada je riječ o liječenju tuberkuloze, onda treba, kao i u svakoj zaraznoj bolesti, odvojiti bolesnika od same bolesti jer to ni# je svejedno. Tuberkulozni bolesnik doista liječi se za sada ponajbolje u ustanovama čiji je predstavnik Sanatorij um. dok liječenje bolesti vrši se u ustanovama čiji je pred# stavnik Dispanser. To je osnovna razlika. Pitanje je sada: šta je preče. Ako se stavimo na gledište bolesnika, onda je naravno on preči i za njega bi trebalo podizati Sanatorije, ali a# ko se stavimo na gledišta društva, mase, što je mnogo pravilnije, onda je preča bolest. ' I j ; i ; j i ; | ; Jedan primjer. Po predratnoj sta# ti stici može se uzeti da u Beogradu umire samo od tuberkuloze godiš# nje 10 od 1000 stanovnika a boluje od prilike 20 puta toliko što bi prema današnjem broju stanovniš« rva značilo da umire 1500 a boluje 30.000, više .30.000 koji će u toku godine postati tuberkulozni. Uzmimo sada da je od ovoga broja samo jedna desetina ili njih 6000 voljna i sposobna, da stupi u Sanatorije radi liječenja. Znači da bi trebalo imati samo za tuberku# lozne Beograđane gotove sanatorije sa 6000 postelja. A to je nemoguć# no iz više razloga, poglavito iz ma# terijalnih razloga, i ako znam da vrijednost ovih 6000 bolesnika više vrijedi nego konstrukcija i obdrža# van je ovih Sanatorija. Pri svem tome: Sanatorije su sku# pe ustanove i zbog toga će još za dugo biti pristupačne samo za jedan mali broj bolesnika, dok vrlo veli# ’ka većina ostalih, tuberkulozna kla# sa. ostaćc i dalje na milost i nemb lost tuberkulozi, pošto većina od ‘njih nema ni najpotrebnija sredstva za život a kamo li za liječenje. A ta masa, koja se ne liječi i koja je ’bez kontrole, upravo je uzrok šire# nju tuberkuloze. Pa može li se toj tuberkuloznoj masi pomoći? Može. Tuberkuloza je bolest ne# znanja. Kada bi svako znao kako se dobij a i širi tuberkuloza, onda bi je mnogo manje bilo, jer je tuber# kuloza jedna bolest, koja se daje la# 'ko izbjeći. A pošto za tuberkulozu mi nemamo još lijeka, onda nam ni# šta drugo ne ostaje nego da je iz# bjegavamo. Kako ćemo se pak ču# vati od tuberkuloze, to nas uči dis# panser. Samo ovo da radi dispanser, pa se već on uzdiže iznad sanatori# je. koji to ne vrše. Ali dispanser ima i drugih zada? taka. On i liječi tuberkulozne bo# lesnike. On dakle uzima ulogu i sa# natorije, što mu daje dvostruku vrijednost, a međutim je nesraz? mjerno jevtinija ustanova nego sa# n a torij um. Moderni dispanzeri su ustanove snabdjevene svima sredstvima za određivanje tačne dijagnoze tuber? kuloze. Tu ima, pored 1jek ara spe# cijalista, još mikroskop, X zraci, tuberkulin i dr. Svaki bolesnik od grudne bolesti, koji želi znati tačno od čega boluje, može to doznati besplatno u dispanseru. Utvrđeno je, da kada se tuberku? loza rano otkrije, onda se ona i lak# še liječi: čista postelja, zdrav stan, dobra hrana i mir što kod većine si# romašnih bolesnika nedostaje, to se dispanser trudi da im pribavi od onoga što im i u koliko im nedosta? je tako da i ovi bolesnici dobiju ne samo iluziju već i stvarnost sanato# rije, čija riječ tako jako utiče na du# šu ovih bolesnika. Dispanseri nisu obične ambulan# te za pregled bolesnika. Moderni dispanseri su jedna vrsta ispovjeda# onice gdje bolesnici dolaze da iek kažu ne samo fizički bol, nego i onaj drugi mnogo teži za izdržava# nje, materijalni bol, koji toliko da* nas razlikuje čovjeka od čovjeka. Siromašni tuberkulozni bolesnici, koji misle da su napušteni od svili i svakoga naći će utjehe, skloništa, pomoći pa i lijeka u đispanseru. O p š t i n a grada B e o g г a# d a uz pripomoć Ministarstva Na? rodnoga Zdravlja podigla je n a Z e# lenom Vencu jedn takav die# nanser koji jc Ministarstvo snabdje# lo svima modernim sredstvima da tačno odgovori svome pozivu. Dispanser prima ponedeljkom i petkom u 9 sati prije podne. Prodaje se KUĆA u Sarajevu na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom, magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na H. Fetahagić, B. Br<d Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te smo sada u stanju našim cijenjenim mušterijama iiferovati svaku količinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatlokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po5/4, 72 i jedne kile te san­ ; dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije neka se obrate na j Braća flrifović, Sarajevo. t | i ; ! ; . PAP1RNICA ; HAMD1JE X preporučuje svoje bogato stovarište T svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbc »e X obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. ' ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 ; I £ Dozvole za seču sami dobavljamo. Ponude slati Dobričiću 8 Pauloviću. B. Noui. „BALKAN44 U ВвСи preporučujt* нс muslimanima, koji putuju tamo. Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, baroka, lonca i. t. d. Abdulah eff. Cviietić, U/ien, I., Fleischmarkt 9. Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružgice u g. Brodu i g. jSJovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - * * Marija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: ZRI Vbamk: Centralni Odbor J. M. O. ф svakovrsne kupujemo. Muslimanska trgouačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Odgovcmi urednik.- Ibrahim Muhić. X х ♦ 4 ŠUME Jedina Muslimanska restauracija I ♦ KOPĆIĆA i Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0bbb6aab8b0ad69a5bb136be04ac168f.pdf a6cbcffcfe240fa650d5ae1a921bb644 PDF Text Text pojedini broj \ 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIO 'L ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90 UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. i ЛАСИЛО ЈУ , ОСЛAВEHСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 8 (246) Sarajevo, subota 22. januara 1921 Državna kriza.s P današnjim časovima, kad nas soj cijeloj javnosti i svim politič« kim borbama daje ton nenadano rasplamsali srpski i hrvatski nacijo« nalizam, teško je biti objektivan posmatrač. Čovjek ne može uopšte biti potpuno objektivan i kolikogod ko nastojao, da neku stvar proma« tra bez imalo sentimentalnosti i pristranosti, ipak mu to ne može us« pjeti savršeno iz prostog razloga, što je čovjek čedo prilika, u kojim živi i što na njegov i onako ogra« ničeni ljudski moždani sistem i pro« tiv njegove volje utiču rasa, klima, društvo i naslijeđene osobine. Ali ima razlike između objektivnosti pojedinaca. Mislim, da meni kao muslimanu, kome srećom prilika nije naneseno nikakvo zlo ni od strane Srba ni Hrvata i koji sam o« vc dvije godine proveo na studiju u tuđini, te okolnosti cimogućuju, da prosuđujem stvari tako objektiv« no, u koliko je čovjeku uopšte mo« guče. Naša državna ideja, ideja jedne i nedijeljenc države Srba, Hrvata i Slovenaca, nalazi se u kritičnom sta« diju. Pitanje je, kako će se kriza dalje razvijati i na što bi se trebala koncentrisati sva snaga iskrenih pa« triota, da se izađe iz škripca. Prije nego pređem na to, htio bih ukratko ocrtati, kako je došlo do te krize, jer i liječnik, kad liječi bolest, tre« ha da stavi najprije tačnu dijagno« zu bolesti. Bolest naše d г ž a « v c počinje onog časa, kad se je o p š t i m pravom glasa e i j e 1 o m *n a r o d u dala m o« g u ć n o s t, da sam s o b o m u p« r a v 1 i a, kad smo se dakle odlučili za demokraciju. Stante, gospodine urednice! Nemojte ше krivo ražu« mjeti i ne mislite, da ovo piše kak« va aristokratska duša! Citiraću Vam prije svega francuskog filozofa Ru« sc«a. koji kaže: »demokratski oblik vladanja bio bi samo onda najbolji, kad bi ljudi bili anđeli«. Hoće da reče, kad bi ljudi bili etički^ i mo« ralno savršeno dobra bića. Šta bi Ruso rekao istom za onaj narod, ko« ji nije ni nacijonalno ujedinjen, kuji nije nikada živio u jednom dr« žavnom sklopu, koji je‘kroz vjeko« vc bio odgajan dijelom u duhu is« toka a dijelom u duhu zapada i ko« шс prema tome uistinu fali ogrom« na većina onih zajedničkih dušev« nih osebina, koje narod čine jed« nom narodnosnom jedinicom? B.i« io bi potrebno da svoju gornju tvrd« nju potkrijepim primjerima drugih evropskih država, nacijonalno put« puno jedinstvenih, u kojima se već jedno stoljeće vlade demokratski i u kojima se danas, demokracija na« laži također u krizi, ali to bi me predaleko odvelo, i ja ću pokušati da tu tvrdnju ddkažcm samo time, što ću ukratko razložiti, kako straš« no različiti osjećaji vladaju danas tim istim srpskim i hrvatskim ma« sama, kojima je opšte pravo glasa dalo moć u ruke. Počcću sa srpskim masama. I' Sr« biji sigurno nema ni jedne kuće, koja na pros c četiri godine rata ne« ma kakove žalosne uspomene na gubitak roditelja, obješenog brata, eskvrnjene setre i drage, .popaljen nog i porušenog doma. A sve su te •) Ovaj smo članak dobili od jed« nog prijatelja sa strane i u mnogom se ne slažemo s njime, ali inu ipak dajemo rado mjesta radi nekih ori« finalnih misli. Ur. I uspomene vezane sa imenom Nije« ! maca, Mađara i Bugara i stoga da« nas nema u Srbiji čovjeka, kome лС i krv mu se na oči j navlaci, kad samo čuje ta imuna, iz tih uspomena ističe ona mržnja i na sve drugo, što ga potsjeća ma i najmanje na ta grozna vremena, kad su starci morali sami sebi ko« pati grobove. I posve je prirodno, da ta mržnja pogađa često i neduž« ne, kop su tragediji srpskog naroda doduše doprinosili djelom ali dje« lom protiv svoje volje, djelom po nistorickoj nesmiljenoj sudbini. Mržnja nije odlika plemenitosti dusa’ nisu plemenite. Naj? 1 tragičnija je u sudbini srpskog na« ' roda to, što je onih 40 postotaka i izgubljenog naroda moralno i etič« i ki stojalo daleko vise, nego li stoji I ovih preostalih 60 postotaka, jer , su s njima legli pod zemlju oni Srbi, I koji se nisu nimalo ustručavali, da i sve svoje žrtvuju za dobro domovi« j ne. Na isti način, kako su i svi ev« ropski; u svijetskom ratu zaraćeni narodi, moralno pali, pao je i srpski narod, jer tehnika modernog rata ! ne dozvoljava junaštva, ona junaka u prvom boju usmrćuje mitraljezom i otrovnim plinom. Tako je i u Sr« biji ostalo ostalo vrlo mnogo ološa I na životu, a taj bloš mora i može da i mrzi1 one »vraške« divizije i »hrabre« bosansko«hercegovačke pukove ko« ! ji osvajajući Srbiju na komandu ■ Austrijanaca i Mađara prvi srtahu i na srpske šnčeve. Kakvi osjećaji mogu da niču u srpskim srcima, kad , pomisli na razne Sarkotiće i Boroje« viče, čije je leglo Hrvatska krajina, koja je »ćesaru« dala toliko vrsnih i bezuvjetni, pokornih oficira? Kad su Srbi došli opet na svoje opustje« le domove, kad su dobili moć u ru« ke i nad hrvatskim narodom, počeli su da čine pogrješke, jer se je mrž« uja morala na nekom iskaliti, mo« ralo je u stotine i u stotine slučaje« va da se nanese očita nepravda Hr« vatima, jer je u njima masa gledala živu nasljednike svojih ubojica i krvnika. 1 te su pogrješke činjene kroz dvije godine dana. Kako je to primio hrvatski narod? Moram zaci malo iz daljega i go« voriću posve otvoreno. Zagreb je za vrijeme rata davao sliku jednog gotovo njemačkog grada. Sve bolje hrvatske porodice su govorile više njemački nego hrvatski i ogromna većina hrvatskih i aktivnih i rezer« vnib oficira nosila je na grudima o« na mnoga austrijska odličja za hrab« rost jednako ponosito kao i nje« mački i mađarski oficiri. Naši do« brovoljci u Rusiji, koji su proizašli iz ratnih zarobljenika, bili su mož« da samo dvadesetim dijelom Hrva« ti. Usporedivši Hrvate u cjelini sa Cesima u borbi za oslobođenje is« pod tuđinskog jarma, vidimo, da Hrvati nisu ni stoti dio onog-л učini« ii za svoiu slobodu, što su Česi u« činili. Doduše u posljednjem stadi« ju svjetskog rata zaredale su veoma česte dezertacije hrvatskih vojnika, nu te c bile posljedica gladovanja vojske i drugog trajanja rata, a ve­ oma rijetko posljedica nacijonalno^ osvjedočenja. Takove su bile hr« vatske mase, kad je došao slom AustroUgarskc monarhi je. I rvi bljesak slobode zasjenio je oči hr« vatskim masama i rekli su sebi: pro« šio je sve. slobodni smo. Ah tada odmah, nočinju srpske pogrješke, o kojim sam govorio. Sunce slobo« đe se pomračuje i u hrvatskim ma« , i i , . : i । । : j j i j ; I i . i I I i ' । I TELEFON Br 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. (12. Džumadel-ula 1339.) sama se rađa razočaranje i zapre« pašćenjc. Tu i tamo odjekne pokoji udarac batine, čuje se neuljudna psovka i kod Hrvata niče pojam barbarstva, koji vežu sa srpskim i« menom. Jedan njihov čovjek, veo« ma kuražan i zanesen, javno ustaje i propovijeda republikanstvo. Srbi« ma se navlači krv na oči, jer vide u njemu austrijskog plaćenika ■ na« ravno ga haose. Tim on postaje na« rodnim hrvatskim mučenikom. To je Radić. I onda dolazi ona najve« ča pogrješka: Daje se opštim pra« vom glasa moć u ruke masama, ko« je kao mora pritišću međusobne mržnje i na čijim su dušama svježe brazgotine međusobnog ubijanja Četirigodišnjeg rata.. Radić naravno dobiva ogroman broj glasova za se i postaje preko noći hrvatskim predstavnikom. U želji, da i dalje ostane jedinim polom, koji privlači uza se hrvatske mase, on ide i daije istim putem ni sam ne znajući, gdje će ga na kraj dovesti. Na tome pu« tu leži i njegova tvrdnja, da Srbi nisu ništa više od Hrvata doprini« jeli za hrvatsko oslobođenje, na to« me putu leži i njegovo najnovije slavljenje njemačke mudrosti, koja da je prva na svijetu. On naime zna. da će slavljenjem onoga, što je Sr« binu najviše patnje prouzročilo, dobiti u ljubav; hrvatskih masa. Pri tome kao da je zaboravio, da je mudrost njemačkog naroda mogla dopustiti, da joj jedan pato« loški individuum, \Tlhelm II. prije 30 godina otjera iz službe najza« složnijeg sina njemačkog naroda velikog Bismarcka. da je taj isti patološki individuum kroz tih tri« deset godina svoje uprave bio u stanju da zavede njemačku mud« rost u rat protiv cijelog svijeta. Ne ću ovdje da iznosim, šta su najbo« lji njemački duhovi rekli o njemač« kom narodu, samo ću navesti riječi Schopenhauerove: »Za slučaj moje smrti ispovijedam se. da se stidim, što pripadam njemačkoj naciji, a to radi njene ogromne glupo« st i«. Radić bi trebao, da ne govori ni dobni ni zla o Nijemcima, trebao bi to u interesu jedinstva naše dr« žave. jer on je danas, kako rekoh. i , I ( | i | ; i | | iodin;< III. hrvatski pol. za koji su se prilije« pile hrvatske mase. A kuda smjera Radić? Na revoluciju, na oružani ustanak hrvatsih masa on ne misli, a to je i javno potvrdio. Šta misli dakle postići tim svojim intrasi« gentnim zahtjevima? Samo bi je« dan cilj, a i taj je problematičan, mogao da opravda današnji njegov rad: ako on naime kao dobar po« znavaoc psihologije masa misli, da se ta nagomilana međusobna mrž« nja srpskih i hrvatskih masa da uništiti samo tim, što će javno is« kaliti jedni na druge sve, što im je na srcu. Ako Radić misli i na šta drugo, onda vodi u propast svoj narod. Kako će se praktično«politički rb ješiti Radićevo ustezanje od sarad« nje u konstituanti? Ako Radić za« baci svoje republikanstvo i dođe u Beograd, lako će se naći sporazum, a ako ne htjeđne odustati od svo« jih zahtjeva, radiću po mome miš« 'ljenju konstituanta i bez njega Srpski narod ima i osim Pašića i Protića najmanje loš jedno tuce ta« kovih ličnosti, koji mogu biti onaki polovi za srpske mase, kao što je Radić za hrvatske. Da i ne govo« rim o vojsci, u kojoj sva glavna mjesta zauzimaju Srbi. Evropski državnici su sada prvi puta čuli za Radića, a Pašića poznaje čije.i svi« jet i Srbija uživa kod svih antanti« nih vlada jednu neoborivu simpa« tiju radi njenog junačkog držanja u svjetskom ratu. Iz svih tih razlo« ga je Radiću nemoguće silom po« stići svoje zahtjeve. Pri koncu mi dopustite gespodi« ne urednice, da Vam naglasim, da ja lično nisam pogođen ni srpskom ni hrvatskom mržnjom i da sam namjeriće u ovom izlaganju prešu« tio svu ono. što su musliman: рге« trpjeli od strane braće Srba. Moje je mišljenje, da se muslimanima ni« je učinila nikakva nepravda po ne« kom unaprijed smišljenom planu srpskih vodećih političara, nego da su i te nepravde tragične posljedi« cc svjetskog rata, o kojima sam go« vorio, ali koje posljedice nije u stanju da otkloni nijedan narod na svijetu, pa ni srpski. Novi. i j ' : ; । ! i ■ ■ | | j ' ; Popis nufusa i domaće stoke.*) Na 31. ov. mj. počeće se s popi« som pučanstva i domaće stoke u našoj cijeloj kraljevini. Zakon pro« pisuje, da se bar na nedelju dana Prije popisa ima na zgodan način, objaviti narodu važnost njegova kako za državu tako i za opšte na« rodno dobro, ali mi poznavajući pri« rođenu nepovjerljivost našeg svi« jeta u svako popisivani; nufusa. htieli bismo da i sami kažemo svi« ma musliman ma Bosne i Hercege« vine nekoliko riječi o tome. Ne prc« tjerujemo. ako tvrdimo,, da jc tačan popis nufusa isto tako važna stvar, kao što su bili i izbor: za konstitu« antu. Niko se ne smije z a t a« ј i t i, jer ako popis pokaže, da mu« slimana ima više, nego li se raču« nalo po dosadašnjem popisu, to će se o njima morati voditi više raču« na. i mi ćemo također kao zastup« nici muslimana imati jače pravo, da i ■ . i i I *) Skrećemo naročitu pažnju svim ; Mjesnim Odborima naše organiza« | čije na ovu stvar i molimo ib, da se ovo pomno pročita i da se u tome počne odmah sa radom i sa objaš« njavanjem narodu ogromne važno« sti popisa nufusa i stoke. nam se ispunjavaju naši zahtjevi. Osim toga je po državu također bolje, ako popis pokaže, da imamo više stanovništva, nego dosada, da nam se rađa mnogo djece, da smo bogati stokom, jer time raste njen ugled prema drugim državama. Da bi se što lakše i tačnije izvr« šio popis, obrazovali su se kod op« Unskih vlast: općinski popis« ni odbori, kuj moraju sastaviti spisak svih izidanih parcela sa svim zgradama. Ti spiskovi ne smiju is« pustiti n: najmanju kućicu ni naj« i> šniju kolibicu. Pošto su sastav« Ijeni ti spiskovi, imenuje popisni odbor za svaki popisni krug po jed« nog popisivao a, t. ј. lica, koja će ići redom po kućama i obaviti taj popis. Oni će starješiid svakog đo« maćinstva uručiti onoliko p o г i s« nica. koliko ima u kući čeljadi (to su članovi porodice, pomoćnici, še« grti, sluge, đaci i t. d.). Njemu tre« b$ starješina da prijavi i one čla« nove domaćinstva, koji n i s u p r i« s u t n i. Ako je starješina sam do« voljno pismen, ostaviće mu popisi« vač popisnicu, da ih on ispuni i da ih čuva dok popisivao opet ne do« đe da ih pokupi. Ako u domaćin« �Страна 2 — Strana Врој 246 — Broj „ПРАРДА* — ..PRAVĐA“ stvu nema nikoga, ko bi mogao is­ puniti popisnice popuniće ih sam popisivač i rtdaćc ih starješini na čuvanje, dok nc dođe po njih. I popisnice treba unijeti samo ona li­ ca i onu stoku, koji su bili živi do ponoći 31. januara, što je umrlo ili Uginulo prije toga časa ili se rodilo poslije toga časa, ne unosi se u popisnicu. Vojnike stalnog kadra i mornarice, pogranične trupe i žan? darmerije popisaćc vojne vlast;. Starješina ne smije praviti nikaks ve smetnje popisivaču i mora mu sve po istini kazivati. Ako to ne htjedne, ima pravo popisivač da po? moću općinske vlasti otkloni te smetnje. Ako starješine nema do? ma. onda će popisivač pisati po ka­ zivanju susjeda, poznanika ili opći? nc. Kako niko ne smije biti izostav­ ljen tako isto nc smije biti niko ni dva puta ili više puta popisan. Kako treba popuniti popisnicu? Pupisnica imad vije rubrike: p i? tanja i odgovore. Ispunjavati treba >amo u rubrici »odgovora« i to t a č n o i č i 11 j i v i m p i s ? mom Pitanja su ova- 1. Ime i prc zime. 2. Spol i bračno stanje. 3. Je Ii starešina domaćinstva (glava ku­ ćanstva) ili šta je starješini, 4. Kad jc rođen, 5. Gdje je rođen, 6. Dr? žavljanstvo. 7. Vjeroispovijest, 8. Materinji jezik. 9. Koje druge jezi? kc još govor, osim svog materinjeg jezika, 10. Pismenost, 11. Glavno zanimanje; a) vrsta zanimanja (po? Ijoprivređe. zanata, industrije, trgo? vine, službe i uopšte rada). Kod nadničar.-- označiti granu privrede, kod penzionera njegovo pređašnje zanimanje; b) položaj u zanimanju da ii vodi radnju samostalno. 12) Da li pored svog glavnog zanimanja ima sporedno zanimanje ili zaradu i koje je to sporedno zanimanje ili zarada, 13) Ako nema zanimanja ili takvo zanimanje koje ne donosi zaradu ili ako živi od tuđe pomoći, neka sc označi ime i zanimanje ono? ga koji takovi lice izdržava, 14) Je Ii bio u ratu i gdje je sada raspore? đen kao vojni obveznik, 15) Ima ii tjelesne ili duševne mane, 16) Ima 1; druge tjelesne nedostatke, 17) Da Ii u mjestu nepisa živi trajno ili pri? vremenu, 18) Ako je u mjestu popi? sa privremeno prisutan, u kojem mjestu i zemlji stalno živi. 19) Ako je na dan popisa privremeno otsu? ran, u kojem sc mjestu i zemlji na? laži. U rubrici »odgovora« ima već štampanih odgovora, kao na pr. na 2. pitanje 0 spolu i hrenom stanju stoji štampano: muško žensko neoženjen neudata, oženjen udata udovac ■ udovac u? đnva razveden razvedena. O d tih odgovora t r c b a s a m o podvući o n o, što jest. N a 8. P i t a n j c (materinji jezik) t rc b a? i u s v i m ušli m a n i da napi? š u srpske-hrvatski. O o g r o m ? u u j v a ž n o s t i t o g a o d g o v o? r a p i s a ć e »P r a v d a« u idu? čem broju. Na 10. pitanje (pis? menest) imaju razični odgovori i to: čita i niše samo čita nepis? mcn. Kogod zna makar malo čitati. treba da podvuče riječ samo čita, I ovo je veoma važno. Hoćemo da tečno znanu . koliko nas ima ne? pismenih. Na 11. pitanje, koje se dijeli na dvoje, na vrst zanimanja i na po? ležaj u zanimanju, treba odgovori? ti po mogućnosti što određenije, na pr. mjesto opsteg naziva »trgovac« treba naznačiti vrstu trgovine, na pr. »drvarski«, »manufakturni«, »sit? ničarski«, »marveni« i t. d. Kod po? Ijoprivrednika treba navesti speci? jalnu granu zemljoradnje, na pr. »ratar«, baštovan«. »vinogradar«, »stočar« i t. d. Na pitanje položaj u zanimanju treba naznačiti, da li je lice samostalno u svom zanima? nju. ili je ovisno od drugoga. Na pr. oni, koji se bave poljoprivrc? dom, treba da označe, da li su vlas? nici zemlje, koju rade, ili jc zadru? gar zakupac napoličar, sluga, pastor i tako dalje. Podaci o domaćoj stoci. I ovaj obrazac ispunjavaju sami starješine ili ako su nepismeni, onda popisivati. T r e b a naše m svi? j e t u dobro rastumačiti, da se s t o ka n e popisuje radi kakvog bilo oporszova? n j a. nego s a m o zato da d r? ž a v a zna. koliko u zemlji i? ma stoke, jer blagostanje naše države ovisi mnogo o našem bogat? stvu u stoci, te kad sc zna, koliko i kakove stoke imamo, moći će i država da preduzima na osnovu tih podataka one mjere, koje su po? potrebne za pridizanje stočarstva. S toga treba i tu pisati samo čistu istinu. Osim stoke popisaće se u ;srom obrascu i pernata živina (po komadima) i brej košnice. Sovjetska Rusija. E smarck je 1887. god. govoreći u Raj; 'tagu lo vanjskoj plitici N jemačke i njenim odnošajima prc? ma Francuskoj, rekao ove riječi: »Politika dviju velikih država, jed? ne uz drugu, da se usporediti sa položajem dvaju putnika u kakvoj div ј;,ј šumi, koji se nc poznaju, ko? ji jedan drugome ne vjeruju; ako jedan zavuče ruku u džep, drugi je već napeo svoj revolver, a kad je? dan ćule, da je u drugog nategnut horoz na revolveru, on već i pu? ca«. Ko dobro prati pregovore rus? kih sovjetskih delegata u Londonu sa engleskim diplomatima, taj će u njima spoznati istinu gornjih Bis? marckovih riječi. Razlika jc samo u tome, što je sovjetska Rusija u svo:,oj bitnosti ipak zagonetnija sFinga Engleskoj, nego Engleska Rusiji. A da su ovaj puta stali jc? dan proti drugog dva uistinu jed? nako jaka protivnika, dokazuje nam to, što Velika Britanija podnosi već više od pola godine ujedno i boljše? vičko otvoreno potkopavanje nje? neg imperija u Indiji i Perziji i — Kras na u Londonu u svojim mini? star.skim palačama, u kojima se s nj )c danas na pr. o tome nteže, da li će moći zadržati sebi pravo tjelesne vizitacijo sovjetskih delc? gata t Londonu. Da bi su mogle bar donekle oci? jeniti šanse tih velikih protivnika, potrebno je u kratko iznijeti histo? riju postanka sovjetske Rusije i u glavnim potezima prikazati, na če? mu bazira njena tajanstvena moć. 2. marta 1917. god. potpisuje moć? ni ruski car u iednom vagonu .-<vo? ju abdikaciju. Sastavlja se kabinet Gučkova, Miljukova, Lvova, Ker? jonskoga : dr.. - savez oktobri.sta. kadeta, industrije i demokrati je. i 1 ; , I ; , I i i ; j I ! , ' i Lozinka mu je: Vierni saveznicima vodimo rat do konca! 25. oktobra iste god. dobiva već cijelu vlast u IV.o^rudu rab<JČi i soldat« to su organi zovani sovjeti se? -• k i još iz 1905. g o d. i novo nastali vojnički sovjeti. Antanta sc nu upušta u ozbiljnu voj? ničku akciju protiv sovjeta raču? najući, da ćc se za kratko vrijeme sami u sebi srušiti, a osim toga je i suviše zabavljena sa neprestanim njemačkim ofenzivama na zapad? nom frontu. Caristička se Rusija raspada u Brest?Litovsku na Rusi? m, Ukrajinu, Poljsku, Estonsku, Kurtediju, Lislandiju i dr. U sov? jetskcj Rusiji i malo docnije u so? vietskoi Ukrajini obrazuje sc crve? na vojska sa zadaćom, da štiti vlast proletarijata. Poslije sloma Njema? čke antanta je potpuno zauzeta ver? zajskim mirom i kad Nijemci pot? pisaše, skreće ona pogled na istok, gdje su kroz to vrijeme sovjetska Rusija i ('krajina potpuno učvrsti? !e svoj položaj i organizovale crve? nu vojsku. Clcmenceau najavljuje svijetu, da će Rusiju ograditi čvr? stim zidom vojničkih susjednih dr? žavica, ali socijalisti tih susjednih državica onemogućuju vojnički sa? vez i atak protiv Rusue. U novem? bru i decembru 1918. god. potpu? no se raspadaju Judenićcva, Dunji? kmeva i Kolčakova armada u borbi sa boliševicima. Llovd Georgc ra? di otpora engleske L: bour iUrtv izjavljuje, da se sovjetska R u? šija ne može svladati voj? n o m s i 1 o m, a 1 i d a ć e p o b j c? d u n a d njom donijeti slobodna trgovina s njom. Sovjeti ne miruju i preduzimaju o? fenzivu na politički moral antante u Formi neprekidnog moljakanja za , Francuske vojnički organizujc i mir. I zalud im. Pol jska se pomoću drži sa zebnjom u srcu front prema crvenoj vojsci. U tom momentu boljševički val čini ogroman skok: 14. marta vclikc?jijemački vojnički »puč« u Berlinu izazivlje u 8 dana ogromni mase proletaVaća na bari? kade, hiljade radnika i kontrarevo? lucijonarnih trupa ginu u međusob? | noj borbi po ulicama njemačkih i velikih gradova, cijelo rajnsko pod? 1 ručju teške industrije proglasu je >4\ate republik« (sovjetska republi? ka) i organizujc sc crvena vojska od 60.099 boraca oružanih topovi? ma. mitraljezima i granatama. Llovd | Gcorgc na jednom banketu engles? i kih liberalnih partija izjavljuje, da jc soci'ja.izam uopšte isto što je u Rusiji boljševizam, u Francuskoj komunizam, a u Engleskoj kolekti? ; vizam; protiv njega treba da sc ujedine sve građanske stranku. O? s:m bojazni pred preskakivanjem revolucije iz Njemačku u Enel.sku ! bio je Llovd (reorge ponukan na - tc izjave djelomično i tim. što je u to vrijeme provedeno glasanje u cl velom organizovanom engles? I kom radništvu za socijalizovanjc radnika i da je od ! eng uskih ' 4.'<Р.ШК) glasova bio ipak jedan mili j on za to, da sc to socija? lizovanj^ provede 'direktnom« ak? čijom, t. i. bez sudjelovanja parla? menta. ^Međutim jc za mjesec da? ’ na potpuno skrahirao pokušaj nje? | mačkih špartakista, da imitiraju ' Rusiju i antanta. na čelu joj Fran? i cuska, odahnula je i počela grozni? čavo da radi: opremljen je Vrangel na Krim, oboružan najmodernijim oružjem; francuski su oficiri reor? I ganizovali- poljsku vojsku, koja je imala da postane neprobojnim be? | demom pred boljševičkim valom. ; U proljeće 1920. počinje Poljska o? i fenzivom na Kijev, ali ga odmah ! i gubi usljed boljševičke protuofen? žive i bježi glavom bez obzira sve ' do Varšave. Cio zapadni svijet je ! zaprepašćen. Poljaci sakupljaju zaci? nju snagu i uz -očajne napore uspi? jeva da probiju boljševički i front iim, da protjeraju boljševike da? j uka izvan svojih granica. Od ovog ■ momenta dolazi ono. što ju tako ta? : janstveno. Mjesto da sovjetski re? žim, koji je, kako su nam nepresta? pričale evropske novine, visio o : no koncu, usljed toga vojničkog pora? za padne i mjesto da Evropa zauvi? ,ck pokopa to svjetsko strašilo, gone boljševici odmah oslije toga ogromnu \ rangelovu vojsku kao dječicu, potpuno je rastjeraju i do? čepa ju se ogromnog ratnog materi? jala, i danas niko ne zna, da ii to možda iiiic bio genijalno smišljeni ratni plan, da popuštanjem na polj? skom frontu uslobode Vrangela, da su usudi i na odviše šinjelu ofen? /ivu, koja će ga odvesti predaleko, tako da ga mognu lako i sigurno tu? ći. S Poljacima su napravili mir i tako je otprilike priju jedan mjesec dana najavio posljednji boljševički ratni izvještaj, da je »mir na svim fronEma«. Samo taj mir sigurno ne? će dugo trajati, jer boljševici otvo? renc govore, da između njih i svjet? skog kapita;a nema mira. Sovjetska Rusija sc sprema na nove ratove, a? li na koju stranu, istok ili zapad? Katkad se čini na zapad, jer novin? stvo javlja o nukakom utvrđivanju Kijeva i sakupljanju silne vojske na rumunjskim granicama, ali s druge strane nam se opet javlja, da ju i u Perziji zavladao sovjetski režim. Međutim Krasili pregovara u Lon? donu o tome, da mu Englezi ne prc? tražuju džepova, kad stupa na en? glcsko tlo. Puste Ii ironije i medu? sobnog zavaravanja! Treba pri prosuđivanju šansa bu? dućeg rata istaći još neke momen? te, koji to se mora priznati go? vore u pri og Rusiji. Prvo, ni Na? poileonov uzlaz do moći nije bio tako nagao kao uzlaz sovjetski, a drugo užasnu općenitu svijetsku bi? jedu i siromaštvo. Dobro se sjeća? mo i ovih riječi Lloyd Georga: »Poslati englesku vojsku protiv boljševika značilo bi najbržim p u t em p r en i ? j e t i boljševizam u E n g I e s? k u!« Tim riječima i najveći en? gleski državnik priznaje boljševiz­ mu neku hipnotičnu moć na mase. Odakle potječe ta moć? Nama sc čini, da to nije hipnoza moždana, i nego hipnoza praznih stomaka, ko? 1 ie ona uljulja u san, da ih jedino boljševizam može napuniti. I ta hipnoza može da u današnje vrije? me. kad na pr. kod nas kila brašna košta četiri puta više, nego li u pr? I vo vrijeme nacijonalrtog oslobode? i nja, djeluje strašnom silom na ma? se. Jedino komunistička nauka c« I bećava danas svim siromašnim za 'kratko vrijeme sit stomak i izjed? I načenje s bogatim, a danas je širo? masnih deset puta više, nego ih je bilo prije rata. Koja ideja može da i povede uspješnu borbu protiv toga I hipnoti.'ioanja, jer protiv ideja se I može boriti jedino opet idejom? Kako danas stoje prilike, izgleda ’ da će biti krvavih ratova protiv Rusije. Ali ako koga ima i kod nas, koji bi nas poveo u novi rat, iako nam nu bude prijetila nikakva opa? snosi, neka pročita ove riječi, koje čuveni francuski književnik HenrL Barbussc u svome romanu »Lc feu« meće u usta francuskih vojnika na njemačkom frontu: »Kako smije taj Bog da ulijeva u mozak svima ljudima, da jednako misle, kako je on na njihovoi strani, a ne na pro? tivnoj!... Prokleto bilo djelo solda? ta, koje pretvara ljude ćas u žrtve bez moždana, ćas u lupeške kroni? i kc!« Zatim neka misle na to, da će brašno poslije novog rata koštati četiri puta po četiri više nego je koštalo u doba nacijonalnog našeg oslobođenja: da Evropa ne može ži? vjeti bez ruskog žita, ali ni da rus? ki seljak ne će moći orati svoje nji? ve, ako bude morao da ratuje, a na koncu svega neka misli na to,, da je naš narod izabrao pedeset komu? nističkih poslanika i da je Llovd , George rekao: »Poslati englesku I voisku protiv boljševika, značilo bi najkraćim putem prenijeti boljše? v:sam u Englesku!« N. B. Smrt vojvode Živoj i na Mišića. , I I I i ■ j i i 1 I ! ’ I i , i ; i i i I Prekjučer je u 5 i po sati u jutru preminuo u vracerskom sanatoriju? mu vojvoda Živojin Mišić. Voj? voda Mišić rođen je 7. januara 1855. u Struganiku, srez kolubarski, okrug valjevski. Bio je na svim važnijim položajima u .srpskoj vojsci. Pred rat 1912. penzionisan je, ali je pred objavu rata reaktivisan. U toku 1912. i 1913. bio jc pomoćnik načel? nika štaba vrhovne komande voj? vode Putnika. Oktobra 1912. poslije kumanovske bitke postao je đene? ral. Posije svršenog rata jc penzio? nišan, ali pri objavi mobilizacije 1914. kao penzionar bio je pozvan da odmah nastupi mjesto načelnika štaba vrhovne komande, reaktivisan je i do oktobra 1914. zauzimao je položaj pomoćnika načelnika štaba, Prilikom prvog povlačenja primio jc komandu prvu armije, koja je za vrijeme kontraofenziive imala naj? sjajnijeg uspjeha očistivši posije velikih borbi Rudnik i Suvobor, a za jedanaest dana cijeli sjevero-zapad? ni kraj Srbije od austrijskih trupa. Taj položaj zauzimao je neprukiđ? no do dolaska srpske vojske u Ska? dar 1915., gdje sc razbolio i otišao u Italiju, a posije u Francusku na liječenje. Avgusta 1916. ponova je primio komandu prve armije i uče?, stvovao kod osvajanja Bitolja uz pripomoć jedne francuske divizije koja je stavljena pod njegovu ko? mandu. Na tom položaju ustao je do konca juna 1918. i tada je do? stavljen za načelnika štaba vrhov? nc komande. Kao takav dovršio je pripreme i sa svojom sposobnošću doprinio mnogo uspjesima na solun? skom Frontu. Demobilizacijom je vrhovna komanda prestala funkci? onisati, pa jc voNoda Mišc postav? Ijen za načelnika glavnog general? štaba, pošto položaji jedan, drugom odgovaraju. Smrt vojvodu Mišića težak jc gubitak za cijeli srpski na? rod, jer u njemu gubi svoga najspo? sobnijeg vojskovođu. □ападопсаааааа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega ,,MERHAMETA“. сз S сез ае-D сз cža а lzj а а �Bpoi 241 — Broj ,ПРАВ84“ — „PRAVDA" Стпана 3 — Strana Bilješke. strne bez debate. Čl. 38. promije? lul?pašc, koji je rekao, da se sa En? njen ovako: »Ustavotvorna skup? glezima može pregovarati bez da ština može po prijedlogu predsjed? prvo prihvate egipatske želje. U nika i vlade... tu je dodano: ili 10 Kairu i Alcksandri ji došlo је^ do Pravosuđe u Sandaku. U jednom poslanika... bez pretresa i prostim velikih demonstracija protiv Zcg? istražnom zatvoru u našem jadnom glasovanjem odrediti rok, do koga lul?paše. Sandžaku, trunu godinama okrive ćc se prijave za riječ primati«. Na? Ekonomska kriza u Engleskoj. Ijcni. Po običaju jedan sudski či? j dopuna toga člana je i u tome, da Prema iz Kopenhagena, novnik, e vremena na vriiemc, obi? j tai rok nc može biti kraći od 15 mi? kriza u vijestima engleskom trgovačkom, ži? de okrivljene: Onda se okrivljenici nuta. Čl. 41. promijenjen je tako, njemu žale i mole. Jedan ćc od pti? da predsjednik može uskratiti riječ vetu svakog dana sc sve više po? oštrava. Na sjevernoj obali miruju tvorenika pitati: poslaniku, hoji hoće da učini stvar? brodovi, stotine brodara nc? • »Već dvije godine kako sam nu ispravku, samo po odobrenju [‘ mnogi maju nikakva posla. U južnom Vc? pod istragom po tužbi privatnoga skupštine bez debate. Glede čl. 43. lesu ne rade veliki rudokopi u koji? tužioca N. N.. zašto se ne izvodim odluka je odgođena. ma je bilo zaposleno hiljadama ra? pred sud?« U odbor za izmjenu poslovnika denika. Isto tako obustavile su rad »Nemoguće, odgovara sudski izabrani su ovi poslanici. Sta? 1 mnogu fabrike gvožđa i čelika. činovnik, vaš privatni tužilac od? nilci Vukčević, Košta Timotijević, Antanta ne dopušta pripojenje metnuo se u šumu, pa zbog toga ne Ante Stanić, dr. Edo Lukinić, dr. Austrije Njemačkoj. Javlja sc iz može da vam se sudi u njegovom Momčilo Ninčić, Bakšam, Mehmed odsustvu. (»Tribuna«). Spaho, dr. Laza Marković. Derviš Pariza: Konferencija savezničkih ministara predsjednika bavi sc u Omerović. Svctozar Dordević, če? glavnom pitanjem Austrije, jer sa? da Kostić, Janikije Dimitrijević, veznicima ne može da bude svced? Mikotije Miletić, Svetislav Popović, no, ako se spoji Beč sa Berlinom. Milan Mladcnović, M. Sokolić, Mi? Francuska ne može toga dozvoliti, fož Moskovijević, J. Ra jar, Dimitri? jer bi onda morala za 10 ili 20 go? je Popović i Vojin Brkić. dina voditi rat. To stanovište mo? UNUTARNJI. raju uzeti u obzir i drugi saveznici, Ograničenje predsjedničke vlasti. Držanje muslimana. »Republika« iz Beograda javljaju, zaklju? jer ni Italiji ne može biti svejedno od 19. ov. *тј. piše ovo: »Jug. Musi. Kako da li se Gornji Tirol nalazi u ruka? čila je sjednica klubskih šefova, da Klub ne pravi nikakvo pitanje o za? sc ograniči ma slabe Austrije ili moćne Nje? vlast predsjednika skup? kletvi, ali stoji na gledištu, da tre? stinu. Uz njega imala bi i skupština mačke. »Tcmps« piše, da će Eng-es? ba omogućiti ulazak onim grupa? jednako pravo u ličnim pitanjima. ka sudjelovati u akciji oko sanira? ma, kojima je zakletva smetnja za nja austrijskog bankrota samo on? to. Oni neće praviti pitanje ni o to? da, ako francuska vlada donese VANJSKI. me, da se zakunu i po novoj formuli konkretne predloge u pogledu ga? Nova francuska vlada. Ovih je zakletve. rancija za zajam od 250 milijuna do? »Odbili smo predlog da se dono? dana u Francuskoj bila promjena lara, koji bi se imao dati Austriji. šenja Ustava treba da ima 2posla? vlade i predsjednik republike Mil? nika ali kako sc ukazala potreba za lerand je obrazovanje nove vlade povjerio Aristidu Briand?u, republi? pomirljivom politikom, uzdi smo sredinu između prave i kvalifikova? kanskom socijalistu, koji je sasta? ne većine, što iznosi :. glasova. vio kabinet iz demokratsko?repu? republikanske Tražili smo pitanja i interpelacije blikanskog bloka, sjetile se dok su komunisti tražili ankete. ljevice i radikalnih socijalista. I en? Naročito smo zahtijevali, da se član gleska i talijanska štampa su simpa? 43 u cijelosti izbaci, jer izigrava pra? tično pozdravile tu novu vladu, od vo poslanika time, što dozvoljava koje se nadaju uspješnoj vanj? da se na predlog vlade ili 20 posla? s k o ј politici. nika može zaključiti pretres pre ne? Izjalovi]ena grčka ofenziva. Ha? go što list govornika bude iscrplje? vas javlja iz Atene: General Papu? na«, rekao je g. Korkut našem sarad? las povratio se iz Smirne i grčka o? niku. U isto vrijeme smo umoljeni fenziva se obustavlja. Vojska ima od strane poslanika Jug. Musi. Or? da ode u svoje prvašnje položaje, ganizaciie, da demantujemo tenden? držati će ali će držati točke Tendenciozne glasine. I opet ne? cioznu vijest »Pravde« da je g. Ko? na kojima je prodrla do že? rošec proigrao povjerenje Muslima? Ijczničke linije. U grčkoj voj? i ki mračni tipovi šire među našim na. Do danas nije bilo nikavih eks? sci vlada nezadovoljstvo radi 1 pristašama lažne glasine, kako se je cesa, koji bi mogli pomutiti odnos promaknuća oficira, koji nisu su? I medu poslanicima pojavila neka između Muslimana i Koroščeve djelovali u ratu a i radi toga, što su I razrožnost. Mi smo uvjereni, da će pristaši i sami prozreti tenden? grupe«. Tu je vijest donijela beo kod momčadi zadržana starija go? : naši čiju tih glasina, da naime stvara nc? gradska »Pravda«. dišta, koja žele kući. Ofenziva grč? slogu među muslimanima. U tom Vijećanja o promjeni poslovni? ka izjalovila se i radi jakog otpora i širenju se naročito ističe- jedan ov? ka. Sjednica odbora za promjenu Turaka. ' dašnji listić, koji ne preza ni od poslovnika održana je 18. ov. mj. Pred novom krizom u Turskoj. Odbor se najprije konstituisao, pa ' Po zadnjim vijestima iz Anatolije i najprljavijih sredstava, na koje mi je predsjednikom izabran radikal I sazvao je Mustafa Kemal nacijona? apsolutno ne možemo reagirati. Naš poslanički klub ima svoje Vukčević i potpredsjednikom de? । lističku skupštinu na izvanredno mokrata Timotijević, a sekretarom ; zasijedanje u Angori. U turskim stalne prostorije u zgradi ustavot? zemljoradnik Mcskovljević. Šurmin I nacionalističkim krugovima savje? vorne skupštine. Umoljavamo svo? je pristaše, ako putuju u Beograd, je predložio, da se poslanici zakunu ; tuje se vođama, da nikako ne popu? na jedinstvo države i da to ne bu? I ste carigradskoj vladi. I Carigradu da se navraćaju u klub radi izmje? de zakletva nego zavjet. Komuniste j kolaju glasine, da će doskora doći I ne novosti i radi drugih uzajamnih su se izjavile načelno protiv svake do ministarske krize, jer je kabinet I usluga našoj općoj stvari. Drskost jednog činovnika. Priča .zakletve, a u krajnjem slučaju pred? Tevfik?paše konstituisan sa zada? lažu, da ostane u zakletvi riječ ćom da dođe do sporazuma sa kc? j nam prijatelj iz Maglaja ovo: ot? »bog«, a da sc izbaci riječ »kralju«. malistima. Sve to pokazuje, da je I kako je naš predstojnik Pupić pre? .Socijaliste traže, da svi poslanici i misija Izzet?paše ostala bezuspje? ; mješten okružnoj oblasti u Tuzlu, i upravo se razgoropadio na musli? polažu istu zakletvu, koju su i oni | sna. U jednoj gostioni sjedeći u ipoložili. Kao uvjereni republikanci Nacionalistički pokret u Indiji. ;j mane. jednom suviše animiranom društvu oni su u principu za to, da se zak? Engleski listovi primaju iz Calcutte letva promijeni tako, da će sc njo? da su studenti triju kolega sveuči? I toliko se je zaboravio, da je odao sav onaj podzemni rad, koji je me poslanici obvezivati, da ćc slu? lista u Calcutti napustili predava? žiti dobru naroda. U slučaju, ako bi nja. Oni traže nacijonalizovanje i pheduzhnad kao kot. predstojnik protiv muslimana. Rekao je otvore? se zakletva, koju su oni položili u? j sveučilišta i obrazovanje narodnih kinula za one poslanike, koji se nisu škola. Studenti četvrtog kolega pri? no, da su muslimani protudržavan elemenat i da protiv njih treba iste još zakleli, oni će povući konzek? ključili su se prekjučer pokretu. mjere upotrijebiti kao i protiv ko? vencu i izaći iz skupštine. Dr. Laza Krvave demonstracije u Berlinu. mu.ništa. Maglajski muslimani neka Marković predlaže, da čl. 8. ostane kakav je ali da se izmijeni tako, da Manifestacija na dan smrti Karla se ne nadaju promjeni prilika i bo? zakletva ne tangira slobodu poslani? Liebknechta i Rose Luxemburgove Ijem raspc-l iženju vlasti prema nji? ka, koja im je garantovana izbornim protekla je u potpunome miru. Ali ma, jer će Pupić svoj podzemni rad zakonom, to jest da glasuju slo? iza manifestacije došlo je do de? I nastaviti i kod okružne oblasti u borno o formi vladavine, kako oni monstracije, kada je jedna grupa od Tuzi. Naša sjeverna granica. »Jugcsla? hoće. Odbor je zaključio, da se od? kojih 200 manifestanata htjela da luka u toj stvari odgodi, da se da dođe u VUihUmstrasse, gdje je po I vi ja« javlja iz Maribora: Između na? mogućnost šefovima klubovi odno= j zakonu svako demonstrovanje za? ’ še i austrijske delegacije postignut sno vladi, da stave svoje eventual? i branjeno. Kordon policije ustavio i je potpuni sporazum o našoj sje? je demonstrante, a kada ovi nisu i vernoj granici. Čim se vrati austrij? ne prijedloge. Na to se prešlo na raspravu o pred logu muslimana, рц I htjeli da stanu, policija je pucala. U I ski delegat sa svog službenog puto? je zaključena promjena člana 19. j panici koja je radi toga nastala u? ' vanјa u Beč, biće sporazum objav? naime, da se prijedlozi ustavnom i biien je 1 čovjek, a više ih je ra? Ijen, nakon čega će še granica po? njeno. U Konigsbergu došlo je isto ! vući na terenu. odboru mogu podnositi u roku od 20 dana od dana izbora ustavnog do demonstracija 1 policija je pu? ; Revizija ukaza. Iz Beograda jav? odbora. Taj su prijedlog podupirali ; cala u masu. Broj žrtava još nije i ljajti: Rad komisije za reviziju uka? poznat. socijaliste i zemljoradnici. za otpočeo je. Položaji direktora, Nemiri u Egiptu. Engleski listovi I načelnika, inspektora, sekretara za? Daljnja je promjena toga člana, da svi predloži mogu biti potpisani i javljaju, da je u Egiptu došlo do 1 uzimaju ljudi bez dovoljno kvalifi? od najmanje 10 poslanika, a ne kao 1 novih nemira. Radi se o opasnom I kaci ja. Pribivaju se podaci. Otpuš do sada od 20. Čl. 35. dopunjen je ; vrenju, koje nije upereno samo pro? ' tanje pojedinih činovnika biće ta? time, da predsjednik ima pravo us? tiv engleske vlade već i protiv on? 1 keđer. Od svih ministarstava naro? kratiti riječ o povredi pos’ovnika. j gleskog odaslanstva u Egiptu. Ne? 1 čito se ističu: ministarstvo finansija ako su ona pokreće radi odugovla* I mirima bila je neposredni razlog iz? ’ i ministarstvo za socijalnu no itiku, čenja rada, ali po odobrenju skup? • java šefa egipatske delegaciju Zeg? I da imaju najveći broj nekvalifikova? . I . i 1 . I ’ i Politički pregled. i MUSLIMANI < i I i i ' । i i ј GAJRETA i Domaće vijesti. | , I , , ; I ; | । 1 ' I , ; I ( ' ; ■ nih činovnika. Ukazni komitet mi? nistara upravio je pismo na sva mi? nistarstva, da do dana 1. veljače i? ma ju poslati spisak činovnika sa oz? nakom kvalifikacije. U savezu s o? vim neki su viši činovnici već pre? dali ostavke, pošto nisu imali po? trebnu kvalifikaciju. Popis nađenih i izgubljenih pred? meta na policijskoj direkciji, koje mogu vlasnici uz oznaku izgubljen nih stvari podići u sobi broj 43. — Nađeno: 2 ključa, novčarka sa 15 K 50 h i 17 olovćica, novčarka sa 19 K, novčarka i vreća, 1 vo, ha? malski konopac, gotovina od 106 K, zlatni prsten, banknota od 10 dina? ra, srebreni tanki lanac, ručna ta.šna sa gotovinom od 80 K, platnena ta? ša sa 32 K. vreća sa raznim stvari? ma, 2 kokoši, 1 janje, 1 taša sa 3 ključa i gotovine 4 K, banknota od 100 dinara, banknota od 20 K, lis? nica sa gotovinom 80 K i ceduljom na ime Rudolf Čeme, nikleni sat sa lancem, ženska boa, gotovina od 33 K. — Izgubljeno: srebrena kutija za cigarete, gotovina od 20 hiljada kruna, 1 cerada, gotovina od 829 dinara, željeznička legitima? čija, krsni list i školska svjedodžba na ime Mladen Koprivica, par muš? kih cipela, briljantni prsten, nov? čarka sa 800 K, kožnata taša sa 160 K i nekoliko ključeva, zlatni prsten, ždrijebe, razni dokumenti Petra Pužića, založna cedulja kre? ditne banke, žuta novčarka sa 40— 60 K, ženska taša sa 200 K i zlatnim cvikerom, založna cedulja na sre? brcni sat i zlatni lanac, gotovina od 880 K, tele, dvije rusku knjige, tu? la srebreni broš, srebrena alpaka ta? sna, novčarka sa gotovinom od 170— 200 K, privjesak od menđuše, kr? me šareno, radnička knjiga broj 147 od 2./6. 1910., ovca i novčarka sa gotovinom od 9.000 K. Zamjena kruna. U Ministarstvu finansija završene su ovih dana sve pripreme za zamjenu krunskih nov? čanica od 10, 2 i 1 krune. Neuručive poštanske pošiljke prodaju se. Dne. 3. i 4. februara t. g. u 8 i po sati u prostorijama poš? tanske ravnateljstvene blagajne so? ba br. 63. Uzoran primjer rada na polju prosvjete. Dana 19. decembra 1920. prigodom krsnu slave sv. Nikolaja u domu svoga staroste i miloga i obljubljenoga radiše i patriotu up? ravitelja otkupnog ureda u Ljubinju tajnika duhanske režije Milana G a k o v i ć a, a na predlog kotar? skeg suca Dr. Smailbega Gradašče? vica i u znaku bratsva. jedinstva i sloge drovaše svojim kulturnim i prosvjetnim društvima »Prosvjeti« »Gajretu« i »Napretku« slijedeća gg.: Suljaga Šarić trgovac 1280 K, Branko Ratković student tehnike 1260 K. Maks:m Ćorović trgovac 720 K, Dr. Smailbcg Gradaščević kot. sudac 400 K. Bogoljub Drvota nadlugar 260 K. ЗЕ an Gaković tajnik duh. režije 250 K, Alato Spa? hić kot. predstojnik 250 K. Ervin Keller geometar 220 K. J' Mn Eenjo veterinar 220 K. Smail Serdarević šcr. sudac 180 K, N. N. 180 K. Dra? gutin Saršmit admin. podporučnik 179 K, Ilija Pcrić trgovac 120 K, Nikola Krznarić žandarm. narednik 121) K, N. N. 120 K. Geza Vittek porez, pripravnik 100 K. Anto So# kić gruntovničar 100 K, N. N. 90K, Nikola Ćorović postolar S') K. Ni? kola Milić def. dnevničar 80 K. Lju? bo Ždrakanović def. dnevničar 70 K. Alaga Grebo pristav pom. ureda 60 K. Orlando Sesan upravheli^po* štanskog ureda 60 K. N. N 13 K, gđa N. N. 10 K. Ukupno 6213. K. Dr. S. Alečković. advokat u Travniku, preselio je kancelariju u I. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. Advokat. Dr. Anto Đebić?Maru? šić otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Travniku, ugao Kra? li a Petra i Gimnazijske ulice. CIJENE PADAJU ’. Papirn e: D. i A. Kaion. Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla ie velika količ na prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisan.e tintom kao: koncept-oapir 11 kg težak. 1<W araka jamo 385 K. kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 801! K. ’iniranoE kandabpapira 12 kg tešk^- 1000 araka 6S0 K, trgovačkog papira К' kg teškog lOOfr araka 520 K- te sav ostali p sac materijal �u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu. uvjerite se u gornjoj papirmei. Vanjske narudžbe -obavijaju -se brzo i ta- :iPakovanje se ne računa. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba Nešto i za Was! staklene ploče u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje cillndere. me* dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište Češk h tvornica stakla i рогси1апд Dobar dan! i dobro zdravlje do* niječe, boli Vam odstraniti Feilerov Elsafluid i Elsa-pihile! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa>piJula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje< pote jesu: Fellerova bJsa>pomada za lice, najjača vrsta l? K. bellerov pravi medicinalni Ijiljanov mTjcčni sapun sa markom »Elsa« 19 K, FcL krova Tannochinaspomada za po* rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa preparati tvrtke Eugen V. Fek ler, Stubica Donja, E'satrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* ke preporuke vrijedni! Racionalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruko; odstraniti prištićo. enjeđico; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elaatič ioni, u potre bij u jte EKLLEROVU PRAVU po. MADU Z\XlCE. 1 veliki porculunekl lončić K 15’ ELSA-TOALETNE-PA­ STI! E, 1 kn lija K 10’50, Pomada za usnice po K 2'— i 4' WEiSS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina, St S* St S* & ?S Ф ® St ‘Ф St *S *2t St Ideal svih sapun:«. Prodaje se kuća jest FELLEROV IJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19' . TEKUĆE LJ1LJANOVO MLIJEKO K 12* i 15' . najfiniji glicerin K iV— i ЗТVaselin po K 3'—, 7 i 12 Sieškodijivi puder za lice u vrećicama po K >' Rumenilo, 10 omotića K 20* -. u Pehlivanuši br. 36 »Sastoji se < d 2 sobe, kuhinje, i dvorišta, i šupe. Raspis natječaja. Puder gospogje, Ruja se u to razumije, jest pravi DraKLUBEKA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije К24' - Upitati kod Potrošačkoj Zadruzi Saveza dr­ Musamedage Šehića, žavnih namještenika potrebni su: D. Trgovke 14. 1) jedan direktor sa komercijak nom ili sa praktičnom spremom, ko* ii će rukovoditi posao sa Upravom zadruge. Potrebna je kaucija ili ga? Centralna drogerija ranci ja od strane dvi ju registrova* Braća Šahinagić nih trgovačkih firmi; 2) jedan knjigovođa, koji može Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 samostalno sastavljati bilancu i ine Telefon 319. poslove; i Trgovina medikamenata, drogerijskih । 3) više trgovačkih pomoćnika sa i i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i spremom za konzumna preduzeća. fotografskin apaiata i petrebštma. Ve­ Reflektanti neka stave svoje po* liki izbor inozemskih safuna, parfame( nude i zahtjeve plate sa referenca* rije, kozmetičkih potrebština i spužvi ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa* I Skladište svin mineralnih voda i t. d. veza državnih namještenika Sara* jevo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fc* И ševi stahori, stjEnice: žohari bruara o. g. Uprava Potrošačke Zadruge i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda 1 Saveza državnih namještenika. hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12'—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 nker, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Ss?' Mjesni zastupnici traže se! ♦ PAPIRNICA X H/.MDIJE KOPČIĆA X X preporučuje svoje bogato stovarište X J svih vrsta papira, kancelarijskog i J ♦ školskog pribora. — Narućbe > obavljaju brzo i točno * Cijene umjerene. se ♦ X > X Sarajevo, Štrosmajerova ui Tel. 619 X ♦ ♦ Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljege za odgovor. snabdjevena je svima ljekovita, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , balsatua za paša. Epiiepticon protiv padavici. hopove za kuovet za iznemogle rnnške starije osobe, katran suji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrcv za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Omot i poštarina računaju se PO-EBNO, ali što jeftinije. Što vtae se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Uz umjerenu cijenu! ■ , ' Prodaje se namještaj kafane se biljardom. bručena ogledala, kredence, mraniorni stolovi itd. Černe Beris, Zagorje na Savi u muslimanskom di­ jelu grada, blizu čaršije, prodaje se. Use­ liti se može odmah, a ima 2 sobe, kuhi­ nju, Štalu i ostale nuzgredne prosto­ rije sa elektrićnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića, Bravadžiluk br. 24 26, Sarajevo. Kuća Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ural Bila ona od nikla, ocjeli. arebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pi­ ste1 je, naušnice, svako’aki, darovi i potrebštine kao noževi, aparati za brijanj-. škare, novčarke, nažigaćl, diamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeniku tvrtke u Sarajevu na vrlo lijepom ; H. SoHuef в Ljiibliaiii ђг. 706. R. Fetahagić, B. Brci Bugojno, Miševi i štakori! Otrov za miševe K 8* — , otrov za šta­ kore Ii 8’ i 10’—. EUGEN V. FELLER, ljekarna i I (Slovenija). mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na Protiv gamadi kao muha, buba, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15' —. Tinktura za stjenice K 30 —. Naftalin počamči od K 2*—. Narudžbe adresirati na: KUĆA AH MEDA TATAREVIĆA Baščaršija, Hotel Chazi Hegu-zubni prab sa kisikom, 1 kutija K 20' , Dra Heidera prah za zube 1 kuti,a K 6'—, Elsa-voda za usta K 30, četke га zube počauiži od 20 — . Sta se svaki dan treba I Engleski melem K 2- , Lvsoform K 30, prari Lyeol K 30*- , kompletni irigatori najfiniji K 150'- , Kamfor K 3’ —, Kamforne kGgle K 5' - , arnika po K 6'— i 30’—, Crnogoriein miris za sobu K 3b, Malinov aok K 30’—, Kineski čaj po težini počamči od K 3"—■ Prodaje se „Mjeseca" sto jr ELSA-FLUID, to se zna! 6 dvostrukih ili 2 voljko specijalno bocu K 42-. Fini parfemi francuski, originalna boca po K 40--; na vagu prema količini počamži od K 20 — : Sachet (mirisavi jastučić za rubeninu) K 8*—. • i Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano EELLEROV „EL^A"PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10*50. Za usta i zube! Kurje oči bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLEROV IM TURISTIČKIM MELEMOM „Elsa* v kutijama po K 5’ i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Е1б«Л 1 bočica K 10 —. , ♦ Izvrsna naravna njega kose. Poraat kose unapre^juje, koiu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva EEI.LEROVA TANNOU.HINA POМЛ1>\ Z\ PORAST Ко.ЧЕ „ELSA“. 1 veliki porculanski lončić !< 1 • — JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, M 1GJARSK1 KRKOMAZpo K 6 — i 8* , NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K г> . velika K 80*—» ŠAMPON ан pranje kose K 4 - . : Banja Luka. Biielina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Cspostav«: Bihać, Derventa, Doboj. Bos. L^.’ Bos \'ov Bos Samac. Travnik. Trebinje. Višcgrad. Zenica 1 Zvormk. — Zastupstva-: > ки Konjic Nevesinje, Bos Petmvac Rogatica. Sariski Most. Srebrenica. Stolac « Visok/). Uplaćtni đieničiH kapital ZO шОГаша Uana. — ЕгЈпзИв režem i M za sigapnast zalažnka 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, v^ši i м Kraijevstvy SHS. i у inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Časnu i Hsrc^opinu Rssicurazianl gsnsrall i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nekada i šteta, sve vrsti osiguranja. Muslimanska trgpuačka i obrtničlia bankaza Bosnu i Нврсвдо vinu (d. 1] u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i ГЗ- Novorn Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, - Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon:Z1V Odgovcrni urednik- Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor I. M. O. Štamparija Daniel & A. Кајое, Serajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2486930018d90fbf727e0ce16aafa48a.pdf 99ce5ac1156e18d9c652ec7846008faa PDF Text Text Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONJ ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Broj 9 (247) Sarajevo, utorak 25. januara 1921. (15. Džumadel-ula 1339.) Srpsho-hpvatski U prošlom broju »Pravde« govo? reći o popisu pučanstva, koji će se izvršiti 31. ov. mj. dali smo savjet muslimanima Bosne i Hercegovine, da na pitanje o imenu svoga jezika odgovore, da ga zovu »srpsko? hrvatski m« i obećali smo, da ćemo u ovom broju izložiti veliku važnost toga odgovora. Muslimanima je potreban ovaj savjet. Kad bi se upitao naš prosje? i ,ćan čovjek, nepismen i anacijonalan, I da po svome neznnju odgovori na ‘ to, <->n bi poslije malo razmišljanja i natezanja odgovorio: govorim ! »bosanski«. Da se tako naš jezik, nc može zvati, jasno je svakom iole o? i brazovanoon čovjeku, ali nije nje? i mu i stoga moramo radi toga pro?z si očnog čovjeka i taj odgovor pre? tresti. Bosanskog jezika nema iz is? tog razloga, kao što nema ni dal? matinskog, crnogorskog, hercego? vačkog i drugih naziva, koji bi se izvodili iz geografskih imena đijelo? va etnografskog područja srpsko? hrvatskog jezika. Možda bi taj isti odgovor dao i po koji prosječni ka? tolik ili pravoslavni iz Bosne i Her? cegovne, ali ogromna njihova veći? na nazvaćc svoj jezik i bez ikakve upute hrvatskim odnosno srpskim. Dakle, postoje dva imena za jedan te isti jezik. Ime Srbin i Hrvat su prvobitno bila imena plemenska, kad se je naš narod doselio u ove krajeve. Hrvat? sko pleme jc gotovo u cjelini primi? lo katoličku vjeru, a srpsko istočno pravoslavnu. Pod uticajem dviju cr? kava počeo se buditi i prvi knji? ževni i uopće prosvjetni rad među njima. Sveštenstvo, jedno i drugo, bilo je prvi nosioc kulture, ali no? sioc dviju vrlo različnih kultura, ko? je su naš narod ujedno i prosvje? ćivale ali i razjedinjavale, jer se je vremenom plemenski naziv Srbin i Hrvat razvio u nacijonaflni naziv pomoću samostalne hrvatske i srp? ske naučne i lijepe literature. Za ngš narod je velika historijska nesreća, što se je nacijonalizam srp? ski i hrvatski svezao za dva razlio? na imena. Mi ćemo radi toga u pro? cesu našeg ujedinjavanja imati da? leko više poteškoća da svladamo, nego što su ih imali na pr. Nijemci Novinstvo o nama. Godina III. 2. Nije istina, da jc bahsuzli naše »vallahi billahi«. nego je bahsuzli Čokorilov duh,koji se povampirio u »Srpsku Riječ«, a još je bahsuznija ova opća »Jugovina«, koja jc duva? la čak i na dan Bogojavljanja. 3. A najbahsuzniji je po nas sve onaj državni odvjetnik, koji nađe našu krivicu po § 103. srp. kazn. z., kad napadnemo predsjednika naše vlade i koji za tako poganu uvredu naših vjerskih osjećaja ne nalazi ni? kakva paragrafa, ma da nam je Re? gent .Aleksandar svečano osigurao ravnopravnost svih vjera i ma da je vrijeđanje naše vjere zločin? stvo. Ispravak. Dobili smo ovaj is? pravak, koji donosimo iako ne od? govara zakonu o štampi, radi toga, što jc potvrda onoga, što smo mi tvrdili: »Pozivom na § 19. zakona o štam? pi izvolite uvrstiti ovaj Ispravak : U cijenjenom listu od 4. januara o. g. broj 1. (239.) napao me bezime? ni dopisnik nazivajući me Srpki? njom zadrtom hrišćankom s tenden? čijom stanovite propagande. Istina je, da sam Srpkinja pravo slavne vjere, nu takva, kojoj misao, riječ i djelo vazda su bile »Brat je mio, koje vjere bio«. Istina je, da sam u predavanju o neznaboštvu naših pradjedova ob? razložila monoteizam, koji danas ispovijeda naš narod svih trijuh konfesiia. U tome sam im predava? I nju radi boljeg razumijevanja krš? ćanstva napomenula, da kršćani is? točne i zapadne crkve priznavaju I? susu ujedno i božanstvo, pa zato i nazivaju njegovu majku po čovje? ■ čuj naravi »Majkom božjom«. O »kćeri božjoj« nc bi ni spomena. Milka Bruić, upraviteljica VII. narodne osnovne škole u Sarajevu Gđica Bruić priznaje, da je ne dorasloj islamskoj ženskoj dječici govorila o kršćanstvu tako iscrpno, da je čak i o »Božijoj ma? teri« pričala. Pitamo je, kako ona zamišlja sebi rijesenje one kolizije, koja nastaje u djetinjim mozgovi? ma. kad im istovremeno vjerouči? telj vjere tumači, da je Isa pejgam? ber Božiji poslanik i učiteljica, da je on Bog i da ima »Božija mati«? Beogradski »Pijemont« od 22. ov. i Talijani, jer su ovi za sva svoja narječja jezična ipak imali jedno i? • mj. piše ovo: »Pregovori sa zemljoradnicima i me, i ako su se ta narječja razila? žila daleko više nego narječja, ko? | muslimanima izgleda da su se jim govore srpski i hrvatski dijelovi razbili. Vlada Pašićeva ne nada se da će, ovakva kakva je, dobiti u našeg naroda. većinu i zato će morati I ta se je nesreća kroz ove dvije parlamentu nove izlaze. U vladi vlada godine dana samo povećavala i da? potražiti uvercnje, da će se posle izmene po? nas stoje stvari tako, da je možda slovnika politička situa? još jedino držvno jedinstvo, a ono čija, i da ^promenuti će lakše doći do sporazu? je djelo oružja i političkog ra? ma. Onda poslovnik neće više da predratnih srpskih i hrvatskih Zapreka nijednoj stranci dabiti stupi u političara, koje drži na okupu Srbe vladu. Drži se, daćeseprego? i Hrvate. v o r i ponovo povesti sa mu? Tako ne smije dalje ićL Ne smije s 1 i m a n i m a i prema dosadašnjem u interesu budućeg nacijonalnog je? držanju kluba nije isključeno da dinstv našeg naroda, kao i u mate? klub stupi u vladi. Mišljenje Sto? rijalnom interesu svih građana drža? jana Protića pretrpelo je poraz u ve. Mora se nešto preduzeti, što bi radikalnom klubu i tako je otklo? spriječilo, makar malo, daljnje raz? njena ta mogućnost nove orientacb vijanje srpskog i hrvatskog nacijo? je u koju se mnogo uzdao musli? nalizma u oprečnim smjerovima. manski klub. To će učiniti da se mu? Ima jedan dio našeg naroda, koji jc slimani lakše opredele za ulazak u po svojoj historičkoj prošlosti naj? vladu«. podesniji za to, da bude, da se tako izrazim, jako ljepilo, kojim će se ’ Zagrebački listovi »Obzor« i »Na* moći slijepiti srpstvo i hrvatstvo. rodno djelo« od 21. ov. mj. prenose To smo mi muslimani. Tim, što će u cijelosti članak iz »Pravde« od 15. naši muslimani ići tim stapa? ov. mj. »Uloga našeg poslaničkog •jućim putem, a za to su date iz? ; kluba« i daju mu važnosti s toga, vrsne predispozicije, učiniće se ve? ! što je on jedino autentično vrelo, liko patrotsko djelo. Pri tom bi nas i iz ko^a se može vidjeti držanje nar trebali pomoći svi zagovornici što j šeg kluba. Zagrebački »Hrvat« od bržeg nacijonalnog ujedinjenja na? 21. ov mj. donosi u cijelosti naš še0 naroda. Odgovor muslimana, da dopis iz Avtovca o tamošnjim zu? .govore srpsko?hrvatski, bio bi prvi lumima nad muslimanima, koji je korak u tom pravcu. izašao u »Pravdi« od 18. ov. mj. Osim te strane njegove važnosti postoji i politička važnost toga od? govora, koja je lokalno?musliman? ska. Mi smo svi svjesni, da svoja ugrožena građanska prava možemo i da odbranimo najuspješnije, ako i »Srpska Riječ« vrijeđa naše I u buduće ostanemo potpuno složni vjerske svetinje. Taj organ nekoli? I u svakom našem činu. Pretpostavi? čine tjesnogrudnih hrišćana zaletio I mo slučaj, iako jc nemogućan, da su je u broju od 12. ov. mj. tako da* I jedna polovica muslimana nazove leko, da već sumnjamo normal? svoj jezik srpskim, a druga hrvat? nost njihovih mozgova. Drukčije ne skim. To bi imalo za posljedicu to, bismo mogli razumjeti, da ti ljudi, da bi prva polovica muslimana pa? koji svoju vlastitu vjeru dižu nada i ralizovala drugu polovicu, kad bi sve, mogu tako nisko da vrijeđaju ova tražila, da su uzme u zaštitu tuđu vjeru. Pod naslovom »Unao? i radi nepravdi, koje joj čini recimo kolo« piše ovo: Organ Musliman? * samo srpski dio našeg naroda i ob? ske Jugoslavenske Organizacije ' ratno. »Pravda« plao se poasila, otkako je Stoga očekujemo, da će svi mu? 600.000 muslimana u Bosni dobilo slimani odgovoriti, da svoj jezik na? 25 a miHon Srba pravoslavnih samo i živa ju »srpsko?hrvatskim«. 23 mandata, blagodareći Čokorilu, Šmitranu i demokratskoj jugovini. Oni javno ustvrdiše. da će »Bosna Proračun državni za god. 1920/21. onamo kuda budu muslimani«. iskazuje 15.976.425.974 krune izda? Varate se efendije. Pravdaš! i ako tuka i 15,536,711.195 kruna dohoda? ste ka emb. i ilumli. Vi ste 40 godina ka. Prema tome je deficit predvi? nepismenih vlasti, nego što je to bi? teglili Austriji i Mađarskoj pa je den sa 439,714.779 kruna. Ako po? JAUK IZ STARE SRBIJE. lo u tursko doba. Nas to nc čudi jer (Iz beogr. »Republike« od 21. o. mj.) Ministar Policije, bez stida, naređu? propala, teglili ste 400 godina Tur? jedine stavke nisu suviše optimis? skoj pa je propala. Vi ste neko tički sastavljene, onda je taj deficit Od jednog našeg prijatelja iz Sta? je policiji kundačenje građanstva b a h s u s mile, čega s e g o d povoljan s obzirom na deficite dru? re Srbije dobili smo pismo, u kome čak i u sred Beograda, na očigled d o v a t i t e, prepad a. 1 evo da gih evropskih država. se protestuje protiv vandalskih po? sve javnosti i predstavnika stranih se kladimo: ako vi još godinu da? Na pojedina ministarstva otpa? stupaka tamošnjih policijskih vla? država. na budete teglili za »Jugoslaviju« daju ovi izdaci: Vrhovna državna Samo, no tome, šta se radi u Beo? (makar i jezikom). sti, koje su posljednjom vladinom kladimo se da uprava K 3,855,679.884, na ministar? gradu, sami možemo zamisliti, kako će i ona propasti kao što jc propala stvo pravde K 176.146.211, na mi? obznanom dobile svako opravdanje li je tek građanima, čija bezbjednost Turska. Austrija i Mađarska. za istjerivanje svojih partizanskih nist. prosvjete K 635,685.118, mini? i život zavise od ćefova pojedinih defova i zavođenje nasilja. Jedino se tješimo da niste za — starstvo vjera K 51,638.166, na mi? nist. unutrašnjih poslova 156.540.090 Po riječima našeg prijatelja po? pisarica i pandurica po zabačenim Srbiju. K, na ministr. zdravlja 279,050.372 licija besomučno bije građanstvo. policijskim jazbinama u Staroj Sr? Valah i bilah !...« Obznana joj služi samo kao oprav? biji i Makedoniji. 1.) Mi smo svojom vjerskom zak? K, na minist. vanjskih poslova K Tako demokratski Ministar Poli? letvom, kojoj se daje vjerska snaga 30,407.520 i na ministarstvo finan? danje. »Ovdje je stanje neodrživo, vojne i policijske vlasti isprebijaše čije gradi državu i štiti »poredak«. u riječima »vallahi, billahi« (zaziva? šija K 2,812.880.952, na minist. voj? svijet. Batine su toliko u upotrebi, nja Boga za svjedoka) prisegli vjer? no i mornarice K 3.483,218.240, na da ovaj svjut, koji je inače doživeo nost onom vladaru, u kojem je oli? minist. građevina K 420,810.481. na dosta crni!) dana. Hore ne pamti« — Čena ideja srpstva, a »S. R.« pravi minist. saobraja K 1.299,099.550, na sprdnju od toga i kaže, čega se god minist. pošta i brzojava 485,509.330 veli se u pismu. Nas nimalo ne čudi, što naše gra? ovo »bahsuzli muslimansko mile do? kruna, na minist. poljoprivrede sjetile se članstvo u Staroj Srbiji i Makcdo* vati, da propada«. U svom vla? 224,625.170, na minist. šuma i ruda K 426,128.078, na minist. trgovine niji, koje, kao i svi mi, ima tu ne? štitom interesu trebala je »S. R.« sreću, da na upravi njegove države da pregrize svoj jezik, prije nego je i industrije K 67,045.848, пл minist. sjede ljudi, besomučni, zaslijepljen rekla te riječi, jer mi, makar joj to za prehranu K 16,980.129, к minist. za socijalnu skrb K 297,.07 a ni, reakcionari, nasilnici, trpi danas i ne bilo pravo, teglimo — kralju. možda i gora nasilja nekulturnih i Bilješke Mas državni proračun. Iz Sandžaka i Makedonije MUSLIMANI GAjRETA �Фграна 2 — Strana „ПРАРДА" - „PRAVDA" Број 247 -- Broj ministarstvo za agrarnu reformu kla, a to joj kod prvoga povodnja , Konstantujem, da je poslije oslo* za vrijeme popisa, ili koji ne izvrše K 175,180.96, na minist. za konsti* ne utječe, ako se tamo već porušena • bođenja otvorena kot. ispostava u popis robe i isti ne p onesu 41 * tuantu K 1,816.152 i rezervni kredit zidna obrana ne popravi. Punih 10 | Kozarcu a i drugim mjestima naše ređenom roku finansijsKim vlasti* godina proteklo je, a da sc na na* ’ domovine, pa zar se to nebi moglo ma. ©d 82 mili iona. 4 Iz tih brojaka izlazi, da su izda* , šoj cesti ne vide niti jedna hrpica i već jednom i u St. Majdanu učiniti, Licima, koja državu pomognu u ci za našu vojsku i mornaricu iz* . tucanog kamena. A zašto plaćamo I koji je tomu potrebniji nego i jed* 1 izlaženju prikrivene robe, dosudiće nosili sa K 3.483,218.240, dakle ma* cestarinu? Odgovorni faktori su j no drugo mjesto. Korist tog otvore* 1 sc nagrada po čl. 127. k, finansij* lo manje od jedne četvrtine cjelo- ; dužni, da o ovoj našoj cesti povedu I nja nije potrebno nabrajati, đovoij« skog zakona. Kazna propisana u toliko računa, da je učine bar po* j no jc spomenuti da naša ispostava*' i^anu 127. j, finnsijskog zakona za kupnih izdataka, dok na pr. izdaci desnom za putovanje. za školu samo K 635,685.118, a za ima svojih 36 sela, kojim jc mno* godinu 1920. i 1921. jest novčana, promet K 1,299.099.550, što ne stoji go lakše dolaziti pred ured isposta* iznaša 5.000 do 10.000 dinara, a osim Toliko o našoj cesti a sad ću da ni u kakovu razmjeru i što apsolut* se osvrnem na samo mjesto St. Maj* ve u St. Majdan, nego pred srez toga i konfiskaciju sve prikrivene no ne odgovara kulturnom i gospo« dan, koji je u historiji poznat kao načclstvo u S. Most. Koliko bi zbog robe u korist državne kase. darskom napretku naše države. Iz mjesto i sjedište nekadanjih kape* toga lakše naša općina utjerivala (»Presbiro«). tih razloga ne možemo biti zado* tana i kao kotarsko mjesto u vrije* svoje daće, koje se danomice kriom* ■voljni s tim proračunom. me otomanske vlade, kao i mjesto care skoro bez zapreke i koliko lak* še bi u tom slučaju mogla da po* željezne industrije. Poslije austrij* pravi svoje puteve, ćuprije i priba* ske okupacije росице on lagano da opada, kotar se prenosi u S. Most, vi tome mjestu stari njegov izgled izgled jedne varošice! Pa daj, nestaje stare trgovine i prometa, a UNUTARNJI. vlado, pogledaj jednom već na bi* zaspa i njegova željezna industrija, Višegrad, 19. januara. što i jest bila njegova glavna grana jedni naš St. Majdan i pomozi mu U odboru za izmjenu poslovnika u kolikoi se pomoći može ili nam govorio je Dr. Mehmcd Spaho u privrede. Stanovnici njegovi sele se Rješavanje agranog pitanja u Vi* ime jugoslavenskog muslimanskog lagano koje u S. Most a koje u Pri* reci da ovu našu dolinu s mjesta šegradu. U ove dvije godine našeg zatrpamo i da i mi u svjetu selame* kluba. Zastupao jc mišljenje, da ni* oslobođenja ni jedno mjesto u Bo* jedor i druga mjesta. Kako danas izgleda naš St. Majdan? Ispostave ta tražimo, kao što to neki uviđav* je potrebno ograničavati govore sni nije manje uznemirivalo kako poslanika u Konstituanti, jer ima* nema još od god. 191J., valjda zbog niji naši građani davno učinišc. javnost, tako i vlasti. Naravski ni Naimenuj nam opet upravitelja u mo predsjednika, koji se mogu mi* kod nas nisu ruže cvjetale u najbo* pomanjkanja činov. sila. Propale ta? našu ispostavu i to čim prije, uzna* jenjati ako debata duže traje. Za* rabe, pognjile kućerine, kaljavi i Ijem redu, ali u općem interesu ću* pokvareni putevi, ispretoiane i gnji­ stoj da sc naša državna cesta Mi* tim je rekao, da nije nigdje rečeno, tili smo i durali. Pa i još bi smo le ćuprije, pa prazna čaršija i rad* hin Han—St. Majdan, već jednom da jedna sjednica mora potrajati sa* durali, da nas naša zem. vlada ne nje bez mušterija, daju mu izgled popravi i uredi, jer to su glavna dva mo trhčetiri časa. Ako debata zah* usreći pred nekoliko mjeseci sa po* tijeva dužu diskusiju, sjednica mo* bolesnika, koji se sa smrću bori i uslova, koji će spriječiti propadanje litičkim vježbenikom g. Staji* našeg mjesta, koje neće stajati Bog žc da potraje i 24 sata. /Muslimani će m. Odmah po njegovom dolasku samo čas, pa će ga nestati. Svud pu* zavlada neraspoloženje u sH;na slo* stoš i užasno mrtvilo. Pazarnim da* zna kakovih žrtava. Uznastoj na* su tražili, da se govornik ne ogra* dalje, da se kod prve prilike prove* ničava vremenom u debatama pri* jevima, zaredaše nepravedne kazne nom, doduše skupi sc u njem po ko* de željez. pruga od rudnika Ljubija likom donošenja Ustava. (»B. D.«) besmislene odredbe i t. d. Danas ja mala skupina težaka iz najbližih Sjednica ministarskog savjeta. — navodim dva dokumenta: sela, a poslije nastaje opet uobiča* preko St. Majdana do S. Mosta i da se što prije počne sa cxploataci* 20. ov. mj. održana je sjednica mi* јепа monotonost. Kafana ima u I. jom ruda, kojim mi obilujemo i gđe nistarskog savjeta. Na sjednici je njem ništa manje nego petnaest i u 12. novembra 1919. izriče kot. njima se skupljaju većim dijelom bi mi našli poštene zarade, jer time donesena odluka, da se vojvoda predstojnik odluku pod br. 7621. ćeš nas uvjeriti da sc i o nama ra* Mišić sahrani sa svim počastima o besposlene skitnice, koje po miloj kojom se Milenko Tanović iz Sipa volji igraju hazardne igre (jer dru* čuna vodi, kao i o svim drugim dr* državnom trošku. Predsjednik mi* odstranjuje sa selišta Ibre Hulilo* žavljanima, koji u redu i miru vr* nistarskog savjeta položiće na odar gog posla nemaju), a nekad se opiju vica iz Šipa. koje je on (Milenko) i prolaze gradom pjevajući najne* se svoje građanske dužnosti. pokojnika naročiti vijenac kraljev* samovoljno i nezakonito zaposjeo. moralnije pjesme i derući se na sve ske vlade, ministar vojni u ime voj* Građanii Musliman. Odlukom pod br. 6768/20. g. Stajić strane, jer u tom ih nema tko da ske. Zatim je vlada odlučila obra* ukida gornju presudu, a u korist smeta. Općina naša nema svojih ru* zovati specijalan .ministarski komi* Milenka Tanovića, s motivacijom, dara, a siromašni Salko Pasvandija, tet sa zadaćom, da sc stara za smje* da je dotično selište i prije obradi* jedva čeka i dočeka, da dođe vrije* štavanjc i ishranu ruskih izbjeglica. vala kuća (!) Tanovića. Ko ima me njegove noćne službe, kad će u* U taj su komitet ušli ministri unu* pravo: ilUe. predstojnik, ili njegov motan od dnevnoga rada predati se trašnjih djela, vojni i agrane refor* vježbenik? Istina, to zemljište je slatkom© snu u kojoj kafani, a čar* me. Njima će biti pridodan po jedan obrađivala kuća Tanovića. ali ne o* Sva lica, obvezana na plaćanje delegat ministra predsjednika i mi* šiju preporučiti Bogu na amanet. na kuća. na čije bi nasljedstvo mo* Sto će siromak? Za jegrmi uč forint poreza od poslovnog obrta, upozo* nistra inostranih djela. gao Milenko imati kakvo pravo. Na* mjesečne plaće drukčije se i ne is* ravaju se na propisani »Pravilnik« pominjem, da dotični Milenko ima* VANJSKI. ža iz vrši van je plaćanja ovoga pore* plati. Uzevši u vid ove okolnosti de jedan čifluk, koji je od oca na* nije onda čudo, ako čovjek samo na za. koji je proglašen u »Službenim Totalan poraz Grka. Iz Carigra* slijedio i drugi koji mu žena svoja* jednim vratima od Staromajdanskih Nov'nama Kraljevine Srba, Hrvata da sc javlja, da su Grci u Maloj A* ta, da joj je ostao iza prvog muža, radnja v-eda po 4 (četiri) razna i Slovenaca« od 11. ov. mj. 1921. br. ziji doživili katastrofalan poraz; pa evo hoće i ovaj treći, koji mu ka tanca, (radnja Omera H. Bajra* • 7. i koji će biti oglašen u službenom preko 60.000 ljudi, sasvim su razbi* «. Stajić eto i dosuđuje. A »turčin« dijelu jednog od narednih brojeva jeni. Kod same, jedne divizije ima movića), jer ljudi sc boje, da im Љго?! E, pa njemu ćemo jednu pro* noćni tati, koji dakako imamo i koji »Narodnog Jedinstva«. gubitka preko 6000 ljudi. Grci bje* Naročito sc poreski obvezanici putnicu za Aziju! su u St. Majdanu najviše slobodni, že u paničnom bijegu prema Smir* II. ne odnesu i ono malo materijala, upozoravaju na član 13. propisanog ni. Turska konjica im je za petama. »Pravilnika«, čije se odredbe imaju Ovdje ću citirati jednu kratku od* kojim rade i životare, kao što se to Može se reći, da je grčka vojska desilo na radnjama rečenog Ome* neodvlačno ispuniti. Ove odredbe potpuno razbijena. tuku kot. ureda pod br. 8762/20. za I lavu Murtić, Karitnik: »Prema ri* ra, H. Ibrahima Mujića, Rašida Mu* glase: Deklaracija nove francuske vlade. Za robu stranog porijekla, koja jića, Braće H. Ahmetovića, Vitoini* | jesenju agr. direkcije pod br. U francuskom parlamentu pročita* i a Manojlovića i Jbre Topalovića i je već uvezena u zemlju prije stu* na je deklaracija nove francuske vla* 12287/20. potvrđuje se u cijelosti panja na snagu izmijenjenog finan* dr. a krivcima i ako se oni sami u ; odluka izdata od ovog ureda pod de. U glavnom se vjeruje, da će no* čaršiji nalaze, do danas još ni tra* | sijskog zakona, plati će sc ovaj po* va francuska vlada uz pripomoć En* br. 4707/19. rez do kraja mjeseca januara 1921. ga. O njima se uvjek po čaršiji zuc* Zabranjuje sc Miliji Bozo vi ću. gleske najodlučnije raditi na tome, zastupniku Milorada Zečcvića sva* ka. Zuckanje čuju svakako i naši j god., a najdalje do 15. februara da Njemačka izvrši sve obveze, ko* 1921. god. zaključno. Radi toga su žandari, pa ću za to za čas udaljiti ko smetanje preporne čestice, koja je je ugovorima o miru primila. O* sve radnje dužne krajem ove go* sc od teme a pozabavit ću sc malo ! je u posjedu Have Murtića. Svako na vjeruje u pomoć Italije ističući, dine, a najdalje do kraja iduće go* o našim žandarima. Komandir na* zapadanje protuzakonito na ove če* da će talijanska vlada u tome pita* še žand. stanice g. .1. Mikus pokazao dine, da izvrše tačan popis sve za* nju potpomoći francusku vladu, kao stiče od Milije Božovića strogo će tečene neprodate robe i to odvoje* je do danas veoma malo zauzimlii* ' se kazniti, sres. načelnik: Pavlin što su Talijani naišli u Parizu na ček«. I, šta mislite? Hava istje* vost: u »kdeđivanju« krađa u St. , no luksuzne a odvojeno neluksuzne dobru volju i raspoloženje francus* robe, po cijeni prodajnoj, koja ta* rana nasilno još pred dvije godine Majdanu. Pan Blonski također ma* . da važi, i taj popis podnijeti nad* ke vlade prilikom riješavanja jad* lo je revan kod krađa u St. M. u ko* sa toga svoga selišta — potuca sc ležnim finansijskim (poreskim) vla* ranskog ^Чапја. Odnioisno odnosa liko se krivnja ne odnosi na Šabana j sa svojom djecom, a Milije komot* stima u naprijed određenom roku, sa centralnom i istočnom Evropom Grbića, Salku Zižića i druge musli* no obrađuje tu istu zemlju. Sirota istaknuto jc raspoloženje francuske zajedno sa odgovarajućom svotom Hava neprestano moljaka i traži za* mane. Obojica znaju vrlo dobro kud poreza. Einancijske vlade, da u svakom pogledu po* vlasti iznijećc štite, ali, šta briga g. Stajića, ta o* smjeram, a ako ne znaju neka se { odmah sve popise na ocjenu pred mogne države ponikle na razvalina* raspitaju kod onog, koji je i njih već ‘ na je »turkinja« — ona nije član na* ma habzburske monarhije. Što se poreski odbor, koji će na svakom više puta i to javno kradljivcima na* še zajednice. tiče Rusije, u deklaraciji se kaže, da zvao i uvrijedio. Može nam sc i da* j donijeti ocjenu o ispravnosti ili ne, Ovako se kod nas riješava agrar* ni jedna francuska vlada ne mo* pa ako odbor primijeti ma kakvu lje govoriti da smo destruktivni i ! no pitanje. Na ova fakta naročito ž c p r i z n a t i v 1 a s t sovjeta. netačnost u tom popisu, bilo da ni* upozorujem agrarnu direkciju a i antidržavni elementi*, kad iznosimo ' je upisana sva roba ili.da jc prodaj* Obnovi će sc sa Moskvom odnosi na.še nar. poslanike molim, da se za* kojekakve nekorektnosti, ali to nas ■ na cijena smanjena za pojedine ili onda, kad bude došao režim, koji ćc ne smeta, jer smo uvjereni, da vr* I uzmu za naše nevolje. artikle, izvršiće sam odbor po? predstavljati ruski narod i biti go* Za danas samo ovo, a naš (kako šimo samu građansku dužnost, ako sve tov da prizna obaveze predhodnih pis komisijskim U komisiiu izgleda i radikalski) mjesni odbor pošteno kritikujemo rad ili nerad ulaze tri poreskaputem. ruskih vlada. Na posljetku veli, da odbornika, koja budnim okom prati svaki korak o* naših organa. francuska vlada ne može pristati, odredi poreski odbor iz svoje sredi* ▼og našeg pasalijc, pa ću u nared* A sad opet na predmet. da sovjetska vojska izađe van kvo* ne i to: jednog državnog činovnika lim brojevima gledati, da iznesem jih granica i napadnu koju od sa* Ocrtao sam donekle bijedno sta* ! i dva odbornika građanskog reda, njegovu što vjerniju biografiju. veznih i^žava. nje St. Majdana, o kojem bi jače i od kojih jedan mora biti iz branše Š dedo. pero imalo puno više da piše i to Francuska sprema rat protiv Ru* poreskog obveznika. Članovi komi* se već sto put činilo, pa svi zeleni j sije dobivaće na ime dnevnice po sije. Javlja se iz Beča: Od nekoliko Stari Majdan, 15. januara. stolovi ne pritekoše nam do danas , 20 dinara, dokle vrše popis, što će dana intenzivno se šire vijesti, da Quousque tandem! Ni jedno mje* u pomoć niti izgleda, da će nam po* t pasti na teret poreskog obveznika. Francuska pripravlja savez s jedne eto u našoj domovini, pa ni ona ko* moći. Ki liko puta molismo našu 1 Tako izvršen popis biće mjeroda­ i stranu zmedu Rumunjske i Poljske, ja su sc nalazila u ratnoj zoni, ni* »milostivu« vladu, da nam bar opet van za naplatu poreza na poslovni a s drugu strane između Bugarske uspostavi kot. ispostavu i naimenu* | obrt, U slučaju, da se njime kon* jesu propala niti tako propadaju, i Mađarske, u svrhu stvaranja pro* je u nju upravitelja, koji bi u St. ! statuje prikrivanje robe više od 5%, kao naš bijedni St. Majdan. Jedina tivboljševičkog bloka, koji bi u pro Majdanu red stvorio, ali ona prc* bilo u količini ili smanjenoj ukup? Jjcćc započeo veliku ofenzivu. njegova državna cesta (4 km) Mihin ma svim rušim prilikama usta jđu* noj prodajnoj vrijednosti, postupi Han St. Majdan u potpunom je Atentati u Varšavi. Posljednja ha i pasivna, izgleda, kao da naša rasulu. Ona je postala jedan obični će sc odmah po Čl. 127. j,, Jzmijc* dva dana izvršili su socijalisti više vlada vodi malo računa o oživljenju ( njenog finansijskog zakona za 1920. albanski put sa naredanim rupetina* atentata, kojima jc žrtvom palo 10 ma. izgnjilim mostovima, a na jed* našeg St. Majdana (možda za to .što ' i 1921. godinu. Isto tako postupiće , ljudskih života. nom i, tu (Kanara kod St. Maj* su u njemu stanovnici najvećim di* , sc po gornjem članu i prema onima, Opet borbe u Irskoj. Po vijestima jelom Muslimani). o što je nije voda.presje d; koji robu prikriju i sklone iz radnje iz Londona napala je policija u Сог? Političfti pregled. Naši dopisi Pbfez na poslovni obrt i nježna uplata. �S-гала 3 - Стоапа broj 2^7 — Ерој PRAVDA* - „ПрАВДА* ku ovih dana masu, jer se na poziv nionista« kazni i da se u buduće o« načinom najuspješnije bori protiv | nije dosta brzo razišla. Dva dana i# vakovi događa ji ne dešavaju. Ako ' 'širenja komunističke nauke. A na« ■ za toga u 4 sata u jutro su Sinnfei# je bila potreba za pranje škole, mo« ’ša vlada? Ona raspušta doduše ko« neri radi toga bombama napali jcd^ glo se je to učiniti u kojim drugim : munističke partije, ali za to povišu« nu policijsku postaju. Bitka je tra« danima, a ne na nemuslimanske * iući cijene brašnu, toj sirotinjskoj jala pola sata, sve dok nisu došla svetkovine u zavodu, koji je i po i hrani, sama indirektno agitira za , pojačanja u uklopljenim automobi* učenicima i skoro po nastavnom o« komuniste. lima. U Dublinu je vise hiljada po« sob]јu čisto muslimanski. Zar je ma« Za naše zarobljenike u Indiji. Na licista i vojnika opkolilo bodljika# lo što trpimo, da sc na ovu čisto noticu u 7. broju »Pravde« o našim ■ vom žicom cijelu jednu gradsku čet? muslimansku školu postavljaju srp« ■ zaostalim zarobljenicima u Indiji sa« ; vrt i preduzelo premetačine u opko« sko«pravoslavni protekcionslki'dcri, | kupio je g. Sunnulah cf. Defterda« ј Ijcnim kućama. Radnje su zatvore« pa nam još ispod žita nametati svet« ■ rij a u ovdašnjoj islamskoj čitaonici : ne, a više kuća je pretvoreno u tvr« kovanje srpsko^pravoslavnih svet« : 80 kruna. dave. Na prozorima prvih katova kovina! Ako se hoće mješavinom Ispravak. U nrošlom smo broju smješteni su mitraljezi. Govori se, nastavnika na školama, da se mla# prenijeli bilješku »Pravosuđe u da je razlog ovom najvećem predu« dež odgaja u snošljivosti, zašto se i zecu, koje je do sada preduzeto u ovaj eksperimenat nc provodi na I. i Sandžaku« iz »Epohe«, a nc iz »Tri« Irskoj taj, da se uhvati dc Valeru. dječ. nar. osn. školi, koja je prosto • bune«, kako je to pogrješno bilo I u Cork« i u Dublinu došlo je do okupirana sa samim Jovama i Mi« i navedeno. Dr. S. Alečković. advokat u krvi. Ovaj potonji je u jednom pi« lanima, među kojima ih ima i ne« ! srnu lordmajoru Dublinskom razlo« I oženjenih, a učitelji, koji bi htjeli | Travniku, preselio je kancelariju u žio način, kako bi sc uklonila opa« svoju djecu školovati, šalju sc po ! I. kat kuće prema poštan. i brzoj, snost od Irske. provinciji? Tražimo pravdu, jedna« I uredu. Advokat. Dr. Anto Đebić«Maru« Austrija ne da Zapadnu Madžar« kost i snošljivost. šić otvorio je svoju advokatsku зки. Predsjednik austrijske republi« Osiguranje služincadi za slučaj : u Travniku, ugao Kra« ke Dr. Hainisch izjavio je jednom bolesti. Zemaljska vlada za B. i H. I kancelariju Ha Petra i Gimnazijske ulice. odaslanstvu Nijemaca iz Burgen« novelirala je zakon o osiguranju ! landa (Zapadne Madžarske), da je radnika u bolesti, pa su tom nove« ' CIJENE PADAJU ’ Papirnaci D. i A. mirovni ugovor samt«gcrmanski ne« lom podvržena osiguranju i kućna ; Kajon, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je opoziv, te da će priključak Zapad« služinčad. Ta je izmjena stupila na velika коИбЈла prvoklasnog pisaćeg papira, ne Madžarske Austriji po kohkret« snagu 1. januara 1921. Svi oni, koji . bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak. 1000 araka nim zaključcima antante doskora drže sluge i sluškinje, dužni su. da j samo K, kontokorent-papira sa 2 kolone biti proveden. •kod sreske bolesničke blagajne, Ko« ; 12 kg385 teškog 1000 araka 800 K, liniranog ševo ul. 10. prijave svoje sluge i slu« ’ Stranački nemiri na Rijeci. Sa kanclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka Rijeke javljaju: U noći od 19. na 20. škinje i to u roku od tri dana. U , 680 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 januara došlo je u okolini kasarne prijavi treba navesti ime onoga, ko« I araka 520 K, te sav ostali pisaći materijal Diac i u okolišnim ulicama do pra« ji prijavljuje, ime osobe, koju tre« i u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ ve bitke između stanovništva. O« ba prijaviti, njezinu godinu rode# • gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. naj dio drugog bataljuna riječke mi« nja, zanimanje, dan kad je uzeta u ‘ Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i lice, pristaše Zanele, pobunio se je. službu, dnevnu, mjesečnu, odnosno ; tačno. Pakovanje se ne računa. Neki od njih tukli su ranjene legio« nedjeljnu ili godišnju zaradu zajed« Muči li Vas glavobolja? Zubobo« naše i razoružali straže, te iz kuća no sa berivima u naravi kao stan, lja? Trganje u kostima? Malo Fel# duž ulice Via Trieste pucali na svo« hrana, odijelo i si. jc političke protivnike. Jedan dio Prinosi za osiguranje plaćaju se ’ lerovoga Elsafluida — i nestane boli! pobunjenih, kojima su sc priključili prema visini zarade. Dvije trećine ; 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne i neki lučki radnici, tc ostali prista« plaćaju osiguranici, a jednu trećinu ; boce. 42 krune. Državna trošarina še Zanele zauzeli su jedan dio gore poslodavci. Za prinose odgovorni i posebno. Fellerov migreno vi klinčić spomenute kasarne. Nekim legiona« su sreskoj bol. blagajni poslodavci • »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« šima i vjernom dijelu milicc uspje« i moraju ih platiti tri dana iza kako lo je spasiti kasarnu. Jednoj drugoj im jc dostavljen račun za prinose. liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! partiji pobunjenih uspjelo je da za# Poslodavci se upozoravaju, da svo« I Tc su pouzdane1. 6 kutija 18 kruna. uzmu barutanu u Škrunju, gdje se ju služinčad tačno prijavljuju, jer i Švedska želudčana tinktura 1 velika je nalazio poručnik Palmier sa dva ako se ona razbpli tad će ih Sreska ! boca 29 kruna. Omot i poštarina po# riječka vojnika. O njihovoj sudbini bol. blagajna po § 37. zakona lije« i sobno, ali što jeftinije. Eugen V. nije ništa poznato. Trogist Host ko« čiti na račun poslodvca, a takav ra« | Feller, Stubica donja, Elsatrg br. C. ji pripada stranci Zanele uapŠen je. čun može iznijeti i do K 8000- . 310, Hrvatska. Dvojica od pobunjenih ranjeni su Sluge i sluškinje mogu se obratiti ! a jedan od njih teško. U toku da# na bol. blagajnu radi liječenja bez i našnjeg dana ući će u grad kraljev« obzira na to, je li ih njihov posloda« i ski karabinijeri i riječka milica. Sa« vac kod blagajne prij-avio ili nije. I mo na taj način izbjeći će se novi Poslodavci i gospođe se upozorava« I PISMO TREŠELJKU. incidenti. ju, da za blagajnu ne vrjedi ona pri« i Beograd, 20. januara. java, koju su za svoju služinčad u« ; ako se ona razboli tad će ih sreska ; Pročitah »Pismo :z Beograda« štampano bol. blagajna izdaje svoje potvrde . u »Domovini« od 18. o. mi. i jedva se prio prijavi i odjavi i samo take potvr« . hvatih pera od silnog smijeha, na koji me i de vrjede. U vlastitom interesu po« ; .natjera »dubokcumnosu njenog ovdašnjeg ; zivaju se gg. poslodavci, koji drže i izvjestitelja. Tri grupe u našem klubu! Si- i Raspust narodnih garda. Iz Beo# služinčad, da ih prijave kod boles. , rota baka izgleda da je nesamo ohnevidtla , grada javljaju: Na pismenu prituž« blagajne i da redovno plaćaju član« i plačući za strinom Austrijom, već je i poske prinose, jer će u protivnom slu« [ benavila tako, da ne zna razlikovati ni bu nar. posl. Janka Šimraka radi narodnih garda, koje da napadaju čaju sami sebi biti odgovorni za , muška -od ženska. Čitajući njene bliezgarije mirne građane i vrše nasilja, odgo« posljedice koje im nameće zakon, • o »kvalitativno najmizernijoj dječurlidi« i ako u tom ni jesu tačni. njene lekcije o držanju našeg kluba, pade ▼orio je ministar unutarnjih djela mi na pamet odgovor jednog šcjhul-isla- | također pismeno, da ćc se te garde Otpušteno čmovništvo radi pro« { ma, što ga je dao jednom zanovijetalu. Do- । raspustiti i da ćc se svi slučajevi is# tudržavne propagande. Iz Beograda i ša.o toni šeahul-islaniu jedan pametnjako- | pitati i da će se protiv državnih či« sc javlja: Ministarstvo i ob# vić, da ga uvjeri o neispravnosti jedne fet- j novnika, koji nose za to odgovor« nove zemlje riješilo je,ishrane otpusti nost. postupati strogo prema zako« sve činovnike i poslugu u da, ve. Naklapao mu koješta i konačno se dr- ■ odjeljenju znuo EU. dotle, da je šcjhul-islamu pripisao ne- : za ishranu u Crnoj Gori, jer se po« Raspuštena narodna garda. Brzo« znanje. »Tako je, reče mu šejhul-islam, kad ; kazalo da je to odjeljenje leglo ko« i se usporedim s vama, zaista dolazim do • javljaju nam iz Velike Kladuše: munističko * republikanske propa« i zaključka, da sam neznalica«. Pitanje je sa- . »Ovdašnji građani muslimani bili mo, da li će izvjestitelj razumjeti ovu finu i su osnovali narodnu gardu u svrhu gande. Sv. Savska zabava u Sarajevu. ironiju, kojom se je šejhul-islam riješio svog j zaštite državnih interesa. Kotarska Od ovdašnjeg kulturnog i prosvjet« i nezvanog savjetnika... je ispostava na temelju naređenja ministarstva unutrašnjih djela gar« nog društva »Prosvjete« dobili smo ; »Cijeneći« mudrost i obaviještenost g. du raspustila, jer da je zasad ne« ovu noticu: Kao što je poznato od : dopisnika »Domovine« obratio sam se gosp. j oslobođenja) mjesto srpske«pravo« i dru Spahi s upitom, da li je tačna »izjava«, ; potrebna«. Na adresu Ulema Medžlisa. Pišu slavne opštine priređuje Sv. Savsku 1 što mu je meće u usta dubokoumni novi- ' nam iz Tuzle: 11. narodna osnovna zabavu kod, nas Prosvjeta. Glavni j narski šmok iz »Domovine«. G. Spaho je | škola (ruždija) svetkovala je četiri j Odbor Prosvjete priređuje u Sara« i bio Ijubezan. da mi »potvrdi« svoju izjavu 1 jevu Sv. Savsku zabavu sa igrankom uz ovu malu modifikaciju: »Ovo je mek- ; dana i to na badnji dan i tri dana u prosto- '’’na Društvenoga Doma i teb. Maglajlić je hodža, Salko Baljić mu- ■ božića srpsko«pravoslavnog. Školu na dan Sv. Save 14 (27.) januara ! bassir, ostalo mekiebska djeca, a za bepohađaju isključivo muslimanska 1921. Bogati koncertni dio progra« i vaba bi trebalo uzeti Šerifa Arnautovića, i djeca, a i nastavnici su skoro sve muslimani, pa sc čudimo, kako je to ma popuni će srpsko^pjevačko druš« | jer ima zato potrebnu kvalifikaciju i jer tvo Sloga. Karte za zabavu moći ćc i osim izdavanja domovine nema drugog po- I moglo doći. Raspitali smo se i do# X. ' znali, da je upravitelj Ahmed Glu« se kupiti u knjižari Đurđevića od ! sla«. Držim da time mogu završiti. * hić to na svoju ruku učinio pod iz# utorka 12. (25.) januara i u večer na | likom pranja škole. Da li se tu ne kasi. Negdje nekih dana »Narodno Jedinstvo« j radi o privikavanju naše mladeži na Povišenje cijena brašnu. Prekju« i u dva maha iznese lijepe i opravdane pri- ; n<rodnosno«vjcrske svetkovine i o če je na zemaljskoj vladi, odsjeku govore našem izopačenom pozdravljanju i sondiranju terena za potpunu uni« za ishranu, zaključeno, da se pođig« nenarodnim izrazima za pozdrave, pa čak | fikaciju »neosveštene braće« sa nu cijene brašnu ovako: za br. 0: u to ime reče, da bi se i anketa jedna po- ; »prsko«pravoslavnom braćom, koja K 17.50, za br. 2: K 16.50, za br. 6: ! zvala da utvrdi pozdrave i odredi: hoće li jc s vjorom izmiješala narodnost, pa se skidati kape ili će sc pozdravljati гп- j K 15, bijeli hljeb: K 17, crni hljeb: se ne zna, odakle počinje vjera i K 15 i jedna zemička: K 1. Ne ćemo kom. Kako se saznaje osjeća jc živo integdje svršava narodnost. ispitivati uzroke ovoj mjeri, ali sa« resovanie za ovu anketu protiv pretjerane I mode, interesiraju se za to i oni, koji ski- ! Mi najstrožije prosvjedujemo mo konstatujemo, da druge države protiv ovih pokušaja i pozivamo u« u svojim proračunima predviđaju daju kapu pozdravljajući, a rekbi, da se . lema medžlis, da poduzme korake ogromne svote u svrhu, da narod •mtc-resuju i oni, koji je ne »kidaju, a htjeli , kod zemaljske vlade, da se ovaj »u# dob::- što jeftiniji kruh i da se tim bi da je skidaju, ali i jedni i drugi žele, da I TFBšeljak. se u toj anketi najprije stane na put opas­ noj modi u poskupl'jivaniu brašna. SUMORNE MISLI. »Poslednju pobedu iznele su danas, u iz­ borima, obeljele vlasi muftije Maglajlića, • pobedu nimalo načelnu i nimalo lepu«, a na budućim izborima sigurno će odneti pobedu moj principielni žuti kljun u — No­ voj Evropi. Mimib Osmanagić. Ta je sudbina strašno nepravedna. Vidfš, brate, Mustajbeže, čudne li bruke po cio muslimanski svijet, što ga ona »golobrada dječurlija« predstavlja, a mi, koji provodosmo sav život a borbi za dobro muslimana, moramo iz lože kibicirati. Šerif eft Šteta što naši Turci ili Rvati ne izađoše prvi s idejom o osniva-nju narodnih gardi, kako smo ih mogli lijepo napasti, što podcen-juju srpsku vojsku: kao da ona nije u stanju sama ugušiti razorne elemente. Kobasica Alaksimović. Istina je, da ja više premještam učitelje nego što ih зе Tresčec premještao, ali ja više i opozivljem. Šćepan Grđić. Raspis natječaja. Potrošačkoj Zadruzi Saveza đr« žavnih namještenika potrebni su: 1) jedan direktor sa komercijal# nom ili sa praktičnom spremom, ko« ji će rukovoditi posao sa Upravom zadruge. Potrebna je kaucija ili ga« rancija od strane dviju registrova« nih trgovačkih firmi: 2) jedan knjigovođa, koji može samostalno sastavljati bilancu i ine poslove: 3) više trgovačkih pomoćnika sa spremom za konzumna preduzeća. Reflektanti neka stave svoje po« nude i zahtjeve plate sa referenca« ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa« veza državnih namještenika Sara« jevo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fc« bruara o. g. Uprava Potrošačke Zadruge Saveza državnih namještenika. Jeftinih iorgana svakovrsnih, malih, velikih te vezenih razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehmed Slinić, jorgandžija. Sarajevo. Halači ul. 11. lotoiasožoiocoiaioi Prodaje se kuća Domaće vijesti. u Pehlivanuši br. 36. Sastoji se od 2 sobe, kuhinje, dvorišta i šupe. Upitati kod Musamedage Šehića, D. Trgovke 14. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA ; snabdjevena je svima Ijekovima, pa ве preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg aejtina (bolukjaga'1, balsama za guSu. Epilepticcn protiv padaviei, hopove za kuovet za iznemogle muške starije osobe, katran saji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za raišove, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veća količinu. M mi, štakori, sfjenite i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za Žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže sef �SUana 4 ЈјрАћДА*hpo — Broj 23b .PRAVDA* Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Težnju. Poziv na IX. redovitu glavnu skupštinu „Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dioničarskog društva*' u Tešnju, koja će se obdržavati dne 20. februara 1921. u 10 sati prije podne (a la franca) u zavodskim prostorijama u Tešnju sa slijedećim Dnevnim redom: 4. Stvaranje zaključka o razdiobi čistog dobitka. 5. Izmjena društvenih pravila. 6. Eventualije. 1. Izvješće ravnateljstva za poslovnu godinu 1920. 2. Izvješće Nadzornog Vijeća. 3. Podjeljenje apsolutoriuma. U Tešnju, dne 17. januara 1921. Predsjednik ravnateljstva: ADEMAGA MESIĆ. ▼. r Zaključna bilanca za 31. decembra 1920. K h к 461.085 22 116.870 52 1,075.403' - 1,637.149 95 54.31/64 1,о91 46Г 59 30.468 21 1,835.865 86 281.943 40.000 22.500 10.000 i ' I I 400.000 100.000 500.000 354443 53 272.163 54 171.985 444.158 54 515 475 /3 835.052 29.782 39 K K I h 42.608 07 35.514 — 7.291 10 53.13865 665 52 162.13oi63 Dobitak. b 84.413Ј17 87.095' — 19.153 42 162.802:15 162.802 15 5,210.161 40 Račun gubitka i dobitka za 31. decembra 1920. Kamati: Od tekućih računa . .......................... Ud reeskompta......................................... Od Štednih uložaka................................. Plaće, doplaci, nagrade i t. d............................. Porezi i pristojbe............................................. Trošak: Tiskanice ogrjev, rasvjeta i t. d....... Čisti dobitak: Za prenos dobitka iz g. 1919.................... Za dobitak u god. 1820. ... .... 1,380310:12 1,834.865 86 23.411 10 170 20 665Ј52 16Л136*63 5,219.161)40 Gubitak. 1,000.000 a 28.060Ј— 3.967 Q4 Dionička glavnica; I. emisija .............. ................... • II. emisija.......................... ... I|i. emisija .............................. Pričuvne zaklade: Redovita Posebna za event. gubitke usljed rata . . Posebna za povišene poreze............... Posebna za event. osnutak mirov fonda Ulošci: Na uložne knjižice..................................... Na tekući račun............... . . . . Vjerovnici U tekućem računu......................... . . U reeskomptu............................................. Razni drugi............... ................................. Pologovni vjerovnici ............... ...................... Nepodignute dividende ...................................... Prenosni kamati ............................................. Čisti dobitak: Za prenos dobitka iz g. 1919.................... Za dobitak u g. 1920.............. i 419.608 98 9.448Ј30 i !hl Gotovina; U blagajni u Krunama.............................. U blagajni u stranoj valuti . . Na giro računu kod Narodne banke . . . Kraljevstva SHS u Sarajevu . ... Kod b.-h. pošt. štedionice, Sarajevo . . . Vrijednosni papiri . . . . . Mjenice............................................................ Dužnici: U tekućem računu.................................. Razni drugi...................... .......................... Nekretnine .......................... .................. ... inventar ............... ... Razni položi..................................... Pasiva. I, к к u Aktiva. K Prenos dobitka iz god 1919................ Kamati: Od tekućih računa.......... Od mjenica ................... Od vrijednosnih papira . . Providba: Udjeli od dobitka Sljivocentrale u Brčkom za god. 1918./19. odbiv . . . Za porez Poreznom uredu, Brčko Razna druga .............................. h h K 665,52 ! 111.139 45 64.919 05 8 412 75 184 471 25 21.702'80 1.1О7|б0 20.505 20 201 960*42 222 465 62 407.602,39 407.602139 I Ravnatelj: Predsjednik ravnateljstva: Za knjige vodstvo: Branimir Ljubičić. v. r. Ademaga Mešić, v. r. Bećir Đonlagić, ▼. r. Ispitano i sa glavnim i sporednim knjigama suglasno pronađeno. NADZORNO VIJEĆE: Predsjednik; Podpredsjednik: Sami ef. Ajanović, v r. Muhamedbeg Ibrahimpašić, v. r. Ragib ef. Kosović, v. r. Dervišbeg Širbegović, v. r. Suljaga Bajraktarević, v. r. AA A A A A.A A A A. A. A. A. A. A. A A A A A A A A A A A A A PAPIRNICA ♦ I X HAMDIJE KOPC1ĆA X X preporučuje svoje bogato stovarište X X svih vrsta papira, kancalarijskog i J ♦ školskog pribora. — NaruČbe se ♦ X obavljaju brzo i točno X X Cijene umjerene. X X Sarajevo, Štrobmajerova ui Tel. 619 X Nudjamo odmah otpremijive iz Zagreba staklene ploče u svim m i era тпз, kao i staklarski kit, nadalje cillnđere, me« đicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WE!SS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. ♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe odgurne, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svin mineralnih voda i t. d. ј&ф iO Ф u muslimanskom di­ jelu grada, blizu čaršije, prodaje se. Use­ liti se može odmah, a ima 2 sobe, kuhi­ nju, štalu i ostale nuzgredne prosto­ rije sa električnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića, Bravadžiluk br. 24— 26, Sarajevo. Kuća Ф i# & Ф Ф Ф & i# Ф & Ф & «5» & Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosna i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u B. Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Odgovcmi urednik; Ibrahim Muhić. vjesnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đaniel & A. Kalem, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4a1b6dab3b1d4c509acf00e0e5b759ad.pdf 32839d8dbbfa78427ebc3b43c886cb8f PDF Text Text Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Вг. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Broj 10 (248) Sarajevo, četvrtak 27. januara 1921. (17. Džumadel-ula 1339.) Dva interesantna slučaja. Interesi partija protiv interesa države. Predratna je Srbija bila zemlja uređena demokratski po parlamen* tarnoj formi vladanja i na osnovu toga nije Srbija poslije rata mogla da učini korak unazad i oduzme od narodnih masa već data im prava. Osim toga je bio i jednodušan zah* tjev vodećih političara iz oslobode* nih krajeva, da se i u tim krajevi* ma dadu ista prava narodnim ma* sama. Tako je došlo do toga, da je narod dobio najmoderniju demo* kraciju. Prva i neophodna posije* dica toga jest i kod nas kao i kod drugih država, da se organizuju po* litičke partije, koje nastoje da pro* turaju pri upravi i stvaranju zakona nazore i mišljenja svojih izbornni* ka. Ta pojava ima svojih velikih mana, koje su u raznim zemljama više ili manje. U onim zemljama, gdje je već izgrađena politička po* djela naroda u partije, prije nego li se narod prosvjetno podigao i odgojio, obično se izvrće partijska vladavina u oligarhiju partije. Kad mislimo na one mnoge izvoznice i na postavljanje i penzijonisanje či* novnika poslije oslobođenja, onda nam pada na um ona krilatica, ko* ja se govorila u Sjedinjenim Drža* vama Američkim u prvom razvitku stranačkog života: »Pobjedilac ima pravo na pljačku!« Čisto stranačke vlade mogu biti na dobro države, ako je narod već duhovno ujedinjen bilo to po na* rodnosti, vjeri ili po socijalnim na* čelima, kad dakle u narodu uvijek ima nešto, što ga daleko jače drži na okupu, nego što bi moglo njego* ve dijelove odvajati jedan od dru* goga. Taj čisti stranački princip može za našu državu da bude sud* bono-san, jer toga kod nas nema. Do pred izbore za konstituantu ni* je se nikad čuo nikakav ozbiljan glas, koji je računao i s tim, da bi nam se država mogla podijeliti po nacijonalnoj razlici Srba i Hrvata; danas nakon izbora, nakon što je narod rekao »svoju«, prvi je se di* gao Radić i traži za Hrvate potpu* no samostalnu državnost, a kao po* sljcdica toga čuje sc i sa strane ra* dikalne partije, kao predstavnice nacijonalne srpske države, po koji profesorski glas, da to nije baš is* ključeno, da bi se Srbi i Hrvati mo* gli razići u dvije države. Ali uza sve to ni Radić, a niti srp* ski profesor ne poriču neko (koje to oni sami znaju) »jedinstvo« na* šeg naroda. Samo sve slabijim gla* som i sve rjeđe. Radi toga smo pri* siljeni, da i kod Radića i kod tih srpskih profesora primjetimo onu štetnu pojavu, naime da su im par* tijski interesi, interesi n a c i j o n a 1* nih partija, preči od interesa ove države, koja faktički postoji. Vivat fractio, pereat Jugoslavia! Naša organizacija će voditi naj* žešću borbu protiv tih struja, jer mi muslimani ne možemo ni iz dr* žavnih, a ni iz vlastitih interesa do* pustiti', da se ruši ova država i od nje prave dvije, koje bi bile vječno neprijateljski raspoložene, jedna protiv druge. Mi bismo u toj njiho* voj međusobnoj borbi bili загћб nakovanj, po kome biše mlatila dva čekića, dok nas ne bi potpuno smla* tila. Kako je Radić prvi otvoreno istupio protiv sadašnjeg jedinstva države, tako on p r v i mora da se i povuče. Događaji zadnjih dana nam, hvala Bogu, pokazuju, da je Radićeva psihoza nezadovoljnih hrvatskih masa u opadanju, a i kod srpske strane se javljaju neki znaci kao na pr. članak u »Balkanu«, što ga odmah na drugom mjestu danas prenosimo, koja nas znaci vesele, jer u njima vidimo prve početke bratskog zbližavanja. ! Baš pred oficijelni Regentov do* ! lazak u Bosnu uzvitlala je silnu pra* ! šinu naša telefonska vijest iz Tcš* nja, da je jedan od najuglednijih i ; najmirnijih posjednika H. Sulejman* beg Eminagić u nužnoj samoobrani ušljed napadaja rulje od seljaka katolika smrtno ubijo njih trojicu. Eto za kratko vrijeme i drugog sko* ro istovjetnog slučaja u Brestovsko* me. I kod prvog slučaja vode svi trazi istrage, da je neuki katolički težak nahuckan. da jc taj napadaj plod jedne nesavjesne klike katoli* ka protiv muslimana, a i kod ovog drugog bit će nešto sličnog. Još je kod prvog slučaja interesantna či* njcnica, da su Tešanjski muslimani i katolici, koji su u tome kotaru ap* solutna manjina, uvijek od vajkada živiii u najljepšoj ljubavi i slogi, dapače ruku pod ruku uvijek zajed* nički radili. Nepobitni je još i to fakat, da su muslimani bili baš oni, koji su u tom kotaru sve katoličke crkve omogućili sagraditi, jer su za svaku poklonili svoje vlastito zem* ljište i dobru polovicu troška sno* sili. I za tu velikodušnost iza pre* vrata katolici u Tešanjskom kota* ru, čast iznimkama, zauzimlju pro* tiv muslimana neprijateljski stav. Obratili smo se s upitom na jednog dobrog poznavaoca tamošnjih lo* kalnih prilika: »Sta je tomu uzrok«, a on nam odgovara ovo: Da su ka* tolici u našem kotaru iz dana u dah u sve većem neprijateljstvu jest га* zlog nemarnost, inad i racjepanost njihove inteligencije, te je kler pre* uzeo u svoje ruke na selu, odnosno provinciji vodeću ulogu. Nešto radi vjerske zasljepljenosti, a najviše i pod uplivom demo kratsko*cin car* • ške kampanje protiv svemu, što je j .muslimansko, te naročito, da kler, I čitajući u bivšoj novini »J u g o * i s 1 a v i j i« one pred*izborne banal* ne fraze, da težaci trebaju svu zem* Iju dobiti i t. d., jest dobio utisak, da svoju župu mora što više s »b a* Kriza centralističkog uređenja. (Iz beogr. »Balkana« od 24. o. mj.) Nedavno je među nama boravio jedan odličan engleski publicista. Upitali ga neki naši, da im kaže, šta mu je kod nas najviše upalo u oči. Lakonskom kratkoćom i jasno* ćom mudri je Englez odmah odgo* vorio: Primetio sam u vas u politici kom životu, što duže ste zajedno, da se sve više udaljujete jedni od drugih i međusobno zamrzite. Kod nas, Engleza, je obratno. Što duže smo zajedno, sve više se približimo pogledima i osećanjima. Kod vas je odista teško ostvariti skupnu vladu demokratlje i narodnog jedinstva. Zlatne reči, pune istine! Mi smo svojim bićem, svojim na* vikama, svojim ćudima predisponi* rani za centralizaciju. Laž je dema* goga i narodnih laskavaca da se u nas trpi vlada sviju nad svima, naj* savršeniji oblik demokratske vlada* vine. I oni, koji u nas najviše dekla* muju o demokratizmu, u duši su sve pre nego demokrate. Demokrate dotle, dok nije došla u pitanje am* bicija njihovog individualizma. I Srbi i Hrvati velike su mdividuali* ste. Mnogi se u našoj javnosti va* raju ako veruju, da su Hrvati ne* kakvi Habzburgovci ili neprijatelji državnog i narodnog jedinstva za* to, što tako slepo i energično traže svoju istorijsku posebnost. Potpuno su s nama na svima poljima nacio* nalnog i državnog života u ove dve godine izmešani, te su se udaljili. Ne mogu da nas podnose. Što smo duže zajedno, mi se sve više jedni od drugih udaljavamo. Poklopiti nas ili povezati nas centralizmom, znači hteti ono što nam u krajnjem rezultatu nije ni korisno ni milo, znači: raspiriti međusobnu mržnju i razdvojiti nas. Državnik mora da bude sociolog i psiholog. Političke formule nisu kao i matematičke da vrede za sve krajeve planete. Poli* tika je zasnovana na osećanjima, a vode je razni temperamenti, i razum je potonji činilac u njenoj oblasti. Ccntralizovati osećanja rukama strasnih temperamenata kakvi su naši, da bi se kolektivna volja dr* žave nametnula sredini, ispunjenoj međusobnom mržnjom, - posao je i suviše težak i uspeh je problema* tičan. Staiimo jedan prema drugo* me na pristojnoj udaljenosti, i tako ćemo sc manje mrzeti i više želeti. Pođimo odi decentralizacije, zaobi* lažnim putem, centralizaciji. To je jedini način da sc postepeno zbliži* mo i slijemo u jedno. Ako se bude* mo silom hteli držati na okupu, me* du nama će planuti bezgranična mržnja, koja će sve rasturiti. Centralističko uređenje naše dr* žave neostvarljiva je koncepcija. O* na je pretrpjela brodolom. Hrvati i Slovenci je neće. Bez njihovog za* dovoljstva nema mira i reda u ovoj državi. Ne varajmo se! Svojim ne* zadovoljstvom oni će. pod raznim vidovima, zaraziti i Srbe. Godina 111. ; , 1 j | | : i : i j , i | 1 , j | i i , I . [ i 1 i • : | I I i | ; Bilješke. Demanti g. Vidoja Mišovića. U »Narodnom Jedinstvu« od 24. ov. mj. demantovao je g. Mišović, na* čelnik odjeljenja za unutrašnje po* slove Zemaljske Vlade navode, ko* ji su bili izneseni u ovdašnjoj »Hr* vatskoj Slozi« od 22. ov. mj. pod natpisom »Jesmo li svi jednaki ili ne«. U tom se članku tvrdilo, da jc g. Mišović rekao ove riječi: »Jeste li vidjeli dokle je dovela tolerancija naše nesretne Srbije, hodža Korkut imao bi postati ministar za vjere — pa da jedan hodža bude šef srpskom patrijarhu!« Ove riječi demantuje g. Mišović ovako: ... nikada nisam ni slutio, da o g. Korkutu kažem ono što mi se pripisuje, već je stvar bila u ovo* me. Kada sam pročitao u »Jugosla* venskom Listu«, da će g. Korkut doći za ministra vera, onda sam re* kao u društvu svojih činovnika, gde je bilo i Muslimana i Hrvata i Srba, ovo: »Baš bih se radovao da se ova kombinacija ostvari, jer smo imali za ministra vera i pravoslavne i katolike, p treba da dođe i Musli* man. G. Korkut je podesna ličnost baš zato što je hodža. jer sc samo na taj način srbijanska verska to* lerancija može rasprostreti na ćelo Kraljevstvo. Bez religiozne toleran* čije nema ni nacionalne simpatije; a to bi mislim, bio maksimum' reli* ' ! i i I linskom« zemljom opskrbiti. Pod tim dojmom i pojedini župnik počeo je među narodom i raditi ne obzirući se. da on time svoj po* ložaj oskrvnjuje kao svećenik. Os«* niva nekakve stranke, govori o na* rodnom sudu, osniva narodna vije* ća, a što je najgore ne pojmi, da se nalazimo u kritičnom prolaznom stanju, pa pusti, i on sam to čini, da neodgovorni, razorni elementi pred narod stupaju i govore: »Mi ćemo naše pravo na zemlju i toljagama i sjekirama i z v o j š t i t i«, ili drugi dolazi, huc* ka katolike, da se od muslimana u seoskom odboru rastave i svog kneza sami sebi uspostave, pa tom prilikom govori: »Mise i pravo* slavni moramo složiti, da halije istjeramo^ pa tako njihovu zemlju dobije* m o«, a na to član centralnog odbo«* ra Hrv. Pučke Stranke skače i po* laže u »narodne ruke« zaklet* vu da će mu izvojštiti zemlju, te dijeli odmah muslimanski posjed. Osnivaju .se odmah i »narodni su* dovi«, koji zabranjuju, da se s »ha<* ridža« hak daje i druge odredbe donosi. Eto u tom položaju živio je i živi katolički seljak, pa je posije* dica toga, da je bio željan tuđeg dobra i »b a 1 i j s k e« krvi, a rezul* tat toga jest naš i Brestovski slučaj. Eto tako naš prijatelj iz Tešnja, a mi s naše strane pridodajemo. da se u onom Tešanjskom i u ovom Brestov!janskom slučaju u svima nama prispjelim izvještajima spo* minju imena baš onih osoba, koje bi trebale, da siju među narod Iju* bav i slogu, da oni huckaju na os* vetu i neprijateljstvo. Pozivamo svakog rodoljuba brata Hrvata, a* ipelujemo na višu rimo«katoličku crkvenu vlast: Braćo, tražite način, da se ovo zlo utamani, ne dopuš* tajte, da se više dogode ovaka dva interesantna slučaja. Hidajet. giozne tolerancije, kad ministar ve* ra bude hodža, koji će pod svojom upravom imati i pravoslavnog pa* trijarha i katoličkog nadbiskupa i muslimanskog reis*ul*ulemu, koje on kao ministar vera mora sve šti* titi«. Ova nas izjava g. Mišovića veo* ma veseli, jer nas je razuvjerila u kojekakvim predrasudama o njemu, koje su počivale valjda na netač* nim informacijama. Od tako libe* ralna čovjeka možemo se mi musli* mani mnogo koječemu nadati. »Izvrtanje«. »Srpska Riječ« u bro* ju od 24. ov. mj. okrivljuje nas, da »izvrćemo« smisao jedne notice, ko* ju smo mi samo preštampali od ri* ječi do riječi iz beogradske »Epo* he« u našem 246. broju pod našlo* vom »Pravosuđe u Sandžaku«. Da li u sandžačkim zatvorima leži više muslimana ili pravoslavnih, o tome mi ne ćemo da diskutujemo. Samo bismo na ovom mjestu napomenuli i to, da je »S. R.« u svome 12. broju f a 1 z i f i k o v a 1 a članak g. Alića »Muslimani i Jugoslavenstvo«, jer ga je upotrebila tako, kao da je u njemu tvrđeno, da muslimani nisu ni Srbi ni Hrvati i ako je izričito u njemu rečeno, da su muslimani o* bo’e, i Srbi i Hrvati. Muslimani i bogojavljenje. Pre* nosimo iz »Hrvatske Sloge« od 25. ov. mj.: »Pri obavljanju crkvenih srpsko*pravoslavnih obreda na dan Bogojavljcnja u Zagrebu pravili su na ulici vojni špalir vojnici bez raz* �Strana 4 — Страна Razno. Kako se »gšeftovi« prave s valu? tom. Berlinski »Tag« saznan je za ovaj bečki događaj: U Beču je bo« ravio jedan amerikanski trgovac, koji je kupovao kišobrane i špacir? stoke i stanovao je u jednom od najboljih hotela. Sjedeći u kafani. čuje slučajno iz jednog razgovora, da se prodaje jedan dvorac u blizi? ni Badena. Odlučivši se odmah da ga kupi, ode odnosnom notaru i za čas je bio u posjedu toga dvorca sa osamnaest aristokratski uređenih soba, parkom, garažom, štalama i gospodarskim zgradama sa dvana? est soba. Za ovo je platio 5 milijo? na austrijskih kruna, to je 6.000 do? lara. Poslije kupnje odvezao se je Amerikanac automobilom u dvorac i poveo sobom neke svoje bogate zemljake, da ga razgledaju. Na nje? govo ugodno iznenađenje našao je u dvorcu osim starog pokućstva još jednu množinu vaza, brončanih sta? tuetta. bakroreza, slika, staklarija i raznih kineskih rariteta. I praktični Amerikanac odmah tu otvori ras? prodaju među svojim zemljacima, ali ne u krunama, nego u dolarima, Rezultat 10.000 dolara. Ali šta da počne s dvorcem, kad će u Beču ostati samo par dana? Jednostavno je brzojavio jednom poznatom multimilijoneru njemačkog norije? kla u Ameriku, ocrtao mu dvorac, park, namještaj i ostalo i ponudio mu sve za cijenu od 30.000 dolara. Drugog je dana dobio novac. Taj je posao Amerikancu donio cara — malenkost od 34.000 dolara, to jest 24 milijuna austrijskih kruna! (»Arbeiter?Zeitung«). broj 248 — Epoj „PRAVDA4* - „ПРАВДА* Nastava traje najmanje 3 mje? seca. Ruski sumareni? I neutralnoj štampi šire se vijesti da sovjeti gra? dc sumarene. koji će učestvovati u proljetnjoj ofenzivi. Gajretou glasnih. ; | : ' i 1 i i i I 1 I i | j Pododbor »Gajreta« u Zagrebu. Osjećajući sve veću važnost sitnog rada za podizanje naše prosvjete, muslimanska akademska omladina u Zagrebu odlučila je, da počne ак? tivnim djelovanjem, kako bi i ona sa svoje strane još u toku studija imala udjela u podizanju prosvjete te svojim radom doprinijeli koji ka? men za izgradnju započete zgrade naše kulture i prosvjete. Smatrajući »Gajret« kao maticu u čitavoj kulturno prosvjetnoj ak? čiji svih muslimana u našoj državi, odlučila je, da u prvom redu za njeg poradi. Na 23. o. mj. sastali su se u pro= storijama univerze. i osnovali pod? odbor »Gajreta«. koji će u‘smislu društvenih pravila sa svojim člano? vima poraditi na korist društva i promicanju njegove ideje. Broj u? pisanih članova prešao je već preko 70. te se još povećava. U pododbor su izabrani ovi aka? demičari: Predsjednik: Ahmed Ku? lenović, stud. ехр. ac., tajnik: Naim Čejvan. stud. phil., blagajnik: Omer Bahtijarević, stud. med., revizori : Mahmut Balić, stud. agr. i Asim Musakadić stud. med. Novom pododboru želimo uspjeh u poduzetom radu. Dobrovoljni prilozi. Husein Han? džić Zavidovići sakupio je K 1.348, Muhamedaga Širbegović darovao je muškom konviktu u Sarajevu 115 kg pekmeza j 60 graha. Pododbor u Srebrenici poslao je upravi K 610, koju su svotu sakupili slijedeći: Z. Klančević i Aza Klančević na svad? bi Hakije Siručića K 212. a darova? šc po K 20: Sida Siričić, po 10 K: Aza Đozić, Hajrija Tabaković, Ed? hem Abdurahmanović, Atifaga De? lić. Kasim Mujezinović, Hakija Siru? čić, lb rabim Kumrić, i Mustafa Ar? nautovć. Aza Klančević i Mujaga Efendić sakupili na svadbi Suljagc Efendića K 293, a darovaše po 30 K: Tima Efendić, po K K 20: Suljaga Efendić, Hatidža Ibrulj i Šemsa Me? holjić, po K 10: Bejda i Haša H. Selmanagić, Tifa Delić, Hajrija Ta? baković, Aiša Pašalić, Behija H. Mujagić. Fcjzaga Selmanagić, Mu? stafa eff. Ibrulj, H. Bešir Meholjić, Mujaga Pašalić, Sulejman H. Hafiz? begović i Mujaga H. Mujagić. Z. Klančević sakupio na svadbi Kadila Klančevića K 105. a darovaše po K 20: Nura Klančević, po K 10: Fati? ma Klančević, Avdo D umovi ć, i A? lija Beganović. Među darovateljima su još neki neznatnu svotu darovali. Hakibeg Kapctanović, kot. pred? stojnik u Mostaru sakupio je do? brovoljnih priloga K 8.660. Podod? bor Bos. Dubica poslao je K 1.075. Salih Galus, povjerenik Glamoč, poslao je K 344. Uprava Gajreta svima sakuplje? čima kao i darovateljima najljepše zahvaljuje na zauzimanju. Svajcarski deficiti radi njene do? bre valute. Nacijonalno vijeće švaj? carsko pretresalo je zakonsku os? ; novu o činovničkim dodacima na 5 skupoću za godinu 1921. Savjetnik Musv je izjavio, da su dodaci za skupoću u godini 1920. iznosili 200 milijona franaka (oko pet mili? i i a r d i naših kruna) i da će se taj j iznos morati prekoračiti u 1921. g. Kod pretresa zakonske osnove u staleškom vijeću o subvenciji od 10 milijona franaka nezaposlenim rad? | nicima ocrtali su dva govornika kri? tični položaj Švajcarske, u koji je ( ona dospjela radi niskih inozemnih novčanih kurzeva. Predsjednik sa? • veza Schulthesz rekao je. da je bor? j ba protiv nezaposlenosti prva duž? . nost saveznog vijeća. Švaj carska tr? ; lovačka bilanca pokazuje deficit i od jedne milijarde f г a n a ? I k a, dok uvoz još uvijek raste, a izvoz opada. Stoga će se morati । preduzeti neke zaštitne mjere рго? tiv industrijske konkurencije ino? i zemstva. (Švajcarska telegrafska a? gentura). Amerika razara pecare alkohola. U 1920. godini, prvoj godini, u ko? joj je bila na snazi zabrana alkoho? la u Sjedinjenim Državama, ražo? | reno je 95.000 pecara i uništeno oko , 125.000 galona raznih špirituoza. ' Broj tajnih pecara koje još postoje, cijeni se na 14.000. Engleski radnici bez posla. Vest? minster Gazete« javlja, da je u En? • gleskoj nastala depresija u radnič? ; kim krugovima usljcd nezaposleno? ■ sti, koja sve više raste. U Južnom Walesu ima 10.000 radnika bez po? I sla. (Tuzlanski adžaibl). Obavezna nastava u Rusiji. U 1 Rusiji je objavljena obavezna na? ; Adem Biše, jalan Škot nadzornik i uči­ stava za sve nepismene od 17 do 30 | telj, koji ne radi u školi a po milosti Grđigodine. rtoj prima ajden aia potpuni meaš, latio TrBšBljah. Raspis natječaja. se je još jedne »privredne« grane, da inu । ovaj smrdljivi dun'ja tuđe Sto snošljivijim. Jednog dana upane u nmgazu Sulcjmanagc Potrošačkoj Zadruzi Saveza dr? Kunosića i »povjerljivo« mu saopći, zamo­ žavnih namještenika potrebni su: livši ga da to nikom ne kazuje, da je »i1) jedan direktor sa komercijah menovan« jednim velikim memurom, kojem nom ili sa praktičnom spremom, ko? jc vazifa. da pretražuje po kućama oružje ii će rukovoditi posao sa Upravom i da pril jeda medžksu za udaranje vergije zadruge. Potrebna je kaucija ili £a? (poreza). Ispričavši mu to. poteže »dekret«, rancija od strane dviju registrova? da se ovaj potpuno uvjeri. nih trgovačkih firmi; Dan-dva zatim dolazi opet ovom »svom 2) jedan knjigovođa, koji može ahbabu« i moli ga. da mu potkajiti kao ćesapiostalno sastavljati bilancu i ine sil jednu pusnlu nainalniz bin krun. Žtrva, poslove: kojoj je malo prije »povjerljivo« obejanio 3) više trgovačkih pomoćnika sa svoj momu rije t bojeći se da je ne uhelaći spremom za konzumna preduzeća. grdnim porezom. potkajti pusnlu u čvrstom Reflektanti neka stave svoje po? uvjerenju, da će je jx> ista-knuću bankine nude i zaht jeve plate sa referenca? vade morati svu butum platiti. Upozoruju ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa? se ovim svi porezovnici, kojima je udarena veza državnih namještenika Sara? velika vergija ili koji se boje novih verjcvo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fc? gja, da se za pomoć obraćaju ovom zorli bruara o. g. memuru. koji vrši posredovanje s garanti- , Uprava Potrošačke Zadruge ranim uspjehom, samo uz uvjet: hir kajt Saveza državnih namještenika. na bin kruna. Nije džaba jedan duhoviti pjesnik rekao za njega ove značajne sti­ hove: Kad te vidi Adem Biše Uzmi pušku i ubi se, Jer gnjavaža on je taka svakovrsnih, malih, velikih te vezenih Pred njim pada žrtva svaka. razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Jeftinih jorgana • Tražite cijenike. U jednom lokalu u 2 sata po ponoći. Stražar poziva gazdu lokala da zatvori, jer je »fajront«. »Otmjeno« društvo, koje je tada bilo u najboljem ćejfu, neće da od­ lazi. Stražar ne opoziva svog zahtjeva, a ni društvo po Nšutnovu zakonu ustrajnosti neće da se miče. Da se stražar ne posluži fizičkim zakonom gravitacije, ustaje jedan po nufus-tesker privilegiran član tog društvanca i zvoni na teiefon okružno načelstvo. Halo- halo, halooo... ovdje ja — Gdje si ti? - Pa ondje, gdje je neke ve­ čeri tancovao pop u ahmediji, a hodža u kamilavki. — A, ha. dobro, znam sada; pa, šta, hoćeš? Molim da fajront večeras za nas stavite van «dejstva«. — Pa ko vam to zabranjuje? - Stražar. — Izvolite na­ staviti po miloj volji. Za taj krug prijatelja, gdje se gaji .u najvećem i najširem smislu riječi bratstvo, nema nikakvih zapreka, od­ govori glas iz cikr. načelstva. »Separatistima« na razmišljanje. Mehmed Slinić, jorgandžija. SUMORNE MISLI. Šerif dojiio pare iz Beograda, pa mi ne da ni krajcara. Ali ef. Raljević. Kad i z d a j e ni d 0 m o v i <i 111 mogu i tebe. moj dragi Ala cf. Arnautović. Sarajevo. Halači ul. 11. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskihsafuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. u muslimanskom di­ jelu grada, blizu čaršije, prodaje se. Use­ liti se može odmah, a ima 2 sobe, kuhi­ nju, štalu i ostale nuzgredne prosto­ rije sa električnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića,Bravadžiluk br. 24— 26, Sarajevo. Kuća Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA $ ♦ X preporučuje svoje bogato etovarište J svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se X obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 A. A A A A A- A Ж ▲ ▲ A A AA AA AA AA A X j ♦ X ф a „Мје«еса“ Baščaršlja, Hotel Ghazi АНМЕВА TATAREVIĆA nnabdjevena je svima ijekovima, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , baleama za gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle mučke starije osobe, katran euji-voda protiv kaplja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, ser&il pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. Izvor jeftinoće! Stiglo : prodaje se po snižMim cijenama: Pirinač, kafa, šećer kockasti u sanducima i vre­ ćama, kristalnoga šećera u vrećama, smokava, hurmi, limona i naranči. — Kod potrebe izvolite posjetiti veletrgovinu Abdurrahmanaga Hadži Prcić, Sarajevo, Bazrdžani 23. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.J u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u B. Brodu i g. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.,- - * HflncElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V Odgovcmi urednik.- Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b9f4f552034aa1e91b8626e3334ef853.pdf 1addb946896cf757c67da5fe6f44f180 PDF Text Text Pojedini oroj К. 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ON1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. 8b'j 1! (249) Sarajevu, subota 29. januara 1921 W neuspjesi. Beograd, 24. januara, i gurno dobro zamisliti o narodnoj iz« ib. I danas smo još uvijek na reci, da jc bolja i mršava nagodba, mrtvoj tačci tužnog nerazumijeva« nego li debela pravda. пјж i tvrdokorne nepopustljivosti. I Da, da. Bolje se je i mršavo na« Konstituanta, u koju se je dvije go« goditi, nego li pravdom ccntraliz« dine polagala nada, stremi potpu« njoj jalovosti i izgleda kao da bi htjela da prestigne i samo privre« ! meno narodno predstavništvo. Kao i njen predšasnik, konstituanta je i poprište dvaju smjerova o uređen nju naše kraljevine i što je još go« re, rukovode ju gotovo isti ljudi. Davi je gotovo isti duh ekskluziv« * nosti i krajnjeg partizanstva. Na i jednoj strani malo prekalufljeni I centralizam »demokrata«, poduprt i na žalost i od radikalne stran« ' ke, a na drugoj nerazumljiva i pot« puno jalova apstinencija Radića i drugova, koja zabrinjuje sve prija« telje narodnog jedinstva i koja bi mogla da nas diskredituje u očima cijelog civilizovanog svijeta. Prido« dajte tim ekstremnim pravcima ne« odlučnost i kolebljivost vlade i eto vam slike našeg bratstva i naše bri« ge za državu. Strašna situacija. Naš je klub nastojao naći izlaz, ali uzalud. Da, potpuno uzalud. Ni* ! vlada, ni stranke ne htjedoše na put sporazuma. I jedni i drugi zauzeše pozu jačega, koji ne treba da se u« ’ giblje. Tako brod naše mlade kra« Ijevine i dalje plovi pučinom neiz« vjesnosti, a kormilar voli i kroz tu maglu, nego li da potraži p u t z 1 a t« ne sredine i izbjegne borbi sa valovima slijepog šovinizma i raz« buktale strasti najširih masa u na« šoj državi. Hoće li se na ovaj način učvrstiti naša država i je li moguće ovim putem doći do iskrenog na« rodnog jedinstva? Neka govori ko šta hoće, mi smo uvjereni, da gosp. Protić tačnije prosuđuje položaj od g. Pašića: centralistički se Ustav može donijeti silom, ali će njegova provedba udariti na tolike poteško« i će, da im ne će odoljeti ni daleko 1 jača vlada nego li je ova g. Nikole | • Pašića. Ne treba se obmanjivati. Po« ' red sveg deklamovanja o bratstvu jedinstvu Ipak je jasno kao dan, ela sc sadanja vlada oslanja gotovo isključivo na Srbe. Prema tome bi njen Ustav imao značenje srpskog oktroja i dao dosta opravdanju za I pokretanje hrvatsko«slovenačke stranke, koja bi oživila dosađanju : pravašku politiku zamijenivši izraz »nagodba« sa izrazom »oktroirani I ustav«. Da bi ovaka politika našla : snažna odjeka u Hrvatsko’ više je nego sigurno, kao što j ? sigurno i to, da bi ta i taka polit.ka uprav porazno djelovala na izgrađivanje i-učvršćivanje našeg narodnog je« dinstva. A ko vodi računa o našim prija« teljima« diljem granica, taj će se si« ma stvoriti nezadovoljstvo u veli« kom dijelu naroda i time ići na ru« ku destruktivnim elementima. »Bra« ni Radića«, reći će koji zlobnik. Ne. I o mi nije ni na kraj pameti. Ra« dićevih teorija ne odobrava niko u našim redovima; one su više fan« tazija nego li stvarnost i narodna potreba. Ali ima nešto, u čem i on ima pravo; nešto, što naglašuju i drugi osim Radića: Ustav treba pri« lagoditi raspoloženju naroda. Ja ne ću da pobijam poznatu tezu, da do« sadanja uprava nije čedo centraliz« ma, već upravne anarhije. Moguće da je ta teza i ispravna, no fakat je da je narod shvaća i da sve naše dvogodišnje nedaće svaljuje na leđa ubogog centralizma. A fakat je i to, da naš sadanji državni apa« rat nije zreo za dobro funkcionisa« nje i to, jednog centralističkog sis« tema, kao što je fakat i to, da ni najbolja i najsavršenija zakonodav« na vlast nije u stanju, da preko da« na izvrši izjednačenje naših zako« na. A bez tog nije moguć centrali« zam. Uz to, valja dodati i to, da Beograd, obzirom na stanbene prili« ke nije u stanju ni da udovolji kan« celarijskim potrebama centralistič« kog sistema, da i ne govorimo o stanbenim neprilikama beogradskog činovništva. Vrlo jc čudnovato, da vladin na« crt Ustava ne vodi nikakva računa o ovim tehničkim zaprekama. Još jc čudnije, što vlada ne će da dođe u bliži dodir sa strankama i dadne izjavu: dokle će ići u popuštanju od svog nacrta. Ova zakukuljenost vla« de niti je dobra ni umjesna tim prije, što daje maha naklapanju, da vlada a limine odbija ovake ustup« ke i da se bavi mišlju, da Ustav oktroiše, a Konstituantu otpremi na hladova nje. Ako sc vlada usteže od razgovo« ra sa Radićem, u čemu bi mogla imati i pravo, neshvatljivo je zašto ne će da pregovara sa g. Korošccm i Narodnim Klubom, pa da bar s o« v'm umjerenijim strankama dođe u bliži odnosaj. Na koncu konca, si« tuadia nije i nu može biti u našem i zemljoradničkom klubu i v adina je dužnost da sama potraži nut k o« vim grupama, kad već ni;e htjela da se pcsluž’ našim posredovanjem, Na to je sad obvezana, jer joi k riitčno mora biti ipak jasno, da .u pr.ko Hrvata i Slovenaca ne može tako lahke prijeći na dnevni red. Prv: su neuspjesi tu.-Pitanje je samo mogu li se oni pripisati na« šein klubu ili će se upisati na račun vladu g. Pašića. la, da kršćani istočne i zapadne crkve priznavaju Isusu ujedno i božanstvo, pa zato i nazivaju njego« vu majku po čovječoj naravi »M a j k o m b o ž j o m«. O »kćeri božjoj« ne bi ni spomena«. Vi ste, gospodine urednice, sa« svim umjesno primijetili, da usljed toga nastaje u djetinjim mozgovi« ma jedna kolizija, kad im istovre« meno vjeroučitelj vjere tumači, da je Isa vejgamber Božiji poslanik a (19. Džumadel-ula 1339.) Godina. HL učiteljica, da je on Bog i da ima ' da se tačno vrše gornje naređenje, »Bozi ja mater«. Meni sc čini, da je i a ako se budu i dalje događale kak« Vama izmakla glavna svrha gđice ve nekorektnosti, treba se smjesta Bruić, koju je htjela postići tim svo« ■ potužiti na zemaljsku vladu i ujed« jim ispravkom. Dopustite mi, da . no o tome obavijestiti naš poslanič« Vas na to upozorim, da ona nije | ki klub. ni iz daleka onako naivna kao što Vi to mislite radi toga, što Vam šalje ispravak, koji faktički nije is« pravak nego potvrda onog, što ste Vi o njoj pisali. Ona je upravo to (beogr. »Tribuni« kao odgovor Ju« htjela. Htjela je, da j avno prizna, gosl. Pijemontu«), da ona radi na što »boljem r a« »Jugoslavenskom Pijemontu«, ko« z u m i j e v a n j u kršćanstva« jemu ime ni malo nc smeta da pio« kod muslimanske nejake dječice, jer vi najseparatističnijim strujama i« se ona za svoj položaj osjeća pot« mam da kažem nekoliko riječi. Ne • puno sigurnom, čak šta više, ona se smeta me toliko što se nabacuje ko« sada nakon ovog ispravka osjeća jekakvim sitnim podvalama na me još sigurnijom, nego prije. To je i moje političko djelovanje; to su prvo, što jc htjela, to jest da utvr« bezuspješno činili i mnogo veći vi« di svoj položaj, a drugo je, da — kači, pa se pak danas nalaze u po« muslimanske roditelje odbije, te da litičkoj ropotarnici. No moram da ne šalju svoju djecu u školu. Ona sc ogradim proti njegovom danas« izvrsno zna, kako su muslimani os« njem uvodniku »Pohod na Beograd« jetljivi u pogledu vjere i spekulira koliko radi prijetnja koje jc onako na tu njihovu osjetljivost. Kad se »viteški« nanizao, toliko i radi ne« jedna kršćanka trudi, da djeca što tačnosti o ulozi moje ličnosti u re« bolje razumiju kršćansku vjeru, | đovima naše Organizacije. to ona time potpuno preuzima na Svoj članak počinje »Pijemont« se zadaću vjeroučitelja kršćanske i navalom na g. Radića, s kojim naša vjere i ona apsolutno ne može biti i Organizacija nema nikakva dodira pri tome objektivna. Da i ne govo« i hoće da zna, kako se Radićevci rim o tome, da to nije niti može bi« ispršavaju radi toga, što znaju »da ti zadaća niti vjeroučitelja u os« njihov cilj potpomaže Korošec, novnim školama, pa ni u sred« ; Korkut i njegovi prijatelji boljševi« njim školama. Zadaću, da se d r u« ; ci i ono par šatrovaca (!) iz Hrvat« ge vjere što bolje razumiju, imaju ske Zajednice«. Malo je »Pijemon« univerzitetski profesori teoloških tu« i te podva'.e, pa me trpa u dru« fakulteta, koji imaju pred sobom 1 štvo »ostalih Austrijanaca, koji svch potpuno zrele slušaoce u pogledu । ja prsa još i sada dekorišu svim rasuđivanja. mogućim austrijskim medaljonima Da Ii će prosvjetno odjelenje ze« I za zasluge i za hrabrost, koju su po« maljske vlade preći šutke preko o« , kazali boreći se proti našeg naroda«. voga, kao i preko ostalih naših op« I Šta da kažem na ove riječi g. Bo« ravdanih tužbi? Mi ne razumijemo žanova? Da reknem: neznalica jc ; kakova je to školska politika naše I bojim se ozEjediti njegovo uvozni« vlade, kad na ovako važno mjesto čarsko zvanje i povrijediti list u ko« nc će da postavi jednu muslimanku ! iem je stovario ovu kolosalnu ne« učiteljicu, koja će sigurno biti puno tačnost. Da kažem: zloban jc: bojim opreznija i koja svojim predava« I se da bih mu mogao učiniti krivo: njem ne će odbiiati muslimanske Možda je i patriotičan čovjek, koji curice od škole. Razumnemo samo pišu iz uvjerenja a nc samo za koru onda, ako je toj politici baš i stalo svagdanjeg hljeba. Ne preostale mi do toga, da se muslimanke i dalje dakle- ništa drugo, nego da ustvrdim, ustežu od prosvjete i da tako posfc da je njegovo pisanje plod krive o« je, kao buduće majke, ne mognu bavi jesti pa ću da ga ispravim. 'svoju djecu odgajati onako, kako 1 Nije tačno, g. Božanove, da se о« to zahtijeva današnje vrijeme. Učitelj. 'ko mene »kupe smetene efendije«. Mi se kupimo oko jednu misli, a u zdravoj zajednici nikad mlađi ne i , Sarajevo, 28. januara. I de pred starijim. Nije tačno. da sam su ja ikad nalazio u redovima au« Intervencija naših poslanika radi strijanaca i bio proti našem narodu, nepravednog oduzimanja oružja. a još manje je istina u tvrdnji o to« Naredni poslanici gg. Hamid Kur« božnjim ordenima. Ja ne dobih ni begove i Ahmetaga Kovačević bili •jednog i, pravo da kažem, to mi jc su kod ministra imutrašmih. dju • • osobita čast. No kad već spomenu« vlede nekorektnog oduzimanja oru« | te ordene, slobodan sam istak« žja i davanja daljnjih dozvola. Tom ste činjenicu, da tih i takih ordena« su prilikom svoje zahtjeve formu« I nuti ima podosta u sadanjoj vladinoj lisali u tri tačke, koje su potpuno I ša Ja ne samo da nijesam or« usvojeni od stranu ministra i u tom I stranci. nego mogu, opet s ponosom, pogledu je dato brzojavno narede« [ dena, istaknuti da sam od uvijek, spadao nju zemaljskoj vladi u Sarajevu: u »verdachtigere« i da sam sve do 1. da se svim posjednicima oružja svjetskog ruta uređivao na j koji su dosada imali oružni list, iz« početka opoziciunalniji muslimanski list u da nova dozvola na lovačku pušku, Bijah otvoren srbofil i u vri« revolver i puške, koje se drže kao i Bosni. ј ume, kad je djelovao Potiorekov obiteljska uspomena. sud. šta više, otvoreno usta« 2. da se svima, koji imaju gornje I prijeki proti nedjelima rulje, što ju je uvjete, a oružje im jc oduzeto, isto : doh na srpsku imovinu uputi a policija natrag povrati i novi oružni Est iz« tcu Potiorcka. što me sad »Pije« da i vrsta u falangu koja vrši po« 3. da zemaljska vlada strogo upo« mont« hod na Beograd, znak je moje gra« zori sva nadleštva, da se pri ispiti« danske ispravnosti. I ništa više. vanјu nepovjerljivosti onih osoba, Naravna stvar, da me se pod ova^ od kojih će se oružje oduzeti, drži potpune objektivnosti, tako da se kim okolnostima nimalo ne doimlje pojedine osobe ne bi mogle izvrga« »Pijemontova« prijetnja, da će ču« vanje države »ako to ne bude ka* vati šikanacijama vlasti. preuzeti drugi Ova se ministarska naređenja da« dar Nikola Pašić« ju na znanje svim Mjesnim Odbo« ljudi: narodna odbrana i garda, ko« rima naše organizacije. Mjesni Od« ja sc danas organizuje širom naše bori treba da budnim okom paze, zemlje. Još se manje plašim obzna« Pismo Sakiba Korkuta. । j ' ; I | i | i ! , I ! j I | i • , • | ‘ ! | j 1 • i I I „Hadi boljeg razumijevanja kršćanstva". । U »Pravdi« od 25. ov. mj. izašao je ispravak gdicc Milke Bruic, upraviteljice VII. narodne osnovne škole u Sarajevu, u kome stoje ove riječi: »Istina je, da sam u predavanju o neznaboštvu naših pradjedova ob« razložila monoteizam, koji danas ispovijeda naš narod svih triju konfesija. U tome sam ih predava* nju radi boljeg razumije« v a n j a kršćanstva napomenu« TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. �Страна 2 — Strana ne. da ta odbrana »ima jako srce i ruku, koja dobro upravlja puš? kom«. Vjerujem naime, da pored te garde ima i državna vlast naše uje? dinjene kraljevine koja također po? smatra i čeka«, a što je još važnije: postoji i svijest naše trezvene rase 'koja ne će dopustiti da se usijanost centralista rashladi u bratoubilačkoj borbi na štetu države i radost naših mnogobrojnih vanjskih neprijatelja. Ja vjeru i em više u razbor nego li u silovitost i držim, da bi i »Pije? mont« učinio bolje, kad bi sijao Iju? bav i snošljivost a ne razdor i ne? umjesne prijetnje. Beograd. 25. januara 1921. v Sakib Korkut Narodni Poslanik- i I 1 1 . ! I i I „Kakovih ima poslanika?" i ■Srpska Riječ« pod gornjim na? slovom napadne me u jednoj biljcŠ? ci, koju je potpisao Jovan Radović, kako sam ja »postupao sa musliman? skim ženama i devojkama, a za Sr? be« da sam bio »najveći protivnik i proganjao ih na svakom koraku«. Ne radi »Srpske Riječi« i njenih podvala, ne radi Jovana Radovića i njegove zlobe, nego radi poštene ja? vnosti odgovaram, da »Srpska Ri ječ« i Jovo Radović iažu i podvalju? ju mi nečasna d jela, kako bi me ob? latili u očima onoga poštenoga svi? jeta, koji me ne poznaje. Kada bih ja »postupao sa muslimanskim žc? nama i devojkama«, kako mi se to zlobno podvaljuje, zar bi mene kan? didovao fočanski kotar, koji je u sarajevskom okrugu najjači i naj? brojniji sa muslimanskim nufusom, za svoga poslanika i onako složno i jednodušno mi poklonio uz ostale moje drugove svoje povjerenje, da budem njegov poslanik? Moje po? štenje i moja požrtvovanost i nese? bičnost su potvrdili fočanski musli? mani sa sela i iz grada, uslijed če? ga laž: Jovana Radovića ne će upa? lit: ni ovdje, gdje me naš musliman? ski svijet ne poznaje. Kakvoj sorti ljudi spada Jovan Radović navešću za sada samo to, da jc u selu Konjevićima, Nekopi? ma i Ljubiljovičima ubio 5 muslima? na. zapalio 5 kuća i 2 klanice i op? Ijačkao mnogo, mnogo musliman? skog blaga. Beograd. 25. januara 1921. Mujo Šehović, težak i narodni poslanik. nepismenost u Bosni i Hercegovini. Nepismenost se u Bosni i Herce? gcv.ni dijeli po vjerama ovako: MusI imani su najnepismeniji u okružjima: mo? starskem (11%), banjalučkom (8%) i sarajevskom (5%), i to u kotare? vima: trebinjskom (32%), stolačkom (22%), petrovačkom (18%) i der? ventskom (17%), a u gradovima: Mostaru (51%), BanjMluci (31%), Sarajevu (30%) i Tuzli (25%). Najnepismeniji su muslimani u okružjima: bihaćkom (96%), tuzlan? sk( m (96%) i travničkom (95%). Od muslimanske ženskadije zna? dt najviše čitati i pisati u Sarajevu, i to samo dvoje od stotine. Katolici su pajpismenri u okružjima: sara? jevskom (46%), banjalučkom (27%), bihaćkom (27%), i to u kotarevima: derventskom (31%), brčanskom (28: -), gradačkom (26%). U građo? vima dolazi pismenih najviše u Sa? raj.vu (89%), Tuzli (86%). Mostaru (82 .) i Banjojluci (81%). Najnepismeniji su katolici u ok? n j ma: travničkom (86%), mostar? sk m (85%) i tuzlanskom (77’j). % o se tiče muš6karaca, a ženskih zn.de najviše čitati i pisat: u gra? do vima: Sarajevu (82%), Tuzli (78%), Banjojluci (70%) i Mostaru (67%). Pravoslavni su najpismeniji u okružjima: mo? sta:skom (17%), sarajevskom (14%) i tuzlanskom (13%). i to u kotari? ma: bijeljinskom (30%), brčanskom (26%) i zvomičkom (21%), a u gra? dovima /Mostaru (83%), Sarajevu Бпој 249 „ПРАРДА* — .PRAVDA" I : I ; (74%). Tuzli (71%) i Banjojluci (63%). Najnepismeniji su pravoslavni u okružjima: bihaćkom (95%), trav? ničkom (96%) i banjalučkom (93%). Od pravoslavnog ženskinja naj? više ima pismenih u gradovima : Tuzli (64%). Mostaru (53%), Sara? jevu (51%) i Banjojluci (51%). s Tumač: one dvije male ništice ili nule % iza brojeva, što su jedna iz? nad druge, znače postotke ili pro? cente. Kaže se. na primjer, da u okružju sarajevskom ima pismenih katolika 46%. to jest: od svake sto? tine duša razumije se u pismo samo 46. I travničkom okružju ima nepi? smenih katolika <86%: biva od sva? ke stotine ne zna čitati ni pisati 86 duša. ♦ U Bosni i Hercegovini od svakih sto duša znade čitati i pisati samo 12, a 88 ne zna. U Rumunjskoj do? laži na svaku stotinu nepismenih 64, u Rusiji 61. u Srbiji 51. u Ugarskoj 47, Austriji 35, Italiji 30, Grčkoj 30, Belgiji 8, Francuskoj 3, Nizozem? skoj 1. Engleskoj 1. Od hiljadu duša ima nepismenih u Švicarskoj samo 5. švedskoj 3. Danskoj 2, a u Njemačkoj od deset hiljada samo su dva nepismena. Dakle Bo? sna je najzadnja. (»Hrvatske pučke novine«). Borba protiv engleskog imperijalizma. i I . I ! I i I i I i 1 i ! I . I I I 1 Još i danas je starijoj generaciji živo u pameti herojska borba, ko? ju je prije 18 godina maleni burski narod Transvaala u Južnoj Africi vodio za svoju slobodu, a protiv Engleske. Poslije svoga poraza, a nakon 3?godišnje borbe smirio se svojom sudbinom, a Engleska kao uvijek u svojim kolonijama stvori? ia je t. zv. Južnoafričku Uniju, da? la Bunma svoj parlamenat i stvori? la si medu пџта jednu Engleskoj prijateljsku stranku pod vodstvom oivšeg burskog generala Smutsa. Ali ni 18?godišnja pripadnost Transvaala engleskoj imperiji nije magla izbrisati težnju Bura za svo? jom potpunom neodvisnošću, pa upravo sada, prigodom izbora za burski parlamenat, koji se imaju do? skora obaviti, izborna borba zauzi? ma sve žešći karakter protiv en? gicskc imperije. Nacionalistička burska stranka stoji pod vodstvom bivšeg genera? ia Herzoga, koji je prošao sve faze herojske borbe svoga naroda, pa i ima silesiju pristaša. Ta stranka iz? dala je izborni proglas iz kojeg se vidi, kako se Engleska ima boriti sa gospodarsko?političkim trzavica? ma unutar svoga imperija. U pro? glasu se među ostalim veli: „Bijedu i siromaštvo u južno?af? ričkom narodu stvorila je imperija? listička gospodarska politika brit? ske vlade. Gospodarska bogatstva Južne Afr.ke uzeta su u monopole, kroz koje se na štetu Umje i bur? skog naroda bogati Engleska. Sada smjeraju na ustanovu jedne imperi? alne banke, koja bi u istinu biia je? dan ogroman engleski bankovni trust za kontrolu novčanog tržišta čitavog britskog imperija. Na taj način izgubila bi Južna Afrika i zadnji ostatak svojih gospodarskih sloboda, te bila prepuštena na mi? Iost i nemilost engleskih brodara, fabrikanata i londonskih banaka«. U zadnjim točkama ovog izbor? nog manifesta izriče se, da se na? cionalistička stranka bori doduše za nezavisnu južno?afričku republiku, ali kod ovih izbora ostavlja to pi? tanje na stranu, da se najprije bori za gospodarsku neodvisnost od En? gleske. »J. L.« : MUSLIMAN! i sjetite se : i GAJRETA i * 1 Rroj Iz Sandžaka i Makedonije. Pismo iz Giljana. (iz skopljanskog »Vlaka«). I a u Hajdcrovoj kući opljačkali su Smatrajući da u našoj državi sve 1 najzad pokuša.i da obezeaste Jugoslaviji po zakonu i ustavu nema žensku čeljad. nikakve razlike dizmeđu ljudi koji Jusuf Ajdin Fazmi, Ilijas i Ncv? pripadaju raznim vjerama i nacija ma, mislili smo da i mi smijemo ref? I zad Bajram iz istog sela, također su lektirati na pravdu i jednakost, i i tučeni, a iz Ncvzadovc kuće odne? živili smo u ovoj srećnoj iluziji. I ženo je dva para novih haljina. Ali na žalost, zlostavljanja i muče? Sanda Vcjscla, Ramiza Sulejma? nja koja se svakodnevno ponavlja? na, Fejzula Salihu, Ismaila Hamida, ju u našem srezu svjedoče nam da i Sulejmana Salihu, snaš.a je ista sud? ovi krajevi još žive u načelima I bina. srednjega vijeka. Isti odred koji je vršio ovu na? zovi potjeru otišao je u ponedje? Najžalosnije je to, što jc glavni činfioc ove nesnošljive torture naša . ljak u selo Lotižda i tu je istučen ј Azim Hasan, koji je pred selom nadležna vlast. vadio kamen. I i utorak u selu Ša? Svi narodi ovoga vijeka rade ne? ( šar slomili su lijevu ruku Franji Ma? umorno vođeni najvećom željom da svoju slobodu prošire i stave na ; tiču. U selu Viriovo Kolo tukli Ze? najvišem stepenu, osiguravajući i fo Simena, Miku Jakova, Zefovu majku Katu i Mikihu majku Gelu, njezinu egzistenciju. U tome ih po? opljačkali mnogo stvari i ubili pčele mažu sve kulturne i humane usta? da bi ručali med. Isto tako ubijen nove. U našoj državi koja je uvi? I je iz sela Rimnika Ibraim Sejdi i jek mandestovala želje za kulturom opažao bi su isti progres da na ža? i Muslih Zuber iz sela Lipovice, A? Ejdinu iz Ribrikovca istukli lost nije nekih ljudi koji pod obra? * hiziru su cijelu porodicu ne štedeći pri zipom »revnosnih« na najdelikat? tom ni malu djecu. niji način sprečavaju ovaj korak, Kada su za ove ljude upitane nad? stvarajući time rđav presedan a po . ležne vlasti iste su odgovorile da bi kadšto dovodeći ih do ogorčenja. i sakrili svoj zločin da su se ovi od? U našem srezu pored mirnih mu? 1 metnuli i sakrili po šumama i da slimana ima nekoliko odmetnika, ih ne treba tražiti. koji tumaraju po šumama, čineći Privatnim pak istraživanjem sa? štete mirnim seljanima, i svojim i zna o se da su ovi ljudi poubijani čestim krstarenjem kao da prkose I a uskoro zatim pronađu im se i gro? vlastima koje možda i ne pokuša? i bovi gdje su zakopani i tako se vaju da preduzmu što protiv ovak? 1 osvijetli ovaj nečuveni zločin. vih bandita. Na protiv, vlast se Svi su muslimani ogorčeni ovak? svom snagom bacila na mirne gra? I vim postupcima, koji se iz dana u danu, tako, da često krv, imovina ! dan ponavljaju, i bivaju nesnošlji? pa i čast kuće, grca pod nogama po? i vim. 1 cijskih službenika. Mi molimo sve više vlasti da prc? Na primjer 26. decembra prošle I duzmu potrebne korake i spasu nas godine, policijski pisar, Milorad Pe? I od ovakvih prestupa. trović sa svojim žandarmima vršeći Muslimani koji su u svakom prav? kcsanćim potjeru, došao je u selo cu manifestovali svoje dobre i is? Bijagonce i uhvatio Su’ejmana Kam? i krene želje otadžbini i državi, još bera iz sela Gornje Slatine koji je uvijek .se vrijeđaju i zlostavljaju od bio u goste sa svojom ženom ve? strane nekih činovnika. zali su ga i izveli van sela gdje su Zbog nekoliko odmetnika koje ga najprije tukli a zatim ubili iz svi muslimani osuđuju i žele da se brzometke. što prije suzbiju njihovi neredi Salih Sulejman iz istog sela, koji I tuku se muče i ubijaju ljudi mirni i u svakom pogledu ispravni i ljudi se prije kratkog vremena vratio iz vojske, rekao je nekoliko riječi u i koji poštuju zakon. odbranu ubijenog Sulejmana ovo I U samoj Skopskoj okolini desa? ih je toliko ozlojedilo da su ga na vaju se ako ne isti a ono slični is? i padi. mjestu ubili. Sulejmana Hamida takođe iz o? Molimo nadležne viasti da ovak? voga sela tukli su najpr je kundaci? I vim postupcima stane na put, a ta? ma a zatim teško ranili u desnu i kode molimo i naše poslanike da preduzmu potrebne mjere kod cen? nogu. Zatim su tučeni iz istog sela Haj? i tralno vlade, koja svakako neće biti ndiferentna i neću dopustiti da se dar Rešid i Ćeriin Hasan, i to tako da je Ćerimu slomljena lijeva ruka, i dalje dešavaju slične stvari. Haši dopisi. TeŠanj, 27. januara 1921. Zagonetka u Tešanjskom kot. su? du. Pod tim naslovom donesoste u рп slom broju jednu »D o in a ć u vi jest«, koja me je čisto obeseli? la i vjerujte mi, da smo Vam zato čisto harni. O zagonetkama kod našeg kot. suda dala hi se napisati ’edna čitava knjiga, ali to je uvijek znao spriječiti naš’ Mjesni odbor, a naročito tajnik tog odbora g. Aja? nović Abas. Što se tiče sud. savjet? nika P a w 1 a t a ni je ni čudo, jer je to jedan čovjek, kojemu je glavna svrha sve muslimansko uništiti. Ta pitajte, molim Vas, samo kadiju Ho? đžića, šta sve nije taj PawLat podu? zeo, da ga unišL? Gdje su one sto? tine muslimana, koje je taj isti g. Pawlat uništio? Zašto? Zato, što je on mislio, da će proganjanjem mu? vojnog sudi je u Plevlju, gdje je kao vojnog sudije u Pljcvlju, gdje jc kao »c r n o ? ž u t i« činio sva moguća nasilja? I zbilja, to mu je uspjelo, ali je tomu jedini kriv tajnik Mjcs? nog odbora g. Ajanović. On je spri? ječio, da se za vremena saznade, ka? ko je g. Pawlat dijelio milodare a? meričke misije na štetu muslimana. P'ak je ove milodare, a naročito še? ćur, dijelio sam sebi. I baš u toj stva? ri došao je jedan član organizacije g. Ajanoviću kao tajniku Мј. Od? bora J. M. O. i pritužio mu se za? phnički, a on je zapisnik u svojoj ladici zadržao. Mjesni odbor u Teš nju, a naročito g. tajnik Aianović i Abas, vidi puno nečeg, što je za jav? I nost i za protestovan je. Oni šute. Zašto? Zato, što je tajnik g. Aja? nović »p r i j e s n i« prijatelj svega činovništva i neće, da im se zamje? ri. Ja se zgražam, da jc naš odbor i ovake momente, koji su od odlučne I važnosti za našu J. M. O., propu? stio za hator g. tajnika Ajanovića, koji, kako izgleda, ne će da stane u neprijateljski stav prema činov? ništvu. Tražim od vodstva stranke, da kod M jesnog Odbora u 'i' e š n ju jednoć zavede red, a na? ročito, da g. tajnika Ajanovića po? zove na odgovornost. Nekorektno ie od jednog tajnika naše organi? zacije, da za hator ličnog i n? ! teresa zašućujc stvari, koje su od ( pćenitog interesa. Nebojša. * Premda se sa izvodima , g. dopis? nika ne slažemo, ipak moramo dopis donijeti, jer svaki član naše organi? zacije ima pravo, da su služi stra? načkom štampom. Riječ ima M j e? з n i odbor u T e š n j u i g. Aja? nović. Ur. »Pravde«. Ф jS Ф St Si St л S* Si пппапппппаоааа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega JMERHAMETA". аааааааааааааа �Bpoi 249 -■ Broj OPARITE — .PRAVDA Politiihi pregled. UNUTARNJI. Talijani ponovno okupiraju dijfes love Dalmacije. »Jutarnji List« jav? lja iz Beograda, da je talijanska voj? ska prije mjesec dana bila napustila Knin i još neka veća mjesta u oku * piranoj Dalmaciji i da su sc sa svim materijalom povlačili u Zadar i Ši? benik. Međut.m prije nekoliko da? na talijanska sc vojska ponovno vratila u sva ona mjesta koja je na? pustila. Što više talijanska vojna vlast jc bila otkazala vlasnicima us najmljenih stanova, ali jc sad nakon povratka vojske produžila ugovore na šest mjeseci. Prema tome izgle? da, da Talijani namjeravaju ostati u okupiranoj zoni još pola godine. U okupiranoj Dalmaciji agitiraju talijanski agenti za boljševizam i protiv Srbije. Predsjednik zenv Ijoradničkog kluba g. Vojislav La? zić upravio je 25. ov. mj. u ime svog kluba interpelaciju na ministra vanj? skih posala glede djelovanja talijan? ske vojske u okupiranoj Dalmaciji. Ta ćc interpelacija doći na pretres u konstituanti za nekoliko dana. Glavni dio interpelacije glasi: 1. Je Ii g. ministru vanjskih posala poznam to sve što talijanska vojska radi u okupiranoj zoni, ako jest, koje je korake poduzeo ili misli poduzeti, da se tom nesnosnom i pogibeljnom stanju jednom učini kraj: 2. Zašto još nije počela evakuacija okupira? nog područja, koje je po rapalskom ugovoru pripalo našoj državi i kad se najkasnije može očekivati, da će ta evakuacija biti sasvim provedena i rapallski ugovor izvršen? VANJSKI. Prodiranje boljševika na Indiju. Iz Londona javljaju; U engleskoj štampi pokazuje se velika uznemi? renost. što se boljševici neće odreći svoje propagande u Aziji. Tako ob? jelodanjuje Reuterov biro, da je engleskim oblastima došla do zna? nja jedna dnevna zapovijed izdana boljševičkim četama u Taskendu. Ove čete primile su nalog da uzna? predu ju na Pamirski plateau. U dnevnoj zapovjedi im se veli: »Dru? govi! Sovjetska republika Šalje vas na Pamirski plateau, koji dijeli so? vjetsku Rusiji: od Indije. 300 mili? jona stanovnika koje drži u sužanj? stvu jedna šaka Engleza. Vama se namiče zadaća, da na tu visoravan zasadite crveni stijeg vojske oslobo? denja. Neka pučanstvo Indije, ko? je se bori protiv britanskih ugnje? tača znade, da pomoć nije daleko. Spcrazumite se sa četama sjeverne Indije, koje se bore za slobodu, po? tičite njihov revolucionarni napre? dak vašim riječima i vašim činima«. Izbori u Indiji. Iz Londona sc javlja: Dopisnik »Manchester Guar? diana« javlja, da je kod nedavnih izbora u britskoj Indiji, a za pro? vincijalni parlamenat, učestvovanje bilo minimalno. Glasalo je samo 24% izbornika, jer su muslimani i Hindustanci izdali parolu za boj? kot tih izbora. Političkih grupiranja uopće nije bilo, nego su istupali kandidati na svoju ruku i agitirali u izbornoj borbi samo osobnim argu? mentima. Sudbina Vrangelovih vojnika. Carigradski list »Makcdonia« piše, da je u Galipolju 24.000 vojnika Vrangcla, koji su pobjegli sa Kri? ma. General Grasin molio je grčku vojnu komandu, da ove vojnike pusti u Traciju, da im pomogne i dade zemlje za obrađivanje, inače mogu postati pogibeljni bez hljeba i d.scipline. Grčka je odgovorila time, što je na granice Traci je po? stavila jaka odjelenja vojske, da nijednome Rusu nc dozvoli u Tras čiju! Vojnici u Galipolju, ostavlje? ni sami sebi, i u najvećoj bijedi, već su počeli pljačkati trgovine, kuće, i pojedina sela, tako da pučanstvo po? luotoka bježi na sve strane. U Ca? rigradu su također na muci radi mnogih Rusa, koji su i goli i gladni. Ovi Rusi u Galipoliu im adu još 10.000 pušaka i nekoliko mitraljeza. Veliki manevri engleske mornari? ce u japanskim vodama. Sve eskad? rc engleske pacifičke flote otplovile su u japanske vode u svrhu mane * ,vra. To je najveći mornarički ma? ; i i ' I i ; ' ; ; i ’ I nevar od buknuća rata. Medu bro? dovima nalaze se »Auccn Elisa? beth«, »Hood«, »The Pulse« i »Ti? ger«. Eskadre izostati ćc dva ili tri mjeseca. Pred kratko vrijeme ot? plovila jc jedna kanadska eskadra u Lihi Ocean, da se tamo sjedini sa pacifičkom flotom Sjedinjenih Dr? žava u svrhu manevriranja. Program vrhovnog vijeća u Pari? zu. Poslije vijećanja o Austriji i o sevreškom ugovoru program dalj? njih sjednica vrhovnog vijeća biće prema »Echo de Pariš« ovaj; ražo? ružan je, obnova, dobava ugljena, međunarodni finamsijski položaj, međunarodni kreditni sistem kako ga jc izradio Savez Naroda, rusko pitanje, poljsko pitanje, zatim pi? tanje Vilne i priznanje Baltičkih i Kavkazkih država. »Eco de Pariš« misli, da ćc konferenci’a teško rije? siti sva pitanja još u Parizu, jer se pitanje razoružanja neće moći rije? šiti za jedan dan. Pojačanje savezničkih četa u Tur? skoj. Iz Pariza javljaju, da će biti pojačan garnizon interaliiranih če? ta, koje će biti smještene u javne zgrade Stambula. Ovo se pojačanje dovodi s jedne strane u vezu s ak? čijom Kcmal paše, a s druge strane što se Turska sveudilj ustručava potpisati mirovni ugovor. Antanta i Grčka. Na zadnjoj sjednici parlamentarnog odbora za inostrana djela izjavio je ministar Dr. Beneš, da je taktika antante spram Konstantina ta, da se pred? uzmu mjere, koje bi ga za nekoliko mjeseci učinile neodrživim. Tako bi se njegova abdikacija postigla si? lom. Domaće vijesti. Hak s »Haridžskih« zemal ja. Do? i bivamo pritužbe od posjedničkih I krugova iz više mjesta, da se hak s haridžskih zemalja ne dobiva? O? bično se radi o nasilno uzurpiranom bcglučkom zemljištu. Kad se utuži i uzurpator za hak, onda kot. uredi i zavlače stvar i posve komotno ure? I duju. Do danas nije nijedan kot. u? 1 red ovaku stvar svršio, a tako nije? 1 dan posjednik nije došao do svog dobra. Nas čudi komotnest kot. u? reda, da ne vrše ni privremenu ured? bu o beglučk.m zemljama i od zem. vlade, da naredi svim kot. uredima, nek vrše energično bar tu nepra? ‘ vedne »uredbe«, a posjednike pozi? I vamo, da se prituže Agrarnoj Di? i rekciji i našem poslaničkom klubu. I Novi Sad prot v Agrarne Reforme. Prcšireni Savjet si. kr. varoši No? vog Sada obratio su na sve opšti? ne u Vojvodini jednim Predlogom u stvari Agrarne Reforme. LI knji? žici u kojoj jc štampan i opštinama razaslat taj predlog, nalazi se i žal? ba novosadskog Proširenog Savje? ta protiv riješenja, da se 2329 k. ju? tara gradske zemlje uzelo pod udar Agrarne Reforme. Glavne su mu . misli ove: Sirotinja ima dobiti ono? liko zemlje, koliko je savjesno mo? že obraditi, i to samo ona sirotinja koja ima smisla za obrađivanje zemlje, Ta sirotinja ima se snabdje? ti i' ekonomskim sredstvima, radi? lima. 1 o se može učiniti samo za? konom. Kako« današnja Agrarna Re? forma tereti samo pojedince, valja taj teret naložiti na sve državljane, zbog toga novac za nabavljan je i radila treba uzeti na dugogodišnju amortizaciju, od koje polovina te? reti kupce a polovina sve državlja? ne, ove posljednje po progresivnom ključu. Sadašnja privremena Agrar? na Reforma protivna jc postojećim zakonima, jer se osniva na narod? hama, a pravo svojine može ogra? ničiti samo zakon. Naredbe i dosa? dašnje sporovođenje Agrarne Re? forme u onoj formi, kako se danas izvadaju, nisu ništa drugo nego niz nasilničk/h atentata na privatnu svojinu. Agrarnu Reformu postala je jedna društvena zaraza«. Nada? lje sc u toj žalbi ovo kaže: »Zakon? ska osnova, koja respektuje pravo svojine zahtijeva, da vlasnici zem? lje dobiju pravednu otštetu, u pr? vom redu se ovo ima izvršiti kod onih velikih posjeda, koji su već sa? da prezaduženi«. Eto, baš i jedan slobodni kr. grad. ■ jedan »S a v e Г ustaje protiv te [ i i i । ' 1 ; , Страна 3 - ct;ana tzv. »demokratske« (?) agrarne re? ' štva vlasnika kuća da se nove dru? forme. Konstatujcmo .samo taj fa? i štvene prostorije nalaze u Aleksan? kat i pitamo: »Sta bi učinio »Novi drovoj ulici 84 i da društveni tajnik Sad«, da se je kod njih onako otmi? ureduje svakog radnog dana od 3 do carski čista privatna svojinla (vlast? 6 poslije podne. ništvo) otimala kao od nas musli? O Salihu Muslimoviću iz Koraja mana? Mi ćemo sc na ovo drugi kotar Biljeljina. rođen 1895. godine put opširnije osvrnuti obzirom na jc zarobljen i oko 23. oktobra naše ispravno stanovište u agrar? koje 1918. viđao se u Monte Saluciji u nom pitanju. Italiji, umoljavaju sc naročito žaro? Malo izborne statistike. Dr. Hor? | bljenici iz Italije, ko bi šta o njemu vat je u zagrebačkom »Jutarnjem ; znoa, da javi ocu mu Bajri Musli? Listu« iznio seriju članaka o rezul? moviću u Koraj z. p. Brčko. 'tatima izbora za konstituntu i iz Dr. S. Alečković. advokat u njih vadimo ove cifre: Travniku, preselio je kancelariju u »Poprječno u cijeloj Jugoslaviji dolazi 3835 glasača na jednoga za? , I. kat kuće prema poštan. i brzoj, stupnika. Ni to nije svuda jednako, uredu. Domaića fabrika kvasca! Da udos jer u Bosni i Hercegovini otpada po jedan zastupnik na 5.254 gla£/ača, u volji doimaćim potrebama odlučila je tvrtka M. Fišla sinovi, Kreka da Hrvatskoj i Slavoniji na 4.542, u Slovcnijina 3.956 glasa, a u Srbi ji i svojoj tvornici špirita priključi naj? Macedoniji na 3.212. u Grnoj Gori modernije uređenu tvornicu kvasca, nri čemu se je služila iskustvima, na 2.861, a u Vojvodini na 2.119 koja je njezin sestrični zavod u Ce? glasača. U Srbiji i Macedoniji dolazi po? lovcu tokom više decenija saku-p? prečno 3.212 glasača na 1 zastupni? ljao! Ne gledajući na ogromne trosko? ka. Po istom ključu bi Hrvatska (sa 438.607 glasača) morala dobiti 136 ve i poteškoće dobavila je komplet? zastupnika, a dobila ih je samo 93. nc strojeve, pak sc na montiran ju Slovenija bi (sa 158.254 glasača) mo? istih marljivo radi, tako, da će po svoi prilici već uskoro moguće biti, rala dobiti 49 zastupnika mjesto 40, Bosna (s Hercegovinom) sa ovaj produkat u promet dovesti. Naš svijet radosno će ovo primiti 331.051 glasača 103 zastupnika mje? sto 63, a Dalmacija sa 49.962 glasa? na znanje, jer se je već davno no? kazala potreba, da se ovaj artikal ča morala bi dobiti 15 zstupnika kod nas u Bosni proizvađa. mjesto 11.« CIJENE PADAJU ! Papirići D. i A. Iz toga se vidi, kako su istinite one tvrdnje, da ie Srbija izgubila Kajon, Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, četrdeset postotaka svoga pučan? stva u svjetskom ratu, jer su izbori bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom u Srbiji izvršeni po predratnoj sta? kao: koncept-papir 11 kg težak. 1000 araka tistici. Prema ovome se da još za? samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone ključiti, da će popis pučanstva po? j 12 kg tešikog 1000 araka 800 K, liniranog kazati ciframa, kako je Srbija uža? , kanelaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 6S0 K. trgovačkog papira 10 kg teškog ИХХ) sno stradala. 520 K» te sav ostali pisači materijal Izbori za beogradsku općinu. Ka? araka u vrlo jeftinoj’ cijeni. Prije kupnje na dru­ ko iz Beograda javljaju, konačno su mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. se sporazumjeli demokrati i radikali gom Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i za zajedničku listu prigodom izbora tačno. Pakovanje se ne računa. za gradsku upravu. Izbori imali bi Jeste li prekomjerno osjetljivi se obaviti u najkraće vrijeme. Pripreme u Beogradu. Kako nas protiv hladnoga zraka? Dolaze li iz Beograda izvješćuju, čine se ta? i vam odmah različite boli? Oj. kako ublažuju bo:i. čine otpornim ma? mo vrlo velike pripreme za što sjaj? 1 tu niju proslavu predaje francuskog Saže s Fcllerovim pravim Elsa?flui? *ci? odlikovanja i za doček generala dom! 6 dvostrukih ili 2 velike sp. Franchet d’Espereva. Dva odborni? jalne boce 42 krune. Državna treša? ka beogradske općine uputila su se rina posebno. Trebali biste tjerajuće sredstvo, u Ljubljanu, da dočekaju francu? skog generala. Cim dođe u Beograd, koje utažuje grčeve, jača želudac? general Franchet d’Esperev posjetiti Držite se samo Fellerovih pravih će grob svog suborioca i druga iz Elsa?pilula! 6 kutija 18 K. — Želud? čani balzam 12 malih boca 72 K. O? glavnog generalnog štaba solunske mot i poštarina posebno л,; što ief? vojske, pokojnog vojvode Mišića. tinije. Eugen V. Feller, Stubica do? Uredba o stanovima. Kako se iz nja. Elsatrg br. 354, Hrvatska. F Beograda javlja, obdržavati će se tamo 29. o. mj. konferencija o ured? : bi za stanove. Nakon ove konferen? čije izdati će ministarstvo za soci? jalnu skrb uredbu, koja će vrijediti za čitavo kraljevstvo. SUMORNE MISLI. Izmjena dvokrunaša i banknota (Gračanical. od 20 dinara. Pošto je iz Beča sti? Da nisam Švabi aneksiju čestitao, vrag gla veća količina sitnoga metalno? | ga novca, izmijeniti će se stare ban? ga odnio, mogao bih muslimanima zabra­ knote austro?ugarske banke od 2 i 1 1 niti uzimanje abdesia na rijeci. S. Ivanlšević. krune. Ujedno bi se imale izmijeniti I Tako isto i jaali opet meni ide dobro. i novčanicu od 20 dinara, jer je kon? L. Milisavljević. statovano, da se nalazi veći broj I krivotvorenih u prometu. Kako sa? i Od kako me Srbi postaviše predstojni­ znajemo, nalaze se u prometu 4 raz? kom, proti njiha nesmijem ništa poduzi­ ne vrsti krivotvorenih novčanica. mati. Berničević. Jedan falsifikat nosi na licu vrlo Baš svoje se nervoze i smetenjaštva ni­ grub utisak6. Kliše na licu lažne kad ne mogu riješiti. Mato Poštar. novčanice manji je za 0.03 mm od Ja više nisam srhske narodnosti, jer bo­ ispravne, a visina je ista. Na naličju i lje se isplati ići u čifutsku. RitaL falsifikat je u širini za 1 mm manji Postadoh najžešći »Pravdaš«, od kako me od originalnih novčanica. Razlike u Ahmet detalju vrlo su mnogobrojne. Na li? braća Srbi izlemaše. * cu falsifikata ne može se gotovo da : razlikuje drveće, dok se na isprav? ( Sve to Beograd znade, ali Beograd još noj novčanici to dobro vidi. Na na? , uvijek konsekventno šuti. A mi smo m n oličju je plavi utisak zatvoreniji, a cr? I g o ćuiali .. . »Domovina« broj 10. vena podloga prevlađuje manje na Beograd i dalje ćuti, a mi ne možemo falsifikatu nego na ispravnoj nov? ; više da ćutimo. čanici. »Domovina« isti broj, malo niže, Ribolovne karte. Zemaljska vlada ćuti, beno, i dalje. izdala jc naređenje u kojem se ve? Slagarski naučnik. li: Zelene ribolovne karte (za udi? čarski sport) izdavače se ove godi? PAPIRNICA ne uz dosadan ju cijenu od 50 (pe? deset) kruna. Ove karte ovlašćuju H A M DIJ E K O P ČI Ć A imaoca na športski ribolov sa udi? com u svim nezabranjenim javnim preporučuje svoje bogato stovarište vodama Bosne i Hercegovine. Sa svih vrsta papira, kancalarijskog i zelenom kartom nije dozvoljeno lo? Naručbe se Školskog pribora. viti rakove. Ribolovne dozvole srni? obavljaju brzo i točno ju se kao i lovačke karte izdavati Ci ene umjerene. samo posve pouzdanim osobama. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Članovima društva vlasnika kuća! | Javlja se ovim svim članovima Dru? 1 TrešBljak. �Kkfl našim starini i noI wCl žOoOflS vini mušterijama Opet nešto za Vas! Muči li Vas glavobolja ? Trga nje u kostima? Boli od ulosa, od reumatizma ! Besanim ? Jeste li nervozni! Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLU1D. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Elsafloid kao dobra prijatelja u crnim danima. C dvostinkih ili - velike specijalne boce 42. — K. Prah i tablete protiv reume 15. . Aspirin prašci 15 K. Oj. kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRAVE EL<A-P1LULE! Te su uistinu dobre! 6 kutija 18 — K. SAGRADA BAUBER 12,- K. KVEDSKA ŽELVDČANA TINKTURA 20,- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6. K. Pravi eehoferov balzam 15. K. Vi каЦје^ ? Za probavu! Probavni prašak 1. - K. Soda bicarbonica 3 K. Sol za čišćenje želudca 6.— K, Karlebadska sol 6. K. REGENEROL SA MARKOM »HEG (fizio­ loške soli po prof. Neusseral 1 kutija 25, K. Najfinije Ricinovo nije po 6 — i 30. — K. Častilo od tamarinda 2.50 K. ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8 - . Senesbleter i Muterbleter počauiši od 3.— K. Glavobolja ? .Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV BEL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE 12 — K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groz­ nice 30.— K. Zubobolja ? Zubne kapi 5. K. Zeleno ulje 30’— K. Voda za oči 5'— K. Svrbljenje, svrab. Mast protiv evraba 12,- K. Naftolova mast 18.— i 20 K. Sumporna mast 12-— K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3. -, 7,— i 12.— K. Mast za rane 15. K, Mast za djecu, Kamfoma žesta 12. — j 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15. — . Biahilon-flašter, rubnflašter 2.— K i 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropfi 15.— K. Sredstva za životinje. Hranfri prah za marvu 1 kutija ~ 50 K. Mazilo za konje 25.— K, Antika б.-- i 3 . — K. Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12,— K. Kod upita priložiti poštanske biljege za od­ govor. da smo otpočeli naš prijašn i rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo na veliko kafu, šećer kockasti (u sanducima), piri* nač, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. Nije li Vam želudac u redu? Tr­ pite li od slabe probave? (hl pokvarena apetita? Sluz otatranjoje, kašalj utažuje ZAGOR­ SKI PRSNI SOK 9. К. Hego kolačići (prsne pastile protiv kašlja) 7.50 K. Bonboni od slada, od trputca poćamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja S. K. 1 iakerski prah 8.- R. Guajakoldrup uz liječ­ nički prepis 40.— K. Lipov čaj 8.— K. treba Broj 249 — Epoj „PRAVDA* — „ПРАВДЛ* Strana 4 — Страна Braća (Hasan) Pušić, Tuzla. Protiv glista! Eka šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počaroši od 4. - K. Proljev. Diareja? Rastlerove kapi protiv kolere 15 — K. kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od proininca, kimove kapljice, cimetove, meiisove kapljice, baklnjanska tinktura, Hoffmanova žesta. male boce 6.— K, velike 30.— K- Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 - K. Omot i poštarina račnnaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuea so, naručiti Što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Narudžbe adresirati na: Raspis natječaja. staklene ploče Potrošačkoj Zadruzi Saveza dr? žavnih namještenika potrebni su: 1) jedan direktor sa kornere!jak nom ili sa praktičnom spremom, ko? ii će rukovoditi posao sa Upravom, zadruge. Potrebna je kaucija ili ga* ranciјa od strane dviju registrova? nih trgovačkih firmi; 2) jedan knjigovođa, koji može samostalno sastavljati bilancu i ine poslove; 3) više trgovačkih pomoćnika sa spremom za konzumna preduzeća. Reflektanti neka stave svoje po? nude i zahtjeve plate sa referenca? ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa? veza državnih namještenika Sara? jevo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fe? bruara o. g. u svim mjeram , kao i staklarski kit. nadalje cilindere. me­ dicinske bočice i staklene lončiće za nmst9 svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana Sabokrvnostf Tekući željezni ekstrakt 2>' K. Željezni albaminat 40.— K- Ua liječnički pre.ds: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— K. HEGA FERRIN 45.— K. Krcčno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15,— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Шва« 85,- K. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Miševi, štakori, stjeniCE i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenke K ' Uprava Potrošačke Zadruge 12.— . Za moljce po K 10.—, prašak Saveza državnih namještenika. za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak , za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, u muslimanskom di­ mast za uši na glavi K 5‘— i 12’—, Mast jelu grada, blizu čarza uši na biagu K 5’— i 12’—, Prašak šije, prodaje se. Use­ proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu liti se može odmah,, K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za a ima 2 sobe, kuhi­ eksport M. J (1 n k e r, Z a g r e b br. 16. nju, štalu i ostale nuzgredne prosto­ Petrinjska ui. br. 3. rije sa električnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića, Bravadžiluk br. 24— Mjesni zastupnici traže se! 2b, Sarajevo. Kuća Eugen V. Feller, ljekarna, Centralna drogerija Braća Šahinagić Stubica donja, Elsatrg br. 310 Hrvatska. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 uSpješn0 oglašuje se u „Pravdi". Izvor jeftinoće! ' Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i ’ fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. Stiglo i prodaje se po sniženim cijenama: Jeftinih jorgana svakovrsnih, malih, velikih te vezenih razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehined Slinlć, jorgandžija. Sarajevo, Halači ul. 11. URA? Pirinač, kafa, šećer kockasti u sanducima i vre­ ćama, kristalnoga šećera u vrećama, smokava, hurmi, limona i naranči. — Kod potrebe izvolite posjetiti veletrgovinu koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura 1 Abdurrahmanaga Hadži Prcić, Od nikla, ocjelt, srebra, zlata, u svakoj cijeni — I vi ćete biti zadovoljni 1 Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstlne kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke Sarajevo, Bazrdžani 23. H. Su^ier ii Ljubljani bioj 706, Muslimansku trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u £5. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SnS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - Kancelari ja: Hralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik* Ibrahim Muhić. Vbanik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/632cafe02330627410ffd9d89010710c.pdf bd2f43d6a2e37d75224ff20ff9a90d28 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini oroj K ‘2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 9J.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200. ■: za države postale iz bivše austr.-ug. monarhije i Bugarsku K 220.-; za ostalo ino­ zemstvo K 250. — . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 12 (250) Teiefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, utorak 1. februara 1921. (21. Džumadel-ula 1339.) Honstituanta. 28. januara je održana sjednica konstituantc, koja je protekla veo? ma burno. Od jugoslavenskog i na? rodnog kluba bili su prisutni samo delegati klubski Dr. Korošec, dr. Đrinković i dr. Laginja. Nakon či? tanja i primanja izvještaja verifika* cijonog odbora čitan je novi poslove nik, koji se vrlo malo razlikuje od starog, što je odmah kao prvi go* vornik i naglasio Dr. Mehmed Sp a? ho u ime našeg kluba. Dao je i iz* javu da će naš klub glasati pro* t i v poslovnika, jer da ustav mora biti djelo sporazuma što većeg bro* ja poslanika. Radi toga je tražio, da se ustav glasa sa % glasova. Osim toga zahtijeva i izmjenu zakletve. Nakon što je i republikanac Milo* van Lazarević prigovarao po* slovniku, govorio je radikal Ljuba Jovanović. Njegov govor je pobu* dio malu senzaciju usljed toga, što je i on ustao protiv poslovnika. Na njegov su govor reagirali demokra* ti i ostali radikali velikom bukom i upadicama. Jovanović je iznosio Protićeve nazore, jer je zamjerao zakletvi, koju, kako je poznato, Pro? tić nije položio. Sreten Popadić zemljoradnik veli, da je glavno, da se što prije donese ustav. Dr. Nin* čić (radikal) branio je poslovnik tvrdeći, da omogućuje demokratski režim. Socijalist Edbin K r i s t a n govo* ri oštro protiv poslovnika. Sakib K o rk u t pozdravljaj9 vor Ljube Jovanovića kao glas ra? žurna i kratko razlaže stanovište muslimana.*) Poslije podne u četiri sata nasta* vijena je sjednica, na kojoj je de* mokra ta dr. Edo L u k i n i ć govo* rio za pos’ovnik i nastojao naroči* to, da pobije argumente dra Spahe. U istom govoru dospio je Lukinić, da pročita i pismo, koje je (po pi* sanju demokratske štampe) upravio poznati agitator protiv naše države u inozemstvu dr. Sachs na Mačeka, potpredsjednika hrt. republ. seljač* kc stranke. Dr. Milenko Vesnić (radikal) osvrće se na Radića i ka? že, da ga nimalo ne iznenađuje dr* žanje njegovo, pošto je još prije mjesec dana izjavio, da ne će doći u Beograd. Još je govorio ministar T r i f k o v i ć, koji je razlagao, ka? ko je držanje srpskih političara do skrajnosti popustljivo. Nakon toga se prelazi na glasanje i to dizanjem s mjesta. Poslovnik se prima velikom većinom. Naš je klub gla? sao protiv. Iza pauze dolazi na dnevni red zakletva komunista, ko? ji su se svi zakleli. U ime njihovo 'dao je Simo M a r k o v i ć kratku izjavu. U subotu 29. januara nastavila se je debata o poslovniku. Stanko B a* nić daje izjavu ispred Jugoslaven? skog kluba i kaže, da će položiti zakletvu, jer su za jedinstvenu dr? žavu. Ispred Narodnog kluba iz? javljuje dr. Mato Đrinković, da će i oni položiti zakletvu, ali ra? di presi je. On je lično protiv za? kletve i ako je monarhist. U toku svoga govora iznosi historijat na? rodnog ujedinjenja. Dolazi do sva? đe između dra L u k i n i ć a i dra Laginje, u kojoj padaju veoma krup* ni i neparlamentarni izrazi. Buka biva sve žešća, jer je nastalo rječ* kanje između Muslimanskog, Ju? goslavenskog i Narodnog kluba s jedne strane i demokrata i radikala s druge strane. Radi toga određuje predsjednik pauzu. U nastavku de? bate daje predsjednik opomenu dru Laginji i dru Lukiniću. Dr. Lukinić izjavljuje, da Laginjina tvrdnja o njemu, da je naime bio s grofom Tiszom u Sarajevu, ne odgovara i? stini. To mu potvrđuje dr. Andrić i dr. Spaho. Ministar Pribićević po? lemiše sa izjavama dra Drinkovića. Poslije toga nastaje opet rječkanje između Jugoslavenskog kluba i slo? venskih zemljoradnika, a zatim se prelazi na zakletvu Jugosl. i Na? rodnog kluba. ! i ! I I *) Govore dra Spahe i S. Korkuta donijećemo u narednom broju pre? I ma stenografskom zapisniku. Ur. U ovom našem izvještaju, koji smo napisali prema vijestima beo? gradskih i ovdašnjih listova, kaže se. da je poslovnik izglasan >sa ve? likom većinom. Međutim zagrebač? ke novine »Obzor«, »Hrvat« i »Ju? tarnji List« ne spominju ni riječi, da je bilo ikakva glasanja. S druge strane zagrebačka »Riječ«, organ demokratske partije, piše ovako: »Kod glasanja, koje je provedeno u 16 h 45 pokazalo se prema gusto za? posjednutim klupama, da je ogrom? na većina za prijedlog promjene poslovnika. Ostala je protivna kraj? nja ljevica i desnica.« Isto izvješćuje beogradska »Po? litika«, da je poslovnik izglasan. Mi još nismo u stanju, da to potvrdimo, ali s obzirom na to, što je debata c poslovniku nastavljena u subotu, pa dalje, kao nezavršena, ima da se nastavi i u ponedjeljak (to jest juče), mogli bismo zaključiti, da su lažne vijesti onih novina, koje su javile, da je poslovnik izglasan. Jedinstvo i naši centralisti. »Republika« donosi u svom broju od 30. ov. mj. uvodni članak, iz ko? ga vadimo neke vrlo tačno iznesene loše strane centralizma. »Nemoguće je iz jednog centra putem jednoobraznih pravila zado* voljki, kao što valja, vrlo raznovr* sne potrebe raznih krajeva i oblasti jedne zemlje. To je u toliko više ne? moguće kad je riječ, kao što je kod nas slučaj, o novoj zemlji, u čiji sa* stav ulaze dijelovi, koji nikad dotle nisu obrazovali jednu zajedničku cjelinu. Ako su prilike u raznim dijelovi* ma naše zemlje zaista različite — što niko ne može sporiti — i ako su za reguliranje tih prilika potrebna ne svuda istovjetna i jednoobrazna pravila, nego različita pravila, koja odgovaraju tim raznim prilikama — što je sasvim prirodno i logično — onda nastaje pitanje, ko će ta razli? čita pravila da propiše? Demokra? tija na to pitanje daje ovaj odgo* vor: narod tih dijelova države, tih pokrajina ili oblasti, koji najbolje poznaje njihove prilike i njihove potrebe i koji će prema tome ne* sumnjivo najbolje moći i da zado* volji ove potrebe. Kao što cio narod u državi, bilo sam neposredno, bilo preko većine svojih slobodno iza? branih predstavnika, propisuje op? šta pravila, ko jih se vlast ima đržati u pitanjima, koja se tiču cijele drža? ■ ve, tako isto narod treba u pojedi? nim oblastima, bilo sam neposred? no, bilo preko većine svojih slobod? no izabranih predstavnika, da pro? pisuje posebna pravila, kojih se vlast ima držati u pitanjima, koja 1 sc tiču samo ovih oblasti. Opšte j stvari rješava cjelina, posebne stva? ’ ri pojedini dijelovi. Tako kaže de? ! mokratija. Jer kad je riječ o opravdanosti u? vođenja centralističkog sistema u našoj zemlji, onda njegovi branioci izlaze s tvrđenjem, da smo svi mi koliko nas ima u našoj čudnoj dr? ' žavi S. H. S. toliko jedno isto, da i nema smisla govoriti ni o kakvim zasebnim oblastima, pokrajinama ili tome slično. Sve je kod nas toli? ko ujednačeno, da toj stvarnosti odgovara samo dosljedno sprovede? no centralističko uređenje. Ali u isti mah, kad izlaze sa ovakvim tvrđe* njem, oni misle, da mogu tvrditi i? sto tako pouzdano, da sve to što smo mi jedno i isto i što je kod nas sve ujednačeno, ne vrijedi ništa, a* ko ne usvojimo centralistički sistem. Bez njega, sve će se raspasti i rastu? riti. Vidi se odavde potpuno jasno sva protivurječnost u koju padaju naši slavni »državotvorci«. Jer dok s jedne strane tvrde, da treba zave? sti centralizam i ukinuti sve oblasti iz prostog razloga, što smo jedno i isto, dotle s druge strane po njima 'ovaj centralizam treba zavesti upra? Vo zato, što bi bez njega svaki oti? šao na svoju stranu. Međutim, mi 'ili smo jedno, i u tom slučaju de? centralističko uređenje nas ni u kom slučaju ne bi moglo razjediniti, već naprotiv, ili nismo jedno, i u tom slučaju nastaje pitanje, kako bi cen? tralističko uređenje uspjelo da od nas učini jedno. U taj uspjeh mogu vjerovati samo oni, koji vjeruju u politiku sile uopste, koja postupa cisto mehanički zanemarujući pot? puno psihološke elemente, ovdje od ; pretežne važnosti. U ostalom ova ; vjera, čak kad bi neko mogao tvr? ■ diti, da je osnovana, u svakom slu? i čaju je nedemokratska i protivde? 1 mokratska.« , i I I Beograd, 28. januara 1921. Na jučerašnjoj sjednici našeg po? slaničkog kluba je zaključeno, da se publikuje ovo saopštenje: Sadržaj članka, koji je štampan u 8. broju »Pravde« od 22. o. mj. pod našlo? vom »Državna kriza« ne odgovara mišljenju našeg poslaničkog kluba. U ostalom je uredništvo u primjed? bi reklo, da se ne slaže s tim član* kom, ali ni samo štampanje toga članka klub ne odobrava. Ovo se je dogodilo stoga, što su doskorašnji članovi redakcijoriog odbora i glav? ni urednik lista zaokupljeni posla* ničkim radom u Bogradu. Biljke. Pašićev put u Rim. Kako je po? znato iz novina, g. Pašić je nešto zaif, ali »ako mu krene bolest na bolje« — javlja tako beogradski »Balkan« od 27. ov. mj. — poći će u Rim. O cilju toga puta govori se u »diplomatskim krugovi? ma« ovo: »G. Pašić će u Rimu potpuno sanirati stanje stvo* reno rapalskim ugovorom. Kako se događaji razvijaju u srednjoj Evro? pi, potrebno je da Italija i naša kra? Ijevina prema njima zauzmu zajed? nički stav i odrede zajedničku di? rektivu. Italija nikad ne može do? Godina III. ' pustiti da na obale Jadranskog Mo* ra ponova siđe ona sila (ili njen uticaj), protiv koje je stupila । u krvavu borbu. To isto ni mi ne | možemo dopustiti. Ako bi se na j našim strankama, bilo pod kakvim maskama, pojavili u? ticaji te sile, time ne samo da bi bi* la kompromitovana pobeda Srbije, već i pobeda Italije i ostalih Savez* nika. Mi se moramo za vremena u? napred obezbediti i o n e m o g u? ćiti svaki pokušaj resto? racija i restitucija u s t a* nje, za čije je rušenje žrt? v o у a n o milijon i po Srba. — U tome pogledu interesi Sr* bije i Srpskog Naroda idu paralelno sa interesima Italije. Niti je Strasburg briga samo Francuske, niti je Trentino sa Trstom briga samo Italije, niti suLj ubijana i Zagreb samo naša briga, u koliko ih valja čuvati od eventu* alnog povratka u stanje pre pobe* dc savezničkog i srpskog oružja. To je briga sviju Saveznika. Sektor zajedničkog fronta n a o* vim našim stranama za? jedno ćemo čuvati, mi i I* t a 1 i j a.« Potpuno sanirati rapalski ugovor, to valjda znači, popraviti ono, što je g. Trumbić pokvario, naime — istjerati Talijane iz Rijeke. Inače i su te diplomatske riječi — sasvim I jasne, kad se čita ono, što je izme? i đu redaka. Sretni li su Hrvati, kad I im Srbi ne daju, da ih tare ikakva ! briga, nego im skidaju s leđa čak i i brigu oko Zagreba i hoće da je no? se bratski i saveznički s Italijom! Kakva je ovo glupost? Beograd? i ski list »Trgovinski Glasnik«, u či? ! ju smo zdravu pamet još kako tako vjerovali, dokazao nam je u svom 17. broju od 23. januara, da je nema. On je bio u stanju, da napiše ovo: »U srpskom delu ostvarena je prava slobodna država na Balkanu i na slovenskom jugu. Ta država, Srbija, nastavila je delo narodnoga oslobođenja i u svetskom ratu po* bedno ga dvršila stvarnim oslobo? đenjem svega srpskoga naroda i isvih srpskih zemalja. Te su zemlje: Srbija. Stara Srbija, Makedonija, Crna Gora,^ Bosna, Hercegovina, Dalmacija, Srem, Bačka, Baranja i Banat. U nekim od tih delova, pre? ma tuđinskim računima i uticajima, katoličanstvo je pretvarano u Hr? vatstvo, a muhamedanstvo u M u s 1 o m a n s t v o. O toj neprija* teljskoj mešavini vere se narodno* sti mi ne vodimo računa; za nas su ta inoverna braća Srbi katoličke i muhamedanske vere, kao što je u stvari. A u koliko bi mudu njima bilo još ostataka austro*katoličkog Hrvatstva i t u r s k 0 ? m u h a m e* danskog Muslimanstva, to su pobeđeni ostaci Austrije i Tur* ske, kojima su otvorena vrata za povraćaj u bratstvo srpskoga jedin? stva i slobode, gde razlika vere ni* šta ne smeta.« Čokorilo je dobio još jednog u? čenika. Kakva je glupost izrečena u toj tvrdnji, da je pretvaranjem »Muhamedanstva« u Muslomanstvo nastala neprijateljska mješavina vjere sa narodnosti, pokazaćemo najbolje, ako konstruišemo ovaj sinonim: Iz pretvaranja Isusanstva u Pravoslavstvo nastala je neprija* teljska mješavina vjere sa narodno* sti. Nema Muhamedanstva, niti ga je ikad bilo, ali ima islam i imaju muslimani, koii svoje vjere nisu pri* mali zato, da tako budu lakše ne? prijatelji srpstvu. Drugi su tu razlo* zi po srijedi, dragi brate hrišćaninc �Страна 2 — Strana iz »Trgovinskog Glasnika«. Ali.... oprosti im, Bože, jer znaju, šta govore! Propast tvoja od tebe ... »Demo* krati ja« u broju 473. od 26. o. mj. piše slijedeće: »Muslimanski List za jedinstvo države. »Domovina«, or* gan Muslimana Arnautovićeve gru* pe. protivan je avtonomijama »is* torijskih oblasti«. U svom broju od četvrtka donosi članak pod našlo* vam »Centralizam - avtonomije« koji se za vršu je ovim riječima: »Hoćemo da budemo jasni: za na* crt ustava Vesniecve vlade izjavili su se ne samo rad'kali, demokrati, i neki vrlo ugledni Hrvati i Sloven* ci, nego i svi srbijanski muslimani, jer vole iskreno ovu našu državu o* nakvu kakva je. Mi ne ćemo koje* kakovih Kei >šec*Radićcvih auto* nomnih pokrajina, mi ne ćemo da uskrsne bosanski sabor sa svojim konfesionalizmom, »ključem« i svim ostalim mizerijama, koje nam danas izjedaju i smiješne i gadne. Mi ho* ćemo da budemo u jednoj jedin* stvenoj državi sa jednim zakono* davnim tijelom, u kome ćemo sara* divati ravnopravno sa svom braćom i biti u nerazdjekvoj zajednici sa svima muslimanima, koji žive u na* soj državi izvan Bosne i Hercego* vine, jer ćemo samo u takvoj zajed* n;ci biti brojni i jaki«. Sjeća li se »Demokratija«. da su Muslimani Arnautovićeve grupe na 28. novembra nr. god. dobili 400 glasovi] u cijeloj Bosni i Hercegovi* . te se niihova ne tutiše? Naši dopisi. Tuzla, u januaru 1921. Odgovor Kari. Teško se odluČih. da Ti, Karo, odgovorim. S tobom se ne može polemizirati, jer si nepri* stojan. a nema ni smisla voditi ka* kva računa o Tvom pisanju — pla* ćemčkom. Ali Tebe ne zna svako, < sim onih mjesta, koja su »imala čast« trpiti Te na svom teritoriju. U Mostaru T e svi dobro znaju, a naročito muftija, biskup i mitropo* lit. U Tuzli je Tvoja pojava simpa* tična svakom i nema toga insana, u koga ne zakuca srce ođ radosti, kad mu se pruži ta ugodna prilika, da se Ti nalaziš u njegovoj blizini. Osobito si mio i drag Sulejmanagi Kunosi ću. Hamdibegu Isabegoviću i još mnogim, koji u Tebi vide po* štena muža, koji mnogo drži đo svoje riječi u privatnom životu. Ja sam. moram priznati, bio tako slo* bodan, da sam Te nazvao politici kim šarlatanom ne znajući, jadan, da sc taj epiteton ne smije govoriti u savezu sa Tvojim časnim ime* nom. 1 bijah zastrepio, kad proći* tah u »Domovini« kako Te je spo* pala nervoza na tu uvredu. Kada si u toj nervozi napirlitao nekoliko »kulturnih« izraza, šalješ me u mej* tef, da u teoriji proučim šta znači politički šarlatan, a ako mi je teško pod stare dane sjediti na mejtef* skoj klupi, upućuješ me pravdaš* kim kaponjama i a n a 1 f a b e* PODLISTAK. M. Pavlek: Pijanac. iz »Narodne Za* štite«). Teškom mukom vukao sc selom u blatnu, poderanu kaputu ispod ko* jega je virila torba, u koju je sabi* rao milostinju. Kađ sc napunila, sve jc prodao i zapio. Onako razigran vinom ili špirom izašao bi iz birtije, počeo vikati i lupati svojom drvu? nom nogom. Skupila bi se oko nje* ga djeca, da ga gledaju ili da mu se rugaju, a on bi tada počeo pri* ča ti. »Da, djeco, gledajte me, slušaj* te me, i onda se čudite. I ja sam bio nekad čovjek, a nije tome davno, bio sam i gazda. Imao sam kuću, svoj dom, nešto zemlje i svoju že* nu, samo nijesam imao djece, jer sam se istom oženio, kad je došlo zlo, rat, a ja morao da idem, da bra* nim kralja i domovinu. Dođosmo na frontu, na mene navalile uši, da (Prcštampano Бпој 250 — Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA" t a m a. da to tamo praktički nau* čim. Sada ini se čini, dao vaj opite* ton nije tako snažan, da Te tačno ilustrira: bilo bi zgodnije, da ga za* mijenim s našom riječi — pctljanac. U »Domovini« broj 12. i 22. iz g. 1920. napadaš vodstvo »J. M. O.« i njihov politički smjer i taktiku. U »Pravdi« si to sve branio i čak hva* lio tc »kaponje« i »analfabete«. Evo što si u »Pravdi« od 13. marta 1920. broj 28. pisao: ».... I Maglaj li ć, i Dcftcrdarović i Vilović spadaju medu odlične članove J. M. O.. koja je otkazala posluh boljševičkoj Da* vidovićTribićcvićevoj vladi i koja nije htjela da potpomaže tu zlogla* snu vladu u njezinom besprimjer* nom haračenju državnih dobara i o* timanju privatnih svojina .. U o* štalom muftija Maglajlić može biti da i plače, ali ne za Austrijom, ne* go nplakiva tešku sudbinu našega naroda, a naročito muslimana, koju im bjehu počeli krojiti »demokrat* ski« satrapi i vlastodršci.... Kada bi dr. Dcftcrdarcvić u istinu agito* vao za muftijinu organizaciju, či* n i o bi t i m s a m o s v o j u duž* n o s t u prvom redu kao musliman, a u drugom redu kao dobar držav* ljanin, jer jc J. M. O. ustala proti onih bezbrojnih nepravdi i nasilja, koja ju • demokratska« vlada činila ponajviše na muslimanskom dijelu našeg naroda, a uklanjati jedno zlo. koje djeluje rastrojno na državni organizam i potkopava žile državi, dužnost ju svakog poštenog i do* brog državljanina ...« Ovako si pi* sao u martu u »Pravdi«, a onako u novembru iste godine u »Domovi* ni«. Razlika nekih osam mjeseci. Da mi ne vrdneš, ukHpiću Te odmah. Priznao si. da si napisao »samo je* dan članak« u »Pravdi« proti Gru* diću. Dobro. Taj članak proti Gru* diću izišao je u »Pravdi« od 29. ja* nuara 1920. broj 9.. a ovaj je izišao u broju od 13. marta iste godine. Da si ga baš Ti glavom pisao, svje* doči i ovaj pasus: »... Moj dopis u »Pravdi«, koji sam napisao povo* dom premještaja ovdašnjih kotar* skih predstojnika dra Ahmcdbega Defterdarevića i Makaneca, djelo* vao je sasma porazno i potresno na bolesne živce ovdašnjeg dopis* nika demokratsko * socijalističkog glasila »Giasa Nadoda«...« Ovo je prava pravcata petljanija. Ili si rad* nik za pare onda, ili sada, ili si ću* ruk mozga, pa ni sam ne znaš, šta trabunjaš, drugo ne znam šta bi mo* do biti. Ti bi, moj Karo. mjesto u »opštini« trebao sjediti u Stenjev* cu u blizini jednog psihijatera, da Ti promatra mozgovne kotače, jer sva je prilika, da ne funkcionišu u redu. U odgovoru priznao si sve moje navode, samo bi htio da zabašuriš incident sa Grudićem i primitak 5000 K od Šerifa, misleći da je sve dobro zašuškano. Ali se ljuto varaš. Kod Grudica je. onom zgodom, bi* lo još ljudi, kojima nije bilo u in* teresu. da Tvoju stvar kriju. Ti su ljudi dapače pričali, kako jc Gru* dić tada bio pjan ko ćuskija, a Te* bi ju rekao, da pišeš proti muftiji i Vilo vicu. Kad Te jc tim »častio«, Ti si samo strepio, jer si svjestan I svoje petljanije i denuncijantske u* loge. Iza Tvog odlaska pokazao jc ; tim ljudima jedan »štos« spisa kao corpora delikti Tvojih petljanija. i Ako su odnosi između Tebe i Gru? ' dića poslije toga uspostavljeni i a* , ko si Ti »u kasnijem svom pri vat? nom i zvaničnom saobraćaju sa g. , Grudićem uvidio, da je taj čovjek : potpuno ispravan«, na zdravlje Vam obojici to tijesno i iskreno ( prijateljstvo. Kada sam spomenuo Tvoje pisanje proti Grudicu nije* I sam, Bože sačuvaj, namjeravao da I napravim »kakvu zbrku i štogod zamutim« ili da Tc »natjeram u i strah pred Grudićem«, jer ja ne bih ! htio da budem onaj teški griješnik, koji unosi svađu i razdor medu pri* i jesne ahbabe, nego je tom isticanju | bila svrha samo to, da utvrdim Tvo* ; je šarlatanstvo*pctljanstvo i ništa više, budi uvjeren! HašaŠ najenergičnije, da si pri* i mio ma kakvih novaca od Šerifa i ' u dokaz svoje nevinosti nudiš si? j jesi i u dokaza, pa se čak pozivaš i i na samog šerifa. Ja znam, a i Ti ■ znaš, da sc za ovakove »honorare« teško da »crno na bijelo« dokazati, ali »ako laže koza, ne laže rep«. Lju? i di iz najbliže Tvoje okoline pričali = su, da si dobio samo 5000 K; to je | bio, valjda, predujam, a onda si iz I »opštine« na telefon pitao tuzlan* I sku poštu, da li je kakvih novaca , došlo iz Sarajeva na Tvoje ili Mu* | radbegovo ime. Očekivao si sigurno 1 ona j resio. Da li je Šerif to para po* slao na Te ili Muradbega. to će Va* ma biti najbolje poznato. Pri završetku ne mogu, a da se ne osvrnem na zadnji pasus 'J'vog »od* govora«, u kojem me pozivaš da izađem na javnost sa svojim potpi* som. kako bi mogao imati čast upo* znati lice, s kojim polemizuješ, ina* če ćeš me smatrati »ništa više i ni? šta manje (biva zadnja pogodba i cijena) nego običnim kopile* t o m«. Ovo čikanje argumentiraš ovim riječima: »U kulturnom svije* tu je običaj, kada se neko javno na* pada, da se to čini pod punim ime* nom i potpisom«. Prije nego što na* vedem razloge, zbog kojih se nije? sam punim imenom potpisao, do* zvoli mi ovu konstataciju: Ti si 1911. i 1912. god. čitavo vrijeme a* nonimno i iz busije napadao poje* dina lica iz Musi. Nar. Organizacije kao i Šerifa, napao si i Grudica ta* kođer bez potpisa, pa kad se Ti ni* jesi držao »običaja kulturnog svije? ta«, s kakvim pravom tražiš to od mene? A sad evo razloga mom ne* potpisivanju. Prvo poznat si kao denuncijant, pa sam se bojao Tvog šera; drugo, ja kao gospodin u na* vodnicima neću da okaljam Tvoje blagorode kao propalog narodnog poslanika i nesuđenog komesara tu* zlanske »opštine«, pa mislim ko da je bolje po Te, ako javnost ne zna, ko se drznu da »okalja« takovu ve* ličinu, i treće, što ja lično ne mera? čim da s Tobom dođem u tješnje poznanstvo bojeći se, da me ne stigne sudbina Isabcgovića. Kuno* sića i mnogih drugih, s kojima si se »imao čast upoznati«. Osim toga. Ti si na »većem« stupnju kulture, jer si u odgovoru birao sve »najkultur* mi ispiju krv, da me izjedu. a kod kuću na ženu »prijatelji«, da joj »pomažu«. Ta bila jc mlada, lijepa, dobra, bilo je svega, pomagača do* sta. Osobito se ističe upravitelj op* čine, neki đak nedouk i nagovarao ju. da će za mene praviti molbeni* cu, da ću i ja biti oprošten, kao što je i on bio. Pravio jednu, ništa, pravio drugu, i opet ništa, pa treću, a sve jedna stizala drugu u nje* govu stolu... Objesio se na nju. Daj metar pšenice, daj odojka, daj ži* ta. daj novaca, mlijeka, maslaca, ja* ja... Dolazio sve češće i češće u ku* ću, dok jednoga dana nc ode i po* štenjc... Ja sam ni jesam znao ništa. Molio sam dopust na fronti i dobio ga. Došao kući i vidio, kako se go* spodari. Nestalo gotovine, nema ži? ta, otišle krave. Kazala žena: Rckvi* ritaše ih, ali drugi mi pričali: Kas? tepla je, nokvflrila sc, potepla sc po birtijama, sajmovima, troši... Uko* rio sam je, zašto tako radi. Obeća? la. da ne će više. Dopust dovršio. Molba za oprost nije još stigla. Tre* balo je ići natrag. Upozorio sam je na zlo, koje nas čeka, ako ćc dalje ovako. Ona plakala i obećala, da vi* | še ne će. Otišao sam opet na frontu i izgubio nogu. Ja izgubio no? ! gu, a ona sve niže i niže. Drugovala ! s tim propalim đakom, koji je do? ' bio službu općinskoga upravitelja. j Obećavao joj svašta. Trošili zajed? ; no, dok je šta bilo, prodala sve svo? i jc. Ostala samo kuća, jer i ja sam 1 imao polovicu. Došao sam kući bez noge. Za rad nesposoban. Ta, kako ću ja za plugom bez noge? Ona me zamrzila, jer sam ju odvraćao od tog gada, a ona i dalju s njim. Mo? lio sam. je, da ga ostavi, a što je i bilo, ja ću zaboraviti, ali ništa. Tukao sam je, još gore. Razišli smo se. I tako ode sve po zlu. Ja počeo piti, ona nastavila svoj zanat. Tro? šili smo i prodavali, dok je šta bilo. Ona zanijela, a upravitelj htio, da je se riješi, nagovorio ju, da pobaci, i dao joj lijek, 'freći dan nađoše ju u krvi, mrtvu, a njega nestalo. Pokopaše je. Dugo sam molio i pla? kao na njezinu grobu. Zatekla me noć. Ohladio sam, da me sve tresla zima. Išao sam opet u birtiju, da sc ogrijem, da zaboravim, pio sam vi* i no, rakiju, a nije bilo cime platiti, | prodao sam dakle i kuću i u svi? i I • ; ' I 1 i i ; , i ' : ' i nije« izraze, pa i a, jedan analfabeta. sa mcjtefskim mentalitetom, da izi* đem pred tako visoko obrazovana, kulturna i učevna čovjeka! Jok. bra* te, to ne ide! Eto, to su razlozi, radi kojih se ni jesam potpisao onda, a radi kojih se neću potpisati ni sada, a dajem Ti riječ, da sc više neću ni osvrtati na Tvoje piskaranje, jer mi je žao i ovo inog truda i prostora u listu, koji treba da piše preče stvari. Onaj isti. * Ovaj puta činimo iznimku, ali po* sljednju, pošto jc dopisnik, naš sta* ri i veoma uvaženi saradnik. napi* sao gornji dopis prije nego smo u* pravili molbu na sve naše dopisni* ke. da ne polemišu sa člancima pi* sanim u »Domovini«. Ur. ♦ Sanski Most, 15. januara. Na drugi dan pravoslavnog Bo* žića. oko jacije, dopjevala jc rulja seljaka iz sela Lužani idući sa zbo? ra kod crkve u Tominama do moje kuće u Lužanima i tu provalili naj* priju u baštu, a odatle navalili ko* Ijem na avlinsku ogradu. Pri tom su vrištali i podvikivali. a jedan glas se je jasno čuo, kako zove moga brata Begu: »O Bego, j .... ti tursku tvoju majku, izađi amo iz kuće!« Ja sam sc u kući prišutio, ali žene i djeca udariše u ciku i plač. Napa* daći su, čuvši tu pomaganju, otstu* pili i otišli pjevajući i jednako psu* jući muslimanske svetinje. Od njih sam poznao glasove mojih komšija i bivših kmetova Simeuna Šo* bota i dvojice mu sinova, a za druge bi znao Simcun, ko su. To je onaj isti Simeun, koji je sa svojim sinovima napao mog prvog komšiju Ahmcdbega Kurbegovića, koji se morade otseliti sa svog kućnog pra* ga. da spasi živu glavu. Ovaj je slu? čaj već bio iznesen u »Pravdi«. Ako ovo potraje, moraću sc i ja seliti, jer ne mogu vječno drhtati u stra* hu za svoj život i za život svoje če* Ijadi. Vlast ne pokazuje ni najma* nje volje, da tome stane na put. Je* dina nam je nada u našu organiza* čiju. Adein Abdagić. $ Pale, 25. januara. Svagdje jednako. Svaki dan čita* mo napadaje pravoslavnih na mu? slimane, pa ne bi bilo nekako u re* du, da nas mimoiđu. I nisu nas mi* moišli. Na 12. prošlog mjeseca je* dna bijesna rulja pijanih seljaka (braća Gajovići) iz sela Hotočinc kod Pali, prolazeći ispod Viteza, a ispred muslimanskih kuća psovali su sve što je najsvetije muslimanu i sva je sreća, da se niko od muških nije pridesio kod kuće, jer bi se zlo dogodilo. Prošle nedjelje napadoše braća Cice (cijela porodica) iz Go* rovića na bolesnog Pašana Obhođa* ša ispod Viteza, psujući mu sve što im jc na usta dolazilo. A poznato jc svakome iz onog kraja, da je taj Pašan istoj Čicinoj obitelji mnogo pomogao za vrijeme rata. Čudimo se tamošnjem svešteniku Šimi Bc* goviču, da svoj narod ne pouči u vla* danju. Mi muslimani ovoga kraja vrlo smo zahvalni njegovom dosa* i jet. 1 tako eto potežem se i povla* ! čim po svijetu. Gdje prosim, gdje i kradem i tako živim, jer mislim, kađ drugi ne moraju biti odgovorni za 1 svoja djela, zašto da?ja odgovaram? Ta ni jesam ja kriv, da sam takav. 1 Rat je ubio u meni čovjeka. Naj* prije uzeo mi iz srca mir i zadovolj* stvo, zatim me iznakazio, a onda u? bio u meni stid i poštenje. Ja čov* jek, potpun čovjek, ne mogu više biti. Jer samo onaj može biti zado* ■voljan, koji je sposoban, da si sam privriedi krušac. da osnuje ili oču* va dom. 1 tako sc eto klatim po svi* jetu s jedinom željom, za koju ži* vim, da nađeni onu zvijer, koja mi uze čovječji život i da druge barem upozorim, da se toga čuvaju. Svuda vičem, neka znade cijeli svijet, da je rat zlo, prokletstvo i da su zlo* činci svi oni, koji ga stvaraju ili po? : državaju...« Uzdahnuo teško, obrisao suze, u* stao i počeo opet skakati, sve mu znoj probijao obraze. Zurio se do ' birtije, da uz čašu zaboravi svoju ne* ; sreću ili da smisli način, kako bi čim ; prije objavio svijetu veliku istinu i ovrši svoj zavjet... �Bnoi 250 — Broj ,ПРАКПАЦ — „PRAVDA* đašnjcm držanju i imamo prema njemu veliko povjerenje i postova* nje. Žandarskoj postaji na Palima sve je ovo poznato, ali ne ćc ni da se makne. Ali to nije ni čudo, kad i jedan oružnik, .po imenu Drago, vri* jeđa nas govoreći nam: »To Vam je za 1914. godinu!«, ma da mi u 1914. nismo nikome ništa učinili. M. K. putnik. samo konstatujemo, jer upada u o* či. Naziva nas Turcima i balijama, ali ne radi toga, što iskreno voli pravoslavne. On to čini iz rentabil* nosti, jer kaže, da se nc isplati biti naklonjen muslimanima. Bio je na* ime austrijski okupacioni feljbaba, kasnije manipulativni činovnik i konačno upravitelj ispostave. Drh* ćc i trese se svaki put, kad mu u kancelariju stupi koji pravoslavni. Upozorujcmo vladu na ovog de* likanli ju, da mu malo pritegne šara* fe, neka ne vrluda, jer sc svaka po* gr ješka osvećuje, pa to bilo po Bo* gu, narodu ili vladi. Osim ovoga belaja imamo mi još kojekakvih halova. Kod nas na pr. hara sada šarlah po djeci u najvišoj mjeri, a liječnika ni od želje vidjeti. Dosad nam je liječnik dolazio sva* kog četvrtka, a sada po nekoj, veli naredbi, može da dolazi samo sva* kog drugog četvrtka i to po tri sa* hata. I ne čudimo se njemu niti mu zamjeramo, jer je jedini u kotaru, koji broji 50.000 duša. Naš susjedni kotar ma da nije ni prostorom ni brojem pučanstva jednak našem, i* ma ništa manje nego šest liječnika, a mi samo jadnoga. A valjda smo i mi ljudi s istim pravom na život! Vakufljanin. * Bratunac, 21. januara. Niže potpisani žitelji općine Bra* tunačke srez Srebrcnički, upućuju Radnom Odboru slijedeću tužbu: Potpisani muslimani i katolici su osumnjičeni i optuženi kod ovdaš* nje vlasti, da posjedujemo oružje i nekakve sumnjive knjige i spise, te su nas 18. ov. mj. pretraživali žan* dari Bratunačkc i Srcbrenačke po* staje i premetnuli 15 16 kuća mu« slimanskih i katoličkih. Pretraga je bila bez ikakva uspjeha. Ne znamo, da li je ova premetačina bila s doz* volom okružne ili više vlasti. Isti* na, oduzeli su jedan revolver od ov* dašnjeg vjeroučitelja Abid cff. Do* zića, kojem svakako spada pravo na oružje. Nu patroli nije bilo do* sta, što im je dotični dragovoljno dao svoj revolver nego su pojača* nom patrolom pretresli svu kuću, tražeći nekakvih knjiga i spisa, što je naravno bilo bez uspjeha. K to* mu dodajemo, da su pravoslavni potvorili istog mualima, da je tobož kazivao ovdašnjim (muslimanima, kako se je Enver paša sa vojskom i nekakvijem crnim bajrakom pribli* žio Balkanu i da će na skoro ovamo doći, te da ćemo se mi osvetiti. Na istrazi sreskog načelstva to nije do* kazano, jer nije ni govorio. Dalje se pritužujemo da ovdašnji pravoslavni nasilno navaljuju, da otvore ogradu oko džamijskog ha* rema i mekteba, s namjerom, da^ o* vo zemljište bude njihovo igralište, pijaca i prijeki putevi. Nakon premetačine istog dana je Stanoje Zario u gostioni Pere Jo* vanovića prijetio muslimanima, da će ih popaliti, psujući balinsku maj* ku, i da ćc muslimani upamtiti, što su oni. Još se žalimo, da nam javno pravoslavni prijete, ako bismo sc pritužili ikakvoj vlasti na njihove gore navedene napadaje i prijave, da ćemo kud i kamo gore pošljedi* ce podnijeti. Pri spomenutoj preme* tačini sa žandarskim patrolama od* rođeno je bilo i pet ženskih inovjer* ki, koje su i muslimanske žene pre* tražile. Dalje navodimo, da se je od šes* naest kuća našao samo jedan brov* ning revolver u Hasana Effendića, (posjeduje dozvolu na revolver i lankaster) dok od šesnaest kuća ni u jednoj više nisu oružje našli kao i nikakvih sumnjivih spisa ni knji* ga. Nakon premetačine pitali su nas, daji kod pravoslavnih ima oružje, te da i njih premetnu, s tom nao* čičom, da bi nas zadovoljili. Odgo* vorili smo, da su baš pravoslavni, koji su nas tužili i zahtjevali preme* tačinu kod nas, a da oni imaju oru* žja, to svako zna, jer slobodno i javno pucaju. Same oružničke po* staje znaju, da ga svaki pravoslavni posjeduje. Čak je na dan Bogojav* ljenja pred crkvom bombu bacio Sreto Neškolić i zamalo da nije u* bio Mujagu Buljubašića. Sve gornje navedene činjenice svjedoče potpisani. U. Alija Effendić, Kasan Efendić, Jusuf Verlaševiu. Mujo Smailagić, Abdulah Karić, Nikola Sojodović, Jozo Karić, Fazlija Džafić, Ana Fe* zić, Mehaga Begović, Ibrahim Bu* 1 jubašić. Abid Dozić. Avdo Zukić, Mustafa Avdić i Malčin Skeledžić. • Donji Vakuf, 29. januara. Kod nas kao i svagdje: sve po nama muslimanima. Pošto riba od glave smrdi, tako i kod nas sve smrdi od upravitelja naše ispostave. Ovdje se na pr. u agrarnim odno* šajima događaju takve stvari, koje čak ne dopušta niti famozna Polja* kova i Krizmanova uredba. Slučaj Omera Poričanina. On kupi oružje po zadnjoj ministarskoj naredbi, ali sumo od muslimana i katolika i ti* me nas trpa direktno medu sumnji* ve i antidržavne elemente. On ni* kada ne opći ni s jednim muslima* nom, što mi naravno i ne želimo, ali I | i I . । | j I : ; ; I I I I Polira pregled. UNUTARNJI. Riješenje Radićevog ustezanja. Neke beogradske i zagrebačke no* vine donose iz beogradskog »pouz* danog« vrela ovo: »U ozbiljnim je političkim krugovima zaključak po* slanika Hrv. seljačke republikanske stranke, prema kojemu poslanici ne misle poći u Beograd izazvao neu* godno raspoloženje. Ozbiljni,- ali odlučni političari misle, da je na* došao čas, da se odredi stanoviti rok, u kome imadu poslanici doći u konstituantu i položiti zakletvu. Nc učine li to, tad su ruke razriješene. U tom se slučaju moraju raspisati u Hrvatskoj i Slavoniji, odnosno u o* nim županijama, gdje su birani za* stupnici Hrv. seljačke republikan­ ske stranke novi izbori, ali ne za sve mandate, već samo onoliki broj, ko* liki je broj mandata utrnuo, odno* sno bio poništen. U tom slučaju na* ravno kandidovale bi sve stranke, a pravo izbora bi imali i svi- izbor* nici dotičnih Županja. Na taj način bi Radićeva stranka prirodno izgu* bila jedan izvjestan dio poslanika. , Računa se. da bi na taj način sc* 1 ljačka stranka mogla izgubiti do 20 mandata, što bi svakako oslabilo njenu političku poziciju. U slučaju, da i novoizabrani poslanici ne bi htjeli doći u Beograd mogao bi se gornji eksperimenat ponoviti, a na taj način i opet bi Radić smanjio broj svojih poslanika preko svoje volje i doživio politički neuspjeh. Vaš je dopisnik upitao političare, koji mu saopćiše gornje kombinaci* je: »Nisu li to tek prijetnje?« »Ne < nipošto nc!« - glasio je odgovor.« ‘ Protić i Muslimani. Beogradski ( Dnevnik« javlja: Jučc je predstav­ nik jugoslo venskog muslimanskog kluba dr. Mehmed Snaho posjetio ' u privatnom stanu g. St. Protića. j s kojim je pretresao političku situ.- ‘ aciju i pitanje usuva. Muslimanski klub igra dosta po* I mirljivu ulogu u pitanju donošenja I ustava i članovi njihovog kluba na­ stoje, da ubijede članove jugoslo* venskog i narodnog kluba o potrebi I polaganja zakletve još prije pretre* ‘ sa poslovnika u Konstituanti, jer bi na taj način mogli uplivisati e* ventualnoj promjeni nekojih tača* ka poslovnika. Inače ne mogu ni su* djelovati u debati. VANJSKI. O porazu Grka. Iz Carigrada jav* Ijaju o nedavnome porazu Grka ove potankosti. Vojsku kemalista pred* vodio je Ismet hej. Bitka se je za* metnula kod hvOnii. Grčka armada je bila bametom potučena, a još vi« še u bijegu do Brousea. Grcima je zaplijenjen skoro sav materijal. O* čevidci pričaju, da se odavna ne pamti, da se je turski vojnik ovako borio, a da je uzrok tome što su grčke čete nekoliko dana prije po* činile grozota nad muslimanskim pučanstvom. Ismet bej je o svemu pokupio podatke i sve rekao svojim vojnicima da ih uspali. Rimska »Tribuna« priznaje, da su Grci po* činili one grozote, i da je svjedok neki francuski pukovnik, koji će to objaviti svemu civilizovanom svije* tu. Vojnička aktivnost kemalista. Po vijestima iz Carigrada kemalistička vlada se priprema, da Trebizondu upotrijebi kao bazu za pomorski saobraćaj sa sovjetima. Vlasti se pripremaju da rekvirišu sve strane zavode osim američkog sirotišta u koje će smjestiti pomorska škola, Bećir Sami beg, komesar inostranih djela nacijonalističkc vlade došao je u Trebizondu odakle ćc se uputi* ti u Sivas, da na jednoj konferenci* ji razlože namjere boljševika u is* lamskom svijetu. Misija Izzet*paše po vijestima iz Carigrada imala bi se prvih dana fe* bruara povratiti onamo. Čim vladi u Angori stigne službena vijest o dolasku lzzet*paše u Carigrad, ona ćc objaviti tok pregovora. — Po vi* jesti iz Angore sovjetska vlada predviđajući sporazum između sa* veznika i nacijonalista izjavila je, da će i ako do toga dođe sovjeti sa* čuvati simpatije za nacijonaliste. — Emir od /Afganistana zamolio je Ке* malspašu, da mu pošalje vojničku misiju. Talijani sevrski mir. Po vijesti* »Matina« iz Rima u tamošnjim par* lamentarnim krugovima vlada uv* jerenje, da je usljed poraza Grka u Anatoliji bezuvjetno nužno pretre* sati pitanje sevrskog mira, koje bi Engleska odgodila. Ublaženje ovog ugovora je jedino dobro sredstvo za umirenje kemalista, koji će raču* najući na pomoć boljševika u Ana* toliji stvoriti vjerno žarište agita* cijc. . Nemiri u Italiji. Ljubljanska no* vina »Jutro« javlja iz Milana: Pos* Ijednji sukobi među fašistima i so* cijaldemokratima imaće političkih posljedica i u parlamentu. Obje stranke, naime i stara socijalistička i nova komunistička, najoštrije na* padaju vladu, koju smatraju odgo* vornom za posljednje događaje, o kojima će u parlamentu izazvati ve* liku debatu. Međutim je došlo do novih sukoba. U Fiorenzi su fašisti provalili u štampariju komunistič* kog lista »La Difese« i razbili sve mašine i zapalili zgradu, koja je do temelja izgonila. Kao odgovor na to proklamovali su radnici general* ni štrajk, tako da je Fiorcnza osta* la bez vode, svjetla, tramvajskog prometa i t. d. Pekare peku kruh sa* mo za one, koji se mogu da iskažu posebnom iskaznicom radničke ko* more. U Modeni i Bolonji morale su oblasti prilikom svečanog pogre* ba palih žrtava preduzeti sigurnos* ne mjere. I u Rimu je također izbio čitav niz štrajkova. Vojska je po* sjela tri najveća mlina. I iz drugih krajeva javljaju sc štrajkovi i ne* miri. Italija traži razoružanje Boke Kotorske. »Idea Nationale« u Rimu javlja, da izmjena ratifikacije ra* pulskog ugovor nije još provedena i to radi toga, jer je talijanska vla* da preduzela korake, kad bi sc de* militarizovala luka u Boki Kotor* skoj. koja sa Lovćenom predstav* lja prejaku pomorsku bazu u ruka* ma Jugoslavije. Čini se. da će Ita* lija osim toga zahtjcvati od Jugo* slavije, da se obveze na to. da ne će povećati svoje pomorske sile. En* gleska i Francuska pridružiće se o* vom talijanskom koraku, pošto vla* đa u Beogradu ne će ništa o tom da čuje. Mislimo, da je ova vijest prosta izmišljotina i da će je sama talijanska vlada brzo demantovati. Spor između Engleske i Francu* ske. Na sadašnjoj konferenciji šefo* va antantinih vlada u Parizu došlo je do ozbiljnog spora između Fran* cuske i Engleske u pogledu rješava* nja reparacija, koje ima da nado* knadi Njemačka. Cijelo francusko novinstvo piše o tome sporu tako, kao da je u njemu izbila potpuno na javu kriza antante. koja se tako du* go sakrivala. Na sjednici od četvrt* ka. kd je francuski ministar finansi* ja Doumer iznio predlog. da Nje* mačka plati 212 milijardi u zlatu, odgovorio mu je Lloyd George: »Nije dosta samo reći, da Njemač* Страна 3 — Strana I ka plati sumu, koja nije bila nikad diskutovana, već sc mora misliti i na mogućnost isplate. Njemačka bi inostrana trgovina na taj način pot« pun propala i država bi došla do bankrota.« Radi ovakog energičnog otpora Engleske odloženo je to pi* tanje za kasnije. I englesko novin* iStvo drži situaciju u Parizu za vrlo ozbiljnu. ' Teror u Španiji. Španjolski eks* I tremisti u Barceloni nastavljaju sa , atentatima. Provaljuju u radioni* ! cc, gdje dolazi do bitke izme* ■ ’đu njih i vlasnika. Od posljednjih je mnogo poubijano. U Valenciji i htjeli su počiniti atentat na ekspres* ni vlak, ali je policija uhvatila tro* jicu, koji su trebali da izvrše zlo* čin. Kada su ovi htjeli da pobjegnu, policisti >su ih ustrijelili. U Oviedu došlo je do bitke u že* Ijezničkoj radionici, za koje je šef 'teško ranjen. U Sevilli zapalilo je radništvo tvornicu papira. Kada su neki pošli da gase, otvorili su ekstre* •misti na njih vatru iz pušaka. Zadnjih 48 sati ubi jeno je na raz* nim mjestima oko 40 ljudi, a da se j krivci nisu mogli pronaći. Atenta* ! tori obično dolaze u automobilu, pu* , čaju i netragom iščeznu. ' Đo užasnog prizora došlo je u Valenciji, kada se u parku skupilo ЗОО ljudi đa or^anizuju demonstra* čiju. U taj čas pobjeglo je iz obiiž* hjeg cirkusa 5 lavova, koji su se za* trkali u masu i počeli klati ljude. Do* Šio je do strašne panike i tek teš* kom mukom uspjelo jc ukrotiti bi* jesne zvijeri. Koliko će Njemačka plaćati? . • Javljaju iz Pariza: 28. ov. mj. odr* ; žana je sjednica komisije, naimeno* i vane da pripremi projekat za rije* ; šenje problema reparacije. Pod i predsjedništvom Brianda. poslije dužeg proučavanja, komisija je u* zela bazom diskusije ovaj projekat: ' Njemačka će prvih pet godina pla* ćati po tri i po milijarde maraka u ; zlatu godišnje; drugih pet godina po šest milijardi godišnje, a ostale 32 godine po sedam milijardi go* . j Tšnje. Ako Njemačka ne izvrši obveze. ' Iz Pariza javljaju: U raportu ods nosno razoružanja Njemačke u slu* čaju neizvršenja obveza đo odrede* , noga roka, maršal Foch traži oku* paciju novih njemačkih teritorija i produženje okupacije rajnskih ob* lasti. j Ministarska kriza u Italiji. U tali« janskim parlamentarnim krugovima sve se više govori o tom. da bi mo* glo doći do raspusta ove kuće i to s razloga, jer bi mogla nastupiti kri* : Lična situacija, ako socijalisti nasta* ve opstrukciju tc i nadalje sprečava* ju prihvat zakona o kruhu. Ovaj raspust ostao bi posljednje sredstvo da se razbistri situacija. Pučka stran* ka i socijalisti, kako se čuje iz nji* hovih redova, ne boje se novih iz* bora, jer drže, da bi u tom slučaju ‘ mogli imati samo koristi. Izbori bi bili neugodni samo za konstitucio* naliste. U vladinim krugovima drže, । da bi bilo dobro raspustiti ovaj par* > lamenat, već iz toga razloga, što bi I se novi izbori proveli i u novo*anek* ■ Hranim krajevima. S druge strane ; opet neki tvrde, da se vlada neće u* suditi, dn sad baci zemlju u izbornu ' borbu nakon burnih događaja po* . sljednjih dana. i 1 I | Domaće vijesti. Naš list neće izaći u četvrtak radi blagdana u štampariji. Večera kod Regenta. 26. ov. mj. je bila kod Njegovoe Kralj. Viso* čanđstva Prijestolonasljednika ve* čera, na kojoj su pored ostalih bili od naših potpredsjednik Ustavo* tvorne skupštine Dr. Halidbeg Hra* snica i sekretar Husein Alić. Njego* vo Kralj. Visočanstvo Prijestolona* šljednik je s našim poslanicima raz* govarao i o političkoj situaciji, te o prilikama u Bosni. Izjava. — Na želju g. Hamdije Mulića učitelja rado izjavljujemo, đa članak »Radi boljeg razumijeva­ nja kršćanstva« u 11. br. »Pravde« od 29. o. mj. potpisan pseudonimom »Učitelj« nije iz njegova pera i ako on svoje članke, koji sc bave uvijek �Strana 4 — Cipdiia kulturnim pitanjima, potpisuje tim imenom. Muslimanska školska djeca slave Božić. Tuže nam se iz Sanskog Mo# sta. da je tamošnji učitelj Ц. R a# k i ć na treći dan pravosl. Božića priredio zabavu, u kojoj su sudje* Uvala djeca svih triju vjera. Medu ostalim pjevala su djeca, pa i mu# slimanska, ovu pjesmicu: »Božić ide brekom, pokrio se snenom Božić ide planinom, pokrio se slaninom i t. d. Mislimo, da je ovo posve neumjesno, a muslimane Sanskog Mosta upozoravamo, da im čak ni ovakve »zabave« djecije ne smiju kvariti volje za školom, jer smo bez škole sigurno propali. Đobojska policija tuče. Tuži nam se Salih Vehabović iz Doboja, da ga je narednik Bilbija dao zatvo# riti na osnovu jedne lažne potvore. Među ostalim piše ovo: »Izišao sam iz kancelarije napolje, a za mnom policija Kovač, koji me prihvati za ruku i gurnu u jednu praznu sobu, opsova mi mater i Boga, uz riječi, da on nije općinski policaj, zapo# ceo me je tući štapom i šakama, svezao me u lance i zaprijetio mi, da ne smijem govoriti ništa, pa me odveo u zatvor u kotarsku isposta# vu. Idući putem psovao mi je opet mater. Prilazem liječničku svjedodžbu o ozledama, koje mi je nanio, kao i svjedodžbe od općine o mome do# sadašnjem ponašanju«. Umorstvo u Sarajevu. U četvrtak oko ponoći počinjeno je umorstvo u Sarajevu. Radnik u željezničkoj radionici Petar G'išić umorio je bri# jačkog obrtnika Ivana Ginala. Gi# nal se je nedavno zaručio i imao se uskoro vjenčati. Idući na večer od svoje zaručnice, dočekao ga jc u u# lici Vojvode Putnika Petar Glišić i razmrskao mu glavu letvom tako, da jc Ginal smjesta umro. Petar Glišić sa svojim drugom Tihom:# rom Trpkovićem je javio policaj# no! karauli na Kolodvoru, da na u# lici leži mrtav čovjek. Odmah su preduzet: izvidi, te je šefu kriminal# nog odjela dru Kelleru uspjelo, da u Petru Glišiću otkrije ubojicu, koji je priznao da je Ginala umorio radi ljubomora. Glišić je predan držav# nom odvjetništvu. Popis pučanstva u Hrvatskoj. — U petak započeo je u Zagrebu i u cijeloj zemlji popis stanovništva i stoke. Sam Zagreb razdijeljen jc na 254 okruga, a popis u cijeloj zemlji ima da bude dovršen najka# snije do 10. februara. Mezaristanski odbor u Sarajevu, izdavače putem dražbe u zakup tra# vu na muslimanskim grobljima le# žećim na južnoj strani Sarajeva dne 5. februara 1921. u jedan sat posli# je podne u prostorijama Vakufske centrale II. kat. Mezaristanski odbor. Konferencija kućevlasnika i nai# moprimaca kod ministra za socijal# nu politiku. 29. ov. mj. u 3 sata po# slije podne otvorio jc ministar za socijalnu politiku, dr. Milivoj Jova# Broj 250 — Bpuj „PRAVDA* — „ПРдВДл* nović, konferenciju u Beogradu, na kojoj se ima riješavati: l. Jednolič# no riješen je pitanja zakupa stanova uopće bez obzira na podjelu zaku# pača; 2. zakupi lokala za trgovine, profesionalne radnje i kancelarije; 3. o zakupnini cijenama uopće; 4. o zakupu soba i o samcima; 5. o rc# kviziciji stanova i 6. iseljavanje stranača i stanovnika drugih općina iz prenaseljenih gradova. Pitanje dalj# njeg oslobođenja novih zgrada neće biti predmet diskusije. Prava, koja uživaju vlasnici takovih zgrada (no# vozidanih) u pogledu određivanja zakupnine i izbora zakupaca ostaju i u buduće apsolutno neokrnjena. Na konferenciju pozvao je ministar sva zainteresovana udruženja. Ko# liko je nama poznato, nije pozvato ni jedno sarajevsko udruženje, koje bi imalo velika interesa na rješava# nju toga veoma važnog socijalnog pitanja. Sastanak udruženja zemljcposjed# nika. Pozivaju se svi zemljoposjed# nici da nefaljeno dođu na sastanak u petak dne 4. februaru o. g. u 2 sata po podne u sarajevsku kiracthanu. — Mjesni odbor. Ko zna što o mome sestriću H u# si A 1 i š i ć u, koji mi se kao vojnik na frontu, od 1914. nije nikad javio, molim, da mi to javi pismeno na adresu: Omcr Drobić, selo Pobrižje, kotar Sanski Most. Dobićc lijepu nagradu. U nakladi Jugoslavenskog Kom# pasa. Zagreb, izašla je ovih dana Zemljovidna karta Jugoslavije, koja sadržaje i definitivne granice naše države, obzirom na ispad plebiscita u Koruškoj i prema Rapallskom u# govoru. Mjerilo 1:1.500.000. Cijena K 10. . Kod vanjskih narudžba u# moljava se novac unaprijed dozna# čiti. Narudžbe prima Jugoslavenski Kompas. Zagreb. Strossmaverova ul. 61. Telefon 11—13. CIJENE PADAJU ! Papirnici D. i A. Кајоп, Sarajevo- Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasno« pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 3S5 K. kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K. lani ranog kanelaj-parira 12 kg teško« 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju ' se brzo i tačno. Pakovanje se ne računa. Dobar dan! i dobro zdravlje do# niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa#pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce ELsafluida 42 K. 6 kutija Elsa#pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje# pote jesu: Fellerova Elsa#pomada za lice, naj’ača vrsta 15 K, Fellcrov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel# lerova J’annochina#pomada za po# rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa#preparati tvrtke Eugen V. Fel# ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva# ke preporuke vrijedni! Os. 1164,18.-00 MUSLIMANI ■= Oglas. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavati će običnom javnom dražbom na dan 24. februara 1921. u četvrtak u 10 sati prije podne (sudbena palača II. kat soba broj 52). 1. 1 . dio kuće i bašće u površini od 1 d. 386 m u Ulomjenici gr. ul. br. LXXlV/IO, kat. opć- Sarajevo, ali ne ispod 200.000 K. 2. Cijela kuća u Tubegovici ulici (glavna trafika) gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat- opć. Sarajevo ali ne ispod 700.000 kruna i 3. Cijele mulk nekret. u gr. ul. br. 231 i 238 kat opć. Butmir G. u površini od 21 d. 850 m. ali ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se vidjeti uz vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskod suda u Sarajevu. ’ j I ■ j ' I j I । ' i j Kotarski šeriatski sud. sjetile se GAjRETA i ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■a■ Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12 —. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5 — i 12’—, Mast za uši na blagu K 5 — i 12’—, Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. U Sarajevu, dne 28. decembra 1920. | ЈДГ Mjesni zastupnici traže se! Izvor jeftinoće! Stiglo : prodajo se po sniženim cijenama: Pirinač, kafa, šećer kockasti u sanducima i vre­ ćama, kristalnoga šećera u vrećama, smokava, hurmi, limona i naranči. — Kod potrebe izvolite posjetiti veletrgovinu Abdurrahmanaga Hadži Prcić, Sarajevo, Bazrdžani 23. Centralna drogerija Braća Šahinagić PAPIRNICA ♦ » HAMDIJE KOPČI Ć A • ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 • preporučuje svoje bogato slovarište ф J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ * £ obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština I spužvi. Skladište svih mineralnih voda i r. d. * * > Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61» > ♦♦*♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ našim starim i noАвvim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo na veliko kafu, Šećer kockasti (u sanducima), piri" nać, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. Braća (Hasan) Pašić, Tuzla. Jeftinih Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba jorgana staklene ploče svakovrsnih, malih, velikih te vezenih razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehmed Slinić, jorgandžija. Sarajevo. HalaČi ul. 11. u svim mjerami, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene Lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAGREB,kraj paromlina. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u £3. Brodu i 0. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS.i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - * * KancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lipo. - Brzojavi: Trgočačka banha. Saraјеро. - Interurban telefon: Zli Odgovemi urednik; fbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e76ae79a2557ccf62f633fda47eb2646.pdf ed2493c8d0fd3bc270629bfe0e5ad120 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K. 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ, Broj 13 (251) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 5. februara 1921. (25. Džumadel-ula 1339.) Govor nar. poslaniha dra M. Spahe. DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 28. JANUARA PRILIKOM RASPRAVE O IZMJENI PRIVREMENOG POSLOVNIKA. (Po stenografskim bilješkama.) Gospodo poslanici! Kad je pred* sjedništvoi Ustavotvorne Skupštine pristankom i onih grupa, na koje se vlada oslanjala, riješilo, da se na dnevni red stavi izbor odbora za iz* mjenu poslovnika, ja sam sa svo* jim drugovima očekivao, da grupe, na koje se vlada oslanja, imaju oz# biljnu namjeru, da iz poslovnika iz* bace sve one reakcionarne odredbe, koje ne pristaju jednoj Ustavotvor* noj Skupštini. Ja sam sc, gospodo, kao član toga odbora za nekoliko dana rada vrlo brzo razočarao. Ja sam vidio, da te izmjene poslovni* ka nisu izmjene poslovnika u nje* govim bitnim odredbama, protiv kojih su se glasovi čuii još odmah kod otvaranja Skupštine, već samo izmjene sporednih odredaba. Glav* ne odredbe ostale su sve iste. Na njima se nije smjelo apsolutno ni* šta mijenjati. To je načelna izjava zastupnika vlade u odboru i na to* me gledištu stajali su i predstavnici velikih stranaka u ovome domu. Kao g'avni razlog, zbog čega se ne smiju ove reakcionarne lodredbe privremenog poslovnika mijenjati, ističe sc sa strane vlade i sa strane predstavnika tih grupa, da zemlja treba da dobije čim prije Ustav. Brzo donošenje Ustava to je glav* ni razlog, zbog koga se nisu smjele mijenjati one odredbe, koje smeta* ju slobodu govora i koje ne daju mogućnosti, da se dovoljno svoje mišljenje izrazi. Brzo donošenje U* stava isticano je kao jedini lijek, kojim će se država da izliječi od silnih trzavica, i idući za tim glav* nim ciljem, za brzim donošenjem Ustava, odbor je primio skoro u ci* jelosti s vrlo neznatnim izmjenama čitav poslovnik u onome obliku, kako ga je vlada g. Vesnića donije* la. Vi imate, gospodo, izvještaj u svojim rukama i vi ćete vidjeti iz toga izvještaja, da su izuzev pitanja interpelacija, koje su vrlo ograni* čene, ostale sve odredbe, protiv ko* jih su sc čuli ovdje u početku gla* sovi, ostale gotovo posve nciz* mijenjene. Od brzog donošenja U* stava nadaju se i gospoda iz vlade i gospoda iz vladinih grupa, da će se zemlja izliječiti od svih zala, ko* ja u nioj postoje: financije će se krenuti na bolje, dinar će se pope* ti do tečaja al pari, nestaće korup* čije. Ne pita se, kakav će biti taj Ustav, glavno je samo da zemlja dobije čim prije Ustav. Ja ne mogu s tim nikako da se saglasim. Ja mi* slim, da bi bilo bolje da malo duže radimo na Ustavu, samo da zemlja dobije Ustav, koji će zadovoljiti velike mase naroda. Ja znam, gospodo, da sc ne može Ustav donijeti potpunom saglasno* šću i da sve grupe neće na taj U* stav pristati, ali je bezuvjetno po* trebno, da Ustav bude djelo spora* zuma što većeg dijela Ustavotvor* ne Skupštine. Treba da se na jed* nom nacrtu Ustava nađe što više predstavnika naroda, koii su iza* brani 28. novembra 1920. Kako da* nas stvar stoji, Ustav bi imao da bude donešen jednom neznatnom većinom, kako to propisuje § 65 privremenog poslovnika, odnosno sadašnji § 66, koji je i u novom pro* mijenjenom poslovniku ostao ne* promijenjen. dali izjavu, da za nas kao monar* histe pitanje zakletve nc igra ulo* gu, ali ja sam i u odboru naglasio, da ne bi trebalo u poslovnik unositi odredbe, kojima se izvjesnim gru* parna zatvaraju vrata ove Konstitu* ante. Vrata Konstituante treba da su otvorena svima predstavnicima, koje je narod izabrao i ne smiju se jednome dijelu ljudi, koje je narod poslao u Konstituantu, zatvarati ' vrata. Za nas ovo pitanje ne igra । Godina HI. nikakvu načelnu ulogu, ali bi nam I samo bilo milo, kad se ne bi na ovaj način zatvarala vrata Konstituante. Iznoseći ove glavne prigovore i ne upuštajući se u pojedinosti ovoga poslovnika u ime našeg kluba izjav# ijujem, pošto će se glasati o poslov* niku u cijelosti, da ćemo glasati I protiv ovako izmijenjenom poslov# i niku. (Pljeskanje kod Jugoslavenske I Muslimanske Organizacije.) 1 sve svečane izjave, koje su pri* premile naše državno i narodno u* jedmjenje, naglašavale su do sada, da treba Ustav da bude donešen brojno kvalifikovanom većinom. To je jasno izrečeno u Krfskoj deklara* čiji, u adresi Narodnog Vijeća i u odgovoru Nj. Visoč. Prestolona* sljednika na adresu. UsprKOs svima Povodom odgovora g. ministra 1 poslati oni, kojima nijesam mogao ovim svečanim izjavama i po pri* vremenom poslovniku Vcsnićeve Pribićevica glede čitanja Očenaša u ! zapovijedati. Došao sam tako i u vlade i po novom poslovniku, kako sandžačko#makedonskim školama Kragujevac i tamo sam godinu da* ga odbor predlaže, Ustav će se do* našao je g. nar. poslanik Dimitrije I na radio po svojoj savjesti. Ova je nijeti apsolutnom većinom glasova i POtpadi ć za potrebno, da na adresu stvar bila u javnosti dosta tretirana svih poslanika. Gospodo, ovakav j poslanika Korkuta uputi ove riječi: i to sa strane, koja je imala jednu način donošenja Ustava nc može | »Vaš potpredsjednik Skupštine bio i vrlo hrđavu tendenciju, koja je u je sudac ovdje u Kragujevcu i u I našim redovima na jedan vrlo ne? nikako da urodi ciljem, za kojim i* de, barem prividno, i vlada i grupe, njegovom prisustvu kao moralan način sijala smutnju. Ovo na koje se ona oslanja. Ustav treba suca vješane su šumadij* je, gospodo, s moje strane jedna u prvom redu da donese zadovolj* s k e žene i djeca.« Ova je iz* svršena stvar, a onaj koji to još i java izazvala buru protesta i nego* i sad tvrdi, svjesno govori je* stvo, da donese dobro raspoloženje u široke mase narodne, a to će biti dovanja poslanika naše organizaci# dnu neistinu i ja mogu samo je, a predsjednik je g. Popadiću od* , žaliti što se može naći jedan posla# samo onda, ako se veliki dio narod* uzeo riječ. Malo kasnije uzeo je ri* nik, koji u ovom domu svjesno go* nih predstavnika složi u jednom na* crtu Ustava. A to neće, gospodo, ječ g. dr. Hrasnica i dao ovu izjavu: j vori jednu notorno uglavljenu ne# »Jedan od naših, nažalost, kolega istinu.« biti nikada u onome slučaju, ako se Izjava g. dra Hrasnice pozdrav* iznio ie da sam ja u doba, dok su 1 taj Ustav izglasa samo većinom od Šumadinci lili krv, bio u Kragujev* Ijena je burnim odobravanjem i od polovine narodnih prjedstavnika. Takav Ustav neće moći da zadovo* cu sudac i da sam ih vješao. Šta je strane poslanika izvan našeg kluba, dalje rekao ne znam. Gospod*), isti# ! a Popadić je ušutio kao ribica. Ti* lji široke mase narodne, a još će gore da djeluje na te mase, kad vi* na je od svega toga samo to, da sam mc ie i skupštinskim zapisnikom o? ja bio asentiran kao austro*ugarski vjekovječena jedna kukavna izmi# de, da ovim privremenim poslovni* vojnik, da sam poslije postao oficir šljotina naših političkih protivnika. kom, odnosno poslovnikom, kako i poslan onamo, kuda su me htjeli To i ovdje bilježimo. ga je odbor za izmjenu predložio, gaze više puta svečano data obeća* nja. Ako, gospodo, hoćemo mir i spokojstvo, ako hoćemo zadovolj* stvo u širokim narodnim masama, onda se ovako data svečana obeća* nja, kako u Krfskoj deklaraciji, ta* —ib. Gg. čitatelji će mi oprostiti, I mi ćemo se zadovoljiti samo time.. ko i u dresi Narodnog Vijeća, ne bi što ću da se na ovom mjestu osvr# ' što ćemo da neke stavove podvu? smjela na ovako grub način gaziti. nem na jedan članak — »Domovi# ! ćemo. U 10. broju »Domovine« od U ovoj osnovnoj odredbi poslov# ne«. Znam da to ne zaslužuju njene 27. pr. mj. stoje na uvodnom mje# nika, proti koje su se najjači glaso* gose, znam da to ne zavrijeđuju ni stu i ove riječi: »Konstatujući ove žalosne činje# vi ovdje čuli, nije odbor apsolutno njeni urednici, ali uza sve to se je ništa izmijenio. Mi smo, gospodo, vrijedno pozabaviti njenim uvodni* niče moramo priznati, da i naš po# kom »Beograd šuti«, jer zgodno ilu* ! ložaj, kao jednog nezavisnog mu# pokazali dovoljno predusretljivosti, kad smo od svog prvašnjeg zahtje* strira razočaranje i onih, koji slimanskog lista, nije ni malo zavi* va odustali, da se za Ustav traže htjedoše biti veći papa od pape: dan. I mi se nalazimo u jednoj dvije trećine, i zadovoljili se sa tri koji htjedoše biti veći Srbi od Srbi* mučnoj dilemi. S jedne strane eklatantna nesposobnost »Pravda# petine, da sc barem formalno udo* janaca. Početkom novembra prošle godi* I ša« za vođenje jedne razumne i volji datim obećanjima u malo prije pomenutim proklamacijama. Ni ne pokušao je g. Šerif Arnautovlć, , plodne politike, a s druge opet jedna vlada ni njezine grupe nisu na to da učini posljednje napore, kako bi nerazrješiva zagonetka pred kojom pristale, i ako je vlada sastavljena bacio veo zaborava preko svoje au* I začuđeni stojimo. Beograd autentič# u polovini od one stranke, koja je stro#madžarske prošlosti: pokrenuo | no i odavno znade, kako je nama malo prije izbora od 28. novembra je svoju »Domovinu« u nakani, da muslimanima od oslobođen i a do i u svoj program uvrstila tačku, smrvi našu organizaciju i uništi nje# danas, znade, koliko smo štete ima# prema kojoj se mora Ustav donijeti no vodstvo. Nije bilo sredstva, ko# li i muka pretrpili. Sve to Beograd jeg se nije latio u toj svojoj očaj* znade, ali Beograd još uvijek kon# brojno kvalifikovanom većinom. Prema tome se jedna od grupa, na ničkoj borbi za ponovno oživljenje, zektventno ćuti. A i mi smo m n o# koje se vlada oslanja, iznevjerila a kulmen je njegovih podvala u i g o ćutal. Pokrenuli smo naš list i svome vlastitom programu. Ja sam tvrdnji, da je naša organizacija pro* bili duboko uv’ereni, da će samom našom pojavom, korektnim i lojal? tudržavna i izdajnička. U šupljoj već u početku svoga govora sporne* nim našim držanjem i pisanjem nuo, da su izmijenjene samo ne* svojoj »prvoj ri:eči« osuo je drvlje i kamenje na našu »ćoravu« politi# sve krenuti na bolje. Uka* znatne odredbe. Te izmjene nas, ku i navijestio ništa manje, nego da hulili smo, da nas časovi to zavedene gospodo, ne mogu zadovoljiti i ja »veledušni Beograd, duša i centar muslimanske mase osude, ali smo neću da se upuštam u detaljno pre* tresanje toga izmijenjenog poslov? naše kraljevine, veljan je da prema bili tvrdo uvjereni, da če naš ispra# van rad muslimanima donijeti us# nika iz jednostavnog razloga, što je muslimanima povede bratsku politi? zakHučeno, da sc diskusija vodi en ku: voljan je da zaboravi vratolom* pjeha; držali smo da će Beo* ne skokove i netaktičnosti »Pravde« grad progovoriti. block, da se o čitavom poslovniku Mi smo se specijalno nadali, da od jedamput glasa. Kod takova na* i njene organizacije.« Udesio je čina pretresan i a poslovnika nije, »takt i rad prema novim prilikama« će baš zbog nas promijeniti bosan* gospodo, moguće iznositi prigovore i do ogavnosti se umiljavao onima, ska vlada svoju politiku spram mu* koji »o našem položaju i o p* slimana i vjerovali smo, ako to ne pojedinim odredbama poslovnika. Ja se stoga zadovoljavam ovim stanku u državi odlučuiu«. U učini, da će je na to natjerati Beo* glavnim prigovorom, koji se tiče o* jednoj mu ruci bijaše baklja, kojom grad. Beograd i dalje ćuti, ali mi ne snovnih odredaba poslovnika i jed* je kadio i gdje treba i gdje ne tre# možemo više da ćutimo. Hoćemo ne druge važne odredbe, koja je ba, a u drugoj nož, kojim — i s bo# da reknemo, da o s i m k r u p n i c a> dala povoda trzavicama u ovoj U* ka i s leđa — nesmiljeno udarao na koje tište sve muslimane, našu organizaciju. Pa kakav je re# ima i sitnica od značaja, koje stavotvornoj Skupštini. Ostala je naime neizmijenjena odredba o za# zultat te njegove »pametne« politi# se događaju i koje najodanije mu* ke? Da ne moradnemo reći mi, da* slimane vrlo neugodno iznenađuju, kletvi. Mi smo, gospodo, u onoj a najviše to, što se muslimani od# sjednici, kad se polagala zakletva, jemo, riječ njegovoj »Domovini«, a Шсга dra Krasnice pred Honstituantom. Elfadlu mo šeh'det bihil-adou. �Страна 2 — Strana Бпој 251 — Вгеј „ПРАРДА* — „PRAVDA* bacuju, a one ličnosti, koje su nam najviše zla učinile, privlače i sva? kom prilikom odlikuju. Zbog ovak? vog ćutanja trpi ne samo naš nego i interes cijele države, jer ovo ću* tanje tumače neprijatelji naopako. Narod, ko;; je uvrijeđen i potišten, sklon je, da podlegne sugestiji an­ tagonizma, koju vješti agitatori ho? će u njemu da umjetno stvore. Čini nam se. da još ni sada na mjerodavnom mjestu ili neće ili ne umiju, da važnost Bosne i Hercegom vine za našu državu potpuno shvate, a dobar je dokaz za to i ta okolnost, što sc ovih dana u ozbiljnim krm govima spominju kao kandidati za predsjedništvo zemaljske vlade Iju? di, koji su ne kao ljudi nego kao političari i kao upravnici za to inje? sto skroz nemogući. Dakle i opet jedna nova zagonetka! Jedan veliki Englez rekao jc, da ima stvari iz? među neba i zemlje, koje niko shva? titi ne može, a u ovu kategoriju ču? da spada sigurno dosadašnja musli? manska politika bosanskih vlada i stereotipno ćutanje Beograda, koje bar mi ni na koji način razumjeti i shvatiti ne možemo.« * Truba li kakva posebnog razlaga? nj a. da se gornjim riječima desavui* še cijelo dosadanje pisanje »Domo? vine«; treba li prema tome još ka? kva dokaza, da naša politika nije bila, a ni sad nije bez jednog dubljeg razloga ? Da, da, Beograd šuti - i to je ono. I | i i | ' i I , što ne razumijemo ne samo mi, ne? go eto čak ni jedna »Domovina«. »Beograd šuti«... Da. da, Beograd šuti, i to jc ono, što nameće izvjesnu rezervu ne sa? mo Hrvatima iz naše organizacije, ne samo trpećim našim masama, već i onima, koji su od početka svog političkog rada bili skloniji Srbima i koji se svog srbofilstva ni jesu od? ricali ni onda, kad je sudio Potio? rekov prijeki sud i kad su mnogi Srbi pravoslavni bili sitniji od ma? kovog zrnca. 1 to je ono, što mi jc makar na? kon tri mjeseca, drago čuti iz usta dra Hasanbegovića; ono. što ubija svaki polet i svaku nadu, da čc u držanju Beograda naći moralnog o? slonca iko. ko nije spreman, da a? mina na sve što se nekom i nekom prohtije. Beograd kanda šuti radi toga, što poput negdašnjeg pobjed­ ničkog Rima traži svoje parije: šuti, jer je uobražen i jer u najosudnijim momentima udara ostrakizmom jednog Protića samo stoga, što ho? će da gleda preko sadašnjice i što bi htio da izgrađuje sigurniju budućnost naše zajedničke kra? livine. Odbijam svečano tvrdnju »Domovine« da je naša politika o? nemogućila g. Protića i primam na znanje samo to, da i po njenom shva tanju Beograd previše šuti. Ili se možda varam? Ili možda g. Pašić zaista vodi s v o j u, a ne do? sadanju »demokratsku« politiku? Sakib Korkut. Primjeri. 1. Jedan naš čovjek iz provincije došao u Sarajevo, pa dođe u jednu srednju školu, da vidi sina. Direk? tor ga škole primi vrlo prijazno i dobavi mu sina. Dok je sina pustio, da se s ocem vidi i porazgovori. za? podjene direktor sa našim čovje? kom mali razgovor. Lijepo je to od vas, što školu? jete sina! - - Nije mi jedini on na naukama, gospodine. Stariji mi sin uči medici? nu u Zagrebu, a još mi i jedina kći uči u ovdašnjoj Višoj Djevojačkoj Školi — ponosno pripovijeda otac. — E, to vas stoji mnogo truda i troška! primjećuje direktor. — Sigurno. Pomaže mi »Gajret«, ali ja snosim mnogo troškova. To mi je i dužnost. Draže mi je, da ih izvedem na pravi put, makar i ku? bureci, nego da im neprosvjećenim ostavim i veliki imetak. - Živio čovječe, kad ovako shva? taš svoju roditeljsku dužnost! — klikne u zanosu direktor i našemu čovjeku vruće stisne desnicu. 2. Imeovana jedna učiteljska pri? pravnica muslimanka učiteljicom u nekom mjestu u provinciji. Prije nego ie pošla na svoje određeno mjesto, svrati se na zemaljsku vla? đu nekom referentu, da ga zamoli, da joj doznači doplatak i za majku. Dobro, reče referent, ali mora onda Vaša mati s Vama zajedno ži? vjeti i da je Vi izdržajete. Pa sigurno, gospodine, jer me? ne jc mati od svojih deset nokata izdržavala na školama dok sam evo stekla svoju vlastitu zaradu, a sada je moja dužnost, da ja nju uzdrža? jem dok smo žive, - reče ponosno djevoika. Zaista lijepo gospođice. Mogli biste mnogima biti primjerom! — rekne referent u potpunom prizna? nju. Učitelj. Iz Sandžaka i Makedonije. O »OČENAŠU« U SANDŽAČKO? MAKEDONSKIM ŠKOLAMA. Povodom moje aluzije o gornjoj stvari, uzeo je odmah riječ g. mini? star Pribićević i prema s t e n o? g r a f s k i m bilješkama rekao ovo: »G. poslanik Korkut izvolio jc ka? zali u svom govoru, da u pojedinim dijelovima naše države prisiljavaju školske vlasti muslimansku djecu, da mole očenaš. Kada bi ova izja? va g. poslanika bila tačna, kad bi se osnivala na činjenicama, nema sum? nje, da bi takvo stanje i takve mje? re diskreditovale našu državu. Ja ne mogu misliti da je tendencija g. poslanika bila, da se izazove takva impresija u inostranstvu (!) i kod kuće, ali sam dužan, da kao šef mi? nistarstva prosvjete ovdje pred na? rodnom skupštinom izjavim, dane postoji nikakva naredba i da ne postoji ni ta p ra k s a, da se muslimanska djeca sile na to, da mole očenaš. Sta više, svi inspek? tori i svi nadzornici im adu, što se tiče vjerske tolerancije, stroge in? strukcije i mislim da se te instruk? čije u potpunosti provađaju. Do ovoga časa, a ja sam već šest mjeseci ministar prosvjete ako ne i više, nisam dobio nikada nikakve žalbe u tom pogledu. Ja dopuštam, da može biti zloupotreba u svakoj administraciji, pa ih može biti i u prosvjetnoj, ali kada se do? godi kakva zloupotreba, onda je dužnost narodnog poslanika, da na I to upozori i da iznese konkretne 1 činjenice, da traži remeduru, ali mi? slim da ni je u redu, da se paušalno baca sumnja na cijelu našu pro? I svjetnu administraciju i upravu na? ših škola. i Ja odbijam ovu tvrdnju gospodi? na Korkuta i kao ministar prosvjete j mogu da izjavim, ako ima gdje ka? kvih zloupotreba, da ću ih ispraviti u koliko mi sc te zloupotrebe sa? opšte.« Povodom ove izjave g. Pribićevi? i ća uzeo sam ponovno riječ i prema • stenografskim bilješkama iz? : javio slijedeće: »G. ministar pro? svjete krivo je shvatio moje riječi. (Graja kod demokrata.) Ja držim, da su stenografi dobro uhvatili mo? je riječi, pa ćemo vidjeti kako su • one zapisane. Ja sam rekao ovo: »mi ' ne bismo imali ništa proti tome, kad bi se svaki dan u konstituanti obav? i 1 jala zakletva, kao što se u nekim ; krajevima vrši očenaš u školama, koje su interkonfe.sionalnc«. Ja se I prema tome ograđujem, da sam i? mao tendenciju, da i unutra, a ka? ; mo li prema vani prikazem, da se u našoj državi ide za tim, da se na? ' rušava konfesionalni mir. Ja sc o? građujem proti tome i izjavljujem I da nisam imao te namjere, niti sc ; jc to moglo zabilježiti. Sto su tiče izjave g. ministra Pri? i bićevića, da njemu kroz šest mjese? i ci nije ništa pisano i da uopće ni? 1 šta ne zna o ovim pritužbama, ja i upućujem g. ministra na predstav? I i 1 . 1 i ! i j ke. koje su prije godinu dana i po? slije više puta predavane njegovom pretšasniku i u kojima se traži, da sc muslimanska djeca ne pri si? 1 j a v a ј u da prisustvuju u školi onda, kad sc moli očenaš. Ako g. ministar nije znao za ove pritužbe, neka ih potraži i naći će ih u ar? hivu.« * Time je bio završen ovaj obra? čun sa g. Pribićevićem. kojem mo­ ram priznati dobru volju da stane na put ovoj anomaliji i kojem bih želio pružiti zatražene k o n k r e t? ne slučajeve, da njegovi pot? činjeni organi ne bunda ju njegovih naređenja. Stoga apeliram na sve pri jate! ic u Sandžaku i Makedoniji, da mi jave sve slučajeve, gdje poje? dini učitelji svojim nastranim dr? žanjem odbijaju našu djecu od ško? le. Ove ću pritužbe podnijeti g. mi? nistru u jednom pismenom upitu, u kojem ne će biti iznesena imena onih, koji mi te slučajeve saopće. Ta ću pisma zadržati za sc. a pri? jatelje molim, da mi jave samo su? štu istinu. Apeliram na sve, koji vode raču? na o našem prosvjećivanju, da mi gornje slučajeve jave što moguće prije, uputivši mi ih ovamo. Beograd. 29. januara 1921. Sakib Korkut, nar. poslanik. ŽANDARMI UBIJAJU NEVINE. DRUGO PISMO IZ GILJANA. (Preštampano iz »Haka«.) Sa ovim drugim pismom daću Vam još neke detalje o zlostavlja? nju koje se vrši u našem srezu. Isti žandarmerijski od? r e d koji je sa svojim vođom kre? nuo u potjeru na kačake pošto su počinili one strašne nasrtaje nad mirnim seljacima u selu Bijagonce otišli su u selo Bozović. koje se na? laži u reonu opštine Bitnja, ušli u kuću Sadika Bajrama otjeravši ga od kuće sa njegovim sinom Ramizom. Pošto se nisu zadovoljili samo sa tu? čom, to su pokušali i da ubiju Ra? miza i u toj namjeri ranili ga na četiri mjesta bajonetom. On se sa? da nalazi u teškom stanju u giljan? skoj bolnici, gdje ga liječi opštinski Ijekar. U istom selu tukli su u kući Bisli? ma Jonusa, Jonusovog sina i tako ga povrijedili, da je poslije nekoliko dana u srijedu 5. pr. mj. - umro u giljanskoj bolnici. Bislimova žena također je istuče? na i ranjena bajonetom u ruku. Zatim su izudarani: Hizir Kadri. Islam Zekir. Sokol Abdulah i Scmsi Abdulah. Iz ovog sela otišli su u selo Go? den, opština Šurlan, i u mjesto da gone kačake, odveli su mirnog se? ljaka Nuša Šakira, njegovog sina Sejdija, koji se vraćao sa kupljenim parom volova, i njegovog strica Rahmana, koji se vraćao iz vodeni? ce. Ovima su priključili i Haj rima Ba jazita, iz istog sela, i zatim i h sve poubijali. Ovi zločini koji sc čine od s t r a? ne državne vlasti dovode nas do očajanja i nagone nas da prosta? nemo vjerovati u svaku dalju egzi? stenciju. Strahujući da će se ovakvi zločini ponavljati - seljani naše okoline, da bi sačuvali svoje živote i čast, biću prinuđeni da pobjegnu iz svo? jc otadžbine. Oni su se obratili mol? bom sreskom načelniku, a opširno i depešom u Beograd, i molili za dejstvo da se pošalje komisija, koja će vršiti uviđaje na mjestima, gdje su počinjeni ovi neredi. VLADINE MJERE ZA GONJE? NJE ODMETNIKA. »Politika« od 1. ov. mj. javlja, da je ministar unutrašnjih djela iz? dao »objavu«, kojom sc svi odmet? nici pozivaju na predaju najdalje do 10. marta ove godine. O sadrža? ju te »objave« kaže »Politika« ovo: »I protivnom slučaju slaće se u mjesta, gdje i dalje budu odmetnika, žandarmerija i vojska, koja će upo* trijebiti sve mjere, da se anarhija iskorijeni. U »objavi« sc predviđa opšta a m n e s t i j a z a sve kriv? c c i z v г c m e л a okupacije p a z a k 1 j u č u n o <1 o 16. a v g u? st a 1919. g., kada je p rogi a? i i ! i ; I ; i š e n Ustav za sve krajeve. Od toga sc izuzimaju opasni zlikov? ci, optuženi za ubistva, kojima se oprašta smrtna kazna, ali se predaju ređosmim građanskim sudovima, koji moraju izreći presudu najdalje za četiri mjeseca od dana predaje. Ko se ne preda, veli sc dalje u »objavi«, ostaće bez milosti i biće gonjen do istrage. On navlači ne­ sreću i na sc i na svoju porodicu, i na svoje selo i na cijeli svoj kraj Jer ako se odmetnici do određenog roka ne budu predali vlastima, na* staćc gonjenje vojskom i žandarme« rij om i građanskim potjerama. Po­ tjere će obuhtatati i susjedne okru? gc, zatvoriće se prolazi i staze, pre? tresuće se kuće i sela, šume i pećine, i skloništa svake vrste. Odmet? nici će biti ubijani i hva? tani. a porodice njihove raseljavane. Raseljeno će biti čitavo selo, a k o o d? m e t n i k a k r i j c i b r a n i. Po ta? kvim selima u mjestima biće na trošak njihov razmještena vojska, koja će ostati tu dokle god se od? mctnici ne istrijebe.« OGLAŠENI ZA HAJDUKE. »Službene Novine« broj 22. ob? javljujc riješenje načelstva okruga metohijskog br. 12.124, kojim se o? glasuju za hajduke slijedeći odmet? nici toga okruga, pošto se nisu htje? h predati do datog im roka. U tom se aktu rješava: » Da se Isljam Zagrada, Adem isljam, I• mer Isen, iz sela Žaca; Met Braimov, Usen Redžin. iz sela Belog Lukavca; Ali Meta, Daut Meta- iz sela Rudice; Binjak Alija, iz sela Kovraga; svi iz opštine đurakovaČke: Ram Beka- Asan Beka, Bard Ju| suf, Asan Rama, iz se]a Rodnog Brda; Muš Tair, Ali Bajram, iz sela Vrela; Mus Feka. iz sela Ljubovija; Mus Tair, Sakoi Rama, iz sela Male Jablanice; Jusuf Vejsel, iz sela Radavca; svi iz opštine radavačke; Jusuf Alija Bajramović. Zumber Usen Bajramović, Met Usen Bajramović- Feriz Usen I Bajramović- Uka Suljov, Ali Alil, Sinan Bošnjak, Bajram Galić, iz sela Istoka; A| mer Alij, Alija Kamber, Ram Kambcr, iz sela Dragoljevca; Mon Kajtaz, iz sela BeI tog Polja; Bajram Ajđin, iz sela Verića; - svi iz opštine istočke; Nek Beriša, Sokol I Rama, Ljut Muarem, Musdi Sulejman, iz 1 sela Krajine; Zejmil Kakić, Misin Becin, iz I sela šaljinovice; Asan Redža, Bajram Soj kol, SukaMurtezjović, iz sela Sušice; Kaj। taz Ahaz, Abdul Idriz, Sali Idriz. iz sela i Ukće; iz opštine rakoške; sreza istočkog. ovoga okruga, od danas oglase za hajduke i da je slobodno svakome ubiti ih. Biljsšhe. »Koranska pomraćenost mozgo? i va«. Beogradska novina »Jugoslo? i venski Pijemont« od 2. ov. mj. ima ; uvodni članak pod naslovom »Si? novi mraka«, u kome stoji ovo: »Kada smo gledali odžu Korkuta ; kako sa čalmom na glavi i desnom rukom upravljenom prema Meki i strašnim jednim glasom izražava povređenu čast i religiozna čuvstva muslimanskog kluba »što se u ško? lama mora čitati »oče naš« bez ob? žira na to što tamo ima musliman? I ske dece«, činilo nam se da gleda? ino one odže i uleme koje su nekad istim- dvakovim glasom pozivali. Sultana Omara da zapali Alcksan? drisku Biblioteku. 1 posle toliko vukova borbe što ju ' je vodilo čovečanstvo i naša nacija, u o v o m d o b u civilizacije, i taj ođža sudi u našem par? i lamentu i hoće da upravlja na? šim životom. Hoće da ga uputi pravcem koji bi nas vodio u ono doba kada .su sultani i uleme, koji­ ma se Korkuti još i danas zanosu, zapalili Alcksandrisku Biblioteku i za toliko vukova upropastili čove? čanstvo. A. u ime kojih prava govore ovi Kudi i sede u našem parlamentu? Jednostavno radi toga što jc tur? i ski zavojevač pet stotina godina u? propaštavao našu zemlju i duh, i ! stvorio tako mogućnosti da se f o r? I mira koranska pomrače? : n o s t mozgova, daseosnujc I muslimanki klub i d a p o* ! stoje razni Korkut i.« Na ovako pisan je može sc čovjek 1 j grohotom smijati, i ljutiti, i pso? �Бро» 251 — Broj vati i sažaljcvati. Ali to sve ništa ne pomaže. Jer oni kažu, da su naši mozgovi koranom pomračeni. Koli? kogod se mi trudili da im dokaže? mo, da je sramota po civilizaciju sto puta veća, što se danas piše sa ču? đenjem, da jedan hodža sjedi u na? šem’ parlamentu u doba civilizacije i što se protiv svih historičkih do? kaza opet preživa izmišljotina krš? danska, da je hazreti Omer zapalio Aleksandrijsku biblioteku; koliko? god se mi trudili da dokažemo, da jc baš ara p sk o ?i sI a msk a kultura činila most između prosvi? jećenog starog grčkog vijeka i re? nesanse znanosti i umjetnosti počet? kom novog vijeka, čime je onemo? gućila sredovječno zapadu o?krš? dansko ubijanje slobodnog duha; kolikogod mi njih potsjedali, da o? pet pročitaju »Petra Velikog« od Merežkovskog, gdje će se naučiti, da je u tadanjoj istočno?pravoslav? noj Rusiji vladalo toliko užasno vjersko mračnjaštvo, kao nikada i nigdje na svijetu sve nam je to uzalud. Sto god mi rekli, ne vrijedi, jer dolazi iz »koranski pomračenih mozgova«. Mi ovo i ne pišemo, da njih po? pravimo, nego da ih pokažemo bradi muslimanima, šta sve. mogu da izlanu. Neka se muslimani nima? lo ne zbunjuju radi ovakih riječi, jer mi ćemo ih moratj još mnogo gorih gutati. I neka mole samo Al? laha, da jednoć dođe i taj čas. kad će iz tih kršćanskih pera kanuti ko« je humana riječ. Da se tužimo na beogradskog cen? zora, što propušta u javnost ovako drsko vrijeđanje naše najviše vjer? ske svetinje! Koja fajda, kad nas ni čuti neće! ,ПРАВЛА“ - „PRAVDA- j • I ! ! . : ' • i I j I : ' : i ; •«■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ =• MUSLIMANI ■: ; sjetite se ј GAJRETA ј Politici pregled. | UNUTARNJI. Ustavotvorni odbor. 31. prošlog mj. obavljen je izbor za ustavotvor? ni odbor. Izabrani su od radikala jedanaestorica i to: Dr. Vesnić, Đu? ričić. Ljuba Jovanović, Nastas Pe? trović, Diša Trifunović, Dr. Mom? čilo Ninčić, Dr. Laza Marković, Mehmedbeg Alija, Mijodrag Đuri? čić, Dr. Jovan Radonić, Velja Vuk? čičević; od demokrata su izabrana isto jedanaestorica: Ljuba Davido? vid, Dr. Voja Vcljković, Mileta Jak? šić, Dr. Zerjav, Ilija Šumenković, Juraj Dcmetrovid, Karabegović, Dr. Svetislav Popović, Dr. Voja Marinković, Pavle Anđclić: od ju« goslavenskog i narodnog kluba iza? brana su četvorica: Sušnik, Dr. La? ginja, Dr. Dulibić Aihte, Štipan Vojnić; od komunista sedmorica: Dr. Sima Marković, Dr. Živa Jova* nović, Pavle Pavlović, Lovro Kle? menčić, Dr. Triša Kaclerović, Filip Filipović, Sima Miljuš; od zemljo? radnika četvorica: Dr. Mihajlo A? vramović, Dr. Bogoljub Vošnjak, Milan Bošković, Joca Jovanović? Pižon; od socijalista Etbin Kristan; od republikanaca Dr. Jovan Gjono? nović; muslimani su izabrali: Dra Mehmeda Spahu, Dra Halidbega Hrasnicu i Fehima Kurbcgovića. Ovaj odbor ima zadaću, da izra? di nacrt ustava, koji će predložiti konstituanti na pretres. Predsjednik konstituante Dr. Ivo Ribar odgodio je dotle sjednicu konstituante, a o? vom odboru dao četrdeset dana vremena za njegov posao. Izjava Narodnog i Jugoslaven? skog kluba. Prije izbora ustavotvor? nog odbora dao je dr. Drinković u ime Narodnog i Jugoslavenskog kluba ovu izjavu: »Prema zaključku sabora kraljevine I Irvatske, Slavo? nije i Dalmacije te Narodnog Vije* ča u ime Hrvatske, Slavonije i Dal? macije sa Istrom i Međumurjem te Bosnom, Hercegovinom i Sloveni? jom ova konkstituanta ima da izradi ј | i i 1 i ustav naše države sa unapred usta? novljenom kvalifikovanom većinom izabranih zastupnika na način, koji isključuje majorizaciju svakog ple? mena i svake konfesije. U suglasju sa ovim zaključkom je izjava pred? sjednika vlade kraljevine Srbije g. Pašića učinjena dne 17. oktobra g. 1918. u londonskom listu »Morning? post«, a koja među ostalim glasi: »Ovim svečano izjavljujem: Kada budu Srbi, Hrvati i Slovenci slo? bodni, biti će im priznato pravo sa? moopredelenja ... Skladno onome što prethodi, ne samo što ne želimo da vodimo imperijalističku politiku, nego mi ne ćemo čak ni to, da ma kakvim načinom ograničimo pravo samoopredcl<]ja Hrvata i Slovena? ca ili da ostanemo do kraja pri krt? skoj deklaraciji, ako bi to bilo pro? tivnb njihovoj želji.« Adresa Na? rodnog Vijeća od 1. decembra 1918. g. Nj. kraljevskom Visočanstvu Re? gentu i njegov odgovor na istu sve to potvrđuje i usvaja, jer je u jed? nom i drugom svečanom aktu spo? menuta ustavotvorna skupština, a gore spomenuti zaključak ustanov? Iju je kakva ona mora da bude i što ima da radi. Dakle u ovoj konstitu? anti ni jedan zastupnik naroda nije ničim spriječen u vršenju svoje duž? nosti. Naprotiv svemu tome članovi te konstituante, ako su htjeli da su? djeluju u radu ovog doma, morali su se pokoriti polaganju zakletve i jednom poslovniku, koji jc namet? nut od vlade i napokon popunjen bez mogućnosti da u tom radu su? djeluju i oni zastupnici, koji su se držali svojih obaveza preuzetih od naroda. Prema tome mi smo se po? laganjem zakletve pokorili samovo? Iji, koju ne priznajemo zakonitom, a to smo učinili sa namjerom, da se čim prije samovolja ukloni i da se ustav može izraditi i izglasati ona? ko, kako je naš narod utanačio ka? da je stupio u današnju državnu za? jednicu. Svaki drugi način donose? nja ustava mi bi smatrali u ime na? šeg dijela naroda neprihvatljivim, Pod tom predpostavkom sudjelovat ćemo u izboru za ustavni odbor.« Kako dugo će trajati konstitua«? ta? Iz Beograda javljaju: Premda je predviđeno, da se konstituanta pre? tvara u zakonodavnu skupštinu čim izglasa ustav, ipak se u parlamen? tarnim krugovima tvrdi, da će se nakon toga odmah preći na rad oko novog izbornog zakona, poslije če? ga bi odmah imali biti raspisani no? vi izbori. Računavši, da će rad oko ustava iziskivati vrijeme od 4 mje? seca a oko izbornog zakona mjesec dana, to bi svršetkom ove godine i? mali biti izbori za pravi parlamenat našeg kraljevstva. (»Jug. List«.) VANJSKI. Sjedinjene Države i raskralj Ni? kola. Iz Washingtona javljaju: Via? da Sjevero?američkih Ujedinjenih Država kona no je odbacila diplo? matsko i konzularno svojstvo pred? stavnika bivšeg kralja Nikole pošto jc Crna Gora ujedinjena u kraljev? stvu Srba, Hrvata i Slovenaca. Kemalistička vojska. Po vijestima iz Carigrada. Kemalisti su izvanred? no dobro organizovani. Budžet nji? nove vlade doveden je u ravnotežu sa principima i izdacima od 52 mi? lij ona turskih funti, pošto su po? višeni porez i takse. Broj činovnika znatno je smanjen, a plaće protiv? no događajima u Carigradu su re? dovito plaćeni. Isto i armija je do? bro obučena i dobro oboružana. O? ružje i municija dolazi preko armen? ske i ruske granice. Izgleda da ke? malisti dolaze sve više pod utjecaj svijeta, s kojim stoje u neprestanoj vezi. Kemakpasa i konferencija u Lon? ■ donu. Iz Pariza javljaju: Kemal pa? ša je za učešće na konferenciji u Londonu postavio uslove, da čari? gradska vlada podnese ostavku i da samo delegati angorske vlade prisustvuju konferenciji. Dok ргс? govori traju naredio je obustavu neprijateljstva na poziciji protiv Francuza u Mezopotamiji i Engle? za. Engleski su zvanični krugovi Kcmalovim držanjem nezadovoljni. Američke republike i Savez naro? da. U krugovima Saveza naroda u Ženevi pokazuje se uznemirenost u pogledu držanja nekih manjih ame? ričkih reoublika spram Saveza na? Страна 3 — Straaa ' roda. Ako Argentina ostane sa stra? novni pregled svih stanova u gradir i ne i Sjedinjene Države isto ne pri? Sarajevu. Komisija, koja će obaviti ! stupe Savezu, postoji bojazan, da taj posao, sastavljena je od ove go* će i druge američke republike slije? : spode: Vojislav Petrović, inžinjer? diti primjer Argentine, pošto bi i? ski major, Jovo Mačkić, referent nače postao težak njihov položaj. kod stanbenog ureda i Đorđe Đu? Ipak se misli, da Sjedinjene Države rić, činovnik zemaljske vlade i pe? neće provoditi trajno svoje dosada? četi će sa radom u srijedu 2. o. mj. šnje držanje, čime bi se moglo pri? Poziva se građanstvo, da toj komi? šiji u svakom pogledu izađe u sus? donijeti olakšanju situacije. ret i da joj dozvoli slobodan pre? Panislamski kongres. Dopisnik i »Timesa« javlja iz Carigrada, da gled stanova, jer će u protivnom u Sivasu pod predsjedništvom biv? slučaju snositi zakonske posljedice. Odlikovanje generala D’Esperija. šeg šciha Scnusije E1 Scjid Ahme? da održan panislamski kongres. Iz Beograda javljaju: Regent Alek? Senusija je bio predstavnik turske sandar odlikovao jc generala D’Ee? vlade a osim njega bili su na kon? perea činom počasnog vojvode naše fercnciji emir Abdullah, brat emira vojske. Fajsala, emir od Kerbele, emir Ze? Takse za uvjerenja od trg. i obrt, jeli i predstavnik imama Jahije. 1 komore. Trgovačka i obrtnička ko? Rasprava se vodila oko ujedinjenja i mora obavješćuje interesente, da svih sila država i drugih islamskih I kad traže uvjerenja (soba gosp. Ma? zajednica u cilju stvaranja solidne rića) imadu donijeti sa sobom tak? muslimanske unije. senu marku od 2 dinara na molbu i od 5 dinara na uvjerenje. Osim to? Stanje u Armeniji. »Morning | ga imade sc položiti u gotovom Post« javlja iz Carigrada, da su Ke? | . K 50 za uvjerenja potrebna za de? ; malističke čete još uvijek u Karsu, vize a za sva ostala uvje? | Alcksandropolu i Nahirčevanu. One I renjai Kcarinu, 20. se ustručavaju da napuste ove gra? i dove usprkos opetovanih urgencija 1 Državna pomoć gradu Zagrebu. | Moskve. Armenska vlada previše je Iz Beograda javljaju: Ministarski savjet odlučio je, da gradu Zagrebu ; zaposlena stabilizovanjem svoje ; moći, a da bi se mogla zauzeti za podijeli zajam u iznosu od 2 mili? juna dinara, izim toga će se iz dr? i ovu aferu. Vlade u Moskvi, Ango? žavnih šuma kraj Zagreba snabdje? । ri i Armeniji stoje u neprestanoj ! vezi, pa Moskva neće da uzbuni ke? vati jeftinim drvom zagrebačko stanovništvo. ; maliste preoštrenim mjerama. Za razoružanje država. Bivši tali? Traže se pod zakup manji komadi ; janski ministar Nitti rekao je ured? oranice zemlje eventualno s kućom. j niku američkoga lista »World«: Ponude upraviti na Biro Rada za 1 »Još nikada Evropu nijesu tlačili ruske izbjeglice, Aleksandrova ul. vojnički tereti, kao sada. Počela je br. 82. ‘ moralna, intelektualna i ekonomska IMAĐETE LI BOLI? U licu? U cijelo­ dekadenca Evrope. Velike i male me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živ­ narode, a male osobito, tek sada o? ci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsailuid! buzimlje pijanstvo imperijalizma. Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike spe­ ; Svaka država naoružava, jer se nao? cijalne boce 42 krune. Državna trošarina i ružavaju i druge. Ja se nadam još je« posebno. i dino u Sjedinjene Države, da će u TRPITE LI OD SPORE PROBAVE? Od 1 svome interesu, i onome čovječan? slaba apetita? Začepljenosti? Protiv toga i stva započeti akciju razoružavanja pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 ku­ ј svi jeta, na temelju internaci jonalnog rija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 bo­ ; demokratskog programa«. ca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller. Stubica donja, Nemiri u Indiji nikako ne pre? staju, pošto je šef ekstremista Elsatrg br. 354, Hrvatska. A. C1JENF PADAJU ’ Papirnici D. i A. Ghandiju uspjelo, da zagrije sav narod za svoje ideje. Tajnik za In? Kaion, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je diju javlja, da je došlo do poncv? velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, nih seljačkih nemira, a u isto doba bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom javljaju, da je u Bombaju došlo do kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K. kontokorent-papira sa 2 kolone generalnog štrajka radi svetogrđa, I kojeg su počinila dva engleska dje? 12 kg teškog 1000 araka 800 K, liniranog I caka ubivši goluba, koje Indijci kanclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka ! smatraju svetim. Policija, koja je i? 680 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 j zašla da brani dječake, tvorno je araka 520 K, te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ napadnuta. Ima 17 mrtvih. i gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Sovjeti i Kitajska. Agencija Ha? | Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i vas javlja iz Pekinga, da je sovjet? tačno. Pakovanje se ne računa. ska vlada nastojala da dođe do sa? veza sa kitajskom vladom stavljaju? Os. 1169/18.-60 ći joj u izgled odreknuće ruskih prava u kitajskoj. Da dođe do pot? piša ovog ugovora, Čičerin je obe? Oglas. ćao Kitajcima, da će ih sovjeti ri? j i ješiti svih onih, koji se sada kori? ј Kotarski šeriatski sud u Sarajevu ste slabošću kitajske vlade. S druge i prodavati će običnom javnom dražbom strane pučki komesarijat za ino? [ I strana djela protestovao je protiv i na dan 24. februara 1921. u četvrtak u 10 sati prije podne (sudbena palača stanovitih neprijateljskih aktova ! II. kat soba broj 52). nekretnine umr­ ; kitajske vlade spram Rusa. log Server ef. Svrze. j Projekat en^esko ? boljševičkog ; 1. 1 ? dio kuće i bašče u površini ! sporazuma. Englesko ministarstvo I od 1 d. 386 ni u Uiomjenici gr. ul. br. ' trgovine objelodanilo jc tekst pro? , LXX!VT0, kat. opć. Sarajevo, ali ne jekta englesko?boljševićkog trgo? j ispod 200.000 K. vačkog sporazuma od kojeg je je? i 2. Cijela kuća u Tubegovici ulici dan primjerak primio Krasin. Pro? । , jekat je vrlo dug i dijeli se na 14 (glavna trafika) gr. ul. br. XXXIX 74 | članaka. Francuski listovi vele, da je ; kat. opć. Sarajevo ali ne ispod 700.000 i ugovor u glavnom prihvatljiv za so? । kruna i 3. Cijele mulk nekret. u gr. ul. br. j vjete. On daje potpunu slobodu zla? i | tu i robi, koja dolazi iz Rusije. Po 231 i 238 kat opć. Butmir G. u po­ i drugom članku imadu predstavnici vršini od 21 d. 850 m. ali ne ispod i Engleske u Rusiji i predstavnici Ru? | 150.000 K. i ‘sije u Engleskoj ista prava poklisa? i Uvjeti dražbe mogu se vidjeti uz vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskod suda u Sarajevu. ' | ; I I i ; I Domaće vijesti. Iz uredništva. — Govor nar. po? slanika Sakiba Korkuta i ru? briku »Naši dopisi« morali smo iz? ostaviti radi preobilnog materijala za slijedeći broj. Ponovno pregledavanje stanova, Gradsko poglavarstvo šalje nam ovu objavu: Da bi sc koliko toliko priteklo u pomoć velikoj oskudici stanova u gradu Sarajevu, naredila je Zemaljska vlada da se izvrši po? Kotarski šeriatski sud. U Sarajevu, dne 28. decembra 1920. ’ , , j ' ! ' i 1 Stolnih telefona veća količina, istom prispjeli, po najnižoj cijeni kod Jusufa Hadžića, električara, Sarajevo, Kundurdžiluk ul. 35. Telefon broj fe71. Oglašujte u „Pravdi". �Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote, Islamska dionička štamparija u Sarajevu. Izvrsna naravna »joga koso. telite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priJtiće, eujedice; hrapava oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 - . ELSA-TOALETNE-PASTILE, 1 kntija K 10 50. Pemada za usnice po K 2*— i 4’ Porast kese nnapresjnjs, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane ejedine čuva FELLEROVA TANNOGHINA POMADA Zk PORAST KOSE ,EL8a\ 1 veliki porculanski lončić K 15— JAKI KATRANOV SAPUN Z1 GLAVU K 14, MAGJARSKI RRKOMAZpoKC — i 8*- , NEŠKODLJIVA ulja za kosa, orahovo ulje, mala boca K 6 , velika K 30’- , ŠAMPON za pranje kose K 4* - . Ideal svih sapuna. jeat FELLEROV LJIUANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’ . TEKUĆE LJILJANOVO MLIJEKO K 12i 15* . najfiniji glicerin K 6’— i . Vaeelin po K 8'—, 7* — i 12' —. Ne&kodijivi puder za lice u vrećicama po K 5*—. Rumenilo, 10 omotića K 20*—. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV BELSA“PRAH Z \ POS1PANJE, 1 kutija K 10*50. Što je ELSA-FLUH), to se zna ! Puder gospogje, Raja se u to razumije 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne beče K 42*—. jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kntije K 24' Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brto FELLEROV1M TURISTIČKIM MELEMOM „Elsa* u kutijama po K 5 i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa“, 1 bočica K 10’—. Hega-zubni prah ea kisikom, 1 kntija K 20*—, Ura Heidera prah za znbe 1 kutija K 6*—. Ekavoda za usta K 30, četke za zube počamši od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40* —j na vagu prema količini počamfci od K 20 - : Sachct (mirisavi jastučić za rubeoinu) K 8*—. kao muha, buha, stjenica. rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PEAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15 - . Tinktura ка stjenioe K 30—. Naftalin počamši od K 2'—. Šta se svaki dan treba? Engleski melem K -*~, Lveoforin K 30, pravi Lveol K 30—, kompletni i riga tori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3' . Кашforne kugle K 5*- , arnika po K 6'— i 30*—, Crnogoriein miris za sobu K 35, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po težini počamši od K 3*—* Miševi i štakori! Otrov za miševe K 8'—, otrov za šta­ kore K 8’— i 10'—. Omot i poštarina računaju se PO-EBNO. ali što jeftinije. Ste više ee na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje reba. Kod upita treba svagda Broj 251 — bpjj „PRAVDA4 — .ПP АВДA * Strana 4 — Страна priložiti poštanske biljega za edgovor. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER. ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Raspisuje Poziv na upisivanje dionica V. Emisije. Izvanredna glavna skupština Islamske dioničke štamparije u Sarajevu od 14. novembra 1920. u savezu sa zaključcima druge'Izvanredne glavne skupštine od 9. januara 1921. i na temelju odobrenja Ministarstva trgovine i industrije od 11. decembra 1920. Vl.-No. 3757 povisuje dioničku glavnicu od K 300.000 na K 1,000.000 izdanjem novih 14.000 komada dionica d K 50 nominale uz slijedeće uvjete: 1. Na upis dionica V. emisije imaju pravo samo stari dioničari. 2. Dionice glase na ime. Nominalna im je vrijednost K 50, a izdati će se po 50, 100, 500, 1000 i 10.000 K u komadima. 3 Dionice V. emisije ustupaju se dosadanjim dioničarima po 105 K po komadu prama broju dionica koje u svome posjedu imaju. Kod upisa mora se odmah položiti 55 K od svake dionice, a ostatak kad ravnateljstvo odredi. 4. Razlika između tečaja i nominale pribraja se Pričuvnoj zakladi nakon odbitka troškova raspisa. 5 Rok na upis traje od 5. februara do uključivo 7. marta 1921. O pravu na upis izdaje ravnateljstvo potvrde na temelju kojih se vrši uplata kod ovih zavoda: a) Uprava Islamske dioničke štamparije u Sarajevu; b) Muslimanska centralna banka u Sarajevu; c) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka u Sarajevu; d) Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka u Tešnju. 7. Potvrde na kojima se potvrdi djelomična uplata treba sačuvati za daljnje uplate i one služe kae privremene dionice na temelju kojih će se izdati nove dionice kada budu gotove. 8. Dionice V. emisije učestvuju u Gubitku i dobitku za 1921. godinu sa iznosom koji bude na njih uplaćen 9. Dionice koje ostanu nernsprodane nakon izminuća roka upisa, a isto tako i 0 neoptiranim dionicama odlučiće ravnateljstvo primjenjujući 4 § društvenih pravila. Ravnateljstvo, MlS O Љи eOe igiS našim starim i novim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo naveliko kafu, šećer kockasti (u sanducima), pirinač, Petroleum te ost Ju kolonijalnu i manufakturnu robu. Braća (Kasan) Pašić, Tuzla. ♦ 2 2 J ♦ Ф Ф 2 ♦ J HAMDIJE KOPČIĆA 2 preporučuje svoje bogata siovari.šte 2 svih vrsta papira, kancalarijskog i J školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno 2 PAP1RNICA Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 2 2 ♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmaieiova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih рг izvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, inst um nata, kao i fotografski t арг ata 1 potrebšt na. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, pa fumerije, kozmetičkih potrtbština i spužvi Skladište svi mineralnih voda i >.d M ševi, štakori, stjenice žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moia najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao. protiv poljskih miševa K 12 , za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito laka tinkturaza stjenice K 12 .Za moljce po K l0.—, prašak za buhe po K 10 — i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 1 2 Mast za uši na blagu K 5— i 12’ , Prašak proti mrava K ■'O.—, Mast proti svrabu K 14.—. Razašilie pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. ^вГ* Мјемцј za«tupili* i traže ke! Nudjamo odmah otpremljive iz Zagrebi staklene ploče 1 u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje clllnikrc, me­ dicinske Hčice i staklene lončiće za шна), svjetiljke itd. Skladište češk h tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAGREB,kraj paromhna, . I’iva novostvorena I । MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мје*еса“ Bošćaršija, Hotel Ghazl Jeftinih JORGANA svakovrsnih, mal h, velikih te vezenih razašil-em pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehmed Slinić, jorgandžija. Sarajevo. HaLČi ul. 11. Odgovorni urednik; Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. АНМЕПА l'ATARiVIĆA ■nabdjevena je svima Ijekoviina, pa »o preporođuje evlma ni u uli ina ni ma. Ima taze ribljeg Kejtina (bolukjapfa , buLama aa g(i6u. Kpilepiicon protiv padav-h-i, bopove £u kuovet »a iMieinogie njuške Htari|e osobe, katran luji-voda protiv kućlja, plućnog katarba i tuberkuloze, Obriol mast к» skidanje dlake, otn v ta uiiževe, ■erail po nj ada i poreci lan pomadu. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad nema malo veću količinu. štamparija Da rile I ćc A. Kajon, Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b82d682babbab151445bf5c4f6980169.pdf 20fc61dbb0cc05915ec0cbea774a5f52 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K 2 — ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. * Broj 14 (252) мажипшжнзазкппгпа; Izlazi subotom, utorkom i četvnkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za nasu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, utorak 8. februara 1921. (28. Džumadel-ula 1339.) Makedonci se komešaju? ga, što smo mi bili spremni, da se i kunemo svome kralju, držim da ni? je zgodno ono što je apstinentima Muslimanski poslanici iiz rađikal? slimana bez ikakvog tuženja. Među kazao g. dr. Laza Marković: »Za? ne i demokratske stranke podnijeli muslimanskim poslanicima u Beo? kunite se, a mi ćemo metnuti u po? slovnik, da zakletva nije smetnja, su 1. februara svojim klubovima gradu, bez razlike stranaka, vlada pismen izvještaj o barbarstvima, veliko ogorčenje nad pasivnim dr? I da vi i pored nje možete slobodno da se krećete i da slobodno djelu? što se u tamošnjim krajevima iz? žanjem naše vlasti, koja dovoljno jete. (Dr. Laza Marković: Ja to ni? vađaju nad nevinim muslimanima. ne zaštićuje muslimansko žiteljstvo. U izvještaju se zahtijeva obrazovan Staviće se zahtjev, da vlasti ima? sam tako kazao.) Ako niste tako nje međustranačke parlamentarne ju i glede muslimanskog žiteljstva kazali, onda to mene može samo ra? dovati. (Dr. Laza Marković: Ja sam ankete. Radi obilna gradiva nijesmo svom snagom primijeniti zakon o bili u stanju, da taj izvještaj done* bezbjednosti i ličnoj slobodi. Ovu kazao da zakletva ne ograničava i? semo danas pa ćemo to učiniti u na? su predstavku potpisali svi musli? munitet poslanički i pri tome i sada rednom broju. Međutim smo *u toj manski poslanici osim jednoga. Na ostajem.) Ja mislim da je potpuno tačno o? stvari dobili jučer ovaj telefonski svršetku predstavke veli se, da će no, što reče govornik republikanske izvještaj jednog novinara: svi muslimanski poslanici istupi? »Zašto da me silite na ono »Svi muslimanski poslanici člano? t i iz radikalnog odnosno demokrat? stranke: što ja ne mogu da činim, a poslan skog kluba, ako se njihovi klubovi vi radikalnog i demokratskog kluba sam kao i vi da radim u ime naro? ne zauzmu za ovu stvar onako, ka? — njih 14 na broju — upravili su da«. Jer, gospodo, narod ga nije pi? svdiim Mubskim drugovima pred? ko to oni zahtijevaju«. tao hoće li se kleti ili ne će, pa prc? ч stavku, u kojoj traže od demokrat? ma tome ni vlada nije imala prava, skog i radikalskog kluba, da se za? Ovaj nam brzojav nije potpuno da 6. decembra kaže: »Narod te je uzmu u Konstituanti za obrazova? jasan, osim ako se radi o kakvoj izabrao i pustio bezuvjetno, a ja ti nje jedne parlamentarne komisije, ponovnoj predstavci, budući je u sad stavljam brnjicu.« Ovo je jed? koja će istražiti i ispitati događaje četvrtak došao u Beograd prizren? na ograda koju mora da odbije sva? u Junžoj Srbiji i ondje konstatovati ski poslanik g. Šerif Bajram i even? ki koji drži do zakletve. uzroke pokolja muslimanskog sta? tualno donio nove podatke o sta? Ovdje je bilo mnogo prigovora novništva. Jedan je muslimanski nju tamošnjih muslimana. Brzdjav protiv privremenog poslovnika, ali poslanik izjavio, da ic samo u oko? je svakako značajan, jer potječe od ga nažalost mjesu branili oni koji lici Prištine u zadnje vrijeme mak? redakcije jednog demokratskog iz? su ga donijeli, nego ga brane njiho? nuto (smaknuto? Op. ur.) 3.800 mu? vjestitelja. vi drugovi. Ja držim da bi bilo mno? ; go bolje, a i prirodnije, da se izjas? I ne oni, čije je to čedo, a ne oni koji sad imaju samo dužnost, da ga Iju? ljaju. I šta uostalom kaže g. Ninčić? On veli: ovaj poslovnik ne valja, on nije savršen, ali je ipak dobar, DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 28. budući osigurava vladi većinu i rad. JANUARA PRILIKOM RASPRA VA O IZMJENI PRIVREMENOG Od težačke grupe pala je opet izja? POSLOVNIKA. va, da težačka grupa također nije zadovoljna sa ovim nedonošćetom, (Po stenografskim bilješkama.) pa ipak kažu: pošto hoćemo da ra? Gospodo! Nisam mislio govoriti, mo zaklinjati i da moramo činiti dimo, to smo i mi za to, da ovaj Jer je moj drug gospodin dr. Spalio i nešto, što nema u izbornom zako? poslovnik ostane. Međutim su u pr? iznio stajalište našega kluba, ali mo? nu i što nam ni bivše Privremeno voj svojoj izjavi tražili da privre? ram radi toga uzeti riječ, da pozdra? Narodno Predstavništvo nije propi? meni poslovnik vrijedi svega 14 da? vim trezveni glas, koji se iz rađikal? šivalo. Međutim kad su gospoda, na, jer je — reakcionaran. Uza sve nih krugova ovdje digao. (Glas: koja trče za vlašću i koja, kanda, to oni sad taj isti poslovnik prima? Lično ime.) Lično ime ili bez ličnog misle da se ni živjeti ne može bez ju, premda glavne njegove tačke ni? imena, meni je svejedno. Ja po? vlasti, kad su, velim, ta gospoda o? jesu ispravljene ni u koliko prema zdravljam jedan trezveni glas. A sjetila da su im uzdrmane pozicije, njihovim zahtjevima. ako je nevrijedan, izvolite govorni? onda su počeli da prave ograde, pa Gospođin dr. Ninčić veli da ovaj ka izbaciti iz vaših redova. Ja mi? da jednom dijelu narodnih pred? poslovnik omogućava rad vladi i slim da vam služi ovdje na čast. stavnika zatvore vrata ovog doma. većini, a ja pitam: gdje mu je ta Govorim i radi toga, što hoću Gospodo, mi smo još od prvoga većina sa kojom može da pređe na da se ogradim proti jednom poviku. momenta izjavili, da smo za monar? rad i zašto se vlada pati i okreće Reklo nam se da smo došli preko hi ju i dinastiju Krarađorđevića, pa tamo i ovamo, kad ima većinu i kad kostiju. Gospodo, mi nismo došli se je ipak čitave dvije godine sum? može da radi? Kad je većina tu, a ni preko čijih kostiju. Obratno, do? njičila naša organizacija. I trebalo poslovnik omogućuje rad, zašto se šli smo sa ranama, o kojima nismo je to. da ovdje položimo zakletvu, onda ne radi? Ova stagnacija jasno htjeli da govorimo i o kojima ne pa da nam se vjeruje i prizna da govori da nije dosta imati poslov? ćemo da govorimo radi toga, jer nismo protivnici naše države i na? nik. Treba još nešto. Dalje pitam: smo došli da uneseino slogu i Iju? šc narodne dinastije. Mi smo od? Kad s druge strane težačka gospo? | bav i da na temelju zaboravi i brat? mah, još u prvom momentu, izjavi? da hoće da rade, pa kako bilo — 1 skog praštani a izgrađujemo ovu li da od zakletve ne možemo činiti pravo ili krivo, zdravo ili naopako ; pitanje. I nama je, gospodo, sasvim — zašto onda otvoreno ne idu sa ! našu zajedničku državu. (Glasovi: 'Iako je!) Gospodo, mi smo došli svejedno, ako bi se i svaki dan tre? većinom? Koji ih vrag dijeli? Ako I ovdje u nadi, da ćemo moći da đje? bali zaklinjati u ovoj Skupštini. Mi su jedno, neka su zajedno: Neka u? lujemo kako bi nestalo onoga, što možemo, ako hoćete — kao što i u đu u vladu ili bar da vidimo da oni nas je dvije godine dana gušilo. A Makedoniji vlada trpi, da se svuda sačinjavaju njenu većinu. Vlada se skanjuje i izmotava sad šta smo zatekli, gospodo? Zatekli u školama mora čitati Oče naš, bez obzira na to, što tamo ima i musli? ovako, sad onako. A trebala bi da smo bivše Privremeno Narodno manske djece, - mi, velim, možemo se već odluči, iznese nacrt ustava i Predstavništvo sa svim njegovim jadima, sa svim njegovim nevolja? isto tako kao i djeca u tim školama, kaže: mi želimo da ovakav nacrt ustava prođe, inače padamo. Ali, ma, sa svom njegovom tjesnogrud? da se kunemo ovdje svakog dana. nošću i strančarskim strastima. Za? (Glasovi: To nije istina, to je laž!) gospodo, donijeti jedan nacrt usta? tekli smo, gospodo, iste ljude, isti Ja nisam naučio služiti se takvim va kao što je to učinila vlada g. mentalitet, istu gramzljivost za vla? izrazima u govoru, pa zato (zatva? Vesnića, pa poslije drugi vlade g. šću. I ništa više. Kad smo došli ni? rajući lijevo uho) ne ću ni da ih Pašića, i povrh svega toga kazati: pa mi ćemo da popuštamo i čekamo jesu nas pitali šta hoćemo, nego čujem, nego ću produžiti svoj go? da vidimo šta ćemo da radimo, ja bujrum na šilte: evo vlade, evo port? vor dalje. Vi to možete govoriti dru? držim da to nije ispravan put. Ako felja, izvolite šta hoćete. No mi, gima i među drugima. Ovdje tome gospodo, međutim nismo došb da nema mjesta tim više, što smo mi vlada misli da provede ovaj nacrt dobijemo te portfelje, nismo došli davno podnijeli upit, na koji još ustava koji je predložila, onda treba da kaže: popuštanja nema i ovo što da budemo« ministri, nismo došli da nije odgovoreno. Vi niste ministar prosvjete, nego ima drugi, pa neka smo napisali to mora biti usvojeno. dijelimo vlast, nego smo došli da mi on to kaže, da lažem, ako ne go? AJko pak vlada misli da popušta, on? zajednički s vama surađujemo bez da treba da da izjavu, gdje će popu? obzira na to, hoće li ta naša sarad? vorim istinu, a vi mi to ne možete nj a biti sa ovih (upire u vladu) ili reći, (žagor.) Kao što rekoh, za nas štiti i šta će popustiti. Ovako, go? kao monarhiste pitanje zakletve ne spodo, mi se natežemo čitava dva sa onih klupa. mjeseca, a ne znamo šta će se i u 1 Gospodo, kad smo se birali, nije može biti nikakvo pitanje i zato bilo nikakvog propisa, da se mora? smo je mi i položili. Ali i pored to? čemu će da se popusti, pa ne inože? I Govor nar. poslaolfta 5а№ Horhuta, Godina ili. mo doći ni do kakvog sporazuma. (Dr. Lazo Marković: U ustavotvor? nom odboru ćemo se razgovarati.) Kažete u ustavotvornom odboru će? mo se razgovarati; to je vrlo lijepo> ali vi zaboravljate da ste metnuli o? gradu, po kojoj u taj odbor ne mo? že da dođe ni Korošec, ni Laginja^ ni Radić, ni ostali. S kim ćete onda da razgovarate? (Poklik: Neka po? lože zakletvu pa neka dođu.) Moje je mišljenje, da treba da ih pustite u odbor pa da mognete čuti šta ho? će. (Povik: Šta vi hoćete?) Mi zna? mo svaki šta hoćemo, ali ne znamo šta vi nećete i hoćete. Mi svi zna? mo i svaki zna šta hoće, ali je pita? nje: šta možemo da dobijemo i ko? liko će se popustiti. Ako vi znate, dokle ćete popuštati, ne znamo mi, a ako hoćemo da radimo zajednički, treba i mi da znamo dokle ćete po? puštati. (Glas: Dođite u ustavotvor? ni odbor.) Mi ćemo doći u ustavo? tvorni odbor, pa ćemo vidjeti šta će da bude. G. dr. Ninčić kaže, da je veoma dobro, što ovaj poslovnik sadrži od? redbu, da se u ustavotvorni odbor dolazi proporcionalno. Koja je faj? da od proporcije, kad ste odstranili ljude koji imaju prava, da po toj proporciji dođu? Metnitc vi i pe# deset i pet proporcija, ali mi vidimo da će u ovakoj situaciji mjesto 9 ra? dikala doći 18, mjesto 9 demokrata 18, a mi dobivamo jednog ili dvoji? cu više i vi ćete onda činiti prema nama ono isto, što ste činili i u od? boru za reviziju poslovnika. Vi ćete opet reći: »dajte vaše odvojeno mi? šljenje, a mi ćemo diskutovati o to? mc, hoćemo li vam dopustiti da u skupštini branite svoje odvojeno mišljenje ili ne«. (Ministar po’jopri? vrede i voda dr. V. Jankovič: Veći? na riješava i nosi odgovornost za svoj rad. To je parlamentarni prin? cip!) Lahko je to reći. Gospodo, ja moram da naročito podvučem stavak u govoru g. Jova? novića, gdje on kaže: »Fakat je, gospodo, da većina Hrvata i većina Slovenaca stoji van parlamenta po? ješkom — vladinom. (U centrumu žagor i glasovi: To nije istina!) Vi, gospodo, možete reći da to nije isti? na, ali to je istina. (Na lijevom cen? trumu žagor i uzvici: To nije isti? na!) Vi možete reći da nije istina da je ovo Konstituanta, možete reći da nije istina da je ovo kuća i da je ovo dan, sve to vi možete reći, ali nije dosta samo reći. Eno vam praznih klupa (pokazuje na klupe na desnici) a znate da su prvoga dana bi!e pune. (Dim. Popadić: Da nisu pale kosti naših seljaka, vi ni? kada ne bi došli ovdje! — Žagor. — Predsjednik dr. Ivan Ribar: Molim vas, gospodo, posluh.) Ja podvlačim da je potpuna istina, da ovdje nema većine Hrvata. (Glasovi: Ima, ima!) Ima ih deset tamo (pokazuje na li? jevi centar) i ovdje četiri. To je sve? ga 14, a gdje su ostali? Nema ih. (Ministar šuma i rudnika dr. H. Krizman: A šta ste Vi?) Ja sam Sr? bin, ili Hrvat ili, ako hoćete Srbo? hrvat, ili Jugosloven. Kako god ho? ćete. G. Krizman se nešto ljuti. On, izgleda, misli da sam mu kazao da nije Hrvat. No to je netačno. Ja mogu priznati da je on Hrvat, ali. znam i to, da on ne predstavlja mi? šljenje većine hrvatskog naroda. To mu velim i opet kažem: on jeste Hrvat ali nije predstavnik Hrvata. (Nar. poslanici Mihajlo Kurtović i Svet. Vukosavljević ustaju sa svojih mjesta i uzvikuju: Evo, mi smp Hr? vati! Mi smo govorili i seljacima u Sandžaku, da smo Hrvati! — Živo odobravanje i aplauz u centrumu. �Страна 2 — Strana ,ПРАРДА“ — „PRAVDA" Бпој 252 — Broj — Dim. Popadić: Mi smo svi Srbi agende načelniku odjeljenja za unu* vezničkih vrhovnih komandanata u i gledišta navali na naše vodstvo. Ja* ‘vaš, drago slovce: ni tim putem ne i Hrvati od jednog oca i majke i ni* tarnje poslove, g. Vidoju Mišoviću, Carigradu. Po najnovijim vijestima iz Čari*, ćeš polučiti svog cilja. Istina, ideja ko nas ne može razdvojiti. I' cen# koji će ih voditi do dolaska novog trumu buran aplauz.) Dopustite, go# predsjednika i time učinio kraj jed* grada Kemabpaša pravi smetnje i ‘je donekle zgodna, ali joj fali obra* spodinc od seljačke stranke, i a noj promašenoj karijeri, radi koje glede londonske konferencije, ali I da. Zapetljavaš se, kukice. izgleda da te vijesti imaju malo тје* znam da Vi možete da izjavite da su izazvane dosta velike trzavice u rojatnosti, jer dolaze iz grčkih ili ste Hrvat, ali ovi neće to da kažu životu naše pokrajine. Došao je u vrijeme, kad je cijela (pokazuje na radikalne poslanike). njemačkih izvora. Istina je na čije* Vidite ih kako oni šute. Oni nisu Bosna jedva Čekala da se kurtariše | loj stvari to, da Kemal*paša nikako na gospodina ministra unutarnjih Hrvati, jer su Srbi. (Glas: A šta ste drakonskih mjera g. Sole: u vrijeme , ne napušta daljnje organizovanjc djela. Vi?) Rekoh jednom: Srbin, llrvat, kad je cio narod pozdravljao g. Pro* . svoje vojske, već da svim silama га* Prigodom mjera, što ih je vlada di na tome, da svoju armiju pripra* Srbohrvat, Jugosloven, kako već tića i režim njegove parlamentarne hoćete! (Predsjednik dr. Ivan Ribar: zajednice. Mi smo se njegovu do* I vi na novu ofenzivu koja bi imala poduzela protiv komunista, kotar* Molim g. govornika, da ne vodi raz* lasku veselili još i radi toga, što je I da uslijedi, čim sc ispostavi neus* ski je ured u Srebrenici protegnuo ove stroge mjere i proti nedužnih govore sa poslanicima, a gg. posla# sve dotle bio iskreni prijatelj do* - pjeh turske delegacije u Londonu. Više londonskih listova zagova* težaka muslimana u selu Bratuncu, nike molim, da ne smetaju govorni* brih odnosa između Srba pravoslav* raju reviziju sevreskog ugovora, po* te je, sumnjičeći ih da neovlašteno ku.) Ogromna većina Hrvata i ve* nih i muslimana i nadali smo sc, da lika većina Slovenaca ne će da su* će te odnose učiniti još boljim i u* što jc u Grčkoj sa kraljem Kon* posjeduju oružje i nekakve nedo* djeluje u ovoj skupštini. (Žagor, srdnijim. U pregovorima za sastav stantinom nastupila nova era, o ko* zvoljene spise, odredio ličnu i kuć* joj valja povesti računa. Jednako nu premetačinu pomoću žandarma čuje se: Žalosno!) Žalosno jc. ali vlade, išli smo mu u svemu na ru* istinito! Ja osuđujem što je to tako. ku: bili smo i umjereni i popustlji* jc i u Americi vrlo popularna ideja, srebreničke i bratunačke postaje. Ja bih bio rad i njih ovdje da vi* vi i obzirni i samoprijegornj. Bio jc da se ovaj ugovor revidira, pri čemu Tako* ie obavljena kućna i lična dim, ali je fakat, da ih nema. Ova oduševljen našim držanjem, da nas se navada, da Amerika nije ni pri* premetačina kod petnaestorice mu* ogromna većina ne će da sudjeluje, do nekoliko dana — izigra i ogorči. ; sustvovala sklapanju ovog ugovora, slimaha seljaka, a medu njima i kod jer kaže: »Ne ćemo da nam sc na* No mi mu ipak ni jesmo smetali. , te da nema nikakvog interesa, da ga muallima i vjeroučitelja Abid eff. i Dozića. Nije ni to bilo dosta, nego meće tuđa volja: hoćemo da i mi Mirno gledasmo kako u vladu u* I uzdrži. Francuska štampa drži se prilično I su i žene premetnute, valjda pod imamo riječ«. pušta četiri Hrvataskatolika i ne i Gospoda kažu: Mi ćemo da iz* protestirasmo ni onda, kad je odlu* > rezervisano i ograničuje se na dona* predpostavkom, da su i one naoru* žane. šanje vijesti. gradimo, pa makar i slabije, a ako čio da u nju ne da ni jednom Rezultat je ove silne premetačine Talijani se međutim zauzimlju za sc pokaže da treba bolje, onda ćd* muslimanu. Mislili smo da će se ot* mo da ispravljamo. Ja držim, da ni* riiezniti i uvidjeti svoju veliku po* reviziju mirovnog ugovora. (»J. L.«) bio taj, da se našao jedan samokres u Hasana Efendića, koji je posjedo* je pametno, da se ide putem tog is* gr ješku, no on je srljao sve dalje i vao oružni list. Nasuprot tome Srb? pra vijanja, kad je moguće da se dalje pa dotjerao čak dotle, da je pravoslavni skoro svi posjeduju o* pametno izgradi. Mi stojimo na sta* i za najbolje svoje muslimanske ružje i prijete se muslimanima, da novištu da patriotizam nije mono* prijatelje određivao — detektiv* će ih popaliti-, ali vlast nije tome ni pol ovih ovdje (pokazuje na ccn* sku pratnju, a naše skupštine mukajet. Oni javno puškaraju i na trum), a držimo i to, da ni mudrost raziurivao na najbrutalniji način. Zaključci vijeća Hrv. Zajednice. nije samo u ovim klupama. Držim Odlazi, za uvijek odlazi... U četvrtak je u Zagrebu, održan oči žandarma, ali nije nikome ni na da razbora ima i na drugoj stran-. 1 Odlazi sa teškim bremenom kriv* i sastanak vijeća »Hrvatske Zajcdni* kraj pameti, da kod njih obavlja premetačine. kao što reče gospodin Ninčić: »si* nje za neuspjeh radikalne stranke 1 ce«, na kojem su doneseni slijedeći Stoga pitam g. minstira: jesu li mu tuacija zahtijeva da se ovako radi!«, među pravoslavnim življem naše u* ! zaključci: Vijeće pouzdanika »H. gornje činjenice poznate i kani li ja kažem: »situacija zahtijeva, da že domovine i nosi tešku odgovor* ; Z.« na svom zboru od 2. veljače sc drukčije radi«. Situacija zahtijeva nest za pomućenost njenih odnosa I 1921. s odobravanjem uzima na zna* • jedamput učiniti odredbe, da se mir* ni muslimani težaci ne šikaniraju na da ovi, koji kažu da su većina, ne prema našoj organizaciji. Nosi na ! nje razloge, s kojih su poslanici »H. način cd organa javne bez* tjeraju mak na konac i da svojom, duši ;oš jednu odgovrnost: uzalud Z.« položili prisegu na koju ih sili ovaj bjednosti i šta g. ministar kani po# zadrtošću ne pomažu Radića i dru* je nokušao oživiti jednu skrahiranu poslovnik za saradnju u konstitu* ge, da razvijaju svoj program te da veličinu i time nam ulio sumnju, da anti, ali Vijeće »Hrvatske Zajcdni* duzeti, da muslimani uistinu budu više niko s njima ne može doći u radikalna stranka ne traži ruku po* ce« zahtijeva, da njezini poslanici ravnopravni sa drugim građanima razgovor. (Min. trg. Kukovec: Vi mirnicu, već da teži za previtim gr* ostave konstituantu čim bi se ko* bar u očima javnih zvaničnika? Pošto skupština ne zasijeda mo* ste saveznik.)' Ja mogu da budem bačama i metanisanjem servilnog načno osvjedočili da se našoj drža* saveznik kad je kod vas tvorac nji* lakajstva. х-Х to nesamo da nije do* ; vi namjerava dati ustav, koji ne lim pismeni odgovor. Primite, go* Lov, a’i je samo pitanje, da li će on bro, nego je štetno i opasno. To no* j dozvoljava opravdane zahtjeve hr* spodine ministre, i ovom prigodom (Pribićević) dozvoliti da ja budem si klicu novih nesporazuma i mi i vatskoga naroda, postavljene ne sa* izraz moga odličnog poštovanja. Beograd, 1. februara 1921. g. saveznik njihov ili ne će to dozvo* apeliramo na razboritost radikal* ! mo s obzirom na njegove nego i na i ti. Ašikovao je prije, pa možda će skog vodstva, da se pri rješavanju i interese Čitavog naroda i države Sr* Ahmed Šerić, pitanja o njegovu nasljedniku ruko* ' ba, Hrvata i Slovenaca. i opet. narodni poslanik. Gospodo moja, danas se o svemu vodi većim obzirom i dalekosežni* Vijeće »Hrvatske Zajednice« pri* i svačemu naklapalo, ali se ne će da jhn pogledom. hvaća nacrt ustava za uređenje dr* kaže ništa o centralizmu. A oko nje* Mudru dosta, a g. dru Srškiću... žave Srba, Hrvata i Slovenaca, kako ga sc vrti sve. Ja držim da mi treba* ga je protumačio član stranke gosp. mo imati jasno mišljenje vlade i prof. dr. L. Polić koji se nacrt osni* njene većine i da nam ona treba da va načelno na f c d e r a 1 i s t i č* Stari Bar, 15. januara. kaže: kako zamišlja taj centralizam. kom sustavu, na kojem treba U 260. broju sarajevske »Srpske (Žagor. Čuje se: Imate ga.) Ne zna Го vijestima iz Carigrada, tamo da bude uređena naša država. Iza* se, šra je ovo! (Predsjednik dr. Ivan je sa osobitim zadovoljstvom prim* slanik »Narodnog kluba« ima ovaj I Zore« napao me je najgori intrigant Ribar: Gospodine poslanice, držite Ijena vijest, da su saveznici pozvali , nacrt u ustavotvornom odboru izni* i čitavog barskog okruga — V e 1 i š a se dnevnoga reda, onoga što je na i otomansku vladu i nacijonalistič* i jeti u cijelosti kao predlog i načela . Vučinić. Na sve njegove prljav* štinc ne mogu da reagiram, ali po# raspravi.) ku vladu u Angori na konferenciju ' u njem sadržana zastupati pri ras* ; Mi držimo da bi stranke većine u London. Turska štampa ovom i pravi pojedinih dijelova, budi onog, ' što ima mnogo poštena svijeta, ko* svojim pomirljivim držanjem treba* prilikom donaša oduševljene član* ' budi kojega drugog nacrta, koji bi ■ ji ga ne poznaje, iznijeću samo ne* ke stvari. le da omoguće raspravu o onome, što ke, kojima pozdravlja ovu ideju sa* ’ bio uzet kao podloga za podrobnu • Najprije mi podbacuje, da sam se je g. Jovanović naznačio glavnim. veznika. raspravu. Vijeće H. Z. sakupljeno ratom i okupacijom Crne Gore o* Gospodo, mi smo u svome držanju Tako »Pejam Sabah« piše: Tre* ' na sastanku dne 2. veljače 1921. za* , — kao što je i g. Spaho kazao — pr* bamo da upotrijebimo ovu jedinu i , htijeva da vlada kraljevstva Srba, bogatio. To nije istina. Ja sam pri* je okupacije bio u dvaputa boljem vi pošli na popuštanje i predložili zadnju priliku, da obranimo naša I Hrvata i Slovenaca ne ulazi u pre* blagostanju nego poslije, a g. Vuči# da se Ustav donese sa tri petine u* govore o trgovčkom ugovoru s I ta* I prava i da naglasimo naše želje, ali I niču su Švabe skidali čak i žice sa kupnih glasova. No gospoda kažu: sa ograničenjem, da ,ne zaboravimo 1 lijom dok nije provedeno ispražnje* j svojih šančeva, da mu ograde nje* »Ne ćemo!« To nije ispravno shva* da smo pobijeđeni. Sa nacijonalisti* . nje talijanskih vlasti iz okupiranog govc zemlje, opravili mu njegovu tanje, jer držim da bi kod zbrajanja ma moramo se sporazumjeti glede • područja Dalmacije i dok ne bude mašinu za ulje, koja je jedina radi zastupnika trebalo da se uzmu u ob* toga, da na konferenciju odu ljudi, pitanje riječke države definitivno toga u to vrijeme radila, i koja jc zir i brojevi glasača. Tad bi se vi* koji će biti u stanju da dostojno bra* riješeno u smislu utanačenja s Itali* djelo, da ovi (centrum) nemaju po* ne naše interese. Carigradski »lk* jom. Vijeće H. Z. najodlučnije pro* njega učinila ratnim milijonerom. G. Vučinić je u svom »patriotizmu« lovinu glasača iako imaju polovinu dam« piše: Napokon nam se daje 1 sv jedu je protiv nakane ministarstva molio Švabe, da se postavi za Švap* mandata. Ja držim, kad se gradi U* pravo na pravdujbudimo promišlje* ; kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovena* skog kapetana. stav kao narodno djelo, da se mora ni i umjereni, a prije svega ujedi* ; ca da na okupiranom području iz* Ne poričem, da nisam bio u kri* paziti na izražaj narodne volje, a ne mijeni krune sa dinarima u relaciji njeni naši zahtjevi će biti saslušani j samo na izražaj zastupnika, koji su i po svoj prilici uvaženi, jer mi ne tra* ‘ 1 :20, jer je ta relacija na skroz ne* tično vrijeme postavljen za pred# sjednika gradske opštine, ali to ni* došli na razlomcima i to malim, sir* zimo drugo do li naša prava na te* • opravdana i povodi za sobom teške nim razlomcima. (Čuje se: Pa i vaši melju samoodređenja naroda. Mir, i gubitke za naš narod u samoj Dal* j je bilo iz častoljublja, već silom ba# su glasovi na razlomcima.) To nije red i hladnokrvnost će biti uspo* ' maciji. koji je i dosada bio izvrgnut ! juneta mađarskih, a onda i voljom naroda i ondšnjc crnogorske vlade. tačno. stavljeni na cijelom istoku. — I 0* i najtežim patnjama i progonima. Za ovo imam dokumente. Mi, gospodo, nismo za ustav teo* stala štampa čvrsto vjeruje u revizi* ' Frankovluk. Iz Bugojna dobismo t Priznajem, da sam dočekivao, ali rije, nego smo za to, da se udovolji ju sevreskog ugovora, a ;edan list i* jučer ovaj brzojav našeg mjesnog ; narodu i njegovim željama. Poslov* dc dapače tako daleko, da u ime Ca* odbora: »Kod popisa pučanstva pi* । preda mnom crnogorski velikodo# stojnici i to u gala uniformi, izvje# nik i pritisak vladine većine stvara, rigrada zahvaljuje Kemal*paši na sari nepravo postupaju. Kod mnogih sna visoka lica po položaju, koja gospodo, zlu krv i onemogućuje, da spasenju Turske. nered za oznaku materinskog jezi* su pohađala crnogorske gradove pa se na drugoj strani duhovi umire. i Bar. Ovim dočecima više sam ko# Turska vlada čim je primila poziv ka. Traže od muslimana, .da bude Ovo je držanje crvena marama za hrvatski ili srpski a ne dozvoljavaju Iristi doprinio narodu, jer oni su bili na konferenciju, dala je uspostaviti sve, koji ne će stanja, što je do sa* direktnu telegrafsku vezu sa Ango* uvesti srpsko*hrvatski. Protestirali onda velike sile, a gradski opŠtinari da bilo i koji bi htjeli da ovo stanje rom. smo kod oblasti«. i ja mali trunak među vihorove; gla* Stanoviti broj otomanskih prestane i da se popravi. Pa da ne živi frankovluk !... funkcijonara uputio se odmah u »je# vno je to, da niko od gladi nije ska# Više obzira, gospodo, više volje dište nacionalističke vlade, da se sa Jedan, što izjede sama sebe javlja tpao, kao što su puno po unutraš* za popuštanje, gospodo, pa ćemo njom sporazumije u pogledu sasta* se u subotu — iz Mostara i mjesto njosti zemlje, niti je pala nijedna se sresti i ne ćemo onda osuđivati va delegacije. Po svoj prilici će u i* kantarske kuke upotrebiju je slovo krv za ono vrijeme. A muslimanska trezveni glas gospodina Jovanovića, me otomanske vlade otići Izzehpa* M. Šteta što ne označi da je to kra* nevina krv u Mrkojevićima prosula što je danas upućen sa ove tribine. ša koji se sada nalazi u Angori kao lica od munafik ili od mufsid; pa se poslije prevrata povodom intriga (Burni aplaus Muslimanske Organi* odaslanik i pregovaratelj. Njega nas stavlja u iskušenje, da znači i denuncija, o kojima ćemo u svoje zaci je.) svaki dan očekuju u Carigradu za* vrijeme govoriti. oboje... jedno sa KemaUpašom, koji bi imao Osjetila kuka, da joj ne upaljujc Internacije, ratnog zajma, pa i ma Sarajevo, 7. februara. da predstavlja nacijonalistc. Sama servilnost, a načisto i o tom, da ne čega drugog nepoštenog, što bi me turska vlada izdala je ukaz, kojim može nikog povesti na tanak led. moglo opteretiti, ja sc ne plašim. Promjena na našoj vladi. Jedva I traži kapidžik. Misli jadna da će Da sam išta kriv nc bih ostao sve se Kemabpaši i njegovim ljudima jednom sc g. dr. Srškić odlijepi od najlakše uspjeti kad se prikaže vraćaju sva njihova prava i počasti, do danas u zemlji, a g. Vučinić zna, predsjedničke stolice u našoj pokra* »pravdašem« i kad s pravdaškog da sam imao gdje ići. Svakoga čc# nnskoj vladi. U subotu je predao koje su im oduzete na zahtjev sa* Upit Bilježe. ТшШ kanfgriFa! dopisi. �Број 252 — Broj kam vedra čela, mirne savjesti, jer mi uzgoj nije dozvolio, da ikome pakosti činim. Nisam li pismeno za? ložio čast, imanje i položaj za sve, pa i za g. Vučinića i nije li bio baš g. Vučinić među ostalim, koji mi se po povratku iz internacije javno zahvališe i držaše me dobrotvorom 'sve do onoga časa, kad su saveznič? ke trupe zaposjele Crnu Goru!? Tada je g. Vučinić odmah podlo progovorio, ali šta sam ja toj miže« liji odgovorio, to neka drži za sebe. Gospodine uredniče, zahvaljujem Vam na gostoprimstvu. Derviš Omerbašić, okružni sudija. jedna podala. Beogradske neke novine, a i za? ^rebačka »Riječ« doneeoše bombaš? tičnu vijest »Jedna gruba netaktič? nost«, u kojoj se veli: »U svim poli? tičkim i društvenim krugovima Be? ograda nemilo se dojmilo ponašanje poslanika muslimanskog kluba dr. 'Mehmcda Spahe i predstavnika kle? rikalne pučke stranke . dr. Janka 'Simraka, koji su na koncu subotnje Sjednice ustavotvorne skupštine tražili, da se u nedjelju održi sjed? niqa, jer oni hoće da rade, a nije ih briga ni za kakve, »beogradske ■svečanosti«. Sekretar konstituante dr. Vojislav Janjić daje ovoj gospo? di — predstavnicima grupa, koje su dosada gotovo kroz dva mjeseca ostentativno smetale svaki rad skupštine — odgovor, kakav su i zaslužili. Beograd je izgubio u ob? rani slobode i nezavisnosti Srbije 30.000 ljudi i njegovo odlikovanje znači ujedno počast junačkom dr? žanju čitavoga naroda za oslobode? nje i ujedinjenje, pa kad sada veli? ki francuski narod podjeljuje Beo? gradu kao simbolu naše oslobodi? lačke borbe najviše vojničko odli? kovanje, oni hoće tobože da rade, a u stvari im jc mržnja i zloba da ometu i ovu rijetku proslavu«. Prema gornjoj bi vijesti izgleda? lo, da se je g. dr. Spaho izrugivao odlikovanju Beograda, a u stvari je sasvim nešto drugo. U subotnjoj sjednici falilo je preko 40 poslani? ka iz demokratske i radikalne par? ti je, pa kad bi se prešlo na izbor us? tavotvornog odbora — izgubile bi ove partije četiri pet mjesta u us? tavnom odboru. Trebalo im je da? kle odgoditi sjednicu. Stoga je predsjednik najprije dozvolio kilo? •metrične govore da sjednicu zavu? če, a kad je opozicija prozrela ovaj •manevar, usprotivila se je odlaganju sjednice tražeći, da se radi u subotu iza podne. Pritijcšnjen ovim zah? tjevom, g. Janjić se je zaklonio za nedjeljnu svečanost naglasujući, da se sala mora preurediti. Međutim se do devet sati nije u sali ništa radilo, nego je samo kao i obično pometena. Trebalo se dobiti vremena, da do ponedjeljka dođu otsutni radikali i demokrati i to je sve.^ O kakvom »omalovažavanju« svečanosti nema hi govora, pa svečano odbijamo pozerski stav »patriota«, koji sjede kod kuće a onda svoju nemarnost brane kojekakvim patriotskim is? prikama. Manje teatralnosti, gospodo!... Politički pregled. Exkra!j Nikola još uvijek intri? gira. Iz Beograda se javlja: Bivši kralj Nikola usuđuje se na nove pripreme za pokušaj prevrata u Crnoj Gori. U vezi sa tim njego? vim namjerama, stoji i sadašnji Ni? kolin poziv odmetnicima, kojim ih zove da dođu u Gajetu. Uz to su, 8 talijanske obale prebačeni i nala? ze se kod Skadra nekoliko Nikoli? nih ljudi iz Gajete, koji imaju za? datak da agituju za Nikolu. — U savezu s time javlja sc iz Skadra, da je onamo u srijedu došlo devet {talijanskih oficira u civilu, koje je poslao D’Annunzio. Cim su došli, tražili su da se sastanu sa Hasan? begom Prištevccm. Nemiri u Indiji. »Daily Tele? graph« javlja iz Allahabada, da je prilikom zadnjih nemira u Indiji „PPABMV — „PRAVDA* u svemu opljačkano 114 kuća u 31 mjesto. Nekoliko od ovih kuća pot? puno je oboreno, a sve drvo od ko? jih su bile sagrađene je raznešeno. Ne samo maloposjednici već i vla? snici' velikih imanja postali su žrt? vom pljačke. Oko 250 ljudi je u? hapšeno. Engleska vojska i policija uspostavile su red. Priprave za proljetnu boljševičku ofenzivu. Iz Varšave javljaju: U ruskoj vojsci opaža sc u zadnje do? ba znatno gibanje. Prema pouzda? nim vijestima iz Moskve preduzeo je Trockij sve mjere za reorganiza? čiju crvene vojske, s kojom namje? rava u proljeće preuzeti odlučan u? darac protiv istočne Evrope. Znat? ni odjeli crvene vojske preneseni su na jug naročito u Volinjsku i Po? doljsku guberniju, gdje će se vojska nanovo grupisati. Željezničke pruge rezervisanc su samo za kretanje ' vojske. Veza Kijev—Vinica je voj? ničkim transportima tako zaprem? Ijena, da je sav civilni promet obu? stavljen. Vođe generalnog štaba^ o? državaju neprestano sjednice. Za? povjednik jugozapadne fronte je Kamenjev koji ie nosliedniih dana stigao u Kijev na Уле&тие. Svi zna­ ci Kažu, cia će u rano proljeće aoći ! do jake boljševičke ofenzive. Svjetski mirovni kongres u New? Yorku. Iz Londona javljaju: »Tik mes« javlja, da će Harding za 4. ap? rila, dakle četiri nedjelje nakon na? stupa predsjedništva sazvati svjet* ski mirovni kongres. Na taj kon? gres imale bi biti pozvane Njemač? ka i Austrija. Kriza njemačke vlade. »Berliner Tagcblatt« javlja, da nije uspio po? kušaj nekih političkih krugova, da sc dođe do koncentracionog kabi? neta, koji bi prema saveznicima i? mao jaču poziciju. Socijalistička ve? čina odbila je svaku saradnju sa građanskim strankama i pomisao da stupi u Fehrenbachovo ministar? stvo. / Pokret u Austriji za priključak Njemačkoj. Iz Beča se javlja: Us? prkos vijesti, da je pariška konfe? rencija nanovo zabranila priključak Austrije Njemačkoj, gibanje u tu svrhu u Austriji zauzimlje sve većeg maha. Pojedine zemaljske skupsti? ne stvorile su rezolucije, u kojima traže od vlade, da odmah započne pripremama za plebiscit, koji je konstituanta jednoglasno odobrila. Opće je mišljenje, da će se kod gla? sanja pretežna većina stanovništva izraziti za priključak. Vlada jc ove odluke i mnoge rezolucije izručila narodnoj skupštini. Predsjednik Đr. VVeiskirchner namjerava ovih dana sazvati sjednicu odbora za inostra? Нјг4а. ксма će пл-vi eri Hvo ras*? Gospodarstvo. bijedi! našeg težaka a PfltojV) Skupoća, ta najvidnija dobit rat? na, još ne popušta. Još 1918. godine blokirani od čitava svijeta, dobismo mnogo štošta jeftinije nego danas, poslije dvogodišnjeg oslobođenja. Mislim ovdje u prvom redu siroti? nju, kojoj je bilo zlo i prije rata; danas mora da joj je pregorko. Ne volim kukanja, ali, okolica, koju bolje poznam, sili me, da baš o bijedi muslimanskog težaka ovo reknem: U kasabi sam (grupisano selo) od hiljadu kuća, od kojih je bar 900 muslimanskih, a sa 95% težaka. O d ovih oko polovice bez z e m? lje, ili bez i približno do? voljno zemlje, bez dovolj? no hljeba: prohe. Kuražna tvrdnja iz najplodnijeg kraja Bosne. Ali da se vidi: oko 300 kuća nema ništa, ili ima 5—6 dun. zemlje; a o? ko 300 kuća ima od 10—20 dun. zem? lje. A dobri su fizički radnici, rade i po 16 sati dnevno pa još kako ži? vo; samo bez ekonomske spretno? sti, živeći preko 30 godina na po? skoku selenja — mnogi je sam toj neimaštini skrivio. *) Skrećemo naročitu pažnju na ovu radnju našim čitaocima u Po? drinju. Страна — Strana 3 A nije kmet, da bi oslobođenjem nom: »Pomozi sam sebi, pa će Ti i dobio. — Slobodnu, tuđu, zemlju Bog pomoći!« Četen smo gojili i u stara vreme? neće da otme, ma ona bila i vlasnika na, vemena beri četa, pa sad to tre? druge vjere. Naš svijet ovako sudi: Kad bi o? ba samo oživiti. Znam da to neće teo ciglu svijeću, bio bi kažnjen; a ići lako, jer valja učiti sijati, obra? da otme zemlju — pa još od onoga, diti, valja znati očistiti, opresti, ot? koji mu ju je desetak godina svo? ka ti; nema sjemena, alata, stana. — jom voljom podijelio... za to ne? Za početak je nužno sjeme i upute, ma obraza. Ovo je teško bilo vje? as tan i drugi alat mogu po više ku? ća u zajednici nabaviti. rovati sve do izbora, koji svakog uvjeriše, da naš seljak neće proste Za početak sjetve evo glavnih u? otimačine. puta do. pljevidbc, izvađeno iz »U? Toj nestašici zemlje najzgodnije pute u ratarstvo i gospodarstvo« po će se pomoći — bar za sad — pro? prof. Russin Alexi. svjetom, ekonomskim obrazova? Ć e t c n (lan) uspijeva na svakoj njem te proširenjem rada i uvode? zemlji — osim žilave gline i suhe njem zanata kućnih i spoljnih. pjeskulje. Na lahkoj zemlji uspije Imamo po kojeg metlarskog za? u vlažnom podneblju, nekad mu načiju, dok hasurskih, četkarskih, prija i natapanje. Oosobito uspije? korparskih i sličnih nikako nema, a va na preoranoj novini, krčevinama, okolica je bogata vrbicom, šašom, iza djeteline, krompira, kupusa. dlakom i metljika vrlo dobro uspi? Slabo uspije iza ječma. Ako smo jeva. Na vanjske zanate rijetko-ko lani đubrili, više ne treba. Kad taze da se odluči, a najmanje od najsi? đubrimo pod ćeten, dobijemo dulje romašnijih. Taka je umrtvljenost, i čvršće stabljike: ali deblju pređu. da naš težak sa 10 dun. zemlje o? Ako se hoće đubriti, treba posve stavlja i 10 sinova kod kuće, ne mi? zrelo đubre prije zime zaorati. Do? sleći od čega će živjeti. Svi nose bro je kokošije, ovčije, osoka, lug, domaće opanke, a niko od musli? guano i čisti mješanac, koji njivu nc mana opanaka ne radi, a kako istom korovi. U jesen se gari duboko, a u da kakav noviji zanat izabere, gdje proljeće prije sjetve ore se plitko, bi morao dijete poslati i u dalji svi? I da se obeuva vlaga. Zemlja se prije jet? Puno će rada trebati, da se taj I sijanja mora dobro podrljati da se svijet pokrene. ukori kao savza. Za jesensko je si? Tcžačko se ženskinje ni peti dio janje već kasno; pa se sije još u ne iskorišćava u polju, pa bi im tre? i martu: rani; a sve do polovice ju? balo pribaviti podesna posla kao: i na: kasni ćeten za vlakno. Za pčelarstva, svilogojstva, pa tkanja, i finije i nježnije vlakno sije se sve prediva, pletiva itd. , g u š ć е’ Za sjeme se sije ljetni, po? Od ovih 900 kuća, bar 800 ih jc strmi ćeten od konca juna pa kroz bez i jednog kvadrt. metra šume, čitav juli, i to puno rijeđe nego li dakle i bez ogrijeva! za vlakno. Ovoj je bijedi najviše skrivila Sjemena treba za jedan dunum, Austrija, kod nas, jer je Janji od? za vlakno, 20 do 30 kg i to 2—3 go? uzela pravo servituta u Lazarcvici dine starog sjemena. (oko 10 km udaljenoj) a ostavila Dobro sjeme treba da je: svjetlo? to pravo samo okolnim (pravoslav? smeđe boje, sjajno, teško i puno nim) selima — ala nas je mazio Šva? i masti; u vodi mora pasti brzo na bo. Ko nema novaca, da dobro I dno, a bačeno na žar mora se brzo plati drvo, taj mora ili zepsti ili po ' upaliti i prasnuti. cio dan sakupljati grančice, da se Poslije sijanja se ne drlja drlja? ogrije jednu noć. Radi ovoga sabi? I čom, već se drvenom branom plit? ran ja mnogo dijete izgubi i osnov? ! ko zagrne. nu školu. Kad ćeten odraste 6—12 cm vi? U ovom slučaju mogla bi država I sok mora se oplijeviti bar jedam? pomoći time, da ispravi spomenutu put, i to ne po kišovini. Kad bi će? Švapsku nepravdu, ali ta je slaba . ten htjeo poleći, onda jc dobro po nada.... i njivi poubadati grana, da se na njih Pored gornjih nedaća, naravno je, i nasloni. da tare naš svijet i golotinja u pu? Konoplja hoće plodnu i jako no većoj mjeri nego druge. Jer pred ■ pođubrenu zemlju. Mokra polja, rat je težak za 1 metar kukuruza — I gdje voda dugo stoji, nisu za ko? za 16 K ~ kupio 40 metara basme. ■ noplju. Osobito joj godi duboko i? A danas za 40 m basme, duplo sla? j lovasta zemlja, kad se oranjem i dr? bije, treba dati 5—8 met. kukuruza, • ljanjem dobro uhori. Na teškoj gli? a uračunamo li kakvoću, trebao bi ; ni i suhoj pjeskulji ne uspijeva. Vo? dati 10—15 m kukuruza. ч , li toplo podneblje, koje jc više vlaž? Dakle, ako jc jednoj zajednici i no nego suho; radi tog uspijeva vr? trebalo za godišnju preobuku 3 du? ! lo dobro u dolinama, kroz koje te? numa zemlje obraditi — danas tre? ku rijeke. U bregovitim i visokim 30—50 dunauma zemlje obraditi, za hladnim sjevernim položajima ne samu preobuku! daje dobra roda, zato se tamo ra? Ovome zlu bi se moglo ovako po? I dije sije ćeten. Na mjestima se sije najlakše pomoći: zamjenom parnu? i više godina uzastopce, a uspijeva ka, sa domaćim predivnim biljem, j dobro iza krompira, kupusa, kuku? oživljavanjem posve zabačene kod 1 ruža, duhana i drugih okopavina muslimanskog težaka — bar u na? I (ugara). Podnaša jako đubrenje, pa soj okolici — sjetve ćetena (lana) i ! što je đubre zrelije, sve bolje. Đu? konoplje. : bri se i kokošinjakom, ljudskim iz? Dobit bi bila očita: jeftina odijela i metinama, ovčijim gnojem, gnojni? muška i ženska, razne bošče i čar? com i t. d. Više put se đubri za ko? šafi, peŠkiri, konci, vreće, kanafa, noplju i dvaput, u jesen i u proljeće užeta, julari, konopci i tako dalje. pred sjetvu. Ova se prediva bez sumnje dadu Sije se kad prestane opasnost mra? grublje i finije tkati, a mogu se i zova, obično polovicom maja. Za bojiti, šarati, vesti, šupljikati. : pređu se sije gušće, a za sjeme rje? Da smo potpuno zabacili poodav? i đe, kao i ćeten. Na dunum se uzme 13 do 18 kg na gojidbu domaćeg predivnog bi? lja, kriva je predratna jeftinoća i sjemena za pređu. Na jakoj plodnoj njivi sije se naša sklonost obojenim basmama. Dotle se u prvom pravoslavnom gušće, da ne bi stabljike suviše o? selu vidi, pored mnogih prednosti, I debljale. Posije se na podrljanoj i gojenje ćetena i konoplje i ako nc? i njivi, pa se onda plitko zabrana. E. T. dovoljno. Ovo ne spominjem iz za? ; Sjeme se uzima lanjsko. visti, niti postavljam domaćeg pra? voslavnog težaka za krajnji uzor, nego tek napominjem, da za ovo ne treba ići daleko pa učiti. Apelujem ovim pismom na sve inteligentnije i vrijednije pojedince, Naši niarodni poslanici povratili da porade, da zagrijavaju i bude na? šeg tako umrtvi i enog težaka. U su se u petak kućama, a u Beogradu školu, na tečaj, na predavanje! Na su ostali samo gg. dr. Spaho, Fehim zanat, i to tamo, gdje je oskudnije, Kurbegović i Hamzalija Ajanović. sve više! Pomenute i nepomenute Prva su dvojica zaposleni u ustav? grane privrede, a ovaj put naročito nom odboru. Umoljavaju se članovi naše orga? na gojitbu ćetena i konoplje, i to odma, jer baš počinje vrijeme sjet? nizacijc, da se do daljnje obavijesti, vi! Hodže su za ovo vrlo zgodni, jer glede intervencija obraćaju samo uživaju puno povjerenja u svijetu. Radnom Odboru. A dužnost im je da bar isprave kri? Glavni urednik našeg lista g. Kor? vo tumačenje vjere. »Bog se brine kut povratio se je iz Beograda i pre? za nafaku«, treba da isprave s o? uzeo uredničku dužnost. BomatE vijesti. �Razbojnici. Piše nam prijatelj 'z Semizovca: 2. ov. mi. po podne sam sa našao na stanici željezničkoj, kad je prispio voz iz Ccvljanovića za Sarajevo. Jedan nepoznat vojnik musliman čekao je na voz. Upravo pred dolazak voza pojavili su se na stanici Ostoja Lonco i Savo P e j i ć i pristupivši tome vojniku, pita.i su ga za vjeru i rekli mu. ako je musliman ili katolik, da mu j ... onu vjeru, koju v j e? ruje. Vojnik se nije bio još od čuda ni snašao, a Savo se zatrča i ote pušku od vojnika. Ovaj ga je molio, da mu je vrati, što je ovaj poslije malo vremena i učinio. Kad jc došao voz, pošli su ti razbojnici za vojnikom u isti vagon, našto je u vagonu nastala graja, plač i vriska. Vpž se je morao zaustaviti, te je vlakovođa izvadio vojnika iz vago# na i pustio k sebi u poštanski va? gon. U Sarajevu je prijavljena stvar kod načelnika stanice, koji ih je is? pitao. »Merhametovo« sijelo. (U četvr? tak 10. o. inj. priređuje se u Kiraet? hani sijelo sa biranim programom, i uz sudjelovanje poznatog našeg mađioničara Mehmed Hasiba. Početak u 7 sati na večer. Ulazni? ca: dobrovoljni prilog. Stanovništvlo Beograda. Od ne? koliko dana vrši sc u Beogradu po? p’s pučanstva. Koliko se do sada vidi imati ćc Beograd s vojništvom više od 200.000 stanovnika. Radišino i Trebevićevo sijelo. — Podružnica Hrvatskoga Radiše u Sarajevu, uz sudjelovanje Hrv. pje? vačkoga društva Trebević, gosp. profesora Ulehle, te gospođe njego? ve. priređuje dne 8. februara o. g. na pokladni utorak, umjetno pjevačkoglazbeno sijelo u prostori? jama Trebevića. Čist prihod ide u korist Radiše za podupiranje nje? govih trgovačko?obrtničkih pitoma? ca (šegrta). Za dobar buffet i izvrs? nu kapljicu pobrinulo se najpomni? je. Posebni pozivi neće se slati, ulaz jc besplatan, a dobrovoljni prilozi se primaju sa zahvalnošću, te će se objelodaniti. Početak u 8 i 30 na ve? cer. Poslije programa uz čehoslo? vačku glazbu ples do zore. Dr. S. Alečković, advokat п Travniku, preselio jc kancelariju u I. kat kuće prema pošten. i brzoj, uredu. CIJENE PADAJU ! Papirnoj Đ. i A. Kajon, Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koucept-paplr 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, koniokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, linira’iog kauclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnicL Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanie sc ne računa. Prehlađeni li ste? — Bolo Vas pr? sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi? cu? Dobar prijatelj Vam je za ova? kovih zlih časova Fellerov pravi Eh safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe* cijalne boce 42 krune. Državna tro? šarina posebno. Zagorski sok za pr* sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa?pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot i poštarina posebno, ali, što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja. Elsatrg br. 310, Hrs vatska. B. Tpsšdiah. tf TAKTIKA. Nekad: Pri stvaranju težačke »tranke u Boeni ogradi ee energično proti istoj banjalučki rRadiknlt-ki Glasnik"! Na radikalno kompcI tentnija „Сј п. РнјСЧ* okači tog Glasnika evo, jim kontra-etaTom. Nije stoga da podupre teŽ. stranku, već eto, tek onako . . Danas: se ova ista gospoda oko „Срп. j Ријеча“ boce sa onom istom tež. strankom u i | Beogradu . .. šta ćeš i to je — taktika'. E. T. Sžhkht'•ov S prispio ja u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Aibert Vsta Levi, Sarajevo, Despića u isa br. I Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRl'STVO, JPODRUŽNICA Г SARAJKVU. | Dionička glsvniea K 2o,ooa.so@.— Pričuva Ii 15,050.000,—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala. Zagreb. Podružnice. Rijeka i Sarajevo. Ispostavo.- Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima nloike na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpevoljnije uvjete. Bavi ee im petiovima, koji »usijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrbe parcelacije, a preetima. i ko®isionaln.o prodavanje takovih bilo п djelovima. »Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebčtine. s I PAPIRNICA Broj 252 — Eh „PRAVDA* — „ПРАВДд* Strana 4 — Страпа Centralna drogerija Braća šahinagić $ t HAMDIJE KOPČIĆA I & Sarajevo, Štrosmajerova ui. br. 3 * preporučuje svoje bogato stovarišle > J svih vrsta papira, kancalarijskog i J ♦ Školskog pribora. — Naručbe se > Ф obavljaju brzo i točno X Ф Cijene umjerene. Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * ♦♦♦♦♦♦♦44+*+++++***+4**4+*** i Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi, Skladište svih mineralnih voda i t. d. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. Raspisuje Poziv na upisivanje dionica V. Emisije. Izvanredna glavna skupština Islamske dioničke štamparije u Sarajevu od 14. novembra 1920. u savezu sa zaključcima druge Izvanredne glavne skupštine od 9. januara 1921. i na temelju odobrenja Ministarstva trgovine i industrije od 11. decembra 1920. Vl.-No. 3757 povisuje dioničku glavnicu od K 300.000 na K 1,000.000 izdanjem novih 14.000 komada dionica d K 50 nominale uz slijedeće uvjete: 1. Na upis dionica V. emisije imaju pravo samo stari dioničari. 2. Dionice glase na ime. Nominalna im je vrijednost K 50, a izdati će se po 50, 100, 500, 1000 i 10.000 K u komadima. 3. Dionice V. emisije ustupaju se dosadanjim dioničarima po 105 K po komadu prama broju dionica koje u svome posjedu imaju. Kod upisa mora se odmah položiti 55 K od svake dionice, a ostatak kad ravnateljstvo odredi. 4. Razlika između tečaja i nominale pribraja se Pričuvnoj zakladi nakon odbitka troškova raspisa. 5. Rok na upis traje od 5. februara do uključivo 7. marta 1921. č. O pravu na upis izdaje ravnateljstvo potvrde na temelju kojih se vrši uplata kod ovih zavoda: a) Uprava Islamske dioničke Štamparije u Sarajevu; b) Muslimanska centralna banka u Sarajevu; c) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka u Sarajevu; d) Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka u Tešnju. 7. Potvrde na kojima se potvrdi djelomična uplata treba sačuvati za daljnje uplate i one služe kao privremene dionice na temelju kojih će se izdati nove dionice kada budu gotove. 8. Dionice V. emisije učestvuju u Gubitku i dobitku za 1921. godinu sa iznosom koji bude na njih uplaćen. 9. Dionice koje ostanu nernsprodane nakon izminuća roka upisa, a isto tako i o neoptiranim dionicama odlučiće ravnateljstvo primjenjujući 4 § društvenih pravila. Ravnateljstvo. O našim starim i no&&vim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo na veliko ksfu, Šećer kockasti (u sanducima), g>gyinač, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. Braća (Hasan) Pašić, Tuzla. Miševi, stahori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10' — i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12'—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—Ч proti svrabu K 14.—. Razašilje pou;. гт Zavod za eksport M. J 0 n k er, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba I staklene ploče I | | I u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje clllndere, me­ dici uske bečtce i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Oglašujte u „Pravdi". 2^* Мјенп! zastupnici traže gel Muslimanska trgavačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - * Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V Odgovorni urednik; fbrahim Muhić, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. 1 Štamparija Dantel ćc A. Ka|on, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc4fec54a51ee4c82628c42c701a260d.pdf 9cb120f721f296bb274b559a423c942c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA pojedini broj K 2 — ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 15 (253) Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 10. februara 1921. (1. Džem-ahar 1339.) Politika ppij€čMh Hrvata. Jedan pasus u zaključcima vijeća »Hrv. Zajednice« zaslužuje da mu se posveti naročita pažnja, jer za* htijeva da poslanici Hrv. Zajednice »ostave K o n s t i t u a n t u, čim bi sc konačno osvjedočili da se na* soj državi namjerava dati Ustav, koji ne zadovoljava opravdane za* htjeve hrvatskog naroda«. Pravo da kažemo, mi) nijesmo o* čekivali ovakog koraka na lijevo. Naprotiv, mi smo držali da će sc »Hrvatska Zajednica« odlučno о* graditi proti nastranosti i pasivno* sti Radićeve politike i svojom umje* renošću prirediti tlo za u z a j a m* no popuštanje. Ona međutim stre* mi intrasigentnosti i mjesto da ubla* žuje opreke, ona indirektno odobra* va apstinentsku »politiku« g. Radića i drugova. A to je zlo, veliko zlo. Jer kolikogod bismo mogli razumjeti о* gorčenost »Zajedničara« radi nasil* nog kršenja obaveza od strane vo* đa bivše koalicije, ne možemo i ni* jesmo u stanju da razumijemo nje* no otskakanje od Konstituante, ko* ja je forum naše narodne сје* linč, simbol našeg ujedinjenja i glavni faktor naše državne zajedni* ce. Ona je čedo i Narodnog kluba, pa niti je umjesno, niti patriotski, da se možda radi preuveličane bo* jazni od hegemonije — drmaju te* melji naše narodne zgrade i ide na lijepak baš onima, koji jedva čeka* ju da svoju pogrješku naprte na tu* đa leđa. Mi znamo, da je »demokratski« režim ubio mnogu i mnogu dobru volju. Mi znamo, da je on prouzro* čio mnogu i mnogu narodnu muku i nevolju, ali valja uvažiti i to, da ih je taj režim skupo stao i znatno о* trijeznio. Oni su danas i malobroj* niji i čedniji, pa bi bila neoprostiva grješka, kad bi se nepopustljivošću s protivne strane dala prilika, da se njihovi ekstremisti rehabilituju i po* novno uzjogune. A gornji će ih za* ključak i te kako osokoliti. Oni na* ime neprestano operišu frazom, da jc njihova vladavina bila plod dr* žavne nužde, a njihova satrapska u* prava čedo prilika. »M orali smo gušiti destruktivne elemente, jer se je samo tako moglo osigurati opsta* nak države«, govorili su i govore ti »demokrati«. Banstvo g. dra La* ginje bilo im je izbilo iz ruku to ja* ko sredstvo obrane, no demagoške rezolucije g. Radića i njegov apsti* nentski stav vratiše im ga ponovno u ispružene šake. I eto sad toj zam* ci nasijeda i vijeće »H. Z.«. Kolika .greška, kolika sudbonosna greška! Da pođemo i korak dalje. »Vijeće »И. Z.«, veli se dalje u saopštenju, prihvaća nacrt Ustava kako ga je protumačio član stranke g. dr. L. Polić, koji sc nacrt osniva načelno na federalističkom sustavu, na kojem treba da bude uređena naša država.« Klubskom članu ustavnog odbora daje se na* log, da taj nacrt brani u odboru, a u vezi s tim je usvojen i zaključak, kojim se poslanicima Narodnog kluba s povjerenjem prepušta, da u svrhu parlamentarne akcije stupe u dogovor sa strankama, koje su pro* tivne za državu nesretnom centra* lizmu, Stvar, posmatrana sama za se, po* sve ispravna i umjesna. No kad se dovede u savez sa prije izloženim zaključkom o ostavljanju Konstitu* ante, onda je i te kako komplikova* na. Jer, na koga u prvom redu računaju ovi ljudi? Žele li spora* zum, kao što uvijek naglašuju, onda nc smiju paliti mostova ni: prema »demokratima«, a kamo li prema radikalima. Naročito prema Proti* cevcima. A zar je moguć srpski po* litrčar, koji bi radi prijetnje o ostav* jjanju Konstituante pošao tako da* leko, da ukabuli jedan ovaki ultima* tum? Zar je narodni ponos svojina samo Hrvata? Ne, gospodo, ovaj’ metod ne vodi dobru; on je plod Pretjeranog samoljublja, da ne upo* trijebimo oštriji izraz. Druga je stvar, što i Srbi zaista trebaju da po* puste. Oni treba da popuste, oni će, uvjereni smo, i popustiti, jer to za* htijeva pravednost i jer zaista nije moguće, da se zajednička nam dr* žava izgradi samo po kalufu Srba i proti ogromnoj većini hrvatskog i slovenačkog dijela našeg jedinstve* nog naroda. No tog popuštanja ne treba tražiti na ovaki način, jer je poznato, da se klin izbija klinom, pa kad zavlada osjećaj, razum će se teško udomiti. A osjećajnosti ima na obe strane i treba se trsiti svim silama, da se ona posve eliminira ili bar svede na pravu mjeru. Vijeće »Hrv. Zajednice« trebalo je da vodi računa i o tom, da je tc* ško postignuti sporazum glede pobijanja centralizma na federali* stićkoi bazi. U tom se pitanju Na* rodni klub razilazi nesamo sa srp* skim partijama, nego i sa Jugosla* venskim, pa i našim klubom. O tom je on obaviješten, pa je trebalo da’ već radi toga bude um jereniji u svo* jim zaključcima. Druga je stvar, a* ko se on uza sve to približuje shva* tanju ili metodama g. Radića i ako geslo »Ustav se ima donijeti spora* zumno« shvata tako, da se Srbi i* maju prikloniti gledištu Hrvata. No pitanje je: da li je tako shvatanje i moguće, a kamo li opravdano? Spo* razum uvjetuje popuštanje n a o b* j e strane, a prijetnja sa ostavlja* njem Konstituante može samo po* kvariti dobru volju i oteščati polo* žaj. Da, samo oteščati. Sarajevo, 9. februara. Č‘tamo u beogradskim novinama, da se je ministar prosvjete obratio na ministra vjera s molbom, da od* redi svoje delegate, koji će s dele* gatima ministarstva prosvjete »iz* raditi nastavni plan i program religijske nastave za djecu m u s 1 i* m a n s k e i katoličke vjeroipovije* sti«, koja uče u narodnim osnovnim školama. Interesantni su ovi naši ministri. Oni se sasvim ležerno mašaju naj* osjetljivijih pitanja i uz to su tako neobazrivi. da nesamo prave razli* ku u postupku prema pojedinim konfesijama, već dapače ne nalaze za potrebno, da se stave u dodir sa (pozvanim faktorima. Zar nije čud* novato, kad se na ovaj način ure* đuje pitanje vjerske obuke samo za muslimansku i katoličku djecu? Kanda su gospoda ministri misije* nj a, da samo pravoslavni episkopat ima prava na samostalno uređiva* nje ovakih postova? Ili se možda varamo? Ili je možda samo pogrje* škom novina ispala riječ »pravoslav* nu djecu«? Nema, do duše, mjesta ovoj rc* zervi, ali je iznosimo uz napomenu, da se i ulema*medžlis treba odmah pobrinuti, kako bi pri rješavanju o* vog važnog pitanja eliminirao upliv »stručnjaka« ala Sarić, Rebac i Ku* lenović. I g. Jankovića upozorujemo na o* pasnost ovakog rješavanja ovog pi* tanja. i Godina ili. Iz Sandžaka i Makedonije. j I i I PREDSTAVKA SANDŽAČKO* MAKEDONSKIH MUSLIMAN* SKIH POSLANIKA. Muslimanski poslanici iz radikal* ne i demokratske stranke podnijeli su svojim klubovima ovaj pismeni izvještaj: »Dolje potpisani zastupnici iz Sandžaka i Makedonije dobili su grozne izvještaje o zulumima i po* koljima koji se izvršavaju nad ne* vinim muslimanima, muslimanskim ženama i nejakoj muslimanskoj djeci. Sve nam izgleda da u našim krajevima nc vlada zakoni red, a naročito da za muslimane nema nikakve zakonske zaštite od strane upravnih vlasti. Pod izlikom traženja zlikovaca i bandita žandarmerijski potpukovnik je u Prištinskom okrugu odredio više oružničkih ophodnja, koje su zadnjih dana počinile nad nevinim muslimanima takove zulume, da potsjećaju na srednje*vjekovne in* kvizicije. Čovjeku se koža naježi kad te izvještaje pročita. Da bolje razjasnimo ovu stvar, navodimo slijedeće primjere: Od oružnika je u selu Podje* vo ~ sp a 1 j e n o šest kuća i sva je marva muslimanima otet^ i od* vedena. U istom selu ubijeni su po oružni cima: Abid Aguš, njego* va žona i njegovo dijete od 15 godina; ubijen je Murat Malik, Ibra* him i Muratova žena, a Gornja Lopča je posve spaljena. Ovo je čisto muslimansko selo. U kući Azima Mundžije ubijeno je dvoje djece i četiri žene. Isto su tako u Gor. Lopči ubijena četiri ci* ganina i spaljeno šest kuća, te je sva marva toga sela odvedena u Po* jdivu. Refika kći Rustemova žesto* ko je isprebijana te je prenesena u američku bolnicu u Prištini i tu je umrla uslijed zadobivenih ozleda. U selu Blcpoja šest je kuća spa jeno i 23 čovjeka su ubijena: što bajune* tom, što iz puške. Od ove dvadeset* trojice samo ih je osam odraslih i punodobnih a ostalo su sve žene i djeca. U istom Blepolju ubijeni su osim toga: Bekir iz Trnove, Ab* dija iz Prištine i još jedan kovač, čijega imena ne znamo. Njihova mrtva tijela sa njihovom dućanskom robom spalje* nasu. Ovo je grozno. U istom se* ha u kući Džemala Matarova baju* netom je izbodeno i usmrćeno j e* dno dijete od tri mjeseca. U selu Grdovčc spaljene su kuće Bahtije i Velije Ovor, sva kućna če* ljad poubijana je, sav namještaj o* pljačkan, a hajvan otet i odveden. U selu Šarban ubijene su na naj* grozniji način 24 osobe, od kojh je samo pet odraslih ljudi, a ostalo su sve djeca i žene. Njihova t j e 1 e s a spaljena su zajedno s njihovim kućama. Zar se mogu u XX. vijeku od stra* ne oružnika i državnih vlasti ova* kove grozote činiti? Čuli smo da jc u selu Prapaštici ubijen imam Adem efendija, s t a* r a c o d 80—90 godina sa svoja dva sina. Kuće su im spaljene. Na isti način se u Ferizoviću i Gilanu vrše najgroznija nasilja i zločini nad nevinim muslimanima. U selu Isti* mija svi su seljani batinanikao marva i m n o g i s u podlegli batinama. Dapače je u istom selu predsjednik opštine Ahmet Mulasulo sa čitavom islamskom e* halijom na najgrozniji način izba* tinat tako, da su zadobili najteže ozlede, a imam Mula Islam je od teških udaraca podle? g ao. U selu Varoš ubijen je jedan čovjek sa dvije žene, a mnogi su iz istog sela umrli od batina. Svi ti bi* jednici, čija smo imena naveli, naj* ispravniji su i najpošteniji građani i nijedan nema nikakve veze sa haj* ducima i odmetnicima. Zar je i mo* guče, da bi nevine žene i neodrasla djeca mogla sudjelovati u banditiz* mu? U selima Prapaštica i Kičekola mnogi su ljudi poubijani puškom ili bajunetom, a mnoge srpske komite idu za vojskom i žandarmima i pljačkaju ona sela, koja su od vatre ostala spašena. Da dokažemo da se ovo zbiva sa znanjem i privolom vlasti i da ovakove zločine i nasilja nad nevinim ženama i nad neodraslom djecom vrše oružnici, neka po* služi slijedeći primjer: Sjedeći je* dan naš drug u Prištini u jednoj ka* fani sa pisarom sreskog načelnika iz Podive razgovarao se je sa tim pisarom o zulumima što su počinje* ni nad nevinim ženama i djecom. Ovaj je razgovor tekao u prisustvu Krpčeli Zeme i sreski pisar je prije svega potvrdio tačnost našega iz* vještaja o gornjim događajima. Na* roči to je istaknuo da je imam Adem efendija sa predsjednikom opštine u Kolpeki ubijen zajedno sa njiho* vom porodicom i da je osim toga na najgrozniji način usmrćeno još 15 ljudi, a kuće su im spaljene. Isti jc naveo da je Adem e f e n d i* ј a b i o đ o b a r č o v j e k, ali da jc njegov sin Mustafa za vrijeme bugarske vlade napravio nekakve nekorektnosti i da je ovo jedini uz* rok, đa jc njihova familija, koja nc* ma nikakvoga udjela u ovoj krivnji Mustafinoj, poništena i usmrćena. Nadalje smo obaviješteni o ovom događaju: Neki Redžep iz Kepče* kola koji je kao oružnik sa jednom patrolom i jednim odredom vojnika hodao i išao u potragu za banditi* ma, bijaše obaviješten kakva su se nasilja i pokolji dogodili u njego* vom selu. Pobojavši sc i za svoju. familiju, otišao je u selo i — svoju porodicu našao usmrćenu, a mrtva tijela iznakažena. Zatekavši oružni* ke gdje i druge ubijaju nije mogao odoljeti i izdržati, nego se je latio puške i u obrani svoje nevine poro* diče usmrtio tri oružnika i pet ih jc ranio. Tom zgodom je isti sreski pi* sar uputio našemu izvjestiocu slije* deće pitanje: »Kako vi vidite polo* žaj?« Na ovo je naš prijatelj odgo* vorio, da mi ove pokolje i krvolo* štva vidimo u najgroznijem svijet* lu, jer dosad nijedan ubojica, nije* dan bandit, nijedan bjegunac nije uhvaćen i kažnjen nego obratno: u* bijaju se nevine žene i neodrasla djeca. Mi se na ovo sve samo zgra* žamo i ne znamo jesmo li u državi u kojoj vlada pravni red i poredak, jesmo li u jednoj pravno uređenoj državi. Pisar je slegnuo ramenima i rekao slijedeće: »Ovi su bjeguncima davali kruha i konačišta, pa je po* sve pravo, da se djeca poubijaju za* jedno sa ženama i sve ovo što je iz* vršeno malo je i nije strogo«. Naš prijatelj je na ovo rekao: »Po zako* nu je propisano, ako netko imade kakve sukrivnje ili da je pod sum* njom radi te sukrivnje, da se imade predati nadležnim vlastima da se prema njima postuna po zakonskim propisima. Nc mislim da su oružni* ci ovlašteni da čine pokolje nad ne* vinom djecom i ženama.« No pisar �Страна 2 — Strana Bilježe. je na ovo nadodao: »Ovo je sve malo, još treba strože postupati, još treba više ubistava činiti, jer druk* čije oni se ne mogu dotjerati u red.« Eto ovo su grozote, koje su poći# njene zadnjih dana nad poštenim građanima muslimanima, njihovoj nevinoj djeci i ženama. Radi bolje ilustracije navodimo da mitrovački muftija i narodni poslanik imade u svome popisu popisano ‘od prije 103 osobe, koje su na najgrozniji način poubijane. A mi dodajemo da je u selu Šarban ubijena jedna udovica, koja jc bez muža ima osam godina, sa svojim dvjema kćerkama ispod 18 godina. Dolje potpisani zastupnici traži* mo od svojih klubova u konstituan* ti, da ovo pitanje stave na dnevni red i izne-su predlog, da se od stra* ne konstituante izašaljc naročita međustranačka komisija, koja će o* ve grozne događaje najobjektivnije izviditi kako bi se već jedanput sta* lo na kraj ovome krvološtvu, koje se, kake izgleda, događa sa znanjem i privolom vlasti. Tražimo da jedan* put i mi muslimani dobijemo zakon* sku zaštitu. »Trošenje vremena«. U Beograd* skoj »Demokratiji« od 3. o. mj. štampan je uvodnik pod gornjim naslovom, iz kojeg vadimo ovaj od* lomak: »Kfd sc oduzmu komunisti, koji su opozicija po profesiji, u Skupštini su protiv predloženog na* crta Ustava Koroščcv Jugosloven* ski Klub, Narodni Klub i Muslima* ni. Ali te tri grupe su na istoj liniji1 samo dok su u opoziciji protiv cen* traEstičkog Ustava, inače se u svo# jim ciljevima razilaze. Muslimani su ne samo jedna verska, nego u isto vreme i provincijska stranka. Ona je ograničena na Bosnu. I čitavo u* stavno pitanje za nju se svodi samo na ovo: kakav će biti položaj Bo* sne i Muslimana u njoj. Prema sve* mu ostalom su prilično indiferent* ni.« Bez komentara. Ovaj je izvještaj podnesen klu# bovima u utorak 1. februara i potpi* sali su ga svi poslanici, a u sjednici cd srijede podnešen je u toj stvari ovaj Vladin nacrt Ustava, u koliko se odnosi na sistem uređenja naše dr* žave i na oblik vladavine, neće na* ići na osobitu opoziciju i verujemo, da će od Konstituante i javnog mi* šljenja biti primljen. Ali vladin na* crt Ustava, u koliko se odnosi na zaštitu osnovnih građanskih slobo* da, izazvaće u javnosti opšte nego* dovanje. U tome pogledu vladin nacrt Ustava korak je unatrag, u reakciju. Valja imati mnogo smelosti ili ne poznavati duh vremena, pa danas, po Velikom Ratu, u jednoj evrop* skoj državi izaći sa predlogom re* akcionarnog Ustava. Danas nije to* liko u pitanju oblik vladavine i dr* žave, koliko njihova sadržina. Via* da svojim ustavnim nacrtom zajem* čava jedinstvo države i oblik mo* narhiske vladavine. Zajemčava ono, što je i bez Ustava narodnom vo* Ijom i osećanjima obezbeđeno. U* zalud bi bili svi Ustavi, koji bi to jemčili, kad ne bi bilo narodne vo* lje. Ali ono što je danas glavno u modernoj državi, sloboda građana, to vladin ustavni predlog hoće da okmji. Time se kompromituje i sa* ma misao državnog jedinstva i sa* dašnjeg oblika vladavine. Jer šta će građanima i država i monarhija, ako u njima nemaju građnskih slo* boda! Takvu državu neće sačuvati ustavi, koji ne potiču iz narodne svesti o slobodi i građanskim pra* vima. Odredbe u vladinom nacrtu Usta* va o ličnoj slobodi, o nepovredno* POKUŠAJ REAKCIJE. Iz elaborata, što su ga u radikal* nom i demokratskom klubu podni* jeli poslanici muslimani iz Južne Sr* bije proizlazi, da se u Makedoniji vrše grozni pokolji i haračenja. Or* gani vlasti pale domove, pljačka se imovina i ubija svijet. Č a k i ž e n e i n e j a č a d. Stoga pitam g. mini* stra: 1. da li je obaviješten o ovim groznim događajima, i 2. je li voljan pristati da se ovi događaji podvrgnu izviđanju jedne parlamentarne ankete, kako bi se objektivnim isleđenjem svi krivci priveli zasluženoj kazni. Molim usmeni odgovor u plenar* noj sjednici. Beograd, 2. februara 1921. Saldb Korkut, narodni poslanik. MUSLIMANI sjetite se sti stana, o intcrcniranju građana, o slobodnoj štampi, o nepovredno* sti tajne pisama i telegrama, nisu ja* sne, i namerno su ostavljene u nji* ma šupljine, kroz koje će se, u spe* ci jalnim zakonima, moći da provu* čc reakcija. Sve te odredbe u Usta* vu Srbije bile su izrične, jasne i slo* bodoumne, dok sc u novi Ustav u* vlači duh reakcije kao da nije po* bedila (slobodna i napredna Srbija, kao da nisu Saveznici pobedili u Evropi reakciju Centralnih Carevi* na. Čudo jft samo, kako se pošlo u nas u mnogome čemu tragom na* zadne Austrije, što u projekat U* stava nije unesen onaj famozni au* striski § 14, po kojem jc vladalac mogao suspendovati Ustav kad mu se prohtelo! Mi nc verujemo, da će se u Kon* stituanti naći i jedan poslanik, koji će u celokupnosti odobriti vladin nacrt Ustava, a naročito one stavo* ve u njemu, koji sc odnose na os* novne slobode građana. Tc stavove valja u korcnu izmeniti, ili sasvim odbaciti. Sloboda i civilizacija to od njih zahtevaju. Mi nc smemo, posle boljševičke Rusije, da budemo naj* reakcionarni ja država u Evropi. To bi bila sramota za slavno i časno srpsko oružje, koje se vazda borilo samo za slobodu i napredak. Duh crno*žute Jugoslavije sa konfiskaci* jama imanja, sa interniranjima, sa verigama oko slobodne štampe, sa nepoštovanjem svetinje kućnjega praga, treba u Konstituanti da sa* tremo. (Balkan« broj 21.) Vladin nacrt Ustava. UPIT na ministra unutrašnjih djela: i 253 — Broj „ПРАРДА® — .PRAVDA" j i■ GAJRETA ■i Pitanie na gosp. ministra vojnog i mornari* ce, te na gosp. ministra vjera. U jesen prošle godine postavio je ministar vojni i mornarice na pred* log ministra vjera sve vojne svešte* nike, a među ovima i muslimanske vojne imame. Kod ovog postavlja* nja m’moiđen je posve predlog mu* slimanske nadležne duhovne vlasti, gosp. reis*ul*uleme, te su za vojne imame postavljeni većim dijelolm. ljudi, koji nemaju kvalifikacija za to zvanje. Nijedan od kandidata, koje je predložio reis*ul*ulema nije postavljen, već su kod izbora kandi* data bili odlučni samo paftijsko*po* litički pa čak i rodbinski obziri. Među postavljenim imamima na* laži se čak i otac jednog sekretara u ministarstvu vjera kao i brat na* čelnika u istom ministarstvu. Prvi od ove dvojice nc bi već po svojim godinama piPgao biti postavljen na to mjesto. Stoga upućujem pitanje gosp. ministru vojnom i mornarice te gosp. ministru vjera: Da li će ovo nepravilno postavlja* nje muslim. vojnih svećenika pod* vrći reviziji, nesposobne otpustiti, a nove imame imenovati u spora* žurnu s nadležnom duhovnom vla* sti ? Molim odgovor u skupštini. Beograd, dne 31. januara 1921. Salih Baljić, narodni poslanik. 'ЈаоуососоиоГоисаоио VEČERAS JE »MERHAMETO* VO« SIJELO U KIRAETHANI! ■ OIOIOBOIOSOIOBOBOM Primjeri. 3. Živio u Sarajevu neki imućan tr* govac, hadžija, koji je imao dva si* na. Starijeg sina uzme sebi u dućan, da mu pomalo pomaže, a mlađega sina, pošto mu rekoše, da je bistar, dade na škole. Jednoga dana odluči hadžija, da -ostavi posve svoj trgo* vački posao, pa da se odmara. Po* zove preda se svoga starijega sina, pa mu reče: »Sine, meni je što no se veli, jedna noga u kaburu, a i o* nako sam šuštao u radu. Eto ti- si neko vrijeme sa mnom u dućanu ra* dio, pa mi kaži koliko bi trebalo no* vaca jednom mladiću kao što si ti, pa da sjedne u dućan i da dobro ra* di?« Sin se uozbilji i stane razmišljati. Pogleda oca u oči i važno reče: »Tre* balo bi mu, oče, stotinjak dukata.« Cim on to izusti, hadžija otvori sanduk i nabroji sinu dvije stotine dukata. Hadžija se povukao u kuću, sta* riji sin prihvatio za trgovinu, a mla* đi učio u gimnaziji. Poslije nekog vremena hadžija se razboli i umre. Nijesu ga prijatelji još, što no riječ, ni ukop.ali, a već se pročuo glas, da je hadžija sav svoj veliki imetak poklonio mlađemu sinu osim kuće. Kuću je poklonio starijemu sinu. Svijet se tome čudio. Čim se mlađi brat dočepao silnog imetka odmah u četvrtom razredu gimnazije »položi maturu«. Ostavi školu, steče dosta ahbaba i počne raskošno živjeti... x « Poslije nekoliko godina mlađi brat prima službu pisara u nekom uredu, a stariji ga zove, da se okani bespo# šlica, a da će mu on pokloniti jedan svoj dućan s robom. I Cjepar cijepa drva u mojoj avli* ji. Poslije kratkog posla, stenjc, sjedne i stane se tužakati. ЛЛКЧЛ-.-.ЧЛ, PODLISTAK. i : i ! Ratni jadi. 1 ! ; Napisao Charles Richet*) Ratni jadi su protekli u sto i hi* ljadu puta jačim bujicama, nego što je tekla krv, koja je tako ras* kožno proljevana. Ustavimo se malo kod toga! Jer tu se dotičemo najteže ljudske za* blude, kuja u sebi sadrži tako o* gronmo ludilo, da nema riječi, ko* jima bi se dala ocrtati njegova og* romnost. Sva bića žude za srećom, najvišim i jedinim ciljem svačijeg života. Što drugo zamišljati za svrhu čovječju, značilo bi pasti u oblake mahnite metafizike. Pojedina bića kao i za* jednicc žive zato, da budu sretni. U sreći vidimo svi svoj ideal. A da taj ideal ne bude uprljan mračnom scbičnoŠću, moramo iz* reku proširiti i uvažiti, da sc tu ne radi jedino o mojoj sreći, nego i o sreći svih drugih. Ljudski trud ide za srećom, pa bila ta sreća pojedinačna ili zajed* nička. Po tome je jedino sredstvo za procjenjivanje stvari ovo: izmje* riti sreću ili nesreću, koju one do* nose ljudskom biću. Pomislimo u svemiru ogromnu te* žulju sa dva pladnja. U jednom ne* ka se nalaze jadi zemaljskih stanov* *) Prevedeno s njemačkog prije* voda iz časopisa »Friedenswarte«. i I , i I i j ■ nika, a u drugom neka su natrpane sve njihove radosti. Na koju će sc stranu nagnuti tezulja u vremenima rata? Istina rat će donijeti sobom ne* koliko pravih sretnih zgoditaka, koji će s puno buke pasti na stra* nu radosti. Prije svega on će nago* milati na graditelje topova i muni* cijiskih fabrika neizmjerna imanja. Nekolicina ratnih liferanata ćc se za čas dva strašno obogatiti-. Sva druga dobra ratna iščezavaju pored tih. Doduše nosi rat sobom još ne* ke druge ugodnosti, koje treba u* zeti u obzir manje ili više ozbiljno. Ima i hrabrih vojnika, koji su do* bili penziju, orden ili kakav častan položaj. Ima i loših ljudi, koje je rat uništio. Ljubitelji neobičnih do* gađaja mogli su svake večeri kroz četiri godine da čitaju udobno sje* deći do peći, svakojakih čudnih stvari, koje su oni, sami van svake opasnosti, proždirali tim pohlepnije. Ljudi lijepe besjede i brbljavi knji* ževnici, nc bojeći se za se ni naj* manje ranice, mogli su izgovarati lijepe riječi o patriotizmu i vraća* nju mila za drago, pa su tako kod svijeta došli u glas junaka. Svakako je imao velike žvaTje, stvorio je svo# jim riječima od sebe odjednom i silnog umjetnika i genijalnog umjet* nika i hrabrog patriotu. To su, priznajem, sve prilične prednosti. Ali šta znače one prema ratnim jadima? lim žali pet osoba, otac, majka, že* na, sestra, sin ili prijatelj. To čini oko sedamdeset milijona slučajeva najteže žalosti, koja će sc vući iz godine u godinu. Zar misli kogod, da će se mlada žena, koja je upravo i izgubila svoga muža, da će -se maj* ka, koja je izgubila sina, moći ulje* siti za godinu, dvije ili deset godi* na? Njihov je budući život zatro* van. Smrt, koja je pokucala na vra* ta njihovih dragih, kuca sada i kod njih, kod mjke i kod supruge, i to daleko okrutnije, nego što je poku* cala kod palih vojnika. Te nesrećne žene nc mogu se više smijati ni ve# seliti. Sati, dani, mjeseci i godine ćc prohujati, ali muka će na njima ležati onako teško kao i prvog ne* sretnog dana, kad im je vijest kao grom u kuću udarila: »Tvoga sina, tvoga muža nema više!« Petnaest milijona mrtvih, — da to ni je velika nesreća! Možda i nije za mrtve — jer se mrtvi ne muče više i ne jadikuju u beskrajnom očaja* vanju. Petnaest milijona mrtvih na* doknadiće petnaest milijona novih rođenja. Ali sto milijona nesretnika, sto milijona mučenika, to je ono u? žasno! U tom leži strahovito Ijud* sko ludilo. I kakvi god bili dobici graditelja topova, bankara, novčar* skih spekulanata i kakve god bile patriotske ohole orgije triumfujućih imperijalista, i ma kolikogod da željezni kr-stovi i počasne legije go# dc junacima, mi -ponavljamo pita# « nje: kad bi uzeli ogromnu tezulju, U ratu od godine 1914 do 1918 na čiju bismo stranu stavili sve or* bilo je oko petnaest milijona mrt* dene i ratne dobitke, ali na drugu vih. Uzmimo, da za svakim poginu# onih sto milijona nenadoknadivih I 1 i I i gubitaka, na koju bi se stranu nag# nula tezulja? * Ali strana boli će orijaški narasti, i kad na nju stavimo i druge sve iz ; rata nastale jade. Već samo njiho* I vo nabrajanje zaprepašćuje. i Prije sveg dvadeset milijona ra* njenika, što znači dvadeset milijo* na nekoć cvatućih života, koji sada u grozničavoj drhtavici, blijedi, o* mršavjeli i slabi, provode dane u bolnicama. Neki će od njih proći možda sa manje štete i ostaće im samo par brazgotina, malo nervoze i reumatičnih bolova. Da, deset mi* lijona će ih proći bez tjelesnog iz* nakaženja! Ali onih deset milijona iznakaženih! Oni nisu imali te sre* će, da umru. Oni ćc i dalje morati tegliti svoje kukavno živovanje. Za* tim ćc biti da ima blizu oko petna* est hiljada slijepih, sto hiljada ćo* ravih, pet stotina hiljada jednoru# kih, pet stotina hiljada hromih. Drugi su postali gluhi, epileptičari, a mnogima su obe ruke odrezane. Da, katkada sc vidi po koji, komu fale obe i ruke i noge i koji je uza to i slijep. Zar ne, lijepo ga je, pre# lijepo vidjeti?! Tih deset milijona ratom ošteće* nih, čije ćc izdržavanje pasti na javna dobročinstva, sačinjavaju cvijet kulture stare tri hiljade godi* na. To je dakle bila svrha njihovih mnogih naprezanja? Dao Bog, da ti junaci još dugo, dugo godina uzživc, da svojom sa# mom prisutnošću svjedoče o užas# noj i prokletoj zabludi ljudskog roda! (Svršiće sc.) �Број 253 — Broj Upitam ga, šta mu je, a on mi od* govori: »Tužim se na sudbi* n u«. »A šta ti je, čovječe?« »Ja sam sa sela. Za vrijeme rata sam ostavio selo, sve prodao, pa do* šao u Sarajevo. Za kratko vrijeme sam u Sarajevu sve novce potrošio. A sada evo šta radim«....... Pomislio čovo na svoje zlatne nj i* ve i na lijepi težački život, pa nije ni čudo, da sad tuguje ... Učitelj. Londonska konferencija. Vrhovni savjet sazvao je konferen* čiju, koja će 21. o. mj. započeti za* si jedan j em u Londonu, da na teme? Iju sevreskog mirovnog ugovora u* redi istočno pitanje. Lord Curzon, koji je predložio njezin saziv, pred* ložio je najprije kao sastajalište konferencije Carigrad, ali je Lloyd George s obzirom na to što bi se Turci u ovom slučaju već unaprijed smatrali pobjediteljima, predložio, da se pregovori vode u Londonu. Međutim već se javljaju poteškoće. Po pariškim vijestima, Konstan* tin će odrediti glavnim delegatom Gunarisa, čime valjda želi da istak* ne osobu, koju je nagradio najve* ćim svojim priznanjem. Reaktivira* ni kralj ne popušta ni od čega, što je dobiveno za njegovog izbivanja u Aziji. Isto držanje Turaka ovisi potpu* no od držanja nacijonalističke vla* de u Angori. Kemakpaša je pozvan na pregovore u London, ali već on traži za sebe isključivo pravo da za* stupa turske interese. On je stupio u doticaj sa engleskim i francuskim oficirima, koji inače ne rade u spo* razumu i brojne vijesti potvrđuju •da su njegovi zahtjevi daleko veći, nego što ili zamišljaju najodrješitiji zagovornici sevreskog ugovora. Sve ovo pokazuje, da velesile ne* maju utjecaja na istoku. One nisu u stanju, da svoje zaključke namet* nu. Grcima, a jednako da ustave na* predovanje Turaka. Niti Armeniju nisu bile u stanju da zaštite od bolj* ševika. Od cijele ratne sile ostali •su saveznicima samo garnizon u Са* rigradu i nekoliko patrolskih lađa.« Tek pred kratko vrijeme pisao je Pertinax u »Echo de Pariš« bolno: »Mi više ne vladamo u granicama teritorija naše pobjede od 1918.: mi smo se odrekli gospodstva svijeta i zadovoljili smo se koncentrovanjem naših sila na nekoliko važnih tača* ka.« Francuski listovi predlažu, da kon* ferencija u Londonu bude grčko* turski Rapallo, pošto se ispostavilo, da se »dvije protivničke struje lak* se slože ako same pregovaraju i nc* maju nikoga koji bi se zauzeo za o* vu ili onu.« To žele tim više, što bi saveznici na očigled nepopustljivo* sti Turaka i popustljivosti Grka mo* rali da sc zauzmu za potonje. Iza zadnjeg poraza Grka u Maloj Aziji moglo bi to saveznike stajati dosta skupo. »Sve u svemu, zaklju* čuju, vidi se, da prilike na istoku vode nas, a ne mi njih.« (»J. L.«) Ni dehvat. štrosmajerovo pismo Og. Utješe* novićusOstrožinskom. Zagrebačka »Riječ« u svom 27. broju donosi u ipodlistku jedno pismo slavnoga Strosmajera na Ognjeslava Utješe* novićasOstrožinskog, iz god. 1878., prilikom rusko*turskog rata. U pi* smu. koje sc, kako kaže njegov do* nosioc, neki Dr. O. A., prvi puta štampa, stoje i ove riječi: »Ncopro* stiv je grijeh bio dopustiti Koranu, da pod jaram skuči Krsta... Ja sam želju očitovao: da veliki knez Ni* kola odmah po zasjednuću Stambu* la proglasi, da se sve Stambulske сг* kve od njegda posvećene krstu, kr* šćanom i opet povraćaju. Ja bih u njegovom položaju Svetu Sofiju proglasio odmah crkvom slavo*ru* skom i u njoj odpjevao zahvalnicu, Tebe Roga hvalimo. Viditi ćemo, što ćc biti. Na svaki način se tu u njekom barem smislu i o namih ra* di.« Mi znamo, Bogu hvala, da musli* mani mnogo ne čitaju »demokrat* ske« »Riječi«, ali ipak ovo citiramo radi toga, da muslimani vide, šta za* ^РРАВвА* — „PRAVDA* guljena »demokracija« nalazi za I Kemalova vojska. Po vijestima iz shodno, da u današnje vrije* grčkog izvora Mustafa Kemal ne me, izabere iz ogromnog kulturnog raspolaže nego sa 50.000 ljudi, koji rada Štrosmajerovog. Ne ćemo ispi* su doduše dobro opremljeni, ali tivati je li to pismo istinito, iako bi* spram Grka ipak u velikoj manjini. smo imali razloga, đa u to posum* Dalje ove vijesti tvrde, da je ovih nj amo, jer sc nepoznatome njego* dana 2.000 Kemalovih vojnika pre* vom donosiocu nije bilo potrebno šio na stranu Grka kod Bruse. sakrivati za početna slova svoga i* Izmirenje Venizelosa sa Konstan* mena, pošto je iznošenje Štrosma* tinom? Rima javljaju, da se u ta* jcrovog pisma jedna posve nevina mošnjimIzpolitičkim po* stvar, koja mu ne može naškoditi. zitivno tvrdi, da ćekrugovima se kralj Kon* Kako se vidi, za g. dra O. A. »zna* stantin obzirom na londonsku kon* čajna« je želja biskupa Štrosmaje* ■ferencu izmiriti. Povjerenici Kemal* ra, da se na Aja*Sofiji opet postavi paše, da su sa prijateljske strane na slaveno*ruski krst, a za nas ovo upozoreni, da uplivišu na Ke* je ta želja najneznačajnija mala, te promijeni svoje intrasi* od svih Štrosmajerovih želja, jer je gentno držanje, jer će inače zaka* potekla iz pera Štrosmajera biskupa, sniti zgodnu priliku za reviziju se* kojeg treba strogo lučiti od Štros* vreskog ugovora. majora Jugoslavenstva. Londonska konferencija. Po vi* Nipošto ne tvrdimo, da je gornje pismo iznešeno s tendencijom, da jesti agencije Havas iz Carigrada, nas muslimane malo zaustavi na na* Mustafa Kemal nikako nije popust* šem putu Jugoslavenstva, kome je ljivije raspoložen spram londonske roditelj isti Štrosmajer. Toliko ne konferencije. On traži, da savezni* umišljamo sebi, ali ako je bila ten* ci direktno pozovu njega na prego* dencija, (a svaki politički list je i u vore. S druge strane agencija Reuter podlistku tendencijozan), da se Hr* javlja, da je Mustafa Kemal upra* vatima pokaže kako je i njihov naj* vio u Carigrad notu sa željom da veći sin prošlog vijeka mislio, da će se sprovede saveznicima, u kojoj ve* Hrvati dobiti nešto od toga, ako se li, da je nacionalistička vlada u »s i a v e n o * г u s k i« krst postavi Angori jedino kompetentna da na Aja*Sofiji, to će u tom slučaju predstavlja Tursku. »Riječ« baš naškoditi Jugoslaven* Nemiri u Grčkoj radi skupoće. stvu. Atenski listovi javljaju, da је^ radi Suma sumarum: iznošenju toga izvanrednog skakanja cijena život* pisma u jednom političkom listu ni* nih namirnica došlo u Tesaliji do je bilo nikako mjesta. nemira. U čitavoj provinciji došlo je radi povišenja cijena hljebu za 25 santima po funti, do ogorčenih prosvjeda. Otposlano je pojačanje četa, da održi red. S druge strane izjavio je ministar financija u bu* džetnoj komisiji, da država izdaje UNUTARNJI. mijesečno 20 miiijona drahmi za do* Dolaskom Pašića u Rim bavi se bavu brašna. sva talijanska štampa, te mu poda* Boravak dra Beneša u Rimu. Če* je veliku važnost za uspostavljenje hoslovački ministar inostranih dje* prijateljskih odnosa između Italije la dr. Beneš stigao je u Rim u petak i naše države, te radi zajedničke ob* poslije podne. Na stanici dočekali rane zajedno sa Čehoslovačkom, od su ga: cjelokupno činovništvo čeho* kakvih pokušaja da se povrate slovačke delegacije, ministar grof Habzburgovci u Beč ili u Peštu. Sforza, jugoslavenski poslanik An* tonijević sa svojim osobljem i mno* Komisija za razgraničenje izme* đu Jugoslavije i Italije. Iz Rima jav* ge političke ličnosti. Ministar je od* ljaju: Komisija za razgraničenje sa sjeo u Grand Hotelu. U subotu je primio dra Beneša u audijenciju Jugoslavijom već je imenovana. Čim bude obrazovana jugoslaven* kralj i ministar predsjednik Giolit* ska komisija i imenovani delegati i i ti. U nedjelju je primljen dr. Beneš čim o tom stigne obavijest u Rim, I u audijenciju od talijanske kraljice. Jučer imao je dr. Beneš i Sforza di* odrediće se dan i mjesto sastanka. Komisija talijanska i jugoslavenska plomaf:sko*politički razgovor, a ot* rješavaće sama o svim pitanjima, a putovaće iz Rima po svoj prilici u samo u slučaju da ne dođe do spo* utorak. Kod svog odlaska biće odli* kovan. razuma, obraćaće se na švajcarskog predsjednika republike, da on stvo* Asqiiith proti pariških zaključa* ri svoju definitivnu presudu. ka. Iz Londona javljaju: Bivši pre* Demarš naše vlade Austriji. Ka* mier*ministar Asquith držao je u ko se javlja iz Beograda naša vlada Wolverhamptonu politički govor u poduzela je kod austrijske vlade kojem je izjavio, da su u njemu za* korake, da se prestane sa šikanaci* ključci pariške konferencije pobudi* jama kojima su izvrženi Slovenci u li veliki skepticizam. On vidi u nj i* Koruškoj. ma lakovjernost i pomanjkanje fan* tazije, koja sadašnjim državnicima Novi ministri. Ukazom Nj. Vis. ne služe na čast. Vrlo je veliko pita* Regenta od 4. ov. mj. postavljen je nje. da li su zaključci pariške konfe* ministrom Ustavotvorne skupštine rence uopće izvedivi. i za izjednačenje zakona Marko Trifković, a ministrom pravde Mar* Sastanak predsjednika svih nje* ko Đuričić. mačkih država imao je biti jučer u VANJSKI. ___ Berlinu, da zaključe, da ne mogu Kakve zahtjeve će staviti Turska primiti odluke pariške konference. na londonskoj konferenci? Iz Čari* I moćna liga radničkih sindikata či* grada se javlja: Po turskoj štampi tave Njemačke zaključila je uspro* staviti će visoka Porta na london* tiviti se zahtjevima antante »jer skoj konferenci slijedeće zahtjeve: radnici njemački neće se obvezati za toliko decenija, da rade ko roblje«. 1. Ukinuće privilegija danih Grčkoj u okolici Smirne; 2. autonomiju Tra* U Bavarskoj je, u znak narodne ža* čije na temelju samoodređenja na* losti. zabranjena svaka zabava za poklade. U Hanoveru jedan profe* čija; 3. turski suverenitet nad terito* sor govorio je đacima o tužnim da* rijima, koji su dodijeljeni Armeniji; 4. izmjenu gospodarskih mirovnih nima Germanije, a onda je izvadio uslova u koliko diraju suverenitet i revolver i ubio se. General Pershing o razoružanju. neodvisnost Turske; 5. izmjenu voj* ničkih klauzula tako, da Turska mo* Iz Washingtona javljaju: General žc opet držati vojsku, koja je po* Pershing dao je u mornaričkoj ko* trebna za njenu obranu. — Vijesti imsiji senata slijedeću izjavu o ra* iz Angore javljaju, da je. tamošnja zoružanju: »Mi smo došli do tačke, Narodna skupština zaključila za* gdje se civilizacija sama razara, a* htijevati posvemašnju reviziju sev* ko se u pitanju razoružanja ne po* stigne nikakav napredak. Tako du* reskog ugovora. Pokret protiv Engleza u Indiji. go, dok među velikim silama ne do* »Daily Telegraph« javlja iz Kalku* đe do sporazuma glede sveopćeg te: Nacionalistički vođe izjavili su razoružanja prisiljene su Sjedinjene herzogu od Connaughta, da neće Države da izvrše svoj vojni pro* surađivati na upravi Indije. Oni su gram. Ja sa moje strane sam pripo* održali u raznim dijelovima grada mogao da dođe do saziva konferen* skupštine, u kojima su primljene ce velikih sila, ija kojoj bi bilo prc* rezolucije, kojima se osuđuje novi tresano ovo pitanje, pa se nadam, ustav. Nacionalistički vođa Muha* ako senator Harding prihvati inicija* med Ali izjavio je na jednoj skup* tivu za takovu konferencu, da će stini, da se priprema revolucija, ka? mu se sve velevlasti odazvati. kovu svijet još nije vidio. Politici pregled. Страна — Straaa 3 Domaće vijesti. Pozivanje 1898. godišta na kader* sku službu. Naš poslanički klub pri* mio je više žalbi radi pozivanja voj* nih obveznika, koji su rođeni 1898., na kadersku službu. Ovi su obvez# nici bili izvanredno pozvani u biv* šu autsro*ugarsku vojsku i odslužili su po dvije godine, koje bi im tre* balo uračunati u kadersku službu. Gg. narodni poslanici dr. Mehmed Spaho i Hamzalija Ajanović iznijeli su g. ministru vojnom ii mor? narice ove žalbe i zamolili ga da ih uvaži. G. ministar vojni odgovorio je, da on uviđa opravdanost ovih žalbi, ali da ih nc može u čije* losti uvažiti, jer u tom slučaju ne bi imao nikako vojnika. On će nasto* jati, da se rok službe skrati, a to će biti moguće već u junu ili julu o. g., čim se svrši pregledba regruta. G. ministar je dodao, da je slične žalbe primao i iz Srbije. Isplata priznanica od obustavlje* nih 20%. Ministar finansija izdao je naređenje generalnoj direkciji dr* žavnih dugova, da u smislu člana 25. finansijalnog zakona prikupi sve potrebno radi što skorijeg otpoči* njanja isplate svih privremenih pri* znanica ispod 1500 kruna od obu* stavljenih 20% prilikom markiranja kruna. Početak i mjesto isplate ob* javiće se naknadno. Imena naših poslanika već smo objavili početkom rada u ustavo* tvornoj skupštini, ali onda smo mo* gli saopćiti samo 18 imena naših po* slanika, a znamo, da smo dobili 24 poslanika. To je bilo radi toga, što su nekoji birani na više mjesta pa su zauzimali mjesto dvojice, odno* sno trojice poslanika. Tako je n. pr. izabran na tri mjesta muftija Ma* glajlić i dr. Hrasnica, a na dva mje* sta dr. Spaho i Korkut. Sada su ovi na više mjesta izabrani zadržali sa* mo jedan mandat, a odrekli se u ko* rist svojih sljednika na istoj listi drugog mandata, te smo dobili na taj način još ove poslanike: Mjesto dra Hrasnice, koji je za* držao mandat u tuzlanskom okrugu, došao je u sarajevskom okružju dr. Atif Hadžikadić profesor, koji se je opet odrekao mandata u okru* gu travničkom u korist zamjenika Husejna ±M a š i ć a, sudskog prislu* šnika. Mjesto muftije Maglajlića, koji je zadržao mandat u okrugu ba* I njalučkom, došao je u okrugu bihać* I kom Nurija P ozder ac, bankovni i činovnik, a u tuzlanskom Fehim K u r b e g o v i ć, sudac. Mjesto Kor* I kuta, koji je zadržao mandat u o* krugu travničkom, došao je u okru* I gu mostarskom sa iste liste po redu s'ijednik Mustafabeg Kapetane* v i ć, sudski savjetnik. Još je došao u okrugu mostarskom Velija S a d o* v i ć, profesor, na mjesto dra H. Ka* ramehmedovića, koji je položio taj mandat, ali je smrću rahmetli Ali* bega Bišćevića opet prešao mandat u okrugu banjalučkom, gdje je dr. Spaho napustio svoj drugi mandat, na dra Karamehmedovića. Tako bismo imali konačno ove za* stupnike: Dr/M. Spaho, S. Filipović/* Mujcr Šehović, Derviš Omerović, dr. Hadžikadlć^fSarajevo): muftija ! glajlić, H.^Vjanović, dr. Karameh*^ I medović (Banja Luka); H. Miljko*^ ! vić, Dž. Kulenif^ić, N^Pozdcrac, H. AliBihać); dr. Hrasnica^ A. Ko*^ vačević, A. Š. Sa^jlić, F. Kur* . begović, O. Vjlović (Tuzla); S. Kor* /<kut, H. Kurbegović, H.glasić (Trav* nik); Sy^Baljić, M. Kapetanović i V. Sadović (Mostar). ЈеИап pokušaj. G. Muhamed ef. Čurčić, zemljoposjednik bez zemlje, bio je prisiljen, kad mu je sva zem* lja uzurpirana, da traži na drugoj strani hljeba za se i za svoju poro* dicu. Vlasnik je jednog dućana i kad je ovaj ispražnjen, pošto je do* tadanji kirajdžija isellio, dobio je g. Čurčić obrtnu dozvolu i počeo uno* siti robu. Na tome ga je pokušao spriječiti g. M. Čelebić, koji je Bog zna kakvim pravom svojatao sebi dućan i svar je došla i do zemaljske vlade. Ali tu je sad došlo nešto tre* će. Dok su se oni parničili, zemalj* ska vlada naređuje stanbenom ure* du, da se dućan izda — g. Isailu Sto* janoviću iz Gračanice, koji bi htio da u Sarajevu otvori radnju. Stan* beni ured izda naredbu g. Čurčiću, �Strana 4 — Страна Broj 253 — £poj „PRAVDA* — »ПРАВДА* da za osam dana ima izdati dućan 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne g. Stojanoviću. G. Čurčić vidcći se boce. 42 krune. Državna trošarina u jednoj strašnoj situaciji, obratio posebno. Fellerov migrenovi klinčić se je našim poslanicima za interven* »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko? čiju, koji su u tako jasnoj stvari je? dva isposlovali, da g. Čurčić ostane i liko Fellerovih pravih Elsa»pilula! u svome dućanu. Ovo iznosimo sto? I Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. ga, da se vidi, šta se sve može po* Švedska Želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po? kušati od strane vlasti. sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Novinarski kongres u Sarajevu. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. Iz Zagreba javljaju, da su delegati 310, Hrvatska. C. sviju novinarskih društava zaklju? čih da se likvidiraju sva postojeća društva i stope u Jugoslavensko no? vinarsko udruženje. U tu svrhu ima? la bi se na katolički Uskrs 27. i 28. marta u Sarajevu održati konstitu? Dobrovoljni prilozi. G. Ibrahim anta, na kojoj se imaju primiti pra* ef. Gojačić, šer. sudac Kladanj po? vila istog udruženja. slao je K 44; g. Asim Zildžić, Sara? Afera za aferom. Iz Beograda se javlja: Odbor za državne nabavke jevo, položio je svotu od K 550, ko? ja je na prcdlog g. Hafiza Randže odlučio je da provede najstrožiju istragu protiv dra Fernanda Kastla, sakupljena na svadbenom sijelu kod g. Edhcma Bičakčića. Podod? šefa odjeljenja za mineralna ulja bor Jajce poslao je svotu od K 4113, kod ministarstva ishrane. Dr. Kasti kao prihod od obdržavane zabave. je optužen, da je za ministarstvo G. Mehmed Škoro Vlasenica šaku? kupio 100 vagona benzina uz cijenu pio je dobrovolj. pril. K 1020. Musi, od 9 dinara po kg u vrijeme kad se omladina Ljubuški priredila je za? benzin mogao kupiti na svim svjet? skim tržištima uz cijenu od 5 dina? bavu, te je od iste jednu polovicu ra po kg. te da je time oštetio dr* prihoda položio Gajretu g. Zaimaga Kcnjhodžić i to K 9.830.50. G. Še? žavu za 4 milijuna dinara. hić Ibrahim eff., šer. sudac Zvornik, Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. Od svote K 520, koju je sakupio g. H. poslao je upravi članarina i dobrom voljnih priloga K 1000. G. Ismet Muharembegović*Pašić na svadbi Bešlagić, učitelj. Kopčići, poslao Ahmetage H. Salihovića u Bijeljini, je K 326. G. Asim Alikalfić, Graca? darovali su: Po K 40: Ahmetaginica nica, poslao je K 500, koji iznos je H. Salihović, Jusufaginica H. Sali- i darovao g. Jovo Nikolić. G. Abdu? hović, Salihaginica Joldić, Ljubović rahman Begić, kod predst. kod vlad. RaŠidehanuma, Edhemović Ibrahim? efendinica; po K 30: Efendić Hifzi? povjer. Sarajevo, položio je upravi aginica, II. Salihović Numka; po K 113, koju svotu je poslao franje? K 20: Hafizaginica H. Salihović, vački samostan Kiseljak, prigodom Preljubović Pašahanuma, H. Sali? svečanog uručenja previšnjih od? hović Hazimaginica, Đumišić Fati? Псја gg. fra Miji Gujiću i fra Miji Batiniću. G. Ahmedaga Mulalić, trg. mehanuma, Rifatbegović Rifatbego* vica, Čolić Saiihagmica, H. Saliho? ; Đoboj, darovao je konviktu Tuzla 1 vreću suhih šljiva 49 kg, 2 vreće vić Alijagmica* Ćerimović AUcfen« ; krumpira 102 kg i 2 vreće kukuruza dinica, Salihbcgović Hasanbegovica; po K 10: H. Salihović Mujaginica; i 103 kg. G. Hasan Hasanbegović Gornji N. N. K 60. Ukupno K 510. Neko 1 je još 10 K dao, ali je slučajno za? Rahić, sakupio je na svadbi kod g. Husnibcga Ibrahimbegovića K 389. boravljen da se unese u iskaz. G. Beganović X a z i f, Brčko I Pododbor Brčko poslao je K 6.708; Čolić, položio je K 200 dobro volj? ! pododbor Visoko K 623; g. Meho Fazlagić, Čapljina, darovao je muš? nog priloga za »Pravdu«. kom konviktu u Sarajevu K 1200 za Sabrano u V a г e š u: Muha? med i Tevfik Saletović K 200; po i kancelarijski namještaj; g. Hilmo K 100: Mujaga Šišić, Braća Hasagič, | Karabegović, Modrić. poslao je do? Mujaga Karamehić, Mehaga Hasan? j brovojnih priloga i članarine K 508; agić; po 50 K: Halidaga Kazafero? pododbor Rogatica K 989 članarine vić, Avdaga Karamehić: po K 40: | i dobrov. priloga. Uprava Gajreta svima gg. sakup? Nazif Imamagić; po K 30: Šerifaga Mulić: po K 20: Avdo Čajić, Muha? ! 1jačima i darovateljima izriče »svoju med Imamagić, Alija Mulić, Muha? | najtopliju hvalu i priznanje na za? medaga Arapović; po K 10: Mušan I uzimanju za Gajret'. Čurtić, Adem eff. Imamović, Ibra? him Imamagić, Husejn Sibrić, Ham? dija Imamagić, Mehmed Pašić, Mu? jaga Parić; po K 5: Ismet Tataro? vić, Ibrahim Imamagić Nazifov, Meho Imamović, Salko Imamović; SUMORNE MISLE Mujaga Serezlić K 60. Ukupno K Dobivam čestitke, kade mi >Srp. Riječ« 1000. i »Domovina«, ali se sve bojim da mi tog Najljepša hvala plemenitim da? veselja ne pokvari — Principova napome­ rovateljima! na o onih nesretnih deset hiijada provizije Nije istina, da sam ja njegovu zemlju prodavao; naprotiv je istina, da je on meni nudio 5 dunuma i 700 m2 zemlje za 100.000 K pred vjero? dostojnim svjedocima, koji će mi posvjedočiti, da sam istoga molio i savjetovao, da zemlju nc prodaje i izjavio sam mu, da ja ni jesam ku? pac. Kasnije je g. Zijah Mahić sam zemlju prodao gosp. Peri Semizu za K 100.000 i sa istim pred g. advoka? tom Hullesom ugovor osobno sa? stavio. Poznato je svim prijateljima obi? telji Mahića, da sam ja istu spasio od očite propasti. Naime ova je o? bitelj godine 1913. imala veliku pa? sivu, koju sam ja uzeo na svoja le? đa uz veliki riziko, da spasim ono, što se je dalo spasiti nc obazirući se pri tom — kakve bih posljedice od toga pretrpjeti mogao. Pošto su se sada u veliko promi? jenile cijene nepakretnina, a plaća? nje starih obaveza vrijedi u danas? njoj moneti, naravski obitelj Mahu ća je djelomičnom prodajom svojih nepokretnina lako platila svoje du? gove. Eto tako mi sada moj sestrić — kad se je podigao na noge — plaća zlim za dobro! Sa ovim sam odgovorom zakasnio, jer mi nije dozvoljavao ponos fami? ’ije, da odgovaram javno članu mo? je familije, nu pošto sam prinukan od mnogih mojih prijatelja, morao sam reći svoju. Izjavljujem, da moja vrijednost kod naroda u Ljubuškom — poslije onog lažnog napadaja — stoji 500% bolje. Gospodine urednice, hvala Vam na ustupljenom prostoru. Sa štova? njem: Hilmija M. Sadiković. Ljubuški, 4. februara 1921. Sajretov glasnik. Prva nuvootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA | kod । | i I ! | i j Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata I potrebStina. Ve­ liki izbor Inozemskih safuna, parlumerije, kozmetičkih potrebštlna i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. Israel Ргапђв!, SEBh (Bačka) fabrika svijeća, sapuna za pranje, aavog sapana 1 pnrfumerijn. , Osnovana g. 1878. Proporučaje trgovcima i potrošačkim zadragama od najjednoeUvnijib do najfinijih tniriaavih. •ариоа iaradenih od najčiićeg materijala. Naručbe i dopise moli slati na: Glavnog aaetapnika MOISE I. ROMANO Sarajevo, Aleksandrova 3S. Stolnih telefona veća količina, istom prispjeli, po najnižoj cijeni kod Jusufa HadŽića, električara, Sarajevo, Kundurdžiluk ul. 35. Telefon broj 671. Traži se nađbolnlčnr koji razumije i vođenje bolničke kan­ celarije; može biti i inteligentan i čestit početnik. Nastupa provizorno, ako od­ govara postaće definitivni državni či­ novnik. Plaća je cijela opskrba sa berivima prov. bolničara. Ponude slati na I Hat. bolnicu s Rogatici. „Mjeseca0 Baščaršila, Hotel Bhazi AH MEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima ijokovima, pa se preporačaje svima muslimanima. Ima tace ribljeg eejtina (bolukjaga', bateama sa gu^u. Epilepticon protiv padaviei, hopove za kuovet za iznemogle mučko starije osobe, katran saji-voda protiv kafelja, plačnog katarha i tuberkuloze, ^briui mast za skidanje dlake, otrov za miSare, serail pomada i porcellan ponuda. Svo ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uznia malo veću količina. mlrl- * PAPIRNICA I t HAMDIJE ROŠČIĆA ♦ * preporučuje svoje bogato stovarište X svib vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno ф ♦ Cijene umjerene. > * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X Ф 0 *> Trsšsljak. CIJENE PADAJU! Papirmci Đ. i A. Kajon. Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisaaje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, liniranog kanelaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 680 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i iačno. Pakovanje se ne računa. Muči li Vae glavobolja? Zubobo? i ja? Trgan je u kostima? Malo Fel? lerovoga Elsafluida — i nestane boli! na izvoznicu. Gazda GHša. PRIPOSLANO.*) Cijenjenom uredništvu »Pravde« Sarajevo. Moj rođeni sestrić g. Zija Mahić napisao je pismo prije nekoliko vre? mena u Vašem cijenjenom listu br. 103 (208) od god. 1920. u kojem me okrivljuje i kleveće, da sam ga prc? vario kod prodaje njegove zemlje za K 35.000. •) Za pisanje i sadržaj članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ Hasan Mula Osmanović (Tuzlak) (ex-„Societe Commerciale Chark“) uvozno-izvozna trgovina, komisionarni posao Cons'pie, Stam. Balouk-Pazar, Helvadji 3. Brzojavi: Hassmanovitch Cons/ple. Uredništvo vara. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. * Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeuo. - Brzojaui: Trgotačlia hanha, Sarajtuo. ■ Interurban telefon: Zlt Odgovemi urednik; Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kalon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/18eff663c13dbb875bf06243d1600ab5.pdf 51d2d77db673766289702b3591992e46 PDF Text Text Pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za naša državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 16 (254) Sarajevo, subota 12. februara 1921. (3. Džem-ahar 1339.) Jedan krvav mahzar U prošlom broju štampasmo pred* stavku, što su je u obranu potlače* nih makedonskih muslimana podni* jeli njihovi poslanici iz radikalskog i demokratskog poslaničkog kluba. Šta je rečeno i izneseno u toj pred* stavci nije potrebno opetovati. Do* sta je reći da je ona krvav i prekr* vav mahzar proti nasiljima у op g a n a vilasti, iste one vlasti, koja sc u svom parlamentarnom radu o* slanja na glasove sinova tog potla* čenog i obespravljenog dijela naših državljana. Proti organima iste one vlasti, koja je na najsvečaniji način proklamovala »Pravdu svim dijc* lovima našeg naroda, Pravdu svim vjeroispovijestima, Pravdu velikim i ma£im, jakim i slabim, Pravdu svima koji nijesu našeg imena i plemena, ali su naši sugrađani«. Šta da reknemo na protusi ov* lje između divnih riječi ove sveca* ne deklaracije i čina potčinjenih organa vlasti? Da reknemo e sc radi o pretjera* nim vijestima protudržavnih eleme* nata — nije moguće. Da, nije mo* guče, jer je po srijedi predstavka, koju je potpisalo dvanaest poslani* ka iz obje frakcije vladine koallira* ne stranke. Da reknemo: radi se o prvom slučaju nezakonitosti i pre* koračenja djelokruga — nije ni to moguće. Dvogodišnje jadikovke tamošnjih muslimana neoboriv su dokaz, da tamo vlada sila, a ne za* kon; dokaz su da se hoće ovaka uprava i ovako stanje. Jer kako bi inače bilo moguće, da se tom sta* nju ne staje u kraj ni onda, kadije ono prodrlo i preko granica našeg kraljevstva; ni onda, kad ga je pod* vrgnuo oštrom bičevanju jedan pu* blicista svjetskog glasa? Kad je naš 'list iznosio samo bli* jede slike tamošnjeg stanja i upozo* ravao na njegove zle posljedice, vladina je štampa osipala na nas drvlje i kamenje i podmetala nam sve moguće nepatriotske motive. Vlada se je dapače bavila mišlju, da svrgne našeg res*ul*ulemu radi toga, što se je usudio dignuti glas proti ovom stanju. A danas? Da* nas je toliko pritiješnjena, da mora izašiljati čak i parlamentarnu ko* misiju. Da, mora izašiljati. Je li trebalo dotle dotjerati? Je li bilo (potrebno,, da vladin po* stupak mora podvrgavati oštroj kritici čak i jedna ulizivačka »Do* movina«? Zar nije grozno, kad čak taj i taki list mora da piše: »Ska* m e n i 1 i smo se, kad srno dobili prvi izvještaj o strahovitom p o k o Iju i pljačkanjima, ko* ja su počinjena nad našom braćom muslimanima, nad njihovim žena* ma i nad njihovom djecom u Pri* Stini i oko Prištine«? Zar nije i pre* više tragično, kad jedna »Domovi* na« mora da ponovno juriša na ~ šutnju Beograda i govori: »Ali zloupotrebe koje počine orga* nizovane državne vlasti, narod s pravom ne zaboravlja, kao što ni mi bosanski muslimani ne možemo pregoriti ni zaboraviti nepravde i štete, što su nam ih napravile bo* sanske vlade. Ovde sc sad radi o jednoj velikoj i važnoj stvari, pa se nadamo, da će Beograd iz svoje rezerve izaći i da ne će preko krvi nevinih musiTimana, koja traži odlučnu krvavu odmazdu, nonša* lantno (olahko, Op. ur.) preći, kao što se prelazilo i prelazi preko mno go jada i nevolja, što smo ih mi mu* slimani dosada pretrpjeli«? Vlada bi, po našem mišljenju, trebala duboko zaroniti u ove riječi jednog potpuno m c h k i š k og lista, a naročito se zamisliti o pasusu koji glasi: »Mi molimo narodne poslani* ke muslimane iz Macedonije i San* džaka, da ovu stvar sprovedu dokonča sa svom energijom i istrajnosti; neka sva raspoloživa sredstva upotrijebe, da sc ova krv* na strahota raščisti. Naročito neka se ne dadu obman jivati nekakvim obećanjima i banalnim izgovorima, jer smo se baš mi u toku prošlog mjeseca lično u Beogradu osvjedo* čili, kad smo sc zalagali za jednu poštenu stvar koja svima mus!;ima* nima u Sandžaku na srcu leži, da ima tamo funkcionara od visokih položaja, koji ne drže do svojih svečanih obećanja i koji najvažnija riješeni a otežu bez ikakvog vidlji* vog razloga«. Vlada se treba dobro zamisliti. Ne, vlada se m o r a dobro zami* sliti u gornje riječi i potražiti jaka lijeka ovom užasnom stanju, koje se ne može više podnositi i koje se mora čim prije i što odlučnije do* krajčiti. Država nije tu za to, da ruši i guši, nego da obezbijedi slo* bodan život i siguran imetak. Mi ne ćemo da ponavljamo svoja pre* đašnja upozorenja i dovoljno je a* ko po stoti put naglasimo, da naša uprava ne smije počivati na sili žan* darskog bajoneta i kundaka, već na očinskoj brizi, razboru i apsolutnoj pravdi za sve naše državljane. Skraj* nje je vrijeme, da se — kako jed* nom zgodno reče »Srpska Riječ« — činovnički ološ Južne Srbije razjuri i zamijeni aparatom, koji ne će gu* liti već pošteno upravljati; koji ne će autoritet vlasti zlorabiti u prlja* ve svrhe pojedinaca ili skupina i koji će našu državu predstavljati onaku kakva jest i kakva teži da bude: slobodna, demokratska i pot* puno tolerantna. Skrajnje je vrije* me učiniti kraj paklu, u kojem živi tamošnji narod, jer bi inače moglo biti još većeg zla i — bruke. Naše bruke, državne bruke. Vlada treba da jednom bude na* čisto o tom. da se rezerva našeg kluba u mnogo čemu temlji na či* njenici, da se u Beogradu često pu* kluba u mnogo čemu temelji na či* njenici, da su partijski interesi nad državnim i narodnim. Kad jedan Arnautović ne može da bude hla* dan, kad sc on punta i buni, odakle da sc puzavost može očekivati od ljudi, koji predstavljaju tegobe i patnje islamskog elementa i koji ga organizovaše sa svrhom, da mu is* posluju ravnopravnost i obezbije* de život i građanska prava? Ne, go* spodo, ovim i ovakim metodama ne ćete osigurati naše potpore; ovim i ovakim metodama ne ćete učvrstiti ni sebe ni države. Mi imamo dobru volju, da izgladimo opreke — ubla* živši nevolje — no nemamo i ne možemo imati sklonosti, da šutimo na ovaka barbarstva i mirno gleda* mo klanje, ubijanje i pljačkanja. Vrijeme je, skrajnje vrijeme, da Beograd izađe iz ove rezerve i is* pravi svoje greške. I to nesamo pri* vremeno već i definitivno; nesamo formalno, već Stvarno i odlučno. Vrijeme je, krajnje vrijeme.... Sarajevo, 10. februara. Članovi Centralnog Odbora naše organizacije pozvani su na sjedni* cu, koja će se držati u utorak 15. fe* bruara sa dnevnim redom: referat poslaničkog kluba o političkoj situ* aciji. Naravna stvar, da će na ovom zasijedanju Centralnog Odbora biti taknuto i pitanje popunjenja naše pokrajinske vlade, kao i pitanje ka* kvo će držanje udesiti naš klub po* vodom sistematskog ignorisanja naših pritužaba od strane izvjesnog dijela naših odjelnih predstojnika. Razumije se samo po sebi, da će se zauzeti i stanovište 0 groznom stanju, u kojem se nalaze sandžač* ko*makedonski muslimani. Bio hajirli ovaj sastanak! Pitanje na zastupnika ministra ishrane i ob* nove zemlje. Uredbom o naknadi štete prizna* to je pravo na naknadu samo građa* nima kraljevine Srbije i Crne Gore. Za vrijeme rata stradali su u velikoj mjeri istočni kotarevi Bosne i Her* cegovine. Oni su bili više puta od bivših austrougarskih vojnih obla* sti evakuisani, a na njima su se iz* vodile i,mnoge ratne operacije. Po* red toga su muslimani u nekim od ovih krajeva stradali od raznih pljačkaških bandi. Zbog toga je na* Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ili. rod u ovim krajevima izgubio sve, što je imao, velik dio kuća je poru* šen, zemljoradnici su izgubili mar* vu, zanatlije svoj alat, a trgovci o* brtni kapital. Po siromašnijim seli* ma narod je još uvijek bez odjeće i obuće. Nabavljanje najpotrebnijih životnih namirnica oteščano je teš* kim i skupim saobraćajnim prilika* m^ Vlada je dosege pomagala kredi* tima za gradnje porušenih kuća, besplatnom hranom za posve širo* mašne, razne su misije dijelile odje* će i obuće. Nu sve to nije bilo do* voljno, da ublaži bijedu naroda i da dadne potrebna sredstva privredni* cima, da obnove svoje stare radnje. U državnom budgetu odobreni su znatni krediti za obnovu zemlje, a od toga su ovi krajevi, koliko je me* ni poznato, vrlo malo dobili. Stoga upućujem g. zastupniku ministra is* hrane i obnove zemlje ova pitanja: 1. Koliko je dosele od kredita, ko* ji su u budgetu bili odobreni za ob* novu zemlje, podijeljeno za obnovu istočnih krajeva Bosne i Hercego* vine? 2. Da li ste spremni odobriti u o* voj godini veće kredite za gradnju porušenih kuća i za obnovu zanat* lijskih radnja u ovim krajevima? Molim pismeni odgovor. Beograd, 6. februara 1921. Dr. Mehmed Spaho, narodni poslanik. „Politika" neprestano — žcorL (JE LI ISLAM ZAKONOM ZAŠTIĆEN, ILI SE MOŽE PO MILOJ VOLJI NAPADATI?) — Na adresu centralne vlade. — Beogradskoj »PoHtiki« koja se, po gerske Austrije i vaspitavale se pod svemu izgleda, sili da zauzima naj* mudrim savetima svojih prvaka, otmjenije mjesto medu beograd* dotle u Staroj Srbiji i Ma* skim novinama, nije ništa smetala ćedoniji, koje su sve do ta njena otmjenost i doktorska pre nepunih devet godina naobrazba njenog direktora, da u bile pod otomanskom vi a* svome broju od 6. o. mj. iznese je* š ć u, izgleda, sasvim drukčije, dan vrlo nekulturan duševni prođu* i G. Dragiša Lapčević objavljuje u kat g. Dragiše Lapčevića sa takom poslednjoj svesci »Misli« (broj od motivacijom, koje bi se stidio i zad* I 1. februara) svoje beleške iz Skop* nji listić centralne Azije. Njena ru* Гја. U njima su njegovi razgovori brika toga broja »Među nama« po* vođeni u Skoplju 1915. godine i tu činje tim, Što naziva besprimjernim on, između ostaloga, priča: bez obrazluk om jednu tvrdnju »Kad sam o Sv. Stevanu bio na iz našeg članka »Državna kriza«, slavi kod svoga kuma, dođe i jedan protiv kojeg se je već ogradio naš odža, moj i njegov poznanik. Zajed* poslanički klub i glavni urednik li* no je s nama ne samo mezetio ko* sta. Pri tome čak netačno citira tu lače s mašću svinjskom gotovljenc, tvrdnju, jer se u članku nije reklo, već i sladio praseće pečenje božično da je »s v e ološ, što je uspelo da i zalevao ga dobrim tikveškim vi* spase živu glavu od austro*madžar* nom. skih dželata i muslimanskih štrafu* — Dina ti, emšerija, upitam ga: na«, nego da je među Srbima radi I jesi li ti odža? užasnih gubitaka moralno i etički — Asli! odgovori on osmejkujući viših u vrijeme rata ostalo »vrlo mnogo ološa«. Poslije te vrlo neot* se blago. — Pa zar Koran ne zabranjuje je* mjene netaktičnost citira ona noti* cu iz »Pravde« od 1. ov. mj. »Musli* sti dom uz inu? manska školska djeca slave Božić«, — Zabranjuje, efendi. AH to važi u kojoj smo donijeli tužbu jednog za one prilike pod kojima je Koran našeg prijatelja što se i musliman* pisan. ska školska dječica primoravaju, da — Kako to? na dječijoj božičnoj zabavi pjevaju — He! To ti bolje znaš od mene: pjesmu »Božić ide b tegom, pokrio tamo je žarko podneblje, pa su ma* se snegom, — Božić ide planinom, sna jela teška za varenje i škodiji* pokrio se slaninom«. Iz te notice va. Drugo je ovamo: ovamo treba zaključuje ona, da nama trebaju još jesti više masti. »dva tri veka« škole i da »gusti — A vino? Njega Muhamed izri* mrak caruje u glavama naših bira* ča«. Nasuprot tome mraku stavlja kom zabranjuje. Odža se vraški nasmeja. »Politika« ovu paralelu: »I dok takav bigotizam — Zabranjuje, efendi; ali ko će vlada u masama, koje su Četrdeset j oš Muhameda slušati: već godina uživale blagodati kulturtre* više od hiljadu i trista go* �Страна 2 — Strana ЛЈРАРДА* — „PRAVDA" dina putuje njegova duša pajoŠnijestiglauraj daše n a u ž i v a; po svetim knjiga* ma još nekoliko stotina godina ima da prođe, dok i ona tamo dos p e. Pa kad pro* rokova duša toliko putuje, šta jc tek ostalo za naše, proste duše! A ja, kao velim, bolje da se približim bektašima, pa da sc ovde, na zemlji, nauživam, jer ko zna kako je tamo gere: još se niko otud nije povratio da nam ispriča! Zbog toga, eto, e* fendi, ja već više od 30 godina ni* sam ušao u džamiju.... — Pa što si odža? — Da ne idem u vojsku: odže ne teraju u asker. Ali ako mi je taj čin bio potreban da se askera oslobo* d.m, ne može me on zarobiti da v e г u j e m u stvari koje zdrav um lako ne usvaja. — Dobro, cmšerija, idu li drugi bektaši u džamiju? — Ni jedan! Ni da zaviri! Jedno* ; me bektašu pobegne petao iz dvo* rišta. On ga je gonio iz ulice u uli* cu, da bi ga uhvatio. Bežeći petao šmugne u džamiju. Bekiaš onda dig* ne ruke i vrati sc: E. vala, tamo ne* ću! — Drugi jedan bektaš prolazio pored džamije ispred koje je softa gonio pseto i potezao sc za njim ka* menijem. »Što ga goniš?« upita bek* taš. »Oče da mi uđe u džamiju i da je opogani'« odgovori softa. »Pa • životinja je, te ne zna da j ne valja u džamiju ulaziti; ja sam č o v e k, imam r a z um, p a t o z n a m, t e u n j u i n e u 1 a* | z i m«. Tako sam se s odžom dobro spri* jateljio, pa smo često bektašili: raz* govarali. pušili duvan, pili kavu, mezetili domuzinu i srkutali vino.« | Možda je ovaj veseli hodža i otkrio tajnu onih mnogobrojnih । turskih »bogoslov a« u Bosni i i Hercegovini koji su se odjednom ■ pojavili kada je tamo, za vreme voj* I vode Stepe, počelo prvo regrutova* , nje i kada su Hrasnica, Spaho i te* ; vabi ja tako isto zavapili da nad mu* ; slimanima besni teror!« »Naj otmjeniji« list prijestolnice jedne države, koja ima više od mi* lijon i po muslimana, kojima je po* slije Boga njegov poslanik Muha* med (a. s.) najviša svetinja, čini eto tu neizmjernu drskost, da svim tim muslimanima stavi za uzor svog »veselog hodžu, bektaša«, koji i bla* go i vraški smejući se, zalažući se svinjetinom i napajajući se vinom, izgovara riječi: »Pa životinja je, te ne zna da ne valja u džamiju ula* ziti; ja sam čovek, imam razum, pa to znam, te u nju i ne ulazim«. I taj vajni dr. Slobodan Ribnikar kao da se ponosi, što je Srbija u »c i g 1 o« devet godina mogla da odškoluje PODLISTAK. Ratni jadi. Napisao Charles Richet. (Svršetak.) Je li to sve? O ne! Ta tu su još ruševine' Kuće su razorene, u koji* ma su bile nagomilane uspomene i bogatstva porodičina. Šest milijona Belgijanaca, šest milijona Srba, šest milijona Poljaka, šest milijona Francuza gonjeni su iz svojih domo* va, kao zvjerad, bježeći pred pla* menim i pljačkaškim morem, pre* puštajući svoje žene i kćeri divljoj soldateski, da poslije kad se vrate zateku opustjelo ognjište, koje je povrh toga oskvrnjeno prljavšti* nom i sramotom, koju je pobjedioc ostavio iza sebe. Je li to sve? Nc! Još dugo ne! Tri godine je strašilo glada kucalo na sva vrata Njemačke, Austro* Ugarske, zaposjednutih područja Francuske, Italije i Velike Britanije! Bez ugljena! Bez odjeće! Bez obu* će! Bez šećera! Bez masla! Bez hlje* ba! Dvije stotine milijona ljudskih bića je osjetilo užase gladi u koliko mnogi od njih nisu radi nje umrli! Pa ni to nije još uvijek sve. Bilo je šest milijona ratnih zarobljenika. Ako se jedanput iznese na javu ži* i ■ i । : I , ! | ’ , ! j I j i Kad ћо izgubi glavu i pusulu.... takvog hodžu, kakvog »kulturtreger* ska Austrija« nije mogla ni za četr* deset godina istesati. Zar su taj doktor ili njegov »Z« zaista toliko glupi, da ni jesu mogli pojmiti, ka* kovu sramotu nanose Srbiji tim i takim poređenjem sa Austrijom? Jedino, što nam obuzdava naš gnjev nad ovim izljevom netolerantne hrišćanske duše, jeste to, što taj »Z« ne predstavlja, bar javno, ni* koga osim sebe i to anonimno i što nam je tako ostavljena mogućnost, da nikoga d r u g o g a ne držimo od* govornim za takovo pisanje. Ali a* ko ima nekoga za njim, koji mu da* je direktivu i sredstva, to ga upozo* rujemo, da mu natakne brnjicu, jer će svojim slobodnim nakiljanjem dotjerati dotle, da milijon i po gra* dana ne će više vjerovati u posto* janje zakona u ovoj državi, kao što će morati posumnjati i u svečano dato obećanje o jednakopravnosti svih vjera. će i blagostanja. No sad eto i sama piše gornje retke, ne vodeći, narav* no, računa o tom, da zapada u groz* no protuslovlje sa svojim prijašnjim pisanjem i da sama potpisuje sve, radi čega je dosad na nas onako bje* somučno navaljivala. Šta je uzrok s a d a n j c m njenu držanju? ^Patiotizam nije, jer joj jc vlasnik s.užio i Madžarima i Austriji: bija* še persona grata i u Beču i u Pešti. Insaf nije, jer bi inače uvidio, da mu je mjesto u dosadanjoj mišijoj rupi i ropotarnici. Da nije mala mu* drost? E, to bi moglo biti, jer bi za* ista i malo dijete moglo prozrijeti, da se nc da braniti nešto, što svak osuđuje i da se ne da tajiti nešto, što vidi i ćorava koka. Effendija se bio zatrčao, lupio glavom o zid, raz* lijepio se na izborima koliki jc dug i širok, pa šta mu preostaje drugo, nego da navlači medveđu kožu i — istrčava pred rudo. Da, pred rudo, jer ni ptičiji mozak nije tako ograničen, da ne bi vidio kako se slovo Š želi rehabilitirati! No javaš aga, hendek var. Ima hen* dek, što si ga sam iskopao i budi u* vjercn, dragi Effendija, da niko ne će zaboraviti tvojih podviga za vri* jeme rata, pa onda u »Jednakosti« i »Domovini« do prije desetak da* na. Tvojih je ujdurmi dosta; tvojih je metamorfoza i previše. Smiri se, janješce, jer svak zna da si isti: bio uz vladu ili proti njoj, bio uz po* tlačeni narod ili proti njemu — ti si uvijek jedai} te isti. Vazda prelivo* da, uvijek šarlatan. Svoje darove čuvaj za se; narodu si i previše »dao«, pa ti ne vjeruje i ne vjeruje. Ukraj, janješce!.... Opet jedna satisfakcija. U članku »Eiifadlu ma šehidet bihil adau« pri* kazasmo koliko jc istine u dernjavi »Domovine« na tobož izdajničko i tendenciozno lažno pisanje na* šeg lista. Citirasmo nekoliko stavaka iz njenog uvodnika »Bco* grad šuti« i konstatirasmo, da jc i organ ovog arci*»patriote« priznao potpupu opravdanost našeg drža* nja, jer nakon tri mjeseca i sam stoji »pred jednom nerazrješivom zago* netkom«: zašto Beograd »još uvi* jek konzekventno ćuti?« Govoreći O( politici Beograda i bosanskih vla* da svrstao ju je u red čuda, kojih niko ne može shvatiti i rekao do* slovno: »Čini nam se, da još ni sada na mjerodavnom mjestu ili ne ćc i 1 i n c s m i j u, da važnost Bosne i Hercegovine za našu državu potpu* no shvate.« A kad smo mi tu istu stvar istaknuli malo drukčijim rije* cima, nazvao nas je telalima i pisao oglas: »Ko da više?« Sad jc u 14. broju od 8. o. mj. po* novno nastavio svoje tužaljke na nekad »v e 1 c d u š n i Beograd«, pa ne će biti zgorega, ako prenesemo neke odlomke njegova uvodnika »Beograd još šuti«, jer su ponovna potvrda za ispravnost — našeg dr* žanja i pisanja. Izjavljujući najed* nom da »danas za danas ne spada ni* jednoj partiji«, premda je do jučer bio eksponent radikalne stranke, vlasnik »Domovine« veli doslovce: »Mi smo spremni da se borimo protiv svake beogradske vlade, ko* ja dosadašnje kurse upravnih aparata bude u buduće trpila i odo* bravala, jer držimo, da su ovakovi kursevi ne samo od ogromne š t е t c za muslimane, nego i od ve* like nesreće za cijelu d r ž a v u«. — »Moramo i hoćemo češće puta is* taknuti, da je državna vlada oso* bito zgri ješila radi njenog dr* žanja spram bosanske politike, oli* čenog u pasivnosti i šutanju, koje je shvaćeno kao odobravanje i o* hrabrivanje ne samo od mu* slimana, nego i od bosanske vlade i njenih organa. Kao ilu* stracija za to služi pored ost a* log i ta istinita okolnost, da ima kcd nas nekoliko državnih funkcio* nara, koji svoju antipatiju protiv muslimanima nimalo ne kriju, nego javno ispovijedaju. Na te ljude su podignute sa svih strana bezbrojne tužbe, no bez ikakvog uspjeha, jer oni ne samo što i dalje veselo sjede na svojim mjestima, nego dobi* vaju priznanja i nagrade u najobilnijoj mjeri.« Kad bi ove riječi bile štampane u našem listu, »Domovina« bi se — prije desetak dana — zgranula i sva zapjenila od »patriotskog« zgražanja nad rušenjem države i narodne sre* NOVČANICE OD 80 KRUNA — VRIJEDE. Gen. inspektor min. finansija gosp. Petrović poslao je zemaljskoj vladi ovaj brzojav: »Po* vodom odluke narodne banke, da se iz opticaja povuku novčanice od 20 dinara, nesavjesni agenti i spdkulan* ti proturuju u narod vijesti, da će i* ste biti poništene i da uopšte neće biti razmijenjene. Na ovaj način u* nlose paniku a narod i, koristeći se zabranom, otkupljuju novčanice u besđjenje. Po nalogu gospodina mi* nistra generalni inspektorat moli ze* maljsku vladu, da hitno demantuje proturene vijesti i da uvjeri građan* stvo, da će razmjena novčanica b i* ti izvršena do kraja, kako to zahtijevaju interesi i države i sviju građana. Protiv onih koji u bescije* nje otkupljuju novčanice treba pri* mijeniti najstrožije mjere i zakoni* ma predviđene kazne.« Čuvajte se špekulanata i prijav* Ijujte ih na selima žandarima, a u gradovima kotarskom uredu! umjeću. Samo to sve dosada bijahu nespretni nacrti, slabi, dječiji poku* šaji prema savršenom strahovitom djelu godina 1194. do 1918. Ah! O* vaj put je sretno uspjelo, cilj je za* ista postignut. Da, suma ljudske ne* sreće je nadmašila sva, pa i najopti* mističkija očekivanje! Što se više energije, hrabrosti i junaštva zahtijevalo u ratu, tim se očitije ukazivalo naše ludilo, u ko* liko su sve te nagomilane mase hrabrosti, energije i junaštva upo* ' trijebijene samo za razaranje. Da je makar jedna desetina tih napora posvećena bila za borbu protiv bo* lesti, opačina i gluposti, danas bi ljudski život bio goto\o savršeno srećan! Na primjer biće da će je rat ko* Štao oko hiljadu milijardi franaka. Uzmimo, da je desetina od toga, sto milijardi, upotrijebljena za borbu protiv alkoholizma, sifilisa 4 tuber? ku oze, to smo sigurni, da bi iščezli ti bičevi čovječjeg roda! • Dobro znam, da je u ratu bilo krasnih primjera junaštva. Dale bi se napisati bezbrojne knjige o mno* gim neustrašivim rtožrtvovanjima, kojima veoma često nepoznati i tihi; ‘ljudi nisu škrtarili. Ali uza wve to moram da pitam: lesu li ta junaštva bila razumna ili luda? Dva paladina, Roland i Olivier, hrvu se tri dana u teškom dvoboju. j Pećine i šume odzvanjaju od jakih , udaraca i) kad je potekla njihova : krv, kad su im se iscrpile snage, o* pazili su, kako su glupi bili. Stali su i izmirili se. Hrabrost tih junaka je bila veličanstvena, ali njihova ne* razboritost popela se je ipak na viši stupanj nego njihova hrabrost. Kad se je jedna bitka svršila, le* žaCo je na tlu dvadeset hiljada ra* njenika, bok do boka pored ukoče* nih Iješina. Nepregledno leže oni na bojištu, posivjeli u zadnjim tr* zajima, krvareći, stenjajući i ropta* jući. Viđalo ih se po svim jamama, po svim zjapinama od^ granata i na mnogim slamnatim ležajima. Svu* da ih je bilo. I ti umirući bijehu ju* naći. To je istina! Pa ipak sc jc to cijelo junaštvo i pobjednica i pobje* đemih sastojalo u tome, da ubijaju ljude ili da ih ljudi ubijaju. Da su 1 se bitke vodite između ljudi s jedne i strane, a s druge strane između vu* i kova, tigara i morskih pasa, to bi čovječija hrabrost morala svagdje naići na oduševljeno priznanje. Ali ljudi protiv ljudi! To se vrlo malo slaže s čašću ljudskog roda! A raz* lozi su bili neznatni i bijedni, da se daju obuhvatiti jednom riječi: bu* dalaštine. Šta bi se reklo o onom gradu, ko* ji bi svojim vatrogascima davao svake noći zgode, da gase velike po* žare? Dobro, dobro! Vidjeli bismo lijepih i energičnih djela, koia bi I ponosom ispunila duše svih građana. Gajretosa zabava. Večeras priređuje »Gajret«, naše kulfcurno*prosvjetno društvo u svim prostorijama društvenog doma svo* ju godišnju veliku zabavu sa kon* certom, igrankom, vojnom muzi* kom, odličnim bifeom, a uz dobro* hotne sudjelovanje mnogih odličnih umjetnika, umjetnica i pjevačkih društava. Za ovu su se zabavu či* nile velike pripreme i po svemu iz* gleda, da će u svakom pogledu da* leko nadmašiti sve dojakošnje za* bave. Osobito je bio marljiv odbor za sakupljanje tombole i dobrovolj* nih priloga. Ovaj potonji sabrao je već do jučer svotu od preko 150.000 kruna. Treba istaći, da je Musliman* ska trgovačka i obrtnička banka prednjačila ostalim bankama sa svojim prilogom od K 25.000, a za njom se je povela Muslimanska cen* tralna banka, darovavši istu svotu. Pošto je cilj društva »Gajreta« najplemenitiji, a nama ujedno i naj* potrebniji od svega, to jest širenje prosvjete i potpomaganje siromaš* nih đaka, to očekujemo od naših sugrađana, naročito muslimana, da će svi, ako to već nisu učinili, pot* pomoći ovom prilikom »Gajret« što visom materijalnom pomoći. Ko bude spriječen, da dođe na zabavu, neka pošalje svoj doprinos na u* pravu »Gajreta«. Početak je žaba* ve tačno u 9 sati. * Ovom zgodom potsjećamo one, koji još nisu članovi »Gajreta«, da se na blagajni upišu i za članove, pa da tako stalno pomažu ovu našu odličnu kulturnu instituciju. I vot tih nesretnika u ropstvu, to će ! biti spomenikom sramote za cjelo* : kupno čovječanstvo. Čuti će se, ka* ko nezdravu hranu su oni morali da jedu, u kakvom su blatu i nečisti morali da spavaju i kakvim su tira* nijama bili izvrgnuti. A taj je nji* hov život trajao četiri pune godine! Zatim se je kod svih stanovnika Evrope naslagala ogromna mjera mržnje, psovke, nasilja, klevete, o* svete i bijesa, koji dušu žalošću prekrivaju. Rat pokreće sve prljave i divljač* ke nagone, koji su čovjeku svojstve* ni. čovjeku, koji umije da bude da* leko prljaviji nego svinjče i divljač* niji nego šakal. Jedan oholi komodi* jant kao Vilhelm И., jedno staro mahnito zvijere kao Hindenburg bijahu u očima stotinu milijona Iju* di neka viša bića. Cijelo čovječan* stvo je gaziCo s oduševljenjem po blatu i krvi i nalazilo je u tome ne* pojmljive nezdrave radosti, namje* sto plemenitog gađenja, koje je je* dino bilo na mjestu. Izgleda, kao da je čovjek već o* davna žudio za tim, da doživi naj* veću uvredu i najdublje poniženje. On je svu svoju energiju, svu svo* ju lukavost i svu svoju strast upo* trijebio za to nesretno djelo. Ali i sa uspjehom! Rezultat je bio divan! Pet do šest hiljada godina o* kušavao se čovjek u malim ali ne odveć pogubnim ratovima u ratnom Број 254 — Broj ’ ; । , | . • | �Број 254 — Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* nike za milostinju, jer im ona nika? kve materijalne pomoći ne može da pruži, i slično. Kad tamo, a ono sta? ra pjesma, stara kaj da. Nekomc nc »Hodža ne će pevati«. Čudnovat godi, što su se poboljšali odnošaji vam naslov ove bilješke? Sabur između zavađene braće muslimana malo, odmah ćemo vam ga objasni? i pravoslavnih, pa hoće da raspiri ti. »Domovina« (negdje joj reknu još neugašenu vatru i zato nastavlja »Domuzovina«), u broju od 8. fe? s denuncijama i 'uvredljivim riječi? bruara donosi podlistak »B e o? ma, samo ne više u Čokorilovoj g r a d«, u kojem izgon Turaka pri? Kara?zori nego u Kobasičinoj Rije? kazuje, među ostalim, i ovim riječi? či, koja se u zadnje vrijeme posve ma: »Zatvorene teške kapije, zamiš? pozorila. •ijeni su turski vođi, a na Nebojši Ja se ne osvrćem na onaj dopis Kuli zlokobi kukavica. Balkan je zato, što mu pripisujem neku važ? Tred kapijama Osmanlijskog Gra? nost, jer u njemu nema ništa stvar? da. Digla se kuka i motika i tutnja? no ni ozbiljno, on je samo pun ko? va Revolucije ućutala je za jedan jekakvih šupljih fraza, neistina, ne? moment. Mir. A sutra će po? logičnosti i izraza silne mržnje pre? tavniti polumesec, Hodža ma svemu što se zove musliman? neće pevati, već Seljak Čandija na skim, nego hoću ovim da upozorim višnjevom topu i odjekivaće njegov i muslimane i pravoslavne, da ne na? zvonki, bistri seljački glas kroz ma? sjedaju intrigama kojekakvih mrač? lc, tesne ulice.« nih individua, koji nemaju pamet? Da se razumijemo: gornji stavak nog rasuđivanja i ne mogu da go? o e z a n u donosi »nezavisan m u? spodare svojim instinktima pa ma? s 1 i m a n s k i list«. I sad će se ne? kar to biilo na štetu svih nas, a s na? ko čuditi, što »Piemont« govori o ma i države. Mi moramo o tome biti »koranskoj p o m r a č e n o s t i na čistu, da smo upućeni jedni na mozgova« ili što »Politika« naklapa druge i da je sudbina jednih usko o buncanju jednog bektašije! Za? spojena sa sudbinom drugih, pa pre? ista je, ljudi, ova »Domovina« — ma tome moramo udesiti i svoje dr? »islamski« list.... žanje. Pozvane pak, koje dopisnik Demagogija »ех praesidio« jest poziva, neću upozoravati, da ne rijetka biljka, koja je do sada cvje? shvate stvar onako tragično kako tala samo u južnim amerikanskim ju prikazuje dopisnik »S. R.«, jer iz republikama i sadrži u sebi toliko samih doipisnikovih navoda, da su rastvarajućih otrovnih elemenata, s£ od vremena počinjenog »zloči? da ne spada nigdje u Evropi u sa? na«, pa do danas izmijenila četiri stavne dijelove umjetnosti o vlada? sreska načelnika i da im je svima nju. Mi želimo, da Beograd progo? stvar prijavljena, ali ni jesu podu? vori i da mjerodavni faktori iz ovog želi ništa, pa čak i kotarski sud da našeg iskrenog, ali ozbiljnog razma? je vodio istragu i nakon toga otpu? tranja povuku konzekvenciju, k o? stio zločince — mogu zaključiti, da ju su morali davno povući, je to mlaćenje prazne slame. a to je, da autoritativno na nesum? A sad da se malo osvrnem na ne? njiv način dokažu, da se sa d o s a? ke neistine -i podvale dopisnika »S. d.ašnjim načinom uprav? R.« i to samo za hator istine i po? 1 j a n j a Bosne, Hercegovine, Juž? štene srpske javnosti. Prva mu je i ne Srbije, Macedonije i Sandžaka apsoilutna neistina gdje veli: »Kad ne slažu i da su voljni današnje lo? su tirjani (predvođeni šuckorima) še upravno stanje iz osnove popra? ove mučenike poveli, da ih pobi? viti i promijeniti.« ju...«, jer svakome je poznato, da Tako sad piše — »Domovina«. šuckori u tome nijesu nikako sudje? lovali, nego su strijeljanje izvršili slavonski žandari t. zv. »perjanici« sa oficirima. To dobro znade i do? pisnik, ali on tendenciozno sporni? nje šuckore i ne ističe ih kao takove nego kao muslimane. Na taj način Janja, 2. februara. izaziva mržnju Srba pravoslavnih na (Osvrt na dopis iz Janje.) Čitaju? muslimane. Da su baš slučajno to ći »Srpsku Riječ« od 25. januara o. učinili šuckori pod silom, ne bi im g. naiđoh na jedan dopis iz Janje. se moglo, a pogotovu nama, prigo? Kad opazili njegov dugi kursivom varati, a da su svojevoljno, onda bi štampani naslov, kao Janjanin veo? njih trebalo pozvati na odgovornost, ma se zainteresovah, da saznam o a ne svaljivati krivnju na sve nas. čemu se radi, jer sam mislio, da će Uostalom neka nam se nc spominju svakako biti nešto važno, kao na šuckori, jer kod nas i vrapci po kro? pr. da se traži kanalizacija ili regu? vovima znadu, da smo mi za vrije? tacija potoka Janje, koji svojim po* me rata više bili izloženi najezdi iplavama svake godine silnu štetu šuckora, nego naša braća pravoslav? čini, ili da se zavede kakav red u na? ne vjere. Zato neka nas ne povlače soj općini, koja sirotinju i nemoć? za jezik, jer ćemo inače povući pa? nike šalje na ulicu, da mole prolaz? ralelu i još tomu dodati ono, što smo podnijeli za vrijeme prevrata od Pjesnici bi sastavljali divne pjesme i šuckora pod firmom »gardista«, pa o neustrašivosti vatrogasaca. Kipa? bi to moglo povući za sobom i zlih rt bi podizali mramorne statue. Pe? । posljedica. Bolje je da i jedni i dru? pco pogorjelih bi bio pohranjen u gi sve pokrijemo velom zaboravi. Što se tiče tvrdnje dopisnika »S. majestetičnim panteonima. Ali po? red svega toga, ja bih znao zauzda? R.«, da smo mi »Pravdaši«, uništili vati svoje oduševljenje i proglasio perdu i krstove na grobu onih Srbi? bi taj grad odličnih vatrogasaca za janaca, koji su slučajno na našem zemljištu, jer tvrdimo da je »Islam naročito glup. Ja li dosta junaštvo, da se previdi u opasnosti«, pa da zato i s ovim sve ostalo? Razbojnici, lopovi i vu? smatramo Islam ugroženim, ja ga cibatine dokazuju često puta bes? potsjećam na onaj slučaj iz 1914. g., primjerno preziranje smrti. Oni se kada smo mi dozvolili da se prema hrabro biju sa žandarima i policaj? njegovoj želji ukopa pred samom nim činovnicima. Ali za tu sortu našom džamijom jedan oficir i da ljudi naša je simpatija vrlo skučena. mu se na grob krst postavi. Da kod U svakom je ratu bio neko napa? nas, dakle, ima onog fanatizma, ko? dač i ja znam, da bi bilo idiotski i ji bi nam htio nametnuti dopisnik kukavički, ne odbiti napadaja od »S. R.«, mi ne bismo to dozvolili, jer sebe. Ali i ti su napadači bili ljudi, nijesmo morali. Tu je bila po srijedi i cije?o je čovječanstvo odgovorno samo naša velika tolerancija i ništa drugo. Razumijete li? za njihov zločin. Čudim se dopisniku »S. R.«, što Na koncu, koji to narod nije ni? kad u toku cijele svoje historije bio nije iznio imena pronađenih »zloći? nača«, jer bi time optužio kot. sud napadač? Kad kakav smioni istraživač pr? u BijeJjini, koji je zločince imao u kosi morima i ledenim poljanama, rukama, ali im nije htio suditi, zbog da pribije zastavu znanosti na po? neizvršivanja zakonskih propisa, lovima zemlje, to mu se ja divim što bi svakako u ovom slučaju veo? bez i najmanjeg oklijevanja. _ Ali ma važno bilo. To nije učinio sigur? kad se tri milijuna hrabrih vojnika no zato, što su ti »zločinci« dvoje pokolju samo zato, da donesu ko? sirotne djece, koja su u skrajnjoj mad krpe takozvane slave jednom nuždi, da se ne smrznu od zime, po? Napoleonu ili Vilhebnu, to se ja i segnula za onu perdu kao što to o? opet divim njihovom junaštvu, ali vaki nevoljnici čine i s perdom oko o njihovoj inteligenciji radije ću šu? naših groblja. A sada da završim sa svršetkom tjeti! dopisnika »S. R.«. On u zadnjem flaši pasusu veli doslovce (njegova inter? punkcija): »Stoga bi bilo potrebno, da mjerodavni o ovoj tako zamaš? noj (1!) stvari, koja se upravo prvih dana Oslobođenja dogodila, povc? du malo računa — a ne slušati samo kojekakve pjesme jadikovke koje izvodi Turko?Bošnjačko?šuckorsko? ckonomsko?Muslimanska »Pravda« t. j. narodnost, koja ćeskino? ćom svoga kalema fet čini ne samo našu majku Srbiju, nego sve što je Srbinu i milo i drago.« O tempora, o mores! Zar ovakve gluposti može reći čovjek u normalnom stanju i šta više ih štampati u jednom listu, čiji direktor svojata sebi patent pi? smenosti i urednike mnogih drugih novina naziva analfabetama? Ko? basico, za Boga miloga, što propusti da se pod Tvojim direktorstvom štampaju ovake bedastoće: »Prav? da« t. j. narodnost, koja ćeskinoćom svoga kalema.... Ovih ri ječi ne mo? že nitko dovesti u sklad sa zdravim razumom i logikom. S ovim je »S. R.« odnijela rekord u glupom pisanju. Ako još uzmem u obzir onaj šareni naziv »Pravde«, onda moram za? ključiti, da je »S. R.« pretekla i Še? rifa Amautovića, pa da je zato za? jedno s njezinim direktorom i do? pisnikom iz Janje treba poslati u ludnicu. —ul— Folitičfti pregled. Страна — SLana 3 I Churchill protiv zahtjeva an? tante. Iz Londona javljaju: U »Manchester Guardianu« objeloda* njuje Churchill članak u kojem se, podupirući se o statistički materijal, izražava protiv 12% izvoznog na? meta, kojeg bi morala Njemačka plaćati. On svršava, da bi gospo? đarski slom tako važnih elemenata u evropskoj familiji, kao što su Nje? mačka, Austrija, Rusija i Turska prouzročio kaos u čitavom civilizi* ranom svijetu. Amerika hoće da kupi prijašnje njemačke kolonije. Iz Washingtona se javlja, da je u senatu stavljen predlog u pogledu pitanja isplate savezničkog duga. Ujedno je stav? lijen predlog o odšteti, koji sadrža? va ove tačke: 1. sniženje njemačke odštete na 15 milijardi ili 28 anuite? ta po 1 milijardu dolara, u koju bi se svotu uračunale i kamate; 2. Nje? mačkoj se daje kredit od 5 milijar? đi u zlatu za njemačke istočno?af? ričke kolonije i kabele, koje je an? tanta zaplijenila za vrijeme rata; 3. Sjedinjene Države imadu prednost u pitanju prijašnjih njemačkih ko? Ioni ja. Ove dobivaju te kolonije i kabele za 5 milijardi dolara, koji će se iznos otpisati od svote što je sa? veznici duguju Sjedinjenim Drža? vama. Domate vijesti. Ni u crkvu ni u džamiju. Tuže Radićeva propaganda u Sloveniju Iz Ljubljane javljaju, da je tamo nam se neki trgovci, a i sami smo to bio Radić i održao neke sastanke opazili, da ima nekoliko naših čar? radi svoje akcije. Njegova propa? šili ja koji se ne drže propisa o za? ganda da se vrlo širi u Štajerskoj. tvaranju dućana, pa rade i petkom i nedjeljom. Ova je gramzljivost i Pitanje državnih podsekretara. Iz bezosjećajnost za svaku osudu. Kad Beograda javljaju: I demokratski i je vlast dala nalog, da se nedjeljom radikalni klub raspravljao je u svo? imaju zatvarati.sve radnje, digla se jim sjednicama o ustanovi državnih čitava huka i galama: din u opsno? podsekretara. Klubovi se u tom pi? sti. No i kad je vlast izašla u susret tanju posve razilaze, dok demokrat? i pristala da muslimani mogu mjesto ski klub traži, da se podsekretari i? u nedjelju zatvarati radnje u petak, maju uzimati iz redova narodnih eto se nalazi ljudi, koji hoće da i to poslanika, radikalski klub stoji na izigraju i da budu bijele vrane u čar? stanovištu, da državni podsekretari šiji. Tamam ko u Hadžilojino do? treba da budu državni činovnici. ba: »Šeriat na srijedu, da se duhan Mi držimo, da je stanovište radi? — u hrpama prodaje«. kalskog kluba bolje i praktičnije, jer Upozorujemo ove ljude, da se podsekretarima?poslanicima ne bi prođu svog ciciluka i da se priklju? bilo moguće posvetiti se posve radu če ostaloj braći. Inače ćemo biti pri? svoga resora, nego bi to bila opet siljeni, da ih poimence ožigo? više ili manje jedna sinekura, a tih, šemo, a onda poduzmemo korake, mislimo, imamo već dosta. Nužno da ih sama vlast prisili na korektnije bi bilo naprotiv, da ti činovnici, dr? držanje. I ako nc htjednu u petak, žavni podsekretari budu bezuvjetno zatvarače radnje nedjeljom. i stručnjaci u svom resoru, pa će se Glavna skupština »Osvitanja« o? na taj način spriječiti mnoge lajičke i zbrkaste naredbe pojedinih mini? držače se u petak dne 25. februara o. g. u 1 sat poslije podne u društve? starstva. nim prostorijama sa dnevnim ге? Predstavka Mustafe Kemala sa? dom: 1. otvorenje skupštine; 2. iz? veznicima. Javljaju iz Carigrada, da I vještaj o radu; 3. izbor novih odbo? je Mustafa Kemal uputio saveznim ra; 4. predloži i eventualija. Ovim i neutralnim vladama brzojavku u sc pozivaju sve članice, da ovoj kojoj veli, da je on jedini predstav? skupštini prisustvuju. Odbor. nik turske vlade i prema tome ima Učiteljske penzije. U ministar? jedini pravo da govori i da brani in? stvu prosvjete izrađena je, i ovih da? terese svoje otadžbine u Londonu. na biće podneta Regentu na potpis Mustafa Kemal za mir. »Morning uredba o penzijama učiteljskih udo? Post« javlja iz Carigrada, da je Mu? vica i siročadi. Po ovoj uredbi pro? stafa Kemal prilikom saopćenja po? cenat ulaganja u fond povećava se, živa na konferenciju u Londonu o? ali se, u srazmjeru sa novim plata? držao u Angorskoj Narodnoj skup? ma, znatno povećavaju i penzije si? štini govor, u kojem je između osta? ročadi. loga rekao: »Naša zemlja riješena Zahvala Musi, radničko i zanati, svakog napredka civilizacije neće udruženje »Hurijet« davalo je za? moći da sc vječno bori protiv čije? bavu u korist šegrtskoga fonda, čiji log svijeta. Mi ne namjeravamo, da ja čisti prihod dosegao K 24.000. Do? to činimo. Naši zahtjevi nisu pre? brovoljne priloge darovaše: K 1.000 tjerani, jer hoćemo samo da uživa? Zemaljska banka, Sarajevo: po 500 mo nezavisnost u granicama naše kruna: Braća Demirdžić i Tufo Su? države. Koja nam god inostrana vla? lejman; K 400: »Herceg Bosna«; da učini predlog u ovom smislu, do? K 300: Braća Kumašin i H. Bajram? bro nam je došla. Do sada to još aga ročo. U manjim novčanim pri? nije učinjeno, ali vjerojatno da će lozima glasom sabirnih araka šaku? doskora biti. Čim primimo taj pred? piše gg. Gigović i Mulabdić K 1390, log i čim steknemo uvjerenje, da će gđa Berberović Muli ja K 908, Čen? naše narodne želje biti uvažene, gić Arif K 558, Aganović Mustafa sklopićemo mir i nastojaćemo, da K 530, Kantardžić Ahmed K 390, ne dođemo do nesuglasica sa bolj? Hadžić Jusuf K 327, Babić Hilmija ševicima«. Zadnja rečenica jasno K 200. pokazuje, da nacijonalisti stoje u Odbor sc na i topli je zahvaljuje vezi sa Moskvom. svima darovateljima kao i sabirači? Opasnost rata između Georgije i ma gornjih priloga, te svoj gospodi, Aserbejdžana. »Daily Telegraph« koia se istakoše u radu oko zabave. Poljski konzulat u Sarajevu — u? javlja iz Kopenhagena, da je sovjet? ska vlada izjavila georgijskoj, da je kinut. Poljski generalni konzulat u Ascrbejdžan saveznik sovjetske Ru? Zagrebu obavijestio je novinski u? sije i da će ova poduprijeti Aserbej? red, da je poljski konzulat u Sara? džan u slučaju da ga Georgija na? jevu ukinut te da je agende ovog padne. Boljševici1 imaju specijalni konzulata preuzeo generalni konzu? plan protiv Georgije, jer ova zemlja lat u Zagrebu. Prema tome svi ure? priječi njihovo napredovanje u Per? di, kao i privatna lica, koji su se do? ziji i podupire kavkaska plemena, sada u kakvoj god stvari obraćali na konzulat u Sarajevu, neka se od? koja se bore protiv boljševika. �Strana 4 — Страна sada izravno obraćaju na poljski ge# ncrlni konzulat u Zagrebu, Boško* vrčeva ulica broj 2. Državne takse za kinematografe i cenzurisanje filmova. Javljaju iz Beograda: Ministar financija dr. Kumanudi potpisao je rješenje, ko# jim se državna taksa na bioskope i druQe zabavne priredbe smanjuje od 30 na 20 po sto. Bioskopi dužni su za naknadu za ovu povlasticu, da svakog tjedna jedanput davaju po* učne predstave. Istodobno izašla je i naredba ministarstva prosvjete, da se filmovi imadu cenzurisati. Naknadni općinski izbori u Beo gradu biti će 6. marta. Demokrati i radikali istupaju zajedinčkom lie* tom. Istupiti će i republikanci po# sebnom listinom kao i socijaliste. Komunisti po svoj prilici neće istu# ipiti, nego će glasati za republikan# sku listu. KUĆA na prodaju na Vratniku, Dvornička ulica, sastojeća se od 3 sobe, kuhinje, magaze, štale, avlije, bašče i nuzgrednih prostorija; čije# na K 30.000. ~ Upitati kod kahve# džije kod kapije na Vratniku. CIJENE PADAJU ! Papirmci D. i A. Kajem. Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak. 1000 araka «amo 385 K. kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K. lipiranog kanefaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 6S0 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanje se ne računa. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrada bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potr-ebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes* platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do# niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Đsafluid i Elsa=pilulc! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa#pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje* potc jesu: Fellcrova Elsa#pomada za lice, najiača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov m Učeni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel# lerova Tannochinaspomada za po* rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali ELsa#nreparati tvrtke Eugen V. Feh ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* ke preporuke vrijedni! Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskin aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svin mineralnih voda i t. d. Broj 254 — „PRAVCA" — „НРАВДА* Os. 1169/18.-60 Oglas. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavati će običnom javnom dražbom na dan 24. februara 1921. u četvrtak u 10 sati prije podne (sudbena palača П. kat soba broj 52). nekretnine umr­ log Server ef. Svrze. 1. ‘ 2 dio kuće i bašće u površini od 1 d. 386 m u Ulomjenici gr. ul. br. LXXlV/10, kat. opć. Sarajevo, ali ne ispod 200.000 K. 2. Cijela kuća u Tubegovici ulici (glavna trafika) gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć- Sarajevo ali ne ispod 700.000 kruna i 3. Cijele mulk nekret u gr. ul. br. 231 i 238 kat opć. Butmir G. u po­ vršini oa 21 d. 850 m. ali ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se vidjeti uz vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskod suda u Sarajevu. Kotarski šeriatski sud. U Sarajevu, dne 28. decembra 1920. bolnih telefona Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUID. Divit ćete ве i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja u crnim danima. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boco 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci b K. Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako рокиšate FBLLEROVE PRAVE ELSA-PILU­ LE! Te bu uistinu dobro! 6 kutija 18.— K. SAGRADA BARBER 12.—K. ŠVEIK SKA ŽELUDĆANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA в.—K. Pravi eehoferov balzam 15,- K- Vi kašljete! Za probavu! Probavni prašak 4.— K, Soda bicarbonica 3 — K, Sol za Čišćonjc želuđea 6.— K, KarlBbadeka sol в,— K, REGENEROL SA MARKOM „HEGA* (fizio­ loško soli po prof. Neuesero) 1 kutija 25.— K- Najfinije Ricinovo nije po 6.— i 30.— K. Pa etil© od tamarinda 2.50 K. ĆAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesbleter i Muterblcter počamši od 3.— K. Glavobolja! Jednako ngodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV HELSA“ klinčić PROTIV MIGRENE 12.—K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groanice 30.— K. Svrbljenje, evrab. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—, Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—, Prašak proti mrava K 1Q.—. Vast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul br. 3. Nije li Vam želudac u redu! Tr­ pite li od slabo probave! Od pokvarena apetita! Sina otetranjuje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI SOK 9 — K, H-go kolačići (prene pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bon­ toni cd Blađa, od t. puten počamfii od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8. K. Fiakereki prah 8.— K. Guajakoleirup uz liječ­ nički prepie 40.— K. Lipov čaj 8.— K. Zubobolja! M šEui, štakori, stjenke i žohari Mast protiv sviaba 12.— K, Naflolova mast 16,— i 20 — K, Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvaje — aromatična, lovorova mast u К. Mast kotijam* po 3, , 7. ва rane 15.— K, Mast za djeca, Kam* foma žesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K I 4. — K Žesta i mast protiv gušđ (КгорЛ 15.— K. Sredstva zm životinjo. Hranivi prah za marva 1 kutija 7 50 K, Mazilo »a konje 25 — K. Antika 6. - i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv uši ja 3.— i 12.— K. Kod upita treba priložiti poštanske biljege za od­ govor. SlabokrvnoRt! Tekući željezni ekstrakt 20,— K, Željezni albuminnt 40— K- Uz liječnički propis: AR8OFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— K, HEGA FERRIN 45.- K. Kr^no-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Е1ва“ 85.— K. Protiv glista! Elsa šećerne рааШе protiv glista I vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4. — K. Proljev, Diareja! Baetlerove kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, inelisove kapljice, balđrijan&ka tinktura, Hoffmanova žeeta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dahrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Omot i poštarina računaju ве posebno, ali što jeftinije. Prepornča so, naručiti što više na jedan puta, jer ве tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedina robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja, Elsa rg br. 310 Hrvatska zastupnici traže se! Nudjamo odmah otpremijive iz Zagreba našim starim ‘no" vim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema Lome nuđamo na veliko kafu, Šećer kockasti (u sanducima), pirinać, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. staklene plaće u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje cilhiderc, me­ dicinske bnčice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itđ. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEI£S š DRUG, ZAGRE3,kf*i paromlina * Muči II Vas glavobolja! Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma ! Bnsanlca! Jeste li nervozni! Zabne kapi 5.— K. Zeleno nije 30’—- K. Vođa za oči 5’ — K. veća kobčina, istom prispjeli, po najnižoj cijeni kod Jusufa Hadžića, električara, Sarajevo, Kundurdžiluk ul. 35. Telefon broj 671. Bjesni Opet nešto za Vas I PAPiRNlCA * t HAMDIJE KOPČI Ć A I Ф preporučuje svoje bogato stovarište £ svih vrsta papira, kaucalarijskog i ❖ školskog pribora. — Naručbe se obavijaju brzo f točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 6!в ф £ J > e Braća (Hasan) Pašić, Tuzla. Uspješno oglašuje se u „Pravdi" WS53Hi&3!EB8Z^SS umi koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Schicht*0v sapun Od nikla, ocjeli, »rebra, zlata, u svako] cijeni — i vi ćete bili zadovaljnl 1 Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i Jeftino 1 Tražite cljenik od tvrtke prispio ja u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Albert Vita Levi, Sarajevo, H. Iđttner ii Ljubljani b oj 726, Muslimansha trgavačha i obrtničha banka zo Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 10,000.000 Podružnice u 13. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima, — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZRI Odgovcmi urednik; Ibrahim Muhić. Vlasnik; Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dankl & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/84a1ea34cd6c845086fd42e8f2b737cb.pdf ce686be77726f19fbfe1f5e95acf1039 PDF Text Text Pojedini broj к 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odber. Pretp’ata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 17 (255) Sarajevo, utorak 15. februara 1921. (6. Džem-ahar :339 . i Govor nar. poslanika dra M. Spahe DRŽAN U SJEDNICI USTAVNOG ODBORA PRILIKOM GENE: RALNE RASPRAVE O VLADINOM NACRTU USTAVA. (Po stenografskim bilješkama.) Gospodo, ja se ne ću toliko ba* odnose ne dira, a u Bosni ne smije viti teoretskim razlaganjem pojedi* da ima posjednik ni jedan komad nih odredaba Ustava, nego ću go* zemlje! voriti manje više sa praktičnoga To nije ravnopravnost, to. je oti* gledišta. Ovdje je bilo govora o gra* manje samo od jednoga dijela na* danskim pravima, koje treba Ustav šega naroda, ko je gg. demokratima da zagarantuje svakom građaninu. stalo, kao inicijatorima ovakve ag* Govorilo se o opsegu građanskih rarne reforme, kakvu sprovode, ne* prava, da ovo ili ono pravo građana ka je sprovedu po svim dijelovima sko nije dovoljno izraženo u ovom naše otadžbine i neka se ne oduži* nacrtu Ustava, koji je vlada g. Pa* ma samo od nas. (G. slavko Šeće* šića predložila. Ja, gospodo, držim, rov: Ali tamo nije vaša svojina.) da jc opseg građanskog prava, ko* To ste vi izmislili. Vi ste izmislili i a će u Ustavu biti zagarantovana, kmetstvu slične odnošaje i progla* barem prema mome dosadašnjem sili našu slobodnu svojinu kao od* iskustvu od sporedne važnosti i da nos sličan kemtskim odnosima. Kod je puno važnije pitanje, da li će se nas se od muslimana otimaju po je* ova građanska prava u punom op* dan ili dva hektara, dok međutim u šegu, kako će biti zagarantovana u Srbiji jma posjednika, koji imaju Ustvu, poštivati. Mi smo i dosada u po hiljadu hektara u napoličarskom jednom dijelu naše zemlje imali je* odnosu, koji ste vi kod nam progla* dan od naslobodoumnijih Ustava, sili da je kmetstvu sličan. Ja sam o mi smo imali u drugom dijelu zako* tome, gospodo, govorio u privremc* ne, koji su građanska prava, ličnu nom Narodnom Predstavništvu, islobodu, pravo svojino garantovali podnio sam i pitanje na bivšeg mi* svojim građanima, ali smo se osvje* nstra za agrarnu reformu i naveo je* dočili kroz ove dvije godine, da sve dan klasičan primjer takvih sluča* te zakonske i ustavne odredbe ma« jeva* No to nije pomoglo. Musli* lo pomažu, ako se prava građanska man, kojem je oteta, zemlja, nije ne pošt iva ju. Ta su građanska pra* došao do svoje zemlje, jer nema va ostala nepoštivana i gažena u* vlasti koja će mu vratiti zemljište, pravo s one strane, s koje su trebam što mu ga je oteo jedan željeznički la biti zaštićena. Ja ću, gospodo, od* radnik, koji ima sam u svojini već mah da spomenem jedno pravo ko* 40 dunuma svoje zemlje. Treba zna* je je ovdje najviše điskutovano, a ti, gospodo, da to nije radi pomanj* to je pravosvojine. Ja odmah, kanja vlasti, nije ni pomanjkanje gospodo, izjavljujem, da vrlo rado autoriteta vlasti, jer ovo je nepo* usvajam one prigovore, koji su iz* sredno kod Sarajeva, i ako vlast ka* nošeni u diskusiji o nacrtu Ustava, že da ovo ne može da sprovede na da i pravo svojine treba ograničiti pet kilometara od Sarajeva, onda socijalnim obzirima i da se pravo nema prava da se naziva držvnom svojine mora samo u toliko štititi, vlasti. u koliko to pravo vrši jednu socijal* Tako je gospodo i sa pravom lič* nu funkciju. Ono, o čemu hoću da ne slobode. Mi smo, gospodo, imali govorim, jest to, da se pravo svoji* do sada u kaznenom postupku za ne u našoj državi nije do sada u Bosnu i Hercegovinu jednu odred* svima pokrajinama jednako respek* bu, po kojoj se ni jedan građanin tovalo. Ono se je u jednom dijelu, nije smio držati duže od 3 dana u policijskom pritvoru. To je bio naj* naročito u Bosni i Hercegovini, gdje je zemljišni posjed najvećim dijo duži rok. Uza sve to dogodilo se, i lom u rukama muslimana, grozno to upravo neposredno pred 28. no* gazilo. Ja nisam nikakav zagovarač vembra, da je nekoliko naših najie* kmetovskiih odnos, i g. ministar za taknutijih ljudi, među njima i jedan Konstituantu može mi biti svjedok, poslanički kandidat, koji sada sjedi u ovoj Skupštini, držan u zatvoru, da sam ja u ministarskom savjetu, kada su se izrađivale prethodne od* istina u kućnom zatvoru — moram odati pravdu policiji, da je bila paž* redbe za agrarnu reformu, odmah pristao na ukidanje kmetskih od* ljiva — držani su u policijskom pri* nosa u našoj državi. Toga se gg. tvoru kućnjem skoro tri nedjelje i ministri i osta'ag ospoda, koja su nisu se smjeli kretati, jer su stajali bila u prvorp kabinetu, vrlo dobro pod nadzorom jendoga detektiva. sjećaju. (G. Slavko Šećerev: Što ste Jedan okrUvlieni u ovoj stvari spro* dali ostavku?) Dao sam ostavku veden je sudu, pa je pušten, jer ве zato, Što sam vidio, da se to pitanje naš’o da nema nikakve krivice. Ima, gospodo, jedno pravo, koje nejednako rješava u pojedinim di* jelovima države, i iz još jednoga u ovom Ustavu nije spomenuto i drugoga razloga, jer su u jedno di* koje, kad se obično razgovara, ne jelu države bili oktroisani poslani* bi trebalo ni da bude isticano, ali ci, koji ne predstavljaju volju ovo* koje prema iskustvo što smo ga do* živjeli i koje i dan danas doživiju* ga dijela naroda. Ja nisam protivnik ni najradikalnije Agrarne reforme. jemo, treba naročito naglasiti. To je pravo, koje se inače i bez Usta* Neka se sprovede i najradikalnija va priznaje svakome građaninu, reforma, ako hoćete, ali samo neka se sprovede u čitavoj državi jedna* pravo na život. Ono, gospodo, što ko. Mi, gospodo, osjećamo to kao se događa u južnim dijelovima naše jednu vrlo veliku nepravdu i kao države, to više nije nepoštivanje i rušenje osnovnoga načela ravno* gaženje ustavom zagarantovanih prava, nego je to oduzimanje mo* pravnosti, kada se kod nas, od po* gućnosti za život. Tamo ljudi i ne sjednika otima i posljednji komad traže kakva građanska prava, ne zemlje, ako ga ne obrađuje, pa čak traže slobodu štampe i slobodu zbo* i ako ga obrađuje sopstvenik so* га i dogovora, nego traže samo to, bom, a ne pruža mu se nikakva da im se pusti gola duša, da mogu pravna zaštita, dok se u drugim di* jelovima države ne dira ni u velike živjeti. Ono, što se ovih dana do* gađa u južnim krajevima naše dr* posjede. U Srbiji ima posjedriika, žave, i o čemu ste vi već čuli od svo* koji imaju hiljadu hektara zemlje, koje sobom nc obrađuju, pa se u tc jih drugova u klubovima, nadma* I šuje svojom grozotom sve dosada ; spomenuto. Pa šta je bilo? Osim I nekoliko riječi, koje su se čule u za* tvorenim sjednicama pojedinih klu* i bova, čitava beogradska javnost ni* I je našla za vrijedno, tome ma i jednu riječ progovori, i ako se zna, da je od udara žandarma poginulo i zlostavljeno nekoliko stotina ne* vinih ljudi, a među njima mnogo žena i djece. To, gospodo, nisu od* metnici, koji sc progone, to su mir* ni naši građani, među kojima ima i ljudi, koji su našim vlastima mnogo dobra učinili, koji su našim vlasti* ma silno pomagali. (Glasovi: Koji su to?) Upitajte svoje drugove iz Makedonije, pa će vam oni dati vrlo tačne informacije, ako ih želite. U ovakim prilikama, kad se gra* danska prava cd onih, koji bi u pr* vom redu imali da ih štite, na ova* ko brutalan način gaze i ruše, onda mnogo ne pomaže ni Čl. 118 ustava, koji svakom građaninu daje pravo, da bez ičijeg odobrenja može tužiti upravne organe za krivična djela, koja im učine u službenom radu. U takim prilikama ova ustavna garan* čija nema mnogo praktične vrijed* nosti. Mi bsimo se, gospodo, stoga prema iskustvu, koje smo preživje* li za ovo dvije godine, zadovoljili s mnogo manje građanskih prava, sa* mo da nam se ono, što nam dadne — i poštuje s one strane, koja treba da to štiti. Ovdje je, gospodo, bilo mnogo govora o prazninama u nacrtu u* stava. Jedna od najvažnijih prazni* na, spomenuta od više govornika, a u prvom redu od poštovanog g. A* vramovića, bila je u tome, da u o* vom ustavnom nacrtu nema odred* be o socijalno*ekonomskim pitanji* ma. Ja sam već malo prije naporne* nuo, da sam ja tu prazninu osjetio i da bi mi bilo vrlo milo, ako bi se ova praznina popunila. Gospodo, događaji idu i razvijaju se vrlo br* zo, a da bi mi mogli preko toga pi* tanja olako preći. Ja bih htio da spomenem još ne* ke praznine, koje sam zapazio, a koje su po mom mišljenju načelne prirode. U ovom sc nacrtu govori o sastavu Narodnog Predstavništva i o upravnoj vlasti, a međutim nika* ko se ne određuju granice nadlež* nosti zakonodavne i upravne vlasti. A to je, gospodo, jedan od prvih postulata i odredaba koje treba da uđu u ustav. (Čuje se: To je teo* rija!) To ima praktične vrijednosti, jer smo iz iskustva vidjeli, da se najkrupnija pitanja rješavaju ured* bom. Na osnovu ove odredbe vi svako pitanje možete riješiti ured* bom. (Dr. L. Marković: Naprotiv stoji, da se za uredbu mora tražiti naročito zakonodavno riješenje.) A1 gdje je granica između zakono# davne i upravne vlasti? Kazaće se, ovo je administrativna stvar; za nju je nadležna upravna vlast, pa ćete je regulisati uredbom. Isto tako nema u ovom acrtu u* stava osnovnog načela o izbornom pavu građana. Istina u čl. 42. po* stavljeno je nekoliko načela, ali se odmah iza toga veli, da će se zako* nom poimence označiti izuzeci od ovoga. Pomoću ove odredbe može da se izigra ustavom zagarantovano pravo izbora. Po mome mišljenju trebalo bi u odjelju o Narodnom Predstavni* štvu da uđu i osnovna načela o po* slovnom redu za Zakonodavnu Skupštinu. Ima, istina, i o tome ne* koliko odredaba, ali bi ih trebalo svakako popuniti. Sve ovo, gospo* do, bilo je u ranijim nacrtima usta* va: u ustavu g. Stojana Protića i u* Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina Ili. stavne komisije, i ja nc znam, za* što su ove načelne odredbe ispu* štene. Kad je riječ o ekonomskim pita* njima, meni je palo u oči, da je iz ovoga nacrta ispuštena jedna od* redba ekonomske prirode, naime o* na, koja govori o slobodi rada, koja govori o slobodi obrta i trgovine i t. d. Izgleda da sc htjelo, da se u* opće regulisanje svih ekonomskih pitanja ostavi zakonima. Bez sumnje je, gospodo, najvažni* jc pitanje, koje nas u ovom nacrtu interesuje, pitanje o budućem ure* đenju naše države. 1 tu se, gospodo, sukobljavaju razna mišljenja. G. predgovornik pomenuo je ovdje, da mi od strane vlade nismo čuli nika* kvo podrobnije obrazloženje. Zato je to učinio g. predsjednik Ustav* nog Odbora. Mi, gospodo, hoćemo jedinstvenu državu i spremni smo, da državnoj vlasti damo sve one nadležnosti, sve one kompetencije, koje državnoj vlasti trebaju i koje državu čine jakom. Ali, gospodo, držimo da je u interesu dobre admi* nistracije zemlje, da je u interesu općega zadovoljstva, da se admini* stracija decentrališe. Ako mi to za* htijevamo, gospodo, mi to ne čini* mo ni iz kakvih historijskih, politici kih ili državopravnih razloga, već to činimo samo u cilju, da admini* stracija bude što bolja. I kad taj za* htjev ističemo, mi se oslanjamo na iskustvo, koje smo dosele postigli. Centralni aparat, koji je organizo* van u Beogradu, za ove dvije godi* ne dana nije mogao da svoje pošlo* ve svršava dobro, brzo i uspješno, jer se je imao boriti sa raznolikošću prilika u pojedinim dijelovima naše države kao i raznolikošću zakono* davstva. Veli se, istina, da ćemo iz* jednačiti zakone. Ima optimista, koji tvrde da ćemo mi te zakone iz* jednačiti za dvije godnie dana. Mc* đutim mi smo počeli da radimo pro* tivno. Mi smo, gospođo, vidjeli da se kod toga izjednačivani a čine veće greške, nego što je dosele bilo. U financijskom zakonu za ovu godinu predvidio je bivši ministar izjedna* čehje rakijskog poreza, ali je odmah izuzeo raniju kraljevinu Srbiju. Ni* je dakle imao smjelosti, da to pro* širi na cijelu državu. A da svi po* rezi moraju da budu jednaki, jedno je od osnovnih načela. Makar naša država bila i federalistička, makar kako bila uređena, dok imamo za* jedničke carinske granice, mora da nam budu i jednaki proizvodni po* rezi. To je elementarni zahtjev. I ko nema smjelosti da sprovede taj rakijski porez ondje, gdje očekuje otpor svojih pristalica, taj ne može govoriti o izjednačenju zakona. Zar nije sramota, da nakon našeg ujedi* njenja i danas na Drini i na Savi stoje carinski stražari i paze, da ko ne bi pronio jedan litar rakije pre* ko Drine i Save. Nismo dakle imali sposobnosti da izjednačimo ni one zakone, koji bi morali da budu jed* naki za čitavu državu. Ja sam neko* liko puta govorio g. Kosti Stojano* viču, da ta nejednakost ne može da opstane, a on je odgovarao: Mi to ne smijemo. (Jedan glas: Sve se duž* nosti moraju izjednačiti!) Nemojte dakle to braniti. Ako to branite, gospodo, onda ste sigurno na pogrešnom putu. Bolje je, da ne branite jednu rđavu stvar. To vam nikako ne pomaže. Mi se, gospodo, ne zalažemo ni za kakve istorijske granice, ali držimo, da je potrebno da sc održi sadašnja administrativ* na organizacija. Ja o toj administra* tivnoi organizaciji ne ću da ovdje �Страна 2 — Strana 255 — Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* iznosim svoje mišljenje, eto vam g. »Samo se po sebi razume da na ovo Markovića i gospode koja su bila u mesto ne može doći musliman«. (Jedan glas: A šta piše vaša »Prav? toj ustavnoj komisiji, koji su u svom izvještaju kazali da ta a dm i? da«?) Sigurno je, da nikada nije ta? ko što napisala. Kraj takvog men* nistrativna organizacija nije rđava. (Dr. Svet. Popović: 1 sa svima fi* tali teta, kraj takvog raspoloženja, nama, gospodo, malo pomaže odred* nansij.sk:m stražarima na Drini.) П) ste vi uveli. To nije bila jedna ad? ba u članku 19., koji veli da su sva ministrativna stvar, nego jedna za* zvanja u svima strukama državne službe podjednako dostupna po za? konodavna stvar, a ja sam za to, da bar poresko zakonodavstvo bude konskim pogodbama svima držav? izjednačeno u cijeloj državi. I a ad? ljanima po rođenju itd. Kad, gospo* ministrativna organizacija nije rđa* do, velite da to što »Politika« piše va, a iskustvo nas uči da smo dosele nije tačno, zašto onda ni na jednom istaknutom mjestu bosanske vlade slabo izgrađivali nove organizacije i da nismo pokazali mnogo stvara* nije do sada bio ni jedan musliman? Ličkog duha u zavođenju novih or* (Ministar za Konstituantu: Jesmo ganizacija. Zato, gospodo, dokle mi li pristali da musliman bude pove# ne budemo spremni da stvorimo bo* I renik unutrašnjih dela u Bosni?) lje organizacije, nemojmo rušiti o* Kada? (Ministar Konstituantu: Ka* no, što postoji i o čemu smo svi u* 1 da smo pravili vladu gosp. Stojana i Protića.) O tome mi nije ništa po* vjereni da je dobro. Ovaj nacrt ustava govori i o sa* I znato. Ostavimo sadašnji mome# moupravama oblasti. 1 kad se hoće , nat, ali bilo je momenata, k^da smo da istakne glavna karakteristika o? I ja i g. dr. Krasnica pomagali vladu, voga ustva u pitanju našeg unutar* (Predsjednik: Mislim, da jc i sada njeg uređenja, onda se s nekim oso? I pomažete.) O tome ćemo docnije govoriti. Bilo je momenata kada hitim zadovoljstvom naglašuje, da ovaj nacrt ustava daje široke samo? ' smo ja i gospodin Krasnica poma* uprave. Da ta stvar bude što ljepša, i gali vladu, to su bila velika i duga na čelo nadležnosti tih oblasti met* i razlaganja, i nikada, gospodo, nije nute su oblasne finansije. I sada, go? . došao ni na jedno mjesto u bosan? spodo. ko to čita, rekao bi: šta ho* I sku vladu ni jedan musliman. Ja sam ćete više, kad se tim oblastima daju i bio povjerenik samo u prvoj Na? i oblasne finansiic? Međutim iz če? I rodnoj Vladi i od ujedinjenja do 1. ga se sastoje te finansije? Kakva su : januara, kada sam tu dužnost napu* ta financijska sredstva? Odakle će i’ stio, pa sve do danas ni na jedno oblasti crpsti ta svoja sredstva? (Dr. više mjesto nije pozvan ni jedan L. Marko vic: To sc predviđa u za* musliman. Bilo je predstavnika svih konu o uređenju oblasti.) Glavno je: grupa, ali ni onda ni na jedno istak? hoće ii te oblasti udarati na narod nuto mjesto nije došao ni jedan nove terete, ili će dobiti nešto od musliman. Čak i ono malo bosan* dosadanjih državnih tereta. To je skih činovnika, što ih ima u bosan? trebalo reći ili u ovom nacrtu usta* j skoj upravi, svi su bačeni na koje* va, ili u njegovu obrazloženju. , kakva sporedna mjesta, gdje apso? (Glas: Vi hoćete samoupravu bez ! hitno nemaju nikakva utjecaja na tereta!) Narod je i onako preopte? ' upravne funkcije državne. (I >r. Še? rečen dosadanjim daćama. Dosa? i ćerov: Iz Bosne je bilo više vaših danje daće su podeseterostručene. : ministara nego pravoslavnih.) Bio Narodu je već dosta tih daća. Za? . je od vaših g. Dr. Krulj. (Dr. ^eće? natrija kod nas plaća u formi prvo? I rov: Samo on, a vaših je bilo neko* bitnog poreza, u formi raznih na? liko.) Samo dvojica i to vrlo kratko meta i obrtnog poreza do 30% od I vrijeme. svoje zarade i ti su ljudi dovoljno Prelazeći, .gospodo, na ostale od* već opterećeni. Oni ne će takvu sa? redbe ovoga Ustava htio bih samo moupravu, koja će im donijeti nove da istaknem, da je već u jednome terete. (Dr. T. Tomljenović: A po dijelu ovaj nacrt Ustava doživio ustavu g. Protića oblasti plaćaju sve propast. To je onaj dio, koji govori činovnike, i to najsiromašnije obla* o dvodomnom sistemu, koji je, ka? sti.) Ja to zamjeram i ustavu gosp. ko izgleda, već pao u vodu. Daj Protića. (Glas: Vi hoćete samo* Bože da i one druge odredbe, koje upravu, a da država sve plaća.) Ho? su sada kamen spoticanja i smutnje ćemo, da se od sadašnjih prihoda između grupa, koje hoće iskreno je? nešto dadne i oblastima, jer država I dinstvo države, koje hoće iskreno je dosta već zagrabila u džepove : jaku državu, daj Bože, da i taj ka* malih porezovnika, a nije ništa o? I men smutnje i spoticanja iz ovoga stavila za samoupravne jedinice. -I Ustava ispadne. Ovdje jc, gospodo, Kad sam čitao ove odredbe u na? više puta pala riječ »sporazum«, a i crtu ustava o kompetenciji tih bu* gosodin predsjednik našega odbora dućih oblasti, kako ih vladin nacrt reče u svome govoru, da se nismo hoće da organizuje, sjetio sam se ujedinili da jedni druge podčinjava? kotarskih vijeća, koje je Austrija mo. Ako to stoji, gospodo, onda zavela u Bosni u t. zv. ustavna od treba da tražimo puta i načina, kako 1910. godine. Ja se nisam potrudio će pri izradi ovog ustava moći da da sravnjujem ove kompetencije, sarađuju svi, o kojima ste i vi o? ali moram otvoreno reći, da je moj svjedočeni, da iskreno i sa puno prvi utisak bio: da su vrlo slične. A ljubavi hoće ovu državu, hoće da o? znam i to, da se ta kotarska vijeća, va država bude jaka, da bude sre? sa svojim »samoupravama«, među đena. Gospodo, nemojte da se nad? kojima su bile i finansije, naravno glasavamo; nemojte da sc majorizi? u obliku nameta na postojeće po* ramo. I vi sami uviđate da je netač* reske terete, nisu gotovo ni sastaja? no ono, što ste uvrstili ч poslovnik la, niti su što dobro učinila. Tako o kvalificiranoj većini, jer se i u o# će, gospodo, biti i sa ovim širokim vome nacrtu Ustava traži, da za pro# samoupravama, koje vi dajete na* mjenu Ustava glasaju dvije trećine rodu. I svih poslanika. Vi sami znate da o* Bilo je, gospodo, govora i o raz* no nije kvalificirana većina, kako je nim mentalitetima, ali se nije govo? vi nazivate. Po tumačenju koje smo rilo o jednom mentalitetu: nije se čuli u Ustavotvornoj Skupštini sa govorilo o mentalitetu jednog dijela pozvane strane, mogla bi se smatra? našeg naroda, il'i bolje reći o pri? ti kvalificiranom većinom i većina radnicima jedne konfesije, naročito od 95 poslanika. Ja sam kraj toga kod nas u Bosni i Hercegovini, koji pitao i pitam: šta je sa ona druga misle da vlast u ovoj zemlji, u ovoj 324 poslanika? Jesu li oni kvalifici* državi pripada samo njima. Ja, go* rana manjina? Ovdje nam je tuma* spodo, ne ću da o tom dugo razla? čeno da je kraj kvoruma od 140 po? žcm, i a ću samo da se pozovem na slanika kvalificirana većina 95. (Mi? bilješku u jednom od ozbiljnih beo? nistar za Konstituantu Marko Trif# gradskih listova, od listova koji bar ković: Kvorumska kvalificirana ve? hoće da sc broje u ozbiljne. U jed? čina. To je velika razlika.) Ali go? noj vijesti, koja govori o popunja* spodo, svi ste vi sami osvjedočeni, vanju predsjedničkog mjesta ze* da vaše tumačenje o kvalificiranoj maljske vlade u Sarajevu, u jednoj većini nije tačno. Najbolji je za to depeši beogradske »Politike«, koju dokaz ovaj nacrt ustava, koji za iz* je primila iz Sarajeva, donose se i* mjenu ustava traži dvije trećine od mena raznih kandidata za predsjed* ukupnog broja poslanika. (Jedan ničko mjesto. Među ostalima, spo# glas: To je za mijenjanje.) Ako, go* minje se i naš poslanički drug g. dr. spodo, hoćete da poštujete, da ne Karamehmedović, čovjek, koji i po namećete svoju volju drugima, on? svojoj spremi i po svojoj prošlosti, da, gospodo, dozvolite da se ovaj pa čak ako hoćete i po nacionalnom ustav može isto onako mijenjati, ubjeđen’u —- jer je po nacionalnom kako je i donešen. 1 ako tako bude? ubjeđenju Srbin — imao bi pravo, te postupali, onda ćete dokazati da da na to mjesto dođe. A šta »Politi# iskrenđ mislite o riječima, koje jc ka« dodaje ovoj vijesti? Ona veli: ovdje g. Vesnić rekao. Sarajevo, 14. februara. Za Makedonce. Iz Donjeg Vaku* fa primismo jučer ovaj brzojav: »S bolom u duši osjećamo izvršene pokolje nad našom braćom u San* džaku i Makedoniji. Tražimo od naših poslanika, da najenergičnije poduzmu korake, kako bi jedanput prestala ova nečuvena zločinstva, i Kod nas vlada velika uzrujanost. — Mjesni odbor.« • Naši ljudi mogu biti potpuno si* gurni, da će naš poslanički klub i o? vom prilikom izvršiti svoju dužnost. Ujedno molimo naše odbore koji su namjeravali održati protestne skup* štine, da to sad ne čine. Bude li to kasnije potrebno, mi ćemo im dati potrebnu uputu. Pitanje na ministra vojnog i mornarice. Po naređenju pozivaju se sada vojni obveznici, koji su rođeni u g. 1898. na redovitu kadetsku službu, i ako su oni u bivšoj austrougarskoj vojsci odslužili po dvije godine, a dosele sc je vrijeme, provedeno u bivšoj a.?u. vojsci uračunavalo u ka? derski rok. Stoga upućujem gospo? dinu ministru vojnom i mornarice pitanje: 1. zašto se vojnim obveznicima, koji su rođeni 1898. godine, ne ura? čunava vrijeme, koje su odslužili u bivšoj austro?ugarskoj vojsci, u ka? derski rok, kad je to drugim vojnim I obveznicima uračunato i 2. da li ste u sluča ju, da zbog važ# nih vojnili razloga ne bude moguće vojnim obveznicima, koji su rođeni 1898. godine priznati odsluženo vri? jeme, voljni narediti da im se kader? ski rok što više skrati? U Beogradu, 7. februara. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. Pitanje na gospodina ministra unutrašnjih djela. Prema ranijim naredbama o za* štiti kirajdžija u Bosni i Hercegovi* ni rješavalo jc utoke i žalbe u stan* benim stvarima povjereništvo mi? nistarstva za socijalnu politiku, kod kojeg je za tu svrhu bio obrazovan i poseban senat, sastavljen od po jednog činovnika pravosudnog i ad* ministrativnog odjeljenja zemaljske vlade., te jednog od samog povjere? ništva. Po samoj prirodi ove stvari trc* ba da ona spada u nadležnost mini? starstva za socijalnu politiku; tako jc u čitavoj našoj državi osim Bo* sne i Hercegovine, jer je kod nas jednom naredbom predsjednika ze? maljske vlade, koja je objavljena i u glasniku zakona i naredaba, ovaj posao oduzet iz nadležnosti povjere* ništva ministarstva za socijalnu po? litiku i povjeren odjeljenju za unu* trašnje poslove zemaljske vlade. Mjesto senata, koji je po svom sa? stavu bio donekle garancija za stvar? no i objektivno rješavanje, rješava sada utoke i žalbe jedan referent odjeljenja za unutrašnje poslove, koji za taj posao nema ni potrebne pravne ni stručne spreme, veĆ4h rje? šava ili po svom ličnom raspolože? nju ili prema uputstvima, koja do* biva od svojih predpostavljcnih. Kraj ovakog načina rješavanja o? vih stvari nijesu isključeni ni poli? tički uticaji, koji ovdje ne bi smjeli imati mjesta. Stoga upućujem na gospodina mi? nistra unutrašnjih djela pitanje, da li ćc ovu, i stvarno i pravno, neosno? vanu naredbu predsjednika zemalj? ske vlade za Bosnu i Hercegovinu izvan snage staviti? zMolim pismeni odgovor. Beograd, 8. februara. Dr. Mehmed Spaho, narodni poslanik. Iz Sandžaka i Makedonije. PONOVNA PREDSTAVKA MUSLIMANSKIH POSLANIKA IZ JUŽNE SRBIJE. I Muslimanski poslanici iz Južne usmrćeno je zadnjih dana od voj# ! Srbije, koji su članovi demokrat? nika i oružnika što puškom, skog i radikalskog kluba (ovaj put što bajunetom, što singirom, što kundakom između 700 do 1000 o? i M. Salihbegović!) upravili su ovu predstavku svojim drugovima i — soba, a među njima većinom nevina predsjedništvu Konstitu? djeca i žene. Desio se slučaj, da je mati ubijena i da je dijete ostalo si* a n t e: »Potpisani zastupnici Južne Srbi* sajući sisu 24 sata, pa kad.je došla je te Sandžaka i Kosova kao oče? druga patrola, isto je dijete natakla vici, a i na podlozi istinitih izvje? na bod, usmrtila ga i bacila u vatru. staja od pouzdaniji osoba, slobodni Ovakvi se slučajevi ponavljaju svaki smo da uputimo upit na predstav? dan i mjesto da se traže odmetnici ništvo ustavotvorne skupštine o zu* i pljačkaši, ubijaju se nevina djeca lumima, koji se čine na nevinim i žene, a kuće se s blagom po o* muslimanima u našim krajevima od ružnicima i vojnicima ne* strano civilnog činovništva i v o j# milice pljačkaju. n i k a. Da ovo dokažemo navodimo Mi, premda smo članovi vladine slijedeće: većine, ne možemo izdržati gleda* U zadnje vrijeme se u krajevima jući, kako se neprestance ubijaju i nahijama Kosova, Prizrena, Meto? nevini i pljačkaju naši domovi. Mi hije, Sandžaka, Skoplja, Ohrida i smo poslati, da naročito zastupamo Kajkandelena od strane civilnih islamski dio našega naroda iz tih vlasti čine takvi zulumi na musli? krajeva, a mi ćemo se održati u sa* manskom stanovništvu, da to рге? danjem položaju ne gledajući te u? laži svaku mjeru i da se ne može žasne događaje, o kojima ne smije? dovesti nikako u sklad s osjećajima mo skoro da mislimo. Molimo pred? čovječnosti i humanosti. Svaki stavništvo, da već jedanput učini se dan ubije na stotine ne* kraj ovim zulumima i pokolju, a na* vine djece i žena. To sc ne? ročito tražimo, da bi se poslala prekidno nastavlja i zulumi dalje jedna parlamentarna ko? traju, premda su muslimani iz San? misija, koja bi otišla na lice mje? džaka, Makedonije i Južne Srbije sta da nepristrano izvidi, da se kriv? prijateljski raspoloženi ci pronađu i uzmu na odgovornost prema ovoj državi i premda žele, prema zakonskim propisima. da sc u ovoj državi uvede red i mir. Ako se ovo ne bi izvršilo, očitu? Vidjevši potpisani, kako se ovi zu? jemo, da ćemo svi, bili u radikalnom lumi neprestano čine, dolazi nam u ili demokratskgm klubu, iz ovog misao i dovodi nas do uvjerenja, povući konzekvencije i ići dru* da se ide za sistematskim gim pravcem, da dođemo do poništenjem i istreblje? zakonske zaštite.« njem islamskog elementa • u ovim krajevima. Vidjevši sve ovo dolazimo do u* Kako se vidi, obistinio se naš br? vjerenja, da se ovo vrši sa znanjem zojav iz pretprošlog broja i Makc? i krivicom vlasti. Kako smo donci se zaista komešaju. Hoće li mi od pouzdanih osoba izviješteni, vlada biti na visini, drugo je pitanje. TALIJANSKI NOVINAR O MACEDONIJI. U dopisu iz Beograda poznati ta? blasti našega jezika. Međutim u o? lijanski žurnalista Luciano Magrini vom dopisu moći će naša vlada da opisuje u milanskom »Secolu« prili* nađe mnogo pouke, jer konačno — ke u Maccdoniji. Njegov prikaz je veli »Obzor«, iz kojeg prenosimo o> u mnogočemu pretjeran, a njegovo vaj članak — Magrini jc smatran stanovište u pogledu nacionalne pri? dobrim prijateljem Srbije. padnosti isključuje ovu zemlju iz o? Magrini crta teške rasne borbe. ' �Epoi 255 Broj kojima je Macedonija od vajkada bila izložena. Netom je prestala turska vlast nad Macedonijom, za* počela je iz Beograda i Sofije žesto? ka propaganda. Na maccdonskom području vršena su nad pučanstvom takova nasilja, da je ono s pravom požalilo za Turcima, koji su — ka* ko Magrini vela — bili tolerantni i dozvoljavali svim narodima da se slobodno razvijaju. Za vrijeme ra? ta Macedonija je potpuno uništena od Bugara, Austrijanaca i Nijema? ca, a nakon primirja izvrgnuta jc progonima Srba. Magrini okrivljuje mirovnu kon? ferenciju, koja je neuillyskim mirov* nini ugovorom — a namjerom, da kazni Bugarsku — udovoljila pretje* ranim teritorijalnim zahtjevima Sr? ba, darovavši im ogromna područja, koja su pretežno bugarska ili pobu? garena. U tome on vidi sjeme no? vim razmiricama na Balkanu. Napa# da srpske vlasti, što u Macedoniji ne će da priznaju Bugare, pa sve proglašuju »bugarašima«. Dok vla? sti tako, ponekoji sveučilišni profe? sor, koji hoće da bude objektivan, priča kako jc jezik Mecadonaca ne? ka slavensko?macedonska jezična smjesa, pa da se može lako da navi? ne na srpski ili bugarski govor. Ma? grini sc dalje buni što je tim ncuilly? skini ugovorom iz strateških razloga dodijeljen Jugoslaviji bugarski grad Zaječar. O prosvjetnoj politici, koja se provada u Macedoniji, kaže da je vodena u pravcu, da cio macedon? ski živalj posrbi. Iznosi statistiku škola, koje su u bitoljskom vilajetu g. 1903. postojale. Onda je bilo 369 grčkih, 265 bugarskih, 24 rumunjske i 45 srpskih škola. Srbi su se pozu? rili, da zatvore grčke, bugarske i ru? inunjske škole. Nijesu propustili da ne zatvore i bugarske crkve. Službe? ni jezik u Macedoniji postao je srp? ski, a ko taj jezik ne pozna, mora da preko tumača razgovara sa državnim funkcionerima. Macedonija je, veli Magrini, pot? puno demoralizovana i k o r u m p i? rana od strane srpskih Či? n o v n i k a. Da bolje osvijetli ma? cedonske prilike donosi u cijelosti poznati članak beogradske »Repu? bhke« pod naslovom »Macedonski pakao«. Na kraju članka Magrini o? paža da se Bugari nastoje približiti Srbima, ali da to Srbi ne će. Donosi jedan primjer srpske netrpljivosti: U okružju caribrodskom jedna je vojnička srpsko?bugarska komisija provađala razgraničenje, a jedan । srpski general, koji nije bio član ko? misije, htio je da nametne svoju vo? Iju svima, koji su bili u komisiji. Da to postigne udario je šakom u lice bugarskog pukovnika Kišova. Ovaj je reagirao, pa izvadivši revolver na mjestu ubio srpskog generala, a za? tim sebe. Na koncu zagovara srpsko?bugar? sko zbliženje, jer je ono glavna os? novka balkanskog mira. Nabraja na? silja, koja se u Macedoniji prova? daju i ističe da je to glavni uzrok, što su u Macedoniji pri posljednjim izborima birani komunisti. Ekonomske su prilike također strašne. Pučanstvo nema poljopri? vrednih sprava, rasplodne stoke, a vlada ne poklanja svemu tomu paž? nie, jer joj je isključiva briga, da imena koja svršavaju na »ov« pre? tvori u »ić«. O kolonizatornoj akci? ji, veli Magrini, da su srpski kolo? niste, koji su dovedeni iz Dalmaci? je, Bosne i Crne Gore naseljeni na imanjima Turaka i Bugara, koji su pobjegli. Čitava akcija vođena je bez naročitog plana. Uslijed toga koloniste, kad vide, da se vlada za njih iza kako ih je naselila dalje ne brine, prelaze u redove nezadovolj? nika: u opoziciju protiv vlade. Re? gistrujc vladinu namjeru, da Koso? vo naseli Kozacima. Bilješke. Karakteristična šutnja. U Skoplju je ovih dana zaklana jedna pravo? slavna porodica. Krivci su zločina opet pravoslavni. Tim povodom je Beogradski »Balkan« donio najprije brzojav, pa onda jedan dugačak do? pis, a u zadnjem broju donosi još jedan. Izgleda, kako se je razmahao, da će donijeti još nekoliko dopisa. Стоана — Stana 3 .WA^A“ — „PRAVDA*4 Međutim taj isti list mramorkom šuti o — hiljadi zločina, što su sc u zadnje vrijeme izveli u Makedoniji. Što je još značajnije, u tom se za »Balkanom« povodi gotovo sva beo? gradska štampa. Svi šute, svi su »neobavešteni«! Kako bi bilo, da se »Balkanov« K. zaputi u Prištinu i da koju gukne i o ovim zločinima? Nepristojno je šutjeti samo onda, kad je riječ - o stradanju muslimana. Bizantinstvo. Zagrebačka novina »Riječ« u 34. broju od 12. ov. mj. obara se u uvodnom članku »Jest, svih se nas tiče« na pisanje lista »Hrvata«, koji je najoštrije osudio postupak državnih organa u Mace? doniji u stvari užasnih zuluma, koji se čine na tamošnjim muslimanima. »Riječ« citira iz Hrvata ovo: »Sa? mo maćedonski nastroje? ni mogu danekriknu na strahotu, da policijski službenik probode dijete nasisi mrtve matere i da ga onda baci u vatru«. Na te ri? ječi nadovezuje »Riječ« ovo: »Ra? žurnije se da »Hrvat« ne zna, da li je koji policijski činovnik u Make? doniji zaista učinio takav ili sli? čan zvjerski zločin. Razumije se, da »Hrvat« znade, da će taj zločinac, ako uopće postoji, biti kažnjen svom oštrinom zakona. Razumije se, da »Hrvat« tačno znade, s kak? vim se golemim poteškoćama ima da bori danas vlast svagdje, a na? ročito u onim krajevima, da zaštite život i imetak državljana od haj? dučkih bandi i odmetnika.« Od svih tih »razumije se« razumi? je se baš protivno onome, što »Ri? i | । I ječ« govori. Razumije sc, da i »Ri* ječ« kao i »Hrvat« dobro zna, da je u Makedoniji jedan državni organ probo dijete na sisi mrtve matere. Za to imaju očevici,svje? doci, imena ubijenih i poništenih sela, za to jamče svi muslimanski poslanici u konstituanti iz Južne Sr? bije. »Razumije se, da »Riječ« tačno znade, da taj zločinac po svoj pri? lici ne će biti kažnjen. Za to nam jamči ona ministarska nemarnost, koja na pr. sve do danas nije dala meritornog odgovora na upit dra Spahe u septembru prošle godine ra? di zvjerski utamanjenog cijelog se? la Pesočani, u kom je ubijeno 48 o? soba. Ministar unutarnjih djela o? bečao je tada, da će poslati »inspek? tora«, da izvidi tu stvar i osim toga obećanja do danas nije ništa vise u? činjeno. Nije niko predveden ni sudu, i ako sc tačno zna, da je to divljačko djelo počinio sreski pisar iz Ohrida sa žandar? mirna. Napokon se razumije, da i »Riječ« zna, da bi se vlast imala boriti sa mnogo manje poteškoća i da odmetnika ne bi uo p ć e n i b i? 1 o, kad bi se postupalo u tim kraje? vima i po kakvom zakonu. Što mi najbolje razumijemo jest bizantinstvo »Riječi«, koja zabašuruje kao sunce jasne stvari i od crna pravi bijelo. Samo neizmjer? no bizantinstvo i potpuni nedosta? tak’ čovječnosti omogućuje »Riječi«, da uzima čak u obranu vlast, koja ne samo da ne čini ništa, da se spriječe, nego koja se svjesno oglu? šuje na grozne jauke iz Makedoni? je, koje svako iole čovječansko srce moraju da duboko potresu. ’ : । : • ■ , | | : ! • i I I РаШ1Ш pregled. Istraga radi progona muslimana u Južnoj Srbiji, iz Beograda javlja? ju: Ministar unutarnjih djela po? slao je jednog inspektora u Južnu Srbiju, koji će povesti istragu po žalbama muslimanskih demokrat? skih i radikalskih poslanika iz Juž? ne Srbije. Turski problem. Bekir Sami, ko? mesar za izvanjske poslove kod an? gorske vlade, brzojavio je Visokoj Porti, da je njegova vlada zaključila va. Da bi se ovi obišli, antanta je u? imenovati članove turske delegacije, tanačila, da njemačka državna ban? koji bi zastupali prava Turske na ka otvori kredit svojim trgovcima, londonskoj konferenciji. O samim pregovorima između an? koji će u ime ratne odštete lifero? vati razne industrijske artikle sa? gorske i carigradske vlade dobiva vezničkim vladama. Osim toga bi pariški »Temps« iz Carigrada ove Njemačka imala da u ime odštete informacije: Depeša Mustafe Kema? od svoje cjelokupne eksportne robe la stavlja slijedeće uslove Carigrad? naplaćuje 12 postotaka njene vrijed? skoј vladi, radi prisustvovanja na nosti. Protiv ove zadnje mjere na? konfercnci u Londonu: Sultan mo? ročito su ustali njemački industrij? ra izdati iradu, kojom se priznaje ski krugovi. Oni tvrde, da bi time vlada u Angori kao jedina turska njemački eksport potpuno zastao, vlada. Sultan ostaje u Carigradu, a jer Njemačka i bez toga danas jed? vlada predbježnefu Angori. Kabinet va može da konkuriše svojim izvo? u Carigradu biti će raspušten i na? doknađen ministarstvom od Ango? zom na vanjskim tržištima. re. Angora jamči za isplatu budžeta Jedina nada, koja je Njemačkoj carskoj obitelji i činovnici? preostala, sastoji se u tome, da će sultanu, ma.« Ovi uslovi su od sultana i čari? se Amerika iz svog vlastitog intere? gradske vlade odbijeni, ali se pre? sa oprijeti tim pariškim zaključci? govori još uvijek nastavljaju. ma. Kako je poznato, Amerika nije Resignacija Dra Simonsa. »Ber? uopće ratifikovala ni versajskog u? govora. Izbor Hardinga, predstav? liner Zeitung a. M.« javlja, da je nika američkih visokih finansijskih njemački ministar inostranih djela krugova, za predsjednika Sjevero? Dr. Simons u razgovoru sa zastup? američke Unije čini tu ratifikaciju nikom Hoarstove štampe Wiegan? još nevjerojatnijom. Da Amerika dom izjavio: »Mogu samo toliko re? još odsada ne odobrava tih zaklju? ći, ako njemačka vlada makar za čaka, pokazuje najbolje njujorška malenkost odstupi od izjave koju burza, na kojoj je 31. januara, kad sam dao u parlamentu, a po kojoj je došla vijest o pariškim zaključci? se pariški zaključci ne primaju, ne ma, njemačka marka pala od 1.74 ostajem niti časak na svom mjestu, a pobrinuti ću se, da moj nasljednik centa na 1.56, a slijedećeg dana na 1.52. Tako je jednim udarcem opet vodi istu politiku.« Kada ga je no? poništeno staranje Amerike, da nje? vinar upozorio da bi antanta u tom mački novac postane sposobniji za slučaju upotrijebila silu, odgovorio je ministar: »Onda ćemo se poko? plaćanje američke robe. Ali je naj? karakterističnije, da je istog dana riti jedno vrijeme i snašati jade«. Nova stranka u Čehoslovačkoj. snižena vrijednost i svih ostalih ev? ropejskih deviza. Kakvo neraspolo? Nacijonalnoczemljoradnički »Ven? ženje mora to proizvesti u američ? kov«, kako iz Praga javljaju, poziv? kim industrijalnim krugovima, jas? lje sve pomirljive elemente između no je svakome, ko zna da se Ame? Čeha i Nijemaca na zajednički istup rika već sama guši od hiperproduk? i osnivanje zajedničke stranke cen? čije i da ne može živjeti bez inten? truma. Njemački listovi nagađaju, da je članak pisao poznati pobornik zivnog eksporta. Harding nije još preuzeo od Vil? sudjelovanja Nijemaca u vladi, biv? sona predsjedništvo republike, ali ši ministar Švehla. ta pojava na burzi bila je već dosta, Američka komora. Kako je po? da francuska vlada zaželi odgodu znato uložio je predsjednik Wilson londonske konferencije do iza Har? svoj veto protiv billa o sniženju dingova nastupa, do 4. marta, i pred# broja efektiva američke vojske na loži da se na konferenciji prouče 175.000 ljudi. Kako se dalo predvi* njemački protupredlozi. Londonska dati, komora je ponovno glasala novina »Westiminster Gazette« cr? protiv predsjednikovog veta, od? ta to američko neraspoloženje ova? bivši ga sa 217 protiv 16 glasova. ko: Francuski političari počinju u? Drži se, da će i senat učiniti isto, viđati, da su na dvostruki način po? čim primi notifikaciju predsjednikom vrijeđeni američki interesi: prvo vog veta. tim, što se udara carina na Industrijalna kriza u Belgiji. Bcl? njemački eksport, a drugo gijski kralj Albert upravio je mini? kontrolom njemačkih ino? starskom savjetu poslanicu, kojom str a nih z a j m ova. U oba sluča? ga poziva, da preduzme korake pro? ja antantini su državnici izašli iz tiv industrij alne krize uočivši sve granica mirovnog ugovora, jer pa? poteškoće. Poslanica upozoruje na riški zaključci tangiraju i Ameriku, važnost ujedinjenja svih sila i kon? Posljedice papinih zaključak Ovih dana je konferencija šefova antantinih vlada u Parizu završila svoja vijećanja, koja su se kretala poglavito oko uglavljeni a načina: kako će Njemačka plaćati ratnu od? štetu. Sudeći po novinskim vijesti? ma iz Engleske i Francuske, postig? nut je između ove dvije velesile pot? puni sporazum u tom pitanju. To pokazuje i najnoviji govor Lloyd George?a u Birminghamu, što ga je držao nakon povratka iz Pariza. Ta? ko oštro protiv Njemačke nije Lloyd George u ove dvije godine poslije rata nijednom govorio. Rekao je, da je čitav njemački narod, uklju? čivši i socijaliste, s oduševljenjem sudjelovao u njemačkom napadu od 1914. Zato mora sada čitav narod i da plaća one ogromne štete, koje je nanio Francuskoj i saveznicima. Svota, koja je prema njegovim rije? cima minimum traženja i koja ne iz? nosi niti svote mirovina (1), što ih plaćaju Francuska i Engleska, pro? računata je na šest milijardi zlatnih maraka na godinu sa trajanjem od 42 godine. Ukupne otplate predstavljaju da kle kapital od 226 milijardi zlatnih maraka ili 3 bilijuna njemačkih pa? pirnatih maraka. Ta je suma šest puta viša od cijelog njemačkog na? rodnog imanja, koje je 1917. iiznosilo 42 milijarde maraka u zlatu, ali koje je uslijed gubitka kolonija i preko? morske trgovine danas znatno palo ispod te sume. Lloyd George tvrdi da Njemačka može lahko da plaća tu ogromnu svotu, glavni je argume? nat što to ona mora činiti. Kad se je u Njemačkoj čulo za taj račun, digla se u cijelom narodu silna bura. Sve partije u parlamentu jednodušno su ustale protiv toga i svi ističu, da to znači potpuni finan? cijalni slom Njemačke, slom za u? vijek, što bi imalo nedoglednih kob? nih posljedica i po cijeli svijet. Iz? među raznih protesta vrijedno je naročito istaknuti protest trgovačke komore u Berlinu, koji među osta? lim izvodi ovo: »Nerazboriti i nečo? vječni plan antante ubiće preduzeb ni duh i volju za radom u Njemač? koj. Za čovjeka, koji jasno posma? tra stvari, iščezava svaka nada na kakav bilo usp jeh u dojdućim dece? nijima, pa na vidiku stoji posvemaš? nje osiromašenje, iseljenje mladog i inteligentnog dijela pučanstva, i iz? umiranje milijlona uslijed oskudice životnih sredstava.« Načini, kojima se misli utjerati ta ogromna isplata, vrlo su kompliko? vani radi nestalnih novčanih kurze* I pa i cijeli svijet. Sjedinjene Američ? ke Države ne će dopustiti, da ih iko svojevoljno sprječava u trgovanju s Njemačkom. One ne će do? pustiti, da same one plaća? ju njemačke dugove na os? n o v u jednog o b i č n o g d c? kreta, koji je izdan bez sp o r a z u m a s n ji ma. S pariškim zaključcima biće naj? zadovoljniji — Lenjin i njegovi dru? govi. Ogromni val nezadovoljstva u Njemačkoj ide njemu u račun. Po? rast nezaposlenih u Njemačkoj ide njemu u račun. Ljutnja Amerike na Evropu ide opet njemu u račun. Na? cijonaJni boljševizam njemački, ko? ji je čedo versajskog ugovora, a ko? ji je u najnovijim pariškim zaključ? cima našao izvrsna druga, širi se sve više po Njemačkoj i to, što je naj? upadni je, najjače se širi među nje? mačkim studentima, koji su do pred rat bili nacijonalno konzervativniji, nego igdje u Evropi. Pomirijivosti nigdje na svijetu! Mržnja se gomila neprestano i ako ovako ustraje, doći će neminovno do novih ratova, koji će evropsku civilizaciju posvema uništiti. �Broj 255 — tpu; »PRAVDA* — Ju А£Дл* Straaa 4 — Сграна centrovinja svih sredstava, da se iz* i rodnih Vijeća i kaže, da su ona bila radi program na tcme’jii kojeg bi ac ; kao neka policija. Ističe (jedva jed* nom pravom farbom), da je u nji» sadašnja kriza dala ukloniti. ma »b r i s k i r a n a • bivša musli* manska Narodna Organizacija. G. Ljubo Nikolić blagodati u ime zbo* га poslanicima i na koncu veli, da se »u našoj državi treba da sluša glas kralja Petra i Aleksandra«. NAŠI ISELJENICI U ČARI« Mi o toj skupštini imamo toliko GRADU. Tuže nam se mnogi mu* da primjetimo. da se je na njoj go* slimani iseljenici, koji bi htjeli da se wrilo vrlo gospodski i da se g. Spa* povrate kućama u Bosnu, da već lajković nije trebao povesti za Co* mjesecima čekaju u Carigradu na koritom pa uzeti u usta riječ »Jugo* putnice, koje im poslanstvo ne će da vina«. Ta je riječ Čokorilov prođu* izda. Doznali smo na ovdašnjoj ze« kat, a njemu, kako je poznato, ni maljskoj vladi, da ona nema ništa srpski dio naroda nije na izborima protiv povratka ovih iseljenika, te dao svog povjerenja. Prema tome tu stvar iznosimo na javnost, ne bi g. Spalajković netočno govori, kad U tim potsjetili onog činovnika na kaže, da tu riječ upotrebljava — na* ministarstvu inostranih djela ili na rod. poslanstvu našem u Carigradu, da Pozor putnici! Odjeljenje javne potraži među zaturenim aktima taj bezbjednosti ministarstva unutraš­ veoma važni spis, jer ljudi troše u njih djela saopštava: Obraća se paž* Carigradu i zadnji krajcar, a mnogi nja licima koja raznim ciljevima pu* se pate i glađu, jer je — domovina tuju u inostranstvo. ela prvo sebe na njih zaboravila. obezbijede novčanim sredstvima, Radikalna skupština u Sarajevu. 1 jer u slučaju ostajanja bez novaca U utorak. 8. ov. mj., održana je u ' u inostranstvu naša predstavništva Sarajevu skupština radikalne parti* nisu u mogućnosti ukazati novčanu je, pa ćemo prema izvještaju »Srp* pomoć radi povratka u domovinu. ske Riječi« ukratko prikazati sadr* Glavna skupština »Merhameta« žai govora na toj skupštini. održavati će se u petak dne 18. o. Prvi je govorio dr. Vladimir An* mj. u 2 sata po podne u lsi. čitaonici drić i pozdravio dra Miroslava Sna* (kiracthani), pa pošto se s obzirom lajkovića, koji odmah uzima riječ i na skupoću tiskanica posebni pozivi počinje sa izborima u Hrvatskoj, ko* neće slati, to se ovijem pozivaju svi ji da »znače bacanje rukavice, a članovi da ovoj skupštini prisustvo* može biti i izdajstvo prema država vati izvole. noj ideji. Kaže, da je taj problem, Zabava »Gajreta«. U dupkom pu* to jest političke prilike u Hrvatskoj, koje su nastale poslije izbora — noj dvorani Društvenog Doma bila »trebalo riješiti odmah poslije po* je sinoć zabava muslimanskog pro* svjetnog društva »Gajreta«. Birani slije pobjede na konferenciji mira«. program izveden je upravo preciz* Ovaj provizorij od dvije godine ni* no. Pjevačka društva »Trcbević« i je donio ništa: intrige, rastrojstvo, »Sloga« upravo su se natječaja u iz* sterilnost parlamenta, trošenje poli* pod ravnanjem gg. Ulchle i tičkih energija — simptomi su ovo vedbi vremena, koje je našnarod Bajca. Palmu čitave večeri odnijela nastavnica Obi. muzičke škole nazvao — jugovinom, koju on je gđca B. Hellcr sa sjajno izvedenom mrzi i za koju je uvjeren, da ne mo* canzonettom Ambrozija uz diskret* že dalje postojati.------ Mi ne mc* nu i vještu pratnju g. Menšika, žemo dozvoliti Hrvatima odvajanje. Grunda, Tilera i Bajca. U ukusno ----- Sta bi b lo s njima, da nije bilo srpskih pobjeda? Iz bratske sami* dekorisanim nuzgrednim prostorija* razvilo se iza koncerta ugodno 1 o s t i i plemenitih osjećaja dali ma a u velikoj dvorani ples. smo im ono, što danas imaju. Mi posijelo, Odbor »Gajreta« na čelu sa svojim ćemo ih slobodom naučiti slo* predsjednikom g. Kurtovićem može bodi i natjerati (!) i h, da budu biti potpuno zadovoljan sa silnim slobodni građani, a ne sluge.« Za uspjehom svoje priredbe, koja je današnji vladin blok kaže, da »ne će u svakom pogledu nadmašila sva ni za čas skrenuti sa svog očekivanja. pravog puta«. Na gornji način piše o zabavi Srpsko pravo na Bosnu temelji i na riječima — bivšeg ruskog cara »Jugosl. List« pa držimo da s naše strane nije potreban poseban ko* Nikole, koji mu je rekao, kad je O materijalnom uspjehu za* Potiorek protjeran iz Srbije: »Sad mentar. bave izvijestićemo posebno, dok se su Bosna i Hercegovina za uvijek svrši obračun. srpske!« Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. Zetim je uzeo riječ g. dr. Milan Mjesni Odbor J. M. O. u Sanskom Srškič. koji opširno tretira nartijske Mostu sakupio je prilikom proslave odnose u I ’stavotvornoj Skupštini. Među ostalim kaže, da su Korošec, godišnjice naše organizacije svotu Drinković i Krasnica bili smislili lu* od K 1070 za »Pravdu«, na čemu se kavu ofanzivu protiv radikalsko*de* najljepše zahvaljujemo, divili ple* meniti darovatelji, a i drugi se odbo* mokratskog bloke, ali kad ih je on upitao, bili primili bar Protićev na* ri ugledali u ovaj pohvalni rad na* crt ustava, odgovorili su mu, da to i šeg odbora u Sanskom Mostu! MUSLIMANSKA TRGOVAC* ne može nikako biti. »Trebalo je, : veli g. Srškić, u ovom principijel* KA I OBRTNIČKA BANKA ZA nom pitanju stvoriti samo misiju I BOSNU I HERCEGOVINU DIO* NIČARSKO DRUŠTVO U SARA* rupu, pa da se napravi carska dža* JEVU javlja ovijem gospodi dioni* da«*. Dalje veli, da »u pitanju ustava ne smije biti kompromisa« i da će čarima iz Sarajeva, da se izvorne di* vrijeme izliječiti Hrvate i Slovence onice I. emisije mogu od danas po* »od zabluda i predrasuda«. Kaže, dignuti na njezinoj blagajni. Goopo* »da je smska vojska ušla u ove kra* di dioničarima iz provincije razasla* jeve ne čekajući, da se pravi kom* ne su dionice poštom. promis sa ovim budima«. Pri koncu i KUCA na prodaju na Vratniku, je govorio o razlici između Pašiće* Dvornička ulica, sastojeća se od 3 vog i Protićevog nacrta ustava i iz* I sobe, kuhinje, magaze, štale, avlije, javi ju je se za Pašićev nacrt. bašće i nuzgrednih prostorija; čije* Pobije njega je dr. Vladimir An* j na K 30.000. — Upitati kod kahve* drić pobijao važnost bivših Na* | džije kod kapije na Vratniku. Domaće vijesti. Dr. S. Alečković, advokat u Travniku, preselio jc kancelariju u I. kat kuće prema postanci brzoj, uredu. Prva norootvoreiia MUSLIMANSKA APOTEKA kod CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajou, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-paplr 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, Mniranog kanciaj-Dapira 12 kg teškog 1000 araka 6S0 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanje se no računa. Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Kratno ugodno čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra* ▼i Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci* jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. knate li pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim nra* vim Elsa*pilulama! 6 kutija 18 kru* na. Švedska aeludčana tinktura 1 ve* lika boca 20 kruna. Omot i poštari* na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. BašCnršija, Hotel Dhazi AHMEDA TATARhVIĆA snabdjevena je втнпа Ijtkovima, pa ee preporučuje svima muslimanima. Ima tate ribljeg aejtina (bolnkjaga, baleama sa gušu. Epihptlcon protiv padavki, kopove sa kuovet sa iznemogle mnfcke starije osohe, katran eujl-voda protiv kašlja, plodnog katarha i tuborkuloae, Obriol mast sa skidanje dlake, otrov ta miševe, eerail pomada i porcellan p<»aiđa. Svo ovo artikle dobiju trgovci jeftinije kad unmu malo voću količine. Oglašujte u „Pravdi". I PAPIRNICA $ I HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje svoje bogato stovarite 4 $ svih vrsta papira, kancalarijskog I J ♦ školskog pribora. — Naručbe ве ♦ Ф obavljaju brzo i točno. X X 1 Cijene umjerene. ▲ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Porube urEdništvfl. Akademičar, Zagreb. Izvolite primiti na znanje, da je »Kafana Korso« opet povra­ tila naš list. Slično je i sa drugim zagrebač­ kim kafanama. Pa opet na<s urgirajte! „Мје-еса“ Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 I Ahbabu. Bos. Novi. Kako vam može pa­ sti na um, da bi tamošnji dopis mogao pi­ sati vaš kadija. Pustite čovjeka u miru, jer on zaista nije ni ni kakvoj vezi sa našim listom. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogrrljskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja I Kirurg, instrumenata, kao i fotografski*! aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svin mineralnih voda i L d. Miševi, štahori, stjenice i žohari TrešEljaL ISKRICE. Dosadainji mi je psudonim bio »Kantarska kuka (kuka s kantara); isadanji je »Kantar s kuke«. Novi kurs, povi i pseudonim. Šerlf-ur. »Rulja je isto što i stoka bez duše i pameti«. »Domovina« br. 14. Javljam сцвпја em psčflastva da po narudžbi brzo i solidno izrađu­ jem na male i velike količine uz vrlo umjerene cijene, najmodernije i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite mo|a najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12 —, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12. • Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12‘—, Mast za uši na blagu K 5’— 112 , Prašak proti mrava K i0.—,Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 nker, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni Orlentalne oapuče zastopnki traže se! Nudjamo odmah otpremljive Iz Zagreba u svakoj veličini, staklene ploče Kameriine Šivane, ženske lak cipele u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje eilluđerv, me­ dicinske bečice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. turumbadžija. tvrde muške cipele l-a kvalitete. Naručbe se odmah izvršuju kod: Skladište čeSk h tvornica stakla I porculana llrifđ Tambur јз, Eazendžiluk 28. ZAGREB, k aj paromlina. WEISS i DRUG, Hasan Mula Osmanović (Tuzlak) (ex-..Societe Commerciale Chark") uvozno-izvozna trgovinh, komisionarni posao Cons'ple, Staro. Balouk-Pazar, Helvadji 3. Brzojavi: Hassmanovtch Cons/ple. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000000 Podružnice u !3- Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije, Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i nrodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odeovcrai urednik; Ibrahhn Muhić. Vlsjmik: Centra ini Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Ka|oa, Sarakv®. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f51423e6f52ad1bee4591dcb2408b6f.pdf 6c3abcc10da4f0b20f9c178537595ae8 PDF Text Text pojedini огој К 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za паби državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo i uprava nalaze se u КгаЦа Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИ^ ‘•koj 18 (25б) МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Saraievo. četvrtak 17. februara 1 *21. (8. Džem-ahar «339.) Šutnja pomalo popušta. STANJE U MAKEDONIJI NE DA SE VIŠE ZATRPATI. - OBRA^ ČUN DOLAZI. Da, šutnja pomalo popusta. Ne ide u kačake, odmeće se od koristi više nikakvo utrpavanje, ne vlasti, i odmeće se od tih basne ispričavanja i kojekakve ad* vlasti baš zbog n j i h s a m i h. vokatske smicalice: dosadan]a u* Jer u tim krajevima vlasti ne valja* prava u Sandžaku i Makedoniji do* ju. Svo, sa malim izuzetkom, civil# živjeće siguran lom i moraće se iz no činovništvo nije doraslo svoga temelja promijeniti. U prošlom bro# poziva, ili je prepredeno i otišlo u ju citirasmo nekoliko stavaka iz u* te krajeve, da za nekoliko vodnika zagrebačke demokratske mjeseci dođe do koje pare, »Riječ i«, po kojima se da zaklju* pa da se poslije zahvali na držav* čiti da se neko i neko žefft poslužiti nu službu. Mi u to vjerujemo, jer starom metodom u opsjenjivanju smo se uvjerili. naše šire javnosti. »Riječi« je zapeo Na Kosovu danas ima toliko žan* za oko jedan stavak u »Hrvatu«, po darmerije, koliko ni Turska kojem se »zulumi oblasnih or* nije držala, a do 1915. godine gana u Macedoniji tiču jednako za* mi nismo imali tamo ni jednu stupnika iz Slovenije, Dalmacije, četu. I što više ima tamo žandar* Hrvatske i Vojvodine, kao što i za* ma, u toliko se više množe kačaci. stupnika Srbije i Macedonije«. I Ni na kraj pameti nam nije da srna* odmah, kao baba na kahar, potrčala tramo za uzrok odmetanju žandar* da taj značajni stavak zabašuri na meriju. Ona nije. O tome nam ja* taj način, što diskusiju o tom hoće sno govori požrtvovanje naše žan* da svede na stanje — u Hrvatskoj, darmerije u borbi sa kačacima, ko* zamjeravajući politici g. Radića i ja ima dosta gubitaka u mrtvu i Narodnog kluba i hva’eći se da su ranjenim oficirima i vojnicima. Na demokrati prvi iznijeli parolu: »Jest, protiv, žandarmerija je ta koja u* svih se nas tiče kakvo je stanje u Mva rešpekt kod odmetnika i kod svakom dijelu Jugoslavije«. drugog stanovništva. Žandarmerija Puštamo na stranu kritiku »Riji* uhvati koga opasnog kačaka, a is* leđne ga vlasti puste za dobar ot* ci« u koliko sc odnosi na stanje u Hrvatskoj i ovdje ćemo da se po* kup. To j e istina i o tome p i* sac ovih redaka ima doka* novno osvrnemo na njene stavove, koji se odnose na prilike u Makedo# z a. On je također dobio i uvjerenje niji. Ona veli: »Razumije se da »Hr# zašto građani, poglavito Arnauti, vat« znade, da će taj zločinac (!), bježe u šumu? Od ucjena! ako uopće postoji, biti kaž# njen svom oštrinom zakona«. Dalje Mi smo razgovarali sa jednim od govori o poteškoćama vlasti s koji* n a ј o k o r j e 1 i j i h zlikovaca ma sc ima boriti »da zaštiti život i koji je sada u pritvoru kod žandar* imetak državljana od h a j d u č* menije u Prištini i dobidi uvjerenje, k i h bandi i odmetnika«, a da je on, kao i mnogi drugi, onda pita: »Ta zar (»Hrvat«) ne u* otišao u goru zbog toga, što je bio zima čak i razbojničke, od# ucjenjivan od raznih predstavnika metničke bande u zaštitu pro* vlasti. I to tako ide jednako; tiv g. Draškovića kad piše: On jedan ih ucijeni i otjera u goru, a (Drašković) poziva one koji su se drugi ih pušta iz pritvora također za pare. I u svima tim slučajevima odmetnuli da sc predadu«. Da bude snažnija u svom »patriotskom« vojska i žandarmerija mlati p r a* gnjevu »Riječ« umeće i rečenicu z n u slamu, ginući u borbi sa ka* čacima. »ne pita on (»Hrvat«) zašto su se I što je najinteresantnije, na sa* odmetnuli«, podvukavši je i dodav* mim ioš neriješenim granicama Al# ši joj tri uskličnika, a onda dodaje: »Šta je »Hrvatu« i hajduk i odmet* bani je, gdje je još vojno stanje — nik, samokad je protiv vi a* nema kačaka. Na srpskom Ko* st i, koju slučajno sada reprezentu* sovu i Metohiji ima ih to.iko, da je ju i demokrate!« Najinteresantnije cijela jedna armija upotrijebljena za policijsku službu. Svi vojnici te je u ovom članku, da patriotska armije kao vojnički spreman eleme# »Riječ« makedonske prilike dovodi u savez sa akcijom — »ijevičarskih nat prestavlja nulu, jer drugo i ne može biti kad je izašao iz ruku svo* komunista« i da nedjela organa vla* iih stariešina i u vječitom je patro* sti brani haotičnim stanjem u čije* liranju po krajevima gdje ima od* loj Evropi! Mi se ovom pisanju toliko ne ču* metnika. U krajevima gdje su voj# ne vlasti nema kačaka, a narod dimo. Sirotica »Riječ« misli, da i je tako miran i lojalan, jer sad u parlamentu sjede Kurtovići i ima v’ere u pravičnost vojnih vla# Sarići, pa nije ni Čudo, što ovako djetinjski ispada. No mi je uvjeta* sti, a imponuje im strogost vojnič* kih kazni. vamo, da će joj se ovai put kapa Kad imamo pred očima sva ova mnogo više vrtjeti, pa bi bilo do* bro, kad hi se po malo prilagođava* fakta i kad smo gotovo svi uvjereni šta nas čeka na istočnoj našoj gra* la novom stanju. Za uzor bismo joj preporučili pisanje »Epohe«, koja u nici čim proljeće grane, onda sc na* uvodniku »Kačaci« od 14. o. mj. do* meće pitanje da li su mjere, koje je do sada naša vlada preduzela u nosi ove retke: cbeloj Makedoniji, dovoljna garan* »U onom našem najljepšem i naj* čija da možemo mirno sačekati pro* istprijskijem dijelu Stare Srbije, što Ijeće? Jedan akt vladin mora se po* ga mnogi neobaviješteni zovu Ar* hvaliti što je za glavnog komesara nautluk, izgleda d a ne ide nika* za Makedoniju i Staru Srbiju naime* ko dobro. Neka nam se ne za# novan g. Mihajlo Cerović. Ali i sa* mjeri ovo priznanje, jer ćutanje ma energija g. Cerovića neće biti po toj stvari i ostavljanje da se dovoljna bez jačeg i aktivnijeg u* stvari razvijaju kako hoće, veći češća vojske u južnom haosu.« je zločin nego priznati da se na# ♦ rod u tome dijelu naše otadžbine Prenosimo »Epohin« članak u ci* buni. Da, buni se narod na Kosovu, jelosti jedno stoga, da potkrijepi# buni se narod u Aletohiji i Sandža* mio tvrdnju makedonskih poslanika, ku i to se buni na svoj stari način, j I 1 [ I i a drugo stoga, što bismo htjeli da ušutkamo naklapanje »Riječi« i u* mjerimo je, kako bi stanju u Make* doniji posvetila ozbiljniju pažnju, »Jest, svih nas se tiče« to stanje i nikom ne će uspjeti da ga zabašuri. Ni »Riječi«, ni njenim ministrima. I ne će nikom preostati ništa drugo, već da prizna svoje pogrješke i na* stoji ih popraviti »ni po babu, ni po stričevima«. To vrijedi za sve nas, pa i za g. Draškovića, kojem ne bi* smo željeli da doživi interpelaciju, na koju ne bi mogao da umirujući odgovori. »jest, svih nas se tiče« i stanje u Makedoniji; jest, svi ćemo da ga liječimo. Ali ne samo kundakom za prisilne kačake, već i kaznom za nedostojne upravnike i njihove šefove. Sarajevo, 16. februara. Prosvjed Dubrovnika. Naši cen* traisti doživješe prvu nepriliku sa svojom teorijom o brisanju historija skih i svih drugih narodnih osebina. I to da odakle, već iz treće, četvrte li metropole! Zagrebački listovi do* nesoše naime ovaj interesantni i za* Godina Ili. ista karakteristični brzojav: »U Du# brovniku je održana konferencija u općini, na kojoj se vijećalo protiv toga, da sjedište hercegovačko*du* brovačke oblasti bude Mostar. Ri* ješeno je da se uputi u Beograd — izaslanstvo, koje će p г o* svjedovati protiv toga n a* uma. Za članove toga odaslanstva odabrani su: Melko Ćingrija, Antun Puljezi i Marko Murat.« Prosvjed je dakle tu, deputacija je tu. Pitanje je samo: Kako će se ponijeti mjerodavni faktori? Usvo* je li protest, eto žalbe iz Mostara, da i ne govorimo o gubljenju pre* stiža; ne usvoje li, pitanje je šta će Dubrovnik. Kad bi se to nekako i uredilo, pitanje je koliko će biti pro* testa iz ostalih mjesta Hercegovine i južnog primorja. Koliko će ih se okrenuti Mostaru, a koliko Dubrov* niku, ili možda — Trebinju! Nije loše, što je Dubrovnik prvi udario u separatističke žice: Ćingrija je »demokrata«, pa će valjda moći o* hladiti g. Pribićevića. Samo je pita* nje: kako će da se odredi g. Marko. Fini su ljudi gospari iz Dubrovni* ' ka; neka ih, neka prvi protestuju.... Iz Sandžaka i Makedonije. Prethodni odgovor G. MINISTRA UNUTARNJIH DJELA NA UPIT NAR. POSLANI. KA SAKIBA KORKUTA GLEDE DOGAĐAJA U MAKEDONIJI. Na upit S. Korkuta, što smo ga i nje narodnog poslanika g. Sakiba ! donijeli u 15. (253.) broju »Pravde« I Korkuta, a da ću na isto odgovoriti ! od 10. o. mj., odgovorio je g. mini* I čim dobijem izveštaje od nadležnih star Drašković pismom na predsjed* ! vlasti i izvanrednoga kome* ništvo Ustavotvorne Skupštine od sara, koga sam dole povodom 8. februara J. B. broj 3203 koje glasi: ovoga poslao. — Izvolite primiti I gospodine predsedniče, uverenje da »Gospodine predsedniče! Vas poštuje Čast mi je izvestiti Vas, da sam I sa aktom Vašim broj 1712. od 1. o* Ministar unutarnjih dela, vog meseca primio poslato mi pita* Drašković, s. r.« DAJTE NAM PRAVDU! 1 I I i i ! I ' Skopski list »Hak«, glasilo san* džačke organizacije »Džemijjet« donosi u broju od 4. ov. mj. uvodni članak pod gornjim naslovom. Čla* nak nije značajan po predmetu, ko’i tretira, pošto su zulumi u ta* mošnjim krajevima svakidanja stvar; on je značajan radi toga, što je pisan jednom oštrinom i s’obo* dom, kakvu nismo mogli opaziti u dosadanjem »Hakovu« pisanju. Znak, da je u tamošnjim krajevima takvo stanje, da su muslimani rekli sebi ovo: Ako šutimo ako govorimo, opet pogibosmo; sto* ga ćemo govoriti. Glavni stavci toga članka glase: »Činioci ovih užasnih tragedija ne prežu ni od kakvih sila, i koriste* ći sc zakonom raspasanošću idu sve dalje i dalje svojim zločinačkim stazama, jer vide da ne moraju za to nikom odgovarati — što na žalost liči na doga* daje srednjega, vijeka. Oni sigurno smatraju ove bočine kao akt nečega, što je prirodno za ove krajeve. — Oni, međutim, koji čine ova nedjela, vidjevši da vapaji i krici izumiru u atmosferi ovog za* načcr.og kuta, na kome su vrata pravde zatvorena — opijam se još više itakmičećisenačinima za uništavanje uveličava ju broj žrtava. Svaki nastup dana donosi musli* manima nove brige — a svaka noć ulij.eva strah i trepet za život. — Kad činovnici, koji su pozvani da štite čast, imovinu i spokojstvo sta* novnika, prenebregavaju svoju duž* nost gledajući na pravičnost kroz prste i sami potenciraju ovakva dje* la — onda se može lako nazrijeti finale ovakvih situacija. Muslimani su izgubili svijest, te ne znaju, kome se treba obratiti, jer gdje se god obratili, vrata su im • zatvarana sa preziranjem i pod iz* govorom: da ne znaju ni za kakva nezakonita djela — gledali da ih se otresu. Pri otvaranju zvanične Ustavo* tvome Skupštine Ni. Vel. Kralj u Svojoj Prijestolnoj Besjedi, obratio je pažnju da svakome treba ostavi# ti potpunu slobodu i jednakost. Pravda, koja nije imala toliko snage da dopre do naših zabačenih krajeva, — užasnula bi se kad bi znala na kakv se način zlostavljaju i muče muslimani, koji se uza ud previ ja ju i prose iskru pravde. Svi muslimani utučeni ovakvim okolno* stima drhtavim glasom pre* klin j u i mole za pravdu.... pravdu.« Ali uza sve to »Hak« se ipak »na* da«, pa nastavlja ovako: »Imajući nade da ćemo kao šino* vi ove zemlje izmoliti milost i ljubav naše države, to se obraćamo i ovom prilikom za poboljšanje o* vog nesrećnog i žalosnog položaja. G. Drašković, ministar unutraš* njih djela, koji se ovih dana bavi oko uspostavljanja reda u našim krajevima, trebao bi malo više da prostudira činjenice ovih nemilih događaja. I i I ! ; i I �„ПРАРДА* — .PRAVDA" Сгоана 2 — Strana Ako g. ministar nc bude površno j ćanje znatno povišenih državnih i gledao na ove stvari, — on ćc uvi* • poreza i drugih javnih daća. Лко bi djeti. da mi imamo potpuno pravo. ' sadašnje naredbe ostale i dalje na snazi postoji opravdana opasnost, Ovo što izlažemo. jeste najiskre# niji i naiistinitiji krik, koji potiče iz : da će se mnoge kuće početi rušiti, a da njihovi sopstvenici neće imati ■ dna srca milijon muslimana. Zato ovo treba jednom da se ( sredstava, da ih popravljaju, da i nc ! čuje i sa obzirom na važnost pred­ govorim o nemogućnosti novih grad# 1 meta ozbiljno prione i po svršenom ј nja. A to bi moglo na i onako teške stanbeae prilike katastrofalno dje« 1 istraživanju donese ri jelenje i oino lovati. guei egzistenciju urednog života. Pored svega ovoga postoji u raz# I Ovo ie sveta i primitivna dužnost nim dijelovima naše države znatna naše države. čovječanstvo i kulturni vijek, u : razlika među naređenjima, koja o* kome živimo, bune se protiv ovak# ' va pitanja regulišu. Dok na pr. u# ve nepravde i zahtijevaju de ikatni* ređba za Vojvodinu dopušta povi# ј je postupke. . I švnjc kirije za znatne postotke рге* i Mnogo smo puta p i s a ! i i | ma stanju od godine NI4.. dotle se i s a d a ? o n a v I i a ni o. da s u m u# 1 u Bosni kod manjih kirija ne dopu* ' s 1 i m a n i najmirniji i n a j# | šta nikakvo povišenje, a kod većih ( loja 1 n : >: e 1 c m e n a t. koji u* i sasvim neznatno. Po mom miš jenju : vijek p o štuje z a k o n. Oni su . trebalo bi ovo pitanje jednako rije# i uvijek manifest ovali ljubav i iskre« | siti za čitavu državu, uzimajući pri ne osjećaje prema državi. tome u obzir, da su sc i dohotci ki# | Ovako ogromna masa ne zaslu# I rajdžija srazmjerno povećali. zuje da bude ostavljena na milost i | Iz novina sam razabrao, đa je ovo nemilost n žlh činovnika, koji na pitanje nedavno pretresano na jed# račun iste >k& iuiu svoje ćeifovc. a ; noj anketi, pa stoga upućujem g. г svojim /‘ostavijanjem tjeraju ih do ministru za socijalnu pokliku pita* га pomaeanja. nje: Tražimo od državne pravde — cd# ; Da li namjerava nakon ove an* ■ r.ono da se ispune ona obećanja 1 ketc reguksati zaštitu kirajdžija u Nj Vri Kraha u Priiestolnoj Be» i čitavoj državi po jednakim načeli* i sjedi ma? :. sije ove otvorene i prirodne Beograd. 8. februara 1921. т.л ;be. država ne treba svojim ne* Hamzalija Ajanović, jasnim i neodređenim zaključcima, ; narodni poslanik. га zabaci ovu stvar, već da nam što | * i skorre p-už: mogućnosti za život. Poravnamo: milijon muslimani, i da bi mogli da žive, traže pravdu - i na g. ministra vojnog i mornarice. d r. h pravde.... Ja sam još u prijašnjem Privr. . Našckneinevinadjeca, koja drhte od straha, p r e« i Nar. Predstavništvu podnio pitanje^ radi povraća ja, odnosno naknade k i n j u 7 a pravdu. Svi muslimani obraćaju sc najvi# ; lova, koje su vojne vlasti bivše soj i stanci, svome Vladara, i mole , monarhi je skinule sa naj’ cpših dža# mi ja u Bosni i Hercegovini. U ob# . za pravdu ... z r a č a k pravde.« rezioženju toga pitanja naveo sam već tada, da vojnim vlastima bivše monarhije nije pošlo za rukom, da to olovo izvezu iz naše države i da je znatan dio pao u ruke naših voj# nih vlasti kao ratni plijen. Tom sam Jednu netaktičnost da ne rekne# zgodom spomenuo, da se s izvjesnih mo drsk \st. bočini г. je ovdašnja . miesta ovo olovo i krede i da ga *Hrv. S'. donesavši upravo per# . počinje nestajati. Na ovo pitanje fkirn s>s:avak o »Gajretovoj« za# I niRsam dobio odgovora, i ako sam ba% i. Čudimo se da je baš »Sloga« t ga podnio neko iko m;eseci prije ‘ ustunda svoje stupce za raspiri va# ; mjo je Nar. Predstavništvo raspu# ! n e kulturnog boja u »Gajretu«: ču- ' štenc. dirao tim većma, što se naša štam# • Zbog toga upućujem na g. mini# pa nikad nije miješala u sporove o# ■ stra vojnog i mornarice pitanje: da ko hrvatskih društava. Da je svoju li m' ie voljan sada odgovoriti na pr.mjc.bu napisala na rukopisu pitan:a. koja sam mu ranije uputio, i svog »inzdigenta#muslimana« i po* i Beograd, 8. februara 1921. vratila je piscu, da malko razmisli i Dr. M. Spaho. o svoje i usLannsti, orda bismo mo# '■ narodni poslanik. ..i ^,c'Cv.t nenoj izjavi, da sc ne : žei m: ušati »u interne musliman# j ske p’ilke^. Ovako nam izgleda i ' smiješna i tendenciozna, pa ćemo na gospodina ministra pravde. icj se za ovu »uslugu« prvom prili# ! Riješenjem ministarstva pravde kom odužiti Samo nek sc onda ne ljuti, jer je ' od 16. decembra 1920. god. S. 9659. . p: .zabola, trn u zdravu nogu! A ; <tav ;по je imanje Sc d Muhameda I п;сг ć: g. dopisnik pozadugo čekati ! Eldžuhri iz Tešnja pod sekvestar, ' na ostvarenje svoje egzotične ideje • kao da je on neprijateljski podanik, i Međutim je Eldžuhri rođun u Alcki i i bi*, predmetom — trehe. i tamo je zavičajan, na je prema to# ’ me podanik savezničke države Hc# džasa. Stoga pitam gospodina ministra ■ na ministra za socijalnu politiku. pravde, kako se je moglo s imanjem , Stanbeno pitanje u našoj državi j podanika savezničke države postu# j bih; je dosele uređeno u raznim di# I pati kao sa imovinom neprijatelj# i jelovima zakonom, naredbama po# sk h podanika i hoće li odmah na# krajinskih vlada i uredbama toga rediti, da se digne sekvestar? m nistarstva na vrlo različit način. | U Beogradu, 6. februara 1921. Svima jc tim naređenima zajednič# i Hamzalija Ajanovič, i koob.A/tc, da suv.še uzimaju u za# i narodni poslanik. štitu k.r: jdžiju, a da o sopstvenici# ma kuća, među koj ma imade i mno# i go sromašne siročadi, udovica i ju# | di nvspcs'.bnih za rad — ne vode I mmr № računa. Isto tako nc uzima j U jednom od zadnjih brojeva i sc Đ mJo u obzir strašno padanje ' ^Pravde« izašao je dopis iz našeg ? vrijednosti novca, naročito u krun# mjesta o upravitelju ispr^tave gosp. ; skom podruć’c. a da i ne govorim Duji Kovačeviću, u kojem se veli ; o strašnoj skupoći. da gosp. Kovačević naziva mudima# ! Bez obz.ru na to. da socijalna nc balijatna i da, iz ne znam kojih pravda iztekujc da sc i sopstveni# razloga, rsikad nc dolazi u doticaj 8 cimu kuća, kuji su u mnogo siućaje# muslimanskim građanstvom našeg va u.ž.li u njih sve svoje teškom kra’a. I meni je poznato, da gosp. Kovačević nc nalazi za vrijedno, da nwxcm rtečene uštede, da mognu svoj;? starost bezbrižno provesti, dođe u doticaj s mtisiTni’nima. ah mera dati mogućnost, da od svojih za njegov ispad »balije« азхпио sam k^ća dobiju toliki prihod, da mogu istom kad sam se vratio iz Bcogra# u današrdim teškim prilikama bar da kao što sam opazio i veliku uz# skromno živjeti, trebalo bi osigura# • lujanust. koja radi toga vlada me# ti prihodima cd kuća njihovo redo# I đu muslimanima. vito popravljanje, koje je danas I po svem dosadanjem taktičnom radu s\e poskupilo. Po današnjim držanju gosD. Kovačević jc nemoguć naredbama ograničena kirija ne do# među muslimanima, a ovaj zadnji stiže u mnogo slučajeva ni za p.a# njegov ispad izazvao je upravo re# Pitanje Pitanje Pitanje Ha adresu vlade. volt kod muslimana, pa interesi mi* ra i reda traže da se što prije skine s našeg vrata i premjesti onamo, gdje neće naći »smrdljivih balija«. Držim da ćc vlada ovo uvažiti i jeđ# nodušnom zahtjevu muslimana udo# voliiti, jer bi zaista dtvljnjc podrža# vanje g. Kovačcvića među nama stvorilo uvjerenje, da i vlada ništa manje nego takovo ispade Činovni# ka odobrava. D. Vakuf, o februara 1921. H. Kurbegović, narodni poslanik. Kemal-paša. Kemalisti prema boljševicima. čitamo u beogradskoj »Epohi«: I’ London je stigla vijest iz Čari# grada, da je .Mustafa KemaLpaša posušao predlog sovjetske vlade i odlučio da ne šalje svoje predstav« nike u London na konferenciju. Prik' neki dan jc njegova vlada u Апб ri tražila od Moskve da joj saopći potanko stanje trgovačkog ugovora između Rusije i Engleske i da jc izvijeste Šta Rusija namjera­ va u svojoj politici prema antanti. Čicerin je odgovorio jednom notom, koja je pročitana u velikom parla* mentu u Angori. I ovoj noti Čičerin je rekao iz# medu ostalog: »Sovjetska vlada je ubijeđena da imperijalističke vlade koje nemaju nikakvih koncesija pravde i prava neće evakuisati Tur# sku, sem ako ih neko silom nc o# tjera. Britanski manevri su imali dupli cilj da oslabe Tursku izaziva# jući nerede i da otcijepe Tursku od Rusije. Prije nego što stupite u pre# govore sa njima, ja vam savjetujem đa prvo tražite neposrednu evakua# čiju turske teritorije i naročito đa strane trupe napuste vašu prijestol# niču.« Povodom englcsklo#ruskih prego# vora. Čičerin je naveo: »Jedino što smo htjeli ovim pregovorima jest, da Idi ječimo sebe od ekonomskih teškoća.^ Ali ako Engleska misli đa ona može stupiti sa nama u odnose a da ne prizna sovjetsku vladu, ona sc onda vara.« Angora kao prijestolnica. Od kako se Kemal sa nacijonali# stima odmetnuo od carigradske vla# sti i zasnovao novu tursku državu u Maloj Aziji, tamo gdje je njena kolijevka, od tih dana je Angora postala važno političko mjesto. Ne# uviđavnost evropskih političara i diplomata je dopustila, da se u pr# vo vrijeme nacionalistički pokret u Turskoj ne uzme ozbiljno, onako kako je zas uživao, a poslije, kad jc zahvatio ozbiljnije razmjere, da se počne goniti sa svima sredstvi# ma; takva slijepa politika antante je bacila nacijonaiiste s Učmalom u naručaj ljudi iz Moskve. Boljševici su prvi priznali angorsku vladu, pr# vi su od svih osjetih značaj pokreta i potpomagali ga; zato sad i uživa# ju pcsjcdice, koje zadaju brige an# tanlL Angora je postala stvarna prije# stanica Ч'urske. pored koje je Ca* rigrad samo jedna sjenka, avet koja zastrašuje u prvi mah. ali koja ne# ma trajnog djestva na racijonalnc duhove. Telegrami sada stižu u London. »Deli Melju«, da kemalisti transformiraju Angoru u modernu varoš, prema planu jednoga Maciža# ra, koji je usvojen od nacijonalistič# kog parlamenta u Angori i već pri# vođen u dielo. Кста #paša želi da Angoru pretvori u »divnu prijestol# niču Male Azije«. Tri hiljade radnika su zaposleni. Narodno Pozorište, Dom za porodi# lje, velika Biblioteka sa čitaonicom su podignute do sada. Angora sc podiže arhitektualno i ugledom. 1 sve više onda postaje iluzorno kad Sultan iz Garigrada poručuje da nc priznaje vlast Kemalovu. Jer može sc pohniti kakva jc vlast vlade i parlamenta u Angori, kad su oni dostavili Sultanu, da ćc ga potpuno smatrati kao svrgnutog s prijestolja, ako carigradska vlada pošalje u London svoje predstavnike, neza# visno od a-ngorske delegacije. Oglašujte u „Pravdi". Ep«i 256 — Broj Ha dohvat Staru pjesma. Gospodine urednu čc, dopustite đa Vas upozorim na jednu interesantnu i značajnu stvar# čiču, koja je izušUa u beogradskoj »Somupravi« od 8. ov. mj., a koju ste Vi, kako izgleda, previdjeli. T aj list donosi ovu vijest: »Naša nova štamparija. 11 nedjelju 6. ov. mj. o s v e ć e n a Je nova štamparija »Narodna Samouprava a. d.«, Knez Mihajlov Venac 20. Prota g. Božić osvetio je štampariju u prisustvu upravnog odbora, akcionara, mno* gib narodnih poslanika i drugih na# ših prijatelja.« Mislim, g. urednice, da sc ovo nc smije zaboraviti i da se mora kon# statovati kako smo mi muslimani u tom pogledu daleko zaostali. Koliko se sjećam, naša organizacija i redak# cijoni odbor »Pravde« nije »osve# štao« Kajonove štamparije, kad ste joj dali »Pravdu« na štampanje. To je jedan kulturni nazadak, koji bi trebali naknadno popraviti. M. se# lami Ahbab. Šta »Videlo« ne videlo! Beograd# ski list »Videlo« donosi u 13. broju od 13. ov. mj. ovu noticu pod na# slovom »Drukčije bi bilo«: »Sara# jevska »Pravda« zamora cenzoru beogradskom što dopušta beograd# skim listovima, da drsko vređaju najviše ('muslimanske verske sveti# nje. — 1 to piše list, čiji je urednik naredni poslanik g. Korkut. Tai g. narodni poslanik ne zna, da u Beo# gradu kao ni u Sarajevu nema cen# zure, a kada bi jc bilo, bez beli i »Pravda« bi drukčije pisala!« »Videlu« mora da se jc posve po# mračio vid. Ako već ne zna zako# na. mogao je običnim pogledom na toliko i toliko bijelog prostora u našem listu zaključiti, da u Saraje# vu ima državni odvjetnik, koji po svom ćeifu konfiskuje naše redkc. Kako je stalo sa cenzurom u Bco# gradu, neka »Videlo« zagleda u bi« jeli prostor »Republike« i bivših »Radničkih Novina«. Samo se čudimo, da je »Vhdelo« folko smjelo, pa smije ovaku vid# Ijivu glupost servirati svojim či# taocima. Ko vrijeđa vjerske sveti# nje. o tome nc ćemo da govorimo i poručujemo »Vjdelu«, da pažljivo čita listove »Pijemont« i »Politiku«, pa ćc doći do posve drugog uvjere# nja. Davorin Trstenjak Na 10. o. mj. umro je poznati pe# dagoški i omladinski pisac D. Trstc« njak. Pokojnik bijaše jedan od naj# većih kulturnih boraca među nama Srbima, Hrvatima i Slovencima. On je i jedan od najvećih boraca za jedinstvo našega plemena. Rođen u Sloveniji, živio i radio u Hrvat# skoj, bio je uvijek duhom i među Srbina, među svima suborcima na ku’turnom ujedinjenju Srba, Hrvata i Slovenaca. Kada čovjek pomisli na ogrom« ni književni rad Davorina Trstenja# ka, onda sc istom divi tome istra i# nom čovjeku u radu za deju. Za o# mladinu je napisao velik broj knji# žica. Napisao je i velik broj peda# goških članaka u raznim pedagoš# kim listov ma, koji se štampaju la# tinicom i ćirilicom. Velikih knjiga na kulturnom polju izradio jc tako# dcr znatan broj. Najznamenitija su inu dje'a: Prirodni uzgajatelj, Uz# goj čovjeka borca. Slobodna Škola, Njcguševa pedagogija, Povijest kulture, O modernoj školi, Uzgaja# nje djece. Kulturni uzgajatelji i t. d. Poznato nam je i njegovih nekoliko brošura. U knjigama za omladinu bijaše pokojni D. 'Prsten jak pisac svoje vrsti Iznosio jc žive prinrere iz na# šega naroda i u tome jc njegova ka# rakteristika. Time se u glavnom raz# likuje od drugih omladinskih pisaca. U pedagoškim djelima bio je na* predan borac za oslobođenje peda# goškoga rada od mehanizma, od Šablone. Narav je dobro proučavao, narav jc dobro i slijedio.... Nakon 40 godina književnoga ra« da D. ’Lrstenjak umro jc u visokoj starosti. Naša kulturna književnost gubi s njime velikog svoga sarad* nika. Učitelj. �Bpoi 256 — Broj M dopisi. Mostar, koncem januara. Kako izgleda naša »socijalna prav« da« najbolje pokazuje ovaj slučaj: Ahmcd ef. Pužić iz Mostara posjet duje u selu Pijesci i^og kotara je# dan čifluk, na kojem su kmetovi: Četko, Kojo i Mijo Andrić. Ovaj sc čifluk većim dijelom sastoji od do* bro izgojene šume. Jedan od ova tri kmeta. Četko, dobio je dozvolu od vlade, da u istoj šumi usijeće 7(И> kubičnih metara gorivog drveta. On jc drvo usjekao i prodao ga. A# ko se računa srednja cijena drveta K 200 za kubični metar, dobio je Četko za proda ta drva K 140.000, i ako šumi nije nanio velike štete, jer ovo jc sve starije drvo. Kako se vidi ovaj »siromašni« kmet postaje preko noći kapitalist, a naša soci* jalna »pravda« postarala se je i za Ahmedcfendinu egzistenciju. Isti je naime u ime rente dobio za cijei čifluk od sve trojice kmetova K 600’ Može dakle kupiti u Mostaru 2 i po kubična metra drva i grijati se sa svoje šestero čeljadi mjesec dana! Ovo iznosimo kao jedan od hilja# da ovakvih i sličnih slučajeva i u= vjereni smo da su naši socijalni »re# forma tori.« mjesto da provedu agrar* nu reformu onako, kako će donijeti ekonomsku blagodat cijelom naro# du — imali pred očima »oskudicu« naše dramatske književnosti i sa po* šljed'cama agrarne reforme htjeli pružiti štofa za tragediju jednog cl* je'.og staleža: tragičniju nego bolj* ševički teror, koji je svima staleži* ma jednak, te je s te strane Lenji# nova savjest mirnija, nego li našeg Poljaka, ako uopće ovaj »državnik« imade savjesti. Pitamo naše »državotvorce«, ho* će li se gladovanjem Ahmedefendije i njegove porodice, a obogaćiva* njem Četka Andrića riješiti pitanje ■o jednakosti socijalnih uslova? Kako se kod nas zaštićuje lična sigurnost najbolje pokazuje slijede* ć slučaj: Na kuću Rizvana Lulica iz Ortiješa kod Mostara napa.i su u martu pr. god. Luka i Nikola Crno# gorac i polupali mu teškim kame* njena kućni krov od ploče, te je si* rt mah morao sa djecom po noći iz vlastite kuće bježati. Stvar je pri* javljena seoskom kot. uredu, koji valjda po nahođenju svoga šefa g. predstojnika Turine nije našao za vrijedno, da u ovoj stvari ureduje, jer se radi samo o jednom »Turci* nu«. Zlikovci, osokoljeni ovim oči* tim nehajem oblasti obnovili su svoj napadaj dne 23. o. mj. u 6 sati u večer i polupali opet kamenjem sav krov! , Jadni Rizvan, nalazeći se u opas* nosti života pobjegao je sa svojom obitelji u kuću Derviša Peče, gdje i sada boravi. Stvar je prijavljena žandarmerijskoj stanici u Blagaju, pa ćemo vidjeti rezultat. Naporni* njemo, da Rizvan nije »feudalac«, nego siromašni kopač u kamenolo* mu u »Mukoši«. Veritas. i j | | i i ■ j ' : ' ; ’ I ! ' ' i i 4 Čapljina, 5. februara. (Protežiranje g. Atanasije Šole.) Bivši predsjednik zemaljske vla* de g. Atanasije Šoa posjeduje u selu Strugama u Gabeli, kotar Sto* lac jedan kompleks beglučke zem# lje, koji je prije osam godina dao pod zakup Petru Vasiljev.ću, Buga# rinu. Poslije prevrata Atanasije je nasto'ao da od Bugarina dobije zemlju, jer jc zemlja u ovim krnje* vima došla do upravo basnoslovne vrijednosti, pošto se je u domovinu povratio mnogo naših iseljenika iz /\merike, koji su donijeli sileslju dolara, te najvrjednije monete. Bu* gurin, upirući sc na najamni ugovor i poznatu razbojničku begh’čku na* redbu cd 15. februara 1920., koju je protiv muslimana tako precizno provodio eksponent demokrata, ni# ju htio ni čuti o izručenju zemlje. AH Ato je sebi znao da pomogne na drugi način. Ovih dana dobio je Petar Vasilje# vić iznenada nalog ok r u ž n c o b* lasti iz Mostara od 25. januara 1921. br. 90 prez.. kojim mu se na* redu i c da imade u roku od jednoga mjeseca ostaviti teritorij naše kra# bevine. jer ie podanik jedne neprn jatvliske države i jer je navodno prema našoj državi neprijate jski Страна — Strana 3 „ПРА*ИШ — „PRAVDA" j ' ' i ! I raspoložen. Mi sc ne ćemo upuštati u ispitivanje istinitosti ovih navoda, samo konstatujemo činjenicu, da su se svi srpski stanovnici iz Čapljine, Gabele i iz okolnih sela digli na o* branu Vasiljevića .i u jednoj posla* noj predstavci, predatoj po naroči* toj deputaciji, zatražili od zemalj# ske vlade da gornji nalog sistira, do* kazujući da g. VasEjević posjeduje najispravnije građansko vladanje i da jc uvijek bio najbolji prijatelj srpske nacije, jer se je oženio srp* krnjom i jer su mu djeca u srpskom duhu odgojena. Nas više interesira jedna parale* la između ovog slučaja i onoga mu* slimana posjednika iz Sarajeva, ko* jemu je željeznički činovnik Мауег, pangerman iz Njemačkog Rajha, uz asistenciju državne vlasti uzurpirao njegov posjed u Sarajevskom Polju, Pisac ovih redaka potvrđuje isti* nitost navoda gornje predstavke u pogledu osjećaja i vladanja g. Va* s^jevića i spominje je samo radi ilu# stracijc naših prilika. Jer, eto, kad se radi o stvari jednog našeg »de* mokrate«, onda se može i smije da u njegovu korist upotrijebi autori# tet državne vlasti, a kad je po sri# jedi spor između jednog pangerma# na, personificiranoga dušmanluka protiv cjelokupne naše nacije i jed# noga bosanskog muslimana, našeg državljanina, čije je koljeno ovdje starije, nego mnogog našeg »državo* tvorca«, onda se državna vlast upo* trebljuje da pomogne — pangerma# nu, a uništi muslimana! I to sc kod nas zove socijalna pravda! Napominjemo da ćemo o* vaj interesantni slučaj voditi u evi# denciji. Gaib. , katastrofalni dani. Ovaj pokret na# liči onom sinnfeinovaca u Irskoj ili još bolje onome, što ga mi okreti* smo »svoj k svome«. Zanimivo jest, da Ghandi nije za to protivnikom | Engleza iili uvropejizma. On hoće samo da bude Indija jedinstvena dr# žava i indijskim, a ne engleskim in* teresima upravljana. Englezi i sami uviđaju u nekim di jelovima neobo# rivu pravicu. Uz Ghandia pristaje sva indijska narodna inteligencija. Međutim samo jedinstvo Indije biće teško provesti, pošto Indija nije ni# kada bila jedinstvena i jedna drža* va. Od 300 milijuna duša što ih bro# ji Indija, govori se u 162 jezika. I u • vjerskom pogledu Indija je pocije# I pana. Hindu i Budisti sa raznim sek# • tama broje oko 200 milijuna duša, i muslimani oko /0 milijuna, dok svih I kršćanskih crkvi’ imade 3 mi-tijuna. i Politika zapadnih vlasti, poimence I podjelba Turske, izazvala je veliko : nezadovoljstvo među musliman# ' skim svijetom u Indiji. Muslimani i zato također u velike pristaju uz i Ghandija makar je on Hindu. Protiv Ghandia malena je i ne# ; znatna grupa t. »umjerenjaka«, koji su za kooperaciju sa engleskom vladom i za postepeno polučenje o* i nog položaja u britskoj svjetskoj i vlasti, što ga imade Australija. Ide# I jc Wilsonove o malim narodima nađoše kao i među narodima Evro# < pc i u Indiji velik odziv. Đaštvo . propagira te ideje a i časništvo, ko# je se vratilo sa evropskih bojišta u domovinu. U Indiii sprema se dr# žavni udar kao nekad u Rusiji. (»Obzor«.) ■ ■ Prilike u Indiji, i rolititlii pregM. Prema općem pisanju antantine. a i same engleske štampe, politički položaj u Indiji vanredno je težak. Revolucionarni i boljševički pokret javlja sc na vrlo brojnim mjestima, i prvi hoće da se otrese engleskog gospodstva, a drugi nesamo engle# skog gospodstva nego i dosadanjeg društvenog poretka. Po samom pri# znanju engleskih upravnika revolu# cionarci uspjeli su. da spriječe ina* če vanrednu upravu englesku,^ da uspješno uzmogne djelovati. To je najteži i najsudbonosniji momenat u engleskoj izvanjskoj i unutarnjoj politici. Jedno naime stoji, da se vlast i snaga, kojom danas Englezi raspolažu, može um štiti samo sa# mim unutarnjim uređenjem danas# nje Engleske, koliko uništenjem dojakošnjeg reda i načela u izvanj# skoj politici, toliko uništenjem ruda i načela u unutarnjem sastavu ma* tiče zemlje. Najosjetljivija i upravo stožerna tačka englesku izvanje po# iitike jest Indija. Izgube li to En# glezi bilo u kakovoj mu drago for* mi i ne uspije Ii im uč.niti onakav lojalni dominion kao što je Au# stralija, Kanada ili južnoafričke re# publ.ke, onda je Engleska prestala postojati kao velevlast i kao pomor* ska vlast na svijetu. U nutarnjoj po* litici pak najosjetljivije jc mjesto, gdje se mogu Englezi i Engleska ra* niti. Irska. Ako je sve legenda i ona o njemačkom utjecaju u Rusiji, o boljševičkoj propagandi u ovoj ih u onoj državi, o uspostavi k.erikal# ne reakcije, bune i pokret u Indiji s jedne strane, a otkaz engleskom ne samo upravnom nego i državnom autoritetu u Irskoj, imade jednu ve* zu, koja upućuje na traganje za jednom vcikom koncepcijom, pre* ma kojoj se imade uništiti, a najpri* ie iz temelja potkopati svjetsko go* spodstvo Velike Britanije. Za to je osobito tanimivo usta# no viti, kakvi su to pokreti, koji sa# da vladaju velikim dijelom indijskog pučanstva. U prvom redu jedan od tih indijskih političkih pokreta ide za tim, da bude Indija jedinstvena i slobodna država. Predstavnik ie tog pokrit« Mohatama Ghandi. On je revolucionarne poput Lenjina, ali višu To stojevac. On nije aktivisti* čan revolucionarne, već hoće da spriječi veliki i jaki mehanizam cn# gleske uprave običnom pasivnom rezistencijom. Uslijed toga i ako bi usp’elo tome bojkotu zauzeti veće d menzi je. mogle bi nastati po un* glesku upravu i gospodstvo u Indiji Memorandum Radićevaca Regen* i tu. iz Zagreba se javlja: Za tri do • četiri dana otputovati će, kako se saznaje Radićeva delegacija u Beo# grad, da preda Regentu memoran# dum primljen na posljednjoj konfe# renciji. Memorandum je vrlo opse# žan, pa iznosi oko 10 štampanih a# raka. Kako upućeni tvrde ima u memorandumu i zahtjev, da Regent naredi, da se iz Hrvatske ukloni vo'ska. jer da je ona zaprijeka uje# din’enju i pravilnom razvoju. Turska delegacija. Sinoć je kroz ; Beograd specijalnim vozom prošlo 15 članova turske delegacije za Ion? , donsku konferenciju pod vodstvom Tevnk#paše. KcmaLpaša će mirovati. Iz Ango# re se javlja, da je KemaLpaša na# redio ■obustavu operacija na svim frontama dok budu trajali london* ski pregovori. i Habzburške Madžarske. ! Iz Protiv Budimpešte se javlja: Koncem 1 ovog mjeseca sastaje se u Budim# • pesti antantina reparaciona komisi# ja, koja će državnom upravitelju Horthvu kao i ministnMpredsjedni# ku dati zvaničnu izjavu, da je an# i tanta protivna povratku exkraija i Karla na madžarsko prijestolje, kao i uopće bilo kojeg habzburgovca. | Pokuša to Madžarska usuprot o# : pomenc. Iiantanta će to znati sprije# - čiti najoštrijim represalijama. : Otpor Nijemaca protiv zaključa* ■ ka pariške konferencije. Iz Berlina javljaju: l: nedjelju »e održano više skupština protiv zaključaka pariške • konferencije. Neodvišnjaci su odr* žali 3 velike skupštine. Svuda je vladao potpuni mir i red, samo je na ’eđnom mjestu desio do male upa# diče između neodvišnjaka i komu# , ništa. ј I j i ; i I • i i ; j i i ; • . ■ : i ; ; ’ I , i [ i Domaće vijesti. Poziv na glavnu skupštinu »Мег* hameta«, koia će se održavati sutra u 2 sata po podne u lsi. čitaonici (kiraethani) sa slijedećim dnevnim redom: 1. otvorenje skupštine; 2. izvještaj tajnika o radu odbora; 3. izvj. blagajnika; 4. izvj. nadzornog odbora: 5. podjela apsolutorija sta* rom odboru; 6. izbor novog odbo# ra: 7. predloži, upiti i eventuidiie. Obzirom na skupoću tiskanica po# sebnih poziva neće biti. Odbor. ’ I i I i i i ; ' I Na adresu g. dra Sijana. Pišu nam iz Bihaća: Kad se zna da je Bosna i Hercegovina bila austrijska koloni# ja. nije nikakvo čudo da je ovaj ili onaj »zaslužni« protekcionskind preko reda promaknut i unapređen. Nu ove se anomalije nisu ni pod Austrijom ovako često ponavljale kao danas. Danas kao da se nala* zimo u eri. protekcije i korupcije. Nema li koji službenik rođaka ili kakova prijatelja na vladi ili mini# starstvu, sve njegove molbe i nje# govi vapaji ostaju glas vapijućeg u pustinji. Evo nckoLko primjera: Dugogodišnji privremeni sudski dnevničar Ale Kurjaković moli dvi* jc godine za definitivu, ali se od# bija jer da je »za nekoliko dana pre* koračić propisanu starost«. Defini# tivni dnevničar kod financijske di# rekcije Muharem Dedić moli za i# menovanje kancelistom, г.о evo već 13 mjeseci ne može dočekati nika# kova riješenja. .Možda ga ne će ni# kad ni dočekati, jer nema prijatelja »na mjestu«! Đa sad vidimo šta se sve sa pri# jateljem i rođakom postizava: Sez# desetgodišnji Mate Pavičić, umirov# Ijeni priglednik financijske straže, uzet ie za privremenog dnevnićara kod financijske direkcije u Banja# luci i sada je, kako čitamo u »Na# rodnom Jedinstvu«, imenovan kan# celistom kod financijske direkcije u Bihaću. Kako je to moglo biti: po kojoj naredbi i po kojem zakonu, tamo ne stoji pa ne znamo. Znamo samo to, da šezdesetgodišnji Mato Pavičić ima na vladi visokog prija# telja Milana Pavičića, nadzornika financijske straže za Čitavu Bosnu i Hercegovinu, koji eto poznaje sve naredbe i paragrafe kad se ne od# nose na njegova kojeg znanca; Za. bolju ilustraciju dodajemo još ovo I Kad se ono pokazala nužda za fi# nanciisku momčad, ovomjesna je financijska direkcija predložila za financijskog stražara četrdesetgo# dišnjeg umirovJenog policijskog narednika Putra Stimca, što je gosp. Pavičić kategorički odbio, jer da to »zakon brani«. Tačka. — Upitnik na adresu g. Sijana i njegove referente.... Izmjena činovništva u ministar# sivima. Iz Beograda se javlja: Na jednoj od posljednjih ministarskih S’cdnica riješeno je, da se iz mini# starstva vanjskih poslova j diplo# matske službe uklone svi činovnici, koji su svršili filozofski, a ne prav? ni fakultet i da se premjeste na rad u ministarstvu prosvjete. Poziv. Jugosl. musi, športski klub uSarajevu održaje svoju redovitu glavnu skupštinu na 20. februara o. g. u vlastitim prostorijama. Dnevni red: 1. otvorenje skupštine; 2. izvje# štaj tajnika; 3. izvještaj blagajnika: 4. izvještaj nadzornog odbora; 5. predloži i interpelacije i 6. izbor no# veg odbora. L slučaju nedovoljnog broja č anova, održaće se skupština jedan sat kasnije bez obzira na broj prisutnih članova (§ 10. dr. prav.) — Odbor. Na adresu poštanske direkcije. Pišu nam iz Konjica: Prosio je 6 mjeseci od kako su poskidani po# štanski sanduci da se oboje. Kroz to vrijeme građani se muče i kubu# re noseći pisma po kiši i zimi na davnu poštu, koja je smještena uz željezničku stanicu. Skrajnje je vri# jeme da se postave sanduci. Prilog »Pravdi« Na poticaj g. Nu* rije Cere iz D. Vakufa sakupljena jc svota od K 585 za naš Esc. koju nam je uručio g. Hamid Kurbegović. Neka je odlična hvala i sakupljaču i darovateljima! Predavanje odmetnika. Iz Beo# grada javljaju: Od l. o. mj. pa do danas predalo se u okrugu kosov# skom 152 odmetnika, što čini za* jedno sa odmetnicima iz okruga zvečanskog preko 200. Prisilne gradnja stanova u Ljub* ljani. Iz Ljubljane javljaju da je u subotu povjerenik za socijalnu skrb Dr. Adolf Ribnikar izdao na# redbu, kojom sve banke imaju u stanovito vrijeme sagraditi nove zgrade za svoje uredske prostorije i za stanove svojim činovnicima, Prema »ovome će graditi vlastite pa* l&Če Slovenska banka. Slovenska eks* portna banka, Prometna banka, Če# hoslovaČka industrijalna banka, Go# spedarska banka i kreditni zavod. �Strana 4 — Ст^дНа »PRAVDA* — „ПРАВДЛ* Broj 256 — Lpu] Čestitamo. Naš prijatelj g. ing. I to se mene ne tiče, samo ne dobro zaleđe, pa ko misliš, da se ne nisi za vrijeme rata kapital namla# Mustafa Čelić vjenčao se je 12. o. znam, što taj Vaš »Herrenklub« ne itio?! E pa onda si baš iz duše go# bojiš nikoga. Ti si zamišljaš sve o# mj. sa gospođicom Sefikom Efica plaća meni već 17 mjeseci kirije. nako kako ti ferak htjedne. Kako si vorio kad si rekao, da Ti je nakon Ta nisu, za Boga, siromasi članovi iz Mostara. Bilo sretno! mogao prisvojiti moja 2 dunuma prevrata mnogo teže nego 1914. g., kluba, nego gospoda i magnati. Pi# beglučke zemlju u Gradu? Kakva jer slomom Austrije nestalo je kon* Ispravak. U 250. broju »Pravde« smenim ugovorom od 30. decembra cesi ja i aprovizacije. Ta ja znam, da je to samovolja? Ko misliš: »Imam donijeli smo dopis iz Pala pod na* Ti nije godilo da ja budem član na# u minu tri dobre srpske patriote', slovom »Svagdje jednako«, povo# I 1918. izdao sam Vama g. Stojiću kao predsjedniku kluba moju kuću rodnog vijeća, a ne znaš gazda Bo# dom koga nas moli oružnik D r a« kao kompariiste, pa dok je meni za Vaš klub uz mjesečnu najamni# žo, da te ia nisam spasio, da bi bilo g o, da taj dopis uspravimo u toliko, mog Stojića, ja se ne bojim«. Ne nu od 80 K iako sam iste prostorije svašta.^ Nisam Ti ja dušmanin, gaz# da on nije muslimanima s Pala go# znam kako ti je kotar mogao izdati htio iznajmiti jednom čestitom i za# da Božo. Propitaj malo bivše apro# dozvolu, da na tuđem zemljištu vorio: »Ovo vam je za 1914. godiš nu!« To mu posjedočuju, kao i ina# služnom Srbinu Branku Milankovi# vizatore i one ljude, kojima si Ti praviš mlin. Ovo će pravda da rije# ću uz mnogo bolju kiriju, i Vas g. sa Tvojim nikad neprežaljenim Bi# ši, ama me čudi što ne odeš u selo, če njegovo ponašanje prema svim Stojiću molio, da ovome Srbinu is# tom dijelio hranu, pa će Ti reći ko »Paljsnima« svi tamošnji težaci: a ja evo u selu među seljacima ži# poslujete točarinsku dozvolu. Vi ste je Mustajbeg! Zar nije žalosno, gaz# vim sa kojima sam živio i za vrije# Sretcn Veljević, Muhamed Dovo* me sa'etieli, i konačno sam moju | da Božo, da se Ti nakon našeg oslu* me rata. I meni je, dragi beže, žao, džić, Branko Paradžina. Omer Pa* što ćc se odlaskom Stojića Vaša šovlć, Aliia Jašarević, Su ejman Sto* kuću izdao Vašem »Hcrrenklubu« i bodeni a za jednog srpskog krvopiju držeći da ćete mi barem u redu ki# j zauzimaš?! Šta je Bito i ko je Bito konzorcija razvrgnuti, ali zato naj# čanin i Nazif Musć. — Ovoj molbi i Ti si znao, a ako sad ne znaš upi# riju plaćati. Elem prevario sam se, više tebe krivim, što si hrđavim te# g. Drage rado dajemo mjesta. taj Modrićane, oni će Ti kazati. i nisam se prevario. Ta ko ne bi za lefonskim spojem otkrio gosp. o* CIJENE PADAJU ’. Papimicl D. 1 A. hator predstojnika izdao kuću Go# Pročitaj beogradski »Balkan« (ali kružniku Grudiću pravu istinu. KajOR, Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla je spodskom klubu? Ja sam ponosan, nemoj plakati), pa ćeš viditi, šta će velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, Prođite se, gospodo, mene, a ja biti sa tvojim Bitom. Ne zamjeri sam se Vas već davno prošao. Man* bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom I da je moj Gradačae doživio toliku ahbabu nisi ti kriv no Bito. Svako slavu, da se osniva klub same go# sus selam sa Dobora grada i JakeŠa kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka djelo dođe na vidjelo, pa će i ovo. spode. Još bi trebalo da se sjedište posjeda šalje Vam santo 385 K, kontokoreat-papira sa 2 kokme senatora prenese u Gradačae, jer bi \2 kg teškog 1000 araka 800 K, Uniranog Mustajbega je, gospodo, trebalo Mustajbeg Gradaščević,. se tuđe rješavala hitno i sa puno kauclal-papira 12 kg teškog 1000 araka baciti iz vijeća, jer ga je i Sarkotić pažnje sva neriješena pitanja, koja ve’cposjednik. 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 progonio onda, kada ste Vi u gradu samo magnati rješavaju. araka 520 K, te sav ostali pisaći materijal pašovali, a njega kao veleposjednik Nudjamo odmah otpremJjive Elem što da duljim, možda Vi g. u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ ka poslao u vojsku iako su mu 3 iz Zagreba Stojiću niste krivi u ovoj stvari, ne# gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. brata bila u vojsci a 2 brata umrla. go Vaši sufleri, kao što niste krivi Moju predstavku u kojoj Sarkotiću Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i kad ste ispred srpskih komita u opisujem žalosno narodno stanje tačno. Pakovanje se ne računa. u svim mjeram , kao i K'adnju 1914. god. pobjegli. Ta za (bez razlike vjere) bacaju ad akta. Jeste li prekomjerno osjetljivi sUklaraki kit, nadalje ellluiera. m*. Boga nas su Srbi oslobodili, a Vi Ja sam i onda imao petlje, kad je diciagke bečice i »takleae Unči^a жа protiv hladnoga zraka? Dolaze li иавг, svjetiljke itd. Vam odmah različite boli? Oj. kako | ste. -- m’esto da ih dočekate, — na# glava bila marjaš i nisam se nikom Skladište češkah tvornica staklitu ublažuju bo i, čine otpornim ma# i ravski po naređenju, — pobjegli. — ulizivao, nego se držao one: »Sa na* perculana rodom u narod«. Ko je, gazda Bo# saže s Fellerovim pravim Elsa#flui# Upravo herojski i srpski!!! Meni je žo, viši o-poziC’ionalae bio u pokoj# dom? 6 dvostrukih ili 2 velike sp cb । žao što sam »Herrenklubu« otkazao WEIS3 i D^UG, najam, tim više što u njemu sjedi noj Austriji? Ja ili Ti? Sigurno Ti jalne boce 42 krune. Državna troša# ZAGREB.kr»i pa’omhne gradska elita i svi bivši aprovizatori i Tvoji aprovizatori: Herr Ignatz rina posebno. i ratni bogataši. — Eto to Vam kao Ziegler, Mujaga Jašarević, Biirger* Trebali biste tjerajti će sredstvo, meister Izetbeg Jahić & Co. Mo# • koie utažuje grčeve, jača želudac? bivšem Predsjedniku »Herrenkluba« PAPIRNICA ♦ dričane i Šamčane, bivše crno#žute, Držite se samo Fellerovih pravih | .madoh reći, jer Bogme, nužda za# štediin za drugi put. Ne ljuti se, ; HAMDIJE KOPCIĆA. ; E!sa#pilula! 6 kutija 18 K- — Želud* ■ kon mijenja, a nema džabe ni fija* gazda Božo, nisi sam; ima vas toli# * preporučuje »тоје bogato otovariSte T čani balzam 12 malih boca 72 K. O# | kera. ko da bi dobro kolo u Herrenklubu Sad da pređem na moju drugu mot i poštarina posebno Što ief# j I erih rrsta papira, kancalarijskog i т tinije. Eugen V. Feller, Stubica do# • kuću. G. savjetnik Mihailinović dr# mogli poigrati. ♦ Školskog pribora. — Namčbe se £ žao je pod najam u Gradačcu moje Пја. Elsatrg br. 354, Hrvatska. F i Eto to je sve a sad malo sa To# > abavljaju brzo i točao 1 •-------------------------- -------- ------------ . 2 kuće sa baščom uz mjesečnu ki# bom mehabeta Izetbeže. Ti si g. k. X Client umjerene. | riju od 70 K. Hvala Bogu otišao g. i u. k. Burgermeister predvodio de# 2 Sarajevo, Štroamajerova ul Tel. Mihailinović i ja se obradovah što I Priposlano.*) putaciju u Sarajevo da se pokloni mi osta kuća na raspolaganju, jer i ; Njegovom Visočanstvu Regentu. HERRENKLUB kad bi bila prazna imao bi od šiji# | Zašto ti, dragi beže, i mene kao naj# vika veću korist nego od kirije. Ovu I 4’ećeg posjednika u gradačkom ko# GRADAČAC. Centralna drogerija istu kuću izdam Dr. Duiću advoka# taru i kao člana jedne ugledne po# (Onima kojih se tiče.) tu u Gradačcu uz mjesečnu kiriju rodice nisi o poklonstvenoj deputa# Braća Šahinagić Znam, gospodo, đa sam Vam vaz* od 400 K na 3 godine i napravim s čiji obavijestio, nego si na infaman Strajevo, Štroamaierova ul. br. 3 njime pismeni ugovor. Bern ne lezi da bio trn u oku, pa i sada, jer sam način upotrebio moje prezime i i# Telefen ЗИ. vraže i tu dođe neka pometnja! grao ulogu Gradaščevića. Kako si upućen u sve Vaše javne i tajne I Trgovina medikamenata, drogerijakih Jednog dana rekoše mi, da g. kot. . poslove, i da Vam mnogo smetam, to smio učiniti ja ne znam, a pogo# i krmlčkih proizvoda, robe od gume, pa hoću malo i širu javnost da oba* sudac Krešić treba stan, a pošto ; tovu kad nisi bio članom naše ugled* zavoja I kirurg, instrum nata, kao i vijestim o Vašoj korektnosti. Šta sam bio iznajmio stan g. Duiću, to i ne porodice »Gradaščević« iako si fotografskih aparata i patrebSt.Hd. Ve­ nisam g. sucu mogao stana izdati, i liki izbor inozomskihaafuna, pa fumeste radili i šta radite, mene se malo kod moga rahmetli brata Hadži rij«, kozmetičkih potrebštin* I spužvi tiče, ali hoću da i javnost znade ka* no i pored toga, da je g. sudac Kre# i Ahmedbega bio subaša. Ja se tebi, Skladište evln mineralnih voda I ♦. d. šić imao stan opet je stanbeni ured ; dragi beže, ništa ne čudim. Ti iimaš kove ste meni kao tobože inteE# rnoiu kuću, koja spada među naj# | gentnom i vaspitanom čovjeku ne# koje nepravde učinili, a šta onda ; ljepše kuće u Gradačcu, rekvirirao ; tek radite sa onom jadnom nepis* i i predao je g. Krešiću. G. Krešić u# menom rajom?! Zar Vi <?osp. ko# ’ selo sc u stan i evo već drugi mje# tarski predstomičke i dan danas i sec ne plaća mi kirije, niti mu je ista ustanovljena. Pa koga ću ja, gospo# sjedite u Gradačcu na štetu države i naroda i ako ste još prije godinu • do, tužiti? Koga ću se držati i od (ex-„Societe Commerciale Chark") dana premješten, te ne znam šta ' koga ću tražiti kiriju?! Ja prosto ne čekate kad je i Vaš substitut došao znam jesam Ii uopće vlasnik moje uvozno-izvozna trgovina, komisionarni posao kuće ili nisam. Znam, da je bolje i upravu kotara preuzeo. Vi gospodo, koji demokratski i । stanovati u vili, nego u običnoj kući. radikalski mislite (jer skoro svi pri* Cons pl«. Staro. Balouk-Pazar, Halvadji 3. Opet moram progovoriti o »Her# padate demokratskoj i radikalnoj renklubu. Baš je pravi »Herren# partiji), odazvali ste se jednoj u# ' klub«, kad u njemu sjede mnogi Iju# Brzojavi: Hassmanov teh Cons/ple. pravo demokratskoj svrsi i osnovali di koji za pokojnom majčicom Au# ste »Hcrrcnk ub«, jer je takav klub atrijom krokodilske suze liju. Znam za Gradačae neophodno potreban, ja gazda Božo Popoviću, da je tebi da u njemu bivši aprovizacioneri i bilo gore nakon prevrata nego 1914. ratni bogataši rješavaju savremena god. (kako no ti reče u sjednici nar. evropska pitanja. Uspjeh je taj, da vijeća). Čudne li ironije. Ta to zna# Gradačae danas imade 9 čitonica, de svako u gradačkom kotaru, a i lo# skoro više nego Beograd. To je Vaš gično je. Pitam Te gaz.da Božo šta prispio ja u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: uspjeh, gospodo! je vama Popovićima bilo 1914. god.? Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Je li vam i dlaka sa glave falila? *) Za pisanje i sadržaj članaka pod Gukni der današnji patriote! Zar ovom rubrikom uredništvo nc odgo­ nisi cijelo vrijeme rata bio kod vara. Uredništvo I kuće i još aprovizaciju vodio? Zar staklene ploče a Hasan Mula Osmanović (Tuzlak) Schicm ov sapun Albert Vita Levi, Sarajevo, Desnica u ica br. 1. Od6ovc«ii urednik-’ fbrahim Muhić. (Jentraini Odbor J. M.. O. štamparija DanJel Л a. Кв»п. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4e4213be98f499e86374ebf25fab573a.pdf 385f9432efeb8ecbcdb317e1a1b43912 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K Ž-— Izlazi subetem, utorkoe i četvrtkom. Ureduje redakcieni •dbor. Pretplata: jadanje K 1W.—, na pola godine K 90.— (u Sarajeva): za »adu državu gediieje K 2Л8—; za ia«~ zemstve K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМлНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. 19 (257) Sarajevo, subota 19. februara 1*21. (10. Džem-ahar Sarajevo, 18. februara. Centralni Odbor naše organizacL je završio je danas svoju raspravu o političkoj situaciji i ovlastio posla« nički klub, da po svojoj uviđavnosti samostalno nastavi vođenje naše polit ke, a taktiku udesi tako, kako će najsigurnije ostvariti naše za« htjeve. Na ovom je zasijedanju pretresen položaj sandžačko * makedonskih muslimana i način popunjavanja na« Še zemaljske vlade, te poslaničkom klubu prepuštena incijativa. Riješena su i neka druga pitanja sekundar« ne važnosti. Spasenje je u istrajnom radu. UZORAN RAD MJESNOG OD« BORA U BRČKOM. Uč. — U našim člancima pod gor* njim naslovom u »Pravdi« broj 4. i 7. od o. g. iznesosmo ideju i nacrt našega kulturnoga rada. Ujedno potakosmo naše vrijedne istomišlje* nike na što intenzivniji kulturni rad u našem narodu. Da potkrijepimo tu plemenitu i vrijednu namisao, dra* go nam je, da možemo toj ideji dati i konkretnu podlogu, — primjer, da se vidi kako već neka čestiti naši muslimani požrtvovno rade u na« rodu. Ovaj put donosimo u kratkim cr* tama rezultat kulturnog rada u na« rodu Mjesnog Odbora naše J. M. O. u Brčkom u god. 1920., koji nam je rad vjerno po zapisnicima žabi« [ježio i poslao jedan tamošnji vrlo agilni naš kulturni saradnik.*) »Mjesni Odbor J. M. O. u Brč« kom svjestan, da bez kulturnoga ra* da jednome narodu nema opstanka, uložio je sve sile, da svoj dio na« roda bez razlike na stalež podigne kulturno što moguće više. Naše je spasenje u kulturnom radu. To nam bdije vazda pred očima. U prvom redu bila nam je duž* nost, da naučimo što više našega svijeta čitati i pisati. Pismenost je prvi temelj prosvjećenosti. Zato smo već u početku god. 1920. raža* s.ali poziv na sve učitelje, muallime i druge neke viđendje osobe u naše« mu kotaru, da otvaraju a n a 1 f a« betske tečajeve. Neki nam se rado odazvaše. Muallim u Brci g. H. Gojačić odr« žao je tamo analfabetski tečaj i na* uč.o je 30 osoba čitati i pisati. Za taj mu je trud naš Mjesni Odbor dodijelio i nagradu od 500 K. Prav* mk g. S. Terzić održao je jedan analf. tečaj u Brčkom, te je i on na« građen sa 300 K. U aprilu prošle godine obišla su po dvojica naših odbor« n i k a sva naša sela, sna* mjerom da vide, kakve po* glede na život ima naš se« oski svijet, šta drži o š k o* lama i prosvjeti. Na tom pu* tu su u svakom selu držali male sa* stanke i govorili o neophodnoj po* trebi škole i prosvjete, a osim toga su upucavali seljake tu i tamo u ra* cijonalnije obrađivanje zemlje, u način osnivanja zadruga, budili kod njih svijest zajedničkog rada i me* đusobnog potpomaganja. U januaru i februaru održana su nekolika poučna predavanja u potpornom društvu »Islahijet« u Brčkom. Članovi naše organizacije, na po« ticaj marljivog i valjanog narodnog radenika uč.telja g. Resulovića i rahmetli Hafiz Zekerija Mulahalilo* •) Mo’Smo i druge naše prijatelje, da nam pošalju iz svoga mjesta re­ zultat kulturnog rada u god. 1920. Pr. p. Telefon br. И2. čekovni račun pešt. štedionice 1119. \ 9 (jodina ili. Sarajevo, 18. februara. Naši pregovori s vladom. Neki zasi jedan je, pa se taj »pismeni« u« p.t ima svesti na to, da je g. dr. Hra* zagrebački listovi donesoše iz Beo« snica telefonski zatražio instrukciju. Instrukcija je u tom, da je g. dr. grada brzojav, da je g. Pašić po« Krasnica upućen, da od g. Pašića zvao zemljoradnički klub na pregozatraži odgovor na upite, što su mu vore za zajedničku izradu ustava, a naš klub da je opet pozvan na pre- stavljeni pribkom pređašnjih razgo« govore za — popunjenje vlade. Da vora i izjašnjenje o dopunama i iz« bi se izbjeglo netačnom komentari« j mjenama, što ili je naš poslanički sanju ispravljamo gornju vijest i I klub proveo u nacrtu vladinog usta« konstatiramo, da je naš khib pozvan । va. Radi poremećenosti teefonskog spo;a s Beogradom ni jesmo, dok ona pregovore o sporazumnom radu vo pišemo, još dobili nikakve oba# u Konstituanti. O dasku u vladu — kao što je i prirodno — nema u po« vijesti o toku razgovora sa g. Pa« šićem pa stoga s rezervom bilježimo živu nikakva spomena, jer je to sa« vijesti »Jugosl. Lista«, koji hoće da mo pošljedica povoljnog rezultata zna, da su pregovori odgođeni radi pregovora. toga, što g. Pašiću »treba vremena« Netačna je i vijest »Jutarnjeg Lista«, da se je naš klub pismeno o* za proučenje naših primjedaba na vladin nacrt ustava. Ova nam vijest bratio svojim otsutnim poslanicima zvuči malo nevjerovatno. na ćemo i zatražio izjašnjenje o pismu g. Pa« šića. Kako je poznato, u to se je vri« se na nju u idućem broju osvrnuti. jeme sastao naš Centralni Odbor na vića, osnovali su čitaonicu u g. Ra« biću, koja jako Hjepo napreduje. U njoj eu se održala vrlo mnoga po« učna predavanja i priredile unosne zabave. Osobitim zadovoljstvom ističem, da školu u g. Rahiću pohađa oko 200 musliman* ske djece, iz čega se da zaklju­ čiti, da je narod u tom kraju uvidio potrebu škola, a velika je zasluga za to g. Resulovića. Sto te tiče zemljo* radničkih zadruga, i na tom se po« Iju radilo. U općini Čeliću težaci <u osnovali zadrugu i ovih dana ргеdali pravila na odobrenje. Za ovo eu Naredbom zemaljske vlade u Sa« mnogo doprinijeli avojim neumor« rajevu od 16. marta 1920. broj nim radom građani Nazif Begano« 38.467/IV-l. 1920., a prema odluci vić i Rašid Ibrahimoviš. ministarskog savjeta.od 30. januara 1920. F. Đ. br. 81.415 izdat je natjeIdeja »G a j r e t a« ee također među našim seoskim svijetom do« čaj za popunjenje etalnih vojnih 4vešteničkih mjesta. U tom je na* bro udomaćila, te su u nekim tječaju naznačen broj praznih rmema kao Čeliću, Rahiću i Orašju os« novani pododbori »Gajreta«, te se sta svake vjeroispovijesti, nadalje kvalifikacije za pojedine klase (raz* je dosada upisalo iz tih mjesta oko vretani su u tri klase) te način, ko* 100 članova podupiratelja i oko 15 jim će se molbe natjecatelja slati. što utemeljitelja što dobrotvora. Poslije su sve novine donijele, da U junu se je poticaj em našeg ođ« je ministarski savjet donio zaklju* bora pokupio zećat, kao i u go« čak, po kojem se ne će primati dini 1919., te je razdijeljen na 30 si« za vojne sveštenike bivši romašnih familija i to na mjesečne BveŠtenici a u s t r o*u g a r 8 k e obroke od 50 do 300 K mjesečno. vojske. Rok za podnašanje mol* Sakupljeno je oko 28.000 K, bi bio je konac marta 1920. godine. 'Za akciju za suzbijanje Popunjenje vojnossvešteničkrh nemorala u Sarajevu sakupljena mjesta čekalo je sve do 20. oktobra je svota od 5.000 K, koji je novac 1920. kojim danom je potpisan u* predan ovdašnjem društvu »Islahi« kaz F. A. broj 33.338, a ob^elodajetu«, a koje društvo kupi dionice njen u »Vojnom Listu« od 29. ok­ za osnivanje jedne tvornice. tobra 1920. broj 42. I šta mislite, je« su li ta mjesta popunjena u smislu U sefu Brci, gdje su seljani člano natječaja? Nikako, bar što ie tiče vi naše organizacije, radilo se veo« nas muslimana. ma marljivo, pa je sakupljeno 80.000 K za dogradnju vakufske Vojni muftija Hafiz Abdulah cf. zgrade, koja je bila započeta u Kurbegović, te imami Atiković i 1914. godini za mektjebidbtidaiju, a Jahić, koji su služili za vrijeme biv* koja je sada u sporazumu sa vakuf, še austrougarske vojske mimoiđsni mear. odborom određena za ško­ su i nijesu imenovani. Neko će reci: lu sa i h t i j a t« s u n u f o m. Ovih radilo se po zaključku ministarskog će dana otpočeti nastava. Vlada jc savjeta, da se ne prime bivši sve* za tu zgradu votrrala 65.000 K, п u štenici austrougarske vojske. No seljani hoće, da na p r o 1 j e- onda nastaje pitanje: zašto tai za* će za taj novac grade stan ključak nije vrijedio za Dimi* učitelju, t e o b e ć a v a j u o d triju S. Stankovića, Huberta P. Ran* sebe besplatan materijal i ta, Ivana I. Maračića, Vilima Solila, i tegleću mirvu. Rikarda F. Zajca, Ernesta M. Trste­ njaka. Milana Cmeka, Alojzija F. Mjesni Odbor je u neprestanom De’aka, Vinka S. Jurkovića i Ignja* živom saobraćaju sa seoekhn odbor« ta I. Maričića, koji su također bili nicima, aglavnamujenamje« ra, da seoski narod što vi* vojni sveštenici a u s t r o» še prihvati ideju osniva* ugarske vojske?! To je jed* na pogreška. n j a š k o 1 a, pa se nada, da će u 1921. god. moći pozdraviti barem Druga je, što se tiče nas musli* još dva nova otvorenja škole. ♦) Iznosimo gornji članak našeg Osim te prosvjetne i ekonomske prijatelja uz napomenu, da se s'a* strane ne zanemaruje naš odbor ni žemo sa njegovim zahtjevom glede pohtičko«moralnu. On svakom zgo« objave reis^ubuleminog protesta kao dom propaguje ljubav, bratstvo, i njegovih — kandidata. Potrebno slogu i jedinstvo među građanima je naime da i javnost vidi razliku bez razlike vjere i imena. Ljubav za između njegovih i vladinih kandi* ovu našu zajedničku i divnu domo« data. Stvar je u ostalom predmet vinu usađuje naš odbor u svako sr« jednog jx)slaničkog upita, pa je i ra­ ce, s kojim dođe u doticah di toga nužna objava tim prije, što Nadamo se, da nas u o v a k o m g. reis*uLulema nije u ovoj stvari zatražio intervenciju našeg poslanič­ radu ne će niko, pa ni naši politički kog kluba, nego je g. Baljić bio pri* protivnici smetati. Nama je deviza siljen, da intervenira iz vlastite po* »Prosvjetom slobodi«. bude. Uredništvo. Vojni sveštenici?) mana, ta, da se nije uvažio p r e d 1 o g ili ako hoćete preporu­ ka »nadležne duhovne vlasti«, kola je preko nje podnesene molbenice »trebala proveriti navode molbene i molbenice uz s v o j e m i š 1 j e* nje i predlog otpremiti mini­ starstvu vera«. Mi smo obavijeste* ni sa vrlo mjerodavne strane, da je reis*ul*ulema najavio, a možda do sada već i podnio protest proti ime­ novanju islamskih vojnih svešteni* ka (imama), jer je ministarstvo vje* ra postavilo one, za k o » e nije bio predlog reis*ul*ule* min, a odbilo one, koj. su n a r o# čito predloženi. Čekaćemo, da vidimo kakvim će uspjehom u* roditi taj reis#ul*ulemin protest i najavljena revizija ukaza, koja se kako novine pišu, proteže i na re* sor ministarstva vojnog. A dotle hoćemo, da se malo os* vrnemo na okolnost, kako je moglo doći do toga, da se bagateliše spred* log i mišljenje pretpostavljene du­ hovne vlasti« natjecateljeve. Nama je poznato, da je jedan vojni imam bez kvalifikacije, koja je u natječa­ ju navedena, imenovan na predlog — pravoslavnog popa! Nama je po­ znato, da je Muhamed ef. Rebac, hodža u sedamdesetim godinama, imenovan — stalnim vojnim imamom. Nama je još koješta toga poznato, pa bismo rado zali, čiji je predlog kod postavljanja uvažavan: da li re.s-ul-u’.emin, kao »pretpo­ stavljene duhovne vlasti« ili Hasa* na M. Rebca i raznih popova kao nekompetentnih lica? Ministarstvo vojno i mornarice te m.nistarstvo vjera trebali bi da objave, na čije su predloge imenovani vojni svešte­ nici, ako hoće da ne posumnjamo u njihov rad. Konus.’i pak za ^jJziju ukaza stavljamo ove redove kao podlogu za ispitivanje ukaza u mini­ starstvu vojnom, a pozivamo i g. reissubulemu, da iznese u javnost na koji ie nač n zabačen i bagatensan njegov predlog i je li, te u kom prav­ cu, poduzeo nužne korake, da pri­ bavi satisfakciju svome predlogu? Narodni bi se poslanici također tre­ bali da zainteresuju za ovu stvar, jer nama ne može biti svejedno, ko je postavljen vojnim imamom. Do­ sta nas je obrukala Austro-Ugarska sa »Militar-imamima«, koji su po­ stavljani od najslabijeg hodž.nskog materijala, pa se ta pogrješka ne bi smjela više da ponovi. Jedan. �Ор&ма 2 — Strana Naša „socijalna" pravdo Dva slučaja. I. Uživajući »blagodati« Poljako? ve agrarne reforme izgubio je Mu» etafa Hadžiomerović iz Mostara sav svoj zemljišni posjed. Bio mu je o* stao samo jedan posjed, koji je ku? pio nrijc 14 godina i dao jednom beskućniku na obrađivanje uz po? godbu, da mu ga vrati čim mu za? treba. »Blažena« beglučka uredba, naravno interpretirana po ćeifu na? ših agrarnih referenata, oduz.ma i o? vaj posjed siromašnom Mustafi, ko? ii nema v^še nigdje ni komada zem« lje i čiji je zanat - sarač — propao, tc čovjek sa 7 čeljadi nema čmu da živi. Ovaj čifuk odbacio je u 1919. god. oko 40! K) K prihoda, a Mustafi je kot. ured dosudio samo 348 K na osnovu desetinskog paušala. Širo? mašni vlasnik plaća i dalje, jer mora plaćati sve poreze, i to ove godine bOčctverostrvceno, — te se valjda cijelo n'cgovo »pravo« sastoji u toj dužnosti. II. ministar Poljak proglasio je zemljo vlasnike jednostavnim »vla? snicima« gospodskih prava i naredio prencs vlasništva kmet, selišta na kmetove. ( ’lj je agrarne reforme, da uk.ne kmetstvo, da zemlja pri? p^dne seljaku, kako bi je racijonal* nii/m cbfađ.van’cm što više iskori? : stio i time podigao produkciju po* I Ijoprivrede. Da je ova reforma po? stigla obratni cilj, dokaz je opada* nje produkcije tla i otimačine slo? bodnog posjeda. Da sc pak seljak »priklanja duhu vremena«, da i on »švcrcuje« sa zemljom, prodaju? ć i kmet, selišta, imamo za to dosta primjera, a od tih evo neko? liko: Boško Dujinović iz Cima pro* i dao je svoje kmet, selište (vlasn k ! Hasan Hodović) svome stricu An? driji Dujinoviću za 8000 K. Boško ’ je »gospodin«, drži mejhanu i bavi ' se trgovinom i uza to prodaje zem? Iju. Njegov aga je pravi težak. U? . zima pod najam tuđu zem? I j u po Cemičkom polju, goji po* vrće i time prehranjuje sebe i svoju mnogobrojnu porodicu. Drugi kmet istoga Hasana Pero Ostojić iz Su? manaca isjekao je svu šumu na a? ginu čifluku; zatim prodao drva, a na koncu prodao i ostatak šume i svu oranicu zemlju, a on se posve? Lo »švercu«. Hasan i njegov brat i Ibrahim dan i noć znoje se po Ce? mičkom polju, a »siromašni« kmeti postaju kapitalisti i trgovci. Naši državotvorci valjda misle na ovake i s ične načine suzbiti nezaposlenost i dijeliti »socijalnu« pravdu. Mostar, 28./I. 1921. M. Bilježe. | ju. a treći i za vladu •. za opoziciju, ^eđu braćom vodila se veoma žuć? : na boiba i nikako da se slože. Po? | slije ove konferencije usvoji će se ' jedna bezbojna rezoluu ’a i sve će • ostati pri starom.« i Možda je ovo istina, a možda je i ' laž. Sudeći po tome, što tu našu • »bezbomu rezoluciju« stvara »Srp? i ska Riječ«, biće-da je laž, jer se do? ј bio sjećamo, da je ona zajedno sa * svojim vođom drom Srškuem sve? I čand dezavuisala svečano donešene j rezolucije svoje stranke u Sarajevu. Iz oproštajnog govora bivšeg predsjednika ustavnog odboia g. dra r. enka Wsnića prenosimo o? ve stavove: »Moja ie tvrda vjera, da će Ustavotvorna Skupština, iza? b’ a 28. novembra, odgovoriti očekivanjima, koja na nju po? laže sav naš narod i svi naši iskreni prij, :elj u svijetu. Ako naša tri ple? mena hoće da žive u jednoj državi, a ona to hoće, jer znaju da im ina? če nema života, onda se ta država mora danas ujediniti na što čvrš? ćem tj n-wi;u i učvrstiti što pouzda? n iim karikama: ona mora biti i jed? nocušna i jedna, jasna i svjetla za sve i pravedna prema svim a. Ne samo da griješe, nego su i gri? * jesni prema našu narodnoj misli svi '.ni. koji tvrde da iedno ili dru? go phme namjerava gospodariti nad drugim. Vremena su za to prošla, i naš narod ne bi takvu hegemoni, u ni razumio ni trpio. J a sam . b’eđenipristalica po? krajinske samouprave, a isto takav pr<vn.k savezne ili federativne or? ganizacije samo zato, što nas prva u cJ.'.niu e, dokle će nas druga dl? fe ir i ehepati. Prirodno je, i mi ni? sm > nT đ drugojače mislili, da ta s in.ui з ava ima biti stvarna — ure? čLrii tako da odgovara harmonično 1 neposrednim potrebama p o k r a? f i r a i orćlm, narodnim, odnosno đrž.vnim interesima.« Jedan odlomak iz govora dra L. Markovića u ustavnom odboru za? služi je pažnju, pa ga prenosimo u ci ulosti. On glasi: »Gospodo, taj pređlog: da se pokrajinama i obla? stara povjeri cjelokupna državna uprava, taj predlog, kao što rekoh, ne može naići na odobravanje kod svih onih, koji žele da uprava bude dobra, neposredna, jeftina i objek? tivn?. A takvu upravu ne mogu da? ti provincl 'ski sabori, koji bi vodi'i, kao što je meni rekao baš g. Spaho u Sarajevu, stalnu borbu, i g. Snaho je bio ta;, koji nije bio za parlamen? tamu vladu u Bosni i za takav si? ste;a uprave. (Dr. M. Spaho: Ali sam bio za kontrolu te vlade.) Jest, i tu kontrole može da bude, ali bez pa;l menta. (Dr. M. Spaho: Ali je nema!) Danas je nema zato, što je jedno abnormalno stanje.« Bezbojna rezolucija. D a n a š? n j a (od »18. februara«) »Srpska Ki? jec« piše u svome entrefilct?u od 1. februara pod naslovom »Među Muslimanima« ovo: »Članovi Muslimanske Organiza? cijc, već puna dva dana i dobar dio noći v iećaju o pozivu g. Pašića. da uđu v vladu fi da ostariu po strani. Nikako ne mogu da se ud'uče. ta? man kao i težačka stranka. Jedan je dio za vladu, drugi je za opozici? Enm 2^7 — Rroi .ПРАРЛА" — .PRAVDA" Pitani® ; i ' i ; 1 I j ' ] ј ! i * ' i j j I ' ' ‘ Naši dopisi. ! i : i Po zakonu o postupanju s imovi? I nom neprijateljskih podan.ka stav? ijena su pod sekvestar i imanja o« nih muslimana, po rođenju Jugos'.a? I vena, koji su za vrijeme austro?ma? i džarske uprave iselili iz Bosne i Her? ccgovine u Tursku. I ako je vladi si? : gumo bilo poznato, da su oni selili zato, da se oslobode austro?madžar? skih zuluma, a nipošto da konačno napuste svoju domovinu, ipak ih je vlrda smatrala turskim, dakle nepri? jate.jskim podanicima i njihova i? : lania stav la pod sekvestar. Među? tim nije vlada ni u kojem slučaju Jugoslavene po rođemu smatrala nigdje čak ni tuđim, a kamo li ne? prijateljskim elementima. Postupak s imovinom naših muhadžira u Tur? skoj protivi sc osnovnom shvatanju j nsrndnog jedinstva, pa se i ovdje pokazuje, da sc muslimani hotimič? no izlučuju iz narodne zajednice. Radi toga upućuiem g. ministru pravde pitanje, da li je voljan od? mah dignuti sekvestar s imanja o? nih mvs’imana. koji su iselili iz Bo? sne i Hercegovine za vrijeme au? stro?ugarske vladavine. Medim pismeni odgovor. Beograd, 9. februara 1921. Dr. M. Spaho, narodni poslanik. na ministra pravde. i I i i ■ Pitanie na ministra finansija. V-asti bivše austro?ugarske mon? arhije upotrebljavale su razna sred? stva, da naše građane prisile na upi? šivanje što viših svota ratnih zaj? mova. Da se tome upisivanju osi­ gura što bolji uspjeh i da se ne mog? ne nitko izgovarati, da nema nova? ca za upisivanje ratnih zajmova, bilo je uređeno, da Austro?ugarska banka daje zajmove na obveznice ratnih zajmova do vrlo visokog pro? centa nominalne vrijednosti uz niži kamatnjak nego su obveznice ratnih zajmova nosile. I druge su banke postupale jednako kao i Austrom? garska banka i davale su ljudima, koji su s numa bili u pos’ovnoj ve? 2i, kad su ih sklonuli, da upišu ratni zajam, lombardne kredite uz niski kamatnjak Austrougarske banke. One su te obveznice obično i same lombardovale kod filijala Austro? ugarske banke, te se i danas u lom? bardu nalaze. Ovo lombardovanje obavljeno je u isto vrijeme, kad se je potpis.vao ratni zajam tako, da su mnogi, koji su zbog svoje razno« vrsne odvisnosti od ondašnjih via? sti, morali potpisivati zajam, bih u čvrstom uvjerenju, da u svemu i? maju da plate razliku između emi? sionog tečaja i odobrenog lombard? nog kred.ta. To naročito važi za ne? upućeni seoski i malograđanski svi? jet, koji do sada nije nikada imao posla ni s obveznicama ni s drugim papirima od vrijednosti, a koic su bivše vlasti na razne načine silile, da potpisuju zajam. I ako su banke, koje su davale lombardne kredite na ratne zajmo? ve, tc obveznice kod Austro?ugar? ske banke opet lombardovale, pa im se i danas zaračunava na njih pr? vešnji jeftini kamatnjak, one ipak danas potražuju od svouh iombard? nih dužnika mnogo više kamate. O? tuda strada većinom nedužan svi? jet, koji kod potpisivanja zajma ni? je bio ni svjestan, da se zadužuje. Zbog ovih razloga upućujem g. ministru finansija pitanje: Da li je voljan zabraniti bankama u krajevima, koji su prije pripadali austro?ugarskoj monarhiji povis.va? nje već ugovorenog kamatnjaka na one krcd.te, ko;e su one dale uz lombardovanje obveznica ratnoga za ima bivše Austro?Ugarske. Beograd, 8. februara 1921. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. Konjic, 10. februara. (Znakovi buđenja.) U zadnje do? ba opaža se jak pokret medu našom omladinom. Ovaj je pokret već u? rodio Ljepim plodom, jer sc je po? novno oživilo omladinsko društvo »Mirza« u koje sc je upisalo oko dvjesta članova. Ovo je društvo do rata jedva životarilo, a može se ге? ći: b.io je i suvišno, kad je već po? stojalo jedno muslimansko društvo. No mlađi sa starijima ne mogaše zajedno, pocijepaše svoje slabe sile i — oba društva izgubišu preduvjete normalnom razvijanju. Da je među? t.m bilo više uviiđavnosti na obje strane, bez sumnje ne bi do toga došlo. Koliko je uslijed toga izgubila na? ša zajednica ne može se lahko oci? jeniti; fakat je to, da su oba dru? štva malo koristila. Hvala Bogu sad uvidješe i jedni i drugi, da se samo složnim silama i radom može naro? du pomoći, pa se stoga okupiše u »Mirzi« koja je na se uzela dužnost, da svim silama poradi na kulturnom i privrednom polju među našim na? rodom. Tako je njenim nastojanjem prije nekoliko dana osnovan radni odbor »Radiše«. CTz »Radišu« po? stoji i Gajretov pododbor, te su o? bje institucije koncentrisane u »Mirzi«. Da se materijalno obezbijedi u svrhu izvođenja gornjih ciljeva, »Mirza« će prirediti zabavu na 5. marta o. g. u korist Gajreta i svoje blagajne. Za ovu se zabavu poka? zuje velik interes među našim gra? đanstvom bez razlike vjere. Osim toga zakazano je jedno predavanje »o potrebi prosvjete« na 27. o. mj., za koje se je dragovoljno ponudio gosp. Dr. Josip Stipančić, a obećao ie o štetnosti alkohola predavati i gosp. Salih cf. Karamchmcđović. Тах kođer je obećao održati nekoliko predavanja iz gospodarstva g. Atif ef. Dizdarević, na čemu se plemeni? toj gospodi društvo najljepše za* hvalji^?/ Mehmedalija. Mostar, 15. februara. 1921. Skoro nas je obeselilo, kad smo čuli, da se neko brine i za nas jad* ne u još jadnijem vilajetu: Čuli smo, da je okružni načelnik sazvao an? ketu, da riješi pitanje, kako bi se zaposlio nezaposleni svijet. Zna<!i 4mk>, da je to jedno veliko socijalno pitanje i da se ne da tako lako ri» ješiti, ali smo vjerovali u sposobnost i dobru volju okružnog načelnika i ' i . 1 I i I i i I i I 1 i ; Vulovića, pa smo bili veseli, da će se bar djelomično tome pomoći. Zaključeno je, da sc osnuje i berza rada pri gradskoj općini i sada ču? jemo, da je tu udarena tačka ili, ka? ko bi Osmanlije rekli, sufur, i od zaključka dalje nije sc krenulo. Znali smo, da ie okružni načelnik agilan, pa nam je bilo nepojmljiv«), kako je stvar mo.g.a u samome po? rodu da umre. Ali gle u kojoj je travi otrovi. Neki dan izdusiše ne? kakvi plakati, koje je potpisao sre? ski, a zabranjuju, da se interveniše b io kod njega bilo kod okružnog, radi neuposlenih radnika. Sad nam je stvar postaila sasvim jasna: sre? ski sirota kao dobar čovjek ili ka? ko to naš narod veli »dobričina«, obećao je. da će zaposliti mnoge i mnoge radnike u rudokopu, ali jer su to bili većinom katolici i musli? mani, ni je ih smio okružniku ni pred? lož:ti. Okružnik, kako plakati ažu, zabranjuje intervencije radi neupo? slenih radnika, a dotle on šalje na rudokop i željeznicu čitave legije Srba pravoslavnrh. Šefovi rudokopa i željeznice primaju, razumije se, te Srbe pravoslavne, jer dolaze po preporuci okružnog, a nose titulu i i »invalida« ili »dobrovoljaca« ili »mučenika«. Najjača preporuka, ko? ju okružni i ne spominje i koju za se zadržaje, a koja kod njega naj? više vrijedi, jest, da su pravoslavni. Ibrahim Mackić, ne mogući naći ra? da na rudokopu, jer su tamo preš? niji pravoslavni, zamolio je kafan? sku dozvolu ima već 2 mjeseca, ali je tu molbu pristav Martinović met? nuo pod šilte, pa ne daje na nju odgovora. Na intervenciju postupa kao i njegov okružni, a stranka o? staje besposlena a i bez ikakve za? rade. Ako pravoslavni preda molbu, dobiva riješenje 3. ili 4. dan. To je uspjeh zamišljene i neostvarene o? kružnikove »berze rada«. Bolje da se i ne ostvari, ako bi po ovome ka? lufu radila! Za pravoslavne je »ber? za rada« sam okružnik, a po njego? voinsu mišljenju katolici i inuslima? ni lijenčine, kojima i kad traže ra? da, ne treba im ga dati. Grjehota bi bJo mimoići zname? ni tog Petrića, koji uvijek samo tra? ži načina, da postane što omraze? niji katolicima i muslimanima, a sa svojim položajem u kotarskom ure? du ima za to prilike. Spomenućemo jedan najblaži slučaj. Ibrahim Bek? lija je uselio u novo sagrađanu svo? ju kuću i mirno stanovao u njoj 4 do 5 mjeseci, ali kad je došao u Mo? star nekakav činovnik pri okružnoj oblasti, g. Večerina, i tražio stan, icr stan, koji je prije dobio, nije mu se sviđao, Petrić je kao šef stanbe? nog ureda naredio ela Beklija imade iseliti iz novog stana i predati ga Večerini, jer da je tobože use io nc? ovlašteno u svoju novosagrađenu kuću. Okružni načelnik je potvrdio, odnosno po njegovom nalogu po? tvrđenaje odluka Petrićeva, i ako je komisijom dokazano, da je Bek? liji potreban stan. Bckliju je poli? čija delozirala i izbacila mu prtlja? gu na cestu, a ženskinje je prijet? niama iz kuće istjerala, te oni i sa? da noćivaju u hotefu. Svijet se zgraža nad ovakim barbarskim po? stupcima i macedonskim načinima presude. Stanbcni je ured doduše našao Bekriji drugi stan mnogo gori i time priznao, da je Bekliji nuždan stan, ali misle: Beklija musliman, pa mu nije potreban elegantan stan i ako je sa 3 sobe i nije pravo, da Večeri? na kao činovnik stamre u slaboj kući, kad ima lijepših stanova, u kojima su nastanjeni muslimani i koji se mimo zakon mogu rekviri? < rati, jer muslimani tie trebaju da u? življu blagodati zakona. D. Irtihali dani bek Nakon kratke, ali te^kc is? pustio je svoju dobru i plemenitu dušu 17. o. mj. u četvrtak ooslije po? dne imam Begove džamije Hauži Hafiz Asim ef. Džafić. Prožet ći? stbm vjerskim Čuvstvom i potpuno uvjeren, da će čovjek poslije smrti za svoja djela odgovarati Svcmogu? čem Allahu, on je cijeli svoj život proveo u potpunom skladu sa uzvi? šenom naukom Islama (amil bi ilml* hi). Merhum bijaše blag i Ijubezan, skroman i plemenit, dobra srca i li? jepa ahlaka, te su ova lijepa njegova �Spoi 257 — Broj Страна — Sj ena 3 - „PRAVDA" svojstva na prvi mah čovjeka osva* jala. Bijaše osobit prijatelj is'amske sloge, jer je bio čvrsto uvjeren, da лат je to jedini spas, i kao takav sudjelovaše u svim našim političkim i vjerskosprosvjetnim borbama. Merhum potječe od uglede poro* diče Džafića. Njegov otac Muha* medica, ugledni sarajevski građa* nin, poginuo je braneći Bosnu od .Švabe 1878. pod Visokim. Rodio se je u Sarajevu oko 1284., bilo mu je dakle jedva 55 godina. Svršivši po* četne nauke u rodnom mjestu ode u Medinu, gdje je učio ulemi dinijju, a naročito se bijaše posvetio učenju ilmi kiraeta, u kojemu bijaše pravi specijalista, ehli kur’an. Na opću že* Iju muslimanske ehalije, kad je 1320. g. pohodio Sarajevo, bude i* menovan imamom Begove džamije, a uz to je još predavao ilmi kiraet mnogobrojnoj talebi. Koliko je mer* hum bio simpatičan i popularan kod naroda bez razlike staleža, to nam najbolje dokazuje veličanstvena dženaza, kakve odavno Sarajevo ne pamti. U cvijet enoj porodici, ahbabima i znancima naše najiskrenije saučc* šće, a merhumu želimo, da ga Sve* mogući obdari sa firdevsi ala džen* netom. Rabmetullahi alejhi rahmeren va* si a ten! Talib. i životinja zna, da ne valja ići u džamiju, a kamo ili ne bi on znao. »Politika« jc nekim očitim ponosom naglasila, da je Srbija odgojila u ci* glo devet godina takvog hodžu, ko* ga »kulturtregerska* Austrija nije bila u stanju ni za četrdeset godina da odškoluje. Kad smo iz tog stvo* rili gornji,zaključak, stajali smo još pod svježom impresijom »PoMki* nog« uvjeravanja, kako se razume, da musliman ne može biti predsjed* nik bosanskoshercegovačke vlade. A osim toga i pod impresijom onih užasnih krvoprolića u Sandžaku, o kojima beogradska štampa ćuti kao zalivena. Mi nismo napali g. Lapčevića, ne? go »Pol.tiku« i mjesto da nam od* govori »Politika«, što smo n j u na* pali odgovara nam njen advokat »Đemokratija«, kao da smo napali l apčevića. Dosada smo držali, da »Politika« i »Pijemont« nose palmu i u vjerskoj intoleranciji, a sada se I evo njima pridružuje i »Demokra* ; ti ja«. Što se tiče s’obode štampe, mi u nju ne vjerujemo od onda, od kada nas ie državni odvjetnik plijenio po § 103. srpskog kazn. zakona, kad smo pokušali ž’gosati nezakonit t i rad bivšeg predsjednika bos.*herc. vlade. Švajcarska zabranila prevoz inter* nacionalnih četa. Švajcarska vlada zabranila je, kako je poznato, prelaz preko svoje teritorije internacional* nim, trupama, koje su imale da nad* žiru plebiscit u Vilni. Ovaj incide* nat bio je razlog, da se slijedeća sjednica Saveza Naroda neće odr* žati u Ženevi, nego po svoj prilici u Bruxellesu ili Parizu. Neki listovi tvrde, da će se i sjedište Saveza Na* roda uopće prenijeti u Bruxcllcs ili na drugo koje mjesto. Harding za kongres za razoruža* nje. Budući predsjednik Harding izjavio je dopisniku jednog lista, da će čim mu to prilike dozvole, podni* jeti parlamentu predlog, da se sazo* ve kongres za razoružanje. Narodi u Evropi sasvim su umoreni ratnim žrtvama, pa će se veoma rado oda* zvati ovom američkom pozivu. Lenjin o miru Prema jednoj vije* sti iz Moskve, izjavio je Lenjin na plenarnoj sjednici sovjeta, da pred* stoji posvemašnji sporazum između Rusije i Poljske. Nova neprijatelj* stva mogla bi imati kobne posljedj* ce za Sovjetsku Rusiju, jer bi Polj* Arapsko kraljevstvo. »Echo đe i ska u tom slučaju dobila pripomoć Pariš« javlja, da je Lloyđ George I od cijele Evrope, a podupro bi je i u jednom od posljednjih svojih go* Japan. Generalni sovjet primio je vora najavio da će Engleska pod ovu izjavu Lenjina s ogromnom ve* svojim protektoratom uspostaviti činom glasova na znanje. arapsko kraljevstvo. »Echo de Pa* ris« misli, da se ovdje radi o krt* Ijcvstvu Bagdad, pa da bi kraljem imao poslati Emir Fevsal. Armenija šalje delegate u Lon* don. Agencija Reuter saznaje iz ar* Statistika konstituante. Sekreta? menskog izvora, da su turske ar* rij at konstituante je izdao ove po* menske vlasti u Carigradu odlučile, datke o broju poslanika u pojedi* da na londonsku konferenciju oda* nim klubovima i njihovom zani na* šalju svoje predstavnike, da brane pju. Poslanički klub radikalne stran* interese svoje zemlje. Narodna ' ke broji 98 članova, demokrate 94, konferencija svih armenskih insti* : komuniste 59, Radićevci 49, zemljo* tucija imenovala je Bogos Nubar* radnici 39, klerikalci 27, muslimani pašu delegatom svoje zemlje i za* i 24, Narodni klub 11, socijaliste 10, tražila od savezničkih komesara, da ; republikanci 3 i poslanici van stra* ga akredituju kod svonh vlada. Bo* > naka 5. Po zanimanju je među po* gos Nubar*paša odabrao je pratio* ' slanicima 193 činovnika, 94 zemljo* cima bivšeg turskog ministra ino* radnika, 50 advokata, 27 novinara, stranih djela Gabriela Noradungi* 20 trgovaca, 20 zanatlija, 14 liječni* jana i bivšeg č'ana ruske dume Mi* ka i 1 apotekar. haila Papađanina. Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi* nistarstvo pravde premjestilo je še* Instrukcije Mustafe Kemala nje* govoj delegaciji. Agencija Havasja* i rijatskog suca VIII. činovnog razre* vlja iz Carigrada, da je na brzo javku 1 da Hafza Huseina Ć e h a i ć a od velikog vezira da bude umjeren i ' kotarskog suda u Bos. Dubici kotar* jedinstveno istupi sa carigradskom I skom sudu u Cazinu. Ministar šuma i ruda unaprijedio vladom, Mustafa Kemal kategorič* ' je za šumarske nadinžiniere u VIII. ki odbio da imenuje delegaciju u sporazumu sa Carigradom. U odgo* i činovnom razredu šumarske upra* voru veli, da jc angorska v’ada od* vitelje: Fehima Kafadarevića redila naročitu delegaciju pod vod* | i Omera Kajtaza; za šumarnike stvom Mustafe Bajruka, koji je do* ! u VIII. činovnom razredu nadšuma* bio instrukcije da se nikako ne oba* ra I. kl. Osmana T opća gica; za zire na sevreski ugovor i na pogod* nadšumara I. kl. u IX. čin. razr. nad* šumara II. kl. Sulejmana Gorica; be primirja od 1918. Rastava crkve od države u Čeho* za podšumare u XI. čin. razr. nad* slovačkoj. U Čehos’ovačkoj sad lugare Saliha Bećirbašića i Sa* vladaju odnosi kao u Italiji nakon Mha C e 1 i k o v i ć a. 1870., koji nisu protivni vjeri, nego Zemaljska vlada za Bosnu i Her* izazivaju neku protivštinu protiv cegovinu premjesti’a je šerijatskog crkve i papinstva. Češka vlada pri* vježbenika Aliju H a r a m b a š i ć a znala je narodnu crkvu, no taj čin od kotarskog suda u Bos. Krupi ko* Vatikan ne smatra osobito važnim, tarskom sudu u Prijedoru. Zemalj* jer drži, da se taj pokret ne će moći ska vlada za Bosnu i Hercegovinu proširiti, pošto nema u svojoj sre* imenovala je po smislu § 144. šta* d ni ni jednog biskupa. Na kongre* tuta za upravu islamskih vjerskih su šizmatika prisustvovalo je 60 i vakufsko*mearifskih poslova u Bo* Politiffl pregled. Ha dohvat. »Đemokratija« advokat »Politi* ke«. U »Pravd.« od 12. ov. mj. na* pali smo beogradski, list »Politiku« u Članku »Politika« neprestano — ževri«. Povodom toga članka napi* sala je beogradska »Đemokratija« u broju od 16. ov. mj. jednu noticu pod naslovom »Opet ravnopravnost u opasnosti«, koja glasi: »Radi se o ravnopravnosti ver* skoj, za nju se zabrinula sarajevska »Pravda«. »... milijon i po građana — preti ona — neće više vjerovati u postojanje zakona u ovoj državi, kao što će morati posumnjati i u svečano dato obećanje o jednako* pravnosti svoje vjere«. Šta se to opet dogodilo; koja je vjera u opasnosti? — pitaće se sva* ko ko čuje ovo »Pravdino« jadiko* vanje. Dogodio se ovo: u jednom ovdašnjem časopisu, g. Dragiša Lap* čević je ispr.čao jednu anegdotu o jednom veselom hodži u Skoplju, koii se ne libi vina, ne haje za Ko* ran, a ne govori s respektom ni o džamiji. Eto radi te sitnice, »milijon i po« muslimana, naših građana, treba po miši enju sarajevske »Pravde«, da posumnja »u postojanje zakona u ovoj državi«... Kako sarajevski list, uz ovakve svoje pojmove o slobodi mišljenja i slobodi štampe, zamišlja ovu dr* žavu, — bog će ’e znati!« Nikada ni jedan naš članak nije bio ovako demagoški izvraćen, kao što je »Đemokratija« gore sporne* nuti članak izvratla. Ona od svega rezonovanja našeg vadi samo za* ±1 jučak i daje ga na ocjenu svojoj publci. To ’e jedan nedostojan na* Čin polemisanja, jer gotovo svaki zaključak, uzet sam za se bez po* trebnih dokaza, izgleda paradoksan. Stoga evo ponavljamo, da je povod našeg članka i glavni dokaz citira* nog zaključka bio taj, da je »Politi* ka« počinila tu glupu drskost i posta* vila za uzor muslimanima svoga veselog hodžu, koji kaže, da sveštenika sa 48.600 lajika, koji su bili u posjedu 45 crkava. Sada ti Šiz* matici traže jednog srpsko*pravo* slavnog biskupa. Taj korak mogao bi uvući i samu srpsko*pravoslavnu crkvu u šizmu, što bi svakako bilo na štetu nacionalnog karaktera pra* vos’avne crkve. Osim navedenog broja udaljila su se svojevoljno iz crkve 73 sveštenika ne htijući pri* stupiti pokretu narodne crkve.. Domaće vijesti. I I I i i ! ' j I I ! I 1 sni i Hercegovini na predlog Ulema* medžlsa, Abdulah ef. M o r a n j* k a, muderisa iz Jajca, muftijom u Bihaću. Rješavanje agrarnog pitanja u Bos. Novom. — Tuže nam se iz Bos. Novog: Naš građanin, dobrovoljac i demokrata i štićenik A. Sole, g. Vukmirović, kao agrarni referent, počinio je u proljeće prošle godine atentat na slobodna musliman* ska dobra u neposrednoj blizini grada. On je ta dobra (polja, ćaire, otoke itd.) razdijelio ne samo do* brovoljcima, nego i njihovoj dale* koj rodbini. Da ta podjela bude si* gumo efektuirana, davao im je asi* stenciju jakih žandarskih patrola. Ta oteta zemljišta bila su već z a s i* j a na po svojim pravim vlasnicima, a iznose preko hiljadu dunuma. Vlasništvo su Kapetanovića, Raka* novića, Cerića, Muratagića, Seho? vića, Memića, Veletanlića, Omera* gica, Kadića i drugih i od tiz zem* ljišta su živjeli na stotine članova muslimanskih porodica. Što je naj* gore, vlasnici su u pravo vrijeme preotestovali i tužili nasilje demo* krate Vukmirovića i dotične se jane sreskom načelniku. Ali uzalud! Sre* sko načelstvo, ma da su sve tužbe potpuno opravdane i na os* novu postojećih agrarnih uredaba, nije još ništa preduze* lo, da povrati muslimane u njihova prava. »Izvorne telefonske vijesti«. Pri* mjetili smo, da nekoji sarajevski li* stovi donose »izvorne« telefonske vijesti iz čudnog izvora. Fatalno je naime to, da su te jutarnje iz* vorne vijesti od riječi do riječi iste, koje nam o podne naš Herr Moritz von Presbiro, kako su ih ođtipkale gospođice u uredu za štampu, salije. Zar to nije protežiranje izvjesnih listova? Otpušteni učitelji radi komuniz* ma. Iz Beograda javljaju: Ministar prosvjete otpustio je osam a penzi* on.sao četiri učitelja, koji su za vri* ! jeme izbora bili čuvari komunistič* kih kutija ili bili na komunistčkoj listi. G. Nikola Pašić darovao je »Gaj* retu« pri'ikom njegove zabave u Sa* rajevu svotu od 2.000 K. Javna zahvala. Bosansko dionič* ko društvo za proizvodnju drveta i parna pilana u Banjoj Luci darova* lo je tamošnjem muslimanskom prosvjetnom i potpornom društvu I »Spas« 10.000 K. Osim toga mu je obećalo i potrebnu količinu gorivog ' drveta za ložen’e prostorija musli* • manske ženske stručne škole. »Spas« ; je pismeno zahvalio na ovom ple* menitom daru, a i mi s naše strane ' moramo se javno zahva it pomenu* ! tom društvu, koji bi mogao poslužiti i kao uzoran primjer i ostalim dobro* ; tvorima. Dr. Todor Živanović, specijalista (' za plućne bolesti i tuberkulozu, or* i dinira Aleksandrova 38 (iza Kate* drale katoličke) od 4—5. Tel. br. 877. Agentuma i komisionalna pioslov* nica Sulejman Mulić, Zagreb. Ku* puje -i uzima u komisiju ovčije, ko* zije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, Cehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Trpite li od reumatizma, ili od u* loga? Mazanje Fellerovim pravim Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vr^te vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne drugekredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. �Strana 4 — Страна Efeafluidom pravo je dobročinstvo! Priposlano.*) 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina Na adresu posebno. Gosp. PETRA KOVAČEVIĆA,_ Trebat: li blago, pou^zdano tjen* trg. putnika tvrtke Carić, Kuliš i dr. juće sredstvo? Fellerove prave Eha* pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija Zagreb, Kaptol 21. 18 kruna. — Zagorski sok za prsa i Vaš dopis u »Srpskoj Rijeci« br. kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske žc* ludčane kapljice 1 velika boca 20 I 23. od 5. februara o. g. skroz je la­ kruna. — Omot i poštarina poseb- । žan, a Vi ste jedan obični lažac i šarlatan time Što Vaši navodi nisu no. ali što jeftinije. Eugen V. FeUer, istiniti. Nije istina, da sam rekao, Shibica donja, Ealatrg br. 310, Hr­ da je meni ispod časti s radikalima vatska. E. posla imati. Gosp. Luka Madžer, Martin Staudocher, Ivica CrnoCatac, nadstražar Alagić nisu Vam ništa ružno rekli. Nego Vi ste pravili is­ pade s najgrdnijim riječima protiv Hrvata katolika i muslimana, vičući MALE PARALELE. ovo nije 1914. god. kada su svi bili ... >a mi za ovu Kraljevinu nudlsmo 1 denuncijanti, špijoni, koji su me prije rata sve svoje pa i žovt«. spremili u Arad! Poderao si hotel­ »Dosuoviia« broj 17. sku prijavnicu, koja je bila pisana ... »sada sam doživio najsretniji čas svo­ latinicom. Vas nije nitko izbavio, ta života, kada sam imao sreću, da u jednoj nego sam ja osobno otišao na redar­ nedjelji stupim pred dva Veličanstva«.... stvo koje je došlo uredovati. Ako Šerif mislite, da ste u pravu izvorite me (Bos. Pošti«, nakon Beča j Carigrada.) sudu tužiti. A ja Vas preporučujem • trgovcima Hrvatima katolicima i muslimanima, da Vas se malo pri­ »Davali smo mi ovom narodu sva što čuvaju, jer mi izgledate da putujete smo mogli onda, kada ste vi živjeli od s dvima misi i ama t. j. trgovačkom švapske domuzovine — jasala.« i provokatorskom. »Domovina« broj 17. Bčhać, 15. februara 1921. »Mi trebamo vojske, a ne — hodža.« Zulfikar Djevlan, »Eh. dragi ćamilaga, da mogu, pravio upravitelj gr. vodovoda. brh od drveta vojnike i slao ih sa frontu, Nešto i za Vas ! КисЈпп^Јмм samo da naši redovi budu jači« ... Szerif-ur, (k. u. k. Patriot .a god. 1915. i 1917.) * »Jest hođefenđdo, jednaki ime mi uvijek, jer smo ovakvi i prije rata i za vrijeme rata, kakvi smo danas«.... »Domovina« broj 17. »Ja ću u tcvn slučaja čekati srpski voj­ ska na šeher-Ćehajinoj ćupriji i -- pucaču ovom svojom rukom; ja sam. Znam, da ću poginuti ali volim i to, nego doživjeti sra­ motu, da srpska vojska ide a Sarajevo« ... Šerif Direktor, (u »Musi Klubu« pred slom Austro-Madžarije.) Ide, I arih чарвпл. jest FKLLZROV LJIUANOV MLIJEČNI RA PUN K 19 —, TKKUCB LJILJAN« >VO MIJJKKO K 1Г i 15' . najfiniji <1» •tn« K 6— i ZO*—. TaaaU« pa K 3'—, 7 i 12 NaAkodijiri padar ва lica u VT«ei«Jua» pa K 5’ КажажПо, 10 omotiла K 2в' — . < dvestrakih ili 2 velike speci jala« booc K 41*—. jcat pravi DralĆLUKERA HKGA-PUDKR bijel, rosa Velik« elegantne kalija K ku je OČI Кк usta i aah«! bradaviae, ž Ijeve <'ва1гакјо|в ae t*malj>M i br»o EKLLEROV IM TURISTIČKIM Ml-LEMflM „Elan* u kutijama po K 5' — i 7 5» i FRLI KROVOM TURISTIČKOM TINKTUKOM * boAica K 10'—. Haga-sabai prah sa kisikom, 1 k»dja K 20' -, I >ra Hsidera prah aa sebe 1 каО|в K , Elea voda sa asta K M, oetko м sabs peeamii ed K 39 —, Fhil parfemi Protiv ramaši fraaeaaki, originala« boca pa K 40' —; aa va^a ргмма količini poeamii »d K 20 — ; dachet (aiinsavi jaatučie «« гвboninn) K Ш’—. kas maha, bnba, stjsaiea, rasa, djolaje pansdana i temeljite ELSA-PRlM ZA GAMAD Tolika katija K 15'—. Тшкtura aa sljeaice K 30’—. Naftalin peAamii od K 3 —. Sla se Ktaki (Јаи treba? Brgleaki maleni K 2’ , Lyeofarm K B0, pravi Lje«) K 50 , kam platni irigatori aa>Bniji K 16А'—, Kaaif«r K S' —, Kamfama kagle K 5* , araika po K в'— i 30'—, Cmagorieia miri« sa aoba K 3b, Maiiaov sak h 80’—, KiaMki čaj pa težini počamii od K 3'—* MUSLIMANSKA APOTEKA Miševi i štakori! Okov aa mlhevo K , etror kore K 8'— i 10'—. „Мје*еса“ Umot 1 poAlariBa Narudžbe adresirati na: Uferilji, Hftd EUGEN V. FELLER. ljekarna ssaMjevss« js »rima ljeh« vi ma pa se preporučuje svima muslimanima. Ima »ве ribljeg ■•jto'na (bolukjag* , babama »a gviv. BpiltpW«*n pretiv padaviei, bepove sa kuovet »a is«e«egk me&ke etariš« osobe, katran »uji-voda protiv kaplja, platnog katurba i »barkeJez«, »kbriel mast a« skidanja dlake, »Лтт za sara ii ponad« i porecHan p«m»du. Sve ото artikle dobije bgo«ei jvftiaijs kad ааша malo тоеи količina. Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Želite II kupovati debro i jeftine? Nejpoozdscfja ura je Sntm«re< a urat Bih »'■a od oikh, ocjeH. srebra ili alati, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takedjer lasci, pi­ ši« je, naukoice, svako ak>, dare i i poicbetloe kao eeir i, aparati га brljao! . ikore sevćerk«, aaM*«ći, ciamaetl sa reaaje stakla, sve dobra i Jritiao mci ćate м ci)«alko tvrtke И ini, Stikspi, stjeniDB i žebari i 1 , | i sva gamad mora peginun, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao protiv poljskih miševa K 12—, za štakore i mišev« K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenke K 12.—. Za moljce po K t0.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 2©, mast za uši na glavi K 5’— i 12—, Mast za uši na blagu K 5— i 12 —, Prašak proti mrava K 10.—, # ast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Lagieb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 835* Mjerni zavtopBlei U at* a«! I. !Пнг i LjililiHi 17М. ♦ ZEMALJSKA BANKA ZA P.i H. CcntrslS U '3'"ВЈ8Т11. Filijale Banjaluka. Bjelina. Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Dob' j, B. Gradiška, Livno, B. N vi, B Šamac, Travnik. Trehinje, Višegrad, Zenica i Zvornik- Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrov c, Rogatica, banski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko I fond za sigurnost --------------------- Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate 1 naplate q kraljevstvu SHSI Inozemstvu. Prima ka© glavno asstapstvo ка ^»впи i Here-govinu AesicuraEioni geuorail i Prveg sveopćeg draitva ta osigurauje protiv Bez/odu i Šteta. evo vrsti onigaranja. Odgovcmi urednik; ibrahim Muhić. PAPIRNICA I HAMDIJE 1 preporučuje Y svih e 4 Ф Uplaćeni dioaičlfl kapital ZO milijuna kruna. — Redovite -------------------zdežnica 13 milijuna kruna. sa Ma- radanajn se PO EBNO, ali Ito jefliaije. Što viče eo aa jedan pata airael, te м manje evim treikovima peskepljsje roba. kud up1н treba evagda priličiti počtaneke biljega sa odgovor. AMMKDA TATAMlTIC/A ♦ Protiv tjelesnoga znojna ja St* ja KLMA-FLUID, te »a м»! Drva novootvorema »Mi smo gotovi da narodu opet damo sve što može poslužiti njegovoj sreći i na­ pretku ove države.« »Domoviia« br. 17. »Hvala Bogu, barem ču doci do svog na silu otetog bakra.« Jedai ČarŠllfja. Izvraaa naravna Perast kese aaaprafjaja, ko*a aa glavi krijepi, ed AalavMti i proraao »jediae čuva FKLLBROVA TANNOCMINA ГОMALM Zs PORAST KOdK ,EL»«e, 1 veliki percaUaeki haMć K 15— JAKI KATR4ROT аЛРСМ Z\ GLAVU K 14« MlGJAKBKI BRKOMAZ pa K 3 — it , NEŠKODLJIVA alja aa kasa, orahovo nije, mala boe« K 4 —, velika K >•'—, ŠAMPON sa praaje kaca K 4’—, <johje paa.de.a FKLLIROT »ИЛАЛ PRaH POSIPANJM, 1 ка»ч* * 1O'M- Peder gospoje, koja и n to гиажЦв- •) Za pisanja 1 sadržaj čbmaka pod ovom rabrikom aredmštv« ne odgo­ vara. Uredaibtva kod njegu ljeste. Želite li racionalno njegovali lice, rake; • d »U* niti priktie«, »ujede«; hrapav« oporu kefa učiniti »rjohom i «la«Wo .»m, ■potrebljujto FELLBROVU PRAVU ГОМАПГ Z\ LICE, i veliki porculanski kadio K 14—, KLSA-TOaLETNB PAВТИЈК, I kntijn K 10 60. Pemada м aanic« po K 3'— i 4'—. TrEšEljak. JAVNA ZAHVALA. Ovim putem se najljepše zahva* Ijujem svima mješćanima Seone kot. Tuzla, a naročito Alustafa ef. Omeroviću, mjesnom imamu, te džcmatbaši M. Rašidu Fazliću, koji znadoše i htjedoše shvatiti bijedno stanje muallimsko, te me za vrijeme mog osamgodišnjeg muallimskođ službovanja kod njih iz dana u dana sve bolje i bol’je gledaše i sa svih me strana, kako materijalno tako i moralno potpomagaše. Tarevac, 16. januara 1921. Topčagić Ibrahim, bivši muallim u Seoni. Brej 257 — „ПРАВДА* — „PRAVDA" Ф »»»ta svote papira, KOPC1ČA begHto »toverište kancelarijskog ŠkeUiltog pribora. Naručbe ebaviiaju brz« i točno ; e t i J se ♦ ф Cliene umjerene Sarajev«, Štroamajerovn ol Tel. < ♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevs, štrosmaierevi ul. br. 3 Telefsn 314. Trgovina medikamenata, dregerijskib Ii Ktmičkib pr dzvoda, rone sd gume, zavoja i Kirurg, instf um na ta kau i fotografski'’ -pa ata i potrebit п«. Ve­ liki izbor inozemskih šafuna, pa-fumerije, kozmetičkih puticbštino i spužvi Skladište svi mineralnih voda i d Schicht-ov sapun ! 1 prispio je u Sarajevo iedm vagon I rasprodaje se. — Narudžbe prima Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu I Albert Vita Levi, Sarajevo, Oas?ića u ica br. 1. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija DarHel & A. Kajon. Skratev � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3529f7dbc45b24ee2413ca94fb9b6f00.pdf bd9a1faf995f12a533ddca6ca57fe25c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ; ^ВВГ "4^'^ИВН^^. Г A КмВ Дд ^Еж .И^Р^ ДВЗ|в кВШ Д^иДВИ ЛиНВИМ Ж Ш ИНЧ^ВГ > ■ 1Ж М мНк №■ вЖ M, ^Е||јмк ЧнИк шш дВдиМу bMBV W КЈгж МЕИ HM K^l D ^ESk бмм Pojedini broj K, 8.— Jk^^OL л№^Вк subotom, uterkom i četvrtkom. IA HL« ^Sđ jKSBSEaA В Ж * ДиИ^fiMF Ц državu ШНВ к Petra ГЛАОИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. čekovni Broj 20 (258) W Sarajevo, utorak 22. februara 1921. (13. Džem-ahar 1339.) Potpuna amnestija i abolicija za Sandžah i Makedoniju. Sinoć smo dobili ovu izvornu tele* Jonsku vijest: Nj. Кг. Vis. Prijesto­ lonasljednik Aleksandar potpisao je ukaz, kojim se na prijedlog ministra pravde, a po saslušanju ministar? skog savjeta rješava, da se svima odmetnicima u okrugu beran* skom, bclopoljskom, pljevaljskom, prijepoljskom, raškom, zvečanskom, pietohijskom, prizrenskom, koeov* skbm, tetovskom, ohridskom, a u o* krugu kumanovskom samo u srezu kaćanskom i u okrugu bitoljskom samo za srez tikveški, koji se do 10. marta 1921. god. dobrovoljno predaju vlastima. I. oproste i predaju žabo ravu sve krivice učinjene pod ne* prijateljem za vrijeme njegove oku­ pacije sve do 15. augusta 1919. god., kao dana stupanja u život Ustava u ovim krajevima, izuzevši zločinstva, ubojstva i ne dirajući u pravo steče­ no privatnih tužilaca za naknadu šte­ te. Za ubojstva učinjena u ovom vre* menu istraživače se i sudit samo onaj za koga su tužbe bile podnijete do kraja 1920. godine; II. da se za krivici ubijstva i krv­ ne osvete ne povede, odnosno da se prekine povedena istraga i tuženje u slučajevima, gdje tužbe dosada nijesu bile podnijete, pa se ne pod­ nesu ni do 10. marta ove god., ili tko je bilo tužbe, pa privatni tužio­ ci izjave, da odustaju od tužbe, po­ što su se po njihovom običaju po­ mirili za krv; III. daseoproštaji zajamče­ ni odmetnicima, stanovnicima ime­ novanih krajeva u prednjm 2 tačka* ma primjene i prema svima o n i m 1 i c i m a, kojasupritvorena ili osuđena, a koja su se sama predala ili nikako nisu bila u begetvu, • Našim je čitaocima poznato, da je naš poslanički klub odmah na pr­ voj svojoj sjednici, 11. dec. pr. god., zaključio, da poduzme korake kod tadašnjeg predsjednika Min. Savje­ ta g. Vcsnića i min. pravde g. Trifkovića, da se dadne amnestija i abo- . licija za Sandžak i Makedoniju u onom istom opsegu, kao i za Crnu Goru u granicama od 1912. godine. Ovaj je korak tada imao samo dje* lomićnoč uspjeha, jer je proglaše­ na samo amnestija (oprost kazne već osuđenim), dok je pitanje abo­ licije, obustava istrage protiv okriv­ ljenim, proučavano u ministarstvu pravde. Naš je poslanički klub iza toga nekoliko puta riješenje ovoga pitanja i kod nove vlade g. Pašića požurivao, i muslimanski poslanici iz Sandžaka i Makedonije pridružili su se ovome koraku našeg poslanič­ kog kluba. Objavljeni ukaz imade mnogo ve­ ći opseg, nego sve dosada proglaše­ ne amnestije i abolicije. On ne obu­ hvata samo političke zločine, već i proste i to čak i one, za koje krivič­ ni zakon propisuje vito visoke kaz­ ne. To je sigurno učinjeno u cilju, da se učini kraj međusobnim zadje­ vicama i svagdanjim obračunava­ njima radi djela počinjenih za vri* jeme rata. Nu što je još važnije, o* vom je amnestijom i abolicijom u* činjen kraj i nebrojenim lažnim pri* javama, koje su u ovim kraje zima bile u ove dvije godine dana na dne* vnom redu i koje su silno smetale konsolMovanju prilika u ovim naj­ nemirnijim krajevima naše države. Ukaz vodi računa i o posebnim od* nošajima među Arnautima, te uva* zuje potpuno predloge poslanika iz krajeva, gdje stanuju Arnauti. Ovi su poslanici doselite uvijek preporuči­ vali amnestiju i aboliciju kao jedi­ no dobro i zgodno sredstvo, da se učini kraii krvnoj osveti i odmeta* nju u šumu. Vlada je ovim korakom učinila je­ dan velik državnički gest, koji će sigurno donijeti brzo povoljan us­ pjeh i umiriti ove krajeve bolje ne­ go li i najjača ekspedicija protiv ka* čacima. Mi samo žalimo, da se vla­ da nije za ovo odlučiEa malo ranije, jer bi na taj način spriječila proli­ jevanje nedužne krvi i sve one ža­ losne događaje, koji su se u posljed­ nje vrijeme tamo zbili i o kojima smo i mi i čitava naša javnost mno­ go pisali. Stvarnost i naklapanja. ib.~ Zasijedanje našeg Central­ nog Odbora dalo je povoda za najrazličitije konbinacije štampe i po­ litičkih krugova. Jedni govore o go­ tovom rascjepu. Šta više, hoće da znaju i secesiju nekoliko posla­ nika pod vodstvom g. dra Karamehmedovića. Drugi su »pozitivno« o* baviješteni o našoj riješenosti, da pošto poto uđemo u vladu. Stoga poziv g. Pašića na ponovne prego­ vore smatraju običnom formalnoš* ću: sporazum je, vele, gotova stvar, samo treba još obaviti neke sitne formalnosti. Treći vele da je naš klub riješen na skrajnju opoziciju; a kamo li za naš ulazak u vladu. Ima još kombinacija, ali ne zaslužuju osobite pažnje pa ih prešućujemo. Da raščlanimo gornje tri. Secesija nekolicine aktuelna je, i moguća samo utom slučaju, ako se ogromna većina izjasni za pravac, fi kojim se ta nekolicina nc bi mogla složiti. Ulazak pak u vladin blok, ЈШШШ^ flb odnosno riješen ost na krajnju opo­ ziciju mogući su samo u slučaju, kad se stvori jasna politička situacija: kad se privedu kraju pregovori s vladom i definitivno ustali njeno mišljenje kako o pitanju Ustava, ta­ ko i o drugim zahtjevima pojedinih stranaka, koje vlada uzima u obzir pri izvođenju svog definitivnog programa. A je li jasna situacija? Ne. Situacija nije jasna nesamo obzirom na odnošaj vlade prema opoziciji i strankama koje stoje po strani, nego ona nije jasna ni obzi­ rom na odnošaj vlade prema stran­ kama njenog parlamentarnog bloka. Zar je od malog značenja istup g. Nastasa Petrovića iz ustavnog od­ bora, da i ne govorimo o mladinoj prijetnji sa demisijom već kod — prvog člana Ustava? Ko bi mogao reći da do obične prijetnje ne će doći još koji put i ko bi smio tvrdi­ ti da će »demokrati« i opet uzmak­ nuti pred tom prijetnjom? Mi se ne čudimo što su oni tako lahko od­ stupili od Jugoslavije: oni nijesu ni bili iskreni Jugoslaveni, pa su radi* kalima mogli učiniti tu koncesiju. No hoće li to učiniti i slijedeći put; hoće li stalno popuštati? Ko ih iz* bliže poznaje, teško će vjerovati u tu njihovu stalnu popustljivost. Da vladine dvije grupe nijesu pre* čistile svojih računa, jasno se vidi iz upadice g. dra L. Markovića, što ju je dobacio našem glavnom uredni­ ku prilikom kritikovanja vladine šutnje o koncesijama, što će ih u pitanju centralizma dati strankama izvan sadanjeg vladinog bloka. G. Marković reče: »Dođite u ustavni odbor, pa ćemo se tamo sporazum* jevati«. Jasan dokaz, da je i sam sa* stavljač ustavnog nacrta Vesnićeve vlade duboko uvjeren, da taj nacrt mora doživjeti znatne izmjene. Ge­ neralna debata o ustavnom nacrtu pružila je još jasniju sliku o različi­ tosti pogleda nesamo između radi­ kalne i »demokratske« stranke, već i između pojedinih govornika svake od tih dviju stranaka. Govori gosp. Veljkovića i dra Tomljenovića s jednu, a g. L. Markovića i Lj. Jova* novića s drugu stranu — da i ne spominjemo držanje g. Nastasa Pe­ trovića — jasan su dokaz, da su i sa* danje vladine stranke daleko od prečišćenja, a kamo li potpune sa* glasnosti. Neki vele: ako pojedine grupe vladine stranke nijesu izme­ đu se prečišćene, to još ne znači da one nijesu složne u svom naziranju na zahtjeve opozicionih stranaka. I* ma ih dapače, koji u toj utjehi či­ sto uživaju i koji na toj predpo* stavci prave čitavu kulu, tvrdo vje­ rujući, da ona nije u zraku već, da se osniva na čistoj realnosti. Kolika samoobmana! Mi se prosto ne mo­ žemo načuditi, kako ozbiljni ljudi mogu doći do ovakih zaključaka. Jer ako pojedine frakcije vladine stran­ ke nijesu između se prečišćene, o* dakle da budu izgrađene u svom stanovištu prema opoziciji? Nije Ii logičnije tvrditi da se one razilaze baš u tom: kolliko će i u čemu će i* zići na susret opoziciji? Držanje i zamjerke g. Ljube Jovanovića ba­ ziraju baš u upornosti vlade u pita­ nju unutarnjem uređenju države, a kako je poznato, u tom je glavni spor između vlade i opozicije. Pa zar se i unitarizam jednog kluba »demokrata« ne vrti oko iste stvari? Jasna je dakle stvar, da situacija nije jasna ni među vladinim stran­ kama, pa se samo po sebi razumi­ je, da onda ne može biti jasan ni odnošaj vlade prema opoziciji, a kako je poznato, mi smo tek na po­ četku tih pregovora. Pojedine grupe i listovi mogu ž e 1 i t i kakav hoće rezultat ovih pregovora, one nam mogu davati, kakve hoće savjete i uvjete; jasno je kao na dlanu, da ćemo se mi orijentisati u duhu svog programa i svojih interesa imajući u vidu, da svaki kompromis sadrža­ je popuštanje i da nijedna nagodba ne znači potpunu kapitulaciju ugo­ varaj ućih stranaka. Nama se je do­ sad mnogo predbacivalo, da ne vo­ dimo računa o državnim interesima i da smo dapače jedan razoran elemenat. Držimo da je naše držanje u Konstituanti svakog uvjerilo o netačnosti tih podvala: mi smo u sve­ mu bili zlatna sredina pa ćemo na­ stojati da to i u buduće ostanemo jer je sasvim jasno, da sc ekstrem­ nom politikom ne će izgraditi solid­ ni temelji našoj prilično ugroženoj mladoj državi. Mi smo radi toga u иа fo* 200.— /л Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja JHb ЛШк. м — <u u ш,. Godina Ш. prvom redu imali u vidu državne interese i' orijen tisa ćemo se samo prema toj vrhovnoj meti svake pa­ triotske politike. Kako će se držati drugi, stvar je u prvom redu njihova, a ne naša. Mi očekujemo krajnju popustlji­ vost na obe strane i potuno hladan razbor, koji ne će dozvoliti nasilja, ali ni neumjesnog i neopravdanog cjepidlačenja. Mi smo i popustljiv! з nepopustljivi i blagi i odlučni, već prema tomu: s kim ili s čim im a dne* mo posla i na kakvo razumijevanje naiđemo na jednoj i drugoj strani*. Da nijesmo ni nejednaki, a kamo li razdrti, najbolji je dokaz činjenica, da je naš posflanički klub ovlašten »da po svojoj uviđavnosti samostal­ no nastavi vođenje naše politike a taktiku udesi tako, kako će najsin gurnije ostvariti naše zahtjeve«. Kad bi bilo nesloge i razrožnosti zar bi mu se dale ovako slobodne ruke? Zar bi ga Centralni Odbor u tom slučaju smio pustit sama ne sazvavši izvanrednu glavnu skupšti* nu? Toliko imadosmo reći radi na* ših prijatelja i onih, koji trabunja­ ju o nekakvoj secesiju Sarajevo, 19. februara. Naš presbiro laže. Gotovo sve beogradske, neke zagrebačke i dal* matinske novine donijele su potpu­ no jednaku vijest iz Sarajeva o ne­ kakvom neskladu u našoj organiza­ ciji. Da ta lažna vijest potječe, iz našeg presbiro a, vidimo po splićanskom »Novom Dobu«, koji tu vijest ovako donosi: »Mus 1 iman ski zbor u Sa­ rajevu. — Nesklad u musli­ manskoj organizaciji. — Pb. Sarajevo, 16. Juče je bilo prvo zasijedanje konferencije Jugosla­ venske muslimanske organizacije. Prisutna je većina poslanika uz čla­ nove centralnog odbora stranke. Već na jučerašnjoj konferenciji došlo je do nesporazuma, usljed držanja po­ slanika partije, naročito u koliko se tiče njihova držanja prema Narod­ nom Klubu. U istom je pravcu da­ nas nastavljena diskusija. Izgleda da ćc se zbor završiti sa rascjepom, te da će nekoliko poslanika na če­ lu sa dr. Karamehmedovićem istupi­ ti iz stranke«. To je nečuveno, da baš u času, kad g. Nikola Pašić poziva našu or­ ganizaciju na pregovore o saradnji u konstituanti, jedna vladina in­ stitucija izmišlja ovako tendencijoz* ne glasine i rastura ih po cijelom kraljevstvu. Izjavljujemo, da o istu­ pu dra Karamehmedovića iz naše or­ ganizacije nije bilo niti spomena i da je ta vijest puka izmišljotina. 0 ^čelnoj debati u Ustav­ nom Odboru. . 16. ov. mj. je vladin nacrt Ustava nakon načelne debate primljen u Us­ tavnom Odboru sa 23 glasa protiv 19. Govore izrečene u 11 sjednica nismo mi dosada iznosili, osim naših govornika (govor Fehima Kurbegovića donijećemo u idućem broju). Što ćemo se pak sada, nakon svršene de­ bate, osvrnuti na cijeli tok debate, razlog je više partijsko-politički: htje­ li bismo fiksirati one glavne razlike u pogledu unutarnjeg uređenja naše države izmegju same vlade i njenih stranaka, zatim između ovih samih — radikala i demokrata i napokon izme­ đu vladine većine i opozicije. Nadamo se, da će tako i naši čitaoci, kao i mi, �ПРАРПА* — J»RAV&V Врс! — Brn| pagandom i on to jest, usprkos ne Žalim je Marković istakao naročitu j vaca, onda su sreski pisar i žandarmi doći do uvjerenja, da su baš naše važnost administrativnih i popalili sve kuće u selu, jedan je dio znam kakvog izmotavanja gđice Bruić shvatanje i naši predloži o izmjenama i njenih protektora. vladina nacrta Ustava ona zlatna sre­ sudova, koji su jedna velika no­ I stanovnika pobjegao od straha, a ostale Anonimus može koliko hoće biti vina i velika reforma. I opet ga citi­ ; su — 40 ljudi, 2 žene i 3 djece dina, na kojoj će se po svoj prilici zadovoljan aa ovakim radom „starije, ramo: »Po dosadašnjem sistemu upra­ ' zatvorili u džamiju. Nakon Što je selo sresti desnica i ljevica, izuzev komu­ iskusne i vrlo sposobne nastavnice«; ve političke vlasti, ministarstva, zadr­ popaljeno, započelo je klanje pred niste. pravi ga musliman ne će i ne može žale su sebi veliku nadležnost u ras­ ■ džamijom i vriska i jauk, koje je to 1. GLEDIŠTE VLADE. odobriti iz prostog razloga što je on pravljanju administrativnih sporova 1 klanje izazvalo. Prvog su izveli seoskog G. M. Trifković, ministar za konstionih sporova koji nisu čisto admini ­ n diametralnoj opreci aa islamskim kmeta Destanagu, koji nije odmetnika tuantu, triput je govorio. Prvi put, na shvatanjem i što obična svjetovna na­ pokazao žandarmima i zaklali ga uz 3. sjednici, motivisao je vladin nacrt, strativni, ali se vode oko pitanja po­ stavnica nije zvana, da se miješa u drugi put je uzeo riječ samo radi ne­ jedinih propisa administrativnih zako­ jauk i pisak ostalih. Iza njega je do­ na. Politička vlast je zato toliko moć- I šao na red hodža Kamil ef. i tako oblast religijske obuke. Za taj i taki kog ličnog obavještenja, i treći put je na, što je u rukama imala primenu I redom sve do poslednjeg djeteta. Sve rad učiteljice muslimanski roditelj ne nakon završene debate replicirao na sve prigovore i primjedbe govornika i tih zakona, pa je često puta mogla i ' su pobacali u jamu pred džamijom, u ' će i ne mole imati razumijevanja; on onda, kada građanin ima jedno pravo 1 kojoj se i danas nalaze. Pisar, žan­ I neaamo da ga nemože odobriti, već opozicije. Motivacija je bila mršava. Vlada želi, kao što to i svaka narod- ■ na osnovu pozitivnog zakona, mogla darmi i seljaci, koji su ovaj nečuveni i će se j mora se proti njemu naj­ odlučnije ograditi. Gđica Bruić nije i na vlada mora želiti, da postigne- , je da mu uskrati iskorišćenje tim pra­ zločin izvršili, opljačkali su svu imo­ vinu poklanih. ne mole biti ništa drugo, nego preruino tim ustavom maksimum zadovoli- 1 vom, da mu to pravo ne da. Ako se Zgražajući se nad ovim strašnim šena kaluđerica. U ovom slučaju ona stva. Stoga jeuzet nacrt nacrtu za osnov | Ova ustanova administrativnih sudova, nije ništa drugo, nego obična zelotkiSrpski Ustav iz 1903. god., jer tvrdi, I a ja otvoreno priznajem, zločinom, pitam g. Ministra Unutrašnjih Djela, šta je preduzeo da se zločinci nja, kojoj nema i ne može biti mjesta da se izvor otporne snage srpskog ’ da sve zavisi Od organi­ po zakonu kazne i kada će ovakva među našom sitnom dječicom. Ona naroda u Srbiji ima tražiti u njegovom I zacije tih sudova i izvo­ spada a kloster, a ne u islamsku Ustavu. Vladin nacrt predviđa dvo- | đenja u praksi, da sama grozna djela prestati u onim kraje­ osnovnu školu. vima? Molim pismeni odgovor. odredba o ustavu n e z n adomni sistem, koji osigurava demo­ Na ovo pitanje dobio sam samo pretG. anonimni roditel hoće da je i č i mnogo. kratsko razvijanje države, ma da će hodan odgovor prema kojem ste mi, napredan čovjek. On pita »Pravdu« Na federalistiČke zahtjeve Narodnog se radom Senata gubiti vrijeme, ali će kluba odgovorio je g. Marković izno­ gospodine Ministre, obećali meritoran ništa manje, već »kako ona sebi« za­ se dobiti u kvalitetu posla. G. Trifko­ šenjem izjave toga kluba, koju je dao odgovor istom, kad primite izveštaj in­ mišlja riješenje one kolizije (protu­ vić je onda opisivao opširno pojedina prilikom stupanja u parlamentarnu za­ spektora, koji je poslan da stvar iz- slovlja) u djetinjim mozgovima, koja poglavlja, gotov® bez ikakve motiva­ vidi. nastaje učenjem izvjesnih naših knji­ cije. Isto tako na završetku debate, jednicu u oktobru 1919. god., a koja ga i opće povjestnice, te učenja pri­ I ako je od toga vremena do ras­ nije fede ral istička, jer u trećoj kada je trebao da stvarno pobije sve rodnih znanosti i religioznih shva­ pusta Privremenog Narodnog Pred­ primjedbe opozicije, rekao je on, da i tački glasi: Naše država treba da ima ćanja o prirodnim pojavama i feno­ stavništva prošlo blizu dva mjeseca, se obrazloženja Ustava nalaze u pro- : samo jedan parlamenat. 4. tačka glasi, nijesam primio nikakva meritorna od­ menima?« On dapače veli »Ako ćemo gramima vladinih stranaka. Na i da će taj parlamenat imati donositi govora, stoga upućujem pitanje gospo­ se i dalje držati sredovječne skolastike, zakone za cijelo kraljevstvo, a 7 tačka, glavnu i u cijeloj opoziciji zajedničku cjepidlačarenja i nažnjačtva, on­ da se zagarantuje široka samouprava dinu Ministru Unutrašnjih Djela, da Ii primjedbu, da se Ustavom ne reguliše opštini, srezu, okrugu i većim jedini­ je spreman, da mi na pitanje od 1. ok­ da smo se potpuno petrificirali i nije ni u koliko socijalni i ekonomski ži­ cama. tobra 1920. sada dadne meritoran od­ nikakav napredak moguć u našem vot, odgovara on, da je to stvar spe­ Prema tome je on po tvrgjenju Markogovor? svijetu. Tkogod ne napreduje, naza­ cijalne debate. Protiv Gornjeg Doma, vića, otstupio od svojih tadanjih za­ Pošto se plenarne sjednice Skup­ duje 1 mora propasti. Ako nam je do Senata, ustali su u toku debate i ne­ htjeva, dok su radikali ostali tačno na štine radi rada Ustavnog Odbora sada napretka i do opstanka, ne smijemo ki gOvomici vladine većine, te g. Trif­ ne održavaju, molim pismeni odgovor. biti sitničavi, tjesnogrudi i faković u svojoj replici pokušava da istom gledištu kao i tada. Oni da su i sada uvijek spremni, da se spora­ Beograd, 19. februara 1921.J n atici. Moramo znati, da je vjera stvar obrani tu ustanovu primjerima drugih osvjedočenja, a znanost stvar istažievropskih i američkih država, u koji­ zume na remeiju onih zahtjeva, koje ; Dr Mehmed Spaho je Narodni klub 1919. postavio. vanja i učenja.« ma ona postoji već stotinama godina. narodni poslanik. * Ja tom naprednjaku ne ću da me­ 0 kvalifikovanoj većini on je mišlje- . ritorno odgovaram na to pitanje i ve­ nja, da je i polovina više 1 glas — Govore demokrata i radikala, koji lim to: svak može misliti kako hoće, kvalifikovana. (1) nisu u kabinetu, ili koji nisu lično sasvak može raditi šta hoće; no niko Puno bolje i puno stvarnije branio j ragjivali na ovom nacrtu, prikazaćemo neće i ne može tražiti od jednog is­ Nekakav .ugledni musliman" koji je vladin nacrt g. Dr. Lazar Marković | zasebno, jer pored svega toga, što su u svom dugom govoru na 6. sjednici. nije imao ni toliko smjelosti, da ee j lamskog lista, da ćuti i onda, kad te partije vladine, ipak neke različne se megju našom dječicom vodi pro Iz njegova govora treba prije svega nijanse, a i otvoreni istup Nastasa potpiše pod svoj sastavak, napada paganda u smislu »upoznavanja krš­ istaći, da je Protićev nacrt Ustava, Petroviće zaslužuju, da im se posveti „Korkut-Mulić-Mulabdić-Pravdu* radi ćanstva«. »Pravda« nije »Domovina«. na kome je i on radio po Protićevim toga, što se je usudila da podvrgne naročita pažnja. Ona nije toliko Širokogrudna da u jed­ uputstvima, bio tumač želja onih poli­ kritici rad upraviteljice ovdašnje VII. nom broja napada katolički »Crnu narodne osnovne škole, „velezaslužne" tičkih grupa, koje su tada bile zastu­ pane u kabinetu. On je u Protićevu kulturne radenice gđice Milke Brnić- internacionalu«, a u drugom brani istu nacrtu sarađivao samo kao pravnik i On nastoji svim silama, da javnost taku rabotu j'edne pravoslavne kulturtregerice. Propaganda ostaje propa­ a ne kao političar, te se zato i ne sla- | uvjeri o tom, da „ne treba nd sva­ že sa njim u nekim odredbama. Zatim | ke mušice praviti medvjeda gandom. Beograd. 18. februara 1921. Ovim završujem uz zahtjev, da mufpokušava da stvarno kritikuje Proti- i i tražiti najosjetliviju stranu naših fa­ tijski ured ili ulema-medžlis što prije ćev nacrt. Taj dio govora mi citiramo natika te o kojekakovim b I je zg a r iDanas čitamo u »Domovini« od 15. iz »Samouprave«: jama i izmišljotinama ubijati inšplcira VII. osnovnu školu. februara 1921. nekakav tobožnji moj u njima volju za — prosvjetom*. G Protič predviđa po pravilu samo ! razgovor sa nekakvim narodnim po­ Sakib Korkut. jednu upravu, a to je oblasna uprava. • slanikom po imenu Mil. M. Jovanović. Prije svega da se osvrnem na nje­ Po toj oblasnoj upravi proverava cegov naziv, što ga je dao „Pravdi*. Ja znam, da takovog razgovora nijesam iokupnu unutrašnju upravu u poje­ Što |e dodao moje ime, ja se ne lju­ s nikim imao, ali sam ipak za bolju dinim oblastima. Ona i izvršuje i dr­ sigurnost raspitao u sekretarijatu Usta­ tim. Obratno čast mi je što sam joj žavne zakone i oblasne. G. Protić do­ glavni urednik. No što uz to spominje votvorne Skupštine po azbučkom U zadnje vrijeme postavila je se* pušta da izuzetno država i Mulić-Mulabdića miriši mi nazaplotspisku, da li uopće postoji poslanik bi Šerifova Domovina za cilj, da na može za pojedine uprav-’ takvog imena. Tim raspitavajem i njačku denunciju i dužan sam je od­ najgnjusniji i najinfamniji načih na«? ne grane da predvidi na­ biti ne radi lista, koji se može pono­ uvidom u azbučki spisak poslanika os­ pada naše sugrađane Jevreje. Ova* ročite organe koji će svrša- ; vjedočio sam se, da poslanik gornjeg siti saradnjom ove dvojice naših pro­ kovi članci antisemitskog sadržaja vati državne zakone u pokrajini. To ; imena nikako ne postoji. Postoji Miloje svjetnih radenika, već radi prljave i u stilu Luegerove štampe a sa pro* je samo izuzetak, inače ostav­ Ž. Jovanović bivši ministar ishrane, te | niske tendencije, kojom anonimni pizimom odvratnom tendencom do* lja se pokrajinama i pokrajinskim or- i Miloje N. Jovanović. sadanji ministar l sac hoće da njihova imena dovede u stojni su samo prezira vasko&ike po* ganima puno ovlašten je da za socijalnu politiku. Sa prvim nijesam ; savez sa kritikom njegove »mile i zaštene javnosti i najoštrije osude. izvršuju državne zakone da se staraju ’ nikad ni riječi izmijenio, a sa drugim ‘ služne upraviteljice«. „Pravda" je već Kod nas ovakovi članci imaju još i o svima posebnim pokrajinskim inte­ sam se samo jednom pozdravio, a ni­ i donijela izjavu, da g. Mulić nije pisac | tu svrhu, da pomute lijepe odnose resima. Gospodo, tu je vidite klica kad ovakova razgovora imao nijesam. ; te kritike, a izjavljuje i to da je nije I između nas i Jevreja. pisao ni g. Mulaldić. Time sam svršio | onoga, što mi z o v e m o au­ Prama tome cio onaj razgovor u U odgovoru na zlonamjerno piša* to n o m i j o m u političkoj 1 „Domovini44 jest falsifikat, pa Vas mo­ sa nazivom, a sad da pređemo na | nje Šcrifovc Domovine ispravno je doktrini, i u tim tačkama ja se { lim, da u „Pravdi« u narednom broju ostale tvrdnje. konstatirao organ naših sugrađana ne slažem sa g. Protićem, jer time je ; demantujete taj razgovor. Anonimni kukavac veli da se naša | Jehudija »Židovska Svijest« u član* dato pokrajinama mnogo više, nego i i kritika temelji na — izmišjotina- I ku pod gornjim naslovom da Serifo* Dr. Hrasnica što je to za upravu potrebno, i čini nar. poslanik. i ma i potkrepljuje svoju tvrdnju ovim i va pisanje ne predstavlja javno mni* mi te, da bi sa takvom organizacijom ‘ ' riječima: „Kao razlog tom amoviranju jcnje Muslimana i medu ostalim na* oblasti, da bi tu bio zametak politič- , ’ bulazne, da je pomenuta upravnica vodi: »Od Šerifa Am auto vica od* kih borbi, zametak sukoba između i i u nekom predavanju govorila o božijoj vraća se danas sva Čestita jvnost, pokrajina i države. G. Protić predviđa • • kćeri i. t. d. Svako, osim urednika ; smatrajući ga najcrnijom ljagom na u pokrajinama oblasnog ili pokrajin- ; na gospodina Ministra Unutrašnjih ј »Pravde", znade da to ne može biti * horizontu političkog života u Bosni. Deia u Beogradu. skog namesnika, koji se raziično na- i i da je to absurdum, jer ako je go- , Njegovi istovjemici izrekli su nad živa, ali koji je samo kontrolni organ. Dne 1. oktobra 1920. uputio sam pi­ ; vor o monoteističkim religijama, onda njime prigodom zadnjih izbora naj* Ja neću da govorim o političkom za- ] tanje preko predsjedništva Privreme­ ј nema ni spomena o kakovoj kćeri. • dostojniju osudu, pa ne sumnjamo, ledu ovoga projekta, ali moram da . nog Predstavništva na gospodina Mi­ Ali ako je bio govor o grčkoj ili rimda će i ovaj njegov najnoviji istup kažem, da sa onog osnovnog gledišta । nistra, koje je bilo ovog sadržaja: ' skoj mitologiji, naravno onda moglo naići upravo na najoštriju osudu o* sa kojega ja posmatram unutarnje ure- . »Na 14. septembra 1920. progonili • je i moralo je biti govora i o kćesobito u krugu Muslimana, pa smo đenje u državi, sa gledišta dobre ad- | su žandarmi u blizini sela Pesočani, i rima*. Dozvoljavam, da bi moglo od- ! zato dal?eko od pomisli, da krivimo ministracije, sa gledišta zadovoljava- ' srez ohridski, neke odmetnike. Došlo i govarati istini, da gđica nije govorila i ili identifikujemo naše sugrađane nja upravnih potreba, podneti proje- j je i do pucanja izmegju žandarma i < o božijoj kćeri, nu ne dopuštam, da Muslimane zbog takovih ili sa tako* kat g. Protića u ovom pitanju ne mo- : odmetnika, pa je tom zgodom ubijen j anonimno izbjegne raspravi time, što vim zlodusima, kakovih imade kod že da izdrži kritiku. (Dr. Spaho: Baš * i jedan žandarm. Dva dana iza toga i se hoće da sakrije za jedno »itd«. svih naroda«. može.)« došao je u selo sreski pisar iz Ohrida I Jer tim se maskira glavna krivnja Mi podvlačimo gornje izvode i Argumentacija njegove tvrdnje, da j sa žandarmima i s naoružanim pra­ 1 upraviteljice, Šte je naime — po vlanaglašujemo, da se je već odavno projekat Protićev nije dobar sa gle- । voslavnim seljacima iz okolice i za­ i štitom priznanju — „radi boljeg odvratila od Šerifa sva poštena mu* dišta dobre administracije, sastoji se tražio na svaku kuću po 10 zlatnih ' razumijevanja k r Šća n s t v a naslimanska jvnost, te sc njegovo pi* u tome, Što priča na dugo i široko lira, jer da će im inače sve kuće po­ ] pomenula, da kršćani istočne i zapadne sanje ne možeinesmije sma* iskustva anketne komisije za prouča­ paliti. Preplašeni seljaci skupili su i crkve priznavaju Isusu ujedno i botrati kao mnijenje Muslimana u Bo* vanje administracije po našoj državi. teškom mukom po 10 lira, ali sreski ■ žanstvo, pa zato i nazivaju njegovu sni i Hercegovini. Tu mu se dobacuje sa raznih strana, j pisar nije bio s tim zadovoljan, već je , majku po čovječjoj naravi Majkom To smo imali naročito, da istakne* da je na tom putovanju dolazio u do­ tražio više. Seljaci su davali dok su i božjom". mo radi naših sugrađana Jevreja, dir samo sa svojim istomišljenicima. I još imali novaca, a kad je nestalo no- ; „Pravda" je takav rad označila pro­ koji su s nama kroz stoljeća živjeli Uzaludno кпргсапјв. Opet fslzifihat protiv dro Krasnice. „Stid sa bilo!" Pitanje �Encđ 258 — Rrei _ „PRAVhA u najboljim odnosima. Držimo, da vima". Pa baš naš narod za to pravo ne trebamo napose naglasiti, da svi i kaže: „Vidi trn u oku". Muslimani najoštrije osuđuju ova* G. Božanov u istom svom člančiću kovo pisanje proti našim Jehudija* dolazi očito u kontradikciju. Dok na ma. Antisemitizam nije nikada bio jednoj strani zagovora ustav „koji svojstvo islamijeta, a što se je među ima da izleči naš život od svih onih Muslimanima našao jedan individu* zala, koja je u njega urezala tuđin­ um, koji iz nama poznatih interesa ska crna vladavina, koji ima da učini i obzira želi, da pomućuje dobre od* kraj religioznoj i plemenskoj nose sa našim sugrađanima Jevreji* borbi i da naš život organlzuje na ma — ne treba onako tragično i oz* I principima jednakosti i bratsvu svih biljno uzimati. ј građana", dotle eto sam na nedosto--------I jan način izriče svoj sud o Kurani (a. š.) i njegovim sljedbenicima očito s namjerom, đa izaziva religiozne tr, zavice. To nikako ne služi na Čast niti g. Božanovu, niti „Пијемонту" koji s ovakim glupim izmišljotinama dopušta, da se obmaniuje čitalačka Mš. — U 26. broju „Pijemonta" od publika jednog lista sa tako zvučnim 2. februara 1921. izašao je jedan pam­ naslovom, a još manje g. cenzoru, flet g. B. Božanova, u kojem se sa koji propušta svake pogrde. Stoga vom žućinom svoga srca i u ma obara poručujemo g. Božanovu kao i osta­ na nekoje nepoćudne poslanike, a na­ lim, koji bi se na nešto slično usu­ ročito na našeg poslanika Korkuta, na­ dili, da se manu ćorava posla i da ne zivajući njega kao i ostale „Turke" vrijeđaju ničijih svetinja. Svakom odnosno muslimane, pa su „formirani svoje, pa mirna Bosna. na koranskoj pomračenosti mozgova." Nije mi namjera, da opravdavam uva­ žene poslanike kao što su:gg.dr. Spaho, Korkut i Ljuba Jovanović, koje g. BoŽanov naziva „sinovima mraka". To nije potrebno, jer su napadnuti samo stoga, što se ne slažu sa nacrtom Primamo s informirane strane: ustava koji očito ima namjeru hege­ Ima dvije tri nedjelje, kako se je monije i supremacije jednog plemena počelo u Sarajevu raditi o osnutku nad drugim i jer je jasno i jednom jedne velike (mljekarske zadruge, u laiku čemu vodi demokratsko-radikoju bi stupili svi.saraievski mljekar kalska politika kako je zamišljaju g. ri i uopće svaki građanin, koji ima predstavnici spomenutih stranaka. Gosp. barem jednir kravu. Božanovu ne ide nikako u glavu, da Stvar je potekla od gospodarstve* može i smije iko zastupati protivno nog odsjeka zemaljske vlade, pa se može sada već reći, da je zadru* mišljenje, pa zato udara na svestrane, ga gotova stvar, jer je naišla koprcajući se kao riba u vodi, sikčući na veliko razumijevanje i većina je zmijski otrov, samo da bi protivnike onih, kojima se o njoj govorilo, za svojega mišljenja oborio i uništio. to, da se zadruga svakako osnuje Uvjeren sam da su se gospoda „sinovi i to odmah. Istina ima i takovih mraka", koje je gosp. Božanov takim koji neće nikako, dok se neki opet bombastičnim izrazima počastio slatko povode za drugima. Ali kako bilo, nasmijala glupim zaključcima g. Boža­ sigurno je da će svaki mljekar u Sa* nova, pa makar se i prijetio pri kraju rajevu stupiti' u zadrugu, čim vidi svoga člančića u kojemu veli „U tome njezin rad. leži naše oslobođenje i zato se ovo ' ' i Osnivanje mljekarske zadruge u Sarajevu. j ј ! A za čim ide zadruga? i ' ' i ; i , 1 : 1 j i i I , Ovo će biti posebna vrsta zadru* ge, to jest zapravo konzum za krave. Dakle zadruga neće skupljati mlijeko od svojih člano* va na jedno mjesto, pa ga onda pro* davati kao i do sad svojim mušte* rijama. Ona će kupovati sijeno od* mah uz kositbu i tako će ga dobiti’ za polovicu ili trećinu zimske cijene, zatim će kupovati- i sve one druge stvari iz prve ruke, i tako će joj čla* novi moći dobiti dobru i jeftinu ro* bu. Tako će ona omogućiti svim svo* jim članovima, da okruglo za jednu polovicu sadanjega troška hrane blago. Kad to izračun amo, dfođemo do uštednje od okruglo na svaku kravu 7.000 kruna godišnje. A ta će se uštednja povećati još za barem 3.000 kruna i to na taj način, što će se kod svih zadrugara uvesti ra* z u m n o h r a n je n j e, jer se sada hrane sve krave jednako, bez obzi* ra daju li 3 ili 12 litara mlijeka na dan. A to ie neoprostiva pogreška, koja ubija sve sarajevske mljekare. Ona doprinosi k skupoći hrane to* liko, da nema ni jednog mljekara u Sarajevu, koji bi i uz cijenu od 4 K po litri mlijeka izišao na račun. I ta s prištednja može računom utvr* diti, pa iznosi godišnje na kravu preko 3.000 kruna. Zadrugari će na* ime morati hraniti prema tome, ko* liko koja krava mlijeka daje. Dakle 7.000 prvo i sada 3.000 to je ravnih 10.000 kruna. Pošto u Sarajevu ima, kako se čini po popisu od 1910. go* dine, samih krava oko 1.000, to bi uštednja za tu hiljadu krava izno* sila u zadruzi sumu od 10,000.000 K na godinu. Zadruga će dakle nabavljati hra* nu za svoje članove, učiće ih, kako se mora u ova skupa vremena šted* ljivo hraniti, i onda će ići za tim. da omogući članovima, kako bi lakše nabavili više i dobroga blaga. To će joj biti vrlo važan posao. Za tim ima zemaljska vlada na pameti, da odmah uvede pri osnut* ku zadruge i osiguranje svega blaga. Procenat bi bio IVz do 2, pa bi si tako za kravu, koja vrijedi 10 hiljada kruna, uplatilo godišnje pre* mije 150—200 kruna, i član se zadru* ge ne bi morao nikad bojati da će mu krava propasti. Jer čim bi mu propala, dobio bi odmah iz osigur* nog fonda 10.000 kruna. Još je jedna stvar važna što se tiče samog držanja blaga. Svaki mljekar ima teladi, steonih i starih krava, što mu sve ljeti badava ћта* nu troši u staji. To bi blago zadru* Briand o rusko₽poljskom »porazu* ga zajedno sve skupa pokupila i on* I ma. Iz Varšave javljaju: »Kurir Po* da ga istjerala gdje god na planinu I renji« donosi intervju svog pariš* kog dopisnika a ministrom pred* da, se hrani i razvija u Božijoj priro* di. A i time bi se mogo uštediio, i sjednite om Briandom, koji je dao o* to oko 500.000 kruna, ako se uzme duška evom zadovoljstvu što je Po jska ruskim mirom postigla po* da od svega sarajevskog blaga ima toga suvišnoga. Tom bi se svotom voljne granice, usljcd čega postaje važan faktor za slučaj kakvih ne* moglo sve blago u Sarajevu osigura* ti sa 37a%. Mira na latoku. Za držnje prema Onda će zadruga morati otvoriti Rusiji još je uvijek odlučan mome* vlastitumljekaruu Sarajevu, nat da sovjeti ne priznaju dugova prijašnjih vlada. Možda će Poljskoj u kojoj će prodavati svoje suvišno uspjeti da u tora pitanju posreduje i kupljena mlijeko, onda nabavlje* no maslo i sir, te jaja, kako je to između Francuske i Rusije. Američka bojazan pred ratnim običaj po naprednom svijetu. Iz to* ga će ona izbijati troškove oko up* zapletajima. Iz Washingtona se ja* vlja: Ustručavanje japanske komo* rave, te zadrugari neće morati ništa re. da se smanji mornaričko naoru* u to ime doprinositi. žavanje, učinilo je duboki utisak u A sama će uprava biti najsolidni* Wa^&gtonu. Senator Borah izjavio ja, te će imati jednog upravitelja, je sa ovu vijest u senatu: »Ja sam blagajnika i poslovođu, zatim piša* potpuno siguran, da će ako ne dođe re te i momke koji će raditi oko na* do sporazuma između velikih drža* bave i razdiobe krme. va u pogledu mornarice, to voditi do Zadruga će dakle biti jedno veli* rata. To je tako sigurno, kao što noć ko poduzeće, koje će raditi s veli* rfijedi dan. Ja ću učiniti sve napo* kim kapitalom i prometom, pa će za re. da dođe do eporazuma u pitanju to morati uzimati i kredit. aaoružavanja«. Koliki će biti udjeli, odrediće se Emil Fejsd o mezopotamskom pi* na osnivalačkoj skupštini. Svakako tanju. Emir Fejsal, koji se momen# će se gledati, da članovi uplate što taino nalazi u Engleskoj, dao je »Dak je moguće više za narudžbe sijena, Expressu« ove interesantne izja* da ga onda i dobiju u najjeftinije ve: Potpuno sam sporazuman sa o* vrijeme, a istodobno će se za tu svr* ndm dijelom britskog javnog misije* hu upotrebiti i kredit. nj a, koje veli da u Mezopotamiji Ovo je samo kratak prikaz rada jednom već treba uspostaviti pore* zadruge a pravi će njezin rad biti dak doličan žrtvama vojnika i no* vrlo opširan i mnogostran. vaca. Moja misija je, da saveznike Da će vodstvo zadruge paziti i na uvjerim, da je došlo vrijeme za is* dobrotu mlijeka kod članova, o to* punjenje onih uslova koje sam sta* me ne treba voditi brige. To će mu vio glede ulaska u svjetski rat. E* biti jedan od najvažnijih poslova. mir veli, da je u stanju u cijeloj Me* Ovom bi se zadrugom postiglo zopotamiji uspostaviti vladu, koja mnogo u opskrbi grada Sarajeva do* će biti u stanju da upravlja zemljom brim mlijekom i mliječnim produk* ii a zadovoljstvo cijelog naroda, ko* tima. Ali s tim je istom počeo rad ji se tamo nalazL On hoće arapsku zemaljske vlade u ovoj važnoj ak* vladu potpomognutu od Engleza 1 čiji i još će trebati uložiti mnogo osnovanu na ustavnim principima. muke i rada, dok se to pitanje pri* Konvencija između Poljske i Ru­ vede kraju. munjske. Prema pisanju »Petit Parisiena" konvencija između Rumunije i Poljske, koja se sada sprema, izgle­ da da je cilj ugovor 0 vojnom i poli­ tičkom savezu. Međutim to nije u saglasnosti s Malom Antantom. PoljskoIme »Jugoslavija« i demokrati. rumunjski ugovor izgleda da neće biti Oko prvog člana ustava je bilo že* punovječan, ako Francuska i Engleska stokog natezanja u demokratskoj ne budu htjele zagarantovati njihove stranci. Mjesni odbor te stranke u granice. Zagrebu poslao je predsjedniku Mala antanta Poljska i Rumunj­ stranke u Beograd depešu, u kojoj ska. »Daily Telegraph« od 18. 0. mj. zahtijeva, da prvi član ima glasiti ima dopis iz Pariza o Maloj Antanti. ovako: »Jugoslavija jest ustav* । Čehoslovačka i Jugoslavija zaključile na., parlamentarna i nasljedna kra* i su savez prošlog avgusta protiv restaIjevina«. Za ime Jugoslavija izgleda, • uracije Habsburgovaca, dok »u Poljda je bifia. većina demokratskih po* I ska i Rumunija stvorile odbranu od slanika, ali pošto su radikali od toga i boljševika. Francuska diplomacija sada pravili pitanje kabinetske krize, de* ; radi, da ove dvije grupe približi radi mokrati su — popustili i tako je u , odbrane od njemačke i boljševičke specijalnoj debati izglasano ime i opasnosti. Poljski ministar Sapieha i - Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slove* maršal Pilsudski boraveći u Parizu iznača. U kakvoj manjoj partiji bi o* • razili su se povoljno u tom smislu, vako načelno razilaženje dovelo do j Ideja Beneša bila le da uvjeri Poljsku istupanja ili raspuštan ja Mjesnog ’ i Rumuniju 0 potrebi da se pridruže Odbora, ali u demokratskoj stranci, Čeboslovačkoj i Jugoslaviji, vjerovatno koja je vrlo elastična, ostaće valjda i će sada u tome uspjeti. sve po starom. Talijansko nacijonalno udruže* Amerika o Evropi Današnji A* [ nje. U Rimu je obrazovano nacionalmerikanac nije više nacionalan, nije I no udruženje za Dalmaciju sa sjedištem ni Amerikanac sa svojim lokalnim - u Rimu, koje će imati svoje odbore u patriotizmom, on je svjetski građa* ' raznim gradovima Italije i inostranstvu. nin. Takim bi on htio, kako u »J. L.« Ovome udruženju biće zadatak da propiše, da učini i Evropejca. A kak* i pagira italijanstvo Dalmacije i da zave on pojmove ima o Evropejcima? i štiti prava Italijana, koji su ostali pod Za Nijemce je znao, da su radin na* I Jugoslavijom. rod; zna o njima još, da su dali Produljenje opsadnog stanja e učenjaka, zna za frankfurtske koba* : Poljskoj. Iz Londona javljaju: Polj* sice i za Hamburg—Amerika liniju, i ski ministar unutrašnjih poslova iz* da, još i dobra piva imaju. Rus je I javio je, da će opsadne stanje u za Amerikanca naivan stvor s du* Poljskoj biti produljeno do mjeseca goro kosom, koji je pred carem pa* ‘ maja, radi revolucionarnog držanja dao na trbuh, imao podmitljive či* ! širokih pučkih masa. novnike, te je znao fabricirati nit* Pregovori u Rigi su po vijesti »Ti* roglicerinske bombe u političke svr* mesa« iz Rige još uvijek na mrtvoj he. Talijan je za njega bijedno če* tački, jer se Rusi još uvijek ustru* ljade, koje se prehranjuje makaro* i čavaju, da prime poljske zahtjeve nima mjesto da jede beefsteak. Ta* ! glede odštete. Ipak se ne može rc* lijan ima Rim i Veneciju... Englezi: ći, da je mir u opasnosti. Glavna lordovi, velika mornarica, London, : tačka pregovora je uz pitanje zlata veoma simpatična zemlja, ali dosta pitanje voznog materijala. Poljaci zaostala... Francuz: govori lijepim traže 500 lokomotiva ili njihovu vri* jezikom ali ne zna engleski, Pariz, jednoet □ zlatnim rublima, dok im divne djevojke, lude zabave... Tur* sovjeti nude samo 300 ali sa nekim ska: harem... Grčka: lopovi. Špani* ograničenjima u pogledu plaćanja. ja: uopće ne ulazi u obzir... Napokon sovjetski predstavnici ne* Sreća još, što nije do njeg dopr* će da pristanu na ugovor glede iz* la ona naša kobna: tri Slavena pet mjene zarobljenika, ako se rok pri* mišljenja. i mirja ne produlji za daljnih ftest ae* djelja. Politički pregled Malo odgovora g. б. Božam. mora izvršiti protiv volje Korkuta, Korošca, Radića, Ljube Jovanovića i nji­ hovog protektora Stojana Protića". Namjera mi je da g. Božanovu po­ ručim, da je daleko zabrazdio, kad se usudio nazvati nekoje muslimanske poslanike, da su se formirali na »ko­ ranskoj pomračenosti mozgova«, isti­ čući pri tom »nekulturu« Osmanlija i zapaljenje Aieksandrijske knjižnice to­ bože po sultanu Omar«. Da, g. Božanov je silno zabrazdio i dokazao potpuno nepoznavanje historije, osobito islamskih oaroda, koja je za njega nepoznata kao »španska sela". Božanov se eto javno usuđuje trditi, da Kuran (a. š.) formira „pomračenost mozgova", udario je dakle u diple, kojim vrijeđa ono, što je svakome mu­ slimanu sveto i uzvišeno, a to je „Ku­ ran" (a. š.). Božanove, poručujem Ti, da se ne uplićLš u ono što nikako ne razumiješ, jer sam uvjeren, kad bi Ti poznavao one uzvišene i božanske nazore i misli, što ih Kuran (a. Š.) svojim sljedbeni­ cima propisuje, kad bi poznavao istinu, svjetlo i ljubav koju Kuran (a. š.) nalaže, sigurno bi sam uskliknuo, da je pomračen Tvoj, a ne Korkutov mozak, pa Ti ne bi smetala „čalma odže Korkuta", jer bi vidio, da ona predstavlja simbol ljubavi, sloge, širokogrudnosti* snošljivosti i t. d. Ali g. Božanov toga ne će, njemu je samo volja da se nabacuje blatom na onu vjeru koja imade preko 400 milijona pristaša i koja je brojnija od svih kršćanskih vjera. Božanov ne će da zna ni za to, koliko su muka pretrpili islamski narodi od kršćanskih naroda. On ne će da vodi i čuje gro­ zote španjolske inkvizicije, kršćanskih i drugih vjerskih ratova, što su ih kršćanske nzrodi vodili protiv Islama, koji je u to vrijeme bio žarište kulture i prosvjete, od koje su i kršćanski narodi imali veliku korist te da su baš u to vrijepie islamski narodi bili utemeljači njnogih snanosti, koje su u Evropi bile skoro u povoju ili se za njih nije nikako ni znalo. Da, g. Božanov ne će đa Čita po­ vijest i razvitak Islama i islamskih naroda, pa da se uvjeri o svim ovim tvrdnjama; njemu je dosta samo da podvaljuje sa historijskim lažima i da. obmanjuje svoju čitalačku pudliku sa „pomračenim koranskim aozgo- Фграна — SLsne 3 ВПјгШ. I i j I ‘ ; : . ; | i j • ; * | ; 1 ' • { I i i �Domaće vijesti. Narodni poslanici. Gg. Sadović, Đr. Hadžikadić i Korkut otputovali su jučer u Beograd, da u ustavnom odboru zamijene gg. dra Hrasnicu. Vilovica i Kurbegovića. Njima će se pridružiti u Zepču i nar. poslanik g. D. Omerović. Sjednica v. m. saborskog odbora. Zadnja tri dana održane su sjednice saborskog odbora i na njima riješe­ ni su tekući poslovi. Službeno iz »Nar. Jod.«. Mini* starstvo unutrašnjih djela opozvalo je premještaj poetičkog pristava II. razreda Hasiba Hadžića kod kotar­ skog ureda u Gračanici kotrskom u* redu u Prnjavor, te ga i nadalje os* tavilo na dužnosti kod kotarskog u* reda u Gračanici. Ministarstvo prosvjete unapredilo »e Sejfulah ef. Prohića profesora i mudcrisa šerijatske sudačke škole u Sarajevu u VII. činovni razred. Zemaljska Mada za Bosnu i Her* cegovimu imenovala je dosadašnjeg namjesnog učitelja Muhamed ef. Pašića pravim učiteljem u IX. čin. razredu na šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu. »Merhametova« glavna skupština ie odgođena na 25. ov. mj. Riješe nje pitanja kaldrmije Tr­ govačko udruženje za gr.id Sarajevo na osnovu pregovori sa predstavni­ cima gradske općine i privrednih kru­ gova i trgovačko obrtničke komore iz­ daj« u predmetu kaldrmije ovaj ktnunike: U pogledu kaldrmije postignut je s općino« potpuni sporazum. Op­ ćina je odustala od zahtjeva popisiva­ nja robe na slagalištu. Do sada upla­ ćena diferencija na kaldrmiji povratića se strankama po svoj prilici prtko sekretarijata trgovačkog udruženja. Kaldrmija će se obračunavati od čiste bruto-težine uz najmanju pristojbu od 1 krune- Od kaldrmije su oslobođena štamparska djela i novine, a materijal za novogradnju uz molbu će se opro­ stiti. U eamom cijeniku izmijenjene su neke stavke, koje daju općini moguć­ nost regresije ia ustupke. Novi tarif stupio je na snagu 18. •. mi- te od danas mogu trgovci iz­ voziti svoju robu bez ikakvih smetnja i pridonošenja dokaza, da su platili kaldrmiju. »Jedan pokušaj«. U našem 253. broju smo pod naslovom »Jedan po* kušaj« iznijeli, kako sc pokušate o* teti g. M. Ćurci ću i posljednji nje* gov izvor zarade, njegov vlastiti dućan, u koji je htio da silom useli neki Isailo Stojanovać. »Srpska Riječ« u broju od 16. ov. mje. na* pada nas radi te opravdane odbrane g. Ćurčića i kaže, da bi se stotinu sarajevskih »gazdi« promijenilo sa stanjem g. Ćurčića. Da se ova stvar riješi jedanput, mi predlažemo, da se g. Stojanoviću uruči za tvor e= u a magaza g. G. Jeftanovića koja od vajkada stoji neupotrijebljena. S tim bi bile sve strane zadovoljne, a sigurno i g. Jeftanović, pošto zna* mo, da bi se s njegovim stanjem ra­ do promijenile ne stotinu, nego sve sarajevske gazde. Dobrovoljni prilog za Musliman* sku sirotinju kotara Trebinjskog. Muslimani iz Cikaga u Americi sa* kupili su svotu od 101.000 K za siro­ mašne muslimane grada Trebinja i sela Korjenici i Brdine. Po 25 dola* ra darovali su: gg: Omcr Rcsulo* vić, Osmsn Ćatović, Zaim Sadović, po 15 dolara: Osman Fctahagić, Husnija Fetahagić, Lutvija Volić, Asim Ćatović; po 10 dolara: Smajo Broj 257 — „ПРАВДА* — „PRAVDA" Strana 4 — Страна Kravić, Ahmet Kravić, Mehmcd Capin, Hasan Ramić, Mehmcd Der* voz, Mustsf Ćerimagić, Sadik Kabil, Sulejman Riđušić, Osan Riđušić, Osman Riđušić, Husein Pirić, Hus* ni ja ćatović. Avdo Šaran, Hasan Šaran, gospođa M. Volić, Salih Per* van, Ibrahim Baraković, Salih Aleš* ković, Ajdin Busuldžić, Šukrija Bu­ suladžić, Đžafer Gahjatović, Šukri* ja Selimović, Husein Dupanović; po 7 dolara: Ibrahim Robović; po 5 do* lara: Osman Ćapin, Asim Resulo* vić, Halid Pi vodič, Jusuf Gali jato* vić, Asim Budalica, Mahmut Gali* jatović, Ragib Karamehmedović, Husein Serdarević, Ibrahim Nikon* tović, Husein Omeragić, Sulejman Busuladžić. Hamdija Kapetanović, Bcćir Ramić. Derviš Berhamović, Ahmet Busuldžić. Šaćir Ćamo, Mu# san Tičić, Mehmcd Zupčević, Zahir Spahović, Sabit Busuladžić, Begler ćerimagić, Mehmcd Kapetanović, Sabit Šchović, Hamad Demirović, lb* rabim Omerćaić. Mustafa Riđušić, Maho Hadžismailović, Hasan Ha* džismailović, Alija Habul, Sadik Vi* đen. gđa Vladislava Jesv Viđen, Jusuf Habeš, Nazif Pošković, Dža* no Tanović, Alija Tanović, Arif Ta# nović Agov, Aihmet Selimović, Ju­ suf Habib, Nasuf šehović, Zajim Hasanbegović, Hamid Bilalović, Scj* do Busuladžić, Mustafa Terzić, Na# zif Kapicić, Bajro Bašić, Nasuf Ja* ganjac. Abid Karadža, Zejnil Ta* nović, Smajo Tanović, Agan Kam* ber. Abdurahman Serdaković, Mu­ stafa Bučuk, Zajim Spahović, Meh­ med Gatačkić, Murat Kapić. Sulej* man Lipovača. Halil Ramić, Hamza šaran: po 3 dinara: Adem Sžanko# vić, gđa Matilda Zupčević, Musta­ fa Dckanović, Husein Osmanagić, Arif Mustedanagić, Husein Ahmet, po 2 dolara: Hasan Fazlinović, Haj# ro Košarić, Nczir Tanović, Omer Vilogorac, Bešir Pašić. Hamza Ja* ganjac, Husein Ovčina, Rašid H. Tanović, HaCil Zulfikar, Omer Ba# kić, Osman Hadžimesić, Murat Beg Bcširević, Smajo Baraković, Rama* dan Zeki: po 1 dolar: Salih Arne.u* tović, gđa Mine Busuladžić, Sulej­ man Bešić, Ahmet Muječić. Trebinjski se muslimani plemeni* tim darovaocima najdublje zahva* Ijuje, a mi nadodajemo: Dao Bog, pa se i drugi svjesni rodoljubi u njih ugledali! Bajretov glasniL Zabava. Pododbor u E. Dudici odr­ žao je vrlo uspješnu zabavu, dana 5. februara t g. sa čistim prihodom od K 13.351. Ovu zabavu nije nikako posjetio naš stariji svijet, što treba da se osudiDar u naravi. Gosp. Fejzulah Čavkić, školski upravitelj u B. Krupi, poklonio je knjižnici Gajretova kon­ vikta u Bihaću 93 komada knjiga, na čemu mu Gajretov odbor javno pri­ znanje i blagodarnost izriče. Dobrovoljni prilozi. Gajretovoj npravi stigli su ovi dobrovoljni pri­ lozi: Podobor B. Dubica poslao je od održane zabave 13.351; Jahja ef. Delić, šer. sudac Bihać, poslao je K 1.550, koju svotu je sak upi la gos poda Katić u svatovima gosp. Dane Ćubelića; Jasim Rapić Prijedor, po­ slao je upravi K 280; Ahmed ef.Sehić, šer. sudac B. Krupa, položio je Gajretu K 70 dobrovoljnog priloga; Pod­ odbor Gračanica, poslao je upravi K 3.000; Idrahim ef. Gojačić, šer. supac Kladanj, poslao je članarina i pri­ loga K 212; Pododbor Kulen Vakuf sakupio Je i poslao dobrovoljnih pri­ loga K 438; Salih Arpadžić Mostar, sakupio je na ženskom mevludu kod Abdage Kuludera među hanumama svotu od K 2.407; Ibrahim Begić Koraj, poslao je upravi Gajreta dobro­ voljnih priloga i članarina K 1.022. Gajretov glavni Odbor kako sa­ kupljačima, tako i darovateljima izriče svoju hvalu i priznanje na zauzimanju za Gajret, л osobito javnim putem blagodati našim sestrama u Mostaru, što su i one počele uviđati potrebu Gajreta, te dao Bog, pa se u njih ugledale i sve druge naše sestre u Kraljevstvu. Hgenturna i homisionalna poilaunics Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije. kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, Čeboslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre­ sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Stresmajerova ul. br. 3 Telefon 311 Trgovina medikamenata, drafvijaktii 1 kemičkih prolavoda, reba •< zavoja 1 kirurg. Instrument, » fotografskih aparata I >«tr«bltiM. Vr­ liki Izbor inoaamakih taluna, par rije, kozmetičkih patrebitina I apoavl Skladište svih mineralnih vada I r. i. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12‘—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12 —. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Зда' Mjesni zastupnici traže se! ? PAPIRNICA * I H.AMDIJE KOPČIĆA t preporučuje svoje bogato stovarište 0 svih vrsta papira, kancalarijskog i j školskog pribora. — Naručbe ne J obavljaju brzo i točno. 4» * 4 > Cijene umjerene. o Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 j дл л ад /л a a л д a t аааалжо. 1 POLICIJSKA DIREKCIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU. Br. 5946/21. Sarajevo, 1 7 /IL 1921. Natječaj. Policijskoj direkciji u Sarajevu po­ treban je veći broj straŽara i policij­ skih agenata. Za ovu slažbu dolaze u obzir lica, koja su podanici Kraljevine Srba, Hr­ vata i Slovenaca, fizički potpuno sposobaa, te raspolažu nužnom spremo«. Uvjeti sa etražare su slijedeći: 1. Da su navršili 24. a ne prekoračili 36. godinu, da su odslužili svoj rok u kadru, te nisu eženjeni; 2. Da nisu sudski kažnjeni, te da su bili besprikornog moralnog i poli­ tičkog ponašanja; 3. Da umiju dobro čitati i pisati la­ tinicom i ćirilicom, te da su svršili barem cijelu esnovnu školu. Prednost ка stražarsku službu imaju ona lica, koja su u vojsci imala čin podoficira, ili keja se iskažu boljom školskom spremom. Uvjeti za agente isti, što i za stra­ ža re. Za neposredno stupanje u agentsku službu potrebno je barem 4 razreda koje srednje škole. Prednost imada i ovđe ista lica, ko­ ja зп navedena kod stražara, nadalje oni koji vladaju potpuno jednim ili više stranih jezika ili koji su bili u sličnoj službi najmanje kroz godinu dana. Svojem rukem u oba pisma napi­ sane molbo sa slijedećim prilozima, (sve prema propisu biljegovane): Kr­ štenicu ili rodni list, domovnicu, škol­ ske svjedočbe i vojničke dokumente u originalu treba poslati ili lično pre­ dati najdalje do konca marta o. g. po­ licijskoj direkciji. Mjesečna beriva ledičnih polio, stražara: »ajmanje...........................K 1763 33 najviše ....... K 1880.-— isti imaju u naravi stan kao i odjeću i obuću. Mjesečna berrva iedičn i b p oli c. agenata: najmanje ...... K 1896-66 najviše............................... K 2096.66 Policijski direktor: Ž e g a r a c, v. r. Israel FrSnhEh Senfa (Bačha) fabrika svijeća, мрппа za pranje, miri­ savog sapuna i parfumerija. Osnovana g. 1878. Рг«р»гн4аје trgovcima i potrošačkim »drag** mu ad najjeinostavnijih do najfinijih mirisavib вауава izrađenih od najiišćeg materijala. Naratbs i dopis* moli slati na: Glavn«g >a«tupnika MOISE 1 ROMANO Sarajevo, Aleksandrova 33. Prodaje se kuća sa 2 sobe, magazom i bostanom u Sumbul mahali, Kreštalica ulica br. 5. Tko želi istu kuću kupiti neka se javi kod Neairage Sakića u Begovoj džamiji u Sarajevu. Елз£кга1вхапвзз««В№Ж0впз&ВЕааап«аавжваЕ12ЕЛХзвам««кпваввивв«1нп1ввгмшмвав«авкшсивнваваат««аЕав*тввнн^^ Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Basnu i Нвгседавши (d. 1) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice --u —-------Brodu i 0os. JMovom ---------------------------------------------------------------------------------------*— Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjiČne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje' sve vrsti robe, ^=====================================^^ a poglavito sve Životne namirnice. =================u==================n=======^^ Glavno zastupstvo za osiguravajuće društvo ^HERCEG-BOSNA“. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajepo. - Interurban telefon: Zli urednik/ Ibrahim Muhić, Vlggnik; Centrilni Odbor J. M. O. Štamparija Daulei & A. Кајоа, Saridđv^ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1a70884b82d7ec8005c58bc13b3816d1.pdf 2dea8e48e3e71c3f9ed86b1abc31a666 PDF Text Text pn AVDA ГЛ> ^Г1ЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 21 (259) pojedini broj К Д — Ulazi subotom, utorkom i Četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 2W —. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošL štedionice 1119. Sarajevo, Četvrtak 24. februara 1921. (15. Džem-ahar 1339.) Govor nar. poslanika Fehima Hurbegovića, USTAVNOM ODBORU prilikom -ELNE DEBATE O VLADINOM NACRTU USTAVA. Gospodo, Jugoslaveska musliman* ska organizacija predlažući svoj na* crt Ustava i pri izradi toga nacrta uzela je za podlogu vladin nacrt, laj se nacrt u mnogo čemu ne ala* že i razilazi u stvari od vladinog na* crta Ustava. Najglavnija je razlika, što mi stojimo na stanovištu pokra* jinskih autonomija ili pokrajinskih samouprava, dočim vladin nacrt Ustava stoji na stanovištu oblasnih samouprava. Gospodo, da se ražu* mijemo! Kad smo stali na stanovis* te pokrajinskih autonomija, ili ako hoćete, kako sam rekao na stano* vistu pokrajinskih samouprava, mi s time nismo mislili, da tangiramo državno jedinstvo. Mi nismo mislili na uređenje naše države u federa* tivnom pravcu. Da ovo razjasnim, moram da se u nekoliko osvrnem na postanak države Kraljevine Sr* ba, Hrvata i Slovenaca. Gospodo, poznato Vam je, da država može postati izvornim, originalnim nači* nom, ili izvedenim načinom. Ako država postane na izvorni original* ni način, onda do te države dola* zimo tako, da se jedan narod stalno nastani na teritoriji, da se organizu* je, da organizuje svoju vlast, gdje od prije nije bilo nikakve države, ili da otkinuvši se od druge države or* ganizuje svoju vlast, i preuzme pot* •punu suverenu vlast u svoje ruke. Pitanje je sada, da š je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca postalo na ovaj način, t. j. da li je postalo fak* tičn m načinom? Ja držim, da nije. Naša je država postala izvedenim načinom. Kraljevina Srbija odvojiv* ši se od Turske, preuzevši samo* stalnu vlast, postala jc na originalni način. Isto tako država Srba, Hrva* ta i Slovenaca propašću Austro*U* garske postala je na ovaj faktički i izvedeni način. I ko je onda organi* zovao, ko je preuzeo vlast u svoje ruke? Organizovalli i preuzeli su je narodi, koji su bili nastanjeni na te* ritoriji Austrijske monarhije, a za naš dio naroda preuzelo je Narodno Vijeće u Zagrebu. To Narodno Vi* jećc izvršivalo je sve funkcije dr* žavne vlasti i tako je zaista posto* jala država Srba, Hrvata i Slovena* ca. Ono je bilo suvereno. Do toga vremena još nije bilo stvoreno Kra* !!jevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Pitam ja, kad je ono stvoreno? Stvoreno je tek 1. decembra 1918. godine, kad je Narodno Vijeće iz Zagreba preko svoje delegacije up* ravilo adresu na Njegovo Kraljev* sko Visočanstvo Regenta, koji je na tu adresu odgovorio svojim odgo* vorom. Tada smo mi, zaista, došli do Kraljevstva Srba, Hrvata i Slo* venaca. Šta je tu sada stalno stvore* no i Što postalo definitivno? Tu je stvorena jedinstvena država, koja je dobila ime Kraljevstvo Srba, Hr* vata i Slovenaca. Ta je država do* bila svoje vanjsko ime, svoju for* mu, naime ta je država postala mo* narhistična, postala je monarhija pod dinastijom Karađorđevića. Ovo ie pitanje tim danom konačno rije* šeno i to je danas i za moju stran* ku neprijeporno; mi o tome ne dis* kutujemo. Šta je ostalo neriješeno. Ostalo je u provizorij umu unutraš* nje uređenje države. Provizorij um je ostao sve dotle, dokle se ne sa* izovo Ustavotvorna Skupština. I za* ista, mi taj provizorij um u našoj dr* na. žavi sve do današnjeg dana ima* mo. Jer da to nemamo, ne bi imali posebnu vladu u Bosni, ne bi imali posebnu vladu u Dalmaciji, poseb* nu vladu u Ljubljani, Zagrebu i t. d. Pitanje je sada: da li se može kod totga govoriti o federaciji. Ja mislim, gospodo, da ne može, jer kad uz* memo, da je federacija takvo držav* no uređenje, gdje se ujedinjuju dvi* je ili više država, od kojih pojedi* ni dijelovi ostaju država, ali iznad tih dijelova postoji drugi organizam, da po vlastitom pravu iz vršuje ne* ke najvažnije državne funkcije za svoje članove i da to sve sprovodi svojom vlasti, onda toga kod nas nema. Vidite, kod federacije pita* nje je o više država i tu nastaje jed* na viša vlast, ali ipak pojedinim dr* žavama ostaje nekakva kompeten* čija, što znači, da one za one dije* love svoga uređenja izvršuju zako* nodavstvo, legislativu, samostalnu po vlastitom pravu Pitanje je, da li toga ima kod autondmije ili kod provincijalnog uređenja države. Ne* ma, jer ako se hoće provincijalno uređenje naše države, onda tu ne dolaze nikakvi faktori, koji vode pre* govore, nego jedino narod sa svo* jim predstavništvom i Kraljem ima da odluči, na koji će način najbolje da organizuje državu unutra. Tu sa* mo dolazi u pitanje, koliko i kakva kompetencija ima da se da pokra* finskoj samoupravi pokrajinskim autonomijama, da li ćc te aut ono* mije vršiti tu kompetenciju de jure proprio — po svome vlastitom pra* vu — ili će vršiti; de jure delegate - koliko im dozvoli Ustav, t. j. ko* liko tu kompetenciju daje samo Predstavništvo. Kad mi zastupamo ovakvo sta* novište, da u pokrajinama, koje mi zamišljamo, državna vlast ne vrši kompetenciju »de jure proprio«, ne* go de jure delegate, onda mislim, da se ovdje ne može govoriti o slože* noj državi, onda mislim, da ovo na* še stanovište ne dolazi u protivnost s državnim stanovištem. Gospodo, mi držimo, da je auto* nomno uređenje naše države s po* krajinama, sa pokrafinskim samo* upravama, a prema današnjim prili* kama najzgodnije. Jer kako vidite, mi se poglavito razilazimo glede o* bima tih pokrajina, a osim toga i glede te delegirane prenesene kom* petencije, naime, kolika će se ta kompetencija dati. Gospodin Voja Marinković je rekao neki dan: »Mi nismo centra* liste, mi smo ga morali tako brani* ti, jer smo se tako nazvali. Mi smo unitariste. Mi ne pravimo pitanje o širini prava, ako ona nemaju svoje posbne tendencije« i spomenuo je, kako je Srbija dobila najprije auto* nomiju od Turske, a onda se odcje* pi^. • j V Ali, gospodo, ja znam dobro pri* like u Turskoj. Nalazio sam se u tim prilikama tamo, a naročito prije 1912. godine i znadem, da su u Tur* skoj najviše narodnosti tražile te autonomije, taj muhtarijet. Zašto? Zato, jer je Turska bila sastav* Ijena. jer jc na turskoj državnoj teritoriji bilo nastanjeno više na* roda, koji su imali centrifugalnu težnju i tu je trebao samo prvi tc* mclj, pa makar sa malom autono* mijom, pa da se ti narodi otrgnu od ■ I ! ■ i , | Turske. Ali, gospodo, to kod nas nije i ne može biti, jer mi smo ov* dje slobodni. Jer mi smo jedan na* rod. Moram da istaknem, da mi iMuslimani stojimo na stanovištu narodnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca i da mi svaku plemensku borbu odbijamo. Kad smo mi jedan narod, pitam, da li može biti kod nas kakvih centrifugalnih težnji i od koga? Meni izgleda, gospodo, da vladine stranke, zastupajući taj vla* din centralizam i unitarizam, najvU šc se boje ovih tendencija. Ja ću biti iskren. /Meni izgleda, da je naj* veća bojazan, ako bi se dobile te veće pokrajine, da bi onda Hrvati obzirom na svoju istoriju, obzirom na svoju prošlost i narodne tradi* čije nastojali, da stvore zasebnu jednu samostalnu državu i da bi ta* ko došlo db Stoga, da zahtijevaju odcijepljen je, a isto tako i Slovenci. Iza toga postoji bojazan za Make* doniju (Dobacivanje). Molim, tre* ba da znate, da u Makedoniji ima dosta Aibaneza i da mi imamo Al* baniju kao susjednu državu i da po* stoji bojazan, da Albanezi ne bi i* mali svojih centrifugalnih težnji pre* ma Albaniji. Ja držim, da te centri* fugalne težnje ne može biti, i kad bi se neki pojedini slučajevi poja* vili, da se lako mogu goniti. Ja dr* žim, da Hrvat bez Srbina ne može živjeti, da Hrvatska država na da* našnjoj teritoriji sama za sebe bez Srbije ne može postojati. Ja ne znam kakvog bi interesa Slovenci imali, da se odcijepe i kome da se priključe. Gospodo, mi imamo svo* je narodne manjine; na našoj dr* žavnoj teritoriji mi imamo i Tura* ka po nacionalnosti, imamo i Alba* neza, imamo, a ja ih dobro poznajem znam od prilike mjesta, gdje ima pravih Turkuša. Oni su toliko uda* rjeni od svojih saplemenika. da oni više nemaju nikakvog izgleda, da bi kakva težnja prama vani imala us* pjeha. Zar nije glavno, da su zado* voljni zakonom, i da imaju ista gra* danska i politička prava kao i mi? Danas ih nemaju, pa su zato neza* dovoljni. Gospodo, g. dr. Vesnić govoreći o državnom uređenju i narodnom jedinstvu rekao je: mi, ako budemo jedinstveni i ako budemo imali u* nutrašnje jedinstvo uređenja drža* ve, mi ćemo imati i u međunarod* noj zajednici da igramo jednu veli* ku ulogu. Ja bih tome mogao još da dodam, da to nije dostatno, Tre* ba tu još drugih uvjeta. Država može naprama vani biti jaka jedi* no onda, ako jc unutra jaka, a unu* tra jedino tada može biti jaka, ako je narod zadovoljan, ako niko nije potČinjen, ako niko nije u svojim građanskim pravima zapostavljen. Gospodo moja, ja sam istakao, da mi moramo udešavati narodnom ra* spoloženju. Pri izradi našeg ustava moramo računati sa narodnim želja* ma. Mi možemo najzgodniji Ustav stilizovati i početi provodati ga, ali taj Ustav ako ne će naići kod na* roda na odobravanje, akcA ne će biti dobro primljen, nego ako će se silom morati provađati, gospodo, on*’ da taj ustav ne može nikakvog do* bra donijeti, nego samo nepovoljno* sti unutra i krize. I šta ćc biti? Do* ći ćete dotle, da naša država bude unutra slaba, a kad bude unutra sla* ba, onda će biti i naprama vani slaba. G. Vesnić je još istakao, da, po* što je narod jedan, mora i država da bude jedinstvena. Ja držim, da može biti jedinstvima država, a da Godina Ili. narod ne bude jedan. Ova se dva pojma moraju jedan od drugoga od* lučiti, razlikovati, i s toga se ne srni* jc nikada tretirati pitanje državno* ga jedinstva sa Vesnićevog glediš* ta. Ako je narod jedinstven, bolje je, a ako nije, to ne mora ni biti. Gospodo, zastupajući gledište po* krajinskih autonomija, mi držimo da su one jedino podobne, da u na* šoj državi dođemo do dobre admi* nistracije. Vi znate, da su ove sve naše pokrajine: Bosna, Hercegovi* na, Dalmacija, Hrvatska i Slavoni* ja, Makedonija, Crna Gora, Slove* nija živjele sa posebnim životom; da imaju svoje posebne tradicije, da imaju svoje posebne običaje i obi* čajno pravo, da imaju takve zako* ne, koji se ne mogu lako izjednači* ti. Sa mjeničkim pravom to bi mo* glo lako ići, sa građanskim već te* že. Ni samo nasljedno pravo ne mo* žc se kod nas brzo izjednačiti, ne može se tako brzo sjediniti. Tako je i s drugim. Kad ovo imamo pred očima, mi onda ne smijemo ni je* | dan put da se upuštamo u razgra* ničenje tih oblasti tako, da dođu u dodir jedni građani sa drugima iz suprotne oblasti. Takvi upravni od* nosi ne će biti dobri, jer jedni dru* ge ne će razumjeti. Pokrajine ova* kve kao što su danas, treba da os* tanu, dok se postupno ove razlike ne izglade. Gospodo, ova kompentencija, ko* ju Vladin nacrt Ustava daje oblas* nim samoupravama skučena je, ona nije nikakva. Upravo ja držim, da ovakva kompetencija samouprave jeste jedan teret narodu. Jer sve državne finansijc, -svi porezi, svi državni prihodi ostavljaju se cen* tralnoj vladi, dočim oblasti imaju svoje finansije, ali kakve? Nove te* rete i nametel Ne preostaje oblas* nim samoupravama ništa drugo, ne* go da one raspisuju nove namete, nove prireze, i onda da narod te samouprave na taj način uzdržava. A šta dobivaju samoupravne obla* sti? Dobivaju zdravlje, javne pute* ve, Šumarstvo, škole i t. d. To dr* žava odbacuje i baca narodu ва te* ret, a samo sve finansije ostavlja sebi. Da se bar tu uzelo, da centra!* na vlada za jedinstvene državne us* tanove imade posredne poreze, kao što su monopol, carina i t. d., a da se posredni porezi u okruzima dadu oblasnim samoupravama, onda bi narod pored tereta dobio bar tu mo gućnost, da svoju administraciju o* drži kao što treba. Gospodo, ni administrativa ona* kva, kakva se zamišlja po oblasnim samoupravama nije mogućna i po* dobna da bude dobra. Ja držim, da I. bi adininiktativu trebalo prepustiti I pokrajinskim samoupravama, jer a* 1 ko se administativa sva centrališe, svede na jedno, oda će ovdje biti ve* ći aparat, a manje kontrolne vlasti, biće zloupotrebe prava i nikad se ne će doći do dobre uprave. Kad bi pokrajine imale same, da ove obla* sti kontrolšu, onda bi upravni apa* rat sasvim drukčije izgledao. Gospodo, za naše narodno oslo* bođenje i ujedinjenje mogu kazati, da su Srbi, Hrvati i Slovenci pa i Muslimani kao ogranak ovoga je* dinstvenoga naroda bili, mogu re* ći ako ne svi jesni, a ono dobro ras* položeni prema ovoj našoj državi i da su je svi htjeli. I budite uvje* reni, da se pošlo pravim putem, da se nije pošlo putem šikaniranja, pu* tem zapostavljanja, to bi narodno jedinstvo i u duhovnome pogledu i u pogledu svijesti poš!o više una* i | i ! I | �Страна 2 — Siraaa prijed, a ovako je otišlo unatrag. O# vako imamo danas više razdora ne« До Što smo imali ikada priie, a to dolazi stoga, što se nije sudilo jed* nim mjerilom, što su se jedni ele­ menti pretpostavljali, a drugi zapo# stavljali. Gospodo, mnogo su se po minjale riječi, a to jc i g. Vesnić ka­ zao: Brat je mio, koje vjere bio! Jest, to je istina, aS to ne smije da ostane puka fraza, to treba da se i u svojoj sadržini potpuno izvršuje. Mi Muslimani za ove dvije godine gorko smo se razočarali u tome bratstvu. Mi smo poslije dvogodiš# njega bratstva umjesto onoga, če# mu smo se nadali, da ćemo naime u ovoj našoj narodnoj državi uži* vati sve zakonske blagodati, sva gra* danska i politička prava, — danas doživjeli bijedu i nevolju (Čuje se: Ne izgleda!) Jest, gospodine, bije# du i nevolju! Gospodo, ja ovim hoću da se os* vmem na agrarno pitanje. Mi nismo protivni rješenju kmetskih odnosa, ma da ja držim, da kmetski odnosi nisu potpuno feudalni odnosi, ali su njima slični i nesavremeni sto ga ih je trebalo riješiti Ali tu se trebalo raditi pametno i bistro, to je pitanje trebalo tretirati obzirom na socijalne i ekonomske interese naroda, a ne obzirom na partijske interese, jer jedna demokratski ure* đena država, dajući jednome bolju ekzistenciju, mora da gleda na to, da ne stvara sa druge strne proleta* rijat i bijedu. Tako se nije postupi* k> prema nama. Kod nas ima njih mnogo i mnogo, nisu tu u pitanju jedna, dvije do tri hiljade, nego ih je na desetke, pa i stotine hiljada danas, koji su baš usljed ovoga od* nosa spali na prosjački štap. Nepo# znavanje toga dovodi dotle, da se u beogradskoj »Pravdi« neki dan piše, da se kod rješavanja ovoga pitanja begovima, a time misli u opće na Muslimane« ne smije dati zemlja, pa makar je htjeli raditi. To znači, da se prosto ide za tim, da se mi deposediramo, da nas se ne da minimum za eksistenciju. Kao što rekoh, mi nismo protiv toga, da se to pitanje riješi, ali ono treba da se riješi u čitavoj državi po jednom principu, po jednome mjerilu, treba prema svima nama da se postupa, prema svima nama da se postupa jednako. (Čuje se: Tako jc!) Gospodo, Vama demokratima u* pravljam ovo: Beglučko pitanje ste Vi stvorili, jer ono nije postojalo i Vi treba da činite razliku begluka u dvoje. Ima begluka, koji su od vaj* k?da begluci. A ima ih, koji su na« stali deložiranjem kmeta. Mi ne* mamo ništa proitv toga, da se ovi što su nastali nepravednim deloži# ranjem podvrgnu reviziji. Ali onu čistu svojinu, gdje se ona ne može nazvati velikim posjedom i gdje i* ma slučajeva, da čovjek sa 17 dje* ce gubi i svoje posljednje parče zem# lje, podvrgavati agrarnoj reformi, ne znači ništa drugo, nego prosta otimačina. Ja ću Vam ovdje jednu stvar iznijeti. Na jednoj konferen* čiji demokrata u Bosni jedan uvaže« ni drug je rekao, da beglučko pita* nje ne postoji, a da postoji samo re* vizija kmetskih parnica i za dobi« vanjc seljaka da je beglučko pitanje stvoreno u partijske svrhe. (Dr Vo# ja Marinković: Nije tako!) To je tačno, i kad bi Vi gospodine Marina koviču, otišli u Bosnu i Hercegovinu i vidjeli od slučaja do slučaja, a ne po pričanju kakvog vašeg druga, kakva je tamo bijeda i ko je sve zemlje oduzeo i oteo, onda bi Vam bilo jasno, da su Vas bivši Vaši družovi iz Bosne i Hercegovine u# putili na krivi put. (Dr. Voja Ma* rinković: Ne oni. nego Vi, ko’i se protivite tome). Nemojte identifi* kovati veleposjede sa srednjim i malim posjednicima, kakvih je kod nas najviše. Ja ću Vam reći pravu istinu. U Petrovačkom kotaru po# stoji 3.600 kmetskih familija, među njima ima iedna muslimanska fami* lija u Rajnovcu, koja se zove Palić. Bila je to udovica Muslimanka sa dvoje nejake djece; ona kao slabo* umna nije mogla obrađivati posUeđ* njih godina svoje zemljište, nego ga jc obrađivao njen susjed. Poslije prevrata je on uzurpirao ova i po* sjed i udovica je sa svojom nejakom djecom ostavljena potnuno bez za# štite. Kotarski ured je bio rješio, da 259 ЛУАРДЛ« — »PRAVDA* ; I i | i ’ • ! . 1 i i i : I , i i I ; : i 1 • : j 1 j ; , I i j 1 i i j • : I i ! , I ' j . ' j I I ! i i ■ . j i ! I ' ; I i ! se njoj zemlja ima vratiti. Zemalj* ska vlada jc to isto riješila, a ovdje kod ministarstva predmet stoji go« dinu dana i po njemu se nije ništa riješilo. Ona кгераје u bijedi, a ov« dje se gospoda nadmeću. Jcako će bolje agitovati sa tim pitanjem. Da* lje kod Petrovca ima jedna familu ja. koja je došla iz Hercegovine i koja se zove Jaganjci. Oni su musli# mani i ima ih 7 kuća. Prije 23 go« dine su se naselili i uzeli su od jed* nog Muslimana od starine begluč# ki posjed, koji su obrađivah napo* lice. Ove godine su njihovi pravo« slavni komšije, bez ikakvoga prava oteli i uzurpirah njihova zemlljišta sve do kućnjega praga. Eto gospodo, za onoga vrijedi za* štita, a za ovoga ne vrijedi. Zatim se to pitanje ne rješava obzirom na socijalno ekonomske odnose ne* go prema partijskim zahtjevima i prohtjevima. Ovo nije jedan slučaj, ovakvih slučajeva ima na stotine i pravo je jedan vaš drug nazvao tu neprestanu uzurpaciju zemljišta — zelenom internacijonalom. (Juraj De metrović: 'Го je više vaša krivica nego naša) Gospodo, kad smo mi svoj glas dizali proti nepravdama, vi ste nam kazivali i izjednačivali sa antidržavnim elementima. Vi ete nam uvijek kad smo se mi tu* žili na nebratski postupak kojeg na* šeg brata — rekli: Ovo su crnožu* ti, ovo su antidržavni elementi, ovi su toliko zla počinili! Ko je učinio tolko zla? Treba samo malo bolje ispitivati i uzeti malo u ruke tajne akte kod bosanske vlade, pa viditi ko je više zla počinio, da li oni, ko* ji su dobili izvoznice ili naši ljudi. Za to se oni i ne objelodanjuju. (Dr. Voja Marinković: Da ste pred go* dinu i po dana pristali da se svrši agrarna reforma ...) To je vrlo slab izgovor, gospodine! Mi se nismo to* me protivili, a čini mi se da je onda bio ministrom dr. Vošnjak, kad su sami zemljoposjednici na njegova pitanja dali odgovor, koji je bio u skladu sa današnjim mojim razk# ganjem, ali moram da kažem, kad su predstavnici posjednika musli* mana došli, bili su izbačeni napolje. Mi tražimo, da se to pitanje riješi u čitavoj državi po jednakom princi* pu. Neka svaki ima pravo na po* sjed, a ne tako, da jedan ima deset hiljada dunuma, a drugi ništa, kao što je to kod onog čovjeka sa se* damnaestero djece. Desilo se, da mu je jedan oteo sjenokošu, a pošto nije imao pravo na to, došli su oni, kojima je bilo krivo, što ih nije za? pala pljačka i popalili su ga. Vidite, do Čega dovodi ovakvo rješavanje beglučkih pitanja. Pošto mi stojimo na stanovištu narodnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca, mi smo u našem nacrtu Ustva kao daljnju konzckvenciju usvojili i to, da se naša država zo ve: Kraljevstvo Srba. Hrvata i Slo* venaca _ Jugoslavija, te da je us* tavna i parlamentarna nasljedna monarhija. To je m-slim, u potpu# nom skladu sa načelom narodnog jedinstva. Mnogo se govori, da Ustav treba da bude što kraći. Ali gospodo, kra* tak Ustav nikad ne može biti ja* san. Ustav treba da jc takav, da unutra uniđe sve što je potrebno, a da izostane sve, što jc nepotrebno. On treba da bude jasan, da se ne može izigrati. Vladin nacrt Ustava nije potpuno jasan i može se i dade se u svakom pogledu izigrati. I tako dolazimo do toga, da se svaki dan dešavaju šikanacije, pritvori i pro# ganjanja, premda imademo i danas Ustav Kraljevine Srbije. Vidite, što se zbiva u Makedoniji! Zadnjih da* na što se zbilo, prave su grozote! Mi nemamo ništa protiv toga, da se odmetnici i zločinci progone. To nikada niamo tražili, niti ćemo tra* žiti, ali proganjajući odmetnike kla* ti i ubijati nevinu djecu i nevine žc* ne, to nije ljudski, to nije humano. to se ne može složiti sa dvadesetim vijekom. Gospodo, ja ovo ne iznosim, to su vaši drugovi meni sami kazali i rc* kli su mi, da su oni očevici toga. Sto to znači, ako se jedan odmetnik, ako se jedan zločinac ne će da po* kori zakonu? Siliti njegovu ženu ili dijete ili komšiju, da ga prisile, te ako ne će, da će ih raseliti, da će ih poslati u nove propasti, ja mislim, i ; i I I | I j • i ! i ! ■ i ‘ ’ • i , i । ; j ; j ; • ■ ‘ : ' i : ; ! i ■ • ! I i ' ' ’ i I da to ne može i ne »mije biti. Drža* va treba imati takovu snagu, da za* ista može stati na put zločincima, da ne dira u nevine žene, da ih ne ra* seljava. Gospodo, vladin nacrt Ustava is* to je nejasan i nepotpun glede ne* povredivosti stana. Tamo se kaže, noću može policajac, ako je potre* ba, ući u stan. Sto to znači? Ako je potreba, pa ako je i neophodna potreba? Znači li to, da se dopusti jednom policajcu, da on prosuđuje, kad je potreba, da može ući u stan? (Glas: Kod mene je pijani polica* jac u 11 sati ulazio noću). Mi smo tražili, da u noći može ući samo on« da, ako ga se pozove iz kuće u po« moć. Ali da se ostavlja policajcu, da on prosuđuje, da U je potrebno ili nije potrebno, to se nikako ne smi* je dopustiti. Gospodo, mi imamo i svoja vjer« ska prosvjetna pitanja, mi imamo svoju vjersku autonomiju. Ustano* ve naše vjerske autonomije nisu nikako u protimbi sa državnim in« teresima. Dapače ja mogu ustvrditi, da je ono, što je u našoj vjerskoj autonomiji, jaka podloga za izgra* divanje jake države, jer to su sve prosvjetne i humane institucije, ko* je se izdržavaju iz naših autonom* nih zaklada. Ali pored toga, što se te autonomije moraju čuvati netak* nute, mi moramo istaknuti, da te za* klade nisu u stanju, da se samo izdr* žavaju. Dosada nm je davana suh* vencija kao i pravoslavnim. Srbija je kao država izdržavala svoje sveš* tenstvo. Mi tražimo, da se onaj dio budžeta, da se onaj dio državnih iz# dataka, koji bude predviđen, da se utroši u vjerske svrhe, da se utroši preko autonomija naših. (Edbin Kri# stan: Nema država trošiti za vjer* ske stvari). Vi ne znate naših auto« nomnih statuta, pa zato tako neoz# biljno govorite. Pročitajte, pa ćete vidjeti, da imade lijepih ustanova, pa baš i po Vašem socijalističkom stajalištu. Mi tražimo, da se država pri raz? diobi ovih izdataka postavi na sta# novište proporcije i da preko vjer# skih autonomnih vlasti ove izdatke izdaje. Mi ćemo najbolje znati, ka# ko ćemo to utrošiti, kako ćemo to iskoristiti. Osim toga je za nas vrlo važno pitanje šerijatskih sudova. Ti su su« dovi kod nas danas državni sudovi i mi tražimo, da ostanu. Oni bi po« glavito imali da rješavaju u obirelj# skim, porodičnim pitanjima, u ure« đenju matica i o nasljednom pravu. To su sastavni dijelovi Šerijatskog prava i mi se toga ne možemo od* reći ni u kom pogledu, ne možemo praviti nikakve koncesije protivu šerijatskoga prava, jer bi radili pro# tiv svojih ustanova. I stoga mi tra* zimo, da ovi sudovi ostanu držav* ni, a da njihova kompetencija bude u onim granicama, kako smo mi to predložili u svome nacrtu. Gospodo, još jedno vrlo važno pitanje, a to je pitanje činovništva! Ja sam sc tu neki dan zgražao, kad sam saznao, da ministri imaju diskre* cionainu vlast, pa sam pitao kakva je to vlast i dobio sam odgovor, da ta vlast u suštini znači to, da mini* star, ako mu dođe kakav nepovoljan izvještaj o nekom njegovom činov# niku, pa ma to bio i skroz partizan* ski izvještaj, da on mora dotičnog činovnika jednostavno otpustiti. Znadem dosta takvih slučajeva, ko* ji mogu najbolje da ilustruju, šta se sve može podvrći pod tu diskrecio* nalnu vlast. U ime te vlasti može danas jedan ministar, recimo lađi* kalni ministar, otpustiti jednog svog činovnika, koji je agitovao za ne# koga, n. pr. za demokratu, na pr. ot* pustiti jednog sreskog ili okrunžog načelnika, i poslije dođe ministar demokrata, pa ih vrati na ijihove položaje, a otpusti radikala. To zna# či korumpirati činovn ^tvo, znači praviti ga nepoštenim. Gospodo, u Turskoj su postojali Serijatski sudo* vi, koji su bili uređeni tako, da ka* dija služi tri godine u njima. I šta onda njemu ostaje drugo, nego da za tc tri godine nagrabi što više mo* že. Tako se danas radi u Makeđoni# ji. Sreski okružni načelnik, muftija, svi oni dobivaju danas svoje prinad# ležnosti cd države i bez ikakve pro# cedure, bez ikakvog ispitivanja ino* že jednoga dana biti otpušten na te# : ; i i ; I : , i : i i i I i : : i ; ; I i • ! i — Brej melju te diskrecionalne vlasti Pa ŠU će ovaj čovjek i raditi, nego uga# dati jednom partijskom ministru ili jednom okružnom načelniku i onda će nastojati da svoju službu što bo* lje iskoristi? Znamo na pr. slučaje« va, da je po neki sreski načelnik za godinu dana stvorio sebi 50—60 i 100 dunuma zemlje i uz to nagrabio do# sta para. Taj je čovjek prodao svo« je poštenje, prodao je sve ono, što jednom čovjeku može da bude naj# sveti je, i od toga čovjeka Vi nikad ne možete imati dobrog i poštenog službenika. Pa evo i ovdje u Skup* štinj mi imamo namještenih činov« nika, koji se mogu odmah sutra iz# baciti, imamo u ministartsvu inspek# tora, koji su došli bez spreme i pro# tekcijom, koje bih ja teško uzeo u službu za dnevničara i onr su jed« nostavno protekcijom postali tako visoki činovnici. Takav činovnički aparat ne vrijedi ništa. Gosipodo, mi smo u našem nacr# tu Ustava postavili za činovnika ja# ke garancije tako, da ne mogu biti izloženi pojedinim partijskim šika« nama i da se pri prosuđivanju o ne# kome činovniku ima voditi računa samo o tome, da Ii on u svome ure# du, u svome zvanju vrši svoju duž* nost kao što treba i ima li kvalifi« kacije. Mi nastojimo, da ne bude korupcije među činovnicima, a to se može postići samo tako, ako oni ne budu izloženi raznim nepogod# nostima i bijedi. Gospodo, mi smo usvojili stajalište jednodomnog sis# tema, premda ima razloga i proti to# ga. Mi smo usvojih ovaj jednodom# ni si tem čisto iz razloga, Što smo u# vidjeli, u kakvim se prilikama danas nalazi naša zemlja. Mi danas stoji# mo pred jednim socijalnim prevra* tom. Mi smo danas u takvom sta# nju, da nas mogu spasiti samo soci* jalno i humano zakonodavstvo. A# ko mi pođemo ovim pravcem, ako budemo stvarali zakone u pravcu, da se obezbijedi radnik, da se obezbi« jedi težak, zanatlija, trgovac, onda ćemo nešto moći da stvorimo i da sačuvamo državu od velike krize so* cijalne. To ne bi bilo moguće sa dvo* domnim sitemom, jer ona silna pro# cedura, da jedan nacrt mora prvo biti podnešen Narodnom Prcdstav* ništvu, a po tom da ide u Senat, a po tom da se vraća natrag predugo traje, dočim ’judske potrebe idu brzo i ne mogu da čekaju. Zakoni, koji bi bili doneseni u Predstavniš* tvu, a koje ne bi bilo moguće do# nijeti u Senatu sa obzirom na kon* zervativnost članova, doveli bi nas do toga, da nikad ne bi išli sa vre# menom, nego uvijek za vremenom. Gospodo, ja ne ću duljiti. Kako sam istakao, naše je stanovište, da država bude uređena s pokrajinskim samoupravama. Kako su ove pokra* jine razdijeljene, to se vidi najbo* lje iz našeg nacrta Ustava. Jedno treba da uvažimo. Ustav treba da donesemo i to da bude dobar Ustav, koji će odgovarati raspoloženju i željama naroda i taj Ustav ne smije da ostane samo na papiru, i da se ne izigrava svaki dan. on treba da se izvršuje onako, kako treba i da zaista bude u sadržaju svom izvrše* no ono geslo: Svak je jednak pred zakonom, svima jednaka politička prava i sloboštine! Ako to budemo dali Ustavom, onda ćemo zaista i* mati jaku državu, a ako budemo izigravali ove najvažnije ustanove građanskih i političkih prava, onda nam ne pomaže ni sto pisanih Us# tava! Sarajevo, 23. februara. Žurnalistička nesavjesnost. Ne* ma gotovo lista u našem kraljevstvu, koji nije nasjeo nešto našem sara* jevskom presbiru, a nešto svojim »naročitim« izvještajima. Čak i »Ob< zor« bez imalo ustručavanja servi# ra ovu laž: »G. Korkut je Istupio iz redakcije »Pravde«, jer se kao pri* staše dra Karamchmedovića nije slagao sa stanovištm većine musli* manske organizacije«. Koliko rije* či, toliko laži! »Obzor« bi trebao odsele da malo kritičnije ispituje vjerodostojnost svoga izvjestitelja, osim ako i njemu, kao i mnogim dru# gim listovima nije stalo do toga, da doprinese i svoju u ovoj općoj na* vali novinfikoj na slo^u u našoj or# ganizaciji �fipol 259 — Brai Ta navala je podijeljena u dva fronta. Na jednom se izmišlja u laži o kojekakvim rscjepima našim, a na drugom se burgija u našim masama, donoseći velike ćlanke j)od «vuč» nim naslovima »KjemaLpaša i Ru* šija« i t. d. Demagogija tih listova računa sa simpatijama naših muslib mana za očajnu borbu Turske pro* tiv antante i misli, da će se u našim muslimanima malo po malo početi rađati mišljenje, da oni bolje brane njihove interese nego mi. AH to im ne će upaliti. Neka čitaoci, u kos liko čitaju i te druge novine, pomno čitaju i uvidjeće, da su te iste novi* ne u stanju, da osam dana poslije toga donesu bez imalo stida potpun no protivne vijesti onima, koje su prije osam dana donosile. Ovo vri* jedi u prvom redu za one vijesti, ko* je se odnose na istočna pitanja. Jer autentičnih, vlastitih vijesti sa Isto* ka nema nijedna naša novina. Sve one crpe svoje te tobožnje »izvor* ne« vijesti iz drugih evropskih no* vina, koje su kroz ove dvije godine dana o turskom т ruskom piatnju to* liko toga nalagale, da im se više ni* šta ne smije vjerovati bez zavjese nog ispitivanja. I MUSLIMANI ■ sjetite se i GAJRETA *■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ Islamski pobrat 13 Istoku. Poljski list »Narod« donio je, pod naslovom »Itihad Selameti Islam«, sli­ jedeće obavijesti 0 opštemuslimanskom pokretu na istoku: »Praznici, koje svake godine u fe­ bruaru slavi 180 milijona muilimana, imaće ove godine oblik orijaškoga pro­ testa svih muslimanskih revolucionar­ nih udruženja protiv novoga stanja stvari, stvorenoga Sevreskim ugovorcm, kujim je odista postavljen u bri­ tanske i francuska ruke političko eko­ nomski protektorat nad svim muslimanakim zemljama Male Azije, Ara­ bije i Sjeverne Afrike. Njemačka i Rusija su složne u želji da oslabe vlast britanskoga carstva. One upravljaju svoje udarce put tamo gdje je džin najviše ranjav, a tih bol­ nih mjesta imade mnogo. Panislamski revolucionarni pokret imade u Evropi dva ognjišta djelat­ nost i spletkarenja. Jedan je u Moskvi, a drugi u Berlinu. Berlinski odbor nalazi se pod upra­ vom Talaatpaše i prima od njemačke vlade svaku moguću potporu. Nijemci bi na svaki način htjeli izazvati ustan­ ke u krajevima Arabije i Sirije, na koje njemačka nije prestala misliti. S druge strane se radi na Balkanu da se zapriječi sjedinjenje Trakije sa Grčkom i da se podupre savez Bosne i Albanije (l), u svrhu stvaranja neza­ visne države. Prošloga decembra obdržavao se je u Berlinu panislamski kongres, na ko­ jem su bile predstavljene revolucio­ narne stranke Turske, Indija, Egipta, Perzije, Afganistana i Kurdistana. Na njemu se je na prvom mjestu isticao Husein Rešid, Izaslanik moskovskoga odbora „Itihad Selameti Islam*. Na tom zboru se je ustanovilo da muslimanska revolucionarna propa­ ganda na istoku, odlučnom potporom moskovske vlade, napreduje orijaškim korakom. Izgleda da se je u Transkavkaziji upisalo preko 40.0<’0 dobro­ voljaca za vojsku protiv antante. Zaključci prihvaćeni na tom berlin­ skom zboru, izrađeni su u cilju da raspale muslimanski fanatizam protiv »tlačitelja sa Temze i Sene*. Radi se o rušenju Sevreskoga ugo­ vora i 0 omogućenju Jedinstvenoga postupko svih muslimana od Gangesa do Eufrata i Nila. Nadalje je odlučeno da se stvore nova akciona središta, osobito u Cirihu i Pragu. Pored ostaloga, obrazovan je bugar­ sko turski odbor u svrhu uređenja traćkoga pitanja mimo Saveza na­ roda*. (Nar. Jed.“) ЛФАВЛА* — „PRAVDA* Iz Sandžaka i Makedonija. DETALNIJI PODACI O POKOLJU NA KOSOVU. U turskom dijelu »Haka« od 18. maćinova sestra i njezina ov. mj. ima dopis iz Prištine, u Јсо^ malaćerka. U selu Košovica u« jemu se opisuju užasni pokolji u ta* bijen je Šerif Oko. O događajima mošnjim krajevima: »Dopisnik naj* u selima Prapaštići i Kićekula nema* prije nabraja imena onih, koji su mo još opširna izvještaja, аИ po pobijeni do 22. pr. mjeseca i to: u pouzdanim vijestima mogu Vam ja* selu: Šarban: Redžep Hizr od 14 viti ovo: Izova dva sela, koja godina, Cjazim Hizr od 8 g o d i n a, broje-po prilici 250 kuća, p o» m a j k a im Hamida od 50 godina, bijenoje iuništenoodsva* Bahtijar Behlul od 24 god., mati ka tri stanovnika — dva, te mu Lemetulah od 60 god., ž e n a mu pošto se selo sastoji veći* Asima od 23 god., Mustafa Rama* n o m i z žena i djece, jedva je svaka dan od 50 god., Zulfija Kasim od treća žena oetala na životu. Cio > 50 god., Arslanova žena Zarifa od metak i marvu iz ta dva sela pop* 50 god., k ć i mu Hava od 15 god., ljačkalo je stanovništvo Stare Srbije. druga kći Haila od 10 god^ Kad su se neki stanovnici pritu* Šerif Jašan o d 80 g o d. Oni su po* žili okružnom načelniku radi ovoga, bijeni puškom i bajunetom; Abdu* službeno im je izjavljeno, da su te rahman Mehmed od 50 god., sinčić potjere obustavljene, ali ipak su mu Selim od 4 g o d i n e, drugi sin* žandarmerijska bdjelje* čić Bajram od 2 god., žena mu n j a vraćajući se u Mitrovicu, pou* Hurišaha od 50 god,, k ći Gjulšaha bijala u selu Repi muhtara Sejid Fe* od 12 god., druga kći Rabi ja taha smaterom, ženom i dva od 4 godine, Ramadanova žena sina, Osmanova sina AHju, Osma* Kadundžika od 51 god., Tahirova na Fetaha, trgovca marvom iz Me* žena Azemina od 30 god., sin joj tohije , Uku Bahtijara, Sejida Be* Redžep od jednu godinu, Ab* ćira i Arslana Trimku sa dvije durahman Šakir od 7 g o d., ma jka kćeri iz Propaštice; Ibiša Mehme* mu Zejneba od 60 god., Šahinova da i sina Rahima Dobrtine iz Krime, žena Rabiša od 30 god. (ova je a zatim su ta žandarska odjelenjt ubijena tako, dajoj jeras* ostatak kuća, što pri prvoj potjeri j eč e n b a j o netom trbuh i nisu bile popaljene, u selu Popovcu utroba izvađena); Sahinov sin topom porušili i tako ovo dosta ve* Muslih od 12 g o d. Iz sela B 1 e p o* liko selo sa zemljom sravnili. j a: Ibišova mati Fazila od 65 god., Potpis dopimika. žena mu Fatima od 40 god., sin ♦ mu Rifat od 12 god., kći F e r i d a Upravo nam sad dolazi jedan se* o d 4 g o d., sin Džemal od 2 g o d., Ramadanova žena Emina od 20 ljak, koji vam pripovijeda, da je u selima Prapaštići i Kićekuli dosada god., Sinanova mati Čamila od 50 po naređenju vlasti pokopano 550 god., žena Fazila od 33 god., k ć i jješeva, većinom ženskih i djetinjih Hurišaha od 12 g o d., k ći Umiha* i rekao nam je, da će se, dok se na od 10 g o d., Diranova kći Na* zifa od 22 god., sin Arslan od 20 go* ostali pokopaju, sastaviti o svima popis«. dina, sin Mustafa od 12 god., šaci* Tako piše dopisnik »Hakov« u rova žena Hadidža od 51 god., njegovom turskom dijelu, a unie* k ć i mu Rabiša od 18 god., II a n.k govom srpskom dijelu donosi jedan fa od 14 god., Mahmut Ejab od dopis iz Skoplja o detaljima poko* 15 god., Jasar Šaban od 14 god., lja u prištanskom okrugu, koji, kao Salih Mehmed od 12 g o d., (Ovi su ubijeni puškom i bajonetom), Ra* nadopunu turskom dopisniku, u cijelosti prenosimo: madan od 4 god., Hasim Mehmed »U mome pismu od 8. januara od 3 mjeseca, Ajvaz od 20 god., ž e* ove godine, javio sam za neka ubi* n a mu Rabiša od 20 god., mati tva o kojima sam sigurno znao: a Aziza od 45 god., Abdul Ibrahim s ovim Vam javljam još neke deta* od 55 god. trgovac iz Prištine, Ab* durahman Sadik od 40 god., (ovi su lje. Molim da ih oštampate i time obratite pažnju našim poslanicima. ranjeni i onda spaljeni), Jaša* Selo Popovo, koje ima 55 kuća iz* rova žena Dinura od 38 god., Nu* gorjelo je, a ostalo još samo 5 do« manova žena Hadidža od 43 god., muva nezapaženih a cijela imovina Emin Adem od 41 god., Ramadano* i stoka opljačkana je i otjerana. Ov« va žena Hafifa od 50 god. iz sela dje donosim imena žrtava, koje su Trnova, koja jc u Blcpoje došla u žandarmi poubijali! goste, (ovi su svi pobijeni iz puške), Žena Nuha Osmana. Fatima Bajram Salih 61 god. s p a * majka Nuha Osmana, Adem Ijen na vatri. Zukmije^ ć e r k a Nuha Osmana Kad su poubijane nevine žrtve u Methije, ova ž r t v a i m a 3 god., selima Šarban i Blepoje, okrenula su udarili su je bajonetom u glavu i žandarska odjeljenja prema Golaku, probili шогак. Murat Halil 70 g'xl. pa su u selu Kičekula na jedan put Malih Ibrahim 28 god., Šerif Arif pobili imama Adema, predsjednika 58 god., Osman Hanris 5 god., Azim opštine, njegova sina Murstafu, dru* Hamit 22 god., Bajram Gamo 70 gog mu sina Mehmeda, d v i j e m a* god., Abit Aguš 42 god., žena š c« 1 e kćeri i zoš 4 žene iz iste ku* će. Zatim su ubili Kajtaz*Abdulaha ; г i f a S0 god., žena Šerifa Said 55 god.. Mihona žena šakova 56 sa šestero djece i ženom iz istog god., Bajram Harni’ 60 god., Zemi* sela, onda su iz mahale Sinanović, ha žena Husejinova 30 god., Rizas u kojoj ima et kuća, pobili sve: i Adik 56 god., Hezr Hasam 15 god., malo i veliko. Poslije toga su zMuharem Hasan 8 god., Azim Ha* u mahali Čorović, koja broji 30 40 san 5 god., ć e r k a Hasanova kuća, pobili sve, samo se spasio Ša* kika 21 god., Hasan Habdi 55 god., lim Laho s porodicom. U selu Pra* Zejncl Alusli 55 god., Laham Sadik paštice pobijeni su Ibrahim Govor 65 god., Mehrima Tairova majka s put članova р-orodice, zatim Bc* 70 g o d., Đuliša žena Toirova 38 ćir, Bajram, Čerim sa svojim cijelim god., Hamid sin Tairov 3 god. porodicama. Bećirove i Ibrahimove U selu Velika Rijeka zapaljena je kuće su spaljene. Iz istog sela pob:* kuća Mehmeda Sa;da a u kući pored jeno je pet članova porodice Muse zapaljenih odveli dvije krave Abdu« Jahe, a on je sa tri druga Č 1 a* Ifl Hamida. na pobjegao u šumu. Dva si* U selu Kape — Kole ima 6 maha* na Tahira Fonde i sin i žen a Ćazi* la u 4 maha’e ubijeno je od ma Fetaha također su ubijeni. Up* strane žandarmerijskog ravo, kad su žandarmeri j sk a odreda 111 muškaraca. Svi odjeljenja tuda krstarila, izbile su leševi bačeni na mjesto su iz starih granica Srbije iz pravca 51 iš an Ham. A poslije su sahra* od Tolara srpski komita, na su na* n;cni od žena, koje su ostale valili na kuće Selima Btćira i Mu* ž i v e u s c I u. Mula Ademova po* mina Redžepa u Nišfici i opljačkali 150 glava sitne i krupne stoke i svo ‘ rodica od 7 lica nije spašena od ovih muškinje iz .ovih kuća odveli u unu« .ziočina i popijena je. U planini je Bećir Makovac na* trašnjost Srbije. Iz sela Orlan po* šao jednu djevojčicu od 7 god., ćer» bijeni su Haiid Selim i Hamid Selim ku Ajdi Mulea i pitao ie gdie bježi. zajedno sa ženama i dvoje Drhćući od straha radi užasne sli* d i e c e. U selu Balaban pobijeni su ke, koju je još nosila u očima is# u kući Ruhana Dirana 6 č e 1 j a d i pričala ie: sve ž e n e i djeca i u istom ‘ciu »Kada su žandarmi došli u našu u kući jednog čestita seljaka,.kome kuću, skrila sam se u sa n duk se ne sjećam imena, ubijena je d o* Стржи — I u komedržimobrašno. Ubi* li su njih 14 članova naše kuće, ali mene nisu mogli naći. Kada su o tiši i, ja sam izašla iz svoga skloništa i pobjegla preko krva* vih leševa neznajući ni sama kucL« U selu Šarbanu ima 31 žrtva. Fa* milija Lahmana Mahmuda prvo je pobijena pa zatim zapa* 1 j e n a. Drugi su: Bihtija Behmun sa 5 članova svg* je porodice, Mustafa Ramazan sa ženom; ostali su žene i djeca. ŠakirMemedova ženako* ja je bila udrugom stanju, rasporena je bajonetom. U selu Urlan jedna žena je u* bijena sa porodicom od 9 Članova. Sve su ove žrtve pobijene od žan« darma koji su išli u potjeru za ka* čacima. Država objavljuje amnestiju da 8« vrate kaćaci kućama, a međutim plaši narod krvavim postupcima svojih organa«. JOŠ JEDNA UŽASNA VUEST. Pišu nam iz Kos. Mitrovice: 29. pr. mj. kapetan I. kl. Milan Klabić i sr. pisar Obrenović otišli su u selo Košutovo jedan sat daleko od va* roši, i pod izgovorom da traže kača* ke opkolili ga pretresajući sve seo* ske kuće. Ma da za vrijeme pretresa nisu našli ničeg ni najmanje podozrivog, ipak su istuk/IS jednog starca i tri žene. Poslije ovoga komandir je iskupio sve seljane govoreći im, da će ih sve poubijati i da mu je jedino za* dovoljstvo ubijati Muslimane. Zatim je odvojio trojicu i neda* leko od sela poubijao ih bajuneti* ma. Od ubijenih su Ibraim Salih i Sa« lih Šaban bili državni povjerenici i od države im je dopušteno, da no« se oružje: Treći Motan Ibraim naj* i pošteniji je čovjek među sedamde* set i pet kuća ovoga sela. Poslije ovoga žandarmi su ravno* j dušno napustili selo, kao da su bili na gozbi a ne na zločinstvima«. (»Hak«). Bilješke. »Srbija« i »Strosmajerov« dan. Nismo dosada znali da i Srijem ima I svoga Čokorila, a kad smo pročitali I »Srbiju« od 20. ov.m j. uvjerili smo se, da ga ima, i te kakovog. U tom broju ima uvodni članak »Štrosma* verov dan«, iz kojeg ćemo samo ne* kolike citirati? »Po nalogu postoje« ćeg ministarstva još nepostojeće »Jugoslavije«, imali smo i mi Srbi u ovijem krajevima da proslavimo rođendan đakovačkog biskupa Štro* smajera. Namajeovamonatu naredbu prosto pamet sta* 1 a. Ovako drske naredbe ne biše bila usudila ni jed* na hrvatska vlada u po* ■ sljednjih 50.godina i d a t i. Kažu: »On je apostol Jugoslaven* stva, on je prvi Jugoslaven, on je najveći sin i genije našeg troimenog naroda«. Koliko tvrdnja, toliko nei* i stina? Prije svega, on uopće ni« I je bio ni Slaven, nego Ni* I jemac, što je sam potvrdio p o z n a t o m s v o j o m i z j a v o m, ; da bi se Hrvati po gušili u lijenosti, kad ne bi bilo u njih - - »njemačke krvi«, I — koja ih n a p г s d goni.— On je zapravo kroz svoje »Sjeme* ! nište« u Đakovu »pohrvatio« i Sla* I voniju i Bosnu. Do tod doba u • Slavoniji nitko živ nije znao ništa o Hrvatstvu, O* • ni su svoj jezik zvali »r a c* j ki«, aodtogjebilo lakona* ! č i n i t i »h г v a t s k i«. — Itd. itd.« inercž&ovskij, boljševizam, Jugo« slavija i »Jutarnji List«. »Jut. List« , u broju od 20. ov. mj. donosi »inter* 1 wiev« svoga pariškog dopisnika sa I glasovitim ruskim književnikom Me« ; reškovskim, koji sada boravi u Pa* i rizu. U koliko je taj »interwiev« j originalan, neka prosudi beograd* ski list »Epoha«, koi: također od I svoga naročitog pariškog dopisnika ; pod istim datumom donosi istu i stvar. Pročitavši taj razgovor došli . smo do uvjerenja, da u seoi sadrži 1 jednu strašnu uvredu Merežkovako* I ga, jer mu se meću r ust' * ’ "c �Stran« 4 — OrjMKa stvari, koje nijedno obično piskara* lo ne bi reklo, a kamo li veliki Me* režldovskij. On kaže »Jugoslavija kao najsređenija i najzdra* vija današnja slavenska država... mogla bi odigrati is* torijsku ulogu. Odozdo, s Vašeg Ju* ga mogao bi se danas razdati poklič svemu Slavenstvu: na okup u po* moć Rusiji!« Dobro, taj nas Rus iz* gleda prilčno poznaje, ali šta aže mak) niže taj pariški dopisnik o nje­ govom poznavanju Jugoslavije?: »Pri tom sam ga mogao bez oklije* vanja utješiti izjavom, e je u Jugo* slaviji Merežkovskij poznatiji, nego ti Jugoslavija kod Mercžkovskoga... Smijao se. Neki elementarni podaci o J u g os 1 a v i j i b i 1 i su za nj — otkriće«. Velikom Merežkovskom mogu da i elementarni podaci o Jugoslaviji budu — otkriće j ujedno on može da tvrdi, da je Jugoslavija najsređe* ni ja i najzdravija slavenska država!« Tu prestaje sve. Takovo ponižava* nje velikoga, njegovo žurnailstičko iskorišćavanje u spekulativne svrhe i tako smjelo obmanjivanje mogućni su samo ondje, gdje su ljudski moz* govr udešeni samo za to, da u se pri* maju svaku žurnalističku glupost. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Politilil prsgled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom od* boru. Pošto je, kako smo već javili, vladin nacrt Ustava primljen sa 23 protiv 19 glasova u Ustavnom Od* boru, počela je na 18. ov. mj. spe* cijalna debata. Debata napreduje vrlo brzo i redom se prima član za članom. Dosada je primljeno 12 čla* nova. 1. član glasi: Država Srba, Hr* vata i Slovenaca je ustavna parla* mentarna i nasljedna monarhija. — Službeni je naziv države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. 2. član od* ređuje grb i zastavu. 3. član glasi: Shižbeni jezik kraljevine je srpsko* hrvatsko*slovenski. 4. član glasi: dr* žav’janstvo je u čitavoj kraljevini jedno. Svi su građani pred zakonom jednaki. Svi uživaju jednaku zašti* tu vlasti. Ne priznaje se plemstvo, titule niti ikakova preimućstva po rođenju. Fideikomisi rješavati će se na osnovu posebnoga zakona. Čla* novi kraljevskoga doma, u koliko u cvom ustavu nije drugačije rečeno, ima ju ista prava kao i ostali gradac ni. Priznaju se samo naslovi, koji znače funkcije. Član 5. glasi: Nitko ne može biti pritvoren za kakovu kri\4cu bez pismenog i razlozima potkrijepljen nog riješenja nadležne vlasti Ovo riješenje mora se saopćiti Mcu, ko* je se pritvara ili u času pritvaranja, iii ako to nije moguće najdulje u roku od 24 sata od sata pritvaranja. Protiv riješenja u pritvoru ima mje* sta žalbi nadležnomu sudu u roku od 3 dana. Ako u ovome roku ne bi bilo žalbe istražna vlast mora posla* ti riješenje sudu u roku od 24 sata. Za sve ove članove glasala je ve* ćina ustavnog odbora, osim 5. koji je primljen jednoglasno. Ostale pri* mijene članove donosićemo redom, u narednim brojevima. VANJSKU Savez između Poljske iFrancuske. Briand i Sapieha potpisali su 19. ov. rcj. sporazum političke naravi, koji sadrži ove četiri odredbe: Sporazu* mijevanje u svima pitanjima spoljne Brej £59 — Уфј „ЕИАВдА" — „PRAVDA** politike, koja se odnose ni potpisa* ne države, uzajmna potpora u eko* nomskom pogledu; odbrana terito* rije za slučaj napada i savjetovanje prije sklapanja novih sporazuma s državama Centralne i Istočne Evro* pc. Ratne tražbine od Njemačke. — Javlja se iz Pariza: Posebni izvjo stitelj »Matena« doznaje iz Londo* na, da su pojedine države predale rcparacionoj komisiji sume koje tra* že kao ratnu odštetu od Njemačke. Francuska zahtjeva 218 i po milijar* di franaka, Engleska 2 i po milijar* de, Italija 33 milijarde, Rumunjska 31 milijon zlatnih franaka, Belgija 34 milijarde belgijskih i 2 i po mi* lijarde francuskih franaka, Brazilija računa svoju štetu na moru sa jedan milijun funti šterlinga. Engleska tra* ži za rodbinu palih vojnika 18 mili* jard zlatnih maraka. Ovim tražbi* nama treba pribrojiti tražbine osta# lih država, koje iznose pet milijardi zlatnih maraka. engleskih listova došlo je u kneže* vini Tenk (Radžupatana) do pobu* ne. Nabob dao je tamo pohapsiti sve nacijonalističke agitatore i ova uhapšen i a su u cijeloj kneževini prouzročila pobunu. Ćete su mora* le intervenisati, pa je bilo velikih krvoprolića. Narod bježi u masa* ma na engleski teritorij. »Times« iavija iz Delhi, da je paČki komesar Bravia. šef afganistanske boljševič* kc misije u Kabulu, ubijen. ЉшиСс vijesti. CIJENE PADAJU 1 Papirnici D. 1 A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla i« velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, koutokorent-paplra sa 2 kolono 12 kg teškog 1000 araka 800 K. Hniranog kanciabpaplra 12 kg teškog 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanje se ne računa. Točno no minutu idu Suttncrovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad­ bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. DRŽAVNA RAZREDNA LUTRIJA. Do bitci drugog razreda: 70.000. - Dinara broj 98284 dobiva « 23367 < 30.000. - < < 60188 « 20.000.— c « 70759 < 10.000.- < « 22555 < 2.000.— • < « 48370 « 2.000.- « « 6210 « 1.000.— « « 1.000.— < 10158 « « 25763 « 1.000.— c « 76576 « 1.000.— c Ostali izvučeni 2490 brojevi izloženi su u izlogu Gajeva ul. 8. Slijedeće vučenje 7. i 8. ožujka t. g. Sreć­ ke se dobivaju kod Državne glavne kolekture Međunarodne banke d. d. Zagreb. Ga­ jeva ul. 8. Dobar dan! i dobro zdravlje do* niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Ehaspilulel 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa*pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje* pote jesu: Fellerova EIsa*pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni Ijiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel* lerova Tannochina*pomada za po* rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa*preparati tvrtke Eugen V. Fel* ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* I ke preporuke vrijedni! POLICIJSKA DIREKCIJA ZA BO8NU I HERCEGOVINU. Br. 5946/21. Sarajevo, 1VU. 1921. Natječaj. Policijskoj direkciji u Sarajevu patreban je veći broj stražara i policij­ skih agenata. Za ovu službu dolaze u obzir lica, koja su podanici Kraljevine Srba, Hr­ vata i Slovenaca, fizički potpuno spo­ sobna, te raspolažu nužnom spremom. Uvjeti za stražare su slijedeći: 1. Da su navršili 24. a ne prekoračili 36. godinu, da su odslužili svoj rok u kadru, te nisu oženjeni; 2. Da nisu sudski kažnjeni, te da su bili besprikornog moralnog i poli­ tičkog ponašanja; 3. Da umiju dobro čitati i pisati la­ tinicom i ćirilicom, te da su svršiti barem cijelu osnovnu školu. Prednost 7.a stražarsku službu imaju ona lica, koja su u vojsci imala čiiv podoficira, ili koja se iskažu boljom školskom spremom. Uvjeti za agente isti, što i za stra­ ža re. Za neposredno stupanje u agenteku službu potrebno je barem 4 razreda koje srednje škole. Prednost imadu i ovđe ista lica, ko­ ja sn navedena kod stražara, nadalje oni koji vladaju potpuno jednim ili više stranih jezika ili koji su bili u sličnoj službi najmanje kroz godinu dana. Svojom rukom u oba pisma napi­ sane molbe sa slijedećim prilozima (sve prema propisu biljegovane): Kr­ štenicu Hi rodni list, domovnicu, škol­ ske svjedočbe i vojničke dokumente u originalu treba poslati ili lično pre­ dati najdalje do konca marta o. g. po­ licijskoj direkciji. Mjesečna beriva ledičnih polic. st ražara: najmanje............................ K 1763 33 najviše . ........................ K 1880 — isti imaju u naravi stan kao i odjeću i obuću. Mjesečna beriva ledičnihpolic. agenata: najmanje............................ K 18966& najviše................................. K 2096.64 Policijski direktor: »Ferijalni Savez«. Studenti Jugo* j slavlje izgrađuju ovu veoma potre* bnu i korisnu ustanovu po primje* ru svojih kolega u ostalom svijetu. Savezu je svrha, da okupi svu om* ladinu, da je organizuje i takovu u* pozna sa svim našim narodnim di* jelovima i pokrajinama. Da se orno* gući i najsiromašnijim đacima puto* I van je, Savez će uz pomoć svojih | podružnica, kojih ima u čitavoj dr* žavi oko 45, podignuti ferijalne do* , move za prenoćište, te u planinama ! kolonije za poboljšanje zdravstve* nog stanja đačke omladine. — Na* dalje Savez sakuplja razne polaksi* , KNJIŽARI I ŠTAMPARIJI DANIELA I A. Ž e g a r a c, v. r. ce za putujuće đaštvo, poduzima ; KAJONA U SARAJEVU POTREBAN JE sabirne akcije za obezbjeđenje do* SAMOSTALAN KNJIGOVOĐA I mova i kolonija. KORESPONDENT. PLATA PREMA PO­ Da Savez ispuni svoj program, GODBI. NASTUPITI MOŽE ODMAH. potrebna je pomoć ne samo države, Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 nego čitave javnosti a osobito đać* kih roditelja. Telefon 319. Savez apelu je na sve prijatelje Trgovina medikamenata, drogerljsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, omladine, na sve koji žele ljepšu bu* zavoja i kirurg, instrumenata, kao i dućnost našeg naroda, da ovu om* fotografskih oparata i potrebština. Ve­ ladinsku akciju što bolje susreću te liki Izbor inozemsklh safuna, parfumemoralno i materijalno potpomažu. rije, kozmetičkih potrebštlna i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. Dakle, jedina molba omladine na sve ljude, koji žele bolju budućnost jeste: »Pomozite djelom i besjedom J PAPIRNICA ♦ našu kulturnu budućnost«. — Po* t HAMDIJE KOPČIĆA I vjereništvo F. S. za B. i H. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, koČist prihod Gajretove zabave iz* zije kože, suhe šljive, stari bakar i nosi više od 260.000 K. Ova cifra, ф preporučuje avoje bogato stovarišle < sve zemaljske proizvode. Posreduje koja predstavlja rekord svih dosa* za nabavu gotove kože, donova, te­ ? svih vrata papira, kancalarijskog i T danjih zabava, najbolje govori o ne* ♦ školskog pribor*. — Naručbe se ♦ letine, kravine i t. d. i svega posto* običnoj agilnosti, koju su pokazali 2 obavljaju brzo i točno 2 larskog pribora. Daje informacije u priređivači zabave. Mi im od srca Cijene umjerene. » svim trgovačkim poslovima u Jugo­ 2 čestitamo! slaviji Čehoslovačkoj i Njemačkoj Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Detaljni iskaz dobrovoljnih pri* Austriji. Kod raznih upita priložiti AA A 40-A A A A -Ж A A A A-A A A loga đonijećemo doenije. marku za odgovor. Brzojavna adre* Kongres jugoslavenskih žena. Iz sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Beograda javljaju: U junu ove go* dine biće kongres jugoslavenskih že* na u Ljubljani, kome će prisustvo* vati delegati svih ženskih udruženja u Jugoslaviji. Dr. Todor Živanović, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu, or* dinira Aleksandrova 38 (iza Kate* ■ prispio je u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: drale katoličke) od 4—5. Tel. br. 877. KO ZNA šta o mome ocu Rami Bo Zastupnik za Bosnu I Hercegovinu gluku, ratnom zarobljeniku u Si biriji, molim da mi javi na adresu Derviš Begkik, Podhum, Oštro* žac, Hercegovina. Centralna drogerija Braća Šahinagić BgEnturna i komisionalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. Oglasujte u „Pravdi". Schicht•ov sapun Albert Vita Levi, Sarajtgo, Dcspita aiiia to. I. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prim« uloge гш ubžne knjižice, te fh ukamaćuje ra <•/, NETTO. Uluške ва teknćl račun ukamaćuje •ajpovoljalje Obavlja ive bankovne I mjenjačne pMlove te burzovne naloge natkulantnije. Daje sezonske i aprovlzacijske kredite. Kupuje I prodaje arećke, valute I vrijednosne papire avih vretl pa dnevuom tečaju. Plaandrs orarltne dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. tjednik• Љг&Мш Muhić. Vkorjtk: Ocfent J. M. 0. 1Мл!е1 đt A. КЦгл, SeroKvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b4a987dc26ca52f2f24a3b3377e966de.pdf d90dd725b5b264f5425bccfd9102a27f PDF Text Text PC4TAK1NA U GOTGVpM PLAĆENA. Pojedini oroj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni есИмг. Pretplata: godišnje K 1?».—, na pola godine K 90.— (u Sarajer«): za našu državu godišnje K 200.—: za i«ozematvo K 25t.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ' 5АСИЛ0 ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНС^Е ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 22 (260) čekovni račun post. Štedionice 1119. Sarajevo, subota 26. februara 1921. (17. Džem-ahar 1339.) Londonska konferencija i Turska. Antantini državnici sastali su se prije рат dan u Londonu. Svrha te konferencije bila je prvobitno, da ispita njemačke protupredloge o is* plati njemačkih ratnih dugova. Me? đutim oba prva dana vijećailo se o istočnim pitanjima. Na konferenciji je osim Engleske, Francuske, Italije i Belgije zastupana i Grčka po svom ministru predsjedniku Kalogeropulo* su, i Turska sa dvije delegacije: ca? rigradskom, na čelu joj, veliki vezir Tevf6k?paša i angtorskong na čelu joj Bekir Sami beg. Kalogeropulos je dao izjavu uime svoje vlade, da je sama Grčka u stanju, da svojom vojsikom likvidira Kjemalpašu, na što je francuski general Gourand izjavio, da bi sama Grčka u borbi s Kjemalpašom doživjela potpuni poraz. Kako će takove riječi djelo* vati na prisutnog Kjemalpašinog delegata, jasno je, kad se uzme u ob* zir, da se jc veoma veliki broj an* tantinih četa iskrcao već u Čari gr a* du i prije ovog vijećanja i da se Kje* maipašmi delegati nisu još ni saslu* šali u Londonu, onda ima vrlo malo izgleda u uspjeh konferencije. Тге* ba se malo zamisliti u položaju Kje? malpašmog delegata: S jedne strane on izjavljuje novinarima, da Tur* ska treba da pripada samo Turci* ma, prckorava antantu, da je poga? žila Vilzonovih 14 točaka, a s druge strane mora da sluša vijesti o iskr* cavanju antantinih četa u Carigra* du. Međutim je Kjemalpaša predvi? dao taj postupak sa svojim delega* tima u Londonu a unaprijed se po* brinuo, da antanta već tim, šfo joj je uspjelo, da dozove njegovog de* legata na vijećanje, ne postigne o* nog uspjeha, koji je mislila postići, to jest diskreditovati KjemaLpašu kod njegovog moćnog saveznika u Moskvi. Stoga se je on požurio, da preko svoga delegata u Moskvi da izjavu, da će planuti ponovni rat, a* ko u Londonu ne dobije ono, što traži. Osim svoga prirodnog saveznika, sovjetske Rusije — prirodnog, pošto se bore protiv istog rieprijatelja, i* ma Turska još jednog isto talkb moćnog saveznika. To su svi is* 1 a m s k i narodi na svijetu. Čitaoci će se sjećati, da je još pred sklapanje sevreskog mira jedna de* Negacija indijskih muslimana, kbju je predveo Lloydu Georgu Muha* med Ali, zahtijevala uime 100 mili* jona indijskih muslimana, da se ne smije dirati u potpunu Samostalnost 11 a 1 i f a t a. To je poslanstvo oti* šlp kući bez uspjeha, Lloyd George ih je jedva saslušao i kazao, da Tur* skoj nije bilo nužde, da se miješa u rat. Alli Indijci kod kuće počeše, da se .svete Engleskoj. Oni objeruč? ke prihvata ju ruskog revolucijonar? nug glasnika i udružuju se u borbi za oslobođenje i sa budhistima, ko* ii su još mnogobrojnoj i, tako da či* tava Indija vrije i jedva čeka zgod* na momenta, da zbaci tiranina s le* da. Zatim islamski kongres u Baku prije nekoliko mjeseci, na kom je bilo hiljadama izaslanika islamskog svijeta sa svih krajeva zemlje i na kom se govorifo u osamdeset raznih jezika, pa zatim kongres u Sivasu prošlog mjeseca, koji je sazvao Šejh Senusi i čijem su se pozivu odazvali opet svi islamski narodi, — ta oba kongresa su naglasila, da se u H a ? lifat ne smije dirati. Možda su baš ta dva kongresa i bila po* vodom, da antanta pozove i Kje* maLpašu na pregovore u London, aU opet iskrcavanje njenih četa u Telefon br. 842. Godina ili. Itogpje vjErshih autonomija po Ustavu. Carigradu moglo bi da dokaže, da Kod rasprave o 13. članu (o vje* se antanta sprema na odlučnu borbu rama) vladina nacrta u Ustavnom a da su pregovori sa Kjemalpašinim Odboru predložio je dr. H r a s n i? delegatima samo jedna finta. c a jedan dodatak, koji znači auto* Ta borba antantina koju hoće da nomiju u upravi vjerskoj i u upravi povedu iz Carigrada, ima dalji cilj, s dobrima, koja služe vjerskim svr? nego li je upokorcnjc Kjemalpaše. hama. Borbom je postignuta u Bo? Udarac, na koji se sprema antanta, sni bosanska vjersko*prosvjetna a* ima da pogodi Rusiju, ima da po? utonomija, koja se nalazi u glavnom godi cijeli Istok, cijelu Aziju. Prije u jednom ,statutu sankcijopisanom dva dana javile su novine, da je i po državi i koja ima formu zakona, Kina sklopila savez sa sovjetskom na temelju koje se upravlja sa svim Rusijom. Otkad se historija piše, ni* vjerskim fondovima, vakufima, po? kada nije Azija, taj najveći, najna? svema samostalno. Državi je ostav? pučeniji i najtajanstveniji kontU Ijcno pravo intervenisanja samo u nent, pokazala takove žive jedno* nekim pitanjima. U stvarima imo? dušnosti i odvratnosti pro* Vinske naravi ili fondovima ili t. zv. ti Evrope i uopće evropske civiliza* vakufima upravljaju vakufsko?mea* čije. I ta odvratnostnepre* rifski sabori, koji imadu i nadzor 91 a n o raste. Stoga će po svoj nad početnim konfesijonalnim ško* prilici antantinim četama u Carigra* lama, gdje se uči samo vjerska nau* du Cijediti još jedan put toliki broj ka. Isto tako ove vakufske uprave četa i još jedanput toliki, a opet sve vode brigu o odgoju mladeži. Zato te čete ne će apsolutno ništa zna? muslimani smatraju, da ih se ne mo* čiti, ako imaju za zadaću, da silom ^е lišiti ovih autonomija, koje su za savladaju tu istočnu odvratnost i njih vrlo važne. Pošto u Bosni po* zasićenost evropskog gospodstva i stoji posebni budžet, kojim musli* želju za slobodom. Evropa je četiri mani i pravoslavni pdaćaju svoje godine u međusobnim krvavim bo* vjerske prosvjetne potrebe, to treba jevima ubijala svoje najbolje1 vojni* da država troši novac za tu svrhu ke na milijone i Evropa danas nije određeni prema stanovištu. Što se u stanju, da upriliči jednu takovu tiče saobraćaja i veza s vjerskim po? ekspediciju za potpunu pacifikaciju glavicama izvan granica naše drža? Isteka. Ali Evropi,' odnosno antanti ve. mi tražimo, da se očuva veza Ha* s Engleskom na če3u, nema drugog lifatom, jer to zahtjevaju svi musli? izlaza, jer popustiti i nastojati paci? manski propisi i jer ima odredaba fikovati Istok time, što bi im se da* koji su u vezi sa pristankom i odo* lo pola slobode, imalo bi za posije* brenjem Halifata. Stoga je potreb? dicu to, da bi Istok sa to pola slo? no. da se to i u Ustavu zagarantira, bode sebi za kratko vrijeme izvoje? kako eventualno ne bi to drugim za? vao punu slobodu, a onda zbogom konom bilo izi-grano. bogatstvo i moć Engleske, kad pre* predlog dra Hrasnice bio je suši indijsko vrelo. Sve ovo govori naOvaj konferenciji šefova grupa Ustav* za to, da će se antanta uhvatiti u rog Odbora dobrim dijelom usvo* koštac na život ili smrt sa sovjet? jen i konačna redakcija 13. člana, skom Rusijom i pobunjenim istoč* koja je poslata ministarskom Savje? nim narodima. tu na pretresanje, giasi ovako: Gdje će biti prvi i glavni front, »Zajamčuje sc sloboda vjere i pokazuje nam iskrcavanje antanti? nih četa u Carigradu. Sovjetska Ru* savjesti. Usvojene vjeroispovjesti šija je već učinila jednu nrobu s dru* ravne su pred zakonom i mogu svoj vjerozakon javno ispovijedati, u ko* gim frontom, s evropskim fronte nadajući se u pomoć evropskog, a liko se time ne vrijeđa javni moral u prvom redu poljskog proletarija* i ne čine krivična djela. ta. Ta jc proba propala i Sovjetska Rusija sada samo učvršćuje svoje Sarajevo, 25. februara. granice prema Evropi, izgrađuje for* »Domovina« i amnestija za San* tiče, nudi mir Rumunjskoj, a s Poljskom odavno pregovara. Sovjet* džak i Makedoniju. U »Domovini« ska Rusija okreće svoju akciju na broj 21. stoje ove riječi: »I ako je Istok, imajući četvero u vidu: prvo čitavoj našoj muslimanskoj ehaliji ogroman prostor akcije, na kome u Sarajevu, a naročito omma u San* mogu da operišu samo velike voj* džačkim okruzima vrlo dobro po? ske i vrlo dobro opremljene; drugo, zna to, k o se je radi ove stvari n a j* uzrujanoist i ogorčenost svih is* više an gazo vao bio kod naši točnih naroda protiv antante, treće, mjerodavnih u Beogradu, ko ti su narodi i njihova zemlja t e? jc za ovu stvar zainteresovao osim melj, na kome počiva antanta i svih ministara i našu bosansku vla? četvrto, u tim zemljama i među tim du na čelu sa g. M. Srškićem, a po? narodima nema domaćeg kapitala, sije g. Misovićcm koji je objeručke koji bi se po svojoj prirodi morao primiše i svesrdno u više mahova oduprijeti komunizmu, koji donosi kod najmjerodavnijih zagovaraše, to je ovdašnje glasilo Muslimanske sovjetska Rusija. Svi znaci1 govore, da će antanta Organizacije »Pravda« izletjela na otpočeti borbu protiv Istoka preko uvodnom mjestu sa reklamom itd.« Carigrada. I vrlo je vjerovatno, da Zatim konstatuje ovo: »Ukaz je će antanta popraviti i sevreski mir, potpisan na 17. ov. mj., a mi smo bar privremeno, u korist Turske, da (naime »Domovina) 18. ov. mj. bi? pridobije uza se Kjemalpašu i da ta? lil obaviješteni o tome telefonom sa ko u svojoj borbi proti Istoka svla* mjerodavnog mjesta iz Be* da prvu etapu. Zato je i pozvala u ograda; 18. ov. mj. dobili srno dc* pešu — opet s mjerodavnog London njegove izaslanike, a i iz istog razloga šalje svoje čete u Ca* m j e sta i t. d.« — Ta, ko li bi to rigrad. Ako se Kjemalpaša ne za? mogao biti, ko se je najviše angažo* vao za tu stvar kod mjerodavnih? dovobh s antantinim koncesijama, postaćc Carigrad ishodištem svih Ko li za Boga? Što nam »Domovi* na« ne oitkrije toga mađijoničara, ratnih operacija protiv Istoka i Ma* kome da je uspjelo, da čak i jedno? la Azija će postati druga Flandrija, a Kiemajpaša će morati i protiv svo* ga — dra Srškića (!) z a i n t e* je volje, da se potpuno združi sa resu je za sanđžačko?ma* kedonske muslimane? Ta — Lenjinom. Uživanje građanskih i političkih prava nezavisno je o ispovijedanju vjere. Nitko sc ne može osloboditi svojih građanskih i vojničkih duž* nosti i obveze ličnoga rada, poziva* jući se na propise svoje vjere. Usvajaju se one mjere, koje su u ma kojem dijelu kraljevine već do* bile zakonito priznanje. Druge vje* re mogu biti priznate samo zakoni* nom. Usvojene i priznate vjere samosta 1 no uređuju svoje unutarnje vjerske poslove i upravljaju s v o * j i m zakladama i fondovi* ma u granici ustava i zako* n a. Nitko nije dužan, da vjersko os* vjedočenje javno ispovijeda. Nitko nije dužan, da sudjeluje u vjeroza* konskim aktima, svečanostima i ob? redima i vježbama, osim kod držav* nih praznika i svečanosti i u koliko to određuje zakon za osobe, koje su podvrgnute očVskoj, tutorskoj ili vojničkoj vlasti. Usvojene i priznate v j e* re mogu održavati veze sa svojim vrhovnimvjerskim poglavicama, ili inače dru* gim vjerskim predstavni* cima izvan državnih gr a * nica, u koliko to traže du? h o v n i propisi pojedinih vjeroispovjesti. Način, kako će se te veze održati regulira se zakonom. U koliko se u državnom budžetu predviđaju za vjerske svrhe izdaci, imaju se dijeliti među pojedine us* vojene vjeroispovijesti razmjerno prama broju njihovih vjernih i stvarno dokazanoj potrebi. Vjerski predstavnici ne smiju upotreb’java? ; ti svoju duhovnu vlast preko vjer* skih bogomolja ili preko napisa vjer* skog karaktera ili i inače pri vršenju svoje zvanične dužnosti u partijske svrhe. Prestupi protiv ovog propisa, kazne se samo na tužbu privatnih lica. Tužba se odnaša neposredno nadležnom sudu, koji i sam vrši is? tragu«. Ovu konačnu redakciju pre* nosimo iz »Jutarnjeg Lista«. čujte, braćo muslimani Bosne i Her* cegovinel: dr. Srškić, koji se toliko za Vas »interesovao«, počeo se in? teresovati i za sandžačko?makedon* ske musiimanc! Pa čak i Mišovićl? Pa onda ta »mjerodavna« mjesta. Tri puta »Domovina« spominje »mjerodavne«. Ona s »mjerodav* nim« mijenja depeše i vodi telefon* ske razgovore. Osim tih usluga, ko* je joj »mjerodavni« čine, omoguću* ju joj oni, da i nas špijonira i onda ona svoju špijonažu javno iznosi i ponosi se njome, kao da zna sve, što mi radimo. Kaže, da smo mi istom, pošto smo od nje čuli, pitali dra Hrasnicu telefonski za amnestiju, koji da nam je odgovorio, da je ta stvar potpuno zabačena. Ni ovaj hckus?pokus, kao ni ona j sa Srškiće* vim zamtersovanjem za amnestiju, ne može uspjeti ni kod jednog čo? vjeka, koji normalno misli, jer je »Pravda« sutra dan nakon to* ga, što nam je (po »Domovini? nom« tvrđenju) dr. Hrasnica javio, da je amnestija zabačena, donijela čitav ukaz o amnestiji sa svim okru* zima i srezovnna, gdje je podijelje* na, a »Domovina« pored svih svo* jih »mjerodavnih« mjesta donosi o tome noticu, u kojoj su spomenuta samo dva tri okruga i u kojoj nije dosta tačno navedeno, za koja se lica daje amnestija. �I Prije svije godine. Primjeri. 5. Učku siročad. Jedni nemaju oca, iii majke, a drugi nemaju ni jednog roditelja. niti ih se sjećaju. Sada su sakupljeni u Sirotištu i uče. Nijesu više siročad. Obučeni su, u suhu su, a nijesu gladni, inu medu njima i veselja i nestašne dječije šale. Sa« mo mi mali Redža i ako je dobar đak opet nešto brižan, zamišljen a ne* ma roditelja, da za kim misli. Ni moja pohvala, ni crvena karta ga toliko ne veseU I Ouomiidnc i nehotice opazih na Redžinom heu tračak zadovoljstva. A sta se zbilo? 1 z n j_e g o v a r o d* n o £ mjesta K. došao h a d ž i« ja u S i r o t i š t c. d a o b a đ e R e# d ž u. U pitao ga kako uči i dao mu forintu. O, sretni hadžija : ... 6. Srijeda. Pazariti dan. Čužva u čaršiji, Pred Imaretom kao pred u« lištem. Jedni tamo, a dnigi amo. »Cigara! Cigara| Bosni! Bosni! &* liri za forintu... viče jedan grlat diečko. istom ga stade Шбка. Oče* pi • ga jedan »majstor« hiteći na dućan. »A šta diraš u siroče?« pita »majstora« jedan dječakov odrasli kolega, uzimajući dječaka u obranu. »A što se skita i smeta, ovuda?« — ot kreše »majstor«. »Ja šta će drugo, kad nema roditelja, a nećeš ga ti dn uzmeš sebi na zanat, pa da i on puštane čovjek«, produži branitelj. Sto će mi paščaiP« — dreknu ozbiljni majstor«, pa jurnu Jntrz svjetinu. »Stini, majstore, stani da ti ka* žem! — viče dječakov branitelj. »La# ko je lako govoriti, ama je л ргач o, jc li ljudski?«... Učitelj. Mi dcnisL Priboj, 20. februara. G. / Ubajj^ Jcvdcvić, odgovara* jući u »Domovini« na moj dopis u »Pravdi«, shiž o se samim podvala? ma, hoteći tako da svojim niskim i •bljutavim izrazima spere sa sebe hr* đu; ali se je jadnik uhvatio u gvož* da. On je imao kuraži, da kaže, da sam proti Srpstva i svega, što je srpsko. Neka mu to služi na čast, ako je iz toga, što sam protivnik danas? njem načinu uprave u Sandžaku i Makedonci. izv$o, da sam protiv — Srpstva. Gospodin tvrdi, da nije istina, da su muslimanske radnje s porezom više opterećene nego pravoslavne. Evo dokaza: od ravu.Javnih radnji oporezivane su najviše ove :Stevo* vica 50U\ Berisavljevića 1700, Ka? rađžića firma 700, ukupno 709 di* nara. Od muslimanskih radnji: Sa? khags H. Hsmzića. Huscjin ef. Ha? sanagića. Ibrahimage H. Hamzića, H^mdibcga Hr.sanagića, Jusufage Zatanića, Jisuf ef. Musabcgovića oporezivane su, osim ostalih prire« za, od 2—5000 dinara, što ukupno čini nreko 18.009 dinara. Sada pi? tara Vas, kao i cijelu pribojsku jav« nost: nasu li tc tri pravoslavne fir^ m jače i kapitalom i obrtom, nego sve muslimanske zajedno u cijelom Priboju? I ako se ovaj porez bude naplaćivao naknadno i za godinu 1919.. 1920. i 1921. onda možete biti uvjereni, da će Vam se ispuniti žc* I ja, jer ćc mnoge muslimanske rad« nje biti primorane, da se zatvore. Vi se g. Jevđeviću, pravite kao za« štitnik poštenih muslimana! Ali Vi se pravite pre smešnim, jer Vašu -»zaštitu« dobro znaju JrouslimanS još od Tomićeva vremena, kada se je ouškaralo >po ulicama i kafanama, te kada su muslimani s puta u dža« miju vodeni u kancelariju, a iz nje izlazili krvlju obliveni; kad su jed? nom starcu od 80 godina oči izbi* jene. Od tih udaraca i danas mnogi leže. Muslimani dobro znaju, na či« ju su inicijativu bila pripremljena ova grozna proganjanja. Vi mrzite Bnoi 260 — Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* Стпзна 2 — Stran a Bilješke. (Iz »Pravde« broj 1. od 22. februara V ! i 1 i '1 1 ’ i i i i Odjek Baljićevog pitanja o voj« nim imamima. Neki Huscjin Jnhić vojni imam bez imamske spreme, koji je protekcijom Sefkije Gluhima postao vojnim ^marnom, b e z p r e d« loga Rc i s»ul«u leme, nalazi za munasib. da za čas ostavi svoje i« mamske poslove i da polemiŠe u »Srpskoj Riječi« od 23. pv. mj. Evo šta kaže taj iiham: »1 kad samo po* mfclim na naše poslanike iz Bosne i drugih krajeva, što se hć mogu da slože s Beogradom, sam se pitam: Šta ovo znaci i šta ovi ijildi hoće? — U Srbiji sam našao sve uređeno za. muslimane po propisima Islama: t. j. kuhinje, kupališta, voda gde treba i prostorije za klanjanje. Pa kad vi* dim ovako nešto lepo sve uređeno, naito ima da se tužimo«. Ako ministar vojni, odnosno mi* nistar vjera, uvaže Baljićev zahtjev revizije sposobnosti' vojnih imama, onda će - kad dođe reda na njega Jahić nešto lepo da iznese pred niih taj svoj članak i pitaće: »Zar nisam sposoban?« Ali varaš se, bra« te Jahiću! Ako uopće dođe to toga, ne će Ti to dokazati sposobnost. Čokorilov duh na putu kroz Ju« goslaviju stigao je u Beograd i uvr* gao se u suradnika beogradskog »Balkana«. U toj tranzi napisao je ovaj slijedeće: »Da se ne zaboravi. Srpski Športski Klub u Sarajevu rešio je da se od sada naziva »Šport« ski Klub Slavi!a«. Dakle, ne ni Ju« goslavija, već S’avija! Ovim neva« ljalcima i izrodima i-z toga kluba, koji se stide svoga srpskog imena, trebah bi Srbi Sarajlije da ispraše leđa. To je najbolji lck takve lu« de i odrode«. »Socijalist« i mi. Danas su se čak i demokrati, pa i sve ostale građan« ske ;artijc uvjerili, da naša orgatih zaciјa ne zastupa »begove«, daje u agrarnom pitaju isto tako liberalna, kao .i svr.ka druga građanska parti« ja i da se od njih razlikuje samo po tome, što tražh da se agrarno pita« nje u praksi ne rješava na vjerskoj bazi kao što je to kod nas dosada čmjeno, — ali eto »Socijalist«, koji bi trebao da dobro pozna strukturu svake buržoaske partije, naziva nas organizacijom »bosanskih begova«. Kao da je taj mizerni »Socijalist« zaboravio, da je za nas glasalo 80^000 seljaka, koji su došlli u životu do osvjedočenja, da će ga čak i muslh Planski beg Iskrenije zastupati, nego hriseanski seljak. 1919.) To je bilo doba preventivne cen* zure. Ovaj članak je. iz toga broja bio k on fiskovan na onim mjestima, koje mi ova i put podvlačimo: ZA SLOBODU ŠTAMPE. i slobodnoj državi nema i ne može biti gušenja slobodne riječi. Cenzura je jedno drakonsko sred* stvo, kojim se ne može postignuti konsolidovanje; ona samo unosi gorčinu i pobuđuje gnjevan osjećaj prema sistemu, koji hoće da utamni« či Misao, pa makar bio vođen i do« brim intencijama. A kad preventiva na |wđc tako daleko, da ne da iz* njett ni najprostijeg nasilja, onda prigušeni dobiva još i osjećaj obes= pravljenosti, pa usklpljuje i protiv s?« mom sistemu državne uprave. Drži ga sukrivcem. i tako cenzura postizava sasvim obratan učinak: Njom zaštićeni krive? uzimaju maha i smjelo ponavljaju svoja ne* djela, a njihove žrtve padaju u očaj i skra’nju otpornost. Jasno je da se na ovaj i oVaki način *ne će i ne mo« že p .-" ći konsoiidovanje naših tuž« Nadahnut dobrom željom za pro« t cv:. naše mlade države i vođen je? dino ispravnim shvatanjem, da će slobodna država niknuti samo iz slobodna izražaja narodne volje i osjećaja, plenarni .sastanak delega* 1: naše organizacije jednoglas* ;; o jc u svojio zak’iučak, kojim pro« svjeAic рк tiv uvođenja cenzure i odlučno zahtijeva da se ovaj nesa* vrcn e jednom za uvijek učini kraj. Vršeno ugodnu dužnost, kad o* vrj -rAčpčak i na ovaj način sta? ylj? ni? na zh2\c našoj vladi ггл« soj javnosti. zk.fik sloboda štampe! ukr?. > gledate sve, što jc pod fe« ! som! Govoreći o Vašoj želji da zajed? nički radimo, pozivate me, da izne« sem sve, što je dosada učinjeno. Istina je. mi Pribojski muslimani smo prošli najsretnije u Sandžaku, no ipak jalovi nismo ostali. Da ne bih prepunio cenjune stupce »Prav« dine«, mogu da Vam kažem, da je počinjeno šestssedam ubistava, od kojih za Bcća Kddžića, Hajra Иа* žirovića i Nukana Dedag^ća nikoni habera nema. Mislim da je trebala vkst, i ako nema privatnih tužila« ■ ca, da potraži zločince. Gospodine, kažete mi, da ne griz« к?Ж državne jasle! Niti ću ih griz« kati, a niti bi mi mogli dopasti od ■ Vas, koji uzgred i narod grizkate i ; koji ne trpite fesa u državnim kan« i celarijama. Tome je dokaz Suknja i H. H ’mzić, preti kojega, još od 400« ; štavljenja, kopate i klevetate, dok ' niste pre neki dan i uspeli. Također ' ini je poznato, šta je rukovodilo i . Suknju Ćehajića, da podnese ostav« ku na s uŽbi u načelstvu. I posle sve« ga toga tražite od nas zajednički ži« v<4 . rad?! Jest, Vi umete lepo pi« ; sati ј govoriti, ali kad Vam se iskre* : no pruži bratska ruka, znamo, kako jc Vi prihvaćate! '1 ražite, d«1 ieađem s potpisan. Žao mi je, to ne mogu učiniti sto« ga, šta kod nas irna ljudi, koji pot« puno nevini na osnovu jedne kle« vete i denunciranja leže mesecima u tamnicama. Nije mi za čudo, što tako Mihaj« lo piše, no mi je za čudo, kako se ne stide da »nezavisna« »muslimanska« »Domovina«, kad u istom broju s jedne strane piše, da u Sandžaku i Makedoniji padaju muslimanske glave kao pljeva, a sdruge strane puni stupce sa mutežnim i protiimu* slimanskim dopisima. Ali ne može se ni tražiti; bolji karakter i moral od Onih ljudi, kojima je cilj samo ; poslanički mandat. jb M. selam. Pribojac. Oglašujte u „Pravdi". i a i : ј MUSLIMANI I a sietiie se : GAfRETA ј ' маааавмаавааааааааавоеаааа«j wtw—nt r 41—4» ц м ^i— u ж—a——аам I ; Politički pregled. ’ ; i I I ’ • ■ i i I I 1 I ј i i I : i UNUTARNJI. Specijalna debata . u Ustavnom Odboru. U prošlom broju smo do« nijeli prvih pet članova Ustava, ko« ji su primljeni, a danas nastavlja# mo slijedeće primljene članove. Član šesti: »Nikome ne može su« diti nenadležni sud« se prima jedno# glasno. Član sedmi: »Niko ne može biti osuđen, dok ne bude nad« ležnp saslušan, ili zakonim načinom pozvan da sc brani«. Prima sc ve# ćinmpg lasova. Član osmi: »Kaz« na se može ustanoviti’ samo zako« nom i primjeniti jedino na djela, za koja je zakon u naprijed rekao, da će sc tom kaznom kazniti«. Prima se većinom glasova. Član deveti: »Smrtna se kazna- ne može ustano« viti za čisto političke krivice. Izuzi« maju se slučajevi izvršenja ili poku# šaji atentata na vladaočevu ličnost ' na članove Kraljevskog Doma sa koje je određena smrtna kazna u krivičnom zakunu. Izuzimaju sc osim toga i slučajevi, kojima je uz čiste političku krivicu učinjeno još neko t 1 i I 1 1 : j ! I I i I ј ! I I ■ I kažnjivo djelo, za koje jc u krivih nom zakoniku određena smrtna kazna, a takođe i slučajevi, koje vojni zakoni kazne smrtnom kaz« nom. Prima sc većinom glasova . Član deseti: »Ni jedan građanin ne može biti izgnan iz države. On se ne može protjerivati u zemlji iz jednog mjesta u drugo, osim u slu« čajevima, koje jc zakon izrikom propisao. Niko se ne može nasilno protjerati iz svoga zavičajnog mje« sta bez sudske presude«. Prima sc jednoglasno. - član jedanaesti; »Stan je nepovredan. Radi krivične istrage može se izvršiti nretresanjc i istraživani u stanu građanina sa mo u slučjevima, koje jc zakon predvidio, alt uvijek načinom, kako jc po zakonu propisano. Prdiciski ur« gani mogu danju ući u privatan stan, jedino radi kakvog službenog dje* la, koje se po prirodi svojoj može samo tu izvršiti, a radi pregledanja i nadziranja jedino u slučajevima, koji su ptedviđcni zakonom. Noću mogu policiski organi ući u privatni stan jedinomu slučajevima prijeke nužde i onaa, kad budu iz stana u pomoć pozvani. Tome ra« du vlasti prisustvovale predsjednik opštme ili dva prizvana građanina. Odmah po svršenom pretresu vlast je dužna predati licu, čiji je stan potresen uvjerenje o nahodu pre« tresa i otpisani spisak stvari odu# zet ih radi dalje istrage. Izuzimaju se privatne prostorije, koje su po namjeni svojoj pristu« pačne publici«. Ovakva redakcija člana koja se pzi azi od redakcije u vladinom nacrtu primljena je sa ve« ćinem glasova. VANJSKI. Odgođena konferencija u Porto Rose. Listovi javljaju iz Pariza: Rad: nastalih zapreka i potrebnih prćdkcmfereneija odgodiće se kon# ferencija nasljednih država Austro* Ugarske, koja se je imala održati u Porto Rose u početku aprila. Ni mjesto neće biti ono kako je prije javljeno, već će se konferencija odr« žati na Briofiskim otocima. . Protest Egipta. Iz Kaira javljaju: Zadnji govor ChurchOla u engle« skom parlamentu, č kojem je zago« varao pripojenje Egipta u britanski imperij, prouzročio je ovdje duboko gibanje. Svi ministri, članovi zako« nodavne skupštine i egipatske dele« 'gacijc ppslali su na Lloyd Georgea ' protestni telegram. Posredovanje između carigradske i angorske delegaciie. Po vijesti a« gcnciie Havas otputovao je iz Ca« rigrada Reuf Ahmed#beg, bivši se« kretar turskog poklisarstva u Pari« zu, predsjednik komisije za inostra# i na djela, narodni poslanik iz Čari« ! grada, da poduzme posredovanje iz« i među angerske i carigradske deiega« ; čije u Londonu. Boljševici .osvojili Tifiis. U ( i gradu se Šire glasovi, da sc Tifiis nalazi u rukama boljševika. , Borba između fašista i socijalista 1 u Italiji. Javlja se iz Rima: U čije« I loj Italiji dnevno se sve više množe I okršaji između fašista i socijalista. Do okršaja je došlo u Rimu i u Ba« ; riu, gdje su fašisti istukli kornunis« ! tičkug poslanika Bombaccia, na što i su socijalisti proglasili generalni ! štrajk. Do sličnih okršaja došlo je u Ferafj, Bolonji, Firenci, Tarantu, i Milanu i t. d. Više osoba je mrtvo < i ranjeno. Engleska bijela knjiga o Egiptu. Fo iz Londona izdala je engleska vlada bijelu knjigu o us* pjesima komisije lorda Miinera .u Egiptu, I! knjizi se iznašaju doku« i menti iz kojih se vidi, da je Engle« i ska dala Egiptu potpunu nezaviis* nost ali uz uAov. da sa Engleskom sklopi ofenzivni i defenzivni savez. Novi ministar Cfeurchill izgleda da • se ne slaže sa ovim zaključcima lor« I da Milncra, jer u strateškom giedi« i Štu ne daju dovoljnu sigurnost Ve« j likoj Britaniji. Egipatski nacijona« i listi međutim izjavljuju da ne pri* hvaćaju drugog riješen ja osim pot« pune nezavisnosti. Nezaposlenost u Njemačkoj ra« I ste. Usprkos poduzetih mjera broj nezaposlenih radnika u Njemačkoj I u mjesecu januaru opet je znatno �Kno» 260 — Broj porastao. Broj onih, koji traže pot* pore, povisio se je ođ 410.000 na 432.000. Obzirom na to, da članovi obitelji ne dobivaju potpore, kao i na to, da od besposlenih na temelju novih naredaba samo polovina pri* ma potporu, to se ovaj broj povi* suie na dva milijona ljudi. Nezaposlenost u Engleskoj. U engleskoj donjoj kući zatražio je radnički .poslanik Clynes od vlade, da odmah pfeduzmć sve nužne ko* rake, kako hi se stalo na kraj sve većoj nezaposlenosti. Do sada je oss talo jedan milijun ljudi bez posla, .pa .je Clynes oštro napao vladu, jer nije preduzela one mjere, koje su nužne, da se u Engleskoj otkloni o* pasnost boljševizma. Ako se vlada energično ’ati ovog problema, rekao je, može biti sigurna, da će naći po* moć i u krilu radničke stranke. Mi* nistar rada odgovorio jc u ime vla* dc izjavivši, da će sada biti nekoli* ko desetina hiljada ljudi zaposleno pri javnim gradnjama. Dalje jc na* vijesti«, da Se izrađuje zakon po ko* jem će se svim nezaposlenim radni* cima u stanovitom vremenu plaćati potpora. Žuta opasnost. Iz Pariza javljaju: »Chicagp Tribune« objelodanjuje članak vrhovnog komisara Nove Ze* kndije Winfrcda Findleya, koji je dodijeljen engleskoj vladi. Članak u* peren je protiv Japana, pa se u njem veli, da Japan između Engleske i A* merike sije smutnju. Tokijo pri* pravija odlučan udarac protiv Au* stralije i pokušava javno mnijenje u Engleskoj’i Americi tako uplivisati, da u tom slučaju Amerika ne po* maže Englesku. On poziva Ameriku na oprez, te veli, da će poslije Au* stralije i ona doći na red. Revolucija u Kitaju. Po vijestima francuskih listova iz Hong*Konga protjerao je armijski komandant Ju*Piu*č^n sa svojim jinanskim če* tama, s kojima se bori protiv Set* šnana, maršala Tang^Sutna iz Ji* nanfua. Narodna skupština u Jinan* fuu oduševljeno je pozdravila mar* šala Jua. U provinciji vlada sada mir. Maršal Tang povlači se na za* pad. Autanta mobilizuje. Javlja se iz Carigrada, (ja se očekuje dotezak brojnih anUntinih četa. U Carigra* du se pripremaju stanovi za 40.000 Engleza 12.000 Francuza i 12.000 Ta* lijana? г*^*«чмммл»п(i»»rr раапарпааааааа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA^. Domaće vijesti. " Vjenčanje. Primamo iz Mostara: U ponedjeljak 21. o. mj. vjenčao se1 Omcr cff. Sehović ttgovac iz Sara* jeva sa mitovi dnom gđicom Fati* mom Kajtaz, kćerkom rahmetli lb* rahim ef. Kajtaza. Naše iskrene če* stitke! Svi glavniji listovi naše kraljevine donose u zadnje doba manje više netacne i alarmantne vijesti o drža* nju nekih. naših poslanika. Stoga i opet upozoravamo naše pristaše, da na svaku vijest o nama čeka, dok je mi provjerimo. Iznimku među tim listovima čini zagrebački »Jutarnji List«, koji je imajući izvrsnog iz* vještitelja bio u stanju, da neke laž* ne vijesti o nama, demantuje i prije »Pravde«. To rado javno konstatu* jemo. прлг Službeno iz »Nar. Jed.«. Zemalj* ' ska vlada za Bosnu i Hercegovinu I premjestila je sudskog pristava dra Smailbega Gradaščevića od ; kotarskog suda u Tuzli kotarskom ; sudu u Nevesinj4 postavivši ga u* , jedno starješinom toga suda. 1 Vjerska propaganda. Pišu nam iz I Bijelog Polja: Prigodom proslave Sv. Save odvedena su iz tamošnje ; osnovne škole i muslimanska djeca , u pravoslavnom crkvu, da pjevaju • prigodne nabožne pjesme. Taj po* 1 st u pak jc djelo školskog nadzornika I F i 1 i p a D e d i ć a. Isto je pismo s punim potpiosm poslao naš dopisnik i našem posla# ničkom klubu kaa traženi dokazni materijal za nedavnu tvrdnju Saki* ba Korkuta u konstituanti, da su i muslimanska djeca u Sandžaku mo* i rala učiti »Oče naš«. Pošto je g. Pribićević rekao, da je ј izdao razna naređenja, prema koji* j ma se imaju poštivati u školama ■ vjerski osjećaji, to mu moramo da I svratimo pažnju na ovaj događaj i poslije tih njegovih naređenja. I Besplatna državna ambulanta u Sarajevu. Sa sedmim martom otvara sc i predaje prometu ambulanta za spolna (veneri jske) bolesti u Mis*Ir* bi noj ulici br. 17. Ambulanta je sna# bdjevena sa potpuno modernim znanstvenim uređajem. Pregledanie i liječenje obavlja se' strogo znan* stveno. spcčljaUstički sa mikroskop* skim. baktcriiotoškim i serološkim' strazivanim Pregledan j e krvi po Vascrmanu. Uz ovu ambulantu uređen je ta* kođer i zavod za brzo liječenje svraba (šuge) sa dezinfekcijom ha* ljina u 'dezmfekeionu aparatu. Brzo liječenje svraba traje u svemu dva sata. MekarLspecijaliste ambulante su: šef ambulanta dr. Milan Radulaški za muške, speci a'1ista*ljekar Dr. Sta* ka Bokcnjić za ženske. Časovi za pregledan?e i liječenje su za ženske od 9 i po do 12 prije podne, za mus* ke od 4 i no do 7 u veće. Pregib davanje i liječe* n ј e u o v a j a m b u 1 a n t i j e p o t* puno besplatno. Od p r c g 1 e* d a n j a i I i j e č e n j a u o v o j a m# b u I a n t i i z u z e t i s u s a m o i* : mu ć n i s Io i e vL Rokefeler za naš đake. Listovi iz Trsta javljaju, da je Rokefeler darovao 14 milijona kruna za jugo* , -slavenske studente, slušatelje medi* cinc u Beču, Gracu, Pragu i Pešti. Mljekarska zadruga u Sarajevu. U' srijedu, na 23. ov. mj., održala se i jc dobro posjećena skupština mije* i kara iz Sarajeva i okolice, i to u ki* j raethani, u 2 sata po podne. Govorili su vladini činovnici eff. Čekić, o uvjetima i koristi zadrugar* I stva uopće, a dr. Filipović, mljekar* ’ ski referent, o programu mljekarske ; zadruge u Sarajevu. Njihove su riječi naišle na veliki I odziv, i ako je bilo dosta prigovora, I doduše više pojedinačke nego li ; stvarne naravi. Na koncu se jc iza* j brao agitacioni odbor od 18 lica, ko* I ji će raditi oko raširenja ove zadru# I žne misli. Odbor će imati svoju sjed* ■ niču sutra, u nedjelju. Za zadrugu i ima sada već 40 ljudi, pa će se ona I za koji dan i osnovati j odmah po* ! četi i raditi, a ne će čekati, dok joj : se svi mljekari u Sarajevu jave, jer i će oni sami i tako kušnje doći. ić. Otpuštanje nepotrebnog činovni* ■ štva. Iz Beograda javljaju: Pošto je ; državni budžet preopterećen veli* i kim ličnim izdacima na činovnike i I službenike, ministar finansija je e* I nerglčno tražio od svih ministara I da do 25. ov. mi. otpuste iz službe I sve nepotrebne ukazne i.neukazne I činovnike. „PROMET44 trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Страи* - PRAV TRPITE LI OD SPORE PROBAVE? Od slaba apetita? Začepijenosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 киtija 18 kruna. Prava švedska tiaktera 1 bo­ ca 20 krima. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja. Elsatrg br. 354. Hrvatska. A. Dr. Todor Živanović, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu, or* dinira Aleksandrova 38 (iza Kate* drale katoličke) od 4—5. Tel. br. 877. CIJENE PADAJU ’ Papirnici D. i A. Kajon. Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: konoept-paplr U kg težak, 1000 araka -samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, liniranog kanclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 10O0 araka 520 K> te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i taSno. Pakovarje sc ne računa. DRŽAVNA RAZREDNA LUTRIJA. Do­ bitci drugog razreda: 70.000.— Dinara broj 98284 dobiva « 30.000. < 23367 « 20.000.— « « 60188 « « 70759 a 10.000.— « 2.000. - « « 22555 * « 2.000. i 48370 « 1.000,- « » 6210 « 1.000.-- « « 1OJ58 . 1.000.- « « 25763 « 1.000.— « 76576 « Ostali izvučeni 2490 brojevi izloženi su u izlogu Gajeva ut 8. Slijedeće vučenje 7. i 8. ožujka t. g. Sreć­ ke se dobivajB kod Državne glavne koleklure j'/edunarodne banke d. đ. Zagreb, Ga­ jeva ul. ’8. 1MADETE LI BOLI? U lica? U cijelo­ me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živ­ ci? Pokušajte Fcilerov pravi Elsafiuid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike spe­ cijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. S* г.гг 3' I I • ! ! 1 1 ■ i • . i CokorlJov Alarm! Foenato je već evakom, kako Cokorilo napada svakog, ko ma nije po ćojfo, u flvojoj novini »Srp Zori", a kad ga novini napađncti teže eadn, on jednostavno neće da ide na jugoviueki sud. jer ga ne priznaj*. Sad ae Uh njegovih nevinih napadnutih žrtava nabraja ravna đudna^ pa kad su ga svi »tiennli џс duvar, da ipak mora na eod da dođe da odgovara, on iznalazi jedno novo aredetvo »a vještaćkl izmiosne iz nenriliko: on jednostavno alarmira (У71 br. od 20.11. 1921. _>rp Zore") ere prijatelje i patriote Srbe, da пп pohitaju u pomoć s mr.terijalom protiv njegovih žrtava, a proekribovao ih je u tom broju evoje novine ave poimence, pa bnjrnm neka Јгвене ko Ata irna protiv tih ljudi, a tn ima i Salkovića i Marica, i Simovića, i Antona i fra Mija itd. E, vraiki j* to de<»ko taj Ćokorilo. KNJIŽARI Danici i A. Kajon u Sarajsvm Kralja Petra ul. 19. sti* je oveća količina proljetnih i ; ljetnih modnih listova za odijela, kostime ; rublje, ke-o i separatni . broj za djecu uz vrlo jeftine čije* i ne. - i i služio Moj еошек aS je kod b.-h. 5 Jager-baona, te i I i ! i je zarobit u Italiji. Umoljava se, tko bi što o njemu znao, da javi Muhamedu ef. Jačiću, internu u401cvu uz dar od 100 K. Muči H Vas glavobolja I Trpanje u kostim a I Boli od uloga, ed rpvmatiznia: Besanieat Jeste H nervozni - 1 j j I Nije Ii Vam žettđac u reda? Trpito ii od slabe probave! Od pokvarena лpetita? Ta pok^ajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA’FLUlĐ. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Elsaflniđ kao dobra prijatelja n crnim daniaea. 6 dvoalrakib ili 2 velike specijalne boce 4?.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—^epirin praeei lb K. j ( Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poknsate FELLEROVE PRAVE ELSA-PILULE! Te вп uistinu dobre! 6 kutiju 18,— K. SAGRADA БЛКЕЕК 12.— K. »V£I> SKA ŽBLCĐĆANA TlNKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 5.—K. Pravi eehoferov baham 15,- K- Za probavu! Vi Ita^ljet^ ? 81aa vtatranjaje, kašalj utažuje ZAGOR 8KI PRSNI 8OK 9.— K, Hego kolačići (prsna pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bon­ toni od elada. оЛ trputas počamši od 3.—, K. Prsni čaj protiv kašlja S. - K. Fiak<rski prah 8. K. Guajakolsirup ua liječ­ nički prepi« 4A — K. IJppv ецј 8.— K. Olavobojj: I Jednako ugodan a anorabi kao i pouzdan jest EELLEROV „EISA* kUrčlć PROTIV MIGRENE 12.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — k. Kinina, prašku protiv grosniee 30.— K. Zubobolja I Zubne kapi K. Zeleno nije 39' Voda »a oei 5’— K. K. Probarni prašak 4. — K- Soda bicarbonica 3. К. Sol za čišćenje želudca 0.— K, Kariabadska sol 6. - K, REGENEROL SA MARKOM „HEGA* (fizioložke soli po pr*f. Neussern) 1 kctija 25,— K. Najfinije Ricinovo г.Не po 6.— i 30. K. Paetile od t&marinda 2.50 K. ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRV! 8.—. Seneebleter i Muterbleter poeamfi od 3.— K. Slabokrvnomu Tekući željear.: eketrakt 20.— K, Željezni albuminat 40.— KHjeeuicki pveris: ARdOFERR.-N-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu п Beča 25,— K, HEGA FERRIN 45,— K, Kre-mo-željeani zirup 20.— K. Biandove tektolete 1».— K. Pravo najfinije ljekovito riblj« ulje вЕ1ва* Svrbljen^', RTrab. Mast protiv svraba 18.' K, Naftolcva mast 1л. i 20.— K. Sumporu* mast 12.— K. 8v» ostale masti, kao cinkova. bUjvajs — aromatična, lovorova mast □ kutijana po 3.—. 7.-i 12,— K. Mast sa rane 15.— K, Mast sa djecu. Kamfoma žestA 12. i 60.-— K. Mast ptot’v •sebline 15.-—, Uiahilon-flaMer, rubrflcJter 2.— K i 4. — K Žeeta г mast protiv guše -4Kropf 15.~ K. Sredstv.i z\ životinje. Hranivi prah «a marvu 1 katija 7 50 K, Mazilo »a konje 25,— K» Xrnik» 6. -i 80,— K. Gneti tarpent n 5.— i 10. K, Must protiv nšija 3. — i 12.— K- Kod upita treba priložiti poštanske biljogo za od­ govor. Protiv glista! Elea šećerne pustile protiv glistu 1 vre­ ćica 7.50 K CHvarovo sjeme protiv glista, čirto ili ea šećerom, po težini poćamfii od 4.— K. Proljev, Diareia! P. astlerove kapi protiv kolero 15 — K, kapi protiv grčeva 10 - K. kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, eimetove. meiisov* kapljice, ’baldrijanska tinktura, Hofimanova žesta, male boce 6.— K. velike 30,— K. Dabrova kapi (Bibergeil) za žena 30 - • K. Omot I poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuče so, naručiti što viša na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, St i bića donja, Elsairg br 310 Hrvatska. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Tele!. 29. �ĐON K 120 k« i Muslimanska trgovačka i obrtnička banka z* Best?« i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. ВОХ K 55 т Prva imootvorena HUiLIMANSKA APOTEKA „Mjeseca” prve kvalitete dobije se na malo i veliko ■ trgoviai ivakovrsnom kožom, krznom i vunoe M. L. ALKALAY aiitandma ii. 1У cošafc. - Telefon 786. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh i kemiČkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebšt.na. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. flgenturna i komisianalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kczije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? fetine, kravine i t. d. i svega posto? larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo? slaviji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre? sa: Sulejman Mulić, Zagreb. PRIMJED A: tf. đieniiari keji žele na glava*, akapltini priiuatvevati nmoljavaja ee. da « smili« $ 28. draštv*aik privila barem 8 dana prija glavne eknpćttae peleie svoje dieaiee ili privre­ mene petvrae na upiaane dieniee Da blagajni nače uiditajiei н Sarajeva ili pedrniaiee • Вев. Brada ili let, Nevem. Ravnateljstvo. Račun razmjere Aktiva k k hl к 1,615.854 Gotovina......................... 11.500 Vrij*đa*ini p»piri 1,075 650 Mjenice......................... к I. Emiuja: a) uplato 5» %aa3f.il. 192«. b) ,, 9.V. ,, 4 „ 35«U 9./V1II. и Dniniei: •■nima....................... 14,7 3.826 Ostave......................... 2,444.81'o Naiaatai......................... 150.380 70 Otpie ................................ 12.580 70 137.800 Ž e g a r a c, v. r. II. Emisija; uplaćen* 4o 31.IX. 1928. „ „ 31.1X11. „ Priiuvna zaklada Gubitci 7,832.125 13 2,444.818 28 348.526 18 21 126.447 4? i . Kamate uležaka Schicht-ov sapun 1 K h | к Darevi u debr. i kult, uvrh* od mjenica, Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu I 389.786 88 к h tek, računa i dr.................... j 259.388 06 u Kami dobitci: i proviaija i dragi do। bici ............................... 4.081 .. 19.989 h Knaiati: 4.278 53 . Plaća, doplatci kirija i eetulo ....................... Peresi pristojbe i na­ meti ..... prispio je u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: Dobitci sa 31. decembra 192®. k Upravni troškovi: 419.661 98 313.814 68 12.580 7u Otpii od namještaja 348.326 13! Dobitak......................... 679.000 • 1 Najpouzdanija ura le Suttnerova u ral Bila ona od nikla, ocjell, srebra III zlate, sva'ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pieteje, naušnice, svako'aki, đaro.j i trebštine kao noževi, aparati za brijanja, škare, novčarke, nai^acl, diarnauti za re­ zanje stakla, sve dsbro I jeftino naći čete u cijeniku tvrtke 501.080 martom 1920. otpetele piilovaaje. WE!SS i DRUG, Želite li kupovati dobro i jeftino? 10,000.00« Račun gubitka i dobitka __________ ZAGREB. к«ај paromlina.__________ Albert Vita Levi, Sarajevo, Despića u ica k 1. 4,000.000 3,080 000 i Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba *) »a 16 li 1,500.000 740 000 750.080 i Vjerovnici.* . u tekućim 1 prlvr ralvai। ma i ulošci aa štednja . Oitavljaei .... 1 Debitak......................... 11,126447 4» u svim mjeram-, kao i staklarski kit, nadalje cilhidere, me­ dicinske beiiee i staklane lančiće ca ■tast, svjetiljka itd. Skladište čeških tvernica staklr porculana к h Dieni£ka flavaiea: ш tek onim i prirr. ra- staklene pleče , Pasivo sa 31. decembra 1920.*) Ml Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 J. Izvještaj ravnateljstva e poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te padjelen je apseluterija ravnateljstvu i nadzornom« vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čisto dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljeni« da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— eaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadiornog vijeća. 8. Promjena pravila. 1 Centralna drogerija Braća Šahinagić Dnevnim redom: |i £ « koja će se obdržavati na П. marta 1921. u pe/ak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na ,B en ba« i* sa slijedećim i • <> J • Muslimanske trgov. i obrteičke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu a * HAMDIJE KOPĆIĆA ; Policijskoj direkciji u Sarajevu po­ treban je veći broj stražara i policij­ skih agenata. Za ovu službu dolaze u obzir lica, koja su podanici Kraljevine Srba, Hr­ vata i Slovenaca, fizički potpuno spo­ sobna, te raspolažu nužnom spremom. Uvjeti za stražare su slijedeći: 1. Da su navršili 24. a ne prekoračili 36. godinu, da su odslužili svoj rok u kadru, te nisu oženjeni; 2. Da nisu sudski kažnjeni, te da su bili besprikornog moralnog i poli­ tičkog ponašanja; 3. Da umiju dobro čitati i pisati la’ tinicom i ćirilicom, te da su svršili barem cijelu osnovnu školu. Prednost za stražarsku službu imaju ona lica, koja su u vojsci imala Čin podoficira, ili koja se iskažu boljom školskom spremom. Uvjeti za agente isti, što i za stražare. Za neposredno stupanje u agentsku službu potrebno je barem 4 razreda koje srednje škole. Prednost imadu i ovđe ista lica, ko­ ja sn navedena kod stražara, nadalje oni koji vladaju potpuno jednim ili više stranih jezika ili koji su bili u sličnoj službi najmanje kroz godinu dina. Svojom rukom u oba pisma napi­ sane molbe sa slijedećim prilozima (sve prema propisu biljegovane): Kr­ štenicu ili rodni list, domovnicu, škol­ ske svjedočbe i vojničke dokumente u originalu treba poslati ili lično pre­ dati najdalje do konca marta o. g. po­ licijskoj direkciji. Mjesečna beriva ledičnih polic. stražara: najmanje...........................K 1763 33 najviše . .......................K 1880.— isti imaju u naravi stan kao i odjeću i obuću. Mjesečna beriva ledičnih polic. agenata: najmanje.................. K 1896.66 najviše.......................... K 2096 66 Policijski direktor: i SS^ Mjeini isetupnhi traže, se! ј I. redovitu glavnu skupštinu Sarajevo. 1 7./IL 1921. Natječaj. NIevi, štakeni, stjEnice i žohari preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. ^19 na a 2 Br. 5946/21. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za Štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 12.—. Za meljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10. — i K 20.—, prašak za uši u •dijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak preti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 1 6. Petrinjska ul. br. 3. PAPiRNICA POZIV POLICIJSKA DIREKCIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU. i AIKK»A TATAOVICA enabdj«T*«» je evima Ijekcvima, pa se preporulujo evima muslimanima. lica tase ribljeg а«јипм (b*lukjag», baieama sa puta. EpiUpticon protiv padavici, kopove ta knevet ■* isnemogie muško starija osebe, kakaa euji-voda protiv kašlja, p!uen*g katarha i tnberkuleaa, ^briol ■ast aa ekidaoje dlake, etrov *a miševa, serail ponaada i porcellan pomada. Sve era artikla dobijn trgovci jeftinija kad ■вта malo v*eu količinu. ; liičaršlje, Hotel Bhazl i kod Broj 260 — EpUJ Ј.НА0ДА“ — „PRAVDA* Strana 4 — Страна Ravnatelj: Husein ОшапотК, v r. 02 679.000 02 i Petpredejeduik ravaiteljitva: Za knjigovoditvo: Nezir Abmetaševi^ v. r. S. Šešelj, v. r. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: PreČelaik: Dr. Hamdija Karamebmedović, v. r. н. So’.tner u ijuUljaiii Ш. 706. Odgovorni urednik/ fbrahim Muhić. S em su din Barajlić, v. r. Numan OsvnanefeniH, v. г. VluMiik: Centralni Odbor J. M. O. Edhem ВИаИк, v. r. Ibrahlm Mujidć, v. r. Asimbeg Alibogović, v. r. Uzelr HMžlhasanavlć, v. r. Štamparija Dantel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6d5770aa6336b1001a2c1262ebf93fa5.pdf 7a2f3db27734b9c982879bcfbf8fcf71 PDF Text Text pojedini broj К, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu * državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250 —. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 23 (261) Sarajevo, utorak 1. marta 1921. (20. Džem-ahar 1339.) Napetost pomalo popušta. Beograd, 25. februara. lb.— Da. Napetost među stranka? ma pomalo popusta. Mogao bih poći i dalje, pa reći da je ona popustila, potpuno popustila. No volim bih malko« pesimističan i reći: pomalo po? pušta. Nešto ću ipak sa zadovolj? stvom konstatovati, a to je, da u sa* obraćaju predstavnika pojedinih grupa nema ni traga pređašnjoj ner? voznosti i suzdržljivosti. Sad su svi susretl/jiviji, svi blaži i umjereniji. Pa i prirodno je da tako bude. Radi se jedan ozbiljan i jako težak narod* ni i državni posao; nosi se silna od* govornost, pa je bio skrajnje vrije* me, da se prekine sa metodom zasu? kanog strančarstva i da grupe pri* stupaju jedna drugoj i sa više deli* katnosti' i sa više smisla za među« sobno poštivanje uvjerenja li politič? kih prmcipa«. Ovo je vrlo utješljiva pojava i mi joj se radujemo koliko u interesu samog posla, toliko i radi, toga štp će naša Usta votvorna' Skup? stina ovaMim držanjem stranaka ste? ći kako povjerenje našeg naroda ta* ko i priznanje inostranstva, o čemu treba voditi naročita računa. Radi rasprave u ustavnom odboru teku sasVim drukčije nego li su na primjer tekle rasprave u plenarnim sjednicama Skupštine. Tu nema ni traga onoj burnosti, već se govorni? ci slušaju svom potrebnom pažnjom, a pojedini se predloži prosuđuju) pre? ma svojoj sadržini, bez obzira s koje se strane iznose i bez obzira na to, da li ih podupire grupica od 10 ili grupa od 90 članova. Što je najutješ? ljivije, vlada nije nimalo.tvrdoglava u branjenju svojih predloga i redo? vito prihvaća sve, što je dobro i korisno po velike interese naroda i države. Držim da ne ću pogriješiti ako zaslugu za ovako držanje vlade u velikom dijelu upišem u račun mi? nistra pravde, g. dra Đuričića, koji zamjenjuje bolesnog ministra za Konstdtuantu. Po mom bi mišljenju bilo sasvim dobro, kad bi on ovaj posao do kraja vodio, jer je i sprc? man i stvaran i — što je glavno — koncilijantan gospodin. Izvješćujući o političkoj situaciji, ovdašnja štampa nije nimalo na vi* smi svog zadatka. Ona ne samo da je površna i suviše tendenciozna, ne? go je skroz naskroz neobjektivna i često puta vrlo lažljiva. O političkim' događajima piše vrlo nevjesto i ne? zgrapno, pa je ušljed toga vrlo da* leko od pravog zadatka zdrave štam? pe: da korigira nedostatke i pripo? maže zdravom razvoju političkih odnošaja. Njena se nezrelost i la? komislenost može najbolje prosuditi po njenom držanju prilikom raspra? ve o članu, koji govori o slobodi sa? me štampe. Beogradski listovi, koji pretenduju na prvenstvo), ne samo da najesu tom pitanju posvetili ka* kvu prethodnu pažnju, već mu je ne posvećuju ni onda, kad stoje pred strašnim pitanjem kolektivne odgo? vornosti za štampane stvari. Ni dru* štvo njihovih novinara ne obraća o* vom važnom pitanju nikakve paž? nje i tek sad se sprema na — pro? tost proti ovom prilično reakcionar? nom članu našeg Ustava. Koje onda čudo, da je beogradsko novinstvo površno u stvarima, koje se njeg di? reknto ne tiču; koje čudo, da nema dovoljno razumijevanja za sistemat? sko praćenje političkih događaja i da su mu uslijed toga vijesti posve netaČne i sakate? Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. mo to, da su izgledi za sporazum dobri. Zašto su dobri, istaknuo sam na? priј cd, a ovdje ću dodati još dvije utjcšljivc pojave. Prva je u tom, što je raspoloženje za sporazuman rad pojačano i u demokratskom klubu. Njihove vođe nimalo ne taje ta? kog svog raspoloženj i može se reći da su i suasretljivi. Više, nego bi se moglo i očekivati. Druga je utješlji? va pojava u tom, što sam u razgovo? ru sa jednim članom Narodnog kluK ba također zapazio težnju za spora? žurnom. Govoreći o pomirljivom dr? Godina III. žanju srpskih grupa u ustavnom od> boru, on mi otvoreno reče, da ga ta pomirljivost stavlja u iskušenje, da posumnja u ispravnost dosadanje taktike svog kluba. »Šteta bi bila, reče dalje, da se ne pokuša ukloniti ovaj nesporažum. Ja ne vidim tako velikih prepreka i držim da spora* zum nije nemoguć«. Držim, da ovaka izjava jednog u? važenrjeg člana Narodnog kluba za? s'u^uje pažnju i stoga s pouzdanjem i optimističkim raspoloženjem oče? kujem sastanak našeg poslaničkog kluba. Bilo s hajrom! Ovo je jedan neoprostiv nedosta? tak ovdašnje štampe, usljed kojeg se stvara potpuna zbrka u našoj javnosti i radi kojeg pojedine grupe ■izgledaju i- smiješne i nekonsekvent* ne. U takom naopakom svjetlu iz* laži, naravno, i rad našeg poslanič? kog kluba, a kad se lakomislen osti) beogradske štampe doda još i ten? dencioznost zagrebačke štampe, on? da je sasvim razumljivo, što ' naš klub izgleda kao neko čudovište, ko? je je 'skrstrlo ruke i miga sad na je? dnu, sad na drugu stranu. Po jedni? ma smoi potpuno odložili oružje i če? kamo na koju mrvicu, a po drugima smo — naročito po sijedom »Obzo? Beograd, 24. februara. Povodom ovpg članka poslao sam ru« ~ iz principa proti saradnji sa ib. — U broju od 23. o. mj. do­ ' „Politici" ovo pismo: „Premda, gosp. g. Nikolom Pašićem. nijela je »Politika« pod gornjim na­ i uredniČe, imate neki neobjašnjivi pik Ima i originalnijih mišljenja. Ta? slovom uvodni članak o ustavnom na nas muslimane, ipak se nadam, ko nam, na primjer, zagrebački or? nacrtu našeg kluba, iz kojeg vadimo da ćete mi, povodom Vašeg napisa gan pučke stranke »Narodna Poijiti? ove značajne stavove: „Naše musli­ „Islam i agrar", ustupiti malo prostora, ka«, predbacuje ništa manje nego mane ujedinilo je u jednu stranku: j da ispravim neke njegove netačne nekonsekventnost. Interesantan je agrarno pitanje, jer je njihov posed navode. ovaj prigovor pa ću da ga registru? došao u opasnost, i vera njihova koja Vi držite da je jedno od najboljcm. U jednom izvještaju veli: »In? istina nije došla u opasnost ali koja nijih i najopasnijih pitanja u na­ teresantno je, da su Muslimani, od vekova čini megju njima najtešnju šoj državi to, što je naš verski po­ premda su tražili iizmjene u ovom uspomenu. I zato oni, pošto su uzeli glavica ujedno i politički poglavar. članku (»Narodna Politika« ispušta za osnovu svome Ustavu poznati pred- Istina, Vi tu opasnost u nekoliko ubla­ riječ »i dobili ih«! Op. p.) ipak log Ustavne Komisije i delom predlog žujete time, što je opao politički znaglasovali za nj zajedno s vladinim g. St. M. Protića, naročitu pažnju ob­ у čaj vTurske i što mi sa njorn nemamo strankama. Kako je držanje MusK? raćaju na ona dva pomenuta pitanja, više onih suprotnih interesa koje smo mana zadnje dane uopće ne? na agrar i veru. imali pre ratova s njome. No ipak ste konsekventim, ne zna se, što bi ima? Istina, i oni su za podelu državne za „potrebne mere ubazrivost;" i la značiti ova pojava«. No to je i? oblasti na pokrajine, na istorijske po­ plaši Vas to, što milijone pristalica pak ne smeta, da u istom broju krajine, ali nisu za podelu države na jedne vere vodi jedan duhovni centar donese i ove retke: »Demokrati ši? državice. U ovom pogledu njihov koji se nalazi izvan države. Dopustite re zadnjih dana vijesti, da je stu? ustav ne bi ni ukočio državu, kao mi, pre svega, napomenu, da ste Vi panje Muslimana u vladu stvar od klerikalni ustav Jugoslovenskog do pre nekoliko meseci taKogjer imali par dana. Govore, da im je uspjelo Kluba, ni ubio državu, kao Ustav tu i taku vezu sa carigradskom papredobiti Muslimane time, što su im Narodnog Kluba, upravo ustav trijafšijom, a onda izvolite primiti na obećali da će isplatiti begovima hak Matka Laginje, Drinkovića i Komp, i znanje, da ste posve tragično shvatili u iznosu od 50 milijona dinara. Za njihovog pravnog savetnika d-ra Po­ naš zahtev o vezi sa vrhovnim našim sada se ne može, kontrolvsati istini? lica On ne bi ni ukočio ni ubio dr­ poglavicom. tost ovih demokratskih glasina, žavu već po tome što u pokrajinama, Pre svega treba znati, da mi mu­ premda se čini, da ne odgovaraju, i? pored samoupravnih, ostavlja i držav­ slimani uopće nemamo crkve i njene stini. Držanje je Muslimana i sada ne organe, organe središnje vlasti. discipline; prema tome ni duhovnog т prije nestalno, što se vidi i iz On ide i jedan korak dalje i ostavlja centra u onom smislu reči, kao Što toga, da su jučer glasovah za vladu, zakonu da uredi pitanje o nadležnosti ga, na primer, ima katolička ili pra­ ali iz tog se ne smije zaključiti, da pokrajinskih skupština i pokrajinskih voslavna crkva. Veza, koju mi musli­ će oni stupiti u Pašićem vladu.« Ne samoupravnih organa. Da nije istorij- mani tražimo sa Mešihatom (ne Sul­ ću da se upuštam u podrobnije raš? skih granica, iz megju njihovog tanom!), sastoji se u tom, da vrhovni činjenje gornjeg protuslovlja »Nar. nacrta i nacrta Vlade u poglavica imama bude ovlašten na Politike«. Zadovoljavam se time što ovom pitanju ne bi bilo njihovo imenovanje i da bez tog ovla­ oedvukoh dva mjesta u tim izvješ? nikakve razlike. Pitanje is- štenja (Menšur) ne može vršiti svoje tajim a i idem dalje. torijskih granica, megjutim, nije funkcije. Njegovo pak imenovanje vrši se Ko'iko je istine u ovim proizvolj? bitno pitanje programa Musliman­ rum tvrdnjama novdna, prikazah u ske Zajednice i prema tome u temo — predlogom posebnog izbori nog tijela (kurije), što ga stavlja \ lađi, članku »Stvarnost d1 naklapanja« i njemu sporazum je mogućan". U nastavku članka „Politika* se koja u tom pogledu ima potpunu slo­ nemam mu još štogod dodati. Stoga ću da koju kažem o razgovoru naših osvrće na naš zahtjev o vjersko-pro- bodu izbora Širu, nego li je ima po delegata sa predsjednikom vlade g. svjetnoj autonomiji i agraru, ispore- Uredbi o izboru srp.-pravoslavnog PaPašićem. Razgovor su vodili gospo? gjujući naše agrarne zahtjeve sa us­ trijarha. Drugi je zahtev u tom, da Meda Vilović. Kurbegović, Hadžikadić tavnim nacrtom zemljoradničkog kluba, i Omerović i ostali kod g. Pašića pa završuje ovim riječima: „Iz ova šihat bude instancija — u rešavanju preko dva sata. Izmijenjeni su po* dva uporedna teksta jasno se vidi ! dogmatskih i drugih spornih pitanja gledi d svima važnijim pitanjima i sav jaz koji deli bosanske težake od verske prirode — to je sve. Kod nas može se reći premda bijahu sa? njihovih begova i aga. Bosanski su niti ima ispovedi ni karnosne vlasti, mo informativne naravi — da je raz? težaci za istorijsku pravdu; age kojom bi šejhul islam mogao duhovno govor prilično zadovoljio ob>e stra? i begovi su za paragrafsku ili materijalno delovati na naše ras­ ne. Pokazala se naime na obje stra? pravdu. Za vekovna nasilja u ovom položenje, niti nam pada i na um, da ne iskrena želja za sporazum i usljed pogledu bosanski težaci ne priznaju bismo mu u upravnim ili drugim pi­ toga su našli delegati osjetu, potre? nikom pravo na naknadu. 1 doista, tanjima dali kakvu inicijativu ili kom­ bu, da se za preksutra sazove nle? oni koji su stekli velika dobra ili na­ petenciju. Mi hoćemo da smo u tom nama khibska sjednica, na kojoj bi siljem, ili poklonom bilo turskog pogledu posve neovisni i, kako znate, se konkretizirali naši uvjeti za podu? bilo austrijskog cara, ili tražimo u tom pogledu autonomiju: niranje vlade i eventualni naš vla? uz njihovo odobrenje nemaju nikakva slobodne ruke, nesputane ni od Šejhul zak u vladu. Kao što ie poznato iz osnova, pa ni onaj obične pravičnosti, Islama ni od ministra vera ili njego­ komimikca našeg Centralnog Odbo? 'na ma kakvu naknadu. Ali će je oni vih organa. U tom pravcu podvlačim raa, jedino je poslanički khib ovla? ipak dobiti, jer su za to dve naj­ stavak vašeg predloga »u granicama §te.n na donošenje obvezatnih za? veće grupe u parlamentu. Otuda Ustava i zakona« i držim da pored kTučaka, pa ie jasno, da o kakvoj je potpun sporazum muslimana sa toga nema mesta ni Vašoj rezervi o odluci* zasad ne može biti ni govora. današnjom vladom u pitanju ustava upravi naših verskin dobara. 1 u agraru ste nam učinili ne­ Kakvo će držanje zauzeti naš klub i u ovom pogledu moguć i — stvar je kratke budućnosti: hoće? više nego verovatan. Sa opravdane zamerke naročito time, što mo li se s vladom nagoditi i to1 je malim izmenama, oni mogu pri­ govorite o onima koji su stekli ve­ i^taire kratke budućnosti. Nema hvatiti Vladin nacrt 1 glasati mir­ lika dobra ili nasiljem ili poklonom , bilo turskog, „bilo — austrijskog c»ra smisla da nagađam i mogu reći sa? ne savesti za nj“. „Islam i agrar". �Отоана 2 — Strana ili uz njihovo odobrenje*. Ti redovi odaju — oprostite mi izraz — jedno savršeno nepoznavanje stvari i ja ću da se u tom pogledu ograničim na stvarnu napomenu, da se naša orga­ nizacija u glavnom bori za stvarno ugroženu eksistenciju hiljada porodica od kojih je ogroman deo došao do zemlje kupnjom ili naslegjem kup­ ljene zemlje. Ne radi se dakle o paragrafskoj, već o socialnoj pravdi, koja ne dozvoljava proletarizovanie jednog čitavog staleža. I radi se o tom, da se agrarno pitanje ne rešava sa dva aršina, već jednim koji će vrediti i za nas i za Srbijance ili Banaćane. Primite izraz mog štovanja i hvafa na ustupljenom prostoru. Bfi 261 — Brej ,ПРг\РДА* — „PRAVDA* | i I i i j Grčke grozote u flnadolu. »Echo dc Г Islam« (islamski od? jek), list koji izdaje biro islamske informacije u Parizu, donio je u vi? še brojeva autentične dopise iz A? nadola o tiranskom pašovanju Gr? ka u Smirni i okolici. U broju od 15. ov. mj. crtaju se muke turskog miroljubivog stanovništva Ercdcka i okolice. Članak glasi: Poslije okupacije Eredeka bila je odmah naša žandarmerija, i onako dosta reducirana, razoružana i na? domjestena nekom novom milicom, koja je ustrojena na predio^ ovdaš? nje ortodoksne biskupije. Dobro? voljci, koji sačinjavaju tu formaciju, gonjeni svojim osvetničkim nago? nima, odaju se svim mogućim ne? djelima. Tako su oni prisilili bivšeg komandanta žandarmerijskog i kaj? mekama, uz pogrde i prijetnje, da i im potpišu obKgaciju na 12,500 pi? ! jestera za njihovo uzdržavanje od | strane općinske kase. Tu su svotu ; zaista i podigli spomenuti dobro? voljci. Na podstrck komiteta obrazova? I nog na biskupiji napadali su dobro? j voljci na muslimanske kuće i pohap? I sili su sve muške bez obzira na sta? rost. I istom nakon raznih i veoma < visokih ucjena i psovki pušteni su. Ona je milica raspuštena, još na 10. augusta pr. god. kad su musli? ' mani učinili za to energičan demarš ' kod helenskog komandanta u Pan? ' dermi, ali uza sve to spomenuti ko? j mite još je i danas nesmetano akti? ; van. Svakih petnaest dana ■ gotovo periodički p oh va? t a j u se muslimani uz pri? ' pomoć kršćana i batinaju se, dok im se u isto vrijeme imovina pljačka. Za to vrije? me su činjena najgrđa divljaštva na djevojkama i dječacima. Između ostalog napomemiću ovu groznu proceduru, koja jc bez ima? lo ljudskog milosrđa vršena na mu? slimanima: žrtve, svezanih ruku na leđima i sa štapom među zubima, siljene su, da oponašaju pasije laja? nje. Usijed toga bi morali otvarati , usta i naravno bi im ispao štap iz I usta, na što bi se morali priginjati zemlji, da ga podignu i pošto su im i ruke blc otraga vezane, padali bi licem na zemlju, a onda bi po njima zasula kiša batina. Jedan mladić, po imenu Scjid, morao je da izvrši tu proceduru trideset puta jedne noću ; Kad je grad bio pušten pljačkaši? 1 ma na volju, bilo je potpuno poha? rano imanje Husejin Husni efendi? je, muftije iz Kaza i Hajri efendie poreznika. Nepokretna dobra, koja pripadaju muslimanima već pedeset godina i koja imaju sve titule zako? i nitog vlasništva, Grci su jednostav? i no izvlastili. 17. oktobra pr. godine, Salih efen? ■ dija, carinarski činovnik, ranjen jc i bez ikakva razlog nožem na devet? । i aest mjesta i uslijed tih rana umro. 1 Pri istoj prilici je ranjen i Hasan ■ efendija, činovnik otomanske , dr? j žavne banke; dobio je dvanaest ra? I na. Krivci su bili uhapšeni, ali od? mah poslije pola sata pušteni na slo? j bodu. U okolici Edinđžika su Grci na vježbama u strijeljanju uzeli na ni? san jednog starca od sedamdeset godina, imenom Memiša, i ubili ga. 25. novembra su mjesni naši či? I novnici i policija pohvatani i zatvo? : reni u vladinu zgradu. To je učinio I jedan gtčki vojnički detašman od | Četrdeset vojnika i njemu se je pri? I družilo mnogo oružanih domaćih ' Grka.Cemirali su muslimanske ma? hale i otpočeti gonjenje. Kad su muslimani pohvatani, morali su pu? tem prolaziti kroz grčku svjetinu, koja ih je nemilice tukla svim mo? gučim tupim oružjem. Tučeni su svi činovnici, pa i sam kajmekam. Financijsku upravu su Grci ova? ko oteli od Turaka: Najprije su ra? stjerali našu žandarmeriju i policiju i kad narod nije više htio da plaća poreza i nameta, jer mu ih nismo mogli bez činovnika i policije na? platiti, napravili su Grci izvještaj na generalnog komandanta, da mi nismo ustanju upravljati i oduzeli nam onda i finansijsku upravu. Privatna prava nemaju nikakve za? štite. Najmanja grčka reklamacija proti muslimana, ako je u pitanju vlasništvo, s mjesta se rješava u ko? rist Grka, mimo svaki zakonski po? stupak. A ako se ko usudi, da se i najmanje usprotivi tome rijeešnju, ima da ispašta pljačku, udarce, ra? ne pa čak i ubistvo. U Edremidu, Pandermi, Kara?A? gaču ne dozvoljavaju grčki koman? danti prenoea na kupce muslimane kupljenog bilo gradskog bilo sreskog zemljišta, osim uz uslov da sc jedan dio od toga otstupi ortodoksnim crkvama. U Edremidu i Eredeku je nesnoš? ljiv položaj muslimanskom pučan? stvu. Mučenja i bjesnila grčka mno? že se svakodnevno i protiv toga nema nigdje ni kod koga pomoći. Niko sc više ne usuđuje, da izađe iz grada. U Saliihli?u je jedan cvzon silovao jednu djevojčicu od sedam godina, koju je silom oteo iz kuće od nje? nih roditelja. Dijete je malo poslije toga umrlo u špitalu. U kotarevima Ušak, Kirk?Agač, Soma, Eredek, Edremid, Ehme i Salihli .se je robljenje i pljačkanje svake vrsti razmahalo do užasa. U Erdiišu jc muslimansko pučanstvo, zajedno sa ženama i djecom, i z ( mrcvareno, jer su tobože bili u sporazumu sa nacijonalističkom voj? skom. Naši dapisi. Bilježe. Šta će na ovo reći mudimanski poslanici u demokratskom klubu? »Demokratija«, glavni organ demo? kratske partije, u broju od 24. ov. mj., a u članku »Hrvat i vladina ob? znana« kaže ovo: »Možemo katego? rički izjaviti, da ni jedan komunista, a još manje žena ili d c t e, ni j c u b i j en u M a k e d o n i j i!« »Iz toga razloga«. Jedan naš list do? bio jc iz Pariza vijest, da se u Lon? donu želi, da na sadašnjoj konfe? renciji saveznika uzmu učešća i Sje? đinjene -Države američke, jer »iz? vesna važna američka preduzeća na? ročito se i n t e r c s u j u z a p e t r o? leumske izvore u Mezopota? miji i /izvesno je, da će se vašington? ska vlada, iz tog razloga, odhi? čiti- da uzme učešća u rešenju pita? nja u Maloj Aziji.« To taman odgo? vara Vifebnovim tačkama o samo? određenju naroda. Samo što mjesto dosadanjc formule dolazi formula »samoodređenje petroleumskih iz? vora«. jer su kako nam jc poznato iz indijskog, irskog, turskog, egipat? skog i drugih primjera, narodi već sobom sami odredili. Tako će malo po malo cijela zemaljska kugla da okusi slast samoodređenja. Dobovoljci o makedonskim od? četnicima. »Nova Otadžbina«, organ Saveza Dobrovoljaca piše o bajudučiji u Maćedoniji: »U južnoj Srbiji nalazi se danas oko 3000 haj? dukaodmetmka, koji se izvesno ni? su odmetnuli samo s toga što ne vo? le i ne priznaju ovu državu, nego s toga što su bili prisiljeni da se od? metnu, da tako izbjegnu ili se osve? tc režimu koga je unco policijski a? parat u te krajeve i koji bi i najna? čionalističmji krai prebacio u neki protivni tabor, г kamoli inače naći? onalno indiferentne Makedonce.« i : ; I . | I ; i I i : ; I i | ' . j 1 JEDNA KARAKTERISTIČNA POJAVA. Zagreb, 22. februara. Ovdje ostoji pučko sveučilište kojemu je svrha dizanje prosvjete u širokim građanskim krugovima, priređujući predavanja iz svih sa? vremenih problema: istorijc, fik>zo? fije, narodnog gospodarstva, pri? rodnih znanosti i t. d. Na programu predavanja za ja? nuar i februar stavila je uprava puč? kog sveučilišta Ikoju sačinjavaju profesori visokih škola) predavanje dra Ive Pilara: Islam kao socijalna pojava. Vrlo smo sc veselili tome predavanju, jer je imalo svrhu da upozna ovdašnje građanstvo o etič? kim, moralnim i socijalno pravnim principima te religije, odnosno da ispravi krivo shvatanje o temeljima Islama. Na 19. o. mj. prikazao jc preda? vač iscrpivo historijski dio preda? van ja sa najvećom naučnom objek? tivnošću, te je imao još da na 21. o. mj. iznese dogmatsko?filozofski dio predavanja. Kad se je predavač pri? kazao i htio početi predavanje po? digli su viku i urlikanje demokratski studenti (najviše bosanski Srbi рга? voslavni i nekoliko njihovih prapo? raca sa Kurtagićom na čelu) tobož poradi tog, što je predavač navodno kompromitovan, te da se hoće tim predavanjem da »rehabilitira«. Us? prkos intervenci je dra Vonka tajni? ka pučkog sveučilišta, nije prestala vikom ta »napredna i slobodoumna« om’adma i predavač nije mogao o? držati predavanje. Da ipobiju naš prigovor i da prikriju tendenciju, da nisu protiv teme nego protiv preda? vača, pristali su da »saslušaju« či? tanje predavanja po dru Vuku. Da su bili protiv teme jasno je po tom, što nisu predavača u prvom dijelu predavanja u subotu smetali, nego u drugom, jer su vidjeli da sa najvećom objektivnošcu iznosi isti? ne o Islamu. Program pučkih sveu? čihšnili predavanja štampan jc još u decembru, pa su mogli, da su bili protiv ličnosti predavača, uložiti pro? test ij ga u prvom dijelu osujetiti. Jedan između njih rekao je, da se sveučilište ne smije s ovakim tema? ma kaljati, a Kurtagić je rekao da Hafiz (pravnik iMehmedagić) naj? prije prouči »Jasin«, pa da onda dr. Vuk čita predavanje. Ova poruglji? va primjedba dovoljno svjedoči, da su protiv samog predavanja i da su samo htjeli to prikriti govoreći da predavač ne smije tobož kao kom? promlitovan predavati. Da je dr. Pk lar govorio i odobravao po'kolje nad nevinim muslimanskim svijetom u Makedoniji, pobrao bi od njih sja? jan aplauz. Ovo je jaka karakteristika ovdaš? njih »naprednjaka« i »Jugoslavena« na univerzi, pa nam je osobito dra? go, da smo ih i s ove strane upozna?* li. naročito čestitamo g. Kurtagiću da se je i ovaj put pokazao u pra? vom svjetlu kao zakleti dušmanm vjere, koju ispovijedaju njegovi ro? ditelji. Preporučujemo ga redakciji »Jugosl. Pijcmonta« u Beogradu kao suradnika za protuislamsku rubriku. V. Gospodarstvo. i j ' I I ' I ; ; OSNIVANJE .MLJEKARSKE I i I j POTROŠARINSKE ZADRUGE. ; Sarajevo, 24. febr. 1921. ) Jučer je na poticaj nekih prija? i telja narodnog napredka, održan sa? i stanak u kiracthani sa nekoliko tc? žaka iz obližnjih sela sarajevskog I kotara, te sa nekoliko gradskih mije? 1 kara i drugih viđenijih građana. i Na sastanak su pozvani Dr. Stipo | TiiHpović, рфЈјоп. nadzornik i Čokić, ' kot. predstojnik. Predsjed. mjes. odb. J. M. O. g. Sokolović otvorio je sastanak i za? gosp. Tokića, ela izloži potre? Muslimani i muslimanke molio bit osnivanja zadruga, i t. d. G. Čokić se je zahvalio na pozivu grada Sarajeva, sjetite se i povjerenju, izrazio želju, da sas imadne uspjeha, tc zamolio vašega „MERHAMETA". tanak prisutne, da budu strpljivi i da sas? □SaHiiaaaaaaacicziS lušaju. U svom govoru istakao je. da se život sastoji u borbi za opsta* nak, kako pojedinca tako i sviju nas; a opstanak, da sc osigurava sa? mo razumnim gospodarenjem. Iza toga istaknuo je neke temelje ra? zumnog gospodarstva kao: znanje, pouzdanje u se i svoje bližnje, tri* jeznost, ozbiljnost, čuvanje od du? ga, i umjerenu štednju, slogu i me? dusobnu pomoć, ljubav prema bliz? njem, moral i stid, poduzetnost, zdravlje i t. d. Obrazloživši to sva? ko za sc, došao je do zaključka, da onaj koji ima sve te uvjete, shvaća vrijeme i ide sa vremenom, a drugi da zaostaju za vremenom, pa da jc razumije se i njihov opstanak ugrožen. sc ti ugroženi spase, tvrdio je, da je jedina mogućnost udruži? v a n i c i onda je nabrojio neke vr? sti gospodarskih i privrednih udru? ženi a, te istakao njihove svrhe, a osobito zemljoradničke udruge i po? trošarinske zadruge. S obzirom na važnost zemljorad. zadruga ističemo naročito neke na? brojenc svrhe: 1) Međusobno podupiranje u go spodarskim potrebama. 2) Upućiva? nje na pošteni rad i uredno življenje i 3) Buđenje volje za štednju. Cilj je zadruge - ne težnja za dobitkom v^ dizanje gospodarski slabih. Polazeći sa ovih gledišta djelovanje zadruge sc proteže na slijedeće: a) nabaviti jeftine zajmove za gospo? darske svrhe; b) primati od zadru? garskih i drugih osoba novčane u? loske na štednju i čuvanjč; c) na? bavljati i uzdržavati gospodarske strojeve i druge za gospodarstvo potrebne predmete na zajednički ra? čun i davati ih članovima u naruč pod primjereni najam; d) raditi, da se očuva zemljišni posjed u obite? ljima članova zadruge, nastojati, da se spriječi dijeljenje, cijepanje i prodaja zemlje u bescijenje; e) spri? ječavati lihvarstvo; f) širiti gospo? darske nauke držanjem naučnih- pre? davanja; g) posredovati kod naba? ve gospodarskih potreba i kod pro? daje gospodarskih proizvoda; h) ići na ruku zadrugarima pri nabavi zemlje, blaga, stoke, sjemena, žita i t. d. Iza evoga jc prešao na potra? šarinske- zadruge; njihovu svrhu, te upozorio, da je izradio jednu osno? vu pravila i predao vođi osnivača takove zadruge u Butmiru gosp. Ju? sufagi Ablakoviću. Na ovo je izja? vio Jusufaga, da jc osnovan odbor za osnivanje potrošarinske zadruge, koji je primio pravila i za dan dva. da će biti predložena na vladu radi odobrenja, s molbom, da se održi osnivajuća skupština. Ta su razlaganja saslušana sa naj? većom pažljivošću. Iza Čokića uzeo je riječ gosp. Dr. Filipović, koji je prikazao zorno i stvarno potrebu osnivanja konzum? nog udruženja u Sarajevu za naba? vu potrebne hrane za krave mljeka? re, nabavu boljih r mliječnijih kra? va, osiguranje krava, osnivanje mije? kare za prodaju mlijeka, proizva? danja mliječnih proizvoda: kajma? ka, butera, masla, sira i t. d. Osobito valja istaći iz njegova ra? zlaganja važnost mlijeka i njegovih proizvoda za narodno gospodarstvo u opće, a naročito za grad Sarajevo, te kako treba upregnuti svu sile, da se dobije toga što više i jeftinije. Ovo obrazlažući istakao je sve poteškoće i zapreke tomu, primjeri? cc: pomanjkanje staja, pašnjaka, li? vada, slabu pasminu krava, skupo? ću sijena, mekinja, zobi, repice, kli? cc, pivskih mekinja^ visoke cijene podvoza ne samo sa kolima i konjem nego i željeznicom, dangubu oko nabave, štete na blagu i t. d., što ima pošljcdicu, da se neki mljekari', a i preprodavane) ortače sa vodom. Da se ove mane uklone, jedina je mo? gućnost, da se osnuje zadruga, koja će ići i za tim. da nabavi boljih kra va i veći broj. I oni, koji bi držali kravu za vlastitu potrebu mogli bi ih dobiti na najjeftiniji način i to ako nebi mogli platiti u novcu, da daju utvrđenu količinu mlijeka na račun otplate krava i hrane kravije, koja će im se dostavljati po zadruzi u kuću. Zadruga ne će tražiti, da joj se mora davati mlijeko, nego se pre? pušta na volju zadrugaru, da radi šta hoće sa njime: ali će zadruge primiti uvijek višak mlijeka, koii zadrugar ne može sam unovčiti. N; - / �Bnoi 260 — Broj pominje uspjeh visočkc zadruge, kojajc upro Š loj g o đ i n i n a«" bavila 40 krava za 500.000 K i već evo prije jedne godine ispla« ti)a sa gotovo polovicu duga iz sa« moga mlijeka. Naveo jc još kao jedan vrlo va« žan razlog neuspjehu gospodarstva neracionalno hranenje blaga, te je naveo jedan, koji je sa osobitom pažnjom slušan. Pošto je završio svoje razlaganje, i pošto su on i gosp. Čokić odgovor rili na neke upite i prigovore, ustao je gosp. Atif ef. Sočo, te se je go« spodi zahvalio sa vrlo lijepim rije« č ma na njihovu trudu, izjavivši da on stupa prvi u zadrugu i da će učiniti sve, da se osnuje. Predložio je, da se izabere osnivajući odbor, što jc i prihvaćeno. U odbor su iza« hrani: Atif ef. Sočo, Salih ef. Svrzo, Sulejman ef. Sokolović, Jusufaga Ablaković, Safet ef. Sahačić, Raši« dagić i još nekoliko drugih, te je u« rečen njihov sastanak u nedjelju, na kome će donijeti pravila i početi sa popisom onih, koji žele stupiti u za« drugu, pravila predložiti na odobre« nje i zatražiti dozvolu za osnivaju« ću skupštinu. Eto tako su zasnovane dvije važ« ne zadruge, te preporučujemo našim prijateljima, kao i prijateljima na« roda u opće, da ovu zadrugu po« dupru svojim pristupom kako bi se čim prije i tačnije ostvario nje« zin plemeniti cilj. ~ić. РоШ1 pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Od« boru. 12. član (o svojini) odgođen je za docnije, kad dođu na red so« cijalna pitanja, a o članu 13. (o vje« rama) javili smo u prošlom broju, da će u onoj redakciji, kako su se sporazumili šefovi grupa Ustavnog Odbora doći na pretres u Ministar« ski Savjet, a potom na glasanje u Ustavni odbor, koji je međutim pri« mio ove daljnje članove: 14. (oslo« bo d i štampe) većinom glasova: >5tampa jc slobodna. Ne može se ustanoviti nikakova preventivna mjera, koja sprečava izlaženje, pro« daju i rasturanje spisa i novina. Cen« zura se može ustanoviti samo za vri« iemc rata i mobilizacije i to za vri« jeme zakonom unaprijed; predvide« no. Zabranjuje se rasturanje i pro« davanje novina ili štampanih spisa, koji sadržavaju uvredu vladaoca ili članova kraljevskog doma, stranih državnih poglavara, narodnog pred« stavnišbva, neposredno pozivanje građana da silom mijenjaju ustav ili zemaljske zakone, ili sadržavaju te« šku povredu javnog morala. Ali i u tom slučaju vlast je dužna za 24 sa« ta poslije'uz vršen ja zabrane prevesti djelo sudu, ovaj je dužan također za 24 sata označiti ili poništiti za« огарш Za krivice počinjene štam« pom, odgovaraju pisac, urednik, štampar, izdavač, vlasnik i rasturao. Naročitim zakonom o štampi odre« đuje se ovim i način odgovornosti ovih lica. Sve krivice učinjene štam« pom suditi će redoviti sudovi.« Član 15. (o pravu u d r u ž i v a« n j a, zbora i dogovora) prim« lje je većinom glasova; »Građanii maju pravo udruživa« nj a, zbora i dogovora u granicama zakona. Zborovi pod vedrim nebom, moraju se prijaviti nadležnoj vlasti dvadeset i četiri časa ranije. Grada« ni imaju pravo udruživati se u ciljem vima, koji nisu po zakonu kažnjivi. Građani imaju pravo molbe. Molbu može potpisati jedan ili više njih, kao i sva pravna lica. Molbe se mo« цц podnositi svim vlastima bez raz« like.« član 16. (o osnovnoj n a s t a« vi) primljen je većinom glasova: »Nauka i umjetnost slobodne su i uživaju zaštitu i potporu države. Univerzitetska nastava je slobodna. Nastava je državna. U cijeloj zem« lji nastava počiva na jednoj istoj o« snovi, prilagođivajući se sredini ko« joj sc namjenjuje. Sve škole moraju davati moralno raspitan je i razvijati državljanskui svijest u duhu narod« nog jedinstva i vjerske trpeljivosti. Osnovna je nastava državna, opća i obavezna. Vjerska nastava daje se Страна — Strana 3 .PPARHV - „PRAVDA" po želji roditelja odnosno staralaca podvojeno prema vjeroispovijesti« ma, a u suglasnosti sa njihovim vjer« skim načelima. Stručne škole se o« tvaraju prema potrebama zanima« nja. Državna se nastava daje bez u« pisnine, školarine i drugih taksa, u koliko će privatne škole i pojedine vrste njihove, i pod kojim pogodba« ma biti dopuštene, odrediće se zako« nom. Sve ustanove za obrazovanje pod državnim su nadzorom. Manji« nama druge rase i jezika daju se os« novne škole na njihovom materin« skom jeziku pod pogodbama koje će propisati zakon.« Član 17. (o n e p o v r c d n os ti tajne pisama) primljen je jed« noglasno: »Nepovredna je tajna pisama, telefonskih i telegraskih saopštenja osim u slučaju krivične istrage, mo« bilizacije ili rata. Zakon će odrediti koji državni organi odgovaraju za povredu tajne p-isama, telegrafskih ih telefonskih saopštenja.« VANJSKI. Turski zahtjevi. Na sjednici od četvrtka podnio je Bekir Sami«beg ministar inostranih djela i šef angor« ske delegacije u ime oboljelog čari« gradskog delegata Melimeda lev« fik«paše ove zahtjeve: Turske gra« niče od 1913. godine osim teritori« ja nastanjenih Jermenima i Arapi« ma; slobodu Dardancla; održavanje vojnih i pomorskih snaga radi ču« varfja reda i obrane granice; slobo« du i nezavisnost Carigrada, Mra« mornog mora, uz obavezu, da Turci unište dardane’iska i bosporska ut« vrđenja reorganizacija turske žan« darmerije; te potpuna finansijska i ekonomska Nezavisnost Turske. Svo« je zahtjeve popratio je Sambbeg o« duljim ekspozejom u kojim je do« kazivao njihovu opravdanost. Kemalisti protiv Konstantina. A« gencija »Radio« javlja iz Londona, da je Bekir Sambbcg šef angorske delegacije izjavio, da turska ne mo» že priznati Konstantinovu vladu, jer je ona nasljednica one vlade, koja je potpisala sevreski ugovor i želju, da Turska umre. Između Angore i Atene. Talijan« ski ministar Sforza izjavio je ured« niku pariškoga »Journala«: »Bojim зе za sporazum između Grka i Tu« raka, i ako sam u Bekir beju, dele« gatu iz Angore, upoznao spretnog političara. Najgore je, što govore u Angori i Ateni, da sc ne plaše rata, a istina je, da je vsv-ma, a osobito Grcima i Turcima potreban trajan mir. Ja ipak nijesam pesimista.« Program armenske delegacije. — Armenska delegacija, u kojoj se nalazi Nubar«paša i znameniti ph sac Aharonean, tražiti će na Ion« donskoj konferenciji, da sevreski u« govor u cijelosti ostane na snazi. Samo male izmjene tražit će u po« gledu onog dijela Cilicije, koji je ostao pod Turskom. Bez da taj te« ritorij hoće da otkinu od Turske, o« ni namjeravaju tražiti, da se u nje« mu uspostavi kršćanska uprava i da ostane u vezi sa onim dijelom Si« rije, koji bude došao pod Francus« ku. Domare vijesti. Ustoličenje Arhiepiskopa mitro« polita Zimonjića. U prošlu subotu nas večan način ustoličen jc novo« imenovani Arhiepiskop Visokopre« osvešteni dabre»-bosanski mitropo« lit g. 1’ e t a r Z i m o n j i ć. Potpredsjednik konstituante đr. Halidbeg Krasnica otputovao je ju« cer u Beograd. Naš: poslanici su radi hitnih i važ« nih političkih pitanja otputovali u Beograd. Sastavljanje regrutnih spiskova, za godište 1901. Gradsko poglavar« stvo u Sarajevu šalje nam ovaj og« las: Komandant Bos. Div. Oblasti naredio ie pod Pov. D. Brojem 2590 od 19. jan. 1921. godine, da se imaju sastaviti regrutne spiskove za mladiće, koji su rođeni u godini 1901. S toga se ovim pozivaju mla« dići rođeni u godini 1901, od 1. jan. do uključivo 31. dec. računajući po novom kalendaru, da se radi upisi« vanja u regrutni spisak najdalje do | 15. marta 1921. godine prijave kod ! one opštinske vlasti, na čijoj su teritoriji rođeni. Ako koji mladić sam ne boravi u mjestu rođenja, onda je dužan da ga prijavi njegov starješina zadruge ili ko drugi od rodbine, ako i toga nema, onda nek se sam mladić pismeno obrati na opštinsku oblast i saopšti joj site i potrebne podatke za sastav regrut« nog spiska. Po zakonu o ustrojstvu vojske svaki je mladić dužan, da na j regrutaciju pristupi u onoj opštini, gdje je rođen. tog žita K 1.2660. Abdulfetah Ali« kadić, ()strožac položio je svotu od K 400. Milan Zubac, porez, nadkon. Stolac, sakupio za Gajret među sa« diocima duhana K 320. Tahir Catić, Bugojno, poslao je upravi K 335. Uprava Gajreta svima sakuplja« čima i darovateljima najtoplije se zahvaljuje! TPEšeijah. •ospodinn MInlitri vavjikih po sala u rab*ft Na jedan alevenski pođneaak general­ nom koazalatu kraljevine 8HS. u Kepenhageau stigao je ovaj odgovor: „lm Benitze Ihree Goohrten vom 25. 1. bitten wir Sie dieeen Brief ine Dentecho eder Franzoeich^ iibereetien *n 1анееп, da heim hiagigen Kensnl t Niemaad đer serbiechen Sprache mUchtig iet. HochachtuagBvoll — Serbiach-Kreatiech - Slevenieches kenealat*. Ama Informacija! „Hrvatski Liet“ od 24. ov. mj. donosi na prvoj stranici, na prvom mjesta masnim slovima itampano ovo „Mu­ slimani etnpajn u vlađn. — Sarajevo, 23. ve­ ljače (n. o.). Muslimanska organizacija zaklju­ čila jo stupiti a Paiićevu vladu, pod uvjetom, da istupe ii organizacijo neki članovi, koji su bliži Narodnom kluba Muslimanski klub traži za to poštovanje historijskih granica I osdo i sa predsjednika vlaee dra Gjnrgjevieau( Gola nevolja. Došla nam je u re­ dakciju jedna muslimanka i pružila jednu cedulju, na kojoj je bilo ovo napisano (s njenim pogreškama). „Mo­ lim uredništvo Pravde dami se iznese ulistu dabih želila dati svoje žensko dijete i ubolju i pošteniju kuću đeće izaći na bolji Put i to dajim bude na mjesto evlada te neću tražiti nikakve pomoći od njega Djetetu je pet go­ dina i zdravo je i Čisto i još imam muško dijete od 9—10 godina tebih dala i njega u službu te isto nebih tražila plaće za njega samo dabi mali na boljem putu bio jer sam ostala snjima bez igdje ičega pa nejmam nikakve Pomoći niod kale ostali smo ja i troje djece sa 9 for ili 18 kruna mjesečno Penzie a tomi ne može biti ni soli mjesec dana a kamoli idara i kirija za kuću otac Imje poginuo uratu još imam jednu curicu od 12 godina i njubi dala u službu a ija biše primila svake službe. JAVNA ZAHVALA. Ovijem se najiskrenije zahvalju« jem svima prijateljima i znancima, koji se prilikom bolesti raspitivaše za zdravlje moga nezaboravnog bra« ta rahmetli Hamid eff. Rusdića, a naročito onima, koji ga zijaret čfini« * še i prilikom smrti njegovoj Džena« Ko ovo pismo može čitati bez zi prisustvovaše; također neka je ijedne suze, tvrda je srca. Ta je žena hvala onima koji me tješiše u ovoj Iza Palić i stanuje u Nevjestinoj ma­ preteškoj žalosti. hali broj 34. Očekujem« od svakog ; Sarajevo, 26. februara 1921. dobrog srca da ne će samo pročitati MUSTAFA EFF. RUŠDIČ. to dirljivo pismo, nego da će i raz­ misliti, kako bi joj se moglo pomoćiKo joj je rad pomoći, može i novcem : poslavši ga na njenu adresu ili preko i „Pravde". Muslimanska čitaonica u Starom Maj­ Zabava »Hrvatskog Radiše« u B. danu priređuje na 20. marta 1921. Oglas. 1 Gradiškoj. Na 5. februara 1921. pri« redila je podružnica »Hrvatskog Radiše« svoju prvu zabavu u Bos. Gradišci. Zabava je nadasve dobro uspjela, kako moralno tako i mate« rijalno prema našim mjesnim pri’i« kama. Dohodak od zabave bio je preko 8000 K. pa je podružnici oso« bita dužnost, da se ovim putem za« hvali svoj gospodi priređivačima, i posjetiocima, a napose gospođama muslimankama i katolikinjama Нг« vatjeama. koji su obilan bife dopri« nijele. Između svih drugih nanose neka je hvala na priredbi ove žaba? ve predsjedniku zabavnog odbora g. Mustafi Zuhdi Hodžiću, zborovođi, Ivanu Vlašiću župniku i blagajniku Mustafi Biščeviću, čijom je inicija« tivom i radom ova zabava i prire« đena. Podružnica Hrvatske Radiše. i I I ; proljetnu zabavu s bonjshom i pjtšBEhom trtom u korist izgradnje društvenog doma sa ovim nagradama: 1. 20 dukata u zlatu, П. 100 K u srebru, a III. lijep dar. i Upisnina od konja 100 Dinara. i Priređivački odbor- KOT. VAKUFSKO-MEARIFSKU PO____ VJERENSTVOU JAJCU-____ _ Broj 29 ех 1921. 21. februara 1921. Natječaj. Za grad Jajce potreban je jedan alim, koji bi obnašao dužnosti i zvanje muderrisa t i. vaiza i imama u glavnoj džamiji te l. muallima na muškoj mektebi ibtidaijji. Sa ovim su skopčana beriva u iz­ nosu od 1000 K mjesečno i stan u naravi sa izgledom na daljnja povi­ šenja. Natjecatelji imaju najkašnje do 20. marta o- g. podnijeti svoje molbe uz prikiop svjedodžbi o osposobljenju i eventualno dosadanjem službovanju, pri čemu će se naročito uzimati obzir na one, koji su osim ulumi dinijje upućeni i u druge ulumi nafie. Predsjednik: Kapetanović v. r. Gajretov glasnih. Dobrovoljni prilozi. Husejin De« lić Bihać, poslao je K 264.- , Abdu« rahman Begić, kot. predst. kod vlad. povjer. u Sarajevu, darovao je K 100; Sulejman Gorić Čajniče, postao je upravi članarina i dobrovoljnih priloga K 1.260; Osmanaga Obra« nić, Maglaj, sakupio je u kafani Mustafe Karabegovića K KM); Upra« vi konvikta u Tuzli darovao jc Ča« zimbeg GradašČević 150 kg raži i 200 kg kupusa. Na hercegovačkom sunetu u Tuzli sakupio N. N. K 520. Upisali su se kao utemeljitelji dru« štva Salih eff. Konjhodžić, opć. bi« Iježnik, Muratbeg Jwfbcgović i Riza Ponjavić trgovac, svi u Tuzli. Ibrahim Čehić nadlugar, Pale kod Sarajeva, sakupio đobr. pril. K 430, a darovaše slijedeći: po K 40: Ibra« him Sehić, Nuri h. Šehić, Mušo Mu« sić i Mustafa Kadrić; po K 23: Su« lejman Sudar: po K 28: .Muhamed Dovadžić; po K 20: Abdulah Sehić, Bairo Obhodžaš, Ahmet Obhodžaš, Fehim Musić, Asim Hađžialić, Me« haga Kudović, Alija Obhodžaš i Rizvanbeg Babić; po K 8: Zulfo Ze« čević i Vejsil Lclo; po K 5: Ismct Zildžić; po K 4: Č^mil Basic, Ferat Smajić, Alija Mušanović, Asim Ob« hodžaš i Muharem Mahalbašić; po K 2: Ibrišjm Plani a, Hamid Konja« lac, Jbro Smajić iMustafa Obhodžaš. Povjerenik Gorić. Čajniče, poslao ie upravi članarina i utržak ođ proda« VELIKU i j Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje ciUndere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakhporculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. I i ! ; i I | I ĐON K 120 kg ВОХ K 55 m2 prve kvalitete dobije se na malo i veliko u tr­ govini svakovrsnom kožom, krznom i vunom M. L. ALKALAV Ulehsandrava ui. 19 ćošah. - Telefon 766- �Broj 'М — ЈаРАВдА" — „PRAVDA" Strana 4 — Страна HRVATSKA CENTRALNA BANKA Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegov nu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. ' Podružnice: Bugojno, Derventa, Mostar, Bos. Samac, Tuzla i Zenica. POZIV na PROSPEKT I. redovitu glavnu skupštinu za upis dionica V. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, Povodom povišenja dioničke glavnice: Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d d) u Sarajevu od R 18,000.000— ла H 20,000.000- koja ćc se obdržavati na II. marta 1921. u pe;ak u 2 sata poslije podne Redovita XII. glavna skupština od 15. lipnja 1920. zaključila je povišenje dio­ ničke glavnice i ovlastila ravnateljstvo, da to povišenje provede. u prostorijama kiraethane na rB e n b a š i“ sa slijedećim Dnevnim redom: 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. i 920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničko glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra I 920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. Ujedno je zakliučeno, da se dotadanjih 5 dionica po nominalnih K 80.— stegnu u jednu dionicu po nominalnih K 400.— po komadu tako, da će sve dionice gladiti na nominalnih K 400.— po komadu, keje se mogu izdavati u jednom komadu po 25 dionica, odnosno po 10 ili 5 ili po i dionicu, a osim toga mogu se izdavati i petine dionica po nominalnih K 80.—. Temeljem gornje ovlasti XII. redovite glavne skupštine, te temeljem odobrenja Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu od 2. kolovoza 1920. VI. br. 1742. stavlja potpisano ravnateljstvo na javnu supskripciju 25.000 komada novih dionica po nominalnih K 400.— po dionici uz slijedeće uvjete: 1. Dosadanji dioničari imadu u prvom redu pravo opcije i to tako, da svaki stari dioničar može na svakih pet dosadanjih starih dionica po nominalnih K 80.—, što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini jeir.u dionicu po nominalnih K 400.—, optirati po jednu novu dionicu V. emisije po nominalnih K 400. uz tečaj od K 550.— sa 6*% kamata na tečajnu vrijednost od L siječnja 1921. do dana uplate. Nadalje imade svaki dioničar pravo, da na svaku jednu dosadanju staru dio­ nicu po nominalnih K 80.— što prema go rnjem zaključku gla ne skupštine čini petinu PRIMJEDbA: gg. dioničari koji žele nu glavnoj skupštini prisustvovati umoljavaju ве, da u smislu § 28. dionice, optira po jednu petinu nove dionice V. emisije po nominalnih K 80.-— uz društvenih pravila barem 8 dana prije glavne skupštine polože svoje dionice ili privre­ mene potvrde na upisane dionice na blagajni naše središnjice u Sarajevu ili podružnice u tečaj od K 110.— sa 6°/0 kamata na tečaju vrijednost od 1. siječnja 192l. do dana uplate. U svrhu izvršenja prava opcije potrebno je, da se uz ispunjeno i vlastoručno Uos Brodu ili Boe. Novom. potpisano upisno očiiovanje doprinesu stare izvorne dionice ili stare privremene po­ tvrde o upisu dionica IV. emisije, te da se istodobno odmah i položi po svakoj optiranoj dionici K 550.— odnosno po optiranoj petini dionice po K 110.— sa 6% kamata na ukupni tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Stare dionice, odnosno privremene potvrde iV. emisije, temelj'em kojih se vrši pravo opcije, proviđiti će upisna mjesta štampiljom, da je pravo opcije izvršeno. Račun razmjere 2. Uz opciju primati će se istodobno — na eventualno neoptirane dionice i predbilježba i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 700. za čitave Aktiva sa 31. decembra 1920*) Pasiva dionice V. emisije-sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. h Iznimno i samo u svrhu, da se sadanjim dioničarima pruži prilika, da. K K к h! k A mogu svoj ukupni posjed dionica tako nadopuniti, da im se sve sadanje i kod ove Dionička glavnica: 1,625.854 35 Gotovina......................... emisije upisane dionice mogu izdati u čitavim novim dionicama po nominalnih I. Emisija: 11.5O0 ! —! K 400.—, mogu samo dioničari predbilježiti i petine novih dionica V. emisije po no­ Vrijednosni papiri 1,500.000 1 a) uplata 5О'|„па 3!.JI-1920. minalnih K 80.— uz tečaj od K 140— sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. si­ 2,073.6oOi—| b) „ ž5"|c „ S. V. „ 7бО G00 Mjenice.......................... 750.000 c) „ 25%. „ 9.VI1I. „ ječnja 1921. do dana uplate. Dažnici: j 11. Emisiju: Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i vlastoručno potpisati upisno očitovanje, 4,000.000 I uplaćeno do 31.|X. 1920. u tekućim i privr. ra­ jte položiti odmah kod upisa za svaku predbilježenu čitavu dionicu po K 700-— od­ 10,000.000 14.7.(3.326ј91| 3,000 000 „ 31. ХП. „ čunima ....................... nosno, za svaku upisanu petinu dionice po K 140. zajedno sa 6% kamata na čitav 501.080 | Pričuvna zaklada 2,444.81623 Ostave......................... tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Vjerovnici: 3. O uplatamc izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro 250.380 70 Kašastar......................... u tekućim i privr. računi237.800 j 1 ma i ulošci na štednju 7,832.225 13 sačuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat izdanih privremenih potvrda 12.580 70 Otpis................................ 2,444.816 23 i to samo kod onih upisnih mjesta, kod kojih je upis obavljen. Oetavljaei .... 348.326 13 Upisi ili uplate mogu se obavljati osobno ili poštom. i Dobitak......................... 4. Ravnateljstvo si pridržaje pravo podjelbe predbilježenih dionica, te će za 21 126.447 4У 21,126.447 49 slučaj, da potpisatelju bude dodijeljeno manje dionica, nego ih je predbilježio, upla­ ćeni višak povratiti. । 5. Nove dionice V. emisij’e sudjeluju na poslovnom uspjehu zavoda od 1 ./I. 192U *) sa 16. martom 192 0. otpočelo pc>slovanje. 6. Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 7. Sve dionice V. emisije glase na donosioca. 8. Upisivanje počinje dne 15. veljače 1921. a svršava dne 31. ožujka 1921. Račun gubitka i dobitka 9. Upisivanje se može vršiti kod slijedećih novčanih zavoda ; Gubitci sa 31. decembra 1920. Dobitci Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici; Prva hi K h к b njezinih b K к Hrvatska Štedionica u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatska Banka i ! Kamati; 4.278 м Kamate uložaka Štedionica u Banjaluci; Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u B. Brodu; Hrvatska i od mjenica, tek, ra­ Upravni troškovi: Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu; Trgovačka Banka u Trebinju; Hrvatska Banka 252.318 06 čuna i dr................. u Varešu; Muslimanska Centralna Banka za B. i H. te kod njene pooružnice u Tuzli; Plaća, doplatci kirija 289.73638 ostalo ................... Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju; Muslimanska Privredna Banka Razni dobitci: Porezi pristojbe i na­ u Gračanici; Prva Muslimanska Banka u Brčkom; Muslimanska Banka u Banjaluci i । provizija i drugi do ­ 4.C89 28 meti . .... njezine podružnice u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu, kod kojih se mogu do­ 419.661 N bici ......................... Darovi u dobr. i kult, biti i sva dalnja potrebna razjašnjenja. 19.989]— 313.814 66 svrhe Ujedno potpisano ravnateljstvo oglašuje: 1 ____________ | ^ III Ravnateljstvo. 12.580 70 Otpis od namještaja 348.326 13 Dobitak.......................... 679.000 02 679.000 02 п Ravnatelj: Huseiu Omanović, v. r. Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezir Abmetaševk, v. r. S. Še&elj, v. r. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: Pročelnik: Dr. Hamdija KarainebmedovU, v. r. Semeudln Sarajllć, v. r. Numan OsmanefendM, v. r. Edhem Blčakčlć, v. r. Ibrahlm Mujičfć, v. r. Odgovorni urednik; Ibrahim Muhić. Poziv na izmjenu dionica i privremenih potvrda od nominalnih K 80.— po komadu u izvorne dionice po nomi­ nalnih K 40Q.—. Svi posjednici starih izvornih dionica po nominalnih K 80.— umoljavaju se, da te dionice sa svim nedospjelim kuponima (za god. 1920. i dalje) i talonima, kao i privremene potvrde na upisane dionice IV. i gornje sadanje V. emisije izvole — osobno ili poštom — položiti kod gore navedenih novčanih zavoda u svrhu izmjene u izvorne dionice po nominalnih K 400.—. Kod pologa primit će od dotičnih zavoda pologovne potvrde na ukupni položeni broj starih dionica u izvornim komadima i u privremenim potvrdama, te će odmah iza roka V. emisije — putem istih onih zavoda, kod kojih su stare dionice položili — primiti nove izvorne dionice po nominalnih K 400.— po komadu. Sve pobliže upute glede izmjene dionica daju najpripravnije gore navedeni novčani zavodi. Ravnateljstvo: Asimbeg Alibegović, v. r. Uielr Hadžihasanović, v. г. Hrvatske Centralne Banke za B. i H. d. d. u Sarajevu. Vlunik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đaniel & A. Kajoa, SarajavA � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3210f1608ccd71c09c05fb9a1d719f48.pdf 58736c4376bcfabb52f3318b4f4c8cb4 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ?«AVDA ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 24 (262) Sarajevo, četvrtak 3. marta 1921. (22. Džem-ahar 1339.) S. fl. S. contra S. H. 5. Po naslovu će može biti kogod po? [ što se među našim državnicima ne luis.'t, da će u ovom članku bitu go? nađe dalekovidan čovjek, pa da od* vora o kakvoj, novoj kombinaciji u i mah iza našeg ujedinjenja organi? našoj troimenoj državi: da se radi ! zuje borbu proti ovim našim grdnim u tom, da se izluče Hrvati, a na nji? ranama. To ja — pored brige za rat? novo mjesto prime — Arriauti. Ne! ne invalide i siročad — trebala biti ■ Veliku« politiku prepuštam drage prva i najglavnija zadaća svakog volje drugjm pozvanim i nepozvan našeg kabineta, a druge neke nedo? idm, nek je »bistre«, kako znaju i ka? tupave i neizvedive Uredbe i Od* ‘<о ne znaju, a ja ću reći koju o redbe mogle su, bar zasad, posve iz? drugom jednom pitanju, koje je za ostati i niko pametan ne bi zažalio, ; arod važnije nego i samo pitanje što nijćsu izašle. brine države i njezina unutarnjeg Što je bilo, bilo, ali odsad treba ređe.ija. Ovdje se hoće da rekne dobro otvoriti oči i nastojati, da se koja o tri najveća neprijatelja Srba, spase, što se može i bar u nekoliko Hrvata i Slovenaca, a to su: Sušiš poprave stare pogreške, koje nam se c a, Alkohol, Sifilis. Ta su tri strašno svete i još će sc dugo svetiti. Ha najveća zapreka pravilnu i zdra? Treba bez otezanja započeti oštru vu razvoju Jugoslavena i najveća o* borbu proti troglavoj hidri, koja u? jasnost za njihovu budućnost, koja grožkvu naš opstanak i najprije joj is im biti crna, ako država i cijelo odsjeći srednju glavu: valja za? društvo za vremena ne upru sve si* braniti alkohol. To je i naj? le, da se haranju ovih morija stane lakše, jer ako se je teško boriti proti na put. nevidljivim mikrobima, nije proti Svako, ko je stajao u užom dodiru tekućinama, koje se vide čak i kroz - našim svijetom, znade, da se je i - lubanju, u kojoj su. Piće je u naj? ^-’Cka narodna, seoski ljudi, počela više slučajeva povod zarazi sifilisom trovati svakom od te tri nevolje, če* i drugim veneričkim bolestima, isto mu je osobito pripomoglo neznanje, tako silno pomaže širenju sušice, jer u koje je ogrezla'većina naše nacije slabi otpornu snagu zdravu organjz? i južnjačka vrela krv, koja žeđa za mu, a nejak izvrgava sigurnoj pio? ■žitkom. pašti. Osim toga ono umanjuje vitai? Naravno, tu ima i drugih činilaca: nit energiju cijele rase, jer se pijani? ’ juda; fabrički rad; vojnička služ* ce miješaju ženidbom sa zdravim . a u tuđem svijetu, gdje naš čovjek elementima, a poznato je, da pijani izgubi stid, a s njim i moralnu rav* roditelji ne mogu rađati zdrave dje? n otežu, koja ga je dotle čuvala od ce; njihov je porod već u zametku mnogog Z a; rat i t. d. Ne treba sme? zatrovan i rađa se tjelesno i duševno Liti s uma, da su i novi običaji, što inferioran. i- bivša Austro?Ugarska izravno ili Naš je narod, osobito njegov srp? neizravno unijela među naš narod, ski dio, izgubio u zadnje nekoliko ■ mogo doprinijeli, da se ove tri mo* godina velik dio svog ukupnog bro? : ugnijezde među nama. Osobito u i a, uz to veoma osiromašio, pa tre? osni ima odvratnih primjera, kako ba da čuva svoju najveću glavnicu, • л se prirepine evropske civilizacije zdravlje, i da nastoji, da bar budu? ; vlačile u naše redove. Švabo nije će naraštaje očuva od opasnosti, ko? ni za četrdeset godina htio uvesti je mu prijete od alkohola, sifilisa i obavezni polazak škole, ali je odmah sušice. Sve kad ne bi bilo humani? iza okupacije zaveo opću vojnu duž? tarnih, rasno?higijenskih i patrjot? nost; i po manjim je mjestima o* skih razloga, dovoljan bi bio sam i /orio seksualne nužnike, koji se čisto financijalni. pa da se hladno, službeno zovu javne kuće, a mnogo s računom, ustane protiv ova tri iz? je kotarskih ostavio bez bolnice i vora degeneracije. 1 ez apoteke; uveo je »numerus ela* Jasnije rečeno: naš je svijet veoma i sus« za apoteke, a dozvolio otvara? osiromašio, a dužan je crno iza no? nje bezbrojnih mejhana i drugih kata, pa nam država ne može pored sumnjivih zabavišta; ni na velikim ostalih tereta snositi još jedan, bez željezničkim stanicama nije udesio kojeg joj, radeći mudro, može i biti: ; mbulanca za prvu pomoć u nesreći, mjesto cfh gradi bolnice, tamnice, ; ii je zato i po manjim otvorio re? ludnice i popravihšta za bolesnu i : torane, gdje se piće toči na poto? odrođenu djecu sifilističara i alkoho? ke i t. d. ~ Takova se politika sa čo* ličara, neka ove izliječi, pa će sebi vjeČanskog gledišta naravno ne mo? uštediti mnogo truda i novca, a od že odobriti, ali je shvatljiva, kad sc naroda otkloniti more jada, nevolje uzme u obzir, da je ovdje vodena i nesreće. kolonijalna, a ne civilizatorska poli* Treba raditi brzo i odvažno; zna? lika, te da i ostale evropske države nost i iskustvo drugih naroda poka? u svojim prekomorskim posjedima zuje nam puteve, kojima se sigurno primjeni uju iste metode za istreblje? dolazi cilju. Najbolje jc p o sveza? ' je tamošnjih »nativcs«, »indigencs«, braniti alkoholi oduzeti sva? ,ens de couleuT«, »Eingeborenen« ku mogućnost, da se on kod nas pro* i kako još sve ne zovu starosjedioce. izvodi, sa strane uveze, njim trguje i da se pije. Tako su učinile mnoge Upravo se čini kao hotimičan ci* kulturne države (čak i Rusija, gdje nizani, što je bivša okupatorka na* šla za zgodno, da i našoj mladeži u je alkohol bio državni monopol, ko? ji je nosio milijarde na godinu), a srednjini školama ulije ц glavu, da dosad se nije nikakva pokajala ni ;i Evropejci, otkrivši Ameriku, u? шjeli među Crvenokošce rakiju-i ’ opozvala te zabrane, jer ne može špice. Mislim, da ne će biti tačno, biti opravdana razloga za to. Ima da su baš ospice (petitc?verole) to? doduše ograničena svijeta, koji sc u pozi branitelja »državnih inte? hko zatrle američke »Indijance«, ne? resa« pita, šta će biti, kad država go će to po svoj prilici biti gram izgubi tolike prihode od pecarine i < i e ? v ć r o 1 e (sifilis, frenjak). točarine. Kakve smo bude sreće, još Naša vlada ne može i ne smije . oditi takovu politiku, jer ovako ra? bismo mogli imati i ministra finan? čija, koji bi se pozivao na takove eliti prema svojim zemljacima, zna? »razloge«. Na ovakova bi trebalo čilo bi podsjećati granu, na kojoj se sjedi, a to može samo luda ili sa? primi jeniti američki »Ivnching i u? moubojica činiti. Vječna je šteta, stiče« i ja to velim iskreno, i ako sam po svom osjećaju i odgoju do skrajnosti protivan nepravdi i su? marnoj suđavi u svakom drugom slučaju. Dokle bismo došli, kad hi* smo usvojili načelo, da pojedinac ili država mogu raditi svašta, od čega je prihod velik?! Onda bi se po istoj logici i moralu, po kojem se državi priznaje pravo, da pije krv narodu dajući mu priliku, da se truje alko? holom, (samo zato, jer ona od tog ima materijalne koristi), moglo do? zvoliti, da država u svoju režiju pre? uzme prostituciju, trgovinu bijelim robljem (la traite des blanehes) i kartašnicc; da uz proviziju olakšava samoubojstvo; da uredi zavode za umjetno hotimično pobacivanje (a? bortus); da se udruži s hajducima, trovačima, obijačima blagajna i dže? parošima, jer sve- tc »grane privrede« vrlo mnego nose. Uostalom svaki iole pametan čovjek znade, da žito i voće, kad sc ne bi sasulo u kace, ne bi propalo, nego bi se moglo daleko korisnije upotrijebiti, od čega bi i narod i država imali puno veće ma? ferijalne koristi, sve kad se ne ura? čuna ušteda goriva i radne snage, koja se troši u fahrikaćiju ovog o? trova te druge ogromne prednosti, koje bi zabrana slk.jhola sa sobom donijela: opadanju brojeva zločina, nesreće, ludila, vadavice, živčanih, srčanih, bubrežnih i mnogih drugih bo’ćsti. Prema mejh.ftidžiiama n? treba i? mati obzira, jer ga kao giobitJii i trovači naroda ne zaslužuju. Njima i ne treba milost: oni su se gotovo svi toliko nagrab^ narodnog znoja i krvi, da će moći lijepo živjeti i kad budu prisiljeni da započnu kakav čestit i koristan posao. Ako, po nesreći, ne bi mogao pro? dri je; i zdravi princip, da se alkohol u čitavu^ državi odjednom zabrani, i uck tc ne bude - a biće, ako Bog da/sigurno. mora se bezuvjetno ројеи:л:т pokrajinama, okruzima, katarevima i općinama Ustavom o? sigurati pravo, da po uzoru američ? ke »local option« Zaključkom svojih predstavništva i'i referendumom (s pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250. . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ili. 1 pravom glasa i za žene) odluči, hoće li u svom djelokrugu nosve zabraniti piće ili ga ograničiti ili opet udariti i na njega koliki hoće porez (ccntime . additionnel), koji će upotrijebiti za > uzdržavanje bolnica i škola. Vrlo jc lijepa i utješljiva pojava, što je J. M. Organizacija, koja je od? mah pri svom ‘osnivanju unijela u I svoj program suzbijanje alkoholiz? i ma i zaraznih bolesti, pošla i dalje: na pretprošlom zasijedanju našeg Centralnog Odbora donesen jc 1. januara o. g. j e d n o g 1 a s a n za? ključak, da je naš parlamentarni klub dužan poduzeti inicijativu грге^ dobiti za to ostale stranke, da se u novi Ustav uvrsti odredba, prema kojoj svaka i najmanja sa? m o u p r a v n a jedinica može (dok se alkohol u čitavoj državi ne zabrani) u svom djelovanju kratkim putem udariti koliki hoćeporezna proizvodnju i i točenje a 1 k o h o 1 a. t e i r g o? v a n j e opojnim pićima: da ima pravo ograničiti broj g o? s t i o n i c a i p o Г i c a j n i sat u njima ili posve zabraniti alkohol, a da nikakva viša vlast ne može u tom smislu stavljati za? prekc ili poništiti odredbe, što ih je izdalo proti alkohola koje samo* upravno tijelo. Ja se nadam, da će ovaj korisni i umjesni predlog našeg kluba naići I na razumijevanje kod vlade i svih stranaka, čak i kod onih, čiji su ne* odgovorni agitatori pred izbore tru? bili, da će njihove partije isposlovati slobodno pečenje rakije i sađenjo duhana. Drugo je nesavjesna agita? čija, a drugo odgovorno djelovanje narodnog zastupnika, koji je dužan voditi računa o j?udućncsti svoje nacije. Ne mislim, da će ijcdanfza? stupnik, a kamo li klub, biti p~oti o? vakovoj odredbi, ali ako bi ih kojim čudom bilo, treba javnim poimenič* nim glasanjem ustanoviti, ko su ti narodni neprijatelji, da ih svrct zna i s prezirom otjera na slijedećim, iz­ borima. D. K. Saveznička vlada u Carigradu Carigradski korespondent nizo? zemskog lista Algemcen Handcls? hlad, koji izlazi u Amsterdamu. M. G. Nvpels, publikovao je u tom li* stu svoja dva pisma, koja opisuju sađanju vladu saveznika u Carigra* du. Prije svega ističe Nvpels. da mu se je bilo veoma teško snaći u tur* skoj prijestolnici. Englezi' su sve one lurkc. koje je on poznavao i na ko* ie je imao preporuku, internirali na Malti. Nijedan nije pošteđen: na koga se god posumnjalo, da se ne slaže sa režimom saveznika, interni* ran je. Usljed velikog broja turskih novinara, koji su postali žrtvama tih drakonskih mjera, većina jc listova morala obustaviti svoje izlaženje. Par preostalih novina, koje i/aze, uređuju drugorazredni novinari, a cenzura im povrh toga još više oteš* čava posao. Sto se cenzure tiče, iz* vješćuje g. Nvpels, da je u Carigra* du koncem 1918. uvedena mješovi* ta cenzura: engleska, francuska i talijanska, ne računajući ovamo tur* ske cenzure, koja u istini ništa ne znači. Prema tome mogu Grci na te* nane da napadaju sve što je tursko, a Turci nisu u položaju, da se obrane od hiljada kleveta, kojim ih objedu* ju. Stoga nije nikakvo čudo, što su turske novine potpuno otupile, a kad j ј | I , | i ! se koji puta nađe u njima nešto, što vrijedi da se pročita, onda je sigur? no -- primjećuje ironično g. Nypels — cenzor ili spavao ili bio mahmu? ran. Svakog časa se tc bijedne t1 rske novine kažnjavaju na posve samo? voljan način. Dogodilo se na primjer da je jedan list donosio utiske sa putovanja po Evropi jednog svog saradnika i da je u tim utiscima re? čeno, kako su talijanske žene frivol? ne. Talijanski cenzor propustio je da pročita i dokaze, koji su za to nave? deni i svoj je gnjev utišao time, što jc zabranio za dva dana izlaženje li? sta. Novina »Vakat«, kojoj je cenzu? ra bila dozvolila, da štampa raport komisije međusavezničke ankete o grozotama, koje su Grci počinili od okupacije Smirne, jednostavno jc u? zapćena na nekoliko dana, da se ti? me makar malo ublaži grčki koman? dant u Carigradu. Sada, kad u Parizu i Londonu trn? že novo riješenje anadolskog pro? blema, aktuelno jc objelodaniti ne* ke zaključke pomenutc komisije: II. — Komisija je mišljenja: a) Ako vojnička okupacija ne smije imati drugog cilja, osim odr? žavanja reda i sigurnosti građana, onda ta okupacija ne smije biti po? vjerena grčkim trunama, već savez? �Стрзвп 7 — Strana ličkim pod autoritetom vrhovnog zapovjednika savezničkih trupa za Malu Aziju. b) da se ni u kom slučaju ne srni? je dopustiti okupacija samim Grci? ma, osim ako konferencija odluči, da se ta zcm'ija ima potpuno i defini? Hvno anektirati Grčkoj. c) da bv ta aneksija, jednostavno i objektivno posmatrana, bila proti principa respektovanja nacionalnih skupina, jer u okupiranom području izvan grada Smirne i Ajvali, sasvim je neosporna većina turskog elemen? ta nad grčkim elementima. Komi? šija se osjeća dužnom, da upozori, da turski nacijonalni osjećaj, koji je pokazao dosta otporne snage, ne može akceptovati te aneksije i samo će sili ustupiti, t. j. jednoj voj? ničkoj ekspediciji, koju sama Grčka ne bi mogla povesti ni s najmanjim izgledom na uspjeh. III. — O obzirom na to predlaže komisija slijedeće mjere: a) Da se što je moguće prije iz? mijene sasvim £1 djelomično grčke čete sa manjim brojem savezničkih četa: b) Лко se iz razloga, da se ne po? vrijedi grčko samoljublje, odredi, da jedna partija grčkih trupa sudjeluju u okupaciji, imalo bi se smjestiti tc trupe u unutrašnjost okupiranog područja, kako bi izbjegle svakom kontaktu sa turskim nacijonalnim četama; c) Kad bude realizovana okupaci? ja po savezničkim četama, treba zahtijevati od turske vlade reorga? nizaciju žandarmerije pod dirckci? jom i zapovjedništvom savezničkih oficira. Ova će žandarmerija mora? ti da što prije stvori red u cijelom području i da u tu svrhu nadomjesti savezničke čete; d) U isto vrijeme bi morala tur? ska vlada obnoviti civilnu admini? straciju. Kao mnogi drugi savjeti, dati od kompetentnih osoba, tako se nije ni ovaj poslušao: grčke trupe, čija o? kupacija Smirne po riječima gornjeg raporta »no naliči ni malo na vrše? nje kakve civilizatorske misije, nego na pobjedu križarske vojne«; te tru? pe, koje izmoždenost, umor i strah nije priječio, da počine pravo klanje na turskim građanima, još su uvijek tu i hoće da im se dozvoli ekspedi? Uja vojna, koju po raportu stručnja? ka sama Grčka ne može povesti ni s najmanje izgleda u uspjeh. U carigradskoj luci još je kritic? nija situacija; cijela administracija i kontrola ne vrijede ništa. Onaj, ko? ji bi tu htio da ide onim putem, ko? jim bi trebao, ne bi došao nikad na kraj. Jedina moguća metoda jest: po sebi raditi i — p'laćati. Za ove dvije godine, otkako su saveznici na vladi, nije se tu ništa popravilo, ne? go se naprotiv mnogo kvarilo. U prošlosti — završava taj nizo? i zemski novinar, bila je to bogata i aktivna luka: Galata, gdje se je mnogo radilo, danas je mrtva; u njoj se ne radi ništa drugo osim trgova? nja s valutom. A na Peri! Tu jc je? dan luksuriozni restoran do drugo? ga i bez prestanka niču novi zabav? ni lokali, ali sve sramnijeg žanra. Mali narodi, — zaštita potlačenih manjina, — sloboda, jednakost, de? mokraći ja, pravo samoodređenja! Civilizacija i t d.... Gospodine Vil? zone, dođite ovamo na ferije! Vraćajući se na pitanje Anadola, korespondent razlaže, kolika bi bila besmislica, tlačiti ili istrebljivati 7 mili iona Turaka, koji tu stanuju. A osim toga je taj Anadol tako bogat i plodan, da nc treba ničeg osim ma? lo mira i reda, pa da se preporodi i da napreduje. Hiljade ruiniranih po? rodica evropskih našle bi tu svoju novu domovinu. Na nesreću izgleda da nc će tako biti: svi znaci govore, da će Engleska dati slobodne ruke Grcima u nadi, da će boljševici biti potučeni i istje? rani iz Carigrada. G. Nvpels kaže, da bi puno bolje bilo Turcima napr? titi i u zadaću. I 1 i I ’ sa parolom: »Dalje od Zagreba, bli? ; že Beogradu!« M u& 1 i m an i osu? đuju s ogorčenjem Korku? tovu samovolju. Nijesu još ! stigli svi muslimanki poslanici, pa zato nije još pala definitivna odlu? I ka, da li ćc, ili ne će Muslimani ući j u vladu.« Iz stilizacije tc »telefonske« vije? sti vidi se, da je izmišljena u redak? eiji »H. Sloge«. Nečuvena demago? gija njena sastoji sc u tome, što bi I htjela da izazove u našim masama nepovjerenje prema svojim dosada? njim vođama. Nečuvena netaktič? i nost njena sastoji St u tome, što ka? že, da jc većina naših poslanika . »b i j c s n a«. Nečuvena njena glu? i post sastoji se u tome, što bi htjela, • da mjerilo za našu politiku budu »dojmovi« hrvatskflvpolitičara, a nc I kaže ni kojih. »■Narod« o nama. Ovdašnji list »Narod« u broju od 26. ov. mj. do? nosi č' апак pod naslovom »Musli? manska organizacija«. Pod tim ime? nom valjda misli našu Jugosla? v c n s k u Muslimansku Organizaci? ju. Drugi dio toga članka citiramo: »Po odbijanju zemljoradnika da ; uđu u vladu sad izgleda da Musli? mani jmaju sve uslove da postanu sastavni duo vladine stranke. A g ? ’ r a r n a reforma, vjero vatno I j e, n e ć c seprovoditiustilu i dosada nj c m. Muslimani su se dosad tužili da su u opasnosti od padaj a nepozvanih lica i neupućenih ' upravnik#.' Tražili su zakonitost. Do? j šli su u položaj da svojim učestvo? [ vanjem u upravi oboje poprave. ; Ko pozna bosanske prilike mora I ipak priznati da se Muslimanska Or? I ganizacija nalazi sad u nezgodnoj di? I lemi. Između onog što je masama i stavljano u izgled i onog šta može ' dati vlada dosta je ve'Hki razmak. I Vjerovatno je da će ipak praktični duh prevladati. Bosanski Muslimani su jedan od retkih slojeva našeg na? roda koji su vjekovima učestvovali u vlasti, koji znaju dakle cijeniti sve blagodati koje vlast daje. Oni ima? ju mnogo više političkog smisla ne? go se obično veruje. Njihovi školo? vani ljudi poznaju organizacije mo? dernih država, znaju ceriiti njihovu vrednost. Orijentalna civilizacija, koju su poznali od detinjstva, ne dopušta im da postanu prazni teo? retičari zapadne civilizacije. Njihov ulazak u vladu značio bi dakle — konzervativnost u unutrašnjoj pobiti? ci, a od micanje od podunavskog pravca u spoljnoj politici«. Sve je to lijepo i hvala »Narodu«, što sc služi tako lijepim s t i 1 o m kad o nama piše. Samo bi ga molili, Ta’ članak smo prenijeli iz »Echo do Dhm« a događaji u Londonu nam vjedoce, da su i Englezi uvi? cjeli, da bi dobro bilo upotrijebiti Turke protiv boljševika. I BiljBShB. Demagogija »Hrvatske Sloge«. ' Ovdašnja »Hrvatska Sloga« u juče? rašnjem broju donosi velikim slovi? ma »telefonsku« vijest iz Beograda f pod naslovom »Korkut hoće da bu? ' de ministar«. Ta vijest, odbivši nje? ne skandalozne podnaslove, glasi o? ’ vako: »Beograd, 2. veljače. Jedna ma? lena čest JMO sa Sakib Korkutom I na čelu htjela bi svakako da u? I đ c u v 1 a d u. Kudikamo brojnija 1 čest JMO apsolutno je protivna Korkutovim prohtjevima: osim to? I ga ta je većina upravo bijesna 1 na Korkuta radi njegova članka, i kojeg je dao .štampati bez znanja i i odobrenja Kuba. Nezadovoljstvo je tim veće što se je opazilo, da se je ; članak neugodno dojmio h г? t vatskih narodnih poslani? : ka. Članak je izašao u »Pravdi«. U i njemu Korkut inaugurira novi kurs P O D L i S T A K i Crvene ćelije. Boljševička infiltracija. Pariški list »Echo de Pariš« dono? si u broju od 13. ov. mj. jedan ve? oma interesantan prikaz rasprostra? nostl boljševičke propagande po ci? jelom svijetu. Mi taj prikaz prevo? dimo ostavljajući našim čitaocima, da sami prosude, u koliko je po? znata bujnost francuske mašte i o? vaj puta prešla mjeru objektivnosti. Članak u cijelosti preveden, glasi: Pošto je uspješno provedena po? tjera za sovjetskim emišerima u Pa? rizu ij Niču nacijo,nalna bezbijed? nost zahtijeva, jače nego igda, te? meljitu studiju o metodama boljše? vičke infiltracije. Bila bi zaista og? romna greška dopuštati, da Lenjin i dalje pokušava sovjetiziranje čije? le zemaljske kugle. Preko svojih is< pravno akreditovanih poslanstava, preko svojih trgovačkih delegacija ; preko svojih oficijelnih i tajnih agenata. IIL Internacijonala pripra? ' уЦа Veliko Predvečerje, na način, kojim bolje ne bi mogla rukovoditi ni najburžoaskija vlada preko svo? Чћ prefekata. Revoluciji ne služe samo, kao što se to često misli, za? nešcnjaci i fakiri: ona ima svoju birokraciju crvenih činovnika, svoju administrativnu, hijerarhiju, mrežu divno ustrojenih centrala, a prije • vega metodologiju, kojom su po? dučava revolucijonarna taktika po* put kakve znanosti. .Seminari direktne akcije razgra? nati su po cijeloj Rusiji, od Mur? manska sa svojom skandinavskom Eno; 262 — Broj ..ПРАРЈА" — „PRAV D А“ ; ; • ; i ; I | i ! i i | i | i i j | i akademijom pa do Bakua, gdje funkcijoniše u n i v e r z a za pro# p a g a n d u među m u s1 i m a ? n i m a. Između glavnih institucija rcvolucijonarne pedagogije ističemo Sverdlovljevu univerzu, koja je za 18 mjeseci dala diplomu 4.500 age? nata; univerzu Zinovjeyu, u kojoj su također veoma obi'late promoči? je; novu Školu u Petrogradu, koju jc uredio Sadoul — naročito diri? govanu protiv Francuske; a prije svega treba Jistaći akademiju cen? tralne propagande u Moskvi, koja otpravlja doktore boljševizma u svim mogućim nijansama. Osim predmeta sovjetske dogmatike, marksističkog tumačenja 1 ulične re? torike, nastavni plan obuhvata još teoriju i praktiku obaranja burzo? askih v?ada, prilagođivanje ruskih načina nacijonalizovanja na prilike inozemstva, zatim žurnalistiku, taj? no pismo, špijonažu, ženske usluge, a nada sve metodu umnožavavanja »crvenih ćelija«; * Oružje revolucije, koja nema svoje domovine, nepromjenljivo je i njeno organizovanje je u glavnom svagdje i svakada isto. Svaka drža? va je podijeljena za propagandistič? ku službu na teritorijalne okruge, koji sadržavaju, već prema potre? bi, različit broj srezova. Komiteti srezova su strogo podređeni komi? tetu okruga, kao što je i ovaj pod? vrgnur pod ccnV«hh koja je u di? rektnom dodiru sa Ш. internacijo? nulom. I : inozemstvu, kao i u Rusi? ji, početnu je propagandistička i borbena jedinica - ćelija, sastavi je? na iz nekoliko potpuno prokušanih ; i ■ . I i i i ; ‘ i j . i komunista. Ta prava boljševička ćelija rađa i baca — crveno sje? me. Glavna misija sovjetskih age? nata sastoji se u tome, da posade što više tih ćelija u sve državne životne organe: u njenu cijelu voj? ničku muskulaturu i u njene op? skrbne ustanove: industriju i poljo? privredu. Da bi se prilagodila sre? dini, ćelija se kao i svaka živa ma? turiјa, javlja u raznim formama, u formi kluba ili čitaonice, ali pogla? vito u formi »fabričkog komiteta«, koje se malo po malo uspne dotle, da vrši kontrolu nad produkcijom, zapravo vodi cijelo preduzeće i rje? šava rekurze na štrajk i na sabota? žu. Boljševizam, u Rusiji diktator? ski i vojnički, lansira u strane drža? ve miri jade parazitne ikre, koja iz? laži iz Moskovske ribe. Rat mikroba, socijalnih imponde? rabilija, sitnih anarhističkih beskraj? nosti, rat podmukao ili drzak, isko? rišćava siromaštvo jednih sa pre? grštom rubalja, a inkompetenciju drugih sa hrpom brošura: to je rat intoksikacije, lagana nacijonalna as? fiksija, I u koliko te ćelije podgriza? ju sklop koje države i u koliko mu isisavaju energiju, u toliko sc jača? ju i množe: izrode se prvi elementi crvene garde« dijeli se oružje i tako sc stvaraju embrionarni sovjeti rad? nika, vojnika, seljaka i ribara. Na prvii poklik građanskog rata, cijela ta začahurena sovjetska organizaci? ja razbija ljuske, pruža snažnu ruku u pomoć razjarenoj svjetini, da ma? lo poe'Jje toga prihvati vlast nad njom. Prema dokumentima, koji su se upravo našli u Finskoj, propisano jc tim ćelijama, da u momentu svo? ■ da nam objasni, kakav je to stil i dosada vladao u proviđenju agrarnu reforme, a kakav će -odsele vladati, po njegovu mišljenju? Borba Suiii^niliaiinostaFa. ' Nije se ni Ustav još izglasao, a ka? I mo li donio zakon p unutarnjem u? ' ređenju naše države, a već se poka? zuje borba i natjecanje medu dosa? danjim centrima u pojedinim okru? zima, koji će od njih zadržati svoj karakter i položaj u novim oblasti? ma, što bi se imale da osnuju po vla? dinom nacrtu Ustava. Čudno, ali istinito! Bore se za ono, što još ne postoji, a niko nije siguran, hoće li u takoj formi i postojati. Sumnjivi ; predznaci za uspjeh namišljene po? i djeie naše države u oblasti, koje bi imale obuhvaćati tobož predjete gc? ografske i ekonomske istovjetnosti. Sva naklapanja i sva teoretisanja, pa makar se naši državnici centralisti i na Francusku pozivali, nailaze na poteškoće, jer evo sad već i kombi? nacije nailaze na otpor, kojemu su podloga ne samo lokalni patriotizam nego historijski obziri i baš ekonom? s'ki interesi. Rušiti historijske gra? niče, brisati pokrajine i prekriti pk? štem njihova imena vrlo jc teško, a sliti u jedan kaUup ljude i krajeva, Uoji' vjekovima bijahu rastavljen , ne ide tako hko, kako to najnovi? ja teorija zamišlja. Deputacija gra? da Dubrovnika polovicom februara i druga grada Mostara ovih dana potvrđuje riječi jednoga uglednoga srbijanskoga državnika, koji reče po priliči ovako: »Podjela džave u oblasti nc respektujući historijske granice izazvaće prolijevanje krvi, kao što je to bilo kod zadnjega ot ? nivanja pojedinih okruga u Srbij;. Ima i danas poslanika, koji sc n . smiju povratiti u svoj okrug, jer su pripomoći,, da su pojedine varoši izgubile karakter‘okružnoga mjesta«. Nc upuštajući se u to, da li je i jednoj drugoj deputaciji bila preci očima jedna te ista svrha, ali sva? kako izgleda, da se je nekom pro? htjelo, da se čuje iz naroda glas’ko? ji bi makar i indirektno potvrdio vladinu osnovu o stvaranju tih ob? lasti. Razlika jc u tom, što je đubre? vačka deputacija poslana zaključ? kom jedne konferencije u općini, a mostarsku deputaciju nije niko — a? ma niko po^ao. Želja je bila Smajice Ćemalovića, da se prošeta i ko tobože da i on — inače neozbi? ljan i neradin elemenat goneći samo lokalnu politiku i u dubokoj politici zainteresuje visoke krugove u Beogradu. Ako se centralisti osla? i I ' i ! , ’ ; ! j I i i i : i I ' i ' I ' 1 I i i ' i j • I ; I i ' ! je metamorfoze osvoje ili razore sva saobraćajna sredstva, zapale kasar? ne, posjednu državne blagajne, a to sve u kombinaciji sa boljševičkom invazijom na finski teritorij. Jer izdajstvo domovine radi re? volucije nije zločin: to je socijalis? tičko pravo. Treća Internacijonala propisuje u jednom cirkularu na svo? je agencije, da pomažu Rusiju sa svim aktivnim sredstvima, ako Ru? šija proglasi sveti rat protiv koje buržoaske države. Špijunaža u ko? rist boljševizma, to jest u korist je? dne strane sile, najviša je zadaća komunističkih prcdhodnika u raz? nim vojskama, a osobito u vojska? ma država, koje graniče s Rusijom. Više slučajeva veleizdaje otkrivenih u Finskoj koncem 1920. god. po? kazuje simptomatički, kako boljše? vici rovare: pukovi na frontu rasla? be se zlatom i propagandom, ofici? ri bježe na ruski teritorij, da se spo? razume sa sovjetskim emiserima, prodaje se ratni materijal i izdaju se ratni planovi boljševicima. Još je viša korupcija u Estonskoj, gdje Li? tvinov uzdržava inteligenciju u svim granama administracije. Isto tako u Letskoj, gdje boljševizam u osobi Mendersa ima svoga čovjeka za sve poslove. Komunističke ćelije, to su nam prvi neprijatelji, to je zaraza, bace? na u sred srca nacije. Svaka tri mje? seca pravi Internacijonala novi in? ventar aktivnih ćelija i indicira smje stanje novih ćelija. Nad kartom svake zemlje može Lenjin da prou? čava napredovanje boljševizma oko onih mjesta, gdje su bačena sjeme? na crvenih ćelija. Preveo. H. B. �Eno* 262 - Broj njaju na ovakove potvrde dvojim teorijama, onda su skrahirali već. Možda bi se pitanje unutarnjeg src* đenja naše države najbolje uredilo, da se sasluša glas nekoliko ovakovih naručenih deputacija, onda bi bio sav rad u Skupštini izlišan i p tište* dili bi se milijoni, 'koje Ust. Skup* štna troši. Interesantno je samo, u koji bi se sklad mogla dovesti s ovim dvjema deputacijama onomadašnja deputacija iz Bilcćc. koja je zatra# žila od g. Min istr vojnog, da sc Puk. Okr. Komanda iz Nikšića prenese u Bilcću. Razlozi ove deputacije su sasvim protivnog karaktera, a valja naglasiti, da je bilećku deputaciju poslala skupština čitavoga sreza Bi* leće. Ove 'pojave bile spontane, bile na* ručene, potvrđuju samo ispravno shvatanje onih polit, partija, koje traže, da se pokrajine sa njihovim autonomijama ostave kao jedino zdrav i moguć miran početak života­ ri našoj mladoj državi. —1--. Prije dvije godine. Iz »Pravde od 4. marta 1919rgodine: »POLOŽAJ MUSLIMANA ČI* NOVNIKA.« (Na adresu naše vlade.) »Sve čudnovatije pojave izbijaju u našem javnom životu, o kojima moramo nažalost voditi računa j e r kao i sve drugo tangiraju isključivo nas muslimane. Još nisu prestali napadaji na imovinu i osobnu s 1 o b o* d u muslimana, k o j im a s e milijoni ma štctcnanijclo, a već imamo i drugih poja* va, koje su svakako žalo* s n e.« «< Tako počinje taj članak, koji je pisan prije dvije godine, a zatim u nastavku iznosi konkretne slučajeve, u kojima se na pr. muslimanu kot. predstojniku prijetilo životom, ako nastupi mjesto i t. d. Podvučene rL ječi bile su p 1 i j e n j e n e. Te tada* nje zapljene smatramo kao najjači dokaz proti demagoške tvrdnje na* ših neprijatelja, da smo mi svojim pisanjem izazivali masu na još gora djela. Nama crvena olovka cenzorova ni j e dopust i 1 a n i d a kažemo svojih jada, a kamo li da narod uzbunju* j e O. PoSItlčhl pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Da^jc su primljeni ovi čla* novi: 18. član (O odgovornosti činov* nika): »Svaki građanin ima pravo neposredno i bez ičijega odobrenja tužiti sudu državne i samoupravne organe za krivično djelo, koje bi u* činili prema njemu i službenom ге* du. Za štete, koje čine građanima državni ili samoupravni organi ne* pravednim vršenjem službe, odgo* varaju država ili samoupravna tijela. Dotični organi odgovaraju njima. Za ministre, sudije ii vojnike pod za* stavom važe naročite odredbe. Tuž* be za odštetu zastaruju za 6 mje* seci«. Prima se većinom glasova. 19. član (K o i m a p r a v o n a d r* žavne službe): »Sva zvanja u svim strukama državne službe pod* jednako su pristupna pod zakonskim pogodbama svim državljanima po rođenju, kao i onima po prirođenju, koji su narodnosti SHS. Drugi pri* rođeni državljani mogu dobiti držav* nu službu samo onda, ako su 10 go* dina nastanjeni u kraljevini a naro* čitini odobrenjem državnog savjeta i na obrazloženi zahtjev nadležnoga ministra i prije toga roka«. Član se prima većinom glasova. 20. član je umetnut na prijedlog zemljoradnika i primljen je većinom glasova i glasi: »Svaki državljanin uživa zaštitu države u stranim dr* žavama. Svakom je državljaninu slobodno istupiti iz državljanstva, pošto ispuni svoje obveze prema dr* . ПРАКИУ - ..PRAVDA* žavi. Zabranjuje se izdavanje svojih podanika«. 21. član (o dužnostima pre* ma državi): »Svaki jc državija* nin dužan pokoravati se zakonima, sjeiiie se služiti interesima narodne zajednice, braniti otačbinu i snositi državne terete prema svojoj privrednoj spo' j sobnosti, a prema odredbama zako* : na«. Primljen većinom glasova. 22. član (državna i z a k o n o* d a v n a v 1 a s t): »Sva državna vlast vrši se po odredbama ovog ustava. Zakonodavnu vlast vrši kralj sa na* rodnim predstavništvom zajedno«, IZVJEŠĆE O NAPRETKU PITO* Primljen većinom glasova. MACA GAJRETOVIH KONVI* 23. član (o izvršnoj vlast i): KATA. »Upravnu vlast vrši kralj preko od* Za prvi semestar. govornih ministara po odredbama ovog Ustava«. Primljen većinom gla* 1) Konvikt u Mostaru. U sova. ovom je konviktu bilo smješteno na 24. član (o sudskoj vlasti): stan i hranu 82, a samo na hranu »Sudsku vlast vrše sudovi. Njiho* 10, ukupno 92 pitomaca, a pohađali vc presude i riješenja izriču se i iz* su: 62 gimnaziju, 7 mušku preparan* vršu ju u me kralja na osnovu zako* diju, 14 trg. školu i 9 zanatlijsku na«. Primljen većinom glasova. školu. Uspjeh u nauci: Sa prvim re* 25. član (o kralju): »Kralj pot* dom i odlikom 76, sa popravkom iz vrđuje i proglašuje zakone, postav* jednog predmeta 14, a iz dva pred* meta 2. Vladanje je pitomaca opće* lja državne činovnike i daje vojne činove po odredbama zakona«. Pri* ni to vrlo dobro. mljen većinom glasova. 2) Konvikt u T u z I i. Broj pi* tomaca 31 i to 25 koji su pohađali VANJSKI. gimnaziju, a 6 trgovačku školu. Svi Oduševljenje u Carigradu za Kc* i su pitomci prošli osim jednog sa po* iz jednog predmeta. Među malspašu. Iz Carigrada javljaju: ' pravkom prvima ima ih: 5 sa vrlo dobrim us* Tursko stanovništvo u posljednje j pjehom. doba daje oduška veselju za Kemah i 3) K o n v i k t u B i h a ć u. U kon* pašu. Svi carigradski listovi pišu o • viktu je bio 21 pitomac, koji su po* njemu i slave ga. »Sabah« i »Alem* dar«, koji su do nedavna'propovi je* hađali veliku gimnaziju. Od sviju samo su 3 prošla sa po* dali rat proti Angori, danas također i pitomaca pravkom iz jednog predmeta, dok su donose članke u slavu Kemala. svi ostali prošli sa vrlo dobrim us* Položaj u Maloj Aziji. Po vijesti* pjehom. Vladanje je 19 pitomaca vr* ma pariških listova iz Mak Azije, lo dobro, a 2 dobro. položaj u Smirni nije potpuno ja* 4) K o n v i k t u B a n j o j I u c i. san. Grci i dalje drže grad i okolne Pitomaca je 28 i svi su pohađali re* krajeve, a vele, da stoje pod zašti* alnu gimnaziju. 22 pitomca prošla tom Engleza. Među vojnicima i ofi* su sa prvim redom, dok su 3 pala iz cirima došlo je do teških incidena* jednog predmeta, a preostala 3 do* ta. Po prevratu su ovakovi konflikti bili'su drugi red. u Grčkoj bili neizbježivi. Od povrat* 5) Muški konvikt u Sara* ka Konstantina do danas malo*azij* j e v u. U konviktu ima 95 pitoma* ska grčka armija nije mogla biti pot* ca i to: 29 u gimnaziji, 22 u trgo* puno izmijenjena. Brojni venizelis* vačkoj akademiji, 5 u rcalci. 21 u trg. tički oficiri su opozvani, ali ih je ipak škoSi, 3 u tehničkoj školi, 1 u šu* mnogo ostalo na njihovim dosadaš* marskoj školi i 14 na zanatima i njim položajima. Veliki broj vojnika zanatlijskoj školi. Uspjeh u nauci: su i pod novim režimom pristaše 79 sa dobrim i vrlo dobrim uspje* Venizelosa. Među Konstantinovci* hom, 12 pitomaca palo iz po jednog ma i venizelistima dolazi dnevno do predmeta, dok su preostala 4 dobila tučnjava, radi kojih je disciplina u drugi red. Vladanje je pitomaca op* armiji znatno popustila. ćenito vrlo dobro. 6) Ženski konvikt u S a r a* Turska poslanstva u Moskvi. Po ; jednom radiogramu iz Moskve pri* 1 j c v u. Pitomica je u ovom konviktu spio je onamo kao odaslanik velike I 22 i to: 10 u gimnaziji, 1 u musli* narodne skupštine u Angori Euad : manskoj preparandiji. 1 u drž. prepa* paša, bivši komandant turske armb I randiji i 9 u višoj djevojačkoj ško* je na zapadnom frontu. U njegovoj I li. Od sviju pitomaca prošlo je 14 pratnji nalaze sc prvi tajnik Asib i sa dobrim i vđo dobrim uspjehom, finansijski savjetnik Taksin*beg. ls* 7 palo iz po jednog nredmeta, dok to je prispjelo drugo poslanstvo pod je samo jedna pitomica pala iz vi* vodstvom Izct Kemal*bega, da po* še predmeta. Vladanje je kod sviju pitomica vrlo dobro. vede pregovore sa Moskvom. Prema tome u svemu je bilo 289 Zauzeće Medine. »Exchangc Te* pitomaca. Od tih je prošlo sa prvim legraph« javlja iz Carigrada: Iz redom 239 ili 83%, a palo iz po jed* anatolskog izvora se saznaje, da su se nog predmeta 40 ili 14%, dok ih je vojnici Šam*Jahijc pobunili uz po* palo iz po 2 i 3 predmeta samo 10 moć dvojice kanova. Oni su ušli u ili 3%. Ovaj uspjeh Gajretovih kon* Medinu. Čete šerifa Abdulaha, bra* vikata posve zadovoljava tim prije, ta emira Fajsala prelaze u velikom što je glavni odbor preuzeo od va* broju na stranu pobunjenika. Pošto kufske uprave sve konvikte tek pri ova vijest još nije potvrđena, valja sami početak školske godine, te što je primiti sa stanovitom reservom. su se sve konviktske zgrade morale popravljati. Sa ovim poprave Južno*američki socijalisti za ko* znatno koji su se duže vremena izva* munističku internacijonalu. Iz Berlin cima, nijesu pitomci odmah pri po* na javljaju, da je kongres južno*a* dali, četku nauka imali onog reda i udo-b* meričkih socijalista odlučio prići tre* nosti kakvog sad im adu i Gajretov ćoj internacionali. se glavni odbor čvrsto pouzdaje, da Na što su spremni? Briand i Lloyd će svi pitomci koncem školske go* Georg imali su povjerljivo vijećanje dine proći. Povoljan uspjeh Gaj* o pitanjima, koja će se raspravljati retovih konviktskih pitomaca ima se u toku ove sedmice. Na upit zastup* jedino zahvaliti umornom, uređenju nika »Agencije Havas« odgovorio je samih konvikata. Danas, kao posije* Lloyd Georg: Mi smo spremni na dicom rata, uspjeh po svim škola* sve. ma jest posve negativan. Održava* Gospodarske represalije na Nje* ju se razne prosvjetne ankete, koje mačku. Posebni izvjestitelj »Agen* ispituju uzroke nepovoljnim uspje* čije Havas« javlja iz Londona: Prvi sima po srednjim školama, te pošto sastanak između saveznika i Nije* su ti uzroci još uvijek pod jakim maca održaće se najranije u utorak utjecajem nesređenih okolnosti, te na veće. Lloyd Georg i .Briand već slabog odgoja u samoj početnoj na* su juče raspravljali o vojnim i go* stavi kao i nerazmjeru između bro* ja đaka i nastavnika — to su se га* spodarskim represalijama,, koje bi se primjenilc, ako bi se Njemačka us* dom u samim konviktima ipak svi ti uzroci mogli odstraniti i nado* tručavala da se pokori odlukama konferencije. U Parizu se drži, da će mjestiti, te jc stoga i uspjeh kod pi^ se najprije primijeniti gospodarske tomaca, pored svega toga bolji, ne* go li jc u istim konviktima prije ra* represalije. ta bio. To je u drugu ruku najbolja MUSLIMAN/ i j I i GAjRETA Gajretov glasnih. Страна — St.ana 3 svjedodžba rada Gajretovih organa, a uz to i najbolja utjeha svim onim, koji Gajret podupiru, jer vide da sa svojim doprinosima podupiru jednu dobru i plemenitu stvar, koja već i ploda pokazuje. Domaće vijesti. Jedna izjava. Mostar, 27. febr. 1921. Ima nekoliko dana, da se u nas po gradu javno govori i laže, da su muslimani proglasili bojkot proti katolika i ide sc u toj laži tako daleko, da se tvrdi, da su se zato obdržavali sastanci i skupštine u »Ittihadu«. Koliko je meni kao pred* sjediniku društva poznato, nije se ni* ti od jednoga člana društva u pro* storijama, kao ni izvan njih, čula ta* kova riječ, a kamoli da bi se u tu svrhu sazivali sastanci i skupštine, jer zato nemaju nikakova povoda ni razloga. Našao se je nekakav individuum, koji je možda iz Bog zna kakovih, razloga ovu krupnu laž iznio. Ali mu slabo pali. — Svakako će bolje upaliti društvena tužba, koju će dru* štvo podnijeti, ako mu uspije pro* naći lašca. — M. O. Ćišić, predsjed­ nik »Ittihada«. Glavna skupština u »Osvitanju . Na 25. februara održavana je glavna redovna skupština u društvenim prostorijama, gdje je izabran novi odbor i to: Predsjednica Esma h. Spaho, podpredsjednica Fatima h. H. Kadić, I. tajnica Fata H. Karić, II. tajnica Nafija h. Sarajlić, blagaj* nica Habiba h. Bušatl'ić, kućenad* zornica Nuri h. Bukarcvić. Bez funk­ cije Zulejha h. Bahtijarević, Hajrija h. Arifhodžić, Aiša h. Rašidagić i Esma h. Ruždić. Zamjenice: Šefika h. Čclić, Nuri h. Ablaković, Masna Hadžić, Safa Čelić, Hajrija h. Hen# da, Mula h. Berbcrović i Azemina h. Šerić. Časni sud: Habfea b. Spa ho, Memnuna h. Hrasnica, Munira h. Hrasnica, Aiša h. Korkut i Vasvi h. Sočo. Zamjenice: Šerifa h. Kobić, Safija h. Muhibić, Šerifa h. Kadić, Hajrije h. Biserović, Ata H. Karić. Nadzorni odbor: Ragib cf. Bakare* viš,, Šemsudin ef. Sarajlić, Dr. At:f ef. Hadžikadić, Ahmed ef. H. O* merović, Uzejraga H. Hasanović, Edhem ef. Dulizar. Revizioni odbor: Dr. Mehmed cf. Spaho, Fehim ef. H. Baščaušević i Sulejman cf. Šerbić. Tučnjava zagrebačkih studenata. 27. pr. mj. prije podne održana je u Zagrebu u auli Univerze skupsti* na zagrebačke akademske omladine, koja se je kasnije radi prevelikog broja ljudi nastavila pred zgradom Univerze. Skupština je imala da od* luči, da li se imadu poslati na kon* gres sveučilištaraca u Pragu delegati jugoslavenske omladine. Prije ras* prave o tom pitanju došlo je do tuč* ! njave između demokrata, radikala i vanstranačkih studenata n jednoj, a iI republikanaca, klerikalaca, komuni* sta,, Radićevaca, frankovaca, zajed* ničara i drugog dijela vanstmaokih studenata na drugoj strani. Štapovi* ma i kamenjem ranjeno je lako oko 10 osoba. Skupština se je razišla bez rezultata. Na adresu g. ministra financija. Prije dva mjeseca premješten jc iz Sarajeva financ. nadsavjetnik ?. A. Kovačević financ. direkciji u Bi< hać. Premješten je ovo je veselilo svakog financ. činovnika i službeni* ka bez razlike vjere i narodnosti, a najviše financijske činovnike isTam* j ske vjere, koje je tako progonio, da je nekoliko mlađih među njima is* tupilo iz službe, a i ovo što ih se na* laži još među njima, ne će dugo iz* držati. Evo jednog primjera njego* I va rada: Već mjesec dana, kako j direkcija R. predložila, da se una­ prijedi jedan musliman F. činovnik, a g. Kovačcvić nije u toj stvari ni prstom maknuo. Međutim usprkos svome premje štenju sjedi g. Kovačević još uvij / u Sarajevu i ne pokorava se višein naređenju. Stoga upozoravamo ;. ministra financija, da ovu stvar ra- * čisti. Državni autotnobili. Beograd, 2 . februara. Ministarski Savjet izda > je jučer naredbu, po kojoj ćc se o<:* sele davati državni automobili na �Strana 4 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka Općinski ured u Konjicu. vpotrebu samu ministrima i načelni* cima generalnog štaba. Tako jav* ka »Narodno Jedinstvo«. Koliko mi državnim au ;no. kod nas tomobilima vozikaju ne samo pred« seđnik vlade, nego i svi načelnici, .> koji inspektori, savjetnici, robe* : ,nti i — pisari, te se stoga nadamo, v .1 će ova naredba biti veoma blago* ; . orna, ako ne ostane samo na pa* iru. kao i mnogu druge korisne na* dbc. Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Zc* -aijsk.r vlada za Bosnu i Hercegovi« premjestila ;e šerijatskog suca •amdiju Buturovića od kotarskog uda u Konjicu kotarskom sudu u D i leći. Pomoć sirotinji ii Bosni. Ministar -hrane i obnove zemlje dao ie još . сОдШ dinara za nabavku orane za ■ ehranu sirotinje u Bosni. Mljelu^ska zadruga. Preporučuje se svim m' jekarima u Sarajevu, da su najkasnije do u subotu. 5. оу. mj. iave za mljekarsku zadrugu* Broj 262 — PRAVDA КРАВдА - Страна Broj 87. za Bosnu i Hercegov nu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. ^atiečai. Kod gradske općine u Konjicu imade se popuniti mjesto općinskog bilježnika uz godišnju plaću od 2400 K i doplat­ kom od 18.000 K te ako je moliteij oženjen za ženu i najviše dvoje djece po K 10 dnevno doplatka. Kompetenti koji moraju da budu pripadnici kraljevine SHS imadu svoje molbe najdulje do 20. marta 1921. op­ ćinskom uredu podnijeti i molbi priložiti: 1. Krsni ili rodni list; 2. Domovnicu; 3. Svjfdočbu o moralnom i polhičkom ponašanju; 4. Švjedočbu o dosadašnjoj službi. Prednost imadu oni moHtrlji koji su u istom svojstvu već zaposleni bili Hi kakvu sređuju školu absoivirali. Općinski ured POZIV Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H (d d.) a Sarajevu koja će se ubdržavati na 1L marta 1921. u pe ak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na rB eri bani* sa slijedećim Dnevnim redom: u Konjicu dne 1. marta 1921. laskom osnovati. Da im Načelnik: Ag/c. i. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledanju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzomome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi Čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K J0,000.00d.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. septembra 1920. potpuno uplaćeno. Izbori u ravnateljstvo, 7 Izbor nadzornog vijeća. Promjena pravila. Prispjelo! PRIMJEDBA: gg. dioničari koji ž®lu na glavnoj skap&tuii prisustvovati nmoljavaju se, da a smisla $ 28, društvenih pravila barem 8 dana prijo glavne skupštine polože svoja dionice ili privre­ meno potvrde na upisane dionice na blagajni naše središnjice a Sarajevu ili podružnice u. Bos. Broda ili Boe, Novom. Račun razmjere Aktima K 11.500 i - ! Mjenice..................... ■i i Dužnici: Ostave..................... Našaetar ..... , II. Emieija: do 31. ’X. 1920. 14,7. 3.3261911 I1 uplaćeno „ „ 31.XII. „ Pričuvna zaklada 2,444.818123 | ■ Vjerovnici: 250.380l70 237.800 <| u tekućim i privr. računi­ ma 1 uušci na štednju . 12,б80|70 ' OetavljaČi .... ' Dobitak..................... 1 | 1 21,126.447149' 1i 4,000.000 3.WU 000 10,000.000 1 u tekućim i privr. raсап:шн................... 501.080 7,832.225 13 2,444.816 23 348.826113 ________ | ', i 21.126.447 49 j *) ва 16. martom 1920. otpocolo poslovanje. Račun gubitka i dobitka Gubitci Kamate uložaka . h . ‘ K h 4.278 &3 1 1 Upravni troškovi: Plaća, doplatci kirija oatalo ................ 289.736 38 Porezi pristojbe i na­ 4.089 meti ........................ Darovi u dobr. i knlt. svrhe ..... 19.989 , . . . _K h ~ R i Odgovorni urednik- Ibrahim Muhić. . ' od mjenica, tek. ra1 čuna i dr. . . . , 259.338 06 Racni dobitci: i provisija i drogi do­ bici ...................... 419.661 96 315.81466 679.000 02 679.000:02 1 Ravnatelj: Иuscin Omanović, Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezir AhmHa&ović, v. r. S. Šešelj, v. r Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VLJECE Pročelnik: Dr. Hamdlja Kiiraiiiehmedovlć, v. r. Šemeadln Sarajlić, v. r. Numan Ошапе-fendić, v. r. VIwnik: Centralni Odbor J. M. O. h Kamati: 12.580 70 348.82б|13 Otpis od narnje6t&ja Dobitak Dobitci sa 31. decembra 1920. к’ Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerjjsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja I kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata I potrebština. Ve­ liki izbor inozemskihsafuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. h 1,500 OOO 750 000 750.000 1 u iznosu od 3- 400.00 kub. metara u jednom kompleksu ili više parcela u blizini, blizu pruge, ko ima na pro­ daju neka dostavi sa naznakom mesta i cene g- N i k o 1 i Deretiću, Stiška ul. br. 61, Beograd. 2,073 650'- 1 I. Emisija: ' a* uplata SO^na 31.11. 1920. i b) „ 25 ..... 9. V. „ I ć) „ 25",., „ 9./VIII. ,, t Sume hrastove Braća Šahinagić к hi Zagreb. !h 1,625.854'Зб I Dionička glavnica: Vrijednosni papiri Hunima i Hmisionflina poslovnica iSulejman Mulić, K ih Gotovina..................... 1 1 Pasiva sa 31. decembra 1920.*) _ se, navaaamo e 1акбе pr VOJC pov jcrenike: Ablakcvić Jusil glavnog kolodvora, Alaj^ raća. Gorica, kod džamL Ibrahim, Koševe, Kapeta; ‘ ović Mujaga, Baščaršija, Sočo Atif ff. Begova džamija, Svrzo Salihaga, prve kvalitete dobije se na malo i veliko u Tr­ govini svakovrsnom kožom, krznom i vunom - т dm. m.. - Pokretni Odbor. Nove stanice sa službom poštan* M. L. ALKALAV rkih paketa i novčanih pošiljaka. Temeljem ministarske naredbe broj Sichsandrova ai. I® fošaS. - Tdsfon 7S52656 od 6. t. mj., p o č a m od 1. ■' a r t a t. g.. otpočeti će vršiti služ* u poštanskih paketa i novčanih (vrijednosnih) pošiljaka u unutraš* mom saobraćaju slijedeće post, sta* niče: Andrijevica, Birane, Bar, Vir Piizar, Danilov Grad, Kolašin, Nik* Podgorica, Rijeka, Stari Bar, od 8—10 cmtr. rcinj. Cetinje i Njeguši, službu Cijena »o kg K •štanskih običnih, kao i telegrafskih te raznih ■ putnica post, stanice: zAndrijevica. 1- Patzar. Danilov Grad, Rijeka, Stari Bar. Ulcinj i Njcguši. Krunske novčanice primaju porez* n'. uredi. Iz Zagreba javljaju: Pošto Preporučuje uz najumjerenije cijene ie zadnja naredba ministarstva fi* nuncija, kujom se krunske novčani* ч_е kod državnih blagajna (poreznih reda) primaju samo u ograničenom trgovina gvožđurije i boja izazvala pravu /фгки u trgo* SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. ' učkom svijetu, to je ponovno izda* i naredba, da su državne blagajne ■ Torezni tiredi) dužne primati svaku 4i PAPIRNICA v ♦ iudičinu uredno žigosanih odnosno i » Hark-ranih novčanica od 1, 2 i 10 e t ♦ kruna. - - Posto to vrijedi u Hrvat* preporučuje svoje bogato stovarisie skoj, mora da to vrijedi i u Bosni, svih vrsta papira, kaucalarijskog i ♦* u upozorujemo na ovo trgovački i školskog pribora. Naredbe «e ♦ svijet. obavljaju brzo i točno Ф Dr. Hamdjja Karamehmedović se * Cijene umjerene. nalazi u Beogradu i prema tome ne Sarajevo, Štrosmajcrovu uf. Tcl. 619 t rdinira. Kad se vrati, javićemo. Dr. Milan Radulaški, šef Državne ambulante ordinira za kožne i vene* • une bolesti od 8 i po do 9 sati prije dne i od 2 do 4 sata poslije podne. Aleksandrova ul. 38, telefon 641. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr* sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi* ci ? Dobar prijatelj Vam je za ova* kovih zlih časova fellerpv pravi EU safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe* cijalne boce 42 krune. Državna tro* šarina posebno. Zagorski sok za рг* sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle j Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kohrane? Fellerove prave Elsa*pilule zije kože, suhe šljive, stari bakar i — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 sve zemaljske proizvode. Posreduje kruna. Omot i poštarina posebno, za nabavu gotove kože, donova, te* ali što jeftinije. Eugen V. Feller, letine, kravine i t. d. i svega posto* Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« larskog pribora. Daje informacije u B. vatska. svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, ČehoslovaČkoj i Njemačkoj KNJIŽARI Danici i A. Kajon u Austriji, Kod raznih upita priložiti Sarajevu Kralja Petra ul. 19. sti? marku za odgovor. Brzojavna adre* gia je oveća količina proljetnih i sa: Sulejman Mulić, Zagreb. i etnih modnih listova za odijela, kostime i rublje, kao i separatni broj za djecu uz vrlo jeftine cijc* Centralna drogerija ne. — Edhem BUakčlć, v. r. Ibrahlm Mujlčlć, v. r. Aslmbeg AHbegovlć, Uzelr Hadžlhasanovlć, v. Štamparija Danici & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ba802c118d3096c3c3ceba4fd0b9efc5.pdf 68294f8451cdf169eb96c439d415370b PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkem i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 25 (263) Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, subota 5. marta 1921. (24. Džem-ahar 1339.) Iz našeg poslaničkog kluba: Beograd, 4. marta 1921. i bi htjele, da nam sole pamet i na# Is izvještaja poslanika Filipovića, i metnu svoje mišljenje. Rad našeg koji je danas crvenio prispio proizlas ; vodstva bio je uvijek u skladu sa ins zi, da n&ki sarajevski listovi tenden* teresima isl. dijela našeg jedinstven ciozno pronose glasove, da je naš nog naroda i kad ga je to vodstvo do# klub pocijepan na dvije struje: jed# sad znalo zastupati uz opće odobra# nu tobože vodi poslanik g. Korkut i vanje; kad je naša javnost dosad fraži ulazak u vladu, a drugu gg. Dr. znate intrige razlučiti od pravog sta# Spaho i Krasnica, zastupajući miš# вја stvari, nema, držfjnio, nikakva povoda ni ranoga, koji bi opravdao ljenje, da s vladom ne treba^ni pre# drukčije prosuđivanje sadašnjeg dr# govarati. žanja našeg kluba. Jasno je, da su ove vijesti bez ika# Čuvajte se intriga i odbacujte kve podloge i da se protiiruju s pro# zimom tendencijom, da se ometu štampu, koja na silu pravi razdor u jedina je po# naši započeti: pregovori s vladom i našoj organizaciji, u naše redove unese zbrka i zabuna. ruka našeg poslaničkog kluba! * Poslanički nas klub potpuno je je# rUnstven, a smiješnost tvrđenja o g. Za pregovore s vladom delegirani dru Spahi vidi se Jasno po tome, što su poslanici dr. Spaho, dr. Karameh# Je on delegat kluba za vođenje pre# medović i Osman Vilović. O našim govora s vladom. Kad bi on bio zahtjevima drži se za sad potpuna predstavnik nekakve posebne stru# tajna na obs strane, pa ne treba po# je, koja neće pregovora, zar bi onda lagati nikakve važnosti na vijesti mogao biti delegat? Stoga ponovno novina, koje će javljati o tobožnjim upozorujemo sve naše pristaše, da detaljima tih zahtjeva. Kad bude mirno s povjerenjem prate rad na# shodno, naš će Kst donijeti potrebne šeg kluba, da se ne daju zavesti ni informacije. za čijim piskaranjem novina, koje Pred^te^nUtvo. Izgledi za sporazum. (Uoči sastanka našeg poslaničkog kluba.) Biće ih možda, koji će se začudi# Beograd, 26. februara. ti ovim retcima iz pera, koje je zna# ib.“ »Hoće li doći do sporazu# lo samo to, da neustrašivo stoji na ina?« pitanje je, koje lebdi na usna# braniku naših prava; iz pera, koje je ma svakog političara i koje zanima pokazalo jedan visok stupanj bor# ne sama stranke vladine već i stran# benosti i odlučnosti i onda, kad je ke koje stoje u opoziciji. Ja sam u mnogima izgledalo da ta borbenost prošlom pismu opširnije opisao do# ni je u skladu sa dobro« shvaćenim in# bro raspoloženje za sporazum i ne# teresima muslimanskog dijela našeg ću da to ponavljam. Ustanovljujem jedinstvenog naroda. Biće ih takvih, samo f.akat, da kod vladinih strana# a možda još više onih, koji će ova# ka zaista postoji dobra vo’.ja za spo# ko držanje nazvati ncdosljednlošću razum, pa se usljed toga i našem ili čak poći dotle, da ga nazovu klubu nameće dužnost, da posve mehkišlukom i kukavičlukom. Nije hladno i trijezno ocijeni položaj, isključena mogućnost, da će biti i bolje rečeno ozbiljnost polo# takvih radikalaca, koji će ove retke ž a j a, i da prema tome udesi svoje označiti vrljenjtm od programa i držanje. Ta je dužnost tim teža, što stajati na gledištu, da treba postići je klub dobiio slobodne ruke, kako sve ili — ništa. u prosuđivanju političke situacije, I baš stoga, što računam s ovim i tako i u udesavan ju svoje taktike: ovakim prigovorima; baš stoga, što jedan kriv potez i situacija ne samo poštujem i ovaka mišljenja, ho# da je pogoršana, već može da bude ću i osjećam svojom dužnošću, da i sudbonosna za muslimanski dio na# otvorenije progovorim o političkoj šeg naroda. Ne smije se naime gu# situaciji i detaljnije prikazem odgo# biti s vida, da je naš poslanički klub vornost, pred kojom stoji naš klub jedini i isključivi predstavnik bo# povodom nastavka pregovora sa vla# sanskOđhercegovačkih muslimana, pa dom g. Nikole Pašića. je stoga s njegovim držanjem usko Pogledajmo najprije na sastav U# skopčan i njihov položaj. stavotvorne Skupštine. Kad se je sa# Nade lb se dodirna tačka sa vla# stala oktobarska skupština naše or# dom i njenim strankama, onda ima ganizacije, bih smo više nego sigur# izgleda, dobra izgleda, da ćc se naš ni, da će na izborima dobiti većinu položaj poboljšati i da će prestati tako zvana parlamentarna zajedni# ca, kojoj je duhovni vod bio g. Sto# nevolje, radi kojih smo dvije godine uzaludno dizali svoj glas prote# jan Protić, sastavljač poznatog u# sta i negodovanja; razbiju li se pre# stavnog nacrta, prema kojem bi se govori našom krivnjom, onda ne sa# naša država imala urediti na auto# mo da i dalje neće biti koristi od na# nomističkoj osnovici, koja nije dale# šeg oponiranja, već ćc nam se napr# ko stajala od federalističkog pro# titi glavni diol odgovornosti za oz# grama »Hrvatske Zajednice« i auto# biljno stanje, u koje bi mogla doći nomijskog gledišta g. Korošca. Ni# i vlada i država. Taku bismo odgo# kom nije palo ni na uin, da bi g. Ko# vornost preuzeli prema vladi, a po# rošec mogao biti potisnut na dvije vrhu bi došla još jedna odgovor# petine slovenačkih mandata, a još nost; odgovornost prema islamskom manje -je kome išlo u glavu, da bi dijeto našeg naroda, koji bi nam — Narodni Klub mogao izaći bez 50 s pravom ili nepravom, to je spo# poslanika. O radikalima je držano, da će osvojiti bar 150 mandata1, da redna stvar — mogao staviti pitanje: »A zar smo radi toga u vaš rad sta# i ne govorimo o tom, da se je od san# džačkomaikedonskog »Đžemijjeta« vili svu svoju nadu; zar smo radi va# šeg kaprica donosili na biralište svo* očekivao bar taj uspjeh, da izbaci trideset mandata. je bolesnike i izlagali se svakoj pat# A šta se je dogodilo? nji i progonima?« Radikali iznesoše samo 90 poslani# ka, g. Korošec samo 16 Slovenaca, Džemijjct tek 7 poslanika, a Narod# ni Klub je tako potučen, da sc ne može uzimati ni u obzir pri kakvoj jačoj koncepciji Od 25 mandata spasio je u Hrvatskoj i Dalmaciji samo 3 (slovom tri) mandata. I da mu nije sedmorice bosanskih posla# nika »Hrv. Tež. .Stranke« ne bi se za njeg ni znalo. Jedino smo mi is# punili i pretekli nade, koje su se pc# lagalc u snagu naše organizacije. Iz ovog i- ovakog ispada izbora jasno je kao na dlanu, da je bivša parla# mentarna zajednica — potučena, pa je prirodna stvar, da u svojim ruka# ma пс samo da nije mog/a zadržati vlast i Ustavu dati svoj pečat, nego nije mogla imati ni incijativu za raz# voj prilika u Ustavotvornoj Skupsti# ni. S osjećajne strane može se koliko hoćete žaliti ovaki rezultat izbora, može se ako hoćete i kukati, no tok stvari se ne može time promijeniti i hoćeš nećeš moraše računati sa či# njenicom, da ta zajednica nije iza# šla kao- pobjednica. Nema velike važnosti ni ta okolrrcst, da su pora# ženi i demokrati. Njihov poraz mc# že parlamentarnoj zajednici služiti samo kao utjeha. I ništa više. No i# ma nešto, o čemu obe poražene gru# pe moraju voditi i te kakva računa: izbori su izbacili šezdeset komuni# sta, 40 težaka i 50 Radićevaca, od kojih svaka grupa na svoj način za# daje brigu svima građanskim stran# kama. Prvi su po općem shvatanju razoran elemenat, drugi su i odveć doktrinarni, dok su treći ulazili u račun kao glavni, predstavnici hrvat# skog dijela našeg naroda. U tom je glavni čvor naše državne politike; prema tome i glavni uzrok, da se na# ša politika nije mogla definitivno u# staliti. Kao što je poznato, politika se naše organizacije vrti oko načela, da su Srbi i Hrvati jedan narod, pa pre# ma tome da i naša država mora biti jedinstvena i uređena tako, da u njoj budu zadovoljna sva tri plemena našeg jedinstvenog naroda. I dok su Hrvati naglašavali princip jedin# stveiie države, a svoje zahtjeve te# meljih na načinu njena unutarnjeg ; ! , । Godina IH. uređenja, mi smo ih mogli i razum# jeti i podupirati. Tim prije, što smo se i mi protivili pretjeranom centra# lisanju uprave. Dok je moglo biti sumnje o tom, da li se Kadićeva po# iitika vrti oko unutarnjeg položaja Hrvatske Ili njene potpune samo# stalnosti; dok nije bilo jasno, da ii je njegov zahtjev o konfederaciji samo bluff ili stvaran zahtjev, mi smo mogli i čekati i skanjivati se. No danas je situacija sasvim druk# čija. Radić danas šalje strašnu pred# stavku na Regenta i izgleda da pali sve mostove. Nužno je, stoga, da i mi zauzmemo otvoreniji stav prema njegovim prohtjevima i naglasimo, da s ovom i ovakom politikom ne# mamo i ne možemo imati nikakvih veza, da s tom i takom poltkom nemamo ništa zajedričko i šta više, da ćemo joj se i suprotstaviti. To smo naglašavali njegovim delegati# ma, to smo rekli i govorili svima predstavnicima drugih hrvatskih grupa. To treba da se zna i upamti jednom za uvijek i niiko se ne treba ni za čas zavarati, da bismo se mi ikad mogli solidarisati sa ovakim shvatanjima. Radić je hrvatsku politiku doveo u ćor#sokak, a njegova je taktika glavni krivac, da se sadanja politika vlade ne kreće u linijama, koje od# govaraju raspoloženju hrvatskog di# jela našeg naroda. Dužnost je dru# gib hrvatskih grupa, da korigiraju ovu katastrofalnu omašku g. Radića i realnijim shvatanjem situacije o# moguće ostvarenje jezgre svojih za# htjeva. Ja držim, da bi njihova po# pustljivost urodila popustljivošću i s druge strane, pa bi bio i vuk sit i ovce na broju. Mi ćemo biti i popustljivi i konci# lijantni tim prije, što unutarnje ure# đenje države nije jedina važna tač# ka našeg programa. Ovim nije rc# čeno, da ćemo biti puzavci. Bože sa# čuvaj ’ xMi imamo granicu kao ii sva# ka poštena grupa. Do nje da; preko nje ne. No opet ponavljam: Kad popuštaju radikali, kad popuštaju demokrati, odakle onda nama pra# vo, da stanemo i na zadnjem slovu svog programa? Popuštati se mora, sretati se mora. Novi rat ла vidihu? Beogradska novina »Balkan« prva žavi postoji jedna veoma jaka stru# je novina u našem kraljevstvu, koja ja, novčano i položajem, koja bi nas je u broju od 2. ov. mj. otvoreno odvela u rat proti Rusije. Stoga izrazila misao, da »ovog proljeća smatramo to sve ukupno jednom mora doći do krvavog obračuna s preozbiljnom pojavom, kojoj mora# boljševicima« i »da u o s 1 b o đ a# ■ mo posvetiti pažnju i zauzeti svoje v a n j u Rusije mi Srbi ima# stanovište. m o d a b u d e m o p r v i«. »Balkan« Prije svega imamo da naglasimo, je dugo već pripremao svoje čitao# da se u pitanju proglašivanja rata, ce na takav govor, jer nije bilo ni# dok još nije dat Ustav, držimo stro# jednog broja njegova u potonja dva go demokratskog nače.a. Rat mjeseca, u kome se iz »Carstva mra# se ne smije voditi bez odo# ka« nisu pričah boljševički užasi, bre.nja Narodnog Pred# svakidanji ustanci proti njih i česti s t a v n i'š t v a. To je principijelno, atentati i ludila Lenjinova. ali specijalno za ovaj rat — ako nas Taj je datum cd? historijskog zna# niko nc napadne, već mi pođemo da čaja. Njime se otpočinje novinska nekog oslobađamo — nije ni konsti# kampanja kao uvod vojnoj kampa# tuanta u stanju, da bude izraz na# nj-i na proljeće proti boljševika i rodne volje, jer nijedna partija, za# jer toga časa počinje ona stranica stupana u konstituanti, nije u iz# naše istorije. koja može da bude is# bornoj agitaciji rata ni spominjala. pisana najcrnjim slovima. Stega današnji narodni poslanici ne Da je pisac toga članka u »Balka# mogu znati, da li njihovi birači hoće nu« bio i jednu zeru svjestan og# rata i — slijedeći demokratski prin# cip — trebalo bi se u tom slučaju romne težine i dalekosežnosti tih svojih riječi, još bi se deset puta bezuvjetno pozvati na r e f e r e n# predomislio i onda ih istom ne bi d u m (na glasanje cijeloga naroda). Kad to izričemo, svjesni smo, da će napisao. 1 osim toga članka ima još mnogo mnoge ratoborrie novine osuti na znakova, koji govore, da u našoj dr# i nas drvlje i kamenje: i na nas će si* �Bnoi 263 — Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA* Страна 2 — Strana nego da i braća Srbi preko Drine o*’ sjećaju za nas duboke simpatije. S tim uvjerenjima ušli smo u novo do* ba, u zajednički život i brzo smo se razuvjerili. Baš protivno, Srbi pre* ko Drine ne pokazaše niti najmanje razumijevanja naših prilika, naših želja i osjećaja. Mi smo sc kroz ove dvije godine trudili iz putnih žila, da razbijemo mnoge i mnoge posve netačne predrasudu o nama i u ko* liko nam je to uspjelo, ima se za* hvaliti našem organu »Pravdi«, koji je kroz to vrijeme bio jedan potpu* no Čisti odraz naših želja i osjećaja. Vijek, u kojemu živimo, jest vijek žurnalistike, vijek, u kome ljudi u novinama nc traže samo najnovije vijesti o kakvim neobičnim događa* jima, nego i lake, pregledno upute o raznim pitanjima na svim poljima čovjočijeg duha. Danas se novine čitaju deset puta više, nego što su se čitale prije deset godina, a nauč* ne knjige deset puta manje. To nije dobro, ali je tako. Stoga ni naš u* spjeh u tome razbijanju predrasuda nije mogao biti vcHk, jmšto nam je na raspolaganju samo jedan list, ko* ji izlazi tri puta nedjeljno, i pošto su mnogi dnevni listovi u našoj kra* ljetni .iz Bog zna kakovih mračnih razlbga spomenute predrasude u* pravo množili i jačali. Danas je ^stanje malo drukčije. Mi doduše iz materijalnih razloga ni* smo još u stanju da pokrenemo svo* ga dnevnika, ali su zato druge, go# tovo sve velike novine bile primora* ne, da izvješćuju svoje čitaoce, ako ne o samim muslimanima i njihovim težnjama, a ono bar o radu naših poslanika u konstituanti, kojima je sticajcm pri rika data odlučujuća ri* ječ u rješavanju najvažniji!] pitanja naše države. Tako su te novine, možda i preko svoje volje, počele sarađivati s nama u razbijanju pred* rasuda o nama. Nama ne treba više, nego da sc samo vjerno izvješćuje ono, što radi naš poslanički klub i uvjereni smo, da će se veoma brzo rasplinuti oni gadni porugljivi nazi* vi kao: Azijata, balija, feudalac, ne* prijatelj države i t. d., koji su kao korov bili obrasli našu štampu, a koji se još i sada tu i tamo čuju. AH mi se nadamo, da ćemo d taj zaosta* tak brzo istrijebiti, jer za našu stvar radi napokon i samo vrijeme. Danas ćemo se osvrnuti na jedan osobito originalan duševni produkt »Trgovinskog Glasnika«, koji pred* ujaci »Pijcmontu« u toliko, što opc* riše i nekim naučnim izrazima i ta* kn poprima ozbiljniji izgled. Taj list je u svom broju od 27. pr. mj. donio na uvodnom mjestu članak »Musli* mani«. U prvoj polovici toga članka mi smo jedna »Muhamedo*Mušli* manska Zajednica«, a u drugoj »mu* s'limansko*muhamedanska organiza* čija«. Jednom s malim,, drugi put s velikim početnim slovima. Toliko zbrke pojmova, koliko je nanizano u tom članku, ne bi bili u stanju ni vedoše ga i pod Žutom tabijoin u* biše i u kamen zatrpaše u subotu 8. džemazul ula 1242. (1826.). Iza o* vog događaja razbjegoše se mnoge pristaše nekibove, a među njima i braća Džafići. Iza dolaska Abdur* Kako je već u 19. (257.) broju rahman paše u Sarajevo povratiše se >• Pravde« javljeno, 17. prošlog mje* opet kućama. U protujeničarskom seca, poslije podne ispustio je svoju taboru ostaše Džarići sve do 1834., plemenitu i veliku dušu Hadži Ha* kad su uvidjeli, da Porta hoće da fiz Asim ef. Džafić, imam Begove džamije, najveći kurrah u našoj do* slomi ponosnu Bosnu. Kako mi je rahmetli Hadži Asim movini i posljednji muški potomak pripovijedao, Alemdaru Hadži Mu* slavne sarajevske porodice Džafića. Porodica Džafića bila je u prošlom stafi bilo je vrlo teško protiviti sc carskim odredbama i poći s protiv* vijeku vrlo imućna i ugledna, staja* nicima Porte. Otišao je jednog da* la je u rodbinskoj vezi s prvim po* vodicama sarajevskim, kao što su na čuvenom hodži Ibrahim ef. Kor* H. Šabanovići, paše Babići i dr., a u kutu i rekao mu ovo: »Došao sam, povijesti Sarajeva ide lijepo mjesto efendija, do tebe, da te nešto zamo* lim«. »Bujrum!« — reče Korkut. neke članove ove porodice. Pradjed Hadži Asimov, Džafer, »Sultan hoće jedno, narod drugo. Protiv sultana ne mogu, a izdajica po kom je porodica dobila svoje i* mc, umro je oko 1814. godine i osta* naroda neću da budem. Stoga te mo* vio dva sina, dva bajraktara H. Mu* lim, da mi proučiš jednu dovu, a ja stafu i Abdullaha- Ova dva brata ću з djecom amin, da mi Bog da stadoše u prvo doba reforarna sul* smrt bir sahat cvd.« Ibrahim- ef. ga tana Mahmuta uz Carigrad i bosan* je od ovog odgovarao, ali uzalud. J skog namjesnika, a u Sarajevu de* najposlije mu je učinio po volji. Sedmi dan osvanuo je Hadži Mur,ta* sna su ruka nekiba Mustafa Hiimi fa mrtav i pokopan je na gmblju efendije Scrifovića. Većina Šaraj li* Careve džamije uz turbe Ibrahim ef. ja diže sc proti rcforama sultanovih Bistrigije, na nišanu piše, da je u* i dokidanja jeničarskog ndžaka. O* I mro 1250. agodine. ni sastaviše pismo na Portu, u kome Hadži Mustafin brat i Hadži Asi* se opiru novotarijama i zatražiše od mov djed Abdullab, ii kako ga na* nekiba, da udari svoj inuhur. Mu* rod zvaš^ \vdi bajraktar, boraše stafa Nuri uskrati svoj potpis i mu* hur na ovo pismo rekavši: »Sramno se protiv sultanovih rcforama sve do 1264. (1847.) godine. je, što ste počeli da radite; ja neću da ugovaram zavjere protiv sultana«. U ovo je doba narod, zvao Džafi* će Džindžafići, a ovako ih zove i J. Na to pred očima ustaških prvaka E. Tomlć u romanu »Zmaj cd Bo# slomi svoj muhur. Zbog toga ga za* snea, što ga jc izdala Matica. Hrvat# tvoriše u grad, a mfkon tri dana iz* { ska među svojim knjigama 1879. i ! 1898. Tomić o njima pripovijeda je* ; dino kao o pristašama rcforama. j Kada je došao u Bosnu za vezira Mehmed Tahir paša (1846.—1850.), poče iza podulje pauze provađati re* forme. Na vijeću u vezirskom 'Frav* niku odredi on, da se uz redifsku suvariju (konjaničku rezervu) popi* še pf» Bosni još ЗОЈХМ) vojnika za slučaj potrebe i nam uža novim o* ružjem (nizainl). Protiv toga digoše se najprije Sarajlije, a 1 ahir paša zatraži pomoć u Carigradu i upoko* ri Sarajlije. Kada su Sarajlije podigli -ovaj u* stanak, pošalje Tahir paša iz Trav* nika 18. ramazana 1264. vojsku u Sa* rajevo, a on sam stiže 2. ševala iste godine na Grbavicu pokraj Saraje* va i odsjede u dvorcu^Mustafa pa* šc Babica. Oda vic pozva sarajevske prvake, a među njima i Avdbbaj* raktara Džafića. Pred Tahira dođe na konjima 26 sarajevskih prvaka, a ovaj ih izgrdi i dade pohvatati, i 13. ševala otpremi ih u travnički za* tvor, odakle ih nakon dva i po mje* fžcca prema nalogu1 Porte posla preko Crtlc Rijeke i Glasinca, da zaobiđu Sarajevo, u progonstvo na Kretu. Ovdje umre nakon godine dana surgunluka Avdi*bajraktar Džafić. U rukopisnom djelu »Historija Bo* sne«, što ga piše naš odlični Šaraj* lija Muhamed ef. Kadić, ocrtan je ovaj progon sarajevskih pravaka na dugo i široko. Iza Avdi*bajraktara ostala su dva sina Mehaga i Muhamedaga. Oboji­ ca sc proslaviše kao junaci za vrije* me okupacije Bosne 1878. Muhamed* gumo pasti pogrda Austrijanci, . ičije pomoći, uguši svaki pokušaj još crnožuti i t. d. 1 ako su i oni, koji će ' u klici. Dokaz: vladina »obznana« nas napasti, osvjedočeni, da kod nas I proti komunista. A ako ta ideja i nema ni traga ničega protudržavnog, i pored svih obznana bude i dalje to smo ipak pripravni, da prepusti* hvatala oko sebe, onda ni opet nije mo odluku samo srpskom dijelu na* ' rat srodstvo proti nje, već u tom slučaju treba država sama da predu* šeg naroda, uz uvjet, da oni, koji sigurno ne bi nosili puške o га* sretne njenom širenju — socijalizam menu, nemaju pravo glasa i da sc čijem svih banaka, svih velikih in* dustrijalnih poduzeća i svili velikih svakom invalidu dade deset glasova. posjeda. Radi sc o ljudskim glavama, radi 4. General Wrangel je imao svoje se u prvom redu o životu nižih slojeva, a na koncu radi sc o eg* poslanike u Parizu, Francuska je i* mala svoje poslanike kod njega — zistenciji države i mi ne bismo mogli dok je držao front proti boljševika. preuzeti na se strašne odgovornosti, Kad su crveni satrti njegovu vojsku, da a u skica ju. ako na pr. ni stoti naš birač ne bi htio rata, da ih ipak po? Francuzi ga odbacuju od sebe kao šaljemo u novo klanje i proti njiho* suvišan balast i bijedne ostatke nje* gove vojske prepuštaju gladi i ne* ve volje. Ne ćemo da nosimo na sebi kletve hiljada unesrećenih i ožaloš^ volji i milosti — malih naroda. Pri* mjer Wrangelov neka neprestano ćenih. Na prigovor, da naš narod ne zna, imaju pred očima oni, koji bi na po* ticaj Francuske i oslanjajući se u šta su boljševici, odgovaramo, da on uistinu ne pozna prave slike sovjet* njenu velesžhku pomoć pošli da ma* čem »oslobođuju« Rusiju. ske Rusije, ali da on dobro pozna loše strane boljševizma, jer se Je 5. Svaki drugi naš vojnik u toj e* u zadnje doba cijelo naše novinstvo ventualnoj ekspediciji proti boljše? upravo natjecalo, ko će boljševike vika kušao je rat na sebi 2, 3, 4, 5, 6 što jače ocrniti. Pa ipak dajemo od* pa i po sedam godina. Takovim Iju* luku tako poučenom narodu. dima ne mogu ni najveličanštvenije Ali prije toga smo dužni, da i na* ratne ode zbrisati iz pameti ona is* rod. a i one, koji ga silom guraju u kustva i iz tijela one brazgotine, ko* rat, upozorimo na ovo: je su u ratu dobili. 1. U 1917. god. su ruski vojnici u 6. Danas košta kila brašna 15 kru* masama ostavljali front ii bratimili na. Prije dvije godine, kad smo o* se sa njemačkom vojskom. Oni su ( sloboaeni, koštala je 4 krune, a ko* prvi otpočeli: d e z e r t a c i j u u ve« ' liko ćc koštati, kad se u doba sjet* I i k o j m j e r i. Stoga apsolutno ne i ve, u proljeće, budu međusobno može biti istina, da se ta ogromna ! klali naš težak i crveni ruski težak, ruska crvena armija drži samo na mjesto da oba kod kuća žito siju, principu »diktature proletarijata«, to sc ne da ni izračunati i jer ruski vojnik, kao što je zbacio 7. Kao najglavnije treba držati na carsku diktaturu, zbacio bi dosada i umu, da su se i Denjikinova i Jude* proletersku još lakše. Ta je vojska nićeva i Kolčakova i Wrangefova jedan veoma opasan n c p r i* vojska raspale više usljed dezerta* jatelj. čije nego li boljševičkog udara i da 2. Ta vojska apsolutno ne može je sam Llovd George poslije Kolca* imati namjere, da nas Jugoslavene i kove propasti priznao: »Poslati c n* napadne, jer bi ta vojska prije ! g 1 e s k u vojsku proti boljševika nego bi došla do naše granice sva ' značilo binajbržimputem pre* dezertirala, uviđajući beskorisnost i nijeti boljševizam u Englesku!« Mi te vojne i imperij ulijem svojih vc* i nemamo razloga da posumnjamo u đa, koji se drže na vlasti baš na o* te riječi, ali ni Francuska ne' smije snove toga, što se bore proti tuđeg posumnjati u te riječi, ako ili mi prc* imperijalizma. nesemo na se, pošto je naša zemlja 3. Sto se tiče komunističke propa* na prošlim izborima dala komunisti* gande u našoj državi, vidjeli smo, ; ma relativno više glasova, nego i u da je vlada dosta jaka, da sama, bez : kojoj drugoj evropskoj državi. „Muslimani". Prije našeg oslobođenja imali smo toliko i toliko puta prilike čuti iz u* sta srbijanskih političara raznih mi* šljenja i izjava o nama, koja su nas uvjeravala, da nas ne samo naši su* građani pravoslavni dobro poznaju, PODLISTAK. Hadzi Haf z Osim ef. Ozafić. । i i , ’ : Kinezi počiniti, ali mi ćemo je ovaj puta pustiti na stranu, pošto je više smiješna, nego li ozbiljna. Više nas interesu je iz tog članka to, što je taj članak napisan povodom toga, što Pašić pregovara s našim klubom o eventualnoj našoj saradnji u vladi. To sc u tom članku na (početku i ka* žc, a onda se pri kraju resumira sve u ovaj zahtjev: »Sve ovo, čega sc i ovom prilikom dotakosmo, govori u prilog potrebi, da se u državni Ustav unese osnov* na odredba, kojom bi sc zabranile stranke, udruženja i ustanove na vjerskoj osnovi u političkom, pri* vrednom i društvenom životu.« Stara pjesma. Mi smo jedna vjer* ska partija i prema tome bruka za dvadeseti vijek. Kao da taj nesret* ni »Trgovinski Glasnik« nije proći* tao ni jednog broja »Pravde«! Kao da nije čuo ni jednog jauka musli* manskog kroz ove dvije godine da* na, u kojima su grozno stradali pri* stalice j e d n e vjere! Ta razumite to već jednoć, braćo hrišćanske vje* re! Nas je ujedinilo u vjersku parti* ju to, što nam zakon nii vlast nije mogla da pruži dovoljno zaštite, a Vi sada predlažete, da nam taj isti zakon i vlast, i prije nego nam sc praktički i stvarno a nc samo Usta* vom osigura vjerska ravnopravnost, zabram organizovanje na vjerskoj bazi. A ko bi mogao i po kojem zako* nu zabraniti nama, da dižemo svoj glas proti nepravdama, ako se te budu i dalje dešavale jedino pripad* nicima jedne konfesije!? Jer napo* kon ako bi sc i izglasao jedan.takav zakon, koji čovjeku onemogućuje slobodno poi'iti'čko opredjeljenje, pa makar to bilo i na vjerskoj bazi, mi možemo da promijenimo svoje ime, ali će opet naši članovi biti mu* slimani i to samo muslimani i to sv : dotle, dok se vjere ]>otpimo ne iz* jednače ne samo i? pisanom Ustavv, nego i u društvu i u svim državnim institucijama. „Mist izdao mushmnnB“f »HRVATSKA SLOGA« DEZA VUIŠE SAMA SEBE NAKON DVA DANA. »Korkut izdo muslimane!« Tako su se drečiCi u koru raznašači »Hr* vatske Sloge« od 2. ov. mj. Na 3. ov. mj. čula se opet kroz čaršiju ta dje* čurlija sa vikom: »Korkut proti” Spahe i Urasnice«. Jednog smo dje* čaka pitali, zašto tako viče, i odgo* vorio nam je, da mu je tako re* čeno, da viče. Mi smo u prc* šlom broju žigosali već tu beskrajnu demagogiju, a to moraano i ovaj pi * I i I I I i aga kao vođa jednog malog odjeljc* nja Sarajlija pade kraj Kaknja 15. augusta 1878., gdje je i pokopan, a Mehaga ostavi Bosnu nakon okupa* čije i pobježe s plevaljskim mufti* jom u Tursku. Iza Muhamcdage ostala su dva si* na Salih i naš Hadži Asim. Mevlana Hadži Alsim rodio sc n Sarajevu početkom 1866. godine. Prvu vjersku naobrazbu stekao jc pred Topabhodžom (Lećo) u Be* govu mektebu. Više mi je puta merhum pripovijedao kako je učio u i* stoj sobi, koja mu je pripadala u zadnje doba kao imamu Begove džamije. Poslije đčeve smrti i bijega stričeva odvede cijelu porodicu Džafića ujak mu Penjava u Malu Aziju. Na putu se sastadoše sa ami* džom Mchagom. Najprije se nasta­ niše u Incgelu, odavle odoše u Karaafijunhisar i Kjutahiju. Izgubivši u Maloj Aziji i majku ostavi, ami džu i s bratom Salihcm ode u Me­ dinu. U Medini stupi u medresu i tu učaše pred čuvenim alimom šejh Jasin efendijom, rodom iz Misira U Medini je stekao lijepu vjersku i svjetsku naobrazbu i uzeo idžazct Osobito se usavršio u ilmi kiractu i u tome tako daleko dotjerao, da je u Medini bio priznat kao izvrstan •kurrah. Pripovijedao mi je, kako mu je jednoć Scjh Jasin efendija rekao, da izgovara sve glasove kao i rođen\ Arapi, ali mu je »lam« perzijski. Da i to postigne išao je više vremena. za Arapkamn, koje su prodajući ./mlijeko vikale: leben, leben, dok nije i to svladao. (Svršićc sc.) �Bpoi 263 — Broj ta naglasiti, da je to demagogija nap niže vrsti. Jedno pri tome ne pojmu mo: Zar je »Hrvatska Sloga« zaista tako glupa, tc misli, da j c d n i m u# d a r c e m, jednom frazom, jednom bombastičnom 1 a* ži može uzdrmati povjerenje muslv mana u svoje vođe? U jučerašnjem svome broju nam poručuje, da smo trebali pročitati druge hrvatske, srpske pa i. slove* načke novine i da smo se trebali in# formisati u Beogradu o slučaju g. Kotkuta, pa da se ne bi »usudili« napisati! ono, što smo joj napisali u prošlom broju. Demagogija se može pravdati opet samo? demagogijom! Neka nam »Hrvatska Sloga« imenu* jc te hrvatske, srpske i slovenačke novine, u kojima je stajalo, da »Korkut hoće da bude mi* n i s t a r« i mi — ne ćemo povući svoje tvrdnje, da je to ipak dema* gogija onakim načinom proturati te glasine u naš svijet, ali ćemo povući svoju tvrdnju da je to njena iz* mišljotina. Što se tiče tona našeg, ona boljeg i nc zaslužuje. A općeni* to držimo, da je kulturnije i najgrde psovke izgovarati, ali istinite psovke, nego li se drečiti po čaršiji: »Korkut izdo muslimane!« Da našim čitaocima pokažemo jednoć za vazda, koliko treba da dr* žc do vjerodostojnosti informacija »Hrvatske Sloge«, citiramo ove dvi* je njene vijesti, koje su u ciglom razmaku od dva dana izašle jedna za drugom. 1. »Korkut hoće da bude ministar«. »Beograd, 2. ožujka. Jedna malena •čest JMO sa Sakib Korkutom na čelu htjela bi svakako da uđe u vla# du. Kudikamo brojnija čest JMO apsolutno je protivna Korkutovim prohtjevima; osim toga ta je većina upravo bijesna na Korkutaradi n j e g o v a č 1 a n* k a, kojeg je dao štampati bez. zna* nja i odobrenja Kluba. Nezadovolj* stvo je tim veće što se je opazilo, da se je članak neugodno dojmio hr* vatskih narodnih poslanika. Članak ie izašao u »Pravdi«. U njemu Kor* kut inugurira novi kurs sa parolom: »Dalje od Zagreba, bliže Beogradu!« Muslimani osuđuju s ogorčenjem Korkutovu samovolju. Nijesu još stigli svi muslimanski poslanici, pa zato nije još pala definitivna odlu* ka, da li će, ili ne će Muslimani ući u vladu.« 2. »Muslimani i Korkut«. »Beograd, 4. ožujka. Raspitao sam se kod nekoliko muslimanskih po* s anika iz jednog i drugog tabora o aferi sa Sakibom Korkutom, ali sam svagdje naišao na zamjetno rezervi# sa no držanje. Jedan je jedini jasnoosudioKorkutovčla* nak s riječima: »Korkut je taj članak potpisao te ga se prema to* me ne smije nikako uzeti kao miš* ljenje i stajalište našega Kluba, već se ima tumačiti jediino kao Korku# tovo lično mišljenje.« Ostali članovi Kluba o tome ne će da se izjasne; vidi se, da je ta povučenost klubska parol'a. Ni drugi moji kolege — Sr# bijanci — nijesu bili bolje sreće. Prema tome nema javnost tačnih informacija, kolik je i kakav je danas učinak K o r k u t o v a koraka u M u s 1 i* m a n s k o m Klub u.« Držimo, da će naši čitaoci, ako budu i odsele uzimali u ruke »Hrv. Slogu«, da iz nje vide, šta ima nova, imati stalno na pameti, da se ona i opet, ako ustreba, nakon dva dana može sama — dezavuisati. Politithi pregled. Represalije protiv Njemačke. Iz Londona javljaju: Rcuter dozna je iz ■francuskih krugova, da će se protiv Njemačke, ako ne primi međusavez# niskih predloga, poduzeti ove kaz# ne: 1. Polovina carinskih doplataka na robu, što ju izvozi Njemačka u savezničke države, biće zaplijenjeno. 2. Odrediće se carinske granice, ko# je će lijevu obalu Rujne odijeliti od ostale Njemačke. 3. Posjcdnuće nje# mačkih ugljenika na desnoj obali Rajne. 4. Zapljena njemačkih ca# rina. Bitka između Sinnfeinera i polici# sta u Irskoj. Početkom ove nedjelje ПРАВДА* — „PRAVDA Страна — Sirana 3 došlo je između Macrooma i Bally* n a. Njega sam za klevetu i uvredu voarneya u grofoviji Cork do van* časti optužio ovdašnjem okružnom redno oštrog sukoba između polici# sudu. sta i Sinnfeinera. Na otvorenoj cesti Nije istina da sam ja postao za odjednom su počele padati bombe vrijeme okupacije4 milijonerom, ne* na automobile, u kojim je bilo 77 go za to vrijeme ja sam bio interni* policista, a odmah iza toga počela ran u Madžarskoj gdje sam proveo je sa okolnih brijegova pucnjava. . dvije godine. Policisti su odgovarali na pucnjavu Nije istina da je pisac Omerbašić i bitka je trajala 4 sata, Tada su sc okružni sudija, kako isti sebe sa re* jmlicisti počeli povlačiti pred Sinn* ćenim dopisom tretira, još manje feinerima, kojih je moglo biti oko da je on od oslobođenja do danas 300. Pošto je obaviještena vojska, ikakve državne službe dobijao, ako došla je ova sa aeroplanima i topovi# slučajno još nc snijeva da se isti još ma, pa je raspršila buntovnike. Poli* 1 nalazi u službi Austrije, gdje je pro* cisti su imali 8 mrtvih, među kojim veo za svo vrijeme okupacije i koji komandant major Grant i 14 teško i je kao veleizdajnik u teškim naši?n ranjenih. danima kad se Crnogorci vješahu i Nemiri u Indiji. Po vijesti »Daily strijeljahu dobio Austrijski krst Tclegrapha« iz Allahabada došlo jc »Franca Josifa«. u Nankani do vrlo ozbiljnih suko# Zahvaljujem vam gospodine ured* ba. Komesar iz Sekpure otišao je v. niče na usluzi. Naukanu, da povede istragu, ali ni# VeliŠa N. Vučinić, jc pronašao prave krivce sukoba i plemenski kapetan u. penziji. brojne žrtve, koje su pale. U Nauka* Stari Bar, 20. II. 1921. ni su upravo podigli veliku lomaču, na kojoj su spaljeni lješevi. U gra* Statistika naših gradova. Prema du je vladala velika uzrujanost. Ko# dosada objavljenim rezultatima bro# mesar je iz Lahore brzojavno po* ji Sarajevo 58.850 duša; od toga zvao vojsku i odredio, da sc vlako# 28.924 muškaraca i 29.926 žena. Po vi u Naukani ne smiju ustavljati. vjerama ima muslimana 21.308, ka# Tridesetak ljudi je uhapšeno i po# tolika 17,450, pravoslavnih 11.910 i slano u Lahore. jevreja 7.151. Ostali broj stanovni# štva otpada na druge vjere. Mostar ima 16.624 duša, od tih jc 7851 muslimana, 4019 katolika, 4377 pravoslavnih, 1/7 jevreja, 20 grkokatolika, 19 evangelista, 1 bez* vjerac. Smrt raskralja Nikole. Javljaju iz Zagreb broji 108.338 duša; od Antiiba (Rivijera), da je bivši crno* toga spada na vojnička lica 5416 i na gorski kralj Nikola umro. Za upravitelja seoskog kotarskog privremeno odsutne osobe 1790. Mu* ureda u Tuzli postavljen je g. Ah# ških imađe 54.669, a ženskih 53.629. medbeg D e f t e r d a r o v i ć, vla# Po vjeri imade 91.229 rimo#katolika, 294 grko*katolika, 9182 pravoslavna, din savjetnik u Sarajevu. 882 evangelista, 5890 jevreja, i 750 Rješavanje agrarnog pitanja u ka# drugih vjera. Po materinskom jezi* vadarskom okrugu. U okrugu Kava# ku imade 91.927 Hrvata i Srba, 8364 darskom, srezu Negotinskom, nala* Slovenaca, 3378 Nijemaca, 1156 Ma* zi se selo Dragovo koje broji 120 kuća muslimana. Da bi se mogla da# džara i 999 drugih raznih narod# ti izemlja mseljcnicima iz sela Do* nosti. Najnapučeniji grad u Jugoslaviji ljana u okrugu Bregalničkom, povje# jest sa 118.000 stanovnika, rcnik agrarne reforme iz Štipa uzap# zatimSubotica Beograd 110.319, Zagreb tio je preko 1000 dunuma zemlje, 108.338, Sarajevo 58.850 i Ljubljana na koju muslimani iz sela Dragova 53.000. imaju uredne tapije. Da bi odbra# Lječnički honorari. Kako nam jav# nili ovu zemlju, muslimani sela Dra* gova izabrali su jednu naročitu dc# lja Društvo Ijekara za Bosnu i Her# puta čiju, koja je pošla u Beograd, cegovinu prihvaćene su i od Zdrav* da se žali protiv ovog postupka štip* stvenog Odsjeka Zemaljske Vlade odobrene ove takse Iječničke uslu# skog povjerenika agrarne reforme. ge: Pregled u ordinaciji 10—15 dina# Amnestija vojnih bjegunaca. Nj. Kr. Vis. Prijestolonasljednik otpisao . га, posjeta u kući 20—25 dinara, po# je 17. ov. mj. ukaz, kojim se opraš* I sjeta po noći 30—40 dinara. Ove bi taju i predaju zaboravu djela bjeg* takse prema današnjim labilnim pri* stva iz komande i djela predviđena li’kama bile samo minimalne i provi* u § 42. i 44. voj. kazn. zak., a iz# zorne. One ne vrijede za specijaliste vršena u vremenu od 5. aprila 1920. i u njima nijesu uračunata mikron godine do danas od strane onih od# skopska i kemijska pregledavanja, metnika, vojnih obveznika sa terito# kao ni naročiti pothvati. Lječnički rije okruga: beranskog bjelo*polj# honorar imade se odmah naplatiti. Dozvoljeno brzojavljanje. Dozvo# skot, plevaljskog, prijepoljskog, raš# kog, zvečanskog, metohijskog, priz# Ijena je izmjena telegrama između renskog, kosovskog, tetovskog, oh# telegrafskih stanica cijele naše kra# stanicama Zadar, Šibenik, ridskog -i kumanovskog samo iz sre# lievine Siverić, Pag. Tijesno, Knin, Drniš, zova: prešavsog i žegligovskog, skopskog samo iz sreza: kačaničkog Kistanje, Skradin, Benkovac, Obro# vac i Biograd u okupiranom dijelu i bitoljskog samo iz sreza: kičevskog, Dalmacije. — Telegrami upućuju se — koji se najdalje do 10. marta 1921. godine budu svojevoljno predali vlastima. via Spliit—Zadar. Taksa za Zadar kao za Italiju (via direkt), a za dru# ga mjesta kao za unutrašnji promet naše kraljevine. Kongres gradova Jugoslavje, Iz Zagreba javljaju: Na sjednici grad# skog zastupstva iznio je gradski za# stupnik dr. Politeo predlog, da se sa# zove kongres predstavnika svih ve# ćih gradova Jugoslavije. Svrha ovog kongresa bila bi: važna komunalna pitanja, međusobno upoznavanje, u* ređenje općinskih samouprava obzi# rom na zasijedanje konstituante i t. d. Predlog je upućen finansijskom samoupravnom odboru. Ujedno jc iznesen predlog profesora Jelašića, da se izabere odbor, koji će se bri# nuti da sc godine 1925. proslavi 1000# godišnjica hrvatskog kraljevstva. Protiv odmetnika u Crnoj Gori. Iz Beograda javljaju: Ministarstvo unutarnjih djela poduzelo je stroge mjere protiv novih odmetnika u Crnoj Gori. Većina tih odmetnika bi'la je nedavno u zatvoru zbog po* litičkih ili pljačkaških zločina i čim su bB pušteni na slobodu, odmetnu* li su se ponovno. Kotarsko vakufsko mearifsko povjerenstvo u Prnjavoru. Broj 33/21. 0omatB vijesti. Šta kaže »Domovina« na ovo? U »Srpskoj Riječi« od 3. ov. mj. stoje ove riječi: »Da u Južnoj Srbi# j i nisu postojala nikakva ubij a n j a, to će s c v i d e t i b r* zih dana.« — Dakle lažu musli# mani iz radikalnog i demokratskog poslaničkog kluba i sva ona c i t i# rana imena uništenih sefa i po# ubijanih ljudi prosta su izmišljoti# na?! Znali smo, da Bizantinstvo mo# že mnogo, ali da može tako lagati, zaista nismo znali. Ispravak. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. U vašem cijenjenom listu od 8. ov. mj. pod broj 14 (252) o* štampali ste dopis iz Starog Bara na ime Derviša Omerbašića, okružnog sudije, koji datira 15. januara ove godine. Ša rečenim dopisom okle# vetana je moja čast i moje dosto# janstvo, kao i to da sam i a za vrije# me okupacije postao milijonerom. — Dakle: radi odbrane moje časti do sada ni suČim okaljane, a prema za# konu o štampi, izvolite dolje nave# deno publikovati u vašem cijenje# nom listu. Svi navodi Omerbašića od počet* ka do kraja protive mene iznešeni prosta je laž i izmišljoti# prisnati Natječaj. Kod ovdašnje gradske džamije u* pražnjeno je mjesto imama i vaiza, koje bi se imalo popuniti početkom aprila ove godine. Godišnje berivo osigurano je za vrijeme od 3 godine i to po 12.000 K godišnje u novcu od vakufa i ehali# je, te besplatnim stanoim i baščom u naravi. Osim gornje plaće pripada zvanič# niku i pravo pobiranja možebitnog isposlovanja državne potpore koja će se tražiti. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdulje do 20. marta tek. godine priposlati ovome povjerenstvu svoje vlastoručno pisane molbe uz ostala dokazala i svjedodžbe sa kojima bi mogli dokazati svoje uspoeobljenje. Poželjno je, da zvaničnik osim u vjerskom bude i svjetski naobra# žen, te napredan u duhu vremena. U Prnjavoru, 27. februara 1921. Kot. vakuf, mearif. povjerenstvo. MlšBDi, štahori, stjenicB i žohari i i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J0 nk er, Zagreb br. 16. Petrinjkka ul. br. 3. j Mjesni zastupnici traže se! ’ i I ! I i i ! i I Speick safun od t.t. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi DOK ZALIHA TRAJE Albert Abinum trgovina galanteriiske robe na veMks 1KO URA? koja čini trajno vtselje ? Samo Sattnerova ura I Od nikla, ecjeli, »rebra, zlatu, u svakoj Cijeni — i vi ćete biti zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštlne kao ikare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. »ve dobro i Jeftino! Tražite cijeulk od tvrtke Н. u ljiljani broj 706, �SUuua 4 — Отрана „ПНАВДА" — „PRAVDA" - -■ HRVATSKA CENTRALNA BANKA za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. '- - - - - - ' "■ .. Broj кбЗ — Podružnice: Bugojna, Derventa, Mostar, Bos. Samac, Tuzla i Zenica. POZIV na PROSPEKT I. redovitu glavna skupštinu za upis dionica V. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, Povodom povišenja dioničke glavnice: Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu od K 10,000.000 — na H 20,000.000.— koja će se obdržavati na 11. marta 1921. u petak u 2 sata poslije podne Redovita XII. glavna skupština od 15. lipnja 1920. zaključila je povišenje dio­ ničke glavnice i ovlastila ravnateljstvo, da to povišenje provedeu prostorijama kiraethane na ,Benbaši“ sa slijedećim Dnevnim redom: 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. septembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, Izbor nadzornog vijeća. s. Promjena pravila. PRIMJEDBA: gg. dioničari koji žele na glavnoj skupštini prisustvovati umoljavaju se. da u smislu § 28 društvenih pravila barem 8 dana prije glavne skupštine polože svoje dionice ili privremene potvrde na upisaue dionice na blagajni naše središnjice u Sarajeva ili podružnice u Bos. Broda ili Boe, Novom. Ravnateljstvo. Račun razmjere Aktiva Pasiva sa 31. decembra 1920.*) 11.5U0 b Dionička glavnica: I. Emisija: — ii a) uplata 50 uns31.H- 1920. bi y.'V. „ 2.073 650 Mjenice...................... к c) Dažcici: „ 25%,, 9./УШ. „ J ,500.000 750 C00 750.GC0 1 . h к 1,625.854 35 Gotovina..................... Vrijednoeni papiri h 1 к 1 к ’ h II. Emisija: a tekaćiin i privr. гаčanim&.................... 14,7.3.326 91 Oetave..................... 2,444.813 23 uplaćeno do 31.-X. N&fcuur..................... 250.380 70 Otpis........................... 12.580 70 1920. „ 31.1X11. „ Pričuvna zaklada 4,000.000 10,000.000 3,000 000 501.080 Vjerovnici: u tekućim i privr. računi­ ma i ulošci na štednju . 237.800 7,832.2254 3 2,444.816 23 348.826'18 OetavljaČi .... Dobitak.................... 21.126.447 49 2 i, i 26.447 49 i -) sa 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Račun gubitka i dobitka Gubitci Dobitci sa 31. decembra 1920. к ^Th Kamate uložaka . к Ih K 4.278Ј63 . Upravni troškovi: ј od mjenica, tek. čuna i dr. . . i Ratni dobitci: 1 Plaća, doplatci kirija 289,736'38 ostalo ................ Poreai pristojbe i na­ 4.C‘89;28 meti ........................ Darovi u dobr. i kult. evrbo ..... 19.949 — Ih K 'b Kamati: 269.458 06 । provizija i dragi do­ ' Lici .... 410.661 96 313.81466 12.580 70 Otpis od namještaja Ujedno je zaključeno, da se dotadanjih 5 dionica po nominalnih K 80.— stegnu u jednu dionicu po nominalnih K 400.— po komadu iako, da će sve dionice glasiti na nominalnih K 400.— po komadu, keje se mogu izdavati u jednom komadu po 25 d onica, odnosno po 10 ili 5 ili po I dionicu, a osim toga mogu se izdavati i petine dionica po nominalnih K 80.—. Temeljem gornje ovlasti XII. redovite glavne skupštine, te temeljem odobrenja. Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu od 2. kolovoza 1920. VI. br. 1742. stavlja potpisano ravnateljstvo na javnu supskri^ciju 25.000 komada novih dionica po nominalnih K 400.— po dionici uz slijedeće uvjete: v 1. Dosadanji dioničari imadu u prvom redu pra^o opcije i to tako, da svaki stari dioničar može na svakih pet dosadanjih starih dionica po nominalnih K 80.— što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini jednu dionicu po nominalnih K 400.—, optirati po jednu novu dionicu V. emisije po nominalnih K 400.— uz tečaj od K 550.- sa 6% kamata na tečajnu vrijednost cd 1. siječnja 1921. do dana uplate. Nadalje im ade svaki dioničar pravo, da na svaku jednu dosadanju staru dio­ nicu po nominalnih K 80.— što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini patinu dionice, optira po jednu petinu nove dionice V. emisije po nominalnih K 80.— uz tečaj od K 110.— sa 6% kamata na tečaju vrijednost od 1. siječnja 192’. do dana uplateU svrhu izvršenja prava opcije potrebno je, da se uz ispunjeno i vlastoručno ; potpisano upisno očitovanje doprinesu stare izvorne dionice ili stare privremene po­ tvrde o upisu dionica IV. emisije, te da se istodobno odmah i položi po svakoj optiranoj dionici K 550.— odnosno po optiranoj petini dionice po K 110.— sa 6% kamata na ukupni tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Stare dionice, odnosno privremene potvrde IV. emisije, temeljem kojih se vrši pravo opcije, providiti će upisna mjesta štampiijom, da je pravo opcije izvršeno. 2. Uz opciju primati će se istodobno — na eventualno neoptirane dionice — i predbilježba i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 700.— za čitave ; dionice V. emisije sa б®/о kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Iznimno i samo u svrhu, da se sadanjim dioničarima pruži prilika, da : mogu svoj ukupni posjed dionica tako nadopuniti, da im se sve sadanje i kod ove emisije upisane dionice mogu izdati u čitavim novim dionicama po nominalnih , K 400.—, mogu samo dioničari predbilježiti i petine novih dionica V. emisije po no­ minalnih K 80.— uz tečaj od K 140— sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. si­ ječnja 1921. do dana uplate. Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i vlastoručno potpisati upisno očitovanje, te položiti odmah kod upisa za svaku predbilježenu čitavu dionicu po K 700.— od­ nosno, za svaku upisanu petinu dionice po K 140.- zajedno sa 6% kamata na čitav tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. 3. O uplatamc izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat izdanih privremenih potvrda i to samo kod onih upisnih mjesta, kod kojih je upis obavljen. Upisi ili uplate mogu se obavljati osobno ili poštom. 4. Ravnateljstvo si pridržaje pravo podjelbe predbilježenih dionica, te će za slučaj, da potpisalelju bude dodijeljeno manje dionica, nego ih je predbilježio, upla­ ćeni višak povratili. 5. Nove dionice V. emisije sudjeluju na poslovnom uspjehu zavoda od 1 ./I. 1921. 6. Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 7. Sve dionice V. emisije glase na donosioca. 8. Upisivanje počinje dne 15. veljače 1921. a svršava dne 31. ožujka 1921. 9. Upisivanje se može vršiti kod slijedećih novčanih zavoda: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Samcu, Tuzli i Zenici; Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci; Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u B. Brodu; Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu; Trgovačka Banka u Trebinju; Hrvatska Banka u Varešu; Muslimanska Centralna Banka za B. i H. te kod njene pooružnice u Tuzli; Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju; Muslimanska Privredna Banka u Gračanici; Prva Muslimanska Banka u Brčkom; Muslimanska Banka u Banjaluci i njezine podružnice u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu, kod kojih se mogu dobiti i sva dalnja potrebna razjašnjenja. Ujedno potpisano ravnateljstvo oglašuje: 348.326 13| Dobitak...................... 1 679.000 02 679.000'02 1 Ravnatelj: H u selu Omanović, V. Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezlr Ahmetafiević, v. r. 8. ŠeSelj, v. r. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: Pročelnik: Dr. llamdijn Karamehmedović, v. r. SemBudin Sarajlić, v. r. Numan Osmanefendlć, v. r. Edhem ШбакШ, v. r. Ibrahim Mujlčlć, v. r. Odgovcrni urednik/ Ibrahim Muhić. Admbeg Allbegović, v. r. Uzolr Hađžihaeanovlć, v. r. Poziv na izmjenu dionica i privremenih potvrda od nominalnih K 80.-*- po komadu u izvorne dionice po nomi­ nalnih K 400.—. Svi posjednici starih izvornih dionica po nominalnih K 80.— umoljavaju se, da te dionice sa svim nedospjelim kuponima (za god. 1920. i dalje) i talonima, kao i privremene potvrde na upisane dionice IV. i gornje sadanje V. emisije izvole — osobno ili poštom — položiti kod gore navedenih novčanih zavoda u svrhu izmjene u izvorne dionice po nominalnih K 400.—. Kod pologa primit će od dotičnih zavoda pologovne potvrde na ukupni položeni broj starih dionica u izvornim komadima i u privremenim potvrdama, te će odmah iza roka V. emisije — putem istih onih zavoda, kod kojih su stare dionice položili — primiti nove izvorne dionice po nominalnih K 400.— po komadu. Sve pobliže upute glede izmjene dionica daju najpripravnije gore navedeni novčani zavodi. Ravnateljstvo: HrvfltshB Centralne Banke za B. i H. d. d. u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đanlel ćc A. Kajon, Sarajevo^ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/59c4b270d790c7d1f50d91e95276d27d.pdf 9d6538975c99dcb5a092099da2594ad1 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K, 2 — izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 8. marta 1921. (27. Džem-ahar 1339.) Broj 26 (264) Poziv na pretplatu. Naš list stoji već u trećem mjesecu treće godine, a ogromna ve* čina pretplatnika nije još obnovila pretplatu za tu godinu. Isto tako nam veliki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć naroda i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljed momentano teške nov« čane situacije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to smo u pravu, ako ovim javno potsjetimo svakoga, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta dopri* nijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da zamolimo sve naše pri* staže, da bi se u svakoj zgodnoj priiici — sastancima, sijelima, društvi* ma i t. d. — sietili svog jedinog muslimanskog lista. Administracija »Pravde«. „Samouprava" i „taferatija" o nama. Povodom članka Sakiba Korkuta, koji je izašao u beogradskoj »Prav? di«, a koji je otštampan i u našem prošlom broju na uvodnom mjestu, osvrnuli; su se glavni organ radikalne partije »Samouprava« i glavni or­ gan demokratske partije »Demokra* tija« u uvodnim člancima na politi­ ku našeg poslaničkog kluba. Pošto su u tim člancima rečene mnoge ve* oma značajne riječi, to ih citiramo. »Samompravin« članak u broju od 1. ov. mj. nosi naslov »Putem razbio stravanja«. Mi ga djelomično citira? mo i! podvlačimo ono, što nam iz* gleda naročito vrijedno da se istak* ne: »Pismo g. Sakib Korkuta, koje je donela beogradska »Pravda«, a koje je namenjeno i poslato sarajevskoj »Pravdi«, vredno je da se poprati sa jednim malim komentarom. G. Kor? kut'se smatra kao jedan od jačih ličnosti u Muslimanskom Klubu, a njegov uticaj u širim slojevima mu? slimanskog dela našega naroda po? znat je kao moćan i važan. Zato njegova ocena današnje situacije nue od male važnosti, a d r žanje kluba, čiji je on čhn, n e* s u m n j i v o da će dobro d e 1 o? v a t i n a cl a 1 j n i r a z v i t a k d o* g a đ a j a u p г a v c u s r e đ i v a* nja naše d r ž a v e. braća m u s 1 i m a n i i m a j u рта* va da se žal e.« »Demokratijin« članak u broju od 2. ov. mj. nosi naslov »Držanje mu* slimana« i medu ostalim nalaze se u njemu ove značajne riječi (i ovdje podvlačimo, što nam se čini važni? jim): »Priznajemo da je- ovo prvi put što se čuje jedna razumna reč iz ta? bora opozicije. G. K o r k u t j c pr* vi, koji opoziciji doziva, u pamet elementarnu istinu: da ko hoće sporazum ne s m e postavljati u 11 i m a* t u m j o š prenego š t o s e p o č* n e p r e g o v a r a t i. A opozicija: je doduše dizala galamu o potrebi spo? razuma, ali je u isto vreme i zahte? vala kapitulaciju većine. Svaka nje* na grupa i grupica postavljala je diktate i tražila ispunjenje svojih zahteva »od korice do korice«. — G. Korkut uviđa, da se takvim pestup* •kom nepostizava ništa i da mu sli* *mani nemaju interesa da se zadru u ovakvu jednu jalovu opoziciju. Ako je do te uviđavnosti došao i čitav Muslimanski Klub, neće mu biti te* ško izieii na pravi put. A izvan sumnje je da će skupstin* s k a većina učiniti sve što može đ ? m u taj izlaz olakša. Jer niti k o želi, niti je k o* me u interesu, d a m u s 1 i m a* Пе gura u opoziciju.« VTo smo rado dali mjesta gor* njim bratskim riječima i nadamo se, da time u demokratskom i radikal* skom novinstvu otpočinje era pra* vog upoznavanja muslimana i da stara era, kad su te novine mogle katkad da nasjednu nesavjesnim iz? vjestiocima, pada za uvijek u — prošlost. Sve patnje i nepravde od kojih tr? spe muslimani nisu posledica jedne politike koja bi za tim išla, nego lo* gičan ishod današnjeg nesređenog sranja. Onoga trenutka kada se bu* du opazili znaci staložen ja i sređiva* nja, a donošenje Ustava biće poče* tak toga stanja, odmah ćc ot* p a s t i i s v i o n i i z v o r i n e* pravde zbog kojih naša Kongres istočnih naroda « Bahu. Egipatski list »Akbar« prima od svog carigradskoga dopisnika izvje* štaj o kongresu istočnih naroda u Baku. Činjenica što j eevropska štam pa iznijela o kongresu razne neis* pravnošti, koje su sabrane u Carigra* du, ponukala je dopisnika, da se obrati na važno upućeno mjesto.. Koristeći sc svojim vezama sa An* gorom, arapski je novinar razgova* rao sa jednim kemalističkim zastup? nikom, koji je imao veliko učešće na islamsko*boljšcvičkom kongresu. Izvještaj sadržaje potankosti ve? likog značenja. Na kongresu u Baku bilo je 3.200 predstavnika te su do* š’i iz raznih muslimanskih zemalja. Bijahu tu delegati turski, arapski, in* dijski, avganistanski1, perzijski, bu? ; i : j i j I I i I i ! j , ' ' ! barski, samarkandski, taškendski, kavkaski, kineski, sibirski, tibetan? ski, mezopotamski, sirsk i, egipatski, uopće čitav Sredozemni Islam. Po* što su im bile verifikovane iTegitima* čije otvorio je kongres Trimanov, predsjednik sovjeta u Aserbejdža* nu, koji je izrekao jedan govor u turskom jeziku. Poslije njega govo rio je Zinovjcv više od četiri sata, On je prisutnima obrazložio program sazivača kongresa. »Po prviput re* kao je, našli ste se sabrani, pred? stavnici čitavoga Istoka. Svima je vama, poznato, da nevolja ii robo* \ trnje istočnih nareda ima jedini svoj uzrok u njihovoj neslozi u nji* bovom neprijateljstvu. Došao je čas da se svrši ovaj žalostan spor, da se pomirite i pobratimite u interesu za* jedničke slobode. Rusija, u čije ime vam govorim, riješila je strahotne probleme u interesu slabih. Mi zna* mo, da većina vas niste komuniste i da pripadate strankama različitim od naše. Sve to nema značenja. Mi vas ne pitamo, da primite naša na* čela, već jedino da mislite na vašu političku budućnost i da budete sic? žni. Kazat ću vam samo, da se Ru* šija, podjarmljena od kapitalizma, podigla i danas uživa punu svoju slobodu. Uskrsla Rusija gleda sa ra* došću sastanak ovoga kongresa«. Svršivši svoj govor pozvao je Zi* novjev sve delegate da razlože svo* je stanovište prema čitavom pitanju. Zatražili su riječ mnogi govornici i svaki je gfovorio svojim narodnim jezikom. Govori su prevedeni na turski, ruski i na perzijski, koji su jezici bili službeni jezici kongresa. Za vrijeme dskusije ušao je u dvo* ranu Envcr paša kao predstavnik 'mnogih istočnih društava. I Enver paša ;e izrekao dugi govro pozivaju* ći bratske narode na slogu i na za* iedničku borbu protiv ugnjetavača. Poslanik Angore razgovaralo- je sa Enver našom izazvavši njegove sa* moljublje. — Tvoj je život neobičan i mi smo ti jedamput pljeskaiS, drugi put te proklinjali. Osigurao si carstvu us* tav i blagosiljali smo te. Borio si se u Tripolisis i mi smo te poštivali. Za* pleo si nas u evronski rat i mi smo te prokleli. Danas nam se javljaš po drugi puta i o,pet izaziviješ odušev* ljenje tvoga nbroda«. Enver paša se4 nasmije i reče: »Za* ista moj život ne pozna odmora. Tukao sam se kao soldat u Tripoli* su, a onda sam odveo svoj narod u rat, koji je za nas bio nesretan. Po* hjeđeni smo, ali pitanje još time ni* je- riješerćo. Kad' će biti učinjsno sve ono, što sam ja sa drugima u* govono, orosuđivat ćete onda. Ako u vidite da sm o izrabili vaše povje* rtnje, možete da nam sudite. Sto se mene tiče ja se to^a- ne bojim. Na* šao sam se -i brcdolomstvu, padao sam sa aeronhna, bio sam kroz mje* sece i[ tamnici i već sam se pomirio s mišlju, da ću iščeznuti. Rat me dr* ži daleko cd mojih, moja se famili* ja nalazi u Berlinu i ja živim ovdje sam nosred rata, svaka moja misao i svaka moja akcija bit će- turska do* movina. Budućnost je puna nade«. Poslanik pripovijeda dalje, da je govorio s mnogim predstavnicima i našao sve u odlučnoj volji i u osvje* dočenju <o potrebi rada. Svi su mu izjavili, da i narodi dalekoga Istoka žive u groznici nove agitacije i svi čekaju odluke i odredbe kongresa u Baku. U historiji Islama ovaj kon* gres čini jednu od najv^iijih stra* nica. Rastepeni i razdvojeni narodi upoznavaju ss i uvažavaju mržnjom i drugim zaprekama. Neznanje, ko* je je vjekovima zasljepljivalo na* rdde Istoka, nestalo je pred svjetlom iz Bakua. U Baku su mnogi delegati dalekih zemalja mogli da konsta* tuiu, da narodi srednjega Orijenta, nekada mjesta stare civilizacije, ni* su mrtvi, kao što su već to razglasili evropski kolonizatori već su živi, snažni i puni želje da se oslobode. Mnoge su mrene pale za uvijek s njihovih očiju. Izvještaj svršava ova? ko: S ovoni mišlju i s ovim osvje* dočenjem otišli smo sa kongresa u Baku,, koji je fonmulovao i uredio program zajedničkoga rada za bu* dućnost«. (»Riječ«). Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. Primjeri. 7. Salihaga sjedi u svojoj magazi bri* žan i zamišljen. Prije nekoliko da* na izgubio je na nekoj robi jednu stotinu hiljada kruna, a odmah po? slije na licitaciji jedne kuće namc ćahu se na nj’ neki mu »ahbabi« i stane kuća na njemu za veliku čije* nu, mnogo veću, nego što bi i nova kuća vrijedila. Starog trgovca ipak to boljelo a osobito što su ga bajagi ahbabi nasamarili... Uđe mu nenadano sin, đak više gimnazije, u magazu. Pozdravivši g* ca, metne sin stidno preda nj’ na sto savijen papir i reče: »Evo, oče, dobio sam svjedodžbu za I. semes* tar!...« Salihaga ozbil jno uzme svjedodžbu, pomno je pregleda i za. čas mu sinuse blage i vesele crte pa naboranom licu. Ustane i privije si* na sebi i poljubivši ga u čelo, reče: »Tvoj mi je napredak, sine, najbolja razgala u životu!« 8. Mehaga sjedi sam u svom trgo? vagoni dućanu i šije haljine. Neo* bično bilo vidjeti trgovca-, da se ba* vi kojim zanatom. »Šta to, Mehaga?« »Česatluk. Nema rada, a ja ne mogu besposlen da sjedim«. Učitelj. Prije dvije godine. Iz »Pravde« od 8. marta 1919. god: »SRAMOTA 20. VIJEKA. Iz Gornjeg Vakufa dobili smo o* vaj brzojav: »Pošto je upravitelj is* postave Gusković naložio žandari* ma, da vode istragu proti provađa* nja naše organizacije kao bunjenja, nije nam moguće provesti popis čla* nova. Odbor.« Na trećoj stranici (dopis iz Ro* gatice) bilo je zaplijenjeno ovo: »Kad je 1914. u Rogaticu unišla srpska i crnogorska vojska ubijeno je na kućnjem pragu bez ikave kriv* nje 244 muslimana i muslimanke, a odvedeno u taoce 107; dočim je, kad je austrijska vojska iste godine uni* šla u Rogaticu, ista poubijala 107 Srba. Svi ovi muslimani izginuli su usljed podgovora svojiih komšija, što su mnoge sudbene istrage dokaza* lc. Ima mnogo slučajeva, gdje su muslimani te godine umoreni, a nc strijeljani, pa ipak, muslimani premda su mogli — na s.ičan način ni jesu pokazali ni jednog slučaja osvete. — - Isto tako za palje* vine. Osim toga ističemo, da se sa* da od muslimana nemilice kra^e i otima hajvan, a uvijek se ističe: »To ste vi 1914. god. od Srba up* ljačkali«. Istina je naprotiv, da su rogatički pravoslavni sav musliman* ski mal (hajvan, ovce, konje i kućni namještaj) otjerah 1914. godine, kad su otišli sa srpskom i crnogorskom vojskom. Sada im nije pravo, ako je koji musliman, koji je 1914. imao preko 100 grla hajvana — nabavio što^ bilo od hajvana, nego odmah nađu jalanšahite, a žandari su od* mah gotovi, da bez sudske istrage i odluke odmah dadu dotičnom pravo* slavnom »prepoznati hajvan«. �Слпзна 2 — Strana „ПРАРДА* - „PRAVDA* Bilješke. I mjestiti je sa pojmom slobodni zemljišni posjed), kao da dakle ima neke razlike između posjeda S. S. kod Samca kupljenog prije tri godine od jedne banke, inače pot* Bratske i patriotske riječi. Lred* ništvo »Jugoslavenske Njive« pro* puno slobodnog od kojekakvih pratilo jc jedno pismo iz Amerike, kmetskih veza i recimo stotinu po* koje jc odštampano u njenom o. sjeda g. Nikole Pašića i drugih po broju od ove god., ovim iskrenim п* Srbiji, koje ta gospoda također ne jecima: »Dok Nijemci u nas osniva* izvolijevaju vlastoručno obrađivati! ju kulturna udruženja, dok se tuđi Zašto to »naročito« za nas? Budite, jezik drsko širi po centrima naše dr* gospodo težaci, bar konzekventni i žave, naročito Zagrebu zar kao kad tražite nešto, tražite to jednako demonstracija protiv pravoslavnih za cijelu kraljevinu? (Školske zgrade ratni plijen? »Pri* Jugoslovjena, — dok vlada ne predu zim a najradikalnije vredni Glasnik« u Skuplju javlja u mjere, dabar on i m n a š i m broju od 1. ov. mj. slijedeće: »Povodom češćih raspri oko svo* muslimanima koji os t ad о» š e n 2 rođenoj grudi, o s i g u* jine pojedinih zgrada kao i povo* r a prava čovjecija. dote se posve* dom traženja u nekim mestima na* dnevno t’suče i stotine tisuća jugo* ših sugrađana muslimana, da se za slovjenske djece otuđuju u kraju njihovu decu stave na raspoloženje školske zgrade, koje su oni, kako ve* zapadno*ugarskih Hrvata, oko Ce# lc, podizali za vreme • turskog reži* lovca, u »Veneciji Juliji«, u Maloj Aziji, na beskrajnim teritorijalna ma u ovim krajevima, kao i povo* dom potrebe da se iz bliže reguliše anglosaske rase i u Južnoj Americi.« Za nas su te riječi, rečene sa tako, nastava u muslimanskim odelenjb ma narodnih škola g. ministar pro* ozbiljna i duševno visoka mjesta, svete doneo je ovu odluku: kao jedna jaka sunčana zraka, koja 1. Školske zgrade, koje su zlužile je našla puta do nas kroz gustu ta* za ovu celj do 1921. godine, progla* mu, koja nas je dosada obavijala. šene su odlukom Ministarskog Sa* Zahtjevi bosanskih težaka. I1 Sa* veta 1912. godine kao ratni plen i rajevu je počeo da izlazi »Težački razdrljene su pojedinim ministar* Pokret«, list Saveza Zemljoradnika stvjma: prema tome zgrade za mu* u Bosni i Hercegovini i u svome 1. shmansku decu imaju podići i izdr* broju je iznio »naročit e« zahtje* žavati dotične školske opštine po ve za Bosnu i Hcrcegovlinu, koje je. čl. 13. i 14. zakona o nraodnih ško* zemljoradnički klub postavio za ula* lama. zak u vladu. Prvi im je zahtjev, da 2. Rad po muslimanskim školama se obustave sve agrarne parnice i iz# pregledaće dotični škol. nadzornici, vršenja izrečenih osuda do konac* a odrediće se i naročiti nadzornici, nog rijesenja agrarnog pitanja; da kojti će pored ostalih kvalifikacija se strogo provode naredbe o zabrani morati znati i turski jezik. prodaje beglučkih zemljišta i šuma 3. Nastavni program iz religije za i o držanju beglučkih zemalja, t. j. muslimansku decu kao i kvalifikaci* da ih do konačnog riješen ja agrar* ’ je veroučitelja prapisaće se naknad* nog pitanja rade težaci, u čijim su j no u sporazumu sa ministarstvom rukama danas i t. d. Od drugih kul* vera.« turnih zahtjeva njihovih treba spo* menutii da traže osnivanje »prirod* no*matematičkog odsjeka filozof* skog fakulteta u Sarajevu«, u vezi sa postojećim m u z e u mo m — ih koju drugu školu (znate, kad Kreševo, 27. februara. imamo već muzeum, možemo lako Mi smo do nedavno imali kotar* u njeg smjestiti i matematiku, a baš ako ne ide, onda — što bilo!) Još ' skog (fojničkog) predstojnika mu* jedan njihov zemljoradnički slimana g. Abdurahmana Begića. On je bio trn u oku ovdašnjim ka* zahtjev glasi ovako: »Da se pravo* tolicima, jer nisu mogli da mimo slavni svestenici u eparhijama tuz* lansko*zvorničkoj, banjalučkoj i sa* njega otimaju muslimanska dobra. Rovarili su protiv njega, gdje su sti* rajevskoj izjednače u plati i dnev* nicama sa sveštenicima ostalih e* gli i uspjelo im je: Begić je premje* šten u Sarajevo, a na njegovo mje* parhija.« U ostalom to se potonje nas nimao ne tiče, a i njihovi za* sto je došao neki dr. Seksa, a s njim i belaj po muslimane: Odmah čim-je htjevi u .pogledu begluka nas nima* došao, počeo je bagatelisati musli* lo ne čude: Bože moj, težaci su i ne* ma im ništa slađe nego sticati zem* mane. Indirektno je sokolio- katoli* Iju i svojom je zvati. Sto nas čudi, ke, da slobodno otimaju slobodna jest to, što naglašuju, da su to nji* zemljišta muslimanska. Radi toga i hovi »naročiti« zahtjevi za Bo* uopće radi drugih njegovih postupa* ka prema muslimanima, otići će o* snu i Hercegovinu. Kao da između onog »begluka« (tu bi riječ već jed* vih dana predstavka ministarstvu u noć trebalo izbaciti iz javne disku* Beograd. Đa je on čovjek na svom mjestu, sije, jer kod neupućenih izaziva po* trebao bi stišava ovaj razdor među sve netačna predubjeđenja i nado* И1 dopisi. POPUSTA K. Hadži Hat z Osim et Džafić. (Svršetak.) U Hedžazu je proživio sedamna* est godina, upoznao Arape, njihov život i običaje kao rijetko koji sin Hcrccg*Bosne. Proputovao je bivšu evropsku Tursku, Malu Aziju, Siri* ju, Palestinu, Egipat i Hedžaz. Mili* na je bila slušati, kad bi o ovim kra* jevima i svojim doživljajima stao pripovijedati. Prošlost arapsku po* zna vaše bobe od mnogih učenih A* rapa, з. isto tako i literaturu arapsku. Biografije istaknutijih Arapa u pro* šlosti i sadašnjosti i njihova djela žmađaše merbum —■ što je riječ u malom prstu. Voliio je i prošlost Bo* sne. Znao mi jc više puta reći: »Sad sam ja tebi dosta pričao o Arapi* ma, a de ti meni sad nešto reci o našim starim! I kako se znao zano* siti za arapsku prošlost; znao bi se anijeti' i* za našu, čiji je eto i on : ada jedan dio. Čini mi se, da je nakon odlaska iz Bosne došao ovamo po bedeluk prvi put 1900., a onda 1901. Godine 1902. dođe ovamo stalno, tc bi 19. rama* zana 1320. (1902., 19. decembra) i* menovan imamom Begove džamije. i I I ' i : ; Bnoi 264 Broj nasljednik su punoljetni u 18. godi* ni. Kraljeva ličnost je neprikosno* vena, te mu se ne može ništa u od* govornost staviti, nriti kralj može biti tužen. To vrijedi -i za kraljevo privatno imanje.« Prima se većinom glasova. 32. -član (o nasljedstvu u kraljevskoj porodici): »U kraljevini SHS vlada Petar 1. Kara* đorđević. Kralja Petra nasljeđuje prijestolonasljednik Aleksandar i njegovo muško potomstvo po redu prvorođenja. Kad kralj nema mu* škoga potomstva, onda će odrediti sebi nasljednika iz pobočne linije uz pristanak narodnoga predstavništva; za to je potebna polovica plus 1 od cjelokupnoga broja narodnog pred* stavništva.« Prima se većinom glasova. 33. član (k o sastavlja kra* 1 j c v s k i dom): »Kraljevski dom sastavljaju kraljica supruga, živi preci i potomci u pravoj liniji sa su* prugama, rođena braća sa supruga* ma i sestre kraljeve. Odnose i polo* žaj članova u kraljevskom domu odredit će posebni« statut, koji se ima uzakonti. Ni jedan član kraljevskog doma ne može biti ministar, niti član narodnog predstavništva.« Prima se većinom glasova. UNUTARNJI. 34. član (kraljeva zaklet# SHiijama debata u Ustavnom od* va): »Kralj polaže pred narodnim boru. Ovaj odbor u potonje doba predstavništvom zakletvu, koja gla* veoma brzo radi. Redom se primaju si: Ja (N) stupajući na prijesto kra# član za članom gotovo bez ikakve Ijevine SHS i primajući kraljevsku diskusije. Interes javnosti naravno vlast zaklinjcm se svemogućim Bo* da je usljed toga oslabio. A na kon* gom, da ću čuvati jedinstvo naroda cu težište leži u samoj konstituanti, i nezavisnost države i cjelinu držav* koja ne mora primiti ono, što U* ne oblasti i da ću ustav nepovredan stavnii Odbor primi. Stoga ćemo se držati, da ću po zakonima vladati i i mi zadovoljiti, da nastavimo jedno!* da ću svim svojim težnjama dobro stavno citiranje primljenih članova: naroda pred očima imati. Tako mi 26. član (o k r a 1 j e v o m p г a v u Bog pomogao. Amin.« amnestije): »Kralj ima pravo Prima se većinom glasova. 35. član (kraljev z a s t u p* amnestije za političke i vojne krivi* ce. Amnestijom sc nište pravne po* n ik); »Kralj boravi stalno u zemlji. sjedice kažnjivih djela, ali se njo* A|ko se pokaže (potreba, da kralj me ne mogu vrijeđati prava privat* ide iz zemlje na kraće vrijeme, za* nih lica na naknadu štete. Amnesti* stupa ga po pravu nasljednik prije* ja se može dati prije početka krivič* stolja. Ako nasljednik prijestolja nog postupka, u toku postupka i po* nije punoljetan, ili je spriječen, za* slije izvršene presude. Amnestija je stupat će kralja ministarski savjet. opća ili pojedinačna. Za amnestiju Zastupništvo se vrši po upucima, ministara potreban je pristanak na* I koje daje kralj u granicama ustava. rodne skupštine, ali se ona ni u ko* To vrijedi- i za slučaj kraljeve bole* jem slučaju ne može dati ministri* sti koja ne stvara kraljeve nespo# ma prije izrečene presude. Kralj ima sobnosti. Zastupništvo ministara pravo pomilovanja. On može dosu* može trajati najdulje 6 mjeseci. Po đenu kaznu oprostiti, smanjiti i u* isteku toga roka stupaju u krijepost blažitL Ovo ne vrijedi za djela, kaž* odredbe o namjesništvu«. * njiva samo po privatnim tužbama.« Prima se većinom -glasova. Ovaj je č,an primljen većinom 36. član (o namjesništvu): »Kraljevska se vlast vrši namjesni* glasova. Ćlan 27.: »Kralj predstavlja drža* štvom: 1. kad je kralj maloljetan; vu u svim njenim odnosima s tuđim 2. kad je zbog duševne ili tjelesne državama; on oglasu je rat i zaklju* nesposobnosti trajno spriječen, da čujć mir. Ako zemlja nije napadnu* vrši vlast. O početku i prestajanju ta ili joj rat nije oglašen od koje namjesništva riješava narodno pred# druge države, za oglas rata potreban stavništvo tajnim glasovanjem. Kad ministri nađu, đa nastupio slučaj je prethodni pristanak narodnog kraljeve nesposobnosti, oni to saop* predstavništva.« čuju narodnom predstavništvu za# Prima sc većinom glasova. 31. član (o punoljetnosti jedno sa mišljenjem trojice liječnika kraljevoj): »Kralj i prijestolo* uzetih s domaćih medicinskih fakul# muslimanima i katolicima, a on ga baš raspiruje. Osim njegovih stvarnih nekorekt* nosti to je čovjek i neotesan. Na raspravama ima običaj, da psuje Bo* ga. To se je na pr. desilo bivšem krc* ševskom podnačelniku g. Fejzagiću na raspravi kod dra Sekse, koji mu nije dao ni da govori, nego ga uz »Marš« i opsovavši mu Boga izbacio napolje. Tome neotesanom činu pri* sustvovalo jc i više seljaka. Ovakove riječi koje on upotreb* (ijava stalno samo prema muslimani* ma, čuju prisutni seljaci, džematba* šc, knezovi i misle posve ispravno, da im taj predstojnik ne će braniti ni pljačke od onoga, na kog on sam napada psovkom. Tako je došlo do mnogobrojnih uzurpacija beglučkih (potpuno slobodnih zemljišta) mu* slimanskib. koja su sami vlasnici so* bom obrađivali. Ako on nastavi ovako, činimo ga odgovornim za svaki nemio doga* daj, koji bi se mogao dogoditi. Prijatelj iz Kreševa. PolitlCbi pregled. i I ј ј i i i ' I i u kome svojstvu ostade sve do ! smrti. U ono doba bijaše u jeku bor* ba za vjensko*prosvjetnu autonomi* ju, u koju stupi i Hadži Asipi. I na* kon njena dovršetka bi on izabran u prvo vakufsko*mearifsko povjc* renstvo za grad Sarajevo. 1 kao član ovog povjerenstva lijepa je hizme* ta učinio svome miletu. Za vrijeme । lanjskih izbora oba’ puta je bio pro* ; ti poništenja njihova. Dok su se u ratno- vrijeme otva* i rale slične ustanove Gazinu im are* i tu, bivša vakufska uprava zatvorila je ovu humanitarnu ustanovu i ovim nanijela silnu štetu Gazinoj murte* ziki. Njegova jc zasluga, da je imarc makar djelomično počelo i opet ra* diitt Umi kiraet bio je kod nas posve zapušten. Hadži Asim ga je oživio i lijepo podigao. Danas imamo li* iep broj onih, koji su pred njim izu* čili kiraet, a Redžebašić, muftijski tajnik u Tuzli, i Hafiz Hamdi ef. Berberović svršiš© pred njim i vu*, i džuh i uzeše idžazet. Više godina { predavao je ovaj predmet u bivšem ‘ dar*ul mu; minu, a i -u okružnoj . jmedresi cd njena osnutka do. pod kraj 1920., kad napusti ovaj zavod, jer rijaset i vakuf ne htjedoše da ga plate kao ostale izvanredne nastav* nike. U oba ova zavoda radio sam kao izvanredni nastavnik, pa znam ovo: Mcrhum jc bio vrlo dobar i marljiv nastavnik, pa kako jc znao ■odvojiti srca odraslih, isto je to u* mio i kodi talebe. Ona sitna dječi* ca u okružnoj medresi veselila su mu se kao i rođenom ocu, a on im ga je zaistal i mogao nadomjestiti. Rijetki su nastavnici, koji umiju ste* ći privrženost svojih đaka, kao što je on umio. Isti jc bio i napram kole* gama. God. 1508. izdade Mustafa Puška »Tedživd« u hrvatskom prijevodu s mnogim stvarnim pogreškama. Dža* fić kao stručnjak napisa opširnu i objektivnu kritiku na arapskom je* ziku, koja izađe kao prilog 44. bro* ja »Musavata«, a datirana je 11. še* vala 1325. (1908.). Prigodom instalacije reis*ul*uleme Hadži Mehmed Džcmaludiin ef. Ča* uševića proučio jc Hadži Asim hud* bu u Begovoj džamiji- po arapskom načinu e atom u ruci. Svečanijeg momenta odavna nije upamtilo sa* rajevsko građanstvo u ovoj džami* ji. I đa se koji Arabija zadesio pri ovoj zgodi, zaista bi mislio, đa je u svojoj domovini. Mcrhum je bio upravo strastven sakupljač maraka. Ovim se počeo baviti još ui Arabiji. I ničim ga nije* si mogao tako razveseliti, kao kad si mu dao koju rijetku marku. Nje* gov album ima dosta veliku vriijed* noBt Uz ovo ostaje krasna bibliote* ka po izbor djela arapske i turske književnosti. I to je sve! Spomenuti mi je još, da je bio derviš halidijskog tarika i da je kao takav neko vrijeme ravnao tekijom na Bentbaši. Kako je bio poštovan u narodu najboljim je dokazom dan 18. ovog mjeseca, kad ga snesosmo pred dža# miju i odatle otprat-ismo do hlad* nog groba. Brojnije dženaze Sara* jevo nije odavno upamtilo, a bilo je svijeta iz svih slojeva našeg naro* da. Njegovom smrću razja i opet je# •dna praznina ui i onako proređenom redu naše dmije, koja se neće sko* ro popuniti. Hadži- Asim je bio vr* lo pobožan čovjek, a uz to liberalan tako, da to svojstvo možemo samo poželiti kod ljudi njegova kpva. Njegovom smrću gubi porodica oca, đaci okružne medrese oca i na# stavnika, zbor iskrena kolegu, dže* mat imama, a grad Sarajevo jednog od rijetkih građana. Neka ovi reci budu trajan sporne* nik njemu kao alimu i posljednjem članu slavne porodice Džafića! ; Rahmctdlahi alejhi rahmeten va* sida! Sarajevo, 27. februara 1921. H. Kreševljaković. �Bpoi 264 — Broj гПРАВНЛ* — „PRAVDA" teta. Na isti sc način postupa, kad rimenti doveli ostale narode i neka Brleći kot. sudu u Foči; prislušnika je U pitanju nasljednik prijestolja.« ih prepuste drugima, jer Amerika Asima Ugljena, fod okružnog suda nije za njih plodno tlo. Prima se većinom glasova. kotarskom sudu u Mostaru; šer. vje? 37. član (koimapravonana* Grčka se protivi istražnoj konu? žbenika (Osmana Ahmića od kot. m j e s n i š t v o): »Namjesništvo šiji. Grčki ministar predsjednik Ka? suda u Ljubuškom kotarskom sudu vladara pripada po pravu nasljedni? logeropulos predao je konferenciji u Konjicu;, šer. vježbenika Mehme? ku prijestolja, ako je punoljetan. A? u Londonu jednoglasan zaključak da Ibiševića od kot. suda u Foči ko? ko nije punoljetan i ne može pre? grčke narodne skupštine, u kojoj se tarskom sudu u Bos. Novom. ma načelima člana 36. da vrši namje? protestuje protiv namjere, da sc u Čestitamo! Naš prijatelj Hakija sničku vlast, narodno predstavnik Smiirnu i Trakiju pošalje istražna Begović, trgovac iz Bileće, vjenčao • stvo: bira u zajedničkoj sjednici o? komisija. Ovi zaključci se upiru na se ovih dana sa vrijednom gospođi? biju domova tri kraljeva namjesnik to., da bi taj prihvat značio odreći se com Ruhijom, kćerkom uglednog ka, koji se namjesnici biraju na ček svih prednosti, koje je Grčka dobila građanina Avdagc Kurtovića iz Tre? i tiri godine poslije kojega roka u sili? sevreskim ugoMorom. Turska dele? binja. Mi mladom paru u novom ј čaju da namjesništvo mora da se gacija obznanila je zaključak turske bračnom životu želimo svaku sreću, I produži na nc manje od godine da? narodne skupštine u Angori, koji divili mladenci! na, dolaze ponovno na izbor na go? prihvaća istražnu komisiju, ali zah? Dječaci za »Gajret«. Učenici nar. dinu dana, a ako duže treba, na iz? tjeva, da se povede oštra kontrola i skote u Prozoru sakupili su me? bor na četiri godine. Namjesnici da sc spriječe nasilja s^ strane Gr? osn. đu sobom kao prilog za Gajret K 39, mogu biti samo oni rođeni Srbi, Hr? ka, koja su već započela. koju su svotu poslali našoj upravi vati i Slovenci, građani kraljevine užasne borbe u Firencu Iz Firence uz propratno pismo slijedećeg sadr? SHS, koji imaju 45 godina starosti i javljaju: Posljednji sukobi u gradu žaja: više obrazovanje. Prije nego što uz? i okolici bili su strahoviti. Grad je »Milo naše društvo »Gajret«! mu kraljevsku vlast u svoje ruke, posjela vojska. U Tondinu su fasi? Čitajući po novinama, kako se sti podigli barikade i skrivili više po? namjesnici će pred narodnim pred? svak zauzima za naš mili »Gajret« stavništvom, koje ih je izabralo, po? žara. Vojništvo je pucalo iz mašin? i svak ga pomaže kako može i koli? ložiti zakletvu, da čc kralju vjerni skih pušaka i topovima moralo da ko -može, pa odlučismo eto i mi uče? biti i vladati po ustavu i zakonima razori barikade. U Fiorentinu ubili nici osn. škole u Prozoru, da i mi su fašisti više komunista. Na više šta između sebe saberemo i pošalje? zemlje.« mjesta došlo je do bojeva s vojskom mo. Mi priznajemo, da je taj naš Prima se većinom glasova. i do požara. U Dijetra Arena morali darak malen, jer naši roditelji nisu VANJSKI. su vojnici topovima rušiti barikade. tako bogati, pa Bogme ni prosvjeće? Hardingove prve riječi. Prilikom Osobito težak boj bio je u Skandići, ni kao u drugim mjestima naše do? svoga nastupa upravio je novi pred? gdje su komunisti najprije protjerali movine. sjednik Sjedinjenih Država Har? vojništvo, koje ih je tek topovima Slijedi 10 potpisa.« ding na američki narod spomenik moglb svladati. Vojska je morala is? I naši mališani sh vataju duh dana? paliti oko 3000 metaka iz topova. šnjeg vremena, dok starija na žalost cu, u kojoj ističe, da je Amerika za vrijeme rata i nakon njega kroz čik Ubijeno je 16 ljudi, ranjeno 300, a u nekim mjestima ni »Gajretove« tavo vrijeme zadržala svoju civiliza? uapseno 700. Borbe su se vodile kao zabave ne posjećuju. čiju. Sloboda i civilizacija dvije su u ratu. Sređivanje u Južnoj Srbiji. Kako O nemirima u Trstu. Iz Trsta ja? nerazdruživc stvari. Najbolje jam? iz Beograda javljaju prijavilo se do stvo za napredak Amerike je sistem vljaju: Uprava brodogradilišta di vlade, kako su ga današnjim Ame? S. Marko jav'ja, da je usljed požara sada u Južnoj Srbiji 2000 odmetni? rikancima namrli njihovi očevi. Sav i nastalih velikih šteta u radionicama, ka. To se ima pripisati objavi mini? moralm i materijalni napredak repu? rad na dulje vremena nemoguć, pa starstva unutarnjih djela o pomilo? blike dokazuje njihovu političku je škver radi toga na dulje vremena vanju. Pitanje uvoznih carina i poreza na mudrost. Politika nemiješanja u prk zatvoren, a svi radnici otpušteni. poslovni obrt. Iz Beograda javljaju: like ostalih država tako se je poka? Uslijed toga ostalo je 2.000 radnika U ministarstvu održana je zala isvrsna, da se ni u buduće ne* bez posla. Nanesena šteta je ogrom? konferencija, nafinancija kojoj se pretresalo na, te se veličina još ne može tačno ćemo miješati u unutrašnje poslove drugih država, u čije se narode po? odrediti. U utorak su fašisti zapalili pitanje uvoznih carina. Pošto su sa? isllušani (referati delegata ministar? uzdajemo, da imadu toliko sposob* nekoliko zgrada kod Svetoga Roka. stva financija, direktora carina Ku? Iz osvete radi toga pokušali su rad? nosti, da vladaju sami sobom. Har? i načelnika ministarstva trgovi? ding se je izjavio protiv ofenzivnog nici da zapale vilu zanovjednika trš? kiča ne i industrije Savića, riješeno je, da duha, koji još uvijek vlada među ev? ćanske luke, ali su vatrogasci požar se od svih komora u zemlji zatraži spriječili. Uspjelo im je da zapale ropskim velesilama, a na mirno ri? mišljenje o carinama na predmete, jesenje svih sporova. Naglasio je vilu Gesti. Učinjena šteta iznaša o? koji spadaju interesnu sfe? potrebu što skorije obnove, ali je ko 200.000 kruna. U radničkim kru? ru, obzirom unanjihovu popravak kurza di? govima postoji nada, da će sada na? medno najavio, da Amerikane* nara i uopće na državne interese. če pristati na anuliranje stati mir i da će rad u brodogradilištu kon toga će ministar financija Na? po? ratnih dugova. Zatim je naja? opet započeti u petak. Upravljeni su novno ispitati ovo pitanje, da se o brzojavi za posredovanje centralnoj vio reformu carinske tarife i akciju njemu donose definitivna odluka. U za proširenje američke trgovačke flo? vladi. N jemačka ne može primiti Ion? vezi je s tim i pitanje revizije poreza te. Štoi se tiče nacionalizma izjavio na poslovni obrt, ali tako, da pred? je, da su Sjedinjene Države bez i-? donske uslove. Iz Berlina javljaju: viđena suma poreza ostane ista, a kakvih- predrasuda u nacionalnom I Pod vodstvom državnog kancelara da se samo pojedini stavovi snize ili pogledu i da neće ni jednom narodu I održana je upetak poslije podne povise. dati povoda za rat. Sjedinjene Dr? I konferencija stručnjaka o gospodar? Uredba o ženskim radničkim ško? žave se neće dati voditi osjećajima skim posljedicama, koje bi nastale lama. Iz Beograda se javlja: Mini? osvete, jer nikoga ne mrze i ne sa? ako Njemačka primi uvjete london? starstvo trgovine i industrije izradim njaju o osvajanjima, a ne diče se ni ske konferencije. Stručnjaci su izra? lo je uredbu o ženskim radničkim velikom spremom za rat. Bude li A* žili jednoglasno mišljenje, da bi te školama, koje ovo ministarstvo sub? posljedice bile katastrofalne za go? vencionira, a ima ih 96 u našem kra? mcrici ipak jednoć protiv njezine volje narinut rat, nada se predsjed? spodarski život Njemačke, tako da Ijevstvu. nik, da će se naći načina, kako da vlada ne može da promijeni svoje Novi nacrt za polaganje učitelj? se sile svakoga Amerikanca sjedine stanovište o uskrati potpisa. skih ispita. Iz Beograda se javlja: u zajednicu, da Amerika tijelom i Glavni prosvjetni savjet održao je dušom, svim materijalnim i moral? sjednicu, na kojoj je usvojen novi nim sredstvima, ustane na obranu nacrt pravila za polaganje učiteljskih svoje zemlje. Sjedinjene Države ispita. Po ovome nacrtu dijele se is? spremne su, da se na jednoj konfe? piti u dva dijela: prvi dio polaže se renciji sporazume sa velikim i malim SKREĆEMO PAŽNJU svim pri? na svršetku školovanja na učitelj? narodima o načinu, kako bi se do? skoj školi, a drugi praktični nakon šio do razoružanja i olakšanja ne* stašama, da je Radni Odbor na sve dvije godine rada u školk Prema Mjesne Odbore naše organizacije snosnog tereta kopnenog i pomor? mišljenju glavnog odbora prosvjet? skog* razoružanja, Sjedinjene Drža? uputio cirkular, koji se odnosi na fi? nog savjeta imao bi taj nacrt važiti nansiranje organizacije i lista i mo? vc nisu nikada bile slijepe prema po? za cijeli teritorij naše kraljevine. gM-ma, koje su im prijetile. One su limo ih, da u toj stvari idu u svemu Za djecu Iza Paiić darovali su se uvijek odazivale svakom pozivu na ruku Mjesnim Odborima, jer je I preko naše administracije gg. Albert ovaj rad Mjesnih Odbora od pre? za novim poretkom u svijetu. Ame? AbinunK 100, Derviš Korkut K 40 rika želi živjeti u prijateljstvu sa sudne važnosti za organizaciju. Dr. Stjepan Kukrić umro. 4. ov. i Ibrahim Radišić i Salih Handžić svima i odupire se svakoj mržnji, ali mj. umro je u najzrelijim godinama po K 20. Živi'li! ne može da stupi u nikakvu vojnič? Preporučujemo svim potrošačima ku zajednicu, niti može da preuzme opće poznati sarajevski liječnik dr. na sebe političke obveze, koje bi S. Kukrić. Pokojnik je bio jedan od cigarpapira, neka upotrebljavaju sa? j e d ove 1 e do toga, da njezi-? onih rijedkih ljudi, koji svoj trud mo »Merhament«ov cigar?papir, jer ne odluke stvara ikoji dru? i rad za narod nisu odmjeravali pre? je to jedna od najfinijih vrsta, a ne gi autoritet osim njezinog ma nagradi. Neumoran kao liječnik, stoji ništa skuplje, nego i druge. 5% vlastitog. Predsjednik je zavr? njegov je i kulturni rad bio također ide u korist »Muslimanskog dobro? šio naglašujući spremnost Amerike veoma plodan. Gotovo u svim hrvat? tvornog društva »Merhamet«. Fabrič za međunarodni sporazum i rekao: skim kulturnim društvima stajao je ko skladište se nalazi zasada kod E? Mi ćemo nastojati, da ratovi postanu na vidnom mjestu. U njemu gubi lij asa Barucha, Sarajevo, Vojvode tako omraženi, da će vlade i narodi, cijeli narod, a naročito grad Saraje? Stepe obala 4 i kod H. Bajramaage koje ih budu htjeli voditi, morati vo, odličnog radenika i vrlo ljubi je? Foče i dr., Sarajevo Dulagina 3. Na naj prije da dokažu1 njihovu opravda? nog rodoljuba. Laka mu zemlja bila! malo se dobije u svim trafikama. Odbor društva »Merhamet«. Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi? nost, inače će ih žigosati mišljenje Natječaj za liferaciju pragova za nistar finansija uvažio je ostavku до? ■čitavog civilizovanog svijeta. U u? nutarnjoj politici najavio jc Har? reskog pristava Abdurezaka Bjelev? željeznice. Na 5., 12. i 19. marta o. . ding reforme protiv sudova i plaće? ca kod poreskog ureda u Sarajevu na g. objelodanićo se u »Narodnom Jedinstvu« ul službenom dijelu, ras? nih sistema. Revolucionarni elemen? državnu shižbu. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her? pis natječaja za liferaciju pragova ti, završio jc Hardinč, koji na sva? ki način hoće da obore sadašnji po? cegovinu premjestila je šer. suca za željeznice. Upozorujemo cijenje? redak, neka gledaju kamo su ekspe? Derviša Hatibovića od kot. suda u ne čitaoce na taj raspis. Domaće vijesti. Страна — Strana 3 Dr. Milan Radulaški, šef Državne ambulante ordinira za kožne i vene? rične bolesti od 8 i pp do 9 sati prije podne i od 2 do 4 sata poslije podne. Aleksandrova ul. 38, telefon 641. Muči li Vas glavobolja? Zubobo? lja? Trganje u kostima? Malo FeL lerovoga Elsafluida — 1 nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko? liko Fellerovih pravih Elsa«?pilulal Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po? sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. C. TrešBljah. na, ha, ha ...! Prošle subote sastala se naša dva pri­ jatelja na ulici. Jedan drži »Domovhnu« u ruci i trese se od smijeha. Između njih se razvija ovaj razgovor: »Ha, ha., ha...! — »Ma šta Ti je, dođi sebS?« »Ha, ha... a zar Ti, po Bogu brate, nisi čitao?« — »šta?« »Jutrošnju »Domovi­ nu«, ha, ha, ha... ?« — »Ko će još nju či­ tati« »Jutrošnju si trebao da pročitaš, pa da pukneš od smijeha: Pomisli, brate mili, Sakib -napisao tri članka za »Pravdu«, od •kejih je jedan ppjje par dana izašao i u beo­ gradskoj »Pravdi«. Naša »Pravda« ne mo­ gući otšta-mpati odjednoć sva tni članka u prošli četvrtak, ostavila je jedan i to baš onaj, koii je štampan i u beogradskoj »Prav­ di«, za subo-tu. Na nesreću po — »Domo­ vinu«! Ha, ha, ha! Šerif kao dobar poEtičar odmah našao razlog i u svome poznatom diplomatslkom tqnu |qtkniva svi'ietu- tajnu, zašto taj treći članak nije izašao u našoj »Pravdi«. Ha, ha, ha! On kaže, brate mili, ništa manje nego da Sakiib nije smio štam­ pati toga članka u našoj »Pravdi«. Sakib пие smio?! Ha, ha, ha! Ama vidi Ti be­ laja šerifova! Tamam jutros- i prije nego je »Domovina« izašla sa tom tvrdnjom, do­ nosi naša »Pravda« taj članak!! Ha. ha, ha! Drži me da ne padnem! Idem odmah u re­ dakciju »Pravde« i predložiću joj, neka za­ moli redaikciju »Domovine«, da otštampa na račun »Pravde« još onoliko »Domovina«, kci-iko ima »Pravda« pretplatnika, pa da ova svakom pretplatniku pošalje i po jedan broj te »Domovine«. Nek se i drugi smijui ha- ha, ha....« * Smailaga Ćemalović osvanuo iznenada u Beogradu, dao se intervjuisati od »Tribu­ ne«, koja dva dana poslije toga kreira mjesto potpredsjedniiika bosansko-hercegovačke vlade i spominje kao ozbiljna kan­ didata — Smailagu ćemalovića. Ali... sve1 ima svoje »ah?«: Smailaga je nježna zdrav­ lja, a pošto se je g. Durđević, »najozbilj­ niji kandidat« za predsjednika naše vlade razbolio još prije nastupa mjesta, to se mi bojLmo, da i njegov potpredsjednik ne po­ đe njegovim stopama. Di ako se ne raz­ boli, -naručujemo, ipoznavadući povučenost g. Ćemalovića, da će on plemenitim gestom -i sa zahvalnošću odbiti — kandidaciju. Sa­ mo je nespretno, što mu je g. Đurđević i u tome predhodnik, jer kažu, da je i on, osim belesti, dao ižzjavu, da ne prima— kandidacije. „KONZORCIJA" prodavače od sada svoju robu svakomu dakle i nečlanovima društva počam od jedne vreće pa na više po najnižim cijenama i to: Pšenično brašno mlinova; Sa­ rajevo, Djakovo, Kikinda i Sombor, zatim pšenični i kukuruzni gris.ječmene i kukuruzno brašno, ječmenu kašu i grah. Konzorcija pruža svakom mo­ gućnost, da uz jeftinu cijenu pod­ miri svoju potrebu. — Prodaja vrši se svakog radnog dana osim srijede i subote po podne. Prazne vreiB дг1ив]и se natrag. Preporučujem košnice za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. fHimEd Rezahovlć, stolar FOJNICA (kod Kreševa) �„ЕНАВдА" — „PRAVDA" Strana 4 — Страна MUSLIMANSKA APOTEKA KOT. VAKUFSKO-MEARIFSKU PO- kod za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. „Mjeseca” ВиМЈв, Hotel Ghezi VJERENSTVO U JAJCU ARMEDA TATAKEVIĆA snabdjevena je svima Ijokovima, pa se preporučuje svima muslimanima, ima taze ribljeg којсша (bolukjaga\ bakama as guin. Epileptieon protiv padavici, kopove za knovet ta iznemogle muške starije osobe, katran suji-vodu protiv kašlja, plućnog katarha 1 tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov su miševe, eeraii pvmada i рогсеПал pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad namu malo veću količinu. Za £rad Jajce potreban je jedan alim, koji bi obnašao dužnosti i zvanje muderrisa t j. vaba i imama u glavnoj džamiji te 1. muallima na muškoj mektebi ibtidaijji. Sa ovim su skopčana beriva u iz­ nosu od 1000 K mjesečno i stan u naravi sa izgledom na daljnja povi­ šenja. Natjecatelji imaju najkašnje do 20. marta o- g. podnijeti svoje molbe uz priklop svjedodžbi o osposobljenju i eventualno dosadanjem službovanju, pri čemu će se naročito uzimati obzir na one, koji su osim ulumi dinijje upučeni i u druge ulumi nafie. Predsjednik: Kapetanović v. r. Općinski ured u Konjicu. POZIV na I. redovitu glavnu skupštinu Prispjelo! bovonih iibsira Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu koja će se obđržavati na 11. marta 1921. U petak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na „Benbaši" sa slijedećim od .8—10 emir. Cijena po kg 16 K. te raznih Dnevnim redom: IMffiO od 63-70 d6| 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledanju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjeknje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1 920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra 1920, potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. Preporučuje uz najumjerenije cijene Broj 87. I Petar Mitošić i drag Natječaj. staklene PRIMJEDBA: gg. dioničari koji žele га glavnoj skupštini prisustvovati umoljavaju se, da n smislu § 28. diuštvenih pravila barom 8 dana prije glavne skupštine polože svoje dionice ili privre­ mene potvrue na upisane dionice na blagajni naše središnjice u Sarajevu ili podružnice & i>os Urodu ili Bos, Novom. Ravnateljstvo. KM štakori, stjenice i žohari | 1 ..... ___ 2,073 650 Dužnici: 14,7 3.326 Ostave..................... 2,444.81'б | Dionička glavnica: I. Emisiju: 1 a) uplata 50 1, na 31.|t 1920. ■ b} ., - 5 O.'V. „ ■'£) 25’:,. „ 9./VIli. „ ' Otpis........................... 12.580 70 ! Pričuvna zaklada ! - Vjerovnici: i u tekućim i privr. računi­ ma i ulošci na štednju . 237.800 Ostavljali .... Dobitak.................. 21,126.447 49| 1 501.080 7,832.225 13 2,414.816 23 348.326 13 2! 126.447149 - Račun gubitka i dobitka Zagreb. 4 ' 1 j 10,(100.600 *) ва 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Sulejman Mulić, Kupuje i uzima u komisiju ovčice, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? letine, kravine i t. d. i svega posto? krskpg pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo? slaviji, Ćehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre? sa: Sulejman Mulić, Zagreb. i 1 250.380 70 4.000.000 3 000 0t0 ____ N&šastar ..... 1.5O0.0C0 750 000 750.000 11. Emisiju: I uplaćeno do 31.'X. 1920. i „ 31. ХН. s u tekućim i privr. гаčon;m&................... h 1 preporučuje svoje bogato stovarište e svih vrsta papira, kancelarijskog i J školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavijaju brzo i točno X Cijene umjerene. Sarajevo, Štrcsrnajerova ul. Tel. 619 * ♦ 11.500 1 I ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA | X ♦ ♦ ▲ > * Mjenice i i . i Pasiva 1 K 1,625.354 Vrijednosni papiri ilgEntb’rna i bomisionalna poslovnica u iznosu od 3—400.00 kub. metara u jednom kompleksu ili više parcela u blizini, blizu pruge, ko ima na pro­ daju neka dostavi sa naznakom mesta i cene g. Nikoli Deretiću, Stiška ul. br. 61, Beograd. PAPIRNICA ~ h Gotovina..................... Mjesni zastavnici traže se! Šume hrastove ♦ sa 31. decembra 1920.*) к~ 11 fotografski : aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svi:: mineralnih voda i t. d. Aktiva ■ ] 1 Centralna drogerija Braća Šahinagić Račun razmjere ' М Kod gradske općine u Konjicu im ade trgovina gvožđurije i boja se popuniti mjesto općinskog bilježnika SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. uz godišnju plaću od 2400 K i doplat­ kom od 18.000 K te ako je molitelj ' Nudjamo odmah otprejnljive oženjen za ženu i najviše dvoje djece iz Zagreba po K 10 dnevno doplatka. Kompetenti koji moraju da budu pripadnici kraljevine SHS imadu svoje u svim mjeram"’, kao i molbe najdulje do 20. marta 1921. op­ staklarski kit, nadalje cillnđere, me­ ćinskom uredu podnijeti i molbi prilo­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke iid. žiti: 1. Krsni ili rodni list; Skladište čeških tvornica stakl; nvrculana 2. Domovnicu; 3. Svjedočbu o moralnom i politič­ i DRU6, kom ponašanju; * ZAGREB, k~ai paromlina. 4. Svjedočbu o dosadašnjoj službi. Prednost imadu oni molitelji koji su u istom svojstvu već zaposleni bili ili 1 i sva gamad mora poginuti, ako upotrikakvu srednju školu absolvirali. jebite moja najbolja iskušana i posvuda Op ć i nski ured hvaljena sredstva kao: protiv poljskih u Konjicu dne 1. marta 1921. , miševa K 12.—, za štakore i miševe K । 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. Načelnik: Agič. | — Osobito jaka ti nktura za stjenice K 1 1з—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak I za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, I mast za Uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 . za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak Telefon 319. I proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem I Trgovina medikamenata, drogerljskih I Zavod za eksport M. J u n k e r, Zagreb i kemičkih prcizvoda, robe od gume, br. 16. Petrinjska ul. br. 3. zavoja i kirurg, instrumenata, kao i LJ_A_l Natječaj. g 21 februara 1921. ___ Broj 29 ех 1921. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka Prva nuvoo!vorena Oglašujte u „Pravdi". Broj 264 — £ииј Gubitci ; ! । i к Kamate uložaka Dobitci sa 31. decembra 1920. . h к . h 19.989 J1 _ ' pd f. t. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi Kazni dobitci: i provizija i drugi doj bici ...... 419.661 96 313.814 66 348.326 13 Dobitak..................... Ravnatelj: Husein Omanović, v. r. Odgovemi urednik.* fbrabim Muhić. robe 679.000 02 Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezir Ahmetašcvić, v. r. 8. ŠeŠelj/v. г. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: Albert Abinum galanterijske h 12.580 70 Otpis od namještaja DOK ZALIHA TRAJE trgovina _ 259.338 06 679.000 02 S Speick safun к Kamati: i od mjenica, lek, ra­ čuna i dr.............. Upravni troškovi: Plaća, doplatci kirija 289.73ђ ЗК ostalo ................ Porezi pristojbe i na­ 4.089 meti . .... Darovi u dobr. i kult, svrhe . . . • . _ K _ 4.278 оЗ ; na veliko. Pročelnik; I)r. Hamdlja Karainehmedović, y. r. Šemsudhi Sarajllć, v. r. Numan OsmanefendU, v, r. Vlasnik: Centralni Odbor X M. O. Edhem Blčahčlć, v. r. Ibrahlm Mujlćlć, v. r. Asimbeg Allbegović, v. r. Uzelr Ikdžlhasanovi^ v. г. štamparija Daniel & A. Kalon. Saraje va � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5098e1109dfc2489b3e74f95bc3584c2.pdf 64fd17531b691d15c91b39630424b760 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ организације. Broj 27 (265) Sarajevo, četvrtak 10. marta 1921. (29. Džem-ahar 1339.) Radikali i vladin nacrt Ustava.*) Današnja vlada je sastavljena od radikala i demokrata, te se je prema tome moglo očekivati, da će u Us* tavnom Odboru svi govornici tih dvaju partija pledirati z a vladin na* crt ustava. Ali to nije bilo. Radikali su dali dva govornika, koji ne samo da nisu brani’i vladin nacrt, nego ga je jedan g. Nastas Petrović — direktno i napao, nazvavši ga reakcijonarnim, a drugi — g. Milenko Vesnič odvojio se tako daleko da je u svom oproštaj* nom govoru priznao, da je on za pokrajinske samouprave. G. Ljubo Jovanović, kako se tvrdi, zastupao je u Ustavnom Od* boru mišljenje g. Stojana Protića, koji je sve do jučer bio predsjednik radikalnog kluba i čije mišljenje za* stupa također jedan jak broj radi* kalskih poslanika. Da je to tako, mo# glo se je naknadno i potpuno utvr* ■diti usporedivši govjor Ljube Jovanom vica i- kritiku vladina nacrta Usta* va od St. Protića, koja je štampana kao brošura ovih dana u Beogradu. Kad g. Ljubo Jovanović kaže, da je opravdana želja, da neke odred* be u Ustavu budu malo preciznije i da je tamo suviše često spominjano: »u granicama zakona« i »to će se zakonom urediti«, onda se on slaže sa mišljenjem Protićevim, koji ka* že, da je vladin nacrt vrlo kra# tak i sadržinomsiromašan. G. Liubo Jovanović nije htio da iz* nese sve njegove nedostatke, ali se ipak nada, »da se ni od strane vla* dine ni od činilaca parlamentarnih ne će ići dotle, da se propiše pri* manje predloženog nacrta prosto od »korica do korica«. Ima u njemu, što se može i što se treba popraviti«. On je veoma Hiepo dao izražaja o potrebi) sporazuma u ovim rije* cima: »Jer, ako veliki dio i političkih ljudi i ostalih građana našega naro# da bude nezadovoljan onim, što mi uradimo, onda ćemo stalno imati otvoreno ustavno pitanje, nećemo imati pravoga mira u zemlji, i neće* mo moći preći ni svršiti one druge zakonodavne i državne poslove, ko* ji needložno zahtjevaju naš rad i uopšte rad državnih i narodnih pred* stavnika«. G. Ljuba Jovanović nije nimalo branio vladina nacrta ni u pitanju administrativne podjele države, on je u opće u svemu za kompromis. U ^arajevo, 9. marta. Naši pregovori s vladom otpočeli su u subotu. U 9 sati primljen je kod g. Pašića narodni poslanik g. dr. Spa* ho, koji je ostao u razgovoru preko pola sata, a onda su nešto iza 10 sati primljeni naši delegati gg. dr. Spalio, dr. Karamehmpdović i Vilović. Naši su delegati objasnili g. Pašiću sve glavnije tačke naših zahtjeva i sa* slušali njegove primjedbe. Isti dan ie iza podne u 3 sata održana šira konferencija, kojoj su uz naše dele# gate i g. Pašića sudjelovali još i no ki ministri, demokrati i radikali, te predsjednik demokratskog kluba g. Ljuba Davidović. Pretresalo se u glavnom o agrarnom pitanju. Sjutra dan je u 3 sata iza podne konferencija opet nastavljena i to o istoj temi. Uzeo je riječ naročito ministar šuma g. Dr. Hinko Krizman te je zaključeno, da se u ponedjeljak sastane stručna anketa, u kojoj su uz g. Krizmana te dra Hrasnicu i Spahu učestvovali gg. Fajfalik i Lu* tome tako važnom pitanju, u kom leži zapravo glavni čvor, izrazio sc on ovako: »Ali između tih skrajnosti - t. j. ! one su sada za nas u ovoj skupštini i krajnosti — između federalizma i o* voga, što je vlada predložila, ima još jedan veliki niz stupnjeva, imaj e# dan veliki niz mogućnosti, gdje se mogu postići k r u p* ni i korisni kompromisi i uzajamne koncesije. лМоје je uvjerenje: da ova Skup* ština u tom pogledu ne može ura* diti drugo, nego ostati pri j e d i n* stvenoj ili unitarnoj dr* ž a v i, a u tom smislu može se i du* zna je vratiti se krfskoj d e k 1 a# raciji«. Što g. Ljubo Jovanović nije to* kom specijalne debate o vladinom nacrtu ispunio sVoga obećanja, da će podvrći kritici neke pojedine sta* vove iz tog nacrta, odnosno što to g. Jovanović nije učjn'lo u smislu svoje tvrdnje, da u tom nacrtu tre* ha mnogo nečega popraviti, tome je po našem mišljenju razlogom ono posve vidljivo kretanje u radikalnoj partiji na desno, na krilo g. Nikole Pašića, a od krila g. Stojana Protića. Onoga kolebanja, koje se jasno za* pažalo još do pred mjesec dana u* nutar radikalne partije, nema danas. Čini se, d g. Pašić čvrsto drži u ru* kama radikalnu partiju. Što se stru* ja oko g. Protića prišutrla, ne će biti stoga, što sc jc možda uvjerila o valjanosti protivnog mišljenja, nego iz političkih razloga: radi to* ga, što g. Radić, na čelu mnogih tvr* dog’avih opozicijonalnih grupa, ne popusta ni za dlaku od svoga repubHkanstva. Ta pojava unutar radikalne partije ne svjedoči nimalo o čvrstim načelnim gledištima svo* jih članova ni u najvitalnijim držav* nim pitanjima, ali ona radikalnoj partiji omogućuje jednu veoma ve? liku elastičnost i sposobnost prila* gođivanja političkorr^ momentu. Ra* dikalna je partija najjača parlamen* tarna partija i sve ostale manje par* ti je trebaju svoje držanje da udese prema njenom, jer ukočene ma* nje partije u borbi sa elastičnim jačim partijama moraju sigurno pod# leći. *) Vidi članak »o načelnoj debati u Ustavnom Odboru« u 20. broju »Pravde« od 22. pr. mj. jo Novak. Ta je konferencija na# stavljena u ponedeljak iza podne te kako javlja »J. L.« — i tokom ju* čerašnjeg dana. Radij poremećenosti telefonske pruge nijesmo mogli dobiti spoja s Beogradom, pa ne znamo rezultata ovih konferencija, no sva je prilika, da su se stajališta znatno približila i da demokrati sve više dolaze do os# vjedočenja, da su naši zahtjevi i ор* ravdani i potpuno umjereni. Ra# dikali su to i prije priznali. Ovdje ćemo učiniti još jednu napomenu. Novine hoće da znaju, kao da se naša delegacija cjenka o nekakvom određenom iznosu odštete za kme# tovska selišta. Iznose se razne su# me. U stanju smo te vijesti označiti pukim naklapanjem i konstatujemo, da naš klub ne ističe nikakve sume, nego pitanje tretira s principijelnog gledišta. Ujedno još jednom nagla# šujemo, da se pregovori vode povjer# ljivo, pa su netačne sve novinske vi# jesti, ko(je javljaju o nekim detaljima. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. Poziv na pretplatu. Naš list stoji već u trećem mjesecu treće godine, a ogromna ve# čina pretplatnika nije još obnovila pretplatu za tu godinu. Isto tako nam veliki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć naroda i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismjo usljed momentano teške nov# čane situacije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to smo u pravu, ako ovim javno potsjetimo svakoga, da svoj dug* što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta dopri# nijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da zamolimo sve naše pri# stase, da bi se u svakoj zgodnoj prilici — sastancima, sijelima, društvi# ma i t. d. ~ sjetili svog jedinog muslimanskog lista. Administracija »Pravde«. ' Jedan intervju. Jučerašnji »Jugoslavenski List« donio je razgovor sa našim glavnim urednikom, ko­ jeg prenosimo u cijelosti sa $vrhom, da naše čitatelje obavijestimo o momentalnoj politič­ koj situaciji. Sa svoje sirane ne dajemo ni­ kakva posebnog komentara: Jučer povratio se iz Beograda jedan od najizrazitijih predstavnika Musi, Jugoslav. Organizacije g. Sakib Korkut, da oba­ vijesti centralni odbor o toku pregovora u Beogradu. Toni prilikom posjetio ga je jedan od naših urednika, te ga zamolio za in­ formacije o momentanoj situaciji kao i sa­ moj orijentaciji muslimanskog parlamentar­ nog kluba. Na upit našeg urednika, kako stoji sa pre­ govorima i da li če se s uspjehom kraju pri­ vesti odgovorio ie g. Korkut: — Pregovori teku povoljno; sa zahtjevi­ ma na vjersko-prosvjetnom polju smo na čistu, pa smo s postignutim uspjehom zado­ voljni. Sada se raspravlja poglavito o ag­ raru, pa su u tu svrhu došli u Beograd struč­ njaci gg. Faifalek i Novak, koji imaju više formula, kako bi se to pitanje riješilo na obostrano zadovoljstvo. Situacija je kako izjavili povoljna, radi se samo o detaljima, pa se sigurno nadam, da će se postići spo­ razum. — Znači li to neku bližu orijentaciju Beo­ gradu, a dalje od Zagreba, kako su to neki listovi iznijeli? — Nipošto, naša politika kreće se kao i dosada sredinom i može da izgleda nekonsekventna samo ljudima, koji si umišljaju, da naša organizacija treba da bude štafaža njihovim prohtjevima. Mi smo Jugoslaveni, iskreni Jugoslaveni, i Beograd nam je jednako bliz kao i Zagreb. Shvatite me, hrvatski Zagreb, a ne Radićev Zagreb. Ja sam naglasio u svom članku u beograd­ skoj »Pravdi«, da mi sa Radićevom jalovom politikom ne možemo imati dodirnih tačaka; da budem jasniji, idem korak dalje pa kažem, njegova ie politika nesreća za hr­ vatski narod, jer je on avanturista ili. kako se on sam jednom u hrvatskom saboru označio, politički avijatičar. — Kakav je vaš odnošaj prema Narod­ nom klubu? — Ako Narodni khb ne bi imao dovoljno otporne snage i odlučnosti, da se suprotsta­ vi politici Radića, onda odgovornost za po­ mućenost naših odnosa prema Nar. klubu ne može pasti na nas, tim manje, što smo ga mi već u prvom momentu upozorili na opasnost, koja hrvatskom narodu prijeti od Radićeve politike. — Da li je što istine na stvari o rascjepu u vašem klubu, kako je to iznio jedan ov­ dašnji list? — Čitali ste komunike našeg poslaničkog kluba, a ja imam da dodam samo još to, da mi je g. dr. Šutej jednom prilikom rekao: »Sfrigali smo Kararnehmedovića, još samo tebe i Ahmeta, pa je situacija čista«. To znači komandu u našem klubu preuzeti će g. Šutej i njegovi drugovi. Međutim, kako vidite, mi se ne cijepamo i istupamo uvijek jedinstveno. — Kako stoji s vašim navodnim ministar­ skim portfeljem? — Zar vi u to još vjerujete? Mi hoćemo najprije da riješimo stvar, a portfelj i lično­ sti su u poštenim narodnim strankama zad­ nja stvar. — Zašto vas napada organ hrvatske te­ žačke stranke? — »Hrvatska Sloga« se čini naiopozicijonalnijim listom, premda ju to ne smeta, đa u bos. vladi drži dva svoja predstavnika, a kad se govori o tonu, da mi dođemo u vla­ du onda bjesni i odvraća se od nas, a za­ boravlja da mi nijesmo ni jedne riječi pred­ bacili. kad su njeni ljudi mimo nas i bez nas ušli u bos. vladu. Međutim, držim, da neću biti indiskretan, ako rečem, da neki poslanici hrv. težačke stranke usprkos to­ ga imaju dosta dobre volje za sporazum, a mi bi samo pozdravili, kad bi ih vidili u saradnji za dobro države. — Kakav utisak imate od mjerodavnih faktora u Beogradu? — Rekao sam jednom i opet ponavljam, dobar. U Beogradu nas nisu poznavali, pa su nas držali antidržavnim elementima, ali ia se tomu ne čudim, jer su bili vazda krivo izvješteni. Više se čudim, da ljudi Narodnog kluba, koji su bili ministri, nisu umjeli ras­ pršiti predrasude o Hrvatima i izgraditi si­ guran most između Zagreba i Beograda. Odgovor na napadaje. Već u nekoliko brojeva list »Do# movina« iznosi neistinite vijesti u# perene protiv našega zavoda. Za hator istine, a radi informira# • nja javnosti iznosimo slijedeće* Naš je zavod podijelio svakome potraživaču kredit do K 50.000.— i veće kredite, u koliko je dozvo# ljavala financijalna kriza, te u ko# liko su potraživači pružili pokriće u smislu naših pravila. Svi su pod je# Ijeni krediti po našemu ravnatelj# stvu odobreni. Istina je, da je osnutak našega za# voda među ostalima i Jugoslavenska Muslimanska Organizacija podupiru# la, ali među dioničarima imade i ne# članova pomenute organizacije. Isto je tako istina, da su slučajno baš najveći krediti podjeljivani ljudima, koji ne stoje u redovima Jug. Musi, organizacije. Pa i u ravnateljstvu i nadzornom vijeću imade članova koji nc pripadaju J. M. Organizaciji. Prcipa tome je jasno, da je naš za# vod izvajt stranaka. Za poslovnu godinu ~ devetmje# sečni rad — zaradio je naš zavod po odbitku svih troškova K 348.326.13 a ne K 296.000.— kako to »Domovi# na« tvrdi, te zarada, obzirom na po# stepeno uplaćivanje iznaša 13.8%, čime bi sc mogao i stariji veći za# vod podičiti. Istina je, da se naš zavod bavio kupovanjem i prodavanjem robe za �Стпана 2 — Strana „ПРАРДА* — „PRAVDA* BnoL265 — Broj rođenju kraljevine SHS. Prirođeni državljanin, ako nije narodnosti srp* sko*hrvatsko*slovenačke, mora biti nastanjen najmanje deset godina, računajući od dana prirođenja; 2) UNUTARNJI. da je navršio 30 godina i 3) da go* Specijalna debata u Ustavnom vori i piše narodnim jezikom« prim* Odboru. Dalje su primljeni većinom Ijcn je većinom glasova. glasova ovi članovi: Od 48. člana (p a s i v n o izbor* 38. član (z a s t u p an jc nam j c? no p r a v o čin o vn i k a) prima se snika): »Ako je jedan od trojticc prvi stav većinom glasova: »Policij* namjesnika! privremeno odsutan ili ski, Finansijski, šumarski i činovnici spriječen, druga dva namjesnika mo? za agrarnu reformu ne mogu se kan* ćiće i bez njega otpravljati državne didovati, asim ako su to prestali bi* poslove«. ti godinu dana prije raspisa izbora«. 39. član (v a s p i t a n j c m a I o* Drugi stav toga člana ostavljen je ljetnog kralja): »O vaspitanju sporazumu klubova. maloljetnog Kralja brinućc sc stara* 49. član primljen jc većinom gla* telji određeni Kraljevini testamen* sova: »Svaki narodni poslanik pred* tom. Ako preminuli Krali nije od* stavlja cio narod, a nc samo one, ko* redio staratelje, imenovaćc ih na* ji su ga izabrali. mjesnici u dogovoru sa državnim sa* Birači nc mogu davati ni narodni vjetom«. poslanici primati zapovijedi i obave* 40. član: »Do izbora namjesnika zna upustva. ministarski će savjet privremeno vr* Svi narodni poslanici polažu za* siti pod svojom odgovornošću Kra* kletvu, da će Ustav vjerno čuvati«. Ijevsku vlast«. 50. član (sazivanje Nar. Pored toga su primljeni isto tako Skupštine) primljen je većinom većinom glasova članovi 41. 42, 43, glasova: i 44. Kod člana 45. odbačen je »Nar. Skupština sastaje se »u pri* v e ć i n om g 1 a s-o v a p r v i s t a v jestonici Beogradu u redovan saziv v 1 a d i na nacrta, koji g 1 a s i: svake godine 20. oktobra, ako prije »Narodno predstavništvo toga nije Kraljevim ukazom sazva* sastavlja i u NarodnaSkup* na u vanredan saziv. š t i n a i Sc n a t«. Prema tome će Ako je u slučaju rata prijestomca Ustavni odbor dalje raspravljati sa* izmještena, Narodna Skupština sa* mo o onim članovima, koji.se odno* staje se u mjestu privremene prije* se na jedan dom. a članovi, koji go? stanice. Redovan saziv ne može se vore i o Senatu, izbaciće se. Dalje je zaključiti, dok nc bude riješen dr* primljeno, da se riječ »Predstavniš? žavni budžet. tvo« zamijeni sa riječi »Skupština«. Sjednice Narodne Skupštine mo? Drugi stav 45. člana (kako sc bi? se odložiti ukazom najduže za dva ra i ko bira Narodnu Skup* mjeseca«. § t i n u), kao i ostali članovi o Skup* Na predlog dra Pavičića primljen stini, prepušten je redakciji jednog je ovaj dodatak čl. 50. »Za vrijeme užeg odbora. Pošto se o konačnoj rata Narodna Skupština je stalno redakciji člana 45. nije složio uži od* na okupu, osim ako sama drukčije bor, to je ostavljeno daše klubovi o nc odluči«. njemu sporazume. Međutim je prim* 51. član: »Narodna Skupština prc* Hen većinom glasova 46. član o a k? gleda punomoćstva svojih članova i t i v n om b i r a č k o m <p r a v u): odlučuje o njima«. »Pravo biračko ima svaki državi ja* 52. član: »Narodna Skupština bi* nin po rođenju ili prirođen ju ako je ra za svaki saziv iz svoje sredine navršio 21 godinu. svoje časništvo«. Oficiri aktivni i u nedjejstvu, kao 53. član: »Zakonske prijedloge i podoficiri i vojnici pod zastavom podnosi po ovlašćenju Kraljevom nc mogu vršit’ biračko .pravo, ni biti Ministarski Savjet Ш pojedini mini* birani. stri. Zakon će riješiti i o ženskom pra* Pravo podnošenja zakonskih pri* vu glasa« sa dodatkom dra Pavičića jcdloga pripada »svakom članu Na* (Nar. klub): »Privremeno gube bira* roefne Skupštine«. čko pravo: 1) koji su osuđeni na ro* 54. član: »Kralj zaključuje ugovo? biju (tamnicu) dok se nc povrate u re sa tuđim državama, ali je za pot* prava; 2) koji su osuđeni na gubitak vrdu tih ugovora potrebno prethod? građanske časti za vrijeme dok traje no odobrenje Narodne Skupštine. Za ta kazna; 3) koji su u zatvoru ih pri* potvrdu čisto političkih sporazuma, tvoru za krivična djela pomenuta u ako nisu protivni Ustavu i državnim fačkama 1 i 2; 4) koji su pod steciš* zakonima, nije potrebno prethodno tem i 5) koti su pod staratcljstvom«. odobrenje Narodne Skupštine. 47. član (k o m o ž e b i t i b i r a n): Ugovor, da tuđa vojska posjedu* »Za poslanika u Narodnoj Skupšti* je zemljište Kraljevine ili da pre* ni može biti izabran samo onaj, ko* đe preko njega, ne vrijedi bez pret* ji ima biračko pravo bez obzira, je hodnog odobrenja Narodne Skup li uveden u birački spisak. Od sva* štine. kog se poslanika traže ovi uslovi: 1) Narodna Skupština može, kad to da jc državljanin po rođenju ili pri* iziskuje državna potreba odlukom u* I Politični pregled. svoj, tuđi i zajednički račun i to na i d neima, ali se pojedinci nc smiju is* nač n, kako to i ostali zavodi čine, ključivati od učešća u podjeli, ako od kojih mnogi im adu i svoja po* ' ne pripadaju zadrugama. sebna robna od jelenja. 1 Minimum posjeda osigurače sc U broju od 24. decembra p. g. svakoj zemljoradničkoj familiji. tvrdila je »Domovina«, da naš zavod Podjela velikih posjeda radi da* nije htio isplatiti doznaku jednog van ja zemlje oskudnim zemljoradnik j našega mušterije, kuji kod nas na* cima vršiće se redom ,u koliko je to vodno imade veći uložak, njenome moguće, od najvećih pa sve manjim. prijatelju. Neka se pisac te bilješke i S pravom dobivanja svojine na informira kod toga našega muŠtcri* ( zemlju skopčana jc i du^post posjed* je., pa ćs uvidjeti, da nije krivica nika. da jc razumno obrađuje i is* na našoj strani. ! korišćujc. Od onih koji toj dužno* Tvornica pokućstva, koje smo os* I sti ne odgovaraju svojom krivicom, nivači, već je dulje vremena u po* ! zemlja će se oduzeti i davati potre* gonu, a za »Tvornicu rublja« dobili j bitim. smo pred 14 dana dozvolu radi pri* Zakonom će se odrediti, koji će pravnih mjera, te je nemoguće ra* sud krivicu konstatovati i oduzima* dom otpočeti dok nam se koncesija ( nje zemlje izreći«. ne uruči. Držanje saveza zemljoradnika. U osobne stvari ravnatelja g. O* manovića, koje ne spadaju u pošlo* , »Jutarnji List« od 6. ov. mj. donosi vanje našega zavoda, nemamo nika? I ovu vijest iz Zagreba: »Zcmljorad* kv:i prava miješati se, ali nam je na* nički klub, kako smo već javili, pre* gla iti, da kako g. Omanović tako i I kinuo je pregovore sa vladom. Ušli* ostala gg. činovnici obavljaju marlji* I jed toga je većina zemljoradničkih vo i savjesno svoje dužnosti i pro* poslanika sinoć i danas otputovala svojim kućama. Naredna sjednica miču interese našega zavoda. Žalosna je, činjenica, da se među zemljoradničkog kluba održat će se muslimanima nađe ljudi, koji sc bla* dne 14. o. mj., naime na dan otvo* tom bacaju na svoje institucije, do* renja konstituante. Toga će dana čim se to kod naših sugrađana dru* zemljoradnički klub raspravljati o pitanju dra Vošnjaka. Ako sc on s gD konfesija ne događa. Ravnateljstvo i nadzorno članovima kmetske stranke ne sagla* vijeće Muslimanske trgova* si sa taktikom zemljoradničkog klu* čke banke za B. i H. u Sara* ba, biće isključen iz kluba«. »Jugoslavenski List« o nama. »J. jevu. i L.« u broju od 8. ov. mj. piše o po* : litici naše org. ovo: Nikoga nc sum* , njičimo, niti sumnjamo u ičiju oda* i nost prema državi, ali je, u našim prilikama zaista tako, da sada po* mažu državi, koji podupiru blok ra* Prouče > a ostavka na predsjednik dikah i demokrata, što nc treba pri* sivu radikalnog kluba. Radikalni je : pisati toliko ni njihovim zaslugama, klub na 6. o. mi. napokon usvojio to* i koliko velikim zabludama opozici* liko puta ponavljanu ostavku Stoj a* I jc. Pred tim. zabludama od nje se na Protića na predsjedništvu kluba. I odaljiše i muslimani, da se sporazu* Pašić o agraru. »Epoha« od 6. ov. I me s vladom, a to bi bio treći njezin mj. donosi pod tim naslovom ovo: i uspjeh na korist opću, i to uspjeh od »Jedno od najljepših pitanja u pre* i velikoga značaja, ako se shvati, da govorima sa zemljoradnicima i na I sporazum s muslimanima ima mnogo I koje se najviše spotiče, jeste agrar* i veću važnost, nego su obični kom* i no pitanje, a naročito pitanje nakna* i promisk jer zasjeca u najveći dr* de bivšim vlasnicima. Pašić je u i žavni problem. ! Muslimanima nije izbjegla ta važ* ■ svom odgovoru zemljoradnicima o* vako stilizovao, odredbe, koje se nost. pa ih razumijemo zašto nasto* odnose na agrar i koje bi ušle u jc da iskoriste ovu priliku, kao što sve više nc pojmimo vođe hr* Ustav: Stupanjem u život ovoga Ustava i vatskih stranaka, da se oni čude mu* ukidaju se svi feudalni (kmetski, čif* » slimanrma, zašto se približuju većini. čijski, kolonatski) odnosi i zemlja, Agrarno pitanje time stupa u fazu prelazi u svojinu onih, koji su je ob* razbora, da zemlja .bude onih koji rađivali. Naročitim zakonom odre* je obrađuju, ali da se oštećenim da* diče se pravedna naknada onima, i đe pravedna naknada. Zar je to ma* koji su uživali prihode od tih raz* i lenkost za unutrašnju politiku, da sc n:h feudalnih obveza. riješi ovako teško pitanje međusob? Isto tako zakonom odrediće se, nim sporazumom? - Njegovo rije*, koji će se i do koje mjere veliki šenje diže svu snagu komunistima posjedi eksproprirati radi davanja u južnoj Srbiji među muslimanima, zemlje 'oskudnim zemljoradnicima, a kada sc blok radikala i demokrata kao i to, koji će se veliki posjedi za* može da pohvaH do sada uspjesima držati kao ugledna imanja. za državu još će više, od sada, kada Pri podjeli zemlje zemljoradničke mu se pridruže muslimani. zadruge imaće prvenstvo nad poje* Bilješke. P O D LIST A K. sami na se. Stoljeća minuše, Česi se bore i ne daju se zagušiti od va* lova silnog Germanstva. Oni su sta* jali jedan uz drugoga, rame uz ra* D^nas po drugi put stupa češki me i kidajući od vlastitih usta da* narod pred narode cijelog kulturnog vali za narodnu stvar, za svoje budu* svijeta i svojom kolosalnom, moder? će dobro. Njihov rad nije bio uza* nom i uzornom industrijom, gospo* ludan. Nad tiranijom i apsolutizmom darskim proizvodima i savršenim za* pobijedi silna volja i svijest češkog natlijskim radovima dokazuje svo* naroda. Njegovi veliki ljudi nauči* ju moć, silu svoga poduzetnog du* še ga cijeniti sebe i vjerovati u se, a ha i nepokolebivu vjeru u se i u svo* drugim ga kulturnim narodima pred* ju sposobnost. Danas je svečano i staviše kao narod, koga progone, a dostojno otvoren ovogodišnji pro* koji ima sva prava na opstanak i ljetni vele vašar u srcu čehoslovačke slobodu, Tako mi vidimo Čehe do republike u prekrasnom i zlatnom i oslobođenja kao najkulturniji narod Pragu. Danas se raduje srce svakog , bivše Austro#Ugarske, znamo, da jc Čeha, kad vidi, kako se politički, tada u Češkoj bio samo jedan procc* kulturni i trgovački predstavnici svih nat nepismenih. Ali Česi vele, nije naroda i država dive geniju češkog sve u čitanju i pisanju, naprijed sc naroda, a stotine novinara naročito mora stupati i mi vidimo Čehe, kako poslanih na ovaj vekvašar šalje ve* se laćaju naobrazbe, nauka, modcr* liku i pune hvale brzojave svojim re* nih zanata i svega, šta imaju drugi dakcijama, izvješćujući ih o ljepoti, kulturni narodi. A čim je narod na* bogatstvu i solidnosti ovog veleva* oružan modernim oružjem: naukom, šara. Današnji ćc dan 28. .februara zanatom i trgovačkom spremom i dugo ostati u uspomeni svakog Će* sposobnošću, njemu je zajamčena budućnost, on nc može propasti. Beč ha i njihovih prijatelja. Prije nego počnem govoriti o sa* svojom političkom moći gušio je ne* mom velcvaŠaru, ‘mislim, da će biti milosrdno svaki ne samo politički zgodno osvrnuti se malo na prošlost nego i kulturni i gospodarski pokret u komj leže niti današnjeg blagosta* češkog naroda. Kakvim se sredstvi* nja češkog naroda. Poznato nam je ma i načinima radilo u Beču pro? svima, da su Česi po svom geograf* tiv Čeha, poznato jc cijelom svijetu, skom položaju bili odmah po izgub* a Česi su ćutali i radeći k m pčele ljenju svoje samostalnosti upućeni vjerovali, da će konačno pobijediti Proljetni vElEuašar u Pragu. i I i ; I i I i ; ' I I I i osloboditi se. I rpili su i to, da se proizvodstva njihovih čeških tvor* nica prodaju i izvažaju u tuđinu pod imenom Bečke i Austrijske. Nasta* de 1918. godina, raspade sc djelo Habsburgovaca, raspade se na ko? made Austrija, ti svim do tada pod? jarmijenim narodima svanu slobo* da. Česi dočekaše napokon dan, u ko* ji im plati sudbina i historija za sve njihove patnje i trudove kroz sto* Ijeća. Kao plaća bijaše nagrada u formi slobode i samostalne svoje vla? štite države. Primiše zasluženu na* gradu, ali ne legoše u hlad da odpo? čivaju, piruju i dangube. Oni još marljivi je prionuše za rad i trostru* kom energijom započeše raditi i stvarati. Oni rasuđuju ovako: »Nas kulturni svijet i onako malo pozna? je, a i što nas zna to je politički i kulturno. A to je malo. Nas treba da poznaju po našoj industriji, po na* šoj trgovini, po veličini i savršenstvu našeg kulturnog gospodarstva. U o? vom leži naša budućnost, a ovo će* mo destići. budemo li radili i bude* mo li sc ima’i čim predstaviti svije* tu !« Ljudi kao Česi znali su vrlo do bro, da je u cijelom svijetu poslije ovog velikog rata veliki nedostatak robe i svega drugoga, što je narodu nužno u mirno doba. Znali su do* bro, da će, imadnu li robu, tim upo* zori ti na se narode cijelog svijeta, i a u svoju državu dovući strani no* vac i kredit, jer je, gospodarski mi? ! sleći, češka republika kao na novo otvjorcna trgovina, koja traži sebi mušterije, a što je još važnije, koja gleda zaslužiti povjerenje svojih mu< šterija. I zaista je na putu gospodarske konsolidacije češka republika učini* la važan napredak. Prvi prošlogo* dišnji jesenski velevašar pokazao jc Evropi i Istoku, da je češki narod ne samo kulturno nego i gospodar? ski jak, bogat i solidan, a to je i bi* la najljepša reklama u čitavom svi* jelu za ovaj ovogodišnji proljetni ; velevašar. Željezo sc kuje dok je vru* I će, a roba sc prodaje i mušterije hva? taiu, dok sc nc pojave konkurenti i ne nastane jeftinoća. To su znali Če* si i zato je danas u Pragu sve na no? gama. Grad je pun stranaca, ne tu* ; rista i pjevačkih društava, nego i predstavnika kapitala cijelog svije* I ta. Gvih dana stigoše u Pfag tisuće i ljudi jz svih država, da vide fabri* kate čeških tvornica i radove češkog i radnika, pa da se onda sklapaju ugo« i vori, narudžbe, krediti i t. d. U Pra* • gu su danas milioni, koje donesoše i u svojim džepovima trgovci iz ci’c* I log svijeta, da ih ovdje ostave. Tr. ko ćc Češki narod požeti i moralne ' i materijalne plodove. Sam jc velevašar prekrasno uređen I na vašarskom mjestu uz park Stro* �Bpoi 265 — Broj naprijed ovlastiti ministarski Savjet da izda mjere za neodložnu primjer nu predloženog ugovora«. 55. član: »Zakone proglašuje Kralj ukazom, koji sadrži i sam zakon ri# jesen od Narodne Skupštine. Ukaz premapotpisuju svi članovi. /Ministar Pravde stavlja na nj državni pečat i stara se o obnarodovanju zakona u »Službenim Novinama«. Zakon dobija obaveznu snagu 15 dana po obnarodovanju u »Službe# nim Novinama«, ako sam zakon drukčije ne odredi. Dan obnarodo# vanja u »Službenim Novinama« ra# čuna se«. VANJSKI. Državopravni položaj Egipta i Me* zepotamije. Po vijestima iz Londo# na uputio se novi ministar kolonija Winston Churchill u Kairo. U nje* govoj pratnji se nalaze maršal Sir Hugh Trenchard i pukovnik Lawren* ce. Oni ćc na licu mjesta ispitati sve što je u savezu sa državopravnim položajem Egipta i Mezopotamije. Iz Kaira poći će ministar Churchill u Indiju. Francuski listovi donašaju* ći ovu vijest sa indignacijom bilje# že, da je pukovnik Lawrence veliki prijatelj emira Fejsala i da je sam nazvan »kralj Arabije«. On je vatre* ni zagovornik arapskog kraljevstva a ujedno je jedan od inicijatora zna* menitog manifesta Oxfordskog sve* učilišta, kojim se tražilo ponovno stupanje u doticaj sa njemačkim in# tclektua'cima. Kralj Hedžasa hoće da odstupi. »Times« javlja iz Kaira, da je kralj Hedžasa poslao engleskoj vladi notu, kojom izjavljuje da namjerava od* stupiti, ako do konca ovog mjeseca ne budu uvaženi svi njegovi zahtje* vi."Kako je poznato, kralj je na Ion* donsku konferenciju odaslao svog si* na, emira Fejsala, da razloži njegove zahtjeve, ali na želju Briandovu e* mir nije bio saslušan. Beneš ne vjeruje u boljševičku ofenzivu. Iz Bukurešta javljaju: Poljski ministar inostranih djela knez Sapijeha, koji sada boravi ov* dje, izjavio je novinarima, da spo* razum, sklopljen između Rumunjske i Poljske, ima tu svrhu, da podupire zajedničke interese obih država i da očuva mir. O francusko*poljskom utanačen ju rekao jć ministar, da ima jednaki cilj. Mala Antanta igra u Srednjoj Evropi istu ulogu kao i ve# lika antanta u svjetskoj politici. On ne vjeruje u proljetnu ofenzivu bolj* ševika, naročito ne da oni namjera* vaju napasti Poljsku, jer je po nje* govoru mišljenju Čičerin pokazao ot* vorenu miroljubivost. Najnovije izjave Lenjina. Iz Hel* singforsa javljaju: Prema vijestima iz Moskve, dao je Lenjin plenarnoj sjednici konferencije 1. o. mj. kratak pregled o međunarodnom položaju. Moskovsku konferenciju sa turskim delegatima označuje Lenjin kao va* žan međunarodni faktor, jer ona — „PRAVDA" • I ' ; pokazuje sovjetski upliv na narode prisutnih članova. — Udruženje In* Istoka, koje zatire zapadni militari* valida za B. i H. zam. Izrazio je nadu, da ćc sc do* Iz društva za narodno prosvjedi* skota potpisati ugovor sa Poljskom, vanje. Gospodin Mile Pavlović pro* kojoj su se morale učiniti neke kon* fesor iz Beograda, poznati nacional* cesije, da se zapriječe intrige imperi* ni radnik i prijatelj naroda Bosne i jalist’čke antante protiv zaključenja Hercegovine, držače u petak 11. o. mira. Poslije uspostave sovjetskog mj. u Imperialskinu u 11 sati prije režima u Tiflisu, zadaća je sovjetske podne predavanje »Život i rad Voj# vlade, da uspostavi mir na Kavkazu. vode Mišića«. Dalje je izjavio, da su se opet poja* Društvo za narodno prosvjećiva# vile poteškoće u prehrani i u gorivu nje sc nada, da ćc sarajevska publi* i najviše stoga, što se je precjenji* ka broijno posjetiti ovo zanimljivo vala snaga zemlje. On se ipak nada, i patriotično predavanje, jer je go* da će poteškoće, koje su se pojavile spodin Pavlović bio prijatelj i dobar protiv očekivanja, uskoro nestati. poznavalac pokojnog Vojvode. Konstituiraj uća skupština ml jekar* Pregovori između Vatikana i so* vjeta. Sv. Stolica naložila je mohi* ske zadruge u Sarajevu. U nedjelju, levskom nadbiskupu Roppu, da u na 13. marta o. g. održavaće se u Varšavi nastavi pregovore sa so* belediji konstituira juća skupština vjetskim predstavnicma glede uspo* mljekarske zadruge i to, radi obilja stave katoličkog kulta u Rusiji. Va* gradiva, već u 1 sat po podne. Urno* tikan, koji se izjavio pripravnim da ljavaju scesvi interesanti, da na u Moskvu smjesti poglavicu ka toli* skupštinu svakako dođu, tačno u ka u Rusiji, traži apsolutnu slobodu određeno vrijeme. Pokretni o^bor. kulta, slobodu vjeronauka i povratak Općinski izbori u Beogradu. Iz dobara katoličkih crkvenih općina, Beograda javljaju: Rezultat opštin* zaplijenjenih na početku revolucije. skih izbora u Beogradu koji su se Francuski listovi vele, da ćc se u obavili u nedjelju je ovaj: Radikal* svim pitanjima moći doći do spora* no*dcmokratska lista 5543, komunis* žurna osim u pitanju vjerske obuke, ; tička 2076, socijalistička 612 i repu* jer je po jednoj boljševičkoj nared* blikanska 372 glasa. bi zabranjeno djecu ispod 14 godina Šoferski bezobrazluk. Prigodom podučavati u vjeronauku. Pošto bolj dženaze rahmetli Ali Šerif ef. Fagi* ševici od ove svoje naredbe neće novića naletio je jedan automobil sa odstupiti izgleda da pregovori neće šoferom. I. Ć. tako brzo i neoprezno imati uspjeha. na svijet, da umalo nisu stradali ljudski životi. Šofer jc prijavljen po* liciji, koja će, nadamo se, učiniti svo* ju dužnost. Domaće vijesti. Bajretov glasnih. ЛН Šerif ef. Faginović umro. 6. ov. mj. u večer umro je Ali Šerif ef. Fa* ginović, muvekit Careve džamije i Gajrct je poslao svim pododbori* umirovljeni učitelj arapske kaligrafi* ma, Povjerenicima i prijateljima dru* je u Sarajevskoj ruždiji. S njime štva slijedeću okružnicu : smo izgubili najboljeg kaligrafa u Kao što Vam je poznato »Gajret« Bosni i Hercegovini, od kojega pot* je još u lanjskoj godini počeo u ne* ječu mnogi vrlo umjetno izrađeni kim mjestima uvađati jedan dan kao natpisi na nišanima, raznim građevi* proslavu »GaretoVa dana« sa svr* nama i t. d. Rahmetulahi alejhi rah* hom, da sc toga dana manifestira meten vaši a! »Gajrct« i njegova ideja i da od to* Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi* ga »Gajret« vidi kakve hasne. Tako riistarstvo pravde razriješilo je sud* je u lanjskoj godini »Gajrctov dan« skog tajnika kod kotarskog suda u proslavljen po prvi put u Sarajevu o Bos. Petrovcu, Fchima Kurbegovića, Jurjcvu dne 6. maja 1920. te je, po* na osnovu 15. i 85. zakona o izbe* red toga što je taj dan bio kišovit ru narodnih poslanika za Ustavo# ubrato za Gajret 26.578 K. tvomu Skupštinu, od dalje službe Gajrctove potrebe sc iz dana u u ovijem zemljama. i dan množe, da te potrebe nalažu sva* Udruženje Invalida za B. i H. po* kom prijatelju »Gajreta«, da uvi* živa sve invalide i ratne udovice na jek i neprestance radi za Gajret, ne glavnu godišnju skupštinu, koja će bi ii se podigao do take i tolike vi* se održati u nedjelju 13. marta u 10 sine, koja odgovara makar i približ* sati prije podne u Apollo Kinu sa nim potrebama kojma je Gajret na* dnevnim redom: 1. izvještaj tajnika, mijenjen. Mnogobrojni mladići i djevojčice 2. izvještaj blagajnika, 3. izvještaj nadzornog odbora. 4. pristupanje upiru poglede na »Gajret«, da ih pu* »Udruženju ratnih invalida Kraljev* tem škole i zanatlijske radionice os* stva Srba, Hrvata i Slovenaca«, 5. bi* posobi da se mogu dolično takmiti ran je novog odbora. 6. razno. Pošto u borbi za život i opstanak, kao i se skupština po drugi put saziva, to članovi drugih prosvjećenih i kul* će se ista održati bez obzira na broj turnih nacija. Broj tih mladića i dje* movku. Na sve se ovdje mislilo i šarske kancelarije, gdje se sve tačno sa svim računalo. Tu su ogromni pa* uredi, a agent s mjesta šalje svojoj viljoni, mnogo na brzu ruku postav* fabrici brzojavnu narudžbu. Ijenih baraka, veliki šatorj, a djelo* U paviljonima gotovo čovjek da •miče i pod vedrim nebom su postav* izgubi glavu. Šta li je sve tamo izlo* Ijene stvari, kojima eventualno loše ženo. Šta čovjek može zamisliti sve vrijeme ne bi škodilo. Iz grada na ovdje može naći. Eno tamo izlože* velevašar jure tramvaji, automobili, ne tkanine, bezovi, štofovi, i razni autobusi, kočije, kola i t. d. Sam je sukneni i pamučni materijali. A opet ulaz krasno i ukusno uređen i iski* evo tu nekoliko odjelenja sa samim ćen, a široka cesta vodi od ulaza do slatkarijama, raznim vrstama bon* glavnog paviljona. S obe strane ove bona, čokolade, šećerlama i t. d. Tu ceste postavljene su ogromne drve* su bogati izlozi pokućstva, namješ4a* ne ploče, na kojima su nalijepljene ja, raznih oblika i iz raznog materi* bogato, ukusno i čisto umjetnički iz* jala. Izložene su čitave sobe i vi vi* rađene reklame. Reklama je vrlo ve# dite uređene kabinete, kancelarije, lika stvar i Česi na reklamu troše spavaonice, kuhinje, školske sobe i hiljade. Čim se zađe malo dalje, od* t. d. Tu su uređene čitave radionice mah se vidi na sve strane izložene sa svim, strojevima kao slasticama, razne motore, mašine, kotlove, že* brijačnica, pilana, električna centra* Ijeznc fabrikate, parne plugove, si* la, automobilska radionica i još jače i kosaće mašine, kola razne ve# mnoge druge. Osobito je. bogato pa* ličine, kočije, badnjeve i bačve i t. d. pirno odjelenje, gdje jc izložilo ne* Sve je to pod vedrini nebom lijepe, koliko tvornica papira svoje nailiep* ukusno i u redu postavljeno, a izla* še papirne stvari. 1 tako sc niže od* gači stoje okolo svojih izloženih jeljenje za odjeljenjem, paviljon za strojeva i posjetiocima tu na mjestu paviljonom. Osobito je bogato za* .pokazuju, kako mlin melje, kako ma* stupano proizvodstvo igrački, a ve* šina veže snopove, mlati zrno, redi liko je odjelenje kemikalija. Ijekar* i t. d. Sve se to čini s najvećom učti* skih stvari i bolničkog namještaja. vošću, ozbiljno bez vike i krike. A Kad se čovjeku umori i oko i ti je* ako se posjetioc malo više interesi* lo, evo tu prekrasnih restauracija. Mu ra ovim ili onim strojem, tu jc pri zika i smijeh i zabava! Velevašar je ruci predstavnik firme i on će mu upravo sjajno uređen i veoma velik. još potanje razjasniti sve, a dođe li Reći ću samo to, da je na ovom ve* do narudžbe, tu su posebne veleva* levašaru preko 5.000 izlagača, a da ima mjesta, izlagalo bi 12.000 doma* i ćih tvornica i poduzeća. Ali i na ovom se Česi ne zaustavljaju, oni već imaju gotov plan, po kome će sc izgraditi novo velevašarsko mje* sto u zelenilu drveća, a to će ure# đenje velevašara stati 212 miliona čeških kruna ili po današnjem kur* zu 106 miliona dinara. Pristupi će sc odmah gradnji po svršetku ovog proljetnog velevašara. češke novine otvoreno pišu: »Cijeli gospodarski svijet mora doznati, da jc naša re* publika i ako malena i malo pozna* ta. ipak na gospodarskom polju vele* sila, koja sc može ravnati sa drugim i velesilama. A Prag? Do sada je to bila samo puka fra* : za, da mora biti slavenskom, kultur* i nom Mekom. Velevašari moraju : Prag učiniti uistinu-slavenskom Me* I kom na narodnogospodarskom po# : Iju ...« Ovako na vidnim mjestima, I ali se u drugim redcima nalazi, da češka industrija i trgovina ne mogu na Zapad, jer su tamo belgijska i njemačka i da je jedini put na Bal# kan i Poljsku i Rusiju. Ovako kulturan, sposoban, ener* gičan, marljiv i složan narod kuje svoju sreću i predstavlja se kultur* nom svijetu, a u našoj se domovini još bave hajdučijom, gazilukom i čišćenjem političkih pojmova i me# tenjem ispred tuđih vrata! Prag, 28. februara 1921. St. Страна — Strana 3 vojčiča iz dana se u dan množi, te se .prema tome umnožavanem bro* ju moraju i Gajrctovi prihodi pro* gresivno umnožavati. Radi toga je i dužnost svakog prijatelja Gajreta i njegove ideje, da uvijek radi za Gaj* ret, jer je jedino Gajret u stanju nas socialno preporoditi i kulturno pridignuti. »Gajret« je naša sreća i ; naša budućnost, stoga ga moramo ! podići i kao pijedestal visoko drža# ■ ti, a u znak potrebe njegova jača# I nja moramo imanifeštirati njegovu . ideju, a to je najzgodnije jednim da* ! nom, kojeg ćemo upriličiti po čita# ' voj zemlji pod imenom »Gajretova dana« . Taj je dan, po mišljenju ovog gla# vnog odbora svakako najzgodniji Jurjev dan, koji spada u petak dne 6. maja o. g. Taj dan i onako naš na* rod provede u teferičima, a pošto taj dan i onako znači početak novog doba i novog ljeta, zato je baš i zgodno, da biramo taj dan za Gaj# retovu proslavu, kao sviđanje nove zore, nove budućnosti i nove sreće naše. Da taj Gajrctov dan što bolje pro* slavimo, i da tim danom Gajretovu ideju što jače manifestiramo - o* vaj odbor apelira na Vaš hamijetluk i rodoljublje, da se u krugu svojih prijatelja i znanaca o ovoj proslavi zdogovorite i da ovom odboru što prije javite. Na koji bi se način ova proslava mogla najbolje upriličiti- u Vašem mjestu? Po mišljenju ovog odbora, ta pro# slava treba da bude zabavno#kultur# na. Pod zabavnim dijelom razumije* vamo razne narodne zabavne igre, a pod kulturnim razna diletantska odigravanja komada, koncerta i si., koja bi se mogla zamijeniti sa pre# davanjem o »Gajretu« i drugim so* cijalnim problemima. Po dobivenim informacijama od# bor će sastaviti jedan zajednički pro* gram ove proslave za cijelu zemlju, kako bi se na taj način ovaj dan i jedinstveno mnifestirao u cijelom narodu. Poznavajući Vaše rodoljublje, o* vaj se odbor čvrsto nada, da ćete na postavljeno pitanje što prije od# govoriti i da ćete sa svoje strane sve moguće učiniti, da se ovim danom ideja »Gajreta« što bolje proslavi i da tom proslavom »Gajret« što više hasne poluči, te Vas u to ime glavni odbor i selami. * ' 1 1 Dr. Milan Radulaški, šef Državne ј ambulante ordinira za kožne i vene* ; rične bolesti od 8 i po do 9 sati prije podne i od 2 do 4 sata poslije podne. i Aleksandrova ul. 38, telefon 641. Ne možete li spavati? Niti raditi? ј Bole Vas živci? Krasno ugodno , čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra* i vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci# i jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Imate Ii pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra* vim Elsa*piiulama! 6 kutija 18 kru# na. Švedska želudčana tinktura 1 ve# lika boca 20 kruna. Omot i poštari# na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. ,,KONZORC9JA<( prodavače od sada svoju robu svakomu dakle i nečlanovima društva počam od jedne vreće pa na više po najnižim cijenama i to: Pšenično brašno mlinova: Sa­ rajevo, Djakovo, Kikinda i Sombor, zatim pšenični i kukuruzni grjs, ječmeno i kukuruzno brašno, ječmenu kašu i grah. Konzorcija pruža svakom mo­ gućnost, da uz jeftinu cijenu pod­ miri svoju potrebu. — Prodaja vrši se svakog radnog dana osim srijede i subote po podne. Prazne vreće primaju se natrag. ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ в: MUSLIMANI sjetite se »= i GAJRETA ј �Strana 4 — Страна Prva novootvoren« MUSLIMANSKA APOTEKA Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA^. kod snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taro ribljeg sejtina (bolukjaga', balsama ta gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove ва kuovet ta iznemogle muške starije osobe, katran suji-vođa protiv kašlja, plućnog katarba 1 tobcrkaloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, eerail poniada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Natječaj. Prispjelo! kovanih Bksera ШОИНЗ od 60-70 dbg od 8—10 cmtr. Cijena po kg 16 K. te raznih # Preporučuje uz najumjerenije cijene Petar Milušić i drug trgovina gvožđurije i boja SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. Centralna drogerija Braća Šahinagić Općinski ured u Konjicu. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Broj 87. i Natječaj. Kod gradskeeopćine u Konjicu imade se popuniti mjesto općinskog bilježnika uz godišnju plaću od 2400 K i doplat­ kom od 18.000 K te ako je molitelj oženjen za ženu i najviše dvoje djece po K 10 dnevno doplatka. Kompetenti koji moraju oa budu pripadnici kraljevine SHS imadu svoje molbe najdulje do 20. marta 1921. op­ ćinskom uredu podnijeti i molbi priloŽiti: 1. Krsni ili rodni list; 2. Domovnicu; 3. Svjedočbu o moralnom i poLtičkom ponašanju; 4. Svjedočbu o dosadašnjoj službi. Prednost imadu oni molite]ji koji su u istom svojstvu već zaposleni bili ili kakvu srednju školu absolvirali. Općinski ured PAPIRNICA freporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo I točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Kuća stara sa 1000 m2 zemljišta i šta­ lom prodaje se- —Upitati u upravi lista. Svjetsko priznati Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskib i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. POZIV na I. redovitu glavnu skupštinu Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu koja će se obdržavati na 11.’ marta 1921. u petak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na „Benbaši" sa slijedećim Dnevnim redom J. Izvještaj ravnateljstva- o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. PRIMJEDBA: gg. dioničari koji žele na glavnoj skupštini prianetvovati umoljavaju ве. da u smisla § 28. društvenih pravila barem 8 dana prije glavne skupštine polože evoje dionice ili privre­ mene potvrde na upisane dionice na blagajni naše središnjice a Sarajeva ili podružnice Qi Бов Broda ili Boe, Novom. Ravnateljstvo Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K . Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12. — , Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J (i n k e г, Zagreb br- 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Račun razmjere Aktiva Pasiva sa 31. decembra 1920.*) к к к h ДдвпГигпа i komisionalna poslovnica i* Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, tes letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo? slavijk Čchoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. к b 1,625.854 35 1 Dionička glavnica: I. Emisija: 11.500 Gotovina..................... Vrijednosni papiri 2,073.650 Mjenice..................... 1 a) uplata 50n!„na 31.il. 1920. i b) 9.|V. „ c) „ 254.,, 9.|VI1I.„ Dužnici: 1,500.000 750.000 750.000 — II. Emisija: u tekućim i privr. ra­ čunima ................... uplaćeno do 31. |X. 2,144.816 23 Ostave..................... Našastar..................... 250.380 70 Otpis........................... 12.580 70 1920. „ 31. XII. „ Pričuvna zaklada 14,7 3,326 91 4,000.000 3.000 000 10,000.000 501.080 Vjerovnici: 237.800 i u tekućim i privr. raćuni1 ma i ulošci na štednju 7,832.225 13 2,444,816 23 848 326 13 21,126.447 | 21.126.447 49 *) sa 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Račun gubitka i dobitka Gubitci K Kamate uložaka Dobitci sa 31. decembra 1920. . h K . _ hl 4.278 53 čuna i dr................. Otpis od namještaja 313.814 66 7o! 12.580 Dobitak..................... 348.326 13 19.889 Ravnatelj: Husoln Omanovlć, 259.838 06 419.661 96 679.000 02 Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo! Nezir Ahmetašević, v. r. S. Sešelj, v. r Ša glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: DOK ZALIHA TRAJE NADZORNO VIJEĆE: Albert Abinum Dr. Hamdlja KaraniehmedovU, v. r. Odgovcrni urednik; Ibrahim Muhić. b Razni dobitci: provizija i drugi do­ bici ......................... od 1.1. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi trgovina galatiterijske robe na veliko K od mjenica, tek, ra­ Upravni troškovi: Plaća, doplatci kirija ostalo ................ 289.736 38 Porezi pristojbe i na­ meti ..... 4.089 28 Darovi u dobr. i kalt. svrhe ..... h K Kamati: 679.000 02 Speick safun h | i Oetavljači .... ; Dobitak..................... u Konjicu dne 1. marta 1921. Načelnik: Agić. HAMDIJE KOPČIĆA za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. Eaščaršija, Hotel Đhazt Broj 33/21. Kod ovdašnje gradske džamije u# pražnjeno jc mjesto imama i vaiza, koje bi se imalo popuniti početkom aprila ove godine. Godišnje berivo osigurano je za vrijeme od 3 godine i to po 12.000 K godišnje u novcu od vakufa i chali^ je, te besplatnim stanom i baščom u naravi. Osim gornje plaće pripada zvaničs niku i pravo pobiranja možebitnog isposlovanja državne potpore koja će se tražiti. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdulje do 20. marta tek. godine priposlati ovome povjerenstvu svoje vlastoručno pisane molbe uz ostala dokazala i svjedodžbe sa kojima bi mogli dokazati svoje usposobljenje. Poželjno je, da zvaničnik osim u vjerskom bude i svjetski naobra* žen, te napredan u duhu vremena. I- Prnjavoru, 27. februara 1921. Kot. vakuf, mearif. povjerenstvo. „Mjeseca" Muslimanska trgovačka i obrtnička banka AHMEDA TATAREV1ĆA Kotarsko vakufsko mearifsko povjerenstvo u Prnjavoru. t Broj 265 — „КНАВДА" — „PRAVDA*4 Pročelnik: Šemsudln Sarajlić, v. r. Eđhem BIČakMć, v. r. Numan OHmanefendlć, v. r. Ibrahim Mujlčlć, v. r. Vlgunik: Centralni Odbor J. M. O. Aslmbeg AllbegovU, V. r. Uzelr HadžihaHanovlć, v. r. Štamparija Datiiel & A. Kajon, Sarajsve � https://kolekcije.nub.ba/files/original/18ddee018e4abb0eba8ea7701f50a461.pdf eb7e1fc70b85b41684570135f0015695 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2.— PRAVDA izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90,— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМ/гНСКЕ ОР1АНИЗАЦИЈЕ. Broj 28 (266) ’ Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, subota 12. marta 1921. (2. Redžeb Leibi regaib 1339j Nedostojna rabota „Hrv. Sloge" Ljudi oko »Hrv. Sloge«, novina hrvatske težačke stranke u Bceni i Hercegovini, silno se ljute na naše pregovaranje s vladom i vode upra# vo bjesomučnu hajku na našč vod# stvo radi toga, što se je usudilo da se upusti u samostalna pregovaranje. Način njihove borbe ilustriramo na drugom mjestu današnjeg broja, a ovdje • ćemo da koju progovorimo o ovoj nedostojnoj kampanji i prikaže mo motive, radi kojih se je »Hrv. Sloga« toliko razgoropadila. Prije svega • konstatiramo, da na* čin ove borbe nema u sebi nimalo dostojanstvenosti. Mjesto da »Hrv. Sloga« otvoreno istupi sa razlozima, radi kojih napada politiku našeg vodstva; mjesto da nas u članci* m a upozori na pogrješnost te poli# tike i iznese njene nedostatke, ona se bavi »izvornim telefonskim vije# stima«, u kojima vojuje za — ras* c j e p u našem klubu i udara na po* jedine ličnosti sa prozirnom tenden# čijom, da u naše redove unese žabu* nu i ulije nepovjerenje u rad našeg poslaničkom kluba. Najprije joj je smetao g. dr. Karamehmedović, za* tim je navalila na Korkuta, a u ju# čeranjem se broju rita čak i na Fe* hima Kurbegovića. Dražesna je ova »Hrvatska Sloga«. U broju od čet# vrtka veli da »u Musi. Klubu Korkut ne reprezentira apsolutno ni* koga, no to joj nimalo ne smeta, da u jučeranjem broju donese iz* vještai. da je njegovu ulogu snublje# nia (ona doduše kaže — snubiva# nja!) preuzpo Fehim Kurbegović. Ali ni nva akcija njegovog prija# telja ne će imati nikakvog uspjeha, jer se veliki- dio muslimanskih zastupnika protivi oportunističkoj politici Korkut -Karamehmedoviće# vih -- pristalica«. Treba biti ćorava oka, pa ne za# paziti protuš’vvnost cvili izvještaja. Mi ih podvukoemo, ali ćemo ih sta# viti još bliže, ne bi li ih opazila i gospoda iz »Hrv. Sloge«. Oni jed# nom vele: »Korkut ne reprezentira apsfclukno nikoga«^ a druga put govore o KorkuLKaramehmedovi# ćevim — pristalicama!... Da se sad osvrnemo na njeno iz# vjtšćivanje o stajalištu »velikog di# je?a muslimanskih poslanika«. U broju od četvrtka govori o potpunoj izolovanosti Korkuta, a ipak donosi vijest, da »-pregovori vlade sa Musi. Klubom teku — povoljno«. Nje sc nimalo ne tiče, što i tu zapada u potpuno protuslovlje. Glavno joj je, da može lupati po Korkutu i istak# nuti n«a d u »da će ipak u musliman# skim redovima prevladati razbor te da će stvoriti zaključak, da ne će u vladu«. Zašto je poželjan ovaki zaključak, o tom »Hrv. Sloga« mra# morkom šuti. Osnovanost pak svo# je nade temelji na tom, što je »os# tali veći broj narodnih poslanika protivan ulasku u vladu«. Ljudi sa normalnim prosuđivanjem pisali bi sasvim drukči’e. Jer ako samo »ne# k« poslanike kluba vode lični inte# riječ »vlasti« na kraju prvog odjelj# ka člana 4. zamijeni riječju »zako# na«l Ja mislim da bi bilo potrebno, resi, da zasjednu na ministarske sto# ‘ da se ovi predloži od strane vlade lice«, a ostali je veći broj proti# i uzmu u pretres i da se po njima on# van ulasku kluba u vladu, onda je da odluci da li će se te promjene sasv.m logično, da će se ti pregovori primiti. Ja kao studija dobro znadem da, svršiti onako, kako se nada »Hrv. Sloga«. Biće naime prekinuti i onda što se tiče člana 5* imade mnogo slu# nije nikako potrebno da se »Hrv. čajeva, kako je ovdje predviđeno i Sloga« obara na bijednu manjinu u samom nacrtu, da je to fizički ne# kluba. Toj je manjini dosta što će moguće izvršiti. Dođe recimo na je# biti poražena. »Hrv. Sloga« međutim danput sudu jedan osumnjičenik u radi drukčije. Neoboriv dokaz, da ponoć. Podvornik ga primi i ja vas stanje u našem poslaničkom klubu pitam: je ii moguće sudiji da dođe nije onako, kako ga prikazuje i da odmah dotičnog osumnjičenog naša prijateljica, nije onako, kako bi obavijesti da li će mu odrediti pri# ona željela. Jer kad bi bilo onako, tvor ili neće, može li se tako brzo i kako ona želi, onda nesamo da bi odlučiti? To nije moguće, po goto# bilo suvišno njeno jurišanje, već bi vu kad se radi o velikom deliktu, o značilo, da je naš klub pristao na velikom zločinu. Stoga držim da je gospodarsko — uništenje muslimana potrebno, da se, prije no što se pre# i sve njihove životne interese žrtvo# đe na glasanje o ovom članu, ova vao poznatim agrarnim rezolucija# sjednica odloži i da se onda preko# sutra 0 ovome članu odluči sa nado# ma hrvatske težačke stranke. punom g. Avramovića. Gospodo, vi# A mi to ne ćemo učiniti. dite danas da smo ja i moji drugovi U svojoj kampanji »Sloga« je po* glasali za odlikovanje. (Ministar za šla tako daleko, da nam čak trpa pod konstituantu: Glasali ste protiv od# kapu jednog — Šerifa Arnautovića. likovanja). Ja vas, gospodo, molim Ona dapače već bunca i o njegovom da se ova sjednica zaključi i da se »velikom uspjehu« pa na prvom glasanje o tome članu odloži. (Pred# mjestu svog jučerašnjeg broja sjednik Dr. M. N i nči ć: — Gospo# štampa njegovu izjavu novinarima, do, lista, govornika je zaključena, a da čvrsto drži »kako će svojim ja mislim da je umjesan prcdlog g. uplivom kod muslimanskih za# Kurbegovića, da glasanje o ovome stupnika moći uspjeli da ih članu odložimo za iduću sjednicu. sklone na ulaz u vladu«. Svak zna Prema tome ovu sjednicu zaklju# naš odnos prema * g. Arnautoviću; čujem). svak zna da mi za njegovo koprca# POVODOM ČLANA 7. nje imamo samo smiješak prezira. 1 uza šve to nam ga »Hrv. Sloga« reče g. Fehim Kurbegović: »Ja sam meće na čelo i govori o njegovom u ime našeg kluba predložio da se tobožnjem uspjehu kod naših posla# član 7. modificira tako, da se kaže: nika! Kad bi na čelu »Hrv. Sloge« (čita) »Niko ne može biti osuđen stajalo da je Šaljivi 15st, rekli bismo dok ne bude nadležno saslušan ili, da joj ovaj vic пђе nimalo uspio. No ako se radi samo o prestupcima ili pošto ona hoće da je ozbiljna i manjim krivicama, zakonim načinom stvarna, moramo ovaj njezin postu# pozvan da se brani«. U vladinom pak označiti krajnjom perfidijom nacrtu je drukčija stilizacija i glasi: i dozvati- joj u pamet, da je mnogo »Niko ne može biti osuđen dok ne prirodniji Šerifov savez sa ljudima bude nadležno saslušan, ili zakonim oko »Hrv. Sloge«, nego li sa pred# načinom pozvan da se brani. Prema stavnicima naše organizacije. Mi vladinom nacrtu Ustava ovdje je smo od Šerifa sasvim daleko; mnogo jasno, da čovjek za delikt gdje je dalje nego li ljudi, koji su sa njim predviđena kazna smrt može biti o* suđen in contumatiam«. A to vodi sklapali — poznati pakt. zlim posljedicama. Neka se trefi da Toliko imadosmo reći ratobornoj gospodi oko »Hrv. Sloge« uz ponov# jedan čovjek ode iz svoje domovine nu napomenu, da njihova nastoja# i ne bude u stanju, da se sam brani, nja oko razbijanja naših čvrstih re# onda sud ima pravo, da izreče smrt# dova taksiramo- isto onako, kako tak# nu osudu, jer nismo predvidjeli da siramo intrigiranje njihova bivšeg se smrtna kazna ukida. Povrati li se kompanjona, što se zove Šerif Arna# najedanput taj čovjek, smrtna se o# utović. Halal im ga bilo i na ovom i suda može izvršiti i bez da on dođe priliku, da se brani. Neka se kas# na onom svijetu. Našem svijetu i# unije ispostavi da je on nevin, obno# mamo staviti samo napomenu, da va postupka biti samo radi ne nasijeđa ničijim intrigama, da časti njegovihmože nasljednika, ili nema mirno prati razvoj političkih prilika više mogućnosti, da se dođe do re# i potpuno sc pouzdaje u rad svog stitucije in intergrum. -poslaničkog kluba, kojem leži na sr# Društvo ima pravo, da se brani od cu dobro svih staleža islamskog di# delikvenata i od nhh se ogradi bilo jela našeg naroda. Naš se klub ne na izvjesno vrijeme, trajno, već će nikad ogriješiti o interese svije# prema veličini deliktabilo i prema opa# ta, koji mu je dao svoje neograni# snosti delikventa. Ali kako društvo čeno povjerenje, a da’eko je i od po# ima pravo, da svojim članovima misli, da bi zaplovio kakvom šepa# de slobodu, ono ima pravo i dada# se ratističkom strujom. brani. Kod. smrtne kazne nije tako O tom može biti uvjerena i malo jer, kad zajednica nema moći niti je zgranuta »Hrvatska Sloga«. u stanju da čovjeku dadne život, on# da nema prava da mu ga oduzme i onda se ne smije uvesti smrtna kaz# na, a ako se uvede, onda barem tre# •ba da sc to stavi pod neke stege. I mi smo u našem čL 7. napravili tu modifikaciju tako, da gdje se radi za Konstituantu drži vladinog pred# o zločinu, gdje bi mogla doći smrtna loga kao pijan plota, skrećem paž# osuda ili veća kazan lišenjem slobo# nju gospode, da ovdje ima vrlo važ# de, da se ne •može niko osuditi dok nih izmjena, vrlo važnih predloga, ne bude nadležno saslušan; a ako koji bi se morali usvojiti od strane se raddi o manjim prestupcima ili vlade. Ističem na pr. predlog da se manjim krivicama, dok ne bude po# Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. POVODOM ČLANA 4. i 5. o zakonskoj zaštiti i ličnoj slobodi izjavio je g. Fehim Kurbegović: »Po# što držim da su izmjene, koje je predložim g. Avramović od velike važnosti, a vidim da se g. ministar Godina ili. zvan da se brani. Ovdje je veća mo# gućnost povrate u prijašnje stanje nego u prvom slučaju. Stoga mislim da bi se naša modifikacija morala usvojiti. Mnogo se prigovara Tur# skoj, da je u nazatku sa svojim za# konodavstvom, a ona je već pred 2 godine ukinula osudu in contuma# tiam«. POVODOM ČLANA 11. koji govori o prejhetanju stanova, uzeo je riječ i poslanik Fehim Kur# begović. »Predlažući svoju izmjenu mi smo se rukovodili time, da poh# cijski organi bez nekih ograničenja ne mogu noću ući u stan jednoga građanina radi istraživanja krivica. Tu treba postupati vrlo oprezno, kako bi se izbjeglo zlouporabama. Radi se o tome, kad policijski orga# ni mogu ući u privatan stan. Mi smo nadoda! da pri ovakvim slučajevima uvijek prisustvuje predsjednik op# štine ili jedan punoljetan susjed. Vi znate naš muslimanski porodični' žt# vot. Vi znate da smo mi vrlo osjet# ljivi pri ovakvim pretresima od stra# ne vlasti. Događalo se, gospodo, i danas se događa da oružnik bude ne# taktičan, da nasrne i ulazi u stan da pravi premetačinu bez poziva muh# tara ili kneza. Čini premetačinu i nad ženskim osobljem i — dolazi do zlo upotreba. Reći će se da su ovo detalji i da se to može predvidjeti u zakonu. Ja mislim gospodo, da je to od velike važnosti za nas muslimane pa i dru# gc i treba u Ustavu da se zagaran# tuje. Jer običaj je kod nas u Bosni, da se za predsjednika opšf.ne biraju bolji ljudi, koji svoju dužnost sa# v jesni je vrše. Što se tiče promjene drugoga sta# va, u vladinome nacrtu stoji da »po# licijski organi mogu ući u privatan stan jedino u slučajevima prijeke nužde i onda, kad budu iz stana u pomoć pozvani«. Gospodo, mi smo ovo »u slučajima prijeke nužde« pre# brisali. Ja sam gospodo, još i ranije kazao, da se nikako nesmije dopo štiti policijskim organima, da oni prosuđuju kada je prijeka nužda. To isto važi- i ovdje kao i kod člana 4. gdje je propisano, da svi građani u# živaju jednaku zaštitu vlasti, mjesto da uživaju zaštitu zakona. Molim vas, gospodo, i ovdje sc može nešto slično desiti. Može se desiti da sam ja došao u* Beograd i slučajno su dese demonstracije -protivu moje ili druge osobe i policijski organi dođu da nas pritvore. Ja protivu toga pro# testvujem, ali oni odgovaraju: mi i# mamo takvo naređenje, jer je to Va# ša zaštita, to je za Vašu sigurnost. Vi gospodo^ znate da su policijski činovnici obično ljudi osobite vrste, jer čestit čovjek nerado se prima te službe, i kod nas sc obično kaže: сл ie lopov — otišao u žandare i pu# licajce. Stot’a držim, da bi treba'o staviti da policijski organi mogu i-ći u privatan stan, jedino kad su r. # zvati iz kuće ; jer ako je prijeka nu da, zapalila se kuća itd. policijski cr# gani neće ući unutra dokle god : e budu pozvani od ukućana. — Ali đa policijski organi ulaze u stan noću, kad se ne pozovu, to se nikako ne može dozvoliti«. I MUSLIMANI ј sjetile se i GA/RETA i �Iz Sandžalia i Makedonije. »Zauzimanje bosanskih muslimas na«. Skopski list »Hak« donosi u svom broju od 4. ov. mj. pod tim naslovom ovo: »Iz sarajevske »Prav# de« vidimo, da je narodni poslanik g. Mehmed ef. Špaho podnio po drugi put interpelaciju Ministru U# nutrašnjih Dcla pitajući: Sta je bi# lo sa onom interpelacijom o događa* ju u selu Pesoćani okrug Ohridski. 1 pošto je zatvorena Skupština tra- ; i . j ! i Bilješke. žio je pismeni odgovor, da li su kaŽ# njeni činioci ovih krivica. Braća Muslimani iz Bosno i Her? cegovine zauzimaju se u svakom po* gledu i na svaki način gledaju, da nam poboljšaju i olakšaju položaj ne samo sa našim poslanicima već i međusobno. Mi smo duboko ganuti ovom brat* skom saradnjom i ovim izjavljuje? mo našu srdačnu zahvalnost«. Posljedice agrarnih „reforama" SVIJET SOBOM PRAVDU KROJI. — BITKE. - DVA MRTVA 1 VIŠE RANJENIH. Kakvo je bezumlje i zbrka među narodom nastala, nakon famoznih agr. uredaba, svjedoci bezbroj kr? vavih slučajeva. Svijet ugodivši, da današnja uprava krši zakone, ogrje* šuie se o ljudska i božija prava, sam sebe štiti od otimačine i nasilja. Događaji, koji su se zadnjih dana kod nas zbili, uzrujali su svakoga i svak ih pripisuje i tovari na dušu stvoriocima besmislenih i nepraved# nih agrarnih uredaba. Evo tih slučajeva: Arif Mira’em dao je svoju slobod# nu zemlju, zvanu »Cvitkovo polje«, Mili Sukari iz Jamanlića, na obradu, za god. 1919. i 1020. uz pismeni ugo# vor. Pošto je Mile Sukara prekršio ugovor, jer mu nije dao u redu ugo? vorenog dijela žetve, a i rok izašao, to je Arif htio sobom da obrađuje tu zemlju, jer mu je zadnji k o # m a d, koji nije uzurpiran. Stoga je Sukari otkazao. Sukara ni* je htio da ustupi zemlju, na što ga je Arif tužio kotarskom sudu radi smetanja posjeda. Kotarski sud je dosudio vlasniku njegovu zemlju, stavivši mu je na slobodno raspona* ga nje. Arif misleći, a i svako drugi, da je stvar svršena, započeo je orati zem* Iju, ali 4. ov. mj. dolaze žandari e odlukom agrarne direkcije, zabra* nj uju mu dalju obradu i tjeraju ga sa njegove zemlje po odluci agrar* ne direkcije, koja je uvažila utok Mile Sukare i zemlju dala njemu na dalju obradu. Ovaj skroz i skroz nepravedan čin svakoga je iznena* dio i ogorčio, a najviše sina Arifova koji je htio, da osobno štiti svoje pravo. Slučajno i teškom mukom o* vaj se je slučaj razmitio, da nije krv pala, ali su drugi slučajevi krvavi i te kako krvavi. Obitelj Kurčuli iz Oboraca dali su usljed odlaska muških glava u voj# ništvo za vrijeme rata, svoju jednu njivu komšiji Savi Kurelju na obra* Prije dvije godine. Iz »Pravde« od 11. marta 1919. god.: »Uvodni članak toga broja pod naslovom »Posljedice političkog šar* latanstva« mogao bi sc danas opet na uvodnom mjestu preštampati, jer je još aktuelniji nego tada prije dvi* je godine: on govori o ispravnim i pogrešnim metodama našeg nacijo* nalizovanja. Motto članka uzet je iz našeg nrograma i glasi: »U pita* nju naše* nacijonalizova# nja stojimo na stanovištu, da je to poljeza kulturni rad društva, a nipošto stvar dnevne politike! Danas po* slije dvije godine upravljamo opet te riječi: dnevnoj politici i njenim iz* ražajima u »Srpskoj Riječi«, »Hr# vatskoj Slozi« i naročito »Domovi* ni«, koji su iz petnih žEa nastojali i nastoje, da političkim i no# vinskim radom nacijonalizuju naše nepismene mase i potpuno nc uspjeli, ali još je viša potreba, da te riječi ponovn? čuju svi oni srpski i hrvatski društveni činioci, koji su bili pozvani, ali koji sc ne odazvaše. Svaka riieč iz toga članka ima da* nas potenciranu vrijednost. Pa i* pak je srž njegov bio k o n* f i s k o v a n. Glasio je ovako: »No# vi« ljudi unesoše u svoj novi rad sve slaboće i zle strane svog starog ra# Broj 266 — Droj Ј1РАРДА* — »PRAVDA* Стпана 2 — Strana . I 1 I I ■ j i ; I ; ј 1 I ! ! ј . j I j do. Vrativši se iz vojništva tražili su, da im Savo njivu povrati, za što Savo koristeći se »blagodati« agrar? ne reforme, nije htio ni da čuje. Kurčili su ga tužili sudu u Bugojnu i ovaj je dosudio Kurčilima njiho* vu zemlju, ali Savo ni opet nije htio da se mane otimačine, te je uz prkos molbi a i prijetnja Kurčila 5. ov. m. sa dva svoja sina i sa svojom že* nom, do zubi oboružani započeo, da ore rečenu njivu. Opazivši to Kur# čili, njih četvorica, došli su na njivu i zahtijevali energično, da se Savo udalji s njive, ali Savo ni sada nije htio da popušta. Uzdajući se u oruž# je, izazvao je tučnjavu, koja je kr* vavo protekla, jer kad je se svršila, bio je Savo Kurelj mrtav, žena mu i sinovi ranjeni, a također i Kurčili svi koji lakše koji teže ranjeni. I tako Savo zaglavi i nc bi mu su* đeno, da otme tuđu njivu, a krv nje* gova pada na stvorioce agrarne u* redbe. Treći slučaj također je se svršio s mrtvom glavom. Huso Selman iz Skakavaca držao je više godina zemlju S. Stanića, ko* ju ic sada Stanić prodao Husi Bru* liću. Seiman, koristeći se agrarnom reformom, nije htio da ustupi zem* Iju, a Bulić misleći, da on ima pra* vo, kad je kupio i platio, došao je 6. ov. mj. da ore zemlju, ali je tamo zatekao već zeta Selmanova Aliju Šabića kod oranja. Nastala je pre# pirka i zatim tučnjava, u kojoj je Bulić život izgubio. Eto ovi žalosni slučajevi moraju se pripisati samo besmislenim i ne* pravednim agrarnim uredbama. — Skramje je vrijeme, da se ovome na kraj stane, da se već jednom postavi pravda i red, da se to nesretno ag* rarno pitanje riješi na pravedan na* čin, kako bi se spriječilo daljnje prolijevanje krvi. I). Vakuf. 7. marta 1921. E. M. • botanja i sva je razlika u tome, što se je dotadanjeg krvničkog užeta i masa.a »narodna«-ruka nesavreme# nih i nebratskih narodnih državnika. I Umjesto praštan ja nastali su novi progoni, umjesto viđanja rana, što ih je tuđinac ostavio na izmučenom i raskomadanom tijelu našeg jedin* stvenog naroda, nastavljeno je no* vo k a s a p I j e n j e n a š e g j e d i n* stva i novo seciranje naše zajed* niče. »Narodni« liječnici pretvorili su se u grobare narodnog jedinstva i njihove početničke operacije bo* I jele su tim većma, što se u interesu zajednice nije moglo na sav glas po* ; magati i jadikovati«. Na drugom mjestu se kaže u tom članku: »Ponosimo se sto smo u pr* vim redovima pobornika narodnih prava i međusobne snošljivosti... Uvijek smo preporučivali snošlji* vost, vazda smo opominjali, da se ne goni mak na konac. 1 s toga nema ; ništa smješnije, nego li kad prikri? veni separatisti hoće da svoju kri* vicu bace na nas a upravo je tragič* no, kad se ti i talci Dudi pozivaju na ssnošliivost i preporučuju je onima, ko:; su je se uvijek držali«. U istom broju »Pravde« na dru­ gom mjestu stoje ove rijegj: »Musii# I mani Bosne i Hercegovine pretrpje# I li su u doba nrevrata mnogo, ali su uviereni, da bi pretrnuh i više, da I niie brzo došla nomoć iz Beograda I ; G. dr. Juraj Sutei citira u »Hrv. i Slozi« stavak Korkutovog intervjua, koji se odnosi na »friganjc« nekih i naših poslanika i čudi se kako se 1 »jedan ozbiljan političar može bavi# : ti ovako neozbiljnim stvarima«. Nc* mamo ništa proti tomu, da g. dr. ' SutCj ovako cijeni svoje riječi i svoju ulogu, no moramo naglasiti đa ' stvar nije baš tako nevina, kao što i bi je htio prikazati ovaj g. advokat. Prije svega konstatujemo da dr. Šutej ne niječe svojih riječi, već ih zavija u blažu formu, kako bi im oslabio dojam. On veli: »Koliko je stvar neozbilj* na. vidi sc najbolje iz togu, što-ja uopće nemam nikakve veze sa musli* manskim klubom, nit boravim u Bc# ogradu, a niti imam želje za bilo ka* i kovom »komandom« u pomenutom i klubu«. Stilizuje dakle tako, da po# I budi dojam, kao da nije izgovorio citiranih riječi. No mi podvlačimo: prvo, da je dr. Sutej bio poslanički kandidat; drugo, da je svoju izbornu demagogiju razirao na licitaciji na* i ših posjeda; treće, da je bio delegat I težačke stranke pri pregovorima o ! sastavu Srškićeve vlade i četvrto, da < je citirane riječi izgovorio baš u I Beogradu. Vjerujemo, da mu je ne* 1 ugodno što je to izašlo na javu, no [ neka nam oprosti g. advokat I ne vjerujemo, da su te riječi tako nevine i bezazlene, kao što bi on htio da prikaze. Držanje »Hrv. Sloge« i njeno nc# prestano pisanje o raskolu u našim redovima ima jednu potpuno jasnu tendenciju: ne trpi se naša samostal# nost i hoće se pritisak provincije na naše vodstvo u pravcu, koji nije ni* malo u skladu sa zaključnim riječi# ina g. Šuteia »da članovima mu^li# manskog kluba ne treba ni Sakibo* ve komande, a kamo li n a š e«. Jer ako je istina što veli g. Šutej, onda molimo za objašnjenje: zašto nam »Hrv. Slo«a« neprestano soli pamet i zašto je g. advokat najednom upo# trijebio množinu, mjesto da čed* no kaže »a kamo 11 moje«? Zašto baš ističe Sakibovu »komandu« i za* što se baš vodi kampanja proti nje* govoj osobi?« Nije nam vrana mozak popila, dragi g. doktore. Primi Ti to na zna* nje i mani se advokatisanjal Ono ne će upaliti, o tom možeš biti načisto... Zemljoradnici nam prijete. Beo# gradska »Epoha« donosi u broju od 9. o. mj. ovaj izvještaj iz zemljorad* ničkog kluba: »U zemljoradničkim krugovima oseća se veliko nezado# voljstvo radi toga, što vlada vodi pregovore sa muslimanima i što im kako izgleda popušta. M. Avramo* vić izjavio je našem saradniku: »Ze* mljoradnici će preduzeti sve mere da se ovo životno pitanje za težake ne reši u korist begova. Smatram da se ovo pitanje ne srne rešiti ovako budžaklijskim i zakutnim pregovori# ma, o kojima ne zna niko ništa. Ovo je pitanje tretirano u odboru za re* šavanje ekonomsko*socijalnih pita# nja i njihovo unošenje u Ustav, i u tom odboru nije moglo doći do »po* razuma. Ostavljeno je musliman# skom i zemljoradničkom klubu da to reše sporazumno. Mi smo spremni na spora* žurni svaki dan smo očekivali da ćemo početi sa pregovorima, ali ni od strane muslimana, ni od strane predsjednika toga odbora nije ništa pokušano da dođe do sastanka i pregovora između пгз i muslimana. Ako sc ovo pitanje reši ovako, kako sc čuje đa se sad misli rešiti u pre* govorima između muslimana i vla* de, mi ć e m o s t u p i t i u n a o j * odlučniju opoziciju. Mi do sad nismo vodili opozicionu politi* ku ali sad ćemo, izgleda, morati«. I »Pijemontu« pomalo svanjiva. »Jugoslavenski Pijemont«, koji je nalik na sve drugo prije nego Ii na ono. Što mu ime kaže, ima u broju od 7. ov. mj. uvodni članak pod na# slovom »Bez njih«, koji je sa psiho* ploške strane interesantan. Zamislite sebii čovjeka, koji mjesecima nepre* stane grđi i psuje potpuno neduž* ne, i koji je odjedanput, kao nekim nadnaravnim Čudom, uvidio evofu pogrešku. I on, opet nekim nadna* ravnim čudom, hoće da popravi tu svoju pogrešku. Ali on je te psovke javno izgovarao, tako da je smrdila cijela njegova okolica. Sta da čini? Ono,, što čini i g. Božanov u tome članku. Još jedanput sakuplja on sav svoj smrad, žuč i glupost, sve to pusti u pero i napravi među svojim čitaocima zbrku i konstelaciju, da nc хпаји^ kuda da sc okrenu. U to stanje dovodi Božanov svoje čita# occ ovim riječima: »Jer odža Korkut ne želi da uđe u vladu, da konsoliduje državu, ne# go da je razruši i da spremi ulaz na pozicije Radiću i ostalim svojim sa* veznicima. Ta nije valjda ni radi čega, da Radić u poslednjem broju svoga »Doma« piše o tijesnim veza* ma, koje vežu n jegovu parti ju sa mu? slimanskom organizacijom u Bosni! A k o s u danas moguća č u? đa i a k o su u ime n c k a k o v i h takovih čuda Korkut i dru# g o v i prekinuli s a s v o j i m a n t i d r ž jfv п i m oseća j ima i n a m c r a m a, oni ć e u S k u p # stini glasati za ovu vladu ibez da zauzimaju portfe* lje, z a k o j c nisu dorasli«. Vjerni Čitaoci Rožanovi zinuli i stenju od muke. Sta jc ovo? Polah* ko, na koncu članka sviće zora i ovo se objavljenje ukazuje čitaoci# ma: »T?o jc razlog, radi kojeg sc Korkutovom klubu moraju zatvoriti vrata u vladu. Bar sve dotle, dok se dovoljno ne r e h a b i# 1 i t u j u«. Aferim. Božanove! Mi Vam želimo ustrajnosti u toj spo# znaji i nadamo se, da ćete je, ako se budete trudili, brzo naći i reći: Sad su se d o v o 1 j n o re h a b.i# 1 i t o v a 1 i! Naši dopisi. Kozarac, 26. februara 1921. Upravitelj ovdašnje ispostave g. Đrobac napravio jc prijavu sreskom načelniku u Prijedoru protiv ovdaš# nje kiraethane, jer đa u njoj nema slike kralja Petra a ima slika Sul* tanova. Na 6. ov. mj. izašao je sre# ski načelnik iz Prijedora ovamo, da provede istragu i pozvao odbor ki* raethane. Kad su došli, oslovio ih je ovako: »Gospodo, o važnoj se stva# ri radi! Vi u društvenim prostorija# ma kiraethane nemate slike Njego# vog Veličanstva Kralja Petra, a ima# te sliku Sultanovu. Ja ću morati sli# ku Sultanovu konfiscirati i druŠtvc# ne prostorije do daljnje naredbe za# tvoriti«. Predsjednik kiraethane jc protestovao protiv toga i odgovorio mu, da nc pozna te naredbe, koja propisuje, da njihova kiraethana mora imati ma čiju sliku. A što se tiče slike Njegova Veličanstva, čla# novi kiraethane nose jc u srcu, oda# kle im jc niko ne može istrgnuti. Sto se tiče Sultanove slike, to je slika umrloga Sultana Mehmed Rešada, koja se zatekla tu i koju oni ne će đa skidaju iz pijeteta, pošto su Sul# tani vjerski poglavice muslimana. Nakon provedene istrage ipredomi* slio sc je načelnik i nije zatvorio čitaonicu,! ali nam je Sultanovu sli* ku odnio, i naredio, da sc ima obje* siti kraljeva slika, što je naravno od* mah i učinjeno. Ovaj događaj sam po sebi nije паЛо nikome Štete niti lično ikoga uvrijedio, ali ga ipak iz# nosimo na javnost kao veoma ori# ginalnu ilustraciju demokracije, u kojoj živimo i kao sredstvo, kojim će se postići baš protivno od onoga, štp se hoće: naime slika, koja*1e*do# tada visila u srcima premjestila se na zid. Kozarčanin. PolifićKi pregled. UNUTARNJI. Specfijalna debata u Ustavnom od# boru. Dalje je primljen jednoglasni: 56. član: »Narodna Skupština ima pravo ankete kod istrage u izbornim hčisto administrativnim pitanjima«. 57. član: »Svaki član Narodne Skupštine ima pravo upravija'ti mi* nistrima pitanja i interpelacije. Mi* nistri su dužni dati na njih odgovor u tđku istog saziva u roku, koji od# ređuje poslovnik«. 58. član na predlog Rađonića po# dijeljen dm dvoje. Prvi dio 58. člana �Bpoi 266 — Broj glasi: »Narodna Skupština opšti ne* posredno samo sa ministrima«. Dru® gi dio kao čl. 59. glasi: »U Narod* noj Skupštini imaju pravo, da go# vore samo njegovi članovi, članovi vlade i vladini povjerenici«. Na prijedlog Radonića razdvojen je član 60. na dvoje. Prvi dio kao čl. 60., glasi; »Glasanje u Narodnoj Skupštini biva javno, samo se izbo* ri vrše tajnim glasanjem. Glas se može dati samo lično«. Drugi dio, kao čl. 61., glasi: »Ni jedan zakon* ski prijedlog ne može se pretresati u Narodnoj Skupštini dokle pretho* dno ne »prođe kroz nadležni odbor. O svakom zakonskom prijedlogu mora se glasati dva puta u istom sa* živu Narodne Skupštine, prije nego što se on konačno usvoji«. Poslije toga primljen je prijedlog g. Divca, koji glasi »Narodna Skup* ština može punovažno rješavati, ako je na sjednici prisutna jedna treći* na svih poslanika. Za punovažno rješavanje je potrebna većina glaso* • va prisutnih p.oslanika. U slučaju ravne podjele glasova predlog, o ko* me je glasano, smatra se da je od* bijen«. Član 62. primljen je jednoglasno. Glasi: »Nikad i niko ne može uzeti poslanika na odgovor za glas, koji je dao kao član Narodne Skupštine. Za sve izjave i postupke pri vrše* nju piandata bilo u sjednicama Na* rod. Skupštine ili u odborima ili oso* bitom izaslanstvu ili u osobitoj duž* nosti po odr-edbi' Skupštine, poslani* ci odgovaraju samo Narodnoj Skup* stini po odredbama Poslovnika«. 63. član., da se ne može ustanoviti poreza, niti država zadužiti bez odo* brenja Skupštine, primljen je jedno* glasno. 64. član o imunitetu narodnih po* slanika, primljen je sa dopunom Ž. Miladinovića, koja glasi: »Imunitet* sko pravo postaje danom izbora«. 65. član o održavanju reda u Skup* štini primljen je bez izmjene. Na 26. sjednici je naknadno prim* Ijcn 48. član u ovoj redakciji: »Policijski, finansijski, šumarski i činovnici za agrarnu reformu ne mo* gu se kandidovati, osim ako su pre* stali biti godinu dana prije raspisa izbora činovnicima. Ostali činovnik ci, koji vrše glavnu vlast ne mogu se kandidovati u izbornom okrugu svoje teritorijalne nadležnosti«. »Ministri aktivni, na raspoloženju * i profesori univerziteta mogu se kan* didovati i ako budu izabrani, zadr* žavaju svoje položaje«. »Činovnici:’, koji budu izabrani, stavljaju se na raspoloženje nadlež* nirn ministrima«. Jednoglasno je primljen 71. član (o kasacijonom sudu), koji glasi: »Za cijelu kraljevinu postoji samo jedan kasacioni sud sa sjedištem u Zagrebu«. »Kasacioni sud je nadležan za ri* jeŠavanje sukoba o nadležnosti izme* đu upravne, građanske ili vojničke vlasti. Isto tako on je nadležan i za sukobe o nadležnosti između uprav* nih i redovnih sudova«. VANJSKI, Prodiranje saveznika u Njemačku. Posljedica prekida pregovora u Lon* donu bila je prodiranje antantinih četa u Njemačku., Nakon zauzeća Diisseldorfa belgijske čete preuzele su kolodvor i sve državne urede i blagajne. Savezničke čete su iz Diisseldorfa nastavile sa prodiranjem i u noći 9. 0%. mj. zauzele Mainz. Do uporabe oružja nije nigdje došlo. Prve su uš* le u grad belgijske čete, dok su en* gleske i francuske čete zaposjele o* balu Rajne, pa zatim s južne strane ušle u grad. Na rijeci je brodovlje zauzelo položaj za navalu. Kasnije su mornari zauzeli Ruhrort. < Prve čete, koje su prekoračile gra* niču, bile su kombinovane od beb bliskih, francuskih i engleskih četa pod zapovjedništvom divizijskog generala Gauchera. Uporedo sa Čc* tama operirala je flota na Rajni. General Degouttc, vrhovni zapo* viednik okupatornih četa, čiji se , glavni stan nalazi u Neussu, izdao je ; proglas na njemačko stanovništvo, u kojemu kaže, da su ove mjere po* duzete radi toga, što njemačka vla* da nije udovoljila obvezama, na ko* je jc pristala u mirovnom ugovoru, pa se na ovaj način hoće prisiliti ^ПРДВПД« Njemačku da održi uvjete na koje je pristala. Pobune u Rusiji. U zadnja dva tri dana cijelo je novinstvo upravo pre* puno vijesti o krvavim pobunama u Rusiji. Te vijesti Često puta protu* slove same sebi a osim toga potječu iz Ilelsingforsa i Rige, iz mjesta, ko* ja su nam dosada stalno slali lažne izvještaje iz Rusije. Kako nijedna država evropska, pa ni naša ne do* ■ pušta prodaju boljševičkih ruskih I novina, tc pošto stoga nismo u sta* I nju, da čujemo i drugog telala, to ne donosimo ni tih najnovijih u sebi kontradiktornih vijesti i čekamo, dok nam se ne pruži dokaz, da je sovjetski režim pred svojim padom. Danas jc na žalost čitalačka publika dotle preparisana neprekidnim i ne* umornim bombardovanjem'iz novin* Stva, da više ne vrijedi ona narod* na: »U laži su kratke noge«. Kraćih nogu, od onih, koje su imale vijesti o Rusiji posljednjih mjeseci, ne mo* žc zaista imati nijedna laž, ali ih svi* jet ipak čita i vjeruje. Ovo smo kon* statovali samo stoga, što se bojimo, da lansiranje tih vijesti ima tenden* čiju, da bi se u našem svijetu ja* vila ova misao; Kad je Rusija tako trula, ništa lakše, nego je oboriti: treba je samo dotaći, pa je pala. I zašto je ne bismo mi dotakli, zašto ne bismo mi pobrali tu slavu, da budemo oslobodioci Rusije, kad je to tako lako?! (Ovako je i austro* ugarska štampa u svoje vrijeme pi* sala o Srbiji. Pr. si.). PRAVDA" i ; i j Besplatna Državna Ambulanta otvorena je i otpočela rad u Mis*Ir* binoj ulici br. 17. U ovoj ambulanti liječe se spolno bolesni i od svraba. Pregledanje i liječenje je besplatno, a isključeni su od toga samo imućni. Upozoravaju se zainteresovani; sva bolesnička udruženja i blagajnice, društveni, željeznički i školski Ijeka* ri, da upućuju dotične bolesnike u ovu ambulantu na liječenje. Konstltuirajuća skupština mljekar* ske zadruge u Sarajevu. U nedjelju, na 13. marta o. g. održavaće se u belediji konstituira juća skupština mljekarske zadruge i to, radi obilja gradiva, već u 1 sat po podne. Urno* ljavaju se svi interesanti, da ne skupštinu svakako dođu, tačno u određeno vrijeme. Pokretni odbor. Fregolino, umjetnik svjetskog gla* sa. daje večeras u 8 i po sati u Druš* tvenom Domu drugu predstavu. Mi je preporučujemo kao rijetku zgo* du, upoznati savršenog glumca, koji se za sekundu presvlači i mijenja u* loge, savršeno glumi ženske i muške uloge, poput virtuoza udara na cim* balu, veoma vjerno imitira u dirigo* van i u najznamenitije svjetske mu* zičke kompozitore, pleše kao druga Ana Pavlovna, koketira kao zname* nita pariška subreta Margot i t d. i t. d. Ko hoće da se večeras ugodno zabavi, neka ne pronusti ove prilike. Gajretou glasnik Страна — Stana 3 crte«, da se zapamte j — da neko ne mogne I’vrdati. Vijesti glase: Muslimanski Klub I vlada. Pregovori. — članovi kluba boie se da će biti prevareni. — Oni ne će u vladu bez Hrvata 1 Slovenaca. Beograd, 10. ožujka. Pregovori vlade sa Muslim. Klubom teku povoljno. Mnogi mu­ slimanski poslanici drže, da će posljedice nagodbe sa ovakovom vladom, u kojoj ne će biti zastupani ni Narodni ni Jugoslaven­ ski Klub, biti po muslimane vrlo nepovolj­ ne. Ovi poslanici naime misle, da će Mu­ slimani od radikalslko-demokratske vlade biti prevareni, a od zemljoradnika biti izi­ grani te da će se zauvjek zavaditi sa Hr­ vatima i Slovencima, svojim naravnim saveanioima. Članovi Narodnog Kluba drže se prema ovim pregovorima veoma hladno, te očekuju; da će ipak u muslimanskim redo­ vima prevladat: razbor, te da će stvoriti zaključak, da ne će u vladu. Muslim. Klub i ministarske stolice. —• Ras­ cjep u Klubu. — Neki Članovi prijete istupom. Beograd, 10. ožujka. Pregovori musl maпа sa vladom teku đaJje. Izgleda, da će Muslimani ući u vladu, jer n e k е'poslanike kluba vode lični interesi, da zasjednu na ministarske stolice. Ostali veći broj narodnih poslanika protivan je ulasku kluba u vladu, te će neki poslanici, ako klub uđe u vladu, istupiti iz kluba. S a k i b Ko r k u t. Korkut daje sam sebi »misiju«. — Musli­ manski Klub protiv njegovih članaka. — Kako bi Korkut pod svaku cijenu htio da bude ministar, — Korkut u Klubu sam. Beograd, 10. ožujka. Iz pouzdana vrela Dobrovoljni prilozi. Ibrahim Fej* đoznajem. još prije »Epohine« vijesti, da zagić Kreševo, sakupio prigodom za* Sakib Korkut nije otputovao u Sarajevo, da bave u Hrvatskom domu K 175.—, ispred Muslim. Jug. Kluba referira o pre­ Mustafa Šarac, post, uprav. Doma* govorima sa vladom i da u tom pravcu da­ Rahmetullahi alejha rahmeten va* novići, poslao je dobrov. priloga i je autentične izjave, već je otišao u Sara­ sia! Na 10. ov, mj. umrla je Munira članarine K 753. Ahmet i Hamdi* jevo Iz svoje glave (!) u privatnom hanuma Merhemić, gospođa Ismeta* ja Jamaković Rogatica, sakupili su poslu (da posjeti oca). Karakteristično je. ge Merhemić, nakon duge i teške prigodom hatme u mekteb: ibtidaiji da je ta vijest o tobožnjoj Korkutovoj mi­ bolesti. Da joj Bog dade dženet, a 959 K. Pododbor V. Vakuf, šaku* siji potekla od samoga Korkuta. Članke Ismetagi i djeci mu sabur! pio je dobrov. priloga K 1.600. Ja* (čije? op. ur.) po raznim novinama o sta­ Velik gubitak u našoj upravi. O* hi ja Delić, Bihać poslao je članari* jalištu Musi. Kluba, ovaj Klub nikako ne vih dana ostavlja našu državnu služ* ne i dobrov. priloga K 1.867. Sabrija odobrava. Te su vijesti izazvale veliko bu i odlazi u svoju otadžbinu dugo* Limić Ustikolina, poslao je K 140. nezadovoljstvo u Muslim. Klubu. Osim Kor­ godišnji starješina predsjedničkog Tahir Ćatić Bugojno, poslao je čla* kuta otputovali su i drugi muslimanski po­ ureda zemaljske vlade g. Dr. Hihko narina i dobrov. priloga K 300. Ah* slanici u Bosnu, a ostali su amo jedino oni, S t a г c h, koji će među nama osta* met Mujezinović, kot. predstojnik koji vode pregovore sa vladom i koji su viti najljepše uspomene. Rijetki su Maglaj, darovao je konviktu u Tuzli članovi ustavnog odbora. Saznao sam. da je ovakovi činovnici, koji imaju sve za nabavu knjižnice K 80. Osman Korkut g 1 a v m lansirao vijest o svojoj dobre- strane: sposobnost, marlji* Čepalo Prusac sakupio je za »Gajret« kandidaturi za ministra vjera. To je neču­ dobrovoljnih priloga K 211. Alija S. vena ambicijoznost. U Muslim. Klubu Korvost i nada sve uglađenost i konci* lijantnost prema svakome bez razli* Kadić, Konjic, sakupio je za »Gaj* kut ne reprezentira apsolutno nikoga«. Neko će možda upitati: Kako vam nije ke. Sigurno nema kod nas čovjeka, • ret« na sijelu kod Ragiba Ljubišića koji je imao posla u predsjedničkom među prijateljima K 420. Musliman* žao prostora Što'ga zauzeše ove bedasto­ uredu vlade, a da bi mu se g. Dr. ska Omladina, Bos. Kobaš. priredi* će? Odgovor je lahak: da upozorimo na Starch ma u čemu zamjerio. Ne će* ta je 29. pr. mj. zabavu u korist ulogu »Hrv. Sloge« i jednu — n e u d o v omo da ispitujemo uzroke, za što nas »Gajreta«, te je čast prihod iznio K Ijivu ambiciju, koja se džilita na kri1170. Pododbor Visoko poslao je I vu adresu i juriša na Korkuta u krivoj pretg. Dr. Starch ostavlja u najboljoj muževnoj snazi, kad nam treba do* K 467. Musi. trg. poljodj. banka u ! postavci, da joj je on omeo poslanički man­ brih i sposobnih činovnika kao ko* Težnju, prigodom njezine godišnje dat. Lahko ju je prepoznati. Između ostalog ra hljeba. Možda bi nas to ispiti* bilance darovala je za »Gajret« Korespondicrt deutsch. tiirkisch, croatisch i serbisch. T u je izvor navalama; tu ie vanje dovelo do rezultata, da nam K 2500. »Gajrctov« se glavni odbor svima i Achilova peta g. »dopisnika« i »izvjestitelja«. njegov odlazak ne bude samo težak nego i gorak. Stoga šutimo u čvrstoj sakupljačima kao i darovateljima KOT. VAKUFSKO MEARIFSKO POnajtoplije zahvaljuje. nadi, da je ovo zadnja nesmotrenost VJERENSTVO U B. KRUPI. naših upravnika. G. Dr. Starch, kako čujemo pre* ISPOD CRTE. Broj 13 21. laži u službu čehoslovačkog mini* »Originalni izvjestilac »Hrv. Sloge« đostarstva inostranih djela. Mi mu že* limo na njegovom novom mjestu šad je opet na originaJnu misao, da treba •• pocijepati naš poslanički klub. Nevješt svaku sreću i zadovoljstvo. Za pazardžik džamiju, glavnu u B. novinarskom zvanju, zapliće se kao pile u Sretan mu nut! Krupi, potreban je imam, koji bi bio Napadaji kod Sarajeva. U nede* kučine: sutra liže Što danas napi­ u stanju česta važiti. Plaća je od sa­ Iju 27. pr. mj. napao je Savo Pejić še. Mi smo ga jednom prilikom uiukli nje­ mostalnog vakufa: na kuću Ahmeta Kazaza u Čifluk govim umotverinama, pa je bio zašutio. 1. 600 K mjesečno sa izgledom na Grnoj Rijeci. Pucao je u kuću i ubio No. sirota slab je na tetiku. pa opet zapade povišenje; vašku. Pokušao je da i u kuću pro* ' u iskušenje. Tako je, eto. »Hrvatska Sloga« 2. 2500 kg kukuruza, 200 kg pše­ vali, ali je Ahmetova žena ujagmila j ponovno preuzela dužnost, nezahvalnu i ma­ nice i 100 kg graha; da zaključa vrata. Ovo jc treći pu* I lo časnu dužnost, da kuje spletke i unosi 3. drva 40 kola ili 2500 K za go­ ta, kako rečeni Savo udara na Ah* I zabunu u naše redove. Neka je- neka splet- i dinu; kari. Imaće se kad i kajati. Mi ne ćemo ! metovu kuću. Ahmct ga je prijavio 4. stan lijep uz džamiju. vlasti, oružnici su izlazili, ali Savo kvariti raspoloženja njenog »izvjestitelja« ■ Molitelji trebaju svoje molbe do 1. se i dalje slobodno kreće i sprema već inu činimo to zadovoljstvo, da ga pu- I aprila o. g. podnijeti navedavši svršene štamo pred svoje čitatelje. Naravna stvar, valjda na četvrti napadaj. Skrećemo da time ne preuzimamo i odgovornost za I nauke kao i dosadanje službovanje. pažnju nadležnim, da će ovo posvje* ’ Bos. Krupa, 4. marta 1921. dočiti i Srbi pravoslavni. Pejić je ; njegove vijesti. One su i smiješaj i labave, ' Kotar, vakuf, mearif. predsjednik: opasan čovjek, kome bi trebalo odu* | ali i tako prozirne, da ne mogu ni u tovar j Š e h i Ć. ni u trešeii»k. Stoga ih mečemo »ispod : zeti pušku, na koju nema ni oryžnog j lista. Paljevine. Piše nam Mjesni Odbor | iz Prijedora, da je tamo na 3. ov. ; mj. izborio čardak i oko čardaka stanje I ladži Saliha Džihića. U čar* đaku se nalazio muhadžir Bcćo, ko* ji je jedva spasio djecu i devetero goveđi. Bcćo je sijao zemlju Iladži Salihu Džihića, a sada je ostao bez krova nad glavom. Šteta je procije* njena na 203.000 K. Krivci nisu pro* nađeni ali se sumnja u bivše kmete Džihićeve. koji su prije toga imali parnicu sa Džihićem radi činjene šte* tc u šumi Džihićevoj. Domaće vijesti. Natječaj. �Strana 4 — Страна Broj L66 — Б/ЈЈ „ПРАВДА* — „PRAVDA* Muslimanska trgovačka i obrtnička banka Hercegovačka banka dion. društvo u Mostaru. za Bosnu i Hercegov nu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. POZIV POZIV na na I. redovitu glavau skupštinu VII. redovitu glavnu skupštinu dioničara Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Hercegovačke banke dionič. društva u Mostaru, koja će se obdržavati na 11. marta 1921. u petak u 2 sata poslije podno koja će se obdržavati dne 22. marta 1921. u 10 sati prije podne u u prostorijama kiraethane na rBenbaši“ sa slijedećim prostorijama banko sa slijedećim Dnevnim redom: Dnevnim redom: 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledanju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. .septembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. PRIMJER i A: gg. dioničari koji žele na glavnoj skapdtini prisustvovati umoljavaju se, da u smisla § 28 društvenih pravila barem 8 dana prije glavne ekapžtine polože svoj® dioniee ili privre­ mene potvrde n* upisane dionice na blagajni na^e središnjice u Sarajevu ili podružnice q Bos Brodu ili Bos, Novom Gotovina......................... 1,625.354 35 Vrijednosni papiri Dionička glavnica: I. Emisija: a) uplata 50,^na31?I. 1920. b) 15 I . „ 9.V. „ c) „ 25°.„9. VIII. „ 11.500 Mjenice.......................... 2,073 650 —, i ' I | Dužnici: II. Emisija: uplaćeno do 31. X. !92O. .. 31. XII. Pričuvna »sklada 14.7 3.32 6* 9 L 2,444.813 2з' Ostave.......................... NažaeUr......................... 250.380 70 Otpis................................ 12.580 70 4.000.060 3.009 000 • 1 i 5 2 Vrijednosni papiri 47 432 Vjerovnici 6,688.781 Nepodignuta dividend Nekretnina .... 63.000 Inventar......................... 1 1 2,444.816 23 i i k 1h 4.278 63 Upravni troškovi: Kamati ia uloške 19.949 Otpio od namještaja 13.284 67» . к к h h . . . 1 h 13 293 75 7,(H)U —— Čisti dobitak . . . 68 iroviđbe bankovnog i . 288.188 20 Debitak na vala tama 18.153 76 robnog odjela . namet, kamata uložaka . . 607.212 04 343 240 62 1 263.971 42| ra- -A 607.212 04p 259.838 06 . proviaija i drugi bici .... do419.661 96 313.814 66 607.212.04 II Rasni dobitci: U Mo taru. dne 31. decembra 1920. Za knjigovodstvo: Ravnatelj : Milivoj A. Vrinjanin Muhamed Hadžiosmanović v. r V. prokurist«. Ravnateljstv 679.000 02 1. Podpredsjednik: Potpredsjednik ravnateljstva; Za knjigovodstvo: Nezir AhmeUšević, у. r. S. ŠeSelj, V. Г. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: O Predsjednik: 11 Podpredsjednikt Ibrahim ef. Ribica v r. Mu aga Komadina v. * Bajramaga Bijedić v. r. Memišaga Hamzić v. r. Rafael Izrael v. r. Hađžl Ibra^a Slipčevič Aleksandar Božičković v. r. Mehmed ef. Grebo V. r. Sulejman ef. Kajtaz v. r. Milisav. L. MiluŠić v. r. Ispitali i s knjigama suglasno pronašli: NADZORNO VIJEĆE: Nadzorni odbor Pročelnik! Dr. Hamdija Karainelimedovlć, v. r. Edhem Blčakćlć, v. r. Ibrahim Mujlčlć, v. r. k h • tek, Čuna i dr. . Odgovorni urednik,- Ibrahim Muhić. k 21-2.806 Kamati.......................... 277.398 08 Smailagi Ćemalović Šemendln Sarajllć, v. r. Numan Osmanefendlć, v. r. Dobitak Kamati: 679.000 102 i Hasein Omauović. 26..971 Prenos dobitka od g. 348.326 13 Ravnatelj: 9,610.883 6i 9,874.854 93 15.548 79 Otpisa od nekretnina 12.580 70 Dobitak.......................... . . 8.063 10 1919.................................. dokodarina, Dobitci I od mjenica, Plaća, doplatci kirija ostalo ................... 289,736 38 Poresi pristojbe i na­ meti ............................ 4.089 28 Darovi u dobr. i kult, ovrhe Prenosne stavke Čisti dobitak Trelkevi sa 31. decembra 1920. h 2,1)5 600,— h 21 126.447 49 . ... Račun gubitka i dobitka . 17.997 — Reeskont .... Račun gubitka i dobitka \k - h K Gubitak 348.326 13 Porez: Kamate uložaka 3.189 404 46 . 1 tekući beriva k . . 9,ћ74.854 93 •) sa 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Gubitci 9,874.854 .... 7,832.225 13 21,126.447)19 r .J 2,477.000 10,000.000 - Dobitak......................... ■ , r« 1,934.372)77 Mjenična lisniea ■ &01.080]— u tekućim i frivr računi­ ma i ulošci na štednju . Ontavijači .... ' 340.224,63 Pričuvna saklada . Ulože! b 2,000.000 — Dionička glavnica t Vjerovnici: 237.800 70.557 Dažnici......................... I u tekućim i privr. ra­ čunima ....................... 1,500.000 750 1’00 750.000 h 528.082 Valute.......................... i К Gotovina......................... к У Jhi k Pasiva S K к Račun bilance к h 1 h blagoj i i Bosanske banka d đ. u Sarajeva . li Pasiva ____ ni____ к NAPOMENA: § 12. U glavnoj sknpitini moga prisasivovati svi dioničari, koji polože ovojo dionice ili privremene potvrdo bar 8 dana pred sastanak glavns skupžtine na blagajni banke ili na Aktiva Račun razmjere sa 31. decembra 1920*) Ravnateljstvo. — Ravnateljstvo Aktiva 1. Izvješće ravnateljstva za poslovnu godinu 1920. i polaganje zaključnih računa. 2. Izvješće nadzornog odbora. 3. Zaključak o uporabi čiste dobiti. 4. Podijeljenje absolutorija ravnateljstvu i nadzornom odboru. 5. Ustanovljenje da je IV. emisija dionica uplaćena i time u sa­ vezu izmjena § 7. društvenih pravila. 6. Zaključak o pređiogu povišenja dioničke glavnice na K 4,000.000. 7. Izbor jednog Člana ravnateljstva. Pročelnik: Atdmbeg Alibegorlćj V, Usdr Hadtlhasaaoii^ V Dr. Murad Sarić, v. r. Hasanbeg Lekišić v. Niko Pamučlna v. r. Hasau ef. Ćemalović ’ Ljubo Oborina v. r. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danici & A. Kajon. Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/171ff88e395121194ba2ac0b11d803d1.pdf 23ae05067cd2cd4543453aa4f9049b88 PDF Text Text _POSTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. * ДЈГ^ A - М\П V лЈп ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 29 (267) Sarajevo, utorak 15. marta 1921. (5. Redžeba 1339.) Vijesti o Rusiji. Cijela evropska štanapa zadnjih deset dana puna je Rusije. Kao i sva? ka novinska h a j k a, tako i ova mo₽ ra da ima neki momentano prikriven ni cilj. Da su te vijesti iz Rusije, ko* je pune evropske novine, jedna haj? k a, a ne vjerno izvješćivanje doga? daj a, dokazuje nam neobično jasno protuslovlje, nervoza i prenagljenost njihova. Mi nismo boljševici, nismo ni ko? munisti, jer je komunizam, u koliko on hoće svoje mnoge socijalno*eko? nomske a i moralne reforme u dana? šnjem društvu silom da provede, protiv nekih naših glavnih vjerskih ustanova. To spominjemo zato, da ovo razlaganje ne bi ni kod koga navelo na sumnju, da se zauzimamo za boljševike. Ne! Ako ovdje kiiša? mo, da prozremo do dna ovoga mora laži, koje se danas u obli? ku štampe -prelijeva preko svijeta, to činimo stoga, što tražimo svugdje i u svemu istinu i što nas u? ž a s hvata pri samoj p o m i? sli, da bi smo i mi, šutke se prepustivši valovima to* ga, doprinijeli time nešto tome, da se naš narod p ove? de na novuklaonicu za ide? ale, koji ne postoje i koji su laž. To binassigurnood? velo u propast. Već smo nekoliko puta upozorili čitaoce na lažne vijesti novinstva, kojih se treba čuvati i klonuti kao crnog đavla. Rekli smo, da evrop? ska štampa ne laže nikad sapio sto? ga, jer joj laganje godi. Specijalno u ovom slučaju imaju njene laži tu tendenciju, da se u javnosti utvrdi i opravda potreba vojne intervencije na Rusiju, na boljševičku Rusiju. Možda je ona prekjučerašnja vijest iz B e r 1 i n a (ako je istinita), naime da su Francuzi zaposjeli Reval, već potvrda naše gornje tvrdnje. Tu je vijest javio prvi berlinski »Lokalan? zeiger«, a dobio ju je iz Stockholma. Međutim se moraju sve vijesti o Ru? šiji, u pogledu mjere lažljivosti, po? dijeliti na tri kategorije. Te katego? rije bi se dale uspostaviti i po mjeri neprijateljstva pojedinih država na? prama Rusiji. U prvu idu Francuska, Poljska i Rumunjska, u drugu En? gleska i Italija, a u treću Njemačka, Austrija i Češka. Americi je zasad Rusija manje više sporedna stvar. Vijesti, koje donose francuski i poljski listovi najagresivnije su. One prenose bunu u Rusiji za dan iz Kronštata u Petrograd, odavde u Moskvu i po cijeloj zemlji i već oz? biljno predskazuju brzi pad boljše? vičke vlade. Protiv takvih vijesti čh talačka publika u Francuskoj i Polj* skoj nema pomoći. U Engleskoj je drukčije. Englez je hladan račundži? ja i u svim životnim prilikama hoće on da čuje šta i druga strana kaže, hoće da ima izlaza iz svake situacije. Engleska štmpa je sasvim slobodna od sentimentalnosti i temperamenta. Tako je moguće, da engleske novine jave na pr., kako je u parlamentu poslanik Majere stavio pitanje na vladu, je li istina, da engleska vlada falzifikuje boljševički glavni službe? ni organ »Pravdu« i da ga protura u Rusiju. Novine su javile, da engle? ska vlada nije mogla zanijekati toga. »Dell Hcrcld«, engleska liberalna novina, koja simpatiše sa boljševici? ma, javlja na pr., da su sve te vijesti o pobunama u Rusiji puka izmi? šljotina i da imaju za svrhu samo da pometu trgovačke pregovore između Rusije i engleske vlade, koje sada vodi sovjetska vlada preko Krasina. Taj isti list donosi i spomenuto faksi? mile tobožnje sovjetske »Pravde«. Njemačko novinstvo je vrlo čudnog ponašanja. S jedne strane se boji svojih vlastitih špartakista i prešu? ćuje sve, što bi ovima išlo u prilog, a s druge strane bi željelo ipak jaku Rusiju, ali onda jaku, kad bi se so? lidarisala s Njemačkom u borbi pro? tiv antante. Nu da li će druga ruska vlada, koja bi trebala da zamijeni sovjetsku u Rusiji, što se tiče vanj? ske politike nastaviti politiku sovjet? ske vlade, to je veoma dvojbeno. Nijemci to znaju i stoga nema nji? hovo novinstvo određenog smjera u vijestima iz Rusije. Oni javljaju i jedno i drugo: da je u Rusiji boljše? vizam pred padom i istovremeno da boljševici nastavljaju pripreme pro? ljetne ofanzivv na Poljsku i da na Kavkazu nesmetano dalje prodiru. Ima li buna u Rusiji? Ne znamo niti možemo da znamo. Jer i ono zadnje vjerodostojno vrelo, naime zvanični boljševički organ, osumnji? čeno je kao falzifikat? Pa kome on? da uopće da se vjeruje? I na to od? govaramo, da ne znamo, ali znamo, da nam prošlost često puta može da? ti sigurne izglede u blizu budućnost. Kad se na pr. u antantinim narodi? ma, u koje se moramo i mi računati, stvori javno mišljenje, usljed nepre? stanog izvješćivanja o bunama u Rusiji, da treba vojničku akciju po? vesti za dokrajčenje ruskih užasa, onda moramo da prijateljima S!a? venstva upremo prstom na dvoje: 1. Nijedna ruska vlada od onih, koje su se obrazovale izvan Rusije, a za oslobođenje Rusije od boljše? vika, nije nikad dobila od antante niti običnog obećanja, da će i na tu buduću Rusiju, u ime njene borbe do 1917. god., otpasti makar nešto od onoga silnog ratnog tributa, što ga ima Njemačka da plati »savezni? cima« i 2. Baš pred saziv pariške ruske konstituante priznaje antanta one državice d e jure, koje je stvorila bolj ševička Rusija, kao Eston? sku i Litvu i tako čini suvišnim doc? niji protest te konstituante proti to? ga priznanja. Svemu tome treba nadodati to, da je Reval, koji su (po vijestima iz Njemačke) zaposjeli Francuzi, e? s t o n s k i grad, grad državice, koju je de jure priznala i francuska vlada i koja jc nezavisna od ruske sovjetske vlade. Vijesti kažu, da je u Revalu zaplijenjena ogromna za? liha živeža određenog za Rusiju. Zar Estonska hrani Rusiju? Zar bi ona, sve da je istinita ta vijest, slagala tu zalihu u luci, koja je nezaštiće? n a od antantinog brodovlja? Govori naših poslanika u specijalnoj - ustavnoj debati. POVODOM ČLANA 14. koji govori o štampi, uzeo je riječ podanik S. Korkut i rekao: »Jane ću da govorim sa strahom i bojaz? ni kao što je g. ministar izvolio do? baciti predgovornicima. Ja ću samo da povučem razliku između našeg prcdloga i prcdloga, što ga je iznio g. dr. Tomljenović. Držim, da pred? log g. Tomljenovića nije dovoljno jasan, niti garantuje slobodu štam? pe, premda je u prvom redu istakao načelo slobodne štampe. Stoga ću ja, gospodo, da istaknem našu bo? jazan i rezervu. Ja ću uzeti za pod? logu prediOg g. Tomljenovića i ići ću redom, da istaknem njegove ne? dostatke. G. Tomljenović kaže da jc štampa slobodna i da se ne može ustanoviti nikakva preventivna mje? ra. U našem predlogu traženo je da se izrično naglasi, da za izdavanje novina nije potrebno prethodno o? dobrenje vlasti. To je prva razlika. Isto tako smo tražili da se istak? ne da štampa ne može biti podvrg? nuta administrativnim opomenama. Zašto smo ovo tražili ja ću da akrat? ko istaknem. Mi smo se, gospodo, u Bosni i Hercegovini borili protiv jednoga strašnog režima, mi smo u Bosni i Hercegovini imali prilike, da iskusimo šta znači kad nema ove ograde. Jer mi smo imali i cenzuru i ove administrativne opomene. Ako se hoće da državna vlast zna za sta? m'e u zemlji, ako se hoće da ona bu? dc obaviještena o tegobama i pat? njama naroda, nužno je, da štampi bude omogućeno, da ove tegobe i patnje naroda može da iznese. A kad dođe jedan predsjednik vlade ili ministar unutrašnjih djtjla, pa dade naređenje cenzoru, da ne da da se o njem išta piše, onda se dođe do takvo-« tumačen »a zabrane, da se na zabranjuie da se u listovima na? šim pominje ime g. Pribićcvića i njegovih drugova, predstavnika u vladi i u Parlamentu. Cenzura je kod nas vršena na taj način, da se na pr. kod nas zaplijeni ono što je izašlo čak u vladinom službenom listu. Kod nas su se na pr. plijenili u »Pravdi-« brzojavi presbiroa, koji su izašli u svim opozicionim pa i vla? dinim listovima. Jer kad g. cenzor ni? je mogao ništa da nađe za zabranu, našao je za zgodno da zaplijeni o? vakve brzojave samo zato, da nam za dva tri sata mašinskog čekanja napravi materijalnu štetu. Ja ne branim potpunu slobodu I štampe i uviđam, da je u težim si? I tuacijama potrebno ograničenje štampe. Ali štampa ipak treba da bude zaštićena od ovakvih zloupo? treba policijske vlasti, jer ovakove zloporabe, odnosno zabrane listova, ma nismo mo^li ni na kojt način da ispravimo. Mi smo dobijali admini? strativne onomene, da se ne može da piše i izvjesnim stvarima. Među? tim i ako smo mi dobijali takve opo? mene, mi smo vidjeli da se drugim listovima dopuštalo pisanje o ono? me* o čemu se nama zabranjuje pi? sati. Ovome, gospodo, treba jednom za uvijek stati na put. Ja držim, go? spodo, da ne treba da se ostave sa? mo četiri općenite riječi g. Tomlje? novića, po kojima se ne može usta? noviti preventivna mjera, nego tre? ba da se. gore istaknute šikane izrič? no zabrane. U predlogu se dalje kaže: da se može zabraniti rasturanje novina, a? ko se radi o uvredi vladaoca, člano? va kraljevskoga doma, stranog po? glavara, Narodnoga Predstavništva ili se neposredno poziva na otpor .za mijenjanje Ustava ili drugih za? kona. Ja ću da istaknem, da bi ov? dje trebalo umetnuti još nešto, što ima bar toliko važnosti, koliko i Narodno Predstavništvo, a to je pi? tanje vjere. Gospodo, može biti da će gospoda iz Srbije ovo shvatiti kao odjek klerikalizma ili nečeg to? me sličnog, jer kod njih nisu vični ovim formama, ali, gospodo, ja sam jz zemlje, gdje su se otimala mala djeca, gdje su se otimale djevojke i žene i gdje državne vlasti »nisu mogle« za ovom djecom preći pre? Pojedini broj K, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. i ko samostanskih zidova; iz zemlje i gdje su predstavnici vlade izjavlji? : vali da državna vlast prestaje pred klostcrskim vratima. (Glasovi: Gdje je to bilo? Toga nije bilo u Srbiji!) To je bilo u Bosni, a da se to od? nosi na Bosnu, to se vidi iz toga što sam kazao, da se to dešavalo u klosterima. Mi smo tamo izmiješani i posljedice toga još i danas stoje (Jedan glas: Ko je to radio? Koja je vjera to radila?) Sporedna je stvar ko je to radio, samo kažem da je to bilo u Bosni pod Austro?Ugar? skom. Dakle, mi smo u zemlji ^dje jc usljed labavog držanja državnih vlasti bila razvijena propaganda, ko? ja po sebi vuče s druge strane de? fenzivu. I usljed takvih događaja kod nas su vjerske opreke malo ja? če nego li kod vas. Vi možda možete mirno da čitate kad jedan list napiše nešto o »ko? ranskoj pomraćenosti mozgova«, i vas to možda neće nimalo uzbuniti, kad bi (se tako što napisalo i za hrišćansku pomračenost. (Dr. Sima Marković: Dabome da nas ne bi ni? šta uzbunilo). Kod nas ta rečenica izaziva revolt, i to jedan jak revolt. I kad se, eto, hoće da zaštiti Narod? no Predstavništvo od ovakvih na? padaj a, ja držim da bi od toga treba? lo zaštititi i vjeru, pa se ovako važno .pitanje ne hi trebalo da stavlja u prelazne ustanove, nego obzirom na to, da smo sad interko-nfesionalna država, treba da se metne u Ustav odredba: »ili vrijeđanje priznatih vjera«. Ja ne tražim odredbu, da se o .vjeri ne može pisati, povoljno ili ne? povoljno, nego tražim, da se ne mo? že ni jedna priznata vjera vrijeđati. Ja držim, da kad se ovim članom traži zaštita kralja i kraljevskog do? ma, kad se traži zaštita stranih vla? dara i Narednoga Predstavništva, ,onda se u isto vrijeme može istaknu* ,ti i zaštita vjere u tome parvcu, da se ona ne može vrijeđati. Ponavljam, da ne tražim da se nc može povolj? no ili nepovoljno pisati o jednoj vjeri, nego da se ona ne može vri? jeđati i da se takvo vrijeđanje ima zabraniti. Nalazim da je bar kod nas u Bosni, gdje imamo tri vjere, da je bar za nas apsolutno potrebna jedna takva odredba. Treća razlika između prcdloga go? spodina Tomljenovića i našeg stoji u tome, što se u našem predlogu zahtijeva, da se konfiskacija ima o? baviti za 24 sata, a za druga 24 sata da je sud dužan da označi ili poni? šti zabranu. Pošto je već izjavlje? no, da će se ovo prihvatiti to se pri? ključujem tome gledištu i, da bi se štampa zaštitila od upravnih vlasti i njenih šikana dodaću samo toliko da bi tome predlogu trebalo dodati i naknadu za materijalno oštećenje. Ja mislim, da je apsolutno potrebno, da se uz dodatak, što ga je g. Tom? Ijenović predložio, pored roka za osnaženje uzapćenja izrično domet? ne i stav: »Materijalna šteta usljed dignute zabrane ima se naknaditi«. Jer gospodo, koja je korist od to? ga, što sud uzme redakciju u zašti? tu i*što sud ima da presudi da li se pisac ogriješio o zakon o štampi; koja je korist od toga, što će on do? biti razrješnicu, kad je izgubio dvi? jc hiljade kruna zato, što je štam? pao jedan broj, a policija ga uzapti? Ia i on taj broj nije mogao da рто? da? Ja mislim da kad policija ne će da vrati ni one brojeve, sa kojih jc skinuta zabrana, kad se to novi? naru i sutra dogodi i prekosutra po? noivi, a sud ga stalno razrješava, ja mislim, da u takvim slučajevima tre* ba i novinama priznati zaštitu i propisati naknadu, jer se bez takog propisa može od strane upravne vla? �Стпапа 2 — Strana .ПРАРДА* — „PRAVDA* sti sistematski ići na to, da se ruini* /Mobilizacija. Prvi telegram: »P a* slabi i razbijali su se o poznatu našu га izvjesna štampa. (Dr. Velizar riz, 8. marta. Danas se rasprostrta nemarnost. Životarila su, ali vrlo sla* Janković: U takvom slučaju može vijest po varoši, da jc naređena ino* bo, dva društva: zanatlijsko »Sanat« da tuži državu). Materijalnu štetu bilizacija 7 klasa čehoslovačkc voj* i Klub Naprednih Muslimana. Često poslije ukinute zabrane treba -dati skp. Ova je mobilizacija došla kao puta nabacivana je misao, da se sva novinama, bez obzira da li će tu šte* posljedica sve zapletenrjih odnosa društva fuzionišu, ali je vazda osta* tu naknaditi država ili činovnik ko* između Njemačke i Saveznika«. jalo na tom. U zadnje vrijeipe rodila ji je tu zabranu odobrio. Nama je Drugi telegram: »Beograd, 11. se je ozbiljnija misao: da se fuzio* svejedno, ko će tu materijalnu štetu marta. Ovdašnje ČehoslpvaČko pos* nišu Klub Napr. Мце! »a »Terekija* nadoknaditi, ali ona se treba da da, lanstvo demantije vijesti beo^rad* tom«, čije je djelovanje usljed rata jer je inače upravna vlast u stanju, skih listova o mobilizaciji u Geho* bilo suspendovano. Ta misap se je da uništi jedan list ili jednu stranku, slovačkoj republici«. ovih dana konačno i ostvarila, te je Čemu te laži? Ko ih progura i po Klub i »Terekijat« proveo fuziju i koja se njoj ne sviđa. Mi smo, gospodo, u svome pred* čijem nalogu? Ali sve je badava: ko* prerađena pravila poslao Vladi na logu bili istaknuli, da se ne može us* liko god krupnim slovima se štam* odobrenje. Čitaonica se zove »Tere* tenoviti ni cenzura, niti kakva dru* pala po novinama riječ mobi li* kijat« i zasad broji preko 150 čla* ga preventivna mjera. Ali pošto je z a c i j a, u narodu je njen eho sa* nova. u tumačenju redakcije ovoga pred* mo potmulo mrmljanje i prokli* Ovdje moramo konstatovati bol* loga g. Tomljcnovića istaknuto, da n janje! nu činjenicu, da još ima među na* to spada u zakon o štampi, mi bi šim starijim ljudima takovih, koji mogli da načelno prihvatimo pita* bi htjeli da se od mladeži ograde nje te cenzure, jer je ona u izvjes* kineskim zidom, mjesto da je pri* nom momentu veoma potrebna i vlaci među se i dobrim savjetom i mogli bi u ovom pogledu prihvatiti rta gospodina ministra trgovine i in* primjerom upućuje na dobro i od* novu redakciju. Posto držim, da su dustrije. vraća od zla. Д11 nas tješi, da takvih naši prigovori stvarni i da ne idu Zemaljska vlada u Sarajevu, od* nema mnogo, što jc najbolje poka* ni za kakvim tendencijama, nego sjek za trgovinu i obrt preuzela je žalo sijelo uoči Rcgaiba sa Mevlu* za tim, da se osigura sloboda štam* od bivše austrougarske vojne upra* dom i predavanjem, koje jc bilo po* pc u granicama zakona, ja držim da ve veće količine sirovih neprerađe* sjećeno jednako kako od mlađih ta* bi bilo potrebno, da gospoda ove na* nih koža u raznim skladištima po B. ko i od starijih. Moralni uspjeh o* še nadopune malo prostudiraju. Sto* i H. Ove je kože zem. vlada raspro* vog sijela dao je mnogo volje i sna* ga bih nredložio, da se o ovom čla* dala i primila za njih znatne svote. ge novom društvenom odboru, da nu nc glasa prije, nego se g. Toml'je* Međutim u svim ovim slagalištima na započetom radu ne malaksa, a nović i njegovi drugovi definitivno bilo je mnogo koža, koje su pojedi* mi poznajući odbornike tvrdo vje* izjasne o ovom našim dopunama. nim trgovcima na osnovu rekvizicije rujemo, da će biti u stanju savladati Potrebno je da se ovo ptanjc malo oduzete, a nijesu im bile plaćene. sve prepreke i društvo podignuti u ventilira i da se ovako jedna važna Kad je zem. vlada primila novce za red kulturnih društava, kako to i od* stvar, kao Što je pitanje slobode ove kože, bila jc njezina dužnost, da govara našem brojčanom razmjeru štampe ne prelomi danas običnim podmiri potraživanja trgovaca za i materijalnoj snazi. glasanjem, nego da se još malo o predane kože, a da samo sa viškom Ovdje nc možemo, a da se nc do* ovoj stvari prodiskutuje u jednom slobodno raspolaže. To vlada među* taknemo jedne vrlo karakteristične odboru, u jednoj užoj konferenciji, tim nije učinila, već je novac potro* činjenice. Poznato je da je Grudicu pa da se tek onda prede na glasanje. šila. Među oštećenima ima i takovih, u oku »Majevica« i da tom aniino* kojima je to bio sav imutak, na koji zitetu dadne i vidan znak, stao ju su ipak morali platiti znatan porez jc progoniti. Čak ju je iz njezinih prostorija silom deložirao, da nasta­ na tečevinu. Stoga upućujem gosp. ministru tr* ni jednu familiju u zgradu, u kojoj se nikad nije stanovalo i koja je govine i industrije pitanje: prevelika za jednu porodicu. Hrvati U koju je svrhu zem. vlada prim* »Srpska Riječ« i naši pregovori s katolici ogorčeni tim postupkom o* vladom. Jučerašnja »Srpska Riječ« Ijeni novac za prodane kože upo^ držali su ovih dana svoju skupštinu trebila i zašto nije podmirila traž* javlja, da su se morah prekinuti pre* na kojoj su zaključili, da sagrade govori usljed »najnovijih, pretjera* bina za naplaćene kože te da ft ste vlastitu zgradu za »Majevicu«. J e« nih i upravo neprihvatljivih... (tu Voljni narediti zem. vladi u Saraje* dan b i r t a š nudi u tu svrhu joj se zalilo pero pa je i slagar slo* vu, da to sajla učini. Pošto Ustavotv. Skupština još ne 200.000 K, a jedan profesor žio samo neka nerazumljiva slova) i 1000 K od svoje mizerne č i* z osi joda, molim pismeni odgovor. upravo in a li ni t i h zahtjeva M. J. n o v n i č k e plaće. Ovo istakom Primite i ovom zgodom, gospodi* O. Zahtjevi su upravljeni protiv te* ministre, uvjerenje o mom odlič* smo za primjer i ugled našim boga* žaka.« U ovoj njenoj vijesti nas ni* nc tašima. Naročito upozorujemo g. nom poštovanju. malo ne interesu je njen sadržaj, koji Abdurahmanagu Prcića, koji, kako Beograd, dne 10. marta 1921. je sigurno netačan, već je citiramo je nama poznato, nije dosad nigdje Salih Baljić, stoga, da i naši čitaoci, koji inače ne učinio sličnog za opću muslimansku narodni poslanik. čitaju »Srpsku Riječ«, pročitaju tu stvar. Muslimani u Tuzli, odakle je riječ »mahniti«. Ne bismo mogli na* i on i među kojima jc stekao ovaj ći boljeg primjera za definiciju poj* imetak, s pravom upiru oči u njega ma »balkanizam«. Dok nas u Beo* i čekaju, da svoje ime ovjekovječi, gradu susreću sa lijepim, učtivim i kao sto to očekuju i od ostalih bo* uglađenim gostima, dotle nas njihov gatijih muslimana. Članovi. organ javno naziva »mahnitim«. Tuzla, 12. marta. Kako se treba da vodi politika pre* Odavno se nc javismo. Izgleda ma takovoj politici, neka sami čita* kao da se ni nema šta javljati. No oči prosude. to nije. Običavali smo dosad iznositi »Riječ« ne će skrštenih tuku. Za* one stvari, koje treba podvrgavati grebačka »Riječ« u broju od 10. dv. kritici ili osudi, a čine se od strane mj. piše u članku pod naslovom upravnih ili policajnih organa. Ovaj UNUTARNJI. »Nemir u Evropi« Lovo: »No to, što put ćemo učiniti iznimku i pisati o i Specijalna debata u Ustavnom Od* smo još srazmierno mala država, ne našim zgodama ili nezgodama. znači, da nemamo svoje aktuelne za* Kod nas je društveni život ispod boru. Dalje je primljen član 72., ko* daće u uznemirenoj Evropi, pa da kritike, sto se napose nas muslima* ji govori o postojećim sankcijama i skrštenih ruku moramo ili srni* na tiče. Istina ni kod drugih nije sa* apelacionim sudovima i član 73. jemo da gledamo, što oko nas biva. svim dobro, ali je kod nas najgore. o stalnosti, premještanju i penzioni* I mi, i to b ? š kao n a j s r e đ c * Imali smo (a još i sada je) Narodnu sanju kasacionih sudija. Ova su dva nija cd novih, država, koje Čitaonicu, kojoj smo svi bez razlike člana primljena. Član 72. glasi: »Postavljanje kasa* su naslijedile A u s t r o u g a r* vjere i narodnosti bili članovi. Iza sku, imademo svoju zadaću, koju izbora za konStituaptu pravoslavni cijonih i apelacionih sudija i pred* smo dužni da vršimo i pošteno iz* su — bar se tako priča — bili ražo* sjednika prvostepenih sudova vrši se vršimo i u svoju korist, ali i u ko* Čarani sa držanjem muslimana i pd* kraljevskim ukazom na prijedlog rist Evrope«. lučili su, da u cilju separisanja i na* ministra pravde između broja kan* puštanja narodnog jedinstva osnuju didata, koje bira izborno tijelo, čiji Kad smo nročitali, sjetili smo se nekidašnjih riječi »Balkana«, da Sr* srpsku! zapravo pravoslavnu) čitao* će se sastav zakonom odrediti«. Prvi stav člana 73. glasi: »Sudije bi moraju biti prvi u oslobađanju niču. Čim je ta namisao realizovana, Rusije. »Riječ« to nije smjela direk* ispisali su se skoro svi pravoslavni sviju sudova su stalni. Sudija nc mo* (no da izreče, ona će poizdaleka za* iz Nar. Čitaonice. Hrvata katolika i že biti lišen svoga zvanja niti ma obići, temeljito preparisati svoje či* jest bilo vrlo malo п Nar. Čit. izu* iz kojeg razloga uklonjen s dužno* taoce i vrlo oprezno, kako to već o* zevši činovnike, jer su se oni okup* sti protiv svoje volje bez presude na umije, postati organ onih, koji bi ljali u svom pjevačkom društvu »Ma* redovnih sudova ili disciplinarne nas rado poveli u još jednu krva* jevici«. Muslimani, koji su i prije ra* presude kasacionog suda. Sudija nc vu tragediju. Zašto nc, kad smo naj* ta imali svoje čitaonice nastojali su, može biti tužen za svoj sudački rad da to i zadrže, ali su pokušaji bili bez odobrenja nadležnog apelacio* sređeniji?! Pitanje BiljeSko. Ikši dopisi. Politižhl pregled. Pozdrav iz starog doba jest stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen". koji rješava tvaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u poznatom Izvrstnom kvalitetu u komadima od ‘Д kile. Booi 267 — Broj nog suda. Za članove viših sudova ovp odobrenje daje k^sacaom sud. Drugi stav tog člana koji je odbi* jen glasi: »Sudija može biti premje* šten samo po svojem pristanku kao i џ slučaju premješten ja na visi su* dijski položaj«. Treći stav je primljen sa izmje* nqm g- Divca te sada glasi: »Sudija može biti u službi do navršetka 65. godine svog života a predsjednik ka* ^acionog i apelacionog suda do na* vrsetka 70 godine. Prije toga roka može se staviti u nenziju samo po pismenoj molbi ili kada tjelesno ili duševno oboli, da ne može vršit svo* ju dužnost. Odluku o penzionisanju u ovom posljednjem slučaju donosi kasacioni sud«. Član 74. (o budžetu) primljen većinom glasova, glasi: »Svake godi* ne narodno predstavništvo odobra* va državni budžet, koji vrijedi sa* mo za godinu dana. Budget se mo* tvu najdulje za mjesec dana od dana njegovog sasfanka. Jcdnovremeno sa ra podnijeti narodnom predstavnik* bud getom podnosi se narodnom predstavništvu na uvid i odobrenje i završni račun posljednje istakle га* čunske godine. Narodno predstav* ništvo ne može predloženih partija uvećavati, a ne može ih smanjivati i izo.stavbati. Budget se odobrava po njegovim partijama, i izvršenje bud* geta propisat će se zakonom. Član 75. (o d v a n a c s t i n a m a) primljen je većinpm, a glasi:. »Dok se ne odobri podneseni mu budget .narodno predstavništvo može odo* bravati dvanajstma za jedan ili vi* ,še mjeseci. Ako odobreni budget ,ne obuhvaća od raspusta do saziva narodnog predstavništva, kao i za .vrijeme, za koje je odloženo narod* .no predstavništvo po članku 46. us* .tava i za to vrijeme vrijedit će već .odobrene dvanajstine. Član 76. budgeta (o z a j m u) pri* mljen jc jednoglasno, a glasi: »Dr* žavni porez i opće državne dažbine ustanovljuju se samo zakonom. O državnim zajmovima riješavati ćc narodno predstavništvo. Vlada jc dužna da narodnom predstavništvu podnese glavnom kontrolom ovje* rovljeni točni izvještaj, da li su u* govori o zajmovima zakl[učeni i iz* vršerri u smislu zakona. Zajmovi iz državne imovine mogu se davati sa* дпо na osnovu zakona«. Član 78. (o p o r e s k o j obave* zi) ■prim'hen većinom glasova, a glasi: »Poreska obveza je onća. Po* rez se nlaća no 'oreznoj snazi i pro* agresivno. Kralj i nasljednik prestolja .plaćaju državni porez na privatno дшапјЗ. Nikakova pomoć stalna ni .privremena, nikakav poklon ni na* grada ne mogu sc dati iz državne kase, ako nisu na zakonu osnovani. Sve su državne dažbine jednake za sve dijelove«. Član 79. (o državnoj trnovi* ,n i) glasi: »Državnom imovinom up* ravlja ministar financija, u koliko to zakoni drugačije ne naređuju. O na* Činu otuđenja dnžavnih dobara do* nijet će naročiti zakon. Pravo mo* .nopoja pripada državi. Rude, Ijeko* vite vode, vrela i prirodne snage su svojina države. O davanju rudarskih industrijalnih ili ma kojih povlasti* ca doni jet će se naročiti zakon«. Član 80. (o kontroli d r ž a v* nih računa) glasi ovako: »Za pregledbu državnih računa i nadzi* ravanje nad izvršenjem državnih i oblasnih proračuna stoji glavna kon* trola kao vrhovni računski sud. — Zakonom će se odrediti, u kojem ćc slučaju protiv odluke glavne kon* trole imati mjesta žalbe kasacionom (Sudu. Glavna kontrola pregledava, ispravlja i likvidira račune opće ad* .mimstraćije i svih računopo'iagača .prema državnoj blagajni. Ona mo* tri, da se ne prekorači ni jedan iz* �Rpoi 267 — Broj datak ipo hudgetu, da sc neka suma ne prenosi iz jedne budgetske par* tije u drugu. Ona završujc račune svih državnih uprava i dužna je pri* kupiti sve potrebne dokaze i ovlaš* tenja. Završni račun državni podno* si se narodnom predstavništvu na riješenje s primjetbom glavne kon* trole i to najdalje za jednu godinu računajući od završetka svake račun* ske godine«. Predlog je primljen ve* činom glasova. Drugi, treći i četvrti stav ovoga člana naknadno će se ri* ješavati. Od člana 81. (o vojnoj duž* n o s t i) prima se većinom glasova prvi stav koji glasi: »Vojna je služ* ba obveza opća po odredbama za* kona. Ustrojstvo i veličina vojske i mornarice propisuje se zakonom. Formiranje jedinica u zakonom рго* pisanom obujmu propisuje kralj u* redbom na predlog ministra financi* ja, te vojnog i mornarice. Koliko će se vojske držati pod zastavom od* redu je se svake godine proračunom odnosno budgetom«. Član 82. glasi: »Krivice, koje učini građanin u društvu s vojnikom su* đit će građanski sudovi«. Ovaj član primljen je jednoglasno. VANJSKI. Predolg antante za reviziju sevr* skog ugovora. Prije deset dana je predložila antanta Grčkoj i Tur* зкој, da se odašalje jedna saveznič* ka istražna komisija u sporne kra* . jeve. Turska angorska delegacija je bila sporazumna, ali nije grčka. Po* slije pet dana odustaju saveznici od svog prvog predloga i predlažu ne* ke konkretne izmjene sevrskog u* govora. Grčka ovaj put prima, ali turska delegacija izjavljuje, da ne* ma punomoći, da na to pristane i da treba mjesec (!) dana roka, dok ode u Angoru i natrag. Te su izmje* ne ove: Potpuna evakuacija morskih tjesnaca i odstranjenje utvrda. Sa* veznici bi zadržali ipak dvije utvr* dene tačke sa svojim granizonama u Galipolju i Čanaku, tako da mogu dominirati Dardanelima, ali nikakvo utvrđenje ne smije biti podignuto ni od strane Turaka, ni od strane sa* veznika od Dardanela pd do Rodo* sta. Na obalama Mramorskog mora turska bi vlast bila potpuno uspo* stavljena, ali bi saveznici zadržali pravo kontrole nad Bosporom. Tur* ci bi imali pravo, da poprave čari* gradske utvrde, a naročito utvrde na liniji Čataldže. Savezničke trupe po* stepeno bi ispraznile Carigrad. Svi vanjski znakovi otomanskog suverc* ni teta bili bi ponovno uspostavljeni. Međusavezničke financij* ske kontrole b Нс b i st a v* Ijenc pod počasno (!) pred* sjedništvo turskog mini* str a financija. Osim toga u njoj bi zasjedavao i jedan pp r c d s t a v n i k Turske. Tur* ska bi vojska mogla povećati svoje efektivno stanje do 60.000 ljudi na* mjesto 35.000 predviđenih sevrskim ugovorom. Efektivi žandarmerije bi* И bi također povećani. Što se tiče Tracije, govori sc, da bi nju trebalo staviti pod međunarodni režim. Su* verenitet Turske nad Smirnom bio* bi preciziran i izražen time, što bi grad bio pod turskom zastavom. Ta bi oblast dobila jedan autonomni re* žim, koji bi zagarantovao proporcio* nalno predstavništvo grčko*turskog elementa. Osim toga Turci bi u ob* lasti Smime uživali izvjesne financi* jalne i ekonomske povlastice. Pri* stanište Smirna bilo bi slobodno za tranzit turskog zaleđa. Grci ne će istražne komisije. Grčki delegati i dalje stoje nepo* pustljivo na svom stanovištu, te ot* klanjaju odašiljanje istražne komi* sije u Smirnu i Trakiju. Odgoda sklapanja mira između Amerike i Njemačke. Berlinski li* stovi javljaju iz Newyorka, da su Hardingovi planovi glede sklapanja mira sa Njemačkom usljed krize га* da reparacija odgođeni. Harding je mišljenja da bi se prihvat Knoxove rezolucije glede sklapanja mira s Njemačkom u času kada^ saveznici mobikzuju protiv Njemačke, da je prisilo na prihvat odštetnih zahtjeva mogao tumačiti kao afront . protiv saveznika. Radi toga je Hrding po* zvao senatore iz komisije za inostra* „PPAB5V — „PRAVDA* Страна — Strana 3 Kotarsko vakufsko mearifsko na djela, da raspravljaju ugovor sa Kancelarija je zadruge u magistra* I povjerenstvo u Prnjavoru. Kolumbijom i da za sada odgode ra* tu, prizemno, br. 8. Tu se primaju spravu o miru sa Njemačkom. prijave od sutra, od 3—sati po po* Broj 33/21. Llod George nepopustljiv. »Petit dne. Parisien« objavljuje razgovor sa mi* »HercegsBosna« zemaljski osigu* Natječaj. nistrom predsjednikom Lloyd Gcor* ; ravajući zavod. Kao što jc poznato Kod ovdašnje gradske džamije u* geom, koji je izjavio, da je Njemač* »Herceg*Bosna« zemaljski osigura* ka svojom nespretnošću prouzroko* vajući zavod za Bosnu i Hercegovi* pražnjeno je mjesto imama i vaiza, vala prekid pregovora. Trebalo jc da nu u Sarajevu bio je do sada pretež* koje bi sc imalo popuniti početkom se nagađamo, što smo i učinili. Nje* no u rukama stranog kapitala. Prije aprila ove godine. Godišnje berivo osigurano je za mačka je radi toga u teškom polo* kratkog vremena, većina akcija pre* žaju, jer ima tehničare i tvorničare, šla je u domaće ruke tako, da je sa* vrijeme od 3 godine i to po 12.000 K ali nema državnika. Tvrdokorni ot* da ovaj zavod postao u istinu prvi godišnje u novcu od vakufa i ehali* por Njemačke neće nas moći ganuti. i jedini osiguravajući zavod u Bosnj je, te besplatnim stanom i baščom Lloyd George je dalje naglasio sim* i Hercegovini sa pretežnim učešćem u naravi. Osim gornje plaće pripada zvanič* patije .Engleske prema Francuskoj, domaćeg kapitala. Da bi što jače pa jc rekao, da su se nakon rata o* razvio svoju djelatnost, zavod na* niku i pravo pobiranja možebitnog sjeća ji privrženosti Engleske za mjerava ubrzo povisiti svoj akcijski isposlovao ja državne potpore koja Francusku još pojačali. Konačno jc kapital. Nacionalizovanjem i pove* ćc se tražiti. Natjecatelji za ovo zvanje imaju izjavio, da sc pouzdava u Brianda i ćanjem ovog akcijskog kapitala za* vodu se pruža mogućnost, da svoje najdulje do 20. marta tek. godine Berthtelota. djelovanje proširi ne samo širom priposlati ovome povjerenstvu svoje Bosne i Hercegovine, nego i na čita* vlastoručno pisane molbe uz ostala vo naše ujedinjeno kraljevstvo, pa dokazala i svjedodžbe sa kojima bi se ovime skreće pažnja svim intere* mogli dokazati svoje usposobljenje. sentima, da se po stvari svih osigu* Poželjno je, da zvaničnik osim ranja obraćaju na ovaj zavod, koji u vjerskom bude i svjetski naobra* sjetite se je već i dosada svojom kulantnošću žen, te napredan u duhu vremena. i solidnošću dokazao, da je svakog U Prnjavoru, 27. februara 1921. povjerenja dostojan. 254 Kot. vakuf, mearif. povjerenstvo. Dobrovoljni, prilozi za »J. M. O.«. ■■■■■■■■■■ G. Nazif ef. Kuskunović iz Busova* če uplatio je dobrovoljnih priloga za našu organizaciju 1534 K, a da* u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) rovaše slijedeća gospoda: Salihaga 1 Jovrić 396 K, Avdaga Ekmeščić 100 j K, Meho Meran 40 K; po 36 K: Ibra* Pregovori s vladom. Jedan ovda* him Mustajbcgović, Mehmed Hali* šnji list je donio, da su završeni lović; po 30 K: Mujaga Saračević, pregovori našeg poslaničkog kluba Husein Novalić; po 26 K: Nazif Muradif Karahasanović s vladom, a drugi, da su prekinuti. Beslić, Vcjsil Ekmeščić; po 20 K: Nije istina ni jedno ni drugo. Sinoć Smajo Travnjak. Suiejman Mumino* smo govorili telefonski s našim klu* vić, Derviš Salih Bojo, Hazim Ek* Centralna drogerija bom i javljeno nam je, da pregovori meščić, Meho Bešlić, Mehmed Beš* lić sin, Hasan Bešlić, Salihaga Mer* Braća Šahinagić teku nesmetano dalje. I ovom prili kom upozoravamo naše čitaoce, da dan; po 16 K: Mujo Ekmeščić, Ham* Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 ne vjeruju istom kakvoj god novini do Navolić, Aimas Solić, Husein Telefon 319. iMulahasanović, Osman Baručija, bez ikakve rezerve ono, što se tiče Trgovina medikamenata, đrogerijskih Meho Baručija, Mušan Baručija, Ša* pregovora naših s vladom. I kemiČkih proizvoda, robe od gume, ćir Husanović, Meho Ekmeščić bri* zavoja i kirurg, instrumenata, kao i Produljen rok za predaju odmet* co, Hasan Ridžalović, Jusuf ef. Mu* fotografskih aparata i potrebština. Ve­ nika. »Politika« javlja, da je Mini* loosmanović, Hamdo Mešanović; liki izbor inozemskih safuna, parfuineri|e, kozmetičkih potrebština I spužvi starski Savjet na 10. ov. mj., kada po 12 K: Edhemaga Ekmeščić, Ah* Skladište svih mineralnih voda 1 r. d. je istekao rok za predaju odmetni* mo Ekmeščić; po 10 K: Mehmed ka u Sandžaku i Makedoniji, na te* Ekmeščić, Rasim Ekmeščić, Suno legrafski prijedlog ministra g. Draš* Sunulahpašić, Osmo Sunulahpašić, kovića produljio taj rok do 20. ov. Muhamed Sunulahpašić, Ibrahimaga mj. Isti broj »Politike« donosi iz* Saračević, Ismet Saračević, Tahir vještaj o putu Draškovićevu kroz te Buljubašić, Hamdija Deljkić, Avdo krajeve, gdje je, kakojepozna* Mangić, Zejnil Paloš, Šaban Tirić, to, otišao sa zadaćom, da Ibrahim Tirić, Ibrišim Tirić, Meho od 8—10 cmtr. ispita tužbe sandžačko* Tirić; po 8 K: Suiejman Navolić, Cijena po kg 16 K. makedonskih (muslimana Huso Dizdarević, Kamber Karač, I* zbog užasnih pokolja. Po brahim Đafić, Mulo Hidić; po 6 K: te raznih tome izvještaju dolazio je g. Draš* Avdo Beslić stari, Meho Tulić, Ibra* ković mnogo u dodir s narodom, ko« him Mulahasanović, Meho Mujkić, ji mu je iznio svoje tužbe i molio Mušan Husanović, Omer Husanović, ga, da se rok produži bar do 1. ap* Ibrahim Husanović, Osman Husa* Preporučuje uz najumjerenije,cijene rila, jer da je to neophodno potreb* nović, Fejzo Husanović, Mehmed no. S ministrom su u pratnji i tri Srebrenica, Mušan Srebrenica, Nu* muslimana poslanika iz tih krajeva. ri j a Srebrenica, Bajro Srebrenica, Budget — 32 milijarde kruna. Beo* Alija Srebrenica, Avdija Srebrenica, gradska »Večer« javlja: Gotovo sva Mustafa Baručija, Fejzo Srebrenica, trgovina gvožđurije i boja državna nadleštva poslala su mini* Ibrahim Dizdarević, Ibrahim Dizda* SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. starstvu financija svoj budgetni rević, Mustafa Hodžić, Hasan Ho* predlog za ovu budgetnu godinu. Iz džić, Omer Baručija, Islam Dizda* Prodaje se podnešenih predloga se vidi, da je rević; Smajo Dizdarević 4 K; po 3 budget za ovu godinu silno porasao. K: Omer Baručija, Avdo Baručija, Prošle jc godine budget iznosio pre* Ibrišim Baručija. Hamid Baručija; ko 4 milijarde dinara, a prema pod* po 2 K: Lutvo Hodžić, Asim Krc* nešenim predlozima dosiže za ovu Ševljak, Salih Begović, Osman Be* godinu oko 8 milijardi dinara, što gović, Huso Baručija, Omer Hadžić, na malo i veliko, uz umje­ znači, da bi na svaku osobu, uraču* Ibrahim Hadžić, Meho Baručija, Sal* renu cijenu. — H. Adem navši i žene i djecu, otpalo 666 di* ko Hodžić Beso; Rašid Baručija 1 K. Mornjaković, Sarajevo, Nadnara godišnjeg poreza. Na prvom Trpite li od reumatizma, ili od u* Kovaui ul. 37. mjestu jc ministarstvo loga? Mazanje Fcllerovim pravim vojno, a zatim ministarstvo sao* Elsafluidom pravo jc dobročinstvo! braćaia i građevina. I ako su mnogi 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne PAPiRNiCA I od ovih razloga opravdani, ipak će boce 42 krune. Državna trošarina I ; HAMDIJE KOPČIĆA I ministarstvo financija s obzirom na posebno. državnu financijsku moć da predvi* Trebate li blago, pou6zdano tjera* đene sume reducira na ono, što jc juće sredstvo? Fellerove prave Sisa* i preporučuje svoje bogato stovarište ž najpotrebnije. U tu svrhu će mini* pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija $ svih vrsta papira, kancalarijskog i Y star financija pozvati delegate svih 18 kruna. — Zagorski sok za prsa i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ministarstava, da s njima pretrese obavljaju brzo i točno. kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske žc* 2 sve budgetne stavke, pa da tako iz* ludčanc kapljice 1 velika boca 20 л Cijene umjerene. vrši potrebnu redukciju. kruna. — Omot i poštarina poseb* Ф Sarajevo, štrosmajerova ul. Tel. 619 ф Mljekarska zadruga u Sarajevu o* no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, osnovana. Jučer sc je, u nedjelju 13. Stubica donja, Eslatrg br. 310, Hr* o. mj. održala konstituirajuća skup* vatska. E. ština iste zadruge. Izabrano jc rav* nateljstvo i nadzorni odbor, te ima* du danas prvu sjednicu, i zadruga time počimlje već danas svoj rad. Upisalo se je jučer 40 članova za 80 stara sa 1000 m2 zemljišta i šta­ udjela, a ima momentano još jedno Iz „Srpske Riječi* od jače: lom prodaje se. — Upitati u 30 interesanata, koji sć žele upisati. „Ustanak se iiri“. upravi lista. Udjeli iznose 400 kruna na svaku — Telegram „Srpskoj Rijeći“. kravu, vlasništvo su člana i on ih H e i в i n g 1 o r 8, 13. marta. — Po jednom dobiva kad istupi iz zadruge, a druk* avaničnom telegrama iz Rige i t. d. . . čije mu nose dividende. Uplaćuju Braka čaet! Dosada niemo znali, da g. Koba­ se u mjesečnim obrocima po 50 «K. sica i sa Helaingforeom telegrafski opoi. S MUSLIMANI i i GAJRETA | Nb zaboravite zabilježiti! fotografski atelier QomaćB vijesti. Prispjelo! hovanih Blisera motika oi во-?o №g Petar Mllušić I drug sito i obodova Trešeljah. Kuta Oglasujte u „Pravdi". �Broj 267 — Epoj „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Strana 4 — Страна Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. Izvrsna naravna njegu kose. Želite li racionalno njegovati lice, rake; odstraniti prištiee, sajedice; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 . ELSA-TOALETNE-PAST1LE, 1 kutija K 10 60. Pomada usnice po K 2’— i 4*—. Porast kose unaprezjuje, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva FELLEROVA TANNOCH1NA PO­ MADA Z V PORAST KOSE „ELSa\ 1 veliki porculanski lončić K 1) —• JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, . MAGJARSKI BRKOMAZ po K 6 — i 8’—, NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K 6 —, velika K 30’—, ŠAMPON za pranje kose K 4‘—. Ideal svih sapuna. UGLJEN prodaje po K 52 za 100 kg. postavno kuća jest FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJlLJANOVO Protiv tjelesnoga znojenja MLIJEKO K 12- - i 15—, najfiniji glicerin K 6'— i 30-—. Vaselin po K 3’—, 7’— i 12* . Neškodljivi puder sa lice a vrećicama po K 5 —. Rumenilo, 10 omotića K 20’—. djeluje pouzdano FELLEROV BELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10*50. Što je EISA-FLUID, to se zna! Puder gospogle, koja se u to razumije, 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42’—. jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, гова. Velike elegantne kutije K 24 -- Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLEROV1M TURISTIČKIM MELEMOM „Elsa- u kutijama po K 5’— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Е1ва“, 1 bočica K 10—, Hega-zubni prah ва kisikom, i kutija K 20’—, Dra Heidera prah za zube 1 kutija K 6’—, Elsa-voda za usta K. 30, četke za zube počamši od K 20—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40’ —; na vaga prema količini робатМ od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić za rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjenica. rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15—. Tink­ tura za stjenice K 30’—. Naftalin po­ čamši od K 2*—. iM 5^8 Sol Cl Sime Milutinovima ulica 2. žEljBZdFsha industrija d. d. (prije Racher i Babić) Sarajevo, telefon 24. Šta se svaki dan treba 1 Engleski melem K 2’—, Ljsoform K 30, pravi Lveol K 30-—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Кашforne kugle K 5'—, arnika po K 6‘— i 30’—, Crnogoričin miris za sobu K 35, Malinov sok K 30’—, Kineski čaj po težini poeamši od K 3’—• Miševi I štakori! Otrov za mičeve K 8’—, otrov za šta­ kore K 8*— i 10'—. računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Što više ве ua jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Kod upita EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. kod 1Увш, štakori, stjenice i žohari „Mjeseca" Eaščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREV1ĆA snabdjevena je svima Ijekcvinia, pa eo preporučuje svima mnslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga', bakama sa gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove sa kuovet sa iznemogle ni niske starije osobe, katran auji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! SSS Speick safun od 1.1. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi t DOK ZALIHA TRAJE Albert Abinum trgovina galanterijske robe na veliko. „PROMET0 trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Preporučujem košnice za pčele Narudžbe adresirati na: Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Wertheim-blagaj na, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! Omot 1 poštarina treba Bvagda priložiti poštanske biljega za odgovor. 0 Рг • prometno d oničarsko društvo koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. OhmEd RBzakoidć, stolar Agenfarna i homisionalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. FOJNICA (kod Kreševa) Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cilhidere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica staklr porculana WEI5S i DRUG, Kupuje i uzima u komisiju ovčije, ko­ zi] e kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna a dre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. ZAGREB, kraj paromlina. Važno za pušače! Znameniti najfiniji cigarpapir ,,Merhamet“ može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. BF* Ргерошш se svakome, da puši samo taj papir. drva, ugljena,drvenog ugljena Brzojavi: Promet. Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske 1 aprovizacijske kredite. Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevuom tečaju. Financira erarične dobave. UF* Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Odgovorni urednik; ibrahim Muhić. VlMnik: Centralni Odbor J. M. O. ""Ш01 Štamparija Dunlel & A. Kaj on, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/597ea93ff0d3e503ad97f4eb55a27e70.pdf 69dc052cac911860ed22f3580244b693 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PFAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 30 (268) Sarajevo, četvrtak 17. marta 1921. (7. Redžeba 1339,) Sporazum postignut. za ulazak Muslimana u vladu odlu? čujuću ulogu igra borba između kla? snih, partijskih i državnih interesa. Želeti jc da interesi naroda i drža? (Naš naročiti telefonski izvještaj). ve budu viši od interesa partije i Beograd, 16. marta. mani u odlučnom času mnogo do? klase, da oni pobeđe i klasu i partiju. Jučer u 9 sati prije podne sastao pridijeli za konsblidovanje unutraš? Najveća nesreća za pravilno shva? se je klub naše organizacije, da ko? njih prilika naše države. tanje i rešavanje agrarnog pitanja u Zatim su delegati rekapitulisali i Bosni leži u tome, što od iznošenja načuo odluči, kakvo če stanovište zauzeti prema rezultatima pregovor zabilježili glavne tačke sporazuma. ovog problema u javnost, govori se ra, koji su se vodili između našeg Dok su ovo delegati radili, došao je samo o povlaštenim i potištenim, a Kluba i predstavnika radikalne i de? u sobu predsjednik Ustavnog Od? nikada o socijalnoj pravdi. Za vre? inokratske stranke. Izaslanici kluba bora dr. Ninčić i saopćio, da su se me austrijske vladavine Muslimani 'izvijestili su o konačnom odgovoru radikali i demokrati sporazumjeli sa su bili povlašćeni (? Ur.) elemenat, a kmetovi potišteni, od Oslobođenja radikala i demokrata, da u onim tač? Zemljoradnicima glede socijalnome? kama, koje su ostale još sporne, ne konomskih odredaba, koje će unići pak nastaju posve obratni slučajevi, kmetovi su gospodari zemlje, a age mogu popustiti i da predstavnici ovih u Ustav. Dr, Nfinčić je nadalje saopćio, da i begovi beskućnici. 1 kao god što grupa očekuju konačni odgovor u П sati prije podne. U skupštinskim su predstavnici Zemljoradničkog klu? su za vreme Austrije Muslimani iz? krugovima očekivala se s velikim in? ba izjavili, da će i oni glasati za Us? begavali pravilno rešavanje agrar? tav u načelu i u cjelini, a da zadr? nog pitanja i gledali da se osile na teresovanjem odluka našeg kluba. Oko 10 i po sati klub je nakon is? žavaju slobodne ruke glede pojedi? račun kmeta, tako isto danas opet kmetovi hoće da igraju ulogu Musli? crpnog pretresa političke situacije nih odredaba. odlučio, da prihvati sporazum na os GLAVNE TAČKE POSTIGNU? mana iz prošlosti, neće ni da čuju noj bazi, koja je postignuta na pre? za one, kojima su do jučc robovali. TOG SPORAZUMA. 1 zbog ovog nesretnog inata, zbog gpvorima. Kod ove odluke klub se U Ustav će unići odredba o zašti? ove politike prkosa već više godina je rukovodio jakim razlozima, da tres ba bezuvjetno u Ustav unijeti one ti i ravnopravnosti vjera, te o vjer? stradaju naši viši narodni i ekonom? odredbe iz našeg nacrta Ustava, koje sko-prosvjetnim autonomijama pra? ski interesi. U času kada pišemo ove ce tiču zaštite i ravnopravnosti vjera, ma željama našega kluba zatim od? redove od pravilnog rešava? te osiguranje vjersko?prosvjetne au? redbe o šerijatskim sudovima, o iz? n j a agrarnog pitanja z a v i? tonomije, zatim šerijatskih sudova, bornom sistemu, koji štiti manjine. se ne samo naši nacionalni te izbornog sistema, koji će da zašti? Agrarno pitanje se potpuno likviduje i ekonomski interesi, nego ti manjine. Pored toga je na ovu od? plaćanjem naknade za kmetovska se? i viši državni interesi, do? luku kluba uticalo i uvjerenje, da je lista, u ukupnom iznosu od 255 mili? nošenje Ustava, sadanji čas najzgodniji i za konačno Јопд dinara. Isplata se vrši pola v go? Nezadovoljni sa demagogisanjem likvidovanje agrarnog pitanja iako se tovom a pola u državnim obvezni? u agrarnom pitanju, mi ćemo se po? konačni prediozi radikala i demo? čama, pri čemu će oskudniji posjed? staviti na principe Pravde makar i krata u tom pogledu nijesu osnivali nici biti potpuno podmireni. Baza je na našu ličnu štetu, jer je za jednog na načehi jednakog riješenja ovog posredna katastralna procjena. Na? novinara ~• političara danas kud i pitanja u čitavoj državi, kakvo smo seljem begluci plaćaju se dvostruko kamo opoftunije biti udvarač masa, kao kmetovska selišta i za to je od? nego li pravedni sudija. Kada se m£ riješenje od početka tražili. svota cd 50 mi^jona dinara. god govori u našoj ja v n o? I u pitanju unutrašnjeg uređenja ređena države postignuto je barem to, da se Član 7. beglučke uredbe, koji govori s t i o M u s 1 i m a n i m a, pred? stavljaju se oni kao neki pojedini dijelovi, u kojima stanuju o tako zvanim zemljama hodalica? muslimani, ne će cijepati, već će os? .ma, staviće se izvan snage i s ovim b o g a t i g a v a n i, k a o s r e d n j e? će zemljama moći scpstvenici slo? vekovni plemići, age i be? tati kompaktni. bođno raspolagati. Uzurpira ne g o v i, međutim od svega to? Stvarajući svoju konačnu odluku zemlje povratiće se sop? ga u stvari nema ništa, jer klub je stajao pred alternativom, ili s t v e п i c i m a. izuzev nekolicine, svima drugima da odbije sporazum i da pusti, da se Vlada će pomoći vakufskomea? i sva naša životna pitanja rješavaju rifsku upravu, da sanira svoje finan? ' pridevci aga i beg nisu ništa drugo dolV ukrasne titule. O d preko sto bez nas, a po dosadašnjem iskustvu sije i povratiće olovo s džamija, u i protiv nas, ili da prihvati ponuđeni koliko se još nalazi kod naših vojnih hiljada muslimanskih po? rodica uBosnii Hercegovi? sporazum. vlasti, a daće iz naših rudnika olova, ni i m a s v e g a tri stotine po? Još prije urečenog sastanka u 11 ako gornje zalihe ne budu dovoljne što plaćaju preko sati prije podne bila je odluka naše? za sve bogomolje, s kojih je bivša rodica 500 kruna poreze na nekrek ga kluba u skupštinskim kuloarima vojna uprava skinula olovo. n i n e. Dakle, svega ima trista poro? poznata. U П sati prije podne sa? Potpora invalida i ratne siročadi dica čije je imanje pre rata vredelo ctaii su se u sobi pročelnika radikal? izjednačiće se u cijeloj državi. više od 120.000 kruna, jer se u Bosni skog kluba izaslanici našega kluba Naša će organizacija dobiti neko? poreza na nekretnine plaćala četiri dr. Hrasnica, dr. Karamehmedcvić, liko važnijih mjesta u bosanskoj promile. Kao što vidimo bosanski dr. Spaho i Vilović sa ministrima gg. vladi. Muslimani nisu nikakvi bogati ga? drom Krizmanom i Uzurdovićem. Ovo su ponajvažnije tačke spora? vani i njihovi p o s e d i nisu Malo zatim došao je predsjednik zuma. ni blizu tako veliki kao po? vlade g. Nikola Pašić. Dr. Karameh? s e d i grofova i b a r o n a u medović saopćio je odluku našega NAŠI MINISTRI U CENTRAL? Vojvodini i Hrvatskoj. I NOJ VLADI. kluba, na što .je g. Pašić dao najpri? ako ne znamo pojedinačnu statisti? je izraza svome velikom zadovolje Prama postignutom sporazumu ku, mi smelo tvrdimo da u Bosni ne? stvu radi postignutog sporazuma, a klub je odredio za svoje predstavni? ma više velikih beglučkih poseda zatim dodao, da ovaj momenat srna? ke u Centralnoj Vladi dra Spahu i nego li ima običnih velikih poseda u tra historijskim i da je osvje? dra Karamehmedbvića. Dr. Spaho Srbiji. dočen, da će historija ovaj naš korak će preuzeti jedno privredno ministar? U Bosni i Hercegovini imamo tri dostojno zabilježiti i da će se i kas? stvo, a dr. Karamehmedbvić mini? vrste poseda: kmetluk, kmetstvu nija pokoljenja sjećati, da su musli? starstvo narodnog zdravlja. slični odnosi i begluk. Kmetluka i? ma oko šest miliona dunuma (600.000 hektara), kmetstvu sličnih odnosa oko 500.000 dunuma (50 hi? ljada hektara) i begluka oko 1 mili? on dunuma (100.000 hektara). Od Kolko je god demagogija dobra njali, da će ih ona dovesti u tako sva tri ova oblika zemljišnog poseda za lak i brz uspeh u politici, toliko nezgodan položaj. Pri pregovorima kmetluk: je bio najteži, to je ono radi čega je često puta procvilela si? je ona još više štetna i opasna, kada nastupa ozbiljno ostvarivanje ono? *) Ovaj je članak štampan u »Sa? rotinja raja, jer ona više haka da? ga, što se tako olako i nepromišljeno moupravi« glavnom organu vati ne može. bacalo u narod. U momentu kada pi? radikalne partije ođ 13. ov. 1 kao što je kmetluk bio nepriro? šemo ove redove bije se odlučan boj mj. Sa njegovim se izvodima u mno? dan i nepovoljan odnos po kmete, između viših državnih interesa i de? go čemu ne slažemo, ali ga ipak pre? tako je on dosta nepovoljno rešen i magogije, pa se bojati da ova druga nosimo kao jedan od najpomirljivi? po bivše zemljovlhsnike. Svi su ne prevlada na sveopštu štetu na? jih i najobjektivnijih prikaza agrar? Muslimani listom zato, da rodnu, jer oni koji su se u svoje vrc? nog pitanja u Bosni i Hercegovini. kmetluka što pre nestane i me njome služili nisu ni u snu sa? Važnija mjesta podvlačimo. Pr. ur. pristaju da prime za dummi zemlje Muslimani I agrar.*) I i I I , Pojedini broj K *2,— Izlazi subotom, utorom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina ili samo 40 dinara, iako on danas vredi preko 250 dinara. Ali kamen spoti? canja su kmetstvu slični odnosi. U jednom opštem novinarskom članku o agrarnom pitanju nemoguće je da? ti definiciju ovom odnosu, t. j. reći što sc sve treba da podrazumeva pod kmetstvu sličnim odnosima. Po našem1 mišljenju kmetstvu slični od? nosi su bliži begluku nego li kmet? stvu, ali ih u pregovorima treba u? zeti kao jednu vrstu zasebnih odno? sa i o njima rešavati kao takovim. O kmetstvu sličnim odnosima pisao je g. L. Novak u Pravnom Arhivu, doduše politički tendenciozno, ali ipak prilično informativno. Kako ćemo md ovome odnosu posvetiti je? dan naročiti članak, to ćemo ovoga puta govoriti o nečem aktuelnijem i realnijem, o rešavanju kmetstvu sličnih odnosa. Odmah dzjavljujemo da po našem mišljenju kmetstvu slični odnosi treba da pripadnu se? ljaku. Kao Što je nepravedno kmet? stvu slične odnose skretati u kmet? luke, tako jc isto nepravedno i odu? zeti ih od seljaka, jer on tu zemlju godinama radi. Rekli smo da kmet? stvu slične odnose treba smatrati kao zasebnu vrstu poseda, pa prema tome treba i odrediti naročitu na? kn adu. Kada bi se odredilo da se za svaki dunum zemlje kmetstvu slič? nih odnosa plati po 120 dinara, po? lovina od faktične vrednosti, onda bi se našla zlatna sredina na koju bi mogli pristati i Muslimani i vlada, jer to državu ne bi stalo više od 50 miMona dinara. Ali šta ćemo sa fe? bruarskom uredbom? primetiće ko? god. Držati se februarske u? redbe posle izbora u Bosni, znači biti šlep kod očiju. Februarsku uredbu donela je D a v i d o vi će v a vlada, preinačila je Protićeva vlada, a posve je d e ni a n t o? v a o narod u Bosni, jer su »demokrati« d o b i 1’ i n a i z? borima s a m o d v a mandata a Muslimani 24. Treća vrsta poseda u Bosni su begluci. To je slobodna zemlja, koju i su Muslimani sobom radili ili je da? ! vali drugima na rad. Begluci su zem? lja odalica, t. j. išli su iz ruke u ruku i mogao juj e raditi svako, ko bi se s vlasnikom pogodio za arendu. Vrlo mali broj Muslimana ima po nekoli? ko hiljada dunuma begluka, a misli? mo da nema nijednog, koji bi imao više od hiljadu hektara. Kako mi stojimo na principu mini? mumaimaksimumaposeda, to mi mislimo da ovaj prin? c i p treba p r i m e n i ti i na b e? gluke, te kad budemo iz? v 1 ašćiva 1 i sve posede pre? k o maksimuma, i z v 1 a s t i ć e? mo ibegluke, koji pređu preko maksimuma. Oduzmemo li svu zemlju od Mu? slimana, ako ih ogolimo, mi ih tc? ramo u proletere, u komuniste. U konstituanti ima oko šezdeset posla? nika komunističkih. Jeli pametno da na idućim izborima njihov broj po? većamo sa još dvadeset i četiri mu? slimanska?! Ako sc želi dobro ovoj zemlji, on? da vlada i Muslimani pri pregovori? ma treba da klasnim i partijskim in? teresima pretpostave narodna i dr? žavne, jer samo će se tako doći do sporazuma, do sreće narodne. Krsta Marić. Sjetite se ,,Gajreta“! �vi na nekoliko sati prije, policijska vlast može riješiti, da to nije onaj rok, u kome je trebalo učiniti prija« vu, da to nije taj prethodni sat i om da može zbor zabraniti. Osim toga, kad se odredi rok, kad se kaže, da se u stanovitom roku mora prijaviti sazivanje zbora pod vedrim nebom, onda je to u interesu očuvanja jav« ne bezbjednosti. Pošto na zborovi« ma i na skuj>štinama vrlo često do« laži i do demonstracija, jer su zbo« rovi i skupštine većinom političke naravi, potrebno je, da policijska vlast bude na vrijeme obaviještena o sazivanju dotičnoga zbora, te da na vrijeme može podbzeti korake, da se održi bezbijedno u interesu samih sazivača, jer se uvijek mogu izazvati protivnici, da ih napadnu, te da tako dođe do krvoprolića. Sto« ga je potrebno, da se ustanovi jedan rok, i za to se ja pridružujem pred« logu g. Milorada Vujičića i stilizaci« ji, koju je on dao i izjavljujemo, da temo za nju glasati. POVODOM ČLANA 16., koji govori o nastavi, uzeo je riječ poslanik Febim Kurbe« goVić i rekao: Gospodo, Musliman« ski klub nije podnio poseban pred« log glede nastave, jer predloži, koje su podnijeli gospodin Žerjav i Mihaj« lo Zivković, u skladu su sa nazori« ma muslimana u pogledu osnovne i ' srednje nastave. Gospodo, mi mu« slimani baš idemo za tim, da se naša PODLISTAK. Crveni fesovi. Dođoh u jedan grad u inozem« stvu. Drugi dan nađoh svog davnog školskog kolegu. Poslije pozdrava i prvih upita, kako to obično biva, kad se dva školska druga poslije to« liko godina sastanu, reče mi moj’ kolega: »Jučer mi jedan naš p r a« vosiavni akademičar reče, da bi Ti trebalo dati novaca, ako ih nemaš, pa da kupiš šešir, a baciš fes«. Da nisam rođen u Herceg«Bosni, da sam Francuz ili Englez, začudilo bi me, da ovako može govoriti jedan čovjek, koji je još k tomu i sveuči« lisni građanin. Ali sam sin one zem« lje, gdje su muslimani bolji musli« mani nego oni u Carigradu, pravo« slavni veći pravoslavni, nego oni u Moskvi, a katolici žešći katolici ne« ■go sam papa u Rimu. Ali ima tu ipak razlike: za muslimane se i onako ve« li, da za njih ne može kultura kao čičak za jaje, ali še je čuditi kultur« nom pravoslavnom akademskom građaninu, djetetu kulturnog dijela našeg naroda u Bosni, kad može ne« što tako da kaže. Ovako eto reče moj brat po krvi i jeziku, kad vidje u mene fes na glavi, a evo kako govori pravoslav« ni Rus, Nikolaj Litvin, carigradski dopisnik pariškog ruskog lista »Po« sljcdnc Novosti«: — »Kad smo kao mala djeca bili udarljivi i plakali, odgojiteljica bi1 nas odmah zastrašila momentano u« ko, ako ko dobije uvjerenje, da tre« | ba postati muslimanom, neka ga, ne« ka mu bude. Stoga i ovo gledište pot« puno usvajamo. Kod nas je važno pitanje privatne škole. To je kod iii. nas vjerska škola i nije upravo os« novna škola, nego u toj našoj po« Pero Marinčić iz Dragičine odee« I četnoj vjerskoj školi u glavnome se lio je sa svom svojom obitelji i ce» I daje samo vjerski uzgoj. Pošto u jelim^pokretnim imanjem još .1916. | Bosni i Hercegovini nemamo mno« god. u Posavinu i tamo se nastanio go osnovnih škola, tlo smo nastojali, negdje u prnjavorskom kotaru. U đa se naši učitelji tako osposobe, da Dragičini ostavio je neobrađen čit« na selima, gdje nema drugih škola luk Saliha Hađžiomana iz Mostara, mogu djeca dobiti nešto i iz svjet« i tim drgovoljnim napuštanjem ra« skih nauka. Gospodin ministar Pri« žurnije se, da je utrnulo i njegovo bićević kao ministar prosvjete zna, kmetovsko pravo, o čemu je i sam da smo mi u težnji, da naša djeca Pero bio uvjeren, jer ni nakon рге« dobiju što bolju vjersku i svjetsku vrata nije došao, da ovaj čitluk ob« obuku, stavili nekoliko naših vakuf« radnje. Ali uvidjevši, da mu agrar« skih autonomnih zgrada ministar« na »reforma« daje pravo, da može stvu prosvjete i crkvenih poslova na pod kakvom god izlikonvod musli« raspoloženje. • da osnuje osnovne mana oteti zemlju, došao je ovih da« škole, gdje će se uz svjetovne nau« na u svoje rodno mjesto i ovaj' čitluk ke predavati u isto vrijeme i vjero« prodao za K 60.000.—. S ovim kapi« i nauka'. Pošto je u ovom predlogu talSm sigurno namjerava negdje na gospodina Žerjava i Mihajla Živko« Savi započeti koji švercerski posao. Njegov vlasnik sa dosadašnjim vica zajamčena i privatna škola, mi nemamo ništa protiv toga, da se to agrarnim »uredbama« izgubio je ci« jelo svoje nepokretno imanje osim u Ustav unese. Ja bih imao još nešto da primje« jedne kućice u Mostaru, te sada u tim. U ovome predlogu se kaže: Na« očaju sa svojih šestero čeljadi gla« uka i umjetnost su slobodne i uživa« duje, dok »siromašni« Pero gomila ju zaštitu i potporu državnu. Ja bih kapitale pomoću Safiliova imetka. dodao još: »u koliko nisu u protiv« Riječ ima naš sreski načelnik g. Tu« nosti sa javnim moralom«. Gospo« rina, da nam odgovori, kako dolazi, do, kazaće se, da znanost ne može do toga, da su u njegovom kotaru biti u protivnosti sa javnim mora« učestale tako samovoljne prodaje a« 1om. A tako isto i za umjetnost, da ginskih čitluka. Naša „socijal mirujućom frazom: »Otarite suze ili ću pozvati Turčina!« Brkati, dugonosi Turčin bijaše ne« preslanim strašilom u našem dje« tinjstvu. Zatim kad smo dorasli do školskih knjiga i učili rusku povijest, predstavljala nam se država polu« mjeseca kao svirepa i surova vlada« vina, a užasne »M&rusje Boguslavke« kojih smo se toliko puta nagledali na provincijalnim škripućim pozor« nicama, odijeliše od nas ovu državu i njezin narod stijenom oštrih ko« laća, na kojima su nabiti Zaporožci, radi ljubavi za-slobodom. Pripovijesti o Carigradu plele su se u tajanstvenu paučinu i rusko o« ko uzaludno nastojaše, da ugleda za živopisnim obalama prozore i tajnu harema i nevidiva istočna čudesa. Grad grijeha i razvrata, Carigrad, užasni akrep, koji pruža na sve stra« ne svoje oštrice i usisava u se sve živo i čisto i prebacuje to sve za se zadavljeno, opoganjeno i ovito Ijep« ljivom paučinom. IO ljudima ovoga grada govorilo se uvijek sa najve« ćom brezgljivošću i sa stisnutim us« nama. Blatna Azija, smiješana sa evropskim otpacima. Rat ne promijeni naše mišljenje o oradu nad divnim Bosporom. Za« losni svršetak zakavkaskih ekspe« dicija ne približi nas ljudima sa cr«. venim fesovima. Imadoše se odigra« ti nevjerojatni događaji, koji su do danas visjeli nad cijelom Evropom sa svojom mračnom zagonetkom i kada ta strašna riječ »Turčin« ... prinudi rusko oko da nježno pogle« da i pruži prijateljsku ruku ljudima u crvenim fesovima. Oni su starali na svojim obalama, i gledali na palube naših lađa prepu« njenih izbjeglicama. Po svome su oni shvaćali i razumjevali naš neiz« mjerni jad i izražavali svoje prvo ea« žaljenje prostom frazom. »Rus... dobar... Rus... kara« šo...« Njihove su nas žene pratile svo« jim dugim i sažalnim pogledima. Mi im nismo vidjeli očiju iza njhovih tamnih peča, ali smo osjetili toplinu, srdačno i duševno saučešće nad na« šom nesrećom. Oko munara Aja«Sofije legoše ja« di prognane Rusije, a po osmanlij« skim se obalama raznesoše ruski če« mer, suze i uzdisaji, a to se sve eku« pi u šaroliki kalejdoskop istočne prijestolnice. Kao prosjaci stajali smo na dru« gom mjestu među Stambolom i Ga« latom, a ljudi u crvenim fesovima gledah su na nas, kako se gleda na brata i prijatelja. Onrezno i mehko kao da se boje povrijediti nežacije« Ijene rane pristupio je turski narod ruskom jadu. Od malenkosti do pra« ve i velike pomoći — u svemu se turskom vidi rijedka srdačnost, os« jeca se iskrena humanost i istinito džentlemenstvđ. Nekoliko mjeseci, koje nama Ru« sima nripravi strašna sudbina, učini to, što ne mogoše učiniti godine i stoljeća: Turci i Rusi postadoše pri« jatclji i braća. Ovdje na obalama Bospora upo« znaše oni nas Ruse. Ovdje i mi u« �t ,ПНАВ5А- — „PRAVDA* Epoi 268 — Broj se kroz godinu dana mogu »čestito« napajati i slaviti »pobjedu« nad Tur* činom! V. Početkom rata 1914. otišao je re* zcrvista Alija Omanović iz sela Ku* tilivači u vojsku i odmah u prvim bojevima poginuo ostavivši iza sebe petero nejake djece i ženu, koja je također u 1915. god. umrla. Uz pri# pomoć komšija djeca su obrađivala cd oca naslijeđeni čitluk.. Početkom 1919. godine neki Ivan šimušić, čija je obitelj prije 25 go* dina pravomoćnom presudom izgu* bi'a kmetovsko pravo na gornji čit# luk, oteo je ovoj siročadi uz asisten# čiju seoskoskotarskog ureda u Mo* staru ovaj posjed, iako isti Ivan ima u istom selu svoj vlastiti posjed, koji ga može uzdržavati. Ali njemu se je prohtjelo, da dođe do dobro* obrađivane i nagnojene zemlje, koju je rahm. Alija 20 godina svojim zno* jem natapao. Protiv ove »pravedne« odluke se# -asko*kotarskog ureda uložen je utok na agrarnu direkciju, koja ni nakon dvije godine nije našla za vrijedno, da donese ma kakvo riješen je. Sada neka nam odgovore »socio# lozi« oko »Pijemonta« i »Politike«, da li zemlja pripada onome ko je radi? Po dosadašnjoj politici naše ccn# -tralne i zemaljske vlade mi znamo unaprijed, da će ovaj odgovor glasi* ti: »Historijska« i »socijalna« pravda bczuslovno zahtjevaju, da se u našoj državi iz temelja uništi musliman* ski elemenat. Mostar, 6. marta 1921. Ibrahim. 1 dunum jednak je 1000 kvadrat* nih metara a ne 100! »Epoha« javlja, da je vlada predložila za oštetu zem? ljišta, na kojem su kmetstvu slični odnošaji, 120 dinara po dunumu i razjaŠnjuje svojim čitaocima, da je dunum — 100 kvadratnih metara. Molili bismo »Epohu«, da popravi tu štamparsku pogrešku, kako bi i njeni čitaoci znali, da su vrlo niske ponude vladine. Skrećemo pažnju čitaocima na da# našnji uvodni članak od g. Krste Marića, koji je neobičnom smjelošću pokušao da oslobodi javnost od stra# šne more demagogije, koja je nju tištala baš u pogledu agranog pita* n ja. Međutim u savezu s tim člankom nc možemo da i ovaj puta nc istak* nemo već t/oliko puta spominjano nesuglasje između pisanja^ glavnog organa radikalne partije »Samoupra* ve« i ovdašnjeg »radikalnog« lista »Srpske Riječi«. To je nesuglasje iz# bilo u tolikoj mjeri, da se na pr. is* tog dana, kada je taj članak štam# pan u »Samouprvi« brzojavlja »Srp* skoj Riječi« iz Beogrda, kako su za-* htjevi muslimana neprihvatljivi i »m a h n i t i«. Naravno je da ćemo se mi držati pisanja glavnog organa radikalne partije, ali u interesu par* tijskog ugleda preporučili bismo, a u interesu budućih dobrih odnosaja iz* među nas i Srba pravoslavnih molili bismo vodstvo radikalne partije, da malo više pripazi na mahnitu rabotu Stijepe Kobasice i drugih oko »Srp* ske Riječi«. жжжжжжжжжжжжжж Oglašujte u „Pravdi". ООЖШЖ# Politički pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Nakon sporazuma šefova pojedinih klubova izglasani su u tom odboru još ovi članovi vladina na* crta ustava: Član 86: »U slučaju rata ili opće mobilizacije može narodna skupsti* na zacijclu državnu teritoriju, a za slučaj oružane pobune za poje* dini njezin dio, kao naročitim zako* nom p r i v re m e n o o b u s t a v i ti ova prava građana: pravo ud* ruživanja, zbora i dogovora, slobo* du kretanja, nepovjerivost stana, pi* srna i telegrafskog saopćenja. Na is* ti način može se ograničiti sloboda štampe za slučaj oružane pobune u dotičnom dijelu države«. Primljen većinom glasova. Član 70. (o su d s k o j vlasti): »Sudovi su nezavisni. U izricanju pravde oni ne stoje ni pod kakvom vlašću, no sude po zakonima. Su do* vi i sudske nadležnosti mogu se us* tanoviti samo zakonom, ali ni u ko* jem slučaju ne mogu se ustanoviti izvanredni sudovi ili komisije za su* đenje«. Primljen jednoglasno. Član 59. (t u ž c n j e p r o t i v m i* n istr a): »Ministar može biti op# tužen kako za vrijeme trajanja svo* je službe, tako i za 5 godina poslije odstupanja. Prijedlog, da se mini* star optuži, mora se učiniti pismeno i sadržavati tačno optuženie. Kad ministra optuži narodna skupština, odluka o stavljanju ministra pod sud ima se donijeti većinom od dvije tre* čine glasova prisutnih članova«. Član 60. (s u đ e n j e m i n i s t r u): »Ministrima sudi, državni sud. Dr* žavni sud čini 6 državnih savjetnika i 6 kasacionih sudi ja, koje svako od ovih tijela bira kockama u svojoj plenarnoj sjednici. Predsjednik kasa* cionog suda je predsjednik državnog suda. Za ona djela, koja nijesu pred* viđena kaznenim zakonom, kazne će se odrediti zakonom o ministarskoj odgovornosti. Bliže odredbe o mi* nistarskoj odgovornosti sadržava po* seban zakon«. Oba potonja člana primljena su većinom glasova. Članu 80. dodat je ovaj stav, koji je primljen jednoglasno: »Predsjed* nik i polovina članova glavne kon* trolc moraju biti diplomirani pravni* ći. Ostali članovi treba da su bili ministri financija ili da maju 10 go* dina ukazne službe u financijskoj struci«. VANJSKI. Grci se neće pokoriti. »Daily Ех* press« javlja iz Atene, da je vrhov* ni komandant grčke vojske general Papulos izvijestio ministra vojnog Gunarisa, da grčka vojska ne samo da neće da isprazni Trakiju i Smir* nu, makar to i odlučio vrhovni sa* vjet, već da je čvrsto odlučila pre* duzeti ofenzivu prije nego što ke* ni a listi prime pojačanja iz Čili čije i municiju iz Italije. Okupacija ruhrskog područja se po vijestima francuskih listova pro* širuje bez incidenata. Belgijci zapo* sjeli su Ruhrort, a Francuzi Duis* burg. U ova dva grada, u kojim se većim dijelom nalaze radnici, vojne vlasti su okupirale nekoliko tvorni* ca, kao garantija da će stanovništvo po obećanju gradonačelnika biti mir* no i da neće vršiti nikakve neprija* feljske aktove. Tri rajnska parobro* da »Parsifal«, »Lorelev« i »Rhein* stem« oboružani su topovima i mi* traljezima, pa vrše redarsku službu u lukama, pripravni na svaku mo* gućnost. Stanovništvo se smirilo ,pa Страна — Strana 3 je u ovim gradovima kao i u Krcfel* ve budžetske godine, to jest do kra* du i Diisseldorfu prestalo sakuplja* ja maja. nje ljudi pred zaposjednutim zgra# Apel državnih činovnika konstitu* dama što je na početku- okupacije 1 anti. Iz Beograda javljaju: Udruže# bilo kao neka tiha demonstracija. nje državnih činovnika upravilo je konstituanti apel, u kome su izloženi najglavniji zahtjevi, koji predstav* ljaju čitavu jednu reformu. Traži se da se postavljanje i unapređenje dr* žavnih činovnika vrši na temelju sposobnosti i rada, o čemu svaki put BJELINSKI VINOGRADSKI odlučuje stručna komisija, a ne kao RASADNIK. do sada po godinama službe, u apelu Već više godina ima Bjelina diva# se traži, da ni jedan državni službe* vni rasadni vinograd, koji bi trebao nik ne može biti protiv volje penzi* da ovo blagodatno voće u narod onisan ili otpušten bez presude dis* proširi. cipnnarnog suda. Ovi zahtjevi već su Ali svejedno, svake jeseni vidimo pretresem u stranačkim klubovima, po čitavom Podrinju, gdje prekosav* pa su naišli na dbar prijem. ski težaci dovoze grožđe kolima i Prijem dobrovoljaca u mornaricu. nama ga skupo prodaju. Podvoz iz Ministar Vojni i Mornarice dozvolio 50 i puno više kilometara, pa još je, da se mladići, pomorci od zana* grozda kog ne možeš puno natova* ta, koji po navršenoj 18. godini sta* riti, pa danguba težaka po više da* rosti žele, da stupe u našu ratnu mor* na dok rasproda, sve to čini, da je nariču kao dobrovoljci, mogu javiti tako skupo. nadležnim pukovskim okružnim ko* Pa zašto mi ne sadimo lozu, kad mandama za prijem u vojsku u sva# je već odgođena i okalcmljena u ra* ko doba, izuzetno od čl. 103. pravila sadniku? za regrutovanie. Sa sobom da po* Na upravitelja rasadnika se ne nesu molbu, krštenicu, uvjerenje o može niko potužiti, jer on je čak i vladanju ovjereno od policijske vla* prcdusrctljiv. sti i dozvolu od svojih roditelja, da Biće da je pored običnog našeg mogu stupiti u našu ratnu mornari* nemara, krivo to, što je taj rasadnik cu. mnogome ipak nepoznat i kao za* Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi# boravljen. Manjka mu popularne re* nistarstvo pravde imenovalo je sud* kinine. A za to nije zadužen sam u* skog tajnika Husniju Dumrukči# pravitelj, nego svaki od nas. ć a sudskim savjetnikom u VII. čin. Veće vinograde, za proizvodnju razredu. vina, možda nije umjesno preporu* Zemaljska vlada za Bosnu i Her* čivati, — jer antialkonolski zamah i# cegovinu razriješila je na osnovu §§ ma budućnosti, — ali nasade oko ku* 15. i 85 zakona o izboru narodnih po* će i po njivi za jelo i rezaćijc treba slanika za Ustavotvornu Skupštinu najtoplije i uvjek preporučiti. Slabo* sudskog pristava kod kotarskog su* krvnost i njene pošljedice liječi, a da u Žepču Derviša O me r o vi ć a još lakše otklanja: dulje obilato je* od dalje službe u ovim zemljama. donje grožđa! Podrinjac. Zemaljska vlada za Bosnu i Herce# govinu imenovala je svršenog učitelj* skog pripravnika Smajila H a d ž i# h a 1 i 1 o v i ć a stalnim učiteljem đje# čačke narodne osnovne škole u Vi* šegradu. Zemaljska vlada za Bosnu i Her# Povodom našeg stupanja u vladu dobismo sinoć ovaj brzojav: »Prav* cegovinu imenovala je prislušnika kod okružnog suda u Mostaru, dra da« za Centralni Odbor J. M. O. Sa zadovoljstvom doznajemo, da Osmana Me hm e d b a Š i ć a sud# su pregovori našeg poslaničkog klu# skim pristavom u IX. čin. razredu. Zemaljska vlada za Bosnu i Her# ba hajirli završeni, te se žurimo, da našem neustrašivom vodstvu najsr* cegovinu premjestila je gruntovniča# dačnije čestitke podnesemo ponosni ra Raifa S i k i r i ć a od kotarskog na njihov uspjeh sa željom, da mu* suda u Sarajevu kotarskom sudu u slimanskom elementu ove drage o* Varcar#Vakufu. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her* tacbine svanu novi sretni dani. — Živili! Kotarski Odbor cegovinu je na osnovi člana 15. i 85. J. M. O. Tesani. zakona o izboru narodnih poslanika Tražimo administratora za naš list, za ustavotvornu skupštinu umirovi# koji je ujedno vješt i računarskim la dra Atifa I ladžikadiča, profesora poslovima. Prednost imaju oni, koji šerijatske sudačke škole, jer je iza* su već bili u toj službi. Ponude up# brat za narodnog poslanika. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her# raviti na administraciju. Rok Ustavnom Odboru pfoduljen cegovinu imenovala je definitivnog do 5. aprila. Pošto Ustavni Odbor dnevničara Ahmeda šerbića privrc# nije mogao završiti svoj rad za od* menim gruntovničkim vježbenikom ređeni rok. to je na 14. ov. mj. za* za kotarski sud u Tuzli. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her# ključio, da predloži konstituanti pro* duljcnjc. Toga dana se sastala kon* cegovinu imeovala je Zulfikara Ka* stituanta i produljila rok do 5. apri* petanovića, bivšeg učitelja narodnih osnovnih škola, stalnim učiteljem na# la. O likvidaciji ministarstva ishrane. rodne osnovne škole u Kotezima. Za djecu Ize Palić darovali su Iz Beograda se javlja: Ministarstvo jc ishrane kao nepotrebno likvidira* preko administracije »Pravde« Mu* lo. Što' se tiče činovnika, komisija hamedaga Hadžiomerović K 100.“ je utvrdila, da je pokojno ministar* i Abdurahman Karamchmanagić K stvo ishrane imalo koje u centrumu 40.—. Živili’ u Beogradu, koje u oblasnim odsje* Jeste Ii prekomjerno osjetljivi cima nekih 500 činovnika. Od 273 protiv hladnoga zraka? Dolaze li činovnika, koliko ih je bilo samo u Vam odmah različite boli? Oj, kako Beogradu, komisija je odvojila i za* tu ublažuju boli, čine otpornim ma* držala svega 42. Dvadesetim! Činov* feaže s Fellerovim pravim Elsa#flui# nika i oko trideset službenika komi* dom! 6 dvostrukih ili 2 velike speci# šija je odmah otpustila. Svi ostali jalne boce 42 krune. Državna troSa# stavljeni su na raspoloženje vladi, da rina posebno. ih ona, uzimajući u obzir njihove Trebali biste tjerajuće sredstvo, kvalifikacije, rasporedi. Svima tim koje utažuje grčeve, jača želudac? činovnicima plaća će ići do kraja o* Držite se samo FeUerovih pravih Gospodarstvo. i ' i i | 1 i | I Domaće vijesti. I Muslimansha trgogaSa i obrtničha hanha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u 5агајвуш Dionička glavnica K, 10,000.000 — Podružnice u ,Bos. Brodu i 0os, JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaja sve vrsti robe, ,■... ■■■■■■ ■ a poglavito sve životne namirnice. -------- -———— Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva ,,HERCEG-BOSNA“. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Strana 4 — Страна Eisa*pilula! 6 kutija 18 K. — Žclud* čani balzam 12 malih boca 72 K. O* mot i poštarina posebno «« što jef* tinije. Eugen V. Fellcr, Stubica do, nja, Elsatrg br. 354, Hrvatska. F Pm Ijeiiino u Bosni I Hercegovini (god. 1910.) osnomo društvo i Herceg-Bosna TfeSeObL ZAGONETKE. (Iz Tuzle). Moja tri pouzdana hodže: Kurbegović, Jahić i Jakić i — ja, zatim moja tri'detektiv­ ska psa; koliko ie tu ljudi? Ko odgonetne, dobiće lovačku kartu i oružni list bez preporuke g. Adema Biše, okružnog školsksg nadzornika. Grudić. »Opština« je krava muzara; narodna gr­ bača jaka kobila. I kad se ovo zna, nije ču­ do. §tp meni isplaćuje doplatak (dnevnice) na 13 (truiaestero) čeljadi. No to ipak nije zanimivo, keliko je zagonetno ovo: po ko­ joj naredbi, pardon, naređenju se meni is­ plaćuje dnevnica na strine i razne dalje ro­ đake, od kojih se neki nalaze i po služba­ ma. Ko odgonetne i nađe paragraf, sveča­ no izjavljujem, da ću odustati cd kandidatu­ re za »opštmskcg« komesara. Karo, »opštinski« delovođa. zemaljski osiguravajući zavod za Bosnu i Hsrp.gov na ! »Cn-UTARIJA«. Na 26. februara donijela je »Domovina« na prvoj strani jedan članak, koji počinje sa riječ ma: »U zimskoj bašći hotel Evrope postoji im neko vrijeme varijete. Pošto u Sarajevu osim kina i društvenih godišnjih zabava nema n kakve druge zabave niti mjesta....«, to je »Domovina« u 65 redaka toga članka opisivala, kako se čovjek mo­ je na večer sjajio zabaviti vi hotelu Evropi. Ah — učinila je i neke primjedbe. Poslije 14 dana piše ona opet jedan članak pod naslovom »Iz sarajevskog variiete-a« i po­ činje time, što konstatuje, da je »sporedna stvar«, je li uprava hotela Evrope primije­ tila te njihove primjedbe, a da je »glavno«, da je ovaj puta izbor,u varijetetnom osob­ lju mnogo »bolji i sreutiji«. »Za to nas je uprava Evrope zadužila, da koju pro­ govorimo o najnovijim njenim umjetni­ cima...« i ona gov&ri bO redaka o »dra­ žesnom 1cpti r -kostimu Mile F r a n se 11 i - e v e- koji gledaocima pruža veoma prijatno zadovolj­ stvo. »Gđka Paradovska p o t s j e ć a nas na lijepe i vesele večeri Var savske sa otmerf.'iin i živom igrom »maztirke«, tom mibenicom poSavkog mladog i veselog svi­ jeta«. Kao da vidim, ta i ja se sjećam, još mi je u živoj pameti muslimanski klub u Sa­ rajevu, kako u Varšavi uz čašicu rakije osjeća veoma prijatno zadovoljstvo gledaju­ ći igranje gegove miljenice mazurke. Dalje »Domovina« ne osjeća nimalo »grubosti« kod atlete Blnwky-a i tvrdi. da je kozak Zsntkov »upravo miljenče večeri«. Pri kon­ cu veli, da bi ipak imala staviti neku primjedbu. ali je ne icidsje, već se nada, da će e i sama uprava hotela odgonetnuti. Pošto Bog do tri puta pomaže, to očeku­ jem, da će »Domovina« napokon napisati još jedan (treći) članak i konstatovati, da je uprava hotela Evrope razumjela njenu nijemu primjedbu i da se varrjetetnim umietnicima i uopšte svemu tome nema ništa više primjetni. 3X6Q = 180 redaka X 20 -ц 30 K = 3600—5400 K. U najbolju ruku 10.000 Kl I za tu bagatelu našla se »Domo­ vina«, da međa svoje članke o najvažnijim životnim pitanjima naše države umeće t e oglase bez ičijeg po’tpisa. bez ikakve šifre, ispred sebe, o jedn<:n kkahi. u kome nema ni traga 'umjet­ nosti i u kome se krvavi znoj napaćenog naroda prolijeva u obliku rijeke šampanjca. I ta se novina u savkom broju obara na ^ćifutariju«! Dž. 4 Broj 268 — E^oj Ј1НАВДА" — „PRAVDA" Havnatcijstvo: u Sarajevu Mustafe Oženetiia «!. 2. I UGLJEN I prodaje po K 52 za 100 kg. postavno kuća Zavod se bavi sa svim vrsti­ ma osiguranja i preuzima ovakove uz najpovoljnije u vjete: a) đementarna osiguranja i to: notiv štete od požara, iruvalne ћгадје, nezgoda i UČE: b) životna osiguranja i to: za slučaj SniFti, mješo­ vita za slučaj smrti i doživljaja, osiguranja miFSZa I uzgojnine životne rente I i t. d. • Premije osiguranja računaju se najniže; Štete se isplaćuju brzo i kulantno. 755> Ravnateljstvo u Sarajevu, podružniče u većim mjestima i sva za­ stupstva daju rado sve upute u ; stvarima osiguranja i preuzimaju ponude. i Brzojavi: taegbosRB SarsIevG. i Telefon: 208 i 507 j ; U mjestima, gdje zavod još nije za­ stupan da e se zastupstvo uz najpo­ voljnije uvjete uglednim ljudima odnosno tvrtkama Rrflektanti neka se obrate pismeno na centralu u Sarajevu ! ; Sposobne ’ Akvizitere (posrednike) za poslove osiguranja traži zemaljski osiguravajući zavod „Herceg Bosna-, Sarajevo 75бб Os. 1067/64 1918. Oglas. ■ i 1 i ; I Odgovorni urednik/ Ibrahim Muhić. Kotarski še.riatski sud u Sarajevu prodavati će običnom javnom dražbom cijele nekret. upis, u gr. ut br. XXXIX 74 kat. opć. Sarajevo i to kat. čest broj 155 kuća broj 74 sa kućištem i dvo­ rištem u TubegOvici ulici u površini od 351 m i to kuća u kojoj se sada nalazi glavna trafika duhana pripadajuća estavini umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva makar i ispod procjenbene vrijednosti od 700.000 K i to na dan 28. marta 1921. u ponedjeljak u 10 sati prije podne sudbena palača II. kat soba broj 52. Uvjeti dražbe mogu se uvideti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. Kotarski šeriatski sud. U Sarajevu, 27. februara 1921. Мв zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) Murad f Karahasanović. о> mnićlu i prometoo doničarsko društvo цУв ШС1 I Sime Milutinovića ulica 2. Prispjelo! Kovanih ebsera Kuća motika o« м-?o dag stara sa 1000 m~ zemljišta i šta­ lom prodaje se. — Upitati u upravi lista. od 8—10 cmtr. Cijena po kg 16 K. te raznih ♦ Preporučuje uz najumjerenije cijene Pstar Milušić i drug trgovina gvožđurije i boja SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Žtrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljsklh i kemlčkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, pariumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. 2 4* PAPIRNiCA HAMD1JE KOFĆrĆA : < ' X preporučuje svoje bogato stovarište £ svih vrsta papira, kancalarijskog i ' ♦ školskog pribora. — Nantčbe se л obavljaju brzo I točno. Cijene umjerene, « Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. RIĐ ! o Rnentupna i Komisionalns paslounica Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, ko- Prodaje se sita i obodova na malo i veliko, uzi umje­ renu cijenu. — H. Adom Mornjaković, Sarajevo, NadKovači ul. 37. zije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slavi ji, CehoslovaČkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Važno za pušate! ,;Merhamet“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. PrEpppdčaua sb svakome, tla puši ssmu taj papir. VUenik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6c6a8767d43a00f3d75da93f6ba051e1.pdf 9403cd296f0a801343e6144d243c9eb6 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. I’P.VDA ГЛАи ;ЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 19. marta 1921. (9. Redžeba 1339.) Dr. Spalio o političkom položaju. »Jugoslavenski List« od 17. o. mj. donio je ovaj razgovor sa g. drom M. Spahom: Narodni) poslanik i designirani mi# nistar dr. Mehmcd Spalio stigao je jučer poslije podne u Sarajevo i ma# o kasnije je ljubazno primio našeg izvjestitelja, kojemu jc potvrdio vi# jesti o sporazumu između muslima# na i vlade. Na pitanje našeg izvjc# stitelja šta misli o novom političkom položaju izjavio je g. dr. Spaho: »Sporazumom između vlade i mu# slimana učvršćen je položaj vlade g. Pašića, pa je osigurano donošenje u# stava. Nastupiti! će unutrašnja! vanj# ska konsolidacija, pa će se moći de# finitivno nješavati razna pitanja, koja su od najvećeg interesa za sve nas. Konsolidacija našeg političkog života ojačati će naš položaj i kredit u inozemstvu, a to nam je danas vc# oma potrebito.« Što držite, g. doktore, o odno# šaju između zemlj/oradnika i vlade, te o prilikama u zemljoradničkoj stranci, obzirom na vijesti o nosu# glasicama između bosanskih i srbi# ian.skih poslanika? Zemljoradnici, svi bez razlike, t. j. sccesijoniste i ostali članovi klu# ha izjavi’ii su. da će u načelu glasati za ustav, dok će u pojedinostima, prema svojem stanovištu u desi ti gla# sanje za ili protiv vlade. Između bo# sanskih i srbijanskih zastupnika klu# ba bilo jc, po vijestima listova, o# preka, ali događaji govore drukčije, pa izgleda, da su bosanski zemljo# radnfei' utjecali na svoje srbijanske drugove na popustljivost. Kakvo će stanovište zauzeti Narodni i Jugoslavenski klub poslije sporazuma sa muslimanima, u koje su oni polagali najviše nada za nji# hovu politiku? Го je teško reći. Ne držim da su oni računali na nas, jer su od pri# je znali za naše mišljenje. Glede Ju# goslavenskpg kluba mo<’u da Vam kažem, da svi znakovi govore, da naginje pomirljivoj politici i da će glasati za ustav. O Narodnom klu# bu ne mogu da Vam ništa kažem. On je pod uplivom Radićeve poli# tike. Što držite, g. doktore, o Radi# ću? Hoće li on cjpći’ u konstituantu da radi na izgradnji naše zajedničke države? — Radić je neodređena veličina, koji ne zna što će sutra da uradi, ali svakako ostaje u opoziciji. Međutim kako god odlučio, neće moći da o# sujeti primanje ustava. Mislite li, da će novi demokrat# sko#radiikalno#musi£mansk: blok o# stati i poslije primanja ustava? Glavne zapreke među nama su uklonjene, pa su izgledi za složan rad povoljni, premda će kasnije dr# žanje muslimana ovisiti o tomu, ka# ko se prilike budu razvijale. Je U došlo do sporazuma glede bosanske vlade? U glavnom jest. Mi ćemo dobiti tri resora i to unutrašnja djela, pro# svjetu i još jedan, ali se o tome još pregovara. Za predsjednika vlade klub je predložio osobu veoma ne# pristranu i sposobnu, ali ime Vam još ne mogu da kažem. G. Durđcvić neće preuzeti vladu. Glasovi štampe o našem držanju. Povodom .odluke našeg poslanje# kog kluba da podupire vladu g. Pa# šića, štampa se u glavnom, drži do# sta rezervisano. Do sad smo zapazi# li samo nekoliko članaka pa ćemo da ih prikažemo. Od veće jc važnosti samo uvodni članak zagrebačkog »Hrvata« od 16. o. mj. koji nosi na# slov »K u p 1 j c n i ustav«, pa ćemo da citiramo njegova markantnija mjesta iako nas čudi) i njegov ton i njegovo jednostrano prosuđivanje. »Hrvat« veli da sporazumom vla# da dobiva 24 poslanika ii time većinu, pa se onda pita: »Šta dobivaju mu# slimani?« Ima i odgovor na to pita# nje pa ga iznosi riječima: »Iz gle# d a, da se je radilo samo o odšteti za begovska zemljišta. »Mi bismo se radovali, veli dalje »Hrvat«, kad bi ovim sporazumom bilo konačno riješeno agrarno pitanje u Bosni ta# ko, da opravdani interesi vlasnika muslimana budu zadovoljeni. Nu, i i 1 ’ i * ! I na žalost, ne možemo o tom izreći danas svoga suda«, jer fale potanje informacije. U nastavku svog članka »Hrvat« ističe teški položaj vlade, koja se jc — naročito nakon razbije# nih pregovora sa zemljoradnik ima - »uhvatila muslimana kao utopije# nik slamke, što se vidi i po tomu, da su i demokrati' za volju opstanka vlade napustili1 svoje stanovište i u agrarnom pitanju kao i u jugosla# venskom, i prihvatili aranžman, koji im donosi 24 muslimanska glasa, po# trebna za većinu, makar i uz cijenu od 50 milijuna za svaki glas.« Da nekako ublaži ža ac, što ga je gornjim riječima zadao našim »pro# danim«. poslanicima, vodeći organ »Hrv. Zajednice« odmah milostivo dodaje i ovaj slabi mehlem: »Pri# znat ćemo međutim, da uza sav po# voljni-položaj nije muslimanima bilo lako potpuno osigurat’ pogođenu od# štetu. Jer vlada, može doduše obe# ćati, ona može pristati, ona može parlamentu predložiti i u njem zago# varati ovaj aranžman, ali ipak ne može jamčiti, da će u parlamentu sprovest taj aranžman. A da će s te strane biti znatnih poteškoća, o to# me valjda niljesu u sumnji ni vlada ni muslimanski klub ...« Št;O nije izrekao, »Hrvat« je met# nuo u tačkice. Značajne taćkice. No mi ćemo da idemo dalje. Sitnijim slovima nastavlja »Hr# vat«: »Dok je dakle dvojbeno ono, što muslhnani dobivaju, sigur# no »je ono, što dobiva vlada. Ona dobiva većinu.« Pitajući se dalje u koju svrhu vlada dobiva tu većinu, zagrebački list dolazi .do zaključka, da je tačna vijest beogradske »Prav# de«, da će muslimani glasati za cen# tralizam. On to ovako objašnjava: »Iz činjenice, da su i demokrati pri# stali na odštetu od 1 milijarde i 200 milijuna, dok su prije najodlučnije pobijali načelno svaku odštetu, mora se zaključiti, da su demokrati odu# stali od svoga načelnoga: stanovišta u agrarnom pitanju pod uslovom, da i muslimani prihvate načelno stanovi# I ste vlade u pitanju uređenja države, i Izgleda dakle vjerojatno, da musli# manski k ub pravi vladi većinu za centralistički ustav, ili bolje: vlada je pristala na odštetu u agraru da do# bije većinu za svoj ustav. I tako bi t se^ea-tav n*se države izgraditi na> jednoj najbesramnijoj političkoj trgovi n i, koju može zabilježiti ustavna povijest svijeta. Vlada je najprije dala inici# jativu za jednu pljačku i otimanje, koje je sankcionirala postupkom svojih organa, a sada hoće da dade odštetu za tu pljačku na račun ф£а» ve, da tom odštetom zadovolji ne 1 povrijeđeno pravo, nego da državi nametne svoj centralistički ustav.« Kad je donio gornje sitne retke, dodaje krupnijim slovima ove riječi: »Bijedna uloga, koju pri toj trgovini igra muslimanski klub, mo# že se još razumjeti; ali što sc može reći o vladi, koja ovako ucjenjuje na oči čitave javnosti jedan parla# mentarni klub, predstavnike jedne gažene i vrijeđane vjeroispovijesti u našem narodu? Sto se može držati do ustava, koji vlada hoće da kupi na ovako pod.i način? Kakvu moral# nu snagu može imati ustav, za koji se zna, da košta državu 1.2(10,066.001) kruna? Taj je ustav već unaprijed osuđen na osudu, koja je najgora, na osudu javnoga morahu Mi se ne ćemo upuštati sada u ocjenjivanje politike, koju je ovim sporazumom maugurisao muslimanski klub. Je li njim riješeno pitanje odštete, to će# mo tekar vidjeti. Nu muslimansko pitanje u našoj državi nije njime ri# ješeno. Nu ne samo, što nije riješe# no. nego rni sumnjamo, da je i nje# govo rješavanje upućeno boljim pu# I tem. Mi imamo naprotiv dojam, da i . I ! i : ј i pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. .Čekovni račun post, štedionice 1119, Godina III. su uslovi muslimanskoga položaja u | državi pogoršani.« Dok zagrebački list piše tako o# : stru kritiku našeg držanja, beograd# ski »B a 1 k a n« donosi č.anak »Šta | hoće bosanski težaci?«, iz kojeg va# dimo ove stavove: »Iz Bosne i Hercegovine dolaze vesti, da tamo neki nevaljalci bune seljaka radi pregovora, koje vlada vodi sa muslimanima. Smutljivcima i potajnim Austrijancima nije milo da se ova država već jednom sredi, i učvrsti. Zato oni crkavaju od jada, što su muslimani rešeni, da, razume se pod izvesnim pogodbama, potpo# mognu vladu g. Pašića. Kako musli# j mani zahtevaju, da se agrarno pita# nje u Bosni resi putem zakona i ’ pravde u njem izražene, a ne putem i ptjačke i otmice, to su odvratni de# I magozi i neprijatelji ove države po# I šli među bosanske seljake da ih dra# - že protivu vlade, koja će tobože o# I štetiti njihove interese! Držanje I stranaka može se razumeti, ma da • ne i sviju pravdati, ali držanje i po# ; našanje zemljoradničke ili, tako i zvane, težačke stranke ne da se ni I razumeti, ni pravdati. Ova stranka j ni sama ne zna šta hoće. Njene vo# • đe, otpatci raznih drugih stranaka, svojom demagogijom hoću da žalu# de naš zemljoradnički svet, naročito u Bosni. Ovoj stranci nije do sada ništa stajalo na putu da bude zastup# Ijena t; vladi g. Pašića i da time po# mogne sanirati tekovine srpskog o# ružja, aii ona ipak nije htela da se lati te pozitivne stvaralačke uloge. I kad tu ulogu hoće da uzmu musli# mani, sad se »težaci« po Bosni bune radi — agrara: Kakva bezočnost!« ; I ; ; ! | i ! | Sarajevo, 19. marta. Vlada koleba? Povodom novin­ skih vijesti, da demokratski klub ni# je još prihvatio našeg utanačenja sa predstavnicima rađikalskog i demo# kratskog kluba u pogledu našeg stu# panja u vladu, obratili smo sc jutros telefonski na naš klub u svrhu infor# macije. Potvrđeno nam je. da de# mokratski' klub zaista nije još pri# hvatio našeg utanačenja s vladom i da će sc u svrhu pretresa tog utana# čenja i danas držati plenarna sjed# nica demokratskog kluba. Karakteristično je da današnja »Srpska Riječ« donosi ovaj tunđer. ciozni brzojav iz Beograda: »Vijesu o rekonstrukciji bosanske vlade, ko je su donijele jučerašnje novine sa mo su kombinacije i preuranjenu Još nije ništa definitivna svršeno, jedino jc obećane muslimanima, da ćc dobiti u mi r. starstvu 2, a u bos. vladi tri mjesta. Danas će se održati konferencija u kojoj će učestvovati dr. Srškić, kao tumač želja bosanskih radikala. Ne tačne su kombinacije o nredsjedni ku vlade.« Bilježimo i ne uzrujavamo sc. Muslimansha trgovačha i obrtničha banha za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u gos. Brodu i gos, |Movom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaj • sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". Kancelarija: Kralja Petra uliraZprizemno,lijevo.-Brzojavi:Trgovačka �Govori naših poslanika u specijalnoj ! najmirniji Janjarac, nije se htio žu ustavnoj debati riti, misleći valjda, da mu se ne srni? ' nika, mi ne smijemo da ga kažnja* 1 vamo. Ne smijemo, ako postane po? I slanik, pristati, da činovnik iizgubi - svoja stečena prava i da dobivajući i dnevnicu gubi minimum egzistenci? * je za svoju obitelj i svoju djecu, jer i dnevnica nije nikakva dobit. Mi trc? ! ba da smatramo jednoga poslanika ■ i njegovu dnevnicu kao činovnika • koji je otišao u komisiju, da izvidi I neki uredovni čin. Mi znamo, da či? i novnik ima svoju platu. ali kad či« , novnik ide 8 kilometara izvan svo? istorijc kraljevine Srbije. Danas mi ' ga mjesta radi nekoga posla, on do? znamo, da medu najvećim državni? , bija doplatu. Zašto? Zato, što nje? cima našim Imadcmo ljude, koji su ! gova familija nije u stanju da troš? regrutovani baš iz činovničkog sta? kove podmiri. Činovnička plata je leža. Imamo profesore, sudije, lijec? ■ minimum egzistencije. Stoga, gospo? ničke i inžinjere, koji su danas naj? do. nalazim, da ova redakcija, koju bolji naši državnici i koji su baš o? je predložila komisija odnosno od? vu državu doveli do toga da postane bor izabran od strane Ustavnog Od? ovako velika. Svi oni, koji su protiv I bora, nije podesna i zato predlažem, činovničkog prava, naslanjaju se da zadnja alineja čl. 48. glasi ovako: najviše na nekakav birokratizam i I »Činovnici, koji budu izabrani za tako mi izgleda, kao da smatraju, ! narodne poslanike, zadržavaju sva da je narodni poslanik nekakav Ge? I prava, samo za to vrijeme ne mogu schaftsmann, nekakav čovjek, koji I biti unaprijeđeni, ali zadržavaju ima posebne privilegije, čovjek, koji i red.« Zašto? Zato, što znamo, da brani interese naroda, i koji učvrš? 1 je činovnički stalež siromašan i da čuje državu. Gospodo, kad narod ! nije u stanju, da izdržava sebe i svo? hoće da jednome čovjeku da povje? ju obitelj i ono. što je jedan Činova renje, da ga zastupa, da sarađujc na : nik stekao kao činovnik, treba da о? izradi državnih zakona, toga čovje? stane za njegovu familiju. Istina, treba jednu stvar spriječiti, ka kazniti, da svoja stečena prava izgubi kad postane poslanik, držim I kad jedan činovnik bude izabran za da nije dobro i umjesno. Naprotiv poslanika, a to je da ne može zlo? to je najbolji dokaz, da je on vrijc? upotrijebiti svoj položaj, da sebe dan. Kad bi se činovnicima ograni? proturi u pet klasa. Zato sam ja u čilo pasivno izborno pravo, kao što ' svome predlogu i kazao: da činov? se po ovome članu 48. predlaže, on? nik kao narodni poslanik ne može da bi bila pogođena jedna klasa, da bude unaprijeđen, ali da zadrža? koja bi imala da zastupa narod, a ; va red. Kad se povrati u službu i kad narodni poslanici bili bi samo boga? bude došao red, da dobije unapre? taši, advokati i lihvari, a to znači i? đcnje. da bude unaprijeđen onako, mati privilegovane političare. Ja mi? ; kako mu to pripada. šhm gospodo, ako jedan činovnik i Mislim, da će ovaj izmijenjen kao činovnik steče toliko povjerenja predlog zadovoljiti sve članove od? kod naroda, da mu narod daje po? nosno većinu Ustavnog Odbora i da vjerenje i hoće da ga bira za posla? I će biti primljen. POVODOM RASPRAVE O ČI? NOVN1ČKOM PASIVNOM IZ? BORNOM PRAVU, uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović i rekao: Gospodo, mi smo u užoj sek? čiji dugo raspravljali o pitanju, da li činovnici mogu biti birani za posla? nikc. Većina toga odbora je za to, da činovnici imaju pasivno izborno pravo. Da činovnici ovo pravo za? siužu j u, najbolji je dokaz, što su Či« novnici dali najveći dio državnika kraljevine Srbije, kako to vidimo iz Posljedico agrarnih „reforma" Ahmedaga Buljubašić posjedovao je prilično lijep imetak u blizini Ja? nje. Jedna njivica od 14 dunuma bi? la je pod kmetovskim pravom, a sve drugo potpuno slobodno. Nemajući od srca e vlada, p osini o jc Mu ju Mc? rića i učinio ga generalnim nasljedni? kom. Niti za Ahmedagina života, niti kašnje nije niko isticao kakovo bilo pravo na njegov posjed, jer ne bi imao na to nikakva prava. Čim je došlo oslobođenje ispod iga tuđin? skoga, morao je Mujo, kao i svi dru? gi vlasnici kmetovskih-zemljišta od? reći se svakog prava na gore sporne? nutih 14 dunuma, a sa ostalim je slo? bodno raspolagao. Tu su: košnice, livade, pašnjaci i šume. Najveći dio toga zemljišta je među vodama (a? da). Ove zime je Mujo obećao jedan dio šume siromasima, da je iskrče i posij u u proljeće. Baš kada su se o? vi počeli spremati da krče, došli su obližnji seljaci pravoslavni i zaokru? žila nešto oko 50 60 dunuma šume, da krče. Vlasnik ih je molio, neka ga nc smetaju, nego neka idu sudu i od njeg traže riješenjc. Nu oni su mu odgovorili, da im je pričao čiča Doko ili Anto, da je tu nekad bilo njihovo zemljište i da su oni sebi sud, inžinjer i sve na svijetu. Kada je to vlasnik čuo, otišao je u Bijelji? nu i cijelu stvar ispričao vlasti, ko? ja je izdala nalog na žandare, da ovi upozore seljake, neka ne smetaju Muju, a svoje zahtjeve da saopće vlasti. Zand. narednik Spremo iz? vršio je svoju dužnost. Ali usprkos toga naređenja poručili su seljaci u 1 I I ' ! 1 ■ 1 ' ! i 1 j j i i I i i ’ i i i ! petak (4. o. mj.), da će sutra doći i k o g a g o d u š u m i n a đ u u b i t i. Siromasi su mislili, da su to samo prijetnje i da to seljaci ne će i nc smiju učiniti, jer se nikad nije smjelo, a naročito danas, pa su došli u šu? mu i nastavili .svoj posao. Seljaci se nisu šalili, već su se sastali sve jiđit? niji jedan od drugog. Bilo ih jc i iz četvrtog sela. Među seljacima jc bio i neki Mićo, koji je prije nekoliko godina ubio već jednog Muiu. On jc dosta bogat i na oko vrlo susret? ljiv: gdje te srete, kapu snima. . Čim su seljaci došli na obalu Dri? ne. požurilo se jedno momče na ko? nju, da saopći vlasniku dolazak se? ljaka. Kada je vlasnik doznao, da su došli, otišao je naredniku i molio za pomoć, ali g. Spremo, »veliki prija? telj« muslimana, reče mu, da patrole nema pri ruci: otišla jc, veli, u varoš i čim dođe, spremiću je. Kad će ta patrola doći, hoće li biti kasno ili nc. o tome Spremo nc vodi računa. Ni na intervenciju drugih građana nije patrola poslana. A ne bi je nikako ni poslao, da se nije telefonski za? tražio g. sreski načelnik. Veza se nije mogla odmah dobiti, ali jc ipak na Spremu djelovalo i odmah je j)o? •slao patrolu. Dva su žandara bila u sobj. ali je to Spremo zatajio u prvi mah, kanda je želio, nek se šta desi. Dok se narednik smislio i dok je pa? trola stigla na mjesto, delikat je bio dovršen. Kada su seljaci prešli Drinu, po? ćeli su dovikivati vlasnika i neke radnike i psovati im majke i žene. Siromaka je bilo više, ali se nisu je i nc može ništa zla dogoditi na pravdi Boga. Ali ga seljaci nijesu poštedili. Udarili su ga neko? liko puta sjekirom po g 1 a? vi i on se onesvješten s г u? šio. Išlo je to tako brzo, da on n i j e i m a o k a d n i p r ozb o? riti i zamoliti da mu se ž i? v o t pokloni. Ranjenik je o d v c ženu bolnicu, gdje j e odmah prvu večer (5. o. mj.) preminuo. Ubicc su dove? d e n i u žandarmerijsku ka? s a r n u, g d j e s u tu noć prove? li u najboljem veselju uz čašicu gromovačc. S njima su pili i neki žandar ini. Bi? I o im je slobodno izaći u varoš i sobom donijeti p i? ć a. Eto, braćo, što se radi od nas u na? šoj slobodnoj Eshacsiji! Dokle li će ovo ovako ići? Bog znade! Hoćemo li ikad biti zaštićeni i izjednačeni ili ćemo udarati još na teže muke i pat? nje, dok se država stabilizira, kako to rekoše neki jučerašnji bratoubo? Janjarac. jice. Pitanje jedan čin, kakvog nije bilo ni pod klerikalnom AustriRMn. Poslije jc i< sti službeni list u br. 172. (od 24. av? gusta) pokušao braniti .ovo oevešta? nje nove zgrado narodne osnovne škole time, da jc to bila »narodna svečanost sa osveštanjem zgrade«, ali jc to slaba obrana jednog nemilog slučaja, jer se u jednoj trovjerskoj zemlji ne smije udarati vjersko obi? iježje narodnim, školama niti zavo? diti crkvene ceremonije pri otvara? nju narodnih osnovnih škola, prika? zujući ih tobožnjim narodnim sve? čanostima, premda mogu često vjer? ski običaji da postanu narodni ili o? brnuto u istovjerskoj sredini. Kod nas pak, u raznovjerskoj sredini o? vakovi pokušaji zazorni su i ne mo? gu se opravdati ni u kojem vidu, jer raspituju nepotrebne strasti i i? zazivlju ogorčenje. Zato pitam gospodina ministra: 1. Je li voljan izdati strogo nare? đenje, da se u buduće u našim ško? lama poštuju vjerski osjećaji musli? mana i da se nc sile muslimanska djeca, da prisustvuju čisto kršćan? skim ceremonijama? 2. Čijom incijabivom i pod čijom odgovornosti izvršeno je osveštenje narodne škole u našoj trovjerskoj kraljevini? Molim pismeni odgovor. Primite, gospodine ministre, izraz moga poštovanja. Beograd, 14. marta 1921. na gosp. ministra prosvjete. Dr. Atlf Hadžikadić. Želim skrenuti pažnju gospodina narodni poslanik. mihistra na neke nesavremene po? jave, koje se u našoj troplemenskoj i trovjerskoj kraljevini ne bi smjele događati u interesu same države, kad bi se poštivao princip ravnoprav» nosti vjera i držalo na umu načelo obazrivosti i trpeljivosti i kad se nfe »Stabilnost vlade«. »R/iječ« piše u bi tražila bezrazložno prilika, da se br. od 16. ov. mj.: »Uvjerenje u sta­ jedna vjera naročito ističe daju® joj bilnost današnje vlade a Beogradu javno karakter državne vjere* Mi? — to je karakteristika sadašnjeg slim, da takve intencije ne postoje momenta. Ta će vlada, sastavljena kod nadležnih mjesta, zbog čega u? ! od demokrata, radikala, muslimana pozoravam gospodina ministra пц ■ i dijela zemljoraouiKa, a pdđupit^n« dva opasna slučaja. sa dva slovenska narodna socijalista, 1. Doznao sam, da šv u Bijelom i raspolagati u Ustavotvornoj Skup? Polju, prigodom proslave Sv. Save štini sa daleko više nogo li je polo ­ odvedena f muslimanska djeca iz ta? vica svih njenih članova, i time je mošnje osnovne škole u pravoslavnu njena glavna zadaća: donošenje U? crkvu, da pjevaju prigodne nabožne stava, i to onoga i onakva, kakav pjesme i da prisustvuju jednoj čisto je zamišljen uj vidinom nacrtu, osi? crkvenoj ceremoniji. Ovakav ničim gurana. Tu nc pomaže Radić: Za neopravdan i neumjestan postupak njega jc dockan, a dockan jc i za sve izazvao je razumljivo ogorčenje, ko? one, koji su mu utirali puteve i ste? jemu je začetnik školski nadzornik ze, da se iz »republikanca« pretvori g. Filip Dedić. Po njegovu naređenju u »politički dio« Narodnoga kh:? odvedena su sva školska djeca pa? ba.« radno do crkve, a onda je nakon paradnog povratka iz crkve održan »običajni Svetosavski ceremonijal« još i u školi. Po njegovu je mišljenju Sv. Sava opći narodni srpski Saglasno zaključku prošlog zasije­ praznik i školski patron, pa zato su dan ja C entralnog Odbora naše or? valjda sva djeca obavezana vršiti ganizacijc, koji jc štampan u član? običajne školske svečanosti, kojima ku »S. A. S. contra S. H. S.« u »Prav? valja da prisustvuju i muslimanska di« (broj 24.), uvodimo ovim novu djeca, ako su srpske narodnosti. O? rubriku »Proti alkohola«. Da je ta vo je posve krivo mišljenje, jer tre? rubrika skroz potrebna i u jednom ba da se strogo luči vjera i narod? političkom listu, uvidiće naši čitaoci nost osobito u našoj državi. naskoro iz čitanja same rubrike. Da 2. U službenom listu sarajevske sadržaj nc bude nimalo suhoparan, vlade br. 155. izašla je pod naslovom donosićemo u toj rubrici članke, u »Osveštanje nove školske zgrade« kojima se dokazuje tvrdnja statistič­ ova notica: »Javljaju nam sa flidže, ki. Danas donosimo kratak prikaz da će na Pantelijev?dan 27. ov. mj. profesora dra Š i I o v i ć a: • (avgusta 1920.) biti svečano osve? stanje nove zgrade narodne osnov? PIJANICA NE UNIŠTAVA SA? ne škole, koju je podigla vlada uz MO SEBE, VEĆ I CIJELO SVOJE POKOLJENJE. pripomoć naroda iz sela Vofkovići, Dr. Legraine, ravnajući liječnik u općina Hrasnica. Umoljavaju se pri? jatelji škole, da posjete ovu narod? izavodu za umobolne u Ville?Evrard nu svečanost.« u Francuskoj kaže: Za sve stručnja­ Ova za nas u Bosni još nečuvena ke nepobitna jc istina, da je piće u? novost javno jc donesena u službe? bitačno nc čamo za pijanicu nego i nom listu i pored oštroga protesta u za njegovu obitelj. Piće je bolest, koja smeta redov? našem listu (»»Pravda« br. 80 od 7. avgusta 1920.) nesmetano je i obav? noj funkciji organizma, kvari nam Ijena. iz čega zaključujem, da je tijelo i dušu. Piće je bolest, koja ne uništava nadležno mjesto u Sarajevu to osve? štenje narodne osnovne škole, koju ■samo pijanicu, nego je pravo pro? jc podigla vlada uz pripomoć naro? kletstvo, koje se nc umanjuje nego da (»Nar. Jedinstvo« br. 155) odo? raste od koljena do koljena, kako je brilo i dalo težacima toga se’a sa to dokazao dr. Mcrcl, koji je posta? svoje strane dopuštenje za takav vio ovu ljestvicu: Opet je prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani, nenaknađivi, pravi SCHICHT-SAPUN sa znakom: „Jelen". Jelen sapun je potpuno čist, posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratnoj kvaliteti u komadima od , kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlbBPt Vita LEVi, Sarajevo, Despića ul. L ВНјвМе. Protiv alkohola. �71 — 5 1. koljeno: moralna pokvarenog i alkoholički eksces; 2. koljeno: drevno pijanstvo, ma« nija (jedan kotač previše ili prema? lo), oslabljcnjc mozga; 3. koljeno: hipohondrija, melan? kolija, samokrv i ubijstvo; 4. koljeno: tupost, idiotizam, jalo? vast, propast porodice. Dr. Legrain istraživao je četiri po? kaljenja piću odnaih ljudi, pak je došao do ovih rezultata: 1. koljeno: Već se u prvom kolje? iiu u 168 obitelji pokazuju znakovi degeneracije, i to; u 63 slučaja jed? Jiostavna zavrnutost (desekvilibra? čija), u 88 slučajeva* slaboumnost, u 45 slučajeva razvratnost i pogibeljni nagoni. U 39 obitelji našao je grče? ve, u 52 pada vicu, u 16 histeriju, a u 5 upalu mozgovnih opna. U 108 obi? telji cd 215, dakle u polovici našao .je pijanice, od kojih je većina dcltri? rala. Konačno se u 106, obitelji užasno velik broj — nalazilo već lu? đaka. 2. koljeno: U drugom koljenu spa? lo je onih 215 obitelji na 98, kod ko« jih je našao ovo: u 54 obitelji bilo je već teških degeneracija, naime budi tupih i idiota, u 23 obitelji na? lazilo se moralnih luđaka, koji ne o? sjećaju razlike između dobra i zla. Prerani porodi, prerana smrt, fi? .ziološka bijeda razlogom su heka? tembama umrle djece, to prije, što su ovdje u većini (36) slučajeva pi? janice i otac i mati. U 42 obitelji našao je grčeve, a u 40 padavicu. (ј 90 od 98 obitelji našao je pija? niče, a u 23 obitelji umobolne. 3. koljeno: U trećem koljenu spa^ *b je onih 215 obitelji na 7 sa 17 dje? »ce. Sva ta djeca su zaostala, dvoje je bilo moralno ludo, četvero je i? malo grčeve, dvoje padavicu, dvoje histeriju, jedno upalu mozgovnih opna, a troje skrofulozu. 4. koljeno: U četvrtom je koljenu onih 215 obitelji nestalo. Dne 19. februara 1913. bio je pred? tjednik francuske republike Poin tare u bolnici Saint?Antonie u Pa? rizu. Tu mu je dr. Jacquet pokazao alkoholičare, koji teško boluju od posljedica pijanstva. Pri tom je pro? čitao rezultate zanimlvoga istraživan nj a bolničke uprave. Prema tim po? đacima imadijaše 308 bolesnih alko? holičara, 688 djece, od kojih je više cd ponovite, a i me 359 upirlo u naj? nježnijoj dobi. Iz ovoga se jasno vidi, da je na? rod, koji se opija, narod na rubu propasti. Politički pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Još su naknadno, nakon sporazuma šefova pralamentarnih stranaka, primljeni ovi članovi: Član 57. primljen je većinom gla? sova i glasi: »Sva ministarstva čine ministarski savjet, koji stoji nepo? srodno pod' krunom. Kruna imenuje predsjednika i članove ministarskog savjeta. Ministri se nalaze na čelu pojedinih grana državne uprave. Ministar može biti i bez portfelja Pri ministarstvima mogu se prema ■ukazanoj potrebi ustanoviti državni podsekretari za jedan određeni dio poslova u toj grani državne uprave. Državni podsekretari kad su uzeti iz parlamenta ne gube svoj mandat.« Član 58. (ministarska o d g o? v o r n o s t) primljen je jednoglasno: »Ministri su odgovorni kralju i na? rodnoj skupštini. Kralj i narodna skupština mogu optužiti ministre za povrede ustava i zakona učinjene u službenoj dužnosti. Za štete koje ministar nanese nezakonitim vrše? njem službe, odgovara država.« Član 61. (o upravnoj vlasti u oblasti) primljen je većinom glasova: »Upravna vlast može izdavati u? redbe za primjenu zakona. Upravna vlast može uredbama sa zakonskom snagom uređivati odnose samo na osnovu zakonskoga ovlaštenja sa strane narodne skupštine posebno za svaki slučaj. Naredbe ne smiju proti vri ječiti ustavu ni zakonu radi čije primjene su izdate, ne mogu biti u suprotnosti s zakonodavnim odredbama, na os? li Njemačkoj neće đa pristanu na za? novu kojeg se primjenjuju. htje/e antarđe, koja je na odlazak Narodna skupština može uredbe re? njemačkih delegata odgovor <a zapo? zolucijom staviti van snage ili u cjc? sjednućem mnogih njemačkih gra? lini ili djelomice. dova po K?ini. Njemačka vlada je Uredbe se imaju obnarodovati i na ovo uložili. "Г' *: kod Saveza mora svaki put biti označen zakon Naroda, jer da je to povreda ver? na osnovu kojega se izdaju.^ zajskog mira. Da će joj to veoma Ti su članovi primijeni na 12, ina!c? koristiti, može se viditi iz sa? i ta u subotu, te pošto su još mnogi stava Saveza Naroda i iz njegovog i Članovi ostali neriješeni, to je, kako poslovnog reda, koji pozna samo I smo već javili, konstituanta na svo? jednoglasne zaključke. Da na pr. ; joj sjednici od 14. ov. mj. produžila francuski član Saveza Naroda neće rok Ustavnom Odboru do 5. aprila. preći čak s bagatelisanjem preko to? ga protesta, ne bi rcparacijona ko? VANJSKI. misija iz Pariza poslala notu Nje? Nove intrige bivše crnogorske di? mačkoj, 15. ov. mj.. kojom je poziva nastije. Iz San Rema javljaju: Crno? na izvršenje 235. Člana verzajskog gorski bivši kraljević Danilo upra? mirovnog ugovora, po kojem mora vio je na »crnogorski narod« prokla? Njemačka platiti do 1. maja 1921. maciju, u kojoj izjavljuje, da se je 20 milijardi u zlatu. Engleska štam? iz »zdravstvenih razloga« i u korist pa ovaj puta istupa također oštro svoga nećaka »zahvalio« na prijesto? protiv Njemačke. Što bi se očekiva? lje. Princ Mirko sada jc star 13 go? lo, da će zahtijevati francuska štam? dina i studira u Engleskoj. Za vri? pa, to zahtijeva engleska, naime da jemc njegove malodobnosti preuzela saveznici zaposjednu i Berlin. I što je vladu bivša kraljica Milena. I ona se tiče fmansijskih mjera, Engleska je izdala »proklamaciju« na crno? prednjači ovaj puta u oštrini: držav? gorski narod, u kojoj veli, da će na? ni kancelar Chamberlain je predio? staviti politiku svoga pokojnoga žio zakonsku osnovu, koja traži, da muža, kojoj je cilj oslobođenje i sa? se na cijene ni crnačke robe ubire mostalnost Grnc Gore i da je kao taksa od 50%. Parlamenat je engle? prijestolnicu izabrala — San Remo. ski primio taj nacrt i tako stoji da? Pregovori između Madžarske i Će? nas njemačka vlada pred još kompli? hoslovačke. Iz Budimpešte javljaju: kovan ij om situacijom nego prije »Magyar Orszag« donosi o pregovo? londonske konferencije. Tih 50% rima između Mađarske i Čehoslo? preuzeti na državna leđa znači si? vačke slijedeće: Članovi čchoslovač? gurnu devalvaciju njemačke valute, ke delegacije bili su veoma predu? a opet izjaviti u tome svoje neinte? sretljivi. Postignut je sporazum u pi? resovanje i prepustiti trgovcima, da tanjima općeg značaja. Juče i prek? oni plate te postotke, znači užasno juče raspravljalo se o obvezama što poskupljenje njemačke robe, potpu? ih nalaže trianonski ugovor. Izgleda, nu smrt njemačkog izvoza i kao po? da su raspravljena i pitanja držav? sljedicu toga nezaposlenost indu? ljanstva, nenzija, državnih imanja i strijskih radnika. O krajnjim pasje? depoa. Osim toga se mnogo ras? dicama ne može se govoriti, ali se pravljalo o gospodarskim pitanjima, iz svega toga ne može ništa roditi, kojom prilikom se osobita pažnja o? što bi poslužilo konsolidovanju Ev? braćala uspostavi prometa i poluče? rope. nju ekonomskih koncesija. Na želju madžarske vlade postaviiće čehoslo? vačka vlada u Bratislavi i Kcšicama urede za izdavanje voznih karata, kako bi se olakšao promet sa Ma? Naši poslanici otputovali iz Beo? džarskom. Mir između Francuza i Kemalista. grada. Svi su naši poslanici otputo­ Po vijestima francuskih listova iz vali kućama u srijedu i četvrtak, po? Cilicije, prestala su sva neprijatelj? što je konstituanta odgođena do 5. stva između francuskih četa i Ke? aprila. Za rad u Ustavnom Odboru malista. U pojedina mjesta, koja se i tekuće poslove klubske ostali su u po ugovoru vraćaju Turcima već su Beogradu dr. Hamdija Karamehmc? došli kemalistički oficiri i vojnici. dović. Derviš Omerović i Husejin Francuzi ispražnjuju taj teritorij i Alić. Šemsudin Sarajlić je također povlače se u Siriju. U više gradova zadržan vršenjem dužnosti u admi? ostaju predstavnici francuskih vla? nistrativnem odboru. sti kao diplomatski predstavnici, da Inkopatibilitet poslaničkih manda? vrše nadzor nad izvršenjem pojedi? ta. Iz Beograda se javlja: Veći broj niih klauzula ugovora naročito onih, narodnih poslanika koji su članovi koje se tiču zaštite narodnih ma? odbora u bankama i drugim akcio? njina. narskim društvima, a čiji su mandat Novi konflikt između Japanaca i ti verifikovani, ppdnijeli su ostavke Amerike. List »Shangai Liše« jav? na te položaje. Ostalim pak, posla? lja, da je Amerika od sovjetske vla? nicima. koji su još u poslovnim ve? dc dobila koncesiju za ribarenje u zama sa državom (i svima ostalim vodama Kamčatke, što je u Japan? preduzećima) koje po zakonu ne skoj proizvelo silnu uzrujanost. Ja? mogu vršiti kao narodni poslanici, panski državnici su izjavili, da neće ostavljen je vrlo kratak rok, da li? trpjeti američke ribarske lađe u vo? kvidiraju svoje poslove ili u protiv? dama Kamčatke, pošto Japanska za nom da podnesu ostavke na posla? nički mandat. sebe traži tu koncesiju. Turske čete u Batumu. Javljaju iz Službeno iz »Narodnog Jedinstva«. Carigrada: Prema posljednjim in? Zemaljska vlada za Bosnu i Herce? formacijama turske čete su ušle u govinu na osnovu čl. 15. i 85. zako? Batum. One su dobile nalog, da se na o izboru narodnih poslanika za klone svih konflikata sa boljševici? ustavotvornu skupštinu razriješila je od službe Veliju Sadovića, profeso? ma. Položaj u Indiji. Po vijestima en? ra šerijatske sudačke škole, jer je gleskih listova iz Indije, uspostav? izabrat za narodnog poslanika. Zemaljska vlada za Bosnu i Her? Ijen je mir u Naukanaa, ali u osta? Hm krajevima provincije postoji još cegovinu razriješila ic suplenta pre? ozbiljna opasnost radi Sika. U Muid? parandije u Derventi, Derviša Kor? sar i Anaudpur odaslane su čete, da kuta, na njegovu molbu od dalje službe u ovim zemljama. drže red. Napadaj Fejsalova brata na fran? KONGRES JUGOSLAVENSKIH NOVI­ cuske čete. »Timesov« dopisnik u NARA, koji će kako ie poznato na uskrs Kajfr brzojavlja, da je došlo do su? 27 i 28. o.in i. biti u Sarajevu, naišao je na koba u oblasti Havranskoj u Siriji vrlo lijep odziv ne samo medu našim novi­ (Saum), pa da ie emir Abdullah, dru? narima već i medu općinstvom. Do sada se gi sin kralja Husejna i brat emira predsjedništvu udruženja novinara prijavilo Fejsala zauzeo Der’a, grad, koji leži oko stotinu učesnika iz svih krajeva naše na raskršću željeznice što vodi u otadžbine, a i u slavenskom svijetu naišao Ilaifu i one što ide iz Damaska (Ša? je kongres na veliko razumijevanje. Tako ma) u Hidžaz, te su francuske čete je više čeških listova sa oduševljenjem po­ bez bitke ispraznile grad. Abdulla? zdravilo ideju jedinstvenog organjzovanja hove čete nisu toliko jake, ali ih si? novinara u našoj kraljevini, što ie glavna gumo pomažu domaći elementi. svrha ovog kongresa. Velika većina sara­ Mjere protiv Njemačke. Njemač? jevskih novčanih i industrijahnh poduzeća ki su delegati nakon povratka iz Lon? materijalnom pomoći nastojala su. da po­ dona dočekani od naroda u Berlinu dupru kongres i time da dadu izražaja svom sa velikim manifestacijama i odu? interesu za naše novinstvo. Danas donaševljenjem. Simonsu je u njemač? šamo samo jedan dio darovatelja: po 6000 kom parlamentu dato povjerenje. I K: Srpska Privredna i Agrarna Banka: 5000 narod i narodno predstavništvo u K Židovska i Jadranska Banka; po 4000 7 3 K Ljubljanska Kreditna Banka i Transport­ ne Trgovačko Društvo (H. Pogt); po 3000 K Srpska Centralna. Hrvatska Centralna, Bosanska i Industrijalna Banka, Šumska Indusrtriia »Ugar« i Dionička Pivara; po 2.500 Muslimanska Centralna Banka. Ostale priiagače donijećemo naknadno. Ukidanje koncesija za apoteke. Iz Beograda javljaju: Prema novom sanitetskom zakonu, a prema članu ; koji govori o ustrojstvu apoteka, bi? će pkinuto davanje državnih kon? češlja ZA otvaranje apoteka, već će otvaranje istih biti slobodno. Dobar dan! i dobro zdravije do? niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsaspilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa?pi)ula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje? pote jesu: Fellerova Elsa?pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni Ijiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel? lerova Tannochina?pomada za po? rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa?preparati tvrtke Eugen V. Fel? ler, Stubica Donja, Elsattg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva? ke preporuke vrijedni! Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad? bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes? platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Priposlano.*) Agrarnoj EHrekciji u Sarajevu. Za naših 8.000 dunuma uzurpira? ne zemlje u selu Šuici, kot. Livno, do danas nismo dobili niti jednoga helera u ime rente i ako smo slali molbu kako kotarskom uredu u Liv? nu tako i Agrarnoj Direkciji u Sa? rajevu, te čak i osobno išli. Pitamo, zašto smo mi iznimka iz? među svih nosjednika? D. Vakuf, 8. marta 1921. g. Edhembeg Miralem. Asimbeg Miralem. Domaće uijesti. *) Za pisanje i sadržaj članaka pod •vom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče i u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakl; porculana U/EISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. i MišBvi, štakori, stjenke i žohari i I I i i . j I i i i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.^-, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak protimrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Onker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! flgEnturna i homisionalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. i Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i • sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? letine, kravine i t. d. i svega posto? larskog pribora. Daje informacije u i svim trgovačkim poslovima u Jugo? ! slaviji, Cehoslovačkoj i Njemačkoj I Austriji. Kod raznih upita priložiti I marku za odgovor. Brzojavna adre« ! sa: Sulejman Mulić, Zagreb. �Strana 4 — Страна Broj 269 — ЗДО] Д;НАВДА“ — „PRAVDA" HRVATSKA CENTRALNA BANKA Opet nešto za Vas! za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Nije li Vam želudac u redu! Trpii' II od slabe probale! Od puk varena uprtila! Muči ii Vas glavobolja ? Trganjo u kostim: i Holi od uloga, od reumatizmu i Nesanica ! Jeste li nervozni! Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLU1D. Divit crte se i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja u ernim danima. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci lb K. Oj, kako ćele biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE FR E ELSVPILTLE! Te eu uistinu dobre! 6 kutija 1* — K. SAGRADA BaRBEK I 2.-- K. SVEDЛКЛ ŽELUDČANA TINKTURA 20. K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6. K. Pravi eehoferov bnkam 15. K- Vi kntljet «? Za probavu! Sluz otetranjoje, kašalj utašuje ZAGOR SKl PRSNI SOK S.— K, Hego kolačići (prsne pastile proti*’ kašlja) 7.50 K. Bonboni od slađa, od t-patca poeamši od 8,— K. Prsni čaj protiv kašlja 8,- K. Fiakerbki prah 8. K. Guajakolsirup ut liječ­ nički prepis 40.— K. Lipov daj 8,— K. Probavni prakak 4. K, Soda bicurbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6.— K, Katlnbadeku nol 6. K, REGEMEROL SA MARKOM „HEG ?' (fizio­ loške soli po prof. Neuseeru) 1 kutija 25. K. Najfinije Ricinovo ulje po (i. — Ј 30. — K. Pastile ođ tatnariuđa 2.50 K. CAJ ZA ĆI8ĆENJE KRVI 8 -. SenesbleUr i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja ? Jednako ugodan n uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV „EI.SA* klinčić PROTIV MIGRENE 12 — K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groz­ nice зо. - к. Slabokrniost! Tekući željezni ekstrakt 20.- K. Željezni nlbuminat 40 K. Гк liječnički pre is! ARSOFERUIN TEKTOLETE od ljekarne k svetome Dubu u BečuŽ*.- K. 11 EGA FERRIN 45. — K. Krečno-željezni sirup 20. K. Blaudove tektolete 15. K Pravo najfinije ljekovito riblje nije „Е!чал 85.— K. Zubobolja ! Zubne kapi 5,- K. Zeleno ulje 30’— K. Voda za oči 5*— Д. Svrbljenje, svrab. Protiv glista! Mast protiv evraba 12.— K, Naftolova uiaet 16.— i 20. K. Sumporna mast 12.— K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast a katijama po 3. K. Mast za rane 15.— K, Mast ха djecu. Kani­ forna šesta 12. i 60.— K. Mast ptoliv ozebline Biahilon-flašter, rubnŽeeta i mast flaster 2 li i 4. protiv gnše (Kropf) 15.— Elsa šećerne paatile protiv glisti I vre­ ćica 7 50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, cisto ili sa Šećerom. po težini počamM od 4.— K. Proljev. Diareja.? Bastlerove kapi protiv kolere 15 — K. kapi protiv grčeva 10— K, kapi od kiflnilice. ođ promirca, kimove kapljice, cimetove, meliaove kapljice, balđrijaneka tinktura, Hoffmanova šesta, male hoće ii. K, velike 30,— K. Dabrove kapi (Kibergeil) za žene 30 - K. Sredstva za životinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K. Mazilo za konje 25.— K» Arnika 6,- - i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.- K. Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporcen eo, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i izi oee za pojedinu robu manje. Kod upita treba priložiti poštanske biljege za od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. FeSler, ljekarna, Stubica donja, Elsatrg br. 310 Hrvatska. URA? kojaćlni trjjnoveselje? Samo Suttnerova ura t Od nikla, ©cjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstine kao škare, oževi, britve, kutije za cigarete, naiigači, novčar-e ftd. sve dobro i jeftino! Tražite cijenik od tvrtke H. Suttner o Ljubljani bj 756, I PAP1RNICA HAMDIJE KOPĆIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancaiarijskog i školskog pribora. — Narućbe se obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 I Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova u I. br. 3 I Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe odgurne, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor tnozemskir. safuna,paifumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. I UGLJEN prodaje po K 52 za 100 kg. postavno kuća Drina « otpr mničho i prometno dioničarska društvo Sime Milutinovima ulica 2 Podružnice: Bugojno, Derventa, Mostar, Bos. Samac, Tuzla 1 Zenica. PROSPEKT za upis dionica V. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, Povodom povišenja dioničke glavnice: od H 10,000.000,- na H 20,000.000Redovita /XII. glavna skupština od 15. lipnja 1920. zaključila je povišenje dio­ ničke glavnice i ovlastila ravnateljstvo, da to povišenje provede. Ujedno je zaključeno, da se dotadanjih 5 dionica po nominalnih K 80.— stegnu u jednu dionicu po nominalnih K 400.— po komadu rako, da će sve dionice glasiti na nominalnih K 400. po komadu, koje se mogu izdavati u jednom komadu po 25 dionica, odnosno po 10 ili 5 ili po U dionicu, a osim toga mogu se izdavati i petine I dionica po nominalnih K 80.—. Temeljem gornje ovlasti XII. redovite glavne skupštine, te temeljem odobreni Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu od 2. kolovoza 1920. VI. br. 1742. stavlja i potpisano ravnateljstvo na javnu supskrijdciiu 125.000 komada novih dionica po nominalnih K 400.— po dionici uz slijedeće uvjete : 1. Dosadanji dioničari imadu u prvom redu pravo opcije i to tako, da svaki j stari dioničar može na svakih pet dosadanjih starih dionica po nominalnih K 80 - . i što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini jedi.u dionicu po nominalnih K 400.—, optirati po jednu novu dionicu V. emisije po nominalnih K 400.— uz tečaj od K 550 — sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Nadalje imade svaki dioničar pravo, da na svaku jednu dosadanju staru dio­ nicu po nominalnih K 80.— što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini petinu dionice, optira po jednu petinu nove dionice V. emisije po nominalnih K 80.— uz tečaj od K 110.— sa 6% kamata na tečaju vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplateU svrhu izvršenja prava opcije potrebno je. da se uz ispunjeno i vlastoručno potpisano upisno očitovanje doprinesu stare izvorne dionice ili stare privremene po­ tvrde o upisu dionica IV. emisije, te da se istodobno odmah i položi po svakoj optiranoj dionici K 550.— odnosno po optiranoj petini dionice po K 110.— sa 6% kamata na ukupni tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Stare dionice, odnosno privremene potvrde IV. emisije, temeljem kojih se vršr pravo opcije, providiti će upisna mjesta štampiljom, da je pravo opcije izvršeno. 2. Uz opciju primati će se istodobno — na eventualno neoptirane dionice — i predbilježba i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 700. za čitave dionice V. emisije sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Iznimno i samo u svrhu, da se sadanjim dioničarima pruži prilika, da mogu svoj ukupni posjed dionica tako nadopuniti, da im se sve sadanje i kod ove emisije upisane dionice mogu izdati u čitavim novim dionicama po nominalnih K 400,mogu samo dioničari predbilježiti i petine novih dionica V. emisije po no­ minalnih K 80.— uz tečaj od K 14 )— sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. si­ ječnja 1921. do dana uplate. Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i vlastoručno potpisati upisno očitovanje, te položiti odmah kod upisa za svaku predbilježenu čitavu dionicu po K 700-— od­ nosno, za svaku upisanu petinu dionice po K 140 - zajedno sa 6% kamata na Čitav tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. 3. O uplatamc izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat izdanih privremenih potvrda i to samo kod onih upisnih mjesta, kod kojih je upis obavljen. Upisi ili uplate mogu se obavljati osobno ili poštom. 4. Ravnateljstvo si pridržaje pravo pođjelbe predbilježenih dionica, te će za i slučaj, da potpisatelju bude dodijeljeno manje dionica, nego ih je predbilježio, upla­ ćeni višak povratili. 5. Nove dionice V. emisije sudjeluju na poslovnom uspjehu zavoda ođ 1/1. 1921. 6. Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 7. Sve dionice V. emisije glase na donosioca. 8. Upisivanje počinje dne 15. veljače 1921. a svršava dne 31. ožujka 1921 9. Upisivanje se može vršiti kod slijedećih novčanih zavoda: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Samcu, Tuzli i Zenici; Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci; Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u B. Brodu; Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu; Trgovačka Banka u Trebinju; Hrvatska Banka u VareŠu; Muslimanska Centralna Banka za B. i H. te kod njene podružnice u Tuzli; Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u TeŠnju; Muslimanska Privredna Banka u Gračanici; Prva Muslimanska Banka u Brčkom; Muslimanska Banka u Banjaluci i njezine podružnice u Prijedoru, Prnjavoru i Sansfcom Mostu, kod kojih se mogu do­ biti i sva dalnja potrebna razjašnjenja. Ujedno potpisano ravnateljstvo oglašuje: Poziv na izmjeno dionica i privremenih potvrda od nominalnih K 80.— po komadu u izvorne dionice po nominalnih K 400.—, Svi posjednici starih izvornih dionica po nominalnih K 80.— umoljavaju se, da te dionice sa svim nedospjelim kuponima (za god. 1920. i dalje) i talonima, kao i privremene potvrde na upisane dionice IV. i gornje sadanje V. emisije izvole— osobno ili poštom položiti kod gore navedenih novčanih zavoda u svrhu izmjene u izvorne dionice po nominalnih K 400. . Kod pologa primit će od dotičnih zavoda pologovne potvrde na ukupni položeni broj starih dionica u izvornim komadima i u privremenim potvrdama, te će odmah iza roka V. emisije — putem istih onih zavoda, kod kojih su stare dionice položili — primiti nove izvorne dionice po nominalnih K 400.— po komadu. Sve pobliže upute glede izmjene dionica daju najpripravnije gore navedeni novčani zavodi. Ravnateljstvo: Hrvatske Centralne Banke za B. i Ш d. u Sarajevu Odgovorni urednik* (brahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Dauiel & A. Kajon, Sarajev � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e8d982c23c4ce7293839ecf491881c08.pdf 49dd7ead41cafae418d54a5c5d33e67a PDF Text Text POŠTARINA II гктггтм/™ • ----- Pojedini broj К 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine i< 90.— (u Sarajevu): za naša državu godišnje K 200.—; za iiozemstvo K 250.—. Uredništvo 1 uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАЗЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 32 (270) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Hl. Sarajevo, utorak 22. marta 1921. (12. Redžeba 1339.) * Značenje sporazuma. par mješci stajala u dilemi, da na* rodno jedinstvo provodi ili nepri* rodnim, nezakonitim načinom — ra* Govoricemo iskreno, jer govori stjeravši konstituantu, koju ie iza* ili da abdicira i pesti mo svojim biračima, svim muslima* brao narod državnu lađu, da ie gone razni divlji nima Bosne i Hercegovine. Otkad postojimo kao zasebna cje* i protivusmjemi vjetrovi. Da bi jedno značilo propast de* fina, sa svojim zasebnim zahtjevima mokraciju I vladu diktature, a drugo i pogledima, nije još nikada nastu* pio u našem životu tako odsudan u* haos sa nedoglednim posljedicama, pravo historički momenat, kao što jasno je svakome. Možda će nam se je bio onaj pred naš sporazum sa tu primjetiti, da je Pašić mogao po* vladom g. Pašića. Učinili smo go* pustiti. No mi pitamo: Kome? Ra* lem korak i, priznajemo, uz znatne dićevom rq>ub;ikanstvu zaista ne. žrtve pristupismo izvršenju našeg Jer za monarhiju Karađorđevića je cilja, da iskreno i pošteno, s odu* ogromna većina konstituante. Fede* ševljenjem i iz svega srca sarađujc* ralizmu Narodnog Kluba također mo na izgradnji naše mlade kralja* ne, jer je taj klub zajedno s nama vine. Ovaj korak znači i promjenu i Jugoslavenskim klubom mnogo taktike u borbi za ostvarenje život* puta brojčano slabiji nego oni, koji nih interesa* islamskog dijela našeg ne će federalizma. Popuštanja mora naroda. Mi smo kroz ove dvije i po biti i s manje i s jače strane, to je Ali kad se radi o izboru dva* godine dana vodili najžešću borbu istina. ju putova: držati se slijepo svoga •proti vladi i nebrojenim nepravda* programa, pa makar i država ртора* ma i nasiljima, koja su mirno gledali la i drugoga, otstupiti cd izvjesnog mnogi od. onih, s kojima mi danas gledišta, (bar djelomično), kad dr* hoćemo da zajednički radimo. Stoga jedinstvo zaista dođe u opas* je dakle i razumljivo, što u javnosti žavno onda je po našem mišljenju nastaju mnoga veoma kriva tuma* nost, dužnost slabijih partija, a ne •ćenja. Jedni nam predbacuju da smo jačih, da uime viših narodnih m* se umorili u borbi, da smo kapitali* popuštaju i prilagode se ve* rali, a drugi čak i to, da smo se teresa za jednu tričavu milijardu pro* ćim. Tako je bilo i s nama. Mi nismo dali. Da učinimo kraj tim katkad na* htjeli niti vojničke diktature u zem* ^‘Određenog b&Q$a- .v’š ie •vnim i bezrazložnim, a često puta T narod, a naročito muslimani, i šu* vrlo tendencijoznim tumačenjima, mnogo propatio, a da bismo mi potrebno je da našim ljudima kaže* više smjeli uzeti na se tu odgovornost, mo u čemu se sastoji pravo znače* da ga svojom tvrdokornom politi* nje našeg sporazuma. kom .gurnemo u još gore patnje. Ko jc pomno čitao »Pravdu« od Da li je naše popuštanje išlo pre* početka- njenog izlaženja do danas, aalcko? Da li lsmo mi ovim spo* jasno je opazio, da je glavna crven* razumom postigli u agrarnom pita* na nit, koja se provlači kroz svaki nju maksimum uspjeha, koji se je njen broj jedan očajan krik i pre* uopće dao poetici, da li smo mi u klin janje za pravdu i jednakost pre* utanačenju, da se naši okruži ne ci* ma svima vjerama u ovoj državi. jepaju. postigli onaj cilj, koji nas je A kakav je bio odjek? Na svaku vodio, kad smo se na zadnjoj glav* novu našu tužbu čuli smo novu op* noj skupštini izjasnili za autonomi* tužbu: »Vi ste neprijatelji ove dr* ju B. i H., da li smo «mi time, što žave i nemate pravo da se tužite!« nam je usgorana vjerska ravnoprav* Naše su se tužbe uvijek krivo tu* nost i vjersko prosvjetna autonomb mačile, iako smo neprestano i neu­ ja, potpuno uspjeli u našim glav* morno ponavljali, da volimo ovu ii im islamskim zahtjevima, to su svoju otadžbinu i da joj kao i svi sve detaljna pitanja, na koja ćemo njeni sinovi želimo sreću i na* se posebice da osvrnemo. predak. S osobitim zadovoljstvom konstatujemo, da u tim tužbama ni* Sarajevo, 21. marta. smo nikad generalisali. Nikad nismo . radi nanesenih nepravdi optuživali »Hrv. Sloga« neprestano intrigira. svu braću druge vjere. Bili smo uvi* Mogli: bismo upotrijebiti oštriji iz* jek svjesni, da bismo takim postup* raz; mogli bismo reći i da laže, ali kom izrekli osudu no samo sebi već nije potrebno, jer jc rasijana pa joj .i ovoj svojoj državi. Jer nema te se ova omaška može odbiti na ra* države na svijetu, čiji bi narod mo* boš. Dosta je ako kažemo da n e* gao svoju slobodu osnivati na prin* spretno intrigira. 11 broju od su* cipu podjarmijenosti onih, koje na* bote donije’a je naime ovu telefon* živa svojom braćom. Takav bi na* sku vijest iz Beograda. »Kako se dr* rod morao brzo da izgubi i svoju slp* ži u zastupničkim krugovima, još se hodu. I stoga smo samo s is t e m u ne može vjerovati u potpuni1 uspjeh u p г a v c u ovim zemljama bili ne* vlade u pregovorima sa muslimani* (pomirljivi neprijatelj'. ma; jer se ne zna, šta će poduzeti Ljubav za otadžbinu pokazali smo ono 11 muslimanskih poslanika, koji u hiljadu raznih zgoda. Ali se to su bili protiv ulaza u vladu. Kod od* .nije bilježilo. Naprotiv, gotovo ci* luke glasovalo ih ie naime 13, a 7 jela štampa je to prešućivala, a is* protiv ulaza u vladu. Od odsutnih todobno pazila na svaku našu riječ, 4 drži se, da svi pripadaju grupi g. na svaki kret, ne bi li nam se igdje profesora Baljića, pa prema dome moglo dokazati kakav bio neprija* Korkutova grupa ne može imati teljski akt ilirtiv države. Poznata kvalifikovane većine t. j. 16, a da »veleizdajnička« afera ostaćc za vje* može donijeti konačnu odluku. O* čna vremena jedna vrlo nemila us* poziciju nuka još više ta činjenica, pornena za njene aranžere. Teška je što je vlada već u bidžetni prelimi* to kušnja bila, ali smo ip ipak mirno nar, za slučaj da muslimani stupe u izdržali. Čekali smo na ovaj čas, a vladu, stavila povišenje poreza sa znali smo da će doći, kad ćemo da 99 K na svakog državljanina«. i državi i ideji narodnog jedinstva I. eto na temelju tog i takovog iz* jednim aktom dokažemo, da u vješta ja »Hrv. Sloga« stavlja krup* ovoj državi nema iskrenijih rodolju* no pitanje: »Šta će biti s musliman ba od nas. I on je došao. Država je nima?« i nemajući pametnijeg od* bila u kriza. Narodno jedinstvo je govora veli da »Korkut nema kva* bilo u kriizi. Pašićcva vlada je kroz Hfjkovano većine«. Kao da ie Korkut I • i I [ I klub ili organizacija; kao da on ra* vna politikom muslimana! Lijepo je od tog »iskrenog« mu* flamanskog prijatelja, što se ovako zdušno br ne za naše interese; lije* po je što i sad želi cijepanje našeg kluba i buru u našim redovima. Ot* kriva najme svoju tendenciju i po* kazuje ap ašićare, da joj je silno žao, što su pale u vodu njene agrarne rezolucije. Stoga i razumijemo nje-* nu ljutnju, jer je gospođi oko tog lista zaista bilo vrlo komotno zapli* jeniti »turske« čardakove i na naš račun steći popularnost u masama katoličkih težaka. No, sabur gospo* do težačka: nema džabe fijakera. Zapamtite to i manitc se intriga, jer vam one ne će nimalo pomoći. Mi znamo šta vas boli, ali tome dertu ne ćete kod nas naći nikakva der* mana. Šta rehosma na 16. februara 1919.? Šta rekosmo na 16. februara 1919.? strujama i što simpatično pozdrav* Da se pravilnije shvati naš ono* ljamo zbliženje pomoću jugeslaven* madašnji korak, kojim se približi* stva. smo vladi g. Nikole Pašića citiramo Jugoslavenska muslimanska orga* iz 15. broja »Vremena« od 18. fc< nizacija stoji na stanovištu potpu* bruara 1919. jezgru izjave, koja je nog narodnog ujedinjenja u strogo uime fuzloniranih grupa oko «Vre* konstitucijonalnom kraljevstvu SHS mena« i tuzlanske organizacije pre* pod narodnom dinastijom Karađor* dana tadanjem ministru unutarnjih devića. Opreke, što su ih stvori’a djela g. Svetozaru Pribićeviću. Izja* stoljeća i razni tuđinski politički up* va nosi datum od 16. februara 1919. liri, ne daju se na prečac otstraniti. a potpisaše jc »po ovlaštenju ple* Za to je potrebno mnogo više tru* narne sjednice delegata J. M. O.« da nego li je jedna ministarska skup* predsjednik organizacije g. Maglaj* ština; Eč i potpredsjednici dr. Hrasnica i mnogo riše obzira, nego li ga je dr. Karamehmedović. U toj se izja* imao g. Svetozar Pribićević; vi veli: mnogo riše vremena, nego li ga »Г uviđajući sve zlo, koje je tim austrijskim razd’, ajačkim sistemom ima do saziva konstituante. Izvodi g. Ministra Pribićerića ne ■na no na soj na r odn oj^zsjednici, pogleda o držanju 'cđLučiTi^š™ suzbijati’jedino пЖ i^.in gucim načinom p os t ep eno st i i vlade prema našoj vjersko*prosvjets tolerancije. Ovo su bdi glavni noj autonomiji, vezi sa Hilafetom i uzroci, koji su vodili pokretače na* ■‘instituciji šerijatskih sudova. Go* št organizacije, da muslimanski dio spodin ministar nam ne dade niks* našeg naroda okupe u jednu grunu kva objašnjenja o odštetama za i da u svom programu istaknemo kmetevska se’/ista, o rasterećenju načela, koja su najpodesnija, da se zaduženog seljačkog maioposjeđa i ostvari veliko djelo konačnog na* popljačkanoj imovini muslimana za rodnog, zdravog i jedino prirodnog vrijeme prevrata, pa prema tome ne znamo njegova radnog programa ujedinjenja. Da smo se organizoVali na kon* niti smo orijentisam o njegovim na* .fesijonalnoj bazi, vođeni smo i fak* kanama u ovom pogledu. tom, da naš dio naroda nije svje* S tuga se ne možemo definitivno stan plemenskog imena, a da se ne izjaviti okoope raciji sa stran vodimo vjerskim motivima u svom kom, koju hoće da osnuje i naš političkom radu, najbolji je dokazu ćemo p o s t u p a k udes i ti pre* tom. što smo u svojoj organizaciji ma držanju v?ade u ovim dali mjesta objema nacijonafnim 1 pitanjima«. Glasovi štampe o našem držanju. »Samouprava«, glavni organ radi* kalne stranke donijela je u broju od 17. o. mj. uvodnik »Sporazum sa mu* stimanhna«, iz kojeg prenosimo ova mjesta: »Posle pregovora, za koje su mnogi zluradi mislui da će se za* vršiti bez uspeha, na dobro naše mlade narodne države i naroda i o p š t u sreću svih nas, zavr* šeni su pregovori s Jugoslavenskom Muslimanskom Organizacijom, i na* šr. braća Muslimani ulaze u vladu g. Pašića. Ulazak u vladu naše musll* manske braće u ovom trenutku ima zhačaji vrednost pravog i s t o r i j* s k o g događaja, i na ovonf me* stu zato ovako naročito vredi poza* baviti se o ovoj krupnoj stvari. Pre svega, naša braća Muislimani svojim ulaskom u vladu g. Pašića pokazuju svoju istinsku i neizmernu ljubav prema zajedničkoj nam mladoj državi narodnoj. Oni su bili klevetani kao nenarodni ekme* nat. Na njih se upiralo prstom kao na neprijatelje ove države. Ulazeći ovako u vladu g. Pašića, i time orno* gućujuči donošenje Ustava našoj o* slobode noj i ujedinjenoj otadžbini, oni se pokazuju u sasvim obrnutoj sv^tlosti, i zato će sada morati za* maknuti sva pakosna usta i sva ne* bratska srca.« 1 I i I »Smouprava« zatim ističe austrij* ske spletke, koje su iŠe za tm, da se pomoću vjerske razlike iskopa što veći jaz između sinova jednog te i* stog naroda, a onda dodaje: »Zato jc današnji sporazum g. Pašića je* dan krupan događaj istorijski, jer njime se otpočinje novo jedno doba, doba bratske sloge i brat* skog sporazumnog rada. Kako mi, na jugu svoje otadžbine, imamo gra* dana islamske veru, a tuđega soja i krvi, ovaj sporazum s braćom jedne krvi i jedna jezika, a samo druge ve* re, i-maće još značaj u tome: što će omogućiti' da se i ti naši građani i^ hunske vere osete kao građani, koji žive u državi, gde Islam uživa punu ravnopravnost sa ostalim od državi priznatim verama. Radikalna Stranka takođe s oprav* danim zadovoljstvom i ponosom može gledati na veliko, uspehom o* končano delo. Nije to samo jedan veliki uspeh g. Pašića po tome, što je on danas slučajno u svojstvu Predscdnika Vlade vodio i uspešnom kraju priveo pregovore. To je samo poslednji bccčug u lancu jedne do* bro smišljene i dosledno sprovođene politike Radikalne Stranke, koja je na štetu svojih stranačkih interesa imala smelosti i snage, da propove* �Стг.ина 2 — Strana da i s najvećom istrajnošću vodi je? dnu politiku sloge i spora? zuma sa našom muslimanskom braćom. Današnjim sporazumom, mi duboko verujcmo, otpočinje no? vo doba u našoj narodnoj istorijd. Dok nas je istorija i nesretne priliv ke ranije razdvajala, od danas, evo, mi u bratskom zagrljaju u svojoj, otadžbini dobi jamo mogućnost: da lečimo i izlečimo, prvo. sve rane iz žalosne prošlosti, a jx>tom poradimo za svoju bolju i sretniju budućnost.« * »•Obzor« se u uvodniku od 17. o. mi. ta­ kođer dotiče našeg sporazuma t označuje ga kao i »Hrvat« -trgovinom. Ipak je dosta uglađeniji u formi a i u ocjeni, jer je donio i ove retke: »Mi smo već jednom ka­ zali. da posve razumijemo M u s i imauie. aKo ovi načine pakt s vladom. Oni su u ovo dvije godine dosta ipretrnieli, goniJo ili se. osvećivalo мп se, a da vlast nije štitila ni sigurnost osobe ni imetka. Demoikrati, da predobiju izbornike, prosto su uzeli vlasnicima zemljišta i stotine obitelji (a tc risu veleposjednici) ostalo je na cesti«. o »Politika«, koja hoće da nosi bajrak oba­ viještenosti i mjerodavnosti, ovaj je put potpuno — blamirana. Njen uvodnik »Novi vladin blok« hramlje i s idejne i s nteraine strane. Da pr (kažemo moralnu strafu njena uvodnika, citiramo ove retke: »Vla­ din je blok pojačan, dakle- do mjere pot­ puno dovoljne da se dobije većina u Par­ lamentu, većina koje dosad nije bilo. Rad Ustavotvorne Skupštine -je obezbeđen, a prema tome i ustav. To je uostalom i gla­ vno. Da li će ona moći dugo raditi i kao zakonodavna, drugo je pitanje. Ono će za­ visiti u prvom redu od toga, da li će vlada svoje veliko obećanje muslimanima mo­ ći održati лЦ ле. Jer je v e r o v a i n o da će g. N. Pašić uneti u ustav samo princip naknade, a ostaviti da se njena veličina odredi zakonom«. Drugim riječima: Obećali vlado, koliko god hoćeš; kad dođe do izvršavanja, onda će »Politika« za par hiljada i te kako opravdavati tvoje kršenje riječi. Samo »pa­ ri«, vlado... Da sad vidimo kako stoji »Politikin« uvodnik s idejne strane. Ona ističe da je vlada »odnela је^шг priličnu pobedu«, fer be u sp e š n o završila pregovore sa dvema parlamentarnim grupama, sa kojim »dvema grupama jedino sporazum je i bio uopšte moguć!« Odnela je dakle pobedu nz žrtve gdje je ledino sporazum bio mo­ guć! Idemo dalje. »Obe su ove grupe, veli da­ lje »Politika«, stale na jedno praktično gle­ dište: koristiti se teškim položajem vladi­ nim i izvući Što veće koristi. Za muslimane je bilo glavno pitanje agrara. Ono se za njih svodi na pitanje o novcu- na pitanje o novčanoj naknadi za oduzete čitluke i begtuke. Vlada je tu žrtvovala oko pola milijarde dinara i s)X>razum je postignut. U kabinetu g. Nik. Pašića ona će nesumnji­ vo pojačati radikalnu grupu. U os­ talom, radikalna je grupa od početka i stojala -na gledištu naknade. Za Slovence je glavno pitanje bilo lo­ kalni Interesi slovenačke i interes njihove Samostojne Kmetijske Stranke: pitanje iz­ voza i uvoza izvesnih artikala, frnansiranje Kmet jske Družbe i strah od pučke stranke popa Korošca i njegovog opasnog uticaja. Uz to su došli i drugi interesi sporednog značaja. Žrtve koje vlada čini Slovencima mnogo su manje od žrtve koju je učinila muslimanima. I dok demokrate — bar jedan deo njihov — ovu poslednju žrtvu nerado gledaju, dotle su vrlo rado prihvatili prillazak dr. Vošnjaka. Oni su taj prilaza! uo­ stalom od' samog početka ш JeskontovalL Nesumnjivo je da će grupa dr. Vošniaka u radikalno-demokratskod koaliciji, pojačati njen — demokratski deo, Prema tome mi pojačavamo radikale, a Slovenci pojačavaju demokrate. »No »Po­ litika« hoće da to pojačanje stavi u razmjer pa veli: »Sa ulaskom muslimana u vladu opšta se politika njena kreć vise u desno. U vladinoj pobedi, pobeda radikala je mno­ go veća od pobede demokrata. Ako se to­ me doda i to da će u pitanju agrarne re­ forme, u pogledu ograničenja velikih poseđa, grupa dr. VoŠnjaka kao grupa velikih isleoskih posednika u Samostojnoj Kmetijskoj Strancu biti bliža radikalima nego de­ mokratima, jasno je da je u vladinom bloku radikalna pobeda g o t o v o p o t j> ti n a«. Kad bi to napisao koji radikalni list, rekli bismo da se malo hvalile. No kad lio piše »Politika«, koja je uvijek klesala za deinokratima, i koja uz to naglasuje da su oni »vrlo rado« prihvatili prilazak dra Vo.šnja$ a, pa ga Čak »od samog početka i eskon- ЛРАРДД 1 l' i I lovali«. onda smo u sumnji glede normalno'sti mozga njenog uvodničara. Stoga »Politikin« uvodnik štampamo petitom i ргаštamo joj čak i — makijavelizam, kojirn je tretirala ispunjavanje vladinih obaveza. PRAVDA* Бпо; 270 — Broj Bilješke. Značajne riječi. Uvodni članak I »Samouprave«, u kojem ^owri o vladinog sporazuma sa na^ Vanstranački »Jugosl. List« donio I važnosti som organizacijom završen jc ovim, je u broju od 17. o. mj. -uvodnik I zaista i bratskim apelom: »U »Sporazum s musJ-manima«, itz koc i toliko lijepim više i u toliko pre, mi mora? jeg vadimo ove odlomke: ’ mo biti ispunjeni najčistijom rado? »Riješiti agrar moglo se je silom I šću, što sporazum s braćom nam ili pogodbom. Ovako je n a j b o? : muslimanskom, mogućnost ovoga lje, a padaju po sebi podmukli pri? i sporazuma ujedno su znak: da bi jekori muslimanima, da su prcveć na? 1 b i 1 i mogući i sporazumi platili, ili prigovori vladi, da ih je dalji, sporazum sa ostalom braćom preskupo »kupila«. Istorija ne pruža jedne krvi i jednoga jezika, a samo primjera, da su se igdje pojedini sta? raznčne vere i imena. — Neka bi, teži dragovoljno odricali svoiih pra? dakle, sporazum s braćom Musliman va vlasništva, iE uopće privilegija. ni ma i u ovom pravcu blagotvorno Za ukinuće trgovine s robljem, još dejstvovao, tako da sva braća sve iz dobe Pizarovih i Kolumbovih o? snage upute na to: da onako zajed? svajatelja, Linkolnova Amerika izdr? nički porade za dobro ove mlade žala je građanski rat sa dva milijuna nam države narodne kao što nam je žrtava i deset milijardi dolara. Dalo ona najveće zajedničko blago i naj? bi se u nas mnogo pisati o istoriji veće zajedničko nasleđe od junačkih kmetstva, i kako je postalo, da se- nam predaka.« vidi razlika, između naše i dru? Držimo svojom patriotskom duž? gib zemalja, da u nas sve ove kme? nošću, da na ovaj stavak skrenemo tovske zemlje, bcgluci i t. d. nijesu pažnju onih, kojih se o u prvom re? u jednakim odnosima s latifundija? du tiče i da se soiidarišemo sa ovim ma po Italiji, ili s lordovskim ima? bratskim apelom tim prije, što je njima u Irskoj. krajnji čas, da se potraži mogućnost U nas, eto, riješili smo i ovo za? sporazuma. mašno pitanje bez trzavica, spora? Interesantan zahtjev. Zagrebačka zumno, uprkos intrigama sa raznih »Riječ« donosi iz Beograda vijest, strana da se ne riješi. Riješili smo ga, da jc Vošnjakova grupa (slovenački a da se ne pogazi svetost privatnoga zemljoradnici) kao uvjet svog ulas? vlasništva, ali da se ovim jedva jed? ka u vladu stavila zahtjev, da sc i? nom u nas pogazi ona vječna iskra ma prihvatiti uglavljeni sporazum mržnje između sunarodnjaka raznih sa našim poslaničkim klubom. vjera. Ko je mogao predvidjeti kob? ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■a ne posljedice, da su ni jesu sporazu? mili? Samo zli Ш smušeni ljudi neće se radovati ovom velikom djelu, so? ■ ■ čija Inom, narodnom i ekonomskom, a veliko je i za sređenje države. sjetite se Od prekjučer, 15. marta, jedva jednom uputio se je naš brod napri? i cd. Vlada velikoga Pitta morala je potkupiti cijeli pariamenat, da glasu? je jedinstvo Engleske, do tada u se? dam dijelova podijeljene. Bizmark je za njemačko jedinstvo zalio zla? tom mnoge njemačke dinaste, ali na? ša država za ovo veliko djelo nije Godišnja skupština u Gradačcu. podmićivala pojedince, niti su se njoj nudili pojedini. Radilo se otvo? Dne 3. o. mj. održao jc naš mjesni reno, da zemlja pripadne seljacima, odbor svoju godišnju skupštinu u i da vlasnici ne padnu na prosjački svrhu biranja novog odbora. Ova štap. Ova, ‘»kupo?prodajna pogode skupština je bila vrlo brojno posje? ba« bila je moralna, poštena. Iz o? ćena, te je s time naše građanstvo pasnog položaja država je izašla kao i seljaštvo već po x?ti puta do? bez opasnosti. Za nešto slična Fran? kazalo koliko se njih tiče naša jaka cuskoj je trebala guillottma, nama organizacija. Podpredsjcdnik Ahmct Hilmi ef. samo trunak ljudskog razbora i brat? ske ljubavi. Ovaj razbor i ova Iju? Mluftić je otvorio skupštinu (pošto bav će pomoći musTimanima, da pa? je predsjednik bio zapriječen istoj, metno ulože primljene novce. Posli? prisustvovati), te je vrlo lijepo ob? je četiri vijeka između njih i braće frazlbžio potrebu naše organizacije, im drugih vjera prestaje svaki anta? kao i dosadžtnj rad naših poslanika gom'zam. Sloboda narodna vratila je u ustavotvornoj skupštini, prilikom unutrašnji mir vječno uznemirenoj Čega su skupšti/nari, izrazili nadu i Bosni a ovo je naše najveće ve? pouzdanje u naše poslanike. Zatim se prešlo na biranje odbora tc su a? selje!« klamacijom i jednoglasno izabrani Predsjednik. Izzetbeg Ja? Zagrebački »Jutarnji List« donio sKjedećt: potpredsjednik Hajribeg Gra? je u broju od 16. o. mj. uvodnik »Po? hić, daščević. blagajnik: Mehmcd Dža? iitička trgovina«, u kojem veli, kič, a odbornici: Ahmet Hilmi ef. da je »konačno uspjela vladina po? Muftić, Bećirbeg Gradaščević, Mu? Iitička trgovina s musi, poslaničkim haremaga Groinić, Mehmcd Jaša? klubom uz cijenu od 1 milijarde i rević, Hafiz Hakija H. Hafizović, 200 milijuna kruna«. On taj korak Hafiz Omer Nezić, Mabmudbeg tumači stabilitetom vlade i uza Mahrudbegović Sadik Nezić. sve to dodaje pitanje: »Je li nastupio momenat spoznaje o stabilitetu vla? dc i je li ta spoznaja bila odlučna kod svaranja odluke muslimanskih poslanika, ili je moguće visina po? nuđene protuvrijednosti bila dna UNUTARNJI. neodoljiva moć, koja je slomila ot? pornost muslimanskih poslanika, te Specijalna debata u Ustavnog stvori&e konačnu pogodbu za ulazak Odboru. Na 33. sjednici toga odbo* u vladu?« Ipak dodaje: Ulaskom ra raspravljalo se os o c i j a 1 n o ? e? muslimanskih poslanika u vladu i konomskim odredbama 1. pristajanjem, da se isplati jedna mi? član tih odredaba glasi: »Država se lijarda i 200 milijuna kruna (na tc? brine, da se svim građanima stvori ret redovitog proračuna, ili na teret podjednaka mogućnost spreme, koji dugoročnog zajma?) stvorena je sa? na privredu naginju. Ona će u tom svim nova situacija u našoj nc samo smjeru provesti stručnu nastavnu on? političkoj situaciji; već više u eko? gan izaći ju i urediti stalno potporna? nomsko? socijalnom životu.« ganje školovanja sposobne li šifro? U nastavku kritizira način provo? mašne djece«. đenja agrarne reforme i- njene zle I Prima se većinom glasova. 2. član glasi: »Radna snaga stoji pošljedice čak po malog posjednika, koji je također postao plijenom se? ’ pod zaštitom države. Žene i nedo? ljačko gramzljivosti, pa završuje o? rasli imaju sc posebno zaštititi о<1 Vim karakterističnim riječima: »No štetnih poslova po njihovo zdravlje. nameće se još jedno putanje: Jc li Zakon određuje posebne mjere za vlada bez konstituante uopće u sta? sigurnost i zaštitu radnika u svim nju i u pravu, da ne pitajući nikoga poduzećima«. Prima se većinom glasova. preuzima obveze ovakove naravi?« • MUSLIMANI GAJRETA I Iz naše organizaciju. Politici pregled. 1 3. član glasi: »Nesposobni za уој? nu službu služe svoj rok na poslu, koji odgovara njihovoj snazi i spe? sobnosti. Zakon ćc donijeti bliže od? redbe«. Prima se većinom glasova. 4 . član glasi: »Država imade pra­ vo u interesu cjeline, a na osnov i zakona, da interveniše u privrcdnii . odnosima građana u duhu pravde i otklonjenja društvenih suprotno­ sti«. 1 ovaj se član prima većinom gb sova. Zemljoradnici 5 Paštć. Prcsbiro od 20. o. mj. javlja iz Beograda: Predsjednik Ministarskog Savjeta g. Nikola Pašiić primio jc danas u 1! sati prije podne u svome kabinetu Aliku Avramovića, (predstavnika Zemljoradničkog kluba. U izmjeni misli izjavio je g. Avramović, da klub ostaje na svome gledištu, da za ukidanje feudalnih odnosa netre? ba dati naknade. Pristaje da se u principu diktuju pitanja o socijalnoj pomoći ali na osnovi opštoj. Zem? Ijoradnički klub glasače ustav u cje? »Uni s tim što će se klub ograditi, ako bude potreba, kod pojedinih čla? nova, napose uredbe o štampi i još nekih ako te odredbe ostanu kao što su predložene. VANJSKI. Englesko?ruski h-govdčki spora? zum. Ovih dana donio je organ engle? ske radničke stranke »Daily Herald« interesantan članak, kojim je napao vladu radi zatezanja trgovačkog spo? razuma sa Sovjetskom Rusijom. 1. članku naveo je list, da je Briand zamolio Lloyd Georgea, da ne pot? piše sporazum sa boljševicima prije maja. Saveznici se uvijek nečemu nadaju u Rusiji, ali to nešto nikako se ne događa. I krooštatska afera u? priličena je samo, da engleska vlada zategne potpisom sporazuma — i da se finansijerima dade dobra prilika za špekulaciju sa ruskim papirima. Međutim je stvar u Kronštatu po? šla na gore i kao jasan dokaz za to javljaju iz Londona, da je trgovački sporazum između Engleske i Rusije potpisan. Ne malo pridonio je tomu i pritisak engleske radničke stranke, koja je tek nedavno na naknadnim izborima odnijela vladinoj koaliciji tri sjedišta u parlamentu. Cijelo javno mišljenje u Engleskoj bilo je za prihvat sporazuma, od ko? jeg sc nadaju, da ćc ukloniti zastoj engleske industrije. Po novom sporazumu obvezuju se Engleska da neće na ruskom, a Rusi? ja da neće na engleskom teritoriju voditi prevratničku propagandu; od? ređuje sc izmjena državljana obiju potpisnica; ukida sc blokada, daje sc imunitet ruskim i engleskim trgovac? kim lađama te njihovoj posadi; u? klanjaju se- mine na raznim morima: daje se sloboda kretanja ličnostima, koje će voditi trgovačke poslove; us? postavlja se telegrafski i poštanski saobraćaj kao prije rata; Englezi nc? će prisvajati zlato i ostale artikle ko? ji dolaze kao naplata iz Rusije, a Ru? šija neće tražiti imovinu bivše car* ske i Kerjenskijeve vlade, koja se nalazi na engleskom teritoriju. Uve? žena roba ne smije se rekvirirati. Izvan svake sumnje je, da će ovaj sporazum imati velikih posljedica za daljnji razvoj događaja. Francuzi su sklopili sporazum sa kemalistima, a Englezi sa boljševicima, možda je to dobro predskazanje, da će se priliv kc na svijetu jednom već urediti! Ubijen TalaaLpaša. U Berlinu na Chariottenstrasse ustrijeljen jc bivši turski veliki vezir Talaat?paša. Kako sc javlja ubio ga je neki ermenski student, da mu se osveti za grozote, što ih je Taliaat?paša uz Enver?paš'i počinio u Ermeniji. Svjetina je htje? la ubojicu linčovati. Njemačka i saveznica. »Corriere deP.a Šora« prima iz Berlina, da sc tamo stalno vjeruje, da će se poslije Uskrsa opet započeti novi pregovo* ri između antante i Njemačke za sporazum, i da ga že’ć obje strane. U što se nadaju Nijemci? »Gior? naie d’Italia« prima od svog dopis? nika iz Londona: Englezi ni jesu za? dovoljni, jer razumiju da ee Nijemci ne boje više antante, da oni gledaju u Ameriku i u Rusiju, u Hardingp, kao u svog advokata, i u Lenjin*. kao krvnika u njihovoj službi. Ni? jemci se nadaju, da će do dva mj ? �Бро' 270 — Broj seca sklopiti separatan mir s Ameri* kom, a tada su spašeni! Jer će oni sve svoje proizvode izvažati u Amej riku, a antanta neće smjeti da se mi* ješa u privatne poslove između Bcr* lina i Wasbingtona i zahtijevati 12 posto izvozarine na njemačku robu. Građanski rat u Irskoj. Iz London na javljaju: Čini se, da se centar ir* skog revolucionarnog gibanja polako premješta iz Corka u Dublin i Bek faet. U Dublinu su napali nepoznati napadači 2 vojnička kurira, jednoga ubili i uzeli mu službenu poštu, ko* ju je nosio sobom. U Belfastu zapa* lili su sinfeinovci dvije kuće, koje je vlada kupila, da u njima smjesti po* liciju. U grofoviji Ulstcr u Kcngenu ušlo je nekoliko sinfeinovaca u jed* nu krojačnicu gdje su aretirali jed* nag radnika i zapovjedili mu da ih slijedi. Malo zatim su ga ubili sa 4 hitca iz revolvera, a na odijelo mu pričvrstili ceduljicu sa natpisom: Suđen kao uhoda jer je davao ne* prijateljima informacije. Grčka štampa i londonski zaključe ci. Prilikom koncesija koje je zatra* žila antanta od Grčke u prilog Tur* зке, po vajestima iz Atene cjelokup* na štampa veli, da se ovim koncesi* jama narušavaju temeljne tačke mi* rovnog ugovora i da grčka delgacija u Londonu treba hladnokrvno da promatra situaciju, jer za njom stoji cijela Grčka, pripravna da pod sva* ku cijenu provede svoje narodne re* vendukacije. Grčka je pobjednica, a Turska pobjeđena. Grčka ima na li* cu mjesta toliku vojnu silu, da je u stanju za kratko vrijeme rastjerati maloazijske pobunjenike. Ona na svojoj strani ima pravo i silu. Iz ovih razloga njoj je bolje da vojnim ope* racijama učini kraj nejasnom polo* žaju, kako bi se mogla posvetiti dje* lu mira. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Kriza Škodovih tvornica. Prag, koncem februara. Ovih su dana vojni i reparačni odbori narodnog parlamenta posje* tili cijeli kompleks Škodovih fabrika u Piljenju, a također i fabrike mu* ničije u Niržanima. Ekskurzija je bila zanimljiva i poučna. Škodovka je jedna od najvećih fabrika u če* skoj republici, koja je za trajanja velikog svjetskog rata postala prvo* razrednom tvornicom ratnog mate* rijala za sve sve centralne države. Pet šestina fabrikata ovih kolosal* nih tvornica bijaše ratni ubojni ma* terijal, a tek jedna šestina fabrikata mogla se pripisati1 proizvodima, koji su nužni narodu u mirno doba. Iza prevrata su ove ogromne fabrike bi* le prinuždene izmijeniti svoj rad i s istim strojevima, koji su u 1916. i 1917. izrađivali! daljnobojne topove i ubojite mitraljeze, okrenuše izradi* vati! - - lokomotive automobile, štam* parske strojeve, mljekarske mašine i razne željezne dijelove za vagone i t. d. Škodove tvornice i dan danas izrađuju topove i taneta, lafete i patrone raznih kalibara, ali veći dio ovih tvornica danas izrađuje fabri* kate, koji su nužni u mirnom životu. Škodove su fabrike akcionamo društvo s ‘kapitalom od 144 mi! kru* na. U sferi1 su ovih fabrika spojene „PPARgA* — »PRAVDA* prijašnje fabrike: Škoda, Ruston, Broumovski i Ringhofer. Neki dio Škodovih fabrika su i radionice pa* trona kod Pržehišova nedaleko Nir* žana u okrugu napuštenog Zigkro* va dvora. U Škodovim fabrikama danas radi 15.000 radnika. Njihova godišnja zarada iznosi 220,000.0(X) K, a plaće činovništvu, za godinu 34.000.000 kruna, dakle svega 254 milijona čeških kruna. Prostor, na kome su ove fabrike postavljene, iz* nosi 368.000 četvornih metara. Prijašnje austrijsko voino mini* starstvo bilo je isposlovalo kod beč* kc vlade, da ove fabrike i poslije ra* ta ostanu u njegovoj evidenciji i zai* , jamčilo je vladi, da će ovim fabrika* ma naći narudžbe na nekoliko godi* na. Ali državni prevrat u 1918. godi* ni pomrsi ove račune. Škodove fa* brikc ostadoše prepuštane same sebi. I kad nc mogoše naći u čitavoj če* skoj republici novčani zavod, koji bi ih finansirao, posrećilo im se do* biti zajam kod francuske firme Schncidcr. Danas Škodove fabrike među o* stalim rade ovako: radionice, koje su za vrijeme rata izrađivale male topove, izrađuju danas kotlove za lokomotive, a radionice za velike i daljnobojne topove izrađuju sada lokomotive. U mehaničkim radioni* čama, gdje su prije izrađivali razne topovske dijelove, danas izrađuju razne dijelove za lokomotive. Ta* kođer se popravljaju lokomotive i to 180 do 200 velikih popravaka, a izrade 150 do 200 novih lokomotiva najmodernijeg tipa. Lokomotivno odjeljenje šalje i u inozemstvo mno* i go novih lokomotiva, najviše u Ru* munjsku. Iz radionica, gdje su se pri* ' je popravljali razni dijelovi lahkih ! poljskih i brdskih topova, bile su u* ređenje radionice za automobile, štamparske strojeve i teške plugove do 80 PH. Zanimljivb je sravniti slijedeće broljeve: Godine 1917. radilo je od 32.000 radnika 27.000 Oko fabricira* nja ratnog materijala, a godine 1921. od 14.200 radnika radi samo 4200 ljudi oko fabriciranja ratnog mate* rijala. Škodove su fabrike danas u veo* ma teškoj krizi. Nemaju kapitala Pokojna je Austrija ostala dužna o* vim fabrikama samo nešto p r e* k o Уз milijarde kruna. I zato je raparačna komisija narodnog par* lamenta danas jedina nada škodo* vih fabrika. No do danas se ništa ne zna kad će i u kakvoj valuti biti pla* ćen ovaj dug. Isto tako češka repu* blika nije mogla potpuno isplatiti svoje narudžbe kod ovih fabrika u* slijed novčane kriče. Uz to Škodo* vim fabrikama danas manjkaju i na* rudžbe. Ako ovim fabrikama ne bu* de omogućeno, da izrađuju ratni materijal za inozemstvo, nc samo da će hiljade radnika biti otpušteno, nego će fabrike morati uništiti sve radionice, koje su za izrađivanje ratnog materijala i preokrenuti ih u radionice, gdje bi se izrađivali drugi razni fabrikati. Time bi pak i u slu* čaju nužde bilo veoma teško, a go* tovo i nemoguće ovo sve opet prcu* desiti za izrađuju ratnog materijala. Ovo su bili uzroci, radi kojih je i bila pozvana delegacija narodnog parlamenta u Pilzenj.da sc osvjedo* či o akutnog krizi ovih tvornica i da se pobrine ne samo o garancijama za eksistenciju mnogobrojnog rad* ništva i činovništva (ovih tvornica, nego i da nrvorazrcdni arsenal i naj* veća iza Krupovih tvornica, tvorni* ca ratnog materijala budu na svojoj tehničkoj visini sačuvana češkoj re* publici. St. ( Domaće vijesti. Rekonstrukcija Pašićevog kabine* ta. Sinoćnje »Narodno Jedinstvo« donosi iz Beograda ovaj brzojav: »Sjednica ministarskog savjeta po* trajala je sinoć od 9 sati do 1 sat iza ponoći. Raspravljalo se je o re* konstrukciji kabineta i 62. članu us* tava t. j. o administrativnoj podjeli zemlje. Rekonstrukcija kabineta provede* na je ovako: Ministar predsjednik i ministar inostranih djela: Nikola Pašić (radikal); ministar pravde i ministar za ustavotvornu skupštinu i izjednačenje zakona: M. Trifko* vić (radikal); ministar unutrašnjih djela: M. Drasković (demokrata); ministar finansija: dr. K. Kumanudi (demokrata); ministar saobraćaja: dr. Velizar Janković (radikal); mi* nistar prosvjete: Svetozar Pribiće* vić (demokrata); ministar poljopri* vredc i voda: Ivan Pucelj (slov. kmetijska stranka); ministar suma i rudnika: dr. Hinko Krizman (demo* krata); ministar pošta i telegrafa: dr. SI. Miletić (radikal): ministar na* rodnog zdravlja: dr. Kara me h* m c d o v i e; ministar vojni i mor* narice: B. Jovanović; ministrr za socijalnu politiku: dr. Vj. Kukovec (demokrata); ministar trgovinu i in* dustrije: dr. M. Spaho; ministar za agrarnu reformu: N. Uzunović (radikal); ministar vjera: dr. M. Jo* vanović (demokrata); ministar gra­ đevina: Joca Jovanovića (radikal). Prema našoj informaciji, juč :r do 3 sata nije još bio potpisan ukaz o ovoj rekonstrukciji kabineta g. Pa* šića. Biće, dakle, da je vijest samo kombinacija. Nedjeljni počinak. Kako »Nar. Jed.« saznaje, odredi će ministarski savjet kao dan zatvaranja radnja petak (za muslimane), subotu (za je* vreje) i nedjelju (za pravoslavne i katolike). Ranija naredba, kojom se nedjelja određuje kao jedinstveni dan počinka za trgovce, stupice iz* van snage. Novčanice od 25 para. Ovih da* i na pustiće se u opticaj nove novca* niče od 25 para, koje će nadom je* I štiti dosadanje novčanice od jedne i krune. Te su novčanice iste veličine i izradbe kao i one od pola dinara, samo'se razlikuju od njih u boji. Izrađuju sc u Zagrebu, u iznosu od dvije stotine milijona komada. Komisija za riješenje stanbenog pitanja. Doznajemo, da ta komisija u Beogradu dovršava svoj posao, kojim bi sc konačno sredila stanbe* na nevolja u našoj kraljevini. Po* vodom jena rada umoljeni smo od mnogih pristaša, da komisiji skrene* mo pažnju na to, da kod nas dosa* da vlasnici kuća nisu mogli ni on* da raspolagati svojim kućama, kad su htjeli sami da u njima stanuju. Nalazimo, dg je toliko ograničenje privatnog vlasništva pretjerano i da će spomenuta komisija uzeti u obzir tu opravdanu želju kućevlasnika. Netačna vijest. Beogradske novi* ne donose: Ministarstvo saobraćaja javlja, da jc netačna vijest nekih li* stova, da će ministarstvo davati svim državnim činovnicima povla* sticu za 50% prilikom vožnje že* Ijcznicama. Muslimanskom društvu »Dobrot* vor« u Stocu potreban je jedan na* mještenik, koji bi imao da vrši ova zvanja: 1) muderiz (vaiz u potrebno vrijeme), 2) poslovođa kod tog dru* štva, 3) poslovođa kod vak.*mcar. povjerenstva i 4) mualim. Beriva su 30.000 K godišnje s besiplatnim sta* nom. Natjecatelji za ova zvanja i* maju do 10. aprila poslati tome dru* Страна — Sirana 3 štvu svoje vlastoručno pisane molbe s dokumentima. NOVINARSKI KONGRES. Kako snio već javili biti će kongres jugoslavenskih novi­ nara u Sarajevu 27. i 28. o. mj. Gosti sa sirane, kojih će biti preko stotim, odsjesti će u kupališnim kotelima na Uidži, a odanle ovamo će dnevno kretati posebni vlakovi. Kongres će zasijedati u zgradi gradske vu jećnice, gdje je već započeta potrebnim pred­ radnjama. Gosti dolaze u subotu 26. o. пи poslije podne, na AJipašJn Most odakle kre­ ću na Ilkižu, gdje će biti predkonferencija. U nedjelju prije podne će se uz prisustvo predstavnika gradske općine, državnih vlajjti, kulturnih društava i korporacija itd. obaviti svečano otvorenje kongresa. Grad­ ska općina dati će u počast gostiju svečani banket. IMADETE LI’BOLI? U licu? U cijelo­ me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živ­ ci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike spe­ cijalne boce 42 knine. Državna trošarina posebno. TRPITE LI OD SPORE PROBAVE? Od slaba apetita? Začepljenosti? Protiv tog« pomažu Fellerove prave Elsa-piluie! 6 ku­ tija 18 kruna. Prava švedska tinktnra 1 bo­ ca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali sto jeftinije. Eugen V. Feller. Stubica donja. Eisatrg br. 354, Hrvatska. A. BajPEtov glasnik. .Dobrovoljni prilozi. Ibrahim ef. Gojačić Kladanj, sakupio jc dobrov. priloga K 40, koje su darovali po K 20 Mehmed Šašić, po K 10 Mustafa šašić, *po K 4 Ejub Čomadžić i Os* man Selimbašić i po K 2 Ahmcd Sal* ković. Zulfikar Gjevlan Bihać, poslao je upravi sakupljenih dobrov. priloga K 100. Pododbor Tcšanj, po* slao je upravi dobrov. priloga i čla* narina, te prihod od održane žaba* ve K 12.000. Pododbor Jajce poslao je upravi K 301, koju je svotu šaku* pio g. Ferdo Jurić, oficijal, na opro* štajnom sastanku prigodom premje* štenja g. Stjepana Grabovca, nadpo* reznika. Mustafa Dogladović Opli* čici (Stolac), poslao je dobrov. pri* loga i članarina K 474. Mehmed Silj* ković Rudo, sakupio je dobrov. pri* loga K 355. Mahmud Bchmcn Gra* dačac. sakupio je dobrov. priloga K 3000. Mehmedalija Kapctanović Đoboj, sakupio je za Gajret prigo* dom zabave među prijateljima K 244, koju su svotu darovali: po K 40: Tucović iz Beograda, po K 20: Meh* medalija Kapetanović, penzionirani pukovnik, Hasan Bećarević, Milorad Milošević, Jovo Zokula, Ladislav Kolenc, Ago lsakadić i Osman Glin* čević; po K 10: Nikola Sovrić, Savo Aizurić, Meho Heralić, Ramo Ćehić. i Salihaga Hadžimujagić; po K 5: Ejubaga Snahić. Muharemaga Hle* mić i Hamiza Silajdžić. Pododbor Zagreb sakupio je i upravi poslao dobrov. priloga K 6.560. Pododbor Jajce sakupio je na jednom sijelu K 282. Hilmo Karabegović Modrić, poslao je upravi dobrov. priloga K 128. Šućurbeg Resulbegovićć Trebi* nje, poslao je dobrov. priloga od Baj* ra Tičića prigodom naplate jednog računa K 170. Gl’avni odbor Gajreta svima sa* kupljačima i darovateljima izriče svoju najtopliju hvalu i priznanje. TPEšeljah. 1 ona ima sud! »Dom(wz)ov.ina« od 19. o. mj. donosi ovaj brzojav iz Beograda: »Ka­ ko ste već izviješteni, postignut je spora­ zum između vlade g. N. Pašića t musliman­ skog kluba. Neki možda sa naročitom tendencom pridaju ovome aktu neku osobitu Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. đ.) u Sarajevu Dionička glavnica R. 10,000.000 — Podružnice u Dos. Brodu i Dos. JSIovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuj'e ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.—Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Зарајвио. - Interurban telefon: ZH �Strana 4 — Страна važnost, ubrajaju ка čak među historijske momente našeg javnog života, a u stvari je jedna sasvim rasumijiva i obična pojava. Grupa budi, koda predstavlja Muslimane iz tih krajeva priznala je ovim Ćinoni, da je do sada tjerala vjetrenjače i vodila iaIgvu politiku. Pod pritiskom želja maslimanskag elementa i u zaštitu njegovih interesa, odrekla se svega dosadanjeg pravca, poru­ bila-sve dosadanje mostove za sobom, uda­ rila glavom o zid i poklonila se pred oni­ ma, koji su jedini u stanju da pomognu Muslimaitima. Ovaj akt ima za nas značenje u toliko, što će i naš muslimanski elemenat učestvovati u donošenju Ustava i u izgrad­ nji ove naše države. Sve ostalo je bezna­ čajno, jer ono, sto je danas postignuto za Muslimane ovim sporazumom, moglo je da 'se učinii i prije godinu dana, da ih nijesu predstavljali neozbiljni Kudi. Za sada Vam toliko saopštavam, p sutra-prekosutra ću Vam se opširnije javiti, dok se konačno sve rascisti.« Pošto prikazujemo pisanje štampe o na­ šem sporazumu s vladom, donosimo i ovaj »najmjerodavniji« sad. Tim prije, što se i »Domovina« - štampa. Prvo i jedino u Bosni I Hercegovini (god. i910.) osnovano društvo Нвгсвд- osna i Za vod se bavi sa svim vrsti­ ma osiguranja i preuzima ovakove uz najpovoljnije uvjete: a) elementarna osiguranja i to: protiv šteto o<i požara, provalne ћгедје, nezgode i tuče: b) životna osiguranja i to: za slučaj Smrti, mješo­ vita za slučaj smrti i dQživljaja, osiguranja miraza i UZgojninB životue rente i t. d. Premije osiguranja računaju se najniže: Štete se isplaćuju brzo i kulantno. 7555 21. februara 1921. Natječe. Za grad Jajce potreban je jedan alim, koji bi obnašao dužnosti i zva? nje muderrisa, t. j. vaiza i imama u glavnoj džamiT tr I. muaTima na muškoj mektebi ibdiaijji. Sa ovim su skopčana beriva u izs nosu od 1000 K mjesečno i stan u naravi sa igledom na daljnja povi? šonja. Natjecatelji imaju najkašnje do 20. marta o. g. podnijeti svoje mol? be uz priklop svjedodžbi o osposob? ljenju i eventualno dosuđujem služ? bovanju, pri čemu ću se naročito uzimati obzir na one, koji su osim ulumi din i j je upućeni i u druge ulu# mi nafie. Predsjednik: Kapetanović, v. г. Ravnateljstvo u Sarajevu, podruž­ nice u većim mjestima i sva za­ stupstva daju rado sve upute u stvarima osiguranja i preuzimaju ponude. Brzojavi: Hercejbosna SaraiEvo. Telefon: 208 i 507 ' , U mjestima, gdje zavod još nije za­ stupan da’e se zastupstvo uz najpo­ voljnije uvjete uglednim ljudima od­ nosno tvrtkama Rrfiektanti neka se obrate pismeno na centralu u Sarajevu Sposobne Akvizitere (posrednike) za poslove osiguranja traži zemaljski osiguravajući zavod „Herceg Bosna", Sarajevo 7556 I Prva noTOotvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мјегеса" Baščaršija, Hotel Oliazi AHMEDA TATARE VICA snabdjevena je svima Ijekovima, pa ве preporučoje svima muslimanima. Iniatase riblje« zejtina (bolukinga', bakama za gufeu. Epilepticon protiv padavici, kopove za kuovet га iznemogle muške starije, osobe, katran snji-voda protiv kašlja, plućnog katarha 1 tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i porceilan pumadu. Sve ore artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Sulejman Mulić, Zagreb. Ravnateljstvo: u Sarajevu Mustafe Oženetaća ul. 2. Preporučujem Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 flgenturna i homisionalna poslovnica ; zemaljski osiguravajući zavod za Bosnu i Hercegov nu Kot. vakufsko?inearifsko povjeren? stvo u Jajcu.__________ Broj 29 ех 1921. Broj 270 — Л*РАВДА“ — wPRAVDA* Kupuje i uzima u komisiju ovčijc, ko- ■ zije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje i za nabavu gotove kože, donova, te? I letine, kravine i t. d. i svega posto? i larskog pribora. Daje informacije u ! svim trgovačkim poslovima u Jugo? I slavi ji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj i Austriji. Kod raznih upita priložiti I marku za odgovor. Brzojavna adre? i sa: Sulejman Mulić. Zagreb. j PAPIRNICA ' $ HAMDIJE KOPČIĆA I ! j > j i t preporučuje evoje hopalo stovarile ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog ’ školskog , pribora. —. Naručbe se ф obavljaju brzo i točno. * Cijene umjerene. л J ♦ j 4 1 $ Sarajevo, Štrosmajerova si TeJ. 61» 4 Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče i I ! | u svim rnjeram kao i staklarski kit, nadalje cilinđere, medicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište Čeških tvornica stakliporculana koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. I flhniEd tahodć, stolar M ševi, štahori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za Štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1>—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i X 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12. - , Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti тгауа K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J (i n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Prispjelo! kovanih elisera moliba od bq—?o л® PihF Mhašić i drag od 8—10 cmtr. Cijena po hg 16 K. te raznih Preporučuje uz najumjerenije cijene trgovina gvožđurije i boja SARAJEVO, Aleksandrova br 38. WEI5S i ORUG, ZAGREB, kraj paromlina. I „Ferrum i liošnicB za pčBlB Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebŠtma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna.parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svih mineralnih voda i t. d. žEljEzarskn industrija d. d (prije Racher i Babić) Sarajevo, telefon 24. nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Werbheim-blagajna, i sve ostale željezarake robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! FOJNICA (kod Kreševa) Oglašujte u „Pravdi". Tvornica strojeva, ljevaonica željeza i kovina K. & R. Ježek, Maribor Aleksandrova cesta з1. imade u Mariboru boga:u zalihu svakovrsnih poljoprivrednih strojeva i sva­ kovrsnog poljoprivrednog orudja. — Motori na benzin i sisaći plin, potpune opreme za tvornice opeka i glinene robe, mline, pilane. — Transmisije, ____________________ odljevi od željeza i kovina.__________________ Važno za pušače! fiMerhametu Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Preporučava se svakome, da puši s mo taj pepir. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Mar bor, P uj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju Financira erarične dobave. ržT" Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. *"^01 Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ................. —.......... " Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. ...... .. ===== Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrialna poduzeća. 269- 1б» Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. VRŠI isplate na svim mjestima Kraljevi ne Srba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b93f5227bac73331e0d53b0f72c207af.pdf 6b35234cd931d47d1f27dbc7981acb00 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K, 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtke«. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 1K0.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛДСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Broj 33 (271) Sarajevo, četvrtak 24. marta 1921. (14. Redžeba 1339.) Iloatea paljba naših prijatelja. NARODNI I JUGOSLAVENSKI KLUB PRELAZE U OFENZIVU. »PRODANE DUŠE«. »VJEČNI PREZIR I PROKLESTVO«. »DUBOKI I NEZASITNI DŽEMOVI«. INTERVJU I DRŽANJE O. Dra M. DRINKOVIĆA. IZJAVE G. Dra KOROŠCA. U ČEMU JE IZVOR NAVALAMA? I. Moramo izići iz rezerve ... Da. Moramo, jer predstavnici i štampa Narodnog i Koroščevog kluba poprimaju sve oštriji ton, sve bezobzirniji način — borbe, ot vo? г e n e borbe, proti našem spora? zumu sa vladom g. Pašića. Znak za opću navalu dao je g. dr. Drinkovič svojim intervjuom u »Hrv. Slozi« i glavni organ »Hrvatske Zajednice« svojim uvodnikom »Kupljeni ustav«, kojeg smo prikazali u pretprošlom broju našeg lista. Mr ovdje ne će? mo ponavljati sadržaj tog članka i zadovoljićemo se samo time, da napomenem© dvije stvari: prvo, da je u njem uloga našeg kluba nazva? na bijedno m, a sporazum naj? besramnijom političkom trgovinom i drugo, da je izvršenje tog spora? zuma stavljeno u dvojbu time, što je rečeno, da vlada »ipak ne može jamčiti, da će u parlamentu sprove? sti taj aranžman. A da ćc s t e s t r a? n e biti znatnih poteškoća, o tome valjda nijesu u Sumnji ni vlada, ni muslimanski klub«. Ova je rečenica propraćena sa nekoliko tačkica, koje smo mi u 31. bruju ovako komentarisali: »Što nije izrekao, »Hrvat« je metnuo u tačkice. Značajne tačkice«. I eto se nijesmo prevarili u svom ko? mentaru. Te su tačkice bile uistinu značajne, što se vidi iz njihovog objašnjenja, koje je prepušteno os? ječkom organu »Hrv. Zajednice«, dnevniku »Hrvatski List«, koji je u broju od 20. o. mj. donio * - da se poslužimo »Hrvatovim«’ izrazom zaista besraman članak pod naslon vom »Kupoprodajni ugovor«. Taj je članak karakterističan, i formom i sadržinom. pa ćemo da mu posvetimo nekoliko redaka. Pri? kazujući šta muslimani dobivaju svojim sporazumom s vladom, »Hrv. List« ističe ovo: »Dobivaju dvije ministarske sto? lice, za kojim je dv o j i c i č 1 a n o? v a i te kako naraslu zazubica«. Drugim riječima: dr. Spaho i dr. Karamehmedović rukovode se ličnim interesima, a klub je samo njihova lutka i basamak za uspinjanje na ministarske stolice! Šta li bi rekao »Hrv. List«, kad bismo mi na ova? kav nekvaiifikovan način ob? jasnili ininistrovanje g. dra Drinko? vica ili banovanje g. dra Laginje? Pitamo i idemo dalje bez ikakva rc? agiranja. »Dobivaju potpredsiedništvo i ne? koliko načclničkih mjesta u bosan? skoj pokrajinskoj vladi« veli dalje osječki list. Ne komentira, jer vaj? da ne zna naših kandidata. A mož? da i stoga, što bi htio reći, da je to jedna sitnica. No što je propustio on, objasnićemo malo mi. I to ne od sebe, već riječima jednog posla? nika iz Narodnog Kluba. Izjava tog poslanika glasila je otprilike ova? ko: »Što srno učinili za narod to? kom petmjesečnog svog »udjelova? nja u bosanskoj vladi, više je nego li bismo Dostignuti za deset godina o p o z i c i o? n alnog djelovanja«. Uvaži li se, da su Hrvati u bosanskoj vla? di imali sporedni je resore onda još više otskače vrijednost ovog našeg »neznatnog« uspjeha. Ako gospoda oko »Hrv. Lista« misle da smo mi slijepci kod očiju, onda im možemo poručiti da su u tom silno varaju. Mi i te kako dobro znamo važnost ovog svog uspjeha; mi smo na svom životu i imetku i te kako osjetili šta znači imati na vlasti i.p rij a te? 1 j a, a kamo li sVoga čovjeka: O tom nas ne može niko razuvjeriti, jer smo o važnosti tog pitanja pou? čeni životnim iskustvom. Ovim će? mo povodom »Hrv. List« potsjetiti na vrlo aktuelnu izreku jednog od? ličnog hrvatskog državnika, koji re? će: »Bolji je palac vlasti, negoli lakat pravde i pravice«. Potsjećamo ga i na neke pojave iz novijeg do? da: Povodom, zahtjeva, da se smijeni jedan ođjelni predstojnik hrvala ske pokrajinsku vlade, Narodni je Klub zaprijetio kabinetskom krizom. Dalje ga potsjećamo na činjenicu da je pri sastavu svakog dosadanjeg kabineta gl a v nu u 1 o? g u igrao baš sastav pokrajinskih vlada. O podjeli pojedinih resora često su puta vođeni dugotrajni pregovori. I on to zna. Konačno potsjećamo »Hrv. List« na jedan najnoviji slučaj u Bosni. Kad je rađeno na sastavu Srškićeve vlade, onda su Hrvati katolici i tu kako isticali p r e s u d n u v a ž ? no st pojedinih resora. Mi smo im tem prilikom išli mnogo na ruku; ustupili smo im jedan svoj resor, pa ipak su pregovori razbijeni. Razbi? jeni radi toga, što su Hrvati kata? lici tvrdokorno- ostali pri zahtjevu da im se ima ustupiti načelništvo za socijalnu politiku. Izazvani pisanjem »Hrv. Lista« dodajemo to, da su se Hrvati katoici bez nas i mimo nas nagodili sa Srbima pravoslav? him. Bez nas i mimo nas uđoše u bosansku vladu i nije im palo ni na um, da odbiju tu »sitnicu« radi to? ga, što smo mi ostali praznih šaka i mašućih rukava. Mi smo šutjeli. Nekoliko tačkica ... »Dobivaju, veli »Hrv. List«, 300 milijona dinara, koji će. ako se is? plate, pasti u duboke i nezasitne džepove bosanskih begova i aga, a da od toga muslimanski narod, pod koj.m treba razumjeti ostalih 95 po? i sto Muslimana, nema ama baš ni? i šta«. Kako se vidi, osječki list uda? ra u sasvim druge žice i — demantu? I ic cijelo dosadanjc pisanje organa Narodnog Kluba. Maloposjednički stalež na jednom avanzuje; piska njihove nejačadi i nezbrinutih udo­ vica pretvara se u nezasitnost gava? na, a simpatije cijele hrv. štampe iz? ražava »Hrv. List« ovim, zaista zna? čajnim, riječima: »Dobivaju, što je ali najglavnije, prezir sve braće Hrvata i Slovenaca, koji ne će nikad zaboraviti, da su za volju 300 mili? juna dinara i nekoliko mjesta u up? ravi proda ni na milost i ne? milost Srbima i Po sr bića? ma. Da, braćo Muslimani, dobivate novce, koji će se o t c t i Hrvatima i Slovencima, da se o k r p e vaši džepovi, uli dobivate uz hrvatske novce i vječni prezir i pro? k 1 et s t v o, jer ne zaboravite, da je hrvatske novce gutao i Madžiir i Švabo, pa ih je vrag odnio? ali i va? ma ne će biti sretni. Za nama Hr? vatima i Slovencima dolazite i Vi, to je i vaša sudbina, kad ni jeste za vremena prozreli, gdje je ljubav i gdje spas«. Malo mu je i to, pa nastavlja o? vim još pogrdnijim riječima: »Da, braćo Muslimani, prodali ste duše, ali novaca još ne primiste. Prodali ste Hrvate i Slovence, ali ni garan? čiju za isplatu novca još ne (lobiste. Naivni ste i vjerujte! A ne znate li, da o svemu tome ima da odluči ne ministarski savjet i vlada g. Pašića, nego konstituanta? Zar mislite, da će za plaćanje glasovati u tom si u? č a j u Hrvati i Slovenci, zar će gla? sova ti komunisti i zemljoradnici, zar će glasovati socijalisti, republikanci i Radićevci? Varate se! Sve će ovo glasati protiv kupoprodajne cijene, jedni radi programa, a drugi, d a va m su oduže za crnu nez a? hvalnost. Pa gdje vam je onda većina? Nemate je ni onda, kad bi uz vas glasovali svi radikali i svi demokrate, o čemu vrlo sumnjamo, jer smo uvjereni, da će demokrati u zadnjem momentu očuvati svoja leđa, a Vama što bude. Vi to ne vidite. Pravite ražanj, a zec u šu? mi. Čudimo se tolikoj lakomisleno? sti i naivnosti! čudit ćete se i vi, ali će biti prekasno!« Pisalo se je o nama i piše svaka? ko; grđeni smo na sve moguće na? čine, ali redaka sa ovoliko podlosti i pakosti ne čitasmo odavno. Ne će? mo da oštro reagiramo i da uzvra? čamo Šilom za ognjilo. Ne stoga, što nemamo prava na odmazdu, već sto? ga, što nam je ispod dostojanstva, I I ’ i ( I Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice Ш1. Godina III. odvratiti o v ako v om mjerom. Ne • ni stoga, što bi ovako pisanje bilo možda izuzetak u hrvatskoj štampi, već stoga, što ne možemo na stazu podlosti i ogavog pretvaranja. Ne ćemo ni radi toga, što smo pristalih ce narednog jedinstva i sloge među trima plemenima našeg jedinstvo nog naroda. Konačno ni radi toga, što su gornji redovi pogrda -—ne za nas, nego za stranku u čijem su listu izrigani. Jer u kakvom svjetlu izlaze Hrvati, koji »u tom slu? čaju« ne će glasati za odštetu, čiju su opravdanost priznavali sve do našeg sporazuma s vladom? Ako je ta odšteta opravdana, on? da je pošteni ljudi moraju izglasati bez obzira na nas i naše držanje. Ako je pak nepravedna, onda je bra? ća nisu smjela prtiti na leđa svojih izbornika, niti su mogli pristati da se ona »otme« Hrvatima i Slovenci? ma. U oba slučaja zajedničarski po* litičari dolaze u ružno svjetlo, jer i uskrata i glasanje znači da su za? jedničari, vežući se s nama, bili po« litičkj trgovci, koji su računali na jedan dobar politički gešeft i htjeli da oni kupe naše duše. Znači i da su neumjesni, jer su ih Srbi presko? čili. Drugim riječima: i slabi ljudi i slabi trgovci. Mi smo, naravna stvar, daleko od toga, da bismo ovim svo? jim prijateljima pripisali tendenci? je, koje im možda nehotice pod* meće osječki organ »Hrv. Zajedni* ce«, no ne možemo a da se ne ogra? dimo proti nakani ljudi, koji su na onako »otmjen« način htjeli da nam pripišu — svoje svojstvo. I idućem ćemo se broju osvrnuti na držanje gg. dra Drinkovića i dra Korošca, te njihove izjave. barajevo, 23. marta. Intrigama »Hrv. Sloge« nema kra? ja ni konca. U prošlem broju de? mantovasmo njenu tvrdnju, da u našem poslaničkom klubu vlada razdor i du »opozicija« broji tobož 11 članova. No njoj je to malo, pa i i u današnjem broju ostaje pri svo? joj tvrdnji. Pravi i viceve na račun Korkuta. Pa lijepo. Neka joj bude. Mi konstatiramo činjenicu, da klub provodi naš sporazum, a ko izmišlja neka mu laž bude čast. U broju cd utorka »Hrvatska je Sloga« opet puna »turskog« havadi? sa. Ima dapače i rubriku — »Iz San? džaka i Makedonije!« 1 to je lijepo. Samo još provesti jednu malu iz? mienu u imenu i eto »turskog« lista par excellence! Kako bi bilo da se »Hrv. Sloga« pretvori u toliko ž u đ e n u »Muslimansku Neslogu«? U tom broju ima »Hrv. Sloga« ha? vadiš iz Mostara, da su »svi Musli? mani Hercegovine protiv ulaza u vladu«. Po drugom havadlsu neus? pjeh »Gajretove« zabave u Mostaru ima se također pripisati tom nesret? nom sporazumu. Što je još važnije, u Gacku je izveden krvav pokolj Mnslimansha frpvačlta i obrtničlia temta za Bosnu i НЕГседовЈпи (đ. 1) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u j3os. Brodu i £os. |Movom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu.— Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i’burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaj ., sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Marija: Hralja Petra ulica Z prizemnoJijBVO.-BrzojaukTrgM ___ - ________________________ ———м—ч—— ■■■■■■■■ > i ч ■■■■тжчг iruw тл �Стоанп 2 — Strana muslimana, a napadači su govorili: »Mi smo vas kupili, pa možemo od vas raditi šta hoćemo«! Da je neza? dovoljstvo »svukud zavladalo« vidi se i po njenom telefonskom izvjc* staju iz Banjaluke o »nenadno slabo posjećenoj« skupštini J. M. O. Ko ne zna pravog raspoloženja našeg svijeta lahko bi povjerovao ovim havadisima. A kako uistinu stoji stvar? O »nezadovoljstvu« Hercegovine može koju reći i ovaj izvještaj jed* nog našeg poslanika: »Evo me u Trehinju. Ovdje svijet čini dovu na* ma i našoj politici. Vele: da vas Bog pozivi, spasili ste, što se dalo spasi* ti. Još kažu: »Sad znamo šta nam je donio 28. novembra i u našim po* slanicima vidimo najbolju garanciju za islamsku budućnost«. Bez komen« tara. Kad je govorila o »Gajre* tovoj« zabavi, »Hrv. Sloga je mogla pročitati svoj skandalozni izvještaj i o Sarajevskoj zabavi, pa bi se poklo* ! pila. No da, gdje bi sc još od nje mogla očekivati kakva objektivnost. Njen izvještaj o banjalučkoj skup* , stini ipak jc malo oprezniji. Govori I samo o slaboj posjeti i tumači je ne* 1 zadovoljstvom. »Nezadovoljstva i* | ma, veli Re dalje, i u okolnim mjesti* ma«. Od koga je, dobro jc! U stvari jc pak ovo: Na temelju te’efunskog izvještaja izjavljujemo, da je banja* lučka skupština bila kao i obično, vrlo dobro posjećena, a nakon :scr* | pivog referata nar. poslanika Ham* zalije Ajanovića skupština je jedno* glasno izglasala klubu — potpuno povjerenje. O tom, naravno, šuti »Hrv. Sloga«, jer joj ne ide u račun. St a ćemo de? Eto tako stoje stvari, a »Hrv. S’o* ga« može pisati kako hoće. Jedno ipak ne bi trebala da zaboravi, a to jc, da su u laži — kratke noge !... Glasovi štampe o našem držanju. »Težački Pokret«, organ saveza zemljoradnika u B. i H. donosi u broju od 20. o. mj. uvodnik »Sram* na izdaja težaka« iz kojeg vad mo ove stavove: »Ono što smo predvb dali i od čega smo se bojali i stre* pili obistinilo se. Narod je sra* inno prevaren i izdan.. Mi jedini smo ostali njegovi vjerni i postojani bra* nioci«. Napadajući radikale i de* mokratc Ist ističe »»ogromnu sVo* tu« za otkup kmetovskih selišta i naseljenih begluka, a onda nasta* vlja: »Ni to nije dosta, nego čujte da* lje vi junaci i branioci slobode, ka* kva vam je sloboda spremljena. Radikali i demokrate, u sporazumu sa begovima i snahijama, uništili su sedmi član beglučke u* г e d b e od februara prošle godine, koiu ju je Regent potpisao. Zemlje, o kojima taj član govori a koje be* govi nisu obrađivali niti sami niti u vlastitoj režiji od nazad 11 godina, begovi i spahiie mogu sada slobodno da prodaju. Taj član bio jc done* šen sa osobitim obzirom na dobro* voliće. I to ie oduženje. tako se da* rivaju oni sinovi naroda koji su po* lećjcli kao sokolovi da popune re* dove srpske vojske i da s njom za* jedno smrve proklete dušmane i oslobode tužno i nanušteno ognjiš* te od mrskih krvo™ia. I dok su oni preko dvi’e godine dana tražili po* moć. ne milostinju, da nahrane dje* cu i podignu krov nad glavom, od* bijani su sa svih strana, jer, reko* še km, država nema sredstava; i dok se jedan veliki dio vraća natrag u Ameriku, — u kojoj nijesu zažalili ostaviti svoie blagostanje i ponuditi svoje živote Otadžbini, - jer za njih nema mjesta u toj Otadžbini, dotle ta Otadžbina ima milijarde za begove i snahi je. Ima milijarde za ljude od kojih su mnogi skupljali šuckorc, krv' lili s dobrovoljcima i svim snagama nastojali da slomi ju Srbiju i spriječe oslobođenje koje nam jc ona donosila«. U nastavku svog članka »T. P.« crta bijedu i nevolju sirotih težaka u istočnim krajevima i napada »go* spodu s vlade iz Sarajeva i Beogra* da«, što im ne pade ni na um, da obadu te krajeve. Za tim veli: »I dok se danas narod tamo oblači u krpe da pokrije stidno tijelo i dok i danas uzalud čeka na zrno kuku* ruža i dok i danas plaća so po sedam kruna — a krune su za njega velike — da uzdrži malo stoke, jedini iz* vor njegova prihoda, dotle vlada ima milijarde da baca u i onako pune džepove begova i spahija" Nije mu n; to dosta pa dodaje: »I to nije sve! Begovska organizaci* ja dobi ja vjersku i školsku anteno* miju, dobija dva ministarska mjesta u Beogradu: jedno poljoprivrede a drugo zdravlja. U bosanskoj vladi Број 271 — Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" — za koiu smo mi tražili da sc uki* ne, a našlo radikali nijesu htjeli pri* stati — dobijaju tri novjcrcnička mjesta: prosvjete, socijalne politike i unutarnje. Znači: begovi će uprav* ljati Bosnom, oni će paziti na ško* Ie. njima se trebaju obraćati za po* moć invalidi, dobrovoljci i siročad I palih ratnika. Njima?! Bože., gdje ie pravda? Junaci, šta bi od vašeg ■ diela?« Kad ie naredao sve te jadikovke, obraća se neopojanim grobovima I divnih i uzvišenih junaka, što viteš* ki nađoše za Slobodu i Otadžbinu, ! govori o njihovoj gladnoj i goloj ј djeci »koja su zaboravljena i ostav* i Ijena« i kojoj nema pomoći, jer i »ono šio bi njima pripadalo« — ! »g r a b i s e za vjerne sluge Turci* ; na т Ćesara«. Za tim završu’e ovim značajnim riječima: »Ne! Ne slu* i šajte i ne gledajte! Počivajte u mi* i ru i blaženstvu sa vjerom koju ste imali u posijenjem času vašega ži* i vota da vas zeml’a neće zaboraviti! 1 ona vas neće zaboraviti! Vaš duh se digao i njegov glas koji sa sobom nosi: »dosta je. ovako dalje ne smije ići!« pokreće zemlju i liude, veže ih u novo, veliko i sna* žno kolo pravde i slobode, vaše pra* vde i vaše slobode, onakve pravde i onakve slobode, kakve ih vi zamiš* ljaste i za kakve vi muški umrije* ste!« * I »Trgovinski Glasnik«, koji inače nije bio nikad sklon nama muslima* nima. donosi u broju od 18. o. mj. : uvodnik »Sporazum s Muslimani* I ma«, u kojem ističe da je postignut sporazum i o agrarnom pitanju i o svim ostalim pitanjima, od kojih su Muslimani Činili zavisnim svoj ula* zak u vladu«. List konstatira, da sc tim sporazumom obezbieduje usta* vno sređivanje naše države, a onda nastav’ja: »Ali nije samo u tome sav značaj ovoga sporazuma. Njegov je pravi značaj tako velik, da on u potpunom smsilu obeležava jednu epohu u našoj narodnoj istoriji«. Da to potkrijepi, list se osvrće na našu nrošlost ističući, da se kroz pet vi jekova turske vladavino islamski dio našeg naroda ipak nije nacio* nalno poturčio »nego je potpuno n* čuvao svoje narodne odlike i osobi* ne«. Za jezik nas konstatira, da u njeg »ni četiri veka turskog gospo* darstva nisu uneli kvara, koliko au* strijske četiri decenije«. »Suprotnost između islamskog i pravoslavnog di* jela našeg jedinstvenog naroda po* tiče iz socijalno**političkc nejedna* kosti, jer po ekonomskom i politič* kom stroju u tursko’ carevini, islam* ski je dco bio na povlašćenoi strani gospodara, pravoslavni je dco bio na potlačenoj strani raje. Otuda mržnje, gonjenja, osvete. Ali pored svega toga ipak su sc održavale iz* i ! ; i . j medu te inoverne krvne braće neke veze i neki bliži odnosi, no što su jgde u turskom carstvu bili između ; X)smanlija i hrišćana. Između njih ' je i p a k bilo više r a z u m c v a* i n j a. više osećanja, koje jc često dovodilo i do pojedinih prija* teljskih veza, do zajcdničkrh vesc* I lja, do saučešća u žalostima. Jednom i reći, uvek sc vidćlo, da krv nije vo* I da«. List daHc konstatira, da naši mu* sRmani nijesu nikad imali osobitog oduševljenja za političko poglavar* stvo Osmanlija, pa su postojali i ra* zni protivnički pokreti protiv Čari* grada«, premda jc uvijek poštovano »versko. kalifeko njegovo poglavar* stvo«. Sadanji sporazum ima stoga »epohalan značaj za naš narod. Iz I agrarnog pitanja i postala je izdvo* jenost islamskog dda od ostaloga naroda. Sada jc u narodnoj sjobodi, 1 u ujedinjenom narodu (to pitanje skinuto s dnevnoga reda. Pravoslav* na i is'amska braća izmiruju se u svojoj državi. Što jc tuđinsko go* socdarstvo razdvojilo i zavadilo sa* da se vraća u narodnu zajednicu, da sc bez obzira na venske razlike svi zajednički brinu o opštem dobru«. Protivno gledištu »Težačkog Po* ! kreta«. beogradski se list veseli o* I vom izmirenju, pa svoj članak za* I vršuie ovim značajnim riječima: ! »Neka je hvala i slava svim nrosvećenim sinovima našega naro* da. i s islamske i s pravoslavne stra* : ne. što su ovako mudro i o v a* k o rodoljubivo zavrŠFi jednu žalosnu i vrlo mučnu periodu naše narodne istoriie, da bi u slozi i brat* skoj zajednici prionuli uređivaniu naše države i stvaranju srećnije budućnosti u narodnom jedinstvu i u državnoj moći. Izvršeno je još ieđno veliko delo. Potomstvo će tek umeti da oceni svu njegovu veličinu i da ori zna zaslugu njegovim tvorcima«. • Splitsko »Novo Doba« donijelo je I 17. o. mi. uvodni članak »Konac va* šara«, koii počinje riječima: »Prvi dojam jučerašnje vijesti iz Beogra* da, da ie postignut spe razum izme* đu vlade i Muslimana, d j e 1 o v a o je dobro. Svima je moralo odla* miti, da je nanokon završeno ono više*mjesečno pazarenie koje ie bilo nrcšlo više u nepristojnost. Od kon* ca prošle godine vlada je držala ono neko’iko ministarskih portfelja na raspolagao’C, nudeći ih desno i lije* vo: tko će s niom! Muslimani su ra* zumjeli položaj, namigivali su u isto doba i vladi i opoziciji, znajuć da će tako moći da utrže najbolje svoj sretni noložai na jezičcu parlamen* tame vage. Kad je vladi došlo do gustoga: ili se bilo kako nagoditi i osigurati svoj položaj, ili ustupiti kormilo kome drugome, ne preosta* de joj drugo nego da potpiše mjeni* cu nruženu od Muslimana, Na nioi 'C bila cifra od jedne miljarde i 200 miP’una kruna za otku^ begluka«. Kao da se je ,i samo nosramilo svojih riieči »Novo Doba« odmah dodaje izjavu: »Daleko ie od nas misao da prigovaramo otkupu. Mi nače nalazimo da je sasvim praved* POVODOM ČLANA 70. (O SUD* STVU) UZEO JE RIJEČ g. Kurbegović* Predlog muf* tije Mehmed Alije u potounoi jc glasnosti sa našim nacrtoon Ustava, a naročito Što se tiče šerijatskih dr* žavnih sudova. Da razjasnim kako je stajalo sa tim našim šerijatskim sudovima. Moram da prikazem on* gariizaciju sudstva u Bosni i Hetce* govini, u koliko jc potrebno radi same stvari. Mi imamo u Bosni i Hercegovim prvostepene ii drugeste* pene sudove. Prvostepeni! su sudovi E L I D A - p a s i a Ш11М11П11111111111111МЛШЖШ^ jer fe od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje »2?jvot«, splitski organ dahnatin* skih demokrata, učinio jc iznimku među demokratskim listovima i o sporazumu donio nesamo izvještaj već i napisao i uvodnik. ,IzI])živšd suštinu sporazuma, taj list primje* ću je: »Ovaj uspieK pregovora sa muslimanima ima da se zahvali u p r vom r c d u spretnosti demo* kratskih ministara, kojima ie uspelo da predobiju muslimane za svoje nazore«. I U svom komentaru naglasuje »Ži* vot« slijedeće: »Tu stvar ne može* mo da ne smatramo znameni* tim događajem, koji će mno* go, ali mnogo, doprinijeti defiinitnv nom konsolidovanju naše državo. Ako, mesto sa brojčane strane, og* ledamo taj događaj i sa drugih stra* na. moramo mu nripisati još veću važnost, b’ Muslimanskom klubu ve* čina sc poslanika priznaje Hrvati* ma, a tako, mislimo, i ona dva na* rodna socijalista, a sa Drom Vožnja* kom dolazi u grupu većine sedam Slovenaca. Time se razmer između pojedinih nazovimo ih tako, pleme* na, ili, kako mi velimo, imenskih skupina u vladinom bloku menja na korist Slovenaca i Hrvata, pa nc će više biti opravdana tvrdnja, da je vladin blok sastavljen, osim izu'zeta* ka. bez Hrvata i Slovenaca«. O samom vođenju pregovora iz* javljujc se »Život« kako slijedi: »Stvar nije išla bez teškoća. Musli* manski klub, svestan svoje momen* tane važnosti, nastojao je da istica* njem raznih zahtjeva izvuče Što vi* šc poena na onome zahtevu, koji tome klubu najviše na srcu leži, a to je agrar. Trista miliona dinara ob* vezuje sc država dati za 15.000 po* rodica begovskih u ime oštete za kmetska selišta, te za zemlje na kmetstvu i kmetstvo sličnim odno* šajima. Teret je to za državu te* žale, a prilika jc da bi razabranija politika Zemljoradničkog kluba bila mogla ga ga državi barem delom pri* štedi, ali kad se je taj klub, zbog partijskog interesa, zabarikadirao u svojim intrasigentnim zahtevima, nije vladi gosp. Pašića preostalo drugo no da prihvati zahteve Mu* slđmanskag kluba. Svakako, red je priznati da se ti-* me, harem u načelu, već rešilo jed* no od najtežih pitanja naše države: agrarno pitanje u Bosni .i Hercego* vini, pa ako je tim sporazumom utrt put stvaranju novoga reda vla* snika*seljaka i stvorena s i g u r * nost vlasništva, moglo bi to da sc u budućnosti ukaže isto tako blagotvornim -delom kakvim se u historiji revolucije Francuske ukaza­ la Napoleonova odšteta deposedira* noj vlasteli«. Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. Za održati avijtk zdraot zube jeet: sredstvo Ш11П!1Л1Ш1Ш111111М111'1!111Ш1М111ШМ111Ш11>Ш11)>11Ш • no da se pri uređivanju agrarnog pi* tanja dade i pravedna odšteta vlas* I niku zemlje, kako bi se izbjeglo stva* ranje novog proletarijata i uklonile nove socijalne trzavice«. U daljnjim nastavku »Novo Do* ba« traži parvedno riiešenje agrara i u Dalmaciji, a onda se obara na de* mdkrtsko vodstvo koje da je tim sporazumom počinilo još jednu sramnu kapitulaciju. za zube« samo ondic gdje sc radi o postu-p* cima, kojih kazna nc prelazi 6 mje* seci zatvora i ako se radi o novčanoj kazni, ondje, gdje ona pretvorena IO kruna u jedan dan, ne bi prešla 6 mjeseci. Kotarski sudovi u prestup* cima sude kao prvostepeni sudovi, a u slučaju da dođe do priziva ili žalbe, onda su nadležni okružni su* dov? da suđe u drugoj instanciji. Tako isto ako se radi o civilnim spo* novima, it. ju o sporovima civilno* pravne naravi, onda su kotarski su­ dovi nadležni da kao crnini »udovi �v npoi 271 — Gro; „ПРАНДА’ — „PRAVDA" Страна — S ana 3 Službeno iz »Narodnog Jedin* eudc do 1000 kruna, a ako su stvari do sada nismo imali matične knji* I nicama grčko*bugarskim množe se do 100 kruna, onda sude kao matiČ# ge, kao što to imaju rimo*katolici i bugarske komitske čete, a u okružju stva«. Zemaljska Vlada za Bosnu i ni sudovi. Ako dođe do pravnog li­ i pravoslavni, jer naši nisu imali Kajelaru vide se turske čete, što su Hercegovinu premjestila je šerijat* jeka, nadležan je okružni sud da ri* dužnost, da vode evidenciju o po* sve znaci nestalne situacije za Grč* i skop suca Esada Uzcjragića od vr* ! hovnog šerijatskog suda kotarskom ješava o njemu. U svima drugim rodu i smrti muslimana. Uvođenje ku. slučajevima 'kotarski sudovi izviđaju ovakve institucije i davnjem te kom* Međutim u novim krajevima po* I sudu u Sarajevu. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her* i preslušavaju u ime okružnog suda, petencije šerijatskim sudovima čeo je i muslimanski pokret, jer vi* u ime suda druge Instancije, a onda olakšava se posao u samoj državi, jesti da će Grci udariti na Kemal* i cegovinu premjestila je šerijatskog još kao zamoljeni sudovi. Pored o* jer će oni imati za dužnost da vode pašu uzbunjuju grčke muslimane, ta* i suca Muhameda Mujagića od pra* staloga spada u kompetenciju kotar* evidenciju o porodu i smrti jednog ko da je vlada odgodila novačenje 1 vosudnog odjeljenja zemaljske vla? skih sudova da rješavaju sve osta? znatnog dijela naših državljana, a muslimana za vojsku, do mjeseca ; dc vrhovnom šerijatskom sudu u Sarajevu. vinske rasprave i da ili sprovađaju, od kolike jc to koristi, nc treba isti* jula. U Carigradu Grci provode mučan i a ujedno u savezu s tim da su oni i i cati. S toga ja mislim, da i Vi treba Prehlađeni li ste? - Bole Vas pr* pupilarm starateljski sudovi. Popja* da prihvatite ovaj naš predlog, jer život, jer ih gledaju krivo svi mu* ' sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi? vita je djelatnost tih sudova pupilar* jc on u potpunom skladu sa držav* slimani, a i oni se među sobom raz* ; cu? Dobar prijatelj Vam je za ova* diru na stranke za Konstantina ili ‘ kovih zlih Časova Fellerov pravi El* na vlast, da vode nadzor nad malo nim interesima. Pored kotarskih šerijatskih sudo* za Venizelosa. Karakteristično je i safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe? Ijetnicima, kojii su ostali bez svojih roditelia i zakonskih zaštitnika i ta va mi imamo i vrhovni šerijatski to, da su svi za Smimu i Traci ju, da cijalne boce 42 krune. Državna tro? vlast dijeli se u troje: kotarski sud sud kao vrhovnu instanciju, nadlež* ih ne prepuste Turskoj, i da su svi šarina posebno. Zagorski sok za pr? vodii evidenciju, koji su maloljetni* nu za rješavanje svih sporova, ako proti ratu. U ovakim prilikama i ra* sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle ci i koje dijete je ostalo bez rodite* pojedine strane ne bi bile zadovolje spoloženju grčkog naroda Grčka hrane? Fellerove prave Elsa*pilule lja, da sud treba o njemu da vodi ne sa rješenjem prvostepenog šeri* hoće da se zarati proti Angori! (»J. L.«) — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 brigu. Drugo je, ako tako dijete jatskog suda i onda su se te strane kruna. Omot i poštarina posebno, žalile vrhovnom šerijatskom sudu, R)usko*turski konflikt. Georgijska ima imovinu; onda se ta imovina na* živa pupilarna masa i kotarski sud koji se nalazio sa sjedištem u Sara* vlada prekinula je pregovore sa Tur* ali što jeftinije. Eugen V. Feller, preko tutora, koga on postavi, vodi jevu kao sastavni dio vrhovnog su* skom i počela pregovarati sa boljše* Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr* B. evidenciju o toj imovini. Tutori i da u Bosni i Hercegovini. Ja mislim, viciima. Ona je izjavila, da voli u vatska. ■skrbnici dužni su, da polože račun o gospodo, da je ovakva organizacija Batumu vidjeti crvene nego turske upravi sa pupilarnom masom. Tro* sudova vrlo dobra, korisna i pode* čete. Stanovništvo je ovim postup* ća je djelatnost ta, da kotarski sudo* sna. Mi istina, gospodo, u Bosni i kom svoje vlade vrlo nezadovoljno vi nadziru uzgajanje maloljetnika, Hercegovini nemamo Kasači onog i nredbacujc joj, da jc vodi lični raz* da vide, da li se maloljetnici uzgaja* Suda, pa smo zato u našem nacrtu lozi. Predviđa se, da će doći do okr* Snašao se. Dokle ide smiješnost odreda­ ju kao valjani članovi društva i osim predvidili, da osim ovih prvostepe* šaja između Turaka i boljševika, po* toga, ako su dostigli doba punoljet* nih i dru,postepenih sudova postoji što su Turci izjavili, da pod svaku ba o povlačenju novčanica po 1 i 2 krune, vidi se iz ovog slučaja. Neki pekar nije htio stva i ako su postali umni, da ih on* i Kasacija. Tako isto je vrlo po* cijenu ostaju u Batumuda proglase kao punoljetne t. j., da desno i potrebno da za cijelu našu oaoaaaaaaaaaaa primati tih novčanica, pa ga je radi toga policija kaznila sa 200 kruna globe. Pri is­ su i time vlasni raspolagati sa svo­ državu postoji jedan vrhovni šeri* jatski sud, što će se docnije udesiti Muslimani i muslimanke plati te globe pekar jc počoo brojati te jom imovinom. novčanice, da njima plati globu, no g. po­ Što se tiče pravoslavnih i katolika posebnim zakonom. Samo je potre* i ostalih vjeroispovijesti osim musli* bno, da to sad uđe u Ustav i da bu* grada Sarajeva, sjetite se licijski činovnik izjavi također: »Ne pri­ mam tih novaca«. manske, kotarski sudovi su tu samo* de zagarantovano u Ustavu. Gospo*, — »Onda ću Vas globiti!« glasio je od­ stalno djelovali ii imali samostalnu do, ja se poptuno pridružujem pred* \ vašega „MERHAMETA". govor dosjefIHvog pekara, a mi pitamo: ■kompetenciju u tome. Što se tiče logu moga druga g. Efendije Meh* treba li zaista globiti tog činovnika ili je muslimana, oni su morali te stvari med Alije u pogledu ovih šerijat* pametnije, da vlada skine taj belaj, koji će da rješavaju sporazumno sa kotar* skih sudova i to da ne bude samo najviše pogoditi male naše ljude? skim šerijatskim sudovima, koji su za Bosnu i Hercegovinu, da važi za biTr sastavni dio kotarskih sudova. cijelu državu a naročito za krajeve U kompetenciju šerijatskih sudova gdje muslimani obitavaju u masa* osim toga spada i to, da oni o svima ma. Mislim da ovdje nema nikakve Lana lillah! U utorak prije podne našim bračnim sporovima rasprav* opasnosti po državne interese, ako Ostroščani. Anonimnih dopisa ne uvažuljaju, da vjenčanja obavljaju, a isto bi se ustanovili ovi državni šerijat* preminuo je Hamđibeg Mutevelić, tako da obavljaju razvjenčanja. Da* ski sudpvi na Stavom teritoriju mutevelija Gazi Husrevbegova va* iemo. Potpišite se i javite nam svjedoke, pa lje, kao što sam istakao, da vode o* naše Kraljevine, jer će oni samo da kufa. O njegovu radu i životu do* ćemo se za stvar zauzeti. stavinske rasprave glede muslimana, ojačaju nadzor države na našim naj* nijećemo u idućem broju opširniji prikaz. Rahimehullahu teala! Os. 1067/64 1918. au pupilamim stvarima da zajedno važnijim obiteljskim pravima. Zato predlažem da ovaj dodatak Žalobne manifestacije održale su surađuju sa kotarskim sudovima. Ti šerijatski sudovi radi toga su usta* dođe kao sastavni dio člana 70. na* se u nedjelju, prigodom aneksije novljenii, pošto imamo hanefitsko crta Ustva. Držim da odpada po* naših krajeva Italiji u Ljubljani, Ma* Kotarski šeriatski sud u Sarajevu nasljedno pravo i pošto imamo is* treba da razjašnjavam, kakva je riboru i Splitu. Zborovima prisu* prodavati će običnom javnom dražbom stvovalo je na hiljade ljudi, a u kompetencija ostalih naših sudova, lamsko bračno i razbračno pravo, cijele nekret. upis, u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 koje je šerijatsko vjersko. Ta su pra* jer to ne spada u moj predlog, već Ljubljani i Mariboru vijale su se na kat. opč. Sarajevo i to kat. čest, broj va sastavni’ dio naše religije iii mi smo sam samo htio reći o njima onoli* javnim zgradama crne zastave. Na 155 kuća broj 74 sa kućištem i dvo­ svim tim skupštinama primljene su rištem u Tube'govici ulici u površini naravno, kad je okupacija došla, ta ko, koliko se tiče moga predloga. protestne rezolucije. Na maribor* od 351 m i to kuća u kojoj se sada svoja prava zadržali i ti su sudovi skom zboru govorio je i bivši nar. nalazi glavna trafika duhana pripada­ naroito radi nas ustanovljeni. Već I poslanik iz Bosne Đuro Džamonja. juća estavini umrlog Server ef. Svrze tolko godina se uviđa potreba, da Naš ovogodišnji deficit. Iz Вео* iz Sarajeva makar i ispod procjenbene se kotarski sudovi kao pupilarni ras* grada se javlja: Prema dosadašnjim vrijednosti od 700.000 K i to na dan terete, pa da se ona njihova nadlež* nost o nadziranju maloljetnih musli* Pred novim grčkenturskim ratom. podacima, kojima raspolaže mini* 28. marta 1921. u ponedjeljak u 10 sati mana prenese na šerijatske sudove i »Temps« prima klasove, da se Gr* starstvo financija deficit u držav* prije podne sudbena palača II. kat soba zaista mi imamo naredbu, ako su ko* ci zbilja pripravljaju, da napadnu nom budžetu za 1920. i 1921. iznijeće broj 52. tarski suci kao sudije preopterećeni Turke, i da je general Papulos već oko miliiardu dinara. Vjerovatno je Uvjeti dražbe mogu se uviđeti za poslom, da imaju vlast da svoj dje* otišao sa dijelom vojske u Ušak. da će se taj deficit smanjiti ako dr* vrijeme uredovnih sati kod kotarskog žavna nadleštva budu vratila van* (okrug, štoi se tiče maloljetnih mu* »Temps« piše: »Mi Francuzi ćemo šeriatskog suda u Sarajevu. slimana, prenesu na Šerijatske sudo* duboko žaliti, ako bukne ovaj rat. redne kredite koji nisu mogli biti Kotarski šeriatski sud. ve. Šerijatski suci najpozvaniji su Svi narodi potrebni su mira, a kada utrošeni. U Sarajevu, 27. februara 1921. Otvaranje radničkih sindikata. Iz obzirom na naše prilike da maloljet* bi Grci baš pobjedili u ratu, što je ne muslimane nadziru, da vode nad* sumnjivo, neće se time riješiti ovaj Beograda javljaju: Ministar unutra? zor nad njihovom imovinom i uz* spor, za koji Balkan čuva možda šnjih djela dozvolio je ponovno o* gojem. Meni su. gospodo, poznate veća iznenađenja od Azije. Za sva* tvaranje radničkih sindikata s tim, naše muslimanske obiteljske prilike ki slučaj, nadodaje »Temps«. drago da se oni ne upuštaju ni u kakvu u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) i nalazim, da će to biti sasvim umje* nam je, da je Francuska sklopila u* političku akciju već da se ograniče sno da kadija vodi o njima računa, govor s vladom u Angori, pa ako u* na rad predviđen pravilima o orga* jer je kadija već po svojoj spremi streba da se još prolije krvi na Is* nizaciji sindikata. U savezu s time upoznat sa šerijatskim pravom i on toku, da se neće proliti ni* kapi fran* izdato je naređenje, da se konfisko* vane arhive pojedinih sindikata o* poznavajući već i naše obiteljske cuske. Murad f Karahasanović. prilike, jeste jedina osoba, koja bi Iz Atene prima opširni izvještaj vima vrate natrag. bila pogodna i podesna i kao neki »Piccolo della Sera« o prilikama u Nestalo djeteta. Hava udova Đe* centar, koji bi naše maloljetnike Grčkoj: Odkad je vlada ukinula đibegović iz Sarajeva (Bakije Čik* Centralna drogerija nadzirao. Mi smo zato, gospodo, i iz maksimalne cijene skupoća je nara* ma, broj 21) javlja nam, da joj je tih obzira stavili u svoj predlog na* sla, da je izazvala opće nezadovolj* prije 9 dana nestalo sina Muje, dje* Braća Šahinagić crta Ustava, da se pored ostalih su* stvo. Po svoj Grčkoj organizirane caka od 13 godina. Dječak je bio tr* Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 dova ustanove i ovi državni šerijat* su pučke mase, koje tuku trgovce, govački pomoćnik, pa molimo sva* Telefon 319. ski sudovi, koji će imati kompeten* te ruše i pljačkaju dućane. Život je kog, ko zna za njegovo boravište, [ Trgovina medikamenata, drogerijskih čiju, da sude u porodičnim, ženidbe* srednjog staleža nemoguć. Sve više da to javi redakciji našeg lista. I kemičkih proizvoda, robe od gume, f nim i nasljednim poslovima musli* proti vladi, da upropašćuje zemlju. O unapređenju činovnika. Iz Вео* zavoja i kirurg, instrumenata, kao 1 mana. Ja sam prije kazao, da su Megalomanija jc karakteristika Gr* grada javljaju: Ministarstvo finan* fotografskih aparata i potrebština. Ve- | ova obiteljska prava sastavni dio ka, pa je jasno da se svako iskaljuje šija učinilo je predstavku svima mi* iiki izbor inozemskih safuna, parfume- I ; rije, kozmetičkih potrebština i spužvi I naših šerijatskih prava. Dalje se u za pretrpljeni poraz u Londonu, i da nistarstvima, da se obustavi svako Skladište svin mineralnih voda 1 t. d. I našem predlogu kaže: »Oni će sa* oni neće, bez krvi, pregorjeti Smir* unapređenje činovnika zbog preop* mostalno voditi muslimanske sjiiro* nu i Traci ju. Poznavoci prilika uv* terećenosti budžeta. Konferencija zdravstvenih nad* tinjske (pupilarne) poslove i ruko* jeravaju, da je Grčka pred građan* Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba vodiče matične knjige o porodu i skim ratom, a Konstantin misli na zorniku. Od 21. o. mi. zasijeda kod Zdravstvenog Odsjeka u Sarajevu smrti muslimana te sklapanju i raz* rat proti Turcima!? LI zadnje doba česte su demon* konferencija zdravstvenih nadzor* rješavanju njihovih brakova. Ove u svim mjerama, kao i knjige i isprave imaju značaj jav* stracije po svoj zemlji, burne i kr* nika sviju okruga. Na ovoj će sc staklarski kit, nadalje cilindere, mevave, sad proti vladi, sad proti an* konferenciji raspravljati o svim važ* nih isprava«. diclnske bočice i staklene lončiće ка Kao što vidite, mi ovdje, dodaje* tanti. ili proti Turcima. AH Grke nim pitanjima zdravstva čitave ha* mast, svjetiljke itd. mo šerijatskim sudovima još jednu najviše snopada bijes i strah kada še pokrajine, te će se izdati uput* Skladište čeških tvornica staklrkompetenciju, na ime da vode knji* se sjete Bugara. Vladini krugovi vi* stva o zdravstvenim mjerama, koje porculana ge o porodu i smrti muslimana, O* đe, kako se Bugarska ulagiva Ru* bi omogućile jedinstveni i precizni WEISS i DRUG, vo je vrlo važna ustanova i za samu muniskoj i Jugoslaviji, osobito ovoj postupak pri svim u obzir dolazećim ZAGREB, к^ај paromlina. zdravstvenim, pitanjima. zadnjoj, da osami Grčku. I na gra* državu i državne interese, jer mi TrBšeljaL nemate vijesti. Гогиђв uredništva. Oglas. Pclitlčfti pregled. Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier staklene ploče �Broj 271 — Epoj „П|ЈАВДА“ — „PRAVDA* Strana 4 — Страна I Nešto i za Vas1 Racionalna njeca ljepoto, želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priMića, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti svježom i elaetić om, a po trt bij u ј te FELLEROVU PRAVU POMADU Z\ LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNEPAST1LE, 1 kutija K 10'50. Pomada za usnice pO K 2’— i 4'—. 1<1аЛ svih sapuna. jeet FELLEROV LJULJA NOV MLIJEČNI 8АРГХ K 19’ , TEKUĆE LJILJ ANOVO MLIJEKO K 12’ i 15’ , najfiniji glicerin K 6’— i 30‘- . Vasdin po K 3' —, 7 — i 12' —. Neškodljivi puder za lire u vrećicama po K 5' Rumenilo, 10 omotića K 20’ Puder gospogje, Koja se u to razumije jest pravi Dra KLUHERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24' - Protiv fjelosnoaa znojpnja djeluje ponzdano FELLEROV nELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10’50. Št » je ELSA-FLUH>, to se zna! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalno boce K 42’—. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, ž djeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLER0V1M TURISTIČKIM MELEMOM „Ека* u kutijama po K 5' — i 7 50 i FELI.EROVOM TURISTIČKOM TJNKl’UROM „Elsa*, I bočica K 10’-. . ■ rw ■ i——— Hega-zubni prah sa kisikom, 1 kutija K 20’ —, l’ra Heidera prah za zube 1 kutija K 6’—, Elsu voda za usta K 30, četke za zube počamši od K 20'—, Fini parfemi Protiv gamudi francaski, originalna boca po K 40’- ; na vaga prciua količini počaiuši od K 20- ; Sachet (mirisavi jastučić za rabeninu) K 8*—. kao muha, buba, stjenica. rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15—. Tinktura za stjenice K 30' — . Naftalin počamši od K 2’—. Sta se svaki dan treba ? Engleski melern K 2*- , Lyeoform K 30, pravi Lyeol K BO’— , kompletni ingatori najfiniji K 150’ —, Kamfor K 3' —, Katufotne kugle K 5’ , arnika po K 6-— i 30'—, Crnogoričin miri« za eobu K 35, Malinov «ok K 30'—, Kineski čaj po težini počamši od K 3’—’ Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljege za odgovor. ' I HAMDIJE I <► I ; I i • I i ! I 1 ; $4» $ j ♦ | 0 MUSLIMANSKA APOTEKA ’ kod „Мјетеса” Baščapšija, Hotel Ghazi АНМЕВЛ TATAREVIĆA 1 snabdjevena je svima Ijekovima, pa ве ргррогпоаје svima mnelimanima. Ima taze ribljeg sejtina (bolakjaga , babama za gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle muške starije osobe, katran saji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otirv za miševe, serail pornađa i porcellan pomada. Sve ove aitiklo dobiju t'govci jeftinije kad uzmu malo veća količina. EUGEN V. FELLER, ljekarna Preporučujem Hrvatska Poljodjelska Banka košnice za pčele DIONIČARSKO DRUŠTVU, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice; Rijeka i Sarajevo. Jspqstave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući ravan te ih ukamaćaje az najpovoljnije uvjete. Bavi se a im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu strnku Knpnje dobra n svrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih hilo а djelovima. „Odjel robe“ prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrtbštine. Muslimani sjetite se „Gajreta"! koie se nalaze kod mene na skladištu. , Brza otprema uz najpovoljnije cijene. Herceg-Bosna ZEDiBljskl osiprsuBjuči za­ vod za Bosnu i HErctgov nu * 2 i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena‘sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 1>- . Za moljce po K i0.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni za^tuunlci traže se! I Omot i poštarina Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Prvo i jedino u Bosni! Hercegovini (god. 1910.) osnovano druituo « Prva novostvorena Otrov za miševe K 8’ — . otrov za šta­ kore K 8’— i 10’—. Narudžbe adresirati na: 1 M ševi, štakori, stjenice i žohari | Miševi i štakori! računaja ве POEBNO, ali što jeftinije. Što više se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. KOPČ1ĆA i £ preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i I ♦ školskog pribora. — Naručbe se : £ obavljaju brzo i točno. ♦ Cijene umjerene. ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. «19 а Izvrsna naravna njega kose. Porast kose unapresjaje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čnva FELLEROVA TA\’NOC.H1NA POMAD\ Z\ PORAST KOSE „ELS k", 1 veliki porculanski lončić K 1 » — JAKI KATE \ NOV SAPUN Z\ GLAVU K 14, U AGJARSKI BRKOMAZ po K G — i 8’- , NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K б - , velika K 30’—, ŠAMPON za pranje kose K Г—. PAPIRNICA * Ravnateljstvo: u Sarajevu Mustafe Dženetića uB. 2. Zavod но bavi sa svim vrsti­ ma osiguranja i preuzima ovakove uz najpovoljnije uvjete: i ј ‘ ; a) elementarna osiguranja i to: >rotiv Štete od požara, irovainc kragje, nezgoda i 'UČB: b) životna osiguranja i to: za- slučaj Smrti, mješo­ vita za Slučaj smrti i do­ življaja, osigura uja miraza I UZgĆjninB životne rente i t. d. Premije osiguranja računaju se najniže; Štete se isplaćuju brzo i kulantno. 7555 Ravnateljstvo u Sarajevu, podruž­ nice u većim mjestima i sva za­ stupstva daju rado sve upute u stvarima osiguranja i preuzimaju ponude. Brzojavi Hercegbosna Saraim. Telefon: 208 i 507 U mjestima, gdje zavod još nije za­ stupan da e se zastupstvo uz najpo­ voljnije uvjete uglednim iiudima od­ nosno tvrtkama Rrflekt^nti neka se obrate pismeno na centralu u Sarajevu Sposobne Akvizitere (posrednike) za posbve osiguranja traži zemaljski osiguravajući zavod „Herceg 8osna“, Sarajevo 7556 Ahmedd Rezakorić, stolar I Oglašujte u „Pravdi". FOJNICA (kod Kreševa) Tvornica strojeva, ljevaonica željeza i kovina K. & R. Ježek, Maribor Aleksandrova cesta bi. imade u Mariboru bogatu zalihu svakovrsnih poljoprivrednih stroieva i sva­ kovrsnog poljoprivrrdnog oruclja. — Motori na benzin i sisaći plin, potpune opreme za tvornice opeka i glinene robe, mline, pilane. — Transmisije, odljevi od željeza i kovina. Važno za pušače! , Merhamet" Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br 97 i II. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Preporučava se svakomu, da puši sama taj papir. Želite II kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila oi a od nikla, ocjeli. srebra ili zlatsva­ ka će Vas zadovoljiti Takodjcr lanci, pi­ ste je, naušnice, evakoaki, daro-i i potrebstlne kao nože i, aparati za brijanj-. škare, novčarke, nažigaći, diamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jtfiiuo naći čete | 8. Su’tncr ii Ljubljani br. ?Ofi. i® Muslimanska Centralna Banka i | za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. ----- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ g I 104 S POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000,000.- g Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne drugekredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — M OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Ш g Štamparija l6aniel & A. Kajon, Sarajevo. U � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b2cf5f58967eff3bebea22bce34219b.pdf b3e308ec814da2439d3cdcbac77a2ab0 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM P LACENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180—, na pola godine K 90,— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 34 (272) Sarajevo, subota 26. marta 1921. (16. Redžeba 1339.) Unakrsna paljba naših prijatelja. II. vi potpuno razilaze od Radićevih re? Da se sad makar i nerado — publikanskih i što u tom s naše stra? osvrnemo na intervju predsjednika ne ne može biti govora o kakvoj Nar. Kluba, g. dra M. Drinkovća, dvojbi i neodlučnosti. G. dr. Drinković veli dalje: »Naš što ga je dao izvjestitelju »Hrv. Sloge«, te njegovo stajalište i izja? klub je brojčano za polovinu manji ve u zadnjim sjednicama ustavnog od Muslimanskog, a svjesni smo, odbora. G. dr. Drinković žestoko se da zastupamo zahtjeve ci? je oborio — formalno na našeg glav? jelog hrvatskog naroda. U nog urednika, a u stvari na vodstvo parlamentarnim i vladinim kombi? naše organizacije i njeno držanje u nacijama Narodni Klub ne ulazi, jer posljednje vrijeme. On dobro zna zna da se o tome sada ne radi, ne? da Korkut nije ni klub ni organizam go da se radi o načelnim pitanjima čija, on zna da Korkut ne može pra? uređenja države. Bez obzira na dr? viti nikakvih ličnih kombinacija, žanje bilo koje političke grupe, naš pa ipak veli: »Izgleda mi cijelo ovo je stav i pravac određen po volji na? pogađanje i — ulagivanje g. Korkut roda«. Nemamo ništa proti tomu, ta, kao kad bi se jedan vcletržac u? što je Narodni Klub — kako se vi? pustio u cincarsko cijenkanje«. G. di iz gornjih riječi — prihvatio pu? Drinković se dalje ljuti na to, što nomoć g. Radića, da zastupa njego? Korkut »svoje djelovanje i stanovit vu partiju i njegovo gledište. No ste ne temelji na interesima ni vjer? moramo istaknuti činjenicu, da je sko?prosvjetnim ni agrarnim svoje malo zatim došao odlučan dementi grupe, nego na tuđim stanovištima, s Radićeve strane, o kojem je vri? biva g. Radića i nas. To već nije do? jedno opširnije progovoriti. bro, jer izgleda, kao da on hoće s Bez obzira na komunike izvršnog ’edne strane da se ulagiva, a s druge odbora »Hrv. Zajednice«, koji je strane to ulagivanje opravdava na? štampan na čelu »Hrvata« od 14. pa daj i ma ria grupe, koje ga ni jesu marta, beogradska jc »Republika« ni na koji nač.n ovlastile da on u u broju od 20. o. mj. donijela pismo njihovo ime govori«. g. Stjepana Radića, datirano sa Da vidimo u čemu je taj Korku? 16. marta, koje glasi ovako: tov »napadaj« na Narodni Klub. Na »Povodom izjave narodnog pitanje urednika »J. L.« kakav je stupmka (poslanika) dra Mate Drin? naš odnosaj prema Narodnom Klu? kovića u Ustavnom. Odboru, duž? bu, Korkut je odgovorio riječima : nost mi je izjaviti, — premda načel? »A k o Narodni Klub ne bi imao no ne dajem ispravaka ili demanti? dovoljno otporne snage i odlučno? ja. — da izjava g. dr. Drinkovića sti, da se suprotstavi politi? nije ni ma 1 o u skladu sa onim c i g. Radića, onda odgovornost što sam mu ja kazao u zadnjem za pomućenost naših odnosa prema svom razgovoru, dotično u svim Nar. Klubu ne može pasti na nas, svojim razgovorima s njim. U svi? tim manje, što smo ga mi već u pr? ma tim razgovorima mogao se g. vom momentu upozorili na opas? Drinković uveriti, prvo: o tome da no^t, koja hrvatskom narodu prije? je hrvatska repubikanska seljačka ti od Radićeve politike«. U drugom stranka u načelu (u principu) re? intervjuu rečeno jc o Radiću ono, publikanska te oformi vlada« što je on sam o sebi rekao, naime, vine ne može s nikim pre? da jc Radić pcl.tički avijatičar. I to govarati; drugo: da današnja je sve što se u Korkutovim intervju? republikanska zastupnič? k a (poslanička) većina Hrvatske i? ima odnosi na Narodni Klub. ma neograničeno povjerenje prema Ima li u tom kakvih napadaja? Prema dosadašnjem držanju — republikanskoj Srbiji, te članova Narodnog Kluba — nema i republikanska Hrvatska republikan? ne može biti. Jer i oni su, kao i mi, skoj Srbiji pristupa bez ikakve re? odsudno bili i proti politici i proti zerve, dok na protiv pred monar? taktici g. Radića i drugova. I oni su, h i č k o m Srbijom ne može se kao i mi, odlučno osuđivali njegovu dovoljno osigurati i dosta ušančiti. pasivnost prema konstituanti i svim — Republikanska Hrvatska dak’e u mogućim način.ma nastojali da ga opšte, a republikanska zastupa odvrate od te »lude i izdajničke tak? nička većina banske Hrvatske na po tike« tc dovedu na realnu bazu. Sto se jedna je cjelina s republi? su u zadnje vrijeme pokazali, da ta? kanskom Srbijom ne samo s među? ko kažemo, neku slabost prema toj narodnog već i s narodnog jugosla? politici; što su joj se na neki venskog stanovišta«. Šta znače gornje riječi g. Radića? način i približili, znak je samo da ne* maju dovoljno odlučnosti u zastu? Prvo to, da je fepublikanstvo k a r? papju svog stajališta. Možda da ih d i n a 1 n a tačka programa zastup? na to nukaju i njihovi birači. No bi? ničke većine banske Hrvatske, ra? lo kako bilo, nas se ta promjena ne di koje se mi s njom moramo pot? tiče i ne može ticati iz prostog raz? puno razići i drugo, da m o n a r h i s? loga, što sc naš£ monarhistički pute? tički Narodni Klub ne može go? voriti u ime »cijelog hrvatskog na? roda«, jer zastupnička većina ban? ske Hrvatske misli sasvim d г u k? čije. Postoji doduše i mogućnost, da se ove dvije izjave dovedu u neki sklad; no u tom bi slučaju Na? rodni Klub morao postati — sastav? ni dio Radićevog kluba. Izgleda da on to malo po malo i postaje, pa stoga nemamo ništa oduzeti od iz? jave g. dra Spahc, da je Narodni Klub »pod uplivom Radićeve poli? tike«. To je sasvim jasno. Nameće se sad pitanje: ko jc kriv, da je nas klub istupio samostalno? Držimo, da je odgovor na to pi? tanje vrlo lagan i jednostavan: Kriv je onaj, koji je odstupio od dosada? njeg gledišta i koji ne će ili ne može da sprovodi svoju politiku. Mi to nijesmo. Nijesmo stoga, jer ne mo? gosmo naći nikakve dodirne tačke sa ovom novom hrvatskom politi? kom i jer smo i previše uzalud če? kali na realniji smjer u toj politici. Kad bismo bili »servilni«, kao što nam veli »Hrv. List« u broju ođ 22. o. mj., onda bismo odmah u prvim danima prihvatili vladinu pruženu ruku i ne bismo podupirali opoziciju u njenom zahtjevu o izmjeni poslov? nika, niti bismo se zalagali za vladu na široj koaliciji. Prihvatili bismo savjet jednog odličnog člana Jugosl. Kluba i »pet puta bismo se pređo? mislili prije, nego li odbijemo vJa? zak u vladu«. No mi nijesmo pošli tim mnogo lagljim putem, već smo se izložili gorkim prijekorima i — žučnim navalama baš radi toga, što nijesmo htjeli napustiti posredničku ulogu između Beograda i Zagreba. A jesmo li naišli na razumijevanje baš kod Zagreba? Je li nam on ičim oblakšao tešku zadaću, koju smo bili preuzeli u interesu mira i s’oge dvaju plemena našeg jedinstvenog naroda? Je li ičim? Velimo: Nije! Ponavljamo: Nije! Da, nije nam pomogao; nije nam ni nastojao pomoći. On je tražio sa? mo to, da »braća i z d r ž c«. Nije pitao kako nam je u toj teškoj ulo? zi; nije vodio računa o našem po? s e b n o m položaju i tražio je samo jedno: »Ustrajte braćo!« Mjesto da popušta, on se je sve više radika1i? zirao; mjesto da se približuje on je sve više išao u stranu. Dotjerao je dotle, da naše približenje Srbima (b r a ć i k a o i Hrvatima) ozna? čuje »prodajom Hrvata na milost i nemilost« i da nas kori radi toga, što nas plemenski Šovinizam nije dotle zaslijepio, da u Srbima gleda? mo »veliku Srbiju« — z a t o г H r ? vata i Slovenaca, ali zator i Muslimana«!... G. dr. Drinković »shvaća« naše neprilike, »ali uza sve to, veli dalje, mi se ne ćemo nikad upuštati na sklizav put, kojim je počeo ići g. Korkut«. On naglasuje i sigurnost, da će Korkut »sam uvidjeti da je zlo s njegove strane, što svoju po? Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ili. Jitiku i svoju radnju u vjersko?pro? svjetnom i agrarnom pitanju musli? mana u Bosni, postavlja na tom tc? melju, a mogao bi ih postaviti na puno čvršćem, sigurnijem, dolični? jem i za muslimane ponosnijem«. Drugim riječima: ne treba sporazu? ma sa svojim sunarodnjacima; tre? ba »ponosne borbe« pozivom na me? đunarodni ugovor. No mi ne ćemo na ovaj »klizavi put ni radi časti naše države, ni ra? di svog — plemenskog ponosa. »Hrv. List« stavlja nam pitanje: »zar se povodite za Nasradin ho? džom, koji jc rezao granu pod so? bom?« Pita i odmah odgovara: »Da, .čini se da se povodite za njim, ali ćete svečano pasti zajedno s gra? nom«. Mi pak imamo savim drugi i nepokolebiv odgovor: »Lišće i gra? ne stoje samo na zdravom deblu; ko ruši deblo, ruši i grančice«. I stoga, eto, ne htjedosmo na skli? zav put. Ne htjedosmo, ne ćemo. G. dru Korošcu dajemo kratak odgovor: »Promislismo se tri puta i — ne odbismo ulaska u vladu g. Pa? šića«. On će nas sigurno razumjeti. Sarajevo, 25. marta. Na izjavu g. dra Korošca. Tc? ž a č k a »Hrv. Sloga« donese u sri? jedu razgovor sa predsjednikom pučke stranke g. drom A. Koroš? cem. Ne ćemo sc osvrtati na glo? mazni uvod njenog urednika g. Kre? spija: on je tako smušen i »zmešan«, da bi čitateljima moglo »pozliti«. Prenosimo samo izjave g. dra Ko? rošca o politici našeg vodstva. O odšteti reče g. Korošcc: »Naš će klub zahtijevati, da se odšteta — a? ko i u koliko sc daje — odluči na? ročitim zakonom. Ja mislim, da čitava odšteta ne će n i k d a biti is? plaćena, jer će se, u čitavoj zemlji dići takav protest, da ta isplata ne će biti moguća«. Da pravo kažemo, nas ova izjava nije nimaCo ni začudila, ni iznenadila. Ona je u potunoj saglasnosti sa agrarnim rezo'ucijama hrv. pučke stranke, primljenim u martu lanjske godine. U tim se rezolucijama traži da kmetska zemlja »pripadne te? žaku bez ikakve odštete do? sadanjim vlasnicima, jer ju je težak dosada svojim hakom već stonut preplatio«. Dalje se traži da odšte? ta za beg luke i slična zemljišna uređenja »ne smije biti veća, nego da se omogući dotičnoj porodici — prvi početak privrednog živo? ta«. Malo ljudima i to pa su tražili »da se kmetovi koji su od godine 1878. s kojeg bilo razloga protjerani sa svog zemljišta, opet povrate na to zcml’šte, ako među? tim nijesu stekli drugo«. Pobožnim dušicama iz Koroščevc stranke nije bilo dosta ni to, pa su tražile »da se zgrade, na begovskim zemljišti? ma ustupe bc s p 1 a t n o kao vlas? ništvo sela u opće korisne svrhe«. Muslimanska trgauačha I obrtnička banha za Bosnu i Нврсвдорјпи fd. i) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i jjos. |\lovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne prslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". RancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Стп&нп ?. — Strana Njjc bilo Austrije, pa se ne usudiše tražiti rekviziciju tih zgrada za žup* ničke stanove ili »vajate« njihovih gazdarica. Ne čudi nas sve to. No čudi nas nešto drugo. Čudi nas što se g. Korošec, uza svu dres kost pučkaških zahtjeva ipak nada, da će ga podupirati i ~~ »musliman« ski narod«. Čudi nas što se usuđuje I optuživati naše vodstvo radi njego« I vc rezerve prema ovakiin našim i »prijateljima«, a najviše nas čudi to, što se nađe po koji pojedinac koji | uza sve to ne može da uvidi razliku između slatkih izjava i pritaje* j n i h težnja gospode puškaša. i To nas čudi i radi tih i takvih na* | pisasmo ovo nekoliko redaka. Glasovi štampe o našem držanju. Dosadanji citati ove rubrike vrte se u glavnom oko političko^staleš* kog naziranja pojedinih glasila, pa ćemo da danas unesemo jednu no* vu notu: stručan sud o p r a k t i č* nim posljedicama našeg spo* razuma obzirom na gospodarski raz* voj naše pokrajine. Dobro uređeni zagrebački »T r g o v i n s k i List« posvetio je našem sporazumu uvod* ni članak u broju od 20. o. mj. pa ćemo da citiramo sva važnija mje* sta, ispuštajući samo kritiku, koja se odnosi na držanje stranaka u Hr* vatskoj. Smatramo svojom dužnoš* ću, da na izlaganje -Trg. Lista« skre* nemo osobitu pažnju našeg svijeta i upozorimo ga, da dobro razmili i stane kod svakog odlomka. »Trg. List« veli: »Jugoslavenski muslimanski klub sklopio jc sa vladom Nikole Pašića, odnosno sa strankama većine spora* zum, po kome se za otkup begovskih prava dozvoljava na račun države odšteta od 1200 milijona kruna i ti* me omogućuje nesmetana provedba agrarne reforme u Bosni i Hercego* vini Ono što nije uspjelo ni Austri* ji ni Mađarskoj, ni nijednoj dosa* danjoj jugoslavenskoj vadi, uspjelo je jugoslav. muslimanskoj stranci, čime je definitivno riješeno jedno od najtežih pitanja naše mlade kra* ljevine. Muslimani stupaju ovim aktom u redove realnih političara, koji racu* naju sa nepromjenljivim faktom na* rodnog jedinstva i jedinstvene drža* ve. Oni ali polaze još da1 je, te na* puštaju politiku načelnih trzavica i zastupaju direktno i n t e* rese onih birača, koji su im dali svoje povjerenje. Da* nas nemamo nijedne stranke u par* lamentu, koja bi sa toliko stvarnih interesa zastupala svoje izbornike, kao baš muslimanska stranka, koja ovime rješava jedno teško pitanje, da su u isti mah zadovoljni i k m e* tov: i begovi i zastupnici stranke i vlada i država i možemo ustvrditi, da sa o* v a k o odlučnim uspjehom i na sveopće zadovoljstvo nije do danas još ni jedna stranka radila. Mi u ovom sporazumu vidimo je* dan privredni momenat od daleko* sežne važnosti. U Bosnu ulazi kapi* tal ogromne veličine, koji ne može ostati bez daljnjega upliva na raz* voj narodno*gpspodarstvenih prilika, koje baš u ovom času trpe najviše od nestašice gotovine većih kapita* la. Bosna, koja imade sve uvjete za razvoj industrije, dolazi ovime i do •nužnih sredstava, da prirodno blago iscrpi i da sebi stvori nova vrela pri* hoda, koja će biti u stanju u daleko većem opsegu nadoknaditi onaj gu* bitak, kojega begovi momentano gu* be na haku i drugim prihodima svo* nh sa služnostima opterećenih zem* ljišta. U državi, koja ^napušta pri* vilegovana zemljišta i latifundije, a to je muslimanska stranka dobro prosudila, ima da se stvori jedna no* va privredna grana, koja će nado* knaditi sredovječne kmetske povla* stiče, a to može u našem slučaju biti samo trgovina i industrija. Narav* ni i prirođeni dar sviju mu* slimana, da u trgovačkom radu stvaraju egzistenci* Број 272 — Broj „ПРАРДА* — »PRAVCA* je, dobiva ovim novih i ja* k i h poziva, a ako ć c im us * pjeti, dasa dobivenim kapitalom podingu i smisao za industrijalni rad, onda možemo utvrditi, da p o* lučenisporazum spada me* đ u najjače komponente na* š e g privrednog života, jer otvara nova vrda, nove poticaje i no* vi život, kojega naša mlada kraljevi* na u najširem opsegu potrebuje. To je i glavna svrha agrarne re* forme. Ako bi agrarna reforma po cijeloj državi u tom smislu razvija* la svoju djelatnost, onda bi ona do* ista izvršavala najmoderniji njen za* datak. Muslimani su svojim aktiv* nim radom svrnuli agrarnu reformu sa stranputice i daCi joj njeno veliko privredno značenje. Uvjereni smo, da će poslije spora* zuma Muslimana u glavnim crtama nastati jedno realnije shvaćanje u političkom, životu države. Stranke, koje gube smisao za privredna pita* nja i gube se u moralisanju teoret* skih teza, ne mogu uopće imati pra* va na opstanak, jer će birači punim pravom pitati svoje poslanike: a gđe je uspjeh? Uspjeh je u politici jedi* na svrha, a privredne tečevine jedi* no mjerilo. Sterilno čekanje na bolja vremena os već u* je se negativnim rezultati* ma, k o j i s e k a š n j e v r! o te* ško ispravljaju. Jugoslavenska muslimanska stran* ka znala je između tolikih mogućnosti izabrati n a j* bolji put, koji zadovolja* va sve interesente, stvara podlogu za razvoj trgovine i indu* stfije, diže nova vrela prihoda za one, koji usljed agrarne reforme gu* be na imovini stvara jedno novo stanje, u kome sav narod može da nađe onu pravu žicu zadovoljstva. Možemo mirne duše ustvrditi, da do danas nijedna politička stranka nije sa toTiko pozitivnog uspjeha ra* zvila svoju djelatnost«. Bilješke. Furtimaštvo. I »Domovina« i. »Hr* vatska Sloga« osuđuju naš spora* zum, naročito u pogledu agrarnog ni* tanja. »Domovina« to čini preko svojih ljudi po čaršiji, a »Hrv. Slo* ga« daje riječ jednom mladom go* spodinu, koji tvrđi da svota odre* đena za odštetu kmetovskih selišta, ne predstavlja niti dvogodišnjeg prihoda sa tih kmetskih čifluka. Ni* ti se »Domovina« radi svojih gospo* dara usuđuje, da javno potvrdi, da je ta svota malena, a niti se »Hrvat* ska Sloga« usuđuje od svojih težaka (ona je glasilo hrvatske težačke stranke), da sama u ime svoje parti* je zastupa mišljenje mladog gospo* dina, koje bi njoj, kako izgleda, go* dilo za — ino me n t an u politiku prema muslimanima. One, koji vjeruju tajnom rovare* nju »Domovine« po čarSiji i koji misle da je mišljenje mladog gospo* dina iz »Hrv. Sloge« ujedno mišljc* nje »Hrv. Sloge«, upozoravamo ne* ka zahtijevaju, da im se to i javno potvrdi, pa će sc grdno razočarati. Mir na istohu. Kad je ruska crvena vojska u lje* i je, da ne će pomagati nika* tu prošle godine stajala pred vra* kovu vojničku akciju p r o < tima Varšave, mogla jc da s Polj*- t i v Rusije. skom sklopi mnogo povoljniji mir Kao posljedica toga ugovora, dva nego ii je ovaj, koji je sada potpi* 'i dana poslije njegova potpisa, potpL san u Rigi između Rusije i Poljske I san jc i rusko*poijski ugovor u RigL nakon pola godine pregovaranja. koji završava ratno stanje između Što to nije učinjeno, ne da sc druk* te dvije i po kojem se obe čije razjasniti, osim ako Rusija nije obvezuju,države nc će pomagati računala, da će sc nakon osvojen ja ni kakvodaratno Poljske protegnuti proleterska re* protiv kompascicenta. preduzeće volucija na Njemačku, a preko ove Llovd Gcorge je ostao dosljedan i na cijelu Evropu i time bi bilo za* vršeno započeto boljševičko djelo: svojom riječima, da slati englesku pomoću svjetske revolucije usposta* vojsku protiv Rusije znači najkra* viti diktaturu proletarijata na čije* ćim putem prenijeti boljševizam u lom svijetu. Kad se je pred Varša* Englesku i da sc po njegovom miš* vom ratna sreća nenadano okrenu* ljenju boljševizam da srušiti samo la, kad su sovjetske čete bačene da* trgovino m. Potpisom trgovač* leko unazad, bila jc Rusija spremna, kog ugovora između Rusije i Engle* da uz velike žrtve sklopi mir sa Po* ske otpočinje ekonomska borba 1 jacima. Ali sada su opet ovi i pre* protiv sovjetskog režima. Blokada više tražili, na što je poraslo ogor* sovjetske Rusije, KJemansbova tvrd* čenje u Rusiji protiv poljskog neza* nja, da će Rusiju ograditi žicom i sitnog imperijalizma. Oduševljenje šančevima, pala jc i nastaje trgovac* za odbrana domovine ponovno buja ka konkurencija, konkurencija kapi* i Rusiji uspijeva, da potpuno potuče taftstićke, individualne proizvodnje Wrangcjla, čime su joj šanse u mi* sa kolektivističkom proizvodnjom. rovnim pregovorima porasle. Koje su S pravom se smije očekivati, da će sve okolnosti igrale manje ili više ta konkurencija donijeti svijetu о* važne uloge kod tih pregovora u Ri* no. čega najviše treba: množenje gi, to se apsolutno ne da danas tač* robe i poboljšavanje kvaliteta i pa* no prikazati. Sudeći po osciliranju danje cijena. Engleska i njemačka tih pregovora i po rezonanciji na željezna industrija će naći veoma svaki važniji evropski međunarodni prostranih prodajnih područja u Ru* događaj, koja se jasno odražavala šiji, a rusko žito će, nadajmo se, br* na pregovorima, reklo bi se, da je zo riješiti strašne prehranbene krize volja same Poljske bila jedan od Evrope. podređenih faktora kod pregovara* Ova će borba jednom za uvijek nja u Rigi. Po svemu izgleda, da su da pokaže, da li je mogućno ljudsko Poljaci morali čekati, da se istočno društvo i rad na čisto socijalističkoj pitanje, t j. u prvom redu pitanje osnovici produkcije. O rezultatu te odnosa ja između »buržoaske« Ev* borbe nc možemo naravno ništa da rope i socijalističke Rusije riješi u predskazujemo. Ta cio je svijet da* načelu među saveznicima nas podijeljen baš po tome, što jed* a n t a n t e. Poljska je morala prije ni očekuju pad socijalizma, a drugi nego će da šlopi mir s Rusima, biti njegovo osvojenjc svijeta. Ali ipak na čistu, da li će kod saveznika pre* sc u Rusiji desio jedan događaj, ko* vladati francusko stanovište vojne ii ne govori U prilog socijalizmu. intervencije protiv socijalističke Ru* Ruska sovjetska republika je digla sije ili englesko stanovište e k o * potpunu rekviziciju žita od seljaka Homske intervencije. Šest mješe* i prepustila seljaku jedan dip njego* ci su se zatezali pregovori u Rigi, ali ve žetve na slobodno raspolaganje. još su se dulje zatezali pregovori u Iz toga bi se moglo veoma lako pg* Londonu između Engleske i Rusije. javiti opet gospodstvo privatnog ka* Pregovori u Rigi ovisili su od pre* pitala, koje bi u svojem krajnjem govora u Londonu. razvitku, jačanju mogao da naraste 16. ov. mj. pala je odluka među dotle, da jednog dana, mirnim pu* saveznicima: pobijedilo je e n* tem protjera Lenjina i drugove ona* gleske stanovište, s t a n o* mo, otkle su i došli. Taj način oba* v i š t c ekonomske i л t e r v e n* ranja sovjetskog režima u Rusiji, čije protiv Rusije. Engleski koji predstavlja još uvijek opasnost ministar Horn i od strane Rusije za cijeli svijet, i nama jc mnogo sim* Krasin potpisali su trgovački ugo* patičniji, jer je prirodan i jer ne vor, koji na čitaoce čini utisak, da razara već stvorene produkte i ne su ga sklapali dva sebi ravna protiv* uništava ljudske živote, kao što bi nika: na što se obvezuje Rusija, na to činio novi rat, već najintenziv* to se obvezuje i Engleska. Rusija nije stvara radi konkurenci* odriče svoje propagande u Indiji i j e, nove produkte, nova bogatstva, Afganistanu, a Engleska sc obvezu* nova sredstva za ljudski život. Merhum Hamdibeg Mutevelit Prekjučer nas je zadesio težak gu* bitak, nesmiljena smrt otrže nam jednog ugledna građanina, potomka odlične porodice Mutcvdića u Sara* jevu, vrijednog muteveliju Begove džamije Hamdibega Mutevelića. Shrvan teškom boljeticom, koju je podnosio preko dvije godine, podle* že na kraju zamijenivši ovaj svijet boljim. Da ga dragi Bog magfirct u* čini, a ucviljenoj porodici utjehu podijeli! Hamdibeg Mutevelić ostavi ovaj svijet u svojoj pedesetoj godini. On je potomak ugledne porodice Mute* volića u kojoj ja tevlijet Begove dža* mije nasljedan, t. j. prelazi sa stari jeg na mlađe. Nit njihove loze pot* ječe čak od Muradbega, savremeni* ka Husrevbegova, koji je bio 1538. sandžakbeg kliški. Njega jc Ifusrcv* Nužda uči štediti i zato iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao i svako drugo pranje u kući i kuhinji, samo priznati pravi SCHICHT-SAPUN sa znakom: „Је1еп“. koji se dobiva svuda u komadima od kile. 162 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu JUbert Vita Levl, Sarajevo, Respića ul. 1. beg postavio mutevelijom svojih va­ kufa i svoje džamije. Otac inu Hadži Asimbeg Mutevelić u Sarajevu bija* še također mutevelija Begove dža* mije, a iza njegove smrti oko 1882. g. pređe tevlijet na najstarijeg mu si* na Mehmedbega. Ovaj upravljaše Gazi Husrevbegovom džamijom i vakufom s njom spojenim sve do g. 19(Л. Kad on odustado. od toga, preuze tevlijet Hamdibeg. 1 Ham* dibeg merhum evo održa taj tevli* jet i udovoljavaše toj dužnosti pu* nih dvadeset godina na opće zado* voljstvo. Da ga Bog dragi nagradi za to svojom najboljom nagradom. Hamdibeg je bio po redu treći sin H. Asimbegov. Kad mu je bilo 6 godina, odseli sc po okupaciji sa svojim ocem i cijelom familijom u Carigrad. Tamo je učio početne na* �Epo« 272 - Dro! like u mcktcbu. zvanom Semsubme* arif. Iza 2 3 godine boravka u Ca* rigradu roditelji mu se povratišo u Bosnu, a i on s njima, te nastavi na* uku u sarajevskoj ruždiji kod mer* hum H. Ahnret ef. Ribića. Kratko za tim opet -ga poslaše u Carigrad gdje nastavi učenje u mektebi Sul* taniji. naumivši odatle po uputi Os* man*Mažhar paše preći na nauke za marvenog liječnika. No došavši g. 1892. na školske praznike kući u Sa* rajevo, bijaše tada momak u naponu svoje mladosti, i po nagovoru mer* hum Mustajbega Fadilpašića, tada* njeg predsjednika centralne vakuf* ske uprave u Sarajevu, ostade kod kuće i stupi u vakufsku službu kao vježbenik. Nakon 3—4 godine prak* se pohađaše tečaj državnog računo* slovi ja kod zemaliske. vlade, nakon čega položi stručni ispit i postade blagajnikom u vakufskoj centralnoj ppravk Od tada ga neprestano vidi* mo u vakufskoj službi kao jednog stručno spremna i vrlo savjesna či* novnika sve do prelaza vakufske za* klade u ruke autonomne uprave. Ta* da je istupio iz te službe zadržavši samo tevlijet Begove džamije, koji je nrimin još god. 1901. Hamdibeg bijaše jedna rijetkost dobrote, uzgajan u otmjenoj kući a primivši prve nauke u Carigradu i* mao je sva liiepa svojstva jednog otmjena, uglađena i Hjeno odgoje* na inteligentna čovjeka bez truna oholosti. U službi bijaše presavje* stan, a u ophođenju vrlo prijazan, u društvu razgovoran i zabavan. Drag mu je bio naš sviiet, naši svagdanji tipovi s dobrim, naivnim svojstvima, drag i ugodan mu ie bio naš svagda* nji život i šala u čaršiji, na ćefenku, u okolici sarajevskoj po teferičima, na je bio nun ugodnih anekdota tog našeg naivnog, veselog, duhovitog i dosietluvog života. Prije dvije godine snađe'ga teška boljetica^ s koie se morade i opera* čiji podvrći. Operacija sretno prođe, ali ostavi trag iza sebe: slabost u organizmu, za koju ga stručnjaci ” pozoriše, da se čuva prehlade. I čuvao se ^е dok je mogao i izdržao do kra'nuh granica, a na koncu pod* leže. Prošle ieseni kad jedan nezreli upravni sistem pronađe na temelju naručenih jalan šahita tobožnju uro* tu i vapaj za stranu pomoć, i njega merhuma zatvor ne poštedi, i shrva ga i onako bolesna do kraja. Opo* ravljao se iza toga ove zime i živo* tario o lijekovima, išao i u Dubrov* nik, ali sve uzalud. Pratnja dženaze Hamdibegove bi* jaše mnogobrojna. Ma da jc od 10 sati pred nodne, kad je merhum is* pustio svoju dušu, pa do ićindije, kad jc^džcnaza svršen^ pred džami* ju, kratko vrijeme, ipak glas o nie* govoj smrti brzo se raširio po gradu i puno se svijeta skunilo u pratnju i u 2 i no sata po nodne od kuće do džamije i po ićindiji od džamije do Himzarina groblja na Baki jama, gdje je 'kabur za njeg iskopan. Među svje* tinom bijaše i priličan broj gospo* dc drugih vjera, prijatelja i noštova* tclja merhumovih. Od službene na* še vlade ne bijaše nikog. Hamdibe* ga žali sve građanstvo islamsko u Sarajevu, a najviše njegov rod i po* rodica: dvije udate kćeri, sin mu i dvije nejake kćeri, učenice osnovne ško’e i gosnođa mu također teško bolesna. Da im Bog podijeli snage i utiehe u velikoj žalosti, a njemu ♦firdevsi alal Pnntfčhi preg’Eđ. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Na 34. sjednici toga odbo* га nastavila se debata o socijalno* ekonomskom odjebku, članu 6, koji je u predlogu vladinom glasio ova* ko: Država sestara: 1. o naročitoj zaš* titi matera i male djece; 2. o ču* vanju zdravlja svih građana; 3. o suzbijanju akutnih priljepčivih bo* lesti; 4. o besplatnoj Ijekarnoj po* moči, besplatnom podavanju Ijeka* rije t drugih sredstava za čuvanje narodnog zdravlja siromašnim gr a* danima«. Na predlog dra K a r a me h m e* d o v i ć a treća je tačka toga čl. рго* вПРА*т" — „PRAVDA* mijenjena ovako: »3. o suzbijanju ga društva, pa bi bila ludost da se akutnih i kroničkih priljepčivih bo* čovjek upušta u razmatranje njezi* lesti kao i o suzbijan j u a 1 k o* nih trivijalnosti. Lloyd George je hola«. U toj jc redakciji taj član dalje izjavio, da treba apelirati na primljen većinom glasova. veliku većinu naroda, koji nc ćc da Ćlan 7.: »Rad stoji pod zaštitom bude obuhvaćen vrtlogom revoluci* države« prima se također većinom je. Radnička stranka hoće da uništi glasova. privatni posjed i privatna poduzeća, Zatim su primljeni iz tog odjelj* te hoće da sva sredstva za proizvod ka većinom glasova, u vladinoj re* pretvori u jednu veliku državnu ma* dakciji, ovi članovi: šineriju. Član 8.: »Država materijalno po* maže nacionalno zadrugarstvo. Isto tako država materijalno pomaže i ostala nacionalna privredna udruže* nja, koja nc rade za dobit. Priznaje IZ UREDNIŠTVA. Broj od utor* se zadrugama i privrednim udruže* njima, odnosno njihovim savezima ka ne će izići radi blagdana u štam* u krugu njihova poslovanja pod ina* pariji. Izjava. Ovih dana govori se po če jednakim uslovima, prednost pred privatnim poduzećima. Donijet će Sarajevu da sam kupio nekakove se zakon o zadrugama, koji će va* potpise proti sadanjem sporazumu naše organizacije sa vladom7. Pošto žiti za cijelu zemlju«. Član 9.: »Naročitim zakonodav* je ova vijest potpuno lažna i neis« stvom uredit će se poljoprivredno tinita pozivam svakoga da mi do* kaže da sam šta i slična poduzimao cbezbjedenje«. Član 10.: »Osiguranje radnika za a ja sam spreman, ako mi se to do* slučaj nesreće, besposlice, nesposob* kaže, dati u dobrotvorne svrhe hi* nosti i starosti ’ uredit će se poseb* ljadu dinara. — Sarajevo, 25. marta 1921. Hašimaga Alagić. nim zakonom«. Član 11.: »Invalidi i ratna širo* Kako se kod nas štedi. Beograd* čad i ratne udovice uživaju natoči* ska revija »Novi Život« donosi ove tu državnu zaštitu i pomoć. Zako* podatke o broju činovništva kod nom će se urediti pitanje o ospo^ ministarstva finansija. U godini da* sobljeniu invalida za rad i o ospo* na podvostručio se u tom ministar* sobljenju ratne siročadi za rad i ži* stvu broj činovnika i poslužnika, ta* vot«. 4 ko da sada ima, osim direktora i Član 12.: »Lihvarstvo (zelena* njihovih pomoćnika, sama direkcija štvo) je zabranjeno«. računovodstva 87 načelnika i in* Član 13.: »Svojina je zajamčena. spektora, 178 praktikanata i 126 po* Iz svojine proističu i obaveze. Nje* služnika. — Dakle sve ove ljude na upotreba ne može biti na štetu ima tek jedno odjeljenje onog mini* države. Sadržina, obujam i ograni* starstva finansija, koje se najviše čenja privatne svojine određuju se brine za štednju i za smanjenje bro* zakonom. Eksproprijacija ja činovnika! privatne svojine u općem Zdravstveni odsjek priređuje po* interesu dopuštena je na učne kino*predstave. Prigodom kon* osnovi zakona uz pravičnu ferencije zdravstvenih nadzornika naknadu«. pokazao je Zdravstveni Odsjek pr* Član 14.: »Fidei komisi se ukida* vi put Zdravstvenom Odsjeku pri* ju osim zadužbine s opće korisnim spjele velike francuske filmove o namjenama. Zakonom će se odre* tuberkulozi: o širenju i sprečavanju diti, u kojim slučajevima može biti ove bolesti. Ovoj poučnoj filmskoj promjenjena namjena i predmet za* predstavi prisustvovali su osim dužbinc prema promijenjenim prili* zdravstvenih-nadzornika i liječnika kama«. Zdravstvenog Odsjeka i direktor Član 15.: »Zakonom o porezu na Državne, Bolnice sa svima primar* nasleđe ima se obezbijediti državi o* nim liječnicima. Filmovi, koji su bilno učešće u nasljedstvu na čijem poučni i zanimljivi za svakoga pri* sticaniu nasljednik nije sudjelovao, kazivače se u buduće besplatno vodeći računa pri tome o stepenu postepeno svoj publici, korporacija* srodstva između nasljednika i umr* ma, vojsci i školskoj mladeži. Za loga«. prikazivanje stavila je uprava Apo* lo*Kina svoje prostorije Zdravstve* VANJSKI. nom Odsjeku sa velikom susretlji* Zvanična vijest o grčkoj ofenzivi. na raspolaganje. Raspored pri* Milanskoj »Epoca« javljaju iz Pari* vošću kazivanja objelodaniće se u novina* za: Atenska vlada zvanično je ob* ma. Preporučujemo. javila, da će brzo poduzeti veliku NAŠI ZAROBLJENICI U IRKUTSKU. ofensivu proti Kemalistima. Grčka Gradskom poglavarstvu stigao ie iskaz voj­ se žuri, da napadne prije nego se nika bivše austrijske vojske, koji su se turski nacijonalisti jače osnaže. 1920. god. nalazili u zarobljeničkom logoru Francuski vojni krugovi vele, da su u Irkutsku. a zavičajni su u Bosni i Her­ im tu stvar Grci saopćili nedavno i cegovini. Iz vrlo opsežnog imenika vadimo u Londonu te da se velike sile za zarobljene Sarajlije: David Altarac. Osman ovaj rat neće zanimati. Hamzić, Alija Kaliman, Šerif Krupalija, Ali­ IZZET*PASA SE VRAĆA. Po ja Mesanović, Alija šehovič, Ismet Bajrić. vijestima agencije Havas iz Čari* Avdo Basić i Abid Tirić od bivše b.-h. regi­ grada, maršal Izzet*paša, kojeg su mente 1, te Jakob Drechsler od bivše ulakemalisti nekoliko mjeseci držali u nerske regimente-12. Čudi nas, da još dan­ Angori, sada se vraća natrag u Ca* danas u dalekom ropstvu ima toliko našeg rigrad. U njegovoj pratnji putuje svijeta, te da se sa strane naše vlade nije bivši veliki vezir Salih*paša> preduzimalc ništa, kako bi se taj svijet Opsadno stanje u Trakiji. Po vi* spasio. jesti iz Atene proglasila je grčka vla* Građenje mosta. Građevinska Di* da opsadno stanje u Trakiji. Ova rekcija u Sarajevu izdaje putem jav* mjera preduzeta je radi brojnih bu* ne konkurencije građenje drvenog garskih pljačkaških bandi, koje su mosta preko Ustibarskc rijeke u Us* se pojavile u pograničnim krajevima. tibru, kotar višegradski. Ugovor između Angore i sovjet* Natjecati se mogu domaći predu* ske Rusije. Iz Pariza javljaju: So* zimači koji su već pokazali svoju vjetska je vlada sklonila ugovor sa spremu u sličnim gradnjama. Uvje* turskom vladom u Angori. Tim u* ti, nacrti kao i predračuni mogu se govorom Rusija se odriče svih zavo* pogledati — a' i ostale informacije ievačkih težnji protiv Turske a u mobiti — za vrijeme uredovnih sati zamjenu zato će dobiti blagonaklo* u kancelariji Inžinjerskog Odsjeka no držanje Turske prema Rusiji u soba broj 7/П. Građevinske Direk* Kavkazu. Ugovor predviđa također čije u Sarajevu. donošenje jednog specijalnog rije* Muči li Vas glavobolja? Zubobo# šonja u pitanju Dardanela. lja? Trganje u kostima? Malo Fel* Lioyd George protiv radničke lerovoga Elsafluida — i nestane boli! stranke. Iz Londona javljaju, da je 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne Lloyd George kod jednog politič* boce. 42 krune. Državna trošarina kog banketa održao govor, u kojem posebno. Fellerov migrenovi klinčić se je izrazito zauzeo za održanje je* »Elsa« 1 komad 12 kruna. dne velike nacionalne stranke, te iz* Želudac Vam nije u redu? Neko* javio, da je radnička stranka danas liko Fellerovih pravih Elsa»pilula! velika i strašna pogibao za državu. Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Ona bi mogla postati najjača stran* Švedska želudčana tinktura 1 velika ka u Engleskoj, ako se ne poduzmu boca 20 kruna. Omot i poštarina po* koraci, da se izbornicima rastumači, sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. što je svrha radničke stranke. Ova C. svrha opasna je za strukturu čitavo* 310, Hrvatska. DsmatB vijesti. Страка — S ara 3 TrsšBljah. Jedan uUimafam. »Hrv. Sloga« postade tako pretenciozna i — komična, da je molamo strpati u Trešdjak. Laži danas, laži sutra i sirota dođe na deredžu, da i sa­ ma vjeruje u svoje ujdurme i petljanije. Pod dojmom svojih havadisa ide i korak dalje pa traži,' nemojte se previše smi­ cati, saziv glavne skupštine — д a Š e or­ ganizacije! Daje nam i savjete; tumači nam u štartut organizacije! Hvaiia na ovolikoj pažnji, ali ipak otklanjamo mnogo cijenje]nu skrb i brigu onih oko »Hrv. Sloge«. Da smo ih htjeli shišati, ne biše ni prc^prtljavali u redakciju, gdje po miloj volji mogu dati oduška svojim osjećajima. Lije­ po im je tamo, pa nek ne gledaju ovamo. Mi odgovaramo sasvim drugim ljudima. Ćelić—Krespi—Šutejeve papasjahnije nit možemo, nit hoćemo. Cicvarićeve gluparije. Najsmušeniji no­ vinar u našoj kraljevini, K. Cicvarić, koji •je u svom »Beogradskom Dnevniku« po­ piju vao dosada redom sve naše, bez iz- ’ nim'ke, prve političare, počeo je da i na mas pljuje. Mi ga citiramo samo iz kuriozi­ teta, da naši čitaoci vide, šta se danas sve može da piše: »Begovima je podignut autoritet u Bosni i oni sju vremenom postali jak politički faktor, a od juče oni su jedna od vladajućili stranaka u пабој zemlji. Naša državna politika, posle oslobođe­ nja, vođena je tako budalasto i tako nitkovski. da sad drugog izlaza zbilja nema; mi u Beogradu moramo imati begove mi­ nistre. Međutim za stranke koje su sad u vladi prisustvo begova nije nikakva sramota. Radikali su reakcionari, oni se od begova sooijalno i politički nimalo ne razlikuju, oni su. šta više, pravi begovi, dok oni mu­ slimanski begovi danas imaju samo titule. Demokrati su se uvek pra­ vili da su prijatelji seljaka, međutim kad je bila u pitanju vlast, oni su uvek seljake žrtvovali (slučaj s onom beglučkom ured­ bom koju je stvorio g. Protić)«. JAVNA ZAHVALA. Prilikom, smrti nikad neprežalje* nog roditelja rahmetli Mehmeda T. Prconjića, podporučnika u pensiji, koji se ie poslije dužeg bolovanja preselio u vječnost 10. marta ove go* dine, ne možemo propustiti, a da ovom prilikom ne izjavimo svoju najtopliju blagodarnost g. pukovniku J. Kisti ću, koji je naredio, da jedan oficir sa vojnicima učestvuje u spro* vodu. Toplo blagodarimo gg. Ijekarima Dr. J. Peri i Dr. N. Barisiću. koji ne zališe svoga truda, da rahmetliju otmu iz naručja smrti. Nezaboravna fala građnstvu grada Bara i okoline, bez razlike vjere i staleža, koji rah* metli ju za vrjiemc bolovanja poha* daše i na dan snrovoda đo vječne kuće ispra tiše, te mu sprovod uveGi* čaše i nas u nekoliko utješiše. Svima i svakome doživotna fala na izjavljenim saučešćima. St. Bar, 17. marta 1921. Ožalošćeni sinovi: Tahir, FazMja, Murto i ________________ Iliias Prconjići. Grdnoj opšini u Zvamihu potreban je jedan odžačar (majstor ili pomoćnik). Reflektanti neka se pismeno jave uz oznaku uslova. 171 ; ________ _____ __________________ Preporučujem košnice zo pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. flhmed Шош, stolar FOJN1CA (kod Kreševa)’ ♦ PAPIRNICA ; HAMDIJE KOPČIĆA 1 preporučuje evoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Narućbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 �Strana 4 — Страна Opet nešto za VasI Muči li Vas glavobolja? Trga nje п kostima! Boli od uloga, od reumatizma? Besanica? Jeste li nervozni? Nijo li Vam želudac u redu ? Tr­ pite II od slabe probave? Od pokvarena apetita? Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI El EA-FLU1D, Divit ćete ee i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja п crnim danima. G dvoetrnkih ili 2 velike ■pecijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci 1b K. Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRiVE EL^A-PILULE! To su uistinu dobre! 6 kutija 18 — K. SAGRADA B\RHER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDĆANA TlNKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.- K. Bravi eehoferov bahain 15. K- Vi kaMjet**? Za probavu! Б1ок otetranjaje, kašalj ulažu je ZAGOR SK1 PRSNI SOK 9.— K. Hego kolačići (prene pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bon­ toni od slada, od trputca poćamši od .4.— K. Preni čaj protiv kašlja 8. K. Fiakereki prah 8.— K. Guajakokjrup us liječ­ nički prepis 40.— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4. K, Soda bicarbonica <3. K. Sol za čišćenje želudca K, K&rlsbadska aol 6. K. REGENEROL SA MARKOM „HEG (fizio­ loške soli po prof. Ncueecra) 1 kutija 25,— K. Najfinije Ricinovo nije po 6.— i 30.— K. Pa stile od tamarinda 2.50 K. ĆAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8. . Senesbleter i Muterbleter počatnši od 3.— K. Glavobolja! Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV nEL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE 12.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groz­ nice 30.— K. Mabokrvne&t? Tekući željezni ekstrakt 20.— K. Željezni albuminat 40 — K- U« liječnički pre »ie: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— К. BEGA FERKIN 45,— K. Krečno-željezni sirup 20. - K. Blaudove tektoloto 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Е1ва“ 85,— K._________________ Zubobolja? Zubne kapi 5 K. Zeleno ulje 30* ~ K. Voda ra oči 5’— K. Nvrbljenje, svrab. Protiv glista! Maet protiv svraba 12,— K, Naftolova mast 1п.— i 2<> — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvaja — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3. , 7. - i 12,— K. Mast ta rane 15.— K, Mast za djecu, Kamforna šesta 12. - i 60.— K. Mast ptotiv orebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K 14.— K Žeste i mast protiv guše (KropB 15.— K. Kiša šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4. — K. Proljev. Dlareja? Bastlerove kapi protiv kolere 15 — K. kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od protninca, kimove kapljice, cimetove, melisovc kapljice, baldrijanska tinktnra, Hoffmanova žesta, male boce 8.— K, velike 30.— K- Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Sredstva za Životinje. llranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 Kf Mazilo za konje 25.— K. Arnika 6. i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot 1 poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporoda so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Kod upita treba priložiti poštanske biljege za od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, „Mjeseca" Bflščaršija, Hotel Gliazi AHMEOA TATAKEVIĆA snabdjevena je svima Ijekovima, pa ee preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , bakarna za gušu. Epilepticon protiv padavici, bopove za knovet za iznemogle muške starije osobe, katran auji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrcv za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. agenturna i homisionalna poslovnica i Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Sulejman Mulić, Zagreb. । I i I I Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić. Zagreb. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao I fotografskih aparata i potrebStina. Ve­ liki izbor inozemskih satima,parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda I r. d. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjeram •, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište Češk-h tvornica staklr porculana WEI5S i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Važno za pušače! ,.Merhamet“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. ag~ Prepomčara se suahome, da puši sinu taj papir. ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. CEntnaln U Sara]8VU. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko,Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrov, c, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. M ševi, štakori, stjenice i žohari Prva nuvootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA Centralna drogerija Braća Šahinagić Uplaćsni dianičhi hapltal ZO milijuna hruna. - Redovite rezerve I fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna kruna.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Stubica donja, Etsa’rg br. 310 Hrvatska. kod Broj 272 — Epoj ЈдРАВДА“ — „PRAVDA" Prima kao glavno zastupstvo za Bo«nu i Hercegovinu Asuicurazioni generali i Prvog eveopćeg društva za oiiguranje protiv nezgoda i Šteta, eve vrsti osiguranja. i sva gamad mora poginuti, ako upotri; jebite moja najbolja iskušana i posvuda ' hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 —. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. „PROMET Mjesni za^tuunhi traže se! trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim drva, ugljena, drvenog ugljena Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Brzojavi: Promet. Intb. TbIbL Z9. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. I 104 Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Кајоп, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf7a866c06bffcdf78ef06b0479e31e4.pdf e734b1ae5be310c6574f38b908d30653 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i Četvrtkom, Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO,—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ./лСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 35 (273) Sarajevo, četvrtak 31. marta 1921. (21. Redžeba 1339.) Autoritet vlasti na — pomolu. Ono, za čim smo već dvije i po godine uzdisaj; ono, što su kroz ci? jelo to vrijeme tražili svi svijesni građani ove zemlje — na pomolu je, tu je. Autoritet vlasti se povraća^ Veselimo se ovom dugo iščekivan nom obratu i pozdravljamo sve, koji doprinesoše udaranju temelja, bez kojeg ne može biti ni solidne države, ni naroda sa sigurnom budućnošću. Vlada se je konačno odlučila, da za? vede red i zakon. Drugim riječima: da učini kraj anarhiji i samovolji; konac ćejfu i tiraniji. Sve klase na? šeg jedinstvenog naroda imaće od? sele da računaju s faktom, da pored njih i njihovih prohtjeva ima neko, ko rukovodi ovom državom i bdi? je nad opravdanim interesima svih klasa i svih skupina. Ko ih uravno? težuje. Mi smo oduševljeni ovim no? vim pravcem naših upravnika i dr? zimo da ne ćemo biti neskromni, a? ko istaknemo da u ovom zdravom i korisnom obratu ima i naše zasluge, i našeg udjela. On je rezultat i dr? žanja našeg posl. kluba; posljedica je i naše politike. To konstatiramo bez ikakva hvalisanja, ali i bez bo? jazni, da bi nam to mogao kogod odreći i osporiti. Autoritet vlasti se povraća. Da, povraća se, jer je vlada po prvi put dala razumjeti, da nikom, na ni seljacima, ne će dozvoliti kr? šenje pravnih temlja, na kojima po? čiva i na kojima će počivati naša mlada kraljevina. Povraća se, jer se je vlada riješila da učini kraj nesa? mo komunističkom, već i seljačkom teroru; jer prekida sa dosadanjom mlitavošću i uvodi poštivanje reda i zakona. »Narodno Jedinstvo« od 29. o. mj. broj 62. donijelo je naime ovu ob? znanu: »Povodom agitacije nekih ljudi iz zemljoradničke stranke protivu za? ključenog sporazuma sa muslimani? ma, zemaljska vlada za Bosnu i Her? cegovinu smatra za potrebno obzna? niti svima: da je sporazum zaključen pristankom sviju stranaka zastuplje? nih u kraljevskoj! vladi u Beogradu i da je isti u cijelom javnom mnije? nju naše zemlje povoljno primljen kao stvar dobro proučene promdšlje? nc potrebe. Posljedica toga sporazu? ma jest potpuno osiguranje prijema ustava, tako potrebnog za zemlju kao i p o t p u n o osiguranje javne b e z b j e d n o s t i. Kad to stoja kao neoborivi, fakat, onda neka svako ima na umu, da će svaka agitacija za samo? stalno zauzimanje ma u kom bilo obliku i svako sa? movlasno mijenjanje po? stojećeg stanja u zemlji? š t u biti и korenu ugušeno. Tako će isto proći i sve manifestacije i zbo? rovi sa istim smjerom.« Autoritet vlasti se dakle povraća. Samovolja prestaje, vladaće samo zakon. 1 krajnji je čas, da ovako bude. Intervju dru Hamdije Knehmedovićii. Jučerašnja »Hrvatska Sloga« do? zadovoljno, radnik i obrtnik ojača? nosi slijedeći intervju njenog sa? će ekonomski, pa i oni moraju biti radnika sa drom H. Karamehmedo? zadovoljni. Ostaju dakle kritičari, vićom, koji osim uvodnih riječi »Hr? ali to su ljudi plemenski preveć sen? vatske Sloge« i opisa ličnosti Ham? timentalni; to je muslimanska omla? dijine prenosimo u cijelosti: dina, akademski obrazovana, a koja — Šta Vi držite o podvojenosti, hrvatski misli i osjeća. Oni se boje, koja vlada u muslim. svijetu u B. i da bi u savezu sa demokratima i ra? H., radi sporazuma Musi. Kluba s g. dikalima njihov nacionalni osjećaj Pašićem i držite li, da će se ta po? I mogao doći u loše svjetlo. Ali i Hr? dvo’enost sleći? vati u demokratskoj stranci isto su — Podvojenosti ima vrlo malo: to tako dobri Hrvati, samo se razilaze su ponajviše pojedinci ljudi, pa kad u taktici. Ti muslimani Hrvati, koji im se stvar razjasni, uvid ječe, da je oponiraju, nc čine dobro ni toj svo? M. Klub imao pravo krenuti ovim joj nacijonalnoj stvari, kad agitira? putem. U širokim musi, slojevima ju protiv M. Kl.; ovaj će na napadaje nema nezadovoljstva zbog našeg odgovoriti protivnapadajima, i onda sporazuma s g. Pašićem. Naš je kmet bi se odnosi mogli pogoršati, a to zadovoljan; beglučaru je sporazum nije u interesu akademski obrazova? dobro došao: naš težak postaje njim nih muslimana- Ne bi smjeli žučno slobodan, naše varoško stanovništvo napadati na vođe sporazuma. Jedino - tu ima 1OO.(XX) muslimana, od ko? će mirno i hladno promatranje do? jih je 50.000 interesirano agrarnim vesti, da ne natjeraju vođe M. Kl. pitaniem, to znači 15.000 familija “ da istupe protiv Hrvata kao, pleme? ono dobiva preko 1 milijarde odšte? na. To mi ne bi že’ieK, a već iz ob? te i može i dalje živjeti u gradovima žira prema Hrvatima u Dem. Klubu i ostati ekonomski jako; i' ono, da? ne ćemo da vodimo antihrvatsku kle, ako objektivno misli, mora biti politiku. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina ili. Koji! su uzroci, koji su nagnali bili onemogućeni pred našim izbor? Muslimanski Kkib, da sklopi spora? nicima, da nijesmo pokušali, da to pitanje uredimo. No i sve da je to zum s g. Pašićem? — Mi smo uvijek bili za sporazum pitanje bilo već osječeno, ja bih o? između Srba i Hrvata i za to se pet poradio na tome, da muslimani naša organizacija zove »Jugoslaven? ne ostanu na strani opozicije, već ska«. U našem klubu ima i istaknu? da budu sa strankama vladinog u? tih Srba i Hrvata i neutralaca. Pre? stava. ma tome nam se je namećala takti? —" Držite li, da je današnja vlada ka, da budemo kao neka veza izme? pravno ovlaštena na obveze, što je đu tih dvaju plemena, Ideaino je to sporazumom na sebe uzela? stanje bilo i sasvim prema našem u? — Naše su nas juriste uvjerili, da kusu i prirodi' za vrijeme Privreme? kad jedna vlada ima vlast, da nam nog Narodnog Predstavništva. Mi putem uredbe oduzima naša imanja, smo onda dali prvi impuls za spora? i da to oduzimanje pravno vrijedi, o? zum medu Nar. Klubom i radikali? na tako isto ima vlast, da nam tako? ma. Uoči izbora mi smo kalkulirali, đer putem druge uredbe ta imanja da će radikali, Hrv. Zajednica i Hrv. isplati. A da je po poslovnom redu Pučka stranka odnijeti pobjedu. Ali moguće rješavati prije u konstituan? su izbori drukčije ispali. U Hrvat? ti to pitanje, onda bi ga, očito, kon? skoj je Radić apsorbirao veliku ve? stituanta riješila zakonom nama u ćinu mandata. Među radikaHma i prilog; a ovako će sada riješiti ga Radićem nema nikakve dodirne tač? vlada uredbom. ke; meni je to jasno bilo. A jasno je — Hoće li i kakve će promjene bilo također, kako će se sastaviti ve? nastati u držanju Musk Khiba pre? čina u konstituami, naime: od radi? ma Nar. Klubu i Jug. Klubu? kala, demokrata i zemljoradnika. O? — Ako Nar. Klub i Jugosl Klub vi su posljednji na to pristali, ako se u ustav prime neki njihovi socijalni nastave sa napadajima na Musi. uvjeti; oni su zatim rekli, da će sva? Klub, mogli bi se za dulje vremena kako .glasati za vladin nacrt ustava, poremetiti dobri odnosi između is? kad ovaj dođe do »stani?pani«. Za lamskog i hrvatskog naroda. Meni nas je bilo jasno: gledati da spasemo — iako Srbinu — bilo bi to jako žao, u toj situaciji, što se može spasiti, a i drugim muslimanima. Mislim, da pa smo se stoga odlučili na ovaj ko? predstavnici N. Kl. i J. Kl. griješe, Ckrak. Nezgodne bi bilo* stupiti u opo? istupajući tako oštro protivziciju protiv svih srpskih stranaka ni bi ipak mogli razumjeti, da se na? (demokrate, radikali, zemljoradnici) ša taktika ne osniva na mržn»i pro? a to opet ne bi ш odgovaralo duhu tiv Hrvata, već na potrebi. Vlada bi naše organizacije. Mi niiesmo istu? mogla postići većinu i sa zcmljorad? rili protiv Hrvata. Draže bi nam bi? nicima, a bez nas; a ovako imamo lo, da je ješ koja hrvatska stranka mi koristi. Mi ćemo i prije i poslije došla u vladu, da otupi1 oštrine usta? glasanja ustava prihvatiti svaku hr? va, koji i nama smeta. Demokrate bi vatsku stanku, koja hoće da s nama joj pošli znatno i vrlo daleko u su? radi. — Koji su — da tako rečem — »u? sret. No očito je, da je tendencija hrvatskih stranaka ta, da poslije stavni« uvjeti, na koje se obvezao primanja ustava provedu državno? Musi. Klub prema g. Pašiću, a koji pravnu parnicu protiv ustava, kao su oni na koje se g. PaŠić obvezao što su u svoje doba s Madžarima prema Musi. Klubu? radili. To je nama nesimpatično, jer — Zagarantirana je: posvemašnja bismo u- to trošili mnogo energije. ravnopravnost islama s ostalim vje? Mi, da smo bili u opoziciji, ne bismo rama; autonomija vakufsko?mearif? tako radili. ska; institucija šerijatskih sudova; Stupivši u vladu, htjeli smo, da se veze sa halifatom i najzad izborni već jednom likvidira kmetsko pita? sistem, gdje će manjine biti zaštiće? nje i da se ustavom riješe neka naša ne, a to je za nas bilo vrlo važno. Osim toga zajamčeno je i to: da prosvjetno?vjerska pitanja. Deset godina vodimo borbu za vjersko? se ustavom ne će raskomadati oni prosvjetnu autonomiju, a agrar nas teritoriji, u kojima borave muslima? tuče još od turskog vremenat. Pa nek ni i da će — ako ova vladina većina se jednom to skine s dnevnog reda. ostane kakva je — sadašnja bosan? Naš težak stoji slabije od ostalih te? ska okružja biti oblasti. .Mi smo se žaka; riješenjem agrara pridići će se pak obvezali, da ćemo glasati za pc? i on. Kad nestane tih dvaju pitan’a, djelu države u ob'asti po nacrtu u? koja su nas tako jako zanimala, on? stavnog odbora. — KoLko smatrate, da je vladina da ćemo se predati drugim pitanji? većina brojem jaka? ma. — Ta većina iznosi 254 glasa, i to: Da nijesmo uš’i u vladu mi, bila bi se ova sastavila od stranaka, koje demokrata 94, radikala 98, Sam. Se? su protivne ustavnom riješenju ag? ljačka Stranka 7 ili 8, Muslim. Klub rarnog pitanja. Toga smo se baš i 24. Zemlj. Klub 30. Načelno će g a? bojali. Što se tiče mene lično, to nije sati za vladin ustav još nekoliko za mene agrar glavni razlog spora? drugih poslanika, tako n. pr. i neki zumu sa radikalima. Air mi bismo srbijanski i crnogorski republikanci. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. đ.) u Sarajeau Dionička glavnica K, 10,000.000 — Podružnice u J3os. Brodu i f3os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. ■ Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z14 �„ПРАРЛА* — „PRAVCA- Сгранг 2 — Strana Ustav će biti primljen sa većinom od preko tri petine glasova. Šta Vi držite o posljednjem ot* poru Demokratskog Kluba u pitanju ulaza mus.imana u vladu? Naši su delegati vodili pregovor re sa ministrom za agrarnu reformu Uzunovićem i sa bivšim ministrom za agrarnu reformu Krizmanom prvi radikala drugi demokrata koji su istupili ispred čitave vlade. Naši su debegati izvještavali naš klub o toku pregovora, a mi smo držali, da tako isto rade i vladini delegati sa svojim klubovima. Međutim iz* gleda, da nijesu svi istaknuti članovi Dem. Kluba bili izviješteni, među kojima i g. Davidović. Odatle taj otpor poslije. Ali, kad je u Dem. Klubu došlo do glasanja i kad se уе* čina izjavila za sporazum, manjina se pokorila. — Šta će po Vašem mišljenju na* stati, ako Hrvati i Slovenci naprave exodus u plenumu? Mislite li, da će ustav, izglasan bez Hrvata i Slovenaca, imati vrijedno* sti i za njih, odnosno da će im se moći naturiti? — To bi mi žao bilo, ali to ne bi na stvari ništa mijenjalo. Ja srna* tram, da bi ustav, donesen većinom glasova u konstituanti, bio zakonit i valjan i za sve Hrvate i Slovence. — Vidite ’i Vi ikakve opasnosti u tome sporu i šta mislite, ne bi li bo* lje bilo sporazumno riješiti ga? — Sporazum bi mnogo bolji bio. Ja mislim, da bi u tom slučaju i ra* dikali i demokrate došli u susret Hr* vatima, ali bi i Hrvati i Slovenci mo* rali mnogo popustiti. Kad bi se radi* io o sporazumnom ustavu, mi bismo vrlo rado posredovali: to bi za nas bila izvanredno mila zadaća. Dok sa Radićem i s komunistima sporazum nije nikako moguć, on je moguć sa Nar. Klubom i sa Jug. Klubom. Kad bi sc takav sporazum sklopio, to bi bio dobitak, iako bi Radić onda tvr* dio, da su ti Hrvati izdajice, kao što su izdajice i Hrvati, koji su u Dem. Klubu. Svakako, u slučaju sporazu* ma, bilo bi lakše braniti stanovište, da taj ustav veže i Hrvate, jer bi hr* vatske mase lakše u to vjerovale. — Jeste li Vi načelno protivan fe* deraciji, odnosno načelno pristalica centralizma? — Kad sam ušao u J. M. O., ja sam odmah izjavio, da sam u prin* cipu centralista, ali sam dodao, da je meni do toga, da državni aparat dobru funkcionira, a mislim da se to može postići i autonomijom i fede* racijom i centralističkim uređenjem. — Koje će resore i koja će lica muslimani zahtijevati u novoj bo* sanskoj vladi? — Mi smo tražili i sporazumom dobili smo tri važnija resora. Nije još definitivno riješeno, koji su ti resori, a prema tome, naravski, ni koje su ličnosti. To će centralna vla* da odlučiti istom onda, kad musli* mani uđu u kabinet. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena.*) MEĐU TATARIMA. Već nekoliko puta promijeni gora list, nekoliko puta već zbaciše sa se* be moćne sibirske rijeke ledene oko* ve, a mi djeca Juga i njegova toplog sunca još uvijek čamimo po nepre* glednim prostranostima Sibirije. Go* dinu za godinom provodimo to u hladnoj i sniježnoj Toboljskoj gu* herniji (okružju), to u pješčanoj i vrućoj Semipalatinskoj oblasti, dok nas sudbina opet ne potjera u tajge (močvarne i šumovite predjele) Tomske ili Irkutske gubernijc ili pod ubavi Ural, gdje su one prekrasne kotline i doline, u kojima su »zavo* d «, to jest tvorničke naseobine, a nad kojima se uzdižu svojomm lje* *) Ove su uspomene iz pera jed* nog našeg studenta, koji je početkom svjetskog rata pao u rusko ropstvo i šest godina proveo izvan svoje do* movine. Predmet je veoma intere­ santan. naročito za naše čitaoce mu? slimanc, koji će u ovim uspomenama naći veoma živopisan i objektivan prikaz gotovo svih islamskih naroda da’ekog istoka. Pr. Ur. Renta zo Hovopazarshi SandžaJ. ogriješilo o vitafne interese b.*h. mu* slimana. Stoga bi bilo i te kako do* bro, kad bi »Hrvatska Sloga« mela ispred svojih vrata. Toliko imadosmo reći na adresu »Hrv. Sloge« prije nego li završismo ovu nemilu polemiku sa glasilima »Hrv. Zajednice«. Upozoravamo posjednike iz No* vopazarskog Sandžaka, koji nijesu potpisali našem klubu poslate pred* stavke u pogledu naplate rente, da podnesu na ministarstvo za agrarnu reformu molbe, u kojima treba na* značiti prosječni dosadašnji godiš* nj i prihod od njihovih dosadašnjih kmetovskih selišta, naznačivši ujed* no, gdje se ista kmetovska selišta nalaze. Ove molbe treba da potvrdi mjesni općinski ili kotarski (sreski) ured, a slaće sc direktno ministar* sivu za agrarnu reformu u Beograd. I puzoruicmo, da .se molbe što pri* ic pošalju, kako bi se rente mogle brže doznačiti i isplatiti. I i | i ; । i I ; ' ! ! ! ' Sarajevo, 30. marta. Primamo na znanje i osobito nas veseli kominike, što je na adresu jednog pokrajinskog glasila »Hrvat* ske Zajednice« štampan u »Hrvatu« od 25. marta o. g. U njem se do* slovnu veli: »Naš osječki drg »Hr* vatski List«, donio je u pitanju spo* razuma vlade s muslimanskim klu* bom članak, čiji se ton i način argu* mentaoije ne pokriva s a m i š* ljenjem i osjećaji m a, što su rukovodili Hrvatsku Zajednicu uvi* jek prema muslimanima, a napose u eri progona, kojima su dosada bili izvrgnuti. Smatramo za svoju duž* nost, da požali m o ovo držanje osječkoga druga, a činimo to očeku* jući pouzdano, da će on ostaviti put. kojim je posao u razumljivom ogor* čenju zbog vladina postupka.« Kako rekosmo, nas veseli gornji kominike jedno stoga, što potvrđuje opravdanost naše ograde proti nedo* ličnom pisanju »Hrv. Lista«, a drugo stoga, što po ovom komiuikeu ino* žemo zaključiti, da ljudi iz Narod* nog Kluba ne žele zadjevica sa na* šom organizacijom pa donekle uvi* daju i pretjeranost pisanja u samom »Hrvatu«. Mi naime držimo, da je ispadima »Hrv. Lista« krivo baš sa* mo pisanje »Hrvata«, na koje ne htjedosmo reagirati samo radi toga da ne sipamo ulje na vatru. Drago bi nam bfo, kad bi i ovdašnja »Hrv. Sloga« štogod naučila iz gornjeg »Hrvatova« komini kea i prošla se, može biti uvjerena, potpuno jalovog posla oko razbijanja čvrstih redova naše organizacije. Ovo se naročito odnosi na njenu reklamu za nekakav mostarski sa* stanak naše organizacije, koji niti je potreban, niti je od vodstva inspirisan. niti će uroditi — onim re* zultatom, za kojim »Hrvatskoj Slo* zi« izbijeliše oči. Hercegovci su isto tako disciplinirani kao i Bošnjaci. Svi dobro znaju da nam jc spas sa? mo u slozi, kao što su uvjereni i u to da se naše vodstvo ne bi nikad potom upravo idealni uralski bre* žuljci, okićeni tamno*modrom i svje* tlo*zclenom šumom. Da, svagdje nas je bilo i doteklo. Zabasaš li u malo seoce tjumenjskog kotara ili dođeš u šumni i veliki Ir* kutsk nad Bajkalom, svagdje ćes na* ći sina Hcrceg*Bosne. Na ulici ili na pazaru vidiš njegov vitki stas, gla* vom nadmašuje velikane Ruse. A najčešće sam susretao naše ljude pred dućanima i kućama ruskih mu* slimana Tatara, gdje obično razgo* vara s Tatarom, a obojica lome i iz* vrču ruske riječi, da je upravo stra* hota. Obični Tatar, koji nije poha* dao škole, slabo govori ruski, jer nje* gov azijatski jezik nema onih svih slova i osobina, koje su u slavenskom jeziku, a naš Bošnjak opet ne pozna* vajući ruski jezik, govori onako, ka* ko je Čuo i po gramatici svoga mate* rinskog jezika sklanja i spreže ruske riječi i glalgcle. Ali oni razumiju je* dan drugoga. Tatar sa radošću i is* krvnim bratskim saučešćem sluša Bošnjaka, pita ga ovo i ono, a u nje* govim malim i crnim kao trnjina oči* ma, tom najboljom karakteristikom tipa sibirskog Tatara, vidiš, da mu ie milo, što je učinio poznanstvo s jednim muslimanom, čija je domovi* na tamo negdje daleko, a on je eto sada tu u Sibiriji u sužanjstvu. I sam sam bio stotinu puta u dru? štvu ovih sibirskih muslimana. Sje* Bilješke. »Journal des Debats«, najodličniji francuski politički sedmični list, do* nio je u svom posljednjem broju iz pera Alfrcda Mise*a kratak prikaz istoričkog razvitka srpskog ustavnog života do današnje konstituante. Na koncu toga prikaza stoje ove karak* teristične riječi, koje najbolje ozna* čuju držanje francuske javnosti pre* ma našim plemcnsko*nacijonalmm odnosa jima: Nije zgorega sjetiti se, da Srbija nije samo jedna »epska vrijednost« (da joj nije snaga samo u junačkim pjesmama. Pr. hr.), kakvu joj to pridaju neki hrvatski i s 1 o v e n a č k i krugovi sa nekom ironičnom oštricom, već narod, čija jc historija jedna s t r a h o* vita pouka realizma i pozi* t i v n e misli«. I i ' i БПОЈ 273 — Broi smo sa mjerodavnog mjesta da izja« vimo, da su tvrđenja oba lista savr* Šeno netačna i da ona sobom doka zuju samo krajnje nepoznavanje po* midjive i sporazumne politike pred­ sjednika ministarskog savjeta, koji u pomirijivosti i sporazumu gleda najbolju garantiju za zdravlje i traj* nu politiku za korist opšteg interesa naroda. (Beogradski presbiro.)« Naši dopisi. Tuzla, 25. marta. Varvarstvo žandara. 23. marta o. god. dovezen je u kolima u Tuzlu smrtno isprebijan Salko Zahirović iz Cerika kot. Tuzla, a isprebijali su ga žandari na lažnu prijavu Bože Ko* vaČevićaTićunke^ da ima preprav* Ijenu vojničku pušku. 21. marta do* šla su dvojica žandara kući Salkinoj i zatekavši ga na njivi tražili su, da im preda pušku. Kad im je odgovo* rio, da nema puške niti je kada imao, svezali su mu odmah ruke i potjerali ga bosonoga u gaćama i u košulji i batinajući ga putcml Naišli su pokraj kuće Bože KovačevićaTićunke, izvi* kali ga i ponovno pitali, da li on. ima pušku. Kad jc ovaj potvrdio, onda Ministar Pribićević o sporazumu su za nesretnog Salku nastale grozne s muslimanima. Ministar Pribićević muke. Udaran jc kundakom pušča* izjavio je jednom novinaru o spo* i nim, nogama i pesnicama ispod re* razumu s muslimanima slijedeće: bara i batinom, ušljed čega krvlju Mislim, da ic ulazak muslimana u mokri a mnoga mjesta na tijelu su vladu koristan za stabiliziranje poli* crna od udaraca. Tako svezana Sal* tičke situacije, koja je stvorena ob* I ku tukući odveli su u Ljubačc, gdje razovanjem Pašićeve vlade, a ujed* su kod Bone Vujičića, seoskog gla* no je učvršćen i politički kurs, ko* ; vara prenoćili. Žandari su u noći pili jim se hoće da stvori temelj narod* i mezetili, a Salko je svezane ruke i nog i državnog jedinstva. Uslijed noge unakrst bio privezan za stan. toga sporazuma separatistički ele* Da i pored toga groznog položaja menti su izgubili nadu, da bi mogli Salko ne bi zaspao, pobrinuli su sc te perturbirati odnose i spriječiti dono* zvijeri u liudskoj spodobi i vojnič* šenje ustava, koji osigurava unitar* koj uniformi, te su mu uz najgrđe nu državu. Ja sam se sav založio za psovke od vremena na vrijeme no* državno jedinstvo, zato sam prihva* gom i jalmanom »opipavali« rebra. tio sporazum, kojim se osigurava us* Sutra su ga opet cijeli dan vodali i tav u duhu tog jedinstva t elimira iz tek u večer 22. pustili kući. Dovukav* okvira mogućnosti sve separatiste, ši se jedva kući, pao je i ne može da imali oni federal.stićke ili autonomi* se sam kreće. Interesantno jc spo* menuti kao karakteristiku osjećaja, stičke tendencije. s kojim su žandari zadojeni, to, da Presbiro demantuje »Hrvatsku su udarajući Salku ispod Cerika go* Slogu«. Dobili smo od našeg prcsbi* vorili: »Nas su Turci s konja skidali roa: »Beograd, 27. marta. »Hrvatska i mi ćemo vas na bajunetu nabijati!« Sloga«, organ Hrvatske težačke Stvar je prijavljena polit, vlasti i mi, stranke u Bosni i Hercegovini, u bro* iznoseći ovo sasvim kratko, očekuje* ju od 24. o. mj. u jednoj većoj bi* mo rezultat preduzetih koraka, na* [ješci tvrdi, da je predsjednik mini* kon čega ćemo se opširnije pozaba* starskog savjeta Nikola Pašić prili* viti kako o ovoj stvari, tako i p dru* kom vođenja razgovora sa Koroš* gim žandarskim »uređivanjem« na* com ignorisao Hrvate rekavši: »Mi šeg seljaka. Tuzlak. ćemo već Hrvate urediti!« »Hrvati« * u svom broju od 24. o. mj. govoreći Bileća, 20. marta. u članku o istupanju Narodnoga K uba iz ustavnog odbora, veli: »Pa* Prilike u Bileći. Bi leća jc još od šićeva vlada nije učinila nijedan ko* otomanske vlade pa i za vremena rak, koji bi pokazivao i najmanje Austrije bila čisto vojničko mjesto volje za sporazum. Pašić je otkako i narod bilećkog kotara živio je samo je postao ministar predsjednik, sa* od vojske i raznih vojničkih radnja, vršeno ignorisao Hrvate.« Ovlašteni te se je Bileća računala među prve ćam se, kako su me pomogli svim cara ginu u Karpatima i pod Trape* i svačim, čim su doznali, da sam mu* zundom? Koliko su mi puta "dali ko* sliman. Nisam mogao s njima razgo* šulja, gaća, obojaka ili toplih krzne* varati, ali nekoliko upita i odgovora nih kapa, da ih odnesem mojim Bo* o Kuranu ili uopće o drugom iz naše šnjacima u logore. Mnogo, mnogo vjere i Tatari me već grle, privijaju učiniŠE ovi ljudi za nas, baš kad po muslimanskom običaju na prsa i nam je bilo najteže. I mi im ovo ni* nude sve moguće učtivo napominju*1 kada nećemo zaboraviti, a ne smiju ći, da tp nije sadaka, nego iskrena im to zaboraviti niti svi muslimani bratska pomoć u nuždi. Čudnovato, HercegsBosne, jer ovi Tatari primitivni i nenaobraženi ljudi, a u sačuvaše svojom p o t p o* njima ovoliko takta i lijepog i ple* rom mnogi život naših mu* menitog odgoja. Kroz šest sam ih go* slimana iz Bosne i H c r c e* dina dobro upoznao i mogu navesti g o v i n e. tisuću primjera, iz kojih se vidi, da Zato neka mi se dozvoli da upo* su nas bosapsko*hercegovačke mu* znam naše bosansko*hcrcegovačke slimane ovi ljudi susretali i primali muslimane sa ovim našim prijatelji* kao svoju braću ne po krvi i jeziku ma iz hladne Sibirije. Neka se zna, nego po islamskoj nauci o bratskoj kako žive i šta rade ovi muslimani i uzajamnoj ljubavi među muslimani* kako su, i ako ne imađahu slobodu ma. Zar je bilo bajrama, mevluda i ako bijahu zapostavljani u svakom ili ramazanskih vpčeri, a da se ovi pogledu, kud i kamo napredniji, kul* ljudi ne bi sjetili Bošnjaka muslima* turno i ekonomski jači i liberalniji u na! Sjećam se, kako jc njihov hodža svakom pogledu nego mi u Herceg* sa još dva najuglednija građanina Bosni, a uz to su mi’ion puta bolji muslimana išao i' drhćući od stra* muslimani nego mi. To mogu smjelo ha kao prut u vodi molio svemogu* reći, jer sam to tisuću puta u dubini ćcg vojnog naćalnika, da im dozvoli, duše osjetio kroz ovih 6 godina op* dati zarobljenicima muslimanima na ćenja s njima. sutrašnji blagdan malo masla, čaja, Od Urala, te granice među Evrd* duhana, šećera ili malo novaca. Na pom i Azijom, pa do granica Mon* ovakve sc stvari u ono doba nije golije u duljinu, a od najsjevernije smjelo- ni pomišljati, jer zar je smio Toboljske gubernijc pa do granica ruski građanin imati smilovanja nad Kine u Širinu, svagdje su naseljeni neprijateljskim zarobljenicima, dok i po selima i varošima ruski muslima* vojske njegova veličanstva ruskog I ni Tafari, dok sc Kirgizi većinom za* �Booi 273 — Broj ^ПРДИЛД« — „PRAVDA* kotareve u Hercegovini. Ali od oslo* I jicom pratioca, da nam i ovo jedino buđenja ovoga je svega nestalo. ' što imademo iz Bileće odnese. Imao Radnja i vojske nema. Usljed ratnih | jc naredbu, da mu sc izdadu neke operacija narod je posvema stradao. ljekarije, kojih u Mostaru nema. Ali, Više se.a ima, koja su za vrijeme ra* pitamo g. Tomovića, ko je izdao na* ta kao i prevrata potpuno uništena redbu, da njegova dvojica pratilaca (izgorjela), a da se niko do danas za sa vojnih stanova skidaju vrata i ovu sirotinju ne pobrinu, da bi im se prozore? Ono što nisu pljačkaši od* kuće načinile i skromno življenje o* nijeli, oni su htjeli, ali ih ufatišc u* siguralo. Na primjer Jaganjci su pot* pravo pri pakovanju. puno opljačkani i izgorjeli a i dan U gradu nemamo nikakve sigur* danas goli i bosi se vuku od nemila nosti, jer policije nemamo. Molili do nedraga. Dosta jc familija i mu­ smo više puta za državnu policiju, te slimanskih i pravoslavnih odselilo (a jc i deputacija bila kog gosp. mini* još ih se dosta na selidbu sprema), stra unutrašnjih djela i tražila dr* a razlog je tome, da je nemoguće u žavnu policiju, koja je za ovaj kraj ovim krajevima živjeti ušljcd nehaja veoma potrebna. Gospoda će sc valj* vlasti. da sjetiti koliko smo pljačke i uboj* Veliki vojnički logor, koji je naj* stva pretrpili od oslobođenja do da* moderniji u B. i 11. i koji jc uzor nas. Pa ni od ove molbe još nema svim vojnim stanovima, zapušten je nikakva glasa. tako, da će kroz kratko vrijeme iz* Okolne škole ne rade nikako. De* gledati kao jedna stara ruševina. putacija jc bila i kod gosp. načelnika Vodovod ne radi jer je općina si* prosvjete u Sarajevu, ali ni od ovoga romašna, a vlada neće da pomogne. nikakva glasa. Moli, plači, ali niko Isto tako električna rasvjeta. ni da čuje! Da bi sc ovome pomoglo, narod Probudite se jednom gospodo i jc bilećkog kotara prije mjesec dana pomozite postradalom i potrebnom poslao jednu deputaciju u Beograd narodu! Bilećanin. sa zadaćom, da raskažu gospodi u Beogradu, da je više dogorjelo do nokata, tc da smo i mi zaslužili, da se makar malo i za nas pobrinu. Po* sjetili su g. ministra vojnog, želje mu S BZU. naroda isporučili, da se Puk. Okr. (Naročiti izvještaj »Jug. Lista«.) Komanda iz Nikšića premjesti u Bi* leću, jer je Bileća ccntrum svim o* Filip Almos’ino bijaše davno ku* kolnim srezovima; i to: Foči, Gacku, pio od Kolonista Švaba u selu Raci Trebinju i jednom dijelu Crne Gore, vrlo prostrano zemljište i nedavno koji je bliži i za narod zgodniji za ga proda seljačkoj zadruzi u selu dolazak u Bileću već u Nikšić. Svi »Dvorovi«. To bijaše krivo seljaci* ovi kotarevi moraju da preko Bileće ma iz sela Brodac i Trnjaci pa se idu za Nikšić, jer drugih veza sa usprotivišc toj prodaji ističući, da je Nikšićem nema. A i putovanje za zemljište njihova starina i da im Nikšić za narod je veoma nesigur* treba za ispašu. Dok se taj spor ko* no usljed raznih odmetnika, kojih i načno nc dovrši, izda sresko načel* stvo u Bijeljini odluku, da Filip Al* dan danas ima u Crnoj Gori. Vojnih stanova u Nikšiću nema, a moslino mora međutim zemljište Bileća ima sve pogodnosti za vojne obraditi i posijati da ne bi ostalo ne* obrađeno. Na to Almoslino dade stanove i kancelarije. Dvoranima da zemljište obrade do G. ministar je sve obećao, ali već je mjesec dana prošlo, a od obećanja konačnog riješenja, da bi ih done* kle odštetio, što su mu položili ku* ništa. U vojnim stanovima nalazi se po* povninu. Ali Bročani i Trnjačani usprkos sve moderno uređena bolnica, koja je lanjske godine pretvorena u ko* toga zaprijetišc Dvoranima pristup tarsku bolnicu. Za vrijeme prevrata na zemljište. Stoga im sreski nače!* razni su pljačkaši opljačkali vojne nik Čurilović dade oružničku asis* stanove i možemo biti zahvalni sa* tenci ju i sam pođe u ponedjeljak 21. mo našem vrijednom i zaslužnom g. marta na lice mjesta, da umiri se* nadliječniku Dr. Grčiću* da je bolni* ljake. Uzalud je triputa načelnik о* ca od pljačkaša spašena, te da danas pominjao Bročane i Trnjačane, ko* u Bilcći imademo makar bolnicu, jih bijaše oko 390 na broju, da se koja daje pomoći 23.000 žitelja bi* mirno kućama raziđu oni ne htjedo* lećkog kotara i ovoliko sigurno su* še poslušati, već na dogovoreni znak sjednoj Crnoj Gori. Zdravstveno navališe na oružnike vilama i sjeki* stanje naroda ovdašnjeg kotara u* rama. Opkolivši jednu patrolu htjedoše sijed ratnih događaja upravo je bi* jedno; sušica, taj najveći neprijatelj ju smlatiti, ali ovoj pritrčaše u po* naroda hara i ruši po narodu, pa se moć drugi oružnici, na što seljaci us* osjeća osobita potreba podizanja prkos dvokratne pucnjave u zrak jedne ustanove za liječenje i suzbi* vičući »Živjela komuna, hurah« na* janje ove bolesti. Prije desetak dana hrupiše na oružnike i načelnika te došao je ovamo okružni sanitetski raniše zapovjednika Spidla, na što nadzornik Dr. Tomović sa još dvo* oružnici opališe salvu a seljaci se na Seljaka patina u bijaj nshom državaju po stepama, nepreglednim, nenaseljenim ravnicama od Turke* stana do granica Kine i Mongolije. Mali i srednji stas, okruglo kao pun mjesec lice sa malim, crnim i nešto uskim, očima odaju mongolski tip. Tatari su potomci velikog mongol* skog naroda, koji pod imenom »is* točnih orda« provališe u Sibiriju i Rusiju i dođoše pod zidine svete Moskve i Kijeva. To su do revoluci* je nesretna pastorčad bivše carske imperije, a sada mirni građani ko* mune. Bezuslovno su Tatari od prirode bistra uma i veoma sposobni. To do* kazuju oni' sretni sinovi njihovi, ko* jima je bilo dozvoljeno pohađati ru* ske srednje i više škole ili kojima materija’no stanje dozvoljavaše, da odu u inozemstvo i tu postignu višu i modemu naobrazbu, kao što tu sposobnost i darovitost dokazuju i one ogromne trgovačke radnje u Ka* zanji, Nižnjem Novgorodu, Samari, Ufi, Jekatcrinburgu, Tomsku, Irkut* sku i t. d. To su tako moderne i ure* đene velike trgovine, fabrike i razna industrijalna poduzeća, kakvih jc u našoj Jugoslaviji malo. Za vrijeme carizma mogaše samo pet postotaka (5%) tatarske djece pohađati srednje i više škole. U ovom i leži taj glavni uzrok, zašto Tatari u Rusiji, a oso* bito u Sibiriji- hemaju više inteligen* •čije, koliko bi je inače imali, da im I I i I i ■ , I I : jc bilo slobodno neograničeno poha* dati škole, kao što je bilo nama u Bosni i Hercegovini. Tatari u Sibiriji žive svojim živo* tom u svom krugu, gdje su veoma složni i svjesni svoje solidarnosti u svakom pogledu. Uz džamiju imaju prostorije, u kojima rješavaju svoje poslove. Svaki, pa makar on bio i o* bični trgovčić ili radnik, bezuslovno je pretplatnik tatarske novine. Na njihovu veliku sreću opi nemaju mnogo novina, koje bi zastupale po* tovične narodnosti ili koje niču kod nas, kad se među sobom glavari po* svađe i raziđu u načelima ili tačnije interesima. Kako rekoh Tatari imaju u svim gradovima svoje prostorije dru* štvene i svoju biblioteku. Oni, i stari i mladi, vrlo mnogo čitaju i članovi su ruskih gradskih biblioteka. Rusko novinstvo se prema njima ponaša dostojno. Кгок šest godina ne nađoh ni u jednoj ruskoj pravoslavnoj no* vini da bi i čim grdila Tatare i plela sc u njihove privatne odnošaje ili si* jala među njih neslogu i razdor. A to bi posljednje baš najmanje i upa* lilo kod Tatara, jer su oni ozbiljni i svjesni, a Rusi su opet (narod, a nc bivši carski činovnici) vaspitani, kul* tumi i plemtmiti. (Nastaviće se.) Страна — S- ana 3 ; to razbjegoše. Jedan seljak pade od* ' mah mrtav, dočim je 20 što lakše I što teže ranjeno. Veliki je broj seljaka utekao ne* i tragom bojeći se progona nadležnih i vlasti, jer jc ustanovljeno, da su ot* j pornici bili nahuškani na otpor pro* tiv vlasti i zavedeni od nesavjesnih vođa. Razdor je čisto lokalne nara* vi, jer su sva tri sela pravoslavne vjere i prije pripadali radikalnoj stranci. Samo je značajno, da je u brodačkoj općini prigodom izbora pao dobar broj za komunističku li* stinu. Čitavo građanstvo grada Bijeljinc odobrava postupak vlasti, jer je u zadnje doba u bijeljinskom srezu silno bio pao auktoritet iste. Istragu je u ovoj stvari preuzeo sud pa će* mo kasnije o tome javiti. Politički pregled. UNUTARNJI. Rekonstrukcija vlade. 26. o. mj. potpisan je ukaz, kojim se uvažava ostavka kabineta Nikole Pašića i po* stavlja se nov kabinet pod predsjed* ništvom N. Pašića, u koji ul aze svi ministri starog kabineta i Dr. Meh« meh Spaho, koji uzima protfelj tr* govinc i Dr. Hamdija Karamehme* dović, koji uzima portfelj narodnog zdravija i Ivan Pucclj poljoprivrede i voda. Prema tomu je lista novog kabineta ova: Predsjednik i ministar inostranih djela P a š i ć. ministar u* stavotvorne skupštine Marko T r i f* k o v i ć, ministar unutrašnjih djela D r a š k o v i ć, ministar građevina Jovan J o v a n o v i ć, ministar pro* svjete Svetozar Pribićević, mi* nistar pravde Marko G j u r i č i ć, ministar saobraćaja Velizar J ank&j v i ć, ministar trgovine Dr. Spaho, ministar šuma i ruda Dr. Hinko Krizman, ministar vojni Branko Jovanović, ministar pošta i tele* grafa Slavko M i 1 e t i ć, ministar so* cijalne politike Dr. Kukove c, mi* nistar agrarne reforme Nikola U z u* no vic, ministar vjera Milivoje J ova no vi ć, ministar finansija Dr. Košta Kumanudi, ministar zdravlja Dr. Hamdija K a r a m e h* m e d o v i ć, ministar poljoprivrede i voda P u c e 1 j. Opet Radićeva izjava. Beograd* ska »Pravda« donaša, da je uredni* ku Masarikova «Časa», na prolasku preko Zagreba, rekao Radić, da je za narodno jedinstvo, ali ne ide u Beograd, da je protiv »habzburškog drvenog jarma, ali i protiv srpskog koji je željezni«. Hvalio sc (!) da Engleska radi njega nije dala zajam našoj državi, i da će s Mađarima i s Nijemcima dobiti većinu za pro* mjenu ustava. Ne priznaje antantu, a traži savez s Nijemcima te da on hoće konfederaciju, a Regent da bu* de šef države. (»Jug. List«.) lijalu državne banke. Antanta je u Diisscldorfu vratila policiji oružje kako bi mogla' štititi grad od buntov« nika. Kako javlja »Berliiner Tag* blatt« iz Esscna, zaključio jc izvršni odbor komunističke stranke da se proklamuje generalni štrajk u čita* voj Poranjskoj i Vestfalskoj. (Pres* biro.) O komunističkim nemirima u srednjoj Njemačkoj. Iz Berlina jav* ljaju: Prema vjstima iz srednje Nje* mačke može sc reći, da jc djelova* nje redarstva urodilo uspjehom. U Eislebenu je redarstvo nadvladalo položaj. Između Eislebena i Hetstct* tena nalaze sc neke bande, sam Het* stetten posjela je policija. Osim sta* niče razorene su i neke druge zgra* de. Nastavljeni su progoni u svrhu čišćenja okolice. U Saskoj položaj je mnogo mirniji. U raznim krajevi* ma imali su komunisti svoje zboro* ve, koji su protekli dosta mirno. U Hamburgu vlada mir. U Braslau po* duzet jc napad na blagajnu jedne banke, ali nije uspio. Nemiri u IndijS. Prema službenim vijestima iz Indije u Rejshaniu u Bcngaliji ubilo je 600 uhapšenika svoje stražare, naoružalo se i pobje* glo iz uza. Nije isključeno da su o* vu bunu organizo^ali politički zlo* činci. (Presbiro.) Novi predlog za pomoć Austriji. Iz Pariza javljaju: »Petit Parisien« piše o materijalnoj pomoći Austriji i kaže, da u izvjesnim krugovima vlada mišljenje, da se ima Austriji predložiti neka se ona odreče svojih prava na zapadnu Mađarsku, a kao protivuslugu moraće Mađarska da opskrbljuje Austriju za neko vrije* me mesom i žitom. Na isti način mi* sli se djelovati i na Čehos’.ovačku, da ova opskrbljuje Austriju ugljenom. Teški izgredi u Gornjoj Šleskoj. Iz Pštine se javlja: Ovdje su se do* godili teški izgredi protiv činovnika nekih industrijskih i rudarskh podu* zeća. Teroristi su napali i teško ra* nili oko 40 njemačkih činovnika. Ti činovnici su sa svojim obiteljima pobjegli. Deputacija ranjenih činov* nika otišla je u Opelu, da tamo izvi* jesti međunarodnu komisiju o izgre* dima u Pštini. Nekoliko ugljenika zatvoreno je. Izbori u Italiji. Javlja se iz Rima: Neke novine donose, da je rok za buduće političke izbore u Italiji od* reden za 22. maja. Službeno obiav* ljenje toga roka obaviće se nakon zasjedanja senata, koji je upravo sa* 1 zvan. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetile se vašega „MERHAMETA^^. VANJSKI. Domaće vijesti. Grčka ofanziva protiv Kemal pa* še. Atenski ko munike od 24. iznosi, da su grčke trupe napredovale 50 ki* lometara istočno od Ušaka i 80 ki* lometara istočno od Bruse. Kemalo* ve trune daju slab otpor. Prilikom ovih operacija grčke trupe su žaro* bile 200 neprijateljskih vojnika i o* tele jedan top i dosta ratnog mate* rijala. Grčkii poraz. Javljaju iz Carigra* da: Grčka ofanziva počela je u če* tvrtak. Kemalove trupe poslije po* vlačenja pred grčkom ofanzivom dobile su u unutrašnjosti zemlje po* jačanje, pa su prešle u kontraofan* živu. Prilikom kontraofanzive Grci su izgubili 20 topova i 1700 zarob* Ijenika. Komunistički nemiri u Njemačkoj. U Munchcnu prisilili su komunisti, koji su došli izvana, tamošnje ruda* re da obustave posao i proglase štrajk. Rad je nadalje obustavljen i u rovovima okruga Geisel. U Wur* tembergu se štrajk proširio na sva veća poduzeća. U Essenu došlo je do krvave borbe između redarstva i komunista, te je tom prilikom ubi* jeno 14 osoba, a broj ranjenih je da* leko veći. U ruhrskom području je položaj još uvijek opasan. Odredi crvene armije posjeli su Weber. U Metmanu napali su komunisti na gradsku upravu, policiju, poštu i fi* Otputovali. Ministar narodnog zdravlja Dr. Hamdija Karamehme* dović otputovao je prekjučer u Beo* grad, da prezumc dužnost. S njim jc otputovao i Vclija Sadović, narodni poslanik. Zemljoradnička skupština u Sara* jevu. Prošle nedjelje prije podne o* držana je u Sarajevu dosta dobro posjećena skupština Zemljoradničke Stranke. Govorili su gg. Lazić, pred* sjednik stranke i Avramović, narod* ni poslanik. Oba su veoma oštro na* padali na sporazum vlade s našom organizacijom. Skupština je donijela rezoluciju, koju ćemo donijeti u idu* ćem broju. »Glasovi štampe o našem drža* nju«. Ova rubrika je morala ovaj puta izostati radi preobilnog mate* rijala. Vtedo Besarović umro. Prošle su* bote preminuo je naprasnom smrću Vlado Besarović, bivši okružni na* čelnik. Pokojnik je bio vrlo otmjen i fin u službi i u privatnom saobra* čaju. Izvjesna širokogrudnost рге* ma svim konfesijama pridobila mu ie simpatije i mnogih muslimana. Koliko je bio uvažena i ugledna lič* nost, svjedoči impozantni pogrebi Bila mu laka zemlja! Mljekarska zadruga javlja člano* vima: Odbor je zadruge zaključio na sjednici od 24. o. mj., da se pozovu �Strana 4 — Страна Broj 273 — bpu* „ПРАВДА* — „PRAVDA* svi članovi, da do 10. aprila o. g. po? lože upisninu i udjele, zatim, da se do istog dana jave svi, koji mogu davati mlijeko samoj zadruzi, a sve neka se javi u kancelariji zadruge, Beledija, desno, br. 8. Ujedno se objavljuje, da je zadru? ga nabavila ječmeno mlivo za kra? ve, koje inače nije dobro za kruh. Može ga dobiti svaki elan, koji je u? platio upisninu, do uključivo 4. apri? Ia i to svaki član u svom rajonu; a rajona su tri naime: Novo Sarajevo može mlivo dobiti kod dana zadru? ge O. Weinerta, i to ovi članovi: Ablaković, Bićanić, Čorović, Lukić, 1 onda Gorica i Kovačići dobivaju kod Mustajbega Alajbegovića, Go? rica, kod džamije, i to ovi članovi: braća Prndeliu Saračević, Sesar, Bi? Utić, Linder. Popove, Pavelić, Zih džić, katol. bogosl. Sjemenište, Bu? zar, Renko i Robove. Svi ostali do? sadanji б anovi dobivaju kod Muja? ge Kanetanovića, BašČaršija, Koči? ćeva ul. 6. Da to mlivo dobiju, moraju čla? novi da uplate barem svu upisninu. Mora se primjetiti. da se brašno mo? ra dobro obariti i da je bolje, da se ne da’c steonim kravama, dok je za druge vrlo dobro. Treba ga pomije? sati s mekinjama. Na svku se upi? ■ sanu kravu debije 25 kila. Kod M. Kapetanović se dobiva mlivo samo uz cedulju, a ta se može izvaditi svaki dan od 3 6 sati po? s!i;e podne u kancelariji. Cijena je ml ivu 4,50 po kfi. — Upravni odbor. MehmedsAlija Metil jević, absoL vent med.čine prcmcvisan je dne 19. o. mj. za uvkto™ sveukupne me? dicine na češkoj univerzi V Pragu. j Naše toplo čestitanje! Bacanje kruna. Mnogi trgovci u ! Sarajevu i no provinciji izgubili su već u tolikoj mjeri povjerenje u vri? jednost papirnatih iednokruna. dvo? kruna, pa i desetkruna, da su ih po? čeli prosto bacati. To je ponukalo Gajretov Glavni Odbor, da upravi cirkular na sve pododbore, povjere? nike i prijate’je Gajreta, kojim moli, da se taj bačeni ponirni novac kupi i šalje na upravu Gajreta. Čujemo, da je ova molba našla prilična odzi? va, te i mi s naše strane molimo, ako već ko ima tog novca za bacanje, da ga pošalje radije Gajretu, koji će već znati izbiti iz njega neku vrijed? nost. Za djecu Ize Palić darovali su: po 40 K: gg. Mušan Brkanić, M. Kan? targj ć, N. Kučukalić i Dr. Bukvica, a po 20 K gg. I. Fadlpasić i S. Jahić, svi iz Brčkog. Živili’ »EkKamerov« proljetni teferič. — Muslimansko društvo »ELKamer« priređuje u petak, dne 1. aprila o. g. proljetni teferič kod Vasina Hana sa lijepim i zabavnim programom narodnih igara, kao penjanje na di? rek. skakanje na mijeh, razbijanje bardaka, trka, ribolov, lutrija itđ. Odbor se pobrinuo da posjetioci bu? du u svemu potpuno zadovoljni ka? ko sa obilatim bifeom (nečena ovo? godišnja janjad, pečeni tukci i koko? ši, razni ćevabi i ćevapčići, razne sa? late i sirovi, naranče, slatkiši itd.) tako i sa ostalim za teferič potreb? nim stvarima. Na teferiču svira voj? nička muzika. Pristup s'obodan i ne? članovima. Početak u 1 sat poslije podne. Ulaznice: Dobrovoljni pri? log. U slučaju kiše teferič se odga? da za idući petak. Nova tvornica. Tvrtka S a j o v i ć & K o m p. u Ljubbani osnovala je na Celovškoj cesti br. 26 a (Donja Žiška) tvornicu kovinastih (metal? nih) izrada. Tvornica providena je sa najmodernijim strojevima i naj? ■vrsnijim tehničkim uređajem te ima i vlastitu talionicu,, lijevaonicu, bru? saonicu i galvanotchničkm radionicu. Kako čujemo, preduzeće bavit će se navlastito izrađivanjem gavica za soda?vodu te će preuzimati na po? pravku aparate^ za sodavičarski i go? stioničarski zanat. Ova jc tvornica prvo i jedino preduzeće ove vrsti u našoj državi te će u najkraće vrije? me početi sa radom. Pozdravljamo novu industriju, kojom je učinjen opet jedan korak na putu naše na? rodno*gospodarstvene emancipacije. Građenje mosta. Građevinska Di? rekcija u Sarajevu izdaje putem jav? ne konkurencije građenje drvenog mosta preko Ustibarse rijeke u Us? tibru, kotar višegradski. Natjecati se mogu domaći predu? zimači koji su već pokazali svoju spremu u sličnim gradnjama. Uvje* ti, nacrti kao i predračuni mogu se pogledati - a i ostale informacije dobiti za vrijeme uredovnih sati u kancelariji Inžinjerskog Odsjeka soba broj 7/П. Građevinske Direk? čije u Sarajevu. Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra? vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci? jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra« vim Elsa?pilulama! 6 kutija 18 kru? na. Švedska že’udčana tinktura 1 ve? lika boca 20 kruna. Omot i poštari? na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. Poruke uredništva. Ostrožčani. Primili smo pismo sa navedenim svjedocima, ali opet bez potpisa. Potpišite se! Tražim sina Ahmeta KavgUa, koji je još 1914. godine zarobljen u Rusiju. Od zarob­ ljeničkih izbjegl ca d znao sam da je prije mjesec i p0 došao do u Moskvu. Kući još nije došao niti više šta čujem o njemu. Molim svakoga ko zna šta o njemu da javi Avdi Kavgtću, Jalska ulica Tuzla. 172 Muslimanska prom t a trnka dioniJu dr Š4o Bol H upa traži upravitelja vrsnu silu — sa višegodišuj samostalnom praksom — osobito vješta u robnom poslu. Ponude sa uvjetima kao i sa svim doku­ mentima slati na upravu banke do 30. aprila ove godine. 176 Ravnst Ijstvo. Nb zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Murad f Karahasanović. аладАвА******* PAPIRNICA I ♦ X HAMDIJE KOPČIĆA X ♦ preporučuje avoje bogato stovarište { svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se A obavijaju brzo i točno. * Cijene umjerene. ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 t ♦ a PgentuFna i komisionalna poslovnica Sulejman Mulić, « Brdskoj opšiini u Župniku potreban je jedan odžačar (majstor ili pomoćnik). Reflektanti neka se pismeno jave uz oznaku uslova. 171 Preporučujem košnice za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, ko­ zi,jc kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? lctinc, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije ih svhn trgovačkim poslovima u Jugo? slaviji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Prva novootvorena . MUSLIMANSKA APOTEKA kod flhmed Rczahorit, stolar „Mjeseca” Bašćaršlja, Hotel Ghazi FOJNICA (kod Kreševa) AHMEDA TATAREVIČA Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjeram’, kao i .staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljko itđ. Skladište Čeških tvornica stakla porculana ' WEISS i DRUG, snabdjevena je svima Ijekovima, pa se prepornčnje svima muslimanima. Ima tase ribljeg zejtina (bolakjaga', bakama aa gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove ta knovet za iznemogle muške starije osobe, katran eaji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, aerail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad osmu malo veću količinu. M ševi, štakori, stjenicE i žohari ZAGREB.kraj paromlina. Oglašujte u „Pravdi". Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao I fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna.paifumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih vodalf.d. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 1>—. Za moljce po K IO.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje potzećem Zavod za eksport M. J ti n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se I ŽEljezarska indu trija d. d. (prije Rachrr i Babić) 99rerrUilB Sarajevo, telefon 24. nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa,. Wertheim-blagajna, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! Važno za pušače! ,.Merhame&“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. fg" Preporiičm sb spakome, da puši soma taj papir. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo . ...... -■ ——: Podružnica: Brčko - Dionička glavnica K 20,000.000 — PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. ;■ ■ ■■ — Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrialna duzeća. 259—168 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. po- * V н š 1 isplate na svim mjestimaKraljevineSrba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0331cc1cb37759d442e0b9042770c722.pdf 4e440b754e5319051d3656c26b753cc0 PDF Text Text Pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (ц Sarajevu): za našu državu godišnje K 200. —: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. ^ој 36 (274) Sarajevo, subota 2. aprila 1921. (23. Redžeba 1339.) Prigovori našem sporazumu. Mnogo nam se prigovara, mnogo su kritiku je i zamjera. I uza sve te prigovore drago mi jc, što mogu konstatovati, da je naš sporazum cd svih naših pristaša primljen s povje* renjem. I oni, kojii prigovaraju spe* razumu, ne kritikuju ga kao cjelinu, već samo pojedina utanačenja. Pri? rodno je da mi u svim taokama svo* ga programa nijesmo mogli postići cilja, za kojim idemo. To leži u na* ravi svakoga kompromisa; ko hoće da se sporazumi za kakav bilo pozi* tivan rad, mora biti spreman da od svojih zahtjeva popušta, nu ima si* gurno pravo da traži, da i druga stra* na popusti. Ako se s ovog jedino is* pravnog gledišta posmatra naš spo* razum s vladinim strankama, onda će nam svaki objektivan posmatrač, • a pogotovo svaki iskren pristaša na* še organizacije, morati priznati da rezultati, koje smo našim »porazu* mom: postigli, nijesu ni za nas nepo* voljni. Ja ću da se osvrnem na sve vaŽ* nije prigovore, koji se iznose proti pojedinim dijelovima našega spora* zuma i da objasnim prilike, pod ko* jima je do ovoga utanačenja došlo, jer je to od presudne važnosti1; mno* gi prigovori i potiču otuda, što oni koji ih iznose, ne poznaju dovoljno situacije u Ustavotvornoj skupštini. Glavni i svakako najvažniji pri* govor političke prirode tiče se unu* trašujeg uređenja naše države. U našem programu, što ga je usvojila prva skupština naše organizacije, nije jasno izrečeno naše gledište o unutrašnjem uređenju naše države. Nu na našoj zemaljskoj skupštini u oktobru pr. g. rekli smo jasno, da tražimo pokrajinske autonomije, i na ovom programu su izabrani i svi naši poslanici. Moram odmah ovdje da napomenem, da ovaj naš zahtjev nije potekao ni1 iz kakvih političkih, historijskih ali državnopravnih mo* tiva, već ima čisto praktičan cilj: da se očuva sadašnja prildčno dobra u* pravna organizacija naše zemlje. I mi smo se trudili i poduzimali sve moguće korake, da se u Ustavotvor* noi skupštini stvori takva situacija, koja bi nam omogućila, da ostvari* mo ovu tačku svoga programa. Na tome smo puna tri mjeseca od sa«? stanka konstduante radili, i ja sam uvjeren, da smo u tom radu iscrpili sva sredstva, za koja smo mogli i po* misliti, da će nas dovesti, do ovoga cilja. Ne samo da u tome nijesmo uspieli, već smo posmatrajući razvoj prilika u konstituanti vidjeli, da će vladin nacrt ustava dobiti većinu, koju traži poslovn’k, jer će za njega u načelu j cjelini glasovati i zemljo* radnici, i ako niiesu bili u vladi. Da jc ovo naše opažanje bilo tačno, po* kazalo se je nekoliko minuta iza na* šeg sporazuma, kada su •nređstavnk ci zemljoradničkoga kluba izjavit g. predsjedniku ustavnog odbora dru Ninčiću iza usvajanja socijal* no*ckonomskih odredaba - da će i oni glasovati za ustav u načelu i cje* hn’, a samo kod ovih glasovanja po* ih Па Je T.° poslovniku većina cd -11 poslanika. U ovakvom položaju bih smo, kada smo otpočeli prego* vorc s VJadom’ g. Pašića. Stajali' smo pred alternativom: ili voditi opozi* čiju, za koju znamo da nas ne može dovesti do željenoga cilja ili se spo* razumjeti s vladom i spašavati ono, sto se još dade snasiti. Mi smo oda* brali ovaj posljednji put, jer smo iz razgovora s (predstavnicima vladinih stranaka stekli uvjerenje, da su one voljne, da nam u ostalim tačkama našega programa učine važne ustup* ke kako u pojedu samoga ustava, tako i u pogledu radnog programa vlade čak i u pitanju unutrašnjeg državnog uređenja, pristajući na to, da se zadrži sadašnia administrativ* na podjela Bosne i Hercegovine. Po vladinom nacrtu ustava imale bi se nove oblasti stvarati novim razgraničavanjem i spajanjem poje* dinih dijelova dosadašnjih pokraji* na. Jedan dio naše Krajine pripao bi Lici, sjeverni dio tuzlanskog okružja Slavoniji, Srijemu ili Mačvi, zapadni dio Hercegovine Dalmaciji, a istočni dio Crnoj Gori itd, U ovakvoj po* djeli države u ob.asti mi bi se musti* mani kao cjelina potpuno izgubili. Da spriječimo ovo mnogo veće zlo, mi smo se odlučili da prihvatimo manje i da primimo podjelu u sa* dašnje okruge, u kojima ostajemo kompaktni, kako su to i posljednji izbori jasno dokazali. Ovaj uspjeh ne može nitko potcienjivati, on je u teškoj situaciji velik i predstavlja makar djelomično zadovoljenje na* šega programa, naročito prema o* nom, što se je moglo bez našega su* djelovanja dogoditi. Pri tome ne smije se zaboraviti, da bez našega sudjelovanja pri do* nošenju ustava, ne bi ušle u ustav ni odredbe o našoj vjersko*prosvjetnoj autonomiji, o vezi naših vjerskih starješina s haijfatom, o senatskim sudovima, a i ovo su sve sigurno važne tačke našega programa, koje se evo našim sporazumom potpuno ostvaruju. Važna je zamjerka, koja se čini na* šem sporazumu i ona, da smo osta* vili u političkom radu naše prijatelje iz Hrvatske Zajednice, koji su nam dosele u svakoj prilici a naročito u svojoj štampi mnogo pomagali. Mo* ram otvoreno priznati, da je meni a držim i svima mojim drugovima — vrro žao, da nas je naš teški položaj prisilio, da se u ovim odlučnim ča* sovima odvojimo od njih. Nu svi o* ni naši prijatelji, kojima je naš po* loža i bolje poznat i koji su i dosele pokazivali sućuti za nepravde, ko:c smo mi podnosili, pokazuju i sada razumijevanja za naš korak i ne za* mjeraju nam kao oni, koji su se si* gurno u pretjeranom uzbuđenju to* liko zaboravili, pa se više ne sjećaju ш što su jučer pisali; za njih su pre* ko noći postali svi naši najopravda*niji zahtjevi, koje su do jučer topio i odlučno zagovarali, posve neosno* vani. Oni sada preuzimaju ulogu o* nih, od kojih su nas dosele branili. To nije dobro, jer bi moglo da sa* dašnje sigurno privremeno neslaga* nje u političkom radu učini trajnim i da za vazda poruši mostove izme* đu nas. Mi to ne želimo i ako smo sa svoje strane dali povoda onoj ne* osnovanoj i u svojim izrazima pre* tjeranoj kritici, nadamo se da će nam se pružiti priHka, da to popra? vimo. Pogrešno je shvatanje, da smo mi omogućili donošenje centralističkog ustava; mi smo već gore rekli — a to je i gospodi, koja nam toliko zamje* raju, poznato — da bi taj ustav bio i bez nas donesen. Pa zar je pravo i prijateljski, da nam zamjerate, što smo nakon dvije godine podnošenja teških nepravdi, koje su i Vama do* bro poznate, pokušali da te neprav* de popravljamo? U našem se sporazumu obično is* tiče kao glavno: agrarno pitanje. Mnogi idu čak tako daleko, pa nam predbacuju da smo za onih 300 mi* lijuna dinara, koje dobivaju zem* Ijoposjednici kao naknadu za odu* zete zemlje, prodali svoj politički program. Držim, da je suvišno i o* svrnuti se na ovakovu nedostojnu kritiku. Kad bi svako odstupanje od pojedinih tačaka političkog progra* ma značilo prodaju načela, onda bi u javnem životu bio isključen svaki kompromis, jer bi se svaka stranka Godina III. slijepo držala svoga programa. Mi međutim vidimo, da u svijetu nije tako, pa ne može biti ni kod nas. Ozbiljniji je prigovor, koji dolazi iz posjedničkih krugova i koji sma* tra postignutu naknadu preniskom, jer ne odgovara pravoj vrijednosti oduzetih zemalja i ranijim prihodi* ma. Oni, koji) taj prigovor iznose, previđaju ogromni socijalni preo* kret, koji se je ne samo kod nas već u cijCom svijetu zbio. Imajući ovo pred očima kao i sadašnju konstela* čiju stranaka u konstituanti, koja se vjerovatno ne će ni u budućim za? konodavnim skupštinama u korist povoljnijeg riješenja agrarnog pita* nja mijenjati, mi smo smatrali da je sadašnji momenat najzgodniji, da se ovo pitanje privede konačnom rije* šenju. Mi smo u pregovorima mno* go više tražili, ali od onog, što smo postigli, nijesmo mogli više postići. Bilo je gotovo došlo do prekidanja na članu šestom beglučke uredbe, jer nam je bilo najteže podnijeti, da se isti odnošaji drukčije tretiraju kod nas, a drukčije u ostalim dijelo* vima države. Naš sporazum je jedna cjelina i treba ga kao cjelinu prosuđivati. On sadržaje mnogo koncesija i s naše strane, ali isto toliko i sa strane dru* gih stranaka. Mi smo uzevši u oz* biljnu ocjenu njegove dobre i zle strane odlučili da ga primimo. Mo* limo i one, koji'nam na izborima na do sada neviđen i nečuven način po* kloniše svoje povjerenje, da naš sporazum na jednak način kao cje* linu prosuđuje, pa smo uvjereni da će i oni odobriti našu odluku. Dr. M ehmed Spaho, narodni pos anik. Kongres jugoslavenskih novinara u Sarajevu.*) 26 . ov. mj. došli su u Sarajevo iz Beograda, Zagreba i Ljubljane srp* ski, hrvatski i slovenaćki novinari, da osnuju svoju) jedinstvenu organi* zaciju. Kongres je trajao do 29. ov. mj. i potpuno jc uspio: ljudi, čiji jc rad većim dijelom parrijsko*politič* ki i prema tome međusobno često puta neprijateljski raspoložen, spo* razumjeli su se u svojim staleškim pitanjima i time položili čvršći i so* lidniji temelj novinarskom zvanju. Taj sporazum, iako čisto staleškog karaktera, opravdava nadu, da će djeovati i na političko djelovanje članova »J u g o s 1 a v e n sk o g no* vinarskog udruženje« u tom pravcu, da će su izgladiti i one prejake oštrine novinske polemike, koje se u zadnje doba javljaju u ne? ki m plemenskom acij on aln o*šovin i* stičkim novinama. Svečano otvorenje kongresa bilo ie 27. pr. mj. u gradskoj vijećnici (sala bivšeg bos.*herc. sabora), a o* tvorio ga je predsjednik bos.*herc. novinarskog udruženja g. Jošo Iva* nišević. On je pozdravio goste i u podužem govoru prikazao ogromnu kulturnu i političku važnost zadaće, koju ima da izvrši naša štampa tako upotpuni djelo oružja našeg i naših saveznika. Zatim su odasCani pozdravni brzojavi Kralju i Regen* tu. U ime grada Sarajeva pozdravio je kongres g. Lj. Novadt, a u ime zemaljske vlade g. V. Mišović. U i* me čehoslovačkih novinara pozdra* vio je kongres direktor praške »Na* rodne politike« g. Vavrinek, a ispred gremija sarajevskih štampara g. Sa* va Sremčević. Zatim su pročitani po* zdravni brzojavi od čehoslovačkog i poljskog novinarskog udruženja. Poslije svečane sjednice povukli su se novinari u malu dvoranu grad* ske vijećnice. Za predsjednika kon* *) Izostalo iz prošlog broja preobilnog materijala. radi Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje s^e vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. KancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojaci: Trgppačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH �Стг-анп 2 — Strana gresa izabran je S a k i b K o r k u t. — Verifikacioni odbor podnio je svoj izvještaj pa je plenum vcrifici* гао 211 glasova. Nakon dužeg pretresan ja primljen na je rezolucija u redakciji referenta Manojla Sokića, da se promijeni redakcija § 14. o štampi, kako je primljena u ustavnom odboru. Kon* gres novinara traži da se ukine ko* lektivna odgovornost. Odgovornost nosi pisac, a ako taj nije poznat od* govorni urednik, koji mora biti re# dovan član Udruženja. Ispred sekcije, kojoj je povjereno ispitivanje izrađenih društvenih sta* tuta, referisao je Krešimir Kovačić. Statuti su s nekim manjim promjer nama primljeni u cjelini. Društvo se zove »Jugoslavensko novinarsko u* druženje« sa sjedištem u Beogradu. Sekcije udruženja postoje u Beogra* du. Zagrebu. Ljubljani i Sarajevu. Funkcionari sekcija ne mogu biti funkcionari centralne uprave. Svaka sekcija predaje centralnoj blagajni 30% svoga kapitala. Novinari vlasni« ci listova redovni su članovi udruže* nj a. samo ne mogu biti birani u u* pravu. Izbor centralne uprave izvršen je po proporcionalnom sistemu i to tako da jc beogradska sekcija birala 5 članova uprave, zagrebačka 7. 1 jub« ljanska 4 i sarajevska 2. Pojedine sekcije predložile su svoje kandidat te, koje je plenum prihvatio i koji su se konstitunsali ovako: Predsjed* nik D. Niko'ajević (Beograd). Se* kretar J. Pijade (Beograd). Potpred­ sjednici: Stj. Parmačević (Zagreb) i Sakib Korkut (Sarajevo). Blagajnik Parežanin (Beograd). Odbornici: Fr. Smodej (Ljubljana), St. Kosovelj (Ljubljana). B. Vodeb (Ljubljana), I. Franić (Zagreb), A. Brozović (Za* greb). K. Kovačić (Zagreb), T. Šle* gel (Zagreb), Zd. Vcrnić (Zagreb), M. Radosavijevič (Beograd). Zamjenici: Zl. Kuntarić (Zagreb* Osijek), R. Pohar (Ljubljana), M. Komadinić (Beograd), D. Maksimo* vic (Sarajevo). Nadzorni odbor: J. Sironić (Sara* jevo). V. Kisić (Zagreb?Split), V. Čcnčić (Ljubljana), Lj. Popovič (Be* ograd) i D. Šijački (Beograd). Zatim se je prihvatio predllog Č e n č i ć a da se apelira na vladu, da zakonitim putem predvidi u dr* žavnom budžetu izdatak jedne tre* čine novinarskog penzionog fonda, drugu trećinu plaćaće prema kolektivnom ugovoru vlasnici listo* va, a treću samo novinarsko udru* ženje. Osnovaće se i bolesnički fond za članove udruženja i nji* hove porodice. Nacrt sindikalne organi* z a c i j e prihvaćen je u redakciji za* grebačke sekcije (Bornemissa). Д> П-ОЛ^З — Frtu Ona je neodvisna od udruženja i i bije, njene specijalne potrebe, ni može se pridružiti rnternacijonalnoj sredstva za lcčcnje ovih rana i za* sindikalnoj organizaciji. i dovoljavanjc njenih potreba. 1 on* Pri koncu je povedena burna ras* da i danas jedan jc opšti melem: na* I prava o rezoluciji komunista i zem* značavanje činovnika, n a j s 1 a b i* ’joradnika, kojom se protestira proti i i h starosrbijanskih činovnika, da obustavi komunističkih i plijenjen ju oni preporode Južnu Srbiju. drugih novina. Prihvaćena je redak* U opštim Cinijama evo šta je naša čija g. Bornemissc (Zagreb), kojom Južna Srbija. Ona se verski ddi na se kongres načelno izjavljuje proti dve ravne polovine: islamsku i hrt* ograničenju slobode riječi pa dolazi* šćansku. Ona prva polovina, islam* lo ono ozgor ili — ozdol. Time jc ska, d&U sc na tri narodnosna ele* kongres završen. U 1 sat gosti su menta: arnautski, srpski i turski. Od otputovali puni oduševljenja kako 1912. god. ova tri narodnosno islam* radi dobra gostoprimstva, tako i ra* ska elementa imaju dve politike: di Ijubežljivosti, kojom ih je primila Arnauti svoju nacionaGno arnautsku i općina i građanstvo. politiku, a Turci -i Srbi musSmani svoju turskodslamsku politiku. Ov* de treba znati i tvrdo upamtiti jed* nu istorijsku istinu; Arnauti su bili na Balkanskom Poluostrvu kroz sva premena nacionalno svesan i bsctljiv narod i tri krvno za* Ministar Drašković o našem ulas* raćenc vere (islamska, pravoslavna i ku u vladu. »Jutarnji List« od 27. pr. katolička) nisu razbile arnautsku na* inj. donio je intervju svoga iz vješt i* rodnu zajednicu kao što jc nisu raz* telja sa ministrom unutrašnjih dje? bili ni razni politički režimi. la g. Draškovićem, koji se o našem Pravoslavni srpski elemenat i on* ulasku u vladu izrazio ovako: »Ulas* da (1912. g.) i sada još bio jc i ostao kom njihovim (muslimana) i jedno* podvojen na dve neravne polovine: ga dijela agrarne partije (dra Voš* na bivše ekzarhiste i na bivše patri* njaka) ne dobiva samo kabinet ne* jaršiste. Ekzarhista je bilo mnogo go dobiva cijela zemlja u* više nego patrijaršista. »OrtodoksaL o p ć e.« ni« Srbi i pod našom nacionalnom Rezolucija zemljoradničke stran* upravom ostali su usamljeni ke. što je prihvaćena na šarajev* kao i pod Turcima i prema Srbima skom zboru od 27. o. mj. glasi ova* ckzarhistima i prema Srbima musli* ko: 1. Najoštrije se osuđuje sklop* manima, i prema Arnautima i prema Ijeni sporazum sa begovima i spahi? Turcima. Drugim recima: verske i jama, te isti smatra protunarodnim nacionalne grupe ostale su i dalje za* i protudržavnim. 2. Smatramo, vađene i otuđene jedna od druge i da taj sporazum ne može danas tako stojcl postojati, te odredbe nije* Lečenje ovih starih rana otežate dne vlade nećebiti moguće su dve stvari: prvo, nedostatak me* poštovati, koja bi htjela sne inteligencije i drugo, nebriga taj sporazum provoditi. 3. centralne vlasti da da Južnoj Srbiji Osuđujemo sav dosadašnji rad sviju barem onoliko koliko ona može da* vlada, koje su o svemu više vodile ti. I ono što je bilo mesne inteligen* računa nego o interesima eela i se* čije u većini je napustilo Južnu Sr* ljaka. 4. Nalažemo našim poslanici* biju: fanatizirovani bugarskom pro* ma, da i od sada neustrašivo, neob* pagandskom školom obrazovani Ja* zirući se desno ni lijevo, zastupaju ničari iz Makedonije emigrirali su u interese sela i da vode neumoljivu ј Bugarsku; turska inteligencija po-* borbu protiv korupcije u državi. 5. I vukla se u Tursku, viđeni Arnauti u Pozivamo sve narodne poslanike, i Arbaniju. Izgleda i nerazumno i čud* koji su izabrani kuglicama seljač* novato, ali je istinito, - centralna kim, da osude politiku svojih partija, naša uprava i onda (1912. 1914. g.) te da zastupaju interese svojih iz* pri uvođenju reda u J. Srbiji ignori* bornika. 6. Pozivamo sve zemljorad* sala je i ignorišc i onu šačicu orto* nike, da odlučno a dostojanstveno doksalne srpske inteligencije! ... Sa i mimo ulože proteste protiv nereda . takvim ogromnim tegobama J. Sr* i nerada u državi, te da zajednički biju prihvatila je naša slaba admi* kao jedan s nama zajedno povedu • nistrativna organizacija sa činovnici* najodlučniju borbu protiv unutar* ma iz starih granica najlošijega njih neprijatelja i državnih crva. 7. kvaliteta! Još jasnije: od 1912. Zahtijevamo, da se prije svega, i to g. do danas mi bismo hteli da u Juž* odmah po donošenju ustava, riješi noj Srbiji upravljamo bez oslona na pošteno i pravedno u prvom redu a* mesno stanovništvo! Ovim sam rekao gdje je ključ za grarno pitanje, a odmah poslije toga pitanie invalida i ratne siročadi, ra? popravku stanja u J. Srbiji: treba tom postradalih krajeva i dobrovo? zadobiti stanovništvo za državnu vlast. I verujte da to ljaca.« nije teško, samo treba znati i hteti! Prvo što treba učiniti to je izaći na susret nacionalnim potrebama Srba (hrišćana i muslimana), Arnauta i Turaka. Sto se trče Srba muslimana (naročito u Sandžaku) mora se tvrdoj nadi, da će on kod vlade po* pokazati i dokazati njima, lučiti onaj efekat, koji zaslužuje sva* da oni nisu ničija raja, da ka trijezna i razborita riječ. Članak njihovu brigu više ne brine ni Čari* g. (temovi ča glasi: grad, ni Drač, već Beograd. Bar to »Put dvojice ministara u Južnoj nije teško! Lako je i s Turcima: njih Srbiji skrenuo je pažnju javnoga je malo; sve što njima treba to je mnenja na zlo stanje u njoj. Pregle* obučavanje dcce u osnovnim škola* dajući članke po novinama i časopi* ma na materinjem jeziku O n i d r u* sima, kao i mere koje vlada predu* ge politikenemaju i ne mogu zima za poboljšanje, izveo sam n e* imati osim elementarne politike za* utešan zaključak: zlo stanje ostalih kolonista u našoj državi. u Južnoj Srbiji ostaće i daje. Druga je stvar s Arnautima. Ja u Ja računam kao pogrešno misije* ovom pogledu stojim još usamljen. nje, da treba upravljati na predvi* Ja ispovedam: mi treba da prihvati* danju; ja ispovedam da treba najpre mo snažno i iskreno kulturne nacio* znati pa upravljati. Od kako je prvi nalne težnje naših Arnauta. Evo put oslobođena naša Južna Srbija zbog čega. Pre svega za to što to za* (192. —13. god.) pa do danas, ja n e htevaiu naši najviši državni interesi. vidim ni znanja ni razume* Arbanija ie naša Irska, ali ona ima van ja prilika u njoj. Ni on* mnogo više potrebe da sc naslanja i da, ni danas naša centralna uprava oslanja na našu državu nego Irska nije pojmila dubinu rana Južne Sr* na Englesku; upravo ona bez ovoga Bilješke. Iz Sandžaka i Makedonije. »NEVOLJE JUŽNE SRBIJE«. Bivši poslanik u privi, nar. pred* stavnistvu i dobar poznavalac prili* ka u Južnoj Srbiji, g. Marko P. Ce* mović, napisao je u beogradskoj »Pravdi« jedan članak, koji ne bi smio ostati nezapažen. Mi taj članak preštampavamo u cijelosti jedno stoga, što odiše pomiri jivošću, a dru* go stoga, što bismo htjeli naglasiti, da ne ćemo i ne možemo nikad odo* briti politiku, koja vještinu uprav* ljanja zamjenjuje grubom silom i u* bojnim oružjem. Ne možemo to u* činiti ni kao ljudi, ni kao muslimani, kojima ne može biti svejedno kako se upravlja sa njihovom jednovjer* nom, a djelomično i istokrvnom bra* ćom. Ne možemo to. Stoga s ushitom pozdravljamo ri* ječi g. Cemovića i njegovom Članku dajemo mjesta u svojim stupcima u Pozdrav iz starog naslona ne može da opstane. Naši južno?srbijanski Arnauti u mesto da budtu kao što su do sad, oruđe naših neprijatelja koji preko Arbanije u* bacuju žaokc u našu državu treba da budu spona prijateljstva između naše države i Arbanije. Sc* date li sc kako je Dušan štitio naše Arnaute? Sećatc li sc šta govori Do* sitcj Obradović o Arnautima? Je* ste, došlo , je ono vreme, koje je predvideo Dositej o amautskom kulturnom preporoda ju i taj kultur* ni tpreporođaj treba da prihvatimo mi preko naših Arnauta! To su glavne linije. Uz njih tre* ba da ide sve ono što zahteva kul* turna državna zajednica. Južnu Sr* biju treba što pre spašavati od nje* ne unutrašnje more i ovoga si* stema upravljanja, koji još najviše liči na okupatorsko koloni* jalni bez državne kolonijalne poli* tikc!...« Na dohvat Švapska drskost. »Slavonische Prcsse«, dnevnik na njemačkom jc* ziku, koji izlazi u Osijeku, donio je u svom uskršnjem broju od 26. ov. mj. (br. 70) uvodni članak pod na* slovom »Uskršnja jaja« (»Oster* eier«), koji je najbezobraznija uvre? da naše države i našeg naroda, ali koji sc nesmetano čita danas po ci* jeloj Jugoslaviji. Taj članak uspore* đuje našu konstituantu sa korpom, u kojoj su razno obojena uskršnja jaja. Da zabaci trag, bekavi i ujed* no glupi autor toga članka uzeo je tobože za cilj svoje satire najprije crveno jaje (komunističko), a za* tim jaje sa lijepo utišanim monogra* mom »R« (Radićevci). Za oba tvrdi, da su kukavićija jaja i da samo re* mete mir i red u korpi. Zatim na* stavlja ovako: »Konačno sliči svako jaje jedno drugome, demokratsko radikalnom, ovo onome, ono tome, ali jao. ako bi se pobrkao red u korpi i jed* no jaje nepažljivo izvadilo. Baš pred uskrs pokušalo se podići nešto ma* lo iz korpe zeleno jaje, na kome je nacrtan gizdavi polumjesec i već je bila nastala zbrka u korpi i izgledalo je kao da su neka jaja o* štećena. Stoga je najbolje pustiti ja* ja, neka leže mirno jedno do drugo* ga a najkorisnije bi bilo, kad bi se svako jaje turilo u kutijicu od kadi* fe. U kadifeli kutiji ima svako jaje, pa čak i pokvareno, priličan izgled, jer sama kutija čini dobar utisak. Jaja su kako je poznato okrugla. Ona se daju teško uspraviti. Jaja leže uvijek potrbuške. Aili već je po? kojni Kolumbo riješio, kako se jaja uspravljaju. Jedan mali uda* rac u temelj i ono stoji mir* no. Niko taj problem ne bi mogao b o1j e г i j e š i t i i t a m c t o d vrijedi i danas. Uskršnja jaja važe samo na us* krs, a naša korpa s jajima treba mnogo dulje da traje.« Nadamo se, da mi nismo prvi, koji smo upozorili na ovaj smrdljivi napadaj na naš cijeli narod, na koji se ne može dosta oštro reagirati. To kužno mjesto bi trebalo odmah te* mdljito raskužitu Naši dopisi. Derventa, 29. marta 1921. Povodom učinjenog sporazuma i ulaska u vladu gg. Dr. Mehmed ef. Spahc i Dr. Ilamdi ef. Karamehme? dovića otposlana je spomenutoj go* spodi ova brzojavna čestitka: »Naj* srdačni je čestitamo, uvjereni da će i daljni Vaš rad biti na dobro i ko* rist naroda i domovine. — Halepo? doba Jest stalno dobar i uvjek prftnai, pravi Schichf-sapun sa znakom: „Jelen" koji rlješava svaku domaćicu muke I brige oko pranja. Dobiva se u poznatom levrsinom kvalitetu u k madlmi od kile. Zastupnik za Bosno i Hercegovinu Htbert Vita Ш, Sarafevo, Despića ni. 1. * �- - Rro< vić SmAijiilefcndija, Alagić Šukrija, (žsinanbcgoviić MehmcdaUubeg, Ali* bogović Uzeirbcg, Husejinčehajić Avdaga, Karahcgović Sulejmanbeg, Hadžiabdić Numanaga, Kapidžić Za* jimaga, Avdič Bcčiraga, Čerimagić . Abmetaga, II. Omeragić Ibrahima* ga Mahmutagin, Braća Mulabegović, Jusurfbegovič Mustajbeg, Husedži* nović Mustafaga, I ladžihasanović Muharembeg, Šaćirbeg i Bećirbeg, Hadžidcrvišagić Hadžaga i Avdaga, Braća UđvarOć, Mulabegović Sulej* manbeg, Muhamedbeg i Hamzabeg, H. Omeragić Ibrahimaga, sahadžija, Braća Đonlagić, Smajilović Ali*Ha* fiz. Braća Kapetanović, Donlagić Mahmutbeg i Rustanbeg, Braća Gra* -daščević, Fiiipovič Alibeg, Havur* ■dić H. Mustafa, Muratagić Ago, Dr* liević Hamdi ef., Ibrišagić Pašaga, Kapetanović Mostajbcg, Hafizović* Pelcsič Kasim, Gradaščevič Mah* mutbeg, Krupić Mustajbeg, H. Juso Pesach, Isakagić Hafiz Hamdija.« Gornji je brzojav, na kojem su •potpisani i neki koji nisu pristaše organizacije, ujedno i najbolji do* ’kaz, na kako je dobar i oduševljen pri i em naišao sporazum s vladom g. Pašića te dosadanji rad naših narod* nih posOanika među derventskim muslimanima, a osobito među zem* ijoposjednicima. kojih razmjerno u •ovom kotaru ima najviše. Sigurno ■će se i u nas i na drugim mjestima naći pogdjekoji, koji će i ovom pri* likom rogoboriti i govoriti protiv ra* da naših poslanika i učinjenog spo* ■razuma, ali to oni čine samo iz ina* da i kaprica, jer su to Organizacija - .PRAVDA* i njeni poslanici postigli. Na prigo* vore ovakih inačija i kaprici joznih Ijtnli nc treba se obazirati, jer se zna da oni niti koga zastupaju,- niti se njihova riječ danas medu islamskim svijetom sidžili. Islamski svijet širom Herceg*Bo* snc sigurno će kao i mi u Derventi odobriti rad vodstva Organizacije i našeg poslaničkog kluba, jer se ovim sporazumom potpuno likvidira ag* rarno pitanje u B. i H., koje je do sada priječilo svaki naš rad na dru? gim poljima i bilo kamen smutnje medu jednokrvnom braćom. Tim^ ujednol dobivaju muslimani prilično velik kapital, koji će, ako budemo dovo-lj.no svijesni. svoga položaja, moći ne samo nama muslimanima nego i cijelome narodu donijeti ve* like koristi u budućem razvoju kub tumog. ekonomskog, industrijskog i trgovačkog života naše domovine. Stoga bi trebalo vodstvo Organi* zacije i naš poslanički klub da se po* brinu, da dobiveni novac bude naro* du sačuvan te da ga na zgodan na* čin nastoji organizovati. U vodstvu naše Organizacije i u našem posla* ničkom klubu ima hvala Bogu sprema nih ljudi različitih struka, pa neće biti teško, da se u tom pogledu iz* radi nekoliko zgodnih predfoga, ko* je bi trebalo poslati mjesnim odbo* rima, da ih u širem krugu rasprave i izvide, kako će to svijet primiti i ko* ja bi se svota eventualno u svakom mjestu za to mogla naći. Uvjeren, dragi uredniČe, da ovo moje mišljenje neće biti bez koristi Dervenčanin. selami Ti Glasovi štampe o našem držanju Progovorio je o nama i vođa hr* vatskih republikanaca, g. Stjepan Radić. U svom »Slobodnom Domu« od 23. marta prikazuje pod punim potpisom »kakve su stranke na konstituanti?«, pa se o našem klubu ovako izrazu je: »Šesti je klub muslimanski. U njem su 24 zastup* nika iz Bosne i Hercegovine. Od to* ■ga je 10 Hrvata^repub’.ikanaca, 10 i .1M>lu*Hrvata i — poiurepublikanaca, dva Srbina*kraljevca, jedan polu* Srbin kraljevac i jedan Jugoslaven kraljevac. Hrvati republikanci sami su posve mladi ljudi, svi ispod 30 godina, te su od prirode skromni, a radi teških bosanskih prilika p r e* više oprezni, čak i plašljiv v i. Ako i oni pristanu na trgovi* nu, koju je ovih dana Pašić sklopio s njihovim vođama i po kojoj bi o* na 24 muslimana za 1200 milijuna kruna i za dvije ministarske stolice u Beogradu i za tri Padine stolice u Sarajevu osigurali Pašiću većinu za batinaški ustav, ako i ovi muslimani, Hrvaturepublikanci na to pristanu, ne će sc ni oni smjeti pokazati pred svojim seljačkim muslimanskim na* rodom, ko j i je isto tako repu* b 1 i k a n s k i, kao i seljački narod u Hrvatsko j.« Ako petlja i za nevolju mu je! Radić je svojom politikom došao u ćorsokak, pa nije nimalo začudno, ako svoje zaluđene pristaše pita o-b* manom, da je u našem k’ubu deset pritajenih republikanaca. Čudimo se samo njegovoj drskosti, da na jed* nom govori o desetorici polu*Hrva* ta, premda je prije dva mjeseca sa* svim drukčije pisao i tvrdio, da se naš klub sastoji od 21 Hrvata i — 3 muslimana! Čudimo se.... Da nedošljednost bude još veća, u istom se broju »Doma« daje i ob* razloženje našeg postupka, pa u rub* rici »Političke vijesti« stoji i ova glupost: »Političku trgovinu osobite vrsti učinio je predsjednik nepotpu* ne vlade Pašić s vodstvom musli* manskih zastupnika iz Rosne i Her* cegovine. Po toj pogodbi vlada će tomu vodstvu odmah isplatiti 1200 milijuna kruna kao odštetu za begovska zemljišta; dvojica musli* mana bit ćc u Beogradu ministri, a trojica na vladi u Sarajevu. Tu je tr* govinu Pašić učinio na savjet Engle* ske i Francuske, koje mu poručiše, da muslimanske krugove svakako treba odštetftl i na ta i način musli* mane umiriti i zadovoljiti.« Veću ie glupost teško i zamisliti, a kamo li izreći, no Radić je i u tom učinio Iznimku, pa nastavlja ovim riječima: »Muslimansko vodstvo pri* stalo je na trgovinu zato, j.er se boji, da bi inače radikali sami pre* uzeli vladu u Bosni, i da bi muslima* nima bilo još gore nego im je danas. Uza sve to muslimanski zastupnici ne će se poslije ove trgovine smjeti ni pokazati pred svoje republikanske izbornike.« Za leđima nam i Engleska i Fran* cuska, pa ipak se bojimo radikala! I još ima ljudi, koji ne dvoje u zdra* vu pamet Stipice Radića? ... * »Sloga«, organ braće Grđića — Vasilja i Šćepana — posvetila nam je u broju od 23. marta uvodnik »Sporazum s muslimanima«, koji po* čin je ovom jadikovkom: »Vijesti iz Beograda javljaju da je sporazum s muslimanima postignut i da će mu* slimani unići u vladu. Njihov ulazak u vladu plaćen je nepovoljnim rijesenjem agrarnog pitanja. Bitka u pogledu agrara izgublje* n a j e. Ova vijest bofao će odjek* nuti u srcima svih težaka Bosne i Hercegovine i svih prijatelja njiho* vih.« Svih prijatelja!... Nastavljajući veli »Sloga«: »Na* čelo, da zemlja pripada onome ko je obrađuje nije izvojevalo po* b j e d e. Zemlju treba platiti onome na koga je unesena u gruntovnici. To je prvi poraz. Visina svote koja je određena za zemlju velika j e. To je drugi poraz. Milijarda i dvije stotine mihjona kruna ima da se plati za zemlje što su pod kmeto* pravom i beglučke koje jedan te isti težak obrađuje više od deset godina. Ako se uzme u obzir da zemlje pod kmetopravom i beglučke koju težaci obrađuju deset ili više godina na kmetstvu sličan način imade sedam do osam milijona dunuma onda svo* ta kojom je plaćen jedan dunum o* ve zemlje iznosi po prilici sto pede* set do sto sedamdeset kruna na du* num poprijeko pa bila zemlja orani* ca, bila kosanica, bila šuma ili šika* ra ili krčevina, bila rodna ili neplod* na. Ako uzmemo u obzir da sc naj* bolja zemllja u Posavini prije rata ot* kupljivala po 40 kruna na dunum onda vidimo da je određena za svu zemlju poprijeko četiri puta ve* ća cijena od cijene najplodnije zem* Bekrije rata. Više od dvije trećine zemlje otkupilo se prije rata po ci* jeni ispod 20 kruna dunum, te se nrema tome vidi da je ova poprijc? ka cijena veća nego — osmero* struka cijena najvećeg dijela zemlje prije rata. Bilo je prije rata ': iI ; iI I Странл — ^'апч 3 otkupa i po 5—6 kruna po dunumu i muslimanski zastupnici povratiti te se prema tome vidi da je ova po* onamo, gdje su prije bili, pa će za* prijeka cijena po nrilici trideset pu* jedno s drugim protivnicima cen* ta tolika kolika je bila cijena zemlje tralizma započeti borbu za praved* najjeftinije prije rata. Mi mislimo i nije uređenje države.« Ovaka se kritika može podnijeti. da nije bilo krvi prolivene i da sc zemlja nije n a s a b 1 j i (!) dobila i da naš težak nije prepatio sve što je prepatio i čak da se svjetski rat svršid pobjedom centralnih vlasti, ni tada agrar nc bi mogao ostati ne* riješen ni tada ne bi zemlja bila Karlo Habsburški u Madžarskoj. skuplje plaćena nego je gori uglav* Bivši car Karlo stigao je 27. o. mj. Ijeno. u jutro u Sombatelji. Tu je bio slu* Moglo bi nam se reći: Mi danas čajno (1) predsjednik vlade Teleky. nemamo posla sa neprijateljima. Svi Pukovnik Lehar, komandant divizi* ovi ljudi koji će dobiti novac za jc u Sombatelju, dao mu je dva au* zemlju naši su državljani. Ne treba tomobila na raspolaganje, u kojima da im nanesemo štetu. Treba da od je car Karlo istog dana u društvu s njih načinimo zadovoljne i odane predsjednikom Te’ckvsem došao u građane našoj državi i za to se nji* Peštu admiralu Horthyu. Savjetova* ma i dalo možda i vise nego bi tre* nje kod Horthva trajalo je više sati balo. Na to bi samo imali da odgo* između Karla, Horthva, Telekva, vorimo: Socijalna pravda treba Andrassva, Bcnickog i Siratya. Po da se zadovolji. Onaj koji je vijeko* savjetovanju Karlo je otputovao u vima zemlju zalijevao svojim zno* Sombatelji, gdje se sada nalazi. On jem treba da je i dobije. Bolje je i je tražio vlast od Horthya, našto je pravednije zadovoljiti mase nego ovaj odgovorio, da on sam ne može pojedince. Ko bude riješenjem ag* to učiniti. Kad je Karlo na to pri* rarnog pitanja nastradao može mu mjetio: »Pa vi ćete me sad zatvori* država naknaditi štetu ali to se ne ti«, Horthy je odgovorio: »Za hilja* može i ne smije priznati bezima bez du godina Madžar nije nikada sta* razlike da li su nužni illi nijesu. I što vio ruku na svoga krunisanoga kra* je od svega najgore: mi smo čvrsto lja.« Narodna Skupština sastaće se uvjereni, ovako riješenje pitanja 5. aprila, da riješi pitanje cara Karia. neće privući muslimane Povratak Karla i Rumunjska. Jav* našoj državi niti će oni osim ljaju iz Bukurešta: Rumunija će obaveze koju su preuzeli u glasanju smatrati kao casus belli (slučaj rata) ustava promijeniti svoje raspo* povratak Karla na madžarski presto. loženje i svoje držanje Obustavljena grčka ofenziva. — prema državi. Rimska »Tribuna« javlja iz Smirne, Mi mislimo da su državnici iz Sr* da je grčka ofenziva obustavljena do bije na prvom mjestu imali pred o* nove odredbe. Međutim pariški li* čima cilj da ovom darežljivosti jed* stovi objavljuju vijesti iz Londona, nom za svagda zadobiju muslimane. da je carigradska vlada protestova* Koliko mi poznajemo većinu musli* Ha kod velikih sila saveznica protiv mana oni su se u ovom cilju grdno grčke ofanzive, stavljajući svu od* prevarili što će pokazati naj skori ja govornost na Grčku radi eventualne budućnost. Muslimani će i od sada komplikacije. kao i do sada raditi na vjerskoj bazi Iz svih vijesti izgleda, da su Grci i nastojaće i od sada kao i do sada opet sa svojom na veliko zasnova* da vode politiku, ne načela, nego nom ofenzivom doživili neuspjeh. poliftiku naplaćivanja političkih u* Buna u Tripolisu. Kao da je Ta* sluga. I za ljubav ovakih saveznika lijanima malo domaćih nevolja, žrtvovan je interes našega težaka. proti njima ustaju i muslimani u Tri* Čovjeku moraju oči da sta* polisu. Na čelu im je Azam bcj, do n u, mora da se pita: je li ovo san ili sada pristaša Italiie. Izdao je nroglas java, je li moguće da sc ovo dogo* da sada misli drugčije, da Tripolita* dilo poslije oslobođenja. Dogodilo niia pripada Trinđ’itancima, koji se. Zašto se dogodilo? Je ili bila dr* traže svog emira. Talijanska štampa žavna nužda? Nije.« s tog razloga bijesni protiv musli* Prenosimo gornje retke ne stoga, mana. što bismo poklanjali kakvu važnost gosama ovog listića, već stoga što hoćemo da upremo prstom na — drugo izdanje Radića. Šćcpan Gr* đić načelnik je prosvjetnog odjelje* nja naše pokrajinske vlade, pa ipak se. njegov listić ima obraza nabaci* vati na naše državijansko osjećanje i govoriti o tom, da je zemlja jed* nog dijela naroda na sablji dobive* Inna lillah! Jučer nam preseli na na! Kako ii to gospoda Grđići zami* ahiret i Ibrahimaga H. Baščaušcvić. šljaju svoju ulogu? Nestade nam slatkog i simpatičnog Na daljnje razlaganje ne ćemo se »druga«, nestade jednog od glavnih osvrtati; ono je jedna tužaljka nad stupova našeg »Merhameta«! Šta neuspjehom demokratske stranke u znači taj gubitak, teško je reći u ne* Bosni i mi mu nemamo dodati ništa koliko riječi, što ih ima da rekne drugo, nego izraz iskrenog veselja rastuženo prijateljsko srce. To će radi toga, što se Šćenan ovaj put ne najbolje osjetiti naša sirotinja, kojoj će sakriti za svoj »činovnički« polo* je merhum pomagao u svakoj prilici žaj.... i na sve moguće načine. Esnafsko dijete, bez škole i kakve »Narodna Sloboda«, glasilo hrv. obrazovanosti, merhum bdjaše in* pučke stranke u Hercegovini do* karnacija čestitosti i marljivosti, a* nijela je 23. marta uvodnik »Loš po* gilnosti i zamjerne energije. Nije litički pazar«, u kojem govori proti znao šta će to reći: teško i nemogu* našem sporazumu sa vladom i iznosi će; nije znao šta će reći: šuštati i sumnju, da će nas vlada izigrati. U* malaksati. Pun idea'izma i samopri* dara na »demokrate«, koji su »ovim jegora, pun vedrine i bratskog pra* pazarom dali sebi svjedodžbu poli* stanja. Znao se je snaći i s mlađim tičkog nepoštenja« i ističe da su za i sa starijima; znao je raditi kao ni* pristup u vladu najviše radili Kor* ko od njegovih vršnjaka; znao pri* kut i Karamehmedović. Drugim ri* ložiti kao malo ko u dragoj mu i sr* ječima: Ne zaboravite to, Herce* cu prirasloj čaršiji. Znao je i za* govci, pa im okrenite leđa! List za* plakati, ali ne i potužiti se; za* tim ističe, da »drugi neki zastupnici mjeriti se, ali i zamoliti za oprošte* u samoj muslimanskoj stranci gle* nje. Bijaše temperamentan, ali isto* daju na sve to prijekim okom«, pa dobno i povratljiv; odlučan, ali i završuje ovim riječima: strpljiv. I nježan do skrajnosti. Iznijeću »Mi se nadamo, da će doskora u muslimanskoj stranci pobijediti oni samo jedan slučaj. Sjedimo u kiraet* ljudi, koji hoće da ostanu vjerni hani. On nešto tužan i povučen. svojim izbornicima i da se bore za Sta je, druže? pitam ja; šta su ti to pokrajinske vlade. Nadamo se, da nešto lađe potonule? — Šuti. Kad ni muslimanski izbornici nc će ni* sam ponovio pitanje, pogleda me i kada ostaviti ovih svojih p г a* odmahnu rukom, a oči gotove da vih prijatelja, koji niiesu za* zasuze. Povukoh ga u kraj i opet dovoljni s pazarom Karamehmedo* stavih svoje pitanje. Kolebao je, ali vićevim i Korkutovim. Ne treba bi* na moje nukanje otvori mi »svoj ti prorok, da pogodiš, za koga će se dert«. — »Danas sam nosao »Mer* ovaj pazar loše svršiti. Onda će se hametovu« kašicu, pa sam nagrai* Politički pregled. ' i i Sjetite se „Gajreta"! Domaće vijesti. �sao. Zaiskah od jednog samo dvije krune, a on mi opsova....... Malo mu i to, već dodade: »kn Zna šta vi radite sa tim parama«. Biva sam i lopov. Ne ću više ni kupiti.« I za* plaka ko malo dijete. 1 ješio sam ga i govorio da stvar uzima previše tras gično. On se zamislio pa će najede nom: Imaš pravo. Moje su ruke či₽ ste, nijjet ie lijep, a on nek govori šta hoće. Nastaviću. Sjutra mi reče, da se je halalio sa svojim čaršilijom. »Vratih inu nje* gove dvije krune i htjedoh metnuti svojih dvadeset. Oprostih mu psov* ku i zaiskah halala, jer je imao pra* vo — da vod: kontrolu. On se popis* manio, pa se izgrlismo.« Eto tako je radio, tako jc uspijevao. I u stvari* ma »Merhameta«, i u stvarima »O» svitanja«, i u stvarima organizacije. U svemu. Neka ga Svevišnji nagradi svojim merhametom, a ucviljenoj porodici dadne sabri džemil. Nesta'o djeteta. Ima već preko dva mjeseca, kako je nestalo Asifa Uzunovića, dječaka od 14 god., sina Мијге Uzunović. Sarajevo, Ašiko* vac ul. br. 35. Policijska istraga je bila dosada bezuspješna. Ako bi ko slučajno znao šta o djetetu, neka ja* vi na gornju adresu. Filmske predstave o tuberkulozi. Zdravstveni odsjek u Sarajevu pri* ređuje 10 si lm ^predstava o tuberku* lozi za školsku mladež i 4 predstave za građanstvo. Ove zadnje održaće se dne 3., 10., 17. i 24. aprila u 11 sati prije podne u ApolosKinu, koji svo* je prostorije u tu svrhu stavlja bes* platno na raspolaganje zdravstve* nom odsjeku. Upozoruje se gradan* stvo na ove zanimljive i poučne predstave, koje će biti popraćene tumačenjem po stručnjaku4icka.ru. Ulaznice se dobivaju besplatno kod Vratara III. vladine zgrade. Za svaku predstavu izdaje se 500 ulaznica. U* čenicima ne će se izdavati ulaznice, jer ovi po' azc korporativno u Kino. Previše molbi za besplatnu vožnju. Ministarstvu saobraćaja obraćaju se molbama razna državna i privatna nadleštva, državni službenici, javne institucije i društva, u kojima mole besplatnu povlašćenu vožnju na dr* žavnim željeznicama i brodovima za učesnike raznih svetkovina, izleta i drugo. Stoga ministarstvo saobraćaja izvještava sva nadleštva i organe u* stanova, kao i korporacije, udruže* nja, da ono apsolutno nije u moguć* stvu uvažiti takve učestane molbe zbog sadanjih saobraćajnih pri ika i nedovoljnih željezničkih prihoda, koji i pored povećanih voznih tarifa još nisu u mogućnosti, da svojim pri* hodima podmiruju svoje ogromne rashode, pogledom na izvanredno veliku skuneću. kako radne snage tako i materijala. Prema svemu ovome podnošenje ovakvih molbi treba svesti na mini* mum za najhitnije potrebe, jer u protivnom to će ministarstvo biti prinuđeno, da ukine sve povlastice ove vrste tim prije, što smatra, da u ovoj eri napornog svestranog rada na obnovi i unapređenju zemlje ni* je vrijeme priređivanja zabava, kon* ccrata i ostalih proslava. Uplate u čekovnom prometu. Pri* mamo od ravnateljstva poštanske štedionice: Da se iziđe u susret vla* snicima čekovnih računa u kraljevi* ni, a opć.nstvu dadne prilika, da pot* puno iskoristi čekovni promet, odre* dilo je ministarstvo pošta i telegra* fa, da se pečani cd 1. aprila 1921. sa j>oložnicama čekovnog ureda u Za* grebu i Ljubljani, kao i sa onima po* štanske štedionico u Sarajevu može uplaćivati kod svih poštanskih ureda u kraljevini, izuzev Srbiju, Crnu Go* ru i Dalmaciju, gdje još nije uveden čekovni promet. Na ovaj način moći će se sa po* iožnicama vršiti sve uplate za vla* snike čekovnih računa na čitavom području kraljevine, izuzev gornje tri pokrajine, dočlm će plaćanja po* štanskim uputnicama otpasti. Stoga poštanska štedionica skreće pažnju svojih vlasnika ček. računa na gor* nje naređenje time, da svoje mušte* rije o tome obavijeste i da im sprc* me dovoljnu količinu polaznica, ka* ko bi mogli obavljati sva plaćanja za njih isključivo pomoću položni* ca, a nc pošt. uputnica. Broj 274 — Ј.РАВДА- — „PRAVDA* Strana 4 — Страна Poštanske uputnice, koje stignu iz Srbije, Crne Gore i Dalmacije za vlasnike ček. računa, prcuzimaće i nadalje post, štedionica«, dočim u* putnice, koje st gnu iz ostalih dijelo* va kraljevine nc će poštanska ste* dionica preuzimati, nego će ih ustu* pati vlasnicima ček. računa, da ih oni sami unovčuiu Trpite li od reumatizma, ili od u* loga? Mazanje Fellerovim pravim i Elsa fluidom pravo je dobročinstvo 1 I 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne i boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebate li blago, pouzdano tiera* juće sredstvo? Fellerove prave Elsa* pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. - Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že* ludčane kapljice 1 velika boca 20 kruna. — Omot i poštarina poseb* no. ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Eslatrg br. 310, Hr* vatska. E. ŽELJEZNIČARI! »Srpski Željezničar« od 22. marta o. g. donosi radosnu vijest, da je naš poslanik kontrolor južne željez* niče gosp. Ivan Držić angažovao ve* liki broj narodnih poslanika za in* terpelaciju, koju jc preko predsjed* nika Naredne Skupštine uputio g. ministru saobraćaja. Ova će inter* pelacija biti dne 8. aprila parlamen* tu podnesena, a tražiće se neodloži* vo sprovađanje željezničarske služ* bene pragmatike, koju je centralni odbor Udruženja Željezničara S. H. S. pred dulje vremena sa komisijom ministarstva saobraćaja izradio. Osim toga tražiće se iz sredine par* ; lamenta satavliena stručnj цска ko* . misija, koja će istraživati uzroke že* Ijezničkog zastoja i totalno nesređe* nih prilika. Narodni poslanici, svjesni značaj* ne uloge, koju željeznice u narodnoj I privredi igraju, znati će i htjeti bu* dućnest nas željezničara i naše po* rodice obezbi jediti — o tome smo sigurni -- a dužnost je svih svjesnih i razboritih željezničara, da se po* kažu njih dostojni. Svi, kojima je na srcu staleški in* teres. red, rad i mir, pokazaće se so* lidarnim ustupanjem u narodno U* druženje Željezničara Srba, Hrvata i Slovenaca. Željezničari! 8. april je pred vra* tima, kojeg će se dana rješavati sud* bina nas sviju, na nama je da potpo* mognemo dobru volju najvišeg na* rodnog foruma: jačajmo našu na* rodnu organizaciju neustrašivo i bez svake predrasude. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Nc zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Murad f Karahasanović. ffluslimansh prom t a b пћа dioni kj cf šno Bol H upj traži upravitelja vrsnu silu — sa višegodišnjom samostalnom, praksom — osobito vješta u robnom poslu. Ponude sa uvjetima kao i sa svim doku­ mentima slati na upravu banke do 30. aprila ove godine. 176 Nešto i za Vas! KhcloiiMlna njena ljepote. Izvrsna naravna njega kose. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prištiće, sujedice; hrapava opora kola učiniti svježom i elaetič .om, u(M>trvbljujto FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 —. ELSA-TOALETNE-PA6T1LE, 1 kutija K 10'50. Pomada aa usnice po K 2'— i 4‘—. Porast ково unapređuje, koža na glavi krijepi, od čelavoeti i prerano sjedine čuva FELLEROVA TANNOGHINA PO- Idoiđ svih sapuna. jest FELLEROV LJILJ pOV MLIJEČNI SAPUN K 19- —, TEKUĆE UlIJANOVO MLIJEKO K 12i 15’ , najfiniji glicerin K 6 — i 30'—. Vneelin po K 3 7-_ i 12Neškodljivi puder za lice u vrećicama po - K 5' Rumenilo, 10 omoti ću K 2»г- . Puder gospogje, hrja sc u to razumilejeet pravi DraKLUBERA HEUA-PUDER bijel, гова- Velike elegantne katije K 24' Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV WELSA“FRAH Z \ POSIPANJE, 1 kutija K 10'50. Što je KLSA-FLUIi>, to se zna! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42-—. Kurje oči Za usta 1 zube! bradavice, ž djeve odstranjuje se teme­ ljitoj brzo FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM „Екн“ u kutijama po K 5’— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINK TUROM „Е)еа“, 1 bočica K 10’—. Hega-aubni prah sa kirikom, 1 kutija K 20’—, 1'ra Heidera prah za zube 1 kutija K 6'—, Elsa voda za usta K 30, četke za zube počatnM od K 20—. Protiv gamadi Fini parfemi francuski, originalna boca po K IO1—; na vagu prema količini počamAi od K 20’—; Sachet (mirisavi jastučić aa rabeninn) K 8'—. kao niuha, buha, etjenica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito EL8A-PRAH ZA Gamad. Velika kutija K 15' . Tinktura za utjenice K 30‘—, Naftalin počamfii od K 2'—. Šta se svaki dan treba? Engleski melem K 2' , L/soform K 30, pravi Lyeol K 30’—, kompletni iiigatori najfiniji K 150'—, Kainfor K 3' , Kam* forne kugle K 5' , arnika po K 6'— i 30’—, Crnoggričin miria za sobu K 35, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po teiioi počanići od K 3' — ’ Koti upita treba svagda priložiti poitausko biljege za odgovor. Miševi I štakori! Otrov za inlSeve K 8' , otrov koru K 8'— i 10’—. za Šta­ Omot i poštarina računaju se PO-EBNO, ali što jeftinije. Što vlAe se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. ® iK Ж Ф i® iK Ф i® Ф Si i® Preporučujem za pčele >je se nalaze kod mene na skladištu, rza otprema uz najpovoljnije cijene. ilhmEd Rezakoiić, stolar FOJN1CA (kod Kreševa) Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih apaiata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebStina i spužvi. Skladište svin mineralnih voda i t.d. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod ,9Mje*eca“ BaščaršijĐ, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima ljekovitu*, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , balsama za guta. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet sa isneinogle mnžke starije osobe, katran soji-voda protiv kaftlja, plućnog katarha 1 tuberkuloze, Obriol inast za skidanje dlake, otrcv za miševe, serail pomada i porcellan pcmada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad usni u malo veća količinu. Br.Lhoj opš ini <i ZvjFdiftu potreban je jedan odžačar (majstor ili pomoćnik). Reflektanti neka se pismeno jave uz oznaku usiova. 171 Važno za pušače! ,,Merhametu Znameniti najfiniji Gigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na velik \ nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br 97 i H Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Prcporučova se svakome, da puši s^mo taj papir. Ravnateljstvo. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ♦ PAPIRNiCA ♦ t HAMDIJE KOPČIĆA , ▲ preporučuje svoje bogato stovarile * svih vrsta papira, kancalarljskog I ♦ školskog pribor«. — Naručbe ee ▲ obavljaju brzo i točno. 2 Cijene umjerene. I Sarajevo, Štrosmajerova ul. TeL 618 MADV Zk PORAST KOSE „ELSa“, 1 veliki porenlanski lončić K 1>— JAKI KATRANOV SAPUN Z\ GLAVU K 14, M tOJARSKl HRKOMAZ po K 6 — i 8'—, NEŠKODLJIVA ulja aa kosu, orahovo uljo, mala boca K. 6 -, velika K 30‘—, ŠAMPON za pranje kose K 4' —« I т ♦ X л Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlat i, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pi­ ste je, naušnice, svako'aki, darovi i putrebsline kao nožed, aparati za brijanj«.. škare, novčarke, nažigaći. diamanil za re­ zanje stakla, sve dobro I jeftino naći čete u cijeniku tvrtke 8. Su’toer u LjuĐIjaDi Ш. 706, ♦♦♦♦♦ Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampanja Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/428b71b7ecd00cfb642f1301ee7c630f.pdf 044dc0ec0cf720a5c116df9eacf2da0e PDF Text Text Pojedini broj K. 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K <50.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛС 915 Broj 37 (275) Šta sada? Naš sporazum sa vladom g. Niko* le Pašića likvidirao je jedno pitanje, koje je nekoLko decenija prošloga i oba decenija ovoga stoljeća uzro* i kovalo neprestane trzavice i spreča* valo pravi an život medu braćom, ! koja su podijeljena na tri vjere. Ag­ rarno pitanje u Bosni i Hercegovini, koje kroz punih sedam decenija uz* rokuje sve nemire i trzavice, ko je je kroz toliki niz godina zavađalo je* dnokrvnu braću pravoslavne, kato* like i muslimane, potičući na mržnju jedne proti drugima, ovim je sporan žurnom d.gnuto sa dnevnoga reda. Stagnacija u našem prosvjetnom i razvoju, u našem političkom životu, kultunio^ekonomskom radu, ukratko u svemu ima se tražiti u ovom ne* sretnom pitanju. Kmet, nije htio va­ ljano zemlju obrađivati, da aga ne dobije prihoda od zem’je; aga se opet pouzdavao u kmeta pa se nije laćao drugih sredstava za život i ta* ko su propadali — jedan i drugi. Da je ovako dulje potrajalo, ko zna gdje bi se ova nevolja ustavila! U času kada je našoj jedinstve* noj državi i našem oslobođenom na* rodu najpotrebniji mir i poredak, našem je klubu usp’elo da stvori ve* liko djelo sporazuma sa strankama većine, na Čelu kojiih stoji čovjek ri* jetkih državničkih sposobnosti. O* vaj sporazum spada nesumnjivo me* đu najveća dje’a, ko;a su se od oslo* bođenja do danas izvela, jer je dr* žavi prijetila s trašna kriza što od destruktivnih elemenata iznutra, š^o od neprijatelja izvana. Naš je dakle klub svojom realnom politikom spa* sio državu ođ teške krize i time po* kazao, da muslimani spadaju među one elemente, ko ji cVu državu hoće i vole, te da je jedini njihov zahtjev jednakost i pravda za sva# k o g. Prihvativši snorazum, naš je po* slaničkr klub učinio jedno veliko pa? triotsko dielo prema svojoj domo* vini, a prilično se je odužio i svojim biračima, jer hiljada i toliko stotina miliiona kruna, koje će dobiti naši birači u rme odštete za kmetovske i kmetsvu slične odnošaje nije baš tako neznatna suma. Istina, namet? nut irn »е i jedan težak posao, jer taj kapital treba organizovati i privesti u narodnoegospodarske svrhe, da se nadoknadi gubitak, koji muslimane zadešava sa gubitkom zemb’e. Mno* ga će naša porodica ostati bez zem* ?je pa joj se mora stvoriti novi iz* vor privrede, od koie će živjeti. Mo* ra ioi se omogućiti da organizova* niem kapitala razvije obrt, trgovinu i industriju, s čme će se mus’imani ma omoguć ti mnogo ljepši, ugodni* ii i blagoslovenm život, nego onda kada su izgledali varićak žita sa svo* jih mršavih selšta. Bosna je zemlja u kojoj se nrostnru plodna polja, o* ranice i livade, ali i buine šume, kra* sne rijeke. Pored toga ona u svo« j o ; utrobi krije .silno bogatstvo муслиманске организације. Sarajevo, četvrtak 7. aprila 1921. (28. Redžeba 1339.) svakojakih ruda. Tu su dakle svi uv* jeti za industriju i njen napredak; tu je i naša budućnost. Industrija i trgovina, podigle su Englesku, koja danas diktira cijelom svijetu; trgovina i industrija podige* še Njemačku koja i nakon ovoga velikoga sloma osta’e moćna r jaka; industrija i trgovina stvoruše blago* stanje Sjeverosameričke Unije, koja je stotine hiljada naših iseljenika po* digla od ob.čnih radnika do stepena koje im daje odlično mjesto u ljud* skom društvu. Na trgovini i indu­ striji temel ji se i budućnost naše kra* ijevine, a naročito islamskog ele* menta u nioj. Naša je kraljevina zasad isklju­ čivo agrikulturna. Naš narod živi od onoga što mu sa Božijim blagoslo* vom nikne iz zemlje. No u buduće treba da otvorimo i utrobu svoje ze* mlie, pa da iskoristimo i ono što je Bog u zemlji stvorio; da iskoristi* mo i ono veliko bogatstvo, koje se u zemlji krije. U utrobi naše zemlje krije se srebro, zlato, olovo, bakar, željezo, ugljen, živa i mnoge druge dragocjene rude. To treba istražiti, iskoristiti. Naše je šume dosad isko* rišćavao samo tuđinski kaNtal koji je odnio u tuđinu silne miljone. Tre* ba da se i ovdje plasira naš kapi* tal, na da dobit ostaje među nama. U nas se sadi lan i konoplja, a sto* ćarstvo nam daje silnu vunu: treba razviti tekstilnu industriju. U nas se tkaju krasni ći’imi, treba ovaj obrt organizovati i podignuti ga na stepen industrije: prerađivan je ko* ža, pravljenje cipela i drugih kož* natih predmeta. Predaleko bih oti* šao ako bih nabrajao sve, što se mo* že i što treba u&nith da se isko* risti prirodno bogatstvo naše zem* lje, da i ne snommjem potrebu iz* građivanja putcva, željeznica bro* darskih prometila. Мт svoje sirovine šaBemo u ino* jstranstvo i prodajemo ih u bescije* nje, da za prerađene, kad se povra* te k nama, plaćamo visoke cijene i skupu carinu. Zašto da to činimo? Mi smo danas svoji u svome. Mi rmademo svoju narodnu državu, ko* ja će nam pružiti sve .pogodnosti, da se možemo razvijati i da možemo napredovati. Ona će nam u tom po* gledu dati svaku zaštitu, ier je to u interesu i državnog razvitka i držav* nog napretka. Naša kralievska vla* da ne će privrlegovati tuđinska pre* dtrzeća i tuđ mski kapita1, nego će naprotiv domaćem kapitalu i predu* zećima dati punu zaštitu i podu* prti ih svim sredstvima, sa kojima država raspolaže. O ovako velikim stvarima ni jesmo mogli ni pisati ni govoriti prije ovo* ga sporazuma sa našom centralnom vladom. Danas ova pitanja kucaju na našim vratima i treba da se pre* tresaiu svagdje i na svakom miestu. Naš klub, ko’i je znao nostaviti na ovako realne temelie i državnu i pri* vrednu politiku, zna će izvršiti i ovo veliko dielo naše budućnosti. A. Šerić. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina lb Glasovi štampe o našem držanju »Privreda«, organ trgovačkoga* no pitanje, koje Austrija hotimice i natl.jskih omladina u B. i H. donije* iz računa, nije nikada htjela da de* la je u broju od 24. marta uvodnik finitivno riješi i ukloni, i tada je bilo »Pitanje zemlje«, u kojem kritiku je jedino pitanje, koje je dijelilo držanje pojedinih stranaka, naroči* braću iste krvi i jez.ka.------G.g. to zemljoradničke partije, a onda ve* Pašić i Protić su tada, kao i danas, li: »I dok se te grupe prepiru i sva* pravilno shvativši težinu ovoga pi* daju, mi ćutimo i posmatramo šta tanja, uvijek bili za to, da se agrar* se radi, jer smo unapred uvereni da no pitanje u Bosni i Hercegovini ri* ćemo biti prvi mi koji ćemo platiti jesi pravilno, i po mogućno* čitav ceh... Zato držimo da i mi ima* sti tako, da i interesi t.eža* mo prava da reknemo koju u ovoj ka i interesi posjednika budu zadovoljeni i zašti* stvari. Pošto već prevlađuje mišljenje ćeni. Još u ona vremna, kada je kod sviju velikih poL stranaka, da zajednička borba protiv Austrije, se zemlja mora i treba platiti, p a zbližila braću dviju vjera, Pašić je neka i to bude, samo da bar ispovijedao načelo, da agrarno pita*: ostane na tome, da ne g'.edamo dru* nje, kao čisto socijalno, ne smije ge nesreće i nerede po zemlji... Mi nikada biti smetnja, da me* bismo pre’pđručiti i gospodi zemljo* đu pravoslavnima i muslimanima u radnicima i begovima, da se malo Bosni dođe do jedino mogućeg od* stišaju i ne stvaraju novih trza* nošaja, do iskrenog, nesebič* vica, koje bi-mogle biti kobne po na* nog i pravednog sporazu* še trgovačke i privredne prilike. Oni m a. Poslije ovakog sporazuma dola* nemaju šta da se ljute, jer i jedni i zi sobom i jedinstvo i zajednica svih drugi dobivaju u svakom slučaju: nacionalnih, socijalnih i ostalih in* Vlasnćcs zemlje dob&vaju pare, a teresa, koji vezuju elemente, ko;i su zemljoradnici zemlju, a mi, mali pri* vjekovima živih i koji ćc i u buduće vrednici i obrtnici, trgovci i zanat* dok traje našega naroda, živiti jed* lije dobij amo samo dužnost, da pla* nim životom i u istim prilikama. Za* ćamo tu čitavu nagodbu u vidu ve* to je g. Pašić, još tada, upozoravao ćih ii pooštrenih poreza ... (Zato ćeš neke naše odviše radikalne politča* mi .povisiti životne potrebe. Pr. si). re, da u agrarnom pitanju budu pomirljivi i da ne izazivam bez Nama je glavno, da se već nevolje i potrebe, muslimanske po* jedan put skine sdnevnog reda ovo siedni'ke sa pretjeranim i nepraved* istorijsko pitanje, kako bi se uspešno nim zahtjevima, jer bi to moglo ima* i ubrzao progres naše zemlje u eko* ti kobnih posljedica po našu nacio* nomskom i socijalnom pogledu i nalnu stvar i po cijeli naš narod. stvorili potpuno novi i bolji od no* Na žalost, ovaj mudri savjet nisu si između sela i varoši, a to trebaju posluša’i niti razumjeli mnogi, ko;i da imaju u vidu i svi osta’i pravi pri* su se smrt"a li pozvanim da vode jatelji države i naroda. Kada je reč srpsku politiku u Bosni«. o konsećidovanju države, trebaju da Nastavljajući »Srpska Riječ« isti* otpadnu svi 1 i č n i i p a r t i j s k i interesi kod sviju, pa i kod po* če zle posljed.ee predratne zasuka* jedinih staleža. Zato, mi ćemo i ov* nosti srpskih političara, a onda veli: de pedneti žrtve kada to već mora »Kada je došlo oslobođenje, valjalo bitu pa neka se jedanput i kod nas je konačno riješiti i agrarno pita* poene trezveno i ozbiljno raditi kao nje u Bosni, koje je Austrija davno i kod drugih kulturnih naroda, koji treba.'a da riješi. Nismo bili v r* imaju takode svojih nezgoda i ne* lo srećne ruke, kada je načato prilika, koje im je nametnuo svetski ovo važno pitanje. Mnogi su naši rat. Samo rad, svestan i trezven rad, političari smatrali da je ono zgo* moći će spasiti od haesa a i nesreće, dno sredstvo za ponularisanje i za koje nam nameču pri'ike, stvorene partijske svrhe. Došle nas je ovaj nesavesnošću izvesnih političkih ko­ put doveo, ne treba da naroč to isti* čemo. Rezultat je bio: potpuno otu* terija«. đivanje muslimanskog elementa od Progovorila je i »Srpska Riječ«, or* Srba pravoslavnih i od Srbre, tako, gan bosanskih rad kala. Malo kasno, da smo u oslobođenoj domovini, ka* ali — potpuno uviđavno i prijazno. da nam tuđin nije više smetao, dalje U bro’u od 29. marta donijela je bfi ieđan od drugoga, nego prije ona uvodnik »Snorazum s Musi ma* dvadeset godina pod ^wtrimm. Po* nima«, koji zaslužuje da se prene* novo je zatrebalo da dođu ljudi ve* se u duljem izvatku. U početku is* ćeg kal bra i širih pogleda, kao što t če »još jedan veliki uspjeh g. Pa* su gg. Pašić i Protić, te da založe šića«, koji je još ođ prije 20 godina sav svoj autoritet i popularnost, i više radio na učvršćenju sloge i da se dođe do pravilnog rije* ljubavi među muslimanima i pravo* šenia agrarnog pitanja, koje su vješti ili nesavjesni po* slavnim Srbima, a za tim veli: »I ta* ne 1 i t i č a ri bili zamusili i doveli sko* da se između Srba pravoslavnih i muslimana priječi’o jedno pitanje, ro do absurduma. I g. Pašić je, u smislu programa koje je mo«lo biti, pa isto i jeste bi* lo, kamen smutnje i nesloge. Agrar* radikalne stranke, a u duhu pomir* Muslimansha trgovačka i obrtnička hanha za Bosnu i Негседошпи (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i JJos. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZKI �Struna 2 ившн .PRAVDA" ljivosti uspjeo, da i ovo teško i za* mršeno pitanje privede kraju. Spo? razum između muslimanske organi* zacije, rad.kala i demokrata je uglave Ijen i potpisan. Sada ga treba spro* vesti i mi ne sumnjmo, da će biti sproveden kako treba, mudro i iskreno. Muslimanska organiza? čija je svojim dosadanjim držanjem u Konstituanti dokazala, da je ona stranka državotvorna i realna, da ju vode ljudi u čiju se pamet, poštenje i istrajnost može vjerovati. Dokaz je za to i to. što se nisu dali ni* kakvim obećanjima i spletkama za? vesti sa pravoga puta, u labirint ne* mogućih i nerealnih DohtiĆkđi fanta? zija i pustolovina. Pravo je, da i m se otvoreno prizna. Л sada je na svima koji iskreno žele dobro ove naše zajedničke otadžbi* ne, koja treba da je i c d n a k o d o* b r a m a i k a s v o j svojoj d j e* c i. da ulože sav svoj razbor i sve svoje sile, da postignuta sloga među jednekrvnom braćom, ojača i tako se učvrsti, da je više niko neće moći razvrći i pokolebati. To je jedino onda i tako moguće, ak o se po? stignuti sporazum lojalno i iskre no dokrajabude p r o? veo i izvrši o«. Tako, eto, piše »Srpska Riječ«. Mi primamo na znan;e njene gornje retke i može biti uvjerena, da s na« še strane ne će biti nikakva povo* da. kojim bi se poremetilo dugo iš* ček'vano o v a k o raspoloženje bo« sanskih radikala. Nužno je samo to da se u njenim stuncima ne mogne u buGuće odraziti mišljenje i tenderu čije onih, koji su »nevješti ili ne? saviesni«. « »Vidclo« u broju od 31. marta donijelo je uvodni članak »Spora« zum sa muslimanima«, u kojem naj* prije polemiše sa stajalištem nekih brv. novina i ističe, da je naša or# gan-zacija »na sebe bila uzela ple* meni tu, a i tešku ulogu, da izme« du zagrebačkih i srpskih političara bude most«, a onda veli: »Pristupa? njem u većini u Utavnotvornoj Skupštini i ulaskom u vladu, Musli* manska organizacija je ispunila svo« ju patriotsku dužnost prema zemlji, jer je omoguć.la donošenje Ustava redovnim putem i učvrstila političku situaciju koja jc bila i su? više rov.ta. Mi ne smatramo to ni kao us'ugu radikalima i demokrati* ma, ni kao uspeh radikala i de« mokrata. A k o j e čiji uspeh, w peh jc samo muslimanske organizacije koja je postigla priznanje izvesnih tačaka svog pro« grama, a ko jc kome usluga, u s 1 u? ga je ne jednoj ili drugoj i : i i : i ■ ’ i I i • stranci, već našoj otadžbi? nikoja seuovom partija s k o m vrtlogu i suviše žabo* r a v 1 j a i zapostavlja. Što su i u ovoj prilici braća Muslimani po= godili pravi interes naše otadžbine ne treba da nas iznenadi. Te nisu li oni jedan od onih delova naroda ko? ji su najbolje očuvah i svoja oseća? nja i svoje tradicije i svoju ljubav prema zemlj? Nije li ili vera jedina razdvajala od nas i ne treba h* da? nas, kada je prestalo doba verske isključivosti, da ta razlika prestane b.ti prepreka?« Prostor nam ne dozvoljava, da dalje citiramo, pa ćemo se zadovo* ljiti izvatkom. U nastavku se ističe da su naši pretci primili Islam radi toga, što im je on kao patarenima, bio bliži nego ostalim djelovima na? šega naroda, što su pretpostavljali car.gradski uticaj peštanskomc i jer im je tursko suverenetvo, naročito u početku, izgledalo primamljivo. Mo? ra im sc priznati, veli »Videlo«, da su »i u novoj veri sačuvali privrženost svome narodu, svome jeziku, svojim običajima i svome rodnom kraju«. Spominje s pohvalom Sokolovića i druge naše prvake iz prošlosti, a onda konstatuje da nam Austrija ni« jc ništa učinila kroz cijelo vrijeme svoje. Za vrijeme rata nijesmo ga? njani. ali smo »kao regruti i vojnici upotrebljavani na najtežim i najopa? snijim mestrma, da služe kažu Nem? ci za Kanonenfutter, za hranu topo« vima. I rat je bio isto toliko o s e t a n za mus imane. koliko i za pravoslavne stanovnike Bosne i Her* cegovine«. Danas smo u svojoj dr« žavk u kojoj ćemo imati' jednaka prava i jednake dužnosti. »Nesre? đenost pril±a, neveština i neznanje upravljača naše države doneli su muslimanima za prošle dve godine dosta razočaran’a«. no te pogreške i krivice ne treba nikome »da ubiju veru u budućnost i veru u snagu i pravednost samoga naroda«. »Treba gledati da se pogreške po« prave, da se zlo izleći, a donošenje Ustava i prestanak privremenoga stanja prvi je korak ka poboljšanju situacije« veli »Videlo«. I mi smo istog mišljenja-, pa stoga vjerujemo u iskrenost ponovljene poruke A? lekse Šantlća i »O s t a ć e m o o v« d j c« sve i onda, kad bi se kojom ne? srećom opet ponovile kobne pogrje« ške »neveštih upravljača« ... Davno rekosmo »Tu smo i tu os« taj crno«. Ponavljamo to i ovom pri? likom uz iskreno priznanje, da nam ovake bratske riječi ulijevaju i veću volju i jaču ljubav za pripomaganie pri izgradnji ove naše države. Povodom okružne konferencije ]. M. 0. u Mostaru. Hoće li »Hrvatskoj Slogi« poći za rukom da svojim frankov.ukom za« truje naše musj. mase?!... Da ’oj jc to cilj u to ne sumnja? mo, no da će ga polučiti, to je iis? ključeno. Jer razbor i zdravi razum sve više uzima maha u musi, svi? jetu. Da nanižemo krupne laži ko« jc jc »Hrv. Sloga« servirala svojim čitateljima na 3. apri a o. g. Pod bombastičnim naslovom »Protest herc, muslimana« donosi: »Danas u 9 sati izjutra zabranje« na »e po političkoj vlasti skupština J. At. O.... Iniciativa tc zabrane je potekla od vodstva stranke iz Sarajeva«. Laže. Skupština taj dan niti jc zakazana niti je po polit, vlasti zabranjena a niti je kakva ini? dativa došla od vodstva J. M. O. Taj je dan zakazana konferencija delegata mjesnog odbora herc, ko* tareva. i ta se konferencija održala. Poslije toga piše »H, SL«: i »Svi muslimani Hercegovine osta« , ju načelno na autonomističnom sta« novištu oeim Treb^nja radi neupu« 1 ćenosti u koju je trebinjske musli? i mane doveo nar. poslanik • Velija i Sadović«. Laž. Hercegovačkim mu? , slimanima nije baš tako prirasla za ' srce autonomija kako bi to htjela »H. SI.« da prikaže. Alfa i omega ; muslimanskih želja je da budu ra« vnopravni građani i da u ovoj dr« i žavi mogu živjeti kao ljudi. A da sam ja zaveo trebinjske muslimane i u neupućenost, to je jedna gadna , uvreda za trebinjske muslimane, či? I ii zdravi razum i pravilno shvata« nje današnjeg stanja ne dozvolja? ' va, da ih iko može zavesti na stran« i putiću. Nijesu oni slijepo stado, ko« I je sc da voditi za nos, kud hoće pastir. To su ljudi koji misle svo? ; jom glavom, i određuju sebi pravac, kako im diktuie njihov razbor. Dalje: »DoSli su delegati iz .ПРАКДА* svih mjesta Hercegovine osim iz Trebinja«. Laž. Ne samo iz Trebi« nja, nego nijesu došli ni iz Bilcće, ni iz Gacka ni iz Ljubinja ni iz Ko? njica. Ali na stranu to, što na kon« ferenciji nije sudjelovalo pet kota? reva! Meni bi mnogo draže bilo, da su došli i iz Treibnja i iz drugih mjesta, jer je konferencija od po« četka do kraja bila jedan pravi bratski sohbct i prijateljski razgo* vor. Milina je bila vidjeti, kako Iju? di mirno i hladno prate referate po* slanika i kako objektivno prosudu? ju razvio polit, situacije i teški po* ložaj, u komu se na’azio naš klub. »Hrv. SI.« dalje iznosi i Četvrtu laž: »Sadović i Hadždkadić su bili izvrgnuti oštroj kritici i teškom na« padanju od strane delegata i nijesu bili u stanju, da odgovaraju na upa? diče pojedinaca... Prema onoj »Što jc baki inilo, ono joj se snilo«, to je želja, a’i pusta želja »H. SI«.. Jer tu niti je bilo kakve oštre kri? tike, ni teških napadaja. Za čitavo vri’cmc dok sam govorio i ja i ko« lega Hadžikadić, svi su delegati po« zorno slušali naše izlaganje. Tek kad smo svršili, onda su sc sluša* telji javljali za riječ i onako, kako to dolikuje sabranim i razboritim ljudima, stavljali su mimo svoje pri* mjedbe i prigovore na pojedine ta? čke našeg soorazuma. Ali to jc sve teklo bez imalo uzrujavanja i žučlji* voeti. Nekoga boli napuštanje auto? nomističkog stanovišta, nekoga še? sta tačka beg’ličke uredbo, nekoga opet neke ustanove iz oblasti vjer« skođprosvjetne autonomije. 'Го jc posve razumljivo. Ni mi poslanici, koji smo sklapali ovaj sporazum, ni* jesmo komnletno (posve) nego dje« lomično zadovoljni ovim paktom. Ali kad smo ljudima rastumačili, kako bi stvar ispa’a, da su se ove stvari rješavale bez nas i da smo mi ■ostali u onoj sterilnoj opoczicijL u kojoj želi »H. SI.« da budemo, onda su se ljudi snašli i uvjerili se, da se ne može uz vodu plivati i da jc klub spasio maksimum onoga, što sc dade spasiti u današnjim ртПн kama. Sve kritike, koje su na toj konferenciji padale, bile su u naj« pristojnijoj formi, a bile su više in? struktivne naravi za poslanike, koji su tom prilikom doznali za mnoge pojedine slučajeve agr. pitanja, u koje ni sami nijesu bili upućeni, t. j. .poslanici su od prisutnih delegata naučili mnoge stvari, koje su sebi notirah i koje ćc u klupskim sied? nicatna iznijeti na orotree Na veli? ko razočaranje i žalost »H. Sloge«, za vrijeme 8?satnog trajanja te kon? ferencije, u riječima, primjedbama, prigovorima i kritikama svih prieut« nih delegata opazila He jedna do? minantna crta, a to je nepokolebiva volja za očuvanjem sloge. 2еЦа Za slogom sve braće i Čvrstoćom orga? nizacije, to ss moglo čitati na licu svih prisutnika. To’iko o konferenciji. »П. Sloga« je bijesna na nas od kako smo sklopili sporazum e via* dom: ona siplie drvlje i (kamenje na vodstvo J. M. O. i služi se svim mogućim sredstvima, da zavede muslimanske mase. Pomislite neki* dašnji njezin sastavak o »Le}lci?re* gaib«, pa njezinu stalnu rubriku »Iz islamskog svijeta« gdje se slavi i u zvijezde kuje Muetafa Kemal, gdje se govori o aranškom carstvu, o samostalnosti Misira, pa onda »po? klaše muslimane u Makedoniji, sad dolazi red na bos. muslimane« itd., na naiooslije njezin podlistak »Pa? nislamizam«’ E, znali smo da neko može biti viši katolik od pape, ali da može biti veći iaiamofil od mu? slimana, to tek sada doznaiomo! Mudra je »H. Sloga«. Ona rezo? nira ovako: treba dobiti neki išla« mofilski renomme, i zato jc potreb? no, što više niša ti o islamskom svi? jetu, ^а će »Mujo« kupiti »H. S.« za Ндеј— Broj 275 hator njezinih vijesti o Islamu, pa uz to mish se dalje, e da pročita i ono, što jc glavno. CMavno je za »И. Slogu«, da »Korkul hoće u mi* bistre«, »musLirnansiki klub prodao muslimane za par milijuna dinara«, »vodstvo J. M. O. izdalo muslima? ne« i t. d. Na taj se način želi uliti u muslimane kušnja a onda nepo? vjerenje prema svojiim vođama i mailo po malo se predstaviti većim prijateljem muslimana nego li je jedan Maglajlić i njegova družina. A zašto ona to sve čini? Zato, icr musi, klub neće da za nju vadi kestenje iz vatre, zato, jer jc musi, klub poveo samostalnu politiku: jer je postavio sebi za cilj ostvarenje musi, interesa; jer je krenuo jednim zdravim putem, koji vodi poboljša* nju muslimanskog položaja i zagri« iavanju muslimana za ovu državu, koje što bržu konsolidaciju, on, klub, iz duše Žeh i na njoj tadi. Eto, zato je »Hrv. Sloga« bijesna na nas. Budući da smo uvjereni, da ima dosta poštenih i uviđavnih Hrvata katolika, koii se ne slažu sa piša? njem »Hrv. Sloge«, to smo i mi da« leko od generalisanja, te ovo, što napisasmo, odnosi se sam na redak? ciiu pomenutog lista i na one, koji odobravaju njegove podle napadaje na nas. Velija Sadović. nar. poslanik. Rezolucija.*) donošena na konferenciji pouzdani« ka J. M. O. mostarskog okruga. Konferencija pouzdanika Jugo* slavenske Muslimanske Organizaci* je okruga mostarskog, održana dne 2. aprila 1921. u Mostaru sa? slušavši izvješća narodnih poslani? ka: Balljfića, Kaipetanoviča, Sadovi? ća i Dr. H. Radića izdaje slijedeći komunike: I. Konstatuje, da je Muslimanski poslanički klub, pritisnut silom jki? lika, a vodan željom za što ćskori« jim njihovim sređenjem, popu? s.tio od temeljnih načela naše ог« ganizacije. što ih jc zemaljska skup« ština od 21. oktobra 1920. kao pro« gramatsku tačku usvojila, a klub u nacrtu svoga ustava predložio. Žali, da vladin blok nije imao niti ima dovoljno shvatanja za teške prilike, u kojima muslimanski elemenat živi. II. Konstatuje. da su i ekonomski interesi, a naročito hercegovačkih muslimana, nedovoljno zaštićeni. III. Uvažujući tešku političku si« tuaciju i1 važnost ovih historijskih momenata i imajući na umu. kojim je žrtvama stvorena naša orgniza? ■čija i od kolike je važnosti njezin daljni čvrsti opstanak, konferencija drži potrebnim, da poslanički k’ub kao ipredstavnik širokih muslaman-skih masa u B. i II. i povrh to? g a ostane na okupu, jer polaže čvr? stu nadu, da će mu njegovom kom? naktnošću u daljnjem radu poći za rukom, da postavljeni program os? tvari, a kao takav biće i <xstaćc pra? vim tumačem i zastupnikom nepa? tvorene'volje i ideje našeg elemen­ ta, da naime ova naša država bude izgradnja uz saradnju i na opće za« dovodjstvo sva tri plemena našeg naroda. H. Ćemalović, tajnik. *) Jučerašnja »Hrv. Sloga« đoni? jela je istu rezoluciju n e t a č n o : na pr. ne stoji u rezoluciji, da jc klub „odstupio" nego „popustio" od temeljnih načela i t. d. Pr. ur. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". CO (=□ czn £□ £□ C=3I=3C3C=2C3l=3C3 CSC? �Hrto) 275 — Broj Д1РАНДА* — „PRAVDa” Jedna nelojalnost. Prema izveštaju Zem. Vlade ova# | kav način rešavanja stanbenih stva* i ri daje dobre rezultate. No kako pi* tanie stanbeno spada u nadležnost g. Ministra za Soc. Politiku, ja ću Grčki poraz. Prije nekoliko dana sva akta po ovom pitanju poslati g. Ministru za Soc. Politiku, da on javile su grčke novine, da je grčka donese definitivnu odluku: hoće li vojska preduzela veliku ofanzivu •se i nadalje stanbeno pitanje raspra* nrotiv Kjemal ^še i odmah dva da* vi jati na način kako rešava Zem. na poslije javile su, da su Kjemalo* ve čete -potučene. Ove -su vijesti Vlada u Sarajevu ili ne. Izvolite, Gospodine Poslaniče, pri* lažne. Istina je baš obratno: Kjemal paša je pustio Grke u unutrašnjost miti uverenje moga potšovanja. Ministar Unutrašnjih Dela: zemlje i onda ih hametom potukao, uništivši pri tome jednu cijelu divi* M. Drašković, s. r. iziju. To naljbolje svjedoče i sami ♦ Grci time, što su pozvali osam* Kako doznajemo, u četvrtak jc na ost godišta pod oružje. Nu to ova stvar riješena na taj način, da će biti prekasno, jer najnovije vije* je ministar za socijalnu politiku od­ sti javljaju, da su grčke čete uzma* redio, da njegovo ovdašnje povje* kle opet sve do Bruse. Grčki bi po* reništvo opet preuzme ovaj referat raz bio potpun i oni bi bili izbačeni Stanivuković, proteže g. dra Srški* iz Male Azije, da ih* ne pomaže En* ća ide u odsjek za policiju i predao ^leska, koja im daje oruž’a, munici* je svoj dosadanji. referat g. kot. pred* je i raznog ratnog materijala. stojniku Sonnenfeldu. Čisti se, bistri Odlazak Karlbv iz Madžarske? se... Javljaju iz Budimpešte na 5. ov. mj.: Prije otvorenja današnje parlamen* tame sjednice izjavio je ministar predsjednik Teleky, da je Karlo da* nas iprije podne ostavio Szombatj* helv. (Sa svih strana ču'i su sc po* U Bosni i Herceg, umire godišnje klici: Hvala Bogu!«) »Karlo je ot* 14.000 ljudi od sušice. Toliko sta* putovao preko madžarske granice, novnika ima na pr. Mostar. Za naše riješivši našu domovinu, koja je prilike to znači kao da svake godine mnogo preživjela pa i ovo. Sa zado* gubimo po jedan rat. Sušica je da* volj-stvom možemo reći, da je to nas najveći neprijatelj naroda. Sto* dokaz jedinstvenog držanja države, ga najtoplije pozdravljamo ovu pa* vojske i političara«. Ove izjave pri* metnu akciju zdravstvenog odsjeo mijene su velikim zadovoljstvom. ka zemaljske vlade, da se poučnim Grof Telekv jc navijestio, da će i ujedno veoma zabavnim načinom, dati potankosti o ovoj aferi na jed? to jest kinom, proširi u što šire slo* noj od idućih sjednica. jeve što temeljitije poznavnje te bo* Izvršenje rapalskoga ugovora. — lesti i borbe protiv nje. Javljaju iz Rima: U ministarstvu Prošle nedelje je publika dupkom inostranih djela sastala se je komi* napunjene sale Apolo*Kina imala šija, koja se bavi izvršenjem odre* prilike, da veoma zorno i za vrlo daba rapalskog ugojvora. Sad raspra* kratko vri;eme upozna, šta zapravo vlja o ipitan’iu pomorske pfoVidbc znači sušica. Slike, osobito žive sli* na Jadranu. Beogradska vlada je kc, usijeku se dublje u pamćenje ne* zatražila, da se sa Uspražnjenjem go prazne riječi i mi smo uvjereni, Dalmacije obustavi i talijanska po*= da će u svačijoj pameti ostati do morska pflovidba između jugosla* smrti jasna na pr. ona slika, koja venskih luka, što znači veliku štetu predstavlja borbu bijelih krvnih tje* ne samo za dalmatinske gradove lešaca sa bacilima sušice i da će ga nego i za Ankonu, koja je ishodište cijelog vijeka ispunjavati užasom skoro svih plovidbenih linija sa pomisao na one šupljine (kaverne) Dalmacijom. Nakon dulje rasprave u plućima, koje bacil izjeda. zaključeno jc, da će Italija i nada* U prvom dijelu predstave vidjeli lje obavljati privremenu pomorsku smo na čaršafu i čuli od liječnika službu na svim prugama u Dalma* kakav na pr. izgleda bacil sušice, čiji, dok pitanje obalne plovidbe u kako se množi, kako se i čim da pregovorima sa beogradskom vla* uništiti i t. d. U drugom dijelu nam dom ne bude konačno riješeno. Iz* ie prikazano djelovanje jednog pariš* gleda da je jugoslavenska vlada sa* kog »dispanzer a«, modernog opštila u Rimu, da ne kani zakliu* zavoda za suzbijanje sušice. Ne sa* čiti trgovački ugovor u pravom srni-* mo da svako dobije u tom zavodu slu riječi, nego da će se ta pitanja besplatnu vizitu i uputu, kako će se rfješavati od vremena do vremena liječiti, već sam zavod šalje svoje sporazumno kako to predviđa ra^ činovnike, milosrdne sestre po gradu, palski ugovor. Talijanska vlada po* da istražuju bolesnike i da ih dovo* laže osobitu važnost u pitanju že* dc u dispanzer, koji ih prema mo* Ijeznice Zadar—Knin, za koju traži gućstvu, ako su siromašni, šalje u sa* da joj jugoslavenska vlada prepun natorijume. sti koncesiju. Jugoslavenska vlada U trećem dijelu predstave vidimo će se tome nrotivitii no talijanska modernu školu u Švajcarskoj, kojoj vlada je zaključila da u toj stvari je zadaća da osim školskog znanja popusti.. očuva djeci njihovo zdravlje i da ga Američka nota saveznicima. Iz još i ojača. Nastava se drži u zimi Pariza javljaju: Američka vlada u* i ljeti, kad je suho, na polju i u sun* putila jc notu svima kadama, naro* cu i djeca su odjevena samo krat* čito vladama savezničkih zemalja, kim gaćicama, pošto su čist zrak i u kojoj Amerika smatra sebe kao sunce veoma jaki neprijatelji suši* stranku prilikom rješavanja svih pi* ce. Na slici vidimo, kako su djeca tanja, koja su proizašla iz rata. Do* sve vesela, pravo uzrasla i crna od klegod Amerika ne bude upitana za sunca. Osobito je ovaj dio predsta* savjet u nekom pitanju, dotično pi* ve poučan i nov za naš svijet, koji tan;e smatraće se kao nepotpuno se i suviše plaši čista zraka i sunca. riješeno. Nota dalje veli, da su Sje* Predstave će se za građanstvo po* dinjene Američke Države primietb noviti još tri puta, u tri slijedeće ne* lc. da kod saveznika postoji tenden* djelje 10., 17. i 24. ov. mj.. svaki put čija, da sc neosvrću na mišljenje u 11 sati' i mi ih najtoplije prepo* Sjedinjenih Država povodom inter* ručujemo. Svako, i zdrav i bolestan nacionalnog pitanja i da donašaju treba ovo da vidi, a naročito mlade odluke, kao da Amerika nije učes* majke, koje će tu naučiti stvari, koje tvova!'a u izvojevan ju pobjede. U neophodno nužno moraju znati za noti se dalje iznosi kako bez sumnje između saveznika postoji nespora* odgoj svoje djece. Ulaz je besplatan. Karte se mogu zum u pitanju već riješenih sporo* dobiti kod vratara 3. vladine zgrade va, na koje su Sjedinjene Države već dale svoj pristanak. (odmah do Apolokina). Politički pregled. Gospodin E. Miralem iznosi u »Hrvatskoj. Slozi« jedan zaključak našeg mjesnog odbora, koji je uru* беп -Pravdi« odnosno poslaničkom klubu u Beograd. U tom zaključku pledira se za snošljiviji ton pisanja, nego što ga je »Pravda« pokazala u -dva člančića ili notice o »Hrv. Slo* zi« i »Obzoru«. Ja o toj stvari u principu složio, da se zakjuči pi'edk rati za snošljiviji ton pisanja prema brači Hrvatima, dok sam bio pro* tivan onom dijelu prcdloga koji go* vari o štampanju zaključaka bilo u »Pravdi«, ili u ma kojim drugim no? vinama. Izrazio sam tad sigurno u* vjerenje da se zaključak u »Pravdi« neće štampati ni kraj našeg zahtje* va a sam slučaj ne zahtijeva tako* va što, jer nije takovog značaja, da se mora izjava davati. Rečeno je: »Makar to »Pravda« ne donijela, nek ostane zahtjev; biće bar taj nje* gov uspjeh, da će se zaista postići ljepši i snošljiviji ton pisanja »Pra* vde«. Dakle zahtjev je bio samo postavljen, a ne bi se insistiralo od* lučno na tom, da se on štampa. Ka* ko sam bio i kako sam j o š i sad za koncilijantnost, obazrivost i sno* šljiv ton a protiv onakog načina pb sanja u opće a naročito prema braći Hrvatima katolicima, naravna^ stvar da sam mogao takav zaključak i potpisati. Nije mi poznato, zašto je ipak iznešen zaključak našeg odbora na javu, čak prije nego je stvar kod vodstva uopće riješena i prije ne* go se i s jednim drugom iz odbora o tom g. Miralem porazgovorio. Čini mi se, da nije imao nikakova razloga. Meni je vrlo žao, da je stvar pošla drugim putem, nego je išla jer se može, po mom mišljenju, uspješ* nije utjecati na politiku, pravac i ton pisanja našeg stranačkog organa u* nutar naše organizacije, nego ovim putem. Ovo je put otvorenog suko* ha, gdje nema uzmaka i gdje će vjerojatno svak voditi boj i brani* ti svoje gledište skrainom bezobzir* posti, a bojim se da tad nema izgle* da na ono, što se želi i hoće, da naime naša stranka i organ ne dad* mi povoda svađi između muslimana i katolika Hrvata, što i meni a dr* žim i mojim drugovima i čitavom muslimanskom elementu leži vruće na srcu. Ja sam odabrao onaj prvi put, kojim se i dosad išlo i čini mi se. da ću više koriistM utjecajem unutar organizacije, nego putem ot* verenog sukoba. U tom smislu do* nešen je i zaključak našeg mjesnog odbora. Za to ne mogu a da na ne* lojalnosti gospodinu Miralemu ne zamjerim. Donji Vakuf, 1. travnja 1921. Hamid Kurbegovtić. Filmske predstave o sušici. nar. poslanik. Odgovor na upit nar. poslanika g. dra M. Spahe glede naredbe o zaštiti kirajdžija. »Gospodine Poslani će! Na Vaše pitanje o zaštiti kiraj* džija u Bosni i Hercegovini, dostav* jeno mi aktom Predsedništva Usta* votvome Skupštine od 8/П. t. g. Br. 1900 čast mi je da Vam odgovorim na osnovu izveštaja Zemaljske Via* dc u B. i H. ovo: Po oslobođenju, uvedena je bila za Bosnu i Hercegovinu prvo rekvi* zicija lokala, a ubrzo i rekvizicija stanova. Te je naredbe izdavalo pra* vosudno odelenje Zemaljske Vlade, a izvršivanje su imali delomice su* dovi, a delomice upravne vlasti. Pošto su sudovi bili preoptereće* ni svojim1 redovnim poslovima, Ze* maljska je Vlada izdala naređenje, da stanbene stvari u prvoj instanci* ji rešavaju upravne vlasti: prve in* stancije, kod kojih su postavljeni naročiti stanbehi uredi; druga in* stancija Za Sarajevo bila je povere* na Povereništvu za Soc. Politiku, a za ostala mosta nadležnim okružnim načelstvima. Docnije je Zemaljska Vlada temenila u toliko svoju na* redbu, što je rcšavanic stanbenih stvari u drugoj instanciji za grad Sa* rajevo prcnela na prvo odelenje Ze* maljske Vlade, jer su se stan bene stvari u Povereništvu za Socijalnu Politiku rešavalc u Senate. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ I PAPIRN1CA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA £ I $ preporučuje svoje bogato stovarište I svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se a obavljaju brzo 1 točno X $ ♦ X 2 + j Cl iеп^ umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. HHI j ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Domaće vijesti. Novi predsjednik naše vlade. — »Narodno Jedinstvo« od 4. ov. mj. donosi u službenom diielu ukaz, ko* jim se za predsjednika naše vlade postavlja g. dr. Nikola Đ u r đ e v i ć, dosadanji povjerenik za pravosuđe u Hrvatskoj i Slavoniji. G. Đurđe* Страиа 3 vic jc jučer prispio u Sarajevo, da preuzme dužnost. Iz uredništva. Prošlog utorka ni* je izašao list radi blagdana u štam* pariji. Molimo, da se ovo naknadno primi znanju. Tučnjava u Ustavnom Odboru radi »kancelparagrafa«. Na 4. o. mj. izazvali su k'lerikalci iz Jugoek kiuba u Ustavnom Odboru svojim ispadi* ma protiv države toliko ogorčenje kod svih ostalih članova toga od* bora, da je došlo do tučnjave. Ovaj žalosni događaj dokazuje, da je tim ljudima od cijelog Ustava najpreče to, da im se Ustavom ne zabrani upotreba bogomolje za propovije* danje ipo’&tičkih ciljeva. NaŠ je po* slani-k naravno pristao na taj para* rtraf, jer mi ni dosada nismo dža* mije niti uopće vjere nikad upotri* jebi'li u političku propagandu. I ta gospoda klerikalci imaju obraza, da nas radi toga brišu iz reda kulturnih država. Kod njih se valjda cijela kultura usredotočila u Rimu! Posljedice zemljoradničke skup* štine u Tuzli. Čim su se vratili sa Avramovićeve skupštine Nedo i Košta Jclić iz Tinje uzurpirali su i počeli zagrađivati zemljište Hašima Zekića iz susjednog sela Lisovića, koje je zemljište još otac Hašimov prije austrijske okupacije na 5 go* dina kupio. Na tom zemljištu nije niikad postojalo nikakvo pravo kmetstva. Hašim nije nikakav spa* hi i a, nerfo obični težak kao i svi težaci. On je to zemljište obradi* vao sobom, a kad nije mogao do* spjeti, onda ga je davao raznim te* žacima uz trećinu na obrađivanje. Tako ga je u god. 1919. i 1920. dao pod trećinu Nedi i Kosti Jeliću na njihovu molbu, koji isu mu za te godine u potpunom redu dali tre* činu sa zemlje. I ove su mu godine iskali to zemljište pod trećinu, ali im on nije mogao dati, jer ga je na* kanio sam da obradi. Nu čuvši 25. pr. mj. na Avramovićevoj skupštini, da je težak davno platio agi zemlju, uzurpiraše Hašimu njegovo vlastito zemljište držeći, da je svaki »Tur* čin« aga i sva muslimanska zemlja da je kmetluk ili begluk, pa se mo* že komotno otimati, jer im je »na tembihu« kazano. Kako .jc gore re* čeno Hašim je težak kao i oni, a ako je malo bogatiji i potrebno mu je, jer on ima 24 člana svoje poro* diče. Hašim je prijavio Jeliiće seo* skom kot. uredu, pa ćemo vidjeti, hoće li kot. ured dijeliti njihovo »mišljenje« u pogledu »turskog« ze* mljišnog odnosa. Sakupljanje sitnih novaca za »Gajret«. Kako nas izvješćuje gla* vni odbor društva »Gajret«, otpo* četo je sa sakupljanjem starih sitnih novaca od 1, 2 i 10 K, ali ta akcija nije u svim mjestima naišla na ona* ko razumijevanje, kako se glavni odbor nadao. Neka mjesta istina ra* de svom silom na sakupljanju tih milodara, ali opet u nekim mjestima to ide posve sporo, tc se radi toga glavni odbor i ovim putem obraća na sve prijatelje »Gajreta«. kao i na one, koji nijesu posebnom ok* ružnicom pozvati, da ovu priliku ne propuste, već da se svom snagom zauzmu na sakupljanju ovih nova* ca za »Gajret«. Mi ovaj apel »Gaj* retovog« odbora sa svoje strane najtoplije preporučujemo svim pri* jateljima i istomišljenicima apelu ju* ći na njih, da svi bez iznimke dari* vaJu stare novce »Gajretu«. To tre* ba naročito, da požure Sarajlije, predajući te novce u »Gajretovu« kancelariju (Ferhadija ul. 34.). Ratni invalidi! Dne 13. marta t. g. održana je glavna skupština »Udr. inv. za B. i H.«, na kojoj je podijeljen apsolutorij starom, a iza* bran novi odbor, koji smatra svo* jom dužnošću pozvati sve ratne in* valide, te porodice pahh ili umrlih ratnika i siročadi istih, da sc prija* ve za člana, jer će same<?ianovi uži* vati moralnu i materijalnu zaštitu sa strane udruženja. Pismene prijave sa ispravama iz krajeva B. i H., gdje još ne postoje okružni ili mjesni od* bori udruženja, nek se šaliu na Udr. rat. inv. kralj. SHS., oblasni odbor Sarajevo, a one, gdje već postoje, na njihov naslov. Sve službene stvari udruženja objavljivat će se u »N. Jed.«. Udruženje isključuje svaku politiku i sve ciljeve politič* kih stranaka, te je čisto humanitar* nog značaja. — Odbor. �Страна 4 — Strana „ПРАРДА* — „PRAVDA* Bnoi 275 — Broj PROSPEKT i poziv na upisivanje dionica Banke Gajret (dioničarsko društvo), Sarajevo. Potpisani namjera vaiu osnovati dioničarsko društvo pod firmom BANKA GAJRET, DIONIČARSKO DRUŠTVO, sa sjedištem u Sarajevu. Trajanje je društva neograničeno. Svrha je društva: da trguje novcem i papirima od vrijed­ nosti, da pripit đuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgu vinu, obrt i industriju, da podiže i vrši pro­ met sa nepokretnostima. Obzirom na to, društvo se bavi ovim poslovima: 1. prima novac na priplod i štednju; a) na uložne knjižice; b) na blagajničke listove, ovi blagajnički listovi nose kamate i sadržavaju rok otkaza i isplate; c) na tekući račun; d) na kola sa stalnom mjesečnom ili neđeljnom uplatom; 2. viši svakovrsne isplate i naplate za tuđ račun; 3. prima na čuvanje razne ostave; 4 posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđ račun i tuđe ime; 5. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varante, izvučene državne obveznice, logove, kupone itd. Mjenice koje bude društvo eskontovalo, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju teći na duži rok od šest mjeseci i moraju na njima biti najmanje dva solventna potpisa; 6. daje zajmove po tekućim računima na podlozi hipo­ teke ili državnih papira ili drugih papira od vrijednosti ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 7. kupuie i prodaje svakovrsne papire od Vrijednosti, de­ vize, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđ račun; 8. kupuje i prodaje i za sopstveni račun papire od vrijed­ nosti koji nose interes, kao i obveznice koje glase na glavnicu ili anuitutne iznose sa neposrednom državnom garancij- m; 9. daje zajmuVe na nepokretnosti uz gruntovno osiguranje; 10. daje kredit posjednicima zemalja, zemljoradnicima i zemljoradničkim zadrugama u sVrhu un đenja njihove privrede, na podlozi hipoteke, ručnog zaloga, Hi kojeg drugog osigu­ ranja; 1 1. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge usta­ nove i preduzeća, u interesu i poboljšanja i podizanja zemljo­ radnje, poljske i šumske privrede, prerade i prometa, sa zemlj »radničkim i šumskim proizvodima; daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takvim preduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosii za svoju potrebu; 13. kupuje i prodaj • nepokretnosti i druge predmete zem­ ljoradničke i šumske piivrede, zakupljuje ih, administratira i parcelira; 14. osniva i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i siro­ vine, za pr-izvode zemljoradnje, industrije i <>b ta; 15. daje zajmove na zaloge, t. j. na zlato, srebro, i drago- cijenosti. Sa ovom granom posla moći će društvo otpočeti po prethodnom odobrenju nadležne vlasti; i6. os ih a i podupire razne kulturne i humani a ne UStan Ve; 17. daje kredit siromašnim i vrijednim zanatlijama, teža­ cima, malim posjednicima i trgovcima; 18. Konačno se društvo može baviti i drugim poslovima koji stoje u suglasnosti sa njegovim značajem, kad vršenje tih j poslova zaključi glavna skupština kao dopunu ovih pravila i I kada vlada da za to odobrenje. Osnovna glavnica društva iznosi 8 miliona kruna (2 mil. dinara), a sastoji se od 20.000 dionica po 400 kruna (1UO dinara) nominalne vrijednosti. Dionice i kuponi glase na ime dioničara. Potpisivao dionica dužan je uplatiti pri upisu 10°|0 od nominalne4 vrijednosti, a 2,,0|0 prijo konstituirajuće glavne skupštine. Osim toga dužan je svaki potpisivač Uplatiti na svaku upisanu dionicu K 20.— (5 dinara) na ime troškova osnivanja banke. Ostatak od 70 0 nominalne vrijednosti dionica uplatiće se u jedan ili u više obroka prema zaključku upravnog odbora banke, i to poslije upisa banke u trgovački registar. Od Čistog godišnjeg dobitka pripada 10°[0 kulturno prosvjet­ nom društvu „GAJRET- u SARAJEVU. Upisivanje dionica traje od 7. aprila do 7. juna a konsti­ tuira juća glavna skupština održa\aće se u zak* nito određenom roku. Osnivači pridržavaju sebi pravo podjelbe dionica ako bi broj upi sati h dionica premašio 2O.0O0 komada. Potpisivanje i uplaćivanje na dionice obavlja se kod: 1. Glavnog Odbora te kod svih pododbora i povjerenika društva „Gajret-. 2. Muslimanske Centralne banke za B i H. u Sarajevu i njezini! filijala u Tuzli i B gojnu. 3. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. u Sarajevu i njezinih filijala u B Brodu i B. Novom. 4. Narodne kreditne banke d. d. u TeŠnju. 5. Muslimanske kreditne banke u Poći. 6. Prve Mu­ slimanske banke d. d. u Brčkom. 7. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkom. 8. Prve Muslimanske banke dt d. u Bijeljini. 9. Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci. 10. Muslimanske trgovačke i p Ijodjelske banke d. d. u Tešnju 11. Narodne kre­ ditna banke u LLnu. 12. Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamca. 13. Težačke banke d. d. u Cazinu. 14. Muslimanske banjce d. d. u Visokom. 15. Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. 16. Srpske Centralne banke d. d. u Sarajevu. 17. Srp-ke privredne banke d. d. u Sarajevu sa njezinim filijalama. 18. Hrvatske Centralne banke d. d. za B. i H. sa njezinim po­ družnicama. 19. Židovske banke d. d. u Sarajevu^ 2 ». Zemalj­ ske banke za 13. i H. u Sarajevu sa njezinim filijalama i eks­ poziturama. 21. Izvozne banke d. d. u Beogradu. 23. Žurnal ske banke u Beogradu. 2l.0pšte privredne banke u Beogradu. 25. Podunavskog trgov. akc, »Iruštva u Beogradu. 26. Prve hrvatske Štedionice u Zagrebu i 27. Srpske banke d. d. u Zagrebu. 4 U Sarajevu, 1. aprila 1921. H M. DŽemaludin Čaušević, v. r. reis-ul-ulema; Alija Kurtović, v. r. pred­ sjednik ^Gajreta'; Dr. Sđfetoeg Bašagić, v. r. prvi bivši preds rdmk „Gajreta*; Dr. H mdija Karamehmedović, v. r, ministar; Velija Sadović.v. r. narodni posla­ nik; Mustafa H Bauščaušević, v. r. veletrž ic svi iz Sarajeva; Smailaga Ćemalović, v. r. predsjednik op'tine; Dr. Morat Sarić, v. r. Ijekar; Suleiman Krpo, v. r. trgovac; Mehmed Grebo, v. r. trgovac; Omer Balić, v. r. trgovac svi iz Mostara; Abdurahmanaga H. Prćić, v. r. vektrža ; Dr. Mustafa Denišlić, v. r. Ijekar; Mujaga A. Šahinagić, v. n veleiržac; Suknja Kurtović, v. r. no­ vinar; Lutfija Šabanagić, v r. trgovac; Dr. Mahmud Mehmedbašić, v. r. po­ ljoprivredni inspektor; Mahmud Liubović, v. r. obućarski majstor; Dr. Avdo Hasanbegović v. r. novinar; Dr. Zaim Šarac, v. r. sudija; Ibrahimaga Demirdžić, v. r. veletržac; Sulejmanbeg Hadžić, v. r. predsjednik „Hurijeta*; Febim Kafadarević, v. r. šum. nadinžinir; Omer Kajtaz, v. r- šum. nadinžinir; Mustafa Sarajfić, v. r. trgovac; Džemil H Hasanović, v. r. trgovac; Derviš Tafro, v. r. profesor svi iz Sarajeva Hamid Kurtović, v. r. preds’ednik opštine Gacko. Muhamed Šarić, v. r. posjednik Stolac. Muhamedbeg Šarbegović, v. r. veletržac i Numan Pipić, v. r. trgovac oba iz Doboja. Hamid Fazlagić v. r. trgovac i Mrhmed H. F- Fazlagić v. r. trgovac oba iz Čapljine. Asim DŽaferagić, v. r. trgovac Ostrožac: Salih Prohić. v r. trgovac Konjic. Kasim Viđen, v. г. trgovac, Treblnje Hilnuja Sadiković, v. r. trgovac LjubuŠki. Hdrndija Kopčić, v. r. trgovac; Asim Dugalić, v. r. prokurMa i poddirektor H rceg-Busne; Inž. Salih Cico v. r.; Muhamed OpijaČ, v r. krojački majstor; Sal.hbeg Čdebić* v. r. trgovac; Suleiman Saridžić, v. r. graditelj; Ahmed Sef ć, v. r. bankovni nadčinovnik svi iz Sarnieva. Hakija Begović, v r. trgovac, Bileća. Asim Kurt, v. r. gostioničar; Ismet ZildŽić, v. r. trgovac; Ahmed Tatarević, v r. apotekar; Jusuf Pašić, v. r. trgovac svi iz Sarajeva. Ibrahim Sarić načelnik ministar­ stva i Hasan Rebac, v. r. inspektor oba iz Beograda. Dr. Sultjman Alečković, v Г. advokat Travn k. Ibrahimbeg Ljubović, v. r. posjednik Sarajevo Dr. Ahmedbeg Rizvanbegović, v. r. Iiekar, Tuzla. Mun b O-imanagić, v. r. trgovac ViŠegrad, Muhamed H. Smailović, v. r. trg"vac ČainiĆe. Asim Ugljen, v. r. sudija Mostar. Ibrahimaga H. Hamzić, v. r. trgovac Priboj. Murad Kapičić, v. r. sudija Novi Pazar. Hajrudinbeg Kapetanović, v. r. posjednik; Ethem Gjultzar, v r. savijač kovina oba iz Sarajeva; Ahmeta^a Hadžialiagić v. r. trgovac, GraČanica i Inž. Hajdar Čekro, v. r. iz Sarajeva. �БроЈ 275 — Broj Financijsko stanje naše države Pojedina ministarstva projektirala su svoje resorne potrebe za godinu 1 21.— 22. i prema tim projektima iz­ nosio bi budžet oko osam mili­ jardi dinara, koji bi prema tome bio dvaput viši mgo prošli i koji bi imao deficita za gotovo polovinu te svote. To je potvrdio i naš ministar financija g. Kumanudi jednom saradniku Jutarnjeg Li-ta", koji je opširno intervjuisao g. ministra ofinancijskom stanju naše država. Zagrebačka »Ri­ ječ14 je također donijela razgovor svo­ ga saradnika sa g. mi > istrom, pa ćemo u kratko iz oba intervjua izni­ jeti, kako g. ministar prosuđuje naše financijsko stanje. Sadašnja naša financijska politika vodi se istim idejama kao i politika pokojnog Koste Stojanovića, to jest nastoji se također privesti u one granice, koje im određuju prihodi De­ ficit projektiranog budžeta od malne četiri milijarde dinara ne bi bio ni­ malo u sklada sa tim nastojanjem i stoga će ministarstvo financija u pr­ vom redu gledati što jače sniziti pred­ viđene izdatke pojedinih ministarstva. Usporedno s tim misli povisiti pri­ hode ovim mjerama: Stavka nepo­ srednih poreza u prošlom je bu­ džetu daleko podbacila (u nekim po­ krajinama je naplaćeno samo 10° 0 od predviđene svote), i zato će se ti porezi razdijeliti pravedno i jednako za cijelu kraljevinu. Imućniji slojevi,a neročito ratni bogataši, biće u višoj mjeri oporezovani nego siromašni. Iz izjednačenja poreznih zakona za ci­ jelu kraljevinu nadati se je povoljni­ jim rezultatima, jer na pr. u nekim su pokrajinama ostale mnoge takse na onoj visini, na kojoj su bile prije rata, ako i je prodajna cijena porasla za 5 — 6 puta. Sto se tiče džumruka jedna je re­ forma već učinjena, to je ili potpuno ukinuće ili sužavanje izvoznih džum­ ruka. Tim se ht e o postići, da se strana tržišta otvore našim nacional­ nim produktima, a na prvom mjestu žitu i stoci, dok je radi previsokih izvoznih džumruka izvoz ovih pro­ dukata bio skoro onemogućen. Otvo­ renjem granice za izvoz ne samo što će se unošenjem strane i zdrave va­ lute u velikoj mjeri popraviti vri­ jednost našeg nacionalnog novca, jer po bogatstvu naše zemlje vrijednost dinara ne bi smjela biti manja od vrijednosti francuskog franka. U pouledu uvoznih džumruka u ovom trenutku radi se nova tarifa, PODLISTAK. Mustala: Iz mojih uspomena. MEĐU TATARIMA. (Svršetak). Tatarska je obitelj uzor moralnosti. U njoj vlada potpuna sloga i ljubav i ja za mojih šest godina po Sibiriji ne čuh, da se kakav Skandal dogodio u obitelji koieg Tatara, ili da su obitelj­ ske stvari prešle preko kućnog praga i postale predmetom zabavnog razgo­ vora mahale. Tatar je preponosan i presvijestan, a da svoje najsvetije, svoju obitelj i svoju kuću izvrgne ruglu i podsmijehu ćaršije. Kao budi su Ta­ tari i muško i žensko plemeniti, skrom­ ni, ozbiljni, čedni i veoma marljivi. Do mog odlaz.ka iz Sibirije ne vidjeh lahkomislena i nevaljala Tatara, Tatarka je u kući sviiesna kuća­ nica, vjerna žena, pred bra i premda majka, a u društvu ozbiljna, čedna i prijazna osoba. Tatarske žene msu vezane samo za kućni rad, one rade i u čaršiji u mnogim dućanima. Odi­ jevaju se kao i Ruskinje. Ali zato ipak vrše u redu vjerske dužnosti; kad dođe kući, Tatarka odmah uzima abdest i oduži svoj farz. Starije Tatarke još i danas nose na glavi svoj tatarski wfrk“, koji je kao mali četverokut iz cvjetne kadfe, na kojoj su biserom izvezene vrazne fgure cvijeća i lišća. Takav ures na glavi imaju i mlade Tatarke, samo ga nose kad je kakav nacionalni ili vjerski blagdan. Istina, u tatarskoj mahali može se i dan danas susresti Страна — Strana 5 ПРАн/l^« - „PRAVDA* koja je inspirisana trima osnovnim idejama 1. prohibitivne džumruke za uvoz luksuznih artikla; 2. zaštitni džumruk za uvoz onih artikla, koje proizvodi naša domaća industrija i 3 što umjereniji džumruk na one artikle, koji zadovoljavaju životne potrebe građanstva. Prvim džumrukom opte­ rećuju se bogataši, dakle oni, koji mogu da plate. Drugi se džumruk uvodi, da se stvori mogućnost, da naša industrija, koja je već siaia na svoje noge, može da procvate.Trećim džumrukom sprečava se skupoće i daje se mogućnost konzumentima, da uvoze iz inostranstva ono, što naša zemlja ne proizvodi i da građani mogu što jeftinije doći do svojih namirnica. To su planovi, koji se sada izrađuju. Što se tiče specijalno razvoja naše industrije, to je g. ministar za jedan od glavnih razloga njenog dosadanjeg padanja naveo devalvaciju au­ strijske valute naprama na­ šoj, ušljed Čega je austrijska roba pojeftinila i mogla konkurisati našoj robi. No taj razlog, po našem mi­ šljenju, ne može izdržati ozbiljne kri­ tike. Dosta je spomenuti samo to, da je‘ učešće Austrije u našem uvezu za 4 tromjesečje 1920. god. na drugom mjestu (sa 2 %), dok je na prvom mjestu Italija (sa 34.43°/О). Proti tome govori i pov šenje našeg izvoza u Austriju, koji je u prvoj p«>|jgodini iznosio 32 860/o, u trećem tromjesečju 47 9°/o, a u četvrtu 48T3°/0, dakle gotovo polovinu našeg cjelukuonog izvoza. Puno jači razlozi za padanje naše industrije jesu pomanjkanje do­ maćeg kapitala i nepovjere­ nje ustranikapital, zatim osku­ dica radničkog, a naročito tehničkog personala i konačno, kao i na cije­ lom svijetu smanjena volja i snaga radništva za rad ušljed Četirigodišnjih ratnih nevol.a. Sto se tiče zajmova u inozemstvu, g. ministar je demantovao vijesti, koja su se pronijele u nekim zagrebačkim i beogradskim novinama, kako je g. mimstar izjavio, da naša država ne može dobiti zajma u in zemstvu. Po riječima g. ministra stoje nam otvo­ rena sva evropska i američka novčana tržišta za investicione zajmove i to u velikim sumama, samo ako se upotrebe u produktivne svrhe. Tu prestaje intervju sa g. mi­ nistrom Kumanudijem i mi samo ža­ limo, što ga dopisnik nije pitao: zašto se ti zajmovi ne uzimaju? Va’jda ne će biti stoga, što se daju samo u pro­ duktivne svrhe! Sjetite se „Gajreta"! staru Tatarku, ali toj je sigurno već preko 60 ili 70 godina, koja ima na leđima nešto kao feredžu. ali ne onako zakrita i zamotana kao kod nas, nego tek zaogrnuta, da može zaktiii tijelo i lice, susretne li kakva inovjerca. Tako je po gradovima, a u selima se isto ne kriju, ali ne nose šešire i suknje modernijeg kroja. Tatarke pohađaju sve škole i razne druge kulturne ustanove. Naći ćete modernih kroiačica, kitničarki najmo­ dernijih vezilja svilom, zlatom i sre­ brom, a u jednom gradu nađuh modni češljarski i vljasuljarski salon, u kome radi nekoliko Tataraka djevojaka pod vodstvom svoje gazdarice i vlastnice ovog salona Tatarke, a u ovom se salonu češljaju i uređuju kosu najotmenije dame ovog grada Gotovo u svakom gradu ima mnogo Tatarki, koje služe kao trgovačke pomoćnice, pro­ davačice, pisarice kod advokata i u raznim kancelarijama i uredima, г u Jekaterinburgu se upoznah sa jednom, koja je u najvećem trgovačkom po­ duzeću ovoga grada kod braće Agafurovlh bila namještena kao glavni knji­ govođa. To je bila već starija dama, koja je usljeg siromaštva i smrti ro­ ditelja morala napustiti sveučilište i svršiv razne trgovačke tečajeve poći na službu. U Kazanji i u drugim ve­ ćim gradovima ima Tatarki zubnih Ijekara, doktora medicine i učiteljica na pučkim i srednjim školama. I ako boljševici uništiše uz ruske i tatarske trgovce i fabrike, to ipak učiniše jedno veliko dobro Tatarima time, što im razvezaše ruke i dadoše pot­ punu slobodu u pogledu prosvjete i naobrazbe. Tatari se ove slobode uhva­ ' i ! j Naši dopisi. Tuzla, 28. marta 1921. I Fijasko „Zemljoradnika4* u Tuzli. U petak 25 o. mj hodočastio nas je g. Avramović sa dosta velikom četom .zemljoradnika" Održao je skupšti­ nu, koja je trajala čitava 2 i po sata, a koja je posjećena više od znatiželj­ nika nego od zeml oradnika. Prvi je govorio g Avramović stoje ći na tlima i među sakupljen m svijetom i v» ć iri karaka dalje od njega nije se čulo ništa šia govon, jer valjda nema ja­ kog grla; jed no ga je mogao dobro pratiti redarstveni komandant Čupur- I dij^, koji je ^tajhO pred njim vičući na svijet da ne larma, nego da Šut*. , i sluša govornika. Usljed toga su | mnogi otišli sa skupštine. Tek poslije pola sabata ispeo se je na stol i t*da se je moglo čuti bolje šta govori. Objašnjavao je razliku između zem­ ljoradničkog nacrta ustava i vladinog, koji da nije obratio pažnje privred­ nim i gospodarskim pitanjima u dr­ žavi, koja je skroz zemljoradnička, u>ljed čega nijesu mogli da uđu u vladu, koja pomaže kapitaliste, bankokrate i begove. Smeo se je i nije mogćO da se brani na primjedbu iz publike: „оа zašt > ste onda mogli obećati takovoj vladi odglasati takav | ustav ?!“ Govorio je o sporazumu vlade sa muslimanima prikazujući ga iskrivljeno i tendeciozno kušajući da zapali masu. Tom prilikom su ga iz publike prekidali upadicama, koje su ga bacale u vrlo neugodan poHž-j. „Zašto nije ste ušli u vladu i sprije čili tu .strašnu opasnost* po kmeto­ ve i državu?! Nema džabe zemijeljGdje vam je borbeni drug Stjepan R>dć, Što i njega nijeste ovamo poveli, da vam pom gne „izgraditi" državu?" Bez uspieha je kušao opravdati ti­ jesne ( dnose sa Radićem, pa se je još većma zapetljao Uzgred se je do­ takao predstumka seoskog kot ureda u Tuzli g. dra Detterdarevića, kojeg je — ne poznavajući ga — nazvao „zločincem, koji je tolika zla poČm o , narodu ovog ^raia', a da niie naveo ni jednog jedinog slučaja njegovih .zala". Gosp. Avramović je nasjeo i zajedno sa svojim suflerima izvalio jednu kolosalnu laž. Iza njega je govorio V. Lazić i M ka Vidaković, k ji su sko se od­ biju agitacione i demagoške tfdze — dosta Ijepo i pristojno govorili djelujući pomirljivo na težake. Govo­ rilo ih je još dvojica-trojica, a onda se je na stolu pojavila jedna zdngU, tiše kao žedan vode i dok se ruske škole zatvaraju, jer su učit-lji ili kontrarevolucioneri ili bol ševici koji su nesposobni za rad, dotle Tatari otva­ raju stotine narodnih osnovnih škola, u većim gradovima tatarske gimnazije i učiteljske škole, a u Kazanji imaju i tatarsko narodno sveučilište, glumačku i baletnu školu i dva kazališta. Za vrijeme mog bjegstva iz Rusije i puta preko Turkestana vozio sam se od Samare do Taškenta u vagonu zajedno sa učiteljima i učiteljicama, jednom glumačkom družinom i osobljem za osnivanje tatarskog lista i štamparije u TaSkentu. U Turkestanu su плте muslimani Sarti, ali su u svemu za­ ostali i sada im eto, dok je hora, hrle na pomoć Tatari, da udare osnovne temelje prosvjeti. Bol ševici im za ču io ne smetaju u ovom radu i šta više oni im pomažu osobito financijalno. Za mog boravka u Tomsku u Sibiriji bio sam nekoliko puta na tatar­ skim zabavama. Sigurno će se ovih zabava sjetiti mnogi moj brat dobro­ voljac prvog jugoslavenskog puka, jer smo se tamo sastajali. Istina Tatari u Sibiriji nemaju Bog zna kakve muzike, slikarstva i lijepe literature. Ali imaju svega toga po malo, a Što je glavno: oni uče sve. Da se razviju, om se koriste bogatstvom i ljepotom ruske literature i drugih kulturnih naroda, pa prevađaju na svoj jezik najljepša djela zapadne književnosti. Tatarska darovita djeca pohađaju konzervato­ rije, slikarske akademije i uče najmo­ dernije zanate. Rijetko je bilo vidjeti Tatara ili Tatarku u vrijeme carizma, kao telegrafistu ili željezničkog činov­ nika, ali ih je sada kod boljševika trbuSasta i dosta ugojena Ijudeskara očito bez zemljoradničkih žuljeva. Presj^datelj ga predstavio: Komadinićl Kričao je i derao se poput ranjene zvijeri gestikulirajući i rukama i či­ tavim tijelom da obrati što veću pa­ žnju slušalaca na se i svoje sasvim šuplje fraze i prazne riječi. Za vri­ jeme govora dobacivano mu je iz pu­ blike, da refedše o brzojavu posla­ nom Radiću, ali se on načinio gluhim i preko toga „velikedostojno" pre­ lazio. Iza njega se bijaše uspeo nekakav seljak da govori; izaslanik vlasti mu je to zabranio Tu se opet pojavljuje bačvasta figura Komadinića, koji naj­ prije prosvjeduje proti postupka vla­ sti, što ne dozvoljava govoriti samo radi .puke formalnosti", što govornik nije prijavljen među govornicima, a onda veii, da će on govoriti o onom što je htio onaj seljak da reče. I na­ stavi proti opozivu namještenja i po­ vratku u Tuzlu za seoskog kot. pred­ stojnika dra Defterdarevića. Nemamo ništa proti stvarnom kritikovanju vlasti i pojedinih (njenih) predstavnika i nosi­ oca, ali da se napada uiičnjački i bez dokaza i to na javnoj skupštini, to je drskost i neodgoj. On je nazivao dra Defterdarev ća n a j v e ć i m k rv olokom i zločincem, k<ji da je u god. 1914. mnoge Srbe *spremio na vješala i u tamnice. Da vlada, kota je postavila ponovno dra Defierdart-vića za predstojnika u Tuzli, izaziva se­ ljake i stvara rasp< loženje, da ga „vi (govori se’jacima) odete sami baciti van iz ureda i zakrčite mu put da više ne uđe u kan­ celariju On n e z a v r e đ u j e d a ga se kao čovjeka pozdrav i!" Gledao sam na polic. komandanta Čupurdiju, koji je umio vikati pu­ blici, da ne larma i Jda ne sm ta govornika, šta će reći oporne huškaču proti državne vlasti i na veliko čudo opazio sam kako zadovoljno mi­ golji i ne pokušava da mu oduzme riječ i skup^tnu raspusti, nego pušta da ovaj d ski huškač raspaljuje ne­ svjesnu masu, kojoj nikoja v ast nije simpat čna. Stoga upozorujemo njego­ ve pretoostavljene — ako nijesu spo­ razumni sa ovim postupkom — daga poduče u dužnosti. Pročitana je još jedna rezolucija proti vladinom sporazumu sa Jugo­ slavenskim Muslimanskim Klubom i time je skupština završena. Sv jet se mirno razišao, što je i sasvm i na­ ravno, jer sigurno Četiri petine skupštinara nije pripadalo Zemljoradničkoj stranci, nego su bili na skupštini iz znatiželjnosti da vide i taj „cirkus". Posmatrač. mnogo. To se mora objasniti time, što je Tatarin veoma marljiv i neumoran, što je stoljećima potiskivan i nepra­ vedno zapostavljan. Boljševici ih pak rado primaju u službu jer su bezopasni i jer se ne miješaju u njihove poslove, a to je boljševicima dosta. Današnji Tatar uči, on mirno živi i zaslužuje koru hljeba i čeka, dok opet nastane vrijeme, kada će nastaviti trgovati i stvarati. Spomenuo sam moralnost tatarske obitelji. Da je ova tako visoka, ima se zahvaliti dobrom domaćem odgoju. Čitav je njihov domaći život os -ovan na propisima i ustanovama islama i stoga se Tatarke mogu smjelo kretati u društvu, a da se ne podadu njego­ voj pokvarenosti. Najljepše i najpohvalnije je kod Tatara, što se njihova inteligencija ne udaijuje od svog naroda. Inteligentni Tatar vidi, znade i priznaje, da je njegov narod zaostao i donekle fana­ tičan, ali to njera baš veže uz njegov narod. On ne prepušta svoj narod sam sebi, on mu se pnbližuje, i tak­ tično i na lijep način, savjetom i dje­ lom razbija fanatizam, uništava ne­ zdravo, a privija zdrave misli i ideje. Tatarski inteligenat ne juriša na svoju masu sa novim mislima i idejama. On polagano ali sigurno otvara oči neukim i vodi ih laganim ali sigur­ nim korakom naprijed. U ovom je radu tatarski inteligent neumoran, on je marljiviji od pčele. I ne može biti sumnje, da ćemo u budućnosti čuti mnogo najljepših vijesti o ovim mu­ slimanima tamo daleko u hladnoj Sibiriji. �Strana 6 Стпана Broj 275 — EpJ1 ЈхРАВДА" — „PRAVDA* Gospodarstvo. Zajmovi za težake. Ovih je dana izdana uredba, kojom se pri »Upravi Fond »va« osniva „Di­ rekcija za zemljoradnički kredit*. Cilj je tome kreditu, da oni težaci, kojima je potreban novac za zemLoradniu, mogu lako doći do njega i da ne pla­ ćaju vebkih kamata (interesa). Odmah po osnutku direkcije pristupiće se otvaranju filijala Uprave Fondova po cijeloj zemlji u svim važnijim mjesti ma. Početni kapital (glavnica) iznosi 100 milijuna dinara, koji će se svake godine proširivati za 20 milijuna di­ nara. Ko može dobiti zajam? Zajam od toga kredta dobivaju samo zemlioradnici i to u prvom redu siromašniji, t j. oni, koji plaćaju ne­ posrednog poreza godišnje manje od 50 dinara. Zajam se daje samo onda, ako će ga upotrijebiti u čisto zemljo­ radničke svrhe: za kupovinu stoke, poljoprivredn h sprava, sjemena, za natapljane, isušivanje zemljišta i t. d. Zajam mogu dobiti i Zemljoradničke Zadruge. Kako se dobije zajam? Kad zemljoradnik treba za koju od pomenutih svota zajam, onda će sa dva jamca otići do predsjednika op­ ćine i tu se prijaviti. Predsjednik op­ ćine (načelnik) dužan je primiti svaku priiavu i za edno sa općinskim tajni­ kom, sa zajmotražiocem i njegovim jamcima sporazumiće se, koliki će se zajam za njega za’ražiti od filijale Uprave Fondova, koja bude za taj kra» nadležna Istovremeno će se pred­ ložiti i rok isplate, podloga i vrsta zaloga za pozajmicu. Predsjednik i tajnik općme moraju da na toj molbi izvijeste o veličini gazdinstva, o mar­ ljivosti moliočevoj, kao i o broju, vr­ sti i vrijednosti zaloga za zajam, koji će se zalazi uvesti u općinsku knjigu. Prijava za zajam mora se najdalje u roku od dva dana poslati na filijalu Uprave Fondova ili na samu Direkciju Zemljoradničkog kredita u Beogradu. Na sva uvjerenja i isprave, koje su zemljoradnicima potrebne za prijem zajma, ne plaćaju oni nikakv h taksi. Kako država osigurava naplatu zajma? Zajmovi se daju: 1 N i obveznicu sa potpisom zajmotr^žioca i trojice sigurnih jamaca za svote, najviše do 3 hil ade dinara; 2. kad se založi stoka i poljopri­ vredne mašme, uz dva jamca, najviše do 4 hiljada dinara; 3. kad se založe državne, ili drža­ vom zagarantovane hartije od vrijed­ nosti, najviše do 10 hiljada dinara; 4 kad se hipotekom založi imanje najviše do 10 hiljada dinara. je dužan za 15 dana riješiti tužbu. Dužnik ne smije prodavati, sakrivati niti uopće uništavati onih predmeta, koje je založio. Ako to učini, spada pod krivični zakon Ali mu se na te predmete ne smiju udariti porezi ni prirezi, niti mu se mogu oduzimati ni za kakve dugove, sve dok se ne isplati uzeti zemljoradnički zajam. Ovi zajmovi predstavljaju radi svoje jeftinoće veoma veliku pogodnost za težaka i mi ćemo se u svoje vrijeme, kad se budu otvorile te filijale i kad počnu raditi, ponovno osvrnuti na njih kod Boščaršija, Hotel Ehazi AHMEBA TATAREVKU imubđjovena je evio^a Jjekovlma, рн preporučuje nviina muslimanima. Ima taxe ribljeg nejtinu. (bolnkjRga’, baleama pfnAo. Epilepticon protiv padavici, hopove aa kuovet ка ianemogie mnfike etarije osobe, katran Huji-voda protiv kaplja, plućnog katarha i tnbcrknloM, Obriol mast »a skidanje dlake, otrov жа mitove, eorarl poniada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad u a n> u malo veću količinu. Murad f Karahasanović. Muslimanska prometna binka diunitha drušrro Bol Krupa traži upravitelja vrsnu silu — sa višegodišnjom samostalnom praksom — osobito vješta u robnom poslu. Ponude sa uvjetima kao i sa svim doku­ mentima slati na upravu banke do 30. aprila ovo godine. 176 Ravnateljstvo. „Mjeseca" Oglašujte u „Pravdi". Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljsklb i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozernskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda i t. d. Braća Demirdžić . trgovina kožom i obućarskim priborom prese­ lila se sa svojom radnjom iz „Sarači ulice 51 u vlastitu zgradu Veliki Ćurčiluk 1|l. i I j I i | ' | Hrvatska Poljodjelska Banka j DIONICAKSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo.— Pričuva K 15,050.600.--. Ulošci preko 29.000000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Brlbir-Vinodol, Čabar, HreljU. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje ua najpovoljnije uvjete. Bavi se 6'im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupnje dobra u svrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u đjelorima. „Odjel robe“ prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštine. Molim опв dvije muslimane kojima sam 2. jevskoj stanici čuvanje i koje vida, da mi o- mj predao na sara­ neke moje stvari na sam poslije izgubio iz se jave na adresu: Karabeg H. Ali Riza, muderis u Tešniu. ............. 1 185 žBljezarska indu trija d. d. (prije НасћЕГ i Babić) вГГUm Sarajevo, telefon 24. ■ ■■ Nudjamo odmah otpremijive iz Zagreba staklene ploče Kad se zajmovi moraju povratu? Zajmovi navedeni pod tačkom 1moraju se povratiti u roku od 6—12 mjeseci; pod tačkom 2. u roku od 6— 18 mjeseci, a oni, koji su navedem pod tačkom 3. i 4. u roku cd 2 — 5 godina. Ko ne vrati zajma u propisanom roku, računa mu se na prvi mjesec preko r ka mjesto 6 postotaka kamata (interesa) 7 postotaka, a počev od drugog mjeseca pa do ispLte još 2 po­ stotka više. Uprava Fondo a ili do­ tična mena filijala, u slučaju da dužnik ne će da ispiati ziijma, [može da proda založene predmete i bez odobrenja su­ da. Zi zaj nove kuji su dati na obvez­ nicu, ako se ne isplaćuju, može Uprava Fondova tužiti nadležnom sudu, koji MUSLIMANSKA APOTEKA u Ziinskog ul. 11. (Cumurija) Gajretov glasnik. Do b ro v ol i n i p г i I o z i: Pododbor u Petrovcu poslao je sakupljenih dobr. pr. K 430, dr. Rizvanbegović Tuzla darovao je K 16, podod. or Zenica po­ slao je K 286 sakupljenih od g. Dragu­ tina Mestrića u mjesto vijenca pok. Franji Kaszrnarcziky, Hilmija Sadiković LjubuŠ-t poslao je članarina i sa­ kupljenih dobr. pr. K 1030, pododbor Kotor-Vamš poslao je K 600. Mehmed N đak radničke §ko‘e u Bjelini, da­ rovao je K 100, Milan MiČević Sara­ jevo K 60, pododbor Srebrenica poslao je članarina i dobr. pr. K 680, gđe H a f a Š a h i n a g i ć i A I mas a Hadžić u Sarajevu sakupile su dobrovoljnih priloga K 40 000. — Dalje su poslali Safko Kapić Bihać K 540, koje su darovali K 300 Mahmutaga Alić i K 240 Salihaga Ćemal Iz Kulen-Vakufa, Osnan Zejković Glamoč K 300 i Sulejman Gorić Čajniče K 773, pododbor Rogatica poslao je članarina i dobr. pr. K 1000, Šlesinger Sarajevo darovao je K 100, Hamdija Kopčić Sarajevo sakupio na svadbenim si elu kod Omera Šehovića K .6’0, Midhad Rizaefeneić Sarajevo je prigodom posjete Gajretove kancelarije svotu od K 150. Glavni odbor svima sakupljašima i darovateljima ističe svoje iskreno pri­ znanje i srdačnu hvalu, a naročito smatra za svoju osobitu dužnost za­ hvaliti se vrijednim i agilnim gospo­ đama Hali Šdhinagič i Almasi Hadžić na njihovom požrtvovnom zauzimanjn, te d*o Bog, pa se i druge naše sestre ugleda u u njih i njihov plemeniti poch vat. Prva novootvorena No zaboravilo zabilježiti! fotografski atelier u svim тјегат , kao i staklarski kit, nadalje cllinđere, me> diciuske bočice i staklene lončiće za raast, svjetiljke itd. Skladište češkh tvornica stakla porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, k'aj paromlina. Preporučujem košnice zo pčelo koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene, ilhmed REzaHvić, stolar FOJNICA (kod Kreševa) nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Wertheim-blagajna, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! Ponude se razašilju na upit! Važno za pušače! ,.Merhamet“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. W PrBporiičaoasESvaSomE, da puši sama taj papir. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo • ■ ........... —~ Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000 — PREUZIMA uloge na ukamaćenje na Štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuia te svih burzovnih transakcija. Pričuve K 8,000.000FINANCIRA trgovačka i industrialna poduzeća. 259 - his Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. VRŠI isplate na svim mjestima Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija Danici & Л. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d53ab763e91055edca30034ba51ac7bf.pdf 9ad8a05d68b379f73b2108d1444a386a PDF Text Text Pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. \ Pretplata: godišnje K 180.—, na pbla godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se и Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛч јУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације . Broj 38 (276) Sarajevo, subota 9. aprila 1921. (30. Redžeba 1339.) Grčko-turski rat. i samoodređenjem turskog naroda. Druge su tu sile na djelu. Gibanje na cijelom Istoku, neko tajinstve* no kretanje stotina milijona musli« mana u Aziji i njihovo zbližavanje s boljševičkom Rusijom, najljućim Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina Ili. i najopasnijim neprijateljem Fran« cuske, pritište kao mora i Francuz ku i cijelu Evropu i s i I i ih na ko« rake, koje im inače njihov ^oholi bezgranični imperijalizam ne bi ni« kada dozvolio. Jedan ugledni engleski list rekao ki«Šehera uništio je Kjemalpaša jed« je za Venizelosa, da je »suviše velik nu grčku diviziju. Udarac je bio ta« za mali grčki narod«. To je rekao ko snažan, da se cijela fronta grčka prije posljednjih izbora u Grčkoj, uzvitlala i bila bačena opet natrag , koji su dokazali, da je ta riječ isti« do Bruse. Kjcmalpaš.nc čete progo« nita: grčki je narod otjerao iz zem« ne je neprestano i posljednje vije« Brusu lje svog najzaslužnijeg sina. Posma« sti govore, da Grci čak i traču sa strane, koji nije upućen u ispražnjuju, koju drže već dvije go« POVODOM ČLANKA „NEVOLJE JUŽNE SRBIJE«. unutarnje prilike Grčke, izgledao je dine dana. taj gest grčkog naroda nerazumljiv, Odjek tih događaja već se sada I. ali ko te prilike bolje pozna, njemu opaža u grčkoj unutarnjoj politici. O. Ć. — Beogradska „Правда" u Mi, bezuvjetno, ne dijelimo mišljenje je jasno, da je tako moralo biti. Republikanci otvoreno dižu glavu i Venizelos je bio nosioc realne poli« tvrde, da je za tu nesreću grčkog broju od 26./1I1. t. g. publikovala je g. Cemovića kad veli: „Bar to (poka­ tike, (politike intenzivnog rada, po« naroda kriv jedini Konstantin. Ve« članak g. Marka Cemoviča pod naslo­ zati da brigu muslimana u Sandžaku litike poreza i opšte vojne obave« nizclosove šanse opet rastu, ali zato vom, »Nevolje Južne Srbije", koji svo­ Beograd brine itd) nije teško!« Ne ze, — a grčki narod to^a ne će. On pada — drahma. Kurs turske funte jom objektivnomu zavređuje svaku paž­ slažemo se s njime ni u tom „da je je od nazad nekoliko decenija uljulja je znatno poskočio. Ozbiljnost si« nju. Šta više, pisac je zaslužio priznanje naša centralna uprava i 1912—14. i kivan u svoju takozvanu »Veliku tuacije u Grčkoj ilustrira osim toga i zahvalnost svih iskrenih i pravdo­ sada ignorisala i ignoriše i onu šaIdeju«. Savna drevna prošlost kla« i mobilizacija od — 18 godišta u : ljubivih prijatelja naše države, naročito šicu ortodoksalne srpske inteligencije". muslimana u Sandžaku, koji su nad Istina, ovo je pošijednje rečeno više sične Grčke živi kao jaka i osebuj« Traciji. Ako se stvari budu i dalje I svojim imetkom i životom osjetili u predmetu Makedonije nego li San­ na psihoza u grčkoj duši. »Velika ovako razvijale, Konstantin će taj | najveći dio udaraca i nevolja Južne džaka. No pošto bi se te riječi mogle Ideja« je sasvim ispunjava. Ona se« nesretni podvig platiti. prijesto I Srbije, a gledište koje se zastupa u i drukčije tumačiti nužno je naglasiti, že daleko preko granica današnje Ijem. tom članku, trebalo r i da se provede da bi bilo posve netačno, u kol.ko bi Grčke: prelazi Jadransko More, o« Turska danas ima više nego i ka« | buhvata Malu Aziju i Egipat, pa da izgleda, da će se sevrski ugovor 1 u svom cjelokupnom radu naše uprave ih se mislilo primjeniti i na stanje stvari u Sandžaku. Tamo nije da je se preko Dardanela Širi i do južne revidirati u njenu korist. Kad je u tim krajevima. Pošto je „Pravda" već prenijela taj ignorisana već je od presudnog uticaja, Rusije. Tuda živi mnogo Grka i prije mjesec dana Bekir Sami bey »Velika Ideja« bi ih htjela ujedi« na londonskoj konferenciji pristao članak, mi ćemo ga komentarisati na­ nuročito sada, domaća pravoslavna ročito u koliko se odnosi na Sandžak. „inteligencija". Ona je prevladala, upra­ niti. na mješovitu komisiju, koja će is« Ovo činimo tim radije što smo i dosad vo se nametnula još od prvih dana Venizelos je bio protivnik te ide­ pitati želje naroda, u Traciji i onom : više puta upozoravali mjerodavne fak- oslobođenja i ostala do sada u svim je; stoga ga je zamijeno Konatan« dijelu Male Azije, koji drže Grci i tore na nevolje Južne Srbije. državnim uredima. Ne bi se ništa imalo tin, koga na pr. jedna grčka pozo« vojničkom okupacijom, onda Grci i »Što se tiče, veli g. Cemović. Srba proti vu toga reći, da je to inteligen­ rišna drama o sanjarijama jednog nisu htjeli pristati na to. I antanta I muslimana (naročito u Sandžaku) mora cija u pravom smislu riječi, koje na evzona u raju, sto puta davana na ih je pustila, da zagrizu u tvrd orah se pokazati i dokazati njima, da oni žalost i u Sandžaku vrlo malo ima, grčkim pozornicama u vrijeme rata i da sami napokon uvide pretjera^ nisu ničija raja, da njihovu brigu nego je to većinom nazovi inteligen­ i Venizelosove vlade, uspoređuje sa nost svoga imperijalizma. Ali osim i više ne brine ni Carigrad ni Drač(?’) cija sa vrlo oskudnom spremom i јоб Napoleonom. vojnog poraza, za Grke je i politič« : već Beograd«. Neka nam g. Cemović problematičnijim odgojem, pa ušljed ki mt‘đunarodni položaj mnogo gori dozvoli da ga u ovome malo korigi­ toga u najvećoj mjeri koči i ometa Konstantin je preduzeo da ostva­ ri tu ideiu, prihvatio se jedne ne« ^nego je bio u Londnu prije mjesec ramo: Po našem osvjedočenju San- pravilan rad i razvitak državnog orga­ mogućnosti. Kao što je Vilhelm Ha« dana. Kad se je Bekir Sami реу vra« • džaklije su načisto o tom, da nji­ nizma kao što ometa i jačanje nacio­ ćao iz Londona, svratio se u Pariz hovu brigu treba da brine ле Cari­ nalne svijesti. Kad takovim službeni­ henzdjlern bio uvjeren o Bož\joj protekciji, tako se i Konstantin ve« i posjetio francuskog maršala Lijo« ‘ grad a još manje Drač, nego Beograd. cima dodijelite i najbolje kolege, stvari se ne će mnogo pomoći, jer će biti oma često poziva na Boga, koji mu teja i generala Guroa, Posjeti su bi« ' Oni to i sami shvaćaju, žele i traže je trebao pomoći da ostvari prvi dio li veoma srdačni. Francuska štampa ' To im se u teoriji i s druge strane u manjini i domaćim prilikama neu­ grčkih samari ja, da zavlada Malom je pisala veoma simpatično o junač« ‘ pokazuje i dokazuje, ali se u praksi pućeni, pa njihove sile ne bi dostajale Azijom. Francuski general Guro je koj borbi Kjemalpaše i tako, su se i negira i dernantuje. Stoga to nije po­ nj za to, da se samo popravlja ono opomenuo nedavno u Londonu Gr« prijateljski! cdncšajj između Frai> ; trebno kazivati njima (muslimanima), što domaći unakazuju. A bude li slu­ ke da njihova vojska nije dovoljno cuza i Turaka učvrstili. Kažemo pri« nego treba učiniti nešto sasvim drugo: čaj, kao što g. Cemović vt|i, da se jaka, da se sama bori protiv Kjemal iateljski! Ali Turci su dobro iskusi« i treba njihovim pravoslavnim sugrađa­ činovnici-došl aci biraju iz najgoreg paše, alii' Konstantin nije poslušao li, šta znači r kako dugo traje prija« nima, njihovim, oj žandarskog redova kvaliteta onih iz Stare Srbi,e, što je savjete starog, iskušanog vojnika. teljstvo evropskih velesila. Među« do okružnog načelnika, činovnicima i možda u pretežnom dijelu tačno, onda Njega ,niie mogla nomesti u namje« fm Francuzi su toliko cinični, — da mnogim u Beogradu iskreno i uz te i take okolnosti ne možemo ođri ni ta okolnost, što je Kjemalpaša i ne sakrivaju pravog značenja to« neizbrisivo usaditi u pamet, da musli­ | gonetnuti: kako je to lako, ne riječju nakon snorazuma s Francuskom, ga prijateljstva. »lEinstration« na pr. mani u Sandžaku nisu ničija raja, već { i u teoriji već djelom i u praksi po­ ko’a je ispraznila Ciliciju, povukao piše povodom: posjeta Bekir Sami s njima jednokrvna braća, punopravni kazati i dokazati, da brigu sandžačkih državljani naši, vjerni i nadobudni stumuslimana brine Beograd? Ako se taj svoje čete sa fronte Ajntab i njima bey«a ovo: poiačao front protiv Grka. Tako je »Francuska je islamska velesi« bovi i članovi naše narodne zajednice. zadatak misli izvesti temeljitom reorgrčka ofanziva bila unaprijed psu« la, najjača oko’Sredozemnog mora, Ne treba to kazivati muslimanima; oni , ganizacijom, rekonstrukcijom cjelo­ đena, da ne uspije. a druga na svijetu iza Engleske. Jed« su toga svijesni i ako im je mnogo kupne uprave i nadahnuvši je tak­ na sretna okolnost je htjela da su I pravo pogaženo nego treba njihovim, tom i smjerom kojeg gosp. Cemović Kiemalpaša je potukao Grke i svojom snagom i taktikom. Pustio se dva velika šefa našeg protekto« i da se pravilno izrazimo, tlačitelji- ispovijeda i preporučuje.onda — valjdal ih je duboko u unutrašnjost Male rata u Maroku i Siriji potrefila u is« ma i dokazati i pokazati, da muslimani Ali, nas iskustvo uči da nama zdravi Azije, dopustio je da uzmu Afijun« to vrijeme u Parizu kad i predstav« i nisu ničija raja i da je zabluda, ve­ i razum i razbor kasno u pamet dolazi Karahisar i Eski«Šeher, a otvoreno nik Kjemalpaše. U pri’ateljskom ra« lika zabluda, što su, na Žalost, do sada > a još kasnije nad našim neopravdanim je izjavio jednom suradniku nekog zgovoru s njima Bekir Sami bev ni« tako smatrani i tretirani. Predbaciće [ i hrđavim strastima prevladale. U ovom pak to kasno može biti i pre­ engleskog lista, da je to samo tak« je time izvršio samo jedan gest di« i nam možda g. Cemović da smo se I slučaju tika. Rekao ie, da će se grčka vojska, plomatske uljudnosti: on j e ti m e i prenaglili u ovom sudu; vjerovatno kasno; nakon pada Segunta, nakon što zalazeći dublje u nepristupačni te« pokazao i budnu i e d n o d u š« oa ima pravo obzirom na jedan kutić rane Južne Srbije stupe u nezacjeljivu ren Male Azije, sve više slabiti si« nost islama usaradnji s na« ! Sandžaka, na beransku nahiju, gdje su fazu, ne će čiti fajde ni od najizdaš­ nijeg naprezanja. 1 muslimani, blagodareći g. Marku i dru* gurajući sebi zaleđe, i da će on već m a«. U Sandžaku se upravlja ne samo Nre herojstvo Kjemabpaše ulilo , gim Cemovićima. poštedjeni od mnogih u pravi čas izvršiti svoj odlučni u« „bez naslona na mjesno stanovništvo". i z^la. Ali, ne sudi se po izuzecimal Francuskoj respekt Ipred pravdom darac. Tako je i bilo. Nedaleko Es« Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Загаједи Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". Kancelarija: Kralja № ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka. Šarajevo. - Interurban telefon: ZR �Strana ? Стоапа nego i protivu životnih interesa i najosjetljivijih osjećaja pretežnijeg dijela toga stanovništva, muslimana. A na taj se način stanovništvo ne zadobija za državnu vlast! I nehotice nam ovom prilikom pada na um jedna vrlo zna­ čajna izjava jednog uglednog starine muslimana iz Sandžaka, koji je povo­ dom jednog upita odgovorio: „Većinu imanja naslijedio sam od svojih rodi­ telja i prema tome bi oni imali neosporno pravo, da su živi, oduzeti mi to imanje i mene, starca i nesposobna za rad, ostaviti bez mogućnosti izdržavanja. No kad bi to oni mogli i htjeli učiniti, ja bih svoje roditelje, koje neizmjerno volim i poštujem — zamrzio, u krajnjem slučaju i ubio, držeći se one narodne; „Pri glavi i oca po glavi!« .PRAVDA" — Ј1РАВДА* I I kad bih tako učinio njima, svojim roditeljima, pogotovo bih to učinio drugim ljudima, koji bi nasrnuli na moja sredstva za prehranjivanje, na moj imetak/ Ne zaboravimo s toga i ne negiraj­ mo da je nastojanje cijele dosadašnje uprave u Sandžaku, kao i cilj ogromnog dijela Činovničkog osoblja i pravoslavnog stanovništva: uskratiti mu­ | slimanima svako zadovoljstvo i ubiti I im nadu u mogućnost opstanka i raz­ | vitka! Muslimanski životi u Sandžaku | jeftiniji su od zeČijih po šumi! Je li | onda potrebno posebno naglasiti da se I stanovništvo ne može zadobiti za državnu ideju, koja se ispoljava u I svjetlu i smjeru istrebljivanja musli| mana? Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. POVODOM RASPRAVE ČLANA 61. (O VOJNIM SUDOVIMA) UZEO JE RIJEČ g. Fehim Kurbegović: „Gospodo, u ovom članu nacrta Ustava predvide* no je ovo: »Vojnicima i oficirima po zakonu sude vojni sudovi«. To znači da im vojni sudovi sude po krivicama, koje počine kao vojnici u čisto vojnim krivicama, a tako iv to i no krivicama, koje počine ne kao vojnici kao n. pr. krađa, ozlje* da itd. Držim d.i hi se ova redakcija mogla izmijeniti u ovome pravcu: »Vojnicima i oficirima pod zasta* vom sude za vojne krivice vojni su* dovi, a za obične krivice, koje poći* ne u mirno doba, vojnicima i ofici* rima sude redovni sudovi. Za vri* jeme rata sude sve krivice vojni su* dovi«. Gospodo, mi znamo da vojni sudovi nisu dobro organi zovani i da njihovi sudovi ne postižu one svr* hc, za koju je određena kazna. Ka* zna treba da bude intenzivna i za* strašavajuća. Ona treba da ima dva dejstva: Ako vojnik učini delikat. коч nije čisto vojne naravi ne£o je deLkat, koji počini kao ostali drugi građanin, onda mislim da nije shod* no, da mu za ovaj delikat sude voj* ni sudovi, jer se preko vojnih su* dova ne može postići neposrednost, intenzivnost i zastrašavanje. Jedan vojnik neka počini na pr. krađu u jednome kraju i mjesto da mu sudi nadVžni redoviti sud, ud je je poći* nio taj del.kat i gdje ta kazna mo* že poslužiti primjerom, to se presu* divanjc toga delikta povjerava voj* nim sudovima i na koncu konca, ako bude kriv, održi zatvor, a ona svrha, radi ko’C je određena kazna, I ne postizava sc. Mislim da za vri* i jeme mira vojnicima treba da sude za obične delikte građanski sudovi. ' kao što jc predviđeno u drugom čla* nu: »Kad era dan i učine u društvu sa vojnicima krivični delikat, pred* viđa se da im sude Građanski sudo* vi«. Može sc predvidjeti i za delik­ te, koji nisu čisto vojne naravi, da im sude građanski sudovi u mirno doba. Ali pošto je u ratno vrijeme iznimno stanje i pošto bi se moglo dovođenjem vojnika ^red redovne sudove oštetiti organizacija vojske u ratno doba i time moglo nanijeti štete vojnim organizacijama, priro* dno jc. da to vrijeme o svima delik* tima mogu vojnicima suditi vojni sudovi. Ne znam da li ie Vlada po ovoj stvari što odlučila i ako sc predstavnik vlade ne može konačno (izjasniti, ja bih predložio, 'da sc od* luka o toj stvari odloži i da sc Vlada izjasni o ovom odojku«. PODLISTAK. ј putuju iz godine u godinu, stoljećima po pustim prostranstvima, zaustavljaju se na mjestima i podižu svoje šatore, jurte, dok hajvan ne opase travu. On­ da se dižu i sele dalje, dok ne pane I sniieg i snježne mećave ne zatrpaju staze i puteve Tada se Kirgizi zauI stavljaju na obalama rijeka i jezera 1 ili u zaklonu gora, i preko zime se i bave ribolovom ili lovom na medvjede, ' lisice, soboie, hermeline itd. U svojim ; malim potleušicama, podignutim iz ple­ tera, glinom oblijepljena, zaklanjaju se od studeni i leda Ove se naseobine napuštaju, Čim grane proljetno sunce i ok<»pni sniieg Ali ima i takovih aula, ko e Kirgizi i preko ljeta pot­ puno ne napuštaju, a to je obično na takovim mjestima, gdje se preko ljeta može zaraditi novaca. Takav jedan aul bijaše u blizini našeg lječilišta, gdje sam se upoznao s njima. To je lje­ čilište b;lo vlasništvo direkcije Altaiske željezničke pruge. Tu su imali bezplatno liječenje činovnici i radnici pruge i članovi njihovih porodica. Ml pako privatni pacienti, plaćali smo za liječer je i hranu, a u Kirgiza iznajmismo njhove šatore, jurte, koje nam oni za basnoslovne cijene ustu­ paju i postavljaju. Mustafa: Iz mojih uspomena, u. U KIRGIZK1M AULIMA. Pet godina nevoljničkog života i do­ brovoljačkog lutanja po Sibiriji udariše svoj pečat i na moje zdravlje. Južna pluća ne poštedi žestoki sibirski mraz, a reumatizam me prikova k postelji Trebalo je tražiti lij. ka- Dadoše mi tromjesečni dopust, ostavih na tri mje­ seca puk i kasarne i povukoh se u tišinu Altajskih gora, gdje se pod nji­ hovim podnožjima prostiru pješčane ravnice, stepe, s izobiljem slanih je­ zera. U sosnovoj (borovoj) šumi, na suhu i prijatnu zraku nađoh primi­ tivno lječilište. Ne bijaše tu vda ni konfora, ali bijaše čista suha i svježa zraka, tišine i samoće. Stanovnici iz susjednih aula donos li su jaja, mli­ jeka, masla, pilića i mlade janjetine, o što je najvažnije i ukusnog i okrep­ ljujućeg „kumisa*. To |e taj oboža­ vani napitak, u koji stanovnid Sibinje vjeru u i koji po njihovu m šlj^nju liječi bolje nego francuska Rivijera. Od granica Hive i BuharC, pa preko Turkestana i Scmipalatinske oblasti do Altajskih gora i preko Semirječja do gramca Kine, prostiru se nepregledne ravnice, stepe, po kojima lutaju Kirg;zi, sa svojim hajvanom. Kirgizi su Mon­ goli muslimanske vjere. Oni se bave stočarstvom i sa svojim hajvanom oni POVODOM RASPRAVE O ČLA* NU O PRIVATNOJ SVOJINI ! i I I I I I I rekao jc g. Fehim Kurbegović u po* gledu agrarnog pitanja ovo: »Ja us* vaiam koncepciju gosp. Avramovića, što se tiče riješenja našeg agrarnog pitama, da sc nađe sporazumna ba* za za to, ali od strane zemljoradnika još nam ппе bilo do sada oficijelno ponuđeno, da o tom raspravljamo, Držim da se agrarno pitanje ne tiče samo muslimana n^o se ono tiče ii drugih. Samo muslimana tiče sc pitanje razriješenia kmetskih odno* sa onda, kad nastane pitanje: kako će se oštetiti oni muslimani, koji su usljed toga pali na prosjački štap. Ali i osim kmetskog pitanja ima vr* Da ne slušam kašlja i stenjanja i da imadnem više mira, Kirgizi mi po­ stavile na moju molbu jurtu nešto podalje m đu mlade sosne na kraju šume, tako da sam imao krasan vidik na nepreglednu i ravnu kao dlan stepu, iz koje je povjetarac donosio miomiris stepnog cvijeća i trava. Pod šumom je omanje jezerce puno gustog i crnog kao u-Jjen kala, koji zaudara po sum- : ' j I | ! ; Spol — Broj 276 ic važno pitanje, a to jc da su mu* I ili je bar žutila osjećajući u sebi sti* slimani bez obzira na to, jesu li oni | da, da javno ne gazi građanska pra* ustaje eto taj gospodin i ka* feudalci, jer ja mogu sa istoriskim ’ va, podacima dokazati, da ni kmetski že, da »se krvavo zarađenim nov« odnosi nisu strikte feudalni odnosi, cem otkupljuju feudalna prava bivše za ove dvije godine skoro čisto sultanove vlastele«. On pri tom po* deposedirani bez obzira na stalež. kazuje toliko beskrajno nepoznava* Ja sam već ovdje, u Ustavnom Od* nje pril.ka, jer veli, da jc taj »ha* rač« od 250 milijuna dinara dat za boru, prigodom na.clne debate ге* begluke. Dokle jc taj gospodin kao, da je vrlo žalosno, što je u beogradskoj štampi istaknuta čak i bio nemaran, da ne kažemo ograni* potreba deposidaranja Musi im a* čen, sudimo po tome,' što mu ni go* vori naših poslanika u Ustavnom na bez obzira na to, hoće Hi oni da obrađuju zemlju ili ne. S koje jc to Odboru nisu mogli rastumačiti, šta strane istaknuto, ne ću da se ovdje je begluk, ako već nije nikad uzeo izjašnjavam, ali držim da jc potreb* u ruke našeg lista. Urazumile se i ne, da sc u tim najvažnijim pitanji* Vi već jednom, g. Grebenče, bcglu* ma dođe do sporazuma, jer gospodo, kom sc kod nas u B. i H. zove sva* nemojte nas smatrati, da smo mi ki slobodni zemljišni posjed! Najvi* nešto posebno u ovoj državi. Mi še sc čudimo ovom naglom preokre* smo krv vaše krvi i mi imamo pra* tu »Epohe«, koja jc dosada dosta vo na opstanak u toj državi isto ta* simpatično pisala o nama. ko kao i vi, i jedna demokratski u* ređena država stvarajući s jedne strane blagostanje, ne smije da stva* ra s druge strane proletarijat. Mi se postavljamo na to načelo u svim svojim razgovorima i sa Vladom i Neka činjenice govore. Rekoše sa političkim protivnicima«. mi, da je neki anonimus pokušao POVODOM RASPRAVE O ČLA* braniti u »Težačkom Pokretu« na* šeg gospodina K o v a č c v i ć a od NU O PORESKOJ OBAVEZI prigovora, koje sam ja u »Pravdi« rekao jc g. Fehim Kurbegović: Go* ilznio. Vele, da taj gospodin »težak« spodo, držim da u ovome članu ima ništa manje nc tvrdi, nego »da jc jedna manjkavost. gosp. Kovačević potpuno ispra* Poreska obaveza je opšta prema van o v j e k« a samo da ne voli vladinom nacrtu Ustava, a mi dr* aga i čbegova«. To ne bi bila, na* zimo da je shodno i potrebito, da ravno, Bog zna kakova pogreška, za sc ovdje još nadoda i ovaj stav: koju bi trebao gosp. Kovačević od* »Sve državne daće moraju u svima govarati ,jer današnji duh vremena dijelovima države biti jednake«. Ja baš traži takovu odliku od naših či* bih predložio, da se ovaj nadodatak novnika. Ali kako stvar ne izgleda primi, jer to jc najbolji zalog našem tako sitničave naravi, kako ju je državnom, jedinstvu, da poreske o* pokušao prikazati gospodin »težak« baveze budu u svima krajevima na* u svojim novinama, ja ću s dva tri še države jednake. Do sada je to slučaja osvijetliti »potpunu Isprav* bilo u jednim krajevima ovako, u nost« gospodina Kovačevića, a vla* drugim krajevima onako i s toga je da i javnost neka prosude, ko ima bilo raznih pritužbi, raznih negodo* pravo. vanja. Ako sc ona zavede u svima 1. G. Kovačević voli popiti. To u krajevima ^о jednom^pripcipu, onda ostalom nije tako veliki grijeh. Ali će zaista doći do jednakosti i jedin* da na pr. dotjera dotle, pa da sc stv-a u našim poreskim obavezama. strovali na ulicu i da ga poslije pro* Ja držim da »е svakako potrebno, laznici nalaze i dižu, držim da to da se ovaj član ovako nadopuni«. nije sitnica koju sc može i smije trpiti. 2. G. Kovačević je grub. Ruske izbjeglice, koji su ovdje, napisali su jednu tužbu protiv njega i meni je osobno uruči’i. Tu tužbu unučicu Sram ga bilo! Neki Sv. M. G r e* nadležnoj vlasti na uredovanje. benac napisao je u »Epohi« od 3. Jedna od naših učiteljica izja* 6. ov. mj. uvodni članak pod našlo* vila se pripravnom, da na našim vom »Zemljoradnici i begovi«, koji zabavama igra ženske uloge od če* predstavlja najveću sramotu ne sa* ga je odvraćao g. Kovačević. Kad mo za pisca već i za list, u kome je je nije mogao odvratiti, inscenirao štampan. Kad se cijela javnost ili jc aferu s njom i u jednom rezer* so'idarisala s nama, da je odšteta vatnom izvješću vladi prigovara za kmetske posjede pravedna. njenom moralnom ponašanju i gle Naši dopisi. Bilješke. । poru i kao rukom nosi i najzastarjeliji l da ću u ovim stepama naći Kirgize i I reumatizam. : da ću jedino pomoću Kurana moći Bilo je upravo idealno živjeti u ovom zaslužiti njihovo povjerenje i tako ih I lječilištu. Zdravlje nam se popravljalo bolje upoznati. Kad je otvorio Kuran iz dana u dan. Gazda moje jurte bi- i ugledao arapska slova, trebalo ga . jaše ugledniji Kirgiz ovog aula. On je je vidjeti: Čisto se prepade i brže imao nekoliko jurta i sada kao vlas­ bolje pridiže Kuran k usnama i čelu. nik kuća u gradu svaki dan dolazi, Ja vidjeh, da sam ga pobijedio. Bio da vidi, da li je sve u redu i ne žele je ustao na noge i učinio kretnju, li šta njegovi stanari. kao da će mi Kuran vratiti, ali se Jednog dana poslije podne zađe ovaj opet sustegao i zadržao ga u rukama nomad u moju jurtu i ne pitajući me, i sa djetinjskom naivnošću i molećim da li dozvoljavam, sjede na zemlju pogledom zahtijevao je od mene, da kraj moje postelje. Vidio sam, da je se ne Šalim snjim. došao na razgovor. Pridigoh se na po­ Na to sam ja uzeo Kuran, otvorio stelji i mi počesmo eglenisati.' On je elham suru i proučio euzu i bismillu sudio po mojoj uniformi i šajkači, da i još neke druge sure. Siromah je sam ja ruski oficir i u njegovim ma­ stajao kao ukopan kraj moje postelje lim i kosim očima lahko bijaše pre­ i zaustavljajući dibanje slušao ne vje­ poznati azijatško nepovjerenje naprama rujući svojim ušima i očima. Kad sam inovjercima. ga jedva umirio, sjeo je i ja mu razjasGovorio je ruski »ali tako slabo i nih, da sam iz Bosne i da je ta Bosna krivo, da sam ga jedva mogao razum­ tamo, gdje je i Austrija i da u Bosni jeti. Ja s moje strane također udesih ima mnogo muslimana. Da sam mu moj ruski jezik po njegovoj gramatici, govorio, da sam musliman Hrvat iz jer sam znao, da me neće ni polodnu Bosne, da je to u Jugoslaviji i t. d. razumjeti, budem li govorio pravim ne li me razumio, jer je njegovo ruskim jezikom. znanje o svijetu vrlo slabo. On zna U toku razgovora kazao sam mu, • samo, da na svijetu postoje musli­ da sam i ja muslimana. To ga je pre- mani i Rusi kjđiri, a još je za nerazilo. Na licu sam mu Čitao i izraz vrijeme ovog velikog rata čuo o ne­ koji je govorio: Zašto se šalite ovak­ kakvim „germancima i austrijcima.« vim stvarima? Osjetih ovaj ukor u Razumio me pc tpuno. Umirio se i njegovim očima, ali on ne reče ni mrmljao u sebi nešto, što i sam ne riječi. Bijaše oborio glavu i nekako mogoh shvatiti, gledajući mirno sad kao zbunjen nešto gledao na svojim na me, sad na Kuran. Rekoh mu da čizmama. 1 meni bijaše neugodna ova je moje Ime Mustafa, a mog oca Omer šutnja. i t. d. Slušao me i šutio, a na licu Ali kad sam već započeo, trebalo mu vidjeh, da mi vjeruje. Ja mu još je i do kraja dovesti. Ustadoh s po- j koješta proučih, a onda Kuran metnuh । stelje i izvadih iz kufera Kuran, koji u kufer* i sam sa sobom ponio, jer sam znao, (Nastaviće se). �Hooi 276 — Rm| za što: samo što se ta dama druži s muslimanima najuglednijim gradanima. Dakle već s toga, što jedna učiteljica zalazi u prvo musliman? skol društvo, mora njen ugled stra? dati, jer je valjda po g. Kovačcviću moral i pristojnost svih muslimana u pitanju. Koliko je i u ovom pogle? du g. Kovačević u pravu, neka po? skži činjenica, da od strane musli? mana nikad i ni jedna učiteljica nije ni najmanje u svom dostojan? stvu i moralu nastradala, dok su naprotiv dvije učiteljice nastradale $ morale ostaviti službu od onih »pobožnih .i* dobrih kršćanskih du? Šica«, koje se ovaj put brinu za za? štitu morala i po čijoj se volji dao gosp. Kovačević na taj posao. 4. Radi ovog posljednjeg čina Ko? vačevića nije ga muslimansko čitao? ničko društvo pozvalo na zabavu, a kolika jc to sramota u jednom provincijalnom mjestu za predstav? nika vlasti, svakom je i suviše dobro poznato. Ja evo iznosim činjenice. Ne znam, je li ovo dovoljno, da doka? že ispravnost moiih prigovora što sam ih iznio u »Pravdi«, od kojih sam neke i nadležnim iznosio. Ho? će li vlada čekati dotle, dok se sa? srna sroza ugled državne vlasti us? Ijed ovakog držanja njenog činov? nika, ne znam, ali zaista je krajnie vrPeme, da ga odavde makne, jer jc među nama nemoguć. Donji Vakuf, 31. -ožujka 1921. H. Kurbegović, nar. poslanik. Bijeljina, 1. aprila 1921. *) Događaj koji se ovih dana zbio u jednome selu našega^ kotara po? znat je manje više našoj javnosti iz vijesti u novinama. Sva sreća da u njemu nije sudjelovao niko od muslimana, jer onda javnost ne bi mogla objektivno suditi ’o njemu. Nas se muslimana tiče ovaj doga? daj kao državljana, kojima leži na srcu dobro i sreća domovine, pa stoga i hoćemo da ga posve nepri? strano iznesemo i da prikažemo nje? gove eventualne posljedice. U životu i odnošajima između muslimana i pravoslavnih u našem kraju vladala je od pamtivijeka pri? lična harmonija. Nikada, niza tur? ske, ni za austrijske okupacione vla? dc, kao ni za svjetskog rata nisu muslimani pravoslavnim a niti ovi muslimanima ništa učinili, što bi se jedni na druge mogli ma i najmanje potužiti. Poslije oslobođenja je sa? svim drukčije: Zlonamjernim i čisto Zločinačkim radom i uticajem po? jedinih č anova bivšeg narodnog vi? jeca, onda nesposobnom i partajič? nom upravom pojedinih kotarskih upravitelja i predstojnika sve do skota, preuzelo je bilo u našem ko? taru silnog maha svako zlo i razvili su se u narodu mnogi žili instinkti do najvećeg stepena. Autoritet vlasti pa i samog suda pao je ispod nule. Silna zločinstva koja su se u našem kraju kroz to vrijeme dogodila i koja se još uvi? jek događaju najbolji su dokaz za to, prem mnogo štošta i ne dolazi u obzir, jer je vlast nemoćna, sud pre? opterećen, a mnogi neće u opće ni da se odazivaju a kamo li pokora? vaju odredbama i pozivima vlasti. Sela u tome prednjače gradu. Sva? ko skoro selo imalo je svoj »so? vjet«, kon je sam sebi uzimao koliku jc htio kompetenciju. Tek preveli? ko obilje novca u našem preboga? tom kraju čini, da se porez koliko toliko plaća, ali izvjesna sela naro? čito kraj, gdje se je dogodio slu? čaj, o kome je govor, čine i u ovo? *) U 273. broju našeg lista đoni? jeli smo izvještaj o ovome događa? ju prema »Jugoslavenskim Listu«. Danas pružamo čitaocima naš naro? čiti izvještaj o tome sudbonosnom događaju. Pr. ur. Страна 3 JU'AHlA* — „PRAVPa' I ! | 1 ■ me iznimku. Pojedinci, koji ne će ni ovoj svojoj prvoj građanskoj dužnosti da udovoljavaju, ostajali su sve do sada nedirani. jer egze? kutor ne smije uredovati u pravo? slavnom selu. Uz takovo stanje ni? je čudo, da se u našem kraju i te kako jasno opaža kulturnija? zadak. Putevi se ne popravljaju, šume državne i privatne upravo se zatiru, a kanali i nasipi potoka i po? kraj Save, koji su hiljade i hiljade dunuma močvara u našem kotaru isušili i pretvorili u plodnu zemlju, ruše se samo za to da sc može riba loviti i da sc imaju gdje/ krmei ka? ijužiti. U svemu tome nosi rekord opći? na Brodac, gdje se je onaj događaj zbio. Iz ove općine je neko? liko puta n a j u r e n a i sama sudska komisija. Zemljište, radi koga sc i na kome se zbio ovaj najnoviji događaj, kupio jc prije mnogo godina jedan ovdašnji trgo? vac, tc ga obrađivao nesmetano u vlastitoj režiji. Sada ga jc bio pro? dao srpskoj zemljoradničkoj i po? trošačkoj zadruzi susjednog sela Dvorovi. Ova ga je htjela obraditi i radi toga je došlo do krvopro? 1 i ć a. Do toga nc bi došlo, da na? padaj na oružnike i sreskog načel? nika nije bio već spremljen i ugo? voren. Ni seljačke pobune po Hr? vatskoj, radi kojih se sada baš vo? de sudski procesi, nisu bile tako or? ganizovane kao ova, jer je preko 300 napadača pod dobro organizova? tnim vodstvom povedeno u napadaj i kada su oružnici u obrani zakona i svojih života upotrebili oružje, od čega su dva buntovnika ostala mrt? va i četiri ili pet lakše ranjeno, di? gla sc graja po novinama na — oru? žnike i sreskog načelnika mjesto na buntovnike. Čak i službeni presbiro daje novinama vijesti, prije nego je ikakova istraga provedena i jav? lja, da jc ministarstvo unutrašnjih djela poslalo načelnika Osmana Ha? džića, da povede strogu istragu ne proti buntovnika, nego proti sreskog načelnika i oružnika. 1, došao jc ju? cer evo u naš grad i prije nego je i pero u tintu z a m o č i o, prolpitao koje izvješće Naslušao stranke, naredio je sreskom načel? niku, da ostavi ured davši mu mje? sec dana dopusta. Ovakav tok i po? stupak nema nigdje primjera, ali od koga ja, nije nikakovo čudo. Mi se eto upustismo u prikaziva? nje i osvjetljivan je ovoga događaja samo u koliko je on općenit i u ko? liko se njime tangiraju općeniti in? teresi, te autoritet zakona i vlasti bez obzira na osobe. Ali ne će biti zgoreg, ako reknemo koju i o osobi našeg sreskog načelnika, koga se na svaki način kako izgleda hoće da okrivi, samo radi toga, da poje? dine stranke izvuku iz ovog doga? đaja za se stranačkog kapitala. G. Ferdo Čurilović jedan je od onih n/adih i idealnih ljudi, koji su još kao gimnazijalci počeli raditi na ideji narodnog oslobođenja i ujedi? njeni a, drug je atentatora Jukića na zagrebačkoj univerzi i kao takav progonjen i osuđivan za vrijeme banovanja Čuvaj a na sve moguće načine. Kašnje radi toga osuđen kao veleizdajnik, prebjegao je u kralje? vinu Srbiju, gdje jc do rata služio kao policajni činovnik, za vrijeme rata mobilisan, te podnio sve ratne patnje i muke i dijelio sudbinu svo? jih sudrugova za povlačenja preko Albanije. Patriota u duši, imao je uvijek u vidu interese države, pa se i kod nas za ovot kratko vrijeme svoga službovanja sav posvetio ra? đu, da zavede red i opet povrati za? konsko stanje u kotaru, koje je bi? lo gore nego igdje u državi. Za na? gradu ie eto doživio nedoličan i ne? zakonit dostupak, koji mora ubiti volju svakom iole savjesnom činov? niku za rad, svakom službeniku za vršenje njegove dužnosti. Posij edi? ca toga biće-još veća anarhija, ko? Kao ' ja je samo na štetu države i cjeli? I punoj solidarnosti sa Italijom i Čehoi. ne. Pitanje je sada i to, ko će se I slovačkom zaprijetila mađarskoj vladi i još poslije ovoga svega usuditi i ■ vojnom intervencijom, ako Karla od­ i htjeti da vrši zakon i hoće li to mah ne ukloni. Koliko se silno pre­ j biti moguće, jer masa vidi da se vario u računu! Mislio je, da će ga * narodi dočekati obje­ i njezina zla djela ne samo ne kaž? bivši „njegovi ručke, a ovamo je nailazio na sasma njavaju, nego i odobravaju? Za nas kao muslimane iz ovoga hladan doček čak i kod mađarskih svega izlazi jedna vrlo dragocjena viših krugova. Najgrđu sramotu pri pouka, koja nas sili da još ne mo# toj pustolovini doživio je pri prolazu žemo i ne smijemo vjerovati, da je kroz Njemačku Austriju, gdje je rad­ autoritet vlasti i na pomolu. Mora? ništvo izlazilo na željezničke stanice i ino biti u svome radu vrlo oprezni, izviždalo ga. Bacali su čak i balvane jer je u našoj državi partizanstvo na tračnice i uz velike muke uspjelo još uvijek na kormilu, kako smo se je ugledu antantinih of čira, koji su ga i ovom prilikom osvjedočili. Na hi? pratili, da umire razjareno radništvo i ljade nevinih muslimana klato je i da Karla nekako proguraju do Švaj­ ubijano po Makedoniji i Sandžaku, carske. Švajcarska vlada, ne želeći da nebrojeni su stradala jšiirom Bosne se i drugi put tako zloupotrebi njeno i Hercegovine, a nikada se ni naj? gostoprimstvo, dozvolila mu je šest običnija istraga nc povede, a kamo nedelja boravka u Švajcarskoj. Nakon ili, da bi izašao u to ime još i koji isteka toga roka mora da nagje sebi načelnik ministarstva. Prošle jeseni drugo boravište. umoriše Čupurdini policajci pod Rudarski štrajk u Engleskoj. En­ njegovim ličnim vodstvom dvojicu muslimana u jednom danu u Bjeli? gleska se nalazi danas u težoj situa­ ni, pa niti šta bi Čupurdiji, niti nje? ciji nego li je bila ikada za vrijeme govim policajcima. Ne dobiše čak svjetskog rata. Od 1. aprila je u En­ ni premještaja. Ovdje ima Čupurdi? gleskoj 1,200.000 rudara obustavilo rad nih 'ljudi, za koje se zna, da je tro? u ugljenicima. Jučer i prekjučer su se j:cu muslimana umorio, ali sc za to k njima pridružili transportni i željez­ ipak još i danas nesmetano šetaju ničarski radnici. To je prvi puta u i prkose svakom prilikom. Pa za? istoriji engleskog radničkog pokreta, to, kada ovo sve sada gledamo, onda da „trojni savez“ rudara, transportnih sc i nehote moramo da pitamo, je? i željezničkih radnika zajednički stupa smo li mi zaista svi pred zakonom u akciju. Rezultat je — tri mitijona jednaki i hoćemo li uopće ikada bi? nezaposlenih radnika, zabrana izvoza ugljena iz Engleske, proglašenje iz­ ti ? Biće stoga dobro, ako sc o ovome nimnog stanja u zemlji i potpuni za­ zainteresuju i naši zastupnici u us? stoj cjelokupne industrije. Cijena ug­ ljena opet skače, a radi njenog obatavotvornoj skupštini. Centralna vlada u Beogradu ako ran/a i došlo je do štrajka. Engleski joj je zaista stalo do reda i zakon? ugljen nije mogao da konkuriše ame­ skog stanja u zemlji, posebno u na? ričkom ni u samoj Engleskoj, pošto je šem kraju, pružiće g. Curiloviću do? ovaj koštao^za čitavu funtu manje, a ličnu satisfakciju i ostaviti ga i da? osim toga je francuska postala vrlo slab mušterija engleskog ugljena, jer lje na upravi našeg kotara. —a. Politički pregled. UNUTARNJI. Pregovori muslimana Južne Sr­ bije sa vladom. Već ođ nekoliko dana traju pregovori sa muslimanskim poslanicima iz Južne Srbije, kojih u Radikalskom klubu ima 8, a u demo­ kratskom 6. Oni su podnijeli naročite zahtjeve glede riješenja agrarnog pi­ tanja u Južnoj Srbiji, ali pošto njih vlada ne može da primi u cijelosti, došli su pregovori na mrtvu točku. Ni jučerašnji pregovori minist. Dra Krizmana i Uzunovića nisu Imali uspjeha. Kako se saznaje, namjeravaju ovi poslanici osnovati svoj vlastiti klub i preći u opoziciju. Radikali su na Svojoj današnjoj sjednici u ovoj stvari dali slobodne ruke Pašiću. VANJSKI. Konferencija u Rimu. Prekjučer je Giolitti otvorio u Rimu konferenciju onih država, koje su naslijedile bivšu austro-ugarsku monarhiju i izmegju ostalog rekao: Konferencija ima da iz­ vrši zadaću, koja je ocrtana u saintgermaiskom i trianonskom ugovoru. Najbolje sredstvo, da se osiguraju opravdani ekonomski i politički inte­ resi ovdje zastupanih naroda, sastoji se u tome, da se povedu neposredno otvoreni pregovori. Premda ovi imaju samo materijalno značenje, ipak će uplivisati i na odnošaje ovdje zastu­ panih država. „Na konferenciji isklju­ čena je štampa. Za nju će se izdavati posebni službeni komunikeji. Privre­ mena riječka vlada zatražila je, da bude pripuštena na konferenciju, ali je njezin zahtjev odbijen. Ona je ulo­ žila protest kod talijanskog ministra predsjednika. Karlo se vratio u Svajcarsku. Prekjučer je Karlo Habsburški prešao granicu Švajcarske i time je završena njegova smiješna pustolovima. Da je Karlo tako kukavno morao bježati onamo, otkle je i došao, nije mala zasluga i naše države, koja je u pot­ brat bratu IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIH podobni, bez razlike. Ma da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih žabi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p a s f e za №lllllllllllllalllllllllllllllllllllllllllllllllii:iHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII!llilllllllllinnilllllllllllllll^ zube. joj ga njemačka džabe liferuje. Stoga engleski vlasnici ugljenokopa nisu htjeli ni čuti za povišicu rudarskih nadnica, nego su se spremali, da i postojeće nadnice smanje, kako bi obo­ rili cijenu ugljenu. Na to je savez ru­ dara zahtijevao od vlade, da ona u ime povišica dnevnica votira 60 milijona funti (preko dvije milijarde di­ nara). Vlada je taj zahtjev jednostavno odbila i rudari su proglasili štrajk. Zadnje vijesti o Štrajku veoma su ozbiljne. Rad su napustili čak i oni radnici koji su na sisaljkama, i pošto se iz ugljenokopa nije voda crpila, to su mnogi od njih preplavljeni. Došlo je do žestokih manifestacija i do su­ koba s policijom. U industrijskim cen­ trima kupi se vojska i dobrovojci za rad u ugljenokopima. Ovo je sigurno Lloyd George pred­ vidio. On je neki dan pozivao javno sve građanske partije u rat protiv rad­ ničke partije, od koje da prijeti opas­ nost cijeloj zemlji. I ovaj štrajk je početak rata. Njegov ishod mogao bi biti po čov:ečanstvo daleko sudbonosniji, nego ishod i samog svjetskog rata. Domaće vijesti. Ginovništvo naše vlade kod no? vog predsjednika. Prekjuče se g. Dru Durdeviću predstavilo činov? nistvo vlade. Pozdravio ga je šef pravosuđa g. dr. Simić. G. Durđević ie odgovorio poduljim govorom, u kome je naglasio veliku važnst ču? vanja ideje narodnog jedinstva. Is? takao je osim toga i svoj prošli rad u bivšoj monarhiji, koji je tekao za? jedno sa borbom bos.?hcrc. muslL mana i radi toga su mu bila zatvore? na vrata Bosne sve do oslobođenja. Govorio je i o sporazumu našem s vladom, kojim da su postignuti uv? jeti za daljnji uspješni rad svih na? rodnih slojeva bez razlike vjere i imena. Zahtjevi muslirfiana iz Južne Sr? bije Beogradski list »Epoha« javlja: Muslimani, radikali i demokrate, iz �Strana 4 — Страна Južne Srbije podnijet su još ргек? juče svojim klubovima zahtjeve o agrarnoj reformi, koji glase: I ražimo da se udovolji ovim na? š im zahtjevima obzirom na južnu Srbiju, Sandžak i .Makedoniju: 1. Da se tapijske zemlje ne sma? traju feudalnim odnosima i da se ovakve zemlje ostave posjednicima tapija, te isključe od udara agrarne reforme. 2. Da se odredi, koliko će biti mi? nimum zemljišnom! nosjeda, koji ćc ostati slobodan od udara Agrarne Reforme dosadašnjim zcmljovlasni? cima. 3. Da se prizna pravo naknade i naplate sopstvenicima zemalja na č.flucima u našim krajevima za ne? pobrani1, prihod u godinama 1918., 1919. i 1920. 4. Da sc zadrži praVo dosadaš? njim zemljoposjednicima na onim posjedima, koji će im se obzirom na Agrarnu reformu kao veliki odu? zeti sve dotle, dok im se ne isplati. 5. Količina isplate im ade se pro? cjeniti i obračunati po komisijama sastavljenim od stručnjaka i inte? resanata po principu pariteta. Međutim juče prije podne, kad ih je pozvao Ministarski Savjet preda se, oni su svoje zahtjeve pooštrili. Kao jedan od zahtjeva, koji bi sa? svim onemogućio izvođenje agrarne reforme u tim krajevima, to je zahtjev, da se ne podvrgne pod agrarnu reformu zemlja onih begova koji imaju do 30 hektara. Preko 30 hektara da se podvrgne samo 75 od sto, a 25 od sto da se ostavi na miru. Na ovako zahtjeve nije pristao jedan njihov poslanik, muftija Mustafa Salihbe? gović, koji kaže, da nije ni znao za te nove zahtjeve. On traži, da se čivčijski položaj smatra kao kmet? stvu slični odnosi i da se postupa isto kao i u Bosni. Međutim ostali muslimanski poslanici tvrde, da su ti odnosi sasvim drukčiji, i da ne mogu potpasti nod odredbe koje se odnose na kmetske i kmetstvu slič? ne odnose. Vlada neće moći pristati na te njihove zahtjeve, ier bi se onda mo? гао mijenjati i 17. član III. odeljka Ustava, koii je već primljen u Us? tavnom odboru. Ona je ipak odre? dila gg. Uzunovića, min. agr. refor? me, i Krizmana, min. šuma i ruda, da pregovaraju s njima«. Tako »Epoha«. Kako duboka mo? ra da je mržnja »Epohina« na mu? slimane, kad joj je glavni nemoguć? ni zahtjev »b e g o v a«, da im se ne dira u zemlju ispod 30 hektara! 30 hektara je prosječni posjed zemljo? radnika u Srbiji, ali kad ga musli? mani posjeduju, onda je begovski posjed i prevelik! I za tu rabotu se upregao nod kola muftija Salih? begovič! Pamtićemo ga! Broj 276 — Ерл Л^АВДАц — »PRAVDA* ' j ; ' i j 1 i ; ! i j 1 : i , Važno za pušače! ,.Merhamet** Trešeljak. Vratio se s puta! Dok je vlasnik »Domovine« bio na putu, mogla se »Domovina« čitati. Opažala se znatna promjena na bolje. Oni. koji sa za Vrijeme njegovog odsustva upravljali re­ dakcijom. poučeni valjda pisanjem »Samo­ uprave«, glavneg organa radikalne partije, postali su umjereniji i kao da su se iskreno veselili našem sporazumu s vladcm. Ali kad se povratio »pravi gospodar« njen, i ona ;se vratil u stru kolotečinu: postala je opet smiješna i odvratna. Mi smo je tu nedapao pozvali, da javno potvrdi rovarenje svojih agenata u našoj čaršiji, koii su pričali našem svijetu, da je dobivena svota za agrar malena. Znali smo da to ne smije i nismo se prevarili. Sta više, vlasnik »Domovine« je napao svoje go­ spodare radi’tog riješenja agrarnog pitanja! Evo što on zbori u posljednjem. 37. broju »Dom.« u članku »Ko su nam gospo­ dari?«: "Jest evo opet i »Pravdi« i tim našim gospodarima velimo, da se pred osamnaest mjeseci moglo riješiti agIrarno pitanje mnogo i mnogo povoljnije, ne­ go su ga danas jugotatari riješili, jer od današnjeg riješenja država je ,u a p r t i I a sebi ogromne pedesetgodišnje terete, a od Muslimana će tek 40 do 50 ve­ likih posjedničkih obitelji dobiti ogromne svote, a srednji i mali dobiti će neku ma’lenkost. dok bi u pravom riješenju trebalo, da srednji dobiju nešto priličilo, mali dosta dobro, a veliki i inače bez a g г a r n o g p i t a n j a i m adu dostat­ nu egzistenciju, jer su se za sto­ tine godina njihova gospodstva napljačkali dosta i na drugim linijama, osim agrara«. Da svakom bude jasno, kako se on zapleo kao pile u kučine, treba reći i to. da je on u istom članku, pred citiranim riječi­ ma. rekao da je svota za agrar »malena i ; remalena«, a tu- kako čusmo- kaže, da je današnjim riješenjem država sebi naprtila ogromne pedesetgodišnje terete i da je se to prije osamnaest mjeseci moglo povoljnije riješiti. Kako to? Pa jednostavno: prije osamnaest mjeseci nije meraja država naprtiti sebi ovoliki teret. Pomislite: više od milijardu kruna! Ali Ti. Bog Te nc ubio, kažeš, da je današnja svota . malena ’ premalena! Ih. pa to Jugotatari ne će ni Opaziti u svojoj smušenosti! Ama kako ne će opaziti, budalo jedna, kad Ti izričito veliš još i to, da bi pravo riješenje bilo u tom, da veliki zemljoposjednici ne dobiju ništa, [ier su kroz stotine godina dosta toga na­ pljačkali !... Moramo iskreno priznati, da nas je ovaj puta »Domovina« pokolebala u našem uv^erenju, da ima za sobom tajnog gospoda­ ra, koji je financira. Ova njena najnovija glupost ne dopušta nam, da vjerujemo u to, pošto bismo njene gospodare morali dr­ žati još glupljim. Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Freporučava sb svakome, da puši semo taj papir. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se prepornčnje svima muslimanima. Ima taze ribljeg aejtina (bolukjaga', baleama sa gušu. Epileptieon protiv padavici, hopove za kaovet za iznemogle muške starije osobe, katran snji-voda protiv kašlja, plućnog katarba i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovti jeftinije kad nzmn malo veću količina. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport NI. J ti n k e r, Zagreb br-16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrum« nata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemsklh safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda i t. d. Preporučujem košnice za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene, ahmed Mouić, stolar FOJNICA (kod Kreševa) PAPiRNICA HAMD1JE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, štrosmajerova ul. Tel. 619 ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. Centrala II Sarajevu. Filijale. Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve i fond za sigurnost -----------------------zalDžnlca 13 milijuna hruna. -----------------------Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu Assicarazioni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i Šteta, sve vrsti osiguranja. Oglašujte u „Pravdi". Braća Demirdžić . trgovina kožom i obućarskim priborom prese­ lila se sa svojom radnjom iz ,Sarači ulice 51 u vlastitu zgradu Veliki Ćurčiluk 1|l. „PROMET** Centralna drogerija Braća Šahinagić URA? koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, < oževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. ave dobro i jeftino! Tražite cijenik od tvrtke U. Suttner o Ljubljani Iroj 7C6, trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim drva, ugljena, drvenog ugljena Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. L Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Brzojavi: Promet. Intb.TclBf.Z9. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K. 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnlje. Daje sezonske I aprovizacijske kredite. Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarićne dobave. гOvlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. јцд Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/511d957b307c21ccb5f7eef9ec34549d.pdf 5504ce979e71383852afc8db4f767657 PDF Text Text Pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 1<S0.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. -L^^ABEHCKE муслиманске организације. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, utorak 12. aprila 1921. (3. Šaban 1339j J PAnVu vfeo° ■PrcNiruju krcvz n a drugi £ »Programa« koji ide {niislimani i uz čita.« Za tlm’ da se I^ode duhu demXX?r')pa^ Osokolila ih n^a vre»ena. da ' Već da smo ostavljeni l.pr^azenl; Javljaju ljudi, da ј^ц/пГ’ Zabck mjesnih odbora nJ •• i a odobrenje i Ма: izglasano potpuno povjerenje. S* to zaboravljaju i previđaju pa trube u sav glas, da naše vodstvo nema o* slona u narodu i da mu je poslan bezbroj nepovjerenica i protesta. , Da učinimo krai ovim podvalama i začepimo usta svima zvanim i ne* zvanim prijateljima, upravljamo, e* vo, javan apel na sve mjesne odbo* re i molimo ih đa se u roku od pet dana; pismeno ili brzojavno izjasne: imaju Ii povjerenja u vodstvo naše organizacije i odobravaju li spora* zum našeg poslaničkog kluba sa vla* dom g. Nikole Pašića? Mi ćemo te odgovore iznijeti u li­ stu onako, kako nam prispiju. a u današnjem broju štampamo ove br* zojatve, koji su dosad prispjeli bilo na redakciju lista, bilo na poslanički klub. Nek i ostali odbori reknu svoju: sasvim otvoreno i bez ikakva uste­ zanja! Ovo vrijedi i za odbore, koji su aap1 putem poslanika ili telefon* ski izjavili svoju solidarnost, jer će* mo štampati samo brzojavne i pis* mene izjave. Novom predsjedniku boi.-hert. vlade S?đ- P°2d«vio je i -k-Ut Bprcd naše o^aniza^ Ml tadašnjeg novog predsjednika —u/V6’ ^га Milana Srškića vrlo toplim pozdravom, u kojem su bile naglašene ove riječi: »Vjeruje* mo da se ne će više gaziti građan* ska i ustavna prava i da će svi gra* dani bez obzira na pleme i vjeru biti pred zakonom jednaki. U Vama gle* damo osobu, koja je cijelim svojim dosadašnjem radom pokazala, da i* ma osjećaja za sve nas.« Iz govora Srškićeva, kojim se zahvalio na sjaj* nom dočeku građana, treba na ovom mjestu citirati ove riječi: »Ja ću pre* ina svakome jednako bez razlike vjere i plemena biti strog, ali pravedan s u đ i j a.« Tako je prije godinu dana zasjeo g. dr. Srš* kić na vladu praćen najljepšim na* dama muslimana, a završio je svoje vladovanje kao najomraženiji čo* vjek, koji nije nimalo držao svojih riječi, đa će biti »strog, ali prave* dan« sudi ja. .Na njegova djela, koji* ma smo mjesecima punili stupce »Pravde«, ne ćemo sc ovdje povra* ćati, ona su još u svježem pamćenju naših čitaoca, ali ćemo ipak naporne* nuti onaj njegov famozni tajni cir* kular od 20. augusta pr. god., uprav* Ijen na okružne načelnike. U njemu jc g. Srškić dao sam sebi svjedodž* bu, đa nije ni strog ni pravedan, kad kaže: ».... vrlo jc neugodno po auktoritet vlasti, da k o* misije u s e 1 a i z 1 a z e ;p a p r e d otoorom seljaka uzmiču i uklanjaju se, kako se to na nekoliko mjesta desilo, a ja neću daše tim povodom upotrebljava oružana si* 1 a.« Zašto ovo iznosimo? Mi smo do* bili novog predsjednika vlade, g. Đurđevića, koji je u svoj govor pred činovništvom utkao kao glavnu nit misao, da će mu prva zadaća biti zbližavanje muslimana i pravoslav* nih u Bosni' i Hercegovini. Gornje ti* tiranje probosti neka g. Đurdević ne zamjeri. Time nipošto ne bismo htjeli unaprijed izricati kakvo nepo* vjerenje njemu, što je član iste par* tije, kojoj pripada i g. Srškić. Na to ne bismo imali, i kad bismo htjeli, nikakva prava, jer baš ni najviđe* niji prvaci te partije nisu odobravali rada Srškićeva. »Samouprava« je u nekoliko navrata pisala u smislu, ko* ii je bio sasvim oprečan smislu Srš* kićeva rada, a i sam g. Protić je u svojoj brošuri o kritici vladinog na* crta Ustava dao takav oštar sud o njemu, da ga ni mi ne bismo bili u stanju oštrijega dati. Namjera nam ie ovim riječima, da g. Đurđeviću skrenemo pažnju na glavne nedo* statke uprave njegovog predšasnL ka, kojih on možda ne pozna, pošto nije bio u našoj sredini. G. Đurdević je bio dosada povje* renik pravosuđa u Hrvatskoj i Sia* voniji. To i njegove zrele godine u* li’eva nam nadu, da će uistinu poći onom stazom, koju je već označio g. Srškić: biti strog i prave* dan. Ovu nadu temelumo na još ’ednoj pojavi. »Srpska Riječ«, ovda* šnji organ radikalne partije, u poto* nje vrijeme piše već takim tonom, koii nas potpuno zadovoljava i ve* seli. Mislimo ovdie na njeno pisanje o ono j, da je tako nazovemo, a n a r* hij i, koja je zavladala među seos* kim staležom, a koja je rezu’tat not* puno pogrešne uprave g. SrŠkića. Drago nam je, što je »Srpska Riječ« upotrijebila izraz »zelene internati* jonaic« i što je došla, do uvjerenja, da nema biranja onda, kada jc u pi* tanju, s jedne strane auktoritet vlas sti i države, a 8 druge otpor zavede* nih seljačkih masa protiv državnih organa. Bijeljinski događaji su do* sta jasna opomena. Zavedene scljač* ke mase, kad vide, da im se ne pri* ječi u otimanju muslimanskog do* Godina III. bra, neće se zaustaviti samo na tom otimanju. Ko danas otima i pljačka od brata muslimana, taj će sutra o* pljačkati i svog brata pravoslavnog. Probuđeni zlikovački instinkti u masi ne priznaju onih umjetno i prL* kriveno sagrađenih teza, da je pra^ vo otimati od »Turčina«, oni ne mo# gu uočiti te granice i u prvoj će zgodnoj prilici poletiti i na onoga, ko im je tu tezu darovao. Iz Sandžaka i Makedonije POVODOM ČLANKA „NEVOLJE JUŽNE SRBIJE". II. o. C. — Na jednom mjestu veli g. Cemović: „Prvo što treba učiniti (u J. Srbi,i), to je izići u susret nacional­ nim potrebama Srba (hrišćana i mu­ slimana), Arnauta i Turaka..Mi ćemo se i na ovom zadržati u užem prostoru, na potrebama muslimana u Sandžaku; potrudićemo se da uočimo te potrebe, a potom istaknuti kako i u kojoj se mjeri dosad radilo, da im se iziđe u susret. Najelementarnija potreba poje­ dinca i nacije jest bezbjednost života i imetka, mogućnost opstanka i raz­ vitka i poštivanje njenih osjećaja i običaja. Koliko je god duboko uvrije­ dilo muslimane iz Sandžaka i učinilo ih nepovjerljivim prema budućnosti to, što njihovi životi, njihov posjed, nji­ hova čast i njihove vjerske i obitelj­ ske svetinje postadoše predmetom najgnjusnijeg nasrtanja i najbezobraznije pljačke, — mnogo dublje ih se kos­ nulo osvjedočenje, da centralna i lo­ kalna državna vlast nesamo da ih ne zaštićavđ, nesamo da prestupnike ne privodi odgovornosti i kazni, nego obratno, i sama izlaže muslimane svim nepogodama i zlostavljanjima.Nije malo slučajeva po Sandžaku, da su oni, čija je rodbina usmrćena ili obeščašćena, kao i oni, koji su protjerani sa svojih imanja i do gole kože opljačkani — izloženi svakovrsnom progonu držav­ nih vlasti: hapsu i svim m- gućim po­ niženjima, dok se njihovi krvnici i zlo­ stavljači nesmetano razmeću i nasrću na tuđe svetinje, javno i oholo, slu­ žeći se prema potrebi i sredstvima same državne vlasti ili autoritetom činovničkog položaja, koji su okupi­ rali. (Obraćamo pažnju g. Cemovića i drugih radoznalih na nedjela, koja se odigraše i odigravaju se u Bjelopolh skom okrugu, a naročito na zločinstva okružnog n ače Ini k a Čukića i dru­ žine mu!) Agrarno pitanje u Sandžaku nije ništa nego najprostije otimanje zemljišta od muslimana (posjed­ nika kao i težaka). Taj posjed mo­ že prisvojiti i oteti makakav pravo­ slavni: težak ili inoobrtnik, starosjedioc ili došljak, kum i rođak ma kakvog pisarčića. Ta se pljačka provodi bez ikakvog sistema i niko ne vodi kon­ trole, da li okupator kojeg zemljišta ima ikakva prava na to zemljište, da < li ne raspolaže sa mnogo više vlasti­ tog imetka od samog „posjednika", da li mu je to prvi ili peti posied, koji je prisvojio. Tako se dešava da u San­ džaku velik broj njih, samo stoga što su pravoslavni, a inače ničim nezaslužni, postaju prekonoć veliki imućnic, dok se ogroman broj muslimana bez ikakva razloga pretvara u gole i beznadne prosjake i bezkućnike, bez Izgleda ma i u polu-pravdu! Vi to znate i pnznaćete g. Cemoviću! Neoboriva je historiska istina, da su muslimani u Sandžaku,kao i u HercegBosni, najvjernije očuvali najvažnije i najosnovnije nacionalno obilježje; oču­ vali su ga i sebi i svojoj drugovjemoj braći, po cijenu mržnje pa i borbe sa Osmanlijama. Uz to su kao i ostali vjeroispovjesni dijelovi našeg naroda, bili i ostali jako odani svojoj vjeri, kao i običajima i osjećajima, koji su sa vjerom u vezi. Ova borba momenta od presudnog su značaja za našu dr­ žavnu ideju u Sandžaku. Nacionalna uloga, koju su od'grali muslimani u teškim danima našeg na­ rodnog opstanka, zavređuje priznanje cijele nacije; a i bez ovih bi zasluga viši nacionalni obziri i interesi dikiovali bratsku ljubav i obazrivost spram muslimana u Sandžaku. Obostrane stare greške i grijehovi ne treba da djeluju na nas u pravcu uzbuđenja, strasti, mržnje i osvete, nego u pravcu uočenja uzroka, koji su te greške i grijehove izrodili, kako bi se moglo Čuvati njihovog ponovnog oživljania i prouzrokovanja novih sub-ba. Treba u sklad dovesti i pobratimiti vjersku i nacionalnu osjetljivost, a ne suprotsia-ljati jednu drugoj! Na žalost u Sandžaku se i u tum pra cu mnogo griješilo i jednako se griješi. Nije nikakva mudrost, nego krajnja pedagoškanezgrapnost (Mi bismo rekli: zelotižam i propaganda Op. ur.) suziti ili gotovo pos< e uskratiti preda­ vanje islamske vjeronauke po osnov­ nim školama u Sandžaku Još je od­ vratnije, što se ona mjestimice posve zabranjuje (slučaj u Roža;ama, gdje je učitelj poderao i pobacao vjeronaučne udžbenike i Kur^n) ili novčano globe hodže radi toga, što su islamsku djecu svoga sela obučavali o najosnovnijim elementima vjere (slučaj u Boljanići- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće kamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje račrodaieUsrećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �2 Ona*« ma. okrug pkvaljskih dok se u drugim nastavnim udžbenicima, pa i čitan­ kama, na dugo i široko priča o hrišćar.skoj vjeri i njenim obredima, na ravna stvar u protivurečnosti onim, kako to Islam ispovijeda Tim se kod učenika stvara zbrba pojmova, a bura negodovanja kod njihovih roditelja, koja povlači za sobom odvratnost prema samoj školi Također je ništa manje nego glu­ post primoravati muslimane-varošane, pa i seljake, da svetkuju nedelju, po red državnih i ostale pravoslavno v er* ske praznike. To je i dandanas .u modi“ po Sandžaku i Makedoniji. ! ’ 1 | i I ' j Nevolje i neprilike Juž e Srbije, Sandžaka i Makedonije, mnogobrojne su; raznolike po ivom dojmu i ubitačne po svojim posljedicama Pričanje i pisanje o njima kao u basnama 1001 noći potsjcča i vezuje jednu na drugu; maku je prostor rPra de", da bi ih sve mogao obuhvatiti. ali ie štetno bar u glavnom ih ne iznijeti. Radi toga ćemo se od sad mno op^Unije poza­ baviti osom temom, jer u interesu državnog ugleda i na od »е sreće srnatramo za dužnost požurivati rad oko korjenitog liječenja i uklan апја nevo­ lja Južne Srbije naročito Sandžaka. . ; I POVODOM SPORAZUMA »Jugoslavenski muslimanski klub. S VLADOM Beograd. Bijeljina. 14. III. 21 Najprimili smo od nekih odbora brzo* srdaČdijc vam čestitamo na plodo« javne povjerenice, ali ih ne htjedo nosnom sporazumu. Selam. Meh« srna štampati jednu stoga, Što nam med Alibcg Pašić.« »Rajnom Odboru J. M. O., Sa* to dosad nije bio običaj, a drugo rajevo. Bijejina. 17. III. 21. Prigo* sttK^ što ni jesmo htjeli ni na koji nač . utjecati na slobodno opredje? dom uspjeha našeg kluba osjećam ljenje naš-h pristaša. Štampanje o? dužnost. da Vam čest.tam. Hifzi vih izjava moglo bi se naime shvati? ' beg GjumišK:.« »Urcđmštvu »Pravde«. Sarajevo. ti kao neki pritisak na pojedine od bore, pa rad: toga ne htjedosmo do ! Trcbinjp. 30 IH. 21. Brzojavni pu/iv mjeri ni izvještaja o skupštinama i kotarskog odbora u Mostaru na o« pouzdanim sastancima. Što su :h o» kružnu konfervneru danas smo od? • bili, jer smo odlučne pristaše našeg držali pojedini naši poslanici. Danas je situacija prečišćena i i poslaničkog kluba, kojemu izrazu* svak bi mogao dobiti samostalan ј jemo potpuno povjerenje. Živio Masud. Stoga prekidamo šutnju tim pm 1 glajlic i drugovi! Kotarski odbor. je. što se ona krivo tumači i iznosi­ »Uredništvu »Pravde«. Sarajevo. mo dosad prispjele izjave uz nape« Čajncc. 2). Ш. 21. Izvolite obavi je* menu, da ćemo donijeti i sve osta* . štiti naš klub, da svi muslimani, koji le, koje nam budu prispjele: bile po* ' stoje uz Organizaciju, odobravaju voljne ili nepovoljne. Dosad nam • sporazum sa vladom. Mjesni odbor.« pršnješe ovi brzojavi: »Uredništvu »Pravde«. Sarajevo. »Klubu jugoslavenske musliman« Konjic. 30. III. 21. Danas smo otpo* ske organizacije. Beograd. Banja u* slai. kotarskom odboru u Mostar ka. 27. Ш. 21. Prema rezultatu ’av* j >. edeć. brzojav: Rad našeg kluba ne skupštine obdržavanc dvedese* potpuno i »dobra v amo Ne nalazimo tog marta po narodnim poslanicima ( za potrebno dolaziti na konfercnci* AUnoviću i Kanetanoviću odobra* ju. Mjesni odbor.« vamo vaš korak izrađujući vam ne* ; »Uredništvu »‘Pravde«, Sarajevo. ograničeno povjerenje. Zivili. — i Vitina. 31. III. 21. Ljubuška ekupšti* Mjesni odbor.« na d^ro posječena. Nakon opš.r« »Muslimanski klub. Beograd. Bos. | nag obrazloženi skupština glasala Petrovac, 18. Ш. 21. Saslušali na poslaničkom klubu povjerenje. Ka* skupštini izvješće Kurbegovića. O* • petanović.« dobravamo poi tiku kluba. Za Mjc* ' »Uredništvu »Pravde«, Sarajevo, sni Odbor J. M. O. Ibrahim Scnig* • Više grad. 24. IH. 21. Kotarski od* džić« bor na jučerašnjoj sjednici uvažu* »Muslimanski jugoslavenski klub | inči nriiike i položaj na$eg k uba u Bt ^rad. Varcar*V*kuL 17. III. 21. j konstituanti zaključio ie jednoglas* Molim javite o pregovorima i rezub i no, da mu se za uspješni sporazum tat. Mi smo za Beograd. Radićevce izrazi priznanje i nepokolebiva pri* ne znamo. Selam. Avd.bcg Kukao* j vrženosL Mjesni odbor.« vić, Hasan Husni Kulenović.« Mostara: Iz mojih uspomena, ii. U K RGIZKIM AULIMA. (Nastavak). Na rastanku čvrsto mi stište ruku: Do sv’danija! Sutra dan kao i obično počivao sam poslije objeda u svojoj jurti. Na jednoć se otvor.se vrata, a u шт« tu stupi moj jučerašnji prijate j. Bio je odjeven malo bolje i čjitijc nego iučer, 2 za vratkna epazih još neku* liko glava, kako smijući se gledaju u moju jurtu, ali se ne usuđuju unići. Ustadoh i pruž.h ruku mom prija« te!ju, a onim pred jurtom rekoh: ■ Požalujsta, zahod^tc’ (Izvolite, tmfđite') Uniđošc tiho i bojažPivo, sjedoše prekrst vši nogu preko noge a ja sje« doh na moju postelju. Nitko ništa ne govori. Ja sam shvatio q ćcinu se radi i da mi sada valja pi/agati ispit. Među ovim mojhn posjct.odma bi* jahu najugledniji i najstariji Kirgizi iz stasjeđnog aula. Moj ini jučerašnji poznanik pokaza na jednog od njih i reče: Naša mullal (Naš hodža). Mi se jedan na drugog osmjehnu* -mo u znžk upoznavao ’a. a moj me Kirgiz zamoli pokazujući rukom na kufer, da izvadim‘Kur’an i nešto proučim. Ja ga izvadih i pružili muli:. On se oonriđiže, primi Kur'an u ru* ke i poljubi ga tri puta. Zatim ga o* tvori i pogleda na raznim mjestima, a onda ga meni pruži utvrđujući kh manjem glave, đa je to uistinu pravi i Kur’an. Prouč h im čitav jasin. Kad za* i kiopih Kur’an i pogledah na moje posjetioce, oni su mimo sjedili i gle* dali na svoga hodžu. Ovaj ozbiljan : dostojanstven, ustade sa svoga mjesta i pođe naprama meni. Znao sam po polici, što će, te se i ja pri* digoh, a one me zagrli i pri vinu na , srce, a onda ne desnu stranu, pa o* I pet na srce i stište mi prijateljski de* snicu. Za njim isto učiniše i drugi i I posjedaše na svoja mjesta. Poslije ovog nešto svečanog čina počesmo se razgovarati i ja im u* I kratko ispričah, đa me ie Austrija ■ spremila u rat. da sam tako došao u ! Rusiju i da sada služim kao ijekar u našoj vojsci ovdje u Sibiriji. Pripo vijedao sam im, kako mi u Bosni i« mamo džamre. i kako dočekujemo Bajram itd. Slušali su me kao mala djeca svog hodžu u mektebu i vjero« vali su mi sve, jer sam potvrđivao sve ono. što su i sami znali, da to mora biti u muslimana. Njihov mi muha reče, da je on bio u medresi u Kazanji. gdje su Tatari muderrizi i a mi. i da se pri te nekoliko mjeseci vratio u svoje rodno selo, da pouče* va djecu : upućuje svoju braću na pravi put. Kad su poši od mune, svaki sc veoma srdačno oprostio. Poslije ovog događaja vlasnik moje jurte posve je promijenio dr« žanje prema meni. Obasipao me jc raznim darovima. Na koncu sam morao pristati i na to. da mu ni ki« rije više ne plaćam. Govorio je, da sam ia njegov musafir i da se od musafira ne smije ništa uzimati. Moja se poznanstva brzo množila. Bio sam gotovo svaki dan u aulu, Mora se nešto reći! Premda je šteta za prostor lista, i ; a za čitatelje nimalo zabavno, ipak 1 Iz naše organizacije. PODLISTAK. hpoj — Broj 277 11РАНДА* ; ' i i | ; j ■ • 1 | . ; I . ' , i j : i I i I j ; I > moram nešto odgovoriti g. M. Ćeli* , ću. Ovaj put je Ccl|ć u »tlrv. Slozi« (br. 79) potpisao svoj članak. Biće valjda da ga je sama redakcija pri* j silila na potpis i rekla inu: »Akp češlagati, laži barem sa potpisom? neka čitava redakcija ne nosi odgovorno* sti.« Ako к tako, tu ima nešto mo« ralnoga. jer ljudi neće da sudjeluju ■ u tuđim grijesima. Ako nije tako, i nego ie Čclić sam od sebe metnuo ! potpis na onu zbirku svojih laži, i to i je razumljivo, kao i kod svakog ne­ ozbiljnog deriŠČeta. koje izgubi stid i obraz, pa pusti jeziku svu sh>bodu, samo da pokaže drugima, koliko je sposoban arsuz'uk provoditi. Ja Čelića nijesam ni spomenuo u >vom prikazu mostarske konferen­ cije. nit; sam i jednom riječi na nje* ga aludirao, a on evo da pokaže svo* je junaštvo, izlazi otvoreno sa svo* j m zmlšljotinania i pocKalamt, ko i ima kuša da me objati. Cehću, Ti veliš: »Neki Viđen, X ik lijm rođak iz Trebinja priča: »U nas je bila dova u džamiji, a držao je muderiz što je došao iz Saraieva. bovom u džamiji nar. zastupnik g. Sadović snubio je treb.njske musli* mane za blagodarenjc k'.ubu na nji* vom stupanju u vladu .... i t. d.« A ja Ti odgovaram: Istina u Trebinju ima porodica Viđena, ali ia nemam n kakve rodbinske veze sa tom po* rodicom. Дај. koji Ti je nešto pri* čao. neka dokaže, da mi je rođak i odmah će kapitulirati i javno prizna* ti, da je neistina sve ono. što sam nanisao o mostarskoj konferenciji. Sto veliš đa sam u džamiji činio i dovu... i t. d., pokaži mi jednog I Trebinjca, koji će to potvrditi, i | evo Ti poštenu riječ zadajem, da ću stupiti iz Musi, kiluba i preći u Radićevu stranku. Ne znam šta bih Ti drugo ponudio, a sa ovim, mislim, da sam ti ponudio ono. što hi Ti bi« lo najmilije. Sto se tiče razašiljanja brzojava iz Trebinja u sva herccgo? \ačka mjesta, imam ovo odgovoriti: o brzojavima sam prvi put saznao, kad su se č.tah na mostarskoj konfe* renciii; oni su odasani poslije mog odlaska iz Trebinja. Pozivan? Te, da dokazeš da sam ih ja inspirisao, a to možeš pokušati pozivajući se na potpisnike tih brzojava, ili na članove trebin skog mjesnog odbo« ra ili na koga bilo iz Trebinja. Po« zovi se i neka Ti se to posvjedoči, a ia ću položiti mandat. kamo su me rado zvali i častili. Že* ne bi ispekle raznih kolača; pili smo čaj i kumiš. Kumiš jc kiselo konj* sko mlijeko, na osobiti naČ.n pri* pravijeno. a veoma jc hranjivo i o tvara neizmjeran apetit. Kirgizi ga piju kao vodu i on je njihovo glav* no piće od proljeća do kasne jeseni, Radi svoje hranivosti. kumiš se ela* vj kao najbolji lijek protiv plućnih bolesti i hiljade Rusa i Ruskinja do* laži na ljetovanje u stepu medu Kir« glzc, da tamo na Čistu zraku i u pri* rodi provedu ljeto i ni ju kumie. Ove jc godine bila žestoka zima, kobfe se ili uopće ne oždrijebiše ili podbacile, pa zato bijaše veoma te* Sko dob.ti pravog kumfea. Л ja sam se mogao kupati u kumisu i to u naj« boljem i najukusnijem. Svoju ljubav prema meni pokazivali se i na dru* ge načine. Nije bilo dana, a da mi Kirgizi ne bi doveli konja da jašem. Zadivili su me svojim iskrenim mu* slimanskim osjećajem i ljubavlju. Ta oni su toliko zaostali u civilizaciji? Rijetko koji zna čitati i pisati, a i« pak su h/iko plemeniti i dobri. U tim stepama i među na pola divliim Iiud ina uvjerio sam se, kako Islam oplemenjuje dušu čovjeka. Život kirgiskog sela teče čudno mirno. Ne čuje sc ona huka i vika kao u ruskom adu. Svaki aui ima <yog izabranog suca atraješinu. a to je obično najugledniji i najstariji Ćo* vjek. U njihovom međusobnom žb votu žive složno i ne varaju jedan drugoga. Ima među njima rnnogo ib rotinJc, аГтпа i veoma bogatih. NJ;« bovo bogatstvo Ježi u hajvanu I ima Kirgiza, koji imelu no ncko’iko nb I jada ovaca i konja. Zr ova svoja I i ; j 1 • I I ; Od to troje, ako im jedno doka« žci, evo ja о1уогсш> velim, đa kabu« lim nazvati se nečovjćkom. ah ako pc dokazeš. Koga ide taj epitet on ... to već znaš. Što me čast š opitetonom »Lisicu« ... uu to Ti nehnam šta drugo od« umoriti nego: mogao se upotrijc* bitj i još pogniniii i uvredljiviji iz« гах pa opet bi Tvoj jezik, od -usno Tvoje pero ostalo ono što jesu: to je stvar Tvoga odgoja, a riječi su oglc* d.i’o ljudske duše i savjesti. Prema onoj arapskoj: »Ehkclamu sifatuh inutdcelimi«. sa zahvalnošću vraćam taj epiteton Tebi. >to se tiče daljnjih izlaganja, i o« na su ili izvrtanja nekih činjenica, ili posve izmišljene i lažne stvari slične onima, koje sam gore naveo, tc da ne domiđujoin čitateljima, za« vršiću o g. Cei ću sa onom našom: »Kad dođu godine, doćiće i pamet«. Kad Čclić steče malo više iskustva, imaće valjda više obzira prema mo­ ralu. biće uljudniji prema drugima, poštivaće valida više tuđu čast i po* štenje. biće skromniji u svom pona« Šaiiju. čedniji u svonm ambicijama, i onda ćc uz onu uelađenost njego« ve vanjštine i njegova unutarnjost postat: ozbiljnija, staloženi i a i pri* sto niia. te će ga proći svaki merak, da teži doći do slave putem laži i neva’jaLh istupa, i onda više neće biti ni fićfirić ni hohštapler. Velija Sadović, narodni poslanik. Pitanje na gospodina п inistra pravde. U novembru i decembru 1918. go­ dine kao i u prvij polovici 1919 go­ dine, dok još nijesu državne vlasti bile dovoljno jake, opljačkana su i oštećena mnoga imanja, naročito mu­ slimanska u Bosni i HeiCegovini. (J mnogo slučajeva pronađeni su krivci, pa su oštećeni predali tužbe nadležnim sudovima radi naknade štete. Nu su­ dovi postupak s ov m tužbama zavlače, t ko da oštećeni nc mogu da dođu do svojih prava. Dešava se čak i to, da sud nakon provedenog postupka izreče osudu u korist oStećemh i da ova usuda postane i pravomoćna, a da sudovi ipak ne riješavaju traženja za izvršenje ova kovih presuda. Stoua upućujem gospodinu ministru pravde pitanje: Da ii je 'Oiian učiniti potrebno, da se parnice radi naknade štete, počinjene pljačkom i zlobnim oštećivanjem tuđe stada oni ne kose sijeno i ne pripravi Ijaju za zimu, nego »imi drže ovce u onim predjelima, gdje ne napada mnogo snijega. a ovce nogama ud« grču snijeg i pasu suhu travu. Konji st zadržavaju, gdje je dublji snijeg, jer mogu kopitima jače odgurati sni« jcg. I zato se često puta nalazi u sta* tistikama Turkestana ili Semipala« tinske oblasti, kako jc te i te godine napao veoma vel k snijeg, a u Kir* giza poginulo toliko i toliko hijada hajvana. Do revolucije se Kirgizi nisu za« nhnali ratarstvom. Oni u jesen do* gone svnj hajvan u gradove i pro» daju, a za pare nakupuju brašna, §c« ćera, Čaia i svega drugog, što im je ni žno. Kad nasta revohciia i u gra> dovima nesta svega Kirgizi, osobito □ 191%. i 1919. god ni. pom riješe na MHade od gladi. Tko će njima dati brašno, kad ga i sami Rusi nemaju. Ta okolnost prinudi Kirgizc, te i oni počeše orati i sijati. Zaustaviše se u svo’im autima i počeše obrađ vati zemlju, a od boljševičkih rekvizicija Kirgizi snasavaju svoj hajvan, ugo* neći ga u nedotfedna prostranstva i na »udaljeni je predjele. Na mom bfegstvu iz Rusije kroz Turkesten vidio sam u Taškcntu i OrcnburPu kirgiske osnovne škole i preparandije. I njihova se inteligen* d:a uz nrioomoć Tatara latila posla oko kulturnog podizani* svog nara* da, za koU se carska vhda isto to* liko brinula, koliko I za kirturnl raz* vitak Омојрјз, Samojeda ili Bur* jata. Kirgizi z’vp psfri jarbalnim živo* topi. Zanimturn » bova svadba, ko’u ću radi n’.zhie originalnosti I opheti. Kirgizi kupuju svoje Žene. �Hpoj 277 — Нго| ivojlne, ubrzaju i da se pravomoćne osude o zahtjevu oštećenih odmah izугАијц? Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. aprila 1921. mu naredbu od 1916. g. i dokazao mu, da je zbilja propisno. Pošto je d.rektor vrlo surovim i jakim tonom govorio, naravno da je Duktafar izašao iz koncepta a g. direktor mu se počeo na to prijetiti rckaviš; Zašto to bijesu prije drugi vjeroučitelji tražili, a Dukatar mu je odgovorio, da to nije istina, jer ,je prošle godine g. Salih ef. Abdić, učitelj ovdašnje rušdtje, kad je su# iplirao na gimnaziji, ovo isto tražio od Vas, a Vi ste mu rekli: »Zar vi muslimani hoćete vaše praznike da izjednačite sa drugima!« Na to je g. direktor ušutio. U 10 sati pri odmoru došao je o# pet g. direktor u zbornicu j počeo obratno da tumači naredbu te ine# du ostalim rekao: »Ovo je naredba od 1916. god-, kad se je musliman# skim docima išlo na ruku, premda nisu ništa znali.« Dukatar mu je od# govorio, da to neštoji, jer su miwK* mani vazda bili zapostavljani, te je to u stanju faktima dokazati. Pored toga svega direktor je ostao pri svo# Шн te nije htio objaviti u školskoj knjizi toga praznika, ali su đaci ipak otišli u 11 sati kući. Prema svemu navedenom vidi se, da direktor omalovažava i ne pri# ^najc islamskih svetinja, da ne pri# znaje propisa zcm. vlade, da vrije® Да muslimane i bagatcJišc vjerouču telja. Ovo se sve godađa u doba, kad muslimani spašavaju situaciju drža# vc. Mjesni odbor. Hamzaiija Ajanović, narodni poslanik. Bilješke. Jedan oRobito mirišljivi cvijet tz njegovu »Domovine*. U njenom prošlom broju ima ova domaća vi# jest: »Svašta u našoj upravi. Ima# тп<> narodnih zastupnika muftija Madajlić kojem je javno rečeno, Hamdibcg DŽinić da im nije ob ćaj istinu govoriti, što je u pro­ vedenoj sudbenoj raspravi i doka# zano: imamo zastupnika Saktb Korkut — koji je javno na najglavni joj sarajevskoj ulici od profesora Makije Hadžića u obranu časti svo# je familije pasjim korhačem izbijen; imamo ministra Dr. Spahu koji je usred bijela dana od jednog dok# tora na sarajevskoj glavnoj ulici iša# maran; imamo toga još dosta a sad ćemo imati za šefa n a j# važnijeg odjeljenja z c« m a 1 ј s k c vlade o n o & koji je godine 1914. odlučno bio protiv tome, da se pogromi na Srbe u S a г a ’ e v u ob ust a« ve. Kad bude svršeno imenovanje nastaviti ćemo autorativno.« Zaista se stidimo, da pisac tih rc# đaka i vlasnik te »Domovine« nosi muslimansko ime! Naši dopisi. Bihać, 7. aprila. Nepriznavanje islamskih blagdan na u bihaćkoj gimnaziji. Dne 5. apriia pošao je ovdašnji vjeroučitelj gimnazije Hafiz Mehmed»AJi ef. Dukatar u direkciju, da javi direk# toru Sirnicu za islamski poludnevni ^praznik (mubarek večer) te je »usreo g. direktora na hodniku i rekao mu, da je pošao k njemu, a on ga upitao: »Sta želite?« Dukatar mu je kazao svoju želju, a on je na to odgovorio vrlo jakim i surovim glasom pred prisutnim đa# cima, koji su tad bili na odmoru: •Kakvi su to tol.ki vaši praznici?« »To nije propisano!« Dukatar mu je odgovorio, da jest propisno i do# voo g. direktora u zbornicu, našao Kirgiz otac već od rane mladosti plaać svoga sina i daje u novcu i na# ravi ocu, koji ima ujuvojciCu i koju će on dati za njegova sina. Ta se is# plaćena svota za djevojku zove »ka« lim«. Kahm je veći rii manji, a nje# gova se veličina ravna po ljepoti djevojke i iz kakve jc obitelji. Tako su daje osim novca, čaja i šećera još i ovaca, konja i deva. Mladoženja kad odraste i postane momkom, ide na rad i daje gotovo svu svoju za# radu ocu svoje buduće žene. Kad je polovina kal.ma isplaćena, momak se može sastajati sa svojom zaručnicom. Kad je cijeli kalim is p učen, obje sc stranke pripravljaju za svadbu. Svadba, to je najveći i najsvečaniji događaj kod Kirgiza i na nju sc poziviju gosti sa svih stra# na, a više puta i iz na stotine kilo metara udaljenih aulu. Pozvani gp# eti dolaze sa svojim ženama, kćeri# ma i sinovima i sve to odsijeda pod jurtama mladoženje. Za ovaj slučaj otac mladoženje iznajmi j>o 30 jurta i sve ih u dva reda postavi na ravnoj stepi. Redovi su nešto poda« lje jedan od drugoga, jer sv u jed« nom redu ukonačuju ženske, a u drugom muškarci. Kad su sc svi sva tovi i gosti iskupili i nastao određeni dan. polaze svatovi po djevojku. Kod nje jc isto tako sve uređeno i n’czma »odb^na i pozvani gosti do# čekuju svatove s muzikom i pucnja^ vom. Zanimljiv je običaj, du ove sva* tove u stepi moraju napasti razboj­ nici i okružiti, a svatovi se moraju tobože otkupiti. AH tim još nije svo svršeno. Pred samim aulom, iz koga jc djevojka, dočekuju momci i mla« dići tog aula svatove i pucnjavom i Страна 3. „ПРАМНА* — „PRAVDA* i ' ; ' 1 i | | i nasleđnica teritorija bivše Austro­ ugarske. Treća garantija bila bi u tom, da naša Kraljevina, zajedno sa Čehoslovaćkom i Italijom nađu načina, đa se faktično sprovede razoružanje Ma­ đarske, kako odgovara odredbama Trianonskog ugovora. Četvrta garantija bila bi: upostava jednog demokratskog režima u Mađarskoj. Zato da susjedi moraju pomagatidemokratskeelemente u Mađarskoj. žavu i narodno jedinstvo, a još ma« nje onaj, kome je na srcu opće na# rodno prosvjećivanje. Quousquc tandem, ć/rđićul Pr. ur. Politički pregled. UNUTARNJI. j I i „Obznana" pred konstituantom. U decembru prošle godine izdala je vlada g. dra Vesn ća „obznanu**, ko­ jom se raspuštaju sve komunističke organizacije u zemlji i zabranjuje izlaženje njihovih listova. Povodom toga je komunistički poslanik g. Siuna Marković upravio interpelaciju na ministra predsjednika gosp. Pašiča i ministra unutrašnjih djela g. M. DraSkovića, kojom je tražio da se obznana suspenđuje, jer đa ie protuzakonita. G Drašković je prošlog petka pred konstituantom odgovorio na tu interpelaciju obrazložio je dugim govorom. Na to je g. Marković branio svoju interpelaciju i najavio, đa će komunistička partija i dalje postojati na svaki način, i to ako ne može zakonitim putem, a ono protuzakonitim. Konstituanta je poslije njegova govora i govora još nekih drugih poslanika ogromnom većinom izglasala vladi povjerenje i odobrila „obznanu". ; ■ . : Gospodarstvo. Ima li lijeka proti metilju? Od Ladislava Kaspareka. poljoprivred­ nog savjetnika i okružnog ekonoma. Prije odgovora na gornje pitanje treba našem težačkom staležu predočiti šta je me­ tili. Naš težak drži, da je metili jedna trava i to zato, što ta me tijava trava ima okruglo lišće, slično živom metilju, koii živi u crnoj džigeri marvc. dalje zato što se ta trava, kad se gnječi i tare, opet pruža, kao da bi živa bila te konačno stoga, što sc marva. većinom preživači ometi’ja za vrijeme paše baš u onim vlažnim predjelima, gdje ta tra­ va najbolje uspijeva. Svaki pojedinac može vidjeti u crnoj dzi; geri kod zaklane metiBave ovce živoga me< tilia, kako se miče, to jest pruža i opet ste­ VANJSKL že. i tako se uvjeriti, da je to zbilja životi­ Kjemal-pain napreduje „Petit nja. AI: metiliava trava nije metili i ona i Journal" iz Pariza javlja, da se K;esama ne bi mogla nikad marvc ometiliati, ' mal-paša približuje Brusi i da su Grci kad ne bi bilo ispod njezina lišća m 1 a d ipoluotok Jsmid.S grčke strane I па koje je metiij nalegao. МепЦ, kao živo­ Donoseći gornji dopis napomi­ 'j ispraznili nije potvrđeno ni ove, kao ni sve ostale ' tinja, koja živi u jetrima to jest u crnoj džtnjemo za ilustraciju prosvjetne po# j vijesti o njihovom porazu. geri ovce i uopće rogate marve, dospio je lirike sadanjega sefa prosvjete, da Rudarski štrajk u Engleskoj raz- u tijelo kao leglo (crvić) metiljevo, zvano бе na рт. proslava Sv. Save zavodi u »cerkariia«, a katkad kao jajašce metiljevo, Bosni čak u školama, gdje nema ni# । viia se sve jače. Engleski kralj je iz- ■ što ga marva zajedno sa travom proguta. Na ; dao proklamaciju po vijesti jedne en, kako pravoslavne djece, već samo taj način dopre u Želudac, te kroz tanko novine, ko om se vladi Lloyda muslimanska, a eto priznati islamski ■i gleske Georga date neograničena vlast. Štrajk | crijevo doputrie sa tjelesnim sokom u nje­ praznici u zdravlju g. Grđić a poma# govo najugodnije prebivalište, u crnu džigelo se ukidaju radi - narodnog jedin# ' bi svoj vrhunac imao danas da po­ ru, gdje se šest mjeseci razvija na šteta pošto su i Željezničari zaključili, ■ fltva, kako ga shvaća g. Grđić. Sv. : stigne, snage marvinčeta, hraneći se mezgom ietrSava je čisto vjerska, srpsko=prav<>j đa se današnjim danom prikuče štraj- j nom. Osirn toga on. za vrijeme razvitka i ! kujućun rudarima i transportnim rad­ elavna proslava, koja treba da se sla­ boravka u tijelu marvinčeta. izlučuje kao nicima. Time bi potpuno zastao svaki vi među pravoslavnim, jer je Sv. Sa­ I promet svoj kal neku tekućinu, koja, truje krv mari saobraćaj u Engleskoj. Usijed va zaslužan kao osnivač srp.«pravo# vinćeta. . opasnosti eventualnih radničkih revolti slavne samostalne crkve, kuja je I i izgreda pozvala je vlada sve vojne Ta tekućina uništuje krvna crvena tjelešvjeru pravoslavnu utvrdila i raširi« ca i time rastvara krv u vodu, uslijed čega I rezerviste pod zastavu, a isto tako je la, pa mak g. Grđić naređuje, da se svaka metiljava marva dobiva vodena krv, slavi medu samom muslimanskom izdala objava, da će se primati i svi ■ što se pokaže ispod vrata kao vodeoi poddobrovoljci, koji su navršili 18, a djecom i da se nedoraslim djevojci# cbak i osim toga se cijedi u šapijiau prsija. crna priča o tome srp.#pravost svecu. ’ nisu prešli 40. godinu, ako su spo- • dok marva sasvim ne pogine. i sobni za vojnu službu Neke alarmantne Proslava Sv. Save, osveštavanje na> Metiij u đžrgeri. nakon šest mjeseci sveg vijesti, koje se po svoj prilici ne će rodnih osnov. škola su žalosne novo« j potvrditi, kažu, đa su rudari u Škot- . života, postaje sposoban da se množi, to jest tarije g. Grdića, koii, čini se, na ovaj nesi puno vrlo sitnih jajašca, koja iz džige'način hoće da odbija muslmane od ! skoj proglasili sovjetsku republiku i re prolazeć. kroz crijeva padaju tz marve da je na više mjesta došlo do krvavih ( ^kolc, a eto nam sada i ntpriznava« sa brabcnjicima odnosno sa baljegom na nja is’amsldh blagdana. Ovako ne sukoba s redarima. zemlju. Bencš o onim, koji su pripravili iradi, ku želi da učvršćuje našu dr# ]z ovih iajašaca. ako padnu na vlažno tlo Kariovu pustolovinu. U čcsko#slo# ili ako pljusak s brda snese u nizine, osobi­ vačkom parlamentu je min.star vanj# vikom nastoje zapriječiti put u aul. skih poslova dr. Beneš, odmah na to u pištaljme. izlegz se za toplog i vlažnog Svatovi također pucaju, sve je na prve vijesti o Karlovom dolasku u vremena mladine, »cerkarije«, na kojima ;ma konjima, a svatovska se mladež spre# Peštu, đao jednu opširnu dcklaraci# dlačica, pcmoću kojih se mladine za rose iE ma, da jurišom prokrč: put u aul. iu o političkom položaju, koji jc na# j za kiše mogu penjati uz travu i koje mogu To se sve odigrava jedno kilometar 5Uo iz toda događaja. Novine su do* ! epet na suncu, kad počima rosa đa se gubi, pred aulom, iz koga je djevojka, a nijele neke dijelove te deklaracije, j dolje spuzati i na zemlji se sakriti ispod ženu i narod iz aula gledaju ovaj sli ovo4. veoma značajnog mjesta, lišća piazečih trava, kao na primjer ispod tobožnji boj. Razumije se, da je to nije ni jedna donijela: »Ova pusto« lišća metibave trave, jer one ne podnose sve šala i svatovi sretno.i pjevajući lovina pokazuje očito koliko vrijedi ’ žestokog sunca. tfaze u aul i pod jurte mlade zarue# koncepcija i poatieka sposobnost | One cerkarje. osobito a pištaljinama, koje niče. Tu se gosti dva do tri dana. Pri« onih, koji su ie pripremili. Ljudi, ; slučajno ne pojede marva. uvuku se pred reduje se trka, hrvao je. bacanje kop# koji vode takvu politiku nc samo da ; početak žitne — ako mrazovi naglo ne do­ I ja i strijeljanje iz luka na kopce, I su lakoumni i k r i m i n л 1 n i. to su I laze - u uielo sitnog spuža. Ovaj se zimi koje Kirgiri goje i s njima idu u lov, I ljudi, koje rat nije ničemu i uvuče u zemlja i na taj način prezime mla­ kao nekoć kod nas sa sokolima. Dok naučio, niti će ih ikada na« I dine sa svojim domaćinom u zemht S proljeća, kad nastupi tople vrijeme, iza­ se mladež ovako zabavlja, igra i pje# ■ učiti.« Mi bismo zaista trebali đe spuž :z zemlje na površinu- a s njim se va, dotle stariji i izabrani utvrđuju, jednog Bcneša! i one mladine, koje se iz spaževa tijela izvu­ da je kalim tačno isplaćen, da jc za# Novi razlog Karlove pustolo­ ku. di^epaju opet trave i ponovno truju li­ ručničino ruho u redu i na broju vine Neke budimpeštanske novine hajvan, koji joj otac mora dati i t. đ. navode za povratak rascara Karla vade i marvu. One mladine, koje prije zime HodŽa obavlja vjenčanje i stvar je posve novi uzn k Karlo se na ovaj nisu imale prilike, đa uđu u spaža. ostaju na zemlji isped trave, dok ih jači zimski ntrasvršena. korak odlučio pod dojmom izbačenih Uz pjesmu i viku, uz utrkivanje vijesti o ženidbi nadvojvode Franje zovi ne ubiju. Ima li lijeka proti metilju? nit brzim konjima i nlač djevojčine Josipa sa jednom talijanskom princeProti metilju ima Kkka i to za sađ ima već rodbine kreću svatovi iz au'u i do« Karlo se bojao, da u tom slučaju i više đebro dieluiuvih lijekova. laze u jurte mladoženje. Ovdje se som. ne zasjedne na m. đar<ki prijsto Franjo Ima Ijek na čisto medicinalmh kao Fascioopet teferiči dva tri dana, a onda se I Josip, pa se odlučio na svoju neus­ lin, Distckn. HaepaUn i sličnih, ali ima i je­ razilaze. Za cijelo ovo vrijeme ml a# dan sasvim domaći lijek. Taj lijek keji se sa­ đoženja se ne pokazuje svojoj budu« pjelu pustolovinu stoji iz bijelog luka i petroleuma (gasa) Garancije protiv Karlova povra ’ ka ćoj ženi. Ona je medu ženama i ove vrlo dobro djeluje proti metiiju. ako se I lije­ Javljaju iz Praga: G. Beneš grujoj daju razne savjete i upute. Kad čenje tačrio provede. Isti sini osobno kroz su se svi razišli i u aulu nastao mir, p»S3O je sve zahtjeve, kose je po-^ta više godina kušao i izliječio njim na hiljade mladoženju uvode u jurtu njegove vila Čehoslovačka u svrhu postizanja metiVave marve. Pošto je taj lijek jedan garancija, da se Karlu Habsburškom zaručnice. Iz ove se jurte mlađi ni# narodni Шек. vjerojatno je. da će ga kome ne pokazuju za pet dana. Nji# onemogući povratak u .Mađarsku Mora prosto u velike upotrebljavati, čim samo pr­ ma donose jelo i vodu i stavljaju za rahfikovati Trianonski Ugovor, a na- svako vi provede pekus. Da bi se uporaba tog do­ n čito mora ispuniti one odredbe tog vrata, a mlada žena neopazicc od# Гцека što moguće više raširila, držim škrinjuje vrata i unosi donesenu u ugovora, koje se odnose na zapadne maćeg za svoju dužnost, da predam razmjer smje­ županije, to jest, te zaradne županije jurtu. Tek petog dana ide rodbina u goste m’ađim supruzima i nosi sa mora ustupiti Austriji. Drugo. Porodica se1.javnosti. Razmjer i priprema smjese. sobom razna jela i kumiš. Tada se Habsbum mora se se stvarno uči ’iti Na dva litra (kg) petrloemna (gasa) odvagne bezopasnom i moraju se preduzeti tek nokazuju mladi supruzi svojoj pol kilograma oguljenog bijelog luka. Orodbini i susjedima i tako stupaju u mjere, koje će onemogućiti da se ona se povrati na prijesto koje od država ' guBeni bijeli luk se a pesuđu dobro na sitno život kao zreli ljudi. (Nastaviće se.) ; ■ ; ' ' . I I I • �šteno steci pa se pokaži. Šcširđija odgovori: nisam krao, pa kuće kupovao. Iza ove gungule dospijem na drugu huku i h.Jabuku u agrarnoj direkciji, Tada uniđoše dvije han u me MirosavIjeviću i tu nasta vika Reče im M»rosavljevič porugljivo: „Eto tako vam je dragi Allah naredio“, izjurivši ih iz svoje sobe mjesto da ih dostojno uputi. Na­ ma se je dosta svijena tužilo na ovog grubog činovnika, za koga mi znamo, da se bez dozvole bavi agenturnim i komisionalnim poslovima izrabljujući svoj sadanji položaj Po imenu izgleda da je pravoslavni, ali nije, nego je to prečanski rimokatolik, koji je kao au­ strijski lajtnant prešao poreznoj struci, a onda kmetovskom otkupnom uredu. U početku rata bio je u Bjelj ni pre­ ma Srbiji, a onda dodijeljen intendanciji u Sarajevu. Tu je dočekao prevrat i od pojedinih jedinica rasute austrij­ ske vojske primao kase, novce i stvari. Kašnje se sa g. Žakulom zakvačio i morao istupiti, a nipošto drage volje. Na postupak Mirosavl’evićev upozorujemo naše predstavnike, a osobito otkako je postignut sp »razum između J. M. 0. i vlade g. Pašića. Uzrokom ovog sporazuma Mirosavljević bi mo­ rao promijeniti svoj uobičajeni izazi­ vački ton pri uredovanju iz temelja prema muslimanima, jer inače biće mu tijesno. »stuče, naspe se u taj gas i ta se smjesa tri elana kiseli i miješa dnevno više puta. 2. Uporaba lijeka. Nakon tri dana kiseljenja, dakle četvrti dan u jutro, daje sc naštesrce (na prazan stomak): Ovci jedna obična kašika (žlica), junadi dvije do pet kašika, kravi ili volu od pet do deset kaši­ ka. U svakoj kašiki neka bude jedna trećina luka i ostatak petroleuma. Ova množina lijeka dovoljna je. da se može izliječiti pet­ naest do osamnaest ovaca ili dva do tri ko­ mada rogate marve. 3. Način davanja lijeka. Da ne bi tekućina došla marvi u dušnik. potrebno je, da jedan momak postavi metiliavu ovcu stražnjim đijelem do zida ili u ćošak u to­ ru, da iu opkorači, kod plećaka koljenima pritisne, lijevom rukom sa strane otvori gu­ bicu i palcem iste ruke pritisne sa strane nje­ zin jezik, dočim drugi momak stojeći sa dru­ ge strane ulije iz kašike lijek u grlo, našto prvi momak pusti jezik, držeći glavu gubi­ com na gore podignutu, da ne bi lijek ispljuvala. (Nastaviće se.) Domaće vijesti. Čestitka iz Skoplja. Primili šino o? vaj brzojav: »Predsjedništvu musli? manskog khiba J. M. O., Beograd. Skopje, 30. III. 21. Čestitamo vaš slavni uspjeh. Primite bratski selam. Muftija Sulejman Zeki, Salih Hadži? Rustcn, Munir Hadži Abdurahman, Midhat Hodžić, Rešad Omcr, šeh Džafer, Hcdža Akif.« I opet kobni brojevi. Dr. Hr. M. Jok? ' simović: Zarazne klice u vazduhu. j ; | ; Javna zahvala. — Mi ovdašnji muslimani pokrenuli smo akciju za izgradnju »Musi. Doma« jer oskudi? jtvamo na diuštvenim prostorija? ma. U ovu svrhu dali smo nekoLko Sikaniranje muslimana u držav­ zabava, u kojima je aktivni rad gđi? nim službama još nije presta o. ce Kamile Z a p 1 a t e učiteljice, Naša je redakcija svaki dan puna mu­ te gđce Jelene S c h m i t mnogo slimana, namještenih u raznim služba­ pridonio, te su nam ove zabave ka? ma, koji se tuže na šikaniranje svojih ; ko moralno tako i materijalno do? pretpostavljenih U mnogo slučajeva ' bro uspjele. Mi im se ovim putem ide to tako daleko, da svršava radi najjepše zahvaljujemo. - Uspjehu kakve bilo malenkosti, otpuštanjem iz zadnje zabave držane dne 27. mar? službe, jer se traži dlaka u jajetu, ta o. g. također je mnogo doprini? Na taj način ostaju mnoge musliman­ jela obitelj g. D. Zagvozde ov? ske famili e iznenadno bez zasluženog dašnjega upravitelja post, ureda, te hljeba. Ovi se sluča evi množe, te naši se i njemu kao i njegovoj cij. obi? zastupnici imaju pune ruke posla in­ telji, najljepše zafaliujemo. tervenirajući radi tako* a otpuštanja. Isto se tako zafalujemo g. Musta? Osobito je upadno, da se ovaki slu­ fa ef. Šišiću učitelju u Zenici, ko? čajevi ponajviše zbivaju kod željeznice, јi je među zeničkim Muslimanima financije, a u zadnje vrijeme hoće i sakunio dobrovoljnih priloga, svotu* pošta da ne zaostaje za ovim primje­ od K 1022 kao i svim plemenitim | rima proganjanja. Jedan je musliman darovateljima. — D. Vakuf, 29. mar? | u zadnje vrijeme bio primljen, te je ta 1921. — Za građevni odbor: A. i službu raznasača brzoiava vršio r,a za­ Miralem. dovoljstvo, ali najedanput saopćuje mu luni lillahi! Prekjučer je preminuo i se, da je od 16. o. mj. nepotreban, jer da je tobože njegovo namještenje bilo provizorno. Čudnovato je, da kod raz­ nih nadleštava redovito paaa privre­ menost ili prekobrojno.t na muslimane i da se o njih svaka šuša očeše, pa se na njima kola lome. Upozorujem • sva nadleštva, da se ne igraiu sa egzistencijom muslimana, jer i oni ^ima u prava u ovoj državi kao i drugi. Mislimo da će ovo upo­ zorenje biti dovoljno, te da nam ne će biti potrebno na višem mjestu iznositi tužbe u ovome smislu protiv raznih nadleštava, koje šikaniraju muslimane. U agrarnoj direkciji ima jedan činovnik po imenu Mirosavljević, dr­ zak i prema muslimanima veoma neraspoložm. Duša mu je skim se inaditi, a osob to s kojim muslimanom. Neki dan idući kroz Aleksandrovu ulicu naiđoh na dvojicu individua, koji se među sobom svađahu. Jedan bijaše u šubari a drugi u šeširu. Šubaraš veli, hajde jadan, tisi nečiste savjesti i ruku, pa zato si grub i neotesan, lako ti se je razmećati s tuđim, po­ I Sejfudin Husejnagič, prokurista | ovdašnje Musi. Čentr. banke nakon teške boljetice, koja ga je mjesecima vezala za postelju Rahmetlija se među muslimanima isticao i svojim književnim radom. U svome zvanju bio je ve ma agilan i požrtvovan, a u krugu svojih prijatelja veoma obljubljen. Što se pokazalo na džemazi, koj* j je pri­ sustvovalo i mnogo inovjernika. Da mu Bog da rahmet duši, a ucviljenoj gđi Husejnagič naše iskreno saučeščel i I ' - Knjige i novine. Časopis »Zdravlje«. Izišao je po? sljednji broj »Zdravlja«, časopisa, što ga svaki mjesec izdaje Društvo za čuvanje narodnog zdravlja uz materijalnu pripomoć ministarstva narodnoga zdravlja i zdravstvenoga odsjeka za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje, pod uredništvom prof. dr. M. Jovanovića Batuta. Sadržaj je tog najnovijeg sveska slijedeći: I Broj 277 — bpj? PRAVDA ПРАВДА Strana 4 — Страна Dr. B.: Gladan Sit. Dr. Jovanović Batut: Duvan i žena. Dr. M.: Sa? stav, život i potrebe tijela. Brojno nanrednvanje. Zdrav začetak. Mati. Niega djece. Škola. Drugu snrema za život. Posao i zanimanje. Radničko zdravlje. Borba protiv zaraza. Borba orotiv sušice i spolnih bolesti. Bor* ha protiv pijanstva i duvana. Njega bolesnika. Prva pomoć. Staranje op? čine i države o zdravlju. Sabirač. Vierovanie. Gatanje. Liječenje. SI:? ke iz zdravstvenoga života našega naroda. Iz pastirskoga dnevnika. Steva Janjetović. Poslije seljačke i? grankc. Rakija ga ubila. St. Z. Iv.: Zdravlje i bolest u nriči: I divljak ”vidio: Proin u mlneko,, a luk u buk. Izreke i poslovice o zdravlju. Dru? štvene vijesti. Liječnički savieti i obavještenja. Pitanja. Pošta, Ured? ništvo i administracija. Dobre knji? ge i snjsi. Najtoplije preporučujemo ovaj čason s svima nriiateliima. Pretnl”tu prima »Zdravstveni odsiek za Hr? v^ku, Slavoniju i Međimurje, Za? greb«. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljskih I kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemsklh safuna.paifumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. Oglasujte u „Pravdi". ♦ ♦ PAPIRN1CA ♦ HAMDIJE KOPČI ČA * X J preporučuje evoje bogato stovarište X svib vrsta papira, kancelarijskog i J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ * obavijaju brzo i točno. X ж Cijene umjerene. 1 I Sarajevo. Štrosmajerova ul. Tel. 619 Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA Gajretov glasnik. Gajretove vilesti. Dobrovoljni prilozi. Gajretovoj upravi prispjeli su ovi dobrov. prilozi i članarine, koje su poslali slijedeći: Hafiz R. Tvrdković, Višegrad K 2..3802, pododbori Konjic K 95; Abdulah Gruhonjić, Janja K 780; Osman Zeljković, Glamoč K 223; Mehmed Drače, Konjic K 581; Ahmed MaslaŠ Čapljina, K 45; Hasan Jazvin, Čapljina K 25; Muslimanska č taonica u Bos. Petrovcu sakupila dobr. priloga na jednom sijelu K 1766; Šućnbeg Resulbegović, Trebinje K 6<’; Narodna kreditna banka u Tešnju darovala K 1000; pododbor Tešanj sakupio dobrov. priloga na svadbi Osmana Abduzaimovića K 881; Osman Ahmić, šer. vjež. Konjic K 500 i Husejin Delić, Bihać K 664. Za gjačku knjižnicu u konviktu u Tuzli darovali su po K 200: Musi, centr. banka, po K 100: Podružnica Hrvat, centr. banke i Kadraga Kunusić, svi iz Tuzle. Glavni odbor svima sakupljač'ma, kao i darovateljima najljepše zahvaljuje na zauzimanju za Gajret. kod „Мјегеса“ Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA naabđjevena je svima Ijekovima, pa ee preporočoje svima muslimanima. Ima taze rihljeg aejtina (bolokjaga', bakama sa guju. Epilepticon protiv padavici, hopove za knovet za iznemogle mnške etarije osobe, katran suji-vođa protiv kaplja, plnćnog katarba i taberkuloie, Obriol mast ва skidanje dlake, otrov ra mikeve, eerail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad nama malo veća količinu. ЖЖЖЖШШЖЈКЖЖККЖЖЖ Preporučujem košniCE za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. Ahmed Rezakauić, stolar BOJNICA (kod Kreševa) Braća Demirdžić , trgovina kožom i obućarskim priborom prese­ lila se sa svojom radnjom iz ,Sarači ulice 51 u' vlastitu zgradu Veliki Ćurčiluk 1|l. žEljBzarsha industrija d. d. (prije KachEF i Bubić) jji СГГи1П Sarajevo, telefon 24. nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Wertheim-blagajna, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000.- ж 9 NK te 104 Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fa28da12adfca7cabdce2129b17cc712.pdf 5939caf85d7763e73eae3d22bb841966 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 14. aprila 1921. (5. Šaban 1339.) Broj 40zf2787">$ Svjetska borba protiv alkohola. »Neue Freie Prcsse« od 7. ov. mj. donosi u podlisku iz pera dra W. Hahna jedan prikaz o gornjoj temi, koji ovdje u cijelosti prevodimo: vAlkoholna zabrana je uvedena najprije baš u onim zemljama, u ko* jima se najviše trošilo alkohola, t. j. u .Americi i Rusiji i ta sc za* brana provodi u tim zemljama i naj* strožije. Anti alkoholni pokret u Av merici počinje već u godini 1808., u Engleskoj u- 1829., a u Njemačkoj u 1836. S prva su postojala samo ap* stinentska društva, koja su uspijeva* la tim bolje, što je pučanstvo dotič* nc zemlje ozbiljnije shvatilo život. Jedan dio tih društava nalazio je o* slona i u vjerskoj pobožnosti. Naj* uspješniji propovjednici uzdržljivo* sti od pića bi.i A u Americi neka* danji pijanica John Gough, u En* gleskoj irski sveštenik Mathew, u Njemačkoj kapelan Scling i baron Fels. Najznamenitiji znastveni1 bos rioci protiv alkohola bijahu profeso* ri Bunge, Fiich, Forel, Klaopclin i Gruber. Apstinentski se pokret u mnogim ■zemljama, populariše raznovrsnom reklamom i propagandom. Tako se na pr. u gotovo svim ško ama Udru* ženih američkih država d u Kanadi oficijelno daje ipoduka o tome pred* metu. U Engleskoj po školama drže »braća nade« predavanja, kojima prije svega nastoje, da predobiju i učitelje za apstinentski pokret, po? što će se ovi poslije bolje truditi, da ga nresade i među diecu. Vrlo su se rano počele upotreblja* vati i. p o 1 i c a j n e mjere protiv al* kohola. I baš u politički slobodnijim zemljama, kao što su britanske i) skandinavske, slobodna prodaja al* kohola je daleko jače ograničena, nego što mi i mislimo. U Norveškoj je prodaja žeste na selu potpuno za* branjena, a u gradovima također ne* djeljom i blagdanom. Isto tako u Udruženim američkim državama i u Kanadi. Maloljetnim se ne smije u* opće davati alkohola. U nekim po* krajinama Udruž. am. država imaju na рг. ukućani ili* poslodavci jednog pijanice pravo, pismeno pozvati go* stioničara, da mu zabrani, zadržava* nje u njegovu lokalu i ne prodavati mu nikakva opojna pića. Ne poslu* šati ovaj poziv znači biti osjetljivo kažnjen od policije. Kako bi spaso* nosan bio kod nas takav zakon, gdje na pr. otac porodice zapije cijelu ne* djeFnu plaću, bez pare u džepu do* laži kući i tuče svoju čeljad, koja čeka na pomoć očevu. Čak, kad se dokaže, da je pijanstvo bilo uzrok smrti, to mora gostioničar u Ameri* ci potpuno otštetiti onoga, čiji je hranioc bio umrli. Najradikalnija ie mjera protiv al* koholizma potpuna zabrana trgovine opojnim pićima, tako zvana prohibicija, kako je sa* ’ , i I i Sarajevo, 13. aprila. 1 Osjećamo za prijatnu dužnost, da ■ one naše gg. čitaocu, koji su čitali da uvedena u Udr. am. državama i ; posljednja dva broja »Domovine«, u Rusiji još od početka svjetskog i upozorimo na jednu interesantnu po* ' javu. Njima će biti poznato, da je rata. Kongres u Washingtonu od god. tome listu jedina svrha egzistencije, 1920. izdao je 16. januara 1920. za* da ruši našu organizaciju. Dok smo kon, po kojem se u cijeloj Americi bili u opoziciji, njemu je to bilo la* alkohol ne smije ni praviti, ni tro* ko. Sada, kad zajedno radimo sa o* siti. Ni pivo ni1 vino ne smije se ni nima, koje on ne smije napadati, na* producirati ni uvoziti sa strane. Po* ' šaose taj list u neugodnom položaju. sljedica toga je bila, da jc zatvore* Na sam naš sporazum, onakav ka* no više od 300.000 dućana i maga* kav jest, nema računa da udara. Sta zina, zatim 236 pecara i 992 pivova* mu jc preostalo? On je jednostavno rt, koje su zajedno predstavljale ka? falzifikovao sporazum i pital od 294 milijuna dolara ili И onda napada svoj vlastiti mili jarda naših kruna. Na falzifikat. Čitaoci će sc sjetiti, selu se ta zabrana dobro provela, ali da smo mi' već jednoć iznijeli jedan u gradu je dosada činjena od nje ko* njegov falzifikat, kojim jc, prenose* medija. Neke državice su i prije to* ći jedan članak iz »Samouprave«, isti ga uvele kod sebe takozvanu »Lo potpuno unakazio, ispuštajući i u* caloption«, što znači, da se alkohol* mećući pojedine riječi, tako da mu na zabrana ima odnositi na one op* je ispao sasvim drugi smisao. Dakle čine, u kojima se većina birača izja* uvježban već u tom poslu, taj je list vi za n ju. Sada je, kako rekosmo, za* i ovaj puta nešto slično napravio. brana uvedena u svim državicama. Ovaj puta je samo originalni];, jer, U ovoj prošloj godini zbrane nije se kako rekosmo, sam udara na vlastiti naravno mogao postići odmah veli* Falzifikat. Mislimo ovdje njegovo ki uspjeh, pošto su ostale cd prije na pisanje o agrarnoj strani našeg spo* mjestima ogromne zalihe i pošto po* razuma. I ako srao mi jasno i pre* licija ima pune ruke posla oko ot* cizno rekli, da naš sporazum u agrar* krivanja i zatvaranja tajnih točio* nem pitanju potpuno p о a m i* r u i e širo m a š n i j u z e m 1 j o* nica opojnih pića. U Rusiji ju početkom rata veliki posjednike, on ipak ima kuraži, knez Nikoh Nikolajcvlć u svoj* da opet način' javni falzifikat- i o* stvu vrhovnog vojnog komandanta krene stvar tumbe, te najprije utvr* izdao zakon, koji zabranjuje uživa* di, da smo imali pred očima samo nje opojnih pića u vojsci i u pozadi* veleposjednike, a onda se na tu laž ni. U vojsci se to odmah i provelo, obara tako žestoko, da se nimalo u jer su bile još žive uspomene iz m* svom radikalizmu ne razlikuje cd skodapanskog rata, u kome je »vot* boljševika. On na pr. jačim posjed* ka« počinila i suviše zla. Tu zabranu nicima ne bi ništa dao, jer kaže, da su preuzeli boljševici i to jc sigurno su se vi jekovima i onako dosta na* jedna pametna uredba, koju su oni pljačkali. Tim riječima se potpuno primili od starog režima. Pošto se u izjednačuje ne s boljševicima nego Rusiji već šest godina ne proizvodi s anarhistima. Koliko uvrede sadrži u sebi za vla* alkohol i pošto su sve zalihe kroz to štite čitaoce ovakav način polemisa* vrijeme potrošene, to je Rusija ona zemlja, u kojoj se da* nja, to zna i »Domovina«, ali pošto je sama izgubila normalno i logično nas n a j m a n j c a 1 k o h o la p i* mišljenje, to naravno drži, da ni nje* ј e. Proizvodnja različitih rakijskih ni čitaoci ne misle više logično i da vrsti iz krumpira, rezačija i t. d., koje ne će biti u stanu? opaziti očite ne* se prave u privatnim kućama, danas suglasice i. gluposti u njenom pisanju. se u Rusiji tako oštro progoni, da se u izvjesnim slučajevima kažnjava i smrću.« ♦ Pogubne posljedice alkoholnog u* žitka po čovječije zdravlje, po nje* govo potomstvo i po socijalne odno* saje svakome su poznate i mi ih ne KOD RASPRAVE O ŠERIJAT* ćemo potanko iznositi. Ovdje bismo SKIM SUDOVIMA htjeli ponovno upozoriti naše zako* nodavcc, kad budu donosili zemlji uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović: zakone, kojim se država brine o na* Gospodo, ja ne znam kako g. Ču* rodnom zdravlju, da nipošto ne smi* brović do toga dolazi đa se protivi, ju olahko preći preko toga. Naša da se dade šerijatskim sudovima država mora u tom pogledu da stupi kao državnim pravo, da presuđuju među one države, koje su imale sna* u nasljednim pravima muslimana. ge, da pobijede egoistične i bezduŠ* Treba da znate, da je kod mus ima* nc interese pojedinaca i kojima ie, na nasljedno pravo sastavni dio še* stvarajući gore citirane zakone, bila rijatskog prava, dakle sastavni dio pred očima jedino sretna budućnost vjerskog prava. /Ako se Vi postavite naroda. na to stanovište, da priznate Islam kao vjeru u ovoj državi, onda do* Pojedini broj К 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina HL Izjava g. Defterdarovića. Primili smo ovo pismo: P. n. uredništvu „Pravde^. Lijepo molim to p. п. uredništvo, da imađne dobrotu, te u naredni broj „Pravde“ uvrsti ovu moju izjavu; Ja ne čitam ovdašnjeg lista „Domovine“, ali iz današnjeg broja (277J „Pravde" u rubrici „Bilješke" vidim, da je „Domovina" u svojem prošlom broju među domaćim vijestima pod natpisom „Svašta u našoj upravi" do­ nijela i ove riječi: „а sad ćemo imati za šefa najvažnijeg odje­ ljenja zemaljske vlade onog, koji je godine 1914. odlučno bio protiv tome, da se pogro­ mi na Srbe u Sarajevu obusta v e“. Pošto su neke sarajevske novine ovijeh dana u vezi sa rekonstrukci­ jom bosanske vlade s razlogom ili bez razloga, ali svakako ne prema mo­ joj ličnoj želji spominjale i moje ime kao kandidata za šefa odjeljenja zemaljske vlade za unutarnja djela, pa pošto bi se istaknuti navodi „Domo­ vine" mogli eventualno odnositi i na mene, držim da sam radi javnosti i svojeg glasa dužan izjaviti, da su ti navodi »Domovine« ako se mene tiču, potpuno neistiniti. Neka mi je ovim povodom slobodno istaknuti, da će se skorijeh dana navrš ti pune 24 godine, kako sam u državnoj službi i da sam pripravan u svako doba i pred svakim ozbilj­ nim forumom javno odgovarati za svako svoje djelo, šra sam ga u tom dugom vremenu svoga javnog rada počinio i kao državni činovnik i kao čovjek. Sarajevo, 12. aprila 1921. Ibr^him Defterdarović, vladin savjetnik, s. r.“ Sjetite se „Gajreta'l Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. sljedno tome morate priznati i to. iMeđutim na učinjenu primjedbu od strane jednoga poslanika odmah ću \ am kazati, da je razlika između sudova u ženitbenim stvarima kod rimokatolika i kod nas ta, što kod njih duhovnici u tome odlučuju sa> mostalno i bez ikakvog državnog nadzora, dok je kod nas uvedena institucija državnih šerijatskih su* dova, koji po principima nasljeđiva* nja, kako jc to propisano u šerijat* skom -pravu, uručuju muslimanima nasljedstvo iza njihovih roditelja i Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i jjos. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. tatarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 4 — Страна „БРАВДА“ — „PRAVDA* Broj L78 — Број PROSPEKT i poziv na upisivanje dionica Banke Gajret (dioničarsko društvo), Sarajevo. Potpisani namjeravaju osnovati dioničarsko društvo pod firmom BANKA GAJRET, DIONIČARSKO DRUŠTVO, sa sjedištem u Sarajevu. Trajanje je društva neograničeno. Svrha je društva: da trguje novcem i papirima od vrijed­ nosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, da podiže i vrši pro­ met sa nepokretnostima. Obzirom na to, društvo se bavi ovim poslovima: I. prima novac na priplod i štednju; a) na uložne knjižice; b) na blagajničke listove, ovi blagajnički listovi nose kamate i sadržavaju rok otkaza i isplate; c) na tekući račun; d) na kola sa stalnom mjesečnom ili nedeljnom uplatom: 2. vrši svakovrsne isplate i naplate za tuđ račun: 3. prima na čuvanje razne ostave: 4. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđ račun i tuđe ime; 5. eškontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varante, izvučene državne obveznice, lozove, kupone itd. Mjenice koje bude društvo eskontovalo, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju teći na duži rok od šest mjeseci i moraju na njima biti najmanje dva solventna potpisa; 6. daje zajmove po tekućim računima na podlozi hipo­ teke ili državnih papira ili drugih papira od vrijednosti ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 7. kupuje i prodaje svakovrsne papire od vrijednosti, devize, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđ račun'; 8. kupuje i prodaje i za sopstveni račun papire od vrijednosti koji nose interes, kao i obveznice koje glase na glavnicu ili anuitutne iznose sa neposrednom državnom garancijom; 9. date zajmove na nepokretnosti uz gruntovno osiguranje; 10. daje kredit posjednicima zemalja, zemljoradnicima i zemljoradničkim zadrugama u svrhu un đenja njihove privrede, na podlozi hipoteke, ručnog zaloga, ili kojeg drugog osiguran ja; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge usta­ nove i preduzeća, u interesu i poboljšanja i podizanja zemljoraduje, poljske i šumske privrede, prerade i prometa, sa zemIjoradničkim i šumskim proizvodima; daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takvim preduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti za svoju potrebu; 13. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete zem­ ljoradničke i šumske privrede, zakupljuje ih, administratira i parcelira; 14. osniva i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i širovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obi ta; 15. daje zajmove na zaloge, t. j. na zlato, srebro, i đrago- : cijenosti. Sa ovom granom posla moći će društvo otpočeti po prethodnom odobrenju nadležne vlasti; i6. osniva i podupire razne kulturne humanitarne ustanove; : i ! 1 : i ; i : . i | 17. daje kredit siromašnim i vrijednim zanatlijama, teža­ cima, malim posjednicima i trgovcima; 18. Konačno se društvo može baviti i drugim poslovima koji stoje u suglasnosti sa njegovim značajem, kad vršenje tih poslova zaključi glavna skupština kao dopunu ovih pravila i kada vlada da za to odobrenje. Osnovna glavnica društva iznosi 8 miliona kruna (2 mit dinara), a sastoji se od 20.000 dionica po 400 kruna (100 dinara) nominalne vrijednosti. Dionice i kuponi glase na ime dioničara. Potpisivač dionica dužan je uplatiti pri upisu 10°|0od nominalne vrijednosti, a 2O°|o prijo konstituirajuće glavne skupštine. Osim toga dužan je svaki potpisivač Uplatiti na svaku upisanu dionicu K 20.— (5 dinara) na ime troškova osnivanja banke. Ostatak od 70 |0 nominalne vrijednosti dionica uplatiće se u jedan ili u više obroka prema zaključku upravnog odbora banke, i to poslije upisa banke u trgovački registar. Od čistog godišnjeg dobitka pripada 10°|0 kulturno prosvjet­ nom diuštvu „GAJRET* u SARAJEVU. Upisivanje dionica traje od 7. aprila do 7. juna a konsti­ tuira juda glavna skupština održavaće se u zakonito određenom roku. Osnivači pridržavaju sebi pravo podjelbe dionica ako bi broj upi sati h dionica premašio 20.000 komada. Potpisivanje i uplaćivanje na dionice obavlja se kod: 1. Glavnog Odbora te kod svih pododbora i povjerenika društva „Gajret*. 2. Muslimanske Centralne banke za B. i H. u Sarajevu i njezinih filijala u Tuzli i Bugojnu. 3. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. u Sarajevu i njezinih filijala u B Brodu i B. Novom. 4. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 5„ Muslimanske kreditne banke u Foči. 6. Prve Mu­ slimanske banke d. d. u Brčkom. 7. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkom. 8. Prve Muslimanske banke d« d. u Bijeljini. 9. Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci. 10. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju 11. Narodne kre­ ditne banke u Livnu. 12. Bankovne kuće M. Mahmudbegovič u B. Samcu. 13. Težačke banke d. d. u Cazinu. 14. Muslimanske banke d. d. u Visokom. 15. Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. 16. Srpske Centralne banke d. d. u Sarajevu. 17. Srpske privredne banke d. d. u Sarajevu sa njezinim filijalama. 18. Hrvatske Centralne banke d. d. za B. i H. sa njezinim po­ družnicama. 19. Židovske banke d. d. u Sarajevu«. 2 /. Zemalj­ ske banke za B. i H. u Sarajevu sa njezinim filijalama i eks­ poziturama. 21. Izvozne banke d. d. u Beogradu. 23. Zemaljsko banke u Beogradu. 21. Opšte privredne banke u Beogradu. 25. Podunavskog trgov. akc. društva u Beogradu. 26. Prve hrvatske štedionice u Zagrebu i 27. Srpske banke d. d. u Zagrebu. U Sarajevu, 1. aprila 1921. H M. Džemaludin Čaušević, v. r. reis-ul-ulema; Alija Kurtović, v. r. pred­ sjednik „Gajreta"; Dr. Safetoeg Bašagić, v. r. prvi bivši predsjednik „Gajreta*; Dr. Hamdija Karamehmedović, v. r. ministar; Velija Sadović,v. r. narodni posla­ nik; Mustafa H BauŠčauŠević, v. r. veletrŽdC svi iz Sarajeva; Smailaga Ćemalović, v. r- predsjednik opštine; Dr. Morat Sarić, v. r. Ijekar; Suleiman Krpo, v. r. trgovac; Mehmed Grebo, v. r. trgovac; Omer Balić, v. r. trgovac svi iz Mostara; Abdurahmanaga H. PrČić, v. r. veletržac; Dr. Mustafa Denišlić, v. r. Ijekar; Mujaga A. Šahinagić, v. r. veletržac; Šuknja Kurtović, v. r. novinar; Lutfija Šabanagić, v r. trgovac; Dr. Mahmud Mehmedbašić, v. r. poIjoprivredni inspektor; Mahmud Ljubović, v. r. obućarski majstor; Dr. Avdo Hasanbegović v. r. novinar; Dr. Zaim Šarac, v.r. sudija; Ibrahimaga Dernirdžić, v. r. veletržac; Sulejmanbeg Hadžić, v. r. predsjednik „Hurijeta*; Fehim Kafadarević, v. r. šum. nadmžinir; Omer Kajtaz, v. r. šum. nadinžinir; Mustafa Sarajlić, v. r. trgovac; Džemil H. Hasanović, v. r. trgovac; Derviš Tafro, v. r. profesor svi iz Sarajeva. Hamid Kurtović, v. r. predsjednik opštine Gacko. Muhamed Sarić, v. r. posjednik Stolac. Muhamedbeg Šarbegović, v. r. veletržac i Numan Pipić, v. r. trgovac oba iz Doboja. Hamid Fazlagić v- r. trgovac Odgovorni urednik: Ibrahim Muhlć. I I ' 1 I i Mehmed H. F. Fazlagić v. r. trgovac oba iz Čapljine. Asim Džaferagić, v. г. trgovac Ostrožac: Salih Prohć, v. r. trgovac Konjic. Kasim Viđen, v. r. trgovac, Trebinje. Hilmija Sadiković, v. r. trgovac Ljubuški. Hamdija Kopčić, v. r. trgovac; Asim Dugalić, v. r. prokurista i poddirektor H-rceg-Bosne; Inž. Salih Cico v. r.; Muhamed Opijač, v r. krojački majstor; Sahhbeg Čelebić, v. r. trgovac; Sulejman Saridžić, v. г. graditelj; Ahmed Sefić, v. r. bankovni nadčinovnik svi iz Sarajeva. Hakija Begović, v. r. trgovac, Bileća. Asim Kurt, v. r. gostioničar; Ismet ZildŽić, v. r. trgovac; Ahmed Tatarević, v. r. apotekar; Jusuf Pašić, v. r. trgovac svi iz Sarajeva. Ibrahim Sarić načelnik ministar­ stva i Hasan Rebac, v. r. inspektor oba iz Beograda. Dr. Sulejman Alećković, v r. advokat Travn k. Ibrahinrbeg Ljubović, v. r. posjednik Sarajevo Dr. Ahmedbeg Rizvanbegović, v. r. Ijekar, Tuzla. Mumb Osmanagić, v. r. trgovac Višegrad, Muhamed H. Smailović, v. r. trgovac Čajniče. Asim Ugljen, v. r. sudija Mostar. Ibrahimaga H. Hamzić, v. r. trgovac Priboj. Murad Kapičić, v. r. sudija Novi Pazar. Hajrudinbeg Kapetanović, v. r. posjednik; Eđhem Gjulizar, v r. savijač kovina oba iz Sarajeva; Ahmeta^a Hadžialiagić v. г. trgovac, Gračanica i InŽ. Hajdar Čekro, v. r. iz Sarajeva. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/042a340310c38bdedbba0ecf07f9380b.pdf 7e34a75ea46090cf6722cc4ac42dbb9e PDF Text Text Pojedini broj K. 2,— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakeioni odbor. Pretplata: godišnje K 190.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevo): za naša država godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i oprava nalaze se u Kralja Petra ulici n vaknfeltoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 41 (279) e Sarajevo, subota 16. aprila 1921. (7. Šaban 1339.) Naše novinstvo. Dž. Svako jutro, kad prolazim kro# BaAćaršnju pokraj naših ćefe? nako, vidim u rukama gotovo sva? коц trgovca u čakširama i ahmediji po koju jutarnju {novinu, koju veli* kom pozornošću čita. Ili sjedi do njeg dječko i slaže slovo po slovo. U predratno doba toga nije bilo. O? va općenita navika, koja je prodrla i u najdublje slojeve naše čaršije, može se razno tumačiti. Neko će re? ći, da to znači viši stupanj kulture prema onome predratnome. Drugi će г<чД trgovci se interesuju za vahi? te i t. d. Moje je mišljenje, možda usamljeno, da u tome ima doduše i znaka višeg stupnja kulture i trgo? vačkog klaenog interesa, ali da je to jedna od mnogih loših ratnih posije? c&ca. Za vrijeme rata je gotovo sva? ki čovjek imao veoma jaka ličnog interesa, da čita dnevne novine. Sva? ki je imao po nekoga svoga na kome bilo frontu i jedva je čekao, da uz? me novine u ruke, ne bi li našao kakvih vijesti sa toga fronta. Tako se kroz četiri godine svijet pomalo privikao, da svaki dan čita novine i to mu je konačno prešlo u krv, da danas mnogi ne može biti bez toga kao ni bez kruha. Ovo važi kako za inteligentne, tako i za masu, kojoj se cijela naobrazba sastoji samo u tome, što zna čitati i pisati. Ta pojava ne bi bila nimalo štete na, kad bi naše novinstvo stajalo na onoj visini, na kojoj bi trebalo da stoji baš radi svoga ogromnog uti? čaja, koji vrši na karakter i dušu naroda. Prije rata se moglo još tvr? diti, da jedino škola i literatura pro? svjećuje narod. Danas se to ne mo? že više tvrditi. Baš naprotiv smije? mo tvrditi, da se danas političko no? vinstvo deset puta više čita nego pri* je rata, a knjiga, znanstvena ili za? bavna, deset puta manje. Stoga je od prevelike važnosti, da se upozori ko? lika opasnost prijeti narodnoj bu? dućnosti baš od onog novinstva, ko? je je najraširenije i koje prema to? mu vrši najjači uticaj na svoju Čita? iačku publiku. Ne ću da imenujem, koje su to novine, ali svako to mo? že lako pogoditi, kad pogleda na oglase. Inserenti, koji daju oglase, dobro znaju, koja se novina najviše čita i u te novine daju svoje oglase. Kad dakle kažemo, da od novinstva prijeti opasnost, onda imamo u vi? du u prvom redu tu vrstu novinstva. Zašto je to novinstvo opasno? O? pasno je radi toga, što računa vrlo mnogo na onaj dio čitalačke rado? znalosti, koji potječe rz nižih, živo* timskih iiretinkata^ To ima sličnosti sa opojnim pićima i opijumom. Ko je jednoć pao u njhove pandže, te? ško ih se oelobođava. Kakve bu to novinske pandže? Prije odgovora na to pitanje treba još malo prikaaati psihu jednog pro? sječnog čitaoca novima iz neprosvje? ćenc narodne mase. Tu i opet mo* moram da okrivim rat. Rat je svojim neizmjernim, a nikad nekažnjava? nim ubijanjem, svojim podmićivan njem pretpostavljenih, otkupljiva? njem života potkupivši feldvebela, svojim neradom i upropašćivanjem ljudskih dobara oborio i ljudsku du? šu na jedan veoma nizak moralni i etički nivo. Lijepa i plemenita svoj? stva u čovjeku nisu se gojila nego silom ugušivala i tako je oko Ijud? ske duše na cijelom svijetu izrasao korov nižih životinjskih rnstikata, koji su njome potpuno vladali u ono davno pred.stoti jsko doba, kad je čovjek stanovao u špiljama i kad su mu čula bila tako udešena, da je i u snu osjećao približavanje kakve zvi? jeri, te nesvjesno hvatao za kijaču. Danas su se razni spekulanti tim probuđenim instinktima iz životrnj? skog doba ljudskog bacili na bijed? nog čovjeka i mjesto da ga liječe, oni ga truju i dalje slatkim otrovom. Možda će mi se prigovoriti, da рге? tjerujem, ali za me je nepobitna isti* na, da su posljedice daleko jače i gore, kad koja takova novina, nazo? vimo ie hijenom od papira, ogrom? nim slovima napiše naslov na pr »Otkriveno tajno sastajalište Iju? bavnih parova u Zagrebu« i onda na dugo i široko bljuje blato na svoje stupce, da je dakle daleko kobni je, kad se to samo napiše i rasturi po svijetu u hiljade egzemplara, pa ma? 'kar to bila puka izmišljotina, nego 'kad se o tome - ništa ne napiše, pa makar se stvar uistinu dogodila. Ili na pr, natpis »Krvavi sukobi na na? šbj granpc>, pa ma ti sukobi bili pot puno izmišljeni, može da urodi ui? stinu krvavim sukobima. Karl Kraus, 'najljući i najžcnijalniji neprijatelj te vrsti žurnalistike, imao je pravo, kad je rekao ovaj, na prvi pogled paradoks: »Žurnalistika ne izvješću? je o događajima, ona ih stvar aU O ovoj temi dale bi se knjige pk sati, ali knjige, koje bi bile nečitane, kao što se ne čitaju danas gotovo ni? kako krasna djela naših pjesnika Prcradovića, Radičevića, Zmaja, Ili? jić i dr. Naša stara kultura, koja bi nam imala da bide temeljem izgrad? nje nove kulture, rđa i propada, a na njeno mjesto je zasjeo parazit na? rodne duše novinstvo senzacija. Dokle će to tako ići? Kad će na pr. Beograđani uvidjeti, da je to veoma sramotna svjedodžba njihova uku? sa, da se najviše čita onaj kst. koji je na pr. pisao o Pašiću, da je naš najveći državnik, a poslije mjesec dana nakon toga izriče ista ta ruka, koja je to napisala, želju, da ode u ministarstvo inostranih djela j_da »o? šamari toga matoroga starca«?! Na žalost mora se priznati, da ni ni naši najbolji ljudi i ne slute, kolika nam opasnost prijeti od te strane. Stoga ni ovo upozoravanje ne će i? mati željenog rezultata. Sve će ići Telefon br. 842. čekovni račmi pošt štedionice 1119. Godina 111. po starome. Krivu Drinu ne ispravi! Ali naša je dužnost, da te naše prve ljude potsjetimo na onu Bismarcko? vu: »N a r o d je odgovoran za dje* la, koja počini njegova štampa.« Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. KOD RASPRAVE O ŠERIJAT? SKIM SUDOVIMA I ' i 1 ' g. Fehim Karbegović replicirao je na razne prigovore: Ja moram naglasiti, da gospoda, koja prigovaraju mome predlogu i mome insistiranju u ovoj stvari, prigovaraju samo radi neoba« vještenosti. Nemojte misliti, da ja ovo govorim kao vjerski fanatik Ja sam daleko od toga. Ovo što ističem i što zagovaram, to Činim kao sudac i kao poznavaiac šerijatskih ustanova i or­ ganizacije šerijatskih sudova, kao po­ znavalac šerijatskog nasljednog prava. Vaše ženidbeno pravo, Vaše nasljedno pravo ima jedan istorijski izvor, izvor koji potiče iz Rima, dok naše ženidbeno i naše nasljedno pravo ima sa­ svim drugi izvor, izvor koji potiče sa istoka. Kad je došla okupacija i pro­ mjena sudstva od strane austrougar­ skih vlasti u Bosni i Hercegovini, došlo se do uviđavnosti, da se ne može druk­ čije, a da se ne prizna ženidbeno i nasljedno Šer. pravo za muslimane. Jer ako vi primate Islam ovakav ka­ kav je, dosliedno tome morate priz­ nati i ovo. Možete ga ne priznati sa­ mo u tom slučaju, ako bi njegove ustanove došle u sukob sa javnim po­ retkom i moralom, a ko poznaje naše islamsko pravo, ja mislim da niko ne može tvrditi, da će ono doći u su­ kob bilo sa moralom, bilo sa javnim poretkom. Gospodo, Šerijatski suci u Bosni i Hercegovini nisu samostalni suci. Bio sam kotarski sudija, a šeri­ jatski sudija je moj referent On je radio pod mojim nadzorom i pod mo­ jom parafom. Ako je on donio riješenje o jednoj stvari, ja sam ga pregle­ dao. On je stiučnjak i on je imao da riješi stvar, a ja sam ga samo nadziravao. Njegov je rad kao i rad gruntovničara- Ja nisam mogao samostalno da radim, jer je on stručnjak! poznaje norme kao praktičar, a ja sam ih znao samo općenito. Još nešto. Ja danas kao redoviti sudija u Bosni i Herce­ govini, imam da sudim nasljedne stvari i pravoslavnih. Pa kako se tu postupa? Što se tiče mulka, to je ona najrigorozniia svojina, uručivala se ostavština po šerijatskom pravu, a mirije po opštem građanskom pravu. Vi znate kakvi su to propisi. Rješavajući zaostavštinu pravoslavnog, ako je mulk, mora se ustanoviti ko su nasljednici i onda spis ustupiti šerijatskom sucu, da on ustanovi nasljedne dijelove, a mirija se uručuje po opštem građanskom pravu. Međutim je došla naredba vr­ hovnoga suda, da se ispituje i običajno pravo, i to u sporazumu sa svešteni- kom, i kad god sam raspitivao glede mulka, došao sam do zaključka, da je ono većinom u skladu sa Šerijatskim j nasljednim pravom. Ja kao mlađi po­ čeo sam da kod pravoslavnih uruču­ jem mulk po opštem građanskom pravu i i kadgod sam tako činio imao sam • predstavke na Vrhovni Sud, jer je on ' druga — zadnja — instancija u ovim ' stvarimai usvajah su se razlozi stranke navedeni u utoku. Kadgod sam pak i uručivao mulk po šerijatskom pravu, I nisam nikad imao predstavke na Vr' hovni sud. Stoga, ako šerijatski sudac * radi kao sudija, a on je redovni su­ dija, njegova je kompetencija različna od kompetencije muftije. Ovi su čisto vjerski zvaničnici, dok Šerijatski su­ dovi nisu vjerski zvaničnici. Šerijatski I sudije regrutuju se iz državne šerijat; ske sudačke škole, koja postoji u Sa| rajevu. U njihovom redu ne možete naći ni jednoga suca, koji nema izo­ brazbe i u svjetskim stvarima, a ima već dvije godine, kako se radi, da se ta državna šerijatska sudačka škola i izjednači sa pravničkim fakultetom, ta| ko da će ove sudije biti sposobni, da 1 presuđuju i druge stvari. Baš radi ove stvari došla je naredba vlade odmah i iza prevrata, a koja se tiče muslimana^, . da se sve pupilarne stvari, koje se tiću i muslimana, pošto su građanski sudovi I preopterećeni, ustupe šerijatskim sui dovima, da ih oni rješavaju, pošto su i oni sposobni da »h riješe. Dakle, kao što rekoh, ti šerijatski sudovi nisu bili samostalni sudovi, nego sastavni dijelovi kot sudova. Šerijatski sudac je organ, referent kotarskog suda, isto tako kao što su vrhovni šerijatski sudije organ Vrhov­ noga Suda. Ponavljam opet gospodo, ako tražite izvor Vašem građanskom . pravu, Vi će te ga naći u rimskom I pravu, a našem nasljednom pravu je • izvor u suprotnom islamskom pravu, te ako ćete pnznati Islam, onda, dosljedno tome, morate priznati i ovu instituciju, koja je ćisto podržavljena. Ovdje ne­ ma, gospodo, ničega klerikalnog, ničega fanatičkog, nego ovo ide baš za onim, što je istakao i tražio g. Kristan, i ja mi­ slim da ovo možete svi potpuno usvojiti. □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ Sjetite se „GAJRETA" □ П □ □ □ □ □ □ n □ Muslimansko trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i JJos. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - interurban telefon: ZN �Strana 2 — Страна кафјј Po zakonu, ako stanbeni ured odn?đi dtložiranje, ono se mora odmah izvršiti, pa makar izbačeni i predao utok proti te odluke, jer treba da zna g predstojnik Krstić, da utok u iz­ vršenju odluke nema nikoje odfc'ođn^ m oči. Treće je, što g predstojnik tvrđi, da nije kompetentan đeložirati jednog na­ rednika, dok su drugi predstojnici mogli po zakonu đeložirati i oficira. Vidi se, da g. Krstić iz osobnih razloga ne će, da po zakonu ureduje, on ne će da izbacuje nasilnog žandara, a protuza­ konito zapostavlja činovnika. Ovakim je riješenjem gosp predstojnik mislio stvar otegnuti, dok se kadija osaniše i — vuk izjeo ovcu! Kadija je odmah sutra dan otišao u Sarajevo sa tim odlukama, predstavio se osobno žandarmerijskom brigadiru g. Mitroviću, kome je izložio tu Ćukovu avanturu. Ovaj gosp. brigadir stavi na odnosnoj odluci riješenje po svom ađutantu g Živkoviću. da se proti Ćuka povedu izvidi, u kobko je kriv, a da je sreski načelnik potpuno kompeten­ tan u toi stvari. Ovu je poruku u zatvorenoj kuverti predao kadija i sobno našem predstoj­ niku, a kadija se je također pismeno pritužio i na vladi, gdje je zamjenik načelnika unutrašnjeg odjeljenja gosp. Biažeković obećao tu stvar odmah urediti. Pa znate, šta na sve to g Krstić kaže?l „Ćuk je predao meni utok. ja nijesam nadležan, a i da sam kompeten­ tan ne ću odrediti deložiranje sve dotle, dok ne dođe riješenje okružne oblasti, i ja n e ću kapitulirati". Akt je bez potrebe poslan okružnoj oblasti. Mnogi sumnja da će zakon pobijediti. Zihnlja. Naši dopisi. Derventa, 13. aprila 1921. Samovolja i dosljednost. U našoj mirnoj Derventi izbila je neki dan jedna zgoda, jedna afera, koja je zbog svoje zanimljivosti potisla u kut i po­ litičke novosti. Svo građanstvo bez razlike vjere sa velikim interesom prati ovu aferu. Evo §ta je na stvari. Prije godinu dana premješten je iz Foče u Derventu naš kadija g. Redžeb eff. Hajrović. Naš stanbeni ured preda mu za nevolju jednu kućicu, jednu potleušicu, da tu sa familijom stanuje, dok bolji stan ne ispane Kakva je to kuća, vidi se iz liječ­ ničke svjedočbe, gdje se kaže, da je u toj kući siina vlaga i tonja, da su zidovi mokri, i da je ub taČno svako zadržavanje za svu familiju. Sa ovakom svjedodžbom tražio je kadija od stanbencg ureda promjenu stana i na­ kon više mjeseci moljakanja i dosađi­ vanja odredi mu taj ured kuću H, Mehage Karabegovića, u kojoj stanuje žand. narednik Furman. Ovaj »е naime premješten u 8. Brod i nastupio tamo službu, aii se nije mo­ gao odmah odseliti, radi veselog do­ gađaja u kući. Odluku toga ureda do­ bije kadija 11. marta 1921. broj 19, 21., koja je istog dana stvorena na sjednid stanbenog ureda, kojoj je predsjedao polit pristav g. Lazo Kladar, o čemu se u smislu naredoe zem. vlade obavješćuje kadija, zatim kirajažja Furman i vlasnik kuće M. Mehaga Karabegović. Ovaj vlasnik kuće ode svojem kirajdžiji, pa mu kaže, da ni­ kom ne daje ključa no njemu, a ujedno reče kadji, neka obradi bašču uz tu kuću, što je kadija o svom vlastitom trošku i učinio. Proti tom riješenju nije niko stavio kakav prigovor ili utok. Prošlo je iza toga 17 dana. Na 28. marta noću. iza jacije kradom i šutom počne se u tu kuću useljavati narednik Mdan Ćuk, i ako se Furman — njegov „kum" — јоб nije iselio, nego se spremao na selenje. Sutra dan do avi jedan komšija kad ji, da Furman pakuje i da je „noćas* bilo nekakvo Čudno gibanje u kući. Kadija poče unositi svoje stvari oko podne u taj novi stan. Kad tamo, a bivši crnožuti felbaba Ćuk izdreći oči na kadiju i saspe na nj vatru: „Sta hoćeš ti ovdje, ovo je moj stan!« Kadija mu pokaže odluku st. ureda, a Ćuk ne benda riješenje zakonite oblasti. I mjesto da kadija ovog sileđiju naiuži zbog prekršaja zakona, jer ima svoj stan, (k >ji je žandarmerijskoj kasarni bliži) poviče on kadiji: „Gubi se odavde, inače ću te uhititipa od­ mah službenim tonom reče svome ku­ mu: „Idite, zovnite mi patrolu". Naravno, stvar dođe do suda. Kadija i Ćuk stoje pred kot predstojnikom, da ovaj pribavi zakonu moć. Kot. predstojnik g. Đorđo Krstić pita stranke, mogu li se ikako nagoditi, nu kadija ne odustaje od s*og stana nikome a najmanje jednom ovakom nasilniku, nego traži da se resptktuje odluka kompetentne vlasti. G. Krstić je rekao Ćuku, da se on moia iseliti, jer je stan kadiji po zakonu određen, pa je na to izdao i pismeno r i j e § e n j e, da se narednik Ćuk ima đeložirati iz stana, ali (oh, ovu wali“!) ujedno u tom riješenju veli, da on kao kot. predstojnik nema (?) te moći, da silom baca stvari jednog narednika na ulicu. Ovdje ćemo malo stati. Žandarski narednik ima tu moć, da silom oku­ pira proti zakona tuđi stan, a jedan predstojnik, koji izdaje svoja riješenja žandarima na izvršenje (jer su oni u civilnim i upravnim stvarima njemu podložni) nema tu moć, da nasilnika odstrani. To je jedno. Drugo je, što slm pred­ stojnik kao mjerodavna nadležna ob­ last za stanbeni ured, svojim riješenjem potvrdio odluku stan, ureda u korist „ПРАрДА* „PRAVDA* | I ’ ' kc. МДјкаг mi znali onu »taru, da »vrana vrani oč.ju ne vadi«, ipak smo vični, da eudije tu zgodno pri« kriju, idi ovaj gosp. savjetnik nije imao ni ^toliko takta. Badava ic svo nastojanje Dolićevi prijatelja, da ga operu, on ostaje batinaš, Što če se na Тупој raspravi dokazati pred sudskim senatom, koji no ćc biti pod sugestijom gazdi iz naše čar$ije. Politički pregled. UNUTARNJI. Početak generalne debate o usta« vu. 14. aprila otvorio je u 10 sati prije podne predsjednik Dr. Ribar sjednicu konstituante. Po izvršenim Odžak, 7. aprila 1921. Dolića afera. 17. marta t. g. bora« vio je ovdje kod nas sudski savjete nik iz Dervento, koji obično svakog mjeseca dolazi u Odžak radi mahč« nih građanskih styari, da olakša svte ■ jetu, koji je silno udaljen od Der« vente, dolazak na sud radi manjih stvari. Toga dana između ostalih stvari preslušavao je nekolike svje« dokc u batinaškoj aferi bivšeg upra« vitLeja ispostavo Dolića. Koliko je nama poznato batinani i bezrazlož« no hapšerri i proganjani podnijeli su proti Doliću tužbu državnom od« vjetništvu na kazneni progon sa od? štetnim zahtjevima radi pretrpljenih bolova i štete u gospodarstvu, te proti zloupotrebi uredovne vlasti. Po svoj prilici izvidi ш toga dana vođeni na ovu tužbu, a i gosp. sud« ski savjetnik nije rekao, zašto pre« slušava svjedoke. Međutim je gosp. savjetnik bio »tako fin«, da se je iz« volio drečiti i prijetiti svjedocima. da bi im on da je bio na mjestu Dolića — udario ne 25 nego po 50 ' batina. Najprije je kod nekih svje« * doka'kušao, da ih na lijep način na« govori, da odustanu od tužbe i svje« dočanstva, a kad u tom nije uspio, onda je galamio i drečio se na njih, Kakve je zapisnike sastavio u toj stvari, jasno je, kad se zna, kako je sa strankama postupao. Mi pitamo državno odvjetništvo, je li ga posla« lo sa ovako vim instrukcijama ili ni« je. Ako nije, onda tražimo, da proti njemu povede postupak, a ako jest, onda ga pitamo, po koiem zakonu Dolić uživa ovoliku protekciju? Zar se ne smije tražiti zakonska zaštita proti čnovniku, koji svoju vlast z’ounotrebljava i zar za takvog či« novnika nema paragrafa u zakonu, коч ga može kazniti. Gosn. sudski savjetnik psovao je našu čaršiju, a sam je nas;eo toj čaršiii i njezinim gazdama, koii su od Dolića vidili dobru hasnu. Ta njegova čaršija na« numnala ga je i nije mogao, da za« drži desintercesement i sudačku ne« pristranost i objektivnost, nego je nonut kakvog našeg gazde iz Doli« ćeva tabora sasipao vatru na svjedo« j . I ’ i ! , , , ' ; i I i ; formalnostima prešlo se na prvu tač« ku dnevnog reda: Izbor podpred« sjednika. Glasanje bilo je tajno, a glasalo je svega 211 poslanika. Veći« nu od 149 glasova dobio je član Voš« njakovc grupe Ivan Urek, dok su Sušnik (jugoslavenski klub), Stanko« 'vić (zemljoradnik) i Vujičić (radi« kal) ostali u manjini. Po tomu se prešlo na drugu tacku dnevnog reda: (.reneralna debata o ustavu. Ministar T r i f k o v i ć opte sao je ustavnu borbu u Srbiji i na« glasio, da se kralj Petar pri stupa« nju na prijestolje zakleo na ustav, kojeg je Narodna Skupština primila nrije nego što je on došao u zemlju. U Srbiji uvijek je bila (parlamentarna narodna vladavina. To ie bila nada i snaga naroda pod tuđim jarmom. Iza toga došao je pokret za ujedinje« nie i oslobođenje naroda, koje sada valja utvrditi ustavom. U ustavnom odboru nije se moglo doći do spo« razuma, ali to se ticalo ponajviše u« nutrasnjeg uređenja države, dok je ostalo suglasno prihvaćeno. Napo«, kon je Izrazio nadu, da će Skupština primiti predložemi ustav. Iza toga je predsjednik zaključio sjednicu, a slijedeću urekao za 4 sata poslije podne. Kao prvi službeni govornik nastu« pio je poslije podne Edbin Krte stan u .ime soc.«dem. stranke. On veli, da je ministar za konstituantu rekao, da je ustav izrađen po ustav« nom odboru idealan. Međutim je u« pravo protivno. Nije se držalo na u« mu, da mi živimo u dvadesetom, a ne u srednjem vijeku. Poslovnik o« teščava svaki rad. Zamjera vladinim grupama, što nisu uvažavale opozicte ju, držeći je samo kao paradu, jer je vlada unaprijed odredila, kako da se radi. Ustav jedna prava daje, a dru« ga anulira. Naročito ističe manjka« vost ustava u pogledu socijalno«eko« nomskih odredaba. Nema odredbe glede agrarne reforme, da sc onom, koji ima previše zemlje uzme i da« de onome, koji treba. Kritiku je od? redbe glede samouprava i zamjera, što pitanje ženskog prava glasa nije ustavom uglavljeno. Napokon ape« luje na skupštinu, da donese bolji, demokratskiji, ustav. U 17 i po sati zaključena je sjed« nica, a slijedeća urečena za sutra u 9 sati prije podne. (»J. L.«) Akcija Stojana Protića. Stojan Protić je uoči rasprave u konstitu? anti o interpelaciji komunista radi poznate »Obznane« izdao proglas na rad.kale, da nipošto ne g'asaju za tu obznanu, jer da ćc time poga« ziti slavnu prošlost radikalne partte je, koja se uvijek borila za slobodu građansku i koja bi odobravajući obznanu odobrila jednu protuzako? nitost. U proglasu kaže on, ako radi« kat ipak budu glasali za obznanu, da njemu nema ni časa više mjesta u radikalnoj partiji. RadikaM su svi, os:.m Momčila Ivanića, glasah za obznanu i, kako javljaju novine, ra« ciikalska je partija odriješila Stojana Protića članstva u toj partiji. Poslv je ovoga je Protić objelodanio u RpoL~ »Balkanu« drugu izjavu, де misli povući iz poitiikog polja, yeć da misli i dalje aktivno učestvovati u politici i to u smjeti — radikalnog programa. Kako on to misli, ne zna sc, nego se samo nagađa, ali je opće mišljenje u beogradskim političkim krugovima, da ne će imati uspjeha, pošto ju već samo jedinstveno gli sanje radikala u konsttuanti za ob« znanu ротгахИб, da Pašić po пнЗДе« nju partije tačnije tumači njen pro­ gram nego Protić. Raspadanje zemljoradničke partte je. istup Milana Miloradovića iz zemljoradničke partije jest treći is« tup članova iz te partije. Prvi je bio Gaković, drugi Vošnjak sa svojim novoosnovanim klubom samostalne kmetijske stranke, a treći eto Milo« radović, koji je nekim beogradskim listovima predao za javnost svoje pismo, upravljeno povodom toga na zemljoradnički poslanički klub. U pismu javlja svoj ostup i prela? u sa« mostalnu zemljoradničku stranku. Od njegovih sedam razloga treba spomenuti naročito onaj, koji govo« ri o tome, kako je predsjednik klu« ba g. Avramović u ustavnom odbo« ru izjavio, da je u načelu protivan nacrtu vladinog ustava, a poslije to« ga da je izjavio, da će klub glasati za vladin nacrt s ograničenjem u ag« raru. Međutim klub ga nije ovlastio ni na jednu izjavu. Pri koncu kaže g. Miioradović, da to više nije zem« Ijoradnička već komunistačka stran« ! ka. Iz cijele sadržine pisma dade se zaključiti, da u klubu zemljoradnič« kom nema nikakvog određenog po? liričkog pravca i da &e u njemu bore međusobno razne strujo, koje one« mogućavaju svaki jedinstveni istup u politici. Opće je mišljenje, da ovo nije posljednji rascjep u toj stranci, koja je sklepana na brzu ruku i iz vrlo heterogenih elemenata. Mjere protiv širenja komunizma ; u našoj državi. Na koncu sjednice i konstituante, koja je đak vladi po« i vjerenje za »Obznanu« predložio je poslanik g. Pccić, da se pozove vla , da, »da što prije spremi i predlož; donune i pooštrenja zakonskih mje? I ra, kojima će se otkloniti svako u ; grožavanje države, njenih ustanova, i javnih i privatnih prava«. Ovaj je predlog primljen velikom većinom i tako se sada tr ministarstvu pravde proučava to pitanje, te će u najkra? ćem roku hiti donijete i odgovara? juće zakonske mjere. Protest protiv akcije bugarskih komita. Poslanici S. II. S., Rumunijc i Grčke ifožili su protest kod bugar« ske vlade protiv akcije bugarskih komitskih četa. VANJSKI. Demisija turske vlade. Po radkr gramu iz Carigrada, dao je veliki vezir Tevfik^naša demisiju svoga kabineta. Općenito sc misli, da no« va vlada neće biti obrazovana, već da će tursku vladu vršiti vlada u Angori. Pokolji Grku i Jermenu. Atena. 13. aprila. Javljaju i2 Smime: »i Konji, Angori i Esk^eheru bilo je noviji vješan ja Grka i Jermcua«. Po ovom se najbolje vidi, da je Grč ka u strašnom škripcu. Treba joj pomoći sa strane i radi toga se iz­ mišljaju vješanja Grka i Jermena, ne bi б Evropa intervenirala. Vijesti o grčkom porazu. Javljaju iz Trsta: »Vijesti iz Carigrada, koje imaju prilično pouzdan značaj, jer ih šaju izvjestitelji velikih london« skih i pariških tiskovnih agencija potvrđuju izvješća o potpunom po ražu grčkih četa u Anatolijte Napre­ dovanje Kjemal pašinih četa napre« duje u pravcu na Brusu, tako da su Grci poduzeli pripreme za ispražnje« nje ovoga grada. Tako je situacija izgledala na 5. o. mj. Međutim u grčkim službenim i» vješt ajim a od • : 7. o. mj. priznaje �Број 279 — Broj ас, da su .se neprijateljski odredi pri# bližili grčkim položajima na jugo# istočnoj sirani (linije Aftum- Kara Hissar. Priznanje grčkog glavnog Stožera, da je održanje defenzivne linije kod Volonice bilo onemogu# ćeno < da su se grčke čete povukle, tumači se sa turske strane kao poče* tak potpunog povlačenja na ovom sektoru fronta. Prema carigradskim vijestima povlačenje Grka sa ove linije faktično znači, da su grčke če* te morale već isprazniti Afium Ka* rs Hissar, a po svoj prilici i Brusu. Po istim vijestima dvije turske vojske, koje stoje pod zapovjedni* Štvom Nurudin paše i Ismet paše, a ppd vrhovnom komandom Kjcmal paše, naglo se približuju obalama Marm^skog mora tako da su Grci izloženi opasnosti, da budu bačeni u more. Vojnu situacija zadovoljavajuća. Atena, 13. aprila. General Papulas izjavio je žurnalistima, da je vojna situacija u svakom pogledu zadovo* ljavajuća. Očevidni su uspjesi, koji su postignuti posljednjim operacija* ma. — Tečno ovake izjave davali su austrijski generali, kad god im jc na frontu išlo naopako. Francuska štampa o porazu Grka. Pariški »Tempa«, komentarišući prikaz bitke kod Eski#Šehera, žesto* ko osudivši grčku politiku i njezin rad u Maloj Aziji, veli na koncu sli* jedeće: S ovakovima i sličnim sred* stvima ne će sc osigurati mir na O# rijentu niti sigurnost Indije. Ima sa* ■mo jedno riiešenjc: Iskreno priznati nezavisnost Turske, vratiti joj Smir# nu, vratiti joj Drlnopolje. Mi to po* navijamo s dubokim uvjerenjem, da je u interesu Engleske, da nas usliša i da će nas prije ili kasnije britanski -razbor saslušati. Sudbina Wrangelove vojske. Prije par dana donijele su neke novine vi* jest, da je sovjetska vlada pozvala ostatke Wrangdlove vojske, da se vrate u domovinu, a da im se sve oprašta. Te su vijesti bile ironički popraćene, a međutim čitamo sada 41 »Epohi«,'kako je general Wrangel uputio jedno pismo maršalima Fran# cuske, u kome protestuje protiv n a* silnog (!) nago nj en j a Koza* ka interniranih na otoku Lemnosu, da se vrate u so* v j e t s k u Rusiju. Wrangel to u svome pismu prikazuje tako, kao da maršali Francuske ne znaju za to nasilno gonjenje, koje provodi fran* cuski general Bruse na otoku Lem* nosu. Međutim izgleda, kao da Wrangel nije kompetentan, da ni u koOiko odlučuje sudbinom svoje voj* ske, jer ie francuski ministar pred* sjodnik Briand upravio knezu Ljvo* vu odgovor na intervenciju Zemsko* Gorodskog komiteta glede daljnjeg podržavanja Wrangelove vojske, i u njemu kaže, da Francuska ne mo* že beskonačno da izdržaje Wrange? lovu vojsku i da će od 1. a pri . a obu* staviti svoju pomoć. Poslije toga ro* ka će Francuska davati samo onu potporu, koja je potebna za likvido# vanje Wrangelove vojske. Dalje Briand upućuje Ljvova na Savez Naroda, Međunarodni Crveni Krst i različite vlade. Zemsko^Go* rodski komitet je nakon ovoga od* lučio, da se obrati na razne zemlje, u kojima bi mogao smjestiti Wran# gelovu vojsku. Tako je došlo do toga, da sada u Beogradu boravi nače'.nik štaba te vojske i da jc naša vlada službeno izdala komunike na javnost preko presbiroa, u kome saopćava, da će u našu zemlju doći opet jedan veći broj ruskih izbjeglica, koji su od sa* vezničkih vlada napušteni i u tom se komunikeu apeluje na plemenit tast privatnih društava i lica, da pomognu braću Ruse. Mi veoma sumnjamo u uspjeh to* ga apela i mišljenja smo, da pored sve naše, ljubavi prema slavenskoj braći Rusima mi njima ne možemo osigurati egzistencije i da im jc naj? bolje vratiti se u domovinu, gdje im po novinskim vijestima, boljševici opraštaju i nude mogućnost rada i egzistencije. Oštar govor Brianda protiv Nje* mačke. U narodnom predstavništvu u Parizu dao je Briand ovu izjavu: Sada nije vrijeme za raspravu, da И je Francuska dokazala dosada veću ‘ili manju popustljivost, nego je \rije« me za raspravu, da l: je Njemačka u finansijalnim poteškoćama. Ako je ona dosada plaćala dvije godine, ne može se sada više raspravljti, već se mogu samo tražiti djela. Londonska konferencija odlučila je sankcije, koje su bile prvi korak na putu, za koji smo mislili, da ne treba njim ići do skrajnjih granica. Danas vidi* mo, da Njemačka još uvijek misli na zavlačenje. 1. maja moraće N’e* mačka, da ispuni svoje obveze. Mi immo sve ovlasti i snagu, da je kaz* nimo. Štrajk u Engleskoj. Javljaju iz Londona: Savez transportnih radni# ka, željezničara i rudara zaključio je, da će u petak započeti štrajkovati na svim linijama. Radnički vođe djeluju na radništvo za mimo rije# šonje. Lloyd Gcorgc izjavio je u do* njoj kući, da je položaj još uvijek nepromijenjen. Ako dođe do obu* stave rada, vlada će upotrebiti svasredstva, dazaštitirad u najpotrebnijim poduze* ć i m a. Većina mornara izjavila se protiv štrajka. Strojovođe i ložači, PODLISTAK. aul nema svoj mezarluk, nego je mezarluk obično jednako udaljen od nekoliko aula i tu se ukopavaju mrtvaci iz ovih aula. Za vrijeme mog boravka u Iječili# štu dođe dan Kurbambajrama i me* ne moji poznanici i prijatelji pozva# šc, da i ja odem s njima klanjati bajram. Blagodareći prekrasnom i ljekovitom kalu iz jezera i zdravoj hrani u prirodi, ja se već davno ra# stadoh od svog ishiasa i bijah pot# puno zdrav. U cik zore dođoše Kir# gizi u svečanom odijelu i na svojim lijepim konjima i probudiše me. Pred jurtom čekaše na me prekra# san vranac, sav u srebru i svilenim kitama. Valjda više nikada u životu neću uzjahati ovako krasna i lijepa konja. Jahali' smo preko pola sata i zau# stavismo se kod mezarluka. Tu se već bilo iskupilo nekoliko stotina Kirgiza iz susjednih aula. Upoznaše me sa onim starijim i otmenijim KiTgizima iz drugih aula, sa kojima nijesam bio poznat. Namaz se lijepo obavio i ja nikada neću zaboraviti onaj divni osjećaj, koji sam imao u duši, kad smo pri ishodu sunca u nepreglednoj stepi u slobodnoj pri# rodi Čistim glasom i iz srca učili teđ# bire. I ko ne vjeruje u Boga i ta i bi ga morao osjetiti u svojoj duši, kad bi se u ovoi( veličanstvenoj molitvi nalazio među ovim primitivnim i ne­ vinim ljudima i vidio na njihovim licima onoliku sreću i blaženstvo, koje im eto daje ta vjera u svemo# gućeg Stvoritelja. Poslije namaza se izgrlismo( ta# Mustafa: Iz mojih uspomena. II. U K RGIZKIM AULIMA (Nastavak). Začudio sam se, kad sam kod Kir« giza vidio običaj, za koji nijesam znao, da ga ima koji drugi musli# manski narod. To je naime taj o* bičaj, da oni ne sahranjuju mrtvaca odmah isti dan, nego ga drže u jurti cijelih 24 sata. Tu se čaršafom za# gradi jedan dio jurte, a za čaršafom se nalazi mejit, kraj koga sjede tri žene. Ona leleču i tužnim glasom nabrajaju vrline i dobra djela rah# metlijina. Jurta je prepuna naroda. Svi sjede mirno i slšuaju nabrajanje onih žena za čaršafom. Kasnije sam našao u putopisu jednog Rusa pre# vod ovog le’ckanja i začudio sam se ljepoti i bujnosti kirgiske fanta# zije. Tu se kao u arapskim kasidama opisuje ljepota rahmetlije, spominju se njegove jurte u zelenim stepama, njegova stada bijelih ovaca i čopori vatrenih konja, koji, bijahu najbolji, najljepši i najbrži u kirgiskim ste# parna. Dalje se nabrajaju rahmetli# jina dobra djela i svršetak njegova života uspoređuje se sa zahodom sunca. Tek drugi dan iznose mejita iz jurte i nose ga u stepu, gdje ga po propisima Islama sahranjuju. Svaki Страна 3 — Qtrana .ПРАВДА* — „PRAVDA" I I I j i i i • i I ■ ! i I i i I i Čiji je savez neodvisan od strukovne organizacije željezničara, odlučio je stupiti u štrajk. Savez željezničar* skih činovnika preporučio je svojim članovima da se priključe odlukama trojnog radničkog saveza i stupe u štrajk. Horthy odbija madžarsku krunu. Madžarski bečki list »Jdvo« javlja iz Budimpešte, da su državnom gu* verneru Horthyju došli oficiri bra# hijalnih formacija Ргопау, Hcjas i Ostenbung, te mu izjavili, da je uz njih većina vojske, pa da njega na* mjeravaju proglasiti narodnim kra* Ijem. Horthy je bio odlučno protiv toga, naglašujući, da je on samo na* mjesnik zakonitog kralja. Oficiri su na to izjavili, da će tražiti drugog vladara, ako Horthy ne bi primio njihove ponude. Horthy je odmah iza toga pošao ministru predsjedni* ku Telekyju, koji je sazvao ministar# ski savjet. Na sjednici se ovoj no* voj pustolovini protivio naročito ministar Hegediis. Madžarska vlada izjavljuje, da je Karlo madžarski kralj. Potvrđuje se vijest, da je madžarska vlada posla* la švicarskom savezničkom vijeću o* bavijest, da jc Karlo zakoniti kralj Madžarske, samo radi vanjskog po* ložaja ne može da vrši kraljevsku vlast. Madžarska vlada moli Švaj* carsku, da dozvoli Karlu boravak na njezinom teritoriju. Razoružanje crnogorskih četa u Gaeti. »Jutarnjem Listu« javljaju iz Rima: Zbog nezadovoljstva, koje se u posljednje vrijeme opaža u ja* čoj mjeri kod crnogorskih četa u gaetskom logoru, talijanske vlasti su izvršile njihovo potpuno razoruža* nje. Povod za poduzimanje ovih mjera bio je: poslije smrti Nikitine crnogorski vojnici su smatrali, da su razriješeni zakletve i zahtijevali su, da se puste svojim kućama. Među* tim se od njih tražilo, da se zakunu novoizabranom kralju. Sad se dogo* dilo nešto neočekivano po Italiju. Zakletvu su položili samo oficiri, dok su prosti vojnici tratili, da se puste kućama. Sve mjere koje su poduzete, da se prisili vojnike na zakletvu, ostale su bez uspjeha i proizvele su uzbunu među vojnici* ina. To ie bio povod, da su talijan* ske vlasti razoružale crnogorske od* metnike, te ih porazmjestile po raz* nim mjestima Italije. ’ Muslimani i muslimanke j grada Sarajeva, sjetite se , vašega „MERHAMETA". Gospodarstvo. Zemljoradničke zadruge. Dobifr smo vijesti iz provincije, da se ta* mo živo radi na pripravljanju tere* na za osnivanje zemljoradničkih za* druga, te su ove pripreme već pri svome koncu. Nadamo se, da ćemo u kratko vrijeme moći zabilježiti vi* še ovakih zadruga. Iz Tešnja nas izvješćuju, gdje već jedna zadruga postoji još iz mirnog doba, da naš kotarski odbor šalje na 15. ov. mj. svoga tajnika g. Abasa Ajanovića na praktičko i teoretsko proučava* nje zadruga »Središnjici Hrvatskih Seljačkih Zemljoradničkih Zadru# ga« u Zagreb sa dužnošću, kad se potpuno uputi u poslovanje te Sre# dišnjice, da svrši 15*dnevni kurs za inteligente zemljoradničkih zadru* ga, KLdncvni blagajnički kurs, a na# kon toga da ode kod koje najzapo# slenije hrvatske se?jačke zadruge i tu djeluje neko vrijeme kao pošlo# vođa. Nakon toga ima otići u Slo veni ju i Srbiju, da prouči i tamošnje zadrugarstvo. Tešanjski odbor uvi# đa osobito veliku korist od zadru# garstva za gospodarsko i kulturno pridizanje islamskog težaka, te iz tog razloga želi, da sve zadruge u njegovu djelokrugu budu osnovane od stručnjaka, jer ljudi sa teoret* skom, bez praktičke spreme, na# prave u početku kod ovakih zadru# ga pogreške, koje se poslije iljuto o* svećuju. Upozorujemo sve prijatelje is# lamskog težaka na ovu noticu i mo# limo ih. da i oni na ovoj ideji uz# rade. Akio zatrebaju kakva uput# stva, neka se obrate na g. Abasa A# janovića, Središnjica Hrv. Seljačkih Zadruga, Zagreb. Statistika o suši. Vin. narodne privrede referisalo je vladi o dobive­ nim izvještajima Po tim izvještajima najgore je stanje u pogledu suše u Južnoj Srbiji, Srbiji i Vojvodini. Nešto je bolje u Hrvatskoj i Bosni. U Dal­ maciji ima vodenog taloga, ali tamo nema plodne zemlje. Gospodarstvenu izložba u Pragu. Od 12.—17. maja biće u Pragu velika narodna gospodarstvena izložba. PoIjodjelska zajednica čehoslovačke republike, pomognuta ministarstvom poIjoprivrede i visokim stručnim škola­ ma, čini vrlo velike pripreme za tu izložbu. Biće izložene sve poljodjelske mašine, zatim statistički podaci cjelo­ kupnog pospodarskog stanja Čehoslovaćke. Uporedo з poljodjelskom upriI ličiće se i izložba šumarske i lovačke j struke, zatim marvena izložba, koja će I pokazati razne rase konja, gojne stoke. ; 1 , I j kav je običaj kod Kirgiza), a onda i nuta donesoše se dva srebrena sa? oni odoše po mezarima i učiše dove i movara. i jasine, kako je već ko umio. Tu Međutim se pred jurtom načinilo me obradova svojim pozivom naj# pravo slavlje. Pekli su se ovnovi i bogatiji i najugledniji Kirgiz Semi# postavljali veliki kotlovi puni kumi* palatinskih stepa. To je njihov ple# sa i mnogih drugih jela i slatkiša. mjć, kralj, a oni ga titulišu »sultan«. Izašli smo pred jurtu i ja moradoh Uputili smo se ko na konju, ko na uzeti mjesto do sultana. To je sad devi ili na kolima. Kraj mene je ja# bio svečani objed. Kasnije su došli hao kao vjerni čuvar vlasnik moje i pjevači. Zabavljalo se do kasne jurte u lječilištu i vidio sam, da je noći. čisto ponosan, što je sa mnom i što Tu sam kod sultana i prenoćio, i ja jašem na njegovu konju. sutra dan se oprostih i zahvalih mu Napokon u da jini opazismo jur# se na prijateljskom pogošćenju, a on te. To je bio aul sultana. U našim nas isprati daleko za aul. U iječili* redovima nasta komešanje. Sultan štu su mislili, da sam isčezao, a mla* je govorio veoma dobro ruski i re# đe ini ruske dame u šali dobacivahu, če mi, da sada treba potjerati galo# da su one bile uvjerene, da sam se pom i uz pucnjavu i klicanje dole# ja već oženio i pokirgizio. tjeti pred jurte. Pustismo konjima Tako prođe ljeto. U Kolčaka se uzde, ovi razumješe o čemu se radi i mi kao na krilima poletjesmo put na fronti obatali posao. Po cijelom jurta. Bojao sam se, da ne padnem, se Alta ju pojaviše boljševičke u# jer priznajem, da sam slab ili goto# staške bande i mi morađosmo bje* žati iz lječilišta. Oprostih se sa o* vo nikakav jahač. Pred aulom. nas dočekaše žene, vim dobrim ljudima, zahvalih se o# djevojke i djeca, a sve obučeno u vim na pola divljim sinovima priro? čiste i bijele haljine. Žene imaju na de na njihovoj ljubavi i dobroti. glavama velike bijele prekrivače, a Zahvalih se na bratskom osjećaju djevojke lijepe kape iz krzna, a na onima, kojima sam po svemu bio ovima po nck'oliko pera sokola ili tuđ, a oni me ipak primiše kao bra* rukovjet kovilja. Mašu nam rupci# ta rođenoga, a to opet samo iz či# ma. dovikuju razne pozdrave, a po# stog muslimanskog bratskog озје* odrasla djeca primaju naše konje i čaja. Ostaće mi dugo i dugo u uspo# meni ovi Kirgizi, koji sada tamo da# vodaju ih ispred jurta. Ja odoh sa sultanom u njegove leko u stepama sjede u svojim po* jurte. Te su bile prekrasne i velike, tleušicama i očekuju proljetno sun# a prekrivene su čistom i bijelom kao ee, da opet krenu sa svojim hajva# snijeg košmom. U jurti bijaše isto nom i potraže rosne pašnjake i uba* tako veoma lijepo i čisto. S’edosmo ve doline. na bogate, ćilime, a za nekoliko mi# (Nastaviee se.) �svinja, ovaca, koza, peradi, kunića itd. Zatim će se izložiti potpuno uređene Šećerane, pecare žeste, mlinovi, pivo­ vare, industrija za sušenje voća. Pre­ poručujemo svakome, kome bude mo­ guće u to vrijeme ići u Prag, da po­ gleda tu vrlo poučnu izložbu. Domaće vijesti. Ibrahimbeg Defterdarević imeno­ van za načelnika unutrašnjeg odje* ljenja naše vlade. U srijedu je potpis san ukaz, kojim se g. Ibrahimbeg Defterdarević, vladin savjetnik I. kl., imenuje načelnikom odjeljenja za iv nutrašnje poslove zemaljske vlade u Sarajevu. Dosadašnji načelnik toga odjeljenja, g. Vidoje Mišović, po= stavljen je za načelnika samouprava nog odjeljenja u ministarstvu unu# trašnjih djela. Treba izdržati, ovako preporučuju naši predstavnici svojoj braći mu* slimanima u državnoj službi, a oso# bito otnim kod računovodstva dele* gacije ministarstva finansija. Na mnoge nepravde naši su predstav? nici onomadne poduzeli korake kod raznih odjela naše vlade u pogledu progona, zapostavljanja i šikanira# лја muslimana državnih službenika. Ovom zgodom skupljeno je dosta materijala, zašto se muslimani na pravdi Boga progone. Skupljeni ma> terijal predaće se na mjerodavno mjesto. Predstavnici su ustanovili, da se muslimani ne progone, što su u poslu nesposobni, nego baš zato, što su muslimani (Turci). U našoj državi ima na žalost takih in­ dividua. koji vole muslimana napa* sti nožem i toljagom, a ima ih opet takih. koji iz busije napadaju pe# rom i jezikom, samo da ugodi svo# joj zlobnoj duši i niskom odgoju. Braćo, ne klonite duhom, izdržite nava'e svojih dušmana. koji žele, da vas iz službe rastjeraju, a da onda svoje rođake i kumove uhljebe bez obzira na dostojnu kvalifikaciju. Mi smo starosjedioci u ovoj zemlji i ne smije nas se mimoilaziti, a kome ni’e Pravo, neka ide onamo odkle je T došao sa okupacionom vojskom (crnopute feljbabe). Narod i država nas treba, a doće vrijeme, kad će se vaš posao i djela pozlatiti u prkos današnjim progo# nima i zapostavljanju. —u. Oko budžeta. U ministarstvu finan­ sija dovršen je rađ na budžetu mini­ starstva trgovine, koji je smanjen za 30 miliona dinara. Sada se nalazi u pretresu budžet ministarstva vojnog, najveći, i po pred­ viđenom predračunu ministarstva saobraćaja iznosi jednu mihardu 200 mi­ liona dinara. U ministarstvu finansija postoji mišljenje, da se krediti koje traži ministarstvo saobraćaja za pođitanje saobraćaja nabave zajmovima, a u sam redovni državni budžet da se unese kredit za plaćanje anuiteta ovih zajmova Prema informacijama, koje su date od ministarstva f nancija, postoji namjera, da se državni izdatci reduciraju na pet miliardi dinara. Broj 279 — Број „ПРАВДА" — „PRAVDA" Strana 4 — Страна g. za Bosnu i Hercegovinu. Prije pro< [ .nan Crnalić Balić Edhem, Salihaga slave organizovaće Odjeljenje uz I Crnalić. Ibrahim ef. Glamočanin, suradnju narodnih osnovnih škola ј Sulejman Alukić, Husref Crnalić, »Dječiju Nedjelju«, u kojoj će рго* Muhamed Babić, Mujo Gečević, I# vesti učenici i učenice osnovnih ško# brahim Gjakovac, Ibrahim Bešlagić, la sabiranje dobrovoljnih priloga za Muharem Midžić, Edhem Midžić, svoju nezbrinutu i sdrotnu braću, a Omer Bikić. Mustafa Čepić, Smail* koja je utvrđena za vrijeme od 5 do beg Kapctanović; Mustafa Rešić 15 12. juna. A analogno prošlogodišnjoj K; Asim Rešić 12 K; po 10 K: Ha# proslavi prirediće se i ova u punoj lid Rešić, Čami! Sabić Salih Varmaz, saradnjr sa svim kulturnim dobro* Adem Hadžicfendić, Salih Alić, Os# tvomim i prosvjetnim udruženjima, man Hadžialić, Ahmed ef. Kurbcgo# vić, Hašim Rešić. Husein Haftz Ci* koja u zemlji postoje, da bi taj Dan postao i održao se i za budućnost, kota, Muhamed Kovačević, H. Hafiz Ališić, Smail ef. Trepić, Husein Ge# kao dan manifestacije opšte narod* čcvić, Vchbija Muhić, Salih Mašić, ne pažnje i ljubavi prema djed. Pripreme za proslavu već su u to Hase Kraina, Bego Avdagić. ku, pa se sva udruženja umoljavaju, da u interesu što većeg moralnog i Centralna drogerija materijalnog uspjeha ne priređuju u Braća Šahinagić pomenutom vremenu odvojenih za# bava i drugih priredaba. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. »ELKamerova« glavna skupština medikamenata, drogerijsklh obdržavaće se u petak dne 22. aprila I Trgovina i kemičkih proizvoda, robe od gume, t. g. u 4 sata po podne u društvenim zavoja i kirurg, instrum nata, kao I prostorijama (Bendbaša broj 4). Na# fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskihsafuna, paHumekon izvješća raznih društvenih funk# rije, kozmetičkih potrebština I spužvi ! cionera i interpelacija birače se no# vi odbor. Umoljavaju se gg. člano# ■ Skladište svih mineralnih voda I t.d. vi, da što brojnije posjete skupštinu. Bil Hair! Za odbor: J. E. Filinov'ć. Potrošačka Zadruga Državnih Na# inještenika. Obavješćuju se zadru# gari, da je stiglo maslo i da se izda# je svakim danom u obje naše pro# (naučnika) za moju radnju, 13—go­ davaonice uz gotov novac. Cijena dina starog, pismenog, kroz з godine '40 K po kilogramu. Sljedovati može uz jamstvo. Dajem potpunu obskrbu. svaki zadrugar pola kile po osobi. Adresa: Osim toga se obavješćuju zadrugari, da je prodavaonica »Koševo« počam М. Alibeg Kulenovil, od danas otvorena cijeli dan i da se trg. mješ. robom, Travnik. u njoj izdaju sve životne namirnice na malo. Izdavati će se roba samo onim zadrugarima, koji redovito u# ♦ PAP1RNICA • plaćuju svoj udjel. Konačno se jav# I HAMDIJE KOPC1ĆA * Ija. da je sa današnjim danom otvo# rena i prodavaonica manifakturne preporučuje svoje bogato etovarište e radnje u Mustajbegovoj u’ici (ćoše svih vrsta papira, kancalarijskog i J Vrazove ulice.). Radi kontrole u na# školskog pribora. — Naručbe se 4 šim prodavaonicama mora se uvijek obavljaju brzo i točno 2 donijeti knjižica. Uprava Za# Cijene umjerene. < druge. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61» j Suzbijanje tuberkuloze. Minisiar- Tražim šegrta ; ! I | I stvo narodnog zdravlja donijelo je od­ luku, koju je i ministarski savjet odo­ brio: da ministarstvo narodnog zdravlja može iz svojih sredstava i magacina pomagati tuberkulozne dispansere kao i dječija lječilišta. Javna zahvala. Hercegovačka ban# ka d. d., Mostar, darovala je musli# manskoj ženskoj zadruzi u Mostaru K 4000 i time postala četverostru# kim utemeljiteljem ove humanitarne islamske institucije. Osjećamo ugod# nu dužnost, da toj banci na ovom patriotskom aktu izrečemo najtopli# ju zahva'u. — Odbor. Dobrovoljni prilozi „Pravdi*. G. I • I , • i i Ibrahim Toočagić sakupio je uz pripo­ moć g. H. Bećira Sendijara u Tarevcu 580 K dobrovoljnih priloga za naš list, koje darovaše slijedeća gospoda; po K 40; Braća Topčapić, Ago MeŠanović, šenfaga Hurtić, Huseinaga Halilbašić; po K 20: Hfz. H ef. Kadrić, Alija Mehić, Hasanaga Herceg, Mustafa Mešan, Huso Mešan, Hasan Halilbašić, N. N., Hašo Mehić, Alija Avdić, N. N.. A. H. K., Haso Dugić, N. N., Bego Vejzović, Hfz. Bećir Sendijar, N. N , po K 10: Haso Mešan, Suho Bungur, Suijo Zil ć. Mustafa Mulić, Ahmed Mulić, Hasan ef. Halilbašić, Alijaga Mešan. Hamza Alatović, Džafer Beganović, Mehmedaga Sarvan. Svima darovateljima neka je najljepša hvala! Mjere protiv skupoće. 11. ov. mj. i držana je sjednica ministarskog vi# jeća, na kojoj se pored ostalog za# ključilo, da se u najskorije vrijeme preduzmu najenergičnije mjere u suzbijanju skupoće i uopće za pojef« Dobrovoljni prilozi za Gajret i tinjenje životnih namirnica. I ovaj puta, kao i bezbroj puta dosad, sum* »Pravdu«. Gospoda S. Gjulkić i M. njamo u efikasnost tih mjera, koje Henić iz Prijedora sakupili su 1860 razni spekulanti nc samo kod nas kruna za Gajret i »Pravdu«, a dara# nego i na cijelom svijetu znaju vje* vaše slijedeća gospoda: Mehaga He# što izigrati. Nu ipak pozdravljamo i nić 200 K; po 100 K: Himzaga Av# te mjere i želimo da budu Što cner# dagić, Alibeg Kapctanović. Salih Mešić Ćela; Hilmija Sarajlić 80 K; gičnije i što strožije. po 50 K: Ibrahim Režić i Danici Ka# Služba učitelja u vojsci. Zbog biljo; po 40 K: Srnailaga Rapić, Hu# toga što među učiteljima ima veliki sein Hurgić, Osmanbeg H. Selimbe# broj, koji nisu odslužili svoj vojnički gović, Jasim Midžić, Mustafa Rapić, rok, vlada je ovlastila min. vojno, da Smailaga Crnalić, Smail Rešić, Mu# se učitelji na odsluženje vojničkog roka harern Čirkinagić, Alaga Kurtović; pozivaju samo preko ferija, jer bez toga Franjo Jakopić 32 K; Smail Gjulkić mnoge škole ostaju bez učitelja, što je 31 K; po 20 K: Ibrahim Sarajlić. Ha# vrlo nezgodno. šim Rešić, Salih Rešić, Omer Ćurić, »Dječiji Dan 1921.« Odjeljenje za Salih Berbić, Sulejman Hodžić, O# Zaštitu Djece i M adeži prirediće i mer Babić, Osman Murselović, И. eve godine proslavu Djcčijeg Dana Derviš Hasanagić, Mehmed ef. Tur# u cijeloj kraljevini. Kao dan prošla# kuša, Hasaga Kolonić, Hakim ef. Sa# diković, Mustafa Burazcrović, Sulej# ve fiksirana je nedjelja, 12. juna o. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. +4 ♦♦♦♦♦♦♦ Oglašujte u „Pravdi". Ne zaboravite zabilježiti I fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurlja) Murad f Karahasanović. Miševi, štakori, stjenke i žobari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10,— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašllje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. S9" ■ jesni sastnunlri traže se! Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerams kao I staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće ma mast, svjetiljke itd. Skladište Čeških tvornica stakla porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Prva novostvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мјетеса" Baičaršlja, Hotel Bhazl AHMEDA TATAREVKjA enabdjeTena je grinja Jjekorima, pa те prrporučnje trima maelimanima. Imatase ribljeg aejtina (bolnkjaga', bahama aa goto. Epilepticon protiv padavici, hopore ва knoret ва ianemogle mnAke atarije osobe, katran goji-roda protir kaftlja, plućnog katarha i tuberknloge, Obiiol maei aa skidanje dlake, otrov ga miderg, terail pomada i poreellan pomada. Sve ore artikle dobiju trgovci jeftinije kad nama malo veću količinu. Važno za pušače! ,,Merhamet‘* Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz. snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. pg" PpBporiičm se svakome, da puši samo taj papir. Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura ie Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pi­ ste je. naušnice, gvako'aki, darovi i potrebstine kao noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigaćl, diamaatl za re­ zanje stakla, sve dobro I jeftino naći čete u cijeniku tvrtke L ХоЧпег ii Ljubljani Ir. 706. Trgovina fesova Vranić i Sin. Javljamo cij. mušterijama đa smo dobili veće količine fesova u raznim kvalitetima i farbama, a također činimo do znanja da ćemo od novodobivenih fesova i patentirati (postaviti), koje ćemo prodavati na veliko sa kitom po K 120 po komadu. Također nalazi se na skladištu i mirnodobskih fesova, raznih vrsta. Cijene po kvalitetima, Šaljemo sa pouzećem. Islamaga Vranić i Sin, Sarajevo, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Šarati br. 11. 189 štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/46008413f71e7abe10f2102ffaa8714c.pdf 0cb9a4c93d9e24c4ec0b4ea97f66eea5 PDF Text Text pojedini broj K 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 130.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za nozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУI OCJIABEHCKE МУСЛИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ Broj 42 (280> Sarajevo, utorak 19. aprila 1921. (10. Šaban 1339.) Intervju g. Stojana Protića. Telefon br. 842. čekovni račun post štedionicu .419. Godina 111. o sudovima civilnim i vojnim, onda I je su već nekoliko puta ufaćeno na i ćemo mi, budite uvereni, imati valjda djelu i čije su laži u »Pravdi« kon* najgori Ustav u Evropi od država, koje ■ statovane i dokazane, mislimo da - su i pre ovoga svetskoga rata posto- ’ nije potrebno, da upozorimo naše ; jale i Ustav imalel čitaoce, neka im i ovaj puta nrma* lo ne vjeruju. Nu pošto se tim no? 1 Ja nisam ovde pobrojao sve što u vinama pridružuju i neke novine iz i ovom predlugu Ustava ne valja. To Hrvatske i Slavonije, koje su dosa? je samo ono što je najgore. Beograd, 13. aprila. • našu to koštalo i materijalno i moralno ib. — Jedan od prvih naših držav­ manje i jevtinije. I ne bi se dogodio taj žalostan lakat da se vaši pravični nika i ujedno jedan od najizrazitijih zahtevi zadovoljavaju potkresavanjem prijatelja nas muslimana, gosp. Stojan i skraćivanjem naših srbijanskih slo­ Protić, postao je u zadnjoj hefti pred­ boda koje bi i vama dobrodošle bile metom osobitog interesovanja naše jav­ i dosad pomagale i pomogle da se nosti. Kuraž, kojom istupa u zastupa­ Sarajevo, 18. aprila. austrijskog i mađarskog jarma oslo­ nju svojih pogleda i otvorenost, kojom U ova dva tri dana pronose se bodite. bičuje : najbližu svoju okolinu ulijeva opet novinama vijesti o nekakvom respekt i njegovim najljućim protivni­ Mi smo Želeli i nadah se da oslo­ »rascjepu«, »vrijenju« i o nekoj »po* cima, a kamo li ljudima koji u njemu bođenje naše braće sve tri vere i uje­ slaničkoj manjini« unutar našeg po? gledaju rijedak politički talenat, i koji dinjenje s njima donese našoj Srbiji, slamčkog kluba. Za ovo novine, ko? žale, što je sticajem prilika potisnut u i svima vama ako i u koliko vi to pozadinu. Po mom mišljenju i svojom budete želeli, više još slobode o I one krivnjom! mere koliku smo mi mogli oteti i za­ U razgovoru o njegovoj akciji reče dobiti od staroga krvnika njihovog i mi jedan kolega: „Držte se sad; Pronašeg — kralja Milana. 1 ja sam se tič se sprema na jaku akciju proti iskreno i živo oko toga starao. Na »DRŽAVNA UPRAVA I OD? vašoj politici«. Osmjenuh se na ove žalost moje staranje oko .toga osujeriječi novinarskog druga, no cijeneći ćava se i od one strane od koje se METNIŠTVO«/) njegove veze sa izvjesnim skupinama, nikad nisam smeo nadati i očekivati. I. osjetih dužnost da se obratim na g. Sad se načinila družba naročito za to, i O. C. Tako je naslov najnovijeg Protića tim prije, Što sam se i onako i u tu družbu su i vas uveli. P ri­ kanio da mu napravim posjetu. 1 zate šn je ni i ucenjeni vi ste sageli I č’anka uvaženog g. Marka P. Ćemo? I vića, koji je štampan u beogradskoj putib se u njegov stan. Primio me je glavu i pristali. vrlo Ijubezno i razgovarasmo o nekim Ja vam za to ne zameram, i ako to I »Pravdi« od 3. o. mj. Pošto g. Ce? ; mović u ovom članku dosta dobro novijim pojavama u našoj politici. Kad iskreno žalim u opštem interesu. I opaža i izlaže neke od mnogih nedo? sam mu stavio pitanje o njegovom Ne zameram vam za to stoga. Što i stataka i zlih posljedica naše upra? odnosu prema našoj organizaciji i sa­ znam kako ste želeli i kako ste i for­ j ve u J. Srbiji, mi ćemo ovdje naj? općio gornju informaciju, bijaše izne­ malan korak učinili, zajedno s Narod­ I prije prenijeti važnije odlomke toga nađen i kategorički je naglasio njenu nim klubom i Jugoslavenskim klubom, I. članka, da i naše čitatelje upozna? neosnovanost.« Daćete mi jedan inter­ kod šefa vlade: da se za osnovu raz­ mo, a potom ćemo o jednom njego? vju** rekoh s nekom rezervom, bojeći govora i pregovora, uzme moj predlog vom predlogu reći svoje mišljenje. se da ne budem pretečen njegovim Ustava! Znam i kako ste primljeni i Članak, u odlomcima, glasi: stereotipnim odgovorom: „Kakvi in­ dočekani! »Čitao sam ovih dana pismen tervju? No moja bojazan nije bila Što se nije izišlo u tome i vama i pred'iog jednojga narodnog poslani? umjesna. »Drage volje«, glasio je od­ Narodnom i Jugoslavenskom klubu na ka: da se »meni s položaja sudije za govor g, Protića i tako sam u stanju susret mislio sam i onda pa mislim i ratnu oštetu jedan direktor gimna? da čitateljima iznesem jedan autentičan sada da je politička pogreška. Ali to zije, a na njegovo mesto naznači je? razgovor sa državnikom, čija je popu­ je bilo pa prošlo. Sad imamo jednu dan seljak. Lepo, ja dopuštam mo? larnost velika i u širokim masama lošu, vrlo lošu situaciju. To jest sad gućnost, da dobar seljak može biti islamskog dijela našeg naroda. imamo jedan predlog Ustava koji nosi rnnogo bolji čovek od jednoga pro? Iznosim taj odgovor bez ikakve iz­ i autoritet Ustavnog Odbora, koji ne fesora i direktora, ali narodni posla? mjene, onako kako je redigovan i uste­ samo da je lošiji od našega Ustava nik znao je tačno i jasno dvoje: da žem se od svakog komentara uz je­ od 1886. godine, i ne samo da potkreje direktor striktno pošten i mora? dinu napomenu, da bih sud g. Protića sava naše srbijanske slobode, nego on lan čovek, a da je »predloženi sudi? donio i onda, kad bi on bio i najpo­ preti, ako ostane ovakav kakav je, da ja« seljak običan lopov, koji je u raznija kritika našeg držanja. On to u januaru 1919. godine izvršio opasnu nam i samu osnovu našeg ustavnog stvari nije. I ja ću stoga da podvučem krađu, u istom mestu u kojem je i parlamentarnog života ozbiljno po­ njegove vrlo karakteristične riječi o trebao da bude sudija! trese i zadrma. „teškom i izuzetnom položaju44 Potrebno bi bilo napisati čitavu Da, da, g Korkute, tako je, nemojte predstavnika naše organizacije. Ko studiju o našoj državnoj dezorgani? se u tom varati i gledajte koliko mo­ zna sa koliko otvorenosti govori g. zaciji, koju su izvršili posiimici biv? Protić, i da on nema dlake na jeziku, žete u vašem teškom i izuzetnom po­ šega privremenoga parlamenta preko ložaju da ta naša politička šteta, koja biće mu iz tih riječi potpuno jasno da svojih ministara, nameštajući svoje naš klub nije mogao postupati dru­ će na kraju biti i vaša, bude što lične ljude po svojim izbornim okru>manja. gačije nego li je postupao primivši zima. Tu se sretaiu stvari nevero? Nije više u pitanju samo lokalna sporazum sja vladom g. Pašića. To vatne, toliko neverovatne, da posla? samoupiava, nisu u pitanju istorijske imadoh reć kao uvod razgovoru, a nikov predlog, da lopov bude sudija i ne znam kakve granice; u pitanju sad da čujemo g. Protića. On veli: izgleda bted! J a z n a m ј c d a n č i? Pitate me: je li istina da sam ljut je cjelokupna narodna samouprava, tav okrug, a okrug se taj na vas, Jugoslavensku Muslimansku jer je u pitanju njena žiža, njena zove okrug belopoljski, koji je je* glava; u pitanju je njena snaga, ugled Organizaciju, i da vam čak nešto spre­ dan bivši poslanik iz privremenog i važnost Narodnog Sabora, Parla­ parlamenta bukvalno pretvorio u ko? mam s Narodnim i Jugoslavenskim menta, u pitanju su osnove građan­ klubom? loniju svojih ljudi, došljaka sa stra? skih sloboda naših. — Sad od Vas prvi put čujem da ne, i bez svakog a preteriva? ima takih glasova. Moram Vam priz­ Ako ostanu, L j. ako Ustavotvorna nja mogu reći: njegovi (po? nati da me ovi mnogo ne iznenađuju. Skupština primi čl. 13. (drugi stav) i j slanikovi) činovnici u tom o? Sad se oko mene pletu mnoge laži i 138. o štampi, t j. policijsku zabranu krugu toliko su i s t o b i 1 i d r? neistine, pa je ta koiu Vi rekoste sa­ listova čime Štampa dolazi u ruke ž a v n i koliko i odmetnici vlade; ako ostane drugi stav Člana 94. mo jedna, za me nova, između tih po planinama! da vlada donosi uredbe sa zakonskom mnogih. Ja tvrdim bez ustezanja, sa p u? A Što bih se ja, sad, na vas ljutio? snagom koji, u vezi još s članom mi­ n i m poznavanjem prilika, Ako se misli da je to zato, Što ste slim 127. koji je kopija jednog para­ da je odmetništvo u Južnoj Srbiji i Crnoj Gori posledica na 90 od vi pristali sarađivati s vladom g. N. grafa iz našeg Ustava od 1869. godine, Pašića, onda je to netačno. Meni može postaje austrijski kaučuk paragraf 14., sto defom nesposobnog, delom ne? samo još u gorem izdanju; ako osta­ spremnog i delom nepoštenog činov? biti samo žao što se to dogodilo ovako nu druga polovina Člana 114. i četvrti ništva, a svaki od njih, postednjipi? kako se dogodilo i što ste i vi morali stav Člana 75. čime su Širom otvorena sar, svesan je da mu niko ništa ne plaćati tu saradnju jednom cenom, za vrata za faisifikovanje izbora i čime je može dok u jednom od poslaničkih koju znam da niste želeli dati. Ali za klubova ima »svoga poslanika«. Sva? to nose krivicu i odgovornost prvo budžetsko pravo Narodnog Predstav­ ki je naš policijski pisar politička on 1 koji nisu hteli poslušati moj dav­ ništva dovedeno u .najozbiljniju opas­ nost; ako ostane član 130. koji bez našnji savet, i ovde u Beogradu i tamo *) Ovaj je članak iz pera našeg ikakve prethodne revizije i odabiranja u Bosni, i drugo oni koji su za vaše stalnog saradnika iz Sandžaka i za? opravdane zahteve tražili onu i onaku jednim potezom pera uzakonjava oko služuje naročito pažnju publike, po? 150 Uredaba svakojakih; ako ostane cenu od vas. što sadrži jedan predlog. o kome bi Da je moj savet poslušan i vi biste j član 73. s pos anicima činovnicima; a se trebala povesti ozbiljna disku? ne prime se odredbe člana 114. i 137. mnogo ranije bili zadovoljeni koliko šija. Pr. ur. bi pravo i mogućno bilo, i državu bi ' moga predloga, s odredbama onim još da polagalo veoma mnogo na toč? nost informacija o nama, to nalazi? ino za potrebno, da te glasine de? mantujemo. Vrlo je žalosna pojava u nekom dijelu našeg novinstva, da stvari, koje bi željele, da se dogode, prikazuju te novine tako, kao da su se dogodile. Iz Sandžaka i Makedonije. ličnost taman onoliko koliko i »nje? gov« poslanik i prema njemu ne sa* mo što su nemoćne njegove nepo* sredne starešine nego čak ministar i vlada! Specijalno što se tiče Crne Gore i J. Srbije vlada treba odmah, što je moguće pre, da mesto dosadašnje partizanske i lične uprave stvori dr? žavnu. Ona treba uredbom da izvr? ši novu administrativnu podelu (da na primer stvori iz pet crnogorskih okruga s Primorjem jedan okrug i iz pet sandžakskih s andrijevačkim također jedan) i da na ćelu okruga postavi za ovo prelazno stanje žu? panc s pravima i autoritetom bana u Zagrebu. Ti ljudi prvo što bi imali da učine to je: da očiste Južnu Srbiju i Crnu Goru od Č i n o v n i? štvakojeoteranarodu p 1 a? n i n e. Ti ljudi treba da budu dr? žavnici, a ne partijski agenti i da im svaka vlada veruje za to što nisu partizani. Oni treba da biraju sebi saradnike i činovnike. M o g u u v e? r i t i gg. Pašića i D r a š k o v i? čađa biionibilikaookruž? ni načelnici što su onamo potpuno nemoćni kad bi svi njihovi činovnici do p osrednjega pisara bili o> no štosu danas »politički ljudi«, koji imaju protektore u klu? bovima i koji najmanje zavise od neposrednih starešina. Bez i k a k? v o g a preterivanja tvrdim, da bi se gg. Drašković i P a* šić sami odmetnuli od v 1 a* s t i kad bi ih zla sudbina naterala da žive pod vlašću onakvih činovni? ka kakva je ogromna većina u J. Srbiji i Crnoj Gori, a koji su onamo isključivo po želji i volji ljudi onoga tipa koji je drsko zahtevao od svo? je strane i v’-ade, da se njegov lopov naznači za sudiju u mestu gdje je izvršio opasnu krađu s razbijanjem kuće!...« II. G. Cemovič, kako vidimo u ied? nom odlomku članka, preporučuje: »Da se iz net sandžakskih okruga (s andrijevačkim (?) također) osnuje jedna zasebna oblast i da se na čelu ove postavi za ovo prelazno stanje žirpan s pravima i autoritetom bana u Zagrebu.« Slažemo se sa g. piscem u tome, da dosadašnji način uprave i činovnički kadcr ne odgovaraju po? trebama i osobenosti prilika u San? džaku. To treba ispraviti, ali jc li najepravdaniji baš tai način? Po našem skromnom mišljenju postoje za to velike administrativno?tehnič? ke poteškoće, a najvažnija je ta, ka? ko će se otkloniti oskudica sposob? nih i poštenih činoviika. Ban u Za? grebu ima uzakonjeni sistem i ras? pored uprave, i raspolaže sa dovolj? no sposobnih ličnosti. Dočim kod �Strana 2 Страна Број 280 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА" — Kakvo je držanje Narodnog Kluba — Utanačenja sa vladom g. Pašića stanje od ovoga. No zadovoljavaju ih ni prikke na istoku u Srbiji. Sa# maksimum su našeg popuštanja. Pri­ pretna Musi. Klubu poslije vašeg ulaska mo jedino u svom susjedstvu vide stali smo na njih teška srca i ne ćemo u vladu? —7 Bilo je pomućeno, ali se poprav­ ovaj naŠ kraj, Bosnu i Hercegovinu, I dozvoliti da ih tko izigra kakvim smi­ u kojem izmiješana tri mentaliteta calicama. Akcija zemljoradničke stranke lja. Žusta je navala zijedničarske štam triju naŠth konfesija žive u relativ# nije ništa drugo, nego demagogija koja pe prestala uslijed upliva onih, koji no dobrom rcđii, u prijaznom me# idt za lovljenjem pristaša pa fnakar i imaju shvaćanja za naš zaseban po đusobnom odnoŠaju, u sigurnosti pod cijenu ugrožavanja dobrih odnosa ložaj. Bilo bi mi drago, kad bi se ovaj Opstanka I mogućnosti rada i napret# između Srba pravoslavnih i muslimana. nemili incident mogao što prije pre­ ka. To vide, a to i sebi žele, pa je Bilo bi pametno, kad bi se zemljorad­ dati zaboravu. -- Šta možete reći o akciji vašeg razumljivo, zašto ih Bosna sebi ta# nička gospoda rukovodila i nacional­ kd jako privlači! II čijelbm Sanđža# nim obzirima u svom radu i djelovanju. poslanika, g. profesora Baljićn. — Ona se samo naduva u jednom ku, ubij eden sam, nema niti 1% mu# Seljak dobiva šest miliona dunuma u slimana, koji ne bi sa najvećim ushi# svoje ruke, pa nema opravdana raz­ dijelu štampe. U stvari niti ima ka­ ćcnjem pozdravili odluku, da sc loga. da mali dio tog zemljišta ne kove njegove akcije, nitr je ona mo­ Sandžak. za ovo p r c 1 a z n o ostane i u našim rukama. Tim prije, guća obzirom na strogu disciplinova nost članova naše organizacije. stanje i vrijeme, dodijeli Her# što ćemo ga i mi obrađivati ceg#Bosni kao sedmo okružje pod# ručja njezine pokrajinske vlade. Sa sigurnošću ovo tvrdim i za 70% pra# voslavnog stanovništva, a jedva da ima njih 30%. koji bi se protivili. To su pak oni, koji i čine prilike u San# »Urođni.šlvu >Pravde«, Sarajevo. Na naš poziv mjesnim odborima, džaku nepodnošljivim. Maglaj, 15. IV. 21. Narodni poslanik Pored ovog važnog razloga ima ih da nam brzojavno saopće svoje mi# još mnogo, koji govore u prilog do# šljenje o našem sporazumu sa vla# F. Kurbegović izvijestio jc 11. apri# djeljenju Sandžaka u okvir Bosne i dom g. Nikole Pašića, dobili smo la birače u Maglaju o političkoj si# tuaciji i sporazumu našeg poslanič# Hercegovine: II Herceg#Bosni nije dalje ove brzojave: »Radnom Odboru .1. M. (>., Sara# ko# kluba sa vladom gospodina Pa# oskudica u valjanom činovničkom I osoblju; tamo postoji i fungira rela# jevo. Žepče, 16. ГУ. 21. Na današ# šića. Izvještaj primljen s velikim za# 1 tivno dobar, sve zadovoljavajući ad# njoj sjednici kotarskog odbora .1. M. dovoljstvom, te izjavljujemo svoje O. zaključeno je jednoglasno, da se povjerenje kako gospodinu Kurbc# ministrativni. pravosudni, prosvjetni I i ini aparat. Kod nas je sve to krž# našem narodnom vodstvu brzojav? goviću, tako i našem poslaničkom ' ljavo i oskudno. Ne bi se hitno ni no izrazi naša suglasnost i -povjere# klubu. Kotarski odbor.« valjano odklonro taj nedostatak ni nje. Nadalje odbor odobrava spo# »Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. tada, kad bi se osnovala zasebna o# razum našeg poslaničkog kluba sa Jajce, 16. IV. 21. S radom naših po# blast, na čelu koje bi bio župan ma vladom g. Nikole Pašića. Predaj cd# slanika kao i sporazumom se potpu# nik odbora: Nezir Hadži Nalić«. s kakvim pravom i autoritetom. no solidarišemo. Mjesni odbor.« Pošto cijeli ovaj predmet zaslužu# »Radnom Odboru J. M. O., Sara# Urednštvu »Pravde« Sarajevo. je i zahtijeva podrobniju diskusiju i jevo. Gračanica 16. IV. 21. Na sa# Prijedor, 17. aprila 1921. • Dosa# širu izmjenu misli, mi od g. Ćemo# stanku saslušali izvještaj narodnog danji rad naših zastupnika potpuno vića. kao i od drugih poznavaoca poslanika Fdiimbega Kurbegovića o prilika u Sandžaku, izgledamo još političkom, radu i pravcu poslanič# odobravamo i stojimo nepokolebh koji članak. kog kluba. U a to neograničeno po# vom odanošću uz njih. Sclam. Za mjesni odbor: predsjednik. ATbeg vjere nje. Mjesni odbor.« »Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. Kapetanovih. Travnik, 15. IV. 21. Današnja skup# Uredništvu »Pravde«. Pazarić, ština Jugosl. Musi. Organizacije u 16. aprila 1921. Izvolite obavjc# Travniku, nakon svestranog pretre# štiti naš klub da svi muslimani, ko# sa o radu i sporazumu muslimanskog Intervju saradnika beogradskog lista wEpoheu sa Sakibom Korkutom, kluba, našim poslanicima u ostavo# ji stoje, uz organizaciju, odobrava# štampan u „Epohi* od 15. o mj tvornoj skupštini jednoglasno je ju sporazum sa vladom. Za mjesni Demiragić, odobrila taj rad i potpuno povjere# I odbor: predsjednik: Da bi što bolje i tačnije infermisali je nezavisnost sudaca i na t?j način nj’e dala. Odbor J. M. O.« podpredsjednik: Rahmanović. nas trebalo bi ili sačekati dugi niz god:na dok se pribave svi potrebni uvjeti, što sc ne može, ili ncogranb čeno ovlastiti jedno lice, župana, da cijelim poslom slobodno po svojoj uviđavnosti ravna i da osigura valja? nost rada, što je neizvršivo. Mi mislimo da ima bolji iztaz iz upravnog dar^mara u Sandžaku. Novopazarski jc sandžak (okruže je) sa Bosnom i Hercegovinom, sve do a.#u. okupacije B. i H., tokom turske uprave u ovim zemljama, sa# činjavao, gotovo stalno, jednu ad? ministrativnu oblast. Ovako Ograni# čenje vilajeta bilo je razložno i uvje# tovimo, pored ostalog, željom naro# da kao i etničkim te ekonomskim o# sebinama ovih krajeva. Po okupaci# ji uprava u B. i H. ostala jc na osno# vi naslijeđenoj od osman’ija u istom rasporedu. Reorganizovana jc u ko# liko je zahtijevao duh vremena i državopravni odnosaj zemlje. No# vopazarski sandžak razdijeljen je na dva dijela, plevaljski i novopazarski mutesarluk, i pripojen kosovskom vilajetu, ali je ipak sačuvao sve one povlastice, koje je imao, dok je bio dijelom Bosne i Hercegovine. Pored ovoga pljevaljski jč mutesa# rifluk za svo vrijeme okupacije B. i И. podržavao sa ovom veliku eko# nomsku i kulturnu vezu. Zelja za tom vezom, izraziti ja i općenitija kod muslimana kao i pravoslavnih u c jelom Sandžaku, jača je no igda, od kako je u njemu zavladalo teško i sve nesnosni ie stanje, koje je dalo povoda člancima g. Cemovića kao i našim komentarima! Sandžaklijc, i’i pogledali na jug u Makedoniju i Metohiju, ili na zapad u Crnu Goru, vide još nesnosnijc Iz naše organizacije. Politika muslimana. naše Čitaoce o politici i držanju Ju­ goslavenske Muslimanske Organizacije, i o prilikama i djelovanju muslimana u Bosni, naš je saradnik posjetio g. Sakiba Korkuta, jednog od prvaka muslimanske stranke i glavnog urednika njenog organa u Sarajevu, »Prav­ de«, i zamolio ga da mu dade odgo­ vor na posta Ijena pitanja. G. Korkut se pokazao vrlo ljubazan i predusretIjiv, i odgovorio je na ova pitanja. — Kakvo je Vaše miljenje o opštoj političkoj situaciji od sloma Au­ strije pa do danas, i kakvi su Vaši pogledi o učešću muslimana pri stva­ ranju Jugoslavenske dižave? — Dragi kolega, Vi tražite da Vam napišem knjigu, a ja sam tek novinar i, гко se može tako reći, malo i po­ litičar. Budite stoga zadovoljen jednom fragmentarnom sličicom, u kojoj ću da podvučem samo momente, koji su u nekoj vezi sa politikom partije ko­ joj pripadam. Učešću muslimana pri izgradnji na­ še države čmjene su razne prepreke; ono je ometano svim mogućim i ne­ mogućim načinim;;. Uziok tom i ta­ kom postupku naših upravnika sasvim je jednostavan: mi nismo gipke š je i imamo vlastite poglede na državno uređenje. Slijepim partizanskim reži­ mima to je dovoljan razlog za progon pa nije nikakvo čudo, što smo sve do zadnjih dana predsiavljani kao crni đavoli Prvi otvoreni istup naše organizadie datira od konstituirajuće skup­ štine Demokratske Stranke u Saraje­ vu, jer ne htjedosmo stup ti u njene redove i jer uložismo protest protiv nominiranja bosanskih članova Priv. Narodnog Predstavništva. To je bila vanjska manifestacija našeg nezado­ voljstva, a povod joj je skroz pristra­ na uprava bivših Narodnih Vijeća i po­ krajinske vlade, koja je iz njih proizašla. Ta uprava bijaše ne samo pri­ strana već i koruptivna; ne samo’nepravedna već i nasilna Maskirana zvučnom odorom narodnog jedinstva, u stvari bijaše samo eksponent najšovinističkijih elemenata i provodala je sve, samo ne ono što bi bilo na korist širokih slojeva naroda i što bi službo njihovu izmirenju. Da bi ušut­ kala nepovoljnu kritiku, vlada je za­ vela naidrakonskiju cenzuru, a da bi se zaštitila i s druge strane, ukinula otvorila vrata nečuvenom teroru po­ i jedinaca i skupina. Nezadovoljni Hrvati katolici označeni su frankovcima i cmožutima, a naša je organizacija , bila feudalska i — šuckorska. Pisanje I banovinske štampe o prilikama u Bo­ sni označeno je separatističkim, a beogradska je javnost poslala žrtvom iednostranog informisanja. Činovništvo je izvrgnuto svim mogućim šikanama, protekcija je procvala kao nikad u Bosni, a osobito je gonjen onaj mali broj muslimanskog činovništva, koje je dijelom bačeno u zakutak raznih vladinih kancelarija. U vladi nije bilo ni jednog muslimana!.. Agrarna reforma imala je da pogodi sve slojeve islamskog duela našega naroda i uslijed toga se je sve više — boljševizi ala. Da pritisak bude što jači potčinjene vlasti nisu izvršavale ni onog ostatka pogodnosti, što su ih pojedincima davale uredbe i naredbe centralne vlade. Tako se je dešavalo, da ie predsi dnik vlade zabranjivao izvršenje pravomoćnih presuda agrarne direkene, stavivši na te odluke kratku primjedbu ne treba izvršiti. Tako je bilo i sa drugim presudama pa se moglo desiti i to. da sreski načelnik „pomaže« izvršenje sudskih presuda na taj način, da preko žandara rastjera — sudsku komis ju! Eto, u takim je prilikama djelovala naša organizacija, pa je li onda čudno, ako joj je uspjelo okupiti sve slojeve i sve staleže muslimanskog elementa? Je li čudnovato, što se je beogradska javnost začudila našem prilaganju za­ kletve i što i sad goji neko nepovje­ renje prema držanju našega kluba? Vi ste obmanuti krivim informacijama i zato vam je neshvatljivo naše korektno držanje. Vrijeme je, da prestanu ove predrasude. — Kakvo će stanovište zauzeti Vaš klub u Ustavotvornoj skupštini pri pretresu izvještaja Ustavnog Odrora. — Mi nikada nismo kršili svojih utanačenja. Ne ćemo ni sad. Dođe li do kakvih izmjena u ustavnom nacrtu radćemo sporazumno sa «vojim sa­ veznicima, ali ćemo pristati samo na izmjene koje će značiti kret na bolje: koje će zastupati nešto liberalnije. — Kakvi su vaši pogledi na agrarnu I reformu u Bosni i Hercegovini? j Bilješke. i < j | i Krsta Cicvarić o Prijes'olonasljedn ku Aleksandru. U »Beograd­ skom Dnevniku« od 16. ov. mj. na­ pisao je g. Cicvarić na uvodnom mje­ stu članak pod naslovom „Aleksan­ dar Karađorđavić", iz koga prenosimo ove interesantne odlomke: »Aleksandar, koji je na prvom mje­ stu bio vojnik, trudio se da stekne i izvjesno političko obrazovanje. I među svojim profesorima i vaspitačima on je imao i poznatog našeg državnika g. Ljubu Davidovića (koji je ponekad Kraljevu djecu pratio i na putu po Srbin'). Po pričanju g. Davidovića, Aleksan­ dar se živo interesovao za političke događaje i naročito za političke lično­ sti u Srbiji. Katkad Aleksandar je postavljao svojim profesorima pitanja na koja nije bilo lako odgovoriti, na ; primjer šta oni misle o monarhiji i o ' republici. Aleksandar bi političke razgovore pokatkad započinjao i sa oficirima i bio bi kadgod zadivljen da neki ofici­ ri umiju politički da rezonuju kao i građanski poliličari, i ako je politika za njih često samo jedno sportsko za­ nimanje. Posljednjih godina Aleksandar bi po­ litičke stvari najradije pretresao sa svojim ličnim Ijekarom g. Moačaninom i sa svojim sekretarom g. Đurđem Jelenićem. Mladi ljudi, ova dvojica ljudi bih su politički dosta izrađeni i nji­ hovi savjeti mogli su biti od koristi po mladog regenta. Regent nema vremena da mnogo čita Obuzet svakodnevnim poslovima, trušeći naročito mnogo vremena na primanje posjeta i audiencija, on ne može da stigne da pročita kakvu veću knjigu. Ali novine čita redovno i vrlo pažljivo. Sem toga, on uspije dosta da nauči o politici iz razgovora sa politi­ čarima i državnicima. Ovi imaju laskavo mišljenje o nje­ govim državničkim sposobnostima. Na­ ročito g. Svetozar Pribičevlć, — koji umije da cijeni ljude, — ima visoko mišljenje o regentu kao državniku«. Pitanje na g. ministra unutarnjih djela. Ovih dana su . žandarmi izvršili u cazinskom kotaru, u Bosnk razno# vrsna nasfja na stanovnicima sela Johovica, Šturlić i Vidovska. Zva# ničnim izvidima, koji je proveo Vaš izaslanik, ustanovljeno jc, da su od zlostavljanja jedan težak, Bajro Oopić iz Sturlića poginuo, a dva, Nasko Dervišović iz Sturlića i Hasan Suljić iz Trzća, teško ranje# ni i da su dvije žene u žandarskoj kasarni Johovica sFovano. Izvidima pronađeni su i krivci. Stoga sam Vam slobodan uputiti ovo pitanje: 1) Da li su svi ovi krivci iz žan# darmske službe, koju su zloupo# trebljavali, uklonjeni? 2) Da li ste učinili potrebne 'ko# rake, da se proti njima provede kri# vična istraga i da sc, u koliko to za# kon traži, pritvore. Beograd, 15. aprila 1921. Nurija Pozderac, narodni poslanik. Pitanje na g. ministra unutrašnjih djela. Kotarski ured u Zenici je bio u# putio tamošnjoj narodnog osnov# noj školi u svrhu raepačavanja me# đu školskom djecom jednu knjiži# cu pod naslovom »Kosovska Epo# peja«, u kojoj se među ostalim ve# li i ovo: »Sećamo se onih slavnih dana Kad jurnuše Srbi sa svih strana. Da potraže pokraj Kumanova Muslimana zvera, krvopiju, Tu vekovnu otrovnicu zmiju«. Ova se knjižica raspačavala i me đu muslimanskom djecom. Kako gornji izvadak nc samo vrijeđa mw slimane, nego općenito šteti mlisli narodnog jedinstva, jer u nevinoj �Kpoj 289 Broj -- „ПРАВДА“ — .PRAVDA" ■ 1 ————~ „ . . Pitanje ^dject zagađuje mržnju i ncsnošlji? vcpt, intervenirao sam ’kod kotara skog predstojnika g. Kondiča za o? nA gosp. ministra šuma i rudnika. bustavu raspaČavanja, koji mi je Svršetkom godine 1918. ili počet? izjavio, đa nije znao šta sve sadrži spomenuta knjižica i obećao, da kom 1919. godine, zatražio jc Risto će dati nalog, da se raspačavanje ■ Dokić iz Podlugova, sadašnji narod? te knjižice obustavi. Rezultat moje ni poslanik, od rudarske uprave u Brezi, da razriješi ugovor sa predu? intervencije saopćio sam rulđrtelji? ma djece, koji su mi se u toj stva? zimačem Agom Silajdžićem iz Breze ri pritužili i uputio jednu pismenu i da se dotično preduzeće povjeri molbu školskoj upravi, da obustavi njemu. Rudarska je uprava odgovorila, da raspačavanje dok dobije pismenu uputu od nadležne pred^ostavjene to nc može učiniti, jer nema razlo? ga, budući da Ago Silajdžić radi pu? vlasti. nih 20 godina na opšte zadovoljstvo. Kako čujem ne samo da nije kot. Dokić su nije time zadovoljio, nego •predstojnik g. Kondić ispunio dato jc otišao tadanjem predsjedniku mi obećanje, nego je još izvrgnuo vlade g. Atanasiji Soli, koji je izdao šikanaciji jednog učitelja musi ima? naređenje rudarskoj upravi, da Silaj? na, za kojeg navodno drži, da je džića otpusti, a Đokiću dadne pre? ovu stvar pokrenuo pustivši i kraj duzeće. Rudarska jc uprava posluša? prijateljskog i dobrohotnog upo-zo* Ia ovo naređenje, ali je od Đokića renja, da se spomenuta i vrlo šteU tražila, da se mora preseliti u Brezu. na knjižica razdijeli. Stoga upućuj Međutim Đokiću nije bilo do toga jem gosRodinu mustru ovo pita? da preduzeće upotrijebi kao čestit nje: radenik, nego da sjedne na vrat kao L Sta misli gospodin ministar po? pijavica čestitome dotadanjem ргс? duzeH, da se raspačavanje ove i o? duzetniku Agi Silajdžiću, kojega je voj sličnih, knjižica putem podrede? ucijenio da nastavi dalje raditi u nih mu organa potpuno demo^ući? njegovo ime, a da mu mora davati 2. Kako misli opravdati propust 17% od bruto prihoda što je iznosilo i grešku kot. predstojnika g. Kor? mjesečeno 5(MX> do 60(X) kruna, na dića, koju je hotimično učinio, u? čemu je siromašni radnik Ago Silaj? zevši pri tom još na nišan jednog džić silno nastradao, a Dokić mu si? sao njegovu krv i tovio se od njego* muslimana učitelja, koji jc u ovoj ve muke. stvari najmanje kriv? Pitam gospodina ministra šuma i Molim pismeni odgovor. rudnika, je li mu ovaj slučaj poznat Primite gospodine ministre, izraz i što misij učiniti, da se siromašni mog osobitog poštovanja. radnici zaštite od ovakovih gotova« na? Beograd, 13. travnja 1921. g. Molim usmeni odgovor. Hamid Kurbegović, Beograd, 10. aprila. 1921. narodni poslanik Sejid Alibeg Filipović. narodni poslanik. su »Pijemont« i drugi beogradski li? stovi odmah počeli da u klici ubi? jaju tu zarazu kod nas u Bosni, pri? štedili biše sebi taj trud i strah, koji izbija iz gornjh redaka. I ovaj puta ponavljamo, da raspuštene razboj? ničke strasti ne poznaju razlike iz? među muslimanskog i pravoslavnog dobra. Politički pregled. )stao šopstvemk, vlasnik njen. A to znači, da čovjek ne mora ni da je obrađuje sam lično, ni da sta? nuje na njoj, pa da bude njen sop? stvenik. I obrnuto: može i da je obraduje i da živi na njoj, pa opet da nije sopstvenik«. Zatim na drugom mjestu: »Nc, gospodo iz Saveza Zemljo? radnika; zemlja ne pripada sam|o onom ko je obrađuje i na njoj ži? vi, već zemlja pripada i pripadaće svakome onom ko u današnje do? ba na ovaj ili onaj način (razume se, pravni) dođe do nje. Kad ne bi tako bilo, onda ne bi moglo posto? jati nikakvo stabilnije stanje, nika? kvo nasljedno pravo, i svet i država bi se samo time zanimale da dele i opredcljuju zemlje, livade i druge obrađene površine. Pa po toj logi? ci, čak i država nc bi imala nikad svojine, jer oni koji bi obrađivali državnu zemlju (recimo rasadnike, imanja i pašišta) mogli bi zahtevati, da to prede u njihovu svojinu jer oni to stalno obrađuju i stalno na tim objektima žive. Još veće čuđenje izaziva zahtev Saveza Zemljoradnika, da stanov? nici gradova i varoši ne mogu ima? ti zemlje po selima, tako da ja ne mogu da razumem, da li to govore ozbiljni ljudi. To bi značilo, da svako veliko selo, koje se kod nas proglasi varošicom, gubi pravo da ima zemlju!! I da svi varošani po Svilajncu, Pančcvu, Vinkovcima i t. d. tj. svima našim poluselima, po? lugradovima za ljubav beogradskog programa za »zemljoradnike« ne mogu biti sopstvenici svoje obližnje zemlje prvo fcato, sto su oni već »varošani«, a drugo zbog toga, što se ne dozvoljavaju više napoličar? ski odnosi!« Mi se sa tim potpuno slažemo. Samo bismo napomenuli nešto. Da F o z d r a v iz i Venizelosovi oficiri vraćaju se j ' i : i vojsku. Javljaju iz Atene: Vlada je dozvoli].7 venizelističkim oficiri ma. koji su svojevremeno prebjegli u Carigrad, da ponovo stupe u voj?= sku, ako /nisu počći 51i nepditičke delikte. [ i I I ! i i Sporazum Italije i angorske vla? I de. Iz Rima javljaju: Sada jc moguće dobiti izvjesne „Zemlja je onoga, ko je radi!“ Ona zaraza, koja se kroz ove •dvije godine širila samo po Bosni i Hercegovini, prešla jc i u Srbiju: zemljoradnički poslanici ističu u svom programu onu nama dobro poznatu tačku iz programa bivših bos.?herc. demokrata: »Zemlja je onoga, koji je radi i na njoj stalno živi«. Dok je ta zaraza harala samo po Bosni i rušila svaki pravni po? redak, dotle su beogradske novine žutile. Danas je time inficirana i Srbija i zabrinuti srbijanski zem? Ijoposjednici dižu glas u odbranu svojih prava. Tako jc na pr. »Jugo? slavenski Pijemont«, u broju od 16. ov. mj. napisalo jedan č anak »O programu saveza »zemljoradnika«, u kome pobija gornju nesretnu kri? laticu na isti način, kojim smo je mi dviju godine pobijali. Među os? talim kaže se u tom članku i ovo: »Nc samo zemljoradnički, već i svi drugi agitatori i političari jedna? ko ponavljaju tu frazu: da zemlja treba da pripada onome, koji je obrađuje: ali ta je fraza tako otr? caaia i tako netaćna, da se ja pro? sto čudim tome: koliko je ljudska površnost velika! Jer zemlja bilo zemlja za us? jcv žita, bila već zasađena i obra? đena — kao »objekt svojine, kao forma svojine, niti je pripadala, ni? ti može da pripada jedino i samo onom, koji je sam radi i na njoj živi. Zemlja, »božja zemlja«, koja je najmanje bila božja, u istoriji, pripadala je carevima feudalima, vladikama, velikim bogatašima; da? nas ona pripada sitnim i krupnim soptsvcnicima, pa bili oni seljaci ili varošani sve jedno. Danas, i u bu? duče, ona ima da pripada ne jedi? no onome koji je obrađuje, i koji na njoj živi, nego svakome onome kome de facto pripada, t. j. koji je na ma kakav način došao do nje, Страна 3 Strana P ■ - i j i ' I I j ! : I I detalje o sporazumu, koji je pro? .šlog mjeseca bio zaključen u Lon? donu između grofa Šforze i Bekir Sami. Ugovor sadrži uglavnom ove odredbe: I. Rimska i angorska vlada pred? viđaju jednu ekonomsku itaiijansko? tursku saradnju, sa pravom priori? teta na koncesije ekonomske priro? de, koje se. imaju dati od strane dr? žavc u sandžacima Adalija, Mugla, Vurđur, Sparta i u jednom dijelu sandžaka Afiun?Karahisar i Kutahi? i a kao i u ugljenom basenu Herak? lcja, u koliko otomanska vlada ne bi sama dala te koncesije svojim građanima sa nacionalnim kapitali* ma. 2. Kada koncesije budu značile iz? vjestan monopol ili kakvu privile? giju, one će biti eksploatisane od društva, koja će hiti konstituisana po zakonima otomanskim. 3. Što god bude više moguće, bi? će udruženi otomanski kapitali sa i talijanskima. Otomansko učešće moći će dostići 50% kapitala. 4. Italijanska kraljevska vlada se angažuje da efikasno potpomogne ,kod asveznika sve zahtjevu turske delegacije, koja se odnose na ugo? vor o miru a naročito na povraća? nje Turskoj Smirne i Trakije. 5. U.sporazumu se predviđa i po? vlačenje i talijanskih trupa, koje se još nalaze na otomanskoj teritoriji. Glasovi turskih Ustova. »Igdam« piše da je borba kod Eski Sehira završila prvu fazu rata na Istoku. Kraj bitke bio je takav da više ne može biti govora o tome da se na? silno nametne ugovor u Sevresu. »Vakat« savjetuje velikim silama, da intervenišu i da potraže završe? tak neprijateljstava, pošto su Grci sa svojom ofenzivom propali. »Pejan i Sabah« pišu, da Eski Še? her zaslužuje, da zauzme u turskoj historiji mjesto pored Plevne i Sili? strije. Zašto je došlo do demisije tur? ske vlade? Javljaju iz Carigrada: Nakon svojega povratka iz Angore maršal Izzet paša redigirao je je? dan dugačak izvještaj o svojoj mi? šiji, koji se završujc slijedećim ri? jecima: U interesu jc Turske da prestane dvojnost, koja postoji iz? među Angore i Carigrada, a koja je tako štetna općim interesima car? stva i prestižu suverena. Valja pri? znati suverena prava narodne skup? štine, a očekujući konac turskog grčkog spora ima u Carigrad doći jedna delegacija spomenute skupsti? nc. da se osigura administrativno jedinstvo. Na najvišem mjestu nije sc odo? brilo ovaj izvještaj, tc je uslijed to? ga Izzet paša predao svoju demisi? ju. Nakon demisije Izzet pašihe ministar predsjednik Tevfik paša predao je tek demisiju cijeloga ka? bineta. Manifestacije u Carigradu za an? gorsku vladu. Javljaju iz Carigrada: Ovdje je boravila 24 sata angorska delegacija.Njezin predsjednik nije se sastao s nijednom zvaničnom osobom. Kod odlaska priredilo je delegaciji carigradsko stanovništvo velike manifestacije. • starog doba je.sf stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schicbi-sapun sa znakom: „Jelen** koji rijeSava svaku donadcu muk« i britfe oko pranja. Đohlva м- u pn?.n'i»c>m isvninom kvalitetu u komadima od Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Blbgft Vita Uvi, Sarajevo, Despića ul. 1. ; I I ! i i I I i ! ' u Štrajk u Engleskoj jenjava? Prema vijestima z Londona polo? žai sc nije mnogo promijenio. Ra? čuna se s tim, da će se štrajk do? skora svršiti. Opaža se sve veća ne? stašica ugljena, pa će se u ponedje? ljak okopTOO željezničkih vozova o? bustavin. Sigurnosne mjere, koje je vlada poduzela, stoje državu dnev< no % milijuna funtb Šterlinga. Sudbina Wrangelove vojske. Jave ljaju iz Berlina: Berlinski »Rulj« prima slijedeći brzojav iz Carigrad da: Na vijećanju predstavnika rus? kih gradova dne 1. travnja knez P. D. Dolgoruki dao je slijedeću izja? vu glede prisilnog otpreman ja ko? zaka vojske generala Mrangcla u sovjetsku Rusiju. Knez Dolgoruki je izjavio da su prema odredbi fran? cLiskog vodstva na otok Lemnos stigla dva parobroda »Rešid paša« i »Đon«, s donskim kozacima, koje se prevozilo iz Čatal’džc na Lem? nos. Ali jedan dio kozaka nije bio iskrcan iz parobroda već zatvoren u tamnicu i protiv volje otpravljen u sovjetsku Rusiju. Na Lemnosu su Francuzi posta? vili kozake u redove i zatražili da se izjave da se žele vratiti u Rusi? ju. Kod toga su Francuzi zapovjedi? li ruskim oficirima »na lijevo krug« da ne gledaju lica kozaka i da ne učine na njih eventualni pritisak. Zatim je počelo prisilno ukrcavanje kozaka na parobrode uz potporu crnačkih četa. Došlo je do teških ekscesa. Ukrcano je u svemu 6000 ljudi. Parobrod »Rešid paša« danas je prešao mimo jahte »Lukul« na ko? joj se nalazi general Wrangel i pro? dužio put prema Crnomu moru. Ko? zaci na »Rešid paši«, koji je plovio samo 15 koraka daleko od »Lukula« vikali su. zaklinjali su đa ih .sc spa? si, plakali i skakali u vodu. Nekoji su krstili i blagosivljali »Lukul«. Na? lazište drugoga parobroda »Đona« s drugim prisilnim transportom ko? zaka knezu Dolgorukomu nije po? znato. Svi ruski politički komiteji sazvali su izvanredne sjednice da rasprave situaciju. Saopćenje kne? za Dolgorukoga izvelo jc potresan dojam na sve prisutnikc, aCl o sa? mom izvještaju nije bila dopuštena --Ti. (»Obzor«). Njemačka i Njemačka Austrija. Salzburg i Tirol, oblasti Njemačke Austrije, zaključili su svojevoljno, da provedu probni plebiscit na svom ■ .čju za priključenje Njemačke Austriji Njemačkoj. Na ovo jc us? li jedila nota francuske vlade, koja je u prošli četvrtak predana austrij? skom državnom kancelaru jMavru, u kojoj Francuska zahtijeva ud au? sirijske vlade, da spriječi taj plebis* cit ili će joj se uskratiti pomoćna akcija, a tražiće se naplata repara? čije. Austrijska vbida viđeći sc pred formalnim ultimatumom, kome su sc uza to pridružile Engleska i Italk ja, razaslala je okružnicu na sve po? krajinske oblasti, u kojoj ih upozo? ruje na opasnost pomenute akcije. Francuska jc vlada naime za svoju notu izabrala baš ovaj čas, kad se u Beču očekuje dolazak financij? skog komiteta saveza naroda, koji bi imao proučiti pitanje, otkle bi se mogao nabaviti kredit za Austriju. Ovo držanje Francuske vlade, koja se tu nedavno protivila povratku Habzburgovaca u Mađarsku, začu? đuje, pošto se zna, da je to narod, kome su sveti demokratski princi? pi. Samoodređenje naroda zbilja ne znači ništa nego jednu šuplju fra? zu. kojom sc obmanjuju one mase, koje treba obmanuti. �Strana 4 Страна Broj 180 Број „ПРАВДА" — .PRAVDA" menu mc|bu najbližoj pukovskoj okružnoj d) Hranu u naturi ili u novcu. — Za sada Neprekidni nenfri u Italiji. Javlja ! mu se tu desilo, groznije je od žanili ma kojoj drugoj najbližoj komandi I uz । darmerijskih udaraca, jer je djelo aka ­ I u mjesto brane, vojnici imaju dodatak na se iz Trsta: Iz cijele Toskane javlja* molbu da prilože sve potrebne dokumente. ju se teški konflikti između fašista demski obrazovana čovjeka. Kad se i skupoću u slijedećoj razmjeri: Sa molbom kandidati treba da se toj ko­ i radnika. Fašisti su opet prošlih da* Fehim skinuo i kad je doktor opazio Po četama na Albanskoj granici: Podofi­ na razorili više radničkih domova. masnice, upitao ga je: »Ko Te je tu­ ciri: narednici i podnaređnici po 400 dinara mandi 1 lično lave, gdje će se izvršiti pre­ gled molbe i dokumenata, kako bi se utvrI' utorak je došlo u Avczzu do su» kao?« ikad je dobio odgo- I mjesečno, kaplari i redovi po 350 dinara । dilo, da li kandidati ispunjavaju svo propi­ koba između fašista i socijalista, te | vor, dasu Ra žandarmi tu­ j mjesečno. sane uslove, a potom će oni. koji uslove je tom prilikom ranjeno više osoba. kli, uzeo je F e h i hi a za ru­ Po četama na grčkoj i bugarskoj granici U Borgo San Sepolcro prodrli su fa* ku i sa riječima: »Marš na­ u reonu III Odscka: Podoficiri: narednici i Ispunjavaju u istoj komandi biti pregledani šisti u radnički dom, uništili ga i za* po! je l« izbacio ga na polje podnarednici: po 350 dinara mjesečno, kap­ Ijckarsko-komlsljski radi ocjene tjelesne sposobnosti. paili. U Citta di Castello ranjen je Još mu;je preostao predstojnik. Otišao lari i ređ» vi po 300 dinara mjesečno. jedan fašista u svađi sa komunisti* je dakle do njega i — ovaj ga poslao U molbama kandidati treba jasno da iz­ Po svima ostalim četama na boćarskoj, ma. U Merdi ranjen je ko^ jednog žandarmerijskom komandantu stanice, rumunjskoj, jave: da će u Graničnoj Trupi služiti tri madžarskoj, austrijskoj, talijan­ sukoba sa radnicima jedan talijanski koji je od svoje strane opet poslao skoj i granici na Jadranskom moru: Podofi­ godine, u onim jedinicama i u onkn mje­ legionaš. U Piši napali su fašisti radi — šta mislite koga? — baš glavom ciri: narednici i podnarednici po 300. kaplari stima gdje službena potreba zahtjeva; 1 tačlanka protiv ženske sekcije fašista podnarednika Radića, da provede iz­ i redovi po 250 dnara mjesečno. kođe da izjave: da pristaju na sve druge urednika socija’ističkog lista profe* j vide u toj stvari. Tako je Radić iza­ uslove Uredbe o Graničnoj Trupi. — Molbe Dodatak na porodicu (na ženu i djecu) išora Camnea. Profesor je ostao na I šao u šetnju u Radovlju, prosjedio neko bez ovih izjava ne treba primati. mjestu mrtav. Kraj Livorna sukobili | vrijeme u kalani i povratio se natrag. majn vojnici sviju četa, bez razlike činova Sve molbe I prilozi treba da budu snab­ u sumi od 1 dinar dnevno. /Sđ se na povratku iz Cetine fašisti i šta je sada preostalo tome bijedni­ djeveni propisnim taksenim markama, od­ đ) Ženjenim podoficirama Ministar Vojni komunisti, te je ranjeno više oso* ku, nego da se uputi u Sarajevo, svo­ nosno uvjerenjem o siromašnom stanju. i Mornarice može odobriti da im se izda ba. Radnici su stupili u protestni joj organizaciji! Došao nam je i suza­ Točno na minutu idu Suttncrovi generalni štrajk. U mjestu Rietti ra* ma obliven i sa izražajem čovjeka, koji do 6 kutnih metara drva godišnje u na­ satovi, svjetski glasovita marka zorili su fašisti, koji su u jednom аш je smrtno uvrijeđen, ispričao nam gor­ turi IH u novcu; »IKO«. Suttncrovc ure u svim izrada e) Svi vojnici imaju od Države: odelo, tu stigli iz Rima, radnički dom. Do# nje grozote? bama i cijenama, kao i sve ostale obuću, oružje sa priborom i municijom i svu šio je do sukoba sa radnicima, te je Zahtijevamo u ime pravde, reda i dragulje i potrebštine pokazuje ispaljeno više revolversk h hitaca, ali i mira, da naročita sudska komisija ostalu vojničku spremu, po propisima; a ta- Vam prekrasni katalog kojeg be& nije niko ranjen. U Polesini uništili ; povede istragu u toj stvari i dade kođe još ј stan, ogrev i osvetljenje i t, d. platno dobijete ako za poštarinu su fašisti tri zgrade radničkih orga* • potpunu zadovoljštinu i zakonu i une­ Kandidati, koji pod gornjim uslovima že­ pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, nizacija. le da stupe u službu, treba da podnesu pis­ Ljubljana br. 706. srećenom Nišiću. Islamsko radničko i zanatlisjko društvo »Hurljet« daje svoj pro* Muslimansko društvo „DOBROTVOR" u Stocu. ljetni tefcrič na 22. ovog mjeseca u petak iza podne u Bijeloj bašči kod Medreseta. sa brianim programom. Novi načelnik za unutarnje po- i Čist pnhod teferiča namijenjen je u korist šegrtskog fonda. slove naše vlade preuzeo agende. Kod ovog društva potreban je jedan namještenik, koji bi Domaće vijesti. Danas prima g. Ibrihim beg Defterdarović agende načelnika unutarnjih posala naše vlade od g. Vidoja M šovića koji se juče sa svojim činovništvom oprostio. Odsjek za vjere, koji je dosada vodio g. Defterdarović, primio je g. Fehim ef. Spaho. Grozna žandarmedj*ka nasilja. Fthimu N i š i ć u, zemljoradniku iz Radovlja, kotar Vis« ko, dala je vlada prije trideset godina nešto krčevine u Rad ivIju, koju je on do jesenas mir­ no radio. Jesenas ga je uzeo na nišan Manojlo B a j i ć iz Radovlja i zaorao mu oko pola dunuma te krčevine. Nišić se tužio kot. predstojniku bez re­ zultata. Neki dan mu je Bajić opet zaorao jedan dunum i povrh toga sa jednom družinom od pedeset ljudi otjerao Nišića sasvim sa krčevine, kad je on ostatak sijao. Prije deset dana, u pretprošlu nedelju, izašla je žandarmerijska patrola pod vodstvom podnarednika Radića u Radovlje i kad su sreli Fehima, počeo je on da priča kako su ga napali seljaci pod Bajićevim vodstvom. Šta je na to uči­ nio Radić? Ono, što samo jedna zvi­ jer u ljudskoj spod« bi može da učini. Počeo je da psuje Fehima, a onda mu doviknuo: „Ruke niza sel“ i počeo ga šamarati. Zatim ga je odvukao u dru­ go selo, MoŠtru, u mejhanu Petka Plavše gdje je sa svoj m drugom pio na račun Fehimov (118 K ceha), dok je ovaj ležao zatvoren u Plavšinoj sobi Oko dva sata noći, kad su bili pijani, ušli su žandarmi Fehimu u so­ bu i otvorili razgovor ovako: „kupi nam revolver za pet dana, ili na Tebi nema glave!" (Kad bi im ga kupio, rekli biše, našli smo kod njega oružje, koje nema prava da nosi i stoga smo ga bili pritvorili.) Fehim je molio da ga puste, a oni su ga na to o b o г i1 i na z em I j u, udarili mu pedeset štapova i n a j po­ slije ga je Radić, dok mu je njegov drug rukama začepio usta udarao no­ gama u trbuh. Poslije toga su ga pustili. On se jedva dovukao do kuće i sutra cijeli dan preležao u vodi, da izvuče boli od udaraca. Prekosutra je otišao u Vi­ soko kotarskom li ečniku i ono što Natječaj. : KONKURS ZA KANDIDATE GRANIČNE • I TRUPE. Komandi Granične Trupe potreban je veći broj vojnika, koji bi želHt, da dobro­ 1 voljno stupe u službu. ; Kandidati treba da ispune ove uslove , 1. Da su podanici Kraljevine Srbu. Hrvata imao da vrsi ova zvanja i to; 1. vaiz i muderis u potrebno vrijeme; 2. poslovođa kod ovoga društva; 3. poslovođa kod vak. mearil. povjerenstva: 4. mualim. Beriva su za ovo zvanje 30.000 K godišnje i stan u naravi, Molitelji imaju svoje molbe vlastoručno pisane s dokumen­ tima poslati ovom društvu do 5. maja 1921* i Slovenaca- šio će dokazati uvjerenjem nad­ ležnih vlasti; 2. Da su odslužili svoj obavezni rok u vojsci - stalnom kadru — što će dokazati Odbor. vojničkim ispravama ili u nedostatku ovih, uvjerenjima nadležnih vojnih vlasti; 3. Da su potpuno zdravi i za vojničku služ­ bu sposobni po propisima za vojnike stalno- ( ga kadra, što će se dokazati utvrditi I Ijekarskim pregledom: u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) 4. Da su dobrog vladanja i ponašanja, da Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 nrsu bili osuđivani za djela koja povlače kaz­ Telefon 319. nu robije ili zatvora sa gubitkom građanske I Trgovina medikamenata, drogerljskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, ili vojničke časti; ovo se ima dokazati uvje­ zavoja I kirurg, instrum nata, kao i । renjem nadležne opštinske ili policijske fotografskih aparata i potrebština. Ve­ Muradif Karahasanović. vlasti; liki izbor inozemskih safuna, parfume5. Da su po mogućstvu pismeni; rije, kozmetičkih potrcbStina 1 spužvi. Skladište svih mineralnih voda i t. d. 6. Da nisu mlađi od 22 ni stariji od 35 go­ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ dina, što će dokazati krštenicom, odnosno uvjerenjem nadležne opštinske vlasti u ne­ ♦ PAPIRNICA ♦ dostatku krštenice. t HAMDIJE KOPĆIĆA « Oni, koji su kao dobrovoljci učestvovali u ratovima: 1912., 1913.. 1914., 1915., ф preporučuje svoje bogato stovarište J (naučnika) za moju radnju, 13—16 go­ 1916., 1917. i 1918. godine, u Srpskcj vojsci J svih vrsta papira, kancalarijskog i J dina i Jugoslavenskim trupama, primiče se i ako starog, pismenog, kroz з godine ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ nisu služili u stalnom kadru, nu ako nisu uz jamstvo. Dajem potpunu obskrbu. $ obavljaju brzo i točno. t stariji od 35 god. i ako ispunjavaju sve osta­ * Cijene umjerene. j le uslove gore propisane. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. SIS a Vojnici Granične Trupe imaju slijedeće prinadležnosti: Plate: redov 1200 dinara go­ trg. mješ. robom, Travnik. dišnje, kaplar 1380, podnarednik 1560, nared­ nik 1800 dinara godišnje. Povišice *- do­ datke— na rokove službe, imaju svi bez raz­ like činova, u slijedećoj razmjeri: sa po­ četkom 4. godine službe (2. rok) 144 dina­ ra godišnje. 6. godine (3. rok) 288 dinara, U. Čast nam je obavijestiti naše pošt. mušterije, da smo pre­ godine (4. rok) 432 dinara. 15. godine (5. dali generalno zastupstvo naših mineralnih voda: rok) 576 dinara 21. godine (6. rok) 720 di­ nara godišnje. v) Dodatak za vršenje službe oa onim di­ jelovima granice, gdje su prilike teže za slu­ žbu — svima bez razlike činova po 600 — za Bosnu i Hercegovinu šest stotina dinara godišnje. (Ovaj dodatak imaju sada vojnici onih četa koje se nalaze na: Albanskoj, Grčkoj i Bugarskoj granici do prevoja Sv. Nikole kod Kniaževca); kome se imaju sve naručbe upravljati. g) Vojnici — konjanici — imaju svi bez razlike činova po 230 dinara godišnje, radi njege konja i nabavke jahaćeg pribora i ostalih potreba. Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Centralna drogerija Braća Šahinagić Tražim šegrta М. Alibeg Kulenovlć, Objava! „ТешрвГ’, „5tyria” i „Donati" g. Simf Vokiću u Prijedoru Državno lječilište Rogatica Slatina. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u £3os. Brodu i Dos. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/61fa2f06601654e3d71db5461d465895.pdf d30e20fa1c14c08e2648043f9bc92013 PDF Text Text ^aVDA ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСДИМАНСКЕ 0РГАНИЗАЦ11ЈЕ. Sarajevo, četvrtak 21. aprila 1921. (12. Šaban 1339 Inteligencija i narod. Danas bismo htjeli reći nekoliko uspjeh kakvog bilo rada sastoji sc našim inteligentima, mlađim inteli? u tome, da se rad pojedinca ima pri? leutima. Pod tim imenom, i ako ne? fagoditi ii jegpvim i n d t v i d u a 1? tačno, razumijeva se kod nas ško? n i m sposobnostima, bile one pri? lovana mladež, oni ljudi u kojima rođene ili priučene. Isto vrijedi i za leži budućnost naroda. Nas intere? staleže. S obzirom na to stanovište, suju u prvom redu inte-ligent-i mu? najpodesniji i najplodniji rad slimani, jer ono teško breme, koje naše inteligentne mladeži biće on? mi danas nosimo, vodstvo muslima? da, kad o a o, što zna i što je na u Bosni i Hercegovini, primiče naučila u školi nastoji što više pnoš'riti i produbiti i onda to svoje danas sutra od nas u baštinu danas? nj a mlada školovana mldež. i o je individualno znanje prenositi u što breme teško, jer je skopčano sa ve? jačoj mjeri na svoju okolicu, u svom likom odgovornošću pred Bogom i djelokrugu. Na pr. narodni učitelj pred historijom i stoga treba svako, će najplodnije dje'ovati onda, kad ko ga na se prima da jc načisto sc i mimo svoju propisanu dužno.;r, s time, kako i kuda treba da ga nosi. da prodaje izvjesni broj sati u nc? Jugoslavenska muslimanska orga? delji djeci u školi, brine, da što viši nizacija počiva na vjerskoj, islam? broj djece dođe u školu, da život skoj osnovi. Da narod odobrava tu te djece u koliko je moguće i kod osnovu, pokazali su. izbori, koji su kuće odgovara pedagoškim i higi? našoj organizaciji dali sve musli? jonskim zakonima. To će postići o? manske glasove, i zanatlijske i te? pet time, kad zađe među roditelje i u njih presađuje svoje znanje, žačke, i posjedničke i radničke, i mlade i stare. Ta narodna volja je kad češće izvede djecu u prirodu za nas dostatan dozaz opravdanosti i t. d. Veterinar će na pr. najplodni? vjerske osnove organizacije, ali mož? je djelovati onda, kad, mimo svoju dužnost, poučava narod, kako ćc i da nije za našu školovanu mladež i to zato, jer vidimo danas priličan sam liječiti lakše životinjske bole? broj naših mlađih inteligenata, koji sti i kako će ih eventualno predu? ne samo što stoje van naše organi? prediti, kako da sam stane na put raznim epidemijama stoke i t. d. zacijc, nego neki zauzimaju čak i ne? prijateljski stav proti njoj i potko? •Isto važi i za ostale grane duševnog pavaju je. Dakle za njih treba da zanimanja, za liječnike, agronome, inžinjerc, sudi je. pravnike i ostale. nađemo drugih razloga. Poći ćemo u U koliko treba naša i n t e? tom traženju sa one tačke, na ko? I i g e n t n a mladež daše bavi joj mislimo da sc nalazi sva naša mladež i ona u organizaciji i ona van i politikom ? Ovo je jedno ve? nje. To je volja da se pomogne na? oma važno pitanje, jer se ona ba? rodu, čiji smo sinovi, volja da mu vi njom i odviše mnogo, toliko da se pomogne onim sredstvima, koje zanemaruje svoje zvanje i šteti time onome svome radu, koji može da on sam. nema: znanošću i obrazova? nošću. Ta nam je volja svima za? bude najplodniji za narod. Poli? jednička i tako je ona najzgodnija tika može da bude p 1 o d n a, to jestmožedaima p r a k t i č? da sc upotrijebi za ishodnu tačku n i h rezultat a, u o v o d o b a ovog izlaganja. Još nešto treba*da prije utvrdimo. Za tu mladež, a na? demokratije, samo onda, roeito za najmlađu, pretpostavljamo kad onaj, koji se njom ba? vi, ima što sirenarodn o p o? .posve naravno, da joj ta volja ide nada sve, da je ona jača od volje za v j e r e n j e, jer ono što zahtijeva ličnim uspjesima .i tečevinama. Si? za svoje birače, ima težine i pri? gurni smo, da jc baš naša najmla? tiska i time se postizava. Povjere? nje narodno opet može dobiti samo da školovana mladež spremna, da sve lične obzire potpuno zabaci, •naj. koji poznaje niegove životne, kad jc riječ o narodnom dobru. Sa? kako materijalne tako i moralne po? trebe. Čime se dobiva to poznava? mo koliko je poznajemo, ona će nam odmah upasti u riječ: imate pravo nje? Sto tješnji m i češćim narodno dobro, ali ne samo mu? o p ć c n j e m s n a r o d o m. Naša inteligentna mladež, što je skorije slimansko dobro! Takovi su oni, izišla iz školske klupe, tim je ma? u njih su široka srca. Mlad čovjek da može svojom bi ljubavi cio svi? nie u položaju, da ima to poznava? nje i time ic viša vjerovatnost, da jet obuhvatio. To nam je zaista milo, jer nam to svjedoči, da sc do? će u političkom radu poći krivim bro muslimanskog dijela našeg na? putem. Mlad inteligenat. koji je istom iz? roda može u njihovim srcima sas? vim udobno smjestiti i opet zauze? letio iz desetsgodišnjega i duljeg školskog kalupi) enja, i ne sluti, kako ti samo jedan dio prostora. A sada je dubok jaz puknuo između njega ćemo mi onet da upadnemo u riječ: naroda. Možda smo baš mi musli? Dobro, imate pravo, treba cijelome mani u tome pogledu u najnepovolj? nariodu pomoći, ali kad je nužna hitna pomoć, kome ćete jc najprije nijem položaju. Odgoj, koji prima? mo u roditeljskoj kući, kreće se u ukazati, ako u narodu ima recimo duhu Istoka, u duhu duboke religi? bolesnijih i zdravijih? Zdrav razum i opći narodni interes nalaže, da se joznosti, bez trona nacionalnosti, a odgoj, koji nam daje evropska prva pomoć ukaže najholesnijem, škola, ide u mnogo čemu čak u pro? najslabijem i najzaostalijem dijelu tivnom pravcu. S v a k ; n a š i n t e? naroda. U tome dakle, da je islamski dio 1 i g c n a t doživi j a va u sebi našeg naroda najzaostaliji, svi smo kulturnu borbu Zapada s a I s t o k o m. To je najsudbonosnije složni, a složni smo i u tome, da njemu radi toga treba najprije pri? za narodni napredak, jer se time gubi onai kontinuitet u narodnom skočiti u pomoć. Ima sc riješiti još razvoju, bez koga nema nikakva na? samo to pitanje, na koji način? Ka? predka. Zle posljedice toga opaža? k v a jc pomoć naijača i najdjelo* mo danas na svakom koraku: og? tvornija? Nema sumnje, da odgo? vor na to zahtijeva vrlo opširnu га/ roman dio našeg i onako malobroj? spravu i stoga ga mi na ovom mje? nog inteligentnog staleža prekinuo jc veze s narodom. I u koliko je stu ne možemo iscrpiti, nego ćemo samo naznačiti neke glavne njegove dakle našem inteligentu moguće, da opet nadoveže ondje, gdje je radi smjernice. Opće priznati uvjet za škole a bez svoje krpice prekinuo, u toliko on treba da se bavi i polis tikom, koja će imat; sigurnih i po? zitivuih rezultata. Iz toga svega slijedi, da naša in? j teiigentna mladež moru mnogo tuga I žrtvovati. Od nje sc traži vrlo mno? go. Treba često puta da, bar privre? meno. potpuno zatomijujc u sebi i neke principe, s kojima je tako rc? ■ kuć »rasla. Osobito je tu osjetljiva nacijunalna tačka inteligenata i njen antipod • duboka islamska religijo? znost u narodu. Mi možemo porpu? no da shvatimo snagu onih obzira, Pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni ođb» г Pretplata: godišnje K 180.—, сг pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 2(10 —: za ino­ zemstvo K 250. . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, stedioniu?. 1119. Godina J . 1 koji vežu našu najmlađu inteligent? nu mladež prema svojim inovjer? i nim kolegama, koji će joj predbaci? . vati: Pa ti se nisi ništa koristite u I školi; tvoj jc rad anacijonalan i t. d. Ali to shvaćamo i stoga visoko ci? jemmo one, kojima ti obziri nc zna? če nište prema želji, da pomognu narodu najbrže, najsigurnije i naj? plodnije. Oni i činom dokazuju, da u svojim srcima daju najtoplije mje? sto onom dijelu našeg naroda, koji je najzaostaliji i da im je prama to? ше dobro cijelog naroda najviša dužnost. Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. POVO1IOM RASPRAVE O PO? I propovijed, ja se s tim gospodo ni? IJTIČKIM PRAVIMA SVEŠTE? kad ne mogu složiti. Sjećam se vrlo NIKA I dobro, kad sam bio mali, da je bila uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović: I borba za našu vjersko?prosvjetnu Gospodo poslanici! Kad je prva re? i autonomiju. Oni, koji su se sa bra? dakcija ovoga čl. 13. bila podnese? * ćom pravoslavnom borili za vjersko? na od strane demokratskog kluba, ja prosvjetnu autonomiju, zvali su se nisam pristao na nju, jer se njome ј tvrdiši, a oni koji su bili protiv te nije postizavalo ono na šta se mi? autonomije zvali su se mehkiši. Do slilo i za čim se išlo, nego je izgle? I čega jc to dovelo? Dovelo je do to-? dalo, da će se i svi svestenici bez i ga da se hodže miješaju u politiku i razlike kojoti vjeri pripadah, ugra? I da nisu dozvoljavah, da se pored ničavati u svome pohtičko-m djelova? jednih, koji su bili pripadnici jedne nju i političku! slobiKli. Ju mogu da stranke, mole Bogu blizu njih i dru? kažem, da sam odmah na drugu re? gi, koji toj stranci nisu pripadali. 'Го đakciju ovoga u ana pristav i to iz I su. gospodo, bile ružne scene. Braćo jedinogn razloga, pošto po ovoj i moja, kad je stvar takva, onda zašto redakciji ništa nc smetu da svešte? . da mi pretvaramo naše bogomolje nik može slobodnu da ispovjeda I za partijsko?politiČke svrhe?! Zašto da sc dozvoli muftijama da se mije? svoja politička načela i nazore i da upotrebljava svoja politička prava šaju u političke agitacije! Džamija kao i ostali građani. ЛН, gospodo, I treba da ostane samo džamija kao nisam mogao nikako da pr stanem, i vjerska institucija, u koju se politika da bi se dala mogućnost ja go? I nc smije unositi i iz koje treba po? ii tika da izađe. Politika i vjeru ne? govorim ovdje samo o svojim sve? I maju ničega zajedničkoga. štenicima. t. j. o imamima i muf? Braćo moja, ovdje je postavljena tijama da oni u džamijama mo? jedna sankcija, isto onako kao i za gu da propovijedaju i govore o po? činovnike. Kad bih ja bio kotarski litici. I džamijama, gospodo, hodža ima samo, da propovijeda vjeru i j sudac i kazao, da ja kao sudac pri-? vjerska načela, jer džamija nije ni padam Jugoslavenskoj Musliman? za politiku ni za partijske svrhe. A? skoj Organizaciji, time bih zlorabio ko hoće hodža da pripada jednoj vlast, ali ako ja nedeljom i prazni­ političkoj stranci i da tjera partij? kom odem i održim političku skup? sku politiku, neka ide na plac, na j stinu, onda to ni malo nc smeta. Za? mejdan, pa tako neka propovjeda i to smo mi i nacinia, da jedan sudija ne može biti izabran za poslanika kakvu hoće politiku, ali to nc smije da radi u džamiji. Ako bi n. pr. na teritoriji svoje nadležnosti, jer muftija Maglajlić držao jednu skup? ■ jc sasvim jasno, da bi se mnogi gra? stinu kao član Jugoslavenske Mu? j dani, koji se nalaze na tome terito? slimanske organizacije, i ja bi bio pri­ i riju, ustručavali, da rade protiv sudi? sutan toj skupštini, pa bi on kazao: ' je iz istoga teritorija, jer bi ih to do? hi kao Muftija Maglajlić pripadam velo do toga, da sudija ide nekome Jugoslavenskoj Muslimanskoj Orga? I na ruku pri prešućivanju. Zato je hizaciji i Vi zato budite njezini čla? , bilo potrebno, da se unese u ustav, novi, budite uvjereni, da bih ja prvi , da sudije imaju pasivno izborno bio, koji bi protestvovao protiv to? pravo, ali da ga mogu imati samo ga. On može da bude i ima prava na drugoj izbornoj teritoriji. da kaže: ja pripadam toj stranci ali* Gospodo, ja mogu izjaviti, da o? to pripadam kao Maglajlić a nc kao \ a posljednja odredba-, da se bogo? muftija. Da on svoje vjersko zvanje molje ne smiju upotrebljavati za zlorabi i da silom svoga zvanja pro? partijske svrhe, mene potpuno za? povijeda jednu političku i partijsku dovoljava i da ću glasati za nju. Iz naše organizacije. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. Doboj, 17. aprila 1921. U spora? žurnu našeg poslaničkog kluba sa radikalima vidimo u današnjim pri? likama jedino jamstvo prestanku do? sadašnjeg hala muslimanskog i nadu u jmboljšanje dosadanjih prilika. To? ga radi odobravamo sklopljeni spo? razum. Kotarski odbor J. M. O.: Predsjednik: Hadžimujagić, tajnik: u. z. Mujičić. »Pravda« Sarajevo. - Čapljina 20. aprila 1921. Ostajemo vjerni pro? gramu J. M. O. i priključujemo se konferenciji i komunikeu izrade? nom na mostarskoj skupst ni. Mjesni odbor. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. Odžak. 19. aprila 1921. Na da? našnjoj sjednici donesen h zaklju? čak, da se ovime za dosadašnij rad a naročito sporazum sa vladom da* �Sira a 2 Страна Број 281 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА" Time jc naš poslanički klub dao ’ priliku svima prijateljima i nepri* i jateljima. da se uvjere, da jc naša Organizacija iskrena pobornica na* rodnog i državnog jedinstva i da joj na srcu leži, da se odstrane sve : zapreke, koje priječe zajednički rad jednokrvne braće za dobro i sreću naše mlade kraljevine Srba, 1 liva* ta i Slovenaca. Izrazujemo našem poslaničkom k ubu i Centralnom odboru neogra* ničeno povjerenje u uvjerenju, da će i nadalje ovako raditi na korist nas sviju. Za sve muslimane rogatičkog ko* tara Mjesni Odbor: predsjednik Ha* sanbeg Šahin^asić, tajnik: Husejin Čamo, (slijedC još 20 potpisa). dv zraz priznanja našom vodstvu i pl slsničkom klubu. Selam. ■ Mje* sni odbor. I redništvu »Pravde«, Sarajevo. Kreševo, 15. aprila 1921. Potpuno se sol ki a rišemo sa vodstvom naše Organizacije, te odobravamo rad našeg poslaničkog kluba u Beogra* du. Ža Mjesni odbor A. 'Gizmić, H. Fejzagić. I redništvu »Pravde«, Sarajevo. Rogatica, 8. aprila 1921. • Spora* zum našeg poslaničkog kluba sa ra* dikalima i demokratima, te sudjelo* van je u centralnoj i pokrajinskoj vladi, svi muslimani rogatičkog ko* tara pozdravili su sa iskrenim ve* sol i em. Amerika i Evropa. Otkad postoji republika Udruženih Američkih Država, nije možda bilo nijednog precedensa onoj neobičnoj pojavi, koja karakteriše poslanicu pred­ sjednika.Hardinga američkom kongresu, t j onoj oštrini, kojom Harding govori otvoreno o nedostacima i manjkavo­ stima njegovog predšasnika Wiisona. Dok je Wilsoi, iznoseći u Verzaju nacrt Saveza naroda, bio na vrhuncu slave, koja ga je postavljala na prvo držav­ ničko mjesto u svijetu, dotle je i ame­ rički narod bio zadovoljan, ali kad antanta izigra Wilsoia i kad od Sa­ veza nsroia načini, kako se o njemu sam Harding izjavio, samo jedno sredstvo sile pobjednika, on­ da je počelo padanje Wilsona On je danas čovjek historije, koja će ga ocr­ tati kao jednog velikog idealistu i izvrsna — profesora. Harding je okrenuo posve drugim smjerom. Glavna misao njegove posla­ nice kongresu jeste — politika čisto amerikaask.h interesa. Inače, u deta­ ljima. on ne odaje ničim, kako misli zastupati te interese. On otklanja savez naroda, ali ne otklanja mirovni ugo­ vor u Verzaju, ma da su ova dva skopčana međusobno. U pitanju Nje­ mačke on kaže, da mora plaćati, ko­ liko joj je moguće, ali se ne smije ni sasvim iscrpiti, jer je nužno, da na­ pokon jednoć cijeli svijet dođe do gospodarske stabilizacije Da bi Ame­ rika imala što ž'vljeg učešća u podi­ zanju Evrope, kaže Harding, da treba zakljuČ ti s njom nove odnošaje, a ne kaže kakve. U tome se on ograničava samo u toliko, što kaže, da se ne će sklapati takvi ugovori, koji se ne bi obazirali na one sveze, koje je Ame­ rika imala u vriieme rata. 0 društvu naroda izjavljuje, da se ono ne može osnovatf bez iskrenosti Pri koncu poslanice govori iz njega ipak ona Amerika, keja je danas najj Ča država na svijetu. On veli, da će imati pred očima nadmašuiucu dužnost Udruženih Država u ovoj kritičnoj situacji svi­ jeta, i da će se time najbolje pripra­ viti za potpunu uspostavu mira i za ostvarenje amenkanskih t« žnja za sa­ vezom naroda, koji bi pomagao svijet bez svjetške vlade. Ono što je Wdson bio pokušao u jednom da se tako izrazimo miadićkom naletu da učini, t. j. da Ameriku po­ stavi na prvo mjesto među narodima, to Harding čini vrlo oprezno i pola­ gano. Najprije se rješava svih onih neugodnih pozicija, u koje je Ameriku zaveo Wilson, a onda poručuje svijetu: Dođite u Ameriku, u Washington, pa ćemo se drukčije razgovarati! Dosada antanta mje nišla odgova­ rala na sve ove Hardingove izjave. Ona šuti i vrši - neograničenu moć u Evropi. Do danas se putevi Hardinga i putevi vrh »vnog viieća nisu križali, već se samo razilaz li. Dokle će to ići, pokazaće skora budućnost. Bilješke. Čas konje, čas mašinerije. Beo­ ' . 1 i i gradska »Tribuna" javlja: »Naš Mini­ starski Savjet još ranije bio je riješio, da pored ostale stoke, koju imamo da primimo od Njemačke, primi i 9500 konja -kao naknadu štete u naturi. Pošto je takvo riješenje dostavljeno Saveznicima i Njemačkoj, Ministarski Savjet stavio je u dužnost ministru vojnom i ministru poljoprivrede da za­ traže potrebne kredite i da organizuju prevoz ovih 9i00 konja. Izvršujući svoju dužnost, pomenuti ministri zatražili su kredit, ali je mi­ | nistarski Ekonomski finansijski komi­ I no njemu ponudio, đa sastavi novu ; tet odbio zahtjev i nije odobrio traženi I vladu. Radi se o tome, kako bi se kredit. Stvar opet dolazi pred Ministarski ■ I Suvet. koji sada stavlja u dužnost pe­ ј torici ministara da prouče ovo pitanje I i I i i da donesu definitivnu odluku. Ovih pet ministara vijećaju i slože se, da stoka nije potrebna i da na njeno mje­ sto treba da se od Njemačke zatraže razne mašinerije. Njemačka pita, prema ranije dostavIjenom joj zahtjevu naše vlade, kome i gdje će predati traženu stoku, pošto se rok liferacije, 25 april o. g približio. Odgovoriće joj se, da nam konji ne trebaju, već da nam ona spremi mašinerije. Čudnovata je o/a nestalnost odluka našeg Ministarskog Savjeta. Mi smo toliko insistirali kod saveznika, da nam se odšteta u naturi daje što više u steci, ko;e je za vreme rata skoro nestalo u Srbiji, a sada odbijam > stoku i tražimo mašinerije! Šta će o toj nestatnosti reći Saveznici, šta će reći Njemačka, a šta će pomisliti ratom upropašćeni seljak ove pretežno zemljorad­ ničke zemlje?« Politički pregled. UNUTARNJI. Generalna debata u konstituanti. Od 14. ov. mj. traje u konstituanti generalna debata u nacrtu ustava, koji joj je predložio ustavni odbor. Poslije obrazloženja ministra za konstituantu g. Trifkovića, iz* redali su se dosada već govornici svih partija i vladinih i opozicijo* nalnih. Ispred našeg kluba govorio jc z a vladin nacrt ustava F e h i m Kurbcgović i mi ćemo u jed* nom od idućih brojeva donijeti nje* gov govor u cjelini. Pri koncu de* bate, prekjuče, došlo je do burnih scena, kad je verifikacioni. (odbor predložio konstituanti svoj izvještaj kojim se osporava mandat g. Sto* j a n a P r o t i ć a. Neki radikali, Narodni i Jugoslavenski klub toliko su se uzrujali radi toga, da je pred* sjednik morao odgoditi sjednicu. Pk tanje Protićeva mandata nije još bilo riješeno do iučer. O njemu sa* da vijećaju svi klubovi. VANJSKI. Rekonstrukcija turskog kabineta Javljaju iz Carigrada: Sultan je pri­ mio jučer u naročitoj audijenciji veli­ kog vezira, koji mu je predao svoju demisiju. Kako se doznaje iz razgovora s različitim osobama, koje posjeduju dobre informacije, Tevftk-paŠa je obrazložio svoju demisiju s razlozima starog. Tvrdi se, da je sultan ponov- ■ obrazovala vlada pomirenja, te bi se odsiranio sadašnji dualizam Između Carigrada i Angore. Za vrijeme boravka od 24 sata u Carigradu zadržala je de'egacija апgorske vlade potpuno svoj oficiozni karakter. Bekir Sami Beg raspravljao je samo s više političara. Kođ odlaska bila je angorska delegacija predmetom | burnih manifestacija sa strane cari­ gradskog pučanstva. Talijanska torpednjača . Audace", na kojoj je dele­ gacija otputovala, otplovila je poslije podne prema Ineboli, otkud će dele­ , gacija automobilom proslijediti put za Angoru. . Opsadno stanje u Grčkoj. Rim, j 19. aprila Položaj u Grčkoj postaje I sve gori. Vijesti sa ratišta objavljuju 1 se samo djelomično. U Narodnoj Skup­ štini prikazao je Gunaris situaciju i ' tok londonske konferencije. Zatim je ' zatražio ovlaštenje, da se u cijeloj : zernhi proglasi opsadno stanje, jer je ; situacija u zemlji nejasna radi pos­ ljednjih vojnih neuspjeha. U raznim gradovima dolazi do velikih demostracija protiv rata. U Pireju, Patrasu i Janini mnoštvo je pokušalo da spri­ ječi polazak vojske na bojište. Oso­ bito zabrinjuju vijesti iz Epira, gdje je došlo do krvavih sukoba između grčke žandarmerije i Arnauta. Među­ tim stižu vijesti iz Carigrada, da su Turci poveli novu ofenzivu, da opkole desno krilo grčke vojske. Vojničke mjere protiv Njemačke i | na 1. maja. »Times« javlja, da se je 1 konferencija u Elizeju bavila voj* ničkim i ekonomksim mjerama, ксх je bi stupile odmah na snagu na* kun 1. maja, čim reparacijska ko* misija sastavi protokol, u kojem će i biti nabrojeni prestupe! Njemačke prema njezinim obvezama. Među o*vim odredbama, koje su zaključe* čcne u potpunom sporazumu sviju saveznika, nalazi se i vojničko po* sjednuće ruhrskog kraja i njegovo ekonomsko iskorišćavanje na račun reparacione komisije. Da se ove vojničke mjere mogu provoditi, mo* bili zova će se u Francuskoj godište 1919., koje je prije kratog vremena pušteno kući. U slučaju potrebe po* zvaće se pod oružje i god.šte 1919. Maršal Foch predložio je vijeću po* pis svih jedinica koje bi se upotre* bile kao posada, da se osigura pro* vađanjc mjera, što sui h odredili sa* veznici. Odluka o engleskom štrajku 25. ov. mj. Javljaju iz Londona: Kon* ferencija rudarskih delegata sastaće i se *25. o. mj. u Londonu. Do toga I dana neće se raditi u ni jednom ru<L niku. Talijanski invalidi protiv ženskih namještenika. Javljaju iz Rima: U = PODLISTAK. = ri Austrijanca, sa četiri u Pe­ šti pridružena Mađara, orgg- Dva voza. nizovasmo se i to je bilo od lapkao sinčić, zdravo i dobro ugojeno seosko d jete, kakovih se mnogo nai­ lazi u gorskim kraievima Srbije. »Znate li, gdie je Moravska divizi a?« To je pitanje upravljala seljakinja goto o na svakog prolazn ka. U toj je diviziji Preveo Dž. S. služio njen čoviek i niemu je nosila svežanj rublja u torbi na leđima Otac, (.Fackel", časop’s bečkog satiričara Karla Krausa, donio je u martu već četiri godine u ratu, trebao je jed­ 19i3. god. ova dva d »nja opisa, koji su štampan: jedan pored drugoga nom da vidi mališana i da ga pomi­ Lijevi je izašao u jednoj švajcarskoj (?) novim, a desni u rNeue Frcie luje. Laskavim glasom, ustavljajući na Presse" га vrijeme rata. Krausovo djelo sasteji se samo u tome, što ih je meni krupne oči pune d etinje nevi­ prešiampao jedan do drugoga. Kad ih ie na jednom svom predavanju u nosti, pružalo je dijete ručicu i molilo: Beču zajedno pročitao, na odlomke, s lijeva pa s desna, plakali su od Čićđ, daj mi hlenar I suputnici, nema­ ganuća i muškarci.) jući hljeba, sputaše nešto novca mjesto Voz se izvezao iz dvorane bečke Bjeda i nevolja, koje je snosilo hljeba u ispruženu dječiju ručicu... Tu srpsko pučanstvo, bježeći pred nepri­ i tamo nas iznenadi kakva lijepa kuća: sjeverne stanice. Svjetla prijestonice jateljem, teško se da riječima prika­ ve ike kasarne i mnoge džamije zapinju gase se u daljini; train huči prema zati. Jadna srca, jedinu nadu Bogu za oči.. U gradu tisuće izmorenih i upravljajući, napuštahu bijedni bjegunci mađarskoj granici. Ručni prtljaj se izbi jeđelih bjegunaca.. Spavalo se pod svo.e domove. Starci, žene, djeca — smješta Zatim počinje u vago­ vedrim nebom, kod 1 5 gradi zime, bez sve je bježalol Nepregledne gomile vatre, jer drva nije bilo. Sobom nošena naroda pomicale su se naprijed — nu za objedovanje večera pr­ hrana bijaše malone sva iziedena. Vo­ dalje i uvijek dalje... S koliko se boli đena stoka, shrvana strašnim napori­ ve serije. Taj nas vagon prati do i saučešća spominjem one djece, koja ma, ostajala je ležeći po putu. Tleskoba su iš*a za povorkom. Polugola, u proBudimpešte. Obilazimo po vagonima i i očaj nas je hvatao pri pomisli, šta deranim opancima i prljava, visjela su radoznali smo, ko se vozi s će još da dođe. Kako da se pređe preko majkama o ruc, koje su često povrh strahovite kamene gromade, koja se toga nosile i po koje dojenče u naru­ nama. Pregled je za čas obavljen. pred očima izdizaše u visine, sa njež­ či ju. Osjetio sam suze u očima ugle­ nom djecom u ciči zimi, i bez hljeba! Možda smo stvar sebi drukčije pred­ davši jedno malo desetgodišnje dijete, Bila je nedelja. U oatrijaršijskoj crkvi koje je držalo za ruku svog malog stavljali: više na način dostojanstve­ držala se služba Božija. Mrtvačka tišina bracu i turalo mu šakom u usta svoj vladala je velikim prostorom; molitva nika, više reprezentativno; ali na kon­ posljednji komadić hljeba. U svjetini, koja se valjala umorno i tegobno, pre­ cu konaca smo zadovoljni. Da po­ ' starog mitropolita odzvanjala je od vi­ sokih svodova!... »Čiča, daj mi hleba", ma Ipeku i Mitrovici, pade mi u oči prekinu mi misli tanak glas ć! Preda kažemo znamenitost vožnje, visoka i snažna seliakinja iz doline mnom je opet stajao mališan, koji je Morave- Na njoj je bila lijepa i šarena napominjemo, da su u vozu putem od nas prosio... Vrijeme nas je odjeća po nošnji njenog kraja, o le­ tjeralo na dalje bježanje... Cijeli smo dva tuceta novinara. Mi č e t iđima joj visila torbica. Pored nje je koristi. Drugi coupć ima jedan go­ spodin, koji takođe putuje u diplo­ matskoj misiji, a u pratnji svoje lju­ bazne gospođe i lijepog psetanceta. „Pučki" je prvo pseto, koje se vozilo u balkanskom vozu i osjeća se danas već kao kakav paun... Jasam svoj coup6 di j e i io s a književnikom Feliksom Sal- tenom. Poslije večere posje­ tio nas je prvi Ludvig Gang- hofer, koji se vozio iz Monakova i putovao za NiS. Bila je to vizita oko ponoći, jer smo Budimpeštu ostavili za sobom nekoliko minuta prije 12 sati. U Pešti smo bili dočekani ma­ đarskim žarom. Ciganske muzike naravno nije bilo, ona zasada gusla Rusima uz krvavi ples, a to je važnije. Ganghofer je bio svjež, veseo i očito ganut du­ bokim značenjem doživljaja, u kome smo učestvovali. On �Roj »81 Broj „ПрАВДА“ — „PRAv DA a pj k hii ratni invalidi posjeti zgra? du’ ministarstva sobraćaja i tražili, da s3 iz njega uklone svi ženski na? mještemei i zamjene invalidima. In? va ;di su ostali u ministarstvu i pre? kc noći, očekujući odgovor sa stra? nc vlade. U podne istog dana oku? pi Ji su i ministarstvo za poljopri? vređu. g □ U □ □ □ П □ □ ... Sjetite se „6ШО“ в□ □ □ o □ □ □ □□ Protiv alkohola.^ : I i I i I I I I 1 I I ; i KAKO SU STARI NARODI SU? j ; DILI O PIJANSTVU. Napisao Josip Marić u »Nar. Zašti? ti« br. 8—10. Lokrani u staroj Grčkoj govorili si:: Piti v-ino, a nepomiješati ga vo? dom, kažnjivo je zločinstvo. Kod njih nijesu smjeli bez dozvole li^ ječnikove piti čista vina ni bolesni? ci. Pitak iz Mitilene odredio je zakonom dvostruku kazan za ono? ga, koji bi U pijanstvu počinio ubi? sivo, a njemu su odobravali-na jgla? sovitiji i najumniji ljudi stare Grčke: Plato, Aristotel i Plutarh. Spar? tanci, premda su sami veoma rTialo pili, opili bi svake godine po jedan? put svoje robove, a tada ih pijane pokazivali djeci svojoj, da vide, ka? ko pijanstvo čovjeka ponizujc. Egipćani ili Misirci ustanovili su stalnu granicu do koje se na gozba? ma i zabavama smjelo piti. — Stari su Rimljani vijećnike ili senatore, a to su b№ najodlučniji ljudi, vijeća lili senata izbacili, ako bi se kad opili i konje im, na kojima su jašili, oduzeli. • Glasoviti zakono? davač grčki Likurg, da pijanstvo is? korjeni, dao je posjeći sve vinogra? de, a isto je učinio 704. poslije Kri? sta i Ferui u Bugarskoj. - Rimi ja? ni nijesu dopuštali ženama ni mla? dim ljudima ispod 30 godina vina ni okusiti. -- Anglosasi, pređi današ? njih Engleza, pod kraljem Edgarom tako su se od Danaca naučili piti, da ie bilo potrebno odrediti mjeru, do koje je tko smio piti. U tu je svrhu svaki odrasli Anglosas mo? rao .iskušati, koliko može popiti iz pehara, da se ne opije. Po tom je zabio čavao na onom mjestu, do? kle je siza’a njegova mjera i pre? ko nje nije smio popiti više ni ka? pi. prtijag ostavili. Ali hljeba, hljeba se moralo imati ... Studen i mećava . . . Umorna koraka krenula je tužna po­ vorka put zloglasnog Žlijeba... Izne­ nada se ustavismo. Tisuće kola, raspr­ šenih baterija i automobila stalo je na putu. Dalje im put bijaše nemogućan. Tu bi gaređeno da se spale kola, da se unište topovi i municija. Trebalo je sve razoriti, što se nije moglo sobom nositi, jedino da se životinje spase. Opet se moralo provesti noć pod vedrim nebom, na mjestu gdie nas je zatekla, uz vatru, koju nekako odložismo osta­ cima razorenih kola... dovlačili su se točkovi i drveni dijelovi, da se ne mora počivati na poleđenom kam* nju. Tiho i žalosno tekao je razgovor, dok umornost ne učini svoje. Zima je sve jače stezala, a plamen na vatri sve više slabio. Cik zore je pao na blijeda i upala lica, na kojima je bila urezana strahota prošaste noći. Mališani, cvo­ koćući i jecajući, izgovarali su jedinu, skromnu želju Komadić hljeba samo, poput crne zemlje,hladan krompir, mo­ rali su stišavati zahtjeve malih jadnika. Topovi, kola, opreme, sve se pobacalo u ponore. Onda se išlo d đje; jedan ?a drugim; preko sleđenog stijenja i kršja, više pogeti nego ispravljeni, poklizavajući i posrćući. Čuj, nešto kriknu iznenada — konj se survao s uske staze u dubine; i opet krik! još užas­ niji i očajniji — njegov vodič survao se za nj*m. Sati su mučno prolazili, sa svib strana hulile su u bjegunce smrt i propast. Tu kraj puta ležao je konj, na smrt iznemogao; tamo vd. ; Mi moderni ljudi ne smatramo pi? janstvo zlom i sramotom. Ako danas tko koga ubije u pijan? stvu, nesamo da nije dvostruko kaž? njen, naime zato, što se opio, i zato, što jc ubio, nego je pijanstvo još olakotna okolnost, tc ubilac biva mnogo blaže kažnjen. To traži čo? vjekoljubije, vele moderni. Ali to nije dobro. Jer kad bi se pijanstvo uzimalo kao otegotna okolnost i ubistva u pijanstvu počinjena dvo? struko kažnjavala, bilo bi manje i’bistva, jer bi se ljudi čuvali preko? mjerna pića. Ovako radi tobožnjega čovjekoljublja ima više zla na svi? ctu, a to nije dobro. Nekad je primjer pijana čovjeka bio djeci odvratan, mrzak, jer su ga vidjela samo jedanput u godini dana. No danas, gdje u kući i iz? van nje, na ulici i krčmi vide svaki dan pijane ljude, ne može im pija? most biti odvratnom, pače opijaju se i sama, te dolaze katkad pijana i u školu. Stari su mudro radili, kad su mla? dim ljudima ispod 30 godina zabra? njivali uživanje vina. Vino i druga žestoka pića, koja oni nijesu pozna? vali. još i više utječu štetno na raz? vitak moždana, dočim otimlju čo? vjeku pamet, kad ih previše pije. A poznato jc svakome, da se čovjek razvija do 24. godine, a neki i dalje. Da im dakle djeca budu tijelom i duhom krepki i čili ljudi, oni su im branili piti vino. Današnji roditelji rade baš proti? vno. Oni nesamo da ne brane djeci vina, piva., rakije, ni špirita, već ju pače nutkaju, da piju. Kad im pak djeca zaostanu tjelesno i duševno, pa kad u školi ne napreduju, onda krive učitelja, da ih ne uči. A ne misle jadni, da učitelj uči, ali da djeca ne mogu da shvate i razumi? ju onoga, što ih učitelj uči, jer im je piće otupilo mekane moždane. Ja se upravo čudim, kako ima inače pa? metnih iljudi, koji uzrok lošu na? pretku djece traže svagdje drugdje, samo ne u roditeljskoj kući! Ti Iju? di ne mare ispitivati, čim se dje? ca hrane, što piju i gdje stanuju, kao da to ne djeluje i ne odlučuje ni najmanje na razvoj dječji, već na? prosto krive školu i učitelja, da ne vrše svoje dužnosti. Za djecu je krepka hrana, voda, zdrav stan i čist uzduh, a ne pivo, vino, rakija i spi? rit 1 00000000000000 Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Страна 3 Strana i Domaće vijesti. i Skupština J. M O. u Travniku. ‘ Dne 15. aprila o. g. priredio je kot. I odbor naše organizacije u Travniku svoju izvanrednu glavnu skupštinu sa dnevnim redom: Rasprava o dosadanjem radu naših poslanika u Ustavo­ tvornoj Skupštini i njihovom sporazumu sa vladom gosp. N. Pašića. Osobito je bilo interesovanje za ovu skupštinu među našim težacima i sei ljacima tako, da su prostorije „Ј. M. 0 “ ! bile prepune, dok se je preko 200 i ljudi Što građana što seljaka moralo vratiti, jer nije bilo mjesta. U 2 sata po podne otvorio je skup: štinu A. ibrahimpašić, pozdravio i zahvalio se skupštinarima na odzivu istaknuvši značaj i zamašaj dnevnoga I reda i zadatak skupštine. Zatim je A. i Dautbegović u oduljem govoru refeI risao o radu Musi. Kluba u Ustavot: vornoj Sktipštini istaknuvši pri tome . težinu političkoga položaja, u kojem se je nalazio naš Poslanički Klub, te glavne motive, koji su doveli do sporazuma sa vladom gosp. N Pašića Govoreći o tačkama sporazuma skupštinari su u jedan glas zaortli: „Živili naši narodni poslanici, koji su znali svojom mudrom poliiikom i taktikom osigurati nam ravnopravnost i egzi­ stenciju, te spasiti državuГ Na pitanje, ' da li odobravaju dosadanji rad i tak­ tiku Musi. Posl. Kluba i njegov spo­ razum sa vladom zaori jednoglasno: „Odobravamo!* i „Živili*. To nije bila jedna obična skupština, nego manifestacija bratstva i jednodušnosti muslimana u starome vezirkome gradu. Travnik, 18. aprila 1921. Dugallć Ubijstvo u Foči. Jučer smo pri? mili ovaj brzojav: Uredništvu »Pra? vde«, Sarajevo. Sinoć u sedam sati na večer od razbojničke ruke ubijen D ž a f c r beg T a 1 m a z iz Potpe? ća. Pošto je ovo drugi slučaj, narod silno ogorčen. Molimo zaštitu. Iz? vješće slijedi. Mjesni odbor. Nesavjesnost kotarskih predstojj nika. Prekjuče smo imali prilike da i vidimo jedan akt, koji predstavlja vr1 hunac činovničke nemarnosti i nesa­ vjesnosti. Na jednom te istom koma­ diću papira potvrđuje jedan kotarski predstojnik, da je drugi kotarski pred­ stojnik isplatio rentu g. Zajimu Šurkoviću, a ovaj drugi poriče to i kaže da mu je isplaćen samo jedan dio, što međutim ne stoji ni jedno ni drugo, pošto je taj Zajim Šurković umro prije : pedeset godina, a renta ie trebala biti I isplaćena njegovom unuku Hilmiji. Mi ■ smo taj akt prepisali i on glasi tačno I ovako: je pričao kao da je među nama naj­ i provaljene utrobe, dalje doli Čovjek i raskrhane lubanje .. Tuda nam je zao­ mlađi i mi izmijenismo ratne us­ stalo mnoštvo obnemogle živine... Sta­ jala je nepomično, samo su nas pra­ pomene. I koliko god smo i mi vi­ tili njeni tužni pogledi... I opet nas je djeli i doživjeli, njega smo slušali ' opkoljavala duboka noć. Rukama i nogama razgrnjivali smo snijeg, da zdušnom radošću. Refrain svih napravimo ognjište, ali kako da se njegovih riječi jesthvalenje razgori vatra, kad je naokolo sve vlažno i smrznuto? Odasvuda jecanje; ljepota rata. Iznosi humor, koji tihi, beskonačni plač. Dalje. Uz slabo blješti čak i u najkritičnijim momen­ svjetlo raspoznasmo seljakinju iz do­ line Morave, koja nas je dovde pratila tima boja; veliki Šekspir svjet­ sa svojim dječakom. Mrtvački blijeda skog pozorišta, umije on da lica, sjedila je naslonjena o jelovo stablo i držala u naručju mrivo malo pravo smiješa i na svjetskoj po­ tijelo. Do glave mu svijetlio je drhtavi plamićak svijeće. „Dijete mi je umrlo, zornici šalu i zbilju. Ulična borba pa ne znam kako da ga sahran m*, govoraše bijedna majka uzdrhtalih bjesni, rezerve prodiru naprijed preko usana. Dah nam se gušio — užas nas IjeSina palih, neki mladi podoficir ska­ spopadao. Studen, glad i bolest uništiše taj bujni život još prije nego ga če iza ćoška — na mrtvaca. Brzo se je zagrlio i cjelivao otac, kojeg je ono cbazre: ,Pardon ... molim za opro- pošlo da traži. Pod jelom, gdje je pre­ minulo, iskopasmo mu grob i u tvrdo štenjel* i dalje juriša. Tako priča drvo urezasmo ime: Ganghoter, dok se vozimo kroz Slobodan Ljubinković iz Morave. 1908 — 1915. tamnu samoću puste, u kojoj siro­ Gologlavi, pogledima punim tuge te pastirske žene sanjaju o uprtim u otvoreni prob, odasmo ne­ sretnom djetetu posljednju počast. Nje­ svojim »crvenim đavolima« gova žalosna sudbina biće nam vječno spletena sa spomenom na mučenički (h u s a r i), k o j i se bore u V o 1 i n iput preko strahovitog Žlijeba. 1 za na­ j i. U Beogradu se otkopčava vagon, ma sretnicima, kojima je Svemogući što dolazi iz Monakova; stoga je za­ dao snage, da podnesemo tolike tegobe i nevolje i život da spasemo, zvuči još ludu n a š krik z a j u ta r n jo m k a- i danas: „Čiča, daj mi hlebal* Kotarski nred n Konjicu. Вхој: 98б0| 11*20. konjic, dne 8. januara '921. g. i! ii mi Šurkovieu □ Bjeleniiću. VaSoj molbi đa Vam kotarski ured a Nevesinja isplati renta za VaAe kmetove obavješću­ jete ве, Oa je kotarski ured a Nevesinju saopćio da se obavijestilo, da Vas nema zavedenog kao aemljovlasnika nego Zajim Štuković iz Konjica, kojem je isplaćeno 2300 K, te ako filo imate, možete od njega potražiti. Nadalje Vam saopćoje kotarski ared a Nevesinja, ako mislite, da Vi imate što dubiti da napravite propisana molba. Kotarski predstojnik: Malanotli, s. r. (Okrugli štampilj Kot. ur. Konjic.) Konsignacije br. 174. I. renta 320 Kr. posl. ta pod br. 9630, 21.Х. 1'20. god. kotarskom nredu Konjic radi isplate. U. renta 2000 K nije isplaćena. (To ispod štampilja, bez potpisa, na­ pisao je kot. predstojnik u Nevesinju). Na ovu odluku tužio se usmeno Hilmija Šurkovič kod predstojnika u Ne­ vesinju, koji ga je uputio opet u Konjic, gdje je predao ponovno molbu za is­ platu rente. To je bilo koncem januara i ođ toga dana nije dobio nikakva riješenja- Namjeravani napad odmetnika u Hercegovini. Beograd, 19. aprila. Ova­ mo je stigla vijest, da su odmetnici namjeravali, da zarobe šefa cjelokupne žandarmerije generala Dimitrijevića i i načelnika odjelenja javne bezbjednosti ministarstva unutrašnih djela Žiku Lazića. Škandal je osujećen u posljed­ njem momentu. Ovi vrhovni šefovi javne bezbjednosti htjeli su se iz Cr­ ne Gore povratiti automobilom preko Hercegovine, ali je u zadnji čas gene­ ral Milanović na Cetinju saznao za naum dobro organizovane odmetničke bande, protiv koje je izaslana vojska. Odmetnici, oko 60 njih, zapaženi su, ali im je uspjelo, da se izmaknu u hercegovačkim krševima. Tek kada je cijeli put zaposjednut, mogli su gene­ ral Dimitrijević i načelnik Lazić nasta­ viti put. Uzoran primjer bratske sloge! Akademska omladina pravoslavnih i muslimana u Janji, održala je za? bavu 16. ov. mj. u korist društava »Prosvjete« i »Gajreta«. Bratska slo? ga, koja je preča od svega u ovome je mjestu izvanredna, jer ni prije га? ta pa ni poslije nije narušena ni u kom pogledu. Osobitu pažnju za što bolji uspjeh zabave pokazala je mje? Ina učiteljica, te joj srdačno zahva? Ijujemo na sudjelovanju. - Građa? nin. Važno za porodice, koje imaju koga u Americi. Ministarstvo prav? de saopštava: Skreće se pažnja po? rodicama, čiji se članovi nalaze na radu u Americi, da trebaju odmah, čim saznaju o kakvom njihovom stradanju, izvijestiti naš konzulat fom ili za vagdnom ža objedovanje. Nigdje nikakve gostione da radi, a vagon za objedovanje očekuje nas istom popodne u dva sata u Nišu. To moraju putnici balkanskog voza sebi zabilje­ žiti. Kraj pitomih propianaka vodi kolosjek k Jagodini. Gizdava džamija sa maurskim vratima i vitkim mina­ retom interesuje nas danas ma­ nje nego li mala kolibica na stanici, u kojoj jedan njemački soldat toči vruća čaja. Ja sam se već ranije osnažio. A Ganghoter, bogat isku­ stvima, skuhao je čaj u kupeu, ispakovao jedno pilence iz kovčega za jelo, koji mu je srcu privila njegova brižljiva gospođa, te je mene i Saltena pozvao k sebi na doručak. Ganghoferov doručak bijaše sigurno speci­ jalitet prvog balkanskog voza. Ali gle! upravo se prikopčala vagon za o bjedovanje. J uriš! Hirsch. �Strana 4 Страна ii Americi ili ovdašnji nadležni sud. kako ne bi izdubili pravo oštete ko? je ističe poslije godinu dana. Olovo s džamija. Na pitanje dru Spalio povodom skinutog olova sa nekih džamija odgovorio je imnL star vojni i mornarice ovako: »Po prednjem pitanju čast mi je podneti sledeći odgovor: Po navodima iznetim u pitanju olova o kome jc reč. treba pored vojnih slagališta u Sarajevu, da se nalazi smešteno i u s'.agahštima gar> nizona u Sisku, Slavonskom Brodu i Vinkovcima. Povodom toga tražio sam aktom mojim od 16. juna tek. god. IGBr. 2229 od Komandanta L. 2. i 4. Armijske Oblasti, da mi pod^ nesu detaljan izveštaj o tome, koje se količine tog olova nalaze u nji? nim slagalištima. Od Komandanta 1. Armijske Ob­ lasti dobio sam izveštaj od 13. jula tek. god. IBr. 2316, da u vojnim sla? balistima na područnoj mu teritori? ji nema, a nije ni bilo tog olova. Od Komandanta 4. Armijske Ob* lasti dobio sam izveštaj od 18. ju? la tek. god. IBr. 1620 da u slagalištu ma na područnoj mu teritoriji, tako? đe nije donošeno to olovo. Od Komandanta 2. Armijske Ob? lasti dobio sam izveštaj od 26. ma? i ja tek . god. IBr. 474, a po prostavci \ akufsko Mearifsko Saborskog Od? | bora od 8. aprila tek. god. Br. 4987. i podnetoj Zemaljskoj \4adi za Bo? snu i Hercegovinu, da sc u Armij? skom Inžinjcrskom slagalištu u Sa? rajevu. nalazi olova, skinuta sa dža? mija 17529 kgr. sa mišljenjem da is? to ne bi trebalo vratiti sopstveniku, Vakufsko Mearifskom Saborskom Odboru u Sarajevu, već bi ga tre? balo, kao neophodno potrebno voj? sci, staviti na raspoloženje Artilje? • rijsko?theničkom Odelenju Ministar? | stva Vojnog i Mornarice. Obrativši se pitanjem Artiljerija i sko Tehničkom Odeljenju. dobio | sam izveštaj od 9. novembra tek. g. ASBr. 4731 da je olovo upravi Pi? rotehnike u Kragujevcu neophodno potrebno, i da ga prema tome tre? ba bezus’ovno zadržati za vojne ce? Iji1 pored napred navedene vojne potrebe naredio sam pod IBr. 9001 Komandantu 2. .Armijske Oblasti, i da traženo olovo vrati sonstveniku I Vakufsko? Mearifskom Saborskim Odboru ii Sarajevo«. Ministar Vojni i Mornarice. j Počasni ađutant Nj. Vel. Kralja, Deneral, (potpis ne? čitljiv). Uredba o stanovima i zakupima zgrada. 12. o. mj. objavljena je u? redba o stanovima i zakupima zgra? da uopšte na teritoriji stare j kraljevine Srbije i Crne Gore. Po ovoj uredbi 30. aprila ove godine prestaju važiti na pome? nutoj teritoriji svi ugovori u zaku? pu zgrada i drugih prostorija, ako to zahtijeva koja ugovorna strana, j Od 1. maja ove godine mogu se ti I ugovori po propisima ove uredbe i produžiti do 30. aprila 1922. godine, j Iseljavanje zakupaca, podzakupaca i samaca smije sc vršiti smo u slu? I čajevima predviđenim u uredbi, t. j. , ako je sopstveniku stan neodložno | potreban za lično stanovanje; ako i zakupac ne plati kiriju za dva mje? | seca, ako namjerno kvari stan; ako i u stanu provodi nemoralan život i | za slučaj zidanja nove zgrade. Rck? i vizicija stanova ograničuje se za slu? I čajeve, da su lica bez stana žitelji dotične onćinc od prije 12. jula 1914. godine; da se radi o zakupcu, koji se morao iseliti po ustanovama te , $ у Broj ^81 B?' „ПРАВдА* — „PRAVDA* uredbe ili o državnom činovniku i i ha^ović iz Trebinja 580 K, Aćim Ki? ać iz Bileće 464 K. Mato Pervan iz I državnom službeniku uopšte. Lijevna Bosna 348 K, Jozo Čirko iz Veličina kirijc ne smije preći naj? Duvna Bosna 348 K, Sabit Busula? višu stopu, koja sc dobije, kad sc osnovna zakupnina (kirija, koja sc džić iz Trebinja 348 K, Ali Mehmed Beogradski hs: Balkana donesi : iz Erzerumu, l'urska 348 K, Nazuf plaćala 1. jula 1914.) pomnoži sa Krupna interpelacija šehoviu iz Bileće 232 K, Omer Vb brojem 3. Ako zakupac plača preko Iz Pižonovog Ј a t a-J 1200 dinara neposrednog poreza, os? ј logorac z Gacka, kuhar M. Dervo? Narodni poslanik K. Risto Dokić novna zakupnina množi ćc se sa bro? ! za 232 K, Husoin Ovčina iz Bileće jem 5. Kod drugih zakupa, gdje ob? 232 K, Rašid Tanović iz Gacka 232 lisao jc ministra trgovine i industrije oi« jekt ugovora nijesu prostorije za ! K, Hainza Jaganjac iz Bileće 232 K, Mehmcda Spaha zbog 1ока, ''to sc n.’ auto­ stanovanje, prepušta se sloboda za? i Sulejman Nurković iz Nevesinja mobilu Ministarstva Trgovine voze ” sl> kupne cijene u to :ko, da цуа ne ; 232 K, S. J. Donald trgovac iz Glib manski poslanici, Poreci drugih sitn 1 ? ta­ nja • jer je krupna pitanja naša dižava smije preći najvišu zakupnu cijenu, I caga 232 K, Vinko Kraina iz Duvna ovo je pitanje zaista važno. koja sc dobija množenjem osnovne ! Bosna 232 K, Ivan Pavić iz Lijevna prebrodila. Bosna 232 K, Ivan Kozlića iz Sinja zakupnine sa brojem 8. Za mjesta Preporučuje se k Ristu Đokiću da vtv? na u unutrašnjosti Srbije i One Gore ; Dalmacija 232 K. Petar Pervan iz g. Pižona da ude п Vladu pa* će se i z?'ngranica između najviše i najniže i Sinja Dalmacija 232 K, Andrija Br? Ijoradnički poslanici voziti na aut i ” ’ ilu ako sc g. Pizon kao ministar, po svom cijene kreće sc kod okružnih varo? I čić iz Sinja, Dalmacija 232 K, As m ši između 3 i 5, kod manjih varoši t Abidin iz Selanika. Balkan 116 K, starom obćaju ne bi libio epanka i g i .a 3 i 4. a u selima 3 i 3.5, uzmiljući pri Jure čović iz Sinja, Dalmacija 116 K, *) »Pižonom« zovu g. Jovanovića, ' .i'— tome za osnovnu stopu zakupninu Jusuf Dizdar 7.358.50 K, Hasan Diz? od I. jula 1914. Izuzetno, ako su j dar 7.358.50 K, Omer Prcmilovac ga od zemlj^'-idničkih v:đa. sopstvenici invalidi, udovice ili ma* ' 7.679.25 K, Hammo Pašić 2.207.55 K, ♦<♦♦♦♦♦♦♦♦♦•♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦#>*♦♦ 1 ljetna djeca poginulih u ratu, kao ! Džafer Hasić 1.471.70 K, Meho Še? PAPIRNICA i drug: koji su ekonomski slabi ta? : rak 1.471.70 K, Omer Kurtović 2 kc. da jc prihod od zakupa njihov ; 1.471.70 K, Emin Dizdar 1.471.70 K, Ф HAM Dl JE KOPCIMA Ј .Meho ćerimagie 1.471.70 K, Smail glavni izvor izdržavanja, stavljeno je u vlat mjenih odbora, da kod j Srd/ak 1.471.70 K, Hasan Delić X preporučuje svoje bogato sto variš-. , * zakupa stanova dozvole množiti os? i 736.05 K, Ibro Burek 736.05 K, Halil ? svih vrsta papira, kancalarijskog novnu zakupninu sa brojem 5. Na | Festić 736.05 K. Hasan Hanić 1.471.70 ♦ školskog pribora. — Naručbe > Ф obavljaju brzo i točno t ovu povišicu ne mogu imat prava i Alija Marić 736,05 K, Halil Zii ć фд đJ 736.05 K, Ali ja Prcmilovac- 736.05 K, Cijene umjerene. » sopstvenici vlažnih i nehigijenskih Mujo Seliman 736.05 K, Halil Riz? {Sarajevo, Štrostnajerc-va ul. Tel. stanova. * Ф Rješavanje soorova prema ovoj i vanović 735.95 K. Svega 138.228 K. Potpisani odbor najljepše se zah? uredbi pripada mjesnim odborima, i koji sc u tu svrhu imaju osnovati. • valjujc gornjoj našoj braći, коЧ na? Gdboi ima donijeti riješenje najda? j Še društvo i ak daleko od svoje domovine, prck< oceana iz л\теп? lje za 20 dana po primitku predstav? kc. odnosno tužbe. Protiv odnosnog I ke. potpemogoše materijalno sa riješen ja može se podnijeti žalba | gornjun prilozima i s time omogući? na ministra za socijalnu politiku. i še našem društvu, da edmah otpoč? ne djelovati. U Stocu, 19. februara i (naučnika) za moju radnju, 13— u?Dobrovoljni prilozi poslati musi, 1921. Za odbor: prcds’cdnik: Šaćir ; dina starog, pismenog, kroz, o g ie društvu »Dobrotvor« u Stocu iz A? 1 Grebiđela, tajnik: Halil Šarić. uz jamstvo. Dajem potpunu obskr merike. Muslimansko potpomagaju? b će društvo u Los?Angelcsu dalo je i 192 Adresa: K 29.433, 'Mehmed Dervoz Contrac* tor Ćhicagio K 1L60T . Mehmed ! М. Alibeg Kutenović, u Zrinskog uh 11. (Ćumurija) Premilovac, upravitelj radnje Mehe 1 trg. mješ. robom, Travnik Dervoza u Chicagu K 5.800. , Ibra? i '5 $ him Mulać ahčija Mehe Dervoza ; 5.800 K, \\ . F. Cummings Inginier iz ј Chicaga 5.800 K. Sulejman Karaica iz Stoca 2.900 K, Derviš Ćefo i Mu* Muradif Karah^sanović stafa Bošković 2.900 K, .lozo Zeljko broker, U. S. Inw. Securti Co, iz Đu? vna '2.320 k, Šaćir Poturović iz Sto* । Muslimansko društvo „DOBROTVOR" u Stocu ca 2.320 K. Muhan Sabić kočijaš M. j Dervoza 2.320 K, Pašo Ćcrimagić iz i Trebinja 1.16i‘ K. Vcjsil Gabela iz i Stoca 1.740 K, Osman Ćatović iz i Trebinja 1.160 K. Omer Šuko iz Sto? i K<«d ovog društva potreban je jedan namještenik, koji Hi ca 1.160 K, Harna Amautović nad? i imao da vrsi ova zvanja i to: Hednik radnje M. Dervoza 1.160 K, i 1. vaiz i miideris u potrebno vrijeme; Edward Gauger trgovac iz Milwau? ; 2. poslovođa kod ovoga društva; kee. \\ is 1.160 K. Nazif Kapičić iz i 3. poslovođa kod vak. mearir. povjerenstva; Bileće 1 160 K, Avdo Bajgorić iz i Dabrice (Stolac) 1.160 K. Mahmut j 4. mualim. Hairlić iz Stoca 1.160 K, Jusuk Jaga* j Beriva su za ovo zvanje 30.000 K godišnje i stan u naravi. njac :z Bileće ahčija M. Dervoza ■ Molitelji imaju svoje molbe vlastoručno pisane в dokumen­ 1.160 K. Mustafa z\vdić iz Bileće j 580 K. George R. Kurt iz Ghicaga ‘ tima poslati ovom, društvu do 5. maja 1921. Sekretar M. Dervoza 1.008 K, ' 19з Odbor. Wilhein R. Kurt iz Ghicaga 111. taj? . nik M. Dervoza 580 K, Jusuf He? b:b iz Gacka 580 K, Alija Tanović i iz Gacka 580 K, Džano Tanović iz ! Gacka 580 K, Bešir Pašić iz (^acka i Čast nam je obavijestiti naše post, mušterije, da smo ;г 580 K, Zajko Hasanbegović :z (Sa? ' ck 580 K. Mustafa Sarić iz Gacka | dali generalno zastupstvo naših mineralnih voda: brijač u Chicagu 580 K, Hasan Ra? ‘ mić iz Trebinja 580 K, Omer Resu? ; lović iz Trebinja 580 K, Mehmed Ja? ; ganjac iz Bileće 589 K. Mehmed j Bajgorić iz Dabricc (Stolac) 580 K, za Bosnu i Hercegovinu Bajro Basic iz Gacka 580 K, Meh? med Krpo iz Stoca 580 K, Nuri Đže? ladm iz Dardanela, 'Furska 580 K, ' Arif Šarić iz Gacka 580 K, Toma kome se imaju sve natučbe upravljati. Magić iz Lijevna 580 K. Šimun Ba? I zo jz Sinja Dalmacija 580 K, Dcr? i Državno lječilište vis Ćefo iz Lijevna 580 K. Salko I Pervan iz Bileće 580 K. Humza Ma* Treleljak. Tražim šegrta Мв zaboravite zabilježiti! fotografski atetier » Oglašujte u.,Pravili" Natječaj. Objava! „ТетрвГ, ,,Styria” i „Donutr g. Šimi Vokiću u Prijedora Ronaška Slatina. ju"’'’: trr oa i свтаа ма za aasnu i Hercegovini [đ.a.) и aarajeim Dionička glavnica K. 10,000.000 — Rodružqice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć« račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —- Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuj« i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnlc«. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSNA*. Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurhan telefon: Zli Odgovorni urednik: fbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9f0eb9915fbd10a25d4c57c2c00f1224.pdf e65e42dfd4ba2dd1723602deac7219c5 PDF Text Text Pojedini broj K. 2 — Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor Pretplata: godišnje K 180.—, ва pola godine K 90.— (u Sarajevu): za naša državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice Ш9. Broj 44 (282) Sarajevo, subota 23. aprila 1921. (15. Šaban 1339.) Govor nar. posl. Fehima Kurbegovića DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 18. AP= RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografskim bilješkama). Gospodo poslanici, da uzmognem ista, već iza aneksije Bosne i Her* razjasniti: kako je Jugoslavenski cegovine, kada je Bosna i Hercego* Muslimanski Klub došao do današ* vina dobila svoj zemaljski statut, i njeg političkog pravca, da sastavi sa kada je dobila svoj zemaljski sabor, sadašnjom vladom većinu, moram Austro*Ugarska monarhija našla je da bacim nekoliko pogleda na skori načina i sredstava, da zavadi jedno* i ist orijaki razvitak Bosne i Hercego* krvnu braću. Prvo od tih sredstava I vine i tadašnjih političkih prilika, a bilo je jezično pitanje i pitanje pi* ; onda u drugom redu na sam postao srna. Nastao je spor: da li će se je* [ nak naše nove države. U savezu zik u Bosni i Hercegovini zvati srp* • s tim moram se osvrnuti i na samo ski ili hrvatski, a drugo, da li će pi* ■ unutrašnje uređenje naše države, smo biti ćirilica ili latinica i da li j kako mi to zamišljamo. će ta pisma biti jednakopravna. Na ј Gospodo, kada je Austrougarska taj način htjela je da zavadi braću monarhija htjela da okupira Bosnu Hrvate katoličke vjere sa braćom i Hercegovinu, muslimani kao ogra* Srbima pravoslavne vjere. Kao dru* ) nak našeg jedinstvenog naroda Sr* go sredstvo, da i nas muslimane u ' ba. Hrvata i Slovenaca ljubeći svoju tu borbu umetne, upotrijebila je ag* I domovinu nisu htjeli da jednoj tu* rarno pitanje. Nije joj ležalo iskre* | đinskoj vlasti prepuste da tu domo* no na srcu naše agrarno pitanje i nje* I vinu okupira, zauzme bez krvi, da govo riješenje, nego je to bilo samo i zavlada njome bez otpora. Ta 1јш sredstvo za razdvajanje braće. I za* bav se je očitovala i u otporu, vođe* ista prvi dani bosanskog saborova* nom kroz dvije godine dana i oku* nja urodili su željenim uspjehom, paciju je platila vrlo skupo. Oku* koji je htjela Austro* Ugarska mo* piravši Bosnu i Hercegovinu Austro* narhija postići: braća su se zavadila Ugarska monarhija nastojala je da radi jezičnog pitanja, radi pitanja nas u našim građanskim i političkim ćirilice i latinice i radi agrarnog pi* pravima što više stegne i skuči, te tanja. da* ima što više ingerencije na naše Austrija je gledala da pogoduje odnose. Ona je htjela da od Bosne s jedne strane jednima, a sa druge i Hercegovine stvori jednu svoju ko* strane drugima. I tako je ta borba loniju. Nakon, nekoliko godina, mi za jezično pitanje kao i borba za ag* muslimani i naša braća pravoslavne rarno pitnje trajala sve do 1914. go* vjere uvidjeli smo da je potrebno dine, do svjetskoga rata. 1 zaista mo* pokrenuti jednu jaču akciju, koja ram iskreno da priznam, da smo. je docnije išla za tim, da se što više 1914. godine u svjetski rat mi braća : opre ovim nastojanjima Austro*U* ušli zavađeni; to 5с jedan fakat koji garske monarhic. Došlo je do na* sc mora priznati. Austriji je to us* šc zajedničke borbe, u kojoj su se pjelo i već prvi dani svjetskoga ra* naša braća pravoslavne vjere borila ta to dokazuju. Svi događaji koji za crkvenu autonomiju, a mi musi i* su se do tada zbili govore i doka* mani poveli smo tu borbu za vjer* zuju, da smo ušli u rat kao zavađena skoprosvjetnu autonomiju. braća. Nije krivnja na nama sami* Borba naše pravoslavne braće i na* mirna bila, nego na Austriji, kojoj ša borba, moram da istaknem, nije je uspjelo da nas zavadi. U tome imala za cilj da postigne samo crk* svjetskom ratu bijede i nevolje, glad, venu autonomiju, a naša da postig* muke i natnje našeg naroda bacile ne vjersko/prosvjetnu autonomiju, su ga na misao, da zaboravi na svoje nego da se pod vidom tih autono* međusobne mržnje, da se opet izmi* mija i očuvanja nacionalnosti naše ?i i da traži načina za svoj opstanak. uže domovine postigne što više sa* I zaista nevolje koje smo mi pre* mostalnosti u narodnom razvitku. trpjeli gladu jući u tom ratu, koje smo Ta je borba bila žestoka, no mi smo pretrpjeli na‘frontama, dovele su do se pored svih progona držali rame toga, da smo mi svi u duši vikali: uz rame i ona je okončana sa veli* Ovaj svjetski rat treba da se već Ičim uspjehom. Mi smo dobili što svrši, pa kud puklo da puklo. Svi su smo htjeli. Braća pravoslavna došli željeli svršetak rata, svi su željeli i su tom borbom do crkvene auto* propast Austrije. Ko je bio očevidac nomije, a mi muslimani do svoje i koje zalazio u naše mase za vri* vjersko*prosvjetnc autonomije. Na* jeme rata, taj se o tome mogao rako ravno, da austrougarskoj vlasti nije uvjeriti. I zaista kad je došlo do ka* pogodovalo ovo naše bratsko i slo* tastrofe 1918. godine, kad sc Austro* žno istupanje, i ona je nastojala svi* Ugarska monarhija raspala i kad je ma sredstvima da nas u tome spri* nad krajevima gdje naš narod obi* je i i da nas razdvoji. Nastojala je tava »Narodno Vijeće« iz Zagreba pod svaku cijenu da jednokrvnu proklamovalo naše narodno ujedi* braću zavadi, kako bi što lakše za* njenje, onda smo i mi muslimani vladala i održala svoju vlast. I za* kao vaša braća po krvi dočekali ovo Godina Hi. oslobođenje u najvećem zanosu jer [ ga naroda, a to je nama muslima* smo očekivali da ćemo u našoj za* i nima, kao ogranku našeg jedmstve* jedničkoj državi uživati sva građan* I nog naroda Srba, Hrvata i Slovena* ska prava т sve političke sloboštine. ca obezbijediti dalji opstanak? Bez* Ali, na žalost, prijašnji jaz i razdor, uvjetno treba. (Jedan glas: Ne* koji je Austrija u pojedince uštrca* ka rade!) Hoće da rade, ali Im se la, mržnja koju je ona medu braćom ne da. Ja kažem, da kad rješavamo proizvela nije mogla opet posve da agrarno pitanje, ne smije da vlada iščezne, nego su počeli pojedinci od* princip kao što se mnogo puta is* mah iza prevrata da se služe starim taklo. princip davanja milostinje o* sredstvima ne bi li svoju braću, svo* nima, koji su spali na prosjački štap, ju jednakopravnu braću muslimane, nego treba da se onima, kojima je u njihovim političkim pravima za* onemogućen opstanak dadu uvjeti, postavili, ne bi li im onemogućili da da »se mogu privredno razvijati. To sc povoljno razviju u svojoj narod* je i interes državni. Oni demagozi noj nacionalnoj državi. koji su za dvije godine operirah sa I zaista, kao što sam 1 pnje u na* agrarnim pitanjem stvorili su kod čelnoj debati u Ustavotvornom Od* nas osim razrješenja kmetskih od* boru istakao, mi smo se u tom brat* nosa i još drugo pitanje, koje nije postojalo u Bosni i Hercegovini, to stvu za ove dvije godine dana u mnogočem 'razočarali. Imali smo i i oni sami priznaju, a to je pitanje razloga! Nije se postupalo naprama beglučko (Risto Đokić: Vi ste to nama svima bratski i sasvim ravno* htjeli za vrijeme Švabe). To nije is* pravno, nismo bili zaštićeni pred za* tina! Mi nemamo ništa protiv toga, koaioin. I zaista u tom svome ražo* da se po jednom principu riješi pi* čaranju mi smo imali prava da svo* tanje svih veleposjeda u državi, da ju braću ružimo, imali smo prava se licima koja nemaju dostatne zem* da im licem u lice kžemo: ne po* lje dade onoliko, koliko je potrebno stupate s nama bratski i ne držite za njihovu zemljoradnju, ali smo se one: brat je mio ma koje vjere gospodo, protiv ovih demagoških bio, ne izvršujete sadržinu njenu, uredaba, koje kažu muslimanu tre* nego ona ostaje samo puka fraza. ba oduzeti i zadnji pedalj zemlje Najviše s čime se počelo da operi* da se dade drugome, koji ima po ra je agrarno pitanje i zaista, kad 200 do 300 dunuma (Jedan glas: bi se agr. pitanje rješavalo po prin* Nc treba mu kad ne radi. Šta će ciphna pravičnosti, kad bi se ono zemlja onome; koji ne radi). Hoće rješavalo s obzirom na socijalne i on da radi, ali vi, gospodine, hoćete ekonomske odnose, onda mi ne bi da njemu, na makar bio musliman imali protiv toga ništa, i od nas ni* težak oduzmetc, jer idete za fm da ko, pa ni onaj najveći veleposjednik se on ekonomski posve uništi. ne želi da taj odnos i dalje traje. U Ja ću vam, gospodo, samo da spo* jednoj dentokratski uređenoj državi, menem jedan primjer. U Bosanskom u jednoj državi gdje treba da drža* Novom nalazi se težačka obitelj A* va nastoji da svi građani uživaju jed* 1 lagića. To je čisto težačka obitelj, nake uvjete za opstanak, to pitanje i koja nema kmeta i u kojoj ima, ne smije da se rješava preko klipa, I mislim, oko 18 malodobne djece. O* ne smije da se prelomi bez obzira i ni su imali svoj privatni posjed na hoće li se s jedne strane stvoriti bo* I granici Bosne i Hrvatske, na otoci* gataši a s druge strane proleterci. I ma rijeke Une, i njihovi su očevi Jer nije, gospodo, sporedno ako u ; obično sami obrađivali svoju zemlju, našoj državi, od naše braće imade* I pa ušljed toga ta zemlja nije spa* te nakon dvogodišnjeg oslobođenja i dala ni pod koju agrarnu uredbu. A stotinu hiljada bijednika, nevoljni* do čega je došla demagogijom na* ka i prosjaka. Mi smo za dvije go* ših usurpatora? Ona ide za depose* dine ovo isto zastupali. No kad smo diranjem muslimana i to bilo teža* govorili: »ne postupa se bratski, ovo ka maloposjednika, bilo veleposjed* se pitanje neće da riješi po princi* nika pa dolazi i do toga, da se ovoj pu pravičnosti«, onda su nam na ove malodobnoj djeci koja su nedora* naše iskrene i bratske prigovore, na sla da tu zemlju mogu da obradu* ovu legalnu borbu prigovarali da I ju, da im se ta zemlja oduzima. A smo mi anti*državni e emenat. Ne, ; kome se ona daje, gospodo? Ne gospodo, to je podvala, to je neisti* I daje se onim težacima iz Dvora (is* ni ta tvrdnja, to je samo nastojanje i prijeka) koji su ju do sada obra* onih koji hoće da demagoškim đivali, nego se otima na nepošten sredstvima ispadnu na površinu, bez način i daje seljacima u Bosni, koji obzira na to, kako će se naš eko* nikada ni motiku u nju nisu zako* nomsko socijalni razvitak postignuti. pali (Stjepan B a r i ć: A ko je to Htjeli su u mržnji naprama nama da radio?) To su radili demagozi, koje nas deposediraju bez obzira na sta* je vlast podupirala i štitila. I ova Itž. Vikali su: je li musliman, on je djeca danas skapavaju od bijede, a oni koji nisu imali nikakva prava ni spahija i beg. Danas među nama niko, ko misli po kakvom principu na tu zemlju, do* da .podržava i nadalje kmetske od* laže u posjed njihovog zemljišta. nose ali razrješenjem kmetskih od* Naravno da ovakva politika, koja nosa treba da znate, da veliki dio ide za tim da se muslimani depose* našega naroda dolazi u bijedan po* diraju i da im se i na drugim polji* ložaj. Da li treba tome dijelu naše* ma onemogući oostanak nije mogla Muslimanska trgsvačlia i cbrtničha banha za Bosnu i HercEgavinu (ti. d.) u багајвии Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i £os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloSke na knjižice i tekuć* račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. tatlaFija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш �uroditi ničim drugim nego našim I stupali taj svoj autonomistički pro­ opštim ofcporom i našom zajed* | gram ?“ Kako rekoh, naša država je postala nićkom borbom. Vama je to, go* spodo, Čudno. Vi se u čudu pitate, jedinstvena a ne složena država. Po­ kako dolazi do toga, da se zajednica stoji jedan suverenitet i jedna vrhov­ ki udružuju svi muslimani: i velcpo* na vlast Sad d laži pitanje kako će sjednici i trgovci i zanatlije i zem* se to urediti: ili će se urediti po ši­ Ijoradnici (Risto Đokić: Jer propada rokim samoupravama, ili po autono­ Islam!) To nije istina. Udružuju se mističkom provinciialnom principu ili zato, da se spase od sistematskog po posve centralističkom. Mi smo za­ uništavanja. Budite uvjereni, da je stupali a i danas zastupamo stajalište, naša borba bila ssvim legalna, i ako da bi najpodesnije bilo da naša drža­ su vlasti tolerirale ovakav odnos i va bude uređena po samoupravama, ovakve uzurpacije, onda one nisu po provincijalnim samoupravama pre­ čuvale i poštivale zakon i red. Mi ma istorijskim granican a. Zašto? Ne smo se ovako reorganizovali za od* zato, da mi to pravo izvađamo de branu svojih građanskih prava i svo* iure proprio (Risto Đokić: Ko je po­ jc privatne svojine, organizovali se pio?) Ti uvijek piieš dok tako govo­ na odbranu našeg opstanka i zajed* riš. (Smijeh u sali.) Gospodo, ne zato n.čki stupili u borbu. Prije se jc go* da mi tražimo to uređenje provincialvorilo da mi idemo protivu države. no po nekakvim vlastitim državnim Ne, gospodo, ne idemo mi protivu provindaln m pravima, nego tražimo države, mi hoćemo ovu državu da da se ta kompetenciia prenese, dele­ održimo, mi hoćemo ovu državu da gira od našega jedinstvenoga držav­ učvrstimo i mi hoćemo ovu državu noga prava, dakle: da se to pravo da očuvamo. (Živo odobravanje na vrši de iure delegato. Zašto? Čisto iz desnici sa pljeskaniem). Ali vi treba stvarn h razloga. Vi znate da smo se da nam to omogućite. Kako? Jedno* mi razvijali i živjeli pod raznim okol­ stavno. Treba ukloniti otimačine, nostima, da nam život nije jedinstven, poštivati zakone, osigurati nam op* da nam običaji nisu jedinstveni, da stanak i zajamčiti jednakost pred imademo druga zakonodavstva i dru­ zakonom. Ovoga do sada nije bilo. ge navike, da smo živjeli pod raznim Da uzmognem razjasniti u savezu državama Međutim da se to na jedan­ sa ovim naše stanovište u pogledu put izjednači i na jedanput preko državnog uređenja, moram neke štapa prelomi, mislim da ne bi bilo poglede da bacim na postanak naše pamelno i ne bi se postiglo ono za države. Gospodo, propašću Austro* čim se ide. Ugarske monarhije Narodno Vijeće smo ovo tražili mislili smo i u Zagrebu organizovalo je vrhovnu naKad to, da se može postići što jača i državnu vlast i zastupalo sve d:je* bolja uprava na ovaj način ako ima­ k>ve u našem narodu koji je ostao demo veće i jače provincijalne jedi­ na teritoriji Austrijske monarhije, nice, jer je time opstanak i razvitak a koji danas živi u jedinstvenoj kra* provincijalnih jedinica osiguraniji. Ali Ijevini Srba, Hrvata i Slovenaca. To nismo traž li to ni sa kakvim tenden­ Narodno Vijeće bilo je suvereno, jer političkim, pa ni sa onim ten­ je imalo svu vlast koja je bila po* cijama dencijama koje ie istakao g. Vojislav trebna za njegov suverenitet. To je potrajalo do 1. decembra 1918. god. Marinković prigodom generalne debate Zatim dolazi do Adrese Narodnoga o Ustavu. On je rekao: mi nemamo Vijeća, a s druge srtane do odgovo* ništa protiv toga da te samouprave, ra Regenta, i tim danom prestaje ta kompetencija samoprava bude što bitisanje suvereniteta Narodnoga šira, mi nemamo ništa protiv toga da Vreća, jer se kraljevina Srbija spa? teritorija tih samoupravnih jedinica ja sa ostalim dijelovima, koji su bili bude veća ali pod tim uslovom, da to pod Austrougarskom monarhijom nema nikakvih političkih tendencija i i dolazi se do Kraljevstva Srba, Нг* spomenuo je: Srbi kad su se osloba­ vata i Slovenaca, dolazi se do jedim đali od turske vlasti trebali su jedan stvene države, do jednog jedinstve* mali komadić autonomiie, da kasnije nog državnog prava. Tim danom mogu steći svoju samostalnost. Gospo­ prestaju svi državni individualiteti, do, ono što je vrijedilo za Srbiju pre­ prestaju sva državna prava a nasta* ma Turskoj, to ne vrijedi za našu je jedno državno pravo, državno državu, jer je na našoj državnoj teri­ pravo kraljevstva Srba, Hrvata i toriji nastanjen sa 90°'o jedinstven Slovenaca. (Risto Đokić: I Jugo* narod Srba, Hrvata i Slovenaca Ja tatara). Najveći Jugotatar sve vi, ko* ne znam ko bi od ovog naš g jedin­ ji svojim dahilukom sirotnim musli* stvenog naroda, koja jedinca, koji dio, manima otimate zaradu! Breza! — koje bi pleme imalo razloga da se Tim danom, kako rekoh, postalo je odvoji i da ide kuda van? To ne jedno državno pravo, tim danom je može, to ne smije da bude i ni jedno odTčsno da naša država bude nas* pleme nema u tom nikakvog interesa. Pitate, kako onda dolazi do toga, 1 jedna monarhija nod dinastijom Karađorđevića. (Čuje se: Živela!) da vi sad od jedanput usvajate staja­ lište vladi e većine, propovijedate i Međutim već prije toga dana mi muslimani za to smo se bili odlučili. i zagovarate stanovište većine ustav­ Ovo ie t;m danom postalo definitiv* nog odbora? Ja ću i to da objasnim, no. Provizorium ie ostao samo u budite strpljivi, vrlo lagano. Sporazu­ pitanjima unutrašnjeg državnog u* mom nam je zagarantovano skoro u ređenia, na je ostavljeno da uredi svim tačkama našega programa nje­ ređenja, pa je ostavheno da ga uredi govo izvršenje, ako ne poipunoaono u ^norazumu sa krunom. d.elomično/jer to izlazi iz same na avi Vi ćet-, gospođo, stavti pitanje: „Kad vi zastupate ovo stanovište, kad zastupa e jedno državno pravo, kako možete biti autonomiste i kako ste za­ Број 282 Broi „PRAVDA" — „ПРАВДА* Strana 2 Страна sporazuma i jer su i drugi od mnogo čega svoga odstup’li, n. pr. u agrar­ nom pitanju i mnogim ustavnim prin­ cipima (SvrŠiće se.) Uredništvu su stigli dalje ovi brzo­ javi: Uredništvo »Pravde«, Sarajevo. G. Vakuf, 21. aprila 1921. Ncogra* ničeno povjerenje dajemo vodstvu naše organizacije, te odobravamo .sporazum naših poslanika s vladom gosp. Pašića. Odbor J. M. O. Radnom odboru J. M. O., Šaraje* vo. Vlascnica, 26, aprila 1921. Ko* tarski odbor izrazu je potpuno po* vjerenje vodstvu naše organizacije i odobrava sporazum našeg posla* ničkog kluba sa v’adom g. Pašića. Predsjednik: Kadić. ♦ Tuzi a, 18. aprila 1921. Držeći se one „šutnja je priznanje" nijesmo smatrali nužnim, da o spora­ zumu našeg poslaničkog kluba sa vladom g. Nikole Pašića ma šta piše­ mo kroz javnost, a najmanje da im i ovaj put dajemo povjerenje. Nu „pre­ velika briga« nekih bstova za naš opstanak nagnala je naše vodstvo, da to zatraže, pa da se i ovaj’ put đokumentuje, da muslimani ovih zemalja čvrsto stoje uz svoje vođe, kojima su na skorim izborima bez ičije sile po­ vjerili svoju sudbinu. I odazivajući se apelu objelodanjenom u »Pravdi« od 12. aprila 1921. broj 277 šaljemo ovo izvješće: Dne 28. marta 1921. u ponedeljak održan je pouzdanički sastanak u sali naše čitaonice »Terekkijat', na kojem su o sporazumu i dojakošnjem svom radu refe<išali gg. narodni poslanici H. H. Ibrahim ef. Maglajlić i Osman ef. Vilović, kojem su sastanku prisu­ stvovali muslimani svih slojeva i sta­ leža. Nakon iscrpnog referata gospode narodnih poslanika, koji je trajao puna 2 sahata i u kojem je vjerno ocrtana situacija naših nar. poslanika, te cijeli tok pregovarama i napokon objašnjene punktacije u kojima je sa vladom došlo do sporazuma, tajnik je ovog odbora stavio pitanje pa prisutne, da li su potpuno razumjeli referat i odobravaju li dojakošnji rad poslaničkog kluba i sporazum njihov sklopljen sa vladom g. Pašića, našto se prisutni jednoglasno i bez ijedne riječi prigovora izjaviše, da odobravaju dosadanji rad poslanič­ kog kluba naše organizacije uz burni poklik: ŽivilH Razlaganja su s najvećom pažnjom i interesovanjem slušana Razni smut­ ljivci su odmah po potpisanom spora­ zumu nastojali kojekakvim smicalica­ ma i u iskrivljenom obliku da obmanu naše pristaše osobito neobaviještene i nepismene ljude, kako je ovim spora­ zumom prodan čitav islamski narod ovih zemalja za spas nekoliko begov­ skih porodica, pa je pažnja referata bila tim napetija i glasanje povjerenja tim značajnije. Među Članovima i pri­ stašama naše organizacije nema ni jednog koji zrelo misli, a da skloplje­ nog sporazuma ne odobrava. Toliko imadosmo reći kao odgovor na apel donešen u »Pravdi« broj 277, inače ovoj stvari ne bismo posvećivali ovakove pažnje, jer nam je više stalo do pozitivna rada nego do ispraznog i jalovog fraziranja, a ne bismo htjeli, da našim .brižnim prijateljima" rušimo ovu zadnju kulu — nada. Mjesni Odbor J. M. O. « Iz naše organizacije Poslaničkom klubu naše organizam čije prispjeL su dalje ovi brzojavi mjesnih odbora: T a r č i n, 14. aprila. S vašim spo* razumom se potpuno slažemo te i* mamo u vas i nadalje povjerenje. Za mjesni odbor: Vejsilaga Јара* lak, Ahmedaga Brčakl.ja. Zvornik, 15. apri a. Imamo ne* ograničeno povjerenje u vodstvo na* Še organizacije i odobravamo rad i sporazum našeg poslaničkog kluba. Za mjesni odbor: Husejin Ćumavlć. Varcar Vakuf, 16. aprila. Svi muslimani našega kotara čvrsto sto* ie uz vodstvo organizacije i odo* bravaju vaš sporazum s vladom g. Nikole Paš ča. divili! Mjesni odbor. Bijeljina, 16. aprila. Primite izraz naše nepokolebive privrženo* sti. Čestitamo sporazum s vladom. Da vas Bog pož vi na dku našu i sreću mi e nam otadžbine! Mjesni odbor. Visoko, 16. aprila. Najsrdačni* je čestitamo sporazum s vladom g. Nikole Pašića. Ujedno odobravamo dosadašnji vaš rad izrazujući vam potpuno povjerenje. Mjesni odbor J. M. O. Stolac, 16. aprila. Na odgovor vašeg pisma od 11. aprila javljamo da se potpuno solidarišemo sa ko* munikeom, izda tim dne 2. aprila u Mostaru. Mjesni odbor. Ljubuški, 18. aprila. Ako u koimunikeu mostarske konferencije ima znak nepovjerenja, u tom slu* čaju mi se ne soLidarišemo sa is* tim, jer stanovište naš.h delegata odnosilo se je na istaknućc posebnih želja Hercegovine. Za to skupština hiti izjaviti, da naša ehalija odobra? va vas politički rad, naoeeb postig* nuti sporazum. Poklanjajući vam naše ponovno povjerenje kličemo: »Živi!i!« Sa dobro posjećene skup* štine: njen predsjednik Tančica. B. N o v i, 20. aprila. Zapisnik o održanoj sjednici mjestnog odbora J M. O u B. Novom dne 18 travnja 1921. u 4 sata po podne. Predmet: IzjaŠnjenje našeg povjere­ nja prema p jsianičkom vodstvu J.M.O. u Beogradu. Nakon svestranog pretresanja jedno­ glasno se zaključuje: Obzirom na da­ našnju političku situciju a posebno na naš položaj, sporazum naših poslanika za ustup u vladu općeniio se odobrava. Po izjavi poslanika profesora к Hamzalije Ajanovića prilikom održanog sa­ stanka u Bos. Novom, da će se obe­ ćane obveze i izvršiti рпје izglasanja ustava, to mi ponavljamo, da se po­ slanički klub dosjedno d ži toga, te da ni za dlaku dalje ne popušta i samo na taj način ovaj mjesni odbor odo­ brava polučeni sporazum. Predsjednik: Hafiz Omer Topić v. r ; blagajn k: Hasan Cerić Kalenderac v. v.; II. tajnik: Mustafa Hcrgić v. r.; potpreds ednik: Ahmetbeg Kapetanović v r.; odbornici: Alibeg Cerić v. r„ H. Hasan Sehović v. r. Prije dvije godine. JEDNO PITANJE NA NAROD* NO PREDSTAVNIŠTVO. Iz »Pravde« od 24. aprila 1919. g.: Slobodni smo ispred musliman* skog elementa Bosne i Hercegovine, koji se uz neznatne izuzetke sav oku* pio oko naše organizacije, da javno stavimo pitanje na članove Držav* nog Vijeća i na cijelo ministarstvo sa željom, đa ih upozorimo na jednu nečuvenu nepravdu, kojom su musli* mani Jugoslavije osjetljivo prakraće* ni u svetim građanskim pravima i isključeni iz učešća u državnim po* slovima. Konstatiramo, da je naša ujedinjena država nikla iz slobodne vollje cijelog našeg troimenog naro* da, pri čemu su sudjelovali i musli* mani iz Bosne. Tada je bilo odluče* no, da se naša ujedinjena država iz* gradi na principima moderne demo* kracije: jednakosti, bratstva i s!obo* de bez ikakve socijalne i ekonomske nepravde i nejednakosti. Polazeći sa 'teritorijalnog principa usvojili su narodni zastupnici jedno* đušan zaključak, da svaka od naših pokrajina šalje u Državno Vijeće po jednog odaslanika na 41 hiljadu sta* novnika. Prema ovom načelu dobile su pojedine stranke i grupe određen broj delegata, uračunavši njihovu snagu u narodu, samo su muslimani, koji su se posebno skupili u jednu zajednicu (Jugosl. Musk organiz.), strašno prikraćeni, jer im je priznato samo — dva mandata na pola .mili* juna pristaša u Bosni i Hercegovini Mi smo legalnim putem protestovali proti ovbj nepravdi i tražili da se poslovi javnoga života i općeg inte* resa ne vode bez naše jake skupine i da se o nama ne odlučuje bez nas. Nar. Predstavništvo odlaže raspra* vu o ovim našim zahtjevima i ne će da pređe na verifilkacionu debatu. S toga osjećamo potrebu, da jOsš. jed* nom javno dignemo protest pred ci* jeliim našim narodom i da upozorimo 'na slijedeću činjenicu: U ujedinje* noj našoj državi sastalo se pripadni* ka Islama do čednom računanju oko l,30l).000. 1 na ovaj milijun i tristo hiljada muslimana moglo je doći ša* mo trinaest delegata u Narodno Predstavništvo. Iz Bosne i Hercego* vine imamo 11 delegata na 600.000 (dva izabrana, a devet »darovanih« od Pribičevića), iz Makedonije samo 2 (slovom dva!), a iz Sandžaka ni jedan (ništa!), premda Sandžak i Makedonija broje 700.000 .maslima* na. Mi sada pitamo: po kojem pravu i zakonu drugima pripada jedan de* legat na 41.000 duša, a muslimanima na 100.000, jer su na 1,300 000 dobili samo 13 delegata? Po kojem princi* pu da se raspline muslimanska broj* čanost, kad h: im moralo zapasti tri puta toliko udjela u N. P.? Ako su podijeljeni u razne stranke, opet bi njihova jakost dolazila u obzir i ne bi se smjeli isključiti iz učešća u jav* nom životu! Jc li to demokratska zaštita manjina u s’obodnoj državi? Nas ne može -zadovoljiti odgovor, da je ovo uopće prvi slučaj, da u jednoj »hrlšćanskoj državi« sjede muslimani među narodnim predstav* nicima i ministrima, jer mi tražimo samo svoja sveta prava kao građani jedne deniokratske države, pa se ne damo jednostavno odstraniti iz dr* žavnih poslova. Ni muslimani nisu zločinci ni prosjaci, da mole ičiju mi* lost! Prava moraju biti jednaka za sve državljane! Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". �I • j I dovoljna s ovakim razvijanjem stva* i ri. Vrelo njenih sirovina joj je veo* i ma ograničeno rezultatom rata, koji je ispao nesrećno po nju. Danas je ona više nego ikada upućena na uvoz materijala iz stranih država. Stoga je svako snižavanje cijena na svjetskom tržištu za nju jedna ušte* da i izlazi u susret njenoj izvoznoj sposobnosti. Evo kratkog pregleda cijena najglavnijih sirovina i život* nih namirnica, kad su u toku prošle godine bile najviše: Padanje cijena na svjetskom tržištu. »VoBs5schc Zeitung« od 17. o. mj. donosi iz pera nacijonalnog ekonom ma Georga Miincha vrlo instinkti* van članak pod gornjim naslovom, koji u cijelosti prevodimo: U ovom kritičnom vremenu, pu* nom najtežih briga, koje proživlju* jemo, ukazuje nam se jedna svjet* (a tačka: padanje cijena sirovinama. Doduše i ova pojava potiče iz jed* nog zla, naime iz krize svjetskog go* spodarStva, ali u njoj leži ipak i klica -docnijeg poboljšanja. Njemačka ne* ma nikakva povoda, da bude neza* R • b a Srebro .... takav .... Hakar .... Olovo .... Olovo .... Kositer .... Koeiter .... Kalaj . , . . K. laj ... . Zeljei« .... Goni .... l'anuk .... Pamak .... Vana .... Laa......................... Jata......................... Flenica • ■ Rai......................... Zob......................... Knknrai . . . Maii .... Loj......................... Kita . . . . 8ećw .... Кхкаа .... K»fa .... Lanene ulje Pamučno ulje PalmoVo ulje Страна 3 Strana „ПРАВДА" — .PRAVDA" Број 282 Broj Mjesto buree London London New York London New-York London New-York London New-York New York London New York Liverpool Le Harro London London New-York Chicago Ch Bago Chicago Chicago New-York London New-York London London London London Liverpool Notiranje VI. 14. d. p. (Јаве I.atr. p. To. e. p. Pfund Letr. p. To c. p. Pfand Latr. p To. c. p. Pfund Letr. p To. c. p. Pfund D, per To. ah per I fd. c. p. Pfand đ. p. Pfund Fr. per Kp. Latr. p. To. Latr. p. To. C. p. beh. « p. bah. c. p, beh. c. p. bah. C. p. Pfund c. p. Pfund eh. p. Ztr. C. p Pfund sh. p. Ztr. eh p. Ztr. eh. p. Ztr. eh p. Ztr, ah. p. Ztr. 26 62 14 20 89 11. 2o, V. 20. IV. 21. 88 121 19 59 U, 88 19 40 8‘/a 45 7S 270 52 33 69 12» 4 20'4 4'/ч 49'/2 7.65 63 9 5.1 137 30 б71/2 i4’/4 46 2 2‘3 13 ‘/2 7‘/2 2.32 25.10 31 94 66 38 71 10 б’/4 7 3.45 59 54 26 29 «2 38 26«;s n 76 70 237 Vs 149 74’/, 129 21 26 13 — 127 114 110 9» 40 24 15.30 63 58 295 206 100’,. 1в0 20'„ 13 481 , 23‘/e 140 110 98 «0 64 4% 165 28»; 27 1 12 7,20 41 30 169 130 37 60 10 Ve 5 18'/a 6 60 38’ 4 23 25‘/9 25V, Primjedba. Novac: Amerika 1 dolar (D.) 100 centi (c.); Engleska, 1 fanta eterlinga (Latr.) — 20 ahillinga (ah.) a U Реппу (d.); Francuska, 1 franak (Fr.). Težine: 1 Unio 31.1 grama; 1 Pfund ~ 400 gr : 1 tona (To.) — 1000 kila; 1 center (engleski) Ztr. — 50,80 kila; 1 boehel (1 bah.) — 36 litara Dakle na cijeloj liniji vidimo ja* ko padanje. Kovine su djelomično pale pod polovicu najboljih cijena. Interesantan je slučaj sa srebrom. Iz oštrog pada njegove cijene proizla* lo bi baš obratno, pošto padanje vri* jednosti robe znači dizanje vrijed* nosti novca. Ali čim su cijene robi niže, tim manje novčanih sredstava treba za nju dati i kao posljedica tome: nastaje manje potraživanje kovanog novca. Ista je pojava i na tržištu zlata. Sadanje cijene od 104 sh 11 d po unci stoje dosta nisko prema od 122 sh u novembru pro* išle godine. Naravno nisu ipak pale cijene plemenit m kovinama na pred* ratno stanje, koje je iznosilo za sre* bro oko 26 d, a za zlato oko 85 sh po unci. Sasvim drukčije je s dru* gim, neplemenitim kovinama: olovo je U Londonu palo na predratni kurs, bakar i cink nisu također daleko od toga. Međutim se to obrazlaže ^time, što se funta sterlinga nije još po* pela na svoju predratnu vrijednost. Ali ako uzmemo za mjerilo dolar, koji jc postao radi evropskog ludila mjerilom vrjednota u cijelom svije* tu, pokazuje nam se još jasnije pa* dame: bakar i cink su u A m e* ricivećpodbacilipodpred* ratnu cijenu. Funta sterlinga je ustupila prijestolje dolaru i london* sko robno tržište jc izgubilo priliče no od svoje važnosti u korist njujor* škog tržišta. Što vrijedi za te spomenute važne industrijalne sirovine, vrijedi i za je* dan dio životnih sredstava. U Ame* rici je danas zob, kukuruz i mast, ako ne jeftinija, a ono ništa skuplja ne* go prije rata. Šenica i raž su doduše još uvijek znatno skuplji, a’i to nas ne čudi ako uočimo tu okohpst, kako je danas teško opskrbljivanje svijeta žitom radi rasula ruskog go* spodarstva. Isto se opaža i kod sraz* mjerno visokih šećernih cijena. Linija cijena drugih životnih na* mirnica, Čija produkcija nije mnogo pretrpjela radi ruskog rasula, ide još jedinstveni je prema dolje. K a f a i * sve vrsti ulja stoje danas naengleskomtržištuispod cijena 1914. god., kakao na istom nivou. Riža broji još uvijek u relativno visoko plaćenu robu, čemu pored ve* likih transportnih troškova dopri* nosi mnogo i visoki kurs japan* skog jena. Ali vratimo se opet industrijskim sirovinama: Najvažnija tkanina za Njemačku, pamuk, pao je u A* merici sa 40 c na 12 c, tj. pod mi r* nodobsku cijenu. Juta i ga* ma isto tako. Lan je srazmjerno skuplji, što se da opet dovesti u sa* vez sa ruskim rasulom. Ako le Ha* vre, najznamenitije pamučno konti? nentalno tržište pokazuje još uvijek visoko notiranje pamuka, to se u to*, me odrazuje samo pala vrijednost francuskog franka; inače i ta sirovi* na pokazuje istu tendenciju. Preokret je počeo, kako se iz na* vodenih brojaka može vidjeti, u fe* bruaru prošle godine. Od tada teže ozdravljenju nezdravi odnošaji na svjetskim tržištima. 1 zar je to slu* čaj, što je baš tada otpočeg i po* voljan preokret po Njemačku na va* lutnom tržištu? U februaru 1920. po* peo se dolar u Njemačkoj na 104 marke. Danas se on kreće između 60 i 65 maraka. Ova pojava stoji u su* g'.asju sa preokrenutom tendencijom na internacijonalnom robnom tržš* tu. Vrijednost dobara je pala, što znači porast vrijednosti novca i usko skopčano s time jest poboljšanje vri* jednosti marke kao novca produk# tivnog i potrošačkog područja, koje je vrlo gusto spleteno sa svjetskim gospodarstvo. Gornje izlaganje može da pođi* gne duhove u Njemačkoj. Ali ipak ne smije Njemačka biti slijepa na* prama opasnostima, koje je opkolje* vaju. Neprijateljski poraz, ma da o* ružje već odavno miruje, ne može ioš uvijek da se snađe u objektivno prosuđivanje prilika. Padanje cijena na svjetskom tržištu promatraju ne* prijatelji Njemačke očito samo sa donska konferencija doduše nije osi* jednog gledišta, naime da post’oji teška prodajna kriza za gotove pro* gurala mir na istoku, ali jc ipak ima* dukte, koja djeluje opet na potroš* la neke rezultate, po kojima su na* nju sirovina, na način koji jc gore rodni zahtjevi Turaka osigurani. Op* izložen. To jednostrano naziranje —• ravdanost anato’skog pokreta je pri* djelomično svjesno, a djelomično ne* znata. Grčka više ne radi po nare* svjesno ima svoga učešća u pla* đenjima saveznika u Trakiji i Smir* novima uništenja njemačke industri* ni. Jednako je priznato, da je ne* jc, koji planovi u potonje doba dik* moguće provesti sevreski ugovor. Sadašnje borbe u Maloj Aziji su tuju svim političkim mjerama anj* tante. A baš protivno od toga bilo rat između Turske i Grčke za sud* bi ispravno: sve kulturne države mo* binu ovih dviju zemalja. Turci su rale biše se okupiti u zajedničkom odlučni, da brane svoja .prava do nastojanju da podignu internacijo* skrajnjih granica mogućnosti. Bekir nalnu proizvodnju dobara, a time i Sami*bey jc dodao, da je cilj, za ko* potrebu u sirovinama. Za to je prije jim ide Anatolija, taj, da se sultanu svega nužna uspostava ruskog go* dade neovisnost, da se sačuvaju pre* spodarstva. koje je usred ratnih po* stiž i privilegije kalifata i da se tur* sljedica posvema uništeno. Šta se га* sko carstvo nanovo organizuje. di u tom smjeru? Ništa! Stvari te* Grčki izvještaj s fronta od 19. ov. ku po svom ćejfu i očekuju se ču* desa. Ali ni to nije dosta, nego se mj. Na sjevernoj fronti očistili su još spremaju, da i Njemačku potis* naši odjeli pojedina mjesta od tur* nu u austrijsko i rusko stanje. Ako skih banda. Na južnoj fronti vlada im to uspije, to će ova sadanja svjet* mir, izuzev gdje*gdje topovsku vat* ska kriza preći u svjetsku katastrofu, ru na naše prednje straže. koja ne će mimoići nikoju trgovac* Reparacijona komisija zahtijeva ku kuću - bila ona kako mu drago , njemačko zlato. Javljaju iz Pariza: moćna nego će sve uništiti. Reparacijski odsjek poslao je komi* Najbolje osiguranje protiv toga sa* šiji za ratne terete notu, u kojoj zah* stoji se u spajanju njemačke stva* tjeva, da sc zlato Njemačke držav* ralačke snage sa internacijonalnim ne banke prenese do 1. maja u oku* tržištem. To važi tim jače, što je pirani teritorij. Ako Njemačka ne bi Njemačka radi svoga geografskog htjela da to izvede, bila bi reparaci* položaja u prvom redu pozvana, da ona komisi’a prisiljena, da zahtjeva da lijeka ranama evropskog istoka i od Njemačke izručenje čitave nje* jugoistoka. Samo rad svih kultur* zine zlatne zalihe. Da se tome iz* nih država može izvesti svjetsko go* bjegne reparaciona je komisija odlu* spodarstvo iz poteškoća, u koje je čila, da se za sada zlato preveze u zapalo. Ko sebi umišlja, da će se te Kbln ili Kob’enz. Komisija će dati poteškoće otstraniti istiskivanjem i odgovor do 22. o. mj. posljednjih kapljica krvi iz jedne Protupredlozi Njemačke. »Temps« sposobne nacije, ne zaslužuje, da se drži ozbiljnim čovjekom, pa ma imao javlja iz Kolna: Berlinski listovi jav* uza se većinu svoga naroda. Logika ljaju, da će njemačka vlada u naj* činjenica inak će na koncu da pobi* kraćem vremenu predati nove repa*’ jedi. Političari i ekonomi moraju se racifjske prcdloge. Njemčka će pre* uhvatiti za ruke u svim zemljama, a* lož.ti razna riješenja, tako da će sa* ko ćemo da svjetsko gospodarstvo o* veznici lako moći izabrati. Neki pet napreduje. Blagoslov, koji leži u predloži ti-caće se ratnh podavanja, padanju cijena na svjetskom tržištu, dok će se drugi ticati ratnih odšte* postaće prokletstvo, ako se iskoristi ta. Ratna podavanja izvršiće sc od* za podsticanje nižih instikata mase mah. Gotove dobave, koje su preda* protiv konkurenta. le stanovništvu razorenog teritorija njemačka industrijska poduzeća, bi* ,će plaćene u bonovima. U pogledu racijskc predloge. Njemačka će pred* ložiti saveznicima desetorostruku go* dišnju rentu od tri miljarde zlatnih maraka i promjenu godišnjeg obro* UNUTARNJI. ka, koji bi odgovarao jednoj petini svih vrijednosti momačkog izvoza u Klub poslanika muslimana iz Juž* i savezne države. Kako bi dio tih ob* ne Srbije. Našoj je javnosti već po* roka mogao biti odmah plaćen, Nje* znato, da su muslimani poslanici iz I mačka će preuzeti 10 milijarda zlat* Južne Srbije, njih 12 na broju, koji 1 nih maraka međunarodnog zajma, te su bili članovi radikalne i demokrat* će ža to plaćati 5% kamata. Taj za* ske partije, prije nekoliko dana po* jam bio bi pokriven dohocima že* stavili svojim klubovima neke zah* Ijeznica. Konačno će Njemačka ras* tjeve, koii se u glavnom tiču pro* praviti o sredstvima, kako da se vodnog riješen’a agrarnog pitanja u odluči i ustanovi konačna visina nje* njihovim krajevima. Na osnovu tih mačkih dugova. Berlinski krugovi zahtjeva vodili su se pregovori, ko* uviereni su, da saveznici ne će pri* ji su dosada tekli bezuspješno i koji miti tih predloga, no usprkos tome su doveli do toga, da su ti poslanici njemačka će ih vlada svakako pred* istupili iz spomenutih klubova i kon* ložiti, ne bi Ii dio javnog m’šljenja stituisali se u svoj zasebni klub. Za smatrao te uvjete za dostatne i upli* predsjednika izabrali su muftiju visao na saveznike, da ne posjednu M e h m e d A1 i j u. O njihovom dr* ruhrsko područje. »Temps« dodaje žanju prema nacrtu ustava, o kome toj brzo’avci: Jasno je, da se savez* se sada vodi generalna debata u kon* ničke velesile ne će zadovoljiti tim stituanti, javlja beogradski nresbiro. predlozima. Njemačka krivo tumači da će slično kao i zemljoradnici ugovor o miru. Sad v:še nema vre* koji su u opoziciji, glasati za ustav. mena za besmislene debate. Ovu vijest treba primiti s rezervom, dok je ne provjerimo. Neprekidni nemiri u Italiji. Iz ci* jele sjeverne Italje jav’jaju se opet VANJSKI. krvavi sukobi između fašista i komu* Izjava Bekir Sami beya. Za svog ništa. U Fojanu ubili su komunisti kratkog boravka u turskoj prestoni* dviie osobe. U blizini Firence bacili ci, primila je angorska delegacija su komunisti pred jedan auto, u ko* brojne političke ličnosti, ali nikoga jem su se vozili fašisti bombu, te je službeno. Interesantna je izjava Be« tom prilikom ranjeno 5 osoba. U kira Samkbeya predstavniku sveu* Pratu ubili su fašisti 4 osobe. . čilišta za žene. On je rekao da je Snižena plaća engleskim brodari* patriotizam carigradskih Turaka ma* ma. Javljaju iz Londona: Između nji od požrtvovnosti i samoprijego* stručnih organizacija brodarskih rad* ra anatolskh Turaka. Ali zato su nika i vlasnika brodogradilišta došlo carigradske žene daleko svjesnije od je do sporazuma u pogledu snženja muškaraca. plata za tri ši’inga na sedmicu počev Bekir Sami*bcy primio jc delega* od 1. maja. Radi daljeg sniženja pla* te štampe, kojima je izjavio: Lon* ta biće povedeni novi pregovori. Politički pregled. Za održati avijeh zdrave zube jest: ELIDA- pasta uiiiiiiiiiiiniiiiiiiffluimiiininiiiiiiiMfflnM^ jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo niUlOUIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIinihllllllllllllllllltimilillllllHB za zube. �Ј1РАВДА*4 - Strana 4 Страна Broj i.82 Број ^RA•DA* Muslimansko društvo „DOBROTVOR" u Stocu. Rudarski štrajk u Engleskoj traje. Javljaju iz Londona: Kako javljaju listovi, stavili su ptTsjednici rudnika rudarima nove predloge, na koje su rudari odgovorili, da će odogvorti istom onda, kada se postigne spo* razum u pogledu plata. Posjednici rudnika željeli bi da se ustanovi pla* ćevni ured. OGLASI U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je najrašireniji muslimanski list u našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je Dobrovoljni pri’ozi gatačkoj si­ rotinji Iz Amerike U interesu Sire javnosti i po želji potpisatih naših ro­ doljuba, koji borave u sjevernoj Ame­ rici u Chicagu, dajem do znanja Vašoj javnosti, da sam danas primio iz Chicaga jedan ček od Do’ara 621 (K 86250), da oglašuje u „Р г a v d i" da podijelim sirotinji sreza Gacko. Na­ kon isplaćenog čeka po Jugoslavenskoj banci u Zagrebu, raspissću i razdijeliti muslimanskoj sirotinji u srezu Gacko čitavu sumu u sporazumu sa pozvanim licima i našim rodoljubima iz Amerike. U ime muslimanske sirotinje uGacku naljepše se zahvaljujem niže navođe­ Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 nim plemenitim darovateljima: Telefon 319. Džano Tanović i Alija Tanović po 25 Dolara; Hašim Demir. Rašid Tanović, I Trgovina medikamenata, drogerljskib I kemlčkih proizvoda, robe od gume, Adem Džanković, Omer Vilogorac, Zaim zavoja i kirurg, instrumenata, kao i Hasanbegović, Arif A. Tanović, Bajro I fotografskih »parata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumeBašić, Jusuf Hebib, Mustafa Sarić, Jusuf rije, kozmetičkih potrebština I spužvi Habeš i Hasan Hasanbegović; po 20 । Skladište svih mineralnih voda i t. d. Dolara; Nezir Tanović, Nasuf Šehović, Ahmet Selimović, Omer Resulović, Na­ suf Jaganjac, Husein Dupanović, Osman Ćatović,SućrijaSelimović, Mehmed Dervoz, Zejnil H. Tanović, Ibrahim Ćustović, Salih N. Hasanbegović, Ibrahim u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) Omerćaić i Salih Pervan po 10 Dolara; Hamid Bilelović, Huse n Ovčina, Sulejman Hasanbegović, Mustafa Avdič, Muharem Sarić, Nazif Sarić, gdja Мегу Sarić, Smajo Kravić, Osman Mehmedbašić, Nazif Kopičić, Husein Serdarević, Muradif Karahasanović. Avdo A. Šaran, Homa Arnautović. Ha­ šim Ramić, Pašo Ćerimagić, Omer Kurtagić, M. Hasanbegović, Mustafa RideAAAA Л A AA AA A šić, Alija Ćerimagić, Asim Resulović, ♦ PAPIRNICA ♦ Lutvija Volić, gđa Marica Volić, Ibra­ j HAMDIJE KOPĆIĆA ф him Baraković, Alija Omeragić, Zehir Spahović, Husein Omeragić.Velija Omer2 preporučuje »voje bogato stovarište * agić, Sulejman Nušković i Ahmet Avd’ć T svih vrsta papira, kancelarijskog i f po 5 Dolara; Ibrahim Emin, Ismail Avdi, ♦ školskog pribora. — Narućbe se ♦ Bajro Habota, Jusuf Galijatović i Omer obavljaju brzo I točnoZ P. Nurković po 3 Dolara; Hajro Kušarić, Ф £ Cijene umjerene. 130 < Haso Faziinović, Munib Krekić, Romastan Zeky. Mahmut Ćamo, Sad k Viđen, Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 2 Salih Mahmudćehajić, Neorus Abedin, Begler Ćerimagić, Sabit Šehović, Ibra­ him Vilić, Milan Božićković (Ličanin), Nudjamo odmah otpremljive Mujkan Mehičević, Mehmed Zubčević, iz Zagreba Selman Avdić, Bećir Ramić i Asim Budaiica po 2 Dolara; Ibrahim Babović, u svim mjerama, kao i Arif Jakić, Zulfikar Aly. Mustafa Šeho­ staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ vić, Hamid Emer, Hamid Bilal, Esad dicinske bočice i staklene lončiće za Kamil, Ervent Jalanica, Muhan Alipašić, mast, svjetiljke itd. Ibro Malkan, John R D, Mahmud BerSkladište čeških-tvornica stakla hamović, Nikola Olsić i Hamza Šaran porculana po 1 Dolar; Mehmed Kapetanović 3 U/EISS i DRUG, Dolara. U Gacku, 13. aprila 1921. _____ ZAGREB,kraj paromlina._____ 86 i Hamid Kurtović, gradonačelnik. svakom trgovcu Centralna drogerija Braća Šahinagić Natječaj. Kod ovog društva potreban je jedan namještenik, koji hi imao da vrsi ova zvanja i to: 1. vaiz i muderis u potrebno vrijeme; 2. poslovođa kod ovoga društva; 3. poslovođa kod vak. mearir. povjerenstva: 4. inualim. Beriva su za ovo zvanje 30.000 K godišnje i stan u naravi. Molitelji imaju svoje molbe vlastoručno pisane в dokumen­ tima poslati ovom društvu do 5. maja 1921 tes Odbor. Objava! Čast nam je obavijestiti na Se pošt. mušterije, da smo pre­ dali generalno zastupstvo naših mineralnih Voda: ЛвтреГ, „Stpria" i „Đonati” za Bosnu i Hercegovinu g. Šimi Vokicu u Prijedoru kome se imaju sve naruđbe upravljati. Državno lječilište I Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Rogaška Slatina. т Prva novootvorena Miševi, štakori, stjenice i žohari MUSLIMANSKA APOTEKA i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—.. — Osobito jaka tinktura za stjenke $ 1b.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20„ mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećemZavod za eksport M. J 0 n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131 2S®* Mjesni zastupnici traže kod „Мјеsеса“ Baščaršija, Hotel Ghazl AHMEDA TATAREVIĆA •nabdjevena je svima ljekovito*. pa м preporučuje svima maelimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , bakama ва gušu. Epilepticoo protiv padavici, kopove sa kuovet sa itnemogle muške starije osobe, katran suji-roda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloae, Obriol ruaet *& skidanje dlake, otrov za miševe, •eraii pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad иипо malo veću količino. 181 URA? koja (ini trajno veselje? Samo Suttacrova ara I staklene ploče Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi čete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakako« potrebetine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itđ. »vt dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke L SBttner ii Ljubljani broj 706. Agrarna i Komercialna Banka za Всзпи i Hercegovinu, Sarajevo ..... ■_ Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukarnaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. -—---...................... -................... Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA VRŠI trgovačka i industrijalna po­ duzeća. isplate na svim mjestima KraljevineSrba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska Centralna Banka | I za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000,104 Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uvercnja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đaniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ab68716dd3fdece5123d0ffce0a501e.pdf 341e8c7e2c8a1d6e553704ae21ca2fd7 PDF Text Text PRAVDA ГЛАС ^гославенске Broj 45 (283) муслиманске организације . Sarajevo, utorak 26. aprila 1921. (18. Šaban 1339.) mija, nisu crkve za politiku. Tu treba da se vjera propovijeda, tu treba da ! se propovijedaju vjerski principi, ali se , one ne smiju da profanišu svako­ DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 18 ЛР* dnevnoj političkoj borbi. (Pljeskanje. RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. Glasovi: Tako jel) Još se prigovaralo ustanovi glede (Po stenografskim bilješkama). štampe, naročito glede odgovornosti. (Svršetak). Ovdje se tvrdi da smo mi usvojili Sad ću da pređem na predloženi nicama, mi smo postigli time da oču­ princip kolektivne odgovornosti. To nacrt Ustava, koji mi zastupamo kao vamo svoju kompaktnost ne stoji. Princip, na koji naćin odgo­ vladina većina, a u koju su unišli i Gospodo, može doći do toga da i vara štampar, slagač, rasturač, razno­ naši programatski zahtjevi. Predloženi oni, koji nisu zadovoljni sa današnjim sač ostavljen je da se zakonom ure­ Ustav u jednom dijelu nosi karakter predloženim nacrtom Ustava, da i oni di i time nije prejudicirano, da li će kompromisa, a u drugom dijelu ne mogu i imaju prava, da se i nadalje biti kolektivne odgovornosti ili djelo­ nosi. Ja mogu ovo Četvero rastaviti: bore, da njihovo stanovište pobijedi. mične i u kojoj mjeri. Ima u predloženom ustavu sa strane To ćemo i mi u buduće činiti, ali sad Gospodo, u našem predloženom na­ većine Ustavnog Odbora ustanova, koje se moramo ovim zadovoljiti. 1 u nacrtu crtu Ustava zagarantovan je princip su jednoglasno usvojene po svima Ustava očuvana je mogućnost da se zastupanja manjina. Odmah će še ka­ partijama. Imadc, gospodo, ustanova sve ovo izmijeni, i ako ovo nije dobro, zati, zašto nije uzet siazmjerni princip. gdje se išlo mnogim opozicionim par­ da se nađe mogućnost da se nađe Gospodo, ja kad sam prvi put pročitao • tijama u susret; išlo se do krajnjih bolji put. (Dobacivanje: Da li u ovom izborni red na temelju kojeg smo mi granica. Imade ustanova, a to je treći momentu?) Ne u ovom momentu. ovdje izabrani, kazao sam da nema dio i najslavniji, koji nosi karakter liberalnijeg i pravednijeg izbornog reda U predloženom nacrtu Ustava lične kompromisa između nas, demokrata i slobode, građanska i politička prava nego što je ovaj Međutim docnije radikala, a imade i onaj dio gdje nije i sloboštine tako su jako zagarantosam uvidio, da to nije tako. To je moglo doći do sporazuma sa ostalom vane, da se s tim građanskim pravima izborni red koji favorizira manjine, našom braćom, premda ja zatim naj­ ne može ni jedan Ustav ponositi kao najneznatnije manjine koje onda predviše žalim i premda bih najvolio da postavljaju, da one diktiraju većinama. ovaj naš Ustav. (Ministar za Konsti­ se je i tu moglo doći do potpunog tuantu Marko Trifković: Vrlo dobro, Pomislite, gospodo, ima slučajeva, da sporazuma, jer time bi Ustav bio jaći, tako jel) Gospodo, vi vidite da mi je jedna partija dobila sa 32.000 gla­ jer bi se time učvrstila naša država i imamo svoje narodne manjine i premda sova svega pet mandata, a druga sa pojačao njen međunarodni položaj. one nisu zastupljene u vladi, njima je 3.600 glasova dva mandata. Ako jedna Gospodo, treći odjeljak predloženog omogućeno u našoj državi, koja treba stranka, jedna politička ideja n^e pri­ nacrta Ustava po Ustavnom Odboru dobila za svoje misli i namjere toliko da bude uređena po demokratskim nije ništa drugo nego kompromis, ne­ pristaša, da može da ih sprovodi, on­ principima, njima je omogućeno da go ustupak, veliki ustupak braći sa početnu obuku vrše na svom mate­ da nije ni pravo, nije ni dobro, da ona ljevice: zemljoradnicima, socijalistima rinjem jeziku. Ovdje vidite da se bez apsorbira Parlamenat i da onemoguća­ va stvaranje zakona. One imaju prava i republikancima. njihovog traženja, bez njihovog insi­ Jedno je što je najglavnije a to je, stiranja išlo tako daleko u susret, da da budu zastupljene, i treba da dobi­ kako smo unutrašnje uređenje popri­ se to potpuno zagarantovalo. A 9sim ju pravo glasa, ali da sa 300 i neko­ mili po predlogu većine Ustavnoga toga dana je mogućnost, da pod sta­ liko glasača budu zastupljene u predodbora. To državno uređenje bazira novitim zakonskim pogodbama na­ i stavništvu kao one, koje imaju . 000 na širokim samoupravama. Samo nije rodne manjine imadu svoje srednje i i glasača, to nije ni pravo i nije nikaostavljeno da budu provincije kako stručne škole na materinjem jeziku. j kav srazmjer. smo predložili mi, gospodin KoroŠecov (Dobacivanje: A mirovni ugovor?) Mi I U омоте predloženom nacrtu Klub i Narodni Klub, nije onako ćemo svoju državu bez obzira na Ustava riješeno je jedno od najgo* održano kako se tamo predlagalo, mirovni ugovor uređivati i to samo i tih pitanja, to je pitanje činovn.š* nego je usvojen jedan princip s pre- svojim zakonima: tva, stalnosti činovništva. Njegova laznim naređenjima. Definitivno nije Tako isto je, gospođo, u ovom na­ bežbjedncst je potlpuno riješena, usvojeno kako će se te oblasti podije­ crtu Ustava zagarantovano ono, što [ stalnost je zagarantovana. Neće vi* liti, nego je to ostavljeno zakonu. treba da bude zagarantovano u jel- i še moći .ministar .po miloj volji da U prelaznom naređenju kaže se: noj slobodoumnoj državi, a to je da ! otpušta činovnike prema tome, svi* „Dok se zakonom ne izvrši podjela na su sve priznate vjeroispovijesti rav­ ; daju li mu se partijski ili ne, da ih oblasti, dotle će okruži u Srbiji, Bosni nopravne. Naša država ne nosi više I postavi, a da sutra kad osvane i kad i Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji i jednu crkvu kao svoju državnu crkvu, I oni dođu u kancelariju, nađu dekret Sloveniji i županije u Hrvatskoj sa ona nema državne crkve. I tu se da­ o otpuštanju. (Čuje se: .Toga kod Slavonijom i u Vojvodini važiti kao kle pošlo daleko unaprijed, našla se j nas nije bilo. Kod nas je bilo. Ža? oblasti i vršiti funkciju oblasti po jedna sredina, da se svima vjeroispo­ gor). Gospodo, na ovaj način kako ovome Ustavu.- Ovdje je dakle sa­ vijestima očuva jednakost i priznanje. je predloženo od Ustavnog Odbora Još nešto imam reći što bi gospodinu nestaće korupcije, koja je bila me* čuvan onaj princip, sačuvana je ona bojazan, da se sada preko štapa ne Edbinu Kristanu bilo ugodno, kad bi đu1 čm'ovništvom, jer jedan oinov* prelomi sa dosadašnjim razvitkom htio da malo razmisli, a to je: da je • nik neće imati pred očima situaciju donekle unesen princip rastavljanja • da će biti 6 mjeseci u službi i da će pojedinih pokrajina, nego da se u onim рфНје toga biti izbačen ‘napolje, krajevima, gdje je jedno zakono­ države od crkve. Kako? Sve vjerois­ (Dr. Š u r m i n: To 'kođ nas nije bi* povijesti mogu da svojim fondovima, davstvo, postupa onako kao i dotle, lo’) nego će imati potpunu garanci# dok ne dođe do potpunoga izjedna­ zakladama, svojim unutrašnjim poslo­ vima samostalno raspolažu, Šta to ju za svoju stalnost. čenja zakona. Dakle, gospodo, razlika znači? To znači, da je donekle princip je u obinfu teritorijalnom, razlika je u G. Edbin Kristan, govoreći neki rastave crkve od države na taj način širini teritorijalnoj i u neživu. (Dr. dan o odjeljku, koji govori o orga* proveden. Mnogo se prigovaralo Kancel- nizaciji sudstvu u našoj državi, re* Si mrak; Nemojte govoriti tako! Mi­ paragrafu, onoj ustanovi, koja kaže da nistar za Konstituantu Marko Trifkao je: eto, vidite, da nije musliman se bogomolje ne smiju upotrebljavati na u vladinoj većini, ne bi se usvo* ković prema Šimraku: Vi ste pristali u političke svrhe. Ja sam to kao mu­ jila ustanova šerijatskih sudova. Ja na to!) Pošto se te pokrajine dijele sliman mirne duše usvojio, i nije đatvrdim da bi. fer ako je Islam pri* u oblasti u svojim dosadašnjim gra­ Govor nar. posl. Fehima Kurbegovića pojedini oroj К 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, ва pola godine K 90.*— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice I! 19. Godina III. znat kao ravnopravna vjera sa os* talim, on se onda dosljedno u ovim konzekvencijma mora priznati, i o« naj koji priznaje Islam, mora pri* znati islamsko nasljedstveno i ženitbeno pravo. I ja kažem da bi naša država izašla u vrlo rdavoj svjetlo* sti kad ne bi dozvolila ono što je Austrougarska monarhija dozvoli* la. (Čuje se: Je li to ravnopravnost zakonodavstva?) Mi ne tražimo da šerijatski sudovi budu autonomna institucija, nego da budu državna, i ko (poznaje organizaciju tog sudstva u Bosni i Hercegovini, uvjerićt se da ti sudovli najbolje Funkcionišu i da sudiie koji se regrutuju za te su* dovc, izlaze iz suvremene škole. Ima ih ovdje tri*četiri, koji su svršili te škole. (R. Đ o ki ć: Oni ne mogu bi* ti učitelji). Samo za tvoju Brezu ne bi mogli biti učitelji! Gospodo, prvi predloženi vladin nacrt Ustava čl. 86. predviđa da ova vlada može u pojedinim dijelovima države ili u čitavoj državi neka gra* danska pa i politička prava i slobo* de da oduzme. Ja i moji drugovi ni* smo bili zadovoljni sa ovom redak* čijom, jer je ona dovodila do tira* nije. Ali se našlo riješenje i tome. Kako može država biti .pasivna, kad je u pitanju opstanak njezin, kad po* stoje centrifugalni elementi i države koje podupiru iz susjedstva fe ele* mente? Kad treba da se brine za opstanak, takvi elementi ne smiju dobiti i svu slobodu. To se je moralo predvidjeti i mi smo to pred* vidjeli. Usvojeno je načelo, da se mogu politička prava i slobode odu* zeti u pojedinim krajevima, i to je nabrojano taksativno, ali uz uvjet, da se dobije pristanak Narodnoga Predstavništva. Ne može vlada sa* ma po sebi da to radi. I zašto bi se mi onda imali bojati ovoga? Ne treba da se bojimo, jer ćemo mi uvi* jek u Narodnom Predstavništvu bi* ti zastupljeni sa 90% svoga naroda i moći ćemo uvijek da zaštitimo na* rodna prava. Predstavnici, narav* ski, neće nikad ići za tim, da se po* litička prava i građanske sloboštine oduzimaju, ali ako bude to nužno za spas države, oni će i to učiniti. Gospođo, sa strane Jugoslavensko* ga kluba predloženo je u njihovom odvojenom mišljenju, da budu dva koordinirana doma, da bude jedan politički a jedan socijalno*ekonom* ski. To mi nismo usvojili, nego smo usvojili nešto sasvim drugo. Ovo ie vrlo lijepa namisao, to je jedno vr'o lijepo načelo, ali nemoguće ga je iz* vesti. Prvo, nije moguće tačno raz* graničiti kompetenciju jednog i dru* gog tijela. Nema mogućnosti, nema nijednoga zakona za koji bi se m r* no moglo reći da nije političke r-ri* rode, a da u njemu nema nekog eko­ nomskog momenta i tendencije. I obratno. Gospodo, već samim na* brajanjem te kompetencije navodi se zdravlje i socijalna politika. Odmah st spominje riječ politika; bez Muslimansha trgegačka i ohrtničlia banfta za Bosnu i HeFcegoBinu (d. d.) и SnrajEBu Dionička glavnica K 10,000.000 — podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć* račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuj* i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSN A*. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgo vačha banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1H �„PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна Iz naše organizacije. nje dakle ne može biti. Osim toga, ovp.j bi se socijalnu-ekonomski ko? ordinirani dom imao da bira iz sta­ leža. Л kako bi to tijelo izgledalo Uredništvu su stigli dalje ovi br? mije teško zamisliti, kad samo imate zojavi: na umu to, da bi odmah došle u »Pravda«. Sarajevo. Ncvcsmje, suprotnosti težnje pojedinih staleža. 22. aprila 1921. Povjerenje koje smo Tu bi bilo vječite borbe i, molim dali 28. novembra zastupamo i da? vas, zar može biti neko i'daviji eu< nas. Našem klubu dajemo puno po? diia nego onaj, koji sam o svojim m? vjerenje. Mjesni, odbor. teresima presuđuje? Prepustiti ne? »Pravda«, Sarajevo. Bos. Gra­ kome da on sam sebi, sudi, znači diška, 22. aprila 1921. Kotarski od? nikad ne doći do prave iprćSude. do bor mv današnjoj sjednici, tavažu? pravoga zaključka, do valjanog za? jući prilike i okolnosti našeg kluba kona. U ostalom, takve ustanove ne? u Ikonstituanti zaključio je, da mu ma još ni u jednoj državi, i mi ne se izrazi priznanje i solidarnost na smijemo prvi praviti pokušaje s (postignutom sporazumu sa vladom njom. AH odbacujući tu ustanovu, g. Nikole Pašića. Uz poklik »Živi? mi smo usvojili nešto drugo: usvo? li!« Za odbor: Mustafa Zuhdi jili smo privredni Savjet, gdje će Hodžić. 3judi, u njemu zastupljeni moći kao Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. stručnjaci da daju inicijativu za za? Kuprcs, 23. IV. 21. Za rad i spora? konodavstvo. Oni tu neće govoriti zum našim poslanicima dajemo pot? kroz -prozor, kad budu nešto pred? puno povjerenje. Mjesni odbor. lagali i usvajali nego će rabiti stvar? Uredništvu »Pravde«, Sarajevo, no i plodno. l'oča, 25. IV. 21. Dosadanji rad na? Mnogo se prigovara što smo u pre? šeg poslaničkog kluba potpuno odo? lažnim naređenjima ustanovili insti? bravamo, a naročito sporazum sa tuciju Zakonodavnoga Odbora. Go? vladom gospodina Pašića. Kotar? spodo, ta stvar doista nije simpatič? ski odbor. na. ali kad vidimo da ni za tri go? dine nismo bili u stanju, da done? semo i jedan drugi zakon osiin iz? bornoga, da živimo u periodu ure« daba koje imaju zakonsku moć i kad, po sadašnjoj pjbiitičkoj kon? Balkanski. »Privredni Glasnik« stelaciji, nema izgleda da bismo ob­ zirom na političke prilike koje vi a? što izlazi u Skuplju u svome 59. bro? ju od ove godine donio je ovaku daju, mogli upotrijebiti Narodno Predstavništvo u njegove prave svr? bilješku: »Plata muftije. he, da bude produktivno i da dono? Atina. Kraljevim ukazom odre? si zakone, onda mislim da se tome stanju mora tražiti izlaz, naravno đeno je 500 drahmi kao plata solun? pod izvjesnim ograničenjima. Jedno skom muftiji. (Tako Grci plaćaju muftije. No je od tih ograničenja u tome, da se ovaj Zakonodavni Odbor ograniča? tamo nema dodatka ni na jednu, a va u svome radu na pet godina, a kamo li na više žena, niti na drugo je u tome, Što su u njemu za? rođenu decu, a kamo li na amidže i stupljene sve stranke po srazmjeru. ostale a h b a b e, kako se to kod Naravna stvar, da će one preko svo? nas bogato daje nc samo muftiji ne? jih predstavnika uvijek svoje misli go i svakom balavcu s e o s? i ideje da proturaju u Zakonodav? kom o đ ž i koji je u tursko nom Odboru, koji će raditi između v r e m e koze čuvao. P. U.)« I ovu ćemo »bilješku« sačuvati u zidova, a neće gledati šta galerije kažu. Gospodo, ovaj Zakonodavni ! zbirci »Balkanizama«. U njoj se po? Odbor potreban je još i zato, što mi put kristala bistro odrazu je ono, što nismo u stanju, da na lak način i na ■ mi razumijevamo pod riječi »balka? brzu ruku sve te naše zakone izjed? | nizam«. načimo u Skupštini. U Skupštini ko? 1 ja je uvijek apsorbovana politikom. ! ne možemo da stvaramo brzo, a u , Zakonodavnom Odboru radiće se < brže. Glavna je moć ostavljena sa? i narodnog poslanika Dr.‘ Atifa Ha? moj Skupštini, jer sve što uredi Za? ! džikadića na g. ministra unutrašnjih konodavni Odbor, ona ima da pri? ј djela. mi ili odbaci, i njoj se ne može na? Općinski izbori provedeni su go? metnuti šta ona ne usvoji. tovo u cijeloj našoj kraljevini pa se Gospodo, ja mislim da ovakav na? . sada konačno provađaju i u Slove? crt Ustava, kakav je predložen po I niji. Svuda se nalazi razloga i potre? većini Ustavnoga Odbora, nije ta? ; be, da se općinski izbori raspišu, sa? kav kakav bi mogao svakoga potpu? > mo se kod nas u Bosni, a naročito u no zadovoljit:. Jedna stvar, čim je j Sarajevu i Mostaru, gdje se potreba djelo kompromisa, ne može zado? izbora najjače osjeća, jer je finansij? volj.ti sve, pa čak ni one koji su na? sko stanje tih općina upravo u stra? pravili taj kompromis, jer svaki po? snom položaju, neprestano odlažu iz nešto ustupa od svoga, da bi od dru? nepoznatih raz’oga. U spomenutim gog nešto dobio. Tako smo i postu? su gradovima bile čak sve nužne | pali kad smo ovaj nacrt pravili. mjere za provađanje izbora priprav? : Gospodo, kad smo mi muslimani Ijene i izborni red od ministarstva odlučili da sarađujemo pri izgradi? odobren pa je opet sve na jednom I vanju naše države i da joj što prije obustavljeno i prekinute?. God. 1919. ! donesemo Ustav, imali smo pred o? izrađen je kod zem. vlade za cijelu ' čima da se naša država skoro već zemlju jedan statut, koji je iščeznuo. dvije godine nalazi u krizi i da vanj? Tako mi u Bosni još uvijek imamo | ski neprijatelji očekuju da dođe do u općini komesarijat, koji izdaje na? i rasula ove Skupštine, i da se može redbe i -odredbe, raspolaže novcem , kazati, naš narod neće ovu državu i naših trgovaca i zanatlija, predlaže i ona se mora rascijepati. Imajući ovo proračune sa milijunima kruna defi? | pred očima, mi smo mnogo od svo čita i utjeruje taj deficit od našeg ga stanovišta i programa za sada žrt? građanstva bez njegova učešća i pri? vovali na oltar domovine; žrtvovali vole, jer se građanima ni za-dvije smo zato, da se što prije ovoj dr? godine nije dala prilika, da preko žavi donese Ustav, da se ona unutra svojih legalno izabranih predstavnik konsoliduje i da bude prema vani ka vrše kontrolu i dobiju učešća u jaka. To su učinili i naši politički sa? tom radu. veznici, jer bez njihovog odstupanja Već su provedeni izbori za konstU nc bi bi’o ni našega. Ja sam svršio. tuantu, koji su tobože bili tehnička (Buran aplaus i glasovi: Vrlo dobro!) smetnia općinskim izborima, pa se ni poslije ovoga ne opaža ozbiljna Bilješke. Pitanje Opet je Број 28 i Broj i plemena, kao i velikim pogodnosti? ma pri manipulaciji sa ulošcima d r? ž a v п o g n o v c a, tc veleprodajom m o n 0 p o 1 s k i h artikala du? hana; soli i t. d. Preneražuje u prvom redu zato, što dozvoljavate nacio? nalizovanjc n a j j a č e g novčanog zavoda u Bosni i Herccgvoini u ko? rist dvaju novčanih zavoda, koji su vlasništvo pripadnika samo jedne vjere i je d n o g p 1 e m c n a (Srba pravoslavnih) a na štetu pripadnika drugih vjera i plemena u Bosni i I lercegovini (Mu? slimana i 1 Irvata katolika), ma da je opće poznato, kako su u tom nacio nalizovan ju željeli uzeti udjela i svi jači nov? č a n i zavodi m u s H m a n s k i i hrvatski u Bosni i Hercegovini, čiji su akcionari ravnopravni građa? ni sa akcionarima pom e nu? t i h s r p s k i h banaka, a u dru? gom redu zato, što se njihovim znojem stečena imovina Vašim riješenjem ima da dijeli u dividendi za tri godine t u đ i n c i? ni a i što se tuđ inčima daje prednost i za daljne nove uloške u povišici kapitala i pred samim muslimanima i Hrvatima ka? tolicima — našim državljani? m a. Stoga pošto je ovo već drugi slu? čaj (iza nacionalizovanja Austrp? bosanske banke u Sarajevu) da mi? nistarstvo pravde pušta nepravedno iz vida interese muslimana i Hrva? na gospodina ministra pravde ta katolika pri nacionalizovanju pri? glede nacional kovanja Privih Ze? vrednih zavoda u Bosni i Hercegovi? maljske banke. ni, upućujem Vam gospodine mini? stre slijedeća pitanja: Gospodine ministre! 1. Kako ste mogli dozvoliti da se A’i ste dozvolili svojim riješenjem od 23. marta 1921. g. broj A. C. 460, digne sekvestar sa Privih Zemaljske da se omogući održanje glavne skup^ Banke u Sarajevu i da se uprava štine akcionara povlaštene Zcmalj? preda upravi, koja je bila izabrana na glavnoj skupštini prije stavljanja se Banke u Sarajevu uz uvjete: 1. da se sadanja uprava Zemaljske sekvestra, i koja je sastavlje? Banke razriješi svoje dužnosti i da na gotovo isključivo iz a u? sc ta dužnost preda upravi, koja je sirijskih podanika s čijeg bila izabrana po akcionarima na imetka sekvestar nije ski? glavnoj skupštini prije postavljanja ’ n u t'? 2. Kako ste mogli dozvoliti pod je? sekvestra i 2. da ova potonja uprava provede lu dobitka za godinu 1918., 1919. : fuziju sa Srpskom Centralnom i Srp? 1920. dosadašnjim akcionarima, kad skom Privrednom bankom u Sara je? su to skoro isključivo austrijski dr? vu na bazi, da se ovima, odnosno žavijani, s čijeg imetka se? njihovim akcionapma ustupi 60 mi? kvestar nije skinut? 3. Kakve ste uslove propisivali u f juna kruna povišene glavnice od 80,000.000 kruna ukupne povišice (od sličnim slučajevima prije ovoga i da 20 na 100 kruna), a preostalih li ste dopuštali da se uprava predaje 20,000.000 kruna da se stavi ranijim članovima upravnih odbora n a . г a s p o 1 a g a n j c d o s a d a š? i da se isplaćuje dividenda austrij? njim dioničarima Zcmalj? skim akcionarima? 4. Ako do sada nijeste dopušta!' s k e banke. Istodobno ste odobri? li, da se, obzirom na neke na? nacionalizaciju pod ovakvim uslovi? ročite razloge, isplati d i? ma, da li ste voljni ovo riješe? v i d e n d a od čistog dobitka za go? nje opjozvati, pa i ovo pitanje rije? dine 1918., 1919. i 1920. akcionarima Šiti po onim načelima, kojih ste se i (naravno dosadašnjim) Zemaljske do sada držali? 5. Da li ste voljni kod po? banke u slučaju provođenja pome? novnog rješavanja ovog pitania o? nute fuzije. Ovim svojim riješenjem Vi ste m o g u ć i t i i ostalim d i j e 1 o? dakle odobrili, da sc uprava Privila vi ma naroda u Bosni i H e r? goVane Zemaljske banke u Sarajevu c c g o v i n i, da sudjeluje kod Privih preda, pa makar i privremeno, u ru? nacionalizovanja ke prijašnjoj upravi, koja jc gotovo Zemaljske Banke u S a r a j c? isključivo sastavljena iz v u ? Molim usmeni odgovor u Skup? podanika drugih država; dozvolili ste podjelu dobitka za до? Stini. Beograd, 22. aprila 1921. dinu 1918., 1919. i 1920. toga zavoda Šemsudin Sarajlić, isključivo stranim d r ž a v I j a? narodni poslanik n i m a, kao i to, da u našoj jednoj zemaljskoj banci ostane i u buduće zastupljen većinom strani kapi? t a 1 u dvostrukoj visini t. j. umjesto dosadašnjih 20,000.000 km? na, sada ФЈ.ООО.ООО kruna! Ovo Vaše riješenje preneražuje Nebrojeno puta su novine u ove svakoga, ko dobro poznaje, kako jc tri godine dana od postanka Sovjet? ogromna imovina Privih Zemaljske ske Rusije nagoviještale svijetu, da Banke za Bosnu т Hercegovinu s a? joj se konac približuje. J’ome se vje? kupljena znojem i eksplo? rovalo uvijek, a hinogi vjeruju ipak a t i sanjom cijeloga naroda još i danas, kad je Sovjetska Rusija Bosne i Hercegovine, bez poluči’a u van’skoj politici neobič? razlike vjere i plemena te iskorišća^ no veliki uspjeh: kad je pukao ob? vanjem privilegija, koje je tuđinska ruč blokade, koja je davila Rusiju. vlast davala., ovome zavodu n a š t c? Englesko^Tuski trgovački sporazum, tu cjelokupnog naroda u danas je gotova činjenica, i njego Bosni i Hercegovini bez razlike vjere vu primjeru slijede gotovo sve ev? namjera naše vlade, da iz općine : makne komesare i pusti građanstvo I da upravlja-.svojom općinom, već to abnormalno stanje u općini i dalje tn? pi na štetu interesa građanstva. Do? -ista nema više opravdanog razloga, da se ovo pitanje j dalje odgađa protiv interesa našeg građanstva. Komesarijat nemilosrdno globi naše općinare svim mogućim porezima i nametima, udara kaldrmije i potro? šarine, samo da može namiriti svoju režiju i namještenike, a gradske im stitucije ostaju u žalosnom stanju. Zato pitam gospodina ministra: 1. Misli li vlada i dalje nositi odgo? vornost za ovako abnormalno sta? nje općina u Mostaru i Sarajevu? 2. Je li voljan g. ministar narediti, da se u najkraćem roku raspišu izbori za gradsko zastupstvo u Mostaru i Sarajevu, a onda i u ostalim mjesti? ma Bosne i Hercegovine? 3. Hoće li se na taj način što prije dati napo^ kon i narodu Bosne i Hercegovine uvid u stanje općinskih stvari i orno? gućiti kontrola i uprava u općinama? Molim odgovor usmeno u skup? stini. Primite g. ministre izraz moga poštovanja. Beograd, 21. aprila 1921. Dr. Atif Hadžikađić, narodni poslanik. Pitanje Sovjetska Rusija. prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknodfvl. pravi S c h i c h t < sapun sa znakom: ,Jclenw. Jelen sapun Je potpuno čist, posjeduje najveću izdaJnos! kod pranja i dobiva se u posnatoj П”'. ‘ ' ’■<«-. Г.„,- , ' • : ' Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Blbert Vita М, Saralm, Despića ul. 1. �Spoj 283 Broj ropske države. Čak i Francuska mi? jenja svoju politiku »krajnje nepo* vjerijivosti i one iste vojnike, koje ie do neki dan upotrebljavala u ljutoj borbi protiv Sovjetske Rusi* je, šalje danas kući u • Sovjetsku Rusiju. Za vladama evropskim povodi se pomalo i evropska štampa. Intcrc? santan je na pr. u tom pogledu čla? nak, koji je izašao u bečkoj »Ncuc breie Prcsse« od 17. ov. inj. Ta je novina dosada također kroz usta najpoznatijih bečkih nacijonalnih ekonoma i političara prorekla makar sto puta propast Sovjetske Rusije, a u spomenutom broju je donijela jedan članak od prof. Viktora Putt? nera, koji je po izgledu vrlo objekt ti van prikaz stanja'Sovjetske Rusije. On najprije konstatuje, da se eko? nomska svjetska kriza može riješi? ti samo učešćem Rusije na svjet? skom tržištu, a put k tome otvaraju ti skoro sklopljeni trgovački ugovo ri. Rusija predstavlja danas sistem federativnih sovjetskih republika, koje stoje u više ili manje tijesnoj vezi sa Moskvom. Čitav državni aparat je izgrađen na kolektivistič? koj podlozi."Privatnih industrijalnih poduzeća nema. Državne fabrike tr? pe od oskudice materijala i stručnjak ka, te vlada gleda da njihovu рго? dpktivnost podigne premijama. Mnogo se polaže na odgoj radnika, ali ta idealna zadaća ne da se posti* ći ‘tako lako niti u onoj mjeri, koja se želi, a niti u tako kratkom vre? menu. Ruski radnik nema ni škoh ske, ni političke obrazovanosti, kao njegov zapadni klasni drug i stoga bezbrojne skupštine i tečajevi ima? ju zadaću, da ga predobiju za ko? munističku ideju. U istu se svrhu upotrebljavaju kina, predavanja, pa : koncerti i jedno more komunistic* k?h brošura i novina. Radnik, koji se svojom produktivnošću osobito istakne, slavi se u štampi kao »ju* nak rada«. Da’eko teži položaj sovjetske vla? ele leži u njenim odnosima prema seoskom staležu. Revolucija je uni? stila potpuno klasu ruskih zemljo? posjednika i zemlju podijelila selja* cima. Za to djelo su ruski mužići zahvalni revoluciji, ali kad je ova . htjela dalje poći, pa n a c i i o n a 1 i? z o v a 1 i cijelu zemlju, naišla je na nesavladiv otpor. Tri godine je tra? jala borba između seljaštva i inđu? strijskog proletarijata, koji ima svu vlast u rukama. I deseti kongres ru­ ske ‘komunističke partije pokazao je da je vlast morala kapitulirati pred seljaštvom: dignuta je rekvizicija svih seoskih produkata i jedan nj i* hov dio prepušten seljacima na slo? bodno raspolaganje. Čime god to boljševici pravdali, to ipak predsta? vlja bez sumnje — uzmak komuni* sta. Glavni razlog te vrlo važne pro? mjene u ruskoj agrarnoj politici, pre« ma Lenjinovim riječima, leži u to* me što se misli podići produkcija ce* realija i tako imati jedan su višak za izvoz. Ovim suviškom hoće Lenjin da plaća robu, koja ima sada na osnovu trgovačkih ugovora da stiže u Rusiju, a fo je u prvom redu že? IjeznđČki materijal, lokomotive, va? goni i tračnice. 700 lokomotiva je naručeno u Njemačkoj, 1000 u Šved? skoi, koja je dosada liferovala Ru? šiji 48.000 tona željezne robe. En? gleska firma Armstrong dobila je na? ' udžbu, po kojoj će njene fabrike biti zaposlene stalno sa remontira? njem 50 lokomotiva. Kako održajc sovjetska vlada vlast u svojim rukama? I to pitanje tretira prof. Piittner opširno i navo? di, da je nemoguće srušiti sovjet* sku vladu niti revolucijom niti voj? pičkom akcijom. Revolucijom radi toga nemoguće, pošto su boljševici odmah nakon osvojenja vlasti do temelja uništili sve građanske orga? nizacije i cijeli dotadanji državni aparat, te izgradi1 i svoj vlastiti. Uza to postoji zabrana političkih prga? nizacija i tako revolucija ne može ni da se rodi. Vanjskoj vojničkoj akciji stoji na putu jaka i dobro opremljena crvena vojska. Konac Puttnerovog razmatranja zaključuje, da se komunističko go? spodarštvo usred kapitalistički orga? nizovanog svijeta ne može trajno o? držati. Ali što će ipak i po njegovu mišljenju ostati, jeste socijalizacija Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — »PRAVDA* 1 . I i i ( velikih industrija. Pitanje, koje pisac ostavlja neriješeno, jeste, u koliko će se moći privatna industrijska po? duzeća razvijati pored tih državnih, a baš je to ono pitanje, čije će nam riješenje pokazati, da li je uopće mogućan gospodarski opstanak svi? ,jcta na kolektivisttckom principu. Ovo će sc pitanje riješiti samo od .sebe. Tačnih prognoza u tom pogle? du ne može danas niko postavljati. Politički pregled. ’ , , i Kina protiv Saveza Naroda. »Temps« javlja, da je vrhovni sudac u Kini, jedan od desetorice odasla? nika koji su istupili za promjenu Sa? veza Naroda, prispio u Žencvu i iz? javio, da Kina neće nikada priznati Savez Naroda, koji joj nc bi donio oslobođenje ispod japanskog go? spodstva. Kanada sc navodno proti? vi obnovi cnglesko?japanskc alijan? se, koja bi dovela do neminovnog rata, u kome bi onda Kina morala da stupi na stranu Sjedinjenih Dr? žava. Englesko radništvo osuđuje oku? paciju rurskog područja. Javljaju iz Londona: U manifestu koji su ob? javili parlamentarni odbor, kongres strukovnih organizacija i egzekutiv? ni odbor radničke stranke u pogledu rurskog područja, kaže se između o? stalog ovo: Nova invazija u Nje? mačku i okupacija rurskog područja mora se osuditi moralno i politički, jer znači ugrožavanje ne samo nje? mačke nego i vlastite industrije. Protiv povratka Karlovog u Ma? džarsku. Javljaju iz Budimpešte: Stranka malih posjednika primila je na preksinoćnoj konferenciji rezo? luciju, u kojoj se zahtjeva, da vlada bezuvjetno i smjesta poduzme kora? ke, da se u vezi sa povratkom biv? šeg cara Karla kazne svi učesnici ra? di pokušaja prevrata, te zakonitim putem pozovu na odgovornost. Veliki uspjeh francuske regruta? čije. Javljaju iz Pariza: Prema sta­ tistici mini4starstva vojnog reknito? vano je prilikom posljednje stavnje 272.000 mladića. Od svih, koji su došli na stavnju zadržano je 72%, što je najveći broj u zadnjih 20 go? dina. Ovo se pripisuje padanju 'kon? zuma alkohola, sve većem širenju Športa, te boljoj ishrani i higijeni u Francuskoj. Tako javljaju iz Pari? za i no tome bi se dalo zaključiti, da je u Francuskoj blagosloveniji život nego prije rata. Još kad Nje? mačka plati milijarde, onda već ne će znati, kuda će sa svojim silnim blagostanjem. Domaće vijesti. Proračun ministarstva prosvjete. Javljaju iz Beograda: Definitivno je uređen proračun ministarstva prot svjete. Krediti za požarište reduci? rani su na ukupnu sumu od 13 mili? juna dinara. Prihodi će iznositi u svemu 6 milijuna dinara. U svakom slučaju dobi će beogradsko pozoriš? te najveći dio. jer je za vrijeme ra? ta pretrpilo mnogo štete. Predvide? no je i osnivanje novih stalnih po? zorišta u Splitu. Sarajevu, a eventu? alno i u Subotici ili u Vršcu. Za Sa? rajevo je određeno 1 milijun kruna, od čega je već kupljena garderoba jednog Miinchenskog pozorišta. Subvencija od 50.000 dinara za pu? tujuća pozorišta ostaje nepromije? njena. Krediti za trgovinu. Ministarski komitet votirao je kredit od 100 mi? lijuna dinara koji će se davati za? natlijama, trgovcima, izvoznicima i uvoznicima. Za ove će se kredite izdati naročita naređenja komora? ma, a izdavanje novih vršiće se pre? ko državnih kasa. Za zanatlije, po? stradale u ratu izdaće se 36 milijuna dinara. (»Epoha«). Gajretova ženska sirotišta. Glavni odbor zaključio je, da otvori dva ženska sirotišta i to u Sarajevu i Mo? staru. U Mostaru su nađene i pro? storije za to sirotište, dok sc u Sa? rajevu iznalaze. Mostarsko sirotište otvoriće se u najkraćem vremenu i ako je želja glavnog odbora, da se ; oba sirotišta otvore u isto vrijeme. ! Radi toga glavni odbor apeluje na S sve prijatelje Gajreta, ako znaju za kakve zgodne prostorije, da to od? mah jave odboru. Prostorije bi sc iz? najmile na duži niz godina, a tako? ! der bi društvo i kupilo podesnu ku? ' ću, koja bi sc mogla za sirotište, ma? ■ kar i nakon adaptiranja upotrebiti. Otvaranje narodne osnovne škole ' u Bočcu i Varcar?Vakufu. Pododbor i Gajreta u Varcar?Vakufu obratio se I glavnom odboru, da isposluje kod : zemaljske vlade otvaranje nar. os? I novne škole u Bočcu i ženske osnov* i ne škole u Varcar*Vakufu. Za ovu potonju ustupaju muslimani Varcar? Vakufa zgradu mektebi?ibtidaije, koja posve odgovara za prostorije osnovne škole. Glavni odbor se o? bratio zemaljskoj vladi, koja je to? me udovoljila i sa svojom rješidbom cd 15. o. mj. izdala naređenje, da se otvori nar. osn. škola u Bočcu u dr? žavnom hotelu, a ženska osnovna i škola u zgradi mckteb:?ibtidaijc u ' Varcar? Vakufu. Nogomet dječija bolest. Tuže 1 nam se sa svih strana roditelji i uči? ' telji osnovnih škola na nogomet, ko? , j među djecom hara kao kakva po? šast. U svakoj sakrivenoj sarajev? skoj ulici, odmah poslije škole, ku? pc se hrpe djece od najmlađe pa do mladićke dobi i kotrljaju pred so? bom što bilo. To traje do večeri. Mr? tva od umora i nesposobna za uče? nje zadaće, poderanih cipela i odije? la, dolaze djeca kući. Za večerom ne i jedu ništa i prevaljuju se u postelju, 1 da se sutradan po podne opet sa? j stanu i nastave tu samoubilačku I igru. 5 i Zahtijevamo od nadležnih vlasti, i da sc u općem interesu zabrani djeci I ispod izvjesnih godina (16—18) i u? I pisivanje u postojeća nogometna društva, a policija bi već u interesu ! javnog reda trebala da strogo pazi, ! da se nogomet po ulicama ne igra. Uvjereni smo, da je s ovim zahtje? vom solidarno cjelokupno sarajev? I sko građanstvo. Ferijalni savez naše omladine. O? i vih dana razaslalo je povjereništvo Ferijalnog Saveza u Sarajevu (Trgo? vačka akademija) pozive svima oni? ma, za koje je mislilo da će znati razumjeti plemenite ciljeve ovog omladinskog udruženja, da se upi? suju za njegove Članove dobrotvore lili utemcljače. .a eventualno da mu dadu pripomoć u naravi. Glavni cilj Ferijalnog Saveza je taj, da omla? ; dini dade iprilike da upozna sve кга? I jeve naše prostrane otadžbine puto? vanjem. uz minimalne troškove. Na ovaj način će naša omladina nauči? ti jednako ljubiti svaki pedalj naše zemlje, a neće se gušiti u lokalnom patriotizmu, od kojeg boluje stara generacija. Specijalno sarajevsko po-? viereništvo imati će ove godine ma? lo veće izdatke, jer će ovdje biti kongres Ferijalnog Saveza, na koji će doći više stotina delegata iz svih krajeva našeg kraljevstva. Radi to? ga je nužna što izdašnija potpora sa strane svih prijatelja naše omla? dine. Na kongresu će sc riješiti osim ostalih pitanja, da pored profesora mogu i učitelji Čiti članovi Ferijal? nog Saveza. Upisivanje za dobrotvore uteme? ljače vrši Povjerenstvo Ferijalnog Saveza u Sarajevu. Trgovačka Aka? demija. Javna zahvala. Gospodin Smail? beg Gradaščevic kotarski sudac u Ljubinju, prigodom njegovog pre? mještaja, darovao je na oproštaj? nom sijelu ovom jesnoj islamskoj či? taonici K 1000. Za vri’eme njegovog boravka u našoj sredini darivao je više puta veće svote za rečenu čita? onicu kao i druge islamske instituci? ј, a naročito za našu lokalnu siroti? nju. Radi ovoga, a osobito zbog njegovog kulturnog rađa među čla? novilma izabran je počasnim članom. Odbor osjeća dužnost, da ovom plemenitom čovjeku, pravom po? toniku svoga slavnoga djeda Huseii? na Kapetana Građaščevića ispred is? lamskog ČitaoniČkog društva i širo? tinie ovoga miesta izreče najtopliju zahvalu. — Odbor islamskog čitao? ničkog društva u Ljubinju. Društvo Industrijalaca za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu držače svo? ju redovitu glavnu skupštinu 1. ma? ja o. g. u prostorijama Bosanske In? dustrijalne i Trgovačke banke. Sa? rajevo, u. 1 sati prije podne sa slije? dećim dnevnim redom: 1. Izvještaj ispravnoga odbora; 2. Izvještaj nad^ zornoga odbora; 3. Odobrenje za? ključnih računa, te podjela absoluto? rija upravnom i nadzornom odboru: 4. Izbor predsjednika; 5. Eventualija. □ D 1 „(ЈШЕТД“ I Zahvala. Prigodom smrti našeg neprežaljenog i dobrog oca Uzeirbega Alibegovića, osjećamo dužnost, da se na ovaj način zahvalimo u prvom redu ovdašnjim liječnicima gg..- dru A. Ledereru (sada okružni liječnik u Tuzli), dru J. Grtinbergu i dru Izraelu, koji su sve svoje liječničko znanje upotrebili, da ga spasu, a kada to ne bijaše moguće, da mu olakšaju zadnje časove života. Zatim se najtoplije zahvaljujemo svi­ ma, koji nam usmeno ili pismeno izraziše svoju Žalost, i time mnogo dopriniješe, da lakše snpsimo nenadokna­ div gubitak; i napokon najljepša hvala i svemu građanstvu Dervente, bez raz­ like vjere, a osobito ovdašnjem činovništvu, koje je u onako impozantnom broju ispratilo rahmelliju do hladnog groba. Svima neka je od nas hvala, a od Boga plata! Derventa, 20. aprila 1921. 197 Asimbeg 1 Esadbeg Alibegović. Oglas dražbe. Na molbu Sare Levi iz Sarajeva zastupane po dru Ottu H o г w i t z u advokatu u Sarajevu dozvolio je Ko­ tarski sud u Sarajevu ovršnu dražbu nepokretnina Muhamedage Foče umri. Abdage iz Sarajeva te će se dražbenim putem prodavati: 7/96 dijelova gr. ul. br. Llll/117 k. o. Sarajevo; 7 32 dijelova gr. ul. br. Lili 118 k. o. Sarajevo; 1/6 dijelova gr. ul. br. LIII/120 k. o. Sarajevo; 1/12 dijelova gr. ul. br. Llll/121 k. o. Sarajevo; 9/20 dijelova gr. ul. br. Llll/173 k. o. Sarajevo i to u četvrtak dne 28 aprila 1921. u Kotarskom sudu soba 23. Nekretnine su pravne naravi mulk. Dražbeni uvjeti se mogu vidjeti kod advokata dra Horwitza u Sarajevu Jelića ulica 4 ili u kotarskom sudu u sobi broj 23 spis broj Cn 69/19. 19,4 *♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ♦ PAP1RNICA ♦ t HAMDIJE KOPČIĆA J preporučuje svoje bogato etovarište > svib vrsta papira, kancelarijskog i J školskog pribora. — Narućbe se ♦ obavljaju brzo i točno * [ > Cijene umjerene. 130 I Ф Sarajevo, Štrosmajerova ni. Te1. 619 ф A A. A A A A A A A A A Ne zaboravite zabilježiti! u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) fotografski atelier Muradif Karahasanović. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh I kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužviSkladište svih mineralnih voda 1 f. d. o �Strana 4 Страна ПРАВДА* — ^RA'-DA Broj 283 Bpsj Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPC1JU DIONICA HL EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu Prema zaključku sedme redovite glavu«' skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897. imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000 — na K 20,000.000 izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ’!3 glasi пн ime, a na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo prvenstva 100.000 komada dionica III. emisije i to tak©, da na svaku sUru dionicu I. ili II. emisije upiše po uvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od II. 1921. dakle ukupno K 133.— za svhku dionica od K 100.— nomi­ nalne vrijednosti. Pravo opcije imade se izv šiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice, koje će не providiti opaskom - Pravo opcije za IH. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izrsiti. 3. preostalih бо.ооо komada dionica III. emisije prepuštaju se i nedioničarirtla uz cijenu od K 150.— po komadu zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.)I. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 4. Čitava protuvrijednost koli opti ranih toli i na novo upisa­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. 5. »Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo opcije na nove dionice, gubi to pravo. 6. Visak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitka svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u koliko ove ne bi dostajalo, dodjeljivati će ee i one, koje glase ! na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu j se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 11. Uspjeh ove sindikatu. dionice zajamčen je po jednom 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije* dećih novčanih zavoda: Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u Tuzli. Prve hrvatske štedionice u Zagreba, te kod njene podruž­ nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Samcu, гГигН i Zenici. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. Gajret Banke d. d. u Sarajevu. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljiui. Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podružnica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. Muslimansko banke d. d. u Stocu. Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. Privredne bauke d. d. u Maglaju. Krajiške banke d. d. u Bihaću. Kreditne banke d. d. u Modriču. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Samac. Bankarske radnje Naman Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banhe za Bosnu i Hercegovinu * d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4375af4584281f301ea94efce0ad6c0f.pdf e0cdf40ea21a21acd85280dbebd68d75 PDF Text Text PD * VDA Pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ЖО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације j 46 (284) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 28. aprila 1921. (20. Šaban 1339.) Godina III гч r nar. poslanika Sakiba Korkuta DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 21. AP= RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografskim bilješkama). Gospodo, najprije mi dozvolite jednu napomenu. Gospodin ministar za konstituantu u svome uvodu upo* trijebio je citat iz narodnih pjesama radi kojeg su se neki makedonski muslimani, koji su po narodnosti Turci uvrijedili. Držim da je gospo* din ministar mogao naći pjesničku formu i bez da povrijedi osjećaje ne* kih državljana. Tokom rasprave, gospodo, govori* lo se o svemu i svačemu pa je došlo do govora i o istoriji. Treba da i mi o tome nešto reknemo, kad se već našao i jedan Rista Đokić, da drži povjesno predavanje. (Čuje sc iz cen? truma: Zar ne može čovek iz naro* da da govori?) Gospodo, jedni se pokloni še istoriji kao izvoru sadaš* ■jicc i hoće da na njoj i u vezi s njom izgrade svoj položaj u ovoj našoj dr* žavi. Drugi se na nju pozvaše u svr* hu da dokažu kako se po njoj ili bolje radi nje ne može provesti omeđenje pokrajina ili oblasti u našoj državi. Gospodo, u našoj istoriji ja gledam učiteljicu života i iz nje vadim pouke od kojih ću neke i ovdje da sporne* icm. Prva je pouka, gospodo, da cijepa* вје narodnih sila, nesloga i osebica dovedoše sve naše države i državice pod tuđinsku vlast. I pojedince i sku* pa. Stoga je po mome mišljenju vr* lo umjesno, što je g. Ljuba Jovano* vić spomenuo ovom prilikom pošlo* vicu koja ka£e: „Složna braća nove dvore grade«, ali mi je žao što nije spomenuo i drugi dio, koji veli »a nesložna i stare prodaju«. Ja mislim da je bilo potrebno, da g. Ljuba Jo* vanović i to naglasi kako radi sebe tako radi drugih. Mislim da će to biti shvaćeno. Druga jc pouka, koju mi vadimo iz povjesnice, da je izvor naše ne* sloge u staleškoj oprečnosti i vjer* skim diferencijama. (Dobacivanje: Kod nas ne!) Ja, gospodine govorim općenito i kad govorim općenito za sve, ne mora da to vrijedi baš za svaki kraj. Vjerske diferencije pođi* jelišc nas na tri svijeta, na tri goto* vo potpuno oprečna svijeta, dadose nam tri tradicije; dadoše nam 1wku’* ture i tri gledanja na svijet. (Čuje se: i tri nacije). Može še reći i tri naći* je! Jći istoriji, gospodo, znači ići na* i da šem diferenciranju, 'a trebamo, da moramo i da nam je dužnost, da idem« samo onome sto će w.s dovet-ri za dnicL što će nas ’Zjedna ti. (Buran urlaus. • Jedan nički: Pe što ste onda yi •ovali?) Kad bi to bila var^ na to odgovorio. istini Trc pouka iz n-’še povjesnice, o ш govorili jeste to, da jc u -i. b ) 1 naših Budi iz uže skupi* muslimana. koji su pod tvrskir pleme ku su sh mje turskoj impcriii dipL (Dr. M. on ’c otvorio prvu pat* 7 povjesničari, koji to . i u. kažu da je i natrijaršiiu (Dr. M. Ivanić: I njegov dnhariie bio nrvi patrijarh mnaU naši drugi vrijedni Ijunemili su lijene itrsnicc u na* )rij:. I g. Pribćć :vić trebao bi u mjesto što upada u riječ, da doka? že da nije istina ovo što ja govorim. (iMilan P r i b i ć e v i ć : Ja kažem da jc Mchmed Sokolović služio Turci* ma i proširio tursko carstvo. To ja kažem, to je istina. — Dr. M. I v a* nić: Ja kažem da smo onda imali pećsku patrijaršiju, da smo imali au* tonomiju. - Glas iz centruma: To ka­ že Momčilo Ivanić! Jest, to kaže Momčilo Ivanić i cijela istorija. Či* tajte .istoriju pa ćete vidjeti). Kad se svađate, gospodo, ostavićemo ta ime* na i ja ću da vam iz istorije podvu* čem nešto drugo, nešto, o čem ne će biti spora. Mi, muslimani, gospo* do, sačuvasmo ovom našem narodu u krajevima, gdje smo bili glavni predstavnici, sačuvasmo najčistiji je* zik, koji je primljen kao literarni, da* đosmo mu najljepše i najnježnije pjesme. Priznaćete da je haremska pjesma najviše prodičila našu narod* nu po jezi ju i stekla joj i priznanje inostranstva. (Glas: Dockan!) Ne, to nije nikakav »dockan«, to je bilo i to je fakat. Nema tu ništa dockan. Pored svega toga, gospodo, niko ne nađe za shodno, da o ovome ma jed* nu riječ progovori, a meni je još čudnije, da pored svega ovoga što sam ja istakao, poštovani g. Ljuba Jovanović, govoreći o stanju u Bosni, reče da su tamo u većini Srbi, pa on* da dolaze muslimani, pa onda Hr* vati. (Pavle M a r i n k o v i ć: Rekao je pravoslavni). Ne, nego Srbi, Hr* vati i muslimani (Ministar za konsti* tuantu Marko T r i f k o v i ć: Nije to mislio). To je rekao, a šta je mislio, to je zvan on da rekne a ne da mu se odavde daje komentar. Riječ »Нт* vati« ne označuje vjeru, a »muslima* ni« označuje i ovo se zajedno ne meće, ne zbrajaju se nigdje orasi i šljive. Računajući sa ovim faktom, gospodo, mi smo u Bosni i Hercegu* vini osnovali Jugoslavensku Musli* mansku Organizaciju (Jedan zemljo* radnički glas: Da spasite begluke!) Ne, već da se branimo od pljačkaša i da očuvamo vjeru; opet ponavljam: da očuvamo vjeru. (Ministar Pribiće* vić: Od koga?) Ne mora, gospodine, da bude oduzimanja pa da sc čuva i spašava. O ovoj našoj orgnizacij'i bilo je pisanja i govora i žučnih prigo* vora sve radi toga, što se ona još ne poznaje. Vi ćete, nadam se, biti to* liko strpljivi, da ćete dozvoliti da re* čem i i nešto o toj organizaciji i da je objasnim onako, kako je mi shva* čamo. Da najprije kažem zašto smo (Dobacivan; organ 1Г; Po srijedi je i nešto drugo.E OY naš ксак bude jasan moram poći malo unazad. K^d je dopo Ausl joj >e »prije Poznato i i to, go ii i kasni dnim bor da ovdi w da nam ie mi. kad se Eto Švaba, iisu!) Ja ne ' li baš osobno Vi, ali dru* asa je opozicija, to jc po> znato, vođena protiv austrijskog sis* tema ne samo pod Džabićem meo i nod Firduoom. Formalno smo se for* ili »adi traženja vjerske autono* faktični sa političkom tendem molil žim i spriječi njen Drang nach Os* ten, o kojem je vrlo slabo obaviješ* ten g. Rista Đokić. Istina je, da smo mi u zadnje doba, odnosno naši pr# vaci, podupirali i radili zajedno sa bosanskom vladom. Kad to priznan­ jem, moram u isto doba istaknuti da su to činili i gotovo svi Hrvati, pa su to činili i mnogi Srbi pravoslavni. Razlog ovom našem mekšem drža* nju u zadnje vrijeme leži prvo u to* me, što je vodstvo došlo u ruke pre* vrtljivih, a drugo u tome, što su naši zahtjevi, opravdani zahtjevi, nailazil1 na jedno vrlo nebratsko držanje srp* ske opozicije koja je bila zadojena mržnjom kako prema nama, tako i prema našim zahtjevima u agraru i drugim pitanjima. (Nikola Div* 1 j an: To nije istina, u nečemu dru* gom! ■ Đokić: Navedite prim* jer!) Dobro. Sabur rna o! Kad izazi­ vaš baš ću ti navesti koji primjer. U Posavini sc desilo da nekoliko mu* slimana otvoriše trgovačke radnje u pravoslavnim selima. 1 šta je bilo? Poslanici »srpskoga« naroda podni* jeli su bosanskom saboru mterpelaai* ju i pitali austrijsku vladu: Kako jc mogla dozvoliti da muslimani otva* raju radnje u srpskim selima? (Ni* kola D i v I j a n: Pravoslavnim). Eto, gospodo, i sad ih ima koji opravda* vaju tako nebratski postupak; i ov* dje se, eto, nalazi ljudi koji bi za taku stvar interpelirali! I onda smo mi krivi, što prigovaramo. Ja ću da spomenem i nešto još gr* đe. Kad naši muhadžiri, koji su po* bjegli od austrijske tiranije i njene katoličke propagande, htjedoše da se vrate natrag, glasilo jedne srpske partije koja je u ono doba govorila da je perjanik i inteligencije i na* rodnog nacionalizma pisalo je o san* kilotima i tražilo od zemaljske vlade, austrijske, da ne dozvoli iskrcavanje ovih bezgaćnih nomada u Bosnu. Šta na to velite zemljoradnička gospo* do? (Nikola Divljan: Imali su i pra* vo, velim ti tfpet). Lijepo! Ja to samo podvlačim i ponavljam, da jedan bo* sanski poslanik odobrava pritužbu proti tome, što je nekoliko mvs’i* mana otvorilo radnju u srpskim se* Ihna,, on dalje veli da je austrijska vlada imala pravo, što nije musi ima* nima dozvolila otvaranje dućana; i* mala bi pravo, kad ne bi dozvolila povratak muhadžirima u Bosnu; i* mali su pravo oni ljudi, koii su ove svoje zemljake nazivali sankilotima. bezgačnicima, nomadima! Ja mogu da se na sve ono samo zgražam i hoću to da utvrdim, kako bi sci i u scenografskom zapisniku ovog doma, poslije 20 i 100 godina moglo čitati ovo što je dobacivao g. Divljan. (Ni­ kola Đ ! v 1 j a n: To je iskrenost!) Ta samo iskrenost, gcspođme. dok: mržnju, pokazuje da-ima ni što govore da smo mi iednik Dr. Ivari Ribar: Мо^ spodu poslanike?, da ne upada* iir orniku u reč, a gospodina po* xlo ći Srbi od Kralja Petra i od svih Sr* bijanaca! Nije ni Kralj Petar do* voljno Srbin, g. Pašić je izdajnik Srp* stva, a Srbijanci ne razumiju ništa! Međutim, gospodo, svak zna da su se birvaktile prijavljivali kao Hrvati gr* eko istočne vjere. Govorahu »hrvat* ski« baš ovi isti, što su sada grlati. Iznijeću još jedan vrlo interesantan primjer. U Trebinju se nalazi neki Čabrinja, koji sa atentatorom Čabri* njom nije ni u kakvoj vezi. Kad je izvršen atentat, onda je taj junak podnio molbu na vladu, da mu mi* lostivo dozvoli saprati sa sebe ljagu. I promijenio svoje ime u Ristić. Sa* prao se, očistio se! Došao prevrata Čabrinja postade veliki čovjek, aten* tator. Trebinjski Čabrinja ne samo da više nije Ristić, nego je onaj pravi, veliki Čabrinja. (Prigovaranje. Glas: Radikal je sada). Bio ga radi* kal, bio ga demokrat, bio ga težak, je li iz Bosne, to je sublizu. (Prigo* varanje). Mala je razlika kod vas u programu. Govornik tzv. »nazovi opozicije« spočitavao nam je u ime seljačkog kluba godinu 1914. i pita šta smo ra* dili u toj godini. Mene to pitanje ni* malo nezbunju;e. U 1914. gedini što god je bilo, mi smo uvijek spremni da raščistimo. Mi smo ovo pročišće* nje tražili odmah na početku рге* vrata. Mi smo rekli i tražili da se sva* ki krivac privede zasluženoj kazni. I kao što smo mi to prije tražili tako tražimo i sada. I sada smo spremni, da se svi ti računi raščiste i da se jedanput osvijetli ta 1914. godina. (Nastaje prigo varani e. Predsjednik zvoni. - Đokić: A Kapetanović, što je jučer bio na galeriji?) Ja izjava Ijujem da sam spreman Risti Doki* u. ako on hoće, dati i Kapetanovića i sve druge. Stavljam samo uvjet: 1014. ili 1918. za 1914. Kad se pođe pročišćavati ono što se je radilo 1914. neka se onda prečisti i ono što se radilo u 1918. (Glas: Ne, prečistimo samo 1914.) Oprosti, gospodine, tu nema logike. Jer kad Vi tražite pre* čišćavanjc, onda ja imam više pm* va da tražim prečišćavanje onoga što je bliže. I ako treba baciti u zaborav nešto što je unazad bilo, onda treba svakako prije zbaciti ono, što je bi* lo rani je. (Prigovaranje). Jest, može* te i od 78. god. i ako hoćete od 1678. a i a konstatiram, da mi na ovaj naš zahtjev nikada ne dobismo odgovo* ra, jer je to najbolja fraza, kojom se pokriva i potrpava sve, što sc okupilo pod firmom Ovaj čulah može da pokrije sve. G. poslanik »nazovi opozicije« na* zvao nas je »Turcima«. Turci puno*, krvni! E,pa. čekaj Risto, da ti proći* tam koko su ti Turci u 1914. godini pisaT Pošto ti imaš običaj da hašaš, i a ću ti dati ori .din broj 14. od 19. jun po starom im kalend nasrtaj n n. razbojnici dvama dr su ( sani ucama« ti Austriji, jer je u svni bijahu se ’ dah, a kamoli A vi puške pri* »I nismo iero* ili). IV »kac) što da je Austrija prO' Keci još: vjerovao R’sta Do ■' -ta nam »• ■ 'ta svi u?. ’■ < ■ 1 . Đokić bio knpral!« (Vcsel t) Sporni ram: to ie moralo tako da bude. Mi moram da ustanovim, da su beš oni koji su thd bili u rupama, danas postali teko grlati, da su ve* evom i njego* Srbim lje, bdije r i evo i pril Sh proti direktnim,ma i m to.tc od ni protiv emoin u ruke, lorčenjr ni m saple muzem« ima što u dikovati imenika. tnu svoj �Strana 2 Страна Број 284 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА“ nu pojedinaca i zaboravišc sc tako i , urednik fcudalskc »Pravde«, ja sam put vidi i čuje šta smo mi muslimani, toliko, da oskrvnuše čak i svetinjui urednik crnopute »Pravde«! (Dr. kako smo radili i kako smo gledali krš« na ovu situaciju. Svi su govornici u kućnjeg praga. To jc vandalizam i! Momčilo Ivani ć: A ja sam varvarstvo, (Buran aplaus. Glasovi: teni beg)) A šta jc u stvari? Ja sam početku svojih govora izjavljivali da Bravo, živio!) koje se ne da ničim laki feudalac, da bih dao cio svoj će govoriti otvoreno i bratski, jasno ispričati, i mi ga osuđujemo naročito imetak za polovicu Ristinog imetka, i bez uvijanja, pa zato i ja hoću đa jedanput glasno, jasno i bratski pro* s toga, što se je u rulji ovih razbijača ! ja sam takav »šuckor«, da nema ni nalazio i dobar postotak muslimana, jednoga Srbina koji će reći da sam govorim o svemu, što se radilo, jer pa makar i iz najnižih slojeva. (Bu* mu i dlaku sa glave skinuo. (Glas: A ne mogu dopustiti da ti ovdje svo« ran pljesak). Privatna svojina mora i što si otišao u odže?) Ja sam se jim frazama obmanjuješ ovaj svijet, Svakom muslimanu biti sveta i nepri* i gospodine, upisao u hodže zato, da kojem nije poznato stanje u Bosni. kosnovena (Ivanić: Tako je!) i na­ I ne moram ići Švabu služiti, a ti si Stoga ističem da su sc mnogi sakrili, vala na tuđu svojinu ma bila ta ј to tražio. Ja sam pobjegao pod § 29. a što sc tiče onih žaba, za koje kaže ■navala slična i paljenju spahijskih si* i da ne bih njemu služio, a ti da si g. Dokić da su su lahko nagonile u jena. žita i čardaka nije i ne može ј mogao došao bi i u 16 paragrafa, sa* vodu, ja mislim da on o tom ne bi smio govoriti, jer on nije obična ža* biti ništa drugo, nego Ii direktno i j ino da se sakriješ. Došao je. gospodo, rat, došle su ba nego kornjača, pošto uvijek ima grubo gaženje islamskih propisa. Mi i sc s toga ograđujemo (Pljesak) proti internacije, došli su taoci i ostale ne« na sebi štit i iikako ne smije bez nepromišljenom i neislamskom pos* volje. Gospodo. ja moram priznati štita na svjetlo. tupku ovih razbijača (Bravo! Bravo!) j da su u prve dvije godine rata pra* Gospodin je rekao, da smo mi u i osjećamo svojom dužnošću (Pije* . voslavni Srbi nosili gotovo cijeli tc* Bosnu doveli Austriju. Ja, gospodo, sak) zamoliti svu braću muslimane, I! ret internaciju, taoštva, (Glas: Ubi* mislim, đa ovakog šamara nije istini da se u buduće svakom prilikom su« . janja) ubijanja itd. Ali nije ni nama niko do sada opalio. 31 i doveli Sva* stegnu od ovakih ispada. Го nas sa« I: muslimanima isto baš tako glatko. bu u Bosnu? Mi, koji smo padali na ino ponižuje«. (Buran pljesak). ; nijesu ni nama cvale ruže. Gospodin Šahinkamenu, koji smo ga gonili iz Ovo sam, gospodo, napisao dru* i| Dokić kaže da smo mi tada letjeli u Tuzle cijelom dolinom Spreče do gog dana Poćorekovog prijekog su* ,. vojsku kao žaba u vodu. Kaže da Doboja; mi koji smo mu dali Maglaj, da. Ovako su pisali i govorili »Tur« I' smo jedva dočekali da pohitamo u Jajce, Sarajevo i Bog zna koliko ci« o Srbima. (Čuje se: Gdje je bio j rat. No što ja znani, muslimani su gradova, kod kojih smo ga dočekali. Risto?) Pobjegao kao miš u rupu, a se htjeli da sc zaklone »dekuju« isto Žar za nas može ovako šta ustvr* možda je išao pomagati drugima da i. onako, kao što su htjeli da se za* diti?seAko sc to može, onda se može prije pokupe desetinu. Da ti još ne« I klone i Srbi pravoslavni, kojima to sve ustvrditi. bi gospodin Do« |što citiram, Risto. Evo ti »Misbaha« I; spočetka nije polazilo za rukom, a kić imao smislaKad za literaturu, ja bih od 30. januara 1914. god. po starom, ; poslije im je to, pomoću Čeha i os* ili 12. februara 1914. po novom ka« i talili veza sa drugim slovenskim pri* mu preporučio da pročita Nušićcvog lendaru. U broju 16. stoji i ovaj sta* ; jateljima, polazilo i tc kako za ru* »Hadži Loju«, iz kojeg bi bar nešto vak: »Mi se osjećamo sastavnim di* kom. Nemajući tih veza, mi smo ka* mogao da nauči. Ali pošto se on.'eto, bavi povješću, onda ga upućujem da jelom ovoga naroda (Bravo! Pije* snije ponijeli cijeli teret i najviše pročita o ovoj stvari »Memoare Pro* sak) i sinovima ovih zemalja, za ko* punili front austrijski (Jedan glas: Iz topop Nedeljka«. pročita te je nas veže mnoga i mnoga veza«. I, ljubavi prema Austriji). Ja mislim da memoare pa ćc daNeka vidi kako jc Fi« Ovo sam govorio u polemici sa vla* . se o ljubavi ne može govoriti, kad se dočekao sarajevske »Turke« dinim poluzvanicnim muslimanskim Ii zna da smo mi imali i ljude u žele* Epović se: Nc mari Rista ni da kopa, listom »Vaktom« (Čita dalje): »I ako , nome kadru, da smo imali ljude koji (Čuje a kamo li da čita). Ja mislim da je hoćete da smo jasniji, izvolite pri* i su bježali sa fronta, imali smo svega miti na znanje, da nam se obzirom I i svačega, imali smo i dobrovoljaca, čuo bar za Olomuc. Naselio ga je i starina predsjednik naše organi« na hadis »ljubiti domovinu dio je i* iI i ijudi koji nose srpska odličja i sve. naš mana« — ne sviđa nošenje tuđinskih Ij (Gas: Zašto to iznosiš?) Polahko, zacijc, a tamo je sa n’im bilo ne sto skutova (Buran pljesak) pa makar gospodine. Ja hoću sve ovo da izne* nego na stotine ljudi koji sigurno ni« nas u zlato zasuli. (Bravo! Bravo!) sem, jer vi naš, bosanski, veš izno* su tamo poslati zato, što su pred Međutim to sad u Basni nije slučaj. , site u svome svjetlu, pa hoću i ja Švabu iznijeli gurabije. i mi jasno vidimo, da vam se nuđa* da ga iznesem u našem, da sc jedan* (Svršićc se). ju samo otpaci otpadaka, a za te sitnice, traži ništa manje nego pu« žanje. Nama se paku nikako ne svi« đa ovaka poza, i naravno je da ne želimo takove »dominacije«. (Pije* i sak). Imponirala bi nam borba naro« , PRILIKE U JUŽNIM KRAJEVIMA I ČINOVNIŠTVO. da i njegovih predstavnika za svoja ; prava, (Bravo!) a uskim blokovima ; Beogradska »Samouprava« od 14. Njihovi ukućani dođu i ponude na* i klimavim paktovima neka se igra , ko god hoće. Simpatična nam jc pro« !, ov. mj. je donijela članak pod gor* čel.‘sreskom 150 lira turskih a 50 oka šiost nekih muževa, što danas nao* ■ njim naslovom, koji je u svemu pot* vune. Po običaju ovu ponudu je na« vrda našeg dosadanjcg pisanja o čelnik primio, krivce pustio na slo* pako „vode našu politiku' ali njihovu sadašnjost prepuštamo njima sa« • Sandžaku. S obzirom na to, što je bodu a akta po njihovom isleđenju inima«. kao što i sadašnjost Kista i »Samouprava« glavni organ radikaU uništio. Posle kratkog vremena nje« Đokića ostavljamo njemu samome. ne partije, dajemo članku veliku ga penzionišu, a njegov zamenik, in« formisan o ovome, povede na novo (Buran aplaus. Dokić prigovara). važnost i prenosimo ga u cijelosti: »Rđava javna bezbjednost u juž* isleđenje, krivce hapsi i okiva a pen* Ja mišiim da bi g. Dokić, ako ima imalo ponosa, trebao reći: Međer vi nim krajevima naše otadžbine, već zicnisan načelnk, mesto i sam da do* niste Turci, nego ste Srbi i Srbako* dve i po godinu od reokupacije do đe u haps, dobiva novi položaj, mno* v'ći. koliko vas god ima. (Pljcskanje danas, zadaje vladi ozbiljne brige. go zavidniji no što ga je imao ra* od strane muslimana i centruma). Činjeni su razni pokušaji, da se to* nije. Vrlo je mali broj takih, koji re* Ali on ćuti. On ne zna ništa drugo me zlu stane na put pa ipak nikad nego curiti i bezrazložno napadati. ništa nije učinjeno, da se ono suzbi* dovno posećuju kancelarije. Mnogi (Risto Dokić: Šta ja znam što ti tu je. Kakve sve mere nisu preduzimate od njih bave se i trgovinom: ima« čitaš). Evo, bujnim, izvoli sam či* u tom cilju iz Beograda: g. Ljubomir ju svoje ortake i kapital. Mi znamo tari. Ti kanda ne znaš čitati latinice, Davidović kao Ministar Un. Dela jednog polic. činovnika, koji je čak a meni je ravna i ćirilica i latinica. poziva na savetovanje sve predstav* i državne puške, koje su mu bile Eto, gospodo, tako sam sc držao. nike upravnih vlasti iz tih krajeva, pOverene na čuvanje prodavao seli a* (Risto Dokić: Kako onaj onamo?) vojska nterveniše oružjem, Vlada se cima. Znamo opet jednoga šefa okr. Čekaj, bre. Ja sam u to vrijeme bio obraća tom elementu sa jednom doi­ finan. uprave, koji prc 11 časova pre glavni urednik »Misbaha«, koji je sta lojalnorri »objavom«, amnestiraju podne ne dolazi u kancelari ju. Oni, koji se pokažu aktivni u agi* bio glasilo, organ udruženja bosan* se svi odmetnici, šalje se u te kra* sko*hercegovačke ilm'ijjc, svešten* jeve naročiti komesar, da uzmu u po« taci jama, ne čekaju par godina na stva. Imam, Risto, da ti još nešto stupak njegove žalbe, da ispita nje* klasu već ipar meseci. Znamo jednog kažem. Nisam bio sam. Kad su pred* gove želje. Jednom reči vlada čini isadanjeg načelnika okružnog, koji je 1919. g. u mesecu maju bio polic. pi* sjednik vlade, civilni adlatus ondaš« sve samo zato, da bi se jednom za« nju (Čuje se Mandić) i njegov sek* jamčila lična i imovna bezbednost. sar 2. klase a 1920. g. u novembru Svi ovi pokušaji vladini, nema dobio za načelnika okružnog. Dakle, cionsšef za prosvjetu došli Rcis*uLu* lemi i pitali: može li otpustiti Kor« zbora, korisni su bili i opravdani, ali za godinu dana šest klasa! Oni, koji služe u Srbiji, pa su bez •kuta iz redakcije, i može li se izbaci* jedan fakat, koji je vrlo važan, a ti ćirilica iz »Misbaha«, onda jc Reis* kog Vlada ne uviđa, prepona je za spreme i moralnih obzira, obično se ul*ulema izjavio ovo: »Ja se od slo* ostvarenje svih ovih njenih pokuša« kažnjavaju premeštajem u Makedo* va do slova solidarišem sa piscem i ja a to je fakat da je u tim kraje* niju i Sandžak. Jednog komesara že« izjavljujem da nosim punu odgovor* vima činovništvo ogrezlo u korupci« Ijezničke policije, koji se je, igrajući nost, jer sam mu ja dao uputu da ji i partizanstvu. Tamo se uvek šalju kungena, tukao pijan sa svojim par* tako piše«. Kazao sam već da sam za činovnike, naročito za policiske tnerima, kažnjavaju premeštajem za kao glavni urednik .pisao po instruk* činovnike, ljudi bez ikakve spreme načelnika sreskog u Sandžaku i odu­ cijama udruženja (Risto Dokić: Ko­ tako reći uzeti sa ulice koji, mesto zimanjem desetodnevne plate! Dešavalo se je, da ti krajevi dobi« liko vas jc još valjalo?) Nisam bio da reprezentiraju (prave predstavnike sam i svakako sam imao toTko pri* vlasti, povrću pijani palanačkim so? ju po nekad spremnog i ispravnog jatelja, koliko i g. Dokić ima svojih kacima, sazivaju političke zborove i činovnka ali tom elementu takav ni« prijatelja. A šta je bio odgovor na svojim autoritetom a često i batina« je nikad imponovao i posle nekoliko ovaj zahtjev vlade? Reis*uLiđema je ma naturaju masi svoja politička u« protesta morao je biti uklonjen. Na« odgovorio da me nu može otpustiti, verenja. Medu seljacima imaju svo* rodu je tome u tradciji, da pljačka, ubija, kradu i miti. Ubiti čoveka za a i a sam na zahtjev vlade o ukida* ju agente, preko kojih primaju mito nju ćirilice odgovorio na taj način, u novcu i naturi. Mito je u te kraje* njega je reskirati 20 30 lira i činov« što sam dao uvodni članak u idućem vc odomaćeno i vrlo je mali broj či* nik, kojega ne mogu kupiti za ;pre* broju štampati ćirilicom i to cicerom novnika, koji ga rado ne praktikuju. gršte zlata, po njihovom uverenju Od mnogobrojnih slučajeva, koje nije dobar niti jc za njih. (Čuje se: Ne zna on šta je to). Mi sasvim objektivno i u najboljoj I. gospodo moja, pored svega ovo* znamo, naveščumo ovaj. Dva brata ga ja sam urednik šuckorske su uhapšena od stranu policijske vi a« numeri izlažemo ove žalosne činje« »Pravde«. (Risto Dokić: Jesi) Ja sam sti za delo razboj ništva saubistvom. niče, apelujući na vladu, da encrglč* Iz Sandžaka i Makedonije. no stane na put ovoj nečuvenoj ko* rupciji i partizanstvu, jer smo uvo roni, tla sve donde dok imamo ova* ko loše činovnike u tim krajevima, hnačemo i lošu javnu bezbednost pa i ma kakve se još mere preduzimale«. * i ; ' I li članku ima i protuslovja. Za* .što na pr. uvažuje Beograd interven« čije, koje idu za tim, da sc prc* mjesta pošteno i ispravno činovni* štvo? A onda nešto nerazumljiva: kako jc moguće, da narod bježi u planine pa ipak interveniše, da mu ostaje podmitljivo činovništvo? Mi koliko smo upućeni, centralna je vla* da sama bez intervencije dosada premještala ispravno činovništvo iz tih krajeva i privlačila ih u Beograd, da tamo s njima paradira, a nespo* sobno i korumpirano činovništvo je ostavljala u Sandžaku na njihovim položajima, i ako se građanstvo više puta na njih prituživalo. Pr. ur. Gajretov dan. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gajretov dan na 6. maja. Skoro sva mjesta javila su glavnom odboru program proslave'toga dana. Programi su raz« ličiti: Tefeiiči sa sakupljanjem do* brov'oljnih priloga, koncerti sa pre* davanjem o »Gajretu« i njegovojJe deji i zabave. Uppzoniju se ona mje< sta, koja do danas glavnom odboru nisu javila program proslave toga da* na, da nikako ne propuste 6. maja, a da ga ne provedu i ne proslave na jedan od gornjih načina, a da barem nešto ne doprinese »Gajretu« priji« kom Gajretova dana. Pitanje na gg. ministra unutrašnjih djela, ministra narodnog zdravlja i mi­ nistra za agrarnu reformu. Fehim Nišić, zemljoradnik iz RadovIja, kotar Visoko, dobio je prije tri­ deset godina od erara nešto krčevine, koju je do jesenas mirno radio. Jese­ nas mu je zaorao oko pela dunuma spomenute krčevine Mandilo Bajić iz Radovlja. Nišić se potužio g. kotar­ skom predstojniku, ali bez rezultata. Neki dan mu je Bajić opet zaorao jedan dunum i povrh toga otjerao Nišića silom sa krčevine, kad je ostatak sijao U nedjelju dne 10- o. mj. izašla je žandarmerijska patrola pod vodstvom narednika Radića u Radovlje, kojoj se Nišić pritužio na nasilje Bajića, našto ga Radić, umjesto đa ga zaštiti, išamara. a nakon toga ga je odvukao u selo Moštru u mehanu Petka Plavše, gdje je sa svojim drugom pio na Nišićev račun, koji je platio K 118 ceha. Nišić je ležao zatvoren u Plavšinoi sobi i kada su se žandarmi napili u 2 sata noći došli su Nišiću u sobu i naredili mu, da mora kupiti revolver u roku od 5 dana ili na njemu glave nema. Zatim su ga oborili na zemlju, udarili uju pedeset Štapova i najposlije ga je Radić, dok mu je njegov drug rukama začepio usta, udarao nogama u/trbuh. U utorak 12. o. m. otišao je Nišić u Visoko kotarskom Ijekaru da ga pregleda. Kad se je skinuo, pitao ga je Ijekar „Ко te je tukao* i kada mu je odgovorio, da su ga tukli žandarmi, uzeo ga je za ruke i izbacio napolje sa riječima: »Marš napolje"! Iza toga je Nišić otišao kotarskom predstojniku, koji ga pošalje žandarmskom komandantu stanice, a ovaj po­ šalje glavom narednika — Radića, da povede izvide. Radić se išetao do Ra­ dovlja, posjedio u kalani i vratio se natrag. Pitam stoga g. ministra unutrašnjih djela, g. ministra narodnog zdravlja i g. ministra za agrarnu reformu, šta kane učiniti, da se naši zemljoradnici zaštite od žandarmskog nasilja, da im se pruži Ijekarska pomoć i njihova imovina zaštiti od nasilne uzurpacije? Molim pismeni odgovor. Beograd 21. aprila 1921. Mujo Šehović, narodni poslanik. �Број 284 Broj Odgovor na pitanje. „ПРАВДА" — .PRAVDA* Srebrenica, 15. aprila 1921. Naši dopisi. Sram ga bilo! Ovdašnja musliman­ Страна 3 Strana Protiv alkohola. ska groblja su zbog ratnih operacija porušena, odgrađena i zapuštana i na VAŽNOST ALKOHOLNOG PI­ njih nije dosada niko pazio. Stoga je TANJA PO DRUŠTVO. ovamo skoro prispio šer. sudac Derviš ef. Buturović i poveo akciju, da se Iz »Narodne čitanke o alkoholu« od 13. o. mj., 5 km od Ljubinja, na ograde kakogod groblja, makar ona, Gospodine poslaniče! dra Štampara, Zagreb. Na vaše pitanje „о šikaniranju mu­ glavnom putu između željezničke sta­ koja se nalaze u srcu čaršrje. Pijanstvo je uzrok siromaštvu, ka* nice Ravno, zaposjele su pljačkaške Ideja Buturovića primljena je od svih ' slimanskih stanovnika u selu Bratuncu bande put i zaustavljali sve prolaznike i muslimana sa najvećim zadovoljstvom, žu ljudi. I zbilja, opazilo se u mno od strane policijskih organa«, dostav­ gim državama, da najviše ljudi s pi# koji su išli na stanicu i od stanice, te je za taj poso i odbor konstituisan. ljeno mi aktom Predsjedništva Usta­ janstva doilazi u ubožnice. potpuno ih opljačkali, na sve moguće Na dogovoru se zaključilo, da se votvorne Skupštine od 1. februara o. g. Kao što ruka sastoji iz pojedinih načine zlostavljali, muslimane koji nibr. 1735, čast mi je da Vam odgovo­ jesu znali „Očenaš" i prekrstiti se odmah počne s radom i sakupljanjem prstiju, tako sastoji narod iz pojc* dobrovoljnih priloga; u tu svrhu od­ rim na osnovu zvaničnoga izvještaja; dinih ljudi. Ako jedan osiromaši od tukli su i vezali, a Saiki Duranoviću ređeni odbornik odmah se dao na po ­ Dvanaestoga januara ove godine, pića, to sigurno osiromaši i drugi. ! i brkove iščupali. Konačno su sve mu­ jedna deputacija uglednih građana iz slimane kao i katolike isprebijane po­ sao i nalazio je dobra prijema kod U engleskom narodu, koji je kako svih građana. Rad je nenadno dobro Bratunca došla je načelniku sreskom kažu najbogatiji, umire svaka trrvezali u zajedničke konope, za konje ispao. Ali tom prilikom se dogodilo u Srebrenici i saopštila mu, da se po privezati i zaprijetili im da će ih po­ najsta osoba u ubožištu. Odakle to nešto, Što je za javnosti. mehanama i kafanama javno govori, ubijati, ako se na stranu okrenu, a dolazi? Dolazi velikim dijelom od Kad je taj odbornik došao ovdašnjem da bi trebalo napasti srpsko-pravo- pravoslavne nevezane otpremili u za­ pijanstva, koje kao rak*rana uništu* trgovcu crnožutom Alijagi Hasiću (on slavno žiteljstvo radi osvete za 1918. jedničkoj partiji put Stanice Ravno. je blagostanje. godinu. Drugi dan, po dolasku rečene Međutim na svu sreću, nekako uspije je sa bivšim predstojnikom Mosnerom Kad bi se novac, što se daje za za vrijeme rata upravljao ovim kota ­ deputacije, izvestio je načelnika sres- Nuratu Ćesiću da pobjegne. Za njim alkohol, upotrijebi u korisna podu* rom; držao je i gradsku aprovizaciju, kog u Srebrenici Komandant Žandar- su ispalili 8 metaka i tvrdo bili uvje­ zeća, to bi po računu jednog iskus* na kojoj je sa sirotinjskih leđa toliko merijske Stanice u Bratuncu pismenom nog statističara, moglo još nekolike reni da su ga usmrtili, ali on je došao napljačkao, da je kupio u gradu neko ­ prijavom da se govori o napadu na za vremena u grad, stvar javio, na što milijuna radnika naći zaslužbe. pravoslavne građane u Bratuncu, i da su oružnici sa kapetanom Mašekom, liko najvrijednijih kuća, dosta mala i Produkcija alkohola sprječava na* još jedno veliko polje sa modernom o tome nameravanom napadu ima oso- koji je slučajno na par minuta prije predak društva tim, što je uzrok velikom kućom podalje od grada), zabeno saopštenje i jedan od njegovih ' radi inspiciranja došao u Ljubinje, iskao mu je da i on u ovo Bogu ugodno smrti, siromaštva i prekršaja; og* žandarma. Žandarmska postaja u Bra­ poletili u pomoć. Pljačkaške predstraže romne kaznione, bolnice i ubožišt* djelo nešto priloži, našto је'Alijaga od­ tuncu, bez naloga načelnika sreskog opazili su dolazak oružnika, zbunili stoje mnogo novca, a u njima se govorio: »Ne dam ja, brate, u to ništa". no sa privolom njegovom, izvršila je se, zaboravili na zarobljenike i pobjegli hrane muškarci i žene u najboljim Kašnje, do nekoliko dana, poduzeo kućnu premetačinu kod onih kod kojih godinama, koji su radi pića tamo da* kud koji. se sakupljanja priloga za nabavu baruta je sumnjala, da će naći oružje i mu­ ‘Spomenuti kapetan je poslije toga i za Ramazanske blagdane ovdašnji gra- spjeli, mjesto da se sami hrane i niciju. Ža vreme kućne premetačine zatražio pomoć iz Stoca, koja je iste I đanin Avdo Siručić, te je od najboga­ kruh zaslužuju. osobito glede oružja nije potrebna zaProdukcija alkohola uništava ogr večeri prispjela i sa ovomjesnim oruž- tijeg do najsiromašnijeg građanina bio povest od sreskog načelnika. romne količine žita. nicima otišla u potjeru. Grad je Lju­ srdačno obasut sa prilozima. Ali kad Premetačina je kod Muslimana, pre­ binje ostao sa kapetanom i njegovim Ovako se evo računalo: kad bi se ma izveštaju načelnika sreskoga izvr­ pratiocem. — Međutim izgleda da su je Siručić iskao a istoga Alijage, dobio od žita, što se godišnje u Engles­ je odgovor kao i onaj prvi: »Ne dam šena na vrlo obazriv način. Žandarm. to pljačkaši znali jer su iste večeri u koj za prodaju alkohola potroši, pe* patrola je, posle izvršenog pretresa, 11 sati došli valjda njih oko 50, u sred ja ništa". kao kruh, to bi se moglo ispeći 105© Hasić je u svakoj prilici za vrijeme pitala svakog muslimana kod koga je grada, te fingirajući oružnike provalili milijuna hljebova. Kad bi se taj vršena premetačina, da li zna koga u stan Mihajla Peške, istukli ga i od­ Austrije davao priloge (doduše samo kruh mogao izvesti iz pekara na ri* u korist držhve, a u humanitarne svrhe pravoslavnog žitelja koji poseduje jeku Themsu, što Londonom pro* nijeli mu preko 250.000 K što u stva­ nikada), te je valjda sada žalostan, što oružje, da bi se i kod njega izvršila tiče, morao bi jedan kočijaš, koji rima što u novcu. Na to su ga pozvali mu više ne pasira, da u predstojnik©- ’ bi svaki pol sata puna kola vozio, premetačina, ali ni jedan musliman da ih vodi u kuće odličnijih musli­ voj sobi sjedi u fotelju, da kahveniše nije mogao prijaviti takvog pravoslav­ 330 godina voziti 10 sati na dan, ak« mana i jedni su krenuli na kuću ov­ i zaključuje poso u kotaru po svojoj nog žitelja. Prema izveštaju načelnika dašnjeg trgovca Dervišage Bakšića, a bi htio da sav kruh izveze, ili bi z» volji. sreskoga, ne poseduju svi pravoslavni taj posao trebalo 330 kola, da ga drugi u susjednu kuću potporučnika Nadalje on nije član nijednog druš ­ žitelji oružje bez dozvole, niti oni pu­ Šaršmida. Kod ovoga su odmah pro­ tva, za Gajret ne će ni da čuje, jer obave u jednoj godini dana. Kad caju na očigled žandarmeriji. Prema valili u kuću, digli ga iz kreveta i pi­ veli da on ne zna za Gajret i da nje­ bismo bacih taj kruh u rijeku, što bi rekli ljudi? A zar ipak ne bi bi* stanovništvu muslimanskom načelnik tali ga je li on Derviš Bakšić, tukli sreski, prema njegovom izveštaju, po­ su ga i opljačkali u vrijednosti od mu od Gajreta nema koristi. U čitao­ lo bolje baciti žito u rijeku, negoli nici mu je ispod časti biti član jer su (мЗ njega praviti žestoka pića? Kad stupa pravedno i zakonito kao i prema 10.000 K. Zatim su ga digli, da ih u čitaoničkom odboru sve mlađi ljudi, bismo bacili žito u rijeku, izgubili pravoslavnom življu. Ako bi, Gospo­ vodi u kuću Dervišage Bakšića, gdje dine Poslaniče, imali kakav kon­ su se na ulaznim vratima sastali sa premda su joj članovi svi ovdašnji bismo samo žito, a ovako gubimo i kretan primer da načelnik sreski drugim odjelom, koji je na lukav na­ ugledniji građani kao i činovnici ostalih žito i mnoge ljude, koje će ubiti pi* će, što ga od zrna pravimo. Ravna­ naročito manifestuje svoje nera­ čin pokušavao zavarati Dervišagu, da konfesija. Što ovaj njegov slučaj dajemo jav­ telj ■statističkog ureda u sjeveroame* spoloženje prema življu musliman­ ga njegov prijatelj hodža Salman moli nosti, time se ne nadamo, da ćemo po­ ričkim udruženim državama dr. skom i prema njemu ne postupa da mu otvori. praviti Hasića. Namjera nam je da po­ Young računa ovako: Kada bisme ravnopravno i zakonito, molio bih Dervišaga nije izgubio prisutnosti kažemo ostaloj braći muslimanima, ka­ sa novcem, što se izdao god. 1867. da ml ga dostavite. duha i nije se dao zavarati. Onda su kovih ljudi, zapravo neljudi, kod nas Premetačina, vršena u selu Bratuncu, pokušali silom raznim oruđem i lup- ima, to jest kakovih ne bi smjelo biti. u sjeveroameričkim udruženim dr* žavama za žestoka pića, kupili fL nije posljedica preduzetih mera protiv Ijavom, ne bi li razbili ulazna vrata. — Gore navedeni posao imao je vrlo noga pšeničnog brašna i natovarili komunista, jer u srezu srebreničkom Kad im to nije uspjelo, pošli su na lijep i nenadan uspjeh, pa je dužnost ga na kola s dva konja, to bi niz ko* u opšte i nema pristaša komunista. protivnu stranu kuće, gdje su znali da odboru izreći prilagačima priloga naj­ la, u koja bi sve brašno natovarili, Prilikom premetačine, pored nađenog ima izlaz na bašču, slabije utvrđen. veću zahvalnost, a u srcu trunjavom bio tako dug, da bi dva puta zemlju samokresa u Hasana Efendića, nađeno Kad su počeli silom odvaljivati vrata, Alijagi dovikujemo: Stid te i sram bilo, mogao opasati. je i kod ovih lica oružje: kod Abid Dervišaga je upotrijebio samokres i otpadniče stari i tvrdico, jer si ćorav U Irskoj se opazilo, da je blago* Efendije Gjozića iz Bratunaca jedan ispalio 17 hitaca a oni na njega iz i ne vidiš u kojem vremenu živimo! stanje naroda u godinama glada, kad revolver sa 6 patrona (fišeka). Kod pušaka valjda preko 500 puta. Odbor. su bile pecare zatvorene, bilo veće Hasana Efendića iz Bratunaca jedna • U Mehe Hromića kuću bacili su bom­ i uvoz viši, nego u dobrim godina* brovning pištolja vojnička sa jednim bu, koja hvala Bogu nije nanijela oso­ Glamoč, 20. aprila. ma, kad su se pecare opet otvorile. metkom, koga su bez dozvole posebite štete. Pa zar se zbilja toliko novca iz* Ovih se dana čulo, prilikom prolaz dovali. Kod Avde Zukića iz Bratunaca Odlučnost Dervišagina, a svakako i za komisije za ispitivanje obustave daje za piće? Samo da navedem« jedan vojnički nož i 7 kg ovozemnog taktika spomenutog kapetana Mašeka, nekoliko primjera. U Engleskoj je duhana u listu, koji je duhan ovdaš­ spasila je te noći Ljubinje od paleža saobraćaja na pruzi Jajce—MUnište, da se zaista i namjerava obustaviti izdano u godinama 1871.-80. godiš* njoj financijalnoj stanici uz potvrdu i krvoprolića. Naime vlasnici oružnih saobraćaj na njoj. Time bi glamočki nje: predan. listova davali su iz svojih stanova srez bid smrtno pogođen u svim za žestoka pića 2774 milijuna kru* G. načelnik okružni potvrdio je tač- glasove, a kapetan Mašek izletio je iz na, za kruh 1428 milijuna kruna, za nost izvještaja načelnika sreskoga i da oružničke postaje sa puškom i sa svo­ svojim interesima. Pruga Jajce—Mlis se je o tačnosti izvještaja načelnika jim pratiocem, glasno je zapovijedao nište je osim toga ođ vitalnog zna* stanove 1428 milijuna kruna. Dakle za žestoka pića skoro to* čaja i za druge okolne srezove, po* sreskoga uverio prilikom revizije u tobože prvom vodu da puca, a drugi liko, koliko za ruh i stanove zajed* što u glavnom ona obavlja njihovu srezu. Prema izloženom, u radnji žan­ vod da udara bombama, treći da ide opskrbu životnim namirnicama. Sto* no. Tako je to i u drugim uljuđenim darmerije i načelnika sreskoga nema naprijed, a sam je otrčao prema pljač­ ga'; smo opremili jednu deputaciju državama. šikaniranja prema muslimanskom živ­ kašima, ispalivši nekoliko hitaca, zatim Poslije rata od godine 1870.—71. lju, jer je ova njihova radnja zako­ se vratio na protivnu stranu pa opet u Beograd na mjerodavna mjesta, koja će poraditi, da saobraćaj na toj platila je Francuska Njemačkoj 5000 nita i vršena na osnovu zakona. Pa ispalio nekoliko hitaca, tako da su kniji i dalje ostane na snazi. Pošto milijuna kruna ratne odštete, što je ipak ću izdati naređenje policijskim pljačkaši mislili, da u istinu ima više je ta pruga dosada neredovno radi* veoma velika svota. Ali njemački vlastima u Bosni i Hercegovini, da osoba koje idu prema njima, jer su la, moliće deputacija i za to, da se narod daje za žestoka pića tijekom premetačinama postupaju sa najvećom se dali u bijeg sa vikom: „Izdaja, ustanovi redoviti saobraćaj. Glamoč jedne godine malone isto toliko. obazrivošću i sa naibrižljivijim provemajku iml“ je i ovako odrezan od svijeta, jer Njemačka izdaje za žestoka pi* ravanjem dostava da ima skrivenog Dva dječaka, jedan musliman a jedan je od Mfinašta udaljen 35 km., a ća godišnje preko 3 milijarde kruna. oružia kod pojedinaca. Izdaću naređenje pravoslavni, koje su bili uhvatili pljač­ ako bi se i to ukinuto, onda ćemo Kad bi tko imao izbrojiti taj no* policijskim vlastima, da se strogo kaši, kad su nosili neka pisma kape­ do najbliže željezničke postaje biti vac, trebao bi jedno 100 godina i upravljaju po zakonima prema svima tanu od naših oružnika, ali kojima je udaljeni oko 60 km. to bez prestanka, kad bi svake se* bez obzira na razliku vere. Izvolite, kasnije uspjelo izbjeći, tvrde, da su Osim toga jada imamo mi još kunde uzeo u ruke jednu krunu. Ta* Gospodine Poslaniče, primiti uverenje oni vidili u jednoj grupi preko 5© oso­ mnogo belaja, da se na njih potu* ko je velika svota, što je izdaje Nje-, o mom osobitom poštovanju. ba, a da ih je još po straži bivalo, te ž'imo. Mi nemamo na pr. ni telefon* mačka za žestoka pića. Svota je još medu ovo 50 da je bilo više njih sa Ministar Unutrašnjih Dela: ske sveze s ostalim svijetom, te kad veća, ako joj pribrojimo sve one M. DraŠković, s. r. vrećama i konopima bez oružja. Po zapadnu veliki snijegovi, budemo štete, što ih alkohol prouzrokuje. « tome se vidi, da su se naročito spre­ često nedeljama potpuno otkinuti Pomislite samo na one sinove, što mili za pljačkanje. od svijeta. Od svega je ipak najgo* ih alkodiol otimlje narodu. Zar b: Molim prijatelje iz Bratunca, kao i Narod živi u velikom strahu, pa ovim re, što nemamo ni jednoga 1 i j e č* smjela dati Njemačka tolike svote naš mjesni odbor u Srebrenici, da mi javno moli pretpostavljene vlasti, da ni ka. Ne znamo, šta smo skrivili, o ovom predmetu pošalju sve tačne novca za propast svojega naroda, za pa da se s nama ovako maćuhinski oslabljen i e njegovih tjelesnih i du­ podatke, da mognem poduzeti daljnje dodijele jednu četu vojnika koja bi mogla osigurati i zaštititi privatni ime­ postupa. Molimo Vas, da nas ovim ševnih sila? korake. tak i život mirnih građana. u javnosti pomognete. Beograd, 22. aprila 1921. Lijepo je ipak rekao nadbiskup Ljubinje, 16. aprila 1921. Građani i seljaci sreza Glamoča. od' Ganterburija u Engleskoj, da je Ahmed Šerić, alkoholizam možebiti najveće zlo na Odbor Jug. Musi. Organizacije. narodni poslanik. Povodom progona muslimana u Bratuncu stavio je pitanje na g. ministra unutrašnjih djela nar.posl. Ahmed Šerić i dobio ovaj odgovor: Navala pljačkaša na Ljubinje. �Страна 4 Strana niti, a kao prvi odazvali su se iz WalA te sirote djece danas svaki dan nut Lake ova gg. kao dobrotvori, upla­ više. Na stotine ih se množi dan na tivši članarinu po 2666 K: Vejsil dan, da ih ni državna sirotišta, ni ovo Gabela iz Stoca; po 2133 K: Hamza naše vlastito sirotište, ne može sviju primiti. Da, mnogo ih je, kojima je , Mehaković iz Trebinja; po 2000 K: Ibrahim Mulać, Mustafa Mulać, Hasan potrebna svaka materijalna i moralna Mulać, Halil Mulać, Abdija Mulać, pomoć. Ovih dana se primiču naši sveti Mehmed Premilovac, Mahmut Hairlić, Ramazanski dani. I baš tada, kad je Mehmed Krpo, ŠaĆT Poturović, Sulejislamska duša vrlo pripravna da ne­ man Karaica, Abdulah Bajgorić svi iz moćnom pomogne, nameće nam se Stoca, Mehmed Jaganjac iz Bileće i dužnost, da se sjetimo i eve naše si­ Hafiz Ali iz Erzeruma. Kao utemelji­ ročadi, za to: Muslimani, ne zaborav­ telji sa 1000 K Husein Bećir iz Selaljajte ni Muslimanskog sirotišta! nika i Asim Abidin isto iz Selanika. Učitelj. Iz istog mjesta dobrovoljnih priloga Muslimanska trgovačka i obrt­ darovali su po 666 K: Derviš Cefo iz Livna, Georg R. Kurth iz Chlcaga i nička banka u Sarajevu otvoriće u Mato Pervan iz Livna, a 136 K: Petar maju pored svojih podružnica u Bos. Pervan iz Sinja Dalmacija. Brodu i Bos. Novome još podružnicu Nadalje su upravi stigli ovi dobro­ u Travniku. Povod otvaranja podruž­ voljni prilozi; Muhamed Drljević Eileća nice u Travniku dali su sami musli­ sakupio na svadbi Sabitage Begovića mani iz Travnika, koji su u više na­ K 404, a darovaše slijedeći: po K 50: vrata tražili otvorenje podružnice ovoga Avdaga Kurtović i Bušaga Avdić, po čisto muslimanskoga zavoda, te su kod K 40: Arifaga Begović, Hanuma Jusuf druge emisije znatan dio dionica kupili. ef. Šehovića i Rabija h. Begović; po Mi se veselimo napretku ovoga našega K 20: Muhamedaga Drljević, Ćamilaga mladoga zavoda, te se nadamo da će Selimović, Derviš ef. Hatibović, Ćamil TravniČani htjeti i znati cijeniti ovaj do­ ef. Buzalko, Dervišaga Kapičič i Lutvaga bitak i upotrijebiti ovu instituciju u HadŽić; po K 10: Zajimaga Muštović, svome prvrednom pridizanju. Hamzaga i Avdaga Kreso, te Mustaj Uredba o činovničkim plaćama. ef. Arnautović; po K 8: Muhamedaga Javljaju iz Beograda: Po novoj ured­ Arslanagić i Hasanaga Muštović; po bi predviđene su ove temeljne plaće: K 4: Ramo Mujačić i Abaz ef. Hadžić 11. činovni razred 1000 din.; 10. čin. svi iz Bileće. — Mehmed ef. Tarakčija 2000—2500; 9. čin. 2800—3400; 8. čin. iz Glamoča sakupio za Gajret K 301. 3500—4200; 7. čin. 4500 -5100; 3. čin. — Pododbor Jajce K 368. 9500; 2. čin. 10.500; 1. čin. 12.610 Braći preko dalekog oceana, koji se manipulativni činovnici 1300; podčinovsjetiše našega Gajreta, kao i drugim nici 1000. Osim toga činovnici dobi­ sakupljačima i darovateljima Gajretova vaju stanarinu, a gdje ona postoji po­ uprava javnim putem izriče svoju naj­ visiti će se, a radi skupoće daju im srdačniju hvalu. se posebni doplaci. Uredba stupa na snagu na 1. januara o. god. Muslimansko zanatlijsko udru­ Dječji dan. Kako nas Okružna ženje „FadileV* u Banjoj Luci zaštita djece i mladeži obavješćuje, želi prodati vlastitu namjerava ona ove godine prirediti Dječji dan na 11. i 12. juna, pa je u tu svrhu u našem okrugu već zapo­ četa aktivna propaganda po školama i na drugim mjestima. Ovi dani ne sastojeću se od 14 raznih instru­ samo što će biti prilika, za svakoga menata sa potrebnim stalcima da pokaže svoje razumijevanje za (Notenhalterima). — Ko bi iste patnje siročadi i djece siromašnih kupiti htio neka se najdalje do roditelja, već i da uzme učešća u pri15. maja o. g. obrati na samo pomaganju ovih bijednih stvorova, koji udruženje. su upućeni na pomoć cijelog naroda. Držimo, da će slabo ko biti, ko se neće odazvati pozivu Okružne zaštite. PAPIRNICA Poziv roditeljima. Direkcija Trgo­ vačke škole poziva roditelje i stara­ HAMDIJE KOPČIĆA telje <aka koju polaze ovu školu, da preporučuje «voje bogato stovarište se više interesuju i češće priupitaju, svih vrsta papira, kancelarijskog I kako im se djeca vladaju, kako na­ Naručbe se školskog pribor*. preduju u nauci i kako polaze školu. obavljaju brzo i točno. Svršetak je školske godine blizu, pa ako zanemare gornji poziv, moglo bi 130 Cijene umjerene. biti štetno do same đake, kao i za sa­ * Sarajevo. Štrosmajerova ni. Tel. 61« X me roditelje. ♦ •vijetu, ali zlo, koje se da (Kistraniti. | nika, pošto nisu uspjeli pregovori sa Kad sc jednom sazna temeljito, sto vlasnicima brodovlja. Oni izjavljuju, je rakija, pivo i vino, i kako djelu* da uslijed radničkih zahtjeva ne mogu je, valjda ih nc ćc više nitko piti, | uzdržati konkurencu sa inozemnim niti drugima nuditi. Sigurno nc će brodarskim društvima. nikomu pasti na pamet, da upita svo ga gosta, što mu je m:lije: da Ii nc* što strihnina ili otrova za parcove? Sigurno će nam tada uspjeti, da stvo* rimo i zakon, koji zabranjuje preda* ju žestokih pića, isto onako, kao što Dolazak gg. ministara. Danas sti* •e zabranjuje prodavati otrovano žu u Sarajevo na nekoliko dana mi* । nistri gg. dr. Mehmed Spaho i dr. Hamdija Kara m e h m edo vić. Popunjenje bosanske vlade Ka­ Domaće vijesti. Politički pregled. ko saznajemo do jučer o podne nije u ministarstvu unutrašnjih djela (bos. herc, odjeljenje) bilo ništa zvanično UNUTARNJI. poznato o popunjenju bosanske vlade. Glasanje ustavnog nacrta u na­ : Dosada se znade samo za imenovanje čelu 12. ovog mjeseca. — Javljaju I g Dcfterdarovića, (unutrašnji poslovi) iz Beograda: Šefovi svih parlamentar­ i g. 1. Kapetanoviča (obrt i trgovina) nih grupa imali su 23. o. mj. po pod­ Za mjesto šefa presidijala nema još ne sastanak pod predsjedanjem pred­ i ni kandidata. sjednika ustavotvorne skupštine gosp. Merhum Uzejirbeg Alibegović. U dra Ribara, na kome se raspravljalo i petak 15. ov. mj. umro je u Derven* o daljem tečaju načelnog pretresa o i ti, iza duge i teške bolesti velepo ustavu. Predstavnici su opozicijonih I sjednik i veletržac Uzejirbeg Alibe* grupa zahtijevali već na prošloj sjed­ , gović u 70. god. života. Rahmetli U* nici. da se ne primijeni odredba po­ ! zejlirbeg bijaše od onih rijetkih ljudi slovnika, po kojoj se može nakon ; naše starije generacije, koji su uvi* govornika u ime grupa zaključiti lista i jek razumjeli duh vremena i prema govornika, i traže, da se dade još I tome svoj život i rad udešavali. Do* vremena, da govore pojedini poslanici. i selivši se u Derventu još za turske Vladine su grupe izašle u susret o- ' vlade sa ocem H. Rustanbegom iz vome zahtjevu, kako se ne hi moglo Kob asa posveti se trgovini, te je bio prigovoriti da forsiraju ovako važnu desna ruka očeva, a iza njegove smr* debatu. Prema tome je zaključeno, da ti vodio je sam radnju, koja je jedna se drže sjednice uključivo do srijede, i od najstarijih trgovina u B. i H. О* a onda da se odgode preko pravo­ ; ženio se iz ugledne porodice Cerića slavnih uskrsmh blagdana do 9. maja. i :z B. Dubice odgoji i on po iprimjeru Zatim bi trajala načelna debata još I svoga oca svoja oba sina Asimbega tri dana, da se generalni pretres time I i Esadbega kao vrsne i valjane tr* svršava, a glasanje je odregjeno za i govce, ali usto nastojaše, da mu sino₽ 12. maja. Ovaj je zaključak prihvaćen vi ni u drugom pogledu ne zaostanu jednoglasno od svih šefova grupa. za drugim, pa se može reći, da je u Dosada je u svemu prijavljeno oko tom uspio kao možda malo koji ro^ 30 govornika. [ ditelj. Zemljoradnici će glasati protiv Ustava. Javljaju iz Beograda, da ze* mljoradnićki klub ne smatra više ob* vezatnom izjavu Avramovića Pašiču, da će u načelu glasati za predloženi lacrt Ustava, ako se usvoje njihove eocijalno*ekonomske klauzule. Ta iz* java izgubila je vanžost onim časom, kad je sklopljen sporazum s mush* jnanima, ' Ratifikacija rusko-poljskog mi­ ra. Javljaju iz Varšave: Prigodom rati­ fikacije mirovnog ugovora u Rigi, koja je obavljena u Moskvi na 14. o. mj. poslao je Čičerin notu Sapiehi, u ko­ joj izriče želju za što srJačnijim pri­ jateljskim odnošajirna izmegju oba naroda, te za uzajamnu pomoć i saradnju, osobiio na ekonomskom polju. Sapieha je sa svoje strzne izrazio uvjerenje, da će mirovni ugovor lo­ jalno biti izvršen i da će služiti kao baza za razvitak oba naroda. Štrajk engleskih rudara. U petak sastali su se Lloyd George, odaslanici rudara i vlasnici rudnika na konferen­ ciju. Konference nastavke su se opet u ponedjeljak, pa se drži, da je došlo do nekih zb’iženja u pogledu temelj­ nih točaka konačnih pregovora. I I ’ . I i ; , I । i I । ’ . ■ . Priieteći Štrajk američkih bro­ : darskih radnika. Po jednoj vijesti : DaJv Tekgraph« iz Newyorkz, po­ st« ii ozbiDa opasnost, da će na 1. maja započeti štrajk brodarskih rad- I pleh muziku Koliko je sve građanstvo Derven* te bez razlike vjere poštivalo i čije* nilo rahmetli Uzejirbega, najbolje nam svjedoči ono mnoštvo svijeta, koje ga je ispratilo do groba i time mu iskazalo zadnju poštu. Izrazujući ucviljenoj porodici о* vijem naše saučešće molimo Sveviš? njega, da Rahmetliji podijeli mjesto u Fivdevsi ala dženetu. Rahmetul*lahi alejhi rahmeten va* siaten’ Dervenčanin. Muslimani, ne zaboravljajte Muslimanskog sirotišta! — Radim kao VANJSKI. ! Turci napreduju u Anatoliji. — i Javljaju iz Carigrada: Turske čete j neprestano navaljuju. One su osvojile Sultan Hissar i dolinu Meandre. Sada očekuju nova pojačanja, da mogu na­ staviti ofenzivom. Kooi 284 Broj ^ПРАРДА* — „PRAVDA* učitelj na Muslimanskom sirotištu ima nekoliko mjeseci, i svaki čas promatrajući sirotnu djecu u njemu, opominje me sve dublji osjećaj za tu našu jedinu ustanovu ove vrsti. Bila su jadna i žalosna ta djeca. Prepušteni jadu i nevolji, prebijali su se od nemila do nedraga. Taka su eto pokupljena po cijeloj našoj domovini i poslata u sirotište. I zaista u njemu su našli svoi selamet. Mjesto da se posve puste lolanju i kvarenju, da ed njih postanu prosjaci ili kakve lole, danas su na očima svojih odgojitelja koji ih uče i na pravi put okreću. Naše sirotište izdržaje vakuf. Pa kad pomislimo na faktične prihode našega vakufa i na silne rashode, koje mora da snosi, nije ni čudo, da to izdržavanje sirotišta ne ide onako kako bi trebalo da bude. Danas vlada opća skupoća. Dosta je da čovjek pomisli na hranu i odjeću. Kućnom starješini koji danas izdržaje i nekoliko čeljadi, puna je kapa. A клко je tek snositi sve potrebe znatnijemu broju djece, koja su u ovome s rotištu na­ šla sebi u ovim teškim danima jedine svoje utočište. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Odbor društva „Merhamet" umo­ ljava svu braću Muslimane da puše samo „Merhamet" cigarpapir, jer time doprinose Merhametu, odnosno ntopskrbljenoj sirotinji. ■ I I I [ j Nove poštanske takse. Počevši od 1. maja uvađaju se u unutrašnjem saobraćaju nove poštanske takse po težini i vrijednost: za sve kategorijo poštanskih »pošiljaka. Upozoravamo općinstvo na promjenjene tarife, ko* ic sc nalaze izložene u pridvorju sva* kog poštanskog ureda. Ne zobor^ite zabilježiti! fotografski ateiier u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) I | i I ; I Muradif Karahasanović. Centralna drogerija Braća Šahinagić | j----------------------------1 I Gajretov glasnik. | Glavni odbor obrstio se na našu i braću iseljenike u Americi, da pristupe ! kao članovi društva »GajreU. Po vi• jestima, k je su stigle-glavnom odboru izgleda, da će to naši iseljenici i uči- Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 k ■ • : i | ; I Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerfiskih f i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrum« nata, kao i fotografskih apaiala i uotrebfitma. Ve­ liki izbor irtozemskih safuna, parfutperije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t.d. o ---------- --- — Ж ? i- i (p D. • A. *<ар> ч, Sar^iovo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ffb0d6bf96ef02cc346ab3d1b81a59ff.pdf eae079fc98b213ed29c493dac2acc690 PDF Text Text Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180. -, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Broj 47 (285) Sarajevo, subota 30. aprila 1921. (22. Šaban 1339.) Govor nar. poslanika Sakiba Korkuta DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 21. ЛР= RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografskim bilješkama). (Svršetak). Gospodin kaže da nas je Austrija moglo dogoditi i to, da se deputacija. mazila. Davala nam je biva sve što koja bijaše došla da se predsjedniku nam treba. Kako da i nije? Svojom vlade prituži protiv zuluma, otpravi školskom politikom „pogodovala" nam upitom: „А šta ste vi radili 1914. goje tako, da je nakon 40 godina svog dine ?" Pri tom ga nije nimalo smetalo, štićenja ostavila — svega 18 škola u što je mjesec dana prije toga izdan muslimanskim selimal Agrar je li? (Sa proglas, da se nesmije govoriti o 1914. strane zemljoradnika: Da.) Donijela godini, jer će to sud i vlast raščistiti. nam, mislite, svoje grofovije i dala Međutim se on tim odgovorom služio, valjda milijarde dunuma zemlje? Je Ii? jer je trebalo ekspedirati jednu islam­ Gdje, kako? Digla nam trgovinu je li? sku deputaciju, koja se tužila na zuDigla nam obrt i zanate? Otiđite u Sa­ lume njegovih štićenika. (Glas sa lje­ rajevo i osvjedočite se da ni tamo ne­ vice: Ne znam je li to istina!) To je ma zanata, jer je sve propalo. Je li i istina; to se dogodilo rogatačkoj đeputo maženje muslimana od strane Au­ taciji kod Ate Šole. (R. Đokić: A šta strije? (Sa strane zemljoradnika: Mi je Vajzović zaslužio!) Vajzović je bio nismo kazali da je Austrija mazila mrtav mnogo prije toga. muslimane, no begove) Dobro. A znate U vladi nismo dobili nijednog mje­ li vi kako su prošli bezi i nebezi pri­ sta, premda smo jedna trećina stanovlikom rekviriranja žita, vune i bakra? ništa. I kada je g. dr. Spaho ostavio inate li kako su prošla naša nejačad? poštu i brzojav u Sarajevu i postavši Šta velite na to? (Sa strane zemljo­ ministrom došao u Beograd, nije mu­ radnika: Upitaj Čokića.) Dobro. Pitaću slimanom popunjeno ni to njegovo i znam, da vam on smeta, jer više ne mjesto. Tako kroz cijele dvije i po ćete biti dosadanji faktor. Divljan je godine dana nije bilo muslimana u jedno vrijeme bio i vlada i obervlada, našoj vladi. (Glas sa desnice: Tačno!) a sad to ne će više biti. Vjerujem da Naši su niži činovnici bačeni iz ko­ vas to boli, ali šta ćemo. Promijenjena tara, da se hlade po kancelarijama situacija. I vakat je, jer smo dvije go­ zemaljske vlade. Pri tom se postupaio dine dana trpjeli da po vladi vršljaju čak tako, da su ljudi koji su kroz ci­ Đokići i tuku nas u mozak. Sad ćemo jelo vrijeme svoje službe bili u pro­ malo i mi zaviriti, ali ne da vršljamo, svjetnim odjeljenjima, poslati da ure­ već da provodimo zakon. (Aplauz na đuju žandarska pitanja i da razmještavaju Ruse. desnici.) Da, da provedemo zakon i ništa više. A ako se naši Čokići ogri­ Idem dalje. Nama se naturilo Pred­ ješe o zakon, neka ih njihovi nadležni stavništvo, izabrali su nam drugi ljude, ministri bace bez istrage. (Bravo!) u koje mi nismo imali nikakova po Kako su prošla naša siročad? (R. vjerenja. I oni su došli u Beograd, da Đokić: A kako su srpska? Kako su izopače naše želje i prikriju naše ne­ siročad Srba koji su slobodu doneli?!) volje. (Rista Đokić: Pitajte vaše saKo se pobrinuo za našu siročad? Go­ veznike!) Ja ovim ne optužujem sadanje vorim o vremenu kad smo bili pod saveznike, jer oni valjda neće više poAustrijom i pitam. (R. Đokić: Austrija navijati ono, Što se je onda dogagjal©, je vama bila majka.) Ako nam je ona ali moram to naglasiti, kako bih mo­ bila majka, kao što ti veliš, onda je gao objasniti, zašto smo mi bili ne­ zadovoljni I ja ću biti sretan, ako trebala da prigrli i našu siročad, da im moj našljednik na ovom mjestu ne daje ishranu pa da ne umiru i propa­ daju, da ne ostanu bez kuće. (RĐobude imao potrebe, da štogod inkri­ minira, nego da kaže: bilo birvaktile kić: Ona je vama begovima bila maj­ ka!) Mi smo Austrijanci, je li ? (Risto a sada toga više nema. Ssda je red. Dalje. Osuta je na nas paljba u štampi, Đokić: Vi begovi jeste!) A ko prvi osuta je paljba u uredima, i mi smo odbi Tisu u Sarajevu? Je Ii Rista Đo­ u nekim krajevima bili van zakona. kić ? (R. Đokić: Valjda vaš Spaho.) (Divljan: Nije istina.) Meni je drago, Baš je Spaho prvi kazao: Ne! fGlas: da se iz ovih klupa javlja drugi bra­ sa ljevice: Je li to debata o Ustavu?) nitelj vlade, jer je onaj prvi bio slabe Saburl Doći ću i na ustav. Vi ste go­ vorili o novih šezdeset i šest tačaka, sreće i kratke pameti. Ponavljam: Is­ tina je i pitam: jesmo li se mi igda i a ja sam Šutio. Prije nego je nastao slom Austrije, igdje oduprli odredbama vlasti, jesmo naši su ljudi pristupili Narodnom Vi­ li se igdje pobunili, jesmo li se na jeću u Zagrebu, ušli su u kotarska strani potužili, ili smo uvijek išli le­ galnim putem i znali samo za Sara­ Narodna Vijeća i htjeli su da pristupe jevo i Beograd? (Rista Đokić: U ozbiljno narodnome poslu. Ali, gospo­ Parizu vas je bilo!) Gdje to? (Rista do, plodna kišica oslobođenja koja je Đokić: U Parizu). To treba dokazati, imala da oplodi i donese sreću, kišica a ne samo tvrditi. Ja te pozivam da ta nije ovarisala na plodno tlo. Kod nas ona izgleda kao velika kiša, iza to dokažeŠ, gospodine Đokiču, a ja ti kažem: od naše organizacije niko koje se pojave velike i male pečurketo nije učinio i nije istina Što tvrdiš. Da. Nakon sloma su na površinu is­ (Rista Đokić: A ReisD Dobro. Daću plivali ljudi koji nisu dorasli zauzetim Ti odgovor. Reis je primio Rivea na položajima. Ispali su ljudi, koji nisu preporuku Ate Šole, koji mu je Rivea imali puno srce za sve, koji nisu imali prikazao kao prijatelja i našeg savez­ jednaku ljubav za sve nas. 1 mjesto nika, dao mu intervju kao našem pri­ da zavedu eru sloge i bratstva, zaveli su nam neslogu i partizanstvo. U Na­ jatelju i savezniku, a kad je tai in­ tervju izišao, i u Beogradu bio nepo­ rodnim Vijećima po gradovima, gdje ćudno primljen, onda je Reis postao smo mi u apsolutnoj većini nadmoćni, veleizdajnik, mjesto da je Ato Sola mi nismo nigdje dobili nijednog pro­ bio zbačen za to, što je protivnika čelnika. Nismo dobili ni srazmjeran naše države prikazao kao prijatelja. broj članova, i morali smo dolaziti u Znaš li ti to? (Rista Đokić prigo­ medžlis, da mećemo muhur, da žuti­ mo i gutamo. Nisu nas ni za Što pitali. vara). Ne znaš ti „turskih poslova kao ni drugih. (Nemir i prigovori. —Vlada koja je nikla iz Narodnog Vijeđa Rista Đokić: Je li demantovao?) Nije. nije nijetila ljubavi i bratstva pa se Nije se mogla demantovati istina, nego se trebalo demantovati na taj način, da Ato Šola izgubi svoj položaj. (Ri­ sta Đokić: Nije Ato dao intervju). Ato je poslao Rivea, da dobije intervju, pa nosi i odgovornost. Eto, gospodo, mi smo se usljed svega što se desilo, morali prisilno organizirati i naravna je stvar, pošto , smo napadani kao muslimani — jer * nije bilo našeg sloja i staleža, kojemu | nije krivo učinjeno — mi smo morali ; doći i u muslimansku kolotečinu, pa ' se i proti volji organizirasmo na vjer­ ' skoj bazi. (Upadanje i prekidanje. — ! Glas: A šuckori?) Ja ne velim, da u ' našoj organizaciji nema i koji šuckor. (Rista Đokić: Jeli Vilović?) Vilović nije: to znaš i Ti. (Predsjednik dr. 1 Ivan Ribar: Gospodine Đokiću, mo­ lim Vas, nemojte uvijek praviti lične ispade i izazivati). Ja ih nijesam ni : branio, niti ću braniti. Naglasivši uzroke našeg konfesionatizma, moram istodobno nagla­ siti još jedan fakat. Konstatujem, gospodo, da se tako grupišu i svi drugi. (Perin: Nije istina; mi smo grupisani kao težaci). Kad je tako, molim da mi pokažeš te Hrvate ka­ tolike, koji su u tvojoj težačkoj stranci. (Perin: Ima ih, ima). Koliko i ko? (Perin: Đa se je pošteno agitovalo, : bilo bi!) Vi ste za se, katolici stoje sami za se; pravoslavni, osim demo­ krata, stoje sami za se, a mi opet sami za se. I razlika je samo u tom, što mi muslimani iskreno priznajemo konfesionalnost i radimo sami za se, a drugi obmanjuju ili druge ili sami sebe. Mi nemamo iluzija (Milan P ri­ bi će vi ć: Vi ste u programu vjerska stranka, a mi smo demokratska). Ja mogu ovdje da na te riječi naglasim ; ovo: Naša konfesionalnost prisilna je i privremena. 1 mi ćemo biti sretni ako će njena potreba čim prije pre­ stati. (U centru burno odobravanje). ; Nu đa to bude, valja da prestane go­ vor Riste Đokića i svih drugih; oni ' treba da he govore o bosanskim Tur­ ; cima. (Centar odobrava. — Risto Đo­ kić: Neće ti drugovi da plješću) Ja nisam ovamo došao da mi plješću, no čini mi se da mi malo odobravaju! Sad ću tebi. Risto, jedan suz. Pitanje je i Što se organizovasmo kao Jugoslaveni? Jedno važno pitanje. Vi ćete možda očekivati, đa ću ovdje razvijati kakve nacionalističke teorije. Ne, gospodo moja, i u tom ću biti jednostavan i realan. Usljed austrij­ skog razdvajačkog sistema naša je inteligencija bila podijeljena na Srbe i Hrvate. Gložila se i zaboravljala na svoju misiju. Naše su se mase između sebe gložile, nisu imale sm sla za školu, a inteligencija opet nije imala smisla da je privuče u školu. Usljed toga nam je išlo slabo, vrlo slabo. Promislismo i dogjosmo do zaključka: ako hoćemo da podignemo islamski dio svog na­ roda, moramo da najprije približimo inteligenciju tih dviju struje, da onda zajednički, ujedinjena, prigje masi i izvrši svoju dužnost prema njoj. I us­ pjeli smo potpuno. Iznijeli smo bugjenje narodnoga jedinstva i kazali: što je do sada bilo, bi!o Radi imena se ne treba dalje svagjati, ne smijemo ići na Ijepak austrijskim metodama, koje su u svoju korist rastavljale Srbe i Hrvate i kazasmo: nijesu baška Srbi, a baška Hrvati. Prihvaćena je ta misao objeručke i tako se u našim redovima okupi kako inteligen­ cija koja se broji Srbima, tako i ona koia se broji Hrvatima. I nama ništa ne smeta što je dr. Karamebnudović Srbin, a profesor Baljić Hrvat. (Glas iz zemljoradničkih klupa: A Korkut?) A Korkut? Korkut oboje: i Srbin i Hrvat, ili, da lakše zapamtite, Jugo­ Godina IH. slaven! Držim, da ne će biti na odmet, ako ovdje citiram šta smo mi dalje rekli o svom nacionalizmu. Mi smo kazali u svom programu; „Sto­ jimo na stanovištu potpune ravno­ pravnosti triju plemenskih imena i konstatujemo fakat, da se bosanskohercegovački muslimani nisu nikada otugjili ni svojoj domovini, ni svom narodu, ni svom jeziku. (Pljesak). Oni su zadržali sve biljege čistog nacio­ nalizma, a nisu svjesni samo plemen­ skog imena. Stoga u pitanju našeg naciunalizovanja stojimo na stanovištu, da je to polje za kulturni rad društva a nipošto stvar dnevne politike. (Bu­ ran pljesak). Rad u tom pravcu, u nacionalizovanju mase, treba da se temelji na snošljivosti i obazrivosti" — t. j. da se ne ide ko june u plot — „pomirljivosti i evoluciji i za to smo protiv svakoj tjesnogrudnosti i strastvenosti, a naročito proti nasilnosti u narivavanju kojeg plemenskog ime ­ na. Zbližavaćemo a nipošto dijeliti". (Pljesak). Sada dolazi tačka o Jugo­ slavenstvu. O tom se veli: „Jugosla­ venstvo držimo najprikladnijim putem zbliženja i ujedinjenja", pa stoga, kao realni političari, ne ćemo da razbijamo glavu o tom, mora li država da se zove „Jugaslavija" i da o tom pišemo kilometrićne članke. Mi se zadovolja­ vamo sa suštinom stvari i gledamo na svijet onako kakav jest. I mi vi­ dimo da naša masa niti je arnautska, niti arapska ili turska; ona je slaven­ ska. ona ima sva obilježja slavenska. (Buran pljesak). Ne treba je dakle poslavljivati, ona je slavenska (Plje­ sak). A pošto nam je svejedno hoće li se zvati Haso ili Huso; hoće Ii se zvati imenom Hrvat ili Srbin, mi ne nalazimo za potrebu da joj tc name­ ćemo. Dosta joj je kazati "Jugoslaven« pa da prihvati naše mišljenje. Jest, srpstvo i hrvatstvo je jedno i Rista Đokić će mi potvrditi da ima i starih naših adža koji kažu: Jugoslaveni smo. Mi smo to i onom starom čovjeku utuvili, a oni su mlagji svi to prihvatili. (Rista Đokić: Naopako ako je jedin­ stvo spalo na vas!) Pravijerečeno: da si ti predstavnik Srpstva! Ja, gospodo, imam na ovu primjedbu da napome­ nem samo to, da nije žalosno što mi ovako idemo, nego je to, mislim, vrlo dobro, vrlo zgodno i jednostavno, jer mi nemamo šta da odbacujemo. Ne treba nam zabacivati ni srpskog ni hrvatskog imena, kao što se vi sa tim klupčite i mučite. (Glas: Nije baš tako1) Jest, za Korkuta je i sve nas lahko reći Jugoslaven i Jugoslavija, Srbin i Srbija ili Hrvat i Hrvatska. Vama to nije, g. Đokiću. Mi prihvaćamo Jugo­ slavenstvo i radi toga, što je to ime budućnosti, ali ga ne namećemo i ne vidimo nikakva smisla, da pravimo aferu radi toga, što jedan Srbin neće da se nazove Jugoslavenom ili Što jedan Hrvat hoće da ostane Hrvat. Nama je glavno, da su svi za narodno jedinstvo, za narodnu državu. (Glasovi: Vrlo dobro.) Mi gospodo ne smetamo nikakve na­ cionalne akcije, ali se varaju oni koji misle da će nas odvesti na stranputi­ cu (Risto Đokić: Šta je to sad?!) Če­ kaj, možda ćeš i shvatiti. Naše Hrvat­ stvo ne znači gravitaciju ka Zagrebu, a još manje odmicanje od Beograda. Naša kritika i osuda sistema ne zna­ či obaranje Beograda koji treba zapo­ staviti, . jer mi sistem strogo lučimo od nacionalizma. Kritikujući sistem mi niti idemo ka Zagrebu niti protiv Beo­ grada. I ako ko misli, gospodo, da naša kritika uprave, sarajevske i centralne, znati borbu pretiv Beogra­ da, onda je potpuno krivo shvatio na­ šu tendenciju. (Min. za Soc. Politiku Dr. V. Kukovec: Gospodine Drlnko- �Strana 2 Страна viču, čujte!) Nama su Beograd i Za­ greb potpuno ravni, jednako dragi i mili. Isto tako moramo jednako da od­ bijemo i prljavštine iz Beograda i prIjavštinuiz Zagreba. Još nešto, gospodo. Politika je po našem mišljenju baška, a nacionalizam i pitanje nacionalizovanja sasvim je drugo, sasvim baška. Gospodo nama se predbacuje što: »ostaviste« autonomizam. Pa dobro kad । smo autonomiste, kako se onda može misliti da smo bili za Zagreb? Kad ; tražimo autonomiju Bosne, onda će- । mo valjda gravitirati Sarajevu a ne Zagrebu. Ni sa ove strane taj prigo­ vor nije dakle tačan. (Jedan glas sa krajnje desnice: Ipak se naginjele na tu stranu. I gutate.) Nacionalizam, opet ponavljam, treba lučiti od dnevne politike. Našu politi­ ku mogu ovi Hrvati kritizirati, mogu je kritizirati i svi Hrvati katolici, mo­ gu je kritikovati i svi Srbi, ali gospo­ do, nemaju prava da nam odriču na­ cionalizam. a još manje nam govoriti da smo prodali Hrvate i Hrvatsku. Na to nemaju, prava jer kad bi smo, mi hrvatstvo i telalili ne znamo gdje je kupac. Srbi im ga neće da kupe, a Slovenci da ga i hoće nemaju para, jer su ih ogulili Talijani (Veselost). : Da sad, gospodo, prođem malo i j na politiku. (Glas: A kad ćete go* ■ voriti o Ustavu.) To je u savezu, pa ću udovoljiti i Vašoj želji. Veli nam se da smo politički trgovci. (Glas iz , centruma: Ne, nijesre.) Po čemu bis smo to bili gospodo? Zar to tom, što smo prihvaćajući saradnju sa vla­ dinim strankama i napravivši s tim strankama kompromis popustili , u nečemu, da u nečemu dobijemo? Pravili smo pogodbu s vladinim ‘ strankama i ako smo, gospodo mo­ ja. mi trgovci, onda su .trgovci i dru* G; onda su bili trgovci i Drinković i i Korošec i Edbinov drug Korač, pa ' su bili trgovci, samo slabi trgovci, i । - seljaci, koji su pregovarali .pa nisu : uspjeli. S tom razlikom, da su oni slabi trgovci, trgovčići, kramarčići. (U redovima zemljoradnika veliki protesti i lupa u klupe. Velika graja i dobacivanje govorniku: Zar smo mi trgovci što tražimo da se plati ratna ošteta? - Dim. Popadić: Ali ipak niste vi krivi, nego su krivi ovi ovdje, u centrumu, koji su to dali.) Gospodo zemljoradnici, vi ste tražili da vam vlada u selo donese pečene patke na tanjuru; vi ste tra* žili toliko, koliko vam se nije moglo i ne može dati. Vi ste htjeli da vaši Dokići, kad se vrate kućama, mog* nu reći: »Eto, kazasmo li mi da će biti džaba zemlje i džaba fijakera!« To ste htjeli i ne vodiste računa o tom, da ima ljudi koji imaju druk­ čije mišljenje nego vi. (Mnogostruk: protest; zemljoradnika sa velikom larmom. Dim. P □ p a d i ć: Hajdete braćo zemljoradnici da iziđemo iz sale u znak protesta! Jedna gru- ! pa zemljoradnika napušta salu.) A* ko bi, gospodo, političko sporazumi* jcvanje, ako bi politički ustupci mo* igli da znače trgovinu, onda smo mi trgovci, ali su onda trgovci i svi po­ litičari. trgovci su svi koji sklapaju kompromise. (Dr. Laza Markovi ć: Onda smo mi i demokrate trgovci.) Da, i vi svi. No .pošto je svugdje na svijetu običaj, da sve stranke gleda­ li: da izvrše svoj program u cijelosti ili u većini, to smo i mi nastojali, da svoj program u cijelosti izvedemo, a kad to nismo mogli u cijelosti, onda smo gledali, da dobijemo ono, što se je moglo dobiti. I tako je, gospodo, došlo do sporazumijeva* nja, a konačno i do sporazuma. Mi smo pri tom odstupili od svoga za* htjeva da Bosna i Hercegovina bu* de autonomna, da ima svoj pokra* jinski sabor, ali smo pri tom, u toj ; tačci, stavili zahtjev, da muslimani imaju da ostanu kompaktni. I bu­ dući je vlada prihvatila taj zahtjev i pristala da se bez odobrenja na* roda neće moći dirati u granice sa* danjih okruga, mi smo time osigu* rali temeljni dio našeg zahtjeva pa smo mogli u drugim dijelovima da popustimo. Ovom prilikom moram ovdje naglasiti i fakat, da se među muslimanima niko nije izjavio za federalizam. Naša je organizacija, pravo rekavši, kroz cijele dvije go­ dine bila državnopravno neopredi­ jeljena. Mi nijesmo htjeli da istrči* mo kao neko i neko sa apsolutnim centralizmom, federacijom pa čak i konfederacijom. Mi smo u tome Број 285 Broj PRAVDA* — „ПРАВДА pravcu Bili rčzcrvisam, no kad je »Hrvatska Zajednica« izašla sa fc* deralistačkim izbornim proglasom, mi smo se proti tomu prilično jasno ogradili. To je fakat, i oni koji do* bro znaju da smo se mi od federabzma ogradili, nemaju prava, da nam sad prigovaraju i govore da smo pristali na ono što nismo nikad tražili. Mi na federalizam nismo ршsta i ni onda, kad se nije znalo ka* ko će biti sastavljena Skupština i kad se nije znalo ni ko će u n ju doći. Da sad pogledamo na naš autono* mizam. Gdje god smo se o njemu izjavili, bilo u štampi, bilo na zboro­ vima, pa konačno i na glavnoj skup­ štini naše organizacije, koja je držata u oktobru mjesecu prošle go* dine, uvijek smo i svugdje naglasili, čisto i bistro kazali, da sc tražeći autonomističke uređenje, pokrajm* sko uređenje Bosne i Hercegovine - ne vodimo nikakvim istorijskim. a još manje kakvim političkim mo* mentima. nego da pri tofn polazi­ mo sa čisto praktičnog razloga, da nam uprava bude što lakša, brža, praktičnija i demokratskija. To je, gospodo, poznata stvar i to je naš organ javno pisao. To sc javno zna. (Đokić: A jeste li govorili o pri­ vremenosti države na zborovima?) 1; nikad. Sakib Korkut je bio jo dan od glavnih govornika na našim skupštinama i Risti ću Dok i ću dati pola godine svojih dnevnica, ako dokaže da sam igdje govorio o pri* vremenosti države. Gospodo moja, nama se kaže da smo nekoga osta* vili na cjedilu. Ja konstatiram iz ovih fakata, da sc ne može govoriti da smo nekoga na cjedilu ostavili. Dalje konstatiram da smo do skrajnjih granica čuvali most između Za* greba i Beograda. 1 o znate svi vi, znate i da smo htjeli napraviti ću* priju, da smo bili za sporazum i da smo zato naše posredništvo žrtvo* vali dosta. Znate i to. kako smo ra­ di toga prošli. Jer da smo ono što smo rekli u februaru, rekli odmah, mnogi biste tad bili drukčiji prema nama. Ali mi smo imali obzira kako prema Hrvatima tako i prema Srbima. I sve dok nije došlo do di­ leme: hoćemo li jedinstvenu kralje* vinu ili smjesu republike i kraljevi* ne, mi smo mogli da posredujemo i čekamo po strani. Nijesu nas bunili ni pregovori sa zemljoradnicima. Ali kad je došla i stavljena pred nas dilema: ili ćemo poduprti Ra* dičev program i prema njemu se upravijati ili ćemo prouzročiti raspuštanje Konstituante i zbrku u na* rodu koja je već dvije i po godine trajala, mi smo kazali i morali ka* zati: nećemo ono što ne može biti, mi smo za monarhiju i jedinstvenu državu, i nećemo raspuštan] a Kon* stituante. Prihvatili smo Ustav, koji, istina, ne odgovara potpuno našim želja­ ma. (Glas: I trista miliona) Pa tih trista miliona samo je jedna četvrti* na onoga, što se faktički nama odu* zima. I kad hi sc pošlo da se preči* šćava ono što ćemo mi dobiti i ono što vrijedi i što će Dokič sasuti u svoj džep, ja mislim da bi se lahko ustanovilo naše popuštanje i u tom pravcu, konstatovalo bi se da smo platili mi, a ne vi. (Rista D o k i ć : Kad biste vi nama platili ono, što smo mi vama za 500 godina kulučili, ne bi vam ni čakšire ostale.) Mi ni* jesmo gladni kao vi i priznajemo, da smo osim, mogu kazati, nepo­ voljnog riješen ja agrarnog pitanja, riješili i još neke tačke našega pro­ grama koje za nas imaju veliku važ­ nost. Kad sc uzme u obzir, da prota M. S. Anđelković, koji je nažalost načelnik u ministarstvu vjera, može da piše: »Vi mislite, g. Čoroviću, da je svejedno biti hrišćanin ili muhamedanac, te da tako na osno* vu takve pretpostavke treba progla* šavati ravnopravnost verama bez ograničenja. Ali pitam ja vas, gospo­ do, srne li srpska država u svojoj zemlji realizovati ovaj princip? Zar to ne znači isto što i razgraničiti svoju državu, da u njoj radi ko šta hoće pod firmom vere i konfe* sije? (Dobacivanje: Kad je to piša* no?) Ove godine u 4. broju »Glasni* ka«, organa srpske pravoslavne pa­ trijarsi je. Ovo, nota bene, piše na­ čelnik ministarstva vera 16. marta ili 1. aprila 1921. godine. Kad bi to pisao jedan običan čovjek, ne bih se ni osvrtao, ali kad to piše jc’dan prota i čovjek koji u ministarstvu vjera ima glavnu riječ, to je stvar od značenja, velikog značenja. (Rista Dok i : To jc vaša popovska stvar.) Treba uz to znati, da smo mi pod Austrijom deset godina borili sc za vjersko*prosvjetnu autonomi* ju i da smo podni jeli silu žrtava. Kad sc to zna i onda uvaži, da će* mo sad dobiti garanciju za tu autonomiju. da ćemo dobiti šerijatske sudove kao državne vlasti, kojima je priznata proširena kompetencija, jasno jc da je to za nas jedan veliki plus, koji nam vrijedi više nego onih trista miliona odštete za agrar u Bosni. Mi ovo cijenimo, a ako među vama ima ljudi koji to ne ci* jene, to jc vaša stvar. Mi to cijeni* mo. Vi ćete možda reći da je slobo* da savjesti u modernim državama neograničena, ali ja ističem da ima mnogo modernih država, u kojima se mnogo štošta ograničava. Vi se oboriste na obznanu, a ja pitam: zar se i u ovom pogledu ne bi mogla izdati kakva obznana kod nas u Bosni? Kad se uzme sve što smo postigli svojim sporazumom sa vladom, on* da mi možemo da kažemo: Ustav ne zadovoljava sve naše zahtjeve, Ustav ne odgovara u cijelosti na* šim željama, ali pošto on udovoljava glavnim zahtjevima našim, pošto je on djelo kompromisa, pa su i drugi nešto žrtvovali a ne samo mi, a uz to je on silno potreban državi, kako bi se s dnevnoga reda mogla skinuti anarhija, koja jc zavladala usljed u* redaba i kojekakvih presizanja obla­ sti, ini ga usljed svih tih prilika mo­ žemo prihvatiti, možemo za njeg glasati i možemo da se zadovoljimo i sa ovakvim Ustavom. Rekoh već, da mi s ovim Ustavom nismo pot* puno zadovoljni, ali kad je u pita* nju Ustav i raspust Konstituante, mi se onda povodimo za g. Drinko* vičem i kažemo: Kad je on dozvo­ ljavao da sc teroriše i da se »pusti ucjenjivati«, kako bi osigurao izbor­ ni red, onda se puštamo i mi, povo* dimo se za njim i pustićemo se ucje* njivati sada, kad jc u pitanju nešto mnogo jače i veće, nego što je iz* borni red, kad je u pitanju Ustav i kad smo uvjereni, da ovim svojim korakom činimo uslugu i državi i cijelom narodu, a napose musliman­ skom dijelu našega naroda. (Burno odobravanje i pljeskanje.) i posjednika, a tek onda srednjih i vc* likih, kako ću to dolje dokazati, on* . da sc istom vidi sva perfidija tako­ । va izvrtanja. Već samom čin jenicom, da je klub | odmah usvojio d e g r e s i v n u lje* stricu za isplaćivanje odštete za ■ kmetovska selišta, potpuno sc opro* vrgavaju te izmišljotine. Da se to potpuno jasno vidi, evo neka skala, I po kojoj će se isplata vršiti, govori: I : Katego­ Katastar zem- Stopa odštete rija Ijarina do K i ' 1600 1. 40 ' 1400 100 2i ; i | I | i ; , i ! 3. 4. 5. б. 7. 8. D. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 1617. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. I 50 200 250 300 350 400 450 500 550 600 /00 800 900 1000 1250 1500 1750 2000 2500 3000 3500 4000 4500 5000 6000 prekehOOO 1300 1200 1165 1130 1095 1060 1025 990 995 920 885 850 815 780 725 710 675 640 605 570 535 500 475 465 430 400 * Iz ove se ljestvice jasno vidi, da bi onaj mali posjednik, kojega je zemlja pod kmetskim odnosajem bila god. 1916., odnosno 1917. pro* cjenjena na 10.000 K, te koji je na tu zemlju plaćao 40 K zcmljarinc (jer se zemljarine plaćaju 4%0), do­ bio 64.000 K. Najveći pak posjed­ nik, nasljednici Džinića, za koje »Domovina« veli, da će dobiti 21 milion, a koji plaćaju 6095 K zem­ ljarine, dobiće za svaku krunu zem* ljarinc 400 K, dakle 6095 X 400 ~ 2,43-8.000 K (slovom dva miliona če* ti ris to trideset osam hiljada kruna). Prema tomu najmanji posjednici dobivaju razmjerno četiri puta više nego veliki, odnosno za 1 K kata* stralne vrijednosti mali posjednici dobivaju 6.40 K, a veliki samo 1.60 K. K tomu će se svaki onaj posjed­ nik, kojega današnji imetak vrijedi 1.000.000 K ili kojega jc dohodak »Domovina« jc u zadnje doba ne­ godišnji 60.000 K, staviti u najzadkoliko puta pokušala, da potpuno nju kategoriju bez obzira na to, u iskrivljenim i netačnim tumačenjem koju bi inače po zcmljarini spadao. Doda dne li sc k tomu, da sc posjedi sporazuma našeg poslaničkog kluba s vladom u pogledu odštete za odu* malih posjednika, koji leže u dva ili više kotareva, neće spajati, nego zeta kmetovska selišta, a i uopće o će svaki biti u pojedinom kotaru agrarnom pitanju, napravi zbrku u našim redovima. Ne radi »Domovi^ naročito obračunat i isplaćen, dok ne«, a ni radi većine naših pristaša, će se veliki posjedi u cijeloj zemlji koji su imali priliku na skupština* smatrati kao jedan, onda se istom ina svojih poslanika da čuju auten­ vidi, kako jc klub i te kako zaštitio tično tumačenje našeg sporazuma, upravo male posjednike. Ima li se uz to na umu, da će mali nego radi onih naših pristaša, koji nisu imali prilike, da to čuju iz usta posjednici dobiti odmah cijelu svo* svojih poslanika, mi ćemo ovdje iz­ tu u gotovu, a srednji i veliki po* sjednici da će kasnije i to 34% u nijeti cijelu stvar potanko. Principi, na kojima su vođeni рге* gotovu a 66% u obligacijama pri* govori i na kojima je postignut spo* miti, jasno izlazi, da jc klub učinio razum, poznati su već čitaocima sve, što se moglo učiniti, da se mali »Pravde«, jer ih je ona odmah na* posjednik što bolje pomogne t da je prema tome prikazivanje »Domovi­ kon sklapanja sporazuma iznijela. Da se detalji nisu mogli (Kimah ob­ ne« samo obična podvala. Kad je to tako, onda »Domovini« javiti, posve je jasno, kad se zna, da oni nisu tada ni bili uglavljeni. Ra­ ne preostajc ništa drugo, nego da di toga i nije potrebno naglašavati, prevrne kabanicu, pa da počne huš­ da su sva tumačenja »Domovine« kati velike posjednike na vodstvo organizacije, jer je ono »izdalo« nji* proizvoljna : potpuno netačna. Kako bi prikazala Jug. Musi. Or* hove interese, ako joj upali. Nu mi ganizaciju kao neku velepasjedničku smo čvrsto uvjereni, da joj to neće ili begovsku organizaciju »Domovi* donijeti željenog ploda, jer znamo, na« tvrđi, da je klub kod sklapanja da su i veliki posjednici svijesni po* sporazuma imao u vidu samo inte* ložaja i -socijalnih zahtjeva, koji su rese veleposjednika, gotovana, kako vodstvu organizacije lebdjeti pred očima pri ovom poslu. ih »Domovina« zove, a da nastoji Ovom prilikom moram naročito samo lijepim frazama zamazati oči malim i srednjim posjednicima. Ko­ naglasiti, da su potpuno neistinite i liko je tu demagoške preuzetnosti, vijesti, što kolaju među posjednici* vidi se najbolje iz toga, što je po- ma, naime da postoji neki maksi­ znato, da je gospodar »Domovine«, mum u isplati odštete. To najbolje g. б. Amautović, uvijek kadio samo demantuje sama skala. H. Ajanović. veleposjednicima, a sad je najed* nom na njih upravio paljbu. Kad se pak vidi, da je organizacija, upravo obrnuto pisanju »Domovine«, imala u vidu u prvom redu interese malih Ustuh na podvale. i ; ' • . i ! j 1 i i I : Oglašujte u „Pravdi" �„ПРАВДА" — „PRAVDA* Број 285 Broj Bilješke. I Rezultati grčhog poraza u Maloj Aziji. Страна 3 Strana Prijateljima tržaba. Politički pregled. Na mnoge prispjele upite glede zemljoradničkih zadruga odgovaram, Poraz, koji su Grci pretrpjeli u ! da je sa osnivanjem zadruga bolje još Prekinuti trgovački pregovori sa Naša posrednička uloga doživjela neko vrijeme počekati, dok naša ak­ Italijom. Javljaju iz Beograda, da je je ovih dana jedno odlično prizna­ Maloj Alziji bez sumnje je događaj nje. Jedan od »prvaka radikalne od velike važnosti. Armija Mustafe cija u ovom pogledu ne bude u sve na 26. o. mj. otputovao iz Beogra­ stranke, g. Ljuba Jovanović, odgo­ Kjemala započela je svoju akciju tančine strukovno organizovana. Ne da »predsjednik talijanske trgovin« varajuću na jednu Korkutovu pri­ 'bitkom, koja je trajala šest dana i trebamo zadruga na papiru, nego pra­ ske delegacije Luciolli u Italiju, Vi­ mjedbu, rekao je u Konstituanti i svršila njenom pobjedom, donijevši vih zadruga, da budu svakog sela jećanja su prekinuta zato, što Italija joj ujedno veću jedinstvenost u or* kulturni, gospodarski i poljoprivredni nije u određenom фкш ispraznila ove značajne riječi: pioniri, koji će našeg seljaka u sva­ »Ja moram izjaviti da smatram, ganizaciji. Dalmaciju i ostali teritorij. Odlazak da su bosanski musHmaii sa retkim Carigradski listovi ovom prilikom kom pogledu među prve evropske se­ predsjednika talijanske delegacije u izuzetkom ljudi jedne iste naše kr­ podsjećaju, da su kemalisti u Ana- ljake podići. Još nek se pričeka, brzo Ri.m po svoj prilici će doprinijeti to* vi, a ja znam da ih ima koji ne će toliji u vije t bili samo nekoliko vo­ ću biti i ja gotov, pa ću i nekoliko me, da taljanska vojska što prije da budu ni Srbi ni Hrvati i da ima đa, dok jc masa sa više ili manje do* člaiaka o zadrugama napisati, pa evakuiše naš teritorij, jer inače jc jednih koji Isu; srpske nacionalne brc volje slušala njhove zapovijedi. ćemo onda s trostrukim silama napri­ naša vlada riješila, da ne nastavi trsvesti, i drugih koji su hrvatske na­ Po prilici kao u Rusiji, dakle mnogo jed. U svakom mjestu najprije ćemo govčke pregovore. Nša je vlada pod cionalne svesti. AK ja smatram, da manje nego kod nas, pojam domo* održati tečajeve za naše težake, za presijom javnog mišljenja poduzela oni mogu biti jedna od onih čvrs* vine u širokim slojedima naroda poslovođe i blagajnike, pa kad imad- taj korak. tih veza između srpskog istoka i azijske Turske nema razumijevanja nemo ove, onda eto zadruge, koja će Grci dalje mobilizuju. »Agence đ’ hrvatskog islovcnačkog zapada i da za patriotizam. Ipak kao što je so* cvasti, a ne propadati. Nek niko ne Athenes« javlja da će sutrašnji služ­ mogu biti od presudnih vje tim a uspjelo da probude dušu misli, da težak ne može voditi zadruga. beni list donijeti dekret, kojim se činilaca u surađivanju na naroda prilikom napada sa strane Ko to misli — taj se vara! Svaki pi­ pozivi ju pod oružje daljnja 4 godi* našem potpunom narod* Poljske, naslijeđenog neprijatelja, smen težak, a kod nas hvala Bogu šta, Službeni komunikej veli, da je n o m jedinstvu. Oni zbog toga imao je napad Grka u Maloj Aziji imade bar seoskih mualima, za 14 položaj na frontu povoljan. dana naučiće temeljno rukovoditi sa­ mogu imati i nezgoda i neprijatno* isti učinak. Wrangelovi vojnici bježe Kjemalsti, ali će oni za takav svoj rad i za Zadnja grčka ofenziva nije bila mostalno poslove zadruge, dapače i uspeh u tome steći ncoc e n j i- ista kao tri, koju su joj prethodile bilance sastavljati. Osim toga naučiće paši. Francuzi, koji su preuzeli na se* ve zasluge i p r i z n a n j c sva­ Do ofenzive Grci su radili kao man­ »metodu« za pridizanje pismenosti, po be dužnost da razmjeste izbjeglice koga čestitoga sina ove datari antante u cilju da provedu kojoj za 3 do 4 nedjelje cijelo selo po svijetu, sada ne znaju što bi za­ zemlje«. klauzule primirja od M udrosa ili bez ikaka tečaja nauči čitati i pisati. počeli sa onim hiljadama ljudi, koji Drago nam je što možemo pribi* sevrskog mira. Isprva je Grčka na­ Ovim apelujem na svakog svijesnog neće da se odazovu laskavom po* brazilske vlade u pampaske Iježiti jedno ovako sjajno priznanje stupala u ime antante, a mržnja muslimana, komu je stalo do našeg živu prašume i još laskavijem Francuza i razvitka, da na ovom polju našoj politici. spram tako velike zajednice nije nepredka Saharsku pustinju. U očaju mnogi moda dobro da obuhvati primitivni svojski i istinski poradi pripravljajući uizbjeglice iz galipoljskih logo­ teren za ovu akciju. Nek niko ne za ­ narod. Jednako mržnja nije mogla boravi: »Sve za narod, jer sve ra, prelazebježe u Malu Aziju, odakle na­ biti uperena protiv svake antantske mjeravaju pješke poći u svoju do­ države, jer je narod dobro razumio, što imamo — narod nam je movinu prevalivši kolosalan put duž da mnoge od njih samo preko srca dao«. Molim nek se i nadalje svaki Crnog Mora pa preko Kavkaza. U Z a g r c b u, 27. aprila. čestiti đobroželitelj muslimanskog te­ nastupaju protiv njega. aRd brojnih pokušaja bježanja o* žaka na mene za upute, ako mu što Vi ste jamačno u Sarajevu već oba, | Sada antanta ne odobrava služ* nije jasno ili ako bi želio na ovom gradili su Francuzi logore i pojačali vjijesteni, da se Korošćev Jugoslaven^ : •beno grčki nastup i sva mržnja upe* polju djelovati, slobodno obrati, a ja straže, koje ne puštaju nikoga ni ski Klub približava vladi д da će vje* I rena je protiv ovog stoljetnog ne­ rovatno glasati u načelu za vladin | prijatelja, tim više što je jasan nje­ ću svakom bezuvjetno odmah odgo­ van ni unutra. U turskim krugovi; ma misle, da će stvar sa ruskim iz* voriti. nacrt ustava. To je informacija iz I gov cilj, koji ide za osvajanjima. bjeglicama biti riješena tek za neZagreb, 25..IV. 1921. Beograda. Međutim ovdje ne vjeruju i Namjera hrt-stou. opozicije u tačnost te vijesti. U redovima Нгvatske Zajednice i u redovima pučke stranke postoji jaka struja, koja tra* ži, da poslanici Narodnog i Jugosla* venskog kluba napuste Konstituan* tu, kad dođe na tapet glasanje o Ustavu. Kako se saznaje, poslije eksodusa mogao bi započeti jaki skup* štinski pokret u Hrvatskoj, Slove* niji, Dalmaciji, a i u Bosni i Herce* govini protiv »nametnutog« ustava. Drugim riječima: pokret protiv dr­ žave sa strane onih, koji rado naglašuju, da im je mnogo stalo do auto* riteta države. U tim će ih dabome ipoduplirati i Kadićeva stranka. U Dalmaciji, naročito na novooslobo* đenim ostrvima, namjeravaju u tu svrhu izrabiti odluku vlade o riješe* nju valutnog pitanja u okupiranoj Dalmaciji, a u Sloveniji, Primorju i Hrvatskoj propuštanja vlade u eko­ nomskim i teritorijalnim odnosima s Italijom. Je su li to samo prijetnje ili imadc li doista u redovnima Hrvat­ ske Zajednice i pučke stranke tako malo osjećaja odgovornosti, poka* zaće događaji narednih dana. Lojalno treba priznati, da se je svim hrvatskim radikalima suprot* stavila — doduše Islaba, ali značajna struja u njihovim vlastitim redovi* ma, koja je sklona da se asistira gla­ sanju o ustavu, a u specijalnoj de­ bati da se razvije energičan rad uz pripomoć vanstranačkih poslanika i nekojih iz vladinih stranaka. Pouz* dano se naime računa, da će već sa* mo ime države srušiti Pašićevu vla* du. Poslije toga čina tražilo bi se kompromisne tačke, koje mogu održati stalno na okupu veliku veći­ nu Konstituante, a vjerovatno i Ra* dićevu stranku. Akcija dra Korošca po mišljenju mnogih ovdašnjih političara, podu* dara se potpuno s tendencijom te umjerene struje. Dr. Korošec na* stoji, da se mirnim, a ne protudržavnim načinom, traže putovi zajednič­ kog rada. Op. ur. Primamo gornje informa* čije od prijatelja Hrvata iz Zag* reba. Puštamo kao informaciju. i ‘ ; ; | ' Nacijonalisti nisu propustili ovu dobru priliku za propagandu. Oni su je upotrijebili kao dokaz opravda* nosti svoga djelovanja onamo od primirja. Prestala su predbacivao ja osobnih interesa i Mustafa Kjemal izašao je kao nezainteresovani bo* rac za slobodu. Svi carigradski listo­ vi bez obzira na političku boju jed­ nodušno hvale Mustafu Kjemala, Nurudim*pašu. vrhovnog koman* danta zapadnih četa i Ismet-pašu komandanta zapadnih četa, a napo­ kon i pukovnika Ismetbega, brani* telja Eski-Šehera. Iza pobjede izdao je Mustafa Kjemal napoleonsku dnevnu zapovjed, u kojoj hvali Ismet^pašu: »Svjetska istorija zabilježila je malo koman­ danata, koji su imali njegov uspjeh. Nezavisnost i opstanak našeg naro­ da ovtisili su o patriotizmu njegovih drugova, koji su svoju dužnost izvr* šili časno, pod njegovim genijalnim vodstvom. Pobijedili ste tamo ne samo neprijatelja, već i nesreću, koia sc približavala našem narodu. Ta* ko sva domovina i s njome nesretan narod, koji stenje pod grčkim jarmom, hvali vašu pobjedu«. Kako sa moralnog tako i sa ma* ferijalnog gledišta nacionalistički pokret je znatno ojačao. Više nema poteškoća u prikupljanju mobiluovanih, a i od bjegunaca usprkos oš­ trih kazni prijavilo se 30—50%. Ratne kontribucije, koje ubiru nacijonaliste, plaća narod bez shva* ćanja. Boljševičko zlato dolazi, jer je turski nacionalizam jaka brana od engleske ipoiitike. Turska vojna misija u Afganistanu postala je mi­ sija pobjedničke vojske i prikuplja veliku pripomoći indijskih muslima­ na. Napokon, u ruke nacionalista pale su velike količiie ratnog mate* rijala, što hoće mnogo da kaže kod naroda, koji teško dolazi do oružja i municije. (»J. L.«) Sjetite se „Gajreta“I Kao Ajanovlć Abas Središnji Savez hrvatskih seljačkih zadruga, Zagreb, Mihanićeva 2. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Naši dopisi. Radi brojnih pokušaja bježanja o* koliko mjeseci. Priličan broj ruskih voinka i oficira stupio je u Kjemalpašinu vojsku. Izjava Brianda u francuskom se* natu. Iz Pariza javljaju: Briand dao je u senatu istu izjavu kao i u za­ stupničkoj kući, tc ie dodao, da su posljednje izjave Nijemaca kod po* greba bivše njemačke carice bile ui perene na to. kako bi se Francuska I uznemirivala, a možda i uplašila. Mi I ne nastupamo u turskom području protiv njemačkog naroda. Jedino što želimo postići je to, da oni koji mogu plaćati to zaista i učine. Naše čete ne dolaze kao vojnici, nego kao zastupnici pravednosti. Konjic, 20. aprila. Otkako je rat nastao naša je va­ roš jako zanemarena, osobito čistoća u gradu ispod kritike. Svijetla nema, kanali zapuštani i zanemareni, česme pokvarene i t. d.; jednom riječi sve je Pljačke u okolini Bilećl. Primili zapušteno. smo ovaj brzojav: „Pravda“, Sarajevo. Kako je došao novi predstojnik g. Već po četvrti put selo Okolište, po­ Miklaušić, osjeća se velika promjena, rodica Jaganjići potpuno opljačkani. jer je on čojek vrlo agilan i radin, a Otjerano im 35 krava, 10 goveđi, 2 uz to i prijatelj naroda. Čim je došao, konja. Bravi su nađeni kod Todora odmah je počeo sa uređivanjem varo­ Koprivice. Tražimo, da se pljačkaši ši. Pošto je općina bez novčanih sred­ strogo kazne kao i zaštitu od daljnjeg stava, sazvao je anketu građana, da pljačkanja. — Mjesni Ođbor“. se izvede općina iz krize. Tom prili­ Popunjenje bosanske vlade. Naša kom predviđeni su novi nameti, pomo­ organizacija dobiva u bosanskoj ću kojih će općina doći do novčanih vladi četiri mjesta. Ukazi su već pot­ sredstava, kako bi mogla udovoljiti ja­ pisani za ovu gospodu: Ibrahimbeg vnim potrebama grada. Zahvaljujući gosp. Miklaušiću i gosp. Deftedarović, unutarnje po* slove (za koga smo već javili), IsVažiću sudskom savjetniku, koji je također vrlo čestit i agilan kakvog metbcg Gavran - Kapetane* v i ć za obrt i trgovinu, Abduselanv Konjic ne pamti odavno, oživio je mje­ beg H г a s n i c a za socijalnu politi* sni odbor za zaštitu djece. Ovaj odbor pod upravom pomenute gospode sva­ ku i Muhamedbeg Kulinović za poljoprivredu. ki dan otire suze siretnoj djeci, bra­ neći ih bijelim kruhom i kakaom i Potrošačka zadruga za Herce­ omogućujući im da se prehrane pri- | govinu. Pišu nam iz Konjica: Naš stojno. Pa ne samo da se brinu za okružni načelnik g. Vulović pokrenuo gradsku sirotinju, nego se brinu i za je akciju za osnivanje potrošačke za­ seosku siročad, koje imade u našem druge za Hercegovinu. Zadruga bi imala kotaru dosta veliki broj. Naš je narod nabavljati hranu i sve druge potrebe zahvalan vladi, što nam je poslala na narodu. Ideja je vrlo lijepa, ali teško izvedljiva, čemu je dokaz to Što upravu suda i kotara ovako čestiie i je prošlo šest mjeseci, od kaispravne ljude. Konjičanin Domaće vijesti. . ; i ! brat шш111111шм1ошшн111111т^ bratu ruthke, ir^ba da зи naši zubi. Nema ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih žabi a šjepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p d 5 t c za zube. �„ПРАРДА ttpaia 4 Strana Hnoi 285 Broi PRAVDA skim dokumentima kod vladina povje- | Ljubinje poslao je upravi K 1462, koju svotu je sakupila gđica Anka Perinorenika, invalidski referent soba br. 75. od 9—11 sati prije podne. Invalidi u I vić učiteljica na predlog sreskog na­ čelnika g. Mate Spahića prigodom pre provinciji neka ne dolaze u Sarajevo, nego neka se obrate na svoje kotarske ј mještenja g. dra Smajilbega GradašČevića, kot. suca, a darovaše slijedeći: urede, koji su o tome obaviješteni po K 400: dr. Smajilbeg Gradaščević, Lokalni vozovi Sarajevo - IHdža. Zahiraga Mataradžić K 10 u zlatu i K 1. maja otvara se redovni ljetni sao ­ Opet žandarmska divljaštva. Jav­ 5 u srebru; po K 100: Smajil ef. Serbraćaj Sarajevo duvanska tvornica-llilja nam jedan prijatelj iz Bos. Krupe darević; po K 80: Anka Perinović; po dža banja. Taksa je za jednu vožnju slijedeće: Na 16. o- m. došla je žanK 40: Mato Spahić, D. Staya, Dervišu III. klasi 1 dinar, u II. Г50 dinara. darmska patrola sa krupske stanice u aga Bakšić, Radoslav Ratković, SalihZa tamo i natrag izdavaju se karte uz muslimansko selo Arapusu, pred kuću aga Serdarević, Omer ef. Halilhodžić, dvostruku cijenu. Karte važe samo za braće Osmanagića i zahtijevala od njih Anto Sokić, Mehaga i Muharem Ser­ isti dan, za koji su izdate. Mjesečne revolver. Ovi su odgovorili da ga ne­ darević, Ali ef. Grebo, Bogoljub Drvota; karte uz cijenu od 30 dinara za Ili. klasu, maju, na što su ih žandarmi odveli u po K 32: Ludvig Geza. po K 30: Hamza šumu i na mrtvo ih ime isprebijali a od 45 dinara za II. klasu izdavaju Mataradžić, Aganaga Grebo, Nazif ef. tako, da su jednom od njih trojice se na stanici Sarajevo Gradski kolo­ Merzić i Mustafaga Serdarević; po K prebili zglavak lijeve ruke, drugom dvor, te moraju biti snabdjevene foto­ 20: Hasan ef. Kurić, Muhamed Durić, razbili čelo a trećem napravili vidljive grafijom vlasnika. Za psa (s korpom Mustafa Serdarević, Omeraga Žujo, rane na prsima. Ovaj svoj gnjev nad na njuškama i ako je vezan na užetu), Zulfaga Bakšić, Vladimir Skulić, Dušan njima izvršivali su kasama od pušaka. kao i prtljag do težine od 50 kg. pla­ Kozić, Adem Berberović, Bajro GreboOd njih trojice bijednika dvojica su ća se po komadu Г50 dinara. Putnik vić, Avdo Mataradžić, Salih ef. Prohić, invalidi i dobivaju invalid­ bez karte plaća u vlaku dvostruku Geza Wittek, -Aziz ef. Serdarević i ske penzije. Nakon što su nad voznu taksu t. j. u 111. klasi 2 dinara Omeraga Serdarević, te po K 10: Mehnjima proveli što su htjeli, ova su a u II. klasi 3 dinara. Puinik u 11. med Serdarević. zvjerad u ljudskoj spodobi premetnuli klasi sa krrtom III. klase plaća dvo­ cijelu kuću i kad nisu našli ništa od I struku razliku t. j. 1 dinar bez obzira oružja, primorali su ih, da kupe re- j na to, da li još ima u 111. klasi mjes­ volver od jednog drugog seljanina, ; ta ii ne. što su bijednici i učinili, samo da se Razdioba referata u odjeljenju za riješe daljnjih muka i patnja. prosvjetu i vjere. Prema ukazanoj Mi zahtjevamo najenergičnije, da se potrebi provedena je nova razdioba već jednom stane na put zlodjelima Oko jednog zasebnog voza. referata u odjeljenju za prosvjetu i nad muslimanima i da se ova zvjerad, vjere na ovaj način: Da mi nije ostavila Save Jelića, držao bih što nose na sebi časnu uniformu na­ 1. odsjek (IV-1.): Opći poA oštriji paraetos radi ovog izvješavanja zašega vojnika i svojim je zvjerskim ' tava. Ministar saobraćaja. nedjeljima pogane, najstrožije na od- . slovi odjeljenja. Referat o srednjim školama Gimnazijama, _______ . realkama i govornost uzmu i kazne realnim gimnazijama), zemaljskom muzeju, državnoj štampariji, narod­ Izvoz šljiva i pekmeza. Javljaju nom pozorištu, znanosti i umjetnos iz Beograda: Kako ministarstvo po­ u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) sti, uopće. Referat o stipendijama za ljoprivrede dobiva izvještaje, rod visoke i srednje škole i o đačkim tr* šljive stoji vrlo dobro. Da bi se osi* pezama. gurao izvoz šljiva i pekmeza te pro­ 2. odsjek (IV.2): Referat o vi­ dukcija, izrađen je u tu svrhu pras | 160 vilnik. Okružnim i sreskim polica I šim narodnim (trgovačkim) i učitelj­ Muradif Karahasanović. privrednim stanicama je naređeno, | skim školama. 3. odsjek (IV.—3): Referat o da točno vode računa o rodu i pre- i rad: šljiva i pekmeza, šljive bi se ' osnovnim školama. 4. odsjek (IV— 4): Referat o imale izvesti u Švicarsku, Njemač? I i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ ku i Dansku. Ove dvije posljednje i vjerskim poslovima, vjersk^pros­ vjetnim autonomijama, bogoslovi­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda konzumiraju osobito puno pekmeza hvaljena sredstva kao: protiv poljskih м buradi. Država će sa svoje strane | jama. šerifatskoj sudačkoj školi i miševa K 12.—, za štakore i miševe K obezbijediti izvoz šljiva i pekmeza . šerijatskoj gimnaziji. 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. ва taj način, što će sniziti izvoznu • — Osobito jaka tinktura za stjenice K tatinu. 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak Proslava 1. maja. Ministar unu­ za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak trašnjih djela Drašković jednim rk za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, jesenje dozvolio je, da radništvo mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast proslavi 1. maja, ali bez manifesta! . za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak «ija i skupština na ulicama. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gajretov proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Mljekarska zadruga u Sarajevu dan na 6. maja. Skoro sva mjesta Zavod za eksport M. J (i nker, Zagreb i okolici poziva na 1. izvanrednu skup­ br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131 javila su glavnom odboru program štinu, koja će se održavati dne 15. maja proslave ‘ toga dana. Programi su razs Mjesni zastupnici traže se! o. g. u 2 sata po podne u maloj viličiti: Teferiči sa sakupljanjem dos jećničkoj dvorani u belediji s ovim brovoljnih priloga, koncerti sa pres Nudjamo odmah otpremljive dnevnim redom: 1. Čitanje odobrenih davanjem o »Gajretu« i njegovoj i« iz Zagreba pravila; 2. Izvještaj o dosadanjem ra­ deji i zabave. Upozoruju se ona mjes du: 3. Ustanovljenje dana za početak , sta, koja do danas glavnom odboru djelovanja zadruge; 4. Ustanovljenje | u svim mjeram i, kao i nisu javila program proslave toga da< koliko će se nabaviti novih krava, za- i staklarski kit, nadalje cillndere, me« na. da nikako ne propuste 6. maja, tim hrane i kakove, 5. Pitanje zajma i diclnske bočice i staklene lončiće za a da ga ne provedu i ne proslave na mast, svjetiljke itd. i u kojoj visini; 6. Čitanje pravila o jedan od gornjih načina, a da barem osiguranju blaga; 7. Izbor blagajnika i Skladište čeških tvornica stakla nešto ne doprinese »Gajretu« prUk porculana poslovođe, eventualno ravnatelja i dru- > kom Gajrefova dana. gih potrebnih činovnika i namještenika; J WEI5S t DRUG. 8. Razno. Ako na ovu skupštinu ne . ZAGREB, kraj paromlina. Dobrovoljni prilozi: Husejin dođe dovoljan broj dosada prijavljenih Džafić Orašje K 1000; Zemaljska banka članova, održavaće se druga skupština I K 200 i Alija Ponjavić 40 K za đačku SUTrNta4 8 dana kašnje bez obzira na broj čla­ knjižicu u Tuzli. Hakija Begović, Binova i stvaraće pravomoćne zaključke. I ieća, sakupio na svadbenoj večeri pri­ Ujedno se pozivaju svi članovi, da do godom vjenčanja gđice Elfije Kapičić 15. maja uplate upisninu i udjele (pre- 1 ma § 35. društvenih pravila). Ko dotle I sa g. Alijom Zvizdićem K 900, a da­ ne plati, postupaće se prema njemu u I rovaše slijedeći: po K 100: Ćamil Hadžić, Arif Džaferović, Ćamil Sarić, smislu pravila. — Odbor. Suljaga Zvizdić, Ferhat Zvizdić, HamidLiječenje invalida na Ilidži. Pri- ■ aga Zvizdić svi iz Gacka, Dervišaga mili smo od vladina povjerenika: „Svi Kapičić i Ali ef. Hadžić iz Bileće; po invalidi, koji stalno borave u Sarajevu, K 50: Sejdaga Babović iz Bileće; po a misle da im je potrebno liječenje u K 40. Hamdi eff. Atlagić iz Sarajeva Banji Ilidži, neka se poradi zvanične | i po K 16: Husejin ef. Kusturica iz liječničke pregledbe jave sa invalid- • Bileće. Smail ef. Serdarević, šer. sudac ko je pokupljen novac od na­ roda, a o zadruzi nema ni spomena. Stoga je narod postao nestrpljiv i traži da mu se povrati novac, ako se već zadruga ne misli osnovati. Sva­ kako bi dobro bilo, da se što prije s ovim pitanjem likvidira. I I ; I Treseljak Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Misesi, štakori, stjenice i žohari Gajretov glasnik staklene ploče b" Т^оТенГћ1’”' N“ Lijepo ili nelijepo, ЈЛ ću podnijeti upit radi ekatra-cuga. Dr; Pav«ić’ Da nije klubekc disciplino i ja bih li dao polpi«. ' -crii Ja vala, no bih, jer sam pronio velik gepek. Kurbegovlć. Ju no ću, jer eam prokonlra. Ma, br’te, i nije mnnasib. No'š ujagmit’, toligrafičn«! Baljić. Sadovlć. Pavičicu; ja cu upit stavit Đoklć. Kad će se ovaj svijet opametiti i shvatiti da je vlada najpametnija? Dr. Kleči. ' ; i I | 1 I • j OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. 1зе Sarajevo, Štrosmajerova »I. Tel. 619 * Karaboje l-a te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Petar Milušić i drug trgovina gvožđarije i boja Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemsklh safuna, parfumeriie, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda 1 t. d. at Želite Ii kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura fe Suttnerova ural Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pietei je, naušnice, svakoiaki, darovi i potrebštlne kao noževi, aparati za brljanj’.. škare, novčarke, nažigaćl, điamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeniku tvrtke H. Ииг i! Ljubljani №.706, Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Horcegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć* račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. HmeteFija: Kralja Petra ulica Z prizsmnc], lijevo. - gnjavi: Trpvačha banka,Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Glavom« urednik: Ibrahiin Mehić. Vlaoeek: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajeva. 4' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fd873aa260a2e7cd189ac89bb1f7cb22.pdf 38cffa4c7306c849e1087a2352d344d2 PDF Text Text Pojedini broj К 2.Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСЕ -О ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Sarajevo, utorak 3. maja 1921. (25. Šaban 1339.) Govor nar. poslanika Saliha Baljića ^DŽŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 26. APRILA POVODOM RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografsk im bilješkama.) Goepodo narodni poslanici! Go* makar ikoliko u nacionalnom radu ▼omici u ime Jugoslavenskog Mu* po raznim društvima, a naročito elimanskog Kluba, kome imam čast dječaka koji su imali 15—16 godi* na, moralo da ide u austrijsku ko­ da pripadam, iznfljeli su stanovište i osvije®: razloge, koji su vodili naš moru i da im zapovijedaju austrij* klub, kad su uljegli u današnju vla­ ski žandarmi i vojnici i da nemilo* dinu većinu. Dozvolite md, da ne iz* srdno tu djecu pate, muče i gone po gleda malo čudnovato, što naš klub brdima. Ima mnoštvo primjera, koji ■ije povukao svoj nacrt Ustava, ko* su meni kao srednjoškolskom pro­ jega je predložio i koji nacrt stoji fesoru poznati, da su djeca cijelo donekle na protivnom stanovištu vrijeme u komori provodila, dok ih aego li je sam nacrt vladin, a ipak nije 1918. godine pri koncu zatekla uza sve to, naš klub je spreman da u 19. ili 20. godini svoga života i on* glasuje za ovakav nacrt Ustava, ko* da su morali biti asentovani. Šta su ji je izašao kao predlog Ustavnog onda patile naše familije, kad su o* Odbora, da uzmem riječ i da prika* vako patili muškarci? Ja držim da žem donekle, kako je naš predlog će mnogi od gospode to priznati, ako upravo odraz raspoloženja i potreba su imali prilike, da u Mostaru, u Sa­ našeg dijela naroda. Hoću da istak- rajevu i u drugim okružnim mjesti* ■em tu okolnost, koja je nastala, da ma gledaju povorke naših bijednih ipak muslimani Bosne i Hercegovi* muslimanki, koje su išle da krpe au* »e preko svojih poslanika što se na* strijskoj vojsci hlače i mantlovc. laže u Muslimanskome Klubu, eto Ratovi su upropastili i moralno i hoće i moraju da glasuju vladi za fizički islamski dio našega naroda, ovakav nacrt Ustava. (Glasovi iz komu je moral bio na tako golemoj zemljoradničkoga kluba: Zar baš visini. I kad povučemo bilansu, ja moraju?) Rekao sam hoće, a kada neznam, može li se reći, da se musli­ hoće, onda moraju. manski dio našega naroda koristio Iz govora nekolicine gospode po­ tim ratom. Nisu se nama davale li* slanika izašla su u glavnom dva miš* feracije ni .prilika da se zasluži i o* ljenja. Jedno jc mišzjenjc, koje .se mogući što lakši život u našim bi­ vrti bezuvjetno oko toga da treba jednim familijama. Gospodo, naro* država čim prije da imade Ustav, da du je bilo dozlogrdilo i često puta se se tako reći stalože prilike i da na* čulo: Neka idu, pa neka dođu crni stane red i mir u ovoj našoj državi. cigani! To je jedan poklič, koji je S druge strane, gospodo, jedno miš* bio očajan radi dvostrukoga razloga: ljenje, koje je protkano jednom prvo što su te patnje bile jednako motivacfijnm, a to je, ako je po* i nametnute cijelom narodu, jer ti Iju* trebno da se donese Ustav, ali još ■ di nisu znali drukčije sa nama uje jedna velika potreba, da Ustav ! pravljati i drugo, što se i u nama bude izražaj što veće sloge i spora­ ! pobudila neka osveta, jer se nije zuma cijeloga našega naroda. Spo* i moglo više trpjeti i snositi da tuđin* minju se, gospodo, silne žrtve, koje ' ci ovako i neprestano sa nama masu pale i koje su sc borile za našu ćuhinski postupaju. A dan narodno* jedinstvenu državu. Spominju se ga oslobođenja, sa ovoga mjesta pregaranja, što ih je pretrpao narod mogu da ustvrdim, pozdravljen je i u pozadini i narod koji je bio na od muslimanskog dijela našega na* dohvatu neprijateljskih bajoneta. roda sa osobitim veseljem. Dolazak Dozvolite mi. da na nama muslima* srpske vojske primljen je od nas na nima. koji su često puta i ovdje naz­ takav način, kako samo mi bosanski vani kao nekim miljenčetom Au* i hercegovački muslimani znamo i stro*Ugarske monarhije, nisu cvale umijemo. Sjećam se vrlo dobro onoruže za vrijele rata. Mi u Bosni i i ga silno osjetljivog momenta, kada Hercegovini bili smo izvrgnuti, ako I je srpska vojska došla u Mostar i ne odmah s početka svima šikanacb • kada su muslimani priredili svečan jama, ali tokom rata bili smo pod j doček, kada su naše žene kuhale je* svim onim, što je narod jedan u isti* I la za naše oslobodioce, da kuhale, a ni mogao da snosi i pretrpi pod tu* ' to nisu niti austrijskom ćesaru niti dinskim režimom, pod tuđinskom I carigradskom sultanu činile. Sjećam upravom. Veliki broj naših sinova, I se. kad je potpukovnik Živojin Ran* braće i otaca, pao je na bojištima. I ković ustao i slatkim se riječima za­ Veliki broj vratio se nesposoban vi­ hvalio. iznenađen od ovoga tako is* še za rad, a veliki broj koji je došao krenog i tako svečanog dočeka Sje* natrag, taj jc našao samo jad i ne* ćam se tih toplih riječi, kada je ka­ zao: »Iznenađen sam i duboko ga* volju, koja je nevolja nastala ušljed to<*a rata. Jer se i .sami sjećate ono* nut nad ovakvim svečanim doče* kom, ali se nisam ni prevario, jer sc ga nemilosrdnog postupka austro* i sada živo sjećam priče, što mi je ugarske uprave, naročito nad nama majka uz kolijevku pričala, da naše muslimanima, prigodom evakuacije i onda mi dolazi nrod oči strašna sli* braće, koja lovore istim slatkim i milim jezikom kao i ja ima i sa one ka koju sam onda gledao na sarajev* strane Drine«. skom polju, kad su ljudi tjerani i kad Izmijenile su se patriotske govo* su se kupi'li u čoporima tako reći kao rancije po običaju, a čulo se — tako beskućnici. Sjećam se vrlo dobro, da veselo jecanje kada je jedan su Austrijanci i Mađari na Drini pa­ reći lili muslimanske kuće i unakazivali govornik rekao: »Trpjeli smo i pa* tili smo i borili smo se, koliko smo muslimansku čeljad, i ja ne znam mogli da se borimo kao sputan lav, kako sc onda može reći, da smo mi bili miljenćad austrijska. I ta evaku* koji hoće da prekine lance i sad je acija se provodila upravo tako, kao došlo vrijeme, da jedan drugom padnemo na prsa i da se od drago* da smo mi sami neprijatelji austrij* ske -uprave, provodila se tako kao sti isplačemo. To su bili oni momen­ da smo mi sakrivci, što je ta nesret­ ti, koji mogu da osvijetle najbolje na Austrija morala da ispašta za grL naše raspoloženje i kojih se mome* jehe, koje je u istini učinila. Koliko nata sa zadovoljstvom sjećamo. Nu je naše omladine, koja je bila po koliko je taj doček bio izražaj vese­ lja i radosti, to je veselje pomućeno školama, po zanatima ili sc istakla Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina ili. donekle što su događaji nama, naro* dinstvo i time sa tom parolom išli u čito Muslimanima i drugim patrio* izbore. Nismo išli za Kjemalpašom, tama katoličke i pravoslavne vjere, kao što nam dovikuje g. Rista Đo*= zadali malo brige. kić, niti smo išli za Sultanom, niti Vi se vrlo dobro, gospodo, sjeća­ za to što bi bio Islam u opasnosti, te i novine su o tome vrlo mnogo pi* nego smo išli sa otvorenom i jakom sale, kakve su se prilike i neprilike nacionalnom parolom, a to je jedin* događale u bilećkom i nevesinjtskom stvo naroda, jedinstvo državno. I* kotaru, a naročito u Odžacima, gdje madjemo dapače najviše priznanje je selo naših begova Ljubovića, ple* i od naše braće jedne i druge vjere, mića, na koje se poziva i srpska isto- kako smo se mi držali na skupšti* rija razrušeno. (Jedan glas: Ukinuto nama našim i kako smo propovije­ je plemstvo!) Ako je ukinuto plem* dali naše političke ideje. Sreski na* stvo, ne možete ukinuti tradiciju i. čelnik u Nevesinju, a on jc jedan istoriju, to je plemićka krv jer je slo* Srbijanac, reče da nije nikada bio venska. I to je ognjište raskopano na jednoj patriotskijoj skupštini, niti i kad je visoko preosvešteni gospo­ čuo patriotskije govore kao na na* din mitropolit sarajeski došao i kad soj skupštini u Nevesinju, a to se je vidio to ognjište o kome su se dogodilo i na Ručicama, gdje je gro pjesme pjevale i junačke priče pri* našega seljaka. I ona svijest, koja je čale, zaplakao je. provejavala u našim redovima, kroz S jedne strane, braćo, nezadovolj* naš narod u Bosni i Hercegovini, ostvo, koje je malo po malo raslo, a na je pobijedila, jer 24 poslanika na* s druge strane opojenost došli su u ša, što ih iznesoše na izborima, znak koliziju. U tim prilikama dolazi g. je jake svijesti i dobre organizacije. ministar Svetozar Pribićević u Sa­ Naša je bila čista savjest, što smo rajevo i održava veliku skupštinu onako nastupili. Ali smatramo, da od 14. do 15. februara 1919. godine. se može za narod i za državu raditi Da ne spominjem, kakve su se prili* bilo kako, ako nam je svima zajed* ke razvijale, samo ću napomenuti, nički cilj jedinstvo naroda i jedin­ da je tada, tako rekuć, udaren te* stvo države. Ja ovo smatram kao melj našoj Jugoslavenskoj Musli­ podjelu rada, a podjela rada nije ni* manskoj Organizaciji. Ma koliko je kada loša, nego je dobra. bilo volje, makoliko je bilo pregora Držim, gospodo, da su moji dru* i spremnosti da mi muslimani dođe* govi i naš klub u Konstituanti poka­ t mo u jednu državotvornu partiju, zali najbolju volju za rad, jer smo nije se moglo uspjeti, jer nam se je 1 unijeli u rad Konstituante prekalje* govorilo, šta ćemo s vama, vi ste or* ! nu ljubav, koja nas je vodila da se ganizovani na muslimanskoj vjer- I savjesno brinemo za ovo tijelo i da skoj osnovi a tada organizacije nije . radimo za našu državu. Mi smo do« bilo. Nezadovoljstvo se je potenci* duše s početka uzeli protivan stav raTo uslijed Rješavanja agrarnih od* prema Poslovniku Konstituante, a nosa u Bosni i Hercegovini i koliko uzele su protivan stav i druge par­ » se god govorilo da je to pitanje so- . tije. Nama nije bilo stalo do toga, cijalno*ekonomske naravi, ja ću, go* | da sabotiramo rad Parlamenta, ne* • spodo. kazati da je to pitanje primi- ! go da korigujemo sve ono, što bi bilo ј lo politički karakter i da je malo po na putu našeg zajedničkog rada. Vi* i malo primilo muslimanski karakter, ! dite, gospođo, zakletva je stavljena I jer -su izvrgnuti bili toj nepravdi sa* i u Poslovniku. Nismo se mi ogradili i mo muslimani. I naš elemenat, bra* i rad: zakletve kao takve, nama ona ćo, nije mogao, oprostite mi, to ' nije smetala, ali smo se ogradili poI shvatiti, nego kao da se ima nešto smatrajući sa onoga stanovišta, koje j protiv njega, kao da sc iskaljuje ne* , je donekle opravdano. Mi smo se kao ј ka kosovska osveta (Hamid Kur* 1 monarhiste prije deklarirali, te ni* ■ b e g o v i ć: Tako nam je Kruli po- । smo pravili pitanje od toga, a ako ručio!) : da mu se zato oduzima ime* j neko pravi pitanje, na koncu ima tak. Ja, gospodo, nisam to smatrao pravo. To ne bi smjelo, da onemo* kao osvetu, niti sam ja ikada mogao ' gući da se nikako ne dođe u ovaj dom u to vjerovati, ali budite uvjereni da ' i s nama zajednički radi. Naš nacrt smo mi bili pioniri i mirili naš ele* I Ustava, nacrt Jugoslavenske Musli­ menat da snosi herojski, jer je naj­ manske Organizacije predvidio je, teža rana od brata zadana. (Dr. An* ; gospodo, u čl. 4. ovo: »Kraljevina đ e 1 i n o v i ć: Pustite to, to je bilo, i Srba, Hrvata i Slovenaca se dijeli u ■ pa prošlo!) Hvala Bogu, da je pro* pokrajine, oblasti, srezove ili ko* šio, želim da se više nikad ne po- I tare«. To se nazvalo kao nekakvo vrati. Kuko su se tada pojedine po* I naše autonomističke gledište, auto* litičke partije osnivale, u kojim su nomističko stajalište strogo državoljudi najprije stvarali krov, a nisu i pravne naravi i tako se je tumačilo. dobro postavljali temelje, istaklo se j Međutim to naše stanovište imalo je na različitim partijskim zastava* ! je jedan čisto tehnički i praktički ma odmah i naziranje o unutraš­ karakter, naime obzirom na samu njem uređenju države. Tako smo se administraciju. Naš elemenat do i mi u Bosni stali dijeliti na centra* duše goji, i prije jc gojio uvijek u se* bi ovo uvjerenje, da Bosna i Herce­ liste i decentraliste. I upravo taj centralizam, onako kako je onda govina kao takva zadrži svoje gra* propagiran i shvaćen, bio je upravo niče i da bude u njoj upravljano o* strašilo i ljudi, koji su zauzimali nako, kako je upravljano prije, tak­ ve su bile težnje i za vrijeme turske protivno stajalište nisu smjeli toliko otvoreno da operiraju, jer im se do* carevine, da Bosna i Hercegovu;.i bacivalo, ne da su separatiste, nego kao takova ostane. Mi smo samo čak da su i antidržavni elementi. I dali jednu jaku korekturu tome, jer ako je naša organizacija, kako se je smo došli u spoj jedinstvene nacio* često puta u javnosti naglašavalo, nalnt države. Ta autonomija ne b: organizacija vjerska, ipak su i nje­ imala separatistički karakter, već bi zin statut i njezini, redovi protkani ta autonomija i ta administrativna podjela bila olakšica uprave u samoj jednom jakom nacionalnom stru jom, jednom jakom nacionalnom državi. Naš je narod crpio za svoje uvje­ žicom. Dokaz je zato baš to, što smo htjeli da u tim redovima oku* renje iz najbliže okoline dokaze, da pimo sve ono što nacionalno misli. mu ovakav centralizam neće biti baš I ako je podloga vjerska, duša nje­ najbolji. Ja ponavljam da stanovi? šte, koje smo mi iznijeli u našem na nije vjerska. Mi smo napisali na našoj zastavi nacrtu Ustava, koje odgovara raspo* Narodno Jedinstvo i Državno Je* loženju našega elementa. Ali mogu �Strana 2 Страна i to kazati da i u drugim nacrtima, Narodnog Kluba i Jugoslavenskog Kluba (Korošćevog), i ako se sa for* malne strane donekle odvajaju ipak provejava jedinstvena nit. a to je. da bi trebalo da se administrativno 1 uredi i podijeli država, kako bi se i ; ovo nezadovoljstvo koje je proizve­ deno naročito onim režimom i raz* 1 nim sistemima na taj način pobi* i jalo, i kako bi se to nezadovoljstvo konačno uklonilo. Ne mogu poreći, da nijedan ni drugi nacrt Ustava ne­ maju dobre volje niti patriotizma, jer kod nas svi nutevi vode samo jednom zajedničkom cilju. Putovi, i ako se razlikuju, ne mogu biti po* I grješni, kad vode onome cilju, koji I je za nas najuzvišeniji cilj. Spominju se često puta, gospodo, i istorijske granice. Ja znam, da isto* rijske granice Bosne i Hercegovine, kakve su danas, nisu prave istorij­ ske granice. One su nastale raznim uticajima i sa spoljne i unutrašnje strane. Kako je država sama jedan živi organizam, to se ona i razvija i granice se mijenjaju,ali istorijsku vrL jednost poreći makar i pojedinim dijelovima naše kraljevine bilo bi teško, jer svaki naš kraj ima i svoju istoriju i svoj istorijski razvitak. Za to baš,što ćete stare granice da zapre? ćete. nemojmo zaprećavati ono, što živi i što bi bilo možda opasno za­ pretati. nego da gledamo da tu stvar raščistimo pa da bolje živimo. (Milan Pribićević: Koje napravio te grancc? Austrja. a ne narod!) To kaže lijepo g. Smodlaka u svome na* crtu Ustava kako su između Hrvat-* ske i Krajine davno učinjene te gra­ nice i da su šta više za poslijednjih 100 godina Hrvatska, Dalmacija, Cr* na Gora i Srbija promijenile svoje međe četiri do šest puta. (Mi’an Pribićević: I mi i Krajišnici glasaćemo da ne bude granica izme* đu nas.) Ali, gospodo, ja moram da vam ipak spomenem da preko toga ne smijemo tako lako da pređemo. Mi ne ćemo i ne možemo pristati tek onako, da brišemo sve granice, usljed čega bi se potenciralo nezadovoljstvo. Zašto bi pravili te skokove, na koje narod nije pripravan, i kad bi to mo- ; žda još više stvaralo nezadovoljstva. Gospodo, konstatovano je da toga nezadovoljstva ima u Bosni i Herce­ govini, u Hrvatskoj, u Crnoj Gori i u Vojvodini. I ja znam da ga ima mnogo, a Radić je samo eksponent toga nezadovoljstva. Cesto se puta ; kaže, da je Radić sam stvorio one ; prilike tamo, a ja bih rekao da su prilike i sistemi vladavine pokrenuli Radića, da se digne na onome neza­ dovoljstvu pa da uzmogne da pred­ laže onakvu republiku, kako je to vama poznato. (Čuje se: A kakav je 1 sistem bio u novembru 1918. god.?) ‘ 1 ako pri svem tom neko nalazi ka- ; kve centrifugalne težnje, sve se te težnje mogu poništiti ako se ukloni centrifugalni aparat, koji ih stvara, i ; otpočne državom dobro da upravlja. Ne smije se dati povoda stvaranju ; separatizma i centrifugalnih težnja. Otuda, gospodo, dolazi taj strah od hegemonije. Kad se gospoda govornici, naročito g. Ljuba Jovanović i ministar g. Janković, stavljaju u takvu pozu prema . Hrvatima i kažu: „Ра mi vama da- i jemo evo ovo, evo ono*, — mene to ! onda, gospođo, čudi. Mi nećemo da se daje ništa, nego hoćemo da zajed­ nički dajemo i da zajednički stvara- , mo, a da ne izgleda da Hrvati sa . svojih nekoliko narodnih poslanika ! dolaze u položaj da nešto prime. Kad ; smo proglasili narodno ujedinjenje, onda ne treba ništa da primamo, ne­ go treba zajednički i da primamo i da dajemo. (Odobravanje na krajnjoj । desnici). Bio je govor o mentalitetu i . u svom govoru g. Ljuba Jovanović je istakao ovo: da se naši Beogragjani i Srbijanci čude zašto se braća Hrvati ne zadovolje, kad mi njima dajemo ono, što smatramo da je najbolje. Jest, gospodo, ja vjerujem da će Srbijanci dati u istini ono, što smatraju da je najbolje. (Min. za Konstituantu M. Trifkovlć: Ne Srbijanci,nego skup- i štinska većina, sastavljena iz Hrvata, | Slovenaca i Muslimana). Onda skup- I štinska većina ima još manje prava, da daje nego li srbijanski narod, Sr­ bin u Srbiji, koji bi mogli da se stave i u položaj da daju. Gospodo, i ona žučljivost, koja je često puta izbijala u ovome domu Број 286 »PRAVDA* — „ПРАВДА* usljed razilaženja u mišljenjima, vrlo koju u podjednakoj mjeri imadu sva je opasno i teško je nju gledati, na­ tri naša plemena, moći ćemo stvoriti ročito kad čovjek dolazi u ovaj dom, jednu jaku državu. Tako će se na taj gdje treba da utonu u zaborav svi način sve to da spoji i očituje u je­ grijesi, koji su počinjeni i sve nevolje, dinstvu, skladu i slogi, i tako će da koje su pretrpljene. Tu žučljivost treba se ukloni svaka sumnja, da će jednom ukloniti. Kako se preko nje ne može plemenu biti priznata nadmoćnost nad lako preći, zato treba to da liječimo. drugima. Želja je, gospodo, svih nas, Ako ostanemo na ovome, da dva kluu to sam uvjeren, da se sve ove ener­ ba, Narodni Klub i Korošćev Klub, i gije, sve ove lijepe strane naše svedu donekle Stjepan Radić, ostanu neza­ u kolotečinu, te da ova energija naša dovoljni i ako im se u istini dogodi postane jedinstvena energija. Tako je ono dobačeno „dockan* onda kuda samo jedino i bez ikakve upotrebe sile dolazimo? Dolazi do jedne borbe, koja moguće izgraditi našu novu državu. će biti beskorisna, do jedne borbe, Sila nije nikad bila dobra podloga za koja će biti opasna. Ja držim, da ni­ izgradnju države, Osjećaj zajedničke pripadnosti neka nam bude baza, na kome od vas ne bi bilo milo, niti bi iko od vas htio da dogje do ponav­ i kojoj ćemo izgrađivati našu zajedničku ljanja one stare istorije, kad su se vo­ državu. dile ustavne borbe, u kojima su Hrvati Iznešeno je, gospodo, već nekoliko uzimali očajnički stav protivu Mađara. pogrešaka u nacrtu ovoga Ustava. Ja To ne treba niko ni da poželi, jer to se ne bih htio upuštati u pojedinosti, ne vodi ničemu, a naročito hrvatski ali moram konstatovati, da i mene dio našega naroda, koji je u prvim lično ovaj Ustav ne zadovoljava. Ipak danima pokazao velikoga i opravda­ moram samo jedno reći: dok god bunog veselja, u ovom velikom nacional­ ј de postajala ova napetost, dok god se nom djelu, ja mislim da ovaj narod to bude onemogućavalo, da Ustav bude ne zaslužuje i da bi svako eksperimeni istiniti izražaj cjelokupne volje svih tisanje bilo vrlo opasno. To bi mogao triju plemena našega naroda, teško će zagovarati samo onaj, koji ne želi do­ biti i meni glasovati za ovaj nacrt Usta­ bra našoj državi. Mi očekujemo da va Ja se nadam da ni sada nije možda ovodobačeno dockan ne će biti i da zadnji čas kucnuo. Možda su ovi praz­ će se poraditi svim silama, da se omo­ nici i Bogom dani, da se duhovi smi­ gući i njima, te da zajednički radimo re i da se, zarad naših zajedničkih in­ i da zajednički izrađujemo Ustav, da teresa ovo naše čudo, ovaj temeljni za­ zajednički izrađujemo našu novu drža­ kon, donese cijelokupnom voljom sva vu. Mi imademo puno lijepih strana, tri plemena našega naroda. Neka nas karakternih strana u cijelom našem on sve zadovolji, onda ćemo svi za narodu. Mi imademo jednu jaku ener­ njega i glasati. giju i pomoću te svoje jake energije, Sarajevo, 2. maja. Povodom pljačkanja u Okolištu, o kojem smo u prošlom broju donijeli brzojavni izvještaj mjesnog odbora u Bileći, imamo da stavimo jednu napomenu. U Hercegovini se odav­ na dešavaju pljačkaški napadi na ne? zaštićene ljude i većinom stradaju muslimani. Vlast je tek u vrlo rijet* kim slučajevima otkrila krivce, a i kad ih je otkrila, većinom su spašeni bilo mlitavim istragama, koje »nije* su mogle« dovesti do pozitivnih re­ zultata, bilo raznim abolicijama i .amnestijama, pomoću kojih su se ov1 zlikovci domogli slobode da na* stave svoje haračenje. U slučaju, o kojem pišemo ove retke, zapljaćkano je 35 brava. 10 goveda i 2 konja, dakle imetak, velik i po vrijednosti i po obimu. Bravi -su, veli sc u našem izveštaju, nađeni kod Todora Koprivice; radi se dakle ,o družbi, čiji je jedan član uhvaćen i pomoću kojeg će se moći otkriti i ostali njegovi ortaci. Potrebno je samo to, da se izvidi povedu svom energijom, da se ne dozvoli kakvo utrpavanje i da se na krivce — pri* mijeni sva strogost zakona, bez koje se ne može stati na put zlodjelima, radi kojih će Hercegovina doći u isti red sa nekim krajevima Maćedonije. Kad se je u prijašnjm pljačkama tražila odlučnija akcija, vlada se je i izgovarala da ne može ući u trag I krivcima, a isto je tako pokazivala vrlo malo volje, da pritekne u po* moć stradalnicima. Ovaj put stvar I stoji drukčije. Zna se za jednog I krivca, pa ćemo da vidimo hoće li se udariti starim pravcem, ili će sc zli­ kovcima pružiti vidan znak, da u ovoj zemlj postoji i zakon i vlast, koja taj zakon štiti i provodi. Mi se nadamo, da nas rezultat is* trage nc će prisiliti da i ovaj put za* žalimo na naše organe vlasti. Nada* mo se i čekamo rezultat. Gajretov dan. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gaj retov dan na 6. maja. Skoro sva mjesta javila su glavnom odboru program proslave ‘toga dana. Programi su raz* ličiti: Teferiči sa sakupljanjem do* brovoljnih priloga, koncerti sa pre* davanjem o »Gajretu« i njegovoj i* deji i zabave. Upozoruju se ona mje* sta, koja do danas glavnom odboru nisu javila program proslave toga da* na, da nikako ne propuste 6. maja, a da ga ne provedu i ne proslave na jedan od gornjih načina, a da barem nešto ne doprinese »Gajretu« prili* kom Gajretova dana. Iz Sandžaka i Makedonije. DA SE RAZUMIJEMO! O. Ć. Mnogi naši pravoslavni sugrađani, a i njihov obrazovaniji sloj, izgleda da se slabo razumiju Shvaćam ljudsku sebičnost i gram* zljivost, i na pc^ljetku, nc zamjera* vam prostom puku, što bez ikakva obzira teži da udovolji svojim nis* u pitanju: gdje završuje njihovo kim instinktima. Ali ne razumijem vjersko obilježje a odakle počinje i razboritije ljude, kako se puštaju ta* nacionalno. Mnogo čisto vjerskih, ko čvrsto upregnuti u sebičnjačka hrišćanskih, momenata i stvari užim* kola, nc prezajući ni od kakvih mje* Iju za nacionalne i trude sc da ih i ra koje se dadu iskoristiti. Čudi me nama muslimanima liferuju pod tom da oni prcncbrcgavaju reakciju proti* etiketom. S druge strane mnogo ne- vu sebe i svojeg rada, koja neiz* šta što jc čisto vjersko, musliman* bježno mora nastupiti u redovima sko, u njihovim je očima turskog, ionih, koji sc izrabljuju i šikaniraju. arnautskog a gdjekad i crnoputog Sto je najžalosnije u svemu ovom, značaja i porijekla. Ovakav pogrc* to jc nehajnost i mrtva nepokretnost šan i zbrkan pogled na jednu i dru* viših državnih faktora, koji cijeli gu vjeru, karakteristike jedne i dru* kompleks pitanja ovih krajeva, za* gc vjere, a naročito pripadnike jed* nemarujući ih, prepuštaju svome o* ne i druge vjere, koliko god proizlazi pasnom spletu i još opasnijem ras* pletu. Neminovno je da će naš dr* iz neobaviještenosti i neukosti, ipak zaključujući po mnogim znacima, žavni i narodni brod tim valom nai* ći na kritične poteškoće, ako ne i na takovo tumačenje i izvrtanje stvari potiče i iz nekog naročitog računa: brodolom! Stoga je dužnost svih ro* iz namjere, da se u mnogim pitanji* doljubnih sinova ove zemlje, da se ma sondira teren za riješen je u ob­ i za vremena odano nobrinu za isprava liku. kako će to najbolje pogodovati Ijanje dosadašnjih pogrešaka i zapri* aspiracijama pravoslavnih masa, a ječe njihovo daljnje ponavljanje. м na štetu muslimana. j i ] ■ I : I ■ U mojoj polemici sa g. Ćemovi* ćem napomenuto je da se sandžački muslimani prmuđavaju na svetkova* jnje nedjelje i ostalih pravoslavnih praznika, te da je predavanje musli­ manske vjeronauke u osnovnim ško* lama tako suženo, da je apsolutno nemoguće postići to, da musliman* ska djeca dobiju dovoljno znanja o elementima svoje vjere. Muslimani u tom, razložno, uviđaju jedan propi* gandistički plan i rad, s kojim se teži mladi naraštaj otuđiti od poznava* inja svoje vjere, a stariji silom privik* miti na svetkovanje pravoslavnih praznika, kako bi izgubili uspomenu na svoje. Pravoslavna masa i nc krij* tendenciju ovih mjera, dočim se nj i(hov inteligentniji sloj napreže da ■ razumi muslimne, kako sc u država ,nim školama ima predavati prečeg i mnogo savremenijeg gradiva od vje* ronaukc i da se na uštrb ovih pred­ meta ne smiju povećavati vjcroni* učni časovi. Naravno da se naši ro* tditelji ne mogu umiriti ovim ispriča­ vanjem tim prije, što često vide ka­ ko narodni i srednjoškolski učitelji brižljivo pribiraju svoje pravoslavne pčenike i skupno sudjeluju u vjer­ skim procesijama uz osobitu pompu. Oni dalje vide kako se njihovoj dje* ci u mnogim školskim udžbenicima, n. pr. u čitankama, jednim vrlo pri* mamljivim tonom i načinom na du­ go i široko pripovjedaju mnoge cisto hrišćanske, dogmatske i bogoslužno stvari, koje su više puta protuslovne nauki Islama. Ja ću ovdje, primjera radi, navesti iz »Čitanke« za III. raz* red osnovnih škola (udešenoj po M. .Blagojeviću i M. M. Stanojeviću, II. izdanje knjižare Rajković i Duković, Beograd god. 1920.) iz poglavlja »Naša Vjera« (str. 1. 18.) slijede* će odlomke: »O č e naš. Oče naš, O Bože naš, U svjetlosti divnog raja Obitavaš prepun sjaja«. (»Molitva Bogu«.) Devojku Mariju zove* m o Sveta B o(g o r o d i c a za to, što je rodila Isusa Hrista, koji je Bog i rčovjek«. (»Rođenje Isisa«.) Božić, Božić, mili dane , Međ’ nama se rađa Bog Kao da je blesak raja: Položaj nik u n a š stan A sveta se crkva širi Da zagrli ceo s vct A vera nam suze briše« itd. (»Božić«,) »Poletele tri ptičice Koja mi je zlatoglava Ono mi je Badnje Veće Koja mi je sva od zlata Ono mi je slavm B o ž i ć«. (»Božična pjesma« broj 3.) » - -- Ova bolest nije ni smrt, nego na slavu Božiju, da se .proslavi sin Božiji s’ nje - — A ona odgovori: Da Gos* pode! vjerujem da si Hristos si« Božiji ----- U spomen na ovo (Čudo Isusovo slavimo Lazare* vu subotu u oči Cveti«. (»Vaskrsenja Lazarevo«.) - »Uskrs je n a š najveći praz, nik ... Ona ga pozna i pade mu к' nogama. A Isus joj reče: Idi k’ uče* nicima i kaži im, da se ja vraćam k’ Ocu s v o m«. (»Uskrs«.) — «Bio jedan čovjek, kojf nije poz* navao ni sveca ni praznika. ... ^adio pa i n e d e 1 j o m. Jedne n e« d e 1 j e ode u šumu i naseče drva ... i ponese kući. Putem ga srete starac bele brade. Starac je bio sam Bog, preobučen u ljudsko oddo. (»Sveta nedelja«.) Naše peme i usklici S pro’etnim se žarom поути U visinu gore dižu, Dižus’ nebu putem ovim: Hristos Vaskrs! (»Proleće i Uskra«.) Nedelju nas vodi Sve u crkvu smerne Dobri Bog čc dati K’o štomojeselo Biće srpstvo ćelo. (»Moje selo«, br. 5. i 8.) Pravu tendenciju ovakovc školsk’ »politike« najbolje nam objašnjujo niže navedene »učenjačke« konsta* tacije, na koje sam naišao čitajući jednu, tako zvanu, ozbiljnu i naučnu knjigu (»Etički Zakoni, kao prirodni zakoni i kao bitnost života«. — Izda^ vačka knjžara »Napredak« Beograd 1920.) U toj knjizi, u poglavlju »Problem srpstva«, veli se ovo: »Si- �Kpoj 286 Broj „ПРАВДА“ bin postoji kao ovakvo biće, a na ku — pristojna. Ovakim pisanjem kao religiozno biće, koje svoja unosi samo zbrku i zabunu; stvara religijska osećanja izražava u format zaplet ondje, gdje mu apsolutno ne? ша nacionalne svijesti. Rcligisko o? ma mjesta. Odakle ona dolazi na sećanju sačinjava sadržajnost njego? smiješnu ideju, da »Gajret« i širo? vog duha, a nacionalna svest pak sa­ •tište mogu uopće biti rivali, kad su činjava formu ili jedinstvo religi? im različiti ciljevi i kad obe institu? skog osećanja sa nacionalnim oseća? čije vrše jednako plemenitu misiju? njem. Prema tome, religisko i nacio? I odakle »Srpskoj Riječi« pravo, da nalno osećanje kod Srbina p o d p u- bude sudija o nacionalnoj svijesti n o j e identično. Rcligisko i na? ljudi koji upravljaj U ovim instituci? c onalno osećanje čas svojim sadrža? jama, a kamo Ii da presuđuje u ko­ jem, čas svojim obimom ulaže jedno rist jednih a na štetu drugih? To je u drugo i po tome se kod pravog u najmanju ruku drskost ili pomanj? Srbina ne može odeliti rcligisko kanjc smisla za objektivnost. Ni jed? osećanje od nacionalnog osećanja. no ne služi na čast »Srpsko j Riječi«, Tako, da onaj Srbin, koji izgubi rc? pa joj poručujemo da u buduće ova? Kgisko osećanje, on u isto vreme iz­ ke savjete pridrži za se. Nama su iz? gubi i nacionalno osećanje ili nacio? .lisni. Potpuno izlišni. nalnu svest. Srbin to svoje religisko osećanja, spojeno sa nacionalnim osećanjem, izražava u praznovanju svoga krsnog imena ili slave« (Str. 177.) - »Kod Srbina ono što sačinja? Uredništvo »Pravde«. Na pouzdava sadržajnost njegovu to je religi? ničkom sastanku pristaša J. M. O. u sko osećanje, a formu pak tog reli- Đerventii poslije izlaganja narod, po? giskog osećanja sačinjava nacionaL slanika Kapetanovića o pregovorima no osećanje, što se u jedinstvu tog i sporazumu sa radikalsko?dcm)okrat? sadržaja sa tom formom ogleda kao skim blokom primljen je ovaj zak? srpska nacionalna svest. I fakt je, da Ijučak: čim kod Srbina nestane religisko o? Jug. musi, poslanički klub. Beo­ sećanje, odmah sc kod njega izgubi grad. Obzirom na gospodarske i po? i nacionalna svest. Za to je jasan litičke prilike, napose ličnu i imovin? dokaz: naša »braća« (Navodnici su sku nesigurnost bos.?herc. muslimana piščevi!) muhamedanske i katoličke od oslobođenja do danas, odobrava? vere u Bosni i Turskoj«. (Str. 184.) mo dosadanji rad poslaničkog kluba, »Škola je, podpomognuta c r k? koji je sklopljenim sporazumom sa v om, na prvom mestu najmerodav- radikalno-demokratskim blokom i u? nija za resenjc problema stupom u vladu bar donekle osigu? srpstva. I srpsko učiteljstvo uz rao naš položaj u našoj čisto narod? pripomoć srpskog sveštenstva, noj državi, pa dosljedno tome daje? to jc najglavniji i najpozvaniji fak> mo ovim izražaja potpunog povjere? tor za sveto delo srpskog naroda. nja našim predstavnicima. Đerventa, Ono i jeste moja najsigurnija njiva, ,19. aprila 1921. Mjesni Odbor. * za koju sc nadam, da će ovo se me uroditi najbogatijim plodom. Srpsko Radnom Odboru. Odobravamo rad učiteljstvo za četiri ili više godina našeg poslaničkog kluba. Olovo, 27. može prvobitni duh Srpčadi da pre? aprila. Za mjesni odbor: M. Fozić, disponira dobro za taj uzvišeni cilj. j predsjednik. Ono može srpski duh u početku da ispravlja, ukalupi ju je i na posletku da mu da podpuno odgovarajuću formu za naznačeni cilj, t. j. za cilj pravog Srbina« (Str. 196.) Sad je mnoga zagonetka riješena! ♦ Evakuacija П. zone u Dalmaciji. P. S. Na uporno zauzimanje Po vijestima iz Rima pregovori naše muslimanskih poslanika oba kluba, delegacije sa talijanskom glede eva? ministarstvo je riješilo da se u os? kuacije П. zone u Dalmaciji povoljno novnim školama poveća sedmično od napreduju. Veliki poraz Grka. Pariški listovi 2 na 8 časova predavanje islamske vjeronauke i da muslimani zatvaraju primaju iz Angore: Kjemal-paša po? svoje radnje samo petkom i držav­ tukao jc Grke istočno od Smirne. nim blagdanima. Riiješenje o školam Grci morali su napustiti ne samo U? ma donošeno ic prije 4 mjeseca, a o šak nego i Alakan. Turci su se pribli? zatvaranju radnja prije 50 dana; me« -žili Anderumu, pa prijeti opasnost đutim kod nas u Plevlju još nije Smirni, da bude prekinuta sa Bru? stupilo na snagu ni jedno ni drugo. ■som, gdje je znatan dio grčke vojske. Okružno načelstvo i školsko nadzor? U zadnjoj bitci Grci su izgubili pre? ništvo izgovaraju se time, da njima ko 5000 ljudi, od kojih je zaroblje­ službeno još ništa došlo nije, što mi nih 1200, 14 topova i mnoštvo muni? čije. je vrlo nevjerovatno. Pomirijivost antante. Agencija Reuter saznaje iz francuskog vrela, da je na zadnjem sastanku francus­ kih, engleskih i belgijskih državnika sa engleske strane pao predlog, da se .Njemačkoj odašalje poziv, da za 7 O Korkutovam goMoru donijela jc dana pošalje notu sa potanjim obraz? »Samouprava«, glavni organ radikal? loženjem svog stanovišta. Tomu sc ne stranke, ove značajne retke: »Po? francuski ministar finansija Lonche? sic Šegvića uzeo je reč g. Sakib Kor? ur odlučno protivio, a Briand je od? kut, koji jc u prvom delu govora mah vijećao sa Llovdom Georgeom pjodvrgao oštroj i uspjeloj kritici i zahtijevao, da Francuska odmah pričanja, kojima je pre podne zani­ zaposjedne ruhrsko područje. mao Skupštinu g. Rista Đokić, u ime »Morning Post« javlja, da jc Itali? zemljoradnika. G. Đokić jc vrlo rđa? ja preporučila blagi postupak spram vo prošao u ovom dvoboju. G. Kor? N jemačke. Ona sama neće ni u ko­ kut, objasnivši držanje Muslimana i jem slučaju učestvovati u sankcija? njhovu želju da sarađuju na izgra? ma. Jednako je i Harding izrazio že? divan ju i jačanju ove zemlje, uči? Iju, da sc sa Nijemcima dalje prego? nio je lep utisak na ćelu vara i izrazio nadu, da će doći do spo, Skupštinu«. razuma. »Daily Telegraph« javlja iz NewNeumjesno zabadanje. Napadajuć< proračunski predlog bivšeg povje? Yorka, da se u Americi misli, da će renika za socijalnu skrb, g. Pogačni? Hughesu uspjeti, da upliviše na Sije? ka, i obarajući se na potpore pojedi? mačku, da reparacijone ponude pro? nim humanim institucijama u Bosni mijeni u smislu, koji bi mogao zado? i Hercegovini »Srpska Riječ« je do? volji ti saveznike. ni jela i ove retke: »Tu ne ćete naći Francuska na cjedilu. »Chicago »Gajretove« konvikte zato što su lju­ Tribune« javlja, da jc reparacijona di oko »Gajreta» napredni i nacio? I komisija zaključila, da se sankcije nalno svi jesni, ali je tu m u s 1 i m a m I protiv Njemačke ne mogu upotrijesko vakufsko sirotište, jer > ht, ako Njemačka i ne plati do 1. j e o n o s u p r o t n o »G a j r e t u«. I maja 20 milijardi zlatnih maraka. Prije svega ne shvaćamo zašto sc Taj zaključak je primljen usprkos »Srpska Riječ« uopće miješa u kri? velikog otpora francuskih delegata. tiku potpora za ove naše institucije. List tvrdi, da je pod pritiskom tali? janske i engleske delegacije repara? Od nje je dosta, što se je pozaba? vila ispuštenim potporama za srpske cijona komisija ustanovila sumarni institucije. A kad se već miješa i u dug Njemačke sa 132 milijarde zlat? naše stvari, onda je bar trebala da nih maraka, a nc sa 190 milijardi, ka? bude objektivna ili u najmanju ru­ ko jc bilo predloženo. Sadržaj njemačkih predloga Ame­ rici. Svojim predlozima upućenim Sjedinjenim Državama, koji su pro­ glašeni nezadovoljavajućim. Njemač­ ka se obvezuje na ime reparacije is­ platiti saveznicima 50 milijardi zlat? nih maraka, čije bi isplaćivanje u anuitetama iznijelo 200 milijardi ma? raka. Njemačka bi učinila jedan za? jam međunarodni od 4% koji bi bio garantovan državnim imanjem i državnim prihodima. Iznos toga zajma bio bi predat saveznicima. Njemač? ka bi uzela učešća u restauraciji ra? zorcnih oblasti prinosom u naturi. Komisija reparacija isplatila bi na ime tražene milijarde maraka 150 mi? ijona u metalu, a 850 milijona mara? ka u obveznicama od tri mjeseca. Njemačka bi uzela savezničke dugo­ ve prema Sjedinjenim Državama na sebe. Te prcdloge Njemačka uslov? ljava uslovima da se oslobode nje? mačka dobra u inostranstvu i da se ^agarantuje Njemačkoj da se neće ništa raditi protiv njene produktiv? ne moći. Američka nota Japanu. Predsjed? nik Harding poslao je japanskoj vla­ di notu, u kojoj izjavljuje, da -izme? đu Japana i Unije ne postoji nika? kovo otuđenje u pravom smislu ri? ječi, a da ii ne može postojati nakon uvjeravanja, što ih je poslala japan? ska vlada. Harding je prije ove note objelodanio čitavu korespondenciju Unije s Japanom u tom pitanju. No­ vine različito komentiraju držanje japanske vlade, odobravaju otvore? nost obih vlada i drže, da Americi’ nc ćc preostati drugo, nego da osta? nc kod odluke versailleske konferen? čije. Ratoborni je opet drže, da je U? nija dosta jasno istakla svoje raspo­ loženje prema Japanu onim časom, čim je sva n jena ratna mornarica za^ plovila u Tihi Ocean. i I I I < ' Iz naše organizacije. Politički pregled. Страна 3 Strina - „PRAVDA*______________ i Naši dopisi, | rati, da utvrdimo njegovu opstojnost, i Musliman Bračković, krojač, dobio je lani od stanbenog ureda u Derventi jedan dućan ха svoju radnju. On je udario rafove, popravio pod, okrečio zidove i uredio taj dućan, u što je utro­ šio preko 3.0G0 K, a kad je sve goto<o bilo — gosp. Krstić je uselio krojača Manojla Grujića. To je Bračkovića 1 tako ražalostilo, da nije mogao ni jesti ni spavati, a brzo je nakon toga I ’ umro u zem. bolnici u Sarajevu. Ne I mogući gledati ni pojimiti ovakih ; principa našeg predstojnika, mi molimo zem. vladu, da uopće ukine kod nas stanbeni ured, jer je blamaža za taj ured što se čini s njegovim osudama. Domaće vijesti. ! । De r venta, 22. aprila. Samovolja i doš’jednost. Na pro­ I Bilješke. ! i ! i I šli dopis pod ovim naslovom želim da radi dopune iznesem još nešto što se kasnije doznalo. Šeriatski sudac g. Hajrović zamolio je neki dan svoga šefa, da ode gosp. predstojniku Đorđi ■ Krstiću i intervinira u stvari njegova stana koji mu po zakonu i po vlasti­ ' tom riješenju predstojnikovu pripada. Gosp šef suda, osvjedočen u pravo svog činovnika, otišao je k predstojni­ ku i pita# ga šta je stim kadijinim stanom, na što je g. Krstić odgovorio: »Ja evo imam na stolu gotovo riješenje, ali ne ću provesti doložiranje, jer hoću da u principu riješim je­ dno pitanje, a to je: ima li pravo uto ka treća stranka, pa čekam na to odgovor od okružne oblasti. Uostalom (ovo je, čini nam se najsla­ vnije I) taj me čovjek niti nepozdravlja.« Prepuštajući gg. pravnicima politič­ ke i sudske struke, da se obazru na ovu novu teoriju uredovnog postupka i zakonskog tumačenja našeg pred­ stojnika, mi lajici vidimo iz svega toga: da g- Krstić hotimice siplje petroleum (a ne vodu?) u varen pilav i da traži dlaku u jajetu, ne bi li se proglasilo za mučak. Ovaj sašma novi princip, o kome se može govoriti samo na 1. aprila, nije baš tako naivan u svojoj pošljedici, jer na temelju toga paten­ tiranog pricipa žandarski narednik Ćuk, koji se nasilno uselio u kadijin stan, evo 25 dana drži dva stana u zdravlju takih riješenja. Taj bivši crno-žuti Karlov feljbaba ne će da isprtlja iz svog prijašnjeg (Hadžićevog) stana, a spava u novom (kadijinom) i ako je ovdje velika oskudica u sta­ novima. Skoro je došao baš istom ovom Ćuku neki financ, koji je pre­ mješten amo te je zatražio od njega, da mu izda od ta dva strana jedan — koji bilo pošto bilo — pošto će mu se žena poroditi, ali Ćuk nije dao ni jednog ključa. Sve to zna g. predstoj­ nik Krstić, ali princip je princip. Do­ duše, u toj smo aferi nešto ućarili: upoznali smo u politici našeg kot. ure­ da jedan princip, koji je muslimanima građanima postao sasma jasan: Sjaši »Turčine«, da Milan sjedne. Ovakav je isti princip bio i u stvari rahmetli Bračkovića. Gotovo nam je žao, što ovo spominjemo, ali taj princip g. predstojnika moramo fotografi- Iz uredništva. Redakciju lista pre­ uzeo je glavni urednik, jer je g. Dž. Sulejmanpašić nastupio dopist radi oporavka. Vladinom povjereniku za grad Sarajevo skrećemo ponovno pažnju, da neki ovdašnji trgovci mimoilaze naredbu o sedmičnom prazniku. Ve­ ćinom su to naše „ištahlije**, koji se ne drže ni petka ni nedjelje i izgle­ daju kao „devekuš“, koji se nije dao sedlati jer je ptica, a kad mu rekoše da prše, onda je odgovorio da je konj. Skrajnje je vrijeme, da se ovi nezasitnici pouče redu i prisile bar na zatvaranje nedjeljom, kad već nemaju toliko osjećaja solidarnosti, pa da ka I ostali ljudi zatvaraju petkom. Na adresu poštanske direkcije. Piše nam prijatelj: Čitamo u noviaama da od 1. maja 1921. pošta dobro po­ skupljuje. Nemamo proti toga ništa, ali držimo da imamo prava tražiti od ministra pošta i brzojava, da poštu bar uredi, da svijet ne trpi razne.propuste, zakašnjenja i druge neuredROsti. Da navađamo mnogo primjera, osanisali bi čitaoce, pa ćemo se za­ dovoljiti makar sa jednim. U mjesecu martu o. g. propisala je doktorica u Žepču za jedno bolesno dijete neki lijek. Pošto u Žepču nema apoteke, to je otac bolesnog djeteta spremio recept jednom prijatelju u Maglaj, koji je lijek odmah kupio, lijepo spakovao i uplatio najskuplju i najbržu pristojbu tako, da je paketić bio snabdjeven svima propisanim crvenim znakovima i tačnom adresom. Od Maglaja do Žepči pošta potroši svega jedan sahat i 30 minuta, pa šta mislite koliko je dana tome paketiću trebalo dok je stigao u ruke zabrinutog oca? Treći je dan imao lijek u rukama. Rekoše mu, da je paket najprije išao u Sarajevo, a tamo su valjda ustano­ vili i pročitali, da je baška Žepče, baška Sarajevo! Zar to nije škandal? Neopravdana globa. Adem Mutapčić iz Zenice šalje nam ove retke: „Svršetkom mjeseca marta 1921. došao je u moj dućan ovdašnji policaj Pero Baščica tražeći od mene 100 K (valjda u zajam). Pošto nijesam imao novaca priruci, nijesam mu mogao ni udovo­ ljiti. Sutradan pošalje mi on policajnog slugu, da kupi cigar papir za 2 K austrijske, od kojih je jedna bila sa čitljivim, a druga opet sa nečitljivim žigom. Ja sam kazao, da ne mogu dati cigar-papira, jer jedna kruna ne vrijedi. Na to je odmah došao gore spomenuti policaj Pero Baščica, počeo na me vikati i zahtijevao od mene ime i prezime, da me prijavi. Ja sam ga upozorio da se zakonu ne protivim, te neka me prijavi, ali sam tražio da obje krune zapečatimo u papir neka ih isti policaj drži do sutra kod sebe, pa ako ih porezni ured primi, tada neka me i tuži. On se nije htio ni obazrijeti na taj zahtjev, nego me je tužio kot. uredu u Zenici. Da je ovo sve istina pozivam se na svjedoke Halila Hadžimahmutovića i Ibrahima Brdara neka iskažu. Što su vidili i čuli. Na policajnu-prijavu pozvan sam kot. uredu u Zenici koji me je, ne davši mi prava obrane i ne ispitavši moje svjedoke, osudio na globu od 400 K ili 15 dana zatvora, mene koji sam vrlo siromašan i otac troje nejake djece, koju jedino sa ovo nešto moje zarade u dućanu uidržavam. Ujedno ističem da sam neporočan. Iznosim ovo na javnost neka i zemaljska vlada vidi, kako se sa nama bijednicima postupa i da Ii je ovakav postupak kotarskog ureda po zakonu opravdan. �Strana 4 Страма Broj 2«6 Број ,ПРАВДА“ — PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000 — na K 20,000.000 — izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ‘13 glasi na ime, a % na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripcUu nz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo prvenstva j koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase i na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ 100.000 komada dionica III. emisije nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tak©, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upise se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od 1JI. 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih 1 dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slijedionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare i dećih novčanih zavoda : dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu opcije za III. emisiju izvršeno44 i povratiti dioničarima, zajedno ; dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili Tuzli. međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izrŠiti. nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 3. preostalih i u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, 5o.ooo komada dionica III. emisije i Mostaru, Bos. Samcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od 1JI. te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke d. d. u Sarajevu. nominalne vrijednosti. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. 31. maja 1921. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. nica u Prijedoru, Prnjavoru te Banskom Mostu. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih Privredne banke d. d. u Maglaju. kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke d. d. u Bihaću. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., Kreditne banke d. d. u Modriču. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. 8. Ravnateljstvo pridržajo si pravo razdiobe dionica, te će Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Šamac. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dante] & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/33e258dffdb7f2af15117ffc42c1356e.pdf 83499b85b5558a0d210bf578a25fad6b PDF Text Text Pn,AVDA Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkem i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— : та ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 49 (287) Sarajevo, četvrtak 5. maja 1921. (28. Šaban 1339.) Rekonstrukcija naše pokr. vlade. Rekonstrukcija naše pokr. vlade aUvlja našu oroanizauiju i njena ■predstavništva pred novcteške i vrlo odgovorne dužnosti i zadatke. Dok smo bili u opoziciji i pred sobom imali partizanski režim, koj je sma­ trao svoj oj m glavnom dužnošću, da razbio a naročito naše redove, one* mogućuje i najmanji naš uspjeh i odbija svaki naš zahtjev, nije nam bilo moguće postići nikakve vidljive koristi za islamski dio našeg naro? da. Bili smo prisiljeni voditi u tom pravcu posve neplodnu politiku: is* ticati nepravde, kojih nijesmo mogli popraviti i — sokoliti naš svi? j e t, da se uzda i da ne klone pod teškim bremenom nejednakosti' ii zapostavljenosti na svima linijama. Nije to bio lak posao. Ni za nas, ni za one koje smo tješili i vo? dili kroz klance jadikovce. Valja priznati da je to beznadno stanje, ta borba na život i smrt ima* la i dobrih strana po našu zajedni? cu. Islamski se je dio našeg naroda prilično osvijestio: u prvom je redu •shvatio svu veličinu riječi »j edin* s t v o«, a onda pošao i korak dalje pa sa jakim i pravilnim »hvatanji­ ma prigrlio i istinu, da život nije drugo nego ђ borba i da sc u da? našnjem vremenu može održati sa? mo ona skupima koja smije da se bori i othrvava. Bilo ih je podosta, a i sad ih još ima, koji nijesu mogli da shvate ove kardinalne crte u našem dotadanjem radu i djedova? nju, pa su nas označavali čak kao protivnike narodnog jedinstva i nje* gove nacionalne države. Nije nas zbunjivala ova teška optužba, hti su nas imalo smele odvratne pod? vale naših protivnika. Savjest nam je, a to je glavno, bila potpuno mir? na, nakana čista i plemenita, a me? toda rada tako dobra i tačna, da smo mogli biti potpuno sigurni za neminovan poraz svojih protivnika. Kako i ne, kad ih je jedan dio išao samo za ličnim profitima, a drugom falili i najprimitivniji pojmovi o psi? hologiji mase i metodama, kojim je treba pripraviti za shvatgnje novih prilika i trgnuti iz sna i bunila. Uspjeli sm.o Ali ne samo u tom, što je naša organizacija istinski i jedini predstavnik islamskog dijela našeg naroda. Ne. To je vanjski, formalni uspjeh. Glavni je i pravi naš uspjeh u tom, što pristaša naše or­ ganizacije njije nekadašnji aminaš ranih političkih mešetara i koterija, već prilično svjesna jedinica, koja se miče i sarađujc, m i s I i i — k o n? t r o 1 i š e. Negdje više, negdje ma? nje. Ali je svugdje i na svim linija? ma drukčiji: savjesniji, trezveni? ji i življi. Eto to, tu je pravi uspjeh naše organizacije; tu je zalog naše bolje budućnosti; tu je vidljiv znak, da inteligencija, koja je-preko naše organizacije prišla masi, nije pofalit? la u računu, nije mrtav kapital. Vrijeme je, skrjnje vrijeme, da tu u t j e š 1 j i v u istinu shvati} i onaj priličan broj naših inteligenata. koji su još i sad po strani i radi toga stoje jalovi, jer ne mogu da razviju svojih energija. Smetaju im umišlje­ ne prepreke. Istaknuvši glavni naš uspjeh, upo? morili smo i na težinu odgovornosti, pred kojom sc u ovaj čas nalaze predstavnici naše organizacije. Svi bez razlike; kako oni iz seoskog od? bora, tako i još više - oni iz poslaničkog kluba i povjereničkih fo? telja. Dok smo bHi u opoziciji, narod je znao i shvatio da mu ne može? I mo stvarno pomoći; znao je da ga I možemo samo braniti i moralno za, štititi. Danas će naš rad mjeriti dru? gi maršinom: tražiće pozitivne re* zultatc tog rada i sudiće nas po onom, što za njeg učinimo, što mu donesemo. Ne će tražiti nemoguće, no hoće i ima pravo tražiti da mu bude bolje, da mu se oblakša ono što se može i mora oblakšati. Resori koji su danas u našim ru? kama nijesu od sporedne važnosti, ni broj im nije malen, pa se stoga • može s pravom očekivati, da će naši povjerenici biti na svom mjestu i da će ispuniti nade, koje se polažu u njih i njihov rad. Javna bezbjednost, hvala Bogu, nije na onom stupnju, na kojem je bila prije nekog vremena, no i sad mjestimice hramlje. I sad ima pred? stojnika koji su nemarni i komotni, naročito kad se radi o ličnoj i imov* noj bezbjednosti muslimana. Valja ih opametiti i naučiti na korektnost, valja ih i natjerat da se strogo drže i reda i zakona. Tim nije rečeno, da I treba sviditi i pređašnje račune. Ne. i Ma niti tražimo obračune, niti smo ; za kakve odmazde. No tražimo i : možemo tražiti, da se učini kraj do? j sadanjim nekorektnostima i da se ! dokinu sve privilegije i protekcije, i Tražimo objektivnost i uklanjanje birokratizma, koji je na štetu na* rodnog razvoja. Paljoprivreda, je glavni resor, ko? i јim bi sc moglo priteći u pomoć, ogromnoj većini članova naše orga* nizacije. Težak nas je iznio na svo? jim jakim plećima, on nam je ulio snagu u borbu za građanska i poli? tička prava naše uže zajednice. I pravo je i pošteno, da mu se što vi? še odužimo, pa da na njegovo po? vjerenje, požrtvovnost i neizmjernu ljubav odgovorimo isto takom Iju? bavi ju i brižljivošću. Njegovo je go? spodarstvo primitivno i kržljavo, nije mu ni u koliko razvijen smisao za zadrugarstvo, oskudijeav i oruđem i dobrom marvom, kratko rečeno: za? pušten je u svakom pogledu i treba? će velika truda i napora, da se mo? gne približno usporediti sa svojim komši-jom pravoslavne i katoličke vjere. Valja dakle dobro zasukati rykavc i nesamo u našem nego i u pravilno shvaćenom državnom inte? resu upregnuti sve sile, kako bi se ovaj jaki stup naše države što prije pridigaoi što bolje oduševio za našu narodnu zajednicu. Našem je teža? ku učinjena mnoga nepravda, on je prikraćivan na razne načine. I vri? jeme je i pravo je, da se i njemu ukaže potrebna pažnja narodne vla? sti i da se prigrli onom toplinom, ko? ju je zaslužio i- svojom ispravnošću i svojim velikim trpljenjem i pregara? njem! Jedno treba naročito istaknuti. Naš težak nije ni gladnih očiju, ni debele kože na obrazu. Njega treba poduprti da sc poslužimo činovnič? k m riječnikom ех offo. Bez nje? govog traženja, jer on niti viče, niti se zna umiljavati. U odjelu za socijalnu politiku bi? će pune ruke posla, dok se uravno? teže potpore i zavede bar priličan razmjer kako u njihovoj visini, tako i u broju tih potpora. Tu će se mo? ratž mnogo koješta izmijeniti, mno? go nešto ispraviti i dotjerati. Pitanje sirotišta val ja dovesti u pravu kolo­ tečinu. a naročito treba udovoljiti o? pravdanim primjedbama vjerskih oblasti o nedostatnosti vjerskog od? goja naših sirotana. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. Ističući gornje napomene daleko smo i od nomisli, da bismo od svo? jih predstavnika tražili povođenje za nekim njihovim predšasnicima; mi niti želimo, niti tražimo da na njihov način zlorabe svoj položaj. Od toga smo sasvim daleko, no daleko smo i od tog, da ne bismo očekivali sani? ranje dosadan jih nekorektnosti i drs­ kog protežirani a. Objektivnost i od? lučnost to je sve, što tražimo od svojih eksponenata u vladi; istraj* nost u radu i dobra volja da se po? mogne i našem čovjeku to je sve, što od njih s pravom očekujemo. Mi no tražimo da se oni u svom radu rukovode stranačkim obzirima, a još manje, da budu slijepi partizani. Ne. Od tog smo daleko. Ali tražimo, da ne budu mlakonje i da uvijek imaju na umu i čijim su povjerenjem došli na ova mjesta i kome su u prvom redu odgovorni za svoj rad i djelo* vanje. Još nešto. Sadanja je vlada odraz stranačke grupacije U Konstjtuanti. Tim još nije rečeno, da njen rad treba da nosi partijsko obilježje. Ne. Ona je u prvom redu pozvana, da se u svom radu rukovodi interesima dr­ žave, a tii interesi nijesu i ne mogu biti u nezadovoljstvu kojeg bilo d> jela i sloja našeg naroda. Najprije država pa tek onda partija; najprije jedinstvo naroda ii njegovo zadovolj? stvo, pa tek onda teorije i pojedhi programi. Eto, tim i takim željama i nadama pozdravljamo svoje predstavnik, u vladi čvrsto uvjereni da će u tijes? noj veze sa njenim predsjednikom u vrlo kratkom roku opravdati no? vjerenje, koje im poklonismo u ovoj teškoj i s mnogo odgovornosti » kop­ čanoj situaciji. Bilo sretno i berićetno! Мс nastavlja svoje mahnitanje. »Slobodni Dom« u broju od 27. aprila donos} »Javno pismo« zastup* nika Radićeve stranke, upravljeno hrvatskom narodu, u kojem »kao za? koniti predstavnici hrvatske — d r ? ž a v e i suverenog hrvatskog naro* da« daju na znanje: ■ 1) da kraljevska beogradska vlada drži još uvijek u zatvoru člana kon? stituante N. Srdovića, premda je pri­ mitkom zastupničke vjerodajnice morao biti pušten na slobodu i prenv da je proti njemu obustavljen svaki daljnji postupak. Beogradska vlada ne priznaje dakle poslaničkog i m u? ni t e t a te bi već sam taj čin bio dovdljan razlog, da Radićevći ne idu u Konstituantu. Vlada dalje tvr? : dokorno traži zakletvu kralju, prije ' nego li se donese Ustav i kralj na i n jeg zakune. Krnji dakle s u v e r e* nost Konstituante. Vlada uz to nema s v o j e v e ć i n e u parla? mentu, nije pokušla ni đa se spo­ razumi sa hrvatskim i Slovenac? kim monarhistima, a pogotovo s re* publikanskom većinom banske Hr? vatske »koti za rad u Konstituanti, toli o — vladi u banskoj Hrvatskoj«. N^e dakle odstranjen ni jedan od četiri razloga, radi kojih Radićevći ne mogu doć u Konstituantu, ergo: »Hrvatska se ne priznaje kao drža* va, a mi Hrvati kao posebni narod Imotski«, pa već radi toga ne ćemo u ovu i ovakovu Konstituantu. 2) Kraljevska beogradska vlada pokušala je dobiti većinu time, što je sa 24 muslimanska poslanika sklo­ pila »javnu trgovačku pogodbu« pre? ( ma kojoj oni moraju glasati za | Vladin protuhrvatski, centralistički , nacrt Ustava. Ušljed toga je vlada , izgubila pravo na ikakvo postova? nje, musHmanii su postali glasački I stroj na prodaju svakoj vlau . a Konstituanta koja to dopušta ili čak odobrava izgubila je svoje glavno obilježje, da su njeni članovi slobod? ni predstavnici naroda. U taku Kon­ stituantu ne mogu ući ljudi koja dr­ že do svog naroda. »Koji bi zastup? nik, a napose Hrvat, rpak i poslije svega toga ostao u Konstitunti, taj gubi svakako pravo, da govori u ime i najmanje skupine, a kamoli u ime cijeloga hrvatskoga naroda«. 3) Malo po malo cijela se Evropa, a i ostali sviet, počinje sve^ to više zanimati za ovo čudo od Konstitu* ante j za odlučnu, ah promišljenu ne? ustrašivost zastupničke većine ban* ske Hrvatske. Radićcvska poruka Rgentu štampana je doslovce u mno­ gim svjetskim novinama, seljački re? publikanski ustav razaslan je na sve strane po svijetu«, a divna sloga i požrtvovnost i seljačkog naroda u Hrvatskoj i 500.000 Hrvata u Ameri* ci učiniće to, da sc ova strogo us? ravna borba ne će riješiti nasiljem beogradske vlade, već će se još za? oštriti, ako beogradska vlada ustra­ je na svojoj stranputici i nametne centralistički Ustav »kojm se hrvat? skom narodu ne prznaju ni n.gdaš? nje autonomije, a kamo li podpuno pravo narodnog samoodređenja«. Zato je veli se na koncu ovog javnog pisma posve naravsk;, da mi zastupnici nesamo nastavljamo dosadašnju borbu, nego nalazimo i sve to uspješnija sredstva, da ovu svoju pravednu borbu što prije s podpunom pobjedom završimo. Donesosmo ovaj »manifest« radi toga, da se vidi dokle sve može do^ vesti luda fantazija jednog — kandi* data za predsjedništvo republike. hulturni nivo. »Narod« (nedeljni politički list u Sarajevu, vlasnik dr. Nikola Stoja? nović) donio je u broju od 30. pr. mj. satiričku bilješku »Iz društva«, koja zaslužuje da na nju skrenemo pažnju. Ona u cijelosti glasi: »Baja nam je doneo za katoličk Uskrs dva šarena jaja, dva ministra, jednog Bosanca i jednog Hercegov­ ca. Hvala mu. Dosta je i postila Bosna ponosna bez i jednog mini? stra. Da se hrišćani, pravoslavni i katolici ne ljute oba su ministra Mu? slimani. To se, znate, zove jednakopravnost u SHS. Za pravoslavni Uskrs, da sc još j | više obrađujemo, dobili smo četiri : načelnika — opet muslimana, četiri | još šarenija, ali manja, jaja. Pošto pravoslavni Uskrs dolazi iza jevrej? ske Pashe primenjen je dakle stav iz Starog Zaveta, po kom »Avram rodi Isaka, Isak rod) Jakova i bratiju jego«. Tako sve vere treba i moraju da budu zadovoljne. Svaka je po nešto dobila. Raja hrišćanska nije ništa dobila ali treba dasesmatra sretnomštosu u njoj probuđene uspome* ne na stari, dobri turski v a? �Strana 2 Страна kat, na paše i vezire. Može, ako hoće, da zapeva još kakvu sev« dalinku. Na to se ne plaća još ni tro­ šarina ni carina. Jevrefii treba da prestanu biti materiialisti i da se za« do volje što je njihov princip o po₽= rodu Avramovu pobedio. A Musli« mane— neka se sete da nikad nisu imali dve paše u Stambulu, a četiri u Sarajevu. Kako vidite naš veliki vezir u Beo* tiradu, malo ne rekoh u Stambulu, bio je milostiv i pravedan. Dao je, po ključu, svakom ono što zaslužuje. Takav je njegov aršin. Hvali ti veliki Srbine i n a j z a s 1 u ž*niji srpski državnice. Bar sad znamo zašto smo se od K o s o v a b o r i 1 i. Posavski«. Taj »Posavski« je »Narodov« sta« lan saradnik, koji je, po dosadaš* njem izgledu, sebi postavio za za« daću, da satirom žigoše društvene mane. 1 zaista od satire nema ubo« jitijeg oružja, kad je samo u ruci čovjeka, kome uistinu krvavi srce od prezira društvenih mana, po­ roka i konvcncijonalnosti. Podvlači* ino društvenih i dodajemo k to^ me još s a d a š n j i h. Sve drugo što prelazi preko tog okvira, ubija vri« jedinost satire i čini je odvratnim iž* Ijevom kakve bilo mržnje. Na pr. u gornjoj bilješci potpuno fali ona istinska bol satiričarova, koja mora da proviruje iza njegovog ironičnog podsmijeha, a na njenom mjestu se markira ta bol i to vrlo vješto, u« pravo bizantinski, tako da je može« mo otkriti samo m i, proti kojh je uperena pščeva mržnja, dok će dru« govjerni čitaoci, naročito oni van na« še sredine, sigurno nasjesti. Mi će« mo da ponovimo, jednu za drugom, sve tri rečenice, koje su savršeno bizantinski nastrojene: »To se zna­ te, zove jednakopravnost u S. H. S. .. Raja hršćanska nije ništa dobila, ali treba da se smatra sretnom, što su u njoj probuđene uspomene na stari, dobri turski vakat na paše i vezi« re... Hvala Ti veliki Srbine i naj« zaslužniji srpski državnice. Bar sad znamo zašto smo se od Kosova bo« rili«. S obzirom na to. da su baš ljudi oko »Naroda« na naše dvogodišnje kukanjc radi obespravljenosti odgo« varali najledenijim hotimičnim ne­ razumijevanjem »ili drskim porica« njem i zabašurivanjem užasnih na« silja koja su na nama počinjena; s obzirom na to, što se uistini danas može govoriti samo o muslimanskoj raji, a nipošto o hrišćanskoj koje nema: s obzirom na to, što mi mu« slimamj dosada nismo uistinu bili nigdje u ovoj državi ravnopravni; s obzirom na to, što su ti ljudi oko .»Naroda« bili najgrlatiji u mozem« stvu, kad je trebalo dokaza, da smo mi muslimani čistokrvni Sloveni, Sr- i bi i da nemamo s Turcima ništa za« I jedničkog; s obzirom na to, što iz* među Kosova i današnjeg dana leži toliki razmak vremena, da ne bi bilo ni ljudski više uzimati za tu nesreću srpskoga naroda na odgovornost nas, sve kad bismo i bili direktni potom« ci Turaka: s obzirom na sve to dr« žimo da će se svaki pošteni Srbin zgražati nad tom ogromnom mjerom hrišćanske tjesnogrudnosti, koja je : sadržana u to nekoliko citiranih rijei či, i koja po nevjerovatno dubokom i cinizmu prelazi sve dosada napisane Čokorilovštine. | j ' । | Gajretov dan. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gajretov dan na 6. maja. Skoro sva mjesta i javila su glavnom odboru program proslave toga dana. Programi su raz« ličiti: Teferiči sa sakupljanjem do= brovoljnih priloga, koncerti sa pre« davanjem o »Gajretu« i njegovoj i« deji i zabave. Upozoruju se ona mje« sta, koja do danas glavnom odboru nisu javila program proslave toga da« na, da nikako ne propuste 6. maja, a da ga ne provedu i ne proslave na jedan od gornjih načina, a da barem nešto ne doprinese »Gajretu« orili« kom Gajretov a dana. i I Oko zem. banke. j ; 1 ' • | j I ! koje svote ima se prepustiti dio­ ničarima Srpske Centralne banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu i Srpske Privredne banke u Sarajevu svota od 60,000,000 K u dionicama po nominalnoj vrijednosti, koje moraju glasiti na ime. Na istoj skupštini mora se provesti fuzija Priv. zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu sa Srpskom Centralnom i Srpskom privrednom bankom u Sarajevu. Ovaj postupak ministra pravde, koji ide za očitom tedencijom, da na Štetu Hrvata katolika i muslimana favorizira na ekonomskom polju u Bosni i Her­ cegovini isklučivo Srbe i to na način, koji se u prvom redu protivi propi­ sima trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu, a u drugom redu nači­ nom, kojim se krši ustanova, da se sekvestracija tugjinskih poduzeća ne može ukinuti prije nego se ne provede nacionalizacija od najmanje 2/3 kapi­ tala, koji mora preći u domaće ruke. Osim toga gornjim svojim riješenjem ministarstvo pravde pustilo je s vida, da Privih zemaljska banka nije jedno­ stavno vlasništvo tugjinskih dioničara, koji od straha za svoj imutak a uzdajući se u privilegovani položaj Srba u našoj državi, sklapaju kupoprodajne ugovore jedino sa predstavnicima srpskog kapitala u Bosni i Hercegovini i to sa imetkom, koji su stekli i na legjima Hrvata katolika i muslimana i na temelju privilegija, koje je kroz godine i godine uživala Zemaljska banka kao zemaljski zavod uz izdašnu državnu potporu, za koju su i Hrvati platili poreze. , Zato sam slobodan upitati gosp. ministra, kako opravdava ovaj svoj postupak i na koji način misli ispra­ viti ovu pogrešku, kojom se nanosi nepravda u ekonomskom zapostavljanju muslimana i katolika u Bosni i Her­ cegovini. Molim na ovo moje pitanje pismeni odgovor prema propisu poslovnika." U 45- broju našeg lista iznesosmo upit narodnog poslanika g. Š. Sarajlića u kojem je podvrgnut kritici način „nacionalizacije" naše privilegovane zemaljske banke. U istoj stvari podnio je upit i narodni poslanik g. dr. Pavičić pa držimo za potrebno, da ga prenesemo tim prije, što sadrži još neke pojedinosti. Upit g. dra Pavičića, kako je objavi ju „Hrv. Slozi" glasi: „Privi!. zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu kao gotovo uključivo tugjinsko pokriće bila je stavljena pod sequestar odmah oslobogjenja i imenovana je od strane j Fojnica je dne 2. ov. mj. bHa po« vlasti nova uprava od domaćih ljudi. sjećena od naših narodnih poslani« Riješenjem ministarstva pravde od | ka: Dra Mehmeda Spž»he i Dra Atifa 23. 3. 1921. A. S. 460 odredilo je isto Hadžikadića, koji su Fojničanima ministarstvo, da se sadanja uprava i prikazali rad naših poslanika u Bco« Zemaljske banke, sastavljena od do­ grdu. Prisutni su odobravali rad na« maćih ljudi, razriješi svoje dužnosti i šeg poslaničkogk tuba i izrazili po­ da se ista dužnost preda upravi, koja vjerenje vodstvu organizacije. Čule je bila izabrana "po akcionerima na su se na ovom sastanku gorke tužbe glavnoj skupštini prije stavljanja seknaših malih posjednika, koje je ag« vestra t. j. upravi tugjinaca. Ova po­ rarna reforma teško pogodila, jer im tonja uprava treba u roku od 3 mjeseca oduzima i zadnji komad zemlje, a od dana saopštenja ovoga riješenja daje težaku kmetu i previše. Osim održati glavnu skupštinu, na istoj se toga zaredale su uzurpacije, prema ima povisiti dionička glavnica od kojima stoji vlast ravnodušna, kao 20,000.000 kruna na 100,000.000 K, da je se i ne tiče otimanje tuđeg Iz naše organizacije. ■ i i I i ; . * i PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po MotiamEd ibni Ishaliu i Ши1 Malikju ibni Hišamu preveli (1) Број 287 Broj „ PRAVDA" —ДПРАВДА" Braća Muftići u Žepču. Mi smo ovaj kratki životopis Muhamedov (a. s ) preveli sa njemačkog od Herberta Eulenberga. Trudili smo se, da dobijemo i arapski yriginal, ali nam ne pogje za rukom. No dosta smo potkrepe dobili i iz zbirke hadisi-šerifa: Mebarikul ezhar fi šerhi Mešarikil envar od Abdullatifa ibni Abdul-Aziza prozvang Ibni-Melik, u kojoj zbirci nagjosmo mnogo crta opisanih kao i u ovome prevodu. n л м r Braća Muftići. Prije poslanstva. Predgovor. Evo knjige, koja nam treba, jer je vrlo malen postotak našega društva, koji poznaje strane jezike, preko kojih imade prilike do­ znati o Alejhisselamu i Njegovom životu ne­ što više od onoga, što se u našim mektebima naučava. Da i ne govorimo o nemuslimanskoj inteligenciji, kod koje se na svakom koraku utvrgjuje pravi džehli-muvekkeb. Eto prije nekoliko dana izigje u ilustrovanom književnom listu „Dom i Svijetu", koji izlazi u Zagrebu, slika K’abe u Mekki, a pod istom stoji štampano: „Kaba u Meki, u kojoj grob Muhameđov", A svukud se hvale, da o stvari ne govore, dok se u nju temeljito ne upute. Otud i ostale krive njihove izjave, kao: „Klanjaju se proroku, ljube zemlju, kad se Bogu mole" i t. d. Muhamed ibni Abdulah rodio se je 570. po lsa al. u Mekki — u zapadnom arapskom primorju Hedžazu. U Meki se je nalazila stara arapska sve­ tinja Kjaba. U njoj je čuvan Crni kamen i razni kipovi, kao božice Lat i Uzza. Posjećivala se iz cijele Arabije. Mekjanci, a osobito moćno pleme KureŠija, koje je čuvalo Kjabu, uživahu stoga ugled i zaštitu svojih trgovačkih karavani. Muhamed sam je pripadao plemenu Kurejš, ali njegova porodica bila je siromašna. Tek njegova ženidba sa bogatom Hadidžom, podiže njegov društveni položaj. Arnlna, majka pejgamberova. Kazuju — a Bog jedini sve znal da je Amina kći Valova pripovijedala: kad je ona Božijim poslanikom bila trudna, da joj se je prikazao jedan duh, koji joj reče: „Ti si trudna gospodarom ovoga naroda, reci pri njegovom rođenju: „Ја ga dajem u zaštitu Jedinoga, da ga očuva od zlobe i zavidnikd, a nazivam ga Muhamedom". Takođe da je opazila iz sebe svjetlo, da su se mogle vidjeti kule Bostre u Siriji. Još za vrijeme trudnoće Aminine umre Abdulah sin Abdul-Mutalibov, otac, Božijeg poslanika, vlasništva još u gradu. Isto su tako česti napadaji na mlirne muslimane sa strane seljačke rulje, koja pijana nesmetano provodi svoje živinske nagone, te je zbog toga u opasnosti život i čast muslimana. Tamošnja vlast ne pokazuje dovoljno energi« je prema ovim napadačima, radi.če* ga se proljeva nedužna krv musli« mana bez osjetl jiva progona i stroge kazne zločinaca. Upozorujemo po« zvane na ovo nesnosno stanje u Fojnici, kojemu se mora što prije na kraj; stati povećanjem sigurnosnih organa i sprečenjem bezdušne agi« tacije i huškanja surovih seljaka na mirne muslimane sa strane z astup« nika kršćanske ljubavi, koja se na« žalost ispoljava u nožu, kocu i ka­ menu. Bileća, 27. aprila. Poslaničkom khi* bu, Beograd. Za dosadanji rad daje­ mo vam potpuno povjerenje samo tražimo, da se malim posjednicima, a naročito u Hercegovini, plati zem« lja tri puta više nego velikim bosan* skim posjednicima, da se za velepo­ sjednike odredi maksimum i da se postradalim kotarevima odmah is« plati cijela svota. Jer je narod od pljačke kod nas stradao treba da se nakon oslobođenja učinjene štete isplate. Mjesni odbor. • Zenica, 1. maja. Saslušavši na da* našnjem pouzdaničkom sastanku re­ ferat našeg poslanika Korkuta, odo« bravamo rad i postupak poslaničkog kluba naše organizacije i vodstvu poklanjamo potpuno povjerenje. — Mjesni odbor. * Janja, 2. maja. Mjesni odbor na današnjoj sjednici, uvažujući prilike X okolnosti našega kluba u Konsti* tuanti, ednoglasno je zaključio da mu se izrazi povjerenje povodom sporazuma s vladom g. Pašića. iMjesni odbor. Politički pregled. Represalije protiv Njemačke. — Njemačkoj je bio do 1. o. mj. stavljen rok da primi i da se obveže na is­ platu ratne otštete, koju su joj od­ redili Saveznici. Suma je za Njemačku previsoka i ona se obratila na Ame­ riku za posredovanje, da se suma snizi i da svede u granice mogućnosti. Prekjučer je stigao od Amerike odgo­ vor, da ne može posredovati kod Sa­ veznika u smislu njemačke ponude i da se Njemačka odsele obraća direkt­ no Saveznicima. Međutim se u Lon­ donu ponovno sastalo Vrhovno Vijeće i fiksiralo sumu, koju ima Njemačka Rođenje Božijeg poslanika. Kad je Muhamed bio rođen, pošalje njegova majka po Abdul-Mutaliba, da vidi dijete. On dođe, a ona mu ispripovijeda, šta je za vrijeme trudnoće vidjela, šta joj je o njemu rečeno i kako ga ima nazvati. Misli se, da gaje onda Abdul-Mutalib uzeo, odnio ga u Kjabu i zahvalio se Bogu za ovaj dar; onda ga donio opet njegovoj majci i potražio dojilju. Pripovijedanja dojilje Muhamedove. Dojilja je bila jedna žena od Benu-Sad, po imenu Halima. Ona je bila kći Ebu-Džuejba ime­ nom Abdulah Džahu ibni Abi-DŽahu. Od jednog oslobođenog roba — Hariš ibni Hatib Al-Džumahi — čuo sam, da mu je Halima pripovijedala: Jedne gladne godine, koja nam ništa ne donese, ostavismo ja sa svojim mužom i još jednim dojenčetom, i još druge' Žene od plemena Benu-Saad svoje do­ move, da tražimo dojenčad Ja sam jahala na jed­ noj šarenoj magarici, a imali srna među ostalim i jednu devu, koja nije davala ni kapi mlijeka; ne mogosmo cijele noći zaspati, jer je mali od gladi plakao, a ni ja, ni naše deve ne imagjasmo dosta mlijeka, da ga utješimo. Ipak smo se nadali pomoći i spasu. Ja sam jahala na mojoj magarici i često karavanu zaustavljala, jer je bile tako slaba i jadna, da je karavani bilo neugodno, dok napokon ne dođosmo u Mekju, da tražimo dojenčad. Božijega po­ slanika su nudili svima ženama, ali nijedna ga nije htjela uzeti, čim bi čula, da je on siroče, jer smo očekivale darove od oca dojenčeta i mišljasmo: šta možemo dobiti od jedne matere i jednog đeđal Kad su već sve žene našle dojenčad i kad smo opet htjele kući putovati, rekoh ja svome mužu; „Boga mi, ja nemam volje ići sa svojim drugaricama bez dojenčeta, ja ću uzeti ovo siroče". On odvrati: „Neće ti ništa škoditi, ako ga uzmeš; moguće će nas Bog radi njega blagoslovitiГ �Број 287 Broj da plati, na 6 milijardi i 6 milijuna funti sterlinga. Godišnje plaćanje njeno iznosi 100 milijuna funti i 25% takse na izvoz. Ako Njemačka u roku od 4 dana jednostavno ne primi te uvjete, zaposješće Saveznici nove njemačke teritorije kao garanciju tražene otštete. Francuska još odsada ne vjeruje, da će Njemačka pristati na to i pozvala je pod oružje godište 1919. i poslala jake odjele vojske u DUsseldorf, koje imaju odmah po isteku roka da umarširaju u rursko područje. Kao daljnje represalije predviđeno je cerniranje njemačkih trgovačkih luka Hamburg, Bremen, LUbeck i Stettin, za što je francuski admiralitet već izradio pla­ nove. i jedini spas u prosvjeti i ko nju po­ I Abadžić, zlatar; domaćin: Hfz. Mu« maže širiti, pomaže Islam, a ko joj I harem Čirkinagić, učitelj; knjižničar: stavlja zapreke, škodi Islam i služi I Muhamed Bašagić, knjižar. Odbor« nici bez naročite funkcije: Junuz • muslimanskim neprijateljima, proti Madžarević, trgovac, Akf Sahanija, kojih ćemo se svim sredstvima i najbankovnii činovnik i Asim Zildžić, jodlučnije boriti. To neka opskuranti i farizeji ala hadžija jednom za vazda trgove; zamjenici: Sejfaga Kameni? ca, Sejid Memišević i Jusuf H. Baš* zapamte. * čaušević, svi trgovca. Revizori: Hu? Prilikom ženidbe Muhamedaga Hadži­ sein Omanović, direktor banke i Fe? him Spaho, vladin savjetnik. Zamje­ efendić darovao je našoj čitaonici „Terekijat* 400 K. Ovo kao dobar nici: Mustafa Fočo, bankovni činov« nik i Asim Dugalić, podirektor »Her? primjer ne mogosmo mimoići a da ne ceg?Bosne«. * istaknemo, makar se i ogriješili o nje­ Eto tako je to društvo započelo govu čednost. Ah kao primjer, kako sa ovim odborom novi) rad, te mu se poštuje Islam; poštuj Islam preko želimo uspjeh i napredak u svom muslimana, t. j. pomaži muslimane, dobrotvornom djelovanju! ako hoćeš da ti je Islam uzvišen. Ovo je M. Hadžiefendić potpuno shvatio i daj Bože, da se u njegov primjer i drugi ugledaju. Živila ovaka islamska omladina! Naši dopisi. Tuzla, u aprilu 1921 Znakovi buđenja — propadanje štetnih običaja. Ovih dana oženio se je naš prijatelj i vrlo čestiti i na­ predan omladinac g. Muhamedaga Hadžiefendić. Nije nam namjera, da na ovom mjestu iznosimo prikaz veselja koje se je tom zgodom kod njegove kuće manifestiralo, nego hoćemo da naročito istaknemo jednu dobru po­ javu. Običaj je kod nas — a taj je običaj neizostavan — da na svadbama sviraju Ciganke, koje, osim što su vrlo Italija 1 okupacija rurskog ba­ sumnjiva morala, radi čega bi ih svaka zena. Prema depeši iz Londona Italija čestita porodica trebala da izbjegava, one za svoje sviranje gule posjetioce će se držati blagonaklone neutralnosti najnemilosrdnije. Ovaj je običaj kod prema Njemačkoj i neće uzimati učešća M. Hadžiefendića izostavljen. Doduše u vojnoj okupaciji Ruhrskog basena, i kod njega su svirali svirači, ali ih pošto je njeno stanje vrlo ozbiljno. je bar on platio, pa nijesu posjetioce Enver-paša u Moskvi. Iz Helsingsvojom prošnjom uznemirivali. Mjesto forsa javljaju: Po vijestima ruske toga sabiralo se je za „Gajret". 1 ako emigrantske štampe stigao je u Moskvu nije, Bog zna. kako velik uspjeh u Enver-paša, da sa sovjetskom vladom materijalnom pogledu (sakupljeno je pregovara o protuengleskoj propagandi među ženskinjem 930 K, a među u Afganistanu i centralnoj Aziji. muškinjem 662 K — 15.92 K,) ali je Između Irske i Engleske. Iz to ipak jednu vrlo lijepa pojava, koja Londona javljaju: Usprkos demantija će bez sumnje steći podražavalaca, podržavaju se vijesti, da je lord Derby, naročito kod našeg naprednijeg i mla­ prijašnji poslanik u Parizu, prigodom đeg svijeta. Osobito nas veseli što se svog skorog boravka u Irskoj došao je naše ženski nje ovako lijepo poka­ u dodir sa de Valerom i s njim pre­ zalo, kojemu je ovo bila možda prva govarao o nekom primirju za vrijeme prilika, da učeću mladež svojim skrom­ predstojeće izborne borbe. nim ali i izdašnjim prilogom podupre. Ako se na ovaj način nastavi širenje „Gajretove" ideje, uskoro ćemo moći imati pododbor, koji bi dao Muslimani i muslimanke prilike ženski našim mlađim i naprednijim grada Sarajeva, sjetite se hanumama, da doprinesu svoj dio žrtve za prosvjećivanje naše siromasi vašega „MERHAMETA". učeće mladeži. Za ovaj uspjeh ide naročita hvala mladoženju, koji je sve učinio, da bi „Gajretovu* ideju što dublje zasadio u najšire slojeve našeg naroda. I oko nerado, i sa dosta vidljivim Na mnoge prispjele upite glede ; rumenilom stida na licu, ne možemo zemljoradničkih zadruga odgovaram, a da ovom prilikom ne istaknemo da je sa osnivanjem zadruga bolje još jednu vrlo ružnu pojavu. Jedan hadžija, neko vrijeme počekati, dok naša ak­ čiji imetak vrijedi sigurno jedan milion i рб dinara dosta vremešan i cija u ovom pogledu ne bude a sve tančine strukovno organizovana. Ne na oči pobožan Čovjek (njegova priča trebamo zadruga na papiru, nego pra­ o dovi da padne mraz, dementuje njegovu pobožnost), daruje „Gajretu“ vih zadruga, da budu svakog sela kulturni, gospodarski i poljoprivredni — 1, slovom jedan dinari.. U istoj sobi i istog momenta dvojica Si­ pioniri, koji će našeg seljaka u sva­ romašnih cipelara daju po 5 dinara. kom pogledu među prve evropske se­ ljake podići. Još nek se pričeka, brzo Sasvim je pravo učinio sakupljač, kad ću biti i ja gotov, pa ću i nekoliko je hadžin dinar vratio sa riječima: „Na tebi, hadžija ovaj dinar kao sadoku članaka o zadrugama napisati, pa od „Gajreta* I* Ovaka sorta ljudi, ćemo onda s trostrukim silama napri­ koja se kuca u prsa sa svojim kla­ jed. U svakom mjestu najprije ćemo njanjem, a ovamo bi sve prodala samo održati tečajeve za naše težake, za da poveća svoj kapital, osporava čak poslovođe i blagajnike, pa kad imadi islamstvo mlađem i naprednijem nemo ove, onda eto zadruge, koja će naraštaju, čime se često puta i ipričacvasti, a ne propadati. Nek niko ne vaju što ne daju za „Gajret“, jer škola, misli, da težak ne može voditi zadruga. vele, kvari mladež. Zar ima veći znak Ko to misli — taj se vara I Svaki pi­ pokvarenosti nego što je hadžina priča smen težak, a kod nas hvala Bogu o dovi, premda on nikad nije u školu imade bar seoskih mualima, za 14 dana^naučiće temeljno rukovoditi sa­ zavirio? Ovakovih ljudi treba se klo­ nuti i društvo, je dužno, da ih na mostalno poslove zadruge, dapače i bilance sastavljati. Osim toga naučiće svakom koraku žigošući nastoji učiniti neškodljivim. Nije Islam i islamstvo u »metodu« za pridizanje pismenosti, po kojoj za 3 do 4 nedelje cijelo selo samom klanjanju, nego u glavnom u bez ikaka tečaja nauči čitati i pisati. koristi, koja se učini islamskoj zajed­ nici. To je pravi islamijet, koji čovjeka Ovim apelujem na svakog svijesnog nuka da svojoj zajednici koliko mu muslimana, komu je stalo do našeg sile dopuštaju pritječe u pomoć i napredka i razvitka, da na ovom polju kojeg boli na duši, ako ta zajednica svojski i istinski poradi pripravljajući ne napreduje onako, kako joj vrijeme teren za ovu akciju. Nek niko ne za­ boravi: »Sve za narod, jer sve zahtijeva. I ako ovaj hadžija, na žalost, nije što imamo — narod nam je dao« Molim nek se i nadalje svaki usamljen i ma da ima ala ovaj hadžija čestiti dobroželitelj muslimanskog te­ još nekoliko tipova, napredniji svijet ih je već davno upoznao kao farizeje žaka ne mene za upute, ako mu što i više ne nasjeda njihovim „mubareć* nije jasno ih ako bi želio na ovom nasihatima. Oni su raskrinkani totalno polju djelovati, slobodno obrati, a ja ću svakom bezuvjetno odmah odgo­ i njihovo pomaganje za popašću Islama niko više ne sluša. Oni su među voriti. nama proživili svoj vijek, svoju ulogu Zagreb, 25./IV. 1921. doigrali i već ih nestaje poput lista u Ajanović Abas jesensko doba. Naprednji i mlađi na­ Središnji Savez hrvatski seljačkih raštaj nepokolebivo vjeruje, da je naš zadruga, Zagreb, Mihanićeva 2. Domaće vijesti. „EI-КашеГ i I ; ! Prijateljima težaka. Nužda ; I I ! ; i • i I j ; I i • j I Kako je poznato, ovo društvo op? stoji još od 1904., koje iz dana u dan napreduje. Puno puta moglo se je či­ tati o raznim dobrotvornim djelima i Činima toga muslimanskog društva, a da i ne govorimo o svemu onom, što je uradilo bez da je javnost o tom obaviještena. Stotinama puta je to društvo pomagalo pojedine širo? mahe usred ljute zime, za koje je saznalo da se pate i oskudijevaju. Stotina puta opskrbljivane su čita? ve siromaške familije - - bez da su potporu od »Elkamera« tražilo i uop? će bez da su što o toj potpori zna? le. To je uvijek tako bivalo, to i danas biva! Na lanjskoj »ELKamerovoj« javnoj skupštini čula smo, da je društvo podijelilo tokom društve? ne godine preko 14.000 K u dobro­ tvorne svrhe, pa mislimo da ne će biti s gorega, ako i o ovogišnjoj re? dovitoj glavnoj skupštini, koja se je u prošli petak obdržavala, progo? vorimo koju: Na nekoliko dana prije skupštine opazilo se je među članovima neko življe kretanje. Svaki pojedini natjecao se je. ko će što bolje i korisnije predloge na skupštinu izniieti. Sama skupština bila je impozantna. Niko se nije isticao kakvom političkom iHi stranačkom zagrijanošću — premda se u samom društvu nalazi pripadni? ka svih političkih partija. Hladni razum vodio je članove, te su ras? pravljali samo kao Eikameraši o dobru i napretku svoga društva. Svi izvjestitelji su pomno sasluša? ni. a osobito blagajnik, koji je pri? kazao financijsko stanje društva u tako sjajnoj slici, da se malo koje društvo, koje nije dobrotvorno, može s ELKamerom mjeriti. Opću po? zornost je svratio i predsjednik dru­ štva. koji je kazao, da je društvo u prošloj godini dalo preko 11.000 K u dobrotvorne srvhe i da je primilo jedno siroče iz provincije, da ga uz? držaje, te mu već uredili i bankovnu knjižicu pod iaslovom »EbKamerovo dijete«. Kašnje je jednoglasno zaključeno, da se to dijete i nadalje izdržaje i školuje. Ujedno je zaklju? čeno, da se na jesen podijefti do 50 Stipendija siromašnoj djeci, koja po­ laze osnovnu školu, jer takva djeca nc dobivaju ni od koga Stipendija. Osim toga zaključeno je, da svaki član plati još po 1 K mjesečno osim članarine za druge dobrotvorne svr? he. To su sve zaključci, koji treba da budu primjer i drugim društvima i korporacijama. Odbor sa malom promjenom ostao je skoro isti, a ponovno se je kon? stituisao ovako: Predsjednik: Filipović Jakub?Ešref, špediter; podpred? sjednik: Dr. Ekrem Sahinović; taj­ nik: Edhem Lojo, bankovni činov? nik; II. tajnik: Osman Topčagić, nad? šumar: I. blagajnik: Ismct Curčić, posjednik; II. blagajnik: Mchmed uči slediti i xato iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao i svako drugo pranje u kući I kuhinji, »amo priznati pravi Schichi-sapun sa znakom: „Jelen** koji se dobiva svuda u komadima ad ‘Л kile. I Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Vita Ш, Sarajevo, Despića ul. 1. Из уредништва. Ради празника у штампарији не ће изаћи суботњи број нашег листа. i 1 I I I i 1 i I Irtihali dari beka. Iz Trebinja do­ lazi tužna vijest, da je naglo preminuo poštovani i vrlo omiljeni imam Pašine džamije Jusuf ef. Fetahagić. Trebinjski musimani izgubiše svog prvaka, mektebi ibtidaija svog 30-godišnjeg mualima, Pašina džamija se rastade od svog imama, hatiba i vaiza, a nejaka djeca zacviliše za svojim roditeljem, Kroz čitav svoj 60-godišnji Život rahmetlija je svojim ponašanjem bio pra­ vi uzor i pravo ogledalo savršenog islamskog ahlaka (morala). Nikad ni­ koga uvrijediti, nikomu ništa na Žao učiniti, svakoga na hajr uputiti, slabima i nemoćnima u pomoć pohrliti, ožalošćene posjetiti i blagim riječima utješiti, svačije dobro pohvaliti, a što je nevaljalo osuditi i svakom istinu u lice reći. To su bili glavni sifati merhumovi. Ovaj gubitak je osjetljiva rana za trebinjske muslimane, među kojima se još odavna često puta mo­ gla čuti riječ: Šta će biti, kad nam ga nestane! I evo ga napokon nestade a para mu je nažalost teško naći. Praz­ nina, koja je iza njege nastala, Лц$о će se osjećati. Ali Božja se sudbina vrši bez obzira na to, hoće li koga zaboljeti i hoće li se ili neće kogod ožalostiti. Sva trebinjska muslimanska inteli­ gencija, od najstarijih pa do najmlađih pred njim je usadila u svoje srce prvu klicu Islama i islamskog morala. Merhum je znao cijeniti važnost vremena, u kojem živimo te je napućivao roditelje, da daju djecu na škole, na za­ nate i na trgovinu. Kad bi god došla u sukob liberalnija struju sa konservativnim duhom, ili bi se uklonio ili bi pomirljivo djelovao, da utiša duhoveAko bi koji omladinac zanemario vjerske propise, on ga ne bi ni osuđi­ vao niti bi naginjao onima, koji ga osuđuju. Strogo se držao načela: Preberi svoju torbu najprije, pa onda u tuđu zaviruj I Zbog svih ovih povalnih svojstava, njegova će lijepa uspomena biti duboko uklesana u srce svih prijatelja i poz­ navalaca, koji iz dna duše upravljaju molbu Svevišnjem Allahu, da ga primi među svoje odabranike, da ga obaspe svojim rahmetom, a njegovoj ožaloš­ ćenoj porodici da udijeli lijepi sabur. Rahmetul-Iahi alejhi rahmeten vasia. Jedna nečuvena otimačina izvr­ šena je od Sime i Mihajla Milanovića iz Savrla, kot. Visoko, koji su uzur­ pirali mlin Ibrahimu Imamoviću iz Župče, opć. Podgora, kot. Visoko. Imamovići su kupili taj mlin prije 20 godina, a sada ga otimaju od njih susjedi nar. posl. Riste Đokića na hajdučki način po Đokićevu uputstvu. Radi ove proste otimačine tužili su se Imamovići sudu, ali uzalud, jer je i sam sudac uzimao u zaštitu uzurpatore kao da je njihov advokat (po- �Na prodaju kuća. Čisti dobitak u g. 1920. iznaša K 891.911.52, te je zaključeno, da se kao i lani podijeli 8*/о dividende, te dotiraju obilni iznosi za razne pričuvne zaklade. 202. stavljen od Đokića) pa je čak dopustio na sudu i vrijeđanje Imamovića pogrd­ nim riječima. Ovaj nečuveni primjer naše justicije, kojoj je temelj u obrani razbojnika i uzurpatora, iznosimo pred javnost i upozorujemo g. Simića na ovoga suca, koji svoju sudačku duž­ nost vrši na ovako Skandalozan način. Irtihali dari beka. Pišu nam iz Tu# zle: »23. aprila o. g. zadesila je teš* ka žalost Midi a med agu Nalića tr* govca i blagajnika kotarskog odbora naše orgaiizacije smrću oca inu Ha* dži Omerage Nalića. Rahmetlija jc bio vrlo poštovan među građanima zbog svoje dobre naravi i zbog svo.je pravičnosti i poštenja, što je kod današnjih trgovaca rijetkost. Koliki je ugled ilmao među građanstvom najbolji jc dokaz njegova brojno posjećena dženaza, kakova se kod nas u Tuzli rijetko događa. Oplakuje ga osim Muhamedage brojna porodica, a njegovu smrt ža# Je mnogobrojni njegovi prijatelji i poštovatelji. Neka mu Bog dž. s. ud:^ jeli svoj rahmet i magfiret, a ucvije# Jjenpj porodici sabri džemil. Rah^ methullahu teala! Vanređna skupština profesor­ skog društva, sekcija Sarajevo. Bpoi 287 Broj .ПРАРДА* — »PRAVDA* Ооана 4 Strina Oglašujte u „Pravdi" najčitanijem listu među :: muslimanima. :: Točno na minutu idu Suttnerovi satevi, svjetski glasovita marka »IKo*. Suttnerove ure u svim izradbama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg besplatno dobijete ako za poštarinu pošljele 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 70b. ■ CD ■ CD И CD « CD K CD 1GD ■ CD 1CD П CD ■ Pozor! ; I j ; ! j ] Odbor profesorskog društva, sekcija Sarajevo, saziva za nedjelju 8. maja ■ 10 sati prije podne u zbornici ve­ like gimnazije vanređna skupštinu sa ovim dnevnim redem: 1. Izvještaj o dosadašnjem radu na poboljšanju materijalnog stanja pro­ fesora; 2. Vijećanje i stvaranje zaključaka • daljnjim koracima u tom pitanju. Na ova skupšttinu pozivaju se svi i članovi, da učestvuju, a pododbori iz­ van Sarajeva, u koliko ne mogu uče­ stvovati, da do tog vremena jave sekciji telegrafski svoje mišljenje za daljnji rad u tom pitanju, kako bi zaključci i odluke ove skupštine bili j izraz što većeg broja članova ove sekcije. „El-Kamerov" teferič uoči Jur- ! jeva. Musiimansko društvo nEl-KamerM priređuje danas teferič u društvene) bašči, Bendbaša broj 4, na kome će svir-ti vojna muzika. Pristup dozvo­ ljen i nečlanovima. Odbor se pobrinuo da gospoda posjetioci budu zadovoljni u svemu, kako sa buffetom, tako i sa ostalim. Ulaz besplatan. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zahvalnošću. Čist prihod ide u korist siromašnih uče­ nika. Početak u 4 sata po podne. Odbtr. i Oblasni odbor udruženja ratnih ! invalida u Sarajevu umoljava sve plemenite darovatelje, koji su voljni štogod darovati za luku sreć ili pri# log u novcu, a ni jesu bili posjećeni .prigodom sakupljanja darova po gradu, da izvole donijeti svoje da^ .rvoe iji prijaviti se u Gradskoj vijeć? pici soba br. 70/15 gdje oblasni od# bor ureduje svaki dan od 6. maja o. g. od 10—18 sati. Čehoslovacima. G. Staniislav Velhartickv bio je imenovan vicekonsu# lom Čehosiovačke republike, te do* dijeljen službom odvasnjem konsu# latu Č. S. R. C. cicekonsul zamjenit će konsula uslučaju potrebe. Dosa* dašnji trgovački ataše konsulata g. Rvdvl premješten je u Ljubljanu — generalni konzulat Č. S. R. — u is­ tom svojstvu. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržala je plenarnu sjed­ nicu dne 29. aprila t g., na kojoj je jednoglasno usvojena bilanca za g. 1920., koja je u »Narodnom Jedinstvu" od 30. aprila t. g. objelodanjena. s Sjatite se 201 Trgovke ulici broj 20. Pozor! Selamet! Trgovcima! Pri dolosku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Ko hoće da kupi šamija za ramazan i bajram svih - vrsta, tankih i debelih, Carigradski i Selamički - Gajretov glasnik. Dobrovolnl prilozi. Upravi »Gajreta« poslao je gosp. Husejin Dupanović iz St. Antonie (Amerika) svotu od K 42.000, koje su među sobom saku­ pili slijedeći: po 50 dol : Husejin Dupanović; po 25 dol.: Sulejman Lipovača; po 20 dol.: Osman Mehmedbašič; po 15 dol.: Bego Begić; po 10, dol.: Jusuf Jašarbegović. Zećir Jaganjac, Adam Grljević, Mujo Šehović, Salih Mahmutćehaiić, Mehmed Dizdarević, Osman Temur, Salih Mureškić, Smajo Tunović, Husejin Ramkić, Dursun Mustafa ČauŠ, Osman Jusić i Ramo Ćehajić; po 5 dolara: Derviš Grizović, Alija Repak, Haso Jahić, Fejzo Hebib, Salih Najzović, Ibrahim Begić, Zajim Spahović, Sefedin Maksut, Ibrahim Mustafa, Ramo Đogić, Omer Turkuša Ljubušak, Osman Jašarbegović, Ibra­ him Ajdmović, Hakija Šabić, Zulfikar Ali, Džafer Galijatović, Mustafa Ibrahim Smajo Galijatović, Mustafa Muhamed, Mehmed Čekro, Bajram Habota, Salko Pervan, Zajim Šukalić, Joso Prša, Bežo Tadić, Hasan ef. Hrnjićević, Meh­ med Deston Kosovo, Mujo Dželilović, Husejin Miropija, Vejsd Hasan, Sulejman Nikšić, Ahmed Hasan i Zulfi Johr Sangogly; po 3 dolara: Muharem Sarić, Sejdo Brković, Ramadan A|o§, i Tasim Ali; po 2 dolara: Marko Barišić. Zaharios Kristo, Osman Temur, Sulejman Ali, Alli Zejnil, Salko Arnautović, Redžep Gerzić, Nusret Emin, Hadži Issa. Omer Bekir, Toni Kaich, Redžo Šabić po 1 dolar: Zija Hasan. Alli Mustafa* Bekir Ahmed, Hadži Turk, Osman Mustafa, Hadži Maksud, Kadir eff., Mehmed Mustafa, Islam Musa Alli Hasan, Osman Mustafa, Osman Ismail, Jokan Vlašić, Marko Dolić, Ivan Krivić, Resul Hasan, Ćamil Šehović, Nuri Ahmed. Nadalje su upravi stigli ovi dobro­ voljni prilozi: Pododbor u Koraju sa­ kupio je za „GajreC pridgodom kišne dove 18. aprila t. god. K 500. Džemil Hasanović iz Sarajeva darovao je K 1750.— Hakija Begović, Bileća od ubrate članarine, i sakupljenih dobrovolj­ nih priloga K 1000. Jetko Jerković, Metkovići prigodom smrti rahm. Sejfudina Husejnagića darovao je K 100.— Glavni odbor „Gajreta" ističe javnim putem svoje priznanje i iskrenu hvalu našoj braći u dalekoj Americi, koji se sjetiše našega mezimčeta, što je dobar dokaz, da se među njima budi svijest, te da im lebdi pred očima razvoj i napredak naše zapuštene omladine. Živjela braćo, dao Bog pa se ovi Vaši darovi stostruko nagradili. Ujed­ no se zahvaljujemo svima sakupljačima i darovateljima na njihovom požrtvov­ nom radu za Gajret. Prodaje se zidana kuća od • soba i 3 kuhinje u Sagrđije ulici u nepo­ srednoj blizini Šerijatskt sudačke škole, a doprla je i do Potok ulice. Upitati kod Muharema Nakića u Cijene ispod svake konkurencije! te ostale manufakturne robe kao beza, basme, Sifona zefira, konca,čarapa, hampamuka,safuna mirisavih itđ. Za točnost naruđbe jamčin?. Nepovoljnu robu primam natrag. - Šaljem pouzećem (doplatno). Samo na veliko! :: Salih H. Ka rit, Sarajevo, Mali Muđellti br. 2. Telefon 859. , ; j i ISEBURA i ' & St IZ FABRIKE HINKA FRDNCKA SINOVI, O ZAGREB O preporučuje se za tursku СГПЦ kaVU kao najsavršeniji dodatak ? zamjenica zrnate kave. j | i ; Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. 1=S—2I ' | । | । ; ’ j | j i SI W“ Uspješno se oglašuje u „Pravdi" £ a 1 Miševi, štakori, stjenice i žohari Karaboje l-a te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Petar Milušić i drug ; I trgovina gvožđarije i boja Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. Mjewnl zastupnici traže se! Nudjamo odmah otpremljive Iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cillndere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itđ. Skladište čeških tvornica stakla porculana U/EISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131 86 Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. I 8j < . з:тг.1>сопаааоааааоп8 Miisiimansha trgaBačka i obrtnička Ma za Bosnu i HercEgoBinii (tL Ц u Sarajeun Dionička glavnica K. 10,000.000 — podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć* račune I ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuj* i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. Rancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačha banka, Sarajevo. - laterupban telefои: Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f5d5b3a17d15740c8e4533e69fbb931e.pdf 49fc43eea1e7c2ce4a99cd3b552d5c2d PDF Text Text Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 50 (288) Sarajevo, utorak 10. maja 1921. (2. Ramazan 1339.) Sretne ramazanske dane treće od našeg oslobođenja, do­ čekujemo ovaj put i u boljim prilikama i sa više nade i smi­ renosti. Laglje dišemo, veselije stišćemo ruku bratovu. Zašto? Prosto zato, što je snagom svo­ je odlučnosti, čvrstoćom svoje volje i jakošću svoje discipline omogućio dosta brzo ostvarenje nade, kojoj početkom prošlog Ramazana dadosmo izražaja ovim riječima: „Moli se zaštitniku Pravde i vjeruj, da će njene zrake probiti tmušu tjesnogrudnosti i netolerancije. Moli se i praštaj, ali se i zbijaj u falangu, u jato, da i tim pridoneseš otrežnjenju usijanaca, koji­ ma imponira č a s o v i t a prevlast. Ne kloni, već se grupiraj; ne zdvajaj, nego se zbijaj i pripre­ maj! Time pozdravljaj brata, kad mu budeš govorio: Sretan Ti Ra­ mazan!“ Da, vještije stišćemo ruku Bra­ tovu, jer je shvatio sav zamašaj gornje poruke i tačno uvidio, da mu je spas samo u Bogu i za­ jednici; da rnu je budućnost sa­ mo u slozi i ljubavi. Upozorujem^ga, da to ne za­ boravi. Da, najozbiljnije ga upozorujemo, da to nikad i nikad ne zaboravi; potsjećamo ga, po hiIjaditi ga put potsjećamo, da to pamti i s uma ne smeće. On, brat naš, ne smije zaboraviti, da su se tek nakon dvije godine da­ na počele ispunjavati nade, koji­ ma smo dali izražaja u prvoj ra- • mazanskoj poruci naše „Pravde"; i on ne smije gubiti iz vida, da smo to ispunjavanje doživjeli sa­ mo u zdravlju sloge i jedinstva; bratstva i solidarnosti. Upozortijemo ga, da to ne zaI boravlja. Upozorujemo ga i dozivamo i mu u pamet, da smo se počet­ kom preklanjskog Ramazana pre­ varili u svom optimizmu i da smo tad uzalud napisali ove brat­ ske riječi: „Svijet je na pragu i novog doba, a mi u svojoj dr­ žavi, koja će da nam osigura blagodati slobodnih građana, rav­ nopravnih nosioca državne misli i suverenih članova našeg narod­ nog jedinstva i opstanka. Ne mute nam pogleda žalosni događaji minulog polugodišta, jer ih smatramo posljednjim plodom ; mrskog tuđinskog sjemena. U j slobodu se ne prelazi bez većih ! trzavica; rob nije u stanju, da i odmah shvati veličinu momenta, I u kojem se lišava tudjnačkih neg, , vi i okova. On ne zna cijeniti i veličajnog značenja Slobode, pa ! je mora nagoditi sićušnim svoi jim poimanjem i svojom ograničenošću. Vični međusobnom tr­ venju, iz kojeg je tuđinac vukao glavni kapital svog lagodnog upravljanja; zaraženi njegovim otrovom mržnje, pomoću koje je razbijao naše redove i slabio naš zajednički otpor proti njegovoj j prevlasti, nijesmo mogli pravilno i shvatiti svoju dužnost prema Slo­ bodi i svojoj mladoj državi. Kre- PODLISTAK. ; • ; I ! : Шђ životopis Muhameda fllBjhissE ama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (2) Braća Muftići u Žepču. Ja ga dakle uzeh samo stoga, što ne nađoh drugog i donesoh ga našoj karavani. Kad sam ga uzela na svoje grudi, nađe toliko mlijeka, da se je zasitio, a i njegov brat po mlijeku dojio je, dok mu nije, bilo dosta. Onda zaspaše oboje, dok do tada ne mogosmo radi dojenčeta ni mi spavati. Tada ode moj muž devi, te opazi da je i ona od mlijeka bila nabrekla, te namuze toliko, da smo i ja i on bili potpuno siti i imali najugodniju noć. Drugog jutra reče mi moj muž: „Znaj, Halima, tako mi Boga, Ti si donijela jednoga blagoslovljenog stvora!* Ja odvratih: „Boga mi,, i ja se nadam!1 Onda otputovasmo. Ja ga uzeh sebi na moju magaricu, koja je sad tako brzo skakala, da nas suputnici, na njihovim magarcima, nijesu mogli sti­ zati, tako da su od mene tražili da ih čekam i pi­ tali su me, je li to ona ista magarica, na kojoj sam i došla. Kad sam im potvrdila, rekoše: „Zaista, ima nešta osobits sa njom1'. Kad smo došli svojoj kući u zemlju Benu-Saad, ma da je to najneplodniji kraj, ipak mi je u večer marva dolazila sita i puna mlijeka, pa smo ga imali i na pretek, dok drugi ljudi nijesu mogli ni kapi izmusti, a mnogi prisutni su gbvorili svojim čobanima: „Jao vama! Napasajte vašu marvu tamo, gdje i čoban kćeri Ebu-Džuejbove!* Ali i pored svega toga moja bi marva dolazila sita i pona mlijeka, dok je njihova ostajala gladna i ni kapi mlijeka ' i i ■ I . ; : • i i ' : j i I 1 i ; , i i i Godina Ш. ; nusmo putem svog dosadanjeg napisasmo dalje ove riječi: „Spre­ I gospodara i utekosmo se njego- maš se da zdušnije robuješ Tvor­ • vom načinu sile i pretiranja. Ru­ cu i Upravljaču država i naroda; šena su dobra, činjena ubojstva ne proklinji, već mu se moli I i raznovrsna nasilja. Malo ih je, da skine zlokobnu koprenu, pa ; koji su shvatili da se time uni- : da zaneseni dođu sebi i uvide ; štava naše, narodno dobro; , da je spas države vezan sa za­ i ima ih dosta, koji nalaze riječ dovoljstvom svih njenih jedinica i isprike za ova luđačka haračenja'. ■ bez razlike vjere i staleža." ’ A ipak je ispravna samo misao Ta je koprena počela da pada; i bratskog zaborava i bratske su- I upravnici su došli do osvjeđoi sretljivosti".... ■ čenja, da je dosadanji rad bio Uzalud su tad napisane te ri- I loš i naopak. Mi dakle možemo I ječi. i vedrije gledati, ali nešto ne smii Da, uzalud su napisane. Uza- ; jemo nikad smetati s uma: taj ; lud je napisan i ovaj apel: „Ovi 1 obrat je u glavnom plod našeg } su dani vrlo zgodan momenat, rada, naše sloge i naše odluči da se u našim srcima ustali čuv- | nosti. Da nije bilo te sloge, IjuI stvo bratskog praštanja i pomi- , bavi i otpornosti, da je ikom : renja, pa se nadamo da će pri- I uspjelo poljuljati disciplinu u na• jatelji našeg naroda, naše slobo- • šim čvrstim redovima, mi bismo , de i naše države upregnuti sve ! i danas morali tužiti i jadikovati, ( sile, da i sa svoje strane prido- I i'danas bi se plahovito zgledali i I nesu sve, što bi moglo poslužiti • pitali: „kad će ovo već jednom i ovom svetom cilju. Odbacujmo 1 prestati?" Ne smijemo to smetI osjećaje, što nam ih je ostavio i nuti s uma ni za jedan čas; nei u nasljedstvo skrahirani tuđinac; । prestanu i stalno moramo biti i otvorimo bratska srca i zaborav­ svjesni: šta znači sloga, a šta ljajmo prošle uvrede. Ne obma- • opet nosi nesloga. 1 baš stoga, njujmo se momentanom vlašću i što se u pošljednjc vrijeme vođi i moći i gledajmo u prvom redu i raznovrsna agitacija, kako biše pona vanjski položaj, koji diktuje ! ljuljala sloga i disciplina u našim re­ unutarnji mir i poredak." Uzalud dovima; baš stoga još jednom naje bio taj apel i mi smo i na­ i glasujemo njenu važnost i, čestitakon godinu dana, 18. maja 1920., ' jući braći ove mubareć dane, homorali konstatovati da musliman ‘ ćemo da podvučemo samo jednu I „još nije osjetio blagodati narod- • potrebu: Ramazanski dani i večeri ■ nog ujedinjenja", da i dalje ste- i treba da služe u prvom redu nje pod udarcima zle sudbine, I našoj slozi i našoj megjusobnoj što njegovim upravnicima drži i ljubavi. U to ime: 1 peču na očima i zastire im jaRamazani šerif mubarekj olsun! i san pogled u budućnost i životni ј interes mlade nam države". Mo­ rali smo ga tješiti i zbog toga nije davala. Tako smo nalazili u svemu božiji blagoslov i obilje, dok ne prodoše dvije godine, kad sam ga ja odbila, a on je bio tako napredan, kao ni jedan drugi dječale^Mi ga onda odnesosmo njegovoj majci, a željeli smo da još kod nas ostane radi blagoslova, što nam ga je donio. Ja zato rekoh njegovoj majci: „Bi Г Ti htjela svoga sinčića još kod nas ostaviti, dok ojača, jer se bojim, da će mu škoditi slabi mekjanski zrak*. Mi smo na nju tako dugo navaljivali, dok nam ga je opet natrag dala. Nekoliko mjeseci poslije našeg povratka, kad je on sa svojim bratom bio kod marve, dotrča ovaj k nama i reče: „Dva n bijelo obučena čovjeka uhvatiše moga brata Kurejševića, oboriše ga na zemlju, rasporiše ga i stadoše mu unutra nešto prikopavati“. Ja otrčah k njemu s njegovim ocem i kad ga nađosmo potpuno izobličena, približismo mu se i upitasmo ga, šta mu se je dogodilo. On odgovori: „Došla su dva u bijelo obučena čovjeka, oboriše me, tijelo mi rasporili i nešto mi unutra tražili; ja ne znam. šta". Mi ga onda donesosmo u naš čador, a njegov mi otac reče: „Bojim se, da ovoga dječaka ne muče zli dusi, odnesi ga natrag njegovoj porodici, dok se to nije raščulo". Mi otputovasmo s njim njegovoj majci, a ona reče: „Šta te vodi ovamo, dojiljo? Pa Ti si sama toliko željela da dojenče još zadržiš". Ja odgovorih: „Bog je dao, te je moj sin narastao, ja sam svoje učinila, a bojim se, da mu se kakva nesreća ne dogodi, za to Ti ga po Tvojoj želji donosim natrag". Amina odvrati: „Nije to tako; reci mi istinu!" Ona je na me tako dugo navaljivala, dok joj ja nijesam sve ispripovijedala. Onda ona reče: „Bojiš li se, da njim nije zavladao zli duh?" A kad to potvrdih, reče ona: „Nikada, Boga mi, sotona nema k njemu pristupa, jer će on jedanputa visoko mjesto zauzimati; hoćeš li da Ti o njemu pripovijedam?" Kad ja rekoh ,,da“, nastavi ona: „Kad sam bila trudna, vidjela sam da je iz mene jedno svjetlo sjalo tako I Sjetite se ,,Gajreta“. i jasno da je obasjavalo kule od Bostre u Siriji. ' Moja je trudnoća bila tako lagana i ugodna, ka­ kvu još nikad nisam imala. Kad sam ga rodila, pruži on ruke po zemlji, a podiže glavu prema nebu. — Ali sad ga ostavi ovdje i vrati se lijepo kući". Smrt Amine i život Muhamedov kod njego­ voga djeda Abdul-Muttaliba. i I i i ' , I I , Božiji poslanik je živio s božijom pomoći i pod Njegovom zaštitom kod svoje majke i djeda, i Bog je dao, da raste kao lijepa biljka za svrhu, koju je Bog u svojoj milosti unapred odredio. Kad je bio šest godina star, umre njegova majka. Božji poslanik je onda živio kod svoga djeda AbdulMuttaliba. Ovaj je imao svoj krevet u blizini Kjabe; njegovi sinovi su sjedili oko kreveta i čekali, dok on dođe, ali nijedan ne bi sjeo na krevet iz pošto­ vanja prama njemu. Jednom dođe božiji poslanik, kad je još bio mali dječak i sjede na krevet; njegovi ga stričevi htjedoše stjerati, ali Abdul-Muttalib reče: „Pustite moga sina! Boga mi, on će jedan puta visoki stepen zauzeti". On ga pusti, da kod njega sjedi i da ga po leđima gladi, a šta je on činio, veselilo ga je. Kad je božijem poslaniku bilo osam godina, umre Abdul-Muttalib. Kako je Ebu-Ta1ib uzeo sebi poslanika. Po smrti Abdul-Muttalibovoj dođe božiji posla­ nik svome amidži Ebu-Talibu, kojemu gaje — kako se misli -■ Abdul-Muttalib preporučio, jer je njegov otac Abdulah bio rođeni brat Ebu-Talibov. Majka obojice je bila Fatima kći Amr-ibni-Ajđa. Ebu-Talib se je brinuo za božijeg poslanika poslije smrti nje­ govog djeda i držao ga je uvijek uza se. 0 vračaru iz plemena Lihb. Jedan čovjek iz plemena Lihb, koji je bio vračar, dolazio bi često u Mekju i proricao mladi­ ćima, koje bi mu Kurejšije doveli. Kada je i Ebu- �PRAVDA' Strana 2 Страна Naše Jugoslavenstvo. Број 288 Broj ПРАВДА Kako se vidi, temeljna je osobina našeg jugoslavenstva, da nije fanatič­ no već Širokogrudno. Kao sinteza srp| stva i hrvatstva, ono ih ne guši već tolerira, ono ih ne negira već izmiru‘ je. Ujednačuje. Mi ne tražimo da Hri vat zabaci svoje hrvatstvo, niti nam i smeta što se Srbin ponosi srpstvom; tražimo samo to, da se oni približe i i ujedine u jugoslavenstvu kao širem I i zajedničkom imenu. Drugim riječima: 1 da manifestiraju narodno jedinstvo i i da se čuvaju plemenskog šovinizma I koji vodi u separatističke vode. Ima još jedna karakteristika našeg jugoslavenstva: mi ne priznajemo te­ orije, da so ono može prihvatiti samo putem hrvatskog ili srpskog naciona­ lizma. Oni mogu biti prirodan most I do jugoslavenstva, ali su mu katkad i velika brana na putu. Ko bi na primjer Čokorila priveo „Krfskoj Vješti­ ci4, one oko .Balkana4 izmirio sa „Strmoglavijom", a hrvatske frankov­ ce približio srpstvu? Ko bi musliman­ skog čaršiliju i težaka posrbio ili po­ hrvatio, kad još i sad na svakom koj raku može čuti riječi ,.Nema srpstva bez tri prsta4 i kad je za vrijeme Štadlerove propagande dobro utuvio izreku „Samo dobar katolik može biti i dobar Hrvat"? Sasvim je drukčije sa jugoslavenstvom. Ono, kao novo, nije ni na kojoj strani miješano sa vjerom. Stoga ga se naš Mujo nimalo ne plaši, niti od njeg nimalo zazire, Shvaća ga i lako mu liježe u pamet, da nije Turčin jer ne govori turski već, kako on veli, bosanski. Srbi su, rezonuje on, u Srbiji i, od kako se pomoli Švabo, u^Bosni; Hrvati su u Hrvatskoj i, od Švabe, u Bosni. Mi Bošnjaci — i muslimani i latini i hrišćani — u Bosni. Sad smo svi u Jugoslaviji. I „Bošnjaci4 i Srbi i Hrvati, sa Slovencimal Tako on umuje i ko će reći da iz jednu ruku nije i u ргаvu? Umujući tako, kao čovjek ni ma­ lo ne bježi od Jugoslavije, a kad mu se objasni da nema bošnjaštva, onda sliježe ramenima i veli: pa dobro eto, nek sam Jugoslaven. Prihvaća bez ikakve rezerve to ime, a pošto mu ne fali ni jedan drugi nacionaloi biljeg, ko može reći da taj naš Mujo nije punokrvni, čisti i — idealni Jugoslaven? Odbaci li bosansko srpstvo i hrvatstvo svoje religijske primjese, ko će reći da će naš Mujo bježati i od tih imena? ' mogućnosti da reguliše težnje mase; Preštampano iz beogr. „Novosti4: Vi tražite, g. uredniče, da Vam ob­ • ona se izolovala odnosno bila izolovana i uslijed toga nije mogla da vrši jasnim jugoslavenstvo bos.-herc. musli­ kakav bilo uticaj na široke slojeve mana, kako ga zastupa naša organinašeg dijela naroda. Katolička i pra­ zacija. Drage volje izlazim na susret voslavna inteligencija išla je drugim Vašoj želji i još Vam zahvaljujem na pravcem, ona je ili sasvim prišla masi ljubaznom pozivu. Samo molim da mi ili joj stajala blizu i djelovala bar na ne dirate u dijalekt. njen kulturni razvoj. Naše je jugoslavenstvo više prak- | Otuda i naša relativna zaostalost tično negoli ideološko. Realisti u svemu, ' za pravoslavnim i katolicima. Otuda i i u riješenju smo tog problema bili , naše sadanje nastojanje, da inteli­ stvarni i praktični. Tim nije rečeno da ; genciji prokrčimo put k masi i pred nam u tom fali osjećajnost. Ne. Mi za . masu. Otuda naše jugoslavenstvo. jugoslavenstvo osjećamo kao i drugi, j Rekoh več, da naše jugoslavenstvo možda i više od drugih. Samo što ’ nije ni cifrasto ni teoretično. Mi smo nijesmo fanatici te ideje: ne pretvaramo je u prvoklasno pitanje i ne dopu- • praktičari i usljed toga nam je i ono štamo da se prometne u puki forma- ! takovo. Težeći za tim, da svrgnemo lizam. Ostajemo kod njene suštine. i svoje dosadanje vodstvo — sebično i Kad je došao slom Austrije, prvo o ■ šarlatansko, nekulturno i anacionalno mi smo bili svijesni, da obrat na čemu su bili načisto pokretači naše I Organizacije je to, da je nacionalni | bolje mogu provesti samo naši inteantagonizam izmegju Srba i Hrvata i ligenti. Valjalo ih je dakle ujediniti i postao jedan obični anahronizam. Stu- i rehabilitirati u očima mase. Predratne panjem u zajedničku, narodnu državu i nevolje, što smo ih pretrpjeli gotovo isključivo mi muslimani, bile su kao i položivši joj čvrste temelje, trebalo je odmah kvitirati i spor dvaju do tad ; naručene za provedenje ovih dviju za­ oprečnih nacionalizama: srpstvo je ' misli. Digavši visoko stijeg narodnog imalo odbaciti svoj borbeni stav, a ! jedinstva i ravnopravnosti začas okuhrvatstvo se lišiti svog uskog okvira, । pismo sve koji nijesu imali iluzija o raskinuti svoje političke negve i | provizornosti bespravlja, što je vršeno predrasude pa se zajedno se srpstvom r pod lažnom firmom „mučeništva* i upregnuti u kola više ideje: ideje na- ' narodne slobode4. Ujedinivši se na rodnog jedinstva i slobodne narodne i bazi jugoslavenstva, zabacismo sva do­ tadanja trvenja, iskreno provedosmo države. Tako je trebalo biti. No nije bilo, jedno radi nedoraslosti inteli- ! princip potpune ravnopravnosti ple­ gencije, i na jednoj i na drugoj ' menskog imena i — izvršismo jedan strani, a drugo stoga, što su to ne- i velik narodni posao. Postigosmo ono, obragjeno polje - polje za ku 1 tur ni rad < o čemu se je dotad samo maštalo: vodstvo je došlo u ruke inteligencije, društva — preplavili političari, potvr­ a pregjašnji su se idoli uzalud kopr­ divši svojim razornim radom tačnost, apsolutnu tačnost i ispravnost tvrdnje, i cali da makar u najmanjoj mjeri održe svoje pozicije. Slišćeni su. Važnost i da je naše narodno ujedinjenje došlo zamašaj ovog epohalnog preokreta prerano. Da. prerano, jer je ujedinjenje pokrajina došlo prije duhovnog uje- . mogu ocijeniti samo oni, što poznaju drskost i razmetljivost naših bivših dinjenja. No pustimo to. U borbi, ogorčenoj borbi srpstva i ! vogia, samo oni što poznaju njihovu hrvatstva za supremaciju u Bosni i ' sebičnost i prevrtljivost, prefridnost njihovih metoda i podlost kojom su Hercegovini, sudjelovala je i naša, izdavali narodne interese i služili tumuslimanska inteligencija. Sudjelovala gjincu. Samo oni, kojima je poznato živo i u prvim redovima. 1 baš je ta držanje Šerifa ArnautoviĆa i njegovi njena aktivnost i razrožnost bila glavni podvizi za vrijeme prije rata, i iza rata, uzrok njenom neuspjehu i potpunoj naročito pred slom Austro-Madžarije. izolovanosti od širokih slojeva našeg dijela naroda. Masa nije bila svijesna To bi bila prva praktična tekovina svog plemenskog imena. 1 mjesto da našeg jugoslavenstva. Druga je u tom, joj to objasni stvarno i — obazrivo, ! što ćemo za kratko vrijeme definitivno mjesto da je osvješćuje zgodnim meto­ zbrisati i zadnji trag frankovluka u Eto tako izgleda naše, mnogima dama, inteligencija je tu dužnost ili ( našim redovima. Kako hrvatskog, tako „strašno4* i „blijedo44, jugoslavenstvo. i srpskog. Da, da. I srpskog franko­ sasvim napustila, ili ju je izvodila na Zar je onda pogriješio g. Ljuba Jovanačin, koji je mogao dovesti samo j vluka, jer ga zaista ima. Zove se, nović, kad je, objašnjavajući moju neuspjehu i obratnim rezultatima. Valja 1 istina, drugim imenima, katkad i zvuč­ jednu primjedbu, u sred Konstituante nim. U stvari je isto^ zvao se on čopriznati da joj je u tome radu mnogo izrekao ove značajne riječi: „Ali ja smetala i demagogija političkog vod- ! korilovštinom ili htio da se provuče smatram da oni (bosanski muslimani) siva, koje je svoju nesposobnost i i pod firmom lažnog narodnog jedinstva. mogu biti jedna on onih čvrstih veza svoju sebičnost prikrivalo frazom o I Zasad hara još samo u redovima između srpskog istoka i hrvatskog i protunarodnim težnjama inteligencije, i mladjeg naraštaja, no izdiše. Sporo ! slovenačkog zapaoa; da mogu biti od Na taj je način inteligencija bila lišena ; ali sigurno. ! presudnih činilaca u sarađivanju na ..... ... . Talib sa svojim mladićima došao, opazi on božijeg poslanika, ali opet svrati pozornost na nešto drugo. Kad je bio s tim gotov, zapita opet za njega i htio ga je opet vidjeti. Ali kad je Ebu-Talib vidio, kako ga on pohlepno traži, sakrije ga. Onda on reče: „Jao vama, dovedite mi opet mladića, kojeg sam prije vidio; on će jedno visoko mjesto zauzimati44. Ali Ebu-Talib otiđe sa njim. O kaluđeru Bahiri. Kasnije je poduzeo Ebu-Talib jedno trgovačko putovanje sa karavanom u Siriji, i baš kad je htio da otputuje, priljubi se božiji poslanik tako nježno uz njega, da se je razmekšao i rekao: „Tako mi ! Boga, povešću ga sa sobom i nikad se neću od i njega rastavljati 1“ — ili nešto slično. On dakle ot~ j putova sa njim i oni odsjedoše kao obično u bli­ zini ćelije jednoga kaluđera, koji se zvao Bahira. | On je poznavao kršćanske knjige, a stanovao je vazda u ćeliji, u kojoj je bila jedna knjiga, iz ; koje su se kaluđeri poučavali i koju su jedan od. drugoga našli jedi vali. „ Kad god bi oni prije kvarno । mošli, nikad nije kaluđer s njima razgovarao, niti I im se predstavljao. Ovaj put pripravi on jedan ru- : čak, jer je, kako se misli, iz svoje ćelije vidio, , kako jedan oblak božijeg poslanika usred karavaff^"; zasjenjaje i kako je ovaj oblak zasjenjavao drvo, pod kojim je on sa karavanom odsjeo, te kako se * grane drveta božijem poslaniku naginjahu, da ga j bolje štite. Kad je ručak bio gotov, pošalje Bahira po ka- i ravanu i pozove sve mlado i staro, robove i slo­ bodne. Onda reče jedan Kurejšija: „Čudnovato je, da nam nijesi do sad nikad slično činio, kad god smo prolazili; za što upravo danas?* — Bahira od­ govori: „lako je, ali danas vas hoću sviju kao goste da počastim jednim ručkom44. Orri odoše svi, samo božiji poslanik ostade,, jer je bio premlad. našem potpunom narodnom jedin­ stvu?44 Ima potpuno pravo i stoga se ja potpuno slažem i sa drugim dije­ lom njegova objašnjenja, u kojem veli da ćemo mi „za takav svoj rad i za uspjeh u tome steći neocenjive zaslu­ ge i priznanja svakog čestitog sina ove zemlje44. Imam mu dodati samo jednu napomenu: Naša će posrednič ka uloga uspjeti samo onda, ako se i Srbi i Hrvati postave na jedno is­ pravno stanovište naše Organizacije, da je pitanje nacionalizovanja i zbli­ žavanja polje za kulturni rad društva, a nipošto stvar dnevne politikd. To bi trebali da imaju na umu naročito oni, koji se još i sad nadaju, nekak­ vom selametu od Amautovićeve ak­ cije u tjesnogrudnoj „Domovini44. Sakib Korkut. I Sjetite se „Merhameta“. Iz naše organizacije. 1 , ! i ! ! i i | । ( ' I i j | i : Sarajevo, 6. maja. Radnom Odbo* ru. Na današnjem širem sastanku mjesnog i kotarskog odbora, saslu? šavšj izvješće našeg dičnog poslani­ ka i ministra g. dra Mehmed ef. Spahe, izjavljujemo se potpuno solidar­ nim sa dosadašnjim radom našeg poslaničkog kluba, te ga molimo da i, dalje ustraje u svome teškom pozivu. Za kotarski mjesni odbor: Predsjeda nik Sokolović, tajnik Jcrlagić. * Skupština u Derventi. 29. aprila održao je nar. poslanik U. Ajanović skupštinu u Derventi, koju je posjet rio velik broj naših pristaša. Nakon iscrpnog razlaganja o sporazumu na= šeg poslaničkog kluba s vladom gosp. Pašića, kojega su prisutni pozorno i s odobravanjem saslušali, iznijeli su mu građani! i težaci svoje želje i pri* tužbe. Seljaci ite Đubočca tražili su da im se što prije otvori ško­ la, koja im je već davno obećana od strane vlasti. Građani su sc tužili na kot. predstojnika Krstijća, da je potpuno pristran u svom djelovanju i da samo radi u tom, kako bi musli« mamina naškodbo. Za tim su posjed? nicž izrazili želju, da se kod rješava­ nja bcglučkog pitanja imadne naroči­ to na umu, da sc makar koliko bilo zemlje ostavi i posjednicima, jer sm deći po dosadašnjoj praksi, musli? mani će potpuno ostati bez zemlje. Narodnii poslanik je obećao, da će poslanički klub i odsad kao i dosad posvećivati tome pitanju veliku paž* nju. 1 tom su prilikom naše pristaše na usta potpredsjednika mjesnog od­ bora naše organizacije, g. Smajl ef. Halepovića, izrazili nasiim poslanici? ma potpuno povjerenje i priznanje za dosadašnji rad. 1 —■ ...... I 1 1 L Kad Bahira među gostima ne nađe onoga, na । kući!44 Ebu-Talib učini tako, čim je svoje poslove kojem je stanovite znakove opazio, reče: „Vi Ku- i u Siriji svršio. rejšije! Od vas ne smije nijedan izostati44. Oni od- ; Kako je božiji poslanik rastao. vratiše, da nije niko izostađ^’osim jednoga dječaka, koji je najmlađi u cijeloj karavani. On na to reče: Božiji poslanik rastao je, a Bog ga je štitio i „Zovnite ga, neka i on s vama jede!44 Onda reče čuvao od zabluda poganstva, jer ga je odredio jedan Kurejšija: „Tako mi Lata i Uzata, nije pravo, svojim poslanikom, i tako on postade najznameni­ da ostavljamo sina Abdulahova44. On za to ode tiji čovjek sa svojim lijepim i otmenim ponašanjem k njemu, zagrli ga i posadi ga uz druge. i plemenitim podrijetlom. On je bio najugodniji Bahira baci jedan oštar pogled na njega tra­ komšija, najblaži, najistinitiji i najvjerniji. A klonio se svih zlih svojstava, koja čovjeka penizuju i bio žeći znakove, koje je mislio na njegovom tijelu naći. Kad se je ručak svršio i ljudi se razilazili, je nad tim izvržen, a ujedinio je u sebi toliko vr­ lina, da ga je njegov narod nazvao »vjernim« (Elstade pred njega Bahira i zakle ga Latom i UzaEmin). tom, da mu odgovori na njegova pitanja. On ga je zaklinjao Latom i Uzatom, jer su tako običavali Kako se je oženio sa Hadidžom Kurejšije. Misli se, da mu je božiji poslanik rekao: Kada je Muhamedu bilo 25 godina oženi se sa „Ne zaklinji me Latom i Uzatom, jer mi nema Hadidžom kćerkom Huvejledovom. Hadidža je bila ništa mrže od ovih idola!44 jedna ugledna trgovkinja, koja je ljude slala u tr­ Onda reče Bahira: „Onda Tezaklinjem Bogom, govinu, a ovima je ustupala neki dio zasluge. Ku­ da mi odgovoriš na moja pitanja!4 Muhamed od­ rejšije su bili jedno trgovačko pleme. vrati: „Pitaj, šfa misliš44. Onda ga on ispita o nje­ Kad je ona čula o vjernosti i istinitosti i do­ govom stanju u snu, o njegovim vanjskim svoj- : stvima i drugim stvarima. Božiji poslanik mu na ' brim običajima Muhamedovim, pošalje ona po nje­ sve odgovori i slagalo se je s onim, što je Bahira i ga i predloži mu da putuje u Siriju i da tamo nje­ zinom robom trguje, a obeća mu veći udio, nego o njemu znao. Onda mu je pogledao leđa i nađe , ostalim trgovcima. mu među plećima, na mjestu kako je bilo opisano, j Muhamed pristane na predlog i odputova sa pejgamberski pečat. Izgledao je kao madež od njezinom robom u Siriju u pratnji jednoga Hadiroga. džinog sluge, koji se je zvao Mejsara. Kad je ovo učinio, ode Ebu-Talibu i upita ga: Kad je on jedanputa odsjeo u sjeni jednoga „U kakvom je srodstvu s Tobom ovaj dječak?44 ; On mu odgovori: „Оп je moj sin44. „On nije Tvoj i drveta u blizini ćelije nekoga svećenika, upita ovaj Mejsaru, ko je onaj čovjek pod drvetom? Mejsara sin; ovaj dječak ne treba više da ima oca“. „No, odgovori: „Jedan Kurejšević, stanovnik svetoga on je moj bratić44. „А otac mu?' „On je umro, kraja". Onda reče svećenik: „Pod ovim drvetom dok mu je mati bila trudna44. „Istinu si rekao; idi odsjedaju pejgamberi44. Kad je Muhamed donešenu s dječakom kući i Čuvaj ga od Židova, jer će, robu prodao i drugu kupio, povrati se sa MeisaBoga ,mi, ako ga vide i prepoznaju kao ja, gledati da mu naškode, jer će ovaj Tvoj bratić jedamputa ; rom u Mekju. (Nastaviće se). zauzimati visok stepen, zato pohiti s njim natrag �Број 288 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA" rinarnici. Brodovi, koji bi imali da i je poznati stručnjak g. Vilim Gvozdić izvrše te sankcije već su u potpunoj I iz Zagreba, koji je također proizvađac papirnatih vrećica. U poduzeću je za­ spremi. poslen velik broj radnica muslimanski Rusko#njemački ugovor. Listovi । iz najsiromašnjih slojeva, pa će pove­ javljaju, da su 6. o. m. zastupnici ćanjem proizvodnje i prodaje zaposliti ureda vanjskih poslova i sovjetski ih još veći broj. zastupnici u Berlinu potpisali ugo# Uprava moli, da se svak, koji treba vor na temelju kojeg se ^djelokrug vrećica uvjeri o vrsti i kvalitetu, jer dosadanjih ureda, koji vode brigu su sarajevske cijene jednake onim u za njemačke odnosno ruske držav­ Zagrebu. Ko bi želio primiti rasprodaju ljane u Njemačkoj odnosno Rusiji, ili zastupstvo neka se obrati na adresu: proširuje u toliko da će ti uredi imati Sarajevska tvornica papirnatih vrećica pravo zastupati i interese državljana u Sarajevu, Careva ulica. svoje države i promicati gospodar# ske odnošaje među obim državama. Potpisan je nadalje ugovor o izmjeni ruskomjemačkih zarobljenika. Škola i prosvjeta. zočarao pa na ovaj način dajem o# duška svome negodovanju. U dotičnoj notici: »Bratska sloga, Uspjeh na mualimskosučiteljskom tečaju. Kako smo već u svoje vrije­ koja je preča od svega, u ovome je me javili, ovaj je tečaj otpočeo 1. ok­ mjestu izvanredna, jer ni prije rata tobra 1920., a sada na 5. o. mj. s te­ pa ni! poslije nije narušena nš u kome čajem se potpuno završilo. Ispitima pogledu«. Tko poznaje naše prilike, iz prakse i teorije podvrsto se 36 kan# taj se mora na ove riječi samo gorko didata, od kojih su njih 25 potpuno osmjehnuti. Ja to neću dokazivati ispitu udovoljili, 10 kandidata dob:li primjcriam iz najskorije prošlosti, jer su dozvolu popravnog ispita iz racu# bih time povrijedio još nezarasle ra# na do korica augusta o. g., a samo ne, nego ču samo spomenuti uspjeh I kandidat nije mogao i s# gornjih riječi. Time ću, mislim, otvo­ pitu udovoljiti i to zbog bo­ riti oči i najvećem idealisti, da vidi koiika je razlika između praznog ide# lesti. Da se ovaki vanredan uspjeh mo# al'izovanja i prave zbil je, a ujedno is# ao polučiti, zasluga je u prvom redu taknuti, ko smeta zbliženje muslima# sposobnosti) samih kandidata i njiho# na i pravoslavnih. Kako je došlo do ve čvrste volić, da su se ozbiljno pri# zabave o tome neću govoriti, jer bih hvatili posla, a velika je zasluga u# □duljio, a i suvišno je, nego ću samo pravitclja ovoga tečaja gosp. prof. istaknuti to, da je nama priređivači­ Aleksc Stjcpanovića, koji je rijet# ma bio pred očima glavni cH da mu# kom voljom i upravo odanom Iju# slimane i pravoslavne, koji žive se# bavi ju neprestano bodrio i upućivao p a r a t n i m društvenim životom, kandidate na rad. Tome lijepom us­ približimo i da im živim primjerom pjehu naročito je mnogo doprinio i pokažemo put, kojim trebaju ić, ako nastavnik iz pedagogije gosp. prof. hoće da budu sretn i zadovoljni. Na­ Ljudevit Dvorniković, a i drugi su dali smo se, da ćemo naići na razu­ mijevanje i potporu svih građana, a nastavnici učinili svoje. Ispitnom povjerenstvu je’predsje# naročito onih, koji su po svome zva# dao zemaljski školski nadzornik g. nju i sami pozvani na ovaki rad, ali Stanko Palčić, koji se, kako cusmo, nažalost i naše veliko iznenađenje, u lijepo ilzrazio o spremi i uspjehu na#, ovome svomu patriotskom radu i na# ših muallima. Opće je uvjerenje u stojanju doživjesmo najveći, neus# upitnom povjerenstvu da su kandi­ pjeh. Našu zabavu, koja je ujedno dati spremni i oduševljeni, da uz i prva zajednička zabava ovdje, Srbi dalnju samonaobrazbu i uz marljiv pravoslavni zdogovorno b o j k o t o# rad u školi budu dobri učitelji i pro# vaše. Učiteljice ne htjedoše (valj# svjetitelji našega naroda. Bilo sretno da ne smjedoše) primiti uloga u ko# madu, učitelj Jovanović iz Bijeljine i hairli! UČ. ne htjede nam pomoći kupkti darove za tombolu, premda je bio obećao, a što je najgore, Srbi-pravoslavni iz mjesta, izuzevši ih desetak, koji su u ovome slučaju osim dvojice troji­ ce, neubrojivi — ne htjedoše posje# Jedna omaška. U uvodnom članku titi zabavu. Kako je to djelovalo na prošlog broja ispao je na kraju dru# priređivače, to može zamisliti samo gog stupca ovaj odlomak: »Neki ve­ onaj, koji se bavi najnezahvalnijim le da se u povjereništvu za obrt i poslom: radom za narod. trgovinu nema šta činiti: sve da je Šta znači ovaki postupak braće opuhano i »sređeno«. Mi ne dijelimo pravoslavnih to će valjda znati i pi# tog mišljenja i držimo da će se naći sac »izvanredne sloge«. Zato prođi# koje zrnce i za našeg trgovca i zanat­ mo se praznog fraziranja i ne obmaliju. Naročito za našeg malog čovje# njujmo jedni druge, nego budimo is# ka i njegov podmladak. Ima tu i kreni pa recimo, da jc naš narod u krupnijih pitanja, koje ćemo drugom ogromnoj većini zadojen tradicionaL prilikom fctaknuti«. iioml vjerskom mržnjom, kojoj mora­ Molimo gg. čitaoce, da nam opro# mo tražiti lijeka, jer inače bi mogla ste ovu omašku korektora, radi koje po nas sve biti sudbonosna. Pred oje članak ostao krnj. vom nepobitnom istinom ne zatva# rajmo oči, nego prijeđimo s ri ječi na rad! Što se tiče pažnje, koju je tobože posvetila mjesna učiteljica za što bo# Iji uspjeh zabave — o čemu govori pisac one noticc - - to mogu reći mir# Janja, početkom maja. ne duše, da je ona jednaka ništici. (Povodom akademičarske zabave.) Ta se pažnja sastoji u tome, što je Prije nekoliko dana izašla je u »Prav? dotična učiteljica otsvirala jedan ko­ di« jedna notica iz Janje, u kojoj se mad na citari i to preko volje, kako u najljepšoj slici prikazuje odnošaj je i sama rekla i što je svak mogao između muslimana i pravoslavnih, te primjetiti. U ostalom na tome joj uspjeh zabave koju su 16. pr. m. pri­ nije potrebno naročito zahvaljivati, redili akademičari muslimani i pravo# jer je kao narodna učiteljica izvršila slavni u korist »Gajreta« i »Prosvje# samo svoju dužnost. te«. Sadržaj je te noticc od početka Akademičar musliman. do kraja netačan, da ne kažem koju oštriju riječ. Očito je da je pisac po­ sve neupućen u stvar, a poglavito u rezultat zabave, ili je veliki idealista, kakvi smo i mi priređivači bili pa je pisao samo po diktatu srca. 1Nove dalnje mjere protiv Nje­ nače ne bi mogao onako nešto napi# sati. Na prvi pogled čini se, da je mačke. »Journal de Debats« javlja, ovo stvar lokalne naravi pa joj zato da su u Londonu određene nove ne treba pokloniti osobite pažnje, ali sankcije, koje će se preduzeti za ako se ono dublje promotri, onda slučaj da okupacija ruhrskog po# dobiva drugo, vrlo važno značenje. dručja ne bude dovoljna. Te šank# Ona je najbolja karakteristika priliv čije sastojale bi se u zauzimanju ka, u kojima živimo. Zato ću je ja ušća rijeke Labe i u okupaciji luka prikazati u pravom svjetlu pa neka Hamburg i Liibeck. Ova mjesta bi javnošt o njoj izreče svoj sud. To ei# zaposjela pariška pješadija. Savez# nim tim prije što sam i ja sudjelo­ nici bi uzeli u svoje ruke i carinar­ vao u održanju zabave i gorko se ra# nice, a carine naplaćivali savezni ca# Trešeljak. Domaće vijesti. ni Naši poslanici otputovali su jučer I i prekjučer u Beograd radi prisustvo- I vanja prilikom glasanja o načelnom I prihvatu ustavnog nacrta. čorjek, za kojim rDomoTina“ no H. Ajanovič. SUMORNE MISLI. Rubrika 9Cifatska posla" ne donese ništa; ako јоб ne upali kampanja proti bankama, onda ćemo da likvidiramo ovaj ćoravi račun. Uredništvo „Domovine". Jedno objašnjenje. Iz krugova mu# ! Olezajnc; i onako noma smisla praviti bošRaljević. slimana činovnika kod računovod- I tefter. Zarar jok. Ja sam i tak i tak osuđen na 10 stva delegacije ministra financija do# godina čistilima. M. R. Delić. bismo ove retke: Ne zdvajaj! Kr.d ne pomože „Domovina", U broju 41. Vašeg cijenjenog lista prošvercaće Te Šerif u Šlepu. »Pravde« od 16. aprila 1921. done# Dr. Avda. soste noticu pod naslovom »Treba Ujeo se Ti za jezik. Kakvi Šlepovi, kakvi izdržati« u kojoj sc toplo zauzim- „bakrači*? Šerif-ur. Ijete za muslimane činovnike u dr# Ja se oznojih; možda ee ispasti i naš do­ žavnoj službi. Za tu pažnju od Vaše larski šverc! . . šović. strane i za tako toplo zauzimanje Tiho, tiie; znate li onu: „Zakleta se zemlja Jedan što zna. mora vam svaki musliman javni na# raju ...“ mještenik zahvalan biti. No uza svu dužnu zahvalnost nalazimo potreb# nim, da vas upozorimo, da navodi o postupku s muslimanima kod raču­ novodstva delegacije ministarstva finansija ne odgovaraju potpuno isti# ni«. Rado donosimo gornje objašnje# Prigodom smrti moje neprežaljene nje, jer nije naša namjera neoprav- i dobre supruge osjećam dužnost, da dano nanadati. Biće nam osobito se na ovaj način zahvalim u prvom milo, ako u buduće neimadnemo raz# redu ovdašnjim liječnicima gg. Dr. loga, da se tužimo na nepravedan po# Muratu Sariću i Dr. Herlingeru, stupak pretpostavljenih i prema ost a# koji su sve svoje liječničko znanje lim muslimanima činovnicima. upotrebili da je spase, a kada to neZbor u Prljepolju. U srijedu, četvr- I bijaše moguće, da joj olakšaju zadnje Oglašujte u „Pravdi" Bilješke. Zahvala. i ' ■ I I I | tak i petak održan je u Prijepolju sastanak delegata sandžačkih posjednika, kojem su — na naročiti poziv i — prisustvovali i naši poslanici Fili; pović, Šerić i Korkut. Zbor je protekao i vrlo bratski, a zaključci su donešeni i jednoglasnim pristankom svih dele­ gata. U petak iza podne održana je u ; Prijepolju i javna skupština, na kojoj I je poslanik Korkut govorio o ciljevima i i radu naše organizacije. Radi pomanj। kanja prostora opširniji ćemo izvještaj j donijeti u idućem broju. Naši dopisi. Politički pregled. AFORIZMI. Nije laje! i i • : ' časove života. Zatim se najtoplije zahvaljujem svi­ i , ma, koji mi usmeno ili pismeno izraziše svoju žalost, i time mnogo dopriniješe, da lakše snosim nenadoknadivi i gubitak; napokon najljepša hvala i svemu građanstvu Mostara, bez raz­ : like vjere, koje je u onako impozant­ ' nom broju ispratilo rahmetliju do hladnog groba. Svima neka je od mene hvala, a 208 • od Boga plata! Mostar, 25. aprila 1921. Baj’ramaga Bijedić. Dražba poštanskih pošiljaka. Dnu 10. maja t. g. u 8 i po sati uslijediti I ćc prodaja neuručivih poštanskih i 47 dunuma pošiljaka u prostorijama post, rav# kopanice sa 3 prizemne kuće. Zemlja nateljstvene blagajne soba br. 63. i se prostire između željezničke stanice Sarajevska tvornica papirnatih Pale i Koran, te od glavne ceste do U Palimo vrećica. Dosadašnja Tvornica papir- i Željezničke pruge. 1 ; ' ' natih vrećica (kesa) Islamske dioničke | Ravan položaj i zgodno za gradnju štamparije u Sarajevu preuređena je lječilišta. i proširena, da će moći svim zahtje- 1 Kupac neka se izvoli javiti pismeno vima proizvodnje papirnatih vrećica pod šifrom: „Zlokos% zadnja udovoljiti. Novom poduzeću pristupio i pošta Pale. 207 I SEBUBt & IZ FABRIKE Н1МКД FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 preporučuje se za tUFSkU СГПи kdVU kao najsavršeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimansha trgovatea i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (id.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i fjos. JNovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSNA*. Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Biwvi: Trgovačka banka. Sarajevo. - Interurban telefon: ZR �Strana 4 Страна Broj 288 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPC1JU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za teovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000— na K 20,000.000izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih l3 glasi na ime, a 23 na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: prvenstva i koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase - I na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ 100.000 komada dionica III. emisije nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tako, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše i se previše plaćeni iznos nakon razdjele u~ gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od l.T. 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih I dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dećih novčanih zavoda: dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu opcije za III. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice i!1 Tuzli. međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. 3. preostalih Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, бо.ооо komada dionica III. emisije Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.|I. te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke d. d. u Sarajevu. nominalne vrijednosti. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. ■ I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. 31. maja 1921. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo ■ Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih ; Privredne banke d. d. u Maglaju. kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke d. d. u Bihaću. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., Kreditne banke d. d. u Modriču. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Samac. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danici & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4b5905c2422330f09f7d766e752ce8eb.pdf c293e1140d4f1dcaa5bf0b50f4b4f4ce PDF Text Text Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 51 (289) ? Sarajevo, četvrtak 12. maja 1921. (4. Ramazan 1339.) Pred novim dužnostima. ^Govoreći o rekonstrukciji naše po* .Krajinske vlade, iznijeli smo nekoli­ ko napomena o dužnostima i zada* čama predstavnika naše organizcije u vladi, pa ćemo da na to nadovežemo i nekoliko primjedaba, koje se odnose na rad i podvostručenu duž* nost naših odbora na selu i u gradu. Mi smo rekli šta očekujemo od naših predstavnika u vladi, pa je potrebno istaknuti i ono, o čemu ovisi njihova aktivnost i njihov uspjeh u povjere* nom im poslu. Stara je riječ »kakva šuma, takvi i zecovi«. Drugim riječima: kakvi mi, takvi će nam biti i predstavnici u vladi. Da, kakvi budu predstavnici naše organizacije, kako se budu brinuli za njene područne članove, takav će bi* ti i rezultat rada naših ljudi u vladi, toliku ćemo imati i korist od njiho* va dolaska na upravu naše pokraji* ne. Budemo li se oslonili samo na njih i poveli1 se za svojim starim pra­ vilom, da se sa izborom ljudi svrša* va ili sav posao ili glavni njegov dio, možemo odmah u opoziciju. Si* gurna je naime stvar, da četvorica ljudi ne može svršiti ni daleko ma* njeg posla nego li je onaj, što je naprćen našim predstavnicima u vladi. Ovim nipošto nije rečeno, da i oni ne nose jedan znatan div i odgovornosti. Ne, to nije rečeno. Naprotiv, oni su i te kako zaduženi da rade svim silama, oni su i te kako odgovorni za svoj rad za svoj i stva« ran i i n i c i j a t i v a n rad. No ipak valja znati i upamtiti, da je glavni dio odgovornosti na onima, koji im povjeriše ovu tešku zadaću; valja uvažiti i ravnati se po tom, da se za propuste može okrivljivati samo onaj, ko ih čini svjesno i zabacujući opravdane napomene i predloge. Jas* nije rečeno: mjesni odbori naše or* ganizacije treba da iznesu sve zah­ tjeve našeg elementa u pojedinim krajevima naše uže domovine, da ih srede, obrade i dostave Radnom Od­ boru u svrhu, da ih priopći našim predstavnicima u vladi. Da pojedini odbori, mognu udovo* ljiti ovoj svojoj dužnosti potrebno je da ih u tom podupru svi članovi or* ganizacije, a naročito oni, čije se to kože tiče. Odbori su dakle u prvom redu posrednici, a tek u drugoj liniji dolazi njihova dužnost, da daju ini? cijativu i vode brigu i cjelokupnim potrebama svoga područja. Pri sve« mu tome valja držati na umu, da se za kratko vrijeme ne da udovoljiti svima potrebama, jer su i raznovrsne i ogromne. Nanija ih dakle, ister istemez, svoditi na najmanju i najnuž­ niju mjeru ili što se rekne: pružati se prema jorganu. Pri tom sc treba držati i pravila, da je preča košulja od fermena, pa se u prvom redu va? lja starati za najslabije i naj* potrebnije. Samo tako je mogu* će polučiti neki uspjeh, samo na taj način ne će nastupiti razočaranje. Budemo li drukčije postupali, bude* mo li tražili što je u sadanjim prili­ kama nemoguće postignuti a što je najpogibeljnije, budemo li tražili us­ pjehe odmah i na vrat na nos, onda već unaprijed možemo zaklopiti tef* ter i oprati ruke. Uspjesi sc mogu po* lučiti samo postepeno i uz podvo* stručen napor svakog pojedinca ka* ko u predstavništvima organizacije, tako i izvan njih. Uspjeha može biti samo u tom slučaju, ako udvostruči­ 1 mo dosadanji rad i nanore, samo on­ da, ako se ti napori sliju i ujedi* n e, ako se organizuju. Imati svoje predstavnike ne znači imati svoje sluge, a još manje svoje vasije i tutore. Da, naši predstavnici nijesu sluge, i koje mora ju raditi sve što našem ko* * jem predstavniku ili čak i svakom pojedincu sine u glavu. Oni su, to treba respektdvati odgovorni i dru* gim faktorima, oni se po svom zva­ nju mora ju brinuti i za ostale dijelove našeg naroda. Nama će polagati račun i biti odgovorni samo u toliko, u koliko budu htjeli da zabace naše opravdane zahtjeve i ako nemadnu dovoljno volje i otporne snage, da spriječe čija bilo presSzanja. No kap što nam oni nijesu sluge, nijesu nam, i ne mogu biti, ni vasije. Nijesu nam to u smislu, da bi nam imali pravo tutorisati i smatrati sc nad nama, iz* van domašaja našeg prava, na upo? zorenje i izvjesne zahtjeve, a nijesu to ni po drugom, kod nas dosad uobičajenom značenju te riječi: nije­ su nam ni dadilje koje bi imale duž­ nost, da za nas i misle i rade. Poslav? ši n jih u vladu, mi se nijesmo nimalo rasteretili Obratno, mi smo tim pre* uzeli nove dužnosti i terete, jer nam se valja brinuti još i za to, da nam ovi predstavnici osvjetljaju obraz: da budu kudikamo bolji od svojih predšastnika; da svojim radom i dje* lovanjem povrate i autoritet vlasti i vjeru u njenu ispravnost, njenu pot­ punu objektivnost prema svim ple­ menima, svim konfesijama i svim slojevima našeg naroda. Da to postignemo, da ih umjerimo, nužno je da u prvom redu umjerimo sami sebe; da ih učinimo objektivni* ma, nužno je da u prvom redu sami budemo objektivni. Mi smo prošli put naglasili, a na? glasujemo to još jednom, da našoj zemlji — a još manje našoj pokra* jini - nije potreban partijski, a ka­ mo li partizanski režim. Njoj je tog bilo dosta i predosta. Vrijeme je da malo i odahne; zadnji je čas, da se počme sa solidnim upravljanjem: tri­ jeznim i objektivnim udovoljava* njem narodinh želja i potreba. S na* še se strane ne smije ničim ometati Godina Ш. pravilan razvoj prilika u našoj do* movini; naši se zahtjevi trebaju kre­ tati u granicama umjerenosti i mo­ gućnosti. Nikad ne smijemo smetati s uma, da jc baš partizanstvo izazva* io razne nevolje i patnje cjeline na štetu privilegisanih skupina i pojedi* nača. I hoćemo li ozdravljenje upra? ve, a i društva, moramo pobijati sva­ ko pa i svoje - partizanstvo ... moramo dotjerati i sebe i druge, da dođu do spoznaje, c je spas društva u ispravnosti njegovih upravnika, u pravičnosti i objektivnosti predstav­ nika njeogve vlasti. Bez tog nema spasa, bez tog nema izlaza iz haotič* nog stanja, u kojem se je nalazila i još i sad se nalazi naročito naša po­ krajina. Kratko rečeno: svaki je član i pred* stavnik naše organizacije dužan, da doprinosi sređenju prilika u našoj zemlji; dužan je nesamo da traži, već i da radi i pomaže. Tek kad bu­ demo taki, svi skupa i svaki napose; kad se sami sredimo i ujolimo, tek onda ćemo imati pravci; da vedra čela tražimo i kontrolišemo. Da, kontrolišemo, jer samo jc u tom ga­ rancija, da naši ljudi ne skrenu isto onako, kako su skrenuli mnogi nj i? hovi predšasnici. Eto, u tom su i naše nove, teške i preteške dužnosti. Sarajevo, 11. maja. Uoči ramazana je nadležna voj* nička vlast tražila od ovdašnjeg še* riatskog suda obavještenje, ko će na* miriti troškove oko pucanja topova uz ramazan. Prije dvije tri hefte je zemaljska vlada obavijestila vakufsko-mearifski saborski odbor, kako je od naše bogoštovne subevncije odbijeno preko 30.000 K za počasno pucanje iz topova na muslimanske praznike u 1920. god., i to u Šaraj e* vu. Mostaru i Trebinju. Vakufska uprava stavila se na stanovište, da se ne može plaćati pucanje topova u pojedinim mjestima iz sredsta? va, koja njoj pripadaju To je valjda i dalo povoda vojnim vlastima, da traže neko jamčenje za plaćanje to? pova. Nekoliko uglednih naših gra* dana zajamčilo je, da će topovi biti plaćeni, te se u tu svrhu već kupe dobrovoljin prilozi. U stanovitim krugovima jc ovaj postupak vojnih vlasti i zemaljske vlade hrđavo shvaćen, pa se to tu* mači kao neka novotarija, koja ne vodi dovoljno računa o našim vjer­ skim svečanostima. Takovo shvatanje nastalo je samo zbog nepozna* van ja stvari, jer mnogo ih misli: do* sada su pucali topovi »džaba«, a sa? da se traži, da se plati. A nije tako. Ni dosada nijesu pucali »džaba«. Troškove oko pucanja topova pod* mirivala je zemaljska vlada vojsci, ii to iz dotacije za bogoštovlje. Prema tomu je i dosada išlo sve to na naš račun, samo što su ti troškovi una* prijed odbijeni od naše bogoštovne dotacije već u budžetu, a lanjske go­ dine se nije znalo, da su sada topovi ovako skuni, pa nije dosta mets nuto u budžet i tako sc moralo nak* nadno odbijati od subvencije. Ovo plaćanje topova bilo je samo u onim mjestima, gdje imaju arti? I Ijorijski garnizoni, pa je vojska sama i pucala, dok u drugim mjestima, *dje nema artiljerije, brine se sama eha«* lija za pucanje. Tamo ljudi za svoje prangije kupuju dobrovoljnim pri­ lozima barut i još moraju pla* ćati poslugu oko pucanja. Kada dakle pedeset drugih mjesto mo* gu da plaćaju pucanje svojih pran* gija i da se još sami1 brinu za pucanje, za što to ne mogu da čine još i Sarajevo. Mostar i Trebinje Hm lakše, kad treba samo da plate, pa nemaju vise nikakve brige. Stoga držimo, da je ispravno sta­ novište, što ga je u ovoj stvari zau? zela vakufsko?mearifska uprava. Iz islamskog svijeta. • INDIJSKIH MUSLIMANA ENGLESKOM Mk N ISTRU PREDSJEDNIKU. (Preveo: Dž. S. iz »Echo de 1’ Islam«), (Nastavak.) (2) TERITORIJALNE KLAUZULE. pitanje, za koje su Saveznici odlu* čili, da se o njemu dobro informišu. Traci ja. Prema sudu samoga engleskog pre* Grčko odbijanje te propozicije Sa­ mijera, koji je izrečen u spomenutoj veznika pokazuje istinitost izjave engleskog premijera, koju je on u obavezi, Traci ja je zemlja, »u kojoj turska rasa ima većinu«. Sa Traci- januaru 1918. god. dao u pogledu jom je otrgnuta od Turske i data Gr­ turske većine u prijepornoj zoni. cima Jedrena, vrlo svet grad za mu* Pod grčkim gospodstvom u Tesaliji, slimane, a čije je pučanstvo ogrom* u Selaniku i na Kreti, muslimansko nom većinom muslimansko. U ovoj je pučanstvo iščezlo i njihove su bo* stvari važno je napomenuti, da je gomolje upotrcbljcnc u svrhe, koje propozicija za imenovanje jedne in* su obeščastili islamske religijozne o? temacijonalne komisijske ankete sjećaje. Grcr ne će prestati u primjer jasno utvrdila fakat, da je Tracija njivanju istog postupak i u Traciji. MEMORANDUM Muslimansha trgoračta i obrtničlffl banta za Bosnu i Негевдотћш (ili) i Sarajtra Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć® račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne posloverburzovne naloge.—Daje sezonske iaprovizacijskekredite. —Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. KancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgova№anha. Sarajevo. - Interurban telefon: ZW �Strana 2 Страна Број Д89 Broj PRAVDA* — „ПРАВДА1 VOJNIČKE KLAUZULE. tradicija, čije zemlje su obale na da« Ako sc scvrski ugovor usporedi sa Jeko protegu uto i koji jc opkoljen ugovorima, koji su sklopljeni s dru« malini ambićijoznim narodima, što gim zemljama, vidiće sc, da ovi po« jedva čekaju da mu skoče za vrat. tonji ne sadrže ovih klauzula, koje (Svršiće se.) podvrgavaju tursku vojsku pod stra­ nu kontrolu. Vojnička međusaveznička komisL ja kontrole i organizacije imaće za zadaću, da Smirna. 1. a) organizujc I nadzire upotrebu I U 69. članu sevrskog ugovora kaže SaSralo se nas nekoliko na sijelu. se, da »grad Smirna i teritorije opi« -nove turske vojne snage; 1 Medu nama je kao gost i neki pri« b) poimence fiksira broj carinskih I jatclj iiz Sandžaka. Svratismo na nj’ sane u članu 66. ostaju pod turskim suverenitetom«. Ta je deklaracija u činovnika, policijskih agenata, grad­ osobitu pažnju. Nas je zanimalo, ka­ stvarnosti netačna, kao što to doka­ skih i seoskih šumskih čuvara i dru« ko je narodu u onim krajevima, a zuju članovi 71, 72, 73, 76 i 84. Prema gih analognih funkcijoncra. koje će njefa opet, kako je u nas. Priča nam odredbama tih članova, ne samo da Turska biti ovlaštena zadržati po o svačemu, na i o mukama mnogih su Grci dobili nadzor i administraci« članu 170; muslimana koji mnogo pretrpješe za ju Smirne i njezine pozadine, nego c) pristupi, u saradnji sa turskom kratko vrijeme. Kune se čovjek, ni im se daje i sredstvo, da eliminiraju vladom, organizaciji turske oružane krivi, ni dužni. iz tog kraja muslimansko pučanstvo, sile na osnovima predviđenim u po« »Jes, braćo, vama jc lakše« završi kako bi poslije pet godina Smirna glavljima I. do IV., prva sekcija, ovo* on. »Vi ste zbiriste, složiste i što jc mogla biti prisajedinjena grčkgm ga dijela ugovora; kao i razgraniče­ najvažnije, imate ljudi, koii umiju kraljevstvu. Smirna je za Turke po« nju teritorija predviđenih u članu progovoirta i zauzeti se za neupuće­ treba, o kojoj ovisi njihov ekonom« 156 i konačno razdiobi žandarmerija noga. A md? ... i tu čovjek prekide. ski život. To je jedini industrijski skih i specijalnih trupa za pojačava­ »A imali u vas kakve inteligencije, centar i jedina luka u Maloj Aziji i nje među razne teritorijalne pre« školovanih ljudi, koji razumiju da« njen posjed je životno pitanje za djele; našnjc prilike, a umiju se i zauzeti Tursku. d) nadzire načine upotrebe ovih da se sređuju?«, — upita ga jedan od 1 drugim mnogim predloženim mo­ žandarmerijskih i specijalnih trupa, I nas. difikacijama toga ugovora da se pri« kao što jc to predviđeno u članovi« »Rijetki su«, tvrdi on. govarati, oslanjajući se na iskustvo ma 156 i 157 i riješava molbe turske »Školujete li vi sada svoju djecu, prošlosti i na stvari, koje su se do­ vlade glede donošenja provizornih I da barem ona dočekaju ljepše dane godile na Kreti i u istočnoj Rumeliji. modifikacija u normalnoj razdiobi I svoga života?« Internacionalni režim, koji se ugo« vojnih snaga, određenoj prema po« »Vrlo malo. Pravoslavni šalju dje« vorom predviđa za Smirnu, po mi« menutim članovima: i cu u škole, osobito u zadnje vrijeme. Šljenju indijskih muslimana ne znači e) ustanovi omjer, po narodnosti­ I a mi muslimani nešto smo hladni. U ništa drugo nego prvi korak k potpu« ma, među oficirima Savezničkih ili jednoj našoj gimnaziji uči Oko 200 nom otcijcpljcnju toga kraja. neutralnih država, pripuštenim u mladeži, a muslimanske nema ni pet« službu otomanske žandarmerije, na naestero«. Moreuzi. Pošto su obale Moreuza (Darda« način predviđen u članu 159 i regu« »E, to vam ne valja. Nikako ne nela) demilitarizovane, nije više po« liše njihovo učestvovanje u raznim valja. Nego ti brate, kaži selam na« trebna internacijonalna garnizona. misijama predviđenim u pomenutom šoj braći u vašoj okolici, da šalju Što više, ta je garnizona inkompati- članu; djecu na nauke, ko ima volju neka Usljed finansijskih odredaba ugo« šalje dijete i na zanat, ali moderan, bi na sa suverenim pravima Turske, koje ima u svojoj zemlji. Nema dru­ vora Turskoj će biti nemoguće držati dobar zanat, a nc samo u brice i krge države, koja bi imala tako vital« vojsku osnovanu i regrutovanu do« pedžije. Da mi nemamo naše inteli­ nih interesa u Moreuzima, nikoje ko« brovoljnim obavezama. gencije naših doktora, profesora, ka­ Predložene modifikacije na Ion« ja bi o njima ovisila tako neposredno dija, sudaca, učitelja, pa da nemamo i stoga mora Turska imati odlučuju­ donskoj konferenciji nc donose ni« naših vrijednih zanaćija i trgovaca, ći glas u njihovoj kontroli. Klauzule, kakve promjene u moći i u konsti­ šta bi s nas bilo?! Trali bi se mi sa« koje se odnose na Moreuze (član 37, tuciji međusavezničke komisije. mfi, da nas niko drugi i nc dohvaća«. Odiozne klauzule sevrskog ugovo« 38, 39, 40 i 41, etc.) lišavaju Tursku Tako od nas jedan, a već drugi na« njenih prava suverenosti nad tom ra, u koliko se tiču vojničkih pitanja, stavi: »I to sve što jc bilo neugodno« zonom. U stvarnosti je usljcd tih dozvolile bi da Saveznici preuzmu ! sti i u vas i u nas ovdje, sve je bilo klauzula posjedovanje toga uskog apsolutnu kontrolu nad vojskom. zbog nesretnog neznanja. Onoga. teritorijalnog traka čisto nominalan. Turske granice, fiksirane od Savezni­ [ koji tuđe obara, ruši, pljačka i koji Sta više one slabe poziciju Turske i ka, lišene su prirodnih odbrana; Tur« j ubija, goni ga na to opet neznanje ili ska mora da računa na skrajnju ne« ' kako bi smo rekli bolje: n c p г o« u Maloj Aziji. stalnost političkog stanja svih okob svijećenost. Onoga, koji trpi Manjine. Članovi 140 i 151, koji govore o nih zemalja i sigurnost odbrane je I pati, gine, obara ga opet njegova ne« protekciji manjina, ukidaju svaku : temeljno pitanje njene načijonalne I prosvijećenost, pa ne umije sebi ni I potražiti pomoć. A sad jc vrijeme, mogućnost uprave u državi. Ti bi še i egzistencije. POMORSKE KLAUZULE. članovi morali redigirati držeći se ; I da u našemu narodu uopće nestane pri tome onih istih direktiva, koje su ! Turskoj nije dozvoljeno da drži ' svađe i razdora. Sad svi treba da žiposlužile kod sklapanja mirovnih u« I mornaricu, osim nekoliko lađa (7 šle« 1 vimo bratski i ljudski,, a ovo sc govora s Austrijom i Bugarskom; ‘ pova i 6 torpiljarki) isključivo rezer- može da postigne samo na« ista bi prava također morala biti o- visanih za policijsku i ribarsku službu ukom, prosvjetom i to sa« dobrena i muslimanskim manjinama I i to sve usprkos velike dužine njenih m o prosvjetom. Kad mi mnogo u kršćanskim zemljama kao ona, što [ obala (član 181.) trpjesmo, nastojmo barem, da nam ih uživaju kršćani u islamskim zem« ’ Ova klauzula je prava pogibija za naša djeca bolje dočekaju i zato ljama. braćo, s djecom u š k o 1 e i na .^ynarod koji ima nrošlost pomorskih Sta više, stigle su vijesti indijskim muslimanima, po kojima je utvrde« no, da je Grčka već preduzela mjere, kojma će smanjiti muslimansko pu­ čanstvo u Traciji, a povećati grčko. Oduzimanje Tracije ostavlja Čari« grad bez odbrane, lišava ga opskrb­ ljivanja i predaje muslimane u 1 ra% c. J tuđoj jurisdikciji. PODLISTAK./ Мћ životopis Muhameda fllejMsselama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli Braća Muftići u Žepču. 1 Ovaj je vidio — kako se misli — za po­ dnevne, vrućine dva melekja, koja su Muhameda osjenjavala, kad je jahao na devi. Kad su došli u Mekju, prodade Hadidža robu, koju je on donio i ustanovi svoj dvostruki dobitak ili ubiizu. Također јбј je pričao Mejsara, šta je rekao svećenik i kako je on vidio one melekje što su ga osjenjavali. Kad je ovo čula Hadidža, jedna razumna i plemenita i dobra žena, koju je Bog za visoku milost odre­ dio, pozove Muhameda i reče mu, kako se misli: Rođače, ja Te volim radi našega srodstva, radi Tvoga ugleda u Tvom narodu i radi Tvoje vjer­ nosti, istinitosti i dobra ponašanja. Napokon mu ona predloži, da mu bude žena Hadidža je bila onda najuglednija žena Kurejšija radi svoga pori­ jekla i radi svoga velikoga bogatstva, tako da je svaki iz njezinog naroda za njom Žudio. Muhamed priopći Hadidžin prijedlog svojim amidžama; njegov amidža Hamza-Ibni-Abdul-Mutalib ode s njim Huvejledu Ibni-Asadu zaprosi njegovu kćer i brak bude sklopljen. Kao jutarnji dar dade joj Muhamed dvadeset mladih deva. Ovo je bila prva žena, koju je Muhamed vjen­ čao i do njezine smrti nije se s drugom ženio. Ona je bila majka sve njegove djece osim Ibrahima. Ona mu je rodila El-Kasima — radi čega je nazi­ van Ebul-Kasim Ettajiba, Zejnebu, Rukjiju, Um- Ramazanski razgovori. mi-Gjulsumu i Fatimu. El-Kasini je bio njegov naj­ stariji sin, onda Tajib, pa Tahir. Najstarija mu je kći bila Rukija onda Zejneba Umm-Gjulsuma i Fatima. Tri sina umriješe još prije Islama, a sve kćeri doživješe Islam, priznaše ga i iseliše sa ocem (iz Mekje u Medinu). Ibrahimova majka je bila Marija Koptijanka./. illah ibni-Velid Ihni-Vplid nam je ie pričao nriČan od Ibni-Lehije, Ihni-Lphiip Abdullah da je Marija, majka Ibrahimova, robinja božijeg poslanika, koju mu je poklonio El-Mukankaz, bila iz Hafna u okružju Ansima. Hadidža^ kći Huvejlćdova pričala je svom ro­ đaku Varaka Ibni Raufalu, šta joj je Mejsara pri­ povijedao o riječima svećenikovim i o melekjima, koji su Muhameda osjenjivali. Varaka, jedan učeni kršćanin, koji je znao čitati, reče joj: „Ako je to istina, onda je Muhamed pejgamber ovoga naroda, jer ja znam, da se ima sad očekivati ovdje jedan „pejgamber i da je vrijeme zato došlo (ili kako je inače rekao), jer on je već na to dugo čekao i rekao: „Kako će dugo još trajati**. Kako je Muhamed izravnao svađu među Kurejšijama radi svetoga kamena. Kad je Muhamedu bilo trideset i pet godine, zaključiše Kurejšije, da dograde Kjabu; ona je na­ ime bila visoka samo za čovječiji boj, a sastojala se je od naslaganog kamenja, a ipak su se bojali, da je sruše, a htjeli su je povisiti i pokriti, jer je blago od Kjabe, koje je bilo sakriveno u unutraš­ njosti u jednom bunaru, bilo ukradeno, a našli ga kod Duvejka, jednog oslobođenog roba Benu Muleiha. Misli se, da su ga drugi ukrali 1 kod Duvejka ostavili. Malo prije toga se je jedan brod nekog grčkog trgovca na obali kod Džide nasukao. — Arapi su uzeli drvo od broda i htjeli sa istim Kjabu prekriti. U Mekji je bio jedan Kopt, majstor, zanat e, pa da nam osvanu ljepši dani? 1L Odavno sc nijesu Mujo i Halil sa^ stali, pa da onako bratski i ljudski progovore. Sad ih je združila tiha ramazanska noć. »Duše ti, Halile, zašto ono ti skoro odleža u zatvoru?« »Bježi, brate, ne pitaj! Nađoh se u rđavu društvu. Napismo sc, pa sc onda polinadismo. O71 meni reče, da lažem, a ja nicga bocom u glavu. Došao stražar pa sa mnom u buharu. Poslije me 'pozvaše na ispitivanje i osudišc me mjesec i po u zatvor. E« to, što odležali«. »E, oprosti, Halile«, - poče Mujo blagim glasom, onaj što ti je reko da si slago, sve mi sc čini, da nije puno pogriješio. Slušaj malo, pa ćeš me га« zumjeti. Pravo mi kaži,, jesi li ti meni pet-šest puta obećao, da ćeš se okanit pića?« »Jesam«. odgovara Halil. »A jesi li onda meni slago?« »Jesam«. »Eto, eto vidiš, a može biti, da si ti i sam sebi u zatvoru obećao da nc ćeš više piti, pa šta misliš, jesi li opet slago?« »Jesam«. »E. moj brate, kogod nije g o s« p o d a r svoje riječi, k o ne umije sebe savladat i, on je prava kukavica. A evo sad prilike lijepe: junački sebi obećaj, da ne ćeš više piti alkohola, pa ako ne budeš zadovoljniji ti sam, sobom a i drugi tobom, evo t štogod hoćeš. Niko više neće reći da lažeš, jer ćeš biti čovjek na svom mjestu. Učitelj. □□ □ □ П □ □ П □ “ □□ □ □□ □□□ Sjetite se GAJRETA □ " J Naši dopisi. Gračanica, početkom maja Već dugo vremena ne ču se glas iz našeg kraja, pa će neki ljudi mi­ sliti, da je u nas sve u redu. No na žalost mi moramo odmah reći, da nije tako — Već od prevrata i naš je kraj zapleten u kojekakve političke trzavice i afere, naročito od kako za­ sjede na upravu našeg kotara Dalma­ tinac g. Berničević bivši sudski pri­ stav. i on im je sve pripravio što treba. U bunaru od Kjabe, u koji su svaki dan branu bacali, bila je jedna zmija, koja se je pa zidu Kjabe sunčala i od koje su se jako bojali, jer čim bi joj se kogod pri­ bližio, ona bi se podigla i siktala bi otvorivši usta. Jednoga dana, kad se je kao obično sunčala na ) zidu 'uu od Kjabe, pošalje Boe jednu pticu, koja je ® nese. Onda rekoše Kurejšije: „Nadamo se, da Bog odobrava našu namjeru. Imamo jednog radnika kao prijatelja; imamo drveta, a sad nam Bog dade mir od zmije*. Kad su dakle odlučili, da Kjabu sruše i da je opet sagrade, podiže Ebu-Vahib jedan kamen od Kjabe, ali on mu ispade iz ruke i povrati se na svoje mjesto. Onda on viknu: „0 Kurejšije, done­ site samo čisto i dobro za gradnju Kjabe, a ništa prevarom, silom ili lihvom stečenol“ Kurejšije razdijele Kjabu među se. Strana, gđe su bila vrata, pripadne sinovima Abdul-Menaha i Zuhra. Dio između crnoga i jemenskoga stupa Benu-Mahzumu i drugim, njima pripadajućim kabilama Kurejšija. Stražnji dio Kjabe pripao je BenuDŽuma i Salnu, sinovima Amrovim. Sjeverni zid Benu-Abdedaru, Benu Ab-Esedu i Benu Adijju. Ljudi su se međutim bojali, da sruše Kjabu i klo­ nili su se toga. Onda reče El-Velid Ibni Mugira: „Ја ću započeti**. On uze trnokop, stade pred Kjabu i viknu: „Bože, nedaj da nastane strah I Bože, mi želimo samo dobro!** Na to počne da ruši oba stupa. Ostali su čekali cijelu noć i rekoše: „Vidjećemo. Ako mu se dogodi nesreća, ostavićemo, ako ne, onda Bog odobrava našu namjeru!** Slijedećega jutra, kad je Velid nastavio rušenje, slijedili su i ostali njegov primjer, dok nijesu došli do temeljnog kamenja, koje je još potjecalo od Ibrahima (Nastavite se). �Број 289 Broj Ovaj je čovjek dobro poznat iz one afere, koja se je u nas prije dvije go­ dine zbila radi popunjenja predstojničke stolice. Do prevrata on bijaše među nama poznat kao austrijanac, a odmah iza prevrata promijeni se i po­ stade demokrata. (Neće dugo proći, pa će uskočiti u radikale.) Od svoje me­ tamorfoze iz Austrijanca u demokratu on veoma zamrzi muslimane. Tu svo­ ju mržnju kašnje prenese i na poli­ tičko polje, U mjesto da svojim do­ laskom za upravitelja uvede red i po­ redak, koji je bio za vrijeme prevrata veoma raskliman i da utiša razjarene ■duhove, mjesto da makar pokuša za vrijeme svoje uprave pravdu i moć zakona svakom podjednako dijeliti, on svojim slabim upravljanjem i još više raspiri onu staru politiku izazi­ vanja, mržnje i vrijeđanja muslimana, što posve omete nužno konsolidovanje mjesnih prilika. Tokom svog upravljanja našim ko­ tarom on se proslavi protežiranjem pravoslavnih Srba a zapostavljanjem i šikaniranjem muslimana. Još prije dolaska za kotarskog upravitelja on vješto privuče sebi neke pravoslavne gazde, obećavajući im kule u zraku, ako ga ustoliče za upravitelja kotara. Oni ga i uspeše na stolicu kotarske uprave, a on da im se iskaže zahval­ nim njih zavoli, a muslimane zamrzi. Još više muslimani stradavahu od progona predstojnika Berničevića od kobne agrarne uredbe. Tome treba dodati, da je predstojnik Berničević dao kancelisti Gariću (našla vreća za­ krpu) rješavanje agrarnih i Šumskih sporova usljed čega je puno musli­ manskih porodica ostalo bez svoje vlastite zemlje. No hvala Bogu riješismo se makar samo Garića, ode u Krupu, a mi se potpuno nadamo od njegova nasljednika da će biti posve drukčiji službenik. „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Ovakve izjave daje on u uredu, a u čaršji sc drži kao da i ne postoje građani muslimani. Običaj je u nas, da pazarnim da* nom trgovci sa sela donesu robe (be* za, basme i dr.) prodavati na pijaci. Huscin Sejarić bio je od organa vla* sti upozoren, da ne smije prodavati, jer nema zato naročite obrtnice. Kad je došao g. predstojniku rekao mu je da i Milan Vuković također pro* daje, a. g. Vitić odvrati mu na to da on ima za to obrtnicu, a kad Sejarić reče, da će i on podnijeti molbu, da mu se podijeli, reče mu predstojnik: »Možeš, ali ti je sve badava, sigurno je ne ćeš dobiti«. Ovaj slučaj ilustrira dušmansko raspoloženje njegovo prema musli* manima i metodu, koju je kao najus* pjesniju odabrao za oštećivan je mu­ slimana. Ovo iznosimo pred mjerodavne faktore i pred sud javnosti, da oni ocijene ii vide rabotu, koju praktiku* je predstavnik upravne vlasti u ovom kotaru. Građanin. PrijatEljima težaka. Страна 3 Strana je Konstanto pripravan da se odrek* ne prjestolja u korist prijestolonas* Ijednika, ako hi to olakšalo prego­ vore. Na to traženje sporazuma od strane Grčke odgovorio je Kjemalpaša novom ofenzivom. Prema oficir jelnom komunikeju iz Ankare, zapo* čelc su turske čete novu ofenzivu te prvi dan zauzele mjesto Bogadi, 35 kilometara od Ala Šehera. Vrangelova vojska ide u Br azili ju. Iz Marseljc javljaju, da je direkcija Transi.to Maritimo dobila iz Brazili* je odredbu, da 20.000 vojnika Vran* gelove vojske preveze u Braziliju. Štrajk engleskih rudara. Na kon­ ferenciji predstavnika vlade i vlasni* ka rudnika i rudarskih radnika, dr* žanoj 28. aprila, predstavnici rudara odbili su nredlog vlade koji se sasto* jao u tome ela vlada poveća državnu svotu pomoći radi regulisanja rudar­ skih nadnica od 7 i pol na 10 miliju* na funta. Ovaj jc prcdlog vladin od­ bijen. Prema tome štrajk se prođu* žava. Delegati su se vratili u svoje distrikte da obavjeste rudare o situ* aciji. U raznim mjestima Engleske došlo je do ponovnoga jakoga po* kreta radi obnove »Trojnoga Save­ za«; u nekim je izražena gotovost da ovaj još odmah stupi u akciju i pomogne rudare. Na mnoge prispjele upite glede zemljoradničkih zadruga odgovaram, da je sa osnivanjem zadruga bolje još neko vrijeme počekati, dok naša ak­ cija u ovom pogledu ne bude u sve tančine strukovno organizovana. Ne trebamo zadruga na papiru, nego pra­ Muslimani i muslimanke vih zadruga, da budu svakog sela kulturni, gospodarski i poljoprivredni grada Sarajeva, sjetite se pioniri, koji će našeg seljaka u sva­ kom pogledu među prve evropske se­ vašega „MERHAMETA". ljake podići. Još nek se pričeka, brzo ću biti i ja gotov, pa ću i nekoliko Članaka o zadrugama napisati, pa ćemo onda s trostrukim silama napri­ jed. U svakom mjestu najprije ćemo održati tečajeve za naše težake, za 1 Kjuč, 5. maja 1921. I poslovođe i blagajnike, pa kad imadNaši srcskr načelnik g. Vitić nije nemo ove, onda eto zadruge, koja će Na adresu vojnog Imama. Skre­ stranac, domaći je čovjek Hrvat ka* cvasti, a ne propadati. Nek niko ne tolik, ali ipak njegovo je loše raspo­ misli, da težak ne može voditi zadruga. ćemo pažnju vojnom imamu sarajev­ loženje prema nama muslimanima Ko to misli — taj se vara! Svaki pi­ ske posade, da se malo više intereveliko i za nas vrlo osjetljivo. smen težak, a kod nas hvala Bogu suje za vojnike muslimane. Ovih da­ To svoje neraspoloženje očituje imade bar seoskih mualima, za 14 na prilikom srp. pravoslavnog uskrsa oi: svagdje prema svakom bio on za­ dana naučiće temeljno rukovoditi sa­ svi su vojnici dobili izvanredno jelo, natlija, trgovac, težak ili što drugo, mostalno poslove zadruge, dapače i telečije pečenje i jaja, samo su muslimani samo ako je musliman. Kao starje* bilance sastavljati. Osim toga naučiće dobili obično svagdanje jelo. Ovako se šina kotara on ima posebne metode »metodu« za pridizanje pismenosti, po muslimani vojnici šikaniraju češće. Ne­ i poseban način uredovanja prema kojoj za 3 do 4 ned elje cijelo selo davno je od tolike množine vojnika muslimanima, a poseban prema dru* bez ikaka tečaja nauči čitati i pisati. sviju konfesija jedan musliman vojnik gima. Ovim apelujem na svakog svijesnog kuhar natjerivan, da čisti poklane svi­ Njegove šikanacije i progoni, te ' muslimana, komu je stalo do našeg nje. Vojnik se usprotivio tome i obra­ podmetanje smetnja muslimanima napredka i razvitka, da na ovom polju nili su ga njegovi islamski osjećaji, zauzelo je tako velike dimenzije, da svojski i istinski poradi pripravljajući ali bi trebalo da se pozvani interesuse više ne može snositi. Mi apelira* teren za ovu akciju. Nek niko ne za- ju, da se ovake pojave ne ponavljaju. jući na mjerodavne faktore, da ga ' boravi: »Sve za narod, jer sve Napadaj na muslimane težake. U odavde maknu onamo, kuda čovjek Što imamo — narod nam je njegova mentaliteta spada. Ova dva dao« Molim nek se i nadalje svaki selu Vladavćii džemat Ozzen, napa* tri konkretna slučaja njegova po* čestiti dobroželitelj muslimanskog te­ la jc dne 8. o. m. pred mrak rulja od stupka prema muslimanima najbolje žaka ne mene za upute, ako mu što 50—60 pravoslavnih težaka na osam* Ijenu kuću Ahmcda Šabića. U naka* ga kar akteri šu. nije jasno ili ako bi želio na ovom Opazio je da je musliman težak u polju djelovati, slobodno obrati, a ja ni da sve ukućane pobiju, pucali su našem kotaru radin i vrlo odan svo­ ću svakom bezuvjetno odmah odgo­ čitav sat iz vojničkih pušaka na ku­ ću Ahmedovu te mu krov i brvna i me težakiuku, pa da ga ekonomski voriti. prozore sve izrešetali. Kad su pravo­ oslabi dao je da seljak pravoslavni Zagreb, 25./1V. 1921. slavni navalni na avliju i obili kućna osjeti njegovu pristranost i njegovo neraspoloženje,, davši maha svojim po modernu upravu sramotnim ure­ dovanjem onoj boljševičkoj požudi1 za otimanjem tuđeg dobra. Na pritužbu Pere Dobrijevića iz Biljani, protiv Džafera Džaferagića iz Biljani, da mu odstupi jednu svo* ju njfvu, on bez preslušanja vlasnika! ikakve rasprave izdaje odluku da o* vaj mora »prisvojeno« zemljište na temeju žandarsk’ih izviđa Dbbrije* viču uručiti. Neka samo kogod bez ikakva te* mclja; dođe i zatraži od g. Vitića muslimansko dobro odmah će uspje* ti, jer g. Vitić kratkom procedurom »na temelju žandarskih izviđa« stvar presuđuje, a na prigovor obesprav­ ljenih muslimana da nije rasprave proveo i obostrane dokaze proučio odgovara jednostavno: »Do sad ste vi otimali, a sad je vakat došao, da se i vama otima«. Domaće vijesti. Ajanović Abas Središnji Savez hrvatski seljačkih zadruga, Zagreb, Mihanićeva 2. Politički pregled. Turska i Grčka. Po vijesti agenci* je Est*Europe zamolila je grčka vla* da u više navrata englesku da posre* duje u Maloj Aziji. Grčki su predlo­ ži ovi: 1. Evakuacija Male Azije po grčkim četama; 2. Šmirna sa zaleđem dobva autonomiju i stavlja sc pod kontrolu Engleske, Francuske i ItalL je; 3. Prava Grka u Maloj Aziji štite ove tri vlasti; 4. Grčka prepušta o* vim velesilama da urede pitanje Ca* rigrada i Dardanela; 5. Grcima se zajamčuje pravo na Trakiju i otoke. Ujedno je grčka vlada objavila, da Pozdrav iz vrata izletio je Ahmedov sin Ibro da brani kućni prag te je pogođen iz puške pao i do malo umro. Od napa* dača poginuo je Tnifko Milić i nje* gova žena koja je kocem podavirala kućna vrata i obila ih. Kako pravoslavni tako i musliman'1 težaci vele, da je glavni krivac ovog džematbaša zloglasni Gavro Ore* š a n i n. koji je napadače huškao na ovo zlodjelo mjesto da tih kao seoski starješina miri i tiša. Prispjela žan* darmerija nabrala je oko kuće čita­ vu torbu praznih čahura (fišeka) sve od repetirki, kojim su napadači bili oboružani. Tražimo u interesu sloge i bratske ljubavi, da se u ovomu slučaju najstrožije postupi i da se krivci priveo | du zasluženoj kazni a naročito, da I se glede huškan ja vajnog kneza po* vede što strožja istraga i da se za to vrijeme riješi svoje dužnosti. starog doba jesi stalno dobar i uvjek prisni, ^avi Schicht-s ’^p u n sa znakom: „Jelen" koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u poznatom itvrsinom kvalitetu u komadima od ’/< kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu MbBFt Vita Uvi, Sarajevo, Despića ul. 1. Posjete kod g. Nikole Pašića. Predsjednik ministarskog savjeta g. Nikola Pašić prima privatna lica sva* kog utorka od 10 i po do 11 i po sati, a narodne poslanike od 11 i po do 12 i po sati. Ubijen (napadač na generala Terzića. Prema službenom izvještaju ministarstva unutrašnjih djela ubili su seljaci u selu Pocckovina, kotar nevesinjski admetnika Aleksu berovića iz Hercegovine, koji je su* djelovao u poznatom napadaju na generala Terzića. Dunavska konferecnija u Beogra® du. Prvih dana mjeseca juna održa* će sc u Beogradu konferencija nas­ ljednih država radi uređenja plovid* be po Dunavu. Do toga vremena biće riješeno i pitanje podjele dunavske flote. »Glas Slobode«. Konferencija mjesne organizacije Socijalističke Radničke Partije u Sarajevu održa­ na 7. o. mj. zaključila jc, da se po* novo pokrene stari socijalistički list »Glas Slobode«. List će pod ured* ništvom g. Sretena Jakšića početi iz­ laziti koncem ove nedjelje i to pri* vremeno jedanput nedjeljno. Kao što je poznato »Glas Slobo* de« je jedno kratko vrijeme iza po* znatogVukovarskog kongresa izlazio kao organ komunističke partije (sekcije III. internaeionalc), a sada će nastaviti izlaženje kao stari dugo* godišnji organ Socjalstičke Partije. Dražba poštanskih pošiljaka. Dne 10. maja tg. u 8 i po sati uslijediti će prodaja nluručivih poštanskih po* šl jaka u prostorijama poštanske rav* nateljstvene blagajne soba br. 63. Dugovi bivšeg austrougarskog voj* nog erara. Mnogi interesenti, koji imaju potraživanja od bivšeg voj* nog erara, obraćaju se na trgovačku i obrtničku komoru s pitanjem, ka* da će doći do isplate ovih tražbina. Komora je izviještena s nadležnog mjesta, da pitanje isplate ovih traž* bina nije Još riješeno, niti je poznat približan termjin, kada će to biti Za to komora preporučuje interesentima da se ne izlažu uzaludnim poštan* skim troškovima pitajući za riješenje ove stvari. Kad riješenje bude donešeno, saopćiti će se putem jav* nosti. Pojeftinjavanje. Knjižari i papirnici Daniel i A. Kajon. Sarajevo, sti* gla je velika količina Istovnog i osta* log papira kojeg dok zaliha traje prodaje ispod tvorničkih cijena, ta­ ko se za 30 K dobije kutija lijepog i dobrog pisaćeg papira sa 25/Ž pa* pira i kuverti. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržala je plenarnu sjed­ nicu dne 29. aprila t. g., na kojoj je jednoglasno usvojena bilanca za g. 1920., koja je u „Narodnom Jedinstvu" od 30. aprila t g. objelodanjena. Čisti dobitak u g. 1920. iznaša K 891.911.52, te je zaključeno, da se kao i lani podijeli 8°/o dividende, te dotiraju obilni iznosi za razne pričuvne zaklade. 202. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca** Bnščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATARETIĆA snabdjevena je evima Ijekovims, pa «e preporučuje ivima muslimanima. Ima taro ribljeg stejtina (bolnkjaga), bakama ia guša. Epiiepticon protiv padavici, hopove kuovet ва iznemogle muške starije osobe, katran suji-voda protiv kaSlja, plućnog katarha i tuberkoloie, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za mifieve, serail pomađa i porcellan pomada. Sve ove artikle dobija trgovci jeftinije kad usmu malo veću količinu. 181 �Стоана 4 Strina Број 219 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* Židovska Banka za B. i H- d.d. u Sarajevu IV« EMISIJA DIONICA. Sarajevo, 12. aprila 1921. Poziv na subskripciju. Izvršujuai djelomično zaključak IV. izvanredne glavne skupštine dioničara Židovske Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržavane dne 25. juna 1920., raspisuje ovime potpisano ravnateljstvo povišenje dion. glavnice društva od »G.ooo.ooo' — za H 8,000.000 — naH14-.ooo.ooo’— 3. Ostatak neoptiranih i od dosadašnjih dioničara na novo neupisanih dionica izlažu se javnoj prodaji, te se mogu upisati uz cijenu od K 165’— po dionici. 4. Pravo razdiobe (reparticije) dionica pridržaje si ravnateljstvo, te će dionice dodijeliti odmah nakon izminuća upisnog roka, izlučivši najprije optirane dionice. Za slučaj, da upisatelju bude prigodom razdiobe dodijeljeno manje dionica nego li je upisao, to će mu se uplaćeni višak odmah nakon raz­ diobe u gotovom povratiti. Ravnateljstvo preuzima obavezu za potpuni uspjeh nove emisije. 5. Dionice IV. emisije imadu se pri upisu odjednom potpuno isplatiti. 6. Dionice IV. emisije učestvuju u dobitku počam od 1. jula 1921. izdavajući 80.000 komada novih dionica po K 100*— nomi­ nalne vrijednosti. Dionice IV. emisije glasiće na donosioca (au porteur), a svakih 30 komada dionica imadu u Smislu § 28. društvenih pravila jedan glas. 7. Upis i uplata počima 1. maja 1921. 1 traje do uključivo 30. Ravnateljstvo smatra svojom dužnošću upozoriti već sada juna 1921 8. Suvišak, koji se uplati preko nominalne vrijednosti dionica, po dosadašnju gospodu dioničare, da se kod ove emisije opcijom odbitku svih troškova i pristojba ove nove emisije, idu u rezervni fond i novim upisom što izdašnije koriste, pošto se kod idućih subbanke. skripcija naših dionica neće moći pružiti tako povoljan kurs 9. U svrhu izvršenja prava opcije imadu se dionice III. emisije — na i razmjer za opciju. kojima će se izvršeno pravo opcije naznačiti — na društvenoj blagajni Tih 80.000 komada novih dionica stavlja ravnateljstvo na položiti. Pošto dionice I. i II. emisije glase na ime, to će se izvršeno pravo opcije za 1. i II. emisiju u knjizi dioničara predbilježiti. javnu subskripciju 1C. dioničari, koji ne vrše svoje pravo opcije u smislu tačke 1., 5. i 7., gube pravo opcije. uz slijedeće uvjete: I. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije) tako, da na svuku jednu staru dionicu upiše po jednu novu uz cijenu od K 145'— po dionici. 2. Dosadašnji dioničari mogu i preko prava opcije da upišu dionice IV. emisije uz cijenu od K 155’— po dionici. 11. Na položene uplate izdaće se privremene potvrde, a uz povratak tih potvrda izdaće se u svoje vrijeme stalne dionice. 12. Upisi, uplate i polog dionica 111. emisije imađe da uslijedi na na­ šoj blagajni u Sarajevu ili kod filijala u Derventi i Subotici, te kod Francusko-Srpske Banke u Beogradu i Centralne Banke d.d. u Zagrebu. Ravnateljstvo Židovske Banke za* Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. I------- 1 =--== I I 7-—— I I B .-== I ===== I f I .■=; I Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Pozor! Selamet! Trgovcima! Pozor! Pri dolosku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Ko hoće da kupi šamija za ramazan i bajram svih - vrsta, tankih i debelih, Carigradski i Selamički - Na prodaju kuća. Prodaje se zidana kuća od 6 soba i 3 kuhinje u Sagrđije ulici u nepo­ srednoj blizini Šerijatske sudačke škole, a doprla je i do Potok ulice. Upitati kod Muharema Nakića u Trgovke ulici broj 20. '201 Karaboje l-a Cijene ispod svake konkurencije! te ostale manufakturne robe kao beza, basme, Sifona zefira, konca,čarapa, hampamuka,safunamirisavihitd. Л J, Za točnost naruđbe jamčim. Nepovoljnu robu primam natrag. - Šaljem pouzećem (doplatno). Samo na veliko! :: $ te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Petar Milušić i drug trgovina gvožđarije i boja Salih н. Karit, Sarajevo, Mali Muđeliti br. 2. Telefon 8S9. Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. 3 Ne zaboravite zabilježiti I fotografski atelier 160 u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. U Palima 47 dunuma kopanice sa 3 prizemne kuće. Zemlja se prostire između željezničke stanice Pale i Koran, te od glavne ceste do Željezničke pruge. Ravan položaj i zgodno za gradnju lječilišta. Kupac neka se izvoli javiti pismeno pod šifrom: „ZlokosMv zadnja pošta Pale. 207 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000.— 144 Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje.— Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE Odzeverai urednik: Ibrahin Muhić Centralni Odbor J. M. O Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4bba82a2db7e3b45647b1c29de0fffa8.pdf 5b0965afee4d2c7d641ff421d9aebbd0 PDF Text Text Pojedini broj K 2'— ГЛАСИ ч'5 .ndEHCKE МУСЛИМАНрКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 52 (290) Sarajevo, četvrtak 14. maja 1921. (б. Ramazan 1339.) Potreba jedne organizacije. h —. Ramazan nije samo mjesec posta; u islamskom je svijetu uobiča­ jeno, da se uz ramazan i drugi božiji farzovi vrše zdušnije i s mnogo više taleba pred ramazan raziđe po raz­ nim mjestima, pa da tu — već prema svojoj spremi — kazuje vazu nasihat, uči mukabelu itd., a onda pri koncu volje, nego li u drugim danima go* pokupi u tomu mjestu zećat i time dine. Tako je u nas običaj, da se uz se onda preko školske godine izdrža­ druge ibadete i dobra djela tečajem va u medresLTo je u nas poznato pod mjeseca ramazana podijeli i zećat. imenom džer. Koliko god je to ple* U početku su Islama kupile zećat dr* menita svrha, da se zećat daje talibi zavne vlasti, pa ga onda prema po­ ilmu, ovakav način njegova privode* trebi i prilikama raspoređivale i dije^ nj a svojoj svrsi ne valja ii vodi demo* lile. Uvođenjem državnih poreza s ralusanju. Taleba, koja na ovaj način jedne strane a opadanjem i rasklima^ kupi zećat, nauči se prosjačenju, ko* vanjm državne uprave i organizacije jeg se ne može da odvikne ni poslije s druge strane, prestalo je, da država kada stupi u javni život. Dosta ule, kupi zećat, nego je to prepušte­ me. koja se u talebeluku bavila »dže* no pojedincima, da toj svojoj duž* rom», zadrži pri sebi i dalje taj dženosti udovoljavaju, kako hoće i umi­ rarski sifat i ne može se nikada zado* ju. Dok ovakova jedna ustanova, ko­ volji ti-. I kada dođe i do vrlo visoka joj je po njezinoj naravi potrebna položaja, čini mu se, da je još uvijek organizacija, dođe u taj položaj, da ehl za zećata i ta gramzljivost s viših o njoj prosuđuje svaki pojedinac za položaja često škodi općoj stvari i se i po svojoj volji, razumije se, da može da nanese sramotu čitavoj za­ se onda, ina koliko ta ustanova bila jednici. Ne generališemo, ima i čas­ dobra i plemenita, slabo postizava nih iznimaka, ali su na žalost vrlo svrha, kojoj je namijenjena ta usta* česti ovakovi slučajevi. nova. Kako još nije potpisan mirovni u* Tako se dešava i sa zećetom. Mno* govor između naše kraljevine i Tur* go dobrih ljudi, kojima je Bog dao ske, a i inače je tursko*grčkim opera­ pa su dužni' da dijele zećat, ne ispitu* cijama Mala Azija zatvorena, nema* ju u dosta slučajeva, ko je ehl, gdje mo među ovim »ramazanskim posje­ je mjesto, da se da zećat, nego vide tiocima« onih tuđinskih tipova, ka* fukaru, putnikapsiromaha, smiluju mu kvih smo ovdje viđali prije rata. Ali se i daju. Takav postupak je još od za to ipak imamo svojih domaćih davnina podstrekao razne individue, putujućih prosjaka«, koji se uz r; da to dijelenje zećata zlorabe za se i mazan nadignu, da kupe zećat i tako u svoju korist. Mnogi probisvijet i u onim mjestima, u koja dođu, otki­ vucibatina podigne se pred ramazan daju od zalogaja lokalnoj sirotinji. po svijetu, pa pod krinkom sirom aš* Među tim »putujućim prosjacima« tva i nekakva hodžaluka oprosi čita­ ima svakakvih tipova, »hodža« u ah* ve gradove i sela i otme zalogaj mno* mediji ama bez ihima, »šehova« u goj domaćoj sirotinji. Kakvih je sve hrki bez zikira, ima ih i takovih, da tipova kod nas dolazilo kao »garibi« se mi ne bi ni malo ljutili, kad bi se i »hodže«, koji kupe zećat, sjećaće se malo s njima i policija pozabavala. I mnogi od nas, kad ono pred nekoliko eto taki tipovi dolaze, da otkinu od godina dvojica ovakovih zecatlija zalogaja onoj pravoj istinskoj širo* nočiniše užasno razbojstvo blizu tinji i fukari. Tuzle. Eto zbog svega toga potrebno je, Naravno nijesu sve zli ljudi, koji ; da organzujemo dijelenje zećata, ka* ramazanom putuju, da kupe zećat. ; ko bi došao na svoje pravo mjesto Tu smo u prvom redu imali talebu iz u ruke prave sirotinje. Skoro u sva* medresa. Starinski je običaj, da se kom mjestu u nas imaju ako ne pra* preveli (4) Braća Muftići u Žepču. Tu nađoše zeleno kamenje u obliku devećijih greva čvrsto povezano jedno uz drugo. Onda su Kurejšije skupljali kamenje za gradnju Kjabe; svaka kabila napose — i gradili su do mjesta sve­ toga kamena, a tu nastade svađa, jer je svaka ka­ bila htjela, da ga sama imadne i ubrzo se razidoše, sklopiše saveze i pripravljahu se za boj. BenuAbđedar su donijeli posudu krvi, sklopiše savez sa Benu-Adij, s kojim su prisegli vjernost do smrti, pri čemu su zamakali ruke u posudu s krvlju. Ovo je stanje trajalo 4—5 dana. Onda se skupiše u džamiji, da se posavjetuju. Tad istupi AbuUnajje, koji je bioj najstariji među Kurejšijama, i predloži Kurejšijama, da biraju za suca onoga, ko prvi stupi u džamiju. On privole, a prvi ulaznik bio je Muhamed. Kad ga oni vidješe, rekoše; „То je pravi! On je istiniti* Oni mu prikažu stvar, kad se je približio. On reče, da se donese jedan čaršaf, sam položi na njega kamen i reče, neka po jedan iz svake kabile uhvati Čaršaf, da ga svi zajednički donesu do mjesta gdje se ima metnuti; on ga sam postavi na mjesto i gradnja se nastavi. —- Kurejšije su naime Muhameda prije objavljenja nazivali vjernim (ELEmin). ' I , ; I i j I I i i ; i i i i : (Poganska narodna vjera u Arapa bila je u Muhamedovo vrijeme u potpunome raspadu. Bilo je u zemlji čitavih plemena Židova i kršćana, pa i pojedinaca, koji su, kao Muhamedov amidža ibni Ranfal, usred svojih poganskih suplemenika priznavali jedinoga Boga). O prvim istinitim pejgamberskim pojavama Muhamedovim. i i i ; ■ nešto i na hrpu samo neka se ne daje prosjacima od zanata pa još nepozna* ; tim, koji dođoše iz bijela svijeta. Aj ko u kojem siromašnojm malom mje­ stu bude sirotinje, kojoj je potrebna , pomoć sa strane i tome će opet po­ moći ovakova organizacija. Odbor će dati dotičnom siromahu, koji ide u drugo mjesto, preporuku i onda će ljudi u tom drugom mjestu barem znati, da je dotični pravi siromah i da svoj zećat daje na mjesto. Kada smo mogli stvoriti svoju da­ našnju organizaciju, sigurno će se naći ljudi, koji će lahko organizovati i davanje našega zećeta. MEMORANDUM INDIJSKIH MUSLIMANA ENGLESKOM ML NISTRU PREDSJEDNIKU. (Preveo: Dž. S. iz »Echo de Г Islam«). (Svršetak.) (3) FINANSIJSKE KLAUZULE. ; ma on ni savjetujućeg glasa. Apso> Član 231. postavlja finansijsku ko­ ; lutno je nemoguće odvojiti unutarmisiju, u kojoj Turci nemaju glasa, ■ пја finansijska turska pitanja od a po članu 323 budžet se mora pri* ■ onih pitanja, za koja bi Saveznici premiti i podvrći prethodnom odo­ | mogli tvrditi, da su u njima angažo* brenju međusavezničke finansijske vani njihovi interesi. Nema nikakva komisije, prije nego što se predloži i opravdanja za ustanovu finansijske turskom parlamentu. Promjena bu* I komisije, kojoj ne može faliti ta svoj* džeta. učinjena od strane turskog [ stvo, da bude zapreka u ekonom parlamenta, ne će imati vrijednosti skom razvoju Turske. bez odobrenja komisije. Članovi 233, Jruisdikcija Turske, konfinirana i 235, 239, 249, 247 i 249, klauzule 2, 3 iu. ајелуп .nacijonalnim teritorijima, i 4 drugog dodatka 7, dijelu ugovora kontrola nad njenim finansijama, pa sužavaju tursku vladu u stanje bez ni ona koja je prije bila, niti je po* imalo vlasti. trebna, niti pravedna, a ovi novi Član 240 predviđa oduzimanje do* uvjeti su u najvišoj mjeri neodrživi. bara i vlasništva turskog carstva, ili Proširenje moći parlamenta u fi* civilne liste bez ikakve kompenza- nansijskim pitanjima, kakvo se sada čije. To će sigurno prouzročiti velike predlaže, nije realno. Kao što isto finansijske gubitke turske vlade, tako ni sloboda) turske vlade u podje­ Prema tomu je pravo, da se scvrski ljivanju koncesija nije nego nomi* ugovor u ovome pitanju svede u gra* nalna. DRŽAVNI DUG. niče drugih ugovora. Modifikacije koje Saveznici sada Po članovima 241 do 245 stižu Tur­ predlažu, ne mogu zadovoljiti, jer će sku veliki novčani gubici. Ona je još onaj turski član, što se dodaje finan* od berlinskog ugovora stenjala pod sijskoj komisiji, biti uvijek u manji* teretom onih dijelova državnog du* ni. Šta više u pitanjima, koja se tiču ga, koji su mu se pribrajali sa onih finansijskih interesa Saveznika, ne- teritorija, koji su tim ugovorom otci* Objavljenje (poslanstvo) i prvi vjernici. Kratak životopis Muhamrda Hlsihlssclooio Godina III. Iz islamsliog svijeta. 11. PODLISTAK. po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu । va dobrotvorna društva, a ono svakako naše čitaonice ih slične ustano* ' ve i udruženja. Ta društva, koja su po svomu ustrojstvu za taj poziv naji prikladnija, treba da ovaj posao uz। mu u svoje ruke i da provedu potreb* i nu organizaciju, kako bi se sav zećat ' sakupio na jedno mjesto, a onda po* i vjerio jednom odboru, koji bi ga raz* : dijelio onako, kako će postići onu I svrhu, kojoj ga je Bog namijenio. ; Naravno ne mora svako sav svoj zc* ćat dati na tu jednu hipu. Ima ljudi, koji hoće, da daju zećat siromašnoj rodbini ili komšiji izravno iz svoje ruke. To neka bude, ali će ipak ostati Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Ezuhri mi je pripovijedao o Urvi-ibni Zubejru, da je Čuo od Ajiše: Kad je Bog htio Muhameda počastiti, a ljudstvu se smilovati, počne pejgamberluk kod Muhameda s tim, da je u snu imao istinite pojave, jasne kao dan i da je samoću nada sve volio. Kako je kamenje i drvlje Muhameda pozdravljalo. Abdul-Melik ibni Abdulah, koji je čuo od jed­ noga učenjaka, pričao mi je: »Kad je Bog htio Muhameda počastiti i učiniti ga pejgamberom, i on jednoga dana izišao radi nekog posla, izostađe tako dugo, dok se nije svagđe opazilo, da ga nema. On je bio otišao u najdubjje doline Meke, a kad god bi prošao pokraj kakva kamena ili drveta, doviki­ vali su mu: „Slava Tebi, božiji poslaniče!“ Muha­ med bi se okretao na sve strane, a ništa ne bi vidio osim kamenja ili drveća. Tako ostade Muhamed dosta vremena, a vidje i ču mnogo. Onda mu dođe Džebrail i donese mu, Šta mu je bilo u Božijoj milosti određeno, dok je on bio na brdu Hira u mjesecu Ramazanu. Kako je prvi puta Džebrail sišao. Muhamed provede jedan mjesec na brdu Hira, j hraneći sirotinju, koja bi k njemu došla. Kad je mjesec bio pri kraju, obiđe on sedam puta (ili ko­ liko se je Bogi sviđalo) Kjabu, prije nego što je došao svojoj kući. Kad je godina njegovog poslanja ! došla, ode on kao obično sa svojom porodicom na ‘ brdo Hira. U noći, u kojoj ga je Bog iz milosti i naprama svojim slugama sa svojim poslanstvom I počastio, donese mu Džebrail božiju zapovjed. „Ја sam spavao* — tako pripovijeda Muha­ med sam — „kad mi on donese jedno svileno is~ pisano pismo i reče: »Čitaj!« Ja rekoh: »Ja ne umijem čitati«. On me stisne u to platno da sam mislio, umrijeću. Onda me ispusti i opet reče: »Či­ taj 1« Kad ja opet rekoh, da ne znam Čitati, pritisne ■ me on opet platnom, da sam skoro dušu ispustio. Onda me opet pusti i ponovi svoju zapovjed. Ja sad upitah od straha, da opet neće samnoni kao ■ prije postupati, šta ću čitati, onda on reče: »Čitaj i u ime Tvoga Gospodina, koji je čovjeka stvorio iz I jedne grude krvi. Čitaj, Tvoj Gosnodin je najmilostiviji, koji je čovjeka perem učit, što nije znao«. ; Ja sam sad čitao, a Džebrail me opet ostavi. Na I to se probudih, a bilo je kao da ove riječi stajahu : na mom srcu pisane. Ja istupih iz petine i stajah I na sred brijega. Tada začujem jedan glas s neba, j koji mi doviknu: »Muhamede! Ti si božiji poslanik. • a ja sam Džebrail«. Ja stadoh i pogledah, a ne micah se ni nai prijed ni natrag. Onda se okrenem od njega, ali I na koju god bih stranu pogledao, uvijek ga vidjeh i pred sobom. Ja stajah, a da nisam išao ni napri­ jed ni natrag, dok je Hadidža poslala ljude da me ; traže. (Nastaviće se). �Strana 2 Страна_________ _______________________________ „PRAVDA" — „ПРАВДА“ Kpl jeni od Turske. Turska bi morala biti oslobođena od tih dugova, sraz« mjerno onim teritorijalna, koje su joj oduzete ispod njenog suverenitet ta ili jurisdikcije, a to ovim, sevrskim ugovorom nije učinjeno. EKONOMSKE KLAUZULE. Ekonomske kapitulacije treba po­ ništiti. One sadržavaju ingerenciju u turska suverena prava glede fiskalne materije i priječe joj. da regulišc tr? govački, industrija Ini i ekonomski razvoj zemlje. \ desile su priznale pravo ekonomske slobode Srbiji, Bu­ garskoj i Grčkoj, državama, koje su nastale iz starog turskog carstva i one ne mogu sada lišiti I ursku slič? nih prava, koja su hitna za razvoj zemlje, ako ne će da se izvrgnu pri? govoru, kako imaju jednu mjeru za kršćane a drugu za muslimane. Član 294, uzet u savezu sa članom 239, a koji brani turskim društvima da pridrže željezničke koncesije, u protivnosti je sa elementarnim pra­ vima naroda na vlastitu zemlju i mo* гао bi biti brisan. Isto tako bi se mo? rale brisati i sve ostale ekonomske klauzule, koje ograničavaju ekonom­ sku slobodu Turske. JURIDIČKE KLAUZULE. Pošto je uređenje pravosuđa jedan od glavnih atributa suvereniteta i po? što jc Turska u tome bila vezana u prošlosti po nametnutim juridičkim kapitulacijama, to se ove imaju bez­ uvjetno uništiti. Sve što se moglo iznijeti u prošlosti o potrebi konzu? lamih sudova, ne može se više spo? jiti sa uvjetima modernog života. Revandikacije glede A r a b a. Indija revandicira, da se obaveze, koje je uzeo na se engleski premijer u pitanju pučanstva arapskog jezika u turskom carstvu, izvrše bez ika^ kvog prikraćivanja i da ne bude ni- ' kakve, ni direktne ni indirektne, ne? muslimanske kontrole u ovim kraje? vima, u kojima leže sveta mjesta i } svete zemlje islamske. Sinja. Palesti­ na i Mezopotamija, ostajući pod vjerskim suverenitetom Sultana, mo? rale bi se konstituisati kao potpuno nezavisne države. U ovom se pitanju mora primije­ titi, da član 139 praktički razarava Halifat i da se taj elan mora brisati; da je zatim zaključni pargraf člana 94 u direktnoj kontradikciji sa čla? nom 22 pakta L ge Naroda i da član 100 omogućuje nemuslimanima da osvoje sveta mjesta islamska pod vidom trgovačkih transakcija, to su [ stvari, koje muslimani ne bi znali podnositi. Općenitosti. Svi članovi sevrskog ugovora, koji guše suverena prava Turske, na onim teritorij ama, koji su ostavljeni, mo? rali bi se zabaciti. Produljena okupacija Carigrada, sjedišta Kalifata, po savezničkim trupama, prouzrokovala je ogrom? nih patnja i bacila muslimansko pu­ čanstvo u užasno stanje i šta više, ona znači povredu islamskih osjećaja svih muslimana na svijetu. U intere? su humanosti i pravde trebalo bi okončati te patnje evakuacijom svih, stranih sila. S druge strane traži prav? da, da se stavi jedan termin produže­ nom zatvoru turskih državnika na Malti i drugim mjestima. Sevrski ugovor sa svojim osobito nepravednim i drakonskim klauzu? lama, što se tiče Turaka, klauzulama mnogo krućim i nepravednijim od klauzula nametnutih Njemačkoj, ko? ja se međutim smatra za glavnog krivca svjctsskog rata, za taj ugovor treba na koncu primjetiti, da je iza? zvao utisak u cijelom muslimanskom svijetu, da čak u dvadesetom stoljeću kršćanske države imaju specijalne mjere za svoje odnošjae s muslima? nima i da se te nisu mogle osloboditi od zastarjelih predrasuda protiv jed? nog naroda, i to iz prostog razloga, jer je njegova kultura i civilizacija različna od kršćanske. Taj utisak ne može biti nego koban po mir i dobru volju svijeta i radi toga Saveznici ne bi smjeli žaliti vremena, da preduzmu sve priprave, koje će izbrisati ta? kove utiske. Ramazanski razgovori. ___ _ _ _ U memorandumu se tuže, kako su riješenjem agrarnog pitanja ostali sa svojim familijama bez ikakvih sred­ stava za izdržavanje. Oni opisuju svoj dosadašnji rad, pa navode, kako su upravljali posjedničkim imanjima, raspolagali bcglucima, djelomice ih obrađivali ispred sopstvenika, stano? vati po selima u njihovim konacima, gojili inarvu, čuvali hambare, čarda­ ke. šumu itd. Pošto su opširno u memorandumu prikazali, kako se država pobrinula za svakoga, a njih rijesenjem agrara ostavila bez igdje ičega, stavljaju Ustavotvomoj skupštini ove zahtjeve: »I. Da predsjedništvo ustavotvor« nc skupštine ovaj naš memorandum na prvoj sjednici skupštine (po prv? mitku istoga) na pretres iznese. 2. Da se uzme u obzir naše bijedno i siromašno stan je, u kojem se danas nalazimo kod ovakc skupoće, te da nam se u pomoć priteče sa jednom novčanom potporom iz zemaljskih sredstava, da uzmognemo našu fami­ liju zabraniti od gladi. 3. Da nam čim pirje država podjeli prema jakosti naših familija zemlji? ste u srezu Bijeljinskom i to: bez? platno od čega bi mogli našu čeljad zabranjivati. 4. Da nam sc podijeli blago za obrađivanje zemljišta. Skrećemo pažnju našim poslanicima, da se zauzmu za ove siromahe, koji su sticajem prilika ostali bez za? rade. — Najbolje bi bilo da im se da­ de zemlje na obrađivanje, jer ih je malo, koji bi kakav drugi posao znali, da započnu. — Želja je bijeljin? skih subaša, da im sve subaše iz Bos? ne i Hercegovine iskažu svoju soli? darnost. Ko u toj stvari želi informa­ cija, neka sc obrati na adresu: Hafiz Abdulah Hajrić, Bijeljina. Број 290 Broj nu frontu, naime: jednu neprekidnu opcracionu liniju, od Jalove do Aj? dina. Našim četama je uspjelo — na­ stavio jc Bekir beg — da ove odvo­ jene grčke vojske u dva maha potu? ku. Naša jc pobjeda izvojštena na ovaj način: U prvom’ početku voj­ nih operacija manji su odredi turske vojske priječili napredovanje grčke južne vojske, koja je iz Ušaka kreta? ia, dok -se kod Eski Schera groš tur? ske vojske suprotstavio sjevernoj grčkoj koloni, koju jc do nogu potu­ kao. Nakon ovog uspjeha turske su čete u najbržem tempu kohcentrisa? ne protiv grčke južne vojske i poslije odlučnih sukoba prisilile su Grke da napuste Afiun Karahisar. U sadaš­ njem momentu Grci su na čitavoj fronti u povlačenju. Sve zalaznicc neprijateljske konstatno su izvržene napadajima turskih četa a može sc ozbiljno pomišljati — završuje Bekir beg da će im odstupnica biti pre­ kinuta. pa izgleda da to nije više sa? mo poraz nego da nastupa potpuna katastrofa i neminovna kapitulacija grčke vojske. (»O.«.) III. Na sijelu smo i o svačemu se eglcn zaturio. Dođe riječ i o našoj slozi i ljubavi bratskoj. Jedni od nas spo? menuše lijepih primjera ljubavi pre­ ma bližnjemu svome iz života naše? ga naroda, drugi izniješe i crnih primjera, da mi ih se Čisto neugodno i sjećati. Zgodno Arif uporedi nas muslima? ne s nekim drugim našim sugrađani­ ma basu pomaganju bližnjega svoga. Pričaše on: Neke godine bijaše u Ferhadiji ulici neki trgovac jehudija Mordo. U početku je lijepo radio. Imađaše pun dućan inanifakturne ro? be. Puče mu glas na daleko. Pa k’o trgovačka sreća, istom jednog dana rekoše: Mordo bankrot! 1 šta sad mislite?! Roba mu se rasprodala, du­ ćan zatvorio, a on? u lolanjc, birtiju, je li? Jok, džanum! Prije mu bila fir­ ma više vrata dućanskih: I. A. Mor? do, a sad poslije bankrota niže R. A. Iz uredništva. U utorak ne će izaći Mordo. j naš list, jer u ponedjeljak ne radi Ljudi to ovako odgonetnoše. Kad ; štamparija. je Mordu snašla nesreća, čuo za to | jedan vrlo imućan trgovac jehudija Iz službenog lista. Ministarstvo i on otkupi svu robu. Potajno zovpravde opozvalo je premještenje H. nc Mordu, dade mu robu, i svidi je aHfiz Ibrahim ef. R e d ž i ć a, šeriat? na Mordinu ženu i tako se na Morskog sudijc iz Bihaća u Kotor?Varoš dinoj firmi promijeni samo jedno i premjestilo ga u Bos. Krupu. Isto slovo, a ostalo je sve ostalo kao i tako je opozvalo premještenje šeriprije. atskog suca Omer Lutfi cf. S u š c iz Davno se Mordo onome svome Kotor?Varoši u Bos. Krupu i ostavilo dobrotvoru trgovcu odužio т dalje ga po njegovoj želji i dalje u Kotorširio svoju trgovinu. Varoši. Subaša. A sad drugi slučaj: Bilo je to sko? Ministar finansija premjestio jc ro za vrijeme svjetskog rata. U nas privremenog finansijskog konceptu? u Sarajevu petroleuma (gaza) nigdje ainog vježbenika Nczira E z i ć a od ni za lijeka. Neki Dušan Mihić od? finansijske direkcije u Travniku k nekle dovukao kući nekoliko tenećki finansijskoj direkciji u Bihaću. gaza, a za to odmah čula policija. Ministar šuma i rudnika unapre? UNUTRAŠNJI. Došla komisija, odnijela mu gaz i dio je apsolventa bečke visoke ško* Glasanje ustava. Dne 12. o. mj. le za kulturu tla, šumarskog vježbe­ osudila na zatvor sve dotle, dok još uveče iscrpljena jc lista govornika u nika Seida Seferovića šumar? i globu ne plati. Kad je čula jadna Dušanova žena, -generalnoj debati o Ustavu. Posljed­ škim inžinjerskim asistentom u X. šta se zbilo, ne htjedne zdvajati, ne­ nji je govorio predsjednik vlade. U činovni razred i dodijelio ga na služ? go odmah ode komšiji Osmanagi S. govoru još je jedanput izložio sav bovanje šumskoj upravi u Srednjem. i zamoli ga, da joj za čovjeka plati značaj donešenja Ustava istakavši Zemaljska Vlada za Bosnu i Her­ i da ga kurtariše belaja. Osmanaga ga kao najpovoljniju garanciju za cegovinu premjestila je šerijatskog potego pare i spasio Dušana od za? buduću jaku j silnu državu. Govor je sudiju Rcdžepa H a j r o v i ć a od ko? tvora. Ne bilo mu ni to dosta, nego oduševljeno pozdravila cijela Konsti? tarskog suda u Derventi kotarskom mu još uzajmi i novaca, da imadne tuanta osim komunista i separatista. sudu u Gacku. glavnicu s kojom će otpočeti raditi, Poslije govora izvjestioca nastalo je Kupališne karte za banju Ilidžu. jer je Dušan sav svoj novac potro­ glasanje. Za ustav je glasalo 227, a protiv 93, među kojima Trumbić, na? Članovi Sreske bolesničke blagajne šio u gaz. Treći slučaj: Došao prevrat. Sve 1L rodni socijalisti, muslimani iz Južne kao i njihove obitelji, ako su bolesni pa ako im je potrebno liječenje u ba? jepo, sve veselo, a Mehaga nema ku? Srbije i komunsti. njama na Ilidži, dobivaju besplatne da. Dosada živio o onome, šta mu VANJSKI. karte za banje u zajedničkom baze? je sa čifluka dolazilo, a sad pridužGrčko?turski Kad se prošloga nu i u posebnim kadama već prema nioi ne daju ništ^. On počeo hodati mjeseca vraćalarat. iz Londona delega­ nalazu liječnika. Oni članovi kao i po uredima, po advokatima i trošiti cija angorske vlade preko Italije na? njihove obitelji koji se žele kupati, novce, ali sve uzalud. Skoro došao trag u Angoru i kad je iz Brindisia mogu dobiti kupališne karte za za? siromah ko da je posve drugi. Vidi Mehaga da ovako nema više otputovao za Carigrad na talijanskoj jednički bazen i posebne kade uz po­ torpiljarki »Audace« jedan talijan? pust kod Sreske bolesničke blagajne hasne, pa odluči, da ljetos malo otvo? ski žurnalista, koji je pratio delega­ za vrijeme uredovnih sati, i to 12 ba? ri dućančića. ciju. dobio je od šefa delegacija Be? nja u bazenu K 50, 12 banja u poseb? Odmah mu na um padne komšija kir-Samy bega važne podatke o voj? nim kadama K 80. Pozivaju se čla­ Alijaga, inače dobar trgovac i ode njemu, pa ga zamoli, da mu štogod ničkim operacijama u Maloj Aziji, novi1 koji se žele kupati da se kupaju pomogne i da ga nasvjetuje. I, zna? koje su se po Grke naopako okrenu? u manje sezonskim mjesecima t. j. u te li, šta mu je taj srećo rekao? »E, lc. Bckir?Samy beg jc mladenačkim maju, a onda u zadnjem mjesecu se? moj Mehaga, ako nemaš večeras šta žarom opisivao borbenost i odušev­ zone jer će se za vrijeme velike se­ večerati, evo ti; pa štogod kupi, a ja ljenje turske vojske, koja se suprot* zone izdaavti manje banja uz popust stavila napadaču da obrani svoju po zahtjvu Uprave banje. ti ne mogu više ništa pomoći. Grci su odmah u početku Mehaga ko ubijen iz puške ode otadžbinu. pogriješili kazao je Bckir?Samy kući. Poslije za to sve čuo Hadži kad su precjenjivali svoju Mujaga. zovno Mehagu i začas mu beg snagu i valjanost vojnog vodstva. S otvori drugi put i selamet druge strane Grci su upali u još stras­ Neka vazda ljudi. niju pogrijesku, što su u Turcima Učitelj. PUT DO BLAGOSTANJA. vidjeli neorganizovanu gomilu, koja Prenosimo u izvadcima ovaj članak, će na prvi udar njihove vojske biti raspršena. Uz ovakovo mišljenje na? koji jc napisao jedan zadrugar u ravno jc, da sc Grcima vojnička ak? »Seljačkim Novinama«, jer se iz nje? čija u Anatolijt činila jednostavnom ga vidi što se sve može postići putem vojničkom šetnjom. I doista, grčke zadrugarstva, kad zadrugari sami ra­ Bijeljina, krajem aprila. su se operacije razvijale pod dojmom de, a ne očekuju sve samo od drugih. (Organizacija subaša.) U nas su se ovih pretpostavki. Usporedo sa že­ Više se puta pisalo o Danskoj, kao organizovalc subaše, pa su podnijeli ljezničkim prugama Grci su započeli o uzoru seljačke države, u kojoj vla? Ustavotvornoj skupštini memoran? da napreduju u dvije kolone, a da pri da blagostanje. Pisalo se o radu, koji dum, u kojemu iznose svoje nevolje. tome ni jesu organizoval i ni regular? dovodi do takovog blagostanja u dr­ Domaće vijesti. Politički pregled. Gospodarstvo. Naši dopisi. Zahtjeuajte i kupujte; ELIDA-pastu 1111111111111111НШ(11Ш1111Ш11111111111111111111111111111ШШ1111111Ш za zube jer je najbolja i ima sve odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Slbcrt Vita Leti, Sarajevo, Despića ul. I. �žavi, pa se kod toga osobito isticalo, da je blagostanju u toj državi najvb se pridonijelo veoma razvijeno za* drugarstvo. Sto su zadruge, kako su postale ? kakovih sve ima zadruga, li* jepo nam tumači u ovogodišnjem »Seljačkom kalendaru« poznati naš gospodarski stručnjak Vjekoslav Gortan, pa zato nc ću o tom ovdje pisati, već upozorujem sve prijatelje zadrugarstva na taj naš jedini seljač« ki kalendar. Ali da pokažem, da gore nabačena tvrdnjal nije puka tlapnja, da to nije samo jedna obmana, ja ću ovdje na^ vesti i kod nas u Hrvatskoj jedan primjer, kako se osnivanjem zadruge narodu može mnogo pomoći, kako mu se može dati životne snage, ko* jom će se vinuti u kolo naprednih naroda. Nedaleko Karlovca na obalama ri­ jeke Kupe, leži jedno malo seoce od kojih 2500 duša, a zove se Rcčica. Pred kojih deset godina teško se ži* vjelo u tom našem selu. Seljaka su tištili nesnošljivi tereti, jer je bio sav zadužen u rukama domaćih kajišara i različnih štedionica s lijepim hrvat­ skim imenima, koje su upravo onda derale kožu s našega jadnog težaka. U to doba došao je u naše selo mlad čovjek, pun duha i radnosti, koji je bio uvjeren da se na zadruž* nom temelju dade mnogo uraditi za narod. Bio je to dr. Trbuha, koji se odmah mladenačkim žarom dao na posao. Prvo, što je učinio, bilo je to, dji je odmah osnovao Hrvatsku se­ ljačku zadrugu, kojoj je on postao i predsjednikom. Prva zadaća Hrvatske seljačke za* druge bila je ta, da je seljaka oslobo­ dila teške lihvarske more pruživši za* ditžemm seljacima jevtine zajmove, kojima su se onda ovi mogli riješiti kajišarskih pandža. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče Kad su se seljaci na taj način rije* polovicu, dobijemo još uvijek iznos šili svoga glavnog neprijatelja, poče* od tri milijarde, kojima bi čitava dr­ lc su se u Rečici razvijati pod djelo­ žava mogla podmirivati svoje troš­ vanjem dra Trbuhe različne druge kove. No osim mljekarskih udruga ima* prosvjetno*gospodarske organizacije, koje su pridonijele gospodarskom dc još i drugih stvari, kojima bi se uz razvitku i blagostanju ovoga kraja dobar i uzoran rad moglo mnogo na* vrlo mnogo. rodu pomoći. Ta i mi ovdje u Rečici Napomenutu ovdje samo mljekar­ imademo već svoj zadružni mlin, pi* sku zadrugu, koju smo osnovali od* lanu u gradnji, vršaćc strojeve, indu* mah slijedeće godine t. j. 1911., i ova striju cementne robe, a imademo i zadruga prema tomu postoji punih svoj zadružni dućan, gdje seljaci mo­ gu donekle namirivati svoje potrebe deset godina. Sama zadruga bila je teškim napo* i prodavati svoje proizvode. Ni kod nas nije sve to doduše sa­ rom osnovana, jer se ljudi nijesu spočetka nikako mogli priviknuti, da vršeno, nije još onako, kako bi mo* mlijeko nose u selo na jednu hrpu. glo biti. No mi pored svega toga ide* No mučnim nastojanjem i ustrajnim mo uvijek naprijed pa se nadamo, da radom postiglo se, da jc hrvatski na­ ćemo ustrajnim radom kročiti i dalje rod doživio u ovih deset godina ne* boljim danima i boljoj budućnosti u vieđno, t. j. cijeli ovaj kraj djelova­ susret. njem te naše mljekarske zadruge do* ! Kod nas je većina seljaka uvjere* šao je na takav stupanj blagostanja, na, da do blagostanja zemlje ne vod1 na kakvom sc sada nalaze drugi na£ ni centralizam ni federalizam a ni najveća republika, ako nema ovako* predni seljački narodi, у Ja ću ovaj svoj navod potkrijepiti ga rada i požrtvovnosti. i brojkama, po kojima će sc vidjeti, Na ponos i diku ovdješnjih selja­ kakvu blagodat imade ovaj kraj od ka napisao sam ovo u »Seljačkim Novinama« samo zato, da se već je* te zadruge. U godini 1920. prodano jc iz za* danput uvjere sva braća seljaci di* drude što mlijeka a što mliječnih Ijem naše domovine, da se do blago* proizvoda za 1,153.765 K (jedan mi* stanja ne dolazi pukim vikanjem, lijun sto pedeset i tri tisuće 765), pa već ustrajnim i žilavim radom i ma* prema tomu otpada na svaku dušu u rom. Josip Mravunac, seljak. ovom selu od samoga mlijeka godiš­ nji dohodak od 461 krunu 50 helera. Ja na gornji članak upozorujem Da vidite, što taj broj zapravo našu inteligenciju, svakog svjesnog znači, spomenutu i to, da naša drža* pristašu naše organizacije, pa onda va broji 13 milijuna stanovnika. Ako nek sam prosudi, od kaka će zamauzmemo, da smo mi seljačka država šita interesa biti razvitak zadrugar* i da bismo mogli izvoditi mljekar* stva nc samo za našeg težaka, nego i ske proizvode poprečno u onoj mno* za nas sve druge. Ako je težak zini kao i zadruga u Rečici, to bi zna* svjestan i bogat, onda smo čilo, da bi naša država na samom i m i s v i drugi još bogatiji! mljekrstvu proizvodila godišnje šest svjesniji. I kod nas u našim miljarda devetstotinadvadeset i dva redovima mora biti ljudi kao g. dr. milijuna. Ako smanjimo ovajl broj na Trbuha, i mi moramo preporoditi ZAGREB, kraj paromlina. 86 našeg težaka. Svakog jc dužnost, da na ovom polju djeluje bar pripovije* dajući svojoj težačkoj okolici o ko* risti zadrugarstva po težački svijet i čitajući svojoj neukoj braći težacima vijesti, što u ovoj rubrici izlaze. Ajanović Abas, Središnji savez hrvatskih seljačkih, zadruga, Zagreb, Mihanovićeva ul. 2 Trešeljak. SUMORNE MISLI. Odkako Spaho i Karamehmadorić poatadoie ministrima, ne mili mi se viio ni Beograd. Šerif. Oprosti, dragi Šerife, ito Te napadoh a boеапвкот saboru, dk si aležio pojeftine Pitneru. Kolike sam ja bio Pitnerov prijatelj i pomagač, toliko ei i Ti. Ako mi Ti, dragi zemljaće, ne pomogned »ada, da zajedno оте „Тагке“ istje­ ramo iz vlade, ne znam onda, ko će drugi. Oba amo učili tn rabota kod jednog gospodara, pa smo se i danas našli na istom puto. Dr. Nikola Stojanović. A eta ja Boga skrivih, da pođem sa poli­ ti бк im propalicom, pa da а cvijeta sveje mla­ dosti proigram svoja politička karijera. Dr. Avdo. Glavna je stvar, da šerifori šlepovi pa­ tnja, pa će i nDomovina® izlaziti, a ja dobi­ vati svoj akšamluk. Alija Raljević. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad* bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes# platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Oglašujte u ..Pravdi" pBCDlCDiCDlCDaCDiCDlCDiCDlCD Za cipelare! Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Uprav__prispjele sve vrste kože i pribora, — uz snižene cijene. u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljka itd. Skladište čeških tvornica stakla porculana U/EISS i DRUG, Страна 3 Strana ЛнАвДА11' — „pravda* Број 290 Broj u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Braća Demir^žić trgovina koža i obućar­ skog pribora, Sarajevo InteruFban telefon 274. Muradif Karahasanović. Veliki Ćurčiluk 1. ■ CD ■ CD ■ CD I CD B CD 8 CD 9 CD ■ CD B CD ■ % $ ISEBURA V ф Ф Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1У—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JUnker, Zagreb br- 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Pozor! IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB O preporučuje se za tursku СГП11 k3VU kao najsavršeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. St Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. ® Selamet! Trgovcima! Pozor! Karaboje l-a Pri dolosku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Ko hoće da kupi šamija za ramazan i bajram svih - vrsta, tankih i debelih, Carigradski i Selamički - te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Cijene ispod svake konkurencije! te ostale manufakturne robe kao beza, basme, Sifona zefira, konca, čarapa, hampamuka, safuna mirisavih itd. Za točnost naruđbe jamčim. Nepovoljnu robu primam natrag. - Šaljem pouzećem (doplatno). :: Samo na veliko! A Д <*> Petar Milušić i drug trgovina gvožđarije i boja Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. g Salih И. Karić, Sarajevo. Mali Muđellti br. 2. Telefon 859. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u ^os. Brodu i £os. №vom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice I tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Duje sezonske i aprovizacijske kredite. —Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - tajavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZW �Broj 290 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* Strana 4 Страна Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. bn 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000- na K 20,000.000 izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ’j3 glasi na ime, a na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: prvenstva I koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase i na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio100.000 komada dionica III. emisije I nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tak«, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremeno jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od l.|L 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 138.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo opcije za Ш. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. 3. preostalih 5o.ooo komada dionica III. emisije prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.|I. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo opcije na nove dionice, gubi to pravo. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dećih novčanih zavoda: Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u Tuzli. Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. Gajret Banke d. d. u Sarajevu. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. Muslimanske banke d. d. u Stocu. Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. Privredne banke d. d. u Maglaju. Krajiške banke d. d. u Bihaću. Kreditne banke d. d. u Modriču. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, Bv Šamac. Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banhe za Bnsnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dankl & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d213a77485e07f7654472f93c83f61d8.pdf 366e7adc8e8a7f5116006ccaac7750a3 PDF Text Text pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИММ1СКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 5j (291) Čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 19. maja 1921. (11. Ramazan 1339.) __________ ------------------- ----------------- ---- Podmladak za šerijatske sudije. i —h— Zaslugom naše organizaci­ i volji potrebama, kad bi se poradilo je ulaze u Ustav naše kraljevine us* na tome, da se broj frekrentanata ј tanove, kojima se garantuje ne sa­ povisi, jer što u današnjim prilika* j mo da nam ostanu' naši šerijatski ma podgaja šerijatska škola, to je I sudovi u Bosni i Hercegovini nego kap vode u more za naše buduće po* I da se osnuju i u ostalim krajevima trebe. Kako se vidi iz izvještaja o 1 kraljevine, gdje ima muslimana i da zaključku školske godine u ovom, za* 1 im se i djelokrug u nekoliko proširi. vodu, što ga donosimo na drugom Čim dođe vrijeme, da se ova, po naš mjestu današnjega broja, svršilo je život, naročito porodični, vrlo važna ove godine nauke u ovom zavodu ustanova počne provoditi, osjetile* samo pet kandidata. Ako uz­ mo veliku oskudicu u kandidatima memo, da će od tih nekoji nasteM za šerijatske sudije: nc toliko u Bo* viti nauke na univerzi, jedva onda sni i Hercegovini, koliko u drugim da ćemo podmiriti i svoje potrebe krajevima naše otadžbine. Nc može u užoj nam domovini, a kamo li još se tvrditi, da nema uleme, ko* da u tomu pravcu pomognemo i na* ,j a bi po svojoj šerijatsko-pravnoj soj braći u drugim krajevima. spremi mogla vršiti kadijsku .službu, Rekosmo, da bi šerijatska sudačka ali za zvanje šerijatskih sudija, kas škola po svojoj organizaciji mogla kve mi imamo u Bosni i Hercego­ zadovoljiti potrebama, ali odmah vini i kakve će biti potrebne u čitaš naglašujemo, da jc to samo za ne* voj kraljevini, treba i druge opće volju, jer nam treba brzo uzgojiti spreme, a onda i jundičke u zapad­ što viši broj kandidata za šerijatske nom smislu. I danas muftije u San* sudije. Mi i dalje za budućnost sto* džaku i Makedoniji vrše jedan dio jimo na stanovištu, da šerijatske su* I poslova, koje će u buduće vršiti dr* dijc moraju imati akademsku nao* žavni šerijatski sudovi, ali su - brazbu. Mi smo odmh iza oslobođe­ bez zamjerke — vrlo rijetki, koji su nja i pošli tim putem, osnovavši po* dorasli svomu pozivu za današnje seban tip gimnazije — serijatsku gi* vrijeme. Mnogo njih, nevjesti kam mnaziju —, koja će davati potpunu celarijskim poslovima u našem sini* srednjoškolsku spremu našim seri* i slu i ne znajući službenog jezika, jatlijama. Kada budemo imali ma* i i .-cnatu rz ove •šerijatske■ kao cnJiabuie, pa se u vrlo važnim onda ćemo pretvoriti našu serijatsku I poslovima moraju osloniti na svoje sudačku нкЦч u šerijatsko*pravni pisare i sekretare, koji su u najviše fakultet ili serijatsku akademiju. slučajeva inovjerci i neupućeni u se* Ne velimo opet ovim kao da še­ rijatsko-pravne poslove, a često ne rijatska sudačka škola ne stoji na znaju ni) našfh porodičnih prilika. svojoj visini i da svojim apsolventi* Tako su danas moguće anomalije, ma ne daje dovoljnu spremu. Ovih da u zvaničnim aktima muftijskih dana smo imali priliku, da s potpu* ureda iz Južne Srbije nabasamo na no mjerodavna mjesta čujemo vrlo muslimanske »krštenice«, i slične do* laskav sud o apsolventima ovog kumente, koje Islam nc poznaje. našeg zavoda. Jedan ponajuvaženiji Eto, to nas sili, da upregnemo sve jurista u nas, koji je član ispitnih sile, kako ćemo što brže i uspješnije povjerenstva za sudije, advokate i obrazovati podmaldak za naše bu­ šerijatske sudije, pripovijeda nam, duće šerijatske sudije. Naša šerijt* kako je na ispitu stavio jedno te is* ska sudačka škola u Sarajevu po svo* to pravno pitanje jednom advokat* joj organizaciji mogla bi, da zado* skom kandidatu i jednomu za seri* PODLISTAK. Hratah životopis Muhameda fllejhissB ania po Muhamed Ibni ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (5) Braća Muftići u Žepču. Oni su Išli do visine Meke i vratili se opet, a ja ostadoh, dok meleć nije otišao. — Onda se povratih mojoj familiji. Kad sam došao Hadidži, sjednem joj na krilo i »pritisnem se čvrsto uz nju. Ona me upita, gdje sam bio i reče mi, da je poslala ljude da me tra­ že, da su oni išli do visine Meke i natrag se po­ vratili. Kad sam joj pričao, šta sam vidio, reče ona: wVeseli se, moj rođače, i budi hrabar! Onoga । mi, u čijoj je vlasti moja duša, ja se nadam, da ćeš Ti postati pejgamber svoga naroda!" Ona onda ustane, obuče se i ode svom rođa­ ku Varaki ibni Raufalu, koji je bio postao kršća­ nin, znao čitati sveto pismo, a mnoge stvari čuo od Židova i kršćana, ispripovijeda mu, šta sam vi­ dio i Čuo. Tada viknu Varaka: „Svet, Svet! Onoga mi, u čijoj je vlasti Varakina duša, ako mi istinu govoriš, to je njemu došao najveći melać, koji se je također bio pokazao Musau, a on je pejgamber ovoga naroda. Reci mu, neka bude stalan! HadidŽa se na to povrati Muhamedu i kaza mu, šta je Varaka rekao. Kada je prošlo vrijeme pobožnosti i Muhamed se vraćao kući i kao obično najprije obišao hram, sretne ga Varaka i reče: „Pričaj mi, šta si vidio i čuo!“ Kada mu je Muhamed to pričao, reče: „Ono­ ga mi, u čijoj je vlasti moja duša, Ti si pejgamber jatskog sudiju. Odgovor advokat* skog kandidata, koji ima doktorsku diplomu, bio je nedovoljan, dok je kandidat za serijatskog sudiju odgovorio odlično. Ovo je samo jedan mali primjer na kakvoj visini stoji i danas naša šerijatska škola, a da i nc govorimo o velikoj kulturnoj misiji, koju je ovaj zavod u nas do* sada izvršio, a i sada je vrsi. Danas nam je u ovome pravcu pr* va dužnost, da podignemo frekven* čiju u šerijatskoj sudačkoj školi i da među frekventante .pr^učemo što više naše braće po vjeri iz San* džaka i Makedoniju. Ministarstvo vjera je još 1919. godine pokušalo, da to učini, pa se i javilo nekoliko kandidata iz Sandžaka, ali ne mogo* še udovoljiti zahtjevima, koji su na njih stavljeni na prijamnom ispitu. Neki su od njih imali temelja, da na* stave nauke u šerijastkoj školi, ali im je manjkalo spreme iz jezika i matematike. Još tada je potaknuto pitanje, da se za ovakove kandidate osnuje pripravni tečaj, ali je na tomu i ostalo, pa ni dosada nije taj tečaj otvoren. Danas je ovo goruće pitanje i treba poduzeti sve, da se naredne školske godine primi što viši broj novih pitomaca u serijatsku š k o* 1 u, a da se za kandidate koji potpu* no nc zadovolje na prijamnom is* ite, u injaju icmu’ja za studija u ovom zavodu otvori pripravni tečaj. Ovo naročito vrijedi za kandidate iz Sandžaka i 'Makedonije. To bi bila briga musli* manskog odjelenja u -Ministarstvu Vjera, ako ima iko tamo, da mu na srcu leži napredak muslimana u na* soj kraljevini. Ovo prelazno stanje za brže pod* gajanje šerijatsko-sudijskih kandidat ta_ne bi smjelo ni u koliko biti na štetu buduće izobrazbe njihove, ko* ja ima da im da akademsku spremu. Stoga se ne bi smjeh potezati za ovo povećanje frekvencije u šerijat* skoj školi đaci iz šerijatske gimna* ovoga naroda, a najveći je meleć Tebi došao. Nazivaće Te lašcem. prpgoniće Te, protjeravati Te i pobijati. Ako ja taj čas doživim, onda ću ja moliti Boga, neka mi na jedan način pomogne, da mi to bude priznato. On se nagne tada k njemu, poljubi ga u čelo, na što Muhamed ode kući. Početak objave Kurbana. Objava je počela u mjesecu Ramazanu, kao što kaže u Kur’anu: „Mjesec Ramazan u kojem je Kur’an objavljen, kao uputa ljudima i znak uputstva i zakona". Onda je objava upotpunjena, a Muhamed je vjerovao u Boga i primio je zapovje­ đeno bez obzira, da Ii se to ljudima sviđa ili ne. Pejgamberluk nosi sobom muke i terete, koje samo ustrajni i jaki među poslanicima sa božijom pomoći i potporom mogu podnositi, a s njima se svađaju radi onoga, šta su oni u božije ime proglasili. Ali Muhamed je radio po božijoj zapovijedi usprkos svih prigovora i zlostavljanja njegova naroda. Ulaz u Islam HadidŽe kćeri Huvejledove. HadidŽa je vjerovala u Muhameda, držala je objavu za istinitu i podupirala ga u njegovoj na­ mjeri. Ona je bila prva, koja je vjerovala Boga, njegovog poslanika i objavu. S time mu je Bog poslao utjehu, jer kad god je on nešto neugodno Čuo, ili bi mu se što prigovaralo, a on radi toga bio potišten, Bog bi ga utješio njom, kad bi se k njoj vratio. Ona bi ga podigla, olakšala bi mu, uvjeravala ga o svojem vjerovanju, a prikazivala mu klevetanje ljudi neznatnim. Također mi je jedan povjerljiv čovjek pripovi­ jedao, da je Džebrail Muhamedu došao i da mu je rekao: „Pozdravi Hadidžu od njezinoga Gospodara!" Kada joj je Muhamed ovaj pozdrav donio, reče ona: „Bog je spas, od njega dolazi spas i spas Džebrailul" Godina 111. -. ' ■ ■ N. — zije. Njih treba pustiti, da tamo maturiraju, kako ćemo što prije doći do šerijatsko*pravnog fakulteta, od* nosno šerijatske akademije. : j I I ; I | | i ! I ’ । I i . ј ј 1 Sarajevo, 18. maja. Prije tri dana dogodio se u sara­ jevskoj čaršiji jedan malen događaj, malen, ali simptomatičan i možda od većeg zamašaja. Jedan Jevrej trgovac i jedan Musliman također trgovac po­ tukli se usred čaršije, a okolica nji­ hova, sve sami Jevreji mjesto da ih razvade i umire, oni svi u pomoć bratu svom i svi složno na jednog Musli­ mana. Policija je učinila kraj gunguli, Evo u čemu je stvar: Alija Arnauiović nemajući dućana, uzeo je od vakufske uprave bezistanska vrata, pošto se taj dio bezistana ne upotrebljuje, pa su vrata postala nepotrebna. Od tih je vrata i basamaka, kojim se silazilo u bezistan, Arnautović napravio lijep dućan, po­ trošivši u adaptaciju dosta golemu svotu novaca. Već prilikom uređivanja tog dućana nalije tali su pojedini Jevreji i nagovarali Arnautovića, da se okani toga, da njima pripusti taj dućan. A kad je dućan bio potpuno gotov, onda su mu čak plaćali puno više, nego je on potrošio za adaptaciju, nudili su 50 do 60 hiljada kruna za taj tako priređen dućan, ali naravno u tom nijesd uspjeli. Arnahtdvfć se uselio a dućan i radi već par mjeseci. Prije par dana uređivao je u dućanu Arnautovića izlog poznati ovdje majstor u tom poslu neki Gltlck, a kad je to vidio trgovac Danon iz bezistana, napao je drugi dan Gliicka, zašto se on dao u taj posao jednom baliji, jer da Arnautović nije nikakav trgovac. To je GlUck kazao Arnautoviću, a Arnautović na to zastavi u nedelju Danona, kad mu je prolazio ispred du­ ćana, rekavši mu: da mu se lijepo zahvaljuje za one riječi, što je govorio Gliicku o njemu. Danon na to plane i kaže, da mu to i sad kaže, da je balija, da nije nikakav trgovac, a Arnautović odvrati na to Danonu, da ga 0 izostajanju objavljivanja i silaženju sureta — Ed-duha. Onda izostane objavljivanje neko vrijeme, tako da je Muhamed radi toga bio vrlo ožalošćen. Tada mu donese Džebrail sure Ed-duha, u kojem se Bog, koji mu je toliko milosti pokazao, kune, da mu nije neprijazan i da ga nije — otpustio. Tu se kaže: „Tako mi bistroga dana i što iza njega pada, noći. Tvoj Gospodar nije Te otpustio i nije Ti neprija­ zan, a sigurno budući život Ti je bolji nego prija­ šnji. Zaista Tvoj će Gospodar Tebe obdariti, pa ćeš biti zadovoljan. Nije И Te našao kao sirotu, a pribavio Ti prijem; nijesi li bio na stranputici, a on Te je izveo? Nijesi li bio siromašan, a on Te je učinio bogatim". On ga ovim podsjeća, kako je započeo da mu pokazuje svoju milost u stvarima Ovoga svijeta i kako ga je svojom milošću iz siro­ tinje, stranputice i siromaštva izbavio. Početak obveze na molitvu. Onda mu bi propisana molitva, i on se je mo­ lio. Kada je Muhamedu bila propisana molitva, dođe mu Džebrail, koji je sa njim molio podnevnu molitvu, kad je sunce počelo da se obraća zapadu; onda popodnevnu molitvu, kad je sjena bila njemu jednaka; onda večernju molitvu, kada je sunce za­ šlo, a onda pošljednju noćnu molitvu, kada je ve­ černje rumenilo iščezlo, a onda jutarnju molitvu, kad se je jutarnje rumenilo pokazalo, onda po­ dnevnu molitvu, kada je sjena bila dva put velika kao on, onda večernju molitvu, kao prijašnji dan, kad je sunce bilo zašlo, onda noćnu molitvu, kad je prošla trećina noći, onda opet jutarnju molitvu, kad je jutro bilo svijetlo, ali još suncem neobasjano. Onda on reče Muhamedu: „Vrijeme molitve leži između onoga, u koje si jučer i danas molio". (Nastaviće se). �Strana 2 Страна ne vrijeđa, da ga ne izaziva, ali Danon još žešće udari na Arnautovića i još mu opsuje mater. Arnautović je na to pograbio za jednu ambrelu iz du­ ćana i njom udario Danona a na to se u jednom času strkao cio jevrejski Kujundžiluk i sve udarilo na Arnau­ tovića, izvukli ga iz dućana i na mr­ tvo ime isprebijali šakama, bokserima psujući tursku majku i vičući: u Aziju Turci. Policist, koga su Jevreji doveli i sugerirali mu, da ih je napao Arnau­ tović, koji je tobože po njihovom mi­ šljenju rod sa Šerifom Arnautovićem, vlasnikom „Domovine", odveo je i Arnautovića i Danona na policiju, gdje su preslušani, liječnik je međutim kon­ statirao ozljede na Arnautoviću i re­ zultat svega: pušteni su kući, a da će kasnije dobiti pozivnice. Nama je drago, što se na ovaj do­ gađaj nijesu uzrujale i šire mase naše čaršije, kao što se je — kako se vidi — pokrenula sva jevrejska čaršija, a da su naše mase za to imale više razloga, to je posve jasno, jer se otvo­ reno vidi da njima smeta i da ne mogu da gledaju ako se jedan musliman odluči da se trgovinom bavi. Tolikoj tjesnogrudnosti i tolikoj nesnošljivosti prama jednom muslimanu jednom tr­ govcu, koji se istom zatrgovčio, nebi se smjelo davati maha, jer je to u najmanju ruku nezahvalnost prama nama, s kojim su se oni upravo po­ digli. da i ne govorimo da je to ne­ dostojno jednog trgovca a još više od jedne skupine, koju smo mi ne samo tolerilari, već i podigli. Mi se nijesmo nadali od naše jevrejske čaršije, da će ona onoliko nasrnuti na nas onako prostački i izazovno psovkom i vikom: u Aziju. Mi ovaj događaj za sad samo konstatujemo a mislimo, da se je vrući temperamenat nepotrebno uzrujanih Jevreja već brzo ohladio i uvidio svoju pogrešku, pa da će je i brzo popra­ viti. No hoće li Jevreji ovim da se igraju bacanja rukavice, to je njihova stvar i mi ćemo ih onako uzimati, ka­ ko se oni budu vladali. Dodajemo da je sjutri dan iza do­ gađaja posve nepotrebna bila ortolika šetnja detektiva Kujundžilukom ulicom, jer je tobože prijetila opasnost od mu­ slimanske čaršije jednog revanša. Da, posve je nepotreban bio taj alarm de­ tektiva, jer se muslimani nijesu nikad davali ovakom ispadu, osim ako su bili izazvani i imali pred sobom oz­ biljna protivnika sa dostojnim oružjem u ruci. Za sad ovoliko. ( ona, pa okrenula nekoj prijateljici u Karanfil-mahalu. A njihov najveći imetak, najljepši i najskuplji nakit mali Meho i Asim, i ostadoše na sokaku, da se prljaju, ' miješaju sa zlim drugovima, da uče I pusiti, psovati, lagati i t. d. A šta je bilo sa njihovim najvećim ' ponosom, najosjetljivijim roditeljskim I dževahirom, — lijepom Esmom?! Nju je majka nagizdala, uperila, pa je puI stila, da malo s ostalim drugaricama • odu u mahalu, u Medreseta, na Zma' jevac, kao hajvan na pazar, samo bez ' sahibije. I šta je sad naučila Esma ; u mahali? Šuti. Bolje, da o tome ne I govorimo!... I poslije kad takvi ne­ marni roditelji dožive kakvu neugod­ nost od svoje djece, onda u svojoj muci glupo govore: »Nesretno se ro­ dilo!..« »Tako je Salihaga!« rekosmo svi. »Jest, brate, krivi su najviše ro; ditelji djece«. — poče Junuzaga. »E; no, ja nešto ljetos gledam naš seos­ ki svijet. Njihova mladež muška i ženska imaju svoj vlastiti dnevni posao. Po vas dan sa roditeljima rade, a kad dođe petak na jednom sc kraju odmaraju o(čevK na drugom majke. U kraju se negdje zbila i mladež, pa k’o mladost — po ma; Io i proašikuju. a nemaju nikad zlih običaja. A naša je, osobito ženska mladež, dosta nezaposlena. Tc ono malo kućnog posla, a i taj im je po; sao većinom na vrat na nos, istom I da sc nešto vidi u kući« ... »A nema više u nas stanova, če? krka, vitlo va. pa i džerdžefi se i ma; šine rijetko čuju«, poče opet Vejsil ef.. — nego se sve sada oslanja na dućansku robu, na fabriku«. Jest, ama odakle novac za svašto? Valja zaraditi, pa platni. I to sve puca jadnom ocu o glavni«, dobaci jedan. »I pravo nam je«, — dodadc drugi. »Malo se ko brine kako bi trebalo raditi, da se i našoj mladeži, muškoj i ženskoj otvori način rada, koriš; nog, produktivnog rada, da se uči zarađivati sebi idaru na pošten na; čin, a ujedno da se pametno zapo­ sli. i da udovolji želji kućnog od* goja«. I tako dođosmo u razgovoru na današnje neke krasne primjere, gdje je lijepo zaposlena naša ženska mla; dež, a to su »O s v i t a n j e«, dru; štvo za prosvjećivanje muslimanki, »A k c i j a ni o r a 1 a« za zaposlenost siromašnih muslimanki. Islamska štamparija sa svojom tvor; n ic o m papirnih kcsica i vrijedna Braća Zlatar, kod koje je tako; đer zaposleno naše ženskinje. Sve su ove akcije vrlo krasne i pleme­ nite i samo o dobru rade, pa nam IV. je dužnost ove plemenite akcije po; Ubaci Omeraga među nas riječ i o magati moralno i materijalno. Duž; našoj muškoj i ženskoj mladeži. Utvr­ nostnam iedaseovakeple; dismo, da je naša mladež slaba vla­ menitc akcije umnože, da danja. Jedni rekoše, krivo je vrijeme, se na veliko jednom pođe, a drugi optužiče današnju civilizaciju, onda će biti korisno zaposlena sva treći čak da se „u nesretnu vremenu naša siromašna ženska omladina. I rodila* i t. d. Jedva Salihaga nađe to će onda biti naša velika sreća. pravog krivca. „Slabom vladanju naše : Učitelj. mladeži", — nastavi on — kriv je u ; Ramazanski razgovori. prvom redu naš nemarni odgoj. Mi se za sve više brinemo, nego za našu djecu. Nabrajaćete vi cijelu noć pogreške naše omladine muške i ženske, ali je sve zaludu, kad ne pogodimo šta je tomu krivo i kako bi trebalo popravljati. Evo da ja navedem samo jedan pri­ mjer, koji se u nas baš ovdje u Sa­ rajevu, a iza niega na žalost i u dru­ gim našim većim gradovima često i redovito zbiva. Osvanuo na pr. dan petak. Zatvorena čaršija- Mujaga ju­ tros rano otišo negdje nekakvom ahbabu, da malo oteferiči. Njegova do­ maćica znade, da će joj čo’jek ostati tamo i na ručku, pa se i ona spre­ mila. Mujaga je tvrdo i važno osta­ vio na mjestu ključ od svog dućana, da ga niko ne dira. Njegova je doma­ ćica opet povadila polagano iz »sehare« svoj nakit, pa ga važno i opre­ zno metnula na vrat. Nagizdala se i Број 291 Broj „PRAVDA" — „ПРЛВДА" ; : ! < ' I Vlasenica, 15. maja. Na 14. оу. I mj. obđržata je redovita godišnja skupština .1. M. ()., kojoj je prisu; stvovalo oko 400 članova. Pred­ sjednik Ragib Kadić otvorio je skup? stinu i u kratko prikazao je današnje političko stanje i držanje našega po; slaničkoga kluba. Prisutni članovi jednoglasno odobrišc dosadanji rad našega poslaničkoga kluba a naro» čito sporazum s vladom gospodina Pašića. Ujedno izabraše novi odbor, koji sc ovako konstituisao: Predsjed; nik Ragib Kadić, potpredsjednik i Rasim Begović, tajnik Fchim llasan; I begović, blagajnik Esad Kurtagić, odbornici Mehaga Topčić, Šemsibeg i Tihić, Osman Klempić i Salko Dulić • Kurtagić. . ....... .........— 1 ‘ Pitanje na gospodina mitetra za agrarnu reformu. Težaci sela Ban dola općine Bijela ! kotara Travnika od pamtivijeka slu; že se ispašom »Pakovca«, koja leži odmah uz njihovo selo i usjeve a ko; ja pripada općini Putićevo. Geome­ tar kod kotarskog ureda u Travniku g. Sijelski ovu ispašu kao i ispaše sela Strana i Sljemena dijeli težaci; ma. koji imaju dovoljno zemlje (slu­ čaj Stipo i Marijan Zlojo), a često puta i licima koja imaju svoje posve drugo zanimanje, željezničkim na; mještenicima sa stanice Busovača). I Molbe i proteste Muslimana težaka odbija g. Sijelski na taj način, da ih šalje u Aziju, da traže sebi ispaše i izgleda, da taj gospodin želi onemo; gućiti držanje hajvana muslimani; ma težacima iz spomenutih sela, jer im jc ta ispaša potrebna kao kora kruha. Prijeti opasnost krvavog su­ koba naročito radi ispaše »Pakovac«, koja susjednoj općini Putičevo nije nužna, jer imaju ispašu Strane i Vu; čijak, dok je težacima Bandola tim vezan gospodarski opstanak. Stoga upućujem Gospodinu Ministru ovo pitanje: 1. Je li mu poznato, da gospodin Sijelski na svoj način i protiv volje velike većine težaka dijeli potrebne im ispaše? 2. .) Ii Gospodin Ministar voljan odrediti, da se daljnje dijeljenje spomnutih ispaša obustavi, a do sada iz; dani kompleksi oduzmu? 3. Je li Gospodin Ministar voljan kazniti spomenutog organa koliko radi samog dijeljenja toliko radi ne; doličnog i izazovnog njegova drža; nja prema muslimanima težacima? Molim pismeni odgovor. Primite, Gospodine Ministre, iz; I raz moga osobitog poštovanja. Beograd, 11. svibnja 1921. godine. Hamid Kurbegović, narodni poslanik. • . Još moram svratiti pažnju gospoi dina Sijana na gospodina Sijelskog i i njegovo djelovanje u Travniku. Slučaj vrijeđanja težaka muslimana, koja u pitanju spominjem, posvje* dočit će težak Dulbabić iz Mosara i držim, da će gosp. Šijan učiniti svoje, da pouči gospodina Sijelskog, • kakovo treba da bude njegovo ponaKladanj, 6. maja 1921. I sanje kao drž. činovnika. Uz ostalu braću u Bonsi i Herce; Hamid Kurbegović. govini i mi se pridružujemo i daje­ . ----------------------------------------------------mo potpuno povjerenje našem vod; stvu. Mi nemamo sumnje u ljude koje izabrasmo i poslasmo kao svoje pred; Zaključni ispiti na Šeriatskoj su­ stavnike, da nas zastupaju i rade dačkoj školi obdržani su dne 7. o- mj. prama svom najboljem uvjerenju. Ispitu je predsjedao u otsutnosti reisMi smo uz njih te je po tome is; ul-uleme njegov zamjenik Hafiz Mehključcno svako poremećenje sloge u med ef. Gki ć, a kao vladin povjerenik našim čvrstim redovima u našoj ve? fundirao je vladin savjetnik Fehim ef. likoj Jugoslavenskoj Muslimanskoj Spaho. organizaciji. Ispitu se podvrglo svih pet svršeniPotpuno odobravamo korak vod; ka V. godišta tog zavoda, i to: Baj r ak­ stva naše organizacije, što su naši ta r e v i ć Sejid Alija iz Građačca, H a d ž izastupnici stupili u vladu g. N. Pa; begić Hamid iz Sarajeva, Hajrović šića. Mjesni odbor. Hafiz Mehmed iz Nevesinja, Fazlagić Iz naše organizacije. Škola i prosvjeta. i Nedžib iz Čajnića i Teskeredžić i Našid iz Travnika, te su svi sa uspjeI hom, položili ispit, prva trojica s odli­ kom. Seriatsku sudačku Školu, koja je otvorena u decembru 1887. svršilo je i prvo kolo absolvenata 1892., a ovo je I 29 kolo. Do sada je svršilo taj naš j islamski zavod 242 apsolventa, koji danas zauzimlju gotovo sve istaknutije položaje u našoj vjersko-prosvjetnoj i Šerijatsko-sudačkoj struci. Osim Šerijatskih sadaca imamo među apsolventima šerijatske škole muftije, članova uleme medžlisa, profesora i muderiza, za tim vladinih savjetnika, tajnika i perovođa a od onih, koji svršiše šeriatsku školu nastaviše svoje nauke na sveučilištu, a takih je lijep broj, imamo danas načelnika u pojedinim ministarstvima i pokrajinskoj vladi,vladinih i sudskih savjetnika, kot. predstojnika i t. d. u raznim granama uprave. Jednom riječi zauzimaju naše svršene šeriatiije vidna mjesta u našem javnom životu i svo­ jim radom u narodu dosta doprinose podizanju zaostalog islamskog dijela našeg naroda u svakom, a naročito u prosvjetnom pogledu,shvaćajući isprav­ ne potrebe i prilike vremena i prirod­ ni put evolucije i osvješćivanju svog naroda. Kamo sreće da danas imamo trostruki i viši broj šeriatlija u našem javnom žiivotu. Mladim apsolventima želimo svaku sreću i napredak u radu na dobro svog naroda i njegovu mla! du državu. Na predlog predsjednika senata vrhovnog suda g. Dr. Zobkova, iz­ vanrednog nastavnika za evropsku ju­ riš prudenciju, sakupili su članovi ispitnog povjerenstva nekoliko stotina kruna za »Gajret«, što je preko direkcije zavoda uručeno gl. odboru. Domaće vijesti. Novi načelnik za poljoprivredu. Ukaz o postavljenju g. Muhamedbe; ga K u 1 i n o v i ć a za načelnika po­ ljoprivrednog odjelenja već je sti; gao ’žeTtialjskoj ‘vladi. Dekret će mu biti odmah poslan te će ovih dana, g. Kulinović preuzeti dužnost. Vije; sti nekojih listova, kao da je g. Ku; ilinović otklonio da primi ovo zva; nje nijesu tačne. „Merhamet* Pošto su nastali dani uzvišenog Ramazani šerifa, dani, kada na srcu svakog Muslimana leži merhamet (milosrđe), te hoćemo da skre­ nemo pažnju svakoga Muslimana na naše društvo. ,,Merhamet“ je osnovan, da suzbija prosjačenje među Musi, sirotinjom, da potpomaže sirotinju i po vremenu da osnuje Sirotinski dom — Možemo reći, da je u pogledu suz­ bijanja prosjačenja u glavnom uspio. Ono što se još viđa po ulici, to je ili nepotrebno potpori a prosi od navike ili je sposobno za rad, pa im „Мегhamet" ne može dati potpore. „Merhamet" izdržaje preko 250 fa­ milija dajući najnužniju opskrbu pa izdaje mjesečno oko 30.000 Kr. Tome dolaze potpore u naravi hrana, odijela, obuća. Pri dijelenju potpora odbor posvećuje najveću pažnju djeci, kako muškoj tako i ženskoj, jer je glavno njih na selamet izvesti, da nam od njih koristi bude. Mušku djecu nam­ ješta u mek tebe, škole i u sporazumu sa „HURUETOM", na razne zanate, a žensku još i u razne poslove. I ako je novi odbor povisio redovite potpore za dvostruko od prijeSnih, ipak te potpore ne dosižu niti samo za prehranu. O osnutku „Sirotinskog Doma“ ne može zavod biti ni govora, dok su sredstva društva ovako ograničena. Da bi društvo moglo udovoljiti gore istaknutoj svrsi t. j. da što izdašnije potpomogne našu sirotinju i da bi što prije moglo pristupiti osnutku siro­ tinskog doma, to se odbor obraća ovim na svu braću Muslimane i sestre Muslimanske grada Sarajeva, da sad �Број 291 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* prigodom dijelenja zekjata u prvom redu imaju na umu naš Merhamet, da sav zekjat dadnu Merhametu, koji će ga pravo i jednako podijeliti, a da ga ne daju osobama, koje im na dućan ili kući dođu, jer će tako dati osobi, koja može biti nije ni potrebna ili za koju svako zna, dok će Merhamet dati i onoj, za koju niko nezna, jer leži kod kuće, đaturum, na samoći, nikoga nema, da mu vrata otvori, a kamoli ko će mu zaraditi i donijeti. Napominjemo ujedno, da odbor prima zekjat (kako u gotovu tako i u naravi) pod uvjetom, da ga podijeli i osobama, koje darovalac naznači. Stoga pomozite i požurite I Sarajevo početkom Ramazana 1339. Za odbor društva: Predsjednik Džemaluddin v. r. Zlo se popravlja. Kao rezultat energičnih mjera, koje je vlada po* đuzela, smaknuta su dva najveća zlikovca, koji su kao kuga harali u Hercegovini a to je Aleksić i — ka* ko smo već javili — Biberdžić. Ta dva razbojnika natjerani od žandar* merije, zapali su u jedno selo kod Bile će i tu su izgubili glavu. Čitava o na okolica, koju su ti zlikovci kroz 2 i po godine terorizirali, sad će dahnuti dušom i osjetiti da se vraća autoritet vlasti. Kad dobijemo pota* nje podatke opširnije ćemo se osvr­ nuti na događaj. Na adresu naših vojnih vlasti. Pojedine vojne komande još uvjek .slabo ili nikako ne uzimaju obzir na postojeće propise koji vrijede za mu* slimane u našoj vojsci. Naročito je to slučaj u Osijeku, a osobito u os­ ječkoj vojnoj bolnici. Ima slučaje* va, gdje se pojedine željo i na zakonu osnovani zahtjevi muslimana vojnika jednostavno ismijavaju, dok su u mnogim jedinicama i muslimani mo? rali postiti sa pravoslavnim veliki petak. Molimo stoga pozvane, da sva* je potčinjene poduče, da se vrši za* kon i poštuju i naši vjerski propisi i običaji kao i ostalih priznatih vje* roispovjesti. Povlačenje poslednjih kruna. — Ministar finansija donio je odluku: i) •da povlačenje iz opticaja i zamjena is­ pravno Žigosanih odnosno markiranih novčanica bivše Austro-Ugarske Banke od 10, 2 i 1 krune počne 16. maja i da traje zaključno do 4. juna ove godine, posle kog roka nikome i ni u kakvom slučaju neće se vršiti zamjena; 2) da kao zakonsko sredstvo plaćanja ispravno markirane krunske novča­ nice od 10 kruna i ispravno žigosane krunske novčanice od 1 i 2 K važe zaključno do 31. maja 1921. godine, do kojeg će ih dana država na svojim kasama primati u svim mjestima gdje su po ranijim rešenjima važile kao zakonsko sredstvo plaćanja. Apel na učitelje B. i H. Zemalj* ska vlada za B. i H. riješila je pod br. 54.465 IV.—1. da se ustupi preko ferija Ferijalnom §avezu u svim gra­ dovima, gdje postoje državne sred* nje ili osnovne škole po jedna soba. Budući, da Ferijalni Savez nema .svojih podružnica po manjim mjesti* , i I 1 ma i selima, koje bi preuzele dodje* Ij-ene prostorije, apelujemo na svo učiteljsko B. i H. na naše buduće članove, da u rečenim prostorijama urede prenoćište na slami za putnike Ferijalnog Saveza, te da im omogu* ći putovanje po manjim varošima i selima naše pokrajine. Umoljava* mo učiteljstvo, da se našem pozivu odazove, to da za vrijeme ferija pazi na ponašanje naših putnika. Svaki nedostojni akt istih neka prija* ve društvenim organima uz oznaku imena i broja podružnice. Sve cvcntualne troškove oko nabave slame i naknade štete snosi će Ferijalni Sa* vez. Povjereništvo Fer. Saveza, Sarajevo. Ispiti u velikoj gimnaziji. Predis* piti za maturu biće 3. juna. Ispiti pri* vatista, naknadni i vanredni ispiti počinju 16. juna i traju do 18. juna. Kandidati treba da sc prijave direk* čiji barem dan ranije. 6. juna počinje pismeni ispit zrelosti. 25. ju? na počinje usmena matura. Javna zahvala. Prilikom ramazan* ske molitve na 8. maja o. g. u 9 sati u veče, te nakjon podpunog dovr* Senja iste zadesila je slabost našega imama H. Šaćir ef. Mahmudčchajića umir. šer. suca u Mostaru, koji je u društvu svojih prijatelja |do praćen kući svojoj, te je u 10 i po sati svoju pravednu dušu ispustio. $ ŠŠ Isti jeproživio 78 godina kao ob* ljubljeni i pošteni građanin. Prilikom dženaze i odpraćenja na groblje javna zahvala svim prijate* ljima. Ožalošćeni sin Rifat i ostali 1 | i i j I j i ■ ■ ! i | ■ | • ' ' I prijatelji. Primarijus Dr. Lj. Bilić ordinira za unutrašnja bolesti od 2—3 u Zrinj* skoga ulici 6, prizemno. Gospodarstvo. maže. Ovakovi su odgovori mjero­ davnih krugova, a to znači, domaće ne treba pomagati. Šta više tim domaćim poručuje se sa mjerodavnih mjesta, da je njihov rad na štetu zemlje. Valjda iz razloga što pripadaju do­ maćim sinovima i što nemaju jaka zalegja stranih zapitala i protekcije na visokim mjestima. Naši mali industrijalci videći se na muci, pošto im niko ne da pomoći, sakupiše se jednog dana i stvoriše Udruženje posjednika malih domaćih pilana. Ovo udruženje je imalo za cilj, da sve udruži pa da se zajednički i uzajamno bore za svoj opstanak, kao i da otmu naše šume iz ruku stranaca, koje treba da pregju u domaće ruke. Kao baza za ostvarenje toga cilja is­ kazala se potreba da se osmije jedna nova Banka koja će se zvati Banka za šumsku industriju. Suvišno je govoriti o ovoj banci od kakve je koristi i koliko je od važ­ nosti nego ćemo samo reći ovo : Ovu novu banku osnivaju naši do­ maći ljudi, za njihovim legjima nema stranih ljudi ni stranih kapitala, zato je kao našu domaću preporučujemo i apelujemo na naše muslimane u čijim se rukama nalazi većina malih pilana, da upišu što veći broj akcija ove Banke. Dužnost je svih nas, da svim silama poradimo na tome, da naše prirodno bogatstvo — naše šume — budu u istinu naše vlasništvo, a ne da po njma stranci gospodare. Pokažimo da smo svjesni ove naše dužnosti, poka­ žimo da imamo toliko snage, da se možemo uhvatiti u koštac sa tim strancima i pobijediti ih. To je dužnost svih nas, zato pohitajmo sa upisom akcija Banke za šumsku industriju, Čiji prospekt donosimo danas na zad­ njoj strani našega lista. Banka za šumsku industriju. Po­ znato nam je dobro svima da najveće bogatstvo naše Bosne ponosne, naše šume i naša šumska industrija, nalazi se u rukama stranaca izuzev naše male domaće vodene pilane. Ti stranci iskorišćavaju i odnose to naše pri­ rodno bogatstvo a domaći se moraju zadovoljiti sa mrvicama, koje padaju sa njihovog bogatog stola- I prije rata i za vrijeme rata ti su stranci nes­ metano radili i zgrtali milijone, dok su naši sinovi po bojnim poljima krvarili. Držali smo kao manje više sigurno, da će ova strana poduzeća nakom našeg oslobođenja preći u naše domaće ruke, kao Što je i trebalo da bude i da će strane firme otići onamo, od kuda su i došle. No na žalost sve to nije bilo nego se desilo sasvim obratno- One su sve ostale u zemlji, neke su promijenile ime na sramotu naših ljudi, koji su im to primogli, a neki obnovili ugovore i ostalo sve po starom. A šta je bilo sa našom malom domaćom industrijom, sa malim pila­ nama? Pa i one su ostale po starom, jer kad im se Austrijske vlasti nijesu dale razvijati, zašto da im se sad po­ .. -............Podružnica: Brčko PREUZIMA OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. 99 □ □ □ O □ □ □ O □ OPRAŠIVANJE u novinama obavlja po- g uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 40 tu- i inozemnih listova Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. Karaboje l-a te raznih klinaca i druge gyožđarske robe dobila je radnja trgovina gvožđarije i boja ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. Centrala U Sarajeiu. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički Kapital ZO milijuna kruna. — Redovita rezerva i fond za sigurnost ---------------------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - založnica B milijuna kruna. Bavi sa svim bankovnim poslovima, vrši uplate I naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. Prima kao glavno zaetnpetvo za Bosnu i Hercegovinu Assicurazioni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nesgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. Za cipelare! Uprav prispjele sve vrste kože i pribora, — uz snižene cijene. Braća Demirdžić trgovina koža I obućar­ skog pribora, Sarajevo Veliki Ćurčiluk 1. Interurban telefon 274. i Hercegovinu. Sarajevo —............................. Dionička glavnica K 20,000.000.— uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Sjetite se w$$$*$**$$**$ Petar Milušić i drug Oglašujte u „Pravdi" ! Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. g Agrarna i Komercialna Banka za . □ □ □ 1 ■ 1 Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. VRŠI isplate na svim mjestima KraljevineSrba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimansfta trgotfačha i obrtnlčha tenis za Basnu i НЕГседовЈпп (ti) a Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice 1 tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSNA*. Ranrdarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, Нјв^о. - Brzojavi: Trno^ačkabanka, Sarajko. - Interurban telefon: Zli �Страна 4 Strana ПРАРДА БооЈ 291 Broj PRAVDA Prospekt i poziv na upisivanje akcija Banke za Šumsku Industriju dioničarskog društva u Sarajevu Propisati namjeravaju osnovati dioničarsko društvo pod firmom: Banka za Šumsku Industriju dioničarsko društvo sa sjedištem u Sarajevu. Djelokrug društva je da potpomaže i ujedini domaću šumsku industriju, da trguje novcem i papirima od vrijednosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže trgovinu, obrt i industriju, da vrši trgovačke poslove u opće, da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to, društvo se bavi ovim poslovima: 1. Osniva, organizuje i pomaže šumska i industrijska poduzeća i trgovinu drvetom. 2- Kupuje i prodaje drvo za svoj i tuđi račun. 3. Osniva i rukovodi stovarišta drveta u zemlji i na strani. 4. Nabavlja i snabdijeva šumska poduzeća sa potrebnim materi­ jalom, spravama i mašinerijama. 5. Kupuje i prodaje svakovrsne papire od vrijednosti, devize, kovani novac, robu, sirovinu i druge predmete za tuđi račun. 6. Kupuje i prodaje za vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje upravni odbor nađe da su sigurni kao obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posrednom ili neposredno na državnom garancijom. 7. Bavi se transportima i Špedicionim poslovima. 8. Daje zajmove na nepokretnosti uz gruntovno osiguravanje. 9. Vrši sve bankovne i mjenjaČke poslove kao i svakovrsne is­ plate i naplate na tuđi račun. 10. Podjeluje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnicima drve­ tom bez osiguranja, u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. 11. Osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i zaveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takovim poduzećima, posreduje među njima i za njih. 12. Kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete zemljorad­ ničke i šumske privrede, zaključuje ih, administrira, parcelira i kolonizira. 13. Prima na čuvanje razne ostave. 14. Posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova na tuđi račun i tuđe ime. 15. Osniva, finansira i rukovodi stovarišta za robu i sirovinu za proisvodnju zemljoradnje, industrije i obrta. 16. Podjeljuje i posreduje kod podjeljivanja hipotekarnih zajmova. 17. Osniva i finansira druga novčana, industrijalna i privredna poduzeća. 18. Konačno društvo se može baviti i drugim poslovima, koji su suglasni sa ciljem i značajem društva i koje skupština zaključi, a vlada odobri. Isključeni su svi diferencijalni poslovi i špekulacije na burzi. Trajanje društva je neograničenoTemeljna glavnica društva iznaša 3,000.000 K (tri milijona kru­ na) a podijeljena je ua 3.000 (tri hiljade) komada dionica po 1.000 K (hiljadu kruna) nominalne vrijednosti, ali se ona može povisiti zaključ­ kom glavne ckupštine, a po odobrenju Zemaljske Vlade odnosno Mi­ nistarstva za Trgovinu i Industriju na deset milijuna kruna. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu dionice prijašnjih emisija potpuno uplaćene. Dionice glase na ime i nemogu se prenijeti na drugo lice bez prethodnog odobrenja upravnog odbora. Prvi upravni odbor na tri godine imenuju osnivači. Uplata dionica osigurava se upisom. — Dioničarom postane sa­ mo onaj, koga društvo primi te bude upisan u knjigu dioničara (§ 179. trg. zakona). Prije početka rada ima se svaka dionica uplatiti sa 100 K (sto­ tinu kruna) prilikom upisa. Daljnjih 900 K (devet stotina kruna) ima se uplatiti za 6 (šest) mjeseci nakon konstituirajuće glavne skupštine, prema uplatnim rokovima, koje odredi konstituirajuća glavna skupština. Za svaku upisanu dionicu ima se još uplatiti po 50 K (pedeset kruna) na ime osnivačkih troškova. * Upisivanje dionica traje od 10. maja 15. juna o. g. a konstitui­ rajuća glavna skupština održaće se u zakonom određenom roku. Upis i uplata dionica obavlja se kod Upravnog Odbora Udruže­ nja posjednika malih domaćih pilana u Sarajevu, Srpske Centralne Banke u Sarajevu, Hrvatske Centralne Banke u Sarajevu, Musliman­ ske Centralne Banke u Sarajevu, Srpske Privredne Banke u Sarajevu, kao i kod njihovih filijala u Bosni i Hercegovini, te se ovim pozivaiu zainteresovani na upis dionica gore navedenog društva. Osnivački odbor Banke za Šumsku Industriju dioničarskog društva u Sarajevu Vasilije Anđić 8. r. Pero Kraljević, s. r. Muhamed Hadžismajlović s. r. industrijalac iz Sarajeva. industrijalac iz Čajniča. posjednik pilane iz Višegrada. Braća Budfrnirović, в. r. Hadži Muhamedaga Ahmetašević i sin S. r. Danilo Ćorović s. г. trgovci drvetom iz Travnika. trgovci iz Sarajeva. industrijalac Srednje. Mihajlo Čavić s. r. Radojčić, Salatić i Komp. s. r. Mijo Crvenković s. r. industrija i trgo ina drvetom Sarajevo. industrija i trgovina drveta iz Vareša. industrijalac iz Sarajeva. VAimir Petrović i Radonić s. r. Ilamdi ef. Ruždić Vaso Todorović s. r. parna pilana u Čajniču. trgovac iz Sarajeva. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. i industrijalac iz Sarajeva. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d56877a2f5441f81a7929a9521641c7f.pdf 8b56da7ab4730b6b0afc195002816769 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 54 (292) Pojedini broj К. 2*— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90:~ (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200 — : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ш. Sarajevo, subota 21. maja 1921. (13. Ramazan 1339.) priznati fakat, da smo ih mi tamo zatekli. Veli se da su tvrdoglavi, osvetljivi, svadljivi i šta im se Ton, kojim su neki ovdašnji ’ ostatak sa srpskog Balkana. Kad sve ле prišiva. Recimo da je sve listovi popratili glasanje musli­ su se drznuli da našu besprimer- to istina No jesu li time riješene manskih poslanika iz Južne Sr­ I nu velikodušnost zloupotrebo, mi i pritužbe, što se i sa srpske bije, ne može sc, ne smije se i ćemo sada da izvršimo dužnost strane podižu proti organima vla­ mimoići bez protesta i osude. Ne I prema sebi i pravdi. Organi sti, u krajevima Južne Srbije? je samo radi neumjerenosti u pro­ I otomanske vladavine u Južnoj li pozitivno, da je krivica samo suđivanju duševnog stanja ovih ! Srbiji kroz niz vekova vršili su na Arnautima? Je li? Ruku na poslanika, ne samo, radi prida­ I nasilnu aneksiju svega što je srce! vanja prevelike važnosti ovom i srpsko, što je slobodno i čestito. ; U čemu je krivica muslimanskih prvom glasanju, već naročito i • Ostali su ružni tragovi. Na nama poslanika? Jesu li svojim glasa­ radi toga, što su neki od tih li­ ‘ je sada, da bez milosrđa njem proti nacrtu Ustava navije­ stova došli do potpuno absurdnih ; vršimo dezaneksiju. Prema stili rat državi; a što je još važ­ konzekvencija toga glasanja. Ja i otvorenom neprijatelju valja ctvo- nije, jesu li to oni htjeli učiniti? Ja odlučno velim: nijesu! Da, nisam daleko od toga, da bih mo­ • reno neprijateljski postupati.“ gao u cijelosti odobriti postupak : Pročitavši gore citirane retke jesii ni htjeli, ni navijestili. Njih ovih poslanika, no isto tako dr­ i osjetih i bol i stid. Boli me ova- je na ovaj korak naveo član Usta­ žim da su neumjesni ratoborni । ka brutalnost, a stidim se ovake va o ukidanju čifčijskog odnosa i svojim su glasanjem htjeli nagla­ ispadi, koji zbore o dezaneksiji i • tjesnogrudnosti. Jer, u prvom redu: Ko su ti siti samo svoj prosvjed proti u - - ratovanju s ovim našim dr­ žavljanima. To nije samo kratko­ ■ poslanici? Je li tačna tvrdnja, da • mnogom pogledu neopravdanom vidnost, nego i preuzetnost, ko­ te to „varvarski azijatski ostatak" : deposedovanju širokih slojeva nji­ jom se u ovim i ovakvim prili­ i je li opravdano s njima rato- hova elementa. Dopuštam, da su kama ne bi smjela trovati naša , vati? U čemu je njihov grijeh? oni svojim glasanjem počinili javnost. Nama je potreban mir i Sve to treba hladno raščistiti, sve krupnu grešku, no poznavajući red, a nipošto borba do istrage; ' to treba objektivno prosuditi. Da . njihovo raspoloženje mogu sasvim razbor i uviđavnost, a nipošto sli­ i najprije vidimo ko su oni. Spa- • kategorički naglasiti da su daleko jepi šovinizam i obračunavanja. j daju trima nacijama: turskoj ar- • od tendencije, koju im pripisuju Lako je raspaliti strasti i uz- ! nautskoj Hsrnskoi. Ovih je po- ■ Jiidi .oko Balkana"^ On: • uuhove, laku se je juna- ■ sijednjih jaka trećina. 1 kad se i ; izrađeni parlamcntarci i kad se čiti i prijetiti uništenjem. No pi­ ; oni nazovu azijatskim, varvarskim prosuđuju njihovi koraci, onda o tanje je, da li je to mudro i po­ I ostatkom, onda čovjeku staje pa- tom ireba i te kako voditi računa. : met, a krv se ledi! Mrači mu se Ta je činjenica od presudne važlitički, da li je to oportuno i pred očima! Sta su-i kakvi su • nosti. Ja razumijem tendenciju provedivo. Da, i provedivo! Govoreći o glasanju ovih po­ maćedonski Turci nije potrebno ■ tamošnje agrarne politike, shvaslanika, jedan prestonički list na dugo raspredati. 0 tom su I tam i „Balkanovu" težnju za dez.papisao i ove redove: „Kad mu­ . objektivni naši upravnici izrekli i aneksijom, no ne shvatam i ne slimani iz Južne Srbije nemaju 1 jedan vrlo povoljan i pohvalan : mogu da svhatim kratkovidnost, prizrenja i osećanja prema ovoj i sud: mirni i radni ljudi željni koja od mirnih Turaka otimlje državi, zašto da ona ima prema j pravice i spremni na sve držav- ; zemlju da je uruči u znatnoj mjeri Bugarima i bugarašima! Shvanjima i njihovim biračima! Oni Ijanske dužnosti. I šta više. Što su ovoj državi objavili rat, i dr­ se tiče Arnauta, držim da ih ni ; tlo bih smišljenu i postepenu ko­ žava tu objavu prima. I ratova- ljudi oko ..Balkana** ne mogu ju- lonizaciju srpskog elementa, koji ćemo. I oteraćemo taj azijatski । riti s Balkana. Držim da će i oni 1 će čuvati našu južnu krajinu, no Mora se protestirati. ne shvaćam i ne mogu shvatiti pred loga o zatvaranju vrata radi­ kalnog i demokratskog kluba, jer on nije ništa drugo nego li pro­ paganda za komunistički klub i kačake. Stoga još jednom ponavljam: našoj se državi ne služi huškanjem i istrebljivanjem; Južnoj Sr­ biji treba lijeka i oporavka, a ne progona i rata, koji niti je navi­ ješten, niti ga ima smisla prihva­ ćati. Još manje tražiti, I u čem Sakib Korkut. Sarajevo, 20. maja 1921. Skoro iz sviju krajeva Bosne i I lcrce^ovine stižu narn pitanja kada će se jedan puta finalizirati riješe? nje agrarnog pitanja, jer je već Iju? dima dodijala ova neizvjesnost i bcsposltČarenje. Radi obaviješten ja naše javnosti saopćujemo, da su uredbe o riješeni u agrarnog pitanja konačno redigovane na posljednjim sjednicama našega kluba. Ovu pos­ ljednju redakciju je konačno usvo? jio i ministarski komite i ministar? ski savjet. Dne 12. ov, mj. ih je pob Хј. Vis ;c tohi priHkr>m izjavilo svoje veliko zado­ voljstvo, što je jedan put završilo ovo mučno pitanje, uslijed kojega je Bosna i Hercegovina toliko jada pretrpjela. Kao prvi avans za isplatu dozna? čio je g. ministar finansija agrarnoj direkciji u Sarajevu 60 milijona di? nara, koja će odmah započeti sa is? platom i to najprije onima, koji pla­ ćaju zemljišnog poreza do 40 K. U? redbe su već štampane i u »Službe? nim Novinama«, pa ćemo ih i mi radi obavještenja naših čitaoca u idućem broju štampati. Kad ga Muhamed vidje kod nje, zamoli je, da mu bi došlo vrijeme za molitvu, išao u doline Meke, a da ga je Alija, bez da su znali za to njegov otac ga dade. Ona mu ga pokloni, a on mu darova slo­ i i amidža mu, pratio i s njim molio, a u večer bi bodu i posini ga. Ovo se je dogodilo prije vremena njegovoga poslanstva. Njegov otac Haris bijaše i se zajedno vratili. To je tako potrajalo, dok ih jednog dana Ebu- . radi ovoga gubitka jako ožalošćen i oplakivao ga I Talib iznenadi kod molitve. Onda reče Muhamedu: , je slijedećim riječima: po Muhamed Ibni Ishaku i J „Kakva je to vjera, koju T: vjeruješ?- Ori odgo„Ја plaćem za Zejdom, nezr.am šta je Abdul Malikju Ibni Hišamu : vori: „То je vjera u Boga, njegove meleče i njebilo s njim i smijem li se nadati ili ga je preveli ; govog poslanika; to je vjera našega oca Ibrahima smrt stigla. Tako mi Boga ne znam i pi­ (6) Braća Muftići u Žepču. i (ili kako se je inače izraz o). — sa kojom me je tam, da li ga je sudbina u ravnici ili brdima Bog kao poslanika ljudima poslao, a Ti, moj amidža. pogodila. Kad bih znao, da li ćeš se ikad ! najviše zaslužuješ, da Te poučim i da Te napravi povratiti, poslije Tvoga povratka, ne tražim Kako je bio Alija prvi vjernik među muškim. i put pozovem. Tebi se najbolje pristoji, da moj po­ ništa od ovoga svijeta. Sunce me na njega Prvo muško lice, koje je Muhameda vjerovalo, ziv poslušaš i da me potnomažeš (ili inače kako sjeća kad izlazi, a njegov zalazak mi ga sa njim se molilo i njegovu objavu za istinitu dr­ je rekao)*4. Ebu Talib odvrati: „Ја ne mogu, dragi doziva u pamet. Kad vjetar bjesni, doziva žalo, bio je desetgodišnji Alija ibni ebu Talib. Bog i nećače, vjeru svojih otaca napustiti: ali tako mi u meni njegovu uspomenu. Kako dugo ža­ Boga, dok ja živim, Tebi ne smije niko ništa na mu je ukazao milost, da je živio već prije Islama lim za njim i bojim se za njega. Najbolje žao učiniti!" Pripovijeda se, da je Aliji rekao: „Каkod Muhameda. Bilo je to djelo božije milosti ću deve u zemlji tjerati, da ga tražim, i prama Aliji, da je jedanputa KurejŠeviće snašla 1 kvu vjeru ispovijedaš. sinko?“ A Alija da je odgo­ umoran putovati, dok se deve ne umore, vorio: „Vjerujem božijeg poslanika, oče: držim nje­ velika neplodnost, a pošto je Ebu-Talib imao jaku Moj cijeli život, a približi li mi se smrt — familiju, reče Muhamed svome amidži El-Abasu, govu objavu istinitom, a molim se sa njim Bogu i svaki čovjek je prolazan, — neka ga nada slijedim ga!“ Tvrdi se, daje Ebu-Talib na to odgo­ koji je bio najbogatiji među Benu-Hašimom: „Ti još tako dugo vara!" vorio: „Оп će te svakako samo na dobro pozvati, znaš, da tvoj brat Ebu-Talib ima jaku familiju i da Onda dođe Haris svome sinu, kad je kod Mu­ svi ljudi trpe radi ove neplodne godine, za to daj i za to mu se priključi!" hameda bio. Ovaj reče Zejdu: „Ako hoćeš, ostani da odemo k njemu, da mu olakšamo, da mu ja kod mene, a ako ne, onda hajde sa svojim ocem*. O prelazu na Islam Zejda ibni Harisa preuzmem jednoga sina, a Ti jednoga*4. Bl-Abas na Zejd je volio ostati kod Muhameda I tako on os­ kao drugoga Muslima. to pristane, ode s Muhamedom Ebu-Talibu i rekoše tade kod njega, dok ga nije Bog kao pcigambera Onda se obrati Zejd ibni Harisa, Kelbit, oslo­ mu, da su došli da mu olakšaju, dok potreba po­ poslao. Onda je u njega vjerovao, postao Musliman bođeni rob Muhamedov. On je bio prvi muž, koji pusti. Ebu-Talib im reče: „Samo ako mi Akila osta­ i molio se sa njim. Kada je kasnije Bog objavio: vite, onda činite, šta hoćete!" Muhamed na to uzme j se je poslije Alije obratio i molio. „Nazivajte posinke po njihovim očevima", — nazva Huvejled je bio došao iz Sirije sa robovima, Aliju, pritisne ga k sebi, a Abas učini isto sa Dža- : se Zejd: Ibni-Harisa. među kojima se je nalazio i Zejd ibni Haris, je ­ ferom. Tako ostade Alija kod Muhameda, dok nije J dan napredan mladić. Kad ga je posjetila njegova Prelaz na Islam Ebu-Bekira-lstinatog. bio poslat kao pejgamber, a on ga je slijedio, vje­ rovao u njega i držao ga je za istinitoga; Džaier kći HadidŽa, koja je već onda bila žena MuhameOnda pređe na Islam Ebu-Bekir. Kad je Ebudova, reče joj on, neka sebi izabere jednoga roba. ostade kod Abasa^dok nije prešao na Islam i više Bekir postao Musliman, priznao se je otvoreno Njezin izbor pade na Zejda i ona ga uzme sobom. ga nije trebao. Mnogi tvrde, đa je Muhamed, kad PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda illEjhissEiama �Strana 2 Страна Број 292 Broj MPRAVDA“ — „ПРАВДА* žena došla po njega, da Ramazanski razgovori. , radnikova ga kući vodi, kazujući mu, da im djeca nemaju šta da jedu. On ju je, la u prvom redu uredba o agraru j | i njena provedbena naredba. Oso? i bita jc pažnja posvećena pritužba? 1 V, tiranin, gurnuo nogom ... ma o pretjeranom: i| nepravednom J Razgovarasmo o alkoholu i na što Dirnulo me, dragi oče, i to, kad opoTCZovanju muslimanskih trgova- | sve to nesretno piće vodi čovjeka. sam vidio onoga mladića, istom kad ca i obrtnika, pa jc u tom pravcu Alkoholu se u nas odala većinom je došao, bio je veseo, sve je pje? upućena ministru finansija posebna i mladež, a ima i zrelih ljudi koji ga vao. Poslije, kad sc na,pio, onda je i predstavka koju donosimo u ovom i piju, da od sebe čine ruglo i sramo­ I nešto nerazumljivo drobio, za tim I broju. Raspravljano je o postupku tu. Nesretno piće hara redom, pa sc sav blijed naslonio na sto i za? [ pri nacionalitzovmju bosanske ze? nas to boli i u brigu baca. Da bolje i spao jc. Ala je bijedan, nesretan!«... : maljske banke. Dalju su nominirani Poslije toga otac je jednu noc oci? članovi ustavnog odbora i donesen prikazem to zlo. evo šta o njemu ljudi pričaju. Omer uči za doktora, veo sina u neku drugu, mnogo veću zaključak o držanju govornika pri? , i »otmeirju« gradsku birtiju, lamo • likom specijalnog pretresa ustavnog i pa nam jc pričao ovaj slučaj: Bilo to prije 3—4 godine u Beču. . jc bilo dosta mlada svijeta, a bilo I nacrta. Duža je diskusija vođena o , Jedan naš profesor pozove nas u ne­ јс i razuzdanih »cura«. Svirači su | organizovanju kapitala. ko|. će sc j ku vojničku bolnicu kraj Beča. Tu I svira! i b:;lo jc sve veselo. Otac i s:n । dobiti za kmetovska selišta i za- : će se. ~ vcJ on. parati neki mr­ su sjedili iu kutu tc birtije i mirno i ključeno da se o tom održi posebna j su p:lj čaj. Kad,su ceu učmJo, da su anketa. Dalje jc zaključeno, da se i tav vojnik baš iz Bosne. Dođosmo i. imali smo šta i vi? dosk1. sjedili, skoče na noge i odu 1 kod ministra prosvjete intervenira I djeti! Pred nama leži, mrtav čovjek. kući na počmak, a da nijesu o tome • glede položaja mualima koji su svr? ' Doktori utvrđišc. da je bio veliki ništa razgovarali. Ali sjutradan po- . šili učiteljski tečaj, te da se zahti? I pijanica. Oparaše mu trbuh, pa mu zovu otac sina, da malko posjete i | jeva ponovno otvaranje tog kursa, izvadiše želudac. To ti je jedna ke? gradsku bolnicu. Odu najprije u ono ; kako bi se pomoglo i onim mualU sica ničemu slična. I nutra sva iz? odjelenje gradske bolnice, gdje naj? mima, koji se ove godine nijesu mo? ranjena nekakim čvorovima, tamam više eže »veseli« mladići. Svi bo? gl; upisati. ko kad vidiš onu gubu na starom, lesnici bolovahu tu od muških, za? Potaknuto je pitanje namješta­ ohrdanom dubu. Tu mu je gubu u raznih bolesti. Sin sc iežio od stra* nja činovnika u muslimanskom o? želucu nanijelo nesretno piće. Želu? ha, kad jc slušao silna bolesnička djelenju ministarstva vjera i izabra? dac iznemogao. Krv nije imala do­ jaukanja. Pridošao im jc u društvo na delegacija, koja će privesti kraju sta da prima hrane iz njega. Srce i jedan Ijckar, pa im tumačio, kakve pregovore o potrebama vakufske up? toga čovjeka štrcalo, a bijele mu su sve bolesti donijeli oni jadni mla? Tave. Za predstavnika kluba u is? džigaricc (pluća) usljed ipomanjka? dići iz »otmenih« gradskih birtija. tražnoj anketi o upravi državnog i? nja nove krvi počele sve više i više Sinu je bila puna kapa, и’ kad ga je Beljc određen je g. Semsu? propadati, dok ih nije nesretnik, otac pozvo, da idu dalje u šetnju, manja din Sarajlić. Konačno jc zaključeno •pred samu smrt počeo kao krpetine jedva je siromah dočekao!«... da sc kod ministra šuma poduzmu izbacivati iz sebe. »Pametni otac« utvrdismo mi koraci, kako bi se olakšalo drvarenje »Eto, — veli nam onaj naš profe? svi. Uvidio mu je sin sve staze i siromašnog građanstva i zapriječila sor. — šta vaši ljudi iz Bosne rade bogaze. kojima danas raspuštena špekulacija sa gorivim drvetom, kao od sebe pijući nesretnu rakiju. Ono? mladež luta d gdje naposljetku do­ ii strašno pustošenje naših šuma. me jadnom vojniku istom je 36 go? đe. Pa da još nije od toga svega Dr. Hadžikadić među svojim bira? dina. Obično su pijanice podbuhnu- najveća uspomena, nesretna suši? ta tijela, pa .se i njemu činilo da do ca? Tamam mi da završimo naš raz? cima. Visoko jc posjetio dne 5. o. mj. blja. Za to se mnogi i varaju, pa pi? govor o alkoholu, a Ibro nas zamoli, narodni poslanik dr. Atif Hadžika? ju. Ovaj je jadnik eto žrtva toga ot? da nam on priča jednu našu veliku dić, da obavijesti pristaše naše or? ganizacije o radu poslaničkog kluba rova. A kako je bio krasan, razvijen sramotu. mladić!« ... »Pričaj, Ibro!«, za vičemo mi. a on u Beogradu. U tu svrhu bio je uprt? Huso opet pričaše ovo: Bio negdje poče: »Ama evo ovo kako je na? ličen sastanak u kiracthani, gdje jc u Njemačkoj jedan učen čovjek, ko? stao naš Ramazan, upada mi u oči, u prisutnosti na brzu ruku sazvanih ji je imao jednoga sina. Videći o? da ove naše birtije oko caršijc goto? građana dato potanko izvješće o ra­ tac, da se maldež i ona koja uči u ško­ vo ništa ne rade. Prođite ljudi pred du naših poslanika. Izvještaj je paž? lama kao i ona na raznim zanatima, akšam ispred birtija, pa ćete vidjeti ljivo saslušan i u cijelosti sa potpu? svaki dan sve više odaju piću i kva? pustoši. Gotovo u mnogoj sjedi sam nim odobrenjem primljen te je iz? raženo povjerenje vodstvu naše or? renju, naumi on da to predstavi birtaš i zamišljen zuri u pod«. svome sinu kako jc štetno i opasno. 1 zaista Ibro je pogodio, a ovo ganizacije. Poslije izvještaja su gra? Jedne noći ode otac .sa sinom u jed? treba da našoj mladeži i mnogim dani iznosili svoje molbe i žalbe ra­ nu gradsku birtiju. Tu su zatekli Iju? zrelim ljudima našim, udar’, u ob? di svoga teškog hala. Osobito su se tužili Visočani na veliki porez, .koji di iz razhčitilNstaleža. .Otac je sina raz - • - Učitelj. . :m jc' odmjeren na rathu dobit od upozorio, da dobro promatra život komisije, koja ne vrši savjesno svo? u birtiji, i ako su se njiha dvojica jc zadaće, ali i poreznik kao da čini potiho razgovarali o drugim stvari? pritisak na komisiju te se oporezi? ma. Naravno i njih su dvojica ne? vaju posve neopravdano mali trgov? što pili, tek da sc rekne, da džabe Sanski Most. Radnom odboru J. ci velikim svotama bez imalo obzi? ne sjede. Poslije nekoliko vremena, ra, dok se poznati ratni bogataši izišli su iz birtije i otišli kući. U pu­ M. O. u Sarajevu. Kotarski odbor tu je otac ispitivao .sina, šta je sve na đanšnjoj svojoj sjednici uvaža­ srazinierno veoma malo oporeziva? opazio, da mu sc sviđa ili ne sviđa- jući prilike i okolnosti našega kluba U na štetu države. Radi ove neprav­ »Ne sviđa mi se ondje ništa!« — u konstituanti. jednoglasno odobra? de nredveo je isti poslanik jednu dc? rćčs 'sin; »Ja bih sve birtije zatvo? va rad i postupak istog i vodstvu po? puraciju musi, trgovaca dne 7- ov. rio« ■ . nastavi sin dalje: »pomisli klank potpuno povjerenje. Tajnik: mj. g. Sijanu, koji je na svoje oči Rrupić; Predsjednik: Bc- vidio ogromne sume, što se traže od ooe,* na fjnćga- jadn^^a . \ ah ч‘ t s'tn/h trgovaca i obećao izaslati jed? radnik a. G ji govora«? da je istom ' ćiraik H<imalić. i ‘ Rad Aaseg pe^^fčko^ kluba.. r:cg pouzdanika, da ovu stvar izvi? primio plaću za sedmicu što je radio r, nesretnik koliko je samo pio i tro? ; Naš je klub odrj^ ovih” dana vi? di : potrebno odredi, a osobito da šio. Najviše ,mc dirnulo, kada je i I še sjednica. PredAet je rasprave bi­ glede procjenbene visočke komisije Iz naše organizacije. ј nike, koji Te slijede/ Dalje: Reci: „Ја sam jasni propovjednik'*. Kako je bila prolivena prva krv u Islamu. Kad su se drugovi Muhamedovi htjeli moliti otišli bi u pećine i sakrivali bi svoju molitvu pred svojim narodom. Jednoga dana, kaka se je Saad Ibani Ebu Vakas sa ostalim drugovima u jednoj pećini molio, pojavi se nekoliko Idoloposlanika, koji i su ih počeli huliti i svojim uvredama u boj izazi­ I vati. Saad »bni-Vakas udari jednog od Idolopoklo­ nika košćurom nekog krepanog magareta i rani ga. Ovo je bila prva krv keja je u Islamu prolivena. Клио je Ebu-Tallb Muhameda štitio. Kada je Muhamed sa svojom vjerom u narodu i otvoreno istupio, kako inu je Bog zapovjedio, nije ga se narod klonio, niti ga obarao, dok nije počeo govoriti o njihovim bogovima i kuditi ih; tad nađoše za vrijedno, da ga zaniječu, te zaključiše da protiv njega rade i neprijateljski se spram njega drže, osim onih, koje je Bog Islamom sačuvao. Ovih je bilo malo, a bih su preziran! Muhameda je Žalio njegov amidža Ebu-Talib, u Meki štitio gaje i jamčio je njega. Muhamed je slijedio Kako je Miđiamed među svojim suplemenicima božiju zapovijed i ništa ga nije zadržavalo da svoju razglasio Islam, vjeru objavljuje. Kad Kurejšije vidješe da im Muha­ Ljudi i žene počeše hrpimice? primati Islam tako med ništa od onog ne popušta, što su ga kudili da se o tom počelo javno govoriti u »Meki. Onda radi omalovažavanja njihovih bogova i da mu je mu Bog zapovijedi da istupi sa svojom objavom, Ebu-Talib naklonjen, da ga nije izdavač i đa je šio da ljude s njom upozna i da ih u Islam pozove: više uvijek stajao za njim, dođe medu njih nekoliko ovo st je dogodilo, pošto jc on tri godine tajio najuglednijih Ebu*Ta!ibu i rekoše mu: „Tvoj bratić svoje poslanstvo i vjeru. Onda mu Bog zapovjedi: Ebu-Talibe, omalovažava naše bogove, huli našu „Istupi onim šta Ti jc naloženo, a odvrati se od vjeru, zaluđuje naše mlade a zavada naše oćeve. ili „Idolopoklonika/ Dalje. »..Ffopovjeđaj Tvojim su- se odvrati od njega, ili ham ga predaj, pošto si i plemenicima, rođacima i s>usti Tvoia krila nad vjer- Ti kao i mi drugoga mnijenja nego on, a mi ćemo muslimanom i pozvao je druge Bogu i njegovom poslaniku. Bio je jedan prijazan i Ijubezan čovjek, kojeg je švak volio; bio je najučeniji Kurejšija i najupućeniji u rodoslovlje Kurejšija, u njihove slaboče i prednosti. Bio je dobrotvorni trgovac, dobrih običaja, a ljudi njegova plemena su k njemu često dolazili, da ih nasvjetoje, jer je on u trgovinu i u druge stvari bio upućen, a njegovo se ponašanje svakom dopadalo. On pozove u islam one, koji su mu se povjeravali i njegovo društvo tražili. Njegovim pozivom su, kako sam dočuo, prešli na Islam: Usame, Zubejr, Abdurahman i Said i Talha. Kad su njegov poziv poslušali, ode on s njima .Muhamedu i oni se priznaju muslimanima i moliti su sa njim. Kako sam dočuo, Muhamed je rekao: »Ja nijesam rikoga pozvao u Islam, ko nije najprije imao sumnx. promišljanje i prigovore, osim Ebu-Bekira. On nA imao da prigovori ni da posumnja’/ Ovo osam ljudi >e prednjačilo svima u islamu. Oni su se molili, vjerovali Muhameda i njegovo bsžij. objavljivanje. I i i I i I I I < primi informacije na licu mjesta. \Tđiećemo... Predstavka našeg kluba, koju jc dne IT o. mj. podnio Gospodinu Dru Kosti Kumanudi?u, ministru fi? nansija. Od više odbora naše orga? nizacije u Bosni i Hercegovini stižu na Klub prtužbe, prema kojma su muslimani trgovcci i zanatlije pri od? mjeravanju poreza na tečevine os? jetljilvo materijalno oštećetni nesraz? mjernim oporezovanjem. Iz više primjera Klub je stekao uvjerenje, da su tom nepravednom odmjerava­ nju -poreza krive komisije, koje su sastavljene od pristranih i neupuće? mh ?judi, koji prema volji poreskib činovnika nemilice navaljuju poreze na trgovce. Ako se uzme, da Bosna i Hercegovina još ni sada nemaju izabranih opštnskih vijeća, nego tu dužnost vrše imenovani opštinski za? istupnici, onda je posve jasno, da buduć bez narodnog povjerenja često puta na ovaj način iskale svoj gnjev zloupotrebljujući svoju vlast nad po? jedincima. Iz nekoliko primjera se opet vidi, da su je komisija u odmje? rivani u poreza dala zavesti od nekih članova, tc su mnogi trgovci i zanat? lije oporezovani odviše, za to baš,’ što su. muslimani. Da potkrijepimo gornje navode, slobodni smo Vam, gospodine mini­ stre, navesti slučaj s Banjomlukom, gdje su muslimani nepravedno i pre­ tjerano oporezovani iz partijskih hi? rova pojedinih članova komisije. Is? to tako u Visokom, a u ^Mostaru ču? lo sc i takovih izjava, koje bacaju vrlo ružno svijetlo na objektivnost članova komisije, kad se radi o od? injerivanju poreza muslimanskim tr? govcima a obrtnicima. U komisija­ ma često puta sjede ljudi, koji su bili radi zločina i u robiji (slučaj u Visokom) i ljudi, koji ne posjeduju nimalo razumijevanja u ovoj vrlo važnoj stvari. Tako su mnogi opo? rezovani i mnogima je udaren to^ iiki porez na ratnu dobit, da im go? tovo sav imetak nc bi mogao traž? bine podmiriti. U mnogim su sc slu? čajevma oiporezovnici pritužili i pro­ ti odviše odmjerenom porezu pre? dali utok, ali ti utoci leže kod pores? kog ureda više mjeseci neriješeni'’, a por^z se mora u roku od mjesec da? na platiti i u slučaju neplateža u tom roku porez sc ovrhom utjeruje. Ta? ko su naši ljudi u više slučajeva iz? vrgnuti hotimičnom ekonomskom uništenju. Ako li pak koji utok bude riješen i opravdanim navodima us­ vojenim, onda mu sc previše žara? čunani i naplaćeni porez ne vraća, nego mu se ostavlja za podmirenje budućih /poreza i tim se dotični o? i porezovanik oštećuje, jer mu se ka? I pita! krnji. ? Upozorujući Vas na ove neprav? i dc, slobđni smo upraviti na Vas go? spodine Ministre, molbu, da narediI te : Ti od njega pribaviti mir“. Ebu-Talib ih je sa bla­ gim riječima i prijateljskirn govorom umirio, dok nijesu otišli. <— Muhamed među tim nastavi, vjeru u Allaha objavljivati, a zlovolja između njega i Kurejšija se je povećavala; oni su ga se klonuli i mrzili, mnogo su o njem govorili i dražili jedan drugog na nepri­ jateljstva proti njega. Onda opet odoše Ebu-Talibu i rekoše mu: „Ti si štovan i ugledan čovjek među nama i mi smo Te već jednom molili, da Tvoj bratić već s onim prestane, a Ti to nijesi učinio. Mi ne ćemo, tako mi Boga, to više trpiti da on naše očeve grdi, naše mlađe zaluđuje, a naše bogove huli. Hi ga ukloni odavde ili ćemo se mi proti vas obojice boriti, dok ne propanemo mi ili vi“. (Ili kako su inače- rekli,) Nato odoše, a Ebu-Talib je bio vrlo rastužen, radi rascjepa i neprijateljstva u njegovom narodu', a ipak nije mogao Muhameda napustiti ili izdati. Muhamed je mislio, da se je njegov amidža odlučio da mu otkaže svoju pomoć i da ga izda, jer se je osjećao slabim, da ga štiti i za to mu reče, „Bogami, da mi postave sunce na desnu stranu, a mjesec na lijevu, pa da zatraže od»meqe, da napustim svoju stvas, dok je sam Bog objavi ili da ću poginuti ni onda je ne bi napustio".. Onda zaplaka i ustade. Kad je htio otići, zovnu ga njegov amidža i reče mu: „Hajde pa radi šta hoćeš, tako mi Boga ja te nikad ni iz kojeg razloga neću izdati". Kako su Kurejšije gledali, da vjernike odvrate i kako su Arape opominjali, da se čuvaju pejgambera(Kastaviće se). �Број 292 Broj 1. Da se komisije za oporezovanje sastavljaju od ljudi neporočnih, ug* leđnih i upućeinh između svih stale* ža i svih priznatih konfesija, uzi* majuć pri tom obzira na protokoli* rano firme; 2. Da -se prema ovom načelu već postojeće komisije preudese; 3. Da se porezi ovrhon ne napla* čuju, dok sc utok ne riješi i 4. da se riješenjc već predatih utoka požuri. Politički pregled. UNUTARNJI. Unutarnji zajam od dvije mili­ jarde kruna. Zagrebački listovi jav* ljaju, da je ministarstvo financija na temelju pregovor s ministarstvom željeznica zaključilo, da unutar dr* žave provede za željezničke inves* ti čije zajam, koji bi iznosio 2 mili* jarde kruna, sklopio bi se na 50 go­ dina sa 7% kamata. U tu svrhu ili bi se svi novčani zavodi u državi ud* ružili u sindikat, koji bi zajam ga* rantovao ili bi se, ako to nc uspije, proveo prisilni unutarnji zajam. U prvom bi se sl'učaju sva akcija oko provedbe tog zajma koncentrirala u Zagrebu, kao središtu najvećih nov­ čanih zavoda. Zoslanici bankiri. Javljaju iz Beo* grada: Vcrifikacioni je odbor upu­ tio akt predsjedniku konstituante, kojim traži, da svaki poslanik, koji neistupi iz novčanog zavoda, u ko* me je bio, podnese ostavku u zavodu ili na mandatu. Odbor traži, da se to učini u roku od tri dana. Ne bu* du ft to učinili, odbor će odlučivati na osnovu izbornog zakona. VANJSKI. Izjava Fevzi-paše u angorskom parlamentu. Nedavno je predsjed* nik 'ministarskog savjeta angorske vlade Fevzi*paša, koji ujedno obnaša čast ministra vojnog, u velikoj Na* rodnoj skupštini izrekao važan go* vor. »Danas je, naglasio je da zadovolj­ stvom, ofenziva neprijatelja potpu* no suzbijena i prvi dio rata na isto* ku je dovršen. Za sada ne mogu go­ voriti o drugom dijelu, koji upravo počimlje. »Valja mi zahvaliti turskom naro* du na njegovoj oduševljenoj pomo* ći. Turski vjojnidi. žele da nastave rat i pripravni su zato. Situacija je dobra. Rat će prestati kada god to neprijatelji zažele, ali u našu ko* rist«. Grčke neprilike. Grci su usljed neutralizacije Carigrada, Bospora i Dardanela došli u vrlo loši položaj, jer svoju vojsku na Ismidu i kraj Bruse mogu rdi toga opskrbljivati samo preko Rodosta. Njihov loš po* ložaj odrazu je se naročito u jakom padanju vaite’ na atenskoj burzil Beznadnost izgleda da je zavladala svugdje, a pozivanje novih godišta pod oružje probudilo je nezadovolj* stvo u zemlji. U političkim krugovi* ma vele, da neposredno predstoji pad Gunarišovog kabineta. Kemalislu i Albanca. »Morn^ng Post« doznaje iz Carigrada, da je Mustafa Kcmal paša izjavio u angorskom parlamentu, da Turska ima stvarnih interesa u Albaniji i da je dao dozvolu izvjesnom broju ofb ci'ra albanskog porijekla da idu u Albaniju i organizuju borbu protiv Grčke. Bojazan od Aruauta. U Ateni je publikovana poluzvanična nota, kp* .ja veli, da Grčka neni;: nikakvih ag* res'vnih namjera ii nada se da će ■ Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* Albanci rzumjeti pravo stanje pa da će sc vratiti zdravom razumu pošto Grčka može kadgod hoće za* vesti i nametnuti red u oblastima, u kojima jc mir narušen. Izmjena uredbe o privre­ menoj pomoći invalidima. Kao što je poznato, dosad jc po­ stojala osjetljiva razlika u pomoći, koju je država davala invalidima i siročadi palih ratnika u Srbiji i onih u inovoprisajedilnjšniml krajevima. Kad je naš poslanički klub počeo pregovarati sa vladom g. Pašića, vo/ dio je računa i o tome, ;pa je među ostalim stavio i zahtjev, da se iz* jednače ove pomoći. Vlada je do* nekle uvažila ovaj zahtjev i ako ni* je u cijelosti izišla u susret, a ono jc bar uklonila velike razlike u da* vanju pomoći, te je tu uredbu ova­ ko izmijenila: Odsad će oni, koji imaju svoju kuću, dobivati 120 dinara, a oni, ko* ji nemaju svoju kuću, 150 dinara. Ovo se odnosi na potpune invalide, to jest takove, koji su slijepi, koji su bez obadvije ruke ili noge ili ko* ji su stalno u postelji i nc mogu da se kreću. Oni opet puni invalidi, ko* ji ne spadaju u gornju vrstu, a kla* sificirani su sa 76—100 po sto nespo* sobnosti, dobivaju 56 din., ako ima­ ju kuću, a 70 din., ako nemaju svo* je kuće. Poluinvalidi (od 20—75% ihvaHdho^tift primaju 28 din, ako imaju svoju kuću, a 35 din., ako je nemaju. Za zakonitu, nezakonitu i usvo* jenu djecu ispod 16 godina, koja ni* jesu besplatno smještena u kojem zavodu, pri mače invalidi u prvom slučaju (ako ima vlastitu kuću) 8. a u drugom slučaju 10 dinara za svako dijete. Oni invalidi, koji su smje* šteni u kojem zavodu, nemaju pra* va na dodatak, ali ako su na liječe­ nju ili stručnoj obuci, onda će taj dodatak dobivati njihove porodice, ako ne plaćaju više od 50 din. nepo* srednog poreza. Porodice palili ratnika dobivaće u prvom slučaju 40, a u drugom 50 di* nara, a za svako dijete ispod 16 go* dina 8, odnosno 10 din. Neopskrbljcna siročad bez oca 1 majke koja su ispod 16 godina pri* maće ako su jedinci 48, odnosno 60 din., a ako ih je dvoje 72, odnosno 90 din., ako ih je pak troje 192. od* nosno 240 din. i za svako daljnje po 8, odnosno 10 dinara. Siročad preko 16 godina nemaju prava na dodatak, ali u slučaju da su sva siročad u po­ rodici prešla 16 godina, primaće svi članovi porodice bez.obzira na broj siročadi 40, odnosno 50 dinara. Po ovoj uredbi nemaju prava na dodatak oni. koji već primaju iz dr* žavnih i autonomnih 'sredstava ko* ji drugi dodatak na skupoću ili dne* vnicu, zatim oni, koji su od agr. reforme primili besplatno zemljište bi* lo u svojinu bilo .na besplatno uži* vanje, te napokon on: koji plaćaju više od 50 din. neposrednog poreza. Umoljavaju se naši mjesni odbo* ri, da bi naše invalide, udovice i rat* nu siročad upozorili na ove promje* ne i da poslaničkom klubu u Beo­ gradu ili radnom, odboru naše orga* nizacije u. Sarajevu javo svaki slučaj kršenja ovih odredaba. daju je na trgu bez stalnih poslova nih prostorija, komora je zamolila zemaljsku vladu, da ovakovom ne/ dozvoljenom trgovanju koje nanosi veliku štetu našim trgovcima, stane na put. Vlada je u tu svrhu donijela slijedeću cirkulamu naredbu: »Ovdašnja naredba od 14. aprila 1919. br. 82.288/19. kojom je obza* rom na onda vladajuće prilike bilo privremeno dozvoljeno trgovanje manufakturnom robom na pijacama prilikom sedmičnih pazara, ovim se ukida. U buduće se manufakturna 'rcba na pijaci smije prodavati sa mo prilikom godišnjih sajmova, va* šara, derneka. Trgovci, koji kane putovati od vašara do vašara, te on* dje svoju robu na javnim prodajnim mjestima na prodaju izložiti, mora* ju zatražiti za to dozvolu od ze­ maljske vlade putem nadležnog ko* tarskog ureda (ispostave). didati, koji su svršili mualimski te* čaj mogu postaviti za privremene učitelje po čl. 39. zakona o izmje* nama i dopunama u zakonu o na/ rodnim školama, koji je protegnut na sve učitelje u svim oblastima кга* ijevine, i to s platom od 1600 dina* ra na godinu. — Ovi učitelji imaju pravo poslije đv'ije godine prlvrc/ mene službe postati stalni, pošto po čl. 30. zakona o narodnim školama polože učiteljski ispit za stalne uči* telje, a tada će im se odrediti i pla* ta stalnih učitelja po čl. 33. zakona o izmjenama i dopunama. Poziv na protestni zbor. Komite udruženja privrednika za grad Sa* rajevo poziva sve (pretplatili* kc telefona u gradu, da dođu u n c d e 1 j u 22. o. mj. u 10 s a t i pri­ je podne u veliku dvoranu trgo* vačke i obrtničke komore na pro* testni zbor zbog poskupljenja pret* plate na telefone. Ponovni! pregled invalida. Mini* starstvo socijalne politike sprema u* redbu o ponovnom pregledu invalid da, ocjene njihove povrede i stepena nesposobnosti. Pregled će se vr* siti jednovremeno sa pregledom re* gruta uz prisustvovanje jednog predstavnika! ministarstva socijalne politike. Eksploatacija šuma. Ministarstvo Šuma i Ruda donijelo je odluku, da otkaže sve ugovore, koji su zaklju* čcni sa raznim stranim firmama, a odnose se na eksploataciju naših šuma. Sva šumska dobra, radi eks* ploatacije, država će uzeti u svoje ruke. Trgovina manufakturnom robom po sajmovima. Na pritužbu .iz kru* gova naših trgovaca, da razni nc* ovlašteni trgovci donose na pijace manufakturnu i sličnu robu i pro* Trgovačke veze sa Belgijom. Po* slanstvo Kraljevine Belgije u Beo* gradu stavilo je na raspolaganje na* soj komori spisak adresa svih naj* važnijih industrija u Belgiji. Ovaj spisak također sadržava i adrese mjesta, s kojima eventualno naši in teresenti mcjgu direktno korespon* dirati. Upućuju se s toga svi oni, koji bi željeli dobiti informacije o poje* dinim belgjskiim industrijama, da se u tu svrhu obrate na komorski se* kretarijat bilo pismeno bilo usme* no za vrijeme uredovnih sati. Muslimanska trgovačka i obrtnič* ka banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu dobila je ovih dana od ministarstva financija ovlaštenje na trgovanje devizama i izdavanje uv­ jerenja za izvoz robe. Primarijus Dr. Lj. Bilić ordinira za unutrašnje! bolesti od 2—3 u Zrinj^ skoga ulici 6, prizemno. Natječaj. Nuđjamo odmah otpremljive iz Zagreba Kod ovoga ureda imade se odmah popuniti mjesto općinskog bilježnika sa godišnjom plaćom od 4800 K i skuparinskim doplatkom .od 13.200 K. Reflektanti imadu svoje propisno biIjegovane molbe podnijeti najdalje do 30. juna 1921. i sa svjedočbama do­ kazati da su: a) pripadnici kraljevine SHS; b) bezprikornog vladanja; u) vješti samostalnom vođenju ureda i u praksi dulje vremena pošlovali. Općinski ured Kupres, dne 14. aprila 1921. Načelnik: 219 M. Meštrović. Kotlovi za pečenje rakija iz čistog bakra dobavlja 5L0V1H I DOS, Petrinja. Tražite cijenike. oo г-ј staklene ploče ' । u svim mjerama, kao I staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za masi, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla porculana U/EISS i DRUG. ZAGREB,kraj paromlina.86 Miševi, štakori, stjBnicE i žohari , ; i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za Štakore K 16'—, za žohare ruse i Švabe K 20‘—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtinker, Zagreb br. 16. 1 Petrinjska ul. br. 3. 131. I Preprodavaocima popust! Apsolventi mualimskeg tečaja. G. ministar prosvjete odlukom od 9. (u mj. riješio je, da sc svršeni kan* $ ' Dionička glavnica Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Ilovom i Travniku. i Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenja^ne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4^ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe, ф talarijd: Kralja Peto Mlina Z - Brzojavi: Trgogačka feanka,Sarajevo. - latBVUPbait 2 A i: J �Strana 4 Страна „ПР ВДА“ — .PRAVDA*Broj 292 Број Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000’ na K 20,000.000 - izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih \3 glasi na ime, a 2j3 na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciiu uz slijedeće uvjete: pripada pravo prvenstva , koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ 100.000 komada dionica III. emisije nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tako, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od 1 .jl. 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi- : 'povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dećih novčanih zavoda: dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo ' Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu opcije za III. emisiju izvršeno “ i povratiti dioničarima zajedno j dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili ; Tuzli. međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 3. preostalih u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, 5o.ooo komada dionica III. emisije Mostaru. Bos. Samcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu j Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.jl. I te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke đ. d. u Sarajevu. nominalne vrijednosti. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u TeŠnju. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno 1 Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. 31. maja 1921. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. , nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo | Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih Privredne banke d. d. u Maglaju. kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke d. d. u Bihaću. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., Kreditne banke d. d. u Modriču. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B^Šamac. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d6008e33add5d7e288182360dbd07aec.pdf 33dc1f7dfd5df78cde1485c5022e1259 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСНЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАВСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 55 (293) Sarajevo, četvrtak 26. maja 1921. (18. Ramazan 1339.) Govor nar. posl. Atifa Hadžikadića DRŽAN DNE 17. MAJA U USTAVOTVORNOJ SKUPŠTINI PRI« GODOM SPECIJALNE DEBATE O IMENU DRŽAVE. padnost jednom narodu, da se osjeti Gospodo, narodni poslanici! U ge­ zajednica nacije. U ovome radu isticali neralnoj debati čuli smo više prigovora su se sa sve tri strane najbolji sinovi. i zamjeraka, koje su činjene predlo­ Tu su sudjelovali i Srbi i Hrvati i ženom nacrtu Ustava. Da su se ove Slovenci i radili na zbiranju narodnih zamjerke učinile, to je posve i razum­ ljivo, jer je i vladin nacrt Ustava samo sila kroz više stotina godina. Oni su jedno ljudsko djelo, a. kao što znate, sprovodili po malo narodno jedinstvo, ni jedno ljudsko djfelo nije bez pogre­ oni su širili tu ideju. Već u polovini šaka. Ako uzmemo u obzir, da su na XVIII, vijeka ragja se velika misao nacrtu Ustava saragjivale tolike razne narodnog jedinstva u jačem smislu. stranke i toliki razni programi, onda Srpski i hrvatski književnici, koji su je sasvim razumljivo, da tih nedosta­ dotle živjeli odjelito, koji su bili rastav­ ljani u pokrajinama, nisu bili čvrsto taka može da bude. Ali odmah kod 1. odjelka u nazivu vezani jednom cjelinom i tek tada naše države ima jedna manjkavost, počeli su da dolaze u življi doticaj i po­ koja je po mome mišljenju jedna velika čeli da rade na buđenju duhovne za­ greška, jedan veliki nedostatak ovoga jednice. Ta misao razvijala se pomalo i kad je došla do pune snage, ona je Ustava, jer ne pruža državi jednoga imena. Mi smo dobili jednu državu, našem narodu dala karakter jedinstva. ušli smo kao jedan narod u tu državu, Ali i prije XVIII. stoljeća opažaju se ali eto nismo joj dali jedno ime. To je sitni zameci ovome radu. Tako prvi očigledno jedan defekat i on može uslov za veliku jugoslavensku ideju samo da bude od Štete našemu narodu. vidimo u reformatoru slovenačkom, u Treba naime istaći, da konsolidacija prvaku i osnivaču slovenačke književ­ naše zemlje nije samo u političkom nosti : Primožu Trubaru. U drugoj centralizmu i administrativnom decen- polovini XVI. stoljeća on je širio. Lutralizmu, nego i u konsolidaciji jedne terovu nauku u Hrvatskoj i Slovenačdržavne zajednice, koja će imati jedno koj. Njegove rasprave i knjige bile su ime i koja če učiniti da osobito u inonamijenjene cijelom našem narodu i stranstvu budemo jako cijeniti. Zašto zato su pisane latinicom, ćirilicom i nam treba jedno ime ? Kad pogle- glagoljicom, a njegovi pomagači isto damona svoj život, onda ćemo vidjeti, tako nisu bili samo Slovenci, nego su da smo živijeli podijeljeni u toliko bili iz svih naših krajeva. Njegovi po­ država, da smo toliko stotina godina magači bili su Slovenci, Hrvati, Srbi, bili rastavljeni, da je osijećaj pripad­ rodom iz Istre, Dalmacije, Hrvatske, nosti jednoj zajednici bio kod nas slabo pa iz Srbije, čak je bilo, što je u ono razvijen, te narod Živeći u takvim pri­ vrijeme za čudo, u ovome njegovu likama nije ni osjetio potrebu za radu očekivano sudjelovanje ljudi iz jednim imenom države. Sad je prvi Bosne, jer je on mislio, da ujedini put došla prilika, da se toj zajedničkoj čitav slavenski jug u vjeri pa je ra­ državi da jedno ime. U narodu taj čunao i na Muslimane. On je imao svoj osjećaj nije bio još duboko prodro, jer program; po tome programu imao je su bili rijetki pojedinci, koji su osjetili da se prevede čak i Kuran; on je tu potrebu i tražili to zajedničko ime. našao za tu svoju ideju čovjeka u To su bili oni najbolji sinovi sva tri Bosni, kome je to povjerio, ali se ne naša plemena. Nakon hiljadu i više zna, da li je taj došao na odregjeno godina odvojenoga života mi smo sada mjesto. On je bio okupio oko sebe u ušli u jednu državnu zajednicu. Prvi svoje kolo sav jugoslavenski narod ši­ put dakle u historiji našli su se južni reći jugoslavensku zajednicu. Dakle u Slaveni zajedno, da u zajedničkoj na­ ovome možemo već da nazremo rarodnoj državi provode svoj život. gjanje jugoslavenske misli. Osim TruOva naša država nastala je u ratu, bara bilo je i drugih naših ljudi, koji su prelazili uske granice svoje domo­ a donekle je rezultat i revolucije. Ona je dakle u isto vrijeme rezultat tje­ vine i interesovali se za svoju braću u drugim pokrajinama. Tu treba da lesnih i duševnih napora cjelokupnog našeg naroda, u kojim je naporima ! spomenem književnike dubrovačke i dalmatinske, od kojih su najglavniji srpski dio našega naroda dao najveće Petar Hektorović i Hanibal Lučić, koji žrtve. Poznato je, da je konačni cilj cijeloga naroda i cilj ratnih napora u svojim djelima pjevaju o banovima i srpskim despotima Čak je jedan Srbije bio oslobogjenje u ujedinjenje zabilježio (Hektorović) pjesmu narodnu sva tri plemena našega naroda. Ali ovome ratnome djelu prethodili su još o Kraljeviću Marku, koji je, kao što mnogi sitniji i manji radnici, koje ne znamo, bio kralj u Prilipu, u Maćedoniji. U XVII. vijeku došla je jugo­ treba zaboraviti, a njima pripadaju naj­ slavenska misao do punog izražaja, i bolji i najumniji sinovi našega troimeto jače u dubrovačko-dalmatinskoj nog naroda. Oni su pripremali u narodu književnosti. Dubrovački pjesnici osje­ revoluciju, koja je istina vrlo sporo ćaju već svjesnije jugoslavensku misao tinjala, ali se u danom momentu zdru­ i daju joj većega maha. U njihovom žila sa akcijom oslobodilačke vojske radovima epskim i lirskim mi nalazimo sa solunskog fronta, te je tako zdru­ na mahove izraza tome osjećanju i ženom akcijom učinjeno da se stvori shvatanju. Kralj poezije dubrovačke je i riješi naše narodno oslobogjenje i u ovom pogledu najviše odokočio. To ujedinjenje. To je bio ideal svih naših je Ivan Gundulić. U svome „Osmanu" sinova od davnina pa do danas i taj on pjeva Srbiju i njenu prošlost, zanosi se ideal sastoji u tome, da preko du­ hovnog ujedinjenja dogjemo do državne se za nju kao i za historiju svoga rogjenog Dubrovnika. On pjeva o kra­ zajednice. Ako pogledamo na prošlost i ispi­ ljevima Nemanića krvi, on pjeva bo­ sanske banove sa onakvim istim osje­ tamo je u ovom pravcu, naći ćemo ćajem, kao što pjeva o Svetome Vlahu, dosta primjera, gdje se vidi pripreman zaštitniku Dubrovnika. On oplakuje rad oko duhovnog ujedinjenja našeg propast jugoslavenskih država i njihove naroda. Taj je rad istina bio slab odjek i imao je malo uspjeha, ali ovi mali nesreće doimaju se njegova srca isto uspjesi gomilajući se kroz stotine go­ tako kao i nesreća njegova rodnog dina dali su eto jedno veliko djelo. grada. Ostali dalmatinski pjesnici pri­ Narod običan nije mogao ni umio takve ključuju se u tome Gunduliću, a kod podvige da razumije, jer se hoće ve­ Hrvata Vitezovića nalazimo u njegovim liki stupanj kulture, da se osjeti pri­ historijskim spisima napomene o razvoju Pojedini broj K, 2-— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Godina IH. današnjega stanja, treba spomenuti, da I cijele jugoslavenske prošlosti i nabrojene grbove svih jugoslavenskih pokrajina. je ova ideja za ujedinjenje i oslobogjenje kod našeg naroda bila uvijek Živa. U XVIII. vijeku misao je ova jača. iz ovoga vidimo tri glavne ideje. One Ona je najviše istaknuta u Kačića. Već su bile dominantne u historiji našega samo ime njegova djela kazuje, da on naroda i dovele su prvo do težnje kod zahvata cijelu jugoslavensku zajednicu. Hrvata, da se ujedine u Veliku Hrvat­ To njegovo djelo zove se: „Razgovor sku, diugo do težnje kod Srba, da se ugodni naroda slovinskoga“. iz ovih ujedine u Veliku Srbiju, a na trećoj stra­ nekoliko primjera vidimo, da misao o ni do težnje pojedinaca za okupljanje zajednici našega naroda uzima sve jasniji i stvaraniji oblik; da se ona ovih. Ovo su provagjali najbolji i naj­ proširuje na sve dijelove našega na­ spremniji sinovi našega naroda, koji su htjeli jedno ime — ime jugoslavensko. roda i da se s njome pobliže upoznaju Nosioci jugoslavenskog imena i ilirskog i širi krugovi. Ovome pokretu pridru­ pokreta bili su najglavniji: Gaj, Štrosžuje se iz Srbije Dositije Obradović. majer, Rački, Vodnik, Krek, a kod On stvoreno proklamuje narodno je­ Srba u najnovije vrijeme bio je naj­ dinstvo i on neće da vidi kod našeg istaknutiji borac Jovan Skerlić. Jovan naroda megjusobne vjetske ograde. (Dr. Radonjić: A Despota Gjurgja Bran- Skerlić htio je ostvariti ono veliko djelo narodnoga duhovnoga ujedinjenja, kovića? Njega ste zaboravili:) Dositije što ga je započeo Gaj. On je htio da prelazi preko toga. Kod njega vjerske otupi one oštrice osjećaja zasebnosti, ograde ne postoje. Hrvat Ljudevit Gaj koji su kod našega naroda prevladavali ide dalje. On istrče jedinstvo narodno i on je propovijedao, da Hrvat i Srbin i hoće da ga postigne postepeno, po­ nisu dva različita pojma, nego da su dižući narod kulturno, a za to mu je to samo dvije riječi za isti pojam. I potreban jedan jezik, jedan pravopis i kad jedan kaže da je Srbin, u isto I jedno ime. Njegov rad najprvo treba I da se ograniči na Hrvate, a onda da vrijeme kaže, da je Hrvat i obratno, kad netko kaže, da je Hrvat, u isto i zahvati i Slovence, — kao što je od j njih imao i saradnika, pa i Srbe. Osim vrijeme kaže, da je Srbin. Skerlić je toga i Napoleonove ideje, koje su za potpuno htio da duhovno narodno jedin­ stvo provede na način započet od lliraca. njegove vlade u Dalmaciji, Istri i Slo­ On je htio svima nama da da jedan veniji bile posijane, dale su mnogo impulsa, i on je pokušao u imenu književni jezik, jedno pismo i jedno ilirskom, da ujedini Srbe, Hrvate i zajedničko ime. Kad je u najvišem Slovence. Ovo ime Ilira nije imal sreće, . mahu radio, smrt ga je pretekla. 1 ako ali ilirska ideja nikada nije izgubila ovaj veliki radnik nije Jugoslavenstvo svoju vrijednost. Ona je samo mijenala ujedinio, i ako nije ostavio iza sebe pravoga duhovnoga ujedinjenja, a nije oblike, javljala se pod drugim imenima, ni bio u stanju da to učini, ipak su i danas možemo reći, da je ona, kako ratni dogagjaji izmijenili ovu situaciju je Gaj zamislio u svom začetku, danas ostvarena u našem državnom jedinstvu. i njegovo djelo na duhovnom i držav­ nom ujedinjenju ostvarili. Za ovoga Osim Gaja radili su na duhovnom ujedinjenju sa sve tri strane najbolji velikoga sina srpskog plemena moglo bi se Brankovim stihovima da kaže i najistaknutiji sinovi. Interesantno je spomenuti, da su reformu kulturnog »Mnogo hteo, mnogo započeo, čas i književnog jedinstva proveli tri brata umrli njega je pomeo.« iz sva tri ogranka našeg naroda, tri [ Ovako se od prilike razvijala misao najbolja njegova sina, a to su Ljudevit ‘ jedinstva narodnog, misao, koja je Gaj-Hrvat, Kopitar-Slovenac i Vuk Ka- 1 poznata i nazvata misao jugoslavenska. radžić-Srbin. Protiv ovoga samoga imena mnogi se Mi kad pogledamo Gajevu ideju, ' bune i vele, da je jugoslavensko ime koja je išla za uklanjanjem provincia- | tvorevina naših neprijatelja. (Glas iz lizma i separatizma, valja da priznamo, centra: Tako je I). Ali ja držim, da s nepravom svi oni, koji evo govore, da je to bila zanosna ideja: ujediniti ovo tvrde; j‘er ovo ime nije tvorevina narod rascjepkan po imenima i pok­ neprijatelja, nije radi toga, jer ga je rajinama i to tako, da ni jedno pleme naš neprijatelj mrzio i gonio. ne žrtvuje svoje individualnosti. Srbin Najglavniji pokret i najjači impuls ostaje Srbin, Hrvat ostaje Hrvat, Slo­ venac ostaje Slovenac, svako zadržava dat je ovoj misli baš dolaskom Kralja plemensko ime, svako zadržava svoje Petra u Beograd. Odonda se najjače razvio ovaj pokret po cijeloj našoj svetinje, a nosi skupno ime ilirsko. zemlji, i odonda se najviše počelo ra­ Ovaj je pokret odjeknuo i u poli­ tičkom životu, zbog čega je ilirsko ime diti na duhovnom ujedinjenju. Ovo ime nije tugje, nije neslavno, bilo zabranjeno, ali sam pokret nije mogao biti ugušen, jer jedanput sjeme jer slavensko ime svetinja je sviju nas, a Jugoslavenstvo kao spoj, ako koga posijano — svijest o zajedničkoj pri­ vrijegja, treba da se sjeti najidealnijeg padnosti nije se dalo ugušiti nikakvom silom. Poslije zabrane ilirskoga imena imena u našoj narodnoj pjesmi, na slavnu porodicu Jugovića. (U centru u interesu sloge kod Hrvata nije došlo prigovaranje.) hrvatsko ime, nego su uzeli na svoju I ako pravo shvatimo ovo ime ju­ zastavu jugoslavensko ime. Protiv goslavensko, valja da istaknemo, da ovoga imena diže se opozicija kod Srba i Hrvata. Kod Hrvata Ante Star- ono nije negacija naših plemenskih čević vodi borbu protiv ovoga imena, osobina, već da je ono afirmacija u najvišem smislu našega individualizma. a kod Srba ustaje protiv ovoga imena Svetozar Miletić, a i prije već protiv Jugoslavenstvo je sinteza plemenskih ilirskoga imena bunili su se i nisu ga odlika razvijenih u tečaju naše povi­ htjeli primiti, ipak se ovo jugoslavensko jesti. Svako je pleme živjelo posebnim ime, premda je na toliku opoziciju životom i razvijalo se zasebno i isti­ udarilo, zadržalo i vršilo se u njegovu calo kulturne vrednote, a svi skupa okrilju kulturno ujedinjenje, radilo se sastavljeni u jednu zajednicu pod jed­ na megjusobnom promicanju narodnih nim imenom dali bismo jedan veličan­ stven spoj. Jugoslavenstvo značilo bi interesa. Ako dakle ovo sve, što sam kazao, ujedinjenje srpske, hrvatske i slove­ načke kulture. Jugoslavenstvo bi sa­ ukratko skupim, vidimo, da je u prvom redu zasluga za ovo djelo, za da­ stavilo i Srbe i Hrvate i Slovence, našnje ostvarenje naše države, da je udružilo bi ih u jednu zajedničku dr­ to zasluga boraca herojske Srbije, a žavu s konačnim ciljem, da u zajed­ ničkom životu izglade razlike kulturne, pri tom ne treba zaboraviti i onaj sitni rad idejnih boraca koji su kroz ! političke i regionalne, pa da se u buduć­ stoljeća osvješćavali narod u zajednici, i nosti homogeniziraju i budu jedan narod. Zato megju glavnim momentima iz I Stoga bi bilo poželjno i u interesu naše prošlosti, koji su doveli do našega cijeloga naroda, da se naša država na- �Strana 2 Страна zove i jednim imenom. Mi čujemo svaki dan ovdje peticije i čitamo po­ krete; u našoj javnosti izrazuju se želje, kako da se naša država nazove. Jedni traže, da je nazovemo Kraljevi­ nom Srba, Hrvata i Slovenaca, drugi žele, da je nazovemo Jugoslavija, a treći hoće, da je nazovemo Velikom Srbijom. Ako se pravo ovo pitanje pogleda, onda jedno jedino ime za naša tri plemena sporazumno i ravnopravno ri­ ješeno moglo bi da bude samo jugo­ slavensko, inače se ne bi osjećao brat­ ski sporazum i ne bi se vidjela ple­ menska ravnopravnost. Ako mi osta­ nemo država sa tri imena, to bi značilo produživati iz prošlosti sve one naše žalosne trzavice, to bi značilo sve daljnju borbu između plemena i radi imena svađati se i trošiti narodnu energiju u prevlasti za jedno ime. Te su baš trzavice za prevlast jednog imena glavna karakteristika naše pro­ šlosti. Ja se bojim, da bi i budućnost, kad bi ostala ova sva tri imena, mo­ gla da nam bude slična našoj prošlosti. Stoga, ako ne želimo da ostavimo na­ šoj mladoj generaciji u naslijeđe borbu za ime, treba da ovo pitanje riješimo. Kad se jugoslavensko ime spominje, ne treba ga shvatiti, kako se to obično sa srpske strane shvata, kao da je ono ustuk srpskom imenu, jer je ono oznaka velike cjeline, a u toj cjelini najveću čest zauzima baš srpski dio naroda. Zato mi bosansko-hercegovački muslimani, kad smo provodili našu organizaciju, imali smo na umu sve one žalosne momente iz prošlosti. Znali smo, kako stoji naš položaj i odmah smo ocijenili u onim prvim danima oduševljenja, kad je jugosla­ vensko ime toliko isticano, da je je­ dini spas i jedini izlaz, ako poprimimo to ime. Zato se i naša organizacija zove Jugoslavenska muslimanska or­ ganizacija. Mi smo znali, a i sada se mnogo govori, da je to ime, ime bu­ dućnosti. Ovo ime dalo je povoda, da odbacimo sve dosadanje trzavice i da provedemo iskreno princip ravnoprav­ nosti plemenskih imena, da našu in­ teligenciju, koja je bila srpskog i hr­ vatskog uvjerenja, zajednički privedemo narodu, da u narodu povede kolo. Tako se iz naših redova pomalo ukla­ njao nacionalni ekskluzivizam, a sin­ teza srpstva i hrvatstva sakupljala nas je u širem i zajedničkom imenu jugo­ slavenskom, koje je manifestacija dr­ žavnog i narodnog jedinstva. Ovo ime naročito je nužno spomenuti baš od nas iz Bosne, jer se mi nalazimo na najškakljivijem mjestu: mi se nalazimo na međi srpskog istoka i hrvatskog i slovenačkog zapada i preko nas su išle sve strelice nacionalnog antagoni­ zma. Zato, da ublažimo i da posredu­ jemo, uzeli smo to ime jugoslavensko, da mognemo poslužiti državnom i na­ rodnom jedinstvu. Mi želeći iskreno dobro našem narodu i našoj državi, hoćemo da sarađujemo na našem pot­ punom narodnom jedinstvu, pa sma­ tramo, da bi bila najčvršća veza troimenog naroda u zajedničkom imenu. U ogorčenim nacionalnim borbama sudjelovala je i naša muslimanska in­ teligencija; ona se u ovim ogorčenim borbama zamjeravala, kao što je pri­ rodno, jednoj ili drugoj strani. Ona je to dragocjeno iskustvo u pravo vri­ jeme znala da ocijeni, ona je uvidjela, da treba jedanput ovaj anahronizam da prestane, da se brat sa bratom bolje pridruži, da pruži ruku, da za­ jedno rade u ovoj državi. Ovo takmi­ čenje, ovo gloženje išlo je uvijek na štetu našeg naroda u Bosni i Herce­ govini, je ostajao po strani i ču­ dio se г. svojim sinovima, zašto se bore i Svađaju. Masa naša nije svjesna plemenskog imena, ali svi smo mi slavenske krvi, samo plemensko ime nije došlo još do svijesti. Pogo­ tovu kod nas. gdje j'e nizak stupanj kulture, osjećanje pripadnosti jednoj naciji slabo je razvijeno, našem Čo­ vjeku ne ide, da bude preko noći Hr­ vat ili Srbin, jer je naučio, da Hrvati | jesu samo oni u Hrvatskoj, Srbi u Srbiji. Poslije u zadnje vrijeme doka­ zivalo se našem narodu, uspješno ili neuspješno, kako gdje, da primi jedno ili drugo ime, ali velika masa i većina našega naroda najrade govori o Bo­ sancima. Danas, kad smo svi u jednoj državi, i kad se pročulo ime Jugosla­ vije, danas ova naša masa, jer smo se zajedno svi našli: i Srbi i Hrvati i Slovenci, lako shvaća, da je Jugosla­ ven i da ne može biti ništa drugo. Брвј 293 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА" j Stoga inteligencija naša treba da shvati , svoju zadaću u masi i iskreno da je pouči, da jugslavenstvo nije negacija ni jednog plemenskog naziva, da je to sinteza i jednog i drugog i trećeg. Iz ovoga se vidi, da naše jugoslavenstvo ide za tim ciljem, da se ekskluzivizam ukloni, da se fanatizam odstrani i da se uvede širokogrudnost u našem na­ rodu, da se pomirimo svi i da upo­ znamo da smo braća. Ali ovo naše ujedinjenje, izgleda po svemu, došlo je prije, nego što je naš narod bio pripravljen u svojoj duši za nj, prije nego što se mogao pripremiti za pre­ porod. 1 mi sada osjećamo posljedice toga preranoga dolaska, jer je trebalo duhovno jedinstvo da dođe prije dr­ žavnog jedinstva. Jugoslavenstvo, kao stoljetni san izgledalo nam je čarobno i ružičasto, a danas, kad je u stvarnosti, ovo se čini i svojim apostolima puno trnja. To je zato, što smo u historiji odjelito stoljećima živjeli, što smo se odjedan­ put našli zajedno, pa ne možemo se odmah navići na ovaj novi život. Poslje­ dice toga su agitacije za ovo ili ono ime. Ovome našem stanovištvu, kako ga mi u organizaciji svojoj jugoslaven­ skoj zastupamo, stoji nasuprot i drugo gledište drugih partija i drugih stra­ naka, koje su od nas jače i o kojima valja voditi računa. Ove partije nisu nikako sklone da prime ime jugosla­ vensko, već se zalažu, da ostanu naša tri imena od tri ogranka našega na­ roda. Prema ovome raspoloženju, kako je u vladinoj većini, ostaće naziv: Država Srba, Hrvata i Slovenaca, ali bi trebalo dopustiti ime jugoslavensko da dogje u Ustav na prikladnome mjestu. Mislim, da bi bilo najpriklad­ nije tamo, gdje se govori o državljan­ stvu. Jer, kad su mogli svi u osmanlijskom carstvu bez razlike vjere i narodnosti da se zovu Osmanlije, sma­ tram, da bi bilo zgodno i za nas, da se uzme ovo zajedničko ime, što se tiče pripadništva državnog. Glede naziva države, kako je pred­ ložen od strane Ustavnog Odbor, valja istaknuti, da on vodi računa o tri imena, koja postoje u našem narodu. Jedno ime radi odijeljenog života naš narod nije stvorio i njegovi naučni si­ novi pokušavaju, da mu jedno zajed­ ničko ime nature, koje, mora se priz­ nati, nikad nije u masama primljeno. Ja mislim, da bi bilo najbolje, da se ovaj proces stapanja prepusti kultur­ nome radu, pa će sam taj kulturni rad ukloniti sve naše razlike, pa će pobi­ jediti svijest zajedništva te ćemo mi na koncu izaći kao jedan narod ne samo faktički, nego i formalno ujedinjen. To je dakle rad kulturni. Kako je ovo pitanje vrlo osjetljivo, ovdje se mora vrlo oprezno postupiti, ovdje se mora sa sviju naših strana najopreznije i najbratskije postupati. Naš je narod vrlo osjetljiv, on lako osjeća, i kad se nema prave namjere, da se u njegove odlike, u njegove osobine dira, koje su najveća svetinja i osobina naša tri plemena. Zato ljubeći ime jedno, drugo i treće jednako, mi ćemo zavoljeti sva tri i mi ćemo s vremenom naći jedno drugo ime, u kome se možemo spo­ razumjeti i složiti. Onda ćemo pravim prirodnim putem doći iz naroda, od naroda na državu. Radi toga mislim, da u današnjim teškim prilikama valja voditi računa više o samoj nuždi, o samoj stvari, nego o samoj formalnosti. Radi toga, da se naša država uredi ; i da joj se da ovaj Ustav, koji osim । obične formalnosti, kao što je naziv i ! samo ime državno, ipak donosi jedno f bolje uregjenje i jedno bolje stanje našem narodu, radi ovih viših interesa j dakle i naš Klub, da udovolji svojoj i patriotskoj zadaći i da zemlju iz ovog I nereda izbavi, i naš Klub, premda teška srca, glasače za ime države onako, kao što je predloženo. Mi vi­ dimo u ovom imenu da je odgođeno naše stapanje, koje bi se moglo sad lakše da provede. Mi se bojimo, da bi se mogle borbe da rasplamte, mi se bojimo čak, da ne dogje i do poku­ šaja prevlasti s jedne ili druge strane i bojimo se, da se narodna energija uzalud troši kao i u prošlosti. Ako je historija učiteljica života, ona će nam kazati, da treba da pogjemo drugim pametnijim putem, pa kad smo se svi našli u jednoj kući, onda treba tu našu zajedničku kuću da ljubimo i da svima našim snagama radimo, da ona bude u procvatu. (Burno odobravanje i pljeskanje.) --------------- ! ; : ’ Sarajevo, 25. maja. Oko polovine ov. nij. pojavio se opet u plevaljskom okrugu zloglasni odmetnik i razbojnik Husein Meho? njić sa ovećom bandom razbojnika, koji su počinili strašan zločin, ubiv? ši nekoliko žandarma i putnika. Sto je sasvim u redu i od potrebe, vlast je organizovala progon proti razboj? nika i odredila vrlo stroge mjere, kako će im se što prije stati u trag. Nu ne razumijemo mjera plevalj? skog okružnog načelnika, što je or* ganizovao bašibozučku gardu u sa« moj varoši Plcvljima, koja poput gorskih razbojnika napada na mimo muslimansko stanovništvo, koja ih zaustavlja po ulicama i nemilosrdno tuče uz najveće pogrde, te ih hapsi, a načelnik ih sjutri dan globi po sto i više dinara. Čim se smrkne, baši* bozuci zađu po hanovima i hoteli? ma i ako se u kojem zatekao koji musliman ili muslimanka sa sela, tuku ih i hapse bez ikakva milosrđa. Od osam sati u večer ne smije niko od muslimana da se nađe na ulici, te ne smiju ni u džamiju izići. Ne klanja se ni teravija, ni jaci ja, ni sabah, niti se pale kandilji po dža* mi jama. Mi smo poduzeli intervenciju na mjerodavnom mjestu, da se zaštiti mirno građanstvo od ovih barbar* skah nasilja. Neka se razbojnici pro? gone sa najvećom energijom, neka se njihovi jataci sa svom strogošću zakona kazne, ali neka se od ovoga poštedi mirno i pošteno građanstvo. Ako se je Bošković odmetnuo, nije* su se odmetnuli plevaljski muslima* ni, a nijesu ni njegov jatak, pa če* mu onda bašibozuci i garda da čine nasilje ljudima, koji su u svemu pot* puno nedužni. Iz naše organizacije. Skupština u Rudom. Narodni po­ slanik g. S. Filipović je na svom po­ vratku iz Sandžaka na 6. o. mj. odr­ žao skupštinu naše organizacije u Rudom (kot. ViŠegrad). Na skupštini je bilo prisutno nekoliko stotina mu­ slimana iz okolnih sela, koji su po­ zorno saslušali govor i jednodušno odobrili rad poslaničkog kluba, te se zadovoljni sa skupštini razišli. Skupština u Bos. Gradiškoj. Nar. poslanik g. S. Filipović se je, na svom povratku iz Beograda uvratio u Bos. Gradišku, u nedjelju 15. o. mj. Na 16. u večer iza teravije sazvalo je pred­ sjedništvo mjesnog odbora naše orga­ nizacije u prostorijama tamošnje či­ taonice skupštinu, koja je bila veoma dobro posjećena. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Mustafa Zuhdi ef. Hodžić sa nekoliko biranih riječi, te je podijelio riječ g. Sejid Alibegu Filipoviću, da izvijesti skupštinare o dosadašnjem radu posl. kluba. Filipović je sasma opširno izvijestio o radu posl. kluba, kao i o ulazu istog u vladu g. N. Pašića. Prisutni su to sve pomno saslušali i jednoglasno odobrili rad posl. kluba, te mu izra­ zili potpuno povjerenje. □ □ □ □ □ □ п Sjetite se & тгтл« □ □ □ □ □ O □ □ □ Analiziranje agrarnog pitanja. U ime Njegovog Veličanstva PETRA I. po milosti Božjoj i volji narodnoj kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Mi ALEKSANDAR NASLEDNIK PRESTOLA Na predlog Našeg Ministra za A« granu Reformu i Ministra Fmansija, a po saslušanju Našeg Ministarskog Saveta propisujemo ovu Uredbu o financijskoj likvidaciji agrarnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Član 1. Svi kmetski odnosi u Bosni i Her* cegovini likvidiraju se za 255,000.000 dinara, koju sumu daje država i to: polovinu u gotovom a polovinu u državnim obligacijama. Član 2. Od sume pomenutc u čl. 1. staviće se Agrarnoj Direkciji u Sarajevu na raspoloženje odmah 60 milijona di* nara u gotovu, 1.) da se njome likvi? diraju kmetski odnosi prema onim i sopstvenicima, koji su na pređašnje i kmetske zemlje plaćali do 40.— kru­ na zemljarine i 2.) da se dadu nužni . predujhnovi ostafjnj najpotrebnijim I sopstvenicima. Član 3. Ostatak od 195,000.000 dinara is? ' platiće se kad se ustanovi suma koja ' pripada sopstvenicima i to: dve tres I čine u obligacijama i jedna trećina I u gotovom, i to najkasnije do 15. ju? j na 1922. godine. Član 4. Za likvidaciju odnosa na begluč* kim zemljama iz čl. 2.. 4. i 5. Uredbe o postupanju sa beglučkim zemlja* ma u Bosni i Hercegovini od 12. maja 1920. godine određuje se svota do 25,000.000— dinara koja će se položiti kod Agrarne Direkcije u Sarajevu najkasnije do 15. juna , 1922. godine. | Član 5. Podela će se vršiti na osnovu zemljarine, koja je bila određena sopstvenicima kmetskih zemalja u godini 1918. Član 6. : i Isplata se vrši po stedećoj degre* I sivnoj skali: 40.— K množi se sa 1 kategorija — katastr. zemljarina do 100.- „ U n n Ti W f 150.- „ r ш ti ti ti n 200.— „ IV pl л ti ti V 250.— „ л n n ti ti 300.- „ рф VI Л ti 350.- „ VII л ft ti ti ti 400— „ •• Vili ti ti ti r* 450.- „ IX ti ti ti и 500.- „ х П ti ti ti ti 550.- „ XI rt 99 ti ti * 600.- „ XII 99 ti П * rt 700. „ XIII ti rt ti ti a 800.- „ XIV ti н ti fi 99 XV 900— „ rt ti ti ti 99 XVI н 1000.- ,, M 99 99 XVII r 1250.- „ rt rt м ft XVIII n 1500— „ »» rt n n XIX »» 1750— „ м rt » H 2000— „ XX rt »» n rt XXI rt rt 2500— „ rt >1 n 3000— „ XXII н Ч И И 3500. „ XXIII r» »1 rt rt 4000— „ XXIV n n r» » rr 4500— „ XXV » н rt M rt 5000. - „ XXVI n n ч tt ft 6000.— „ XXVII rt n „ preko 6000— „ XXVIII n n n fakt. n „ и „ „ r, „ „ . „ и „ r, „ и „ rt „ и и л r, . . r, 1600 1400 1300 1200 1165 1130 1095 1060 1025 990 955 920 885 850 815 780 745 710 675 640 605 570 535 500 475 450 425 400 �Đpoi 293 Broj Član 7. Oni sopstvenici koji imaju u ne­ kretninama — izuzev zemlje koje spadaju pod udar agrarne reforme prema poreznoj vrednosti imetak preko 500.000. • dinara, ili imaju o? porezovani dohodak preko 25.000.- dinara godišnje, uvrstiće se u XXVIII. kategoriju čl. 6. ove Ured? be bez obzira na visinu zemljišnog poreza. Član 8. Likvidirana suma obračunava se sopstveniku 1. kategorije bez obzira na kmetske posede koje on ima u drugim kotarima, a u ostalim kate? gorijama uzima se kao osnova zem? Ijarina, koju je dotični sopstvenik plaćao na svu kmetsku zemlju u Bo? sni i I lercegovini. Član 9. Čisti vakufi, crkve, manastiri i druge kulturne dstanove uvršćuju se u I. kategoriju bez obzira da li je posed u jednom ili više kotara i bez obzira na ostali imetak. Član 10. Suvlasnici bivših kmetskih selila, koji trajno žive u odeljenom zaseb? nom kućanstvu, mogu da traže, da se njihova tražbina obračuna po zemljarini, koja na njihove suvlas­ ničke delove pada tako, da tako u? stanovljena zemljarina bude uvršće? na u određenu kategoriju kao i kod inokosnih vlasnika (samoglasnika). Član 11. Kako bi jedan sopstvenik II. do XXVIII. kategorije po faktoru svoje kategorije imao da dobije manje od maksimuma prethode će kategorije, daće mu se maksimum te prethode? ćc kategorije. Član 12. Hipotekama potraživanja sa ka? matama imaju se odbiti od sume doznčene sopstveniku i položiti u sudski depozit. Član 13. Privremena renta, koju su sopstve? nci dobili do sada, ne odbija se od likvidacione sume. Član 14. Agrarna Direkcija u Sarajevu i? ma preko kotarskih ureda da dobiva sve što je potrebno da se pojedini sopstvenici uvrste u kategoriju, u koju prema zemljarini i individual­ nim ekonomskim prilikama spadaju. U ovome poslu moraju, po potrebi, sudelovati gruntovničari, činovnici katastra i poreznog ureda. Član 15. Agrarna Direkcija može po potre? bi uzućivati svoje činovnike i zva? ničnike da sudehiju pri ovome po? slu. Član 16. Radi ustanovljenja pripadajuće sume sopstveniku, pozvaće se svaki sopstvenik kod kotarskog ureda ili delegata Agrarne Direkcije radi u? stanovljenja podataka o njegovoj tražbini na osnovu katastra. Član 17. Sopstvenicima 1. kategorije ima se likvidirana svota odmah obračunati obzirom i na čl. 7. ove Uredbe i pi^ smeno saopštiti. Ova suma biće lb kvidna kad je odobri Agrarna Di­ rekcija. Član 18. Sopstvenicima П- XXVIII. kate? gorijt saopštiće se likvidovana suma ■posle ustanovljenja od strane Agrar« ne Direkcije u Sarajevu. Član 19. Ako posle ovih izviđa Agrarna Direkcija ustanovi da se sumom od 255,000.000.— dinara ne mogu lik vi? dirati svi kmetski odnosi1 po degre? sivnoj skali — čl. 6. ove Uredbe — onda će se likvidirane sume sopstve? „ПРДВДА* — „PRAVDA* trka II.—XXVIII. kategorije pro? < ccntualno sniziti. Ako pak bude viška, ovaj će sc I razdeliti na sopstvenike II. do XXVIII. kategorije. O jednom i drugom slučaju odlučrće Agrarna Direkcija u sednici svi­ ju šefova odseka pod predsedni štvom agrarnog direktora. Ako se posle svih izviđanja utvrdi da se sa svotom od 25,000.000. di nara određenom u čl. 4. ove Uredbe I nc mogu podmiriti svi vlasnici, onda i ćc se ostatak naknadno položiti kod : Agrarne Direkcije u Sarajevu i to ј najkasnije do 15. juna 1923. godine. Član 20. Protiv rešenja kotarskog ureda • sopstvenik ima pravo žalbe Agrar? I noj Direkciji, a protiv rešenja A? i grame Direkcije, Ministarstvu za Agrarnu Reformu. Rok za žalbu je osam dana. Žalba se predaje vlasti na čiju se odluku podnosi. Član 21. Ovlašćuje sc Ministar Finansija da izda obligacije za isplatu polovi? ■ ne u čl. 1. ove Uredbe predviđene : likvidacione sume. Ove obligacije ■ glase na donosioca i amortiziraju se : izvlačenjem. One nose naziv »Ob? I veznica za finansijsko likvidiranje agrarnih odnosa u’Bosni i Hercego? vini« a izdavanje istih vrši se prema potrebi likvidacije kmetskih odnosa u Bosni i Hercegovini. Član 22. Ovim obveznicama obvezuje se Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca da će svako po godine u natrag i to 1. mja i 1. novembra počev od 1. maja 1922. godine plaćati 4% kama? te gjbđi&nje na glavnicu od 100.dinara i do 50 godina isplatiti sumu glavnice izvlačenjem. Izvlačenje će se vršiti svake godi? ne 2. januara počev sa 1923. god. Četiri meseca po izvlačenju isplati? će se po nominalnoj ceni sve obvez? niče koje budu izvučene. Na izvuče? nc obveznice prestaje teći kamata. Član 23. Na likvidiranu sumu može se sop? stveniku ako traži, po oceni Agrarne Direkcije, dati predujam do 25% od sume koja mu pripada. Član 24. Ministar za Agrarnu Reformu i Ministar Finansija ovlašćuju se da za provođenje ove Uredbe izdaju nužne naredbe. Član 25. Ova Uredba stupa na snagu ođ dana kada je Kralj potpiše i kad bude obnarodovana u »Službenim Novinama«. Provođenje ove Ured? bc poverava se Ministru za Agrar? nu Reformu i Ministru Finansija. 12. maja 1921. god. u Beogradu. Aleksandar, s. r. Ministar za Agrarnu Reformu, Nikola Uzunović, s. r. Ministar Finansija, Dr. Košta Kumanudi, s. r. U ime Njegovog Veličanstva PETRA 1. po milosti Božjoj i volji narodnoj kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Mi ALEKSANDAR NASLEDNIK PRESTOLA Na pedlog Našeg Ministra Prav? đe, Ministra za Agrarnu Reformu i Ministra Finansija, a po saslušanju Našeg Ministarskog Sa veta, propi? sujemo ovu Opći je Страна 3 Sirana Uredbu ; : I I i ! i i I j ; i I i I vlasnika za poslednjih deset godina — računajući od 1. januara 1921. o postupanju sa beglučkim zemlja? god. u natrag na taj način, što će ma u Bosni i Hercegovini. se čisti prosečni prihod kapitalizo? vati sa 5%. Član 1. Otkup se vrši saobrazno čl. 9. ove Svrhama agrarne reforme u Bosni i j Hercegovini imaju sc privest! beg? Uredbe. Član 11. lučke zemlje pomenutc u čl. 2., 4., 5., i Zejnljišta koja mogu da služe in? 7., 10. i 13. tač. ove uredbe. dustrijskoj ili prometnoj svrhi, kao Član 2. i gradilišta, ostaju u dosadanjim od? Naseljeni begluci, na kojima po? nosima do konačnog zakonskog ге? stoje kmetstvu slični odnosi deset šenja. godina — računajući od 25. februara Član 12. 1919. godine u natrag — prelaze ot? Naseljeni begluci, pobegiučeni kupom u vlasnost obrađivača: čifluci i u čifluk pretvoreni begluci 1 .) Ako je eksistencija dotične predaju sc u sopstvenost, čim sc pu? porodice vezana za taj begluk; 2 .) Ako nije ugovoreno vreme inovažno utvrdi opravdanost zahte? va, a ostali begluci iz člana 7., 10. i trajanja odnosa. 13. ove Uredbe prelaze u sopstve* Član 3. nost tek posle isplate naknade bilo Otkup za naseljene begluke plaća i od interesovane stranke, bilo pred? država prema dvostrukoj katastral? i ujmom, koji država daje. noj (poreznoj) vrednosti izraženoj u Član 13. dinarima. Ako je neko kupio posle uvođenja Član 4. u gruntovne knjige kmetske i beg? U čifluk pretvoreni begluci imaju lučke zemlje zajedno u spekulativ? sc presuđivati kao kmetski odnosi i ne svrhe i ako sc beglučke zemlje ako kmetski odnos nije u gruntov? nalaze još u njegovom posedu, a on nici upisan. te zemlje sam ne obrađuje — one će Član 5. sc ekspropriisati u svrhe agrarne re? Na zahtev interesovanih stranaka forme uz naknadu investicija i do? provešće sc revizija procesa okon? kazane kupovne cene, u koliko je čanih presudama na osnovu kojih ova veća od prodajne cene za kmet? su čifluci pretvoreni u begluk i to od ske zemlje. sastava gruntovnice. Te revizije o? Član 14. baviće se po agrarnim pravnim pro? Promene u begluka za pisima, koji su važili u vreme izri? vreme rata ne držanju prekidaju ovom U? canja presuda. ustanovljene rokove, osim Ako se ustanovi nezakonitost pre? redbom sude ima se s odnosnim beglukom ako je zemljoradnik dobrovoljno postupati kao i s kmetskim selištem. napustio zemlju. Član 15. Zahtevi za reviziju imaju se prijaviti najkasnje do 1. januara 1922. god. Do daljeg zakonskog rešenja ob? ustavljaju se sve sudske parnice i i/? Član 6. sudskih osuda, kojima bi se Naseljene beglučke zemlje i u čif? vršenja sadašnji posedpvni odno.si luk pretvoreni begluci prelaze u sop? menjali na zemljištima pomenutim u čl. 2., stvenost težaka, koji ih obrađuje. 5., 7., 10. i 13. ove Uredbe. Pobegiučeni čifluci. odnosno nji? 4., Isto tako zabranjuju dobro? hovi defovi prema čl. 5. ove Uredbe voljna se i prisilna otuđenja i optere? vraćaju se u sopstvenost i posed o? ćenja na zemljama u nih koji su ih izgubili, ako već nisu čl. 2., 4., 5., 7., 10. i 13.pomenutim ove Uredbe. naseljeni na drugom mestu kao kme? Svaki pravni akt protivan odred* ti ili samostalni težaci i ako te zem? bama ovoga člana, ništavan je. lje nisu prešle u ruke drugih težaka Za postupanje po ovoj Uredbi koji ih trajno obrađuju. nadležni su organi Ministarstva za Član 7, Agrarnu Reformu i za sve zemlje i Ova beglučka zemljišta, na koji? odnose pomenute u čl. 2., 4., 5., 7., ma ne postoji kmetstvu sličan od? 10. i 13. ove Uredbe prestaje nad? nos, a koja jedan težak ili težačka ležnost sudskih vlasti, a određuje se porodica već deset godina računaju? nadležnost organa Ministarstva za ei od 25. februara 1919. god. u na? Agrarnu Reformu. Za sve ostale beglučke zemlje u trag kao zakupci drže i obrađuju, prelaze prisilnim otkupom u sop? koliko one nc bi bile, veliki posed, dozvoljava se slobodan promet i za stvenost zakupaca. Po istim proisama postupaće se i njih ostaje nadležnost redovnih su? sa beglučkim ogradama u Hercego dova. Član 16. vini. Član 8. Ministar za Agrarnu Reformu, Begluci, koji su nastali prisvaja? Ministar Pravde i Ministar Emansi? njem seoskih ispaša, privode se svr? ja ovlašćuju se, da za provadanje o? hama agrarne reforme, ako ih sop? ve Uredbe izdaju nužne naredbe. stvenik sam ili u svojoj režiji ne ob? Član 17. raduje i ako mu eksistencija nije za Ova Uredba stupa na snagu od to zemljište vezana. dana kad je Kralj potpiše i kad bu? I kmećene krčevine pripadaju biv? dc obnarodovana u »Službenim No? šim kmetskim selištima i ako su u vinama Kraljevine Srba, Hrvata i gruntovnici kao begluk unesene. Slovenaca«, a tada prestaje važiti Uredba o postupanju sa beglučkim Član 9. U slučajevima čl. 7. ove Uredbe zemljama u Bosni i Hercegovini od 14. februara 1920. god. sa izmenama dopušta se ustanovljenje naknade međusobnom pogodbom interesova? od 11. maja 1920. god. Provođenje ove Uredbe poverava nih stranaka uz odobrenje nadležnih organa Ministarstva za Agrarnu Re? se /Ministru za Agrarnu Reformu, Ministru Pravde i Ministru Finansija formu. Ako međusobna pogodba ne uspe, a svima se vlastima nalaže, da se po utvrdiće sc naknada prema gospo? njoj upravljaju i da je izvršuju. 12. maja 1921. god. darskoj vrednosti i dohotku zemlje. u Beogradu. Država će zemljoradnicima olakšati Aleksandar, s. r. plaćanje organizacijom dugoročnog Ministar Pravde, agrarnog kredita. M. S. Đuričić, s. r. Član 10. Ministar za Agrarnu Reformu, Četvrtarski vinogradi prelaze ot? Nikola Uzunović, s. r. kupom u vlasnost četvrtara. Otkup? Ministar Finansija, na suma utvrdiće se po desetogodiš? Dr. Košta Kumanudi, s. r. njem čistom prosečnom prihodu prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknadivi, pravi S c h i c hl- s a p u n sa znakom: „Jelen". jelen sapun je potpuno čist, posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratnoj kvaliteti u komadima od ‘ ј kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Olbert Vita Ш, Sarajevo, Despića ul. 1. �„ПРАРДА* — .PRAVDA* Страна 4 Strana Naši dopisi. Otoka, 20. maja 1921. Ovo je malo općinsko mjestance na želj. pruzi Bos. Novi—Krupa. Stanovnici ovog malog mjesta i njegovih okolnih sela većinom su muslimani, koji se najviše bave ratarstvom, a nazad kratkog vremena počeli su se zanimati i racionalnim pčelarenjem. U ovim granama gospo­ darstva osobiti je primjer za ovi kraj valjan, radin, štedljiv i razuman go­ spodar, brat Čeh, g. Josip Šoh. Jedna od najboljih ljudskih vrlina, Svojina je ovomješćana u tom, što su kao malo gdje složni za opće korisnu stvar. U ovom pogledu Otoka je ve­ lika i može služiti kao dobar primjer i većim mjestima: Prije kratkog vre­ mena osnovaše Zemljoradničku Za­ drugu, koje su pravila predana na odobrenje Zem. vladi. Učiteljska sekcija za kotar Bos. Krupu, prvo svoje predavanje pokloni ovom složnom narodu. Dne 15. o. mj. na večer dođe željeznicom iz Bos. Krupe predsjednik te sekcije g. M. Zagorac sa drugovima gg. F. Čavkićem i M. Stojanovićem, koje na sta­ nici dočekaše njihovi drugovi, a i mnogi drugi sa: „Dobro došli, narodni pro­ svjetitelji?" Te večeri održao je vrlo lijepo i uspjelo predavanje „О narod­ nom zdravlju" g. M. Stojanović, učitelj iz Hašana. Za vrijeme predavanja či­ taonica je bila dupkom puna slušalaca svih triju vjeroispovijesti. Ovakova je posjeta bila i sinoć, jer je i opet bilo predavanje »Država i građanska svi­ jest«, koje je na sveopće zadovoljstvo održao g. M. Šuvalić iz Bos. Krupe. Napredna omladina iz Bos. Krupe do­ pratila je gosp. predavača sa g. H. Kabilagićem, koje su Otočani primili u bratski zagrljaj. Ovaj opće korisni rad ovoga mje­ seca završiće se 27. večer Ramazana sa sijelom, koje će imati ovaj program: 1. »Lejlei kader«, od M. Ć. Ćatića, deklamuje učenica Nure Komić. 2. »U mejhani«, od Musa Ćazima Ćatića, deklamuje uč. IV. god. Kemal Komić. 3. »0 alkoholu i njegovom štetnom utjecaju na ljudstvo«, predaje g. B. Tatlić, učitelj. X. Politički pregled. UNUTARNJI. Miislim. poslanici iz Južne Srbije. »Jut. Listu« javljaju iz Beograda: Pregovori između muslimana iz Juž? ne Srbije i g. Pašića ne mogu da se privedu kraju, naročito radi držanja demokratskih poslanika iz Južne Sr? bije, koji se odlučno protive, da se iziđe u susret zahtjevima muslimana. Pošto se uza svu intervenciju Jugo? slavenske muslimanske organizacije, da se od strane vlade uzmu u obzir zahtjevi istaknuti od muslimana iz Južne Srbije nije pokazala nikakva spremnost od strane vlade, da bi se to pitanje riješilo u prilog musluna? na iz Južne Srbije, to će po svoj pri? lici muslimani iz Južne Srbije u naj? skorije vrijeme napustiti konstitu? antu. Vaš dopisnik razgovarao je sa g. Korkutom, koji je ostao u Beo? gradu od strane Jugoslavenske mu? slimanske organizacije kao manda? tor u tom pitanju i u razgovoru je mogao konstatovati, da je g. Korkut vrlo ogorčen na vladu, što nije htje? la da riješi pitanje muslimana Južne Srbije. G. Korkut putuje sutra u Sa? ra jevo. Sjednica Ustavnog odbora. Na sjednici Ustavnog odbora, koja se održala 23. o. mj., dovršen je pre? tres III., IV. i djelomično V. odjelj? ka ustava. Članci su primljeni većim dijelom bez znatne izmjene ili ne? promijenjeno. Pri debati o članu 41. enrgičnim istupom poslanika FeHi* ma Kurbcgovića za gradsku siroti* nju, rijšeno je. da se samoupravnim šumama smiju koristiti ne samo zemljoradnici, već i oni koji se dje? lomično bave zemljoradom. Deklaracija hrvatskih zastupnika zaplijenjena. Kako iz Zagreba jav? ljaju, potpisalo je 63 narodnih po* slamka Radićeve stranke. Narodnog kluba, frankovaca i klerikalaca ma? nifest na hrvatski narod, pa su ga neki listovi pokušali i objelodaniti. I i j i ' I i i I i I ; Vlast je manifest u cijelosti za? plijenila. I komuniste prijete istupom iz konstrtuante. Iz Beograda javlja iu: Komunistički klub zaključio je. ako vlada ne izađe u susret glede otva? ran ja sindikata, štamparija i drugih njihovih institucija, da će ostaviti konstituantu. VANJSKI. Program jugoslavenskih zastupni? ka u talijanskoj komori. Zastupnik Medvešćak izjavio je uredniku »Pic? cola«, da jugoslavenski zastupnici neće voditi u parlamentu nikakve o? pozicije, niti će praviti vladi poteš? koća u njezinom radu oko umirenja duhova i obnove. Naprotiv oni će načelno surađivati sa svim onim vla? dama, koje će ozbiljno raditi na e? konomskom, moralnom i političkom razvitku anektiranih Slavena. U ad? ministrativnom kulturnom pogledu oni će tražiti da im bude poštovan jezik slavenski, osigurane općinske i pokrajinske autonomije i da im se povise sredstva za nastavu u istoe? nom Friulu. Angorski ekstremisti. Angorski li? stovi ekstremnih elemenata uzimaju sve više maha. Njihova akcija u? pravljena je protiv sultana i protiv onih, koji su u Rimu držali konfe? renciju pokušavajući da izazovu me? dijaciju velikih sila radi prestanka oružane akcije. Zatim traže da šef angorske delegacije u Londonu Be? kirbej bude stavljen pod sud. Savez velikih sila. Javljaju iz Lon? dona: Američka vlada namjerava mjesto Lige Naroda ustanoviti savez velikih sila, koji bi spriječio buduće ratove. Taj bi savez imao da raspra? vi i pitanje mandata, a u prvom re? du pitnje mandata nad otokom Ja? pom. Amerika će prisustvovati sjed? nicama vrhovnog savjeta samo u tu svrhu, da iznese taj nacrt. Domaće vijesti. Regent u Zagrebu. U nedjelju 22. o. mj. u 12 i po sati poslije podne ! nalazilo se je ovdje na proputova? i nju kroz Zagreb Njegovo Visočan? I stvo Regent Aleksandar. S njime : putuje princ Pavle r najuža svita. Na kolodvoru ga je dočekao u ime ’ zemaljske vlade podban dr. Bošnjak, i koji je Njegovo Visočanstvo po? » zdravio u ime službeno otsutnog ba? na. Tom prilikom predstavljen je Regentu šef zagrebačkog redarstve* rfog povjereništva odsječni savjet? nik dr. Saban. U ime vojske, a u za? stupstvu jednako službeno otstunog armijskog komandanta, dočekao je Regenta komandant savske divizije general Pešić sa šefom generalnog štaba pukovnikom Simovićem. Do? čeku je prisustvovao i komandant mjesta pukovnik Nikolajević i ma? jor Burštaler. Njegovo Visočanstvo izrukovalo se srdačno sa prisutnim predstavnicima civilnih i vojnih ob? lasti, a zatim je u pratnji podbana dra Bošnjaka ušlo zajedno sa prin? cem Pavlem u dvorsku čekaonicu. Poslije toga sjeo je Regent u auto? mobil u pratnji generala Pešića i pukovnika Simovića i proveo se gra? dom preko Jelačićevog trga, Dugom ulicom, Jurjevskom ulicom oko Cmroka kroz Tuškanac, Josipovac pa natrag Mošinski'jevom ulicom, Jelačićevim trgom i Zrinjevcem. Građanstvo ne znajući za dolazak Regenta i prepoznav ga u zadnji tre? nutk za vrijeme vožnje gradom, sr? dačno ga je pozdravilo razdragano nad tim' neočekivanim kratkim do? laskom. Naročito su mu burne ova? čije bile priređene na Zrinjevcu, ko* jim se provezao za vrijeme najživ? Ijeg korza. Princ Pavle pošao je pc? rivojem kroz grad, te je svojoj prat? hji izricao udivljenje nad ljepotom grada, u kojem se prvi put nalazi. U 1 sat povratilo se Njegovo Visočan? stvo natrag na kolodvor. Glas o bo? ravku Regenta u Zagrebu rasprostro se je munjevitom brzinom po gradu, te se je pred kolodvorom sabralo veliko mnoštvo naroda, gdje je o? mladini sasvim nenadano i spontano uspjelo, da u velikoj masi prodre na peron kolodvora, pa je Regentu, koji se je nalazio u dvorskoj čekaonici, priredila burne i nada sve odušev? Број 293 Broj Ujedno se pozivaju svi do sada Ijene ovacije. Regent, očito dirnut ovim srdačnim spontanim odušev? prijavljeni članovi, da do konca ljenjem omladine, izišao je iz čeka? ovoga mjeseca uplate s v o? onice i stupio među omladinu, koja je udjele 1. kod blagajnika So? je udarila u burno klicanje Regentu kolovića, trg. komora; 2, Mujage Ka? i Kraljevskom Domu, te je otpjevala petanovića, te 3. kod Mujage Su? narodne himne. Regent se rukovao džuke. Protiv povišenja telefonskih taksa. sas vakim pojedincem, koji se nala? zio u Njegovoj okolini, te je kraU U nedjelju prije podne bila je u ve< kim govorom oslovio prisutne omla? likoj dvorani Trgovačko«?obrtničke dince, zahvaljujući im na ovako komore skupština, koju je sazvalo ' toplim i oduševljenim pozdravima i I Trgovačko udruženje grada Saraje? i završio riječima: »Do skorog vide? va, na kojoj je sudjelovao veliki broj nja!« Nakon što se Rgent oprostio telefonskih pretplatnika iz sviju sta* ; od predstavnika vlasti i od odušev? leža, a najviše trgovaca. Jednoglasno • Ijene omladine, koja je neprestano je prihvaćena rezolucija, kojom se pozdravljala i klicala, ušao je u protestuje protiv povišenja telefon? dvorska kola. Pri je polaska voza po? skih taksa, s navodom da uslijed o? zvo je Regent sebi dra Bošnjaka i vog povišenja najviše trpe mali tr? izrazio mu svoje osobito zadovolje govci, koj? sebi ne mogu dozvoliti stvo na spontanim i srdačnim po? luksus telefona, jer je ta taksa za zdravima, kojima Ga je građanstvo njega prevelika. Predloženo je, da i omladina dočekala za vrijeme Nje? se uvede t. zv. brojčani sistem, koji govog kratkog boravka u Zagrebu. U je uveden i u Austriji, a po kojem ] sat 18 minuta krenuo je voz sa su pretplatnici po broju zvanja raz? stanice uz oduševljeno klicanje svi? dijeljeni na nekoliko kategorija sa različitom taksom. ju prisutnih. Regrutovanje žandarma iz vojske. General Hadžić ministar vojni. Na sjednei ministarskog savjeta, koja je Iz Beograda javljaju: Ministar vojni dne 24. o. mj. trajala do 8 i po sati odobrio je, da se iz redova vojske na večer, potpisan je ukaz, kojim se može regrutovati oko 2000 žandar? general Hadžić postavlja ministrom ma, a ako se ukaže potreba još i vi* še. Oni vojnici, koji budu primljeni vojnim. kao žandarmi (razumije se sa ušlo? Neprilike u Goraždi. Javljaju nam iz Goražde: Radi komita, koji su o? vima) iza kako svrše regrutsku obu? pljačkali i poubijali žandare u ple? ku odslužiče svoj vojni rok kao žan? valjskom okrugu, poduzete su i kod darmi, osim toga primaće ista pri? nas preoštre mjere tako, da su nam nadleštva kao žandarmi. Zakon o školama. Iz Beograda jedne noći po nalogu kotarske ispo? stave policajno pozatvarani dućani javljaju: Kad učiteljska komisija i kafane upravo u 8 sati na večer, bude dala svoje mišljenje o zakonu radi čega nam jc oteščano klanjati o osnovnim školama, onda će minu teraviju. Brzojavno smo zamolili o? star prosvjete sazvati veliku konfe? kružnu oblast u Sarajevu, da nam se renciju prosvjetnih radnika za ras? dozvoli otvaranje dućana i kafana pravu o tome zakonu. Zabrana paše. Ministar šuma i ru? bar do 12 sati u noći, ali na žalost samo nam je dozvoljeno do 9 sati. da zabranio je pašu stoke u mladim Molimo, ako nalazite za shodno, da šumama naređenjem od 14. aprila nam na nadležnom mjestu isposlu? 1921. broj 9202. U zabranama do? jete otvaranje čaršijskih dućana i zvoljava se paša samo u onim mla? kafana do 12 sati noću, jer je narod dim šumama, bez obzira na vrstu u velikoj neprilici i smetnji uslijed vlasnika, za koje su zvanični šumar? sik organi ustanovili da su toliko od? čega vlada veliko ogorčenje. Mi smo odmah intervenirali kod rasle da im stoka neće naškoditi. Primarijus Dr. Lj. EKiić ordinira okružnog načelnika g. Nikolića, da se ove neprilike uklone od našeg za unutrašnja bolesti od 2—3 u Zrinj^ mirnog i lojalnog građanstva, te je skoga ulici 6, prizemno. g. Nikolić obećao sa najvećom pri? pravnošću, da će našoj želji izići u susret. Učitelji ca muslimanka na ispitu. Ovih su dana polagali u Sarajevu u? čitelji i učiteljice svoj definitivni is? Svim pododborima i povjerenici? pit (nakon jednogodišnje prakse), pa ma Gajreta. Kao što vam je bez među njih 18 bila je i jedna musli? sumnje poznato, namjerava glavni manka gđica Fata Karić, učiteljica odbor u najkraćem vremenu otvoriti ,na muslimanskoj osn. djevojačkoj jedan Gajretov šegrtski dom i dva školi u Sarajevu. Kako smo saznali Gajretova ženska sirotišta. Važnost rezultat ispita bio je tako povoljan, f potrebu takih institucija nije po? da je ona bila jedna među najboljim trebno naglasivatr, jer je tu važnost po uspjehu ispita. To nam je drago u više navrata tretirala i naša javna konstatovati i mi mladoj našoj uči? štampa. U ostalom, da nije bilo ni teljici od srca čestitamo. U prošlom govora u javnosti o tim institucija? jesenskom roku položila je također ma ipak držimo, da je danas svak i gđa Umij a Muftić (rod. Vranić) i? osvjedočen o njihovoj potrebi, jer sti ispit i s isto takim (ne malo s od? u svim mjestima i po svim ulicama likom) rezultatom. Osim onih triju vidimo i susrećemo mnogobrojnu (Berberović, Ukšinagić i Bišić) koje nezbrinutu našu siročad. Rad na su već prije taj ispit položile, evo i zbrinjavanju te siročadi jest jedna ove jedna po jedna pokazuju, da i neophodno nužna potreba i glavni naša muslimanska ženska preparan? odbor veseli, što će Gajret zahvalju? dija, ma da ima samo tri godišta, jući radu i agilnosti Gajretovih pri* ništa nc zaostaje za drugim, držav? jatelja uspjeti, da toj potrebi udo? nim i privatnim preparandijama sa volji. 4 godine. Naravno, da te nove ustanove iz? Vjenčanje. Jučer se vjenčao naš iskuju nove i velike troškove i iz? odlični prijatelj g. Mustafa ef. Spa? datke, te je radi toga dužnost svih ho, poljoprivredni pristav, sa gospo? prijatelja Gajreta i njegove ideje, đicom Sidikom, kćeri Hilmiagc Sa^ da ovim povodom povedu što življu hačića iz Sarajeva. Naša iskrena će? akciju za sakupljanje priloga i milo? stitka! dara Gajretu. To-je osobito zgodna Mljekarska zadruga u Sarajevu i prilika sad uz ramazani šerif u kojim okolici poziva svoje članove na po? su mubarekj danovima i onako sva novnu izvanrednu skupštinu, koja islamska srca darežljiva, te će bez će se održavati dne 29. maja o. g. u sumnje svaki musliman koliko toliko 2 sata po podne u maloj vijećničkoj doprinijeti za Gajret. dvorani u belediji s ovim dnevnim Za ovu bi se svrhu najbolje mo? redom: 1. Čitanje odobrenih pravila; gao upotrebiti zekjat, jer sigurno 2. Izvještaj o dosadanjem radu; 3. nema bolje svrhe u koju bi se zeeat Ustanovljenje dana za početak dje? mogao dati, kao za gornje instrtuci? lovanja zadruge; 4. Ustanovljenje je, u kojim će se naša nezbrinuta si? koliko će se nabaviti novih krava, ročad uzgajati i uzdržavati. zatim hrane i kakove; 5. Pitanje zaj? Stoga glavni odbor apekije na vas, ma i u kojoj visini; 6. Čitanje pravih da svim silama poradite na sakuplja* la o osiguranju blaga; 7. Izbor bla? nju zećata i drugih priloga prilikom gajnika i poslovođe, eventualno rav? i za vrijeme ramazani šerifa. Treba natelja i drugih potrebnih činovnika apelovati na svakoga i tome će se i namještenika; 8. Razno. *Ako na odazvati svaki onaj, koji ima srca i ovu skupštinu nc dode dovoljan osjećja prema Gajretu i onoj mno« broj do sada prijavljenih članova, о? gobrojnoj siročadi prepuštenoj ulici držače se skupština u svakom slu? i uličnom odgoju. Upravni odbor. čaju i stvoriti pravomoćni zaključci. Gajretov glasnik. �Страиа 5 Strani „ПРАВДА" — .PRAVDA* Број 293 Broj Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000*— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ——-• . - Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. 11 д Pričuve K 8,000.000?— FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. V R 8 I isplate na svim mjestima KraljevineSiba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske postova. Muslimanska Centralna Banka | za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000.— 104 Pupilarno siguran. —Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Židovska Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu. IV. EMISIJA DIONICA. Sarajevo, 12. aprila 1921, Poziv na subskripciju. a Izvršujući djelomično zaključak IV. izvanredne glavne skupštine dioničara Židovske Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržavane dne 25. juna 1920., raspisuje ovime potpisano ravnateljstvo povišenje dion. glavnice društva od R 6,000.000'— za K 8,000.000'— naRlV.ooo.ooo*— izdavajući 80.000 komada novih dionica po K 100*— nomi­ nalne vrijednosti. Dionice IV. emisije glasiće na donosioca (au porteur), a svakih 30 komada dionica imadu u smislu § 28. društvenih pravila jedan glas. Ravnateljstvo smatra svojom dužnošću upozoriti već sada dosadašnju gospodu dioničare, da se kod ove emisije opcijom i novim upisom što izdašnije koriste, pošto se kod idućih subskripcija naših dionica neće moći pružiti tako povoljan kurs i razmjer za opciju. Tih 80.000 komada novih dionica stavlja ravnateljstvo na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije) tako, đa na svuku jednu staru dionicu upiše po jednu novu uz cijenu od K 145 — po dionici. 2. Dosadašnji dioničari mogu i preko prava opcije da upišu dionice IV. emisije uz cijenu od K 155’— po dionici. 3. Ostatak neoptiranih i od dosadašnjih dioničara na novo neupisanih dionica izlažu se javnoj prodaji, te se mogu upisati uz cijenu od K 165’— po dionici. 4. Pravo razdiobe (reparticije) dionica pridržaje si ravnateljstvo, te će dionice dodijeliti odmah nakon izminuća upisnog roka, izlučivši najprije optirane dionice. Za slučaj, da upisatelju bude prigodom razdiobe dodijeljeno manje dionica nego li je upisao, to će mu se uplaćeni višak odmah nakon raz­ diobe u gotovom povratiti. Ravnateljstvo preuzima obavezu za potpuni uspjeh nove emisije. 5. Dionice IV. emisije imadu se pri upisu odjednom potpuno isplatiti. 6. Dionice IV. emisije učestvuju u dobitku počam od 1. jula 1921. 7. Upis i uplata počima 1. maja 1921. i traje do uključivo 30. juna 1921. 8. Suvišak, koji se uplati preko nominalne vrijednosti dionica, po odbitku svih troškova i pristojba ove nove emisije, idu u rezervni fond banke. 9- U svrhu izvršenja prava opcije imadu se dionice III. emisije — na kojima će se izvršeno pravo opcije naznačiti — na društvenoj blagajni položiti. Pošto dionice 1. i 11. emisije glase na ime, to će se izvršeno pravo opcije za I. i II. emisiju u knjizi dioničara predbilježiti. 1 . dioničari, koji ne vrše svoje pravo opcije u smislu tačke 1., 5. i 7., gube pravo opcije. 11. Na položene uplate izdaće se privremene potvrde, a uz povratak tih potvrda izdaće se u svoje vrijeme stalne dionice. 12. Upisi, uplate i polog dionica 111. emisije imade da uslijedi na na­ šoj blagajni u Sarajevu ili kod filijala u Derventi i Subotici, te kod Francusko-Srpske Banke u Beogradu i Centralne Banke d. d. u Zagrebu. Ravnateljstvo Židovske Banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. �Strana 6 Страна „ПРАВДА* — pravda* Broj 293 Број Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000*— na K 20,000.000izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ’|3 glasi na ime, a na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo prvenstva 100.000 komada dionica III. emisije i to tako, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od l.|L 1921. dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ nalne vrijednosti. Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 10. () uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dećih novčanih zavoda: Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u Tuzli. Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, бо.ооо komada dionica III. emisije Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.|I. te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke d. d. u Sarajevu. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u TeŠnju. nominalne vrijednosti. Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 31. maja 1921. Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo Muslimanske banke d. d. u Stocu. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Privredne banke d. d. u Maglaju. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke đ. d. u Bihaću. Kreditne banke d. d. u Modriču. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Šamac. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u I 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo opcije za III. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. 3. preostalih Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajou, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/74d5339285caaadf526069eccbe58e34.pdf ebc1b4e0c06f77da626ddd70c6c64144 PDF Text Text Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 66 (294) Sarajevo, subota 28. maja 1921. (20. Ramazan 1339.) Govor nar. posl. Hamzalije Aianovića * DRŽAN DNE 17. MAJA U USTAVOTVORNOJ SKUPŠTINI PRI" GODOM SPECIJALNE DEBATE O IMENU DRŽAVE ' * Gospodo- poslanici! Misao, koja je prethodila radu oko osnutka naše na­ cionalne države, misao, koja je odu­ ševljavala i podsticala najveće duhove i najzaslužnije sinove našega naroda u borbi i radu za naše nacionalne ideale, bila je misao narodnog jedin­ stva. Pajavivši se na obalama sinjega Jadrana, gdje su je Slovinjkinje vile odnphale, a naši dubrovaČko-dalmatinski pjesnici dali joj prvu i ako ne potpuno preciznu formu, ta se je misao narodnog jedinstva kroz različite peri­ petije razvijala, jačala i obuhvatala sve veći i veći krug, dok joj napokon nisu naši velikaki Štrosmajer pa onda Skerljć dali potpuno određenu, pre­ ciznu formu, a hrabra srpska vojska s jugoslavenskim dobrovoljcima i uz pripomoć naših saveznika potpuni i . konačni konkretni oblik u današnjoj kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. 1 danas, kad izgrađujemo temeljni zakon za našu državu, mi bismo u ^^^M^Mćdu morali da imamo u vidu rJ misa«, \ i■ i.: j f do mrči.:in io гТ'• uč n: јпо. i ■ к V' V. Иг : da se u njima zical: ■ikad : piošlos! Ja znam > to, da. su ta ^■FTprira/.la za srca pojedinih |||||S da bi bilo vrlo teško, da ne JJR^opasno, kidati s tim tradicijama. Fah radi tih sentimentalnih razloga i ’ radi prošlosti staviti svome sjajnom napretku i razviću jednu tako veliku ' zapreku, o koju ćemo se u budućnosti uvijek spoticati, ja mislim da nije pa­ metne. Dozvolite, gospodo, da ovdje učinim jednu naročitu primjedbu. Meni je ne­ jasne, kako mogu upravo one stranke, koje su eminentno unitarističke, one stranke, koje bezuvjetno provode na­ rodno i državno jedinstvo, kako se mogu ove stranke ma bilo to iz ne znam kakvih razloga staviti na sta­ novište, da dobije naša država tro­ struko ime. Budimo iskreni i priznajmo, da su upravo one stranke, kojima sc prebacuje, da su separatističke, one stranke, za koje se veli, da neće pot- ; ; ! . , i i I puno naše narodno jedinstvo, da su one dosljednije u provagjanju narodnog jedinstva, kad traže jedinstveno ime. Ja ne mogu da pojmim ovu kontradikciju. Ne smije se kod prosuđivanja toga smetnuti s uma ni činjenica, da ima I znatnijih dijelova našega naroda, koj; : nijesu svjesni ni jednog od ovih imena ; triju ogranaka narodnih, pa nisu još ni I jednog ni primili. Dosta je da napo-" : menem Bunjevce i Šokce, pa musli; mane u Južnoj Srbiji, a naročito mu­ slimane u Bosni i Hercegovini. (Rista Odavić: Samo ima valjda razlike iz­ među muslimana u Južnoj Srbiji i mu ­ slimana u Bosni i Hercegovini.) Ima. Tamo ima dosta stranog elementa, a mi smo č^t; Sloveni. Ja mislim, da ima — šta više — i velike razlike. Ako dublje uronimo u suštinu, zašto ovi dijelovi nisu primili ni jedno od naših narodnih imena i zašto se ništi nacionalizirali u smislu plemenskom, vidjećemo, da vrlo često nije bio po srijedi kapris, austrijska razdvajalačka politika, koja nam je istina puno ško­ dila, nego da su tome bili uzroci često vrlo delikatne prirode, koje uzroke po.smatrać sa strane ne može lako đ5 jjcči, a kad ih uoči, ne može dovoljno ob^tivfc0 ' tačno da ocijeni. Dugim^radicijama, koje su nikle u borbi za п^ЈЈРпа^п^ opstanak našeg na­ roda, u borbiltrotiv Turaka a kasnije i protiv Nijema^ULMada^ religiozni Dos ni i Hercegoelemenat, naročito’ — postaje vini, — ja ovo podvla« integralnim dijelom samog^^Jacionataj lizma. I kolikogod mi nastojali. elemenat nekako eliminiramo od cionalizma, mi ćemo vidjeti, da se on često puta, čas jače čas slabije, čas u jačoj Čas u slabijoj mjeri, ispoljava I onda, gospodo, nije nikakvo čudo, što su baš u očima širokih. narodnih masa postali pojmovi srpstva i pravoslavlja s jedne strane, a hrvatstva i katoli­ čanstva s druge strane, gotovo pot­ puno identični. Eto, gospodo, pravog razloga, radi čega se muslimani mogu teško odlučiti za plemenski naziv, i radi čega jugoslavenstvo smatraju kao jedini način, kako će se premostiti sve ono, što nas dijeli. Doda li se k tomu, da su i srp­ stvo i hrvatstvo, naročito u Bosni i Hercegovini poprimili gotovo ekstremne oblike, onda će vam biti jasno, zašto je muslimanima teško, da se odluče da prihvate jedno ili drugo ime. Vi znate, gospodo, da u Bosni bar do skora, a međutim to se vidi i u zad­ nje vrijeme, ime Srbin znači antihrvat, kao što i ime Hrvat znači antisrbin, i da za to muslimani nisu bijeli prići ni jednom ni drugom imenu, to je jasno. Znamo, da je to abnormalno, i da je to opasno za naš budući život i da se i i ■ i • ; tome mora jednom učiniti kraj, kao i što znamo i to. da su to fakta, pred kojima se ne smiju zatvoriti oči i da samo odstranjenjem toga nestati trvenja među braćom rođenom. Ako ta ‘ trvenja i dalje budu postojala, onda ćemo mi muslimani u tome najviše i stradati. Ja sam u to uvjeren, jer bi ■ se muslimani priključili jedni jednom, ј a drugi drugom ekstremnom naciona■ lizmu i onda bi baš između samih mu, slimana nastala još veća trvenja. 0 svemu tome mi imamo, gospodo, 1 dosta iskustva i zato smo mi našli u i imenu jugoslavenskom jedinu-soluciju, da sve ovo izbjegnemo. (Rista Odavić: Vi ako nećete biti Srbin budite Hrvat, Gospodin kaže, da budem Hrvat. Ja sam Hrvat, ali i Jugosloven i kao ta­ kav neću i ne mogu da mrzim svoga brata Srbina, niti hoću, da odgajam narod u takvom smislu. 1 onda prema tome kod nas važi kao kriterijum za opredeljene Srba i Hrvata religiozni momenat, jer onaj, ko je katolik, taj eo ipso mora biti i Hrvat, a ko je pravoslavni, taj je Srbin. To je žalosno ali je istinito! Drugi jedan važan momenat, koji se ne smije potcjenjivati, to je ovaj. Kao što je poznato, gospodo, u našoj državi ima priličan broj gragjana strane narodnosti, Oni se u toku vremena moraju asimilirati u našu nacionalnu I cjelinu. To je jedan fakat, o kome se 1 mora i te kako voditi računa. 1 ako I hoćemo, da se naša asimilaciona snaga razvije do tolikog stepena, da se taj proces i Što brže i što povoljnije za našu naciju završi, onda bezuvjetno moramo stvoriti mogućnost za to, a to je jedino moguće u Jugoslovenstvu. Ako se ono ne ostvari, nastaje riva­ litet izmegju pojedinih plemena i onda će se proces asimilacije, ako ne pot­ puno onemogućiti, a ono jako usporiti. Praktični razlozi, koji nam takogje > govore za jedinstveni naziv naše države, fldsu od male važnosti. Zamislite sebi, gosjDodo, jednoga našeg gragjanina, kojiotogR u inostranstvo. Tamo ga upitaju, je narodnosti ili čiji je državljanirki on mora prilično dugo da objašnjava nesretan naziv »dižavljanin Kraljevine Srba/sH cvata i Slovenaca.« Mi neprestano govorimo, da smo jedan narod i da hoćemc\iednu državu je­ dinstvenu, a megjutim^to, pred stran­ cima dolazimo sa tri imerha, tri plemena, i onda kakav će pojam\našem je­ dinstvu dobiti stranci, recimo^rancuzki ; i Englezi, kad čuju ova tri t^zlična ; imena. (R. Odavić: A zar stranU do | sada nisu znali?) Jeste znali sut ali : smo mi uvijek govorili, da su Srbi, | Hrvati i Slovenci jedan narod, i da nam : samo tugjin ne da da to jedinstvo . potpuno provedemo, a sad, kad sud- I bina leži u našem rukama i kad smo već jedan narod, onda treba da imamo i jedno ime. Na prvi pogled ovo iz­ gleda sitničavo, ali kada se uzme u obzir činjenica, da naši separatisti i svi narodni neprijatelji polažu težište svoje argumentacije na tu okolnost, • Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119, Godina III. Što se po imenu ne vidi, da smo je" dan narod i kad se uzme, da se na temelju takve argumentacije konsjruiše , neka hegemonistička težnja Srba, onda taj fakat zadobiva puno veću važnost Uporedo s tim stoji i ovaj fakat. Srš ideje narodnog jedinstva bili su prije rata i na njoj su radili naši naj­ više intelektualci, koji su žrtvovali sve, što su mogli za to ime i za.tu ideju. Oni su to radili u vjeri, da će njihov rad biti krunisan sa potpunim narod­ nim ujedinjenjem, koje će se očitovati i u jedinstvenom nazivu države Jugolavije. Oni su danas razočarani, pa je potpuno razumljiva njihova apatičnos: za javne poslove, a to će imati za posljedicu, da će ekstremni elementi sve više dobijati terena u narodu i da. će samo jedinstvo biti možda dovedeno u pitanje. (Čuje se: Ne.) Daj Bože, da ne bude, moja je vruća želja da do toga ne dogje. (Dr. Ž. Miladinović: Posle Hrista nema proroka.) Predbacuje se, da nam je ime Jugoslavija donijela, upravo narinula tuđinska država Austrija. Ja mislim, da je to predbacivanje neozbiljno, da ne kažem smiješno. Mi, koji smo bili pod Austrijom, znamo vrlo dobro, da je ona ometala, da se stvori kakvo zajedničko ime slovensko, upravo nas Srba, Hrvata i Slovenaca, a s time da spreči i naše narodno jedinstvo. 1 zar nije smiješna tvrdnja, da to Austrija" stvara jedinstveno ime i da nam po\ maže, da ostvarimo naše nacionalne ideale, kad se zna austrijska taktika prema nama, koja se očituje u gestu: divide et impera. Svi mi, koji smo bili pod Austrijom, dobro se sjećamo, kako je Austrija zabranjivala, da se po srednjim školama osnivaju jugo­ slavenska udruženja, koja su imala zadatak potpuno narodno ujedinjenje i oslobođenje, i znamo, da je Austrija ta udruženja najviše gonila, đake za­ tvarala, a profesorima izdavala naloge, da ta udruženja pod svaku cijenu uguše. Šta više, znamo, da je Austrija nastojala, da za svaku pojedinu pro­ vinciju stvori posebnu narodnost. Vama je takođe poznato, da je Austrija na­ stojala da stvori bosansku narodnost, da je Kalaj nastojao da dobije i od .Jagića sankciju, da se može nazivati bosanska narodnost i bosanski jezik. (U centrumu: Isto tako kao i u Jugo­ slaviji). To nije isto! Jugoslavenstvo je čisto nacionalna ideja, a bosanizam i dalmatizam je produkat politike Austrije. (Dobacivanje: Tendencija je ista!) Ja bih imao da učinim neke zamerke i čl. 3. I. odjeljka nacrta Us­ tava, koji govori o nazivu službenoga jezika. Prema predlogu Ustavnoga Od­ bora službeni se jezik ima zvati srpsko-hrvatsko-slovenački jezik. Ko, go­ spodo, pročita ovaj naziv jezika, dobiće dojam, da je taj jezik sastavljen iz tri elementa, posebnog srpskog, posebnog hrvatskog i posebnog slovenačkog je­ zika. Međutim, gospodo, to je bar ja­ sno, i mi znamo, da u istini nema Muslimansha trgonačha i obrtnička hanha za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajepu Dionička glavnica 10,020.000’— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V �Sirana 2 Стр . pi i 294 r < .• nom jeziku, to je ipak samo jedan jezik. Slovenci imaju poseban književni jezik, a Hrvati i Srbi svoj posebni književni jezik, pa ta dva posebna je­ zika moraju imati i dva imena. I do­ kle god postoje dva posebna jezika i u narodnom govoru i u književnosti moraju postojati i dva posebna služ­ bena jezika. Završujući ove napomene imam da rečem, da je i tradicionalno i program­ sko stanovište Jugoslavenskoga Mu­ slimanskog Kluba, kome pripadam, jugoslovensko. te bismo najrade, da se naša -država nazove Jugoslavija. Ali pošto je najjača stranka u ovome domu i u opće u našoj državi protiv toga naziva, a pošto je neodoljiva po­ treba. da se Ustav donese našoj ze­ mlji, mi ćemo iz želje, da se što prije donese Ustav, odgoditi taj zahtjev za jedinstven naziv države, čvrsto vjeru­ jući, da će on postati opći zahtjev ci­ jeloga našeg ujedinjenog naroda, jer samo Jugoslavija i jugoslavenstvo imaju svoju budućnost. razlike između srpskog i hrvatskog jezika, da je to jedan jezik i da prema tome mora imati i jedno ime. Jezik, što ga Hrvati zovu hrvatski, a Srbi srpskim, jedan je te isti, i ta se indentičnost možejedino tako da izrazi, da se jezik nazove srpskim ili hrvat­ skim jezikom, jer je slovenački jezik potpuno izrađen posebni jezik. On ima svotu tradiciju i literaturu i treba da se posebno označi. S toga bismo mi predložili, da se kod čl. 3 kaže: da je službeni jezik srpski ili hrvatskima slovenački za Sloveniju. (Dobacivanje iz centruma: Tako je rečeno radi kratkoće). Ali mi ako ostanemo pri predloženoj stilizaciji, onda tvrdimo jednu neistinu. Jedan jezik to nije, jer mi Srbi i Hrvati jednoga Slovenca ne razumijemo potpuno. (Dobacivanje iz centruma: Pa Nemci se manje гаzumeju nego mi. a i Talijani se manje razumeju nego mi). Jeste, gospodo, ali Nemci imaju je­ dan jedinstven književni jezik, ра' ma­ kar i postojale velike razlike u govor- Otpuštanje vojn. obvez. godišta 1898 Kao što je poznato, naš je poslanički klub u više navrata poduzimao korake, da bi se vojni obveznici ro* đeni 1898.. koji su služili u bivšoj austro-ugarskoj vojsci, ili potpuno ^tpustil' ili da bi im se bar kadrov* ski rok skratio. Donekle se je uspje* lo, jer je klub dne 24. ov. mj. dobio konačni odgovor od ministarstva vojnog i mornarice, u kojem se veli, da jc još 20. marta ove godine na* rođeno prikupljanje podataka o bro* ju rođenih 1898. god., koj: su ranije služili u bivšoj a.*u. vojsci, a sada su na osnovu našeg zakona o ustroj­ stvu vojske pozvani na kadrovsku službu u našoj vojsci. Sad je ponov* no telegrafski naređeno, da se ti po* đaci što prije pošalju. Odgovor se završava ovako: »Kad se ovo pri* kupi i kad prošlogodišnja partija ro* đenih 1898. godine odsluži u našoj , vojsci bar skraćeni rok od jedne go* dine dana, a to je do konca I mjeseca juna ove godine, | pristupiće se otpuštanju ovih vojni­ | ka po partijama tako, da u prvom j redu budu otpušteni oni. koji se na* laže u težim porodičnim prilikama a pokažu najbolji uspjeh u nastavi i ! vladanju. Molim \’as. da vjerujete, da će se pri rješavanju ove stvari , voditi računa: da se ovoj klasi voj* n:ka pomogne do krajne granice ; mogućnosti.« Iznoseći gornji odgovor ministar* tva skrećemo pažnju naših mjesnih odbora, da im je islamska dužnost priteći u pomoći siromašnijim na* šim obiteljima: obavijestiti ih o gor* . njem odgovoru, napraviti im molbu za prešan otpust unovačenog člana, preporučiti ih kot. predstojniku itd. Škola i prosvjeta. Pitanje na gospodina ministra prosvjete. »Us’ijcd pomanjkanja nastavnika zatvoreno je u bihaćkom okrugu više puč. škola. Tako n. pr. u kotaru pe* trovačkom 4, a u nekim mjestima, kao n. pr. u Kulen*Vakufu. predaje samo jedan učitelj, koji ra’di preop* terećenesti poslom nije u stanju sva četiri razreda svaki dan poučavati, nego jednoga dana pohađaju školu prva dva razreda, a drugoga dana druga dva razreda i tako djeca, mje* sto da idu u školu godišnje po 10 mjeseci, pohađaju istu samo po 5 mjeseci. Naprotiv u samome gradu Bihaću nalaz: se u koliko mi je poznato 17 pučkih učitelja, koji vrlo lako svoju službu obavijaju predavajući neki od njih dnevno tek po 2 3 sa* ta. Osim toga kod okružne oblasti u R:haću zaposlena su u školskom odjeljenju 3 učitelja, a u kol'ko sam obaviješten, do sada je taj posao obavljala samo jedna sila. Pitam stoga gospodina ministra: / 1. Kako opravdava, da se n^ke škole uslijed pomanjkanja n^etav* n:ka zatvaraju. u nekim opet; da se „ ■ azi samo ------ —po jdan — * 3- dok na nastavniV. ih u nekim ima previše? RrateU životopis MuhumEdii fllBjhisse ama . po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (7) Braća Muftlći u Žepču Kure'išije se počeše neprijateljski ponašati spram onih drugova Muhamedovih, koji su prešli na Islam i koji su živjeli među njima; svaka se je kanila podigla proti Muslimana u svojoj zajednici, gledala da ih ođ vjere odvrati i zlostavljala ih. A Bog je štitio Muhameda njegovim, amidžom Ebu-Taliboni, koji je, kad je vidio postupak Kurejšija, pozvao Benu-Hašime i Muttallbe <to su manja plemena Kurejšija, koja su Muhamedu bila u bližem rodbinstvu), da sa njim Muhameda štite i da mu pomažu. Oni su ovaj poziv slijedili i priključili mu se osim EOuLeheba, poganoga neprijatelja božijeg. Onda se skupi nekoliko Kurejšija kod Velidibni E1 Mugira, koji je među njima bio najstariji, a on im reče: „Približuju se praznici, arapske će ka­ ravane amo dolaziti, oni su već čuli za vašeg druga, za to sada zajednički zaključite o njemu, da jedan drugoga ne obarate". Onda oni rekoše: „Govori Ti, oče Abduššemsov; mi ćemo pristati na Tvoj sud!" On odvrati: „Govorite vi, ja hoću vas da ču­ jem". Onda oni rekoše: »Nazvaćemo ga gataocem". On odgovori: »Ne. On nije gataoc. Mi smo vidjeli gataoca, on ne mrmlja i ne viče kao oni. Onda ćemo reći, da je opsjednut. Velid odvrati: „On 2. Misli li gospodin ministar shod* no odrediti, da sc takovim zlopora* hama stane već jednom na put, uva* žujući pri tome, da su opći interesi jači od interesa i udobnosti pojedi­ naca? Molim pismeni odgovor. Beograd, 24. maja 1921. godine. Džafcr Kulcivović, narodni poslanik. Bilješke »Begovi dobivaju pare« na riče — čak i mostarska »Narodna Sloboda«, velečasne glasilo tamošnjih fratara. Čini nam se da bi bolje učinila kad bi se bavila svojim poslom: reformom bira, sađenjem duhana i sličnim te* mama. Ovako izgleda ljubomorna, pa valjda radi toga i jest u stanju, da se ljuti na »begove«, što im se jednim bonom »isplaćuje 65 hiljada (pravo: miliona Op. ur.) dinara kao prvi obrok duga za — prodaju mu* slimanskih poslanika Pašića vladi«. Organ stranke, kojoj je predsjednik g. dr. Korošec a član g. dr. Nikola Mand:ć. nema i ne može imati pra­ va da govori o kupnji i prodaji. G. Korošec jc dvije godine bio ministar u svima vladama, praveći prema to­ mu sve moguće paktove i sporazu* me. A šta tek da se kaže za bivšeg civilnog adlatusa bosanske vlade? Ako »Nar. Sloboda« nastavi svo* ic jezuitsku zabadanje, objasnićemo joj jednom za uvijek šta znači »pro* daj a« i ko je čim trgovao. Ako bude bruke, nek krivicu pri piše sebi, jer zabada trn u zdravu nogu. Gajretov glasnik Svim pododborima i povjerenici ma Gajrcta. I. Radi što iscrpnijeg i potpunijeg godišnjeg izvješća po* trebno je da svi pododbori i po­ vjerenici jave glavnom odboru, najkasnjc do 15. juna o. g.: 1. Sastaviti spisak od redovitih .lanova Gajrcta i naročito od kada plaćaju članarinu, također javiti koliko i koji su ute* mcljitclji i dobrotvori. 2. Koliko se sakupilo u toku godine i glavnom odboru otpremilo novaca i to poje* dinačno i skupno od a) članarina, b) priloga u gotovu, c) priloga u nas ravi u vrijednosti od K?, d) priloga u starim novčanicama, c) prihoda od zabava, f) prihoda od Gajretova dana i g) raznih drugih prihoda. Svakako treba na gornje tačke ovom odboru do 15. juna tačno odgovo* riti. Osim toga treba sastaviti tačan obračun i sa ostatkom novca odboru (do 15. juna) poslati. ТГ. Pošto se u mnogim, mjestima, radi nepovoljnog vremena nije mo; gao održati Gajretov dan na 6. ma­ ja o. g., to treba, da sva ta mjesta prirede taj dan prvi petak iza baj* rama, te da taj čisti prihod stavi pod tačku f) gornjeg cirkulara. Svakako treba nastojati, da svako mjesto taj dan priredi i da koliko toliko tim danom doprinese Gajretu. Stoga neka nijedno mjesto ne izostane, a da ne priredi treći dan po Bajramu, ako nije priredilo 6. maja, Gajretov dan. Sigurno ni jedan podobor ili povjerenik neće dozvoliti, da u go* dišnjem izvještaju bude spomenuto, da nije priredio Gairctova dana. Upravni odbor. Pljačka oko Zem. banke za B. i H Narodni poslanik g. Šemsudin Sa* ■ god., a to je rešenje koje p. rajHć stavio je dne 22. pr. mj. pV i g. poslanik. tanje na ministra .pravde g. Marka Da’jc me pita: zašto Đuričića o ovoj još posljednjoj dopustiti podclu dobj pljački, na koju su izvjesni elementi 1/2:) dosadanpm bacili svoje pohlepne poglede, da je rad su to skoro iskli na jeftin način prisvoje. G. mini ski državljani, sa č^ star pravde je na ovo pitanjc^d^ vestar nije dignut vorio: odgovaram ovo: »G. poslanik me pita: ako sam Zemaljska VI mogao dopustiti da se gne sekve* cegovinu, aktoi star sa Zemaljske ’u Sarajevu od 17. marta 1 i da se upravljan/Tfom bankom pre* je pismenu pre da upravi koj jc bila izabrana na Banke, Srpske I j glavnoj j pstini pre stavljanja Centralne Banke ' sekves/iT, i koja jc sastavljena go* ove izveštavaju, • toy<> isključivo iz austrijskih poda* naprave fuziju sv .zfika, sa čije imovine sekvestar nije na toj osnovi, dal ' dignut. nički kapital Zenm i Na ovo pitanje odgovaram, da 20 milijona kruna p 1 nije tačno da je sekvestar dignut. Ejona kruna, s tim, da j Sekvestar postoji. On nije dignut. višenja imaju dobiti d 1 To je izrecno navedeno u mome re- ske Centralne i Srpske senfu ASBr. 460 od 23. marta 1921. Banke, a u zamenu za nj: nije obsjednut Mi smo obsjednute vidjeli, on se n^će kao oni ugušiti. On ne šapće i ne govori kao oni". Onda mi rekoše: „Onda ćemo ga presta//itf kao pjesnika". Onaj odvrati: „On nije pjesnik. Mi poznajemo sve pjesme u najraznovrsnijim stiho­ vima, a njegove riječi nijesu nikakve pjesme". »Onda ćemo reći da je čarobnjak«. On odvrati: »On nije čarobnjak. Vidjeli smo čarolije i čarob­ njake. On ne šapće kao oni i ne pravi uzlova kao oni«. Tad rekoše: »Oče Abduššemsov, šta ćemo onda kazati?« On odgovori: »Tako mi Boga! Njegov go­ vor je sladak, njegovo deblo je odlično, a njegove grane su kao vrt. Od svega toga ne možete ništa kazati, a da se odmah ne prepozna da je krivo; biće najbolje, da reknete, da je Čarobnjak, jer nje­ gov govor je čarolija, kojim on rastavlja čovjeka od oca, brata, žene i njegova roda«. Oni se rastadoše, a složili su se u toliko, da su se postavili na puteve, kad su došli praznici, te opominjali ljude, koji su prolazili, da se muhameda čuvaju, i govorili o njemu, šta su znali. Međutim su se Arapi sa ovih praznika vraćali kući upoznavši Muhamedov pejgamberluk, i tako se je sad o njemu govorilo u cijeloj Arabiji. Prelaz n • Islam Hamze, lava božljega. Ebu Džchel, prolazeći kod Sata pokraj Muha­ meda, izgrdi ga i uvrijedi, a reče mu mnogu neu­ godnost protiv njegove vjere i njegovih drugih pri­ lika. Muhamed ne reče ni riječi. Jedna oslobođena robinja Abdullaha ibni DŽudana, koja je u svom stanu sjedila, čula je ovo. Ebu Džehel na to ode na skupštinu Kurejšija kod Kjabe i sjedne kod njih. Naskoro se vrati Hamza iz lova sa prebači lukom — volio je vrlo lov, a bio je dobar lovac običavao je, kad se vrati iz lova, da ne ide prije kući, dok ne obiđe hram, a kad je prolazio pokraj skupštine Kurejšijske, stane tamo, pozdravi, i počne se s njima zabavljati. On je bio najsilniji i najjači Kurejšija. Kad je sada prolazio kraj one žene — Pejgamber je već bio otišao kući — reče mu ona. »0 Ebu Omara, da si vidio, kako Ti sad Ebulhakam Ibni Hišam (Ebu Džehel) Tvog rođaka Muhameda izgrdi. On nađe Muhameda ovde sjedeći, ispsova ga i izruži. onda ode, a oa mu Muhamed nije ni riječ odvratio«. Pošto je Bog Hamzu htio sa svojom milošću da blagoslovi, razgnjevi se ovaj i brzo ode ne za­ državajući se, te zaključi, Ebu-DŽehela napasti, ako ga sukobi. Kad je došao u hram, nađe ga gdje sjedi s drugima. Pođe prema njemu, a kad je bio uz njega, grubo ga udari s lukom. Onda mu reče: »Hoćeš li ga grditi, ako ja priznajem njegovu vjeru, a njegove riječi činim svojim; povrati mi udarac, ako smiješ«, Nekoliko Mahzumira se podiže, da Ebu-Džchela obrane, ali on reče: »Pustite Ebu-Omaru, jer sam mu, boga mi, bratića strašno izgrdio«. Hamza ostade Musliman, te je slijedio u svemu nauku Muhamedovu, a Kurejšije uvidješe, da je Mu­ hamed zaštitom Hamzinom dobio jednu jaku pot poru, i oni napustiše mnoge uvrede, koje bi mu inače zadavali. Šta se je dogodilo između Muhameda i KurejŠijsklh poglavica. Tada pode Islam da se širi u Meki među lju­ dima i ženama kurejšijskih kabila. Među tim su �Emu« Li paHa 3 fk/ l io: god. To jc odgovor na pitanje. (Šem? sudin S a r a j 1 i ć: Gospodine Mi? nistrc, mislite li odgovoriti na tri da? lje stavljena pitanja. Prekidanje.) mah ovom predlogu mogla udovo? ljiti iz tehničkih razloga, kotar* sko jc vakuf, povjer. nStavilo drugi predlog u obliku ultimatuma: ili on i njegov »kolega« Husejn Jahić iz zvorničkog kotara ili će kot- vakuf, povjer. povući nužne konsekvenci? je. Te godine i u to vrijeme Fakić jc zamolio cd kot. ureda u Zvorniku i dobio »desctaTstvo« t. j. da s ko? O pruzi Bihać Krupa podnio je misijom po selu procjenjuje seljaci­ narodni poslanik g. Džafer Kulenom ma hranu na Mjehi u svrhu rekvt? vić ovaj upit na ministra saobraća? Zicijc. Za taj mjesec?dva on je »za? ja: »Danas (24. o. mj.) sam brzojav* radio« dvajestak hiljada kruna i bez no obaviješten, da je na. željeznič­ otkaza napustio iptidaiju u Kalesiji koj pruzi Bihać—Bos. Krupa, koja se a prcslio sc u Tuzlu. Posto je još izgrađuje još od godine 1914., a ni* pucalo na frontama, a u Tuzli moje duga ni 40 kilometara, obustav? mentano nije mogao naći vjerske Ijcn svaki rad. Pitam stoga gospodi? službe, koja ga može štititi od voj* na ministra: iz kojih je razloga ta ske, on je sjedio u Tuzli i nije da? obustava uslijedila, te šta misli uči? vao ostavku na iptidaij; u Kalesiji. i ШИ puiliviJULći pruga konačno гхинацј niti Ua da se pomcnuta To jc trajalo više mjeseci, dok mu [^ogradi? Moliim pismeni odgovor.« je ovdje nađena jedna vjerska služ­ П Kad stigne odgovor ministarstva ba i konačno se zahvalio u Kalesiji. mi ćemo se na stvar opširnije osvr* Čim je malo ravni je stao nogom, od* nuti. mali je otvorio dućan sa »uštedom« iz desetarskih vremena. Kao »trgo* vac« Zanemarivao je svoju dužnost u mektebu, a kao učitelj i uzgojitelj djece, okaljao se je u mnogo sluča* jeva tako, da je radi izgreda poli? Tuzla, u ramazanu 1339. čajno kažnjavan i radi sukrivnje u U mutnim prilikama, u kojima se krađi bivao u preventivnom poiic. nalazimo, mnogo se je puta mora­ zatvoru i pozivan državnom odvjet? la upoznati sa kakvom »veliči* ništvu na ispit. Nije rijetkost da se nom«, koju jc bujica poput mulja na sred Čaršije na opću sablazan s digla na površinu, a koja bi, da su kakvim samsarom počupa i potuče. sređene prilike, ostala vječito pod PoHcja je nekog vremena skoro vodom. Takove vrsti jedna »veliči? ■ svaki dan imala s njime »posla«. O na« htio bi da bude Adem Fakić. i njegovoj kakvoj sposobnosti ne Neka mi oproste gg. čitaoci što im može biti ni govora. O stručnoj na* hoću da pišem baš o Ademu Faki* 1 obrazbi trebalo bi se upitati kod ću, kojeg prijatelji (ili on sam se? , muft. ureda, a što se tiče opće ili be) predstavljaju mučenikom i žrt? i građanske naobrazbe, o njoj se ne vom »pravda^ke« osvetljivoeti, a 1 može u ozbiljnom tonu ni govoriti. kojeg ne pozna ni 90 procenata Tuz* Bez stilističko i gramtikalne pogreš­ laka, a i oni, koji ga znaju, ne vide i ke, t. j. pogrešaka nije u stanju u njemu Bog zna kakvu kulturnu i napisati .ni najobičnije rečenice. E? jedinicu, koju bi bilo šteta izgubiti. 1 te. takovog »mučenika« uzima u za* Budući da nije poznat ni u Tuzli, ni*‘ ? štitu »Domovina« broj 51. što se je ti u široj javnosti, biću slobodan, da 1 rakiću izmaklo tabordmamsko mje? ga gg. čitaocima »Pravde« predsta? sto u Tuzli, i ako ga jc o k r u ž n i k vim, jer je o njegovu »mučeništvu« G rudi ć kao svog doduše lošeg pisao pokojni »Glas Težaka« u bro? špijona preporučio, a dato Sa* ju 25. ljeta Gospodnjega 1920. kako ј »račiću, ko}i je tu službu i dosad bes­ je zapostavljen kod povjeravanja i platne vršio i koji makar što nije mrave žen \pt. пс-цо se uprava dala ; u fesu i pantalonama, daleko odska­ a sad ga eto I i če od Fakića u kojemgod hoćeš »Domovina^’!Г1 ir.edu svoje muba? pravcu. N: škole mu ne dadoše i ako ie on jedini đaruLmualiminac u rcc tsupce. dom iz jednog Tuzi:, nego postarao Ibrišimovića. Adom Fakić je Jadna majko! Sirota Fakić! Maglaj* fočanskog sela. Uči je neko vrije a kad je lić. taj najveći pravdaš ustremio se me u fočanskoj medr? , gdje na ovog »alima« i »intelektualca«, poodrastao, otiđe u Sa se nekako ugura u darubmual^nrn. a kojem u tulekanju (čupanju, bije* za nekoliko godina i progura te nju) jedino notamnjava slavu Tahir bin Arif Arifović, kojem je uspje* svih tih mišljenja nad- postane mualimom iptidaije u da dosta debeo bastun iza neko* ia Ministar Pravde je šiji kot. zvornički. Njegov rad u il\) atletskih udaraca prebije o Fa? lc, kako sam rekao. (Dr. mektebu i djelovanje u narodu — leđa. Uostalom i pored svih To je pljačka. — Nemir ako se uopće može govoriti o nje* i na desnici. Glas: To se govu kakvu djelovanju — bio je is­ tih хМ-пј'« Fakićevih i ja krivim Ništiti.) Pošto je n/nteresu pod kritike, tako da je kot. vakuf, muftiji; Maglajlića, samo ako je u ' kao što sam папж^б^аусо, povjerenstvo u Zvorniku stavilo njegovoj Kompetenciji, zašto ne os­ sprovede fuzija, вјв o? predlog da se odatle pod svaku čije? lobodi žens^n iptidaij u od ovog nu makne. Kad viša vlast nije od? švercera, koji Vsim po dekretu, ni vati rešenja cd je, potpun iznos nominale tih akci? ia, t. j. po 20 milijona kruna u ak? cijama fuzionisanc banke, a sem to* ima da se ustupi dconičarima Srpske Centralne i Srpske Privred? ne Banke po nominali ođ 10 milijona kruna akci ja al pari. Ostalih 20 mi? lijona kruna ima sc eliminirati- medu starim akcionarima i putem sub? skripeijc. Znači da akcionari tih ba­ naka, koji su naši državljani, dobi? laju 60% toga kapitala novostvore? ne banke, a 40% bilo bi u rukama -austrijskih podanika, a nešto i u našim rukama. (Dr. Ivan Pavičić: To nije naša banka!) Ja govorim po podatcima koje imam. Da bi se sprovela ova fuzija, koja jc po mišljenju Zemaljske Vlade u Sarajevu i Ministarstva Trgovine I Industrije veoma povljna po nas, jer ćć sc njome nacionalizovati jedan strani zavod, koji će biti od najve? će važnosti za naš privredni život u Bosni i Hercegovini, donco sam re? šonje ASBr. 460 od 23.?Ш. ove go? dine, đa se povrati u dejstvo stara uprava prc stavljanja sekvestra, s tim, da ova uptava ima u roku od 3 meseca od saopštenja ovoga rešenja da održi glavnu skupštinu i sprovede predloženu fuziju. Ako ne dođe do nameravane i predložene fuzije, razrešiću sadanju upravu 1 predat: je ponova oktroisanoj up? ravi. Jedino u slučaju ostvarenja fuzi* je odobrio sam isplatu dividende akcionarima Zemaljske Banke, na predlog Zemaljske Vlade u Šaraje? vu i Ministarstva Trgovine i Indu* strijc, a da bi se samo sprovela pred­ ložena fuzija i da se nacionalizuje Zemaljska Banka, koja je, usljed svoje organizacije i razgranatosti po* slova, najglavniji ekonomski faktor u Bosni i Hercegovini. Prc nego što je ovo sprovedene kod Ministarstva Pravde, postoji jedno telo sastavljeno od izvesnih ^)ji se zove Savetodavni Od? je bilo takođe misije* ivemu usvoji taj pred? u toin odboru nije usliman. ni katolik Ti ima Vlada učinila na a sc resila za dva Le i prigovori). m K i b a r: Go? lim da se umi? Marko Đuri* )Or s obzirom zuzetno nalazi, Г pitanje zbog is* Gospodarstvo Naši dopisi KurejŠije zatvarali one, sa su imali vlast, a druge su gledali da odvrate § Islama. Tada se skupe prvaci ;<urcjšija posije zalaska sunca kod stražnjega zida Kjabe. Zaključiše da po­ šalju po Muhameda, da sa njim raspravljaju, da poslije rnogu biti ispričani. Kad je glasnik došao Muhamedu i pozvao ga plemićima Kurejšija, ode ovaj odmah k njima, jer je mislio, da su počeli prihvaćati njegove riječi, a on je jako želio njihov prelaz na Islam, jer ga je njihov otpor vrlo bolio. Kad je kod njih sjeo, ponoviše oni svoje prijašnje optužbe, predložlše mu ono isto, što su mu prije predlagali. Muhamed odgovori: »Moje stanje nije tako, kao što vi mislite, a ja vam nisam ništa donio, da do­ bijem novac, čast ili gospodstvo. Bog me je kao poslanika poslao, a meni jednu knjigu objavio i zapovijedio, da vam donesem veselu vijest i pri­ jetnje; ja vam predajem vijesti moga gospodina i vjerni savez. Uzmete li ono što sam vam ja donio, onda je to vaša sreća u ovome i onome životu, a odbacite li, onda ću se ja strpiti, dok Bog odluči između mene i vas! (ili kako je inače rekao.) Tada rekoše oni Muhamedu: »Ako nećeš ništa primiti od onoga, šta ti mi nudimo, ti znaš, da je naš život tvrd, pošto nam više nego drugima fali vode, a naša je dolina vrlo uska, moli dakle tvoga gospodina, koji te je poslao, neka brda, koja nas tako stiskaju, od nas udalji, da nam se zemlja ra­ širi, a da je rijeke presijecaju, kao Siriju i Irak i da naši mrtvi očevi uskrsnu, a među njima i Kusaj ibni Kilab, koji je bio pravi starac. Mi ćemo onda njih pitati, da li ti istinu govoriš ili lažeš. Proglase li te oni za istinitoga i učiniš li to što o.l tebe tra­ žimo, onda ti vjerujemo i priznajemo ti visoku čast kod Boga i priznaćemo te kao njegova poslanika«. Muhamed odgovori: »Ja nisam s time vama poslan, ja sam vam donio ono, šta mi je Bog za­ povjedio. Primite li to. onda je to vaša sreća u ovome i onome životu, a ako ne. onda ću se ja strpiti, dok Bog ne odluči između nas«. Oni rekoše: »Ako ti to ne učiniš, onda se pobrini za samog sebe. Moli Boga, da ti pošalje jed­ noga meleća, koji će te kao istinitog oglasiti, a naš prigovor otkloniti. Moli, da ti pošalje vrtove, palače, blaga, zlata i srebra tako, da ne trebaš kao mi ići na trg, da kupuješ životne namirnice, a mi ćemo tvoje odlikovanje i tvoj položaj kod Boga priznati, ako si ti zbilja, — kao što tvrdiš, — jedan božiji poslanik«. Muhamed odvrati: »Ja to neću učiniti i ne tražim od Boga ništa za sobe. Ja sam od Boga poslat kao opominjač i nosilac vesele vijesti. Pri­ mite li to, onda je to vaša sreća na ovome i onome svijetu, a ako ne, onda ću ja Čekati, dok Bog ne odluči između nas«. Oni onda rekoše: „Daj da se nebo raspadne, pa neka na nas padne, kao što Bog čini, — po tvojoj tvrdnji,— ako mu se svidi, inače ti ne vje­ rujemo*. Muhamed odvrati: »To je božija stvar. Čim mu se prohtjedne, on će to učiniti.« Oni opet rekoše: „О Muhamede, tvoj gospodar znade, da mi ovdje kod tebe sjedimo i stanovite zahtjeve na tebe stavljamo. Za što on ne dođe i ne rekne ti. kako ćeš nas pobiti i šta će on činiti, ako te ne poslušamo. Čuli smo, da je jedan čovjek u Jemami tvoj učitelj, a zove se Rahman. Ali Boga mi, mi nikada nećemo u Rahmana vjerovati. Mi smo naše učinili, mi te sa tvojim nastojanjem ne ćemo više trpjeti, dok mi tebe, ili ti nas ne uništiš. Mi ti ne vjerujemo dok nam ne dođeš s Bogom i voj­ skom meleća«. .a::a počem drugom ne zaslužuje da se naziva tim časnim imenom: mu a* i i m. I da nije sVcga toga, što je do? sad o njemu rečeno, dovoljno bi bi? lo istaći samo to, da se je stavio u špi jonske svrhe na raspolaganje, zloglasnom mrzitelju muslimana ok? ružniku Grudicu pa da ga svaki pošten musliman prezre. Oberpravdaš. Politički pregled Prilike u Južnoj Srbiji. Na sjedni? ci ministarskoga savjeta od 25. ov. mj. prisustvovao je prvi puta novi ministar vojni i mornarice general Hadžić. Ministar g. Milorad Draško? vić izvješćuje, da je predao poslove svoga resora ministru prosvjete g. I Svctozaru Pribićeviću. Zatim se prešlo na rješavanje tekućih pitanja. U prvi mah jc raspravljeno pitanje ponovno pojačane hajdučije u Juž­ noj Srbiji, pa je odlučeno, da dva u? gledna parlamcntarca, po svoj pri? lici dr. Spalajković i Voja Marinko* vić. nepristrano istraže prilike i pod? nesu vladi predloge glede tamošnje uprave. Osjeća se akcija bugarskih komita, za koje se veli, da su u Bu? garskoj ugrabili 50 milijuna maraka, koje je tamo poslala Njemačka za I ratna podmićivanja. Zatim su rje' šavanje neke upravne stvari manje i vrijednosti. Trzavice u radikalskom klubu? »Jugosl. List« donosi ovaj brzojav iz Beograda, datiran sa 26. maja: »Da? nas jc radikalski klub održao važnu sjednicu, koja je potrajala od 11 sat’ prije podne do 4 sata poslije podne. Raspravljalo se o unutrašnjem polo­ žaju. Ministar predsjednik P a š i ć prikazao je u kratkim potezima po? ložaj i apelirao na opoziciju da u sadašnji nezgodni čas ne forsira rc? konstrukciju vlade. Opozicija je mir* no saslušala njegov govor, ali je tim jače prosvjedovala kad sc digao Ve? 1 zar J a n k o v i ć, ministar saobra* čaja u demisiji i pokušao da se bra­ ni od prigovora klubskih drugova. Janković je svoju demisiju tumačio kao posljedicu sukoba sa banom Tomljcnovićcm radi natpisa na že* Ijezničkim stanicama u Hrvatskoj i naglasio da bi bilo pravilnije da je radi ovog spora odstupio jedan či? novnik (ban) nego ministar. Poslanik N i k o 1 i ć je na ovo predbacio Jankoviću krivice sasvim druge, pa je spor sa banom samo iz* lika. Nikolić je iznio podatke, prc* ma kojima bi Janković nelojalno bio vukao koristi za svoj izborni kotar, ne birajući pri tome nikakova sred? stva. Nikolić je u istom smislu na­ pao i poslanika K o s t i ć a, i na kra? ju zapitao kako je Joca Jovanović mogao primiti resor građevina. Na? kon dulje i oštre debate klub je iz? Muhamed se na to podigne u pratnji svoga te4 -^ića Abdulaha ibni Abi Omejja. čija je majka bila kU Abdul-Muttalibova jkOvaj mu reče: »Tvoj narod je stavljao na Tebe zahtje^te koje si odbacio, onda su Oni izrazili želje, koje bi riLtrebao ispuniti, da pokažeš kako je Tvoj ugled velik kod Л°£а> onđa su Te htjeli za istinitog da drže i da Te slijede, a to nijesi učinio. Tad*su tražili, da iščeš stvari za sebe, po kojima će poznati, da kod Boga stojiš više nego oni, pa ni to nijesi učinio. Onda su tražili da odmah nastupi jedan dio , kazne, kojom si im prijetio, pa ni to nijesi učinio. (Hi šta je inače rekao.) Sada ja neću Boga mi u Te vjerovati, dok se Ti pred mojim očima na jednim • Ijestvama ne popneš na nebo i ne povratiš sa pis1 mom u kojem Četiri melekja za Tebe svjedoče. Ipak mislim, tako mi Boga, da čak ni onda ne bih u Te vjerovao.« Ovim riječima ostavi Muhameda, koji tužan i potišten ode kući, jer se je prevario u nadi, da će ' se njegovi suplemenici obratiti, kad su ga pozvali a on vidje, da se oni sve više od njega udaljuju. Ebu-Džehelov napadaj na Muhameda. Pošto se je Muhamed od Kurejšija udaljio, reče I Ebu-Džehel: -»Vidite da Muhamed ne će ništa drugo, i nego da našu vjeru ponizuje, naše očeve grdi, nas proglasi ludama, a naše bogove da huli. Uzimam : zato Boga za svjedoka, da ću sutra sa jednim ka1 menom otići u hr^m, tako teškim, koliki mogu po • nijeti, pa kad on kod molitve padne na zemlju razmrskaću mu glavu, a vi me štitite ili me predajte, i da sinovi Abdul Menafovi sa mnom po svojoj volji i postupaju«. Kurejšrje na to rekoše: »Mi Te ne ćemo nikad izdati, radi šta hoćeš!« (Nastaviće se). �Страна 4 Strana Generalno o rano nepovjerenje Jankoviću. Po toine ovo je prvi put, da Pašić nije uspio svojom molbom u svom klubu, što se živo komentariše u po* etičkim krugovima. Vjerojatno će Pašić opet pokušati da zadrži Jan« kovića u vladi, ali sa malo nade u uspjeh nakon današnje sjednice. Zatim je ustao U z u n o v i ć, mi­ nistar za agraranu reformu, i i z j as vio da predaje svoju d c m i? s i j u. jer da radikali u Vojvodini ni jesu zadovoljni njegovim radom. Klub je zatim raspravljao o rje₽ šavanju agrarne reforme u Južnoj Srbiji i Bosni. Riješeno je da se a« grarno pitanje u Južnoj Srbiji ima riješit, na jednaki način kao u Bo« sni. Na kraju je glasovao povjerenje Pašiću.« Demanti o Regentovoj ženidbi. Naš poslanik u Parizu dr. Milenko Vcsnić demantuje sve novinske gla« sine, kao da bi put Regenta Aleksan­ dra u Pariz bio u vezi sa ženidbom Prestolonasljednika sa princesom Mcr? kćerkom engleskog kraljevskog para. Domaće vijesti. Број 294 Broj „ПРАВДА“ - „PRAVDA* । j sno zastnpstvo svjeduju protiv izgradnje škcic za u preko ! koji lO^tuprijavnici i odjavn i inozemnih listova ei prilože njihovom mjestu. Kako se seljaci i marku za poštarinu dobiće potvrdu nijesu htjeli umiriti posredovala je : o odjavi odnosno prijavi. Ako ne žandarmerija, koja je uhapsila 6 se« ’ prilože poštanske marke blagajna im ljaka, a ostale potjera la prema selu. neće slati tih potvrda i za poštom poslane prijave i odjave blagajna ne Malo zatim povratili su sc seljaci i svau gamad mora poginuti, ako upotri, odgovara, ako i su poslaneI pre« jačim grupama u grad da oslobode jebite moja najbolja osim iskušana posvuda pismom. uhapšene, ali je žandarmeriji uspjelo hvaljenaporučenim sredstva kao: protiv poljskih da ih rastjera. Uzrok ovom prosvje* i kućnih miševa K 12*koji —, zažele štakore K ove ; Trafikanti držati ti­ du leži u tome, što se seljaci 16 boje ’—, zaskanice Žohare mogu ruse i Švabe K 20’— sc obratiti na. blagaj« novih općinskih nameta : prireza, — pa Osobito nu. jaka 'Trafikantima tinktura zasestjenice daje popust. K bilo i u školske svrhe. 15' . Za moljce po K 10 i 20, prašak fflišeOahori, stjenke i žohari ' । buhe po K 10'— i K 20’—, prašak Prijavnice i odjavnice Sreskezabo« za sc uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, lesničke blagajne pomoću kojih vrše prijave i odjave radnika,mast na« za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast i za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak | mještenika i si užine adi kod Sreske proti mrava K 10’— i 20’—. bolesničke blagajne mogu sc dobiti her kamarat RazašiljeLiber pouzećem Zavod za eks- ; u trafikama: Sema Čović, Lumnrija Ibrahim port M. JUnker, Z aMulić, g r e bžurnalieten br. 16. ' ćuprija, Nikolija Jovanović Kralja auf „Pravda". Petra ulica kod Knjižare Bašaglća i Olga Pičcta na Željezničkoj stanici Du šrajben cvajmal auf „Рг. vda“ Jati šlepen i to po nabavnoj cijeni od K 0’60 po Joder maju šef šerif auf Beograd auf ih bilten jednom komadu. Tako gg. poslodav­ đu niht šrafben maju namen auOlepen šoder ci ne moraju dolaziti u prostorije majn šef mih aretiren utd kajn spajzen, kajn blagajne, da kupe te tiskanice/ a o- frinken kajn kvartir kajn niks. Ali ef. Ralj^vić sim toga mogu ih ispunjene poštom žumalisken von „Domovina" auf. slati blagajni da ne dangube. Oni Z. đ’ žavna razredna lutrija Trešeljak. Prvo vučaiije 15. i 16« Udruženje zemljoradnika za B. i H. a Sarajeuu. 5 premija! POZIV 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Neredi i samovolja u Varesu. Dne 26. maja na Tjelovo u 10 sati prije podne došao je u čaršiju žam na glavnu skupštinu, koja će se održavati na 24. juna o. g. u dar Savo Crnogorac i naredio u ime sata po podne u Morića hanu sa slijedećim 2 upravitelja g. Franje Zokalja, da se im ade muslimanska čaršija zatvoriti DNEVNIM REDOM: za vrijeme katoličke procesije, j e r da je to vlada brzojavno l. Predlog o likvidaciji drušh’a; п a r e d i 1 a. Muslimani su se tome ■i takome naređenju protivili navo« 2. Eventualije. deći dosadanji običaj u ovakim pri« Predsjednik: kkama, jer sc td nije tražilo od muRifatbtg Sulejmanpašić. ‘•l manskih trgovaca čak ni u vrije­ me Austrije. Poslije je isti žandar u društvu sa još jednim prisilio mu­ slimane pod oružjem i s nataknutim bodovima, da zatvore dućane, čemu IZ FABRIKE su se mnogi iz straha pokorili. Dvo« HINKA FRANCKA SINOVI, & jica su muslimana trgovaca i to: Vej« silaga Sišić i Muhamedaga Kazafe* 5^3О ZAGREB O % rović odgovorili, da oni toj sili za volju zbog procesije neće zatvoriti preporučuje se za tUFSkU СГП1Ј kdVM kao najsavrdućane, a oni, ako imaju takav na­ log, mogu sami dućane zatvoriti. šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave> * Žandari su tada dali nalog jednom katoliku, da zatvori dućane, dok je Dobija se u svim kolonijalno-bakalskiny radnjama. one trgovce ista patrola otjerala u _________ _ _ __ __ zatvor bez ikakve prethodne proce« dure po zakonu. Za vrijeme ovoga događaja nije se mogao upravitelj у^ифато odmah otpremljive nigdje naći, jer se je bio sakrio, da iz Zagreba ne smeta izvađanje želje fratra Br« u novinama obavlja pokovića, koji ga je molio, da se du« u svim mjerama, kao i ćani zatvofe zbog njihove procesije. staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ Radi mentaliteta tamošnjih katolb dicinske bočice i staklene lončiće za ka i radi objašnjenja cijele žalosne mast, svjetiljke itd. zavod za oglašavanje stvari valja napomenuti, da je vrše« Skladište čeških tvornica stakla nje molitve u džamiji od katolika porculana Zagreb, Jurje^a ul. 31. više puta ove i lanjske godine sme­ :: Telefo 21—65. WEISS i DRUG, tano te se morala molitva radi div« ZAGREB, kraj paromlina. 86 Ijcg url.kanja i prekinuti. Zbog ovo« ga barbarskog ponašanja katolika pred džamijom muslimani su tražili kod istog upravtielja pomoć, ali bez uspjeha, jer po njegovu mišljenju u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) treba da sami muslimani sebe za« štite od katolika, koje sam upravi* telj na ovakva zlodjela potiče svo? jom nebrigom i mlitavošću, jer i on 169 znade katkada u »veselom« raspo­ Muradif Karahasanović. loženju pred ruljom ispred džamije za vrijeme klanjanja — pjevajući prpći i molitvu smetati. Protestirajući protiv ovog nasilja i terora tražimo, da se ovome zlu ko« Kotlovi za pečenje rakije iz rijen iščupa i da se obezbijedi slo« čistog bakra dobavlja bodno vršenje molitve, jer je radi o« vih divljačkih ispada i džamija za^ tvorena. Upozorujemo pozvane faks tore na ove sredovječne metode pro­ Tražite cijenike. 131. tiv muslimana, kakove se nisu ni za- Petrinjska ul. br. 3. katoličke Austrije događale i zahti« I jevamo najstrožiju istragu i kaznu ovih jezuitskih služnika, od čijih zuluma muslimani trpe. Dosta je o« Želite li kupovati dobro i vog bezobrazluka! jeftino? Pomoć »Osvifanju« i tabacima u Visokom. OvOh dana odobrio je mi­ Najpouzdanija ura te Suttnerova ural Bila ona od nikla, ocjeli. srebra III zlata, sva­ nistar trgovine i industrije musi U ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pr­ inahskom ženskom udruženju »O« stenje, naušnice, svakojaki, darovi i potrebAtine kao noževi, aparati za brljanje. svitanje« 40.000 K, a tabacima u škare, novčarke, nažigaćl, diamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete Visokom za nabavku potrebnih u cijeniku tvrtke sprava 100.000 K pomoći. Neće škole! »Jugosl. Listu« pišu iz B. Suttner в liDbljani br. 706, Bos. Krupe: Ovih dana došlo je iz sela Suha je oko 80 seljaka da рго- ISEBURA Apsolutna sigurnost i državna garancija. U roku od pet mjeseci izžrebat će se, G9,ood.ooo 160.000 8 bez suakog odbitka u go S jednom srećkom^ ¥ milijEna kruna ‘toa ш, I ir^j OGLA5IVANIE —j j Ubes, staklene ploče BLOCKNER V Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier SLAVIK I DRUG, Petrinja. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. L g. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. гуИ Ргерсгпбата sujEdBĆE м dade hrojtvE пг izM 7842* «3212, 84452, 93^ p^ah^S 98631,15475, 42W Хе.' 80-^ ., 14491,18596,24698, 29828,< 34746, 36496, 38798. Cijena srećaha za svalio žnebanje: Cijela srećka Dinara 48. ili hruna 192. Poioiina srećke Dinara ZV ili hruna 86. - Četvrtina srećke Dinari IZ.— ili hruna 48 — Osmina sreChe Dinara 6— ili hruna Zl— Listine vučenja bezodvlaČno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: МЕШШШ lONHO 0. 0. (Odio državne razredno lutrijo]. Nikolipeva ui 7. uuyl Км Gajeva ui. 8. Telefon 11*19123-98. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9cef05ffea207b788c60aba290b10a98.pdf f54ce2eb0df1719000c46c8e9ab47ba6 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСНЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. .'.Brci?/? (295) Sarajevo, utorak 31. maja 1921. (23. Ramazan 1339.) Pojedini broj K 2— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcloni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za naš« državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. pred tuđim profesorima učeći, tokom nešto da nauče. Nedavno su predali godina zaljube se u narod i njegove i molbu sarajevskoj Vladi i zatražili od običaje i tokom vremena počmu sma­ nje da im u selu napravi školu. Pro­ Naš se list dosta raširio po našem narodu, dosta se i čita, trati tu tuđinsku zemlju svojom dru­ svjetni budžet u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sredstava da im iziđe u ali se u toj mjeri ni iz daleka ne plaća. A nama nije stalo samo gom otadžbinom. Dakle prema tome potrebno je pod­ susret pa im se tako nije moglo njihovoj do tog, da se on čita, nego treba i da se plaća; jer ako se ne uklesavi u mlade mozgove molbi udovoljiti. Ali oni ne klonuše du­ bude plaćao, jedan put će morati prestati da izlazi, pa se u tom jednako naše djece i slavne perio'de srpske istohom nego nađoše jednu porušenu zgra­ slučaju neće ni čitati. No do tog hvala Bogu neće doći, jer njegov rije i svetle momente hrvatske prošlosti, du jednu omedinu koja ima četiri zida izlazak omogućuje dobar broj pretplatnika, koji uredno plaćaju tako da sva naša djeca budućih gene­ i obavežu se daće oni doprinijeti kamen racija budu upoznala svu našu prošlost. klak i pržinu sve što je potrebne i dati pretplatu. Ali skoro isto toliki ima broj naših pretplatnika, koji Oružana borba koju je Srbija u proš­ 4—5 stotina argeta za izgradnju škole ne plaćaju uredno svoju pretplatu. Na te se sad obraćamo i opolom stoleću vodila od Karagjorgja pa Pošto nemaju drvenog materijala u minjemo ih da se sjete svoje dužnosti i pošalju nam svoju dužnu na ovamo, pa onda pokušaji oslo­ I svome selu oni su se obratili na vojni pretplatu. Mi smo ovih dana poslali svakom takom svom pretplat- i bođenja kojima su pali kao žrtve erar i zamolili da im poklone jednu niku obračun njegov s našim listom, poslali smo svakom ček, pa hrvatski junaci Zrinjski i Frankopan i od mnogobrojnih vojničkih baraka koje im ništa ne treba nego samo s tim čekom položiti svotu, koja je j drugi hrvatski kulturni i politički po­ je bivša uprava sagradila. U molbi na kušaji koji se ispoljavaju u ilirskom Ministarstvo vojno veie doslovce ovo: napisana na čeku na poštu i stvar će biti u redu. Ne učine li to pokretu Gaja i u jugoslavenstvu ŠtrosIziđite nam u susret, neka se naše naši dužnici za nekoliko dana, mi ćemo ih ovako još jedan put тауега: to sve podjednako treba uliti selo usreći jednom školom. Neka naša opomenuti, a onda ćemo učiniti kraj slanju lista takom mušteriji, u memoriju naše djece, da to u njima djeca ne ostanu neznalice kao mi! jer treba da se zna, da nas svaki pojedini arak gola papira, na ostavi neizbrisivog traga. To zajedničko Ova opšta Želja za škoiom opaža se poznavanje naše nezajedničke prošlosti I svuda kao i u Bosni gdje ima kako kom se štampa naš list, stoji preko pola krune a gdje su drugi urodiće plodom međusobne ljubavi a rekoh 80% nepismenih. Zakon o obli— toliki troškovi. onda će biti kraj nesnošljivosti i anti­ , gatnom pohađanju škole ne može se patijama koje, na žalost, nalaze izra­ ! sprovesti, ako nemamo dovoljno Škola žaja u današnjim trzavicama i među­ u našoj državi. U Bosni i Hercegovini sobnim rekriminacijama. Za postignuće nema više od 500 osnovnih škola. A, ovoga velikog cilja, koji treba uvjek prema broju škola u Srbiji i Hrvatskoj nam je pred očima, a to je ono trebalo bi da imamo tri do četiri put toDRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 24. MA₽ * da duhovno jedinstvo, nije dovoljno iz­ 1 liko. U nas pohađa školu samo 25% JA PRILIKOM SPECIJALNE RASPRAVE O DRUGOM ODJELJKU J jednačiti nastavu, treba povjeriti pažnju djece a 3/4 dječe ne ide u školu iz i drugim odgojilištima a to su konvikti jednostavnog razloga što nemamo Škole^ USTAVNOG NACRTA. i internati gdje naša djeca zajednički U Ustavu se veli, osnovna nastava Gospodo, budući da smo do oslo­ školu i prosvjetu. Ako škola bude do- | žive. Bosna je u miniaturi kao Čitava je opšta i obavezna. Doduše prema ovim bođenja živjeli razdvojenim životom i stojno vršila svoju funkciju, ona će ”.aš.t zemlja Ona je od uvijek bi’a • riječima može зг-тагитј&М, da je osdaleko jedni od drugih, to, na žalost, postići taj cilj i izbrisati sve razlike u I raskršće na kome su se sukobljavali i novna nastava opšta i obavezna za mentalitetima i u naziranju na državu, I vjetrovi raznih upliva. U njoj žive dva ' oba spola. Ali ja mislim da bi trebalo i poslije oslobođenja osjećamo posljedice naciju i na sva druga pitanja. Škola I plemena i tri vjeroispovijesti. Mi u I izričito reči, da je osnovna nastava tog našeg odvojenog života. Tuđinac je nama puno štete nanio. I time što će stvoriti pravo duševno jedinstvo, Sarajevu imamo tri đačka potporna ' obavezna za mušku i žensku djecu. je tuđinca nestalo nije ta šteta iščezla. koje za sobom povlači i solidarnost društva koja podupiru državu u pro­ : Kako muški tako i ženski svijet nesmije Koristeći se tim što smo podijeljeni u osjećaja, jer jednake misli, jednako svjećivanju. Pravoslavno društvo »Pro­ ostati bez škole, jer majčino krilo je razne vjere i razna plemena,"on je na­ shvatanje i jednako razumijevanje imaju svjetu«, Muslimansko »Gajret« i kato­ naj prva i najefikasnija škola za dijete. stojao da među nama iskopa jedan za posljedicu i jednakost u osjećajima, ličko »Napredak«. Jedina je »Prosvjeta« Zato treba majke pripaviti tako, da dubok jaz i da nas kao braću jedne a ljudi, koji jednako osjećaju, pokreću koja je od oslobođenja ovamo zbacila njihovo odgajanje djece bude u neku od drugih posve odijeli- 1 on je, na ža- i ih isti motivi u njihovome radu i ži­ sa sebe vjerski karakter i počela po­ ruku pripravni tečaj za osnovnu školu., lost, u tome prilično i uspio. Mi iz I votu. Otuda i postaju kod ljudi iste da osnovna škola bude nastavak onoga magati i đake koji nisu pravoslavni, Bosne, koji pripadamo trima vjerama, i želje, iste simpatije i iste aspiracije; dok »Gajret« i »Napredak« potpomažu što je diete u svojoj kući čulo, vidjelo bilo je momenata kada smo izgledali ’ radost i žalost njima je zajednička i samo muslimanske odnosno katoličke i doznalo. Ali za to treba pripremiti kao tri naroda. Jedan prema drugima, i onda, kad jedan član takve zajednice đake. U konviktima »Gajretovim« iz­ majke, a ne kao što se danas često na žalost, bili smo kao so i oči. I da- : vidi, da se sprema nekakvo zlo jednom državaju se samo muslimanska, u puta vidi, da kućni odgoj dolazi u ko­ nas u našim masama živi i upotreb- * drugom članu ili cijeloj zajednici, on ne »Napretkovim« samo katolička a u liziju sa školskim odgojem. ljava se često puta naziv: za musli- । će biti indiferentan prema tome, nego »Prosvetinim« gotovo samo pravoIza osnovne škole po redu potrebe mana »Turčin«, za pravoslavnog »Vlah«, ! će nastojati da priskoči u pomoć, a , slavna djeca. Veliki trud i napor ovih na prvom mjestu dolaze stručne škole. za katolika »Šokac« ili »Latin«. Taj i još manje će biti sposoban da mrzi društava kao i njihov sjajni uspjeh Zemlja je naša bogata a da se isko­ tuđinski upliv imao je i svojih tragič- ! svoga brata ili zajednicu, ili da joj mogu se samo pohvaliti jer da nije, risti njeno bogatsko, treba imati stručne nih posljedica. Mržnja je rađala često ' kakvo zlo nanosi. škole svih vrsta. Blagostanje svome njih na hiljade djece bi ostalo bez puta svojim plodom kad god joj se 1 narodu osigurano je tek onda, ako on nauke. Ali ovim načinom odgajanja Mi, koji sačinjavamo današnju geprilika pružila. Brat je prema bratu I nerabiju, već smo izgrađeni, mi smo i sam umjedne eksploatisati sva prirodna nastavlja se i dalje onaj dvojenji, sepostupao vrlo nebratski. Neki poje- j po mislima i po osjećajima već formi­ blaga koja se nalaze u zemlji i na paratni život naše djece koja će sutra dinci pravoslavnog dijela našeg naroda • rani. Mi imamo neke svoje posebne zemlji, i ako ne budemo prisiljeni do­ rukovati ovom državom a to ne vodi u Bosni odmah nakon oslobođenja onom stapanju srdaca, onom ujedin­ bavljati stručne ljude sa strane. duševne kalupe, koji se ne daju tako shvatiše novo stanje tako kao da su Trgovačke, zanatlijske, tehničke i lako modificirati kao kod djece Može javanju duša koji je nama svima glavni im dozvoljena sva moguća sredstva poljoprivredne škole treba da posijemo cilj. Zato bi trebalo da sama država biti, da mi ne ćemo doživjeti to pot­ □potrebiti da tiraniziraju svoju braću po čitavom prostoru teritorije naše puno duševno unificiranje i identičnost preuzme u svoje ruke upravu ovih druge vjere. Odatle razna ubojstva, ; u osjećajima. države, one su veoma potrebne, i zato konvikata i da izmiješa djecu koja ne pljačke, paljevine, uvrede, poniženja i da naša mladež dogje što pre do pripadaju istoj vjeri, i istom plemenu Ali, ako mi nijesmo te sreće, ipak sva ona nebratska djela, koja su nas pa da tako medu njima iščeznu sve svoga hljeba. Hljeb što daju ove škole treba odlučno da se zauzmemo, da tu Muslimane prisilila da se skupimo u one razlike koje im je dao njihov res- jest siobodan hljeb, i onaj koji dođe sreću bar osiguramo svojoj djeci, pa jedno kolo i u nužnoj samoobrani da do slobodna i neodvisna hljeba on pektivni kućni odgoj. da naša deca u buduće budu posve se organizujemo na jednoj premda ne- j stopljena u jedno, da niihova srca jed­ ne odvisi ni od koga. Ako hoćemo Nama je najpotrebnije da imamo što savremenoj ali na velikoj nuždi osnova- • nako .kucaju i onda da svako naše više osnovnih Škola jer je nepismenost, gospodo da imamo slobodne građane^ noj bazi. oni moraju biti materijalno neodvisni. naročito u Bosni tako raširenja da i dijete bez obzira na vjeru i pleme Onaj čovjek, čija je egzistencija odanas ima preko 80% analfabeta a u I danas, kada jedan drugome mo- i može reći: to je moja država, moja visna od države ili nekoga drugoga, Crnoj gori i južnoj Srbiji sigurno još domovina mila i draga, lijepa, kao Što žemo iskreno i otvoreno u lice sve i više. Zakon o obligatnom pohađanju jeste duševni rob koji nesmije misliti i i Francuzu njegova, kao što i Talijanu ovo reći, a to i treba da činimo i da osjećati drukčije nego što osjeća i misi; osnovnih škola treba da se svuda pro­ njegova i svakom svoja. Zato moramo jedni drugima kažemo, i da jedni druge njegov predpostavljeni. Hiperprodukcija vodi. Gdje svijet neće da ide treba ga posvetiti najveću našu pažnju školi i kritikujemo, ali naravno ne u onoj inteligencije koju liperuju klasične siliti onom strogušću kojom se sili da cijeloj našoj državi i izjednačiti na­ formi, kako se čovjek tuži na svoga gimnazije i neki fakulteti, i od koji se ide u vojsku. Ali danas izgleda da nije stavu i njen odgoj. Zato treba upodušmanina u namjeri, da mu naškodi, regrutuju samo činovnici, najmanje su potrebna upotreba te sile jer svijet trebiti sva sredstva, koja vode ovom nego onako, kako čovjek kritikuje podesni da šire građanske slobode i osjeća i to živo osjeća potrebu škole. svoga brata, u namjeri da ga popravi. glavnom cilju, koji treba uvijek da nam stvaraju nešto novo. Za to dalje u bu­ Koliko su naši najzaostaliji slojevi da­ lebdi pred očima, a to je duhovno je­ To sve moramo govoriti, jer treba da dućnosti mjesto da otvaramo takve dinstvo. Povijest i literatura srpskog, nas drugojačiji u shvatanju škole nego se žurimo, da iskorijenimo ono psihičko gimnazije, mnogo je bolje i korisnije hrvatskog i slovenačkog plemena treba prije dozvolite mi, da iznesem jedan zlo, onaj antagonizam u našim men­ da umnoščavamo što više narodnih i karakterističan primjer. da se podjednako i u istome obimu talitetima, koje nam je neprijatelj os­ stručnih školih. Na granici između Crne Gore i Her­ uči i predaje u svim našim školama. , tavio u naslijede. Treba da zatrpamo Što se tiče kancel-paragrafa u ovome Stara je istina, da čovjek ne može ј cegovine postoji selo Grančarevo koje onaj jaz, koji je neprijatelj među nama odjelku, ja mislim, da nije umjesno da simpatizirati sa onim, što mu je nepo- i je za vrijeme rata gotovo posve na­ iskopao, da rušimo one ograde, koje ga imamo u Ustavu, i to iz jedno­ znato. Samo poznavanje uliva ljubav ј stradalo. Ti seljaci su u ratu evakui­ je između nas sazidao i da niveliramo stavnog razloga, jer se bojim da će se prema onome, što je poznato. Koliko - rani a njihove kuće porušene, i nakon sve ono, što strši jedno mimo drugo. zlorabiti. U današnjim prilikama kad ima ljudi, koji odu u tuđinu i tamo ! oslobođenja došli su ljudi natrag i Zato mislim, da najveća dužnost i naj­ osjetili potrebu da njihova djeca treba su političke partijske strasti tako zana tuđim školama i na tuđem jeziku, veće težište ove dužnosti pada na Našim dužnicima! Govor nar. posl. Velije Sadović«, �Epoj 295 Broj „PRAVDA* — „ПРАЗДА* Strana 2 Страиа oštrene bojim se, da se ovim para­ grafom otvaraju širom vrata svakoja­ kim denuncijacijama. Da je to tako, daje mi povoda jedan drugi paragraf, a to je paragraf o uvredi Njegovog Veličanstva. Taj se paragraf u nas u Bosni tako zlorabi da na svakom ko­ raku imamo prijava o uvredi Njegovog Veličanstva. Kogod ima zub na nekoga i hoće da mu se sveti, ide političkoj oblasti i prijavi ga da je uvrijedio Veličanstvo, nađe obično po dva do tri nevaljalca kao što je i on da mu to posvjedoče. Dokle se akta sprovedu u Ministarstvo, i dokle se iz Ministarstva naredi, hoće li se dotični čovjek pre­ dati sudu ili ne, prođe tri do Četiri mjeseca, odleži u zatvoru, i onda kad se preda dotični sudu u ogromnoj večini slučajeva sud ispita stvar i na kraju se osvjedoči da na srijedi nema ; ■ ;, j ' ništa i pusti čovjeka na slobodu. Jest, znaka negodovanja, a još manje buali je on 3—4 mjeseca odležao na . njenja. pravdi Boga u zatvoru. A nijedan od Sad dolazi vladarev manifest o ukidanju čivčinskih odnosa. I ovaj opravnjegovih denuncijanata ni krivih svje­ doka ne poziva se na'odgovornost za dani akt, kejim se za uvijek nište posvoje klevete. Takvih slučajeva bilo je tonji ostatci feudalnog doba pogodio više u mome mjestu, u Trebinju. Ni je u prvom redu interese ovdašnjih jedan od denunciranih nije bio osuđen, muslimana, jer, valja upamtiti, oni bi­ što znači da nije rekao ono što mu jahu age i begovi — Čitluk saibije, a se imputiralo. Jedan politički činovnik pravoslavni s malini izuzetkom čivčije. radi jedne sitne stvari zatvorio je jed­ Pa opet i ako ih je ovo pogodilo u noga građanina i poslao ga okružnom živac, ipak su gajili nadu, da ih Prav­ da zaboraviti neće. sudu u Mostar. Sud kad je vidio o Sad dolazi izdavanje »Predhođnih čemu se radi Čudom se čudio, kako je onaj činovnik mogao biti tako budala , Odredaba za Agrarnu Reformu«. Te odredbe su ih kosnulo, pa su da čovjeka prava i zdrava zgrabi i mirno počeli tražiti zaštitu svojih prava, uhapsi i da ga preda sudu ne bivši ravnopravnost i pravo na egzistenciju. ništa kriv. Dakle, gospodo, bojim se, Bez sumnje funkcioneri na vrhu dr­ da i sa kancel-paragrafom ne bude ovako. Zato, ako nema velike državne žavne uprave misu ciljali, nisu nameru imali, da ovim aktom oglobe musli­ potrebe, neka se ovaj paragraf izbaci. mane, da im otmu prava, da im one­ moguće egzistenciju. Ali niži funkcio­ neri, kojima je palo u dio da primje­ njuju i tumače te odredbe, kao da nisu umjeli ili nisu htjeli da razumiju pravi smisao tih odredaba. Nisu bili spo­ I ZNAČAJAN DOPIS. sobni ili se navlaš odmetnuše, na zlo prvi tabor, da posluži nitkovskim proh- naroda u ovom kraju, od pravne volje zakonodavčeve. Počinje funkcija ličnih tevima modernih pljačkaša, koji odmah ćefova i sitnih računa na opštenarodprigrabiše vlast i silu u iuke. Sve pak što beše pod fesom odgurnuto je, ho- I nu štetu, na štetu javne bezbednosti, reda i poretka, na opštu sramotu vrćeš-nećeš u tabor »Turaka izdajnika«, tek da bi bila veća pljačka, da bi se ' hovne državne vlasti. Proklamuje se parola: smrt muslišto bolje iskoristilo vreme, da bi bila ' manima, haka ne damo, zemlju ne plašto masnija čorba. Torture, pljačke i paljevina dolaze 1 čamo; ni pare na ime oštete, ni pedlja na dnevni red, pa onda kontribucije ' zemlje za obrađivanje, ni zrna žita na na age i begove; Sve u ime vlasti, sve i izdržavanje. Muslimani, većim delom, ostavljeni u ime zakona, sve u ime pravde, reda i mira, sve u interesu naroda, i sve i I ovako bez ikakvih sredstava za život, mirno protestvuju i traže sredstva za sve to svrnuše u svoje duboke dže­ pove. — Znate li ko, Pljevljaci ? No ja Život i sredstva za proizvodnju, da bi zaštitili familije od gladi. Kucaju da ostavljam da na ovo pitanje odgovorite pred Sudom, kao što ostavljam Vašem i im se otvori i odbijeni su. Vide da im poštenju da pored pljačkaša iznesete I se izmiče sve iz ruku i prelazi u ruke čivčija. I dok oni postadoše sirotinja, na javnost i imena palikuća, razboj­ njine čivčije postadoše, jednim delom, nika i apaša iž onih teških dana bez­ pravi begovi. Dok muslimanima prijeti vlašća. Dok vi to iznesete dok ne smrt od gladi, dotle čivčije imaju na markirate sve te nitkove u interesu pretek, jer mnogi dobiše više nego su reda i Pravde, ja ću slediti dalje raz­ u stanju obrađivati. Ovakva raspodjela voj pril,ka u ovom kraju od oslobo­ dobara stvori buru negodovanja kod đenja do danas. muslimana, koji bukvalno osiromašiše, Pošto je već stvoren dubok jaz iz­ a mnogi pade na prosjački štap. Pa među dva pomenuta tabora, dolazi usopet ne bijaše bune, nebijaše odmet­ postava redovnih vlasti u ovom okrugu. nika. Najviše ih zabole, najgore po­ 1 za divno ćudo, na sto belaja, pustiše kopa nade u pravdu jedna lažno ma­ vlast dotadašnji vlastodršci novopostavljenim državnim funkcionerima. skirana koterija skorojevića, sa jednim Njima se još vladalo, poštovalo i go- ordinarnim tipusom na čelu, kome beše podeljena vlast okružnog povje­ spodovalo, lovilo u mutnoj vodi; opirenika za agrar u ovom kraju. Taj rali su se, ali su na kraju morali pre­ primus inter pariš, u ovoj monštrumdati samovoljno prigrabljenu vlast. koteriji bijaše g. Mihailo Kurtović, sada Pošto su uspostavljene redovne vlasti narodni poslanik u Konstituanti. polećele su žalbe, molbe i preklinjanja (Svršiće se). za zaštitu od daljeg nasilja, jer prepla­ šeni muslimani zazirahu od najmanjeg šušnja. Dalja gonjenja, pljačkanja i tor­ Muslimani i muslimanke ture, de fakto su prestala, ali za ono što je bilo niko ih ne ču, sve to odgrada Sarajeva, sjetite se nese mutna Morava... Pojmljivo je, da su muslimani sa vašega „MERHAMETA". bolom u duši pregorjeli bivše pljačke i nasilja, ali bar nisu davali vidnog Iz Sandžaka i Makedonije, JEDAN INTERESANTAN Beogradske »Novosti« donijele su jedan vrlo značajan dopis iz Plevalja, u kojem g. Jovan Ćetković izlaže stanje u Sandžaku. Pisac u glavnom potvrgjuje gledište naših saradnika iz tog kraja, pa držimo za potrebno prenijeti njegov dopis i ujedno mu zahvaliti na objektivnosti i toplom osjećanju za muslimanski elemenat u ovom zaba­ čenom kraju naše domovine. Dao Bog, pa se i ostali ugledali u njegov svijetli primjer! Dopis glasi: »Kad je 1918. godine granulo sunce Slobode i ovom kraju, kao i ostalim krajevima porobIjene nam Otadžbine, prvi vesnik Slo­ bode, prva njezina avangarda bila je jedna Četica crnogorskih komita. Njihov dolazak ispraćen je kao dolazak izba­ vitelja, kao dolazak oslobodilaca, te im je priređen veličanstven doček uz burne ovacije, u jeku narodnog odu­ ševljenja. Varoš i čitava okolina plivala je u radosti, posle teškift muka, posle ve­ likog rada, posle trogodišnje bolesti — ropstva. Ali, na žalost, brzo se pret­ vorila bura oduševljenja i narodnog veselja u buru pogroma, nasrtaja, pljačke, kundačenja i tortura svih kalibara. Dobar deo stanovnika ovoga kraja čine muslimani. Ne mogu reći da je njino držanje, s pogledom na jedan deo nevaljalaca, bilo najispravnije za vreme teških dana ropstva; dok, smelo tvrdim da nisu bili onakvi dušmani, za kakve su ih kvalifikovali neki intrigatori i nevaljalci iz redova pravo­ slavnih. Potrebno je bilo iskoristiti vreme bezvlašća na lične ciljeve i prljave prohteve, pa se brzo rastaborisalo na dva neprijateljska tabora: Tabor pra­ voslavnih. Srba i »patriota« i tabor izdajnikaTuraka. Sve što je bilo pod kapom stavilo se, većim delom nesvesno, u I ' ; ' | • । ! ' I I j ' ■ ' i I ! 1 PODLISTAK. Kratah životopis Muhameda PlEjhissB ama po Muhamed Ibnl Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (8) i Braća Muftići u Žepču. , Slijedećeg je dana uzeo Ebu-Džehel jedan težak kamen i čekao Muhameda pred hramom. On je došao izjutra u hram i molio se, kako je u Mekji običavao uvijek okrenut licem prema Siriji između crnog kamena i južnoga stupa tako, da se je Kjaba nalazila između njega i Sirije. Kurejšije su bili na okupu, da vide šta će Ebu-DŽehel učiniti Kada je Muhamed pao na zemlju, pođe na njeg Ebu-DŽehel sa kamenom, a kad mu se približi, okrene se, posve izvan sebe, zaprepašten, ruke su mu slabo držale kamen, dok ga on i ne ispusti. Kurejšije mu pristupe i upitaju ga, šta mu se je dogodilo. On odgovori: »Htio sam da izvedem ono, što sam vam jučer sa­ općio, ali kad mu se približiti, spazih jednu devu između mene i njega sa jednom glavom, jednim zatiljkom sa zubima, kakovih ja još nikad u deve nijesam vidio i pravila je pokrete da me proždre. Kako su idolopoklonici siromašne vjernike zlostavljali. Kurejšije napadahu Muhamedove drugove, koji su ga vjerovali. Svaka kabila diže se proti slabih Muslimana pripadnika svoga plemena. Počeše ih zatvarati, tući, patiti glađu i žeđu i izlagati ih sun­ , . čanoj žegi. Mnogi opet, otpadoše od vjere, da se riješe zlostavljanja, druge jačaše Bog pa su im pr­ kosili. Bilal ibni Rijah-čija se je mati Hamame zvala, kasnije Ebu-Bekirov oslobođeni rob, pripadaše tada jednom od sinova Džumahovih, bijaše jedan između pravih vjernika sa čistim srcem. Umejje ibni Halaf odvede ga jednom u podnevnoj žegi u dolinu Mekje, obori ga na leđa, postavi mu jedan težak kamen na prsa i reče mu: »Tako ću te pustiti da umreš, ako se od Muhameda ne okreneš i ne počneš opet moliti se Latu i Uzzatu«. Ali pri svemu tome uzvikne on: »Jedini, jedini!« Jednoga dana, kada su ga opet tako zlostav­ ljali, naiđe Ebu-Belkir, čija je kuća bila u ulici EbuDžuma i reče Umejji: »Ne bojiš li se božje kazne radi ovoga siromaha, kako će to dugo još trajati?« — On odvrati: »Ti si ga pokvario, riješi ga njegove nesreće!« — »To ja i hoću«. — Odgovori Ebu-Bekir, »Ja ću tebi mjesto njega jednog crnca dati, koji je jači od njegu i čvršći je u tvojoj vjeri«. Umejje pristane i Ebu-Bekir oslobooi Bibala. Tri pitanja židovskih rabina. Kurejšije pošalju Ennazra i Ukba ibni Ebu-Muejta rabinima u Medinu, da im jave o Muhamedu, njes govom govorenju i njegovim svojstvima i da ih i pitaju, šta o rfjemu drže, jer oni poznaju stare knjige, i a o pejgamberima više znaju nego oni. Ovi otputuju u Medinu, odu rabinima i po njihovom naputku se o Muhamedu raspitaju. Rabini rekoše: »Stavite mu tri pitanja, koja ćemo vam rni kazati. Odgovori ii na njih, onda je poslani pejgamber, ako ne, onda je lažao; eto vidite, kako ćete sa njim I postupati. Najprije ga pitajte o ljudima, koji su u I prijašnja vremena živjeli, jer se o njima pričaju i čudne stvari; onda o putniku, koji je došao na пај- ј i j : i , I I Jedna infamija. i I ! । Pitanje na g. ministra vojnog i mornarice. U Banjoj Luci je komandant Vrbaske Divizijske oblasti prvi dan pravo­ slavnog Uskrsa sakupio sve vojnike bez razlike vjere i držao im govor Medu ostalim je rekao muslimanima, da su njihovi djedovi pod pritiskom Turaka primili Islam, pa se on nada, da će sadašnji naraštaj tu pogrešku svojih djedova ispraviti i vratiti se hrišćanstvu, te im još odsada kao bu­ dućim hrišćanima čestita Uskrs. I Na to je jedan vojnik .musliman uz­ । viknuo: „Nikada!“, a komandant je naložio, da se ovaj radi toga ima uhapsiti. Buduć da je u interesu države, da se u narodnim masama ne stvara ne­ raspoloženje prema našoj narodnoj vojsci, a to bi bila neminovna poslje­ dica ovakova prozelitskog djelovanja pretpostavljenih organa, to sam slo­ bodan uputiti gospodinu ministru voj­ nom i mornarice ova pitanja: 1. Da li Vam je ovaj slučaj poznat i šta ste poduzeli protiv spomenutoga komandanta? 2. Ako Vam dosele nije ništa o ovom slučaju javljeno, namjeravate li učiniti potrebno, da komandant bude prema veličini krivice kažnjen za ovakovo grubo zlorabljene položaja u nedopu­ štene svrhe? Beograd, 24. mvja 1921. Hamzalija A j a n o v i ć narodni poslanik. I j ■ ' Proti denuncijaiitima. Upit na g. ministra unutarnjih djela. Prema nekoj uredbi ministarstva unutarnjih djela iz godine 1919. imaju se sva lica, koja su osumnjičena radi zločina uvrede veličanstva, smjesta pri­ tvoriti i spis ustupiti pomenutom mi­ nistarstvu na predlog. Povodom toga stradale su mnoge poštene i nedužne osobe, jer su, iščekujući taj predlog, koji u većini slučajeva na kazneni progon ni stavljen nije bio, ležale po mjesec i više u policajnom zatvoru, a istom po povratku spisa puštale bi se na slobodu, pošto bi se ustanovilo da je dotična prijava bila lažna. Dosljedno tomu, pošlo se je ovom uredbom, i ako ne hotice, samo de­ nuncijantima u susret, koji na osnovu njezinu u svakom pojedinom slučaju po­ stizavaju svoj cilj već time, Što osum­ njičeni mora da odleži dulje vremena u zatvoru. Stoga pitam gospodina mi­ nistra, je li voljan ovu naredbu izvan krijeposti staviti, a ako ne, na koji način to opravdava? Molim pismeni odgovor. Beograd. 24. maja 1921. Džafer Kulenović, narodni poslanik. skrajniji istok i zapad zemaljski i napokon o duhu, šta je duh? Obavijesti li vas o tome, onda je pej­ gamber, pa ga možete slijediti, ako ne, onda je lažac«. Ennazr i Ukba vrate se u Mekju i rekoše Kurejšijama: »Sad imamo odluku između vas i Muha­ meda«, te im kažu pitanja rabina i njihove riječiOni onda odoše Muhamedu i postave mu sta­ novita tri pitanja. Muhamed im odgovori sa sigur­ nošću: »Sutra ću Vam tačno odgovoriti!« On ipak ostade petnaest noći, a da mu objavljenje nije došlo. Mekjeliie se skupiše i rekoše: »Muhamed nam je obećao slijedeći dan odgovoriti, a sada je već prošlo petr\gest noći, a odgovora nam još nije dao na naša pitanja. Muhamed je sam bio vrlo ožalošćen, što je objavljenje izostalo i što Mekjelije o njemu ovako govore. Napokon mu Bog pošalje Džebraila sa suretom (poglavljem) »Džehenem« (»Pakao«) [osamnaesto sure Kur’ana. U govoru o ljudima misle se AshabiKehf, a putnikom se misli Aleksandar veliki (Iskender-Zulkarnejn). — U kojem ga on kori radi nje­ gove brige i u njem se kazuje o onim ljudima, kao i o putniku i duhu. Muhamed onda reče Džebrailu; »Ti si tako dugo izostao, da sam se bojao zla«. Džebrail odgovori: „Mi možemo samo na zapovjed Bogz, Tvog gospodara, Tebi doći, on zapovijeda nad onim, šta je u našim rukama, šta je za nama i šta je među tim!« ; | 1 i 0 kršćanima, koji su došli Muhamedu i prešli na Islam Kada je Muhamed bio u Mekji, dođe mu ,oko dvadeset Kršćana iz Abesinije u hram, zabavljali se ; sa njim i postavljali mu razna pitanja, dok su Ku­ | rejšije zajedno oko Kjabe sjedile. Kad su sa pita­ njima bili pri kraju, pozva ih Muhamed da u Boga �B^o» 29 4 Hro? „ЛРАКЛА* — „PRAVDA* Borba Istoka proti Engleza. Svojim postupkom na mirovnoj kon­ ferenciji Englezi su slino ozlojedili is­ lamske narode, koji su se uvjerili, da su engleska obećanja za vrijeme rata bila samo mamac, da dobiju saveznika u borbi proti Njemačkoj,, a da lukavi Albion nije ozbiljno ni mislio, da ta obećanja iza rata ispuni. Engleska je išla i dalje, nije joj bilo dosta, što je i prevarila Arape u lidžazu, Siriji, Pale­ stini i Iraku (Mezopotamiji) nego je , nastojala, da što jače pritisne Misir, a da Tursku do skrajnosti ponizi i osla­ bi, pomažući svakog, ko je na štetu Turske šta tražio. Išla je tako daleko, da je pomagala i truhli, odrođeni grčki narod, koji zaslijepljen svojom ludom »megali idća« (velikom misli) traže za se i one krajeve, u kojima Grci nikad od postojanja svijeta nijesu bili u ve­ ćini. Englezi su i tajno i javno išli na ruku Grčkoj, da dobije Trakiju (gdmiildženski sandžak i edrenski vilajet) i i istočnu obalu Male Azije, premda u tim krajevima još od starina stanuju Grci samo po gradovima uz obalu i njihovoj okolici i ne čine r.i relativno a kamo li apsolutnu većinu. To je En­ gleska sve radila misleći da preko Grčke osigura sebi kroz Anadol put u Indiju i ne opažajući da joj se Indija sama izmiče, a da joj se zatvara dosadanji put kroz Misir. Ovako držanje Engleske raspalilo je u islam, svijetu silnu mržnju na tu veliku silu i ta je mržnja već počela davati plodove: Turci vidjevši kako im se hoće da otme i ono što je po svim Božijim i ljudskim pravima njihovo oduprli su se antanti odnosno njezinu subaši Grčkoj, a pošto su imali sreće i doživjeli uspjeha, stekli su i novih prijatelja, da i ne govorimo o silnom dojmu, što ga je na potlačene narode učinio smioni istup Mustafa-Kemal-paše. On je oslobodio svijet jedne strašne more: strah od velikih sila antante, za koje je svijet bio počeo misliti da im se niko ne može oduprijeti. Osim toga priredio je staroj Evropi još i drugo jedno iznenađenje sklopivši savez s Boljševicima, od kojih toliko strepi sva kramarija i svi kolonizatori, koji su pod kraj rata govorili o samo­ određenju naroda i ne misleći, da će tu njihovu okrutu šalu uzeti sasvim oz­ biljno potlačeni narodi u Aziji i Africi i da će Rusi ići dotle, da to pravo i priznaju svojim dosadanjim podanicima. Kolonijalne čete, koje su zapadne sile dovele na francusko ratište, poni- ! jele su u svoj zavičaj osjećaj ljudsko­ ga ponosa, što su ga stekli upoznavši slabosti svojih gospodara i neugasivu želju za slobodom. 1 tako je antanti sabirući dairu (duhove) proti Nijemaca, došla u strašan položaj, da ne zna, ' kako će ih rastjerati. Svagdje u islam, svijetu izbijaju vrlo ozbiljne posljedice odvratnosti, što se je uvriježila u sva srca gledajući kako Englezi podlo odmažu Turcima i pomažu „les canailleries de la grecaille" (paščetluke grčesina) kao što zgodno veli jedan Francuz zgražajući se nad grčkim divIjaštvom i lopovlukom. Englezi su se ozbiljno, zabrinuli za svoje gospodstvo u kolonijama. Ovo se vidi po tom, što su sklopili trg. ugovor sa ruskim sovjetima, a u no­ vije doba manje upadno pomažu grčku šugu. Osim toga stali ‘ su se služiti i svojim ostalim prokušanim sredstvima u borbi broti nepobornim podanicima; stali su ih huškati jedne na druge i pokret proti Engleza prikazivati kao pokret proti svih Europejaca. Ali ovaj put im ako Bog da ne će ni to uspjeti, jer su svi potlačeni elementi došli do uviđanosti, da im je najpreče razračunati s Englezima, a poslije mogu svoje male nesuglasice sami po sebi riješiti. U Misiru je došlo do pobune, jer narod ne može vi e trpjeti engleske „zaštite" (protektorata) niti hoće da ga zastupa kod pregovora vlada, koja je ovisna od Engleza, nego hoće, da ih predstavlja Zaglul — paša, vođa nji­ hova »Hizbul-vatan* — (nacional, stranke). I Englezi već popuštaju, jer se javljaju pobune u Iraku (Mezopo­ tamiji), na afganskoj granici, a izmi­ ruju se zavađeni Muslimani i Hindusi, pa bi moglo doći do veoma neugodne situacije po Engleze. Mustafa Kemalpaša je sklopio savez s Afganistanom, te ako dođe do na­ vale na Indiju, Englezi će biti u veli­ kom škripcu, jer im put kroz suecki kanal nije siguran radi nemira u Mi­ siru. Irak je u plamenu, a Perziju su opet morali posve isprazniti, te nisu u stanju spriječiti spoj boljševika s Turcima i Afganistancima, ako bi krenuli na Indiju. Od straha pred bunom u Indiji, tamošnji je engleski namjesnik primio u audijenciju glasovitog hinduskog agitatora Gandi, ne bi li ga valjda sklonuo, da Hindusi ne istupaju za­ jedno s Muslimanima, ali će im teško poći za rukom da razbiju slogu indij­ skih domorodaca, koji su i predobro upamtili engleske spletke i njihove posljedice koje su glasovitom pjesniku Rabindzanat Tagori dotle dojadile i ogadile, da je javno pokazao Engle­ zima svoj prezir vrativši im sva njihova odlikovanja i naslove. Naši dopisi Bileća, 20. maja 1921. Zlo se popravlja. U javnosti se mnogo i mnogo pisalo o pljačka* ma i ubojstvima, koje su harale od početka 1919. god. Pet do šest zli* vjeruju i pročita im nešto iz Kur’ana. Kad oni ovo čuše, potekoše im suze, poslušaše ga i prepoznaše u njemu ono, šta je o njemu u njihovim knjigama stajalo. Kad od njega odoše, stupi pred njih Ebu-Džehel sa drugim Kurejšijama i reče im: »Bog neka vas zastidi; ljudi vaše vjere, koji za vama stoje, poslali, su Vas amo da im donesete vijesti o ovome čovjeku, a vi jedva stupiste u njegovo društvo, već ostav­ ljate vašu vjeru, a njegovu držite za istinitu. Nikad nijesmo vidjeli gluplju karavanu, nego što je vaša!« (ili je nekako inače rekao).Abesinci odgovoriše: »Spas vama! Mi s vama nećemo postupati kao s ludama. Ustrajaćemo u onome u ćemu smo sad, a vi ostanite u vašoj vjeri. Mi ćemo sebi samo dobro učiniti«. Po drugima su bili Kršćani iz Nađrana, Bog zna, koje je pravo. Muhamed i Džebr-kršćanin. [ I Kako sam obavješten, sjedio je Muhamed često I kod Merve pred dućanom jednoga mladog Kršćanina, i koji se je zvao Džebr, a bio je rob Benu-i-Hazrami, . te se je reklo, da Džebr poučava Muhameda mnoge stvari, koje on objavljuje. Tada dođe kur’anska re­ čenica: »Mi znamo, da oni govore, da ga jedan čovjek poučava, ali jezik onoga, na koga oni pokazuju, je stran, dok je ovo čisto arapski«. O manjima među Muhamedcvlm drugovima. Jedan puta je sjedio Muhamed u Hramu, a oko njega manji među njegovim drugovima kao: Habbab, Amruar, Ebu Fukejha Jasar, jedan oslobođeni rob Safvana ibni Umejja, Suhejel i slični. Tad rekoše Kurejšije podrugljivo među sobom: »To su njegovi drugovi, kako vidite. Zar je Bog ! ! I i 1 ! . kovača, koji su harali po bilećkom i kotaru, nanijeli su narodu, a naročb to muslimanima velikih šteta. Od ! svih krvničkih ruku palo je žrtvom ; za ove dvije godine 10 nevinih mu? ; sliinana (2 ženske) tc su pljačkom ' hajvana i drugog učinili siromašnom narodu preko dva milijuna kruna । štete. Ovo se sve događalo, a da su vla? | sti slabo išle za tim, da ovome zlu , stanu na put. Zašto su pustili, da nevini od krvničkih ruku stradaju, da je nekoliko zlikovaca natjeralo više familija, da iz bilećkog kotara odse* le? Narod je molio molbama, depu* taci jama, ali sve je slabo pomagalo. Nama musilimanima se predbaci­ valo, das mo se organizovali da vjeru spasemo. Kad se ubijalo i pljačkalo, nije nam ništa na um padalo, a jedi? na nam je utjeha bila organizacija. Ona je jedina digla glas i tražila, da se z’u stane na put, pa i od toga nije bilo pomoći, jer je vrijeme tako bilo, i da vlasti nijesu imale volje, da čuju 1 vapaj nesretnika. Ovome se zlu moglo odmah stati ' na put, da je vlast htjela i da je na* I rodu po selima dala makar neku za* štitu. Nije čudo da je narod morao lupeže i pljačkaše da sakriva jer da je imao zaštitu narod bi sigurno . pljačkaše izdavao vlastima. Što je bi* I lo kod muslimana po selima to je opljačkno. te su u zdnje doba bili ; počeli i pravoslavne da pljačkaju, ali ne bi im u dugo. Vidjevši narod, da od vlasti slabo ima pomoći, počeo je sam da se brani. A vidjevši vlast da je narodu dozlogrdilo i da će sam narod reći svoj sud počeie su i vlasti da se miču. Kad vlast ima volju za radom, a narod podpomaže, onda sve brzo ide. Za dosadanjim pljačkama i uboj? , stvima nije bilo mnogo ni istrage, jer je sve bivši predstojnik Živković I »preko koljena prelamao«, te držim, j da je nedaj Bože on još u Bileći, bilo . bi sve no starom. Prije 6 mjeseci dobismo za pred- ' stojnika po dosadašnjem njegovu ra* i du za Bileću, mlada energična nepri? strana činovnika g. Drag. Stevanovi* ća policajnog pisara iz Beograda. Sa njegovim radom, te gosp. poručnika Narančića odmah je u Bileći drugi vjetar počeo da puše. Nazad 20 dana po četvrti put op? ljačkaše nepoznati (??) sei'o OkoliŠte porodicu Jaganjce. Ono, što su ima? li. to su m digli i to: 35 brava, 10 go* veda i 2 konja. E sigurno nijesu bili odmetnici kojih ima 5—6, jer njima van ne treba. Lahko je pogoditi, ko je bio. Bili su oni, kojim nije ugod­ no da muslimana ima u selu Okoliš? tu i koji hoće da muslimane protje* raju pa da im njihove kuće i zemlji? ste ostanu džaba. Hal’il Jaganjac b mao je samo jednu kravu, a jednu je imao u pola od Rada Radmilovića. Pljačkaši otjeraše Halilovu a Radmi* CrpdHa 3 Skana lovićevu poznadoše i rekoše: »Ovo je Radmilovića, ne ćemo«. E sad pita se: protiv koga i zašto su pljačke uperene? Po prvi put nakon tolikih pljački za ovom se poduzeše energične mje­ re, te predstojnik Stevanović sa na* rednikom Tišmom i žandarmerijom odmah se dade u potjeru. Kako je bilo vrijeme ugodno trag od hajva? na pratili i dotjerali do kuće Todora Koprivice, tc su i jedan dio hajvana kod istoga našli. Ovaj se lupež na* laži sa još drugim u zatvoru u Bileći, te ćemo vidjeti kakva će ih kazna stići? Kad vlast ima volju, a narod ho* će, sve se može, tako bi i sa zloglas­ nim odmetnicima Aleksom Biberždićem i Jovanom Aleksićem. Robili su, palili, ama i njih stiže kazna. Se? ljaci sela Po.ikovića nemogavši više podnositi ova dva razbojnika, pou* bij a ih, kad su došli, da se odmore i okrijepe. Nakon ovoga slučaja i vlast je po* ćela, da radi, te se vidi uspjeh istra* živanja o učinjenim dosadanjim pljačkama i ubojstvima. Samo valja­ no, energično pa će i Kapičića, Drlje* vića, Vukovića, Babovića i drugih hajvan iskočiti i pljačkaši se uhva* titi, a svakako trebaju i spomenuti da pljačkaše otkriju vlastima, jer se nemaju čega bojati; više se iza Bi* berdžića i Aleksića leđa ne može nit* ko kriti? Kod nas se govori, da je naš pred* stojnik Stevanović predao ostavku, te nas ova Vijest iznenađuje, bojeći se da nam ne ode. Molili bi vladu, da malo više posveti pažnje ostavki g. Stevanović. Ovakovog mladog, va­ ljanog čovjeka izgubiti sad baš u o* vim časovima, kada se počelo ulaziti u trag pljačkašima i »kada se zlo po* pravlja«, biTa bi velika šteta. Dalj ni tok istraga prati ću, te ću o* pet se na ovo osvrnuti. Bilećanin. Politički pregled. UNUTARNJI. Ponovni pregovori s muslimanii* ma Iz Južne Srbije. U parlamentar­ nim se krugovima tvrdi, ipiše »Jut. List«, da će se u roku od 2—3 dana povesti pregovori između vlade i muslimana iz Južne Srbije. Na da­ našnjoj radikalskoj sjednici ras* pravljalo se i o tom pitanju. Veći? na je bila saglasna, da se musliman nima iz južne Srbije popusti u pi­ tanju agrara. U parlamentarnim se krugovitna tvrdi, da će doskora za* početi zvanični pregovori između vlade i muslimana, jer su se ovi za* prijetili' istupiti iz konstituante ako se ne udovolji njihovim zahtjevima u pitanju agrara. su mu donešene tri posude: u jednoj je bilo mli­ upravo one između nas vodstvom i spoznajom istine odlikovao? Da ima što dobro u Muhamedovom jeko, u drugoj vino, a u trećoj voda. Muhamed je čuo, kad su mu ove posude bile donešene, — jedan objavljenju, onda nas tvi ne bi pretekli, a ne bi ih glas, kpji mu doviknu: »Ako uzme vodenu posudu, prije nas odlikovao« Onda Bog objavi: »Ne odriči se onih, koji se njegov će se narod utopiti, uhvati li za vino, njegov svome Gospodinu izjutra i u veče mole, koji nje­ će narod pasti u stranputicu, a uzme li mlijeko, govo zadovoljstvo traže. Ti pripadaš zločincima, ako onda će on i njegov narod biti vođen«. »Ja za to ih odbiješ. Tako smo mi jedne drugima iskušali, da uzeh« — tako priča sam Muhamed — »posudu sa mlijekom i napih se iz nje, a Džebrail mi reče: »Ti reknu: je li Bog ove iz naše sredine odlikovao? ne poznaje li Bog zahvalnih? Ako oni, koji u naše : ćeš biti voden i Tvoj narod s Tobom, Muhamede!« znakove vjeruju, dođu k Tebi, onda reci: »Mir s Muhamed se je onda povratio u Mekju, a slije­ vama!« Bog je sebi propisao, da vam daruje milo­ dećega dana pripovijedao je to Kurejšijama. Većina ih srđe: Ko je od vas učinio zlo, a onda se obrati i i reče: »Pa to je, Boga mi, jasna stvar!« Muhamed dobro čini, prema onome je on milostiv i milo- I je govorio, da je prešao u jednoj noći put u Siriju i srdan!« natrag, dok jedna karavana treba za to dva mje­ seca«. 0 noćnom putu u Jerusalim. Mnogo Muslimana opet otpadne od Islama, a Onda je Muhamed odnešen iz Hrama u Mekji drugi odoše Ebu Bekiru i rekoše mu: »Šta Ti držiš u hram Jerusalimski. Islam se je već raširio među o Tvome prijatelju, koji tvrdi, da je sinoć bio u JeruKurejšijama i medu drugim kabilama Meke. Ovaj salimu, da je tamo molio i opet ovamo se povratio?« je put bio jedno iskušenje i jedno ispitivanje, jedna Ebu Bekir odgovori: »Vi mu pridjevate laži«. Oni zapovjed velikoga i moćnoga Boga, jedna pouka za rekoše: »Ne, ne. On je tamo u hramu i sam priča razumne, vodstvo, milost i utvrđenje za vjerne. Boo tome«. Ebu-Bekir dometnu: »Boga mi, ako on žija zapovijed je bila određena, a Muhamed je morao ; sam to kaže, onda je i istina; i šta je u tom ne­ po njegovoj volji putovati, da mu On pokaže od vjerojatno? Vjerujem li ja, kad mi on kaže, da obsvojih čuda koliko je htio i da baci jedan pogled javljanje dolazi s neba, na zemlju u jednome satu na božiju moć i silu kojom on čini, šta mu se sviđa. ; dana ili noći, a to Je dalje nego to, što vam izgleda Muhamedu je predveden burak, to je životinja, tako čudnim«. Onda ode sam Muhamedu i reče: koja je već druge pejgambere prije njega nosila i »Jesi li Ti o božiji poslaniče, ovim ljudima re­ koja svoja kopita može tako daleko da rastavi, ko­ kao, da si bio u Jerusalimu?« On odgovori: »Dal« liko oko dosegne. Njegov prijatelj (Džebrail) ga je , Tada reče Ebu-Bekir: »Opiši mi ga, ja sam već tamo podigao i pratio. ' bio!« Muhamed poče da grad opisuje i kad god je On vidje čuda između neba i zemlje dok ne jedan dio grada opisao, rekao je Ebu-Bekir: »Istinu dođe u Jerusalim. Ovdje on nađe Ibrahima, Musa-a i si govorio; ja svjedočim, da si Ti božiji poslanik!« i I sa-a sa drugim pejgamberima, koji su se radi (Nastaviće se). njega ovdje našli. On je tada s njima molio. Bile �Страна 4 Strana„ПРАВДА* - „PRAVDA*Врој 295 Broj Naša granica s Austrijom. Bečka ■ Politische Korrespodenz« saopćuje, da je predsjednik Jugoslavenske dolegačije u međunarodnoj potkomisiji za razgraničenje podnio zahtjev predsjedniku komisije, kojim traži Dravu kao granicu između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Austrije i naglasio, daje takav zahtjev već uputio konferenciji ambasadora u Parizu. | | | I VANJSKI. Grčki neuspjesi. Prema vijesti* ma iz Angore, koje do sada još ni* su potvrđene, započeli su Grci ofen* živu protiv turskih četa i navalji­ vali dva dana, no potpuno bez us* pjeha. Turska obrana osujetila je sve grčke pokušaje da prodru tur* sku frontu, tc je zadala Grcima ve* like gubitke. Albanija- »Politische Korrespodenz« iz Beča javlja, da je primila iz Ženeve vijest, da se je albanska vlada obra­ tila na Savez Naroda za posredovanje radi toga, što su Grci i Jugoslaveni zaposjeli neke dijelove Albanije. Predsjednik vijeća Saveza Naroda staviće ovo pitanje na dnevni red slijedeće sjednice, koja će se održati mjeseca juna u Ženevi. Češka i Austrija »Neues Wiener Tagblatt« ima telegram iz Praga, da u slučaju priključenja Salzburga Njemačkoj nije isključeno posjedanje iz­ vjesnih dijelova Austrije češkim truparna. Mađarska i Rumunjska. Ljubljan­ ski list »Jutro« prima iz Budimpešte: U ovdašnjim političkim krugovima se tvrdi, da se između rumunjskih i ma­ đarskih državnika vode tajni pregovori o personalnoj uniji između Mađarske i Rumunjske. Vijeće Saveza Naroda objavi ju* je putem Agencije Ha vas ovaj ko* munike: Finansijska komisija Save* za Nareda, koja je sakupljena u Londonu, primila je saopštenje da su engleska i francuska vlada sprem­ ne da prihvate predlog u roku od 20 godina u pitanju privilegija, koji pifoizk^ze Tz saintgermanskog uget vora. 20 godina biće dosta za pro* vedenje sadašnjeg nacrta, koji ide лл tim, da se udovolji međunarod* nim kreditima. Na sjednici financi* ske komore Saveza Naroda ras* pravi jan je predlog austrijske vlade o osnivanju autori jskog zavoda za izdavanje banknota na novoj pod* lozi. Nadzor nad pomoći koju će Austrija dobivaj jz inostranstva vrši'će fmainsijska komisija Saveza Naroda, koja će u tu svrhu obrazo* vati posebnu komisiju za nadzor. Ako bi došlo do nesporazuma sa Austrijom, finansijska komisija Sa* veza Naroda fungiraće kao posljed­ nja instancija. Upravu zavoda za izdavanje banknota imali bi u ru* kama većim dijelom Austrijanci. Američki senat jednoglasno je prihvatio predlog za kredite ratne mornarice. U predlogu se u isto vrijeme umoljava predsjednik Har* ding, da sazove konferenciju Engleske. Amerike i Japana, koja bi raspravljala o razoružanju na moru. Politika Francuske. Na sjednici francuskog parlamenta od 26. o. mi. bilo je predloženo 12 dnevnih re* dova. Briand je izjavio da vlada prima dnevni red poslanika Aragoa vode progresistitkog saveza. Ovaj dnevni red glasi.: »Komora smatra po Njemačkoj primljeni ultimatum najmanjom mjerom garancija koje su potrebne za našu sigurnost i našu obnovu. Komora ima povjerenje u vladu, da će ona zajamčiti prava Francuske strogim nadziranjem o razoružanju Njemačke i potpunom isplatom po Njemačkoj priznatih dugova, te da će odmah provesti sankcije, ako ne b( bilo izvršeno londonsko utanačen je. Nadalje se pouzdaje u vladu, da će ona u gor* njo*šleskom pitanju ustrajati na tačnoj i lojalnoj provedbi odredaba versa/Jeskog ugovora u njegovom smislu i prema njegovom tekstu. Otklanja svaki, dodatak te prelazi na dnevni red«. Predlog poslanika Aragoa bio je primljen sa 419 protiv 171 glasa. Iza toga su sjednfce parlamenta bile odgođene. Domaće vijesti. • I I | * | I ; ! j i ' i ! i I I ’ j । i i i । | ; j I ; i I Regent Aleksandar u inozemstvu. Naš prestolonasljednik Regent A* leksandar otputovao je prije nekoli­ ko dana u inozemstvo: Francusku i Englesku. Regent putuje posve in* kegnito. Putem se svratio u Trst, a posjetio je i sjevernu Italiju i u ML lanu proveo nekoliko sati. Odatle je nastavio put u Francusku, a odavde u Englesku. Svrha putovanja Regen* tova jest, kako novine pišu ženidba, Regent ćc se zaručiti s princezom Магу, kćerkom engleskog kralja. Dr. Milenko Ve nić umro. Iz Pa­ riza dobismo jučer brzojavnu vijest, da je prekjučer ondje naprasnom smrću pre­ minuo naš poslanik Vesnić. Vesnić je preminuo u klubu Union u 4 sata po podne, odakle je odmah prenešen u poslanstvo. Regent Aleksandar, i ako se nalazio u Parizu u najstrožijem inkognitu, došao je u poslanstvo i izja­ vio saučešće gđi Vesnićki. Predsjednik francuske vlade izjavio je također sau­ češće preko šefa kabineta predsjedištva. Lično su pred večer došli u poslanstvo i izjavili saučešće pred­ sjednik Ministarskog Savjeta, šef pro­ tokola, talijanski i španski ambasa­ dor, kao i mnogobrojne viđenije lično­ sti. Sprovod će svakako biti idući uto­ rak Dan ukopa biće definitivno utvrđen sutra sporazumno s direkcijom proto­ kola ministarstva spoljnih poslova. Kad će to prestati? Iz Višegrada smo dobili ovaj brzojav: »Midhabeg Trvtković јусег iz zasjede napadnut od braće pravoslavnih i teško ranjen. Tok istrage ćemo javljati. Mjesni odbor«. Misliil smo da će već jednom pre* stati ovake stvari, aii' kruta zbilja go* vori drukčije. Na stvar ćemo se po­ sebno osvrnuti kad dobijemo izvje* štaj. Učitelji privremeno oprošteni od vojne dužnosti. Na predlog pro* svjetnog ministarstva odlučio jc mi* nistarski savjet, dm se učitelji do god. 1922. oslobode od vojne dužnosti. Ispiti u velikoj gimnaziji. Pređi spi* ti za maturu biće 3. juna. Ispiti privattota, naknadni i vanredni ispiti po* činju 16. juna i traju do 18. juna. Kandidati treba da se prijave, direk* čiji barem dan rani j e. 6. juna počin je pismeni ispit zrelosti. 25. i u* na počinje usmena matura. Pametna akcija. U Londonu je 25. o. mj. otvorena u prostorijama Srpskog Pomoćnog Fonda izložba rukotvorina Južnih Slovcna. Tako presbiro, a mi p:tamo vladu, šta je poduzela da i Bosna sudjeluje u ovoj •izložbi. . Upravi gradskog fizikata na znaš nje. Tuži nam: se jedna musliman* ka na neuljudno ponašanje poslužiteljicc u gradskom fizikatu. Ista je mu­ slimanka sa još nekoliko njih od* nijela svoje dijete da nakalcmi os* piće na 27. o. mj. u 10 sati prije pod* ne i čekala, da je pripuste k gospo* . đi Ijckarici. Tamošnja se poslužitelji­ ma derala na muslimanke, da one moraju čekati i пек idu u svoje ma­ hale. Druge je ipropuštala, a musli₽ j manke je ostavila, da dođu pos­ ljednje na red. Osim toga i unutra I u fizikatu vrlo su prostački ponaša* i la naročito prema muslimankama, pa upozoru jemo pozvane, da toj »go­ spođici« ili »podrežu jezik« ili da je zamijene uljudnijom poslužitelji* coin. Projekt o naseljivanju Južne Sr­ bije. »Jut. List« javlja iz Beograda: I »U ministarstvu za agrarnu reformu i drže se konferencije, na kojima sc | pretresa projekt o naseljivanju u južne krajeve Srbije. Tim sjednica* ma prisustvuje i jedan delegat mi­ nistarstva unutrašnjih djela. Nat | mjera jc ministarstva za agrarnu re* i formu, da sc još prije dolaska na* ; seljenika pripravi za njih, što je ; najnužnije. Prva veća naselja bila I bi u Dren i c i, gdje je zemlja vr' lo plodna, a nastanjena neradinim !' (!) arnautskim elementom. Mini1 starstvo unutarnjih djela misli osi* • gurati javnu bezbijednost tako, što I će u svako mjesto postaviti jednu žandarmerijsku stanicu Što se tiče i naseljivanja Rusa, o tom sc ne će i više ni diskutovatk Bude li se uopće to pitanje pokrenulo, imat će dati i garancije, da će ondje stalno ostati ! i da ćc ispuniti sve uvjete, koji su i za kolonizaciju potrebni«. Solunsko pristanište za našu trgoviiiu. Iz Atene se javlja: Između j konsulata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Solunu i generalnog guvernera za grčku Makedoniju utvrđen I je sporazum, kojim se regulišu detalji upotrebe solunskog pristaništa za srpi sku trgovinu. Sitni novac. Iz Beograda se javlja, : da je Ministar Finansija svojim ri* ; jesenjem br. 6562 od 27. maja o. g. . riješio: 1. Državne kase kao i poje। dinci nisu dužni pri jedno j uplati pri* I mat više od 50 dinara (200 kruna) i novčanica od 1 dinar (4 krune) ili i novčanica cd 1 dinar (4 krune) ili 25 I din. (100 K) od pola dinara (2 K) 10 ! dinara (40 kruna) od 25 para (1 K); : 2.) Da državne kase ne puštaju u i opticaju oštećene i pohabane novca* I niče državnogi izdanja; 3.) Da su I glavna državna blagajnica, pokrajinI ske blagajne, okružne i sreske finan* ; sijske uprave kao i porezni uredi dužni, da na zahtjevu pojedinaca u i i neograničeno i količini mijen jaju tak* vc novčanice državnog izdanja u za* mjenu sa novčanicama Narodne Banke. Prilozi od zekjata za naše Sirotiš« te u Sarajevu. Uprava ovdašnjeg 'Musiim. sirotišta se javno zahvaliti* jc gg. Hadži Hasanagi Ncsirhodžiću. koji jc dao bd zekjata našemu širo* fištu 130 m platna u vrijednosti od preko 5000 K az tim vri jednoj Braći Dcmirdžić, koji dadoše u istu svrhu kože u vri jednosti' preko 2000 kruna. Ovim plemenitim ljudima najveće , priznanje. Da dragi Allah i njih ob। raduje onim čim im jc najdraže, ka* i ko su oni obradovali našu siročad ! osobito u ovim mubareć danima! Sto* tinili se ovaki muslimani! Primarius Dr. Lj. BliHć ordinira za unutrašnje bolesti cd 2- 3 u Zrinj* skoga ulici 6. prizemno. Gajretov glasnik. Gajretov pododbor u Kon jicu pri* redu je Gajretov dan, treći dan še^ vala (10. juna) u petak sa slijedećim programom: I. G. Salih ef. Karamehmedović predava o »Gajretu«. njegovoj misiji i o dosadašnjem uspjehu rada za -Gajret«. Nakon predavanja svirače tambu* raški zbor društva »Mirze« i daće se pješačka trka. Teferič će se prirediti u roman ti č* nom mjestancu »Polju« blizu Konji­ i ca na obali Neretve, gdje će publika moći uživati prirodne ljepote : od* marati se u debelom hladu. ■ Predujmovi na rentu za god. 1920. Agrarna Direkcija javlja, đa će se ' akcija o isplati predujmova na račun ! privremene rente za god. 1920. sa 15. I junom o. g. dokončati. One stranke, kojima su predujmovi j odobreni, a nijesu još isplaćeni, imaju se kod dotičnog kotarskog urega najI dalje do 15. juna o. g. prijaviti, a isto j tako i one stranke, koje stanuju u i području drugog kotara, imadu propii sane priznanice svome kotarskom ureI du, gdje je predujam doznačen, predati, i kako bi se predujmovi pravovremeno • mogli realizovati. 226 POZIV na glavnu skupštinu, koja će se održavati na 24. juna o. g. u 2 sata po podne u Morića hanu sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. Predlog o likvidaciji društva; 2. Eventualije. Predsjednik: Rifatbeg Sulejmanpašić. Kotlovi za pečenje rakije iz čistog bakra dobavlja u Zrinskog uh 11. (Cumurija) SLSV1H I DRUB, Petrinja. Tražite cijenike. He zaboravite zabilježiti! fotografski atelier oo Muradif Karahasanović. Muslimanska trgo^ačha i obrtnlčha banka za Bosnu i Негевдпдјпи (d. i) u Sarajevu Dionička glavnica 10,Ж000'~ Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.- Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Rubno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 kancelarije: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z14 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/833439edeeb2fda7254afacca3de27bb.pdf a88b640497a5a019fde57a48bea3f54f PDF Text Text **.... - r ГТЧ A Pojedini broj K 2 ~ i\/ivDA Г гЛасило југославенске муслиманске организације. угој 58 (296) 1 1 Sarajevo, četvrtak 2. juna 1921. <25. Ramazan 1339.) Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na rola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200. — ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kr »a Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post. štedionice И19. Godina III. — Najnovija akcija bosanskih radikala. Nismo još u posjedu tačnog teksta govora dra Milana Srškića u konstituanti prigodom rasprave o socjalnoekonomskom odjeljku ustava, u kome se oborio na 42. član, kojim se riješava agrarno pitanje. Novinstvo izvjeStava da je dr. Srškić protiv »toga članka, jer ne donosi ekonomsko oslobođenje« težaku. S koje god strane prosuđivali ovu akciju dra Srškića, ne možemo je uzeti dostojnom one stranke, koju vodi g. Pašić. Mi znamo, da je agrarno pi­ tanje u Bosni i Hercegovini kroz dvije godine služilo raznim strankama kao demagoško sredstvo u lovu za biračima. Mi to znamo, ali dr. Srškić i drugovi izgleda da ne znaju, da je baš ona stranka (bosanski demokrati), koja je davala seljacima najšira obećavanja tuđeg slobodnog zemljišnog vlasništva, doživila potpuni poraz na izbo­ rima. Javnost naime razumijeva ovu akciju tako, da dr. Srškić time već polazi u lov na težačke glasove pri slijedećim izborima. Možda je ovo tačno, ali je svakako tačno, da bi time dr. Srškić, a s njime i radikalna partija u Bosni i Hercegovini, poči­ nili ono isto samoubistvo, koje počiniše bosanski demokrati. Agrarno pi­ tanje, kako je riješeno sporazumom između’ naše organizacije i vlade, riješeno je radikalnije, a u korist težaka, nego i u kojojdrugoj evropskoj, ustavnoj i demo­ kratskoj državi. Pa ipak i danas ima ljudi, kao dr. Srškić i drugovi, koji toliko demagoški prikazuju to ri­ ješenje, da bi neupućenom Čitaocu njihovih govora izgledalo, kao da ima kod nas još nekakovih »feudalnih« odnosa i »begluka«. Treba pročitati beglučku uredbu i uvjeriti se, da je on^j zemljišni posjed, koji i pored te uredbe ostaje u posjedničkim rukama, minimalan, i da je čisto i, nikakvim ni »feudalnim« ni beglučkim« odno­ sima nevezano vlasništvo. Taj ostatak se nalazi većinom ipak u rukama mu­ slimana i pravo značenje Srškićeve akcije leži u tome, da musliman ne • | i ; ■ । ■ I ; j , ! i ; i • ; ; I j i 1 | I . ■ 1 I ' ■ ' i ; ; , : j smije uopće posjedovati zemlje. Sva je sreća, da dr. Srškić nije ni­ kakva uplivna ličnost u radikalnom klubu, jer bi njegovo neozbiljno i po­ litički neumjesno istupanje moglo ina­ če uroditi uništenjem sporazuma naše organizacije sa radikalima i demokra­ tima, koje je po riječima g. PaŠića od historijske vašndsti. Dr. Srškić svojom najnovijom akcijom, ne radi na izra­ đivanju radikalne partije u Bosni i Hercegovini, već joj po demokratskom uzoru kopa grob, a s druge strane nastoji svom snagom, da našu orga­ nizaciju isključi iz saradnje na ustavu. Nu mi srno uvjereni, da će ga mu­ drost g. Pašića brzo dozvati pameti. G. Pašić je prilikom zaključenja sporazuma izjavio našim poslanicima, da će se za njegovo tačno provađanje zalagati on lično i radikalna partija kao za svoju stvar. S toga se ne mo­ žemo ni stoga razloga dosta načuditi dru Srškiću, jer nam je ta Pašićeva riječ, za koju je znao i on, najjača garantija, da- se riješenje agrarnog pi­ tanja ne će pokvariti i da se iz jed­ nog djela, koje’ je potpuno zadovoljilo sve i socijalne i istorijske aspiracije težaka, ne će načiniti prosta otmica muslimanski h dobara. Da i nemuslimanska javnost ima tačnu predstavu, dokle se išlo u su­ sret duhu vremena, navešćemo glavnu karakteristiku nove beglučke uredbe: 1 onaj slobodni zemljišni posjed, na kojemu ne postoji kmetstvo, već ako je u zadnjih deset godina davano pod najam uz uvjete slične kmetskim odnošajima, oduzima se od njegovog pravnog vlasnika prisilnim otkupom. Šta hoće dr. Srškić još? Zar se svetost privatnog vlasništva da još i dalje prikraćivati ? Kad smo mi pri­ stali na gornje riješenje, učinili smo time odveć veliku žrtvu i pokorili se jedino sili okolnosti, pod kojim živi­ mo, a nipošto pravednim socijal­ nim zahtjevima • remena, jer ovi ne idu tako daleko. Daljnjih žrtava apso­ PODLISTAK. i Kratak žtapis Mahanila Sltjliisst ama ' po Muhamed Ibnl Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (9) Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Braća Muftići u Žepču Kad je svršio, reče on Ebu-Bekiru: »Ti si isti­ i niti, Ebu-Bekire!« I od toga je dana on nazvan »Istinitim« (»Siddik«). Jedan iz porodice Ebu-Bekirove mi je rekao, da je rekla Ajiša: »Muhamedovog tijela nije nestalo, nego je Bog naredio, da njegov duh putuje«. Muhamed je običavao reći: »Moje oko spava, moje srce je budno!« Bog zna, kako je ovo bilo; , u kakvom je on stanju ovo po božijoj zapovijedi • vidio, u snu ili na javi, ali svakao je bilo istinito. O nebeskom putovanju i čudima, koje je Muhamed kud tog vidio. Jedan povjerljiv mi je čovjek od Ebu-SajdaEl-Hudrije pripovijedao, da je čuo. kako je Muha­ med rekao: »Kad sam u Jerusalimu svršio potrebno, donesoše mi jedne ljestve tako lijepe, kakvih nikad nisam vidio, to su one, na koje mrtvi, kad uskrsnu, bacaju svoje poglede. Moj prijatelj (Džebrail) mi reče da se uspnem, dok ne dođosmo na nebeska vrata, koja se zovu: Vrata straže. Ovdje je stajao jedan meleć, koji se je zvao, ismail, a zapovijedao je nad dvanaest tisuća meleća, od kojih je svaki opet nad dvanaest tisuća meleća zapovijedao. Kod • ! । I ; i I lutno ne možemo da dajemo i sprem­ ni smo, da pod svaku cijenu branimo i to malo prava, što smo teškom mu­ kom izvojevali, Dr. Srškić svojom najnovijom ak­ cijom demorališe našeg težaka, koji je demokratima pri izborima jasni do­ kazao, da ne želi otimačine. On u njemu stvara glad za otmicom tuđega dobra i time se ogrješuje. ne samo o osnovna politička pravila, već : c osnovne ljudske etičke principe. Izvanredna skupština Muslimanske Centralne Banke u Sarajevu. । , I . j I j i ; I : Pored srpskih, hrvatskih i svih dru­ gih novčanih zavoda u zemlji, odlučila je i naša Muslimanska centralna banka da poveća svoj za današnje prilike ne­ znatni dionički kapital od 5 na 20 mi­ lijuna kruna, kako bi što jače mogla poduprijeti ekonomski razvitak nas bosansko-hercegovačkih muslimana, pa je u tu svrhu raspisala 111. emisiju svojih dionica, te se prodaja istih nalaži, kako čujemo, u punome jeku Da bi ravnateljstvo banke — u čijoj se sredini nalaze naši najbolji sručnjaci i financijeri — sa potpunim uspjehom izvelo svoj naum, odlučilo je osigurati rasprodaju dionica stvorivši jedan sindikat, koji tu obvezu preuzima na se, ako emisija ne uspije, jer je ove naše iskusne ljude već i od prije samo iskustvo naučilo, što znači osloniti se isključivo na naše financijere. Kako su danas inače abnormalne naše ekonomske prilike i još uvijek vlada nestašica novca, to naravska stvar nije bio lak posao ovakav jedan sindikat stvoriti, ali zahvaljujući do­ brim vezama upravnika naše Centralne banke ipak je napokon uspjelo ravnateljstvu osigurati jedan sindikat u Prvoj hrvatskoj štedionici u Zagrebu, koji je naravski uz neku odštetu preuzeo na sebe tu veliku zadaću i odgovornost Ovaj naš ugledni i najstariji domaći zavod u zemlji, išao je u ovoj stvari našoj Centralnoj banci u susret koliko je god bilo u granicama mogućnosti, davši joj sve moguće uvjete, Čime je Prva hrvatska štedionica pokazala ne samo riječima već i djelom, da joj zbilja leži na srcu gospodarsko-eko- ovog pripovijedanja reče Muhamed: Samu On pcznaje čete Tvoga Gospodina!« Ismail upita, kad sam na vrata došao: »Ko je ovo Džebrail?« On od­ govori: »To je Muhamed«. On ga opet upita: »Je li on već postao pejgamberom? Džebrail odgovori: „Da.« Onda on reče: »Dobro!« i zaželi mi sreću. Muhamed reče: »Kad dođoh u donja nebesa, susretoše me svi meleći sa osmjehnutim i' vedrim licem i zaželješe mi sreću; samo mi je jedan meleć zaželio sreću, a da se nije ni smiješio niti je veseo izgledao; ja za to upitah Džebraila, zašto i ovaj ne pokazuje vedra lica kao i ostali? Džebrail odgovori: »I on bi Ti se smiješio, da je ikad pred ikim to učinio, ali on se nikad ne smiješi, to je Malik go­ spodar pakla«. Onda ja rekoh Džebrailu, koji je po božijoj volji imao ovdje zapovjed i kojemu se je moglo povjeriti: »Bi ii mu zapovjedio, da mi pokaže vatru paklenu?« — On reče: »Da«, i daae za to Maliku zapovied. Ovaj podiže paklopac, a vatra je buktila i dizala se u vis tako, da sam mislio, da će sve proždrijeti, što sam pred sobom vidio. Ja zato zamolih Džebraila, da mu zapovjedi, da je opet potisne natrag. Džebrail to dčini, a Malik viknu: »Povuci se natrag!« Ona se onda natrag povuče otkud je i došla, a meni se učini, kao da pade najedanput sjena, onda Malik opet metnu poklopac«. Po izvještajima Ebu-Sajdovim, rekao je Muhamed: »Kad sam došao u done nebo, vidjeh tamo jednoga čovjeka gdje sjedi, kojemu su duše ljudi bile prestavljene. Jednima se je veselio i rekao: »Dobra dušo, iz dobroga tijela izašla«, a drugima je pokazivao mračno lice i rekao: »Ružna dušo, iz ružnoga tijela izašla«. Ja upijah Džebraila, ko je ovaj čovjek? On odgovori: »To je otac Adem, ko­ jemu se duše njegovih potomaka predstavljaju, on se sa vjernicima veseli i kaže, dobra dušo iz do- ! nomski razvitak nas muslimana na I čemu ćemo mi tom našem bra.skom zavodu uvijek blagodarni biti. Ali kako je inače naš društveni ži­ vot jako rastrovan i kako među n ma ; ima i takovih ljudi, koji traže dlaku u I jajetu, a od muhe prave medvjeda samo da mogu pošteni rad ometati. I tako se je i ovom zgouom p ravila ; jedna grupa ljudi vodena šerifom ArI nautovićem i Mustajbegom Ha’ilbaši. ćem, koja je digla silnu prašinu među • muslimanima, a napose među dioM. čarima banke prikazujući to ba; ko no i djelo kao da se njime koriste ^amo neke izvjesne osobe u ravnate!, sivu i : izvan njega. U tu su svrhu razvili silnu agitaciju i novinsku kamp, mu . izdajući kojekakove letake, pune neI istine i demagoški Uvrnutih Činjenica. Ma da je ravnateljstvo banke sjajno , pobilo podvale opozicije u svom kuku, • kojega je sredinom maja izdalo, ono je po opoziciji traženu izvanrednu i skupštinu sazvalo za nedjelju 29. maja ; o- g.. da i tom zgodom petd samim i dioničarima pobije podvale opozicije. I Skupština, koja je sa toliko inu resa i i napetosti bila očekivana, održana je I u prošlu nedjelju u 3 sata uz veliko I učešće dioničara, kojom je zgodom iznijela sjajnu pobjedu grupa Dra H asnice nad Šerifom Arnautoviće.*: i druj govima i vidjelo se je i ovom zgodom ' da se Šerifov položaj u narodu nije i ništa poboljšao od izbora za konstii tuantu, ma da se je on‘ tome nadao. I Od 40.832 glasa pripadalo je opozičiji oko 12.800 glasova, a grupi Dra 1 Hrasnice preko 28.000 glasova : Interesantno je bilo čuti, da je Šerif | broga tijela, a kod nevjernika se rastuži i sa gnjušan,em ispunjen rekne: „Ružna dušo iz ružnoga tijela". Onda vidjeh ljude sa devečijim usnama, koji su imali komade vatre u ruci tako velike, da su cijelu ruku ispunjavali. Ovu su vatru baca u usta, a ona im se otraga vraćala. Ja upitah DŽeb-aila, šta su-ovi ljudi? On odgovori: »To su ljudi, koji su sirotinjsko dobro na nepravedan način jeli«. Onda vidjen ljude ša trbusima, kakvih n kal mjesam vidio; putem su na njih napali krokodili, kao bijesne deve i tjerali ih u pakao, a zatim su ih gazili tako, da se nijesu mogli više smjesta т:да. Ja upitah Džebraila, ko su ovi. On odgovori; »To su lihvari«. Onda vidjeh ljude, koji su im hi dobro i debelo meso pred sobom, a pokraj toga s:abo i smrdljivo, koje su jeli, a ono ostavljali. Ja upitah Džebraila, ko su ovi ljudi? On odgovori; lo su oni, koji su prezirali žene, koje im je Bog đozvol.o, da se okrenu onima, koje im je Bog zubra i',«. Onda vidjeh žene, koje su bile obješene o p;sa Ja upitah Džebraila, ko su ove? On mi odgovo г. o su žene, koje su svojim muževima tuđu dje.u ! oiтЦа1е ? Kad je došao u sedmo nebo, dovede ga Džebrail njegovome Gospodinu, a on mu propisa pedeset molitava dnevno. »Vraćajući se« — tako ..rića Mu­ hamed dalje — kad prođoh pokraj Musaa, vašega dobroga gospodina, upita me on, koliko mi je mo­ litava propisao. Ja odgovorih: »pedese' dnevno4. Tada on reče: »Molitva je tegobna, a Tvoj narod slab. Idi tvome gospodinu natrag i moli ga, ca i' bi siu.G h i bi mi । i Tvome narodu olakša!« Ja g; deset odbijeno. Musa nađe i ću cesec previše i savjetova me, da molim dalje olakšan.е. I bi mi I odbijeno opet deset molitava. Mu<a nađe, da je jos | uvijek previše*, a ja sam se toliko pura vraćao, dok �Epoj 29o Broj „PRAVDA-.— „ПРАЗДА“ Strana 2 Страна dobio za svoju osobu samo 4 puno­ moći sa 38 glasova, koje mu je drug Mujaga H. Baščaušević kupio 8 dana po Hercegovini, a Mustajbeg Halilbašić samo jednu punomoć sa 10, slovom deset glasova, dok je kod grupe Dra Hrasnice sam predsjednik banke Mešić dobio preko 300 punomoći i to sve od manjih dioničara sa preko 6000 gla­ sova, a da i ne spominjemo druge. Već su same ove cifre pokazale ja­ sno opoziciji, da je sa svojom akcijom propala, pa kada je još nadravnatelj Somogv počeo stručnjački pobijati na­ vode opozicije i rekao Arnautoviću u brk, kako ga je ovaj za oprost molio, što ga je u letaku naveo, da se ovaj u sindikatu nalazi i izgovarao se, da je to učinio samo radi boljeg eiekta u masama, onda je među skupštinarima nastala silna veselost i smijeh, tako da je čitava akcija opozicije uzeta kao neozbiljna i nestvarna i da je to bio samo manevar nekolicine propalih političara i spekulanata, koji su pro­ bali, ne bi li se iz te afere dao izbiti kakav bilo kapital, što mu eto na ža­ lost nije pošlo za rukom. Pošto je najviše opozicija vikala proti provizije, koju Prva hrvatska štedionica dobiva za jamstvo rasprodaje dionica, to ne će biti s gorega, da se ovde osvrnemo po mišljenju nepristranih stručnjaka i na tu okolnost: Provizija, koja se plaća, a na koju je gladno društvo Šerifovo toliko zinulo nije ni u kojem slučaju prevelika, već je naprotiv umjerena i čedna. Svaki, pa i mali trgovac znade, ako danas traži od koje banke kakvo garantovno pismo ili knjižicu kao jamčevinu, da mora platiti masnu proviziju, pa pre­ ma tome nije nikakvo čudo, da i Prva hrvatska štedionica mora dobiti pro­ viziju za garanciju, koja u ovom slu­ čaju iznaša oko 20 milijuna! Ova bi provizija bila golema kada bi ona bila na koji kraći rok dana, ali se mora uzeti u obzir, da Prva hrvatska šte­ dionica, preuzimajući garanciju, nema nikakove sigurnosti, da će ove dionice biti rasprodane, te da mora računati ne samo time da će njoj samoj even­ tualno sve ili bar veći dio ovih dio­ nica preostati, nego mora računati još i s time, da se ove dionice ne će od nje natrag prekupiti. te da će njezin novac ostati stalno uložen u jedan pa­ pir, koji joj nosi maksimalno 6—б1^0^, jer se dividenda plaća samo nanomlnalu. Cijeli postupak Prve hrvatske šte­ dionice može se označiti do skrajnosti susretljivim, te je posve isključeno, da je njezin zahtjev u pogledu provizije pretjeran. Inovjerni zavodi, pa i oni u onako jakim novčanim središtima kao što je n. pr. Zagreb, osiguravaju svi svoj us­ pjeh emisije sindikatom, od kojih nije niti jedan jedini jeftiniji od ovog Prve hrvatske štedionice, što se dade fak­ tima dokazati. Kada dakle to čine zavodi sa daleko svjesnijim dioničarima, koji mnogo rade kupuju dionice od nas muslimana, morala je to isto učiniti i Mu­ slimanska centralna banka, jer se nije mogla izvrći opasnosti, da joj dionice I ostanu neprodane, a to bi sigurno i bilo kraj slabog interesovanja naših ; kapitalista za dionice. Potrebno je pak bilo ovo povišenje, jer promijenjene prilike u novčarstvu, a osobito kod nas u Bosni i Herćegovini zahtijevaju imperativno, da mi muslimani stvorimo jača novčana sre•dišta, koja će moći našim ljudima u sezoni, kada je veća potreba novca I stajati za leđima. Isto se tako mora naglasiti, da je ovaj momenat bio zadnji čas, kada je Muslimanska ceni tralna banka mogla u opće naći sin­ dikat i uz to stvoriti sebi jedno jako | financijalno zalede, jer će veliki nov­ čani zavodi biti preopterećeni preuzi­ manjem unutarnjeg državnog zajma, pa da je Muslimanska centralna banka propustila još i ovu priliku, da taj sindikat nađe, dvojimo, da bi ga da­ nas u opće više i naći mogla Mi muslimani, isključiv svaki nacio­ nalni momenat. možemo biti ponosni I na to, da je jedan ovako jaki i ugledni zavod, kao što je Prva hrvatska šte­ i dionica. stao iza naše najjače banke, i jer je time dokazano, da je ovaj cen­ | tralni zavod kao muslimanski zavod zdrav, a isto tako da se i nama mu­ slimanima kao jednom ekonomskom faktoru podaje velika važnost. Prva hrvatska štedionica sigurno imade tolike prilike svoj novac uložiti u rentabilne poslove, da radi te za nju neznatne provizije nije unišla u ovaj posao, nego je sigurno vođena željom, da stupi u dodir sa jednom ovako jakom grugom kao što smo mi muslimani danas u ovoj državi, a vidi se i iz cijelog njezinog postupka, da je njezina želja, da ova veza urodi dobrim plodom i za jednu i za drugu stranu. Kada se je sve ovo i na skupštini lijepo raspravilo pa se k tome proči­ tao list Prve hrvatske štedionice, koja naknadne daje rok do konca ove go­ dine, da muslimani mogu kupiti dio­ nice uz emisioni tečaj, onda je i opo­ zicija pred tom velikodušnosti našeg bratskog zavoda potpuno klonula i jednoglasno pristala na ugovor sa Pr­ vom hrvatskom štedionicom. 1 tako se je eto svršila napeto oče­ kivana prva izvanredna skupština Mu­ slimanske centralne banke u Sarajevu, koja je inače tekla vrlo mirno i u redu, što je rijetkost kod nas musli­ mana, a što se svakako može najviše i zahvaliti vodstvu banke, koje nije re' agiralo na izazove opozicije, već se samo ograničilo na to, da trijezno, ozbiljno i stručnjački zatvore usta opozicije, što mu je napokon posve i uspjelo. Čujemo, da će na 15- juna biti gla­ vna redovita godišnja skupština banke, pa smo znatiželjni, za šta će se Šerif i drugovi tada zakvačiti. —ić. mi napokon bi zapovjeđeno samo pet molitava dnevno. Kada me je Musa opet htio nagovoriti, da se vratim,rekoh :»Ja sam već toliko puta molio zaolakšanje, da se već stidim da to još jedan put učinim !„ A tko dnevno pet puta u potpunoj vjeri i lju­ bavi moli, dobiće plaću od pedeset molitava, kao što su bile u početku propisane. Božiji blagoslov na Muhameda i njegov rod! Opis Muhamedov. Omer, jedan oslobođeni rob Hufare. obavijestio me je od Ibrahima ibni Muhameda ibni Alije, daje Alija sačinio slijedeći opis o Muhamedu: On nije bio ni visok ni nizak. Srednjega stasa; kosa mu nije bila ni previše kuštrava ni pre­ više valovita. Njegovo lice nije bilo ni prepuno ni predebelo. Bio je bijel sa crvenilom pomiješan. Imao je crne oči, dugačke trepavice, jaku glavu, a Čvrsta ramena, nekoliko sitnih dlaka na prsima, pune ruke i noge. Išao je tako lahko, kao da je lebdio nad vodom, a kad bi na jednu stranu gledao, okrenuo bi se sav. Medu njegovim plećima mu je bio pečat pejgamberski, njegove ruke su bile najdarežljivije od sviju ljud», njegova prsa su bila gajodvažnija, njegov jezik je bio najistinitiji. On je bio najvjerniji prama svojim štićenicima, najblaži i najugoduiji u ponašanju. Ko ga je jedan puta ugledao, bio je ispunjen sa poštovanjem, ko mu se je pri­ bližio, volio ga je, a ko ga je opisivao, morao je reći: »Nijesam ni prije ni poslije njega vidio njemu ravna!« IV. Hidžret (Neprijateljstvo vladajućih familija u Meki daje Muhamedu misao hidžreta — iseljenja, ne bijega. 1 1 ’ Iz Sandžaka i Makedonije. JEDAN INTERESANTAN I ZNAČAJAN DOPIS. (Svršetak). Eto ta grupa »agraraca« proklamo. vala je upis, onu gornju parolu, u se­ ' bičnom cilju, na grdnu štetu ovoga kraja, te i države i njenih interesa. Ta grupa pomuti i najviše duhove kod muslimana i ubi im vjeru u Pravdu i j njene zakone. Provodeći jednu vrstu j režima otmice g. Kurtović favoriziraše । seljačke mase pravoslavnih, huškajući javno svijet na mržnju protiv musli­ | mana, koje on krsti imenom »Turaka«. Praveći na taj način od ovog naivnog svijeta sigurnu vojsku za izbore, on zaboravi da se, u državnom interesu, obrati na muslimanski svijet, koji če­ , kaše uzaman od njega Pravdu, od njega kao agrarnog povjerenika. Podstrekani od g. Kurtovića seljaci pravoslavni postaše nezajažljivi u svo­ jim »pravima« a silni i bijesni na svakog ko bi pokušao, da im reče istinu, da im kaže kud ih to vodi Kurtovićev račun. Iz redova glavnih muslimana odva­ jaju se pojedinci sa torbom u šakama da prose jednu vrstu milostinje od biv. čivčija, bar pregršt žita za gladne fami­ lije. Valja zapamtiti da je veliki dio varoških muslimana živio jedino od pri­ hoda sa čitluka a tih prihoda bili su sad potpuno lišeni i rđavim radom do­ vedeni, da formalno gladuju, jer gosp. Kurtović i njegova tevabija ode dalje, nepromišljenim korakom, da pod pri­ jetnjom javne kaštige, zabrani svako i najmanje udeljivanje milostinje musli­ manima. Javnih i privatnih radova u ovom kraju nema, da bi mogli dati hljeba nadničarima, te su bijednici bili lišeni i takve potpore. Eto u ovakvom stanju stvari pada odmetanje Useina Boškovića i kompa­ nije, koga su, vele, po nalogu nekog pisara opštine mataruške dobro izlemali, kad bješe pošao da moli za malo žita u biv. čivčije. Onda ovaj zlikovac dolazi na misao zločina, ubija čivčiju i bježi u šumu, da otud bije, hara i pljačka, evo do današnjeg dana i Bog zna dokle još. Daleko sam od namjere da branim jednog Usejina Boškovića i kompaniju i njegov zločinački rad, ne­ go iznosim pravo stanje stvari u inte­ resu pravde i zbrkanosti pojmova, da to odmetanje ima kakav politički mo­ tiv, te đa je otuda inspirlsano. Sad da vidimo koliko je od prilike koštalo to Usejinovo bjegstvo u šumu: , Koštalo je prvo glave njegovog nesrećnog čivčije. Pa onda desetinu ne­ vinih. Koliko pljačke, koliko drugih razboj ništava kazaće Vam napaćeni narod i ovoga i drugih okruga, kuda žari i pali ' ovaj zlikovac sa drugovima, koje je u tom cilju sakupio. Pokušaj da se nastani u susjednom Taifu nije uspio. U Jasribu, — od Muhamedovog preselenja nazva­ nom Medina, — su prilike povoljnije. Brojni u gradu stanujući Židovi su stanovnicima o Muhamedu pri­ povijedali. Od jednoga takovoga su oni u isto vri­ jeme očekivali izravnanje trajnih svađa između nji­ hova dva plemena. Tako hvata Islam u Medini svoj korijen sa nenadanom brzinom, a iseljenju vjernika iz Meke slijedi iselenje samoga pejgambera. Dan dolaska u Medinu 6. jula 622. je početak musli­ manskoga računanja vremena) ' Smrt Ebu Talibova i Hadidžina. Onda umrije Ebu-Talib i HadidŽa u jednoj go­ dini, a Muhameda je time stigla velika nesreća, jer mu je Hadidža bila vjerna potpora u Islamu, kod koje je on nalazio umirenje, a onaj mu je bio branitelj i zaštitnik protiv njegovih suplemenika. Oboje um­ rije tri godine prije iselenja u Medinu. Po smrti Ebu-Talibovoj, zlostavljali su Kurejšije Muhameda na takav način, kako se nikad nisu za njegova života usudili. Jedan od njihovih luda, išao je što više tako daleko, da mu je sipao prah na glavu. Jedna mu je od njegovih kćeri prala prah sa glave plačući, ali on reče: »Ne plači, moja kćerko; Bog će Tvoga oca štititil« Među tim reče on: »Dok je Ebu-Talib Živio, nijesu ni Kurejšije mogli ništa ne­ ugodnoga činiti!« ' | I i i Kako je Muhamed kod Taklfita tražio pomoć. ! Poslije smrti Ebu-Talibove podnio je Muhamed mnogo uvreda od Kurejšija, kakovih za života nje­ gova amidže nije nikad pretrpio. On za to ode u Tajif (jedno od malih srednjo-arapskih mjesta još i danas poznato zbog plodne okolice svojih vino­ grada i vrtova, petnaest milja od Meke) i zamoli I 1 I ! i ; i i i i i ; j I Država mu je ucjenila glavu sa 15 hiljada dinara, a koliko je sirota prosula do sad, te koliko će od sad sve zbog Usejina i njegove čete. Znate li koliko ima činovnika u ovom okrugu, koji na račun tog hajduka pri­ maju po 35 od sto na platu i sve prinadležnosti! E, vjerujte, da ne bješe Usejina ne bi oni vidjeli tih para, jer do njegovog odmetanja ne bješe haj­ dučije u ovom okrugu i nekako bolje ptice pjevahu, pa i ako se ne primaše onih 35 od sto. Neka se u ovom okrugu makne BoŠković s vrata, pa nek država ukine taj postotak serbez, o policija nek spava na oba uva. Ali ne samo to, već one­ mogućite dalja odmetanja, aktom ispravke onih pogrešaka koje je počinio g. Kurtović, kao okružni povjerenik, a onda blagoslovio njegov patron i idol g. Sreten Vukosavljević, ondašnji Gl. Povjerenik u Skoplju, sve za hatar po­ slaničkih mandata, kojih se pomoću agrara i dokopaše. No ako i dockan, trijezni se opet naš seljak, čije su povjerenje onako kukavički zloupotrebili dva gornja po­ slanika. Dopro je i do njinih ušiju fa­ mozni sporazum, kog su napiavili sa muslimanskim begovima-poslanicima. Vide već, ali sad je dockan, kud ih odvede g. Kurtović i Vukosavljević. Za ovog potonjeg vele nisu se nadali, a za prvog znali su, mnogi koja je roba. Uviđaju da se mogla izbjeći okolnost, da im Usejin Bošković sa družinom ne kuca sad na vratima, da ih ne pu­ škara iza svakog grmena, da im ne prijeti smrći i paljevinom. Stiskaju pesnice i prijete onima koji ih prevariše, pa sad dovedoše na tanak led, na plaćanje odštete, haka i drugog. Moglo se, vele, to i prije učiniti, pa da se o manjoj prođe, već se ovako posija zla krv u okrugu i okolo njega. Da smo se, vele, mi pogađali sa aga­ ma i begovima, o manjoj bi se pisalo i ljepše svršilo. Kako je grozničavo i bez skrupula radila pred izbore ona monstruozna koterija sa Kurtovićem, a kako su se sad udaljili od seljaka i ostavili ga na milost i nemilost prilikama! Sve to vide seljaci i uzvikuju: »E, jadni interesi, e jadni računi.« - A ja im dodajem«: »O tempora, o mores, o asini, o boves’ Da bi se unapred ogradio od gnus­ nih podvala, da ovim Štitim musliman­ ske age i begove, ja kategorički izjav­ ljujem, da sam daleko od toga i takve pomisli, već dosljedno svom političkom ubjeđenju zastupam i zastupaću interes socijalne pravde, te iznoseći istinu . ništa drugo stavljam na isto moj potpis Takifite da mu pomognu i zaštite ga od njegovih suplemenika. Uz to se je nadao, da će oni objav­ ljenje primiti. Kad je Muhamed u Taif došao, ode najplemenitijim Takifitima. Bila su tri brata: AbdiJalil, Mssud i Habid, sinovi Amra ibni Omera. Jedan je od njih imao Ženu jednu Kurejšijku iz roda BeniDžuma. On sjedne kod njih i pozove ih, da u Boga vjeruju i da Islamu pomognu, a njega od njegova naroda zaštite. Tada reče jedan, koji je uređivao pokrov-ac od Kjabe: «Ako Te je Bog poslao«. Drugi reče: »Nije li Bog mogao naći drugoga poslanika nego Tebe?» Treći reče: »Tako mi Boga, ja neću s To­ bom govoriti, jer ako si Ti, kako tvrdiš od Boga poslan, onda je opasno Tebi se protiviti, a lažeš li što se tiče Boga, onda ne ću s Tobom da govorim!« Muhamed se na to podiže i nije se više dobrome nadao od Takifita. Kako sam obaviješten, valjda im je Muhamed rekao: »Ako sa mnom tako postupate, onda držite to barem tajnim« jer je želio, da njegovi ljudi o tom ništa ne čuju i s tim da ne budu proti njega još više podbođeni. Oni to ne učlniše, nego nahuškaše svoje ljude i robove proti njega, te on-i pođoše na njega galamitii i psovati ga tako, da se skupi oko njega mnogo ljudi, a on bi prinužden, da pobjegne u jedan vrt, koji je pripadao Utba i Šejba ibin Rabija, u kojem su se upravo ovi nalazili. Njegovi progonioci se na to povuku, a on sjedne u sjenu jedne vinove loze, a sinovi Rabijini ga ugledaše i vidješe, šta mu se je dogodilo od luda taifskih. Kako su me obavijestili, sretne Muhamed ženu od plemena BenuDžuma i reče joj: »Kako su me susreli Tvoji prijateljil« (Nastaviće se). �Ja sam sin one pokrajine, koja je Čitave vijekove vodila borbu sa polu­ mjesecom »za krst časni i slobodu zlatnu«. Voditi otvorenu kavaljersku borbu to razumijem; goniti i sad na dalje zlikovce i nevaljalce i onemogućiti dalji njihov rad i na to pristajem; ali na silu »turčlti« sve muslimane i svijesno ih tjerati u tabor državnih neprijatelja, a ovamo paradirati sa parolom: Mi smo Srbi od tri vjere, e, sa tim sć ne mogu pomiriti; kao ni sa tim da ovo pokoljenje muslimana plaća grijehove otaca, djedova i Šukundjedova, sve od Kosova do danas. Ubiti muslimane ekonomski, to je opet smišljeni zločin, koji se direktno sveti drživi i njenim interesima. Ja bih radije proklamovao parolu: dolje kape i fesove, vjere na stranu, goniti para­ zite i nevaljalce bez obzira na konfe­ siju, ne praviti razlike među pravo­ slavnim i muslimanima ni u socijalnim ni u političkim pitanjima. I još nešto, gospodo na vrhu državne uprave, a to je: uklonite domorodce činovnike, dajte im mjesta u Šumadiji ili Vojvodini a dajte ovamo Šumadince i to savjesne i ispravne pa će te osje­ titi da pravda može mnogo više nego sila. .lov. Četković. Naši dopisi. U Bos. Krupi, 23. maja 1921. Antun Berničević, kot. prestojnik i poznata »hiiena gračanička« nelegal­ nom presudom od 19. maja 1921. broj 5286 naredio je, da se za 24 sata imadu isprazniti prostorije »Omladin­ skog kluba« i ne doznaivši drugih, što se protivi svim zakonskim propisima o rekviziciji. On je ovo svoje Rinaldijevsko nasilje proveo deložiranjem na 21. maja o. g. »Omladinski klub« kao jedino kul­ turno prosvjetno društvo, u kom je 80 postotaka muslimana, u Bos. Krupi, od svog osnutka u januaru 1920. rapidno je napredovao i kad su se sve jače manifestovale njegove sposobnosti, tad su se počele kovati urote protiv njega, koje su stvarane baš sa one strane, s koje se ne bi smjele činiti. Birokratizam kukavnog upravnog si­ stema u svoj golotinji protekcionizma zajedno sa šovinizmom napao je na naše društvo. Rodila se tako niska, nezakonska i podla rekvizicija društvenih prosto­ rija odlukom od 25. marta o. g. za por. nadkontr. g. J. Koščicu, koji ima stan, u kojem stanuje već 2 god. ali g. Koščica je bio miljenik g. Nadbantića, tadanjeg predstojnika, koji je u ovoj stvari otputovao u Bihać okružniku. Usprkos našeg opravdanog i de­ taljnog protesta g. Nadbantić je mimo okružnika kod zamjenika g. Makineca, bivšeg zloglasnog predstojnika u Sanskom Mostu, rekviziciju ispostavio na našu štetu. U ovom je učestvovala i gđa. Nadbantić i ako je upozorena da sa svojim mužem ima samo zajednički brak, a nipošto vlast. Naše društvo je uvidjelo, da pod egidom korupcije i predstojnikovice imaju moć i oprijelo se i rekviziciji i deložiranju. Telefonski je upozoren g. Marcel, okružnik u Bihaću i saopštena mu jasna tendenca ove nepravedne rekvizicije, našto je odmah on uz negodovanje prema potčinjenoj vlasti piesudu o deložiranju ostavio in suspenso. — Potom se pritužilo zemaljskoj vladi putem ko­ tarskog ureda u Bos. Krupi zbog ne­ zakonitog postupka rekvizicije odnosno kotarskog ili stanbenop ureda. Ova je pritužba bila na 14. aprila kod okružne oblasti, a okružnik g. Marcel je narodnom poslaniku g. Džaferu Kulenoviću zadao riječ, da će stvar koncilijantno ispitati i zem. vladi pred­ ložiti na riješavanje u korist kluba. Zbog biljegovine povraćeni su svi akti na kot ured u Bos. Krupi, gdje su le­ žali u rukama pomenutog Jove Koš- Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" B:о 296 Bro? | i । i ; ; | čice mjesec dana i nakon biljegovanja otišli u vječnost. U ovom razdoblju premješten je g. Nadbantić, a došao kao predstojnik g. Anton Berničević. Kao crna mafija ovaj grabežljivi tip već je našao žrtvu, a to je bilo naše društvo. Kako se on odlikovao u Gračanici zbog nasilja (primjerice kad je uz Ramazan dao iz džamije pomoću Žandarma neke čestite ljude uhapsiti i t. d.) tako je ovaj spekulativni tipus, koji je tvorac svoje karijere u mladosti kao Italianisimo, za vrijeme rata kao Austriaco denuncirajući Srbe, a sad, blažena otadžbino, denuncira muslimane, jer su oni »antidržavni« i potreban je nereda i pokrivanja svog kamelenstva. G. Berničević je sa svojim terriblima deložirao naše društvo, a nakon tog pomoću policije rekvirirao druge pro­ storije, gdje je bio aprovizacioni magacin sa 2 i po kvadratna metara po­ vršine, i gdje ne može da se smjesti društveni namještaj, a пекато li 120 članova društva, a koje su još prostorije vlažne i nečiste. Zato sad on sili društvo, da mora primiti prostorije, gdie je smjestio društveni namještaj, inače da će prodati društvenu imovinu. Ima li uopće veće apsurdnosti u istoriji bezakonja? A sad pogledajmo, za koga je gosp. Berničević prostorije re­ kvirirao: nije za g. Koščiću nego za poručnika Radu KovaČevića, kojem još za mjesec dana ne treba stan, jer ne može dobiti dopusta i otići po namje­ štaj i porodicu u Vlasenicu, a ipak društvo za 24 sata mora van. Međutim opće je poznata stvar, da u Krupi ima i praznih stanova, a još kad se uzme, da je rekvizicija prove­ dena jedino na našem društvu, izlazi jasno na javu makinacija i tendenca g. Berničevića. Zato najviše u ovakovim slučajevima vrijedi ona Thiersova: Aide-toi, le ciel t’aidera. Kraj ovakovog nasilja i administra­ tivnog monstruma ne smije se očajati niti plakati na vlast i državu. Ne, — ovo su psihološki momenti, koji paralizuju konsolidovanje naše države ne dajući, da joj se udari zdrav i na­ rodni temelj, a ovakovim trzavicama nije kriva država nego ovakovi tu­ đinski i Spekulativni tipovi a la g. Berničević, koji prave zamršaje, ondje gdje ih nema i koji, ne ljubeći našu otadžbinu, jer nijesu njeni sinovi, uvijek zavadaju skrajnosti. Zato kao svijesni građani za koje znači, da je pravda temelj svakoj vlasti, a nasilja uzrok svakom zlo, pozivljemo javnost, da sve ovakove, koji nas zavadaju, kaznimo, a prema djelima i prebacimo preko demarkacione linije (g. Berni­ čević bi potome sigurno u Borgo Erizzo (Zadar) g. Kresichu). Mi ne smijemo dozvoliti, da se jedan dio na­ roda smatra gostima naše zemlje, a drugi vladajućom kastom, a tako ne smije naročito g. Berničević, da u svom štreberstvu smatra fesliju afričkim crn­ cem, koga možeš voditi na pijacu te prodati. Zem. Vlada treba da ovo nasilje g. Berničevića kazni, a mi stojimo na na raspolaganju sa svim dokazima. da će svakako glasati za ustav, a da se njihovo glasanje protiv ustava u načelu ne smije shvatiti kao istup protiv države. Knjige i novine. Hamdija Krešeljaković VANJSKI. | Neutralizacija Dardanela. Po vije­ u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. [ stima iz Atene odgovor grčke vlade na notu saveznika o neutralizaciji Cari­ ! grada i Dardanela već je gotov i biti će po Saltaziju izručena savezničkim ambasadorima u Ateni. Grčka vlada u ' odgovoru razlaže svoje stanovište, po | kojem je bila prisiljena, da vrši pravo upotrebljavanja Dardanela. Na koncu , vlada izriče nadu, da će usljed proI klamovane neutralnosti saveznici pre­ stati podupiranjem kemalista. Angorska diplomatija. Po vijesti agencije Reuter sklopio je novi angorski ministar inostranih djela Jusuf Kemal-beg novi tursko-afganski ugo­ vor, koji je već potpisan. Poznato je, i da je Jusuf Kemal-beg bio vod naci, jonalističke specijalne misije u Moskvi, kojoj je po vijestima iz Atene također uspjelo, da sklopi ugovor sa sovjet­ skom vladom. Taj ugovor o „bratskoj uniji" ima kao bazu međusobno pot­ pomaganje pri oslobođavanju svih istoč­ nih naroda. Naročito glede oslobođenja i samo-određenja turskih naroda. Batum dobiva Georgija. Aserbejdžan ostaje autonoman. Kapitulacije se odbacuju, jer su protivne potpunoj suverenosti. Sovjeti se odriču svih ekonomskih povoljština u Turskoj, koje je uživala caristička vlada. Jedan govor Mustafe Kemala. Atenski dopisnik „Daily Telegrapha* donosi govor što ga je izrekao Mustafa Kemal paša u narodnoj skupštini u Angori. Vođja turskih nacionalista u tom svom govoru veli, da su od na­ roda, koji su pobijedjeni u svjetskom ratu, Turci danas jedini-pobjednici. Oni su pobijedili Armene na istoku i Grke na zapadu, vode pregovore sa zapadnim vlastima o sporazumu na osnovi čuvanja turskih interesa, a sevrski ugovor više ne stoji ni na papiru ni de facto. Turci imaju sada jake prijatelje u Aserbejdžanu, na sjevernom Kavkazu u Afganistanu i medju mu­ slimanskim pučanstvom Mesopotamije i Sirije. Ali što je najvažnije, naglasio je Mustafa Kemal, nas vežu vanredno prijateljski i bratinski odnošaji sa rus­ kom sovjetskom republikom, koja nam je obećala, da će nas podupirati i pru­ žati nam pomoć svima silama. Mi ćemo nastojati, da te odnošaje još više uč­ vrstimo zajedničkim akcijama. Teme­ ljni principi će se utvrditi na skoraš­ njem kongresu u Moskvi, kojemu će prisustvovati naši predstavnici. Nema sumnje o tome, da će naša nastojanja potpuno biti u skladu sa željama na­ roda. Mi ćemo stvorili narodnu vladu, koja će upravljati u skladu civilizacije i humanosti Njemačka platila prvu milijardu. Pošto je njemačka vlada 17. maja, reparacionoj komisiji prema 5. točki londonskoga ultimatuma isplatila 150 milijuna zlatnih maraka u dolarskim devizama, ima da prije nego mine 25 dana plati i ostatak od 850 milijuna zlatnih maraka. „Berliner Tageblatt" saznaje, da je ta svota isplaćena u njemačkim državnim obveznicama po 20.000 i po 10.000 dolara Time je nje­ mačka vlada potpuno udovoljla ovoj točki ultimatuma. UNUTARNJI. Žrtve pobune u Egiptu. Kako se Pregovori sa muslimana iz južne službeno javlja bilo je kod posljednjeg Srbije. „Jug. List“ javlja: Beograd. I ustanka usmrćeno 15 Evropejaca i 49 31. maja. Jutros su započeli pregovori . urođenika, dok je ranjeno bilo 68 Ev­ muslimanskih poslanika iz Južne Srbije ropejaca i 194 urođenika. sa predstavnicima vladinih grupa glede riješenja agrarnog pitanja. Od musli­ mana iz Južne Srbije sudjeluju pre- | .govorima Kenan Zijabeg, Jašar Emiri ; c Ismet Crnokapić, od demokrata Milan i □ Pribičević, Juraj Demetrović i Sreten ‘i Vukosavljević, od radikala Dr. Laza ]. Marković, Ljuba Jovanović i ministar Uzunović, od bosanskih muslimana Sakib Korbut i Fehim Kurbegović. Kod 1 muslimana iz Južne Srbije opaža se i znatna popustljivost. Oni su izjavili, | Politički pregled. Sjetite se GAJRETA" Zahtjevajte i kupujte: ELIDA-pastu za zube ИШ1«11ШвШ111П11111ЖШ11111Н1М jer je najbolja i ima sve odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Lavi, Sarajevo, Despića ul. 1. □ □ □ □□ □ □ g i . ' ' 1 j . Od naših umnih radenika novijeg doba, izuzevši one, što se proslaviše u sferi turske povjesnice dakle na tu­ đem jeziku, jedan se naš radenik u novije doba pojavljuje gotovo tiho i neopaženo, malo poznat po svojim publikovanim djelima, ali tim znatniji, što su ta djela posve stručne prirode, djela čisto historijska. To je naš Ham­ dija Kreševljaković. On je svojim rad­ njama dobio mjesta u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Za­ grebu; pa je po tom prvi učitelj saradnik akademije, prvi od Bosanaca i prvi od Muslimana u Akademiji. Ne­ davno je izašla druga njegova radnja u Zagrebu, a to je radnja (u djelu *Građa za povijest književnosti hr­ vatske«-, što je odavna već izdaje Aka­ demija] pod naslovom: Štamparije u Bosni za turskog vre­ mena 1529—1878. Rijetke su zemlje i narodi, u koj-h se pojavljuje štamparstvo već u prvih 100 godina iza izuma njegova, a u nas je to u istinu činjenica. Ovake znamenite historijske činjenice za obi­ čnog su čitatelja bez osobite važno­ sti, ali su u historiji umnog i kultur­ nog razvitka naroda od velika zna­ čaja, pa su radnici tim zaslužniji, koji se daju tešku trudu i radu, da ovake činjenice otimaju zaboravi. Kad mi rođeni sinovi svoje domo­ vine ne znamo, kad je Bosna ima­ la prvu štampariju, kako će nam stra­ nac priznati težnju naših pradjedova za kulturnim razvitkom prije 300 i više godina? A zaista se ponositi mo­ žemo, što smo osnovali štampariju već god. 1529., dakle prije smo je imali mi nego mnogi danas od nas napre­ dniji evropski narodi. Po toj Kreševljakovića radnji, koja istinitim činjenicama utvrđuje tu granu naše kulturne povijesti, saznajemo, da su braća Đurađ i Todor Ljubović iz Mileševa otišli u Mletke, izučili sla­ garski zanat, došli u Bosnu i osno­ vali u Goraždu prvu štampariju,kojoj je bio vlasnik Božidar Goraždanin. To je bilo godine 1527. Prve knjige koje su izašle iz te štamparije, bile su crk­ vene, Psaltir i Trebnik 1531: god. Ta je štamparija postojala kratko vrijeme, samo 2 godine, i poslije 1531. ne zna se više za nju. Od te godine do 1866. nema štamparije u Bosni, a fratri su ipak puno knjiga izrađivali i Štam­ pali ih dijelom u Italiji, u Austriji, Ugarskoj, a najviše u Hrvatskoj: Za­ grebu, Osijeku, Sisku, Karlovcu, Đa­ kovu i t. d. Godine 1847. šalje fra Ivan Jukić Franju Glavodanovića iz Fojnice u Zagreb, da izuči Štamparstvo u štam­ pariji ilira Ljudevita Gaja nadajući se da će naskoro u Bosni osnovati štampariju: God. 1850. daje molbu na sul­ tana Abdul-Medžida da se osnuje vilajetska štamparija u Bosni, a iza 3 godine daju skupno fratri molbu Huršid-paši za štampariju, ali sve uzalud. Tek god 1866- dolazi neki Topron iz Zemuna i u Sarajevu osniva štampa­ riju. U isto vrijeme počinje izlaziti prvi list »Bosanski Cvjetnik« (samo 25 brojeva), a prvo zatim izlazi služ­ beni list „Bosna-, koji je izlazio sve do austrijske okupacije 1878. Još je izlazio »Sarajevski Cvjetnik od 1868. do 1872. God. 1875. osnovao je prvu štam­ pariju u Mostaru don Frano Miličević a do godinu osnovana je i vilajetska štamparija kao i u Sarajevu. U Mo­ staru je kratko vrijeme izlazila »Ne­ retva«, službeni list vilajetske vlade hercegovačke. Naš je Hamdija neumoran radenik na ovom polju. S velikom ljubavlju i �„ПРАВДА“ - Страна 4 Strana s neumornom ustrpljivošću historičara radi on i istražuje našu domaću po­ vijest. Mi mu samo možemo poželjeti zdravlja i Života, a volje mu zaista ne manjka. Držim da je ovdje umjesno, da i to napomenem: da je od velike koristi, ako bi ko imao ili gdje na­ basao na koji list spomenutih novina ili knjiga iz ove naše starine ili inače kakvu znamenitiju historijsku rijet­ kost, da to sačuva od propasti i da se pošalje ovom i ovakom radniku da to upotrebi i iskoristi; jer mnoga dra­ gocjena starina po gdje-gdje truhne i propada. Em. < . I ' 1 । i I i Domaće vijesti. pr »uovi-nn G Sakib Sikirić, pro­ I fesor na ovdašnjoj šerijatskoj gimnaziji, promovisan je 28. pr. mj. na peštanskom univerzitetu na čast doktora filozofije. Čestitamo! Dao Bog. te se i ovako vi h iljadi li' • Dječji Dan 1о21. Akcioni Odbor za ■ Dječji Dan zaključio je nedavno, da se | proslava odgodi za 18. i 19. juna t. g. zbog jevrejskih praznika, koji padaju ј na ranije objavljeni datum 11 i 12. 1 juna. Treba istaći da je Akcioni Odbor već jedanput odgodio proslavu, koja . je imala da se održi 5. i 6. juna, kako bi izašla u susret građanima musli­ manske konfesije, kojima u te dane , još traje ramazanski post. Akcioni od­ bor se nada, da će javnost znati honorisati ovaj faktični postupak Okružne I zaštite, koja nastoji, da ovaj dan bude ■ interkonfesionalna i opšte nacionalna i manifestacija. ; Potreba osnutka srednje škole u Zenici. Pišu uam iz Zenice: Ze­ nica je najindustrijalnije mjesto u Bo­ sni i Hercegovini i najveće kotarsko mjesto u okružju travničkom. Naše tri osnovne škole pohađa oko 1000 ; učenika, a i u kotSru imaju još dvije 1 Škole. Većina djece je veoma siro­ mašna i ne može da produžuje ško­ lovanja pošto nema sredstava, da ide na stranu, a u Zenici nema srednje škole. Još u mjesecu augustu 1920. god. uputila su sva prosvjetna i kul­ turna društva zenička predstavku grad­ skom poglavarstvu u Zenici za otvo­ renje srednje škole. U predstavci je naznačena i zgrada, gdje bi se mogla smjestiti i vrela, kojim bi se uzdrža­ vala Do danas nije na nju došlo ni­ kakvo riješenje. Ovo dajemo javnosti, ne bi li time eventualno dali života toj stvari, koja izgleda da je zaspala negdje na zemaljskoj vladi. 1 Број 296 Broj „PRAVDA* 2631; Osman Mehmedbašić K 2631; Psovanje islamskih svetinja Tuže Salih Mahmutćehajić K 2631; Husein nam se iz Duvna, da je tamošnji kanDupanovič K 197310; Osman Jašarcelista g. Mate Kordić, u društvu ne­ begović K 1316; Murat Kapić K 1316; kolicine građana, psovao javno MuhaMehmed Čekro K 1316; Bajro Habota meda i u tome išao tako daleko, da je izrekao i ove prostačke riječi: »Tur­ za svoju braću Muju, Halila i Osmana Habota K 1316; Derviš Grizović K 658, ski svetac Muhamed je veliki magarac Adem Grljevic K 658; Bećir Jaganjac i kenjac«. Mi smo jednoć već pisali o ovom gospodinu, koji se eto nikako I K 658; Alija Repak K 658; Mehmed Dizdarević K 658; Hakija Šabič K 658; još ne umije da ponaša kao čovjek. Naš je tamošnji mjesni odbor u ovoj j Smajo Tanović K 658; Sulejman Lipostvari učinio prijavu Kotarskom uredu ; vača K 658; Huso Jahić K 658; Bajro Habota K 394 80; Husein Miropija K i mi toj prijavi, iznoseći stvar na jav­ 394.80; Sulejman Busulagjić K 203.20; nost, dajemo veliku važnost i zahtjeFej:o Hebib K 263.20; Salih Veizović vamo od zemaljske vlade, da povede 263.20; DŽafcr Galijatović K 243.20; strogu istragu protiv g. Kordića i da Mujo Šehović K 263 20; Marko Banšić ga po zasluzi kazni. K 263 20; Muharem Sarić K 2b3.20; Samovo’ja tuzlanske policije. Tuže nam se trgovci muslimani iz Zulfikar Ali K 131.00; Mehmed Destan K 131 60; Zaim Spahović K 131.60: Tuzle na jedan nemio dogagjaj, koji Ukupno K 24.078.90. se zbio nedamo u Tuzli: Trgovac Haži Potpisani odbor naljepše se zahva­ Mujaga H. Mujezmović bio je na 14. ljuje gornjoj našoj braći, koji naše pr. mj. na sred ceste uhapšen zato, što je ispala jedna čivija iz njegovih kola, društvo i ako daleko od svoje domo­ na koja je bilo natovareno 20 metara vine preko oceana iz Amerike, pomosoli. Kola su morala 4pjaii na cesti, goše materijalno gornjim prilozima i dok se nabavi druga čivija našto je time omogučiše našem društvu, da što jedan policajac počeo najprije da tvrdi, bolje razvije svoj rad — J Stocu, 15 maja 1921. Za odbor: Predsjednik u. z. kako je na kolima Četrdeset metara, a kad je to Muiaga nijekao, pridošao M. Šarić; Tajnik u. z. Šemić. je još jedan policajac i uhapsili su iz uredništva. G. Dževad Sulej H. Mujagu. On je doauše odmah i pumanpašić povratio se s dopusta i šten, ali mu zadovoljština nije data. preuzeo ovim brojem svoju dužnost Radi ovoga među ovdašnjem trgov- i u uredništvu, cima vlada veliko uzrujanje. Za „Hurijetove* šegrte Islamsko radničko i zanatiijsk udruženje »Hurijet« moli građane muslimane, a oso­ bito imućnije, da se u ovim mubarekj. i danima sjećaju darovima, bilo u novcu bilo u naravi, šegrtskog fonda istog Za »Gajret« su sakupili dobrovoljnih društva. Time će na najbolji način priloga ova gg.: Ragib ef. Imamović, pomoći veliki broj sirotana, koje je i mualim i Sulejman ef. muezin, prigo­ društvo smjestilo na razne zanate. — | dom kišne dove u Šotorovićima, te u Odbor. PraŽizama svotu cd K 1412; Ahmed Glavna skupština „Prosvjete". U šarić povjerenik Stari Majdan na mu­ nedjelju po Vidov-danu 3. jula po n. slimanskoj zabavi K 490; Mehmed Kok. održaće se AV. redovna skupština zarčanin, Cazin K I 7; Mujaga H. Baš»Prosvjete« u Sarajevu u 10 sati u čaušević, trgovac Sarajevo, darovao je prostorijama Srpskoga Doma. Dnevni Gajretovom muškom Konviktu u SaJajevu 1 vreću piritiča od 105 kg. je red: 1. G. S. Mirković, predsjednik Glavnoga Odbora otvara skupštinu; II. bruto težine. Ggjica Aza Muftić, Izbor dvojice članova za ovjerovljenje ■ Nevesinje sakupila medu hanumama na svadbi svojega brata Muhamed ef. zapisaka; lil. Izvještaj Glavnoga Od­ Muftića K 190: učenice u Stocu i to: bora o radu »Prosvjete«: 1. Izvještaj tajnika; 2. Izvještaj blagajnika; 3. Iz­ Šemsa Sarajlić, Remza Omeragić, Nazika vještaj revizora: IV. Proračun za go- ; Buzaljko, Fahira Mehmedbašić, Zineta dinu 1921 22; V. Predloži Glavnoga ' Rizvanbegović, Emina Buzaljko, Fahira Odbora, pododbora, povjerenika i čla- 1 Mehmedpašić sakupile za »Gajret« K nova Prosvjete«; VI Izbor novoga ' 450; Muhamed Dizdar, direktor šer. Glavnoga Odbora »Prosvjete«. Predio- i sud. škole Sarajevo, prigodom ovogo­ ge za skupštinu treba poslati pismeno I dišnjeg raspusta pitomaca K 382; tri dana prije skupštine Uzejir Biser. Goražde K 766; Hafiz Dobrovoljni prilozi iz Amerike. Smajil ef. Serdarović, Ljubinje K 4000; Društvu »Dobrotvor« u Stocu poslali ' — Gajretov pododbor Višegrad K 1361; su svoje priloge braća iz Amerike iz i Mahmud Resulović Sarajevo, članarina i dobrov. priloga K 252; Osman Redžić mjesta Detroita: Jusuf Jašarbegović, K Gajretov glasnik. I ; | ! , i ■ , i ' | I I ‘ ■ , i povjerenik Ripač,prihod Gajrctova dana K 1729; Gajretov pododbor Brčko K 6068; N. N, Sarajevo K 74; Ibrahimbeg Ljubović Sarajevo, članarina K 80; Bogdan Konstantinović Bihać, sakupio za »Gajret« K 500; Husejn ef. Efendić, učitelj Kakanj, sakupio među školskom đecom K 40; Edhembeg Miralem Donji Vakuf, članarina K 128; Gjačka menza u Gradačcu K 5 159. Gajretova uprava izriče svim sakup­ ljačima i darovateljima svoju iskrenu hvalu i priznanje. Ministri Spalio i Karamehmedović dali ostavke. (Telefonski izvještaj primi en sinoć u 75 » sati.) , j ; i Poslije ispada bosanskih radikala u klubu, a osobito poslije jučerašnjeg ispada dra M. Srškića u konstituanti, zavladalo je u Jugosl. Musi. Klubu veliko neza­ dovoljstvo, koje se na današnjoj popodnevnoj sjednici izrazilo u tome, da je riješeno, da njihovi ministri podnesu ostavke na svo­ jini položajima. Na sjednici su sudjelovali skoro svi poslanici i jednoglasno je konstatovano, da vlada nije ispunila jedan veliki dio obveza sporazuma, koji je s njom sklopljen u martu ove godine. Dr. Spaho i dr. Karameh­ medović su predali ostavke u 5’k po podne. ' | i I • ! Agrarna Direkcija javlja, da će se ! i akcija o isplati predujmova na račun 1 privremene rente za god. 1920. sa 15. junom o. g. dokončati. One stranke, kojima su predujmovi ; | odobreni, a nijesu još isplaćeni, imaju se kod dotičnog kotarskog urega naj­ dalje do 15. juna o. g. prijaviti, a isto [ tako i one stranke, koje stanuju u 1 području drugog kotara, im adu propi­ sane priznanice svome kotarskom ure­ du, gdje je predujam doznačen, predati, kako bi se predujmovi pravovremeno I mogli realizovati. 226 Predujmovi na rentu za1 ;29. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU | Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovije, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, P uj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. sa najm^nje dva razreda srednje škole traži knjižara Daniel i A. Kajon, Kralja Petra ulica br. 19. 0<3LASIVANJE BklS* i neUSilBVi« Nb zaboravite zabilježiti! fotografski atelier I SEBURA u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. IZ FABRIKE u novinama obavlja po- и uzdano staro uvedeni ■ HINKfl FRANCKA SINOVI, BLOCKNER-OVS O ZAGREB O preporučuje se za tursku СГПМ kaVM kao najsavr- •Ži šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. & Ф Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. *S ф iO & *5* ® zavod za oglašivanje и Zagreb, Jurjevska ul. 31. 3 Telefon 21—65. :: | Goneiaino oglasno zastupstvu g za preko 10 tu-i inozemnih listova g Ф ф ф i® Ф 'Ф 3» ф ф јВ? # Ф j£* ф Ф ј® ■ Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,030.000’— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z19 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/11837db96678451e4ec0e35318b9c660.pdf db5382cc2ea90d4ea79ec10a79a502ab PDF Text Text Pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. evo, subota 4. juna 1921. (27. Ramazan 1339.) UzaHonjeni kierihalizam i prozelitizam. —h. Dok su u Beogradu ustali, da nam donesu slobod ou man ustav dok se vodi borba, da u taj naš ustav uniđe tako zvani »kanceiparagraf«, koji će spriječiti propagandu vjerom’ dotle nam pojedini ministri donose uredbe sa srednjovjekovnim ustano­ vama, koje su ne samo utjelovljeni klerikalizam, nego pravi pravcati — prozelitizam. »Službene Novine« u broju 105. od 13. maja o. god. donose Pravilnik za osnivanje nižih poljoprivrednih škola, Što ga je potpisao ministar poljopri­ vrede i voda gospodin Ivan Pucelj, član slovenske kmetijske stranke, koja je sebi uzela za zadaću, da među slo­ venskim seljaštvom pobija klerikalizam pučke stranke. 1 u tome pravilniku toga »naprednoga« ministra propisuje se odmah u prvom članu, da će školska godina u ovim poljoprivrednim ško­ lama, koje su namijenjene širokim masama naših težaka, bez velike raz­ like vjere, počinjati prizivanjem svetog duha a svršavati bi a go­ da re njem. 1 osim toga je čitav taj pravilnik protkan samim hrišćanskim svetkovinama pa se mjesto označiva­ nja datuma po kalendaru redovno upotrebljava Tucin dan, Tomina ne­ djelja itd Mi se sada pitamo: ili »slobodoumni« gospodin Pucelj, koji prijeti da će dernisionirati kao ministar ako se vlada sporazumi s klerikalcima, misli da ovakovim prozelitizmom provodi narodno ujedinjenje na osnovi crkvenog stapa­ nja, ili je baš tako daleko otišao, pa hoće svoje poljoprivredne škole da zatvori islamskom dijelu našega naro­ da. Mi smo htjeli da vjerujemo, da je to g. Pucelj učinio iz neupućenosti, kao da se još nije uživio u činjenicu, da u našoj državi ima građana i nehrišćana, ali to ne možemo s toga, što nam nikako ne ide u glavu, da su svi činovnici ministarstva poljoprivrede i voda tako zatucani, pa da ne bi umjeli upozorili svoga ministra na Ovu krupnu pogrešku, koju je počinio. Ta ti isti činovnici su imali doskora za ministre ponajbolje srbijanske državnike, a da i ne govorimo o ministrovanju i jed­ noga maslimana na tomu mjestu, pa su dakle ti činovnici imali prilike, da se užive u nove prilike. Kada dakle može da nam naša dr­ žavna vlast šalje ovakove mračnjačke i sredovječne propise, onda nije ni­ kakvo čudo, Što jedan divizijoner če­ stita uskrs svojim vojnicima muslima­ nima kao budućim hrišćanima. Naći .će se ljudi, da ovakove propise s prozelitskim tendencijama i ovakovu pro­ pagandu viših vojnih vlasti dovedu u neki sklad i da taj skupni rad označe nekim sistemom, koji svakako ne vodi nikakvu dobru. Naše su narodne mase — i muslimanske i pravoslavne najviše mrzile Švabu zbog njegova prozelitizma. Nikad se nijesmo našli j , i I i i । i ' čvršće na okupu kao kad nam je ugra­ bila propaganda kojeg našeg sljedbe­ nika. Pa zar Čemo dozvoliti, da nam taj prozelitizam — ma s koje strane on dolazio — potkopava temelje naše mlade države? Zar će se nakon veli­ kog svjetskoga rata, nakon ove velike revolucije u nas da zametne nov kul­ turni boj ? Dužnost je, sveta otačbenička duž­ nost svih naprednih i kulturnih ele­ menata u našoj kraljevini, da se dignu u borbu protiv ovih sredovječnih mrač­ njaka i da im ne daju da u naše opšte kulturne ustanove unose svoje nazadnjaštvo, svoj otrov. Reći će nam možda ko god od pra­ voslavne ili katoličke gospode, da ovu »neznatnu« stvar dižemo na veliko zvono. Da naše ogorčenje lakše shvate, mi ćemo im pružiti priliku, da se — bilo to i u mislima — prenesu za je­ dan čas u naš položaj. Nekoliko dana prije nego što je ovaj pravilnik gosp. Pucelja izašao u »Službenim Novinama« objelodanio je ministar trgovine i industrije g. dr. Spaho uredbu o otvaranju trgovačke škole u Bitolju- Sta li bi činila pravoslavna i katolička javnost, da je g. dr. Spaho unio u iu svoju uredbu propis, da pri početku nastave u bitoljskoj trgovačkoj školi — Bitolj je dobrim dijelom musbma^sko mjesto — Čini hodža dovu, a da se na kraju školske godine uči s đa­ cima — recima — mevlud?! Zar ne bi d’gli kuku i motiku, kako lm je dr. Spaho »poturčio« školu? Vidite, gospodo, mi muslimani ne propisuje­ mo takovih vjerskih obreda ni u svo­ jim čisto konfesijskim školama, a ka­ mo li da bi nam i na um palo, da ih drugim namećemo u prosvjetnim za­ vodima, koji su namijenjeni svima na­ ma bez razlike vjere. U ovomu konkretnomu slučaju tra­ žimo od našeg poslaničkog kluba, neka prisili g. Pucelja, da ove nesavramene prozelitske odredbe iz svoga pravil­ nika odmah izbaci i tako te niže po­ ljoprivredne škole otvori i našoj mu­ slimanskoj težačkoj mladeži Ovako ih je zatvorio sa sedam katanaca. Još jednu na kraju. Kada je gosp. Korkut jednom prilikom tvrdio u skupštini, kako se muslimanska djeca sile u školama, da čitaju očenaš, digla se čitava graja, kako je to podvala, a g. Pribićević je tražio konkretne činje­ nice. Eto mu nešto da ne može biti konkretnije. Ako je i bilo dobre volje, da se taj nesuvremeni običaj dokida u školama, gdje ima djece različitih konfesija, kolega g. Pribićevića, »na­ predni« g. Pucelj to ne da, on hoće da taj klerikalizam i prozelitizam — uzakoni. Sjetite se „Gajreta!" • i . j i ■ I ( i I i i i j I • i l Sarajevo, 3. juna. Prema izvještaju „Jutarnjeg Lista“ izrekao je dr. Srškić u svome famoz­ nom govoru i ovu nečuvenu dema­ gogiju: „Ро šerijatskom zakonu je sva zemlja svojina države, t. j. Sultana, iza njega austrijskog cara, a sada opet naše države«. Još je samo falilo, da on bude konzekventan, pa da to priznavanje šerijatskog prava protegne i na cijelu kraljevinu i komunisti bi mu silno aplaudirali, jer je to na dlaku njihov program, t. j. uništenje privatne svojine, a radikalski bi klub bio pri­ moran, da dra Srškića najuri mokrim krpama iz svoje sredine, kao kakvog kužnog izroda. Ali to se nije desilo. Ta govor je samo o privatnoj zemljišnoj svojini bos.-herc. muslimana, a tu se mogu katkada zastupati i kornunistički principi, i sa naše najviše drŽavne govornice. Sve Srškićeve brojke, koje je ser­ virao konstituanti za istinu, samo su puka fantazija. Istina je, da je bivšem bos.-herc. saboru podneseno 10.000 molbi za zemlju, ali ne od kmetova, koji su otjerani sa svoje zemlje, nego ogromnom većinom od ljudi, koji nisu nikada ni imali svoje zemlje. U kojoj to državi mora baš svaki građanin posjedovati zemlju!? Najkabastija laž dra Srškića jeste ona, kad je tvrdio, da će po novoj beglučkoj uredbi postati 50.000 p orodica prosjacima. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119, Godina III. Ovako nije dosada niko sa tribune । konstituante uvrijedio radikalnu par­ tiju kao — radikal dr. Srškić. RadiI kali su za hator nekoliko begovskih 1 porodica bacili pedeset hiljada težačkih ■ porodica na prosjački Štap!! A stvar I je uistinu ova: Od onih pedeset hiljada , porodica, koje drže tuđu zemlju bilo i pod najam, bilo pod kmetstvu slične ' uvjete, dobiće one sve tu zemlju u svoje vlasništvo, uz prisilni državni ili I vlastiti otkup, osim onih, koji su, oso­ koljeni huškanjem raznih Srškića, p o| slije oslobođenja ovamo,osva jali silom i oružjem tuđu zemlju i osim onih, gdje u posljednjih deset godina ' nije zemlja davana pod najam uz i kmetstvu slične uvjete. Srškićeva je demagogija i plitkaVrlo plitka. Jer će čak i oni težaci, u kojima Srškiću uspije da pobudi raz­ bojničku glad za tuđom svojinom, moć; postaviti njemu ovo pitanje, na koje ne će moći odgovoriti: »Zašto, junače, ne pokuša tako kuražno da utišaš našu glad u onom času, kad je bila najbolja hora, u času sklapanja sporazuma Jogosl. Muslim. Organizacije sa Radikalima i Demokratima?« I Dr. Srškić ruši šanse radikalne par| tije za slijedeće izbore Ruši ih radiI kalno. Partiji, koju vodi g. Pašić,. ne 1 služi njegovo prisustvo i saradnja ni najmanje na čast i napredak. Naš školski odsjek. Najvažniji, najzamašnji resor u našoj i pokrajinskoj vladi, školski odsjek, i ako se ne rukovodi ispravno, može da imadne najkobnijih posljedica po naš narod. I zaista bio je skoro sve dosad ovaj odsjek nesretan u starješinama, a posljednim je već ta nesreća i kulI minirala- Dosadanji šef našeg školstva i Grgjić pokazao je od loših svojstava ! jednog upravnika najviše pristranosti, i a to može da bude osjetlivijs i kobnije za narod i od same nesposobnosti, ; Nesposobnost šefa mogu da donekle i ispravljaju podređene mu starješine I odjeljenja i drugi referenti. A pristra■ nosi se ne može korigirati, jer joj je ! klica u izrazitoj volji i namjeri. Kako su se pristrano dijelile štipeni dije, tako su se pristrano dijelila i učiteljska mjesta. Premještaji su bili , prevršili svaku mjeru- Koliko se učiteljskih egzistencija ruiniralo i uništilo ovim premještajima, a da i ne govo; rimo o silnim izdacima državnim za 1 putne troškove. S premještajima se počinje obično u mjesecu septembru, a produžuju se i u oktobru i u novembru. Naravno za to vrijeme, koji učitelji naslućuju da će biti premješteni, ništa ne rade, kao ni oni, koji čekaju našljednika. Ali kad se premještaji počnu publikovati, onda se predsoblje Grgjićevo počne puniti. : ; ■ j । i , ■ | ■ ■ . ! ј , ' i 1 tu se svi ovi nesretnici dijele u dvije grupe, jednim Grgjić udovoljava, a druge odbija bez obzira što imaju opravdane razloge za ili protiv prem­ ještaja. Gdje bi se učitelji trebali da stabiliziraju u interesu njihovu, u in­ teresu škole i napokon u interesu zemaljskog budžeta, tu se ljudi prem­ ještaju nemilice, pa se stvara neras­ položenje na svim stranama. Koliko bi se mladih i agilnih učitelja moglo još bolje usavršiti u svojoj struci gdjegod u inozemstvu za onaj silni novac, što se izda u nepotrebno prouzročene putne troškove, naročito sada kada se tako iako osjeća oskudica učitelja za više narodne i srednje škole. Ali u nas mora sve natrag da ide, kad u upravi u našem školstvu odlučuju posve drugi, neki zskulisni motori. Na jednoj se strani učitelji nagomi­ lavaju, gdje nije nikako potrebno, na drugoj se naprotiv zatvaraju škole to­ bože zbog oskudice učitelja. Na jedno; školi u gradu možeš naći po 4—5učitelja, gdje bi mogle valjati i učite­ ljice, jer ove opet ne možeš poslat na neke seoske osamljene škole, gdje bi oni učitelji vrlo dobro pristajali A šta je i koji je razlog odlučivao o ovako naopakom razmještaju učitelja i učiteljica? Nijesu ni učiteljska djeca dorasla za srednju školu, jer su on; Ми1јпим|н tiraačha i obrtnitta banka za Вомш i Hercegovinu (đ.d.) u Sarajeuu Dionička glavnica 10ДЖШ'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 2C5 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: M �Sirana 2 Страпа učitelji u gradu pretežno ili bez djece ili su uopće neoženjeni. A kakav je tek uopće postupak s učiteljima i učiteljicama? Partaičnost, pristranost, na jednoj strani pokazuje se autoritet u svoj svojoj sili, na dru­ goj strani slabost i rušenje potrebnog autoriteta. Jedan učitelj na skupštini govori, da se nama krivo čini, stipendije se nepravo dijele, a u istom mjestu drugi učitelj govori na skupštini, da zemlju treba od posjednika bez ikakve otštete oduzeti. Onaj prvi je strpan u disciplinarnu istragu i riješen službe (»jer je govorio protiv države* izvijestio je šef školstva), a drugome ništa. Jedan drugi učitelji u kotaru Sarajevskom ide pred ruljom seljaka i na­ goni jednog posjednika, koji sedamdeset godina izlazi i ljetuje u svome čardaku i bere svoju bašču, koja nema s kmetima ništa zajedničkog. Naravno ni ovom se učitelju ništa ne događa, Ne treba ni govoriti, da je onaj učitelj musliman, a ova dva pravoslavni. Jedan učitelj štrajkuje već dvije i po godine, ne će da ide u školu, ne će da radi, jer hoće da bude na silu direktor Naš šef nema snage, da ga prisili, da radi ili da ga suspenduje kao što suspenduje druge, koji mu nijesu po volji. A šta da reknemo o osnivanju no­ vih škola? Jednostavno ako se radi o novoj školi u muslimanskom kraju, onda hiljade zapreka izbijaju na povr­ šinu; naprotiv u pravoslavnim selima te iste zapreke nijesu smetnja osnivanju škole. 1 tako dalje, i tako dalje. To se sve događalo za vrijeme Grđićeve uprave školskim odsjekom. On sad odlazi. Na njegovo mjesto dolaži čovjek, za koga gotovo svako ima mišljenje, da je ispravan čovjek. Mi pozdravljajući ovu promjenu u našoj vladi nadamo se. da ćemo na skoro moći reći: hvala Bogu, u našem su školstvu prestale anomalije! Број 297 Broj „PRAVDA- — Ј1РАВДА* nici će zinuti i ne će vjerovati u svo­ jih pet zdravih ćutila, već će morati da posegnu u džepove, da se baš na licu mjesta uvjere, da su još uvijek — prazni. A naši Čitaoci ne će vjero­ vati svojim očima, kad budu čitali, da : je baš neprimanje te rate bio je­ dan od uzroka ministarske krize. Aferim 1 i „Nećemo takou, tako kliče prek­ jučer »Srpska Riječ«; ne će naime, da se premjesti višegradski politički pristav g. Stajić bez znanja predsjednika bos.-heic. vlade, a na zahtjev ministra I g. dra Spahe. Zasada ćemo preći preko I toga, u koliko je g. Spaho lično uple1 ten u ovu stvar, već bismo samo upitali »Srpsku Riječ«, zašto nije protestovala onda, kad su nedavno dva kotarska predstojnika, gg. dr. Zec i Topali premješteni iz Banjeluke, kao dva pandura u roku od tri dana, bez znanja predsjednika vlade, a na os­ novu netačnog izvještaja okružnog I načelnika? Je li to bila »gruba ne­ j taktičnost« ? i lednih dobara stvoriti pustoši i time 1 smanjiti opštu proizvodnju? Nas će demagogija izvesnih na­ ; ! ših političkih stranaka odvesti u ambis. Malo što nas nije za­ krvila sa muslimanskom braćom ; u Bosni i Hercegovini, i sad hoće I da nam nametne mnogo opasniju i ' i ubitačniju borbu sa katoličkom cr­ kvom. Srpski Narod tu borbu ne pri­ ma. On je osuđuje kao štetnu za njega i ćelu ovu državu. „Kosovska epopeja”. i ; • ј * i . i , | 1 i | I i * i Bilješke. Kome je isplaćeno? „Srpska Ri­ ječ« od 2. o. mj. kaže u članku „Ne- ! ćemo tako« ovo: »Poslije prima­ nja prve rate za zemlju mnogi predstavnici Jugosl Musi. Organizacije koji imaju u bosanskoj vladi sve važ­ nije i najvažnije resore (unutrašnje poslove, socijalnu politiku, privredu i trgovinu) a nemaju nijednog struč­ njaka — počinju da prijete istupanjem j iz vlade i neglasanjem za ustav u specijalnoj debati. Oni davaju u tome ' smislu izjave u novinama i- tome slič­ no, dok mi na sve to ćutimo iz dr­ žavnih interesa..4’ To o »primanju prve rate za zem­ lju- biće da je jedna od onih vijesti »Srpske Riječi«, koje ona telegrafski prima direktno iz — Helsingsforsa. Pa taj ubjedljivi ton i sigurnost in­ formacije, milina jedna! Zemljoposjed­ Katolička crkva i agrarna reforma. Ovaj le članak izašao u beograd­ skom »Balkanu« i mi ga preporuču­ jemo naročitoj pažnji naših čita’aca. On glasi u cijelosti: Episkopat rimokatoličke crkve u našoj državi otvoreno se buni protivu naše agrarne reforme, naročito protivu načina njegova izvođenja. On je prema njoj uzeo borben neprijateljski stav, pa radi nje i prema samoj državi. Organ zagrebačkog nadbiskupa »Katolički List« javlja, da crkva sprema protest protivu izvođenja agrarne reforme na crkvenim imanjima. Protest će biti upućen narodu, svima političkim strankama, Konstituanti i Regentu. On će biti preveden na strane jezike i objavljen u italijanskim, francuskim i engleskim novinama. To će biti uči­ njeno zbog toga — kako veli »Kato­ lički List« — »da bi Evropa saznala, kako naša ujedinjena država ne po­ štuje zadužbine, ne poštuje privatno­ pravne i javno-pravne sklopljene po­ godbe, ruši verske, a po tom i kulturno-socijalne osnovice i stubove svoje sopstvene zgrade«. Zagrebački demokrati već su od ovoga stava naše katoličke crkve napravili čitavu uzbunu. Donekle imaju i pravo. Nije se šaliti sa katoličkom crkvom. Ni’e laka bila borba sa njom ni jednom Klemansou, ni jednom Valdek-Rusou. ni jednom Kombu, kamo li da bi se, sa izgledom na uspeh, sa njom, njenim sveštenstvom i episkopatom, mogao uhvatiti u koštac jedan Vilder, ili jedan Sv. Pribićević! Pretnju katoličke crkve zbog naše agrarne re­ forme valja ozbiljno uzeti. Tu neće apsolutno ništa pomoći prostačka demagogija sa vikom na »crkvene spahije i oduzimanjem zemlje od сгкvenih bogataša i leventa da bi se dala izgladnelim i pauperizovanim se­ ljacima«. Kad je katolička crkva već tako javno bacila rukavicu našim »državotvorcima«, neka ovi unapred budu uvereni, da je ona neće podići natrag dok borbu ne izvede do kraja. Ne bi se ona, inače, nazivala »ecclesia militans«! Sad se treba zapitati, kakvim i ko­ likim bi izgledom na uspeh naša dr- | » | | , i ' i i ■ ! . i I ; ' žava, u ovim časovima, mogla ući u tu borbu? Naše je uverenje, sa sla­ bim, gotovo nikakvim, loj je borbi, pod maskom »ugroženih« prava katoličke crkve, jedini cilj, jedina svrha: uzdrmati temelje ove države i osramoliti je pred civilizovanim svetom. Sva crna svetska internacionala biće protivu nas. A ona je danas još te kako moćna u Francuskoj, Italiji, Engleskoj i Americi, da i ne pominjemo ovu srednje-vekovnu Španiju. Toj je borbi još jedan potajni cilj: difamirati pred Evropom srpski narod i našu dinastiju, te stvoriti uvjerenje u svetu, da je katolička crkva u našoj državi žrtva pravoslavnog srpskog naroda i pravoslavne srpske dinastije. Mi to uvigjamo, i zato srpski narod, koliko god od njega zavisi, u tu borbu u ovo vrijeme neće da ulazi, ma ko­ liko to želeii zagrebački demokrate i neki naši politički trgovci sa agrarnom reformom. Radi višeg političkog i državnog interesa srpski narod sada nema ništa protivu stava, koji uzela katolička crkva prema agrarnoj reformi, u toliko pre, što je taj stav i prilično opravdan, i što je uz­ višena i pravična ideja agrarne reforme u očima našega na­ roda kompromitovana svojim anarhističkim izvođenjem. To izvođene mnogo je naudilo ugledu naše države, unutra i na strani. Mi imamo veliku državu i neobično bogatu zemlju. Mi imamo mnogo zemlje a malo naroda. Aa ipak u nas je naj­ više razvijena glad zemlje. Razviše je prostačKa i varvarska demagogija po­ litičkih štrebera i nesposobnost upra­ ve. Pravo je dati zemlju onome, koji je nema i koji hoće da je obrađuje. Ali nije pravo oduzeti obrađenu zemlju od njegova vlasnika samo zato što je tobože veliki posed i dati jedan deo onome, koji je neće da obrađuje. Ima toliko u našoj državi puste, plodne, neobrađene zemlje. Zašto se ona najpre ne deli, da bi se time umnožila opšta proizvodnja? Zašto odmah udariti najpre na velike obrađene posede, opljačkati ih dati ih lenjivcima, od ug­ vi?« Oni odgovoriše: »Mi smo HazradŽitil« Onda upita Muhamed opet: »Jeste li prijatelji Židova?« Oni odgovoriše: »Da!« On ih onda pozva da sjednu kod njega, predoči im nauku Islama i pročita im Kur’an. Božije je djelo, da su Židovi ljudi od pisma i po Muhamed Ibni Ishaku i znanosti, koji su među Hazredžima idolopoklonicima Abdul Malikju Ibni Hišamu stanovali, bili potišteni, često kod svađa rekli: »Blizu preveli je vrijeme, u kojem će uskrsnuli jedan pejgamber (io) Braća Muftići u Žepču i mi ćemo njegovom pomoćji vas utamaniti, kao Ada i Irama’« Kada je dakle Muhamed ove ljude pozvao, da u Boga vjeruju, reće jedan drugome: »Znajte, ovo Kad je bio u sigurnosti reče: »Bože, tužim Ti je pejgamber. sa kojim vam Židovi prijete, za to se na moju slaboću i nemoć protiv ljudi. 0 naj­ daj, da ih mi preteknemol« milosrdniji! Ti si gospodar slabih i Ti si moj go­ Tako dođe, da oni poslušaše Muhameda, u njega spodari Koga mi daješ kao pomoć? Udaljenoga, koji me se odriče, ili neprijatelja, kojem si dao moć nada ! vjerovaše i pređoše na Islam. Oni također rekoše Muhamedu: »Mi dolazimo iz jednoga naroda, u ko­ mnom? Ali ako se na me ne srdiš, onda se ja ne jem vlada mnogo zlobe i neprijateljstva. Moguće da brinem ni za što, Tvoja me milost obavija i ja bje­ će nas Bog sada ujediniti. Mi ćemo ga u vjeru, — žim svjetlu Tvoga lica, koje tamu obasjava i kojim koju mi priznajemo, pozvati, a ako ga Bog oko uspijeva ovaj i onaj svijet. Zaklinjem Te, ne daj, Tebe sjedini, onda nema jačega čovjeka, nego što da Tvoj gnjev i srdžea padne na me. Budi obazriv, si Ti«. Na to se vjernici povratiše svojoj kući. dok ne nađeš na meni zadovoljstvo. Nema sile ni Kada ovo šest ljudi dođe u Medinu, porazgomoći osim Tebe I« voriše se sa svojim suplemenicima o Muhamedu i Početak Islama među stanovnicima Medine. i pozvaše ih u Islam tako, da je naskoro u svakoj ’ kući bio govor o Muhamedu. Kad je Bog svojoj vjeri htio da pribavi pobjedu, 0 prvome sastanku na uzvisini, o poslanju a svoga pejgambera da uzvisi, i svoje mu obećanje Mussaba ibni Omejra i šta je bilo 8 tim u da ispuni, ode Muhamed kao obično za vrijeme hodočasnih svečanosti kabilama, da im se kao pej­ savezu. gamber predstavi. Tu sretne na uzvisini nekoliko Sljedeće godine dođe iz Medine dvanaest ljudi Hazradžita (to je veće pleme od obaju arapskih ple­ na hodočašće i srete Muhameda na uzvisini«. Jezid mena, koja su nastanjena u Medini. Drugo pleme ibni Ebi-Habib im je pripovijedao od Ebi-Marsada su Ausiti), s kojima je Bog dobro namjeravao- Mu­ ibni Abdullah El-Jezeni, da je čuo od Abdurahmana hamed upita Hazredže, — koje je sreo, — »Ko ste PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda iHtjhisso amo I ! ‘ | i ' ; i | ] ' Odgovor ministra unutrašnjih djela na pitanje poslanika gosp. Hamlda Kurbegovića. i j j ' ! ; i ' I | ; ; | Gospodine poslaniče! Povodom Vašeg pitanja o kotarskom uredu u Zenici, koji je uputio tam. školi jednu knjižicu pod naslovom „Kosovska Epopeja-, Čast mi je odgo­ voriti Vam slijedeće: Pukovska okružna komanda iz Trav­ nika poslala je načelniku sreskom u Zenici 149 primjeraka knjižice „Ко sovska Epopeja" od pukovnika V. S. Jankovića, s molbom da se rasprodaju u mjestu. Sresko načelstvo poslalo je izvjestan broj primjeraka osnovnim školama u mjestu s pozivom, da se knjižica, koliko se može, rasproda među đacima, a ostatak nerasprodanih primjeraka da se povrati načelstvu. Knjižicu je po svoj prilici (ovo mi podvlačimo. Рг. ur.), izdalo Mini­ starstvo Vojno i Mornarice, cijena joj je pet dinara: za vojnike, podoficire i učenike-ce svih škola jedan dinar. U knjižici pored stihova, citiranih u Vašem pitanju, ima i drugih koji su u stanju da povrede vjersko čuvstvo Muslimana. Toga radi bio je učitelj osnovne škole, Mustafa Šišić, protivan tome, da se knjižica rasprodaje među školskom omladinom, naročito među muslimanskom djecom. Navodio je razloge vjerske i nacionalne kao i to. da rasprodavanje knjižica nije prepo­ ručilo prosvjetno odjelenje Zemaljske Vlade. Sresko načelstvo nije čitalo sadrŽine pomenute knjižice, ali nije ni davalo naređene, da knjižicu moraju uzimati djeca, naročito ne djeca islam­ ske vjere. Radi toga Što i Zemaljska Vlada drži, da je knjižica svojom sadržinom nepodesna da se rasturuje među Škol­ sku omladinu, Zemaljska je Vlada dala naređenje sreskom načelstvu u Zenici, da obustavi rasprodavanje knji­ žice „Kosovska Epopeja" među škol­ skom omladinom i da se uzdrži od svakog eventualnog pozivanja na odgovornost. (I ovo mi podvla­ čimo. Zar se tu moglo govoriti o nekoj odgovornosti. Pr. ur.), učitelja Mustafe Šišića, koji je, prvi ustao protiv rasprodavanja pomenute knji­ žice. U isto vrijeme pozvano je sresko ibni Usejlah-Essmadži, kojem je Ubade ibni Assamit priopćio: »Bio sam među onima, koji su se na­ lazili kod prvoga sastanka na uzvisini; bilo nas je dvanaest i mi se poklonismo Muhamedu kao što su se žene poklanjale prije nego je bio rat propisan. Mi se obvezasmo, da ne ćemo Bogu ništa pridru­ živati, da nećemo krasti, da ne ćemo provoditi blud, da ne ćemo ubijati našu djecu, da ne ćemo lagati, a da ćemo Muhamedu u svemu dobrom biti po­ slušni; »Ispunite li ovo«, — reče Muhamed, »onda ćete doći u raj; prekršite li nešto od ovoga, onda je božija stvar, hoće li vas kazniti ili vam oprostiti«. Kad ljudi opet otputovaše, pošalje Muhamed Mussaba ibni Omejra k njima, da ih nauči Kur’an i Islam i da ih u vjeri pouči. Mussaba su u’ Medini nazvali učiteljem, a sta­ novao je kod Esada ibni Zurare. Asim ibni Omer im je pripovijedao, da im je bio imam, jer Aus i Hazredž nijesu htjeli, da im jedan od njih bude drugima imam. O drugom sastanku na uzvisini. Mussab ibni Omejr se onda povrati sa drugim Medinelijama, — što Muslimanima što nevjernicima, — na hodočašćenje u Mekju. A kad je Bog u svojoj milosti htio Muhamedu pomoći, Islam i njegove priznovaoce uveličati, a idolopoklonstvo i njegove priznavaoce poniziti, ugovoriše oni opet jedan sa­ stanak sa Muhamedom. Mabad ibni Kab, brat benu Salama mi je pri­ povijedao, da mu je njegov brat Abdulah ibni Kab. , — jedan od najučenijih Eusarija, — pričao, (Ensar 1 ili Ensarije — pomoćnici, nazivaju se iza hidžrefa vjernici u Medini za razliku od »Muhadžirun« — iseljenika iz Meke i »Munafikun« — licemjeraca, jed- �Eto* 297 Rio' MnPAR5V — „PRAVDA* načolstvo, da pri sličnim slučajevima u budućnosti ishodi i sačeka odobrenje za rasprodaju od strane prosvjetnog odjeljenja ove Zemaljske Vlade. Molim Vas Gospodine postaniČe da primite uvjerenje moga odličnog po­ štovanja. Ministar Unutrašnjih Djela i ‘ Drašković. Odgovor na pitanje poslanika gosp. Saliha Baljića o rekviriranim a neplaćenim kožama. I Gospodine Poslaniče! Na Vaše pitanje, o novcu dobivenom za prodate kože koju je prodaju izvr­ šila zemaljska Vlada u Sarajevu, do­ stavljeno mi preko Ustavotvorne Skup­ štine Вг. 3666, čast mi je na osnovu izvještaja Zem. Vlade dostaviti Vam slijedeći odgovor: Nakon oslobođenja nađene su u sabiralištima biv'. austro-ugarske vojne uprave veće količine sirovih goveđih, ovčijih i drugih koža, koje je vojna uprava na temelju postojećih zakona bila u zemlji rekvirirala za potrebe vojske. Te su se kože imale smatrati ratnim plijenom, s kojim je imala da raspolaže Direkcija Plijena u Beogradu. Kako je ono vrijeme u Bosni i Her­ cegovini među civilnim pučanstvom vladala velika oskudica na obući, obratila se Zem. Vlada na Direkciju Plijena sa molbom, da joj spomenute kože ustupi u svrhu opskrbe cipelama civilnog pučanstva, poimenice činov­ nika i drugih državnih namještenika, Direkcija Plijena je toj molbi udo­ voljila, te je Zem. Vladi stavila na raspoloženje u gornju svrhu sve rekvirirane jkože, koje su se našle u magazinima bivše austro-ugarske vojne uprave. Zem. Vlada je nakon toga ove kože preuzela, te je u zamjenu za njih na­ bavila dijelom iz Hrvatske i Slavonije, a dijelom iz Njem.-Austrije odgovara­ juće količine izrađene gornje i donje kože, koje je opet razdijelila uz niske cijene državnim činovnicima i namje­ štenicima, javnim dobrotvornim insti­ tucijama i u epšte potrebnom civilnom stanovništvu. Novac koji je tom prigodom ubran, zaračunat je po*nalogu ovdašnje Dele­ gacije Ministarstva finansija u korist konto-korenta biv. austro-ugarskog erara, koji se i danas još vodi kod Računovodstva Delegacije Ministarstva finansija. Iz ovog se konto-korenta podmiruju tražbine, što ih Zem. Uprava ima protiv biv. austro-ugarskog vojnog erara, te su na taj način i novci, što su na gornji način primljene za kože, došli ili će doći u posjed bos.-herc. zem. uprave. Istina je, da su se još u vrijeme, dok je akcija razdiobe kože bila u : ! ’ . : ' j toku, a i kasnije na Zem. Vladu obra­ ćale neke osobe, koje su tvrdile da im je od strane austro-ugarske vojne uprave bila rekvirirana koža, a da im ista nije plaćena, nu Zem. Vlada nije se mogla upuštati u to, da takove tražbine podmiruje od utrška za kože, koje su bile ratni plijen i koje joj je kao takav ustupila Direkcija plijena, jer u pogledu takvih tražbina protiv biv. austro-ugarske uprave postoje posebni propisi, prema kojima se traž­ bine te vrste imaju predati likvidirajućem Austro-Ugarskom Ratnom Ministarstvu u Beču. To je učinjeno i sa svim zahtijevima za isplatu rekviriranih koža. Zem. Vlada je pri tome stajala na stanovništvu, da ona, odnosno bos.herc. zem. erar nijesu nikakav univerzalni nasljednik biv. austro-ugarskog vojnog erara na teritoriji Bosne i Hercegovine, te da prema tome bos.-herc. zem. erar ne može biti obavezan, da isplaćuje obaveze, što ih privatne osobe imaju protiv tog vojnog erara, a na tome ne bi ništa ni mijenjala okolnost, da je Zem. Vlada primila i takove kože za koje lice, koje je tražilo otštetu i nije bilo podmireno od austro-ugar. vojne uprave. Primite, G. Poslaniče, uverenje mog odličnog poštovanja. | ; I ' I i i • , ! | . : i | Ministar Trgovine i Industrije Dr. M. Spaho s. r. Politički pregled. UNUTARNJI. Kriza riješena. (Naš telefon- I ! I ! i ! ski izvještaj). Nakon predane demisije naših ministara u srijedu sastao se u četvrtak popodne ministarski savjet i donio zaključak, da se svi uslovi sporazuma, čije neispunjavanje su naši ministri naveli za uzrok demisije, imaju potpuno izvršiti. Glavni od tih uslova jesu, da se odmah počne sa isplatom avansa od 60 milijona dinara za kmetska selišta; zatim da se dadu strogi nalozi kotarskim predstojnicima, da se drže tačno onog paragrafa beglučke uredbe, prema kojoj se imaju otstraniti uzurpatori sa slobodnih posjeda. Osim toga će se i ona okružna načelnička mjesta, koja prema sporazumu pripadaju našoj organizaciji, imati što prije popuniti. U slijedećem ćemo broju do­ nijeti opširan izvještaj o cijelom toku krize. noga dijela stanovnika Medine, koji se je prama Islamu držao mlako), — da je njegov otac Kab, koji je sam kod ovoga sastanka na uzvisini bio i Mu­ hamedu se poklonio, njemu rekao: — »Bilo nas je sedamdeset i tri muža i dvije žene. Kad smo neko vrijeme čekali u dolini, dođe Muhamed sa svojim amidžom El-Abbasom, koji je doduše još onda bio poganin, ali je ipak htio biti prisutan, da za svoga bratića sklopi jedan tvrdi savez. Kad su sjeli, uzme El-Abbas najprije riječ i reče: »0 Hazradžiti (Arapi su nazivali sve Medinelije tako, a razumjevali su pod tim i Ausite), vi znate, da Muhamed pripada našima, mi smo ga šti­ tili protiv onih u narodu, koji misle onako kao ja. On živi u snazi među narodom i u zaštiti u svojoj domovini, pored svega toga on želi, da k vama ode i da vam se priključi. Ako držite, da možete održati ono, što mu obećavate i da ćtte ga protiv njegovih neprijatelj’a štititi, onda preuzmite teret, koji ste sebi natovarili, ali ako mislite, da ćete ga prevariti i iz­ dati, onda ga ostavite ovdje, jer je on u svojoj do­ movini jak i zaštićen.« Muhamed je držao jedan govor, pozva© nas Bogu, čitao nam Kur’an i pobudio u nama ljubav prama Islamu, onda je rekao: »Zaklinjete li se, da ćete me od svega onoga očuvati, od čega čuvate vaše Žene i djecu!« Al-Bara ibni Marur uhvati mu ruku i reče: — »Da! Onoga mi, koji Te je kao pejgambera sa isti­ nom posla©, štitićemo Te kao naše vlastito tijelo. Primi naše poklonstvo, božiji poslaniče, tako mi Boga, mi smo sinovi rata i ljudi od oružja, koje smo, jedan moćniji od drugoga naslijedili!« Dok je Al-Bara tako govorio, prekide ga EbulHajsam ibni Attikan rekavši: — »Božiji poslaniče, ; i ' j ј i < CipdHa 3 Strana Treći odjeljak ustava primljen i Engleski oficiri organizuju per­ velikom većinom. Prekjuče je izgla- ! zijsku vojsku. »Times« javlja iz Tesan treći odjeljak ustava velikom ve- i herana, da je ruska vlada službeno činom. Kod glasanja člana 42., koji protestovala protiv nazočnosti engles­ govori o agrarnoj reformi, glasali su kih časnika kod perzijskih četa, koji osim ostale opozicije protiv člana još organizuju perzijsku vojsku. ovi radikali dr. Srškić, dr. PećaMoskva i Angora. U Angori je nac i dr. Spalajković, te radikalpromjenom vlade i padom Bekir Sami ski disident dr. Ivanić. beya došlo na kormilo ekstremističko krilo, koje stoji pod direktnim upli­ VANJSKI. vom Moskve. Narodna je skupština Svrha dolaska ministra Dimi- ; odbila predloge saveznika, date Sami trova u Beograd. Ovih dana boravio beyu na prošloj konferenciji u Londo­ je bugarski ministar unutarnjih djela nu, a primila je ugovor s Moskvom. Dimitrov u Beogradu i dao saradniku Ova promjena kursa ipak nije nimalo »JutarnjegLista« intervju. On je izjavio, i uzdrmala položa Kjemalpaše, koii je i da je cilj njegova dolaska, da našoj sada ljubljen od svih kao narodni junak vladi izjavi, da je Bugarska spremna, Po pisanju engleskih listova, savez da vodi miroljubivu politiku prema s Moskvom predstavljaozbiljnu opasnost nama. To je on u današnjoj audijenciji za zapadne sile i ugrožava direktno kod Pašića i učinio. Unutrašnja situa­ Engleze u Mezopotamiji, a Francuze u cija Bugarske je takova, da ona mora 1 Siriji. O^ito po inspiraciji iz Moskve u prvom redu posvetiti svoju paž­ kemalistička štampa otvorila je zadnjih nju na sređivanje svoga unutrašnjega ; dana pravu vatru protiv Engleske i stanja i popravljanju onoga, što je rat ; njezinog djelovanja na Istoku, a oso­ upropastio. Zato mera* izbjegavati sve bito u Carigradu. Listovi ističu posto­ komplikacije u vanjskoj politici i mora 1 jeću akciju angorske vlade protiv in­ nastojati, da uspostavi prijateljske od- I teresa Engleske u Indiji, koja će se nose sa svim državama, a naročito sa ‘ voditi u zajednici sa Rusijom. susjednim državama. Ekstremni nacijonalisti hoće na sva­ U prvom redu se imaju uposta- 1 ki način da osnuju islamsko carstvo, viti prijateljski odnosi sa Jugoslavijom. | sa prijestolnicom Angorom, slobodno O vanjskoj politici Bugarske, izjavio | od svakog upliva, pa su prigravni da je, da ona za saća još nije angažovana istupe i protiv Carigrada, kad bi im ni za koju stranu. S malom antantom on smetao u tome. nemaju nikakovih veza i može izjaviti Represalije Engleza protiv Iraca. samo to, da želi s njome živjeti u Iz Londona javljalu: U Corku u oko­ prijateljstvu. S velikom antantom ih lici razorile su vlasti 17 kuća u znak vežu samo privredne veze. 0 unutraš­ represetija protiv sinfeinovaca. Ponav­ njoj politici rekao je Dimitrov, da je i ljaju se uvijek iznova napadadaji na Bugarskoj stalo do toga, da poboljša čete i na policiju. Prekjučer je cijeli privredni život, koji je ratom sasvim srednji dio grada Dublina bio opkoljen upropašćen, da izvede najvažniju eko­ četama. Jake ophodnje pretražile su nomsko — socijalnu 'reformu, kojom sve kuće jednu po jednu u potražnji će se regulisati odnosi između poje- : za generilnim stanom sinfeinovske dinih klasa i ublažiti klasna borba, vojske. kao i podići seljački i radnički stalež. 1 Možda nema slična primjera u his­ Zatim vlada mora riješiti valutno pi- , toriji, kao ove irske borbe za slobodu. tanje, jer je stanje leva slabo. Oni , Nijedan se narod, osim možda srpsko­ nijesu imali nikakve nerede niti buna ga naroda, nije borio i ne bori tako u zemlji, premda je bio jak komuni­ srčano i tako žilavo za svoje samo­ stički pokret. Prošle godine u maju određenje, koje je tolikim drugim na­ izbio je generalni štrajk, koji nije po- | rodima priznala ta ista engleska im­ stigao cilja. Vlada je pobijedila, a da perija, protiv koje krvave Irci. 1 jedno nije upotrebljavala prisilnih mjera. . je sigurno: ih će nestati i posljednjeg Vlada, koja sastoji iz seljačke stranke, > Irca, ili će izvojevati slobodu. U nji­ ima u parlamentu moćnu većinu, tako, 1 hovoj borbi prate ih simpatije cijelog da je njegov položaj na upravi zemlje ; kulturnog svijeta. osiguran. Njemačka ne želi plebiscita u Pašić o Mađarskoj. Bečki organ Austriji. „Politische Korrespondenz“ mađarskih emigranata „Jov6“ donosi j iz Beča javlja: Njemački državni kan­ intervju svog dopisnika sa ministrom celar dr. Wirth obratio se putem aus­ gosp. Nikolom Pašićem, koji je iz- • trijskog poslanstva u Berlinu na au­ javio, da je najvažniji problem politike strijsku saveznu vladu s prešnom male antante razoružanje Mađarske. molbom da se, obzirom na sadašnji Bilo bi naivno misliti, da ćemo prego- ; međunarodni položaj Njemačke i ob­ varati u pitanju razoružanja. Mađarsku zirom na pitanja, koja se sada rijetreba svima sredstvima demokratizi­ šavaju, preduzme sve što je potrebno, rati. Mađarska nože jedino stati na i da ne dođe do daljnjih plebiscita u stanovnište mirovnih ugovora. Samo , korist priključaka Austrije Njemačkoj. tako moći će doći do normalnih od­ nosa sa svojim susjedima, a zatim mogu započeti i trgovačko-politički pregovori. 1 Oglašujte u „Pravdi" Skupština poglavica Kurejšija i njihovo savje­ veze postoje između nas i drugih«, — mislio je na Židove —, koje ćemo sada prekinuti. Učinimo li tovanje o Muhamedu. ovo, a dosudi li Ti Bog pobjedu, hoćeš li nas Ti Kad su Kurejšije vidjeli, da je Muhamed dobio ostaviti i povratiti se u domovinu?« — Na to Mu­ hamed odgovori: »Vaša je krv moja krv, šta vi • drugova i privrženika izvan njihovog plemena u prolijete, prolio sam i ja. Vi pripadate meni, a i ja I zemlji, u koje njegovi prijatelji iseliše, vidješe, da su našli zaštitu i utočište, a bojali su se, da će se vama. Ja vojujem s onim, s kim vi vojujete i skla­ Muhamed sada odlučiti, da zaratuje protiv njih. Oni pam mir, s kim ga i vi sklopite!« se zato skupiše u vijećnici, u kojoj su stvarani svi Kab priča dalje, da ih je Muhamed pozvao neka I zaključci i posavjetovaše se, šta će u pogledu Mu­ mu označe dvanaest prvaka, koji će njihove poslove hameda, — kojega su se sada bojali, — da učine. voditi, a ©ni izaberu devet Hazardžita i tri Ausita. Tada dođe Iflis (Djavo) u osobi jednoga starca u iznošenom odijelu, koji se postavi na vrata vijeć­ Iselenje vjernika u Medinu. nice. Kad ga Kurejšije upitaše, ko je, odgovori: »Jedan starac iz Nedžda, koji je ćuo, šta ste ugo­ vorili i koji je amo došao, da čuje vaše riječi i da Prije poklonstva na uzvisini nije Muhamed imao dozvole da vodi rat i da krv prolijeva, on je imao I vam moguće dobar savjet dade«. — Oni mu rekoše. »Dobro!« i pustiše ga unutra. Ovdje su bile skup­ samo da Boga doziva i da snosi strpljivo uvrede, ljene najplemenitije Kurejšije. Jedan reče drugomu: a neupućenim da oprašta. Kad su se sada Kurejšije od Boga odvratili, i namijenjenu im milost božiju i »Vidjeli ste, dokle je stvar ovoga čovjeka doprla. Tako mi Boga, mi nijesmo sigurni, da oni ne će sa odbili, a pejgambera nazvali lašcem, one mučili i svojim privrženlcima iz stranih plemena na nas naprogonili koji su se samome Bogu molili, i Muha­ meda vjerovali te njegovu vjeru prihvatili, onda ; pasti, zato, ujedinite se u jednom zaključku protiv njega. Poslije nekoga savjetovanja, reče jedan: »Ba­ dozvoli Bog Muhamedu da vodi rat i da se brani cite ga u lance i zatvorite ga, a onda čekajte, dok od onih, koji su vjernicima činili nasilje. Kad je mu ne bude kao drugim pjesnicima prije njega, kao Muhamed dobio dozvolu da vodi rat, i kad je pleme Eusalija mu se zaklelo, da će primiti Islam i da će ' Ragibi, Zuhejru i drugima, koji su na sličan način pomagati njemu i njegovim sljedbenicima, zapovjedi i propali!« Na to reče starac iz Nedžda: »To nije on svojim drugovima, — onima Što su se s njim I dobar savjet, tako mi Boga. Ako ga zatvorite, onda će stvar kroz ona vrata, iza kojih ste ga zatvorili, iselili, kao i onima, koji su s njim u Mekji ostali, — da sa njim odu u Medinu i da se sa njim svojoj i doprti do njegovih drugova. Oni bi onda mogli lahko braći od Eusarija priključe. On im reče: »Bog sam . vas napasti, a njega osloboditi iz vaših ruku, a onda je dao braću i jedno sigurno boravište!« Oni odoše I s njime brojčano se povećati i-vas savladati. Zato, u hrpama, a Muhamed sam ostade još u Mekji če­ I dajte jedan bolji savjet!« kajući, dok mu Bog dozvoli također, da se iseli u (Nastaviće se). Medinu. �Страна 4 Strana Domaće vijesti. Merhum Hadži Salihaga Latifić. 23. maja se preselio na ahiret pred­ sjednik općine u Livnu g. H. Salihaga Latifić. Rah metli ja se cijeloga života isticao neobičnom požrtvovnošću za narod. Za vrijeme borbe za vjerskoprosvjetnu autonomiju stajao je vjerno uz bok do Firdusa. Mnogo je radio za vakuf kao predsjednik tamošnjeg povjerenstva, a za »Gajret« je bio sve do posljednje godine jedan od njego­ vih najagilnijih povjerenika. Ideal mu je bio za cijelog života sloga i 1 j u b a v, a da je na ostvarenju toga ideala i radio, vidjelo se najbolje pri pokopu, kod kojeg je sudjelovalo više štotina osoba bez razlike vjere. Livanjska musliman­ ska čitaonica »Sloga«, koju je rahmetlija osnovao, gubi u njemu svoga najzasluženijeg člana. Rahmet mu nje­ govoj dobroj i plemenitoj duši. Iz društva. Gđica Arzija Kapetanović, kćerka g. Hilmibega iz Sarajeva, zaručila se sa g. Hamdijom Lukačević iz Podgorice. Vjenčanje će biti u ne­ djelju 5. ov. mj. Čestitamo! Novi ministarski komiteti. Mini­ starski je savjet primio uredbu o do­ dacima na skupoću činovnicima u Sr­ biji i Grnoj Gori. Primljeno je da se ustroji još nekoliko ministarskih ko­ miteta: za pobijanje skupoće (dr. Spaho, dr. Kumanudi); za donošenje uredbe o stanovima u novim krajevima (dr. Spaho, dr. Krizman, Pucelj); za dono­ šenje uredbe o radničkim sindikatima (Svetozar Pribićević, dr. Kukovec i dr. Spaho). Rad jedne uzorne Mjesne Za­ štite Djece. U prošloj društvenoj go­ dini pokazala je Mjesna Državna Za­ štita Djece i Mladeži u Ključu ove rezultate: Savjesno je izradila popis sve djece u svom srezu, kojoj je po­ trebna materijalna pomoć i brinula se, •a im se pomoć ukaže iz državnih i privatnih sredstava. Osim toga vodila je evidenciju o fizički i duševno abnor­ malnoj djeci i nastojala, da se smjeste u specijalne zavode (n. pr. zavod za gluhonijeme, slijepe, i si.) Preko cijele zime kuvan je kakao i izdavan uz komadić hljeba na 150 siromašne školske djece, ukupno u 21.380 obroka. Za to je utrošeno: kakao 77,50 kg. šećera 273 kg. kondenzovanog mlijeka 2.856 kutija, brašna 1125 kg. Usljed te akcije djeca su osjetno fizički na­ predovala, a preko cijele zime uopšte nije bilo dječjih bolesti. Na 45 siro­ mašnih rodilja, trudnih žena i žena sa dojenčadi raspodijeljeno je 70 kg še­ ćera i «9 kg. pirinča. Najsiromašnijoj Školskoj djeci u srezu izdato je: 50 muških odijela, 15 ženskih odijela, 10 muških kaputa, 50 pari čarapa i 88 pari cipela. Redovna novčana pomoć izdavana je na 12 čuvara djece u ukup­ nom mjesečnom iznosu od 1200 K. a kao vanredna novčana pomoć raspodjeljeno je na čuvare djece u toj go­ dini 34 000 K. Pošto se mnogo djece vraćalo sa prehrane iz Hrvatske i Vojvodine preko Ključa, uspostavljena • e prihvatna stanica sa dječijim kupa­ tilom za djecu na prolazu. Dječijim kupatilom služe se redovno školska djeca. Kroz prihvatnu stanicu prošlo je 70 djece, a u kupatilu je utrošeno 2 sanduka sapuna. O prošlogodišnjem Dječjem Danu priređena je vrtna za­ bava, koja je donijela čista prihoda K 7361. Mjesna Zaštita povela je ak­ ciju, da se u Ključu proširi popularno higijenski list „Zdravije“ i sakupila 40 pretplatnika za taj list. Fond DjeČeg Dana, namijenjen za bitne nepred­ viđene slučajeve pomoći siromašnoj djeci, iznosio je krajem društvene go­ dine K 3.703 Odbor Mjesne Zaštite u Ključu može da se ubroji među one rijetke, koji su u punoj mjeri shvatili potrebu i važ­ nost socijalnog i humanog rada u ekonomskim neprilikama našeg da­ našnjeg društva i koji su žrtvovali i vremena i truda za taj rad. Pripreme za Dječiji Dan Број 297 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA" 1921. vrše se u velikom opsegu Na proši­ renoj sjednici Okružne Zaštite i pred­ stavnika svih sarajevskih kulturnih i dobrotvornih društava izabran je na­ ročiti Akcioni Odbor na ćelu sa g. Abduselambegom Krasnicom, Povje­ renikom za Socijalnu Politiku. Akcioni Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. je Odbor rasporedio posao na pojedine škola kupiti dobrovoljne priloge, pro­ sekcije, koje izvode pripreme i po po­ davajući pri tome cvijeće. Osim toga trebi održavaju sjednice. Opaža se ! će u parku Cara Dušana svirđti prije vrlo živ interes kako ustanova tako i poslije podne glazba. Kako je cijena i građanstva, i ovdašnja Ruska kolo­ cvijeću i ulazu u park dobrovoljni nija uzeće u izvođenju programa ak­ prilog, to molimo publiku, da bi se tivnog učešća sa nekoliko odličnih tašto bolje odazvala ovome pozivu i čaka, koje su njeni članovi sa najve­ time pomogla oruštvu ćom spremnošću primili da izvedu. „.Jugosl Musi. Društvo za Borbu Prilozi od zečata našem Si- protiv Alkohola44 u Sarajevu javlja rotištu. Uprava ovdašnjeg Musliman­ svojim članovima i ostalim prijeteljinia trezvenjačkog pokreta, da je Zemaljska skog sirotišta javno se zahvaljuje ple­ Vlada ovih dana odobrila njegova pramenitom darovatelju g. Salihu H. Kariću, ovdašnjem trgovcu, koji od zečata । vila Mole se članovi, koji nijesu upladarova ovome Sirotištu 52 m platna । tili članarinu, da to učine što prije i kod društvenog blagajnika g. Sejid ef. u vrijednosti od preko 1560 K. „El-Kamerov“ Bajramski sasta­ Kumašina (u radnji Braće Kumašina, HalaČi ul.). On prima dobrovoljne pri­ nak. Muslimansko društvo »El-Kamer« priređuje u svojim prostorijama (Bend- loge i upisuje članove). Susretljivost prama muslima­ baša broj 4) na 3. dan Bajrama, u petak dne 10. juna 1921. Bajramski nima. Pišu nam iz Sjetline (kot. Ro­ sastanak. Odbor se je pobrinuo, da gatica), da se direktor ondašnjeg šum­ posjetitelji budu zadovoljni kako sa skog preduzeća g. Malkarne iskazao raznim domaćim jelima, tako i sa vrlo susretljiv prama muslimanima ugodnom glazbom kao i sa drugim radnicima tog preduzeća. Na njihovu za zabavu potrebnim stvarima. Pristup želju uredio im je dragovolino džamiju imaju i nečlanovi bez razlike vjere. u prostorijama preduzeća od jedne Dobrovoljni prilozi primaju se sa za­ ; velike sobe, da mogu za vrijeme rahvalnošću u korist siromašnih l mazana obavljati svoje vjerske dužnosti. đaka osnovne škole. Početak u Isto tako dao je, da se uredi za njih 4 sata po podne. U slučaju kiše od­ jedna banja, pa mu se svi ti radnici gađa se za idući petak. muslimani najodanije zahvaljuju. Cvjetni dan Ferijalnog Saveza. Točno na minutu idu Suttnerovi Primamo od povjereništva Ferijalnog satovi, svjetski glasovita marka Saveza: Da bi se olakšao boravak »IKO«. Suttnerove ure u svim izrada đaka, koji namjeravaju ovamo doći iz bama i cijenama, kao i sve ostale drugih pokrajina naše domovine, po­ dragulje i potrebštine pokazuje trebna je veća materijalna pomoć. U Vam prekrasni katalog kojeg bes? tu svrhu odlučio je Ferijalni Savez, da platno dobijete ako za poštarinu u nedjelju dne 5. juna održi cvjetni pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, dan, kojega će učenici (-ce) srednjih Ljubljana br. 706. Poziv na GLAVNU SKUPŠTINU JugosL Muslim. Društva za Borbu protiv Alkohola u Sarajevu Uoči ponedjeljka (29. ramazana, б. juna o g) održaće se u prostori­ jama Kluba J. M. O. (Kiraethane) u 3 sata a la turka (10 a la franka) iza teravije 1. redovna glavna skupština s ovim DNEVNIM REDOM: 1. Izvještaj tajnika; 2. Izvještaj blagajnika; 3. Eventualije. Mole se članovi ovog i ostalih musi, društava u Sarajevu, da izvole u što većem broju doći na skupštinu. Za privremeni odbor: , Predsjednik; Derviš M. Korkut. Haučnika dva razreda i Miševi, štakori, stjenice i žohari srednje škole traži knjižara Danici i ' i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ A. Kajon, Kralja Petra ulica br. 19. i jebite rnoja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K N udjamo odmah otprem I jive 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. iz Zagreba — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 - . Za moljce po K 10 i 20, prašak u svim mjerama, kao i za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak staklarski kit, nadalje cillndere, me­ za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, dicinske bočice i staklene lončiće za mast za uši na glavi K 5’— i 12*—. Mast mast, svjetiljke'itd. za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak Skladište čeških tvornica stakla proti mrava K 10’— i 20‘—. porculana Razašilje pouzećem Zavod za eks­ WEISS i DRUG, port M. J U n k e r, Zagreb br. 16. ZAGREB, kraj paromlina.86 Petrinjska ul. br. 3. 131. S3F” Preprodavaocima popusti staklene ploče Tražim moga brata ZEJNlLA KADIĆA koji se ' je zadnji put g. 1917. javio iz Roma- i nova borisaglevski, Gubernija Jaroslav i (Rusija). — Molim sve bivše zaroblje­ nike, koji o njemu što znaju, da mi jave na adresu: Hamid eff. Kadić, selo Rakitnica p Trnovo. Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier 1W u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. URA? koja čini trajno veselje ? Samo Suttner<v> Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zađov.ljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštlne kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke Itđ. gve dobro i jeftino! Tražite cijenik od tvrtke И. Ши ii Ljubljani П 706, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. 2. državna razredna lutrija Prvo vučenje 15. i 16. iula t. g. 5 premija! 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Apsolutna sigurnost i državna garancija. U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 69,000.000 I60.000 H bez svohog odbitka u gotovom novcu Sjednem srećkom može se dobiti ¥ milijuna kruna. 2 milijuna ^o.dod, 1 milijun боо.аоо, боо.ооп, 610.000, Voodoo, Зго.ооо, 280-000, 24o ooo, 200.000, IGo.paa 121.000, go.ooo, itd. itd. Preporučamo slijedeće još nepro­ dane brojeve na izbor: 44801, 58879, 71844. 84475, 44845, 64952, 72991, 83794, 98624, 49537, 67137, 78409, 93230, 98397. 52964, 69376, 83249, 94695, Cijena srećaka za svako zrebanje: Cijela srećka Dinara W — ili kruna 19Z. Polovina srećke Dinara Zlili kruna 9Б.— Četvrtina srećke Dinara IZ.— ili kruna 48 — Osmina srećke Dinara 6 — ili kruna Zl — Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: мтшош BANK a D. D. (Odio državne razredne lutrije]. *Јм|ммпП Gajeva UUg I uU ul. 8. Telefon 11-19 i 23-98. Nikollćeva ul 7 Narnčbe Izvrdavaju se jedino uz unaprijed poslani novac! Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/08de1acb89517f5ffc590d77581a7b24.pdf 4c3eec173d2e824f35b0bd6cd0672db1 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. . Broj 60 (298) Pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. ---------------------- 1—___________________________________________________________ Godina III. Sarajevo, utorak 7. juna 1921. (30. Ramazan 1339.) ; i ■ I । I ; Bajram mubareć olsun! Tihi ramazanski život posta i skrušenosti, bratstva i ljubavi zamjenjuješ, islamska zajednico, šturom i prozaičnom svagdašnji­ com. Bog samo zna sa kako različnim osjećajima svojih jedinica prelaziš iz ovog mubareć stanja, a mi ćemo da te pri tom pod­ sjetimo samo na neke potrebe, bez kojih ti nema spasa ni napretka. Dvije si i po godine patila i trpila od zlih pošljedica neg­ dašnje nesloge. Skupo si platila taj propust, krvavo si okajala svoj drijemež. Ne uzalud, jer si na izbornom inejdanu odnijela košiju i zadivila prijatelja i neprijatelja. Imponirala je tvoja soli­ darnost, zadivljavala je Tvoja otpornost, sokolila Tvoja istrajnost. Sloga ti je bila jak vodić i s njom si Božijom pomoću pobijedila. Ne zaboravi to, islamska zajednico, pamti to i bdij! Drijemež ubija, protivnik ne miruje. Bdij i čuvaj svoju slogu, svoj spas! Bdij! ... Da, bdij i čuvaj se, jer ti mnogi bacaju lug u oči; mnogi jurišaju na tvoje šančeve i slatkom riječju siju otrovno sjeme raz, dora, tihim šapatom ubijaju vjeru u plodove tvog velikog truda, tvog silnog napora. Bdij, motri, rasuduj i sudi svakom, ko dira u kamen temeljac tvoje budućnosti! Obori sve i svakog, samo ne daj razrušiti svog jedinstva i svoje zajednice. Dočekuješ ,,ševval-pašu“.... Lijepo je to, dobro je to. Samo ga dočekaj onako, kako se dolikuje: časna i trijezna, svijesna i očišćena! Razbijaj čašu, koja ti ubi i zdravlje i potomstvo; od bacuj alkohol, koji ti isuši i poštenje i imovinu! Cista u rama­ zanu, budi taka i u ševvalu: spasi i sebe i svoje pokoljenje. Samo ti se složnoj i trezvenoj, samo ti se pokajanoj i očišćenoj može doviknuti: Bajram mubareć ols!,n ? ljiv radi otezanja nove agrarne uredbe? Koje čudo da je eksplodirao saznavši da je netačno vladino saopštenje o doznaci onih 60 miliona? Nek se gospoda oko „Demokratije« postave u naš položaj pa će i te kako drukčije suditi o tom, šta znači kad se referat ministra pokaže netačnim, pa radi toga čitavo čislo poslanika ostane osramoćeno pred svojim biračima. A šta bi tek radila gospoda oko „Demokratije14, kad bi im se oduzela dva mjesta okružnih načelnika? Mi smo pak sasvim strpljivo Čekali imenovanje svojih okružnika i nijesmo se čak revoltirali ni radi toga, što je Grudič ostao „neko vrijeme-na svom mjestu, što je odlikovan i dapače promaknut! , ! | I i , I i | , ; Čekali smo, strpljivo čekali i nije­ smo pravili krize, čak ni radi toga, što nije ukinuta famozna SrŠkićeva naredba o upotrebi sile pri izvagjanju • pravomoćnih presuda; čekali smo i gutali dosta koješta; gutali i bili — 1 krivo shvaćeni. I I ' I ј • Da, krivo shvaćeni, jer se je naša ; šutnja protumačila ne kao znak obazrivosti i koncilijantnosti, već kao znak slabosti i javašluka. Kad smo upozo---- --------------------------------------- -------- | , j , ravali na posljedice odgovaralo se obe­ ćanjem o skorom izvršenju; kad smo izražavali negodovanje iznosile se te­ škoće i kojekakve zapreke. Tako je malo po malo pripremljen teren i za eksploziju naše strpljivosti: morali smo reći svoju zadnju i rekosmo je objavom demisije. Možda taj oblik nije ni malo diplomatski, možda je taj ko­ rak i preoštar. Možda je i neumjestan obzirom na opći položaj. Sve to do­ puštamo, no ne dopuštamo i nemožemo dopustiti da je to jedan „neoprav­ dan korak-. Ne, taj je naš korak potpuno oprav­ dan, on je potpuno prirodan, potpuno savremen i — jedino moguć u prili­ kama, kao što su one, u kojima se je nalazio naš klub. Postupci pojedinih ministara pokazivahu da se naša obazrivost krivo tumači, pa je njihova upornost morala uroditi sličnim rezul­ tatom na našoj strani. Arap hi ovu krizu objasnio izrekom: »Itteku gad abel-h a I i m!« pa stoga »Demokratiji« preporučujemo da se pobrine za njen pravilan prevod. Na taj način ne će više doći u priliku, da na našu adresu napiše — jedan neopravdan članak. Iz islamskog svijeta. Ultima verba*) (Pošljednje riječi.) 0 demisiji naših ministara. U srijedu 1. o. mj. izdao je naš poslanički klub ovo saopštenje: »Jugoslavenski muslimanski klub održao je danas plenarnu sjednicu, na kojoj su sudjelovali skoro svi poslanici i konstatovao, da vlada nije ispunila velikog dijela sporazuma, koji je sklopIjen u martu o. g. Radi toga je klub zaključio da ministri dr. Spaho i dr. Karamehmedović dadnu ostavku na svoje ministarske položaje«. Ovo je saopštenje pobudilo veliku senzaciju kako u parlamentarnim krugovima tako i u široj javnosti, pa je sasvim prirodno, da je naišlo i na raznolika tumačenja: negdje primljeno sa pritajenim ili nepritajenim zado­ voljstvom, negdje pobudilo zabrinutost, a negdje iskreno žaljenje. Mi se ne ćemo osvrtati na sva ta tumačenja i zadovoljićemo se samo ispravkom gledišta, koje je iznešeno u uvodniku »Demokratije« od 3. o. mj. jer je i netačno i prilično tendenciozno. Glavni organ demokratske stranke označuje demisiju naših ministara »neopravdanim korakom« i zastupa gledište, da smo mi »mogli malo pričekati«, jer da rok nije tako grdno dug kako se na­ ma čini i jer težište spora nije u ispunjenju sporazuma nego u tom: hoće li vlada da ga ispuni. Po miš­ ljenju „Demokratije« dovoljna je samo dobra volja vlade, a sa djelima se - može čekat, čak do Gjurina petka. Eto tu je i težište spora. Stupajući u radnu većinu i poslavši । u vladu svoja dva eksponenta, naš je ■ poslanički klub vršio kako svoju opi ćenitu dužnost prema državi i cjelo­ kupnom narodu, tako i svoju — spe­ cijalnu dužnost prema muslimanskom ј dijelu tog naroda. On to nije tajio pa je i priie svoje konačne odluke jasno j naglasio, da veliku važnost polaže baš i na rokove, do kojih se imaju iz­ vesti pojedine tačke našeg sporazuma s vladom. A jesu li održani ti rokovi? I »Demokratija« priznaje da nijesu, pa nastaje pitanje: Ko je kriv, da je do i tog došlo? Mi razumijemo »Demokratiju«, kad • izbjegava odgovor na to pitanje, no ' isto tako sa svoje strane moramo na­ 1 glasiti da smo previše čekali i da je ■ bilo skrainje vrijeme za prelazak iz | riječi na djela. Konstatujemo dalje da | za državu i vladu rok ne igra nikakovu I ulogu, dočim je on za nas od presudne važnosti naročito u pitanju odštete za kmetovska selišta. Spuževska metoda u doznačivanju rente bila je ' jedan od glavnih uzroka, da je naš j svijet bio pun skepticizma i nepovje­ renja prema vladi i njenim organima. ; Koje onda čudo da je postao nestrp- ! ! i , | ; i ' • I ј ; I • | , , viti da čini sve kukavičluke, sve ne­ BaŠ se samoj Engleskoj usuđujem vjere i koji čak ne primjećuje, da je danas upraviti svoj krik apela i pre­ njegova budalasta hvala (razmetanje) klinjanja i makar kako se to činilo nevjerojatno, ja to radim gotovo s . gadna maškara. povjerenjem. Ne, Englezi, koji su za nas vazda nesmireni takmaci, a(i ko;i bar imaju Ja znam, da imam još prijatelji dostojanstva i plemenitosti ne će pu­ u toj zemlji koja je našoj tako strašna stiti ono nekoliko zlokobnih uprav­ takmica i, hvala Bogu, znam, da tamo ima i drugih ljudi osim finansije-a : nika, Čija je ne popustljivost već silno ogorčila proti njih Irsku, Indiju i Mi­ bez duše. si r, da dovrše svoje djelo nanoseći Znam isto podsigurno. da tamo ima cijelom engleskom narodu tu ljagu, na hiljade ljudi od dostojanstva i od srca, pristupačnih svim ljudskim osje­ da su ovako satrli ljude na izdisanju nek se čuvaju svih političara, koji ćajima i koji ostaju sposobni da se ovaj čas dovršuju ispod svog imena smiluju, znam, da ih ima na hiljade, napis u neizbrisivim slovima: „Ne­ koji se straše, što njima upravljaju umoljive šićarđije-. neumoljivi spekulanti i koji se udane nevolje skupljaju u masama po hra­ U ovom skrajnjem apelu, ja neću movima, da se skrušeno i iskreno ići dotle, da od njih tražim neka po­ pomole. Ovo je po zadnji put, što mognu jednom Turčinu, ali ja hoću uzimam riječ u javnosti, jer ja sam da prevarim sam sebe misleći da će završio svoju malu ulogu na zemlji, pristati da me poslušaju kad ih po­ a krajnja opomena čovjeka, koji će korno zamolim, da ne doprinose tome sjutra unići u veliku Noć (t. j. umri­ da se iskorijeni ova poštena hrabra i jeti) ima uvijek nešto izgleda, da se pitoma rasa dobavljajući njihovim mr­ posluša. skim malim napadačima, onako, smi­ ješno zaluđenim, sva moderna razorna Bez ikakve pizme i bez mržnje zaklinjem danas Engleze, da se napo­ sredstva: prvo novac, po milijon i рб kon sažale na ovaj nesretni turski *) Prevodimo ovaj Članak poznatog narod, koji se branio do skrainih gra nica s toliko junačke smjelosti. Nek književnika, poštenjaka i idealiste Pierre Loti-a, što ga je štampao u se Englezi još jednom promisle prije pariškom „L’ Oeuvre“-u, da se vidi, nego će u cilju sebična interesa do kako sudi o tursko-grčkom sukobu krajnosti pomagati onaj podli grčki čovjek, koji poznaje oba naroda, jer narodić, tako bezobrazno licemjerni i lažni, koji je počinio i koji će nasta­ I je među njima dugo živio. Muslimansiia tFflovačha i obrtnička hanha га Bosnu I Hercegovinu (i d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,980.000*— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 RancBiarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Intsrurban telefon: ZW �Strana 2 Страна .PRAVDA" — „ПРАЗДА" na dan, mašinske puške, aeroplane i najsramniji švapski izum, otrovni plin, proti kojih pojedinačno junaštvo više ništa ne pomaže i koji uvijek navode pobjedu strani kukavnijih. Evo napokon kojim riječima turske žene završuju molbu, što mi je šalju danas iz dna svoj ponora tjeskobe: .Prijatelju! učitelju!' još zadnji napori Oh, ne odbijajte, dajte se skloniti. Vi dobro znate, da je sva naša nada u Vama. Oh! treba li mi da kažem da sam unaprijed .sklonjen", da sam to vazda bio, a moje skanjivanje dolazi od moj; skrajnjeg duševnog umora, od mog straha, da više ne ću moći naći kao u svojoj mladosti riječi, koji mogu skloniti i uvjeriti. Da mi je još moja nekadanja živahnost, s kakvim bih zanosom odletio da poginem u redo­ vima branitelja Islama! Ali ako više nemarr. kao nekad snage za to, ja sam barem ponosan, što mogu sebi reći, da sam posvetio zadnju jasnoću svog razuma obrani stranke istine, za koju je palo na Istoku s takovim uvjerenjem toliko naših vojnika, naših časnika i naših generala, a osobito sam ponosan, što ću umrijeti, od jada i prezira, što su mi ga prouzročili sramni kramari t. zv. kršćanske Bvrope. Pierre Loti. : jer za nju što tražiš, daješ gjavolu novce, a sebi truješ dušu, truješ tijeio. Alkohol stare, p o s t e 1 j;« s u š ici. Znaš li ti šta to znači ? Znaš li ti šta je sušica? Jesi li vidio prije ne­ koliko onog „debelog" mladića kako veselo uz čašicu na akšamluku pijuca a poslije kako kašljuca kao starac, । dok se sav sirota ne osuši ko grana. i I ta grana je usabla A šta- je ubi? j Pitaš i čudiš se, kad prije. Sušica ha­ ra ko kakva strašna kuga osobito po | gradovima. Ona se širi i prelazna je 1 bolest. Njoj najviše naginju oni koji i piju a pijanice je i najviše dobivaju i I šire. Mejhane su osobito pogodna mjesta sušici. Tu je zrak nečist, u njima se kašlje i pljuje. U mejhanama je pravo leglo sušici. I ti ćeš moj ozbiljni brate, kad ovo sve znaš, sve razumiješ, zauvijek se proći nesretnog pića, a prihvatiti za rad, za posao, pa i za ozbiljnu zabavu i veselje, ali uvijek kao ozbiljan i češtit čovjek U to ti ime ja i prilikom ovoga Bajrama stištem ruku i kličem: Bajram mubarećolsun, čestiti ; mladiću! Učitelj. | , 1 Alkohol sterc postelju sušici. — i I ' : , ; 1 1 na ministra za agrarnu reformu. Gospodine ministrel Jedan od najboljih i najradenijih ekonoma bosanskih jest Smailaga Smailagić, koji u svojoj vlastitoj režiji obrađuje svoje beglučke zemlje sa najmodernijim spravama već preko 30 godina, u selu Greda kotar Bos. Gra­ diška, pa pored svega toga, što je za vrijeme prevrata od pljačkaških bandi pretrpio štetu u iznosu od 1,300000 kruna ondašnje vrijednosti, to su mu susjedni seljaci opet u mjesecu maju 1920. upustili goveda u njegovu zemlju zasijanu djelomično žitom, djelomično obraslu trasom. Stoga se je isti Smail­ agić pritužio na Ministarstvo za Agrarnu Reformu, koje mu je dalo zaštitu, pa je mogao ponovno usijati kukuruz na tom zemljištu i jedan dio za košanicu ostaviti. Seljaci se nijesu zadovoljili ovim pravednim naređenjem, nego su od zemaljske vlade u Sarajevu isposlovali brzojavnu dozvolu od 25- V. 1920. br. 74 965 po kojoj su slobodno mogli ponovno utjerati stoku u Smailagića zemljište i poništiti kukuruz i travu, a kako i ne bi, kad u toj dozvoli stoji izravno: »Na svaku ruku treba težake zadovoljiti što prije«. Isti se je Smailagić pritužio opet ministarstvu za agrarnu reformu koje je dalo nalog agrarnoj direkciji u Sarajevu, ova opet kotarskom uredu u Bos. Gradišci, da posreduje između Smailagiča i seljaka, da Smailagić to zemljište dadne seljacima na obradivanje za ovu godinu, što je uspjelo kotarskom uredu, makar se to i kasno zbilo (u mjesecu maju). Međutim iza ovog postignutog sporazuma stali su opet imućniji seljaci PODLISTAK.! Rratah životopis Muhameda fllejhissE ama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (ii) Braća Muftići u Žepču Poslije ponovnog savjetovanja reče jedan: »Odbacićemo ga iz naše sredine, a protjerati iz naše zemlje. Ako je od nas daleko, onda nek ide kud hoće, a mi ćemo imati mira; uredićemo naše stvari i postavićemo opet prijašnju slogu«. Starac iz Nedžeda na to reče: »Ni ovaj savjet ne vrijedi ništa. Nijeste li Čuli njegove lijepe govore, njegov slatki jezik, kako on time ljudska srca predobiva Tako mi Boga, učinite li ovo, onda ne jamčim, da se ne će kod jednoga beduinskoga plemena udomiti i svo­ jim govorom ga za se predobiti, da ga slijedi, a onda će on poći na vas, savladati vas, oduzeti vam gospodstvo i postupati s vama, kako mu se bude htjelo. Zato dajte jedan bolji savjet!« Onda reče Ebu*Džehei: »Tako mi Boga, meni nešto na um pade, na što od vas ni jedan nije došao«. A kad ga oni upitaše, šta je, reče on: »Moje je mišljenje, da mi izaberemo iz svake kabile po jednoga mladoga, jakoga i uglednoga čovjeka iz dobre familije. Svakome da predamo po jedan oštar mač, a oni neka ga napadnu kao jedan čovjek i neka ga ubiju. Onda će biti njegova krv rasijana na sve kabile. Sinovi Abdudarovi ne mogu vojevati ! 1 | I ; ] , ! i I | ; I ! , : | i 1 ; I Husejn Alić, narodni poslanik. izgovoren na 30. maja ov. mj. u Ustavotvornoj Skupštini. i . | I | j оуош kraju v<|o Č^o kiša nada. i kad je zemlja tako dobra, da bi na njoj uspio posijani kukuruz ili broha i u mjesecu junu, a pogotovo u maju? & Kani li g.,ministar ppozvati što prije to riješenje, da se pređe na огадј^? 4. Misli li g, Ministar obzirom na to,d*je početak juna, dati telegrafski nalog, da se zemlja uruči njenom vlasniku. Molim usmeni odgovor. Beograd, 4. juna 1921. Govor nar.posl. Sejid Alibega Filipovića , | Pitanje Bajramska čestitka čestitom mladiću. Želim, da ti najprije o tome nešto ka­ žem. Tu sam naime rečenicu pročitao stotine puta na raznim mjestima i, kadgod sam je pročita© i promislio šta ona znači, jeza me hvatala. Nije to da sam pomislio na se i da me zbog sama sebe briga mori, jer ja sam davno zlo piće zamrzio kao najvećega sveg dušmanina. Pomislio sam na te, jadni moj brate, koji sad jedva čekaš da minu Ramazanski dani, da dogje mjesec Ševval — „Ševval paša* mje­ sec teferiča, „uživanja« i veselja. I dočekao si. Minuše sveti Rama­ zanski dani koji ti poput blage kiše u proljeće što sapire prašinu s prirode, tebi muslime sapraše tijelo tvoje od mnogih i mnogih bolesnih klica. Minuše i tihe, drage Ramazanske noći, koji ti u bratskom i ozbiljnom razgo­ voru razvedriše dušu, opomenuše na ozbiljan život, na rad, na posao. I sad kad dolazi mjesec Ševval, tebi će neozbiljni i ludi moj brate, biti uzalud, ti ćeš opet u neumjerenost u piću, u teferiću, u veselju, u „uživanju". Dan na dan će te sve više i više to omiIjelo cvijeće« opajati svojim čemernim mirisom, a ti ćeš sve žešći biti prijatelj one nesretne male čašice rakije Uz Ramazan si čuo rakija je zlo pa i sam si tvrdio, da je rakija zlo. Čak si sebi obećao, da je ne ćeš više piti, rovariti, pa su neke i u Beograd po­ slali, te su izradili to, da je min. za agrarnu reformu od 2U V. 1921. broj 15.240 riješilo, da se zemljište. Smailagića pretvara u seoski pašnjak navađajući razloge sušu i zakašnjenje ; sijanja. Stoga sam slobodan, gospodine mi­ nistre staviti ove upite: 1. Je li gosp. ministru poznato, da se u. ovom slučaju, iedan dio naj­ racionalnije obrađivanog posjeda pre­ tvara u pašnjak, premda se to protivi jednom članu Prethodnih Odredaba za ' riješavanje agrarnog pitanja; , 2. Kako se može ovo rješenje oprav­ dati sa sušom i zakašnjenjem, kad u j opoi 298 Broj Tokom generalne i specijalne de­ bate o predloženom vladinom nacrtu Ustava, sva gospoda govornici iz opozicionalnih stranaka najviše sa se spo­ ticali o bosanski agrar. Bosanski agrar im je bio onaj kamen, koji je najviše smetao i o kojem su govorili u takvom tonu, keo da smo mi bosansko-hercegovački zemljoposjednici jedna rasa, jedno pleme, koji smo pred kratko vrijeme poput divljih Huna sa Atilom na čelu odnekle došli i svojom silom, svojom moći pograbili zemlje, ukmetili kmetove, izotimali begluke i jedno­ stavno zagospodarili čitavom Bosnom i Hercegovinom. Gospodo moja, ja ne znam, kako se moglo ovako govoriti. Tako se može govoriti jedino iz dva razloga: ili iz zlobnog, hotimičnog izvrtanja is­ tine ili nepoznavanja te istine, nepo­ znavanja istorije. Prije podne g. Jovan Popović čitav svoj govor posvetio je bosanskom agrarnom pitanju i radi toga baš i ja ću svoj govor da posve­ tim tome istom pitanju, da tome go­ spodinu u nekoliko odgovorim. Dakle u prvom redu gospoda se bune radi naše nagodbe sa vladom u pogledu kmetskih selišta i beglučkih zemalja Stavlja se pitanje, da li mi posjednici imamo kakva prava, da li posjedujemo uopće ikakva prava na naše zemlje. (Jedan glas: Vi nemate prava!). Go­ voriti nemate prava, to je vrlo Iako. Ja mogu kazati, da nema prava ni g. Pašić na svoju kuću, ali treba to i dokazati. (Jedan glas: Komuniste kažu da nema!). To su samo fraze, to nije ništa više. Da li ima u Bosni i Hercegovini feudalnog odnosa u onome smislu, kao što ga istorija poznaje u srednjem vijeku u Evropi? Ja mislim, da o tome ne treba govoriti, jer su g. Popović i g. Divac također ustvrdili, da u Bosni i Hercegovini nije bilo feudalnog si­ stema u onome smislu kao što je bilo u Srednjoj Evropi i u srednjem vijeku. Sad preostaje da dokažem, ko ima veće pravo na zemlju, ko je starosjei dioc u Bosni i Hercegovini, da li po­ sjednici ili zemljoradnici. Guspodo moja, prije nego što je Bosna po Sul­ tanu Fatihu osvojena, poznato vam je, da su u toj zemlji stanovali takozvani patareni ili Bogumili. Bogumili su bili Kralj i vlastela i čitav narod. Poznate su križarske vojne, koje su nekoliko puta u Bosni vođene baš zbog toga, što su bili Bogumili i zbog toga što je Madžarska htjela da ih podjarmi i da ih prevede na katolicizam. Poznato I je, da su kraljevi pod izlikom pnzna1 vali katolicizam, ali čim im se dala j prilika, prelazili su na Bogumilsku ј vjeru. (A. Žujovič: Koje je nacije bio I taj narod?). Dakle, ako pitate o na­ ciji, stari povjesničari, srpski i hrvat­ ski, nijesu mogli zanijekati, da u Bo­ sni nije jedan narod slavenskog sta­ bla, koji je došao i naselio se kod Bosne i prozvao se Bošnjacima. Da li su to bili Srbi ili Hrvati, ili su bili i ■ jedno i drugo, to ne ću da rasprav­ ljam, samo kažem, da su oni bili sla' venskog stabla i slavenski narod. To i se mora priznati. Mi, posjednici Bosne i Hercegovine, u najvećem broju smo baš potomci onih starih patarena, koji su prešli na Islam, kad je Osmanlija Bosnu osvoI jio. G. Popović je zanijekao posjednij cima, da oni nisu niti slavenskog po| rijekla, a ja pitam g. Popovića, šta je 1 Kulin Ban, Šta je on bio? Šta je bio , Ban Borić, koji je u povijesti poznat kao najprvi knez u Bosni? Pa šta su onda bili Sokolović, Rajković, Krasoiević, Mirčić i t. đ. Od 134 plemenska obiteljska groblja, koji se čuvaju u Fojničkom manastiru i danas ima 20 porodica, koji su potomci onih, koji su te grobove imali. Danas u Bosni živi, možete kazati, sigurno 90°/o Mu­ slimana, koji su od ovih istih poro­ dica, od tih Slavena i to poimence; Bosnići, Brankovići, Rajkovići, Kopčići, Sokolovići, Šestokrilovići, Zvizdići, Sudići, Kresojevići, Nimičići, Bačići, Ko- protiv cijeloga naroda i zadovoljiće se sa otplatom, Kada je Muhamed ova ajeta čitao, bile su glave I svih prisutnih pokr vene zemljom, a Muhamed je koju ćemo im mi platiti«. Onda reče starac iz Nedžda: »Savjet ovoga čo­ išao kud je htio. Onda dođe neko, ko nije njima vjeka je jedini dobar savjeti« pripadao, i upita ih, koga čekaju? Oni odgovoriše. Skupština se je s tim sporazumila i razišla se. I »Muhameda!* Onda onaj reče; »Bog vas postidio; I on je već davno k vama izišao, svakog vas zemMuhamed napušta svoj stan, a Alija ostaje na I dom po glavi posuo i otišao svojim putem. Ne vi’ njegovom krevetu. i liite li, Šta je na vama?» Tad se uhvati svaki za glavu i nađe na njoj Onda dođe DŽebrail Muhamedu i reče mu: »Ne­ zemlje. Oni onda odoše u kuću, nađoše Aliju u kre­ moj provesti ovu nuć na krevetu, na kojem obično vetu, zamotana u Muhamedov ogrtač i rekoše: »Ta­ spavašl« Kad je prošla jedna trećina noći, skupiše ko mi Boga, ovdje spava Muhamed zamotan u svoj se Kurejšije pred njegovim vratima, čekajući dok ogrtač«, i ostadoše u tom mišljenju do sjutra. zaspi, da ga onda napadnu. Kada je Muhamed ovo Kad je napokon Alija ustao iz kreveta, rekoše, vidio, reče Aliji: »Lezi na moj krevet i zamotaj da je čovjek, koji je sa njima govorio, ipak imao se u moj zeleni ogrtač iz Hadramevta«, — (u ovo­ pravo. me je Muhamed običavao da spava) — »Oni Ti ne Bog dozvoljava Muhamedu da iseli. će ništa učiniti!« Kad su Kurejšije stajali pred Muhamedovim Na to dozvoli Bog Muhamedu da iseli. vratima, reče Ebu-DŽehel, koji je također bio među Ebu-Bekir, koji je bio bogat čovjek, kupio je njima: „Muhamed misli, ako ga vi slušate, da ćete dvije deve, čim mu je Muhamed rekao da se ne postati gospodari Arapa i Perzijanaca. Da ćete po­ žuri sa iselenjem, nadajući se da će mu Bog dati slije smrti opet uskrsnuti i dobiti vrtove onakove jednoga druga, a taj da će biti Muhamed. On ih je kao na Jordanu. A ako ga ne slijedite, onda će Vas hranio u svojoj kući, da ih za svaki slučaj ima Bog poubijati, a poslije vaše smrti ćete opet us­ pripravne. krsnuti i goriti u paklu«. Muhamed nije nikad propustio iz jutra ili u večer da dođe u stan Ebu-Bektrov, a na dan kad Onda iziđe Muhamed uzme jednu šaku zemlje mu je Bog dao dozvolu da iseli dođe u podne. Kad i prospe je na njihove glave, a reče Ebu-Džehlu: ga je Ebu-Bekir vidio, reče: »Mora da se je nešto „Jest, ja sam to rekao, a ti si jedan od onih podogodilo, kad Muhamed u ovo doba dolazi«. Kada sljednjih I« je on unišao, side Ebu-Bekir sa sofe, a Muhamed Bog im oduzme svima vid tako, da ga ne vi­ sjede. Onda reče Muhamed: »Bog mi je dozvolio, dješe, a on im čitaše ajeta: »Tako mi mudroga da iselim I* Ebu-Bekir upita: »Hoćemo li zajedno Kur’ana, Ti si jedan poslanik na pravom putu" itd. putovati ?« do riječi: „Mi smo pred njih i iza njih postavili Kada je Muhamed to potvrdio, zaplaka on od jedan zastor, a njih u tamu zavili tako, da ne vide radosti, a Ajiša reče; »Nisam prije nikad vidjela, da ništa«. �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Byoi 298 Broj vačići, Tihčinovići (Tvičinovići), Predojeviči, Ćorići, Resići, Sitničanići, VlaŠići, Vojkovići, Ždralovići. Osim toga Žive još među muslima­ nima potomci plemena, koja su u bo­ sanskoj povijesti igrala nekoć važnu ulogu, kao: Borići, Ljubišići, SijerČići, Kulenovići, Ribići. Repovci, Ostejići, Tvrtkovići, Filipovići, OŽegovići, Mrnjakovići, Opijači, Bosnići, Kolunići, Konjhodžići, Tanovići. Bezbroj najčišćih slavenskih obitelj­ skih imena, što ih danas јо^ nalazimo naročito među bosanskim muslima­ nima, nama su uz to dokazom, da taj narod potječe od sredovječnih slavjanskih pradjedova, a nipošto od osmanlijskih došljaka, koji su navodno sta­ rosjediocima pootimali zemlje, zasjeli na njihove baštine a njih zakmetili. Istina, pod dojmom panike, koja je u srednjem vijeku pratila svaku vojnu, pa i onu sultana Mehmeda II. na Bo­ snu, razbjeglo se je mnogo naroda, a ospbito plemstva, pa je bivalo, da je jedna grana plemena odbjegla, a druga ostala u zemlji, te im se tu i izvan Bosne spominje još danas potomstvo. Tako je od sinova hercega Stjepana jedan — Ahmedpaša Hercegović — ostao u carevini, a druga dva su ise­ lila, a tako se razdvojiše i kuće Kopčića, Brankovića, Rajkovića, Nijemčića, Vojkovića, Vlahovića, LjubiŠića, Ljubibratića, Filipovića, Ožegovića, Kolunića i mnoge druge. Glavni konfigent nekadanjih uskočkih junaka bio je na­ pokon bosanskog porijekla, krv od iste krvi, koja teče i u žilama današnjih bosanskih muslimana. Eto, to su dokazi da bosanski mu­ slimani, a među njima zemljoposjed­ nici, potječu neposredno od sredo­ vječnih starosjedioca, a da prema tomu ovi imadu bar ista ona narodna prava kao i ostalo žiteljstvo Bosne i Her­ cegovine. Sada, gospodo, da pređemo na kme­ tove. (Gaković: To nije dokaz,da imate pravo na zemlju). To vi velite. Ja ve­ lim da imamo, jer su zemlje vazda naše bile. Dokažite svoju tvrdnju, da smo mi zemlje oteli; navedite jedan slučaj da smo s ovu stranu sto go­ dina oteli kome zemlju. Dajte dokaze. Lako je tvrditi: oteto, oteto, ali treba dokazati. Da su naši kmetovi u Bosni u velikoj većini doseljenici, to, ko i malo poznaje istoriju, mora da prizna (kod zemljoradnika prigovaranje). Da su naši kmeti doseljenici, dokaz je i to, da i danas u sredioi Bosne ima kmetova, koji još govore dalmatinskim dijalektom, dakle koji svoga dijalekta nisu izgubili. Uzmite, gospodo, od kotara Trebinja pa preko Bileća, Ljubinja, Stoca, Nevesinja, Gacka, Foče, Čajnića, Višegrada, Rogatice, pa sve do Zvornika, tamo ćete naći 80% kmetskih poro­ dica, za koje se zna, da nema niti 80 godina, da su se doselili i to iz Srbije, Crne Gore, Dalmacijo i t d. Oni su । se doselili i dobili zemlju od nas, a ne mi od njih. Samo da vam navedem jedan pri­ mjer: u selu Ponoru, kotaru Rogatica, općina Donja Prača naseljene su po­ rodice Gutalji, Forcani, Novoseli, Čvore, Furtule i Pelemiši. koji su se svi pred 80 godina tamo doselili. Ako se uzmu i proštudiraju njihova porodična imena, pokazuje se da tr ljudi nisu ni slavenskoga porijekla, da su možda došli iz Karavlaške ili šta ja znam od kuda. Gospodo, kad je ovo ovako — a toga ne možete pobiti, — onda na prosto vikati da smo mi zemlje oti­ mali, mislim, da je apsurdum mimo sve apsurdume. (Glas: Zemlja je bila carska svojina.) U koliko nije bila u posjedu našem, kad smo prešli na Islam, a u koliko smo je dobivali od cara, plaćali smo je, jer nema ni jed­ nog jedinog primjera, da je Turska carevina dala komad zemlje besplatno. Gospodin Popović je govorio o hasima. On se pozivao, da je to jedini kriterijum zemlje, na koji bi mi musli­ mani posjednici donekle imali pravo. G. Popović je trebao svakojako da malo pročita istoriju, pa da o njoj bar malo znade. Šta će g. Popović kazati, ako mu ja ustvrdim, da je turska ca­ revina ove hase davala i kršćanima. U godini 1475. počela je Turska provagjati katastar u Bosni i Hercegovini, koji je dovršila 1515. i te je godine u točanskome kotaru bilo 106 (brojem stotinu i Šest) pravoslavnih posjedni­ ka, koji su imali ove hase. Da li, g. Ptpoviću, znate da u Foči ima pravo­ slavna porodica Spahići ? Zašto se oni zovu Spahići? (Dr. M. Ivanić: Bilo je kršćana spahija, i to veliki broj.) Da­ kle eto viditel Ja mislim, da sam sa ovo nekoliko primjera dovoljno doka­ zao, ko je u Bosni starosjedioc, a ko opet „došljo". Što se tiše begluka, ja mislim, da o tome ne treba dugo ni razgovarati, osim ako bi trebalo pobijati ono, što su neki spekulanti izbora iz prsta isi­ sali, da su begluci otuda nastali, što su bezi otimali od kršćana zemlju i sebi je zadržavali. (J. Popović: Tačno.) Vi velite tačno? Dobro. A ja pitam vas gospodine, kako li naš težak na­ ziva onu zemlju, ako je imao i kmetovsko selište, i svoju vlastitu zemlju koja mu je bila slobodna? Kako je za razliku nazivao onu svoju vlastitu zemlju? Nazivao ju je svojim beglukom, eto ovim riječima. (Čuje se: Ka­ ko ?) Beglukom ! Da begluci su, go­ spodo, čisto privatna svojina, u koju ne bi smio niko dirati ako ne će da bude otimač tugjeg imetka (svojine). Nama se gospodo, uvijek predbaci­ valo, a i gospodin Popović nam je predbacivao, da smo mi bili maženi i tetošeni od Austro-Ugarske Monarhije. Ovo nam se uvijek predbacivalo. Ja sve ovo pobijam. (J. Popović: Ne tre­ ba pobijati, mi vam priznajemo, samo ne damo para.) Mi od g. Pepovića pa­ neko od radosti plače!« Onda reče Ebu-Bekir: »O božiji pejgambere, ja imadem za ovaj slučaj pri­ pravljene dvije deve«. Oni iznajme onda kao vodiča Abdulaha ibni Arkata, jednog čovjeka od plemena Benu-Dual-ibniBekir, koji je imao ženu od plemena Benu-Salmibni-Amr, a bio je još idolopoklonik, predaju mu deve, koje je on do određenoga vremena napasao. Kako sam razumio, nije ni jedan čovjek o otputovanju Muhamedovu ništa znao, osim Alije, EbuBekira i njegove familije. Muhamed je obavijestio Aliju o svom putu i zapovijedio mu, da ostane u Mekji i da povrati ljudima stvari, koje su Muha­ medu bile predate na čuvanje. Ko je naime u Mekji nešto imao, a bojao se, da to ne izgubi, predao bi Muhamedu na čuvanje, jer je bio radi svoga poštenja i vjernosti poznat. O boravku Muhameda i Ebu-Bekira ц pećini. Kad je Muhamed htio iseliti, ode Ebu-Bekiru te zajednički ostave stan Ebu-Bekirov na jedan otvor, koji je bio u pozadini kuće. Tada se zapute prema jednoj pećini na brdu Sam ispod grada. EbuBekir je naložio svome sinu Abdulahu da sluša, šta ljudi o njima govore i da mu u večer to dojavi. Njegov oslobođeni rob Emir-ibni Fuhejra imao je po danu ovce napasti, a u večer ih dotjerati u pe­ ćinu, a njegova kći Esma potrebnu hranu donositi u večer. Muhamed ostane sa Ebu-Bekirom u pećini tri dana, a Kurejšije )su obećavale stotinu deva onome, tko ga uhvati. Abdulah provede dan kod Kurejšija, da čuje šta oni o Muhamedu i njegovom ocu go­ vore, te im to u večer dojavi. Страна 3 Strana trebalo, samo je li bilo na štetu po­ ra ne ištemo. Bolje bi bilo da si re­ sjednika. kao otvoreno: mi smo boljševici i ne damo vam ni vašu svojinu. Onda bi Gospodin Popović spomenuo je fa­ znali da je vaša želja da na svijetu miliju bega Ratajaca. Izgleda da mu nema pravde pa ni zakona, i onda je poznata ta familija. U zvome go­ bi mi sa vama vrlo brzo likvidirati. voru htio je dokazati, da je ta poro­ Megjutim kako je nas Austrija mazila, dica uslijed svoga nemara i nehaja ja ću to kazati. Poznato Vam je, go­ propala. To gospodo nije tako, jer spodo, da je god. 1878. na berlinskom Ratajci nisu propali usljed svog ne­ kongresu tadanji delegat austrijski i mara, nego usljed otimanja naših bolj­ grof Andrassy kazao, da će u Saraje­ ševika. Ratajci imaju toliko hiljada vo ući sa vojnom muzikom i sa jed­ dunuma svoje kmetovske i beglučke nom regimentom vojnika. Pa šta se zemlje, ali imaju to sada na papiru, dogodilo? Austriji je trebalo stotine jer je sva ta zemlja oteta po •kolnim hiljada vojnika. Austrija je dala mno­ težacima (Dobacivanje: To nije istina.) go žrtava^u krvi i novcu, dok je ušla Vi možete vikati nije istina, ali ja to u Sarajevo. Pitam vas, gospodo, ko je bolje od vas znam, jer su mi bezi dočekao Austriju? Ko se borio i krv Ratajci bližnja rodbina. prolijevao? Je su li katolici Hrvati, ili Gospodo moja, na nas se valja su to bili pravoslavni Srbi? Ne, borili drvlje i kamenje, da smo pristali da su se same Muslimani. (Zašto?) Zato Što nismo htjeli da primimo tiraniju od vlade primim« dvjesta pedeset i pet miliona dinara za kmetovskim se­ austrijsku. Kad je Austrija ušla u Sa­ lišta. Kaže se, državi se srce istrglo i rajevo, postreljala je nekih 50 naj­ posjednicima se previše daje. Go­ uglednijih gragjana u Sarajevu. Zatim je internirala preko 200 najuglednijih , spodo, ja vam kažem, da to nije ni prava milostinja, to nije ni hak pro­ gragjana i spremila ih u Olomuc, gdje su bili godinu dana i više. Austrija je šle godine. Evo ja ću vam navesti progonila na sve moguće načine samo jedan primjer: Ja imam u općini Romaniji kot. sarajevski posjed, koji muslimane, dočim se je megju pravo­ ima 800 dunuma radne zemlje. Plaćam slavnima našlo takvih, koji su išli i zemljarine na tu zemlju 24 krune. bili austrijski tajni doušnici i zato su Prema tome dobiću za istu na ime dobivali nišane. Ja znam, gospodo, ne­ odštete 38 400 kruna, a mogao sam koliko njih, koji su se po Sarajevu lani primiti, sa slobodnom nagodbom kočoperili i širili sa austrijskim krstoizmeđu mene i kmeta, mirne duše 25 vima na prsima i primali penzije radi metara žita, 200 metara sijena i IO toga, što su bili špijuni za vrijeme metara krompira, a to prema lanjskoj, austrijske okupacije. Kako je nas Au­ cijeni prelazi preko 39.000 kruna. (Do­ strija mazila, jasan je dobar dokaz i bacivanje: Ne radeći ništa). Jest, na to, koliko se je bosanskih muslimana odselilo u Aziju. (Jedan glas: Beg ni­ toj zemlji ne radeći ništa, jer sam ja u zemlju uložio moj novac, a težaci jedan I) A zar nijesu bezi Čengići, Basvoj rad i onda dijelili prema mjesnom šagići, Džinići, Kulenovići, Filipovići i običaju svi tako da sam ja dobivao 30%, mnogi drugi? Svi su oni otišli, jer kmet 60%, a 10%, bilo je državi. nisu htjeli da trpe Austriju. (Dobaci­ Nemojte gospodo misliti, da su vanje: Nije zato, nego što nisu mogli naši osobito stariji pravoslavni težaci provoditi svoju tiraniju. Kurbegović: sporazumni sa besplatnim otimanjem Prijetila im je opasnost Životu.) naše zemlje. Da ovo potkrijepim evo Sama borba za vjersko-prosvjetnu jednog primjera: 1919. godine, kad su autonomiju koliko je stala žrtava nas izašle prethodne odredbe, ja sam izi­ Muslimane, koliko je bilo emigracija, šao među moje kmete, jer uz gore koliko hapšenja, zatvaranja i progospomenutu kmetovsku zemlju imam njenja? i begluka, i kad sam došao kazao sam im: »Dragi moji, pošto vi više A tek agrarni procesi kakvi su bi­ hak davati nećete, a i meni treba li ? Neka gg. poslanici su uvijek tvr­ živjeti, ja sada hoću svoju beglučku dili, da je Austrija u agrarnim proce­ sima nama išla tako na ruku, da smo zemlju u svojoj režiji da obrađujem, a vi mi mogli da ubeglučimo koliko hoće­ ćete mi pomoći uzorati (jer kod njih su moji volovi), onda mi je jedan mo zemlje. Ja vas upozoravam, go­ starac rekao: „Kako to da nema haka, spodo, da nema agrarnog procesa u kako će to biti?« — Eto tako je to Bosni, koji nije trajao najmanje 8 go­ riješeno, više se hak ne će plaćati,, dina dana. Jer po naredbi austrijskoj država će nam platiti zemlju«. Dragi od 1885. godine, koja se tobož osni­ vala na Saferskoj naredbi, trebalo je beže, veli starac, ako bi to tako bilo, onda tu nema pravde, od tebe oteti nakon tužbe i rasprave prve godine prva opomena, druge godine opet opo­ a meni dati, kad ja, a i svi mi znamo, mena, treće opomena, pa onda tek da si ti tu zemlju prije nekoliko go­ presuda, pa utok na okružnu oblast, dina kupio i zlatom platio«. — Eto kako naš sa boljševizmom nezadahpa na vladu, i konačno na ministar­ nuti pravoslavni težak misli i govori. stvo, i kad se sve to svršilo, onda se (Čuje se: Zašto si kupio?) Ja što imam tek moglo deći do nekog rezultata. Austrijska vlast išla je težacima Sr­ zemlje, ja sam je skoro svu kupio i platio, a i da je nisam platio, nego bima u susret gdje treba, a u agrar­ naslijedio od oca, djeda, pradjeda, minim procesima išla im je i gdje nije Ibni Fuhejra se je družio sa drugim čobanima drveta. Uz njega je sjedio Ebu-Bekir, koji mu je Mekje, a u večer je tjerao ovce Ebu-Bekirove pe­ godinama bio jednak. Pošto mnogi od nas nijesu ćini, da ih pomuzu i da koju zakolju. Kad je iz­ Muhameda nikad vidjeli i nijesu znali, ko je od njih Ebu-Bekir, dok ne izmakne sjena sa Muhamed, a jutra izlazio Abdulah iz pećine, išao bi Emir za njim Ebu-Bekir ga sa svojim gornjim odijelom zasjenisa ovcama, da ga sakrije. Pošto su minula tri dana S tim ga prepoznasmo«. i pošto se ljudi nijesu više za njih raspitivali, na­ rede da se dovedu njihove dvije deve i da vodič Računanje vremena od iselenja. dovede treću za se. Esma donese hranu, ali zabo­ ravi uže, s kojim će se mijeh objesiti, za to skide Muhamod dođe u Medinu, kad je sunce peklo svoj pojas i upotrebi ga kao uže, a po tome je i počelo se prema zapadu naginjati, a kad je prošlonazvaše Zatun-Nitak (Vlasnica pojasa). Ebu-Bekir dvanaest noći mjeseca Rebi-ul-Evela, Muhamedu je predvede Muhamedu bolju devu i reče mu: »Uzjaši već trinaest godina bio poslan kao pejgamber. je! Rado ću dati svoje roditelje za Tebe«. Muhamed reče: »Ja neću jahati na devi, koja nije moja«. EbuV. Bekir dometnu: »Ta Tvoja je, Ti si mi kao otac i mati.« Muhamed reče: »Ne, pošto si je kupio? A Pejgamber u Medini. kad mu Ebu-Bekir kaza cijenu, kupi je on za tu | ČU Medini postade Islam jednom vjerom sa čvrstim cijenu i Ebu-Bekir mu je prodade. Oni onda uzjahaše, a Ebu-Bekir posadi Emira iza sebe, da ih na uređenjem i vojničkim karakterom. Uspješnim voj­ nama dobije Muhamed neosporivi autoritet u Medin}. putu poslužuje i otputovaše. i Rat protiv glavnoga neprijatelja, Mekje i Kurejšija, koleba izmjenično sad amo sad tamo. Desetgodišnji Muhamedov dolazak u Medinu. mir, koji Muhamedu i njegovim suvjeranicima imade Muhamed:lbni-DŽafer mi je kazivao od Urva- da osigura hodočašće na Kjabu, bude ubrzo narušen). ibni-Ezzubejra, koji je čuo od Abdurrahmana-ibniUvejma slijedeće: »Pričalo mi je nekoliko Muhamedovih drugova iz moga plemena: Kad smo čuli, da je Muhamed otišao iz Mekje, a mi ga amo izgle­ dali, pođosmo iza jutarnje molitve kamenitome polju, da ga čekamo i ostadosmo tamo, dok nestade sjene, a onda se povratismo jer su bili vrući dani. Ovo učinismo i na dan njegova dolaska, a bili smo se već kući povratili kad je došao. Najprije ga je opa­ zio jedan Židov, koji je glasno viknuo: »O sinoviKajlahovi, vaša je sreća došla«. Mi na to pođosmo i nađosmo Muhameda u sjeni jednoga hurmineg O gradnji džamije. Bog zapovjedi Muhamedu da gradi jednu dža­ miju, a on ostade kod Ebu-Ejuba, dok su se gra­ dili njegovi stanovi i džamija. On je sam na tomu radio, da vjernikt obodri, a Muhadžirini i Eusarije su marljivo na tom radili. Jedan je Musliman u stihu rekao: »Ako mi budemo dangubili, dok pej­ gamber radi, onda ne činimo pravo. Za vrijeme gradnje rekoše Muslimani još i ovaj stih. »Samo je na onom svijetu istiniti život, Bože! Smiluj se Eusarijama i Muhadžirimal" �Страна 4 Strana Број 29t Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA* slim, da bi opet bila moja jer se na­ težak nažalost i4’musliman i pravoslavni I na Muslimansku Jugoslovensku Orga­ sljedstvo ne srne negirati. To mogu i katolik, je preveć konzervativan. On nizaciju. Iz Beograda je poslat naročiti samo boljševici raditi. (Čuje se: Da se drži onoga „pleti kotac kao i otac". I načalnik iz Min. Unutrašnjih Djela, da sto godina budete kmetovi!) Nećemo Ja sam imao prilike, da sam dvojicu ; vodi istragu. Naravno zatvoren sam ja mi biti kmetovi, nego ćete vi boljše­ svojih kmetova natjerao, da spreme I i još trojica iz Sarajeva. Korkut je vici biti prosjaci, jer je „oteto pro­ ! svoju dj ecu na gospodarstvenu stanicu povraćen iz Konjica i premetačine na Ilidži da se pouče u zemljoradnji. selu veliko zaredale na sve strane. kleto? Neki od mojih prijatelja držani su po Gospodo moja, nemojte misliti da ! 1 šta mislite?: Kad su naučili čitati i 4 i pet dana u zatvoru a ja sam su muslimani posjednic našom pogod­ pisati, oni su otišli lijepo u željezniostao 17 dana. I pošto se naravno, bom u pogledu agrarai u Bosni i i čku službu, isto onako, kao što je nije našlo mšta, svi smo pušteni na Hercegovini zadovoljni, ja mogu ka­ . Nikola Divljan, kad je naučio čitati i slobodu. A da se, gospodo, u ovom i pisati, otišao da bude ašarmemur i zati da 45% njih bi voljeli, da smo pogledu mjeri nejednakom mjerom, ja sekutor. Zna li naš težak samo čitati, mi, u interesu države glasali za Ustav, ne će da radi više, jer mu smrdi plug ću navesti šta donosi zagrebačka a da nijesmo uzeli tu milostinju koju ,Riječ“ u svome broju od 25. maja pa gotova posla. (Žagor). imamo od Vlade dobiti. (Popović: Vi ov. god. Ona donosi uvodni članak govorite u ime bega, jesu Ii ostali Dalje, ja sam nagoneno svoje kme pod naslovom: „Nedopuštene metode-. muslimani uz vas?) — Jesu. A da i tove da uzimaju modernije ratarsko U tome se članku kaže: „Da je u jesu pokazali su zadnji izbori. (Povik: i oruđe, da uzimaju plugove, (jer su oni I Katoličkom Listu od 12. maja ovo god. Prevarili ste ih.) Ne, ne, nijesmo ih naučili, da rade sa starim ralima.) Ja prevarili, nego ste vi sa svojim bolj­ sam ih gonio, ali oni nisu htjeli. Kad i br. 19. izdao dr. Jure Čenkić, župnik ševizmom u naše redove natjerali i je 1914. god. Crna Gora provalila do ! na Kalniku, ovaj poziv: „Predsjed­ ništvo zagrebačke uzajamnosti, Društva one, koji možda ne bi uz nas bili. Pali i kad je Austrija Crnu Goru vra­ Poslije prevrata nastalo je takovo tila natrag, onda su pojedini kmetovi, sveštenika za vrhovne i svjetovne in­ terese katoličkoga klera u nadbiskupiji stanje, da muslimani u opšte nisu bojeći se, otišli sa Crnom Gorom. zagrebačkoj naložilo je obranbenom imali nikakva prava. Ubijali su ih, Među onima otišli i ti moji sa 1915. otimalo im se, robilo se, palilo se i god. u proljeće ostala je zemlja ne­ . odsjeku da uloži oštar protest protiv provađanja agrarne reforme na crk­ sva se nasilja provodila samo nad obrađena, Meni je to bilo žao. Oti­ venom i nadbiskupskom zemljištu. Muslimanima. Ja ću vam navesti, go­ šao sam kupio 2 pluga i počeo raditi. Ovaj se apel ima upraviti: a na narod, Tada su se i kmetovi vratili. (Čuje se: spoda moja, samo nekoliko primjera b) na sve političke stranke, c) na za vrijeme prevrata i iza prevrata. Gde je to bilo?) Na Gluvarićima opć. Konstituantu i d) na Regenta. Prevod (Žagor.) Osim onoga žalosnoga doga­ Romanija kotar sarajevski. Docnije protesta štampače se na talijanskom, đaja, koji se dogodio na težačkoj po­ sam ih ja natjerao, da počnu orati s engleskom i francuskom jeziku, da plugovima i kada su se osvjedočili da rodici Halvadžić kod Sarajeva, ja ću tako i Evropa vidi, kako se u našoj Vam navesti, samo nekoliko slučajeva, | je dobro, sad ne bi onih više tih plu­ ujedinjenoj otačbini ne poštuju zadužgdje su Muslimani težaci poubijani. I gova nipošto ostavili. binske i privatno-pravne i javno­ Na pr. Atif Grbo u Rakovoj Nozi, B. i Treba u ovom pravcu probiti led. pravne nagode, kako se ruši vjerska, Čelik i sluga mu u Ćurevu kod Foče, ■ Zato treba prilikom sprovođenja ag­ kulturna i socijalna osnovica svoje Zulfo Tahmas sa Šaša kot. Foča, Suljo I rarne reforme malo strožiji biti prema vlastite zgrade. Sastav memoranduma Vreto iz Foče i još mnogo drugih ubi­ našim težacima. Naš težak ako ima povjeren je meni. (t. j. ovome doktoru jenih i ranjenih. Eto ovi su slučajevi koru hljeba, da može večerati danas, bili uzrok da su i ono nekoliko Mu on ne računa, šta će biti sutra. Za i Juraju Čenkiću.) Rado primam svaki savjet i pomoć, jer memorandum ne slimana i to oni, koji su donekle bili dokaz neka vam najbolje posluži to, će biti moje ogledalo, već očajni va­ po vama zadojeni boljševizmom i mi­ da je od onih tolikih hiljada fakulta­ paj nas svih svećenika, koje tako ne­ slili su, da će im biti selameta na tivnim otkupom otkupljenih kmetova milo goni država, u koju smo polagali vašoj strani, najzad su došli do uvje­ dobar dio njihovo svoje kasnije imanje, tolike nade? renja i složili s tim, da muslimanu dražbom prodao. (Čuje se: Na žalost), Dakle, gospodo moja, ovako se u bez muslimana nema spasa i za to i ja kažem na žalost, jer su lijeni i Zagrebu javno piše i protestuje, pro­ su nama prešli i mi smo uz njih a su u htjeli da rade. Naš težak, ako ne tiv nepravdi u agraru, pa se ne ču ni oni su uz nas. (Žagor.) (Popović: A I ima nad sobom pritiska, ne će da radi. riječ, da ovu gospodu treba pozvati na šta su radili šuckori 1914?) Mi ćemo | (Žogor) (Popović: Dajemo vama tapije)! odgovornost, dočim ovamo u nas na pristati, da izaberemo anketu i da Od vas, Popoviću tapija ne tražim, a jednu prostu denuncijaciju ljudi se zat­ likvidiramo 1914, i 1918. god. Samo ako dobijem tapiju, dobiću je od onih, varaju i drže duže vremena u zatvoru. s tom razlikom, što je 1914. godine koji daju tapije, a vi niste u stanju (F. Kurbegović: jedan je ugledni gra­ niža klasa rušila pod pritiskom austrij- I da dajete tapije, jer ih ni sami nemate. đanin umro radi toga zatvaranje I) skih bajoneta, a ono što se činilo ! | Čuje se povik: više begovi nemaju Da li tu može biti riječi o jednakom 1918. pa sve do sada, činile su po i pravo u Bosni.) Begovi imaju prava u postupanju? vama harangirane mase, koje su imetke Srbiji i u Bosni i u Hrvatskoj. Oni muslimanima rušile, palile i pljačkale, imaju ista prava kao i težaci samo su Kao što sam već kazao, nemojte a muslimane ubijale. (Žagor.) misliti, gospodo, da su svi posjednici u ovom visokom Domu pravi težaci zadovoljni sa ovom nagodbom o ag­ Pomislite, gospodo, štete posjednika zapostavljeni, jer ovdje ima vrlo malo raru. Nijesu i ne mogu biti zadovoljni, seljaka, a dosta težačkih demagoga. usljed vašeg boljševizma! Ja imam 60 i I ako bude u ovoj državi iole pravde, sudbenih zapisnika o očevidcu na licu (Veliki žagor.) mjesta, koji prestavljaju sumu od 15 Da se nad nama Muslimanima čine I državina će jedna od prvih dužnosti milijona kruna, što je muslimanima velike nepravde, ja ću navesti samo I biti, da onim bijednicima, koji su us­ lijed ove reforme pali na prosjački nanijeta. Zašto se to moralo počiniti? još jedan slučaj, navesću slučaj, koji štap, pruži izdašnu pomoć, da ne ska­ Je li to osveta na braći? (Čuje se: ; j se baš sa mnom dogodio. Ja sam go­ paju od gladi i da dođu na nove eg­ Nije osveta!) E, a šta bi moglo drugo spodo, bio tajnik Udruženja Zemljo­ zistencije. biti nego osveta!? posjednika. Kad je izbila u Mostaru Predsjednik dr. Ivan Ribar: Mo­ G. Popović je u svome govoru nama | tobožnja veleizdajnička afera Mehmed lim vas, gospodo, da se smirite. posjednicima predbacio, da se nismo ; ef. Spahića, onda je ne znam da li po Seid Alibeg Filipović: Ja bih brinuli za amelioraciju zemlje, da se ' nečijoj denuncijacji ili kakvom nago­ samo još jedno pitanje htio da sta­ nismo brinuli za to, da naše čivčije ' varanju, tek došlo je do toga, da se vim na g. Popovića. On je u svojoj zemlju racionalno obraćaju. Ja ću go- i ova afera najedanput protegla na či­ spodinu da odgovorim samo ovo: Naš ! tavo Udruženje zemljoposjednika pa i statistici o kmetovima i njihovim po­ Muhamed opetova iste riječi, ali spomenu naj­ prije Muhadžirine! Prva zapovjed Muhamedova. Kako mi je javljeno od Ebu-Salama ibni Abdurrahman, Muhamed je u prvoj propovjedi, (Bog nek nas sačuva, da nešto dodajemo, što on nije rekao!) pošto je Boga pohvalio i uzvisio rekao: »O ljudi! Pošaljite naša dobra djela pred vas! Znajte Bogami ni jedan od vas ne će smrti izbjećil Smrću svako ostavlja svoje stado bez čobana, i Bog će svakomu bez posrednika reći: Nije li Tebi došao moj poslanik i donio Ti moju vijest? Ja sam Ti darovao dobra i druga dobročinstva pokazao. Šta si Ti pred svoju dušu poslao?« On će onda i desno i lijevo gledati napred, a ne’ će ništa vidjeti osim pakla. Tko može da sačuva svoje lice od pakla, neka to učini, ma­ kar jednim komadom hurme. Ko ništa ne nađe, neka to učini s dobrom riječi, jer će mu time biti djelo nagrađeno deset do sedamsto puta. Spas na Vas i božiji blagoslov i milosrđe!« , Početak zvanja na molitvu. | ; i ј ! uvesti /vono, te je bilo jedno saljeveno da zvoni na molitvu. Međutim je Abdullah imao jedno privi­ đenje, u kojem je bio poučen pozivanju na mo­ litvu. On dođe pejgamberu i reče mu: »Ovu noć mi se je prikazao jedan duh u osobi jednoga čovjeka, obučen u dva zelena odijela sa zvonom u ruci: Ja mu rekoh: »Slugo božiji, hoćeš ii mi prodati to zvono?« On upita: »Šta hoćeš sa njim?« »Ja odgovorih, da zovemo vjernike na molitvu«. Onda on reče: »Ja ću ti nešto bolje pokazati. Kad ja upitah šta? reče on: »Reci četiri puta: Bog je najveći: onda: Vjerujem da nema drugoga Boga osim Boga i da je Muhamed božiji poslanikl Hodite na mo­ litvu, hodite na molitvu! Hodite na spas, hodite na spas! Bog je najveći, Bog je najveći nema drugoga boga osim Boga!« Kada je Muhamed ovo čuo, rekao je. »To je istinito priviđenje, idi Bilalu i pouči ga, neka s time zove na molitvu, on imade bolji glas od Tebe. Kad je Bilal pozivao na molitvu, čuje to Omer u svojoj kući i ode brzo Muhamedu, vukući za sobom svoje gornje odijelo i reče mu: »0 božiji poslaniče! onoga mi, koji Te je s istinom poslao, ja sam imao isto priviđenje kao i on«. Muhamed reče: »Nek je Bog hvaljen! Kada je Muhamed našao u Medini sigurno bo­ ravište i kad su njegovi prijatelji Muhadžirini kod i Vojna od Vaddana. njega bili ujedinjeni, a prilike Eusarija bile uređene, Ovo je bila prva vojna Muhamedova. Išao je onda je Islam bio čvrsto utemeljen. Molitva se je obavljala, zećat se je davao, kazneno pravo se iz­ do Vaddana, a ova vojna zove se također i vojna vršavalo, a dozvoljeno i zabranjeno bilo je propi­ od Abva. Potražio je Kurejšije i Benu-Zamra. BenuZamra sklopiše s njim mir. Njihov punomoćnik bio sano. Islam se je utvrđivao u plemenu Eusarija i je Nahšiji ibni Amr, koji je u to doba bio njihov njihovom pomoću i u pogledu vjere a i sigurnoga boravka njezinih priznavaoca. Kad je Muhamed vođa. Muhamed se po tom vrati u Medinu. došao u Medinu, skupljali su se ljudi na molitvu Poslanje Ubejde Ibni El-Harisa. bez poziva. Muhamed je postupao u tom kao Ži­ Ovo je bila prva vojna zastavica, koju je Mu­ dovi. da vjernike poziva na molitvu sa jednom bohamed podigao. Muhamed pošalje, dok je on ostao rijom, onda mu se to nije svidjelo, i kasnije je htio rodicama govorio, ali u svome govoru nije napomenuo koliki broj ima onih takozvanih polukmetova i onih, koji su kmeti i imaju svoje kmetove (Jovo Popović: Malo ih ima, bežel) A šta veliš, kad ti ja kažem, da takvih ima 31,356 ili 28% od ukupnih kmetova. (Jovo Popović: To nije istina!) Zavi­ rite u statistiku, pa ćete vidjeti, daje tako. U ostalom, gospodo, ja bih upo­ zorio gospodina Popovića, neka on zaviri malo u knjigu, koju je izdao dr. Ćiro Truhelka pod imenom „Tur­ ski spomenici iz dubrovačke arhive". Tamo će se upoznati o mnogo koje­ čemu, što on nije znao. (Jovo Popo­ vić: Koje je godine ta knjiga napi­ sana?) Ona je napisana, g. Popoviću, 1910. godine. Gospodin Popović je u svome go­ voru spomenuo podpredsjednika Us­ tavotvorne Skupštine dra Hrasnicu. Htio je da prikaže, da je i on htio da, dozvolivši međusobnu diobu kmetima, oduzme od njih jednu njivu. Pošto dra Hrasnice ovdje nema, a ja pozi­ tivno znam, da to nije istina, reći ću nešto i o tome. Dr. Hrasnica je dosad riješio nekoliko kmetovskih selišta, jer se lijepo sa kmetovima nagodio i zemlju podijelio. I ovaj je slučaj isti. Sasma je drugo svojevoljna obostrana nagodba o riješenju jednog kmetskog selišta diobom, a drugo ono, što vi, Popoviću, tvrdite. Ja, gospodo, ne ću dalje da duljim. Kazao sam, što sam imao reći. Pri kraju još velim, viši državni interesi nas su natjerali, da ovo agrarno pi­ tanje jednom skinemo sa dnevnog reda. A i da se ono nije skinulo sada sa dnevnog reda, mi bismo možda opet, kao dobri državljani, kao dobroželitelji ove naše mlade države, glasali za Ustav, a onda bi se borili sa gospodom boljševicima za naša ne­ osporna prava. (Aplauz u centrumu). Merhum H. Nurudin ef. Hafizović. Na 12. aprila 1921. ispustio je svoju plemenitu dušu naš opće obljubljeni alim H. Nurudin ef. Hafizović, umirov­ ljeni vrhovni šeriatski sudija u svojoj 79. godini života. Merhum H. Nurudin ef. potječe od jedne od najuglednijih naših kadijskih porodica Hafizovića iz Rogatice, koja vuče lozu od osmanlijske porodice iz Kastamunije od naj­ starijeg joj člana H. Abdul-Kerim ef. koji je živio u Kastamuniji u EdriHisar (Alaadin mahali), gdje i ukopan. Merhum H. Nurudin ef. ocu bilo je ime H. Mehmed Rešid ef., poznati alim i kadija, a uzlazna mu je loza Mehmed Emin ef., Hafiz Mehmed ef. Ahmed ef. Ali ef., Šaban ef., Abdul Kerim ef., 0 H. Abdul-Kerim ef. po­ bliže nije ništa poznato, dočim nje­ gova sina Šaban ef. nalazi se još i danas turbe u Kastamuniji, koje se u u Medini Ubejda ibni El Harisa sa pedeset do šesi deset Muhadžirina konjanika, bez ijednog Eusarije, protiv nevjernika. On ode do jedne vode u Hedžasu । ispod Samijetul-Murat. Ovdje sretne jednu veliku i hrpu Kurejšija, ali među njima ne dođe do boja, samo bad baci jednu strijelu i to je bila prva striI jela bačena u Islamu. Rastaviše se, a Muslimani su imali zaklonjena leđa. Velika vojna od Bedra. Onda čuje Muhamed da se vraća Sufjan ibni Harb iz Sirije sa jednom velikom karavanom, koja je nosila mnogo robe. Bilo ih je trideset do četr­ deset ljudi. Kad Muhamed čuje, da se Sufjan ibni Harb vraća iz Sirije, sazove vjernike i reče: »Amo dolazi jedna karavana Kurejšija, pođite protiv nje! Moguće, da će Vam je Bog darovati kao plijen«. Ljudi su se skupljali. Mnogi dođoše brzo, a mnogi to propustiše, jer nijesu vjerovali, da će Muhamed dopustiti, da dođe do rata. Kad se je Ebu-Sufjan približio Hedžasu, raspitivao se je i brižno bi ispitao svakog konjanika, kojeg bi sreo, dok napokon ne doznade, da je Muhamed pozvao svoje drugove protiv njega. Sid je bio oprezniji i pošalje Zemzerna ibni Amra Al Gifari, kao plaćenika u Mekju, da pozove Mekelije na zaštitu svojih dobara i da im kaže, da ide Muhamed sa svojim drugovima u su­ sret. Zemzem ode brzo u Mekju. (Meklije pošalju Ebu Sufjanu kao zaštitu karavane vojsku od devetstopedeset ljudi; između njega i vojske Muhamedove dođe do boja kod karavanske stanice Bedra, dvadeset milja zapadno od Medine). (Nastaviće se). �Страна 5 Strana veliko posjećuje, naročito ga ženskinje mnogo zijareti. Ime porodica H. Nuref potječe od pradjeda mu Hafiz Mehmed ef., koji je došao kao alim u Bosnu 1150. god. po Hidsretu i na molbu rogatičke ehalije ostao kao muderis u Rogatici i tu se oženi. Njegova najstarijeg sina MuhamedEmin ef. bilo je pet sinova. Najstariji je bilo ime H. Mehmed-Rešif ef., a taj je otac našeg H. Nurudin ef. H. Mehmed-Rešid ef. rodio se je je 1224. u Rogatici, a umro je 1282. u Banjoj Luci kao okružni kadija, te je ukopan kod Ferhat pašine džamije na desnoj strani kabura Ali-paše Stočevića. Srednji sin H. M. Rešid ef. naš H. Nurudin ef. rodio se 1260. p. h. Svoje početne nauke učio je u Rogatici pred tadašnjim mualimom Osman ef., a kasnije malo neće nauke učio je pred očevim mu amidžom tadašnjim kadi­ jom u Rogatici H. Hasib ef., a kasnije je nastavio nauke pred svojim ocem, a kasnije pred drugim kadijom u Ro­ gatici Lofčani H. Nafiz ef. Kada mu je ocu dat mansib okruž­ nog kadije na devet kadiluka u Bi­ haću 1276., odvede ga sa sobom u Bihać, gdje je tada u Fethiji džamiji kazivao ders glasoviti alim Hojiclbrahim ef. Tu ga otac dade na ders, pa kad se tuđi, a još kasnije pred ta­ dašnjim mualimom ruždije Hasan ef. osposobio, uze ga otac sebi u mehkemu gdje mu je vodio neke poslove. Nakon toga 1280., kada mu je ocu dat mausib okružnog kadije i Banja Luka sa pet kotareva, odvede ga otac u Banju Luku, gdje je pred glasovitim muftijom Ibrahim ef. nastavio visoke nauke i ujedno uz oca uputio se do­ bro u uredovne poslove mehkeme. U tome vremenu t. j. 1280. p. h. izašla je carska naredba, kojom se tadašnji ajaleti pretvaraju u vilajete i da se ima uredovati u sudovima prema novoj vilijat-nizamnami; pa taman su sve tadanje kadije u Bosni i Herce­ govini morale polagati ispit pred novo-ustrojenim povjerenstvom u Sa­ rajevu, gdje su bili članovi Mula Agjah ef., muftije Mustafa Hilmi ef. i drugi. On je položio ispit za kadiju i 15. šabana 1281. p. h. bude imeno­ van privremeno kadijom u B. Gra­ diškom. U to vrijeme dođe iz Cari­ grada na inšpiciranje Ahmed-DŽevdet paša, te sa tadašnjim valijom Topal Osman-pašom dođu u Banju Luku ocu H. Nurudin ef , H. Mehmed-Rešid ef., gdje se slučajno i H. Nurudin ef. kod oca desio. Na to Topal Osmanpaša preporuči H. Nurudin efendiju Ahmet DŽevdet paši i pohvali ga, da je lijepo ispit položio, te da bi tre­ balo, da mu se mansib dadne gdjegod u blizini očevoj. U to vrijeme je bio H. Ejub ef., sta­ riji mu brat, kadija u Derventi, te se zbog bolesti morao zahvaliti, a Hadži Nurudin ef. bude imenovan za defini­ tivnog касНш u Derventi. God. 1284. zatraži п. Nurudin et da mu se dadnu фа kotara i to Gradačac i GraČanica, što mu je i udovoljeno, te je tako kio kadija u ta dva kotara služio do godine 1289 p. h. Služeći u Građačcu i Gračanici za zasluge bude odlikovan i kroz to krat­ io viijeme dva puta unaprijeđen. Godine 1289. dođe emenana iz Ca­ rigrada, da imadu sve kadije podvrći s'e ispitu pred naročitim povjerenstvom U Carigradu. Na taj poziv ode i on u Carigrad, L pošto je tri mjeseca Čekao dok je na njega došao red, dođe pred povje­ reništvo, kome je predsjedao Urjami zađe Sejid Ahmed ef., položi ispit sa četvrtom od pet ocjena i dobi svje­ dodžbu. I tada je služio kratko vrijome (3 mj.) u Izmidu, za tim 2 i po godine u Plevlju, a nakon toga bude premješten u svoje rodno mjesto Ro­ gaticu. Tu ga je zatekla austrijska okupa­ cija. On tada istupi iz službe i pri­ .ПРАРДА* - „PRAVCA" druži se vojsci plevaijskog muftije za •branu Bosne od Švabe. Po zapovi­ jedi pljevaljskog muftije, koji se je već u Sarajevu nalazio, ode on u Tu­ zlu kao zapovjednik jednog odjela vojske. Muftija ga naimenova mutesarifom okružja tuzlanskog, a nakon porazne bitke na Preslici, on se vrati u Rogaticu i bude postavljen za kadiju i ujedno za građanskog sudca, gđa je za vrijeme ratnog suda i osude u kaz­ nenim stvarima izricao. Koncem godine 1882. ode u Sara­ jevo i bude imenovan za člana ulemamedžlisa, gđe je služio nekoliko go­ dina, a onda bude imenovan vrhov­ nim šeriatskim sudijom, gđe je ostao sve do god. 1905. Tada zatraži miro­ vinu i stalno se nastani u svome rod­ nom mjestu Rogatici, gđe ga i smrt zateče. H. Nurudin ef. bijaše jedan od ri­ jetkih ostataka starih naših prvaka i dostojanstvenika, pravi tip starog tur­ skog činovnika — ilmije takuma uprav učenjaka. Njegovo držanje i po­ našanje bijaše čedno i skromno, kako je obično u velikana turskih ove struke, ali svaki je njegov pokret, svaka ri­ ječ ulijevala u Čovjeka veliko pošto­ vanje prama njemu. On bijaše vrlo blage ćudi, savreman i napredan čovjek, prijatelj i savjet­ nik svakome i nikad ga nijesi mogao vidjeti neraspoložena. Uživao je u tome, da mlađem naraštaju daje sa­ vjete i upute, a svako ga je (mlad, star) poštovao. Od osnutka naše Organizacije bio je jedan od najagilnijih članova mje­ snog odbora. S njim je Rogatica izgubila najučenijega alima i najuglednijeg građa­ nina. Na dženazi mu bijaše sva rogatička ehalija bez razlike vjere i svo činovništvo. Iza sebe ostavlja suprugu i pet kćeri. Muškog evlada nije ostavio, jer su mu oba sina prije njega umrla. Mevla rahmet ejlesun! Domaće vijesti. Iz uredništva. Radi bajramskih praznika izaći će idući broj našeg lista u utorak. Stoga ovome broju dodajemo prilog. Nepodignuti frakovi iz god. 1918. Upozoruju se sarajevski zemljovlasnici, da se iskazi za nepodigle hakove iz 1918. god. na­ laze kod tajnika mjesnog odbora udruženja zemljoposjednika gosp. Sokolovića, trgovačka komora, od koga se dobivaju i uvjerenja, da se mogu podignuti novci od kot. ureda za nepodignute hakove. Politički pregled. Take Jonesen u Beogradu Prek­ jučer je doputovao u Beograd Take Jonescu rumunjski ministar inostra­ nih djela s pratnjom. Na stanici do­ čekao ga je Pašić, rumunjski posla­ nik i češki poslanik Kalina. Danas popodne Pašić je primio Jonesca u svome kabinetu. Razgovorali su vaše od jednog časa o svima pitanjima, što interesuju obe zemlje. Razgovor se nastavlja sutra prije podne. Pitanje luke Baroš riješeno. Jav­ ljaju iz Ljubljane. Talijanski listovi javljaju: Prema informacijama iz Beo­ grada postignut je sporazum između talijanske i jugoslavenske vlade glede luke Baroš i to na podlozi skupne uprave riječkog pristaništa za 99 go­ dina. Upravu će voditi konzorcijum u kojemu će biti jednaki broj zastupnika Italije, Jugoslavije i r/ječke države. Na Rijeci privremeno podržavaju red talijenske čete. i . i i i । I i | , Njemačka primljena u Savez na­ roda. Javljaju iz Londona: Savjet Vi­ jeća Naroda prihvatio je na jučeraš­ njoj sjednici rezoluciju, da se na slijećem sastanku primi u Savez Naroda i Njemačka. Za predsjednika je po­ I novno izabran lord Grey. I Sijedinjene države za razoru­ : žanje. Javljaju iz Pariza: Predsjednik Harding poluzvanično je tražio miš­ ljenje velikih sila za sporazumno ргеduzimanje mjera za smanjivanje vojske i razoružanje. Ako Antanta pristane drži se da će Sjedinjene Države ak­ tivno učestvovati u vrhovnom savjetu. Sjetite se „Gajreta!" Број 291 Broj „Gijretov teferlć«. Pošto se radi nepovoljnog vremena „Gajretov dan“ nije održavao na 6. maja o. g., to će I ie ovaj dan proteferićiti sad u prvi petak 10. juna u Bijeloj baŠČi u Medresetima. Ovaj teferić priređuju u korist „Gajreta“-ova društva: kul­ turno prosvjetno društvo »Gajret*, Muslimansko radničko i zanatlijsko udruženje »Hurrijet«, društvo „Gjerzelez* i ,Sarajevski Športki klub“. Početak teferića u 1 sat po podne. Na teferiću će svirati vojna muzika, a čuveni mađioničar M. Hasib produciraće razne komade, te će tako gosti biti zabavljeni sa raznim narodnim igrama i zabavama, počašćeni u raznim šatorima sa slatkim-i slanim buffetom, kavom, limunadom i t. d. Dječji Dan 1921. Pripreme za veliku proslavu Dječjeg Dana privode se kra­ Naši narodni poslanici su krenuli ju. Sva društva i pojedinci shvatili su važnost dječje proslave, te su uložili sav u subotu kućama radi bajramskih feriji. Iduća plenarna sjednica kluba od­ svoj trud, da proslava donese što više moralne i materijalne koristi. Neke ređena je za srijedu 15. ov. mj. i na sekcije su dovršile pripreme i započe njej će se pretresti referat ministara će ovih dana kupiti priloge za bife i o izvršenju sporazuma. Naši poslanici dr. Spaho i dr. Ka- tombolu. Pošto će biti dvije velike za­ ramehmedović doputovali su prekju­ bave, te će biti i dva bifea, umoljava čer u Sarajevo, gdje će provesti baj- se građanstvo, da se odazove, i da svak položi, koliko njegova sredstva ramske ferije. dozvoljavaju, jer svaki i najmanji daZvanlčni demanti. Generalni In­ rak otrće suzu siročetu. spektorat Ministarstva Finansija od­ Gospođe, koje će kupiti priloge, imaće lučno demantuje proturene u štampi vijesti o otkazivanju engleskih aanaka na prsima bijelu pantljiku sa natpisom i firmi kredita našim trgovcima i in­ Dječji Dan 1921. i sabirne arke sa ži­ gom policijske i okružne državne za­ dustrijalcima. Žali protmanje vijesti koje umanjuju naš ugled i preporučuje ; štite djece. Ko obeća nešto skuhati za bife, neka više vođenja računa. izvoli upisati u sabirni arak i neka na Krstićeva sudanija u Derventi. 18. juna u subotu pošalje u Magistrat Za vrijeme prevrata uzurpirali su neki I u sobu broj 62. gdje će gospodje odr­ pravoslavni težaci jedan golemi begžati dežuru od 8 prije podne do 6 sati luk u selu Donja Ljupljanica, vlasni­ poslije podne. štvo Miralem-bega B. Ovaj naravno Prilozi od zekjata našemu Sirotuži seljake, a osobito Jovu Č. zbog uzurpiranog šljivika, koga je beg za- I tlštu. Uprava Muslimanskog sirotišta sadio i uzgojio. Iza prve rasprave osudi | zahvaljuje se nadalje slijedećim daro­ g.Krstić, da je šljivik kmetski dio čit­ vateljima, koji darovaše od zekjata našemu sirotištu i to: Islamagi Vra­ luka, pa prema tome: šljivska debla pripadaju begu, a zemlja (od starina niću, trgovcu, koji darova 65 fesova beglukl) kmetu. Tako g. Đorđe Kr­ u vrijednosti od 3250 K, Edhemagi Bičakćiću, koji darova 2000 K, Muslim stić načini Jovu Č. „begom", a bega — zakonitog vlasnika — „kmetom", cent. banci, koja darova 6000 K i Mupremda je kmetstvo regentovim uka­ jagi H. Baščauševiću, koji darova 30 motara platna. zom ukinuto. Proti te osude uloži Miralem-beg utok na agrarnu direk­ Ovo su zaista krasni primjeri, gdje ciju, koja tu „demokratsku" presudu se naši muslimani trgovci sjećaju na­ poništi i pošalje jednog posebnog či­ šega sirotišta, u koiemu će se ovoga novnika iz Sarajeva, da parnicu po­ Bajrama mnogo siroče obveseliti lijepu novo pretrese na licu mjesta. Nije daru. Naročito ističemo plemenitog nam poznato, kako se to moglo de­ Islamagu, koji je skoro opljačkan u siti, pa je na lice mjesta otišao sam svojoj užoj domovini, pa je morao g. Krstić, gdje je sa seljacima uzur­ doći među nas gdje se evo odmah sjeća patorima razgledao taj begluk, pa je i naše siročadi obilnim darovima. tom prilikom stekao mišljenje, da je Daj Bože, da se i mnogi naši imućni onaj šljivik (8000 stabala I) kmetstvu trgovci sjete našega sirotišta i prilikom sličan odnos. Nu ovo mišljenje neće Bajramskog dara! da pismeno izda, osudu neće da izriče, Zahvala „Hurijetova". Društvo jer se boji, da će proći kao i prvo riješenje i za to se ta parnica otegla I „Hurijet" smatra svojom ugodnom d užnošču,da se ovim putem najljepše za­ 3 godine. Još malo, pa će Jovo i ove hvali darovateljima koji se sjetiše prili­ godine obrati begove šljive. kom ovih mubarek dana društv. štiće­ Nu ovo je sve stvar između bega i seljaka, a za nas je više interesantno nika — šegrta te darovaše u novcu i na­ ravi i to: ibrahimaga Šabanagić 100 din. ovo, što slijedi: Miralem-begovi su svjedoci u toj Braća Demirdžić 100 din. Muhamedaga H. Jusufagić 25 din. Husejn ef. Mašić 20 parnici bili: Aleksa Gvozdarević, bivši knez Donje Ljupljanice, 60 god. star dinara, Čamil beg Osmanagić 20 din. i neporočan; Hasan Mušić iz Dervente, Ali ef. Karadža 15 din. Bajraktarević i 50 god. star i neporočan; H. Ago H. Mešinović 10 din. Salihaga MujezinoDervišagić, 60 god. star i neporočan, vić 10 din. Arifaga Kobić 10 din. Mu­ te Alaga Hadžić, 4^ god star i nepo- stafa ef. Hasibović 10 din. Avdaga Sutočan. Svi su ti svjedoci imali otužne đžuka, Salih M. Šehić 5 din. Alijaga listove: prvi ga je posjedovao 30 g., Kapa Hamdaga H. Hamidović 5 din. drugi 10, četvrti 27, a treći (H. Ago) Vejsilaga Zupčević 5 din. Mustafa ef. Nanić 5 din. Halid ef. Kreševljaković nosio ga je čak i nahadžilukl 1 svima je g. Krstić oduzeo oružje, a podije­ 5 din. Asimaga Zildžić Mujaga H. Baščaušević 40 m štofa, Braća Fočo 36 m lio ga je seljacima Šimi G. i Ostoji C., koji nisu prije nosili oružja i za zefira za bluze Muhamedi Hamdi Šokoje g. Krstić zna, da su baš ta dvo­ golj 24 m pol papirštofa Salih ef. H. Karić 15 m platna za bluze, Eminaga jica oni podstrekači, koji ne daju MiHasibović 6 i po m platna za bluze, ralembegu doći na svoje imanje. Oni H. Kadrić i Pašović 6 m atlasa za s tim oružjem hodaju oko njegova odijela, Čamilbeg Osmanagić 5 m zefira, begluka, ne bi li bega opazili u šljiviku. Ragibaga Sjuca 6 m platna, Ahmed ef. H. Omerović 2 duz. safuna, Edhem ef. Ah, naš je g. Krstić krasan — de­ Bičakčić 3 m zefira, Ahmed ef. Novamokrati Nužda uči slediti 1 tato Iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao 1 svako drugo pranje u kući I kuhinji, samo priznati pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen* koji se dobiva svuda u komndfnia od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu HlbBft Vita Ш, SarajBBO, Despića ul. 1. �В r ој 298 Вр^ј „ПРЛВДА* — PRAVDA'* Strana 6 Страна lija 1 i po m čitabija za bluze, Atif ef. Sočo 1 fes i Astm ef. Hasibović 1 par čarapa. Neka ih Gjenabi Hak zato na­ gradi. »Hurijetov Odbor«. Vraćeni lokali radničkim savezi­ ma u Zagrebu. Na temelju zaključka ministarskog savjeta obavijestila je policija uprave radničkih saveza, koji su bili raspušteni povodom »obznane«, da će im izručiti lokale i arhive uz priuzdržaj kontrole. Ostaju jedino zatvorene prostorije lista »Nova Istina«, jer pitanje novaca nije još potpuno riješeno. Ustanova obznane protiv kumunističkog rada ostaje i dalje na snazi. Javna zahvala. Hasan ef. Torlić kao činovnik podružmce zemaljske banke u Zenici bio je skoro 7 godina članom muslimanskog antialkoholnog društva „Ittihad" u Zenici. Za to vri­ jeme stekao je svojim privrženim i agilnim radom oko unapređivanja inte­ resa ovoga društva, a naročito kao zboorovođa društvenog-tamburaškog zbo­ ra, koje je pod njegovim ravnanjem slovilo kao jedno od najboljih tam­ buraških zborova u mjestu — velikih zasluga, radi čega je pred dvije godine izabran počasnim članom ovoga društva Uslj.'d imenovanja njegovog u svojstvu upravitelja Muslimanske trg. i obrtničke banke podružnice u Trav­ niku smatramo svojom osobitom duž­ nošću, da mu se u ime društva »Ittihad“ za gore istaknute zasiuge iavno zahvalimo. Za muslim. ant. društvo ‘‘Ittihad*. . . Predsjednik: । 1 : i . 1 , | i । i i | 1 | Ahmed Mutapčić. Gospodarstvo. Gospodarska izložba u Pragu. Odluka našeg ministra poljoprivrede, da na ovogodišnju gospodarsku izložbu pošalje u Prag što više naših ljudi, da­ kako uz pripomoć države, jest svakako jedna od najpametnijih odluka, koje je to ministarstvo dđhijelo od početka svog djelovanja. Ministarski savjet, kako je već poznato, odobrio je u tu svrhu 120 000 dinara, pa je samo tre­ balo ovaj narodni novac pametno i utrošiti. Ovakav pothvat trebao je stručnih zvaničnika, i širokim pogle­ dima temeljito i pravedno ga organizovati. Morala se u vidu imati velika važnost, da ovu izložbu posjete težaci i druge osobe, koje djeluju na poljo­ privrednom razvitku naše države iz svih naših pokrajina, a naročito iz onih krajeva, gdje je poljoprivreda i prosvjeta širih narodnih slojeva na najnižem stupnju. Kako svi ovaki po naš narod od općenite koristi državni pothvati dođu u nepozvane, nedorasle, bolje rekuć tobožnje „zvanične stručne ru ke“, taho je bilo i s po­ I 1 ' i । I I ' sjetom ove izložbe. Ministar poljopri­ vrede povjerio je „zvanično" vod­ stvo posjetioca ovako jelne važne stvari čovjeku skučenih pojmova, jed­ noj osobi, koja nas je mogla jedino u nama srdačno naklonjenom inozem­ stvu osramotiti i tako o nama najgore utiske ostaviti. Što je najžalosnije, ta se osoba tituliše „načalnik ministarstva poljoprivrede Nešić“. Sama bezglavost u zajed­ ničkom polasku, pa ona neorganizacija putovanja, te ona i mučeništva „zvanične zajedničke ekskur­ zije" u Mariboru od naših pogranič­ nih oblasti, a da i ne spominjem onu neizvjesnost učesnika, u kojoj su bili za vrijeme cijelog puta i u Pragu, do­ statna je bila, da smo se svi zakleli, da nikad više ne ćemo učestvovati na ovakim zajedničkim zvaničnim ekskur­ zijama. Mnogi su se htjeli već iz Ma­ ribora vratiti. Nadalje oni netaktični načalnikovi ispadi u odgovorima na srdačne i bratske pozdrave Čeha, ko­ jima je ne samo strahovito uvrijedio bracu Hrvate, nego i Slovence, a što je najgore u njegovom glupom odgo­ voru predstavio nas je ne kao je­ dinstveni narod, nego kao jednu kra­ ljevinu slobodnu Srbiju s posebnom kraljevskom Srpskom vladom i po­ sebnim kraljevskim Srpskim ministrom. Dalje iz ovih žalosnih zvaničnih od­ govora reprezentanta zvanične jedinst­ vene države S H. S. proizašlo, da su baška Hrvati i baška Slavonci, na protivnu stranu su Slovenci, Make­ donci, Dalmatinci; Cincari, Firauni i t. d. Čovjek ne bi mogao ni stenografisati koliko je imena izrekao načelnik, iz kojih se sastoji naša „jedinstvena država" a nad svim tima, da je kra­ ljevina Srbija. Koga se vraga sa zva­ ničnih mjesta viče na nekakva rušitelje narodnog jedinstva, kad taj posao oni sami obavljaju. Hrvati do skrajnosti ogorčeni gunđaju, da Radić ima pravo, da su se istom u Pragu o ispravnosti Radićeve akcije osvjedočili i t. d., a to je za nas Jugoslavene bila čuška, koje ne zaboravljamo. Iz Bosne bio nas je vrlo mali broj posjetioca. Naravno je, da nas muslimana na ovakim posjetima ne smije biti, jer nas je iz cijele kraljevine, koja imade jednu sedminu muslimanskog pučan­ stva, od 4 do 500 posjetioca bilo je 4 slovom četiri, a što je najžalosnije, od četvorice samo dva težaka, što je znak, da naša zvanična mjesta ne vode računa o slobodnom muslimanskom teža­ ku. Ovoliko osjećam dužnost reći, da se vidi, kako bezglavost i tjesnogrudnost, pa makar to bilo i kod pojedi­ naca, najljepšoj stvari samo šteti, a pogotovo ovdje, te mjesto da narodni utrošeni novac donese pozitivne rezul­ tate, donosi ogorčenje i razočaranje one zemlje, koja nas je dočekala kao majka sinove, koji su se iz duge voj­ ne doma povratili. Mislim dosta sam I rekao, a sad da pređem na samu iz­ ložbu. Jedva nekoliko sedmica, kako je prošlo od drugog Praškog veletrga, a već naša radina i napredna braća Čehoslovaci organizovaše Gospodar’ sku izložbu. Rad i planove oko oži1 votvorenja ove izložbe vodila je „Zemedelska jednota“, društvo za una­ pređivanje kulture tla u Čehoslovačkoj. Na samoj izložbi uzeli su učešća i Ministarstvo poljoprivrede, visoke po­ ljoprivredne, šumarske i veterinarske , škole, srednje i niže gospodarske ško­ le, a najočitije se istakla v Ustredni jeđnota hopodaržkih družstev“, orga­ nizacija slična našim zemljoradničkim zadrugama, iznoseći na izložbu bogate rezultate svoga 25-godlšnjeg rada. Da se istakne važnost ovog društv. za čs. poljoprivredne krugove, dostatno je, spomenemo li, da ono raspolaže • kapitalom od 420 mil. češ kruna, a broji preko 100.000 članova i oko 1500 ..Kampelički“ (štedionica!. Za­ sluga oko priredbe ove izložbe, koja reprezentuje visoku gospodarsku kul­ turu ČehoslovaČke, pripada nesumnjivo češkoj zemljoradničkoj inteligenciji. U samoj zemlji ima 204 gosp. škole, od kojih 7 visokih, 15 srednjih, 29 ratar­ skih, 87 zimskih, 11 vrtlarskih itd., sa 10.500 djaka. Jedino ovako i mo­ žemo shvatiti kulturnost, inteligenciju i napredak češkog seljaka, te savršen­ stvo u zemaljskoj poljoprivrednoj produkciji. (Svršiće se) Tie i Lasa Marković glaeali za. Oteatni sn Matija Pdporić, radi bolesti i Salijagić radi stadija. Kratićeva sudanlja u Derventi. Kuko sadi i osuđuje derventski predstojnik g. Krstio, ridjali srna u aferi kadijinog stana, ali da ni a dragim stvarima, Sto so tiče nas muslimana* nije bolji, evo primjera. Nakon dugog čekanja pristupa sa strahom n njegovu kancelariju jedan ovdainji aga, da traži od predstojnika damu se prs ma osudi nraći prihod, što su mu ga seljaci bili usarpirah. Još nije aga ni pritvorio vrata sa sobom, a g Krstić smrknut pita ea fine stolice: — ^ar opet došao ? Aga: Moram,jer seljaci prema tvojoj osedi ne daju žito . . On (izbaljivči oči): Daće, daće. . . Otiđi im u selo Aga: Išao sam dva put, pa no daju. . On (počinje crveniti od ljatnje, ali *и' eprcže): Dure, kad ti kažem. Aga (u neprilici, ali odlučno): Ama daju gospodine . . ! On (podiže se, krupnim glasam): Da-a-će Jesi Г čuo. bro! Aga uzmiče bliže vratima): Ama ne daju bogme. On (ide prema agi uzdignut* ruke i rašire­ nih prsta): Daa-aćeee! Aga (prihvati za Šteka, otvori vrata, brzo): Ama svi kažu, da ue daju ! On (energično dovikne): Zatvori ti meni vrata IH Svršetak i prizora i parnice Tražim šegrta za trgovinu mješovitom robom. Imati će kod mene cijelu obskrbu sa odjelom. Isti treba da je svršio osnovnu školu. Hasim Čaušević, trgovac. Bos. Dubica. Panike uredništva. G Džafčić. Banja Luka Vaš rađ morao izostati radi preobilnog materijala, Donijećemo ga u narednom broja. Selam. u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV Trešeljak. Da se ne zaboravi. „Srpska Riječ4 od 4. o. m. donosi ovaj telegram iz Beograda: Prilikom glasanja, a Kcn.tituunti o 42, i 43. tački načita .Udjava svi su bosanski radikali glasali protiv; fSržkić, Spalujković, Andrie, Laaarević, Pećanac. ćabotić i Ivanić, dok eu Oda- zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo. Pričuva. K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.— . Centrala: Zagreb. Podružnico: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Brihlr-Vlnodol, Čabar, Hreljln. Prima uločke na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se кЈт poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u đjelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebstine. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ... — ==... . ; Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— . јд Pričuve K 8,000.000.— PREUZIMA OBAVLJA FINANCIRA V В Š I uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur- trgovačka i industrijalna podužeća. isplate na svim mjestima Kraljevine Sita Hrvata i Slovenaca te u inozemstvo. — Vrši sve druge bankarske poslove. i zovnih transakcija. 1 _ Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. 104 & Pupilarno siguran.—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekoK 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. * i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/70c183eee3fd931a20323c47e983f1b4.pdf 0c569583c97375ea0b73a1808c2d5f8b PDF Text Text Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 61 (299) Sarajevo, utorak 14. juna 1921. (7. Ševal 1339.) Govor, nar. posl. Šemsudina Sarajlića, držan dne 30. maja 1921. u Ustavotvornoj Skupštini prigodom specijalne debate o socijalno-ekonomskim odredbama. Gospodo poslanici! mjere da to ovoga puta poglavito is­ tičem, nego u Želji da pokažem, ko­ Mi muslimani moramo uzeti učešća pri pretresu ovog odjeljka o socijalno- liko i nas zanimaju ekonomske i so­ cijalne uredbe našega Ustava, preći ću ekonomskim odredbama našega Ustava, odmah na stvar, da govorim o poje­ da se branimo od raznih napadaja sa više strana, naročito od napadaja za dinim članovima ovoga Ustava i da tim obilježim i naše stanovište o njima. riješerije agrarnoga pitanja i da se Ali, prije toga, gospodo, prije nego što požalimo na mnoge nepravde, koje to učinim, moram da napomenem, da nas prate od ujedinjenja pa sve do su baš ove i ovakve nevolje nas mu­ danas, naročito na ekonomskom polju, slimane iz Bosne i Hercegovine zbile i da izrazimo nadu u mogućnost svoga u jednu grupu i da smo mi pošli da opstanka u ovoj državi kao ravno­ pravni građani sa drugim vje­ tražimo neku drugu i bolju zaštitu, nego što smo je nalazili kod naših roispovijestima. Na odbranu od navala u ovome zemljaka u Bosni i Hercegovini i da domu imamo prava, a kad se žalimo, smo baš zbog toga i došli ovamo u Konstituantu, među narodne zastup­ mi to ne činimo u namjeri da rušimo nike iz svih krajeva naše države. Nisu i razbijamo dobre nove smjerove za nas poslali samo age i begovi ovamo, konsolidovanje prilika, nego to činimo kao što mnogi govornici rekoše, nego sa tendencijom, da se stvar na bolje nas je poslao narod muslimanski, ispravlja i uredi. građanski i težački, da ovdje njegove Naš posebni i razdvojeni život u interese zastupamo. Prema tome mi Bosni i Hercegovini do dana držav­ ćemo, obazrijevši se na pojedine čla­ noga ujedinjenja, čini mi se, da je bio nove ovoga Ustava, koji govore o eko­ ipak skladniji, nego Ii što je produžen nomskim i socijalnim prilikama, reći nakon ujedinjenja. Narodna vijeća, koja svoju riječ o njima, da time izrazimo su po prevratu jednostrano uzela vlast želju, kako bi trebalo dati smjernice u svoje ruke, pokazala su se tako na temelju ustavnih uređenja novom slaba i pristrana, da je za njihove vlade počinjeno na milijone šteta na zakonodavstvu socijalnom i ekonom­ skom, kako bi nove odredbe bile za imetku muslimana. Kao da je neka tajna ruka pokretala tada ljude da sve državljane jednake i pravedne. Član 24. ovoga Ustava govori u no­ udaraju na muslimane, da ih zatva­ voj redakciji o proizvodima umnoga raju, da im ruše imetak i da ih pljač­ kaju. Sa svih strana čule su se tužbe rada, da su sopstvenici, autori njihovi, i vapaji. A naročito se opazilo, da se obezbijeđeni i da njihovi proizvodi umnoga rada uživaju državnu zaštitu. ide za proganjanjem imućnijih musli­ mana sa sela, da se satjeraju u gra­ Ovdje ja mislim da je trebalo imati pred očima to, što mnogi patenti i dove. Presijecani šu drumovi našim putnicima, otimana im je njihova imo­ djela naših umnih radenika nijesu prije u ovim našim krajevima nailazili vina, a nisu izostale ni denuncijacije tako, da su mnogi naši ljudi nevini na dovoljno zaštite i razumijevanja, i čamili u zatvorima. Velim, gospodo, ja mislim, da bi država trebala da bude na pomoći također raznim umnim ja­ nevihi, jer su sudovi izricali presude, da su bili žrtve pojedinih bezdušnih čim produktima tako, da oni budu po mogućnosti od same države štićeni i ljudi. Da li je to bila posljedica onakih potpomagani, da ne budu prisiljeni naši umni radenici, da svoje patente misli, kao što se čula riječ u Privre­ prodaju u druge strane države. menom Narodnom Predstavništvu od jednog pređašnjeg poslanika, da je Član 27. ovoga Ustava govori o istrebljenje muslimana jedna »istorijtome, da će se država starati o suzbi­ ska nužda, koja će se izvršiti«, ne janju zloupotrebe alkohola. Ova jedna znam, ali znam to, da su u Bosni i ।i mala odredba ima za nas veliko zna­ Hercegovini lomljena koplja upravo | čenje. nad nama muslimanima, u onoj Bosni, Mi smo svojevremeno podnijeli Ugdje su i inače položene oštrice naših stavnom odboru jedan predlog, koji je glavnih problema i vjerskih i plemen­ glasio ovako: »Radi suzbijanja alko­ skih. Naši su ljudi nedužni plaćali holizma, daje se svima, pa i najmanjim glavom, kao na pr. rahmetli Atif Grbo, samoupravnim jedinicama pravo, da u Mustafa Šahbegušić-Hadžić, Čelik, Tal- svojoj nadležnosti i na svojoj terito­ mas i drugi. Naš je imetak bespravno riji mogu zabraniti ili ograni­ uzurpiran i naše familije izvrgavane čiti potrošnju alkoholnih pića i da su gladi, da samiru .. . mogu za potrošnju tih pića odrediti namete kolike hoće«. Ovaj naš pred­ Ovakvih jadikovki sa faktima u ruci log nije došao u Ustav, navodno s mogli bi mi nizati čitave dane, a na­ razloga, što će se u zakonu pobliže u ročito onih, koje se odnose na naše ovim smjernicama izraditi. ekonomsko i socijalno pitanje, upravo Kad smo ovo predložili, mi smo na ono, o čemu govori i ovai odjeljak imali pred očima ne samo da se za našega Ustava. Nu kako nemam na­ ' ! . ; j I Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina Ili. pojedine i najmanje samoupravne je- | damo se, da će taj naš predlog u za­ dinice pridrži pravo ograničenja točenja । konodavstvu naći dobroga odziva. odnosno prodavanja alkohola, nego da Čl. 35. ovoga Ustava kaže, da će se se može mjestimice i zabraniti, a mje­ država starati o građenju i održavanju stimice i velikim nametima ugušiti svih saobraćajnih sredstava, gdje to alkoholizam. Imali smo u vidu to, što opšti državni interes zahtijeva. Ja je od vremena, otkako je Austrija bila mislim, da ovdje ne treba da dolazi u došla u Bosnu, mnogo više krćmi otvo­ obzir samo državni interes. Ako izi­ reno u Sarajevu i po drugim mjestima, skuju interesi države sa strategijskoga nego što je to u istini trebalo za na­ gledišta, da se na pr. jedna cesta ne­ rod, koji je navikao bio da od vremena kuda provede, ja mislim da će to dr­ do vremena upotrebljava alkoholna žava i onako učiniti i da nema ga­ pića. Naročito za Sarajevo može se rancije u Ustavu. Ali se radi o tome, reći da je u njemu bilo toliko krćmi, gdje opšti privredni interesi zahtijevaju, da se nisu, kako kažu ljudi, u dvije da se država imade starati o tom, da godine mogle obići, da bi svakoga saobraćajna sredstva budu izvađana. dana čovjek išao iz jedne u drugu. Primjerice, u jednoj opštini, pored koje Bilo je naših općina i čitavih sela, u blizini prolazi cesta, ako se hoće da gdje se ranije nije znalo Štajeto reći, se taj kraj, ta općina ili selo podigne da jedan momak, da jedan čovjek iz ekonomski i da oživi, trebalo bi da sela pije. Ali došlo je otvaranje krčmi se spoji 5 ili 10 km cestom, i da joj i ne samo što su se mnogi propili, se time otvori put na tržište. Ali ako nego su i inače pošli rđavim putem ovo ne nalazi ustavne, odnosno zako­ u svome načinu života, zanemarili su nodavne garancije, da se i za opšte svoj posao i nisu mogli više da budu privredne interese našega naroda dr­ ono, što je davalo tim selima obilježje žava stara i da sva saobraćajna sred­ čistoće, trezvenosti i rada. Mi se na­ stva, koja su potrebna narodu, otvara, damo, da će ova ustanova naći u za­ onda u tom slučaju ovaj Ustav, ako konu dovoljno garantije, pa bismo, se jedino tiče države, ja mislim, da prama ovome, mogli i ovu odredbu ne može da zadovoljava. (Glas: Tre­ usvojiti, tim više što se nadamo, da balo bi reći, kroz koje će selo cesta nikome nije stalo u našoj državi do proći?). Naravno da ne treba reći, kroz toga, da zaštićuje krćme, odnosno one, koje će selo cesta proći, ali treba da koji prodaju piće, nego da smo svi za se dade garancija, da budu opšti pri­ to, da štitimo naš narod tako, da bude vredni interesi, a ne samo državni in­ trezven i radin, a ne da se opija. Vla­ teresi zaštićeni! dimir Nazor kaže u jednoj svojoj pje­ Porez na naslijeđe određuje čl. 39. smi: »Dobra snaga klone, gde zle sile Ustava, a ja bi imao dodati: u toliko, tlače«. 1 istina je, gospodo, da kod da bi trebalo da se od imetka iznad opijanja, te jedne velike zle sile, ne­ minimuma egzistencije ovakovi porezi staje mogućnosti, da ljudi mogu dobro ubiraju. Mislim naime ovim da naro­ raditi i biti dobri oci i dobri članovi čito težački svijet mora da ima jedan familije, pa možemo reći, da tu klone minimum, mora da ima najmanje ono i dobra snaga. Kao što se zna, Ja­ što mu treba za život, što se ne mo­ panci i Kinezi su vrlo trezven i radin že nikako opteretiti, što se ne može narod, brzo se množe, malo im treba, otuđiti ni prodati, i na taj način da jeftino rade, usvajaju što je korisno, ostane ono sopstveniku, a da ni dr­ a osim toga još umiju i da prištede. žava ne može svojim porezima to op­ Jedan njemački pisac, Weinledner, teretiti. piše o tome ovo: »Neka Kinezi i Ja­ Veliki posjedi, o kojima govori član panci prime loše strane naše kulture 43., mislim da bi trebalo da u većini i neka poprime naše suvišne potrebe ostanu za tvorničarstvo, jer težak na i naš skupi način života, pa će ih naš luksuz i naše socijalno pitanje, koje jednom parceliranom velikom posjedu brinuće se da on sije i obrađuje samo je nastalo iz našeg načina života, ono, što je nužno za njegovu kućnu lakše uništiti, nego Ii naši bajuneti«. ekonomiju. Teško da će se moći skloBriseljska konvencija od 1890. go­ nuti ikada da rizikira i da goji tvordine zaključila je, s obzirom na Crnce ničarsko bilje, nego će se starati u pr­ u Srednjoj Africi, da se tamo također vom redu — kako rekoh — da zado­ ima ograničiti i suzbijati alkoholizam, volji svojim radom samo svoje kuć­ te da se progone oni, koji bi htjeli da ne potrebe. Na ovaj način mislim da opijanjem degenerišu Crnce. Taj je za­ tvorničarstvo u našoj državi ne bi ima­ ključak pooštren 1899. godine, jer se lo velikoga izgleda i radi toga bi tre­ kaže: da urođenici treba da se čuvaju balo da veliki posjedi ostanu u većini alkoholizma, jer je alkoholizam od naj­ kao uzorna gospodarstva. (Glas: Što veće štete za poboljšanje moralnih i će seljak koji nema zemlje?) Valjda materijalnih uslova njihova opstanka će se svaki težak u našoj državi, ko­ i jer je piće zapravo povod velikom ja je toliko široka i koja je toliko ve­ degenerisanju naroda. Ono je uzrokom lika kao Italija u svojem opsegu, a da mnogih zala; ono, uvlačeći razne bo­ imamo otprilike samo jednu trećinu lesti u narod, kosi više narod nego i stanovništva kao Italija, valjda će se sami ratovi. za svakoga naći mjesta, da mu se može dati zemlje. (Upadice. — Glas: Radi toga mi smatramo, da je ovaj Da krče?) Vi kažete, kad riješavate naš predlog, koji smo učinili u naj­ agrarno pitanje, daćemo zemlju onomu boljoj namjeri, na svom mjestu, i na­ Muslimanska trgouačha I obrtnička banka za Bosnu i HeroegouiuH (d. 1] u Sarajeon Dionička glavnica 10,000.000'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.— Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ »5 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemnu, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca Ma, Sarajevo. - Intcrurban telefon: ZU �„PRAVDA" — „ПРАЗДА* Strana 2 Страиа koji je ima u ruci, a muslimanima, I da kažem dakle, da sada i stočarstvo ako treba, daće se zemlja. Ali gdje? j naročito u Bosni i Hercegovini kod nas stoji na slabim temeljima i da bi Valjda u onim krčevinama u koje vi nećete da šaljete svoje ljude ?!... Ima, j ga trebalo u istinu pomoći i to što izdašnije. A osim toga, gospodo, treba gospodo, za sve nas dosta mjesta, sa­ mo treba imati više snošljivosti, više 1 pomagati naš narod i što se tiče bolje priredbe tla i modernog đubrenja, mo­ tolerancije! Član 30. ovoga Ustava govori o to- I dernog poljoprivrednog oruđa kao što mu, da će se naročitim zakonodav- | su plugovi, vršaće mašine i t. d., za stvom urediti poljoprivredno obezbije- । izložbu stoke i proizvoda, za kućnu industriju, dobra sjemena, za manja đenje Ovo je vrlo važno, gospodo, za naš svijet, a naročito za naš svijet u | uzorna gospodarstva, niže ekonomske Bosni i Hercegovini, koji je u istinu i škole, stručne tečajeve i t. d. (Upadice.) Da baš i za one, kojih i mi muslima­ osiromašio, tako ratom nastradao, da se Često danas vidi da pojedinci ne- | ni imamo dosta, t j. za one naše bezkućnike i težake, da bi trebali i za maju u šta da se zaodjenu i ne mo­ gu da odu u pristojno^ društvo, jer I njih naći mjesta, gdje će da se smjeste i nemaju dovoljno odjeće. Štete, koje su | da se osiguraju. [Glas: To se možete nanešene za vrijeme rata nama mu- j vi begovi pobrinuti za ono nešto malo sirotinje vaše.) Jest, drage volje, kad slimanima, vrlo su velike. One su vr­ bismo mogli, ali kako, kad je i nama lo velike s toga, gospodo, što su ve­ oteto pa nemamo više ničega u ruci, lika većina naših hranitelja odnosno naših ljudi koji su mogli da rade ze- , čime bi pomogli svoju vrlo brojnu si­ rotinju! Osim toga trebalo bi za naš miju bili poslati na frontu, a kod ku­ će je ostajala nejačad sa starcima, koji । težački svijet da se osigura minimum nisu mogli da obrađuju zemlju, nego I njegove egzistencije, ali u isti mah da su morali da troše ono, što imaju i ' se radi na tome, da zakonodavstvo gotovo da prodaju. (Gladovi: To je | postavi i maksimalne granice zemljiš­ bilo svuda.) Ja, gospodo ne poričem nog posjeda pojedinca, osim - kako da je toga bilo i na drugoj strani, ali rekoh — onoga načela, što sam ga samo obraćam pažnju, daje i kod nas । malo prije istakao glede velikih po­ muslimana velika potreba za pomoć ’ sjeda, koji bi trebah da budu ostav­ što se tiče poljoprivrednih obezbjeđeljeni u većini za industrijske svrhe. denja. (Mil. Pribićević: Pa oni su bili ! Član 22. ovoga nacrta ustava govo­ prevratom oštećeni.) Ne samo prevra- , ri o tome, da će se država brinuti da tom, nego i nakon prevrata su mnogi se svim građanima stvori podjednaka oštećeni. Naročite štete su nanešene u | mogućnost spreme za privredne po­ istočnim krajevima Bosne i Hercego­ slove; član 26. govori o privrednim vine u ratu u jesen 1914. godine. One | odnosima, u kojima država ima da su tako velike, da se ni danas nisu interveniše i t. d., a član 37. ovoga mogli sagraditi oni domovi i one go­ nacrta ustava govori o svojini i o nje­ spodarske zgrade, koje su porušene nim ograničenjima. Ova ustanova čla­ i popaljene. Po jednoj statistici prena 22. izgleda da’ je manjkava zato, đašnje bosanske vlade — ja ne ka­ jer se država brine samo za spremu žem s koje strane su štete nanešene, odnosno za naobrazbu onih, koji hoće jer se front protezao i s Pjeva i s de­ da privredne poslove vode, dok ona sna, — mi muslimani imali smo po­ ne daje garancije i za samu slobodu paljenih 5.000 domova i 10.000 gospo­ privrede, trgovine, obrta i stjecanja darskih zgrada. To je bilo u Sandžaku imetka. Ovu smo mi slobodu tražili u i u istočnim krajevima Bosne i Her­ našem nacrtu ustava i to u članu 13. cegovine, gdje su se u to doba bitke gde smo kazali (čita) »Kad potrebe vodile. zahtijevaju, može se naročitim zako­ Stočarstvo u Bosni i Hercegovini tanima dopuatiti, da se uz naknadu kođe je postradale. A kako je prije u izvlaste zemljišta radi građenja stano­ mirno doba bilo? va i t. d.«, — a naročito hoću da Uzmite pa uporedite statistike od istaknem ovo što se dalje kaže (čita) 1895. i 1910. godine, pa ćete vidjeti »Svaki državljanin može sticati nepoda smo imali po statistici od 1 «95. kretnosti svake vrste i baviti se sva­ godine: kom granom privrede. Sloboda rada, Koma i mazgi 237 000, rogate marprivrede i trgovine ujemčava se u gra­ ve 1,417.000, ovaca i koza 4,677.000; ' nicama zakona«. Ovo smo tražili, a a po statistici od 1910. godine: konja I ipak za ovo nije se našlo u ustavu i mazgi 228.000 ili 9.000 manje nego , garancija, navodno s razloga, jer će 1895. godine, rogate marve 1,309.000 i se to zakonom odrediti ? Mi ipak za ili za 108.000 manje, ovaca i koza I sada vidimo, da ustav ne daje one prave potpune garancije za ekonomsku 3,892 000 ili manje 785 000 nego 1895. i socijalnu ravnopravnost svih građa­ godine. Dakle umanjeno od jednog po­ na. Ja naročito ovdje mislim na mu­ pisa do drugog za blizu jedan milijun slimane, jer se bojim, gospodo, da se grla. A pomislite onda koliko je to uma- | na nama ne bi izvršivalo odnosno primjenjivalo nešto loše, što se tiče njeno za vrijeme rata, kad je Austro­ ugarska iz Bosne i Hercegovine vukla i našega posjeda i slobode našega po­ slovanja. To se bojim s razloga, što u za velike potrebe svoje vojske može se reći sve ono, što je ostalo. Hoću I nas u Bosni i Hercegovini od ujedi­ PODLISTAK. Hratah životopis Muhameda UlEjliissE ama I i I I po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu (12) njenja pa do danes mi muslimani ni­ ' lim dijelovima naroda Bosne i Hercegovine da sudjeluje smo bili pušteni ni u što, da uzme­ mo kakav ači udio, gdje bismo mogli kod nacionalizacije povla­ da kažemo, da smo dobili obezbjeđe- štene zemaljske banke u S ar aj e v u? nje privrede. Samo ću istaći ovdje austro-b6sanNa ovo pitanje g. ministar pravde sku banku, koja se nacionalizovala u j nije našao za vrijedno nitf da odgojednostranom smislu, pa agrarnu ban­ j vori, a naročito ne onda, kad se radi ku, koja se nacionalizovala u jedno­ ! o tome, hoće li se pripustiti u nacio­ stranom smislu, a tako isto imade i nalizaciji i drugi, a mi smo ipak j emnogo drugih preduzeća, gdje nismo dan narod, ali — nama se ne da, mogli dobiti udjela. A što je glavno, 1 a vama se daje! gospodo, u Privilegovanoj zemaljskoj (Svršiće se). Banci u Sarajevu, koja je po vlasti­ tom priznanju g. ministra pravde, kad je djelomično odgovorio na jedan moj Sarajevo, 13. juna. upit, najjače privredno preduzeće u Danas nam je jedan naš poslanik Bosni i Herccgosini, kažem, u toj Pri­ | telefonski iz Beograda potvrdio no­ vilegovanoj zemaljskoj banci, koja je vinske vijesti o zagušljivoj političkoj stekla svoj imetak znojem i na žulje­ atmosferi u Beogradu. Istup komunista vima svega naroda u Bosni i Herce­ iz konstituante nije izazvao tolike sen­ govini bez razlike vjere i plemena, ni­ zacije kao držanje zemljoradničkog je nam se dalo da uzmemo učešća u kluba, koji se u svakoj svojoj riječi i njezinoj nacionalizaciji, ma da smo svakoj svojoj akciji, u potonje doba, pravodobno pokušali i tražili ga da dobi­ rukovodi jedino pripravljanjem terena jemo! Zemaljska Banka, gospodo, vje­ za )slijedeće izbore. On je na pr. na rovnik je većim dijelom nad našim poznati istup dra Srškića parirao time, imetcima i mi, ako se i ovdle spro­ da je iznio na licitaciju i ono slobodno vede jednostrana nacionalizacija, dola­ zemljište, koje nova beglučka uredba zimo u zavisan ekonomski položaj u ostavlja u posjedu muslimana i za­ Bosni i Hercegovini prema jednom prijetio istupom iz konstituante, ako protežiranom dijelu naroda! (Jedan se uredba ne ukine. Kako je bezdušan glas: »Jedan smo narod.!) Kad smo i demagoški taj postupak, može samo jedan narod, zašto se i mi ne pusti­ onaj da prosudi, ko pozna faktično mo da uđemo unutra?! Mi moramo bijedno stanje svih muslimana, koji sada, pošto nam je oduzet imetak iz posjeduju i rade zemlju. Naš klub ruku, moramo se obazreti na drugu naravno nije u -stanju, da ni za čiju stranu da nešto radimo, i kad se mo­ volju čini ma kakvih bilo daljnih ramo obazreti i kad hoćemo nešto da ustupaka u toj stvari i spreman je na dobijemo, baš onda nam se ne da. sve eventualnosti, koje bi mogle mno­ Kaže nam se: Nećetel goga jako iznenaditi. Mogućnost tih Kao što sam napomenuo, ja sam g. eventualnosti postaje iz dana u dan ministra pravde bio stavio u tom po­ sve viša, jer huškanje »zemljoradnika« gledu jedan upit, ali nisam na glavni uzima sve jače mjere i onemogućuje dio toga upita, na ono, za što sžm na pr. državnim organima, da se pro­ trebao da dobijem odgovor, ni dobio vode pravomoćne osude i odstranjuju odgovora. Odgovorio mi je g. ministar uzurpatori ne samo sa posjedničke samo za ono, što se odnosi na skimuslimanske zemlje već i sa otetih nuće sekvestra, da isti nije skinuo, zemalja muslimanskih težaka. Ako se ali na daljnja pitanja, koja sam mu bude i dalje ovako puštalo, da se uputio, nije se htio ni osvrnuti. Je li krnji državni autoritet, to će naša sato sabotaža onoga, što poslovnik pro­ rađnja u vladi postati nesigurna. pisuje, da narodni poslanik ima pravo da dobije od ministara odgovor na ono, što ih pita, ili je tu kakav drugi tanak led po srijedi, o tome neću da govorim, ali hoću da istaknem, radi znanja u ovome domu, na koja mi pitanja nije htio da odgovori g. mini­ star. To su bila ova pitanja: »Kakve Razvitkom kulture su se socijal* ste uslove propisivali u sličnim sluča­ ne potrebe polvećale i umnožile u jevima (glede sekvestracije naime) prije tolikoj ftijcri, da se patrijarhalnim ovoga i da li ste dopuštali, da se unačinom privređivanja uopće nigdje prava predaje ranijim članovima uprave ne mogu .podmirivati. Radi toga su i da se isplaćuje dividenda stranim kod svih naroda i u svima vremenit akcionarima?“ Drugo je pitaAje bilo: ma tražena sredstva ’ načini, kako »Ako do sada niste dopuštali nacio- ' bi se privreda podigla i uravnoteži# nalizaciju pod ovakvim uslovima, da la s porebom. Među drugim sred> li ste voljni ovo riješenje ostvima, u tu je svrhu drugdje već pozvati. pa i ovo pitanje riješiti po davno tome poslu privučena i druga onim načelima, kojih ste se i do sada polovica ljudstva — žena, te je i ona držali?« I treće: »Da li ste voljni preuzela jedan znatan dio toga te­ kod ponovnog riješe nj a ovo­ reta. Da je ona time, bar u znatnb ga pitanja omogućiti i o s t a- joj mjeri, spriječena u izvršavanju i kamenjem, jer je bio naduven, da mu nijesu mogli odmah skinuti oklopa pa je on ostao sam. Kad su oni ostali bili u bunaru, stane on preda njih i reče: »O ljudi bunara! Nije li se ispunilo obećanje va­ šega gospodara? Ja sam obećanje moga gospodina našao istinitim«. Njegovi drugovi rekoše: »O božji poslaniče! Oni su Iješine." Muhamed odvrati: »Ali oni znaju, da se je izvršilo obećanje gospodara«. preveli Pjesme o bitci kod Bedra. Braća Muftići u Žepču Abdullah-ibni-Azibari, pripadnik plemena BenuAbdedara oplakivao je pale kod Salmit-Bedra u slije­ dećoj piesmi: »Kako plemeniti ljudi leže kod i oko Bedra sa svjetlećim licem! Oni su ostavili Rubejha i Munabbiha i sinove Rabijine, najbolje ratnike proti neprijateljskih jata, Elharisa Darežljivog, čije se je lice sjalo kao pun mjesec u tamnoj noći, Elasi Munabiha Čvrstoga te potpuno i čisto koplje. Njegovo pleme i njegovi djedovi su njim uzveličani, njegovi amidže i dajdže su njim proslavljeni, Plače li neko i tuži li na svoje boli onda, neka to čini za slavnim poglavicom, imam HiŠamovim. Bog, gospodar svih stvorova, neka pozdravi oca Velidrva, njegov rod i neka ih odlikuje spasoml* Hassan ibni Salih odvrati: Plači, nek ti oči krv i suze proljevaju, koji će uvijek iz nova da naviru. Što oplakuješ one, koji su se u zaslijepljenosti takmili. Ne sjećaš li se ple­ menitih djela naših ljudi, niti vrijednog, poduzetnog, blagog pejgambera, prijatelja velikodušnosti i da­ režljivosti i najčistijega člana od sve gospode u vijeću. Njemu sličan i ono, na što on poziva, zaslu­ žuje s pravom, da se pohvali. Muhamed bodri svoje ljude na boj. Muhamed istupi ljudima da ih obodri i reče: „Tako mi onoga u čijoj je ruci duša Muhamedova, neće niko danas poginuti iz ljubavi prema Bogu istupivši protiv neprijatelju i izdržavši u boju, a da ne dođe u raj. Omejr ibni-El-Humar brat BenuSalama, koji je upravo jeo nekoliko hurmi reče: »Dakle između .mene i raja leži moja smrt od ruke ovih ljudi ?“ On odbaci onda hurme, zgrabi mač i borio se je dok nije pao. Muhamed baca pijesak protiv nevjernika I oni bježe. Muhamed onda uzme jednu šaku pijeska okrene se prema Kurejšijama, baci ga protiv njih rekavši: »Neka vaše lice bude izobličeno!« On zapovjedi onda $vojim ljudima, da navale na neprijatelja, a njihov joraz bio je odlučen. Bog ubije mnoge njihove pletpiće i dade, da su drugi bili zarobljeni. Kako su nevjernici bili bačeni u bunar. Muhamed zapovjedi, da se ubijeni bace u jedan bunar, samo Omejr-ibni-Halaf bi pokopan zemljom j I | i i Epoj 299 Broj Uposlenje musliman­ skog ženskinja. Ebu Bekir-Šedad je spjevao: »Budi pozdravljena, majko Ebu-Bekirova, Ima li za mene ikakva lijeka poslije gubitka moga naroda? Kako je nekada bio Bedr sabiralište pjevačica i plemenitih vinopija, Kako je negda bio okrunjen bunar od Bedra s grbama deva? Koliko je stada deva i ovaca paslo kod vode od Bedra? Koliko se moglo tamo vidjeti zastava i velikih trpeza i veledušnih i darežljivih drugova i prijatelja plemenitoga pehara i društvenosti I Da si vidio oca Akilova i gospodara jakih deva, onda bi bio od žalosti za njima kao deva, koja se teli pa ne zna, šta hoće. Glasnik nam kaže, da ćemo živjeti još ali kakav je život sove i ptica, koje vape za osvetom I« Vojna Kurejšija na osvetni boj na brdu Uhudu. Kurejšije pođoše s cijelom svojom moći i ja­ kosti sa saveznicima i onima, koji su išli za njima od Benu-Kinana i stanovnika Tehama. I žene su ih pratile, da se svečanije tuku i da ne pobjegnu. EbuSofjan, vrhovni vođa, povede sa sobom Huidu, kćer Utbinu, i kadgod je Huida pokraj Vahšije prošla, rekla mu je: »O Ebu-Dasama, (tako su ga nazivali) izliječi i nas i sebe!« Kurejšije su napredovale do dva vrela u brdima, u dolini Sabšah, kod Kanata, na rubu doline i spram Medine. Muhamedovo priviđenje. Kada je Muhamed sa svojim drugovima čuo, gdje su se Kurejšije utaborile, reče: »Tako mi Boga, imao 1ам istinite priviđenje. Vidio sam bikove i �svoga glavnog zadatka, a to je ku? ćanstva i uzgoja djece, za što je raz? vojem ljudskog društva i diobom posla određena, lo se samo od se? be razumije. Ali život i vrijeme, ti ncumoljivii regulatori i korektori svih društvenih odnosa, tražili su i tu žrtvu pa su je i dobili. S jedne strane r.un vjerskih razlo­ ga i poslovične konzervativnosti našega svijeta, a s druge strane ra? di nedostatno razvijenih kulturnih i socijalnih zahtjeva i s time uslov? ličnog primitivnog načina života, taj proces kod nas muslimana ne samo da nije završen, nego sve do veli? koga svjetskog rata nije ni načet. Nu kako je taj rat svojim silnim zama­ hom prouzročio, a gdješto i proveo revoluciju u cijelom životu i u cije­ lom svijetu, to ni mi nijesmo mu? gli ostati pošteđeni. Ostavši mobi? Hzaoijofn. muškaraca ncopškrbljena i prepuštena sama sebi, mnoga je na? ša žena, silom ratnih prilika, počela da isudjeluje u privređivanju i iz? van svoje kuće, kako bi zaslužila ko? ru svakidašnjeg hljeba sebi i svojoj nejačadi. Time je proces, o kome je gore govoreno, spontano započeo i on če se razvijati i provoditi ili s nama ili bez nas, a budemo li mu se protivili i protiv nas. Sad se samo od sebe nameće pi? tanje, kakovo držanje treba da za? uzmu prema tomu pitanju oni, koji imaju i pravo i dužnosti, da vode bri­ gu o narodu i njegovoj budućnosti. Isprsiti se protiv njega — značilo bi boriti se protiv onoga, što neminov? no m'ora doći. Pasivno ga tolerirati ne smije se već iz razloga, što bi onda vrlo lako moglo doći do tako? vih excesa, kobima bi se ovaj: po svo? joj prirodi i svrsi zdrav i savremen proces iizrodio i stvorio društveno i narodno zlo. Pri tome naročito mi? slim na prostituciju, koja se u zad­ nje vrijeme nešto radi bijede, a ne? tšo radi slabog uzgoja sukcesivno uvlači među naše neosviješteno, za? pušteno i ncolpskrbljeno' ženskinje. S jasno opredjcijenim ciljem, taktici no i obzirno ali sigurnom rukom mo? ra se regulisati i rukovoditi tim po­ slom, pa da on postigne svoju pra? vu svrhu. Pod pritiskom tih zahtjeva u zad? nje su doba kod nas osnovana raz? Učita društva ii ustanove, koje su preuzele na se zadaću, da musliman? skom ženskinju nađu zaradu koja bi odgovarala našim prilikama. »Osvitanje« u Sarajevu, »Muslimanska ženska zadruga« u Mostaru, »Spas« u Banjoj Luci i dr. uradili su prilično dosta na tom polju. Ali ni ove us? tanovc ni 'stotina takovih ustanova nc mogu da zadovolje potrebe u o? nolikoj mjeri, u kolikoj se ona sad, nakon rata, i naročito nakon riješe? nja agrarnog pitanja, nameće. To je pitanje općeg značenja i u njegpvoj soluciji moraju sudjelovati svi svi je­ Страна 3 Strana ^ПРАВДА* — „PRAVDA" Број 299 Broj sni članovi naše zajednice. I ne samo to. Ni kod svih pojedinaca ne bi do? nio onoga ploda, koji svi želimo i koji jc potreban, nego je tu potreb­ na i jedna jača, solidnija suradnja, a to je suradnja srne države. Imajući to u vidu, naše je Mini? starstvo trgovine i industrije shva? tilo zamašitost te potrebe, pa je u cilju, da i ond pridonese svoj udio za njeno saniranje, dalo g. Osmanu Sokoloviću, činovniku Trgovačke i obrtničke komore u Sarajevu, uput? stva, kako će prikupi/ti nužne po? datke za tu akciju. U 11. točaka tih upustava sabrana su sva ona pitanja, kojih, bi odgovori bili nužni, da se može stvoriti tačan i jasan nacrt za taj rad. Evo tih uputstava: 1. Koliki je broj muslimanskog ženskinia po mjestima, koje ima potrebe da. pored obavljanja kućevnog rada, mora raditi vi­ še ili manje profesionalne poslove, da bi se sa porodicom moglo održati? 2. Koje profesionalne poslove te žene sa­ da rade: koji posao i koliki broj udatih, devojaka i djece? 3. Rade li posao za trgovca i koga; kako dobijaju posao: dolaze li same da traže po­ sao i posao izrađeni donose, ili im se do­ nosi i odnosi; koliko njih trgovaca daju po­ sao i u kojim količinama; koliko se plaća od komada svršenog posla i šta njima čisto os­ tane po davanju konca, dugmeta i sličnog; koliko joj vremena treba da parče izradi; koliko vremena pri radu provede na dan? 4. Rade li samo za svoj račun ili račun neke žene; ako rade za svoj račun, gdje i kome prodaju isti i koliko može od parčeta da zaradi; od koga kupuju sirovinu; imaju li sredstva da kupe sirovinu ili uzimaju na veresju i od koga; da li bi im kapital bio potreban? da li Iako prodaju izradu ili mo­ raju bud zašto da dadu: da li bi im zbog toga bio potreban kapital; koliki bi bio po­ treban kapital, da se zadruga istih finan' sira? * 5. Od koga su naučile posao i od koga uče; postoji li škola, kurs ili se osjeća po­ treba za stim; kako se zove organizacija koja .ima školu, koliko ima đaka; zašto ih tako malo ima u školi? 6. Da !ii svaka švalja ima mašinu i osjeća Ii se potreba za mašinom? Da bi im trebalo davati mašine na otplatu; koliko bi godišnje trebalo -istih mašina razdati; to bi sto va­ žilo i za mašine za štrikanje tome slično? 7. Da li bi se i na koji način moglo uvesti slijedeće radinosti, kao vrsta kućevne industrje: vještačkeg cvijeća, trikotaža, -izrada čarapa mašinom, izrada vezenih ženskih ko­ šulja, izrada bolje konfekcije bluza, boljih košulja, rukavica, diečijih haljina, ženskih šešira, konfekcije muškog odijela itd.? 8. Da li bi bilo dovoljno posjetioca za jed­ nu normalnu školu za sve grane navedenih poslova, kao i za pojedine kurseve; koliko bi se osiguralo posjetiocima po mahalama; da H bi se našli lokali po mahalama za kur­ seve; п koje vrijeme dana bi trebalo dr­ žati kurseve? • 9. Da li bi se našli ktitori-ktitorke, dru­ štva koja bi za račun države rukovodili ovim školama, kursevima, t. j. država bi pla­ zubac na oštrici moga mača, a ruka mi je bila u jednom jakom oklopu, koji po mom tumačenju prestavlja Medinu“. Muhamed onda nastavi: »Ako osta­ nete u Medini i neprij’atelja pustite u njegovom taborištu, onda će on imati hrđavo stanovište, ako tamo ostane, a ako nama prodre, onda ćemo ga potući u gradu«. Abdullah-ibni-Obai pristane na ovo, a Muhamed sam je išao preko volje protiv nepri­ jatelja, ali mnogi muslimani, koji nijesu sudjelovali kod Bedra, kojima je Bog odredio* da umru muče­ ničkom smrću i drugi rekoše: »0 Božiji poslaniče, vodi nas protiv neprijatelja, da nas ne drži slabim i‘ strašljivim!« Abdullah zamoli Muhameda, da ostanu u Medini govoreći: »Mi nikad nijesmo izašli piotiv neprijatelja, a da niiesmo bili potučeni, a opet nije nitko u gradu napao, a da ga nijesmo odbili. Za to ih tamo ostavi. Ostanu li tamo onda imaju jedan zao i zatvoren položaj, a ako prodru u grad, oduprijeće im se naši ljudi, dok će naše žene i djeca odozgor bacati kamenje na njih, a povrate li se, osramotiće se, kao što su i došli«. Ali oni, koji su žudili za bojem, navaljivali su na Muhameda tako dugo, dok nije otišao u svoj stan i obukao svoj oklop — bilo je to jednoga petka poslije mo^ litve. Muhamed se je molio još ovoga dana za dušu jednog umrlog Eusarije, Malika-ibni-Amra od ple­ mena Benu-Eaadžar, te onda istom ode trupama. Ovi se sad pokajaše, te rekoše: »Mi nijesmo tre­ bali Muhameda siliti«. Tada rekoše samom njemu: «Mi smo Te prinudili, to nije od nas lijepo, ako hoćeš, ostani. Bog te pomilovao!« Muhamed odgo­ vori: »Ne dolikuje se jednom pejgamberu, da, obukavši jednom oklop, skida prije nego što se je tukao«. Tako on pođe sa 1000 svojih dru­ gova. I ! : I j I j tila učiteljice, dala izvjestan alat i mašine, obrtni kapital, plaćala kiriju, poslužiteljke. kiriju za stan, a oni bi našli stan po jevtinoj cijeni i rukovodili poslom; da li bi se našli ktitori i ktitorke- koje bi rukovodile društvom, koje bi imalo za cilj da državnom pomoći obrazuju zadrugu rađenica i nabavlja im posao, nabavlja sirovinu, daje na izradu i vrši prodaju izrađenih proizvoda ih posređuje pri izradi i nalasku posla za račun tamošnjih- ili iz drugog mjesta trgovaca ili državne vlasti za potrebu vojske; kako se zovu ti ljudi, te dame, koji bi to htjeli da organ izu ju? у U društvu bi bili zastupljeni, ako društvo muških i načelnik našeg Odjeljenja u Saraievu i g. Korjenić, a ako je društvo ženskih, i upravnica naše ženske škole u Sarajevu, kao i učiteljica veza u školi za ženske radove i ćilime. 10. Iznijeti nam mišljenje konferencije najrazboritijih muslimana po ovome mišljenjuu kojoj bi konferenciji učestvovao šef Odjelenja Ministarstva Trgovine i Industrijepredsjednik Komore, sekretari Komore, direktori ćilimske tvornice, direktorka žen. škole, šef odsjeka za prof. škole, kao i trgovci koji daju na rad izradu veza košulja i slično. 11. Iznijeti nam mišljenje konferencije kompetentnih muslimanskih žena po ovome pitanju, na kojoj bi prisustvovale i upravite­ ljica ženske škole- kao i učiteljica vezova. Treba samo željeti, da to ne os? tane sve samo na papiru. A da to ne bude, stoji mnogo i do naše in­ teligencije oba spola, kojoj je duž? nost, da ovim pitanjima posveti naj? ozbiljniju pažnju, da upozori na to sve one, koji mogu o tome da dadu uputstva i savjete, te da samom g. Sokoloviću budu pri ruci. Ne bi na odmet bilo, da se i u samoj javnosti povede ozbiljna i stvarna diskusija o tom pitanju. H. Ajanović. Pregled našeg hulturnog rada iza oslobođenja. (Dopis iz Banje Luke.) Ovaj će se pregled baviti onim našim kulturnim radom, koji vrše humanitarna kulturna društva. Bilans njihovog rada može da bude vrlo tačnim mjerilom uopće naše snage i rada, a i radi primjera drugim mjestima po­ trebno je, da javnost čuje i ocijeni taj rad. Vođen tom idejom, ja ću biti slobo­ dan da u kratkim crtama prikažem rad naših društava u Banjoj Luci, koji sam imao prilike pažljivo posmatrati, a u kojem sam. djelomično i sam uče­ stvovao. Nadam se, da ne ću biti osamljen u ovome pogledu. Banjalučki muslimani mogu sa ponosom uprti prstom u svoj rad iza oslobođenja. Pored muslimanskog zanatlijskog udruženja „Fadilet" u Banjoj Luci, koje je još prije rata osnovano, su oni prosvjetno društvo ,,Spas“ i potporno društvo „Bratstvo«. • osnovali | ; ј ; : i | • I • | ' i i ' i j ; I „Fadilet". Osnutak ovoga društva datira iz vremena, kada je Austro-Mađarska Im­ perija protegnula svoja suverena prava na našu užu domovinu. Tada su bosanski muslimani stav­ ljeni među dvije dileme: ostati u do­ movini i time makar mučke priznati suverenost svoga neprijatelja nad njom ili bježati iz nje i u tuđini čekati dane bolje i srećnije budućnost. To su bili najteži časovi u istoriji bosanskih mu­ slimana. Jedni su prodali svoju djedovinu u bescijenje i svijesno srtali u propast, bježeći glavom bez obzira u tuđinu. Dtugi, koji su bili svijesni, da je svaki grumen otačbine nakvašen krvlju nji­ hovih otaca, nisu je mogli tako lako­ misleno napuštati, uvjereni da bi time općoj stvari veliki i neoprostiv grijeh učinili, ostali su. Među ovima što su ostali opazilo se je neko življe micanje, sa drugim po­ gledima na život. Nicalo je tu i tamo po koje muslimanska udruženje i baš tada je došlo do osnutka našeg „Fadileta“. Inicijativom tadašnjeg banjalučkog muderisa sadašnjeg predsjednika naše organizacije mufti ef. Maglajlića, sastala se je kita rodoljuba i osnovali su »Fadilet«, uvjereni,da će samo na taj način i sa takovim radom polučiti željeni uspjeh. Temelj društvu udarili su mu­ slimanski dobrotvori Hamzaga Huseđinović, Ragibeg Džinić, Asimbeg Ibrahlmbegović, Hadži Danijalaginca Ibrišagić i Hadži Selimbeg Džinić darovavši svaki po 1000 kruna u zlatu. Tada je po prvi puta udaren temelj i društve­ nosti — u naprednom smislu riječi — među banjalučkim muslimanima. U prostorijama društvenim sastajala su se braća i zdogovarala o svojim halima i ahvalima, svom i općem boljitku a mejhane su bivale sve to praznije. Klatareća mladež trgata je iz čeljusti nesreće i propasti, pa je davana na razne zanate a porodicama je podje­ ljivana potpora iz društvene blagajne. Kad bi se koji od društvenih štićenika osposobio za jedan zanat, društvo mu je kupovalo halat i davalo zajam. Kad se koji od društvenih članova razboli, društvo mu je davalo dnevne potpore, plaćalo liječnika i lijekove. Jednom rječju: „Fadilet44 je od svoga osnutka pa do danas potpuno odgovarao svojoj svrsi, da obrtnika, tog jednog od naj­ produktivnijih slojeva narodnih, po­ digne na onu visinu, koja mu pripada. I danas, osamdeset i šest za­ natlija imaju da blagodare svome ,,Fadiletu“ što su svoji gospodari i nisu muhtač drugom. Ko zna, koji bi postotak od tih krenuo tim putem i odhrvao se socijalnim nedaćama, koje su tražile žrtava — da nije bilo »Fadileta«, ruke pomoćnice. Osim toga je još veća, upravo ne­ procjenjiva zasluga društva, što je svoje Uzmak licemjeraca. Smrt Hamze. prvaka mučenika. Kad su bili u Šantu između Medine i Uhuda, odvoji se Abdullah sa jednom trećinom ljudi od Muhameda i reče: »On sluša druge, a ne slijedi moga savjeta; ljudi, mi ne znamo, za što da ovdje umiremo?» i povrati se s licemjercima i dvojbenicima iz svoga narodg. Abdulah-ibni-Amr, brat BenuSalama, ih je pratio i rekao im: »Opominjem Vas Bogom, ne ostavljajte vaš narod i pejgambera među neprijateljima!« Oni povratiše: »Kad bi znali, da će do sudara doći, mi vas ne bi ostavili. Ali mi to ne vjerujemo!« Kad su oni u svojoj tvrdoglavosti izdržali i svakako se htjeli povratiti, reče on: »Bog vas prokleo! Neprijatelji Božiji, vi i ne trebate Njegovom pejgamberu!« Muhamed je napredovao do kamenog polja Benu-Hariša, gdje je stajala jedna kobila i mahala repom. Tako- mašući repom pogodi kuku na kojoj je mač iz korica ispao. Muhamed, koji je mnoge stvari držao za predznake, bez da je ispitivao let ptica i slično^ reče nosiocu mača: „Zabilježi svoj, jer ja vidim, da će naši mačevi biti potegnuti14. Hamza se baci u bojnu vrevu, dok ne ubi Агtata ibni Abd-Šuhrabila, jednog od bajraktara. Kad je na to Šiba-ibni-Abd-el-Urrah el-Gubšani pokraj njega prošao, koji se je preživao Ebu-Riar, pozove ga ovaj na mejdan doviknuvši mu: „Amo sine berberice (njegova je majka Unimi-Ainar, jedna oslo­ bođena robinja Takifite Šerikja ibni Amira i obrezivala je djevojke Mekanske.) Doviknuvši mu ovo, ubije ga. Vahši pripovijeda: „Vidjeh Hamzu, koji je kao jedna tamno-smeda deva ljude kosi© svojim mačem nemilice. Kad li mu se Šibah preda mnom približi. On mu vikne: „Amo Ti, sine, berberice44 i dade mu jedan udarac, ali promaši glavu. Ja zamahnuv svoje koplje i bacih ga u Hamzino donje tijelo tako jako, da mu se je između nogu poka­ zalo. On zatetura prema meni, ali svladan pade, a ja pričekah, dok umre i izvukuh koplje, te odoh ponosan vojsci natrag i uzviknuh: „Sada više ne trebam ništa!14 Bojni poziv Hinde, kćeri Utbove. Kad je bo; otpočeo, podigne se Hinda zajedno sa ženama, koje su kod nje bile i slijedile muževe s tamburiniima bodreći ih na boj. Hind vikne među ostalim slijedeće: „Hrabro sinovi Abdeddarovi! Hrabro zaštitnici vaših sljedbenika! Udrite oštrim mačevima! Koračate li naprijed, onda mi Vas grlimo i steremo jastuke pred Vas. Bježite li, onda se ne sastavljamo u ljubavi44, Geslo vjernika na dan-Uhuda je bio: „Ubij, Ubij!44 i i I • Šta se je Muhamedu na dan Uhuda dogodilo ? Muslimani su sada bili osamljeni, a neprijatelj ih je porazio. Bio je to dan iskušenja, na koje je Bog mnoge mučeničkom smrću uzvisio. Napokon prodre neprijatelj i u blizinu Muhamedovu, koji po­ gođen jednim kamenom, kojeg je bacio Utba-ibniEbi-Vakkas, pade s izbijenim prednjim zubom do­ bivši još jednu ranu na obrazu i na usnama. Alija onda uhvati Muhamedovu ruku, a Talah-ibni-Ubejdullah digne ga u vis, dok opet nije uspravno sta­ jao. Malik-ibni-Sinan mu je sisao krv iz njegova lica i proputao je, a Muhamed reče: „Tko moju krv sa svojom pomiješa, ostaće od pakla pošteđen44. (Naataviće se). �Страна 4 Strana članove potpuno osvješćivalo, prilago­ đivalo ih društvenosti i napravilo od njih ljude, koji osjećaju za svoga bliž­ njega; ljude, koji radost cjeline sma­ traju svojom žalošću. Kakovi se mu­ ževi kupe oko „Fadileta« i koliko je on uradio na osvjeŠćenju mase, da se zaključiti najbolje iz ovog dogođaja. Kada je nakon herojskog atentata u Sarajevu banjalučki okruŽnik Milller sazvao izaslanike sviju mjesnih druš­ tava i korporacija radi zdogovora, kako bi se izrazilo negodovanje radi poči­ njenog atentata na zatornika naše Slobode, bilo je zastupano i društvo »Fadilet», i kao jedino muslimansko društvo koje je tada u Banjoj Luci postojalo reprezentiralo je — dakako —^ve banjalučke muslimane. Izasla­ nik je društveni, čovjek zanatlija, bez ikakove školske naobrazbe g. Dervišaga Dedić, kad je vidio o čemu se radi, ustao je i sa riječima: „М> mu­ slimani ne ćemo udariti na one, sa kojima smo se zajedno porodili i pohranili". ostavio je dupkom punu salu demonstrativno. 1 ako je on ovaj svoj smjeli i odvažni korak skupo platio, jer je brzo poslije toga razmišljao u rovu o svojoj smjelosti ipak postigao je svoj cilj, jer su one, njegove riječi pale na plodno tlo i nije došlo ni do kakovih incidenata među braćom u Banjoj Luci. Po oslobođenju društvo je nastavilo svoj blagotvorni rad. Od oslobođenja do konca prošle godine podijelilo je na kulturno humanitarne svrhe preko 40.000 kruna, a na zajmove zanatli­ jama nešto više od 16.000 kruna. Za jedno lokalno provincijalno društvo to je zadovoljavajući rad. To se sve ima da zahvali u prvom redu svjesnim članovima društvenim, koji potpomažu svoje društvo i time osiguravaju sebi dane bolje i ljepše budućnosti, a u drugom redu i agilnosti društvenog upravnog odbora. Opstanak društva osiguran je još i tim, što ima i cigaret papir svoje marke, proizvod domaće tvornice »Go­ lub« u Zagrebu, od kojeg dobiva 5%; a u posljednje vrijeme stupile je u ugovor i sa jednom domaćom tvorni­ com sapuna, koja će izrađivati sapun, sa društvenom markom od kojeg će društvo dobivati 10%. Pošto je društvo od ovog artikla imalo do sada vrlo slabu korist, to je zaključio odbor društveni razviti što življu i intenziv­ niju agitaciju oko rasprodaje društve­ nih artikala, te je već i uspjeo u to­ liko, što je otvorio lagere artikala u nekim mjestima kao n. pr. kod Mu­ slimanske Banke u Banjoj Luci i Pri­ jedoru, Uzeirbega Alibegovića u Derventi, Mahmudbega Kapetanovića u Jajcu, Huseinage Ključanina u Kozarcu i t. d. Društvo kani proširiti djelokrug svoga blagotvornog rada i na druga mjesta u zemlji, pa je glede toga stu­ pilo u sporazum sa „Hrv. Radišom" i svim trgovačko-obrtničkim komorama, a uskoro namjerava započeti sa izbo­ rom povjerenika u drugim mjestima i tamo započeti rad. Osnovalo je još i svoj športski nogometni klub. To bi eto bio u kratkim crtama historijat rada društvenog. „Spas". Kako svaki rat ima svoje zle poslje­ dice, tako je i ovaj prošli imao. Što je rat bivao veći i strašniji, to su i njegove posljedice bivale štrašnije i veće. Osobito zle posljedice iza svih ratova osjećala je žena. Moral je obično spadao na vrlo niski stepen, što se je osobito iza prošlog rata osjetilo. Osim toga, ulice su upravo vrvile od sitnih, poderanih mališana, koji su bili sličniji mrtvacima nego živim bićima i pruže­ nim, mršavim ručicama prosili milo­ stinju. Babo im je poginuo u ratu, ili je negdje u žici kojeg zarobljeničkog logora, a mati, budući nesposobna da se snađe u vrtlogu života, zabasala je i okrenula u drugi mračni svijet. Vri­ jeme ga je bacilo na ulicu i trebalo je pomoći, kako njemu tako i materi ne­ sretnoj, pa povratiti ih jedno drugom u zagrljaj. Ali kako — i čime? Čekale su nas tada velike zadaće. Zadaće velike, prevelike a mi slabi, preslabi. Pojedinac tu i tamo nije mogao ništa učiniti, trebalo je i moralo se poći drugim putem. I počelo se je. Početkom marta 1919. godine sastala se je kita rodoljuba u mekjtebi ipti- Број 299 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" daijji, da se zdogovore i sporazume kako i na koji način da se stane tim zlima na put. Među tim rodoljubima nalazio se je veliki broj omladine, što je davalo najbolje jamstvo, da će se taj zdogovor svršiti sa dobrim rezul­ tatom. Osnovano je društvo „Spas«. Otvorenć su društvene prostorije, u i kojima je omladina ustrojila svoj tam­ buraški zbor, tjelovježbe, pjevačko društvo i diletantski zbor. Od vre­ mena do vremena priređivane su za­ bave i sijela s poučnim predavanjima, j koja su bila brojno posjećivana. U maju iste godine održana je u prirodi prva । velika dobrotvorna zabava, namijei njena našem ženskinju, koju je posje­ tilo preko 500 naših žena, a na kojoj je društveni tajnik progovorio o uzro­ cima njihovog propadanja • popularnim riječima tumačio im te uzroke. To je bila svakako prva zabava sa tolikim brojem muslimanki u Bosni i Herce­ govini. Sa ulica, postepeno nestalo je sasvim onih mršavih i poderanih malih prosjaka, kao i „zarusa" koje bi trčka­ rale na okolo i zavirivale po kafanama i gostionama. Društvo je otvorilo svoju školu za siromašne m u s li­ ma n k e. u kojima one uče či­ tati i pisati te vez i krojenje modernih haljina. Namjestilo je tu dvije učiteljice i održa­ valo je već Četiri izložbe, ruč­ nog rada tih učenica, koji je bivao upravo r a z j a g m 1 j i v a n od kupaca. 46 muslimanki izu­ čilo je u toj školi kako čitati i pisati tako i ručni rad. Nad­ zor nad škoiom vodi posebna školska sekcija, kojoj je pročelnikom naš poznati pedagog učitelj Šaćir ef. Dedić. Sada pohađa tu školu 31 učenica. — Učenice škole obdržavale su već i svoje dvije zabave. Milina je bilo po­ gledati na bini same muslimanske djevojčice, koje su odigravale jedan komad, kao i njihov pjevački zbor kad su pjevale same i u mješovitom zboru sa muškim pjevačkim zborom društve­ nim. Svaka hvala neka je gđici Katici Trach učiteljici škole, koja je pokazala mnogo volje i uložila mnogo truda, da od ovog mrtvog kapitala stvori živi. Zaista je mnogo zadužila banjalučke muslimane. Društvo je osim toga nabavilo iz i Beča mašinerije za pranje i peglanje i rublja sa električnim pogonom, koje ' koštalo nešto oko 80.000 kruna naše : valute i koje će se još ovih dana staj viti u pogon. To će biti jedina radnja I te vrsti u Banjoj Luci i misli se, da će bar donekle muslimanke moći tu i zarađivati svoj hljeb svagdanji. Društvo je izdalo do sada tri bro­ šure u cilju odgojnom i to »Uzroci i propadanja muslimanskog ženskinja« od potpisanog, „Ко smeta napretku i prosvjećivanju muslimana" od Ah meda Đumišića i „Predstavka Reis-ul-Ulemi" od Šaćir ef. Dedića. Namjerava u naj­ skorije vrijeme pokrenuti jednu mje­ sečnu reviju u zajednici sa „Fadiletom«. Osim toga vodi pregovore sa Hrvatskim prirodoslovnim društvom u Zagrebu za izdanje »Naučne čitanke za muslim. privatne škole" po naro­ čitoj osnovi, koju je sastavio g. Šaćir ef. Dedić, a koja će — po prilici — koštati do 100.000 kruna sa honora­ rima saradnika i štampanjem. Radi pokrića tih troškova raspisati će se »Spasova Liga Hiljade« sa udjelom po 100 kruna. Imena članova te lige imala bi biti štampana u toj knjizi. Društvo je izdalo u prosvjetno-hu­ manitarne svrhe od osnutka do konca prošle godine svotu od preko 80.000 kruna. Ovom prilikom treba svakako istaknuli agilnost i besprimjernu požrtvovnost društvenog predsjednika g. Adema Afgana, koji društvom ruko­ vodi. Taj je čovjek u istinu mnogo učinio za Banjaluku i dokazao, da mu — bez ikakove natruhe leži na srcu napredak našeg naroda. Taj bi mogao služiti primjerom mnogim i intelek­ tualna jačim od njega. „Bratstvo". Osnovano je početkom 1920. u Gor­ njem Šeheru (3 i po km. udaljeno iz mjesta) sa svrhom da tamošnje mu­ slimansko žiteljstvo okupi oko sebe i priučava ga društvenom životu, a siro­ mašno da odvraća od prosjačenja i klatarenja potpomagajući ga materi­ jalno. Prije osnutka toga društva ta­ mošnji su muslimani živih sa nekim posebnim životom i posebnim pogle­ dom na svijet i život. Osim toga je sirotinja i bijeda provirivala skoro iza svakog ćoška. „Fadilet" i „Spas" imali su pune ruke posla i nisu mogli ni iz bliza pokrivati one potrebe, koje je Gornji Šehcr iziskivao. I tako inicijativom agilnog g. Hafiz Mustafe ef. Nurkića, muftijskog tajnika, osnova se »Bratstvo". Uspjesi njegovog rada vidni su. U prvoj godini podijelilo je samih potpora preko 12 000 kruna, a da se i ne spominju drugi moralni uspjesi društva, koji su srazmjerno veći i od prvo spomenutih društava, budući da Gornji Šeher broji tek ne­ koliko stotina stanovnika. To bi eto bio u kratkim crtama pri­ kazan rad banjalučkih muslimana na kulturnom polju. Želeći, da ovaj moj članak postigne onaj cilj radi kojeg je napisan, a osobito, da dade povoda onima — koji su zaostali iza rada ove naše braće banjalučana — da se i oni prihvate posla u ovome smjeru, završujem ga sa riječima našeg velikog pjesnika A. Šantića: Naga zemlja čeka ddo naših ruku Majka decu zove, da joj ruho skroje U odoru carsku da je svu obuku 1 u jednu snagu da sve snage spoje. i : ! I ! dadne 51% akcija i ako je kod jed# i nog sličnog poduzeća odobrena na# cionalizacija sa 35% domaćeg kapi­ tala. Dosadašnji akcionari usvojili su pored ostalih uslova ii ovaj, pa im je tek onda mijnistar trgovine dr. Spaho odobrio zaključak glavne skupštine, da novise dionički kapi­ tal sa 4 i po milijuna kruna, koje mor ' raju ustupiti domaćim. NacijonalL zacija prema tome još nije ni odo# brena; o njoj će odlučiti ministar ' pravde istom onda, kad subskripcija i novih dionica bude dovršena. ML niistar trgovine dr. Spaho (odobrio je povišenje kapitala tetom onda, kad je društvo ispunilo mnogo teže uslove, nego su Ioni, koji je bio pred# ložio Šerifov zaštitnik dr. Srškić kao predsjednik bos. vlade. Još jedna laž »Domovine«. Go# voreći o izborima trgovačke komore »Domovina« piše među ostalim, da je ministar trgovine dr. Spaho od# lučno .protiv tih izbora, jer da se boji da će sa novim izborom doći i novi ljudi, koji će SpahimJclavića dar#maru stati na put i pitati račun za grdne stotine hiljada kruna, koje su potrošene na plaće i doplatke tro# jice privilegisanih sekretara komo­ re. Koliko se dr. Spaho boji tih pL tanja i računa, najbolje se može vi# djeti po tome, što je dr. Spaho od# mah čim jć postao ministrom trgo# vine naredio, da se provedu izbori za trgovačku komoru u Sarajevu. Stvar je zapela samo na tome, što prijašnji izborni red imadc cenzus u predratnim krunama, pa stoga trc# ba prije izbora izmijeniti ove odred# bc u izbornom redu i cenzus prema sadašnjim prilikama povisiti. Direktor fabrike duhana. Neke Ibrahtm Džafčić. Odgovor na pitanje g. Hamida Kurbegovića ministru šuma i radnika radi neprilika kod drvarenja. i i i ' Na Vašu pritužbu predatu u zapis­ nik kod ovog Ministarstva 2. marta ove godine pod brojem: 5249. čast mi je saopćiti Vam slijedeće: Ovo je Ministarstvo nedavno izdalo općenito riješenje, da se u buduće školskim, crkvenim, vakufskim opštinama odnosno odborima, kao i odbo­ rima neorganizovanih seoskih opština za gradnju i popravak njihovih škola, mekteba, crkava, džamija, za ogradu groblja, te za gradnju i popravak seoskih cesta i ćuprija može izdavati besplatno drvo na njihove molbe iz državnih šuma. Obzirom na to rije­ šenje naređeno je Zemaljskoj Vladi, da oprosti dosuđene globe i šumske odštete žiteljima općine Vrše kotar Bugojno, na koje su oni bili presudjeni radi davanja svoga servitutnoga drveta za pokrov njihovog mekteba. Jednako je ovo Ministarstvo izašlo u susret žiteljima grada i okolice Travnika glede prodaje drva na tovarima, time što je seljacima dozvoljeno, da mogu kupiti i prodavati suhu hrastovinu, koja ostaje iza firme, no ova mora biti prije čekićana po šum­ skim organima. Dozvoljeno im je, da mogu na tovarima u grad dogoniti od svog merimata i sirovinu bukovinu, jedino se zabranjuje dovoziti u grad obhćć i napola iscijepane obliće. Ta je zabrana morala ostati, jer će se samo na taj način sačuvati mlade sastojine od uništenja, što je u interesu i tamošnjih se jaka kao i općenitosti. Pomoćnik Ministra Šuma i Rudnika: Dr. Nenadić Bilješke. Jedna kleveta »Domovine«. Ovaj list, koji svoje stupce puni samo kle# vetama naših Jjudi, i'zno-si opet u proklom broju još jednu takvu kle<# vetu na ministra trgovine i Industrie je dra Spahu. On tvrdi, da je dr. Spaho odobrio nacionalizaciju »Bos sanskog dioničkog društva- iza elek# triku« u Jajcu. Ovakovu laž mogao je Šerif servirati samo neupućenim čitaocima, jer svatko upućen znade vrlo dobro, da nacionalizacije ne odobrava ministar trgovine, već ministar pravde. Da neupućene obavi# jestimo o pravom stanju stvari, iz# nijećemo samo gole činjenice. Dok je još bio predsjednikom vlade dr. Srškić, protektor »Domovine«, sta# vila je zemaljska vlada u Sarajevu predlog ministarstvu pravde, da se odobri nacionalizacija ovoga predu# zeca pod uslovom, da se domaćim ustupi jedna trećina kapitala. Mini# starstvo trgovine koje je imalo sa­ mo da odobri zaključke glavne skup# štinc i dadne mišljenje o ovoj na# cionalizaciji, smatralo je, da ovo ni# je dovoljno i tražilo je kao i kod drugih preduzeća, da se domaćima i • ; 1 beogradske pa sada i sarajevske no­ vine, kao „Srpska Riječ", napadaju na nas, što je ovih dana postavljen za direktora duhanske fabrike u Sa­ rajevu tajnik duhanske režije gosp. Sejfudin Arifhodžić. Ove su navale na jednog ispravnog državnog činovnika posve tendenciozne i mi ih razumije­ mo ovdje u Bosni vrlo dobro, da su upućene proti g. Arifhodžića jedino za to što je on musliman. I ova im je kvalifikacija dovoljna, da se pokaže za čim idu. Ali za hatar istine, mi ćemo ipak o tom imenovanju dati ovdje malo raz­ jašnjenja: Mjesto direktora duhanske fabrike nije od ujedinjenja do danas definitivno popunjeno, nego je režijski direktor g. Minacki na tom mjestu zadržavao svog čovjeka, pored koga je mogao ostati u stanu direk­ tora duhanske fabrike besplatno, ma da taj stan njemu ne pripada. 1 ako se sad postavlja jedan stalan direktor fabrike, onda je razumljivo, da se za to neko i ljuti po onoj, da je neko i u pravu da se ljuti kad gubi — na­ ročito ono, što mu ne pripada. »Srpska Riječ« piše, da je u Beo­ grad otišla i jedna naročita deputacija činovnika, da spriječe to imenovanje, kao nekakav »nečuveni škandai«. Mi žalimo dotične gg. činovnike, koji su se dali nagovoriti, da za tu stvar pogju u Beograd. Jer, tu nije po srijedi nikakav škandai, nego se je tim ak­ tom ispravila samo pogreška, koja je g. Arifhodžiću činjena dugo vremena. A evo za Što: Gosp. Sejfudin Arifho­ džić je svršeni akademičar i kao ta­ kav spada u kategoriju upravnih činovnika. Svi njegovi drugovi pred njim, nemaju te spreme, nego spadaju u drugu kategoriju t. j. strukovnih činovnika. G. Arifhodžić je kroz petnast godina svoje službe tretiran va­ zda kod unapregjenja kao strukovni činovnik i time mu je nepravda nanešena, koju bi bilo grehota ne ispra­ viti, pa makar kad bilo. Sad je to došlo na red, da od zamjenika direktora iste tvornice duhana postane direktorom, pa zar tu ima kakva Skandala? Ne, nego je škandai, ako se tu navaljuje na činovnika, koji ne bi trebao biti n malo napadan. A nama je savjest čista da se to dogodilo. □□ □ П □ □ □ □ □ Sjetite se a „6ДЈИЕТД“ “ □ □ □ □ □ O □ □ □ �Страна 5 Strana Booi 299 Brol „ПРАРДА* — „PRAVDA* Ajvatovica. ljenju nekih muslimana, koji drže, da islamskom svijetu ne trebaju antialkoholna društva, jer im sama njihova U ponedeljak dne 20. ovog mjeseca vjera zabranjuje piće. Baš kod musli­ dan je velikog muslimanskog hodo­ mana treba ovakav rad, kojim se ko­ čašća kod Prusca (ispostava D. Va­ risti dobroj stvari i postizava, da se kuf), »Ajvatovica«, kojom prilikom ostavlja ono, što je Bog zabranio, te dolaze na dovu muslimani iz cijele se time čini velika usluga islamskoj zemlje, a osobito iz okružja Travanj­ vjeri, koja nam zapovijeda, da u do­ skog, da se u božijoj prirodi skrušeno brim poslovima pomažemo jedan dru­ pomole Svevišnjemu i da se naužiju gog, a to se najbrže i najlakše posti­ prirodnih krasota, kojima obiluje samo zava udruživanjem. Osim toga Islam mjesto Ajvatovica i njezina okolica. propisuje svojim sljedbenicima jednu U nedelju dne 19. o. m. u oči Ajva- veliku dužnost, koja nigdje i nikad tovice priređuju i Islamska kiraethana posve ne može spasti s muslimana, a i Odbor za gradnju Muslimanskog to je: zapovijedati, dja se čini Doma zajedničku zabavu u korist dobro (emr bil-ma’rCif), a zabranji­ gradnje Muslimanskog Doma, vati hrđava djela (nehj aniljer smo prisiljeni da ga gradimo i, munker). pošto u našem mjestu nema nikakoSvaki je musliman vjerom zadužen, vih prostorija, koje bi mogle služiti da sprječava zlo i opačinu onako, kako za društvene i prosvjetne svrhe mu­ može: u prvom redu djelom; ako to slimana Donjeg Vakufa, kojom prilikom nije u stanju, onda zborom; a ako ni se daje komad „Boj pod Ozijom« od to ne može, onda mora da srcem Dra Safetbega Bašagića. osudi ružne čine, kad ih već nikako Muslimani D. Vakufa dosta su žr­ drukčije ne može spriječiti, ali za tava doprinijeli za gore navedeni ovaj treći stepen veli Alejhisselam, da »Dom« na današnjoj skupoći, ali te je ad’aful-imAn (t. j. najslabije vjero­ žrtve ni iz daleka ne mogu gornju vanje.) Mi smo strašno zanemarili ovaj zgradu podignuti, ako nam i ostala Božiji farz i to je jedan od najglavbraća naše otačbine na priteku u njih uzraka današnjem našem lošem pomoć. moralnom stanju. Društvene su prilik Ovim apelujemo na sve one, koji će na žalost rastrovane, te pojedinac pohoditi Ajvatovicu, da našu zabavu svojim nufuzom (autoritetom) može svojom posjetom počaste, a ostale mu­ vrlo malo djelovati Čak i na svoje slimane i prijatelje nas muslimana mlađe, zato treba da se udružujemo u širom naše otačbine molimo, da nas borbi proti zlu, pa će nam rad biti se sjete dobrovoljnim prilo­ lakši i uspješniji. A kud će veće zlo gom, kako bi mogli. ovo hairli od pića?! Ono nam ništi zdravlje i djelo kraju privesti. imetak, sramoti nas i ponizuje i do­ U D. Vakufu, na Ramazanski bajram vodi do izumiranja čitavih porodica 1339. (8. juna 1921.) kao što svi vidite oko sebe, a o čemu Odbor Islamske kiraethane i Odbor bi nam za Sarajevo umio mnogo pri­ za gradnju Muslimanskog Doma. čati Muhamed ef. Kadić, da je ovdje. Proti alkoholu treba ustati odlučno i svim podesnim sredstvima, od kojih je u našim sadanjim prilikama najsi­ gurnije : rad organizovanih udruženja, koja će mnogo lakše nego pojedinci Jugosl. Muslim. Društvo za Bor­ naići na potporu i razumijevanje od bu proti Alkoholu u Sarajevu sa­ strane državnih vlasti. Društvo će lakše zvalo je bilo za preksinoć (uoči poi brže predobiti javno mišljenje, pod neđeljka, 29 ramazana, 6. juna o. g.) čijim se uplivom izdaju naredbe i do­ svoju I. redovnu glavnu skupštinu u nose zakoni. Treba znati, da države Kiraethanu. Trebalo je da počne u ne donose zakona, koje nikone traži ili 1072 sati & la franque, ali pošto nije koje zahtjevaju raspršeni pojedinci, bilo” prisutna polovina članova, pred­ nego joj ih diktiraju organizovane sjednik Derviš M. Korkut je odgodio mase, koje znaju, šta hoće. skupštinu, a nije htio da je održi 1 Osim toga nije ispravno sve izgle­ sat kasnije, na što je imao pravo po dati od same države, pa se ni borba društvenim pravilima (§ 14., tačka b), proti alkoholu, bar zasad, ne može kako ne bi došlo do tog, da manjina očekivati od samih drž. organa i za­ zaključi nešto, što nije po volji većini kona nego i ovdje treba privatna ini­ •članova. Da uzalud ne prođe sastanak, cijativa, koja je veoma mnogo dopri­ na kojem je osim starih članova bi.o nijela nekadanjem napretku islam, i dosta novih, što su se tu večer upi­ naroda i koja je Anglo-Sasku podigla sali, a osim toga mnogo ostale go­ na prvo mjesto među svim modernim spode, (sva su mjesta u velikoj dvo­ narodima. Ako država ne vrši svoje rani bila zaposjednuta), predsjednik dužnosti prema narodu (kao što u je održao govore o svrsi i potrebi nas zanemaruje borbu proti alkoholu), to ovakova društva. ne može za pojedince i skupine biti Sa zahvalnošću i pohvalom sjetio razlog, da objese ruke niza se i ne se je osnivači ovog društva i zagre­ miču se, a pogotovu to ne smije činiti bačke »Kancelarije za Suzbijanje Al­ musliman koji se na svakom koraku koholizma«, što je zimus u Sarajevu valja da odupire zlu. Kad ljudi, kojima priredila veoma uspjelu antialkoholnu njihova vjera ne brani piti, ustaju izložbu, kojem je rukovodio vrijedni proti alkoholu i osnivaju trezvenjačka i požtvovni g. Haberle od Povjere­ društva, zar ne bi bila sramota za ništva za Socijalnu bkrb u Zagrebu. muslimane, da prepuste drugima neka Zatim je govorio o štetama, što ih služe onim propisima, koji vrijede za alkohol nanosi tjelesnom i duševnom muslimane i neka suzbijaju ovo, što zdravlju pojedinaca i opasnost, koja muslimanu zabranjuje vjera i proti od ovog otrova prijeti nesamo njima čemu valja da se baš oni bore?! nego i njihovim porodicama, bližoj i Treba da organizujemo jak antialdaljoj okolini i čitavu narodu. Istakao kohoini pokret među muslimanima i da je, kako piće ne djeluje samo na onog, sarađujemo u tom pravcu trezvenja­ koji pije nego i na njegovu djecu i cima drugih vjera i narodnosti, pa unučad, te kako pomaže širenju i dru­ ćemo ako Bog da i uspjeti. gih dviju narodnih nesreća, šusice i Pošto se je primaklo vrijeme ručku frenjka (sifilisa), od kojih strada osim (sahuru), predsjednik je još jednom pianice i njegova nevina porodica. apelirao na sve prisutne, da svaki u svom krugu poradi na širenju zdrave Razložio je, da u borbi proti piću trezvenjačke misli i gleda, da što više treba da sudjeluju kako pojedinci tako članova upiše u ovo naše društvo. i posebna organizovana društva, kojima Zatim se je zahvalio prisutnim na odje svrha, da pripreme narod kako ćc zivu i pažnji i zaključio sastanak koji i od države tražiti zabranu alkohola je s moralne strane lijepo uspio (upikao što je to već postignuto u mno­ gim sretnim i naprednim zemljama, I salo se je tu večer 15 članova) a gdje se po zakonu ne smije piti, pro­ i ukupljeno je i 1072 kruna dobrovoljI nih priloga, što nije malo, ali nije baš davati ni proizvađati alkohol. ni puno. Zaštcko je ustao proti krivom miš­ Protiv alkohola. Politički pregled. Venizelos pregovara в Lioyd • Georgom. Javljaju iz Pariza: Dopis­ nik »Chicago Tribune« javlja o toku sadašnjih pregovora Venizelosa sa en­ gleskom vladom: Venizelos je proveo 2 sata u razgovoru sa Lloyd Georgom. On je predložio L!oyd Georgeu, da engleska vlada zaključi sa Grčkom sporazum na ovoj osnovi: 1.) Po­ stavlja se koaliciona vlada u Ateni od venizilista, revolucionaraca i rojalista. 2.) Kralju i njegovoj porodici neka bude zabranjeno svako uplitanje pri­ likom imenovanja časnika i provođe­ nja vojničkih mjera. Njemačka povisuje poreze i iz­ voz. Javljaju iz Berlina: 11. ov. mj. poslije podne održana je tajna sjed­ nica gospodarsko-političkog odbora državnog ekonomskog savjeta, u ko­ joj je uzeta na znanje vladina izjava o nekim budućim gospodarskim mje­ rama, koje su u vezi s primitkom ulti­ matuma. Državni ministar za državno gospodarstvo Schmidt izjavio je, da država radi sve većih izdataka mora povisiti poreze. Na to je državni taj­ nik Filrst potanko izvijestio c potrebi povišenja izvoza, ko.i je životno pi­ tanje države. Vlada će bezuvjetno za­ plijeniti svu robu, koja bude uvezena zabranjenim putem. Englesko-njcmački kapital u Rusiji? Javljaju iz Berlina, da je postignut sporazum između jedne jake engleske industrijske grupe i jedne slične nje­ mačke grupe sa poznatim Hugom Stinesom na čelu u cilju industrijske eksploatacije Rusije. Taj englesko-njemački konzorcijum namjerava, da u Rusiji dobije jednu seriju koncesija u rudama i Šumama sa prvenstvenim liferovanjem Rusiji industrijskih proiz­ voda. Ljenin bi lično išao u London prema nekim vijestima, da pregovara sa engleskom vladom o tom sporazum. Karlo ide iz Švajcarske. Javljaju iz Berna: Federalni savjet raspravljao je juče o dvije interpelacije u pitanju bivšeg cara Karla. Načelnik političkog odjelenja federalnog savjeta Motta odgovorio je, da je povratak Karla u Švajcarsku morao biti dozvoljen radi evropskog mira- Kario je sam iz­ javio, da se nije obraćao nikakvom nadleštvu za putne isprave. Inače je Karlo svojom inicijativom izjavio, da će u augustu napustiti Ženevu, ne želeći da svojim bavljenjem stvara ne­ prilike Saveznom Vijeću. Domaće vijesti Povratak Regenta u Beograd. Prekjučer povratio se Regent Aleksan­ dar u Beograd u pratnji princese Je­ lene, princa Arsenija brata Nj. Veli­ čanstva i generala Hadžića. Jugoslovenska Matica u Sara­ jevu. Gosp. Božo Markovic, profesor univerziteta, predsjednik Centralnog Odbora Jugoslovenske Matice nalazi se u našoj sredini. Gosp. Marković, kako je poznato, putuje našom drža­ vom u cilju organizovanja Jugoslo­ venske Matice. Danas u utorak 14. juna 1921. u 18 sati održaće se zbor građana grada Sarajeva, da bi se udario prvi osnov Pokrajinskom Od­ boru Jugoslovenske Matice u Sara­ jevu. Zbor će se održati u velikoj dvorani Gradske Vijećnice. Na ovaj zbor treba da dođemo svi koji osje­ ćamo za našu podjarimljenu braću. Krstićeva sudanija u Derventi. Pišu nam iz Dervente: Više . puta reknemo, kada _ ugledamo našeg predstojnika g. Krstića, ono je naš »Grudić« ili ono je »Grudić broj 2«. Prije neko 3 mjeseca sazvao je g. Krstić nekoliko najuglednijih gra? dana u svoju kancelariju. Tu su bili liječnici, advokati, veletrgovci, be? govi, gazde, age — ukratko naš no- Za održati uvijek zdrave zube jest: E L I D A - pasta NIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIHIIM jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za ш1Ш1Ш1Ш111111и;| |1111иш111111111111111111111111111Ш111111111111111111111111Ш11111111Н11Н111111111111111111111111111111111ш zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlhBFt Vita Ш, Sarajevo, Despića ui. i. tabilitet. Radilo se na tome, da se našoj slavenskoj braći Rusima, koji su se k nama doselili, pomogne. Ак^ čija zaista lijepa i plemenita, pa su joj se i ljudi odazvali. Nu govor, koga je g. Krste pred tom elitom držao, bijaše ispod svake kritike. Kazao je: .... Ko god ne doprinese žrtve za Ruse, taj će osjetiti njego« vu ruku, pa bio on gazda ili beg, tr* govac ili obrtnik: stolar, kafedžija, birtaš itd. Svi će kaddad doći nje« mu na suđenje, svi će upamtiti nje­ ga, ako nc dadnu... itd.... Prisutni su ga začudno gledali. Čudili se tonu i načinu toga govora. Ta to je prijetnja, to je službena prosija. G. se Krstić sigurno u go* voru zaboravio, ali ga sa te stranpu* tiče dovede na put njegov ahbab Ris sto, koji presiječe predstojnikov go* vor ovim riječima (odprilike): »Ma kako ti to govoriš i kome govoriš to? Ti si predstojnik, ali mi nismo djeca. Tc prijetnje mogao si izostao viti, a nisi trebao govoriti, sat ćeš raditi s 'onim, koji se ne odazovu. To ti drži u svom srcu, al pred nama treba, da to drukčije govoriš. To od tebe nije ni .pametno ni mudro ni taktično.... Kad se musliman žali... U aprL lu ove godine prijavio je Mustafa Emma^ić iz Jlelaka, kotar Tešanj, komandiru oružničke stanice Tešanj naredniku Robiću, da mu se Ilija Ružfć iz Omanske prijeti, kako će mu podbaciti bombu pod kuću. Po ovoj prijavi nije ništa učinjeno. De* setak dana docnije prijavio je opet, da mu je nestalo jednog govečeta i odgovoreno mu je, da traganje ni« je posao oružnika. Osim toga je is* tom prilikom javio, da mu susjedi ruše ogradu i na ovu žalbu ga je nas rednik uputio kotarskom uredu, a ovaj opet kotarskom sudu, gdje su mu rekli, da tuži za smetanje po­ sjeda. Kako li bi ti državni organi funkcijonisali, da se slučajno koji ino« vjerni tužio na muslmane, ali kad se musliman žali... 1 Drskost jednog policijskog či­ novnika. Mustafa Bukva trgovce vo­ ćem u Sarajevu bio je predveden 6. o. mj. po podne u policijsku Direkciju, jer je ošamario jedno dijete, koje mu je nogom razbilo staklo na or­ maru. Tu mu je rekao dežurni, da će |ga smjesta, bez zapisnika, spre­ miti u zatvor. Bukva je upitao: »Zašto, gospodine, zar zato, što je meni sutra bajram i što je na meni fes?« Na to mu je dežurni g. Gagić odvratio: »Ne­ mojte se Vi toliko dičiti sa svojim svecima! Slušaj, balijo, imaj na umu, da smo mi Srbi ovdje, i da ćemo vas sve jednog po jednog pođšišati«. Šegrti za Cesku. Društvo „Hurijetu odlučilo je poslati dva šegrta mu­ slimana, da izuče tekstilnu industriju u Češkoj. Izučeni šegrti bravarskog, mehaničarskog i iimarskog zanata koji reflektiraju, da se posvete tek­ stilnoj industriji, neka se obrate na društvo »Hurijet« priloživši rodni list, školsku svjedožbu i svjeđožbu o svr­ šenom zanatu. 0 Državna klasna lutrija. Pročitajte današnji oglas »Međunarodne banke d. d.« Zagreb, Nikolićeva ul. 7. i na­ ručite si željeni broj pravodobno dok nije rasprodan. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrada bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg besa platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". �Strana 6 Страна Gospodarstvo. Gospodarska izložba u Pragu. Čim uđete na izložbu, odmah pri­ mjećujete, da se je glavna pažnja po­ svetila gospodarskim strojevima, dakle strojnoj industriji Čehoslovačke. Mora se priznati, gospodarska se industrija zaista reprezentovala u potpunoj slici. Pače, držimo, u koliko su gospodar­ ski strojevi i previše zastupljeni, nijesu dovoljno istaknuti rezultati u čs. produkciji domaćih Životinja. Jugosla­ venski gospodari naišii su na mnogo interesovanja za ovo strojno odjelenje. Osobito su ih zanimali mali motorni plugovi akc. društva »Ferrum«, zatim mala sisaljka »Mostar«, pa i veliki motorni plug »Kosmos« kao patent Pozemkove banke. Naročiti interes pobudiše samovezači i kosilice firme Knoter. Mljekarskim centrifugama to­ povske tvornice »Skoda« (Plzenj) di­ vili smo se više radi njihove neopasnosti kod uporabe, nego li možda radi neke njihove naročite praktičnosti. U centralnom industrijalnom paviljonu nalaze se osim strojeva i pomno iz­ rađene statistike i podaci kulturnih zemljodjelskih zavoda. Možemo spo­ menuti, da su ovdje i podaci ruskih poljoprivrednih društava, koje je po­ slao odbor ruskih emigranata u Lon­ donu. Što više, izloženi su i nekoji produkti ruskoga gospodarstva. Na­ ravno, jugoslavenskih statistika i tabularnih podataka nijesmo nigdje na­ šli, kao što nismo nigdje vidjeli ni naših službenih gospodarskih časopisa u pregledu strane štampe, koju prima čs. ministarstvo poljoprivrede u za­ mjenu za svoja izdanja. Osobitim ma­ rom su predočeni podaci »Ustržedni jednote«, u čiji djelokrug spada orga­ nizacija poljoprivrednoga kredita, dru­ štveni napredak zemljodjelskih potrep­ ština i društvena prodaja zemljodjel­ skih produkata, te njihova preradba. Prolazeći ovim statističkim odjelenjima i gledajući, kako češki seljak zna one mape čitati, mi smo i nehotice pomi­ slili na to, kako je za našu državu od velike važnosti jedan brojni gospo­ darski školovani podmladak, koji će imati volje da pouči naš seljački svi­ jet, koji je radi svog niskoga načina gospodarenja posve nekriv, jer to nije grijeh njegov, već njegove seljačke države u prvom redu, koja ima za sve nepotrebno razumijevanje, a za ovo ne, dočim u drugom redu, možda u većoj mjeri, inteligencije i nas ljudi, koji u narodu djelujemo. Produkcija domaćih životinja, iako u cijelosti ne daje mnogo naročitih primjeraka, ipak zadovoljava. Najbroj­ nije su izloženi konji, te se najviše ističu oni iz državne (bivše dvorske) ergele u Kladrubyma. Konji iz ove er­ gele više su ukrasni, nego li za prak­ tične upotrebe. Može se reći: degenerisani konji (vukli su carske kočije). Od rasa su zastupljeni čistokrvni arap­ ski i polukrvni angloarapski konji. Među njima ima nekoliko fenomenal­ nih egzemplara. Od goveda dominira simentalska pasmina. Inače su mješa­ vine tuđih rasa s govedima češke pa­ smine sad više sad manje uspjele. U našoj državi bi se našlo daleko ljepših i reprezentativnijih primjeraka. Perad bijaše izložena u dobrom broju, te su se za neke slučajeve naročito zani­ mali i naši seljaci, koji su se pored ostaloga divili i različitim modelima kokošinjaca. Ovce su izložene u dosta slabom broju, a ribe i kunići u do­ voljnom pregledu. Pasa je bilo sviju rasa i mješavina. Predaleko bi nas vodilo, da se po­ zabavimo sa svakim odjeljenjem na­ pose. Dosta je ako ih donekle samo nabrojimo: Izložba čs. udruženja za gajenje repe daje dijagramatski mnoge zanimljive podatke, iz kojih napomi­ njemo, da u Čehoslovačkoj gaji še­ ćernu repu 135.000 seljaka. Pčelarska izložba pokazuje savršeno manipuli­ ranje sa stanovnicima modernih koš­ nica. Veterinarsko odjelenje je također silno zanimljivo, naročito u pogledu plastičnih prikaza pojedinih životinjskih bolesti. I inače se ovo odjelenje odli­ kuje kratkim sistematskim pregledom liječenja domaćih životinja. Veliki in­ teres izazivlje na izložbi i odjeljenje Broj 299 Број „ПРАВДА* — PRAVDA" ja ću vam uvijek bratske odgovore davati 1 Ajanović Abas, Središnji savez hrv. selj. zadruga Zagreb, Mihanićeva ul. br. 2. I iz Potkarpatske Rusije sa svojim prii mitivizmom onoga zanimljivog kraja. Upalo nam je u oči, da je i »Kolo s r ps k i h sestara« izložilo Kosovska, i pirotska i t d. veziva i ručne redove. Radoznali šta bi to moglo biti, a na­ ročito, kad u nas u Jugoslaviji pozna­ jemo samo »Kolo Jug. sestara«, platismo dvije čk. krune, da vidimo, čime nas reprezentiraju. Mirne duše mogu reći, badava bačen novac. Slabi radovi pokupljeni, odnosno pozajmljeni iz svih । naših krajeva, puno od nas muslimana * sestrinski pokradeno i samo-pod Srp। skim imenom bratskom Čehoslovačkom narodu servirano. Lanjske godine naše | islamske narodne, ženske redove, a I specijalno veziva, izložio je u Zagrebu na svome zboru Hrvatski Radiša, pa i ti izloženi predmeti nijesu Bog zna kako sretno odabrati, ali ipak izlož­ bene stvari Kola Srpskih Sestara ne bi našim stvarima mogle biti ni sluga. Sramota, da se niko nije sjetio, da i naše stvari izloži. Dobro bi se prodale. Sigurno su se zvanična mjesta bojala, da se u inozemstvu saznade, da } muslimanske žene postoje, koje imadu svoje narodne slavenske motive i to ljepše nego, »Kolo Srp. Sestara«. Još je veća zamjerka našem Osvitanjui Hrv. Radiši, da oni nijesu na tu misao došli, jer ne samo da bi nas inozem­ stvo upoznalo, nego bi se i stvari uz visoku cijenu rasprodale, a to bi bila ponuka za naš ženski svijet, specijalno siromašni, da producira ljepši i viši kvantum narodnog veziva. Nadati se je, da će se to popraviti slijedećom zgodom. Ja sam za se lično zadovoljen, jer sam u cijelosti polučio jedan veliki uspjeh. Vidio sam Čehoslovačku kul­ turu, upoznao poljoprivredu izrađenu na zdravim racionalnim temeljima i bi­ će mi uzorom Češki seljak, koji samo radi, radi i radi, ali zato i žanje : u gospodarskom i političkom pogledu. O mome putu u Češkoj, gospodarskim prilikama, zadrugama, poljoprivrednoj industriji i t. d. pisaću posebno. Ni ovu priliku ne mogu mimoići, a da ne apelujem na naše svjesne rodoljube: Odgovorni urednik: Ibrnhim Muhić. Braćo, radite dvostrukim silama na ekonomskom pridignuću našeg težaka, jer on ima sve preduvjete, da za 10 godina bude najmoćniji, najbogatiji i najprosvjetljeniji težak u Evropi. Ako je težak to, onda smo i mi to u još većem stepenu. Osnivajte zemljorad­ ničke zadruge, jer te su jedine u stanju, da našeg težaka preporodel Obraćajte se za sva uputstva na mene, a * & Z. d шпа razredna lutrija Trešeljak. Sumorne misli. (la Tešnja). Vvvala, јј» jim nneća ni odštekte i tto вввашо ветер ttoga, jjer je tto isposlovala ooorganiaacija. Mali Aljo. Beli, imal pravo: bih ni ја' Da mi podnosi hađ, ne tlaso-Pikula. Efendisi benom, ja ne bih tako Mi ćemo lijepo primiti pare, ali пав to neće smetati, da i nadalje rovarimo protiv njih. Rito. Da Birader, ja ne moga biti toliki hijanet bi, neuF.ubillah, na naSu, pa da radikali pot­ puno pobijodiše, SrSkie nam ne bi ostavio ni ovo krovova nad glavama. Prvo voženje Efendija. Vi govorite, štb hoćete, ali ja »nam, da naiem miletu nejma eelameta, dok opet ne iza­ bere mene i Šerifa. 15. i 16» jula t. g. Hasan efendija. Sve je to breposlica. Vjere mi, ja sam bio plaho šodnao, kad ве bijaše pročulo, da ea oni izašli ie vlade. Mišljah: izmaće se i ono bogažije-odštote. 5 premija! Hadžija. 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Defakto sam ja čifteli. Kadgod se prislonim, neće da uvažavaju mojih velikih epoeobnoeti. Mušanbeg. Apsolutna sigurnost i državna garancija. Tražim šegrta U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 69,000.000 IGo.ooo H za trgovinu mješovitom robom. Imati će kod mene cijelu obskrbu sa odjelom. Isti treba da je svršio osnovnu školu. Hasim Čaušević, trgovac. Bos. Dubica. MišBDi, štahori, stjenke 1 žohari j | ! | | i j i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—^ za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15’—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20*—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. £5^ Preprodavaocima popusti bez svakog odbltha u gotovom novcu S jednom srećkom može se dobiti Ц milijuna hruna, Z milljiina Чоо.ооз, 1 milijun боо.осо, 803,003, 690-000, Чоп.ооо, Зго.ш, Z8o.ooo, 24о ооо, 200.000, 150.000. 128.000, 80.000, itd. itd. Przporutamo slijedeće još nepro­ dane brojeve na izbo?: SE BURA «««». 4219, 8033, 12972, 14473,15471, 18577, 24684, 29810, 34744, 36488, 38775, 44847, 49533, 52975, 58882, 64966, 67103, 69397. O ZAGREB O ф preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavr- & šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. Cijena srećaba za svalio žrebanje: St Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Cijela srećhaJ Polovina sFEćhe Dinara »8.~ Dinara ZH — III hruna I9Z.| ili hruna 9S — ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. Četvrtina srEćkE Dinara IZ — III hruna 48 — Centrala U SarajEfU. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve I fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna hruna. ------------------------Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplata i naplate u kraljevstvu SHS i Inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Bosna i Hercegovinu Assicaraziom generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. j Osmina srsćhB Dinara Б — III hruna Z4 — Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaniČnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: МЕвинаиопнд URA! вш D. D. kojaćlnl trajno veselje? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također laaci, prstenje, narukvice i svakakove potrebšline kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažlgači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cljenik od tvrtke H. Ш ii Ljubljani broj 706, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. (Odio državne razredne lutrije]- Nikolićeva u’. 7. Gajeva UUljrtjU Ul. 8. Telefon 11-19 i 23-98. NaruČbe izvršavaju se jedino uz unaprijed poslani novac ! Štamparija D. i A. Kaj on, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/70a5ac636523c7c75797b4d3f5c8294f.pdf c2923a5bfd077737443c86d93c133cb3 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛММАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 62 (300) Sarajevo, četvrtak 16. juna 1921. (9. Seval 1339.! Govor nar. posl. Semsudina Sarajlića, držan dne 30. maja 1921. u Ustavotvornoj Skupštini prigodom specijalne debate o socijalno-ekonomskim odredbama. (Svršetak.) Pa ne samo, gospodo, u ovdme po­ ministarstva unutrašnjih djela i da gledu, što se tiče privrednih poduzeća, j vijećaju o kolonizaciji doseljenika u da se ne da muslimanima u Bosni i ! selu Drenici, jednom arnautskom na­ Herc, da uzmu udjela, nego dapače i selju gdje je vrlo plodna zemlja. našim težacima u našim selima odu­ Ja pretpostavljam pospodo, da su zimala su se zemljišta i ostavljale I ti težaci, o kojima je riječ, da su to njihove porodice da, što se reče, od muslimani. I ako se ne nalazi kakva zraka žive i nisu smjele da izađu na druga kazna zakonita za njih, ako su svoju vlastitu njivu. Ja vas upozoru- ti ljudi nešto skrivili, nego ovako da jem na slučaj u Hrankovičima kod im se oduzima njihova svojina, onda Tešnja, pa u srezu bijeljinskom i t. d. mogu da kažem, da nama musli­ gdje se je narodu, i to baš seljacima manima iz Bosne i Hercegovine oduzimala vlastita zemlja koju nije svejedno, da li će se musli­ su kupovali, obrađivali, a sad na je­ mani u južnoj Srbiji i Sandžaku danput im se oduzima! Ja ne znam i ovim načinom micati sa svojih gospodo, ovaka politika, koja je vođena mjesta i svojih dobara ili ne! u Bosni i Hercegovini nad nama, za Hoću da kažem da mi stojimo na sta­ Čim je išla; to nikako ne mogu da novištu slobodne svojine t. j. da se shvatirn; ili je može biti išla za tim, čovjeku ne može ekspropriisati imetak da nas razbije, pa da mi prignemo bez velike, samo državne nužde. Jer, makar i na nepravdu vrat i da ka- j gospodo, ja bih smatrao da je to u žemo: dete, šta hoćete činite od nas, | istini nepravda, ako bi se nekome ili je što drugo, ne znam, ali ipak oduzimao njegov imetak, jer, mi se svi nešto jest bilo, po Čemu smo mi bili vrlo dobro sjećamo svečane besjede pritiskivani. I baš gospodo, kao da ! Njeg. Visočanstva Regenta Aleksandra potiče jedna tendencija sa izvjesne | od 4. januara 1921. godine u kojoj sirane, da se neke skupine u našoj i se jamči da hoćemo pravdu za sve državi, bilo jedne vjere ili jednog di- I jednako, pa i za one, koji ni jesu jela naroda, sa mjesta gdje su nasta­ naše narodnosti, a žive u našoj njene, sistematski potiskuju, pa i ovdje državi! mi izgleda, da imade tendencije, za Ovdje gospodo nastaje jedno pitanje koju se ovdje u ovom domu, pitalo obzirom na ono, što smo i mi trpjeli često puta: gdje je ta tendencija he­ od ujedinjenja do danas u Bosni i gemonije? Evo, gospodo, kod nas je Hercegovini... (Marko Gaković: I malo ima! ste trpjeli!) Dakle malo smo trpjeli! Što se tiče same svojine, gospodo, Hvala lijepo!... i obzirom na ono što ona u opšte nema svoje prave defise hoće da provede u južnoj Srbiji, nacije a njezin obim, njezina sadržina nastaje pitanje, da li se ovdje ne po­ izgleda da mogu biti i skučene. To stupa i neće da rješava muslimansko znači, da ja nisam siguran od onoga pitanje posebno i da se s muslima­ što danas imam, hoću li to sutra da ■ nima kao takvima hoće i da loše po­ imam. Ovaj čl. 37. koji govori o svo- ! stupa? Gospodin ministar Trifković, jini, kaže između ostaloga, da je eks- ■ kad je otvarao načelnu debatu o Ustavu propriacija privatne svojine u opštem | kazao je, da osim Turaka imade pravih interesu dopuštena. (Jedan glas iz cen- i neprijatelja, ali oni su na drugoj strani. truma: Na osnovu zakona.) Makar i • Gospodo, ovo bi se zbilja trebalo dr­ na osnovu zakona, ali u opštem inte­ žati u vidu, i upitali se: jesmo li mi resu je dopuštena. Hoću da kažem, da okruženi prijateljima ili neprijateljima, je rđava stvar, ako se ostavi ova klau­ i, stvarajući nepravedne odnose, naro­ zula »samo u opštem interesu«, nego čito na ekonomskom polju u nas, da bi trebalo da stoji: ako se radi samo li mi sada radimo u čijem interesu o državnim napravama i inače ondje, iz vana, ako su nekonsolidovane gdje država treba svoj vlastiti interes same prilike iz nutra, /ili radimo u da čuva kao za puteve, koji se prave sklopu, koji možemo sami da rješa­ ili melioracije i slično, da se može vamo? Mi bismo htjeli da zakonitim ekspropriacija činiti. i legalnim putem lijepo rješavamo Ako se »u opštem interesu« na pr. • stvari, u koliko je moguće. A ako nije hoće da pogoduje kolonizaciji, mogli' moguće, onda vidite kako se nađe ljudi, kao što su poslanici muslimani bi biti potiskivani muslimani iz vla­ iz južne Srbije, koji hoće da napuste stitih sela i sa vlastitih imanja, a da konstituantu i koji kažu: Mi možemo se na njihova dobra postavljaju drugi, biti podanici, ali ravnopravni građani koji nemaju nikakva prava na te ne mogu biti, ako se ne zadovolje. imetke muslimana, nego možda jedino što tamo nastupaju protekcijom. Je- ' Ne možemo biti ravnodušni gospodo ni mi, ako se dozvoli ono, što se hoće dan takav slučaj baš ovih dana mo­ da desi u Drenici, da se naime pitanje gao se da opazi, a to je slučaj, što se posjeda muslimana rješava koloniza­ se javlja, da u ministarstvu za agrarnu cijom doseljenika, a da se muslima­ reformu prisustvuje i jedan delegat iz Pojedini broj K 2'~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119., Godina III. ono što su još posljednje imale, samo nima njihov imetak oduzima. 1 kako da mogu živjeti. (Dobacivanje: Kmet . se danas dešava sa muslimanima u nema n>šta da proda!) Ako to uzmete Drenici, mi se bojimo da se to ne u obzir, da su sve isprođava’i i da desi i nama muslimanima u Bosni i nemaju od čega da Žive, i ako imaju i Hercegovini sjutra na polju obrta, tr­ pravo na ovo Što su dobile od svojih govine, privrede i posjeda, a kamo li otaca nasljedstvom, zar se može uzeti da bi se izašlo nama još i u susret na dušu i reći, da im ne treba platiti ?! s pomoćima za kakove štete, kao na Nećemo valjda uzeti jedan obrnut si­ i primjer što smo mi, gospodo, izraža­ vali želju da budu za ratne odštete | stem, kao što je bio zakon u Kini, da se za krađe sinova kažnjava otac, pa uzeti u obzir naši malodobnici u Bosni i Hercegovini, u čije su ime njihovi da se kod nas ustanovi, da se za naI tutori potpisali dosta ratnih austrijskih sleđe pd otaca kažnjavaju sinovi. ! zajmova i na taj način su oni kao maNisu krivi oni, što su to imali i što ! lodobnici oštećeni, da i njihove štete su savili ruke oko svoga imetka; i ako ; budu namirene nekom potporom. Hoću im ga je neko ostavio u nasleđe, valj­ I da rečem, da nastaje pitanje: hoće li da su u pravu da za njeg dobiju i I se uopšte i muslimanima da izlazi na oštetu! (Dobacivanje od strane zemljo­ I susret. Svi kažete: treba radniku, radnika: A zar su bili u pravu da oti­ i treba zemljoradniku izaći na susret maju?) Oni nisu otimali ni od koga ali i mi sa svoje strane naglato će vam već objasniti jedan naš po­ 1 šavamo, da treba imati u vidu i nas, sebni govornik! ja mislim da je poli­ jer i mi imamo svojih potreba. tički bezdušno kazati, da ovim ljudi­ ma ne treba dati nikakvu oštetu. Nji­ Član 42., gospodo, govori о' feudal­ ma se daje minimalna ošteta, da mogu nim odnosima! to je tako zvano agrarno gospodarstvo restaurirati, da nešto ra­ pitanje, radi kojega su nam često puta de i privrijede, da budu valjani zadru­ dobacivani ovdje prigovori, da smo mi begovska odnosno aginska stranka. I gari naše državne zajednice, tako mi­ nimalna, da ni iz daleka ne doseže Uzmite u obzir, gospodo, da je u Bosni prave odštete. i Hercegovini 87% težaka i da prema Ovo agrarno pitanje kod nas tako tome mi ovdje nismo ta aginska i be­ govska stranka i da prema tome mi je jednostrano riješeno, a naročito uda­ ne bismo mogli da se zalažemo samo ! rilo se pogrešnim putem iza ujedinje­ nja, da smo se u opšte čudili, šta mo­ za interese aga i begova, nego smo mi ovdje zato, da štitimo uopšte inte- | že to da znači ?! Ja sam se pozvao u početku svoga govora na to, da, smo rese muslimana i zastupnici smo svih mi zastupnici svih muslimana iz Bo­ muslimana. Došli smo gospodo ovamo sne i Hercegovine i svih staleža, a u Konstituantu, kako rekoh na početku pretežnim dijelom zastupnici seljaka, govora, da nađemo neke druge uvi­ đavnije ljude, ako smo našli tu uvi- ; kojih imamo 80%. (Dobacivanje od strane zemljoradnika: Sa kojom paro­ đavnost, da će se s nama u istini po­ stupati kao sa dijelom naroda koji go- ; lom ste izašli na izbore?) Na osnovu vori jednim istim jezikom, ima iste | parole zaštite svega onoga, što nam se hoće da ruši! Evo ja sam gospodo navike, istu pjesmu, istu riječ, onda činovnik, a ne aga i beg, i agrarno pi­ mi bismo mogli da kažemo i bez ob­ tanje mene ne bi tangiralo i nebi to­ zira na ovo agrarno pitanje, ako vidi­ liko zanimalo, da se ne vidi jedna oso­ mo da naš Ustav sadrži odredoe za bita tendencija kod riješavanja agrar­ mogućnost našega opstanka u Bosni i nog pitanja, gdje se hoće uopće mu­ Hercegovini, da bismo mi opet prihva­ slimani da prepriječe, da dođu do mo­ tili saradnju na Ustavu, bez obzira da gućnosti življenja. Primjerice kazaću li se i agrarno pitanje njim samim ovo: Od oslobođenja, od ujedinjenja, i rješava ili će se ostaviti zakonu, da se kasnije pravedno riješi, i kad bismo : a naročito u zadnjoj godini dana, sa sigurnošću mogu tvrditi, da se nje i uvidjeli, da je agrarno pitanje bilo kaI men smutnje, koji nas je zavađao sa । dozvolilo ni jednom muslimanu iz va­ roši, da može prevesti u gruntovnici i našim sugrađanima drugih vjeroispokomadić zemljišta, ako ga je kupio, i vijesti, onda bismo kazali: pa neka se na svoje ime. (Ministar šuma i ruda I makar kako riješi ovo pitanje pristaj ćemo samo da se jednom skine sa g. Krizman: Nikome se nije dozvolilo.) dnevnog reda, da nas samo dalje ne ' Zasigurno nama ne! zavada, ako je baš ono jedino, koje • Sad nastaje pitanje, kad je musli­ nas je razdvajalo. manima oduzeta zemlja, (Dobacivani: Prigovori gospode, naročito govor- ' Posjednicima!) pa i posjednicima, ako nika iz opozicije da je Ustav kupljen, : bi ti posjednici na pr. iz malih kasaba da je nepravedno platiti otštetu mu- 1 htjeli da dođu u posjed malog koma­ da zemljišta, na kome bi mogli da slimanima, da se pomoć treba da da razviju rad, da zarađuju i da pošteno samo onima koji rade i za produkciju, žive, da ne budu na teret zajednici, : dakle da ta pomoć treba da ide samo ■ onima koji rade i proizvode a nipošto i ako njih pogađate i ne date im mo­ muslimanima, koji se prikazuju kao ; gućnosti da žive, nastaje dakle pit — nje: kakvo je to riješenje?! Ako se age i begovi, ovi prigovori, mislim, da ne dozvoli muslimanima da mogu s inisu opravdani! Uzmite u obzir samo cati imetak u zemlji i ako je prove­ to, da su naše porodice, gospodo, koje deno to načelo, da zemlja pripada s mo . su tangirane ’ agrarnim pitanjem pro­ onima, koji zemiju rade i da se udari davale iz svojih kuća, može se reći, i Muslimansha trgnuačfta i obptnlčha banha za Bosnu i HEPcegovInu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 1?,Krm. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ težnja: Mja Petra ulico I prizemno, jm. ■ Brzojavi: Trgovačka ban^a. Sapa ispo. - Interurban 1вНon: ZU �Strana 2 Страна granica između varoši i sela, onda na­ staje novo pitanje, gde se mi nalazi­ mo ? i ja, ne braneći više samo mu- i slimansko pitanje, kažem, da se ovo 1 načelo ne može dovesti u sklad sa jednim drugim, gdje je država dužna da svoje zakonodavstvo uređuje pre­ ma intencijama međunarodnih ugovo- ' ra i međunarodnoga prava. Primjerice gospodo, po međunarodnom pravu do- 1 zvoljeno je svima državljanima kultur- ; nih država, da se mogu u svakoj dr­ žavi nastaniti, da mogu svuda poslo­ vati, tjerati obrt, trgovinu i t. d. Sad . ako se meni zabranjuje, da ne bih mo­ gao sticati ni komadića zemlje, na ko­ me bi se prehranjivao, jer se nazivam činovnik ili zanatlija, ili mali trgovac, a ne mogu da izađem na kraj sa onim ' što imam, nego treba i sam u vlasti­ toj režiji da radim, u kakvu koliziju onda dolazimo sa međunarodnim pra- ! vom, da sc zabranjuje meni kao dr­ žavljaninu da ne mogu d a k up im 'komadić ze mj e i stj ečem imetak, dok se to ne može da I zabranjuje i no stranci ma u istoj vlastitoj državi?! Agrarno pitanje, gospodo^ nije jed­ nako riješeno u čitavoj državi; i baš ! za to, što nije jednako riješeno,’ mi , muslimani najviše osjećamo to riješe- i nje na svojim leđima, i baš zbog toga I muslimani najtežega srca mogu i da : glasaju za ovakvo rješenje. Ali ako I državna potreba iziskuje, da se to pi- j tanje i ovako riješi, preći ćemo preko toga i glasaćemo, samo da bi se je­ danput riješilo. Muslimani, gospodo, najtežeg srca Čine ovu žrtvu jer oni baš gube tu zemlju, iz svojih šaka, zemlju majku, hraniteljicu svoju. Pored ovih članova, u trećem odje­ ljku ima i članova koja su za pohvalu, i To su članovi 22.. 31. i 33. koji go- ■ vore o radništvu i zaštiti radništva i ; koji se podudaraju sa našim progra- i mom jugcslovenske muslimanske or- * ganizalije. Mi smo, gospodo, u svome programu tražili, da radništvo i radna snaga budu zaštićeni i osigurani u slučajevima bolesti nezaposlenosti, sta­ rosti i t. d. Jedino tamo, gdje se go­ vori o organizaciji radništva, ta bi odredba u istini trebala biti u grani­ cama da ne tangira dobre običaje i društvene interese. U jednom dodatku 25. člana govori ' se, da će se dozvoliti organizacija i pravo ugovaranja koja se ne protive I društveni interesima, što je dobro, jer i baš smo mi u Bosni mogli prošle go- I dine vidjeti jednu opasnost, kad se pregovaralo sa tipografskim radnicima, j da su oni zahtijevali cenzuru nad I svim onim, što se ima štampati. To bi ! već bilo ograničenje slobode štampe I od strane samoga radništva. Dalje, kaže se ovdje u članu 28. da j brak stoji pod zaštitom države. Predsjednik Dr. 1. Ribar: Molim g. i poslanika da dovrši ovoj govor, jer je vrijeme već poodmaklo. Semsudin Sarajlić: (nastavlja). Govonću brže. To je jedna hvale vri­ jedna ustanova, kad se kaže: da brak stoji pod zaštitom države, pod čim treba razumjeti i što jače suzbijanje prostitucije. Isto tako pomoć udruže­ nima. član 21-, naročito udruženjima zemljoradničkim, koja idu zatim, da odgajaju težački vrijedna ustanova. A naročito je za pohvalu ovo, što će država podupirati ona gospodarska udruženja, koja ne rade na dobit, ali tamo treba da nađu mjesta i ona zemljoradnička udruženja, koja rade na malu dobit, kad njihovi rezervni fondovi ne pripadaju članovima, nego se upotrebljavaju samo za predviđene opće korisne slučajeve, a ne kao da­ nas, da se još i terete daćama. Pomorstvu u istinu treba da se obrati velika pažn ja. Ja sam o pomor­ skoj trgovini pisao u jednoj brošuri između ostaloga, što bih sad želio samo ovdje da kažem i ovo: Mi mus­ limani iz Bosne i Hercegovine i even­ tualno iz južne Srbije mogli bi biti, što se tiče pomorskog i trgovačkog saobraćaja sa Istokom, jedna jaka i dobra spona između Jugoslavije i Isto­ ka jer, ko zna, kakve zadaće nameće budućnost u tome pitanju nama, kakve Jugoslaviji, a i oboma zajedno. Predsjednik Dr. Ivan Ribar: Molim vas g. poslaniče, ča dovršite svoj govor. Šemsudin Sarajlić: PoŽuriću se! Zabrana lihvarstva, gospodo, je u is­ tinu jako lijepa ustanova, ali ne treba da se ograniči samo na seosko i dućansko lihvarstvo, već treba suzbijati i ve»iko lihvarstvo ratnih bogataša, koji su se istakli najedanput na površinu, jer su to izgleda neki trutovi društveni, koje treba u interesu opštem i državnom suzbijati. Primjera radi mogao bih vam reći, da sam u Zagrebu nedavno vidio da osaki ratni bogataši, koji su se bavili modernim lihvarstvom, švercovanjem i t. d. neće hrvatski da govore, nego govore njemački tako, da da­ nas u sred Hrvatske, u bijelom Zagrebu čujete većim dijelom da se njemački govori u većim krugovima. Predsjednik Dr. Ivan Ribar: Mo­ lim Vas, gospodine poslaniće. izvolite dovršiti. Ja Vas po treći put nato oporninjem’. Šemsudin Sarajlić: Odmah! Čl. 40, koji govori o tome, da će država za ono, što bude uzela za vojsku u pogledu komore, dati pravičnu naknadu, u istini je hvale vrijedan, jer uzmite u obzir da je takav slučaj uzi­ manja komore,— u nas u Bosni prošle godine nije se plaćalo, kada se uzimala komora. — bio veliki povod nemirima i nezadovoljstvu u samoj Hrvatskoj i zato ja nalazim, da je jedna takva ustavna garancija, da će se narodu naknaditi ono, što se od njega oduzima i traži, vrlo dobra. Kratah žiuotopis MuhamEda OlEjhisselania po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli Hindino slavlje. i i ! i i , ne samo zaboravile one razm i r i c e, koje postoje među pojedinim građanima desno i lijevo, nego kako se n e b i stvarale nepotrebno ni nove razmirice, pa da svi pođemo novim putem, svečano prok 1 a m o v a n i m od Njegovog V isočan stva PrestolonaslednikaAieksandra 14. januara 1921. godine u ovome domu, kada je rekao, da se u ovoj državi garantuje svima bez razlike pravda i pravica i jednakost za sve i za sviju! I ; I ’ : ' ■ I i i Neotmjeno i nekvaiifikovano. I I i i j ; ■ ! I I i J | | i „Srpska Riječ" od 13. o. mj. donosi na prvom mjestu članak „Nekoliko primjera", kojim se ona vraća u svoju staru kolotečinu, t. j. napadanja na našu organizaciju u poznatom čokorilovskom tonu. I kao uvijek, kad se napada nešto, što je ispravno, tako i ovaj puta je njeno napadanje jedno prosto i glupo izvrtanje činjenica. Glupo je n. pr., kad kaže, da se mi nedo­ zvoljeno uplićemo u poslove administratine, jer se uprava naše države u prvom redu temelji baš na spora­ zumu pojedinih političkih partija, ko­ liko će koja imati udjela u upravi (administraciji) zemlje. Jedan od glav­ nih uslova našeg sporazuma sa vla­ dom g. Pašića bio je, da se, kako to „Srpska Riječ" kaže, i mi malo »upletemo" u upravu naše zemlje. U tome Članku govori se o „osno­ vanoj optužbi protiv nekih jataka« u cazinskom kotaru, koju da je op­ tužbu srušio Hasan Miljković, narodni poslanik i iz nje napravio protuoptužbu protiv žandarmima i ishodio naređenje iz Beograda, da se žandari odmah uhapse. Ove riječi „žandari odmah uhapse" štampala je »S. R.“ masno, jer tim valjda hoće da kaže, da je to jedan užasan čin — hapšenje žandara na osnovu tužbe jednog Hasana Miljkovića. Tako se to mora i razumjeti, jer se u članku inače niti jednom ri­ ječi ne spominje, ko su ti jataci, šta su počinili i zašto su žandari uhapšeni. Ne pita ona što nego ko! Za Hasana Miijkovića kaže, da je frankovac, »koji i danas održaje veze sa Zagrebom«. To je valjda gore nego da je ubio čovjekal Kao daje Zagreb Pešta i kao da se u njemu ne nalazi većina kul­ turnih ustanova, kojima naša država može stupiti pred kulturni svijet! Njen treći primjer moramo citirati doslovno: »Reis-ul-ulema g. Čaušević uputio je pismo neotmenim tonom pi­ sano g. komandantu druge Armijske Oblasti đeneralu Milisavljeviću u ko­ me optužuje komandanta vrbaskediv. Kako je Alija Kurejšije slijedio? Braća Muftići u Žepču. Hinda, kći Utbina i žene, koje su kod nje bile, osakatiše pale drugove Muhamedove i odrezaše im uši i nosove. Hinda je napravila od ušiju • nosova ovih ljudi đerdane, a svoje je đerdane i naušnice poklonila Vahšiji, robu Džubejra-ibni Mutima. Ona također izreže jetra Hamzina, odgrize od njih jedan zalogaj, te ne mogavši ga progutati, ispljuje napolje. Onda se popne na jednu visoku sti­ jenu glasno uzviknuvši: „Mi smo Vam dan od Bedra otplatili, a na onaj boj je slijedio jedan drugi vrlo Žestok. Ja ne mogoh više izdržati od žalosti za Utbom, za mojim bratom, njegovim stricom, a mojim prvorođenčetom. Sad je moje srce dobilo utjehu, a moj zavjet je ispunjen. Vahši je izliječio požar mojih prsa. Ja ću im biti vazda zahvalna dok moje kosti u grobu ne istruhnu". Hinda, kći Usasetova odvrati na to. „Ti si u Bedru i poslije Bedra se osramotila, kćeri, klevetničkog poglavice nevjerništva. Bog Te je na dan tvoga poganstva s oštrim i britkim ma­ čevima kaznio. Hamza je bio moj lav, a Alija moj orao, kad su Šejbah i tvoj otac mene htjeli preva­ riti a kad su njemu vrat crveno obojili. Tvoj zli zavjet je bio zločin". Ovim sam htio reći, da ima članova u trećem odeljkjj, koji su dobri, ali da ih ima i takvih, koje bi trebalo bolje učvrstiti i ustanoviti. Hoću time da kažem, da bi ih na ovoj osnovi trebalo bolje ustanoviti u zakonodav­ stvu kako bi zadovoljili sve mase na­ šega naroda. Pri kraju svoga govora htio bih da istaknem ovu stvnr, d a treba da se vodi računao načelu jedna­ kosti u ekonomskom i soci­ jalnom pogledu za sve gra­ đane u o v o j našoj novoj dr­ žavi, kako bi se na taj način Hinda, kći Utbina je dalje spjevala: „Ја sam u Uhudu na Hamzi svoje srce izlije­ čila, kad sam mu jetra iz tijela istrgla. To je uga­ silo moju vatrenu i trajnu bol. Rat je na me došao kao oblaci tuče s ljudima, koji hrabro naprijed ko­ racaju kao lavovi«. PODLISTAK. (13) cpej 600 Broj „PRAVDA" — „ПРАЗДА" Muhamed posla Aliju za neprijateljem da vidi, šta namjerava, rekavši mu: „Ako se budu penjali na svoje deve, a budu vodili svoje konje uza se, onda se vraćaju u Mekju, a ako li se budu penjali na konje, a sa sobom uzvode deve, onda će ići u Medinu. Ako bude ovo posljednje, onda ću ja, Onoga mi, u čijoj je ruci moja duša, vojevati na njih«. Alija je poslušao zapovjed i vidio, kako su uzjahali na deve, a konje pov li i krenuli u smjeru Meke, (Mekelije su poduzeli u savezu sa susjedima jednu novu vojnu protiv Medinelija). Kako se je kopao šanac? Kad je Muhamed bio o njihovom dolasku i o njihovoj namjeri obaviješten, dade da se iskopa oko Medine jeden šanac, a i on je sam radio, da ulile vjernicima želju za plaćom. Vjernici su sa njim marljivo radili a manje licemjerci, koji su bili na­ vodno slabi za posao i koji su otišli kući bez doz­ vole Muhamedove. Vjernici naprotiv, ako im se je štogod hitno dogodilo, pristupili bi Muhamedu i za­ molili bi ga za dozvolu, da mogu otići kući i svršiti posao. Muhamed bi to dozvolio, te čim bi kod kuće svršili posao, vraćali bi se iz želje za Božijim bla­ goslovom, koji će to njima- uračunati. (Poslije uza­ ludne opsade povukoše se Kurejšije radi prehranbenih poteškoća). 0 klevetanju Ajiše, majke vjernika Zuhri me je obavijestio od Alkama-ibni-Vakkasa, Sajida-ibni-Džubejra, Urva-ibni Zubejra i od i ; ' ■ । j | । : i I . ; ! I i | , ' | ' ' oblasti pukovnika Kušanovića (koji je poznat sa svoje otmenosti i kao dugogodišnji ataše na stranim dvorovima) — da je javno kazao, „da svi muslimani u Bo­ sni moraju postati pravoslavni!" Na­ ređena je stroga istraga. I Šta se do­ kazalo? Iskazima muslimana koji su bili prisutni kad je g. Kušanović govorio i prisutnih predstavnika vlasti, koji su čuli taj govor, dokazalo se da je sve to laž... kako da se okrsti ovako n ek v a I i f i k o v a n o pcstupanjevjerskog poglavice? (Kurziv je raš. Рг. ur.) U ovoj stvari ćemo reći samo ovo: Drago bi nam bilo znati, ko je pokazao „Srpskoj Riječi" to pismo Reisovo komandantu II. armije i odakle ona zna, da je ta »stroga« istraga doka­ zala, da je sve to laž? Dok nam »S R.« ne citira tačno to navodno pismo, u pravu smo, da je okrstimo podlim i nitkovskim lažovom, čiji je nitkovluk tako beskrajan, da na jedan te isti dušak može govoriti o otmjenosti i ujedno okrivljavati našeg vjer­ skog poglavicu da laže. U četvrtom primjeru penje se ona na vrhunac gluposti. Kaže naime, da je Seid Ali-beg Filipović od jednog „običnog grabežnog umorstva" na­ pravio političku aferu u Beogradu: Srbi ubili Turčina i da viče kao ubodenik, „premda se ovdje radi o jednom običnom grabežnom umorstvu i prem­ da zlikovci nisu još pohvata­ ni«. Umudri se, seko Dašo, Bog s Tobom! Ta baš stoga, Što zlikovci nisu j oš pohvatani, ne možeš tvrditi, da se radi o običnom grabežnom umorstvu. Još ćemo je malo citirati: »Beograde upamti dobro. Mi smo iskreni prijatelji sloge s muslimanima, ali ... . Pozvanima na razmišljanje«. A pravo je ovako: Beograde, upamti dobro, dokle god se „Srpska Riječ" ovako otmjenim i kvalifikovanim tonom zalaže za slogu s muslimanima, da će ta sloga stajati na vrlo laba­ vim nogama. Pozvanim na razmišljanje. I Ubejdullaha-ibni-AbdulIaha. Jedan je čuo od dru­ goga i jedan dragom predavao po jedan dio, tako, I da on sada kao jednu cjelinu pripovijeda. Jahja। ibni-Abbad mi je od oca kazivao, da je čuo od Ajiše i Abdullaha ibni-Ebu-Bekira od Amraha. kćeri Abdur' ahmanove, kojoj je također Ajiša sama o sebi pri­ čala kada lašci poznat® riječi o njoj rekoše. Sve predaje dolaze u ovome izvješću, u kojem jedan ovo jedan ono pripovijeda, ali svaki zaslužuje po­ vjerenje, jer izvješćuje, šta je čuo. Ajiša pripovijeda »Kad god je Muhamed poduzeo kakvo puto­ vanje, odlučio bi kockom, koju će ženu sa sobom povesti. Kod vojne protiv Mostalika bacala se je također kocka, koja je mene pogodila, te ja s njim ©tputovah. U ono doba su se hranile žene samo najnužnijim. Nijesu bile ni jake ni teške od uživanja mesa. Kad je jedna deva bila pripravna za put, sjela i sam u nosiljku. Onda dođu gonići deva, prihvate I nosiljku odozdo, podigoše je na leđa deve i svezaše I je. Onda je edvedoše tegleći ju za glavu. Kad se je Muhamed s ove vojne povratio, jahao je do jedne stanice blizu Medine, odjahao je i tu je proveo noć. Onda dade zapovijed za polazak. Ljudi pođoše dalje, a ja se udaljih radi jedne potrebe; imala sam na vratu jedan đerdan od kamenja iz Zafara. Kad sam bila gotova, spade mi on s vrata bez da sam to opazila, a kad sam se povratila devama i mašila se vrata, ne nađoh ga. Onda se povratim na ono mjesto, kamo sam išla, potražih ga i nađoh ga. Moji gonići deva su već prije pošli, jer mi je deva bila pripravna, a pošto su tvrdo vjerovali, da sam ja k o obično stupila u nosiljku, podigli su je na devu, svezali je i devu otjerali. Kad sam se ja povratila na mjesto konačišta, nijesam nikog zatekla, jer su I svi bili otputovali. Tad se ja zamotam u svoje odiI jelo i legnem, na ono mjestu, gdje sam bila znajući, da će se po mene vratiti, čim opaze, da me nema. (Naetaviće sc). �Bpoi 300 Bro! ^ПРАВЛ-У — „PRAVDA* Bilješke. Selenje našeg muzeja u Beograd. Ovdašnje novinstvo je javilo, da je jedan izaslanik po nalogu Ministarstva Prosvjete došao u Sarajevo, da prenese Balkanski Institut iz našeg muzeja i sve duplikate muzejske knjižniče u Beograd. Ako je ovo istina, protestujemo protiv toga, ne iz kako­ vih političkih ili lokalno-patriotskih razloga, već jedino stoga, Što taj Bal­ kanski Institut sadrži i mnogo orijen­ talnih starina arapskog, turskog i per­ zijskog jezika, za koje mi ovdje ima­ mo puno više i puno boljih stručnja­ ka nego ih ima Beograd. | | I ' ' Slobodoumna i demokratska naša država i — propaganda fidei! »Beo­ gradski Dnevnik« ub roju od 1. ju­ na pod naslovom: »Crnački mesija« krstikuje vladu, koja je poslala o dr? žavnom trošku ohridskog vladiku Nikohja Velimirovića u Ameriku da širi hrišćarisku vjeru, a za to da mu vlada isplaćuje mjesečno 100.000 K slovom sto hiljada kruna. On jc uz put održao »jedno kako »B. D.« veli sludo predavanje u kome jc otkrio, kako su »evropski univer? ziteti krivi za svetski rat«. Ma da i sam »B. D.« ne zna ni ko ga je po? slao niti zašto je poslan ovaj vladi? ka, ipak se ta članka razabire, da raz^ vija hrišćansku propagandu među američkim Crncima, koje uči i »fa? brikuje gluposti po Americi«. »B. D.« čak veli, da je tom vladiki uspjelo »da organizuje neke babe i izlapele starce u Njujorku, da traže od naše vlade da se produži njegovo bavije? nje u Njujorku«. Ma da smo za ovo vrijeme uje? dinjenja navikli na razne skandale i čuda u našoj držvi, ni jesmo mogli ni pomišliti da bi država sa trima jednakopravnm vjerama — bar se tako sa najviših mjesta stereotijpno na? glašava — mogla dozvoliti, da se jed­ nom pravoslavnom vladiki da? je za vjersku (pravoslavnu) ^ropa? gandu po sto hiljada kruna mjesečno iz — državnih sredstava! Ovaj silu? čaj nc bi smio da prođe nezapažen naročito od strane muslimanskih i katoličkih nar. poslanika, koji* bi tre? bali da po ovom slučaju podnesu u? pit na vladu. »Hrv. Sloga« izgleda kao da žali, što če vlada dati vakufu neku svo­ ticu novaca kao odštetu za prikra? ćenje, koje mu je bivša austro?ugar? ska vlada u prosvjetnoj subvenciji, i a . po svoj prili'ci u korist katolika u? činila, pa je čudo, kako joj ova bij? ljeska »Beogr. Dn.« nije zapala za oko. Država izdaje jednom vladiki za vjersku propagandu među ame­ ričkim Crncima mjesečno 10(1.000 K ta zajedničkih sred? stava, i »Hr. SI«, to ne registrira, a kamo li da ovaj korak vlade osudi, a za 200.000 K, koje vakuf po spo­ razumu s vladom g. Pašića ima do? bit? jednom za uvijek veli, da neće biti isplaćeno, jer država nema para. Izgleda po tom da bi joj bilo drago, kad bi sc ova njezina tvrdnja i obistinila. Malo više tasafa gospodo hrišćan? ske i kršćanske vjeroispovijesti! Učiteljima muslimanima. Kr. hrv. zem. vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjeru, odredila je svojim riješenjem od 8. svibnja 1921. broj 16.5155 da se u ljetnim praznicima god. 1921. uredi u kr. višoj pe­ dagoškoj školi u Zagrebu feri­ jalni tečaj za daljnje obrazo­ vanje učitelja nižih pučkih škola. U tu svrhu izdata je ova Naredba; Ferijalni tečajevi, koje je povjeren­ stvo za prosvjetu priredilo bilo mje­ seca srpnja 1920. god., imali su tako lijep uspjeh, da je isto povjereništvo odredilo da i o ljetnim praznicima 1921. bude u kr. višoj pedagoškoj školi ferijalni tečaj za učitelje puč­ kih škola. Tečaj će biti u Zagrebu, a-traja će četiri sedmice, i to od 4. do 30. srpnja ove godine. Prve tri sedmice biće opći tečaj za sve učesnike dok će se četvrte sednjice svi polaznici po slobodnome Страна 3 Strana I imena podudare, a nije isključena mo­ gućnost, da su se rodili pod istom zvijezdom. Bude li ga sreća i u pola ovako pratila i bude li mu adaš Gru­ , dić zaštitnik i protektor, za kratko , vrijeme bismo mogli opaziti Dimitriju i 11. Nikolića, bivšeg kočijaša i t. d. i t. ■ d. gdje u mehkom fotelju u Okružnoj Oblasti zamjenjuje Dimitriju 1. Grudi­ i ća i dijeli pravdu obespravljenom mu­ slimanskom i katoličkom dijelu naro­ da, o čijem se je stanju mogao uvje­ riti bez posrednika u ulozi kočijaša poput starih vladara koji su hodali u »tebdilu« samo da doznaju pravo sta­ nje u državi. Da završim. Ovaj slučaj sa kočijašom Grudićevim zaista je za­ gonetan, pa ne bi bilo zgoreg, ako bi naš poslanički klub raspisao nagradu za riješenje ovog rebusa i ove zago­ Lijep primjer. Pred kratko vrijeme netke. Ja pak držim, da u ovoj čita­ došao nam je ovamo kao imam i vaiz voj stvari igra glavnu ulogu slučaj, H. Hafiz eff. Sofić, te prvih dana svoga čiji misterij leži u — adašluku. Md. i rada privukao je, kako stare tako i | svu omladinu oko sebe, i sa svojim | redovitim predavanjima, polučio je Bihać, 30. maja 1921. mnogi i mnogi uspjeh. Oviih dana puče vijest, kao grom Ne samo da se je potrudio prigo­ fiz vedra neba, da je obustavljena dom vjerskih obreda, nego svakom dogradnja željezničke pruge Bos. prilikom upućuje i savjetuje na rad, Krupa—Bihać za neko vrijeme, koja kako u vjerskom tako i u prosvjetnom pogledu. Ovom prilikom osobitim za- je već djelomično (dvije trećine) go? tova, jer se ista gradi svojih 8—10 dovoljstom ističemo, da živo propa­ god., premda cijela pruga Bihać— gira ideju Gajreta, i nastoji među mu­ Novi iznaša svega 72 km. slimanima, da ih što više zainteresuje Izgleda, da smo u istinu slabe sre­ za Gajret, te mu se toga radi ovim će. kako za Austrije, tako i za ove najljepše zahvaljujemo, sa željom i naše rođene države SHS., jer kod dije­ molbom da u svom djelovanju ustraje, lenja kakvih blagodati mi Krajišnici na dobrobit islamskog dijela našeg ostajemo vazda bez dijela, kao da naroda. Druge uglednije ličnosti mo­ smo pastorčad. limo, da ga na njegovom putu slijede Mi Bišćani iščekivali smo dograda i pomažu. Građanin. nju ove željeznice, kao ozebao sun? ca i- nadali se svaki čas, kad ćemo se Tuzla, u maju 1920. riješiti skupe kirije i tomu slčna — Okružnik Grudić i podvornik I. a svemu su uzrok slabe komunikaci? klase. Odavno se ne dotakosmo fa­ one prilike. moznog Grudića, pa bi ko mogao mi­ Naši trgovci kao i obrtnici u nadi sliti, e je ulaskom našeg , kluba u vla­ da će još ove godine željeznica do? du prestalo neprijateljsko stanje iz­ ći u Bihać, počelii su stvarati razna među nas i njega: ja mu mi odbili na društva trg. i obrtnička, kapitale u? ludost dosadanje čine, ja se on teme­ jedinjavati, a nada sve su za pohva­ ljito promijenio na bolje. No ni jedno lu ovdašnji musliTn. obrtnici, koji su ni drugo nije se dogodilo, nego smo razvili i na visok stepen podigli ov? htjeli da ga malo pustimo u kraj, jer Mjesne odbore, dašnji muslimanski obrt kožom i о? je već postao bezopasan poput zmije, da u svome području ovo učiteljima, bućom a to su: Mujaga Delić,Huso kojoj se pobiju zubi i otstrani otrov. u koliko to oni sami ne bi opazili, do Hadžihasanović, Ahmo Pašagić, Be? On doduše po svom instiktivnom na­ znanja stave i nek ih ne priječi, ako ćo Četić, Hane Ibukić. koji od gg. učitelje nije naš pristaša, gonu intrigira, ali mu ne pali. Baš Isti su se ovih dana složili, prinos ovih dana htio je da vrati natrag g. jer u prosvjetnom radu politika i ujedinili i za vođu ovog konzorcija Lukendića, kojeg je vlada odredila da stranačko uvjerenje ne smije biti za­ uzeli Mujagu Delića, koji će robu zamjenjuje bolesnog predstojnika se­ preka složnom radu. Pozivam dalje nabavljati, te za njih izdavati, kao oskog kotarskog ureda g. Dr. DefterAkademsku narodnu omladinu, darevića. Ali je ovaj put doživio ne­ i za sve ovdašnje obrtnike. Ova je pojava udruženja svake da također svrše četvrtu nedjelju te­ uspjeh. Tako i u drugim stvarima. hvale vrijedna, jer .je sasma konku? čaja. Naravno ovo se tiče onih koji će Prema tomu mi bismo mogli mirne u to vrijeme biti u Zagrebu. Preporu­ duše da podnosimo sadanjeg Grudića. rencija isključena — dok u podgoju podmlatka zaslužuju najviše prizna­ čujem gg. akademičarima, da poha­ Nu naš sporazum s vladom nije mo­ nje, jer su preko stotinu naših mla? đaju prvi posebni tečaj za vanškolski gao izmijeniti naših odnosa prema dića podigli i zanatu izučili, tako da rad narodnog prosvjećivanja. njemu i njegovih prema nama. Mi i naš taj podmladak, kao čestiti ljudi, Nadam se brojnom odzivu i mislim, sad stojimo na istoj dimenziji. Njego­ da će učesnici imati ako ne besplatnu va mržnja na J. M O. neugasiva je, sebi idaru zarađuju. Primite mahsus selam. Građanin. željeznicu, a ono će platit samo četvr­ a i naša je antipatija prema njemu tinu vozne cijene. beskrajna. Svaki put kad gg. narodni Ajanović Abas, Središnji Savez poslanici dođu ovamo iz Beograda hrv. selj. zadruga, Zagreb. prvo što ih pitaju jest: kad odlazi Grudić?, a onda se tek o drugom pi­ ta. Odoh daleko i skrenuh s predme­ ta, o kom sam htio pisati. No i ovo Grčko-turski rat. Kako londonski I nešto objašnjenja nije na odmet. izvjestitelj „Tempsa* javlja, situacija Okružna oblast ima pet podvornika, između Venizelosa i pristaša kralja a to će reći: za svakog činovnika i za Konstantina u Ateni, sve je više na­ Prnjavor, 2.juna 1921. svaku sobu po jedan podvornik. Ali peta. U Ateni umoren je ©vih dana Loš primjer. Već dulje vremena se pustimo starija četiri podvornika, koji jedan venizelistički ofizir od pristaša u našem mjestu kao šeriatski sudija se ipak viđaju da se po katkad miču kralja Konstantina. nalazi gosp. Ibrahim eff, Džanhodžić, po hodniku i koji su, valjda, redovi­ Isti izvjestitelj javlja, da Grčka pri­ te smo se nadali, da će on svojim tim putem postali podvornicima, nego pravlja protiv kemalista zagušljive pli­ znanjem i spremom nastojati, da nas razmotrimo ovog petog, fenomenalnog i nove i bacalo plamena. Grčko bro­ uputi na rad i prosvjećivanje, ali ta podvornika, koji se na fabulozni, mi­ dovlje će pred turskim lukama na se nada izjalovila, jer ne samo da nije tološki i upravo vrhunaravni način Crnom moru protiv turske flote pri­ nastojao bodriti nas na rad i pro­ uspentra u I. klasu podvornika, a koji rediti demonstraciju. Turci su navodno svjetu, nego je baš radio u protivnom se i pored toga ne viđa nikad u ure- ; postavili već mine, koje im je poslala pravcu, rušeći svu našu muku i na­ du. Je li, da je interesantan tip? Ali j sovjetska vlada. prezanje oko kulturnog rada. I slušajte dalje. Dolaskom Grudićevim u Aleđutim se i kemalisti spremaju na Ovdašnji Gajretov podbor pokrenuo Tuzlu, ovaj fenomen je došao kao dio ogorčenu borbu, pa je angorski minije u zadnje doba Življu akciju sa pri­ bagaže Grudićeve, a zanimao se je — star-predsjednik Mustafa Fevzi paša ličnim uspjehom, ali gosp. Džanhodžić, kočijaštvom. Dozvolite da vam ga izjavio, da su Turci pripravni odgo­ valjda nenavidan valjanom radu dru­ predstavim: Dimitrije Nikolič. Kako se voriti na novu ofenzivu Grčke. Po gih, na svakom koraku gleda i na­ dakle vidi . . . Grudićev adaš. Grudić carigradskim listovima izjavio je Mu­ stoji, da omete taj rad, koji je na traži da se njegov adaš-kočijaš po­ stafa Kemal, da broj turske vojske korist i boljitak sviju nas. stavi u okružnoj oblasti nekakvim me-* prelazi 280.000. murom i vlada ga imenuje 11. novem­ Po vijestima francuskih listova iz Da je tome tako, evo jasna do­ bra 1919. privremenim dnevničarom, Carigrada, da su u Baku prispjeli kaza: Pododbor Gajreta priređuje teferić u odmah zatim 25. novembra definitiv­ moskovski delegati, koji su sa angorkorist Gajreta, na drugi dan bajrama, nim dnevničarom i najednom 4. febru­ I skim opunomoćenicima Mehmed Šelali gornjem gospodinu izgleda da to ara 1920. podvornikom l. razreda!.... ' ket-begom i Ali Fuad-pašom potpisali nije po ćudi, jer odgovara ljude go­ 1 dok se je o njegovoj sudbini odlu­ I vojnu konvenciju. Po ovom ugovoru voreći, da će tom prilikom naša omla­ čivalo, on se oženi, savije gnijezdo i I obvezuje se Moskva, da će u Armeniju dina samo pijančovati a ne će ništa izleže prvog poletarca. Dakako, da dr­ ! i na grčki front poslati pojačanja i koristiti Gajretu. žava uzdržava ovog Grudićevog koči- • opskrbljivati Kemalovu vojsku, kola Gosp. Džanhodžiću, a zar se naša j jaša, negovu ženu i djecu pod ime- ‘ je već primila velike količine muniI omladina i bez toga teferića ne može nom podvornika I. razreda. Ja, ali je : čije. Prvi kozački odredi prispjeli su i iznapijati, ako hoće? Ali baš zato jer i ovo slučaj, puki slučaj htio, da im se ! već iz Kubana u Trapezunt, gdje su izboru podijeliti u dva posebna te­ čaja: Prvi posebni tečaj biće odre­ đen sa upućivanje u rad vanškolskoga narodnog p rosvjeći van j a, na­ pose u organizaciju „škola za odrasle* i djelovanje u njima. Drugi posebni tečaj odabraće oni, koji se žele uputiti u organizaciju i vođenje seljačkih (zemljoradničkih) zadruga i t. d. Povodom gornje naredbe, znajući da se naš učitelj opredijelio za svoje na­ porno zvanje jedino iz ljubavi prema našem muslimanskom elementu; zna­ jući da su naši vrijedni učitelji pre­ pušteni sami sebi i željni još više daljnje naobrazbe, te znajući da je naš učitelj spreman doprinijeti i veće žrtve, nego što se može očekivati, u svetoj službi prosvjećivanja širih narodnih slojeva, potražio sam dodira s ovdaš­ njim povjereništvom za prosvjetu, da na ovaj tečaj primi i muslimane uči­ telje, te da im se osigura sve povla­ stice kod nastanjivanja u Zagrebu kao i prehrane. Došlo mi se u susret, pa je za svakog polaznika tečaja malone sasvim besplatan pristojan stan osigwan, a isto i dnevna obskrba (obilna) uz cijenu od K 30.— na dan. Tečaj je od velike važnosti za svakog peda­ goga. Nije uvjetno, da se cijeli tćčaj pohađa, jer onaj koji želi pohađati te­ čaj za zadruge ili za prosvjećivanje naroda, treba samo četvrtu sedmicu pohađati tečaj, al se učiteljima osobito preporučuje apsolviranje cijelog tečaja. Nije mi namjera ovdje pisati o za­ ostalosti našeg naroda ni drugo, jer to sva gospođa učitelji moguće bolje znadu od mene, nego samo apeliram na sve muslimane učitelje, da bez uvjeta ovaj tečaj apsolviraju. Oni koji žele učestvovati na ovom tečaju molim, da mi brzojavno jave na ovu adresu: Ajanović Abas, Tešanj, da bi iste pravodobno najavio. One pako, kojim nije moguće ovaj tečaj iz vlastitih sredstava podmiriti, molim također, da se uz opasku brzojavno prijave, pa ako bude moguće i za njih sredstva pribaviti, da ih također pravovremeno pozovem. Nadam se što većem odzivu. Dalje pozivam sve naše omladini nije do pijančevanja nego želi dobrobit Gajretu, namjerava ona prirediti taj teferić. Gosp. Džanhodžiću, da ste Vi pri­ jatelj omladine i nas uopće, ne bi ste Vi javno i pred više ljudi pred džamijom govorio, da je Gajret ustanova, koja samo odgaja omladinu takvu, koja je proti Boga i vjere, nego bi ste Vi zajedno sa tom omladinom radio, na korist Gajreta i našeg budućeg potmlatka, a ne samo sjedeći po kafanama i čefencima kritikovao naš rad na humanitarnom polju, već bi ste Vi, : i po Vašem znanju i po Vašoj spremi radio svim silama, da naš budući podmladak odgojimo u duhu vremena, da ne ostanemo slijepi kod očiju, ne od­ gojeni i jadni! Politički pregled. Naši dopisi. �Страна 4 Strana oduševljeno dočekani po turskom sta­ novništvu. Crveni kozaci stoje pod nadzorom moskovskog delegata u An­ gori Josta. Ministar za narodnu obranu u An­ gori dao je nalog, da se poduzmu sve mjere za obranu obala u Crnome moru. Grčka flota je međutim Bloki­ rala anatolsku obalu i priječi svaki prevoz hrane i municije iz Rusije za kemalističke vojske. („Jug. List") Enoi 300 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* podne Velika Narodna svečanost u parku (Sara Dušana sa bogtom tom« bolom, bogtim bifeom itd. Pjevaju zborovi: Trcbcvića, Lire i Ruskog’ Kadetskog Korpusa. Bacanje vatrom meta, simbolična grupa oslobođenja i ujedinjenja na platou Kasarne u osvjetljenju reflektora. Ulaznina: 5 Dinara. Ponedjeljak, 20. juna 1921. Izvješteni smo od strane g. policajnog ! grte na zanatu, da iib bezuvjetno po« direktora Gagića da je sadržaj te no- • šalju u društvene prostorije Geniji Tabaci br. 5, u nedjelju 19. ov. mj. u tica ne odgovara istini i da je pona­ 7 sali iiz jutra, da mogu prisustvo« šanje g. Gagića baš naprotiv bilo vati povorci Dječijcg dana. — Dru« korektno i pređusretljivo, pošto je uvažio okolnost, da je bilo uoči Baj­ štvo »Hurrijet«. Noćna Ijekarska služba. Inicijatirama i pustio Bukvu na slobodu. Ovo konstatujemo i žalimo, što smo bili I vom Liječničkog Udruženja i zauzima­ njem g. dra Proppera povedeni su i loše informirani. uspjeli pregovori sa gradskom sarajev­ Krstlćeva sudanija u Derventt skom općinom, Zdravstv. Odsjekom Opet nam se iz Dervemi na g. Krstića: Zem. Vlade, Bolesničkom Blagajnom Agrarno je pitanje, koje se kod nas tek neki dan riješilo, od vajkada bilo ! b. h. željeznica i Sreskom Bolesničkom Blagajnom u Sarajevu, te će po svoj najzapetljanije, najdublje, najveće i prilici vršenje noćnog liječničkog de­ najstarije pitanje u B. i H. U prosuđi­ žurstva početi 1. jula ove god. vanju agrara često i naš predstojnik Sreska Bolesnička’Blagajna ustupila vrca ko Dalmatinac na sarajevskom je u tu svrhu svoje prostorije pa će polju. Pa ipak on drži, da je to laka, dežurni liječnik tu biti svaku noć, i jednostavna stvar, jer zemlja neće pobje­ za liječničku pomoć može se tu svako ći, objekat ie tu, a da li će on pripa­ obratiti usmeno ili telefonom br. 2i0. sti Juri, Risti ili Mehi — to je irele­ Članovi bolesničke blagajne b. h. že­ vantno za državu. Samo bi tako mogli ljeznice, Sreske Bolesničke Blagajne i razumjeti gospodina Krstića (ili mu gradska sirotinja za noćne posjete li­ nemožemo to odobriti), kada agrarne ječnika u nužnim slučajevima neće parnice povjerava jednoj — gospođici ništa plaćati, a ostali građani plaćaće (kancelistkinji), premda znade g. pred­ uobičajene liječničke takse, a na gg. stojnik da je to posao jednog koncep­ činovnike uzeće se obzir. tualnog činovnika. Doduše, ono je faO Ovoj korisnoj instituciji biće još kat, da je agrar spao na tanke grane, govora, a već sad treba pozvati naše ali nije na ženske ruke, g. predstojgrađanstvo da učini što je potrebno niče. Ta to je zemlja, nije momče. Istina, da se ona održi. mi smo vidjeli i kod drugih ureda, da ženske pišu zapisnike itd. ali da sude, da izriču presude — to je novost i za Sarajevo... A šta ćete, g. Krstiću, reći, ako kakav dedo, sijede brade, podnese utok na stariju vlast proti osude jedne gospojice, pa u njemu navede, da je Dobrovoljni prilozi. Upravi Gajreta osuda ispala proti njega zato,, što je stigli su ovi dobr. prilovi: Trgovačka star; ili obratno: parnicu je dobio tvrtka Kašmo i Spaho Sarajevo za njegov protivnik zato, što je, recimo, Muški konvikt u Sarajevu 48 kg brufeš, mlad. Da šta ćete nato reći? tto datula; g Ahmed ef. H Omerović Mi velimo: čast gospojici, koja je za ženski konvikt 50 kg. sode za rub­ lje, 2 komada užeta za rublje i 1 ko­ tako vrijedna, da pored svoga velikog posla riješava i spise svoga šefa. Ona nac; gđica Anka Vuletić učiieljica Ca­ radi njegov posao, a on opet štraszin sakupila za Gajret na zabavi u Raštelima K 150; g. Osrr.an Čepalo, majsterov. On toliko putuje po selima, Prusac, K 68. Braća Demerdžić, trgov­ nadgleda ceste i mjeri ćuprije, da smo ga mi željni vidjeti u — kancelariji. ci Sarajevo sakupili na Gajretov blok K 220. G. Sulejmam Gorić Čajniče, I zato ga mi evo javno molimo: da za derventske građane odredi u hefti bar članarina i dobrov. priloga K 945. Ibrahiiepašić, učitelj, Bjelaj K 226. Is­ jedan dan, kada se može unići u lamska čitaonica Bileća K 2291. G. predstojnikovu uredsku sobu. Nije lijepo da građani na poziv dođu po nekoliko Orhan H. Omerović, povjerenik Janja, prihod od zabave K 1000. Članarina puta, pa se vrate mahajući rukama, K 72. Uprava „Gajreta" najtoplije se jer nema predstojnika. Oni time dnev­ nicu ne dobivaju nego gube. zahvaljuje kako sakupljačima, tako i Umoljavaju se svi ovdašnji maj« | darovateljima, na njihovom agilnom stari, keji imadu »Hurrijetove« še­ | radu i zauzimanju za „Gajret". U 8 i po sati na večer Matine, Rit­ Savez između Rumunjske i Ce- [ mičke gimnastike u Magistratu. Iz« hoslovačke. 1. Ako bi Marska, a da vode učenice gđe Mage Magazinonijeizazvana, izvršila napadaj na jednu | vic, profesorice iz Beograda. * od savezničkih stranaka, obvezuje se druga stranka, da pomogne napadnutu Nadamo se, da će građani Sara« stranku prema odredbama, koje sadr­ jeva jednodušnim odzivom i posje« žaje 2. član ove konvencije. 2. Mjero­ tom svih priredaba Djcčijicg dana davne stručne vlasti Čehoslovačke re­ pokazati, da su svijesni očite istine, publike i kraljevine Rumunjske će na­ da budućnost i države i nacije leži kon međusobnog sporazuma u voj­ u našoj djeci. — Uredništvo. ničkom ugovoru, koji će biti zaključen kasnije, utvrditi sve za izvršenje predležeće konvencije neophodno potrebne odredbe. 3. Nijedna od saveznih stra­ naka neće moći zaključiti savez sa kakvom trećom silom, a da to nije prije saopštila drugoj stranci. 4. Ako POSLJEDNJA OPOMENA NAŠIM bi u težnji, da se postigne mir, obe DUŽNICIMA. stranke postupile na isti način, to se Prije mjesec dana poslali smo sva­ obe vlade obvezuju, da će zaključiti kome dužniku ček poštanske štedio­ sporazum o svim pitanjima vanjske nice s naznakom, koliko ko pretplate politike, i to u toliko u koliko se ta duguje. Unatoč naših dviju opomena pitanja odnose na Mađarsku. 5. Ovaj u listu jedan veliki broj pretplatnika ugovor ostaje na snazi kroz 2;godine, nije platio duga, te im ovim javljamo, nakon što će biti izvršena izmjena da ćemo im od 1. jula obustaviti slanje ratifikovanih listina. Nakon izminuća lista, ako do tog roka ne podmire duga. ove periode moći će svaka stranka Administracija. da otkaže ovaj ugovor. Ugovor ostaje ♦ na snazi još 6 mjeseci od onoga dana Kraljeva bolest. Ima nekoliko da­ kad bude otkazan. 6. Ovaj ugovor na da se Nj. Vel. Kralj Petar razbolio biće dostavljen Savezu Naroda. 7. Opu­ nomoćenici su ovaj ugovor potpisali i | od upale pluća. Prema službenom iz­ providili ga svojim žigovima, u 2 pri- ' vještaju jučerašnji stadij bolesti bio je mjerka izrađen. U Bukureštu 23. aprila ; zadovoljavajući. Međutim „Srpska Ri­ ječ" od jučer javlja, da je Kraljevo 1921. Ferdinand Vaverka m. p., Take stanje ozbiljno i da se cijela vladalačJonesku m. p. ka porodica neprestano nalazi kod Kralja bojeći se nesretnih daljih kom­ plikacija bolesti. Seoske ambulante. Zdravstveni Odsjek prema svom programu započeo je sa otvaranjem seoskih ambolanata. U Dobrotvorna i kulturna udruženja j svakom kotaru naše pokrajine otvoriće grada Sarajeva i Okružna državna j se nekoliko (4-6) ovakih ambulanata, zaštita djece i mladeži priređuju 17. tako da će stanovništvo iz najzabitniji 18., 19. i 20. juna 1921. Dječiji krajeva dobiti redovno ijekarsku pomoć dan sa ovim programom: i Ijekarske savjete. Prvih deset kom­ Petak, 17. juna 1921. pletnih namještaja za ambulante već Muslimansko radničko i zanatlija su prispjeli i razaslati su u određena mjesta. Takova jedna ambulanta smje­ sko društvo »Hurijct« uz saradnju štena je u Trnovu (bivšoj ispostavi društva »E1 Kamer« i »Đerzeleza« sarajevskog sreza). Predviđeno je za priređuju poslije podne u Bijelo.) ba« cijelu našu pokrajinu preko 250 ovakih šti t e f e r i č sa predavanjem o dječ­ ambulanata, što će se naravno s ob­ jem pitanju gosp. Osman ef. Soko« zirom na današnje poteškoće nabavke lovića, tombolom, bifeom i narodnim materijala i prometnih prilika moći igrama. Na teferiču svira vojna mu« izvršiti tek u toku od dvije do tri zika. — UTaznina dobrovoljni pri,« godine. log. Čist prihod u korist Dječjeg Da« dobivaju se u svim količinama i vrstama Oporavilište na Palama. Odjelena! 229 kod nje za Zaštitu Djece i Mladeži u Sa ­ Subota, 18. juna 1921. rajevu otvorilo je ovih dana Dječije U 3 sata poslije podne: U A polio Oporavilište na Palama kod Sarajeva. kinu besplatna predstava za djecu. U Primaju se muška i ženska siromašna Imperiai kinu besplatna predstava za djeca do 14 godina i to rekonvalesdjecu. Skazka: Sneguljica, koju iz­ centna, anemična i uopšte slabunjava, vode učenici^ce ovdašnje ruske ško« koja nemaju otvorenih rana i kod kojih Je. U 5 sati poslije podne: Na igra« nije bolest u akutnom stadiju niti preZatražite cijene i uzorke! Tat- telefon 124 listu u Skenderiji nogometna utak« lazna. Molbe sa Ijekarskim svjedodžmica klubova: Sa šk—Slavi ja sa 20% bam treba slati preko Mjesnih Držav­ prihoda u korist Dječjeg Dana. U nih Zaštita Djece i Mladeži na adresu: 8 sati na večer: Svečana zabava u Povjereništvo Ministarstva za Socijalnu Magistratu. Program nevezan. Boga­ Politiku (Odjelenje za Zaštitu Djece i ti bife čajanka, kavana itd. Igranka. Mladeži) u Sarajevu. Djeca će se pri­ u novinama obavlja poUlaznim: Din. 10 po osobi. — Ve« i mati preko cijele godine u Oporavi­ uzdano staro uvedeni černje predstave u kinima sa čistim lište i biće zadržana toliko vremena, prihodom za Dječji Dan. koliko bude potrebno prama mišljenju ■ Prvorazredne rude,najbolje za meljanje Nedjelja, 19. juna 1921. Ijekara. Da ona djeca koja pohađa;u , svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju zavod za uglašivanje U 7 sati u jutro budnica vojne mu« j školu ne bi morala gubiti godinu, Zagreb, Jurjevska ul. 31. ustanoviće se »škola u prirodi«, t. j. zike. — U 8 sati prodaja otkupnih predavanjima koja će se održavati u :: Telefon 21—65. :: znakova za Dječji Dan. cvijeća itd. Industrija mlinskog kamena šumi, prelaziće se sa djecom onaj na­ do 1 sat poslije podne. — U 8 i po Generahio oglasno zastupstvo stavni materijal, koji se u to vrijeme sati skup učenika«ca osnovnih škola, Plehan Derventa (Bosna) za preko 10 tu-i inozemnih listova uzima i u školama. mekjteba i srednjih škola u školama Zgrade su nove, na uzvišenu sun ­ gdje će se održavati, predavanja o čanu mjestu i opkoljene šumom. Dječjem Danu. — U 9 sati skup u« Sunčanik je udešen tako da se i zimi čcn:ka«ca osnovnih škola, mekjteba; može sunčati u zatvorenom prostoru. niža 4 razreda srednjih ško.a i dječ­ Tako je naša mlada kraljevina, i jih ustanova na Rankovića Trgu, Si pored svih teškoća sa kojima ima da gdje će se obrazovati manifestacio« se bori uslijed pustoši, oskudice i os­ na povorka djece. — U 11 sati M a« talih poremećaja koje je ostavio du­ ti ne ja u Kinu Imperiai sa preda« O ZAGREB O gotrajni svjetski rat, uspjela da omo­ vanjem o djeci gđe Jagode TruheL ke, pjevanjem gđe Žegalov-Znamengući i siromašnoj djeci da boravlje­ preporučuje se za {ОГЗкУ СГПМ kao najsavrnjem na planinskom vazduhu oporave skaje, i prikazom skazke Sneguljica, Seniji dodatak i zamjenica zrnate kave. oronulo zdravlje i da se osvježe i koju će izvesti učenicj«ce ruske ško« osposobe za dalji rad. Se. Ulaznina: 5, 8, i 10 Din. U 3 Ispravak. U našem prošlom broju Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. sata poslije podne u Kasarni Kralja donijeli smo noticu pod naslovom Petra Javni čas Sokolskog podmladka. „Drskost jednog pclicajnog činovnika" Ulaznima 5 Din. — U 5 sati poslije Domaće vijesti. Gajretov glasnik. Dseap dan. Najjeftinije i najboije papirne vrećice sannjEVSKE TVOHHicE PiPima шнса (iejij u шшп Mlinsko ђашвпје OG3.ASIVANJE —i | I BLOCKNER-OV NIKOLA BENAC a SEBURl Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. s | j J j � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3c77bbf4bb203882cd1d480feb418a4f.pdf 1ab7553b80627bc3147feb86053656bb PDF Text Text ГЛАСИЛО Ј nVDA ЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 63 (301) Sarajevo, subota 18. juna 1921. (11. Ševal 1339.) Govor nar. posl. Hamida Kurbegovića JUNA °- G> NA 43- redovnom sastanku USTAVOTVORNE SKUPŠTINE U RASPRAVI O Ш. ODELJKU VLADINA PREDLOGA USTAVA. (Rista Đokić: Aprovizacija). ; mo razočarao. Ne samo, gospodo, Ja bih molio gospodina predsjednik i da u njegovom govoru nije bilo struč? ka, da ma odračuna ovo vrijeme što i nosti u kritici i neukazivanja praz* eu ja upotrebiti na lično objašnjen 1 nina u socijalno-ekonomskim odred* nje sa g, Ristom Đokićem, koji mi bama, već je to bila — da se naj? je dobacio više a i ovaj puta riječ: i blaže izrazim — provokacija i izvr* aprovizacija. tanje historijskih činjenica, što ja Istina je, gospodo, da sam ja 1917. nisam mogao ni od koga, a najma? godine preuzeo upravu nad aprovi- nje od g. Jove Popovića očekivati. zacijom u mom mjestu. Ali, gospo* (Zagor). do moja, 1918. godine, kad je bilo Prije, nego što meritorno odgovo* naše oslobođene], članovi Narodnog rim gospodinu Jovi Popoviću, reći Vijeća, među kojima su bili i srp* ču ovo: Kad god se pokretalo pita* ski građani, izrazili su mi povjere* nje riješenja agrarnog problema, je* nje i umoljen sam, da i dalje vodim j dna je temeljita greška bila kod svih upravu. A, to nebi sigurno učinili, da j onih, koji su bili inicijatori toga pro* sam se ogriješio o srpske sugrađane. I blema, da su odabrali jedan nezgo? (Rista Đokić: Samo ne daš brašna, I dan metod i način, kako bi se to pi* dok ne poljubiš Vlahinju). To nije j tanje jednom za uvijek riješilo. Taj istina. Gospodo, pošto me g. Đokić I način, dovodio je često puta do veli? izaziva, ja ću da pročitam nešto i o i ke zaoštrenosti duhova i uvijek ji karakteru g. Riste Đokića. U mojim stavljao u pitanje ostvarenje i rije* je rukama jedno pismo i ja vas mo? šenje čitavoga agrarnog problema. Kad god se javio koji glas od strane lim da me saslušate. Predsjednik dr. Ivan Ribar: Muslimana, da se agrarni problem Gospodine poslaniče, to ne spada u riješi obligatorno, (R. Đokić: To ni* ovaj odeljak i ja Vam zabranjujem je nikad bilo), a to je bilo u »Obzo* ru« od godine 1906. i ja Vas molim, čitanje. gospođini Đokhću. da uzmete i da to Hamid Kurbegović (nasta* pročitate. Dakle, gospodo, kad god vija): Ja molim Skupštinu, da mi ona se javio glas od Muslimana, da se to dozvoli. agrarni problem sretno i bratski rije? Predsjednik dr. I v a n Ri b a r : ši, odmah se je taj glas dočekivao Nema tu' Skupština šta da dozvolja* sa strane onilh, koji su tobože pred? va. Vi imate da govorite o stvari, stavljali zemljoradnike, sa uzvikom: koja je na dnevnom redu. (Rista Đo­ »Vi ste zemlju pootimali, i ako ho* kić: Ja mu odobravam). ćete zemlju, idite u Aziju, mi vam H a m i d Kurbegović: Onda zemlju ne damo«. (R. Đokić: To je ja ću na stvar. Gospodo, ja nisam živa istina). Tako je, gospodo, čita? mislio uzimati riječ u raspravi o o* va stvar morala propasti odmah u ovom odjeljku, koji govori o soci* početku, jer je u samoj osnovici uču* jalnim i ekonomskm odredbama, ali njena pogreška, koja je to riješenje, me je g. Jovan Popović naročito spo? jako sprečavala. Gospodo, nikada sc takao i ne mogu preći preko ovoga nije stavio zahtjev, da se agrarno pi­ ćutke. Ne mogu šuteći preći preko tanje riješi na bratski način i putem ovoga, pošto su izlaganja g. Jove Po? sporazuma, kako je to interes naše povića bila i suviše netačna i ten* nacije tražio, da se braća međusob* denciozna. Tom zgodom gospodin no nagode, jer to traži duh vreme* Jovo Popović dao je potvrdu za o- na. jer sc jedan nesavremen odno? no, što smo mi već pune dvije go* šaj ne može održati. Tražiđo se, go­ dine tvrdili, to je potvrdio svojom spodo, jednako na spomenuti način, netrpeljivošću prema Muslimanima kako će se proletarizovati musliman? li, kako je on kazao, prema »agama ski posjednici, kako će se zemlja i begovima«, kojom odiše njegov poodmati i osveta izvršiti na taj na* govor. Da je to tako, gospodo, vidi* čin, što će posjednici biti potpuno ćete i sami iz njegovog govora. Ja deposedirani. Radi toga nije nikad sam, gospodo, očekivao, da će g. Po* došlo, gospodo moja, da se ova stvar pović i u svojoj kritici o socijalnim sporazumno i dobro riješi, a nije ni i ekonomskim odredbama ovoga U* moglo doći, kada se išlo ovakvim pu? stava bti dovoljno stručan i da ćc sa tem. Gospodo, reći nam, da otima* uspjehom kritikovati te odredbe so? mo zemlju ili nekom, da je nezako* cijalne i ekonomske, koje se nalaze nitđ dijete, pa od njega tražiti bratski u nacrtu Ustava i da ćc, pošto pro- osjećaj i s njime sjediti i dlskutovakritikuje te odredbe, ukazati na nji* ti zajidno, to nije moguće, pa se s hove praznine, predložiti nešto, što toga i na taj Tiačin nije moglo doći će biti bolje i što će popuniti te pra* do sporazuma i agrarno pitanje nije znine. Mjesto stvarnosti i stručne sc moglo nikad prije riješiti. U tom. kritike, ja sam se, moram kazati, sa* gospodo, leži najveća krivica, kao i I ■ i I I i ' i I i I i i : i I I i j I ; i ' i : 1 i u netrpeljivosti Riste Đokića. (R. Đokić: To me jako veseli). Vi ste, gospodo, vidjeli, da je o? vaj nesretni i nezgodan put izabrao i sam gospodin Jovan Popović. (R. Đokić: Da otera age i begove). Go* spodo, da pripomenem nešto na ovo. Bilo je deposediranje nc begova, ne? go naročito muslimanskog težaka, koje jc deposediranje izvođene po upustvima Riste Đokića i predvdde* njem onih i onakvih, kakav je Ri* sta Đokić. Tako je, gospodo, rađeno i deposedirani su sa svoje zem? Пс na pr. težak Arzohaldžić iz Vi? sokog i jedan hodža iz Podlugova, koji jc sam svoju zemlju obrađivao, a Rista Đokić je sam sobom opljač? kao kuću Hamdije Mašića. Kako rekoh, gospodo, vi ste i sa? mi vidjeli, da je g. Popović odabrao onaj nezgodan i štetan put k rješe? nju agrarnog problema. Svi su raz? lozi kod njeg za riješenje agrarnog problema bez odštete i deposediranje muslimana u i storiji. I kad, go? spodo, nc bi bilo istorije, g. Popo? vić zajedno sa g. Ristom Đokićem nc bi bio moguće ni stavio zahtjev, da se agrarno pitanje rije ’ jer nc bi mogao dozvoliti, da se iznevjeri hrišćanskom moralu onako, kako se može iznevjeriti prema muslimani? ma. I ja se donekle slažem s tim, da su zbilja za čitavu zapletenosti čitav problem razlozi u istoriji. Da nije is? torijskog i tradicionalnog mentalite­ ta netrpeljivosti, uskogrudnosti itd. nc bi do ovoga nikada ni došlo. Ali baš ta naša nesrećna prošlost, čiju svu gorčinu i nesreću mi danas naro­ čito osjećamo i uviđamo, glavni je razlog, da su ovako duhovi zaoštre? ni, da nije gotovo došlo do eksplo? z je. Glavno je, gospodo, ona tradi? cionalna i istorijska mržnja prema nama, koja se naročito ispoljava u nepromišljenom govoru g. Jove Po? povića. Gospodo, ja neću podrobnije ula? zit u historiju agrarnog pitanja, to će poštovan:- moj drug Fehim Kurbe­ gović učiniti s boljim uspjehom, ali ja ću učiniti jednu napomenu ... (Rista Đokić: Ne znaš!) Znam si* gurno više nego Ti. Ali, gospodo, ja ću učiniti jednu napomenu, koja ut? vrđuje ovo; zijameti, spahiluci i dru* go ukinuti su još 1839. godine hati? šerifom. Zijameti i spahiluci su bili pravi feudni odnosi, jer su spahije imale pravo na državne daće, ali su ovjm. hatišerifom ukinute. Zijamiti i timari vakufski ostali su, kao n. pr. u Tcšnju, gdje i danas ima gaziHu? srefbegov Vakuf pravo na pobiranje desetine i pristojbi. Prema tome vi­ di se, da zijameti, timari i spahilu? ci nisu pritvoreni u današnje kme* tove odnosno u kmetovske odnosa* je. nisu pretvoreni u trećinu, četvr* tinu ili u petinu. Jasno proizlazi, da je Jovan Popović hotimično ili ne* znajući iskrivio jednu dstorijsku či­ njenicu. Ja se čudim samo g. Popo* Pojedini broj K, 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u^Kralja Petra ulici u vakufskoj ^palači. ^l^gLJelefon br* 842čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. viču, da nije uzeo opeeiito, kad jc već zašao u istopiju jffeoirati >postanak imetka svih, a nc pojedinih li* ca, gdje bi nažao jakih razloga za njihovo oduzimanje. On je zašao u istoriju postanka našeg imetka, a do? sljedno tome trebao je da uđe i u istoriju svačijeg drugog a naročito u istoriju ratnih bogataša. Vi ste, go* spodo, i samli vidjeli, da ni jednom riječju nije spomenuo g. Jovo Po* pović naše ratne krvopije, ratni bo* gataše, da bi im imetak trebalo odu? zeri, kojeg nisu ni puškom oteli, ni privredili, već ga stekli bijedom i siromaštinom našeg naroda, čiji je postanak dakle najcrnji. To nije uči? nio, gospodo, sigurno 9 toga, što nje? gov istorijski ] tradicionalni menta* iTrtet prestaje onde, gdje on ne vidi nikakvog muslimana. Ja držim, gospodo, da su potreb­ ne ove nekolike konstatacije, da se uzmogne sva ona žestina i nepromi? šljenost g. Popovića dovoljno osu? diti i procijeniti. Ja ih ne bi nikako učinio, da nije g. Popović onakvom animoznešću i onakvim iskrivljenjem činjenica govorio o nama i agrarnom pitanju. Gospodo, g. Popović u svome go* voru naročito naglašuje, da je ova vlada riješila agrarno pitanje onako isto kao i Austrija, pozivajući se na odredbe čl. 42. i 43. ovoga Ustava, ako se ne varam ovako je tačno re? kao. Pošto ju sigurno g. Popović pod tim mislio, da odredbe čl. 42. i 43. idu “i previše u korist Muslimana (Do?« bacivanje: Ne Muslimana, nego zemljovlasnika) a najviše na štetu te* žaka, ili kako baš on veli, u korist »aga« i »begova«, ja ću stoga, gospo? do, biti slobodan, da pročitam od? redbe članova, koje je on spomenuo, đa se vidi, šta je to tako strašno.. (Glasovi: Znamo, čitali smo!) Katl znate, nije ni potrebno čitati. Pa šta je u njima tako strašno? Ja tvr* dim da nema onoga, što vi navada* te. Sad nastaje pril.ka da vi to dokažetc. A međutim n:ko, a najmanje g. Popović nije se stvarno ni jednom riječi dotakao .dccijalno-ekomom? skib. odredaba ovih, članova, niti je pokušao dokazati njihovu štetnost, nego mu je odmah zapalo za oko onih 255 miBjona dinara, što ih de? posedirani i proletarizovani Musi;* mani dobivaju. Njemu jc to krivo kao i svima onima, koji neće riješe* nja agrarnog problema onako, kako diktuju nacionalni interesi i naša bu­ dućnost. Gospodo, vi ste čuli od moga po? slaničkog druga g. Filipovića, da ta svota, koju vlada daje deposedir«? nim Muslimanima, predstavlja jedva jednogodišnji prihod i prema tome, gospodo, nema govora o kakvoj ne* zasićenost bosanskih »begova« i »iv ga«, nego o tome, da im se omogući, onoj našoj jadnaj sirotinji, samo* stalan život u budućnosti. Niko se zbog toga, gospodo, buniti ne tre- MmlimaRS^ trgosačha i obrtnička banka za Basnu i Hempašna (d. d.) u Sarajgou Dionička glavnica taa. Podnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u krn! ' vstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačue poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ жи Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzsjovi: Trgovačha fesnHa, Sarajevo. - Interurban telefoni �i Strina 2 Страна „PdAVDA* — „ПРАЗДА" Еро| 601 Br^ tom, pt jc trebalo naći sredstva, ka? ba, ко ima osjećaj socijalne pravde stini, kao da jc »beg« i »aga« po ko bi skrahirane vdičine ostale na i kome leži na srcu naša domovina svom stanju ono, što su bili grofovi svom mjestu u našem javnom živo­ i njezina sređenost, nego samo oni, u srednjem vijeku. Međutim po tu. Eto to je donijelo »Savez teža­ kojima je stalo do nesređenosti i kos svome položaju, naši posjednici) u ji imaju jaku dozu netolerancije prc? današnje doba većinom nemaju ni Piše Ajanović Abas, tajnik kot. od? ka«, a poslije tog »Muslimansku te* ma onim našim bijednicima. 13 hi* košulju za vratom i izgledaju suši? bora »J. M. O.« u Tešnju, sada na žačku organizaciju«, koju nije po? ljada je naših malih posjednika, koji čavi, a puno ih je, koji su od gladi i proučavanju »Zemljoradničkih za­ krenula, kako to neispravno Slijepče? vić tvrdi, inteligencija, nego par am* plaćaju od 1 do 10 dinara zemljari? nevolje umrli na ulicama. (Prigova? druga u Zagrebu. bilcioznih poluinteligenata, koji su ne, zemljišnog poreza, i zar je to stnv ran je kod zemljoradnika). Nisam šno i zar je to kakav grijeh, da tih krao stvari iz kuće. g. Đokiću, kao Premda sam, kad su onako sretno ht jeli, da »J. M. O.« za volju njiho­ za nas ispali izbori za konstituantu, vih Ličnih prohtjeva ostavi svoj zapo? 13.000 ma'ih posjednika dobiju od­ što ste v; krali. štetu? Od tih posjednika jedan zna? Koliko je g. Popović nepromišljen smatrao, da jc moja politička djelat? četi rad. Mi nijesrrto mogh dozvoliti fan dio. gospodo moja, na sramotu no i sa koliko animoziteta govorio nost završena, te da mi je sad otvo* da ostavimo najvažniji posao , na naišli upravnika i svih nas, izgleda o nama, dokazuje njegov ovaj us- reno novo polje rada u prosvjeti ši? stranu, a popularišemo to umišljene milostinju, i ja neću da fraziram, ne? k'ik: »1918. godine seljak je palje? rih narodnih slojeva, ipak ne mogu veličine. U našim redovima od po? go evo vam nekoliko konkretnih slu? vinom Tješio agrar i kamo sreće, ostati ravnodušan na članak pod četka rada iščezavaju ličnosti, naš je čajeva: Aklibcg Talundžić, starac od da sc i ostatak agrarnog problema ri? gornjim naslovom, koji je odštam? princip samo interes šire narodne 65 godina, zatim obitelj Naima Ga? ješio paljevinama i ubijanjem«. Ja pan u cijenjenoj »Jugoslaven­ cjeline. Nije partija zato, da poje? fića, također starica od 65 godina, sam sc zaprepastio, kad sam vidio skoj njivi« broj 21. od 28. maja. dincima služi, nego pojedinci mora* onda obitelj i žena Hadžije Cere, že? u osobi jednoga poslanika i člana Istina poštovano uredništvo u svo? ju istinski biti sluge cjeline. na stara bO^godina bez muške gla- i ovoga doma tako drskoga čovjeka, joj primjedbi kaže, da je taj čla? Kad gospoda od »Saveza težaka« vc zajedno sa Talundžićem i Gafi- koji odobrava ovakove postupke i nak radi informacije svojih čitate? usvajaju sebi patent jedinih eaćevom žive od mikkstinjc u mjestu. kome je još uvije malo onih zločin? lja donijelo iz pera g. Pere Slijepce? stupnika seljaštva, kako li onda do? Ovo je samo nekoliko slučajeva, ko? 1 stava, što su nad nama učinjeni. vica iz Sarajeva, koji jc »pionir« vađaju u sklad na pr. otmicu zemlje je ja navodim, a tih slučajeva ima i ■ (Glas: Ko je taj?) G. Popović je taj. (?) u Savezu Zemljoradnika i koji od težaka Tokmilća Salihi iz Alibe? više, nego je u opšte nama svima 1 Gospodin Popović izgovara sc, da jc iznosi stajalište svoje grupe, ali kad govaca i zašto rade i nogama i ru? poznato. Ali na očigled ovakvoga mi? ! taj usklik učinio bosanskim »begovi? se jedna strana napadajući drugu kama, da tu zemlju pravog težaka zernoga stanja naš:h malih posjedni? ma« i »spahijama«. Međutim, iz nje- bez kakva stvarnog razljoga saslu­ zadrži Anto Jurišić iz Sabljaka, ko* ka kmetovi, koji imaju previše zem? govog govora nije se moglo razabrao šala, onda mislim, da i ja mogu kao ji jc bio austrijski cestar već 12 go­ lje i koji su još dobili zemlje, pro­ t\ da je izuzeo makar one paljevi? član napadnute izložiti i naše stano? dina, a ne težak. Zašto ta njihova daju tu zemlju, a mnogi su je već ne i one pljačke i ona ubistva, koja vište to ujedno ispraviti napadače? »kancelarija« traži od Agrarne direE i prodah i primili pare. Ja znam pre? su vršena u istočnoj Bosni na našem va subjektivna prikazivanja naše or? čije u Sarajevu, da se bespravno ze? ko 20 takvih slučajeva i ja ću stavi? življu i to isključivo na težacima Mm ganizacije. mlja otme besplatno od Tokmk ti g. Ministru za agrarnu reformu pb slimanima. (Rista Đokić upada). Ti Odmah u prvom dijelu članka vi? ća? Đa nije zato, što je Toknrć mu? tanje, pa ćete se osvjedočiti da je si austrijski korpora! i, gospodine di sc, da g. Slijcpčević ili nema ni sliman? Ima sva sila ovakovih pri­ ovo istina, koju ne može niko poreći. korporale, molim pokorno, da me pu* pojma o događajima u Bosni i Her­ mjera, u kojima je baš »Savez Te? Gospodo moja, kad diktuje zah? štite da govorim. (Rista Đokić prigo­ cegovini među muslimanima, ili ra? žaka« aktivno učestvovao u otmici, tjev socijalne pravde, da se ovim vara). Ja sam znao, da one paljevi? di u interesu svoje grupe, kad pri? posjeda od muslimana težaka na ko? bijednicima dadne ono, što im pri? ne nisu djelo raspoloženja našega kazuje, da je Austrija muslimane riist kršćanina netežaka, a J. M. O. rada i omogućava njihov život, ka­ težaka, nego su uštrcane kao otrov i potpomagala u agrarnom pitanju na je branila baš težake. Ja sam aktiv? kva se duša može naći, da se buni da ih je on učinio samo po huškanju. Štetu kmetova. Da je Austrija ima? no učestvovao u radu naše organizam protiv te pravičnosti. Kad bi, gospo? I. gospodo moja, mi smo jučer jed? la i malo naklonosti prema musliman čije, pa evo javno izjavljujem: Ntdo moja, vlada bila u mogućnosti, noga od tih huškača poznali u osobi nima, ona bi svojim ulaskom u Bo­ Ša je organizacija devet desetina da učini ono. što gospodin Popović narodnog poslanika, (Prigovori). Ali snu agrarno pitanje riješila, jer jc to svoje snage utrošila na korist težu ž njegovi drugovi žele, bi li smjela to na ovom istom mjestu sa onolikom , bilo baš u prvom redu interes mu? ka, a jednu desetinu na sve ostale učiniti? Ja velim da ne bi. Bez sum? istom snagom i sa onim istim pravom skmana. Mnoge naše porodice, uz? staleže. Ko drukčije tvrdi, taj je pro? nje, našem društvu, našem narodu uskiiknuću i ja: Onoga momenta, dajući se u agrarno pitanje propa? sti lažac, a to će mu sc i faktima do? ili većini našega naroda, stoji to pra? kad sc budu vršile daPe pljačke, kad le su, a glavni razlog našoj i prosvjet­ kazati. Prosta je laž, da je naši iz? vo da ide i da teži za ekonomskim budu dalje gorile naše kuće i naši noj i ekonomskoj zostalosti jest ag­ borna pobjeda posljedica turkofilravnovjesjem u narodu i za sređiva? čardaci, onog momenta će glave o? rarno pitanje. Eto, kad nas je Au? stva, nego je to rezultat istinskog ru njem socijalnog kaosa. Ali, dok to nih huškača pasti, pa ma što bilo. strija mazila, zašto je onoliki broj mu da u narodu i tu su pobjedu i z v o j? pravo ima i postoj;, po kome se ima j (Prigovoru - R. Đokić: I onih šuc? ; slimana, trideset godina nakon oku? ■ stile naše osviještene вс? pacije iselio u Azijske pustinje, os? i oske m as e. Pojmljivo je, da gospo* sređivati Ualna?ekonomski kaos i kora. — Prekidanje). ukidanjem eksploatacije nemoćnih i | Predsjednik dr. I v a n R i b a r: ; tavi^ši svoj bogati dom, svoju gru­ da ne mogu prežahti, što im »balija* ukidanjem premoći pojedinih razre- ; Gospodine poslaniče, izvolite dovr- i du i udobnost, a da drugo i ne spo? nije dao mandat, boli ih, da ne mo­ minjem? Jest! muslimani su krivi, gu i dalje od siromašnog težak* mu? da, nema i ne može imati niko toga siti! (Glas: V? izazivate)/ prava, tia ukida pravo opstanka bilo j H a m i d Kurbegović: Ja ne • što su Austriju otporom i bešpri? slimana njegovu muku i dobro otii? pojedincu, a najmanje pojedinoj skv- i izazivam. Ja sam bio jučer ovde, čuo j mjernim heroizmom dočekali, jest, ttiafi. Ne će više nikad moći n* eri* птг našega naroda. Ako se, gospo? ' ta i poklič i žalim da ni jedan od go? f muslimani su krivi, kad je družina motu narodni poslanik, kao Risto do. trebaju i moraju regulisati eko? i spode poslanika nije ustao ni poža? ; Slijepčevića vikala: »Eto Švabe — Đokić od »Saveza Težaka«, prisiliti eto babe«. Koliko i koliko je musli? muslimana, da on njemu od svoje nomski odnosi, niko se neće protiv i Го, što je g. Popović govorio. palo pod udarcima okupator? poštene zarade daje bez rtjegovi i* t ga buniti, ali niko, ama niko nema ' Predsjednik dr. Ivan Ribar: ! mana skog mača, Ei svršilo na vješalima kakva uloga 1 truda, svoje dvijs tre­ prava, da meni oduzme mogućnost | Molim Vas, da završite. baš na denunciju Slijepčevića druži­ ćine zarade. Zar jc to »Savez ><e* opstanka u domovini, kad me je pri? I Hamid Kurbegović: Ja ću 1 ne!! Mi muslimani, koji smo tako žaka« koji kandidira i bir* švercer roda na ovo mjesto postavila. A ako se bude išlo onim putem, kako go? odmah dovršiti. Meni nije preostao । tuđina dočekali, a našu oslobodilac? ra Simu Krstića, koji je iza oslobo speda zemljoradnici žele, to bi zna? lo drugo nakon onako gorke uvre? ku bratsku srpsku vojsku sa suzom đcnja samo pljačkao narod, i kej: čilo ništa drugo, nego poreći pravo 1 đc i izaziva, nego da na usklik od­ radosnicom i kitom probrana cvije? do prevrata ni dvije košulje nije > ■opstanka muslimanskim posjednici? ; govorim onakovim usklikom (Glas: : ća, ne predbacismo to nikad našoj mae„ a danas je višestruki milioner? ma u našoj državi. (Đokić: Samo ' Ne spada ovamo). Ne spada ni ono ’ braći, a oni nas od oslobođenja ne? Ili Vasilj Popović, koji napušta dr­ bezima. Dođi da radiš, daću ti i ja ovamo, jer znam, da se zlo na izvo? I prestano okrivljuju s onim, što jc žavnu službu i leti u službu tuđin* ги sprečava i da se zmija može sa? i tuđin počinio, odnosno što je pod skog »omraženog kupit*!*«, zemlju). Gospodin Popović ne samo da je, mo u glavu utuci. Mi hoćemo sre? 1 njegovim pritiskom počinjeno od da ga od države zaštiti, a svoj džeje pledirajući za riješen je agrarnog pi? đenost, mi hoćemo razvijanje naše? | nekolicine nesavjesnih zavedenjaka. napuni, pa poslije zavodi neuke ee? tanja bez odštete, naveo razlog is? ga naroda i države naše, ali mi ne- I Da nijesu razni nepozvani na rije? I eske ma^e na veleizdaju, te nevini torijski, nego je naveo i jedan dru? ćemo nikada dozvoliti, da budemo iz? j či patriote Slriepčevića kova udarili j težaci pun\ zatvor, a on postaje po? g:, a to je, da su naši posjednici pa? vrgnuti pljački i paležima, kao što | onako hajdučki muslimane progo? slanik ovih Navedenih težaka, pa g* rasiti od uvijek i da žive tako, da smo bili kroz tri godine izvrgnuti. niti i njihove svetinje gaziti', ne bi vlast tako ne može danas kazniti za nikad muslimani kao konfesionalna počinjeni zločin? Šta su ti 'ljudi u Jedu rahatlokume, halvu i baklavu. (Žagor i prigovori). Da završim. Gospodo, jer ovaj so? politička partija na javno poprište prošlosti dobra učinili? Je su li igdie Htio sam da mu kažem, »istina« je i ■to i eno vagon baklave tih naših »be- | c:jalno?ekonomski odjeljak ovoga stupila. Na pritisak na braću, zato svoji'm radom ili kao intelektualci ili gova« izbio je na stanicu, da vidim I Ustava znači uspostavljanje jednom i što nijesu kršćani, bio je odgovor, kao radnici u širim narodnim sloje? šta bi onda g. Popović na to. Ali sam ga dijela od ogromno mnogo porob­ da se i težak i intelektualac i obrtnik v:ana poznati? Oni poznaju težaka, se sjetio b:jcde i nevolje u našem po? ljenih prava naših posjednika, samo ! i beg, jednom riječi svi bez razlike kao naš seljak Ameriku prije njena sjedničkom staležu i prostitucije, ko? stoga ja ću teška srca glasati za ovaj i slojevi našli u jednom kolu na od? otkrića, oni žele dobro seljaku, dok joj su naše nevine djevojke izvrgnut odjeljak. (Odobravanje kod Musl'i? brani svog opstanka od raznih Sli? je mandat po srijedi, a onda mo? jepČevića. Ko pozna prilike u Bosni že svako imati. Pa da mi ove ljude te radi riješenja agrarnog pitanja, mana). unatrag dvije godine, a objektivan kajkvoga su do sada htjeli g. Popoviić priznamo težačkim pravim poslani? je, mora sve ovo lojalno priznati. i drugovi, p nisam mogao. Gospodo, Nije mi namjera ovdje osporavati cima! To oni nijesu, oni su zastup? »aga« i »beg«, to je uvreda danas u one dosta neispravnet tvrdnje o os? nici Švapskih i Mađarskih epekula? našem narodu. To danas kod nas nutku t. zv. »Težačke organizacije«, nata, jer su i danas u njihovoj alus* znači najveću sirotinju i bijedu, zna? ali ko je pratio pozorno događaje, bi. či biti izvrgnut na milost i nemilost (Svršiće se). tomu je bilo jasno, da je jedna stran­ ulici. To i gospodin Popović vrlo do? ka, ili bolje rekuć pojedinci, uvidila, bro zna, ali pošto njemu treba »aga« da je radi korupcije prilikom njiho? i »beg«, da omogući proletarizovanje □ vc strahovlade iščezao njihov ugled naših masa, on to stalno spominje □ * i povjerenje medu poštenim svije? misleći, da će sugerirati ovoj Skup? 0 savezu zziuIjoFćMu u Bosni i tagovhn. § Sjatite se | 8 OŠQFTBM § Oglašujte u „Pravdi" k �„ПРАВбА* — „PRAVDA* Epoi 301 Broj Iz Sandžaka i Makedonije. NASILJA U PLEVLJU P. n. । Uredništvu „Pravd*“ I Sarajevo. U pregibu ovog pisma Šaljem Vam popis slučajeva kej i se desiše u Plevlju od 13. de 22. o. mj., a u kojima su u kratko opisana nasilja ovdašnjih pra­ voslavnih, izvršena na muslimanima. | Molim uredništvo, da ih uvrstite u naš cijenjeni list „Pravdu". Time biste uči­ I nili veliku dobrotu ovdašnjim musli­ ! manima, koji žive u paničnom strahu, jer bi ih malo utješilo, što se makar neko za njih brine, a možda će izno­ šenje slučajeva u javnost biti povo­ 1 dom objektivne istrage naših neza­ pamćenih nevolja. 1. Događaj: Sadiku Hakaloviću iz Plevlja, u tri sata iza poia noći, do- i đoše^na vrata Živko Janošević, Radomir Šnajder, Milan Lehovac i još se­ dam građana Srba pravoslavnih, to jest i civilna naoružana patrola od deset I građana, izazvaše ga van i tu mu 1 staviše pitanje: Ko je prije pola sata ! lupao na Vašim vratima? Kako je Ha- I kalović bio skinuo odijelo za spavanje i i legao u postelju, počeli su psovati, da se oblači. Nakon užasnog ispitiva­ nja i terora sproveli su ga u zatvor gdje je prenoćio do ujutro. U 9 sati su ga otpuštali. Taka im je noćna patrola' 2. Događaj: Alija Saravan, Abdo BidŽan, Bećir Grčić imam, Zejnil Čole, Alija Vodeničar, Ćamil Čorbo, Mehmed Maksumić, Mujaga Ljuća i Duran Pobrić, pred teraviju u 4,9 sati, kada su bili pošli u džamiju klanjati, susreli su pred kafanom u blizini džamije patrolu pravoslavnih, u kojoj je bio vođa okružni ekonom Milerad, Đjole Pejatović, Milan Babćić, bivši predsjed­ nik opštine, a sad sekretar za soci­ jalnu skrb. Muslimani su ih pitali, smiju li ući u džamiju, da klanjaju teraviju. Rekli su im da smiju, jer su svi poznati i pošteni. , Pa i kasnije da ste došli mi bi vas puštali". Kada su otišli u džamiju, zdogovorila se ista patrola, pa su im zapeli busiju pri polasku kućama iz džamije i navalili na njih. Kad su se muslimani razbjegli, hvatalij su jednog po jednog. Aliju Šarbana i Abda Bidžana uhvatili su i istukli pred njihovim vratima. 3. Događaj: Adema Gotovušu, u */ž9 sati na veče, kad je sa rada pošao kući da večera, napala je straža od četiri građana i to Tado Topalović, Obrađ Kovač, Josif Lončar i Jovan Radović i tukli su ga, dok su mu dušu čuli, tako da je ostao ni da mre ni da Živi. 4. Događaj: Dne 16. o. mj, u X sati na veče, u hanu Ešrefbega Selmanovića sjedio je sluga Vehbija Čorbo, kad dođe policaj Ilija Živković i sa njim 6 gardista. Odmah su zatražili proputnice od gostiju kojih je bilo 30 osoba i sve su potjerali u zatvor. Među jijima je bilo 7 žena, a svi su bili mu­ slimani koji su bili došli iz sela da sa magazina uzmu kukuruz. Sve su u zatvoru istukli i sutra ih iz zatvora puštali na slobodu. Slugu Ešref bego- Bilješke Jos nešto o banjalučkoj aferi. Kad se želja pukovnika g. Kušakovića, da se muslimani vrate u pradjedovsku . 1 dšćansku vjeru, koju je Želju izrekao i postrojenim vojnicima, među koje bilo i muslimana, pronijela n Lukom, .te kad je se stvar ?a£<'\ lje, molio je ppukovnik g. BovtV h- 'njalućkog muftiju, da se ta t lL ^uri. Muftija je ovu molbu stvar zana. л sapćio na јеЈпот sijelu, g. Bogičeviči osob koji te u na k°.nC je b. , d.ti. Osim ovoslučaju potrebe, , afera zaista j do. ga dokaza, da st smo i citirati imena godila, mogli bi к kojima je pukovmuslimana vojnika, orio, ali pošto su nik g. Kušaković go\ — kako da kati ljudi pod vojničkom ■no im iznositi žemo — stegom, ne ćet imena do bolje zgode. те. Oni u U laži su kratkf blentavi „Domovini" ili su beskrajno smo joj ili su beskrajno drski. Kad vog su još u hanu istukli tako, da se siromah danas jedva vuče. 5. Događaj: Dne 17. o. mj. u 7 sati na veče, gardisti, takođe naoružani, neki i sa gvozdenim štapovima u ruci, susreli su na ulici Hakiju Sarvana od 14 godina i istukli ga na mrtvu postelju. 6. Događaj: Neki Bajo Pivljanin iz Gotovuške opštine, koji je u 1918. godini u Boljenićima u radnji ubio na pravdi božijoj Beća Hadžića, i koga za to ubivstvo nijesu vlasti do danas uzeli na odgovornost, jer sama ovdašnja vlast nije htjela o tom istragu voditi, došao je u čaršiju, pa je na sred čaršije na­ pao nekog Orhana Čivgina, psujući mu oca turskog i druge psovke uvredljive po sve muslimane. 7- Događaj: Pašan Osmanković, po zanimanju zemljoradnik, imao je jednu svoju kuću i zemljište u općini llino— brdskoj. Pisar delovođa iste opštine oteo mu je to imanje, a nikada pa ni danas nije imao nikakog prava na to zemljište. Ovdašnji organi agrarne reforme izbacili su ga na polje s ovim obrazloženjem: „Turčine, Turci nemaju prava na zemljišta!" Siromah Pašan Osmanković sklonio se je u grad sa starim ocem i sa 22 člana porodice, 17. o. m u veče izašao je iz kuće na ulicu, da potraži svoga konja. Na ulici ga je uhvatila jedna patrola sa svojom gardom i počela tući siromaha Pašana. Nagonilijsu ga da psuje sve što je naj­ svetije muslimansko: Muhameda, Ra­ mazan i ostalo. Pošto on to nije htio, oni su ga još više tukli. Siromah danas ne može ni živiti a ni umrijeti. 8. Događaj: Zećira Sadagića, izazvao je u 7212 sati noći na vrata krojač Radomir Gogić. Patrola gardista je bila sakrivena za vratima i kad je Zećir izašao, napali su ga i istukli. Poznao je Živka Jovaševića, Živka Aranatovića, bugara. Tukli su ga čitav jedan i pol sata sa kundacima od pušaka i odveli u zatvor. Tamo je prenoćio, a ujutro u 9 sati pušten. 9. Događaj: Sud llinobrdske opštine izdao je naređenje, da se u hataru iste opštine, može rekvirirati samo od Muslimana za vojsku, te su desetero goveđi rekvirirali odmah, dočim kod pravoslavnih ima svega živog mala deset puta više. 1t. Događaj: Poručnik Lopušić, do­ šao je 28. o. mj. u Potpeć, iskupio sve muslimanke, stavio ih u front i zapovijedio im da se otkriju. Tako otkrivene i u frontu držao ih je čitav sat. I i | 1 1 i | ' 1 ; ■ vanjem 11.25# dionica po nominalnih K 409 i pošto je Ministarstvo Pravde svojim riješenjem od 26. maja 1921 broj 5950. odobrilo, da se sekvestar iza ispunjena izvjesnih formalnosti digne, ovim daje na javni upis it.d...*.« Tim nastavkom rečenice dokazuje se: 1. da je ministar trgovine dr. Spaho odobrio eno Što je samo mogao odobriti, naime povišenje dioničke glavnice, 2. da ministarstvo pravde u principu odobrava nacijonalizaciju i 3. da u ovom slučaju nije nacijonalizacija još ni odobrena — a mi i nismo ništa drugo ni tvrdili. Žao nam je. Što ovoliko prostora potrošismo na »Domovinu«. Ali slučaj je i suviše poučan za ilustraciju na­ čina »Domovinog« polemisanja, ada smo mogli kao i tolike druge jednostavno bagatelisati, znajući da oni naši čitao­ ci kojima »Domovina« dođe u ruku, nju već dobro poznaju. Biće 8a je »Domovini« mnogo sta­ lo do toga, da nas na kakav bilo na­ čin izazove u polemisanje, jjer valjda računa, da še time spuštamo na njen stupanj i da ćemo tako naškoditi do­ brome glasu naše organizacije i pos­ tepeno trovati našu javnost perući se od njenih prljavih laži i klevetanja. Priznajemo, da joj je taj račun tačan i stoga ponovno molimo čitaoce, koje »Domovina« bude lično blatila, da ne zalaze u polemikuj nego da s njom obračunaju na sudu. Стоана 3 St'ana i I J » đenju napravio Sejid Alibeg Filipović političku aferu, kaže ovo: »... premda zlikovci nisu još pohvatani,« a u bro­ ju od 17. ov. mj. kaže: »Istina je, da su čak i zlikovci pohvatani.« ; j i i ' Naši dopisi. ■ i i »Papskiji cd pape«. Primamo od i jednog uglednog prijatelja sa stra? ; ne slijedeće: U 58. broju »Domovi* ne« napada se Fahribeg Teskeredžić, jer je glasovao proti predlogu izvana redne skupštine Muslimanske cen* tralne banke dne 29. maja o. g. U sastavku, koji vrvi najprostijim uv? ! rodama, naziva se Fahribeg ludim i i zagrižljivim frankovcem i partijskim ј telićem. Koliko je nama poznato Fa? > hribegov pradjed poginuo je iza us? i । tanka HuseirUcapetana, kao žrtva i ! svoga patriotizma. Njegovi ostali ' : pređi bili su i muslimni i rodoljubi, | । a on sam 1895. izbjegao je ispred | , Kalajeva zuluma u Carigrad, gdje je j i ostao sve do balkanskog rata. Bilo ; ; je to u doba, kad je Amautović slu? j žio svakoj vladi u Bosni i Hercege? I [ vini. Sasvim je naravno, da on koji i ne zna, šta je ponos, ne može da : shvati, da Fahribeg nije mogao ni htio glasovati za zaključak skupsti? ' ne, po kome bi jedna od najprvih naših institucija jednostrano nastojao . la, da ne udovolji svojoj ugovornoj ’ dužnosti o isplati 10 kruna po svakoj dionici, osobito kad se uzme u ob? zir, da je ta provizija u današnjoj I skupoći novca vrlo jeftina, a da tr? govačka sol:dnost i ugled banke ne bi smjeli dozvoliti da se banka radi jedne neznatne svote poni zuje pred Štogod bi mi, s naše strane, dodali 1 svojim kontrahentom. Tako samo? tome iavještaju i kako god ga komen- ј stalno istupaju samo solidni, svijesni i ponosni trgovci, a takove ljude na? tarisali, pokvarili bi i oslabili onaj stra­ živa »Domovina« frankovcima i te? ' hoviti užas, koji spopada čitaoca tih lićima. U ostalom nije »Domovini« prostih riječi i golih činjenica. 1 još se do toga, nego do ina da i političkih može neko naći i govoriti o liberalizmu, špekulacija, jer inače ne bi ovu čisto ustavnosti, zakonitosti, demokraciji i trgovačku i internu stvar banke sva? drugim kojekakvim besposlicama ev­ dala na političko polje. ropske kulture u tim krajevima kad se radi ni o čem drugom, nego samo Skandalozno. »Srpska Riječ« je o — čitavoj glavi na ramenu! Pr. ur. svoje skandalozno napadanje na g. Sejfudina Arifhodžića, koji bi imao nostati direktorom duhanske fabri* ke u Sarajevu, osnivala na konduit? u pretprošlom broju iznijeli njenu laž, listi g. Arifhodžića. Konduitliste či­ u kojoj je tvrdila, da je ministar novnika su službene tajne. Ovaj Spaho dobio nacijonalizaciju „Bosan­ slučaj, kao i slučaj sa pismom, ko* skog društva za elektrinu u Jajcu" pošto odobravanje ili neodobravanje i jeg je navodno pisao g. Reisnibule? ma g. generalu Miiisavljeviću, po­ nacijonalizacije i ne spada u nadležnost kazuje nam, da »Srpska Riječ« ima ministra trgovine nego miništra prav­ u pokojim uredima svoje konfiden? de, „Domovina" je u svom prošlom te, koji joj odaju povjerljive zvani? broju pokušala da svojoj laži zamete čne stvari. Mi na ovo upozorujemo trag na taj način, što nam je citirala nadležne, a naročito u slučaju g. A? iz »Narodnog Jedinstva« broj 110.obja­ vu istog društva, kojom ono povisuje ri'fhodžića upozorujemo g. ministra finansija, da izvidi, na koji je način društvenu dion. glavnicu od 9,000.000 Кг. na 13,500.000 Kr. Citirajući tu ; došla konduitlista g. Arifhodžića u objavu izostav i 1 a j e iz nje upra­ redakciju »Srpske Riječi«. Sumnja# mo opravdano u g. Minackog, di­ vo ono, što njenu laž očito rektora duhanske režije, kao pretpo? dokazuje. Ona ovako citira: »Pošto stavljenog g. Arifhodžića, da je on je ministarstvo trgovine i industrije to počinio, j to ne iz kakovih poli? svojim riješenjem od 25. maja 1921. tičkih razloga nego iz ličnih motiva, broj 2822 VI. odobrilo da se u svrhu da može naime i dalje sjediiti u sta? nacijonalizacije našeg društva. . . it.d.« nu direktora duhanske fabrike. Dalje nije mogla. Tu se je zagrcnula. Jesu li pohvatani Ili nisu? Jedna jer nastavak rečenice glasi ovako: ».... prema zaključku redovne glavne skupštine od 7. decembra 1920. po­ visi društvena dionička glavnica od 9,000.000 Kr. nn 13,509.000 Kr. Izda­ sitnica, koja karakteriše vjerodostojnost informacija »Srpske Riječi«: u broju od 13. оу. mj., govoreći o jednom umorstvu, od kojeg je po njenom tvr­ Tuzla, 13. juna 1921. Grudićeva „državnička" „mu­ drost-. Ivo već nokoliko bajrama opažamo kako okružni načelnik Grudić ostentativno ne dolazi na čestitanje bajrama muftiji. Raspitivali smo se za razlog (i ako znamo da tu ne može i ne smije biti razlog), pa smo saznali, da od kako je „Pravda" počela izno­ siti njegove nekorektnosti i kritikovati njegov rad, on se naduvao na muftiju smatrajući ga lično odgovor­ nim za sve pitanje „Pravde-. Isto­ dobno smo doznali da je usljed ovog pogrešnog shvaćanja, to jest Što iden­ tificira .ličnost sa uredom bio opome­ nut i naređeno mu, da u vršenju svoje službe i u ophođenju ima repre­ zentirati vlast a ne svoju ličnost, a naročito da svoju ličnu antipatiju prama muftijinoj ličnosti ne smije tako daleko ispoljavati, da ga kao reprezentant najviše vlasti u okrugu kod bajramskih čestitanja zaobilazi. I makar što mu je dato ovo upozorenje od njegove više vlasti, on i ovog bajrama jprgosno nije htio posjetiti u ime vlasti muftiju, najvećeg musliman­ skog vj rskog dostojanstvenika u ok­ ružju a da i ne spominjemo da je to vođa muslimana Bosne i Hercegovine, predsjednik hodžinske izborne kurije, narodni poslanik i predsjednik posla­ ničkog kluba J. M. O. i t d. p po podvorniku u ured, da mu nešto reče. 1 sasvim naravno, da je dobio, od muftije odgovor, da mu neće doći Tačno. Ovaj Grudićev cincarski postupak ne vrijeđa samo muftijnu ličnost, nego je to uvreda i poniženje za sve muslimane tuzlanskog okruga i mi najodrešitije tražimo ed njegove više, vlasti, da ga eksemplarno kazni, ako neće da njegov ispad proti mu­ slimana smatramo da je znanjem i •dobrenjem više vlasti. Ovo stavljamo k znanju našim nar. poslanicima, koji bi se morali pobrinuti, da se ovako uvrede od strane vlasti više ne nanose. 1 još čujemo, da je povodom vijesti o Grudićevu smjenjenivanju iz Tuzle napravljena molba u kojoj se traži opozio premještenja ili da se postavi u ministarstvo za bosanske poslove, jer da su mu naše bosanske prilike dobro poznate. Ta da on pozna ne bosanske, nego samo tuzlanske prilike, ne bi doživio ovako sramnog odlaska nakon šta je počinio tolike gluposti i zamjerio se svima poštenim i ugledimu licima u čitavu okrugu. Bolje da odlazi i činu prije to bolje. Sretan put g. Grudiću kao što si i ti mnogim rekao. —h—h— Politički pregled. UNUTARNJI. Zemljoradnici i ustav. Na sjednici konstituante od 15. ov. mj. pročitao je zemljoradnik Lazić u ime svoga kluba izjavu, kojom zemljoradnici traže od vlade: 1. Da u ustavu povuče i nanovo redigira odredbe o agraru prije konač­ nog glasanja (Čl. 42. i 43.); 2. Da ukine odredbe od 12. maja i da ih preinači u dutiu predloga Zem­ ljoradničkog kluba i dogovorno s njime; *. Da sve odredbe ustava o slobodi građana, kontroli narodne skupštine nad radom vlade i nad uredbodavnom moći vlade izmijeni u čisto demokrat­ skom duhu (čl. 13., 16., 95., 120., 127., 130., 133. i 138.) Na kraju izjave se veli, da su zem­ ljoradnici uvjereni u mogućnost udovoljenja njihovim zahtjevima i da će držanje zemljoradnika zavisiti od mjera koje vlada preduzme. Međutim se javlja iz Beograda, da do jučer zemljoradnici nisu donijeli nikakvu odluku, da li će glasati protiv ustava. Članovi kluba vele, da se o tomu neće moći donijeti odluka bez savjetovanja poslanika sa okružnim vijećima, koja će biti za Duhova. Pos­ lije Duhova će biti zajednička sjednica. �Страна 4 Strana „ПРАРДА* konačnu I pomoći onim«, koji su najviše nastra; dali. Brzi vozovi Sarajevo—Brod za sada istup Jugoslavenskog Kluba iz ! konstituante. 14. ov. mj. u 7 i po j su obustavljeni, te će voziti samo put­ nički vozovi Sararajevo—Maglaj. sati podnio je Jugoslavenski klub, predsjedništvu konstituante izjavu, u Molbe za »kraćenje roka vojne kojoj se iznašaju želje kluba i oprav­ službe u kadru: Ministar Vojni i dava njegove autonomističke stano­ Mornarice izdao je slijedeće naređenje: vište. Dalje se veli, da plemenska ma­ Usljed velikog broja molbi i žalbi, ko­ jorizacija natpolovičnom većinom pro­ je se odnose na skraćenje roka službe u tiv većine Hrvata i Slovenaca potko­ kadru, a da bi se ubrzao rad na nji­ pava i ruši narodno i državno jedin­ ma naređujem, da se sve ovakve mol­ stvo. Vlada nije ništa učinila, da se be i žalbe, koje se podnose protivu risporazumi sa predstavnicima većine ješenja komandanta Divizijske Oblasti, Hrvata i Slovenaca. Radi toga oklanja predaju se nadležnoj općinskoj ili sreJugoslavenski klub odgovornost za skoj oblasti, jer će se i one, koje bu­ sve posljedice, koje bi mogle rastati. du predate ili poslate poštom neposre­ U znak protesta će Jugoslavenski klub dno Ministarstvu Vojnom i Mornarice za vrijeme dok još traje specijalni ili komandantima Armijskih i Divizij­ pretres i konačno glasanje o ustavu ski oblasti dostaviti neposredno voj­ izostati od daljnjih sjednica skupštine. nim okruzima na nadležnost, jer Mi­ Na koncu se veli, da će se klub i nistarstvo Vojno i Mornarice ili Ar­ dalje boriti za svoja načela. mijska ili Divizijska komanda nemože ništa radit po tim njihovim molbama VANJSKI. Žalbama, dok se ne dobiju potrebni Blokada anatolske obale. Od ka­ ipodaci za donošenja riješenja. da se promijenilo držanje ongleske Dječljl dan 1921, Akcioni odbor za vlade, po vijestima iz Carigrada, stupila proslavu Dječijeg Dana umoljava sve je Grčka flota u veliku aktivnost i poslodavce, da svoje naučnike pošalju blokirala je cijelu anatoisku obalu, ka­ u djočiju manifestaciju, koja će sutra ko sa sirane Egejskog, tako i sa stra­ u nedjelju poći sa Rankovića trga u ne Crnog mora. Na ovaj nač n onemo­ 8 sati u jutro kroz gradske ulice. gućen je svaki saobraćaj sa anatolskim Novi list u Sarajevu. Kako doznalukams, pa ni Rusi ne mogu prevažati jemo, od 1. jula počinje izlaziti u Sa­ ratni materijal. Iza bombardmana Ererajevu dnevnik »Večernja Pošta«. List glija, kojeg je izvršio jedan grčki torće stajatijna čistom principu narodnog pedo-razarač sa razornim uspjehom jedinstva i biće neovisan od svih po­ javlja se o bombardmanu Keramursala. litičkih partija. Pokretač lista je poznati Prvi grad leži na Crnom moru, a dru­ novinar g. Jozo Sironić. gi na Marmari. Po zadnjim vijestima Udruženja zemljoposjednika po­ je u toku bombardman luke Ineboli na ziva sve svoje članove na glavnu skup­ Crnom moru. štinu, koja će se obdržavati na 24. o. mj. Velika Britanija istupa protiv u 2 sata po podne u Sarajevu, Morića Angore. U Carigradu je objavljena han Sarači ulica. Na dnevnom redu jedna zvanična neta, u kojoj se izjav­ biće predlog u likvidaciji društva i ljuje, da Engleska napušta svoju do­ eventualije. sadan ju neutralnost i izjavljuje, da će Državna klasna lutrija. Pročitajte solidarno s Grčkom postupati u kon­ današnji oglas »Međunarodne banke fliktu s Kemalistima. Ta je objava d. d.« Zagreb, Nikolićeva ul. 7. i na­ izazvala veliko uibudjenje u turskim ručite si željeni broj pravodobno dok krugovima u Carigradu. Apel velikog vezira. Po vijesti nije rasprodan. Agencije Havas iz Carigrada uputio je veliki vezir Mustafi Kemal-paši dugi telegram, u kajem razlaže teške po­ sljedice, koje bi mogla imati intransigentna politika nacionalista ne samo za Anatoliju već za cijelu Tursku. Politika Velike Britanije na Bal­ Zašto da se sunčamo? Svakom kanu. Bugarski list nEcho đe Bulga- živom biću potrebno je sunčano svi­ rie“ donio je intervju sa jednim od­ jetlo, bolesnome još više nego li zdra­ ličnim engleskim državnikom, iz koga vom. Čovjeku isto tako sunce krijepi »Obzor" vadi među ostalim ovo: Ve­ tijelo, bodri duh, pod njegovim svijet­ lika Britanija ne želi, da se miješa u lom gubi se slabost i malokrvnost, prilike i odnošaje balkanskih vlasti, tuberkulozne ozlede na kostima i žljezali ona ih uvijek pozorno prati spremna dama (skrofuleza) zacjeljuju. Ono dobro da za slučaj potrebe bez oklijevanja čini svima, koji su preboljeli neku pruži potrebne savjete. Najboljim prim­ težu bolest, djeci, kod koje su kosti jerom za ovo može poslužiti posljed­ omekšale. nji incidenat, koji je nastupio odnoMože li se svako sunčati? Malo šajima izmedju Bugarske i Jugoslavije. ih je, kojima sunce može naškoditi. Kad je nedavno došlo do male nape­ Taki su oni, što pate od teških mana tosti izmedju Bugarske i Jugoslavije, srca, tuberkulozni koji imaju veće kad su se obostrano širile alarmantne vatre, koji pljuju krv. Ko nije za sebe vijesti, Velika Britanija nije oklijevala siguran, neka ode Ijekaru i upita ga niti časa, da službenim putem saopći za savjet. Srbiji, da ona ne bi odobrila niti jed­ Kako se treba sunčati? Sunce noga neprijateljskoga čina proti Bu­ može dobro da djeluje na tijelo, ako garskoj, bilo to u obliku sankcija ili njegove zrake dopiru pravo do same drugoj kojoj formi. kože, t. j. ako smo goli. Njegovo svi­ jetlo je kod raznih bolesti lijek, a ni­ jedan lijek se ne smije preko mjere upotrebljavati, inače će škoditi umjesto da koristi. Zato se i sunčanjem počinje polagano. Prvi dan se za kratko vri­ Zdravstveno stanje kralja Petra. jeme malo tijela otkriva i izlaže sun­ Iz Beograda se javlja pod 15. o. mj.: čanim zrakama, pa poslije svć više i Izvještaj Ijekarske komisije o stanju više, i sve duže i duže. Počinje se od nogu, da se ne nakupi odjedared su­ zdravlja Nj. Vel. Kralja Petra u toku više krvi u glavu i pluća. prošle noći glasi: Noć je proveo mir­ Najprije dolaze na red stopala,'onda no. Temperatura stalno normalna. Disa­ podkoljenice, pa redom bedra, trbuh, nje 30 do 40. Puls 68, dobar. Opće krsta, grudi, pa leđa. Glavu nije po­ stanje vrlo dobro. Silna poplava u sjevernoj Bosni. trebno sunčati. Razborito je sunčati se prvo vrijeme u 3 puta na dan, sve u Pretprošle naći je nenadano jako narazmaku od 1 sat, izbjegavajući veliku došla Bosna i njeni pritoci. Mnogi gra­ dovi oko te rijeke pod vodom su. U Doboju se promet održava čamcima. Tako isto Derventai Usora. U Johovcu se stanovništvo moralo penjati Čak po drvlju, da se spase. I Rijeka Sana je također silno nabujala i poplavila Sanski Most. Vrbas se također izlio na mnogo mjesta preko svojih obala-Šteta je ogromna. Izginulo je mnoštvo stoke. □ ljudskim žrtvama ne javlja se. Ovako katastrofalne poplave ne pamti Bosna, nadamo se, da će vlasti pružiti po­ trebnu pomoć postradalom stanovni­ štvu i da će cjelokupno pučanstvo ići Na ruku, naročito brzom materijalnom koja će o odluku. tomu donijeti Zdravstvo. 0 Domaće vijesti. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. suntanju. Booi 301 Broj PRAVDA* podnevnu vrućinu, i to: slabiji prvi dan svaki put po 5 minuta, a jači po 15 minuta, drugi dan po 10 odnosno 70 minuta, treći dan po 15 odnosno 25, i t. d. Kod svakog sunčanja po­ činje se uvijek najprije sa stopalima, otkrivajući tijelo poslije svakih 5 mi­ nuta sve više i više. Razmaci među dnevnim sunčanjima mogu se polako skraćivati, pa se na koncu može sunčati i 3 sata redom. Preko toga vremena, najbolje je da se niko ne sunča. 2. đ<žavna razredna lutrija Kakve su posljedice sunčanja? Sunce svojim svjetlom preporađa tijelo. Koža potamni, očisti se od bubuljica, lišajeva, ranice na njoj brzo zacjeljuju. Mišiči se razvijaju, postaju čvrsti, krv se umnoži, um raščisti. Ljudi slabun­ javi, blijedi, za kratko vrijeme porumene, zdrava su izgleda, ljubazni su. Za vrijeme dok se izlaže sunčanem svjetlu, treba dovoljno spavati, dobro se hraniti, da damo tijelu građu, iz čega će sebi stvoriti pod sunčanim zrakama krv, mišice i t. d. Dakle, iskoristimo svi, veliki i mali, ljetno vrijeme s njegovim suncem, kojim nas je Bog tako bogato u našoj zemlji obdario. Apsolutna sigurnost i državna garancija. SUMORNE MISLI. Ako Salihaglć ne položi mandata, proglasiču za za konfidenta muslimanske organi­ zacije u radikalnom klubu. Stijepo Kobasica. Ma ne ću vala položiti mandata, dok se fišek ne zabijeli do koljena. Suljaga Salihaglć. I ja da sam izabran za poslanika u Tuzli, nasamario bih i Hadžiju, kao što sam na­ samario Dervišbega. kad sam izabran za vakufskog direktora. Šerii Arnantović. $ Mi volimo, da fabrikom duvana upravlja i Talijan nego Musliman. »Srpska Riječ«. * Da se svako počne vraćati u vjeru pra­ djedovsku, ia bih morao postati ne samo musliman nego i Turčin. Kušaković. Traži se soba Mlinsko kamenje sa namještajem. Plaća nuzgredna. Upitati u Administraciji lista. Prvorazredne rude, najbolje za meljanje svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju a industrija mlinskog kamena Plehan Derventa (Bosna) Miševi, šfahori, stjenko i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12*—, za Štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15*—. Za rnoljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5*— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtinker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. 5 premisa! 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Trešeljak. NIKOLA BENAC 15. i 16. Kila t. ©в U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 69,000.000 I60.00D Н bez slabog odbitha u gotovom novcu S jednom srećkom može se dobiti ¥ milijuna ћгuaa. Z milijuna Чро.орв, 1 milijun боо.аоо, Bon,000, figg ono. to.Guu, 3Zc.aoo, ZBo.ooo, 24a ooo, 200.000. 150.000. 120.000, бо.ш, bd. ttd. Freporučamo slijedeće još nepro­ dane brojeve na izbor 71843, 14473, 8047, 29142, 7291’, 78404, 83243, 18759, 98639, 4247, 12961, 14453, 1548Or 34736, 3643I, 38770, 44106, 40520. Cijena sHća&a za svako žrebanle: Cijela srEćha Dinara 49 — ili hrana 192. POlOĐina SFEĆkE Dinara 24 — ili kruna 9S — Četvrtina srećke Dinari IZ.— ili kruna 48-— Osmina srcčhB Dinara 6 — III kruna Zl— Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: MEaumoDna ВИШ D. D. (Odio državne rozredne lutrije]. Nikolićeva ul. 7. Gajeva ul. 8. TeJefon 11*19123*98. NaruČbc Izvršavaju se jedino uz unaprijed poslani novac ! Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. и � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d910160669c4df6c84be39ec705a4e7e.pdf 3361adef25e69eb4bff0c922d86bc349 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA Pojedini broj K 2- izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Г.ИАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. broj 64 (302) Sarajevo, utorak 21. juna 1921. (И. Ševal 1339.) ——-*11—мрјжм—шм——— Ovih dana boravio je u Koprivnici narodni zastupnik i tajnik »Jugoslav. ■ islimanskog kluba« 'u Beogradu, prof. Husejn Alić. Naš urednik pošao je do njega da se informira o nekim važnijim političkim pitanjima, na koja je g. zastupnik odgovorio kake slijedi: 1.) »Ste mislite o Radićevoj poli­ tici, utpče o njenim posljedicama?" čekovni račun post. Štedionice 1119. Godina III. _________________________ i Razgovor s nar. poslanikom H. Bližem. („Podravci Glasnik" od 12. •. mj.) Telefon br. 842. vjerujem u njegovu provedbu tehničkih zapreka.« radi Iz Sandžaka i Makedonije. Zašto se Husejin Bošković od metnuo u hajduke? 3. „Kakov dojam izvede sporazum Jngoslav. muslim org. sa vb:dom u redovima muslimana u ’ osni?“ „Koliko mi je poznato, dosad ne dobismo ni od jednog mjesnog od­ bora naše organizacije kaki brzojav, kojim osuđuje naš ulazak u vladu. Mi smo muslimani bili dvije godine u opoziciji, i ona nas je koštala mnogo žrtava, ali je naš najbolje stojeći po­ sjednički stalež stjerala na prosjački Štap. Priznat ću, da među mlađim hrvatskim nacionalistima nije naišao na najbolju volju kao i ni na neko­ licinu većih posjednika, koji se ne zadovoljavaju rješenjem agrarnog pi­ tanja, dok mali posjednici,kojih imade oko 11.B00 vrlo su zadovoljni Mi smo bili i • tako tri mjeseca u opoziciji, misleći da će nas u našem autonomisličkom staja ištu poduprijeti i hrvatska braća ali bi čekanje uzaludno. Pored svega toga ne želimo okre­ nuti leđa braći Hrvatima, koji su nas dosta uzimali u zaštitu, kad su oni bili u vladi. Nije opravdano zamjeravati nam, što smo unišli u vladu, jer nama prije nije bilo ni na kraj pameti, da osuđujemo Narodni klub dok je bio u vladi, već smo se veselili njihovu ulasku nadajući se njihovoj pomoći/ „Stjepan Radfć jest vrlo učena glava, ali pored svega toga nije praktični političar. Sav njegov rad jest uperen za partiju, ali nije za državu. Mnogo je pegrešio, Što nije do sad došao u Beograd, na ono mjesto, gdje se kroji sudbina hrvatskom narodu. Ne znam pravih razloga, koji su ga nukali na to, ali mislim da bi mogli biti ovi: Ili je puno obećao svome seljačkom na­ rodu, pa obećanja ne može izvršiti, ili je pod silnim utjecajem svojih seljač­ kih poslanika i seljačkih izbornika, keji mu zabranjuju put u Beograd, ili se uopće žaca doći u Beograd. Koliko mi je poznat njegov pokret, ja ga smatram pogrješnim, kad ga promotrim i sa hrvatskog, a pogotovo sa jugoslavenskog stanovišta. Tražiti slobodnu hrvatsku seljačku republiku ed nekolike banskih županija znači indirektno raditi za Veliku Srbiju, ko­ joj bi bili prepušteni na milost i ne­ milost toliki dalmatinski, bosanski i 4.) „Kakov je položaj Jugoslaven­ vojvodinski Hrvati. Kad bi njegov po­ skog kluba u konstituanti ?“ kret bio čisto seljački, staleški, ja bih To je još jedini opozicijonalni ga još ugodnije promatrao. Ne mogu klub, koji stoji nepokolebivo na se zanositi ni za kakvim separatističkim težnjama, pa ako bi naša banska 1 svom autonomističkom stanovištu i od svih opozicionalnih grupa je najbliži hrvatska braća i htjela istupiti iz ove vladinim strankama osim zemljorad­ državne zajednice, to bih im ja kao nika. Možda bi Jugosl. klub i ušao u bosanski Hrvat u tom času doviknuo: vladu, kad ga u tom ne bi priječili „Ako vi ne ćete nas, hoćemo mi vas/ Mislim, da će se poći jednim zdra­ hrv. članovi/ 5. »Bi 11 dolazak Radićev utjecao vim i realnim putem. što na razvitak političkih prilika?44 Na koncu mi je primjetiti, da se Hrvati ne trebaju bojati srpske hege­ „Držim, da bi sada bio kasan do­ lazak, pogotovo, ako se ustavotvorna monije, jer time pokazuju slabost svaga hrvatstva. Ako ćemo pravo skupština ne bi pretvorila u zakono­ da promotrimo stanje srpsko i hrvat­ davnu. Radić je imao dva vrlo zgodna momenta oboriti Pašićevu vladu, ali ih ske, to bi se Srbi prije morali bojati hrvatske hegemonije, jer su Hrvati je promašio, i to kad je bila borba kako na kulturnom a tako na eko­ protiv poslovniku i izbor ustavnog nomskom polju otišli daleko pred odbora. Da je došao u prvom momentu, •borili bismo poslovnik, ukinuta bi bila Srbima. Hrvatska je jedna najaktivnija zakletva, kao zapreka njegovu dolasku pokrajina u našoj državi/ ili da je došao u drugom momentu, 2. »Ste mislite o centralističkom onda ne bi u ustavni odbor unišlo 22 ustavu i njegovoj provedbi?« radikala i demokrata, a 20 opozicijo,,U prvom redu mi se je izjasniti nalaca, već bi omjer bio obratan u da nijesam centralista, ali pošto nikorist opozicije/ jesmo mi muslimani imali s kime iz­ 6. „Hoće li se raspisati novi izbori raditi autonomije, onda smo se teška ili će se ustavotvorna skupština srca prilagodili tome, pošto ćemojpak pretvoriti u zakonodavnu “. usčuvati granice Bosne i Hercegovine. „Na ovo pitanje ne bih mogao tačan Mnogi đecentralisti postali su centra­ odgovor dati, ali držim prije, da će se listima iz bojazni, da se u pojedinim pretvoriti u zakonodavnu skupštinu autonomnim pokrajinama ne bi jav­ obzirom na troškove oko izbora i na ljale centrifugalne težnje. Inače moram elemente slabo raspoložene prema dr­ priznati, da je sam centralizam po žavnom sistemu44. sebi jednostavniji i idealniji, ali ne (Beogradski „Balkan je ovih dana । domu Boškovića. Kada se Srbija ob­ donio Članak pod naslovom ^Gorski novila 1918. godine, Gjošović estavi Car44, u kome se na vrlo zeran način pušku i ode u manastir Sv. Trojice ; opisuje, zašto se H. BoŠković odmet- I blizu Plevlja, da tamo sačeka svoje nuo u hajduke. Mi iz njeg ispuštamo ! posljednje dane. onaj dio, koji je uperen protiv poliKad vidi Gjošović šta ovaj čivčija radi reći će: i tike demokratske partije u tim kraje। vima, pošto smo uvjereni, da nije ni — Jadi te ne znali, a što učini? ; radikalna partija bez grijeha. Pr. ur.) Zar se ne sjećaš koji su bili BoškoHusejin Bošković je od odžakovića, = vići... Jazuk nek te je. Čivčija se ne dade zbuniti, koji su dvije stotine godina bili za- i — A zar i ti, Gjosoviću, ode u ■ štitnici srpskoga plemena. U domu I Turkeše? Boškovića — a samo prezime divno — Ja nijesam to nikada bio, ali , dokumentuje, da je naše gore list — gdje će ti duša, pogani sine? i nikada se nije drukčije govorilo, nego Husein stao i gleda. Možda se ni­ samo srpski. Je li on potomak Boška 1 Jugovića ili ne, nas se ne tiče njegova | kada nije zaplakao, ali mora da mu i genealogija. Glavno da u njemu vrije je duša bila u teškoj borbi, jer mu. krv kneza Radivoja i Starine Novaka, | udariše suze. — Pod^j čovjeku, veli Gjošović. j koji su s nepravde otišli u hajduke. — Nedam, odsječno veli čivčija i I Staro je naše plemstvo izumrlo i | skloni se. 1 iščezlo, ali se ona viteška, aristokrat- i Gjošović, koji je sam htio da ve­ , ska tradicija prenosila s koljena na ! koljeno u domu Boškovića, koji su, : čera, ponudi Huseinu: — Evo, Huseine, sjedi pa večeraj i znajući za svoje porijeklo, bili zaštit- , — Hvala ti — odbije Husein, — to i nic? dva vijeka naših hajduka. Boško: vići su bili dakle zaštitnici srpskog i nije moje, Tebi je dato- Nikada tuđe nijesam htio. : plemena, a takav je bio i Husejin. Husein stajaše još nekoliko trenu­ < Kismet je tako htio da propadne taka, zatim vrati se svome konju, ko­ srpsko carstvo, kismet je tako htio jega je poveo da donese hrane svojoj da propadne tursko carstvo. Husejin Bošković je postao vjerniji svome go­ porodici, skide pušku i kroz prodor ubije čivčiju. spodaru kralju Srbije nego sultanu. Odatle ode u goru. Ali dođe nešto Što poslije dugih isku­ Hajdukovao je godinu dana i za to šenja poljulja njegovu lojalnost. Demokrati primjeniše agrarne re- ; vrijeme nije nikog ubio. Vršio je samo forme i Husejinu ne ostade ništa. On i pljačku, a vlasti su ga gonile i ucje­ se skloni u Plevlje i nastani se u i njivale. Koliko su ga više ucjenjivali, jednoj štali. Dokle je imao sahane, ! on je sve više dobivao drugova. Najzad uspio je da svoju porodicu tepsije, ćilime, on je prodavao i hranio I prebaci u Albaniju i danas ubija sve svoju porodicu. Jednoga dana, pod pritiskom teške iz reda što je srpsko. Husein nije znao da piše žalbe, * bijede, spusti se Husejin kod jednog i molbe, da se obraća narodnim posla­ svog čivčije, kome se obrati riječima: nicima. Učinio je ono, što ga pamet — Arnan, tako ti jedinog Boga, da mi dadeš tovar žita i naramak krum­ učila. pira, da ishranim svoju čeljad. Čivčija, koji je po agrarnim refor- | mama zauzeo Husejinovo zemljište, ! dočeka ga ovako: — A što si došao Turčine? Zar I misliš, da je sada tursko carstvo. — Ne, imena ti božijeg — preklinje [ U zagrebačkoj „Slobodnoj Tribuni« Husejin — daj mi malo brašna, jer će •d 19. o. mj. izašao je vrlo informa­ mi djeca krepati od gladi .. . Kunem , tivan članak o gornjem pitanju, koji ti se, da nisam dva dana ništa jeo. sjajno pokazuje, sa koliko su više ra-. Civčiji bijaše, izgleda milo, kako se zumijevanja pristupili Česi rješavan u nevolji previja pred njim nekadašnji agrarnog pitanja, nego li se to dosada spahija i ostade pri svome. kod nas radilo. Članak glasi u cijelosti: Tu se zadesio Drago Gjošović. On j Praha, početkom juna 1921. je kao mlad čovjek, za vrijeme sul­ Nacijonalno političkom revolucijom tana, zgrabio još 1874. godine pušku pred 2 i po godine dobio je čehosloi nije je ostavio sve do 1918. godine. vački narod svoju državu i sve slo­ To je bio osvetnik našeg naroda i njemu nisu mogli dohakati ni sultan . boštine socijalno-političke, jurističke i ni cesar. Za vrijeme okupacije tukao je i kulturne naravi, a cijelim nizom ustav­ | puškom ubojitom sve špijune i izrode I nih članova u svom usta’.u onemogućio našeg plemena, a zaštitu je uživao u i je daljnji opstanak gospodarskih ano- Agrarna reforma u Čehoslovačkoj. Mnslimansha tijPBčta i obrtima banfca za Basnu i Негидовшд (d. d.) д Sarajegu Dionička glavnica 10,000.000*- Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.-- Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ m HannBiarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijm. ■ Brzajapi: Trgogačha banha, Sarajswa. ■ Interurhan telefon: ZW �Strana 2 Сграна „PRAVDA* — „ПРАЗДА" malija i osigurao time ekonomsku slo­ kratko ošišan, jer ne smije da se brije, i razjedinjivanje dolazi iz grada, pa da bodu, koju mu ima donijeti ubrzana pošto iahko zazebe ako se obrije, a ј će oni jedini biti, koji će to jedinstvo evolucija. i teoretski i praktički provesti. Čudne inače bi se i u tome držao »SerijatJedno takovo velebno revolucijo- skih propisa« kao što podrezuje brkove li ironijel Oni ljudi, koji su za izborne svakoga petka (po suneti Šerifu), ob- I borbe onako gadno i demagoški s venarno djelo na gospodarskom polju, koje je inaugurirano ustavom, jeste reže nokte; nikad ga nijesi vidio da . liko-srpskim prograipom stupali pred agrarna reforma; postepeni prelaz vlas­ se stojeći napije vode. Premctnuo nogu 1 n^rod, oni ljudi, koji su htjeli teroriništva zemlje u ruke jedino ovlašte­ preko noge, malo klima glavom, uzeo । sati birače muslimane i katolike te­ noga, u ruke seljaka, naroda. tesbih sa kitom od zeleno svile ... il- žake, da biraju nepoznate umišljene U kojem opsegu, na koji način i što laČe . . . čuje i ne čuje o čemu se go- , švercerske veličine, oni ljudi, koji su osnivali seoske sovjete, postavljali na je do sad urađeno na ostvarenju toga I vori. Od jedanput se trgne kad napapiru uprave kotarskih ureda i su­ djela, bit će ovdje u kratko prikazano I stade razgovor o pantaljaŠima, o nodova seljaka, te javnim oglasom i na temelju autentičnih i točnih poda­ < votarijama, o modi, a pogotovo ga taka, koje je dao ovdašnjem jednom uzruja kad je Čuo, da ima gologlavih : putem deputacija neukog seljaštva po­ listu predsjednik državnog zemljišnog I muslimana. »Neuzu billah 1 Nije čudo zivali dotične činovnike upravitelje, da ureda Dr. Karlo Viškovskv. što nam je Bog dao sušu, ovo će se ' im urede u roku od S dana predadu, te kad je oružana sila pridošla, onda Državnom zemljišnom uredu povje­ sve džombosati!« — zaviče Sulejmanse ti šverceri u kaputima s akadem­ rena je provedba zakona o agrarnoj 1 aga i pogleda na sahat, koji često naskom diplomom pravi začetnici ove reformi. Kao instance prvoga stepena, ; godi po irtifi, da kojom nesrećom ne koje rješavaju velik dio agendi cen­ I bi top izostao ili ako je na putu, da , veleizdaje sakriše u mišje rupe i putrale, ustrojeni su okružni uredi, i to se — Bože sačuvaj — ne bi ranije 1 stiše siromašne težake pravoslavne vjere, prikazavši ih kao začetnike, da u češkim zemljama 10, u Slovačkoj i omrsio ... idu u zatvor. Oni se usuđuju i danas privremeno 3, a u Podkarpatskoj Ru­ Klanjaju ahšam. Sulejmanaga kao siji 2. U području svakog ovakovog i obično omrsio se samom hurmom, ' govoriti o narodnom jedinstvu, prikaureda djeluju prosječno po 3 komesa­ ' klanja u prvome safu, gdje ga svaki ' zuju se kao jedini pravi pobornici rijata za dodjeljivanje zemlje. I vakat možeš naći ... Svršila se dova, ■ „velike Jugoslavenske ide je". Stidite se vi g obari Jugoslavenske Ovakov jedan komesarijat vrši go­ I ljudi izlaze iz džamije. Sulejmanaga dišnje razdiobu oko 1500 hektara ze­ kao i uvijek zadnji izlazi i zatvori I misli u Bosni i Hercegovine, ne pojavlmlje tako, da će godišnje moći biti ; džamijska vrata. Nešto malo pognut i jujte se pred pošteni svijet! Idite g. ijhim odmjerenim korakom, pobožno j Slijepčeviću u Teslić i tamo Studirajte razdijeljeno u češkim zemljama oko 45.000 hektara, u Slovačkoj oko 39 000, i ide kući; da ga kojom nesrećom za­ i rezultate patriotskog rada „Saveza Težaka", pitajte u Tešnju kot. ured i desi nenadna smrt, vruć bi u dženet a u Podkarpatskoj Rusiji 6000 hek­ okružnu oblast u Banjoj Luci, šta ste 1 otišao. Da si stranac pa da vidiš Sutara. počinili i kako ste htjeli bunu dignuti Razdioba zemlje vrši se po uredbama ■ lejmanagu kada ide iz džamije, rekao bi: Ovo nije tuzlanski veletržac, ovo za volju vaše nezasitne ambicije na zakona o dodjeljivanju, pri čemu se poslanički mandat, premda vas tu ni­ nastoji da se udovolji kako opravda­ • je jedan od one sedmorice dobrih jesu nikakvi interesi zemljoradnika I (»jediler«) ili najmanje jedan od one nim interesima vlasnika, tako i inte­ vodili. Da su to učinili muslimani ili resima poljoprivredne industrije, javnoj I Četrdesetorice dobrih (»krkler«), a da katolici, bili bi povješani na licu mjesta ga na bajram sretneŠ, oprezno bi mu aprovizaciji, te opće naci;onalno-ekoiz viših državnih interesa, a vama se stisnuo ruku, misleći da se kojom nomskim interesima Tako se na рг. pod „pravednim" vladom serdara srećom nijesi namjerio na hazreti ne dijeli pojedino veliko imanje cijelo Srškića ni pero ne odbi, dočim musli­ Hrzula. u same male parcele, nego se u ve­ mane na prostu denuncijaciju na tu­ * * * ćini slučajeva stvaraju t. zv. ostatci, ceta pozatvora. Prošao je bajram. Ahšam bio davno. koji se sastoje iz zgrada dotadanjeg Daleko bi me odvelo, kad bih vaš dobra i jedne četvrtine do jedne tre- I Mnogima u čaršijskoj džamiji neobično „blagotvorni rad“ po zemljorad­ ćine cjelokupne mu površine. Ovakvi ' kad nijesu vidili Sulejmanagu u pr­ nika i u blijedim potezima prikazao, ostatci stvaraju se radi racijonalnog vome safu, a upravo ih u brigu baci ali ću samo pripomenuti, kad ste htjeli kad opaziše da Sulejmanaga uopće ne iskorišćavanja preuzetih zgrada, te se imati kao poslanike intelektualce, pa upotrebljuju u Školske, humanitarne i bijaše u džamiji, te su mislili da je zašto pored ponuđene kandidature g sanitarne svrhe, za uzorna i pokusna on sigurno bolestan, pa nije mogao Cvijiću, Jovanoviću Slobodanu i Jovagospodarstva, a eventualno mogu l doći u džamiju.------------ To je bilo noviću Joci nijeste kojem Hrvatu i iste noći. Sumrak pada na zemlju. Sa biti dana u zamjenu za slična muslimanu Jugoslavenu ponudili? To nekonfiskovana dobra u takovim kra­ desnu stranu Jale nedaleko stare magaze stoji neka nepomična sjena, jag vi nijeste mogli učiniti, jer vi hoćete, jevima, u kojima vlada potreba na da balije i Šokci samo pravoslavne miriše na deset koraka daleko, disanje zemlji u s\rhu provađanja agrarne izaberu, pa onda imate obraza tvrditi, reforme. jedva čuješ, inače od života ne daje da se borite protiv vjerskog i plemen­ nikakva znaka .. . čeka . . . malo čaKod podjele zemlje gleda se u pr­ skog separatizma, i pored ovih čin­ saka iza toga ide ulicom neka crna vom redu, da je dotičnik spreman, te jenica. prikaza . . vrata se od magaze otva ­ su u svrhu izbora interesenata usta­ Tvrdnju, da Savez Zemljoradnika raju ... u mraku se izgube obje crne novljeni lokalni savjetujući kolegiji, naročito ističe kompromisno ime »Ju­ sjene ... kao pripomoć zemljišnog ureda. Prošlo je više od pola sata. Sa naj­ goslavija S. H. S.“, decentralizaciju, Pitanju na sekvestiranim dobrima većom opreznosti neko iznutra otvara ekonomske odredbe i narodno pro­ zaposlenih činovnika i radnika posve­ svjećivanje, pobijaju najbolje nedavni vrata od magaze . . . polagano kao da ćuje se osobito pažr.ia, da oni raz­ događaji u Konstituanti, i onako ne­ po jajima gazi izvlači se iz magaze — i diobom zcm'je ne ostanu bez zapo­ dostojno držanje Zemljoradničkog klu- ; onaj, što se kroz čitav ramazan hur ­ slenja. Djelomično ih se uposluje dalje ba. Da je Savez Zemljoradnika to uzeo 1 mom mrsio, onaj što je u prvome na ostatcima dobra; u koliko sami svojim geslom Jbili bi i Hrvati i mu- i safu klanjao i uvijek zadnji izlazio iz nisu dobili zemlju u vlasništvo ili u slimani, koji bi još veće žrtve u agrar- ‘ džamije, izlazi glavom Sulejmanaga, zakup ili individualno ili na bazi zanom pitanju pridonijeli, u vašim re- | koji je na sabirnom arku za »Gajret« drugarstva, nalazi im se slično mjesto, dovima, te se ne bi napuštala kon- ( napisao: primaju se u državnu službu, osigu­ stituanta sa strane Hrvata, što ja ni­ »Ne dam za one što oblače šešire i i ravaju protiv neuposlenosti ili se od- i kako ne odobravam. Jugoslavenska štećuju. Osobiti se interes posvećuje ' skidaju feređžel«. .. Muslimanska Organizacija morala je Izlazi na mjesečevo svijetlo Suleji dosadašnjim zakupnicima, tako da im ' puno žrtvovati u ipteresu države baš managa, gleda svojim zvjerskim očima je prepušteno kupiti ili dalje iznaj- ■ radi mahnitanja Radića i Zemljorad- ; na desno i lijevo, da ga ko ne vidi... I miti one komade zemlje, koje su do nika. Premda je ona jedina prava po- ; I u jednome trenutku iz mraka pušta 1 tada obradjivali. U pravilu ne podiebornica narodnog jedinstva i Jugo­ Ijuje se više od 15 hektara s razloga I svoju žrtvu, ispušta muslimanku u feslavenske ideje, morala je i u tom po­ da se održe posto-eća srednja dobra. I redži, ispušta ne prvu žrtvu u feredži gledu krvavim srcem popuštati, ali i u žaru, ne desetu, a nije ni dvade ­ Također se ne dozvoljava ni zakup . nije daleko vrijeme, kad ćemo i mi više komada zemljišta, e da ne bi ; seta žrtva, nego najmanje trideseta vjersko obilježje odbaciti, nije daleko, žrtva njegove zvjerske strasti ... gomilanjem ovakovih pojedinačnih | kad će naše seoske mase zbližiti svu Ahmed. dobara u jednoj ruci nastale i zakupne ' braću u okrilje Jugoslavenstva, te (Nastaviće se). latifundije. ćemo, kako to Trumbić kaže: Grad Dvije su daljne akcije agrar, re­ vratiti narodu, a selo kulturi. Mi ne forme: akcija gradilišta, kojom se hoće ćemo frazirati nego raditi, a to i do­ odstraniti stanbena bijeda malog čo­ nosi pozitivne rezultate. vjeka i akcija raštrkanih posjeda, koja Pričekajte malo gospođo, pa ćete ; predstavljaju većinom cd malih po­ vidjeti gestu našu, gest prave Jugo­ sjednika zakupljena imanja, a daju se Piše Ajanović Abas, tajnik kot. od* l slavenske Muslimanske Organizacija, u posjed obrađivača. (Svršiće se.) bora »J. M. O.« u Tešnju, sada na ; koja će ako Bog đa svojim kulturnim i ekonomskim radom otjerati u poza­ proučavanju »Zemljoradničkih za­ dinu sve blijepčeviće, sekutore Div- | druga u Zagrebu. ljana, Gjokiće i druge švercere, a izba- ; (Svršetak). citi će nove ljude na površinu bez Gospodin težak Slijepčević zaista (Istinit događaj). obzira na njihovu konfesiju, ali zadebratski osjeća, kad od 63 mandata Ne dam za one Ato oblače jene idejom čista Jugoslavenstva, prave fceftire i ekidaju fercdže... nudi muslimanima tri, a Hrvatima pozvate graditelje Jugoslavije. Vri­ pet, dočim 55 zadržaje za pravoslavne. Balejmpnaga, jeme kule niz kotare obara, ali ih i .džamiaki golub*. Pa to je više nego bratski I Zašto se razmećete, da u odbore proturavate vrijeme i gradi. I. Zagreb, 11. juna 1921. muslimane i katolike? Pokažite jedno Ljetni dan Ramazan. Još nema sa­ značajnije mjesto u vašim redovima, bat do ahšama ... Nijesi ni blizu Supopunjeno s muslimanom ili katoli­ Ujmanaginoj magazi a već osjećaš mi­ kom! Ne! vi ne date baliji i šokcu ris jaga. Vislišk Sulejmanaga je u ma­ naprijed, jer je on po vašem shvaća­ gazi, vratio se sa mukabele ili sa vazunju zato tu, da vama robuje. nasip^ta . .. U spomenutom članku u „Jugosla­ U društvu isto tako dobrih ljudi venskoj Njivi" prosto izrugava gosp. Sjedi čovjek od svojih 50 godina, kru­ rj Slijepčević i sebe i svoju partiju, kad pan, zdrav, posijed, u šalvarama i u tvrdi, da su oni jedini, koji šire na­ kratkome kaputu, mestve да nogama, rodno jedinstvo, te da jugoslavensko da mu je lakše abdest uzimati, na 0 Scvezu zemljoradnika u Bosni i Hercegovini. Tuzlanski farizeji ° i Sjetite se a ili | I g Bilješke. »Naša Pravda«. Pod tim je Btđl«von? izašao u prošlu subotu u Sari' I jevu iest, za koji nas neki prijatelji pitaju, čiji jc, jer to iz toga prvoga broja nisu mogli razabrati. Kako ti* ino piše, vlasnik je listu nekakav »konzorcij«, urednik je g. ing. Musta^ fa ČeJić, a od muslimanskih imeni smo mogli pročitati još i ime g. E. Mi/ralema. Program lista valjda je sadržan u članku »Autonomija«, ko* ji piše nekakav Bajazid (?) i iz kogi članka samo ovo citiramo: »Više pokrajina, koje prave jednu državnu cjelinu skupa, šalju svoje izaslanike, narodne zastupnike, u iz­ vjestan grad na državnu skupštinu. Ovi đavaju opet druge zakone, koji važe za čitavu državu, kao takovu. Parlamenat. To je zakon politički.« To nije zakon politički, koji bi mao prema tome članku da važi za sve države. On hoće da kaže, da svaka država mora imati osim cerv tralnog zakonodavnog tijela i svoje pokrajinske sabore. To ne stoji i o tome se može govoriti samo za svaku državu napose. Da je specijalno za našu državu iz administrativnopteh* ničkih razloga bolja pokrajinska sa­ mouprava. još za dugi niz godina, i mi stojimo na tom stanovištu, ali samo iz tih raz*;oga i n-ikojih drugih. To je dobro naglasio i g. Fehim Kurbego* vič u svome govoru u načelnoj de* bati u konstituanti, kad je govorio u ime našega kluba. To stanovište nčje moglo u cjelini da prodre, ali misli* ino, da je naš poslanički klub vrlo mnogo učinio za individualne životne interese nas m u s’H m ал na, jer jc izradio, da će se Bosna i Hercegovina podijeliti u postojeće okruge, i to tako da će svaki za se dobiti veoma široke autonomije ih samouprave. Ta samozvana »Naša Pravda« o tome šuti. Boriti se za autonomiju, pa čak i do nože­ va, samo radi riječi autonomija, za nas je neozbiljna rabota. Još nešto. Sama činjenica, da se kriju pravi pokretači i no* vac za izdržavanje’toga lista pod imenom »konzorcij«, daje nam o* pravdana razloga, da posumnjamo u ono, Što se kaže u antrfileu, naime: ».... odlučismo istupiti i to ne u ne* prijateljskoj namjeri i da razaramo, nego da radimo dobro.« i inače po cjelokupnim dojmovi ma, koje dobismo Čitajući taj list, usuđujemo se izreći našu bojazan, da se on malo po ma’o ne izleže u katolički antipod pravoslavne »Do­ movine«. »Srpska Riječ« u broju od 15. ju* na ponovno napada na g. S. Arifho* džića. što je imenovan direktorom duhanske tvornice i to ovaj put sa? mo s jednim argumentom, da je navodno nesposoban za to m j es t o. Sposobnosti za viša zvanja u da* našnjem vremenu imaju dvije: fak* tična i poratna. Kad je govor o faktičnoj spoeob* nosti g. Arifhodžića, onda »Srpska Riječ« nema pravo, jer jc on, dok nije bio postavljen zamjenikom di­ rektora duhanske fabrike, prošao u dugom nizu godina svoje »Vižbc sva odjeljenja te fabrike i svake zime izašiiljan iia otkup duhana u provin­ ciju. a i sada vrši poslove direktora, kad je ovaj na dopustu. I vazda je za svaki taj posao valjao, ali eto sa* da po »Srp- Riječi« ne smije valjati za upravu fabrike, jer je tu po >ri* jedi stan g- Minackoga za druge po* godnosti i t. d. Je li lijepo napadati tako jednoga činovnika, neka sude kulturni ljudi oko »Srp. Riječi«. Mi i opet kažemo, g. Arifhodžić jc musliman, pa razumijemo za čim idu ti napadaji na njega. Drugo je sasvim, ako se u pitanju g. Arifhodžića misli na poratnu kva? lifikaciju t. J. onu sposobnost, kakvu je pokazala uprava duhanske režiie u Sarajevu, kojoj stoji na čelu g. Minacki, kad je u god. 1910. brzojavno upitana od financijskog ravnatelj* stva iz Zagreba: kako je mogla iz­ dati dozvolu za izvoz četiri vagona duhana za Poljsku, koji »u pmpj-cU �Sve pritužbe i molbe da sc makne i ne pripisivasmo velikog znamenovanja, tadan ji sres. načelnik Z i v k o v ić o? misleći, e je to samo momentane na­ stase bezuspješne, dok napokon jed? ravi, plod uzrujanih duhova, koji — noga dana dođe glas, koncem godi? kad se smire, znače i ispraviti svoju ne 1920., da dokazi novi sreski načel? grešku. Ali, danas — u trećoj godini nik goSp. Dragoslav K. Stevanović. našeg slobodnog i samostalnog života I zaista dođe, muž mlad, pun volje, — danas nakon potpunog sporazuma Sumadinac, kojih je rijetkost naći; bos. muslimana sa vladom g. Pašića, čovjek nepristran i bistar, i pokaza nakon definitivnog riješenja tog našeg odmah prvih dana volju da sredi ne? gordiskog čvora — agrarnog pitanja, sređenost samoga ureda, da otkfoni kad treba da se čisti zagušljiva atmo­ i odstrani one, koji do tog časa bi? sfera, kod nas u Višegradu eto sve­ jahu napravili od ureda begov han. udilj se nastavlja stara komedija. 2б. Jest, dođe čovjek koji ljubi ovaj na? maja tg. — kako vam brzojavismo — rod bez razlike, koji ljubi domovinu napadoše iz zasjede braća pravoslavni nada sve, pa brzo postiže i silno po? na uglednog građanina Nailbega Tvrtvjerenje među svima strankama, kovića i teško (možda i smrtno) ga zbližavajući ih i izmirujući posvade* ozlijediše. To se dogodilo usred bijela nu braću i zavolje ga svak, ko osje? dana, pred samim gradom, a na oči­ ća pošteno za ovu državu, jer vidje gled naše žandarmerije i — zlikovci u njemu čovjeka koji nc zna i ne će se još ne hvataju. Islamski elemenat da goni vunu obješenu o konju kroz ovoga kotara stoji zaprepašćen pred grad, koji ne će i ne da nikome da ga ovom pojavom i sa zebnjopi iščekuje nove dogođaje. Probudite se malo vi izrabi. Nakon što postavi red u samom — gore i dolje, dok nije kasno — dok ' uredu koji silnog napora iziskiva, se pojedinac nije počeo sam štititi, jer 1 posveti svu pažnju da obezbijedi »Kad prepuna prelije se . ..« Da se malo razumijemo: Kod nas i građanstvu cijeloga sreza sigurnost i i red od pljačkaša. Neustrašivo, i još uvijek nesmiljeno gospodari naš ako mu slahu prijeteće poruke; a politički vježbenik Bogdan Stajič, o najbolji je dokaz pljačka koja se de­ kome smo se već svojevremeno tužili. sila u selu Okolište 22. i 23. aprila ov. Kako to djeluje na našu neprosvjećenu god.: čim stiže glas podiže se sreski masu, koja još uvijek boluje od stare načelnik Stevanović u potjeru i ako rane ■— međusobne mržnje — kad mu prijatelji savjetovahu da ne ide. čuje iz usta jednog političkog činov­ Organizira seljake mudro i vještač? nika, da na sav glas i na sred čaršije, ki sa žandarima, te usprkos lošega a bez ikakova povoda urliče: »Dolje terena i usprkos tome što su se u Šuckori« i slično; kad u pijanom dru­ blizini nalazili i zloglasni Biberdžić i štvu nahrupi u hotel i tvorno napada Alcksić sa drugovima, ipak sreski vlasnicu za to, što drži balijski i šucnačelnik postiže toliko uspjeha da korski list — »Pravdu«! Ne bagateliše uhvati i ote 20 brava Muje Jaganjca, li se s time i naša organizacija — predstavnica cjelokupnog islamskog dok se o drugom vodi istraga. Ovakav postupak i muževni istup elementa Herceg-Bosne, koja danas Stevanovića može samo da bude pri? igra važnu ulogu u našem javnom ži­ mjer drugima, ma da je došao u jed* votu? Je li to sloboda i demokratija no mjesto kojega je teren i rođenom XX. vijeka, da jedan činovnik u svom uredu stranki mater psuje (slučaj sa težak. Od nekoliko dana puče glas čita? Salkom Omerovićem), pa sunce i čaču vim srezom. da je Stevanović dao i (slučaj sa Mahom Korićem), da nedu­ ostavku i da će nas ostaviti. Radi I žne ljude šamara i — kao psetenje toga sc opaža silna zabrinutost i sva? | van baca (slučaj sa Abidom Avdićem), ko se pita, što ga je na to nagnalo, . da uz muslimanske najsvetije dane, ramazan, trpa u zatvor radi nekakvih ali ćete čuti svugdje odgovor i sva? , šumskih masu muslimana, među koga seljaka: »Samo što je čestit, i kojima i šteta nekoliko seoskih imama, a pošten i nepristran koji ne će nika? j da se ta kazna ni naknadno iza posta kovih ....« odgoditi ne može, da pred njim riječi Njegov unutarnji kancelarijski pravednu obranu progovoriti rad. mislimo i uvjereni smo da je bez une svoju smiješ, jer je svaka više 4 dana pogreške, a i da ima pogrešaka, ne zatvora; da se ugodno zabavlja u dru­ bi bilo ni čudo za čovjeka koji do? štvu, u kom se na najbezobrazniji na­ laži iz zemlje sa posve drugim zako* čin vrijeđaju muslimanski vjerski i nima, kojima je sigurno vičan kad obiteljski osjećaji (slučaj u „Hotel je mogao biti unapređen za sreskoga Slobodi"), a da kao poticajni činovnik načelnika. Premda je došao u zem? ne reagira na to . . . I ako slabo ras­ Iju gdje vladaju njemu možda još položen prema svemu .turskom \ ipak nepoznati drugi zakoni, ipak se je bi imao merak oženiti se sa jednom znao snaći i brzo ih mogao proučiti „turkinjicom". Eto i ovakove vicove i pored silnoga posla, jer je on sve on umije u javnom lokalu zbijati, ali funkcije gotovo sam primio, pa čak ovakova i šala za nas je veoma ki­ i stranke prima, što to njegov pre- ! sela i puna tendencije. Zamislite, on je đašnji nije činio. On i ono malo vre? ■ u stanju na najbrutalniji način izbaciti mena što ima pravo da upotrebi da I iz svoje kancelarije i jednog kotarskog se osvježi čistim zrakom i posveti i liječnika (slučaj sa Dr. Anticom), a šta svojoj porodici, on i to malo slobod* । tek s nama — balijama i šuckorima...! na vremena provodi u posilu. Jedan primjer kako nas (muslimane) Kada se staložiše prilike u srezu i I kada bi trebalo da se počne sa dru? i ekonomski „potpomaže". Dosad je kod gira radom on nas hoće da ostavi i nas mogao — naravski s financijskom da ode, što nas je nagnalo da sc uje* | dozvolom — svaki bakal s6 krčmiti, dinimo i zajednički u ime čitavoga a odsad - g. Stajić određuje svojim sreza energično tražimo od svih fak? ukazom — dozvoljava se rasprodaja tora da gospodin Dragoslav K. Ste? soli samo dvojici — pravoslavnih. Ova vanović ostane i nadalje ovdje sre? dva, inače njegovi dobri prijatelji, skim načelnikom i da njegovi pred? imaju pored obrtničkih dozvola još i postavljeni posvete majo više pažnje duhanske i točarinske. Ne znamo, je li još u kreposti ona naredba, kojom se njegovoj ostavci. zabranjuje posjedovanje više koncesija, Sa poštovanjem: U ime sres. odbora nar. rad. stranke: a koja se na nas muslimane još uvi­ jek najstrožije proteže. Doduše na našu Tomo A. Vučković. U ime Težačke stranke sreza Bileće: molbu g. kot. predstojnik je ovu ne­ pravdu djelomično [nas muslimana u za odbor predsjednik: Višegradu je duplo više) ispravio i do­ Dušan P. Stijačić. zvolio rasprodaju soli pored dvojice U ime Jug. muslim. org. sreza Biicće: pravoslavnih i dvojici musifmana, ali Muhamed Drljević. g. svemožni daje (kao i obično) ispra­ • do u Smk, a da za to ministarstvo ništa nije znalo? O ovome, čini nam se, pisala je nekada i »Srp. Riječ« i zgražavala se na to. Sjeća se i ona još dobro Sertićeve afere s duhanom i t. d. A znamo i mi koješta i zgra? žamo se na nekažnjene nepodobštU ne. I koliko znamo, ovo je i najvaž­ niji uzrok bio, da smo žel jeli, neka g. Arifhodžić postane direktorom fabrike duhana u Sarajevu, da bi tim zadovoljili i nekadašnje pisanje »Srpske Riječi« kao i svakoga, ko želi u interesu same države, da kod nas u svemu vlada red i poredak. Stoga, ponavljamo, ako je u pitanju ova druga, poratna kvalifikacija, mi priznajemo lojalno, da te g. Arifho? džić nema. Ali za tim ne žalimo, ne? go nam je to naprotiv drago. A »Srp? ska Riječ« hoće li se kada stidjeti takvog svoga pisanja • to su njezine I stvari. j Odgovor na pitanje narodnog poslanika g. Hamzalije AJanovića na ministra pravde o pa? Ijevinama muslimanskih imanja pri­ likom oslobođenja. Na pitanje narodnog poslanika g. Hamzalije Ajanovića o ubrzanju parnica u slučajevima paljevine i drugih zlonamjernih oštećenja, koja su se desila poslije -oslobođenja na imanjima posjednika u Bosni i Hercegovin:,' čast mi je odgovoriti da sam odmah preduzeo potrebne ko? rake da dobijem podatke o tome: da li i u kome svakom pojedinom od navedenih slučajeva parnica ima do koga suda krivice što pojedini slučaj nije do danas dovršen. Čim te po* datke dobijem preduzeću sve što je potrebno, da sc učinjene pogreške odmah isprave, ako ih bude bilo, i da krivci budu kažnjeni. Naporni? njem da se gotovo svi pomenutj slu* čajevi tiču zločinstava, koja su po? činile mase stanovnika iz više su? sjednih sela, uslijed čega u svakom takvom slučaju mora istraga biti vo? đena sa velikom pažnjom i detaljno. Ministar pravde: M. Đuričić. s. r. Trgovina i pravoslavlje. (Jedna savremena stvarčica.) Beogradski „Trgovinski Glasnik" od 12. o. mj. donosi na uvodnom mjestu vrlo krupnim slovima štampanu ovu objavu: SLAVA Beogradske Trgovačke Omladine Beogradska Trgovačka Omladina sla­ vne svoju Slavu Prvi Dan Duhova u nedelju, 19. tekućega meseca u svome stanu (Knez Mihailova ul. br. 19.). SeČenje slavskoga kolača izvršiće se u stanu Udruženja posle službe hožije u 11 i po časova pre podne. Predstavnici Udruženju primaće celogt dana pos^e i Čestitanja. Članove BeogradskeTrgovačke Omla­ dine pozivamo, da izvole doći toga dana Sa službu Božju u Sabornu Crkvu, odakle će po svršetku službe doći svi u stan Udruženja, da prisustvuju seČenju kolača. 12. juna 1921. godine u Beogradu. Predsednik Beogradske Trgovačke Omladine: Milisav Mitrović. Poslovođa: Stevan N. Janković. Naši dopisi. Bileća, 14. juna. Čovjek koga svi poštuju. Odmah iza prevrata nastati su u nas u Bilcći veliki neredi u čitavome srezu koji' su obuhvatili i sami sreski ured. Crpana 3 &‘ал* ПРАНЛА* — .PRAVDA BtO’ 302 Broj vak na ispravak i — po konf ključu (!) Višegrad, 2. juna. I — sada prodavaju 2 muslimana i 4 Opet o B. Stajlću. Svim nemilim pravoslavna. Tako vam je kod nas, i nebratskim pojavama, koje se dogopo milosti njegovoj, i sa drugim kon­ diše oko našeg državnog preokreta, cesijama. Kao brat bratu podobni, б« razlike, trtba da su naši zubi. Nema tjepog čovjeka i osobe bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p з s i c za zube. |||imi!lllllH>1lll!WI!ll«|!«IIIIWII!llllilli.l!llll!KIIWIIIIIIIIIII^IIIIMIIIIBi!!!in^ Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbept Vita levl, Sarajevo, Despića nl. 1. Pored ovakovog postupka jednog administrativnog organa, jednog inte­ ligentnog građanina, Šta onda možemo iščekivati od našeg neukog i umjet­ nički zavođenog seljaka, šta drugo do li onog, što vam brzojavismo — »bratskog« napadaja! Mi očajavamo i još zadnju nadu polažemo u očinsku brigu našeg posl. kluba i u providnost i pravednost pretpostavljenih. Pred nekoliko dana, a na glas o njegovom premještenju, poslana je odavde jedna — kroz njegove bližnje smarlaisana — molba, u kojoj se traži, da se to premještenje opozove. Budući se među potpisnicima nalazi i jedna naša bivša veličina (to je jedini pro­ tivnik naše organizacije) sa svojom dvojicom klepetala, pa da se ta molba ne bi uzela na mjerodavnom mjestu kao dokumenat općeg raspoloženja, primjećujemo, da dotičnik reprezen! tira samo svoju osobu i one 2 (slovom dvije) kuglice, što iz neupućenosti zalutaše na izborima za Konstituantu u njegovu (i Šerifovu) kutiju. Jedini i zakoniti predstavnik islamskog dijela ovog kotara je — Mjesni odbor J. M. O. Politički pregled. ] ! I ‘ Što traže Turci. Veliki Vezir Tevfik paša izjavio je uredniku »Petit Journala« da turske vlade u Carigradu i Angori hoće kao i svi drugi narodi na svijetu nacionalnu, političku i ekcnomsku nezavisnost Turske. Pitanje Smirne i zapadne Tracije, izjavio je dalje, mora biti uređeno kako mi želimo, a u pitanju tjesnaca pripravni smo da prihvatimo režim pravde, na bazi odluka stvorenih u Londonu. Ne možemo prihvatiti razdiobu azijske Turske na zone interesa pojedinih evropskih država. 1 ako uvjereni u po­ trebu suradnje stranih kapitala, ne možemo da se odrečemo nacionalne suverenosti. Stranim kapitalima pri­ pravni smo dati koncesije, ali nipošto odlučujući upliv. Ako se u ovim pi­ tanjima složimo, druga su sporedna i brzo ih se može riješiti. »Petit Journal« o pitanju Male A? zije. Taj francuski list konstatuje, da situacija na istoku nije tako kri* tična, kao što se mislilo u toku ove nedelje u Londonu. Kralj Konstantin, čim je stigao u Smirnu, odmah je izdao vatrene pro? klamacije, ali ga je jedna neoportu* na groznica zadržala u postelji. S turske strane Mustafa Kemal-paša poslao je u savezničke prestonice Be> kir Semi-beja, koji je radio na lon­ donskom sporazumu. S druge stra* ne, veliki vezir Tevfik-paša djelo? mično je izmijenio svoj kabinet, da zajedno sa Izet?pašom uzme u kabi? net ministre, koji su privržcnici spo* razuma sa nacionalistima. »Petit Jobrnal« tvrdi, da mišljenje engleske vlade nije mnogo različito od miš'jenja g. Brianda i da nije ne? moguće, da se nađe aranžman, koji bi bio bliži mišljenju francuske vla­ de, po kome bi se Smima vratila pod turski suverenitet, a ostavljajući Gr? cima ekonomsku slobodu u pristani* štu Smirne. A zatim bi bila u Tra? kiji povučena granica. Ugovori sa Italijom i Francuskom bili bi pošto* vani davanjem Turcima izvjesne sa? tisfakcije. Boljševička vojska stigla u pomoć KemaLpaši. Prema posljednjim iz? vještajima iz Carigrada broj boljše­ vičkih trupa, koje su došle u pomoć kemabistima. iznosi pedeset hiljada ljudi, od kojih najveći broj sačinja? vaju konjica boljševičkog generala Buđenija. Italija šalje komisiju u Angoru. Talijanski listovi javljaju, da je vla? da poslala naročitu komisiju u An* goru, da uspostavi odnose sa Kemalnašem. �Boo i 302 Rroj .ПРАР1А* — .PRAVCA* Стпмеа 4 Strana .Albanska federacija*. Iz Skadra nog inovjernog oficira iako ta kuća nije nikad izdavana pod kiriju. Nujavljaju: Trema jednom izvještaju iz rija je dao utok okružnom načelniku Tirane sadašnja albanska skupština g. Todoroviću, koji ga je odbio i tako imaće ua riješava pitanje o podjeli Albanije na tri potpuno autonomne je došlo do nasilnog useljivanja, ali ne u donji boj, kao što je bilo provincije. Sjeverna Albanija imala bi riješene, nego u gornji, u k*om prema tome za centar Skadar, srednja stanuje porodica N u r i j i п a. Albanija Eibasan, a južna Berat. Ove tri provincije činile bi međusobno sa­ i Ovaj je se naravno opro useljivanju i na to ie na nalog gradskog kot. pred­ vez pod nazivom »Albanska federacija«. stojnika g Vladimira Kostića uhap­ Antanta protiv povratka Habsburgovaca u Madžarsku. „teške šen. Radi ovog škanđaloznogpostupka Slovo- iz Praga javba: Kake se do- i vlasti vlada među muslimanima silna znjje iz diplomatskih krugova, zauzeće I uzrujanost. Ministarstvo saobraćaja i Ajvaantanta u pitanju Habsburgovaca za tovlca. Dobili smo od direkcije držav­ madžarsko prijestolje analogno stano­ vište kao i protiv Njemačke. Antanta nih željeznica slijedeće pismo: Vrlo će pozvati Madžarsku, da svoj ustav prešno! Administraciji lista »Pravde«, sastavi prema smislu trianonskog ugo­ Sarajevo. Direkcija moli, da uvrstite vora i da o.stran: sve odredbe, koje u Vaš cijenjeni list i d< obznanite zabi omogućivale povratak Habsburgointeresovane, da je Ministarstvo Sa­ vaca. Ovaj korak velike antante poobraćaja odobrilo pod brojem 19.451 duprijeće i mala antanta. podvoz u poia cijene muslimanima, Ofenslva protiv Vladivostoka. iz koji putuju na hodočašće u Prusac, Meskve javljaju da je Trockij dao na- i kraj Dolnjeg Vakufa, i poveća nje vo­ in crvenim četama u Sibiriji aa pre­ zova. Da uzmog:.emo pravodobno ob­ uzmu ofensivu i prodru u Vladivostok. znaniti naše osoblje, izvolite nam od­ mah odmah javiti telefonski (Željezu, direkcija broj telefona 27) kada, tj. kojeg uara je to hodočašće, da pove­ ćamo vozove. Sarajevo, 2*. juna 1921 Načelnik odj. ia: Nova stanbena uredba. Ministar? u z. (Potpis nečitljiv). ski Savjet je odobrio nacrt Ministar^ Mi ovoj tragikomedeji imamo samo stva za Socijalnu Politiku nove stan•ene uredbe za krajeve izvan Srbije kao epilog da nadodamo ovo: Ako se i Crne Gore. Po ovoj uredbi će se Ministarstvo Saobraćaja već sjetilo, da moći povisiti kirijs ekonomski slabi? treba muslimanima olakšati jeftinom 'im za tri puta prema kiriji iz 1914. vožnjom pristup na Ajvatovicu, prije svega se imalo informirati, kada je god. Prema onim kirajdžijama. čiji taj dan. Ovo je moglo doznati iz tri prihod iznosi godišnje između 60.000 ovdašnje novine: »Pravde«, »Domo­ i 100.000 K imaće kućevlasnik slo? vine« i »Srpske Riječi*. Skandal 1 Domaće vijesti. bodne ruke u toliko, što će samo za slučaj, ako se ne mognu nagoditi, po­ sredovati stanbeni ured. Dječji Dan. Jučer je proslavljen Dječji Dan. Sudjelovalo je oko 5000 djece u manifestacijonoj povorci, koja je bila uzorno organizovana, i u kojoj su sudjelovali i učenici rus? kog kadetskog korpusa. Sarajevsko općinstvo nije pokazalo dovoljno ra? zumijevanja za ovu. plemenitu stvar i sa žalošću ističemo, da smo na svim priredbama toga dana vidili upadno malo muslimana, što se ne može ničim o? pravdati. Novi načelnik u ministarstvu vje? na. Kako nam iz Beograda javljaju, •postavljen je za načelnika musliman­ skog odjeljenja u ministarstvu vjera g. Derviš Kor kut, profesor na ovdašnjoj okružnoj medresi. Novi banjalučki škandj. Jučer smo dobili ovaj telefonski izvještaj iz Banje Luke: Šef ovdašnjeg stanbenog ureda g. Mrzljak, poznat radi svoga neprijateljstva prema muslimanima, dok je bio kot. predstojnik u Prnja­ voru, rakvirirao je drugi sprat kuće t. profesor Nurije Dumrukčića za jed­ Muslimanska Centralna Banka, Sarajevo, održala je dne 15. juna 1921. u prostorijama banke pod predsjedanjem gospodina Ademage Mcšića svoju VIII. (osmu) redovitu glavnu skupštinu, koja je protekla normalnim tokom. — Od iskazanog čistog dobitka u iznosu od 880.458 K 63 h isplatiti će se 8% dividende, do« čim se od ostatka obilno dotira pri? čuvni fond, pensioni fond, te tanti? jeme i nagrade. - Svi predloži rav* nate jstva usvojeni su skoro jedno­ glasno isto tako podjeljen je apsolu? torij ravnateljstvu i nadzornom vi* jeću za prošlu poslovnu godinu. Za predsjednika izabran je ponovno gospodin Ademaga Mešić, za I. pot? predsjednika izabran jc na novo go? spodin Dr. Halidbeg Hrasnica, za II. potpredsjednika ponovno gospodin Rifatbeg Sulejmanpašić; za članove ravnateljstva izabrani su ponovno gg. Mehmed Izzetpaša Bajrović te Sulejmanbeg Sulejmanpašić, a na novo izabrani su gg. vakufski direk? tor Mahmud ef. Bahtijarević, Hamzaga Husedžinović trgovac iz Banja? • luke i gos, . Fahribeg Teskeredžić ve| leposjedn.k i trgovac iz Travnika, i ujedno jc na skupštini ustanovi je* no, da je provedeno povišenje dio« j ničarske glavu ce od 5 na 20 тпТ K. i te da su dionice rasprodane i pot* i puno uplaćene. Poslije glavne skupštine održana je plenarna sjednica ravnateljstva u ■ kojoj se je obavio izbor za ekseku? j tivni odbor. Izabrani su u taj odbor I za tekuću poslovnu godinu gospoda Ademaga Mešić, Dr. IlaTdbcg Hra* . snica, Sulejmanbeg Sulejmanpašić, j Mahmud cf. Bahtijarević i direktor Oskar рГ. Somogvi. — Dalje obavlje* ; ni su neki važni zaključci poslovne i narav? i ’menovani su dosadanji ! ravnatelj Oskar pl. Somogvi za glav­ nog ravnatelja, zamjenik ravnatelja • Josip D. Galovac za ravnatelja, pro? i kur'ist Salih Mešić tc prokurist i u« pravi telj podružnice u Tužili Osman I Selcsković za zamjenika ravnatelja. Javna zahvala. Moli nas gđica Merjema II. Huremović iz Janje, da iznesemo njenu zahvalu g. dru La? voslavu Pejčiću, koji joj jc u teškoj bolesti bio od velike pomoći. Rado joj udovoljavamo molbi, jer nam je poznato, da je g. Pejčić vfo savje« stan liječnik. »Zvono« i njegov urednik. LI 83. broju-»Zvona« od 11. decembra 1919. bio sam nepravedno napadnut i u? vrijeđen. te mi nije drugo preostalo nego preko mog advokata gosp. Dr. Andriiašcvića u Sarajevu tužiti u? , rednika »Zvona« kod okružnog suda u Sarajevu, ne bi li na taj način do* bio zadovoljštinu. 29. aprila 1920. određuje sc prva rasprava kod okružnog suda u Sarajevu, kojoj o? krivljenik ne pristupa zaštitivši se imunitetom narodnog poslanika i o* na se odgađa. 10. marta 1921. zaka? zuje se druga rasprava i odgađa se, jer nema prisjeđnika. 2. juna 1921. određuje se po treći put rasprava, pa se » taj put odgađa, jer branitelj okrivljenog donosi liječničku svje« dodžbu, po kojoj okrivljeni usljcd bolesti ne može na istu pristupiti. Kako se mogla i treći put odgoditi rasprava, koja je bila zakazana na 2. juna 1921. na temelju liječničke svjedodžbe, to nc mogu nikako da nojmim, kad na 3. juna 1921. gosp. .lovo Šm4ran dolazi iz Banjaluke u Bos. Dubicu, ostaje u Dubici sve do 6. juna 1921. i u društvu svojih pri* jatelja provodi čitave noći u hotelu »Prizren« uz dobru čašu vina, a na 2. juna 1921. se odgađa rasprava rad: oboljenja okrivljenika. Upozorujem javno okružni sud u Sarajevu na ovaj slučaj izigravanja suda i zdravstveni odsjek radi izda? van ja liječničkih uvjerenja. - Bos. Dubica, 15. juna 1921. Dr. Mustafa Kadić, gradski liječnik. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". O^las. Zemaljska Vlada za Bosnu i Herc. Rudarski odejuk. Broj: 89.181/ХН-2. Sarajevo, dne 15. juna 1921. Rudarski odsjek zemaljske vlade u Sarajevu izdaće putem natjecanja do­ bavu od 30 (trideset) vagona brašna u jednoj ili u više partija, ali ne ispoa 5 vajona i to sveca: 7 vagona brašna za pecivo 7 << « « kuhanje i 16 » » « kruh. Cjelokupna količina b.ašna ima se da dobavi najkasnije do konca jula 1921. Piazne vreće dostaviće se do­ tičnom liferantu ili mlinu franko na ! raspolaganje. Biljegovnu pristojbu po skali !|. i III.. 1*/o poslovni obrtni porez i 1*t za potrošačke zadruge ima dobavljač po zakonu da snosi sam. Propisno biljegevane i zapečaćene i ponude sa naznakom: .Ponuda na ...vagona brašna" imaju se naj­ kasnije do 11. jula 1921. 10 sati prije ; podne, petpisatom odsjeku da predlože. Šef rudarskog odsjeka zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu: Dr. ing Turi na s. r. Mlinska kamenje Prvorazredne rude, najbolje za meljanje ; svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju NIKOLA BENAC § industrija mlinskog kamena Plehan Derventa (Bosna) O^AŠlVANjg «| u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni I BLOCKNER-OVl zavod za oglašivanje R Zagreb, Jurjevska ul. 31. I Telefon 21—65. :: | Generalno oglasno zastupstvo S za preko 10 tu-i inozemnih listova R "тм11ммм№1^^ ВЕ Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo • • . ....... -■ ■ Podružnica: Brčko ------- . Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. 1,1 Pričuve K 8,000.000. OBAVLJA FINANCIRA VRŠI kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. trgovačka i industrijalna poduzeća. isplate na svim mjestima Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. —•' Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. 1*4 Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odguvorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. ззз Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/790a8b0e294431b8dba577a77f8772d0.pdf 616d4583d2f156f05912e24b00ac5b15 PDF Text Text POŠTARIN A U GOTOVU PLAĆEN A pojedini broj K. 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevuj: za nasu državu godišnje K 200.—: za ino zemstvo K 250. - . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj ači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛНМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 65 (303) Sarajevo, četvrtak- 23. juna 1921. (13. Ševal 1339.) Govor nar. posl. Hamzalije Ajanovića, držan na 53. redovnom sastanku I Ustavotvorne Skupštine 16. juna o. g , povodom specijalne debate o XII, odjeljku Ustava (Izmjene u Ustavu). Gospodo narodni poslanici! Kad se u ovoj Skupštini povela ri* ječ o Poslovniku, onda su izbile na površinu i jasno se ispoljile dvije struje s potpuno oprečnim shvata* njem, naročito o broju glasova, koji je potreban za donošenje Ustava. Mi smo uvidjeli, da je jedna od tih struja, brojem Inanja, bila se stavila na stanovište, da jc za donošenje U* stava potrebna kvalifikovana veći* na. Drugo stanovište, koje je ovdje zastupano, bilo je to, da je za to dovoljna jedna obična apsolutna ve* čina sviju članova Skupštine. U toj raspravi navela je manjina u potkrepu svog zahtjeva činjenicu, da se svi Parlamenti drže običaja, da se Ustav izglasava kvalifikovanom ve* činom. Ti su razlozi bili tako jasni i s toliko snage naglašeni, da se je savjest većine donekle bar pokole* bala i da je sam Ministar za Konsti* tuantu gospodin Trifković osjećao potrebu, da reagira na ovo. I tada jc g. ministar Trifković jed­ nom nemogućom logikom nastojao da dokaže, da jc ovakva apsolutna većina, kakovu propisuje Poslovnik, u svojoj suštini ipak jedna kvalifi* kovana većina. Gospodin Ministar je tom prilikom tvrdio da je većina od 75 glasova jedna kvalifikovana većina, a naročito da je to većina od 211 glasova. Mi znamo, da je tom prilikom i sam Predsjednik Ministar­ stva, g. Pašić, pobijao navode opo* zicije tvrdeći, da je nemoguće do* pustiti jednoj manjini da teroriše većinu, namećući joj svoju volju. U* važivši, da su kod nas prilike tako nesređene, uvaživši okolnost, da i* ma mnogo ljudi, kojima je stalo do toga, da ometaju rad na donošenju Ustava, bilo jc potrebno da se po* stavi jedan manji broj glasova, po­ treban za izglasanje Ustava, gdje će se naći na okupu sve partije, koje žele konsolidaciju prilika u našoj dr* žavi Dakle, što se stalo na ovo sta* nov'šte, što se pristalo na to, da je za donošenje Ustava- dovoljna nad* polovična većina, to se je i moglo razumjeti, i ako ne i odobriti, i to samo s pretpostavkom, da je to jed* no principijelno gledište. No na ve* liko začuđenje naše, mi vidimo, da su Vlada i skupštinska većina pr­ vom prilikom, koja im se ukazala, napustili ovo svoje principijelno sta* novište, te nisu ostali kod svog gle­ dišta o običnoj apsolutnoj većini, nego su. osjećajući težinu opozicio* ne argumentacije, postavili sc i sami na stanovište, da je za izmjene u Ustavu potrebna jedna jača većina, nego što je obična apsolutna većina. I tako je Ustavni Odbor u 126. član* I j 1 j ! i i 1 i 1 1 ' ; i : i ku svog predloga formulisao i ovaj zahtjev: »Ako je takav predlog po* tekao od Narodne Skupštine, o njcmu se rješava na način predviđen za rješavanje zakonskih predloga veću nom od tri petine ukupnog broja članova«. Tu je dakle primlljcno gle* dište opoziicje. Tako je izišlo, da je za donošenje Ustava dovoljna i o* bična većina, a za izmjene u Ustavu da su potrebne tri petine od ukup* nog broja, što je sasma nelogično. (Ministar Trifković: To je potpuno logično.) Jest samo to je onda logika sui generis. Vlada je u svojoj nekonzekvent* nostr išla još i dalje, pa je u prvom svom predlogu tražila za izmjenu Ustava većinu od dvije trećine ukup­ nog broja svih članova. Ja ne znam, kakvi su razlozi mogli rukovoditi vladu, da stane na ovo gledište. Je* dini razlog, koji sc iz takvog njenog zahtjeva i :т. cijelog držanja njena dade zaključiti jeste taj, da vlada na svaki način želi da zapriječi, da do< đe ma do kakvih izmjena u ovome Ustavu. Ona br htjela, da se pojedi* ne ustanove -Ovoga Ustava petrificu raju, da ostanu za vječita vremena , . j ' ■ ; . ' * : i nepromijenjene. (Žagor. glasovi: Ni- 1 šta nije na ovome svijetu nepromijenjljivo.) Pitanje je, gospođo, samo u tome, da li je ovo, što vlada hoće, opravdano i pametno. Kad znamo, da se donošenje ovoga Ustava već dugo vremena zatezalo; kad znamo, da pređašnje vlade nisu gotovo nu šta uradile, što bi nam olakšalo po* sao na donošenju dobrog i solidnog Ustava, i kad znamo, da se i danas na jedan neshvatljiv način forsira donošenje Ustava, radi čega su ne* minovne pogreške, o koje ćemo se neprestano spoticati, onda se ovakvo gledište vlade o reviziji Ustava ne mo­ že ničim opravdati. Mi znamo i to, da protiv ovakvog Ustava ima. kako u samoj ovoj Skupštini, tako i izvan nje. jakih struja. Znamo također, da pri do* nošen ju Ustava nc sudjeluju dva na­ ša plemena. Hrvati i Slovenci. I kad znamo, da su sc upravo ta plemena postavila na stanovište, da uopće ne priznaju donošenje ovoga Ustava zakonitim i da če ga smatrati nametnuthn, onda se pitamo, da li je oportuno i pametno, da stavljamo tako teške zapreke u Ustavu, koje će priječiti izmjene nesavremenih, reakcionarnih i nepravednih ustano* va. Upravo iz razloga, koje sam malo pri je naveo, došle su u naš I istav i takve odredbe, koje inače, da se je drukčije postupalo i da se je htjelo uvažiti opravdane zahtjeve opozicije I Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice ti 19. Godina III. I Ustavni je odbor, nc znam iz kak­ vog razloga, odbio taj amandman, kao i sve druge njemu slične. Mi znamo, gospodo, da su Ustavi u drugim državama donošeni kvalU fikovanom većinom, pa sc i u tako donošenim Ustavima predviđa, da ; se te izmjene mogu donositi apso* i kutnom većinom. Na primjer stari pruski ustav, koji je također done? šen kvalifikovanom većinom u svo* mc čl. 107. kaže: »Dic Verfassung kann auf dem ordentlichen Wege der Gesctzgebung abgeandert wer* den, wobei in jeder Kammer die ge■ wdhnliche absolute Stimmenmehr* heit bci zwei Abstimmungcn, zwi> schen welchen ein Zeitraum von wen;gstens einundzwanzig Tage lie* gen muss. geniigt.« Dakle, kad se jedan ustav, koji je donesen kvalU fikovanom većinom, može mijenjati apsolutnom većinom, kako se onda može tražiti, da Ustav, koji je do* pravdane zahtjeve za izmjenom Unešen apsolutnom većinom, može stava. mijenjat: samo kvalifikovanom ve­ Gospodo, kakogod ova odredba ćinom? (Jedan glas: To je dekreti* današnjoj opoziciji može da bude ’ ran Ustav!) Dobro, makar bio i de* zapreka da provede izmjene u Usta­ I kretiran, ali jc on ipak dozvoljavao, vu, ona sc tako isto mož/C ljuto osve* : da se može mijenjati nad polovičnom titi sadašnjoj većini. Današnja ve* većinom. I kad sc to radi tako kod ćina može doći do osvjedočenja, da i onih ustava, koji su donošeni kvali* pojedine odredbe treba ukinuti ili ih fikovanom većinom, ja držim, da je treba izmijeniti, i’ ova ista zapreka, i sasvim opravdano, da se i u ovom koja je postavljena s obzirom na o* našem Ustavu može mirne duše poziciju, ona će vrijediti također i za predvidjeti, da se on može mijenja* današnju, većinu, ako ona jednom j t također nadpolovičnom većinom. postane manjinpm, što nije iskflju* Svršavajući svoje napomene, ja Čeno. ! stavljam predlog na temelju čl. 55. Imajući u vidu te razloge, mi smo I Poslovnika, da se ovaj član Ustava podnijeli jedan amandman za izmje* povrati natrag Ustavnom Odboru, nu ovoga člana i tražili, da sc unese, da ga on uzme u ponovan pretres, da je za izmjenu Ustava dovoljna jer inače ni ja ni moji drugovi ne samo nadpolovična većina u onoj I b’smo mogli glasati za ovaj član о* zakonodavnoj Skupštini, koja bi vakav, kako je stilizovan od strane stavila predlog za izmjenu Ustava. I ’stavnog Odbora. i prilike u zemlji, ne bi mogle nika* ko doći u naš Ustav. Mi smo svjesni toga, da će do izmjena u pojedinim stavovima ovoga Ustava morati do* ći u što skorij em vremenu, a one* mogućiti te izmjene znači suprotsta­ viti se duhu vremena, znači sprječa* vati razvoj, koji će sobom donijeti život i same prilike, koji će nemi* novno zahtjevati, da se učine oprav* dane izmjene u samom Ustavu. I, gospodo, za ovo stanovište, da se naime mora dopustiti da se Ustav može mijenjati na isti način, na koji jc donesen, za to stanovište ja neću navoditi nikakve druge razloge, ne* go ću navesti samo ono, što je protiv stanovišta opozicije naveo sam g. Ministar za Konstituantu, a i Pred* sjednik Ministarskog Savjeta g. Pa­ šić, a to su:: da se ne može dozvo₽ liti nikako, da manjina nameće svo* ju volju većini i da manjina terori* žira većinu, pa da tako sprečava o* Hak s beglučkih zemalja. i | i 1 Mnogi se posjednici obraćaju na naš poslanički klub s pitanjem, ka* ko će doći do haka sa uzurpiranih begiučkih zemalja, i traže interven* čiju za pojedine slučajeve. Kako i* ma masa tih slučajeva, pa se ne bi moglo uvijek za svaki pojedini in* tervenisati. to je klub tražio, da mi* nistarstvo za agrarnu reformu naloži podređcn;m organima, u ovom slu­ čaju kotarskim uredima i agrarnoj direkciji u Sarajevu, da se kod рге* suđivanja o prihodu sa beglučkih zemalja moraju strogo držati propi* sa naredbe ministra za agr. reformu dra Krizmana, što ju je ministarstvo izdalo 1929. god. pod br. 11.607/20. Ta naredba glasi ovako: »Obrađivači begluka. koji spadaju nod SS 2.v 3., I. Beglučke uredbe od 14. II. 1920., ne plaćaju naknadu za godinu 1920. nego sopštvenik ima prave tražiti privremenu rentu istih parcela. Obrađivaoci begluka. koji spadaju pod S§ 6. i 7. beglučke uredbe, dužni su da plate naknadu kao zajkupniciu smislu uredbe od 22. VII. 1919. o pobiranju (žetve) priroda sa begluč* kih ziratnih zemljišta, čija vrednost je produljena članom 12. beglučke u* redbe. Te uredbe im adu se tumačiti da se u slučaju izračunanja naknade u novcu na temelju desetine i obične,g sistema mora uzeti obzir na raz* liku relucijonih cijena desetinskog paušala za dotične produkte te nainižlb traženih cijena od vremena žcb уе do osude. Uređenje postupka radi privremen ne kvalifikacije nravnog stanja beg* lučkih parcela, koje će pasti pod u* dar Agrarne Reforme,'slijcdiće. Do= Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i HercegoBinu (d. đ.J u Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000 — Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ m Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka bunha. Sarajevo. - Intcrurban telefon: Zlli �Strana 2 Страна „PRAVDA* — „ПРАЗДА” n:cc. Danas stoji KM) kg pšenice rc* dobre volje za zaštitu sirotnog seos­ kog stanovništva da su bili pristali da cimo 600 K, pa bi prema tome hak od ove zemlje iznosio 600 X 4, dakle od sebe, od svoga imanja odvoje, da se napravi skala, po kojoj će se dati 2400 K. Ministarstvo za agrarnu reformu ! sirotinji više na račun tih begova. u sporazumu sa ministarstvom unu­ tarnjih djela uputilo je svima poli* tičkim kao agrarnim vlastima uputu, . da se moraju strogo držati ove na* redbe. Stoga upozorujemo sve inte* resente, da svoje zahtjeve za hak s bcglučke zemlje prijave političkim (Svršetak). vlastima i samo onda, ako tamo bu* du odbijeni, da sc obraćaju na klub Prva radna perioda zemljišnog ureda poslanika. ima za zadaću : ; I. da ustanovi zbiljsku potrebu zem­ 1 lje u pojedinim predjelima republike, te je već do sada pružila relativnu mjeru o potražbi u pojedinim kraje­ l vima ; (Jedan dio govora ministra za agntrnu reformu g. N. Uzunovića prigo II. da ustanovi gospodarske i soci­ ■ dom rtsprave o ekonomskom odjelku Ustava u konstituanti.) jalne prilike u svim okruzima, te da provadia pomoću savjeta i saslušanja Gospodo, u Bosni se stoiećima braća stvar taj neće činiti prebacivanja, da rođena krvila. Bosanski agrar 40 go­ smo mnogo dali da ovo pitanje ski­ stručnih savjetnika toga ureda i in­ spektora i konzumenata zemaljskih I dina Austrija je upotrebljavala da se nemo sa dnevnoga reda. kulturnih vijeća, najpovoljniiu vrstu i braća nikad ne slože. Tako gledajući Ko zagleda u skalu po kojoj će se način provedbe zemljišne teforme. na stvar mi smo morali ne samo na­ 1 platiti razrešenje kmetova, taj će iz stati, već i požuriti, da to pitanje što 1 nje moći da vidi, da se jednom sopObujam reforme. Cjelokupni broj pre rešimo. I blagodareći pravilnom stveniku na ime otkupa, na ime otštete. ko’ fiskovanog zemljišta iznaša u re­ kako hoćete nazvati taj način likvida­ publici oko 5 milijuna hektara ili shvatanju na svima stranama, kod sviju grupa na koje se vlada naslanja, cije, daje po hektaru jedva onoliko 36° 0 cjelokupne površine države. u prvom redu blagodareći pravilnom koliko taj hektar u današnje vreme Od toga otpada na: šumu 3,110.000 shvatanju grupe muslimanske, mi smo godišnjeg prihoda donosi; daje jedva hekt. (67%); oranice 1,113.000 hekt ntšli jednu osnovu, koju smo lojalno toliko, da za navek ne bude to nje­ (19°'®); livade 261.000 hekt. (19%); meli u pretres i mi smo našli rešenje gova svojina nego svojina težaka. 1 bašte 250.000 hekt. (17%); vinograde I koje može puno da nas zadovolji. Je­ pod takvim oko nostima govorni kako 1100 (8%); pašnjake 381.000 (33%); i ste, u prvom redu muslimana, jer o je suma od dvesta miiijona dinara vodu 47.000 (59%); nekulturno tlo ‘ čemu se, gospodo, radilo? Radilo se o 85.000 hekt. (14°%). blagodareći Bogu u našoj velikoj do­ uzimanju zemlje, a šra znači jednom movini koji ima svoj budžet od mili­ U plan je uzeto da se još u prvoj čoveku uzimati zemlju, treba da znaju jarde. da je to velika suma, kad preko periodi godine razdijeli 2$: 000 hektara j bar oni, koji su zemljoradnici. Osnova nje imamo da napravimo bratsku slogu (od toga 125.000 oranica i livada) u za razgovore i rešenje pitanja koje je Češkoj, Moravskoj i Šieskoj i 40.000 u Bosni, ja drž’m da taj ne govori po pred nas izneto, bila je osnova koju ovlašćenju svojih birača. (Odobravanje hektara livada i oranica u Slovačkoj, je dao naš uspešni rat, a to je da se u centrumu.) Za šume se izradjuje posebni pro­ feudni odnos mora ukinuti, da se gram, jer one prelaze u vlasništvo Gospodo, r.ešto naše javno mnjenje kmetski odnos mora razrešiti. Pošlo a nešto naše partijske zaoštrenosti države ili javnih korporacija. se tim putem. Čini mi se, da se glavna učinili su. te je ceo ovaj problem Finansiranje reforme. i primetba kod ove stvari čini sumi shvaćen kao beglučki problem. Od U glavnom su sve predvidjene stav­ i koju će država platiti da bi 90.000 16.000 sopstvenika Čiji se odnosi pre­ ke prenisko odredjene, te se ukazuje zemljoradničkih porodica moglo po­ ko ovih uredaba razrešavaju, 11.000 nužnim novelacija dotičnih zakona o stati punim svojinarima zemlje. Tolike ih je puka prava sirotinja ako ne dotiranju fondova. hiljade porodica mogle su znati šta Državnom zemljišnom uredu stoje | veća nego što je Rista Đokić. 1 go­ svojim pokolenima u nasleđe ostavljaju. na raspolaganju 3 fonda i to; spodo, zlokobiti te desetine hiljada na­ Gospodo, ko voli narod, ko ga istin­ 1. Fond od 50 milijuna K kao pos­ i še siromašne braće, velim braće bez ski voli, ko poznaje kolika je privr­ lovni kapital (prema § 76. zakona o | obzira na to, jesu li vere musliman­ ženost našega težaka za zemlju, laj ni odšteti). ske, zlokobiti držim da se čini opštoj malo neće žaliti sumu od dvesto mi2. Fond od 5 milijuna K godišnje stvari krivda, a sebi ne čini nikakva lijona, koja daje nama mogućnost da usluga. Jer se sve ove stvari o kojima (ukupno za 4 godine 20 milijuna) za i to pitanje ukinemo sa dnevnog reda. pospješivanje unutrašnje kolonizacije. j govorim moraju iz statistike proučiti S druge strane ko dade sebi truda da 3. Fond od 5 milijuna K za obezi tamo u Bosni na terenu vidjeti, a zaviri u donete uredbe, da ih prouči bjedjenje namještenika kod općeg, pen­ tamošnji svet u Bosni zna jeli ovo a to baš nije tako laka stvar, gospodo, stvar begova ili bosanske sirotinje. zionog instituta. jer je komplikovano pitanje, da uđe u Budžetarni izdatci zemljišnog ureda (Rista Đokić upada u reč.) za god. 1921. preliminirani su sa skalu po kojoj će se kmetski odnos Gosp. Đokić me izaziva da i preko 8,558.357 KČ. Državni dohodak iz volje učinim jedno priznanje ljudima razrešiti, da uđe u kriterije koji obedosadašnje zemljišne reforme iznaša iežavaju kmetstvu slične, da vidi hoće koji ovu stvar u ime muslimanskoga 4,337.572 Kč. li i koliko begluka ostati begovima ili i kluba sprovode. Pri tom sprovođenju ; Poljoprivrednoj industriji obraća se će biti jedan njihov znatan deo raz- i ovoga sporazuma kod ponekih ljudi, osobita pažnja. Tako se šećernoj in- 1 deljen težacima. Ko tako posmatra ; kod nekih begova iskazalo se toliko tlc imadu srcski načelnici suditi kao povjerenici Agrarne Reforme u smi- ! shi člana 6. uredbe od 22. VII. 1919.« | Ta se naredba ima tumačiti ovako • u pogledu obračunavanja haka: Za ' bazu se ima uzeti desetinski paušal. <>n, recimo, iznosi za neku parcelu i 20 K. Tih 20 K ima se pomnožiti sa 3, jer je spahija dobivao trostruk pa* ušal, dakle prihod posjednika iznosi 60 K. Sad sc pita, koliko je posjed* nik mogao za tih 60 K kupiti žita. Recimo. da je 100 kg pšenice stajalo 15 K. I1 tom bi slučaju posjednik i* 1 mao 60 : 15 - 4 metrička centa pse* igrama reforma u Čehoslovačkoj. Vlada o agrarnoj reformi u Bosni i Hercegovim. PODLISTAK. ------- I Mustafa: Iz mojih uspomena.*) U vladavini buharskog emira. Treći dan naše vožnje od Samar* kanda stupamo na teritoriju Buha* re. Na maloj stanici vidim dva tri vojnika, onako na pola odjevena po vojnički, a na ramenu drže stare ru* ske vojničke puške. Rekoše mi, da smo preši? granicu Buhare i da su o* vi ljudi vojnici buharskog emira. Bu* harci su Sarti, a ni u čemu sc nc raz­ likuju od Sarta u Turkestanu. Ru* šija je poslije pobjede nad Buharom isposlovala sebi pravo, da sagradi željezničku prugu preko teritorije Buhare i tako spoji Turkestan sa Zakaspijskom Krajem. Po svemu sc vidi, da je Buhara obični otočić u ruskom moru, a ovisna je u svakom pogledu od svog nekada moćnog i si inog susjeda. Buharski je emir za* držao svoj položaj do danas samo zato, što Rusija nije htjela stvarati veće komplikacije i izazvati protiv ♦) Ovim nastavljamo prekinuti podlistak o istočnim muslimanskim narod ma. Naročito na ovaj njegov skrećemo pažnju naših čitaoca, pošto se u nj^mu opisuje borba Bu* hare s bo jšev’cima, propacanda O# smanhje za jednu veliku federaciju is amskih naroda na Istoku, život Buharaca i državno uređenje Buhare. 1T. ur. sebe mllione islamskog naroda na jugoistočnim granicama svoje impe* rije. I’ Kaganu ili Novoj Buhar:, gra* du na željezničkoj pruzi, zadržaše naš vlak cijeli dan i ja odoh u grad, da pogledam, kako žive podanici einira, šta ima u njih i kako misle o današnjoj situaciji? Malo podalje od stanice nalazi se stara čaršija sa onim običnim i tipičnim dućanima i čajhanama, kao što je to u Taš* kentu i Samarkandu. Sjedoh pred jednom čajhanom i otpočeh razgo* vor sa Buharecm Sartom. Bijaše oz* biljniji čovjek i iz razgovora s njim u vidjeh, da vrlo dobro poznaje i shvaća današnji položaj i o svemu dosta ispravno i tačno prosuđuje. Najprije mi reče, da oni, Buharci, ne vjeruju, da će se boljševici odr* žati na vladi, jer ovakav način upravljanja i nesposobnost moraju dovesti do konačnog kraha. Buhara nikada ne će zaboraviti one sve u* žase, koje oni pretrpješe od boljše* vika. Ovaj mi čovjek potvrdi ono sve, što sam još u Taškentu čuo od mnog h Sarta, samo mi on jasnije razjasni pr'Jikc, u kojima se odigra* šc oni užasni buharski događaji u 1919. godini. Boljševici tada htjedo* še pomoću intePgentnih i naprednij’h Sarta oboriti buharskog emira i njegovu vlast, a uspostaviti boljše* vički sovjetski režim. Uz propagan* dv s emirove strane i pobuđeni svo ifm hodžama i starcima podigoše se Sarti na oružje i htjedoše silom za* | nriječTi boljševičku invaziju. Turkestanske boljševičke vlasti opuno* • 1 1 ; ; i dustriji pogodovalo u toliko, što će se osnutkom ostataka od razdijeljenih dobara postići velika naselja, koja će se moći intenzivno baviti gojenjem repe. U krajevima s dobrom zemljom da­ vat će se interesentima po 15 hektara uz uvjet, da na odredjenom komadu dobivene zemlje mora saditi repu. Ova se obveza odnosi na izvjesni niz go dina i sklapa se ugovorom iz medju zemljiš. ureda i preuzimača zemlje. Nadalje neće biti zemlja, koja pripada pojedinim šećernim fabrikama odjed­ nom preuzeta, već sukcesivno, a ići će se zatim, da se i poljodjelski elementi direktno zainteresuju za produk­ ciju šećera, kao što je to uzus i mo­ ravskim poljoprivrednim šećernim fabrikama. Industriju žeste (špirita) zaštićuje se slično, t. j. zemljišni ured obvezuje ugovorom one, koji su dobili zemlju, na sadjenje krumpira za pecare žeste Ujedno svi, koji su dobili zemlju, osnivaju zadrugu za pecaru žeste, te mora svaki od njih da na se pre­ uzme odredjeni broj zadružnih dijelova. Ovim se mjerama počinje i na industnjalnom polju da uvađa već toliko razvijeni poljoprivredni zadružni život, čime se želi otsiraniti dosadašnju me­ todu najamnih i nezainteresovanih radnika u produkciji. Dosadašnji rezultat: pokazuju, da se zemljišna reforma može provadjati na zadovoljstvo i korist svih zainteresovamh slojeva i da se njom ne ugro­ žava intenzivnost gospodarenja. Do sada je provedena reforma na 4 ve!eposjeda, te odbivši ono što je prove­ deno na temelju zakona o dugoročnim zakupima, daje slijedeću sliku : 1. Ca. 120.000 hektara dano je u prisilni zakup na temelju zakona o dodijeljivaniu zemlje. 2. Ca. 50.000 hektara upotrebljeno je za gradilišta ili je kao raštrkani posjedi prešlo u vlasništvo obradjivača. 3. Ca. 10.000 hektara razdijeljeno je od navedena 3 veleposjeda. Iz ovoga se kratkog pregleda jasno vidi, da je agrarna reforma u Českoslovačkoj iz teoretske i pripravne faze stupila u fazu života i realizacije, nadalje da je našla svoje korito, te da će iz vrela, kojemu sada sliči, naskoro poteći potek, da na koncu kao snažna i velika rijeka ponese Život u one krajeve i u onaj narod, koji ga još nije mogao da uživa. Lazar Grubi ć. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". moćiše zloglasnog svog komesara ni ljudi. Još mi reče, da je emir vrlo Kolesova i on krenu sa čitavom inteligentan i pošten čovjek i on o* boljševičkom internacionalnom d!o* vo nikada ne bi odobrio ni dozvolio, dobrovoljnom vojskom, u kojoj pre* ali su u ono doba bile tako strašne tužno bijahu Madžari. Zapali sc Bu* prilike, da emir nije smio niti jednu j< dinu riječ progovoriti u zaštitu ne* hara, nasta grabež i besmisleno ubijanje i uništvanje cijelih sela i gra* kol ko stotina naprednijih i intelidova buharskih. Vješalo se i ubijalo 1 gentnijih svojih podanika. Fanati* bez suda i krivice. Sarti uzmakoše u zam mase bijaše pravi vrhovni su* gore i udaljene buharske pustinje, dija. gdje sc iskupiše i organizovaše. Pre* Posredovanjem i po najkategorić* ko Afganistana dobiše municiju i nijim naredbama iz Moskve izmiri* puške od Engleza i jednoga dana še se turkestanski boljševici s Bukao oluja navališe na cijeloj fronti. harc ina. Ovaj se naime čitav razboj Pljačkaške dobrovoljačke trupe tur* dogodio po samovoljnom riješenju kestanske boljševičke vlade ne iz* turkestanske boljševičke vlade, a đržase navalu do nevjerovatnosti bez znanja i odobrenja centralne razgnjcvKenih i fanatizmom raspa- moskovske vlade. Ali Buharci vide iz Ijenih Buharaca. Nasta takvo kreše* cijelog ponašanja boljševika, da je vo i osvećivanje, da mu nema para ovaj mir među njima i boljševicima u po vješti boljševičke revolucije. sličan miru mačke i miša. Buharci se Boljševici se razbježaše na sve četiri naoružavaju, vježbaju i stvaraju sve strane, a Buharci kao uragan za nji* nove pukove. Oružje i municiju do* ma. J u te dane pogibe na tisuće m:r* bivaju preko Afganistana. A i bolj* nih građana Rusa i njihovih obitelji. ševici otvoreno govore, da se valja Razjareni Sarti proglasiŠe sveti rat Buharcifna osvetiti, a intčrnacional* protiv boljševicima i sudbina tako ne čete jedva čekaju inomenat, kad htjede, da žene i djeca Rusa, koji su će smjeti provaliti u Buharu i tamo kolonizirani oko željezničke pruge pljačkati bogatstvo štedljivih i mar* preko Buhare, plate svojim životi* ljiv:h Buharaca. Ja sam u junu 1920. ma razboj i pljačku intcrnacionalaca vjerovao u ovaj napadaj sa boljše­ vičke strane na Buharu, a bez zna* iz Taškenta. Sarti su biE tako raspaljeni, da su nja Moskve, a u septembru iste go* pohvatali sve Sarte, koji se nose kao d ne čitasmo u Indiji u engleskim i Rusi i šišaju kosu i briju bradu, te ndijskim novinama, da su boljše* ih dovedoše u prestonicu emira Stavičke čete navalile na Buharu, zau* ru Buharu, gdje su svi do jednoga žele stari grad i opljačkali i uništili bili osuđeni na smrt. Tu presudu iz* sve. f Bog zna, šta bi bide м Buhanesoše starješine i glavni imami i roin, da joj ne priteče na pomoć Af* hodže. Ovaj mi Buharac reče da jc ganistan sa svojom izvrsnom i do* to »jazuk«, jer pogiboše toliki pošte­ bro izvježbanom vojskom. �Epoi 303 Proj Bilješke. „Novi kurs*. G. Ščepan Grđić nije cikada bio prijatelj '•muslimana. Ali otkada je na naš zahtjev maknut iz prosvjetnog; odjeljenja, preokrenuli su se njegovi osjećaji prema nama u pravu mržnju, koju je počeo da izlijeva u Stojanovićevu »Narodu«. U posljednjem broju ovoga lista napisao je takav jedan mržr.jom na nas zadojen članak pod naslovom »Novi kurs«. On ga doduše nije potpisao, ali ga mi poznamo po svakom retku. -U prvom dijelu toga članka napada presudu zemaljskog disciplinarnog vijeća, kojom je riješen krivnje profesor g. Šukrija Alagić, za koju ga je optužio i od službe suspendovao sam gosp. Krđić, dok je — po nesreći našoj — bio jo.Š na vlasti. Za podlogu toj optužbi protiv g. Alagića uzeo je g. Grđić jedan Alagićev govor, držan na nekoj izbornoj skupštini, u kojemu je opravdano kritikovao rad tadašnje vlade, a naročito g. Grđića kao načelnika prosvjetnog odjelenja. I da je po nesreći ostao i danas na tom mjestu, ovaj bi Čestiti prosvjetni rad­ nik ni kriv ni dužan stradao. Ovako je zadovoljeno pravdi i time pobrkan ćejf g. Grđića, a to njega nagoni da iskaljwje svoju mržnju i da napada najvišu disciplinarnu vlast za činovnike u našoj zemlji. U zemaljskom discipli­ narnom vijeću ima devet članova, naj­ viših funkcijortara naše pokrajinske uprave, i ed tih su devet danas samo dvojica muslimani. Pa ipak g. Grđić ima obraza, da ovu pravednu presudu pripisuje nekom novom muslimanskom kursu. Koliko smo mi pak s pouzdane strane saznali, Alagićevo oslobođenje od neopravdane Grđićeve optužbe naj­ više je zagovarao jedan čian vijeća, rođeni Srbijanac, koji — odgojen u slobodi i demokratiji — nije mogao ni da shvati, kako se jedan prosvjetni radnik može uopće optužiti za ovakovu stvar kao što je ova Alagićeva. Ali g. Alagić je kriv g. Grđiću, prvo što se je usudio kritikovati njegov naopaki rad, a drugo i glavno, što je musli­ man. Da je kojim slučajem g. Alagiću ime Jovo ili Risto, sigurno bi lakše prošao kod g. Grđića, pa makar ga i napadao. Mi znamo Giđićevu objektivnosi iz drugih disciplinarnih stvari. On će se sigurno sjećati disciplinarne stvati g. Jove Popovića, bivšeg poljoprivred­ nog činovnika, a sada zemljoradničkog poslanika u konstituanti zbog onog nekvalifikovanog ispada protiv svog star­ ješine g. Andrića G. Grđić zna, kako je onda branio g. Popovića, da je U učinio u uzrujanosti. I obranio ga. Ali kada je zbog sličnog, ali mnogo blažeg prestupa bio optužen kotarski pred­ Drugačija sudbina nije ni mogla stići Buharu, kad je u plamenu, koji hara u susjeda. Neosporiv je fakat, da moskovska vlada za ove događam je ni je niti znala i da je o svemu tek poslije krvoprolića saznavala i smje# sta poduzimala korake protiv toga. Toliko je komesara, pa i sam zlogla# sni Ko’csov platilo svojjim glavama ovo krvoproliće, a ove komesare o# sudi.še na smrt centralni moskovski suci, koji dođoše koncem 1919. go# dine u Turkestan, kad je naime bio razbijen kozački ataman Dutov u Orcnburgskom Kraju i tako bila us# postavljena veza među Turkesta# nom i centralnom Rusijom. Ove ko­ mesare ne poubijaše zato, jer su na# pgli na buharskog emira. I sam Trockjj ne bi poštedio emira, ali su tu po srijedi veći interesi i moskov# ska vlada gleda pošto poto složiti Buha.ru, Afganistan, Perziju i cijeli Istok, a to sve pomoću turskih na# donalista, samo ne bi li se mogao nanijeti jak udarac Engleskoj na Is# toku. Ovaj mi moj Buharac sve to pr> povijeda. Povjerio mi se u svemu, jer sam mu ja odmah pri unoznava* nju rekao, da sam ja musliman iz Bosne i da sam i sam neprijatelj bolj­ ševika. kad oni na ovakav način provode svloj program. Buhrac mi reče, da će se oni pomiriti i s ovim stanjem stvari. Tu mi iz razgovora s ovim Čovjekom bi jasno, zašto se osmanlijske nacionaliste uhvatiše s boljševicima u jedno kolo. O tom sam se još bolje uvjerio za vrijeme moga putovanja po Istoku. Istoč# Страиа 3 St"ana „ПРАВ/1А* — „PRAVCA* I i I I I : i j I stojnik g. Alfred Makanec, onda gosp. Grđić nije dao govoriti o uzrujanosti ! tražio je, da se g. Makanec kazni, Ali ono je bio Jovo, a ovo je Al­ fred. A sada tek pomislite, kakav je gnjev g. Grđića, kad se radi o Šukriji, i to takovom Sukriji, koji je Imao toliko smjelosti, da „napadne11 „neprikosnovenog* g Sćepana. Što se tiče drugog dijela ovog Šćepanova članka, imamo samo da naglasimo, da su onim aktima izvršene pravomoćne presude, koje su izrekle nadležne kraljevske vlasti na osnovu agrarnih uredaba, što ih je donijela vlada demokratske stranke, kojoj je pripadao i g. Šćepan, dok ga ne poslaše u — muzej. Učiteljima muslimanima Kr. hrv. zem. vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjeru, odredila je svo­ jim riješenjem od 8. maja 1921. broj 16.515, da se u l;etnlm praznicima g. 1921. uredi u kr. višoj peda­ goškoj školi u Zagrebu feri­ jalni tečaj za daljnje obrazo­ vanje učitelja nižih pučkih škola. U tu svrhu izdata je ova Naredba: i i j i • I I ! I ' । stiče kod nastanjivanja u Zagrebu kao i i prehrane. Došlo mi se u susret, pa je za svakog polaznika tečaja malone sasvim besplatan pristojan stan osi­ guran, a isto i dnevna obskrba (obilna) uz cijenu od K 30.— na dan. Tečaj je od velike važnosti za svakog peda1 goga. Nije uvjetno, da se cijeli tečaj pohađa, jer onaj koji želi pohađati I tečaj za zadruge ili za prosvjećivanje naroda, treba samo četvrtu sedmicu pohađati tečaj, ali se učiteljima osobito preporučuje opsolviranje cijelog tečaja. Nije ini namjera ovdje pisati o zaostalosti našeg naroda ni drugo, jer ■ to sva gospoda učitelji moguće bolje znadu ođ mene, nego samo apeliram na sve muslimane učitelje, da bez i uvjeta ovaj tečaj apsolviraju. Oni koji ' žele učestvovati na ovom tečaju molim, da mi brzojavno jave na ovu adresu: Ajanović Abas, Tešanj, da bi iste i pravodobno najavio. One pako, kojim i nije moguće ovaj tečaj iz vlastitih I sredstava podmiriti, molim također, da I se uz opasku brzojavno prijave, pa i ako bude moguće i za njih sredstva I pribaviti, da ih također pravovremeno i pozovem. Nadam se što većem odzivu. Dalje pozivam sve naše I sc vozio još njegov drug Husejin ’ Gutlić sa trojicom suputnika. Raz# I bojnici su iz vrlo velike blizine, 8 do ! ! i | 1 ■ I ' I 1 : Mjesne odbore, 1 da u svome području ovo učiteljima, u koliko to oni sami ne bi opazili, do , znanja stave i nek ih ne priječi, ako koji od gg. učitelja nije naš pristaša, jer u prosvjetnom radu politika i stranačko uvjerenje ne smije biti za­ preka složnom radu. Pozivam dalje Ferijalni tečajevi, koje je povjeren­ stvo za prosvjetu priredilo bilo mje­ seca jula 1920. godine, imali su tako lijep uspjeh, da je isto povjereništvo odredilo da i o ljetnim praznicima 1921. bude u kr. višoj pedagoškoj školi Akademsku narodnu omladinu, ferijalni tečaj za učitelje pučk i h škola. da također svrše četvrtu nedelju te­ Tečaj će biti u Zagrebu, a trajaće čaja. Naravno ovo se tiče onih koji će četiri sedmice, i to od 4. do 30. jula [ u to vrijeme biti u Zagrebu. Preporu­ ove godine. čujem gg. akademičarima, da poha­ Prve tri sedmice biće opći tečaj đaju prvi posebni tečaj za vanškolski i za sve učesnike dok će se Četvrte rad narodnog prosvjećivanja. sedmice svi polaznici po slobodnome Nadam se brojnom odzivu i mislim, j izboru podijeliti u dva posebna da će učesnici imati ako ne besplatnu tečaja: Prvi posebni tečaj biće odre­ željeznicu, a ono će platit samo četvrđen na upućivanje u rad vanškolskoga : tinu vozne cijene. narodnog prosvjećivanja, na­ Ajanović Abas, Središnji Savez pose u organizaciju ^škola za odra$!e“ hrv. selj. zadruga, Zagreb. i djelovanje u njima. Drugi posebni tečaj odabraće oni, koji se Žele uputiti u organizaciju i vođenje seljačkih (zemljoradničkih) zadruga i t. d. Povodom gornje naredbe, znajući da se naš učitelj opredijelio za svoje na­ Kulen-Vakuf, 12. juna. ( porno zvanje jedino iz ljubavi prema Šaljemo Vam opširan izvještaj o i našem'muslimanskom elementu; zna­ ubistvu Mustajbega Kulenovića, tr# ; jući da su naši vrijedni učitelji pre­ govca iz Krupe, o kome smo Vam | pušteni sami sebi i željni još više dalj­ svojevremeno javili da je ubijen sa • nje naobrazbe te znajući da je naš devet hitaca iz puške. učitelj spreman doprinijeti i veće žrtve, 26. maja, u 4 sata izjutra dočekala nego što se može očekivati, u svetoj su tri razbojnika na cesti između i službi prosvjećivanja širih narodnih Kulen#Vakuf a i Vrtoča M. Kulenom ( slojeva, potražio sam dodira s ovdašnjim povjereništvom za prosvjetu, da vića, koji se vozio u kolima u dru# i štvu Nikole Kovačevića, posjednika ; na ovaj tečaj primi i muslimane učiiz- Bos. Krupe. Za njegovim kolima i telje, te da im se osigura sve povla i ne muslimanske državice i i njihove partije proglasu# ; ju devizu: »Istok istočnim narodima!« U p r o g r a m u j e federativna muslimanska država na Istoku, a u tu bi državu unišle slijedeće državicc kao potpuno samo# stalni dijelovi ove velike federacije: T u r s k a, A r a b i# ja, Perzija, II i v a, B u h a г a, Turkestan, Afganistan i Beludžistan. To je san Istoka i taj će se san oživotvoriti, pa ma# kar cio svijet ustao protiv njih. O s# m a n 1 i j c, naučeni p r o š 1 o š# ću, u r e d i š c svoju taktiku i politiku tako, da im se da­ na s n a Istoku p o t p u n o v j e# ruje. A ova je želja istočnih na# roda potpuno opravdana i sproved# ljiva, jer zar ima naroda na svijetu, kome bi se smjelo oduzeti pravo, da u svojoj kući bude gospodarom i slobodnim čovjekom? Nastalo je novo doba i objavilo rat političkom vladanju po kolonijama. Samoodro đenje naroda mora biti isto onako sveto poštovano i u Aziji, kao što sc- to provađa u Evropi. Iz Kagana ode oklopni vlak »Roza Luksenburg« naprama afganskoj granici, a ja moradoh čekati na dru# gi vlak, koji će krenuti na zapad k obalama Kaspijskog mora, preko ko­ ga sam se mislio prevesti i tako doći na Kavkaz, a tamo dalje preko Cr# nog mora u Carigrad ili Konstancu. Pošto mi na stanici rekoše, da će tek sutra ili prekosutra krenuti vlak u ovom smjeru, ja opet odoh u čaršiju Naši dopisi. ' i nađoh ovog mog novog poznanika . i prijatelja. Rekoh mu. da ostajem ovdje i zamolih ga, da mi pomogne i da ja s njim posjetim Staru Buha# ru, prestonicu emira. Prijateljski se ovaj dobri Buharac odazva na moju ; molbu i mi odmah odosmo u kon# zulat buharskog emira, gdje mi na jamstvo ovog Buharca izdadoše do# zvolu, da mogu posjetiti stari grad. Uzesmo kola i izađosmo iz Kagana. Stara je Buhara (glavni grad) uda# Ijena od Nove Buhare ili kako Rusi zovu ovaj svoj grad Kagan 12 kilo# metara od željezničke pruge. Cesta je vrlo lijepa i s obje strane zasade# na drvećem. Tri kilometra pred gra# dom zaustaviše nas prve straže emi# rove. To bijaše oficir sa petnaest vojnika. Pregledaše naše dozvole od konzulata i propustiše nas dalje. Tako smo bili tri puta zaustavljani dok se napokon ne nađosmo pred gradskom kapijom. Izađosmo iz kola i pođosmo pje# šice po ulicama i sokacima. Sama je kapija ogromna po svojoj veličini i dobro zaposjednuta stražama. To je srednjevjekovna gradnja s onim za ono vrijeme karakterističnim kula# ma s puška micani a. Kad smo prolaz li ulicama, pazarom i bezistanom, učinilo mi se, da je ovdje nagomila# no bogatstvo cijelog naroda. Dućani prepuni robe ii svega ima, što samo zamislite možete. Na me to učini osobiti dojam, jer već toliko mjeseci po Rusiji nc vidjeh trgovina i du# ćana punih robe. Zađosmo u ulicu, gdje su sarr.fi mjenjači. Ova je u# lica najoriginalnija u starom gradu. 10 koraka, ispucali puške na Mustaj­ bega i pogodili ga devet puta. Ostao je na mjestu mrtav. Huscjn videći da će također poginuti, skočio je iz kola i dograbio s krila Kovačevića dvocjevku i počeo da puca na raz# bojnike. I on je ranjen, a razbojnici su umakli. Istragu je vodio žandarmerijski potporučnik iz Bos. Petrovca i to ta? ko slabo, da nije ništa ni sumnjiva pronašao. Uoči toga jutra, pred ve# če, dočekan je na istom mjestu (valjda od istih razbojnika) i nadve# terinar Šagog i opljačkan. On je od# mah obavijestio žandarmerijske po­ staje u Kulen-Vakufu i Vrtočima o događaju. Žandarm. postaja u Ku# lcn#Vakufu nije na to našla za shod= no, da opomene trgovce (bio je saj­ meni dan), da se ne miču iz grada, a postaja u Vrtočima je izaslala pa­ trolu, da krstari oko Covke, gdje se slučaj sa veterinarom desio. Ova je patrola došla na blizu 500 m do mje# sta, legla u jednoj kući, te prospa# vala cijelu noć. Pucnjavu u jutru su morali čuti, ali valjda nisu smjeli od straha da izađu i da zapadnu ubica# ma za leđa. Rekoh, da žandarm. potporučnik nije ništa pronašao, ali se srećom prije par dana opazio kod jednog sc> fjaka iz Vrtoča sumnjiv dolarski ček, koji je htio da promijeni u banci u Bihaću. Otale je povedena 'straga i dosada je uhaipšeno oko Uh 12 sum« njivacu. Istragu vodi poznati žan­ darmerijski narednik Vodopija, te se nadamo, da će se ako Bog da tom istragom i ubicc pronaći. Mi imamo nekih momenata iz prošlosti, koji bi mogli poslužiti, da v straga uspješno privede kraju. G. Milan Bogunović, trgovac s dolaru ma, rekao je prije dva mjeseca Mila# nu Tomičiću, trgovcu iz Krnjeuše o# vo: »S kim si došao ovamo?«, i kad mu je ovaj odgovorio, s Mustajbe# gom, opomenuo ga je, da sc ne vra­ ća s njim, jer će biti ubijen. Radi ovoga sc bilo predložilo, da se Milan uhapsi, ali onaj, koji ga je tre­ bao uhapsiti, odgovorio je predlaga# ču: »Ne mogu. Srbin je«. Ovo će posvjedočiti Nikola Kovačević. Osim toga je neki Milan Zdjclar (sada u bihaćkom zatvoru radi kra# đe), čija se kuća nalazi 500 metara od mjesta ubistva, izjavio da je već pola godine prije bila skovana urota protiv M. Kulenovića i da je on bio među urotnicima. Kazao Je, da su zimus po mjesec dana ležali u kući Perke i Joce Vojvodića, vrebajući na Kulenovića, koji se međutim vozio U ćefencima razmješteni su drveni sahani, puni zlatnog i srebrnog nov# ca raznih država. Tu su dukati, biser i drago,kamenje. I trguje se živo i bogato. Mijenjaju jedan novac za drugi, kupuju biser, almaze i drugo drago kamenje. Začudih se kad o# pazih, kako jedan trgovac ostavi svoj dućan i ode gotovo na drugi kraj ulice i sjede razgovarati sa tr­ govcem i naručiše čaj. Pomislih, zar je moguće ostaviti ■ ovoliko bogat# stvo ovako na ćefenku i udaljiti se iz dućana. Moj mi suputnik i pratioc razjasni, da u Buhari vladaju stari zakoni, koje postavke i uredišc naj# stariji ljud:, najveća ulema i plem# stvo, a u dogovoru s emirom. Zako# ni su sredovječni i veoma strogi i strašni. Eto na pr. zakon o krađi. Ako podanik emira ukrade nešto i to mu se na sudu dokaže, jedina mu je kazna, da mu se odsiječe lijeva ruka do lakta. Ako ukrade i po drugi put. odsiječe mu se i desna ruka. A ako ga vrag navede i opet ovako šta učini, onda mu sc odsiječe glava. Za obične je prevare kazna od 3- 20 god na teške tamnice pod zemlmin i u lancima. Ako sc uhvati kakvu Sartku. da se iznevjerila mužu, nju zaveži’ u vreću i izvuku na visoku preko 18 metara kulu i odavle je s ove v:sinc bacaju na kaldrmu trga. Ovoj kazni mora prisustvovati i mu# ško i1 žensko stano’vništvb grada, dok drugim kaznama prisustvuju sa­ mo muškarci. Isto se tako postupa i sa djevojkama i slobodnim ženama, koje bi zaboravile na svoj rz i obraz. (Nastaviće se.) �Страна 4 Strana uvijek u većem društvu, ('udno je, da istraga nije ništa prcduzimala protiv Voj vodiča. ma da su i inače Poznati po zlu glasu. Mi smo mišljenja, da bi se krivci vrlo lako pronašli, da se istog dana povela ozbiljna istraga. pogotoVo stoga, jer je jednog od razbojnika ranio Gutlić, i jer su se od njegove rane jasno opažali šumom krvavi tragovi, kud su pobjegli. Razbojnici su nosili šajkačc, vojničko odijelo i bili naoružan: vojničkim puškama. I inače je kod nas vladao u ispo? stav; nered. Imamo mnogo »novih« Srba, koji su za vrijeme rata kupili dezertere i vršili špijunašku službu Austriji, a sada sc razmeću Srp? stvom. Nadamo se. da će se dolas' kom upravitelja ispostave g. Kurbalića promijeniti nrmke na bolje, a tim »novim« Srbima ćemo iznijeti imena, ako se ne prođu lopovluka. Još moram napomenuti, da su u našem mjestu pravoslavni i muslU mani živjeli od vajkada složno i da se njihova sloga održala i u najbur? nije doba oslobođenja. Stoga treba svim silama poraditi, da se ta sloga ne izvrsne u neslogu, koja bi bila po : sve od najveće nesreće. ~ić. Politički pregled. i ' 1 I i ' ' ! ; , I • I ' 1 i 1 ' . ■ 1 I 1 I . : i VANJSKI. Antantlno posredovanje u grč« । ko-turskom sukobu. Lord Curzon je predložio, da Engleska, Francuska i Italiji ponude u Ateni svoje posredstvo u sporu na Istoku. Ako Grčka prihvati ponudu, onda će se saveznici obratiti s tim istim prijedlogom i u Carigrad Otklone li medjutim Turci to posredstvo^ to će onda Grčka do­ biti od antante potrebiti ratni materi­ jal, a financijske će se prisilne odredbe protiv nje posve ukinuti. Primi ii pak angorska vlada ponudu, onda će Turci dobiti sve od Samy-bega zahtjevane pogodnosti uz još neke druge povlastiče, suverenitet nad Smirnom, koja će se organizovati kao autonomna pokrajina sa medjunaroanom upravom, Za Traciju traže Englezi, da se izvrši se v reski ugovor, dok Francuska zagovara prvobitnu granicu Enos-Midija, Za razgovora izmedju Curzona i Brianda govorilo se i o grčkoj vojsci, o kojoj su stigle vijest«, da je sada u boljem stanju nego prije. Ali ipak su svi glasovi preuranjeni o skoroj grč­ koj ofenzivi. Zadnja grčka ofenziva nije imalo uspieha, a to je baš i bilo povodom, da su Curzon i Briand cijelo istočno pitanje opet nanovo zasjekli i došli s poznatim predlogom, koji se uvelike obazire i na turske uspjehe. Sjednicama je prisustvao i talijanski poslanik Bonir Lorvare, koji će engleske i francuske nazore saoppiti svojoj vladi. Liman von Sanders o KjemalpaŠi i njegovoj vojaci. Njemački general UNUTARNJI. Podjela zemlje u oblasti izvršena. ј 21. juna su članovi Ustavnog Odbo₽ ra vladine većine na zajedničkoj konfereneji u potpunoj saglasnosti dluču. o podjeli države na oblasti. Rješeno je. da svaka oblast smije i? mati najviše 800.000 stanovnika. Član 135. prolaznih naređenja prei? ; ačen je tako, da oblasne f u п k? čije u Srbiji Bosni i V o j v o* dini vrše okruži, ako se u od­ ređenom roku ne donese zakon o administrativnoj podjeli zemlje i tb me nc izvrši likvidacija pokrajinskih vlada.*Hrvatska razdijeljena je u 4 oblasti. Prvu sačinjavaju županije za? .rebačka, bjelovarska i varaždinska: drugu županije osječka i požeška; treću županije ličko-krbavska i mo< druškomječka i napokon četvrtu županija srijemska. Na ovo riješenje pristala je i vlada. Boo, 303 Broi „ПРАРДА" - .PRAVCA* i Liman von Sanders, koji je u turskoj vojsci zauzimao vrlo odlično mjesto, još se uvijek bavi istočnim pitanjem, te je nedavno o tom napisao u »Vossisehe Zeitung« jedan članak, u kojem najprije nastoji dokazati, da su Mustafa Kjemalpaša i njegova vlada izvrsni vojnički i upravni organizatori. Nesamo što su oni postavili jaku i vrsnu vojsku, koja je izvojštila znatne uspjehe, nego su i na gospodarskom polju stvo­ rili stvari, koje mnogo obećavaju, a osim toga zamislili ostvarenje još većih osnova. General Liman von Sanders naročito naglasuje različite željezničke pruge, koje je dao izgraditi Kjemal­ paša. General von Sanders računa prema vijestima, koje su mu stigle u zadnje doba, da Kjemalpaša imade sada oko 100000 vojnika, ali broj njegovih četa svaki dan raste. Turci su dobili velik broj francuskih topova, koje su bolj­ ševici oteli Wrangelu i Djenikinu. Isto tako su im boljševici poslali masu municije. O planovima turskih nacionalista veli general von Sanders. da su vrlo opsežni. Oni se osnivaju na panislamskoj ideji. Sada se sprema velik kon­ gres delegata iz svih muslimanskih zemalja. Konačni je cilj nacionalista ostvarenje islamskih udruženih država^ kojima bi na čelu bilo osmanlijsko carstvo. O savezu Kjemalpaše sa bolj­ ševicima vali, da je on samo jedna vanjska formalnost. On je potekao samo iz oportunosti momentanog položaja. Nacionalisti su priznali Rusiji slobodan prolaz kroz Bospor i Dardanele, dok se je Rusija odrekla svakog teritorijalnog interesa kod ovih mor­ skih prolaza Rusija sa svoje strane izdašno podupire turske nacionaliste. Dobava municije u turska pristaništa na Crnom moru. Kako jav­ I ! i i I lja „Matin“ iz Carigrada, zaključili su boljševici novi ugovor sa kemalistima, koji se odnosi na dobavljanje municije za turske nationaliste. Municija će se iz Novorozijska direktno prevažati u turska pristaništa na Crnom moru. iz Pozdrav I Domaće vijesti. Ovim još jednoć potsjećamo naše dužnike, kojima smo poslali ček s naznačenom dužnom svo­ tom, da ćemo im od 1. jula o. g. obustaviti slanje lista, ako do tog dana ne podmire duga. Administracija. za pomoć postradalim. Akcija Ministarstvo unutrašnjih djela preduzelo je akciju za podupiranje svijeta, koji je prilikom zadnje poplave u Sje­ vernoj Bosni pretrpio znatne štete. Naročita pažnja posvetiće se postra­ dalim zemljoradnicima. Predsjednik na­ še Zemaljske vlade g. Dr. Đurđević krenuo je jučer iz Beograda, da obađe automobilom postradale krajeve. On će se na licu mjesta uvjeriti o šteta­ ma, koje je prouzročila poplava i u djelokrugu svojih punomoći odmah preduzeti energične korake, da se na-, rodu pomogne. Protiv povišenja trošarine i op? ćinskiog nameta. Trgovačko udruže? nje za grad Sarajevo uputilo je na nadležna mjesta predstavku u srni? slu zaključka zadnje skupštine pri? vrednika, u kojoj sc izražava protiv zadnjeg povišenja trošarine i općin­ skog nameta i traži odgodu ove stvari do provedbe općinskih izbora. Još jedan stanbeni Skandal u Banjoj Luci. Ponovno nam telefonira Glavna god’šnja skupština Saveza I državnih namještenika obdržavati će ! sc u nedjelju dne 26. jun 1921. u 9 sati prije podne u prostorijama A* pollo?K:na sa ovim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika, 2. Izvješće upravnog i nadzornog odbora, 3. Po? djela apsolutorija. 4. Odobrenje pro­ računa za novu društvenu godinu. 5. Promjena pravila i povišenje čla? narine, 6. Izbor predsjednika, tajni­ ka i blagajnika. 7. Izbor jednog dele? gata (i zamjenika) za stručno, neor? ganizovanc članove Saveza, 8. Izbor članova za nadzorni odbor i njihove zamjenike, 9. Predloži odbora i onih članova koj; pismeno pošalju odboru svoje predioge najmanje 3- dana pri? je skupštine i 10. Eventualijc. • Na skupštinu izašilja svaka organizacija po 10 delegata, a mogu i ostali čla­ novi zauzeti mjesta na balkonu, ali nemaju pravi- glasanja. telefonski Uspostavljen promet. Ođ Direkcije Pošta i Telegrafa do^ bijamo: »Od danas uspostavljen je i privatni telefonski promet sa cvaku? ranim poštansko?telcgrafskim stanv čama Dalmacije: Rogoznica, Tije­ sno, Skradin. Šibenik, Primošten, Žirje, Zlarin, Betiba, Benkovac, ZIose’o, Vodice, Šepurine, Krapanj, Murter i Stankovac telefonski* sa Benkovcem i Šibenikom.« Priposlano.*) U »Jugoslavenskom Llovdu« od 18. lipnja 1921. broj 134 u stvari »Muslimanske centralne banke« na? vedeno je među ostalim, da je naš zavod pod vodstvom Muslimanske centralne banke. Pošto se naš zavod pod svojim vodstvom samostalno razvija i po? sluje, te Muslimanska centralna ban? ka ni u koliko nema ingerencije na njegov razvitak i poslovanje, to ovi^ jem za hator istine izjavljujemo, da su navodi »Jugoslavenskoga Llovda« odnoseći se na naš zavod neistiniti, ' ako nc još i tendenciozni. prijatelj iz Banja Luke, d.t mu se pritužila gospođa predstojnika g.Topali-a, da je stanbeni ured hoće da izbaci sa djetetom iz stana i da u njeg useli tamošnjeg komandanta divizije, iako je Zemaljska Vlada naredila stanbenom uredu preko okružnog načelnika, da se stan Topalijev u smislu postojeće napedbe ne smije rekvirirati, dok mu se ne nađe stan u Sarajevu. Zar nije dosta g. Joci Todoroviću, što je brzo­ javno isposlovao premještaj Topalijev, nego hoće da mu ženu i dijete progoni. Pitamo zemaljsku Vladu, ima li se okružni načelnik držati njenih naredaba, ili obratno? Ravnateljstvo Muslimanske tr₽ Na adresu Zemaljske Vlade. Podgovačke i obrtničke banke za pisati molimo to p. n. uredništvo, da izvoli u narednom broju »Pravde« iz- 1 B. i H. d. d. u Sarajevu. nijeti slijedeće: Šumski referent kod kot. ureda u Gacku g- Drvota, u svo­ *) Za pisanje i sadržaj članaka i>od jem čibukli prešućivanju kod šum. ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ rasprava, postao je tolika apsolutistička vara. Uredništvo sila, da ga stanovništvo ovoga kotara , više ne može durati. Pri raspravama ne daje strankama prava za obranu, i ne saziva prisjednike određene po kot. nar. vijeću u Gacku, nego po svom prohtjevu ođ čibuka navaljuje na si­ Prvorazredne rude, najbolje za meljanje rotinju u tolikoj mjeri, da je bijednom svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju stanovništvu ovoga kotara silno do­ zlogrdilo. Nadležni faktor poziva se za spas U Gacku, 15. juna 1921. HaIndustrija mlinskog kamena san Tanović, Omer Škobalj, Bećir Džeko Plehan Dcrventa (Bosn.; i dr. te Sulejman Tanović- Mlinsko кашЕПЈв NIKOLA BENAC ~ starog doba jesi stalno dobar i uvjek prisna), pravi sa znakom: „Jelen koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko Dobiva н p'imifoon u komadin 1« Zastupnik ?a Bosnu i Hercegovinu Hibert Vita =I papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. I I I I I I r I £ 1 ~= I = 2 ===== I === I ===== I ====== B ===== I 1SEBURA ■■■- i —-т=: I -.—7-1 I Int. telefon 124 IZ I I I I= FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI. O ZAGREB o 5ДИ0JEV5KE TVORNICE PflPIRNBTIH VREĆICA (HESfl) U SflHRJEVU Zatražite cijene i uzorke! Sarajevo, Despića uL 1. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Najjeftinije i najbolje 229 kile. preporučuje se za tUFSkU СГЛ11 kdVll kao najeavršeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. ф Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i Л. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9f2c35ed6be1205e0cbc4130ddeadde4.pdf e199309d2485d12dd644dae82ce04303 PDF Text Text POŠTARINA U GOfuvu PlAĆENA. Pojedini broj K 2 — izlazi subotom, utorkom i četvrtke«. Uređuje redakcioni odh»r. Pretplata: godišnje K ISO.—, жа pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: њ ino­ zemstvo K 250.- . Uredništvo I uprava nalaze se »i Kralja Petra ulici u vakufskoj j ači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 25. juna 1921. (15. Ševal 1339.) Broj 66 (304) I I i ! i I i ' ; i ' i i : i 1 ■ I ' I ■ i i ' I I I I i : : i 1 j I i I , ' I i I našim odnosno volkom većinom naših glasova, ili pomoću zemJjoradničkih glasova, a bez nas, ili napokon ne će moći nekako imati potrebni broj od 211 poslanika. Raz* motrimo u kratko, šta može da na* stupi poslije svakog od ova tri slu* čaja. Da će se konstihianta pretvo* riti odmah poslije izglasanog ustava u običnu zakonodavnu skupštinu, o tom nema sumnje. To potvrđuju з*е i partijske i vanpartijske novine. Ta skupština može da traje dvije godine dana i — s koje god strane po* smatrah momentanu političku kon* stelaciju mora sc doći do za ključ* ka, da se vlada i dalje mora na«* slanjati na one iste parlamentarne grupe, na koje se i dosada naslanja­ la. U ovome Ručaju će naš klub L mati dosta vremena i prilike, da se učvrste i uzakone one tekovine, koje je postigao za muslimane, i da se ot* klone i one sitnije zapreke, radi ko* jđ: se sporazum n ic mogao u cijelo* losti da izvrši. U slučaju, da se ustav izglasa pomoću zemljoradničkih glasova a protiv naših glasova, prva će briga zemljoradničke grujpc, koja bi nas naslijedila u vladi, biti ta da sve te tekovine iz temelja poruši, jer ruše* nje i obaranjc svega muslimanskog dobra ? jeste glavna zadaća raznih Div'jana i Dokića. U trećem slučaju, ako vladin na* crt ustava padne, nastaje ova situa* čija: ili novi izbore, ih će kralj po svome pravu oktroisati ustav. I jed* no i drugo je opasno stanje po dr* žavno jedinstvo, ali kad se ima birati između dva zla, bira se manje, a koje je manje zlo, o tome će imati da odluči kralj. O toj odluci naravno ne možemo ništa nagađati, aM zašto se god odluči, po nas nastaje nepo* voljna politička situacija. Radi bez* dušne i demagoške agitacije zemljo* radnika čini se da su pale šanse za slijedeće izbore velikih dviju parti* ja, radikalno i demokratske, i radi toga bi one poslije izbora morale potražiti suradnju raznih Dnljana i Đok'ća. Šta to može da znači za nas muslimane, mislimo nije potrebno o tome nii govoriti S druge strane oktroisan ustav i činovnička, od kralja imenovana vlada ne može vjs še imati prema nama nikakvih oba­ veza, koje vežu današnju vladu. O* sim toga pada ugled naše države na stran?, ogorčenje i mržnja pravo* slavnih Srba može opet da jača i da se tu i tamo manifestuje u krvavim formama, kakovih smo dosta imali prilike da vidimo : doživimo. O svemu ovome mora da vodi ra* čuna svako, ko hoće da jasno uoči situaciju, u kojoj se nalazi naš po* Godina III slanički k’ub. Zatim treba imati na i državi i da se ti interesi poklapaju итц, da su naši poslanici tačno svjo I i sa interesima države* to jest da ve4 sni svoje zadaće, da zastupaju u pr­ jednom stvorimo sebi zakonsko vom redu interese muslimana u ovoj stanje, koga do danas nismo imali. Pred glasanje. Г» svemu izgleda da će se sutra MTrftiti specijalna debata o vladi■onj nacrtu ustava i da će sc obaviti zaključno glasanje ir cjelini, kojim ćc naša država nakon malo ne tro godišnjeg bezustavnog stanja stupi* ti u red zemalja, koje su same sebi, tajnim i ofpćim narodnim glasanjem dale najviši zakon — Ustav. Od po­ četka specijalne debate neprestano sc vodi u jednom dijelu našeg no* vinstva žučna i veoma pristrana a* ^itacija protiv politike našeg posla/ničkog kluba. Glavni adut te agita* čije jeste: Radikali i demokrati sa* mo zatežu s izvršavanjem obaveza sporazuma sklopljenoga u martu ove godine s našim klubom i oni će nas odmah poslije izglasani a ustava da prevare i da bace sporazum na bu* ništa kao jednu poderanu krpu. Pored ovoga se čuju i ovi glasovi: Vi ste se prodali za jednu milijardu i (iznevjerili ste Hrvate i Slovence. Uz noviinsku agitaciju agitira se živo usmeno, i tu naravno sa većom do* zom bezobzirnost? i sa zvučnim fra* zama kao što su: Nema vjere u Sr­ bina i dokle li će se ovi muslimanski poslanici dati vući za nos. Da je iidš klub zaista u teškoj si* tuacjji, s obzirom na njegov partaj* sko*pGhtićk i položaj, o tome nema sumnje. Istina je, da je bilo zateza* nja s izvršavanjem sporazuma. Radi toga zatezanja su naši ministri dali jednom i demisiju na sa radnji u vla* di g. Parića. Nu kad se uzme u ob­ zir, da je osovina politike našeg klu* ba upravo striktno izvršavanje oba* veza toga sporazuma i kad se uzme naročito to u obzir, da će se u slu* čaju glasanja naših poslanika z a vladin nacrt ustava, cijela politička budućnost naše organizacije morati bazirati na tome, u koliko se musli* тпагтпа mogne i dokazati, da je sporazum izvršen, onda se ne može nikako shvatiti ona djetinjska boja* zan nekih naših zavedenih pristaša, koji sc u strahu pitaju, šta će biti poslije? Svima onima, kojima se uvukao u srce taj nerazumljivi strah, poručujemo, da za slučaj glasanja naših poslanika za ustav, mirno pričekaju na te dokaze, koji će im se sigurno dati. Ništa gore ne može ometati miran i nesmetan rad narodnih poslanika kao nepromj* šljene akcije narodnih masa, u koji* ma raspiruju strasti oni, koji iiz ko* jekakvih ličnih ncudovoljmh ambi* čija bezdušno huškaju i rovare pro* tiv onih, koji su svojim dosadanjim dvogodišnjim radom dokazala, da zaista zastupaju interese svojiih bi­ rača. Kod sutrašnjeg glasanja mogu da se pokažu tri kombinacije: ili će vladin nacrt ustava biti izglasan i Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedioiite IH®. Šta se zbiva na Istoku? (U »Jutarnjeg Lista« od 21. o. mj.) । ■ I j , ' t ; , , i i . i * ; I i ■ i ; i j i ! i ; : । i | 1 Akcija nacionalističke vlade u An­ gori veoma je začudila diplomate antante, koji se nisu nadali ovakvoj ot­ pornosti i energiji Kjemalpaše. Da je uopće došlo do čuđenja, krivnja je na engleskoj i francuskoj štampi, koja već dvije godine širi svijetom krive informacije o nacionalističkom pokretu. Ovim krivim vijestima, koje su najprije bile poručivane, nasjela je sama antanta. Tako dolazi do toga, da Churchil mora putovati u Pariš, da se stvore neki zaključci u pogledu antantine politike prema angorskoj vladi. Razvitak nacionalističkog pokreta nije bio predviđen u sevrskom mirovnom ugovoru, đ nije se o njemu ozbiljno vodilo računa na istočnoj konferenciji u Londonu. Radi toga je položaj u Maloj Aziji za antantu veliko iznenađenje. Mustafa Kjemal i njegova vlada pokazali suzamjerne sposobnosti odličnih organizatora. Oni nisu samo podigli veliku vojsku, koja đanao na svim 11..? jama ruši pozicije grčke armije, već su i u gospodarskom pogledu učinili veoma mnogo, a još više obećavaju. Sam grad Angora je moderniziran. Sagrađena je električna centrala i grad je osvijetljen. Ceste su proširene. U Angori sada postoji kazalište, kupališta i narodne škole, čega prije nije bilo. Još za vrijeme rata započeta izgradnja ŽeIjezničke pruge Angora-Sivas sada je do polovice gotova i predana prometu, dok se konačne radnje obavljaju na pruzi Sivas-Samsum (na Crnome moru). Nacionalna dionička društva namak­ nula su potrebna sredstva za do­ gradnju ovih pruga. Za osobni promet od Adalije do Afiun Karahisara stav­ ljeni su u promet autobusi. Isto je tako gotovo potpuno obnovljena pruga od EskiŠehera do Ismida. Ove radnje vodi čuveni inžinir Mavrokordato, bivši šef bagdadske željeznice, koji se proslavio gradnjom tauruskog tunela. Mora se još spomenuti da su gradovi Boli, Kestamuni i Ineboli dobi bili električne cen­ trale, a ne smije se zaboraviti ni to, da su u financijalnim prilikama nastupile znatne poboljšice. Sve ovo dokazuje, da je angorska vlada sposobna za organiziranje i konsolidiranje zemlje. Snaga Mustafinih Četa vjerovatno nije jača od 100.V00 vojnika. Ali, ne smije se zaboraviti, da snaga ovih trupa stalno raste. Svi sposobni ljudi pozvani su pod oružje. Artilerija, koja je prije bila veoma slaba, sada je upravo od­ lična, te je Grcima u zadnjim bojevima priredila velika iznenađenja. Veliki broj : l j i i ; ; ' i I 1 ; ' 1 ; , . ; | francuskih topova, koje su boljševici zarobili od Wrangelove i Denjikinove vojske, prispjeli su nacionalistima s ove strane Crnoga mora kao i brojna mu­ nicija. Maršal Foch je saopćio konfe­ renciji ambasadora, da bi za upokorenje nacionalističke vojske trebalo naj­ manje 300000 vojnika, a i s ovom silom ne bi se lako mogla upokoriti hrabra vojska Mustafa Kjemalpaše. Kađ bi i saveznici htjeli učiniti kraj plano­ vima Kjemala, ovaj bi se mogao udru­ žiti s boljševicima i iz tog bi se razvile takve komplikacije, koje bi veoma štetno djelovale na interese antante u Aziji. Planovi nacionalističke vlade u Angori veoma su veliki i mogu se jedino protumačiti panislamskim ideja— ma. Nedavno je bio u Angori panislamski nacionalistički kongres, na kome su u tajnosti raspravljana mnoga važna pitanja, a domala će se održavati u Angori sastanak delegata iz svih mus!im?.nskih zemlja. Tu će biti zastupana Sirija, Mezopotamija, Afganistan, Azerbeidžan, kao i Indija, zatim Aižirija, Tunizija i Maroko. Ovoj je propagandi cilj: sjediniti sve islamske zemlje s osmanlijskim carstvom na Čelu. Sporazum Kjemalpaše s boljše­ vicima je samo izvanjski unatoč svih vijesti, koje dolaze iz Angore i Moskve Ovo je samo privremeni savez. Rusiji je obećana slobodna plovidba kroz Dardanele, a Rusija se radi toga odrekla posjeda moreuza. Pokret turskog na­ cionalizma sasvim je protivan boljše­ vicima. Nacionaliste vjeruju da će bo?ševizam proći, a ostati će samo na cionalizam. Engleska danas želi pomoći grčke trupe radi toga, da se učini već jednom kraj turskoj nacionali oj propagandi. Ova propaganda csoh.to smeta Englesku, koja ima ve?k: broj muhamedanskih podanika. Mustafa Kjemal je nedavno izjavio, da vjerujei zna, da je njegov položaj mno.<o povoljniji od položaja Grka, pa se ni­ čega ne boji. Grčku pomažu saveznici a njega cijeli Islam. Islam je sav uz njegovu vladu. O položaju u A stvorenim debatama u Ango i vode danas računa komunisti u Mo kv, i antantini političari u Parizu Oni znaju, da će im teško poći za rukom uništiti tursku nacionalističku državu Kjemal paša ne vjeruje u propast svoje države on, šta više vjeruje, da će mu uspjeti prebroditi sve krize i da će ipak jed­ nom biti osnovan Savez Islamskih Zemalja pod vodstvom osnanlijskog carstva. Muslimanslta trgagačha i obrtničfta bonha za Basnu i tejaim (đ. d.) u Saržjgpu Dionička glavnica 10,000.Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja ц kral si u SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove' nurzo. ? laioge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ м Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemne, lijevo. - Brzojavi: Trgovac^ Ma, Bojevo. - Interurban telefon: Z14 �Strana 2 Страна „PRAVDA" — „НРАЗДА“ Odgovor Bilješke. žavnim interesima to čete Vi Gospo­ dine poslaniče lako uvide,ti Iz tvoga se vidi, da tamošnji sadioci gaje duvan jedino гаф’ podmi­ renja pušačke potrebe ne vodeći računa o ogromnoj šteti koju nanose državnim interesima. Prema izloženom, zabrana sađenja duvana u ovim okrurima potpuno je opravdana I prema ovome, meni je Gospodine Poslaniče oduzeta svaka mogućnost da ma šta dalje preduzimam Izvolite, Gospodine Poslaniče, i ovom prilikom primiti uverenje o mom oso­ bitom poštovanju. Zastupa Ministra Finansija Ministar buma i Rudnika mfrustra šuma i rudnika na pitanje I nar. pod. Velije Sado^ića o prinadležnostana penzijonisanih lugara. Plaćeni ste, glasajte! Oba ne­ zavisna muslimanska lista, kako to Gospodine poslanice’ oni sebe nazivaju i »Domovina« i i Kao odgovor na Vaš upit čast mi novorođena »Naša Pravda«, ma da se je saopštiti Vam, da je predmet Va* ihače međusobno diametralno razi­ laze, složili su se u tome, da treba napasti našu organizaciju, što je neki dripac GjUro Banjac u beogradskoj •Epohi« izlio svo blato svoje mržnje protiv muslimana. Prenijeli su taj čla­ nak pod naslovom «Plaćeni ste, gla­ sajte« u cijelosti i zavapili iz glasa: Muslimani I Ovdje je u pitanju Vaša čast, a Vaš ponos je ponižen na ni­ zinu kupljenog robija. — Članak »Epo­ he« otvoreno vam kaže kakova Vas budućnost čeka, ako se naša država centralistički uredi.—Uredništvo »Nove Pravde". I ovo se štampa u „Našoj Pravdi* krupnim slovima, na prvom mjestu I Kako je to mizerno i dema­ goški, biva istom onda jasno, kad se zna, da ta „Epoha" nikoga ne predstavlja, da se ona i prije sporazuma odlikovala vjerskom mržnjom prema nama i da za ime toga člankopisca prvi puta čujemo. Mi nismo smatrali za potrebno, ni da i jednu riječ potrošimo na jednu takovu prostačku duševnu bljuvotinu, ali eto i »Domovina« i »Naša Pravda« nađoše za munasib, da članak preštampaju u cijelosti i da — nas radi toga uzimaju na odgovornost. Kao da je naša zadaća, da mećemo lajavim psima brnjice na njuške. Pitanje na g. Ministra Pošta i Telegrafa. Ibrahim Zildžo, trgovac iz Sara* jcva predao je na 11. X. 1920. na po­ štu u Skopliu dva paketa u vrijed; nosti od 3.500 dinara. Broj potvrde prijema 785. Premda je pomenuti trgovac re* klamrao kod sarajevske glavne po* šte na 26. XI. 1920. br. 241, još do danas paketi ni jesu stigli, niti je pri« mio naknadu, ako su izgubljeni. P’tam gosp. ministra, je li voljan narediti, da se ova reklamacija od« mah riješi i paketi iznađu i adresatu uruče, odnosno da mu se naknada pk-i, ako su paketu izgubljeni. Pitam dalje, šta g. ministar misli preduzeti, da se uopće ovake rekla« inacite odmah rješavaju, kako inte* resenti ne bi po 10 mjeseci čekali na ri jesenje. Tražim pismeni odgovor. Izvolite, g. ministre, primiti izraz moga poštovanja. Beograd, 21. juna 1921. Velija Sadović, narodni poslanik. šeg pitanja glede regulisanja primad? ležnosti bosanskih ii ugara, koji su penzionirani 1. decembra 1916. go* dine, reguf^an naređenjem Mini* I starstva Finansija od 8. juna 1921. godine D. R. broj 79.800 tako, da je važnost naredbe od 29. oktobra 1020. D. R. br. 180.000, kojom su re* gulLsani doplaci svim činovnicima, protegnut a i na ove službenike. Primite gospodine poslaniče izraz * moga osobitog poštovanja. Ministar Suma i Rudnika Dr. H. Krizman. Odgovor na pitanje finansija POPUSTA K. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Dok mi ovo sve pripovijeda moj prijatelj, dođosmo na oveći trg, gdje na sredini opazih veliki drveni panj, л podalje u pozadini stoji ona viso* ka kula, s koje bacaju nevjerne žene, Tu mi moj Buharac reče, da se na o nom panju odsijecaju ruke i glave, a s one kule tamo bacaju nepoštene žene. Reče mi, da su na ovom mje* etu posije buharsk/h događaja od« sjekli glave onim nesretnim Sartima, u koje se sumnjalo, da su kao libe* ralni i napredniji ljudi htjeli pomoću boljševika svrgnuti emira i posta« viti novu v'adu. Ne sjeća se moj Bu* harač, koliko ih je bilo poubijano, ali svakako će biti vise od tri stotine. Ja ga upitah, da li buharski zakoni Priznaju vješala i kolac i t. d., a on reče, da je »haram« i da šeriat zabran jute vješati ljude Hi ih mu* ćtf. Veli mu da šeriat dozvoljava liž ’nit’. na i smrću, ali vješati i mu* čifi ne. Tako-b.va buharsko pravo* :;rđe tum^č; šeriat. Tu je po gradu vr’o mnogo veoma starih medresa i itz najstarijih vre- radi zabrane sađenja ■ i ' | I i 1 I ! I • j ■ ' 1 | i ! ! • mena, džamija i drugih zgrada. Ori* ginalne su i lijepe i svojom vanjšti* nom i veličinom. U mnogom sliče na one u Samarkandu. Zanimljivo jc i to. da svaki bogatiji beg ima goto* vo cijelu ulicu, u kojoj stanuje nje* gova rodbina i svojta, a cijela je uli* ca kao u jednom zidu zatvorena. Tom пк prilikom reče moj Buharac, da je cijela Buhara razdijeljena u begovske kapetanije, kojima upravIjaju begovi, pobirući poreze. Sude i naređuju i samo su emiru odgovor* ni i vrhovnom vijeću u prijestonici. Ovi begovi rekrutiraju vojsku, vjež* baju sa svojim oficirima, što su o* bično begovski sinovi ili rodbina. A svaki beg ima kraj sebe po tri hodže, koji mu služe kao savjetnici pri iz* vrsavanju službenih i državnih po* slova. Žene su u Buhari vrlo skučene slo­ bode. Na ulici ih susretamo u prat* пН djece, mladića ili starca sluge. U* motane su u zareve i feredže tako, da im se vide tek malo cipele ili pa* puče. Opazih po dućanima i na uli* čama žene izvanredne ljepote sa kr:pn:m crnim očima, crvenim kao jabuka obrazima i bijelim kao biser zubima. Uistinu njihova ljepota po* ražava čovjeka i da kasnije ne upoznah Perzijankc. rekao bi, da su ove žene najljepše ljepotice, što ih ja do danas vidjeh. I one imaju na sebi za? reve, nose široke dimije, a na gla* Zenica, 19. fua*. Udova Naza Kadić iz GraČtnio sa svoje šestero malodobne djece suvlasnica jc u zemlji zvanoj >J<* buka«, općina Gračanica, koju je naslijedila od umrlog muža i koju je obrađivala sama svo do ove godine. Ostali suvlasnici među njima i јеж dar pravoslavni poklonili su njenoj djeci svoje dijelove radi njenog airomaštva. Ove godine Juse Milctić iz Grai» čanice oteo jc od nje istu zemlju, navodeći da je to zemlja državnog Dr. H. Krizman. erara. Ona ga je tužila kod sresikog •načelstva u Zenici, gdje su joj dali rok 25 dana, da skine zasijato žito i da mora onda oboriti ogradu, a ka* Sirije da će se stvar izviditi. ministra za agrarnu reformu na upit U ovoj stvari išla je Agrarnoj dv nar. poslanika Husejna Alića o ima₽ rekciji u Sarajevu, i tu su je uputili nju Smailagića. sreskom načelstvu u Zenici, ali bez Na stavljenu interpelaciju čast | uspjeha. Molimo, da sc organizacija aauz* mi jc g. poslaniku odgovoriti ovo: Sporovi između seljaka i sela oko ! me. da ova sirotica dođe do »rog Mjesni odbor. imanja Smalage Smaik^ća takye su ; prava. prirode, da se do sad nisu mogli ko* načno da rese, već se samo rasprava Janja, 15. juna. ljalo pitanje obrade zemlje i seoske Oko reforme slobodnih begluka iz ispaše. Tako jc došlo da su vlasti Podrinja. Vi me gospodine uredniče izdavale naredbe, koje su samo mo* poznate kao prijatelja težaka, pa mentano imale da spreče ozbiljnije Vas molim, da samo dvije reknem posledice ovih sporova. o protestu g. Srškića na uredbu alo* Tako je izdano i rešenje mojega i bodnih begluka čiji problem bo­ Ministarstva od 25. maja 1921. g., me ne može biti efemeran. koje je imalo tu svrhu, da samo o* Mi iz Podrinja usprkos toliko pri* no što je noprckomo seoska ispaša čanog riješen ja agrara u granicama i po zemljišnim knjjgama i u prirodi, predratne Srbije bolje vjerujemo ima da i dalje ostane ispaša. Ono, svojim rođenim očima, kojima vidi* što je po zemljišnim knjigama zirat* mo u Srbiji iste odnose kao i u Bo* na zemlja i što se pre uzurpacije sni: gazde žive od rente, koju težaci obrađivalo, ima da se obrađuje i namiruju davanjem trećine i polo* dalje. vine. Ovi će se sporovi moći da rešc po I svi mi koji vidimo tu jednakost Pravilniku o provađanju Uredbe u I zemljišnih prilika, vidimo još da g. pogledu postupanja s beglučkim j Srškić najnovijom erupcijom ni ma* zemljama, po kojem pravilniku će j lo ne štedi srbijanskih državnika — se započeti odmah raditi. S’učaj i mi se snebivajući od čuda pitamo, Smailage Smailagića spada među o* | zašto g. Srškić štedi srbijan­ ne, koje ću naročito hitno dati spro* ske gazde gg. Samuroviće, vest'. Do toga vremena mogu samo Pejiće, lsakuviće itd. itd. i to odrediti, da se privremeno resi njihove b e g I u ke ?! pitanje — koji kompleksi ovog po* Taj težakoflski separatizam — seda spadaju u ziratnu zemlju, a ko* gospode, koja su najveći protivnici ji u Ispašu, i da se ziratna zemlja ob< pokrajinskog separisanja, izgleda rad:. kao neki tajanstveni rebus! Nu ovaj Ministar za agrarnu reformu rebus nije teško riješiti, bar musli* N. Uzunović. manima, koji su od oslobođenja pa ovamo - u eri težakofilske politike viđili i takih blagodati, gdje na pr. D __ B jedan srbijanski gazda (Isaković) hoće pored velikih pustara, i mo* □ že pored vlasti i žandara jest D hoće i može da otima zemlju težač* □ □ ku, pardon muslimansku težačku, i П to ovkraj Drine, a na način kako U »kosovica« sudi. (Slučaj Huse Ha□ 99 džiimamcvića iz Janje.) Žalosno, ili posve istinito! Odgovor ' ' | narodnih poslanika gg. H. Ajano- . I vlća i N. Pozderca na ministra ■ duhana u banjalučkom i bihaćkom okrugu. ! U odgovor na Vaše pitanje, upućeno mi preko Predstavništva Ustavotvorne Skupštine o „zabrani sađenja duvana u okrugu banjalučkom i bihaćkom« | čast mi je izvestiti Vas da je — prema i izveštaju Uprave Državnih Monopola dobivenom od Oblasne Monopolske Direkcije u Sarajevu — potekla iz ovih razloga: Proizvodnja duvana u Bosni pre ovog svetskog rata, bila je skoncentrisana samo u srezovima srebreničkem i foČamkom. U toku samog rata osetila se velika oskudica u duvanu, te je zbog toga dozvoljeno gajenje duvana u ćelom području okruga banjalučkog i to samo» u 1916 god. kada se ie samo 96 i lica za ovo prijavilo, zbog čega je odmah u idućoj 1917. god. ponova zabranjeno gajenje. Kao što se iz ovoga vidi bespravno suđenje duvana nije bilo u ovim ©kru­ zima ni za vreme samoga rata već se ovo pojavilo tek po oslobođenju u 1919. gođ što je za svaku osudu. I pored svega ovoga, Monopolske vlasti izlazile su u susret molbama i protiv jasnih zakonskih naređenja u prošloj godini nisu poništeni bespravno zasađeni duvani već im dozvoljeno da proizvedeni duvan imaju predati državi. Ovakvih proizvođača uokrugu banjalučkom bilo je 26.000 od kojih su predali duvan drŽavi njih 700 sa 1260 kgr. du­ vana. U okrugu bihaćkom bilo je 4000 proizvođača a samo njih 175 predalo duvane u težini 560 kgr. Koliko je naneto štete dr- Naši dopisi. i ! 1 I i j ; j ! : । ' | | t | ; | | | : ' i i { j ‘ , I I Sjetite se □ ИI vama sartske frkove. Mislio sam, da gov čin. I svita je mimistrova svt u su to Buharkc i nc shvaćah, zašto se zlatu i srebru, samo imaju crnu uni* jedne onako kriju, a ove tek malo ili formu. Ministar je starac sa bijelom gotovo nekako. Moj ini Вићатас re* kacj snijeg bradom, ali se u sedlu drži če, da su to jevrejke. U Buhari ima dobro i junački, kao mladić od dva? vrlo mnogo, osobito po gradovima, deset godina. Za^ministrom i svitom jevreja, a Buharci ih zovu »jehudi«. jahaše u nekom razmaku mali odio Njihove se žene kriju samo radi a* konjaništva, isto lijepo i čisto obu* deta, e da tako budu bliže sredini u čeni ljudi, a na dobrim konjima. kojoj žive. A ja se čudim, kako jev* Kad se uspoređiše s nama mi podireji mogu ma i jedan dan proživjeti gosmo ruke dovikujući »selam«, a na teritoriju, gdje vladaju ovakvi ministan iđoštojanstveno pridiže dc* snu ruku i k'mnuv glavom projaha drakonski zakoni. K cnrrovu nas dvorcu ne pustišc. dalje. Tek iz daljine pogledah na njegove Vać se približavaše akšam i ja mo* palače, nad koj’ima se uzdižu kuble radoh još dok nije sunce zašlo izaći medresa i džamija i one vite i lijepe za gradske bedeme. Ovdje je običaj, istočne munare. Vraćajući se jednom da se sve gradske kapije zatvaraju, poširom udicom opazismo kako uli­ i čim zađe sunce i tada je vrlo teško com juri buharski suvarija i nešto unići u grad ili izaći iz njega. Moj viče. Moj mi pratioc reče, da ide Buharac stanuje u ruskoj Buhari vojni ministar sa svojom pratnjom i (Kaganu) i mi sretno izađosmo iz mi se prislonismo uz zid kao i ostali kapije starog grada, gdje nas čekaše prolaznici. Za nekoliko minuta eto naš kpčijaš. Po hladovini u predve* svite na lijepim i plemenitim konji* cerje stitgosmo na stanicu i tu se ne ma. U sredini jaše sam ministar na malo natezasmo i pogađasmo sa na* vrancu, a ministar je u bijeloj kao šim kočijašem Sartom. On neće da snijeg uniformi, izvezenoj zlatom i primi boljševički novac, nego traži srebrom. Na glavi ima krznenu voj­ jli carski ii: kerenke (novac izdan od ničku Subaru onako nešto kao i tur* Kcrenskog) ili buharski. Ja mu ne ski oficiri. Samo buharski oficiri i* htjedoh dati druge nego boiljševičke, maju na ramenima srebrene epolete, koje on mora primiti, jer je u gradu, dok su u ruskih oficira zlatne, a o* gdie vlada boljševik. Kad vidje, da sim toga Buharci imaju zlatan -polu­ mu ništa nc pomaže, primi i boljše* mjesec sa zvijezdom pod brojem c>= I vičke. A u novcu je ta razlika, da se bičnih zvijezda, što označavaju nje* i ovdje u Buhari računa jedan buhar- �France. Kako se doznaje iz poaadaaa vrela, poći će on koji dan put Moskve. Kod ovdašnjeg ruskog diplomatskog zastupnika već je zatražio dozvolu za put u sovjetsku Rusiju. Još se među­ tim ne zna, da li će mu ruiki zastup­ nik dati tu dozvolu. Senator France je vod jedne vrlo uplivne američke financijaine grupe, koja se velikam energijom zalaže za brzu obnovu američko-ruskih trgovačkih odnosa. Toj svrsi ima da posluži i njegov put u Evropu. On je stupio u dodir i s nekim njemačkim mjerodavnim ličnostima, da postigne sporazum za suradnju s Nje­ mačkom. Ovom posjetu uslijed englesko-njemačkih pregovora glede trgo­ vine s Rusijom pripisuju veliku važnost. Još je interesantnija informacija, da će sovjetski punomoćnik Krasin, koji se sada nalazi u Londonu, u najskorije vrijeme poći u Washington, te tamo pregovarati sa zastupnicima američke vlade o sklapanju trgovačkog ugovora. Pođe li mu to za rukom, i razviju se odnošaji s Engleskom i Njemačkom, bila bi uspostavljena oficijelna veza između najviše zainteresiranih velikih vlasti. zaključka konvencije između Ru* prijateljske odnose, moglo bi to pro* munjske i Jugoslavije, »Daily Tele* uzrokovati neprijatne osjećaje. Za* graiph« je tom рггТ>т spomenuo to su umoljeni senator Canassi i De mogućnost, da bi u slučaju potrebe Cupris, da povuku pomenute a? Rumunjska mogla jednu diviziju po? mandmane, što su oni i učinili. staviti i poslati na pomoć Grčkoj. Podjela njemačke ratne odštete. Engleskoj bi diplomaciji Iako uspje? Predstavnici savezničkih financijal? lo da za taj pothvat potakne dobru nih ministarstva održali su u Parjzu voljku rumunjskih krugova, a za na* pregoivore o pddjeli njemačke od* gradu će malo promijeniti politiku štete. Određen je takav način po? Velike Britanije na Dunavu, Što bi djele: Francuska dobiva 56 po sto, bilo u prilog i Jugoslaviji. Engleska 22 po sto, Italija 10 po sto. Demoralizacija grčke vojske. Belgija 8 po sto, Portugal 1.5 po sto. »Dai:ly Express« iz Londona javlja, Prema tomu rmalo bi da se podijeli da ni prisutnost kralja Konstantina još 1.5 po sto. Na tu su odštetu iz* ne može da zaustavi demoralizaciju javile svoje pretenzije različite dr* grčke vojske. Nerasnoloženjc kra* žive. Zahtjevi Bolivije, Kitaja, Peru Ijevo imalo bi prema istome listu i Poljske su odbijeni, dočim su uva­ svoj uzrok u neprijateljskom doče* ženi zahtjevi Brazdi je, Kube, Grčke, ku, koji mu je priredila vojska ras­ Liberije, Rumunjske. Srbije, Jugo? položena venizelistćčki u nekim sek* i slavije, Siama i Čehoslovačke. Po* 1 najprije će se odrediti zahtjevi Sr? tori ma fronte. Mustafa Kjemal na fronti. Prema bije. Helem, gospodo N ježići, SrŠkići i t. d. i t. d., i ako suviše glasno obe* dajete sreću, muslimanski težaci vam ne vjeruju, jer ne vole ovakih zapletaja, i tu ponuđenu sreću ga­ lantno ustupaju srbijanskim težaci* ma — a valjda je i vama jasno da je srbijanski težak zaslužniji nagrade kao bolji patriota, a bome i buntova niji protiv socijalnim nepravdama. I radi tih reformatorskih đishar* monija, muslimanski težak radije bi? ra svoje zastupnike iz muslimanskih redova i birače taiko sve dotle, dok se dotična gospoda nc saperu od vjerske netrpeljivosti i komičnog težakofilstva, čije blagotvorno dej* stvovan je presijeca korito hitre Dri­ ne. Prijatelj težaka, alias musi, težaka. Politički pregled. Konferencija britanskih premU VANJSKI. Rumunjska bi imala pomoći Grč* koj? Prigodom konference ilzmeđu Curzona i Brianda pisao je london? ski »Mornin* Post«, da će ti prego* vori obuhvatit1 mnogo šire dimen* z je i da će dodirnuti i pitanja od ve­ like važnosti ko ja se mogu dovesti u savez sa malom antantom uslijed vijestima iz Angore Mustafa Kjemal paša u pratnji Fevzl paše i šefa gene­ ' jera. 21. juna su se sastali u Londonu ralnog stožera otputovao je Iz Angore I zastupnici vlada engleskih dominiona । na državnoj konferenciji, koja će po na frontu. | svoj prilici trajati više tjedana, te ima Turski izvještaj o položaju na I da riješi nekoja vrlo važna pitanja. fronti. Turski službeni komunikej od ■ Konferenciju je otvorio engleski mi18.juna javlja slijedeće: Zapadna fronta: ( nistar predsjednik Lloyd George sa Jedna navalna grupa kod Sjemena na­ duljim ekspozejom o vanjskoj politici, nijela je neprijatelju teške gubitke. te je među ostalim kazao Državna Jedna neprijateljska torpiljarka bom­ konferencija održaje se za vrijeme vebardirala je obalu i uništila nekoliko likih nemira na čitavom svijetu. Ipak zgrada na keju. Druga jedna torpiljarka se nadamo, da će ovi nemiri skoro bombardirala je obalu istočno od Kara prestati. Prije svega moraju nas zani­ Mursela,oštetivši najbliže zgrade. Ljud­ mati dva pitanja: pitanje razoružanja skih žrtava nema. Naše čete napale su Njemačke i naknada ratne štete. Proneprijateljske odjele sjeverno od Sal- blem razoružanja je, držim, svršen. hilija (na željezničkoj pruzi UŠak—MaNjemačko brodovlje iščeznulo je sa niša) zaplijenivši znatni ratni materijal. površine mora, a njemačka vojska nije Grčka oklopnjača »Kilkis«, praćena jedviše ona velesila, kao što je bila nenim razaračem približila se 9. juna Inekada. Ne treba zaboraviti, da je prije boliju i otvorila kroz jedan sat bomrata brojila više milijuna, a danas sabardement. Nakon što je naše topmo još 100.000 ljudi. Istina je da po­ ništvo odgovorilo, krstarica se je mo- stoji još nekoliko tih regularnih forrala povući. Ljudskih žrtava nema, macija, no zato nije odgovorna toliko materijalna šteta znatna. Pruska nego Bavarska. Pitanje odštete Predlog o pitanju Crne Gore u ta* nije bilo od tolike važnosti samo radi lijanskoj komori otklonjen. Prošle zahtjeva, koji su se stavili na Nje­ subote na skupštinskoj sjednici se* mačku nego zbog njezine razdiobe. Tek nator Canassi učinio je predlog, po nakon dviju godina svestranog prou­ kojem bi Italija trebala da štiti pra­ čavanja našli su finansijski stručnjaci va Crnogoraca. Senator De Cupris pravo riješenje. Njemačka je ovo prak­ sa svoje strane predložio je, da se tično riješenje prihvatila i sada postoje rečenica »iskren pozdrav sa jadran* samo dvije poteškoće, a to su usta­ ske obale« izmijeni tako, da glasi novljenje poljskih granica u Litvi i u »tužan pozdrav sa željene jadranske Gornjoj Šleskoj kao i rat sa Turskom. □bale«. Ovaj je pozdrav upućen u Tek onda, kada budu sva ova pitanja odgovoru na prestolnu besjedu u povoljno riješena, moći će se reći, da parlamentu. Međutim na jučeraš* je mir zbilja uspostavljen. Engleska će njoj sjednici ministar predsjednik tek onda biti obnovljena, te će moći GioLtti je izjavio, da ne može dopu­ živjeti u miru, kade budu izvršeni svi stiti ovu modifikaciju, jer kad se iz­ mirovni uvjeti. Nekoji mirovni ugovori govor primi od strane parlamenta, će se možda još nekoliko olakšati, ali on mora biti i lojalno izvršen i to samo onda, ako se u tom pitanju ponc samo liberalno već i po duhu. stigne suglasnost sviju, koji su kod Ako rapallski ugovor bude izvršen, toga zainteresovani. Konačno je Lloyd stvoriti će iskrene i prijateljske od* George izjavio, da će zamoliti Lorda nose između oba naroda, koja su ga Curzona, da da pregled svjetskog po­ potpisala. Ako bi se u senatu usvo­ ložaja, odmah nakon što se povrati iz jila rečenica, u kojoj bj se izražavalo Pariza. Amerika i Rusija Ovih je dana nepovjerenje prema narodu, s kojim imamo interesa i razloga da održimo prispio u Berlin američki senator ski novčić za jedan carski papirnati rubalj, a jedan carski papirnati ru* balj za deset boljševičkih papirna tih. U staroj Kuhari apsolutno ne prima* ju boljševički novac, a nerado daju i za carski. Pošto pak u cijelom Tur* kestanu i Zakaspijskom kraju nema gotovo nikakve robe, a narod za šest godina ogolio i obos’o, to ruski gra* dani nose svoje sakrivene srebrene i zlatne rublje u Staru Buharu i tamo kupuju platno, odijelo i ostalo. Za* nimljivo je i to. da ovim svojim mu­ šterijama buharski trgovci računaju srebreni i zlatni ruski novac po ona* ko isto visokoj cijeni, kako je to bi* lo prije rata. 1 za pet rubalja zlata o* ni vam daju robe za nekoliko stotina buharskih »tenjga« (groš ili nešto vi* še). ZahvaFh se prijatelju Buharcu na njegovoj dobroti 1 ljubaznosti. Još večer provedosmo skupa, a sutri dan oko podne ja krenuh s vlakom dalje. Po Zakaspijskoj oblasti. Pred večer pređe naš vlak veliki željezni most na rijeci Amudarji, i za nekoliko minuta udosmo na sta* niču Ćaržui. Amudaria je najveća rijeka u Zakaspijskom Kraju i obilu­ je ogromnom količinom raznovrsne ribe. Rijeka, je pravim dobrotvorom ovog kraja. Protiče na stotine i tisu* će kilometara pješčanim i pustim predjelima, gdje svojim izlijevanjem, a uz marljivost Sarta, tvori plodne ravnice, oaze i sela. Sarti svojom marljivošću i neumornim radom o? svojiše pustinju, navodniše je i ob* rad še. 1 sada se uz Amudarju na ve* liko sije pamuk, pirinač i goji svilena buba. Amudarja je k tome i plovna i po njoj plove manji riječni paro* brodi i dovažaju surove materijale u gradove i sela, gdje su podignute tvornice za prerađivanje svile i pa­ muka. Ovakvih je tvornica osobito mnogo u Kaganu i oko Čaržuja. One tvornice u Kaganu većinom izgorješe za vrijeme buharskih događaja, a i sve druge stoje i ne rade, jer se rad* nici razbježaše, a i ne dostajaše naf* te za gonjenje strojeva. Tako zamri* je u ovom kraju industrija i trebati će mnogo mjliona novca i neumor* nog rada, se opet uspostavi i tvornice otpočnu rad. U Čaržuju se opet zadržasmo nekoliko sati. To jc manji gradić, koji se po cijelom Turkestanu i Zakaspij« skoj oblasti slavi radi svojih izvrsnih i slatkih dinja. Još ovdje u Čaržuju goje veoma mnogo domaće peradi, osobito kokošiju i pataka. Stanovnik ci su grada većinom Sarth a ima i Enncna, kojih je mnogo po svim gra* dovima Zakaspijske oblasti. Pred Čaržujom je za mostom granica Bu* hare, a od ovog se grada pa do Ka* snijskog mora prostire Zakaspijski Kraj. UNUTARNJI. Odgovor g. Pašića na interpelaciju o luci Baroš. Na sjednici konstitu* ante od 21. ov. mj. stavio je pred* sjednite zemljoradničkog kluba Lazič interpelaciju o prisajedinjenju luke Baroš riječkom pristaništu. Mi* nistar predsjednik g. Pašić je odgo* vorio, da nije potpisan nikakav spo* razum između nas i Italije o zajed* ničkoj eksploataciji Rijeke i Baro* ša. Međutim smo mi po rapallskom ugovoru pristali, da Rijeka bude ne­ zavisna država, pa prema tome Rb jeka ima pravo da pristaništem u? pravi ja sama, ili da pravi sporazum sa susjednim državama. Ako Rijeka ne bi imala nikakvog saobraćaja sa ostalim državama, onda bi loše pro? šla. Pregovori se vode, sondira se teren, smatra se za potrebno, da mi znamo, što Rijeka želi, a i mi; da ka* žemo što od nje očekujemo. Ali glavno je ovo, da mi pregovaramo o zajedničkoj eksploataciji Rijeke i Baroša sa slobodnom državom Rb jekom. Rijeka može da pregovara i sa drugim državama, na to ima pra­ vo. Ali dok mi ne primimo sav naš teritorij, koji nam po rapallskom u* govoru pripada, mi smatramo da ni? je potrebno da dotle ulazimo u pre* govore. Kada se Rijeka ograniči, kada slobodno svoju upravu izabere i kada noti.fičira svoj postanak, mi se onda možemo odazivati ili ne, njezinom pozivu na pregovore za sklapanje sporazuma. Страна 3 Strani „ПРАВДА* — „PRAVDA* Екл 304 Broj i ' ; ‘ i • I i : ‘ I I Tri dana putovasmo vlakom. Pro: đosmo Merv i neke druge manje | stanice i sela. Na nekoliko mjesta opazih ravnicu ili po manjim brežulj.* I cima starinske razvaline, oko kojih i se danas nalaze omanja seoca. Reko? | še mi, da su to nekadanji odžaci sart* skih plemića i vlastelina, koji podle* gošc pri zauzeću Zakaspjiskog Kra* ja. Mjestimice mi pokazuju moji suputnici u ravnici manja seoca u ze* lenilu i dodaju, da je to perzijska granica. Istog dana poslije podne stiže naš 1 vlak na stanicu Ashabad. Još se vlak | nije zaustavio, a mi čujemo neko ' klicanje negdje oko stanice, a glazba intonira boljševičku himnu. Izađo* smo iz vagona i na trgu pred stani* I com opazismo tisuće ljudi sa crve* nim kokardama na prsiima i sa zasta* vama. Čujemo i govornika, kako sla| vi komunističku pobjedu i nekoga kuje u zvijezde. Radoznali pristupi* ■ smo bliže i od govornika saznasmo, ■ da su danas u jutro stupile bolise* ' veke straže u prestonicu Azirbej* ' džanske republike u grad Baku, a ге* ' volucionarno radništvo i proleterci grada Baku ipomogošo crvenim voj* i skama potpuno osvojiti grad i svrg­ i nuti azirbejdžansku vladu. K ovome i govornik dodaje, da je sovjetska mo* I skovska vlada odmah predala i Đur* 1 đinskoj i Ermenskoj republici ulti* matume, ili da priznaju sovjetski re* Domaće vijesti. I ' ; Razbojnički napad na voz Ze­ lenika. — Uskoplje, 22. ov. mj. je izvršen jedan neobično smjeli razboj­ nički napad. Cijela četa razbojnika (Crnogoraca, kako je ustanovljeno) u vojničkim odijelima, ustavila je pucnja­ vom iz pušaka voz iza stanice Grad­ ska i potpuno opljačkali sve putnike i poštanska kola orobili. Pri pucnjavi je bilo više teško ranjenih, a čuvar poštanskog vagona platio je glavom svoju revnost, jer nije htio dopustiti, da se pošta orobi. Opljačkani putnici su morali da tri puta uskliknu: Živili Crnogorci. Ovo je već i za američke prašume suviše I • • ; I : | | I 1 I : j ■ [ i ) i ' j : ; | ! i I | Nova stanbena uredba. »Jutarnji. List« od prekjuće donosi cijelu no* vu stanbenu uredbu, koju je potpi* sao Regent 21. ov. mj. Iz te uredbe citiramo ove članove: Član 3. Pri određivanju zakupnih cijena kod svih zakupa utvrđivat će se osnovna zakupnina, a to je ona koja je bila 1. juna 1914. godine. Ako objekat, koji se izdaje pod za­ kup, 1. juna 1914. nije bio izdat, ili ako se ne može ustanoviti visina za* kupnine, koja se je to<?a dana imala platiti, uzet će se kao osnovica ona zakupnina, ko ja se je u to doba pla? ćala za slične objekte u sličnom po* ložaju. član 4. Osnovna zakupnina (čl. 3.) pomnožena sa brojem 4 daje nor* malnu stopu kod zakupa za stanova* nje po ovoj uredbi. član 5>. Kod ekonjomski slabijih zakupaca, kamo spadaju i oni, koji žive pretežno od stalne svoje plaće žim ili da će i na njih navaliti. Na* pokon poziva govornik revolucionar­ ni proletarijat, da stupi dobrovoljno u redove crvenih vitezova i ide na Kavkaz u pomoć svojoj braći đur* đjnskim i ermenskim drugovima, koji stenju pod igom svoje buržoa? zije i antantinih eksploatatora. Prekrasno govori ovaj čovjek, a u mojoj si? glavi pojavljuju i formiraju tužne i crne misli. Propade nada, da ću za dva — tri dana biti na Kavka* zu i uz pripomoć savezničkih vojnih misija nastaviti put u domovinu. Pred mojim su očima borbo i doga* đaji, koji će se eto odigrati na Kav* kažu i vidim očajni otpor Đurđinaca, Ermena i drugih kavkaskih gor* skih plemena i navalu boljševičkih internacionalnih bataliona i pukova. Zar u ovaj haos da i ja stupim i ži? vim u nadi, da će mi uspjeti probiti se do Batuma? Tu u Ashabadu na, stanici saznah, da se nikomu ne do* zvoljava prevesti se preko Kaspij* sjtog mora u Baku. Riješih zaustaviti se u Ashabadu, da se informiram o situaciji i pričekam zgodniju priliku. Uzch svoju torbu i uputih se lijepim ashabadskim ulicama na pazar —■ čaršiju. (Nasta’viće *e.) �ili mirovine, može se osnovna za­ kupnina pomnožiti najviše s brojem tri. U koliko se plaćaju porezi sa# moupravnim tijelima (općinama, žu* panijama i drugim) iste padaju na teret zakupca. Čl. 6. Izuzetno od propisa čl. 4. može se osnovna zakupnina pomno# žiti najviše s brojem 6 kod stanova, u kojima stanuju zakupci, čiji je go# dišnji prihod od 60 do 100.000 K. Čl 7. xAko su u pitanju zakupnici, čiji godišnji prihodi iznose preko 100.000 kruna, sopstveniku se o# stavlja sloboda ugovora zakupnih ci­ jena. bez obzira na postojeći ugovor uz ograničenje po čl. 24. ove uredbe. Cl. 8. Pokrajinskim vladama, od# nosno vlastima za stanove prepušta se, da u duhu ove uredbe odrede ci* jene sobama sa ili bez namještaja u hotarma. prenoćištima, penzionima, banjama i slično. Čl. 9. Kod drugih zakupa, gdje predmet nc dolazi u kategoriju za# kupa za stanovanje, ustanovljuje se sloboda ugovora zakupnih cijena. Ako se sopstvenik sa zakupcein ne može da složi o visini zakupne čije# ne. visinu zakupnine određuje nad­ ležna vlast za stanove (čl. 28.). Pri određivanju zakupne cijene u nekim slučajevima, može se imati u vidu položaj i način života zakupca i sopstvenk? zgrade, napredovanje radnje i preduzeća. da li radnju o# bavi iaju slabije situirani, dalje mje# sne pr'Čike, kvaliteta zgrade, interes stanovnika dotične opštine, koji tre# ba da bude dovoljno zaštićen u od# nosu prema strancima. Nadalje pri određivanju zakupnih cijena, vlast će '.mati u vidu, da 1: i u koliko je zakupna daća oštećena za vrijeme rata ili poslije rata, a zakupac lišen mogućnosti, da ga uživa u cijelosti ih bi uslijed toga imao ma kakvu štetu. Ako je sopstvenik nekog poduze­ ća, koji je u isto vrijeme sopstvenik zgrade, u kojoj je preduzeće, ovu prodao prije stupanja na snagu ove uredbe, pod uslovom, da kupac o# staje u zgradi, u kojoj je preduzeće kao zakupac uz izvjesnu zakupninu, ova se nc može dizati po ovome čla# nu, nego ostaje u važnosti po prvo# b:tnom ugovoru. Čl. 10. Kod stanova i drugih za# kupnih objekata uzetih za humane i kulturne ustanove, može se osnovna zakupnina od 1. juna 1914. podići na •najviše četverostruki iznos. ČL 11. Takse za vodu, iznošenje đubreta, čišćenje dimnjaka i osvjet# ljenje stepenica, koje su vezane za uživanje zakupnog dobra, snose za­ kupnici srazmjemo. Ako sopstvenik stanuje, snosi i on srazmjerni dio. Osnivanje antialkoholnog društva Trezvenosti. Prilikom proslave 27. noći Ramazana „Lejleikadera* udaren je temelj osnutku antialkoholističkog društva „Trezvenost" u Otoci. Izabran je privremeni odbor za organizaciju društva i odmah se upisalo 75 članova. Tom zgodom privremeni odbor sakupio je svotu u iznosu od 460 kruna, nami­ jenivši tu svotu siromašnoj školskoj djeci. Za ovu je svotu kupljeno platna, koje je podijeljeno zadnji dan rama­ zana siromašnoj školskoj djeci. Uprava narodne osnovne škole u Otoci naj­ toplije zahvaljuje pomenutom odboru na pomenutom plemenitom i humani­ tarnom radu. Svima pododborima i povjerenicimaGajretovim. Ranijom okružnicom Gajretove Uprave pozvani su svi pod­ odbori i povjerenici, da dostave Upravi Gajreta tačne obračune za minulu poslovnu godinu do 15. juna t. g. Kako od nekojih pododbora i povje­ renika još do danas nijesu prispjeli obračuni, to se ponovno upozoravaju, da ih bez odvlačenja otpošalju, kao i novac, u koliko ga nijesu ©tposlali do danas. Ujedno je potrebno, da otpo­ šalju spiskove svih članova prinosnika, utemeljitelja i dobrotvora. U slučaju, da se traženi obračuni i spiskovi na otpošalju na vrijeme, to ne će тоД iznijeti rad takvog pododbora odnosno povjerenika u izvještaju Centralnog odbora na glavnoj godišnjoj skupštini, koja će se uskuro održavati. Booi 304 ^гој ЛРАРДА* — ,PRAVDA* Стоаиа 4 Strana Poziv. Sve javne činovnike i pođčmovnikc rođeno u Kulen-Va* kutu, kakvih imade oko trideset molim, da se jave na donju adresu bi I: voljni bili doći na Aliđun (2. aug. 1921.) u Kulen Vakuf, gdje bi smo proslavit taj ugodni sastanak zajedno s našim rodnim Vakufci# ma. Ujedno ako bi kojem pozvanu* kn bilo teško za putni trošak, neka ! i to izvoli javiti, za što ćc se imuć# nije zemljaci postaratj. Uz bratski * mahsuz selam: Prof. Husejn Alić, I nar. poslanik, Beograd. -■ ■' Točno na minutu idu Suttncrovi satovi, svjetski glasovita marka I »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad# hama i cijenama, kao i sve ostale . dragulje i potrebštine pokazuje ! Vam prekrasni katalog kojeg bes# platno dobijete ako za poštarinu I pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. i_______________________________ Zdravstvo. Sušica ! i , 1 i ' ' t ; , I 1 ' I ' : , ј ' i Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. narodna pogibao. (Iz knjige »Med. M. Prdog Riječ o sušici«.) Medju ljudskim su neprijateljima naj­ opasniji uni, kojih ne vidimo i kojih se ne možemo nikakvim običnim oruž­ jem obraniti. Kakovi su to neprijatelji? Jesu li to divlje zvjeri ili otrovne smije, ili lupeži, koji vrebaiu pored druma u tamnoj noći, da pobiju i ©robe čeljad, koja putuje? Ne; nijesu to oni. Za njih imade ili puška ili štap, ili zakon, p© kume im ljudsko društvo sudi pa onda ih. ako treba i uništi. Mnogo imade čovjek takovih neprijatelja i što je on slabiji — to je krug onih, koji mogu da mu škode, veći. Ljudski rod se, rekoh, pobrinuo za razno oružje protiv tih vanjskih neprijatelja, koji i mogu i hoće da naškode njegovim Članovima, ljućima. 1 Čovjek se uspješno brani običnim oružjem pred tolikim brojem neprijatelja, pa doživljuje starost, keju treba da doživi, ako je krepak i jak. Koji li je onda neprijatelj, te ne strepi ni pred puškom, ni pred handžarom, ni pred zakonima, već smjelo kroči svome cilju da uništi nejako dijete i čovjeka jaka i zdrava, hranitelja i branitelja nejačadi, oca na domu, učitelja u školi, popa kod oltara, učenjaka kod knjige i — kralja na prijestolju. Odakle je, dakle, taj neprijatelj, koji ubija i kralja i čedo bez straha i bojazni? široka su njegova polja i duboke njegove šume. Sad se vije u oblacima prašine, sad puzi gnojištima i smetištima. Tamo u krčmi i u kavani gmiže po prašini, vere po čašama. U tvornicama ga na milijune čuči i vreba, u čije će se živo meso zariti. U tisućama podrumskih vlažnih i tavanskih sparnih stanova spokojno čeka, da zrakom ili drugim kojim, nama neprimjetnim, putem zadje u naše tijelo pa da počne svojom razornom gozbom, žderući naše meso i pijući našu krv. Svagdje ,se cn nadje: svagdje mu je stan po volji. Ni hram božiji nije mu dosta svet — ni razbojnička špilja nije mu pregriješna. Kraljeva se gnjeva ne boji, ni dječji plač ga ne dira. Majčin poljubac upotrebi, da predje na dijete. Prijateljski stisak desnice upotrebljava kao most za prelaz na svoju žrtvu. U najnježnijim časovima poro­ dičnoga života šeće on sa žene na muža, sa muža na ženu; sa dojkinje na dijete, sa oca na sina, sa kćeri na mater. Stvor je prirode, kojemu je svrha da čini zlo. Strašna pomisao: nevidljivi neprijatelj, ima ga na milijarde, a svrha mu je da čini zlo! To je sitna gljivica, koje ne vidim© prostim okom, a z©ve se »bacil tuberkuloze«. Taj, dakle, bacil uzrokuje bolest Sušicu ili tuberkulozu. Sigurno je, da u našoj prostranoj državi, Jugoslaviji, od sniježnih Alpi pa do blizu sunčanoga Soluna, nema kraja, u kom ne bi bila poznata suha bolest, sušica, jektika, ikričavost ili pšenjivost, dok je po našim gradovima zovu tuberkulozom, prema latinskoj riječi: tuberkulum, Što znači kvrga ili | kvržica. Na onom, na ime, dijelu tijela, - gdje sjedne ta gljivica, stvaraju se kvržice, čvoriči, u kojima se gljivica sa svojim potomstvom udomljuje. Od ; tuda se sve dalje i dalje laspiodjuje i ' stvara sve više i više tih kvržiea ili i čvorića, dok konačno ne uništi, ne iaJede onaj dio tijela, recimo: pluća, kuda se naselila. Posljedica je smrt ' čovjeka. I još gore. Tako zaraženi I čovjek, žena ili dijete, može da zarazi svu svoju okolinu: braću, djecu, rodi­ telje i drugove. Svi oni mogu, pa u mnogo slučajeva i umiru od te bolesti, kojom ih je zarazio u najviše sluča­ ; jeva njima najdraži stvor: muž, žena, dijete, prijatelj. Toliku, eto, moć imade taj sitni ne­ i 1 prijatelj. Taj bacil. Sto je on? Svi mi znademo, da se ' ‘ Životinje i biline dije e na vrste i rodove od najvećih do najmanjih. U rod najmanjih gljivica, kojih ne vidimo prostim ok©m, spada ; taj bacil tuber­ kuloze. I tifus, grižu, sifilis i kojekakve druge priljepčive boiesti prouzrokuju klice iz sličnoga roda, u koji spada i bacil tuberkuloze. Samo što se većina tih bacila pojavljuje katkada i sad ovdje, sad ondje, pa je berba protiv njih lakša, dok bacili tuberkuloze živu uvijek tamo, gdje imade najviše ljudi, gdje je najveći promet i gdje se naj­ više radi. Jasno je, da će tamo, gdje imade mnogo ljudi, biva u gradovima, biti i j uvjeti za život različiti. Gdje imade bogataša, tamo ima i mnogo siroinaka. | Način života jednih i drugih tako je ' različit, da se ne da ni usporediti. Osobito pak onda, ako je i razlika u shvaćanju svega onoga, što čovjeka čini čovjekom, velika. Ta je razlika u pitanju čistoće ve­ | lika, a to je ujedno i odlučno za ši­ renje sušice, jer bacil sušice Živi najradje ondje, gdje je nečistoća najveća. Tamo on nalazi najviše hrane, tamo on prelazi sa čovjeka na Čovjeka, sa porodice na porodicu, iz kuće u kuću, iz ulice u ulicu, dok eto najednom čitamo: u tom i u tom mjestu prošle sedmice umrlo je, recimo, 80 ljudi, a od toga 40 ljudi od sušice I Strašne brojke! bušica i sve druge 1 bolesti podijelile su svoje žrtve po pola. I tako to ide redom : svake sedmice ■ 15—50% umrlih od sušice. Redovito: j mladenačko doba pa do bujne mužev, nosti. Mnogo djece u najnježnijoj dobi, a isto staraca. I mi prelazimo pieko ' toga, kao preko posve prirodne pojave, ne vodeći računa o tome, kolika nam snaga lijega prerano u grob, koliko nezbrinutih ostaje iza takove žrtve, koliko je klica smrti rasijano sa bo­ lesničkih logova tako izgubljenih snaga. Ima li pomoći? Ima; svaka se bolest može izliječiti. Svaki se razumni cilj može postići, i , ako razni putovi vode k njemu. Svat­ | ko, tko hoće da se izliječi od sušice, ' izliječit će se prije ili kasnije, prema , tome, kojim je putem pošao, samo — ! ako nije prekasno pošao. Ako hoćemo neku bolest liječiti, moramo prije svega znati, da boluje mo od te boiesti. Mnogo pak imade sušičavih ljudi, koji ni sami ne znaju, ' da boluju od te opasne bolesti. Jer i sušica je podmukla bolest, koja se j često sakriva za razne druge bolesti 1 ili bar bolesnik misli, da kod njega ’ nema ni govora o sušici. To biva i osobito u početku zaraze bacilima * tuberkuloze. g ј; Naravno, da kod manje obrazovanih slojeva naroda dolazi u obzir nemar­ nost ili — rjedje — siromaštvo, zbog kojega ti ljudi ne traže liječnika, da i im on pomogne svojim savjetom usta­ noviti vrst bolesti i način liječenja. i Drukčije se ni ne može tumačiti toliki postotak pomora od sušice. - Gajretov glasnik. Dobrovoljni prilozi. Vrijedni pod­ odbor u Dervent« održkje zabavi u zajednici sa društvom „Jedinstvo", te je od te zabave Upravi poslano K 7.000. — Branko Trb®>vić, Hotel »Central« sakupio na gajretov blok K 212 Pod­ odbor K©njic K 454. Šalim Sajrakta! rević, povjerenik Gornji Vakuf K 13^2. i Pododbor B. Dubica K 1445. Rasim ' Begović, Vlasenica sakupio na bajram pred džamijom K 135. Mehmedalija Kazaz, Bos. Kostajnica sakupio na bajram K 550.— Uprava »Gajreta« izriče svima sakup­ ljačima i darovateljima najtopliju hvalu i priznanje. Trešeljak. I I i I I I ! Travnik, 22. juut 1921. Kokoš aa bumštu. To vam Je trtvaniski dopisnik Šerifove »Domovine«. Već ti neko­ liko brojeva pomenutos listića odrpana tra­ vanjska kokoš čeprka i kvoče na bieištu, ne bi li ;e opet nasadili na starome jnijeiđii u vakufskom povjerenstvu. Prije dvije godine orlovi joj vlašićkf krila polom še, perje počupaše i baciše на bunište. gdje joj je i mjesto, da čeprka i kvoče. - Kvoc, kvoc, kvoc!... kvoče kuka. Pilići, koji su davno poodrasli. nc odzivaju se i ne mare više za ogolušanu koku. Orlovi kruže pod slobodnim nebeskim svodom i ne gledaju na nemoćno koprcanje i čeprkanje osamljene i prezrene koke na buaišau. Nek i dalje po svome običaju čeprka, ©iier\ kindžur? i kačoperi, »ai badava zlo je jedi, jer je or’o i ne gledi«. Orle Vlašićki. Oglas. ; Na 9., 10., 11. i 12 jula 1921. obdržavaće se u gradu Вок. Dubiei veliki godišnji robni i marveni vašar. Drugi godišnji mar veni va­ šar obdržavaee se 15., 16. i 17. Oktobra 1921. Bos. Dubica se ističe đu prvim pijacama sa blagom u zemlji. 236 Gradsko poglavarstvo u Bos. Dubiti. Mlinsko kamenje Prvorazredne rude, najbolje za meljanje svakovrsnog Žita, razašilje uz garanciju NIKOLA BENAC § industrija m’rskng kamena Phhan Derventa (Вочм1 M Ш štakori, stjenke i žohari 1 | I I | | i iva gjmad poginuti, dko .ipotrijebiternoja najbolja iskucana i posvuda nv^ijena sredstva kao pronv oljskih i kućnih miševa K IZ , za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. — Osobito jaka tinktura za rajenice K 15 . Za ir.oljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’- . Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje ‘pouzećem Zavod za eks­ port M. Jlinker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti ; i i • I | ' I Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/878047b5c5527f9046d35aee52c649d8.pdf eaa7a8f9b46a1f829cffd72368c97ae2 PDF Text Text POfiARINA U GOTOVU PLAĆENA. Г B Ш Н Ahmed Pojedini broj К 2~— ЛЖ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. >\AWA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 67 (305) Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119, Sarajevo, utorak 28. juna 1921. (18. Ševal 1339.) tako važne tačke: »3. Da se pitanje podjele države na oblasti riješi iskjučivo na osnovu jednog privredno-gospodarskog principa bez obzira na broj stanovnika.« Hrvatski listovi, donoseći u cijelo­ sti taj ultimatum, doprinose i nehotice propagiranju boljševičkih ideja u Bo­ sni i Hercegovini, jer ono sadrži u svojoj konsekvenciji ukinuće privatnog posjeda zemlje, pošto je nemoguće juridički riješiti to pitanje tako, da je u svakom slučaju i vlasnik zemlje onaj, koji na njoj radi. Ali, .... misle u sebi razni Đokići, stani malo, zar mi baš moramo biti konsekventni, taj zar mi nismo već u ove tri godine u stotine slučajeva dopustili seljaku, da sutra proda zemlju, koju je jučer osvo­ jio od posjednika. Ta im je misao tačna, ona može biti taćna još deset Mistifikacija javnosti. Predsjednik zemljoradničkog kluba g. Lazić predao je g. Pašiću pismo sa minimalnim zahtjevima, dakle ul­ timatum, koji će se ili izvršiti ili će klub glasati protiv ustava. Ton pisma čini dojam, kao da je taj klub jedva jednom uspio, da istupi u nečem sav kompaktan. 1 hrvatski opozicionalni listovi na­ ravno prihvatiše s oduševljenjem to pismo i donesoše ga s krupnim na­ slovima i zvučnim podnaslovima. 1 tako pomogoše i nehotice jednoj dru­ žini demagoga u mistificiranju i hr­ vatske javnosti, a srpska je davno već mistifikovana. Evo, u čemu je ta mistifikacija! Prva tačka zemljoradničkog ultima­ tuma glasi ovako: »1. a? da se sva b eglu čk a zem­ ljišta priznadu kao kmetstvu slična, a iona, koja današnji vlasnici nisu dosad obrađivali ni sami ni u vlastitoj režiji bez obzira odkad ih zemljoradnik obrađuje. Prema tome da se odmah povuče odredba o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Herce­ govini od 12. maja o. g. Mjesto ovih uredaba, da se zakonom odredi način, na koji će se pomoći onima, koji su raskidanjem ovih odnosa ostali bez sredstava za život, a nemoćni su za samostalan rad. U isto vrijeme i istim zakonom, da se riješi i pitanje dobrovoljaca, invalida, ratne siročadi i ratom postradalih; b) da se izričito priznaju kao kmetstvu slični i kolonatski svi ostali trajni seljački odnošaji; c) da se pitanje odštete za ekspropriranje posje­ da ostavi odluci zakonodavne skupŠtine i u principu i u pojedinostima«. Ako зе mjesto turske riječi »begluk« metne njeno pravo značenje, to jest svaki slobodni zemljišni po­ sjed u Bosni i Hercegovini, i ako se zna, da kolonatski odnošaj u Dalmačiji, a koga nalazimo i danas još u ojeloj Južnoj Evropi, ne znači ništa drugo, do li kmetski odnošaj, to jest trajni i samo p r i v a t n o-p r a v n i odnošaj, pa se onda te dvije rečenice postave jedna do druge, dobivamo ovo čudovište. 1. a) da se sav slobodni zemljišni posjed u Bosni i Hercegovini prizna kao kmetstvu sličan, a i onaj, koji.... b) da se kolonatski, to jest kmetski odnošaji u Dalmaciji, koji su isti kao i u Bosni i Hercegovini imaju smatrati odnošajima kmetstvu — sličnim. Ne vjerujemo, da u istoriji parla­ mentarizma ima slična slučaja: pred­ sjednik parlamentarne grupe od 30 po­ slanika stavlja svoj potpis pod jedan nonsens, koga bi se moralo stiditi i školsko dijete. Najprije se (po sadrža­ ju) veli: „sav slobodni zemljišni po­ sjed*, pa onda „а i onaj"; g. Lazić mora da je nasjeo g. Đokiću, što na- Uređuje redakcioni odbor. | i i . | ’ i ' 1 • , I ' I . , > | . • ј ' | i ' ; ! ] pokon nije ni čudo ni malheur, ali malheur je, da g. Laziću nasjeda go­ tovo cijela hrvatska Štampa i daje svojoj čitalačkoj publici i nehotice lažne informacije. Uvjereni smo, da se niti jedan od stotinu čitalaca »Obzorovih« ili »Jutar­ njeg Lista« nije pobrinuo da iz znan­ stvenih djela sazna istinu o agrar­ nim odnošajima i da će se u mozgu onih devedeset i devet nepismenih čitalaca na osnovu Čitanja raznih ze­ mljoradničkih rezolucija, a naročito ove potonje, izgraditi ovako pojam o begluku: „U Bosni i Hercegovini osim slo­ bodnog zemljišnog posjeda, pa čak i osim onoga, koga ne radi zemljorad­ nik, nego spahija u vlastito; režiji, ima još i nekakvih — begluka. To mora da su ostaci od Turaka. Dakle uzmimo ih od Turaka i mirna Bosna 1“ Ali ko imalo pažljivije Čita, moći će opaziti jedno očito protuslovlje u gor­ njem ultimatumu, ma da nemao pra­ vog pojma, šta znači begluk. Naime za Dalmaciju se traži da se samo trajn i seljački odnošaji priznaju kao kmetstvu slični, a za Bosnu i Herce­ govinu bez obzira na vrijeme, otkad zemljoradnik zemlju obraduje. Teško je naći pravi razlog ovome razlikovanju Bosne i Dalmacije. Ako to čini ministar za agrarnu reformu, g. Uzunović, to je on bar donekle i razjasnio, kad je u svom velikom go­ voru, na onom mjestu, gdje je govo­ rio o dalmatinskom agrarnom pitanju, spomeno nekakvu „intervenciju jedne nama savezničke države-. No zemljo­ radnički klub nije trebao da se osvr­ će na taj razlog, osim možda, ako ne računa ovako: Danas sutra ću i ja stupiti u vladu, pa ta intervencija ne će se moći zaobići, stoga neću dalmatin­ skim seljacima mnogo ni obećavati. Ima još jedan razlog, što se s agrar­ nim pitanjem u Bosni i Hercegovini tjera takova bezdušnost. 90 postotaka posjednika svih kmetluka u Bosni i Hercegovini su muslimani, a 70 posto­ taka posjednika svih ostalih slobodnih zemljišta su opet — muslimani, to j. bili po statistici od 1910. godine. Kad se provede danas statistika, u kojoj će biti sadržani rezultati agrarnog spo­ razuma našeg kluba s Pašićevom vla­ dom, pokazaće se sasvim sigurno, da od zemljoposjednika nema više ni 10 po­ stotaka muslimana. Zaista ništa drugo, nego hrišćanska tjesnogrudnost i tra­ dicionalna mržnja prema muslimanima razlog je, što zemljoradnički klub čini ovako besmislene i nakazne ultima­ tume U tome ultimatumu upada još ne­ što u oči, naime iscrpivost i prvo mje­ sto tačke o bosanskim beglucima, i nasuprot tome užasna površnost i tre­ će mjesto ove inače, same po sebi, Godina IH. i godina, a onda će njena tačnost nakon I deset godina uništiti državu. S toga ne možemo ni mi lako vje• rovati, da g. Lazić ozbiljno misli, da I glasa protiv ustava, radi toga, što ne i ćemo ni mi ni druge vladine grupe da ; rušimo državne temelje. Taj ultimatum ne treba uzeti dakle tragično. Mnogi će zemljoradnički poslanici ipak glasati i za ustav. Kako rekosmo ultimatum I znači samo sredstvo za partijsku pro­ pagandu, i mistifikaciju hrvatske i i evropske javnosti, kako bi one teške i žrtve, koje smo učinili u agrarnom pi­ tanju, izgledale vani kao neka dobit i I sreća po muslimane. Da makar malo razbijemo tu mistiI fikaciju, napisasmo ovo riječi o tom [ pitanju, башо s toga, nipošto , radi 1 važnosti samog ultimatuma, koja je ; realno-politički veoma malena. i Uskrisivanje Osmanlijskog carstva. (Iz »Jutarnjeg Lista« od 25. o. mj.) Pariz, 24. juna. Atenski dopisnik »Daily Maila«, brojavlja. da je doznao iz pouzdanoga vrela, da grčka vlada drži, da samo ratne operacije u Maloj Aziji mogu donesti mir na Istoku, i da je odlučna, da ne primi pretiloga, koji imadu za cilj, da se uspore vojne | akcije. S druge strane „Reuterov i ured« javlja, da je Bekir Samibeg, i delegat angorske vlade izjavio, da Turska ne može primiti savezničkog posredovanja, dok Grčka ne napusti svu tursku teritoriju u Maloj Aziji, koju sada drže zaposjednutu. Kao rezultat akcije lorda Curzona u ■ Parizu, stigao je u Atenu ultimatum i saveznika: tri poslanika, engleski, frani cuski i talijanski, predali su ultimatui me g. Gunarisu, koji se. bez svake ! sumnje iznenadio. On je u Londor.u . tražio vojnu pomoć, a sada prima ulti• matum. Mjesto da antanta bodri grčki I narod na daljnju borbu protiv gvoz; dene akcije Mustafa paše, ona ga naI stoji umiriti i u neku ruku onemogui ćiti za rat protiv turskih nacionalista. I Ultimatum u prvom redu zahtijeva od » Grčke neke Žrtve — sve u ime paci| fikacije istoka. Ova pacifikacija nije u I interesu Grčke, nego antante. Grčka ; ima samo jedan cilj: pobjedu. Pobje­ dom može ostvariti svoj davni san: ujedinjenje svih Helena. Helada još nikada nij’e bila u tako kritičnom po­ ložaju. Još nikada nije nitko tjerao I grčke vojnike, da napuste osvojenu i teritoriju. Antanta sada traži ultimatu-* I mom, da grčka vojska evakuiše Malu I Aziju, uključivo i Smirnu. Ovo je teška žrtva. Ako se još uzme u obzir, da u ultimatumu stoji, da će Grčka biti od­ govorna za sve posljedice na istoku, ako ne ispuni točke ultimatuma, onda je posve razumljivo, da se u narodu ponovno rađa želja za povratkom Venizelosa, koji je znao parirati na svaki ; udarac iz metropola antante. Kralj Konstantin toga ne može. Ne može ni Gunaris. Antanta je spremna dati grčkoj vladi savjeta za postignuće mira s Turskom samo u onom slučaju, ako se grčke trupe povuku iz Male Azije, i Još u Londonu obećao je Lord Curzon Gunarisu, da će pomoć doći... Gui naris je vedra čela stigao u Atenu i i predao povoljne rezultate Kumbarosu i Konstantina. — Grčka je vojska ođmah povela novu ofenzivu. Uzalud. I Kjemalpaša ima gvozdenu vojsku. Ta I vojska gine sa Alahovim imenom na 1 ustima, dok u grčke vojske nema odu; ševljenja: ona je bila demoralizovana onim momentom, kada je Venizelos bio . prisiljen, da iz pirejskog pristaništa i pođe jahtom u svijet, nakon neuspjeha u izborima. Gg. Brianđ i Curzon poslali su isto • tako notu Kjemalpaši, ali u mnogo blažem tonu. To je posve razumljivo. ■ Kjemalpaša ima iza sebe muslimanski ; svijet i jaku vojsku. Njegovih 300.000 boraca u stanju je upropastili cijelu ■ grčku armadu, koja nikada nije spaI dala po sposobnostima za vrijeme rata, i ni u drugi red evropskih vojska. Saveznička štampa opširno komen­ tira rezultate pregovora izmedju lorda Curzona Brianda i Bonina. Svi su ovi komentari nepovoljni za Grčku. „Sud: пау Times" zastupa ideju velike Tur: ske, na štetu Grčke, i to zato, što velika Turska znači mir na istoku, a Velika Grčka znači nove sukobe. Isti , list veli: „Grčka nam ne može pomoći. Kad bi i uzmogla potući Kemaliste, ' situacija bi za nas bila mnogo gora, pošto bi se pobunjeni Turci povukli u unutrašhjost zemlje". nDaily Chronide” predbacuje Grčkoj, da je pošla u rat I s Turskom bez obzira na interese an। tante i prema tome nema više ona I prava koja su joj bila dana sevreskim j j i I Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bssnuilta^vimi (d. đ.) a Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavi.a sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarijo: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �i ! Bilješke. PODLISTAK. Mustafa: !z mojih uspomena, j ; I | j : ' i | i mu je uspjelo osloboditi se. Sada vU di, da se u Turkestanu ne može ra# diti niti osigurati budućnost, te se riješio vratiti se u domovinu. Ja mu se isto tako povjerih i re# koh mu da sam iz Jugoslavije i da isto tako kao i on bježim iz Boljše# vizije. Povjerova mi sve i mi se dogovorismo i sprijateljismo. Cijeli sam mu dan pomagao prodavati, a na večer odosmo u njegov stan, gdje smo dugo o svemu govorili i razmi# sijali. I on bijaše mišljenja, da je vrlo opasno uputiti se na Kavkaz, jer će se tamo odigrati nevjero jat.# ni događaji. Znali smo, da ćc bolj# se vic; navaliti na đurdinsku i na er# mensku republiku, a i to nam bijaše jasno, da će se ova gorska plemena žestoko oduprijeti boljševičkoj pro# vali i napadaju. Od ovog Grka sa­ znah, da vrlo mnogo inostranih po# danika, a osobito bivši ratni zarob# Ijenici, bježe preko granice u Per# ziju, gdje su engleske okupacione čete i ove inostrance primaju i na svoj trošak otpremaju dalje. Ovdje su u Ashabadu mnoge tajne kance# 'arije, koje se bave ovim poslom i za dobru plafcu daju svoje kalauze, koji će bjegunce prevesti preko gra# niče. Za ovo sve zna ashabadska »črezvičajka«, ali su Perzijanct još lukaviji i ova trgovina cvjeta u As# habadu. Još mi Grk reče, da su na ovom mjestu boljševičke pogranič# ne čete isključivo sformiranc iz ko# mun^ta Nijemaca i Madžara i da I nosi on jedan dialog iz društva. Mltar , i Ristan razgovaraju: »Ma šta ovo bi, Ristane po Bogu si i brate, — zapitiva gazda Mitar. — Išao 1 sam ti u Sarajevo pa od kako ovo Pašić uze vladu mislio sam da ću I same Srbe naći na Musali kad, moj 1 brate, ko ti je na Musali! Onaj isti Defterdarević što je pod Švabom bio i okružnik, a Srbina digli. Ko ga metnu?« To »same Srbe« za nas je dosta. ' da procjenimo kulturni nivo »Naroda*. kmetc sa beglučkih zemalja. Je li to argumentacija lista, koji hoće da nosi nekakvu kulturnu i ot­ mjenu obrazinu? A bcgluk u istini znači baš ono zemljište, na kome nema kmeta, za razliku od k m e 11 u k a. Bizantinska argumentacija! O njegovoj kulturi imamo da ka­ žemo još nešto, ma da smo mu neki dan dokazali, da nije ništa drugo do li glasilo jedne vjerski nepomirljive hrišćanske grupe. U istom broju do- ugovorom. „Temps“ vjeruje, da će । vali gg. ministri Krizman i Uzunović s referentima gg. Novakom i SertiGrčka odlučiti za pet dana hoće li evakuirati Smirnu, koju sada kralj 1 ćem, a od strane muslimanskog kluba Konstantin promatra kroz svoj prozor. i g. ministar Spaho i g. H. Ajanović, To je prvo pitanje i najvažnije. „Echo i nastojao da dade konačnu redakciju de Paris“ piš», da su se francuski I toj naredbi. Kako nije moglo doći do saglasnosti u nekim pitanjima, konfeministar predsjednik Briand i engleski ministar vanjskih posala Lord Curzon ' rencija se je razišla ne stvorivši kona posljednjem sastanku složili u tome, ! načnu redakciju. Nakon toga je g. Novak izjavio neda izjave da se sloboda morskih tjes­ I naca, u slučaju ako posredovanje kod i ’kim članovima našeg kluba, da je Grčke i Turske ne uspije, mora sva­ I usvojen posredovni predlog g. min:kako održati. Ako bi kemalističke trupe । stra Krizmana, koji« bi i vas mogao zadovoljiti. Članovi'našeg kluba tražili prodrle u zonu oko Dardanela, Mramorskog mora i Bospora, koje su pre­ I su i od ministra Uzunović a i ud g. Novaka, da klubu predlože konačnu rema sevreskom ugovoru neutralizovane, da će biti izaslane protiv ovih trupa I dakciju, što su ovi zatezah s različitim izlikama, obećanjima i t. d., tako d a samo engleske, francuske i talijanske klub nije imao mogućnosti, čete i flota. Sasma je razumljivo, da da vidi, kakovu je konačnu će saveznici morati imati garancije protiv svakom iznenadjenju u buduć­ : redakciju g. Novak dao toj nosti, koje bi se moglo dogoditi u slu­ I naredbi. Istom kad je ona u 135. broju čaju, ako bi morska tijesna došla u ruke Kjemalista, koji bi se njima I „Službenih Novina" od 18. o. mj. iza­ šla, klub je vidio, da je g. Novak u mogli poslužiti, kao što su se poslužili njima Turci na strani centralnih sila naredbu profurtimašio i takovih odre­ daba, o kojima uopće nije bilo ni go­ za vrijeme rata. vora ili pak koje su smjesta bile sa Helada je danas na raskršću i ona strane kluba odbijene, dok je ispustio ne zna kuda bi privoljela. Da evakuira neke odredbe, koje su na izričan naš Malu Aziju? NclTo nije moguće. Kralj zahtjev bile unesene u naredbu. Konstantin ne želi da ima manju Grčku nego što mu ju je predao Venizelos. Stoga je muslimanski klub, prozrevši tendenciju g. Novaka, koju je on pred Što dakle? Rat? Produženje rata na Istoku? Antanta je tome protivna. Ke- jednim novinarem izrazio, a koja je mal stoii s kompaktnom pobjedonos­ išla za tim. da izigra beglučku ured­ nom vojskom. Telegram kog saopćubu, i dobio reviziju te naredbe. jemo na čelu ovoga članka pokazuje „Kulturni" „Narod". U prošlom nepomirljivu tendenciju atenske vlade. broju, u rubrici »Novi Kurs« naziva Ako‘je ova informacija „Daily Maila* nas „Narod": „Nekulturna gospoda tačna, onda ovo znači početak propa­ oko »Pravde« ne mogući se boriti s danja Velike Helade, o kojoj je toliko snivao republikanac Venizelos i poče­ 1 argumentima u ruci,..“ To se odnosi tak podizanja velike države Turaka. i naime na napadaje naše na jednog nekvalifikovanog i potpuno nekulturNovo osmanlijsko carstvo ima da na vratima orijenta naslijedi Mladu Grčku, i nog činovnika, bivšeg okružnog na­ čelnika u Tuzli g. Grudića i na par­ kojoj je najveći neprijatelj kralj Kon­ tizana u službi, g. Šćepana Grđića, stantin, muž sestre bivšeg kaizera bivšeg šefa prosvjete na zem. vladi. Vilima Vidi se, da i »Narod« poprima po­ malo metodu najniže vrsti žurnalistike. Kad mi iznosismo na stotine arguI menata za svaku našu tvrdnju o i Grudiču i Grđiću L kad sm > uvjerili i već i one u Beogradu o tome (a šta Tendenciozna vijest .Jug Lista". I to znači, kad se i oni u Beogradu Prije nekoliko dana donio je „Jug. • uvjere o nečemu, što mi dokazujemo, List" viiest koju mu je jamačno ser­ ; to zna i »Narod«, ali šuti), onda »Navirao g. Dr. Lujo Novak, a u kojoj se j rod« dolazi sa jednostavnim, drskim tvrdi, da je provedbena naredba za i i generalnim poricanjem svih naših Uredbu o postupanju s beglučkim * argumenata i cinički tvrdi: crno je bijelo, znajući, da njegovi čitaoci ne zemljama od 12./V, 1921. prije objelodanjenja davana muslimanskom klubu i čitaju »Pravde« i da im se za to može lako i podvaliti, da je crno bijelo. Pri na uvigjaj. To je ordinarna neistina. Istina je samo to, da je ona u svom ! koncu dodaje »Narod« i ovo, što valj­ prvotnom obliku bila pred­ da ima biti argumenat: „Ро ljutnji goložena muslimanskom klubu, 1 spode oko »Pravde« najbolje vidimo da je muslimanski klub stavio svoje I da smo na pravom putu". primjedbe na nju: te najprije s g. O njegovoj argumentaciji treba spodirektorom Faifalikom i g. Nova­ | menuti i ovo: On stalno, otkad izlazi, u obliku raznih »Pričanja«, »iz drukom pretresao tu naredbu, a onda konačno na ministarskoj konferenciji, i štva«, notica i t. d., oblaguje svoju javnost, da begovi hoće da gone u kojoj su sa strane vlade učestvo- (Nastavak). Odsjedoh u jednoj čajhani, gdje zamolih, da mi| dozvole prenoćiti, dok sutra ne nađem kakvu sobicu u gradu. Vlasnik čajhane bijaše Perzi# janac musliman i nakon što mi je pregledao dokumente i našao sve u redu, dozvoli mi, da prenoćim. Za konak se pogodismO pedeset rubaija za svaku noć. Ostavili u njega torbu i pođoh po pazaru. NeoLko stotina Ljudi vrvi amo i tamo, trguje i ku# puje, svađa <se i pogađa. Na jednom mj< .u opaz:h, kako neki čovjek .»prodaje razne stvari, a po njego# vu govoru poznah, da nije Rus. Za# ustavili se tu oko njega, počesmo i razgovarati, te ja od njega saznah, da je on Grk i da rasprodaje svoje stvari, jer namjerava čim. prije u# maknuti u Grčku. Reče mi da je s maloazijskih obala i već petnaest godana živi ovdje po T'urkestanu, gdje se zanimalo svilogojstvom. On jc taj zanat naučio u Maloj Aziji i kao turski podanik došao je u Turkestan. Da ga ruske vlasti ne proga# njaju kao turskog državljanina on primi rusko podaništvo. Služio je kao ruski građanin u carskoj vojsci a kasniije i u boljševika i napokon Spoj «5 ђМ „PRAVDA" — „ПРАЗДА" Strana 2,Страна | ' i ; I i I : i , I ! I I i ' I i ; Odgovor „Domovini". U tri broja napada me »Domovi­ na« radi nekih tobožnjih priljavština u vakufu. Najprije mi podmeće, da sam ja uzeo Ljuba Filipovića u služ# bu kot. vakuf, povjereništva u Sa# rajcvu, da hara i krade. Onda mi u najnovijem broju podmeće, da sam izdao vakufsku šumu Huseinu Babi« ću da je protupravno siječe i hara­ či, a da mi je za to Babić »unio u vagon dvije kante masla i pred Bajram dotjerao mi kući dva ovna«. Ovo je sve najprostija podvala i izmišljotina, koju su u stanju izmi# sliti skrahirana čeljad oko »Domo# vino«. Što se tiče namještanja Fjuba Fi# Pipovića. izjaviti mi je, da ga nije# sam ja namjestio za pisara kod kot. vakuf, povjerenstva, nego ga je na njegovu pismenu molbu, na to mje# sto postavilo čitavo povjerenstvo zaključkom sjednice. Pri tome po­ stavljanju ja sam sudjelovao u toli# ko, što sam od Ejubova oca dobio garanciju, da on za istoga jamči, te je prema tome svaka eventualna šte# ta, koju bi Ejub bio nanio, osigura# na, i ona će se namiriti. Eto gospodo oko »Domovine«, kako vidite, sva eventualna šteta, za koju se dokaže, da jc Ejub počinio, biće namirena, pa Vas sada pitam, ko će namiriti one silne štete, što su se počinile raznim sarajevskim va# kufima u obliku profurtimašenih za# kupnih ugovora i na razne druge na­ čine? Tko će n. pr. naknaditi štetu Gazi Husrevbcgovom vakufu zbog zakupa Morića hana? Tko opet H. Ha j dar vakufu radi Hanića na Va# rosi? Jahja#pašinu vakufu radi bo# stana na Budakovićima i t. d. i t. d.? T ko Ii bi napokon naknadio štetu za onih 24.090 K, koje je baš glavni goso »Domovine« na svoju ruku iz# dao bio sada već umrlom muteveliji Babić Almashanume vakufa za iz# gradnju dućana u Bravadž luku, a da o tome niti u knjigovodstvu sab. odbora nema ni traga, a kamo li da ima potvrda mutcvelije o primitku. I | . ; I i ' । ovi internacionalci budno paze, đa nitko ne umaknu preko granice. Ja sam još u Samarkandu saznao od Bosanaca, ratnih zarobljenika, da se tu u bliziini upravo na granici Per# z:je u gradu Seraksu nalazi kao po# litički komesar naš zemljak Sarajlija trgovački pomoćnik Jakob Frid# mann. Zapisao sam njegovu adresu misleći obratiti se k njemu i iskori­ stiv zcmljačku simpatiju umaknu ti u Perziju, ako mi naime ne uspjie pre# vesti se preko Kaspijskog mora. Međutim ovi svi planovi otpadoše i ja nakon dva tri dana razmišljanja i dogovaranje riješih bježati iz Asha# bada u Perziju a sa ovim Grkom. Opet preko prijatelja i poznanika, a u strahu i s najvećom opreznošću, jer črezvičajka budno pazi, nado# simo kancelariju Perzijanca, gdje se pogodismo i utanačismo naše bjeg# stvo. Lukavi istočni trgovac, a oso# Kito trgovac ovakvim poslovima, dugo ne odaje svrhu njegove kaneclarijc, i gotov<^ cijeli sat prolazi u ispi pa van j u i dipTomaf.čkom igranju riječima, iz kojih bi trgovcu jasno bilo, da mi nijesmo agenti črezvi# čajke, nego ustinu pošteni inostran# ci, koji žele pošto poto umak nuli preko granice. Naš mu prijatelj ga#, rantira za nas i Pcrzijanac napokon dozvoliva, da o ovoj stvari slobod# no govorimo. On nas unaprijed upo# zorava, da je to upravo naša sreća, da smo došli k n jemu, jer da je nje­ gova firma naj.solidnija i da su nje- I govi kallauzj pošteni ljudi, te патж I on ovdje u Ashabadu garantira, da ■ nas njegovi kalauzi neće u gorama ubiti niti će nas izručiti razbojni/ci* ma, kojih su pogranične gore pune. I naš nas prijatelj uvjerava, da ćc sve dobro b>t:. a?i niko ne može jam« čiti za to, da ne nabasamo ipak na razbojnike ili kakvu slučajnu bolj# Ševičku pograničnu stražu. Rizik je velik, a može i sreća poslužiti, pa sve dobro i sretnih ispasti. Riješi# smo sc i poče pogodba. Pcrzijanac traži po sto tisuća boljševičkih ru­ baija od svakog pojedinog. Mi ne prista jemo i nakon dugog i mučnog pogađanja utanačimo po šezdeset tisuća od svakoga. Moj mu Grk da# de u svakakvom novcu, a ia dadoh šest zlatnih komada po 5 rubaija. Tada se računalo u Ashabadu pet rublja zlata deset tisuća boljševičkih papirnatih rubaija. Ja sam naime u Sibiriji štedio i za papirnati novac kupovao zlatne rublje, koje sam u# šio u kaput i uvijek pri sebi nosio. Sudbma htjede, da me boljševici ne prebraše, kad su me zarobili i tako mi ostadoše ovi novci. I Ugovorismo s Perzijancem, da ćc I nam on sutra na večer dovesti1 ka# i lauze i mi ćemo krenuti u gore. Ci# I jelu, tu noć ne mogosmo spavati. Mucahu nas m sli, da li ćemo uspje# ti ili ćc nam se dogodiiti ono, što sc već mnogim dogodi^>, da su ih ih razbojnici prepali ili pohvatale bolj­ ševičke straže. Nikada neću zabora* ј | : Mutevelija je novac dvije godine dana držao kod sebe, a da nije si izgradnjom započeo niti je u vakuf# / skoj uprav: tko znao da su ti novci’ muteveliji isplaćeni, pa da ga urgira. Da ja ni jesam sasma slučajno u jed* nom ispitivanju dotičnog muteve'iijc i to vrlo kratko pred njegovu smrt saznao i isposlovao, da se taj novac povrat', sigurno se iza mutevelijine smrti o tome ne bi ništa znalo i ta­ ko bi vakuf pretrpio štetu od 24.0044 kruna. Ovo je samo jedan slučaj koji se jc otkrio, a Bog zna koliko iih je o# vakvih i sličnih otišlo u zaborav. Što se tiče šume na Palima (Romanjja) stvar je tekla ovako: Mislim u martu mjesecu 1921. go# dine došla je kot. vakuf, povjeren# stvu u Sarajevu molba Mušanbega Babica u kojoj moli da mu se pro# da za sječu sposobno korisno drvo u vakufskim šumama Hatićkog i Bo# govičkog vakufa. Kot. vakuf, povjerenstvo jc povje­ rilo meni da sa jednim šumskim stručnjakom šumu pregledam i predlog donesem. Ja sam uzeo jed­ nog nadlugara :z vla’de, koji je po< nio službene mape i uzevši molite# lja, seoskog starješinu i još nekolik ko starijih komš’ja. te smo ро?ак mapa i po šumi postavljenih direka za razgraničenje, tačno pregledali svu vakufsku šumu i konstatovali, da je u vakufskoj šumi prijašnjih godina počinjeno mnogo štete. Tko jc tu štetu počinio, to se nije moglo tačno ustanoviti, premda ima trago­ va, da su jc počinili: neki ljudi pod protekcijom i zaštitom glavnog gose »Domovine«. Konvsija je ustanovila, da bi se moglo usjeci još oko 500 kubika balvana i na to je vještak izradio potrebni vještački nalaz sa skicama i onda je kiot. vakuf, povjerenstvo predložilo spise vak. sab. odboru, di od vlade zatraži dozvolu za sječu. Iza toga negdje u julu 1920. stigla jc na kot. vakuf, теаг. povjerenstvo u Sarajevu tužba potpisata po Pa# �šanu Obhođašu i još 2 3 potpisa, da jc Huscin Babić počinio do pola milijuna kinina štete u vakufskoj šu? mi u Romanijk Na ovu prijavu je vakuf, povjerenstvo opet ovlastilo mene, da provedem izvide. Ja sam otršao i uzeo tužitelja Pašana Obho* daša, tuženog Huseina Babica, dže? matbašu Rizvanbcg Babica, Rašida Kadrića i još 2- 3 čovjeka te sam sa njima obišao svu onu vakufsku šu­ mu iiz koje bi bilo moguće da jc ta šteta počinjena. Kad smo svu šumu obišli i svi suglasno ustanovili, da tokom godine 1920. nije ni ciglo jed? no drvo posječeno, onda sam na licu mjesta sastavio zapisnik u kome se je ovo konstatiralo i zapisnik su svi prisutni, na i Obhođaš, potpisali. Na 1o sam upitao Obhođaša, gdje jc ta nočšnjena šumska šteta, na što on poče dokazivati, da je ta šteta po* č n jena u jednom obližnjem -šuna* skom predjelu, ali koji nije upisat na vakuf, nego na erar, ama da je to ipak vakufska šuma, jer da ima ljudi, 'koji znadu, da je vakufska. Na ovo je I lusem Babić očitovao, da je on u susjednoj erarnoj šumi kupio, platio i isjekao nešto balva? na, koje mu je šumska uprava i izdah i bule tala i da on nije prema tome nikakve štete počinio. Iz ovoga sc sasma jasno vidjelo, da je Obhođaševa prijava bila nc? istinita i netačna, jer sc uopće nije nikakva šteta ni počinila, a ako je Husein Babić kupio i izradio balvan nc u šumi, koja ic upisata na erar, a za koju Obhođaš tvrdi da jc vakuf* ska, tu se nc može Babicu pripisati nikakva krivica, nego je to stvar va* kufske uprave, da od erara traži, da mu se i ta šuma u vlasništvo pre­ da i u gruntovnici upiše. Svakako jc i ovo jedna vrlo loša svjedodžba glavnog gose »Domovi* ne«, bivšeg vakufskog direktora, ko* ja jasno svjedoči,, kako se ni naj? manje nije brinuo za vakufska do? hra, jer da se jc malo više brinuo, samo u ovoj vakufskoj šumi b? se sačuvalo najmanje 5 milijuna vakuf­ skog imetka. Što se pako tiče one podvale, da mi je prigodom povratka unio Hu* sein Babić u željeznicu dvije kante masla i dotjerao mi dva ovna, to ću gosama »Domovine« dati prilike, da na sudu tu svoju infamnu tvrdnju dokažu, ili da im sud udari žig sra* motc i potvrdi da su prosto lagali. Beograd 22. juna 1921. Sejdalibeg Filipović narodni poslanik. viti ovu strašnu noć, a ni one dvije, { što slijed i še iza ove. Sutra dan ku? • pismo hljeba, luka, sira grude i još ■ koješta, jer smo znali, da će to naše 1 bjegstvo preko planina trajati naj* | manje dva dana i dvije noći. Na moj predlog kupismo još dva dobra i noža, jer se riješismo ubiti kalauze, 1 ako zamijetimo, da oni kane nas u= . biti i ©grabiti iii ako nas dovedu u j ruke razbojnicima. Nc preostajaše ; nam drugo, nego u tom slučaju za? l тпгјепШ glavu za glavu, život za ži- j vot. Po gradovima u Zakaspijskom j Kraju živu izmiješani Perzijanci, • Sarti, Ermcni, Turkestani, Tekinci, I Kurdi i još neka druga plemena. Te? i kinci su i Kurdi i Turkmcni stanov* nici pograničnih sela i bave sc sto* carstvom i ratarstvom a ponajviše i najčešće razbojem, hajdučijom i • kontrabandom. Svi su muslimani su? j nit:je, ali su u svemu strašno zaostali i i bez ikakve kulture i naobrazbe. O* i ni znaju samo svoje planine i gore/, svoja stada i sakle (sahfa se nazi- { vaju njihove kuće u gorama, a iz? | gledaju pod klisurama i onim vilovi« i tim stijeni em kao gnijezda lastavica ■ pod strehom kuće), d'vljii lov na ј planinske divlje ovnove i koze i od* važni i smjeli napadaj na trgovce i | kontrabandiste. Uopće oni ne zao? | staju ni u čemu za našim i arnaut? sk ni hajducima. Bivša sc carska ruska vlada nije nikada brinula, da ova plemena lije­ H Hujdurdvlć, učit kand. I Politički pregled. Naši dopisi Grčka odbija posredovanje an- j tante. — »Daily Express« javlja iz I Atene: Ministarski savjet je odobrio Kladanj, 10. juna. 1 odgovor, koji j'e dao kralj Konstantin Pašovanje Kramarića. To je naš saveznicima. Odgovor otklanja zahtjev, porezni ofićijal, koji se poslije pro* đa bi se grčka akcija protiv Kemalista pasti Austrije pretvorio iz najvećeg obustavila ili odgodila. crno-žutog u većeg Srbina od Nikole Tursko stanovište prema posre­ Pašića i žešćeg centralistu od Sv. Pribićevića. Veliki je neprijatelj nas dovanju antante u Angori. Narodna muslimana. Nu pored svega toga mi ; skupština raspravljala je o stanovištu, ne bi nipošto ni spomenuli toga dc? i što ga ima zauzeti prema eventualnim posredovnim predlozima saveznika. lije, da on radi svoj posao zakonito. Komisar za vanjske poslove drži, da G. Kramarić je činovnik, koji radi su Grci spremni prihvatiti prijateljski protuzakonita djela, koji profaniše zakon. Evo primjera: Po sporazum. Pokažu li se i službeni fak­ tori isto tako sklonima, Turska će sva naredbi deleg. minist. fin. za B. i II. kako morati predloge uzeti u obzir, od 22/4. 1921. br. 16.723/21. može se no ona na Svaki način traži, da se naplatiti taksa za sviranje samo on* apsolutno poštuje njezino stanovište, da, ako sc naplaćuju ulazni? u koliko se radi o narodnom integri­ ce u prostor, gdje se svira. tetu uopće. Naša čitaonica nije nikad naplaći* Novi zapovjednik savezničkih če? vala ulazninu svojim članovima, što pohađaju kao članovi društvene pro? ta u Carigradu. Za vrijeme svog bo? storije, u kojima u trećoj sobi svira ravka u Parizu postigao jc Lord slučajno par mladića. To sviranje Curzon, da je engleski general Har? zabranjuje g. Kramarić, ako ne plati rington uz pristanak Francuske i Ita* lije imenovan glavnim zapovjedni­ taksu. Dakako da se i ne svira, a šta društvo pri tome trpi — jasno je. kom savezničkih četa u Carigradu i Drugi dan. bajrama omladina je ka­ Đardanelama. Talijanski su krugovi nila izaći u bližu okolicu na teferić i radi toga prilično uznemireni, jer bi ponijeti tambure. Niko nije »smio«, Italija na taj način, za slučaj da bi se dok se ne javi g. oficijalu i da se u? oružanom silom morali odbiti pre? plati »taksa« za sviranje. I otišao je hvati KemaLpaše, lako bila zaplete? jedan omladinac g. Kramariću. »K a* na u prilike na Istoku. Grčka u ratnom stanju sa Rus n o javljeno, zabranjujem svirati!« - daje mu on taj drski । šijom. Kako javlja berlinski „Lokalodgovor. Ovome skandaloznom anzeiger14 iz Atene, grčka je vlada ponašanju je kriv prvi poreznik g. poslala sovjetskoj vladi notu, gdje iz­ Jerković, a drugi upravitelj kotara g. javljuje, da se grčka vlada smatra u dr. Forstinger. Mi ovim tražimo od ratnom stanju sa sovjetskom Rusijom. g. Jerkovića, da skrati rogove svo* me potčinjenom. inače smo prisiljeni tražiti zaštitu od ovog satrapa na a u to doba neka svaki kolega po­ šalje svoju adresu u mjestu službo­ vanja na Mualimsko udruženje ili di­ rektno meni, da mu se mogne poslati dotični program. Namještenja će, po svoj prilici, usli­ jediti odmah, a svakako početkom septembra o. g, te koji kolega reflek­ tira na to, neka odmah napravi molbu na zem. vladu u Sarajevu. Svjedodžbe će se u ovoj sedmici svima otpremiti, pa pokraj te svje­ dodžbe treba molbi priložiti još i sli­ jedeće dokumente: 1. Rodni list, 2. domovnicu, 3. svjedodžbu zvaničnog liječnika o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za učiteljsko zvanje, 4. dokaz o dosadašnjem službovanju i 5. svjedodžbu političkog i moralnog vladanja. Molbu treba propisno biljegovati, a osim toga treba priložiti i jedan biljeg od 7 dinara za dekret namještenja. *) Pretpostavljajući, da mnogi kan­ didati, kojih se ova objava tiče, ne će imati prilike da, radi svojih zabitnih boravišta, doznaju za nju, to molimo sve naše mjesne odbore kao i druge prijatelje, da dotične kandidate svoga područja, upozore na ovu objavu. Uredništvo. pim načinom i dobnim primjerom privuče bliže k sebi, da ih oplemeni i prosvijetli i tako izvede iz ovog jadnog i čemernog duševnog i tje? Jesnog mrtvila i zaostalost’. Sta više carski kordonski žandari i one mno? gobrojne vojničke kule i tvrđa viče po granici i u planinama još žešće raspališe i otrovaše ova gorska ple* mena, te niti Rus niti gorštak ne smjedoše ni korak bez puške i han? džara. Niti boljševička vlada šta či? ni. da se izmiri sa ovim plemenima, a na to ncmif ni vremena niti je to zanima. Tako su ovi ljudi prepušteni sami sebi i nije čudo, da su postali još smjeliji i razuzdaniji, kad vide da je po Zakaspijskom Kraju i u cijeloj Rusiji haos i nema jake vlasti. I sa sinovima ovih gorštaka meni valja sutra krenuti u gore i pla? nine, gdje su oni za svakim kame* nom i u svakoj uvalici i guduri kao kod kuće, a meni sve nepoznato, tu* đe i nesigurno, a moja Hercegovina i ona ubava varošica pod sklonom kršnih brda tako daleko, da je i mi* šiju jedva dbkuču|jein. Iztrzaše se nervi i umori se mozak od svega o* noga, što prenesoh za šest mjeseci očajnog i opasnog bjegstva. Eto još dva dana, ali uistinu dva »kijamet dana«, i bude li suđeno spašen sam i sve će dobro biti. Tako sam mislio i osjećao, kad sam se riješio povje­ riti svoj život Kurdu, (ni koga sam mogao očekivati sve. samo ne do« bro i selamet. (Nastaviće se.) I cijelim obiteljima taj teferić posjeti* še i uveličaše, tc time pokazaše brat* skog osjećaja za našu humanitarnu I ustanovu Gajrct. i Materijalni uspjeh teferića jc bio I neočekivani, jer jc čisti prihod prc? šao preko 10.000 K. Ovom prilikom se moglo viditi, da i sc i muslimanke jako zauzimaju za Gajrct, jer se živo natjecaše, da što više daruju za bife, koga se u obilnoj mjeri nakupilo i na teferiću raspro* dalo. Također sc lijepo istakao i ovdaš? nji musi, tamburaški zbor. Svirao je dobrovoljno cijeli dan na teferiću i sa dvojim lijepim sviranjem ugodno goste zabavljao. Ova prva proslava Gajretovog da­ na pstaće nam u ugodnoj uspomeni sa željom, da i u buduće vlada ista susretljivost i bratstvo. Posmatraoc U molbi treba također istaknuti, u i kojem mjestu ili kraju kandidat želi I namještenje i zašto, te svoje famiiijame prilike radi doznake doplataka па skupoću. Sto se pak tiče „Ferijalnog tečaja Što tečaja14 u Zagrebu, njegova je svrha i važnost precizirana u samoj objavi g. A. Ajanovića, objelodanjenoj u 303. broju • „Pravde’, a samo se posebi razumije, da i apsolventi Mualim-uČiteljskog te­ čaja imadu pravo na pohađanje ovoga tečaja. Zato se svima kolegama, kojima ikako dozvoljavaju prilike, najtoplije preporučuje, da se za polazak prijave rečenom g. Ajanoviću, jer naročito ap• solventima Mualim-uČiteljskog tečaja ovakvi su tečajevi od velike koristi, ne samo radi proširenja vlastite izo­ brazbe, nego radi samog naroda, među kojima će oni danas sutra, vršiti pro­ svjetnu misiju. Sarajevo, 25/6. 1921 Mualimima-apsolventima učiteljskog tečaja.*) Mnoge kolege obraćaju se na pot­ pisanog tražeći informacije o svome učiteljskom namještenju, priposlanju svjedodžbe, plaći i inače o pravnom položaju apsolvenata ovoga tečaja, te o pravu pohađanja Ferijalnog tečaja za učitelje pučkih škola, koji ovih dana . počima u Zagrebu. Pošto mi je nemoguće svakom ko* legi posebno odgovarati, a pogotovo onima, od kojih adresa nisam uzeo, to ovim putem stavljam svima do znanja slijedeće: Prema riješenju Ministarstva Pro­ svjete, koje je nedavno u službenim i drugim novinama objelodanjeno, ap­ solventima je priznato pravo privre­ menih učitelja s temeljnom godišnjom plaćom od 1600 Din., a pokraj toga svi personalni i familijarni doplaci prema postojećim uredbama, kao Što to imaju ostali učitelji narodnih osnovnih škola. Namještenje će biti za prve dvije godine privremeno, a poslije toga polagaće se učiteljski ispit prema § 30. školskog zakona za stalno namještenje. koji neće biti definitiva u onom smislu, kao što je polažu drugi namjesni uči­ telji, nego ispit po određenom pro­ gramu prosvjetnih vlasti. Da se za taj ispit mognu kandidati pravovremeno pripremiti, tražiće se od Ministarstva Prosvjete, da nam taj program pošalje odmah po namještenju, Страна 3 Sirana PRAVDA* Bi oi 305 Broj drugom mjestu. • , I ! | I I ; I ' ; ‘ j ; , ; i j । Domaće vijesti. Ibni Šebil. Prnjavor, 16. juna. Proslava Gajretovog teferića u Pr? nj’avoru. Ovdašnji pododbor Gajre* ta priredio jc drugi dan bajrama, dne 9. juna 1921., u znak proslave Gajretovog dana u okolici Prnjavora teferić, sa vježbama sokola i narod? nim utakmicama, tc je taj teferić kako moralno tako i materijalno sa neočekivanim uspjehom urodio. Da je tako sjajno taj teferić ispad, u prvom redu ide zahvalnost ovdaš* njem vrijednom sokolu i njegovom agilnom starješini g. Đorđi Bugar* skom kao i vođi sokola g. Lazaru Markovi ću. jer isti ne požali truda, nego sc živo zauze. kako bi ovaj naš Gajrctov teferić što bolje uveličao. Zaista je bila milina pogledati, ka­ da je cjelokupni sokol, sokoliće i podmladak. njih oko 80, prošao kroz cijelu čaršiju pod vodstvom vođe g. Markovića, te je cijeli grad, kako muško tako i žensko pohrlilo za so? kolom na teferić. Osobita zainteresovanost je među publikom vladala, kada su sokoli, so? kolice i podmladak izvađali na tefe* riću svoje birane vježbe sa pravom umjetnošću, da se je svak divio, a i ponosio, što imademo takav soko, koji zaslužuje svaku hvalu i prizna* nje. Za zadovoljstvom ističemo, da jc bio mnogobrojan posjet braće su? građana pravoslavnih, kao i katoli­ ka, i da ne požališc truda, nego sa Naš list ne će izaći u četvrtak radi današnjeg i sutrašnjeg blagdana n štampariji. Skupština zemljoposjednika. — ; ' I ; ' ' I ' I • ' Na 24. ov. mj. je bila zakazana izvan­ redna glavna skupština zemljoposjedničkog udruženja, ali pošto toga dana nije bilo prisutno dovoljno članova, odgogjena je za 25. ov. mj, te je tega dana i održana bez obzira na broj prisutnih, kojih je bilo oko stotinu Dnevni red je bio predlog ikvidacije društva, ali je taj predlog pao, te je zaključeno, đa se ponovno sazove kroz mjesec dana izvanredna glavna skupština. Na skupštini je primljena rezolucija, koja je poslana predsjed­ ništvu vlade, predsjedništvu konstituante i poslaničkom klubu naše organizacije. Rezolucija glasi: „Zemljoposjednička Organizacija, na izvanrednoj glavnoj skupštini održanoj 25. juna, donijela je slijedeću rezolučiju: Izrazujemo naše žalenje nad riješenjem agrarnog pitanja onako kako se rješava, te odlučno prigovaramo, što je konstituanta odnosno današnja vla­ dina većina mimoišla zapovijed Njego­ vog Visočanstva u manifestu od 24. decembra 1919. osnovan jednoglasnim zaključkom svih narodnih predstav­ nika, te riješila nas i slobodnih ze­ malja, a za kmetske odnošaje dala nam nepravednu odštetu, jer nije uva­ žila pri tome naš socijalni položaj i što traži ne samo pravda uopšte nego i socijalna pravda. To riješenje onako �Сти-на 4 Strana kakovo je oduzima nam mogućnostt egzistencije sa svim svojim teškim1 posljedicama po nas, ne samo na so­ cijalno ekonomskom nego i na kultur­nom polju. Kakova je odšteta za razrješenjee kmetskih odnosa najbolje je karakte­ rizira pravedna izjava ministra zaa agrarnu reformu u konstituanti gospo­“ dina Uzanovića, da njom nije plaćen1 ni jednogodišnji prihod'. Okružni agrarni povjerenici za Bo­ snu i Hercegovinu. Imenovani su o*? kružni agrarni povjerenici za Basnui i Hercegovinu i to predstojnik ALđ fred Mefcancc za Bihać predstojnik; Zvonimir Turina za Mostar, pred­ stojnik Stojić za Tuzlu, dosadašnjii vladin povjerenik za Sarajevo Alb*: recht za Sarajevo i Dr. \Veichber _јг za Banjaluku. Promjene u provedbenoj naredbii ;3egJučke uredbe. Provedbena nared­ ba za bedućku uredbu izmijenjenat je na zahtjev muslimana, tako da je• čL 10. potpuno promijenjen, čl. 25., potpuno izostavljen, a čl. 50. izmi* jenjen. Mi ćemo cijelu naredbu s; promjenama donijeti u jednom od idućih brojeva. Vakufska subvencija. Primamo od jednog mualima na uvrštenje: Pod gornjim naslovom izašao je čianak u »Domovini« br. 65., u kojem je piscu namjera da pohvali bivšeg direktora, političkog šarlatana Šerifa Arnautovića, a da pokudi u narodu upravu vakufa i vrijednog alima Mahmud ef Bahtijarevića. Pisac valjda zna, da je njegov šar­ latan ef. nešto tako radio dok je bio u vakufu, pa misli da će svako biti onakav, kao što to on navodi u svom pisanju. Nadalje u piščevu govoru stoji, da bi subvenciju trebalo podije­ liti „Gajretu*, koji šučur Bogu dobro stoji i svakim danom ide naprijed, a zaboravio je bezdušnik nas muallime, koji udaramo temelj Islamu, Izvršujemo svoju tešku zadaću, a plaćeni smo mizerno, kao niko na svijetu Taj šarlatan nas je dotjerao na prosjački štsp, ostavivši nam prazno ćagetje u vakufu, kako se ne će kroz dugo vremena moći ispraviti. Istina, dosta smo pri vakufskim izborima su­ djelovali i mi muallimi, da se Šerifu otpore ploče iz vakufske direkcije i da se osnuje J. M. O.; zato bi njegov pisac u „Domovini* Želio, da se svota od 200.000 dinara ne upotrebi među vierske službenike, jer su mu oni trn u oku. Ali . . . iskiši se, džaba ti je trud! M u a 11 i m. Glavna skupština društva „Gajret“ održavaće se dana 24. jula 1921. u 9 sati prije podne u Sarajevu sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izvješće odbora o radu društva; 2. Proračun za iduću godinu, 3. Čitanje promijenjenih pravila i usvojenje istih. 4. Izbor 5 članova odbora u smislu § 19. društvenih pravila5. EventualijePododbori, povjerenici i članovi, koji namjeravaju stavljati kakve predloge, o kojima žele da skupština raspravlja, neka ih u smislu § 47. društvenih pravila pismeno dostave ovom odboru najmanje pet dana pred skupštinu. Mjesto održavanja skupčtine javiće se preko novina 8 dana prije skupštine. Za Glavni odbor »Gajreta«: Kurtović, predsjednik. „Gajretove" Stipendije. Učenici i učenice, koji namjeravaju moliti štipendije ili mjesta u »Gajretovim« konviktima od društva »Gajreta« za školsku godinu 192V/22. imadu pre­ dati: 1. Molbe sa originalnim dokum e n t i m a prosvjetnom odjelenju zem. vlade preko svoga kotarskog ureda; 2. Molbe Glavnom odboru »Gajreta« sa prepisanim i o v j e r o v I j enim dokumentima, koje mogu ovjeriti u mjestu molioca »Gajretovi« pododbori i povjerenici ili javni uredi, Molbe Glavnom odboru treba otposlati najdalje do 10. augusta 1921. Sve molbe treba slati preko pododbora odnosno povjerenika »Gajretovih«. Molbe koje prispiju kasnije označenog roka, neće se uzimati u obzir. Svaki molioc neka naglasi u svojoj molbi, gdje je bio u prošloj škol. god. i da li je bio »Gajretov« stipendist i u kojem internatu. Isto tako svaki molioc neka naglasi Boo; 305 Broj „ПРАРДА" - „PRAVI A" u svojoj molbi, da li je ove godine predao molbu zemaljskoj vladi za podjeljenje stipendije. . Pododborima i povjerenicima »Gaji reta« neće se slati nikakve posebne upute u ovoj stvari. Uprava »Gajreta«. ' Vojne vježbe rezervnih oficira. : »Službene Nevine« br. 136. od 21. o. ' mj. donose riješenje ministarskog sav­ jeta od 8. o. mj., kojim je odobreno ministru vojnom i mornarice, da može . počevši od 1. o. mj., pa do kraja ove godine po potrebi pozivati na Šestnedjeljnu vojnu vježbu rezervne oficire ' svih redova oružja i struka. Noćna tjekarska služba u Sre; skoj Bolesničkoj Blagajni. — U ! petak 24. juna sastao se drugi Ijekar| ski sastanak na kome su prisustvo­ vali sanitet, potpukovnik dr. Ruvidić, dr. Žebić, dr. Denišlić, dr. Propper, dr. Ćorović, dr. Dimitrijević i Glumac, Odbor se je konstituisao pa je, za I predsednika izabran san. рик. dr. Ru! vidić, za podpredsjednika dr. Denišlić, , 7a sekretara Glumac, a kontrolu pri' hoda i rashoda obavljaće dvojica odI bornika naizmjence. Na to sjednici zaključeno je da se i noćna Ijekarska služba počne vršiti i od i. jula t. g. pa je napravljen ra­ spored gg. Ijekara Ljekari će držati I službu po jednu noć, a koji hoće I može i po tri noći jednu za drugom. Gospoda ljekari koji se još žele prijaviti za ovu noćnu službu mogu se usmeno ili pismeno obratiti na predsjednika g. dr. Žarka Ruvidića sanit. pukovnika. Jsvna zahvalaNaša plemenita braća u dalekoj Americi sjetiše se i naše sirotinje, te nam megjusobno za istu pokupiše priloge u iznosu od 254 do­ lara i 50 centi, a darovaše slijedeći: Po 20 dolara Suljo Nurković; po 10 dolara (Jsman Čatovič, Salih Ljubović i Halil Grizović; po 7 dol. Mustafa Ćerimagić, po 5 dol. Mehmed Dervoz, Salih Sapuhović, Smail Kravić, Nazif KapiČić, Abid Karadža, Osman Fetahagić, Husnija Fetahagić, Lutvija Volić, Marica Volić, Omer Resulović, Bajro Bašič, Jusuf Habeš, Avdo Začina, Zaim Hasanbcgović, Huso Pirić, Husnija Ćatović, Mahmut Kantarević, Hasan Hai sanbegović, Omer Kurtagić, Husein i Omeragić, Velija Omeragić i Hašim | Račim; po 3 dol. Hasan Ramić, Maho Behramović, Ibrahim Piperac, Hašim । Demić, Nazif Sarić, Harno Arnautović, Vejsil Gabela, Avdo Mulać, Šućrija Sei limović, Mustafa Sarić, Alija Ćerimagić i Mustafa Rigjušić; po 2 dol. Halil Kuriović, Marica Sarić, Asim Budalica, i Zejnil Tanović, Adem Džanković, Na• suf Jaganjac, Arif Tanović Agov, Hamza Jaganjac, Nasuf Šehović, Ahmet .I Selimović, Rašid Tanović, Jusuf Hebib Nuri Dželaludin, Begler Ćerimagić, Pašo Ćerimagić, Ibrahim Velić. Omer | Šabović i Muharem Hasanović; po 1 dolar Hamid Bilalović, Nezir Tanović, | Mehnud Ali, Omer Vilogorac, Husein Ahmet; po 50 centi Ibrahim Husein, te najzad po 5 dolara Omer Nurković ! i Iva Nurković. — Odbor se Musli­ manske čitaonice u svoje ime i u ime jI sirotinje grada Nevesinja darovateljima i. putem javnosti najljepše zahvaljuje, । želeći im od Boga, da im se ova na­ grada stostruko nadoknadi, U ime Mu­ slimanske čitaonice: u Nevesinju, 18. juna 1921. Za odbor: Predsjednik: . Derviš J. K o r k u t. Tajnik: R. K o। s o v a c. Državna klasna lutrija. Pročitajte | I današnji oglas »Međunarodne banke јi d. d.« Zagreb, Nikolićeva ul. 7. i na­ i ručite si Željeni broj pravodobno dok nije rasprodan. | ! । [ । , i ! I I | | I D □ 1 „бШЕТГ I Knjige i novine. Narodna Zaštita. Izašao je 5. i 6 dvobroj ove jedine naše socijalne re­ vije. Uz urednike dra Basaričeka i Ljudevita Krajačića javljaju se u ovom dvobroju: Dragutin Tomac, dr. B. Špišić, dr. M. Kovačević, dr. phil. I. Altazar Morristown, Šiler, Zlata KovačevićLopašić, Zvonimir Pužar i drugi. Ova revija zaslužuje pažnju svih naših krugova. Pretplata godišnje 100 kruna. Šalje se upravi u Zagreb, Josipovac 30. „Savremenik", književno - umjet­ nička revija, početi će opet izlaziti ovaj mjesec, te će do konca ove go­ dine izaći četiri knjige, svaka sa osam štampanih araka velikog formata na najfinijem umjetničkom papiru sa bo­ gatim ilustracijama. (Sama prva knjiga imati će 40 ilustracija u boji). Pret­ plata na sve četiri knjige iznosi 400 kruna. Sveske razašiljati će se gg. pretplatnicima franco preporučeno. — »Savremenik« izdaje i uređuje društvo hrvatskih književnika u nakladi: Ćirilo-Metodske knjižare d. d., Zagreb, Preradovićev trg 4, kamo se šalju i sve narudžbe i pretplate. masivna sa bašćom, voćnjakom, štalom, praonicom i vodovodom u Derebent ul. prodaje se radi odlaska. — Upitati Mandrina ul. 21 , Gornje Bjelave. Kuća Mlinsko kamenje Prvorazredne rude, najbolje za meljanje svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju NIKOLA BENAC § industrija mlinskog kamena Plehan Derventa (Bosna) Oglas. Na 9., 10., 11. i 12. jula 1921. obdržavaee se u gradu Bos. Dubici veliki godišnji robni i marveni vašar. Drugi godišnji marveni va­ šar obdržavaće se 15., 16. i 17. Oktobra 1921. Bos. Dubica se ističe među prvim pijacama sa blagom u zemlji. 236 Gradsko poglavarstvo u Bos. Dobici. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Najjeftinije i najbolje papirne vrećice 229 Z. thžavns rtzMiia lutrija dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sasa]EV5HE TVORNICE prpirnrtih vreeicr №R) II SARAJEVU Zatražite cijene i uzorke! Tnt. telefon 124 Prvo vučetije 15. i 16. lula t« g. 5 oremOa! 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Apsolutna sigurnost i državna garancija. U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 169,000.000 160.000 H bez ssoiiog odbitka u gotovom novci S jednom srećkom može se dobiti Ч milijuna hruna. Z mli juna Чоо.ооо, 1 milijun Воо.мо, Soo.ooa, Bao-ono, Чоо ooo, 32о.ш, ZBo ooo, 24000, 200.000, 160.000, 120.000, ^о.ооо, Ud. itd. Prepopučamo siijedBćz |oš nepro­ dane brojeve na izbor: 71843, 72981, 78404, 98639, S4473, 88759, 14453, 8047, 12968, 29842, 34736, 36481, 44806, 49520 83243, 4247, 15480, 38770, Cijena srećaka za svako žrebanle: Cijela srećka Dinara ВД.~ ili hrane I3Z. Polovina srsćhe Dinara 21 ili kruna 96,— Četvrtina srećke Dinara 12.— ili kruna 48— Osmina srećke Dinara 6 — ili kruna 21 — Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: MEBUNaffOSHi) ВДМИД 0. u. (Odio državne razredne lutrije]. . Nikolićeva бодгво *Јммммм Gajeva и » Telefon 11*19 i 23*98. Naručbe izvršavaju se jedino uz unaprijed poslani novac ! 1 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/010171e7b6cc6a5482f397c47bfe0997.pdf e6a184fa66874a69e8af43e4e8615491 PDF Text Text POŠAARINA U GOTOv u PlACENA. pojedini oro; к 2‘— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ₽ ' . e(. Kas^t Mudens Uređuje redakcioni odbor. ^on^c Ц Ahm«6 Ham Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250. • L *\ л Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj p- ači. Telefon br. 842. ЛАСИЛ0ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 2. jula 1921, ,22. Ševal 1339.) . Broj 68 (306) Živio Regent Aleksandar! U našim najtežim časovima, ka* da smo očajavali pod pritiskom o* koline i kad smo u strahu za buduće nost grozničavo tragali za kojom sigurnom uzdanicom, svaki put u tim časovima — a njih je bilo dosta - pala je. naša misao i naš pogled na kraljevića Aleksandra. Viteški duh, kojim odiše svaka Njegova ris ječ upravljena cijelom narodu, a naročito Njegovo plemenito kra­ ljevsko ponašanje prema svakom muslimanu, koji je stupio pred Nje* ga, svaki put su nam u tim časovi* ma osnažili srca i ulili u dušu svijet* le nade. Stoga je vijest o pokušanom aten* tatu najdublje potresla sve musli* mane, a saznavši odmah da Mu se nije ništa dogodilo, osjetismo naj­ življu radost i zahvalnost prema Svevišnjemu, koji je čuvajući Alek* sandra čuvao i nas, ostavivši nam zdrava i vesela onoga, koji će i dalje biti naša najsvjetlija uzdanica. Živio naš kraljević Aleksandar! a i 'i : i , i • I ; U srijedu nakon položene zaklet* i ve u konsbtuanfit, vraćao se Regent u pratnji Pašića u dvor. Kod mini­ ’ starstva građevina (koje se sad na* i dograđuje) bačena je s trećeg spra* ta bomba, koja je udarila u jedan i stuib za električne žice i eksplodira­ i la prije, nego se Regent navezao. 1 Ranjeno je desetak lica, al srećom i nika smrtno. Atentator je pokušao i odmah da bježi, ali su ga uhvatili . radnici, koji rade na zidanju mini* ■ starstva. Kod njeg su nađene još i tri bombe i revolver. Svjetina je bi* la sdno razjarena i htjela ga je lin* ; čovati, te ga je policija jedva odbra* i nla. Kod preslušavanja izjavio ie, da ! se zove Spasoje Stejić, malerski rad* nik, rodom iz Turske Kaniže u Bač­ koj i da je uoči toga dana doputo* vao :»z Novog Sada, da izvrši aten* i tat u smislu svojih načela. Daljnja istraga kaže, da je bio u Rusiji, a za* tim u Mađarskoj u službi Bele Kuli* na. Po novinskim vijestima uplcte* ni su u stvar i neki komunisti, pa jc traženo izručenje četiri: komunistička poslanika. U Novom Sadu se veb? također živo istraga, pa su i tamo uhapsili neke komuniste. Oda,* kle su bombe potekle, nije još jav* Јјзпо, osim da je kod nekog bolni* cara Janoša nađen sanduk s bomba* ma. Povodom iovog atentata predsjed* n k je konstituante dr. Ribar na prekjučerašnjoj sjednici dao ovu izjavu: »Gospodo poslamic:)! Jučerašnjeg historijskog dana, kada je Njegovo Visočanstvo Namjesnik Prestola Kralja Petra položio zakletvu u skup stini, pokušan je poslije ovog svečanog čina drski atentat. Čitava skupština i ja kao njezin predsjed* n’k osuđujemo ovaj drski pokušaj atentata i mislim, da se sa ovim ri* jc čitala slaže cijela Ustavotvorna Skupština. (Svi poslanici osim ko* munista ustaju i kliču: »Živio!«) Pokušaj atentata na Regenta srna* tra Ustavotvorna Skupština pokuša* jem napada na integritet države (aplauz), smatra napadom na naćijonalno - državno jedinstvo. Usta* vetvoma skupština osuđuje pokušaj atentata i veseli se. da atentat nije uspio. Ustavotvorna skupština i ci* i eh narod su radosni, što atentat ni* ie uuplo i što ic Regent ostao. Čitav, živ i. zdrav. (Pljesak i burni poklici: »Živio!«), da vršeći dužnost nacijo* lac krune : ustavni vladar zajedno rudnu za našu budućnost kao nosi* nama poradi za dobrobit i napređak države. Čast mi je Izjaviti, da sam jučer u ime Ustavotvorne skupštine izra»* zlo radost Regentu, što atentat nije uspio«. •’ I ■ { • । j 1 1 ! : i | | ' | i I i ■ ! I 1 . I i | 1 j , . ј | | i ' ! , i i . Sarajevo, 2. jula. Ostavka naših ministara. Smatra­ jući da stiZzacija člana 135. Ustava ne odgovara uslovima našeg spora* žurna s vladom i vukući konzekven* čije iz tog, što vlada nije do ugovo* renog roka prevela u djelo većeg dijela ostalih tačaka tog sporazuma ministar g. dr. Spaho - sporzumi* vši se sa svojim drugovima. — do* nio je odluku, da 26. juna podnese ostavku. Ostavka je definitivna i prema tome ne odgovaraju istini novinski glasovi o tobožnjem po* vlačenju te ostavke. Biće da su se te vijesti pronijele radi toga što je g. dr. Spaho potpisao ukaz o progia* senju Ustava i jer do prekjučer ni* je doneseno rlješenje o uvaženju te njegovo ostavke. Ušljed prilika, koje su u našem poslaničkom klubu nastale ostavkom g. dra Spahe, prekjučer je oko 5 sati podnio ostavku i ministar g. dr. Karamehmedović. | | i | I ! Gg. pretplatnicima! | Ovim javljamo svim dužnima, I koji nam i pored tolikih opomena j ne peglaše dužne pretplate, da smo i ovim brojem prestali slati im list j Administracija »Pravde«. i i ; 0 našem poslaničkom klubu kruže novinstvom najrazličitiji gla* i diti skupštinske volje, polo^će mansovi. Jedni govore o definitivnom ! dat i mirna Bosna. Organizacija ni* rascjepu i predskazuju skori lom čak jc svezana ni za čiju osobu, skupsti* i u redovima naše organizacije. Dru* na je suverena za svakog člana i gi pišu o »srbofilskoj« struji dra Ka* prema tome nema nikakva razloga ramchmedoviića, koja će na glavnoj za uznemirenje. Mi u zdravlju sloge skupštini organizacije doživjeti pot­ imamo svoje poslaničke zamjenike puni. krah. Treći ispod žita ruju u i oni će nadomjestiti svakog poje* neobaviještenim krugovima i okre* d'inca, koji bi imao ličnih razloga ću vodu na svoj mlin. I tako dalje, da položi poslanički mandat. Ako i tako dalje. Svak, nam na svoj na* ne mogne Ha®o. vrš’iće volju skup* štine Huso. čin kroji ćulah. U čemu je nesporazum jasno će* A šta je na stvari? Na stvari je samo to, da je kritič* mu prikazati u idućim brojevima. na situacija vlade pred iizglasava# Danas je progovorio Ajanović, u unjem Ustva i nedostatak vremćna torak će dr. Spaho (donijećemo nje* za izvršenje svih tačaka našeg spo* gov govor u Ustavotvornoj skupsti* razuma urodio shvatljivom reakci­ ni) pa redom svi koji to zažele. Ču* jom bujnijih temperamenata, koji će se oba mišljenja, a odluku će do* izgubišc ravnotežu i pod’egoše osje* nijeti glavna skupština. Kako, to je čaju. Trebaće nešto vremena i stvar njena stvar. Stoga još jednom po* će poći svojom kolotečinom tako, da navijamo, da nema nikakva razloga će glavna ^skupština imati sasvim za uznemirenost naših pristaša. A kako stoji sa strujama? Jeliis* jednostavan iilahak zadatak —srni* rivanja. Ništa više. No kad bi izbili tina, da su poslanici podijeljeni u i .oštriji sukobi pojedinaca iz posla* srpski i, hrvatski tabor? Jok. To je nličkog kluba, jasno je kao na dlanu, laž i ujdurma onih, koji bi da skupština ne će dozvoliti kršenje htjeli da za nj i m a k 1 i p š e * naše odlične discipline i čvrste m o. Poslanici se razilaze u shvata* s 1 o g e, bez koje ne može biti ni? nju p o I i t i č k e situacije: jednS ve* le ne će se izvršiti sporazum, a dru* kakva našeg znatnijeg uspjeha. Pojedinci su ud danas do sutra: gi: hoće. Smiješnost tvrdnje o »hr* ko no htjedne ih ne mogne provo* vatskom« i »srbofilskom« taboru najbolje se vidi po tom, što ni sam "eprezentant »hrvatske« struje, g. dr. Spaho, nije Hrvat već Srbohrvat, Jugoslaven bez ikakve plemenske tjesnogrudnosti. Završujući valja nam još iistak* nut:, da uz g. dra Spahu stoje posla* nici: Hasan Miljković, Nurija Poz* derač, Dždfer Kulenović (ubraja se, premda nije prisustvovao pošljed* njim sjednicama kluba), Hamzalija Ajancvić, Hamid Kufbegović. Hu* sejin Mašić, dr. Atif Hadžikadić, Derviš Omerovnć, Mustajbeg Ка^ petanović ; Salih Baljić. Godina Zašto je dr. Spaho dao ostavku P’ Upravo pred glasanje o (Ustavu predao je ministar trgovine i Indu* strije dr. Mehmed Spaho ostavku na ministarskom položaju. Kad bi se htjeio ispitivati uzroke te ostavke, moralo bi se dublje zaci u historiju same naše organizacije i cijeli do* sadašnji rad našeg poslaničkog klu* ba, a naročito u rad nakon sklapanja sporazuma s vladom g. Pašića. Nu mi ostavljamo to zasad na stranu, a pozabavlćemo se nepo­ srednim povodima toj ostavci. Tu je u prvom redu pitanje o te* ritorijalnoj podjeli Bosne i Herce*1 govine. Kad je, naime, naš piosla* niČki klub uvidio, da pored svih na* pora ne može nikako prodrijeti sa stanovištem, da Bosna i Hercegovi* na zadrže svoju autonomiju, stavio se je na stanovište, da bar očuva kompaktnost muslimana u Bosni i Hercegovini. Način za očuvanje te kompaktnosti bio bi taj, da se od teritorija Bosne i Hercegovine nc odcjepljuje ni jedan dio, a isto ta­ ko da mu se i ne pridodaje nijedan d o iz drugih dosadašnjih pokrajina. Tako bi se razmjer u snagama, u kojemu su dosad bili muslimani, o* držao i naš bi glas, bar u Bosni, još uvijek imao neko značenje. Taj je zahtjev naš poslanički klub stavio vladi g. Pašića kao preduvjet daljnjem pregovaranju, i njega je vlada prihvatila. Međutim danas, kad bi se to utanačenje imalo i us* tavom zagarantovati. vlada ga gru* bo krši i stilizacijom 135. člana Us* tava ona otvara širom vrata prisa* jedinjavan ju pojedinih dijelova susjeđnih pokrajina Bosni i Hercego* vini. Muslimanski klub nastoji i up're sve sile u to* da vladu prisili na respekto^nje toga utanačenja, nu vlada nepokolebljivo stoji na ovoj svojoj stikiiaciji 135. Člana Ustava: ••Zakonom o nodjdi zemlje na ob* lasti Bosna Hercegovina će se raz* dijelki u oblasti spajanjem i razgraničavanjem sa danjih okruga i sre* zova Bosne i Herpegovioe. Dok se to zakonom ne uredi, okruži u Bo* sni i Hercegovini važe kao oblasti. Pojedine opštine ili srezovi mogu se iz svojih oblasti izlučiti i pripo* jiti drugoj oblasti u sadanjim gra* nicama Bosne i Hercegovine ili iz* van njih, ako na to pristanu njihova samoupravna predstavništva odlu­ kom od 7» glasova i tu odluku odo i bri narodna skupština«. S tom sti* ' lizacijom nije se mogao složiti dr. ; Spaho з jaka manjina, gotovo polo* vica, našeg kluba. Nu kako vlada nije ni drugih tar caka spo/azurna dosad izvi šila, ne* go neprestano krzma, zateže i obeća* njima zavarava klub, to je još više dalo povoda opravdanoj sumnji, da vlada i ne misli lojaino izvršiti spo* razum. To se najbolje vidi iz toga, što jc upravo težište muslimanskih zahtjeva ležalo u tom, da se svi ti zahtjevi izvrše do glasanja o Ustavu u generalnoj d c b a* ti. To je glasanje izvršeno već da* vno, 12. maja 1921., a od sporazuma ; je izvršen jedan vrlo neznatan dio. | 1 to je i ovaj neznatni dio bio izvr* šen samo neprestanim požurivanji* ma, ultimatumima i davanjem ostav­ i ki na ministarskim položajima sa i strane našeg poslaničkog kluba. Pored toga je i znatan dio beo*i gradske štampe na najmfamniji na* čin vrijeđao ponos i dostojanstvo i naših poslanika i cijelog musliman* . skog dijela našeg naroda tvrdeći, da smo plaćeni i da moramo glasovati za Ustav, i ako stoji neoboriv fakat, da do dana današnjeg nije prim.je* na ni jedna para od svega toga i da I nije ni jedan uzurpator bačen s u* i zurpirane zemlje. To je sve dalo povoda, da mini­ star dr. Mehmed Spaho dadne os* tavku na svom dosadašnjem polo*: žaju, te da skupa sa svojim drugo*vima dadne izjavu u skupštini, da smatra, da vlada nije izvršila spora* , I I ' | > *) Puštajući ovaj članak imamo da uči­ nimo jednu stvarnu napomenu. Kao što ie javnosti već poznato, u našem je poslanič­ kom klubu došlo, na žalost, do različ’tog shvatanja u prosuđivanju političke situacije. Grupa oke g. dra Spahe, ko­ joj pripada : p^'.cmieg članka, nalazi u vladinom držanju razloga i povoda, da pre­ kine sa dosadašnjim kursom naše politike pa je tom svem shvatanju dala izražaja i u Monstituanti. ?4i smo se nadali da će se ona zadovoljiti tim korakom i odluku o spor* prepustiti giavnoj skupštini u.gau'zacije. M • durim se eto pfevarismd u tom prosuđiva­ nju, jer oni hoće i obračun u široj ja. nost:. Neka bude. Mi im i u tom izlazimo u .usre.. pa ćemo da im dadr.vmo i prvu riječ. .Svom ćemo reći kasnije. Uredništvo. �PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Страна du, koliko im sile dopuštaju, a to zuma i da će oni glasati za Ustav je? i im je i poziv njihov. dino radi toga, da neglasanjem ne Na usmeni ispit triju maturantica dadnu povoda trzavicama u državi, ŠHpend’je srednjoškolcima, Skok , ove škole došli su 23. o. mj. Rcisul? koje bi neminovno morale doći u slučaju drukčijeg držanja njegova i I ske godine 1921/1923. djeliće zc? ulema H. M. Dž. ef. Čaušević i na? maljska vlada pripdanicima Bosne čelnik prosvjetnog odjelenja naše njegovih drugova. i i Hercegovine iz zemaljskih sredsta? I vlade g. Košta Krsmanović i zadr? H. Ajanović. va stipendije za srednje škole, gim? žali su sc dulje vremena. Za njihov nazije i realke u novcu ili u obliku va prisustva učenice su pitane iz i prehrane u đačkim trpezama. Đaci pedagogije i jedan dio srpsko?hrvatkoji misle molit i takvu stkpcndiiiju skog jezika. I ovdje su učenice po« ; ili mjesto u đačkoj trpez neka poša? kazale svoju spremu i zrelo shvaća? Iju molbe zemaljskoj vladi u Sara? Gradić odlazi. Kako smo pouzda? ј jvvu putem nadležnog kotarskog u* nje svog poziva, kome sc po’svetiŠe. Oba visoka gosta odošc s ispita vr? no izviješteni zloglasni tuzlanski ok? reda (pripadnici Sarajeva putem vla« lo zadovoljni. ružnik Gradić odlazi sutra u Bco? dinog povjerenika za zemaljski gla? Nakon ispita proglasio je učitelj? grad i napušta svoj položaj, u ко? , vni grad Sarajevo) odmah po svrset? jem jc ucvllio toliko svijeta i navu? । ku školske godine a najkasnije do ski zbor sve tri maturantice sposob­ kao opštu odvratnost. Čuli se, ne 15. jula ove godine. Molbe valja ob? nim da vrše učiteljsko zvanje u os? novnim školama. Sve tri su te uče? vidjeli se! Dvije deložacije. Kao što je poz- | razložiti izvještajem za 1. semestar nrce postigle vrlo dobar uspjeh u na? i posljednjom godišnjom škol. svje? uci. Te su učenice: Ajiša Buturović nato, viada je u pregovorima s našim :z Seonice (Konjilc), Tevhida Dedić poslaničkim klubom pristala na to, da ' dodžbom, svjeđodžboim siromaštva, se imaju deložirati svi uzurpatori beg- ' krsnim listom ili rodnim listom i u? I iz Tešnja i Hasna Hadžić iz Sara? lučkih zemalja, koji tokom ove zadnje ; redovnom Pjcčničkom svjedodžbom ! jeva. Mi ovim vrijednim učenicama dvije godine iskoristiše boljševičko ! o zdravlju moliteljevu. Molbe koje čestitamo ovako Lijep uspjeh i želi? mo svaku sreću i napredak u budu­ raspoloženje naše pokrajinske uprave. ; budu predate poslije gore navede? ćem im zvanju i radu u školi. Taj je naš zahtjev dobio i zakonsku • nog roka Ж ne nadležnim putem ili S ovim je u svemu svršilo nauke sankciju, jer je uvršten i u Uredbu o 1 nedovoljno instruirane, neće sc u ouzir uzeti. i osposobilo se za učiteljice u: ovoj beglucima od 12. maja ove godine. Ispit u musi, ženskoj školi. U рго? , školi 13 naših učenica, koje sada Pristupa se već i izvršavanju tih 1 šlu subotu 25. o. mj. završena je osim triju udatih, vrše zvanje uči₽ propisa Uredbe. Tako je ovih dana na teljica na narodnim osnovnim ško? Palimafkod Sarajeva) uveden u posied . školska godina u muslimanskoj višoj djev. školi i ženskoj preparandiji u i lama. Mehmed Memić, koji je imao spor Pošto jc nastava u ovom zvodu sa Jokom udovom Bu kara, a kako ču­ Sarajevu. Ispit jc držan samo s onim jemo s pouzdane strane, za dan za učenicama, koje ove godine svrša* ranije završena, to je 25. o. mj. pri? dva će se pristupiti uvođenju u posjed vaju .svoje nauke i odlaze iz ove ško? ' likom zaključne godine i diobe svjc? Alije Jelke, o kojem je bilo mnogo le kao osposobljene učiteljice za na­ dočaba proslavljen Vidovdan na način, kako sc proslavio i spomen govora u našem listu. Vlast je konačno , še narodne osnovne škole. Ispit se riješena, da odlučnim mjerama učini ! jt obdržavao 16., 18., 19., 21.. 22. i i Zrinjskog i Frankopana. U Injcpo de? ■kraj dosadanjoj anarhiji u ovim pita­ 23. juna. Naročiti je dan (19. juna) i korisanoj sali iskupile su se sve učenjima i mi taj korak pozdravljamo is- । određen za ispit iz vjeronauke, na j niče naše više djevojačke Škole i krenim veseljem, jer je skrajnje vri- | koji je došao osobno Rcisubulema ! ženske preparandije, a tome su se ieme, da se i u nas jednom zavede red H. M. Đžemaludin cf. Čaušević sa i pridružile i učenice -osnovne djevo? i zakon. članom Ulema medžlisa prof. Ali cf. ' jačke škole. Nastavnički zbor sve Radićem. Učenice ove naše ženske triju škola bio je na okupu. Direk? preparandije odgovarale su iz sviju tor zavoda Edhem cf. Mulab'dić dr? grana propisanog vjeronaučnog gra? žao je govor o značenju ove prošla*? diva na zadovoljstvo. Vrijedni vje? ve prikazujući u krupnim crtama hi? na g. ministra šuma i ruda. roučitelj ove škole Omer ef. Šaraj? storiju najglavr.ijih zemalja — pose­ U šumskoj upravi Sjetlina kotara iić zaista ulaže golem trud u obrađi­ strima naše kraljevine t. j. Srbije, TOgatičkog postavljen jc upravite? vanje ovog predmeta i učenice go­ Hrvatske i Bosne i borbe srpskog i Ijem Jcco Savin. Od njegova dola? vore bez knjige u ruci, posve zrelo hrvatskog naroda s raznim narodi? ska na tu šumsku upravu odmah se i samostalno o svim zadatim pitanja ma. koji navaljivahu na naše zem? opazilo da je prema muslimanima ma. Redsukulema je nakon ispita lje. Borbe naših zemalja i našega vrlo neraspoložen i pretjerano strog, pohvalio učenice i izrazio svoje za? naroda za oslobođenje i 'svoju samo* ■do čim je opet prema Srbima tako dovoljstvo na nj:hovu trudu i mar? stalnost traju sve do u najnovije do?* blag, da oprašta i velike njihove ро^ IjivostL a onda ih lijepim i srdačnim ba i. završuju se pobjedom u našu greške. Kako je taj gospodin prema riječima uputio, da u svom budućem korist. Te su borbe progutale silu žr? musliknanima neraspoložen, najbolje zvanju kao narodne učiteljice tava našega naroda i tih žrtava mi se vidi kod dijeljenja servituta, jer porade u narodu na osvješći? potomci treba da se na ovaj dan sje­ dok Srbima dozvoljava sječu šta i van ju našega svijeta, da neuke upu? timo. To je značaj ovog dana. Iza toga su tri učenice deklamova? koliko hoće, kod muslimana i naj­ čuju i poučavaju i iz te grane svog manja — pa i neispravna predpo? znanja gdje god im se prilika pruži. le pjesmu Smrt majke Jugovića, a ж stavka uzrokom je da se servitut? Kako su učenice svojim odgovorim onda su učenice skladno otpjevale ska prava muslimana uništavaju. O? ma izazvale zadovoljstvo u svojih sve tri na Podne himne. Svečanost se sim toga Savin je prema muslima­ starijih, tako su i Reisove tople rije? završila klicanjem kralju т regentu. Za tim su se podijelile svjedodžbe nima zauzeo otvoreno neprijatelj? či blago djelovale na njih, te se i sko stanovište, jer je na pritužbu ene svesrdno odazvase pozivu nje? i učenice su se razišle na velike škol? Muhamedbega Hren-ovice, da ga je eovu i obećaše, da će raditi u naro­ ske praznike. lugar Aleksa Perović otvoreno, sa nožem, na sred ceste, napao, odgo? vorio: »Treba da vas Perović s v cl j u рк) u b i j a«. Ove je riječi! ikgovorSo pred Milanom MališevU ćem, trgovcem iz Sarajeva. NA 57. REDOVNOM SASTANKU USTAVOTVORNE SKUPSTI? Spomenuti lugar Alcksa Perović, NE. ODRŽANOG DNE 23. JUNA O. G. (O DRŽAVNOM URE? koji je kum upravitelja Savina. ta­ ĐENJU). ko se je osilćo, da neprestano i bez •kakva povoda tuče i z 1 o s t a v? Gospodo narodni poslanici! Nakon- ’ istina nisu rekli koliko i dokle — ali I j a muslimane. Tako je na 10. mar? tri godine bure i boja, koji se vodio vlada i njezina većina ostali su tvrdo­ ta o. g. istukao Čamila Harbinju iz u narodu o načinu državnog uređenja, korne pri svom centralizmu, jer su sela Dabrašme kot. Rogatica, na 15. imamo da pretresamo ovaj odjeljak smatrale, da je narodu najbolje i naj­ marta Rašida Hujda iz Turkovića, Ustava u najvišoj tišini. Baš u naj- - korisnije po državu i naše narodno a nepoznatog mi dana istukao je zgodnijem momentu, kad se trebao jedinstvo ono, šta oni hoće. Vlada, Šah la Sodila iz opć. Praća kot. го* povesti boj na ovom mjerodavnom gospodo, izjavljuje opet preko Ministra gatičkog. Na 14. juna tvorno jc, na mjestu, kakovo će biti državno ure- ■ za Konstituantu, da je sporazum htjela sred ceste, sa golim nožem napao na đenje u našoj državi, baš u tom mo­ i da je taj sporazum postigla, a što Muhamedbega Hrenovicu iz Hreno- mentu nema onih, koji su protiv j taj sporazum nije postignut u svima vicc i bio bi ga i ubio, da ovaj nije ovakvog državnog uređenja, kakovo ' Članovima Ustava, to nije njezina kri­ odskočio. predlaže vladina većina u svom pred- i vica i uzrok leži u prirodi same stvari, I Za to piitam gospodina ministra: logu Ustava. jer nigdje u svijetu nije postignut spo- : 1. jesu li mu ove nepravde i naši? razum u svemu i svačemu: Ja se moram, gospodo, zapitati Šta lja Sav ma i Perovića poznate? je uzrok, da je odsutna opozicija sa Gospodo, kuko imamo da prelomi­ 2. ako jesu, onda šta g. ministar desna? Zašto u ovakvom istorijskom i mo jedno važno pitanje, koje duboko misli učiniti, da se ova dva gospo? momentu, kada se ima naše ujedi nje:;; e I zasijeca u život najširih slojeva našega dina po zasluzi kazne i sa šumske da privede u konačno djelo, zašto je naroda, od čega zavisi prirodni razvoj uprave u Sjedini maknu. odsutna jedna ogromna većina posla­ svih nas, rni smo prije svega dužni, Molim pismeni odgovor. nika hrvatskog i slovenačkog plemena da prije nego donesemo našu presudu, Beograd, 25. juna 1921. god. iz ovoga uvaženog doma, koji su mnogo čitavu stvar dobro razmotrimo i da Sejid Alibeg FHipovU, doprinijeli, da je došlo do našeg uje- i kako tužbe opozicije tako i obranu nar. poslanik. činjenja. Prema onome, što su ti pred­ vlade dobro proučimo, pa da po tome Škola i prosvjeta. Bilješke. Pitanje Govor nar. posl. Hamida Kurbegovića U □ Li □ ГЈ □ Sjetite se □ □ □ □ 8 stavnici hrvatskog i slovenačkog dijela naroda iznijeli, izgleda, da Vlada nije htjela sporazuma kod donošenja Ustava u opće, a naročito ne u ovom odjeku o načinu uređenja države, na koji su oni specijalno polagali važnost. Fhema izjavama njihovim, u koje vjerujem, izgleda, da su predstavnici hrvatskoslovenačkog plemena, odnosno opozicizija sa desna, bili voljni popustiti, — i I i ! ■ ustanovimo suštu istinu, pa makar ona ne znani kome i ne znam koliko bila gorka. To je bez sumnje potrebno. Ja ću u ovoj stvari biti iskren i držim, da ova moja iskrenost može biti samo od koristi. Ja sam dugo razmatrao čitav ustavni materija) i razmišljao o njemu i došao sam do ove'šušte konstatacije: da vlada nije htjela sporazuma i đa ga nije ni po- Број 306 Broj I stigla. Ono. što vlada ukazuje da je I sporazum, ja ne smatram sporazumom, niti se ona može time dičiti. Sporai žurna može samo biti u spornim pij tanjima, a sporan je bio među vladom i odsutnom opozicijom način državnoga i uređenja. I ako vlada hoće na očigled I ovih činjenica da proglasi sporazum i makar i djelom’čno postignutim i ma| kar i u čemu, treba znati, kakav je taj sporazum i na čemu je postignut. Treba I znati, gospodo, za što se hoće vlada da sakrije, koja nosi svu odgovornost I pred istorijom i narodom za ovako krnje i Čisto policijsko državno ureI đenje. Gospodo, vlada je veoma potrebiti sporazum, prema onome, u koliko sam bio u položaju da konstatujem, postigla u pitanjima građanskih sloboština na­ šega naroda i to je jedna sušta istina. To je ono, gospodo, na čemu se spo­ razumi ne postižu. I koliko je ovo tačno, toliko je i žalosno. Ja držim, da među nama nije smjelo biti ni moglo biti s^ora o građanskim slobodama na­ šega naroda i da su građanske slobode naših građana i našega naroda morale biti potpune i izvan svake diskusije; da su morale ležati na srcu svakoga poslanika ovoga poštovanoga doma. (Glas: I ležale su!) Za to mi u osta­ lom vidimo policajni sistem. (Glas: Jer je potreban!) To je žalosno, gospodine. Gospodo, vlada, koja bi se na ovakav sporazum ponizila, da opsjeni nas, ta­ kova vlada, gospodo, morala bi se u najmanju ruku sakriti pred licem na। roda, jer iz toga proizlazi, da je vlada htjela suziti ako ne i potpuno dokinuti građanska prava i Široke sloboštine naše. Na žalost tako je i bilo i vlada je bila žestoko stegla građanske slo­ bode, da uzmogne iznuditi jednb ure­ đenje, koje ne će ni većina u Bosni, ni većina u Hrvatskoj i Sloveniji. Toliko sam imao reći o toj stvari kao uvod onom, što ću dalje govoriti. Prije svega, gospodo, ja vas moram zapitati, da li ćete vi državu i nj'eno uređenje, s kojim će narod biti zado­ voljan ili ćete državu birokratije i mi­ nistarske svemoći? Ako ćete ono prvo, onda se nije smjelo doći sa ovakvim odjeljkom o državnom uređenju, a ako hoćete ono drugo, onda nemamo kuda u narod sa ovakvim državnim uređe­ njem, koje znači prosto sputavati na­ rodna prava i narodne sloboštine, to znači tutorisanje naroda u svakom pogledu. (Prigovori.) Gospodo, narod traži onaj prvi način državnoga ure­ đenja i on je to na izborima pokazao. (Glas: Koji narod? —Koje uređenje?) Takvo uređenje, s kojim će biti pot­ puno zadovoljan i koje će mu osigu­ rati učešće u svim državnim poslovima, kako u vrhu tako i na dnu državne uprave. Još ću naročito naglasiti, da to narod traži na osnovu jednog prava, koje mu se ne da poreći, na osnovu prava da sam sobom vlada i da utiče na državnu vlast u svakom pogledu, kako rekoh, kako u vrhu u centru tako i u dnu državne uprave u srezu ili oblasti. Pokazalo se, gospodo, da je to nemoguće u centralističkom ure­ đenju države i zato narod hoće, da se država uredi na samoupravi pokraji­ na. (Prigovori. — Glas: Koji narod?) Ja sam jedan od onih zastupnika naroda, koji hoće takvo uređenje države. (Glas: Pokrajine?) Samouprave po­ krajina j?st. (Prigovori; glas. Kako ste mogli drukčije glasati?} Ja iskreno govorim, i molim Vas, pošto imam malo vremena da govorim, da me pu­ stite da govorim. Kako može g. dr. Srškić napadati Vladu i kako može glasati protiv pojedinih taČaka ovoga Ustava, sa istim pravom mogu i ja da govo­ rim, makar da sam vladina većina. Ovo je istina šta govorim. Zašto, go­ spodo, tom narodnom zahtjevu ne po­ svetimo ozbiljnu pažnju, i zašto ne iza đemo na susret zahtjevu širokih slo­ jeva naroda, već nastojimo, da tu izigramo i da na mjesto samouprava pokrajina vještački postavljamo samo upravu oblasti, koju narod u ovom opsegu i u ovim granicama ne želi. (Glasovi: Koji narod?) Onaj, koji ja predstavljam. Gospodo, samouprava i mogućnost, da narod sobom vlada, a da ne bude vladao, jedna je osnovna karakteri stika demokracije. Mora se osigurati vlada naroda, ako ćemo da budemo demokrati u pravom smislu riječi. To nam mora biti jedan najsvetiji princip. Ja u ovom odjeljku, gospodo, ne mogu da vidim toga principa, ili ne �Bpoi 305 Rroi Стиана 3 Strana »DPAim* — „PRAVDA* mogu da ga vidim izraženog u dovolj­ o tome taj, što svuda, gdje je narod noj mjeri. Ovakva samouprava, koj j imao mogućnosti, da vrši potpunu kon­ zasniva ovaj odjeljak, ne može nado­ trolu nad državnim poslovima, zlopo­ mjestiti ono, što narod hoće i očekuje, rabe i prliavštine su bile potpuno one­ jer samouprava je samo onda samo­ mogućene. U ovakvim samoupravama uprava, ako je narodu osigurano ne toga nema. Mi smo to odmah uvidjeli samo da gradi bolnice, puteve i okružne i i zato smo predložili ovome poštova­ željeznice, nego ako mu je omogućeno i nome domu državno uređenje sa po­ administrativnom decentralizacijom, da i krajinskim samoupravama i admini­ se može zaštiti od slabe državne ad­ strativnom decentralizacijom, u kojima ministracije, kakvu smo mi imali za ■ je narodu data najšira mogućnost, da nepune tri godine. Narod, gospodo, utiče na rad državnih vlasti. To je prava hoće vlast u svoje ruke, on hoće da demokracija. 1 tamo imamo jednu dr­ je suveren, i ako kome tu vlast po­ žavnu suverenu vlast, ali ova vlast vjeri, on hoće da na tu vlast i utiče počiva na povjerenju narodnom, ona i vrši kontrolu nad njom. (Jedan glas: traži naslona kako u vrhovima države Evo, parlamenat je kontrola!) To je na povjerenju poslanika iz cijele zemlje, previsoko gore i daleko od naroda, tako i u povjerenju širokih slojeva na­ on hoće i dolje, u administrativnoj roda u pokrajinskoj oblasti. Mi smo, oblasti da tu kontrolu vodi Sa ovak­ gospodo, uzeli da bude oblast pokra­ vim samoupravama i jedino kroz jedan jina; uzeli smo to stoga, što računamo parlamenat u državi strogo centrali­ sa jednim faktorom: da svaka ideja i stički uređenoj to je jedna nemoguć­ pokret određuju sami sebi i prostor i nost ili jako oteščano. Nemogućno je formu i granice. Oblasti, koje smo mi u tome, što niti narod, niti oblasna predložili, jesu rezultat ne samo te či­ skupština, kakva se zavodi u ovom njenice, nego su etnografske, kulturne odjeljku, nema ne samo kontrolu, nego | i ekonomske cjeline i one znače kon­ nema nikakva uticaja nad državnom tinuitet našeg kulturnog razvoja, kop administracijom u oblasti. Ta admini- ' treba da. nas u najbližoj budućnosti dovede do potpunog stapanja u jednu stracija može biti najgora i najlošija po narod, to ništa ne hasni, ona će i | jugoslavensku nac<ju. dalje ostati takva, dok se g. Ministar I zaista, gospodo, u ovako važnom „milostivo14 ne bude odlučio, da uredi pitanju kao što je organizacija države, bolje stanje i zavede bolju administra­ vlada se morala staviti na jedno više ciju. To je pravi policijski sistem gledište, na interes nacije i konsolida­ uprave. To je najmanje demokratski cije države. Ni centralizam, ni federa­ Da je bar toliko dato narodu pravo u lizam, nego zlatnu sredinu samouprave toj samoupravi, da utiče na vlast tim, pokrajina, na kojoj se možemo svi spo­ da Šef oblasti u stvarima, koje su sa­ razumjeti, i to i takvo državno uređenje mo u njegovoj nadležnosti, sasluša bar sadržano je u našem predlogu ustava, oblasni odbor, ne bi ni pola muke bilo, ali nema ni to. Ako ništa drugo, odnosno u predlogu ustava, što ga je podnio g. Stojan Protić. bar bi se na taj način pružila moguć­ nost narodu, da se žali na nevaljale Gospodo, ja znam, da vi možete činovnike u administrativnoj oblasti. s pravom reći, da vas je interes nacije U parlamentu nije to mogućno sa do­ tjerao, da tražite onakvo državno ure­ voljno uspjeha postići. Mi smo vodili đenje, kakvo je sadržano u ovom VIII. skoro jednogodišnju borbu protiv ok­ odjeljku ustava. Možete s pravom reći, ružnicu Grudiću, on je vodio krvave da su i Francuska i Italija ne samo borbe sa narodom u svom okrugu i ponosne na takvo uređenje, nego da čitav kaos tamo zaveo i trebala je či- tome uređenju imaju i da zahvale svu tava politička stranka da se založi i svoju veličinu i svoj napredak. To je, da mnogo žrtvuje, pa da on padne. gospodo, sušta istina, to se ne da po­ Usprkos sve njegove nesposobnosti on reći. Ali, gospodo, kao što se može je ostao sve dotle na svom mjestu, reći za ove države, s istim pravom dok je gospodin ministar htio i kad mogu reći Švajcarska, Amerika i En­ je već vlada morala naći većinu, istom gleska, da se za svoj veliki napredak i onda je pao. A međutim on je trebao svoju veliku kulturu imaju da zahvale da padne i od sebe, jer je to interes svome decentraiističkom uređenju, da naše države zahtijevao. Ovako gospo­ zahvale tome, što imaju drukčije dr­ do, sva je kontrola prepuštena samo žavno uređenje, nego što je ovdje. nadležnome ministru i možete zamis­ (Glasovi: Imaju samo lokalne samo­ liti, kakva će ona biti pored toliko uprave!) A osim toga imaju savršeno nagomilanosti poslova u našim mini­ dobru administraciju i nemaju toliku i starstvima. Ta će kontrola biti slaba i takovu korupciju kao kod nas. To manjkava. Zato je kolosalna pogreška, pokazuje, da ni jedno od ovih potpuno da je državna Oblast van uticaja na­ suprotnih gledišta ne može se nazvati roda u dotičnoj administrativnoj obla­ najboljim, a da nema za sobom neke sti. To je štetno i opasno. Meni se izvjesne razloge. Za oba ova gledišta čini, da se nije shvatio pravi problem i administrativnu centralizaciju i decen­ samouprave, kako je narod hoće i želi. tralizaciju stoji sigurno, da su same Narod je za samoupravu i administra­ po sebi dobre, kad se nalaze na do­ tivnu decentralizaciju, a ne za ovo, što brom terenu. To, gospodo, utvrđuje je predviđeno u ovom odjeljku. I vi jednu činjenicu, da organizacija države, ste svi birani na principu samouprave odnosno državno uređenje može biti i taj narod, koji i vi zastupate, neće različno i da ta različnost potiče otuda, ovo , što vi danas predlažete. Pod sa­ što su narod i prilike različne: ovdje moupravom narod razumije nešto dru­ su za centralističko, a ondje za autogo. On neće, da se igra slijepog miša, nomističko državno uređenje. Dakle, da mu Šef oblasti bude samo reprene samo da može biti, nego i ima zentant državne vlasti, nego da uživa dvostruke državne organizacije, i ona i povjerenje naroda. Šefom administra­ tivne oblasti može kako je ovdje I uspijeva samo onda, kad odgovara prilikama i vremenu. Prema tome dr­ predviđeno, biti čovjek, koji stoji da­ žavno uređenje crpi svoj život izravno leko od naroda. Može činiti što mu je iz prilika, koje ga traže i trpe. (Milan volja, narod je nemoćan da mu Što Pribićević: Zar je tursko carstvo zbog učini. A ako taj visoki činovnik bude prilika nestalo? Zemlju ste oteli ma­ još i ministarski pouzdanik i doušnik, čevima i porobili tolike narode!) Nismo onda je isključeno, makar ne znam mi, gospodine Pribićeviću, nego taki kako uzbuđenje naroda u toj oblasti kao Vi. Zato se i srušilo jer se nije bilo protiv njega, da ga može narod osnivalo na prilikama. Prilike su bile, maknuti. Još ako ovaj ministarski pravda je bila na strani našoj i zato pouzdanik širi partizanstvo, onda je se moralo da sruši ono, što nije osno­ * njegov položaj u toj oblasti potpuno vano na pravu i moralu. I dok je to osiguran. tako, držim, da niko neće od vas tvr­ Nemojte se, gospodo, varati, mi mo- i diti, da bi centralističko državno ure­ žemo samo onda imati državu jaku, ■ đenje bilo uspješno u Americi onako, ako svaka zloporaba i svaka korup- ; kako u Italiji, jer ne odgovara ni pri­ čija bude suzbijena. Podajmo narudu ; likama ni raspoloženju tamošnjeg na­ najšire učešće u državnim poslovima, i roda, i zato ga i neće. To su ljudi koji i odmah će tome biti kraj. Dokaz je i vode računa o prilikama i narodu, i ј 1 ! ’ ; ; I zato tamo zavode samo ono, što može da crpi život iz prilika i naroda. Gospodo, državna organizacija ne smije biti onakva, kakva se hoće, već kakvu narod želi. U nas prilike i vri­ jeme govore za samoupravu pokrajina, s administativnom decentralizacijom, jer u tome leži garantija narodnog je­ dinstva i jamstva za narod, da se od takvog upravljanja štiti. Na taj način prebrodićemo lako period postupnog niveliranja,. tako ćemo stvoriti jednu kulturu i jedinstvo duše. Tako ćemo Udovoljiti i braću: većinu Hrvata i Slovenaca, koji su ovaj čas odsutni iz ovoga poštovanoga doma, što mi je vrlo žao. (Dr. Ivanić: Nisu svi Slovenci odsutni, samo 21. — Lazarević: Daje­ mo im samoupravu.) Evo, kakvu vi hoćete samoupravu: hoćete podjelu Slovenije na dvije oblasti, hoćete ma­ riborsku oblast, gdje će većina biti njemačka, i kod očigledne takve činjenice, da će slovenačko pleme biti ma­ jorizirano, nećete da dopustite zdravom razboru, nećete da mislite, kakova je i kolika od toga šteta po naš živalj. A, gospodo, ako ste za samoupravu pokraiina, (Jedan glas: nismo, nema pokrajina) pardon, ako ste za samo­ upravu oblasti, nemojte da se njima prepuste samo da grade bolnice i okružne željeznice, nego zavedite i administrativnu decentralizaciju i neka sjedi na Čelu oblasti čovjek, koji ima narodno povjerenje, a ne samo povje­ renje nadležnog ministra. U jednoj Oblasti može da nema ministar ni jed­ noga člana u svojoj stranci, ali on usprkos toga može da drži na čelu oblasti Čovjeka, koji propagira njegove ideje, i usprkos toga što ga niko neće u toj oblasti (Todor Lazarević upada u riječ govorniku.) A šta je, g. Lazareviću, država? Vi nešto zamišljate, da je drugo država, nego narod, (T. La­ zarević: Oblast ima svojih posebnih interesa.) To je istina, ali je i interes, da na čelu oblasti stoji čovjek, kojih ima povjerenje ne ministra, nego na­ roda. (Dr. Voj. Janjić: Ministar ima po­ vjerenje Skupštine, a Skupština je na­ rod.) Ministar ima povjerenje Skup­ štine, to je tačno, ali šef oblasti može da nema povjerenje naroda i ovaj čov­ jek može činiti zloporabe i ako hoće opozicija da ga makne ili optuži, ne­ ma za to sredstva ni načina, jer vi štitite ministra a ministar njega, i zato je nemoguće srušiti ovoga čovjeka. 1 tako je viša volja ministra nego volja naroda u čitavoj jednoj oblasti. (Dr. Vol. Janjić: A ko izabra vaše povje­ renike, koji su sada u Bosni, imaju li oni povjerenje naroda?) Imaju povje­ renje i u Skupštini i u pokrajini. Ali, da mi nismo došli ovdje, i da nismo stupili u vladinu većinu, da nismo mnogo toga žrtvovali, nikada oni ne bi došli za povjerenike, pa makar ko­ liko uživali povjerenje naroda. A da smo mi u opoziciji ostali, ostali bi stari povjerenici, premda je polovina Bosne bila protiv njih. Predsjednik dr. Ivan Ribar. Izvo­ lite, gospodine poslaniče, dovršiti. Hamid Kurbegović: Još nešto Ću naročito da istaknem. U ovom odjeljku se kaže, da ministar može biti optužen za povredu zakona, ali je potrebna odluka dvije trećine od pri­ sutnih poslanika u Skupštini, da bi se takav ministar mogao staviti na optu­ ženičku klubu. A kau se tome pridoda, da vlada može izdavati uredbe sa za­ konskom snagom, navodno na osnovi zakona, onda možete sebi predstaviti svu reakaiju, koja može nastati usljed vrijeđanja zakona od strane ministara, Ministar može povrijediti zakon, a mi ga ne možemo staviti na optuženičku klupu, ako ga štiti većina parlamenta. A većina će ga uvijek štititi kao svog čovjeka. (Dr. V. Janjić: A otkuda vi to znate? M. PribiČević: Zar većina nije povjerenje naroda?) Jest povjerenje naroda, ali radi se o tome, da ministar može povrijediti zakon, a da se ne može staviti na optuženičku klupu, bez kvorumske dvotrećinske većine poslanika, a to se ne može nikad po- Zahtj rvajte i kupujte; ELID»\*pa$tu IIIWIIIiliillillllllliilillllll!iii!lilMlllilill!lli«illlliilB3lllllll^ za zube jer je najbolja i ima sve odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fl’bEPt Vita tai, Savajm, Dsspića ul. 1 ; stići u Skupštini i ministar može da izbjegne kazni. (Glasovi iz centruma : Nećemo štiti onoga, koji povrijedi za­ kon!) Ima masa primjera, gdje je po­ vrijeđen zakon, pa ministri ipak nisu odgovarali za to. G; spodo, iskreno govoreći, ja ne vjerujem u opstanak svega dosad iz­ građenog, naročito da će se ovaka državna organizacija moći održati, jer narod traži bolju i savršeniju organi­ zaciju, i stoga mora vrlo brzo doći do mijenjanja ovoga odjeljka. Samo zato, gospodo, jer sam ucijenjen i jer vje­ rujem, Što se ne da danas ostvariti, da će doći sutra do toga, te da ne ostane i dalje ovo kaotično stanje, kakvo je u našoj državi do sada bilo, samo stoga ću morati glasovati za ovaj odjeljak, koji se zapravo nameće Bosni, Hrvatskoj i Slavoniji. Politički pregled. Ustav izglasan. U utorak 28. pr. mj. izglasn je u konstituanti ustav vlade g. Niko'е Paši ča sa 223 protiv 35 glasova. Glasali su za: 89 demo* krata, 87 radikala, 3 zemljoradnika, 11 muslimna iz Južne Srbije, 10 slo* venačke kmctiiske stranke, S. Pile* te i cijeli naš poslanički klub sa 23 glasa, pošto Džafer Kulenoyić ni-* je mogao radi bolesti prisustvovati. Protiv su glasali: 21 zemljorad* nika. 2 narodnih socijalista. 7 soci­ jalnih demokrata, 3 republikanca, . dr. Trumbić i dr. Ivanić. j KjemaLpaša preduzima novu o= fenzivu. Prema francuskim novin­ skim vijestima, a i po priznanju zvžu ničnog grčkog ratnog izvještaja ot* počela je 24. pr. mj. nova ofanziva Kjemahpaše. kojjom je -odmah os* vojen grad Ismiid. Taj grad leži na Marmarskom moru, u neposrednoj blizini Carigrada, i- po tome njego* vom položaju da se zaključiti, da je 'ovaj puta ofanziva upravljena na sam Carigrad. Držanje Evrope je podijeljeno. Čini se da jedina Engle­ ska još pomaže Grčku u njenim •■‘mnerijalistickim zahtjevima, dok su francuske simpatije na strani Kjt> malpaše. Za Italiju tvrde neki fran* cuski listovi da čak dotle simpatiše s Kjemalpasom. da mu šalje i mu* ničiju i oružje. Tako da su nedavno poslali u Angoru oko 2.000 američ* kih mitraljeza. Najjači prijatelj An­ gore iest bez sumnje Sovjetska Ru­ sija. Kjemai je izjavio, da će savez sa Rusijom možda biti spas svih is* točnih naroda. Tursko*ruskom save* zu pristupno јс sada i Afganistan i time je pozicija Kjema'lova još po* jačana. Perzija otkazala ugovor s Englez kom. Prilikom otvorenja perzijskog parlamenta izjavio je šah. da je u* govor s Englezima otkazan i da su sklopljeni novi ugovori sa Sovjet* 'skom Rusijom i Afganistanom. | i Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". a a a a сз a □□□ooacno Domaće vijesti. i . I | Naši poslanici ostaće još koji dan I u Beogradu da prisustvuju sjednica* i i ma Skupštine i utanače dan saziva i glavne skupštine naše organizacije. | Iz uredništva. U četvrtak se je iz Beograda povratio glavni urednik i ! našeg lista g. Korkut i preuzeo duž­ ; nost u redakciji. �Содна 4 Strana Dova u begovoj džamiji. Povo­ dom atentata na N. Kr. Vi< Regenta Aleksandra, jučer u 10 sati prije podne proučena je deva u Begovoj džamiji, kojoj je prisustvovao veliki broj gra­ đana muslimana. Istovremeno su i u ostalim bogomoljama održana svečana blagodarenja. Amnestij... Kako se sazu.;po­ uzdanog vrela, notpisaće ovih dana N\ Кг. Vis. Regent amnestiju, kojom se opraštaju svi prestupci p ode kralj.:, prijestolonasljednika i državnih organa, izvršeni od 1914. do Vidovdana 1921. Uspjesi Hurijetove sekcije za še­ grte. Mjesni odbor J. M. 0. za grad i kotar Sarajevo potaka)? je prije sedam osam mjeseci ideju osniva? nja jedne sekcije za potpomaganje i izdržavanje šegrta muslimana, te stup/vši u sporazum sa ovdašnjim muslimanskim radničkim zanatlija skini udruženjem »Hurrijetom« po* četkom ove godine osnovana je: »Sekcija za namještanje i potpomaganje siromašnih a vrijednih šegrta, društva H u r r i j e t, S a r a j e v o«, za koji je Mjesni odbor a i njegov agitacio* ni odbor živo radio zainteresovavši svo ovdašnje muslimansko građan­ stvo i sakup.všL u tu svrhu svotu od 17.616 K. koja je ovih dana uručena društvu »Hurrijctu«. Kako smo se mogli osvjedočiti pri? i kom zadnjeg »Dječjeg dana«fc dru? sivo je prv; puta javno istupilo sa svojom šegrtskom sekcijom, u ko* ioj je sudjelovalo oko 50 šegrta svih vrsti modernih zanata koje sekcija zasada i^držaje i ako ih jc bilo go* tovo još toliko, nu ovi nisu mogli prisustvovati usljed 'tioga, što ih majstori toga dana nisu bili pustili. Djeca su. bila odjevena u jednaka u# kusna odijela, koja su napravljena od štofa, kojeg je sekciji darovala ovdašnja Muslimanska Centralna banka. Ovaj zamjetan rad »Hurrijeta.« odnosno njegove sekcije, ugodno se dojmio svakog prijatelja našega i islamskog napredka, te ga i mi ovim putem sa svoje strane najtoplije preporučujemo moralnoj i materijal? noj potpori kako -pojedincima tako i državi a naročito i ovdašnjoj grad* skoj opštnii. pošto »Huni jet« pomoću zanata uklanja bijedu i stvara za rad sposobne građane. Naročito рге* poručujemo ovu plemenitu akciju Ministarstvu Trgovine i Industrije te Socijalne Skrbi, čije su nrve i naj* preče dužnosti, da ovakva privred? na i humana poduzeća, privatne ini* cijafve, što obilnije potpomognu. Članarina za »Hurrijetovu« sekciju na potpomaganje i izdržavanje še* grta (muslimana) iznosi cd 1—10 di* nara mjesečno, te se nadamo, da će se svaki svjestan i čestit musliman drage volje prijaviti za člana i time doprinijeti da mjesto bijednika od* rastaju savremeni i moderni zanat* lije. Prilikom zabave, koja je data u korist »Djecijeg dana«, društvo »Hu? Booi 306 Broj „ПРАРДА* — „PRAVE A" ! ' ; 1 I ; I • I i i I ‘ I ’• I I I i ' i i I ; ' • , 1 ! ! , i ! I I ! ; I I Oduovorai urednik; Ibrahhn Muhić. rijet« jc fotografiralo prisutne šegr­ te • buduće moderne zanatlije — te se ukusno izrađene fotografije mo* gu dobiti u Hurrijetovoj kancelariji Šaraj?vo, Gornji tabaci ul. br. 5 uz mi n'malnu otkupnu cijenu po K 20.— pc komadu. Tko uplati više, uplatio jc za sekcijine štićenike kojih ima na svim zanatima i iz svili krajeva naše zemlje, a društvo će mu biti blagodatno. Pažnji agrarne direkcije. Seljak Csman Vručak, iz sela Vruci, opći? na Kncžma, srez Vlasenica, tuži se na Jovu Babica iz istog sela, da mu ne da natrag zemlje (livade grunt. ul. broj 371, čestica 2333 1. 2335/1, 2335 2. 2363 1 (od ove polovice). 2365, 2372'1 i 2372 3), koju mu jc Os* ■ <un u 1914. god. dao pod kesim na četirig odine, jer mu je bila kuća iz* gorjela, pa mu je trebalo novaca za eradnju. Jovo mu je platio odmah za sve četiri godine. Po isteku toga roka tražio je Osman zemlju natrag. ali jc nije dobio. Tužio ga je sudu u Vksenici u proljeće PIO., ali sudac je tražio od njega (po njegovu pričanju) 50 kruna za usudu, da mu se zemlja vrati. Osman toga novca nije imao i tako je te godine ostala zemlja u Jovana. Ovaj se poslije prijetio ako još jednoć tuži, da će ga ubiti. Nu Osman sa dvadesetero čeljadi (šest hisetara na toj zem ji) nije mogao ipak bez sve* jc zemlje i ove godine jc tužio Jo* vana Babica prije mjesec kot. pred? stojniku u Vlasenic?, koji je pozvao Babica :• Vručaka i odlučio da Babić i dalje kosi Osmanove livade. Pozivamo agrarnu direkciju, da izvi* đi. na osnovu čega je mogao kot. predstojTk u Vlasenici izdati ova* kovu odluku. Jedna ti ična zemljoradnička skupština Pišu nam iz Doboja: Na 26. o. mj. održala je Zemljoradnička stranka skupštinu na marvinskotn trgu, koja je bila dobro posjećena, pošto je bio upravo marveni sajam. Skupštinu je otvorio seljak S. Ninković sa govorom, koji rnu je napisan i došaptavan. U govoru napadao je vladu, što je sklopila sporazum sa muslimanima i kako im je obećala, da će biti Velika Srbija, te da im je slagala, Kako je bilo prisutnih i katolika, jedan se je popeo na tribinu i kazao, kada je ustanovljena zemljoradnička stranka, da nije bilo govora o Velikoj Srbiji, te da on uvida, da oni ne moga biti s njima u stranci. On istupa iz stranke i poziva svoje seljane, da i oni to učine, što isti i čine i ostavljaju skupštinu. Iza toga je S. Ninković čitao rezoluciju, u kojoj se traži, da se sporazum sa muslimanima poništi. Pita skupštinu, da Ii je odobravaju, a naročito upravlja upit na 4—5 muslimana — koji su bili prisutni - na što ne dobiva odgovora. Pošto od mu­ slimana nitko ne odobrava, pop Ljubo dovodi jednog Saliha Nukića, vrlo slabe prošlosti (a i sada nije bolji), koji viče, ' se rezolucija edubravn. na što mu ugi dovikuju: „Ližeš, Salih!“ Ova je skup: dna odučila da više u stranci nema muslimana. Nered općine Pur.tČić Dobili smo od 14 trgovaca iz Puračića ovu tužbu: Ovdašnja seoska općina je basnoslovno povisila tarifu uvoznine, što nije po­ trebno. jer posjeduje veliku svotu go­ tovog novca. Taj novac gomila se na hrpu, a ne upotrebljava se ni najmanje za racionalne radove oko uspostave mjesta. Tako n. рг. jedinu općinsku vodu, koja je više godina pokvarena, pored tolikog novca nije u stanju da opravi, kao što je zapustila i Ostalo. Nezadovoljni i protiveći se njenom n.du zamolili smo zemaljsku vladu u Sarajevu, da odredi Šio bržu i detaljniju anketu nad ovom općinom. ј ! i ! pododbor Jajce K 4.916, pododbor Derventa K 7.000, Hakija Begovič, povjerenik Bileća K 2 091, Osman Beganović, povjerenik Ključ K 4 240, pododbor Prnjavor K 10.000, podod­ bor Zenica K 7.09c i pododbor Bos. Dubica K 1 830. Uprava „Gajreta* izriče svima sa­ kupljačima kao i darovateljima naj­ topliju hvalu i priznanju na radu za »Gajrct». Poroke uredništva. Đ O. St. Bar. Va6eg dopisa nismo ni pri­ mili. Molimo Vas, da оам ga ponovno pošaljete. Gačanln musliman. Donijeli bismo Vaš dopis, da впашо s kim imamo posla. Generalno oglasno »astnestvu 1 Seljačka prostota. Tri ugledna mu* slimana iz Sarajeva išli su u prošli Telefon 21—65 U utorak popodne Petrovića ulicom ■ g za preko »Otu-i inozemnih listova prema Bjelavama. Na ulici nije bi? u novinama obavka po- R lo drugih prolaznika osim trojice se* uzdano staro uvedeni B I jaka, koje su ih jašući na konjima dostigli, i od kojih je jedan, prola* i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ zeći mimo ove muslimane, zapjevao: jebite moja najbolja i kušana i posvuda zavod kao; za oglašivanje у protiv poljskih »Ha dorate, izjeli te vuci, pred dža* hvaljena sredstva Zagreb, Jurjevska ul. 31. i kućnih miševa K 12 ’ — , za štakore K mijom, gdje sc g.... Turci!« Ovo iznosimo zato, da doprinesemo ne* 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. što za proučavanje psihe pravoslav* — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1> - Za moljce po K 10 i 20, prašak nih seljaka. Oca ASIVftNJE М ševi, štampi, stjenica i žohari | • | ' I i ' | ' i ! ' I • I , ; ј I za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5"— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak i proti mrava K 10’— i 20’—. Razašiije pouzećem Zavod za eks­ Dobrovoljni prilozi,. — Gajretovoj port M. JCnker, Zagreb br. 16. upravi stigli su dalje ovi dobrovoljni Petrinjska ul. br. 3. 131. prilozi, koje sakupiŠe slijedeći: Preprodavaocima popust! ' Rasim Sarajlić, Prnjavor l< 465; Saiko Kapič, Bihać K 2038; Hihnija Sadikovir, Ljubuški K 540; Smajil Hafiz ef. Serdarević, Ljubinje K 115; pododbor Trehinje prigodom svadbe­ nog veselja kod Adema Pokrlića K 800; Tahir Ćatić, Bugojno K 457; Osman Begancvić, Ključ K 4.658; N. N. Sara­ jevo K 40; vrijedni Gajretovi podod­ bori od održavanog Gajretova dana, odnosno teferića i to; pododbor Konjic K 5.045, pododbor Bos. Brod K 4.704, Gajretov glasnik. - BU>CKNER-OVi S =25= 3 9 ==S S =* 6^=1 a S Г~=~ I ===== a ===== fi 1 Uspješno se oglašuje u „Pravdi". 1 'Л 2 ==== : == 2В E ===== 2 ===== ₽2 =3a === 5 Z~= S = 3 ==r ZEMALJSKA BANKA ZA B. i H. I ■ I i 1 j i CEIltraia U Sarajesu. Filijale; Banjaluka, Bjelina, Brčko,Mostar i Tuzla. Ispostave; Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bus. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćen! đioničhi kapital ZO milijuna kruna. — REdovltB гвгвгвв i fond za sigurnost zaisžnlca 13 milijuna kruna.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -----------------------Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstva SHS i inozemstvu. Prima kao glavno zaetnpetvo za Bosnu i Hercegovinu Assiearazioni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje frotiv nezgoda i Šteta, sve vreti osiguranja. 1 I i I I I • | | I i SE- .......... — & IZ FABRIKE HIHKAFRflNCKA SINOVI, - Q ZAGREB 0 preporučuje se za tursku СГГШ SOVU kao najsa т- šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. »4 Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjams. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e94369e4aa93bd972a836fc788799487.pdf 4a041144f8fcc2d0dd7e092ea1b94e85 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. *ЧНГ В ^^Н ■■■ ^ИК 4./ ■; sHR Ни^г^нУ ' S wH pojedini broj К fK ШШ ■SR^H ДрјдД ■HR НцЕ I h H^R ДИВ 1№пш М Ц^Х шм utorkom Uređuje (u SSRM^H VRRV ■S RMR јИЦЕВ državu К 200.-: za ^Нzemstvo К ‘ l Жв I uprava ЈКЛ^9 ^ИИк. aHkb ЛКШ/К^^ bIK ЈШЛ^ wV ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 5. jula 1921. (25. Ševal 1339.) Broj 69 (307) Ko to upropašćuje narodnu imovinu? Upit nar. poslanika Osmana Vilovića na gosp ministra šuma i ruda. U neposrednoj blizini grada Tuzle, u Kreči i Siminhanu, nalaze se državna preduzeća koja produciraju so, a na Kreči još jedno državno preduzeće, rudokop ugljena. U preduzeću soli montirano je svega 13 velikih kazana za pečenje i izvarivanje soli sa pro­ duktivnom snagom od 6.000 vagona soli godišnje. U tim tvornicama soli zaposleno je tobože 700 radnika, ali % njih ne radi ništa, radi toga što je produkcija soli, prema iskazu budžet­ ske godine 1920./21. stegnuta na 2.100 vagona godišnje. Sa ovom da­ našnjom montažom u tvornicama soli i sa kontigentom od 1 000 radnika mogle bi te tvornice izraditi onaj kvantum soli, koji .bi pokrio polovičnu potrebu u cijeloj Kraljevini, dočim bi se ostala potreba od 5000 vagona mogla takogjer podmiriti, kada bi se te solane, uz vrlo male investicije, rekonstruisale i današnje mašinerije modernizirale po predlogu upravnika solane g. dra. Klucenka. U tom bi slučaju i so bila p u n o jeftinija, bar po mišljenju stručnjaka spala bi u svojoj cijeni na 1.— K po kilogramu, a danas joj je tvornička cijena 6.80 K po kilogramu. U predpostavci, da se te tvornice na istaknuti način preurede, posve je naravno da bi se i režijski troškovi znatno reducirali, so bi na 1.— K spala, a što je najglavnije, država bi u tom slučaju imala svoj sigurni dohodak od K 500,000.000.— K godišnje. No apstrahirajući taj momenat eventualne progresivnosti tih preduzeća, činjenica je ta, da država sadanjim sta­ njem i pasivnošću tih tvornica gubi svake godine K 272,000.000.— Taj gubitak nastaje iz toga, što se go­ dišnje producira samo 2.100 vagona umjesto 6.000, pa računajući okruglo 4.000 neizragjenih i propuštenih va­ gona po 68.000 kruna po vagonu, iz­ lazi čisti gubitak K 272,000.000.— U ovaj račun ne dolaze plate pasivnih radnika i pasiva njihove aprovizacije, kao diferencija koja nastaje u cijenama životnih namirnica kod radničke apro­ vizacije i slobodne trgovine. Za primjer ove zadnje tvrdnje neka posluži slučaj, koji se je dogodio u lanjskoj godini, kad se je u roku od tri mjeseca izgu­ bilo K 6,300.000.— na dangubu rad­ nika, da i ne spominjem one štete, koje nastaju na drugoj grani državnog preduzeća, na samom ćumuru. Dok se na ovakav način zanemaruje ovo važno državno preduzeće, na dru­ goj strani vidimo kako se u punoj pari i velikim količinama uvozi so iz inostranstva. Tako smo imali u mje­ secu aprilu ove godine inostrane soli u raznim skladištima naše države pu­ nih 8.370 vagona, koja je uvežena iz i j i ; Njemačke, Njemačke-Austrije, Italije, Engleske pa čak i iz dalekog Tunisa. Vrijedno je spefnenuti, da je Uprava Monopola kupila iz same Njemačke 3.000 vagona soli po 64.— dinara franko Beograd, od koje je količine primljeno 1.000 vagona, a ostatak će doći kasnje. Koliko je država sama kupovala tu inostranu so, isto su tako i pojedini trgovci kupovali i uvažali tugju so u našu državu, ne plaćajući veće uvozne carine i monopolske takse, nego li se plaća i za so koja se proizvodi u tuzlanskim solanama. Ova je tugja so puno skuplja od naše domaće, a razumljivo je da je plaćana zlatnom valutom. Na taj se način finansijski ubijaju ne samo naši gragjani, naša trgovina i industrija već, što je najglavnije, — i naša valuta! I sa rudokopom ugljena na Kreči takogjer nije ništa bolje. Produktivna snaga toga rudokopa mogla bi dnevno da proizvodi 140 do 150 vagona ugljena. No mi vidimo da ni izdaleka nema ove dnevne količine, nego samo 40 vagona na dan, jer se u tome ru­ dokopu radi samo po tri dana u sed­ mici, a u ostalim danima ne radi ništa. Tu je zaposleno tobože 995 rad­ nika ali ih je 225 na dopustu, i kod ovoga poduzeća osjeća se grdna šteta za državu, jer onaj manjak koji se propusti i ne izradi, vuče za sobom godišnju štetu od K 150,000.000.— Ovakvim neracionalnim postupkom kod tih preduzeća pojmljivo je, zašto uvijek skaču cijene soli i ćumuru, pojmljivo je takogjer i zašto država udara i povisuje poreze i državne dažbine. Današnjom manjkavom proizvod­ njom soli troši se dnevno 5 vagona ćumura mjesto 30 vagona, za slučaj pune proizvodnje od 6.000 vagona godišnje. I u drugom indirektnom pogledu država gubi ovom pasivnošću solane time, što je režija slane vode neobično skupa, pa je ne može uz tako visoke cijene uzimati tvornica sode u Lukavcu za svoje industrijske svrhe. Tim povo­ dom tvornica sode u Lukavcu ne radi, pa je i našem narodu onemogućen rad u toj tvornici, tako, da je velika ve­ ćina radnika otpuštena i bačena u potpunu materijalnu bijedu i nevolju. Mirovanje tvornice sode u Lukavcu povlači za sobom pošljedicu, koja utiče i na promet i potrošnju ćumuru u Kreči u dosta velikoj osjetljivosti, jer se ne troši onaj kvantum ćumura, koji je potreban (oko 10 vagona dnevno) kada ta tvornica radi. Za tvornicu sode potrebna je i industrij­ ska so, koja se inače prodaje po K Petra u „™"ZX»«...... Godina III. I 2.60 po odregjenim cijenama od države, ćima poznate i šta misli učiniti, da a tvornica sode mora takvu so pla- ova preduzeća otpočnu normalnim ži­ I ćati po K 4.51. Ta razlika u cijenama votom raditi i funkcionisati ? PcŠro je stvar hitne naravi, molim ' nastaje odatle, što se, po jednom mi­ da se kao takva uzme u obzir i da nistarskom riješenju, imade ta so liferovati tvornici sode po režijskim troš­ mi se usmeno odgovori u Skpštini. kovima uz jedan plus, od 15°/0, a Beograd, 27. juna 1921. kako je to preduzeće zanemareno, Osmau Vilović posve je naravno da i režijski troš­ kovi rastu i onda vuku razliku u j cijenama. Sarajevo, 4. jula. Pored ovog silnog nereda u tvorni­ Spor među grupama naših posla­ cama soli i nečuvene njihove pasiv­ nika, o kojem smo pisali i u prošlom nosti, zapinje promet i sa ovim malim broju, pomalo jenjava. Vrijeme i raz­ količinama koje se u tim tvornicama bor. čine svoje, pa ima izgleda, ca će ’ produciraju. Naš gragjanski, a naročito se odustati od saziva glavne skup­ ! seoski svijet, oskudijeva sa soli baš u štine i riješe nje spora prepustiti sa­ : onim krajevima, gdje se so proizvodi, mom Centralnom Odboru. I jer uprava solane ne smije izdavati Ostavka g. dra Karamehmedovića iz zaliha veće količine, nego li je od izvela je naime,, jak dojam na kiub; svojih predpostavljenih vlasti na to sku ljevicu, pa je učinila apel, da on i ovlašćena- Kada se ovako manipulira povuče svoju ostavku. To on, naravna i sa soli u našim krajevima, pojmljivo stvar, nije mogao sam učiniti i stoga : je, da rasprodaja soli u većim kojije prihvaćeno gledište, da se do sa­ 1 činama još i većma zapinje. Kao priziva Centralnog Odbora ne urgira ri1 mjer za ovaj slučaj neka posluži na­ ješenje ostavke ni jednog od naših bavka soli gosp. Maksa Tandlera iz ministara. Zagreba, koji je trebao utrošiti 2 mje­ Danas iza podne držače Radni Od­ seca dana, dok je dobio 3 vagona in­ bor svoju sjednicu, na kojoj ćesedodustrijske soli iz Kreke. । nijeti odluka o ovom novom predlogu Uregjenjem ovih i sličnih preduzeća ljevice i staviti potrebni predloži g mogli bi se olakšati državni porezi i predsjedniku organizacije. Kako se pojeftiniti svi ovi artikli koje država vidi, situacija ne daje nikakva po proizvodi, jer zaista siromašni svijet voda jza zabrinutost i potvrđuje našu ne može tih tereta snositi. pretpostavku iz prošlog broja, da ne će biti nikakvih zapletaja i da se radi Zato pitam gosp. ministra; jesu li samo o smirivanju. mu ove prilike u državnim preduze- Grčki poraz u Maloj Aziji. Poslije po sjeta kod grofa Sforze u Rimu došao je Bekir Sami bey u Panz, da konferise s Briandom o is* tocrtiim pitanjima. Odmah po njegom vu dolasku potražili su ga novinari i on je »Radieal-KAi dao jednu veoma preciznu izjavu, zašto Turska ratu* je. »Mi ni u kojem slučaju ne može* mo ništa žrtovati od Male Azije i T r a c i j e. Ako ne mognemo uklo* пЗД neke poteškoće, koje još posto­ je, boirićemo se do zadnjeg čovjeka. Jer dok i jednog grčkog vojnika bude na etnički turskom teritoriju mir na istokunećebitilTnoguć.« Za osvojenje Ismida rekao je, da to ni* je nikakva ofanziva. Riječ ofanziva i previše je krupna za jednu takvu lokalnu operaciju. To je samo de* monstradilja jednog generala, koji je uočio zgodan čas. Grci su i ovu ofenzivu, kao ii prošlu propalu najavak s velikim frazama i začinili je raznim začinima, koji bi imali da zaslade grčkm vojneima o* vo ipo njih nesrećno ratovanje. Talko se je javilo da Konstantin ide na front i da je ministar predsjednik Gunaris došao u Smimu, da prisu* stvuje ratnom vijeću O početku o* I । i ' • j I I | ; ј I fanzive javlja francuski »Petit Parisien«, da je napadaj grčkiih četa kod Kjontanija odbijen, da je Kje* malpašilna vojska prešla u protu* ofenzivu i bacila Grke u stare polo* žaje, a mjestimice i van njih. Kjemalpašu je u prošlom svjet* skom ratu proizveo za generala nje*r mački vojskovođa Liman v. Sanders Otale u Njemačkoj i danas postoje velike simpatije za Kjemalpašu, ali Udbini on iz svoje prošlosti ima mnogo više veza u Francuskoj, pošto je dugo vremena živio u Parizu. Francuska je bila prva od velesila, koja je proglasila sevreski ugovor ništetnim. Za njom se povela i Itali^ ja. Tako Kjemalpasa nalazi danas daleko više razumijevanja kod ev* ropskih držva nego Konstantin. Nu mnogio jači razlozi ovome razumije* vanju leže u drugim nekim moment tima, a ne u simpatičnom heroizmu Kjemalovu i njegovim ličnim veza^ ma. Konstantin je naime zet bivšeg njemačkog cara Vilima. To srodstvo odbija od sebe vrlo jako Francuze, koji mrze sve, što samo i potsjeća na Vihma. Nu ni to ne bi bilo dosta za spas Kjemalov. GHavno zaleđe nje­ govo jest — ogromni islamski svijet. Muslimanska trgouačha i ohrtničha banha za Bosnu i Hercggouinu (d. đ.) a Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000’— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ w Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijenn. - Krznjani: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страна Islamski narodi nisu viŽc ono, što : su bili ргјје svjetskog rata. Služeći u । u raznim antantunim vojskama i na raznfsn azijskim i evropskim fronto* I vima upoznaše islamski narodi Ev* | ropu, njenu moć, ali i njene slabo* । st i, koje se sve više i više otkriva^ ju. Nemoć Zapada i cijelog autori­ teta Saveza Naroda mamfestovala se najbolje u pogiibijli Armenije, a zatim nedavno u perzijskom paria* ■ mentu. kad je šah izjavio, da Perza* ju ne vežu za Englesku više nikakvi i Interesi. Kad god se govori o istočnim pk j tanjima, ne može se mimoići ulogu Sovjetske Rusije. Dok je Rusija bila izrazito komunistički uređena drža va i dok ic bila u stadiju konsoRdo- ’ van ja. nije se moglo još govoriti o ј kakvoj njenoj ozbiljnoj saradnji na ј oslobođenju islamskih naroda, jer je Islam u diametralnoj opreci sa ko* ! munstičkim negiranjem privatne ' svojine. Sovjetska Rusija nije dođu* še u svojim prvim danima i mjeseci* ma ni računala na islamske narode. Njoj je lebdi a pred očima svjetska proleterska revolucija. Danas stoje stvari sasvim drukčije. Svjetska re* voluc?ja je danas jedna fantazija, te Rusija u svoioj borbi za egzistenci­ ju traži drugih saveznika i pomaga* ča. Međutim da čvrsto priveže u* za se islamske narode, mora se ona odreći svojih čisto komunističkih principa, što ona i čini. Г u tome leži nova i najveća opasnost po Evropu, jer što se viče bude Rusija vraćala privatnoj svojini, tim će jačom po* stajati. Njena je vojska danas ogroma i opremljena najmodernijim oružjem. Njene su rstočne granice nepregledne i mogućnosti novih komp^kacija i novih udaraca na ev* ropske velesile, naročito na Engle* sku, beskrajne su. Kao što je centar svih svjetskih političkih pitanja u vrijeme svjet* skog rata ležao u Evropii. na njemač* ko-francuskom ratištu, tako on da* nas leži na maio*aaijskom ratištu. Još smo daleko od konačnog svjet* skog mira. Ustalasani istok, radi svojih ogromnih dimenzija, ne da se tako lako stšati. Možda će borba islamskih naroda za s’obodu trajati još godinama i godinama, ali zora njena se jasno pokazala i sve više i više biva dan. * Najnovije vijesti kažu, da rusko* kjemalisdčka vojska bombarduje stambolska pristaništa. U Smimi su i sve grčke barutane dignute u zrak. , Ne zna se još iz kojih razloga. Istovremeno se javlja, da Rusija I mobilizuje vojsku u Ukrajini. Bilješke. Zli i prljavi jezici. U „Našoj Pradi* štampana je ova objeda; ,,Dr. Karamehmedovič kao Srbin i centralista igrao je vodeću ulogu među muslimanima, vodeći pri tome ove sve bliže i bliže velikosrpskoj kosovskoj zavjetnoj misli, a pri tome tajeći svoje namjere. Uz njega su pristali same još, kao čovjek od načel a, Sakib Korkut, dok svi drugi iz samih I i čnih motiva gdje zli jezici govore da je bilo i čisto idejno-trg^vačkih interesa". Mi ne ćemo da peremo zle i prIjave jezičine koje bez dokaza mogu iznijeti ovako paušalne objede, no kao ljudi moramo da im stavimo ovu primjedbu: Jli ćete donijeti dokaz za ovu tešku optužbu i izaći na mejdan kao pošteni ljudi; ili ste prosta najmljen a mafija, kojoj nema mjesta u poštenom društvu44. Tako ćemo vas, nepoznati ljudi, taksirati sve dotle, dok ne iznesete dokaz za svoju olako nabačenu klevetu. Ako imate rza i obraža kvitiraćete gornje riječi nju način, kojim se služe svi pošteni ljudi. Dokaz na srijedu, mafiio! Број 307 Broj „PRAVDA* —„ПРАЗДА* j ! i | i ; ј i ' I ! ј i I j j ! i ■ I j i I 1 da se g. Kulenović — kao disciplini­ ran Član — ne bi mogao ogriješiti o svoju dužnost prema klubu i organi­ zacije. On je i suviše gentfemen, a da bi svoju obavezu prema organizaciji mogao na ovakav način izigrati. To Lim prije, što se je klub prema njemu ponio i odviše susretljivo. i ; Solin des Imam Saliti von Stolac, koji korespondira croatisch i serbisch, 1 a uz to nosi pridjevak „Gazanfer", | nešto se vrlo uspušio i na svu silu bi htio da — prikri je izvor svog ' poduvodnika »Sarajevo, 30. lipnja*4. I Javaš malo »neznana* delijo, wbrd“ ti ' se po stilu poznaju! I Mjesto da muževno objasni zašto su ј svi poslanici našeg kluba (osim otsut- • nog Kulenovića) glasali za Ustav, — I pa im odobri ili ih s v e osudi — stolački , se „inžinir" »pravi nevješt i mrgodi sa­ ' mo radi toga, što je na čelu klubske ljevice dr. Spaho! Vidi mu se, istine j on ne će; аГ iest neko, ko ga na­ ; prijed kreće! Mi se nećemo mnogo za­ 1 državati na tom zakukuljenom infor- i matoru; dosta mu je muke što ne smije na svjetlo i što se mora ' služiti izvršavanjem činjenica, samo da kako bilo nakalemi svijetu I tajnu želju, da — ispi va na površinu. I A je li to moguće? Po našem dubo­ kom uvjerenju nije, jer će preći mnogo • mutne vode, dok neki »političari« sa- i zriju i umjednu voditi i sporednu, a । kamo li glavnu ulogu. Da je ovo istina, ’ dokazaćemo ovim šašavim retcima još Šašavije inspiracije. »Inžinirov« list veli: „Prije podne je demisija predana, a poslije podne povučena. Da se de­ misije predaju i prekine svaki rad s vladom želio je Klub i za to glasali velika većina članova, dok su za povlačenje bili u glavnom samo Karamehmedovič i njegov Fltigeladjutant Sadović. Na neki nejasan su način ipak (!) svi drugi popustili". On to i „obnjašnjava" pa г,а drugom mjestu istog članka veli: »Protiv ove grupe od 11 ljudi stoji druga također od 11 lica. Ovdje stoje većinom i n t e 1 i g e п t n i j i ljudi, ali uz to u politici naivni i u opoziciji preslabi, te uza sav njihov pošteni karakter dali su se čislo o b m aп u ti od nekih drugih. Ovoj na čelu — bar sada — spominje se dr. Spaho«. Kako se vidi, upućeni bi „mudrac« htio drugog vođu, pa mu oprema i teren ovim zaključnim riječima: 'Igra opozicionalnosti i vječito popuštanje; razmetanje sa ostavkama i raz­ nim izjavama sliči cirkuskoj igri, kojom se blati rz i obraz svih nas mu­ slimana, pa bi zemaljska skupština JMO morala ovoj nečasnoj igri jednoć na put stati". Tom „poštenjačini« ipak nimalo ne smeta, da kukavno prešučuje tog budućeg »spasitelja« i da bijedni millet drži u neizvjesnosti mjesto da mu u njeg upre prstom i iznese njegove velike ideje. ■ : I I i j , i I । ! Govor nar. posl. dra Mehmeda Spahe, držan u 62. sjednici Ustavotvorne Skupštine na 27. juna 1921. prigodom rasprave o XIII. odjelku Ustava I Gospodo poslanici! Kad smo u martu mjesecu na poziv predsjednika vlade otpočeli pregovore sa grupama, koje su dotada sačinjavale i pomagale vladu, mi smo kao prvi i osnovni uslov svoga ulaska u vladu i svoga glasanja za ustav istakli i tražili, da se ustavom garantuje kompaktnost muslimana u Bosni i Hercegovini. Taj svoj uslov morali smo postaviti radi toga, jer smo u isto vrijeme morali odgoditi zahtjev za ostvarenje osnovnog načela u svo­ me programu: pokrajinske samouprave. Mi smo tu veliku žrtvu doprinijeli uvi­ đajući da vladi, koja je na se preu­ zela dužnost, da zemlji donese ustav, nije bilo moguće doći do većine, koja je po poslovniku bila potrebna za do­ nošenje ustava; mi smo tu veliku žrtvu doprinijeli zato, jer smo htjeli da do­ kažemo, kako nam je mnogo stalo do toga, da se što prije konsoliduju od­ nosi u našoj državi, i da dokažemo, da imamo ljubavi prema svojoj otadžbini. Mi smo to učinili u uvjerenju, da ćemo i na drugoj strani naći dovoljno razu­ mijevanja za ovo naše požrhovanje. , i prije nego smo počeli da razgova­ ramo o drugim pitanjima, koja se tiču ustava i rada vlade, mi smo tražili od vlade odmah izjavu, da nam kaže: da li može usvojiti ove uslove, i vlada je izjavila da to prima. Vlada je izjavila, da će se ustavom zagarantovati kom­ paktnost muslimana, i stoga je ap­ surdno tvrditi, kako se to u čitavoj javnosti govori i ponavlja, da musli­ mani stavljaju nove zahtjeve i da vladu ucjenjuju. Ja to tvrđenje moram od­ lučno da odbijem. (Pheskanie kod mu­ slimana.) Mi nismo postavili nikakove nove zahtjeve, mi nismo nikoga ucije­ nili, i ako je iko pridonio žrtve, da se odnosi u državi konsoliduju, to srno bili mi. Stoga, gospodo, nije tačna tvrdnja, da stilizacija člana 135. u odeljku XIII., koju smo mi vladi predložili, pred­ stavlja naš novi zahtjev. Mi smo tom stilizacijom tražili samo ono, o čemu smo se s vladom sporazumjeli, kad smo izjavili, da ćemo glasati za ovaj nacrt Ustava i kad smo ušli u vladu. Ja konstatujem, da član 135. ne od­ govara našem sporazumu. Izmjena nje­ gova u smislu našeg predloga nije s naše strane nikakav novi zahtjev, nego upravo sadašnja stilizacija toga Teško nam je vjerovati. „Hrv. Člana ne odgovara našim primljenim Sloga" i „Ј. List* od nedjelje donezahtjevima i utvrđenom sporazumu, soše saglasnu vijest, da je nar. po­ jer posljednji stav toga člana kaže: slanik g. DŽafer Kulenović istupio iz našeg poslaničkog kluba. Kao razlog ’■ „da se pojedine opštine ili srezovi mogu iz svojih oblasti izlučiti i pripo­ tom istupu navode oba lista to, daše g. Kufenovć principielne ne slaže sa | jiti drugoj oblasti u sadašnjim grani čama Bosne i Hercegovine ili izvan politikom kluba. Da pravo kažemo, mi ne vjerujemo u te vijesti, jer držimo I njih, ako na to pristanu njihova samo- ; upravna predstavništva odlukom od tri petine glasova i tu odluku odobri Na­ rodna Skupština«. Samo ovaj član bio je sporan, i mi se s posljednjom reče­ nicom toga člana nismo mogli da slo­ žimo, jer on ne garantuje našu komi paktnost, koja nam je sporazumom i bila zajamčena. Dozvolite, gospodo, da se u vezi sa I ovim dotaknem i nekih prigovora, koji 'i se u čitavoj javnosti dižu i označuju i druge stvari kao naše nove zahtjeve, kao da mi nešto novo tražimo, kao da mi vladu opet ucjenjujemo. Ako, gos­ podo, ima ko razloga, da se žali radi onoga, što od našega sporazuma nije izvršeno, to smo mi. Mi smo se, gos­ podo, sporazumjeli s vladom u pogledu nekih tačaka, koje su se imale unijeti u ustav i u pogledu rada vladinog. Što ja ovdje moram sa zadovoljstvom da konstatujem, da, izuzev član 135, ! na koji mi — to naglasujem — po1 laŽemo najveću važnost, svi su i ostali uslovi našeg sporazuma lojalno ; ispunjeni. Ali u čemu smo se još spo­ razumjeli s vladom, a to je u pogledu rada vladinog, to nije ispunjeno. Nama I je predbacivano, da smo došli u vladu, da riješimo agrarno pitanje povoljno i po nas. Го nije tačno, jer ako tko ima i razloga, da ovakvim riješenjem agrar; noga pitanja, kakvo je sad doneseno, j bude zadovoljan, to je u prvom redu vlada i država. Mi, gospodo, u agrari nom pitanju ne tražimo ništa drugo, nego, što se tiče kmetskih odnošaja, 1 da se ono riješi onako, kako je u kra’ Ijevoj proklamaciji od 24. decembra I 1918. g. izričito kazano. Te riječi glase । ovako: „Ја želim, da se odmah pristupi I pravilnom riješenju agrarnog pitanja, , zemlja će se podijeliti među siromašne I zemljoradnike, s pravičnom naknadom ! vlasnicima njenim44. (Odobravanje kod muslimana). ' Gospodo, ovu kraljevsku proklama1 čiju potpisala je tadanja vlada u kojoj i su bili predstavnici svih stranaka, mi , na toj proklamaciji vidimo potpise ; gospode: Stojana Protića, Marka Trif। kovića, Ljube Davidovića sadanjeg predsjednika demokratske stranke, Velislava Vulovića, Milana Kapetanovića, Svetozara PribiČevića, Dr. Momčila Ninčića, Dr. Ede Lukinića, Dr. Tugomira . Alaupovića, Rajčevića, pa čak i soci! jaliste Vitomira Korača, dalje Krulja i i Kramera. Tu su proklamaciju potpisali i predstavnici svih stranaka i danas je I nelojalno govoriti, da smo mi stavljali pretjerane zahtjeve. Onih 250 milijuna dinara ne predstavljaju ni jedan go­ dišnji prihod od onoga, što su musli­ mani morali Žrtvovati za riješenje agj rarnog pitanja. VI, gospodo, hoćete da I nam predbacite, da smo mi za 250 ■ ! I t i I ' I milijona dinara obećali, da ćemo gla­ sati za Lstav, a mi smo htjeli da ag­ rarno pitanje, koje je toliko puta bilo među nama kamen spoticanja, skinemo s dnevnog reda i da stvorimo solidnu bazu za snažan i sporazuman rad. (Pljeskanje kod muslimana.) Ja ponavljam, ako je iko imao razloga, da bude zadovoljan s ovakvim riješenjem kmetskog pitanja u Bosni i Hercegovini, to je u prvom redu vlada, kojoj se je pružila prilika, da vrlo jeftino, ja to naglašujem, vrlo jeftino iskupi riječ Njegovog Kraljevskog Visočanstva i cjelokupne vlade, u kojoj su bile sve stranke predstavljene. (Burno odobravanje kod muslimana.) Drugi dio agrarnog pitanja tiče se t. zv. begluka, tiče se beglučkog pi­ tanja. 1 da gospoda ne bi rđavo bila obaviještena, ja ću objasniti, šta su begluci. To su zemlje, koje nijesu pod kmetskim odnosom. To je slobodna zemlja, koja je davana na obrađivanje bilo pod zakup, bilo pod napolicu. Vi, gospodo iz Srbije, znate, da takvih odnosa ima vrlo mnogo i kod vas i da za to još nikome ovdje nije ni na um palo, da takve odnose prisilnim načinom razrešuje. Mi smo se, go­ spodo, u tom pitanju postavili na jed­ no najpravičnije i najispravnijegledište. Mi srno tražili, da se pitanje zemlje, koju drugi obrađuje, riješi u čitavoj državi jednako. Ja mislim, gospodo, da ovome zahtjevu ne može nitko, ko osjeća podjednako za svakog građa­ nina bez razlike vjere i osjećaja, da prigovora i predbacuje. Neka bude jed­ nako načelo za sprovođenje agrarne reforme, i ako će ona biti i najradi­ kalnija u čitavoj državi, neka bude i kod nas. i ako treba da zemlja bude onoga, ko je radi, neka to bude i u Bosni kao i u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. To je bilo naše gledište. To smo gledište mi zastupali od uvijek od kako smo zasnovali svoju partiju. Ali mi smo imali ozbiljnu volju, da to pitanje skinemo s dnevnog reda. (Čuje se: Niste ga skinuli s time.) Skinućete ga vi. Mi smo htjeli, da to pitanje ski­ nemo s dnevnog reda i stoga smo pristali na jedno riješenje, koje je da­ leko, daleko, gospodo, od ovog pot­ puno pravičnog načela. Mi smo pristali, a to ne bi bio bratski postupak s druge strane, da se to ne prizna, da se zemlja, koja je naša svojina, druk­ čije tretira kod nas, nego u ostalim dijelovima države. Mi smo pristali na to, samo da pokažemo dobru volju za sporazum i da uklonimo stalne i vazdašnje zadjevice među nama, koje su postojale tobož radi zemlje, pristali smo da onaj, koji je držao jednu malu' njivicu 10 godina podzakup, ima prava da je prisilno otkupi. Šta bi vi, go­ spodo iz Srbije, rekli, da vas neko pri­ morava, da prisilno prodate zemlju, koju sobom ne radite? Ja sam vidio, da se u Srbiji veliki posjedi ne dijele, a kod nas se oduzima i posljednja njivica onome, ko je ne radi. (H. Ajanović: Bivši ministar Kapetanović ima preko 500 jutara takove zemlje, koju se ne usuđujete otimati, ni privoditi svrhama agrarne reforme.) Mi smo, gospodo, na to svi pristali ja to ponavljam samo da poka­ žemo svoju dobru volju za sporazum i da ovo pitanje skinemo jednom za vazda s dnevnoga reda. I opet se dižu drski i bezobrazni glasovi — ne mogu drukčije da kažem — i vele da smo mi kupljeni za glasanje ovoga Ustava (Glasovi kod muslimana: Sramota!) Gospodo, ako je iko podnio žrtava za ovo riješavanje agrarnog pitanja, to smo podnjijeli mi. I ono, što se daje nama za velika dobra, što su nam oduzeta, to ne predstavlja ni deseti, ni dvadeseti dio onoga, što ta dobra vrijede. (Larma. — V. Lazić; To je se­ ljačka zemlja.) Neka bude seljačka zemlja i u Srbiji, pa će biti i kod nas (V. Lazić: Nema takvih zemljišta u Srbiji. Kapetanović :lma više nego u Bosni, ima je takove i ministar Uzunović.) Gospodo, od svega ovoga, mi smo polagali najveću važnost na to, da ono, glede čega smo se mi sporazumjeli, bude i izvršeno. Mi smo polagali i na to veliku važnost, da u ugovorenom roku — do glasanja o ustavu u na čelu — bude to izvršeno. Mi danas, gospodo, stojimo u oči glasanja ustava u cjelini, i ja naglašavam, da ni oni naši uslovi, koje je bilo moguće ispu­ niti, nijesu još ispunjeni. Izdate su Uredbe, govorene su lijepe riječi, alj �СтраНа 3 Stran« Epo* 307 Broi u djelo ništa nije privedeno. Nijedan sopstvenik nije još primio ni jedne pare od tih silnih milijona, za koje drski glasovi kažu, da smo za njih kupljeni. (Odobravanje kod muslimana ljevičara; Glas: Ko vam to veli.?) Sva beogradska štampa piše krupnima slo­ vima: Glasajte, plaćani ste. S. Baljić: To se je i u Skupštini govorilo. To je govorio Aleksa Žujtvić. (Ne samo to, gospodo, nego to izvršavanje, od kako mi sjedimo u vladi, išlo je još gorim putem. Nisu izvršene ni one presude, koje su donesene po drugim, za nas mnogo strožijim Uredbama; nisu izvršene čak ni presude, koje su donošene na temelju poznate begtučke Uredbe, koju je donio g. ministar Kriz­ man i protiv koje smo se mi digli s toliko protesta; nisu izvršena naređena g. ministra Krizmana, koje je on prije šest do osam mjeseci izdao, dakle onda, kad smo bili daleko od vlade. 1 danas, gospodo, otimači sjede na tim zemliama i ne daju je sopstvenicima. Bilo je slučajeva, da su otimači pre­ orali povrće i posijali zob, samo da bi zeml ju oteli, jer se bolest otimanja bila proširila koliko ne bi mogao niko da vjeruje. (>. Baljić: Ta je otimačina i sankcionisana.) Ja ću da učinim jednu usporedbu, da se vidi, koliko se nama krivo čini, kad nam se predbacuje o nekakvim milijonima. Ja ću da uspo­ redim žrtve, koje smo mi učinili samo radi konsolidovanja ove naše države sa žrtvama, koje je učinila vlada jed­ noj stranci, koja je istovremeno pri­ stupila vladinom bloku i odlučila se, da glasa za Ustav. Jedan od uslova, pod kojim je ta stranka, sa svojih 10 glasova, pristala da glasa za vladin nacrt ustava i da pomaže vladu, bio je taj, da se porez na rakiju silno ublaži, da se dozvoli seoskim produ­ centima, da mogu besplatno peći tri do četiri ili pet dana. Ali gospodo, te žrtve, koje je vlada učinila toj stranci od 10 poslanika, stoje državu najmanje 50 milijuna dinara godišnje, a nama se, gospodo, predbacuje, što je dato 60 milijona dinara, da se plati odu­ zeta zemlja od 12.G0 najsiromašnijih porodica. To se, gospodo, rama pred­ bacuje, a ovamo se ne vide najkrup­ nije žrtve, koje vlada čini samo za 10 glasova i o tim žrtvama ni s jedne strane u beogradskoj javnosti nije bilo ni jedne riječi. U beogradskim novi­ nama možete čitati članke svakoga dana, kojima se uvijek nama dovikuje: Plaćeni ste, glasajte. (Odobravanje kod muslimana.) I kraj svega toga, što ovaj Ust v u svojim osnovnim odredbama o uređe­ nju države nas ne zadovoljava, i kraj svega toga, što vlada redakcijom člana 135. nije ispunila našeg osnovnog uslova, glede koga smo se ranije spo­ razumjeli, i što napokon ovaj Ustav neće donijeti zadovoljstva širokim ma­ sama naroda, kojega predstavnici ne sudjeluju ovdje, ja ću sa svojim dru­ govima ipak da glasam i za ovaj Ustav u cjelini, da bismo dokazali, koliko nam je stalo do toga, da naša država što prije dobije Ustav, da se u našoj državi što prije konsoliduju pri­ like i da bismo odbili one mnogobrojne klevete, koie su nam nabacivane kao da glasamo za to, što smo dobili neke koncesije. Mi, gospodo, te koncesije nismo primili, ali uza sve to glasaćemo za Ustav u cjelini, a protiv člana 135. (Burno pleskanje u centrumu i na desnici.) Za čim da teži naša politika? Jedan od urednika »Jugoslavenskog Lista« imao je u subotu odulji razgovor sa našim glavnim urednikom, na­ rodnim poslanikom S. Korkutom. Kako su u tom razgovoru iznešene glavne crte naše politike, prenosimo taj raz­ govor u cijelosti. Intervju glasi: — Jesu li istinite vijesti o raskolu u vašem poslaničkom klubu i srbofiljskoj struji dra Karamehmedovića, kojoj i Vi pripadate? — Mogli ste i u »Pravdi« čitati dementi tih vijesti, no kad već želite čuti 1 moje lično mišljenje, odazvaću se toj Vašoj želji iz kolegijalnosti, premda bih volio da zasada šutim. Vi znate moje jugoslavensko raspoloženje, koje ne će da zna za nacionalne raz­ mirice između dvaju plemena jednog, jedinstvenog našeg naroda. Tu borbu smatram i nesavremenom i štetnom. Čvrsto vjerujem, da će ta zdrava misao vrlo brzo zavladati i kod Srba i kod Hrvata: samo je u slozi i jedinstvu spas nacije i države. Sadanji naciona­ lizam izrada se u plemenski šovinizam, koji je po mom mišljenju izišao na kulminaciju; moraće doći hladni razbor, da nas uputi na pravi interes Svih plemena jedinstvenog naroda, koji ne će dugo trpjeti izhlapljelosti mno­ gog i mnogog našeg političara. Smješ­ kate se, pa mi se čini da me nijeste dobro razumjeli. Varate se, ako mislite da ja krivim samo hrvatske političare. No moram Vam priznati, da mi se hr­ vatska politika čini odgovornijom. — Koji razlozi vas dovađaju na take misli? — Mislim, da se neću prevariti, kad Vam kažem, da u Radiću gledam samo zbrku lične sujete i niskog materija­ lizma, a u predstavnicima Hrvatske Zajednice puke doktrinarce, koji će morati da prtljaju sa političke pozor­ nice. Ni Trumbič nije ostao na visini, nikakve praktičnosti, a mnogo frazer^tva. Sfinga, kojoj su sad otkrivene Ipše strane. Hoće li pokazati i snagu, da zauzda raspojasanost demagogije, pokazaće skori dani. Ja sumnjam u njegove sposobnosti. - Vi držite po svoj prilici, da je । I hrvatska politika bila premalo realna? z — Posve ispravno. Da hrvatska po­ litika nije prešla u doktrinarstvo, da j je bila makar malo realna, sigurna je i stvar, da bi se i Srbi morali drukčije držati 1 jalovost dra Korošca skrivili su Hrvati Koje onda čudo, da se je naša politika, jer moramo biti šušti realisti, odalečila od te bujne fraze i priklonila kompromisu; kojg čudo, ako mi za ljubav s obje strane one­ mogućenog posredništva ne mogosmo rizikati svojom eksistencijom ? Da, moj gospodine, rizikati eksistencijom. Vi sigurno znate kakav je bio naš položaj dok nijesmo sklopilii spo­ razum s vladom, a pravilno ćete shva­ titi i moju tvrdnju, da naša politika mora računati i sa po:ožajeni naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Taj izuzetni položaj diktovao bi nam opreznost čak i u slučaju, kad Srbe ne bismo držali braćom, a kamo li u prilici, gdje nam Hrvat: nisu ni­ malo bliži od Srba. Jedna krv, jedna kost: Srbin kao i Hrvat. Jednaki, braća. — Šta mislite o ostavci vaših mi­ nistara hoće li te ostavke imati kakvih većih pošljedlca? — To je jedna velika pogrješka. Puštam na stranu, što su ostavkom g. dra Spahe komplicirane unutrašnje pri- ; like našeg kluba i naglasiću samovanj- i ski efekat tih demisija. Neosporan je fakat, da vlada nije na vrijeme ispu- I nila velikog dijela našeg sporazuma, 1 no isto je tako i fakat, da smo mi u | dva maha pristali na produženje tih rokova. Krivica je dakle zajednička. Istina, mi smo se produžujući te ro­ kove— nadali da će se stvari dotle < izvršiti, no kojim načinom da i vladi osporimo pravo na nadu, da će dobiti novo produženje roka? Naučismo je na to i osokolismo prešnim povlače­ njima demisije. Katkad smo i kolebali. Dijelom pod pritiskom provincije, a dijelom radi držanja klupske IjeviceB|!o je i pritiska opće političke situa­ cije. Bilo je i toga. — Izgleda mi, da se momentano Vaš klub nalazi bez toli potrebne orijen­ tacije. — Usljed ostavki mi se sad nala­ zimo u vrlo nezgodnom položa­ ju pa zato i nemamo orijentacije a I druge stranke ne mogu i ne će čekati pa smo usljed toga izvrgnuti opas­ nosti, da budemo zaskočeni, a možda i preskočeni. Da se ne: uzdam u lojalnost g. Pašića i hladan ; razbor naših ljevičara, koji valjda ne će dozvoliti slom naše zajednički vođene politike, prosto bi očajavao. Sad nije u pitanju ličnost pojedinih poslanika, već narodna stvar, kojoj se imaju žrtvovati svi pojedinci i skupa i svaki zasebno. Žrtvovati! — Šta mislite o držanju g. dra Srškića, hoće li ono djelovati na vla­ din odnos prema vama? — Namiguša je najstražnja dje- l vojka. Srškić niti ima potrebne spreme ■ za kakvu veću akciju, niti je svojim ! društvenim položajem u stanju, da rukovodi jedan težački pokret. On je ' samo jedan politički športaš, kojem I ni najclfrastija odječa ne će pomoći ; da održi nezasluženi položaj redatelja, i — Sto držite vladinoj politici? — Što se tiče vladine politike — pretpostavljam, da će joj iz držav­ ne nužde i dalje činiti jezgru radikalsko-demokratski blok — držim, da će ostati vjerna našem sporazumu i lojalno ga vršiti sve dok mi ne bis­ mo zauzeli suprotan stav. Ja sam uvje­ ren, da je ova i ovaka politika kako u interesu nas muslimana, tako i u interesu države i boljih odnosa vlade prema Slovencima i Hrvatima. Ml smo naime vrlozgodna spona i ja sam čvrsto uvjeren, da će tu sponu realni Korošec iskoristiti u vrlo blizom vre­ menu. Bilo bi mi osobito milo, kad bi i u hrv. težačkoj stranci pobijedio hladni i razboriti dr. Pavičić, čija bi akcija s naše strane bila vrlo simpa­ tično primljena i izdašno poduprta. — Šta držite o eventualnom ulasku zemljoradnika u vladu? — Naš narod veli »u nestašici Ijud. i ćor Alija sudi« pa bi se, u pomanj­ kanju razbora na drugoj sirani, moglo desiti i to, da se zaministri i kakav ' Moskovljević. To bi istina, bio vrlo ј žalosno, ako hoćete i malo komično, 1 I no nije isključeno Nije, jer je takav . i parlamentarizam. Mi bism o tad vrlo i loše prošli i stoga sam Vam ja, naški I I rečeno, pravi pravcati mehkiš. Znam j i da taki položa nije lično ugodan, znam | i da je odiozan i nepopularan. No 1 znam i to, da je po dobro promišljeni narodni interes koristan i — pri- ' jeko potreban. 1 jer sam daleko i od pomisli, da u ovako ozbiljnom ; času vodim računa o svojoj osobi, I i svjesno pripadam struji koja iskreno I i teži za politikom našeg sporazuma s ; ■ vladom. Svjesno pripadam toji struji, jer je odobriše gotovo svi mjesni odbori na- I ■ še organizacije i jer je ne rukuje ni I dr. Karahmedović, ni Korkut, ni KurI begović, već hladan razbor i čvrsto uvjerenje, da odgovora kako interesi- | ma naše države, tako — i još više — interesima muslimana cijelog našeg | kraljevstva. Politički pregled. Ustavotvorna skupština pretvore« na u zakonodavnu. Na sjednici od 1. ov. mj. pročitan je ukaz, kojim se konstituanta. pošto je završite rad, pretvara u zakonodavnu skupštinu. Ustavni odbor postao je zakonodav« n?m odborom. Na istoj sjednici su izabrani odbor za poslovnik i bu* džetna odbor. Na popodnevnoj sjed­ nici izjavio je predsjednik, da se za« konodavna skupština prema poslov* niku ima sastati do 20. oktobra, ali alko zakonodavni odbor svrši ranije podove, sazvaćc se ranije. Ostavka ministara. Kako dozna* jemo, ministar fimansija Kumanudi, Za održati uvijek zdrave zube jest: E L I D A - pasta niiiuiiiiiiiiiiumiiiiuiuoiiiiiiM^ jtr je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje 1l№lllMMNIIiniinilllffl«^^ sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbBFt Vita GeuL Sarajevo, Despića ul. 1 ministar za bivšu konstituantu Trifković i ministar vojni i mornarice Hadžić podnijeli su ostavke, i to pr? vi žz principijelnih, a druga dva iz zdravstvenih razloga. Klub poslanika muslimana iz Juž« ne Srbije zaključilo je na 2. ov. mj., da se razriješi. Oni članovi, kojii su ranije biB u radikalskom klubu, vra* čaju se opet u taj klub, dok ostali nisu još donjijeli nikakve definitiv­ ne odluke o svom budućem politič« kom držanju. Taklo novinske vijesti, no mi držimo da je ova kombinacija preuranjena. Jugoslavenski klub položio zaklet« vu. Sjednici klonsfituante od 1. ov. mj. prisustvovao je i Jugoslavenski klub i potožio zakletvu na ustav. Prema tome će on sarađivati u radu zakonodavne skupštine. I Protić dolazi u zakonodavnu skupštinu. U dobro upućenim beo­ gradskim političkim krugovima go? vori se. da će Stojan Protić učestvo= vati u radu zakonodavne skupštine i da će zauzeti opozicioni stav. On smatra, da u radikalnom klubu ima većinu za sobom, ali će čekati, da ga ona javno pozove, jer ne ćc da sam išta poduzima protiv g. Pašića. Zakonodavni odbor imao je prek­ jučer kratku sjednicu i odgodio zasijedanje do 1. augusta. Dosadašnji predsjednik podnio ie ostavku te će se na prvoj idućoj sjednici birati novi predsjednik. Hrvatski ban dr Tumljenovlć podnio je ostavku, jer ne želi da bude likvidator banske časti. Sada će kandidovati na ostrvu Krku i sprema teren za bolje odnose sa Radićem i za operiranje liberalnog bloka, u koji bi unišli protivnici Svetozara Pribićevića i demokratskog bloka, intere­ santno je, da zagrebačka demokratska nRiječ“ ide sve više na lijevo. Demokratski ponlanik, Hrvat dr Milan Roje istupio je iz demokratskog kiuba, jer je desavuisan predlogom o zaključenju debate o 13. poglavlju ustava, pa usljed toga nije mogao da iznese svoga posebnog gledišta na taj odjeljak. Francuska uskraćuje pomoć Grč« koj. Francuska parlamentarna komb si ja za spoljne (poslove usvojila: je dnevni red, u kome se među ostalim kaže, da se Grčkoj nc može učiniti više nekakva pomoć, ni vojna ni finansijalna, ni posredna i neposred« na, jer je odbila ponuđenu) posredo? van je u £rčkosturs'kom ratu. Poljsko-rumunjska obrana istoč­ nih granica. — Javljaju iz Varšave. Državna zbornica je prihvatila dne 3. marta u Bukareštu potpisan poljskorumunjski sporazum, koji obvezuje obje države, da će se međusobno po­ dupirati ako bi bile koja od njih bez razloga napadnute na istočnim grani­ cama. U slučaju napadaja obvezuju se obje države jedna drugoj prisko­ čiti oružanom rukom u pomoć. Obve­ zuju se, da se sporazume u pitanju vanjske politike, u koliko se ova tiče odnošaja prema istočnim susjedima. Ako li se poduzme obrambeni rat, ne smije ni jedna država zaključiti sa­ mostalnog mira niti primirja. Ovaj ugovor vrijedi za pet godina. Svršetak rudarskog Štrajka u Engleskoj. Izvršni odbor engleskih rudara uputio je ovih dana poziv na sve rudarske revire, da se izjasne o najnovijoj ponudi poslodavaca. Iz većine revira došli su izvještaji, da se uvjeti primaju i usljed toga su po­ slani brzojavi na sve rudare, da opet preuzmu rad. Taj sporazum znači dje­ lomičnu socijalizaciju ugljenokopa u Engleskoj, jer su njime doduše sni­ žene radničke nadnice, ali su radnici dobili izvjesne procente u čistom do­ bitku preduzeća. Sjetite se „Gajreta!" �Naši dopisi. Bos. Novi, 25- juna 1921. ■ Ja sam čekao do danas da netko j sposobniji na riječi i peru u javnosti I iznese katastrofalni udarac od poplave i koji je pretrpio паб Novi, lb. i 17. juna o. g. No kad to nitko nije učinio ј to ću ja da podam barem blijedu sliku ( naše nesreće: Na 16. juna u 8 sati izjutra počele i su da nadolaze dvije vode, Una i Sana, u Čijem se kutu nalazi Novi tako, da ga s jednu stranu zaplavljuje dana a s drugu Una. Kako je voda dolazila polako kao što se je to trefljavalo i prošlih godina, narod tome nije dao osobite važnosti nego se je pripremio kao i prošlih godina No desilo se ne­ što vanredno. U noći između i6. i 17. ov. mj. nekako oko 1 sat provalile su obje rijeke tolikom silom i tako naglo, da je jedva bilo moguće roditeljima ujagmiti djecu iz kreveta prizemnih * stanova i spasiti ih na gornji boj. PoŽrtovni sreski načelnik, kako je bio sve do vremena provale na oprez­ nosti i za vremena opazio da poplav prelazi uobičajenu granicu, razaslao je stražare na sve strane, da pozovu gra­ đane i šefove ureda na spašavanje pri­ vatne svojine kao i uredskih spisa, dok je na drugoj strani općinski bla­ gajnik naređivao telalu, da bubnjem podigne narod i trčao sa općinskim osobljem da pomogne spasiti što je moguće. Sreski načelnik je tako brzo i naglo radio, da se ima njegovoj osobi zahvaliti spas naše gruntovnice kao i šeriatskog suda, geometrije i po­ reznog ureda u koliko je bilo moguće u opće spasiti što iz ovih ureda pred ' onom silnom bujicom dvijuh rijeka, jer su ovi uredi bili smješteni u prizemlju i gdje je voda dosegla visinu između 1 m. i 1.80 cm. Ovo o uredima, spominjem naročito, jer da su svi građani dali važnosti i bubnju i vikanju za spašavanje zavri- | jeme od 1 sata, dok su rijeke nado- ! lazile, ipak se je moglo još nešto više spasiti. No bilo je građana, koji su u dušeku govorili: „Baš je ovaj Srbijanac lud, kad se ovoliko boji našeg obič­ nog poplava*. U 1 sat po pol noći nastala je prava panika. Grozno i užasno je bilo čuti smjesu raznih glasova očajanja. Sa svih strana čuli se povici „U pomoćizmiješani rikom goveda, plačem djece i vriskom žena i ljudi, 3 sata po pćl noći nije bilo vidjeti suhe zemlje: čamci, kola, splavi bili su sredstva za spašavanje a i je sve tojbilo smeteno, jer nije nitko znao gdje bi bio najsigumiji spas. Do 8 sati ujutro voda je neprestano napredovala, a kad je oko 8 sati stala, bijaše to za građanstvo čas preporođenja i svak je gledao kao izvan sebe šta se je zbilo za tako ■ kratko vrijeme i kakov izgleda Novi. * U trgovine, u kuće, urede, ulazili su i izlazili čamci i splavi kroz vrata i prozore iznoseći ono nešto bogatije, 1 što je bilo visoko iznad 2 m. te se nije skvasilo, jer svijet nije mogao vje­ rovati, da neće voda ponovno početi nadolaziti. Kruha nema nigde, a o mesu i dru­ gom jelu, po gotovo o kafi nitko i ne misli. Pisac je ovih redaka prošao na splavi kroz jednu mahalu kuća kad dvije majke mole sa prozora gornjega sprata, da im se bilo odakle pošalje malo griza za djecu jer će skapati od gladi. Eto to je blijeda slika poplave koja je napravila štetu od 8 do 10 milijona kruna. A je li nam ukazana pomoć? Do danas ni za one najsiromašnije, | koji o općinskoj pomoći žive u s kraj- I njoj bijedi, strpani u školske, mek- ! Бпој 307 Brot „ПРАРДА* — »PRAVDA" Стпина 4 Strana rebske i druge zgrade na gornje spratove ni od kud nema nikakove po­ moći. Grad leži u užasnom smradu, jer je sila poplava svu nečist smije­ šala sa raznim tekućinama mehana i trgovina i tu smjesu razlila po čitavom gradu, pa je sada strah i trepet da će nastati razne zarazne bolesti. Od mini­ starstva nikakove pomoći pa čak ni od zdravstvenog odsjeka za nabavu karbola i drugih medikamenata, jer zdravstveni odsjek valjda čeka na iz­ vještaj, da se je razmahala epidemija u gradu. Ni zemaljska vlada, a kamo li naše ministarstvo, ne poslaše nikoga da bar pogleda groznu nesreću jednoga grada i okolice od 20.000 stanovnika. Izgleda da nemaju povjerenja u izvještaje sreskoga načelstva, inače bi se bar na njegove izvještaje morala poslati po­ moć makar za suzbijanje epidemije i utaženje nevolje i gladi bar najsiro­ mašnijih. U kakovu se pomoć ili olakšicu po­ reza mogu nadati postradali trgovci i težaci, u kakovu nagradu i odlikova­ nje oni koji nadljudskom ustrajnošću radiše 48 sati, pored ovake indolencije naše vlade i našeg ministarstva?! Dok razne komisije dokrajče svoj rad obavjestiću javnost o tačnom rezul­ tatu Štete i drugim potankostima, ape­ lirajući na najviši forum, na našu konstituantu, da se nađe kogod od poslanika da i za ovu za naše mini­ starstvo malu stvar stavi koju inter­ pelaciju. Ne mogu ispustiti još jednu drugu nenadanu nesreću u našem gradu, koja se je desila odmah drugu noć iza po­ plave. Dok se je još grad u vodi na­ lazio pojavio se je, nenadano, u 12 sati noći požar u kući Sulejmana Muftića trgovca građevina i gvoždžarije, uz koju se kuću nalazi njegov lager građevnog materijala od više vagona i mnogo starih kuća i dućana izrađenih iz drveta. Na poziv Sulej­ mana Muftića našla se je u pomoći jedino novska policija sa 5—6 komšija. Kad im nije uspjelo gasiti vatru sa samim kantama stigao im je na nečiji poziv sam općinski blagajnik Muhamed Krličbegović sa vatrogasnim spravama, koje je kroz silnu vodu pomoću stražara Marka Ličine prenio i za najkraće vrijeme svojim brzim radom i vješti­ nom oko sprava pomoć pružio tako, da je u sata u noći i zadnje iskre od vatre nestalo. Čuo sam, kako neka gospoda gradski zastupnici dižu viku na ovoga marljivoga službenika, koji nesamo da vrši marljivo blagajničke dužnosti u uredu, nego se još pored toga u svako doba nađe na svakom mjestu, gdje se tiče interesa općine i grada. Ovako marljivih službenika tre­ bala bi općina pa bi doživjela, da se pohvaljuje. Novljanin. nižu gimnaziju ili četiri razreda Okru- i stva na srećnom spasenju Priljesto? i žne medrese odnosno Darul-mualli- i lonasljedniika. G. đeneral se kratko min u Sarajevu. Kandidati s ovom i vojnički i markantnim riječima za­ , spremom imaju prvenstvo kod hvalio manifestan ti ma u ime Vrhov? I podjele besplatnih mjesta. nog Komandant a, naglasivši, ako uz? ! Prijamni ispiti obaviće se 30. i 31. držimo među sobom bratsku ljubav, ! augusta 1921. a od svih kandidata se da nas ne će in’nuti slava i sreća, i zahtjeva znanje: kao • nekadašnju srpsku vojsku. Za? j 1. arapske gramatike i sintakse, tim se povorka razišla uz pjevanje 2. arapsko pismo i to husni hat i patriotskih pjesama. imla, a oni kandidati, koji nijesu svr­ Afera Alije Jelke jučer je do­ šili potpune niže gimnazije, četiri raz­ krajčena. Uzurpator Knežević deložireda Okružne medrese ili Darul-muran je iz Jelkine kuće jučer prije allimina, i moraće još polagati prijamni podne. Nije se desio nikakav inčispit iz srpskog ili hrvatskog jezika i denat. Miče se pomalo! i matematike. Naši narodni poslanici otputovali Propisno biljegovane molbe, kojima su iz Beograda svojim kućama. I treba priložiti; a) liječničku svjedodžbu, Naši ministri gg. dr. Karamehme! b) izvadak iz popisa žiteljstva, c) svjei dodžbu vladanja,d) školsku svjedodžbu, dović i dr. Spaho dolaze današnjim popodnevnim vozom u Sarajevo. i f) kod onih kandidata koji mole O obnovi istočnih krajeva naše I besplatno mjesto još i svjedodžbu o pokrajine dobio je g. dr. Spaho ovaj imućstvenim prilikama, potvrđenu od ovaj odgovor na svoje pitanje: »Na nadležnog kotarskog ureda, з u Sa­ Vaše pitanje dostavljeno mi aktom g. rajevu od g. vladinog povjerenika, predsjednika Ustavotvorne Skupštine I treba predati najkasnije d o 20. br. 1897. od 8. februara tek. god čast jula o. g. kod kotarskog ureda — mi je dati Vam sledeći odgovor: Za - kotarske ispostave — a u Sarajevu sada mi je nemoguće preduzeti ko­ kod vladinog povjerenika. Oni kandi­ rake, da se poprave porušene zgrade dati, za koje se bude držalo, da im stanovništvu istočnih krajeva Bosne i sprema i sposobnost odgovara gornjim Hercegovine, pošto za to nemam bu। uslovima, pozvaće se na prijamni ispit. džetke mogućnosti. Nastojaću kod kra­ Pitomci za inžinjersku i artilje: rijeku podoficirsku školu. Gradsko ljevske vlade, da se odobri kredit koji će biti dovoljan d ? se poprave poglavarstvo šalje nam ovu objavu. porušene zgrade.— Ministar Socijalne U 1. artiljerisku podoficirsku školu u Politike: Dr Kukovec«. Kragujevcu primiče se ove godine do U financijski odbor izabrani su 200 pitomaca. Molbe se imaju predati od naših poslanika gg. Šemsudin Sado 20. septembra komandantu te škole. Isto tako će se u inžinjersku I rajlić i Hamid Kurbegović, a u odbor podoficirsku školu u Zagrebu primiti ; za izradu novog poslanika OsmanViove godine 150 pitomaca. Molbe se ! lović i Derviš Omerović. imaju predati do 15. septembra Komunisti poriču izjave atentatora komandantu te škole. Pobliže se o Stejića. Stejić je kod preslušani a iz? tome može doznati kod gradskog po­ javio, da su ga komunistički posla? glavarstva u Sarajevu, soba br. 77. nici F.Mpović, Čopjć .i Kovačević na? Škola i prosvjeta. Na šerijatskoj sudačkoj Školi u Sarajevu započinje nova školska go­ dina 1. septembra 1921. Za ovu školsku godinu podijeliće se nekoliko besplatnih mjesta u internatu onim pitomcima siromašnog stanja, koji budu primljeni u 1. godište i koji steku na prijamnom ispitu naj­ bolju ocjenu. Ostali pitomci, koji budu primljeni u I. godište mogu dobiti ovakova mjesta istom poslije jedne go­ dine dana, pošto dokažu, da su u nauci dobro napredovali, dakle kad pređu u II. godište. Iz Statuta šerijatske sudačke škole vidi se, kakovo je osposobljenje po­ trebno za primanje pitomaca u zavod, ali se naročito napominje, da će se pri primanju u prvom redu uzeti u obzir oni kandidati, koji budu svršili Domaće vijesti. PRETPLATNICIMA U SARA JEVU. Pošto smo konstatovaii da su i nakon otpusta pređašnjeg inkasanta vršene zloporabe u napla­ ćivanju pretplate, molimo sve sa­ rajevske pretplatnike, da u buduće ne Isplaćuju ništa na kupone sa adresom „Vrijeme" i bez potpisa g. administratora Hadžića Manifestacije u Sarajevu. U pro? šli petak je sarajevsko građanstvo, bez razlike vjere i staleža, u veličan? stvenoj manifestaciji dalo loduška svojoj ljubavi i odanosti prema dl? nastiji Kairađorđevića i svojoj ushi­ ćenoj radosti, što je Bog sačuvalo Regenta od zločimačkag atentata. Nepregledne mase svijeta, s muzi? kom i bakljama, obilazile su gradom i oduševljeno klicalo Kraljevskom Domu i Regentu. Kod Zemaljske Vlade se povorka ustavila i tu je Hrvat dr. Perišić u jednom žarkom pjesničkom govoru predsjedniku vlade g. Đurđeviću bio tumačem op? će radosti. G. Đurđević je uzvratio govorom, koji se neobično jako doj? mio svih prisutnih. Možda nikad još nismo čuli tako sjajno ш jezgrovito dokumentovanih riječi o gorostas? nim žrtvama i djelima dinastije Ka? rađorđevića u radu za oslobođenje našeg naroda. Govor mu je sasvim s razlogom svaki čas bio prekidan burnim aplauzom. Otale je povorka krenula pred oficirski dom i tu je g. Akif ef. Biserović ispred Sarajlija izrekao govor komaindantu II. armi­ je, g. đeneralu Milisavljeviću, u ko? me ga je molio, da Njegovom Kra? Ijevskom Visočanstvu podastre ra? dost i veselje sarajevskog građan? 1 I ’ i 1 i i I * I [ • ! : I i veli na atentat. Konstituanta ih je izručila sudu, koji ih je uhapsio. Na preslušan ju međutim oni energično poriču sve Stejićeve izjave i izjav­ itiju, da nisu ničim sudjelovali u a? tentatu. Vitina čestita Regentu. Povodom atentata na Regenta .poslao je nas Mjesni Odbor u Vitini Nj. Kr. Vis. Regentu Aleksandru ovaj brzojav: Sa dubokim prezirom osuđujemo gnjusnu namjeru izdajice domovine, koji je htio da ugasi život našeg o? miljelog vladara. Bog uvijek čuva pravedne i štiti od svake nevolje. Iz? razujući veliko veselje ovdašnjih muslimana na spasenju nama najdragocijenijeg života Vašeg Viso? čanstva ostajemo najodaniji1: Pređi? sjednik Mjesnog Odbora J. M. O. u Vitini: Mchmed Alibeg Kapetano? vic. Trke u Bntmiru. Prekjučer su održane trke u Butmiru uz dosta slab posjet publike. U 1. utješnoj trci utekla je Utopija kapetana Šeste: u 2. (polukrvna grla) Kati pukovnika Antonijevića, u 3. (čistokrvna grla} Švindlerin kapetana Šeste, u 4. pre­ ponskoj Opoš potporučnika D. Čengića, a u 5. narodnoj Bosorka kape­ tana Šeste. — Slijedeće trke su 24 ov. mj. Javna zahvala. Odbor musliman­ skog prosvjetnog i privrednog društva „Jedinstva" i pododbor „Gajreta" u Derventi najljepše se zajljepše se za­ hvaljuje svima prijateljima našeg na­ pretka, koji su našu zabavu od 11./6. ov. g. posjetili ili darom pomogli, a naročitu hvalu iskazuje gosp. Ministra predsjedniku Nikoli P. Pašiću na do­ brovoljnom prilogu od 2.000 kruna. Na 8. o. mj. u petak 9 sati prije podne prodavače se kitabi umrlog H. Asim ef. Džafića u Begovoj džamiji kod Merhameta. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ———................. . ----- ■ ■ . Podružnica: Brčko ========================^^ Pričuve K 8,000.000.— Dionička glavnica K 20,000.000.PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakov ih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrati deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. Vlasnik: Centralni Odbor J* M. O. vв8i isplate na svim mjestima KraljevineSriMi Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d472959f9452301be246328b7872d393.pdf ee3a9e28a410b343d5305559df4622b9 PDF Text Text POŠiARINA U GOTOvu’ PLAĆENA. Pojedini огој K. 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. .лАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 70 (308) Sarajevo, četvrtak 7. jula 1921. (27. Ševal 1339.) Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. V Čije je gledište ispravno? Davno jc rečeno da se krajnosti dodiruju, pa se eto po tom pravilu nađoše zajedno predstavnici zemljo radnika i — naiši zemljoposjednici. I jedni se i drugi obaraju na posla * meki 'klub naše organizacije! Malo čudnovata, ali ipak ž&va živcata isti * na! Da. istina! Na nedavnoj skupštini zemljoposjedničke organizacije donesena je i usvojena ova rezolucija: »Izrazuje * mo naše žaljenje nad rijesenjem agrarnog pitanja onako, kako se rje * šava, te odlučno prigovaram o, što jc konstituanta, odnosno današnja vladina većina mimoišla zapovijed Njegovog Visočanstva u manifestu od 24. decembra 1919. osnovanu jednoglasnim zaključkom svih narodnih predstavnika, te rije * šila nas i slobodnih zemalja, a za kmetske odnosaje dala nam ne * pravednu odštetu, jer nije uvažiO^a pri tome naš socijalni polo * žaj i što traži ne samo pravda uop * šte nego i/ socijalna pravda. To rije * šonje, onakvo kakvo je, oduziima nam mogućnost egzistencije sa svim svojim teškim posljedicama po nas, ne samo na socijalno-ekonomskom, nego i na kulturnom polju. Kakva je odšteta za riješenje kmetskih odnosa najbolje karakte * rizira pravedna izjava ministra za agrarnu reformu u konstituanti, go * spodina Uzunoviea, da njom nije plaćen ni jednogodišnji prihod.« A šta vele zemljoradnici? Jesu Ii oni zadovoljni našim u jedvene ja­ de postignutim sporazumom? U beogradskom »S c 1 u«, glasilu save * za zemljoradnika, čilji je poslanički klub dosta brojniji od našeg kluba, štampan je u broju od 30. juna u* vodni članak »Novo Kosovo«, iz kojeg vadimo ove retke: »Ceo zemljoradnički' stalež oče * kivao je da će posle neizmemih na * pora, žrtava i muka, podnetih za o* tadžbinu, dobiti više prava, da će se više pažnje obratiti njegovim želja­ ma i potrebama. Bosanski težak je držao da je posle petvekovnog rop * stva najzad postao slobodan na svo * joj zemlji i da jc prošlo vreme tur * skoga gospodstva i debethrka. Ali su se našlii novi Brankovići, u Hcu Pašića i Pribićeviča, koji su izneve * rili naš narod, prodali ga Tur * cima i predali ponosnu Bosnu na milost i nemilost a* gama i begovima. Uvek su govorili kako smo mi krivi što su oni primili Turke u vladu, a kad smo mi u interesu zemlje is * kreno izjavili da ćemo glasati za U * stav, pa čak i u vladu ući, ako treba, samo da se prime naša tri po * štednja umorena zahteva, oni su vi * še voleK da se sporazume ju s Turci­ • i | ■ । historijske granice B o s n e.« Držimo da jc nakon gornjih cita^ ta suvišna svaka riječ o potpuno is * pravnom držanju našeg poslaničkog kluba, kako u pitanju agrara, tako i u pitanju člana 135. Ustava o razgra * ničenju bos. hercegovačkih * oblasti. ' vedno resi u korist širo * masnih i širokih slojeva naroda. 2. Da se uredbodavna vlast Vlade stavi pod kontrolu Skup। štinc, i 3. da se podela na oblasti i« * i vrši1 na principu *privredno geograf I skom. bez obzira na historičke gra * niče. »Ali i taj minimum vlada je odbila, ona je više volda da sarađuje sa begovima, nego li sa predstavnicima zemljoradničkog naroda, i da u tre­ nutku, kad ostavlja bez kršene pare I oštećene ratom invalide i ratnu ste i rpčad, ona plati milijone bogatim I begovima. »Prema tome, u ovom Ustavu, i pored ostalih grdnih mana, ostaju i i ove tri rak *ranc: agrarne ne * ■ pravice £ nemiri, zakonska samovolja vlade i plemenska borba. : A i narodno jedinstvo pot * i puno je izigrano time, što ! se u z a d n j i‘ č a s p r i s t a 1 o na ma ? prime njihove teške uslove. kojim se na narodna leđa meću te * ški tereti $ Ejosna vraća u tursko ropstvo, a od Hrvata i Slovenaca prave neprijatelji. »Pašić i Pribičeivć s kompanijom, uz pripomoć maloumne i po * k v a r e n e većine svojim nature * n i m A^dovdanskim ustavom prire * dil; su na^oj otadžbini nov kosovski poraz. Tim svojim ustavom oni ho * će naš narod da bace u novo rop­ stvo i bratoubilački rat, u kojem će opet ginuti zemljoradnički sinovi i ubijati svoju braću zemljo * radnike, zbog samovolje i bolesne ambici je pojedinaca i za! račun po­ kvarenih klika. »Ali zemljoradnkil se neće tako lako pomiriti sa ovim ustavom, k o* j i je n a p e r c n protiv njego * vih prava i interesa; zato su svi pravi njegovi predstavnici gla * sali protiv njega. I kao što je Vidov­ dan više od pet vekova bio simvol •slobjode, podstrek na borbu i budi * Ino narodne svesti, tako će i o* vaj novi vidovđanski po * raz još jače razdrmati z e* ministra prosvjete na pitanje nar. ml j o radničke mase, ojača * t i n j e n u s t a 1 e š k u s v e s t i o^ pesi, dia Hadžikadica o vođenju čelici’ti' za borbu za svoja muslimanske djece u crkvu na dan Sv. Save. prav a.« Ko mirno i hladno pročita gornju Gospodine poslanice! Na Vaše pi * tužaljku »Sela«, biće mu shvatljivo tanje, od 14. marta ove godine, koje r jasno: zašto naš klub nije mogao ste mi izvoljeli uputiti preko pred * polučiti većeg uspjeha u agrarnom sjednlištva ustavotvorne skupštine, pitanju; biće mu jasno i shvatljivo: čast mi jc izvijestiti Va.% da sam od * zašto su na ovako riješenje pristali mah tražio potrebna mi obavješte­ svi poslanici našeg kluba, bili oni nja od zemaljske vlade iz Sarajeva posjednici Si ne bili. No da još bo * i školskoga nadzornika te Bijelog lje osvijetlimo položaj, u kojem se Polja i da Vam, po prijemu izvje * je naš klub nalazio baš obzirom na staja mogu odgovoriti: agrarne svoje zahtjeve, citiraćemo 1. Od školskoga nadzornika iz B. još i neke stavke iz izjave zemljo * Polja dobio sam odgovor br. 211. od radničkog poslaničkog kluba, koju 2. IV. 1921. ove sadržine: »Uz po * je dao pred samo glasanje Ustava. vratak akta uljudno se izvještavate, U toj izjavu koja je štampana u ls* da je netočan izvještaj g. dra Hadži * tom broju »Sela«, stoje i ove izreke: kadića o odlaisku ovamošnje musli * »Što se glasanja za ceđokupni U * manske djece u pravoslavnu crkvu stav tiče, učinili smo naravno svoje na dan Sv. Save ove godine. Sma * konačno glasanje zavisnim od toga, tram da mi nije nužno navoditi ne­ koliko će stranke većine da svoj na * ke naroč’ite dokaze za unutrašnji iz * crt Ustava prilagode želja­ vjcštaij, posto je svakom poštenom ma i principima zemljo * čovjeku u ovom okrugu poznato radničke stranke, koja svoje vladanje ovamošnjih nastavnika i želje i principe udešava jedino pre * mene kao nadzornika i naše nasto * ma interesu celokupnog naroda, pa janje u -pogledu muslimanskih vjer * prema tome i države. I skih obreda. Muslimanska djeca ne * »Ali u tome se vlada većine poka * samo da su tada, nego nikada do zala gluha i vrlo slabo raspoložena sada od ulaska crnogionske vojske u da našim željama izađe u susret. Go * * ove krajeve niisu ni voljno ni pri tovo svi naši amandmani bili su od * silno ulazila u pravoslavnu crkvu, a bačeni. Da još jednom zemljorad­ kamo H pjevala božanstvene nička stranka pokaže svoju najbolju pjesme, što je sušta kleveta. volju, bila je voljna u zadnjem Sa ovim smatram da je dovoljno času, da privremeno suspenduje ceh dokaza za jx>bijanje učinjene mi svoj program, osim jedino triju ne * klevete, a g, ministra učtivo molim ophodno za narod bitnih udova: 1. da me kao ispravna i nevina u ovom Da se agrarno pitanje p r a* poslu uzme u zaštitu i uvjeri se u Sarajevo, 6. julaSjednica CantraUog Odbora naše organizacije sazvana je za petak, 15. o. m. u 9 sati prije podne, u držače se u prostorijama našeg uredništva Član vi Centralnog Odbora, kojima slučajno ne bi bio dostavljen telegraf­ ski poziv, neka ovaj poziv smatraju službenim Dnevni je red prve sjed­ nice: rasprava o političkoj situaciji. Članovi poslaničkog kluba umolja­ vaju se da dođu u Četrtak 14 o. mj.. jer će u 4 sata iza podne biti klubska konferencija. Iz Sandžaka i Makedonije. Odgovor i ; : : I ! , j i i , I * i I ! i I tačno ii savjesno moje vršenje opre* dijeljene mi dužnosti! školskog nad> zornika.« O ‘istom predmetu, i netraženo, primio sam akt br. 220 zast. okruž* neg muftije, sekretara Haruna La* mcžovića, kojim mi sprovodi pismo U- Muhameda Muderizovića, vjero* učitelja iz B. Polja ove sadržine: »Okružnom Muftijstvu, B. Polje. U prilogu pod upućujemo muftij* stvu naš iskaz g. ministru .prosvjete, koji se odnosi na odlazak muslimanske djece u pravoslavnu crkvu na dan Sv. Save ov. god. Mi kao vjeroučitelj' muslimanske djece u ovom okrugu, sa ovim smo naročito uvrijeđeni, jer kad bi taj izvještaj bio tačan. onda bi značilo da mr ni* jesmo dostojni da pokrivamo naš položaj kao vjeroučitelji. Učtivo se molili' mufti’jstvo da priloženi- i^az ovjeri (potvrdi, Op. ur.) i u origina* lu uputi g. ministru prosvjete.« Dalje sam primio izjavu Hairuna Lemežovića i još devetorice musli* inaina iz B. Polja od 2. IV. 1921. god. ove sadržine: »Prije nekoliko dana preko javno* stn čita'M smo pismo iz Bijelog Polja pod naslovom »Vjerska propagan­ da«. U istom se ipilsmu iznosi lažna vijest, kako je djelo ovdašnjeg okr. školskog nadzornika g. Filipa Dedića, da su muslimanska djeca na dan jovogodlišnje sv etosavske proslave primorana bila ići u crkvu : pjevat: crkvene pjesme. No međutim mi potpisani kao predstavnici muislima* na ovog okruga, uzimamo slobodu izjaviti Vam da je to samo izmišljo* tina. Sto se tiče ovdašnjeg školskog nadzornika g. Dcdića. kao i njego* vih područnih nastavnika, ne samo Mmlimans&a trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,030.000 - Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć« račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ KancElarija: Kralja Petra ulica I prizemno,lijevo.- Brzojavi: Trgovaca ћопћа, Sarajevo. - Interurban telefon:Zli �Sirana 2 Страна tog dana, nego još iz doba crnogor* skc vladavine nijesu nanijeli svojim radom ii ponašanjem nikakve uvrede u pogledu naše vjere, nego su šta više kao prosvjetni radnici vazda ju uzimali u zaštitu, a osobito školski nadzornik g. Dedić. za koga sc može kazati od strane nas muslimana, da služ: kao primjer svojim tpoštenim radom i korektnim ponašanjem svom ovdašnjem činovnistvu u svakom pogledu i radu. Na osnovu istog učtivo se moli g. ministar da gornje primi k znanju kao čistu istinu. B. Polje, 2. jan. 1921. god. Učtivi!: HarunLemežtrvilć. zast. okr. muftije; Mifto Dizdarević, vjerouči­ telj; Salih Mulabegović, imam: Đaut Gušimlrović, trgovac: Muhamed Mudcr'zoMć, vjeroučitelj; ĐcrVo* vic Selman, trgovac; Hafiz Murat, imam; Abdurahm HadžbAhmeto? vič, imam; Hafiz Jusuf Zajmović, imam; Redžep Zaišović. vj erotici? telj.« Donoseći gornji1 odgovor g. m> nistra prosvjete imamo izjaviti sli­ jedeće: Upit g. dra Hadžikadića stavljen je na temelju jednog tzvje₽ štaja, o kojem mi nemamo nikakve sumnje. Prema tom izvjestitelju sto? ji, eto. devet predstavnika bjelopolj? skih mrsFtnana, no da pravo kaže? mo. mi još i sad više vjerujemo u svoj izvještaj, jer je iz nezavis? n o g izvora. Stoga apeliramo na tamošnje građanstvo, da se izjasni o gornjem Izvještaju i da nam jave: rad li se zaista o krivoj informaciji ili je po srijedi pritisak na zavi­ sne imame, ok kojih je moguće iz? nuditi po nadzornika povoljan iz? vještaj. Taka je praksa! Nadamo se, da će nos bjelopoljci kuražno izvijestiti o ovoj aferi. „PRAVDA* — „НРА.ЗДА- Malo odgovora g. Luji Novaku. i Bilješke. Napomeni. „Gajretovoj" upravi, — Povodom saziva glavne skupštine imamo da učinimo jed^u napomenu. Po dosadanjoj praksi izvještaj o stanju blagajne i radu odbora podnošeni su tek na skupštini. Time se je onemogućajvala svaka stvarnija rasprava o radu odboja i sav interes koncentrisao oko izbora. Pošto su prilike sad staložene, bilo bi vrlo dobre kad bi se uprava Gajreta povela za dobrim primjerom „Pros jetine* i „NapreUove“ uprave, pa bar do 15 o. mj. ob­ javila kratak izvještaj o upravi i fi­ nancijskom stanju društva Bilo bi dobro, kad bi se objavili i pojedini predloži, te poradila na stvarom sastavu, liste novih odbornika. bilo predujmom, koji država daje«. Vi ste pak, g. Novače, profurtimašili ovakovu odredbu u 47. članu naredbe: »Za slučaj, da naknadu ne uzmogne Kako smo i mi iz B. i H. mnogo da plati težačka porodica, kojoj se I zainteresirani na rasporezivanju poprizna pravo prema čl. 7. i 10. uredbe j reza i raznih daća, koje se udaraju na o postupanju з begl. zemljama, država 1 narod, a i glede državnih izdataka i će platiti naknadu pozajmicom poro­ I eventualnih pomoći za narod, bilo za dici po načelima, koja vrede I obnovu iH za izgradnje, koje vežu za za isplatu kmetskih selišta i • novac i pravovremeno odobrenje naseljenih begluka, a prema i kredita za razne potrebe naroda, kor- | čl. 9. uredbe o postupanju s 1 poracija i raznih institucija, to bi beg luč kim z e m I j a m a. »Dakle i$nužno bilo, da svi oni, koji misle da | plaćivalo bi se i obligacijama itd. i bi predstavnici našega kluba trebali ; Vi ste hotimično ispustili jedan član da budu na nešto upozoreni, to bi ' naredbe, koji je tumačio 2. Član uredbe trebalo da zagovaraju u odboru, da to i u kojem je na naš izričiti zahtjev une­ sve rečenim našim poslanicima i jave sen stav, da će se naseljenim beglupravovremeno i to do k augu­ kom (u kmetsvu sličnom odnosu) sta o. 4. na naše uredništvo, a smatrati samo ono zemljište, za koje kasnije na klub naših poslanika u postoje s v i uslovi člana 2. uredbe od Beogradu. 12 maja. Vi ste u prvotnom tekstu Pošto znademo, da ima mnogo innaredbe bili stavili odredbu, prema I teresa u ovom pitanju i naš težački kojoj je bio dovoljan samo jedan od svijet i trgovac i zanatlija i siroče i tih kr.terija. Sad ste ono naše tuma­ radnik i invalid itd-, to smatramo, da čenje, koje je bilo usvojeno, izostavili ova opomena <a obavijesti naših pred­ i potpuno i to samo zato, da možete stavo ;<a u fin. odboru nije nipošto I uredbu natezati i Izigravati po svojoj 1 suvišna, tim više, što se klub naših i volji. Trebamo li Vam unda^odgovarati poslanika ne bi mogao smatrati odgona Vaša pitanja, kojima tražite, da I vornim za to, što ne bi u proračunVam se navedu odredbe, koje ste pro­ ! skim raspravama zagovarao ono, što furtimašili ili hotimično izostavili? I mu nije bilo poznato. Uzgredice da spomenemo i ovo 1 Vi ste 47. članum htjeli i državi naprtiti jedno nepotrebno a teško b eme, kako se je to kod pregovora za izmjene i dopune naredbe i sam g. ministar Krizman izrazio. Kako rekosmo, mi pri ruci nemamo redakcije na uviđaj, posve je tačna. potrebnih bilježaka, pa ni onog prvot­ । Glede druge konstatacije g. Novaka nog teksta naredbe, ali se pozitvno možemo samo to reći, da je uistinu na sjećamo, da je u jednom članu bio i zahtjev naših izaslanika na konferen­ stav s odredbom, da nema pravas stav­ ciji primljeno nekoliko izmjena i is­ ljati zahtjev u smislu nove beglučke pušteno nekoliko članova naredbe, koji uredbe ni onaj, koji je odseljenjem su bili u opreci s našim sporazumom napustio kmetovsku zemlju i time i sa vladam, kao i to, da je došlo do izgubio svako pravo na nju. Kad je j saglasnosti kod gotovo svih pročiposlanik g Ajanović na konferenciji j tanih članova, ali nije istina, da je prigodom pretresanja naredbe stavio j ostao sporan samo čl. 10. jer ni 45, i koji govori o ustanovljavanju otkup­ I zahtjev, da se i ovaj slučaj uvrsti u drugi član provedbene naredbe, gdje nine za begl. zemlje, nije u cijelosti s 11 naše strane prihvaćen, budući da su I se taksativno nabrajaju slučajevi, koji ; naši izaslanici tražili precizniju inter- i ne potpadaju pod uredbu od 12. maja, I Vi ste rekli da je taj slučaj predviđen , pretaciju gospodarske vrijednosti. u jednom poznijem članu, Ćto je fakIsto je tako netačna tvrdnja, da ■ je posredovni predlog ministra Kriz- ' tično i bilo, ali ste Vi taj član kasnije , mana u cijelosti unesen. G. Krizman , potpuno izostavili. Kod člana 36. u 1. alineji, gdje se . i posl. Ajanović glede čl. 10 saglasili i su se u tom, da se pogodnošću člana I određuje, kad će se prenijeti grunt. 14. Uredbe mogu služiti samo oni, i vlastništvo begl. zemlje na obrađivai koji su radi više sile ratnih prilika, i oca, mi smo tražili, da se iza riječi i taoštva, internacije, mobilizacije svih ; »na beglučku zemlju« duda i uvjet »te čim se odšteta' isplati’. Vi ste to radnih snaga u familiii napustili zem­ bili usvojili kao sporazumom sa vladom ljište. Vi ste, g. Novače, ispustili pbuglavljenu stvar i na ministarskoj konsve riječ »svih« hotimice, kako bi ste lerenciji izvijestili, da je ta odredba mogli kasnije izigravati uredbu atom uvrštena, jer je vrijeme bilo poodmaklo, pogledu, kao što ste i u početku 1. pa se nisu čitali član po član, nego se alineje Čl. 10. iza riječi »Kome je za Čitali samo oni članovi, koj m su stav vriieme rata« izostavili riječ »protivIjeni prigovori sa strane naših izasla­ zakonito«, iako ste znali, da je to naša nika Nu to ste u konačnoj redakciji conditio sine qua non. potpuno izostavili. Taeća Vaša Konstatacija ide za Je li dovoljno dokaza za naše tvrd­ tim, da prikaže, kako u naredbu nije nje? Jesmo li imali dovoljno razloga, ušlo ništa, što naš m poslanicima nije da stvorimo sud, da ste htjeli nared­ bilo poznato. Istina je, da su sve od­ bom izigrati uredbu, i kad Vi to ne redbe bile našem klubu saopštene, ali biste otvoreno izjavili pred jednim no­ je ist'na i to, da one sve nisu pri­ vinarom? Pitate nas i ko je taj novi­ mijene, nego su mnoge od njih na du­ nar. Kad na časnu riječ zaniječete taj gim konferencijama između agrarne razgovor, poslužićemo Vam i imenom. sekcije našeg poslaničkog kluba s jedne Ovo, gospodin.e Novače, nijesu nistrane i gg. Faifalika i Vas s druge kakove klevete, negn sušta istina, a strane, diskutovane i s naše strane da je to tako, najbolje dokazuje okol­ proglašene kao prihvatljive. Mi se svih nost, što je i sama vlada uvidjela, da tih odredaba sad ne sjećamo, ali radi primjera navešćemo ih bar nekoliko. imamo pravo i pristala na izmjene i dopune upravo u smislu ovih prigo­ Kod člana 25. mi smo u duhu spora­ vora. Ako vi ne uviđate, da je time zuma s vlaG' m i na temelju nove data satisfakcija našem stanovištu, beglučke uredbe tražili, da se u na­ tad Vas mi ne možemo razuvjeriti ni redbu unese stav, koji će dozvoljavati onda, kada bismo Vam naveli hiljadu reviziju ubeglučenja, koja su učinjena svjedoka. Ordinarna je neistina, da samo nakon »upisa u zemljišne knji­ smo mi ikada vodili kampanju protiv ge«. Vi ste se tome protivili, ali kad Vas, gospodine Novače, pa se ni da­ smo Vam pokazali, da se to temelji na našem sporazumu i da od toga niti nas ne bismo bavili Vama, da nijeste zlonamjerno nastojali u „Jugoslaven­ hoćemo niti možemo popuštati, onda ste izjavili da ćete to predložiti gg. skom Listu” podmetnuti nama Vaše grijehe. U ostalom, da smo mi imali ministrima. Na ministarskoj konferen­ ciji, kad je redakcija naredbe diskulično išta protiv Vas, ne bismo se valj­ tovana, Vi nijeste toga člana ni čitali, da ovako u novinama obračunavah, nego ste samo izjavili našim izaslani­ jer je za to bilo i drugih načina i dru­ cima, da će taj član ostati onakav, gih mjesta. 1 kad se je moglo s puno kakav je uglavljen između agrarne većim, uplivnijim i važnijim na te na­ sekcije i gg. Faifalika i Vas. Kod čl. 47. čine obračunati, valjda ne umišljate naredbe naša je agrarna sekcija za­ sebi, da se isto tako nije moglo i s tražila, da unese stav, prema kojemu Vama?! će se begluci plaćati u gotovu, kako Vaša megalomanija prevazilazi već to izrijekom veli beglučka uredba od granice običnog birokrate, kad sebi 12. maja u svom Čl. 12, kojeg zadnji umišljate, da se 24 narodna poslanika stav glasi: »a ostali begluci iz Čl. 7., pred svojim svijetom trebaju sakrivati 10. i 13. ove uredbe prelaze u sopstza Vaša leđa, jer bajagl nemaju kuvenost tek posle isplate nak­ raži, da nose odgovornost za svoja djela nade bilo od interesovane stranke, Sovim završujemo polemiku. H. Iz našeg poslaničkog kluba. Muhadžlrima, koji se vraćaju . natrag u domovinu, dozvoljeno je, na , zauzimanje našeg poslaničkog kluba, 1 da unesu u našu državu svoje kućne potrebštine i stvari, a da na njih ne pla­ ćaju carine. Spisak tih stvari, koje so­ bom nose iz polaznih mjesta, potvrdiće im naši konzulati, koji muhadŽirima viidraju i pasoše za doseljenje natrag u domovinu, a prema tim potvrđenim spiskovima će i svoju prtljagu moći nesmetano prenijeti preko granice. 0 ovome su obaviještene carinarnice u . Caribiodu, Đevđoliji, Beogradu i Sara: jevu, kao jedine, gdje bi prtljaga do­ seljenika mogla biti pregledana. U finansijskom odboru Narodne Skupštine, kako iavismo u prošlom broju, zastupljen je i naš poslanički klub sa dva člana (Š. Sarajlić i H. Kurbegović), a iz Bosne je još samo jedan poslanik u tom odboru, g. dr Vlado Andrić. Ovaj će odbor početi odmah u augustu da pretresa nacrt državnog proračuna i biće zaokupljen tim poslom najmanje dva mjeseca da­ na. jer. iza ujedinjenja ovo ie prvi put, da državni budžet kontroliše i usta­ novljava parlamenat. ! ; ! । I i | Jedno »Muhamedanci«, drugo mu­ sliman;’. Beogradska novina »Repu? bi ka« zna o nama koliko i koja naj? zabTnJa kineska novina. Evo šta i kaže u br. od 3. ov. mj.: »Među 223 poslanika koji su glasali za Ustav ima 36 Muhamedanaca (23 iz Bosne. 11 iz J. Srbije i 1 u demokrat? skom klubu). Ako bi svi bli srpske, hrvatske ili slovenačke narodnosti onda ostaje 187 poslanika jugoslavenske narodnosti koi: su glasali za Ustav. Protiv je glasalo 35, a odsustvom je osudilo Ustav 161 poslan’k, svega 196. Od ovih među komunistima i? ma 2 Muslimana, što znači u svakom slučaju da je preko 190 po­ slanika srpske, hrvatske ili slovenačke narodnosti, da? kle apsolutna većina jugoslavenskog naroda protiv ovog Ustava, koji je pomoću T u r a k a nametnut jugo? slavenskom narodu. To je matematička istina, koja se niti da poreći, niti izvi tope? riti.« Tako »Republika«. Ta »matematička istina« pred? stavlja ovu nečuvenu zbrku pojmo­ va: Pošto smo glasali za ustav, to nismo Jugoslaveni nego »Muhame? danci«, a možda i Turci. Također nismo ni muslimani, jer su dva mu? slimana glasala protiv ustava, a oni su Jugoslaveni. Da ic na pr. komu* nistički по«1ашк Eđhem Bulbuiović glasao za ustav, postao bi iz inusli? mana »Muhamedanac«, a dr. Кагаmehmedovtć da je glasao protiv, po? stao bi od »Muhamedanca« muslv man. Dosada smo još kako tako vje? rovali u zdrav razum »Republike«, i i a sada.... Mi smo u pretprošlom broju „Pravde" ispravili netaČnu tvrdnju „Jugoslaven­ skog Lista", koji je javio, daje redak­ cija provedbene naredbe za beglučku uredbu od i 2. V. 1921. muslimanskom poslaničkom klubu data na uviđaj i da ju je on odobrio. Tom smo prili­ kom izrazili sumnju, da ta vijest po­ tječe od samoga Novaka i nijesmo se prevarili, jer se zaista u „Priposlanomu „Jugoslavenskog List?« od 1. o. mj. u članku s natpisom Pravdi* i gospodi oko .Pravde* javlja sam g. Novak s potpunim imenom i nastoji da obeskrijepi naše ispravke, stavljajući nam uz io još nekoliko pitanja. Drago nam je, što nam tako gosp. Novak pruža priliku, da javno utvrdimo njegov ne baš doličan udio u ovom poslu. Samo nam je žao, Što nemamo pri ruci cijeli materija), sve bilješke i dr., pa da slika bude potpu o jasna. Ali držimo, da će i ovo, što imamo pri ruci, biti dovoljno, da se vidi ko ima pravo. G. Novak konstatuje, „da je Musi, pesi, klub bio kod redakcije proved­ bene naredbe za begl. uredbu od 12. V. 1 21. (odsele ćemo je radi krat­ koće zvati samo naredbom. Op. pisca.) zastupan sa dva svoja člana, da je da­ kle prije obelodanjenja preko njih muslif. anskom klubu projekt nareebe dan na uviđaj«. Mi se pozivamo na članak u 67. broju „Pr.vde** od 30. pr. mj., gdje smo lojalno priznali, da nam je prvotni tekst naredbe dat na uvi­ đaj, ali što mi rekriminiramo, jest to, da nam konačna redakcija nije d-ta na uviđaj. To ne može ni gosp. Novak osporiti. A da je vrlo, vrlo ve­ lika razlika između prvotne i konačne redakcije, to ;:eće — dižimo — ni g. Novak nijekati. To ne može učiniti pogotovo, kad je sam priznao gosp. Hrasnici, da je ta naredba bila izra­ đena na osnovu beglučke uredbe od 14. februara 1920. Istina je, da je Musi, klub bio za­ stupan po dvojici svojih članova kod pretresanja naredbe, ali je istina i to, da je pojedine zaključke, do kojih je ta konferencija došla, stilizirao sam g. Novak, a ta stilizacija nije pročitana i konačno usvojena radi toga, jer nije došlo do saglasnosti u svima tačkama, pa je konferencija bila prekinuta i rečeno, da ćemo tražiti stilizaciju, koja bi mogla obje strane zadovoljiti. Iza toga na nekoliko dana g. Novak je rekao jednom člauu našeg kluba, da je uzeta posredna stilizacija gosp. ministra Krizmana, iako mi nismo ni ovu stilizaciju mogli usvojiti. Kad mu je taj poslanik iznio zahtjev, da se uredba prije štampanja dadne klubu na uviđaj, da se uvjeri jesu li svi za­ ključci uneseni i stilizovani onako, kako je bilo dogovoreno, g. Novak mu je to obećao, ali nije izvršio, kao što to nije učinio ni g. ministar Uzunović, koji je to dvojci članova našega kluba bio obećao. Dakle, tvrdnja naša, da nije poslanički klub dobio konačne Bpoj 308 Broj �308 cioi Škola i prosvjeta. mjesto i okolica ima veoma mnogo poisla sa Travnikom, središtem čita* „Napretkova" glavna skupština. vog okruga, to je za njih započeta a nedograđena cesta vrlo važna i pop Hrvatsko kulturno društvo r Napredak” ticbita, da se što prije dogradi. održalo je prošle srijede u Sarajevu Zato sam slobodan upitati g. mi­ redovitu glavnu skupštinu. Predsjed­ nistra: jeli inu što poznato o tom nik g. Tandarić otvorio je skupštinu i misli U potrebiti novac za dograd* i prikazao društveni rad ove godine. nju te ceste dati i naredati, da se ta Prihod društva iznosi preko K 2,000000. dogradnja još u ovoj godini otpo* Zatim su tajnici dali pregled društve­ čnc? nog organizaciionog rada, o namještanju II. šegrta na zanate, trgovinu i t. d. Bla­ gajnički i revizorski izvještaj primljen Na rijeci Vrbasu 2 km od Donjeg je također bez prigovora Poslije toga Vakufa (kotar Bugojno) srušen je je primljen u cijelosti predlog Sredi­ most, koji je vezao D. Vakuf sa šnje Uprave za proračun slijedeće go­ mnogim okolnim selHma, a što je dine sa K 2,612.000. Zatim se prešlo najglavujjc, jedino je preko tog mo« na pretresanje raznih predloga pod­ sta bio moguć konjski i kolski pro­ met kao i drvarenje građanima a i ružnica i povjereništava i većinom je svima udovoljeno. težacima, koji se nalaze s desne stra* Na predlog Središnje Uprave uči i ne Vrbasa. Taj most je prije po* njene su i neke neznatne promjene I digla parna pilana, koja je radila pravila, kao na pr. u prinosima čla­ I pred kojih 15 godina a poslije je uzdržavan i popravljan od D. Vakuf* nova, koji su povišeni. Kod rasprave ljana. Mjesto * okolica D. Vakufa o šegrtima zaključeno je, da „Naprevrlo je siromašna i ne može ga sa* dak“ nabavi Šegrtski Dom, a da brigu ma sobom podignuti. oko namještanja šegrta prepusti nRaZa to’ sam slobodan zapitati g. diši". Poslije podjele apsolutorija sta­ rome odboru prešlo se na izbor no­ miniistra, je 1' voljan odrediti jednu znatnu pripomoć, koja ćc omogu­ voga. Dosadašnji predsjednik g. Tan­ darić izabran je začasnim predsjedni­ ćiti gradnju ovog mosta. Na oba pitanja molim pismeni odgovor. kom, a novim predsjednikom g. Aleksa Gjebić. Beograd. 27. juna 1921. g. Glavna skupština »Prosvjete«. 3. Hamid Kurbegović, ov. тпј. održana je 15. redovita glav* nar. poslanik. na skupština »Prosvjete«. Skupštinu je otvorio predsjednik g. Simb Mir* ković i nakon pozdrava prisutnih iz* nosi značaj »Prosvjete« i njen pro­ šlogodišnji rad, a potom daje riječ tajniku g. V. Grđ:ću. Po njegovom izvještaju »Prosvjeta« je u prošloj godini imala svojih pitomaca i šti* pendiista: 18 na velikim školama i 574 na srednjim Školama, a potporu je podijelila 513*ici đaka. Đačkih do­ mova ima osam u pet mjesta. Bu* kvara za nepismene razaslala je u narod 6839 komada. Centralna bibli« oteka »Prosvjete« ima 10.197 djdfa u 18.563 sveska. Izvan biblioteke bilo je čitalaca 926. Osnovano je i reor* ganizovano devet knjižnjica u raz* nim mjestima. Svim svojim članovi* ma, kojih ima ukupno 20.900, »Pro* svjeta« je slala svoj list »Prosvetu« i list »Zdravlje«, organ društva za čuvanje narodnog zdravlja. Društvo i Regent otputovao u Pariz. U pro* ima 131 pododbor, 290 povjerenika petak otputovao je Regent u dru­ ■i 20.000 članova. Ukupan prihod u šli štvu princeze Jclehe, kneza Arsena prošloj godini iznosio je 5,723.002.55 . i princa Pavla u Pariz. kruna, a ukupan rashod 4,023.389.10 Regent u Zagrebu. Na prolazu kruna. Društveno imanje procijenje­ no je sa K 4,063.418.58. Budžet za I kroz Zagreb odvezao se Regent u godinu 1921./22. iznosi K 5,192.000. ! Gornja grad, gdje je posjetio bana, Od ovoga će se utrošiti: na narodno j Građanstvo ga je prepoznalo r 0* prosvjećivanje 2,562.000 K, na po« 1 duševljeno mu klicalo. Istoga dana maganje pojedinaca 1,930.000 K, na je Regent otputovao dalje. troškove uprave 700.000. Kao što se O ostavci naših ministara rasprav« vidi iz budžeta najveća svota utro* ljalo se na sjednici ministarskog sa* šiće se na narodno p r o s v j e* vjeta od 3. ov. mj. i. odlučeno je, da ć i v a n j e, na je glavni odbor iz« ostavke ostaju i dalje formalno na radio opširan program ovoga rada. snazi, dok se na našoj glavnoj skup* Kod društvenih prihoda naročito se stini ne donese o tome odluka. ističe organizacija Prosvjete u Ame* Nalmjesnici mjesto predsjednika rici. Prosvjeta je samo od ove orga₽ pokrajinskih vlada. Ministarski sa* nizacije dobila oko 1,200.000 K. Poslije izvještaja tajnikova razvi* vjet uvažio je ostavku bana dra ja se debata o budućem radu »Pro* Tomljenovića, a »sto ta'ko će se uva* svjete«, pri čemu se g. Stevo Marko* žiti i ostavke predsjednika pokrajin* vić istakao zagovarajući! više indivi* skih vlada. Mjesto njih će prema u« dualno vaspitanje đaštva, a naročito stavu biti imenovan? kraljevski na­ učiteljskog kadera. Spominje kao u- mjesnici. U beogradskim političkim zor češke đačke domove. Njegovom krugovima smatra se najozbiljnijim se mišljenju pridtužiše i ostali- ga* kandidatom za Hrvatsku i Slavoniju vornici i tako je jednoglasno prim* nar. poslanik Juraj Demetrović, a za Ijen predlog, da se podigne tako* Sloveniju df. Hribar, sadašnji naš zvani »Missirbianum« od fonda po* poslanik u Pragu. Držimo više nego sigurnim, da će znate narodne dobrotvorke Miss lr* by. Poslije podjele apsolutorija sta* predsjednik naše pokrajinske vlade тоте odboru prešlo se na biranje g. Đurđević biti ponovno potvrđen, novoga. Lista dosadašnjeg predsjed* jer svojim iispravnim držanjem za« nika g. Sime Markovića primljena je služuje svako priznanje i jer je već u kratkom roku svog službovanja jednoglasno. privukao simpatiju svih prijatelja naroda i države. Ostavka ministra građevina uva­ žena. Ministru građevina g. dru Ve* stavljena g. ministru građevina. Fzaru Jankoviću uvažena jc ostavka i postavljen mu jc kraljevskim uka# I. zom za zamjenika g. Joco JovanoJoš pred 7—8 godina nočeta je vić, nar. poslanik i ministar. gradnja ceste Gor. Vakuf—Travnik Naša vijest z prošlog broja, da je i bila bi sva dograđena, da nije na* stupio svjetski rat. Svjetski rat je ministar finansija g. Kumanudi podnio ipomco da nije i ono nekoliko kilo* ostavku, nije tačna. Sam je ministar metara nadomak Travnika dograj- đementovao tu vijest, koju su prve đeno. Pošto je Gor. Vakuf zabačen donijele beogradske novine. Zemljoradnički klub za umjere­ od željezničke pruge i najbliža mu je stanica Bugojno, udaljena 22 ki* niju politiku. Javljaju iz Beograda, lometra od Gor. Vakufa, i kako to da se unutar zemljoradničkog posla­ Politički pregled. Pitanja Страна_3 аиа „DPAK'UC — „PRAVDA* Pitanje na gg. ministre za agrarnu reformu i unutrašnja djela. Lazar Teletina iz sela Vince, opć. D. Prača, kot. Rogatica prihvatio je u proljeće ove godine ? zagradio se­ osko iepašište zvano Bijele Vode u i neposrednoj blizini gorespomenutog i I i j , , 1 sela. Na ovo su se pritužiL sve kuć* ne starješine sela Gor. Vinča. Na 21. juna bila su pozvana prva dva tužitelja, Murat Komarica i Miloš Čajović, kotarskom uredu u Rogati« ci, gdje ih je ne znam iz kojeg razloga postupajući činovnik glo* boi sa po 200 kruna globe. Pitam stoga gg. ministre za agrarnu reformu i unutrašnja djela: 1. da li im je ova stvar poznata i 2. ako jest, šta misle učiniti da se ove nepravde isprave? Molim pismeni odgovori^ Beograd, 25. juna 1921. Sejid Alibeg FBpović, nar. poslanik. czra m □агацрааасдаа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". komunističku centralnu organizaciju u Beču za terorističku akciju na Ba* kanu. Istraga naime o atentatu vo* di u Beč. Još se javlja, da su i češka i rumunjska vlada potpuno saglasne s našom vladom u toj predstojećoj predstavci. Grci vode kršćanski rat. Grčki ministar predsjednik Gunaris držao je u Smirni govor o svrsi ratovanja. Iz­ javio je, da se Grci bore za oslobo­ đenje kršćana ispod turskog gospod­ stva i da će Grčka voditi borbu naj­ jačom energijom, dok ne dobije sva područja, koja joj dodjeljuje sevrski ugovor. Grci se igraju blokade. Javljaju iz Londona, da su Grci preklamovali blokadu nad Mramorskim morem i zabranili svim brodovima, da plnve operacijonom zonom. Londonski listovi drže tu „blokadu" vrlo problematič­ nom, jer se kontrola nad Đardanelima nalazi u rukama Saveznika. Bugarska demantuje veze sKjemalpašom. Prije nekoliko dana javila je turska novina »Jenji GUn", da su bugarski izaslanici prošli kroz Ineboli na putu za Angoru. Tu su vijest pre­ nijele i francuske novine, i povodom toga je bugarski poslanik u Londonu g. Stančev dao demanti u „Daily Telegraphu", koji je također donio pomenutu vijest U demantiu se odlučno pobija vijest, te se kaže, da bugarska vlada ne stoji ni u kakvoj vezi s Кјеmalom i komunistima. □ □ □ □ □ □ □ 99 Sjetite se □ □ □ □ □ □ D ničkog kluba pojavio novi smjer nji­ hove buduće parlamentarne politike. Taj je smjer više oportunist’Čkh te se 1 i odsele ne bi im&li postavljati drugim i parlamentarnim radnim grupama onaProvođenje agrarne reforme. — kovi nemogući zahtjevi kao dosada, i Zemaljska vlada naredila je svim okružnim i sreskim načelstvima, da Nova hapšenja i otkrića o atenta- i najkasnije do konca o. mj. raspišu i tu. Preksinoć je uhapšen Mipdrag i provedu izbor kotarskih i seoskih ko­ Savković, student filozofije i veliki . misija, koje predviđa Uredba o postu­ komunistički agitator.'On je okriv« j panju s beglučkim zemljama. Do 1. Ijen, јст je imao veze sa pokušajem decembra o. g. imadu svi interesenti atentata. U Novom Sadu je uhapšen ; da predaju nadležnim vlastima prijave predsjednik komunističke teroristič* | o sporovima glede beglučkih zemljišta. ke organizacije, Palkodski. Prema i Kotarski predstojnici i upravitelji is­ ■ jednoj vijesti iz Zagreba, tamo je ; postava imadu da vrše funkcije dele­ uhapšen šofer Marinković, saučes* , gata okružnog agrarnog povjerenika, n:k u spremljenom atentatu, koji je pa kao takvi imadu da izriču presude iz Beograda bio pobjegao. Uhapšeni u agrarnim sporovima kao I. instancija. Domaće vijesti. poslanici uzeti su juče na pretres. Njihovo je držanje bilo kukavičko. U Novom Sadu nađeno je čitavo sklad ste prikrivenog oružja: bombi i pušaka. Istraga atentata se sve vi* še з više proširuje. Iz Novog Sada doveden je jučer u Beograd ,i odbor komunističke partije. U Ljubljani je uhapšen Miloš Zlatar, obućar iz No* vog Sada, za koga se javlja, da je bio jedan od glav’ .h sarađniika te* rorističke akcije. Međutim se hap­ šenja nastavljaju na sve strane. Ra« čuna se, da u Beogradu ima dosad oko 700 pohapšenih. Osobito mnoga hapšenja čine se u Južnoj Srbiji, gdje se hapse sva sumnjiva lica. Naša vlada za raspust bečke bolj* ^evičke centrale. Beogradska »Tri­ buna« javlja, da će naša vlada po« slati austrijskoj vladi prijteljsku predstvku s molbom, da raspusti Novi okružni načelnik u Tuzli. Na mjesto po zlu poznatog Grudica i« menovan je okružnim načelnikom u Tuzli g. dr. Ahmedbeg Defterdare* vić koji je već primio agende ure* da. Na i. ov. mj. primao je novi načelnik čestitke građanstva ii kor« poracija na sretnom spasenju Pri­ jestolonasljednika prilikom pokuša« nog atentata. Glavni urednik našeg lista gosp. Korkut putuje danas u Travnik na heftu dana odmora. Odgovor „Srpskoj Riječi" na njene ispade u posljednjim brojevima protiv naše organizacije donijećemo u slije­ dećem broju. U ovaj broj nije mogao ući radi preobilnog materijala. Izmjena građanskog parničkog postupnika za Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2о,ооо.ооо,— Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka I Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima vlolke na knjižice i na tekući račun to ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi ee evim poslovima, koji easijecaju u bankovna struka. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a preusima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe* prodaje eve goepodarske strojeve i potrebštine. �Страна 4 Strana Neumjereno dizanje kirije za »Službene Novine« od 2. ov. mj. donose ukaz o nekim izmjenama dućane. Tuže nam se mnogi trgovci, građanskog parničnog postiipnika da im kućevlasnici dižu tako velike za B i H. Po njemu će odsele kod kinje za dućane, da je ne bi mogli kotarskih, kao matičnih sudova su­ podmirivati ni cijelom zaradom Ta diti inokosni sudija. a u »parnicama bezdušna rabota je svakako za najo imovinskim pravnim zahtjevima, strožiju osudu i mi ćemo eventualno, što spadaju u sudbenost okružnog u osobito tipičnim slučajevima, iznositi suda, sudtće isto tako inokosni su­ imena tih šićardžija. Zaista je nedo­ dija, ako vrijednost parnične stvari statak nove stanbene uredbe, što je ne prelazi 25.(MM) K. Prizive protiv kućevlasnicima pustila sasvim slobodne presuda toga sudije rješavaće vr­ i ruke u pogledu dućana, jer će se iz i toga izleći silni procesi, koje stanbeni hovni sud u senatu od tri sudije. ured ne će moći nikako savladati. O obustavi rada na pruzi Bihać — Raspisana nagrada za uhvaćenje Krupa dobio je nar. poslanik Dž. suučesnika atentata. Ministar unu* Kulenović ovaj odgovor na svoje pi­ trašnjih djela raspisao je nagradu od tanje. »Na Vaše pitanje od 24. maja 10.000 dinara onome, ko bude uhvaove godine o obustavi rada na pruzi Bihać—Bosanska Krupa, čast mi je । to i vlastima prokazao ili ma čime odgovoriti Vani: Radovi na građenju doprinio da budu uhvaćeni ovi sau^ željezničke pruge Bihać—Bos Krupa česnici u atentatu na Prestolona* obustavljeni su po naređenju direkcije , sljednika: Joško Juhas, zemljorad­ za građenje novih želje? nica iz razloga, nik iz Novog Sada i Mladen Marina što u ovoj godini nema kredita za ković. mehaničar iz Beograda. Ova ovu prugu. Iz kredita, koji su u ovoj nagrada određena je za svakog od godini predviđeni, prvenstveno se imaju imenovanih posebice. sagraditi pruge prvog reda t. j. one. Na 8 o. mj. u petak u 9 sali priie I t ! ’ Točno na minutu idu Suttnerovi sa! vi, svjetski glasovita marka UKO«. Suttnorove ure u svim izrads hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes# platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. ; Gajretov glasnik. St-pendije srednjoškolcima. Ovih danu službeno je objavljen oglas o j ovogodišnjoj podjeli stipendija zo maljske vlade za srednjoškolce, koji je oglas donesen u pretprošloj »Pravdi« (br. 68). Stoga se skreće pažnja svima pododborima i povje* renicima »Gajreta«, da upute sve učenike, koji namjeravaju moliti sti­ pendiju ili konviktsko mjesto od ! društva »Gajreta«, da najprije za* mole zemaljsku vladu, prema upui tama pomenutog oglasa, sa original­ podne prodavače se kitabi umrlog H. nim dokumentima, a sa propisom Asim ef. Džafića u Begovoj džam ji dokumenata ovjerovljenim od stra* kod Merhameta. ne povjerenika, pododbora ili javnih koje su za opšte državne interese važnije i preče. — Ministar Saobra­ ćaja: Dr. V. Janković«. $ Број 308 Broi .ПРАРДА" - »PRAV? A ! urodu, neka pošalju molbu »Gajre« i tu« najdalje do 10. augusta. Ujedno se umoljavaju svi prija? teljii »Gajreta« i naše omladine, da j đacima u svojoj okolini1 saopšte gor* i nju objavu, a naročito d'a im naglai se, da ne bi zakasnili sa predavan I njem molbi zemaljskoj vladi, koji* ma je zadnji rok 15. juli. i : ' I I ; Dobrovoljni prilozi. Pododbor u Derventi poslao je K 1000 kao dio priloga predsjednika ministarskog sa­ vjeta g. Nikole Pašića, prigodom održavanja zabave u korist »Gaireta« i društva »Jedinstva«. - G. Stevan Kovačević, učitelj u Sarajevu sakupio je među učenicima IV. b razreda nar. osnovne škole K 427. G. Omer Balić, Mostar, od oporuke pok. Blaža Merdže K 150. G. Bećir Tatlić, učitelj Otoka, kao dar od g. Ali Hafiz ef. Čauševića prigodom osnutka društva »Trezve­ nost« K 50. G. Ahmed Šarić, povjere­ nik Stari Majdan, K 999. Pododbor Rogatica K 2.932. G. Osman Čepalo, povjerenik Prusac, prigodom posjete Ajvatovice K 374. Pododbor VarcarVakuf K 5.681. G. Osman Beganović, Ključ, K 4.558. G. Nazif Resulović, G- Rahić, K 528. Hvala, živjeli! iii Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — burzovne naloge najkulantnije. 164 OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. —— Agrarna i komercialna banka za Bosnu i Hercegovinu. ------ -- ■ X. redovita glavna skupština dioničara Agrarne i komercialne banke za Bosnu i Hercegovinu obdižavaće se u Sarajevu u bankovnim prostorijama dne 20. jula 1921. u 5 sati poslije podne. DNEVNI RED: $ 18. pravila glasi: Ko ima 25 dionica (ili interimnih listova), ima pravo na jedan glae. §19. pravila glasi; Dioničari, koji žele vršiti pravo glasa, dužni ви, da barem pet dana 1. Izvještaj uprave i polaganje zaključnih računa za god. 1920. 2. Izvještaj nadzornog odbora, stvaranje zaključaka o podjeli čistog dobitka i podjelenje apsolutorija. 3. Predlog uprave o povišenju dioničke glavnice. 4 Predlog o promjeni pravila. 5. Izbor u upravu 6, Izbor u nadzorni odbor. Gospoda dioničari umoljavaju se u smislu §§ 1б., 19. i 20. pravila, da radi prava gla­ sovanja polože avoje dionice najdalje do 10. jula 1921 i to kod ovdašnje baukine blagajne ili kod prometne banke d. d. u Beogradu ili kod Hrvatske eskomptne banke u Zagreba. prije glavne skupštine uz potvrdu predada svoje dionice. Njih treba deponirati na ovom mjestu, što će ga uprava odrediti i oglasiti a službenim novinama (§ 5.). § 20. pravila glasi; Pravo se glasa može vršiti sobom ili po punomoćniku. Punomoć se može dati samo dioničarima. Društva, inštitati i trgovačke firme, a isto tako i ženskinje i malodobnici mogu ipak po svojim zakonitim zastupnicima učestvovati na glavnoj skupštini, makar ti zastupnici i no bili dioničari. SARAJEVO, dne 27. juna 1921. Aktiva Ko dokaže svoje pravo glasa, dobite legitimacionu on zastupa, i broja glasova, Agrarna i komercialna banka za Bosnu i Hercegovinu. Račun razmjere 31. decembra 1920. к b K ■ . 1 1 i i । 1 К Ib Dionička glavnica............................................................................. Pričuvna zaklada”)...................................................................... Posebna pričuvna zaklada*)................................................... Zaklada za opskrbu činovnika............................................. Kontokorentni i štedovni ulošci............................................. Založnice u prometu................................ ...... ............................... Vučene založnice............................................................................. Neunovčeni komadi i kuponi dionica i založnica našeg zavoda ........................................ ............................................. Vjerovnici . ................................................................................... Jamčevine................................................................................................ Prenosne stavke............................................................................. Dobitak .................................................................................... к 12,000.000 3,581.067 800.000 100.000 37,642.208 1,641.800 105.000 h 8« 94 2,779.284 13,262.434 18,903.972 1,991.561 1.805.887 28 54 89,618.215 76 12 i 1 89,613.215 o b- m O 'Л i« ____ 1 • l Inventar centrale i filijale......................................................... е мt- Co oO Etuvaža i magase u Brčkom......................................... — 9,853.128 1,603.525 1,397.108 18,903.972 183.600 108.110 40.000 petpano otpilio dionica, što ih Pasiva h 2,305.209 2,156.438 5,953.265 40,380.503 11,128.360 Gotovina ... ...................................................................... Potraživanje kod banaka Mjenična lisuica............................................................................. Dužnici ................................................................................................ Predujmovi b. h. zemaljskoj opravi za otkap kmetova Vlastiti vrijednosni papiri, valute, kuponi i predujmovi na vrijednosne papire . ............................................. Hipotekani zajmovi ......................................................... Komunalni zajmovi....................................... . . . Jamčevine ............................................................... Vrijednosni papiri jamčevno zaklade . . . . . Zaliha vlastitih založnica......................................................... kartu s naznakom što mu pripadaju. 76 h) Prihvatom pred log a ravnateljstva dosegnuti će pričuve iznos od K 4,886.889.98. Račun dobitka i gubitka 31. decembra 1920. Tereti i h K Beriva, porez i opći poslovni troškovi centrale i filijale Dobitak iz godino 1920.................................................................... K tomu preno« dobitka iz god. 1911, . . . . 1,749.110 56.777 26 28 K h 2,021.935 32 1,805.887 54 3,827 «22 Za knjigovodstvo: Makso Gjerković, m p. Gornja bilancu ispitali i ispravnom pronašli Simo Jovičić, m. p. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Šćepnn Grgjlć, m. p. Geza Stux, m. p. I h Prenos dobitka iz godine 1919............................................. Čist prihod na kamatama .................................................... Razne providbe, dobitak na vrijodosnlm papirima, valu­ tama i devizama................ Dobitak na hipotekarnim poslovima Ladisiav TakAcs, m. p к 56.77 7 28 2,302.614 i 68 «6 1.454,262 14.168 28 8,827^2 PC, pod ravnatelj. U PRAVA: predsjednik Prihodi K Jovo Stanković, m p. Filip Wei88, m. p. N A D Z O R N O VIJEĆE; Simo Stanivukovlć, m, p. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Dr. Nikola Stojanović, m. p. Jovo B. Zagorac, m. p. Hanu Vogt, ro p Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/968ec8111e3cf7fdd62f12a21000e95d.pdf b5261ac7353708f3173d139406cd6d07 PDF Text Text •POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 71 (309) Sarajevo, subota 9. jula 1921. (29. Ševal 1339.) Program J. M. 0. i Ustav. i. Korak našeg poslaničkog kluba, koji je učinio za sporazum sa vladom i glasanje za Ustav, različito se komentariše danas u političkim krugovima naše države, a naročito kod nas u Bosni i Hercegovini. Ovdje se jedno, makar i malo krilo članova or­ ganizacije, koje se postavilo iza leđa lista „Naša Pravda14 izražava čak i o tomu, da je radom našeg poslaničkog kluba izigran i sam program stranke. Drugi vele, da ne znaju pravo, je li izigran program J. M. O. ili nije, ali im se rad J. M. Kluba nikako ne do­ pada stoga, što se ne vidi nikakav uspjeh, osim to nekoliko mjesta u vladi, što zaposjedoše muslimani iza sporazuma. Treći, podstrekavani od­ nekle iz magle, prigovaraju koječemu, a da ni sami ne znaju za što. Sve ovo može da bude razumljivo. Jer, koliko ljudi, toliko ćudi, toliko različitih shvatanja, negdje za nešto i subjektivnih interesa, a negdje po malo i nasijedanja na politički ijepak dru­ gima. I ja bih mogao to bistrenje poj­ mova i to kristaliziranje odnošaja mirno da podnosim i da se ni malo ne bu­ nim proti njih, ako to sve ima da se raščisti i uređuje unutar granica J. M. Organizacije, tim prije, što i sam, kao i mnogo mojih zemljaka, imadem jednu otpornu narav, koja po svojoj prirodi ne može svačemu da kaže belli i što težim sve dalje i dalje za što većim postignućem uspjeha za izbornike naših poslanika. Ali. ako treba da se stvari još ob­ jektivnije prosude, a naročito okolnosti u kojima je naš klub do sada radio, onda ja mislim da se može na dosa­ dašnji rad J. M. Kluba mirnije po­ gledati i malko razvedriti čelo, da ipak nije sve tako crno, kako se kaže za ono, što je naš klub do sada učinio. A razlozi su za to: okolnost, da je naših 24 poslanika u broju od 419 svih poslanika u parlamentu samo sedamnaesti dio i da po broju svojih glasova mogao bi samo toliko i da vrijedi, kad bi bilo oslonuti se samo na silu, kojom bi htjeli nešto da postignemo. Sedamnaesti dio, priznaće svako, nije nikakav faktor za odluči­ vanje, pa je naravno da tim putem, putem brojčane moći, ne bi mogli ništa ni postići, jer bi se jedan od sedam­ naest dijelova mogao vazda i u sva­ kom slučaju da nadglasa. I ova činje­ nica ne smije da se zaboravi! Sta slijedi iza nje, kao njezina prirodna posljedica? Da se upotrijebi politička okretnost u zgodnim momentima, i da se vještinom postiže za narod ono, što se brojčanom snagom postići ne dade! Drugi razlog je okolnost, što naš klub od 24 ne bi pojačan ni za glasa jedan glas više od muslimana iz Ma­ kedonije i Sandžaka u Ustavotvornoj skupštini, pa se je morao u njoj da bori za svoje potrebe kao otok, na koji su udarili valovi sa svih strana i to žestinom sile, koja ne pita za pravo i pravicu, nego koja hoće samo da pre­ plovi I Odjek tih navala čita se dnevno u raznim listovima i glasilima stranaka, pa je dosta gorčine što se i tamo vidi, a da se i ne mora ovdje pojedinačno dokazivati. Nego treba da se drži u vidu i ova činjenica pri objektivnom prosuđivanju klubskoga rada. Treći razlog je činjenica, Što se nigdje u svijetu ne ispunjavaju stranački pro­ grami tako brzo, da reknemo kroz 24 sata, nego to traje ako hoćete i po 50 pa i po 100 godina dok se makar dje- Š—in. ; lomično ispuni, ali ipak nikada sve, jer bi takva stranka morala i da pre­ stane, čiji bi se program potpuno ispunio, pošto bi svoje ciljeve polučila, Tako ni program J. M. O. ne može i nije mogao biti potpuno zadovoljen kroz šest mjeseci u jednoj kratkotraj­ noj Ustavotvornoj skupštini, koja je I imala jedini zadatak, da dadne zemlji I Ustav, taj temeljni zakon, kao bazu, ! na kojoj će se urediti država i novi državni zako’ni, a u njima i ispuniti potrebe naroda i specijalno pojedinih dijelova naroda na način, kako to zgodnije umjednu da provedu predstavnici ovih pojedinih skupina 1 ova činjenica, naime određena zadaća za jedan posao Konstituante, kao i njezin strogi poslovnik, proti kojemu smo se mi borili dokle smo mogli, ne smije da se previdi pri objektivnom prosuđivanju rada našega kluba u pitanju I ispuniavanja ili neispunjavanja prograi ma J. M. O. u njegovom dosadašnjem i radu. i Kad makar ove glavne činjenice ne ispuštamo iz vida, a da ne spominjemo i drugih okolnosti koje su morale ta­ kođer uplivisati na držanje našega kluba u njegovom djelovanju, onda moramo, htjeti ne htjeli, žrtvovati i mi od svoje otpornosti hladno, sasvim hladno pogledati: je li naš klub makar u čemu bilo uspio u svom radu ili je izašao iz Ustavotvorne skupštine bez ikakvih pozitivnih rezultata i praznih šaka? Ako bi smo pretpostavili daje izašao praznih šaka, nastaje pitanje: ’ je li u tomu osamljen ili ima još dru­ gih stranaka iz opozicije, koji su ta­ kođer izašli praznih šaka iz Ustavo­ tvorne skupštine i koje nijesu ništa pozitivnog donijeli za svoje birače?! A ako pretpostavimo, da je naš klub nama ipak nešto isposlovao, nastaje pitanje: u čemu je uspio i koliko je uspio ? Najnoviji događaji nas uče, prema tomu što je naš klub došao do spo­ razuma s vladom i sam bio zastupljen u vladi, da naš klub iz Ustavotvorne skupštine nije izašao praznih šaka, nego da je ipak nešto donio narodu, kojeg je u konstituanti zastupao. 1 prema ovom otpada gornja prva pret­ postavka (negativna) za naše prosuđi­ vanje, nego se moramo držati drugog slučaja i pitati: u čemu je naš klub uspio u svom djelovanju i koliko je uspio? Za prosuđivanje ovog pitanja imamo jedno, a ako hoćete i dva mjerila u u ruci. Jedno, ono isto, što je bila i putnica našem klubu u Ustavotvornu skupštinu, za koju je biran, čega se imao držati i šta je ima nastojati da postigne, a to je naš program J. M. O. Drugu bi bila povratna putnica našemu klubu iz Ustavotvorne skup­ štine, u kojoj je po poslovniku mogao sarađivati samo na jednom poslu, kojeg se morao držati i jedino u njemu postići neke uspjehe, a to ja Ustav, Ustav kralje­ vine Srba, Hrvata i Slovenaca. 1 ako mi ova dva mjerila sada usporedimo — još jednom ponavljam, posve hladno i objektivno usporedimo — dobićemo s razumijevanjem čistu sliku o radu našeg poslaničkog kluba. Kakvu ćemo dobiti sliku, da li za­ dovoljavajuću ili ne, to ja ne pitam, (jer stojim izvan kruga onih, koji mogu da sude), nego idem za tim jedino, da se tačno znade rad našega kluba i da se po tome sudi. Za to i uzeh u ruke odjednom oba mjerila: i program J. M. 0. i Ustav primljen u Ustavotvor­ , , i ' ; Pojedini oroj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.- , na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. noj skupštini, da ih ovdje usporedim; , pojedinim članovima njegovim zado­ voljen i program J. M. 0. Ja sam najprije usporedim, a onda i s još odobrio prvi način, s razloga, što se komentara propratim. po drugom ne bi vidjelo, Šta je od Usporedba bi se mogla izvršiti na dva načina: ili poći redom po pro­ * našeg programa izvršeno inače preko Ustava, kao ni šta izopće još nije iz­ gramu J. M. 0. pa ustanoviti šta je od njegovih ustanova sadržano u us­ vršeno, jer smatram, da je nama glavno orijentacija prema programu, a ne pre­ tavu, šta je inače izvršeno na drugi način i šta nije još izvršeno ili poći ma Ustavu. redom po članovima (paragrafima) Stoga po tom prvom načinu i po­ Ustava i istaći šta je i u koliko je činjen s usporedbom. : i I ; i U modernoj žurnalistici ima tako­ , zvani zakon serije. Kad se nešto što , nije istinito, hoće ipak da ulije u mo: zak čitaoca kao istinito, onda se to u obliku tvrdnje bez dokaza, a u raznim ! formama, neprestano i u kratkim raz­ ! macima vremena ponavlja i obnavlja. ! To je najopasnija strana žurnalistike ' i protiv nje nema drugog sredstva, • osim opet — zakona serij?. Malone sve naše novine služe se njime. Ovaj puta ćemo ga pokušati ilustrovati na primjeru „Srpske Riječi“. Otkad postoji naša organizacija kao jugoslavenska muslimanska organizacija, sve od njenih prvih dana pa do danas, »Srpska Riječ" se na­ laz/ u borbi protiv nje i to iz prostih razloga, koji su sadržani п njenom imenu: muslimanska i jugoslavenska. Dok god to ime bude nosila naša or­ ganizacija, »Srpskoj Riječi« ne će biti ništa dobro, što mi činimo, pa to bilo uistinu dobro ili zlo. Kad glasamo za Ustav, ona ne nađe riječi, da s objek­ tivno prosudi taj bjelodano jasni dokaz naše ljubavi za ovu državu, nego smože samo toliko priznanja is­ trgnuti iz srca, da nas je zemljorad­ nicima stavila za uzor riječima: Eto za ustav glasaše i Turci i musliman­ ski frankovci, a Vi biste Brankovići!" To tako zvuči, kao da je rekla: kad je jugoslavenska muslimanska organi­ zacija glasala za Ustav, onda su za nj mogli glasati i Kinezi. Priznajemo da smo imali malo nade, da će »Srpska Riječ" nakon našeg glasanja prestati tim tonom pisanja, toliko pogubnim za bratsku slogu raznovjernog naroda. Što smo se ipak malo nadali onome, Što se nije ispunilo, mislimo da nam se može oprostiti, jer koji se čovjek ne nada boljemu, pa ma mu razum i sasvim drugo govorio ? Razum je imao pravo, mi eto vidimo, da »Srpska Riječ« i dalje ruši slogu. U njenom broju od b. o. mj. donijela je na uvodnom mjestu članak „Muslimanska taktika", koji ćemo najprije citirati u nekoliko njegovih markantnijih mjesta, da iz ' njih izvedemo dokaze, kako je i taj j članak jedan sasvim logičan član u gotvo trogodišnjoj seriji njenih antimuslimanskih i antijugoslavenskih na­ padaja na nas. Mi po tom članku »is| korišćujemo položaj vlade u njenim ! najtežim časovima postavljanjem n o; v i h zahtjeva,.... mrzimo i težaka | muslimana i ne vodimo o njemu nikakva računa, ma da su tri četvrtine naših birača muslimanski težaci,. . , razvili smo zeleni barjak pred izbore, ; da sakrijemo(l) neraspoloženje protiv težaka,. .. organizujemo se i nadalje na vjerskoj osnovici, da silom stva­ ramo umjetnu ogradu među jednokrvnom braćom ... ma koliko se nagla j šavalo da među nama postoje dvije ; grupe, mi smo u stvari jednaki ... Spahin govor u Konstituanti bi bio mnogo efektniji, da nije bilo onog ružnog ucjenjivanja u posljed। njem času ... naša je politika neis­ krena i egoistična i nije odgovarala „Srpska Riječ o našoj taktici. duhu vremena (!).. .“ I tako dalje, 1 Ovim citatima smo htjeli pokazati, da [ je to sve staro u novoj odjeći i da | smo mi to već nebrojeno puta pobi­ jali, a i ovaj puta ćemo pobiti starim dokazima. Što se tiče naše mržnje na­ prama muslimanu težaku i našeg raz­ | vijenog zelenog barjaka, upućujemo je, , da prelista prošla godišta »Pravde" i da će u njima na svakom koraku naći događaja, iz kojih proizlazi nepo­ bitna činjenica, da je pravoslavni se­ ljak od oslobođenja pa do danas tre­ tirao muslimana težaka kao Turčina i kao onoga, koga po njegovom shva1 tanju zakon ne treba da štiti; zatim da je više od polovice prostih otima­ čina zemlje i kuća učinio pravoslavni i katolički težak muslimanu — težaku, a ne muslimanu posjedniku; zatim da su naš »zeleni barjak« razvili krvavi događaji u Trebinju, Bileći, Avtovcu i drugim krajevima, a ne mi odozgo. A što se tiče našeg »ružnog ucjenjivanja vlade", nismo mislili, da će »Srpska Riječ" uzeti u usta tu nisku i bezo­ braznu insinuaciju, nakon što su je prožvakale i izbljuvale ne samo veliki broj beogradskih novina, već čak i jedna »Domovina«. U stvari je ovo, što smo mi već lojalno i priznali: Sporazum nije potpuno još ni ispunjen, ј a krivica leži i na nama, jer smo jed­ noć iz patriotskih motiva popustili i produžili rok za ispunjenje sporazuma. , To smo učinili u poštenoj pretpostavci, i da će se velike dvije partije, demo­ kratska i radikalna, striktno držati sporazuma i ispunjavati ga u cjelini i poslije glasanja za Ustav, dakle po­ slije onoga momenta, u kome su državi, i narodnom jedinstvu i tim dvima par­ i tijama bili najpotrebniji naši glasovi. ! To naše priznanje nagrađuje nam : »Srpska Riječ« time, što nam podbaI cuje neko ucjenjivanje, t. j. jednu ne­ | moralnu rabotu, koju bismo mi s naše strane i to možda ne bez ikakve oprav­ danosti mogli podbaciti radikalima, da se borimo sredstvima »Srpske Riječi«. < Ona ne može naime da gleda našeg učešća u upravi zemlje, valjda iz ne­ kih lokalnih hrišćanskih razloga. Htjela bi nas isključiti iz daljnje saradnje oko konsolidovanja zemlje i uspostavljanja ; pravednog postupanja vlasti prema ' svima građanima bez razlike vjere. Što smo istodobno, sarađujući na opštoj državnoj konsolidaciji, izvojevali i I za svoje birače, muslimane Bosne i Hercegovine, to ne damo ni ozbiljnijim protivnicima rušiti, a nekamo li »Srp­ skoj Riječi«. Na njenu glupost, da će nam se naša neprirodna politika k rvavo osvetiti i to mnogo prije nego se i nadamo, možemo samo da se nasmijemo. Kad je već došao govor na njene gluposti, ne će biti zgorega, da ube­ remo još koju kiticu cvijeća iz toga vrta, po kome se ona tako rado i tako Često šeta. Tu ćemo je citirati bez j ikakve analize. Samo ćemo je pod­ vlačiti. Na pr.: „Oni nisu nikakav bor­ , beni elemenat, jer dobro poznaju - J 4 i f �Број 309 Broj „PRAVDA- — „ПРАЗДА* Strana 2 Страна raspoloženje svojih masa. . . oni su to (naime zastupati jedino interese vlasnika) mogli dosada da rade obzi­ rom na niski kulturni stepen svojih težaka i vjerski fanatizam (a malo naviše je rekla, da smo mi umjetno stvorili raspoloženje, da ie Islam u opasnosti); Karamehmedović-Maglajlićeva grupa je pretjeranija, jer i jedna i druga (naime Spahina) zastupaju jedino interese vlasnika-. I tako dalje. Dalje konstatujemo i ovo „naravoučenije- koje mi povlačimo iz toga članka: U njemu se na nekoliko mjesta govori o prevari, to jest kako je Spaho u svom govoru tvrdio, da nas je Pašić prevario Riječ „prevario" štampa ona krupno i na svršetku kaže ovo: „Ako oni danas tvrde, da ih je G. PaSić prevario i da nije ispunio svoja obećanja u pogledu agrara i integriteta Bosne — oni se u tomu potpuno slažu sa Težačkom Strankom, jer i ona tvrdi to isto Za nas Srbe ova je konstatacija veoma važna i poučna u svakom pogledu. Ako mi budemo pametni znaćemo iz nje da povučemo i naravoučenije. . Jasno je kakovo je to „naravoučeni>e“, ali naša je nada, da Srbi čitaoci ,,Srp>ke Riječi" ne će biti toliko pa­ metni i razumjeti taj slavospjev g. Pašiću, vodi radikalne stranke, jer se njime zovu Srbi u rad kale stoga, što je Pašić umio prevariti muslimane G Pašic ne će biti nimalo zahvalan „Srpskoj Riječi- na ovakom načinu njegova popularisanja megju Srbima. Međutim je i to bezobrazna insinuaci a. Ni Spaho niti iko od naših govornika u konstituanti nije tvrdio, da nas je Pašić prevario. Stvar je sasvim jedno­ stavna. Pred glasanje za ustav naš poslanički klub ie sasvim preciznu i u tančine znao, dokle je vlada ispu­ nila sporazum, a dokle nije, te da se nije stajalo pred jednom takovom kardinalnom državnom potrebom, kao što je ustav, bez šumn e bi naš cijeli klub bio jednog mišljenja, kakovim će načinom odgovoriti na zatezanje iz­ vršavanja sporazuma. Nu sve da smo i bili prevareni, ipak se naš klub ne bi toliko nekavaljerski ponio, da premijeru Pašiću i vođi radikalne partije nanese tako grdnu uvredu, kao što mu je nanosi „Srpska Riječ“, radikalni organ, ističući u po­ hvalnom smislu a u prikrivenoj formi njegovu sposobnost varanja. Još samo nešto za ravnanje našim pristašama. Pisanje „Srpske Riieči“, za koje evo dokazasmo, da ima niske tendencije, ne će ni za dlaku uticati na buduće političko držanje naše or­ ganizacije. Mi smo davno konstatovali, da se „Srpska Riječ-, kad god piše o nama, nalazi u diametralno; opreci sa pisanjem „Samouprave0, glavnog organa radijalne partije. Da to bac.; loše svjetlo na disciplinu u redo/ima radikalne partije, o tom nema sumnje, ali kako rekosmo, neodgo­ vorno i glupo vrludanje jednog St jepe Kobasice ne može biti nikakovo mje­ rilo za n^šu politiku. Kakva će ta po­ litika biti u budućnosti, ovisi ne samo o zaključku naše glavne skupštine, nego i o eventualnim nepredviđenim političkim događajima. Ali je jasno kao sunce, kakva god bila, imaće naj­ više efekta, ako budemo i dalje složno i jedinstveno istupali kao i dosada. < . ■ ' , i : | ј ■ 1 ( | । 1 i • I ' da su i one plemenski-nacijonalno zagrijane i da zahtijevaju od nas, da plemenski' nacijonalnim interesima i Hrvatstva žrtvujemo životne inteI rese muslimana Bosne i Hercegovine, ј To mi ne možemo, ne samo iz raz­ loga, što smo muslimanska, nego i jugoslavenska organizacija. Prigovore, 1 da ustav, za koji smo glasali, daje i Srbima u ruke hegemoniju nad Hr­ vatima i da smo se radi toga izne' vjerili jugoslavenskom stanovištu, sma­ tramo netačnim. Priznajemo, da u ustavu ima i manjkavosti, ali te manj­ kavosti nisu te vrsti, da daju kojem bilo našem plemenu hegemoniju nad drugim Hegemonija jednog plemena nad drugim, ako je ima, ne može se vršiti na osnovu ovog ustava, nego ; nju može da vrši vlada na osnovu svoga partijskog sastava. Da mi u ta’ kovoj vlad’, koja bi hegemonisala Нг. vate, ne možemo sai adi vati, već radi toga, Što zastupamo potpunu ravno­ pravnost naših triju plemena, mislimo nije potrebno naročito ni spominjati. Još jednu riječ svima zaiedno. Kopkanje po unutarnjim ličnim odnosima u našem poslaničkom klubu,pa to bilo od strane doktorski obrazovanih ljudi oko »Hrvatske Sloge« ili od strane crne duše iz »Domovine« i smutljivaca okd i »Srpske R'jeČi«, ili od strane neozbiljne čeljadi oko »Naše Pravde«, jest čovjeka nedostojna rabota i mjesto da : nama škodi, otkriva samo golotinju i vlastite duše. Bilješke. Kobaslčln Crni gavranovi. Od osnutka naše organizacije kruži oko nje neprestano jato gavranova, koje budnim okom pazi, ne će li se u njoj gdjegod otvoriti kakva rana, na koju će oni pasti i kljuvati u živo meso. I napokon im se pružila zgoda. U predstavništvu organizacije, u našem poslaničkom klubu, pojavila su se dva razna shvatanja o putu, kojim treba da sc vodi politika organizacije i oni su na ti momentanu ranu organizacije paii uz krešta’vo gakanje i kijuju je iz petnih žila, ne bili je povećali i ne bili joj onemogućili, da zacijeli »Srpska Riječ«, »Hrvatska Sloga«, »Domovina« i najmlađe čavće »Naša Pravda« složno i jednim tem­ pom kijuju. Ta četiri gavrana ne mogu da gledaju naše organizacije i htjeli bi |e raskomadati na četiri komada. Ali ne bojimo se! Za kratko vrijeme će progovoriti narod i izreći svoj im­ perativan zahtjev, da ne trpi nikakva komadanja i da hoće da ima jedin­ stveno zastupstvo. Svakome od dana­ šnjih predstavnika organizacije biće sveta narodna riječ i čije shvaćanje narod ne odobri, taj će se bezuvjetno povući i pu titi vodstvo muslimana Bosne i Hercegovine onima, koje narod hoće. Cjelina organizacije, njena ideja stoji nad svačijim ličnim shvatanjem i u tu se ideju ne smije ticati. Ali da ih malo pogledamo i da im potražimo osnovnu notu gakanja. Čineći to na jednom mjestu, mnogo će nam lakši posao biti, da dokažemo laži i petljanije sve četvorice, jer se nj’hove laži međusobno otkrivaju. Kad »Hrvatska Sloga« i »Naša Pravda« zakrešte, da izdadosmo Hrvate i Slo­ vence, onda »Srpska Riječ« i »Domo­ vina« gaknu, da smo frankovci i antidržavni Ko od njih ima pravo, mogli bismo to prepustiti njima, da između se riješe, a našim čitaocima preporučili, da Čekaju mirno na to riješenje. Ali danas su, kako rekosmo, pali na tu našu ranu i razvijaju neobičnu energiju, te je potrebno, da ih stresemo sa sebe. »Srpskoj Riječi« je dosta naša današnja riječ upravljena specijalno njoj u Članku: „»Srpska Riječ« o našoj taktici-. S toga da odmah pređemo na »Domovinu«. Ona u svom potonjem broju pjeva također staru pjesmu — masnim slovima. Napisala je uvodnik i u njeg zbila sve ono, čim je kušala ublatiti nas od početka njena izlaženja: „Mi radimo za lične interese; mi smo se po oslobođenju postavili u izazivački front, pošto smo osjetili, da ćemo proći bez 1 j : ; । i । । i I , 1 • , | j । I । | . 1 i I । • . I i kazne za našu prošlost; mi smo svaki glas, koj; je preporučivao slogu s bra­ ćom druge vjere, nazivali puzanjem; naš dosadanji rad nije bio u skladu sa interesima muslimana; ucjenjivali smo na jednu stranu naše mase i njene instinkte, a s druge strane beo­ gradske državnike; tim, što smo gla­ sali za ustav, dokazali smo, da se ne može glavom kroza zid; za Korkuta kaže, kako je priznao, da je njegovo društvo prisiljeno na ove korake u strahu, da im se stolice, sinekure i jasle ne izvuku; glasali smo za ustav ne iz dužnosti kao dobri sinovi otadž­ bine, nego što smo morali; Spahina opet grupa spremna je svakog mo­ menta okrenuti kabanicu, čim to bude konveniralo njihovim nezajažljivim prohtjevima; prošlost je ogle­ dalo svakog čo vj e k a. . Na ovoj riječi ćemo prekinuti citiranje »Domo­ vine« i mjesto odgovaranja na sve te niske klevete dosta bi bilo onoj crnoj paklenoj duši iz »Domovine«, da joj uzvratimo samo tu njenu riječ: prošlost je ogledalo svakog čovjeka. Zar se zaista, crna dušo, usuđuješ toliko drz­ nuli i smat^ti muslimane za tako naivne, da misliš, da nvgu zaboraviti, koliko si puta u životu prodao svoj narod za vladinu milost? Zar Ti je pamet zaista tako kratka, da se ne sjećaš svojih vlastitih riješi u »Domo­ vini«, kako si ukabulio, da napustiš svoj dvogodišnji rahatluk i da spaša­ vaš, što se spasiti dade? Zar ne znaš, koliko cinizma sadržavaju te riječi, kojima priznaješ, da je od propadanja muslimana ostalo još nešto za spaša­ vanje i da si Ti to propadanje mogao mirne duše u ra h atl u k u gledati. Između nas i Tebe ova je osnovna razlika: Ti služiš svakoj vladi bez­ uvjetno i pod svaku cijenu, a mi ne služimo nikome, a sa radujemo jednakim pravom kontrole i izvrša­ vanja i to samo s onom vladom, za koju se možemo uvjeriti, da ne želi muslimanima zla. Ti za najužasnija krvava nasilja nad muslimanima nisi imao drugih riječi osim: molimo snishodljivo veledušni Beograd, da bi blagoizvoleo popraviti tu neznatnu po­ grešku uprave, što se muslimanima tu i tamo ubijaju životi i imanja. A nama je taj jezik gadan Ali dosta o Tebi, jer pišući ovo, osjećamo da nas u grlu davi gađenje. Pređimo na »Hrvatsku Slogu« i »Našu Pravdu«. S njima se da finije । govoriti, jer nemaju poganih jezika ; »Srpske Riječi« i »Domovine«, ali I imaju jednu zajedničku manu, to jest ' i I i . ! I j i I 1 I j ! i I ! i i i j । ! . I parlame :&rni I ; 1 ! ■ j Natječaj za Stipendiste ,,Pvosvjete“ Glavna Skupštirta Provjete, i I i rad. iskaz 6 porodičnim i imovinskim pri­ likama; 4.) liječničku svjedodžbu zvanlčnog (školskog) liječnika, u kojoj treba da bude potvrđeno, da molilac nema zarazne bolesti ili koje druge mane, koja ga čini nasposobnim za iuternatski način življenja i pripravu za šerijatsko —teološka zvanja. Ovako opremljene i propisno biljegovane molbe valja predati najkas­ nije do 25. jula o. g. kod nadleŽnog kotarskog ureda, u Sarajevu kod vladina povjerenika. Učenici, koji su prošle školske godine imali besplatno ili polovično mje­ sto u internatu i prošli s prvim redom, ne trebaju ponavljati svoje molbe. održana 3. jula 1921. ' odobrila je: za Stipendije gj; cima srednjih i velikih škola 60.000 dinara, a za uzdržavanje đaka srednjih škola u Prosvjednim Domovima 300.000 dinara. Svi oni, koji zatraže od Prosvjete Stipendiju ili mjesto u Domu, treba da od Zemaljske Vlade, Prosvjetno odjelenje zatraže Stipendiju (ili menzu,koji uče u Sarajevu i Mostaru). Uz molbu na Vladu, koja se šalje preko sreskog načelstva (u Sarajevu preko vladinog povjerenika za grad Sarajevo) treba priložiti originalne svjedodžbe, koje bude tražilo sresko načelstvv Ove molbe Vladi treba uputiti najdalje do 15. jula o. g. po n. k. Uz molbu za Stipendiju od Prosvjete ili za mjesto u Prosvjetinom Domu molitelji treba da prilože ovjerovljene prepiše:!) zadnje školske svjedodžbe, 2) svjedodžbe siromaštva, 3) Ijekarske svjedodžbe (po mogućnosti). Ovu molbu treba adresovati Glavnome Odboru Prosvjete, a predati je treba pododboru ili povjereniku Prosvjete svoga mje­ sta. Pododbor ili povjerenik ovjeroviće prepiše dokumenata, koji se molbi pri­ lažu. Molbe treba da predaju molitelji velikoškolci pododborima i povjereni­ cima najdalje do konca avgusta 1921. po n. k, đaci srednjih i ostalih škola do konca jula. Pododbori i povjerenici treba zajedno sve molbe da pošalju Glavnome Odboru i to molbe velikoškolaca do 5. semte.mbra, a molbe đaka srednjih škola do 5. avgusra 1921. Pododbori i povjerenici treba tačno da naznače, koju molbu predlažu na prvom, koju na drugom, trećem mjestu it.d. Đaci iz mjesta, gdje nema pododbora ni povjerenika, neka Šalju molbe sa dokumentima direktno Glavnome Odboru Prosvjete i to da stignu naj­ dalje: velikoškolaca do konca avgusta, a srednjoškolaca do konca jula 1921. Molbe, koje dođu kasnije i molbe, koje ne deđu ovim putem i bez priloga koje tražimo, neće se uzeti u obzir prilikom rješavanja molba. Iz Sjednice Glavnog Odbora Prosvjete. U Sarajevu, 5. jula 1921. Predsjednik: Simo Mirković, s. r.. Tajnik: Vasil Grđć, s. r. Poznamo toga gospodina već dugo vremena iz pisanja »Srpske Riječi« i stoga nas nisu ni iznenadila njegova skorašnja poslanička pitanja. Iz njih viri onaj čisti ispljuvani Stijepo »Srp. Riječi«. Što se tiče njegovog prvog pitanja, kako je mogao biti imenovan g. Ahmetbeg Defterdarović za okmŽnoga načelnika u Tuzli, jer je predla­ gao Srbe za taoce, to je pitanje glupo iz prostog razloga, što je trebalo pitati, zašto je Ahmetbeg uopće zadržan u državnoj službi, ako je takav čovjek. Da ii je kotarski ili okružni načelnik, bilo bi sasvim irelevantno. Uostalo smo mi već ranije dokazali, da je to prosta izmišljotina, a i Stijepo ne kaže u pi­ tanju ništa konkretnog, da bi se s | njime moglo upustiti u stvarnu dis­ kusiju. Što se tiče njegovog drugog pitanja, ono je toliko drsko, da nemamo riječi, kojim bi ga Žigosali. Kad jedan vjer- i ski poglavica traži od vojek© гахјаб- I njenje, zašto jedan pukovnik poziva vojnike na ostavljanje Svoje vjere, onda je to nedozvoljeno uplitanje u vojničke stvari! Čemu li će onda uopšte vjer­ ski poglavice, ako se neće brinuti za čuvanje vjere’.? Nu to je pitanje drsko Gradnja đačkog dema visoko« ško гсн u Zagrebu. Dobivamo na i s drugog razloga, jer ono znači faktički nedozvoljeno uplitanje Stijepe uvrštenje: Akcija uspijeva i na sva­ Kobasice u poslove ministra vojnog, kom koraku nailazimo na razumije­ koji u toj stvari već vodi istragu. vanje. Studenti, razne građanske kor­ Prije nego m nistar vojni odgovori na poracije i pojedinci priređuju koncerte, pitanje poslanika Hamzalije Ajanovića zabave, kupe dobrovoljne priloge u i prije nego se objavi govor pukov­ korist gradnje doma. nika g. Kušakovića u cijelosti, ostaje­ Predsjedništvo te akcije preuzeo je mo prj tvrdnji, da je taj gospodin za­ o. g. rektor sveučilišta u Zagrebu g. ista i rekao spomenute riječi. prof. Dr. Karlo Radoničić, a planove je izradio graditelj g. Potočnjak po uputi g. prof. arhitekta Ede Schfina, prorektora tehn. vis. škole. Tajništvo, kao i ostale kancelarijske poslove vode Natječaj za pitomee šerijatske sami Studenti. gimnazije u Sarajevu. Za 1. razred Gradnja je u punom jeku i temelji Senatske gimnazije spojene s interna- su već podignuti. Dnevno radi na gra­ tom u Sarajevu podijeliće se školske dilištu od 80—100 studenata, dok stu godine 1921 /1922. 15 potpuno besdentice kuhaju zajutrak i pomažu pri platnih mjesta, a 15 mjesta uz plaćazgotovfjanju ostale hrane. nje poloviće opskrbnine, koja će se Dom se radi od opeke u obliku obračunavati svakog mjeseca prema jednokatnih paviljona razdijeljenih na izdacima za hranu i pranje rublja, a sobe, u koje će biti smještena po dva iznosiće po prilici 300 kruna mjesečno. studenta u Vodnikovoj ulici iza kr. Odijelo i rublje pitomci treba da na­ sveučilišnog botaničkog vrta. Zemljište bave sami i sobom donesu. nam je poklonila uprava državnih do­ U zavod i internat mogu biti prim­ bara, a vojništvo nam je stavilo dnevno ljeni s?mo oni učenici muslimani, koji 15 kola na raspolaganje, a građevni imaju sve uslove za primame u I. raz­ materijal dobivamo što badava, a što red koje druge srednje škole (gimna­ opet uz znatan popust od raznih do­ zije, realke i realne gimnazije) i do­ maćih tvornica. voljno su upućeni u Čitanje Kurana. Kapital dnevno raste uslijed dobro Molbama za primanje u zavod i in­ voljnih priloga banaka, tvornica, po­ ternat, koje treba upraviti zemaljskoj duzeća, a i pojedinaca tako, da smo vladi IV —4. treba priložiti: 1.) rnl potpuno uvjereni, da će naša ak­ svjedodžbu svršene osnovne škole (ruž- cija uz pomoć svijesnog naroda uspjeti dije); 2.) rodni list; 3.) od općine iz­ i u najkraćem se roku ostvariti. dani i od kotarskog ureda u Sarajevu Izvjestitelj đačkog doma visokoškolaca: od vladinog povjerenika — potvrđeni Rudolf Zaplata, stud. phil Škola i prosvjeta. �ЈФАВЛА* - „PRAVDA* Bpoi 309 Broi rezerva u pitanju Smirne i Trakije. Grčki brodovi bombardovali su varoš Karamurava, na ismidskom zalivu, kao i sva turska sela na južnoj obali toga zaliva. „Temps* ustaje protivu tih na­ valnih demonstracija grčke flote i podsjeća, da je nedavno francuska vlada tražila od engleske, da Savez­ nici učine, što je potrebno, kako bi neutralnost more uza bila poštovana. Politički pregled. Istraga o atentatu. Istraga u stvari atentata, koja je već od prvog početka zauzela dobar pravac, neprestano na­ preduje. Iz cijelog elaborata se zak­ ljučuje, da je ideja o atentatu na Nje­ govo Kraljevsko VisoČanstvo, na vladu i parlamenat bila odavno pripravljena. Čekalo se samo na naređenje da se atentat izvrši. To tvrde svi svjedoci i svi okrivljeni. Prekjučer po podne izvršeno ie pre­ slušavanje K o 1 i č e k a, krojača iz No­ vog Sada. On je bio jedan od najagil­ nijih članova terorističkog komiteta u Novom Sadu, a Čini utisak pravog revolucijonarca i fanhtičkog boljševika. Njegove izjave su od velike važnosti, i potpuno se pokrivaju sa iskazom atentatora Stejića. I on. kao i ostali okrivljenici, tereti sva tri uhapšena komunistička poslanika, naročito Kovačevića i Čopića. Za Kovačevića veli da je on kovao planove i da je davao naređenja o pripremi za atentat Kada je Količek suočen sa Kovačevićem. ovaj potonji je opet sve njegove na­ vode poricao. Međutim se istraga pri­ vodi kraju. Sutra će akti, koji se tiču atentata, biti predati prvostepenom sudu. Jučer je nastavljeno saslušavanje uhapšenika. U kući atentatora Juhaca u Novom Sadu nađene su mine za razaranje željezničkih objekata. Po­ licija u Skoplju povela, je kaznenu is­ tragu protiv nekih istaknutih komu­ nista, za koje se misli, da su imali veze sa atentatorima. Uapšen je ko­ munista Grubišić, nosilac komunističke liste za općinske izbore u Skoplju. Državni nadodvjetnik dr. Aleksander otputovao je u Beč rad i istrage. Najprije će se voditi istraga i tražiti ona lica, koja su stajala u vezi sa atentatorom Stejićem. Do sada nije postignut nikakav pozitivni rezultat. Turski zvanični izvještaj s ra­ tišta od 5. ov. mj. — Zapadna fronta: Napredovanje naših četa se nastavlja. Zaposjeli smo Arslanbej. Neprijateljska mornarica bombardira Bagšedžik, ku­ šajući da spasi svoje opkoljene odjele. Na odsječku ozbiljna djelatnost izvid­ nica zapadno od Ine Ghtila. Grčka nasilja kod ispražnjenja Ismida. — Javljaju iz Carigrada : Za vrijeme evakuacije Ismida Grci su po­ činili velika nasilja i okrutništva pre­ ma muslimanskom pučanstvu. Masakrirali su starce i kroz tri dana grad je bio izvrgnut pljački vojnika, a da vojničke oblasti nijesu učinile nijed­ noga pokušaja, da se uspostavi red. Nekoliko francuskih vojnika pod za­ povjedništvom kapetana Delora spasilo je velik broj muslimana. Francuski vojnici s krstaša „Barbara", kad su htjeli spriječiti požar, koji su prouz­ ročili Grci na bijegu, došli su u pravi okršaj s grčkim vojnicima. Nakon eva­ kuacije grada našlo se je nekih šesdesetak muslimanskih Iješina sa sve­ zanim rukama i bestijalnim ranama. j 1 ' : Tn d generalnu ofenzivu Tursku. — Agencija Havas javlja iz Pariza, da su Turci zaposjeli grad Rsgzedžik, kojf leži 15 km južno od ismida. Po zau­ zeću Ismida ušao je u grad general Muhedin-paša komandant kemalističke vojske. Pukovnik Čazim-beg imenovan je komandantom mjesta. Muhedin-paša izdao je proglas, kojim garantuje si­ gurnost cjelokupnom stanovništvu bez obzira na vjeru. Komandant mjesta naredio je, da se iskrcaju izbjeglice ukrcani na brodovima u luci. Kemalisti su odmah počeli utvrđivanjem grada, da se osiguraju protiv napada sa morske strane. Engleski general Francks prispio je u ismid, gdje mu je priređen učtivi ali hladni doček. General Francks je uvjerio kemaiističke komandante, da saveznici ne namjeravaju napuštati svo,e stroxo neutralno držanje. Po vijestima iz Čarigrada Kemaiisti neće poći na Čarigrad. Do sada su svugdje respektovali linije primirja. Kemalističkoj vojsci su stigla znatna pojačanja. Više članova Velike Narodne Skupštine u Angori otišlo je na front, da digne raspolo­ ženje turske vojske. Očekuje se generalaa ofenziva nacionali­ stičke vojske. Naši dopisi. ; | ■ | ; i I I j . | ; i I ■ ! ; Gr^ka oficijelno traži pomoć od saveznika protiv Rusije. Javljaju iz : i j i j ј j „Temps“ od zločinstvima Grka u i Ismida. ,,Temps“ javlja, da su od 24. do 27. juna prije ispraženja Ismida grčke pomoćne čete i grčki mornari opljačkali muslimansku i židovsku če­ tvrt. Vjerodostojni svjedoci izjavljaju, da su vidjeli od prilike 100 zapaljenih kuća i 60 Iješina. Lješinama su većim dijelom ruke bile svezane na ledjima. Grčko zapovjedništvo i grčki časnici na moibu stanovništva nijesu htjeli da interveniraju Mjere za zaštitu Bospora. Jav­ ljaju iz Pariza: Vijesti, koje su se ov­ dje pronijele u vezi sa padom Ismida, da je Carigrad posvema nezaštićen od eventualne akcije kemalista, smatraju se u ovdašnjim informiranim krugo­ vima u najmanju ruku pretjeranima. Pomorske sile saveznika u Carigradu naročito su u posljednje vrijeme poja­ čane, te su sasiavljene ovako: ponaj­ prije je tu cijela engleska sirijska eskadra pod zapovjedništvom admirala Georgea de Robecka sa dreadnoughtima „Iron Duke*, ,,Rainbowu i „Ајах“, a osim toga je tu i engleski admiral Webs s «Centurionom“, ..Kentaurom*, „Cardiffom" i nekoliko desetaka torpiljarki. Eskadra brani najuži prolaz u tijesnu sa strane Crnoga mora, kod Beikosa, gdje su kemaiisti već 1920. pokušali da se iskrcaju. Francuska je zastupana s dreadnoughtima »Ernst Renana« i »Edgar Quinet» i više kr­ staša i razarača. Amerika s krstaricom »Saint Louis« i više razarača: Italija s krstašima „Sardinija*, „Agordat*. ,,Audace“ i torpiljarkama- Grčka je za­ stupana krstašem „Averov* i torpiliarkama. Svaki pokušaj, da se forsira Bospor, može da bude likvidiran u roku od pola sata. Garnizona Cari­ grada i njegove azijatske okoline broji 10.000 Engleza i 15.000 Francuza. Pariza: Grčka misija u Parizu služ- ; beno je saopćila savezničkim* vladama Pobjeda boljševika u Sibirifi. da su se na grčko-turskoj fronti po- : Javljaju iz Londona: Po vijestima iz javile crvene ruske čete. Grčka se je : Tokija pretrpjele su bijele garde nove obratila na . saveznike s molbom za sibirske vlade u blizini Bajkalskog je­ pomoć ili posredovanje. zera strahoviti poraz. Crvene čete pot­ Turska moli Saveznike za inter- i puno su uništile vojsku generala Semenova i protjerali je. Bijele čete vencjju. Javljaju iz Pariza: Prema vijestima iz Carigrada turska vlada ! ostavile su u rukama crvenih gotovo je umolila Saveznike, da ponovo in-' sve svoje topove i mitraljeze. Sam tervenišu, kako bi se spriječilo nastav­ general Semenov pobjegao je samo ljanje rata između Grčke i Turske 1 tako, Što je sjeo na aeroplan i utekao. uzevši u obzir da je Turska priznala I Sevrski Ugovor pod uslovom nekih ' upet j t : I I j | I | I i | | I I i I ' I ! i ‘ ' I I I ' ј ' j I j i ; i j I Страна 3 Strana Domaće vijesti. Ubistva u Plevaljskom srezu. Naš K u p r e s 30. juna okružni načelnik obaviješten je, da su Na 30. aprila 1921. ovomjesni odbor u p'evaljskom srezu ubijeni ovih dana J. M O. zaključio je na svojoj sjednici, trojica pravoslavnih težaka. Misli se, da otvori u mjestu muslimansku kida je ovo zločinstvo izvršio poznati raethanu. Istina malo je mjesto a još manje islamijeta, ali hvala radu mje­ odmetnik Husejin Bošković. Pošto je odmah nakon toga neki odmetnik snog odbora J. M. O. a i ovdašnjem građanstvu i seljaštvu islamske vjere, Šljivančević. sa svojom družinom u primljeno je ria poziv mjesnog odbora jednom muslimanskom selu istoga sreza ubio Četiri muslimana težaka, drži se, J. M. 0. ovo kulturno humanitarno da je to učinjeno iz osvete za ubijene poduzeće sa najvećom radošću, te su pravoslavne težake. Ovakovi uzajamni se odmah počeli upisivati dobrovoljni osvetnički pokolj često se dešavaju u prilozi kao i članarine polagati. Osobito nam se je zahvaliti braći tom zlosretnom kraju, gdje miran na­ katolicima i pravoslavnim, koji su nam i rod, ni kriv ni dužan, pada Žrtvom pritekli u tom poslu u pomoć. Još nam , osvetničkih razbojnika. Očekujemo od vlasti, da će svim silama nastojati treba zahvaliti ovdašnjem upravitelju osigurati miran Život tamošnjem sta­ kot. ispostave gosp. Gavri Kvesiću na novištu, koje u ovo vrijeme najviše njegovoj susretljivosti prema osnivastrada. jućem odboru Musi, kiraethane. Zatim se zahvaljujemo Islamskoj kiraetham Izmjene naredbe o provađanju u Donjem Vakufu, koja se odazvala uredbe o postupanju s beglučkim na naš apel, da priteče u pomoć. A zemljama u B sni i Hercegovini 22. juna ov. god. primili smo od nje od 10. juna o. g. izašle su u »Službe­ svotu od K 743, koju su darovala ova nim novinama« od 6. o. mj. Mi ćemo gospoda: islamska kiraethana D. Va­ cijelu naredbu sa tim izmjenama do­ kuf K 200, Hadžahmetović Mulaga K 40, nijeti u slijedećem broju. Poričanin Omer K 20. Kurić Hamdibeg Protest privrednika r rotiv nove K 40, Kurbegović Abdulahbeg K 80, stanbene uredbe. Jučer poslije podne Kurbegović Hamidbeg K 80, Bivolatić Mustafa K 10, Hadžiomeragić Omer bio je u dvorani Trgovačko-obrtničke komore sastanak članova kirajdžija K 10, Tupara Smajil K 20, Miralem Bekirbeg K 40, Miralem Fakrija K 20, Trgovačkog Udruženja za grad Sara­ Miralem Edhembeg K 20, Miiaiem jevo. Prisustvovalo je oko 600 osoba. Raspravljalo se o povišenju kirija po Asimbeg K 30 Miralem SalihbegK40, novoj Uredbi o stanovima i o načinu Učharnbarlić Mehmet K 8. Miralem kako bi se utjecalo na Zemaljsku Huseinbeg K 15, Trto Osman K 10, vladu, da u provedbenoj naredbi uzme Miralem Tahirbeg K 10, Zahiragić Huso K 10, Mihajlić Petar K 20, Rabotić I naročito u obzir interese trgovačkog i obrtničkog staleža, koji i onako snosi Ibrahim K 10. Živjeli darovatelji! srazmierno najveći dio državnih troš­ Osnivajući odbor kova. mustimanske kiraethane. Govorilo je više govornika i svi su zastupali mišljenje, da bi trebalo i za Visoko, 6. jula. i određenje kirija na poslovne lokale Da je učitelj Bogoljub Glišić, koji je | odrediti po mogućnosti ista ograničena žalost upravitelj ovdašnje djevojačke ' nja, koja po ovoj naredbi postoje glede osnovne škole, zakleti duŠmanin nas i povišenja kirija na stanove. muslimana, to on uvijek dokazuje, Na koncu je jednoglasno prihvaćena Ima dosta slučajeva, kojima se to do- I rezolucija, kojom se od Zemahske kazati može, a najnoviji je od 5. o. mj. vlade traži da zaštiti privredni stalež Glišić je taj dan došao u spor sa od pretjeranog povisivanja kirija. U jednim muslimanom, te pošto se nije i principu su prisutni za 6—8-kratno zadovoljio pogrdama na pojedinca, po- 1 povišenje kirije, a u iznimnom slučaju čeo je vrijeđati sve muslimane. Na ! da se može povisiti i za 10 puta. najglavnijoj ulici — počeo je sa poStalna noćna Ijekarska služba grdama, nazivajući nas glupim i nekulturnim narodom i da nas treba sve i Od 1. ov, mj. uvedena je noćna Ijeprotjerati u Aziju. Među ostalim je još I karska služba, koja se vrši u amburekao, da nas ne treba tužiti, niti nam i lanti sreske bolesničke blagajnice u Sarajevu, Koševo ul. br. 10., telefon suditi, nego: ako skrivi, odmah ga i br. 210. Tu se cijelu noć nalazi jedan udri! Kada sam ga upozorio, da ne vrijeđa, nastavio je sa još većim po- , dežurni Ijekar i to u ljetnom vremenu i od 21 do 7, a u zimskom vremenu od grdama. Među muslimanima je silno ogorče- 1 20 do 7 sati. Služba se vrši u ambu­ lanti za one, koji tu traže Ijekarsku nje na Glišića i od prije, a osobito sada, i ako bi on i dalje ostao ovdje, i pomoć, i u kući bolesnika, ako boleto sam siguran, da niti jedno musli­ 1 snik ne može doći u ambulantu. Za mansko dijete ne će školu pohađati. i pruženu nužnu Ijekarsku pomoć gradDa je on u svakom pogledu anti- i ska sirotinja, članovi sreske bolesničke patičan tip, dokcz je to, da ga prezire i blagajnice i bolesničke blagajnica bos.i većina nemuslimanskog građanstva, I herc, željeznica ne plaćaju ništa, a ostali građani plaćaju uobičajenu Ijepošto više puta napada mirne građane i državne činovnike, (slučaj sa g. Ro- | karsku taksu i to u ambulanti od 5 do 20 dinara, a u kući 40 dinara za tarom). posjetu Ijekara i 10 dinara za fijaker. Među muslimanima i pravoslavnim Državni i opštinski činovnici као i od oslob đenja do danas vlada pot­ puna sloga i bratstvo i nije nikakvo | oficiri plaćaju pelovicu ovih taksa. čudo, ako raui njegovih izazova dođe Povišenje kirija. Stanbeni ured do svađe i razmirica. nam saopćuje: U predmetu povišenja Pošto je sada upisivanje za iduću kirija za stanove, radionice, dućane i školsku godinu, upozorujemo mjero- , t. d. mogu se po novoj Uredbi kirije davne, da ga što prije između nas । podizati kako slijedi: 1. Kirija za stauklone, jer u protivnom slučaju, radi । nove povisuje se redovno na četveruogorčenja na njega, ne će biti niti jed­ I struki iznos onoga. Što se je dne 1. nog muslimanskog djeteta u školi. ' jula 1914. plaćalo u ime kirije; 2. Kod ekonomsko slabijih kirajdžija, među V i so č a n i n. koje se računaju i oni, koji žive od К ■ K 0 ■Ž НН^ВН1Н1» stalne plaće ili mirovine, može se povisivati najviše za trostruki iznos onoga, što se je plaćalo u ime kirije dne l.jula 1914-; 3. Kirajdžijama, čiji godišnji prihod iznosi od 60 hiljada do 100 hiljada kruna, može se kirija Sjetite se „Gajreta!" prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknađlvi. pravi Schichi-sapun sa znakom: ,Jelen". Jelen sapun Je potpuno čist, posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratnu u komadima od b, kile Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Ulbert Vita Lebi, Sarajevo, Despića ul, 1. �Страна 4 Strana„ПРАРДА* — „PRAVDA*Bpoi 309 Broj Točno na minutu idu Suttnerovi iz godine 1914. povisiti najviše za šestero-struki iznos; 4. Kod kirajdžija, I satovi, svjetski glasovita marka "IKO«. Suttnerove ure u svim izrad; čiji godišni prihod prelazi 100 hiljada kruna, prepušta se vlasniku zgrade I bama i cijenama, kao i sve ostale i sva gamad mora poginuti, ako upotridragulje i potrebštine pokazuje jebite moja najbolja iskušana i posvuda ugovaranje kirije; 5 Kod dućana ra­ Vam prekrasni katalog kojeg bes« dionica i ostalih prostorija u kojima hvaljena sredstva kao: protiv poljskih platno dobijete ako za poštarinu I i kućnih miševa K 12'—, za štakore K se stanuje, ostavlja se sloboda ugo­ pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, varanja kirije. U onim slučajevima, 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20- . Ljubljana br. 706. gdje se kirajdžija ne uzmogne sa vla­ — Osobito jaka tinktura za stjenice K snikom zgrade pogoditi, odrediće vi­ I 1у . Za moljce po K i0 i 20, prašak sinu kirije Stanbeni Ured. Uputt glede za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak kirije daje Stanbeni Ured svakim da­ za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, nom od 9 do 13 sati osim nedelje. 1 mast za uši na glavi K 5’—i 12’ -.Mast ■ za uši na blagu K 5- i 12' . Prašak Nestašica maloprodaje duhana , proti mrava K 10'— i 20*—. U cijelom Vratniku, pa i u okolinim Uprava* Gajreta« objavila je preko Razašilje pouzećem Zavod za eksmahalama, kao Sumbul mahali i dru­ I novina, na koji način imadu molitelji | port M. JUnker, Zagreb br. 16. gim. gdje stanuju samo muslimani, Gajreta da podnesu molbe za stipen131. kojih ima 7—8003 duša, postoji samo i dije i mjesta u konviktima. Kako su i Petrinjska ul. br. 3. jedna maloprodaja duhana i ta je u j već počeli nekoji molbe slati, a te Preprodavaocima popusti rukama jedne ženske inovjerke, koja molbe ne udovoljavaju objavljenim osim nedelje zatvara dućan i kod naj­ uslovima, to se njihove molbe s mjemanjih svetkovina. Tako svi ptŠaći sta povraćaju nazad. Upozoravaju se navedenog kraja oskudijevaju duhanom ' zainteresovani, da udovolje objavljei kubure, jer moraju ići ич varoš i j nim uslovima,I nače njihove molbe neće duhan nabavljati. Stoga je od prijeke ј se uzimati u obzir. potrebe, da se i jednom muslimanu dade tu malopradaja duhana. Miševi, štahari, stjenice i žohari Gajretov glasnik. Naši zarobljenici u Rusiji Gosp. Sakupljanje poštanskih maraka Mustafa Hajdarević je bježeći iz ruskog zarobljeništva sreo u Samarkandu žive i zdrave ove zarobljenike: Mula Šehić Bugojno selo Gračanica, Mujo Demirović Kulen Vakuf, Salković Zahir Trebinje Lastva, Dizdarević Ali Busovača, Lavić Mujo Dudle Konjic, Telbiz ibro Voljica Gornji Vakuf, Vučić Nikola Oštarija Ogulin. za „Gajret". Umoljavaju se bankovna i trgovačka poduzeća, trgovci, kao i svi ostali prijatelji „Gajreta4*, da sab raju utrošene poštanske marke za „Garet“. Kako ove marke i inače ne predstavljaju nikakve vrijednosti za gornja poduzeća, to se uprava „Gaj­ reta** nada, da će joj se izaći u susret. „Tuzlanski farizeji" Pod tim na­ slovom smo donijeli u jednom od prošlih brojeva dopis iz Tuzle, kojim sežigoše nemoralan život jednogtrgovca muslimana iz Tuđe. Tonu toga dopisa prigovaralo nam se s mnogo strana ovdje u Sarajevu, a jučer dobismo i iz Tuzle pismo od jednog uglednog muslimana, kojim se žali, da je taj dopis odštampan u našem listu. Prigo­ vori se osnivaju na tome, da su tim dopisom izvrgnuti satiri i neki vjerski propisi. Mi protiv takog razumijevanja članka najodlučnije protestujemo, ali ujedno lojalno priznajemo, da je stili­ zacija članka u nekoliko bila nepri­ kladna, nu mi nismo mogli dopisa prekrajati, jer je to bio naročiti zahtjev dopisnikov. Molimo da se ovo uvaži. Upravi „Gajreta** prispjeo je jedan do­ pis iz Bijeline od tamošijeg muderiza gosp. Saliha R. Jusufovića u kome se među ostalim kaže: „Čast mi je poslati Vam iznos od 2394 K, koji sam sakupio prilikom ramazana ove i prošle godine na vazovima i kao zekjat i to; 1920. god. u oči Leilei Kader-a od vaza 300 K; kamate na taj iznos K 22; ove godine: ženski vaz K 516, muški vaz K 430, zekjat K 546, muški vaz na Bajram K 482. Podjedno Vam šaljem iznos od K 100, koje je kao prilog dao Husein Ibragić, težak iz Bijeljine, svega skupa‘К 2.394.** — Iz više mjesta prispijevaju nam dopiši, da nekoji naši mualimi koče rad na prosvjetnom polju kao i na širenju Gajretove ideje. Uprava Gajreta naro­ čito ističe ovaj dopis muderiza Salih ef. Jusufovića, da se i u javnosti vidi, da ima naših vjerskih službenika muderiza. mualima imama, koji sa ve­ likim marom i predanošću rade na kulturnom preporođaju muslimana. Tim više nastojimo istaknuti ovakav rad, što Salih ef. nije sakupljao ove priloge za „Gajret“, nego je novac, kojim je on nagrađen bio za vazu—nasihat, predao »Gajretu« kao svoj obol za omladinu — uzdanicu našu. Daj Bože, da se ugledaju u ovoga vrijednog vaiza i ostali naši vjerski službenici. U .PRAVDI* i ; I | imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi.'»Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ Lijep primjer jednog vaiza. — I ; j i i ■ I : i I 1 : Zahvala vojnika muslimana 6. ! pješačkog puka. Primili smo ovaj . dopis; Prvi dan Bajrama pozvali su nas muslimani grada Bijeljine svojim kućama na ručak, gdje su nas svim i svačim počastili. Radi toga im se naj­ toplije zahvaljujemo, a neka je naročitp hvala odboru ovdašnje musliman­ ske čitaonice i ovdašnjem muderizu, koji su nas tom zgodom susretali upravo dirljivim bratskim itibarom. Molimo uredništvo, da ovo iznese na javnost. Bijeljina 2F. juna. Vojnici mu­ slimani 6. pešadijskog puka. OGLASI । I | I i ' ј i I Najjeftinije i najbolje papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod SarajEvshE tvornh papirnatih vrećice (hesa) u Sarajevu Zatražite cijene i uzorke I iSEBURA Int. telefon 124. IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 preporučuje se za tursku СГП11 k3VU kao najsavr- i® šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. i« Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Uprava „Gajreta**. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ===============^^ Podružnica: Brčko . ■■ Pričuve K 8,000.000.— Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. FINANCIRA trgovačka i industrijalna duzeća. ▼BSI Isplate na svim mjestima Kraljevine ЈЛв Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslova. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dJ u Sarajevu Dionička glavnica 10,090.900*— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. ■ Interurban telefon: Zli Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i Л. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f2343e2d1547129cc84eb4ba691aa153.pdf 436607df9f72c85dd30325bf62eb1433 PDF Text Text ■POSiARINA U GOTOVU' PLAĆENA. pojedini broj K, 2~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ^Uređuje redakdoni odbor. ” Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu;: za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.- . Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. •Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Broj 72 (310) Sarajevo, četvrtak 14. jula 1921. (8. Zil kade 13393 ŽIVIO KRALJ! Njegovo Veličanstvo kralj Petar I. navršio je u prošli utorak 77 godina. Zaista visoka starost, ali kratko vrijeme tih 77 godina ni iz daleka ne odgovara svim onim divovskim djelima, koja je naš kralj izveo. Našeg kralja nema nikoji drugi narod: kralja koji je iz naroda izrastao, koji je 8 narodom prošao kroz sve njegove teške borbe za slobodu i koga narod ljubi i poštuje ne samo kao svoga kralja, nego kao djeca svoga roditelja, Te narodne osjećaje dijelimo i mi muslimani potpuno i želimo, da nam Svevišnji uzdrži kralja јок mnogo godina zdrava, sretna i vesela. Živio kralj! Program J. M. 0. i Ustav. II. Š-in. 1. Program J. M. O. po* činje s riječima: »Temeljna su na* čela naše politike: demokracija i u* s t a v n o s t...«( ; t. d.). Ovo na* čelo je našlo izraza u 1. članu Usta* va, koji počinje riječima: »Država Srba, Hrvata i Slovenaca je ustav« na...« (i t. d.). 2. U programu se nastavlja: »Te­ meljna su načela naše politike pravda i sloboda...« i t. d. U svečanoj besjedi Regenta Aleksan* dra od 14. januara 1921., supotpisa* noj od čitave vlade, jamči se prav* da za sve državljane bez razlike, a u članu 4. Ustava jamči se, da »svi građani uživaju jednaku zaštitu vlasti...« 3. U programu dalje stoji: temelj­ na načela da su i: »jednakost i tolerancija«. U Ustavu u čla* nu 4. prema ovome stoji: »Svi su građani- pred zakonom jednaki«, a u članu 16. da »škole moraju da­ vati moralno vaspitanje u duhu vjerske trpeljivosti.« 4. U programu se naglašuje; »Sto* jimo na stanovištu narodnog i dr* žavnog jedinstva SHS ...« U U* stavu se ovo jedinstvo utvrđuje i to: u članu 2., da u grbu kraljevine, na prsima orla stoje štitovi srpski, hr* vatski i slovenački, da je jedinstven na zastava države plava*hijela*crve* na: u članu 3.. da je službeni jezik kraljevine srpsko*hrvatsko*slovenač? ki i u članovima 58. i 128., da se kralj zaklinje, da će čuvati jedinstvo naroda i cjelinu državne oblasti. 5. Program prosljeđuje: »Stojimo na stanoviištu ... i konstitucionalne m o n a r h i č k c državne forme...... Ustav zato (u 1. članu propisuje: »»Država Srba, Hrvata i Slovenaca je ustavna ... i nasljedna m o n a r* h i j a«. 6. Program: »Stojimo na stanovi* štu... monarhičke državne forme pod narodnom dinastijom Karadorđevića.« Ustav, član 56. u* stanovljuje: »U kraljevini Srba, Hr­ vata i Slovenaca vlada Petar I. Ka* rađordević. Kralja Petra misije* duje...« i t. d. 7. Program: »Do konačnog ustav* nog uređenja države ...« i t. d. — otpada, jer je ustavno uređenje tu, po Ustavu, koji jc 28. juna o. g. primljen u Konstituanti, objavljen u izvanrednom izdanju »Službenih Novina« i od toga dana dobio oba* veznu snagu za čitavu državu. I 8. Program: »Stojimo na stanovi* I štu potpune ravnopravnosti triju plemenskih imena...« Ustav, član 1.: »Službeni je naziv države: Kraljevina Srba. Hrvata i S1 o? v e n a c a«. 9. Program: »Jugoslaven* !4stvo držimo najprikladnijim putem I zbhženja i ujedinjenja«. Ustav ne spominje jugoslavenstvo niti za na* ziv države niti za državljanstvo, kao što se željelo da u članu 19. bude spomenuto. Naš je klub preko svog predsta\nika ovaj naziv zagovarao u specijalnoj debati, predložio ga je i u svom nacrtu Ustava (član 1.), a što nije uspio, nije on za to kriv. Dapače ni -demokrati • pola vlade! ■ nijesu s tim zahtjevom uspjeli kod g. Pašića. Ovaj stav našega pro? grama nije dakle još izvršen, pa o? staje i dalje napisan na našem haj* raku, pod kojim se krećemo. 10. Program: »Stojimo na stanovi* štu potpune odgovornosti vlade narodnom predstavništvu, kao izrazu suverenosti naroda ...«. U* stav u članu 1. sadrži: »Država Sr* ba, Hrvata i Slovenaca je ustavna, parlamentarna...« i t. d., a u članu 91. alineja prva: »Ministri su odgovorni kralju i narodnoj skupštini«. 11. Program: »Stojimo na stanovi* štu izbornog reda na temelju o D? čeg, jednakog, izravnog, tajnog ć proporcionalnog prava glasa...«. Ustav, član 69. u* svaja: »Narodnu skupštinu sastav* Ijaju poslanici koje narod s 1 o b o d? no bira opštim, jednakim, neposrednim i tajnim glasa* njem, sa predstavništvom manji* n a«. Između našeg programa dakle i ustavne garancije razlika je u to* mu, što mi tražimo i proporcionalno pravo glasa, dok Ustav predviđa za* štitu manjina. Izbornog reda sa za* štitom manjina imade nekoliko na* čina, pa mi međutim ne znamo kako će po nas ispasti, da li bolje ili gore. To će imati da odluci sadanja zako* nodavna skupština, u koju se konsti? tuanta pretvorila i snaga našega klu* ba, sa kojom će u buduće u ovoj skupštini raditi. Međutim, progra* matsko stanovište o proporcional* nom pravu glasa naš klub nije žaba* cio, nego ga je tražio u svom nacrtu ustava,' član 49. alineja druga, gdje stoji: »Izbori se vrše po načelima srazmjernog predstavništva...« i t. đ„ a i jednom drugom zgodom po* sebno je kušao, da se ovo progra* I matsko stanovište J. M. O. usvoji. I ako nije uspio, razlog je broj 24 u I broju 419. ' 12> Program: »Tražimo da držav* ni ustav donese konstituanta... sa : većinom od dvije trećine gla* i sova«. Ove dvije trećine, kako je I poznato, bile su osnovicom za sve političke rasprave u zadnjih šest mjesec našega doba. Na njima je I bazirao sav politički život u Jugo* i slaviji. Pa i naš jc klub preko svo* ! i ih predstavnika zagovarao te dvi* i je trećine u burnim raspravama o i poslovniku Ustavotvorne skupštine, ; dok u tomu nije bio nadglasan. I I tim, što je bio nadglasan, klub nije i mogao izvesti ove tačke programa. 13. Program: »tražimo, da se us* i tav mijenja u velikoj narodnoj i skupštini sa većinom od dvije trećine glasova«. Ustav ovo ne i predviđa nego u članu 126. predviđa i usvajanje pređloga za promjene Us* tava sa »tri petine od ukupnog broja i članova«. Ovo otežavanje zaključka i za promjenu Ustava klub je po? bijao u svom nacrtu Ustava u čl. I 80 sa zahtjevom: »Za punovažan za। ključak o izmjenama Ustava traži se I većina od polovine više jedan od I ukupnog broja poslanika«. U ovom I je smislu i jedan naš poslanik to I stanovište kluba branio u Ustavo* tvornoj skupštini. Međutim, naš gornji programatski zahtjev može biti ispunjen ili neispunjen istom po novom poslovniku velike narodne skupštine, ako bi se ova sazvala da revidira Ustav. 14. Program: »Vladar se z a k 1 i* I n je na ustav, a nema prava na nje* govu sankciju, izmjenu iii povratu«. Prema ovoj točci programa stoji djelo, da se je vladar dne 29. juna o. g. zakleo na Ustav, koji je Kon? stituanta prihvatila 28. juna o. g. a da ga nije pokušao niti da izmijeni niti da povrati, nego ga je samo pro* glasio preporučivši ministrima, da se o njegovom izvršenju staraju, za­ povjedivši vlasitima da po njemu postupaju, a svima i svakome da mu se pokorava! 15. Program: »Tražimo slobodar? sku zaštitu islamskih običaja i savjesti...« Ustav, član 12. garantu* je. »jemčava se sloboda vjere i savjesti«. 16. Program: »tražimo nepovredi* vost lične slobode...« Ustav, član 5. garantuje: »Ujemčava se li? č n a sloboda«. 17. Program: »tražimo nepovre* divost privatne im ovin e« . .. Us­ tav- u članu 37. predviđa: »Svoji* n a ј e zajamčena ... Njena upo* treba ne smije biti na štetu cjeline. Sadržina, obim i ograničenja privat? ne svojine određuju se zakonom«. 18. Program: »tražimo slobodu rađa i djelovanja...« Ustav u čla? nu 23. određuje: »Radna snaga stoji pod zaštitom države«, a općenito iz odjelka III. Ustava uvjerava se, da njegova odredba mogu da zadovo? lje i ovu točku našega programa, kad se uzme u obzir, da će zakonodav* stvo regulisati potanje slobodu ra? da, pod kojom nema samo da se ra? žurnije sloboda djelovanja, nego r sloboda privređivanja. AH ja ipak nijesam još ubijeđen u to, pa ću se na ovo još osvrnuti uz prvu rečeni* cu III. dijela našeg programa, koja govori o slobodi privrednog rada i stjecanja. 19. Program: »tražimo slobodu kretanja...« Ustav, član 5.: »Ni? ko ne može biti uzet na odgovor, ni* Godina III. ! ti biti pritvoren, niti inače ma od ! koga biti lišen slobode, osim u slučajevima, koje je zakon predI vidio«. ј 20. Program: »tražimo slobodu s a* I stajanja i udruživanja«. Ustav, ! član 14. određuje: »Građani imaju i pravo udruživanja, zbora i do* govora«. Ovo pravo zbora i dogo* i vora razumijeva se da je slobodno i u određenim prostorijama, u zgra* ; di, pod krovom, samo i jedino, kako I dalje u istom članu stoji: »Zborovi pod vedrim nebom moraju se pri? javiti nadležnoj vlasti najmanje 24 i časa (sata) ranije« t. j. ako se odrI žaju izvan zgrade. 21. Program: »tražimo slobodu ■ govora i štampe...« Ustav, član ј 13. određuje: »Štampa je sto? i bodna. - Ne može se ustanoviti ! nikakva preventivna mjera koja i sprečava izlaženje, prodaju i rastu* ' ranje spisa i novina. Cenzura se mo? že ustanoviti samo za vrijeme rata ili mobilizacije ...« i t. d. 22. Program: »tražimo poštivanje k u ć n j e g praga...« Ustav u ' članu 11. jamči: »Stan je ne po* ! vredan«. — »Vlast ne može preduzeti nikakvo pretresanje ni istra? i živanje u stanu građana, osim u slu* ' čajevma koje je zakon predvidio i načinom kako je zakon propisao...« i t. d. »Organi vlasti, koji bi skrivili I protiv ovih (Ustavnih) odredaba, ■ kazniće se za nezakonitu povredu stana«. 23. Program: »tražimo poštivanje I i I i s t o v n e t a j n e«. Ustav u čla* i nu 17. garantuje: »Nepovredna je I tajna pisama, telegrafskih i te? 1 lefonskih saopštenja, osim u slučaju krivične istrage, mobilizacije ili rai ta«. 24. Program: »Tražimo da se u us* I tavu izričito istakne neograničeno i priznanje r a v n o p r a v n o st i Išla* i ma s kršćanstvom i drugim vjera* i ma«. Ustav, član 21. jamči: »Usvo* I jene vjeroispovijesti ravnopravj n c su pred zakonom i mogu svoj I vjerozakon javno ispovijedati«. A u , trećoj alineji istog člana dodaje: ' »Usvajaju se one vjere, koje su u ! ma kojem dijelu kraljevine dobile I zakonsko priznanje«. (A prije, po srbijanskom ustavu bila je državna vjera pravoslavna crkva). 25. Program: »»Tražimo ustavnu garanciju, da će se poštivati neog* raničeno uživanje vakufskog, vasijetškog i ostalog do? b r a islamske zajednice...« Ustav u članu 12. garantuje: »Usvojene i pri* znate vjere samostalno... upravljaju svojim zakladama i fondo* v i m a u granicama zakona«. I ova općenita ustanova, u pitanju dobra islamske zajednice ne odnosi se više samo na muslimane Bosne i Hercegovine, koji imaju za sebe za­ kon • statut za vjersko?prosvjetnu autonomiju, nego ima od sada da vrijedi i za druge muslimane u dr* žavi. 26. Program: »Tražimo ustavnu garanciju... da ćemo u vjerskim, vakufskim i mearifskim poslovima imati potpunu samoupravu...« Ustav, član 12. garantuje: »Priznate vjere samostalno uređuju svoje unutrašnje vjerske poslove i uprav Ijaju svojim zakladama« i t. d. 27. Program: »Tražimo ustavnu garanciju da će se osigurati naša ve­ za sa H i 1 a f e t om i urediti tako, da imadnemo jednako slobodne ve? zc kao i katolici s papinskm stoli? com«. Ustav u članu 12. alineja 5. �Spoj 310 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА* Strana 2 Страна garantuje: »Usvojene i priznate vje* ve mogu održavati veze sa svo? j i m vjerskim poglavarima i van granica države, u koliko to tras žc duhovni propisi zajedničkih vje­ roispovijesti. Način, kako će se te veze održavati, regulisaće se zako* nom«. 28. Program: »Tražimo ustavnu garanciju, da će ostati netaknuta us* tanova šeriatskih sudova kao državnih vlasti za sudovanje po pro* pisima šeriata« t. d. slijedi u istom odlomku i detaljiziranje poslova, ko* ji spadaju u kompetenci ju ovoga sud­ stva. Ustav u članu 109. alineja 3. propisuje: »I porodičnim i nasljcd* nim poslovima muslimana sude dr^ ž a v n i š c r i a t s k i s u d i j e«. De* taljnije odredbe ostaju naravno da se urede zakonom kao i protezanje ovoga sudstva po načinu kakvo jc kod nas u B. i H. i na ostale dijelove države, u kojima muslimani žive. (Ovim se iscrpljuje II. poglavlje našega programa pod naslovom »Pitanje Ustava«). 29. Program: »Tražimo jednaku slobodu privrednog rada i s t i c a n j a za sve građane . ..«, og* raničenjc te slobode »dopušteno je iz javnih obzira«, a slobodno vrše* nje trgovine i iobrta »vezano za podjelenje koncesije«. Ustav se kako spomenuh i naprijed uz riječ o slobodi rađa i djelovanja — o o* vom precizno nc izjašnjava. Nije prihvatio predloga našega kluba, ko­ ji je učinio u članu 13. svoga nacr* ta ustava: »Sloboda rada, privrede i trgovine ujemčava se u granicama zakona«, nego jc ustanovio u članu 22. ovo:: »Država se brine da se svi* ma građanima stvori podjednaka mogućnost spreme za p r i v r e d* ne poslove kojima naginju«. a u članu 26.: »Država ima, u interesu cjeline a na osnovu zakona, pravo i dužnost da interveniše u priv* rednim odnosima građana u duhu pravde i otklanjanja društvenih suprotnosti«. Ne daje dakle garan* čije, ali je i ne odriče, kad stavlja u dužnost državi brigu o spremi gra­ đana za privredne poslove te da mo* ra intervenisati u privrednim odno* sima građana u duhu pravde. Soci* jal iste ovo intervenisanje mogu tu* mučiti na svoj način, ali možemo i mi na svoj, da bi uslijedilo interve* nišanje na ime i u onim slučajevima, da se privredni odnosi našeg malog zanatlije i privrednika poboljšaju ; , i I I i I i . ' I . ' ' i i ј • j j I • : 1 i « ; ; I : i ■ I ’ ! I I I dajući im mogućnosti da slobodno rade i zarađuju, a uklanjajući im za­ preke s puta, koje bi ih u tomu srne* tale. Međutim, razumljivo je, da će ovo pitanje zakon regulisati, a i naš program ima ovaj zahtjev izvan od* jelka »Pitanje ustava«, po čemu i sam dopušta zadovoljenje i zakonom davnina putem. Mi smo, kako se vi* di, voljeli ustavnu garanciju i za o* vo pitanje, ali ako se zadovolji i u novom zakonu, kao što je sada zakonom zadovoljeno i izvan diskusi* je. naš se program za to neće okr* nj.fi. Za mene pak ovo pitanje, ka* ko rekoh, ostaje privremeno otvo* reno. 30. Program: »Potpuno slobod* na u t a k m i c a na polju privred­ nog rada nc smije da bude izigrana podjeljivanjem privilegija«. Ova us* tanova nije našla u Ustavu izraza iz* ričitog, osim što se u članu 44, pred* viđa: »Za izradu socialnog privred* nog zakonodavstva ustanov* ljava se Privredni savjet«. 1 navod­ no. u izradi toga zakonodavstva i* made da se i ovakvo pitanje tretira. Do sastava toga savjeta i uviđavno* sti parlamentarne većine stoji, u ko* likoj mjeri će ovom opravdanom po* lit: čko*gos podarst vćnom zahtj evu. bit: udovoljeno. Za sada i ovo pita­ nje ostaje otvoreno: bar za mene ostaje. 31. Program: »Privredne p r i vi le; j e i koncesije za iskorišći* vanjc privrednog bogatstva naše d r ž a v e, mogu se podijeliti samo ustavnim putem«. Ustav, u članu 117. alineja peta predviđa: »O dava* nju rudarskih, industrijskih ili ma kojih drugih po v 1 a s t i c a donijeće se naročiti Izakon^. Posto je ovaj član u odjelku ustava (10.) koji go* vori o »državnom gazdinstvu«, to na eventualni prigovor, da ustav pred* viđa zakon i za gornje privilegije, koje bi se davale na uštrb slobodne utakmice na polju privrednog rada, moram odmah da upozorim, da se on odnosi na državna dobra, dok se po mom shvataniu nc b: mogao da odnosi na pr. na podjeijenje privi* legija jednoj banci za njezino po* slovanje, pa makar nosila naslov i zemaljske banke, ako ova nije dr* žavna, jedna jedina u zbilji (Narod* na banka), koja izdaje državne nov* čanice i s njima izvorno manipuliše. Ali da se ne udaljujemo od pred* meta, .ovu tačku našega programa Ustav osigurava sa jednom blizom regulacijom. Idemo dalje. Čeh o nama. Ovih dana donese najbolji, najči­ taniji i najraprostranjeniji češki list »Narodna Politika« u svom podlist* ku sud i mišljenje gosp. potpukov* nika Dr. Josefa Vinarža o nama bosansko*hercegovačkim muslimani,* ma i našoj svetoj vjeri is’amu. Radi originalnosti ovoga podlistka i što su vrlo rijetki ovakovi i ovim slični glasovi u češkoj dnevnoj štampi, prevađam ovaj lijepi napis inteli* gentnog potpukovnika i inovjtrca, da vide čitaoci našeg lista, kako nas eto tuđlnac miluje i brani, dok nas svoj često puta mrzi i kudi radi te naše vjere. Podlistak je pod naslo­ vom »Muslimanski Slaveni«. U po* četku citira nekoje stihove iz po* sijednjeg pjevanja Gundulićeva Os* mana, kojima je Gundulić povodeći se za duhom onoga vremena, kršćan* ski napao na islam, a zatim na* stavlja: »Danas čitamo s podsmje­ hom izljeve razgnjevljene pjesničke duše. Ta su vremena prošla i ljudi su se promijenili. Turska se moć u Evropi ograničila na mali kutić, dru* ge države preuzeše njezinu djedo* vinu.« »Gasnc carstvo tursko, ali se nije ugasila vjera Muhamedova, a ne bih ni želio, da se ugasi. Tko se dotak* nuo bar stope istoka, upoznao nje* gov život, tvorevine i djela, taj se s islamom sprijateljio. Islam jes voju zadaću izvršio. Nadahnuo je svoje pristaše moćnom vjerom u jedinog Boga, vodio ih jc k pobjedi i k vla* di nad ci jelim svijetom. Istina je, da je propovijedao fanatizam, (Za hator tačnog prikazivanja piščevog i | ; ! i j , I > , ’ I kulturne misije islama preći ćemo preko njegovog netačnog tumačenja islamskih vjedskih propisa. Pr. ur.) d:i su pristaše islama prolili mnogo krvi. Ali šta vi želite? Zar kršćan* stvo nije zabranjivalo prolijevanje krvi, pa i neprijateljske, a ipak — koliko je bilo prolito kršćanske krvi uzajamnim ubijanjem radi malih razlika u ispovijedanju!« »Pristaše islama postadoše u naj* ranijem početku srednjeg vijeka no* >ioci,ma grčke kulture. Grijeh, koji ie učinio Omer, kad je zapalio Alek* kandrijsku biblioteku (Ovo je jedna historijska laž. Pr. ur.) okajaše pri* stase islama bar djelomično time, što su donijeli nauku Aristotela i Hippokrata u Španjolsku, da su postali stoljeća prije humanizma uči* telji klasičke naobrazbe. I u nauku unesoše novi pokret, a zanati mno* go koješta primi.se od njih. Umjet* nosti u vezenju učila se Evropa od Saracena.« »Na balkansko tlo stupice Turci u ono doba, kad je kod nas vladao Karlo IV. Za vladanja Vaclava IV. bije se bitka na Kosovu polju, a u vrijeme pokrajinskog vladanja Dor* đa Podjcbradskog zauzeše Turci Ca* rigrad. Pobjedonosni Muhamed U. bijaše vladar neobično talentovan i bistar. Možda upravo najveće dje­ lo njegova vladanja, obaranje istoč* no.rimskog carstva, bijaše zapre* kom. da njegove velike vladarske sposobnosti ne biše dostojno ocije* njene.« »Turska se širila, širio se i islam. Znatan dio stanovništva osvojenih pokrajina prima islam. Na Čast Tur* cima neka bude rečeno, da so pod njihovom vladavinom narod nije odnarođi-vao, dok su germanski Vla­ dari. šireći kršćanstvo mačem, pro* ganjali i domaće narodno jezike. Slavenski jezik u osvojenim pokrao jinama prima obilje tuđih riječi: tur* i skih, arapskih, perzijskih i bi njima ! protkan kao čaroban čilim. Ali zar ! nema talijanskih riječi u dalmatin* I skoni narječju i zar nc deru naše i uši njemačke riječi u zagrebačkom 1 govoru?« »Još jedna okolnost jako brani is* ; lam: islam je gradio i ovjekovječio se građevinama, džamijama, mosto­ vima. banjama i dr., — u vrijeme, kad je u Evropi vladao vijek svakog duševnog robovanja. Sljedbenici is* lama su u to doba majstori u umjet* ničkim zanatima: u vezenju srebrom i sadefom, u rezbarenju, mozaiku i u vezu po kovinama. Turci su donijeli na Balkan izradbu čilima, vezenje zlatom i obogatiš domaću narodnu nošnju.« »A šta da reknem o slavenskoj muslimanskoj poeziji? Obratimo našu pažnju na muslimanske epske pjesme, upoznajmo sc također sa muslimanskom lirikom. Nc mogu ovdje nabrajati one prekrasne iz* vadke iz 'ljubavnih pjesama, gdje vatrenim izrazima bosanski musli* man očituje svoju ljubav: ne mogu ovdje citirati pjesmu o smrti ml a* doženje Mujage, kome ne mogoše »na mezaru vječnom« skinuti mahramu, koju je vezla njegova zaruč* nica. jer je djevojački dar bukvalno srastao sa njegovim srcem. Svojom istočnom ljepotom oživiše muslima* ni jugoslavensku poeziju. Oni su go* vorili o sebi, da su Turci, a turski govoriti ne znađahu, govorili su uvi* jek ist'm jezikom kao i njihovi zem* fjaci Srbi i Hrvati, jer se i doseljeni Turci među njima poslaven;še. Au­ strijska se vlada brinula, da misao o narodnom jedinstvu i narodnoj spoznaji ne pronikne među njih, ali inteligentni muslimani već davno spoznaše narod i osjećaju se Slave* nima. Danas su muslimani spojeni sa ostalim Slavenima u jedno kra*t Ijevstvo i biće njegov izvrstan dio.« ( »Muslimanskom Slavenstvu pripa* ; daju naše simpatije. Mnogo se već ! promijenilo, mnogo će se još štošta i promijeniti. Mnoge će predrasude i I nesavremeni običaji kod njih morati • da padnu, ali samo u jednoj stvari ' želim, da se tako zvani »Turčin« ne ! promijeni: da sačuva svoju I v jer nosi za zadanu pošte* । n u riječ i svoje poštenje, 1 koje fali mnogim i k u 11 u r* 1 n i j i m narodima.« Živio brat Čeh! Mustafa. Bilješke. Musliman! — nepouzdani vojnici! partije, donesen je u br. od o. o. mj. članak »Muslimani prema Ustavu», koji je ispravniji od svega što je do sada tai list napisao o muslimanima i njihovoj politici. Prenosimo iz njega posljednja dva pasusa, podvlačeći ono što nam se Čini, da treba naglasiti. Ti pasusi glase: »No. ako bi i došlo do rascepa u Organizaciji, što nam se ne čini verovatno, u tom slučaju bismo imali, možda, i više nego ave organizacije, ali opet muslimanske organizacije. Nove grupe, koje bi došle mesto sa­ dašnje organizacije, bile bi opet ogra­ ničene samo na muslimanski deo na­ roda. One bi se među sobom, jamačno, i pobijale i k a v ž i 1 e, pravile bi i paktove i ulazile i u sa­ veze, na duži i kraći rok, i sa drugim strankama, ali svoju samostalnost bi, nesumnjivo, ljubomorno čuvale. Svaka od njih bi, ipak, ostajala muslimanska stranka, uverena da bi, inače, napu stivši tu versku ogradu, izgubila svaki uticaj kod Muslimana. Ono što očekuje ,,Doniovina“, da se »više nećemo dijeliti po vjerskim . . . radi ka Hm a«, to je, po muslimanskom shvatanju, danas, još uvek, i u najpo­ voljnijem slučaju, muzika budućnosti. A kako stvari sada stoje, najviše je verovatno, da bi nastupilo poli­ tičko atom iziran je, raspad u prašinu Muslimana, ako bi im se razbila sadašnja organi­ zacija. PO svoj prilici bi se svaki dan pojavljivala kakva nova grupi ca. Tu eventualnost niko ne­ ma razloga da želi ali o njoj, kao o jednoj mogućnosti, treba voditi ra­ čuna«. »Balkanizacija uprave«. Dobar se glas čuje daleko, ali zao još dalje, kaže naš narod. Tako se suspenzija našeg poštanskog direktora g. Dekanića čula i u Mariboru. Tamošnji list »Straža«, broj od 8. ov. mj., do* nio je o tome čitav uvodni članak pod gornjim naslovom. U njemu se tvrdi, da je . Dekanica suspendova* la vlada jedino na osnovu napadaja »Srpske Riječi« na njega, jer je Hrvat; zatim da se prije suspendo* vanja nije proti njemu vodila nika* kva predistraga, te da nije uopće ni preslušan. 1 mi, poznajući g. De* kanića kao vrlo savjesna i sposobna činovnika, vjerujemo izvodima »Stra že» i zahtijevamo od ministra sa­ obraćaja, da rasvijetli ovu misteri* joznu aferu. Uostalom čujemo, da je g. Dekanić predao stvar feudu i da se radi toga sa izvjesne strane po* kušalo na njeg uplivisati, da to ne či­ ni i da se »nagodi«.. O tome ćemo, ako bude potrebno, još koji put govoriti. Sta je trebalo da bude od »bego* va«! »Težački Pokret«, organ zem* Ijoradnlka za Bosnu i Hercegovinu, donio je u 12. broju pismo težaka Sp. Mladena, u kome se na koncu ka* že: »Da nije bilo radikala, begovi nebi nikad ni pare zatražili za težačku zemlju, jer bi bili sretni i za* dovoljni) da ostanuživi i cijeli pored nedjela k o j л su težacima pričinjali«. Beogradska „Politika* od 11. ov. mj. donosi pismo iz Novog Pazara pod naslovom »Žandarmi u Sandžaku«, u kome se govori o mjerama potrebnim za suzbijanje kačaka. Među ostalim se tu kaže i ovo: „Naša vlada misli da je dovoljno ako u ove krajeve pošalje mnogo voj­ Država treba budnim okom da ske i žandarmerije. To je zaista jedan pazi na ovakovc Mlađane. Oni, na* cd prvih uslova koje treba ispuniti kon uspjele generalne ofenzive na ako se hoće da hajka na kačake bude naša imanja, nagoviještaju time gc* pspešna. Ali ipak, u ove krajeve ne smeju se slati ljudi u koje se ne smeneralnu ofenzivu i na naše živote. mo pouzdati, i ako nose uniformu. Da, na naše živote, jer mi znamo, Takvi su ljudi muslimani, čija na­ Mlađenc, koga ti misliš, kad govo* cionalna svest nije dovoljno izrađena; ris o begovima. Ali ako ipak sudbina oni su dobri u bumadiji, ovdje nisu, i htjedne, te se Mlađeni dočepaju vla* A baš oni šalju se mnogo ovamo/ 1 sti, onda će Boškovići procvasti na Prvo nije istina, da se u te krajeve svakom grmu i državi je iskopan šalje mnogo muslimana vojnika. Nji­ grob. Naši Mlađeni su daleko opas­ hov je broj, srazmjerno broju vojnjštva niji po državu nego naši Lenjini! drugih vjera, iščezavajući. A drugo, mi znamo pouzdano, da muslimani, i voj- ! nici i Žandarmi, najsavjesnije vrše svoju zadaću, ali priznajemo, da nisu toliko nadjonalno osvješteni kao oni žan­ darmi, koji su goneći kačake znali naticati na bodove sisančad na prsima mrtve majke. Za takovu nacijonalnu osviještenost muslimani vojnici dakako đa nisu nimalo podesni. Jedan tač«n prikaz. U »Demokratiji«, glavnom organu demokratske g Sjetite se S Јжтг 5 �Epoi 310 Broi Naredba (objavljena u »Službenim. Novinama« <к! 18. juna ove godine) o provadanju uredbe o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Hers cegovini od 12. maja 1921. god (s izmjenama propisanim na osnovu čla­ na 17. uredbe o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini od 10. juna 1921. god.). 1. Opšto odredbe. Čl. 4. Po čl. 4. Uredbe postupaće se u onim .slučajevima, koji su kod političkih vlasti sporazumno od zemljovlasnika i zemljorad­ nika prijavljeni, a u gruntovnici nisu pro­ vedeni. Čl. 5. Četvrtari jesu oni zemljoradnici, koji su svoju lozu zasadili na tuđoj. . kmetovskim pravom neopterećenoj zemlji, a zato vlasni­ cima davali četvrtinu prihoda (ili ugovoreni dio). Čl. 6. Krčevine, koje je učinio bivši kmet i ob­ rađivao ih pod uslovima kmetskim, imaju se smatrati sastavnim dijelom bivšeg kmetovskog selišta. Tako se isto imaju smatrati krčevine, što su ih učinili naseljeni beglučari i obrađivali ih pod uslovima beglučarskim ili zakupnim prema čl. 2. i 7. Uredbe o beglucima. sa­ stavnim dijelom njihovog beglučarskog zem­ ljišta. ČL 7. Bcgluci, koji su postali od ispaša- a pre­ tvoreni su u ziratsko zemljište, ne mogu se, osim'u izuzetnim i važnim slučajevima, vra­ ćati u ispašu, već se ima s njima po čl. 8. Uredbe od 12. maja 1921. god. raspolagati kao sa ziratnim zemljama. U. Rješavanje zahtjeva na spornim beglucima po čl. 2., 4., 5., 6. i 12. | j j I ! ! ; i I j I t i j i i Kotarski ured uputiće /predane prijave predsjedniku kotarske agrarne komisije, Predsjednik agrarne komisije odrediće p» potrebi izviđaj na licu mjesta, koji će oba­ viti sam ili posredstvom za to određenog činovnika, i eventaualno uz pripomoć geo­ metra. Izviđaje valja određivati tako, da se u isto vrijeme može izvršiti što više izviđaju u istom selu. Izviđajima treba da se utvrde svi mo­ menti, koji su po propisima ove naredbe potrebni za posuđivanje slavljenoga zahtjeva. Isto će tako birati po jednog zastupnika i zamjenika vlasnici zemljoradnici. Odredbe drugog, trećeg [ četvrtog stava ovoga člana važe i za taj izbor. Kotarski ured sastaviće i spisak izabranih zastupnika i zamjenika kai U tu svrhu saslušaće seoska agrarna kotegorisanih po pomenutim grupama i dostaI misija stranke t. j. lica, koja su stavila za­ viče ga okružnom povjereniku, odnosno njehtjev i lica, protiv kojih ide zahtjev kao i govom delegatu. svjedoke, na koje su se stranke pozvale ili Ako poslije ti osobi kojeg od izabranih zaza koje se tokom izviđaja doznalo- i utvr­ stupnika nastanu takve okolnosti, koje bi dilo da je njihov ispit potreban. sprječavale njegov izbor, da se je za njih Strankama će se u pozivu naložiti, da do­ prije znalo, ili ako koji od pomenutih umre, đu sa svjedocima, koji još nisu megli biti onda dolazi na njegovo mjesto onaj,, koji je pozvani i da ponesu isprave, koje im služe izabran za njegovog zamjenika. Za pojedina za dokaz, u koliko one već nisu predane sela izabrani zastupnici pojedinih grupa sauredu ili se u opšte ne nalaze kod ureda, čipjavaju seosku agrarnu komisiju. odnosu^ suda. U pozivu će se naznačiti, du * ČL 16. njihov izostanak neće spriječiti, da se izvi­ đanje izvrši. Budu li pojedini interesenti odbili da bi­ Naročito je dužnost predsjednika agraree raju svoje zastupnike, imenovaće okružni komisije, da se stara oko toga, da izviđanje agrarni povjerenik iz njihovih redova člano­ bude što brže i što tačnije provedeno. ve komisije, odnosno njihove zastupnike. Čl. 24. Čl. 17. Kad bude stvar dovoljno izvidena tako, da se može uzeti, da će okružni agrarni po­ vjerenik ili njegov delegat na osnovu izvr­ šenog izviđanja moći stvar na raspravi ko­ načno riješiti, odrediće predsjednik kotarske agrarne komisije usmenu raspravu. Koji će Članovi agrarne komisije sudjelo­ vati pri raspravama, određuje okružni agrar' ni povjerenik, odnosno njegov delegat i to tako, da će za rješavanje sporova iz jedne ; opštine po mogućstvu određivati agrarne komesare iz tih opština. • ČL 18. Odbiju li pojedini zastupnici interesenata, i da vrše svoje dužnosti kao članovi kotar­ ske agrarne komisije, moći će okružni agrarj ni povjernik odnosno njegov delegat da iz1 reče protiv njih novčanu kaznu od 100—1000 Za presađivanje pomenutih zahtjeva, nad­ 1 dinara, odnosno zatvor od 3-30 dana. ležni su okružni agrarni povjerenici uz su­ djelovanje kotarskih agrarnih komisija u pr­ ČL 19. voj, Agrarna Direkcija u drugoj i Ministar­ Protiv takve presude mogu pojedini člastvo za Agrarnu Reformu u posljednjoj in­ j novi kotarske agrarne komisije da se žale stanciji. , Agrarnoj Direkciji kao drugoj i posljednjoj ČL 13. ! instanciji. Političke vlasti imaju da izvrše Okružni agrarni povjerenici imaćc po ras­ I svaku izvršnu presudu okružnog agrarnog pisu Ministarstva za Agrarnu Reformu od ! povjerenika, odnosno Agrarne Direkcije. 3. septembra 1920. god. broj 14.094 svoje ČL 20. delegate po pojedinim kotarevima,. koji će izdavati riješenja u ime okružnog agrarnog Agrarna Direkcija kao druga instancija povjerenika. i rješava pomenute sporove u kolegijumu od Delegate — prvenstveno iz redova prav­ i tri lica i to: agrarnog direktora ili njegovog no obrazovanog činovništva — imenovaće I zamjenika kao predsjedatelja i dva koncepna predlog okružnog agrarnog povjerenika I tualna činovnika Agrarne Direkcije. Po za­ direktor Agrarne Direkcije. ključku takvog koiegiiuma može da se od predsjedništva vlade odnosno od pravosud­ Čl. 14. nog odjeljenja zatraži sudjelovanje jednog Obrazovaće se kotarske agrarne komisije, višeg političkeg činovnika i jednog višeg koje sačinjavaju po dva predstavnika intesudije. Potonja dvojica nemaju pravo glasa, resanata, i to: već samo savjetovanja. 1. sa strane zemljoradnika: po jedan za­ Kolegijum, koji u drugoj instanciji rješava stupnik težaka, koji nemaju nikako svoje pomenute sporove, donosi zaključke većinom zemlje, ili imaju samo toliko, da ne plaćaju glasova. Predsjednik glasa posljednji. na godinu više od 40 kruna desetinskog pa­ ČL 21. ušala i zemljoradnika, koji, plaćaju preko 40 kruna desetinskog paušala: Ministar za Agrarnu Reformu rješava po2. sa strane zemljovlasnika: po jedan od menute sporove u trećoj i posljednjoj in­ vlasnika bivših kmetskih selišta, koji sam stanciji. nije zemljoradnik i jedan od onih, koji sam IV. Postupak za prijavu zahtjeva. ili u svojoj režiji obrađuje zemlju. Kotarska agrarna komisija ima svoje sje­ ČL 22. dište u mjestu dotičnog kotarskog ureda. Ko hoće da stavi zahtjev na beglučku Članovi kotarske agrarne komisije moraće zemlju iz jednog od pomenutih razloga, tre­ prema pomenutom sastavu i po redu, koji ie ba da to prijavi kotarskom uredu, u čijoj se u ovoj naredbi pomenut. da budu prisjednici oblasti nalazi dotično zemljište i to najdalje okružnom agrarnom povjereniku ili njego­ ц. roku cd tri mjeseca računajući od dana, vom delegatu, naročito kod svih rasprava kad ova Naredba stane na snagu. 0 sporovima, koji nastanu prema ustanova­ ma Uredbe od 12. maja 1921. godine. Okruž­ Kotarski ured objaviće početak toga roka ni agrarni povjerenici ili njihovi delegati jesu na uredovnom danu kotarskog ureda (ko­ predsjednici agrarnih komisija. tarske ispostave) kao i u svim selima na na­ čin običajan u mjestu. ČL 15. Po čl. 2„ 4., 5., 6. i 12. Uredbe od 12. maja 1921. godine mogu bivši kmetovi i naseljeni beglučari tražiti: da im se po propisima Prethodnih Odredaba od 25. februara 1919. godine i Uredbe od 12. maja 1921. god. ргеdadu u vlasnost selišta pod uslovima čl. 2., 4., 5.. 6. i 12. Uredbe 0 postupanju s beglučkim zemljištima: 1. Ako nije dotično zemljište iza pobegČlanovi kotarske agrarne komisije biraju lučenja, a prije 25. februara 1919. prešlo u se ovako; svako selo bira po dva zastup­ vlasnost zemljoradnika, koji tu zemlju sam . nika zemljoradnika i njihove zamjenike pre­ obrađuje; ma čl. 14. ove Naredbe. Izbor se vrši pod predsjedništvom seosko­ 2. Ako nije dotično zemljište prešlo u vlas­ ga glavara. Izabranima smatrače se oni, koji nost drugog zemljoradnika,a koji je na to su dobili najviše glasova. zemljište stekao pravo kao naseljeni beglučar (priorac, pridržnik i t. d.) po čl. 2. Ured­ Ne može se birati kao zastupnik ili za­ be od 12. maja 1921. godine ili kao zakupnik mjenik: po čl. 7. iste Uredbe, sve u vezi s čl. 3. ove 1. koji je osuđen zbog kakvog zločina ili Naredbe. - -, prestupa iz koristoljublja, dok traju poslje­ 3. Ako naseljeni beglučar odnosno, bivši dice kazne po kaznenom zakonu; kmet imade sve zakonske uslove čl. 2. od­ 2. ko se nalazi u kaznenoj sudskoj istrazi; nosno čl. 4„ 5., 6. i 12.. Uredbe o postupanju 3. koje sudskom odlukom ograničen u ras­ s. beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini polaganju svojom imovinom; Od 12. maja 1921. god. 4. ko nije još navršio^ godine života. Rezultat izbora saopštiće se kotarskom Najamnici, dvbrani, sluge, koji su dobili uredu, koji će odrediti naknadni izbor, ako begiučke zemlje za obrađivanje kao dio Čl. 23. I medu izabranima bude lica, koja nisu mogla ; bitj birana. Izbor zastupnika zemljovlasnika, koji su bivši vlasnici kmetskih selišta, vrši se u kotarskom uredu pod predsjedništvom ko­ tarskog predstojnika ili Činovnika, koga on za to odredi i to tako, da svi zemliovlasnici, bivši vlasnici kmetskih selišta, koji nisu zemljoradnici, izaberu po jednog zastupnika i njemu zamjenika za svako selo. protu vh'jednosti za službu, nemaju prava naseljenih begiučara i zakupaca. Čl. 1. Čl. 9. Uredba o postupanju s beglučkim zemlja­ ma od 12. maja >921. god. obuhvata one Po čl. 6. Uredbe o postupanju s beglucima begluke, na kojima postoje odnosi pomenuti I ne mogu tražiti povratak izgubljenih čifluka u či. 1. te Uredbe. ili naseljenog begluka i ako ne postoje pre­ Ostala zemljišta slobodna su od agrarne preke čh 8. ove Naredbe, one kmetske ili reforme, u koliko ne prelaze maksimum ve­ beglučarske porodice, koje su naseljene na likog posjeda po Uredbi od 21. jula 1919. god. drugom mjestu kao bivši kmetovi, beglučari po čl. 2. Urdbe od 12. maja 1921. god.; za­ Čl. 2. kupnici po čl. 7. iste Uredbe, ili ako imaju dosta svoje sopstvene zemlje. Ne potpadaju pod pomenutu Uredbu bivša kmetska selišta, koja su sporazumno izme­ ČL 10. đu vlasnika i kmetske porodice pretvorena Povlasticom čl. 14. Uredbe 0 postupanju ц begluk ili gdje je na osnovu presude s s beglučkim zemljama od 12. maja 1921. god. agrarnim propisima brisan kmetski odnos, mogu da se služe oni zemljoradnici, koji su ili gdje je kmetsko pravo prestalo izumi­ dignuti sa zemlje iz razloga, što ih je pro­ ranjem kmetske porodice, ako na tim zem­ uzrokovala viša sila ranijih prilika. ljama nije međutim nastao koji od odnosa čl. 1. pomenute Uredbe. ČL 11. Čl. 3. Pravo da stavi pomenute zahtjeve, pri­ pada pojedinom licu ili težačkoj porodici, Oni objekti, koje je vlasnik na zemljama, kcd kojih postoje uslovi ČL 2., 4,. 5., 6. i 12. što spadaju pod udar Uredbe o beglucima, Uredbe od 12. maja 1921. god. odnosno čl. 8. svojim troškom podigao, kao: čardaci, zgra­ do 11. ove Naredbe. de, voćnjaci, vinogradi- ako nisu u četvrIzgubili su pravo članova zadruge onitarskom odnosu, imaju se otkupiti u korist koji su stupili u drugo zvanje izvan zemljo­ dotičnog zemljoradnika prema potpunoj go­ radničkog. spodarskoj vrijednosti, ako su potrebni za Isto vrjjedi i za ženske članove udate iz uredno vođenje gospodarstva na njegovu zadruge. selištu. Ako bi ti objekti mogli da postoje kao samostalna gospodarstva ili ako je eg­ III. Vlasti za rješavanje zahtjeva oa spornim zistencija vlasnika vezana za njih više nego beglucima. egzistencija zemljoradnika, otkup takovih ■objekata neće se vršiti. . ČL 12. Cl. 8. CruđHa 3 Strmu Ј1РАВДА* — „PRAVDA" Prijave, koje se predaju poslije ovog ro­ ka, uvažiće se samo, ako stranka dokaže, . da je bez svoje krivice rok propustila i ako dotle dotično zemljište nije dodijeljeno dru­ gom težaku na osnovu Uredbe od 12. maja 1921. god. Prijave se mogu predati usmeno ili pis­ meno. Usmene prijave staviće se u zapisnik. U prijavi treba da se navedu činjenice, na kojima se osniva zahtjev kao i svi dokazi. Ako se stranka poziva na isprave kao do­ kaz, dužna je priložiti uz prijavu te isprave u originalu ili ovjerenom prepisu, ako se te isprave ne nalaze kod kotarskog ureda ili suda. Ako se primijeti, da podnijeta pismena prijava nije potpuna i taćna, pozvaće se stranka, da je dopuni. i j ! j I ! j 1 i , Što se tiče usmene rasprave pred kotar­ skom agrarnom komisijom i izricanja pre. suda, primjenjivaće se propisi Naredbe o postupanja u agrarnim parnicama od 8. de­ cembra 1895. u koliko nisu izmijenjeni ovor« Naredbom. Sama rasprava treba da teče u glavnome ovako: 1. Na početku usmene rasprave treba predsjednik da prikaže stanje stvari prema provedenim izviđajima i rezultatu već provedenih dokaza; 2. dokazi provedeni pri izviđajima smatrače se isto onako kao i dokazi pribavljeni po. zamoljenom ili određenom sudu u postupku pred sudovima; s toga će se ti dckazi smatrati punovažnim, ako se ne zakljući na usmenoj raspravi po smislu § 126. grad. par. postupka, da se ovi ponova ispitaju. Ona komisijska ustanovljenja, koja budu nužna za riješenje narećitog spora, vršiće se na trošak stranke koja je spor iz­ nijela pred okružnog agrarnog povjerenika; okružni povjerenik odnosno njegov delegat mogu na zahtjev koje stranke zaklj'injati svjedoke po propisima grad. par. postupka i takve zakletve stoje pod sankcijom kriv, zak.; 3. osude iz ogluhe (u odsustvu) po smi­ slu §§ 91. i 92. grad. par. postupka nema u postupku pred kotarskom agrarnom komisi­ jom t. j. postupak će se provesti, ma da redovno pozvana stranka nije došla na ras­ pravu ; 4. predsjednik će poslije svršene rasprave, kad se stranke udalje, saslušati mišljenje članova agrarne komisije 0 riješenju spora i stavit,’ ga u naročiti zapisnik. Riješenje izdaje predsjednik u ime okruž­ nog agrarnog ureda. ČL 25. Revizije pobeglučenja prema čl. 5. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama mogu interesenti da zahtijevaju od sastava grun­ tovnice, računajući pri tom cijelo vrijeme pripremnoga rada za sastavljanje gruntov­ nice. Ovdje spadaju naročito oni slučajevi, koji su povjerenicima za sastavljanje grun­ tovnica prijavljeni. Pri ovome valja obratiti naročitu pažnje na protokole, koji su bili podloga za upise u zemljišne knjige. Svi oni slučajevi — koji su u pomenutim protokolima riješeni na taj način, što je nezadovoljna stranka upućena na redovnu građansku parnicu, a upisi su obavljen bez obzira na prigovore — spadaju pod reviziju pobeglučenja. osobito ondje, gdje je na osnovu takovog upisa obavljena delo­ žacija kmeta. Reviziju pobeglučenja treba na zahtjev kojeg od interesenata preduzeti i u svim onim slučajevima, gdje je pobcghičenje već poslrje osnova zemljišnih knjiga provedeno. Postupak kod revizija propisan je u glavi II. V. ove Naredbe. Pod pravnim propisima čl. 5. Uredbe • postupanju s beglučkim zemljama imaju se razumjeti ne samo saferska naredba i oto- �ЛРАРДА* — „PRAVDA" Crpena 4 Strana mansk. zakoni j naredbe- već i zakoni, na»edbe- okružnice i uputstva, koje su nad­ ležne vlasti izdavale u pitanjima kmetskih •dnosa. Cl. 26. Rasprave pred kotarskom agrarnom komsijoni su javne. Glavar opštine u kojoj teži objekt spora dužan je ukazivati komisiji svaku pomoć pri njenom radu. Cl. 27. Članovi agrarne komisije imaju savjetu­ jući« glas. Oni mogu da utiču na tok rasprave svrhu razjašnjenja spora, da stavljaju pi­ tanja na stranke, svjedoke i vještake, i da stavljaju predloge o meritornom riješenja spora. Okružni agrarni povjerenik ima da, uvaživši sve činjenice i opravdane predloge agrarnih komesara, stvori odluku za meri­ torno rješenje svake« pojedinog slučaja. ČL 2«. Z. slučaj, da riješerue okružnog agrarnog <vjerenika ili njegovog delegata ne bude u skladu s mišljenjem agrarnih .komesara. mo­ ta dlanovi agrarne komisije zajedno ili poedince svoje mišljenje s obrazloženim pred-■gom da stave u zapisnik. Čl. 29. Nezadovoljna stranka može protiv osude i kružnog agrarnog povjerenika uložiti žalbu šgrarnoj Direkciji u Sarajevu u roku od . etrnaest dana računajući od dana dostave • resude. Žafba se predaje kotarskoj agrarnoj konilsiji pismeno ili usmeno protokolarno. U žalbi treba tačno navesti, u koliko se ’ resuda napada i iz kojih razloga. 0 tome da je žalba data, treba obavijestiti rotivnu stranku dostavljajući joj prepis žal­ ce. na koju ona može predali prigovore u roku od osam dana po prijemu prepisa žalbe. Blagovremeno podnijete žalbe obustavljaju izvršenje presude okružnog agrarnog povjerenika osim u slučajevima, gdje se radi o hitnoj obradi zemlje. ČL 30. Agraru senat rješava po žalbama bez pri­ sustva stranaka, član Agrarne Direkcije koga direktor za to odredi pročitaće na sjednici pismeni izvještaj, koji ne smije sa­ državati nikakvih mišljenja niti predloga, nego će samo iznijeti stanje stvari, tok po­ stupka, bitni sadržaj žalbe i eventualnog . r govora. Presudu na koju je žalba izjavljena- treba pročitati zajedno s razlozima, na kojima se zasniva. Drugu akta čitače se samo na izrican za­ ljev kojeg člana agrarnog senata, ili kad i ; koliko predsjednik to nađe za potrebno. Čl. 31. Zaključci senata Agrarne Direkcije stvaia;u se analogno propisima §§ 6. ; 7. grad. ?зг. postupka. Čl. 32. sto se tiče načina rješavanja podnesenih žalbi postupate se po propisima pomenute naredbe o postupanju u agrarnim pamrcama. No u mjesto razloga ništetnosti pomenu; i? u § 42. Naredbe o postupanju u agrarrm parnicama važiće ovi razlozi ništetnosti: 1. Ako agrarna komisija nije bita po pro, .su sastavljena; 2. Ako koja stranka nije bila nikako ili rije bila po propisu zastupljena; 3. Ako ima u postupanju takvih nedosta­ taka, zbog kojih se stvar ne može temeljno pretresti i pouzdano prosuditi; 4. Ako je presuda tako nejasno sastavlje­ na, da se ne može sa sigurnošću ispitati. Presuda se neće ukinuti u slučaju pomer.uiom u drugoj tačci, ako stranka, koje se taj ništetni razlog tiče, naknadnim odobre­ njem popravi to. što ne bijaše punovažno zastupana , a u stečaju treće tačke onda, ako se ti nedostatci mogu ukloniti na na­ čin pomenut u 9 44. drugi stav Naredbe o postupanju м agrarnim parnicama. ČL M Sjednicama agrarnog senata prisustvuje perovođa. koga određuje agrarni direktor. O rađn sjednice perovođa vodi zapisnik, koji pored predsjednika potpisuje i perovođa. U zapisniku se označuje mjesto i vrijeme održane sjednice, ime članova agrarnog se­ nata i perovođe. ime stranaka i predmet o kome se radi. Dalje treba u kratko opisat) tok sjednice- naročito glasanje j usvojeno nješenje. Odvojena mišljenja moraju se za­ bilježiti s kratkim obrazloženjem, no svaki član može i sam pismeno sastavili svoje mišljenje sa obrazloženjem i predati ga pcroveđi, da ga priloži zapisniku, što se mora u samom zapisniku naznačiti. ČL 34. Kad bude žalba riješena, vratke se prvoj instanciji akta sa riješenjem senata, potpi­ sanim od predsjednika i perovođe uz po­ treban broj primjeraka riješenja radi do­ stave strankama. V. Povratak u predašnjc stanje. ČL 35. Povratak u pređašnie stanje dozvoljen je samo, što se tiče propuštanja roka određe­ nog za žalbe protiv presude kotarske agrar­ ne komisije. Povratnu molbu treba predati kod prve >nstanc>je u roku određenom u § 251. grad, par. postupka. No rok od godine dana, što je određen u drugom stavu § 251. grad. par. postupka ograničava se na dva mjeseca računajnć: od dana dostavljene presude. Sa povratnim molbama postupaće se po propisima desete glave grad. par. postupka, odnosno po odredbama Čl. 171. novele grad, par. postupka od 5. aprila 1918. god. Žalbu protiv riješenja o povratnoj molbi treba predati u roku od osam dana- raču­ najući od dana dostave zaključka prve in­ stancije. O žalbi riešava Agrarna Direkcija u Sarajevu. V. Izvršenje presude. Čl. 36. čim bude izvršena presuda kojom je utvr­ đena opravdanost zahtjeva stavljeno« na beglučku zemlju prema ustavima člana 12. Uredbe od 12. maja 1921. god., dostaviće se primjerak presude kotarskom sudu kao gruntovnoj vlasti, radi prenosa vlasništva po smislu prepisa uredbe o upisu vlasnosti bivših kmetova na kmetskim selištima u zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini od 2t. jula 1919. god. Osim toga važiće i za izvršivanje presuda po ovom postupku propisi §§ 48. 55. pomenure Naredbe o postupanju u agrarnim par­ nicama od 8. decembra 1895. god. Čl. 37. Naknadu za naseljene begluke plaća dr­ žava prema čl. 3. Uredbe o beglucima i čl. 4. Uredbe o finansijskoj likvidaciji. ČL 38. Ako su na zemljama, na kojima se utvrdi koji od odnosa čl. 1. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama, u gruntovnici uknjiže­ ne tražbine, otkupnina će se položiti kod nadležnog kotarskog suda, koji će nastojati da sporazumno s interesentima razdijeli kupovninu prema ćl. 12. Uredbe o finansijskoj likvidaciji agrarnih odnosa. VII. Rješavanje zahtjeva na beglučku zemlju iz zakupidh i četvrtarskih odnosa. čl. 39. Za rješavanje zahtjeva, koji se stavljaju na beglućke zemlje na osnovi zakupnih od­ nosa po čl. 7. i četvrtarskih odnosa po čl. 10. Uredbe o postupanju s beglučkim zem­ ljama vrijediće propisi čl. 12. do 38. ove Naredbe s izmjenama koie predviđaju dalje odredbe. Upoi 310 Broi CL 4«. Poslije svršenog ćzviđanja okružni agrarni povjerenik uz sudjelovanje kotarske agrarne komisije po propisu čl. 9. Uredbe o postu­ panju s beglučkim zemljama, pošto su se uvjerili o opravdanosti zahtjeva, posredovaže da se stranke međusobno pogode o naknadi (otkupnini), koju težak treba da plati za zemlju i za nmlkovnc objekte na njoj. Okružni agrarni povjerenik odnosno njegov delegat utvrdice u zapisniku, u koji će upisati pogodbu, da je opravdanost zahtjeva na dotičnu zemlju dovoljno dokaza nđ. Ako se stranke same bez sudjelovanja okružnog agrarnog povjerenika pogode o otkupnini, saopštiće ovu pogodbu okružnom agrarnom povjereniku. Pogodba će se upisati u zapisnik, a isto tako i na aktu, kojim će se potvrditi odobreme tc učinjene pogodbe. Kotarska agrarna komisija ima ista prava i dužnosti, koja i kod rasprava o zahtjevima za sporne begluke. Cl 47. Za slučaj da naknadu ne uzmogne da plati težačka porodica, kojoj se priznaje pravo prema ćl. 7. j 10. Uredbe o postupanju s ј beglučkim zemljama od 12. maja 1921. godi pribaviće se organizacijom jeftinog seljačkog , ktedita dotičnoj porodici hipotekarni zajam. 1 VIII. Postupak u slučajevima ČL 8. i 13. Ured­ be o postupanju s beglučkim zemljama. , ’ ; ; i I i Čl. 49. Čl. 41. Ako ne dođe do pogodbe poslije utvrđenog prava iz čl. 7. i 10. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama, visinu otkupnine ustaneviće vještaci. Vještake predlažu stranke i to svaka stranka po jednoga vještaka. Predloženi vještaci biraju trećega, a ako se u tom ne slože imenuje trećega vještaka okružni ag­ rarni povjerenik. 1 za vještake vrijede ušlovi cl. 15. ove Naredbe. U svakom pojedinom slučaju moraju biti tri vještaka. Vještake ima okružni agrarni povjerenik ili njegov delegat po propisima grad. par. postupka zakleti, pa se po istim propisima ima da upravlja i prosuđuje njihov rad. Prije saslušanja vještaka imaju se obaviještiti hipotekarni vjerovnici s pozivom, da slože svoje potraživanje i dadu potrebna očitovanja. ČL 42. Prema danim mišljenjima vještaka izreći će okrnžni agrarni povjerenik odnosno niegov delegat riješenje o visini naknade (otkupnine). Protiv ovoga riješenja može se izjaviti žalba Agrarnoj Direkciji kao drugoj, odnosno Ministarstvu za Agrarnu Reformu kao trećoi instanciji. Čl. 43. Posti je izvršenog riješenja i isplate odštete predaće se dotični otkupljeni objekt u posjed dotičnoj zemljoradničkoj porodici, a na osnovu odmke okružnog agrarnog po­ vjerenika uknjižjće se besteretno pravo vlasništva u korist dotične porodice. Čl. 44. Otkupnina jamči za onaj dio tereta, koji razmjerno pada na eksproprisano zemljište. Zato se otkupnina, ako na toj zemlji ima tereta, polaže kod suda i postupa se analog­ no čl. 38. ove Naredbe. Sud će po propisima grad. par. postupka odrediti ročište za razdiobu položene sume među vjerovnike. Uknjižba u gruntovnici po čl. 43. ove Naredbe ima da se sprovede čim se otkupnina položi kod suda. Čl. 48. Analogno odredbama ove Naredbe provo diće sc rasprava i postupak i kod ekspro­ prijacije po čl. 8. i 13. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama. Naknadu za zemlji­ šte po čl. 13. Uredbe plaćaće država prema propisima stoga člana i čl. 47. ove Na­ redbe. Postupak utvrđivanja vrijednosti analogan jc čl. 41. ove Naredbe. j 1 , , , ' * Zemljište koje bude eksproprisano po ćl. 13. Uredbe o postupanju s beglučkim zem­ ljama upotrijebite sc za kolonizaciju invali­ da, dobrovoljaca i beskućnika i dodiieliće im se uz naknadu, određenu prema čl. 41. ove Naredbe po načelu potrebe. Zemljište pomenuto u čl. 8. iste Uredbe upotrijebile se za svrhe agrarne reforme prema stavu 1. ovoga člana bez plaćanja odštete. IX. Postupanje s beglućkini šumama i ispašama. Čl. 50. i Ispaša kao i beghiČke šume, u koliko ne i ( spadaju pod propis § 17. Prethodnih Odre­ . daba za pripremu agrarne reforme, ako su | gospodarski sastavni dijelovi begluka, koji spadaju pod Uredbu o postupanju s begluč­ I kim zemljama, a potrebni su za uredno vo­ j đenje gospodarstva imadu se po načelu po­ । trebe, čuvajući postojeća servitutska prava uz odštetu po gospodarskoj vrijednosti u vlasnost predati pojedinim gospodarstvima, koja su na odnosnim beglucima osnovana. , Vlasniku imadu se ostaviti oni objekti, kob | su potrebni za njegovo gospodarstvo. , X. Završne odredbe. , Čl. 51. I Sv oni koji predaju žalbe i molbe po ČL i 2., 4- 5., 7„ 8., 10. i 13. Uredbe o postupanju s beglučkim zcmljaiva i koji traže zemljište eksproprisano u svrhe agrarne reforme ima­ i ju pri predaji molbe položiti po 3 dinara u gotovu za svaki dunuin zemlje, koji traže. [ 'Iako prikupljen novac odmah će se predati najbližem poreznom uredu i tim će novcem I raspolagati Ministar za Agrarnu Reformu. Ministarstvo za Agrarnu Reformu sastav­ ljače krajem svakog mjeseca obračun ovih prihoda i dostavljače ga Ministarstvu Finansija. Cl. 52. . | Kotarski će uredi odmah, čim ova Naredba bude objavljena, narediti izbor članova ko­ tarske agrarne komisije odnosno seoskih | agrarnih komisija po propisima čl. 14. i 15. 1 ove Naredbe. Ovaj se izbor mora obaviti najdalje za , mjesec dana. ! Čl. 53. Čl. 45. Osnov za ustanovljenje otkupnine kod begiuka, koji potpadaju pod čL 7,. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama, biće puna gospodarska vrijednost uzevši kod toga u obzir položaj, prosječni prihod zemlje te prometne prilike u tom kraju u vrijeme, ka­ da se ta procjena obavlja. Čl. 46. Prema čl. K». Uredbe o beglučkim zemlja- , ma irnaju vještaci po desetogodršnjem zad­ njem prihodu vlasnika, da utvrde i naknadu za ćetvrtarske vinograde. Od tako utvrđene naknade ima da se odbije vrijednost onih i tereta, koje je vlasnik imao da snosi. Ova će se Naredba objaviti u Službenim Novinama Kraljevine Srba- Hrvata i Slove­ naca, u zvaničnom listu Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu u Glasniku Zakona i Naredaba za Bosnu i Hercegovinu i stupa na snagu danom objave u Službenim Novi­ nama. Beograd 10. juna 1921. Broj 17.569. Ministar Pravde. M. Diuičlć, s.,r. Ministar za Agrarnu Reformu, Nik. T. Uzimovlć, s. r. Zastupnik Ministra Pinansija Ministar Šuma i Rudnika, Dr. II. Krizman, s. r. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i L] u Sarajevu Dionička glavnica 10,0С0Л00‘- Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavi;? uplate i unovčenja u kr »l’evstvu SUS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuća račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. Obavi n sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupujt I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Rubno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ w Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banda, Sarajevo. - Interurban telefon:Zli �Страна 5 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* Број 310 Broj Lijep primjer jednog vaiza. ; i i ! „ U 309. broju „Pravde" je uprava ’ i „Gajreta" pod gornjim naslovom obje­ lodanila jednu noticu, u kojoj se kao rijedak primjer ističe rad g. Saliha R. H. Jusufovića, bijelinskog muderiza na propagiranju „Gajretove" ideje među tamošnjim muslimanima i to s najvi­ šeg mjesta u džamiji: s ćursa. Sama svota, koju je taj gospodin sakupio i kao „Gajretu" poslao, nije baš toliko znatna prema današnjoj valuti, da joj se posvećuje veća pažnja i isticanje u javnosti, niti je to jedini slučaj, da se naši vrijedni alimi u takvim i sličnim slučajevima sjećaju našeg „Gajreta" i njegove plemenite zadaće. Ali pošto ovaj slučaj potječe iz Bijeline, kao jednog po broju stanovništva najvećeg, po svome geografskom položaju boga­ tijeg, pače i najbogatijeg kotarskog mjesta u Herceg—Bosni, to je po­ trebno, da se taj slučaj, ta lijepa po­ java jače registra. Kao svuda po Bosni i Hercegovini, tako i u Bijelini prevlađuje musliman­ sko stanovništvo. Trgovina, obrt, a i zemljoposjed je u njihovim rukama, ali ('pokraj svega toga to naše veliko i bogato mjesto daje jednu vrlo blijedu sliku u prosvjetnom, kulturnom i priv­ rednom pogledu, a naročito u podu­ piranju općih prosvjetnih i humanitar­ nih ustanova u prvom redu „Gajreta". Ideja te plemenite institucije vrlo slabo, boljerekuć nikako nije razvijena i ako već — forme ili parade radi — i „Gajretov" pododbor postoji. Mjesna inteligencija — ako je uopće možemo tako nazvati — ne pokazuje nikakva impulsa, nikakva rada i dje­ ! latnosti na potpomaganju „Gajreta", širenju i propagiranju njegove ideje I među tamošnjim muslimanskim dijelom ; našega naroda, pa nije ni Čudo, da to i tako veliko i bogato mjesto u svojim i doprinosima za naš „Gajret" zaostaje i ne samo za ostalim kotarskim i okruž­ i nim mjestima, nego čak i za najsiro­ . mašnijim selom hercegovačkim. Muslimanska inteligencija po drugim mjestima natječe se ne samo u radu za »Gajret« i druge naše javne insti­ tucije, nego i na drugim kulturnim i prosvjetnim potrebama svoga mjesta: na osnivanju zemljoradničkih, zanatlijskih, voćarskih i pčelarskih zadruga kao i na osnivanju čitaonica, tambu­ raških zborova i antialkoholii s t i č k i h udruženja. Dok tako naša inteligencija po dru­ gim mjestima radi, dotle bijelinska u svome mahmurnom snu ne radi niti na najprimitivnijem prosvjećivanju ta­ mošnjeg muslim. stanovništva, a ne­ kamo li na kojem drugom kulturnom ili privrednom polju. Ta nazovi inteligencija, mjesto da da zađe među svoj narod i ispituje potrebe toga naroda, upućuje ga, budi i prosvjetno diže, ona rade provodi vrijeme po kafanama i birtijama raz­ nih Elijasova, Bahora et cons., te tamo upropašćuje svoje dragocjeno zdravlje, i svoj imetak, a narod neka i nadalje luta u mraku neznanja, prepušten sa­ mom sebi i eksploataciji raznih lihvara i kajšara. Šta je sve povod takvoj indolenciji muslimanske inteligencije u Bijelini? Ništa drugo nego pomanjka­ nje razvijene svijesti, dobre volje i I energije, a to pomanjkanje eto uzro­ kom je, da to mjesto — mjesto da prednjači, jer posjeduje sve preduslove — daleko zaostaje za svim ostalim mjestima naše domovine u svakom I pogledu. Da se Bijelina kulturno, prosvjetno i privredno podigne, potrebna mu je prava narodna, obrazovana i svjesna inteligencija, a da takvu dobije, treba da materijalno potpomaže naše pro­ svjetne institucije, u prvom redu »Gaj­ ret«. Da su tamošnji, negda vrlo bo­ gati bezi — mjesto što su zidali pa­ lače i vile raznim Bahorima i drugim Židovima, mjesto kupovanja dijadema raznim Licikama,Fricikama i Micikama, mjesto nepotrebnog rasipanja silnog novca na bludilišta i noćne orgije — školovali po jednog siromašnog mladića ili bar svoje sinove, danas bi Bijelina reprezentirala centar muslim. inteligencije, a tamošnji građani muslimani bi u svakom pogledu prednja­ čili svim ostalim mjestima naše domovine. A da su onaj novac, što su ga trošili u druge luksuze: lovove, konje i svatove, ulagali u korisna poduzeća ili u fond našega »Gajreta«, danas bi «Gajret« financijalno stajao među prvim, ako ne i najprvim prosvjetnim institucijama u našoj kraljevini. Mjesto svega toga evo već nekoliko godina nekoliko čestitih i siromašnih muslimanskih mladića pokušavaju nastavljati srednje i više zavode, ali već u sredini ili pri kraju svoga školovanja, morali su i moraju svoje Školovanje napuštati, svoje nade u grob pokopa­ vati, jer kruta neman njihova siro­ maštva oduzima im mogućnost dalj­ njeg školovanja. Njihovi bogati zemljaci uvijek su bili gluhi na njihove molbe, slijepi na nji­ hovo siromaštvo, a vrata »Gajreta«, pred nosom su im zatvarama, a i danas se zatvaraju, jer njihovo rodno hijesto i ne poznaje toga utočišta širomašnog đaštva. Eto te žalosne činje­ nice dadoše mi povoda, da se osvr­ nem na noticu »Gajretovog« odbora pod gornjim naslovom, da napišem ove retke u namjeri ne bi li potakao one prave i iskrene rodoljube svoga rodnog mjesta, da se ugledaju u lijepi primjer svoga vrijednog muderiza go­ spodina H. Jusufovića, koji otkida od zalogaja svoje sirote i brojne djece, te lijepim obolom doprinosi na oltar zajedničkog nam dobra. Kroz toliko godina eto jedini se nađe taj muderiz efendija, koji se boljom svotom sjeti našega »Gajreta«, pa zar to djelo nije tim više hvalevrijedno, kad se uzme u obzir, da potječe od čovjeka — ali čovjeka plemenita, — koji je svojim materijalnim položajem sam potreban takve pomoći? Daj Bože, da taj slučaj ne bude osamljen i da plemenita djelo toga muderisa nađe odjeka u srcima rodoljubivih i bogatijih Bijelinaca, koji će bar od sada više potpomagati naš »Gajret«, jer potpomažući njega, potpomažu svoju djecu kao buduću uzdanicu i nadu svoje ljepše budućnosti' — Hvala Vam, g. uredniče, na ustupljenom prostoru i dobroj volji. Sarajevo, 10. jula 1920. : I I i | , । ; ; i • ' ; i | i ; ; Naši dopisi. I i ; I ■ , : • 1 I ' ' j i ј Jedan Bijelinac. Škola i prosvjeta. i Na »dresu „Gajntovog" odbora. Primili smo od odbora mualimskog udruženja ovu izjavu: Uprava »Gaj­ reta« je u jednoj notici pod naslovom: „Lijep primjer jednog vaiza“, objelodanjenoj u 309. broju „Pravde* apo­ strofirala neke mualime iz provincije, da navodno hoće rad pojedinaca za naš „Gajret*. Držeći, da takve vijesti potječu iz zle namjere pojedinih individua, koji biše htjeli u javnosti predstaviti mualime kao nekulturne i nazadne, potpisani odbor osjeća se pobuđenim, da takve podvale kategorički odbije, jer smatra, da su sve takve i slične podvale prosta denuncijacija. Mualimi kao prvi i pravi narodni prosvjetitelji, daleko su i od pomisli takvih nedostojnosti. Oni su bili i ostaju uvijek na visini svoga poziva: raditi za narod, prosvjetno i kulturno ga podizati i upućivati na sve, što je dobro i korisno po nj. To je njihovo geslo bilo oduvijek i toga se načela oni i danas drže. Zato potpisani odbor opetovano tvrdi, da nema i ne smije biti medu mualimina takvih jedinica, koji bi se upustili u takva niska i ne­ kulturna djela. Potpisani odbor dozvoljava pretoostavku, da bi se takvih odroda moglo naći među t zv. sibjan mualimima, . Kao »Nu pošto su Čiče i drugovi već uzoralj i obradili neki dio prijepor* ne zemlje bez ikakva prava, naređuje im se, da sopstveniku zem* Tje sa obrađenog dijela imadu dati najveću u ovom kraju uobičajenu zakupninu (ne ispod trećine vrijede nos ti), dok sve košanice i drugu ne* obrađenu zemlju imadu Čiče i drug, tužitelju prepustiti na raspolaganje i njima se zabranjuje smetati u košnji i odnašanju sijena. Inače mu imaju svu prijepornu zemlju, čim ljetinu dignu, predati na slobodno i neograničeno raspolaga* nje. To stanje ostaje pod zašti* tom zakona, sve dok ne bude promijenjeno eventualno pravorije* kom kojega faktora agrarne refor* me.« Kako Bukovača tako i uzurpatori biše obaviješteni istom odlukom. Ali oni nisu mirovali. 4. ju,Ta 1921. poče Jovo Ševo da kosi livadu Bu* kovačinu. Čim je vlasnik livade to doznao, odmah je otišao kot. pred­ stojniku Dr. PoEtcu, tražeći izvrše* nje odluke pod br. 3805, na što je kot. predstojnik dao nalog oružnič* koj stanici, da se imadu uzurpatori sa livade odstraniti, a pokošeno si* jeno na livadi sadjeti, te da ne srni* ju u obrađivanju livade vlasnika smetati. Pošto je vrijeme od kosid* be, a oružnei uzurpatore odstranili, Bukovača. imajući lodluku kot. ureda. nađe 54 kosca, te na 6. jula 1921. uputi sc na svoje imanje, da pokosi ' livadu. Odbor Mualimskog udruženja. Uzurpatori na ovo poletišc u grad i i počeše šurovati u birtiji Gojka j Rakića sa Gojkom i s protom No* ; vakovićem, te se Gojko Rakić za* ! jedno sa uzurpatorima uputi u kot. ' ured i zatraži od političkog kanceli* da se kosidba obustavi, ali ga je Bos. Petrovac, 6. jula 1921. .I sta. ovaj odbio. Kot. predstojnik Dr. Po* Svako misli, da mi živimo kao bu* liteo nalazio se istog dana u ispo* breg u loju, jer se do danas putem stavi Kulen-Vakuf. Čaršija govori, javnosti ne tužismo. da su Čiče, Balaban, Rakić i proto Nakon sloma zloglasne Austrije Novaković brzojavno se obratili na radosna srca pozdravismo i dočeka* kot. predstojnika u Kulen*Vakuf. smo oslobođenje misleći i tvrdo dr­ Žandarmerijska stanica u B. Pe* žeći da ćemo naći pravde i slobode. trovcu dobiva brzojavno naređenje Ali okrenu se sve obratno. Naša pod br. 2770/ad. od kot. predstojnik braća pravoslavne vjere odmah iza ka, da se imade odmah kosidba obu* prevrata popališe i opljačkaše ima* staviti, te Bukovača i kosci neka sc nja posjednika, koja su se nalazila iz* udalje sa livade, na što je Bukovača van gradskih granica n. pr. imanje nakon primitka žandarmerijskog na* Mustajbega, Ahmedbega, Ibrahim* loga rasuo kosce. Do danas su bega i Husrefbega Šenigdžića iz Ku* bili Čiče i drugovi uzurpa­ lunića, kojima je nanesena šteta od tori, od danas vlasnik po* priilike 2,000.000 K, zatim imanje staje uzurpatorom, jer se i Muhamedbcga Bukovače u Bukovači i njemu kosidba obustavlja. i drugim selima sa štetom od prilike U cuclu se pitamo, kako može kot. 1,000.000 K. Tada nam se reklo u i predstojnik na 4. jula 1921. odstra^ narodnom vijeću, da se to sve do* njivati uzurpatore, a na 6. jula 1921. gađa iz mržnje radi kmetovskih od* ; odstranjivati vlasnika! Pitamo zem. nošaja, ali na žalost je taj izgovor i vladu, a i naše narodne poslanike, bio skroz nctačan, jer se protegnu ta i hoće li se jedanput izvršavati nared* pljačka i na musi, t ež a k e na pr. I be, koje su potpisane po Ibru Hidića iz Ravenika, nasljednike ! Njegovu Visočanstvu A* umri. Ale Gredelja iz Dživara, te ; 1 e k s a n d r u ? Da li će to vječito Hodžića i Bakrača iz Bjelaja i t. d. I ostati, da takove naredbe na brzo* Preko toga svega ipak prelazismo s I j a v Rakića i prote kot. pred­ nadom u bolju budućnost, znajući stojnik krši i svakim danom mije* da ćemo jednog dana doživjeti iz* nja? Ne znajući, ili ćemo tražiti bore za konstituantu, te da ćemo pravde od državnih vlasti ili od imati ustav i zakone, koje će narod­ Rakića i prote Novakovi* ni poslanici izglasati ć a, da se naredbe izvrsuju. pitamo Proglašenje ustava pozdravismo zem. vladu i klub naših poslanika u radosna srca, misleći i stalno držeći, j Beogradu, da nam čisto i jasno od* da jedanput doziv smo. kada će se gvore, da li vrijedi sporazum done* respektovati državni zakoni i na* ! šen između njih i vlade? Te ako redbe po Njegovu Visočanstvu Re* > vrijedi, punim pravom tražimo, d a gentu Aleksandru potpisane. Ali i s c i i z v r š i, a ako ne vrijedi, neka nam sc nade opet izjalovise. ; nam gg. naši poslanici to jave, mi Nećemo da spominjemo uzurpira* ćemo sami onda tražiti spasa i gle* ne zemlje umri. Muharcm ef. Kcro I datk na koji način da spasimo sebe nov^a, Naila Šehića iz Petrovca i I i svoje porodice od gladi i bijede. Udruženje zemljoposjednika. drugih, ovaj put ćemo iznijeti slučaj sa Muhamedbegom Bukovačom. U godini 1919. uzurpiraše Čiče, Bala* ban i 23 druga cijelu zemlju spome­ nutog u selu Bukovači. M. podiže ! Muslimani i muslimanke tužbu proti uzurpatora. Nakon dvi* je godine dana procesa obaviješten grada Sarajeva, sjetite se je napokon Bukovača odlukom kot. ureda u B. Petrovcu od 2. juna 1921. vašega ,,MERHAMETA“. br. 3805 ovako: koji su većim dijelom bez više spreme i i naobrazbe, nepristupačni kakvoj kul- । turi i prosvjeti, ali ti „mualimi* ne­ maju ništa zajedničkog s mualimima I propisano kvalifikovanim i nastavni­ cima reformiranih m. iptidaija, a koje potpisani odbor predstavlja. Ako I uprava „Gajreta* konkretnim primjerom obratno dokaže,; odbor je pripravan, da takve mualime smjesta isključi iz svoje zajednice I da svojim autoritetom od nadležnih vla­ sti zatraži njegovo razriješenje od daljnjeg vršenja m u alimske službe, jer ne će i ne može dozvol iti, da se takv i m nedostojnostima baca ljaga na druge Čestite mualime. Zato potpisani odbor javno poziva sve mualime i moli sve prijatelje pro­ svjete i napretka, da, ako im je i je­ dan slučaj poznat, da neki mualimi ma u kojem bilo pravcu koče rad za naš »Gajret« ili inače smetaju širenju prosvjete među muslimanima, odmah prijave potpisanom odboru, koji će već znati svoju dužnost izvršiti. ' Ovim se ujedno apeluje na sve mu­ I alime, da prema svome položaju sva­ kom prilikom i u svako doba rade za naš »Gajret« njegovu ideju šire među narodom, jer samo takvim radom vršiće svoju islamsku i patriotsku duž­ nost, te da nikad ne dozvole, da im I se s pravom prišivaju nedostojni epi- i tetoni: nazadni i nekulturni’ U pro­ I svjeti je naše spasenje ! • I I ; i ; : ! > ; I brat ЈШ1111111111111111111ММ11111Ш bratu podobni, ber razlike, treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I DA - p a s t e za zube. В1Ш(|ИИШ1!№ДО1^ Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu jUbert Vita Ш, Sarajevo, Despića ul. 1 �da već jednom prestanu pokolji Arnauta, koji traju već osam godina na Kosovu. Predsjedništvo Narodne Skupštine odgovorilo je na taj telegram takođe telegramom: da naša Skupština, iako albanski parlamenat nema prava da se mieša u naše unutrašnje stvari, ipak hoće da odgovori i upozori albanski parlamenat, da zločiri, o kojima se govori, dolaze baš od samih Arnauta, koji su se kao izdajice za vrijeme evropskog rata i našeg povlačenja borili na strani naših neprijatelja, i koji i danas u našoj zemlji, ubijaju naš Živalj u mnogo većoj mjeri, nego ranije, kada su ti krajevi bili neoslobođeni. („Politika"). Politički pregled. Turska ofenziva kod Fruse. Javljaju iz Carigrada : Grčke čete iskrcane kod Karamursala bile su prisiljene sa strane kemaiista da se opet ukrcaju. Kod Bruse započela je turska ofenziva. Grci su evakuisali Jalovu. Po službenom komunikeju grčke vr­ hovne komande preduzindje grčka voj­ ska na sektoru Bruse ponovno grupisanje. Grčka zračna flota razvija živu djelatnost naročito spram Kutahije, gdje se nalazi glavni stan turske vojske. Prilikom zadnieg napada na utvrde toga grada izgubili su Grci jedan аегоplan. Po vijestima iz Smirne otputo­ vao je КгаЦ Konstantin natrag u Atenu, Stanovište angoske vlade prema Jugoslaviji. »Jut List« prima iz Pa­ riza neke interesantne izjave dra Rešidbeja o stanovištu angorske vlade prema Jugoslaviji. Dr. Rešiabej je medu ostalim izjavio: »Kao što je poznato naša vlada nema zasebnih veza ni s jednom državom. pak ni s Jugoslavijom. Što se t«če osjećaja, kojima je naša vlada animirana prema Jugoslaviji, oni mogu biti samo dobri, p„k čak i srdačni. Po izvještajima, koje primamo iz Jugoslavije. Muslimani žive u potpunom redu i miru i ravnopravni su u svemu drugim građanima, a ovo može doprinijeti mnogo najboljim odnošajima. Za buduče ne vidim ništa, što bi moglo da smeta dobrim vezama između Ovih zemalja. Naša je vlada poduzela, da osigura integritet Turske u Evropi u njenim predratnim granicama". Na pitanje, koje predratne granice misli, Rešidbej je replicirao: ».Mislim ~a one granice, koje je Turska imala godine 1914, Izvršenje toga zadatka traži mnogo žrtava, a mi smo spremni, da ih podnesemo i uvjereni smo u svoju pobjedu. Do jučer smo bili mrtvi. a danas tučemo Grke i uvjereni smo, da ćemo ih potući«. Glede glasina o savezu između An­ gore i Moskve izjavio je dr. Rešidbej: «Te su vijesti iz Grčke na skroz neosnovane. Evropa je ušla u rat proti Rusiji, dok-se čini, da imamo svi razloga, da budemo u najboljim odnosima prema njima. Mi s Rusima nemamo nikakovih veza, a niti primamo ikakove pomoći, jer bi time sami sebi škodili. .Mi hoćemo da istjeramo Grčku iz Smirne, gdje stanovnici mnogo trpe od okupatora GrČKa je sila sve uni­ štila, što je Smirnu činilo prometnim gradom, a ostane li Smirna Grcima, znači prepustiti sudbini Solun. Dok je Solun bio naš, evala je trgovina sve više u njemu, a sada umire svakodnevno. Moje je uvjerenje, da Solun ne može ostati Grcima, a i ne će ostati. Bilo kad Jugoslavija će doći u konflikt sa Grcima, jer niti može, da se održi Solun s ovim zaleđem, a niti vaše zalede bez Soluna« — Da li ima vaša vlada kakovih pretenzija na Solun? »Nikakovih. U slučaju konflikta oko solunskog pitanja, ja sam uvjeren, da će se Turci održati strikte neutralnim. Mi bi više volili, da vidimo Solun u vašim rukama, jer bismo u tom slučaju imali zid između nas i Grčke. Na posljetku rekao je Rešidbej: „Mi hoćemo, da se sudbina zapadne Tracije riješi plebiscitom". Broj 310 Број „ПРЛВДА* — PRAVDA* Strana ђ Страна i , . { I | i ! Domaće vijesti. ' Naš list nije mogao izaći u prošli [ 1 utorak radi blagdana u štampariji, Proslava rođendana njegovog Veličanstva. Jučer je u Sarajevu na i I i i i svečani način proslavljen rođendan Njegovog Veličanstva Kralja. U svim bogomoljama i džamiji bila su sve­ čana blagodarenja, kojim su prisust­ vovali predstavnici civilnih i- vojnih vlasti, pa ogromno mnoštvo građan­ stva. iza blagodarenja bio je pred zemaljskom vladom defile vojske, kome je prisustvovalo mnoštvo naroda. Po­ slije defilća bilo je svečano primanje u zemaljskoj vladi, na koje su došli predstavnici vjera, gradske općine i svih društava i korporacija. Na večer je bila vojnička bakljada, kojoi je su­ djelovalo veliko mnoštvo građanstva, kličući kralju i Regentu i pjevajući patriotske pjesme. . ; . ; I i i ; Kako zemljoradnički poslanici slave kraljev rođendan! Prekjučer, : j 1 ; ! ; 1 j ; ' j , ’ ! ' | i ' I I | I Radić će doći u Skupštinu. Beo* gradska »Pravda« je javila, da je njenom saradniku izjavio Radić, da će sada nakon izglasanja ustava do* ći njegova grupa u Skupštinu, u ko­ joj će zauzeti sličan položaj, koji su imali Česi u bivšem bečkom parla? mentu. Prenosimo tu vijest s napo* menomt da je treba primiti s veli? kom rezervom, jer u oficijelnom organu Radićevu nema ništa o to? me. On u »Domu« preporučuje evo* jim pristašama za sada ovo troje: da budu istrajui, da budu mirni i da marljivo daju priloge za grad­ nju »Seljačkog Doma« u Zagrebu. Telegram albanske vlade našoj ■ Narodnoj Skupštini. Hoska Kaduj, predsjednik albanskog parlamenta, uputio je u ime albanskog parlamenta, na francuskom jeziku, predsjedniku naše Narodne Skupštine telegram u kome ga moli, da izradi kod naše vlade, Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. na kraljev rođendan, sakupio je i pod bajrakom doveo Risto Đokić zemlj. poslanik, rulju pravoslavnih seljaka, na zemlju i kuću siromašne udovice Haše ArzuhalŽić u Podlugovima, ras­ tjerao radnike, koji su na zemlji ra­ dili, i kuću razvalio. O ovom zloči­ načkom napadaju i dosele dobro po­ znatog žločinca i nar. poslanika Riste Đokića, koji se istakao prisvajanjem tuđe imovine, pa čak i tuđeg rada, donijećemo u narednom broju opširniji izvještaj. Napadnuti su tražili pomoć žandarmerije, ali na žalost uzalud. Tra­ žimo, da nadležna vlast energičnim postupkom pribavi zakonu poštovanje i sve krivce kazni, pa makar oni bili i narodni poslanici. Isti su dan dvojica učenih zemljor. poslanika, od kojih je jedan bio Simo Krstić, a drugom još nismo mogli imena doznati, dolazili na Dolac i prigovarali poznatom Kneževiću, koji je dvije godine pljačkao zemlju i kuću seljaka Alije Jelke i koju je napokon ovih dana morao jedva jednom da napusti, što nije, kad su ga otstranili s tuđe zemlje, ubio i vlasnika i sve one, koii su riješenje najviše vlasti izvršili. Major Šamara po čaršiji. Tuži nam se Mustafa Sofić, trgovac u Ferhadiji ulici 21, da mu je na 3. o. mj. popodne došao jedan major na dućan i zahtijevao, da mu probere рб kile krušaka. Mustafa mu je odgovorio, da probirati ne može, a major je na to rekao: „Kad ne ćeš probrati ja idem". Na ovo je Mustafa nadodao: „Kad ne ćete, da ste zdravo". Major se na to udaljio, ali ove riječi mora da su ga nekako upalile, jer se odmah povratio i napao na Mustafu s riječima; „Р.... ti materina, šta si reko? Tebe boli na jednog časnika!" i udario ga šakom u glavu. Mustafa je odvratio, da će se potužiti, a major se na ovo sasvim razgoropadio i potegao sablju, da ga tuče. Narod se na njegovo vikanje iskupio, te se i policija umiješala, ali nije vršila svoje dužnosti, naime da uzme od majora ime i prezime, nego samo narod rastjerivala. Na tome se stvar i svršila. Upozorujemo na ovo mjesnu komandu, da iznađe toga ma­ jora i da ga pouči, kako se oficiri imaju vladati. Imenovanje kraljevskih namjes­ nika. Na sjednici ministarskog savjeta od 11. ov. mj. potpisani su ukazi o imenovanju kraljevskih namjesnika. Za Hrvatsku imenovan je Juraj Demetrović, koji je već otputovao iz Za­ se u jakoj mjeri. Svi oni obrtnici i greba za Beograd, da položi prisegu. industrijska preduzeća, koja nisu dobili Za Ljubljanu imenovan je Dr. Hribar, a za Sarajevo Dr. Nikola D u г | rasporede, ih trebaju ma kakve upute, neka se odmah obrate na priređivački , đeVić. Za Dalmaciju još nije imeno­ van kraljevski namjesnik, a po svoj | odbor »Zanatsko-industrijske i pol'oprilici to neće ni biti prije potpune privredne izložbe** Sarajevo, Jellća evakuacije onog dijela Dalmacije, koji | ul. 20 II. Izvanredna glavna skupština »EV , nam je pripao rapalskim ugovorom. Kamera«. Društvoi i»Bl*Kainter« za* , Postavljanje okružnih načelnika. , „Jug. List" od 12. ov. mj. donio je : ključilo je u svojoj redovitoj sjed* ' vijest, da je za okružnog načelnika u ' nic! od 9. jula t. g., da sazove izvan­ • Bihaću postavljen g. Hakibeg Kapeta- • rednu glavnu skupštinu 23. jula u 6 sati popodne sa dnevnim redom: Iz* nović, mostarski kotarski predstojnik. bor novog odbora. Razlog odstupu Koliko smo mi obaviješteni, ova vijest starog odbora je nesuglasica medu ne odgovora istini. nekim odbornicima. Jedna neistinita tvrdnja. Ođ više 1 Muslimanska centralna banka za osoba sam saznao, da Ahmedaga Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sa­ Sakić baka! iz Potok ulice, po Sara* ‘ rajevu, treba više vježbenika musli­ jevu širi neistinitu tvrdnju, da sam ; mana sa svršenom trgovačkom aka mu ja kod komisije za isplatu kmet, demijom ili barem nižom trgovačkom selišta, kad je rekao, da on neće no? i školom. — Pismene vlastoručno pisane vaca nego hoće zemlju i kad mu se , ponude sa školskom i liječničkom svjedokazivalo, da je to nemoguće, jer dočbom slati na upravu zavoda. je fo od vazda bilo kmetovsko se* Podaci o Šegrtima. Pošto su Mi­ i liste, a on u ljutim poviknuo, da mu nistarstvu za socijalnu politiku potrebni se zemlja otima da sam mu ja do* podaci o staniu šegrta cijele zemlje, viknuo »pa i ti si oteo«. Ovo je pozivaju se svi zanatlije, trgovci kao i prosta neistina i za to ga pozivam ostale radnje, koje imaju šegrta na da tu svoju neistinu javno sa svje* izučenju, da se u roku od 8 dana pri­ docima dokaže, inače ću ga smatrati jave kod vladinog povjerenika za glavni prostim denuncijantom i napadačem I grad Sarajevo (Gradska vijećnica, soba na tuđu čast. Sarajevo, 12. jula ; broj 1 L), gdje će dobiti u tu svrhu po­ 1921. Sejid Alibeg Filipović, ; trebite arke na ispunjene. Ovi arci nar. poslanik. I imaju se nakon ispunjenja odmah Kategorisanje rezervnih oficira. • pobratiti. Gradsko poglavarstvo šalje nam : Go- i Zahvala. Koncem mjeseca juna ј spodin Ministar Vojni i Mornarice na- I svršio sam Trgovačku školu u Tres i redio je, da se svi rezervui oficiri i ob- i bi nju. Koliko sam god imao želju I veznici činovničkog reda, koji su u za naukom, ipak obzirom na moje toku prošlog rata okategorisani prije siromaštvo ne bi mogao pohađati 1. juna 1919. godine i ako se i dalje škole, da se ne »milovaše građani osjećaju nesposobni za vršenje boračkih trebinjci, te jednakim mjesečnim I dužnosti, ponova podvrgnu ijekarskom prilozima uzdržaše me sve dok ni? pregledu kod komande Vojnog Okruga sam dovršio Trgovačku školu i ta* po pomenutom naređenju, a na molbu ko me ne pustiše da ostanem bez svakog pojedinca. Svi oni, koji se ne škole i zanata. budu javili na pregled, smatrače se za Za njihovu dobrotu i požrtvovnost sposobne za službu u ratu i raspore­ se ovim putem ^vima najtoplije diti se kao takovi novim ratnim ra­ zahvaljujem. Osobitu zahvalu isti? sporedom. čem gosp. Hamdiji Elezoviću učite* Pažnji gradske općine. Tuži nam Iju, koji se na svakom koraku za se mnoga sirotinja, starci i invalidi, mene zauzimao i nastojao, da mi što je bašmuhtarska kancelarija pre­ se što bolje materijalno pomogne. mještena u najgornji sprat općinske -- (• Trebinju, 4. jula 1921. zgrade, čime su oni stavljeni na muke, Hasan Bučuk. da moraju onako kljasti i obnemogli i uzlaziti na tako veliku visinu. Apelujemo na g. povjerenika, da iziđe u susret ovim tužbama i premjesti spo­ menutu kancelariju u drugi sprat. u novinama obavlja po­ Pri jave za zanatsko-industrijsku ! uzdano staro uvedeni * i poljoprivrednu izložbu za B i H. Priređivački odbor ove izložbe razaslao I je svima u mjestu i provinciji raspo­ zavod za oglašivanje i red izložbe, te se umoljavaju svi oni, Zagreb, Jurjevska ul. 31. | koii će izlagati na izložbi i svojim Telefon 21—65. proizvodima učestvovati, da se što , * prije jave priređivačkom odboru. Pri- | Generalno oglasno zastupstvo preme za „Zanatsko-industrijsku i po- I za preko 10 tu- i inozemnih listova Ijoprivrednu izložbu" koja će se odr| ' } žati 24. i 27. septembra o. g., izvode i i i Oglašivanje BLOCKNER-OV Novo! Prispjela je veća količina dobrih Stambu!$lkih kita (kićanki) za fesove. •- Cijene su kako slijedi: j I i ' 1 dutz. kita „Dublin" . . . . K 1 „ „ „Džanfes^ . . . „ 1 „ „ „ s plehom „ šaljemo uz pouzeće dok zaliha 240.— 150’— 100’— traje. Islamaga Vranić i Sin, trgovina fesova. SARAJEVO, Sarači ulica broj 11. 246 Narodna Jugoslavenska kuhinja ■'.. —---------- Kralja Petra ulica br. 2. ............. Poznati MehmedČauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/06ad557579d2f8b43c06d3d4b2782da6.pdf 039de5e4eb664615617f66ccdfd0446a PDF Text Text POSiARlNA U GOi'uvu ruACENA. pojedini broj К, 2 — izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na po a godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАШЦЕ. Broj 73 (311) Sarajevo, subota 16. jula 1921. <10. Zilkade 1339.» Program J. M. 0. i Ustav HI. Sein. - 32. Program: ».... imadu sc sve postojeće privredne privilegi? je i sve do sada podijeljene konce? sije za iskorištavanje državnih šuma i rudnika ustavnim putem r e? vid?, rat i«. Ustav, osim naprijed spomenute ustanove u članu 117., nc dajq za ovo posebne sigurnosti. Ali U poznato i u javnosti od prije dva mjeseca’ notirano, kako je ministar > ;ma i ruda ćzdao naređenje, da se poduzme revizija svih ugovora, koje imadu privatnici za eksploatisanje državnih dobara. I tim ova tačka našega programa može da bude u na« čelu zadovoljena. 33. Program: »Korisnik i nosilac monopola može biti samo drža? ... SHS.« Ustav, član 117.- alineja gača: »Pravo monopola pripada d: žavi.« 34. Program: »U pogledu agrar? r. h odnos a j a u zemlji . ..« i ta? ka dalje. Svi znamo, šta smo htjeli i ŠTt smo željeli da se poluči u tom " tanju. A znamo i to, šta se je po« stiglo, iz uredaba od 12. maja o. g. i najnovije provedbene naredbe za -“ovađanje beglučke uredbe. Svi znamo, čuli smo za ministarske kri­ ze. demFsije naših ministara, podvo? leno shvaćanje u našemu klubu iitd., jedna rana, o kojoj se ne može da misli bez boli.... I svako na svoj način može o njoj da sudi: je li bo« iit išta nego ništa i jeli moglo dru« g; č je bit'j u sadašnjim prilikama? Ali jedno stoji:: da bolji interesi od sadašnjeg riješenja agrarnog pitanja tangiraju okolo 50.000 našega nufu? sa, dok drugih 570.000 našega nufu« sa toga interesa nemaju, nego su vi­ še zainteresovani drugim tačkama' našega programa, koje su također zajedničke i za prvih 50.000 nufusa. I ovn okolnost, da se ne izgube dru« ga obezbi jedenja, vjerovatno da je uolivisala na držanje našega kluba, te je pristao u svojoj većini na ova« ko riješenje agrarnog pitanja, proti kojeg su — i ovakvog! — najžešće istupili u skupštini poslanici raznih drugih stranaka iz Bosne, pa čak i radikalni bosanski, koji sačinjavaju vladin blok! Okvir ovog članka ne dozvoljava mi, da potanko i popu? larno razglbbim čitav sadržaj spo? menutih uredaba i naredbe. To će sc učiniti u jednom od.narednih bro? jtva »Pravde«. Ali hoću i ovdje da ’staknem jednu, po mom shvaćanju, ' opću korist riješenja agrarnog pita- i nj a, naime, što se preostali zemljišni posjed muslimana ovim jedanput za uvijek oslobađa opasnosti, da ne do? đe pod udar agrarne reforme, pod koju je mogla doći i zadnja njivica najmanjeg siromaha po tendencija? ma zloglasnih Srškićevih naredaba. Ustav pak u članu 42. prema gor« nioj tački našega programa imade ovu odredbu: »F e u d n i| odnosi smatraju se pravno ukinuti danom oslobođenja od tuđinske vlasti. U koliko su gdje prije toga roka poći? njene nepravde razriješenjem feu* dnih odnosa ili1 njihovim pretvara­ njem u pivatnopravhe odnose, ima se zakonom provesti ispravka. — Kmctovj (čivčije), kao i uopšte zem« Ijoradnici koji obrađuju zemlju u kmetstvu sličnom odnosu, utvrđuju se kao- slobodni sopstvenici držanih zemalja, ne plaćajući1 sami1 zato ni« kakvu oštetu, i imaju se ubaštiniti.« 35. Program: »... tražimo, da se istodobno i na isti način sa u k i n uć e m kmetstva...« Ovo naše programatsko stanovište da se kmetstvo ukine, Ustav je i, proveo, kako gore citirah u svom 42. članu. 36. Program: »Tražimo, da se isto? dobno ... rastereti io vaj (mali, za« duženi) težački posjed«. Ustav čl. 30: »Naročitim zakonodavstvom urediće se poljoprivredna obezbjeđe? nja.« 37. Program: »Svaki zemljoradnik mora dobit: zemlje i to toliko, koli^ ko mu je potrebno za njegov opsta« nak.« I »treba zakonom ustanoviti mini mum zemljišnog posjeda, koji se neće moći ni prodati ni op? teretiti.« — Ustav u članu 43.. ali? neja četvrta predviđa »Zakonom ćc se utvrditi maksimum zemljišnog posjeda, kao i slučajevi, u kojima se minimum zemljišta ne može otu­ điti.« 38. Program: »Opći gospodarstve? ni interesi izisku ju, da ima v e ć i h p o s j e d a. pa gdje ovi već postoje kao slobodan posjed, treba h odr« žati.« — Ustav u članu 43., alineja prva to djelomično dopušta propisu? jući: »Ekspropr’sanje velikih po? sjeda i razdioba njihova u svoji? nu onima koji zemlju obrađuju, ure­ diće se z a k o n o m.« Međutim sa? danji propisi uredbe od 21. jula 1919. smatraju velikim posjedom o? naj posjed, koji prekoračuje izvje? snu maksimalnu granicu, na nr. u srednjoj Bosni preko 150 hektara (1.500 dunuma). 39. Program: »Naročitu.ćemo bri? gu posvetiti pridignuću naše braće na selu i u gradu osnivanjem z e m 1 j o r a d n i č k i h i z a n a t« 1 i j s k i h organizacija.« Ova se tačka zapravo tiče interno. J. M. Organizacije, da od sebi vede i nužnu ekonomsku org čiju muslimana u B. : H.. (o .•emu će se i potanje progover t‘\ . i Ustav u članu 29. tziazi u susret s ustanovom: »Država m u t e r i« jalno pomaže nacij'.'na.no zadru? garstvo. Isto tako država m a t e r jalno pomaže i ostala nacijonalna privredna udruženja, koja ne rade za dobit, fakvim zadrugama i takvim privrednim udruženjima, daje se u krugu njihovih poslova, pod inače iednak’m uslevima, p r? v e n s t v o pred ostalim privatnim preduzećima. — Donjeće se zakon o zadrugama, koj: će važiti za cijelu zemlju.« 40. Program: »R a d n i § t v o tres ba da bude posebnim zakonima z a? štićeno od kapitalističkog iz? rabljivanja poslodavaca.« Ustav za ovo predviđa slijedeće pro? piše: u članu 23.: »Zakon određu­ je posebne mjere za bezbjednost i z aš t i t u radnika i propisuje radno vrijeme u svima preduzećima; a u članu 23.: »Pravo radnika na orga? nizovanje radi postignuća bo« I j i h radnih usluva. zajamčeno je.« s4I. Program: Tražimo naročito u? vođenje obligatnog osiguranja radnika za slučaj bolesti, nezgode, nemoći i starosti, te osiguranja pot« pore za radničke udovice ii siročad.« — Ustav, član 31. glasi: »Obezb j e đ e n j e radnika za slučaj ne« sreće, bolest:, nezaposlenosti, staro? sti i smrti, urediće se naročitim za? konom.« 42. Program: »Tražimo što izdaš* nije povećanje budžeta za javnu na? • stavu . uvođenje praktičnih r e f otama u javnoj nastavi« - ostaje zakonodavstvu na izvršavanje već : po samoj svojoj p'riijddi. 43. Program: »Osnovna je nastava obligatna za svu djecu obojega ; spola.« Ustav u članu 16. aineja I 6. propisuje: »Osnovna jc nastava I državna, opšta j o b a v e z n a.« 44. Program: »Nastavni program za osnovne, srednje i velike državne škole imade se uvesti prema najsa? vršenijoj savremenoj metodi.« - Ustav, član 16. alineja 4. glasi: »U cijeloj zemlji nastava počiva na jed? noj stoj osnovi, prilagođava? jući se sredini kojoj se nam je? nju je.« 45. Piiogram: »Na osnovnim i srednjim školama b'će za sve vjero? ispovijesti obvezatna nastava u n au c i v j e r e.« Ustav u članu 16. predviđa: »V jerska nastava daje se po želji roditelja, odnosno staralaca, podvojeno po vje? r o i' s p o v ii j e s t i m a, a u sagias«? nost:. sa njihovim vjerskim načeli? ma«; te u alineji 5. istog člana: »Sve škole moraju davati moralno v a s p i t a nje i razvijati držav? ljansku svijest u duhu narodnog i e d i n s t v a i vjerske trpe? 1 j i v o s t i.« 46. Program: »Zahtijevamo otvo­ renje što većeg broja raznih s r ги č? nih škola i tečajeva sa nraktič? nim zadatkom, da svojim polaznici« ma uz dobru stručnu spremu orno? guče, da se privredno što brže^oso? ve na svoje noge.« — Ustav u članu 16.. alineja osma predviđa^»S t r u čne se škole otvaraju prema potre« bama zanimanja«: a u članu 22., gdje se govori o davanju spreme za pri­ vredne poslove, stavlja državi u duž? nost da će ona »... u tome smjeru provest' stručnu nastavnu Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. organizaciju i urediti stalno potpomaganje školovanja sposobne siromašne djece.« 47. Program: »Društvo i država treba da upru sve sile za suzbija? nje n e p i s men o s t j i da za to potrebita novčana sredstva stave na raspolaganje.« Što se tiče društva, dužnost je nas sviju, da na tome ra? dimo, da ono svoje doprinosi u ovom pitanju, a Ustav o ovom pita« nju u članu 16. alineja 12. predviđa: »Država će pomagati rad na nar oi dnom prosvjedi va₽ 48. Program: »To isto vrijedi i za osnivanje domova za ratnu i drugu s i r o č a d.« — Ustav, član 32. ga? rantuje: »Invalid:, ratna širo? čad. ratne udovice i siromašni i za rad nesposobni rodiitciji poginulih ili u ratu umrlih ratnika, uživaju naro? čitu državnu zaštitu i po­ moću znak priznanja. — Zakonom će se ured.ti pitanje o osposobljenju invalida za rad i o vaspitanju ratne siročad: za rad i život.« 49. Program: »Za .... pokvarenu djecu i mladež imadu sc otvoriti dr« žavna p o p r a v i 1 i š t a, a pošto će boravak u njima bit: prisilan... i t. d. Ovo pitanje po svojoj prirodi spada u djelokrug redovnog zakone? davstvs^ da se njim rješava. 50. Program: »Zahtijevamo potpu? nu neovisnost sudaca.«. Ustav u članu 109. garantuje: »Sudovi su nezavisni. U izricanju pravde oni ne stoje n] pod kakvom vlašću nc sude po zakonima.« Da završimo! * (U prošlom broju se u ovom član? ku, u 27. tačci, potkra’a ova štam? carska pogreška: mjesto »zajednič­ kih vjeroispovijesti« ima stajati »po? ј c din i b v jeroi spo v i jesti«.) Velika Britanija protiv Angore Zapovjednik savezničkih četa u Carigradu, engleski pukovnik Har? rington poslao je prije par dana br« zbjav Kiemabpaši, u kome mu ie predložio, da stupi u direktne pre« govore sa saveznicima u pitanju sa« vezničkih intervencija u grčko-tur? skom ratu. Na ovaj je brzojav od« govorio Kjemabpaša brzojavom, ali ne pukovniku Harringtonu, nego engleskoj vladi, u kome joj je saop? ćio. da je dobio brzojav od pukov« nika Harringtona i da on ne će pre« govarati ni o čemu prije nego se is­ pune .ovi uvjeti: Grčka vojska ima ostavilti Malu Aziju, u Traciji se ma provesti plebiscit, a nad Čari« gradom se ima ukinuti svaka kontrola Saveznika. Kad je taj brzojav spremao, morao je Kje? mahpaša posve tačno znati, kakav će odgovor dobiti na njega, naroči? to radi posljednje tačke njegovih uvjeta. I dobio ga je odmah. Velika Briitanija se oholo ogradica protiv pukovnika Harringtona i izjavila, da je njegov brzojav posve njegova lična stvar, te da se o uvjetima Kje? malovim ne može uopće ni govoriri. što je mogao misliti Kjemal. kad je Velikog Britaniji, najmoćnijoj svjetskoj imperijil svojim uvjetima jasno očitovao, da je se ne boji? Kakva jamstva ima, da će se prilike razviti tako, da ti uvjeti budu i is* punjenil i protiv volje Britanije? Je« su li njegove vojske tako mnogo« brojne, tako jake, jesu lii njegova vrela municije i ratne opskrbe tako nepresušna, te se usudio prkositi toj sili na način, kako joj dosada po« slije Napoleona i Vii>na nije niko prkosio? Mala Azija je zemlja za« ostala i u prvim počecima industrij? skog razvića. Kjemalova vojska bro« ji u najbolju ruku 250.000 vojnika, a Vilimova je brojala milijone, An? gora nema nijedne municione fabrjfe ke, a njemačke su tvornice proizvo? dile 'dnevno desetke topova i stoti« ne mitraljeskih pušaka. Moralo bi se posumnjati, da je Kjemalpaša po« ludio ii da vodi svoj narod, u očitu propast, kad bi svoje nade u buduća nost polagao samo u svoju vlastitu stratešku vještinu i u svoju hrabru vojsku. Stoga on mora da ima si« guma zaleđa. Prvo njegovo zaleđe je ogromni i nepregledni svijet is« lamskdh naroda, koji budnim okom i toplim simpatijama prate svaki njegov pokret. Sto mdijona indijskih muslimana. Egipat, Perzija, Turke« stan, cjela sjeverna Afrika njegovi su saveznici i to saveznici, koje ne vežu međusobno papirnati ugolvori niti ekonomski interesi, već nijemi ugovori srca, ugovori bratske ljuba« vi i zajedničke čežnje za slobodom. A ti su ugovori jači i dugotrajniji i ne dadu se kidati n kakv m maki« nacijama evropske diplomatije. Junački odgovor Kjemalov Veli« koj Britanci znači novi alarm čije« lome Istoku. On je početak jedne nove borbe Istoka sa Zapadom, ko* �„Pravda* — „ПРАЗДА* Strana 2 Страна ja bi mogla da po svojim dimenzi# jama daleko nadmaši prošli svjetski rat i koja bi se mogla izvrgnuti u svjetski rat u punom značenju te riječ:. Ali Kjemal ima još jedno zaleđe. To je sovjetska Rusija. Prije par da« na je izaslanik Angore u Parizu Re? šidbev dao izjavu, da Angora ne stoji u vojničkoj vezi s Rusijom. Го ne može biti tačno. Rešidbev je tun riječima htio da zavara Evropu, ka* ko bi dobio što više vremena u pri« premanju nove borbe, ali očita je činjenica, da Rusija snabdijeva An« goru municijom. O dobrim, upravo tijesnim vezama Angore s Rusijom daju nam svjedočanstva i zadnje v jest’, po kojima je Kjcmalpaša i* zabran za predsjednika sovjet* ske turkestanske republike i po kojima su turske čete došle u Per­ ziju. da stupe u zajedeičku akciju s Rusima i Perzijancima protiv Veli« kc Britanije. Mi smo već jednoć govorili na o« vam mjestu, da su se računi Sovjet* ske Rusije u pogledu rcvolucijonar* nih pokreta evropskog proletarijata potpuno izjalovili i da je Rusija pre* nijela front protiv svjetskog kapita­ lizma na Istok. To se sve više obi; stinjava. Kako može da teče z a j e d; nički i borba islamskih naroda za slobodu i borba Rusije protiv svjet« skog kapitalizma? Svaka zajednička borba mora imati : jednu zajedničku m sao koja je pokreće. Ta zajednič« ka misao leži u tome, što se i m p c« r j i : evropskih velesila u kolonijama sastoje u p r* v o m redu u kapital i stič« kom izrabljivanju radne snage urođenika i što u . I 1 t . i , s v i m tim k o 1 o n :.! a ma n e p o« stoje a i k a k o. i 1i vri o s . a b o k a p i t a 1: s t i č k a p r c d u z e ć a u domaći m ruka m a. 1 s\ e do*t rle. dok trud milijona muslimanskih radenika bude tekao u tuđe džepo« ve. teći će usporedo borba kđamskih naroda protiv tuđeg gospodstva sa borbom Sovjetske Rusije protiv svjetskog kapitalizma. Ppstignuli cilj borbe znači i ubistvo evropskog kapitala u kolonijama, to jest znači propast sadašnje evropske civiEza« čije i pobjedu Istoka nad Zapadom. U tom momentu će se i rez ć\ islam­ ski narodi sa Sovjetskom Rusijom, ali u tom momentu ne će više ni Evropa imati riječi. Jedini izlaz iz situacije i spas Evrope leži u tome, da dobrovoljno i što orije dadu bode Islamskim narodima i da ih puste, da sami uživaju plodove svo* ga rada i ogromnih prirodnih bogat* stava Istoka. Ali tim izlazom sigur« no ne će poći Evropa. Ona će. na čelu joj Engleska, čiji je kapital naj« većina za interesu van. povesti krva­ vu borbu i svijet čekaju nove bijede i nove ruševine. Stavili smo tmurnu i crnu progno­ zu budućnosti Evrope. Ona je stav; Ijena na osnovu najnovijih novin* skih vijesti, a ne na osnovu stvar« nog pregleda, kojeg naravno ne mo« žemo imati. Naša jc želja, da nam prognoza bude netačna i da se nade drugog izlaza i ta nam se že'ja ro­ dila iz bojazni, da dalinje ratne kom« plikacijc Evrope ne bi uvukle u vrt« log i našu državu, kojoj je prije sve* ga potreban miran život, da već jednom zacijeli krvave rane na na« šem narodu, koje su mu zadali dugi ; teški ratovi. Krajnja demagogija. narodni poslanik radikalne stali hladnokrvni, znajući da izborna stranke Suljaga Salihagić. bio je do« groznica često naruši obično ravno« sada lojalan protivn k paše organi vjesje 1 objektivnost ; kod većih po« zzije. I ako se nije slagao s našim litičara nego li je Suljaga. pa smo i programom, i ako je imao drukčije takav njegov postupak prip'Bali toj mišljenje i drukčiju taktiku u poli* groznici i nismo uopće reagirali na tici nego što ih mi zastupamo, on nj. Kad se je kasnije radilo o tom, se ipak u zadnje dvije godine nije da g. Pašić položi mandat i da se služilo sredstvima, koja bi bila nedo« tako pruži prilika Suljagi. da postane stojna iskrena prijatelja svoga naro­ narodnim poslanikom, mi smo se da i honetna političara. Takovo nje« tome iskreno radovali, držeći«, da govo držanje mi smo uvijek i u svom | ćemo u njem naći lojalna pomagača organu i u čitavu radu honorirali u štcenju muslimanskih interesa i u poštivanjem. Mi se. šta više, nismo ostvarivanju narodnih težnja. pokolebali u takovu držanju ni pri« Ali smo se, nažalost, razočarali u likom izbora, kad je Suljaga u svom tom. Suljaga je odmah nakon pri* proglasu nazvao našu organizaciju manja mandata pošao u Beč. da na* neprijateljicom muslimana i kad jc stavi nedovršene studije, te uopće htio pojedine predstavnike naše or« nije ni vrš o svojih poslaničkih duž« ganizacije da ponizi u očima njiho* nosti. I kad smo pregovarali s vla­ vih izbornika šireći o njima nestini* dom g. Pašića o riješenju nekih na« te glasine. I prema tome smo mi o- š:h neodgodiv Ti pitanja, Suljaga je PODLI S T A K. R.: Osveta Sultana Murata. Historijska pripovijest. Drugi dan bajramske svečanosti godine 1065. poslije Hedžre sastalo se u Stambulu pred Sofijinom dža* m jom veliko društvo. Neki su stojali. a neki opet podvinutih nogu sjedili na šarenim sagovima, prostr* tim po zcmlj. Hodže i drugi sve to više povećavahu ovo kolo, zastaju« ći. a ipak su bili odviše ravnodušni, da bi koji zapitao za razlog toga sa* kupljavanja. Svi su šutjeli; a iz nji* hova se kola izvijali samo gusti ob« laci modroga dima. Poput maglom obavftjh brda pušili su se njihovi čibuci. a oči su bile sa svom pozor# nosti uprte u jedno mjesto. U sredini njihova kola stajao je pred malim stolićem, koji je bio na* tovaren .pozlaćenim krugljama i ma­ čevima, mlad čovjek krasna uzrasta. Lice rnu bijaše opaljeno južnim suncem, al? plemenite crte govorile su jasno, da je boljega roda. Odije« lo mu bilo od zelene svile, a pri!ju« bivši se potpuno uz njegovo mlado tijelo, pokazivalo jc krasni uzrast i vitki stas mladićev. Opasao se sku* pocjenim pojasom, koji je bio ukra­ šen sličicama, što ih je zlatom i svi« Epoj 311 broj znao za to. af se ipak nije ni makao, • dućih izbora rehabilitirati. Je li to da bi i on eventualno djelovao na i lojalno? Nije. Nije već za to, jer je .svoje drugove u radikalskom posla« Suljaga znao stanovište radikala u nićkom klubu, da biše ovi* bile po* I agraru, koje su. zauzeli na lanjskoj pustljiviji prema našim zahtjevima, 1 svojoj partijskoj skupštini, i to se nego i nadalje studirao. Njemu jc stanovište dosad nije promijenilo. bio poznat rezultat naših pregovora Ne treba opustiti iz vida činjenicu, . već u martu ove godine. U aprilu je da Suljaga ni tada nije bio zadovo« vidio i nacrte agrarnih uredaba i on ljan s tim stanovištem, šta više, on je cijelo.vrijeme šutio, držao posla* je to na svakoj svojoj izbornoj skup* nički mandat i studirao u Beču. stini naročito naglasio i na časnu, rli* Koncem juna polaže on mandat i u ječ izjavljivao, da neće primiti man»Obzoru« od 24. juna 1921. navodi . data, ako radikalna partija ne pro« »kao glavni razlog toj svojoj odluci m jeni to svoje stanovište. I šta vi* nezadovoljstvo sa rješenjem bos. dimo? Radikalna partija nije ni za agrarnog pitanja...Salihagić isti­ j dlaku promijenila svoje stanovište če. kako ovaj član (7. čl. begl. ured« o tom, a Suljaga je ipak primio i he. opaska piščeva) izigraš a princip čitavih šest mjeseci držao •mandat. Го znade svako, pa i zem'ljoposjed* zaštite privatne svojine, i stoji u o* prc^ s dosadašnjim stanovištem nlci. I Suljaga se vara, ako drži р<м radikalne stranke, koja je ovaj prin« sjednike tako naivnim, da biše oni cip iz bivše Krizmanove uredbe bri* mogli vjerovati, da jc njegov odstup saia.... Ističući, da ne može primiti rukovođen nezadovoljstvom radi o~ odgovornost za ovaj član, veli ovo: , nakva riješeni., agrarnog pitanja Ja tu odgovornost prepuštam onim Kao naiglavniji uzrok nezadovolj* ljud ina iz vodstva J. M. O., koji su stva navodi 7. cl. uredbe. Iskreno se čini mi se naučili kupiti mr­ vice sav ladina stola, — pa ma čiji priznajemo, da on ni nas ne zrdo* stol bio i čija se politička mudrost voljava. I <m ne može nikoga zvao* sastoji u odstupanju, od svega ono« voljiti. Ali kad se znade, da je taj ga. što su svojim izbornicima obe« član bio! već uižakonjen. općenito ćavali. G. Salihagić obećava, da će proglašen i po njem se postupalo, o ovoj stvari javnost opširnije oba* kad se znade, da izmjena njegova i 6. člana uredbe, što ju je bio izvr* vijestiti. Čekajući rc opširnije obavijesti, šV» c, Stojan Protie. nilje nikad ni mi se nijesmo htjeE odmah osvrnuti ; stupJa na snagu, nego ju je g. minlna taj članak g. Salihagića. Ul kako star Krizman nakon pada kabineta Protića stavio brzojavnim na-e* jc do danas ne dočekasmo, mi ćemo I đenjem Agrarnoj direkciji u Saraје« već sada reći svoju. Prije svega moramo konstatirati, vj izvan snage, na kad se znade, da da je najprostija ne st na. da je po je upravo radi toga člana bilo došlo ložio Suljaga svoj mandat radi >va- do prekida pregovora sa vladom g. kova riješenja agrarnog nitanja, ka« Pašića. onda mi ne znamo, kako bi« ko ga je postigla naša organizacija. ' smo svaljivanje krivnje na vodstvo Kako je to gore rečeno. Suljaga je i naše organizacije radi popuštanja već u martu znao, kako će biti rije« mogli« drukčije označiti nego kraj* šeno agrarno pitanje, i kad bi to bio ' njom demagogijom. Tvrdnja, da je vodstvo J. M. O. uzrok njegovu polaganju mandata, on bi to učinio odmah u martu ili naučeno već kupiti mrvice sa vladi­ bar početkom aprila, a ne bi čekao na stola, ne može se drukčije okr? konca juna, da to učini. Nu mi ima« štiti nego drskošću. Vodstvo J. M. mo i objektivan dokaz, da to Šulja* O.. koje je dvogodišnjom borbom ga nije učinio raduriješenja agrarnog s vlašću pokazalo toliko ponosa, sa* pitanja, nego jer je na to bio prisi­ moprijegora, odlučnosti i izdržljivo« ljen od radikalne partije. Sekretar sti. dobacuje Suljaga Salihagić. koji poslaničkog kluba rad. partije, g. dr. je sa šerifom Arnautovićem nudio Janjić. po zaključku klubske sjedni« Bosnu i Madžarima i Nijemcima, i ce brzojavno je pozvao Suljagu. da i vragu i sotoni, koji je kupio i slao položi mandat, jer ne vrši poslanič« 1 dobrovoljce Austriji i preko kotac* ke dužnosti. Ustreba li. mi smo ; skog ureda u Kotor Varoši tražio, spremni iznijeti i original brzojava. da .m se u Banjoj Luci priredi sve­ Kako se ima razumijevati ovaj čani doček, koji je bio pristupio de* polit.čki gest Suljagin? Jedino tako, mokratskoj stranci samo radi toga, što se je Suljaga našao u nezgodnu jer je ona tada bila na vlasti, pa mu položaju. Morao je odstupiti, a pri« jc jedino ona mogla dati mandat za rođena mu taština nije dala, da ova* privremeno narodno predstavništvo, ko kukavički padne, pa se je htio a onda, kada su radiikali došli do okititi aureolom herojstva, i stoga vlasti, prešao ovima, i taj SaE'hag’ć razlogu svoga polaganja mandata usuđuje se tvrditi, da je vodstvo na* dao je karakter principijelnog nesla­ še organizacije naučeno kupiti mr* ganja sa svojom strankom, kako bi viče sa vladina stola!? Kod toliko se mogao poslije, naročito kod bu« cinizma zaista čovjeku pamet staje. lom uvezla vješta ruka. Glavu po« da će vidjeti još veća čudesa. I nije« taganom oko glave s tako neizmjer« krila mala šiljasta kapa, na kojoj je su se prevarili. Za čas. kao na čaro* nom brzinom, da su nazočni Evrop* bio pričvršćen srebren praporac; bnu zapovijed, nestade krugalja u Ijani zaklopili oči. dočim su Turci njegovi su zvuci imali da ravnoduš« posudi, u čarobnjakovoj ruci zasja gledai’i gotovo bez daha. Krug, kojim ne muslimane dovabe k njemu bli* krasan jatagan, a držak mu je bio se jatagan vrtio, postade već tako zu. posut biserjem i dragim kamenjem. malen, da sc činilo da se oštrica već To je neobična nošnja podavala Poput munje blisto se jatagan na dotakla glave. Ali čarobnjakova je mladiću veseo i slobodan pogled, a sjajnom suncu, a čarobnjak zamah« ruka bila sigurna, a svrhu svoju do po njoj si u njemu lako mogao ras« ne njime — prije nego što su se za« skora postigne, jer jednim udrcem poznati jednoga od onih mnogih ča­ panjeni tolikim bogatstvom gledao* i raspollovi na svojoj glavi) ocijelnu robnjaka, koji za bajrama posjećuju ci mogli razabrat. upravo s čud# kanicu, a da se nije ni najmanje oz* carski Stambul. nom brzinom u najtijcsnijcm krugu ledio. Pomalo bio je tako narastao broj i oko svoje glave. I to je djelovalo, jer Za ovim blio je još nekoliko do* gledalaca, da su nove pridošlice jed« i muslimanski gledaoci sagnuše glave kaza jakosti i) vještine toga mlad* va još mogli vidjeti glavu čarobnja« u znak nijemoga poklona pred vi* ća: on je gledaoce naprosto zapa­ ka. koji je dotle gledaocima već po« sokim umjećem toga smrtnika. njio. Opasnost svake njegove vje* kazivao vještinu svoju. Jednu za Činilo se, da čarobnjak nije ni o# štine,“ što no bi se bila mogla i kr* drugom bacao je pozlaćene krugije pazio toga priznanja, jer je nepre* vavo svršiti, uzrujala je i natjerala u zrak, koje su u brzomu lijetu za# stano radio dalje. Izvadio jc iz ma* I u strah inače mirne i hladnokrvne okružile oko njegove glave, odrazu* le koral jne košarice golub je jaje, po« Osmanlije tako, da je mnogi od njih iući pri tomu sunčane zrake, a opet stavio ga na stolić, uzeo jatagan i zaboravio na svoj čibuk — svoj naj« kao na zapovijed, stvorili bi se sve zamahnuvši pusuo ga sa svom sna# veći užitak. Jedva se čulo dihanje. skupa najednom u ruci svoga gospo­ gom na jaje; ipak ljuska jajeta odo* Ali mladi čarobnjak nije zadiv:o dara, da onda opet još s većom br« lje udarcu i jaje ostade cijelo Ta# gledaoce samo igrom svojih ruku, zinom polete u vis, pri čemu su sa* da jedan između gledalaca pristupi on je u isti mah razblaživao nji* da prikazivale najrazličitije oblike. k stoliću, : ne vjerujući u to čudo, hova srca najčudesnijim pričama i Čas se činilo, kao da se savio ognjen uze laje i stisnu ga prstom, da tako istočnim .pjesmama. Rijetko se do« vijenac oko čarobnjakovc glave; čas čarobnjaka raskrinka. Ali se preva­ gađalo, da su azijatski čarobnjaci je opet padala gotovo zlatna kiša na rio, jer je jaje, koje je malo prije pokazivali u isto vrijeme dvije um­ zemlju: čas kasnije letjele su krugije odoljelo udarcu jatagana, puče od« jetnosti; gledaoci su se obično imali' s tolikom brzinom, da su pokazivale mah pod pritiskom prstiju ovoga zadovoljiti nijemom igrom njihovih sliku džamije, a malo kasnije kotu« gledaoca. Nakon toga izvadi čarob# ruku, ali ovaj im je zabavljao oči i rahu se po zemlji kao potok zlatnSh njak kapu od ocijeli iu svoje torbe duh. valova. i pruži je redom najbližnjima, da je Među ostalim je gledaocima bio i Lakoća i dražest, kojima je čarob* ogledaju. Odbaciv svoju šiljastu ka# I jedan, koji je pozorno gledao sve njak svoje um ječe izvodio, napuniše piću, pokaza im visoko bijelo čelo I njegove kretnje 5 oduševljeno slavio radoznale gledaoce sve to novi jim i kovrčastu smeđu kosu i natakne njegovu umjetnost. Bio je to čovjek nadama, jer su s pravom oček’vali, I ocijelnu kapu. Tada stade vrtjeti ja­ 1 od nešto četrdeset godina, a njegov j© �Bpoi ЗИ Broj Iz ncpršlikc, u koju je poslanički klub J. M. O. morao pasti krivnjom i same radikalne partije, praviti po* litički kapital za se može samo čo­ vjek, koji u sebi nema ni truna mo* rala. I Suljaga i cio svijet zna, da su ga. Pašć i Užunović, kad su s našim poslaničkim klubom pregovarali o agraru, govorili i ispred Šuljagc Sa* lihagića, jer je on tada bi/o član ra.* dikalnoga kluba. Pa kad radi nepo­ pustljivosti Suljaginih predstavnika klub nije mogao isposlovati povolj* nije riješenje, onda bi svako očeki* vao, da će to i Suljaga priznati, po.« gotovo kad držimo, da ni Suljaga, a n: :ko drugi ne misle, da u naših po­ slanika nije bilo dovoljno i spreme i volje, da ovo pitanje riješe što je moguće povoljnije. ■ Sigurno se je svako, kome sebičnost i drugi niski I štaju g. mufti efendije. Taj je izvještaj instinkti nisu pomračili savjest, mo* ustupljen vojnoj komandi pa je valjda gao uvjeriti^ da je vodstvo J. M. O. došao i do g. Kušakovića. No ako nije, upotrijebilo sve sile i sva sredstva, evo mu mi to saopćujemo i tražimo koja su mu stajala pri ruci, da likvi* da nas tuži i zatraži obračun. Sa anonimnima ne ćemo dalje podac:|jom ovoga pitanja što bolje za* štiti interese posjednika, a da ni dru­ lemisati, muftinu izvještaju potpuno gim staležima ne učini nepravde. O* vjerujemo, a g. Kušakoviću nudimo no je rad takova nastojanja navuklo ! zadovoljštinu pred sudom ili pred javna se — i ako neopravdan — gnjev ! nosti. Izvolite, gospodinel ... znatnog dijela naroda, koji ga ozna* čuje kao ucjenjivača, plaćenika itd. I danas, kad je toga i svako poli.* □ tičko dijete svjesno, Suljaga se drz* □ □ nuo, da se baca blatom na vodstvo □ □ □ J. M. O. samo zato, da bi se prika* □ □ □ zao pravim braniocem posjedničkih □ □ O □ prava i interesa i tako izvukao po* □ □ litički kapital za svoju taštu ličnost! □ □ 1 sastanku u Novom Sadu, koji je odrI žan u kući Lajoša Csakia. Sastanku : ofisustvovalo ie drugih 12 lica, a pred­ sjedao je Filipović. KovaČević je pro­ čitao rezoluciju izvršujućeg odbora ko­ munističke stranke, kojom se odlučuje, da se prijestolonasljednik ubije, da.se osim njega ubije još više vidjenijih ličnosti i da se odmah otpočne sa ге! volucijom u čitavoj zemlji. Ova je re­ zolucija izvršnog odbora jednoglasno primljena. Komunistički su poslanici i jednoglasno utvrdili, da Mojzeš laže i navadjali su dokaz za svoj alibi, паglasujući, da oni spomenutog dana, t. j. dne 26. juna, nisu bili u Novom Sadu i zato su naveli veliki broj svje­ doka. Sjetite se ЈМЕТД“ Afera pukovnika Kušakovića. Interesantna stvar! Ono, što je pre- priznanje i poštivanje, jer pokazujemo duzeo Kobasica, čim se zaposlaničio, građansku svijest i — kuraž, koja mora resiti svakog ispravnog držav­ naime da protupitanjima oslabi efekat ljanina. poznatog pitanja H. Ajanovića o još poznatijoj aferi pukovnika g. Kušako­ Vođeni ovakim shvatahjem građan­ vića u Banjoj Luci, nastavlja «Domo- skih dužnosti, mi nesamo da ne ćemo vina« u broju od 14. o. m. donoseći polizati ono Što smo učinili i napisali, dopis nekakva Banjalučanina, koji pu­ nego šta više ponavljamo svoju tvrdnju kovnika g. Kušakovića kuje u zvijezde i čekamo g. Kušakovića, da nas tuži i niječe istinitost Ajanovićeva pitanja. radi klevete — ako ima kuraži, da se Dopisu nadodaje »Domovina« i ko­ na taj način obračunava. Nije ‘naime mentar, u kome slavi g. Kušakovića nikakova kavalirština, kad se jedan kao čovjeka evropejski vaspitana »u potpukovnik obračunava preko »Do­ pravom smislu riječi«, te dalje kaže movine«, u Čiju torbu može stati sve, ovo: *Stvar je, koliko nam je poznato, u pa i vlastito demantovanje. Još manje rukama g. Ministra Vojnog. Mi u to nas može omesti anonimni Banja­ ne možemo ni sumnjati, da g. Kuša- lučanin, jer nije isključena mogućnost, ković neće radi ove klevete izaći čist da je to ona ista »junačina*, koja je i nevin, ali takovo riješenje neće niuna DŽinićevu javnu pogrdu — poklo­ koiiko biti satisfakcija g. Kušakoviću ■ pila uši i utajila se čak i onda, kad a niti javnosti. Klevetnici ma koji to ju je i sama »Domovina« javno poz­ bili i ma kakve položaje zauzimali vala da odgovori. Mi to predpostavmoraju zbog svoga prijavog koraka Ijamo već radi toga, što se u dopisu biti osjetljivo kažnjeni; ne učini li to napada na Hamdibega DŽinića, koji je nadležna vlast, javnost će biti dove­ u ovu aferu — bar što se tiče izvora dena u položaj da ih ona kazni*. naše informacije — uvučen bez ikakva razloga. Badava je taj mar i nastojanje, da »Banjalučanin« se naime sasvim se prijetnjama najniže vrsti zabašuri ta afera. Mi joj ne damo da zaspe. vara, ako misli da je naš poslanički Samo je pri tome nešto i smiješno: klub »podnio u parlamentu interpelaMjesto da »Domovina« apeluje na kom­ । čiju (U stvari je podnešen upit gosp. petentno mjesto, naime na g. ministra I Ajanovića) na ministra vojnog, a da vojnog, da što prije pobije našu ' nije čitavu stvar prije toga provjerio, tvrdnju i stvarno odgovori na pitanje i nego je nasjeo onome čovjeku, koji g. Ajanovića, ona se zaklanja za auto­ I je govor g. Kušakovića tako izvrnuo*. ritet vojske i prijeti se svakom, ko se ' To je netačna tvrdnja i mi ćemo da drzne da dira u ono, što nam je »naj­ i ovom opsjenjivanju učinimo kraj izjamilije«. Polahko gospodo! Račun vam ' vom, da je upit stavljen na temeje malo janliš. Jar baška je udarati na । Iju izvještaja gosp. muftije vojsku, a baška prigovoriti kojem po­ i Kurta. Mislimo, da će se sad umiriti jedincu, pa makar bio i na najistak­ ! kako nervozni Banjalučanin, tako i velike duše oko »Domovine« i „Srp­ nutijem mjestu. Nekorektnosti ima ske Riječi«, koje bi na svu silu htjele svugdje pa i u vojsci. I kad mi pri­ da zabašure ovu nemilu aferu. Reći govaramo tim nekorektnostima, onda ćemo još nešto. I protest ulema menesamo da ne zaslužujemo prijekora i džlisa temelji se na zvaničnom izvjekazne, nego šta više imamo prava na sag — premda je došao gotovo pos* Ijednji — bio tik pred čarobnjakovim stolićem. Tko je god pogledao u njegovu visoku čalmu i u bogato odijelo, prepoznao je odmah u nje* mu Hafizhpašu, nadzornika carskih vrtova. Više se puta izmaknuo čibuk nje* govoj ruci i pao na svileni sag, dok mu je oko bludilo od mladića prema nebu i »Allah!« bio je duboki mu uzdah, što bi ga paša često izrekao, a pri tomu bi svi nazočni sagnuti gla* ve u znak svojega iskrenoga prizna* nja. Umjetnik bio je već zataknuo jatagan u zlatom okićene korice i dovršio svoje prikazivanje, ali nitko se ne maknu, jer su još svi čekali konac priče, koja je bila često pre* kinuta. Tako nastavi čarobnjak: S tim sam pobožnim dervišom do* šao do svetoga zdenca. Tri je puta on umočio ovaj jatagan u vodu i osušio ga paominim lišćem, a kad mi ga je dao, reče: »Evo, uzmi ga! Za tebe je to skupocjeno oružje, koje će ti donijeti sreće! Ovomu oružju u tvojoj ruci ne će odoljeti nijedan neprijatelj; no će ti otvoriti sva vra* ta cijeloga svijeta, a kad ga budeš imao uza se, otvorit će ti oči i ti ćeš gledati u budućnost sviju ljudi I dok bude svijeta i vijeka, ne će mu ni dan ni noć oduzeti više te moći!« Htio sam da se zahvalim pobožnome dervišu, ali ga onaj čas nestalo is# pred mojih očaju. I оД to doba pu* Страна 3 Strana П РАВДА* — »PRAVDA , , i I tujem svijetom, proričem buduć* nost, usrećujem ljude, ali svoje obe* ćane sreće još dočekao nijesam! Gorki smiješak zaigra mu na us* nicama, kad je svršio, sleže mu se na oči i čelo teška magla. Pa ipak se njegov pogled doskora opet raz* vedrio na pitanje Hafiz?paše: — Ako znadeš čitati u knjizi bu* dućnosti, onda govori i reci mi: koje je cvijeće najmilije velikomu sultan nu ? — Crveni planinski mak; — odgo* vori čarobnjak bez oklijevanja. Na taj se sigurni mladićev odgo* vor lecnu paša, ађ nije bio još iz* gubio nade, da će ga uloviti u laži i osramotiti. Zato ga opet zapita mir* no: — Reci mi: kada spava sultan? — Nikada! — šanu mladić sasvim jem tiho. Sad paša odista zadrhta od stra­ ha, nije li još tko osim njega čuo taj sramotni odgovor, a bio je istinit; uvjerivši se, da nitko čuo nije, usta* de lako sa zemlje, pristupi mnogo bliže čarobnjaku i zapita ga priđu* šenim glasom: — Znadeš. koja 11 je robinjica naj* milija sultanova supruga. — Znam pašo! Zove se Fatima. Drhćući na svemu tijelu pritisne paša ruku na mladićeva usta za znak šutnje i naloži mu, da pođe za njim. Mladić uzme svoj jatagan i| spremi se, da pođe za tim dostojanstvenih kom. Čarobnjakov sluga ostade, da Politički pregled. i ! ; | ; Ministar finansija g. Kumanudi o uzrocima padanja naše valute. U prošlu nedjelju je ministar finansija g. Kumanudi, na svom boravku u Spljetu, održao u tamošnjem kazalištu preda­ vanje o našim finansijama. Kao uzrok padanju naše valute naveo je činjenicu, da stojimo pred novom žetvom, te ne možemo za sada izvoziti veće količine Žita, a drugo i to, što smo mnogo uvezli iz inostranstva, pa je rad; toga velika potražnja strane valute. On se nada, da će se kroz 2—3 godine postignuti potpuna Ravnoteža u našim financijama. Naglasio je i veliko političko značenje uspjeha nutarnjeg zajma od 500 milijuna, jer su najveći dio zajma dale baš one pokrajine, koje se u vanjskom svijetu smatraju odluč­ nim protivnicima državnog jedinstva. Politički život u Beogradu mi­ ruje. Za prve dvije nedjelje ovog mje­ seca mirovala je u Beogradu sva po­ litička akcija. Narodni poslanici svih grupa uputlii su se u provinciju. Po­ red toga je i u vladi mirovala svaka akcija radi bolesti ministra predsjed­ nika Pašića i odlaska mnogih ministara na odsustvo.' Poslije ozdravljenja Pa­ šića očekuje se življi rad vlade. Istraga atentata. Javljaju iz Beo­ grada: Što se istraga dalje vodi, to istražna vlast dobiva sve viže mogućnosti, da u svoje ruke pohvata sve konce terorističke zavjere. Prekjučer prije podne, u prisuću četvorice gra­ đana, istražni je sudac Anđelković iz­ vršio suočenje Jozefa Mojzeša, koji je istražnim vlastima dao već dragocje­ nog materijala i komunističkih posla- ' nika Filipovića, Čopića i Kovačevića. i Mojzeš je rekao komunističkim posla­ nicima, da su dne 26. juna poslije i podne svi oni prisustvovali tajnom i spravi ostale stvari njegove. Dotle ' su svi gledaoci sagnuli glave u znak hvale i velikoga priznanja, ali se či? nilo, da mladić svega toga upravo i ne opaža. Mislib je samo na to, đa , će mu se sada ipak jednom otvoriti vrata carskoga saraja. II. Baš onih godina zbivale su se ve* like promjene na carskom prijesto* Iju u Carigradu, a bile su svakomu dobro poznate. Poput sjena dolazili ! su 1 gubili se opet sultani; na prije* I stolje su stupali gotovo samo zato, da silnom prolivenom krvi steku neumrlo ime i tobožnju slavu. Svi su bili gotovo samo igračke janjičar* ske. Sultani su doduše znali, kolika im opasnost prijeti carskim robovi* ma. Zato su često i pokušali, kao n. рг. Sulejman Ш., da razbiju te oko­ ve. no janjičari ovoga objesuše o* nim istiim svilenim konopcem, koji jc on poslao njima u znak svoje srdžbe. Njegov se rođeni stric Mu* stafa dovukao do njega s usklikom, da će ga od janjičarske sile obraniti. Umjesto toga naloži ovima, da ubi? ju sultana Su !e i mana sa cijelom пје^ slovom porodicom 1 tako zasjede Mustafa prijestolje, zamrljan krvlju sinovca svoga. Ali od tada ga je pratio — kao obično svakoga zločin* ca — strah: nije vjerovao nikomu. Ni jedno mu obećanje nije bilo sve­ to. pa nije ni ono ispunio, što je bio obećao janjičarima prije nastupa Omjer grčke i turske vojne snage. ! i ! i i 1 1 i ' i ! : i : • , ' General Papulos, vrhovni zapovjednik grčke vojske raspolagao je koncem lipnja sa preko 18 divizija To je od prilike dvostruk broi vojske, negoli ju je imao, kad je posijednjiput započeo ofenzivu. To je od prilike 250.000 voj­ nika. koji su odredjeni da na isti dan započnu generalnu navalu na oba krila i u centru. Posljednjih su dana u Malu Aziju dopremljene još 2—3 divizije, koje imadu da posluže kao pričuva i kao straža, da u zaledju fronte ne dodje do ustanka Te su čete koncen­ trirane u Aidinu, Magneziji, Balikeseru i Pandermi. Grčki je generalni štab računao, da će fronta, kad se raz'ije generalna navala, biti duga 369 km. Vrlo je važnu ulogu kod te zamišFene generalne navale imala igrati he­ lenska flota. Svakako računalo se pri tom, da će velike vlasti ili možda sa­ ma Engleska pristati na to, da helenska flota proveze čete i potrebni ma­ terijal kroz Dardanele i Bospor. Te su čete htjeli iskrcati na crnomorskoj obali izemdju Samsuna i Jeniboli u zaledju Kemalista. Grci su već pravili velike priprave za te operacije. U so­ lunskoj su i smirnskoj luci nakupili tovarne brodove, šlepove, pontone i kojekakve homerske Čamce, te ih pri­ pravili za prvi signal. Dva su bata­ ljuna pontonjera nekoliko tjedana vježbali na prevlaci Artaki blizu Panderme na Mramerskom moru i činili priprave za iskrcavanje četa. I Kemal paša je podvostručio broj svojih četa, te ima danas na fronti oko 180 hiljada vojnika, dok je bitku kod Eski Šehira u travnju započeo sa 60.000 četa u fronti i rezervom od 10.000. Sa Kavkaza i cilicijske fronte doveli su Kemalisti na zapadnu frontu u svemu 5 divizija, ali te su najjače i vrijede kao uzorne Čete- izet paša vrhovni zapovjednik kemaiističkih Četa rasporedio je svoju vojsku između Biledžika, Eski Šehira, Kjutahije i Ušaka. Konjica se nalazi u centrumu, te odanle podržava veze sa oba krila, koja su potisnuta daleko napred. Naciona­ lističke Čete izvrsno sa oboružane te I svoje vlade: umjesto da im je po* i visio plaću, oduzeo im još jednu tre* činu. Isto je tako znatno povisio sve I poreze, pod kojima su i onako ste* j hjali njegovi podanici. Na ulazima ! njegove palače stražili su grčki na­ jamnici, jer svojo vojsci nije više vjerovao, a on je sam boravio u najzabitnijim sobama, okružen nije* mim društvom patuljaka, evnuha i dvorskih luđaka, koji su se smijali samo na njegove riječi. Bojao se svakoga šušnja, što bi dopro do nje­ ga; uzrujavao se na svaki jači glas i neprestano je očekivao, ne će li ја^ njičari navaliti na palaču, da ga sjete njegova obećanja i pošalju onamo, kamo je on poslao svoga strica s ci^ jelom porodicom njegovom ... U času, kada je onaj mladi čarob* i njak s Hafizhpašom prestupio preko i praga carske palače, sjedio je sultan I pod vinu tih nogu na zlatnoj počivalp ci, buljeći bez misli u modrikasti dim ; lule, koji se dizao prema stropu nje। gove zabitne odaje. Jedan dvoranin za drugim pokušao je, da šalom raz* vedri carskoga gospodara. Ali kada su uvidjeli, da im to danas uspjeti neće i da je to dapače vrlo opasno, ' okaniše se toga, odlazeći natraške i iz odaje, gdje sultan ostade sam. Sa* I mo njegov najmiliji grčki rob hla* d;o mu je velikom skupocjenom 1e*> pezom glavu. Nepomično sjediin je car. uzrujan nekorii tajnom slvt^ipm^ što mu je parala poplasenv (Nastaviće st). i �Broj 311 Број „ПРАВДА* — PRAVDA" Strana 3 Страна imadu dovoljno teškoga topništva, aeroplana i tehničkih sredstava. Drži se, da će centar novih borba biti Kjutahija. I ako je grčka vojska brojno jača od kemalističke. kemalističke su čete sposobnije za borbu i prožete sviješću, da se sada radi o opstanku turskoga carstva, o slobodi ili ropstvu Turaka. Turske se čete nalaze uopće u po­ voljnijem položaju, a njihovi vodje bolje poznaju teren, u kojem se vode borbe, dok su vojnici priučeni na terenske prilike i klimu te sposobni da izdrže više nego li Grci. . i | I I 1 Domaće vijesti. Ispravak. U prošlom broju lista, u naredbi o provagjanju beglučke uredbe štampan je i 25. član, koji je ukinut prema izmjenama te naredbe, propisa­ nim 10. juna o. g. i koji prema tome ne važi. Zatim u članu 10, u posljednjem retku mjesto „viša sila ranijih prilika" treba da stoji „viša sila ratnih prilika". .Molimo, da se to uvaži. 1 Ona predviđa minimalnu tarifu za i države, s kojima imamo trgovački I ugovor i maksimalnu za države, s kojima ga nemamo. Također je predviđen 1 sistem zaštitnih carina na željezo, drvo i tekstilnu robu, ali povišenja za ove artikle ipak nisu tolika, kako je to tražila zainteresovana industrija. Dosadašnje ubiranje poreza na obrt kod carinarnica je ukinuto, ali je za toliko povišena tarifa. Također je i ado za preračunavanje dignut, tako da sada 100 zlatnih dinara odgovara iznosu od ' 400 srebrenih. ’ | j Muslimanska centralna banka za ; Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sa­ ! rajevu, treba više vježbenika musli­ mana sa svršenom trgovačkom aka­ demijom ili barem nižom trgovačkom školom. — Pismene vlastoručno pisane ponude sa školskom i liječničkom svjedočbom slati na upravu zavoda. OBO8OIOIOCO2OIO3OBC i , ■ Širite .Pravdu* acBosoBOEoaoaoBosoi Najjeftinije i najbolje Narodna Jugoslavenska kuhinja papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sarajevske tvornice papirnatih vrećica (hesa) u Sarajevu ===== Kralja Petra ulica br. 2. ===== Zatražite cijene i uzorkel Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom p slugom. — Za čistoću jamčim. Int. telefon 124. ZEMALJSKA BANKA ZA B.i H. Centrala U Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bjelina. Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Mujaga Kovačević zvan Mostarac. I ===== B S Bihać. Derver.ta, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Gcražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite FEzerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. - ----------------------------------------------- I===8^= I === ■ I ===== I ===== I I I ==l =====1 ===| ===| ==lI ^=1 I I ! , j Osiguranje robe i prtljage na željeznicama. U ministarstvu sao­ braćaja održana je konferencija za stvu. Ministarstvo spoljnih poslova osiguranje robe i prtljage na željezni­ javlja, da naša država ima kraljevskih cama. Pored nadležnih organa toga poslanstva u : Ateni, Beču, Bruxellesu, ministarstva prisustvovali su i predU prošlom broju nam se potkrala Bernu, Bukareštu, Varšavi, Washingstavnici domaćih i češkoslovačih dru­ tonu, Madridu, Parizu, Rimu i Sofiji; još jedna pogreška. U bilješci »Balkani­ štava. Sa nadležne strane je tom pridiplomatskih predstavništva u : Budim­ zacija uprave« mjesto ministar saobra­ likom izražena želja, da se što prije pešti, Carigradu, Trstu, Kairu i Smirni; ćaja ima da stoji ministar pošte generalnih konsulata u: Beču, Solunu, I Dolazak g. Kaline. Prekjučer stigao organizuje osiguranje na jedan prakPragu, Marselju, Bukareštu, Ženevi, ’ nam je u goste izvanredni poslanik i tičan način, kao što je to u naprednim zemljama, gdje se osiguranje proNew-Yorku, Chicagu i Bru.xellesu: opunomoćeni ministar Čehoslovačke vađa na samim željezničkim blagajnama konsulati u : Grazu, Dusseldorfu, San 1 Republike u Beogradu g. Anton Kalina. Frar.cisku, Korsici, Krku, Amsterdamu. i to priznanicama. Poslije rasprave On je poznat još iz bivšeg bečkog par­ Antofogasti i Montrealu. konferencija se složila u tome, da naša lamenta, u kome je glasao protiv osiguravajuća društva izrade elaborat aneksije Bosne i Hercegovine. Silno o osnivanju jetinog osiguravajućeg spretan polftičar i širokih slavenskih Masarvkovih koncepcija, g. Kalina je i društva za prtljagu i robu na željezMuslimani i muslimanke radio i na drugim kulturnim poljima nicama. Isto tako bi ova društva imala da spreme ^redlog o načinu održavasu svome velikom narodu. Dobro nam grada Sarajeva, sjetite se došao nja međunarodnih veza na ŽeljezniI ' čama. Nova carinska tarifa. Krajem ove vašega ,,MERHAMETA“. nedjelje stupa na snagu nova carin­ Českoslovački konzulat šalje nam ska tarifa za uvoz u našu kraljevinu. i ovo saopćenje: Ministarstvo inostranih Naša predstavništva u inozem­ 1 , I djela u Pragu imenovalo je Ijekare u Sarajevu gg. dra Ljudevita Pisena konsularnim Ijekarom, te dra Jindricha Čihaka njegovim zamjenikom. Most u Sanskom Mostu, koji je . uslijed poznatih poplava bio porušen, popravljen je i sa danom 12. o- mj. promet na željezničkoj pruzi Prijedor —Drvar—Knin opet je uspostavljen. Marke za Hurrijetove šegrte. Svim prijateljima musi, zanati, podmlatka, a naročito musi, institucijama: bankama, veletrgovinama i si. stavljamo na srce, i molimo ih, da nam sabiraju i šabu na adresu: Hurrijet, Gornji Tabaci 5, Sarajevo - stare i upotrebljene poštanske marke, koje ćemo unovčiti u korist" naše šegrtske sek­ cije, koja već sada izdržaje preko sto­ tinu siromašne, a vrijedne djece na svim modernim zanatima. Za društvo »Hurrijet«: Odbor. 1 ==~B= I === I = Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. I Novo! Prispjela je veća količina dobrih Staitlbulskih I kita -ićanki) za fesove. — Cijene su kako slijedi: T; E м 1 dutz. kita -Dubim* . . . . K 240.— 1 „ „ „Đžanfes" . . . „ 150*— 1 „ „ „ s plehom „ 100*— šaljemo uz pouzeće dok zaliha traje. I Islamaga Vranić i Sin, ш Ц I trgovina fesova. SARAJEVO, Sarači ulica broj Prima kao glavno zastupstvo za Boenu i Hercegovinu Assicurazioni generali i Prvog sveopćeg društva 7a osiguranje protiv nezgoda i Šteta, sve vrsti osiguranja. iSEBURA IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 preporučuje se za tursku Crnu kSVU kao najsavršeriji dodatak i zamjenica zrnate kave. Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. 1 1. 246 ■ Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.J u Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupujt i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeio. - Brzaјавi: Trgonačha franka, Šarajвво. - latarorhan telefai: M Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2e4525cdaa660c0d8e90061c8bdb7de6.pdf 7137b922ef98a3424b94d765b8e977b2 PDF Text Text POŠTAR1NA U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2'— PRAVDA Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 74 (312) Sarajevo, 17. jula 1921. Centralni odbor J. M. O. otpočeo je svoja vijećanja na 15. o. mj. i za? vršio ih danas. On je u prlom redu uzeo u pretres izvještaj poslaničkog kluba o radu od posljednjeg sastanka i u vezi s time smatrao svojom glav­ nom zadaćom, da izgladi spor, koji je u klubu nastao i o kojem je u jav­ nosti bilo govora. I ako su opreke bile znatne, međusobnim popušta, njem obiju grupa uspjelo je, da se izgladi spor i da klub nastavi surad« nju u sadašnjoj vladi. Ujedno je za= ključeno da će se na redovitoj glav? noj skupštini organizacije, koja će se sastati početkom oktobra ove go­ dine, prosuditi dosadašnji i odrediti budući politički pravac poslaničkog kluba i preraditi statut stranke, na? ročito u pogledu sastava Centralnog odbora. Centralni odbor pretresao je i pitanje lista »Pravde«, te je zas ključio, da se udovolji molbi glavnog urednika g. Korkuta, da do zemalja ske skupštine ode na dopust, a da I IV. delikte«... Ustav u članu 13. prihvaća: „Sve krivice štampom učinjene sudiće redoviti sudovi*. 54. Program: »(Zahtijevamo) Što strožiji progon lihvarstva i zaštitu maloljetnih*4. Ustav u članu 36. pred­ viđa: „L i h varstv o (ze enaštvo) svake vrste zabranjeno je". Zaštita pak ma­ loljetnih pitanje je zakonskog uređenja. 55. Program: »Tražimo da se i u vojsci poštuju propisi Islama, a naročito da se muslimani vojnici ne opterećuju uz ramazan teškom služ­ bom*. Ovo je pitanje zakonskog ure­ đenja. 56. Program: „Tražimo da se uvede apsolutna zabrana za sva vojnička lica, da se miješaju u politiku i da u isto vrijeme obnašaju građan­ ske i vojničke funkcije". I ovo pitanje spada u kompetenciju zakona, da se njim reguliše, ali ga i Ustav djelomično opredjeljuje u 70. članu: »Oficiri, ak­ tivni i u nedejstvu, kao i podoficiri i vojnici pod zastavom, n e mogu vršiti biračko pravo ni biti birani". 57. Program: ,,N a rod n o m zdrav­ lju i higijeni posvetićemo osobitu paž­ nju, naročito suzbijanju alkoholizma". Ustav, član 27. glasi: »Država se stara: 1. o popravci opštih higijenskih i socialnih uslova, koji utiču na narodnu zdravstvenost; 2. o naročitoj za­ štiti matera i male djece; 3. o čuva­ nju zdravlja svih građana; 4. o suzbijanju akutnih i kroničnih zaraznih bolesti kao i suzbi­ janju zloupotreba alkohola; i 5- o besplatnoj Ijekarskoj pomoći, besplatnom davanju lijekova i drugih sredstava za čuvanje narodnog zdravlja siromašnim građanima«. 58- Program: „Nastojaćemo, da se naš autonomni (vjersko prosvjetni) »Š t a t u t« odmah podvrgne temeljitoj revijjji«. Do izglasanja Ustava nije bila sigurna ta revizija, a sada ovo pitanje spada u kompetenciju vakut-mear. sabora za ižradu. 59. Program: Nastojaćemo da našoj organizaciji pristupe i muslimani iz drugih jugoslavenskih kra­ jeva". Naš je klub pokušao odmah, čim je došao u Beograd, da dođe u zajednicu sa poslanicima muslimanima Godina Ш. Sarajevo, utorak 19. jula 1921. (13. Zil kade 1339.) se redakcija povjeri sadašnjem za? mjeniku glavnog urednika gosp. Dž. Sulejmanpašiću uz sudjelovanje gg. narodnih poslanika Ajanovića i Sadovića. U štampi su iznesene mnogobroj­ ne netačne i tendencijozne vijesti o vijećanju Centralnog odbora. Nije točno, da je traženo, da odstupe predsjednik poslaničkog kluba g. Maglajtić, g. ministar dr. Karameh? medović, kao što nijesu tačne i mno? ge druge slične vijesti. Isto je tako netočna i tendenciozna vijest, kao da je pobijedila grupa gg. Maglajli? ća i Korkuta, jer o kakvoj pobjedi ne može biti govora, kad je spor međusobnim popuštanjem izglađen. Poslanički klub, koji se do sada bio samo provizorno konstituisao, izabrao je za predsjednika g. Ma? glajlića, za potpredsjednike gg. M. Kapetanovića i dra Hadžikadića, za tajnika g. Alića. za blagajnika g. Sa? rajlića. Program J. M. 0. i Ustav. S—in. 53. Program: »(Zahtijevamo) porotu za sve političke i štamparske Čekovni račun pošt. štedionice 1119. iz Južne Srbije, ali ovi nijesu prihvatili ruke. Pa i poslije, kad su bili izašli iz demokratskog i radikalnog kluba, nijesu htjeli s nama zajedno, da sebe pojačaju još i sa 24 naša glasa, nego su bili sebi osnovali — posebni klub. 60. Program: »Sve štete, koje su nama muslimanima učinjene tokom rata, a naročito od prevrata, imadu se potpuno i što brže naknaditi«. Ustav za ovo nema specialne garancije, a šta će zakon o tomu predviditi, to se ne zna. Za mene ovo pitanje ostaje otvoreno. S ovim savršavam su ovih šezdeset točaka naš je program potpuno iscrp­ ljen. Ko me je pratio u ovom uspore­ đivanju s programom u ruci, svjedok mi je, da nijesam ispustio ni jedne točke, ne samo principijelne, nego ni inače od manje važnosti. Ali ko bi ipak htio da kaže, kako sam ispustio nešto iz programa od bitne vrijednosti, molim ga, da mi to javno i dokaže citatom iz programal Ovako pak moramo računati s ovim Što vidimo pred sobom. Tu imamo 60 točaka programa, od kojih zabilježismo kao prijeporne samo njih osam i to: pod brojem 9. navedena o jugoslavenstvu, pod brojem 11. proporcionalno pravo glasa, broj 12. doncšenje ovoga Ustava sa dvije tre­ ćine glasova, 18. i 29. sloboda rada i stjecanja, 28. proširenje djelokruga Senatskih sudova, 30. sloboda utak­ mica na polju privrednog rada obzi­ rom na davanje privilegija, 39. dava­ nje zemlje vlasniku, koji je hoće da obrađuje i 60. naknada za štete iz rata i iza prevrata. Dvije točke programa se storniraju i to: pod brojem 7. o našem stanovištu do ustavnog uređe­ nja i broj 40. do riješenja kmetovskog pitanja. Ostalih četrdeset i devet točaka nađosmo da je zadovoljeno, bilo potpuno Ustavom ili inače, bilo djelo­ mično ustavom u principu i izvedenjem u izradi zakonodavstva. Agrarno pita­ nje izlučujem na stranu da ga klasira kako ko hoće: ili u ovih pedeset to­ čaka da spada ili da ga pribroji uz prvih osam, pa da ih bude devet. Od prvih osam tačaka ja smatram da su negativno riješene ove pod bro­ jem 11 i 12 potpuuo, a one pod bro­ jem 30, 39 i 60 djelomično, dok imam j j i ■ i : i j ; . ■ . : ; nade da će se povoljno u budućnosti I đivanjem. A to je ekonomska riješiti one pod brojem 9, 13, 18, 29 1 organizacija! J. M. O. neka se bori za mogućnost opstanka i 28. Za svih pet negativno riješenih točaka naš je klub poduzeo sa svoje i muslimana u ovim zemljama kako god strane sve, što mu je bilo u snazi, da I hoće u političkom pogledu, ekonomska se povoljno riješe bilo u Ustavotvornoj ! organizacija, posve nezavisna od poli­ tike, treba da sa svoje strane tu m oskupštini, bilo u ustavnom odboru ili u pregovorima s vladom za sporazum : gućnost učvršćuje i osigurava u — ali nije uspio. ■ materijalnom pogledu. Istorn tako doMeđu pedeset pozitivnih točaka ima 1 bili bi smo i drugu nogu na čvrst i nekoliko njih, koje momentano nijesu I pravilan hod u budućnost, a ne bi zadovoljene, ali ih ja ipak nijesam ; dalje hramali samo na jedroj, političoznačio za prijeporne, kao na pr. pod ! koi, kao sada i zaljuljavši se na sva­ koj zapreci u bojazni, da se ne sru­ brojem 51 otvaranje popravilišta za pokvarene dječake, broj 58. revizija šimo. Naša ekonomska organizacija sadr­ autonomneg „Statuta" i broj 59. odnos prema muslimanima iz drugih jugosla­ žavala bi u sebi i zemljoradničke i venskih krajeva. Ja ih ne označih za zanatlijsko zadrugarstvo, za koje smo po programu J. M. O., kako to istaprijeporne stoga, što u prvom dijelu koh pod brojem 41, zaduženi da ga članka naglasih, da ću usporediti pro­ razvijamo, ali bi istodobno obuhvatila gram J. M. O. sa Ustavom u vezi sa radom našeg poslaničkog kluba, te što ■ i konzumno i trgovačko, bankarsko i stoji bilo do nastojanja Organizacije ! industrijalac udruženje muslimana tako, da bi njezino upravno vijeće bilo do boljih prilika, da se i ova i ovakva načela naše stranke ispunjuju i rukovodilo naš razvitak na ckonom! skom polju isto onako, kako to ceni ispune. Niko uviđavan niti hoće niti može i tralm odbor J. M. 0. rukovodi na polju ispustiti ih iz vida i ne truditi se, da političkom. Drugačije ne može ni biti, se i ova pitanja ne ispune, kao i ona, jer posao, koji nas na tom polju čeka, koja su djelomično sada negativno ri­ I tako je iza ratne oronulosti ogroman, ješena, pa dapače i potpuno negativno, ■ da je apsolutno nemoguće, da bi ga ako smo kod njih naglašavali svoje j mogla valjano voditi i svršavati posebno stanovište (kao što je pro­ I naša politička organizacija. porcionalno izborno pravo), a kamo li S druge strane, naša ekonomska on:? za koja ima nade da će se po­ I organizacija, koja se do sad nikad voljno riješiti. Međutim i u rečenih i nije mogla odjednom vrijedno osnopedeset pozitivnih točaka, većina ih je, j vati, može še sada po mom sudu koje su postavljene na dobru bazu 1 osnovati kako treba novcem i obligariješenja Ustavom, a dokončati se imadu 1 cijama, koje će se dobiti u odštetu za U izradi zakonodavstva i drugom par­ • oduzeta nam zemljišta po agrarnoj lamentarnom radu. Hoću da reknem, I reformi. Neka se taj novac nipoš to kako se dobar dio našega programa ne potroši, osim ako ko ima koji nalazi još u stadiju rješavanja i ispu­ dug da plati i najnužnije što mu njavanja i da bi presjeći to ispunja­ ' treba da nabavi, nego neka se uloži vanje značilo Isto što i ostaviti među u naše novčane zavode na dva pristaništa na uzburkanoj vodi, a 1 štednju do vremena, koje se pokaže u brodu, koji je prilično dobro oprem­ najzgodnije za provedenje ove naše ekonomske organizacije. Pogledajte još ljen, ali mu posada hotimično obustavi djelovanje, podijelivši se u nazorima: i jedan put, šta napisah pod brojem 41 jedni da se ide naprijed, a drugi da i o državnom potpomaganju zadrugarse vrati! stva, sjetite se, da je od našeg poliOva aluzija, priznajem, odnosi se na i tičkog programa izmjenjen dobar dio tadašnje stanje našeg poslaničkog ; i mislite na momenat, kada će nam kluba (pred glasanje Ustava), a krup­ trebati sada pristupiti jednom novom nih razloga imaju obje grupe posla­ ekonomskom programu, da na njemu radimo. I spremajte se, da preko svojih nika i za i proti. Međutim, glasanjem delegata na, ekonomskoj konferenciji, za Ustav izađoše naši poslanici jedin­ koja će se ako Bog da na jesen sazvati stveno iz Ustavotvorne skupštine i u Sarajevo, istaknete sve one smjerove, pređoše u zakonodavnu skupštinu. Ali kojim mislite da treba naša ekonom­ kojim pravcem od sada da pođu, to ska organizacija da pođe. pitanje nije raščišćeno. Naš poslanički klub mnogo misli na Narod treba da ga raščisti! čuje se ovaj momenat, pretresao je ovo pitas više strana. 1 pravo je, jer u našem , nje više puta i donio zaključak klubu sjede narodni poslanici. Da narod pak mogne tačno prosu­ 1 za saziv ekonomske ankete 1 čim to omoguće prethodne preduzete diti težinu čitave stvari, ja uzeh na I mjere za osnutak ekonomske organise zadaću da ga po programu J.M.O. upoznam sa rezultatima rada J. M. । zac.ije. Meni je stavljeno u dužnost, da Kluba, pa neka po njima (kao i po ; našu javnost preko „Pravde" o tomu obavijestim, što ću jo i učiniti — na­ duhu naših težnja i političkog shva­ dam se na skoro — pod naslovom ćanja i u drugim pitanjima, koja nijesu »Naša ekonomska organizacija". Samo napisana u programu, a o njima molim, da me tada s najvećom pažda treba zauzeti stanovište kad, izbiju na tapet) prosudi, u kom će pravcu ! njom popratite u prikazivanju i da po dati novu direktivu svojim zastupni­ i najboljoj uviđavnosti pomognete osno| vu, da se odmah, nakon svršetka glaVcima. Hoće Ii i za dalji rad slijediti zapovijed, kao što se čula na izborima? ! nih ljetnih poslova mogne sastati naša ! ekonomska anketa. Hoćemo samo složno, svi skupa, pa — ili svi bijeli ili svi crni!"? Ja vjerujem u političku svijest na­ šega naroda i nadam se, da hoće! * □ a Međutim, kako god u buduće opo­ ravila politika J. M. Organizacije, jedna praznina i to jedna silna praznina u zajednici muslimana Bosne i Herce­ govine ne može se i ne smije se više podnositi, a da se što bržo i što in­ tenzivnije ne počne sa njenim izgra- □ o □ □ □ п в Sjetite se пзпгтни □ п □ □ □ □ □ �Strana 2 Страна Spoj 312 Broj „PRAVDA* — ИКРАЗДА“ Riješenje agrarnog pitanja u južnoj Srbiji. | i štetnim. Za to, kaže, ima dokaza iz iskustva. G. Raičević je dobio mandat i sto* licu u konstituanti pomoću musliman­ Neke sarajevske novine objavile puno .izrodio i pojavio u najgrub* skih glasova. To priznaje i radikalski su sporazum o agraru između muslb Ijoj formi. Taj je pokret stvorio tak* I organ na Cetinju. Pred izbore su radimanskih poslanika iz Makedonije i tično stanje, koje vlasti i zakoni) I kali obećavali, da je muslimanima Sandžaka i predstavnika viadrnih moraju mijenjati vrlo obzirno, i to 1 mjesto samo u radikalskoj stranci i grupa, pa su poredcćii naš i njihov opet samo u ograničenoj mjeri. Ta- i da su radikali oni, koji će u obzir uzeti sporazum došli do zaključka, da sam kav slučaj nije u južnoj Srbiji. A da sve njihove opravdane zahjeve. To nije, mnogo je pridonijela veća kom? džačko*makcdonski posjednici pu­ ćemo mi samo zabilježiti i sada preći no bolje prolaze i da su prema tome paktnost muslimana, niži kulturni preko toga. njihovi zastupnici, i ako neškolova* niveau naroda, a naročito okolnost, ' G. Raičević iz političkih obzira nije da vlasti nijesu prije toga ni poku* ni. puno sposobniji od naSih. Na ovo imao pravo zastupati ono gledište o šavalc da riješe to pitanje, kao što posljednje nećemo se ni osvrtati, a šerijatskim sudovima i tako je dolazio pozabavićemo se prvim zaključkom. je to kod nas Austrija radila i time do zaključaka: da su oni štetni. već, da tako kažem, posijala sjeme Prije svega ne smije se smetnuti s Gosp. Raićević, kao Crnogorac u današnjem a gr. pokretu. uma okolnost, da se agrarni odno* Ima još jedna stvar, koju ne uzi* 1 svojoj užoj domovini i nije mogao ni šaji u Bosni i Hercegovini znatno ■ maju u obzir oni. koji su dosad go* I vidjeti ništa napredna i uredna kod razlikuju od onih u Makedoniji, a donekle i Sandžaku. Obrađivaoca voržli o tom sporazumu, a koju treba ! muslimana. Pošavši od seoskog hodže slobodne zemlje niti su bili niti su naročito naglasiti. To je obKk i na* pa na dalje, do sibjan mekjteba, do naše najviše istance, to sve ne priliči sada nosioci kakovih prava na zem; čin sporazuma, te kontrahenti nje* na kakve ustanove kulturne i pro­ ■Iju. koju obraduju, dakle posjednici govi. Sporazum, što su ga na* imaju na nju neograničeno pravo ši poslanici iz Bosne stvo* svjetne, to najmanje prestavlja državno vlasništva. Valja znati, da čitluci i r i >1 i sa vladom g. P a š i ć a, do«* nadieštvo, a u njima savremene or­ čitlučki odnosi mjesu slični ni po bio je zakonsku formu d u* gane. Stoga se i danas može Čuti svom postanku, a niti po odnosu iz* s t a v n o (»snaženje, dok je negodovanje kod samih muslimana zbog nereda, nerada i samovolje. I među cifluk-sahibije prema cif čiji sporazum sandžačko*makedonskih nije onda čudo, kada se i kršćani kmetskim odnosima u Bosni i Нсг* muslimana s predstavnicima partiji a ccgovini Čifluk*sahib:ja je bio uvi* iiz vladine većine političke naravi), I ljute na ovakvo stanje kod naših vjerskih i prosvjetnih ustanova. Mu­ jek pa sve do u Najnovije vrijeme nema apsolutno nikakve garancije, slimani često puta traže kod redovnih uže vezan za čitluk nego vlasnik da će se on i izvršiti. To sve zavisi sudova intervencije i zaštite, pa je na kmetskih selišta, a čifčije u Make­ o dobroj volji pojedinih potpisnika osnovu tih pritužaba kralj, veliki sud doniji i donekle u Sandžaku su bili sporazuma i od političkih prilika, nosioci vrlo neznatnih prava i to koje će se razviti. Sami poslanici iz za Crnu Goru na plenarnoj sjednici donio » dluku, da se imovinske parnice većim dijelom po sadržim radnika i Makedonije i Sandžaka svijesni su imaju rješavati kod redovnih sudova najamnika. Oni su bili pokretni i toga, pa su se stoga bivši članovi ra­ u smislu zakona o gragjanskom sud­ često su mijenjali čitluke kao i čif* I dikalnog kluba otpet povratili u ra* skom postupku, član IV., koji kaže: luk-sahib’je. Historijski izvor kao i j d.'kalm klub, a to će jamačno uči* Duhovne sudske vlasti i šerijatski su­ pravnu narav ovih odnosa jednom | niti : demokrate. dovi vršiće i u buduće sudsku vlast ćemo zgodom podrobnije razložiti, : Već onim časom, kad je naš posfl. u bračnim sporovima, u koliko se ne a sada mislimo, da je dostatno ovo* 1 klub stupio u pregovore s vladom, bi odnosili na imovinska prava. Mi kmetskih selišta, a čifčije u Make* . postavio se je na gledište, da je bolje imamo svoje hodže, Šerijatske sudove, liko istaci. Kod nas. u Bosni i Herce* । i manje uspjeha, i manje prava, ali glavnu Upravu Vakafa sa virilnim od­ govini, to je opet pravo bilo ograni* ' da se to privodi u djelo, nego da do* čeno kmetskim pravom, koje je i u > bije puno Tjepih riječi * praznih o* bornicima. Sve to imamo na osnovu jednog člana u Ustavu bivše Crne Gore zemljišne knjige bilo uneseno. bećanja. koji glasi: Unutrašnja Uprava MuhaDruga se razlika očituje u tome, Pri koncu napominjemo, da je a* medove Vjeroispovjesti pripada Muf­ što se je agrarni pokret, koji se kod grar samo jedan dio našeg sporazu* tiji Crnogorskom i Brtskom. 0 kakvom nas punim pravom zove pljačkaški ma. možda tek jedna trećima, dok pokret, a kojemu bi agrarna refor* ј je agrar kod sandžačko* makedon* ' zakonu o šerijatskim sudovima, o po­ ma trebala da dade neki regulativ, i skih poslanika jedna jedina tačka | stupku, o uregjenju naše vjersko-prosvjetne uprave, ili kakvim pravilnicima kod nas u Bosni i Hrcegovini pot* I sporazuma. u tim ustanovama, toga kroz četrde­ set i više godina nema kod nas. U nas se upravljalo i danas upravlja, »na osnovu šerijata i prakse«, a što je šerijat, Što je i odakle praksa, ne bi se to definiralo kroz decenije, da je ostala Glas zaboravljenih. stara vlada. Prateći »Pravdu« i rad Vašeg kluba se na razne prigovore i napadaje. Vaš Posljedica svega toga je bila, da su oko ostvarenja pojedinih tačaka Va- , delegati su imali pune ruke posla oko se događala pokrštavanja, da su naši šeg programa, upada ruma, — Crno­ vakufi skoro uništeni, da nemamo nisamog dokazivanja potrebe, a još više gorskim muslimanima — u oči najviše i oko odbijanja napadaja, koje Vi kakovih mekteba, tako gdje postoji ibto, što se pojedini zastupnici nemušti* j smatrate da dolaze iz neupućenosti tidaija. to je u džamijskom ćošku. na mani izvan Bosne i Hercegovine odu- ? i neobavještenosti. U debati se istakao golom podu; djeca kleče, zagušena u piru ustanovi šerijatskih sudova, kao | i naš zastupnik g. Raičević, koji se I prašini, gdje treba da uče nekoliko potrebne institucije za nas muslimane. 1 žestoko obara na šerijatske sudove, , godina, dok nekako na pamet nauče U debati u Ustavnom odboru nailazi I smatrajući ih sasvim nepotrebnim čak i samo jasini-šerif. Iz Crne Gore. PODLISTAK. R.: Osveta Sultana Murata. Historijska .pripovijest. (Nastavak). Najednom se makne zastor na vratima, a u sobu stupi patuljak. Bio je silno nakazan, ali poznat da je carev osobit ljubimac. Doplazio je do nje^a poput pseta, uzeo čibuk i počeo puši ti, pri čemu je vjerno оро* našao carevo držanje. Ali sultan do skora opazi njegovu šalu i udarivši ga nogom u usta, gurnu ga od sebe. To mu bude plaća za dobrotu, jer je htio da razvedri svoga razdraženoga gospodara. Sav krvav i zapla* kan podiže se patuljak sa mramor* noga tla. a sultan se opet podade promatranju dima. Niti je što mi* slio, niti sc ganuo na plač svojega kukavnoga roba. Nad cijelom se pa* lačom slegao smrtonosan mir kao prije strašne oluje. Samo se iz da* ljine čuo glas mujezina, gdje dozi­ va musliimanc na molitvu. Doskora se opet makne zastor na vratima i u odaju uđe Hafiz*paša, padnuvši odmah ničice'pred svojim gospodarom. — Sto želiš? zapita ga sultan mr* ko. Pred vratima stoji ndad čarob* njak i čeka samo na mig tvoj, viso* ki gospodaru! — odvrati paša, po* klonivši se opet do zemlje. - Ne ću da ga vidim! Ali on poznaje prošlost i pro­ riče budućnost! — Neka uđe! Pokloniv se ničice. udalji se paša, da udovolji želji sultanovoj. Golim mačevima oboružani crni robovi sultanovi opkoliše njegovo sje­ dalo, a za čas stupi u odaiu čarobnjak, sagnuv glavu na pozdrav sultanu. Držeći svoj jatagan,ostade tako sagnut, očekujući sultanove zapovijedi. — Tvoje ime? — zapita ga ovaj mrko. — Mehalle. — Tvoja domovina? — Čarobnjak nema domovine. — Koliko ti je godina? — B lo mi je pet, kad si se ti opasao Osmanovim svetim mačem. — Odakle dolaziš? — Iz Moreje, veliki gospodaru. Čarobnjak je ove dvije prve riječi nekako čudno naglasio. Sultanu Mustafi sinu neugodna pomisao glavom, no brzo se opet sabra : — Čuo sam, da ti je poznata budućnost?! Po tomu bi morao pozna­ vati i prošlost? — Ti reče, gospodaru! Tko gleda izlaz večernje zvjezde, treba samo da okrene glavu i da vidi, kako zadnje zrake zapadnoga sunca ljube zemlju na rastanku. Dobro! Reci mi dakle: čime sam juče započeo svoje ramazansko pranje? — Najprije vinom sa Kanarija, onda ciparskim, a svršio si vinom sa Hiosa. j I ' I i Smiješeći se zadovoljno, pogladi sul­ tan dugu svoju bradu i reče čarobnja­ ku, na oko dobre volje: v — Znadeš li ti, da bi te taj odgo­ vor mogao stojati glave? — Znam, gospodaru, da bi me mogla snaći sudbma onoga španjolskoga tr­ govca, koji |e . . . po zakonu svoje vjere . . . krstio vino, koje je prodao tebi. Taj oštri a pristali odgovor svidi se sultanu, jer ga je uvjerio, da taj ča­ robnjak zaista poznaje prošlost. Ipak se još ne usudi, da ga zapita za dan svoje smrti, koje se kao svaki zldčinac silno bojao. Zato pokuša, da se ulaska mladomu čarobnjaku, govoreći mu nježnim glasom: Ti si krasan čovjek, Mehalle! Tako­ ve duševne darove, kao što su tvoji, imaju rijetki smrtnici I Pitao sam već po više puta fakire i derviše, кој^ su po tri puta bili na pejgamberpm grobu, no nijedan mi nijedan mi nije znao točno odgovoriti ... — Glas mu je postojao sve laskavijim Činilo se go­ tovo, kao da želi podmititi sudbinu, koju je imao čuti iz ustiju toga mla­ doga čovjeka. — Ostani ovdje kod mene u mojoj palači I Učinit ću te bo­ gatijim, nego Što su svi trgovci u Galati ... ali mi moraš reći . . . godinu moje . . . smrti 1 Dršćući približio se čarobnjak sul­ tanu i uze mu ruku, gdje je sada od­ govor na to pitanje oprozno tražio u prepletenim žilicama te krvlju omašćene ruke. Zatim pođe k prozoru, podigne oči k nebu i reče muklim, drhtavim glasom : Džamije su ili pale ili sklone padu, vazda obučene i iskićene paučinama. 0 mezarlucima je suvišno pisati; oni služe svijetu samo za ispaše i bacanje gradskog smetišta. Kako smo uopće ostali neškolovani, nemamo u zemlji ni jednog čovjeka sa srednjom škol­ skom spremom, a sa višom pogotovo. Djeca slabo pohađaju osnovne škole, a u nekim srezovima, valjda zato što su svi stanovnici muslimani, i nema osnovnih škola. Naš svijet je nema­ ran, a vlasti kao naročito ne upotreb­ ljavaju nikakvu strogost, da se izvršuju zakonska naređenja, da se muškadjeca moraju školovati, iako je osnovna na­ stava kod nas obavezna. Kod takvog stanja stvari naravno je da smo prosto roblje, a svako naš gospodar i u svakom pogledu. Mi imamo dosta vjeroučitelja, ali sa kojom naobrazbom! Ni jedan nema makar srednje Škole, a carigradskog idžazeta pogotovo, te kamo li šta više. Sva naobrazba i djelovanje tih naših »Alima« jest da znadu klanjati i imamsku dužnost, ali u društvu naučenih i in­ teligentnih mualima ne bi mogli ni pristupiti. U Ulcinju su na pr. hodže tražili kod vlasti, da djeca muslimanska ne pohađaju škole radi „goropaštine“ (bo­ lesti), te kad im vlasti to nisu uvažile, iselilo se iz grada oko 500 najviđenijih porodica, pa danas nemaju nikako pismenih ljudi i svuda su zapostavljeni tako, da u tom gradu i ako i danas broji 600 stanovnika muslimana više cd pravoslavnih, u opštinskom* odboru sjedi ipak 9 pravoslavnih, a tek radi neke tolerancije samo tri muslimana! U Bojanskom srezu gdje su stanov­ nici svi muslimani, predsjednici opština su pravoslavni iz drugih srezova,pošto tamo nema pismenih ljudi ma ni jednoga. Za vrijeme balkanskog i svjetskog rata muslimani su bili samo konjovođe. Eto na koji smo hal došli obi­ lazeći školu, i samo misleći, kako se Sultan u Carigradu provodi, i kako paša u Skadru pravi „resmi-kješid“. Vi ćete još imati muke, dok dokažete, da je Islam vjera civilizacije i kulture. G. Raičević je na krivom putu, kada generalno sudi o Islamu po na­ šim ustanovama u Crnoj Gori, kada zna, kako su oni uređeni kod nas. Neka g. Raičević dopusti i neka pri­ stane. da se to sve izmjeni — bar približno —■ kao što je u Bosni, pa će se odmah uvjeriti, da nije imao pravo. Ni mi, crnogorski muslimani, na koje je, čini se, svako zaboravio, nijesmo zadovoljni sa ovakvim stanjem, jer mi od toga najviše i trpimo. Mi pratimo budnim okom rad Va­ šeg kluba i želimo vam svaki uspjeh, I — Već gori bajramska vatra na vrhu i velike džamije i noć spušta svoje crno velo na zemlju . . . Bez daha slušao je Mustafa te pro­ ročke riječi, a mladić nastavi opet ta­ janstvenim glasom: — Tvoj mi smrtni dan zastire sada još svjetlo, No čim izađe večernja zvijezda, moći ću ga točno odrediti. . . Nestrpljivauzrujanostpotjera sultanu svu krv u glavu, a obrazi mu se za­ liše tamnim rumenilom, dok su mu bijesni pogledi gotovo nalagali robovi­ ma, da unište toga obijesnoga crva, koji se usudio iskušavati njegovu ustrpljivost Ipak mu ,velika radoznalost utiša uzavrelu krv i on se do skoro opet ravnodušno okrenu k mladiću: — Nijesam se doduše naučio da če­ kam, ali ovaj ću se put ustrpiti samo uz uvjet, da me do toga vremena po mojoj volji zabaviš. — Zapovijedaš Ii, gospodaru, da ti pokažem umjetnosti, što su dane samo nama čarobnjacima? — Zapita mladić i povuče odmah svoj jatagan iz korica. Ne, ne! — zaviče sultan poplašen, a kolo njegovih crnih stražara stisnuto se, još uže, oko sjedala gospodara svo­ ga ; ostavi svoje oružje u miru! Zapovijedali, da ti pričam divne i priče? Time li me hoćeš da uspavaš ! kao kakova Arapina pod šatorom? Dosjeti se čemu pametnijemu! Da I znadeš barem igrati šaha! Ja ga igram I tako rado, a još nijesam našao u cije­ lom carstvu čovjeka, koji bi htio igrati j sa mnom ! �Број 312 Broj jer ide na korist svih muslimana u našoj prostranoj kraljevini, a g. Raičević bi zadovoljio pravdu i odužio se svom teškom pozivu, kad bi kao is­ kusni političar izradio svojim sugra­ đanima, da nam iz Bosne dođe bar za svaku struku po jedna stručna osoba, a to bi bilo svega pet do šest njih; da se strogo primjeni zakon o osnovnoj nastavi za mušku djecu; da se u Baru — kao okružnom mjestu — otvori bar za sada četvoro-razredna gimnazija, i tek onda s pravom se može tražiti od muslimana, da budu svijesni građani u svakom pogledu, a sve dotle biće, kao što je doslje bilo: »dobro jutro, Čaršijo, sa obije strane«. St. Bar Crna Gora, 5. maja 1921. Derviš Omerbašić, pensioner. Bilješke. Radić o nama. I svom listu »Slo* bodni Dom« od 13. ov. mj. piše Stje­ pan Radić ovo: »A što je s bosanskim begowna? Hoćemo li se tu možda držati mh šljenja pokojnoga Ante Starčevića, da su ti begovi najeišoe hrvatsko plemstvo, a da su već zato pozvani, da oni budu i srčika ii vodstvo hr* vatskomu narodu u Bosni-? Na to odgovaramo: Ne držimo ništa ni do čistoga nii do nečistoga plemstva, a ne pitamo ih ni za to, jesu li mali, ili veliki Hrvati', nego smo pitali i još ćemo pitati musli* mane seljake, da li oni te svoje be* govc drže za prave i poštene ljude. Sto smo do sada čuli, nije za te be* gove dobro, osobito poslije javne i potajne trgovine s beogradskom? vladom, trgovine bez тиЉпапskoga seljaka, a i proti njemu.« Radić je naše poslanike nazivao i sam Hrvatima u vrijeme, dok još nc bijasmo stupili u vladu g. Pašića i tada nas nije nazivao »begovima«. ' Sto on danas drukčije čini, nije mu se ni čuditi. On je dosada izgovorio toliko protuslovlja, koliko ga ne može izgovoriti ni najveći demagog. On na рг. u svom »Domu« nepre* stano oponjinje hrvatske seljake, da čuvaju mir i da ne misle na revolta čiju, a na skupštinama im jc toliko obećavao: »Šijete u monarhiji, a žeti ćete u republici« Da se naša monarhija nc može bez velike krvi pretvoriti u republiku, biče da i Ra* dić toliko pozna današnje političko stanje u. našoj državi. Govoriti o mliru i ujedno buditi u narodu ilu­ zije, da je republika na vratima, jest Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA" je engleska vlada pristala na francuski prijedlog o" neutralizaciji Carigrada i morskih tjesnaca. Time bi bila grčkoj mornarici oduzeta mogućnost za ratne operacije u blizini Carigrada, te bi s tiпв bila otstranjena i opasnost za sam Carigrad. »Da taj veliki rezultat postigne, očito protuslovlje. Što se tiče rije* šonja agrarnog (pitanja, koje on valj­ Demokratska Stranka morala je da da misli, kad govori o javnoj i po* vodi dugu i upornu borbu, i da tajnoj trgovini, -ponavljamo i Radiću podnosi žrtve koje su joj često teš­ ono, što smo u toj stvari toliko pu* ko padale, ali su izbranici Demo* ta naglasili!: Rijcšenjc svakog pita* kratske Stranke u Ustavotvornoj nja, gdje sc nešto nekome odužim* Skupštini znali, da se bez žrtava nit* lje, a ne će da mu sc oduzme bada* šta trajno т veliko ne stvara, i da va, nego mu se za to oduzeto plaća, one moraju u toliko veće biti, u komora sadržavati i cifru novca, koji 'hko je manja snaga, s kojom se u je plaćen. Po Radićevom shvatanju 1 boj ulazi. I zato su umjeli muškom odluč* 1 bilo hi valjda rješenje agrarnog pi­ tanja jedino tako moralno, kad hi nošću. da žrtvuju što sc žrtvovati 1 se riješilo bez plaćanja, to jest ote* moralo, 1 da se obezbijedj ono, što la zemlja od muslimana besplatno. I jc glavno i najglavnije. Demokrat* ( Takove »trgovine« pravile su i I ska Stranka te žrtve ne žali; ona je i prave sve političke partije. Vosnja* na njih ponosita ј ona te žrtve po* । kova grupa na pr. traži, da se pove* mijnje samo kao dokaz njene poli* ■ ća vrijeme besplatnog pečenja rakije tičke zrelost:, moralne snage i vjere | i da se ukine, odnosno smanji carina u političku svijest i mudrost našega I za izvoz blaga. Ovo bi traženje pre* naroda.« O riješen ju agrarnog pitanja ka* ; ma Radićcvom shvatanju btfo tako­ đer »trgovina«, jer bi se nji'me drža­ že se: »Sa dnevnog reda skinuta je U- 1 va prikratila za izvjesnu svotu no* stavom i Agrarna Reforma. Oko nje i vaca. Radićeva bezglava demagogija se vod-’a duga i ljuta borba. Da smo . najbolje nam je jamstvo, da će hr* imali svoju većinu, mi bi smo agrar* i vatski narod brzo prozreti, kuda ga nom pitanju dali drukčije, čistije i I on vodi : da će mu naskoro dati onu demtokratski'ie riješen je. Ali: i ovako I nagradu za njegovo vodstvo, koju je kako je riješeno, riješeno je u glav* j i zaslužio. A za našeg seljaka neka nom dobro i načelno. Zemlja je o* [ se Radić nimalo ne brine. On dobro stala onom, koji ju je radto i koji je i zna, kome je dao svoje -povjerenje, a rad:. Tp smo narodu obećali ii to ■ naskoro će i stvarno osjetiti plodo* smo održali. Sitničari će se hvatati 1 ve našeg rada za njega, za musi i* za sitnice i izgubiti u sitnicama^ a Demokraf'ja našeg ujedinjenog i ; manskog seljaka. Nekvalifikovan postupak „Jugoet zbraćenog naroda ponosna je, što je ! Lista". U svom broju od 17. jula o. naša- država riješila agrarno pitanje ' prije, brže i bolje, no što je ono rije* g. donio je »J. L.» više potpuno nešeno u ma kojoi državi gdje postoji. । tačnih i tendencioznih vijesti o zasijedanju Cent. Odbora naše organiza­ Naš sd’jak je slobodan na svom do* cije. U službenom komunikeu C. 0. mu i polju. Sve što ima, njegovo je te se vijesti izrijekom demantuju, pa i Božje. Od danas on ore, sije i ža­ nje samo za sebe i za svoje. Za dril* uredništvo »J. L.« ipak ima toliko jc godine svoje nove narodne istorr* smionosti, da ispod komunikea donese je, dobio je. što pod tuđom upravom i ovu napomenu: nije imao i ne bi Imao vjekovima.« »Kako se vidi n?še informacije, koje smo donijeli u jučerašnjem listu, u cijelosti se slažu sa gornjim komunikejom« Ako »J. L.“ drži, da se pobjeda Maglajlić-Korkutove struje sastoji u tom, Što je zaključeno, da se nastavi rad sa današnjom vladom, onda pokazuje potpunu neupućenost. On pretpostavlja, da je spor bio u tom, što su dr. Špaho i drugovi bili za prekid rada s vladom, dok je druga struja bila za suradnju u vladi. To je potpuno netačno. Ta­ kova bi politika nakon izglasanja ustava bila absurdna. Proglas demokratske stranke. U »Demokratiijd« od 12. ov. mj. od* štampan je proglas Glavnog Od* bora Demokratske Stranke »Našhn prijateljima«, u kome iznosi u krat* ko svoj rad u konstituanti. Među o* stalim kaže sc u proglasu ovo: Harding saziva konferenciju radi razoružanja: U prošlu nedjelju prije podne uputio se opunomoćenik Ujedin­ jenih Država na quai d’ Orsay u Pa­ rizu, te je saopćio francuskoj vladi po­ ziv na jednu konferenciju, koja bi se eventualno imala sastati u Washingtonu za ograničenje naoružanja na kopnu i na moru. O samoj stvari ob­ jelodanjena je u subotu u Washingtonu nota sa slijedećim sadržajem : »Predsjednik Sjedinjenih Država, pri­ pisujući veliku važnost ograničenju na­ oružanja, upitao je ne oficijelno, ali na jedan izrazit način glavne savezne i udružene države t. j. Veliku Britaniju, Francuske, Italiju i Japan, da li bi bile sklone da sudjeljuju kod jedne konfe­ rencije o tom pitanju u Washingtonu i to u vrijeme, koje bi se ustanovilo zajedničkim sporazumom. Budući da je pitanje ograničenja naoružanja usko vezano s pitanjem Pacifika i dalekoga Istoka, predsjednik je predložio ra­ sprave svega, što se odnosi na rješava­ nje gornjih problema. Da se konačno dodje do sporazuma glede principa i politike na dalekom Istoku, o tom su takodjer obavještene interesirane vlasti i Kitaj je takodjer pozvan, da prisust­ vuje u spomenutim vijećanjima«. Ovaj poziv je prihvaćen od svih država, te ga je i cijela evropska Štampa jednodušno pozdravila. Iz Washingtona se javlja, da će se konferencija moći sastati već na 11. novembra ov. g. Domaće vijesti. Politički pregled. Rekonstrukcija vlade. 16. ov. mj. potpisan je ukaz o rekonstrukciji vlade. Za ministra unutrašnjih djela po­ stavljen je g. Svetozar Pribičević, koji ostaje ’ ujedno kao zamjenik ministra prosvjete. Za ministra prosvjete treba da dodje g. Ljuba Davidović, ali on još treba da dade svoj pristanak. Za ministra saobraćaja dolazi g. Nikola Uzunović, a na njegovo mjesto do­ lazi Krsto Miletić, bivši šef ministarstva šuma i ruda. Za ministra vojnoga odredjen je Milivoj Zečević, adjutant regenta. Ujedno je potpisan ukaz kojim se >uvažuje ostavka gosp. Milorada Draškovića, kao ministra unu­ trašnjih diela i g. Velizara Jankovića, kao ministra saobraćaja. Lak, gotovo porugljiv smiješak za- | mašno čarobnjačko odijelo, a glava Diplomatski put Nikole Pasića. igra oko čarobnjakovih usnica, jer mu , luđačka kapica s praporcima. Ne ću Javljaju iz Beograda: Prije odlaska je bio dobro poznat razlog, radi koje- i da se tužim na svoju sudbinu, jer to ministra predsjednika Pašića na od* ne bi bilo ni lijepo, a bio bih i sud­ sustvo održaće se nekoliko ministar* ga se nije nitko usudio igrati sa sul­ tanom. U početku njegova vladanja bini nezahvalan za svu onu sreću i skih sjednica, da se riješe neka važ* našlo se doduše ljudi, koji su bili ta­ zadovoljstvo, šta sam slobodnim čovje-, na pitanja, koja već dulje vremena ko smjeli i uložili velike svote, igrajući kom oćutio u tom odijelu. Pa ipak ću čekaju na odluku vlade. Među ovi* sa sultanom, ali su bili loše sreće. se ja odreći sve te sreće i postati ma dolazi na red popunjenje posla­ Tko bi izgubio, ujedno bi izgubio i tvojim robom, pjevat ću samo tebi ničkih mjesta u inozemstvu, u prvom imanje, a ako ju je izgubio Mustafa, pjesme i biti ti najvjernijim slugom, redu ono u Parizu. dao bi ovaj sretnijega suparnika na­ ako mi dozvoliš, da samo za deset Kad svi poslovi budu gotovi, otpu* prosto zadaviti i oduzeo bi mu cijeli časova prebacim tvoj plašt, metnem tovaće g. Pašić, kako se je već javilo, novac. Nitko nije htio dakle, da s nji­ na glavu tvoju čalmu i popnem se na u Marijine Lažni u pratnji šefa ka* me igra, i sultan se morao odreći te tvoje prijestolje. binetske kancelarije maKStra pred* svoje obljubljene zabave. Za sve to Sultan se podrugljivo nasmija na tu j sjedni ka i jednog bivšeg diplomat* znao je i Mehalle, pa ipak se ne po- rijetku i odista smjeiu želju. Ali je taj | skog činovnika. Drži se stoga, da će boja, nego brzo izvadi iz svoje zelene smijeh naviještao uspjeh mladomu ča­ Pašić svoj boravak u inozemstvu is* torbice malu šahovsku dasku i pruži robnjaku, jer ga je spasao od smrti. koristiti za izvjesne poslove diplo­ je sultanu. Sada se sultanovo čelo — Tvoja molba ide dakle za tim, matskog karaktera. razvedrilo, a oko mu zasjalo od ve­ da te posad-m na carsko prijestolje, Mjinitstra predsjeđiiika zamjenji* selja, kad je položio dasku na leđa pa da oćutiš težinu mo|e čalme? A zar vaće ministar za konstituantu Trif* jednoga klečećega roba. se ne bojiš, da ćeš umrijeti pod nje­ ković. Ali prije nego što započeše igru, za­ zinim pritiskom? Tako mi pejgambera, i Opasnost za Carigrad i engleska pita sultan čarobnjaka. to je krasna misao, i ti ćeš biti lijepa intervencija. Francuska štampa u iz— Što stavljaš u zalog, ako izgubiš prikaza u Osmanovu plaštu. Htio bih, vpštajima iz Londona bilježi, da u en­ igru? da te vidim okružena svim vezirima, gleskim političkim krugovima vlada — Ja igram za ono, što imam : za pašama i dostojanstvenicima carstva veliko nepovjerenje prema Angori. Na­ svoju sablju i slobodu. A ako ja do­ mojega! ročito izaziva nespokojstvo držanje kebijem? — Tvoja je želja, gospodaru, a pola malista u pitanju Carigrada. Pored — Poklonit ću ti jednoga roba. svijeta poklonit će se migu tvoga oka, svih demantija, da će turske nacijo— Zar je rob dostojan zalog za slo­ a još više riječi tvojoj! nalističke čete poduzeti akciju prema bodna čovjeka? — Tako miAllaha . . .neka bude’ Carigradu, ipak se kemalistima malo — Dat ću ti još i svojega najljep­ Čarobnjaka nije još bilo na Osmanovu vjeruje. Nije isključena mogućnost, da šega konja prijestolju . . . toga istok nije još vidio. obzirom na opasnost, koja prijeti Ca­ - Taj bio meni nepotreban, jer su Tada počeše igru. Svršila se brzo, rigradu, dodje do oružanog sukoba moje noge lakše i brže od svakoga konja. jer je sultan izgubio. Ipak ga nije osta-v izmedju Engleske i kemalista. — Kaži dakle sam, što želiš? vila dobra volja, jer je bio razdragan Engleska pristala na francuski — Mala stvar, gospodaru I Do sada sam bio samo siromašan Čovjek, koga prizorom, što je tek imao doći, i po­ predlog o održanju neutralnosti, žuri se, da ispuni svoje obećanje. Dardaneia: U ovdašnjim se je diplosu ljudi prezirali, jer sam, tumarao po matskim krugovima raširila vijest, da svijetu. Moje je tijelo pokrivalo siro(Svrši će sc.) ‘ 1 ■ ' ' 1 : j i Merhum Abdulah ef. Prešljo. Pripar dana je ovdje nakon dugog i teš­ kog bolovanja preminuo Abdulah ef. Prešljo, profesor šerijatske sudačke Škole, a jučer je sahranjen u porodič­ nom groblju na Hanbinoj carini uz ve­ liko učešće njegovih prijatelja i štova­ telja. Merhum Prešljo rodio se 1868. god. u Sarajevu, pa je još u mladim godinama otišao u Carigrad na nauke. Tu je svršio najprije teološke nauke u medresi, onda višu učiteljsku školu, a po tome pravnu akademiju. Po svr­ šenim naukama ostao je dulje vreme­ na u Carigradu, a vrativši se u otadž­ binu, bavio se upravom svoga imetka, dok nije 1912. god. pozvan, da zauz­ me profesorsko mjesto u ovom najvi­ šem muslimanskom teološkom zavodu u Kraljevini. — Merhum je bio dobar drug, valjan nastavnik, a živio je po­ sve povučeno, odan knjizi i školi. Rahmetullahi alejhi 1 ( Trgovačko udruženje za raspis i opštinskih izbora. Sekretarijat trg. udruženja umutio je u prošlom broju „Bosanskog 'Svjda41 otvoreno pismo našem namjesniku g. Đurđeviću, u ko­ me iznose njegove riječi jednoj priv­ rednoj deputaciji, „daje opštinske izbore za sada nemoguće sprovesti, pošto će se u zakonodavnom tijelu ubrzo do­ nijeti zakon o uređenju opštinskih sa­ mouprava, prema kome će se i izbori provoditi, te za to nema smisla da se izbori provode po sadanjem redu, jer bi tako izabrana opštinska uprava kroz mjesec dana bila raspuštena". Zatim se u pismu izriče sumnja, da bi se na taj zakon moglo čekati još godinu dvije i traži se u interesu pro­ speriteta našeg grada, u interesu trgo­ vine i obrta, da g. predsjednik poradi kod nadležnog ministarstva, da se što prije raspišu izbori na osnovu dosa­ dašnjeg izbornog reda. Ovo pismo citiramo stoga, što je i jedan naš poslanik pravio pitanje na nadležnog ministra, radi što bržeg ra­ spisa opštinskih izbora i što bi smo htjeli ovom prilikom da pomognemo ! od svoje strane taj apel trgovačkog udruženja. Uhvaćen ubojica. U Bos. Petrov* i cu je uhapšen i predan sudu opasni hčkj hajduk Nikola Gajin Mirković iz Udbine, koji je počinio grabežne ј umorstvo na Mustajbegu Kulenovit j ću, trgovcu iz Bos. Krupe i oteo mu K 300.000. �Strana 3 Страна Mi smo svojevremeno donijeli iz? ga svima trgovcima bez razlike, kakvu vjeŠtaj o tome umorstvu i čujemo, robu, prodaju bilo na malo bilo n a da glavna zasluga za uhvaćenje toga j veliko, da moraju svoju robu na vri­ zlikovca ide vrijednog narednika g. | jeme prijaviti i cijenik sa fakturama uredu za suzbijanje lihve na odobrenje Vodopiju. podnijeti. Nepoštovanje ove naredbe Siledžija Slndžo. Neki Mičo Sindžo, kazniće se po zakonu najstrožije. iz Sarajeva u Piruši ulici provodi ovih dana jedno nedopušteno divljačko junaštvo, koje policija gleda mirnim okom, ma da je proti njega podnesena prijava. Tako on na рг. obara ogradu na groblju A;ifakovac kod Malte, upu­ šta stoku u njeg, psuje muslimanima sve njihove vjerske svetinje, oca, majku i t d. Upozorujemo policiju na ovog deliju i tražimo, da učini kraj njegovom divljaštvu. Potvrđivanje cijenika. Ured za suzbijanje skupoće izdao je ovu obznanu: Primjetilo se, da trgovci ne donose na potvrdu svoje cjienike za to određenoj vlasti, izgovarajući se, daje naredba za određivanje cijena robi postala sada iluzoma, jer vele, da oni sami daju robu jeftinije, nego što bi je po određenoj cijeni trebali davati. Neki vele, da je određivanje cijena ukinuto, rđavo tumačeći noticu u novinama o privremenom obustavljanju određivanja cijena voću i povrću. Naređuje se sto- Glavna skupština „Gajretova„ | pododbora u Zagrebu. 19./V1. o. g. ; ! j ' | i I j I i I : držali su »Gajretovi« članovi u Za­ grebu 1. redovitu glavnu skupštinu pod predsjedanjem gosp. Mehmeda Balića, stud. agr. Nakon lijepa i iscrpna govora g. Balića, tajnik g. Naim Ćejvan, stud. phil., podnosi izvještaj o djelovanju pododbora. Među ostalim stva­ rima naročito izvješćuje o lijepu nizu predavanja, koje su naši akademičari držali narodu. Tako su u tome sudjelovali 0. Bahtijarević, M. Džinić, Вегbić, M. Balić i N. Ćejvan. 1 inače je pododbor sudjelovao u prosvjetnom radu među muslimanima. G. 0. Bahtijarević izvješćuje o stanju blagajne. Čista je imovina pododbora K 16,678 00. Nakon izvještaja revizionog odbora, te podjele apsolutorija izabran je ovaj odbor: Predsjednikom g. M. Balić. cand. ing. agr., tajnikom N. Ćejvan, stud. Oglas. Kod ovog povjerenstva prodavače se u nedelju dne 31. Vll. 1921. u 10 sati prije podne putem javne usmene i pismene dražbe oko 300 m’ izrađenog smrčevog korisnog drveta i oko 700пт; istog drveta na panju u području kat. opć. Romanija gr. ul. 15 i 176 kotar Sarajevo. Isklična cijena je K 100 (jednu sto­ tinu) po kubnom metru. Svaki nudioc ima prije početka dražbe položiti 10% vadij, t. i. 10.000 u gotovom. Stranci imaju ovaj položiti u dvostrukoj gornjoj visini. Drvo se nalazi na gore označenom predjelu i može biti u svako doba pregledano. U pretres će se uzeti samo one pismene ponude, koje stignu najdalje do 10 sati prije toga dana i budu sproviđene dotičnim vadijem. Takve zapečaćene ponude imaju na omotu biti označene: „Ponuda za va­ kufsku šumu u Romaniji«. Posebni uvjeti prodaje mogu se vidjeti (Vakuf­ ska zgrada (Kralja Petra ul. br. 2, II. sprat) za vrijeme uradovnih sati. koje su imale frankovnu vrijednos* prije puštanja u saobraćaj novih ma­ raka amerikanske emisije, a to su srpske marke sa dvoglavim likom Nj. V. Kralja i Nj. Vis. Prijestolonasljed­ nika i marke ljubljanske emisije. I phil., blagajnikom H. DŽinić, stud. ехр. acad., revizorima gg. U. Firdus, stud. iuris, i A. Musakadić, stud. med. | Zatim je zaključeno, da se glavnoj ; skupštini predloži ovo: Osnutak po­ 1 pularnog ekonomsko-prosvjetnog ča­ sopisa, "Gajretova« glasnika i kalen­ dara; preuzimanja akcije za organiza­ ciju ^.sakupljanje ženskog ručnog rada; da glavni odbor »Gajreta« zatraži od ■ „Odbora za osnutak musi, menze u Zagrebu*, da mu se izruči sakupljena । I svota u svrhu osnutka posebnog fonda za potporu sveučilištaraca; izmjenu društvenih pravila, napose § 3., tačke | 'a) i t. d. I ' j । ’ | Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sa­ rajevu, treba više vježbenika musli­ mana sa svršenom trgovačkom aka­ demijom ili barem nižom trgovačkom školom. — Pismene vlastoručno pisane ponude sa školskom i liječničkom svjedočbom slati na upravu zavoda. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad? bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes? platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Skupština udruženja zemljopo­ sjednika.— 15. ov. mj. održana je u Sarajevu izvanredna skupština zemljo­ posjednika. 0 toku skupštine i o re­ zoluciji, koja je donesena, izvijestićemo u idućem broju. Zamjena poštanskih maraka. — I Ministar pošta i telegrafa naredbom | od 4. o. mj. br. 37.217. odobrio je za­ mjenu stranih maraka za nove ame: rikanskog izdanja i to za vrijeme od , 1. jula do 15. augusta t. g. zaklju­ čeno kod svih poštanskih ureda. Za­ ’ mjenici se mogu samo one marke, Širite „Pravdu" POZOR! REKLAMNA PONUDA! 247 Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir-sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godiŠnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova: ĐlIFG Poli&k* Tkalčićeva br. 27. Narodna Jugoslavenska kuhinja ===== Kralja Petra ulica br. 2. —.... = OGLASI | U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Pravdi Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Želite li kupovati dobro i jeftino! Kotarsko vakufsko mearifsko povje­ renstvu bira slobodno između ponuda i može sve bez navoda razloga odbiti. Do riješenja svoje ponude. Broj 312 Број „ПРАВДА" — ..°RAVDA* Najpouzdanija ura Je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pistenie, naušnice, svakoiaki, darovi i po­ trebštine kao noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigaćl, dlamanti za re­ zanje stakla, ave dobro i jeftino naći ćete u cijenika tvrtke vezani su nudioci na Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo. H. Sutlner u Ljubljani bt 706. Broj 676/21. Sarajevo, dne 14. jula 1921. Miševi, štakori, stjonico i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15*—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jilnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! ’Uđ® Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooQ kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.--Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZW Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b49bc1d20c0344f48903a1b62d4a4729.pdf c235d49939749ac57341ef35d792a428 PDF Text Text POŠIARtNA U GOTOvu PLAĆENA. Pojedini broj К, 2'~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 75 (313) Sarajevo, četvrtak 21. jula 1921. (15. Zil kade 1339.) Novinstvo o sporu u našem poslaničkom klubu. Sada kad je Centrallni odbor rije« loži mandat; 4. Da se dr. Karameh? šio spor u našem poslaničkom klubu medović, Veli a Sadović i Ahmed Še? i kad su tiim riješenjem oborene u ršć povuku, jer su oni svojim radom prah sva razna nastojanja, da se taj zaveli' čitav klub u jedan ćor-sokak. spor prenese ne samo na Centralni Ne ргЈтпе li! se ovi zahtjevi sazvat odbor, nego i na organizaciju, treba će se za 14 dana zemaljska skupsti? da se sumarno osvrnemo na ta na? na, koja će po svoj pnlicj izreći o? stojanja. Ona su se odražavala u iz? sudu nad grupom dra Karamehme? vješćjvanju pojedinih zagrebačkih, dovića. Karamehmedović predlaže, beogradskih ij sarajevskih novina. da se Korkutu dade jedan dopust do jeseni, da se tjera ni iz redakcije, ni Općenita karakteristika svake par? tijske novine, na cijelom svijetu, pa iz kluba. Grupa dra Spahe međutim i kod nas, jest farbanje svakog iz­ traži nepopustljivo njegovu glavu.« vještaja svojom partijskom farbom. Sve je to netaćno i tendencijozno. Izvjestioci redakcije imaju dužnost, Komunilke Centralnog odbora to ja? da izvješćuju potpuno objektivno i sno pobija, te ne vrijedi, da se osvristinito, a stvar je redakcije, da taj ćemo na pojedine tačke te vijesti. izvještaj — ofarba! To je zlo, ali opće zlo, te se samo radi o tome, da Kao treći primjer ističemo ovdaš? se ono svede na najmanju mjeru ii nju »Hrvatsku Slogu«. U broju od da ne prelazi granice ljudskog do? 19. ov. mj. pod »Sarajevo, 18. srpnja« stojanstva. Naše novinstvo ne po? kaže ona da joj ne pristoji, da sa kazuje za to ni najmanje volje, ono, krivim $ tendencijoznim pisanjem šta više, to zlo hotimično uvećava i u iskrivljivan ju dobivenih izvještaja zavarava svijet i da kome bilo pravi a u istom članku iz? ide ono tako daleko, da često <puta »štimung« izvrće i svakom poznate činjeni? vještava ovako: »grupa dra Spahe ce, te se tako izvrgava ruglu i smi? stoji 'intelektualno visoko nad gru? jehu čitaoca, i uopće ruši time ugled pom dra Karamehmedovića, koji vo? novinstva. di čisto srpsku politiku.... Korkut Izvješćivanje novinstva o sporu u je izguran iz »Pravdane« redakcije, našem poslaničkom klubu sjajan je a tim se napokon reklo i to, da je dokaz te tvrdnje. Pošto smo mi u podlegla grupa dra Karamehmedović nacijonalnom pogledu čisto jugosla? ća, koji će vegetirajući, dočekati još venski orijentisam, to je posve pri­ zemaljsku skpuštinu i time onda do? rodno, da beogradska štampa, većim živjeti konačni pad. dijelom, u svojoj nacijonalnoj srp? Sa kakvim oslonom u svojim pri₽ skoj tendenciji, zatim zagrebačka u hrvatskoj, nastoje svim sidama da stašama ova grupa ide u susret glav­ utiču na našu politiku tako, da skre? noj skupštini, najbolje svjedoči to, ne u jednu ili drugu stranu. Ogro? da osim onog velikog dijela man dio našeg novinstva služi ple? muslimana, koji stoje uz menskoj nacionalnoj borbi, a novi? »Nasu Pravdu«, te one mno? ne, koje su kao mi jugoslavenski o- zine koji simpatiziraju sa tijentisane, dadu se na prste brojati. grupom dra Spahe, Karameh? Stoga je naša pozicija u javnosti ta? medovićeva je grupa od svojih 11 ko ugrožena sa svih strana i slobodni smo tvrditi, da smatramo srećom, zastupnika spala na 9...« sto naši pristaše mnogo ne mare za Ako to nije pravljenje »stimunga« ovako držanje tih listova, jer bi nam za onog, koji po mišljenju »Hrvat? to još jače otežavalo održavanje ske Sloge« vodi hrvatsku politiku, kompaktnosti naše organizacije. onda mi ne znamo, šta je »štimung«. Da pokažemo u nekoliko konkret? U koliko opet »Srpska Riječ« pra? nih primjera, da imamo pravo. »Po? vi »štimung« za svoj srpski radikalni litika«, jedan od najraširenijih listo? va beogradskih, izvještava u broju pravac, pokazuje naša današnja bi­ od 17. ov. mj.. da je »dr. Spaho, je­ lješka »Srpska R’ječ« o vijećanju dan od vođa muslimanskih levičara, Centralnog odbora«. Njena tenden? prišao ponovno grupi dra cijoznost satoji se opet u tome, da Karam ehmedovića z a j e d? i je iz komunikea Centralnog odbora no sa većinom le vi čar a (!). citirala samo ono, što odgovara nje? Međutim, jedna grupa sa gg. Balji* noj politici, naime da ćemo i dalje ćem i Hadži Kadićem, nije pristala surađivati u vladi gosp. Pašića. Radi na kompromis i njihov izlazak iz ju? toga djelomičnog citiranja njeni či? goslavenske muslimanske organizam taoci neće imati objektivnu šliiku o čije neminovan je.« Koliko je to cijeloj stvari. smiješno, pokazuje najbolje ova još Iznoseći sve ovo nadamo se, da smiješnija vi jest osječkog »Hrvat­ će nam spomenute novine u buduće skog Lista« od 17. ov. mj., koji kaže, prištediti ovakovu polemiku i da će da ju je dob:K) od svoga! posebnog savjesnije vršiti svoju novinarsku izvjestitelja iz Sarajeva na 16. ov. dužnost, to jest objektivnije pisati mj., dakle na drugi dan vijećanja o svome protivniku i ne zadirati u Centralnog odbora: lične odnošaje u našem klubu i ti­ »Sarajevo. 16. srpnja. (Ođ poseb? me sc držati na v'isini ljudskog do₽ nog izvjestitelja H. L.) Koliko se do stojanstva. sada moglo ustanoviti istakla je gra? pa dra Spahe, koja raspolaže znat? nom većinom u centralnom odboru, ove svoje zahtjeve: 1. Da Muftija Maglajlić ne bude više predsjednik kluba niti stranke; 2. Da se Sakib Korkut potmuno odstrani iz uredni? Štva »Pravde«, te da ne uzima nikakove ingerenci je na iist. da istupi iz muslimanskog kluba, ali ga ne nago? ne. ako ne će, da položi mandat; 3. Da Fehim Kurbcdović svakako po? №□□□□□□□□□□□□□□□□□! Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. Jedna predstavka. i to za godinu 1919. izrazom,,! a n iu a za godinu 1920. izrazom „ove godine* tako, da tome ne bi bilo ni kraja ni konca i da su takvim tumačenjem po­ stale iluzorne sve ostale odredbe agrar­ nih uredba. г Predsjedništvo našeg poslaničkog i I kluba predalo je našem kralj, namjes­ i niku g. Đurđeviću ovu predstavku: ’ Zemaljskoj vladi za Bosnu i Herce­ i I : 1 ’ ! i > I , i | i i i govinu u Sarajevu. Poznato je Zemaljskoj vladi, da su mnoge i mnoge beglučke zemlje, koje ne spadaju pod udar beglučke Uredbe od 12 /V. 1921., otete vlasnicima te ih i danas pljačkaši (uzurpatori) drže, a da od njih zemljovlasnici nemaju ni­ kakve koristi, a da plaćaju sve po­ reze na te zemlje. ' Dosadašnja praksa u agrarnim stva­ rima štitila je ove pljačkaše, premda oni na tu zaštitu nisu imali prava ni po Prethodnim odredbama za pripremu agrarne reforme od 25./11. 1919., nego su što više prema § 23. tih odredaba posve isključeni od svake blagodati, jer taj § glasi; Blagodati ovih odredaba gubi svaki onaj, tko iza proglašenja ovih odredaba bude otimao, samostalno dijelio ili pljačkao tudje posjede, te bude radi toga osudjen. Ogromna većina beglučkog posjeda oteta je baš iza proglašenja spomenu­ tih odredaba i prema tome otimači ne mogu uživati nikakve blagodati tih od­ redaba, t. j. nemaju nikakva prava, što ga te odredbe pružaju bilo kome na zemlje, o kojima te odredbe govore. Uza sve to što su gornji propisi u ovome pogledu posve jasni, praksa je išla krivim putem i štitila otimače nastojeći u zametnutim parnicama đa na svaki način ustanovi ma kako bilo otimačevo pravo na zemlju, mjesto da se je u takim parnicama gdje bi se ustvrdila okolnost otimanja ili plačkanja, ograničila samo na to da ustanovi, je li ta okolnost postoji ili ne, pa ako se samo ta okolnost dokaže, da odmah prema § 23. otimača ili pljač­ kaša ujedno osudi na gubitak svih blagodati t. j. da otimača sa zemlje eventualno i silom odstrani. Dakle sve kad bi otimaču u ovakim parnicama i uspjelo da dokaže kakvo svoje pravo na tu zemlju, vlast bi bila dužna, da izreče presudu na gubitak tog prava prema § 23. prethodnih odredaba, ako se ustanovi samo okolnost otimanja ili pljačkanja. Stoga tražimo, da se izda podredjenim vlastima strogo naredjenje, da se imadu barem od sada najsavjesnije držati § 23. prethodnih odredaba od 25.111. 1919., koje su i danas na snazi. Posljedice gore obrazložene dosadaš­ nje krive prakse bile su te, da su bili zaštićeni u posjedu čak i oni oti­ mači, koji u istinu nisu imali nikakvog prava na otetu zemlju, nego su ta pra­ va samo izmišljali i pokušavali svim sredstvima, da ta umišljena prava i dokažu, zbog čega su se naravski par­ nice otežale i zavlačile u beskonačnost, a vlasnici trpjeli najveće štete, jer su lišeni svojih posjeda i prihoda sa njih, pa i svake zakonske zaštite. Tu krivu praksu su ne samo podržavale, nego čak i zavele neke pov­ jerljive naredbe Zemaljske vlade, koje su očito protuslovile predhodnim odredbama, n. pr. odredba da onaj, koji je obradio zemlju 1919. ne isključujući pri tom ni otimača, ima pravo i 1920. obradjivati. Pa i tu takvu odredbu, koja je i sama bila nepravedna jer protupropisna, počelo se opet krivo provoditi, jer ma đa je jasno, da se to htjelo narediti samo za godinu 1920. ipak se išlo dalje u krivom shvatanju i tumačenju, pa se godine izražene u brojkama tumačile općenitijim pojmom Nadalje i u onim slučajevima, gdje je i pored krive prakse došlo kojim bilo načinom do neporečne presude, ova se nije mogla provesti, jer joj je opet na put stala druga povjerljiva na­ redba Zemaljske vlade, da se u agrar­ nim sporovima ne smiju upotrebljavati sigurnosni organi, odnosno da isti ne smiju ni u kojem slučaju upotrebiti svoga oružja. Konačno se ne može gotovo ni vje­ rovati, a nekamo li pojmiti, naročito s pravnog gledišta, da može postojati takva (naravski povjerljiva naredba), po kojoj se mogu upravne vlasti mi­ I ješati u tolikoj mjeri u pravo vlas­ j ništva, da i protiv volje vlasnika nje­ 1 govu zemlju daje ona kome hoće na obradu i u onom slučaju, gdje je jasno da zemlja ne bi ostala neobrađena, i koja naredba prema tome ukida pravo vlasništva u njegovoj bitnosti. I , | ' 1 I ■ ! i : , • ’ i ' ' i Kako su dakle sve te povjerljive naredbe protuzakonite i nepravedne, to tražimo, da se iste odnr.ah izričito dokinu, po gotovo kad je to i mini­ starski savjet zaključio. Uza sve to što prema izloženom otimači nemaju ni­ kakva prava na zemlju, mi bi se za­ dovoljili makar i sa zakupninom, kako je gdje ona u običaju, a za ovu go­ dinu tražimo, da se vlasnicima zakup­ nina odloži u naravi, jer ako se to ne učini i dopusti otimačima, da i ove godine neovlašteno poberu sav plod i odnesu svojim kućama, to će potraži­ vanje vlasnika proti njima biti bez ikakva uspjeha, jer i kad isposluju neporečnu osudu, teško će moći doći do svojih prava. Pošto je žetva već dospjela, to bi trebalo bez ikakva ote­ zanja u tom pravcu narediti, da se sa otetih zemalja mora u naravi dati vlasnicima zakupnina, koja im po obi­ čaju pripada. Slično bi trebalo odlediti i u pogledu onih zemalja, koje spadaju pod udar čl. 7. uredbe o beglucima od 12- maja 1921.. jer prema toj uredbi i proved­ benoj naredbi za istu težaci, koji ovakve zemlje drže, dobiti će ih u sopstvenost (vlasništvo) tek onda, ako svoj zahtjev stave u roku od 3 mjeseca počam od 18. juna 1921. (dan proglašenja prov. naredbe) i kada ustanovljenu cijenu vlasniku plate, pa prema tome su dotle dužni vlasniku dati zakupninu, gdje bi se ona imala u novcu platiti 1 gdje to naravski vlasnik zatraži. Bilješke. i i ! I | | , i ! ! ! ; ј Štamparska pogreška »Hrvatske Sloge«. U broju od 19. ov. mj. doni­ jela je »H. S.« komunike Centralnog Odbora naše organizacije od 17. ov. mj., u kome (posljednji pasus) mje? sto: "Poslanički klub, koji se do sa? da bio samo provizorno konstitui« sao, izabrao je za predsjednike gg. M. Kapetanovića i dra Hadžikadića, za tajnika g. ATića, za blagajnika g. Sarajlića«, treba da glasi: »Posla? nički klub, koji se do sada bio samo provizorno konstituirao, izabrao4 je za predsjednika g. Maglajlića, za potpredsjednike gg. M. Kapetanovi? �ća i dra Hadz&adića. za tajnika g. To nas je dotle zavele, da smo i mi počeli misliti: meder baš i jest to Alića, za blagajnika g. Šarajlića.a Za ovakove štamparske pogreške važna stvar, ali eto nas iz te misli dala bi se od onog francuskog stilih trže »Srpska Rječ« i poli nas ovim etičkog pravila: Stil je čovjek, na? riječima, kao ledenom vodom: ,praviti varijacija: Štamparska po? »Da su naši muslimani ma šta ri? greška to nije slagar, već urednik. | je šili, politička situacija ne bi se ni Počinjemo ucjenjivati vladu? Beo? za dlaku promijenila, jer -separati­ gradski »Pokret« u br. od 17. ov. mj. stički i destruktivni elementi nikada : nikako nc dokaze u kombinaciju.« piše u članku »Položaj vlade« ovo: • Da li b: se politička situacija uisti? »Današnja vlada ovakva kakva je, bez muslvmana, nema već nu. i zato nu promijenila, moći će nam »Srp. se s napetošću očekuju rezultati sa Rjječ« na ovom primi eru sama da konferencije muslimanskog C entral? , odgovori. U istom broju (od 19. ov. nog Odbora. Ma kakvi bili ti rezub | mj.) donosi ona, govoreći o poznatim tati muslimani će nastojati da zauz? . »minimalnim« zahtjevima zemiio? mu bolji položaj u vladi nego što I radnika pred glasanje za ustav, osu ga do sad imali ioni će po č e? | vaj račun: t i o p e t d a u c e n ju i u. T a k o ć e I »Kad su zemlj. zahtjevi ispitani, s c s n j i m a p o v e s t i o p e t p r o , vi djelo se odmah da bi njihovo pri? govori, koji mogu vrlo 1 a- ; manje ipak onemogućilo donošenje ko i da se razbiju.« Ustava. Primanjem uslova koji su u Od glasanja za ustav nije prošlo zemljoradničkom ultimatumu stav? ni dvadestak dana, ali taj kratki raz? Ijeni vlada bi izgubila 36 musliman? ирк vremena ipak nije priječio »Po? sk:h glasova (24 iz Bosne i 12 iz kreta«. da pogazi stid i da otpočne, Južne Srbje) a mjesto ovih dobila bi čak i prije »Beogradskog Dnevnika«, samo 23 glasa zemljoradnička. Via? pjevati staru lažnu pjesmu gotovo dina većina bila bi u čistom gubitku svih beogradskih vanstranačkih no? za 13 glasova. Pri konačnom glasa? vina. Badava smo mi toliko puta d o? nju za Ustav vlada bi prema tome kazivali, da je to ordinarna laž, imala svega 210 glasova.« badava je to dokazivanje s naše To je bilo do glasanja za Ustav, strane i u konstituanti primljeno bez a tako je : danas, jer kako je god odgovora onih, kojima se prigovara? vlada za primanje ustava morala ilo neizvršavanje sporazuma »Po­ mati za sobom vise od pola konsti? kret« je gluh na sve to, jer ne će da tuante. tako ona i danas mora imati čuje. tu istu većinu, ako hoće da nosi ime Mi smo uvjereni, da će se za »Po? parlamentarne vlade. Našem istupu kretom« povesti i mnogi drugi van? iz vlade morali bi prethoditi takovi stranački listovi, ali na njihovo pb razlozi, rad* kojih bi i muslimani iz sanje niti smo kada polagali kakve Južne Srbije istupili opet iz svojih važnosti za našu politiku i rad. niti klubova. (Ta i »Srpska Riječ« nas ćemo je polagati. Bog sami zna. ka? zbraja i potvrđuje, da bi naše negla? kove opskurne ciljeve ima ta štam? sanje povuklo i njih, da ne glasaju). pa pred očima, ali naslućujemo, da U tome slučaju bi demokrati i radi? joj je osnovna, a sakrivena misao kal morali tražiti drugog saradnika - konfesionalna netolerancija. Ta­ i — ne ćemo da govorimo o tome, ko je na pr. »Beogradski Dnevnik« jer to : svako dijete zna. da bi se prije par dana o deložaciji jednog time morala mijenjati naša unutar? prostog otimača tuđe nuve (od mu? nja državna politika — nego ćemo si: mana seljaka) donio izvještaj, ka? i samo to reći, da bi -Srpska Riječ« ko danas u oslobođenoj zemlji »te? na pr. promijenla ton svoga pisanja, ra beg kmeta sa krvlju natopljene kad govori o zemljoradnicima. zemlje«. »Srpska Riječ« nas zove dobrim Sve to nas ne će. kako rekosmo, I račundžijama, a i ona. eto, zna da pomesti u traženju tačnog izvršava? računa i to puno bolje nego pi<sati nja sporazuma. I baš sada, kad smo uvodne članke. mi svoje obveze potpuno izvršili, tražićemo najenergičnje^ da i druga strana ispuni svoje obaveze u čije? »GAJRETOVA« REDOVITA losti. GLAVNA SKUPŠTINA ODRŽA? »Srpska Riječ« o vijećanju Cen? tralnog odbora. Pred sastanak našeg ĆE SE 24. OV. MJ. (U NEDJELJU Centralnog odbora mogli smo goto­ U 9 SATI PRIJE PODNE) U PRO? vo u svim beogradskim novinama čitati, da se rezultatu njegova vije? STORIJAMA »GAJRETOVOG« danja daje velika politička važnost. MUŠKOG KONVIKTA. P O D L I S T A K. R.; Osveta Sultana Murata. Historijska pripovijest. (Svršetak). • ' ' , ■ ! ' Pri'je svega snimi sultan svoju te.? • šku čalmu, onda brzo odriješi pojas i baci plašt sa sebe, pak se u svojem i donjem, zlatom izvezenom odijelu približi uri, a dotle je jedan rob odi­ jevao čarobnjaka sultanovom sveca? nom odorom. — Čim udarii osma ura, prestaje tvoje gospodstvo i moje obećanje, a ti ćeš, visoki gospodaru, biti opet samo moj zvjezdoznanac! - reče sultan. Mehallc zatače svoj jatagan i po? pe se na carsko prijestolje. Na nje? govu zapo*vijed uđoše u tamnu oda? ju svi dvorski i državni dostojan? stvenici, paše, age, veziri i svi drugi ; velikaši, a medu njima i Hafiz-paša. Stoj ali su u skupu bez reda, a svi su se radovali, jer jc i njihov mrki go? spo dar bio veseo. PoboČke na svile? nu jastuku sjedio jc sultan, radujući se potajno neprilici, u koju će bez sumnje upasti čarobnjak, kad pogle? da sav taj sjaj, s kojim su se pojavili tol:ki velikaši i državnici. Na brzi jedan kret sultanove ru? ke rasvijetle u tili čas dvoranu ne? brojenc baklje: njihovo se crveno III. Epoi 313 Brof „PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна svjetlo — pomiješano s bijelim kapljicama pjenušave vode iz umjetnoga vodoskoka — čarobno odražavalo od ogromnih mletačkih zrcala. Sa? kupljeni dostojanstvenici nemadoše ni vremena, da opaze sav taj krasni prizor; jer su u tili čas pali svi ni? cice pred carskim prijestoljem; na njem je stajao mladi čarobnjak vi? soko uzdignute glave s dostojan? stvenim držanjem plemenita vlada? ra. Jednom je rukom držao držak svoga jatagana, a drugom dade znak, da mu se podanici dignu sa zemlje. Sada se istom upiljc oči svih n jih u toga tajanstvenoga mladića. Silno neko iznenađenje i strah zavlada u dvorani a jedva čujni šapat širio se sve dalje od prijestolja. Ali sve to ne smete novoga sultana. PriČvrstiv si malo zelenu čalmu, zapovijedi ja­ kim i odlučnim glasom: — Izvjesite na prorokovoj džamiji sveti barjak, da ga bajramsko svjetlo okruži za znak za cijelo žiteljstvo! Između časnika stupi jedan napri? jed. da izvrši nalog, ali mu Mustafa zakrči put. ■ - Izvrši moju zapovijed. Muha? mede! * zagrmJ sada čarobniakov glas, a časnik se pokloni do zemlje i> udalji se iz dvorane. Čarobnjak zapovijedao je dalje: ■ Neka se imam: zapute u džami? je i ondje mole za novoga sultana svetu molitvu, a u gradu mrtvih ne? ka se priredi grob za Mustafu! Stari se sultan smiješio od nevolje. — Sultanov novac razdijelite me? đu stambulskc siromakc! Naši dopisi. i j ■' I Konačno kažem, ako je Glišiću »ispod časti« sa mnom polemizirati-, neka me preda sudu, gdje ću mu sve sa svjedocima dokazati, a sve dotle, dok me ne tuži, smatram ga prostim klevetnikom. Esad Oruč. Visoko. 16. jula. U »Srpskoj Riječi« br. 139. od 14. ov. mj. odgovara učitelj Bogoljub J. Glišić na dugo i široko uredništvu »Pravde«, odnosno meni, jer sam ja Muslimani i muslimanke dopisnik dopisa od 6. ov. mj. Ghšić i sam priznaje, da je izgo? grada Sarajeva, sjetite se voro one no^rdne riječi, ali samo vašega „MERHAMETA". ađ personam Handžiću. Velim mu. da nije istina, nego da ie one pogrde izrekao proti musli? mana uopće. A da su moji navodi tačni. pozivam se na svjedoke, koji su prsutni bTi i to: gg. Dr. Pećarić, Dr. Berger. Muharem ef. Nikšić. To? dor Arnautović. Jusuf ef. Muhić, GFSa Mitrović : Hamdi cf. Tahmišćija. Što se tiče njegova spora sa Ibra? Dne 14. ovog mjeseca bila je sa­ him agom Handžićem, to me se ni? zvana izvanredna glavna skupština šta nc tiče, samo velim, da Handžić udruženja zemljoposjednika u Sa«? nije kako g. Glasić veli - ratni rjevu, ali pošto niije bio prisutan po? bogataš, nego da je i prije rata mno? treban broj članova, odgođena je za go bolje materijalno stajao. 15. ov. mj. Radni odbor je za taj Gl’šić se pravi prijateljem musli? dan pozvao i nar. p.osilanike gg. dra mana ’ poziva se na stare građane llrasnicu. M. Kapetanovića i H. A? muslhnane. a ja mu velim, da nema janovića, da referišu i ovi su se oda? niti jednog muslimana, koji bi se za zvali pozivu. Podlije njihova refera­ njega zauzeo. ta, koji je mirno saslušan, ustao je Da je on protivnik muslimana, evo jedan govornik i odobravao rad na? još jednog dokaza. Kada je bila zad? šeg poslaničkog kluba u rješavanju nja skupština građanske kasine i ka­ agrarnog pitanja, ali je naišao na da je bio u odibor predložen jedan mnogobrojne proteste od strane musliman. uzviknuo je: »Nećemo skupštimara. Predsjednik radnog od? sve fesova«, premda je Srba pravo? bora g. Atif ef. Sočo istakao je, da rješenje agrarnog pitanja apsolutno slavnih birano više. U javnosti nas naziva braćom, a u nc zadovoljava posjednički stalež, društvu smo crno?žuti, a to baš naj? ali s obzirom na teški ekonomski bolje njemu -pristoji, jer je za vri? položaj toga staleža potrebno je, da jeme rata pašovao kao k. u. k. Ein? se realizira poznati agrarni sporazum. jahriger ГгеЈлуТидег Zugsfiihrer kod U smislu njegova govora donesena jc ova rezolucija: vojne evidencije u Visokom. 1. Prima se izvještaj spomenute U društvu sa oficijalom Stupnici gg. poslanika na znanje i konstatuje kim priređivao je zabave za Karla, se, da polučeno rješenje agrarnog gdje je upravljao (pjevačkim zboro? pitanja ne može zadovoljiti zemljo? vima. Sada u našoj slobodi pravi se posjednički stalež, što su u ostalom najvećim Srbinom i napada svakog, priznali i sami gg. poslanici i što je da je crno?žuti. otvoreno priznao u ovom pitanju Da mu je u duši svađa i napada? mjerodavni faktor, gosp. ministar za nje, evo dokaza: Lanjske godine ga agrarnu reformu u javnoj sjednici je javno u građanskoj kasimi izlupao Ustavotvorne skupštine. Ali obzirom jedan Srbin profesor radi izazivanja na prekarnu ekonomsku situaciju i vrijeđanja. Već dvije godine ne našeg staleža tražimo, da se polu? govori ni sa jednim svojim kolegom čeni sporazum odmah striktno rea­ učiteljem. lizira. U ime svih visočkih muslimana 2. Shvaćajući situaciju našeg po? zahtijevamo od mjerodavnih, da ga slaničkog kluba u pregovorima sa blokom, što prije između nas uklone, jer •— rad ka!sko?demokratskim kako sam i prije pisao — moglo bi skupština žali', da su mjerodavni fak? radi njegovih izazova doći i do ve? tori pokazali! onako malo razumije? ć:h izgreda. Visočani — bez razlike vanja za vitalne potrebe našeg sta­ vjere su ga već siti. leža. koje su im dovoljno poznate iz Skupština zemljo­ posjednika i njena rezolucija. — Dosta je te igre, prokleti čarobnjače! — zauda Mustafa, kojemu se poslušnost njegovih dosadašnjih po? danika prema novomu gospodaru činila odviše prirodnom. — Za -ada sam još ja sultanom! Još nije osma ura ... Ш bi zar mož? da rado saznati svoju sudbinu što prije? Ni jedan od nazočnih nije mogao pojmiti toga čudnovatoga przora. Začuđeno motrili su tog mladoga čovjeka, pred kojkn je Mustafa bio zadrhtao. Čarobnjak reče dalje: — T: li želiš, da saznaš uru smrti svoje? Ja ću ti je sada navijestiti. Eno, već svijetli prijazno svjetlo ve? čem je zvi jezde. Ja ću ti dapače ka? zati i način, kojim ćeš umrijeti. Muf? tijo, stupi naprijed! Predstojnik ulema pristupi iprijestol ju. — Ti učiš dan na dan kuran i tu? mačiš ga narodu. U cijdlomu si car? stvu prvi sudac. Reci mi dakle, koju kaznu zaslužuje škrtost i lihvarstvo čovjeka, kojemu nije nijedan zakon svet?, koii se opija u ovo sveto vri­ jeme. koji svoju moć upotrebljava, da uništi krepost i nevinost, te da ugrabi imanje svojih podanika? Muklo mrmljanje čulo se cijelom dvoranom. Mustafa blijed kao krpa, drhtaše na cjelomf tijelu i posegne za sabljom na zidu. Tada muftija re? če suhim, gotovo mrtvačkim gla? som: — I najmanji od ovih zločina za­ služuje smrt! Jesi h čuo, Mustafo? Pcjgambe? ' rov je zakon izrekao osudu tvojoj I glavi. Tada mladi sultan zapovijedi, da I se osuda na Mustafi odmah ovrši'. Ali Mustafa sakupi sve svoje sile i poput divlje zvijeri zaleti se prema pirjestolju, da zbaci i uništi toga drznika, ali mu to zapriječiše njego? vi dosadašnji podanici, a oko vrata mu baciše svilenu vrpcu. -• Evo, došla je ura osvete, — pro? zbori Mehale. — Ti ćeš smrću platiti sve svoie 'zločine ... samo što ćeš j „umrijeti mnogo blažim načinom, ne? go ikoja tvoja žrtva! • A tko sit ti, nevrijedniče? I vo je je oko već davno upo? znalo mene. Stoga nije ni nužno, da . ti se prikazem. Upravo jc petnaest godina, što si ti u ovo isto vrijeme, I u ovoj dvorani i na istom ovom mjestu, gdje sada stojiš, dao da tvoji pmagači na zvjerski način ubiju jed? noga čovjeka. Skinuo si mu sa mrt­ voga tijela haJljine i obukao ih na sebe i njegovu si čalmu stavio sebi na glavu. Samo si prije odbacio ovu krvavu perjanicu, koju sam ja saču? vuo do današnjega dana kao svetu uspomenu ... Onaj je umoreni čo? vjek bio moj otac, bio je padisah... bio je kalifa ... bio je namjesnik AL lahov! Ja sam sin Sulejmanov, jedu? ni, koji je ostao na životu; jer kad si ti zapovjedio, da pomore svu nje? govu porodicu, brojio si samo glave. J ako jc umjesto mene palo dijete jednoga roba. Ja sam zvijezda većemia, ja sam od sada sultan! Govoreći’to, pokroči mladić ko? �Број 313 Broj 3. Tražimo dalje, da se u smislu ČL 5. predhodnih odredaba za pro* vedbu agrarne reforme zajamčena renta za 1919., 1920. i 1921., te hak za 1918. odmah isplati, a renta sve dalje isplaćuje do konačnog podmh renja oštete. Pregled „Gajretove" imovine krajem h h A) Primici: i I 8 9 10 ! 11 43.499 13.195 209.773 58 2 3 4 295.288 55 143.117 50 214.061 20 652.467 25 565.000—, 32.302,—| 239 66.864Ј17 24.076(84 467.876(12 102Ј52 5 6 6 8 ; 9 ! io i 11 I 12 * rak naprijed, a plemenite crte nje* gova lica, njegova krasno visoko će* lo, njegov jaki glas i ono čarobno svjetlo sultana Sulejmana, oca ju* naka i sirota, koji je nekada stojao ■ na ovom Istom mjestu, gdje mu je sada bio šin. Spomen na strogoga, ali pravednoga vladara djelovala je tako strašnom i upravo opojnom sngom na sve nazočne, da padoše ničice i pokloniše se novomu Mlada* ru.... Nekoliko časova vladala je grob­ na tišina u cijeloj dvorani, a onda zagrmi silan usklik kao iz jednoga grla: — Slava Muratu! Slava! I svi trgoše mačeve iz korica i po* digoše ih u vis, obećaše vjernost i poslušnost novomu vladaru, ovom hrabrom junaku, sinu Sulejmana III. Pred ulazom carske palače šaku* pilo se .silno mnoštvo naroda, koji je kličući pozdravljao novoga vladara i s njime oslobođenje svoje poslije tolikih nasilja. Sa velike džamije le* pršao je svileni barjak u zagrljaju blagoga povjetarca, a u svim su dža* mi jama molili imami svete molitve. U to vrijeme pade na mramorno tlo Mustafino mrtvo tijelo. A kad je ura navijestila osmi čas, vladao je u carskoj palači već opet duboki mir, kazujući narodu, da se u nju opet •povratila pravednost. .Samo se sa svih džamija čuli glasovi mujezina, koji su visokim, svečanim glasom iz* vikivali: — Osmu jc uru progutao vremena val! ... ; 28.10. — 1.010 316.589 83-993 126.278 152 072 360 812 167.2Ć9 24 09 70 18 24 55 4.900 — 90.500 — 53 — 2.000 — I Ukupna imovina 266.467 58 1,335.301 49 4,315.297(89 B) Izdaci: Stipendije: đačke ......................................... šegrtske.................. .... Potpore đacima i višeškolcima . . . Zajmovi i predujmovi....................... Troškovi za konvikte: muški Sarajevo .......................... ženski „ ........................... ■ muški Banja Luka...................... » Bihać . ................................ » Mostar............................... » Tuzla.......................... Potrošeno hrane u naravi . . Adaptacija konvikata...................... Nabava inventara: za kancelariju............................... za konvikte................................... Upravni troškovi: plate osoblju............................ kancelarijski troškovi ..... tiskanice.................................... Protuvrijednost za dionice i bonove . Izvanredni izdaci............................... Zalihe robe u naravi ...... Stanje gotovine krajem posl. god. 5 6 29.112 44.415 33 38 594 67 1,207.025 500.000 298.046 21 1,830.467|97! ■ i । ( 97.8841—( 1.500 000 — 49 509,17 65.000’—l 9.100!—] 3,560.961 14 Osim toga imade »Gajret« starih austrijskih novčanice od 1 i 2 K svega K 97.222’—, te se je odbor pobrinuo kod ministra finansija, da iste budu naknadno izmijenjene. Kratak izvadak o kretanju „Gajretovih" prihoda i rashoda u poslovnoj godini 1920 ,1921. kao i iskaz stanja imovine krajem ove periode. Primici u poslovnoj godini iznosili su.............................. K 3,649.461’9 7 a izdaci ............................................................. » 2,410.829’92 tako da se je gotovina povećala za................................... K 1,238.632’05 te iznosi sa prenosom gotovine od prošle godine od . . » 6658*5’92 krajem godine 1920./1921. svega ...................... K 1,904.467’96 Blagajnički promet iznosio je...................... K 6,060291.89 Imovina krajem prošle godine iznosila je ...... K 806.977 26 k tome veći prihod u poslovnoj godini od ...................... » 1,238.632 05 te proejenjena vrijednost inventara u iznosu od ... . » 1,500.000.— nadalje povećanje zajmova u poslovnoj godini za . . . » 5.417’83 te protuvrijednost 20% bonova i poklonjene jedne akcije „Gajret banke* u iznosu od . . ....... 834’— i preostali predujmovi krajem poslovne godine .... »_____ 9.100’— Sačinjava sveukupnu imovinu od ... K 3,560.961*14 „Gajretov" proračun za godinu 1321.11922. i 5 6 665.835 92 ! 3 4 Primljeno od prošloga odbora . . . Članarina: dobrotvora ................................... utemeljača................................... prinosnika................................... Darovi ............................................ Zabave: Gajretova dne 12.dl. 1921. Sarajevo »Gajretova-dana« 6./V. 1921. . . • ostale . ........................................... Primljeno hrane u naravi .................. Sakupljene stare novčanice .... Društveni artikli • . ......................... Kamate........................... ... Otplata zajmova i predujmova . . . Obskrbnine i vladine štip. pitomaca . Razni primici . .................................. Redni broj ? 1.540 55 64.920 32 250 1,742.617 45 30.139 55 ' Predmet: Gotovina: u blagajni.............. u pošt. štedionici . . . u zlatu i srebru . i . . kod novčanih zavoda u uprava konvikata . . Vrijednosne hartije: u 20% bonovima . . u dionicama . . . u ratnom zajmu . . u srećkama . . . . u markama . . . . Inventar kancelarije i konvikata Zakmovi............................... Zaliha hrane kod konvikata . . Razno........................................ Ukupno ; К h( I Blagajnički izvještaj za poslovnu godinu 1320.(1921. Ukupno К Pojedince К |h Predmet Gajretov glasnik. Pojedince к godine 192OL921. poslovne Primitak Redni broj mnogobrojnih peticija našega ccn> tralnog odbora i prikaza naših po« slanika. Na cijelom je svijetu neču* veno, da su zakonom priznati zem* Ijovlaisnici riješeni svoga posjeda na­ knadom od jednogodišnjeg dohode ka, kao što je sa nama slučij. Ф ф И" Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* K Izdatak K __ 22.000 102.249 50 124.249 50 121.479’04 18.170'73 18.254Ј50 65.000 — 1,839.467(97 157.904 27 834 10.648 94 1,904.467 97 4,315.297 89; Pitanje ■ nar. posl. N u rije Pozderca na gospo­ dina ministra finansija. 1 Konvikt muš.Sarajevo 810.000 1 200.000 i 2 „ ženski „ 3 „ muški Mostar 810.000 4 „ ženski „ 225.000 5 „ Tuzla . . . 360.000 6 „ Banjaluka 360.000 , 7 „ Bihać . . . 540.000 | 8 Adaptacija konvikata 200.000 Šegrtski dom u Sara9 jevu...................... 1.O00.C0O 10 Za nar. prosvjećivanje 300.000 120.000 11 List „Gajret" . . . 120.000 12 Štipendije đacima . . „ šegrtima . 30.000 13 100.000 14 Potpore đacima . . 200.000 15 Plate osoblju „Gajret" 100.000 16 Kancelarijski troškovi 5,475.000 500.000 I 1 Članarine.................. 2 Dobrotvori i uteme60.000 ljači...................... . . . . 90.000 3 Kamate 600.000 ’ 4 Artikli...................... 50.000 1 5 Banka Gajret . . . 600.000 6 Zabave .................. .................. 7 Darovi 600.000 8 Prosvjetna subvencija 200.000 i 9 Obskrbnine i povra300.000 ćene Stipendije . . 800.000 10 Razni dobrv. prilozi . п Iz sadanje imovine odabraje se svota . 1,675.000 5,475.000 . Direkcija Monopola za Bosnu i Her­ i cegovinu zabranila je sađenje duhana u okrugu bihaćskom, pokraj svih mojih obrazloženja i dokazivanja, da bi bilo od velike potrebe ovom okrugu dozvoliti sađenje duhana. Već sama činjenica, Što je težaku nemoguće to­ liko zaraditi, koliko mu iziskuje sva­ kidašnja kućna potreba, a kamo li za skupi duhan, opravdava moj zahtjev u ime naroda. Narod je bio već zasadio duhan, jer je zemlja i klima za to podesna, ali je naređeno, da se čupa i siječe zasađeni duhan na veliku Štetu narodu i državi. Ovo se čini iz neopravdanog razloga, što bi tobože narod zatajio ili ne bi predao duhana državi. Da je ovako mišljenje i postupanje bezrazložno i štetno, dokazuje ta činjenica, što je u našem okrugu sađen duhan kroz du­ gi niz godina za turske i austrijske uprave. Politički pregled. Konvencija s Rumunijom. 7. pr. mj. potpisali su u ime svojih kralje* va gg. Pašić i Jonesku konvenciju između naše kraljevine i Rumunije. Beogradski presbiro je ovih dana dao tu konvenciju beogradskim novinama na publbkovanje. Njeni čla* novi glase: Čl. I. LI Ručaju neizazvanog napa* da Ugarske ili Bugarske, ili ovih dviju s:la protiv jedne od visokih ugovarajućih strana, a u cilju, da sruše stanje stvoreno Trianonskim Ugovorom o Miru Uli Nejskim ugo* voram, druga strana obvezuje se. da učestvuje u odbrani napadnute stra* ne na način određen aranžmanom, Stoga pitam Gospodina Ministra: kako je (predviđeno u čl. 2. ove kon* 1 .) Je li voljan ukinuti ovu po na­ vencije. Čl. 11. Stručne nadležne vlasti Krarod i državu štetnu zabranu sađenja lievinc Srba, Hrvata i Slovenaca i duhana u bihaćskom okrugu? Rumunije utvrdiće sporazumno u 2 .) Ako nije, čim opravdava ovu jednoj vojnoj konvenciji, koja se i* bezrazložnu zabranu? ma zaključiti u najkraćem roku, po* trebne odredbe za; izvršenje ove kon? Beograd, 23. juna 1921. vencije. Narodni poslanik, Čl. III. Ni jedna od visokih ugo* Pozdorac Nurija. varajućih strana neće moći zaklju* | ј ' । i ; ; | čiti savez sa jednom trećom silom bez prethodnog mišljenja druge. Čl. IV. U svrhu da bi združile svo­ je miroljubive napore, obe VUade obvezuju se, da se sporazumijevaju u pitanj:ima spoljne politike, koja se tiču njihovih odnosa sa Ugarskom i1 Bugarskom. Čl. V. Ova konvencija vrijediće dvije godine od dana izmjene ratifi* kacija. Kad ovaj rok istekne svaka ugovarajuća strana imaće pravo, da ovu konvenciju otkaže. Ona će ipak ostati u snazi još šest mjeseci poslije dana otkaza. Čl. VI. Ova konvencija biće saop* štena Društvu Naroda (Pakt Dru* štva Naroda). Čl. VII. Ova konvencija biće rati* fikovana ii ratifikacije izmjenjene čim bude moguće. Na osnovu ovog određeni punomoćnici su je potpii* sali i stavili svoje pečate. • Talijanski kralj dolazi u Beograd. Javljaju iz Pariza: Po vijesti francu* sko*taiijanske telegrafske agencije ptojetiće talijanski kralj Vittorio Emanuele našeg kralja i Regenta A* leksandra u Beogradu prilikom po* vratka sa krunisan ja rumunjskog krajja, kojemu će sudjelovati i Re* gent Aleksandar. Talijanski kralj će �se u .Beogradu dana. Broj 313 Број .ПРАВДА* — PRAVDA Strana 4 Страна zadržati nekoliko Pobuna Miridita. U Albaniji jc ponovno planula krvava borba, koja prijeti da se proširi na sve krajeve albanske teritorije. U Miriditima je buknula buna protiv vlade u Tirani već je došlo do vcse sukoba, u koji? ma su, kako se javlja, vladine trupe pretrpjele poraze. U Porosi je prek; jučer na svečani način proglašena samostalna Mriditska republika. Na skupštini plemenskih vođa pod pred? sjedanjem sinovca Prenk Bib Dođe prihvaćen jc o tome zaključak. Na­ rodu koji je b:o vrlo oduševljen, pročitana je proklamacija o odcjep? ljenju od Albanije, koju je potpisalo 12 najuglednijih plemenskih vođa. Po vijestima sa albanske granice preglasna je tiranska vlada opću mobilizaciju protiv pobunjenih. Naša vojna komisija u Pragu. Ka­ ko javlja praški »Narodni Listy« prispjela je 18. ov. mj. u Prag jugo? slavenska vojnička komisija, koja ima da provede sve potrebne mjere za sklapanje vojne konvencije izme* đu Čehoslovačke i Jugoslavije. Grčka ofenziva. Posljednjih dana bumbar duju Grci evropsku štampu vijestima o tobožnjoj ofenzivi i u uspjesima. Oni javljaju, da su nava? lih na Kemal-pašine čete u četiri raz? na pravca i da su Turci izgubili 120 mrtvih. Zatim, da se turska vojska povlači u svim linijama. Znajući iz iskustva, kakovi su grčki izvještaji i dosada bili, ne može se ovim vij’e? sti-ma vjerovati dok se ne potvrde i s druge strane. Saziv sjednice zakonodavnog od? bora. Javljaju iz Beograda: Priprav? ni radovi za saziv Narodne skupsti? nc vrše se punom parom, pa ćc se ona sastati prije nego što se očeki? valo. Svi članovi zakonodavnog od? .bora pozvani su. da najkasnije do 30. o. mj. stignu u Beograd, kako bi mogli prisustvovati sjednici na 1. av? gusta. Odmah na prvoj sjednici će sc umjesto odstupljenog Dra Ninči? ća, kop jc bio predsjednik odbora i Jurja Demetrovića. koji je bio pot? predsjednik izabrati nove ličnosti. Od radikala spominje se kao kandi­ dat Miša Trifunović. Najprije ćc Zakonodavni odbor pretresati novi skupštinski poslovnik, pa zakone o upravi države i glavnoj kontroli. A — Domaće vijesti. Muslimanska čitaonica «Bratstvo«, prigodom svoga svečanog otvorenja priređuje sutra u svojim prostorija? ma, Bajramagića ul. 6, javnu zabavu s prikazom »Djavola pod čergom« od Ekrema, i to u 2 sata po podne samo za ženskinje, a u 9 sati na ve? če za muške. Mislimo, da je već vrijeme, da se I osiguraju muslimani od ovakih bar? ' bara i da se strogo primijeni zakon protiv napadača i terorista. Nije u interesu države mirno gledati ovaka zlodjela, jer je bezbjednost građana I nad sve drugo. Junačina Konstantin. Poznata fiI gura sarajevskog korza, Konstantin ; Jeftanović. počinio je na jednom i muslimanskom dječku veliko juna? i štvol Dijete se slučajno dotaklo se? petom njegove kuće i zato ga je Konstantni ošinuo tako preko leđa, da jc palo na zemlju. Kažu, da je opravdao svoje djelo riječima: Ne? ma sad zakona, pa mogu i ja raditi šta hoću. Nadamo se, da će ga poli* ■ čija kazniti po zakonu, ali to nije dosta, ime toga delije treba da čuje i javnost. жшшжжжжжжжшжжж Slučaj sirote žene Arzuhaldžić, kojoj je zemljoradnički poslanik R> sto Đokić sa masom seljaka i kuću porušio, daje nam povoda, da ovaj vandalski postupak strogo osudimo i upozorimo vlast, da energičnim mjerama stane na kraj ovom kršenju zakona i auktoriteta vlasti. Osobito je nužno pozvati na odgovornost koja je u stanju sve poslove raditi zloglasnog dobrovoljca i druga Đo? prodaje se. Upitati kod: kićeva u napadajima na muslimane Boška Jovičevića iz Podlugova, koji Ibrahima Jarana, postolara žepče. je ranije isprebijao i onesposobio za život jednog muslimana u visočkom zatvoru na očigled policije, ali je o? stavljen na slobodi pa tu dobrotu vlasti sada Zlorabi i iskaljpje svoju mržnju na mirnim muslimanima. Isti ovaj Boško pomaže sada nedjelo u novinama obavlja po- ■ Dokićevo i prijeti Muji Ćosiću iz uzdano staro uvedeni ■ Podgore, što je primio kritične noći sirotu Arzuhaldžić na konak, da je seoska mase ne ubije. Osim toga on zavod za oglašivanje H prijeti, i svjedocima napadaja one Zagreb, Jurjevska ul. 31. E noći Osmanu i Selimu Ćosiću, rad­ Telefon 21—65. :: i nicima na štrcki Podlugovi, kojima je jedan radnik iz Podlugova saop? Generalno oglasno zastupstvo g ćio, da im prijeti Boško te ne smiju j и za preko 10 tu-i inozemnih listova ■ na rad ići. Tako se naš’ ljudi po? tiskuju i stradavaju. Dobra šivaća mašina, ЖЖЖЖЖЖЖЗЖЖЗЖЖЖ ______ _ _______ i OatAŠiVANJE I BLOCKNER-OVl Oglas. Kod ovog povjerenstva prodavače se u nedelju dne 31./VII. 1921. u 10 sati prije podne putem javne usmene i pismene dražbe oko 300 m5 izrađenog smrčevog korisnog drveta i oko 700m8 istog drveta na panju u području kat. opć. Romanija gr. ul. 15 i 176 kotar Sarajevo. Isklična cijena je K 100 (jednu sto­ tinu) po kubnom metru. Svaki nudioc ima prije početka dražbe položiti 10°,0 vadij, t. i. 10.000 u gotovom. Stranci imaju ovaj položiti u dvostrukoj gornjoj visini. Drvo se nalazi na gore označenom predjelu i može biti u svako doba pregledano. U pretres će se uzeti samo one pismene ponude, koje stignu najdalje do 10 sati prije toga dana i budu sproviđene dotičnim vadijem. Takve zapečaćene ponude imaju na omotu biti označene: „Ponuda za va­ kufsku šumu u Romaniji«. Posebni uvjeti prodaje mogu se vidjeti (Vakuf­ ska zgrada (Kralja Petra ul. br. 2, II. sprat) za vrijeme uradovnih sati. Kotarsko vakufsko mearifsko povje­ renstvu bira slobodno između ponuda i može sve bez navoda razloga odbiti. Do riješenja vezani su nudioci na. svoje ponude. Kotarsko v ikufsko-mearifsko povjerenstvo. Broj 676/21. Sarajevo, dne 14. jula 1921. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla i Travnik. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. 104 Ulošci oko K 25,000.000 —, Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge naikulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Jugoslavenska kuhinja t -------------- z Kralja Petra ulica br. 2. '■....... — Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. , / Muiaga Kovačević zvan Mostarac. POZOR! REKLAMNA PONUDA! Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir-sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godišnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova: ĐUFO РоНзк* Zagreb* Tkalčićeva br. 27. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijevo. - Brzojavi: Trgmčha banka, Sarajevo. - Interurhan telefon: ZK Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebb122c4376b80afa5ae3971c6417711.pdf bdd65697fe84f2ebdfc63ad4d085fb32 PDF Text Text POSaaKINA U GOluvu BAČENA. pojedini broj K, 2~ izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200-—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 76 (314) Teiefon br. 842. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 23. jula 1921. (17. Zil kade 1339.) Akcija Stojana Protića Ruzultat izbora za ustavotvornu skupštinu prisi’lio je vodeće politi* čare da revidiraju dosadašnju ori* jentaciju i da obaivc novo partijsko grupiranje. Tomu je pridonio ponaj* više ispad izbora u Hrvatskoj. Vi* djevši, da su dobile većinu u Hrvat* skoj one partije, koje nšjesu sudje­ lovale u radu privremenog narod­ nog predstavništva i kojih stanovi* šta o uređenju naše države nijesu b,ila tačno opredijeljena ni prekalje* na, g. Protić je bio stavljen u neu* godan položaj. Njegova politika sporazuma s Hrvatima d Slovencima nije bila sigurna, da će naći makar priuba homogenu većinu u skupštini, jer mu za to nisu davali garancije ni Radić, a nj znatan dio vlastite par* tije. S demokratima, naročito s kri* lom Pribićevićevim, Protić niti je htio niti mogao, radi ličnih nesugla­ sica s g. Pribićevićem, zajedno radi­ ti. I tako mu nije ništa drugo preo* stalo, nego da se bar privremeno povuče iz aktivnog učešća u politi* cl i da čeka zgodan momenat, kada bi mogao otvoreno istupiti protiv politike, koju je demokratsko*radi* kal ni blok zaveo. Ni za vrijeme svoje povučenosti g. Proto ne miruje. Novinskim član* cw. brošurama i dr. on kritikuje rad vi'ade, žestoko se obara na po­ jedine odredbe ustava. Ne smije se nipošto misliti. da je taj njegov rad besplodan. Šta više, on je imao mnogo uspjeha. Ko je imao primke da iz bližeg promatra rad ustavnog odbora, taj se je mogao o tom uvje­ riti. 1 ako je izgledalo, da su ga mnogi prijatelji! u radikalnom klubu napustili i potpuno se priklonulj g. Pašiću, ipak je njegov ugled i upliv u klubu vrlo velik. Dosta je, da na* vedemo u potkrepu toga činjenicu, da su demokrate više puta pokušali, da verifikac:loni odbor uvaži Proti* ćevu ostavku na poslaničkom man* datu, ali su radikali svaki put taj po* kušaj energično odbili. Radikali su svjesni toga, da politi* ka, koja je inaugurirana sklapanjem radikalsko-demokratskog bloka, ne može nikad uhvatiti korijena ni me­ du Hrvatima ni među Slovencima. A da se državna politika ne može i ne smije provoditi bez Hrvata i Slo* venaca, a kamo li protiv njih, to je jasno. Za politiku sporazuma s Hr* moglo preporoditi malene i siromašne zemlje, kao što su Danska i Irska. Mislio bi neko, da je zadrugarstvo u nas problem seljaka; t. j. njegove kulture i osvještenosti. U pošljednjoj konsekvenciji to i jest. Međutim danas je to još problem inteligencije, problem školovanih ljudi, svih dobroželjitelja svog naroda, svoje vlastite dobrobiti, te zato i mi svi moramo iskreno osje­ ćati za seljaštvo i to našim djelima posvjedočavati. vatima j Slovencilma sadašnji pred* sjednik vi’ade g. Pašić prema ras* položenju većine hrvatskih i sloven* skih predstavnika — nepodesan je, i kad bi radi starosti mogao ostati na kormilu našeg državnog broda. Tu je po njihovom mišljenju kom­ binacija s g. Protićem jedino mo­ guća. Dragi Haso! G. Protić je uočio ovaj momenat, i kako se vidi iz novinskih vijesti, U svom posljednjem pismu žališ, što on je već počeo sondirati teren za sam Tebe i Tvoje drugove sa sela osta­ svoju politiku. Gn je odmah nakon vio, a da se nismo ni oprost.ii. Veliš, izglasani a ustava otišao u Vojvodi* da Ti je Tvoj sin Meho u našoj nu u svrhu agitacije. Prije nekoliko „Pravdi“ moje članke čitao, pa Ti dana boravilo je u Zagrebu i tamo je drago, da ja i u dalekom svijetu dulje vremena konferirao s predstav* na seljake mislim. E, moj dragi Haso, nicima pojedinih partija, a onda se to me je ovamo i dovelo, da u dale­ je zaputio u Rimske toplice, gdje će kom svijetu proučim, kako bi vama se zadržati dulje vremena. Za njim seljacima pomogli, pa ću Ti i u nizu je nosao i dr. Ante Trumbić, i kako pisama to. razjasniti. izgleda, oni će tamo stvoriti p’an za Ako želimo, da u mislima stvorimo budući rad u zakonodavnoj skupštini sebi pravu sliku o tom, zašto su za­ koja će početi zasijedati polovicom druge potrebne i kakvu važnost imaju oktobra o. g. za sreću i blagostanje čovjeka, moramo Protić i Trumbić *se dakle spre* poći na selo, da vidimo, kako živi maju za opsežnu akciju u skupštini. svijet na selu. Radi se baš o selu. Samo je pitanje, kakovi su izgledi za Selo, seljak: to je temelj države i uspjeh te akcije. Prije svega mora* ljudskog društva. Seljakova zemlja, mo utvrditi jednu činjencu: Hrvat* njegova kuća, njegov rad, njegovo go­ i Slovenci su nezadovoljni s izglasa* spodarenje, sve, što zovemo seljačkim nim ustavom, pa jc onda jedna od gospodarstvom, to je ono, na čem po­ glavnih tačaka nj ihova programa re­ čiva čitav život naroda i države, pa vizija ustava. Partije, koje su danas u tako i pojedinog elementa. Sve drugo, vladi, te koje su omogućile donoše­ što neki narud i neka država ima, to nje ustava, čine većinu skupštine, te je samo zbog toga, da se život olakša je teško, vrlo teško vjerovatno. da i poljepša, da život bude ugodniji. b'^e se ikad ski’onile na reviziju. Ka* Radi ovog moramo znati najprije, ko će opet ova zakonodavna skpuštikakvo ie naše selo, te ću Te ja povesti na trajati još dvije godine, to je re* u, selo da ga razgledamo, premda si Ti vizija isključena. u njem rođen i neprestano si u njem Isto se tako ne smije smetnuti s živio ali ipak nije zgoreg, da to i sad uma ni drugi jedan fakat. Partije, na učinim, da vidimo, kako izgledaju te­ koje gg. Protić i Trumbić računaju, melji naše države — temelji našeg nisu homogene. Ni u političkim kon* elementa. ctpcijama, ni u socijalnim pogledima Kuća na selu. nema jednstvenosti kod ovih parti* Uduno u jednu kuću. Mi velimo ja. One se mogu držati i raditi za­ jedno, dok su u opoziciji, dok im da je to kuća. Prosvjetljeni Englez ili treba rušiti današnju vladu, ah čim Amerikanac pitao bi možda: „Što je bi to postigle, te čim bi im se pruži­ fo“, jer velika većina naših seljačkih la prilika, da dođu na vlast i počnu ’ pozitivan rad, uvjereni smo. da bi se sve divergencije u prvi mah ispolji* ’u i zajednički^ rad bio nemoguć. Hoće li g. Prutiću ipak uspjeti, da nede bazu za zajednički rad makar O radu Mustafe Kemabpaše govo* s ograničenim programom j makar i ri se gotovo isključivo sa vojničkoga za kraće vrijeme, to će pokazati sko* gledišta, a to je vrlo površno. Pita­ ra budućnost. nje održanja i otpornosti nove tur* ■ ske tvorevine isto tako je ovisno od i organiizatomih sposobnosti njezinih i voda kao i od njihovih strategijskih I vrlina. i Stoga zaslužuje osobitu pažnju či* Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas. i njenica. da se usred ratnoga tabora, ■ kako ml s pravom sebi predstavlja* UVOD I mo prijestolnicu Kcmakpašinu An* narod par e.xellence, vrijedi u pojača- ■ goru, a možda će ona to još dugo Važnost zadrugarstva. ј biti, razvija zakonodavni rad na vrlo Zdrav seljački dom kula je naroda i noj mjeri. Ako potražimo naročita sredstva za | ozbiljnim temeljima i u sasvim moi države. Seljaštvo, život i red njegov ■ pridizanje i osvješćivanje sela, ukaza- i dernom duhu. Sliku o tom možemo — srž i krv tijela narodnogaće nam se na prvom mjestu - zadru- ! da dobijemo iz ustavnoga zakona, Uočimo li ovaj aksiom u svoj nje­ garstvo, dakako uz redovno tradiciošto ga je »velika narodna skupština« govoj prostranost’, ukazuje nam se primila 20. januara, a koji je toga automatski pravac, u kojem mora biti ! nalno prosvjećivanje školom i štivom. dana odmah stupio na snagu. To je Nije pretjerano, Mislim, ako ustvr­ koncentrisano sve ono, što se naziva dokaz, da Mustafa Kemabpaša i nje* dim, da ima malo društvenih uredaba, javnim radom. Kulturno i mate­ rijalno osnaženje seljaka treba i koje bi tako prožimale sav život se­ ‘ govi radnici, a to su u širem smislu svi zastupnici anatomskog naroda. ljaka, kao zadrugarstvo. Njegov rad u da je izlazna i završna točka nastojanja i djelovanja vlasti i kulturnih ustanova, 1 kući i polju, njegov privatni život, ’ koji permanentno stoje na okupu, nu smatraju sebe samo prolaznim u* a i svih onih pojedinaca, koji su svijesni i odnošaj prema svijetu, izvan njegove kuće, njegova religija i tradicija, nje­ I druženjem za izvojštenje mira, koji o dostojanstvu svojemu kao čovjeka i govo naziranje na Svijet, je sve to tan­ I bi im omogućio ž^vot, nego začetnik o dostojanstvu naroda kao etičke cje­ girano zadrugarstvom. Kad to znamo, i c rna nove državne epohe u Turskoj, line: bolje reći stvaračima novog držav* onda razumijemo, da je zadrugarstvo, Ovo vrijedi za sve narode, pa i za proveden o sistrmalski i energičn o’nog sistema. Baš ovaj novi ustav i pojedine elemente. Za nas, za ratarski Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu Godina III. kuća nijesu dostojne, da prebivaju u njima ljudska bića. Velika većina seoskih kuća, a naročito u zabitim krajevima, sagrađena je od drveta, a omazana blatom. Kad kiša i vjetar spere blato, propuhuje vjetar kroz čitavu kuću. Pogledajmo krov. Koliki je broj kuća u svakom selu, da krov stalno prokisava. Uvijek i uvijek po­ pravlja se, krpi se, ali sve to drži samo do prve kiše. Pogledajmo sad unutrašnjost. U vrlo rijetkim slučajevima nađe se soba popođena s daskom. Zemlja, jednostavna zemlja, malo zbijena, s rupama, što ih je iskopala kokoš, koja živi skupa s ukućanima. O podrumu nema ni go­ vora — to je rijetkost, ali zato je u većini slučajeva pod kućom naprav­ ljena nazovi staja, također bez poda, te je nije moguće uredno počistiti, pa uslijed nečisti ni goveda, ni ljudi ntmogu postići onakav tjelesni razvoj, kakav bi trebao biti na selu. Seoske kuće imaju obično tri pro­ storije: »veliku« sobu, mutvak (ognjište) i malu sobicu, koja obično služi za smočnicu. U velikoj sobi prebiva čitava obitelj, a tu ima često i domaćih ži­ votinja. Ako ne drugih, a ono kokoš je stalno unutra, dočim o mačku i psu ni ne govorim — oni spadaju u sobu. S jutra se soba polije vodom i mete, a prozori su tako napravljeni, da ih je teško otvoriti. Zamislite, kakav je zrak u toj Vašoj sobi, gdje se ta zemlja moči i mete. Da stvar bude još gora, vješaju se čarape, priglavci, obojci, mokri i blatni, vlažni gunjevi od 4, 5 i više članova porodice oko peći na strg, da se suše. U toj i takvoj sobi, malenoj, nečistoj, neprozračenoj.s obojcima i opancima, što se suše i isparuju, s mokrim, vlažnim podom i s nekoliko komada živadi, mačaka i pasa spava nekoliko osoba. Kad bi soba bila svijetla i potpuno čista, ni onda ne bi bila zdrava jer je premalena. Ali ovako? Ovako je ona pravo gnijezdo i leglo svih mogućih bolesti, naročito tuberkuloze. Sifilis i ne spominjem, koji je velikim dimenzijama obuhvatio naše selo, čemu je baš ovo pošljcdica. (Nastaviće se). Ustav Angore njegov sadržaj pruža nam taj do­ kaz. Tim je izvršen jedan historij* ski čin, koji će po svoj prilici nat* kriliti i podjeljenje ustava carstvu za revolucije godine 1908. Izlazna jc točka ustavne misli bez sumnje bila, da se »velika narodna skupština«, koja se u Angori sastala »snagom vlastite volje«, stavi na jednu pravnu bazu. Definicija nje* zina karaktera i njezinih ovlasti sa* činjava ujedno jezgru temeljnih u stanova ustava, koje se sastoje samo ‘z nekoliko paragrafa. Već se u tom vidi demokratski duh ustava, a u i uvodnim ferekama poprima on pregnantan izražaj: »Suverenost« pripa* i da naciji. Bit se suverenosti sastoji ! u tome, da narod sam odlučuje svo* i jom sudbinom.« Narodno predstav ; ništvo vrši svoju egzekutivu, t. j. svoju kompetencu Vladanja, puteni i instrukcija preko komesara (narod ' nih povjerenika), koje je ono I bralo. Komesari su zapravo ministr: I te se u toj oznaci može opaziti utje­ caj sovjetske terminologije. Posebni položaj za uzimlje pred* ! sjednik »velike narodne skupštine«: i taj je položaj nešto po .srijedi izme* �Strana 2 Страна barem u đu državnoga šefa i ministra pred­ novu formu organizacije sjednika. Predsjednik skupštine pot# civilnoj upravi za zapadnjačko shva* ćanje - predstavljaju t. zv, generalni pisuje zakone, koje je primila skup ština, a ujedno supotpisuje ministar­ inspektorati, pod kojima je ujedi* ske naredbe. Kada učestvuje kod njeno vise vilajeta prema sličnosti sjednica komesarskoga vijeća, pred* gospodarskih interesa. Ovi inspektosjeda mu on, bez obzira na predsje* rati vrše neku vrstu državnog nad* datelja, kojega je vijeće izabralo iz zora nad izjednačivanjem Interesa svoje sredine. Sadašnj’ je predsjed­ između pojedinih autonomnih vila* nik »vel ke narodne skupštine« sam jeta. Kako viidiimo anatomski ustav po* Mustefa Kemabpaša. U drugom dijelu utvrđuje ustav kazuje znakove privremenog zako* temeljne crte državne uprave. Iz biv* nodavstva. On se ograničuje na naj* še su upravne podjele zadržani vila­ potrebnije konture i prepušta sve jeti i kazasi. Samo što su vilajeti pobliže -stipulacijc (Jzbomo pravo, pretvoreni u samoupravna tijela, te diobu resora, razgraničenje kompeoni svoje poslove riješavaju na po* tencc između vlade i samouprave) krajinskom vijeću, koje bira dotični posebnom zakonodavstvu. Tek put, vilajet. Guvernera pokrajine (vila* kojim ovo udari, moći će nam pružiti jeta) — valiju — bira narodna skup* sliku, kojim jc smjerom pošao ka* slina, što je najočevidnija konze* rakter državnog sistema. Karakteri* kvenca egzekutivne funkcije pari a* slično je pri tom, da će to -zakono* menta. Dosadašnji sandžaci, koji su davstvo stajati pod jakim utjecajem bili kao upravne jedinice iizmeđu vi­ tečaja vanjske politike. Tako se n. lajeta i kazasa, uklonjeni su, te jc pr. u ustavu nigdje nc spominje for* tim uprava vrlo zgodno pojedno* ma države: sultana ne spominje, ali stavnjena. a smanjen i broj činovni- ga nc odstranjuje. Isto tako ne spo* štva. Najniža je upravna jedinica minje prijestolnice carstva. komuna, koja je također autonomno Uza sve ove nedostatke i neodre­ tijelo, a obuhvaća po jedan manji đenosti odiše iz ovog ustava ro* grad ili više sela. Komune biraju bustna državna volja za život i jaka svojega mudira (predstojnika), a u svijest u budućnost, te nc potvrđuje izabranom komunalnom vijeću ima«* ono mišljenje Evrope o Turcima kao du organ svoje samouprave. Posve o narodu, koji izumire. (»Obzor«.) Ko je oprošten od vojne službe? Na nas stižu mnogi upit1, tko ima pravo bit: oslobođen ođ vojne službe ili da mu se služba skrati. Budući da naši ljudi ne znadu zakona o vajnoj dužnosti, mnogi služe u vojsci, koji po zakonu ne bi morali ili nikako služiti, ili imaju pravo na skraćeni rok- a oni potpuno služe. Isto tako mnogi mole oprost, koji nemaju pravo, pak za to bada­ va troše novac za molbe. Ovdje ćemo do­ nijeti cijeli vojni zakon, koji se na ovu stvar odnosi. Zakon je izdan 5. aprila 1920. od ministarstva vojnog i mornarice, a glasi: Da se postupa kod određivanja vremena za vojnu službu u dolje navedenim slučaje­ vima. riješava se ovako: i. Ako ie u obitelji rekrutovoj samo otac od 59 godina ili mlađi (Ženske osobe ne do­ laze u račun) i ima jedinka za vojsku, ovaj se označuje kao jedinac i službeno mu se vrijeme skrati na 12 mjeseci. 2. Ako obitelj rekrutova ima: samo oca od 60 ili više godina, a sposoban je za upravu imetka a plaća 84 K ili više poreza. Sin mu je iedinac i skraćava mu se služba na 12 mjeseci. 3. Ako je oiac u gornjem slučaju (pod bro­ jem 2.) nesposoban za upravu imetka. Sin se smatra kao hranitelj obitelji i oprašća se potpuno od službe, koliki god plaćao porez. 4. Ako obitelj rekrutova ima: samo oca cd 60 godina ili više, 2 plaća porez od 80 K ili manji. Sin mu se kao hranitelj potpuno oprašća od službovanja. 5. Ako obitelj rekrutova ima: oca od 60 ili više godina i brata od 17—20 godina. Rekrut se smatra kao prvorodenac i služba mu se skraćuje na 12 mjeseci. 6. Ako obitelj rekrutova ima: oca od 59 ili manje godina, koji je sposoban za rad i brata od 17—20 godina. Rekrut služi potpuno vrijeme. 7. Ako obitelj rekrutova ima: samo mla­ đu braću od sebe п. pr. jedan mu je brat od 18, drugi od 17. i t. d. godina. Rekrut ima kao prvoređeni pravo na skraćeno vri­ jeme od 12 mjeseci. 8. Ako obitelj rekrutova ima: samo brata i. pr. od 25 ili v‘.<e godina sposobnoga za rad- a zslužio u vojsci potpun: rok ili ne. Rekrut služi potpuni rok. 9. Ako obitelj rekrutova ima: samo mladu braću od 17 i 16 godina, a ostala je obitelj samo ženska ili nedorasla djeca. Rekrutu se odgodi služba za i ili 2 godine, a zatim slu­ ži samo 12 mjeseci. 10. Ako obitelj rekrutova ima: samo žen­ ske i muške ispod 16 godina. Rekrut se kao hranitelj oprosti od službe bez obzira koliki porez plaća. U. Ako obitelj rekrutova ima samo ženu svoju i djecu. Ako ovaj ima baštinu- koju sam obrađuje i upravlja, a plaća upravnog poreza 84 K ili više, tada mu se skraćava rok na te mjeseci. Ako pak plaća porez od 80 K ili manji tada se oprosti od službe. Ako nije oženjen i nema baštine, služi pot­ puni rok. 12. Ako obitelj rekrutova ima: Djeda od 61 godinu, a ovaj je služio ili ne u vojsci срој 314 Broj PRAVDA* — „Г1РАВДА potpuni rok- ocu mu ie 40 godina, a služio je skraćeni rok. Rekrut služi potpuni rok. 13. Ako obitelj rekrutova ima. Djeda od 61 godinu, a ovaj je služio ili ne potpuni rok, ao cu mu je 40 godina, koji je služio pot­ puni rok. Rekrutu se službeni rok skrati na 12 mjeseci. 14. Pastorak, uzet za sina zakonitim pu­ tem od poečima kad god bilo prije vizite (leve) smatra se zakonitim članom obitelji. Drug: posinovljenici moraju biti posinovljenJ zakonitim putem najmanje pet godina prije vizite (leve). 15. Akc rekrut nema nikakove obitelj: niti je oženjen (sve mu je pomrlo ili se razišlo po svom gospodarstvu)- rekrutuje se kao pod broj 11. 16. Ako obitelj rekrutova ima: samo sta­ rijega brata n. pr. od 32 godine sposobna za rad i sposobna za upravu, a plaća porez od 84 ili više kruna. Rekrutu se skrati rok na 13 mjeseci. 17. Ako obitelj i^krutcva ima: samo bra­ la n. pr. 32. godine (ili oca preko 60 godi­ na). nesposobnoga za rad i upravu a za nj se skrbi. Rekrut se kao hranitelj oprašća (bez obzira na porez). 18. Akc obitelj rekrutova ima: oca (strica) cđ 56 Rodina. a služio je potpuni rok- i brata (brata od strica) 24 godine, nesposobna za vojsku, a sposobna za rad. Rekrut služi pot­ puni rsk. .Ako su otac i brat služili potpun: rok pa ih je rat poslije onesposobio. Rekrut služi potpuni rok. Ako je brat za rad. potpuno nesposoban i i ije služio u vojsci. Rekrutu se služba skrati na 12 mjeseci. Naime ako obitelj ima jednoga starijeg Člana osim toga još jednog muškog člana od 17 godina- smatra se sposoban za rad, rekrut služi potpuni rok. * Ovo su u glavnom svi slučajevi, koji mo­ gu doći u obzir. Molimo zato naše ljude, neka dobro prouče gornje slučajeve i vide, da li njihov slučaj spada u koji od gore na­ vedenih. I samo onda- ako imaju pravo na skraćeni rok ili potpuni oprost, prave mol­ be. Spada li njihov slučaj u koji god od na­ vedenih, onda im to pravo pripada i nitko im ga ne može uskratiti. Pod imenom poreza dolazi u obzir samo porez od: I. zemljarine. 2. od obrta, 3. na­ jamnine, 4. od stalnih godišnjih renta, 5. op­ ćinski : državni nameti ne spadaju pod porez. Molbe se moraju upraviti na pukovske okružne komande pravilno biljegovane (sa 7 dinara). Ukratko i jezgrovito obrazložene n. pr.: Okružnoj pukovskoj komandi u Mostaru. Na temelju naredbe vojnoga ministarstva ori 5. aprila 1920. molim potpisani, na teme­ lju točke 3. (ili п koju već spada naš slučaj moramo navesti) za oprost cd vojničke službe (ili skraćeni rok). RadiŠić, 17. Vit 1921. Ivan Leto. K ovoj se molbi imadc priložiti rodoslovnica, obiteljski list, iz koje se razabire, da ju niolitclj zbilja hranitelj (ili prvenac) obi­ telji. Osim gore navedenih slučajeva imadu | ' , | . pravo samo na dvomjesečnu vježbu svi oni, koji su rođeni 1897., 1896. i 1895.. a služili su barem 18 mjeseci u bivšoj austrougarskoj vojsci. Ovi k’ molbi moraju priložiti uvjerenje o službovanju u austro-ugarskoj vojsci. (»Narodna Sloboda«.) dana dadne zadovoljštinu, mace cu 1 mu za dokaz tc tvrdnje pružit pnli* i ku pred časnim sudom novinarskog I udruženja. Sarajevo. 22. jula 1921. Sakib Korkut. »GAJRETOVA« REDOVITA GLAVNA SKUPŠTINA ODRŽA* ĆE SE 24. OV. MJ. (U NEDJELJU »Muslimanska, komedija« naslov U 9 SATI PRIJE PODNE) U PRO* je članku, .što ga jc »Pokret«, »neza* , STORIJAMA »GAJRETOVOG« I visan političko*društveni dnevnik, MUŠKOG KONVIKTA. Bilješke. organ zanatlija i svih naprednih Iju* di«, donio u svom 162. broju. Po* znat još od prije kao otvoreni nepri* jatcij muslimana, »Pokret« jc nakon izbora za ustavotvornu skupštinu pisao, da će Hrasnica i Spaho dove­ sti u Beograd 24 vola, za vrijeme ci­ jelog rada skupštine on je nepresta* no napadao nas i označivao kao an* tidržavan elemcnat. On jc to radio i onda, kud je naš poslanički klub pri* stupio vladinoj većini i omogućilo donošenje ustava, te time svakomu bjelodano dokazao, da muslimani hoće ovu državu. Da ostane dosljedan sebi. »Po* kret« u pomenutom članku veli: »Ima već mesec dana kako jc na* stao dar-mar p muslimanskom posla­ ničkom klubu. Tamo se pojavila jed* na grupa koja jc držala da treba još više ucenitl ovu vladp i navaliti još veće terete na našu državu.----- Le* vjčari klubski, koje vodi još stara mržnja na Srbe i koji smatraju ovu vladu srpskom vladom, iskoristili su momenat i tražili da se prekinu sva* ke veze sa vladom. Oni su ra* čuna'li na mržnju muslimanskih ma* sa prema ovoj državi. — Čitava ova borba u muslimanskom klubu nema nikakve moralne osnovice. To nije borba između onih koji vole ovu državu i onih koji- je ne vole, nego jc to borba između dva shvatanja kako će se ova država najbolje i naj­ obilnije iskorišćavati.« Puštamo to bez komentara! Zaplotnjacima oko „Domovine". U članku »Sta sada« (»Domovina« broj 74. od 21. ov. mj.) znoji sc neki mudrac, da sm sao komunikea našeg Centralnog Odbora, izglađenje spo* ra među poslaničkim grupama svodi na čuvanje poslaničkih mandata. Ne tiče me se to jalovo mudrovanje, ali sc radi javnog morala moram po* zabaviti jednim odlomkom tog član* ka, jer se njime stavlja u sumnju moje poštenje. U članku se naime veli: »Kod ljudi Sakib-Karamehine sorte i ne može se drugo očekivati, šta više i kad bi ih družina i na još drastičniji način od sebe gonila, kad b: ih metlom iz društva izbacivali — oni b: se kroz prozor natrag povra* ćali, jer po svom odgoju, po svojoj prošlost' oni će se rastati sa svačim, sa obrazom, sa poštenjem i sa karak* terom, ali sa unosnim jaslama ne će. Zalije im se rastati sa ministarskom stolicom i sa poslaničkim mandatom, koji intervencijamadobro napunjuje nezasitan džep — nego sa svim drugim na svMetu.« Ja ne znam, da li je pisac gornjih redaka u stanju prosuditi njihov za* mašaj za ljude, koji se kreću upo* š t e n o j sredini, no tznam da su tc riječi krupne i za stupce jedne pa* čavrc kao što je »Domovina«, pa ću da ih javno odbijem ovom izjavom: Ako »Domovina« upre prstom makar u jedan slučaj, gdje sam ja za kakvu bilo intervenciju primio i jedan heler — učiniću njenom gosi kakvu hoće uslugu i pristati na svaku njegovu presudu. Za dokaz gornje tvrdnje puštam mu mjesec dana roka i javno mđlim sva nadleštva i sve ljude, za koje sam inter­ venirao. da mu pruže potrebne po* datke. Nc uspije li u svom dokazu, nc velim joj ništa drugo, nego da je leglo zaplotnjaka, koji svakog mjere svojim aršmom. Toliko Imam reći gosi »Domovi* ne« i piscu njenog članka »Šta sa* da?«. Glavnog urednika g. Hasanbe* govića pozivam da mi u roku od 8 Politički pregled. Konferencija bloka opozicionih stranaka »Jutarnji List« javlja iz ; i I i , ' 1 । ' I i ј i ' . | ! Zagreba: Doznajemo, da će blok opo­ zicionih stranaka održati konferenciju dne 30. o. mj. Pred konferencijom upravit će poziv Jugoslavenskom kluba, da : on pošalje svoje delegate na vijećanje. Na tom će se sastanku definitivno organizovati blok opozicije, koja će tražiti dodir sa srpskim opozicionalnim grupama i pristašama g. Stojana Protiča- Ako budu u izgledu stvarni uspjesi rada opozicije u parlamentu, ne će se ni Radićeva stranka skanjivati, da dodje u Beograd i da zajednički s ostalom opozicijom učestvuje u parlamentarnom radu. Pošto se predvidja, da će na čelu cijele opozičije stajati dr. Ante Trumbić i Stojan Protić, dvije ugledne političke ličnosti. kojim se ne mogu predbaciti protudržavne tendencije, vjeruje se, da bi na taj način moglo doći do parlamen­ tarnog sredjivanja u našoj državi. Govori se o dvjema jakim blokovima, koji bi naizmjence izmjenjivali vlast. Konferencija opozicionog bloka očekuje se s interesom u svim političkim krugovima. Saznaje se, da će se g. Stojan Protić Oko 30. o. mj. vratiti iz Rimskih Toplica u Beograd, a putem zadržati će se i u Zagrebu. Pobunjeni Arnauti bježe na naš i teritorij. Javljaju iz Podgorice: Po| bunjeni Arnauti islamske vjeroispo* vijest: prelaze preko granice na naš ■ teritorij i mole pomoć naših vlasti 1 Oni po življu našu državu da preuz! mc protektorat nad Albanijom i da I zašt't; pučanstvo od nasilja italofil* 1 ske tiranske vlade. Nemiri u Alba* i ni ji zauzeli su toliki opseg, da ćc ju* I goslavenske vlasti po svoj prilici i morat' intervenisati, kako bi zaštiti* i le mir na svojim granicama. U ne* posrednoj blizini granice došlo je do krvavih sukoba između pobunje­ nih MT-idita i četa tiranske Vlade. DemarŠ antante u Sofiji. Iz Pariza javljaju: Demarš savezničkih pred­ stavnika u Sofiji odnosno neizvrše* I nja odredaba razoružanja uč.iniće se u najkraćem roku, pošto je konsta* I tova no, da su saveznici potpuno u sporazumu o neophodnoj potrebi o* veg demarša. Što se tiče drugog de* marša, kojim bi se bugarskoj vladi skrenula pažnja na bugarsko*turske intrige, dosada n’ije postignut sporažum između Londona, Pariza i Ri­ ma o formi u kojoj se ovaj demarš ima učiniti. Pojačanje talijanskog garnizona u Carigradu. Kako »Messagero« javI lja, uputio se talijanski krstaš »Na; poli« iz Tr^nta u Carigrad. Jednako I će talijanske okupatome čete u Ca* i r gradu bit) pojačane odredima po* i vučenim iz Adalije i sa Roda. »Mes* sagebe« veli, da se ne radi ni o ka* ' kvoj akciji koja bi billa u protivnosti I sa u Londonu zaključenom neutral* I nosti u greko-turskom sporu. I _ _________________ __ I Domače vijesti. i I i i i UMORSTVO MINISTRA DRAŠKOVIĆA. Prekjučer je u Delnicam.a, u Hrvatskom Primorju, ubijen biviš ministar unutrašnjih djela Mi* lorad Draškov'ć, koji je tamo bora­ vio nit oporavku. Atentator, nekS A* lija Alijagić, stolar iz Biljeljine, po* č'n'o je to gnjusno djelo u času, kad je ministar bio na šetnjt i htio da sjedne na klupu. Ali jagić je ispalio dva hica i pogodio u srce DraškovL �Број 314 Bro; ća, koji je na mjestu ostao mrtav. Na to je pokušao da bježi, ali ga je policija uhvatila. Kod prvog preslušanja izjavio je, da je to učinio u sporazumu sa nekim Rodoljubom GolakoVićem, iz Bijeljine, studentom na visokoj trgovačkoj školi u Zagre­ bu. Ovaj je istoga dana uhapšen u Zagrebu, ali je izjavio, da doduše poznaje Atjagića, da mu je pozaj? mio 300 dinara, aili odlučno poriče, da mu je dao browning i da stoji ma u kokvoj vez; s atentatom. Alijagića označuje kao abnormalna čovjeka. O daljem toku istrage izvijestiti će? mo u narednom broju. Ovaj užasni zločin taknuo nas se veoma bolno, ne samo što radi nje? ga gubimo jednog od naših najspo? sobnijih državnika, već i stoga, što ga je i^veo jedan nesretni i zavedeni musliman, koji je time dokazao, da ništa ne drži do svoje očinske vjere, koja takove zločine najodsudnije zabranjuje. Protestni miting sarajevskog dra? danstva protiv atentata na Drašković. Jučer je vladin komesar za našu lim da se ponovno stavi na snagu naredba od 15. oktobra 1919., a do? ' kine potonja naredba za ove kra, jevc naše države. Sejd Alibeg Fi? , lipović, nar. poslanik. 19. VII. 21.« Nepravda prema jednom isprav­ nom činovniku. „Srpska Riječ* u svom I ■ i ' 1 ' = ' I ■ i I općinu g. Novvadt sazvao konferen­ ciju raznih naših korporacija, narod­ nih poslanika i t. d.. na kojoj je za? ključeno, da se jučer u šest sati po podno održi protestni, miting protiv inicijatora umorstva ministra, Draš? kovića. Miting jc održan i naše gra* đanstvo u velikom broju učestvo? va'Io je pri tome i jcdnođušnp dalo oduška svome zgražanju nad tim bogumrskim djelom i svojoj žalosti nad tako velikim narodnim gubitkom, koji predstavlja smrt Draškovićeva. O toku mitinga donijećemo u narednom broju opširniji iz­ vještaj. Naši ministri dr. Mehmed Spaho i dr. Hamdija Karamehmedović otputo­ vali su prekjučer 21. o. mj. u Beograd da zauzmu svoje položaje. Porezi gradske općine. Po zad­ njem proračunu gradske općine ot? pada na prihode od indirektnih po? reza za općine 17,520.000 K. U tu svotu uračunata jc kaldrmija sa 9,000.000 K, uvoznima i potrošarina ^а 5,500.000 K, behija sa 2 milijuna kruna, cestarina sa 700 hiljada kru? na i mesarina sa 320 hiljada kruna. Po ovom računu otpada na svakog Sarajliju godinje 292 K. Direktni po? rezi i to općinski namet sa 1,600.000 kruna predstavlja daljnje optereće? nje od 26.50 K po glavi. Prema tome otpada na svakog Sarajliju 318.50 K. Deložacija. Na posjedu g. Mujage Kapetanovića u Sarajevskom polju iz­ vršena je deložacija uzurpatora u ovaj četvrtak bez ikakva incidenta. Kako smo obaviješteni, sada upravna vlast postupa energičnijr, te ima izgleda, da će se autoritet vlasti popraviti i ujedno pribaviti zakonu poštivanje kod sva­ koga. i broju od 16. jula o. g. u članku »Tri­ jebimo gubu iz torinei" napala je i izrijekom apostrofirala agrarnog direk­ tora g. Faifalika. Nije nam namjera, da branimo i koga, a naročito nevaljale činovnike, ali budući da se ovdje radi o jednom korektnom činovniku, koji se nikad nije ogriješio ni o svoju duž­ nost kao Činovnik, a niti ma i o jedan dio naroda, mi osjećamo dužnost, di rečemo svoju o tom. Svojim stručnim znanjem i korektnošću stekao je povjerenje vlasti i kad je htio da se povrati nakon ujedinjenja našeg u svoju domovinu, centralna vlada ga je zadržala i postavila na sadašnji položaj. Da je nepoćudan „S. R.“, jasno je. jer kogod nije slijepi pristaša njen, njoj je nepoćudan. Mi bismo imali puno više razloga, da budemo s g. Faifalikom nezadovoljni, jer je i on sudjelovao u uništavanju muslimana. Ali jer znamo, da je on bio samo provodilac viših naloga i izvršilac zakona, mi mu to ne možemo u grijeh upisati. Pa kad mi to ne činimo, s kakovim to obrazom može činiti »S. R.«?I Progon muslimana radnika u ■ Tesliću. Tuže nam se mnogi radnici muslimani iz Teslica, da ih tamošnja uprava tvornice progoni i otpušta iz službe i akorda. Mi dosad nijesmo htjeli namjerno o tom pisati, u interesu razvitka te industrije, pošto smo se nadali, da će se prilike pod novim vodstvom, koje nam je to više puta : svečano obećalo, popraviti. Znamo slu­ čaj i s akordom Muje Selmanovića, s Ajanovićem i još puno toga, pa za sad poručujemo našim radnicima, neka ostanu na svojim mjestima, a mi ćemo već tražiti načina, kako da obra­ čunamo sa raznim Locherčićima, Kr­ stićima, Gnjatovićima i profesorom po­ slanikom Popovićem i j I I , Drskost svratištara »Centrala«. Jedan brzojav na ministra vojnog: »Pod prijašnjom upravom musliman? ski su vjerski učenici svih teoloških zavoda u Bosni i Hercegovini bili posve oprošteni od vršenja vojne dužnosti, a nakon apsolviranja imali su pravo na predbilježbu, koja je trajala 4 godine. Tek ako kroz sve to vrijeme ne bi bili imenovani, on? da bi ih pozivali da nastupe vojnu dužnost. Te prvilegije uzete su potpuno u obzir naredbom naslova F. GJ. O. broj 79.833 od 15. oktobra 1919., ali su dokinute naredbom od 6. septem? bra 1920. F. GJ. O. broj 2562, koja posve ukida predbilježbu i onemo? gućuje imenovanje apsolventima, dok ne otslužc kaderski rok. Pošto se u praksi ispostavilo, da će mnoga mjesta ostati bez vjerskih službenika ž pošto se potonjom na­ redbom poništuju i ona prava, koja su muslimanima u Bosni i Hercegu? vini zagarantovana vjcrsko?prosvjet? nlm autonomnim statutom, to mo? Страна 3 Strana „ПРАВДА" -- „PRAVDA" । | I I I I ; I Tuži nam se prijatelj iz provincije na mladog svratištara »Centrala«, da ga je na drzak način napao u lo? ži vratara i napolje izgurao. Stvar stoji ovako. On je stanovao u prvom spratu, pa mu je došao prijatelj, s kojim je htio zajedno stanovati. U tu svrhu dobiF su sobu na drugom spratu, ali mu je u večer, kad je po? šao spavati vratar javio, da mu je soba na trećem spratu. Upitao je vratara, kako je to moguće, kad mu jc obećato u drugom spratu. a na ovo uletio je mladi gazda i pov’jkao: »Nemojte bit: prosti, nijeste u ha? mi«. Upozoren, da se ponaša prema njemu kao gostu i da bude učtiv, pograbi ga ovaj Gačanički Bizanti? nac za ruku i izgura iz lože vičući, da je prostak, da neće noćiti, da pla? ti koliko hoće, i zapovijedi vrataru, bezbeli pitajući, je li račun plaćen, da mu izbaci stvari napolje. Naš prijatelj upozori ga. da on njega nc smije gurati, te imade zahvaliti, da je njemu i njegovu odgoju ispod doštpjanstva rabiti svoju fazičku snagu, ali neka zove policiju. Isti je za? povijedio, da se pozove policija, ali je odmah od toga odustao. To ga nije ništa smetalo, da je i dalje ro? goborio riječi: prostak, psovao sve? ca itd. Naš je prijatelj ostao hladan i otišao prijaviti stvar policiskoj di? rekciji odakle je naređeno, da se stvari nc smiju »zbaciti. Stvar će ima? ti svršetak na sudu, aHi primjećuje­ mo, da ovo nije prvi slučaj, da se u Centralu ovako postupa prema go­ stima, pa pozivamo policiju, da to? mu učini kraj. Napadaj na muslimana mesara. U četvrtak, 21. o. mj. u 10 sati prije podne napali su neki jevreji na Meh- Pozdrav iz meda Dešu, mesara u gradskoj tržnici. | jc više grla, koja se do sada nisu Čudimo se, da naša policija nije uzela 1 ogledala na našem turfu, medu koji? ша »Kandank« potpukovnika Ra? u zaštitu Dešu, nego je dopustila, da dojcića iz Beograda. To grlo je svom ovaj ni kriv ni dužan bude napadnut u svojoj radnji. vlasniku donijelo ove i prošle trkač? Trke Kola Jahača. U nedjelju 24. ke sezone 342.000 K nagrade. o. mj. priređuje naše Kolo Jahača Javna zahvala. Ovdašnje društvo trkački sastanak. Na programu na? »Ittihad ve terekki« zahvaljuje se g. laži se šest trka raznih kategorija za Uzcjragi H. Hasanoviću, na njego«? punokrvna, poiukrvna i sva ipriplod? vom materijalnom i moralnom po? na grla. Jedna je trka preponska sa 9 prepona za sva grla. Prijavljeno maganju društva. Jedan prijedlog. Kako je poznato, kod nas se u Bosni i Hercegovini, kako prije tako i danas najviše traži ii troši cigarpa? pir »Gajret«, te potrošnja ovoga pa? pira veća je nego li »Prosvjete« i »Napredka« zajedno uzevši ova oba društva. Od prodanog’ papira, koji nosi znak »Gajret«, trebalo bi ovo naše društvo da dobiva 10%. Velim tre? balo bi. a da li dobiva i koliki je taj »dobitak«, vidjećemo iz daljnjeg razlaganja. Proizvodni u »Gajretova« cigarpa­ pira ima fabrika S. D. Alkalaj u Sa­ rajevu, i to još od prije rata, te se mirne duše može reći, da je A’kalaj upravo pomoću »Gajreta« stekao o? no bogatstvo, koje danas ima. Ne smije se naime zaboraviti, da su do pred prošli rat gotovo sve fabrike cigarpapira dosta teško prosperirale, jer se je baš kog ovoga artikla u to vrijeme bila konkurenc'ja silno raz? vila, te je cigarpapir pod raznim i? menima nicao kao gljive iza kiše. Međutim ovu konkurenciju nije g. Alkalaj osjećao, zahvalujući imenu »Gajret«. Iz ljubavi prema svome prvome humanitarno?prosvjetnom društvu, tražio jc i svuda trošio naš muslimanski svijet jedino »Gajreto? ve« artikle. Kolika jc potrošnja ovoga artikla bila, najbolje se vidi iz toga, što je fabrika samo u g. 1913. 1914. prodala »Gairetovog« cigarpapira za svotu od K 250.000 (i to predratnih kruna, koie su imale dvadeseterostruku vttjednost prema današnjoj valuti). »Gajret« je pak te godine dob’o za cigarpapir svotu od K 25.000. Od šibica dobivena svota u toj godini iznos:! oko K 7000 (5% od pro­ dajne cijene), te ie prema tome u toj godini potrošeno šibica pod markom »Gajret« oko K 140.000. Prihod od papir ; i šibice donio jc dakle »Gajretu« svotu od K 32.000, doč’m su ostali nrihodi, koje je dru? štvo primilo u toj godini iiznosili K 27.500. Tako ie bilo 1913./1914. god., a sa? da da vidimo, kako danas »Gajret« sto ii u pogledu prihoda od gornjih artikla t. j. šibica i cigarpapira. Za prošlu god. 1920 /21. primio je »Gajret« od g. Alkalaia u svemu svotu K 50.000. Međutim isti Alkalaj prodaje danas trgovcima „Gajretov" cigarpapir 110 —120 K 1 kutija, a daie — kako rekoh — društvu samo K 50.000, do- starog doba Jest stalno dobar I uvjek priznat, pravi Schicht-sapun sa znakom: ,Jelen** koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u pom.'đom invrslnom kvalitetu u k.-madima od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita LBVi, 5агф10, Despica ul, 1. čim je godine 1913 1914. isti taj AlI kalaj prodavao trgovcima papir »Gaj­ ret" po K 180 1 kutija, i kod toga da društvu njegov postotak (10° o) u iznosu K 25 000. Kada se uzme u obzir, da je fabrika u prošloj društvenoj godini prodavala a i danas prodaje, papir za 60 puta skuplje nego u g. 1913 1914 , logično bi bilo, da se je i prihod »Gajretov« I od toga artikla povećao u tom raz­ mjeru; pa onih K 50 000 koje je AlI kalaj dao, izgledaju faktički, kao neka ' sadaka. Jer prema potrošnji cigarpapira j u goaini 1913.Jl914. i prihoda Gajretovu od istoga, trebalo je društvo da dobije za pr. god. svotu K 1,500.0001 Da bi se naš »Gajret“ zaštitio bar u buduće od ovakovog oštećivanja i prostog gulenja, ima jedan jedini izlaz, a to je: da „Gajret" osnuje vlastitu tvornicu cigarpapira. Ovu ideju i stavljam na srce novom upravnom odboru, koji ima da se izabere na I 24. o. mj. Ako „Gajret" ma iz kojih razloga I nije u stanju osnovati ovu tvornicu, j (a ista ne mora da bude baš velika, dovoljno bi bilo, da izrađuje vlastiti cigarpapir), onda neka se povede ak­ cija za osnuće dioničarskog društva, koje bi podignuto ovu fabriku. Uvje­ reni smo, da bi ova akcija imala pot­ punog uspjeha, te da bi se mnogi muslimani trgovci u Sarajevu, kao i provinciji odazvali ovoj akciji, kojom bi koristili našem najhumanitarnijem društvu, a s druge strane bi ujedno uložili svoj kapital u jedno rentabilno poduzeće. »Gajretu« bi samome bio na ovaj način osiguran jedan siguran i redovit, te golem godišnji dohodak. Nad samom tvornicom mogao bi upravni odbor «Gajreta» da imadne pravo potpune kontrole, kako nad proizvodnjom tako i prodajom cigarpapira, koja je danas gotovo nikakova. Iznesoh gornje redke u najboljoj namjeri i iz ljubavi prema našem »Gajretu«. E. Priposlano.*) „Papskiji ed pape4. Na odgovor »Domovine« u broju 65. na jednu noticu „Pravde" pod gornjim naslovom, nijesam prije reagirao, jer nijesam niti znao za tu noticu, jer taj list uopće ne čitam. Istom neki dan upozoren sam po jednom prijatelju na tu noticu, te mije odgovoriti slijedeće: Na uvredljive i prostačke izraze, koji posve pristaju listu u kojem su tiskani, *) Za pisanje i sadržaj članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo �Ј1РАВДА* — Strana 4 Страна ne mogu reagirati, jer se sa odgovor­ nim urednikom a poznatim i neubrojivim Alijom Raljevićem ne mogu po sudu povlačiti. Neka Šerif Arnautović gornju noticu pod svojim imenom obje­ lodani, pa ću mu dati na sudu prilike, da dokaže ono, što piše u svojoj »Domovini“. Neka se ne krije iza leđa jednog Raljevića. Nije ni čudo, da jedan Arnaut ne pozna povjesti naše zemlje, i da pre­ ma tome nema pojma, tko je za o^u zemlju trpio i svoje živote žrtvovao i to još u ono doba, kada su Arnauti ovdje dželatsku službu obavljali. Samo se hvališe sa svojom internacijom, u koju ne zna ni sam, kako je dospjeo, a dobre mu je kamate donijela. Neka taj gospodin pročita - ako to uopće umije — povjest Muvekita Salih ef. o bosanskim prilikama, pa će na strani 263. naći, da je Mustajbeg Teskeredžić,Timar-tefterdar, radi aktivnog sudjelovanja u borbama bos. vkstele proti uprave osmanlijske vlasti (Pokret Husein kapetana) za slobodu ove zemlje svoj život položio, jer je рЗ1 nalogu Mehmed Salih Vedžihi paše, bos. vezira, dne 27 VUl 1836. (3. džemazul-evela 1252.) udavljen u Sarajevu, skupa sa Hifzi ef. Gjumišićem iz B. Luke, i to između sve bosanske vlastele njih dvo­ jica jedini. Još i danas nalazi se o tome pro­ glas na bos. narod (bujurultija) u ov­ dašnjem muzeju. Moj djed Dervišpaša bio se je kao komandant sviju pomoćnih četa proti Austriji (majčici Šerifovoj), i istom pred ulaskom austrijskih četa izbjegao je preko Italije u Carigrad, gdje je i umro. Moj otac Sulejmanbeg sudjelovao je također sa mojim djedom proti Austrije, te je od napora u mladim godinama umro. Kao dječak ostao sam kodMuharembega Teskeredžića (mojeg amidže), koji se je prvi podigao proti austrijskih i Kalajevih bezakonja i nasilja, te je morao pod terorom vlasti izbjeći u Carigrad i živjeti kao izbjeglica do svoje smrti, što zna svaki Bosanac. Arnauti dakako ne znaju za to. Ja sam s njime živio u Carigradu, a i poslije njegove smrti, sve do bal­ kanskoga rata. Moje držanje u Cari­ gradu najbolje će poznavati Ali ef. Junuzefendić u Carigradu, zatim bivši vojni atašej srp. poslanstva, pukovnik Stevo llić, sada u mirovini u Beogradu, te Dr. S. Hafizadić iz Travnika, a i svi drugi bosanci,koji su onda u Carigradu Živjeli — a ako misli Arnautović, da sam ja bilo kome služio, neka mi to pod svojim potpisom napiše, pak ćemo se na sudu porazgovoriti. — Primje­ ćujem ujedno, da je za vrijeme anek­ sije došao rahmetli Alibeg Firdus u Carigrad, i sa mnom u sporazumu pozvao je mojeg amidžića, Besimbega Teskeredžića iz Berna sa univerziteta, te je on skupa sa Muratom Sarićem otišao u Pariz, da protestiraju proti aneksije. — Tako su radili Teskeredžići. Konačno hoće »Domovina« odnosno Šerif Arnautović, da me prikaže fran­ kovcem i velikim Hrvatom. — Na ovo neozbiljno podmetanje mogu samo pri- mjetiti, da smo ja i moja porodica . uvjek stajali i stojimo na stanovištu ! narodnog iedinstva, te smo jednako I. u:ui i Srbe i Hrvate; smatrali ih svo­ jom braćom, dočim je Arnautović prije sijao mržnju na Srbe, kakovu danas s je na Hrvate, jer je u njemu krv arnautska, pak mu prema tome nije niti Srb n niti Hrvat brat, a i ne može to da bude. Svaki koji pozna moj život i moju prošlost, zna, da je istina ono što sam ovdie naveo, a što piše Šerif u -Domovini«, uvjeren sam da ne vje। ruje ni sam. Toliko radi javnosti. Sarajevo, 20. jula 1921. F. Teskeredžić. Oglas. ; I ! । ! ; I • i i i Kod ovog povjerenstva prodavače se u nedelju dne 31.V11. 1921. u 10 sati prije podne putem javne usmene i pismene dražbe oko 300 m’ izrađenog smrčevog korisnog drveta i dko 700ms istog drveta na panju u području kat. opć. Romaniia gr. ul. 15 i 176 kotar Sarajevo. Isklična cijena je K 100 tjednu stotinu) po kubnom metru. Svaki nudioc ima prije početka dražbe položiti 10°. 0 vadij, t. i. 10.000 u gotovom. Stranci imaju ovaj položiti u dvostrukoj gornjoj visini. Drvo se nalazi na gore označenom predjelu i može biti u svako doba pregledano. U pretres će se’ uzeti samo one pismene ponude, koje stignu najdalje do 10 sati prije toga dana i budu sproviđene dotičnim vadijem. Takve zapečaćene ponude imaju na omotu biti označene: „Ponuda za va­ kufsku Šumu u Romaniji«. Posebni uvjeti prodaje mogu se vidjeti (Vakuf­ ska zgrada (Kralja Petra ul. br. 2, IL sprat) za vrijeme uradovnih sati. Kotarsko vakufsko mearifsko povje­ renstvu bira slobodno između ponuda i može sve bez navoda razlQga odbiti. Do riješenja vezani su nudioci na svoje ponude. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo. Broj 676/21. Sarajevo, dne 14. jula 1921. Dobra šivaća mašina, koja je u stanju sve poslove raditi prodaje se. Upitati kod: Ibrahima Jarana, postolara žepče. Najjeftinije i najbolje i SEBURA dobivaju se u svim količinama i vrstama kod IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 najsavrtUFSkU СГЛО kSVU šeniji dodatak i zamje lica zrnate kave. preporučuje; se za Dobija se u svim kolonijalnobakalskim radnjama. |OIOeOBOaO5OHOBODO1 Miševi, štahori, stjEniCE i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16'—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1y—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12*—. Mast za uši na blagu K 5*— i 12—. Prašak proti mrava K 10'— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JUnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Рг a v d i“ О1О1О1О1ОЗОВОКС}ЗОЕС Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o.ogo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol. Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te Ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionulno prodavanje takovih bilo u djedovima. „Odjel robe“ prodaje eve gospo­ darske strojeve i potrebštine. POZOR! REKLAMNA PONUDA! 247 Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja* moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir-sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godišnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova : Đuro Pollak, Zagreb, Tkaleićeva br. 27. Narodna Jugoslavenska kuhinja ————77 papirne vrećice Kralja Petra ulica br. 2. —..........- Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčiln. / Sara je? shE tvornica papirnatih uretica (kesa) u Sara јвип . Zatražite cijene i uzorke! Broj 314 Број '^AVDA^ Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Int telefon 124. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. •— Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.'—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - interifrban telefon: ZN Odgovorni urednik: Tbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f69f5529d7fb9b35a1dce2f4e2ed66e.pdf ceb2ea6556bc37f1f2ee25cddfc4f5bd PDF Text Text POSJAR1NA U GOTuvu PLAĆENA. pojedini огој A 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakdoni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na poia /•.dine K 90.— (u Sarajevu;: za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250. . U/ecđbtvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 77 (315) Sarajevo, utorak 26. jula 1921. (20. Zil kade 1339.' Umorstvo ministra Draškovića. Rcvolvcrsk« hitac što ga ispali zlo* činačka ruka ugrabi nam ovog vri­ jednog državnika baš danas kada je najviše bio potreban državi. Čovjek jaka intelekta, bistra pogleda^ ener­ gične i ustrajne volje, gledao je da* leko u budućnost, bio je širokogru* dan te se je uzdigao na visinu pra* vog nacionalnog Jugoslavena, oda** kle je jednakim pogledom gledao na Srbina, Hrvata i Slovenca. Za svu trojicu osjećao je jednako. Nažalost takih ljudi nema previše u našoj dr* žav\ a kad sc čuje da ih nestaje i to na tako brtalan način, to mora da u duši boli svakog prijatelja — J ug osi a vi j e. Drašković je dao život zaovudr* žavu, može se reći, isto onako, kao kad vojnik, pogine na bojnom po* Iju; take je naravi Draškovićeva smrt. Sve je svoje sile bio uložio da osigura red i mir u zemlji i da tim putem dođe do konsolidovanja naše države. Kako li je bila teška ta njegova zadaća! Teška kao planina i pod njom se srozaio njegovo zdravlje, te je prije nekoliko vremena morao na* pustiti dužnost, da se oporavi*. Teško je sređivati prilike, kad su one ne* sređene u cvelpm svijetu. Kod nas: rat je pokvario ljude, poslije rata ta se pokvarenost podesetorostručila, kućni, vjerski i politički moral iš* čeznuo. Pohlepa da sc na lahak i brz način dođe do bogatstva, bagatelisa* nje tuđeg života, obraza i imetka, robovanje svom egoizmu, nemdosrđc prema svom bližnjemu, iz čega slijedi neobuzdani porast skupoće i oskudica najpotrebnijih uvjeta za žU i vot; na jednoj’ strani gomilanje neza* konito stečenih milijona, na drugoj sve veće siromaštvo ... ukratko ras* 1 pirile sc sve strasti koje su podesne : da rastoče jedno društvo у onda kao i plod tih strasti sve veće ogorčenje i kod nižih staleža ... Drašković je bio jedan od onih ; vel.kih državnika, koji nastoje da za! priječe daljnje raspirivanje tih stra* i sti, da ublaže ogorčenje i nezado* voljstvo i da na taj način nađu je­ dan srednji put kojim bi trebalo da ide naše društvo do konačnog svog I sređen ja i do posvemašnjeg suzbija1 nja anarhije. Za to je radio dan i noć i u tom i i radu je izgubilo svoje zdravlje, a sad etd svoju ljubav prema narodu i državi plati glavom. To je pravi he* roj ! 1 ako je nestalo Draškovića, nije nestalo države. Naći će se još dr* žavnika i drugih, patriota, koji će | sve uložit; da paraliziraju onaj des* I truktivni duh. koji ide za uništenjem i države. Za to je najbolja garancija ! zdravi razum našeg naroda koji je. j sit krvoprolića, koji žeđa za redom, ’ • i mirom i staloženim životom, i koji, ' makar i? daleka, sa užasom gleda kako silna Rusija plije u krvi 3 i po godine dana. Naš narod čuje, vidi i osjeća besprimjernu, u historiji ne­ zabilježenu bijedu ruskog naroda, j jer je te ruske bijede doteklo po ci* i jelom svijetu, kuda su god doprli [ ruski starci, žene i djeca izvrgnuti I najnemilosrdnijoj sudbini. Naš na­ rod vidi tu crnu sliku i zgraža se nad ■ njom. Za to on ne će ići tim putem, nego posve obratnim. Riješenje agrarnog pitanja. Već decenijie ovo je pitanje kod smo ipak ljubomorno pazili na to. nas na dnevnom redu. Pokušavalo se da se ti odnošaji zadrže, što je mo- i još za vrijeme turske vladavine pro* guće dolje. S jedne strane konserva* i vesti neke reforme, ali su se ti poku­ tivnost, a s druge strane bojazan, da šaji uvijek razbijali o konservativ- sc pogleda faktičnom stanju oko u i nost našeg svijeta. Kad je Austro* oko, podržavale su naš posjednički ; Ugarska okupirala Bosnu i Hercego­ stalež u neprestanoj iluziji, da će i vinu. imala je namjeru, da i ovo pk ovakovo stanje uvijek trajati i da mu ( tanje likvidira. Nu brzo se je okanila jc egzistencija osigurana. Slobodno svog nauma, jedno stoga, što jc to se smije učiniti paralela agrara s laž* : i suviše kisela jabuka, a drugo sto?* nom banknotom u džepu, za koju ga, jer jc smatrala potrebnim, d? u* vlsnik drži da je prava. vijek ima u ruci jedno sredstvo, s Revolucija, koja jc došla kao po* ' pomoću koga ćo sijati razdor među sljedica velikog svjetskog rata, za* j pojedinim plemenima i vjerama i s hvalila je i agrarni problem i tražila | pomoću kojega će uvijek držati na je sav remenu soluciju njegovu. Kao udici jednu i drugu zainteresovanu u svako kaotično doba, tako su i tu i stranu. razbor, pravičnost i obzir ustupili ; Budući da jc većina zcmljoposjed- * mjesto raspojasanosti strasti širokih i nika muslimanske vjere, držalo se Je • masa, kojima pri rješavanju jednog ' da je to ogromno pitanje musliman­ ovakovog socijalnog pitanja nije bio . sko pitanje. Irelevantno je, jc li je । pred ovima obzir, da nastoje kako ne ! to tačno ili nije, glavno je, da stoji bi saniranjem jedne socijalne ne* | činjenica, da je znatan dio muslima* pravde počinile drugu sličnu nc- । na u to tvrdo vjerovao. Dosljedno pravdu. Tako sc je iz opravdane tež- , ‘tomu Čitava je naša politika bila kom nje za agrarnom reformom izrodio , centrirana oko agrara i najveći dio agrarni pokret, koji se je naročito u , naše energije trošen je u to. da sc Bosni i Hercegovini ispoljio u naj* j očuvaju agrarni odnošaji onakvi, ka* grubljoj formi. Kao što se to redovijto dešava, ta* kove smo ih naslijedili. Г ako su ti odnošaji bili nesnosni i po jednu i ko su i- ovaj put demagozi nastojali, po drugu stranu, jer je zemljopo* a donekle i uspjeli u tom, da iz ova* i sjednik imao razmjerno vrlo malo kova kaotična stanja izvuku politi* ! prihoda od zemlje, a zemljoradnik uki kapital za se. Ašikujući s raspo* jc smatrao, da nije nužno da vodi loženjem masa neke su stranke, ko­ intenzivnije i racionalnije gospodar* je su došle do vlasti, sankcionirale J stvo, jer od toga ne vuče korist samo poznatim agrarnim uredbama faktič- I on nego i vlasnik zemlje: i ako su i no stanje, koje je otimačinom i | vrijeme i vlasti učinile, da sc to pi­ pljačkom stvoreno. I ako jc to ona | tanje komplicira do apsurdnosti, mi zasluga demokratskih poslanika iz I Bosne i Hercegovine za ovakovo ri* jesenje agrarnog pitanja, o kojoj g. Li Novak neki dan govori u »Jugosl. Listu«, onda se slažemo s njim. Da ii se ti poslanici mogu ponositi ta* kovom zaslugom, to je drugo pita* nje. Kao što rekosmo, naš je poslanič* ki klub bio stavljen .pred gotovu, či* njenicu i on jc mogao samo da bira od dvoga jedno: ili da ulaskom u v’adu nastoji koliko bilo popraviti stvoreno stanje, ili pak da vodi opo­ ziciju i tako odgodi riješen je tog pi­ tanja za kasnije. Mnogi drže, da je trebalo izabrati potonje i sudbinu ovog pitanja — da tako kažemo — .staviti na kocku. Ako uočimo bijed* no stanje velikog dijela posjednika, koji apsolutno ne mogu, čekati, pa ako imamo pred očima činjenicu, da konstatacija političkih prilika jama* čno neće biti nikad povoljnija, nego što je sad u Ustavotvornoj skupsti* ni bila, onda je jasno, da je takovo mišljenje bezrazložno i da je ono više produkat prkosa i oholosti, ne* go političke mudrosti i dobro shva* ćenih interesa samih .posjednika. Po­ slanički klub, koji nosi punu odgo­ vornost za politiku svih muslimana u Bosni i Hercegovini, nije se mo* gao obazirati niti je htio podleći o* vakovim kanrisima, nego je imao to* 1 ko i samosvijesti i kuaži, da zagri* 72 tu k’selu jabuku i d?. riješi agrar* no ni tanje. v. Da to riješenje ne zadovoljava •potpuno ni naš poslanički klub, a nit:- posjednike, ne treba ni isticati. Riješenje ne može da zadovoljava već zato, jer je djelo kompromisa, a kom* promjsi kako je lako razumjeti, obi* čno nc zadovoljavaju n; jednu stra* nu. Da je odšteta, koja je dobivena z?. oduzeta kmetovska selišta, su vi* še malena, to je i g. N. Užunović, ministar za agrarnu reformu lojalno priznao. I pokretati to pitanje, ne* ma smisla. Mjesto toga trebalo bi se zapitati: da li jc ovo pitanje moglo biti povoljnije riješeno? Odgovorna odgovor na pitanje, da K jc odabra­ ne. odšteta pravedna. Mnogt? se prigovara degresivnoj ljestvici, koja je postavljena za is* plati! odštete. Nu ti su prigovori, a* ko se imaju u vidu socijalni obziri neopravdani. Da se je mogla isposlo* vati puna odšteta za oduzetu, zem* Iju, ti bi se prigovori mogli još ; ra* zimijetk Ali kad sc zna, da je od­ šteta neznatna, pa, kad se uzme u obzir, da bi bez degresije par sto­ tina velikih posjednika dooild gotovo polovicu cijele svote, dok bi na os* talih 14 i po hiljada posjednika ot* pala druga polovica, pa kad se zna, da su mali posjednici imali razmjer* no puno veći prihod od oduzetih sc* Ifšta, jer ni jesu imali velikih režij* skib troškova, to je degresija potpu­ no opravdana. Uporište naših zahtjeva bilo je bijedno stanje posjednika i potreba, da država davanjem naknade omo­ gući posjednicima osnutak novo eg* zistenc’je. Da se nije postavila dc* gresija, mali bi posjednici, dobili ta* ko neznatnu svotu, da ne biše mogli uopće nikakva posla otpočeti. Veliki pak posjednici mogu i s nešto ma* njom svotom, koju će dobiti na te* melju degr. ljestvice, otpočeti kakav posao i time stvoriti sebi usl’ove za život. Zahtijevajući odštetu nije se moglo nikako polaziti sa stanovišta, da se osiguravaju tolike svote, da bi­ še posjednici mogli od same rente živjeti. Svi se moramo jednom po­ miriti s time, da samo rad daje pra* Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Godina Ili. vo na život i da je svak dužan, da ; se hrani u zno ju lica svoga stečenim kruhom. I u javnosti a i u privatnom razgo* voru govori se, kako su ovakovim ri* ješenjem oštećeni naročito hercego* i vački posjednici. U dokaz toga na* vodi se. da je hercegovačka zemlja kvalitativno bolja nego bosanska i i da postoji vrlo velika razlika u proI metnim cijenama zemlje u HcrccgoI vini i u Bosni, a da se ta razlika ni* I je kod rješavanja ag. pitanja uvažila. • To je potpuno netačno. Baza za od* mjerenje odštete jest zemljišni po■ rez. Kod odmjeravanja zemljišnog ! poreza uzeta je u obzir i kvaliteta i i plodnost zemlje, pa ako iustinu po* i stoji tolika razlika između hercego* I vačke i bosanske zemlje, onda se je ona očitovala i u zemijarini, pa će se prema tomu očitovati i u odšteti. Vjerujemo, da postoji razlika u ci­ jenama zemlje. Alj kmetskim pra­ vom optereena zemlja niti se je kad I cijenila niti se može cijeniti kao slo* I bodna. Sadašnje visoke cijene zem* I lje u Hercegovini nijesu normalne. ( To je slučajna konjuktura, koju je I izazvao povratak naših ljudi iz A* merike, koji su. donijelii dolare iz A.= merikc i radi visoka kursa dolara za njh je svaka cijena u našim kruna* i ma bagatelna. Visoke cijene zemlje narasle su i ^r^li pohlepe za zem* Ijom. koja se1 očevidno vidi u današnj:fm uzurpacijama i nepotrebne zc* mije. Iz svega se ovoga vidi, da je zahtjev, da se momentano visoka ci* jena zemlje u Hercegovim mora i* mati u vidu pri rješavanju ovakova čisto socijalnog pitanja, u najmanju ruku neopravdan. Tvrdnja, da našim poslanicima nit* jesu ibili poznati agrarni odnošaji u Hercegovini, smiješna je. U našem poslaničkom klubu sjede četiri Her* cegovca, od njih dvojica posjednici, pa je jasno, da su bar njima ti od­ nošaji poznati. A tu su sudjelovali i ostali naši poslanici, koji su. se još prije, a i sad bavili tim pitanjem. Iz j toga, što se u. pojedinim pitanjima : nije moglo postignuti povoljno rijei šenje, posve je netačno zaključivati, i da poslanički klub nije poznavao stvari. Izgleda na prvi pogled, da je pri* govor onih, koji prigovaraju, da ni* je dobivena odšteta za kmetovske šume, opravdana. Ali kad se i tu zađe u suštinu stvari, vidi se, da ni taj prigovor nema mjseta. Za’ lik­ vidiranje svih kmetskih odnošaja I odobrena je svota od 255,000.000 di* nara. Kmetovska je šuma dakle mo gla biti plaćena samo iz te svote. I • kad se samo malo promisli, vidi se. da bi to značilo uzimati iz jednog džepa i stavljati u drugi, jer za po­ sjednika je prilično svejedno, da li ćc dobiti za kmetovsku zemlju 100 hiljada kruna, a za kmetovsku šu' mu 20.000 K. ili će pak za obadvoje i dobiti 120.0(X) K. Priznajem, da je to ' stvar individualne naravi t. j. da sva I ki posjednik nema, odnosno nema I jednako mnogo kmetovske šume. A* ! li te su razlike razmjerno neznatne. . Da se nije odredila posebna odšte* I ta za kmetovske šume ima razlog u j u tome . što svi posjednici nisu imah I koristi od kmetovskih šuma. U mne* . gim krajevima nisu vlasnici ima i i nikakove koristi, šta više nisu ni za vlastitu potrebu mogli sjeći u tim šu> mama. Ni druga se jedna važna či­ njenica ne smije smetnuti s uma. kad se govori uopće o odšteti za We. Na njih se nije plaćala zemljarina, nego posebna vrlo neznatna šumska �Strana 2 Страна „PRAVDA* — „ПРАЗДА" »□□□□□□□□□□□□□□□□□□u« g Sjetite se □j I Г ’Tfl“ i i □! se radi. Ako je koji seljak otstranjen sa zemlje i kuće, to je samo u onom slučaju, u kome je i pored toga što ima svoje zemlje i svoju kuću, prosto oteo tuđu zemlju*i uvalio se u tuđu kuću. Takvih slučajeva ima na stotine u Bosni i Hercegovini i baš se ima za­ hvaliti tome pisanju Popovića i sličnih i njihovim govorima među seljaštvom, koje nagovaraju svjesno na otiman je, što vlast nije u stanju -da zaštiti ličnu slobodu i privatnu svojinu muslimana i što je od tih stotina slučajeva, na jedvene jade, do sada uspjelo samo u tri do četiri, da se ljudima povrati imanje, a otimači protjeraju. Ali badava je laganje i petljanje, g. Popoviću! Na putu, na kome smo, ne može nas ni za časak zadržati Vaše đemagoško piskaranje po »Beograd­ skom Dnevniku«. Zla sudba bos. seljaka. | Bilješke. Sa ovo općenitih napomena mi bi* i nje. Vid in, da inašeš glavom i go* ' »Ama. efendija, nama je vla* , smo bili gotovi, a u idućim brojevi* vorjš: da svake godine slala carske atove, i ma pozabavićemo se objema agrar.« pa ni oni nijesu za nas«. Jest! Tii imaš nim uredbama. pravo. Vlada je slala atove. ali nije : pazila, da oplemeni onog našeg pra* ' vog bosanskog konja, kojeg treba naš sejak. Ako Bog naredi, pa se | jednoć ovdje sastanemo, gdje sam I ja sada, ti ćeš svojim rođenim očima . Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas vidjeti, šta znači uzgoj konja. (Nastaviće se). (Nastavak). Mogao bih Ti pisati o jelu, koje puno bolje ž ve. O ovom ćemo mi i ti jedeš svaki dan, ali nc ću sada, .■mati prbkc još puno govoriti. Nego nego kad dođem tamo među vas, raz- deder i Ti i Meho ovamo u Tvoju dovarati ćemo i o tome. Sad, kad avliju. smo razgledali kuću, hajde razgle­ Pogledajmo! Tamo iza kuće, pred nekom hrpom nečega, što izgleda, | dajmo i Tvoje gospodarstvo. kao nekakva zgrada, ti vičeš već. da : E, brate Haso, ovdje Ti moram je to štala, tamo vidimo smetište. jednu gorku reći, iskreno razgova* Dakle tu se baca gnoj iz štale, smet I rajmo! Kad kod seljaka ne bi bilo sve iz kuće i s dvorišta. E, Meho. je Г , najgore ono. što u njegovu životu de. da sc tamo u naprednim zemlja, | vidimo, možemo reći, da je gospo* 1 ma na smetište pazi kao na oko u darstvo ono. što je najgore i najhr* glavi Tamo se napravi jama, obzida, i đavije. Kod vas seljaka jest baš ne* j čuva od sunca i vjetra, da sc ne su* ! valjali način gospodarenja izvor sve- š. i sve smeće brižljivo se skuplja i i ima jedna novina u Beogradu, kojoj : mu drugom zlu. Kod vas je još uvi« ' onamo baca. Baš u tom obliku vra- 1 treba obratiti naročitu pažnju. To je jek po onoj: »Pleti kotac ko i o- ća blago natrag zemlji velak dio one „Beogradski Dnevnik*. On prima sve I tac«. Nije, brate Haso. tako! Prije ' hrane, što smo mu ga dali, a zemlja laži, od vraga i sotone, za istinu, i | su bila druga vremena i druge po* ! to opet prerađuje u hranu. Vi to se­ što su te laži masnije, što su bezo- | trebe, a danas su nova vremena i no* • ljaci ne znate. Nisam vidio u Bosni braznije, što je ličnost, koja se blati. ; ve potrebe, pa njsu naši stari bada* ' kod seljaka avliju s uređenim gnojdš* uglednija i znamenitija, to se višom va rekli: »Kakav vjetar puše, onako | tem (đubrištem). Iziđi, pa pogledaj, ' pohlepnošću baca gosote novine, da je ; se i okreći«. Čekaj, evo sad ću Ti kad kiša pada! Avlija i prostor pred i uljepša, proširi i servira publici u tonu, ! reći, zašto. Tvoj rahmetli otac Omer, kućom na sokaku, sve je to žuto* , koji kao Ljudevita XIV. samosvijesna i .imao je vas četiri sitna i dvije kćeri, ' crno od gnojnice, koja se razlijeva ■ izreka: »Država sam — ja,« zvuči: | a imetka u zemlji trista dunuma. Vi i z štala i s gnojišta. A gnojnica je »Javno mišljenje — to sam ja Krsta i ste se podjelili. I recimo na svako : najvrednije gnojivo za polja i liva* I Cicvarić." A taj je čovjek za našu jav­ vas došlo je pedeset dunuma. Kad dc! nost uistinu jedna smrdljiva i otrovna i Hajde sad razgledajmo malo i I buba, koja rušenjem javnog morala, ste bili zajedno, bio je vaš ukupni rod sa zemlje koji ste prodavali u Tvoju raspaljivanjem ličnih mržnji, iznoše- , štalu. Čaršib, 1OCM) oka kukuruza. 1000 oka njem tugjeg prljavog feša škodi našoj ■ pšenice i 5000 oka sijena. Za ovo sve Eto nema ni prozora ni poda. Me- j državnoj misli više nego svi naši anar- ; dobili ste od trgovca hiljadu forinti durim ni prozori n:jesu potrebni, jer histi i boljševici zajedno. Njemu nema - golema kamara para, — za koju eno tamo drveni pleter, što služi mje- , ništa sveto osim dobra prodaja svoga ste platili miri ju, podmiriš kuću, o* i sto zida, otvoren je. Maz i blato otpa- I lista i ponjenje džepa. Njega se ništa ženili brata i ostavili još koji krajcar lo je. pa svjež zrak ima slobodan ne tiče, što se smrad, kojim on dnevno na stranu. Tvoj je otac bio prvi čo­ ulaz! Priuč’li smo se na tamu i taj puni stupce »Beogradskog Dnevnika«, vjek u selu. I u varoši i u sudu ga »miris«, što štipa za nos i oči i eto vi* širi po cijeloj kraljevini i što prelazi i konta;! i. Ko ima najbolje konje, ko dimo pred sobom dvije životinje sli* i njene granice, on vidi pred sobom samo ma najbolje volove, ko ima najbo* I čne konjima. Zbilja to su konji, ali sebe i širenje svoga lista. lje krave - sve Omer — Tvoj otac. ■ konji maleni, guravi, jadni, nečisti, Tako se dešava, da taj list prima i Kako stoji sad? I Ti si siromah i i Vi velite, da su to konji domaće pa* najdemagoškije dopise bez i kakva Tvoja braća i Tvoje sestre, svi vi os- ■ smine (o pasmini zapravo nema ni provjeri vanja. U broju toga lista od 21. kudjevate ' teško kraj s krajem ve-« govora), koji se prežu već u starosti ov. mj.ima dopisiz Sarajeva od narod, zete. Sta je tomu uzrok? Prvo raz* ' od godinu dana, godinu i pol, protiv poslanika Jove Popovića, pod gornjim vrg’f. ste zadrugu, a drugo, to je nap svih pravila razumnog gospodarenja, naslovom, u k»me stoje ove riječi glavni‘e. niiestc n iedno od vas upo« koje vele, da je konj sposoban za »Godina 1921. »razvija se u znaku rodo koracali s vremenom. Da si Ti rad. kad postane punodoban, a to je novih progona našega seljeka. ooslije četiri godine. nastojao, da sa svojih pedeset dunu­ Seljakuoduz maju 'ј govuzem ju, Tamo u naprednim zemljama, kao ma dobiješ onol'Zk rod, onda bi i danas bio ono, što je prije Tvoj o* što je Češka, za koju si Ti čuo, sad gone ga iz kuće, ruše mu kuću, tac. Eto, brate, v'dim. kako si raz* njihova vlada i seljačka društva živo U najbližoj blizini Sarajeva, u blizini rogačio oči. pa pitaš, kako bi to bilo rade na poboljšanju pasmina i na u* Travnika, u blizini Visokoga izbačene m )guće dobiti onoliki rod iz pedeset ređenju razumnog uzgoja konja. Kod su su selj čke porodice iz kuća i kuće dunuma zemlje kao 'z trista. Jest, I nas, brate, nikad sc ne pazi na križa- odmah porušene. Žandarmi i vojska iest. eto Meho kao vojnik, bio je i nje ždrijebea i kobile, a to jc tako asistirali su dok se to vršilo.« To je od riječi do. riječi laž, a i Pou dalekom svjetv. pa će Ti posvie* notrebito, jer bez pravilna i razboridečiti da ljudi tamo manje zemlje I ta križan’a nikad dobra konja. Zato pović to time pokazuje, što ne iznosi ;maiu a viši rod, a Bogme od vas vi imate još uvijek kljusad. a ne ko­ imena toga seljaka da znamo o čemn taksa (šuinarina), koja nc bi mogla nikako služiti kao baza za obraču­ navanje odštete. To su sve bili raz* 1оД radi kojih se nije mogla naći solucija za ovo pitanje. Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. a zamotali su se u leopardove kože i već su se utabori’i u Zuttava, te su se zakleli, da nikada ne će dopustiti, da Ti uniđeš. Halid-ibni Velid je sa ko njanicima već došao do Kora-EI-Gamim“. Muhamed reče: „Jao Kurejšijama! Već ih je rat uništio; šta bi im škodilo da me puste, da izvršim svoju po Muhamod Ibni Ishaku i Ab srvar sa drugim Arapima- Da su me dul Malikju Ibni HiŠamu, preveli potukii, onda bi njihova želja bila is­ Braća Muftići u Žepču punjena. A da je Bog meni dao po­ (Nastavak). bjedu, on^a ili bi oni hrpimice na is­ lam prelazili ili bi me mogli punom Vojna na Mekku. silom pobijati. Šta rnisle Kurejšije? Muhamed provede mjesec Ramazan i Ševal godine sedme u Medini, a u i Tako mi Boga, ja neću prestati boriti se za ono, s čime me je Bog poslao, mjesecu Zul-kade pođe da hodočasti, dok mu ne izvojštim potpunu nadmoć a ne da vodi rat Sazove Arape, kao i Beduine, koji su oko njega bili uta- i ili dok ovaj (vrat) ne bude razrezan!" boreni, te ih pozove, da pođu s nj.m, O miru Hučejbijskcm. jer se je bojao da Kurejšije ne zavoKurejšije onda poslaše Sulejla ibnijuju protiv njega ili i da mu se neće Amira Muhamedu sa nalogom, da sklopi dati približiti hramu. Mnogi Beduini sa Muhamedom mir pod uvjetom, da ne dođoše, ali on ipak pođe sa Ensase ovt godine vrati, da Arapi ne reknu, njama, Muhadžirima i Arapima, koji da je silom unišao. Kad je Muhamed su mu se priključili iz Medine, povede i vidio, da dolazi Sulejl, reče: „Ljudi kurbane i obuče hodočasničko odijelo, । hoće mir, jer su ovoga Čovjeka po­ da s tim pokaže, da. ne namjerava ra­ slali!" On je onda dugo sa njim raz­ tovati i da se znade, da hoće samo govarao i poslije dugoga pregovaranja iz poštovanja hram da posjeti. dođe mir. Muhamed dođe do Odana, a tu ga : Kad je bilo sve u redu i kad se je sretne Bišr-lbni-Sofjan El-Kabi i reče imao samo da napiše ugovor, skoči mu: »Kurejšije su za Tvoj put čuli i Omer k Ebu-Bekiru i reče mu: „Nije izišli su sa svojim devama muzarama li on božiji poslanik?41 — „SvakakoT »Nijesmo li mi vjernici?« — »Daka*) Ovaj smo podlistak morali pre­ kol« — »Nisu li oni idolopoklonici?« — »Sigurno!« —»A za što da se mi kinuti na kratko vrijeme, jer su se u našoj vjeri ponizujemo?« — »Sli­ morale učiniti izvjesne korekture u jedi njegovu uzendiju, jer ja prizna­ preostalom dijelu rukopisa Pr. ur. PODLISTAK Kratak životopis Muhameda Alejhisselama *) I ј i I i • 1 , i . i I i • ■ 1 Epoi 315 Broj jem, da je on božiji poslanik!« — »I ja to priznajem]« Omer onda ode Muhamedu i reče. „Nisi ’i Ti božiji poslanik?" — „Svakako!11— „Nismo li mi vjernici?" „Dakako !4 - - Nisu li ovi idolopokla nici?„ „Bez dvojbe„A zašto, da se mi u našoj vjeri ponizujemo?" — „Ја sam božji sluga i poslanik i ne opirem se njegovim zspovjedima, a on ne će dopustiti, da ja propanem!" — Omer bi često rekao: „Ne ću pre­ stati davat; milostinju, moliti se, po­ stiti, oslobađati robove iz straha radi onih riječi, koje sam onda rekao misleći, da ću nešto dobra učiniti I" Muhamed onda zovne Aliju i reče mu: „Piši: u ime Boga blagoga i mi­ lostivoga, — a Sulejl reče: „Ја ne poznajem ove formule, piši: u Tvoje ime Bože!" „Onda napiši tako!" — Kad je Ali a ovo napisao, reče Muhamed: „Ovo je mirovni ugovor Muhameda, boŽijeg poslanika, za Sulej lom-ibni-Amrom", — onda reče Sulejl: „Da ja Tebe priznajem božijim poslanikom, ne bi li vo evao protiv Tebe. Napiši jednostavno Tvoje i očevo ime!" Onda reče Muhamed: „Dakle piši:, Mirovni ugovor Muhameda ibni-Abdulaha za Subejlom-ibniAmrom. Zaključili su, da prestane rat na deset godina. U ovo vrijeme neka je svak siguran, a jedna stranka neka ne pokazuje neprijateljstva prama drugoj Dođu Ii pribjeglice od Kurejšija Muha­ medu bez dozvole njihovih gospodara, ima Ih Muhamed povratiti, a Musli­ Dobrovoljca i »šuckor« Hrasnica. Dobrovoljci bi po svojoj sjajnoj prošlosti trebali prije svakoga da se drže daleko od proste uličnjačke de* magogijc i da nose visoko zastavu ljudskog dostojanstva i (pravičnosti. To ističemo stoga, da jače iskoči o* na sva mizerija, koju sadrži članak u »Novoj Otadžbini«, organu save­ za dobrovoljaca u broju od 23. ov. mj. pod naslovom: »Reč svima koji se igraju patriotizma«. U njemu stoje ove riječi: »Mi, dok se na jedan sraman na* čin oduzima reč predstavniku do­ brovoljaca, ona se daje, ona se odo* brava jednom tipu koji narod pozi* va na građanski rat, ona se, što jc još sramni je, dozvoliava i jed* nom čovjeku koji je davno izgubio i najmanju kvalifikaciju da govori v ime ono0a naroda koji je i 1914. podnosio najnečuveniji teror i рго* tiv koga je sličan teror i danas upe­ ren!’ M e s t o M. V i d a k o v i ć a g o* v o r i o i e d r. Hrasnica. Mcsto Davida Štrpca progovorio je odvratni jazavac, koji još uvek žanje našu njivu! Mcsto dobrovoljca g o v o ’ : o je š u c k o r«. To sc ima da odnosi na manife­ staciju sarajevskog građanstva pro₽ tiv komunista radi atentata na Draš* kovića. Na Rankovića trgu nije nai* me zbor dopustio, da govori pred* sjedn k dobrovoljačkog saveza, g. M. V:daković, pošto je glasao protiv ustava. Nismo zaista ni u snu mogli sa* njati. da će sc i dobrovoljci nakon svega toga, što je i s t r a g a dokaza* manske pribjeglice. Kurejšije ne tre" baju povraćati Neprijateljstva se imadu duboko potisnuti, a ni otimačina ni krađa ne smije se ni s jedne strane činit'. Ko hoće da stupi sa Muhame­ dom u savez, slobod io mu je. Isto može svako sklopiti savez i sa Kurejšijama ' Tada se podigoše Huzaiti izjaviše „Mi se pridiužujcmo Muha­ medu 1“ Benu Bekiri povikaše: „Muhamed imade ove godine da sa povrati i da ne ide u Meku, a slije­ deće godine dužni su Kurejšije na pustiti grad da Muhamed sa s ojim društvom tamo provede tri dana, sa opremom jednoga putnika: samo mač u koricama, bez drugog oružja. Muharnedovi drugovi nijesu kod svog polaska ni posumnjali u pobjedu, radi jednoga viđenja, kojeg je Muha­ med imao. Kad su sad vidjeli mirovni ugovor, po kome su bili prinuždeni, da se vrate i koliko je Muhamed morao da popusti, bili su toliko zbunjeni, da ih. je skor' duh napustio. Do sad je bio svagdje rat, gdje su se god susreli, a poslije mirovnog ugovora, kad je rat prestao i jedan drugoga u sigurnosti susretao, poveli bi se razgovori i rasprave, a svaki razuman čovjek, s kojim se o Islamu razgovaralo, orimio bi ga. Tako je u slijedeće dvije godine toliko ljudi pri­ milo sla-m, koliko od početka njegovog objavljenja ili još više. To se vidi iz toga, što je Muhamed, po obavijesti DŽabirovoj, pošao na Hudejbije samo sa hiljadu četiri sto ljudi, dok je op- �nas^ sve rade i još, kako navedosmo, u Čepelici, Baljcirna se posve nove rade. A na Planoj se škola ne bi tre­ bala ni popravljati, jer je odmah uz nju cijela vojnička kasarna — prazna, koja danas vojski nikako ne treba. Krivo nam je, sveosve krivo, što se za nekoga radi sve, a za nas baš ništa, baš kao da nijesmo u svojoj kući i u svojoj državi. A ipak jesmo i u svojoj kući i u svojoj miloj državi, pa se ta država B i 1 e ć a, 18. julamora i za nas pobrinut! Škole u Bileći. U Bileći je prije | Bilećanin. rata bilo otvorenih osnovnih škola . devet, a danas ih je otvoreno (neke nijesu cijelu godinu radile) svega četiri. , Zbilja žalosno, ali istinito. Od ovih su tri na selu i to samo u pravoslavnim i selima, a onim školama, gdje musli­ Saziv Skupš ine. Javlja se iz Beo­ mani stanuju, nema ni govora da se , grada: Danas se ima održati sjednica otvaraju. zakonodavnog odbora, koji će nakon Plana, gdje ima muslimanskih kuća izbora predsjednika i podpresjednika, preko 250 i gd;e je bila škola od na­ čija su mjesta upražnjena, raspraviti zad 20 godina, kako je 1914. godine usljed ratnih operacija srušena, do da­ predlog zakona o zaštiti države protiv komunista. Na 31. ov. mj. imala bi se nas ne bi o njoj riječi da bi se po­ pravila. U Baljcima i Čepelci, gdje nije sastati skupština, koja će pretresti taj predlog, kako se čini, i usvojiti ga Ovom nikako prije rata bilo škole, a ovo su čisto pravoslavna sela, danas se i hitnom i izvanrednom sazivu uzrokom tamo grade na brzu ruku škole. Mi, I je ubistvo Draškovića, koje sili državu, Bože sačuvaj, nemamo protiv ovih I da se što prife preduzmu potrebne otvaranja škola ništa,To nas još veseli, zakonske mjere za zaštitu države od Samo nam je krivo, zašto se ne bi I terorističke akcije komunista. malko obzira uzelo i na ona mjesta, Zaruk • našeg Regenta. Jugosla­ gdje stanuju muslimani. Plana je uda­ ljena od Bileće 13 kilometara, a Čepe- venski List" dobio je ovu vijest iz Beograda: U diplomatskim krugovima lica i Baljci jedva nešto 5—6 kilome­ govori se, da se Njegovo Visočanstvo tara. Uzmimo Zaušlje, selo sa oko 150 Regent Aleksandar u Parizu zaručio muslimanskih kuća. Seljaci su još 1919. sa princesom Sofijom od Ysa. O ovoj godine preko Reisululeme poslali molvjeridbi dosada nije izdano službeno bu, da se mekjteb na Zaušlju pretvori saopćenje, ali se doznaje, da je mini­ u Školu. Reisululema je ovu molbu sa preporukom odmah, kako smo in­ starstvo inostranih djela dob'lo brzojav, kojim se ova vijest potvrgjuje. Prinformirani, uputio vladi, ali do danas cesa Sofija od Yse, vojvotkinja je od od ove molbe nema ni govora? Dakle Vandomeje iz kuće Bourbon-Orleans. kuća i namještaj ima, samo učitelj i eventualno treba mali popravci, ali sve Grčko-turski rat. Najnovije vije* je džaba. Nekom ne ide u račun da sti s maloazijskog ratišta javljaju, se u muslimanskim selima škole otva­ da su grčke čete potukle Kjemalpa? raju? Jedni kažu, nema učiteljskih sila! šinu vojsku i da su zauzeJi Kjutahiju E, pa zašto se makar ne bi osnovao i EskhŠeher. U tim vijestima ima jedan analfabetski tečaj, koji bi platila svakako i istine, jer i turski izvje? vlada. Uzmimo primjer u selu Krsta- staji govore o povlačenju. Dokle će čama (čisto pravoskvno): Vla.Ja je trajati grčko prodiranje, o tome se otvorila analfabetski tečaj ima 2 god. ne može ništa pozitivno predskazi? i postavila za učitelj« tečaja g. Laza vati, pošto je taj rat i dosada poka­ Sekulovića iz Bileće. I danas nakon zivao raznih iznenađenja, na koja 2 godine može se čisto reči, da ovaj nije n:ko računao. Ali potrebno je tečaj nije izostao za osnovnim školama, naglasiti, da je Llovd George u što se može zahvaliti samo dobroj engleskom parlamentu demantovao volji i marljivom radu spomenutog novinske vijesti, da Engleska poma* učitelja. Pa zar se ne bi ovakih teča­ že Grke, a kad se Engleska nekoga jeva moglo osnovati makar u onim odriče, koga je do juče protežirala mjestima muslimanskih sela, gdje su onda s njime slabo stoji. Značajan prije rata bile škole? je i proglas Kjemalpaše na narod, Prije rata je bilo u muslimanskim da momentana situacija na ratištu ne selima Planoj i Patnici škola, i Plana treba da daje nikakva povoda brizi je od 1914. zatvorena, a Patnica nije za budućnost Turske. radila nekoliko mjeseci, i sada je h će da zatvore, jer je trošna? A kada će je popraviti? U pravoslavnim selima, Meka Gruda, Ljubomir, Vrbno, Vranjska škole i da- ■ da se u njenim retcima hvali ustavni projekt g. Protića, da se zaključiti, da se unutar radikalne partije odigravaju važni politički procesi, kou moraju da stoje u vezi sa akcijom Protića o ko­ joj smo govorili u prošlom broju. 'а Hrasničinu potpunu nevinost i .ispravnost u vremenu, kad je kao austrijski oficir služio u Srbiji, ipak poslužiti prostim lažima, koje su prožvakali i zadnja naša novinska piskarala, zadojena neizlječivom vjerskom mržnjom nas muslimana! Ta dajte, za Boga, već jednoć ka? kve bilo dokaze Vaše tvrdnje i Krasnicu više niko od nas ne će uzimati u zaštitu! Naši dopisi. „Jedna velika nepravda*. U 1.44. broju »Srpska Riječ" pod gornjim na­ slovom donosi članak, u komu posve iskrivljenim i netačnim tvrdnjama na­ stoji dokazati, kako je vlast počinila nepravdu pi^a uzurpatorki Joki Bukeri u korist Memića. U prvom redu moramo ispraviti tvrdnju, da je Joka siromašna. Ona Ima 223 dunuma kmetovske zemlje i 5 06 dunuma beglučke zemlje, koju je odmah nakon rata uzurpirala. To joj nije bilo dosta nego je lanjske godine uzurpirala još daljnja 43 dunuma begl. zemlje, na koju niti je kada imala niti sad ima ikakova prava. Bez ikakova je temelja i tvrdnja, da je Memić htio nar. posl. Divliana pod­ mititi. Memić je nudio da pazari s do­ kom svoju zemlju za njezinu, te se je izjavio pripravnim, dati povrh toga 5000 K priđe. Istina je, da Memić ima i fijaker, koji daje pod kiriju, ali je istina i to, da on ima 22 Čeljadi u kući, koje mu ne bi bilo moguće ishranjivati, kad se ne bi bavio i zemljoradnjom. To toliko radi javnosti, da ne bi na temelju pisanja »Srp. Riječi« bila krivo obaviještena, a na apel Agrarnoj di­ rekciji nećemo se ni osvrtati, jer je cijela stvar bila ne samo pred Agrar­ nom direkcijom, nego i dva puta pred ministarstvom za agrarnu reformu, dakle prošla sve instancije i svugdje bila riješena u korist Memića. Primje­ ćujemo, da je stvar riješena na temelju bivše Krizmanove uredbe o postupku s begluČkim zemljama, pa kad je onda mogla biti riješena u korist Memića, onda se samo od rebe razumije, da je sada svako koprcanje uzaludno. Страна 3 Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" • Број 315 Broj Politički pregled. ; ! ' i Jedan interesantan članak. Prof. ! dr. D. ArandŽelović napisao je u „No­ I vom životu" članak pod naslovom „Hrvatski problem", „Samouprava", glavni organ radikalne partije, prenosi taj članak, u broju od 21. ov. mj. bez ikakve ograde uredništva a na uvodnom miestu. Podvlačemo »bez ikakve ograde«, jer se č anku kaže i ovo: „Ali po našem mišljenju ozdrav­ ljenju prilika u Hrvatskoj mnogo bi više pomoglo, da su naši državnici za uređenje naše dižave uzeli kao osno­ vu ustavni projekatg. Protića ili ustavne komisije, koji također pre­ dviđaju unitarističko uređenje države, ali s obzirom na realne činjenice..." „Samouprava" nije mogla da sama kaže to, ali po tome štoje ona pustita makar i preko profesora Aranđelovića, Domaće vijesti. : I । I ! i 1 I I na namjernika i na građanstvo ove riječi: „Gospodin Kraljevski namjesniče i braćo Sarajlije" ’ „Žalosna jučerašnja vijest o atentatu na Milorada Draškovića, uzdrmala je srcima svih svjesnih građana naše mlade kraljevine. Ova je vijest tim žaiosnija, jer je to mrsko djelo izveo jedan odrođeni sin naše uže domo­ vine Naša mlada kraljevina istom udara čvrste temelje unutarnjem sređivanju države,što ne godi razornim elementima-protivnicima građanskog društve­ nog poretka i građanske slobode". „Ova šaka ljudi hoće svojim terorom da izazove u našem društvu nered i anarhiju, u državi, ali svjesno građan­ stvo takove ispade odbija od sebe i odlučno stoji na braniku svoje slobode, svoje države i dinastije". „Stoga neka živi naš Kralj Njegovo Veličanstvo Petar 1., neka živi naša država — država Srba Hrvata i Slo­ venaca" ! Poslije njega je g. Stijepo Kobasica izrekao vrlo oštar govor protiv komu­ nista, u kem je naglasio, da su ko­ munisti ili za bolnicu, ili za tamnicu, ili za vješala. On je pročitao i rezo­ luciju, koja glasi: Osuđujemo način borbe kojeg se je latila .teroristička zlikovačka družina zvana komunističkom partijom, da ubi­ janjem i terorom izvršenim na prvim našim ljudima i državnicima poništi djelo građeno kroz vijekove i da preko plemenite krvi građana vjernih državi dođe do moći i diktature, koja ništi državu, ruši civilizaciju i svako dobro i plemenitost, a sije glad, krv i oganj. Osuđujemo držanje centralne vlade i parlamenta, koji su nedovoljnom energijom i mlitavošću do[zvolili da zlikovci revolverom i bombama u ruci ugrožavaju tekovine vjekova, da za­ štićeni uzvišenim pravom poslaničkog mandata propagiraju svoje bolesne, razvratne, protudržavne ideje s mjesta najsvetijeg, sa tribine najuzvišenije — iz narodnog predstavništva. Tražimo da u ovim momentima, gdje se je zlikovačka banda urotila proti države, centralna vlada bude na svom mjestu, a Narodna skupština na okupu. Tražimo da stvore, u koliko dosadanji zakoni za to ne dostaju, nove zakonske garancije, koje će imati sve uslove za energično pobijanje ove mafijske terorističke rabote. Tražimo od države garanciju za ste­ čenu slobodu, život i cijelinu državnu. Izjavljujemo da u ovim ciljevima, da u ovim smjernicama svi stojimo uz vlast i njene prestavnike. Ovo neka bude zadnja opomena. Iza nje mi ćemo, građani, sami šti­ titi sebe i državu, mi ćemo, ako bude potreba, kao jedan na teror odgovoriti terorom dok ih ne vidimo uništene i ugušene, vođeni svetom mišlju, da je država i narod nad svima i pred svima«. Rezolucija je primljena jednoglasno uz burno odobravanje sakupljenih, koji su više puta prekidali čitanje po­ klicima Kraljevski namjesnik g. Dr. Nikola Đurđević obećao je manifestantima, da će rezoluciju odaslati na mjerodavno mjesto s napomenom, da je to milje­ nje cijele Bosne. Preporučio je mir i slogu te s poklikom : »Mučeniku Draškoviću vječnaja pamjat i slava!« za­ vršio je svoj govor. Na koncu se g. Jovo Pešut zahvalio građanima na odzivu i pozvao ih, da se raziđu u miru i redu. Manifestacija s rajevskog gra­ slije dvije godine pošao sa deset hi­ j pokazuje u svojo; jakosti!“ On uhvati đanstva protiv komunista. U prošli ljada ljudi, da osvoji Meku ; onda stup, a za tim iziđe napolje Ugovorno hndočašćenje u Meku. . brzajući, a njegovi drugovi isto tako petak je inicijativom gradskog pogla­ varstvo održan veliki zbor na RankoU zui-kadelu, u istom mjesecu, u I za njim, dok ga od njih ne sakri hram vića trgu, da protestuje protiv komu­ kojem mu nevjernici prije ne dozvo- ! Tada uhvati stup prama Jemenu, a nističke agitacije, koja se izvrgla u te­ liše, poduze Muhamed sada ugovorno ; iza tog Crni kamen. Tako brzajući rorističku akciju, kako to pokazuju ■ obiđe tri puta, a iza tog je išao opet hodočašće nje nazvao os vet no, dosadašnji pokušani atentati, a naro­ jer je Muhamed, u istom svetom mje­ I polagano. ibni-Abas kazuje: Ljudi su čito na nesreću uspjeli atentat na Draš­ 1 mislili, da ovo nijesu trebali slijediti i secu svojim hodočašćenje naplatio ono, kovića. Zbor je otvorio g. Jovo Pešut 1 da je ovo Muhamed radi Kurejšija što mu prošle dodine nijesu dozvolili. i istakao njegov veliki značaj. Poslije Muslimani, kojima je prije hodo- i činio usljed toga, što je od njih tako njega govorili su gg. Ćuković, direktor i ćuo, ali je Muhamed to opet i kod ! čaŠčenja sa njim bilo zabranjeno, prikljuČiše mu se, a stanovnici i oprosnoga hodočašćenja činio. Od tada gimnazije, A. Kajon, knjižar i jedan Slovenac. Mika Vidaković, predsjednik M|e k e napustiše grad, čim do- : je to postalo svetim običajem. dobrovoljačkog udruženja, htio je ta­ i Kada je Muhamed kod svoga bodočuše, da dolaze. Kurejšije su među­ sobno govorili: „Muhamed i njegovi | čašćenja ulazio u grad, vodio je nje- i kođer da govori, ali nije mogao doći Protestni zborovi u cijeloj kra­ drugovi će pasti u nuždu, oskudicu i i govu devu Abdulah ibni-Revaha i | do riječi, pošto su iz publike padali mnogi povici protiv njega, kao: „Glasao ljevini protiv komunist i radi aten­ rekao slijedeće stihove: i nevolju P Postaviše se pred vijećnitata na Draškovića. Iz cijele kralje­ Idite mu s puta, sinovi nevjernika; si protiv ustava, nemaš prava da go­ nicom u redove, da vide, šta će raditi voriš" i slično. vine, iz Beograda, Zagreba, Ljubljane, i pravite mjesta! Svako dobro se nalazi Muhamedovi drugovi. Zatim s e zbor svrstao u povorku i i Splita i gotovo svih veći varoši stižu i na božijem poslaniku. O gospodaru, Kad je Muhamed stupio u hram, kličući protiv komunizma krenuo pre­ vijesti o oštrim protestnim zborovima prebaci svoj ogrtač na lijevo rame, a ■ vjerujem njegove riječi i priznajem ma zgradi kraljevskog namjesništva. protiv komunista. Najveći je zbor bio desno mu se pokaza i reče: „Bog neka I božansku istinu na njegovom biću 1 u Beogradu, koji je održan na TeraTu je nar. posl. dr. Krasnica upravio bude milostiv čovjeku, kojega mi On (Nastaviće se). Za održati uvijek zdrave zube jest’. E L I D A - p a И a Ш1111и1Ш1Ш11111Ш11М1Шв11Ш111111М jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono sto jest’. Najbolje sredstvo za zube. 1ПШ11Ш11ШИ1111Ш1111Ш11111Ш1Ш1Ш1111111М111!111П111111Ш!111111Ш1111НМ^ ,1*2 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Albcrt Vita LBVi, Sarajevo, Despica ul, 1. �Gen? ralno oglasno zastupstvo g za preko 10 tu- i inozemnih listova и Telefon 21—65. :: K Oglašujte u „Pravdi" Strana 4 Страна Broj 315 Број ,ПР.л ВДА* — JJRAv3A“ zijama i kome je prisustvovalo dese­ tak hiljada duša. Svi govornici na svim zborovima zahtijevaju od vlade i skupštine najenergičnije mjere u suzbijanju komunizma. U Splitu je došlo do oružanog sukoba manifestanata sa komunistima, pri čemu je više osoba ranjeno revolverskim hi­ cima. Pogreb Draškovičj« Prekjučer je u Beogradu uz ogromno učestvovanje građanstva sahranjen Milored DraŠko vić. U povorci, za lijesom, stupali su ministri, diplomati, oficiri, narodni po­ slanici i mnoge korporacije. I princ Đorđe je bio prisutan. U crkvi se oprostio od pokojnika u ime pravo­ slavne crkve episkop llarion, ministar Kumanudi u ime vlade. Duba Davidović u ime demokratske, Marko Djuričić u ime radikalne stranke, dr. Janjić u ime Skupštine. Na groblju izrekao je oprosni go­ vor u ime Hrvata bivši ban Tomije nović. u ime Slovenaca ministar polj­ odjelstva Ivan Pucelj, a u ime biraća pokojnikovih Tihomir Mehlć, advokat u Milanovcu. Posljednji je govorio nje­ gov lični prijatelj Milojević. Kod sahrane mrtvog tijela topovi su ispalili salvu Sprovod se svršio u 1 sat. I d) Ako imade glasom teretovnice i I predloženih grunt izvadaka teret?, treI ha molitelj da doprinese sudbeno ovje­ rovljeno pismeno očitovanje dotičnog i vjerovnika, da je sporazuman, da se I moliocu isplati zamoljeni avans. Kotarski se uredi pozivaju, da u tom i smislu podnesene molbenice što hit1 nije ispRaju, da li odgovaraju propisiI ma ovog raspisa, te da nakon zvanične potvrde hitne potrebe svaku mol. benicu što prije i neposredno predloži Agrarnoj Direkciji na nadležnost, i Ako kotarskom uredu nijesu točno poznate okolnosti glede hitne potrebe, I neka na molbenici sasluša i mišljenje dvaju pouzdanika izabranih po raspisu ; broj 32415/21. od 17. jula 1921. Direktor agrarne direkcije, FajfaHk. 0 Gajretovoj glavnoj skupštini, koja se održala prekjučer, donijećemo u idućem broju opširan izvještaj. , j Prilikom manifestacija u Вапјој Lvci protiv atentatora na Draškovića — kako smo tektonski izviješteni — desili su se veoma nemili incidenti. Kad je povorka prolazila pokraj dž^mije, čuli su se povici: Dolje muslimani, oni su svemu krivi, dolje šuckori! i t. d. Osim toga su i neke mu­ slimanske radnje oštećene. Nadamo se, da je takova manifestacija bila je­ dino u Banjoj Luci i radi nje ne Činimo nikoga odgovornim, pošto su ti povici padali iz mase, ali ipak ih je potrebno zabilježili, jer se baš u tim spontanim povicima mase može najbolje proučavati psiha naroda. I । | , | I i ! Izjava. i S obzirom na zadnje dogr-đaje, koji ■ । pokazuju da su i neki anarhistički elementi našli utočišta u Komunistič: koj Partiji Jugoslavije, te sa svojim nepromišljenim akcijama da se greše ј o naučni komunizam i njegove me­ tode klasne borbe, a i čitavu radničku klasu da s time stavljaju u nezgodan položaj, izjavljujem da prestajem biti članom dot čne partije, kao i njene parlamentarne frakcije i da ostajem izvan nje sve dotle dok se ne proi vedc revizija i ne isključe svi oni | elementi, koji bije mogli kompromitovati. | Ujedno naglašavam, da sa ovom iz­ | ‘ javom ne otklanjam sa s.-be odgovor­ nosti za svoja do sada počinjena djela kako pred vlastima tako i pred svo­ jim biračima, a isto i pred mjerodav­ nim forumom radničke klase. Sarajevo, 21. jula 1921. I E d h e m Bulbulović ; | nar. poslanik. • Istraca atentata na DraŠkovića« , U sijed izjava Alijagića uhapšena su mnoga nova lica. Čoiaković odlučno 1 poriče, da je nagovarao Alijagića na atentat. U Bijeljini, rodnom mjestu Alijagićevu, uhapšeni su predsjednik , komunističke organizacije Nikoiić i desetak komunista. Utvrđeno je da su Središnji savez jugoslavenskih Čoiaković i Alijagić bili intimni prijatelji. Seljačkih zad ugn u Sarajevu. Pred Davanje avansa na likvidacionu : više sedmica započete su preradnje za svotu kmetskih odnošaja u sluča­ i osnutak ovog saveza, koji će sve po- ‘ jevima hitne potrebe. Agrarna di­ I stojeće muslimanske zadruge u svoje rekcija razaslala je svim kotarskim ' kolo okupiti, te nove osnivati. Kako uredima i ispostavama ovaj cirkular: ' smo izvješteni, jučer su cd zemaljske I Prema članu 23. Uredbe o financij­ , vlade odobrena i pravila saveza, te se | sad radi na potrebitim predradnjama ; skoj likvidaciji agrarnih odnosa moglo za saziv konstituirsjuće skupštine. Or- i bi se sopstvenicima 11 do XVIII kate­ ganizatorske poslove vodi za sada i gorije doznačiti predujam do 25°'o, ali privremeno g. Ajanović Abas, te će u i tek na likvidacionu sumu. (t. j.odštetu). budućim brojevima biti javnost o ovoj I Pošto likvidnost zavisi od okolnosti, akciji podrobnije upoznata, a mi ovoj da je najprije dovršen uredbom pro­ pisani postupak, a iz mnogih s pod- 1 novoj našoj tekovini želimo sretan uspjeh. nešen h molbi razabire, da su već mnogi sopstvenici u veliko potrebni Zanatsko Industrijska i poljo­ takovog predujma, pripravna je Agrar­ privredna Izložba za B. i H. Prirena Dirdkcija u slučaju ustanovljene 1 đivačkom odboru za zanatsko-indu- I hitne potrebe dati već sada na dotične i strijsku i poljoprivrednu izložbu za ' svote avans, ali samo prema ustanov­ . B. i H . koja će se održati u Sarajevu : ljenoj neophodnoj i hitnoj ličnoj po­ ; od 24. do 27. septembra 1921, god. ' trebi uz slijedeće uvjete : svakim danom stižu prijave za izložbu. 1 .) Dotična stranka mora da podnese Među ostalim do sada se javiše, da će propisno biljegovanu molbu, putem sudjelovati sa kolekcijom svojih proiz- ; svog nadležnog kotarsk-g ureda, u voda i to: Rudarski odsjek Zemaljske I kojoj treba navesti razlog hitne po­ Vlade, Zemaljska radionica za umjetni ' trebe, koju mora kotarski ured zvaobit, zemaljska tkaonica čilima, tkao- | nično do potvrdi. nica beza i veziva. Zemaljska zanatska I 2 .) Molbenici treba priklopiti slijede­ škola, „Pehar* d. d „Vesta" fabrika ! kapa i šešira, Šumsko industrijsko d. d. ; će priloge : u Teslicu i Mirko Doder rezbar u Konjicu. ' a) gruntovne izvadke na ona bivša kmets. selišta, za koje se traži avans Kako je izložba u septembru, to se • sa oznakom svih suvlasnika i cijele odbor brine da ona zaista pokaže pra- i teretovnice. vu sliku našeg privrednog rada B. i H. b) uvjerenje evidencije katastra zem­ । Priređivački odbor umoljava sve one, i ljišnog poreza o visini zemljarine, pro­ I koji se nisu još najavili za sudjelovapisane za dotične nekretnine godine • nje, da to čim prije učine na adresu 1918. „Priređivački odbor Z. I. i P. Izložbe u | c) Ako ima molitelj suvlastnika, mora Sarajevu Jelića br. 28. da predleži zajednička molba svih su­ Mu be o rokovima vojne službe. vlasnika, te će se njima zajednički Dobivamo od gradskog poglavarstva ; doznačiti. Ako pako molitelj živi u za­ ovo saopćenje: Generalna direkcija i sebnom i odjeljenom kućanstvu i traži posrednih poreza saopštila je, da su ■ avans na svoj dio, treba pridonijeti opštinsko uvjerenje, da li i od kada molbe i prilozi u vojničkim poslovima, .! živi u odjeljenom i zasebnom kućan­ u koliko se tiču određivanja rokova j stvu, a ne zajednici sa suvlastnicima. službe u kadru odnosno slobodenje i Istinost ovog uvjerenja treba da pot­ od službe u kadru, oprošteni od tak- : vrdi nadležna policijska vlast. sane pristojbe (biljegovina.) QgiAŽlVANJE -»j Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „МЕRHAME TA". u novinama obavlia po- ц uzdano staro uvedeni ■ Priposlano.*) *) Za pisanje i sadržaj Članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo Središnji Savez lugosL Se­ ljačkih Zadruga(kaozadruga) traži jednu vrsnu kancelarijsku msnipulativnu shu, vještu strojopisu „Adler* Mjesto stalno, plaća prema pogodbi. - Upitati u ad­ ministraciji Pravde. i i ; j • i ■ ' I BLOCKNER-OVB zavod za oglašivanje n Zagreb, Jurjevska ul. 31. K Dobra šivaća mašina, koja je u stanju sve poslove raditi prodaje se. Upitati kod: Ibrahima Јзгопа, postolara Žepče Ж JS St $ lt & ® & iK Ж Si OGLASll u .PRAVDI*! K imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je najrašireniji muslimanski listu | ' našoj državi. »Pravdu« čitaju svi И muslimani. U vlastitom interesu je И svakom trgovcu I da oglašuje u „Р r a v d i“ POZOR! REKLAMNA PONUDA! 247 Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godišnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova: Đuro Poilak, Zagreb« Tkalčićeva br.27. Narodna Jugoslavenska kuhinja kralja Petra ulica br 2. ======= Poznati MehmedČauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za ćistoću jamčim. Mujaga Kovačević zvan Mostarac. Muslimanska trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. - - Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. - Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz-robe. ♦ HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zl9 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/22a69da3afc5fb881ffe2bf5c08ccfc9.pdf 9ef7a1046d36d88ea02b68c8fcb04378 PDF Text Text POS1AR1NA U GOTUvu PlACENa. pojedini oroj K. 2'iziazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K IHO. — na pola godine K 99,— (u Sarajevu) za našu državu godišnje K 200.— : za inuzemstvo K 250.- Uredništvo i uprava nalaze se a Kraip Petra ulici u vakufskoj p.daČi. ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈ ■"м A «1 скЕ ОРГА&ИЗАЦИЈЕ, Broj 78 (316) Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 jula 1921. (22, Zil kade 1339.1 Komunizam i odbrana od nieaa Pokušani atentat na Regenta i po nesreći uspjeli atentat na Draškovića učimše komunističko pitanje naj? aktuelnijim državnim pitanjem i najširom temom dnevne političke štampe u cijeloj kraljevini. Nebro­ jeni protestni zborovi sa hiljadama i hiljadama uzrujanih građana orili su se ovih dana pokličima: Ubijmo ih, raspnimo ih, vješajmo ih, ništimo ih! Odasvuda provire žeđ za krva­ vom osvetom. »Komunstička partija Jugoslavije« dobila je na izborima za konstituan? tu 198.000 glasova. Ti glasovi pred­ stavljaju najmanje milijon duša, mi* Itjon radničkih i sirotinjskih tjelesa, milijon nezadovoljnika sa državom i sa društvenim poretkom. I kad se u ovim danima ore pokliči: Ubijmo ih I tih milijon duša Krči se u smrtnom strahu i gubi i zadnju iskru svoje i onako uzdrmane vjere u čovječan? stvo. Stoga osjećamo svojom svetom dužnošću, da tome milijonu uspla­ hirenih ljudskih duša« ženama i dječici, doviknemo: Ne ćemo vas ubijati i ne damo Vas ubijati! ali — hoćemo da vas liječimo, hoćemo d a v a m vratimo vjeru u Boga i u ljepšu bu­ dućnost! Ko su naši komunisti? Imamo ih dvije vrsti. Jedni su komunisti po spoznaji i priznanju Marksovog ma? terijal!ist.čko*eto naziranja na svijet. Njih ima jedan od hiljadu, a preostalih 999 komunističkih bira­ ča predstavljaju oni, koji tome jed? nome, ili radi svoje materijalne bije­ de, ili radi svoje mržnje na ovu dr? žavu, povjerovaše, da će doživjeti pad bogatih i uspon siromašnih i propast države, ako dadu njemu svoj glas. Oni mu to povjerovaše. a državne vlasti im učvršćivahu tu vjeru, jest učvršćivahu, jer su na osnovu postojećih zakona mogli još prije izbora za konstituantu ukinuti komunističku partiju u času, kada je ona na se primila, kao sekcija moskovsko internacijonale, poznatu 21. tačku, koje sadrže borbu protiv svake države svim i legalnim i ne? legalnim sredstvima. Osnovni zakoni svake države ,pa i naše, sa­ drže kazneno proganjanje svih, koji ruše državu i vlasti su mogle još pri* je godinu dana, da spriječe svaku dal ju komunističku propagandu i da izluče komuniste iz izbora za konstituantu. Da su to učinile, bila bi ubijena i vjera bijednih i nezado* voljnih, da će im komunizam ispu* niti brzo tajne želje. Šta može da onravda taj postupak vlasti? Šta ih je rukovodilo, kad su pustilo komuni* ste, da sc razmeću revolucionarnim govorima na tribini konstituante? Kako su to mo<dc dopustiti, znajući da su komunist! u Rusiji, u momen? tu kad su osvojili’ državnu silu, ra­ stjerali rusku konstituantu? Ne ćemo zasada da ispitujemo »mudre političke« razloge toga ma? zenja komunista, jer bismo mogli doći do rezultata, koje danas ne bi* smo mogli reći. To bi bio uostalom j nezahvalan nosao, jer se propušte­ no ne da nadoknaditi. Danas bismo htjeli govoriti o onim novim mjera* ma, koje se Gotovo sa svih strana zajednički predlažu- naime o osni­ vanju narodnih gardi za suzbijanje komunizma. Ovdašnja »Srpska Ri* ječ« od prekjučer odlučno zastupa osnivanje tih gardi i čudi se, što smo i mi već jednom priliikom bili protiv vjete. U tim zemljama »Burgerwe? hri« i fašisti su možda i potrebni’, njih štn jer te države ne raspolažu u tim mo? našem tadS °Па đanas to mentima < na dotičnim mjestima sa n. Д_ ” Јетп st anovištu. ni^ n?« ne Pomiče ni 4da Г/ ’ Ш1Па10 toliko vojske, koliko je potrebno, da vista. Mi se odlučno tOga ”ипо’ se pobune uguše u klici. Kod nas te "'vanju narodnih sXPp Vln,o ' potrebe apsolutno nema. Pa ipak, ustoga razi Pr“"v"'.o iu. ' za sve to pretpostavimo mogućnost zavnj aparat i na« 8t° dr= te nemogućnosti Tu još ima mnogo knua, da 7?JSku đosta Ја- - mnogo mjera, koje se mogu predunista, šta je obznanonTuzakorj0™’ ' zimati prije osnivanja narodnih gar? ri aprila u konstitimni; Uzakoi}Jenom di. Neka sc na pr. pozovu dobrovolj^ no u vojsku svi oni, koji sc ovih da­ munishčki pokret u najglavniie — z“vac i kao na na raznim protestnim zborovima solutno nisu u staniu°da0 ga*d- ap‘ izjaviše spremnim, da će svojim grudima braniti državu od unutar­ njeg neprijatelja. Neka se pojača žandarmerija, neka se svi. poznatiji SU danas faš^u t0^ J za posljedicu samo industrijskom u Mi* мкп Fssena i sjevernoj Italiji, u hnL V^oni i Turinu, gdje su radnic^pS godine pokrit.sdom osvajati fabrike i uspostavlj I i ; ! ; I I komunistički vode stave na izvjesno vrijeme u pritvor. Neka se najoštri? je primjenjuje ozakonjena »Obzna? na«, čija 1. tačka glasi: Zabranjuje se svaka komunistička i druga rastrojna propaganda, obustavljaju se komunističke organizacije, zatvaraju se njihova zborišta, zabranjuju se njihove novine i uzapćuju se svi) po< živi na generalni štrajk. Sve te mjere dopuštamo, ah osni? vunje narodnih gardi, koje bi mo­ je da gospodare ulicom i uz poklič: Eno komunista, udri ga, majku mu njegovu! da napadaju građane, koji su sve prije nego komunisti, osniva? nje takovih gardii ne trpimo. Seršjatski sudovi • nastavi U mnogobrojnim protestnim zboro^ v ima po Bosni i Hercegovini nsda’I su pokhci: Dolje šuckori, dolje Tur. c ■ : a iIrvatskoj: Dolje šokej, dolje Hrvati! i slično. U Zagrebu je razdražena masa prova191a i u redakciju »Hrvatovu«. Mi se dakle bojimo, da se ti pokliči, koji su zasada sporedni, ne postave za g 1 a v n o geslo- narodnh gardi. loj nam bojazni daje opravdanje vjerska i plemenskomacijonalna po? cijepanost našeg naroda, koja usljed narangiranja našeg mnogobrojnog novinstva sve više i više raste. Nadalje nam tu bojazan opravdava i iskustvo sa pokušajima osnivanja narodnih garda iza proglašenja »Ob­ znane«. koje jc vlada morala raspu? štiti radi mnogobrojnih nedjela po? činjenih na mirnom građanstvu. Pa kako onda da liječimo komuniste od komunizma? Onog jednog od hiljade, os v j e d o č e n o g komunstu, može da izliječi samo vri* jeme, škola i ublaživanje bijede rad? n čkog staleža baš u ovom »burzoaskom« građanskom poretku, a onih 999 izliiječiće sigurno i jednostavno pravedno primjenjivanje zak o n a za državljane svih vjera i svih narodnost1'. Komunistička par? tija je na pr. od svojih 198.000 gla? sova dobila 111.000 samo u Srbiij i Crnoj Gori, u zemljama u kojima je u vrijeme zbora bi o deset puta ma­ nje industrijskog radništva nego u ostalim dijelovima države. Birači komuni-ste u Srbiji i Crnoj Gori nema? ju ništa zajedničkog s Marksovim komnniizmom. Njima treba samo djelom pokazati, da nisu građani dru? gog reda, što pripadaju drugoj vje* ri ih drugoj naciju i oni će komu­ nizam odgoniti od sebe kao kužnu bolest. Ali) prigovoriće nam se nije sada pitanje kako da liječimo komu­ niste, pitanje je, kako da predusret* nemo eventualnim oružanim a кcijiima komunista Р/о11/ d r ž a v n o g p O r c t k a. smo da do tih oružanih akcija kod nas ne može doći. Naša ^aljevm nije industrijska zemlja, kao Nje* • ' i i Godina Ш. ; I : ; • 1 Pod ovim naslovom donijela je beogradska »Misao« jedan tjesno* grudan i agresivan članak od neka? kva St. Sirnica, protiv usvojen ja tre? čeg odlomka u 109. članku našeg vidovdanskog ustava, koji glasi: »U porodičnim i narednim roslovima Muslimana sude državni šeriatski su? dije«. Mi se na članak ne bi ni obraćali, niti bi ga kritilkovall, da pisac nije udario na našu vjersku osjetljivost. On je đotlen otišao u svojoj tjesno? grudnosti, pa upirući se na demokratizam, izvalio je ni manje ni više ne* go, da su onim odlomkom ušle u naš ustav »najmračnije odredbe naj nazadni je religije«. Da to potkrijepi, naveo je neke* šeriat? ske i nešeriatske propise, koji nema? ju nikakve veze sa spomenutim od? lomkom u ustavu. Ta zbrka njegovih izlaganja nam jc baš dala povoda, da na taj članak reagiramo. Odmah u početku svog dotičnog članka pisac tvrdi, da je u naš ustav ušla sa onim odlomkom o šerijat? skim sudovima jedna »mračna srednjovjekovna odredba, čije ćc se posljedice ne? sumnjivo brzo osjetiti«, ne navodeći nikako pozitivna dokaza za to, pa se je usudio napasti za ovo i g. Ljubomira Jovanovića, naučnjaka i akademika, podmećući mu ne? doivoljno poznavanje suštine ovog predmeta, što je isti po njegovu is? kažu tvrdio, da će se Muslimani ise? liti iz naše države, ako se ne usvoji ovo gledište. Л kao podlogu naveo je, jodnu neistinu, da je Austrija iz čisto sebičnih i zavojevačkih razlo? ga- i iz istih motiva iz kojih nije htje? la da riješi agrarno pitanje, zadrža? la i šer. sudove u B. i H. Notorno je pako poznato, da Austrija nije za­ držala šer. sudove iz gornjih razlo? ga. nego je morala to učiniti, da za? dovolji osnovne vjerske zahtjeve jednog domaćeg elementa a u inte? resu reda i mira u ovim zemljama, koje su joj povjerene bile od strane kulturnih velesila. Ali da to ne bi bilo na uštrb drugim vjeroispovjestima, nije zadržala šer. sudove u onom obimu i u onom potpunom djelokru? gu. kakve je za tek a. nego samo u jednom užem: u nadležnost ovih su? dova stavila je samo bračne, poro­ dične i ostavničke poslove muslima? na ovih, pokrajina, čemu se kroz či? tavo okupacione doba nije niko шој gao opravdano protiviti. Netačna je piščeva tvrdnja, da muslimani u Rusiji nijesu imali §ег. sudove, jer zaista, muslimanu kao sljedbenici Islama, gdje god žive, moraju ih imati, pa su ih imali i u ј navedenim zemljama, i ako ne u oj vom obliku ? obimu, kakve ih imaju . Bosna i Hercegovina. I ja sam imao pril ke, kan šer. sudac, da provodim 1 riješenja Muftija iz Bugarske u siva* ji rima prava nasljedstva i t. d. I Čudnovato je u opće, kako je mo. glo j doći u pitanje postojanje i za? 1 državanje Šer, sudova u ovim zem? i ljama u njihovom spomenutom dje< i: lokrugu, kada je to i po samu drža:■ vv korisna i dobra ustanova sa mno* i go gledišta, a nije nikoliko na uštrb ' drug’h građana, pa so objektivan čovjek mora snebivati, kada zajed( ljivo g. St. Simić navodi,, da ne trc?= . ba tajiti istinu, da je naš vlastiti ![ društveni i državni interes, da se ti1 nezadovoljni muslimani koji su ; anti državni elementi, što ’ p re odsele izn a šedržave... I Da smo mi antidržavni demenat. 1 ovu tešku objedu piščevu treba e? I nergično odbiti, jer smo na svima t koracima pokazali, da to nipošto ni? Ii jesmo. Dapače i onda, kada nam se imovina boljševički oduzima i kada nam se još i danas u mnogom po­ gledu krivo čini, što kadkada dig­ nemo svoj glas protiv« zločina i ne­ pravdi, koje nam je osobito činila i čini t. z. nazvana demokratija, koja je ovoj državi izobilja naškodila. To nam nalaže naša građanska dužnost ; pravo opstanka, da to činimo, pa ćemo to činiti i u buduće, kad god nam se bude krivo činilo i opet će* mo ostati soiidn ii državni elemenat, nego li i sama demokratija, jer će? mo svagdje imati pred očima najpri* je državne interese, a ne kao mnogi demokrate, što su svoje sopstvene interese u Sandžaku i Makedoniji proturali na državne, pa ovoj državi prouzrokovali mnogu gorčinu i veću nesređenost U daljim svojim izvodima i na> padaj ima g. Simić obara sc i na našu svetu knjigu Kuran, te navodi neis* fine, da je on »pao s neba«, da sadrži masu nelogičnosti, kontradik­ cija i puno maglovitih izraza, koji često predstavljaju čudnovatu zbrku ideja i pojmova, i pošto po svoj pri­ lici nije bio u stanju sobom na vrelu to proučiti, poziva se na nekakve kr I tičare, ne navodeći ih, što odaje to. da se je oslonio, na slabe adrese i na dušmane islama, a ne na objektivne učenjake, koji su islam i Kuran na izvoru proučavali i sasvim drukčije o njemu sudili. Ni je lijepo, a niti pametno bilo, što se je pisac u ovo upustio, pa svoju braću po krvi vrijeđao, a kad je već htio, da i o tom što napiše, trebao je, da bar prouči razna djela, napi­ sana na našem jeziku o Kuranu i isla­ �mu kao »Islam i kultura« od 0. Ha* lam priznaje, da su pojedini propisi džića i »Posljcdni Prorok« od D. Ili* moraju i mogu provađati prema po* ća, ako mu nije bila namjera vrije­ trubama društva, pa je samo pokret­ no imanje i mulk nekret. podvrgao đati nas bez ikakve potrebe. Kakva je to djetinjarija pisati za stalnom i nepromjenljivom odnosu Kuran- da je »p a o« s neba, neka glede raspolaganja poslije smrti, baš ocijeni sam pisac, kad bismo mi re­ iz socijalno*ckonomskih društvenih kli, da su i Jevanđelje i Tora »pale« . interesa, dočim jc glede mirije ne­ kret. ostavio državi široko pravo s neba. Islam je svojom naukom učinio ' promjene. Nije istina, da su Sultani preokret i preobražaj na svim kub svojevoljno i protiv šeriata izdavali turnim poljima srednjeg vijeka i to zakone, nego sve u nekom skladu sa je historički utvrđeno. Dao jc pod* temeljima šeriata. Istina je, da su neke od pisca na* streka današnjoj evropskoj civiliza* i čiji u svima pravcima, a što su mu- i vodene kazne za vjerske prekršaje u* si: mani u zadnjim stoljećima zaos* i nešene u neke šrijatske zakonike, ali tali u civilizaciji, nije krivnja na Ku- ' su nesavremene, pa se ne izvode, a runu, nego baš njhovo odalecivanje i o njihovoj opravdanosti ili n copra v* od njegove nauke, pa je posve kriva ! danosti dalo bi se diskutirati, te ne predpostavka piščeva, da jc kurim* : stoji, da su ovi propisi »vekovima ska nauka kriva, zaostalosti muslb | sputavali musi, svet...« Kazne: sečenja jezika, ušiju, nosa, mana. G. piscu bih preporučio još, ! da pročita Goldzjeherovo djelo o is* ј sipanje rastopljenog olova u usta i lamu i Kuranu, pa bi se odmah poka- ' tome slično jesu prosta fantazija piš­ jao, što se oslonio na nekakve slabo čeva. obavještene kritičare, ako voli isti­ Argumentacije piščeve, da je u nu, jer će se osvjedočiti od učenja­ Turskoj bilo ljudi za izmjenu naš­ ka. koji je sve na izvoru proučio, da li ednog prava, pa da šcr. sudovi niu Kuranu nema nikako, a kamo li , jesu potrebni i da muslimani i bez masa nelogičnosti niti kontradikcija 1 njih mogu biti, ne zaslužuje nikakve i maglovitih izraza, jer i ako bi]h i • pažnje, jer sam gore naveo, da država ja bio u stanju, da mu to dokazom, koja priznaje islam, mora logično to* ni dozvoljava prostor ovog članka> mu priznati i šer. sudove, jer su oni a bilo bi i ponavljanje onog svega, nerazdruživi od vjere, oni su za mu* što je već napisano u tim djelima. slimane što i obredi, a njihovo resSa onim usvojenim odlomkom u ’ pektovanje korisno je i po državu, ustavu o sci. sudovima, nema ništa I tim više što nijesu na uštrb drugim zajedničkog primanje sviju grad, i | državljanima. krivičnih prava i njihova primjena po I Naša država i svi naši pametni Kuranu, nego samo bračne, porodi* 1 državljani trebaju biti ponosni što čne i ost. stvari, pa nije b’ilo mjesta, ' su ovoliko bili trpeljivi. pa se nije* navađajući neke sasvim druge propi* su navodno poveli za Rumuijskom, se i nepropise Kurana, napadati usva* Bugarskom i Grčkom, nego za svo­ janje dotičnog odlomka, jer sa usvo­ jim saveznicima, Engleskom i Fran* jen jem šcr. sudova, ne usvajaju se i cuskom, pa su priznali i zadržali tu oni propisi- o kaznama za vjerske i jednu socijalnu potrebu muslimana druge prekršaje, a kad jc naša drža* u svojoj državi i time pokazali, da va morala primiti islam, kao prizna­ krv nije voda. tu vjeru, logično bi imala pristati i Smiješno jc Simićevo tvrđenje, da na ustanovu šer. sudova u. njegovom je naš demokratski ustav time po* potpunom obimu. vri jeden. Budućnost će pokazati da Napomenuti mi je g. piscu, da se će posljedice toga, što nam ustav propisi Islama dijele u obrede i grad, garantuje šer. sudove, biti dobre i prava. Što se tiče obreda, to je kao korisne, pa molim g. Simića, da se i kod svake druge vjere nepromjen* dotle strpi i čeka. ljivo, a što se tiče grad, prava i is* H. A. Bušatlić. Pisma muslimanskom težaku o Ajanović zadrugarstvu. Abas. Sastavio po raznim vrelima i 'lastitom iskustvu: (Nastavak). Svaki naš seljak ima dosta i drugih vija, ili naški rečeno za koliko vre­ domaćih životinja, za koje bi onaj iz mena goveče odraste. Eto na ovo vi dalekog svjeta, koj ie napredan go­ seljaci ne pazite, nego se još uvijek spodar, zlobno primjetio, da te domaće zadovoljavate sa sitnim i guravim kraživotinje izgledaju slične govedima. vicama, ko e se nikako nemogu ispla­ Jest, brate, to bi on rekao, jer je da­ titi, a kamo li, da Ti donesu neki čar nas doba, kad se toliko gledana kakvoću za hranu potrošenu na nju. Goveda goveda, diraš se pazi 'naročito na to, se moraju razumno odgaiati tako, da kol ko daje mi jeka krava, koliko go­ Ti, kad izračunao i potrošenu hranu i veče ima mesa i kako se brzo raz­ Tvoju zahmetiju na goveče, ipak mo­ POPL 1 S T A K. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu, preveli Braća Muftići u Žepču. (Nastavak). Muhamed je na ovom putu dok je još bio hodočasnik, vjenčao Mejmunu, kćer Harisovu. Vjenčao ih je El-Abas. Bila je uzela kao tutoricu svoju sestru Unri-El-fahl, a ova je | tutorstvo predala Abasu, koji je dade i Muhamedu za ženu, a njoj dade četiri : stotine dirhema kao jutarnji dar mjesto пјека. VI. Pobjeda Islama u cijeloj Arabiji. (Najmoćniji čovjek u Mekki Ebu Sofjan uvidje, da je svaki otpor uzaludan pa posreduje, da se Meka preda bez prolijevanja krvi. Kaba postaje na;većom svetinjom Islama. Preokret u Meki dade povod pokorenju svih arapskih plemena). ; I , । J I Kako su Kurejšlje prekršile mir? Kad su Kurejšije zajedno sa BenuBekrima vojevali protiv Hozaha, pobijedili ih, i s tim korakom prekršili ugovor s Muhamedom, čiji su saveznici bili Hozaha, dođe Budeil ibni-Varaka грој 316 Broj „PRAVDA* — „НРАВДА* Sirana 2 Страна 1 i , j ; s nekoliko Hozeitu i obavijesti Muha­ meda. šta im se je dogodilo i kako su se Kurejšije s plemenom Benu Bekir protiv njih ujedinili i kako su se poslije povratili u Meku. Muhamed reče svojim: »Meni se pričinja, kao da vidim Ebu Sofjana, gdje dolazi, da ustvrdi savez i da ugovor produlji«. Budeil i njegovi drugovi susretnu Ebu Sofjana na Ostanu. Kurejšije su ga izaslali, da utvrdi savez i da ga produlji, jer su se bojali zlih poslje­ dica svoga postupka. Kad je Ebu Sofjan došao u Medinu, ode svojoj kćeri Ummi-Habib’, a kad je htio sjesti na dušek Muhamedov, odgurne ona postelju. On reče: „Ili sam ti draži ja ili ovaj dušek?*, a ona mu odgovori: „То je dušek božijeg poslanika, a ti si idolvpoklon-k, pa ne ću da sjediš na njegovom mje­ stu", na što on dometne: »Tako mi Boga, ti si posta'a zla od našeg ra­ stanka«. On ode Muhamedu, kojem je govorio i raspitivao ga, ali mu ovaj nije odgovarao. Onda on ode Ebu Bekiru i zamoli ga, da za njega go­ vori Muhamedu. Ebu Bekir se je nećkao. Onda on ode s istom molbom Omeru. Ovaj reče: »Zar da ja budem Vaš zagovornik kod Muhameda? Tako mi Boga, kad bih samo jednim mra­ vom zapovijedao, zavojštio bih na Vas«. Onda on ode Aliii, kod kojeg je bila njegova žena Fatima, a njegov sin Hasan puzao, i reče joj: »Ti mi stojiš najbliže. Ja sam u jednoj stvari do­ šao ovamo i ne bih se rado povratio, raš imati još i lijep čar na tom govečetu. Kad dođe reda na »Marvenske udruge«, onda ćemo o tome još puno latiti. Sad hodi amo sa mnom za štalu 1 Evo nas u Tvom učimo uzgajati voće, a niti ga prodavati. Eno, kad sam ono bio na onoj izložbi u Češkoj, pa tamo u jednoj varoši, zove se Brno, ima jedna velika voćarska škola. U njoj ljudi uče po četiri i pet godina, kako se voće uz­ gaja. Evo samo ovo ću Ti spomenuti: Uprava te škole odgojila je jednu vrstu krušaka, koje prije rode kod njih na mjesec dana, nego kod drugih voćara i oni te kruške prodaju skuplje za 50.000 kruna, to je od prilike naših 100.000 kruna, nego što bi ih prodali, da su sazrele mjesec dana kasnije. Eto vidi, brate, kolika je hasna od pametnpg gospodarenja s voćnjakom. Još bih Ti mogao pisati o još sitniiim privrednim granama kod Tvoje kuće, kao n. pr. o pčelama, pravljenju maslaca, te o uzgajanju kokoši, ali to ćemo ostaviti za zimske razgovore, nego sad ću Ti ovdje završiti, pa ćemo u drugom pismu govoriti o Tvome polju, livadama itd. : | i ' voćnjaku Eno tamo u vrtu si posijao luk. pa­ prike i mohuna, koliko kuća treba za sebe, a voćnjak je i Tvoj, kao i kod drugih seljaka, zasađen većim dijelom čistim šljivićima. Doduše ima u vas i voćnjaka s jabukama, kruškama i drugim plemenitim voćkama, ali ja ne poznam kuće, koja bi od voća imala onoliku korist, koja leži u voćnjaku. Velike pare propadaju zato, što se vi ne razumijete u voćarstvo, koje je jed­ na važna privredna grana, koja bez naročitog truda i troška odbacuje raz­ mjerno visok prirod. Zar nije sramota, da mi po gradovima jedemo voće pla­ ćeno skupim parama iz drugih država, a u našoj zemlji može rađati najple­ menitije voće. Mi ne ćemo, da se na- I I ' ! I , I ' ; (Nastaviće se). Gajretova glavna skupština. U prošlu nedjelju je, u ovdašnjem ; la u stanju, da vrlo pregledno i vrlo Gajretovu muškom kbnviktu, odr* detaijno ispita cjelokupni rad Gaj* žana 15. redovita glavna skupština retov u prošloj godini. Tajnički iz* našega Gajreta. Prije nego pređemo vještaj prima se bez prigovora i pre* na tok skupštine, treba istaknuti laži se na blagajnički i proračun, koji žalosnu pojavu, da je broj posjetio­ čita g. Turančić. Nakon čitanja raz* ca skupštine iiz provincije srazmjerno vila se živa debata. G. J. Tanović daleko nadmašio broj posjetioca Sa* -prigovara, da je u proračunu svota rajlija. Za Sarajlije žalosna pojava, od 500.01)0 K primitka od članarina jer za prisustvovanje nisu trebali previsoko uzeta, s obzirom na ta trošiti ni vremena ni novca, kao oni što je prošle godine ubrano ukupno iz provncijc, koji time pokazaše da 266.000 K. Kurtović odgovara, da se imaju za Gajret mnogo smisla i lju­ u potonje vrijeme opažala sve veća bavi. revnost u plaćanju članarina, te ako Skupštinu je otvorio predsjednik tako ustraje, a na to se mora računati g. A. Kurtović i nakon pozdrava pri* jer su danas ideju Gajreta jednodu* sutnih kratkim potezima ocrtao pro­ šno -prihvatili svi muslimani bez raz­ šlogodišnji rad Gajreta. Kao dva like političkog opredjelenja, onda se veoma značajna momenta ističe ot* ta svota mogla punim pravom staviti vorenje ženskog konvikta u Saraje* u primitke proračuna. Za stavku рго vu i pripreme za otvorenje Šegrtskog računa izdaci za ženske konvikte, Doma u Sarajevu, zatim žen. konv. prigovarali su mnogi, da su premale* u Mostaru i pokretanje lista Gajre- ni prema iizdacima za muški konvikt tova. Za dokaz uspješnog rada od* i predlagali, da se izdaci na muške borova citira riječa jednog člana a- smanje i za toliko povećaju za žen­ meričke misije, kad je pregledavao ske, pošto naši roditelji još uvijek mušk' konvikt u Sarajevu, naime da ne rado sami troše na školovanje bi taj konvikt mogao bez prigovora ženske djece, te bi u tome Gajret stajati i u Njujorku. Zatim se g. dr. morao na se uzeti što se može veći Štebl načelnik ministarstva za soci* dio tereta. Na ovo je odgovorio g. jalnu skrb izrazio o Gajretovim kon* Kurtović, da su predviđeni izdaci viktima, da su oni najuređeniji za ženske knovikte potpuno dovol'j* od svih internata u cijeloj ni, jer se ne može računati sa pora* k r a • j e v i n i. Govor Kurtovićev stom broja pitomica. Prefekt sara* bio je često prekidan burnim odo* jevskog konvikta g. Rebac je na pri­ govor, da je ovogodišnja svota od br avan jem. Poslije toga čita g. dr. šarac neke 1 800.000 K izdataka za sarajevski mu* stavove iz tajničkog izvještaja, koji ški konvikt previsoka prema prošloj je odštampan, zajedno s blagajnič* od 316.589 K, odgovorio time, što okim i proračunom, imao svaki prisu­ ve godine većinom otpadaju dobro* tni član u ruci. Tako je skupština bi* voljni prilozi u naturi, koji su po* a da je ne izvršim. Budi moj zagovori nik kod Muhameda«. Alija reče: »Jao tebi Ebu Sofjane, tamo mi Boga, Mu­ hamed je nešto odlučio, a mi tome , ne možemo prigovoriti«. On se okrene Fatimi i reče: »O kćeri Muhamedova, ne bi li ti ovome svome sinčiću htjela kazati, neka on proglasi izmirenje i uzajamnu zaštitu. On bi bio do konca I svijeta dobrotvor Arapa«. Ona odgoi vori: »Moj je sinčić premlad, da zai jamči zaštitu, a i ne može niko nikog ; od Muhameda zaštititi«. Onda reče ' Ebu Sofjan: »O oče Hasanov, ja vidim da sam u škripcu, pa mi, rnolim te, daj savjet«, na što Alija odgovori: »Ja ne znam ništa, što bi ti koristilo. Ti , si gospodar od Benu Kiname, hajde pa proglasi izmirenje i međusobnu za^ šiitu i otputuj kući«. Ebu Sofjan upita: i „Misliš li, da će ovo štogod koristiti", : a Alija odgovori: »Ja ne znam ništa drugo, a da li će koristiti ili ne, vidjećeš!« Ebu Sofjan onda ode u hram i i doviknu: »Ljudi, ja proglasujem iz1 mirenje i međusobnu zaštitu«. Onda uzjaše devu i otputuje. Kad se je povratio Kureišijama, upi­ taju ga, šta donosi, na što on od­ govori: »Govorio sam s Muhamedom, ali mi on ne htjede dati odgovora. Ni 1 kod Ebu Bekira ne nađoh mšta do­ broga, a Omer se je pokazao kao naj­ veći neprijatelj. Onda odoh Aliji; njega nađoh najmekšim. On mi je dao jedan savjet, koji sam poslušao, ali Boga mi ne znam, da li će koristiti«. Oni ga upitaše, šta mu je savjetovao, a kad ; im je rekao, upitaše: »Je li ti to Mu­ hamed dozvolio?« »Ne«, »lako mi j Boga, on se je s tobom samo igrao. I Šta koriste tvoje riječi?« »Ništa! Tako : mi Boga, nijesam znao nišla drugoga« i Spremanje Mnhamedovo na osvojenje Meke. ! . I ! i i • : j Muhamed dade zapovijed za oružanje i zapovjedi svojim ljudima, da sve potrebno za vojnu priprave. Kad je Ebu Bekir posjetio svoju kćer Ajišu i našao je u pripravama za vojnu, upita je.- »Je li Vam Muhamed zapovjedio, da držite njegovu opremu u pripravi?« »Jest. Pripremaj se i ti«. »Kuda misliš da se sprema?« »Tako mi Boga, ne znam«. Muhamed je kasnije kazao, da će ići na Meku i naredio im, da se oz­ biljno spremaju, a također se je mo­ lio: »Bože, uslegni Kurejšijama izvidnike i svaku vijest o nama, da ih uzmognemo u njihovoj zemlji iznena­ diti '. (Nastaviće se). I Sjetite se □ I „6WRETA“ i �Број 316 Broj krili gotovu polovicu izdataka prošle godine. Pošto su pretresene još ne* kc tačke proračuna primljen je pro* račun bez izmjene. Iza toga se prelazi na promjenu društvenih pravila. Od primljenih pro­ mjena treba spomenuti, da je u svrhu društva uneseno i osnivanje raznih privatnih obrazovnih tečajeva. Odjeljak o članovima promjenjen je u toliko, Što su zavedeni počasni članovi, koje predlaže glavni odbor skupštini i le­ gate r i (veliki dobrotvori), to su oni, koji poklone Gajretu ili vasijet učini 1000 dinara ili imanja od tolike vri­ jednosti. Redovni članovi od sada pla­ ćaju od 1—3 dinara, prema vlastitoj želji. U organizaciji uprave učinjena je znatna promjena: Kreirano je mjesto poslovnog direktora, koga imenuje glavni odbor sa dvije trećine glasova, a koji stoji na čelu svim kancelarij­ skim poslovima. Od slijedeće tačke dnevnog reda, eventualija, treba istaći jedan dopis na skupštinu iz Maglaja sa potpisom dvanaestorice uglednih građana, kojim se ovi žale, jer da se u konviktima slabo vrše vjerski propisi i da pitomci hodaju gologlavi. Još se u njemu pred­ laže, da stariji pitomci preko ferija održavaju u svojim mjestima analhbetske tečajeve. Kurtović izjavljuje, da u svim Gajretovim konviktima postoje prostorije za vršenje namaza i da se pitomci vode svakim petkom u dža­ miju. Što se tiče goioglavih pitomaca, to im je zabranjeno i na to će se i u buduće oštro paziti. Nakon podjele apsolutorija starome odboru prešlo se na biranje novog odbora. Bile su dvije liste: lista dr. Hasanbegović-Tanović i lista TuranČić. Za prvu su glasala samo trojica prisutnih, a za drugu svi ostali akla­ macijom. Po njoj su izabrana ova lica : Alija Kurtov/ć, dr. Šarac, dr. Novo, dr. Karahm eh medović, Muhamed ,H. A I ić. Hamid Kukić, Edhem Bičakčić, Hajdar Čekro i Salih Karahasanović, a zamjenici: dr. Metil je vić. Sulejman Saridžić, Lutfija H. Šabanagić, Salih Muftić, Ibrahim H. Om ero vić. Poslije toga predlaže, Dugalić da se za učinjene zasluge društvu Alija Kurtović i prefekt g. I. Rebac imenuju počasnim članovima i da im se izrazi zahvalnost. Prijedlog je prim­ ljen odobravanjem. Dr- Hasanbegović predlaže da se ista počast ukaže i na­ šem pjesniku i književniku rahmetli Osman Đ i k i ć u, da se njegova slika smjesti u svim »Gajretovim« prosto­ rijama i svim konviktima. Predlog je jednoglasno primljen. Primljen je i pred­ log, da se Hasanu Hodžiću preda dip­ loma za zasluge. Skupština je završena u 1 4$ sat poslije podne. ! ' ; ' I j ; i nici. Ministar unutrašnjih djela Pribi- i , ćević razložio je cijelu situaciju u I I zemlji i izrazio potrebu, da se podu­ zmu oštre mjere protiv komunista, jer vlada ima dovo'jno dokaza, da je ne samo izvršni odbor komunističke stranke nego i poslanički klub upleten u atentat. »Obznana« ima samo deklaratorni značaj i nema predviđene nikakve kaznene sankcije. Primjenjivale su je samo administrativne vlasti. Sad poslije svega ovog, što se dogodilo, javlja se neminovna potreba, da se donese zakon za zaštitu države, ko­ jim če se zabraniti svaka propaganda koja ide za nasilno rušenje oblika i uređenja države. Komunistički poslanik Života Milojković izjavio je, da komunistička par­ tija kao i komunistički klub nemaju apsolutno nikakve veze s posljednjim događajima. Poziva se na izjavu od strane komunista prilikom atentata na Regenta, jer oni principijelno osuđuju atentat i najogorčeniji su protivnici individualne akcije, pošto ona više šteti nego koristi radničkoj klasi. Traži, da vlada izađe u susret rad­ ničkim zahtjevima u pogledu pobolj­ šanja njihovog materijalnog stanja i smatra, da teroristički pokreti postoje, što mnogi radnici nisu materijalno obezbijeđeni. Na sjednici je usvojen predlog pred­ sjednika Ninčlća, da se sjednica za­ ključi, jer nema baze, na kojoj bi se vodila diskusija. Iduća sjednica biče danas u 10 sati prije podne s dnev­ nim redom: Izbor potpredsjednika i pretres zakona o zaštiti države. I I • i i ! f I i ' : i , I I • : i 1 • Hako je u bogatoj OmBPici? ; i ! I I I i Kako „Jug. List" obmanjuje jav­ nost! Na 26. o. mj. razdirali su pluća Šta još ne tražite?! Beogradska »Politika« u svom broju od 24. o. mj. donosi1 ovu vijest: »Pod feredžama. — Plevlje, 20. jula- — Ovih dana učinjeno je interesantno otkriće koje je u isti mah objašnjenje, zašto su mnoge potere za kačacima, ostale bezus* pješne onda kada se tvrdo verovalo da su kačaci ulovljeni na legalu. Konstatovano je, naime, da se ka­ čaci ispred potera kriju u haremima gdc žandarmi i policajci nc smeju ući, jer bi to bila najveća uvreda za muslimane. Utvrđeno je, šta više, da su izvesnii kačaci dolazili čak i na pa? žare po varošima u ženskom odelu i pod feredžama, da bi lakše osmo* trilj prilike«. Gornja je vijest servirana od sreskog načelnika iz Plevalja* da sc mo# gnu opravdati bezakonja počinjena na muslimanima i muslimakama u Plevlju. Žele li gospoda, da im štam* parno prijeteća pisma muslimanima od društva »Smrt izdajnicima« upravljena muslimanima. Mi imamo dokaza, da Boškovića i mnoge ka* cake baš uzdržavaju pravoslavni, a ne muslimani. Nek se neko drzne pa makar to bilo stotinu sreskiih na* čelnika iz Plevlja, obeščastiti svetost kućnog praga muslimanske kuće, nek dirnu samo muslimanku i feredžu, pa će vidjeti, kako napadnuti brani svoj obraz, za koji umire. i ; Bilješke. raznasači »Jug. Lista« vičući: „Zvjer­ ski zločin na Ilidži14. Pročitali smo to sa zgražanjem. „Jug. List“ prikazao je stvar u svom svjetlu i sasvim netačno. Prvo ne radi se o nikakvoj kontoaristici, nego o radnici „Duhanske tvornice“ muslimanki, koja je moralno sa­ svim propala, Alemi K. Ista je sa svo­ jim šefom, nekim 22-godišnjim Ivicom otišla s Mostarskim vlakom u prvom razredu na- llidžu. Tu se je s njime nepristojno ponašala, da je nekim mu­ slimanima to upalo u oči i uzrujalo ih, što je i posve pojmljivo. Nije ni­ kakvo čudo, obzirom na naš moralni i vjerski odgoj, da su dva-tri musli­ mana malo namečili i ovu radnicu i njenog „kavalira*, ali je prosta laž, da su na njoj izveli silovanje. Još je utvrđena i ta Činjenica, da je ovom deliji dodijeljeno pod njegovu ruku preko 30 sirotica radnica, muslimanki, koje moraju dnevno gledati njegova očijukanja s ovom moralno propalom djevojčurom, kojoj je on jučer dao dopust. Pozivamo direkciju tvornice, da tamo ponovno namjesti muslimana, ^O-godišnjeg Mehagu Kantardžića, koji je i prije bio na tom mjestu, a „Jug. Listu" preporučujemo, da na naš ra­ čun ne pravi senzacije, jer i zato ima lijeka. Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" ; ! ' I • ' »Jutarnji List« od 24. ov. mj donosi pismo iz Amerike, koje je svojim sadržajem strahovita opomena svima, koji imaju namjeru, da se sele u Ameriku. To pismo glasi: Amerika preživljava krizu, kakovu ne pamti svijet. Sve je natovareno i pretovareno robom Stanujem u hotelu i upoznao sam se sa raznim ljudima, ali kod sviju se nalazi ista nevolja i dešperacija. Ovdje se nalazi zastupnik jedne velike venecijanske kuće sa umjetničkom robom i kuša da je proda. Ne imade kupaca. — Drugi je doveo veliku količinu švajcarskih čipaka: nude mu jedva toliko, ako ih proda, da bi mogao namiriti carinu ... Tvornice obustavljaju rad, trgovine su prazne, jer svijet ne ima naprosto novaca. Novac! Gotovi novac postao je prava rijet­ kost, koja je tražena, ne samo kod malog čovjeka, već kod sviju ljudi. I banke ne imadu novaca. Jedna je od većih banaka došla u poteškoće. — Njeni gubitci do sada iznose oko 150 milijuna dolara (2 i četvrt milijarde kruna!) Upućeni tvrde, da će gubitak te banke kod konačne likvidacije do­ segnuti 806—900 milijuna dolara! Svota preračunana u našu valutu, dosiže brojku maione nehsvatljivu za naš evropski mozak. Sve gleda sa strahom u budućnost, jer cijene svakog dana padaju strjelimice, padaju stare kuće, padaju fa­ brike, a hiljade, desetci hiljada, sto­ tinu hiljada radnika ispada gladno bez uštednja na ulicu, jer Amerika nije zemlja štednje, već zemlja rada, zemlja eksploatisanja, zemlja zarada, velikog kapitala, dakle zarađivanja onih, koji imadu mnogo, da dobiju još više u dobama konjuktura, ali i zemlja gi­ gantskog padanja i potresa i dolar­ skih milijunaša u dobi krize. A kriza je u svomu jeku, ali nije, čini se, ako svi znaci ^pe varaju, dosegla svoj vrhunac. Poznavaoci američke industrije i trgovine gledaju sa ogromnom bojaznošću u budućnost i vele: Gušimo se u dobroti našeg dolara! Koju će akciju zapodjenuti vlada, ne zna se jošte, ali da će Hardingova vlada morati nešto poduzeti, da po­ gorša valutu i nađe otvore za izvoz nagomilanih zaliha robe, to svatko znade, pa i vlada, koja traži izlaze, jer sadanja akutna gospodarska kriza nije podnošljiva za nikog, pa ni za Ameriku! Politički pregled. Sjednica Zakonodavnog odboru. Prekjučer je Zakonodavni odbor odr­ žao svoju sjednicu, kojoj su prisustvo­ vali i komunistički poslanici. Usvojen je predlog Vujičića, da Ninčić i na­ dalje ostane predsjednikom, a da se podpredsjednik izabere na idućoj sjed­ | ! i ' ' i • I : ' : ' ; I i | Naši dopisi. i | Primili smo ovaj ispravak: i U smislu zakona o štampi, umo­ I | ljavam si. naslov đa izvoli donijeti i sledeći ispravak na noticu u svome cij. listu od 28. juna 1921. broj 67, j pod naslovom »Pašovanje Kramari* ( ća«. U rečenom članku citirana je na* • ređba Del. M. F. od 22č/4. 1921. broj 16.723/21 tendenciozno, a osim toga u cijelosti krivo, a osobito je zlo pri­ mijenjena za odnosni događaj. Ista glasi doslovno: Na posta vije* no pitanje, da li i čitaonice podleže plaćanju paušalne takse iiz t. br. 99 a) čl. 9. pravilnika g. D. p. p. daje pod brojem 5444 od 13./4. 1921. sle* deće objašnjenje: čitaonice koje su ustanovljene u cilju narodnog pro­ svjećivanja nemaju karakter ustano* va koje plaćaju paušalnu taksu iz t. br. 99 a. pa prema tome taksu i neplaćaju. Ali na svoje zabave, kon­ certe i t. d. čitaonice moraju pla* titi odgovarajuću taksu iz t. br. 99 a«. Ova naredba je i suviše jasna, te je čitaonica ona ustanova gdje se č:ta, a ne svira, a muzičko društvo ona ustanova gdje sc svira a ne čita. Po ovoj naredbi samo su čitaoni* ce slobodne od plaćanja paušalne takse, dočim muzička društva ne. Karakter čitaonice je isključivo narodno-prosvjetni u prvom redu, dočim muzičkih društava ponajpriil Međunarodna konvencija protiv je zabavni a onda tek individualno komunista. Javljaju iz Beograda: U prosvjetni, a rijetko narodno*pro* ovdašnjim parlamentarnim krugovima | svjetni. Ovdašnja »Muslimanska kiraethaživo se komentariše potreba zaklju­ na« je ustanova sa fiksiranim pravi* čenja međunarodne konvencije protiv komunista i anarhista. Izgleda, da je lima, koja ju karakterišu isključivo o tom pitanju već raspravljao i mini­ kao čitaonicu. Temeljem toga niti je od nje ka* starski savjet. Pobjedi Turaka. Javlja se iz Pa­ da potraživana niti naplaćivana ka­ riza: Turske čete prodiru preko San- kova paušalna taksa, za njezina vr* Sanglik, te su zauzele Ušak i zaro­ šonja u smislu njezinih pravila, nego bile jednu grčku diviziju. — Prema za onakove priredbe, koje su u pro* tivnosti sa karakterom njezinim, a vijestima Agencije Havas iz Ismida. po zakonu podvržene platežu taksi navaljuju Turci sa jakim pritiskom iz t. br. 99 a). — Stoga ne odgovara na liniji Biledžik-Jenji-šeher i AkHisar. Turske su čete zauzele Afijun- istini, navodi dotičnog pisca, da u gornjoj naredbi D. M. F. stoji, »Da Karahisar i neke druge krajeve. Prema vijestima iz Carigrada, potvrđuje se, sc može naplatiti taksa za sviranje samo onda, ako se naplaćuju ulaz­ da su Turci zauzeli Ušak. Evakuacija treće zone u Dalma­ nice u prostor gdje se svira«. Ovoga ciji. Iz Splita javljaju, da se po vije­ stava u toj naredbi nema. Još je nužno istini za volju izni* stima iz Zadra može suditi, da će eva­ jeti sledeći momenat. Kako se spo* kuacija treće okupirane zone započeti m'lnje u odnosnoj notici došao je 15. augusta. jedan »omladinac« ali u izvanuredBijeg Mlridita na naš teritorij. sko vnijeme te podbacivši 24 satni Javlja se iz Prizrena: Porodice vidjerok prijave, a boljeg razumijevanja nih Mirdita, na čelu sa porodicom radi nikakav funkcionar »Musi, ki* Marka Don ja, stigle su u Bičane, da racthane«, da podnese usmenu pri« traže zaštitu naših vlasti, jer se u Al­ javu za obdržavanje »teferič-zaba*: baniji, kojom prodiru vladine čete, ve« sa muzikom i to ne u ime Musi. počinjaju čuda od pokolja. Vojska ti­ Kiracthanc, već u svoje ime i još ranske vlade pali i ubija sve, što joj nekolicine drugova njegovih. dolazi pod ruku, a pripada ili potječe Po čl. 4 rast. 2 zakona o taksama od ustaša. iz t. br. 99 a, dužan je isti bio 24 Šta Madjarska mora da plaća. časa prije priredbe zabavu prijaviti Javlja se iz Beča : Saveznici će dobiti i paziti da to učini u uredovno vri* ratnu odštetu od Mađarske, koja će jemc, ali što sve nije učinio (svjedo* u gotovome iznositi 35 milijuna fra­ ci: svo uredsko osoblje). naka. Ona je dužna, da polovicu zalihe Dakle zato, što nieam htio pro­ svoje stoke izruči Jugoslaviji, Italiji, tuzakonito da postupam (da »učinim Rumunjskoj i Čehoslovačkoj. Nadalje na ruku«), zato se mene naziva pro* će biti obvezana, da polovicu proiz­ fanatorom ? kršiteljem zakona. vodnje ugljena iz pećujskih rudnika, Došavši isti »Omladinac« k me­ kroz dvadeset godina, izručuje Jugo­ ni, da ovrsi taksenu dužnost, odgo* slaviji i Italiji. Ako bi pravila bilo ka­ vorih mu. kako je i dužnost da mu kovih poteškoća u plaćanju ratnih od­ rečem, ovo: »Zakasnili ste sa prija­ šteta. to će se protiv nje provesti slič­ vom, a uredovno vrijeme je davno ne sankcije, kakove su se svojevre­ prošlo«. Tako doslovce glasi onaj meno upotrijebile protiv Njemačke. U »drski odgovor« a neistina je i ncsmii* tom slučaju bio bi protegnut ručni za­ sao velika da sam mu rekao: »zabra* log na Pečuj sa rudnicima i jošte na njujem svirati!« neke krajeve. Sviranje i obdržavanje zabave Francuska doprinosi za uzdrža nemože financijska vlast zabraniti, vanjc poljske vojske. Rimski list »II niti bi to smisla imalo, jer po ovom Paese« doznaje potankosti sklopljenog zakonu (o taksama) kažnjv je jedi« ugovora izmedju Francuske i Poljske. no izvršeni čin, dočim namjera i Poljska se obvezala, da će uzdržavati pokušaj ne. Izvršeni čin uzrokuje stalno 600.000 momaka vojske, a kazne i globe propisane ovim zako* Francuska će za uzdržavanje te voj­ nom, te je očito da je ovaj i^raz uske doprinositi dnevno po jedan zlatni trebljen po nekom drugom koji sa franak za svakoga momka. Francuska о\Јт zakonom šeprtljivo barata. dobiva u ime protukompenzaciie kon­ Nužno mi je napomenuti, da je cesije u rudarskim područjima Ples i si. uredništvo imenujući me: cmoRibnik. žutim za Austrije — bez podlogePonovno zatvaranje sindikata. Iz te tome, kontrem:m navodima s Beograda javljaju: Pošto je utvrđeno druge strane, da sam sad veći cen* da se u pojedinim sindikatima, koji su trolista odnosno Srb'm od N. Paši* prilikom otvaranja predati socijalistima, ća, odnosno S. Pribićevića, te navo₽ ponovno priprema politička akcija, na­ dima da sam nesavjestan Činovnik redilo je ministarstvo unutrašnjih djela, i t. d. осЧо navelo u svrhu umanje* da se ti sindikati opet zatvore. nja moje časti (pred čitanema) jav^ �Strana 4 Страна nosi'.* a osim toga zadirući u služ­ bene moje č.ne neopravdano nasto* jelo izazivajući predpostavljcne mi proti meni, da mi naškodi u mom službenom zvanju. 'foga rad: prisiljen sam zahtijeva­ ti da se ovaj način požaliti izvoli, jer sam inače prisiljen sudbenim putem svoje pravo potražiti. Time se bilježim uz dužno štovan nje Mesarović^Kramarić Stefan poreski oficijal. Kiadanj. dne 2L jula. 1921. Iznosimo taj ispravak, ma da ne odgovara svrma propisima zakona u štampi, a što se tiče našeg žale₽ nju radi navedenih izraza, dajemo u tome najprije riječ našem dopisniku iz Kladnja, da ih opravda. - Pr. Ur. Domaće vijesti. Zasijeđ nje vak.-mear. sabor­ skog odbora. U prošlu nedjelju se je sastao vak-mear. saborski odbor i danas je završio svoje sjednice. Na dnevnom redu su bile, među ostalim, povišice kirija po novoj stanbenoj uredbi, potpore džamijskom i mekjtebskom osoblju, pitanje okružne medrese i izgradnja Tašlihana. O ovom pos­ ljednjem, kako doznatfmo, održaće se danas u dva sata anketa i kad budu gotove pripreme za izgradnju, sazvaće se saborski odbor na vanredno zasijedanje. Zaključeno je još, da se potakne Ulema-U’edžis, da sazove anketu za riješavanje nekih pitanja mekiteba i medresa, kao i vjeronaučke obuke u osnovnim i srednjim školama. Budžet ministarstva za socijalnu politiku U budžetskom se odjeljenju ministarstva financija vrši već nekoliko dana pregled budžeta ministarstva za socijalnu politiku. Ovaj prema podne­ senom predlogu iznaša oko 150 mili­ juna dinara. Prošlogodišnji je iznosio sa svima naknadno odobrenim kredi­ tima 57 milijuna. Kao što se vidi, ovogodišnji se budžet povećao gotovo tri puta. Glavno se povećanje odnosi na partiju o regulisanju invalidskih penzija i na potpore ratnih udovica. Osim toga su na teret ovogodišnjeg budžeta došli i rashodi onih odjeljenja bivšeg ministarstva ishrane, koja još nijesu ukinuta, n. pr. odio za javnu Broj 316 Број ПРАВДА* — PRAVDA manje za koju od njih radio. Dalje pomoć i dr. Petres će ovoga budžeta nije istina, da sam kao „komunista" • potrajati još dan dva. Na posljednjoj od službe dr& željeznica otpušten, ne­ će sjednici komisija imati da izvrši go je naprotiv istina, da sam otpušten, generalnu reviziju svih partija ovoga što sam sc u aprilu 1920. god. budžeta. solidarisao sa štraikujučim željezni­ Pljačka Bllećkog blaga: Pišu nam čarima. tražeći .ime, na legalan način, iz Bileći: Kao što svake godine seljaci poboljšanje materijalnog stanja. j izgone hajvan u planinu, tako su ga i Ne znam, što je vodilo toga dopis­ ove godine oćerali u planinu Uolobić. nika da me ovako kleveće, ako nije ; Četvorica Čalasana sa poprilici još što sam musliman, ali znam da ma 100 naružanih pljačkaše oteli su od služi na čast, što uzima u zaštitu jed­ I tog haj ran a ovih dana 8 kon a, 90 go­ nog notornog pijanicu a na žalost opšt veda i 150 brava. Zbilja žalosno I Kad Isužbenika, htijući mu valjda nu taj li će se ovom stati na kr»j i osigu­ način pribaviti zadovoljštinu, što će za rati jadni narod od razbojnika? Nije učinjena djela u pijanstvu i službi ovo prvi put, da se u Hercegovini, a morati odgovarati pred sudom". ! naročito u Bileći, ovako šta događa, Unaprijed se zafaljujem, g. uredniče, a ni volje, da se pronađu, jer na pr. na ustupjenom prostoru i učinjezlikovce se ne pronalazi. Ali izgleda, noj usluzi. — Osman Čepalo, Donji da se nema ni volje da se pronađu, Vakuf 23, 7. 1922. jer porodica Jaramazi kod Bileće. Kirija hotela „Centrala". — Pri­ koji su prije godinu dana napali i mamo iz trgdvaČkih krugova: »Jug. opljačkali Mahmuta Kresa i druge i iz Bileće na putu Trebinje, nalaze se List« u broju od 27. o. mj. piše, da na slobodi, prerr.su se opljačkane je do sad najveća kirija zatražena za stvari kod njih našle te se nalaze hotel »Central« mjesečno 55.000 K. još kod državnog odvjedništva u ! Hotel »Central« je vlasništvo vakufa, Mostaru! pa misle gg. i zakupnik i urednik »Jug. Lista«, ako je to muslimansko, Pobjegli pljačkaši iz zatvora u da se mogu i onako uz malu kiriju, Ljubinju. Sava Albijanić iz Bileće. kao i za Šerif-Čekrina pašovanja, dr­ koji je prije 2 mjeseca zatvoren radi žati u zakupu vakufski objekti. Sada pomaganja zlikovaca, a koji je, kako zatražena kirija od 55.000 kruna mje­ se govori, ubio Arifagu Babovića, trgovca iz Bileće 1919. god, te Todor sečno jest preniska, jer hotel »Cen­ tral« je palača i leži u svakom poKoprivica, koji je prije 2 mjesec opljač­ kao muslimansko selo Okolište u Bileći, i gledu na najboljem mjestu u Sarajevu. Ni jedna zgrada u Sarajevu nema pobjegli su ovih dana iz sudskog i zatvora u Liubinji. Posto su oni među ; onakog položaja. Ja sam spreman za istu zgradu, nek se isprazni, plaćati i , narodom na granici Crne gore u i Hercegovini poznati radi svojih dosa- । 70.000 kruna mjesečno. Evo zašto! U tom hotelu doljnji sprat je podesan danjih nedjela, postoji mogućnost da ; za svake trgovačke poslove, te bi se će činiti nove zločine, te tražimo, da se za njima povede svestrana potjera. 1 dali udesiti i podrumi za skladišta, pa bi sam ovaj donji sprat bacao mje­ Izjava g. Os mana Cepale. Primili sečno kirije preko 45.000 K. U gornja , smo ovo pismo: P. n. Uredništvu tri sprata imade oko 50 velikih i ma­ i »Pravde«, Sarajevo. lih soba. Pored raznih kancelarija za poduzeća mogu se gore i stanovi iz­ Povodom napadaja na me u 143. br. najmiti, te bi i te prostorije davale i „Srpske riječi" uputio sam toj novini ! ispravak, koji ona po mojem mišljenju ništa manje, nego 60.000 kruna mje­ sečno kinje. Da današnjem zakupniku I ne će donijeti, te toga radi najljepše nije ova kirija ni iz daleka visoka, I Vas molim, da ga Vi donesete kako ! svjedoči i to, da je u mirno doba pla' slijedi: „Srpskoj Riječi", Sarajevo. ćao putnik krevet između 1'80 do 2 U 143. br. Vašega cij. lista, napao me je nekakav bezimeni dopisnik iz i krune, dočim je kirija bila vrlo visoka, I D. Vakufa, podvaljujući mi golu neisti- i Danas plaća putnik za krevet 40 K, I nu. Molim lijepo istini za volju a na ; te svjetlo 4 K, koje gazdu ne stoji ni osnovu zakona c štampi, da u nared- I 20 helera, te još napojnice i t d., jer i nom broju donesete slijedeću ispravku: treba znati, da gazda hotel »Centrala« „Nije istina, da sam komunista, niti svoje osoblje od vratara do posluži­ sam kada taj bio, iii toj ili kojoj drutelja ne plaća ni heler. Ukupno se i goj političkoj partiji pripadao, a još mora izdati dnevno najmanje 60 kruna, to je trideset puta više nego u mirno doba. Isto tako trebala bi biti i kirija. Još nešto da kažemo. Neka gazda plaća kiriju mirnodobsku u zlatu, pa mu onda ne će biti skupa kirija. Va­ kuf treba svakako za svoje poslovne prostorije, u kojima pojedinci milijone zarađuju, višu kiriju tražiti, jer ovdje ne igraju ulogu valjda nekakvi soci­ jalni interesi prema milioneru Trbojeviću. Ako mu je golema kirija, a ono neka seli iz hotela. Ahmed Tafarević i Safeta H. Salihović vjenčani. сз Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „МЕRHAMETA oglasi! U .PRAVDI* I imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je Ш Ш И »V svakom trgovcu I da oglašuje u „Р r a v d i" Središnji Savez Jugoslovenskih Seljačkih Zadruga (kao zadruga) traži jednu vrsnu kancelarijsku manlpulatlvnu silu vještu strojopisu „Adler" Mjesto stalno, plaća prema pogodbi. — Upitati u ad­ ministraciji Pravde. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ршј, Split i Trst Rezerva oko K 45,000.000 Dionička glavnica K 50,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa Со NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne I mjenjačne poslove te burzovne naloge najkuiantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. -®s S.EO Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Narodna ZEMALJSKA BANKA ZA B.'i Њ ! Jugoslavenska kuhinja (Ига!а U Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave; | Bihać, Derventa, Dob j, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebi­ nje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. —-... -—--- Kralja Petra ulica br. 2. ======= Uplaćeni dioničM kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve I fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna kruna. ------------------------- Poznati Mehmedčauš kuhar. — »Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplata 1 naplate u kraljevstvu SHS i Inozemstvu. I Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Prima kao glavno zastupstvo za Вонпи i Hercegovinu Assicurazioni generali i Prvog eveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i Šteta, eve vrati osiguranja. Muslimsnsha trgovačka i obrtnička banba za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. [ Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.-- Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ L 205 | tadmja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/65a72adbf5c4636ba141dd66fe70078b.pdf 7ad7a4156ab6680e94dd2eb836603b03 PDF Text Text POSiARINA U GOTUvu PLAĆENA. Pojedini broj K 2'— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISCh—, na pola godine K $b.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250. . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 79 (317) Sarajevo, subota 30. jula 1921. (24. Zil kade 1339.1 Dan naše organizacije. Kad smo lanjske godine prihvatili poticaj mnogih mjesnih odbora, <la ргфсцто dan organizacije, stajali smo pred prirodnom zadaćom, da manifestiramo snagu organizacije i neprobojnu stisnutost njenih redova, odlučenih na krajnju borbu za svoja građanska i državijanska prava. Pres zivljavaii smo teške časove, stajali smo pred mnogim preprekama, no nimalo mjesmo dvojili u svoj konačni uspjeh, jer smo zastupali prirodne i pravedne težnje za slobodu i ravnopravnošću. Stoga i ljubav, kojima su bili nadahnuti naši redovi učinili su svoje i mi smo u zdravlju te sloge i ljubavi učinili znatan korak k ostvarenju svojih opravdanih težnja i ciljeva. No jesmo 11 ih potpuno ostvarili? Neka govori ko šta hoće, ml naglasujemo fakat, da se nalazimo tek na početku stvarnog i realnog rada za obezbjeđenje svog opstanka pa je prijeko potrebno, da se ne obmanjujemo počecima svojih uspjeha, već da i dalje Visoko držimo bajrak svoje sloge i bratske ljubavi, bez kojih ne može biti nikakva stvarna uspjeha. To je potrebno tim većma, što naši protivnici ispod žita unose zublju razdora u naše redove i što na razne načine jurišaju na našu slogu, znajući da samo na taj nčin mogu polučiti svoje tajne želje i ciljeve. Ovogodišnji dan organizacije, koji treba održati u petak 19. a u g u? st a, treba da bude vidan znak baš te naše sloge i ljubavi; treba da ubije i zadnju nadu naših protivnika, da će — uzdrmati slogu po* ljuljati naš opstanak i učiniti uslugu svojHm gosama. Taj dan treba da bude vidan protest proti svim rovarenjima i jasan dokaz, da naš svijet ^^mti vrijednost svoje organizacije, u čijem zdravlju danas laglje diše i od koje se — uz Božiju pomoć — može nadati i boljim uspjesima. Mjesni će odbori, o tom smo potpuno uvjereni, izvršiti svoju duž* post oko priprema za ovaj manifestacioni dan naše snage i ljubavi pa im u to ime šaljemo bratski selam j poziv: Na posao, na intenzivan rad! „Agrarni nemiri” Pod tim je naslovom donijela beo­ gradska „Politika" u broju od 26. ov. mj. na uvodnom mjestu članak, koje­ mu moramo pripisati naročitu političku važnost, pošto je taj list poluzvanični list vladajućih krugova u Beogradu. Najprije ćemo prenijeti članak u cije­ losti, podvlačeći ono, što je za nas važno, a zatim ćemo ga da opširnije pretresemo. On glasi: „Agrarnoje pitanje dobilo svoje rešenje na hartiji, ne i u primeni. Na hartiji, ono je išlo prilično lako za­ visilo je isključivo od jedne političke pogodbe i bilo je gotovo čim je po­ godba bila gotova. U primeni, ono ide prilično teško: ne zavisi ni od kakve političke pogodbe, nego isključivo od stvarnih mogućnosti da se privede u delo što je na hartiji utvrđeno. Te su mogućnosti male i male baš zato što je jedan ekonomni problem pretvoren u politički i, i ako ekonomski, rešen čisto političkim razlozima, ne ekonom­ skim. Zato su ustav i beglučka ured­ ba u stvari rešilixsamo jednu poli­ tičku situaciju, ne i naše agrarno pi­ tanje. Ustav, u članovima svojima koji se odnose na ovo pitanje, i beglučka uredba doneseni su u duhu zahteva bosanskih aga i begova, protivu želja i očekivanja bosanskih seljaka, naro­ čito seljaka beglučara. Međutim, dok je donošenje i tih ustavnih odredaba i te beglučke uredbe zavisilo isključivo od dobre volje Vladine većine i bo­ sanskih begova i aga, ne zavisi od te dobre volje i njihovo izvršenje. Poja­ vio se onaj koji nije bio pitan, a o čijoj se koži međutim radilo, pojavio se bosanski seljak beglučar. On ne da zemlju. On je ustao da brani svoju zemlju i pre nego što je i otpočela stvarna primena beglučke uredbe, još sada kada su otpočele samo izvesne pripremne radnje u duhu novog usta­ va i pomenute uredbe. U duhu novog ustava i beglučke uredbe, drugim rečima u duhu sporazuma sa muslima­ nima. Vlada je morala pristupiti izvr­ šenju presuda po sporovima begova i aga sa njihovim beglučarima, izvršenju koje je do sad*, do novog ustava moralo biti neprestano odlagano, jer ; . • • • se nije znalo kakvo će rešenje novi ustav dati agrarnom pitanju. Sada kada je rešenje po ovom ustavu jasno, pristupilo se primeni. 1 sada imate u Bosni ono što niste imali ni pod Turskom ni pod Austro­ ugarskom: Seljaci se silom gone sa zemlje na kojoj su u mnogim slučajevima njihove porodice živele i radile ne desetine nego stotine godina i sa kojih ih nisu kretale ni turske ni austrijske vlasti, i naše su vlasti naišle na otpor. Se­ ljak, izgonjen sa zemlje, bez igde ičega uporno se vraćao na nju, i vraćao sve dotle dok naše vlasti i begovi nisu našli načina da mu spreče povratak. Taj je način ovaj: Begovi pod za­ štitom vlasti ruše kuće selja­ ka beglučara da bi njemu i njegovoj porodici onemogu­ ćili povratak. Čim je počelo ovo rušenje domova, a počelo je od skoro — od novog ustava — bosanski se seljak izbezu­ mio. Ne mogući naći zaštite kod na­ ših vlasti, jer se ovo rušenje vrši pod njihovom zaštitom, a po novom ustavu i zakonu, on je skočio da se brani, da sam sebi pomogne i na svoj način. Tako ste svojim očima mogli videti ovaj prizor: Beg sruši dom svog beglučara pod zaštitom žandarma, a seljali sruše begovu kuću pod zaštitom svojih golih, ali mnogobroj­ nih ruku. Sleduju, naravno, hapšenja seljaka, jer dok je rušenje seljač­ kih domova po ustavu i zako­ nu, nije po ustavu i zakonu rušenje begovskih domova. I tako imamo u Bosni i Hercego­ vini početak narodnog otpora i poče­ tak ne mora još značiti agrarni rat i otvorenu bunu protivu ustava i zakona zemaljskih, ne mora značiti, ali može njima odvesti, može odvesti i agr. ratu i otvorenoj buni. Ovo u toliko pre Štoverski momenat slabi pred onim os­ novnim interesom bosanskog seljaka te u ovom narodnom otporu učestvuju podjednako i pravoslavni i katolici i muslimani. U Beogradu, se, izgleda, zaboravilo da Jugoslavenska Musli­ manska Organizacija predstavlja danas samo muslimanske bej gove, ne i muslimane seljake i od 52.000 porodica koliko će beglučkom ure ibom biti pogođeno i dig- , nuto sa zemlje,preko polovine je čistih , muslimana, koje njihovi rođeni be- , govi teraju s njihove rođene grude, i ' to samo u Bosni i Hercegovini. Novi ministar za agrarnu reformu imaće odmah, da u primeni i u meri mogućnosti, popravlja ono što se daje popraviti. Na žalost, te mogućnosti ; nisu velike i Vlada će se može biti : vrlo brzo naći pred dilemom da ili ' digne protiv sebe bosanske ј seljačke mase, bez obzira na veisku i plemensku podvoje- i nost njihovu, ili raskine spo- 1 razum sa muslimanima, u kom [ bi slučaju poznati član ustava I j mogao zakonom dobiti blažiju i i p r i m e n u“. ' Prije nego zađemo u pretres tih izi voda poluzvaničnog lista, citiraćemo mu ovaj stav iz proglasa demo­ kratske stranke nakon izglasanja ( ustava: „Demokratija našeg ujedinjenog i zbraćenog naroda ponosna je, što je naša država riješila agrarno pitanje prije, brže i bolje, no što je ono riješeno u ma kojoj državi gdje postoji. Naš seljak je slobodan na svom domu i polju. Sve.što ima, njegovo je i Božije. Od danas on ore, sije ' i žanje samo za sebe i za svoje. ' Za dvije godine svoje nove i narodne istorije, dobio je što I podtuđom upravom nije imao I vjekovima". Tako govori demokratska partija u i svom zvaničnom organu i nama zai pravo ne bi ni trebalo pobijati izvode I »Politike«, jer je jasno pobija ona vla­ dina partija, koja je imala najviše udjela • u riješenju našeg agrarnog pitanja. Pi- ! sanje »Politike« međutim nije ni išlo za tim, da objektivno i tačno podvrgne i kritici riješenje našeg agrarnog pitanja, I ono ne ide ni za tim, da ukaže na stvarnu potrebu promjene političke orijentacije, koja bi uzimala više u obzir ј želje seljaštva, već pisanje »Politike« • ide za tim, da pomogne zemljoradnič- | koj partiji u njenoj hrišćanskoj težnji, i da uništi sve što je muslimansko, ona i ide za tim, da se izazove u zemlji je- 1 dan vjerski pokret pod maskom agrar­ nog pokreta. Neprijateljstvo »Politike« prema svemu muslimanskom poznamo mi još iz doba, kad je nama, koji smo četrdeset godina čamili pod nekultur­ nom Austrijom, stavila za uzor jednog hodžu bektašiju, kojeg je kulturna Srbija odgojila u ciglih deset godina, a koji se kroz to kratko vrijeme to­ liko prosvijetlio, da pije vino, jede svinjetinu i o svojoj vjeri kaže: »Ko bi vjerovao u stvari, koje zdrav razum ne dopušta«. »Politika«^astupa pravac pukovnika Kušakovića, poznatog iz nedavne ba­ njalučke afere. To je tim žalosnija po­ java, što taj list važi kao najotmjeniji i najstručniji politički list u kraljevini i Što su njegovi čitaoci u prvom redu svi inteligentniji srpski staleži. Radi toga, osim njegovog poluzvaničnog ka­ raktera, i mi njegovu pisanju moramo davati više važnosti, nego na pr. »Se­ lu« ili »Težačkom Pokretu«. Ali da pređemo sada na članak. On se čitav, skroz na skroz, odlikuje sa dvije osobine: laži i frazom. Naj­ prostija je i najbezobraznija laž, kad se tvrdi, da begovi danas ruše seljačke kuće pod zaštitom ustava, a seljaci da ne smiju rušiti begovskih po istom ustavu. Zatim, da je se­ Telefon br. H42. Čekovni račun post štedionice 1119 Godina III. ljak primoran danasdabran i (f) s v o j u (I) zemlju i đa mu je gore nego pod Turskom i Austrijom. Zatim, da naša or­ ganizacija goni muslimane seljake sa svojih zemalja i da se 52.000 porodica otjeruje sa svoje zemlje. Kulturni Skandal prvoga ruda predstavlja to drsko izvrtanje istine u jednom najrašire­ nijem listu naše kraljevine, koji je sve te neistine znao, ili ako ih nije znao, mogao ih je saznati jednim pogledom □ beglučku u-edbu, koja ne samo da ne oduzima od seljaka nje­ gove zemlje, nego mu daje po­ vrh toga i svu posjedničku ze­ mlju, osim jedino u onom slu­ čaju, gdje nije bio na njoj za­ kupac ni deset godina Neka nam »Politika« pokaže ma samo ije­ dan slučaj, da smo mi svojim politič­ kim uplivom otjerali seljaka sa nje­ gove zemlje i mi ćemo tražiti, daše revizija agrarnog pitanja provede kako god ona hoće. Ali čovjek se zaista mora zgražati, dokle je ta »Politika« bezdušno — gluha na sva naša dokazivanja, da je agrarno pitanje riješeno nepovoljno jedino po posjednika. Ona to čuje, ali računa ovako: Drečite se, vi Turci, koliko god hoćete, da je taj papir bi­ jel, ja vičem, da je on crn i pošto je u mene jače grlo, to on i jest — crni »Politika« pravo ima, u nas je sla­ bije grlo nego u nje, osobito kad joj se priključi »Epoha«, »Beogradski Dnevnik«, beogradska »Pravda« i neki naši sateliti kao »Srpska Riječ« i »Do­ movina«, pa svi u jedan avaz graknu. Nu to nas ne bi nimalo bacalo u bri­ gu, da živimo u doba, kada svijet nije posezao za novinom, kao žedan za vodom, i kada kojekakva piskarala hajdučkog tipa nisu mogli preko no­ vina imati nikakva uticaja na formi­ ranje narodne duše. Ali danas nas to i te kako baca u brigu. Danas u na­ šoj kraljevini čita novine svako, ko je iole pismen. Čitaoci će nam oprostiti, što ćemo zaći malo iz daljega, da dokažemo, kakvim užasnim rezultatima može da urodi takovo pisanje. Treba naime da pokažemo, na kakvo plodno tlo pada to otrovno sjeme. Citiraćemo najboljeg poznavaoca psihe srp­ skoga naroda i najboljeg srpskog hi­ storičara. Profesor Jovan C v i i i ć, u knji­ zi »Članci i govori« 2. dio na strani 88., govoreći o dinarsko-planinskom psihičkom tipu, dakle poglavito srp* skoin, kaže ovo: »Jedni, pravedni kao Bog«, drugi mogu mrzeti usija* nom mržnjom, jarost može dospeti do belog usijanja, a ovi su glavni nosioci i raznasači dinarske de­ vize: sveta osveta. — Ođ njih se za vremc turske vladavine formirao hajdučki tcmperamenat, koji' se navikao na izvesne surova* sti i usvojio kao glavnu liniju pona< sanja, da treba bez obzira i na sve načine uništavati protivnike i) neprijatelje narodnosti i težnji za narodnom i državnom samostalnoš­ ću; taj hajdučki tempera* m e n a t još d e j s t v u j e«. To »još« jest 1914. (godina izdanja то* ga članka) a da nije ni u 1°21. pre­ stao dejstvovati, ne će, mislimo, ро₽> reći ni sam g. Cvijić. Sada da citiramo malo S t o j a n a N o v a k o v i ć a. U njegovoj knji* zi: »Vaskrs države srpske« kaže se, da je Karađorđe iza osvojenja beo­ gradske tvrđave dopustio Sulejma-n Paši i »dobrim« Turcima, da ostanu u Beogradu, ali bez oružja. Još mu �Epoj 317 Br> ПРАВДА PRAVDA' Strana 2 Страна jc obećao, da će mu dati pratnju do jedno, kad se zna, da u narodu još I zgodni, ali da imadnemo svega, što nju kontoaristice A. K. kao netačnu. Carigrada. Sulejman Paša nije mogao »dejstvuje hajdučki temperamenat«, 1 nam je za život potrebno i da mog- Informaciju za tu noticu dobili smo da izdrži dugo u Beogradu usljed kad se zna, kakove je načine i sred* 1 nemo pomoći sirotinju, ali pravu si­ od jednog našeg pouzdanog pristaše, tc se radi toga i nismo obraćali na raznih trvenja, koja su nastajala iz* i stva upotrebljavao srpski narod u rotinju, oksuze. Eto, brate, nešto je posijano, ali nipoliciju radi potvrđenja njegovih među nemoguće mješovite uprave borbi protiv Turaka, kad se zna, da turske i ustaške, i pode 7. marta nas jedan jak dio srpskog novinstva jesi zemlju valjano priredio, nije zem­ navoda. Jučer smo to učinili i poli­ 1907. god. u Carigrad u pratnji ci= smatra za Turke i tu svoju misao lja usitnjena, niti sjeme dobro prikriveno cija nam je potvrdila, da su navodi jelog vojnog i civilnog činovniištva. ucjepljujc narodu u krv dnevno u zemljom. Ako Ti sebi dobro ne pro- »Jug. Lista« taČni. Žalimo, što je do* Nu odmah nadomak Beograda kod , desetak hiljada prknjeraka, onda će streš, nećeš, Bogami, ni spavati slatko. šio do ovog po nas neugodnog raz* Pašinc Česme, napali su ih ustaše I svako lako razumjeti, dokle i kako Tako je isto i sa zemljom. Nijesi je računavanja s »Jug. Listom«. Samo uhasolio kako treba, pa ne ćeš imati ! ipak imanio nešto da mu prigovori* po naređenju iz Beograda i sve po* strahujemo za svoju budućnost. I pojava raznih Boškovića je u ni onoliki rod, koliki onaj pemac, što mo. Naše je mišljenje, da se iznoše­ ubijali, ma da su svi osim Sulejman Paše i nekolicine njegovih ljudi bili prvom redu posljedica svega gore se u Mrkotić naselio. Jest, on ne sije njem ovakovih seksualnih zlo* bez oružja. U isto vrijeme su sve navedenog, te ako to novinstvo i rukom, nego sijalicom, pa ne samo da čina nimalo ne služi čišćenju, jav* turske porodice u Bcogr^ dalje nastavi u tome tonu, onda vla* je brže od Tebe svršio sijanje, nego nog morala, nego što više da se time d u i u Š a p c u također p o u b is st ma ne će bit ii moguće da naprave je uštedio i sjemena. Mi smo računali, baš ruši javni moral, kad djevojčice red u državi na osnovi p r a v d e, da se sijaljkom potroši za čitavu po­ i dječaci, koji u svojoj nevinosti ne­ j a n e. Sada bi, kad bi nam prostor lista nego će morati činiti razna nasilja, lovinu sjemena manje nego rukom, a maju ni pojma o mogućnosti tako* dozvoljavao, trebali da na trećem koja bi mogla zahvatiti u svoj vrtlog ipak sijalicom bude veći i tri put bolji vih zločinstava, čitajući te vijesti i mjestu citiramo sve one bezbrojne i šire slojeve muslimana, te tako rod, jer je svagdje jednako posijano. slušajući dernjavu dječurlije po ulici, članke listova »Politike«, »Beograd* stvarati još mnoge i mnoge Boško* Onda nije čudo, da je konac ovakog bivaju baš poticani na razmišljanje skog Dnevnika«, »Epohe«, beograd* v/će. Kad to mislimo, otvara nam se Tvog gospodarstva, da ne možeš izaći o seksu Inim stvarima, što im može ske »Pravde«, ovdašnjeg »Naroda«, pred očima veoma orna perspektiva na kraj s Tvojih 110 dunuma, a Bu­ samo škoditi. Zatim, ako već »Jug. a tu i tamo »Srpske Riječi. a u ko­ budućnosti i nas muslimana u ovoj garin uzme njivicu pod najam od 20 List«, računajući na bolju prodaju 1L do 30 dunuma, pa odhrani i sebe i sta. hoće pošto po to da to javlja, jim se člancima mi, braća Srba i .po državi, kao i države same. krvi i po jeziku, nazivamo svi od Stoga bismo preporučili svima o- svoju obitelj i opet odnese bukadar molili bismo ga. da ne javlja, da su reda, Turcima, dahijama, begovima nima, koji imaju kakva bilo uticaja pare. Jest! Bugarin je uzorno gospo­ lupeži muslimani i da je žrtva kato.1* i agama, koji smo vjekovima mučili na pomenuto novinstvo, da obusta* dario, pa je morao imati i hasnu. Za­ kini a, što bi njemu, kao listu, ko ji ne raju i hoji hoćemo da je i danas mu* ve taj njihov razorni rad, jer o nje­ što i Ti nebi tu hasnu tako od Tvoje ipravi razlike po vjeri, i odgovaralo. .Što sc tiče naše prijetnje, to je cimo. mu ne samo da ovisi naša suradnja rođene zemlje teglio? Ka bi mi počeli računati, koliko vi mišljeno tako, da bi za slučaj nje­ Kad se dakle to sve troje uzme za­ u v?adi. već i daleko važnije stvari. težaci, pa u prvom redu i država, gu­ govog daljeg isticanja vjerske pri­ bite, što tako slabo o zemlji radite, padnosti seksualnih zločinaca, bili zavrtila nam bi se glava od brojki, jer dužni preporučiti čaršiji, da ga boj* se radi o milijardama. kotuie, uza sve to, što se njegovi raznasači deru po čaršiji: Pobjeda Pogledaj sad ovdje! Uski slogovi, Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas. Kjemal-paše’ široki jarci tako, da zapravo samo pola Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. (Nastavak). Dosta smo sad šetali oko kuće i u mašinerije, na koje će doći red, da o kući, a sad hajdemo da vidimo Tvoje i njima opširno govorimo, s kojim se radi o zemlji. Ove mašine su bile naj­ polje 1 poljoprivredu. novije i najbolje, a davali su mi ih Ih, brate Haso, ovdje je istom jad i Francuzi, da ih preuzmem, te ih vama i pokora! Eto uzmimo sad, kad smo j seljacima rasprodam, pa kako se koja na Tvom dobru, Tvoje imanje u ze- i proda, da se tako i plati. Nijesam se mlji. Ostalo Ti iza oca 59 dunuma i ' mogao ustegnuti od smijeha, kad sam omirazio si od punca ženevine 60 i vidio sliku jedne ovake mašine, koja dunuma, dakle imaš svega 119 du­ se jedino upotrebljava na uzornim, numa zemlje. Pa Ti na tolikoj oraćoj ili kako vi kažete na švapskim težakzemlji teško živiš! Nije ni čudo: Vi- ; lucima. Francuz razvalio oči i pita me, djeli smo Ti gore kuću, avliju, uzgoj i šta je tako smiješnog na toj slici, a blaga, vrt, voćnjak, pa smo ustano­ ; ja mu odgovorih: »Kako ni;e smiješno, vili, da Ti to ne odbacuje skoro ni­ ' kad naši seljaci skoro svi još uvijek kakav prihod, a o kakvoj drugoj pri­ i oru drvenim plugovima?« Da si ga vredi, o kakvoj hasni s druge strane ; sad vidio! Moj ti Francuz razvratio ne može se kod Tebe ni govoriti. i oči kao dv;ie tenđeje i pitao: »Je li moguće?« Gorko sam se nasmješio i Istina, Ti uloviš koju paricu proda­ jom teieta, junčeta, kravice, jajeta, ko­ : potvrdio mu golu istinu, istinu koja koši, ali to je sve iznimno, jer nema na sve boli. ni govora o kakvom Tvom redovitom Naši težaci nemaju ni poima, šta je usjevni red. Ore se.pod šenicu i druga prihodu. Nemoj se mrgoditi, jer je žita samo jedanput. Sjeme ne mije­ ovo ovako! Zar Ti i danas ne oreš njate i ne birate, ogromna većina se­ drvenim plugom? Zar Ti i danas ove ljaka nema ni poima, kako je baš dobre oranice i polja ne obrađuješ kao izbor sjemena važan za sjetvu. Samo i Tvoji stari prije stotinu godina? Brate, radiš kao pod silu, kao da ne nek se nešto posije, što mu drago i kako mu drago, pa će dragi Allah dž. radiš sebi! Drveni plug! Ne možeš za­ š. obazrijeti se na svog roba. Nije misliti, kolika je sramota i Tvoja i tako! Bog je rekao, da se radi, pa će naša, a Bogme i naše mlade države. se onda imati, a daje siromaštvo pola Čekaj, pusti me, da Ti nešto pričam I harama. Dakle i sama vjera nalaže, Tu nedavno ntko je natentao na me da mi moramo raditi, ne da budemo neke Francuze, koji su prodavali one POD LISTAH Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu, preveli Braća Muftići u Žepču (Nastavak). Ebu Sofjan kod Muhameda u taboru. »Kad je Muhamed bio utaboren u Mar-el Zahranu, misli'! sam — tako priča el-Abbas — jao Kurejšijama. (EI-Abbas — amidža Muhamedov. — Mar-eFZahram je samo % milje uda­ ljen od Meke). Tako mi Boga, a*o Muhamed uniđe u Meku silom, prije nego što ga oni zamole za milost, onda su propali za uvijek. Ja uzjašem zato na mulu Muhamedovu zvanu ElBejzu i odjašem do EFAraka misi ći, da ću možda tamo naći kakvoga dr­ vara ili mljekara ili inače kakvoga trgovca, koji ide u Meku, da Kurejšijama kaže, gđe je Muhamed, da izađu i da ga zamole za milost prije nego što provali u grad. Onda se zakunem Bogu, odlučivši sam tamo otići, da postignem svrhu svoga puta. Najed­ nom začujem razgovor između EbuSofjana i Budeila ibni Varake. Onaj reče: »Nijesam nikada toliko naloženih vatri i vojske vidio kao sinoć«. Budeil odvrati: »Boga mi, to su Ho- i zaa, koji su nahuškani na rat«. Ebu ј Sofjan dometne: »Hozrfai su premaI leni, a da skupe tolike vatre i vojsku«. Ja prepoznali njegov glas i viknem: »Ebu Hauzala«, a on prepoznavši me ; doviknu: »Ebu el-Fare, ja sam«. »Šta j ti je? Draži si mi, nego otac i majka«. . »Jao tebi, Ebu S fjane! Ovdje je Mu' hamed sa svojim ljudima. Jao Kurej’ šijama!« »A šta ćemo činiti? Rado ću I dati za te i oca i majku!« »Tako mi I Boga, ako Te uhvati, otkinuće Ti glavu. Uzjaši do mene na mulu, ja ću Te povesti i zamoliti za Te milost«. On uzjaši, a njegov se drug povrati. Pokraj koje god smo muslimanske straže prošli, upitali bi, tko je, i čim bi opazili Muhamedovu mulu, odmah bi rekli, to je Muhamedov amidža. Kad smo prolazili pokraj Omerove i vatre, viknu on, približivši se nama: i »Ko je!«, a kad je Ebu Sofjana vidio ' reče: „То je Ebu-Sofjan, neprijatelj božiji; slava Bogu, koji ga bez nago­ vora i obveze predaje u naše ruke*. On otrči onda Muhamedu, a ja podbodem mulu i pretečem ga. Skočim 9 nje i stupim Muhamedu. Omer uniđe također i reče: „О božiji poslaničel Evo Ebu-Sofjana, kojeg je Bog bez I ugovora dao u naše ruke; dozvoli, da i mu odrubim glavu*. Ja rekoh: „Воj žiji poslaničel Ja sam ga uzeo pod I svoju zaštitu*. Sjednem onda uz Muhameđa, uzmem Ebu-Sofjona za glavu rekavši: „Boga mi, fteka mu osim mene noćas niko ne pristupa*. Kad je Omer još mnogo koječega o tom površine rodi. Eno uz puteve i među ' šikarje grmlje odraslo, a to sve oduzimlje mjesta, na kojem bi moglo пе| što roditi i koje služi raznim kukcima, bajama i bubama, što uništuju usjev. i Je li Meho. reci eto Hasi, gdje su nama I ona lijepa, fino i razumno obrađena i seljačka polja, kao u drugim napred­ nim zemljama? Kloiko se seljaka bavi ! obrađivanjem šećerne repe, sijanjem ’ lana i konoplja za fabrike, koji li sadi i hmelj i sije ječam, od kojeg se pravi ■ piva? Koji li se naš seljak bavi pro; izvodnjom sjemena za sjetvu, proiz: vodnjom povrtljenog sjemenja ili slično? Skoro ni jedan. Pa ovo je pitanje smi­ ješno, kad pomislimo na to, kako je kod našega seljaka još sve uopće, tako jadno i nevoljno. Jesmo li mi ljudi, da tražimo od slijepca, da pravi sahate ili gluhi da uči svirati! Moramo vas, brate, naše seljake najprije izlije­ čiti. Kako ćemo to provesti, pisaću Ti u drugom pismu. (Nastaviće se). Bilješke. I i ' i »Javaš, šamšir efendijo!« Pod tim naslovom jc odgovorio »Jugoslaven* ! ski List« na našu noticu, kojom smo I bili obilježili njegovu vijest o silova* i | 1 ; ; | • I | : , I ' i ! ! I i i i | | iznio, rekoh ja: „Polako Omere. Boga mi, da on pripada plemenu Benu Adi Ibni Kaab, ne bi Ti tako govorio, ali Ti znaš, da on pripada sinovima Menafa“. Omer odvrati: „Tiho, Abasu, tako mi Bog*, ja sam se više veselio na dan Tvoga prelaza na islam, nego da je El-Hatab prešao, jer sam znao, da je Muhameda to više veselilo*. Onda reče Muhamed: ‘„Hajde sad sa njim u Tvoj logor i dovedi mi ga su­ tra rano*. Ja ga odvedoh u svoj logor I on provede noć kod mene. Slijedećega jutra odoh opet s njim Muhamedu. Kad ga ovaj vidje, rekne: „Jao Tebi, Ebu-Sofjane. Zar još ne uviđaš, đa nema boga osim Boga?* On odgovori: „Draži si mi i od oca i od matere, kako ai blag, kako pleme­ nit, kako nježan spram svojih rođaka; Boga mi, vjerujem, ako imade drugih bogova osim Boga, da bi nešto kori­ stili*. Muhamed opet reče: „Jao Tebi, Ebu-Sofjan I Zar još ne uviđaš, da sam ja božiji poslanik?* On odgovori: „Draži si mi nego otac i mati, kako si blag, kako plemenit, kako nježan spram svojim rođacima, ali Boga mi, što se toga tiče, moja se unutarnjost još malko opire*. Onda rekoh ja; „Jao Tebil Postani muslimanom, priznaj da nema boga osim Boga i da je Muha­ med božiji poslanik, dok Ti se nije glava osjekla*. Ja onda rekoh Muha­ medu: „Ebu-Sofjan je častohlepan čo­ vjek, zadovolji ga*. Muhamed reče: „Dobro, ko stupi u njegovu kuću, nek je siguran, isto tako, ko se u „Nova baukokratija* U beograd­ skoj ,,Epohi“ od 24. ov. mj. ima dopis nekog Mladena M. M. iz Beča pod gornjim naslovom, u kome se napada bečki bankir Krantz i naš bečki kon­ zulat radi tobožnjih njegovih veza s njim. To se nas ne tiče, ali nas se tiče ovaj pasus toga dopisa: „Ako Kranc ponovo ne dođe u haps, pokazaće se našoj zemlji kao pravi dobrotvor Preko koga i kako, to zna Stojan Protić, a znaju i neki drugi sitniji partizani, ali je Kranc uhvatio jakog korena među bosansko-hercegovačkim begovima. Oni su toliko oča­ rani njegovom iskrenošću prema na­ šoj zemlji, i njegovim čestitim glasom, koji šu samo pojačala policijska go­ njenja i sudski prigovori, da su begovi bili rešeni da ga uzmu za generalnog direktora svoje specijalne banke, koja bi bila osnovana u Sarajevu. Kapital za tu banku, u sumi d vesta pe­ deset milijona dinara dala bi naša država otkupivši od njih imanja, koja oni drže u svojim rukama po bi ago v o 1 j en j i m a raznih stambolskih sultana i šenkulislama. Spremljeni su bili čak i štatuti i sve ostalo ; čak su bila spremljena i mjesta u nadzornom od­ boru nekim beogradskim i zagrebač­ kim rodoljubima, ali je stvar zapela i ostala u očekivanju". ! vlastitom stanu zatvori ili ko ode u , hram*. i Ebu-Sofjan nagovara Kurejšije, da se ne odupiru. Kad je on htio otići, reče Muhamed Abasu: »Zaustavi ga, gdje brijeg is­ kače, neka vidi prolazeća božija jata«. Ja poslušah, priča Abas, a kabile su prolazile sa svojim zastavama. Kad god bi koja prošla, upitao bi on, ko su ovi? Kad sam spomenuo Sulejme, reče on, šta me se tiču Sulejmi? Isto je rekao, kad su prošli Nuzejna i sve ostale kabile, za čija me je imena pi­ tao, dok napokon ne prođe Muhamed sa tamnom četom, u kojoj su bili | Muhadžiri i Ensarije i od kojih su se ( vidjeli samo željezni oklopi Tada reče on: »Slava Bogu! O Abasu, ko su ovi ?« Ja odgovorih, to je božiji poslanik sa Muhadžirinima i Ensarijama. Onda on reče: »Tako mi Boga oče Fadlov, proti ovima ne može niko ništa, car­ stvo Tvoga bratića postalo je moćno«. Ja odvratih: »Njegov pejgamberluk«. On upita: »Šta ću sad?« Ja odgovorih: »Pohiti Tvojima«. (Nastaviće se). □ □ □ п □ □ □ □ - Sjetite se м GAJRETA * □ □ 1 �Број 317 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA* Kako se vidi, nije pisen bila nam- ' U okružnoj oblasti u Bihaću, zbog jera da piše o Krancu i bečkim ban- ; obilnog posla, dodeljena su dva na* kama, nego je htio da se očeše o nas. 1 stavnika, a i ranije je bio dodeljivan Naravno da je to sve o banci bcgov- najmanje po jedan nastavnik. koj prosta laž i ko zna, da oni naši Zatim, preudešen je izvesan broj „begovi“ koji iščekuju već godinama, privatnih zgrada za škole, tc se ta­ da im se ma što plati za oteta ima­ ko povećao broj osnovnih škola; a nja, bukvalno gladaju i umiru od gladi, što još nisu za njih određeni na^ samo ko to zna, može da približno stavnici to je usled toga, što se ne* ocijeni onu neizmjernu bizantinsku drs­ ma dovoljan broj učiteljskih snaga. kost toga Mladena, koji kaže da drži­ Svršetkom ove školske godine svr* mo imanja po blagovoljenjima raznih šće učiteljsku školu poveći broj ustambolskih sultana i „šenkulislama*. čiteljskih kandidata, i nadam se da Ej, Mladene, kamo Ti ljudski ponos, će se u idućoj školskoj godini moći zar si baš morao taknuti i u vjerskog popuniti skoro sva prazna učiteljska poglavicu svih muslimana? Mi se ni­ mesta u Bosni. kako ne bismo toliko ponizili, da u Iz svega ovoga videćete, Gospodi* tako posprdnom tonu i iskrivljenim ne Poslanice, da su učiteljske snage nazivom reknemo na pr. šta o pa­ u Bosni ipak pravilno raspoređene trijarhu. i! da se o opštim interesima vodi ra* A što se tiče naših veza sa stranim čun na prvom mestu. kapitalom, naročito njemačkim, te uNadajući se, da ćete ovim odgo­ opće ne postoje, te ako je Mladen vorom biti zadovoljni, molim Vas, već govorio o tome pitanju uopće, mo­ Gospodine Poslanice, da primite u* gao se je obratiti »na nas, pa bismo verenje moga osobitog poštovanja. mu dali o kojekakvim nacijonalizaciBeograd, 23. juna 1921. god. jama stranog kapitala u našoj državi Ministar prosvete: takvih podataka, da bi mu se, kao Pribićević. Srbinu, morala kosa naježiti, ako ima još imalo nacijonalnog ponosa. 6. dru Hasa^Egovićii. Odgovor ministra prosvjete na pitanje nar. posl. Džafera Kulenovića o zatvaraš nju škole u bihaćkom okrugu. Gospodine poslanice, Na Vaše pitanje o zatvorenim škodama u okrugu bihaćskom, od 24. maja, t. g. koje mi je dostavljeno pneko Predsjedništva Ustavotvorne Skupštine, čast mi je dostaviti Vam sledeći odgovor. Pre svega da Vam napomenem, da na to pitanje od 24. maja, tek sada odgovaram zato, što osnovne škole u Bosni još ne stoje pod ne* posrednim nadzorom poverenog mi Min istarstva, već pod nadzorom Ze* maljske Vlade za Bosnu i Hercego­ vinu, od koje sam morao tražiti pot* Tebne podatke, da bi odgovor bio is* crpan i tačan. Prema dobivenom odgovoru od Zemaljske Vlade ne stoji da je u okrugu bihaćskom zatvoreno više osnovnih škola; na protiv, u ćelom bihaćskom okrugu bile su zatvore­ ne samo četuri škole u petrovačkom srezu. U prošloj godini radila su u os* novnoj školi u Kulen-Vakufu dva nastavnika, a kako se pred kraj škol* ske godine broj učenika smanjio, Zemaljska Vlada je premjestila jed* noga nastavnika iz Kulen*Vakufa. Početkom ove školske godine, pak. upisalo se u pomenutu školu 106 učenika, od kojih redovno prisustvu* je nastavi 71 učenik, i pošto se sa ovolikim brojem đaka ne bi mogla s uspehom izvoditi nastava, kad bi! sva ova deca u jednoj učionici, a i za zdravlje učeničke to ne bi bilo dobro, stoga je zavedena preko? dnevna nastava. Prekodnevna nasta­ va ne utiče štetno ni na nastavu ni zdravlje učenikovo, već ima svojih dobrih strana, zbog kojih ona ima sve više pristalica u pedagoškom svetu, a u mnogim školama i u Sr* biji zavedena je. U bi’haćskim školama nema se* damnaest nastavnika, već svega dva­ naest, od kojih su dva bila suvišna, i Vlada ih je htela premestiti. Nu, kako jc jednoj učiteljici odo* breno duže bolovanje, a jedan je učitelj poslat u Vrtoče na zamenjb vanje bolesnog učitelja, to sada ne* ma u Bihaću ni jednog nastavnika suvišnog. Svi nastavnika osnovnih škola u Bihaću rade onoliko, koliko odre* đuje dotični zakon i naredbe. | • ј 1 Na moj stvaran zahtjev u 76. broju »Pravde« odgovoreno je u prekjučerašnjoj »Domovini« nepot* pisanim člankom, koji vrvi pogrda^ ma, ali se ne dotiče predmeta, radi kojeg sam od Vas zatražio zadovolj* Stinu. Kad se baje u oči se gleda, pa Vas stoga još jednom pozivam da do kažete svoju tvrdnju o mom poslan ničkom mandatu »koji in t er* v e n c i j a m a dobro n a p u n j u* je nezasitan džep«. To Vam je, kako se tvrdi u odgovoru, vrlo je* dnostavan posao, pa stoga ne razu­ mijem Vašeg uzrujavanja i prijetnji, za koje Vam mjesam dao nikakva povoda. U »Domovini« mi je predbačeno nepošteno obogaćivanje pomoću in* tervencija; ja sam odbio tu klevetu i zatražio da se iznese makar jedan slučaj, gdje sam ja za kakvu bilo in* tervenciju primio i jedan heler. I mje* sto da iznesete fakta, Vj se krijete za čaršiju i »čudite se drskosti, da Sakib zahtijeva nešto, što je opće* niito poznato i o čemu i vrapci na krovovima znadu«. Pitate se dapa­ če, da li je »Sakib kao i noj, kojiikad sakrije oči u pijesak — misli1 da ga n:ko ne vidi, ili nema ušiju, da čuje šta se u čaršiji općenito govori i šta je notorno«. Javaš malo, dragi vite* že’ Po srijedi nijesu urednici »Prav* de« i moja afera s Hadžičem, nego teška optužba mog poslaničkog dje* lovanja, za koju pošteni ljudi mora* ju pružiti dokaz, ako ne će da dođu u red običnih klevetnika. Ja sam Vam htio pružiti priliku, da taj dokaz iznesete pred časni sud Novinarskog Udruženja, u čijoj sam centrali ja potpredsjednik, a Vi član sekcijskog odbora. U članku se me­ đutim veli da glavni urednik »Do* movine« ne može dozvoliti nikome da u opšte vodi diskusiju o njegovoj ispravnosti. Prema tome otklanjate časni sud Novinarskog Udruženja i, 'logično, hoćete javan obračun. Meni je to svejedno i stoga prihvaćam i tuki obračun. Samo stavljam jedan zahtjev: potpišite svoj od go* v o r, da Vas pri potrebi mogu tuži* ti, jer se ne mogu parničiti sa Alijom Raijevjćem. Stojim na bilježi i oče* kujem da ne ćete u zaplotnjake, jer Vas do sad nijesam takim smatrao, niti svoj prvi odgovor adresiran na Vašu osobu. Sarajevo. 29. jula. Sakib Korkut. * Primjedba uredništva: »Domovi­ na« od 28. jula tvrdi, da je »novom uredništvu »Pravde« dat od Cen­ tralnog odbora distriktan (!) nalog. Страна 3 Strana da u »Pravdu« ne smije uvrstiti ni* I premetne već mrtvog rahmetliju i šta, što ne ćc nositi Sakibov potpis«. oduzeli mu tašnu sa novcem od Izjavljujemo, da to ne odgovara is* K 480.000. . Potom su pošli brzo kolima, u kojim se vozio Osmana* tini. gić. Tamo su opljačkali kočijaša i dva starija čovjeka. Vrativši se kraj fi* jakera, pitali su ironičkt Kovačevi* ća; koji je još uvijek sjedio uz mrt* vog rahmetlil Mustajbega., da li jc Turčin, a ovaj im je pokazujući Bos. Gradiška, 26. jula 1921. svoju šuibaru odgovorio, da nije. I Iza atentata na pokojnog Draško­ tako je oko 4 i po sata u jutro svr* vića obavljene su kućne premetači* šena sva ova tragedija. ne, na nalog sreskog načelstva, kod Kočijaš jc potom zakrenuo fija­ ovdašnjih komunista, i tom priigo* ker i vratio se u K. Vakuf prema dom jc istoga dana obavljena pre­ metačina i kod Mehmeda Bešića žandarmeriji, koja je. kako je na* kuće, koji uopće nepripada komunii* vedeno, daleko 4 km. Kad je fijaker stBckoj. partiji niti) je ikada priipal* došao do postaje, kočijaš je jedva uvjerio narednika o ubistvu, na Što dao. Čim je osnovana J. M. O., on jc mu je ovaj odgovorio, da nema o* odmah pristupio kao član organiza* ružnika, jer se nalaze u 12 km uda* čije i kao takav ostao sve do danas, Ijenom mjestu Rmanju, gdje ima te jc i član odbora J. M. O. Stoga oružnička postaja a gdje je ipak le­ je bila suvišna svaka sumnja u nje­ glo sve razbojničke zavjere i orga* nizacije. Oružnici su tek oko podne govo političko uvjerenje. Upravne vlasti bi trebale voditi pošli u potjeru. Ovog istog dana oko 9 sati u ju* ozbiljnijeg računa o mirnim ii lojal* tro, preko Bos. Petrovca u Krupu, nim građanima i ne davati važno* sti klevetanju i denunciranju zaku­ došla je telefonska vijest o ubistvu. lisnih denuncijanata, inače bi pošte* Očaj je spopao familiju i sve musli­ ni ljudi bili »Izvrgnuti opasnostima i mansko građanstvo a djelom i ino^ vjerno. preziru svojih sugrađana. Jadni : pretužnii jotac Omerbeg, Nadamo se, da se u buduće ovaki inače naš prvi građanin, nalazio se slučajevi ne će više događati. Mjesni odbor J. M. O. tad u Bihaću ii naravski je odmah krenuo u Kulen Vakuf. Potom se iz Bos. Krupa, 21. jula. Krupe unatoč udaljenosti od 60 km Ubistvo Mustajbega Kulenovića. i opasnosti od hajduka krenulo po* Žalostan i tužan događaj, koji jc iedinački više kola ii u Kulen Vaku* cjelu Bosansku Krajinu napunio fu je bilo na dan dženaze rahmetli tugom, desio, se 27. maja ov. god. To Mustajbega oko 100 Krupijana sa je bilo grabežno ubistvo Mustajbega gradim načelnikom g. M. MesiKulenovića. veletrgovca. iz Bos. ćem. Krupe i inače materijalno najnapred Koliko je čestiti i vrijedni rah* nijeg muslimana trgovca na Bosan* metlija vrijedh i koliko je bio ci* skoj Krajini. jenjen, najbolje se vilđilo iz preve­ Toga dana bio je Must aj beg na ljubavi vakufskih građana, koji ' sajmištvu u Kulen Vakufu, gdje je like su svi bili ožalošćeni ovim tužnim naplaćivao dugove i primao narudž* događajem i koji su sve krupljane be. primali) u svoje kuće nedajući im Kad je svršio poslove u Kulen da se zadržavaju po hanovima i ho** Vakufu, uputio se u ranu zoru 27. telima. ' maja u Bos. Krupu. Vozio se u fi­ Najžalosniji je bio momenat, ka* 1 jakeru u društvu sa svojim znancem ' Milanom Kovačevičem i kočijašom. da je bHa dženaza, gdje je bilo pre*. i Na serpentini Čavke (na 4. km od ko 1.500 duša i gdje je, kada je 'krupK. Vakufa) napala su ga tri razboj* ski bilježnik g. Kabljagić držao is* pred Krupljana oprosnu besjedu sve nika, koji su bili obučeni slično voj* listom plakalo. Vidilo se, da se gubi nicima i oboružani vojničkim puška­ ma. Rahmetliia je toga mlomenta u rahmetlilj! jedan narodni miljenik, je kao napredan čovjek bk> na spavao u fijakeru, a razbojnei su koji diku, i hvalu svojoj porodici, slučajno naišli najprije na vakufskog cijeloj korist oko%ii a i islamskoj zajedni* trgovca H. Osmanagića, koji je pje* ci i domovini. ške sa jednim dječakom prepriječio Bol porodice i građana je vel:ka, ali serpentinu, dok su njegova kola sa još nekoliko ljudi išla oko 100 me* je ipak nekoliko ublažena, kad su svi tara iza fijakera Mustajbegova. Raz* razbojnici/ do jednog uhvaćeni za­ bojnici su najprije napali na dječa­ jedno sa sukrivcima i što će ih stići M. ka i oduzeli mu sat i lanac. Osma* zaslužna kazna. nagić je, idući za dječakom, povi* kao: Bježi, to su razbojnici! I Rahmetli Mustajbeg se probudio ii potrčao niz cestu do kola Osma* nagića, ali iz nekog neobjašnjenog razloga' povratio se opet fijakeru. Na sjednici zakonodavnog odbo* Dok je ulazio u fijaker, ubice i raz* ra od 28. ov. mj. ustao je komuni­ bojnici su već pucali u njeg salve, stički poslanik Života Milojković i teško ranjen u srce, u grudi i u ru* protiv zakonskog predloga o zaštiti ku sa 4 metka dum*dum taneta is­ države, pošto je u komunističkoj pustio je svoju čestitu i plemenitu partiji okupljen cijeli radnički šta* dušu. lež. Za predlog su govorili dr. Voja H. Osmanagić, koji je dohrlio fii* Marifeković demokrat, dr. Uroš Ste* jakeru, našao jc lovačku pušku rah* jić zemljoradnik i Ljuba Jovanović metlijinu već napunjenu i .povikao radikal. Proti predloga je također na Kovačevića, koji je mirno i rav­ govorio republikanac Jovan Đono* nodušno sjedio: »Što ne pucaš?« i v:ć. Kod glasanja je primljen pred* dobio odgovor: »Ne znam!« Stoga log većinom glasova. jc on uzeo pušku, počeo braniti1 mrt* Tendenciozne grčke vijesti. Javlja vo tijelo proti tri razbojnika, koji su jednako pucali u Mustajbega mimo se iz Pariza; Turski ured za infor­ kočijaša i Kovačevića. U pušci su macije u Parizu objelodanjuje ovu bila samo dva patrona, koja su na* notu: Vijest iz Atene, da su Grci jedanput ispuknuta. te 'Osmanagić, zarobili Kjazim Kaarbekžr pašu sa teško ranjen u nogu i u stegno, bez 30.000 momaka, ne odgovara istini oružja i municije skočio je sa ceste Ovaj je paša zapovjednik kavkas* niz stijenu u guduru i tako ranjen i- ke divizije, te se momentano uopće pak se spasio. Tad su hajduci pre* ne nalazi na grčkoj fronti. Broj grč* stali pucati i pristupili fijakeru, te ke vojske, koja se nalazi u borbama zapovjedili kočijašu, da priđrži i s Turcima, iznosi samo 50.000 mo- Naši dopisi. Politički pregled. �Strana 4 Страна maka. Nije poznato, gdje je koncen« triran drugi dio vojske. Isto tako ni« jc istinita vijest, da jc u Angori do® šio do antikemalističkog ustanka. Članovi narodne skupštine i ministri nalaze se na fronti. Najžešći antikemaLst Ali Kemal glavni urednik li* sta »Pejam Sabah« preporučuje slo« gu i mir, dok se ne sastane narodna skupština. Broj 317 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* ove Stipendije, a i dosadašnji Stipen­ disti komore neka najdalje do 15. au­ gusta pošalju vlastitom rukom napi­ sane molbe, kojima treba da prilože: 1. rodni list; 2. posljednju školsku svjedodžbu; 3. svjedodžbu siromaštva izdanu ove godine u kojoj treba da su tačno navedene imovinske prilike, ka­ ko molitelja tako i njegovih roditelja. U molbi treba navesti, da Ii je prošle školske godine dobivao Stipendiju od komore ili od koga drugog i koliku, zatim da li je osim komore molio ove godine još i druge za Stipendiju. Samo one molbe, koje budu komori pri­ spjele do 15. augusta u smislu gore izloženih zatjeva, uzeće se u pretres. na znanje i dodao, da će se on:, koji su oko njega sabrani slagati u po­ štivanju prava manjina u potpuno dobroj volji. Pobuna u Mongoliji. Po vijestima iz Moskve ušle su čete republike Dalekog istoka u Urgu tjerajući bje« žeće odrede bijele garde baruna Ungcrua. U Urgi je obrazovana pro« vizoma revolucijonama vlada MonPotpuna zabrani prodaje alko­ ; golije. Taj grad leži na sjeveru Mon* hola u Turskoj. Angorski parlamegolije, oko 400 kilometara južnije nat je jednoglasno ovih dana primio od sibirskog Bajkalskog jezera. ovaj zakon: 1) Uvoz sviju alkoholnih pića strogo je zabranjen na cijelom prostoru otomanske teritorije. 2) Svaka prodavnica alkohola biće zatvorena. Država će zapečatiti sve Novi zakon o zaštiti države. Iz kazane, džbanove i burad. Beograda javljaju: U novom zako« 3) Alkohol se ne može prodavati u nu za zaštitu države ustanovljene su trgovini, osim denarurisan i pošto bude za pojedine delikte visoke kazne, pregledan od državne vlasti. tako svaki pokušaj revolucije, po« Koji postupe protivno, biće osuđeni bune, agitacije i raspirivanja mržnje na novčanu kaznu od 100 do 500 lira protiv države kažnjava se sa 20 go­ (turska lira do predratnom kursu dina robije. Neovlašteno nošenje o< 24 dinara) i na tjelesnu kaznu, ružja kaznit će se zatvorom od go« koja se kreće između 80 i 100 dine dana ili sa 30.000 dinara globe. udaraca batinom i na zatvor od 2 do Oštri su osobito pasusi protiv 6 mjeseci. hajdučije, a predviđene su i mjere Krvave borbe u Maroku. Vijesti protiv štrajkova činovnika i namje« koje su iznenada stigle iz Maroka, štenika u državnoj službi. kazuju, da se tamo već odavno .pri* Protestna rezolucija rodnog mje­ premao veliki ustanak Arapa, o kos sta atentatora Alijagića. Dobili smo me nije dosada nigdje ništa* javljaš ovaj dopis iz Bijeljine: Uredništvu no, a koji se sada razmahao velikim Pravde, — Sarajevo. opsegom u prave bitke. Tako vijest Povodom izvršenog atentata na veiz Madrida od 27. ov. mj. kaže: likog državnika i iskrenog rodoljuba Ministar rata izjavio je novinari­ pokojnog Milorada Draškovića, narod ma, da tvrđava i tabor kod Mellile grada i sreza Bijeljinskog, bez obzira nemaju nikakvih veza sa prednjim na vjeru, narodnost i partijsko osvje­ položajem četa. Ustanak plemena je dočenje, na svom velikom zboru odr­ opći i potpun. Ne zna se, koliko će se kolona vratiti kući. Pošto se čuje I žanom 26. jula ove godine donio je ovu Rezoluciju pucanje pušaka u smjeru prema Ba« Narod grada i sreza Bijeljine, bez temu, može se zaključiti da se ta« mo još uvijek nalaze španjolske če­ obzira na vjeru, narodnost i političko te. Španjolci su uništili sav svoj zra* . osvjedočenje, na svom velikom zboru, održanom 26. jula ove godine, jedno­ koplovni materijal, da ga neprijate« dušno osuđuje atentatora i njegovo lji ne dobiju u тике. Ministarski sa? društvo. Žalimo, da su atentator i nje­ vjet zaključio jc poduzeti sve mo­ govo društvo rođeni u našoj sredini, guće mjere, kako bi se poduprla ak« c ja španjolskog komesara u Maro* • pa pred kulturnim svijetom bacaju ku. Daljnje čete nisu otposlane. Sve , ljagu na narod ovoga kraja i kaljaju vi jesti i komentari listova o položa­ i umanjuju istorijom dokazane nacio­ nalne žrtve Semberaca, potomaka ju u Maroku podvrženi su preven* Kneza Ive. tivnoi cenzuri. Narod grada i sreza Bijeljine bez Španjolske čete odrezane. Javlja obzira navjeru, narodnost i partijsko se iz Madrida: Ministar rata izjavio osvjedočenje na svom velikom zboru je novinarima, da tvrđava i tabor održanom 26. jula ove godine, u inte­ kod MelUle nemaju niikakovih veza resu narodne časti i onih stotine hi­ sa prednjim položajima. Ustanak ljada junaka, koji za našu slobodu i plemena je opći i potpun. Ne zna se ujedinjenje proliše svoju dragocjenu koliko će se kolona vratiti kući. Ka­ krv i ostaviše kosti po svim bojištima ko se čuje pucanje pušaka u smjeru u minulom svjetskom ratu, apelira na prema Batemu, može se zaključiti, vladu i narodno predstavništvo, da da se tamo još uvijek nalaze špa« odlučno učine kraj nesavjesnoj i po njolske čete. Španjolci uništili su državu sudbonosnoj agitaciji komunisu svoj zrakoplovni materijal, da ga stičko-terorističke organizacije. neprijatelji ne zaplijene, pa sada Pošto je komunistička partija po nemaju više n-kakovih zrakoipjova dosadašnjem svom radu iz riječi prešla ni aeroplana. u djela, narod jednodušno želi i zah­ tjeva, da vlada komunističku partiju Izmjena i potpis trianonskog mira. oglasi, da je za državu neprijateljska, Javlja se iz Pariza: 26. ov. mj. izvr* i radi toga, da je u interesu našeg šena je u ministarstvu inostranih kulturnog, privrednog i socijalnog razdjela izmjena i potpis protokola o vitka zabrani". ratifikaciji trianonskog ugovora iz« Stipendije trgovačke i obrtničke među saveznika i Madžarske. Pred­ komore. Trgovačka i obrtnička kosjednik Cambon izrazio je nadu, da će svi učesnici izvršiti ugovor sa mora će podijeliti za Škoi. godinu 1921/22. nekoliko Stipendija za pohapotpuno dobrom voljom. Madžarski danje ovdašnje trgovačke akademije i zastupnik u Parizu je izjavio, da je tehničke stručne škole, zatim po neMadžarska spremna lojalno izvršiti koliko Stipendija za pohađanje trgo­ sve svoje obveze, te ujedno izrazio vačkih zanatlijskih i ženskih stručnih želju, da se i susjedne države Ma« škola. Osim toga će podijeliti nekoliko džarske drže mirovnog ugovora i Stipendija odnosno potpora za poha­ zaštite prava manjina, koje su od« sječene od Madžarske. Cambon je đanje viših trgovačkih škola. Siromašni i vrijedni učenici, koji reflektiraju na uzeo riječi madžarskog zastupnika Domaće vijesti. Poziv za invalide na opći pregled. Dobili smo od gradskog poglavar« stva: Prema naređenju gospodina ministra za socijalnu politiku, Di^ rekcija za invalide I. broj 15.580 od 1/6. 1921. god., obaviće se opći pre« gled invalida t. j. vojnih lica, koja su zadobila ozljedu ili bolest, ili im se ova pogoršala usljed vrše­ nja vojne službe u svjetskom ratu, kao i u svim pređašnjim ratovima, kao i onih, koji su ostali pozlijede« ni nli zadobili bolest u vojsci poslije svjetskog rata. Pozivaju se sva gore pomenuta li* ca, koja u gradu Sarajevu obitavaju bez razlike, da li već kakvu penziju ih potporu primaju ili ne, da se u vremenu od 22. jula pa do 6. augu­ sta t. g. od 8—13 sati prijave kod i gradskog poglavarstva soba broj 75., • gdje će se za svakog ispuniti propi* sno saslušanje i odredi-ti mu dan pre« gledbe. Sa sobom treba da donose inva« lid platežni nalog, ako ga ima, vojni­ čke dokumente, oženjenVvjenčani ‘list, rodne ili krsne listove za svakog člana porodice, kao i poreznu knji« gu, iz koje će sc visina poreza moći ustanoviti. Prcgledba obavljale se poeair. ' 1. augusta t. g. kod Komande vojnog okruga u Sarajevu. Upozorava se svaki, koga se ovaj ipoziv tiče, da ako ne dođe na sasluša­ nje i na pregled, gubi pravo na in* validsku penziju i potporu, makar da mu se ona sada već doznačuje. Proširenje sarajevske bolnice. Mi* nistarski Savjet usvojio je predlog Ministra Građevina, da se opravka i proširenje bolnice u Sarajevu izvrši u režiji u sumi 6,698.000 kruna. Poštanska štedionica šalje nam ovu objavu: Ministarstvo Pošta i Te­ legrafa u Beogradu dozvolilo je, da sc na štedne ‘knjižice, koje je izdala poštanska Štedionica u Sarajevu, po« čam od 1. septembra ov. g. može kod svake pošte u Bosni i Herce* govini kratkim putem otkazati i po* dići do 50 dinara (200 K) u mjesto dosadašnjeg najvećeg iznosa od 40 kruna. Banka Gajret. —- Upozoravaju se akcioneri Banke Gajret, da izvole uplatiti daljnih 20°fo nominalne vrijed­ nosti svojih akcija najdalje do 15. avgusta ove godine, jer će se za sve uplate, koje uslijede nakon toga vre­ mena, računati zatezne kamate. (256). OGLAS. Pokrajinska uprava za B. i Herc. Rudarski odsjek. Broj 112.114/ХП-2. Šaraj evo, 26. jula 1921. Rudarski odsjek u Sarajevu izdaće putem natjecanja dobavu od 30 vagona brašna u jednoj ili više par­ tija, ali ne ispod 5 vagona, i to svega: 7 vagonabrašna zapecivo 7 vagona brašna za kuhanje i 16 vagona brašna za kruh. Cjelokupna količina brašna ima se da dobavi najkasnije do 30. septem­ bra 1921. Prazne vreće dostaviće se dotičnom liferantu ili mlinu franco na raspolaganje. Dobavljač ima u ponudi da naglasi, od kojeg mlina kani da brašno na­ bavi. Biljegovanu pristojbu po skali II. i III., 1% poreza na poslovni obrt i 1®/a poreza za potrošačke zadruge ima po zakonu da snosi dobavljač sam. Propisno biljegovane i zapečaćene ponude sa znakom »Ponuda za ... . vagona brašna« imaju se najkasnije do 30./VII1. o. g. 10 sati prije podne potpisanom odsjek« da predlože. Šef rudarskog odsjeka u. z. 255 inž. GoHtiša, v. r. Najjeftinije i najbolje papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod багајтћв tvornica papirnatih vrećica (kesa) u Sarajevu 8 Zatražite cijene i uzorke! ! | : I I ! ; 1 Int. telefon 124. Narodna Jugoslavenska kuhinja z Kralja Petra ulica br. 2. -.. -...... ■'... = ------------------------------------- ------- j Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Muiaga Kovačević zvan Mostarac. i MuslimansDa trgovačka i obrtnička banka za Basnu I Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulico Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/987be7440b3e4cc84ab4ef9f1bf6fe54.pdf ca03ed9645aad3693026ca64d7d21c07 PDF Text Text POS1AR1NA U GOTOvu PLAĆENA. PRAVDA pojedini broj К 2 ~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom, Uređuje ređakcioni odbo'. '•etplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 160.— ; za inozemstvo K 250.- . radništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra alici u vakufskoj paUči. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАИИЈЕ Broj 80 (318) Sarajevo, utorak 2. augusta 1921. (27. Zil kade 1339 Zakon o zaštiti države. Komunizam koji se još za vrijeme rata poput kakove pošasti počeo širiti po cijelom kontinentu, našao je u na­ šoj državi vrlo plodno tlo. Opća eko­ nomska bijeda, nacionalne i vjerske razlike, koje se često ispoljuju i u samoj politici, dezorganizacija državne vlasti, međusobno trvenje građanskih stranaka i si. pogodovalo je, da se sjeme, što su ga ruski boljševici bacili preko svoiih agenata i u našu državu, razvija i da se čvrsto ukorijeni. Za­ robljenici naši, koji su prošli boljše­ vičku školu u Rusiji i koji su se na­ kon oslobođenja počeli vraćati svojim domovima, davali su nove sokove tome društvenom korovu, a ratom demorali­ zirane mase gledale su u sovjetskoj republici eldorado, zemlju vječitog užitka i besvjesno hrlile u komuni­ stičke redove. Ni državne vlasti ni političke par­ tije nisu tomu poklanjale zasluženu pažnju, nego su se međusobno gložiie, pa što više katkad i kooperirale s ko­ munistima, samo da bi protivnika sru­ šile. Naivnu vjeru, da će komunizam kao kakov društveni orkan sam od sebe prestati, počeli su još lanjske godine podrivati ozbiljni štrajkovi, a ispad izbora za Ustavotvornu skup­ štinu, koji su donijeli 58 narodnih po­ slanika, sa oko dvijesta hiljada glasača, ozbiljno su potresli tu vjeru. Kako su i komunistički poslanici i uopće vođe komunista naglašavali, da su daleko od svakog terora i da će se samo le­ galnim sredstvima boriti za ostvarenje svojih načela i svoga programa, naše su ih vlasti još i mogle tolerirati, ali kad su iza nove godine zaredali rad­ nički štrajkovi, koji nisu više bili upe­ reni na to, da se popravi socijalni po­ ložaj radnika, nego koji su sve to više počeli dobivati politički karakter, centralna je vlada inicjativom pok. ministra unutrašnjih djela, M. Draškovića, izdala poznatu obznanu, koja nij'e mogla imati efikasnih učinaka, jer nije predviđala nikakve kaznene sankcije, nego je bila više deklarativnog ka­ raktera. Raspustom sindikata, obustavlja­ njem štampe i zatvaranjem komunistič­ kih domova nijesu bile oduzete mo­ gućnosti komunističkoj partiji, da i nadalje rovari protiv države. 1 njihovi narodni poslanici u parlamentu svojim govorima i tajni agitatori sijali su dalje nezadovoljstvo u mase, a po­ sljedica su toga sijanja zadnji aten­ tati na predstavnike državne vlasti. Videći tako, da joj je egzistencija ugrožena, država, odnosno reprezentant države vlada, odlučila je da se brani. Kao što je i po zdravom razumu i po zakonu svakom dozvoljeno, da u odbrani svog života upotrijebi svako sredstvo, tako se i državi kao dru­ štvenom organu mora priznati isto pravo. 1 tako je došlo do zakona o zaštiti države. 1 | 1 . j I ! I i i I I i I . i i Spočetka je vlada mislila, da treba u ovom zakonu obuhvatiti i tzv. Ob­ znanu, koja je uperena protiv komuništa, i tzv. Objavu, koja ide za istrijebljivanjem kačaka i drugih antidržavnih elemenata. Obje su uredbe dovoljno poznate našoj javnosti i mi se nećemo upuštati u podroban prikaz njihov. Jedno ovdje moramo naglasiti, a to je da je u Zakonu o redu i radu, što ga je vlada pred glasanje o ustavu htjela proturiti u parlamentu, bio predviđen progon i Radićevih pristaša i svih onih elemenata, koji su protiv današnjem sistemu. Kako bi se time, što se trpaju pod jadnu kapu i oni, koji su samo protiv današnjeg sistema, i oni, koji su uopće protiv naše države i protiv današnjeg državnog poretka samo štetilo općim državnim interesima, naši su se ministri dr. Spaho i dr. Karamehmedović energično oprli tom predlogu i tražili, da se zakon o zaštiti države odnosi samo na komuniste, koji putem terora hoće da sruše današnji poredak. Time je naravno otklonjeno i namjeravano raseljivanje Arnauta i Turaka u južnim krajevima. Budući da cijela akcija vladina ne bi imala onoga uspjeha, koji se očekuje od nje, ako bi komunistički poslanici zaštićeni poslaničkim imunitetom imali mogućnost, da i radom u parlamentu i agitacijom u masama podržavaju komunistički pokret, to se u redo­ vima vladinih partija javlja zahtjev, da se komunističkim poslanicima odu­ zmu mandati. Kako bi to bio jedan loš presedan za buduću parlamentarnu praksu, mnogi se opiru tomu i traže načina, kako bi se to izvršilo držeći se i formalno slova zakona. Naše je mišljenje, da je vladina akcija za zaštitu države prijeko po­ trebna, ali držimo, da je jednostrana. Ona će doduše biti jaka da uguši ko­ munistički pokret, ali ona neće uklo­ niti uzroke njegove. Uporedo sa suz­ bijanjem komunizma morala bi ići i akcija za osiguranje socijalnog položaja radništva. Treba metnuti ruku nasrće, pa otvoreno priznati, da je oskudica sredstava za život i osiguranje egsistencije nagnala radničke mase u ko­ muniste. 1 kolikogod su se radničke nadnice digle, pa nam se položaj nji­ hov ukazuje obezbijeđen, mi ćemo se, ako samo malo dublje zavirimo u stvar, uvjeriti, da to nije sve onako, kako nama izgleda. Naša industrijalna poduzeća padaju. Zenica, Teslić, Kreka i druga najjača industrijska poduzeća tek što životare i nalaze se pred pot­ punom katastrofom. Prirodna poslje­ dica toga biće otpuštanje radnika. U ljetnoj sezoni oni mogu još i naći zaposlenje u poljoprivredi i ta se ne­ stašica posla neće ni osjetiti, ali do­ lazi zima, kad nema posla oko zemlje. I šta onda? Glad je slijepa i ona ne bira sredstava. Kod ovog bi se morali da zadrže i da dobro razmisle naši državnici. Naša ekonomska organizacija. S in. U članku »J. M. O. i Ustav« naglasio sam, kako je naš poslanički klub zaključiio, da se sazove jedna ekonomska anketa u Sarajevo u svr* hu osnutka naše ekonomsku organi* zacije. Ja sam za to označio jesen, kao naj podesni je vrijeme, dok se tirade ponajglavniji ljetni poslovi Kad sam ovo napisao, nije mi još bilo poznato, da će centralni odbor J. M. O. sazvati! zemaljsku glavnu skupštinu Organizacije za jesen i to, kako ste čitali u »Pravdi«, za poče­ tak oktobrg o. g. Nikad bolja priliv ka, zamislio sam odmah, da se tom zgodom održi i ekonomska anketa! Čekovni račun post, štedionice 1’19 Godina IH. Dan naše organizacije. Kad smo lanjske godine prihvatili poticaj mnogih mjesnih odbora, da prirbdiimo dan organizacije, stajialismo pred prirodnom zadaćom, da manifestiramo snagu organizacije i neprobojnu stisnutost njenih redova, odlučenih na krajnju borbu za svoja građanska i državljanska prava. Pre« življavali smo teške časove, stajali smo pred mnogim preprekama, no nimalo nijesmo dvojili u svoj konačni uspjeh, jer smo zastupali prirodne i pravedne težnje za slobodu i ravnopravnošću. Stoga i ljubav, kojima su bili nadahnuti naši redovi učinili su svoje i mi smo u zdravlju te sloge i ljubavi učinili znatan korak k ostvarenju svojih opravdanih težnja i ciljeva. No jesmo li ih potpuno ostvarili? Neka govori ko šta hoće, ml naglasujemo fakat, da se nalazimo tek na početku stvarnog i realnog rada za obezbjeđenje svog opstanka pa je prijeko potrebno, da se ne obmanjujemo počecima svojih uspjeha, već da i dalje visoko držimo bajrak svoje sloge i bratske ljubavi, bez kojih ne može biti nikakva stvarna uspjeha. To je potrebno tim većma, što naši protivnici ispod žita unose zublju razdora u naše redove i što na razne načine jurišaju na našu slogu, znajući da samo na taj nčin mogu polučiti svoje tajne želje i ciljeve. Ovogodišnji dan organizacije, koji treba održati u petak 19. a u g u* sta, treba da bude vidan znak baš te naše sloge i ljubavi; treba da ubije i zadnju nadu naših protivnika, da će — uzdrmati slogu — po« ljuljati naš opstanak i učiniti uslugu svojim gosama. Taj dan treba da bude vidan protest proti svim rovarenjima i jasan dokaz, da naš svijet zna cijeniti vrijednost svoje organizacije, u čijem zdravlju danas laglje diše i od koje se uz Boziju pomoć - može nadati i boljim uspjesima. Mjesni će odbori, o tom smo potpuno uvjereni, izvršiti svoju duž* nost oko priprema za ovaj manifestne ioni dan naše snage i ljubavi pa im u to ime šaljemo bratski selam i poziv. Na posao, na intenzivan rad! Vrijeme kao naručeno! Iz svih mjesta Bosne ii Hercegovine doći će delegati na glavnu zemaljsku skupsti nu J. M. O. u početku oktobra u Sarajevo. (Računaćemo s okruglim ciframa.) Možda će ih biti iz čitave zemlje do stotinu i pedeset, kao predstavnici od pedeset kotareva, t. j. poprečno od svakog kotara po tro* jica. Vijećaće dan ili dva najviše na zboru Organizacije. Treći dan će se vraćati kućama. Ali, umjesto da se svi povrate tre­ ći dan kući, ostane jedna trećina od njih jedan dan da se razgovore na anketi o ekonomskoj organizaciji. Ostane njih pedeset, kao zastupnici pedeset kotareva jedan dan više u Sarajevu, da stvore nešto novo, v r« lo važno i neophodno n u ž* n o za sve muslimane B. i H., da udare temelje svome gospodarskom napretku i zadrugarstvu, bez kojega im razasutim i nesjedinjenim nema dobra izgleda za opstanak. Pa ako bude trebalo i dva dana više da o« stanu ti odabranici na ekonomskoj anketi, ne smeta ništa, samo kad imaju da obave jedan hajirli posao. A hajirli će biti, ako Bog da, i to potpuno hajirli, kako ćemo to raža« brati li iz razlaganja u ovome članku. Samo, prije, nego se u to upustimo, da spomenem još ovdje što treba glede delegata za ovu anketu. Oni treba da budu više ekonomi nego političari*, više bistri i inteli* gentni, više mladi i okretni, tako, da trebaju od zbilje biti probrani u ovu anketu. Ne treba ih mnogo, sa­ mo po jedan od kotara. I ja se na* dam, da će se lahko izabrati, pa ma* kar i ne išao svaki od njiih i na ze­ maljsku skupštinu J. M. O. Glavno bi bilo, da oni po mogućnosti još od sada budu opredijeljeni za tu anke* tu, kako bi se na njoj moglii pojaviti sa što sređenijim materijalom iz svoiga kotari Njihov je izbor po mom sudu tim lakši, što nijedan pametan čovjek, pa da smo rascijepani i u deset političkih par« ti ja, n e ć e u tomu zazirati? ni , malo od lica, koje se odabire za an* ketu, nego će mu još svako biti za­ hvalan, što preuzima na se jedan op« i ći narodn:i teret, da ga nosi i o* stvaruje. Materijal, koji ću ovdje iznijeti, pokazuje kako rad u ekonomskoj organizaciji ma na stotine prečih , stvarnih zadataka, nego li je to poI litiziranje i da je posve nezavi* ■ san od politike ili bolje rekući ' nužno je da bude nezavisan od nje. I Isto onako, kako svi hoćemo da naš rad na kulturnom polju bude sv:ma I zajednički; (na pr. »Gajret« i si.), j bez obzira ko kojoj političkoj par* i tji pripada od onih, koji na njemu ' rade, tako hoćemo i treba svi da htjednemo da nam bude za* j e d n i č k i ii naš rad na eko­ nomskom polju, svima je* dnako m i oi drag i za sve od jednakog javnog interesa, pa b i 1 ii njim lično tangira* ni ili ne. Zato vjerujem u lahak izbor delegata za našu gospodarsku anketu. Ekonomska anketa raspraviće u prvom redu pitanje osnutka naše ekonomske organizacije. Ja bih u ovom pitanju bio mišljenja, da se ne tretira na anketi pitanje našeg ekonomskog stanja u pojedinim kotarevima, jer su to s jedne strane i detalji, koji ne spadaju pred ple« j num, nego bi imali poslije da se do i u najmanje sitnice ustanove u stru« ■ kovnom radu organizacije statistič* ki. a s druge strane to predstavlja prošlost, pa makar ona još i u sa­ dašnjosti trajala. Nego treba da pri tom napravimo što kraći račun: svi* ma nam je svuda jednako teško, svi imamo samo ručak i večeru ili, neko nema ručka, ko večeru imade, t. j. svi smo ratom i poratnim priliv kama operušani, tako, da jedva kraj s krajem sastavljamo. I, s ove baze pošavši, nije nužno da jadi kujemo jedan drugome o pri­ likama, koje su općenito manje više �Strana 2 Страка svuda jednake, nego na anketi treba da iznesemo samo poglede p os jedinih mjesta na našu bu* d u ć n o s t i to ne ovu ovakvu, koja neposredno nastaje iz sadašnjih na* Ših prAika, nego onu drugu, ko­ ju h i s m o m o g 1 i i m a t i va­ ljano organizovan: na g o* s p o d a г s k o m polju. Te nove ideje, s kojima ćemo do­ ći na anketu, dokazaćc, je li nužno da osnujemo svoju ekonomsku or* ganizaciju ili ne. Ako prevlada mi* šljenje na anketi, da nam ne treba gospodarsko ujedinjenje, onda će tim otpasti briga inteligencije i vo* dećih naših krugova za to, o čemu se već dugo vremena — na godine! — misli i govori i narod će tim sam na se preuzeti odgo­ vornost za svoju b u d u ć* n o s t, pošto bi se proti svome go* spodarskom zadrugarstvu izjasnio sa većinom svojih glasova. Ali, ja ni­ kako ne mogu ni pretpostaviti da bi moglo doći do toga, nego sam uvje* ren, posve, čvrsto uvjeren, da će sve i jedan glas u anketi glasiti za ek. organizaciju. Nastaće samo pitanje o na* č i n u, kako da sc ova zadaća pro* vede? Načina imade više. Jedan bi bio da sc organizacija provodi r astavljeno po strukama u cijeloj zemlji, da se na pr. organizu* ju naši novčani zavodi posebno, do u jednu jaku centralu, da se posebno erganizuju naše zemljoradničke za* druge do u svoj savez, da se poseb* no orgamzuju trgovina, posebno o* brt i t. d. Drugi bi način bio, da sc za jednički po strukama, ali r a s t a v# lje no po oblastima provede ta organizacija i da bude dirigirana iz šest mjesta u B. i H. i naravno iz šest uprava, sa šest troškova. Treći bi način bio, da sc osnuje j e d i n* stvena organizacija za sve struke i za sva područja u državi, koja bi obuhvatila osim struka, koje bi se inače razdrobljeno mogle i posebno organ zovati još i ogranke ekonom* ske, koje ni pojedine oblasti ni po* jedine struke ne bi lahko prihvatile u svoj djelokrug, a koje bi mogle bi­ ti od dominantne važnosti za cjelo* kupan uspjeh, kao što su na pr. gla* silo, vanjske veze, putujući učitelji, i t. d. Prvi način, da se provede podjeli* ta organizacija po strukama, bez jedne za njilr spojne centrale, koja bi ih spajala u jednu poslovnu vezu, kao što se otvorima spoje bazeni na izvoru, da se kroz njih višak vode izravnava i ujednačuje jednog pre­ ma drugome, smatram da bi bio vr* lo manikav, jer bi se u tom slučaju razvijala jedna grana više od druge : moglo bi se ravnovjesje naše pri* vrede da lahko poremeti. Poremećenje privrednih sila pak u ekonom* skom životu pametan patriota ne bi : nikad . nipošto dopustio, jer na pr. osiromašenje jedne makar i skraj* nos ti danas, moralo bi da dovede u ! neugodan položaj drugu skrajnost sjutra, i t i S druge strane, kad bi 1 i najhumaniji osjećaji rukovodili te i pojedinačne organizacije, da po* mognu i na druge strane, to bi bilo 1 nemoguće, jer bi prelazilo n j i1 ho v djelokrug i njihovu kom* pe tenciju, koja ima uvijek i jednu obaveznu moć za valjano privode* 1 nje poslova kraju. Drugi način, da se provede sepa■ ratna organizacija po oblastima, sa* dašnjim okružjima, imao bi nešto I smisla obzirom na oblasne ■ skupštine, koje će u brzo otpo I četi svojim radom i rješavati u do­ sta prilika nejednako, t. j. kako bo­ lje konvenira pojedinoj oblasti, o svojim privrednim odnosima. Ali o* vo »nešto smisla« nalazilo bi samo onda mjesta u odlučivanju, ako bi sudbinu tih oblasnih ekonom, orga* nizacija većim dijelom temeljfli na potporama države, recite oblasnih uprava. Međutim, naša ekonomska i organizacija za tim, kao glavnim nc ' ide. — S druge strane, ovakve eko• nomske organizacije, sve kad bi bile j i najcjekshodnije da se osnuju, ne ' bi nas kao cjelinu u B. i H. mogle ј zadovoljavati, jer organizacija jed* ne oblasti niti bi znala za pri* ' like organizacije iz druge ob* lasti, niti bi mogla imati ikakve ; ingerencije na njih. Treći način, da osnujemo jedin! snenu ekonomsku organizaciju, ko* ' ja bi obuhvaćala i sve dijelove za* I družnog poslovanja i sva područja i musEmniima nastanjena, za nas bi ' bio najbolji. Zašto bi bio najbolji, i nadam se da će se jasno opaziti iz slijedećih odjeljaka ovoga članka. Međutim, naša ekonom, anketa ako bi usvojila ovaj treći način za princip, morala bi odmah pristupiti i daljnjem radu, da se jedinstvena organizacija i ostvari Radi veći­ ne čitatelja, koji su — mislim — u ovom pitanju radoznali, kaza* ću i kako: Naša ekonomska anketa neće pitati, kako se pojedini poslovi organizacije imaju obaviti. To će biti briga ekonomskog vijeća i izvr* šnog odbora, dakle unrave, koju će delegati kotareva izabrati. Anketa će samo dati u načelu pra* vac, kojim treba da se pođe, a stvar je budućih glavnih skupština, da taj pravac slijede ili da ga u na­ čelu izmjenjuju. On će sastaviti i odobriti pra* v ’ 1 nik ek. organizaci je. koji će obu hvatati ? programni d:o i poslovnik za upravu, čega se ima držati i u okviru kojih intencija narodnih mora ra^l’ti. U PODLISTAK. Zubejru, da uniđe sa jednim odjelom od Kuda — on je zapovijedao lijevim krilom, — a Sad-ibni-Ubade imao je unići sa jednim odjelom od Kada. Ne­ koliko učenjaka tvrdi, da je kod ula­ ska rekao Saad: »Danas je dan rata, danas će biti svetinja oskvrnuta!« — Jedan Muhadžir čuvši ovo, reče Mu­ hamedu: »Čuj šta kaže Saad! Mi ni­ smo sigurni, da će on proti Kurejšija navaljivati«. Onda reče Muhamed Aliji: »Stigni ga, oduzmi mu zastavu i uniđi Ti sa njima!« — Halid-ibni-velid, koji je zapovijedao desnim krilom, dobije uputu, pa uniđe od Allita preko ni­ zina Meke. Kod njega su bili BenuAslam, Sulejm. Muzejna, Džuhejna i druga beduinska plemena. Ebu-Ubejde ibni El-Džerrah se prospe sa jatima vjernika ispred Muhameda na Meku, koji je ulazio preko Adašira, dok nije stigao u visinu grada, gde mu podi­ goše Šator. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni ishaku i Abdul Malikju Ibni HiŠamu, preveli Braća Muftići u Ženču (Nastavak). Kad je on bio kod njih, vikne jakim glasom: »O Kurejšije’ Mnhamed napreduje tako, da je nemoguće opriiet mu se Ko uđe u kuću Ebu-Sofjanovu siguran je«. Onda se podiže Hinda, uhvati ga za brk i reče, »libite ovu prljavu, neupntrebivu miešinu, koju već predstraže neprijatelja sra­ mote«. (Hind je bila pomilovana kad je Muhamed ušao u Meku, njezin sin Muavija kao halifa postao je osnivalac dinastije OmejeVića). Ebu-Sofjan reče: »Jao vama! Nedajte da vas ova zavarava; dolazi nešto, proti čemu vi nemate sile. Ko ode u kuću Ebu-Sofjanovu, siguran je«. Onda oni rekoše: »Bog Te ubio! Šta nam koristi Tvoja kuća?« Onda on nastavi: »Ko svoja vrata za sobom zatvori, siguran je, ko ode u hram, isto«. Onda se ljudi razidoše, jedni se zatvoriše u svoje kuće, jedni odoše u hram. срој 318 Bruj „PRAVDA* — „ПРАВДА* I : I ' i | । i o m. Nešto dakle drugo, nego l.i bi I bio slučaj, kad bi sc osnivao savez i jedne vrste zadruga. I to je tačno! Ja zamišljam upra* vu naše ekonomske organizacije jed* ' nim samo administrativ­ ni m t i j e 1 o m, koje bi imalo svo* jc strukovne referente za ' pojedine poslove ii obuhvatalo i eventualna strukovna za* drugarstva svih privrednih po­ slovan ja u sebi. I više nije tu jedno te isto, kao što bi neki zamišljali, a* ko sc naši novčani zavodi ujedine, da nam oni dadnu ekonomsku orga* nizaciju. Ili«, da se osnivaju zemljo* radničke zadruge, pa sa njihovim savezom, kad se osnuje, da jc i za nas općenito ekonomska organizaci­ ja tu. Ne! Naša organizacija mora to sve ko slvoje odjeljke da obu* hvaća i ona je, kako ćete iz daljnje* ga razabrati nešto drugo, kom­ bi n o v a n o, nešto više. tome pravilniku odrediće sc poslovi, koje organizacija treba raditi, te na* očima i o kojima ima raditi, te na* čin, kako će se tm poslovima ruko­ vati. Izabraće vrhovno c k o* nomsko vijeće od na pr. po dvojice ljudi iz svakog okružja i pet članova izvršnog odbora u Sarajevu te upravitelja organizac. poduzeća, izabraće kontrolu, koja će stajati nad svim tehničkim upravljan j e m, predvidiće i z* bor mjesnih kotarskih od­ bora, koji će se obaviti po pravi!* niku i riješiti za prvi početak o fi­ nancijama organizacije. To bi bio rečeni danlji rad ankete, koji ona iz načelne debate mora da obavi, pa da se onda delegati povra* te kućama vedra čela, pošto su oba* vili jedan koristan posao. Zato ga 1 sada neću dalje potanko raščinjavati. Upozoriću samo na činjenicu, da sav smjera na administra­ tivnu upravu s organizaci* : 1 ' i ! ' : ’ ' Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. I i Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas i (Nastavak). i I Eto, u mojim pismima sve Ti go­ I tako može on toliko dana na godinu i vorim o onom, što Ti svaki dan gle­ I više o svom težakluku raditi, jer prodaš, ali niti vidiš, niti hoćeš da to ‘ daje svoje mlijeko zajednički Oni vidiš. Vidim, da ti je to dosadilo, pa ! to čine zato, jer imaju manje dangube. hoćeš da Ti nešto rečem, što bi Te Tvoje selo, kao i sva naša sela, ima više zanimalo. Hajde sad, da Ti rastu­ z aj ed n i č ku pašu. Vi ne tjerate svaki mačim ' svoju kravu na pašu, jer nemate vrepojmove zadrugarstva. i mena zato, nego vi se kud muhtara U selima su obično slabi putevi. I sastali i najmite čobanina, koji Čuva Kiša pala preko noći i kad je svanulo, i sva goveda zajedno. Tako isto u Ti natovario puna kola hrane i po- I prolieće uzmete za cijelo selo poljara, da na cijelog sela ljetinu nadgleda ćerao u mlin. Eno, gdje se ni nadao nijesi, zapala Ti kola u blato. OŠinuo zajedno i kad uhvati čije goveče u si i maconju i čagjonju, upro si i Ti zijanu, onda ide muhtar i tri odbor­ nika, da procjene zijan zajedno. i Meho, ali ne možete nepnjed. Zapala Kukuruzi se obrati i dovezli kući. kola u blato, propadaju kotači sve do Treba ih oljuštiti Tvoj Meho zajde osovina u zemlju. Pri)etio i Mula Osman, pa i on pomaže. Ne hasni ništa! VI- kroz selo i pozove momke i djevojke na Ijuštidbu Ti sa svojim ukuća­ dile komšije Tebe u nevolji, pa onaj doćerao vola, onaj upro u kola i vi nima ne bi za dugo vremena oljuštio svi skupa zajedničkim si’ama kukuruze, a ono se sastali momci i išćeraste kola iz blata, te Ti taj dan djevojke, pa pjevaju i šale se, a ku­ kuruze Ijušte. Eto za jedna večer bez prispje u mlin i svrši posao Da nije ' bilo komšija ostala bi Ti kola u blatu. ikakva troška Tvoji kukuruzi oljušteni Vi ste se združili su. Ljuštidba je zajednički udru­ ženi rad. Osman nosi svaki dan mlijeko u Zemljište zajednice poznajete svi. grad i prodaje ga činovnicima. Činov­ nika ima dosta, pa Osman ne može To su seoske mere, ispašišta, koje pripadaju svima seljacima dotičnog sve podmiriti. Bego siromašan, a ima mlijeka, kojeg bi takogjer rado pro­ sela na uživanje, ali ni jedan ne može da radi s njima što hoće, nego samo davao, pa tako i on počne nositi u grad mlijeko. Osman dogje Begi i svi zajedno. kaže mu: »Čuješ, Bego, hajde, ponesi Sjećaš se, kad sam ono došao prvi put u Tvoje selo, pa te pitao, čija li danas i moje mlijeko u grad, da ne ono bieše kuća pokrivena s crijepom dangubim«. Bego to učini. Sutra dan odnese Osman Begino mlijeko, prek­ na dva kata. Ti mi odgovori: „Ibrahimsutra Bego Osmanovo i tako mjesto, agina*. Pohvalio sam kuču, a Ti do• da svaki ide svaki dan u grad s mli­ dade: „Е, lako je njemu, on ima dobru ; jekom, sada ide svaki drugi dan i zadrugu. Razgovarali smo o tome tako uštede na godinu 180 dana. Eto dosta. Ibrahimaga je najvigjeniji i u I I i i 1 | ! i ; i I 1 i I ; jedinoga, On nema nikakvog druga, On je ispunio svoje obećanje, On je svome slugi bio na pomoći, a sam je natjerao jata u bijeg. Svaku povlasticu, svaki krvni dug, za koje bi možda neko isticao pravo, dokidam; osim čuvanja hrama i napajanja hodočasnika. Za jedno nehotično ilbojstvo, kao ubojstvo sa jednim bičem ili jed­ nim štapom, ima se otplatiti teška otkupnina: sto deva, od kojih je Četrdeset steonih. 0 Kurejšije! Bog vam je oduzeo vaš djedovski ponos i oho­ lost poganstva. Svi ljudi potječu od Adema, a Adem je stvoren od zemlje«. Onda nastavi: »0 Kurejšije! Šta vi očekujete od mene?« Oni odgovoriŠe: »Samo dobro! Ti si jedan plemenit brat i nećak«. On dometnu: »Idite, vi ste slobodni!« Muhamed onda sjedne, a Alija s ključem u ruci stupi pred njega i reče: »Bog nek Ti je milostiv božiji poslaniče, daj da ujedinimo -čuvanje hrama sanapa anjem hodočasnika!« Muhamed reče: »Gdje je Osman ibni Talha?« Zovnuše ga, a Muhamed mu reče: »Evo Ti ključa, Osmane, današnji dan je dan poštenja i vjernosti!« I i Muhain&dov obilazak Kabe i nje­ I ! gova propovjed. j i Kad je Muhamed osvojio Meku i sve se umirilo, obišao jc on na svo­ joj devi sedam puta hram i dodirnuo stup sa jednim gore zavinutim štapom. i Kad je obišao hram, zovne Osmana I ibni Ebi Talhu, uzme mu ključ od IMuhameduva propovjed na dan Kabe, naredi da se otvori i stupi unu­ osvojenja. i tra. On nađe unutra jednoga goluba । od alojinog drveta, kojeg slomi i baci. Muhamed reče u svojoj propovjedi: »O ljudi I Bog je Meku posvetio na Onda stade na vratima od Kabe, dok Bojni red kod ulaska u Meku dan, kad je stvorio nebo i zemlju, a su ljudi u džamiji stojeći Čekali. Kad je Muhamed na vratima Kabe ostaće sveta do sudnjega dana. Ni Kad je Muhamed kod polaska od i Zuttava uređivao trupe, zapovjedi on : stajao, reče. »Nema Boga osim Allaha jednom vjerniku nije dozvoljeno, da I I I I u njoj krv prolijeva ili kakvo drvo posiječe. Nikome prije mene nije bilo dozvoljeno, a ni poslije mene ne će nikome biti dozvoljeno, — a meni je bilo dozvoljeno samo u ovome sahatu radi božijega gnjeva spram njezinih stanovnika, ~ a onda je opet bila posvećena kao i prije. Prisutni neka to razglase odsutnima! Kaže ii vam neko: Pa Muhamed je u njoj ratovao; onda odgovorite: Bog je to dozvolio svome poslaniku, ali ne vama!« O deputaciji Takifita i njihovom prelazu na Islam u Ramazanu g. 9. Kad se je Muhamed povratio od Takifita (poslije uzaludne obsade nji­ hovoga grada Daifa), slijedio ga je Urve-ibni-Mešud, Takifit i stigao ga još prije njegovog dolaska u Medinu i priznao se muslimanom. On poslije zamoli Muhameda, da mu dozvoli, da se opet svojima povrati i da im islam objavi. Muhamed mu reče po obavjesti njegovih suplemenika: »Ubiće Te!«, jer je Muhamed znao, da oni u svom protivljenju pokazuju najveću odluč­ nost. A Urve reče: »O božiji poslaniče, ja sam im draži nego njihovi prvorođeni sinovi«. On je u istinu bio obljubljen i slušan. On sad ode, da svoj narod pozove u Islam, a nadao se je radi svoga ugleda, da ni u ovom slučaju ne će udariti na prigovore. Ali kada ih je pozvao u Islam i obja­ vio im svoju vjeru, počeše strijeljati na njega sa svih strana i pogođen od jedne strijele, umre. �Број 318 Broj Za sada g. Simon izabrao je one I natrag kot. uredu, ovaj će opet do? ! ■ nijeti istu presudu, a uzurpatori će . krajeve naše zemlje za koje se govori ponovno dati utok na Agrarnu di­ da ima najviše separatista. Kao dobar | rekciju i ona će istom onda riješiti i okretan novinar razgovara sa politi­ čarima od uticaja. Taj metod, nema utok. Iz ovoga se jasno vidi, da Agrarna sumnje, najbolji je, i ako je za sada novina u diplomaciji«. i direkcija hotimično razvlači sporo* Riječ »konfident« znači u običnom i vc i time ide samo na ruku uzurpa? torima. a zemljovlasnike namjerno nazivu »špijun« Mislimo da je ta krat­ ka vijest najbolja ilustracija naših odoštećuje. Stoga sam slobodan staviti na g. i nošaja prema Francuskoj. Ona kaže više nego stotinu novinskih članaka. ministra ova pitanja: selu i u kasabi, to je posljedica nje­ do 40 najčestitijih ljudi u selu i vi gove „dobre zadruge". Zamisli sad, složite zadrugu, koja se bavi Štednjom, kad bi Ibrahimagina kuća, Tvoja i još veresijom i zajmovima. drugih 20 do 30 poštenjačina osno­ U čemu je razlika između prije i vali svoju zadrugu, kakva bi bila to sada? onda istom dobra i velika zadruga. Prije ti nisi mogao dobiti zajma u Pomoću ove zadruge vi bi onda za štedioni, da možeš kupiti kravu, jer par godina svi dobro staja ii i imali bi već imaš neko opterećenje u gruntovljepši i ugodniji život, jer bi zajed­ nici i jer ti je posjed malen, imaš mo­ ničkim silama radili, a to mora bez­ žda samo 40 do 50 dunuma zemlje. uvjetno donijeti napredak. Sve su evo Ali udruženih vas 30—40 seljaka, koji neke vrste zadruga. Doduše nijesu jamčite svi za jednoga, a jedan za sve, privredne, o kojima kanim govoriti, možete pribaviti u svemu i stotine ali sva ta udruživanja i zajednički ' hiljada. poslovi imaju nešto slično s pravim To je seljačka zadruga ili uopće zadrugama: i o v dj e i ondje udruži j novčana zadruga. se više ljudi, da obave u spo­ Ova zadruga, sada, daće ti uz naj­ razumu i u zajednici neki po­ povoljnije uvjete onoliki zajam, koliki sao. Sve je to zato, što jedan sam je za kupnju krave potreban. za se ne bi mogao obaviti taj posao, (Nastaviće se). ili što ga ne bi mogao obaviti tako dobro. To je dakle megjusobna pomoć. Evo, s ovim riječima rekao sam već i to, Što je zadruga. Tebe sad zanima na gospodina ministra za agrarnu ima li tih zadruga više i kako one po­ reformu. stoje, te da li imaju neki red, kako to mora biti u svakoj kući i kod sva­ Prema prijašnjoj beglučkoj uredbi kog posla. Ima. 1 na to ćemo doći. bio je kod sreskih načelstava u Bo= Sad, da Ti nešto rečem o ovakoj jed­ sni i Hercegovini riješen znatan broj noj zadruzi, što daje u zajam novac agrarnih sporova na štetu uzurpator i prima novac na interes. Ovaka za­ ra, koji su predali utoke protiv ta* druga zove se kovih rijesenja na Agrarnu direkciju 1. Jc li voljan pozvati Agrarnu db ; rekciju, odnosno činovnika, kojemu ' je rješavanje ovakovih utoka povje­ reno, na odgovornost radi nemar* Povodom novinske polemike, koja nosti i nesavjesnosti u vršenju služ* se vodi između »Srpske Riječi« i g. be? 2. Je li voljan izdati naređenje, Perišića s jedne strane i »Hrvatske da Agrarna direkcija sve one spo­ Sloge« i g. Čelića s druge strane, i u rove, koji su jednom riješeni pred kojoj je polemici g. Ćelić i mene po­ kotarskim kao agrarnim uredom, zvao da se izjavim, mogu reći ovo: Svih se pojedinosti konferencije u definitivno riješi, ako riješenja kot. ureda nisu u opreci s novom begluč- belediji ne sjećam. G. Ćelić je sjedio kom uredbom i ako se to iz spisa, pokraj mene, i sjećam se, da je on koji sc na to odnose, može ustano* u par navrata izrazio svoje negodo­ vanje, kad se je počelo govoriti o viti? tome, da bi g Perišić kod manifesta­ U Beogradu, 30. jula 1921. Izjava. Pitanje Kreditna zadruga. Na to se Takifite posavjetuju, a , I ; 1 jedan drugom reče: Ne vidite li, da nijeste ni na kojem putu sigurni, da niko ne može od vas izići, a da ne bude zadržan! Tako poslije održanog savjeta zaključiše, da pošalju glasnika Muha­ medu, kao što su prije poslali Urvu; porazgovoriše se sa Abdi-Alilom, koji je bio isto tako star kao i Urve i predložiše ga za glasnika. On se je ustručavao, jer se je bojao, da mu se ne dogodi, kao i Urvi. On reče: »Ne ću, ako sa mnom ne pošaljete još druge ljude!« Oni zaključiŠe, da još pošalju s njim trojicu Takifita i dvojicu saveznika tako, da ih je bilo šest. Abdi-Alil, vođa izaslanika, otputuje sa njima. Kad su odsjeli u Kanatu, u blizini Medini, susretnu Mugiri ibniŠuba, na kojem je bila reda, da vodi na pašu deve drugova Muhamedovih, pošto su se drugovi međusobno u ovoj službi izmjenjivali. Kad on vidje Takifite, ostavi stado i skoči brzo, da Muhameda obavijesti o tome. Tada on sretne Ebu-Bekira — prije nego Kao cija govorio u ime Hrvata. On doduše nije uzimao riječi, аИ je upadicama ipak izrazio to negodovanje. To ie rekao i u razgovoru, u kome smo učestvovali gg. Kobasica, Ćelić i ja. Da ostali nisu mogli čuti toga razgo­ vora, jasno je, jer smo razgovarali tiho. Istina je i to, da je sam g. Perišić otklanjao, da on govori u ime Hrvata, a i g. Kobasica, kad ga je predlagao, rekao je u šali, da bi on mogao go­ voriti u svoje ime i u ime kućevlasnika. To toliko moram da izjavim, kad sam već apostrofiran, i ako ne bi Že­ lio, da me povlači u ovu sitničavu po­ lemiku. Beograd, 29, Vll. 1921. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. I । u Sarajevu. Agrarna je direkcija : ponajviše držala neriješene spise kod sebe i to po nekoliko mjeseci a ' i po godinu dana u namjeri, da se sporovi što više otegnu i/ da uzurpa­ tori nesmetano obrađuju otetu zem* Iju. I ako jc bila dužnost Agr. direkci? je, da ispita takove utoke i da usta­ novi, da li su riješeni a, protiv kojih se podnose utoci, suglasna s begluč* kom uredbom, te da ta rrješenja o* snaži ili poništi, ona je u zadnje vrijeme počela povraćati spise, koji se odnose na ovakove sporove na* trag sreskim načelstvima, jer se bajagi takovi sporovi imaju definitiv* no riješiti po beglučkoj uredbi od 12. maja 1921. I ako tih slučajeva ima vrlo mnogo, ja ću kao primjer navesti samo ovu odluku: »Kotarski ured u Tešnju, broi 3091/21., dne 13. jula 1921. Gosp. Sulejmanu Hafizu Užičaninu u Tešnju. Agrarna direk* čija u Sarajevu vratila je spise Va­ šeg spora s Ivom Križanovićem i dr., jer se ovaj predmet ima po begluč* koj uredbi od 12. maja 1921. đefini? tivno riješiti po agrarnom okružnom uredu koji će se tek sada osnovati. Kotarski predstojnik: Molnar.« Kad je spor prema bivšoj begluč* koj uredbi ispao povoljno po zemIjovlasnika, jasno je. da će takav spor pogotovo morati ispasti povolj* no po zemljovlasnika kad se bude 1 rješavao prema beglučkoj uredbi od ■ 1i. maja 1921. 1 umjesto da agrarna j direkcija riješi utok, ona šalje spise Jedan od vas dosjeti se, bio u ratu, pa vidio tamo u svijetu, da bi bilo dobro, kad bi kupio gotovu čistokrvnu kravu. Ne može čekati, da se njegov hajvan križanjem oplemeni. Dobra krava čistokrvne pasmine stoji imetak. Za nju moraš imati bolju staju i mora se bolje hraniti. Za sve treba para, a Ti i ako imaš posjed, nemaš toliko para za to sve. Istina, možeš Ti u kakvoj banci dobiti novaca, ali uz kakvu pogodbu? Te pogodbe su, brate, take, da se Ti nikad ne možeš riješiti toga duga, osim ako ne nastupe ovake neredovite i neobične prilike, kao što su bile za vrijeme rata, kad se je svaki seljak, hvala dragom Bogu, du­ gova riješio. Zlo je, ako si u banci dužan, ako imaš kakav hipotekarni (zemljišni) dug, ili kakvo drugo opte­ rećenje. Onda moraš ići kakvom gulikoži, kakvom trgovčiću u selu ili u varošu. koji će ti dati zajam uz visoke kamate. Kao razuman i napredan Čo­ vjek, ti tu stvar razmisliš i izračunaš, da bi to bilo zlo za te. U to baš čuješ ili čitaš nešto o seljačkim blagajnama, zajmovnim bla­ gajnama, gospodarskim društvima kao zadrugama, zemljoradničkim ili seljač­ kim zadrugama, koje se bave sa po­ zajmljivanjem novaca. Ali u tvom selu nema ni jedne od tih zadruga. Odeš, recimo, do tvog mjesnog od­ bora organizacije, pa kažeš, da bi bilo dobro, kad bi se za tvoje selo osno­ vala takva zadruga. Odbor pribavi pra­ vila i točne upute, pa izabere vas 30 Takifite ostanu tako još nekoliko mjeseci poslije ubojstva Urve, a onda se međusobno posavjetovaše, uvidivši, da nijesu dosta jaki, da se mogu bo­ riti proti Arapa, koji su ih opkolja­ vali, a koji su svi Muhameda prizna­ vali i Islam bili primili. Amr-ibni(Jmejja, jedan od Benu-Hadža, klonio se je Abdi-Aliia ibni-Amra, jer se je među njima nekakvo z o dogodilo. Amr, koji je bio jedan od najlukavijih Arapa, ode među tim Abdi-Alilovoj kući i zamoli ga, da k njemu iziđe. Abdi-Alil reče glasniku: »Jao Tebi. Je li Te amo poslao Amr?« On od­ govori: »Da. Evo ga stoji pred Tvojom kućom«. Onda ovaj reče: »Nijesam to očekivao? Mislio sam, daje u njega mnogo jači duh«. On onda iziđe k njemu i nazove mu dobrodošlicu. Amr reče: »Nastupile su prilike, koje ne dopuštaju više cijepanja. Stvar ovoga čovjeka je postala ono, što Ti je po­ znato. Svi Arapi priznaju Islam, vi nemate nikakve sile, da se s njima borite, za to gledajte, šta ćete činiti I« Страна 3 Strana „ЛРАВДА* — „PRAVDA0 : ■ ! 1 Bilješke. Radi uzrujanosti manifestanata uhapšen I »Jug. List« i »Srpska Ri- ' ječ« od 39. pr. mj. javljaju iz Zemuna, da je tamo na 29. pr. mj. održan veliki protestni miting protiv terorističke agitacije komunista i tu še dogodilo ovo: »Kad je povorka prolazila kraj stana Dra. Živka Bertića, on je s prozora uzviknuo »Dolje Srbija, živila Jugoslavija I« U sijed u'zrujanosti ma­ nire stana ta, koji su htjeli provaliti u stan, uhapšen je Bertić smje­ sta od redarstva i sproveden u B e o g r a d«. Ne možemo i ne ćemo da vjerujemo u tu Skandaloznu vijest. Zašto li će se još sve ljudi hapsiti! 1 te dvije no­ vine ne nadaše za potrebno, da protiv toga očitog terora ulice reknu ma i jednu riječ 1 „Put g. Klemana Simona*. Pod tim naslovom donijela je beogradska »Tribuna« u broju od 29, pr. mj. je­ dnu veoma interesantnu noticu, koja glasi: »Francuski poslanik na našem dvoru, g. Kleman Simon, odlučio je, izgledd, da raskine sa dosadašnjom taktikom svojih predhodnika. Polazeći, može biti, sa gledišta da konfidenti, obično, u isto vreme služe ove strane, g. Simon pošao je na put kroz našu zemlju da se sam lično uveri u koliko može pokloniti veru izvještajima svojih konfidenata. je došao Muhamedu — i rekne mu, da su došli Takifite. da se Muhamedu poklone i da islam prime pod uvjetom, da im on ispostavi jedno sigur­ nosno pismo za njihove ljude, zemlju i njihovo dobro. Ebu-Bekir reče Mu­ giri: »Zaklinjem Te Allahom, ne idi prije mene Muhamedu, da mu ja to objavim«. Mugire posluša, a Ebu-Bekir obavijesti Muhamed , o dolasku Taki­ fita. Mugira onda ode sa izaslanicima svojim prijateljima i ostavi tamo nji­ hove deve, da se kod njih odmore, a poučavaše ih, kako će Muhameda po­ zdraviti; ali oni ipak ostadoše kod svoga poganskoga pozdrava. I । ! I 1 j | H. Ajanović. 1 Katastrofalni poraz Španjolaca u Maroku. Javlja se iz Londona: Po­ : ' ј i , I i i j I Kad su došli Muhamedu, naredi on ; — kako se tvrdi da im se napravi ј Čador pokraj njegove džamije. Halid- • ibni-Said je bio posrednik između njih i Muhameda, dok napokon nije po­ stavljen ugovor, kojeg je H&Hd pisao. Nijesu jeli ni od kojeg jela, kojeg im je Muhamed poslao, prije dok ga Halid ne okuša, dok ne primiše Islam i dok ne bi ugovor zaključen. Oni su tražili od Muhameda, da im brat NMMinininM^ bratu podobni, bez razlike, treba da su naši žabi. Nema Ijepog čovjeka i osobo bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I I) A - p a s i c za z u b c. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu DlbePt Vita Ш, Sarajevo, Despića ui. 1 Politički pregled. raz Španjolskih četa u Maroku jedan je od najvećih, što su ga španjolske čete doživile u Africi, te se može isporediti sa porazom Talijana kod Adue god. 1896. Španjolska je imala duž obale 15.000 dobro oboružanih dobro opskrbljenih ljudi, kojima se sada ne zna za sudbinu. Na njih su navalile premoćne marokan­ ske čete rifskih Kabila, koje su bile oboružane puškama leblankama i koje nesumnjivo potječu iz Francuske. Za­ povjednik tih četa general Sylvestre iz­ vršio je radi toga poraza samoubojstvo. „Times" o pitanju PeČuha. Engle­ ski list »Times« napisao je povodom ostavi još tri godine njihovog boga Lata, a kad se je on ustezao, zamoliše za dvije godine, onda jednu i na­ pokon za jedan mjesec. A Muhamed im nije htio uopće nikakav stalan rok da postavi. Izaslanici su to s tim opravdavali, da bi se oni samo htjeli štititi od svojih luda, žena i djece, i da im je neugodno, da svoje ljude razbijanjem idola natjeravaju u strah, prije nego što tamo uniđe Islam. Muhamed je ostao kod toga, da pošalje Ebu-Sofjana i Mugira-ibni-Šuba, da razore Lata. Uz mo’bu, da se održi idol, privezati su također molbu, da se na njih ne protegne dužnost kla­ njanja namaza i da ne moraju vla­ stitom rukom idola razbiti. Muhamed je na to odgovorio: »Što se tiče raz­ bijanja sa vlastitom rukom, to ćemo vam priznati, ali molitvu ne! Jer nije ništa dobro na jednoj vjeri, koja nema molitve!« — »Napokon«, rekoše oni Muhamedu, »mi Ti priznajemo sve, premda je to poniženje«. (Nastaviće se). �Broj 318 Број Ј1РРВДА‘ — PRAVDA" Strana 4 Страна Muslimansko prosvjetno i potporno u buduće ne zaborave naše šegrtske sekcije, koja je na se preuzela vrlo i društvo „Spas* uz sudjelovanje musi, tešku zadaću — namještanje i potpo- I potpornog društva „Brat tva“ u maganje šegrta — ali koju će — nada i Banjoj Luci priređuje na Bajram 17. augusta 1921. u Novoseliji se — uz bratsku pomoć ostalih, moći do kraja vršiti i provoditi konačnom Regrutovanje u Konjicu na Kur- cilju — odgajanju Čestitih zanatlija — u srijedu u 15 sati (3 sata po p). ban-Bajram. U području sreza Konjic muslimana. — Za šegrtsku sekciju Obdulja je 48 km. naređeno je regrutovanje mladića 15., društva »Hurrijjet«, Odbor. Biciklisti, koji će u utrci sudjelovati, 16., 17. i 18. augusta o. g. To regru­ „Naša Domovina*. Društvo za neka se prijave pismeno ili usmeno tovanje traje sva četiri dana Kurbanpromet stranaca izdalo je prvi broj kod društvenog predsjednika g. Adema Bajrama, kada muslimani treba da su svog glasila »Naša Domovina« u ko­ Afgana uz upisninu od K 100. kod svojih kuća radi klanja Kurbana jem se nalaze opisi pojedinih kupališta, Nagrade su slijedeće: i molitve, ali usjed te regrutacije mu­ lječilišta i planinarstva. List je štam­ Za I- — 2000 kruna slimani našeg kotara neće moći pro­ pan sa ilustracijama u tri boje i vrlo Za II. — 1600 kruna vesti toga najsvetijeg Blagdana Kurban- i ukusno opremljen. Cijena je listu 3 Bajrama, jer osim mladića rođenih | dinara, a naručuje se kod Društva za Za IH. lijep dar. (1-3) Odbor. 1901. godine, pozivaju se i oni pri- ; promet stranaca Zagreb, Trg I. br. 15. vremeno nesposobni mladići rođeni u i godinama 1896., 1897., 1898, 1899. i | 1900. a uz njih naravno treba da sađu svi nesposobni zadruga: i i tnuhu pogledu finansijske likvidacije bivših kmetovskih odnosa u kotaru tari (glavari). Molimo nadležne vojne Sarajevskom počinje u subotu dne 6. augusta o. g. pod slijedećim uslovima : oblasti, da regrutaciju premjesti iza 1) u prvom redu otpočeti će likvidacija za one sopstvenike bivših kme­ Bajrama. tovskih selišta, kuji padaju u 1. kategoriju (sa zemljarinom do 40 K) i to opet Uredovan e beogradske pošte. Administracija naš?g lista primila je ’ najprije oni, koji su glasom gruntovnice bili inokosni saopstvenici (bez preko, ovdašnje pošte K 220 bez oznake | suvlasnika). Ovi treba da pristupe pred kotarski ured u Sarajevu (I. sprat, pošiljaoca, a po uputnici beogradske i soba broj 18- 23) u kancelariju evidencije katastra zemljišnog poreza u niže pošte. Administracija se ob-atila na određene danove po sledećem rasporedu : našu poštu sa pitanjem, ko je novac Za dotični dan određena je likvidacija inokosnih sopetvenika, Raspravni dan poslao, a naša pošta beogradskoj, od koje je stigao ovaj odgovor pod bro­ koji stannjn n gradskom kotaru: godine 1921. jem b454 od 25. pr. mj.: Vratnik 5., Vili subota „Pošti Sarajevo 1. — U povratku 9 . Vili utorak Bistrik akta stanici je čast izvestiti, da se po­ šiljalac ne upisuje u dnevniku kase 11. VIII četvrtak Skenderija primanja, te je prema tome nemoguće 12 ./VILI petak ovoj stanici dostaviti, ko je pošiljalac gornje putnice. — Upravnik pošte (pot­ i jelave donje i gornje 13 ./VIII subota pis nečitljiv)/ 16. .VIII utorak Logavina Upozoravamo na ovo gospodina mi­ Čaržija 22./VIII ponedeljak nistra pošte i tražimo da zavede ka­ kav bilo red na beogradskoj glavnoj Sopstvenici, koji stanuju u seoskim općinama Sarajevskog 25. VH1 četvrtak pošti, koja' br, ako već ne će da gubi kotara ieuaam u područja ispostave trnovsk© vrijeme upisivanjem imena pošiljalaca, trebala bar paziti na to, da ne prima Sopstvenici, koji stanuju u općinama područja 27. . Vili subota novčanih uputnica, na kojima na ku­ truovske općine ponu, koji primalac može odrezati, ne Svi gore spomenuti inokosni sopstvenici (bez suvlasnika!) po­ stoji ime pošiljaoca. zivaju se, da pristupe u određeni im dan te da ponesu svoje porezne knjižice, Hurrijetove štipendij*e. Zaključkom a i gruntovne izvatke — ako takovih imadu — jer će se u tom slučaju brže odb. sjednice od 25. jula o. g. pozi­ moći ustanoviti njihovi potrebiti lični podaci. vaju se sva djeca, koja su rodom iz Sarajeva, a koja bi želila pohađati U dan, određeni za pojedini gradski kotar, treba da pristupi i dotični ovd. zanati, školu, da svoje molbe bašmuktar, odnosno njegov zamjenik. zem. vladi podnesu potpisanom dru­ Sopstvenici, koji su pozvani 25./V11I. i 27./Vili, i koji stanuju izvan Sa­ štvu, koje će ih s najtoplijim prepo­ rajeva po seoskim općinama, treba da povedu sa sobom svoga muhtara. rukama uručiti zem. vladi na riješenje. Ujedno se upozoruju, da je društvo Sopstvenici, kojima je bivši kmetovski posjed opterećen hipotekarnim na istoj sjednici zaključilo, podijeliti u tražbinama- treba da ponesu na raspravu tačan obračun svoga hipotekarnog nar. škol. godini 5 Stipendija za zanati, vjerovnika, jer će se u protivnom slučaju položiti likvidirana otkupnina kao školu u iznosu od 500 K godišnje, i sudbeni depozit. Za društvo »Hurrijjet® Odbor. II.) Za one sopstvenike, koji nijesu inokosni vlasnici, nego imadu glasom Javna zahvala. Od Mjesnog odbora gruntovnice suvlasnika i ako hoće da reklamiraju pogodnost posebnog ku­ J. M. 0. u Sarajevu primilo je potpi- ‘ sano društvo za svoju Šegrtsku sek- ! ćanstva, odrediće se raspravni danovi naknadno, kako i za sopstvenike osta­ čiju sakupljenih dobrov. priloga u iz- • lih kategorija. Jednako će se naknadna rasprava prigodom općenite likvida­ nosu od 17.616 K, te se ovim putem , cije provoditi i za one inokosne sopstvenike, koji ne bi mogli pristupiti na gornjem p. t odboru kao i prilaga- i gore određene danove. Agrarni Direktor: Dr. Feifalik. čima najljepše zahvaljuje i moli, da i . Zvonimir Turina za Mostar, dok je za Sarajevo imenovan povjerenikom već prije g. Ćuković. Istim ukazom una­ prijeđen je za inspektora 1 klase g. Lujo No^ak, dosadašnji inspektor III. klase kod agrarne direkcije. izmjene ra ifikacije trianonskog ugo­ vora članak, iz koga valja citirati ove riječi: ‘Ako Mađarska lojalnom preda­ jom zapadne Ugarske pokaže svoju dobru volju, onda je pravedno, da se i u pitanju Pečuha s njom lojalno po­ stupa. Ni u ovom pitanja nema raz­ loga pomisliti, da bi moglo doći do incidenata. Jugoslavija — veli list imade da riješi dosta svojih problema, pa ne će valjda nepotrebno ogorčavati Mađarsku, koja je neposredan susjed male antante. Demanti angorske vlade. Odaslanstvo angorske vlade u Rimu iz­ javljuje, da su neistinite sve vijesti, prema kojima namjerava angorska vlada preseliti se iz Angore u Sivas. Razgraničenje sa Rumunjskom. veliku biciklističku trku Postupak Naše ministarstvo spoljnih poslova od­ redilo je komisiju, koja će sa rumu­ njskim predstavnicima otpočeti rad na povlačenju granice izmedju naše države i kraljevine Rumunjske. Za predsjed­ nika naše komisije odredjen je general g. Dragutin Milojević, a za članove narodni poslanik g. Stojanović i pot­ pukovnik g. HadŽić. Ta komisija otpoćeće uskoro svoj rad. Domaće vijesti. Užasno nasilje. G. Reuf Arnautović, bolničar Državne bolnice u službi oko 12 godina uhapšen je 26 pr. mj. od policije na prijavu podvornika bolnice Todora Babića, da mu je na njegovo pitanje: »Gdje je dr. F.?« odgovorio »pitaj Draškovića«. I na osnovu te prijave odležao je Reuf tri dana i če­ tiri noći u policijskom zatvoru, hranjen samim hljebom. To su mu užasno vri­ jeme zaslađivali policajci psovanjem muslimanskog i komunističkog Boga i u ćeliji bio još i tučen. A sve na pravdi Boga, jer ne samo da on nije komuništa, već nije uopće rekao ni one riječi, radi koje je uhapšen. Državni odvjetnik se i sam zgražao i pustio Reufa na slobodu. Zahtijevamo, da se vinovnici ovog nedjela najstrožije kazne. i ' | | : I • , i Postupak u pogledu f nancijske likvidacije kmetskih odnoŠuja. Skre­ ćemo pažnju sarajevskim bivšim posjednicima kmetskih čitluka na današnju objavu Agrarne direkcije pod gornjim naslovom, koja je štampana u ovom broju među oglasima. j i ; I Imenovanje okružnih agrarnih povjerenika. „Nar. Jedinstvo® od 29. ov. mj. donijelo je ukaze o imenovanjima okružnih agrarnih povjerenika. Imenovani su : vladin savjetnik Karlo Albrecht zu Bihać, sreski načelnik u penziji Vladimir Stojić za Tuzlu, vla­ din tajnik Dr. Lavoslav Weichberger za Banju Luku, kotarski predstojnik I i I i I Miševi, štakori, stjeniCB i žohari Narodna i Jugoslavenska kuhinja -------------- - Kralja Petra ulica br. 2. — - Poznati Mehmedčauš k; har. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Mujaga Kovačević zvan Mostarac. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12*—, za štakore K i 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15*—• Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, i mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti Oglašujte u „Pravdi" О<3- Д*1 v д NJE —. u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni ■ BLOCKNER-OV i zavod za oglašivanje 9 Zagreb, Jurjevska ul. 31. I Telefon 21—65. :: I Generalno oglasno zastupstvo | zapreke 40 tu-i inozemnih listova ■ шаовимммавжмнвш muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZU Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bd70d8bed1333dd10fb8104ade6ff36f.pdf 5d7d719976699dc76245d84d30459d67 PDF Text Text POS1AR1NA u gotovu plaćena. Pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. аЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 81 (319) Sarajevo, četvrtak 4. augusta 1921. (29. Zil kade 1339.) Izjava našeg poslaničkog kluba. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina ili. Dan naše organizacije. Ovogodišnji dan organizacije, koji treba održati u petak 19. a u g u₽ Povodom glasanja o zakonu za za­ I upravne administracije, koji daju poštitu države u Skupštini od 1. ov. mj. | voda odmetanju i najmirnijih građana. s t a, treba da bude vidan znak naše sloge i ljubavi; — treba da dao je u ime kluba narodni poslanik Protiv onakovih odredaba o antiubije i zadnju nadu naših protivnika, da će — uzdrmati slogu — po* H. Ajanovlć ovu izjavu: državnim elementima bili smo samo ljuljati naš opstanak i učiniti uslugu svojim gosama. Taj dan treba da radi toga, jer su pojmovi o antidržavSmatramo, da je nakon učestalih bude vidan protest proti svim rovarenjima i jasan dokaz, da naš svijet nosti ne samo u širokim slojevima atentata na pojedine predstavnike zna cijeniti vrijednost svoje organizacije, u čijem zdravlju danas laglje naroda, nego i kod inteligencije, pa države prijeko potrebno pooštriti po­ stojeće zakone za osiguranje javnog šta više i kod odgovornih državnih diše i od koje se — uz Božiju pomoć — može nadati i boljim uspjesima. mira i poretka u državi, jer i državi organa, dobili posve drugačije zna­ Mjesni će odbori, o tom smo potpuno uvjereni, izvršiti svoju duž* čenje nego što ga sam izraz obuhvata. U kao socijalnom organizmu pripada nost oko priprema za ovaj manifestacioni dan naše snage i ljubavi pa dnevnoj štampi neprestano se govori pravo samodbrane kao i svakom po­ im u to ime šaljemo bratski selam i poziv: Na posao, na intenzivan rad! o različitim antidržavnim elementima jedincu. S veseljem konstatujemo, da su iz u našoj kraljevini, pa kad to čita predloženog projekta brisane sve one stranac, dobiva dojam, da su bar dvije nejasne, općenite odredbe o antidržav- trećine našeg pučanstva neraspoložene ili ih kupi gdje prije stigne na kg i njim razumno i poduzetnički uprav* sije ih makar i istančala, a kamo li lja. Bim i antimilitarističkim elementima, prema ovaj našoj državi. Da se even­ Ne pozna dobrog prosperiteta g oda bi nabavio nove vrste i zamije­ kao i one odredbe, koje osjetljivo kaž­ tualnim zloupotrebama u ovom pogle­ jenja živadi, od koje se sa ma* njavaju nedužne u krajevima, gdje se du stane na put, mi smo bili za to, nio stare za krupniji plod. Ne zna da se i livade i ćairi dobrim sjeme­ lim troškom mogu da dobiju velike da se odredbe sa ovako općenitim i poiave kaćaci. Radi suzbijanja kačaka neopredijeljenim značenjem potpuno njem trava poboljšavaju i s nova koristi, kao ni njena poboljšanja. bile su u prvom nacrtu unesene od­ Pčelarenjem se naš svijet i zasijavaju i to sjemenom nipošto ispuste, jer smatramo, da i sadašnji redbe, da se kažnjavaju i potpuno nevini ljudi, čak iz četvrtog koljena, zakoni daju dovoljno mogućnosti dr­ bez porjetla, nego uzeto iz pozna­ odveć malo bavi uopće, a pogotovo mu je nepoznato moderno, razumno tih i sigurnih ruku. žavnim vlastima, da pozovu na odgo­ da se raseljavaju čitava sela, dakle vornost sve one, koji se ogriješe o propisi, koji se protive i osnovnim Ne poznaje ideje o komasaciji pčelarenje, naročito sa pokretnim svoje državljanske dužnosti i uistinu načelima o kazneno-pravnoj odgovor­ zemljišta, po kojoj bi mogao svako saćem, u »amerikankama« (sanduci­ poduzmu nešto protiv države. nosti. svoj posjed da ujedini, na ma), sa Hanemanovom rešetkom, Isto tako tražimo, da državne vlasti Iz ovoga se nesmije nipošto zaklju­ njemu riše da uradi sa pola tnn л i rezervnim magazinima i t. d. niti mu oduzmu svaku inicijativu u poslovima nadzora. Ne pozna ideje Thunezove je poznato umjetno pravljenje saća, čivati, kao da bismo mi htjeli štititi odbrane države pojedinim neodgovornim kačake; mi smo zato, da se kačaci »izolovane države«, po kojoj bi tre* vrcan je meda, umjetno rojenje, sa organizacijama, narodnim gardama i balo kao i oni, za koje se sigurno tvrdi, udešavati gospodar« kojom se pašom i odstranjenjem da ih pomažu, najstrože progone, ali komitama, jer se njihov rad mnogo stvo obzirom na udalje­ štetnjaka te kojim oruđem barata* puta pretvara u nasilje i krvava zlo­ ne možemo se saglasiti s tim, da pri nost sela od gradova, pa na i ući oko pčelaca dobija vise meda i činstva nad nedužnim stanovništvom, tom nedužni stradaju; tim manje, što prometne prilike, tako i radi nabave t. d., nego, ako ima pet pčelaca, dva kako to najbolje dokazuje žalostan je u zakonodavnom odboru pala i ta potrebnih stvari, zamjene dobara i na pr. jaka »ubije« na jesen radi meda (faktično ih umrtvi!), a tri sla* dogadjaj u selu Starčevićima, sreza i opće prirode iz gospodarstva. riječ, da svi muslimani u pojedinim ba ostavi, koji mu zimu ili prežive Tutinskog, okruga Novopazarskog. Mi selima, gdje su se pojavili kačaci, Ne zna velike koristi od sabh ili ne. smatramo, da je snaga državne vlasti , znaju za njih i pomažu ih. Protiv ovaNaš težački svijet nema skoro kovih općenitih objeda moramo naj­ dovoljna, da pribavi i bez pomoći ova- i ranja ljekovitog bilja i go- ( kovih neodgovornih faktora državnim i jenja trgovačkog i tvorničkog bilja n:kakve kućne industrije, ko­ odlučnije protestirati i očekujemo, da i (kao što su mak, konoplja, lan, ге* jom bi za život mogao da privrijedi zakonima nužno poštovanje. će vlada raseljene porodice što prije Uz ovakove rezerve mi glasamo za ' pića, rakita za košaraštvo i t. d.), u toploj sobi barem polovinu ljet­ povratiti u njihove domove te uklo­ koje bj sto put moglo velike prihode nog prihoda s polia. Ne bavi se s vi­ predloženi projekt zakona. niti sve uzroke iz državne i samo­ Naša ekonomska organizacija. Š—in. Najveći procenat musli­ ću koje raste na zemlji razlikovati manskog žiteljstva u Bosni i Нетсе* njezine vrste, je li na pr. zemlja pje« govfoi jesu težaci. Zato počinjem sa skuša ili krečuša, glinuša ili lapornjihovim potrebama opravdavati njača i t. d., pa da prema tome znad* ■uzdu naše ekonomske organizacije. ne koji bi plod na njoj mogao da uMuslimana težaka ima 80% od spijeva i koje godišnje obhodnje na sveukupnog broja islamskog nufusa pojedinim komadima svoga posjeda u B. i H. ili četiri petine, t. j. od da zavede u razumnom gospodare­ O12.000 duša (popis 1910.) da ima nju. Ne zna da na zemlju utječe blizi­ 490.000 težaka, a oko 120.000 građa­ na (varošana). Ovaj zamjemo veli­ na mora, šuma i bregova, vazduh, ki broj zaslužuje i veliku pažnju. voda i sunčane zrake, da i zemlja Do sada nema ništa više, osim što i ž i v r, diše, umire, hrani se i svako svoju njivicu ore j kosi, pro* ( po d ml ađuj e se i da sa njom daje stoku i kupuje žito, stare du­ treba postupati kao i sa drugim ogove plaća novim, u ratu se propio, i sjetljivim živim bićima. Ne zna koje ne čita ~ ne zna, kuburi u kućerku žitarice i povrće iscrpljuje od zemIjinih snaga njih više, koje manje, i bori se s bolestima.... Žalosno stanje, zar ne, a ipak je za koji usjev iza sebe ostavi spo­ kod većine našeg težačkog sobno tlo, a za koji to tlo treba do* hraniti gnojenjem, a naročito kada svijeta ovako. On ne umije bolje da op os umjetnim gnojivom, kojim i u koli* r a v i i sa manje tereta bolje da živi. koj mjeri. Ne zna koristi od obrađi­ On, općenito uzevši, ne zna svoje vanja svoga gospodarstva modernim zemlje na kojoj radi, ne poznaje ratarskim oruđem, novim plugovi* njezine sposobnosti, pa da ma. okapalima, zubačama, vršalicaznadne za sto će koju njivu kada u- ma, mlatUima-, presama i t. d. pa da potrijebiti, pa da mu dadne pravu dobije sa pola sjemena dupli plod, korist. Ne zna je ocijeniti, jer ne u- na pr. u mjesto 8 tovara pšenice i 20 mije da je na pr. izmjeri ispiranjem tovara slame sa 10 đunuma zemlje (grudu zemlic sa njive u grlu Benig- zasijane sa 240 kg sjemena omak senove boce), ne zna ustanoviti nje­ kc, da se dobije 15 tovara žita i 30 zine snage kopanjem hornice i zdra­ tovara slame sa iste površine, zasi­ vice i mjerenjem na centimetre nje* jane samo sa 150 kg sjemena rezine dubine po slojevima, ne zna u* d o m i č n i m s i j a 1 o m. Ne zna važnosti promjene stanoviti! njezine plodoviitosti na pr. sagorijevanjem jedne grude na va* s j e m e n a, niti zna odakle i kako tri i vaganjem njenim prije i poslije bi dobra sjemena nabavio, nego otoga. Ne zna po travama j po drve­ stavlja sjemena te godine u godinu da daje, mnogo više od žitarica, kao lo g o j s t v o m. a još manje gojei povrće u zoni slobodnog, n i em r ib a na priplod. Nema svo* pa i mjenbenog gospodarstva na o- jih težačkih hambarova, u koje tvorenim putevima. bi položio žito za nužne potrebe Nije osvjedočen, naročito po sred­ novca u najgore doba. Nema svojih njoj Bosni i Sandžaku o velikoj važ­ kreditnih zadruga, od kojih nosti gojenja voćarstva, gdje bi za slučaj nevolje dobio jeftino bi svaki nekorisni grm trebala kori­ novaca u zajam. Nema dobrih k o₽ sna voćka da zamijeni, golijeti da se m u n i k a c i j a ni svojih nužnih in­ njima pošume i divljake nakaleme, stitucija, kao što se na pr. u Italiji osim što bi uz svaku kuću trebale i vidi (spominjem Italiju za to da mi dobre bašče da se osnuju. A još ma­ mnogi naši ratnici mogu biti svjedo? nje poznaje vrijedne vrste na pr. kom), kako je svako selo sa svakim zimskih jabuka i krušaka te da raz* vezano dobrom cestom, svako selo nih korisnih korisnih i skupih voć* ima svoju bolnicu, svoju školu, ba­ nih redova: jabučastih, poštićavih, nju i električno osvjetljenje.... Ne­ Ijuskavih i bobićavih imade toliko, ma vidnih, prostranih i su­ da bi pojedinac mogao imati bašču , hih stanova, nema čistog na­ sa stotinu drveta, a da njihov plod mještaja i posuđa u kući.... i u rodo rima bude posve različit po I tako dalje. izgledu, ukusu, namijenjenoj upo* Sve ovo upućuje mislene ljude, a trebi, čija se gojidba u bašči toliko | vjerujem i težake naše, koji su mno­ isplati, da bi mogla skoro čitavu po­ go štošta boljega vidjeli u svijetu za rodicu i daru činiti. vrijeme rata, da je nužno imati je­ Stočarstvo je važno za naš dan forum, svoj, od dobre volje utežački svijet toliko, koliko mu ono stanovljen, a u kojemu će vladati daje privrede za kućne i poljske po« stroga disciplina i poslušnost, koji trebe te koliko se može jeftino go­ će upoznavati naš težački svijet sa jiti na dobrim ispašama u blizini o* onim što ne zna u svim granama ko dvije trećine godine. Mala krž­ njegovog poslovanja, da znadne, ljava pasmina bosanskih goveda i da um je dne, kako bi г pтe* konja još uvijek se ц glavnom goji u ma današnjem svom pošlo* zemlji i slabi su porivi iz naroda, da vanju mnogo bolje prola­ svoju slabu pasminu na pr. goveda i zio i privređivao. A osim toga, dajući mu d a 1 j n e izmjenjuje a kroz nekoliko vremena posve zamijeni boljim pasminama, upute i zgodnu mogućnost koje mnogo više vrijede i mnogo vi­ investicija, da ga dalje izvodi še koristi daju. S ovim u savezu na veći stepen kulture i somosvijesti je i posve neracionalno i s k o r i š- kao uza stepenice, sve basamak po ćavanje mljekarstva u pri­ basamak na više. Na primjer: Uprava ekonomske organizacije, vredne svrhe svoje ekonomije, pri čemu se i ne zna na pr. za konden­ upoznavši težaka preko svojih or* zatore, centrifuge, butirometre, pa* gana sa njegovom zemljom, t. j. sa sterteiranje i t. d. i podizanje mliječ* njenim sposobnostima, njenim sastonosti krava kao 4 dobijanje većih jinama, njenom snagom, vrstama i prihoda od mljekarstva, ako se s plodoritosti, ne ostaje samo na to« �.PRAVDA* — »ПРАЗДА___________________________ Epoj ЗИ Bro: Strana 2 Страна me (da sve prepusti sudbini), nego organizacija sa svojojn jačpm finan* nastavlja onda sa svojom pravom ' cijalnom snagom. zadaćom rada, da mu pokaže kako Kada ga upozna sa ljekovitim, tr# ć c svoju zemlju popraviti i gpvačkim i tvorničkim biljem, sama gdje treba i kako će je pripravljati I v o d i a k c i j п o n j c g o у p m s aza najbolju plodovitost. Upućirvaće biranju i g p j e n j u, odposno ga na pr. kako se ledine, pašnjaci, njegovom prikupljanju za unovčenje pustoši i zapuštene livade upitom- ili upotrebu za preradu u obrtu ili u Ijuju preoravanjem i Brljanjem, ka* tvornici, omogućuje dakle ono, što ko se produbljivanje hornice postiže ne bi mogao dobro izvesti ni pojedi* dubokim jesenskim oranjem, kako nac, ni općina, pa ni jedan kotar sku^ se kisela zemlja isušuje ili popravlja pa uz najbolju volju, jer pri tome ne nasipanjem pijeska, kako se neravna bi poznavao ravnoteže ni za najbližu zemlja reguliše preokretanjem hu- okolicu. maka u dolinicc, kako se crnica po­ Upoznajući ga sa važnosti voćar­ pravlja pepelom ili umjetnim gnoji­ stva i upućujući na gojenje što vred­ vima fosfatom i kalijevom soli, ka­ nijih voćaka prema klimatskim pri­ ko se gKnuša popravlja negašenim likama, tc kako će voćke podgajati, krečom, podvodne zemlje isušuju ne bi ostajalo samo na tome, da svak odvodnim brazdama i t. d. svoje voće pojede, nego bi ga podu­ Kad ga poduči, koje bilje iscrpljuje čavala dalje kako će od dobivenog godišnje snagu zemlje više, a koje voća proizvoditi što bolje opet manje, upućuje ga onda z a trgovačke artikle i po potre* koje zeml jište i za koji bu- bi sama rukovala sa njihovom što d u ć i u s j e v će upotrijebiti koje boljom prodajom i n a b a v o m k o* đubrenje i koliko, da li stajsko ili r i s n i h kalema-sađcnica iz umjetno gnojivo, kadaćejkako dobrih voćarskih stanica. To isto upotrijebiti azot, kada fosfornu kiše* vrijedi i za povrće, koje ima i linu, kada kalij, kada đubrenje gips svoje naročite ophodnje i som (sadrom) iTi čilskom salitrom i nove korisnije vrste, коп* t. d. A naročito koliko stajskog tre­ zerviranje na malo i veliko, posebnu ba za povrat zemlja onih snaga, koje priredbu tla, naročitu brigu i t. d. usjev jz nje iscrpi. Tim većma to O velikom nužnom radu organi* strukovno podučavanja treba, što zacije na poboljšanju doma­ ne vrijedi jednako pravilo ćih pasmina stočarstva, mi* za sve zemlje, koje su različito slim da ne treba govoriti, jer u eko­ udaljene od mora, od šuma, voda i nomskom životu postoji opće pri­ bregova. znato pravilo, đa »bez dobrog sto­ Kad ga upozna sa važnošću do* čarstva nema nikada ni dobrog go­ brog sjemenja, upućuje ga kojim spodarstva«. Ovaj rad ima na deset­ će sjemenom koju oranicu zasi* ke godina dugo da traje, dok jati, kojim će opet koju livadu po­ se makar prilično podigne praviti, којлп neku pustoš oživiti i prosječna vrijednost našega blaga i brine se, da mu -svojim posredova* njegova hasnovitost na veći stepen. njem najbolja potrebna sjemena i Naravno tu dolaze u obzkr bolje šta* nabavi. le, pa način hrane, poznavanje sasta* Kad težake jednog sela dovoljno vina hrane i namicanje dobre, oda­ zagrije idejom o komasaciji zemlji­ biranje krava, koza i ovaca za mije* šta, zapovrže akciju da se karstvo, upotreba mlijeka i njegova komasacija i provede tako, ?akša preradba u produkte za trgovi­ da svako svoj posjed imadne u cje­ nu, uspostava kontrolnih organa, ulini sa baščom iza kuće, sa ravnim potreba vune i t. d. Za sav taj rad pristupom bez velikih međa i svađa tražiće se i dosta kapitala, sa drugim susjedima i t. d., a po­ mnogo više, nego li bi mogao dati trebna izravnanja u novcu pri tim samo jedan kotar ili jedna oblast operacijama da sama preko svog (okružje), ађ organizacija bi ipak novčanog zavoda financira. A jed­ mogla, pa makar i s obhodnjom sad na od najvažnijih zadaća uprave ek. za jedan kraj zemlje, sad za drugi. Za gojenje pčelarstva vodi- uprava organizacije bila bi, da r e g u 1 i š e gospodarska stanja prema organizacije naročitu propa* njihovom r e n t a b i 1 i t e t u i g a n d u i to da bude v u novim ko­ udaljenosti od gradova i otvorenih šnicama i razumno vođeno sa svim puteva, odnosno da se staranjem o- uvjetima nauke o tome, a košni­ ko poboljšanja krajeva, po uzoru ce i oruđe da sa ma iz raduje Thunenove »izolirane države«, kao i n a b a v 1 j a za pčelare, u ovom i regulisanjem obrade zemlji slučaju i za građane jednako kao i š t a u oskudici radne snage sa pri* za težake. O kućnoj industriji težačkim, koše­ mjerom modernog polj­ skog oružja i mašinerije, vima (hambarovima), kreditnim za­ koje pojedinci, a ni male zadruge ne drugama i ostalom b-iće govora dalje mogu lahko nabavljati, dok to može na svom mjestu. PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Ab du) Malikju Ibni Hišamu, preveli ! ' i i 1 i I ; Braća Muftićl u Žepču. I ! Kad su primili Islam i ugovor bio j napisan, imenuje Muhamed Osmana 1 ibni Ebil-Asa za njihovog pretpostav­ • ljenog, premda je bio jedan od naj­ mlađih, jer je bio najmarljiviji u pro­ 1 učavanju Islama i učenju Kur’ana, kako je to Ebu-Bekir Muhamedu re­ kao. Ebi-Hinđ mi je pričao od Muttarifa ibni Abdulaha, kojemu je pripovijedao Osman ibni Abil-Aas: »Kad me je Muhamed poslao Tak ftama, bila ma je zadnja zapovijed: Budi obziran u molitvi i cijeni ljude po njihovim naj­ slabijim, jer među njima imade veli­ j I kih i malih, potrebnih i slabih«. i Ra zbija ni e idola u Taifu. ' Kad su bili gotovi i opet se kući i vraćali, pošalje Muhamed s njima So- j fjana i Mugiru, da razbiju idola. Kad i su došli u Taif, htjede Mugira, da j Ebu-Sofjana naprijed pošalje, ali ovaj reče: »Idi Ti najprije svojim ljudima«. A on ostade na svom dobru u ZulHademu. Kada je Mugira došao u grad, baci (Nastavak). S jednim smo dakle čistu: za j rukovod i I i Јe i nadzirati bolju produkciju, zavišu^koristsvih^asJcrMveproizvodnju trebamo j e d- ' ćpm proizvodnjom i boljim radom, п u centralu, kao pčelac što ma* | a ne кироуацјст zeipalja, najbolje tku imade, koja će voditi г a* se umnožava ekonptpsko bUgQ$ta* Čuna o našoj proizvodnji, nje -narod^. Tekst zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u Državi. Usvojen u Nar. Skupštini 1 ■ Vili 1921. član 1. Kao zločinstvo u smislu kaznenog zakonika smatrat? se i ova dela: 1 .) pisanje, izdavanje, štampanje, ra­ sturanje: knjiga, novina, plakata ili obiava. kojima se ide na to, da se ko potstrekne na nasilje prema državnim vlastima predviđenim Ustavom ili u opšte da se grozi javni mir ili dovede u opasnost javni poredak. Ovo važi i za svaku pismenu ili usmenu komu­ nističku ili anarhističku propagandu ili ubedivanje drugih da treba promeniti politički ili ekonomski poredak u državi zločinom, nasiljem ili ma kojom vr­ stom terorizma; 2 ) organizovanje, potpomaganje ili postajanje članom kakvog udruženja, koje bi imalo za svrhu progagandu komunizma, anarhizma, terorizma ili udruženja radi pripreme ili izvršenja ubistva ili udruženja za nelegalno i neparlamentarno prigrabljavanje vlasti kao u opšte ono što se sadrži u pred­ njoj tački; 3 .) izdavanje pod zakup ili ma u kojem vidu ustupanja zgrada ili pro­ stora za skupljanje lica, kojima bi bio cilj priprema ili rad za ostvarenje čega od onoga, što je izloženo u gornjim dvema taČkama, ako je onaj, koji je zgradu ili prostorije ustupio, znao, našta će se one upotrebiti; 4 .) ogranizovanje, združivanje ili pro­ paganda, kojima se ide na to, da se prouzrokuje vojna pobuna, metež ili nezadovoljstvo kod vojnika ili da se građani ili vojnici ne odazivaju svojim vojnim dužnostima ili da se ometa, otežava ili ograniči proizvodnja, po­ pravka ili prenos vojnog materijala ili snabdevanje vojske za njene potrebe kao u opšte svaka propaganda protiv ustanove vojske, kao i svaka priprema, pokušaj ili izvršenje u cilju da se po­ ruše iii ponište objekti, koji služe jav­ nom saobraćaju, javnim instalacijama i potrebama; 5 .) stavljanje u vezu sa kakvom ličnošću ili kakvim društvom u inostranstvu u cilju dobijanja kakve po­ moći otuda radi pripreme na revolu­ ciju ili nasilnu рготепи sadašnjeg po­ litičkog stanja u zemlji ili drugog čega u prednjim tačkama predviđenoga, kao i svako pomaganje koga inostranoga lista ili društva od strane nekega sa i teritorije naše Kraljevine, kad to lice ‘ »Od Musejleme, božijega poslanika, se na idola i razbije ga sa jednom Muhamedu, božijem poslaniku. Slava sjekirom. Njegovi suplemenici BenuMuattabi stajahu kod njega bojeći se, i Tebi! Onda znaj, da sam ja Tvoi drug da ne bi bio ranjen strijelom ilrinače ' u vladavini. Pola zemlje je pripadalo s čim drug'm. Žene Takifita iziđoše u nama, a pola Kurejšijama, ali ovi su zlotvori«. zdvajanju plačući i vičući: »Prolijevajte potocima suze! Kukavice su vas izOvo pismo donesoše Muhamedu dalel Oni su se hrđivo borili«. dvojica glasnika. Muhamed reče gla­ snicima, kad je pročitao pismo: »A Dok Je Mugira idola sa sjekirom Šta je vaše mnijenje?« Oni odgovorazbijao, viknu Ebu-Sofjan: »Jao tebi, riše: »Mi govorimo, kao i on!« Onda to i zaslužuješ!« Kad je Mugira idola reče Muhamed: »Da izaslanici nijesu razbio i oduzeo mu blago i nakit, pošalje ga Ebu-Sofjanu. Nakit se je sa- • nepovredivi, ja bih vas pogubio!« On onda napisa Musejlemi: »U ime stojao iz raznih dijelova, a blago se Boga blagoga i milostivoga. — Od je sastojalo iz zlata i dragog kamenja. Muhameda, božijega poslanika, na MuO devetoj godini, koja se je zvala sejlemu lašca. Slava onome, koji puti „Godina deputacija". na pravi put. Onda, zemlja je božija Kada je Muhamed osvojio Meku i i On je daje kao nasljedstvo onome kada su i Takifiti primili Islam i po­ svome slugi, koji ga voli. Oni, koji se klonili mu se, počeše dolaziti deputa­ Boga boje, dobro će izaći!« cije sa svih strana Arabije. Arapi su Ovo je bilo koncem godine desete, naime očekivali, šia će bin sa ovim , Muhamedova propovijed kod plemenom Kurejšija i sa Muhamedom, oproštajnoga hodočašćenja. jer su ovi bili vođe i prvaci ljudi, go­ Na posljednjem hodočašćenju pokaže spodari svetoga hrama, priznati potomci Ismaila sina Ibrahimova. To su ; Muhamed svete obrede i ceremonije kod hodočašćenja, održa jednu proarapske poglavice vrlo dobro znale, diku, u kojoj je mnoge stvari razjaA i Kurejšije su se najprije Muhamedu odupirale i vodili s njime rat. Za to, I snio. Pošto je Boga pohvalio, reče: »O ljudi, čujte moje riječi, jer ja kad je Meka bila osvojena i Kurejšije ne znam, hoću li vas još u kojoj dru­ se pokorile, a Islam ih ukrotio, znali goj godini ovdje sresti. 0 ljudi, držite su Arapi, da ne bi imali moći, da se ljudsko dobro i krv svetom, dok ne Muhamedu opru i proti njega vojuju, sretnete vašega Gospodina, tako sve­ za to priznaše vjeru Allahovu. tom, kao što je svet ovaj dan i ovaj O lažnome pej^amberu Musejlemi. mjesec, jer vi ćete jedan puta sresti Vašega Gospodina i pitaće vas za Musejlema ibni Hablb pisao je Mu­ hamedu: vaša djela, a ja sam vam sve objavio. । j | ■ j | ili društvo rade protiv uređenja, po­ retka ili javnoga mira naše države. 6 .) proizvodnja ili prikupljanje oru­ žja, oruđa, sprava ili eksploziva radi kojega od napred spomenutih ciljeoa, kao i svako prikrivanje tih predmeta-, 7 .) priprema, pokušaj ili izvršenje ubistva na koga organa vlasti ili po­ litičke ličnosti. član 2. Ko učini ma koje od krivičnih dela izloženih u Či. 1 ovoga zakona, kazniće se smrću ili robijom do 20 godi­ na. Predmeti krivičnog dela konfiskovaće se. Oni, koji znaju da se pripremaju zločini izloženi u članu 1. pa o tome na vreme ne izveste državnu vlast, kazniće se robijom do 20 godina. U cilju bržeg i lakšeg utvrđivanja krivice dopušteno je nadležnim vlasti­ ma da pretres vrše i noću, ako to zahteva preka potreba. Član 3. Državna politička vlast tražiće od najbližeg komandanta vojsku radi odr­ žanja javne bezbednosti kad god se pokaže da u kojem konkretnom te­ žem slučaju nisu zato dovoljni njeni organi lične i imovne bezbednosti. Bliže odredbe o načinu upotrebe vojske propisaće Ministarski Savet. Član 4. Kad se u kakvu opštinu ili srez po­ šalje vojska usied ugrožene bezbed­ nosti, onda će stanovništvo te opštine, odnosno sreza, biti dužno da iz svojih sredstava, svaka kuća prema svom imovnom stanju, hrani i potrebama snabdeva vojsku. Pribiranje potrebnih namirnica vrše, pod rukovođenjem i nadzorom državne i policijske vlasti, opštinska vlast i u ukupnom iznosu uredno i na vreme predaje voinoj vlasti. I drugi troškovi, koje bi država uči­ nila usied ove potrebe vojske, padaju na Stanovništvo, no ako se red ubrzo povrati, da se stanovništvo oslobodi plaćanja naknade tih troškova i da oni padnu na teret državne kase kao i da se stanovništvu vrati ono, što je za vojsku dalo. Oni, koji bi zbog dela kojim je iza­ zvana upotreba vojske bili osuđeni na kaznu, dužni će biti naknaditi stanov. Ko povjereno dobro imade, neka ga povrati onome, ko mu je to povjerio. Svake kamate neka su oproštene, ali glavnica ostaje kao dug. Ne činite ni­ kome nepravde, pa se ne će ni vama dogoditi. 0 ljudi! Sotonu napušta nada, da će mu se ikada u vašoj zemlji moliti, ali ako ga se u ostalom sluša, onda će on biti opet zadovoljan s onim, što je na vašim djelima zlo, zato ga se čuvajte u vašoj vjeri! O ljudi! Vi imate prava prama vašim Ženama, a one ’madu prava prama vanja. Vi mo­ žete od njih tražiti, da u njihovo sklo­ nište ne ustupa niko, ko vam je ne­ ugodan i da ništa ne čine, što je ne­ pristojno. Ako one to čine, onda vam Bog dozvoljava, da napustite s njima zajednicu; inače ste im dužni dobru hranu i odijelo. Postupajte sa ženama dobro, one su vaše pomoćnice, a ne mogu ništa same učiniti. Vi ste ih uzeli, kao od Boga povjereno dobro. Promislite, ljudi, moje riječi, ja sam svoje poslanstvo dovršio. A ostavljam vam toliko, da ne ćete nikada zabludiU, ako se toga držite: bistar puto­ kaz, knjiga božija i primjer pejgamberov’ O ljudi! Čujte i promislite moje ri­ ječi. Znajte, da je musliman brat dru­ gome, svi su muslimani braća i ni­ kome nije dozvoljeno, da od svoga brata nešto uzme, što mu ovaj dobro­ voljno ne dadne. Ne činite nepravde prema samim sebi! Bože! Nisam li ja svojim poslanstvom udovoljio?« (Nastaviće se). �Број 319 Broj ništvu i državi učinjene izdatke oko upotrebe vojske. Član 5. Na zahtev Ministra Unutrašnjih Dela, Ministar Vojni i Mornarice odobriće da potreban broj vojnika pređe u žandarmerijsku službu i tamo odsluži svoj rok. Član 6. Lica, koja u skitnji, pijančenju ili bludničenju provode vreme a ne mogu dokazati da se na pošten način izdr­ žavaju, kazniće se zbog toga zatvorom do tri meseca, a osim toga, kao lica moralno posrnula i sklona vršenju krivičnih dela, mogu biti upućena i posle izdržane kazne u narod za. pri­ nudan rad. Maloletna lica, ako Ae bi bila osu­ đena na kaznu, upućivaće se u zavod za vaspitanje i moralno popravljanje u kojem tako lice može ostati najviše pet godina, ako nije navršilo 16 go­ dina života, inače do punoletstva. Ministar Pravde ovlašćuje se da do­ nese uredbu o postupanju za slučajeve upućenja ovakvih lica u zavode za prinudan rad ili u zavod za vaspitanje i moralno popravljanje maloletnika. Član 7. Ko rasprskavajuće materije ili sprave ili oruđa potrebna za njihovo spravIjanje gradi ili drugoga upućuje kako da ih načini, nabavi, čuva ili ih dru­ gome prodaje, ma da zna ili mora držati da su sve one određene da se upotrebe za izvršenje takvog zločin­ stva, pored onih pobrojanih u članu 1. kazniće se robijom. Član 8. Ko je ovlašćen da drži rasprskava­ juće materije pa ovim rukuje protivno postojećim pravilima i naredbama nad­ ležnih vlasti i s time prouzrokuje kakvu štetu ili opasnost po imovinu, život ili zdravlje drugih kazniće se robijom a u osobito lakim slučajevima zatvorom. Član 9. Ko se ogreši o postojeće zakonske propise i naredbe o proizvodnji, uvozu i prodaji baruta, dinamita, vatrenog oružja i drugih rasprskavajućih mate­ rija, kazniće se novčano od 10.000 do 100.000 dinara prema veličini krivice i svome imovnom stanju. Ovu novčanu kaznu može sud iz­ reći i u svima slučajevima člana 7 i 8 ovoga zakona, pored tamo predviđenih kazni, ako nađe da je to u interesu održanja javnog poretka. Član 10. Državni činovnici i službenici samo­ upravnih tela, koji pojedinačno, u ve­ ćem broju ili ukupno prestanu vršiti svoju službu u cilju štrajka, kazniće se zatvorom a potstrekači i kolovođe i novčano do 10.000 dinara. Istom kaznom kazniće se i ona lica, koja sabotažom ili pasivnom rezisten­ cijom ometaju pravilan tok poverene im službe ili rada. Član 11. Lica, koja pokušaju sprečiti druga lica da rade, kazniće sa zatvorom do 6 meseci. ako njihova radnja ne pređe u kakvo teže krivično delo. Ako se ovakva lica na poziv vlasti odmah ne raziđu s mesta gde su se nedopušteno skupili, kazniće se zatvo­ rom do godinu dana i novčano do tri hiljade dinara. Člana 12. Ko na javnim zborovimg, u otvore­ nim ili zatvorenim prostorima ili inače ma gde, nosi ili iznosi ma kakve zna­ ke, zastave ili natpise, kao znak pozi­ vanja ili potstrekavanja da se stvori javno mišljenje da postojeći pravni poredak treba zameniti drugim, putem prevrata, rušenjem privatne svojine ili uništajem javnoga mira, kazniće se zatvorom najmanje godinu dana ili novčano do 50.000 dinara ili obema kaznama. Član 13. Samo učestvovanje pri manifestaci­ jama iz prednjega č.ana protiv organizovane državne vlasti, kazniće se Ј1РАВДА* — „PRAVDA* Страна 3 Strana kona o štampi, zakona o udruženjima , gu dobija kad se obnaroduje u .Služ­ i zatvorom do godinu dana ili novčano do 3000 dinara ili obema kaznama. i zborovima i drugih zakona neće se ! benim Novinama*. Preporučujemo našem Ministarstvu Član 14. primenjivati u koliko su ovome za- I Unutrašnjih Dela, da ovaj Zakon ob­ Ako je nadležna vlast zabranila ka­ konu protivne sve dotle, dokle ovaj naroduje, a svima našim ministrima kvu manifestaciju protiv državne vla­ zakon bude važio. da se o izvršenju njegovu staraju; sti ili inače kakvu drugu manifestaciju vlastima, pak, zapovedamo, da po Član 21. protivnu državnim interesima, svi uče­ njemu postupaju, a svima i svakome Zakon ovaj stupa u život od dana snici, koji se na poziv vlasti odmah da mu se pokoravaju. kad ga Kralj potpiše, a obaveznu sna‘ ne rasture, kazniće se zatvorom naj­ manje godinu dana, a kolovođe i nagovarači, da se manifestacija ne ras­ turi, i novčano do 5000 dinara. Član 15. Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: AJanović Abas. Državna upravna vlast kad utvrdi (Nastavak). da je kakvo udruženje (sindikalna or­ ganizacija ili druga) promenilo svoj u što ćete vi trošiti novaci Zato je i Ovakve zadruge za štednju i zaj­ zakonom dopušteni cilj ili otpočelo propalo u našoj državi svake godine move primaju od svojih članova i no­ tajno ili javno da se bavi drugim ne­ vac na štednju. Inia zadruga, koje na stotine seljačkih domova, jer se dopuštenim ili protivzakonitim agita­ zajam uzimao bez računa i uz visoke svu vjeresiju svojih članova u selu cijama ili poslovima, rasturiće takvo podmiruju iz onoga novca, što poje­ kamate. Vi ne možete izbiti iz svoga udruženje. dini zadrugari ulažu kao prištednju. zemljišta toliki prihod, da možete dug Protiv ovoga rešenja o rasturanju Drugim riječima: sav onaj novac, što otplaćivati. I zato svaki Čas Čujete, da udruženja njegovi zakonski predstav­ ga zadruga treba da dade u zajam je ova kuća došla na „muntu“ ili na nici imaju pravo žalbe u roku od tri članovima, sav taj novac skupljen je telala, onaj je „grund" prodan na draž­ dana Prvostepenom Sudu. Protiv re­ u samom selu od drugih bogatijih za­ bi, a sve to zbog nerazumnog zadu­ šenja Prvostepenog Suda može se u drugara. Na taj način, kroz zadrugu, živanja. istom roku izjaviti žalba Kasacionom sredstvom zadruge, ispomažu se se­ Kod zadruge stoji stvar sasvim dru­ Sudu. ljani međusobno, odnosno oni pomažu gačije. Kad zadrugar dođe i moli za Zakonski predstavnici ovako rastu­ jedan drugoga, a da ni jedan nema renog udruženja, kazniće se za nedo­ štete, to jest niko nikomu ništa ne jam, njega se pita, u koju svrhu on to treba. Ako želi uložiti u gospodar­ pušteni rad zatvorom najmanje godinu pokloni. Sta više, svi imadu očite stvo, recimo, da kupi kravu, konja, dana i novčano 5000 dinara, u ko­ koristi. sjemena za sjetvu ili umjetnog gnoja, liko ovde nema težeg krivičnog dela. Onaj, koji ima toliko, da može me- onda mu se zajam dade, jer je to tako Član 16. tati na stranu, priuči se na štednju, zvani proizvodni zajam. On će s time Kad optuženi u smislu či. 46. Srp. kad ima u selu zadružnu blagajnu, a poboljšati i povećati svoje proizvode, Zak. o Štampi bude pozvat radi sa­ znate i sami, da je Štednja temelj svoj prihod, pa će zajam lako otpla­ slušanja, pa se krije, pobegne ili ga napretka. Dok u selu nije bilo za­ titi. Zadruga će znati odmjeriti i vi­ u opšte nema u mestu prebivanja za družne blagajne, gotovi novac držao sinu zajma, jer zadrugari poznaju jedan tri dana od sudskog poziva, i to se se u čarapi i za gredom. Znate, kako drugoga, što-no riječ, u dušu, i zato konstatuje zvaničnim izveštajem nad­ je, kad čovjek ima novac onako vazda se ne će događati tako lako, da koji ležne vlasti, sud neće u buduće pozi­ pri ruci: čovjek lakše, lakoumnije ku­ zbog zadružnog zajma dođe na telala. vati takvog optuženog preko „Službe­ puje stvari, koje mu nisu baš od ve­ nih Novina" niti mu preko njih vršiti Zašto zadruga daje jeftiniji zajam? like nužde. ikakva saopštenja, već će se sve sud­ Onaj pako, koji treba zajam, dođe Sad ćete vi možda pitati: ske odluke, koje mu se imaju predati, i brzo i jeftino do novaca- Gulikože, »Pa kako to, za Boga, da zadruga prilepiti na dom njegovog posljednjeg lihvari tiaže kao kamate 40—5O°/o može davati jeftiniji zajam?« stanovanja ili poslovnog bavljenja, kao (često i više), gradske štedione i banke Mema jednostavnije stvari od toga. i na sudsku tablu, i one će se sma­ računaju jedno s drugim 15-16°/», a trati za punovažne u pogledu raču­ seoska zadružna blagajna svega6—7°/0. Zamislite, kako stvar teče. Državna banka daje novac drugim manjim nanja rokova. Računajte: u gradu platite svega, sa bankama, a ove opet štedionama. No­ Član 17 svim pristojbama, recimo 15°f0. To je vac, koji se nalazi u štedioni, bio je S obzirom na naređenje člana 20. 150 K kamata na 1000 K zajma. U dakle već kod jedne ili kod dvije banke, ovog zakona, imaće se u buduće sma­ zadruzi n. pr. svega 6°/0- To je 60 K a svaka od njih morala je nešto zatrati, da je naređenje čl. 58. odeljak na 1000 K. Razlika je 90 K. To je u I služiti. Tako novac, što ide dalje i što 1. Srp. Zak. o štampi kao I pokrajin­ mirno doba velik novac. U mirno doba 1 se više približava vama, postaje sve skih zakona o štampi prestalo važiti kupili ste za 90 K junicu, ili dva do skuplji. Svaki od vas već je bio u u koliko se odnosi na krivice po ovom tri pluga i ne znam koliko pari opa­ i kojoj štedioni, pa je vidio, koliko tamo zakonu. naka i čizama' ljudi sjedi. Štedione i banke moraju Član 18. sve te ljude plaćati, a ‘plaćaju ih iz Odgojna vrijednost zadruga. Ne mogu vršiti nikakvu javnu slu­ one razlike na kamatima, uz koje no­ Ovdje spominjem samo onako uz ­ žbu ili funkciju niti biti narodni po­ vac primaju na štednju i daju u za­ gred veliku odgojnu vrijednost za­ slanici niti časnici samoupravnih tela jam. Drugim riječima, njih plaćaju oni, druga One vas čine boljima i razum ­ oni, koji pripadaju komunističkoj par­ koji uzimaju novac na dug. Dakle nijima, one vas odgajaju. Zamislite ovo: tiji ili u o;šte kakvom udruženju, koje onaj novac, što ga u štedioni pozaj­ Kad uzimate zajam u banci ili kod je ovim zakonom zabranjeno. Ovo se mite, prošao je već nekoliko ruku, a lihvara, pitaju vas oni samo to, ko­ odnosi i na službenike privatnih usta­ ’ svaka ta ruka nešto košta. liki vam je imetak, do vide, da li su nova, koje imaju izvesne naročite pri­ (Nastaviće se). za svoj novac sigurni. Šta njih briga, vilegije od strane države, a koji služ­ benici pripadaju komunističkoj stranci. i jeme pronose vijesti o ulasku ProtiLica, koja sada vrše prednje funk­ j ćevu u vladu. G. Ljuba Davidović, cije, razrešavaju se po stupanju opredsjednik demokratskog poslaničkog voga zakona. kluba, kušac je da skloni g. PribićeČinovnici i javni službenici, koji bi vića, da popusti u svom ličnom sporu sa ovoga razloga bili razrešeni od Primljen zakon o zaštiti države. s Protićem. To nastojanje ide za tim, dužnosti, mogu se protivu rešenja Na sjednici Skupštine od 1. ov. mj. da se u ovim kritičnim danima što ministrovog žaliti Državnom Savjetu. primljen je zakonski predlog zako* bolje učvrsti vlada, kako bi mogla što Primljena žalba ne obustavlja izvršenje nodavnog odbora o zaštiti države sa uspješnije provesti namieravanu akciju rešenja. 190 glasova za i 54 protiv. Za zakon protiv komunista. Član 1>. Iznose se kombinacije, da bi Protić Za sva krivična dela po ovome za­ su glasali demokrati, radikali, naš preuzeo portfelj ministra policije ili klub, zemljoradnici i Vošnjakova konu sudiće redovni državni sudovi drupa. Protiv: komunisti, republikarv ministra financija, ali sve te kombi­ po slobodnom sudijskom uverenju i sudiće kao hitne predmete pre sviju ci, jugoslavenski klub i socijalni de­ nacije izgledaju piavljenje računa bez mokrati. Tekst zakona donosimo u birtaša. Jedan hrvatski poslanik, član drugih krivičnih dela. Jugoslavenskog kluba, koji se je upravo ovom broju u cijelosti. Opšti dio kaznenog zakonika za povratio iz Rimskih toplica, gdje je Izručenje komunističkih poslanika. Kraljevinu Srbiju 1—81 zaključno) imao priliku, da razgovara s Protićem, primenjivače se u svemu na sva kri­ Prekjučer je u Skupštini primljen vična dela po ovome krivičnom za­ 'pređlbg imunitetnog odbora, da se i veli, da je ulazak Protićev u vladu konu. Nu izuzetno od §58. kaznenog izruče sudu ovi komunistički posla­ nemoguć. Protić odlučno otklanja to zakonika za Kraljevinu Srbiju krivac nici: Miloš Trebinjac, Života Miloj- veleći: Ko je natjerao kola u glib, neka će se moći suditi na smrt za zločin ković, Dragomir Marjanović, Vladi­ ih i izvlači! učinjen po ovome zakonu, ako je u Glad u Rusiji. Po novinskim vije­ mir Mirić, Mihajlo Korenji, Salaja, I vremenu učinjenog dela imao punih Sitno Miljuš, Lazo Stefanoviić i Ivan stima zavladala je velika glad u ne­ i 18 godina života. Čolović. To je cijeli izvršni odbor. kim krajevima Rusije usljed loše ovo­ - Nakon glasanja uhapšeni su ti godišnje žetve. Maksim Gorki je radi Član 20. toga uputio poziv na neke evropske poslanici na izlazu iz Skupštine. Sve ovome zakonu protivne odredbe Protlćev ulazak u vladu ? Javljaju države i na Ameriku za pomoć tim : iz opšteg kaznenog zakonika i drugih sporednih kaznenih zakona kao i zanam iz Beograda: U zadnje se vri- i krajevima, kako bi se pučanstvo spa- Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Politički pregled. Nužda uči slediti I zato iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao i svako drugo pranje u kući I kuhinji, samo priznati pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji se dobiva svuda u komadima od >/< kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Slhcrt Vita Ш, Sarajevo, Despića ui. 1. �„ПРАВДА“ Strana 4 Страна silo od izumiranja. Poziv je našao od­ ziva kod mnogih država. U Engleskoj se u donjoj kući par­ lamenta obrazovao parlamentarni odbor od predstavnika sviiu stranaka, koji ima zadaću, da sakuplja milodare i organizuje pomoćnu akciju. Od strane parlamenta učinjen je pretilog vladi, da i ona pridonese u novcu i materi­ jalu svoj dio, te da podupre ovu akciju. U Čehoslovačkoj je ministar dr. Beneš predložio na ministarskoj sjed­ nici da se i Češkoslovačka pridruži toj akciji. Vladin nacrt predvidja državnu akciju, koja biti mala biti tako orga­ nizirana, da i javnost može kod nje sudjelovati. Ministarstvo će vanjskih poslova raditi zajedno sa drugim drža­ vama na internacionalnoj podlozi. U Švacarskoj je vrhovni odbor švi­ carske socijalno-demokratske stranke i odbor švicarskog strukovnog saveza apelirao na svoje sekcije, da za žrtve glada u Rusiji sabiru novac, odijelo i rublje. U Francuskoj se ustanovio odbor za pomoćnu akciju ruskim učenjacima i umjetnicima. Odbor u svojim statutima isključuje svaku političku, religioznu i socijalnu tendencu, te se njegov rad bazira samo na humanosti Odbor je već započeo svoj rad, te je primio iz Petrograda vijest, da je prva pošiljka tamo već prispjela. PRAVDA" Broj 319 Број U Americi je državni tajnik Hughes »Tiincsa« međutm cjenj španske gu­ poslao sovjetskoj vladi notu, u kojoj bitke na 20.000. Madridski listovi izlaže politiku američke vlade prema započeli su oštrim napadajima na sovjetskoj vladi. Između ostaloga veli, * vojnu upravu, jer je ona oboružala I da će Amerika poduzeti pomoćnu akurođenike i naučila ih tajnu moderne ' čiju za gladno stanovništvo u Rusiji strategije. List »Epoca« veli, da je I onim časom, kada sovjetska vlada pu­ urođenike najprije trebalo civilizosti na slobodu američke građane, koji vati, a onda tek dati im pušku u ru­ se tamo nalaze u tamnicama. ke. i Odnosaj i između Grčke i Italije. Između Italije i Grčke odavna po­ stoji napetost radi interesa u Sredozemnome moru i u Maloj Aziji. Ovi odnosaji su se zadnjih dana znatno promijenili, osobirto nakon izjave kralja Konstantina, da se grčka voj­ ska u Maloj Aziji bori i za talijan­ ske interese, koje Grčka ne namje# rava u nikakvom slučaju ugroziti. Atenska »Kronaka« piše, da je že* li a krali a, da se uspostave pri jatelj­ ske veze sa Italijom, želja čitavog grčkog naroda, i da je njezino ostva# icojc ovisno o samoj Italiji. Položaj u Maroku. Usprkos uvje# ravanjima sa španske službene stra# ne izgleda da se položaj u Maroku nije još znatno poboljšao. Agitacija među Arapima traje, a kolona gene# rala Navarra. koja je još uvijek op­ koljena, nastavlja junačkom obra# nom. Službeni komun'ikej španske vlade javlja, da je poginulo 10 ofi? 1 čira, a 5 da ih je ranjeno. Dopisnik Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Ajanović u Visoko i provede osnutak zadruga za svako selo. Na sastanku težaci su izrazili želju za školama, te da se sibjan-niektebi pretvore u škole. Izgleda, da će biti Visočkl kotar pionir zadrugarstva i svakog napredka, te mi Želimo našim težacima najljepše uspjehe. Protestni mitinzii u Skoplju i Nišu. Javljaju iz Beograda: U Skoplju i Nišu bjS su veliikii narodni mitinzi protiv komunističkog terora. Nigdje nije došlo do nereda. Komunisti su sc ovih dana povukli, pa ih se nigdje Konferencije okružnih načelnika. ne rida. U posljednje vrijeme poPrekjučer su završene konferencije hapšeno je više osoba u Nišu i Sko­ okružnih načelnika iz Srbije i Crne plju. za koje je dokazano, da stoje Gore kod ministra unutrašnjih dje? u vezi sa komunističkom akcijom. Elkamerašima na znanje. Budući la Pribićerića. Na konferencijama stvoreni su zaključci glede preduzi- se na prošloj izvanrednoj glavnoj manja novih energičnih mjera protiv skupštini na 30. jula 1921. izabrati komunista i glede provađanja novog predsjednici nijesu htjeli primiti te zakona o zaštiti države. Donesen jc časti to se ni novi odbor nije mogao u tome cilju detaljni plan za akciju konstituisati, pa zato molim svu ggoko sređivanja prilika ti našoj kra­ članovc, da neizostavno dođu u po# nodjeljak na 8. augusta o. g. u 5 sati ljevini. Zadrugarski pokret. Na 1 augu­ po podne na ponovnu izvanrednu glavnu skupštinu, gdje će se izabrati sta 1921. održao je organizator zadrui nori odbor, odnosno zaključiti ras# garstva među muslimanima težacima g. Ajanović Abas sastanak u Visokom I pust društva. — Predsjednik: J. E. s predstavnicima tamošnjih musliman­ I Filipović. Domaće vijesti. skih sela. Sastanak ie u svakom po­ gledu osobito uspio, te je zaključeno, da na 26. o. mj. dođe ponovno gosp. Sjetite se „Gajreta!" Narodna Jugoslavenska kuhinja ======== Kralja Petra ulica br. 2.------ ---- : Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Mujaga Kovaćević zvan Mostarac. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla i Travnik. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000—. 104 Ulošci oko K 25,000.000'—. Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ~— -• 11 " Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA vtoge na ukamaćenje na Redovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. 1 Podružnica: Brčko OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. —™ Pričuve K 8,000.000.-* FINANCIRA trgovačka i industrijama duzeća. V I S I isplate na svim mjestima Kraljevine Wtm Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. DiontžKa glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Prižuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavija uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A« Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/30962b745794b70b512aba761b9996fe.pdf edcfbd8a4763af57738b99b4ee728273 PDF Text Text POŠiARiNA U GOTuvu PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godisrje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—, Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 6. augusta 1921. (1. Zil hidže 1339.) Broj 82 (320) Naša ekonomska organizacija. III. &-in. Proizvodnja dakle, što ve- , nog posla i da se stručnjački prora­ ća proizvodnja, mora da bude misao i vodilja svih nas, koji smo u svjet- I skom ratu teško iskusili što znači ! zemlja sa slabom proizvodnjom i . koliko ljudi u njoj umire od nevo* | lje, kad bude u nesretnom slučaju I zatvorena sa svih strana. Ali i njjača proizvodnja u dobroj j ekonomiji ne smije se ograničiti sa* , mo na proizvodnju sirovina, koje bi uputili preko trgovine u tuđe ruke, većinom i preko granica države, da ih drugi prerađuju i prodaju kao fa* brikate. Jer, pri tome drugi vuku od naših sirovina dvoje, čim bi se mi sa mi mog !i koristiti, a to je: kod prerade tih sirovina u fabrikate -Uh predmete zarađuj u njihovi radnici, obrtnici i poduzetnici dnev* ne plaiće i prihode, koje bi mogli i morali naši zarađivati, a drugo je, oni zarađuj u onda u trgovi* n i na tim prerađenim predmetima onaj dobitak, što bismo ga mi pre^ ko svojih ustanova također mogli i morali dobiti. Zato bi morala biti briga našeekonomskeorganiz-acije, da omogući tu manipulaciju i privredu samom naše’mu svijetu. Nastaje pitanje prije svega: u če­ mu je razlika između našeg svijeta i drugih ljudi u ovoj stvari? Ta se razlika dade u kratko istaći: za pre* radbu svojih sirovina u fabrikate mi nemamo dovoljno n*i naobraženih strukovnih lica i kvalifSkovanih rad­ nika, niti strojeva, na kojima se ve­ ćinom sirovine prerađuju, kao ni prostorija potpuno uređenih za taj posao. Drugi, napredniji narodi to imaju. Oni su, da to mognu imati, školo* vali svoju mladež dugo godina oti prije za razne poslove, kojih ću se i ja ovdje dotaći, i u svakoj potrebi postavljali odmah gotove, spremne i što se rekne pečene ljude za posao. Pored toga $u š t e d i 1 i usvojim troškovima i sabirali novc e, p a kupovali spravestro* j e v e, pomoću kojih se može na stotine j na hiljade puta više robe izraditi, nego li bi se izradilo, kad bi radnici sve na ruke izrađivali. A o* sim toga uložili su neku glavnicu i u zgrade i ostali uređaj, kako bi se iz­ rađena roba potpuno do dućanskog stanja dotjerala i što brže otprema­ la u magaze ili skladišta, u kojima se čuvaju sirovine do vremena upo­ trebe i roba do otposlani a, pa kola ili teretni automobili, potrebni za prevoz i t. d. Imali su dakle spremne ljude i udruženi kapital za početak svakoga većeg posla. A toga nema kod nas, priznati se mora. Ali, tim nije rečeno, da nam je i nemoguće preuzeti u svoje ruke preradbu svoje veće proizvodnje. Jer, ako kod na* šeg svijeta bude samo dobre v o1 j e, da svoje kapitale orga­ ni z u j e na način, kako ću to kas* nije istaći, onda će biiti lahko postići i sve ostalo, pošto zapravo sve ovisi o dobrim fimancijalnim fundamenti* ma. Onda je lahko odmah imati i upravitelja stručnjaka za jedan po* sao, onda se brzo nađu i potrebiti kvalifikovani radnici, nabave sprave i uređaj, ama sve, samo kad se ima odakle potkivati. Nu, jedna stvar prije toga treba da se uredi. Treba najprije da se cijeni potreba, zapravo nužda jed­ čuna njegov rentabilitet, pa istom onda da se u posao ulazi. Pojedmac, I kojemu ne bi stajala velika sredstva | mogućnosti na raspolaganje vrlo će teško ocijeniti tu potrebu i taj pro­ speritet. Njemu samom ne bi bile poznate velike potrebe narodne za jednim artiklom, njemu ne bi bilo dobro poznato koliko iz svih kraje* va stoji na raspolaganje sirovina za izradu jednog artikla, on sam ne. bi mogao uplivisati na narod, da se po­ visi proizvodnja dotične sirovine, a* ko je bude trebalo više za preradu, on ne bi bio u stanju sam financirati j opsežnijeg posla niti bi ga mogao što | jeftinije pružati svijetu u konkurent čiji sa sličnim stranim artiklima, jer ne bi imao organizovanih svojih pro* davaonica i t. d. Pojedinac bi dakle teško mogao, ali hi lakše i tim sigurnije mogla to I sve da izvede jedna institucija, koja bi imala svoje vijeće i svoje stručne | organe, čijii bi procenat režijskih tro­ škova za jedan posao bio minima* lan, pored mnogih drugih poslova kojim se bavir dok bi se kod poje dinca s jednim poslom svi režijski troškovii navaljivali na dotični po­ sao i t. d. Takva institucija bila bi u našem slučaju naša ekonomska or­ ganizacija, koju moramo da imamo. Ona bi rukovala — osim u prijašnjem poglavlju spomenutog ra- . da оф sveopćeg pomnožavanja pro- i diikc^ u gospodarstvu — još ina- i šim obrtima (zanatima) i I tvorničarstvom (i n d u s t r ij om). Naravno postepeno, pre­ ma prilikama, isprva možda tek ko* ju granu obrta da njeguje i jednu dvije male fabrike, pa onda po mo* gućnostii da iđe sve više i više. I tim bi njezino djelovanje zahvatilo osim sela i dije­ love gradova, i to one dijelove, J koil se bave zanatima i koji traže i i trebaju rada i zarade. Sadašnji zanati u naš:m gradovi* ma zapeli su i t r e b a i m dati,' obnove. Ali ta obnova nije samo •u davanju kredita malim obrtnicima dok se podignu na noge, nego stvar* ne obnove, da se cijeli zanati kao takovi mognu održati1 da ne propadnu, treba ih prila­ gođivati onome načinu izrade, ka- [ kva se danas roba traži na tržištu. Ako nemaju više prođe dosadašnji ; oblici obuće, odjeće, kućnih potreba i t đ., da se nodmladak uči da p r av i nove, kakve novi ukus traži. Naravno tu treba jedan posrednik, | koji b? i pođmladak rukovodio u o : buci, aTi koji bi opet i na to pazio. ' da! se sve ne izobliči kroz 24 sata, te . koji bi s jedne strane tražio ■ nova 1 tržišta za proizvode naših rukotvo* I rina. a s druge strane nastojao da u- I vodi i nov' zanate, koji bi se bolje is- I platili i da za njih nalazi i namiče si* ! rovinc. T a i b a p o s r e d n i k b i 1 a I e k. organizacija, koja bi na 0 v a j način oživljavala n a* še zanate i dovodila ih što više u sklad sa množinom i n ii š ih sirovina i naših p ot r c b a. Tim bj ona zapravo upot* puniavala grad sa selom u novom ra* du, a za stari pripomogla makar i toliko, da hiperprodukciju zanata u gradu zamijeni razmještanjem obrt­ ničkog rada po selima, što ne bi bilo ni malo zazorno, ako se radi o namaknuću sredstava za život momen- Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina IH. tano pojedinim unesrećenim ljudima se prave i safuni za poljepšanje čovječije kože. Tako isto organizuje iza rata. Dosadašnji naši stari zanati su, a- pravljenje ulja i od repe, tikvinog ko -pogledamo na pr. u Sarajevu, ovi: sjemena, lanenog sjemena i t. d. i i? kovači, kazandžije, abadžije, torzije, ma na taj načijn jedan novi obrt. kazazi, ćizmedžije, sarači, opančari, Ili: gospodarski odjel osuđuje sa* kundurdžije, krojači, brijači, stolari, danj? način pravljenja maslaca (bu* bravadžije i slično. Dok god je svi₽ ! tera, »mladog masla«) na čančić, a jeta, biće i tih zanata, jer oni pri­ naročito zimi u sobi ili u staji, koji pravljaju i daju narodu ono, što mu nije za uživanje, nego preporučuje svaki čas zatreba. Ali ako neki od da se kod povećanog mljekarstva ovih zanata zapinju, noda se mladež pravi maslac spravom »centrifuga« ne može u njima podgajati, jer za iz svježeg slatkog mlijeka, pa da donju nema budućnosti, nego se mora bijamo dosta novaca za nj i iz stra* podgajati i osposobljavati u dru* nih država, jer se nikada ne može to^ g i m zanatima, koji imaju liko mnogo maslaca proizvoditi, ko­ bolji izgled u budućnosti. liko se može s uspjehom prodavati u Naročito pak, paziti se mora, da ta svijetu. Obrtno odjeljenje odmah sposobnost bude općenita, kako organizuje proizvodnju bi sa njom jedan novi obrtnik svag* b u t e r a po općinama zajednički na dje našao kruha za sebe, a ne na pr. centrifuge, kojih danas imade i tak­ samo u jednom mjestu, gdje vrijedi vih, da za jedan sat izmetu po 2000 samo jedan način njegovog zanata. litara mlijeka, (sa ostatkom od 0.1% Šta više, on bi morao biti i više ospo­ masti u njemu) i priugotovljava ga sobljen, nego što se čini na prvi po* ukalufljena i t. d. za trgovinu. Sama gleda da treba, jer može biti da će Danska prerađivala je do rata u 2300 on ručni rad nekad zamijeniti stro? mljekara dnevno po 6000 litara mli­ jem ili će otići u veću radionicu svo­ jeka prosječno u maslac i kajmak, a je struke, gdje bi mogao postati nad­ prema tome i druge države dosta, ali glednik ili upravitelj, pa neka je na je unatoč toga iz Sibirije uveženo i sve spreman. potrošeno (1913.) u Evropi još 4 mi«* Istom ovako imaće dobar izgled za lijona puda maslaca. budućnost onaj dio našega naroda, Gospodarski odjel uči narod, da u koji ne proizvodi sirovine, nego radi svako pčelarstvo uložena glavnica na njihovoj preradi do trgovine. O- nosi prosječno najmanje 30% godiš­ vaj dio radenika u našoj općoj eko­ njeg dobitka, podučava o gojenju nomiji i privredi nama je također paše za pčele, upire prstom na pr. u vrlo nuždan i zato mora da nađe iksa u Sleskoj, koji je kroz 12 godina posebno svoje rukovanje u ekon. or* prodao 5000 matica talijanske pasmi­ ganizaciji, tim više, što se obrt i ne i 500 punih košnica preko svega tvomičarstvo same organizacije ras­ svog pčelarenja i stekao u mimo do* prostire i na gradove i na sela opće­ ba stotine hiljada — i uspijeva, da nito, ako hoćemo da ona svoju zada* narod počinje mnogo bolje pčelaritt ću postizava. Obrtni odjel pravi neprestano za to Da se bolje u ovom razumijemo, nove košnice »amerikanke« pogledajmo samo nekoliko primjera i razašilje ih na sve strane. I s t:'m. rada organizacije na ovome polju kao i s ostalom raznovrsnom koji je čeka, ako hoćemo da, ispu­ preradom d r v e t a na pr. za stivši ove iz vida, ne zapne bolja pro^ stolice, stalaže, četke (kefe), kola, izvodnja i napredak u našem gospo* ' okvire i t. d. imade svoju obrtnu ra­ dionicu drveta. u kojoj strojevi pu* darstvu i životu: Gospodarsko odjeljenje organiza­ no proizvode. A osim košnica, za cije na pr. uspijeva u svom djelova­ i što bolje razvoj pčelarenja, pravi nju za što veću proizvodnju povrća i obrtno odjeljenje i umjetiu zemlji i moglo bi obrtnom odjelje­ i no saće od čistog voska, bez prinju da stavi na raspolaganje dosta । mjese ceresina i razašilje ga interesi/roviina za konzerviranje povrća kao i santima, da im pčele nanošenjem pretičak preko kućnih potreba u više I cvijetnog praha za saće ne dangube stjecišta. Obrtnom odjeljenju je ta­ : u nanošenju meda i t d. da dužnost, da to povrće uzme ! Tako obrtno odjeljenje rukovo* u preradu, da ne propadne, nego : d i i preradbom voća u šurupe da se što bolje iskoristi po narod. I (sokove), marmeladu, pekmeze i t. Imade više načina, kako će to uči* I d., koji mogu da stoje i da se dobro niti, i ono izabere na pr. sistem Fran­ prodaju kad godina izda voćem. Rucuza Massona, da po njemu postupi: | kovodi izradom konoplje, 1 asuši povrće u rastućoj toplini od 30 I n a i v u n e za pravljenje uža, odje* do 80 stupnjeva (prema vrsti povr­ i će i rublja, čarapa, konca, tkanje beća) pa ga onda tišti (presuje) poseb* I za i čitova i t. d. (i uz priikup sirovine u om spravom dok se voda iz njega i pamuka) na predionice i tkalačke ne iscijedi i dok se ne stisne na pr. • mašine, koje u drugim zemljama sa od 10 na 2 centimetra visine, da zrak I milionima vretena i stotinama hilja^ ne može u nj ulaziti. Ovako prire­ ' da mehaničkih stanova izrađuju raz? đen kupus, kelj, mrkva, grah, spinać, j nu tekstilnu robu, koju mi kupujeceler, cvjetača, karfiol i t. d. zamata I mo od njih. Kad tu robu trebamo, se u kositren list (stanici) i razašilje zašto ne bismo i mi pravili u svojim na sve strane u manjim zamotcima ! tvornicama na pr. fesove, sukno, čohu, guhjeve, pokrivače, mreže, vreće, u prodaju. Ili: gospodarsko odjeljenje propa* I gajtane, svakovrsne vrpce, »vun^ce«, g.ra u narodu, da je što više si j a? i »svile i polusvile«. šamije, ćilime i t. n j e s u n c o k r e t a vrlo korisno, I d. Za pogon imamo dosta i zbog čega ga mnogo siju u Rusiji i u ; u g 1 j c n a, a š t o j e g I a v n o i d o* Engleskoj, za pčele su obilna hrana, 'sta vođenih snaga, s kojima perad se njegovim sjemenom tovi-, bi mogl5 razvijati poslovanje bez bristabljika i list dobra su krma za sto­ ' ge. Tim bi razvijali i privredu ku, u veliko sijani ciste zrak, gdje ih I siromašnih m u s 1 : m a n k i ka. je mnogo malo je groznice i t. d. Tu ' i uopće ženski ručni rad posebnom veću proizvodnju suncokreta sad 1 brigom za pletenje i umjetne vezove. hvata obrtno odjeljenje, da od nj eObrtno odjeljenje rukuje pravljegovog sjemena pravi z e j- njem na pr. mednoga s i r ć e t a t i n najfiniji za naše jelo, koji se još • (sa vrijenjom 9—10 nedjelja) u та upotrebljuje i u slikarstvu, a od njeg dionici, pravljenjem cigle za zida- �01 KAVDA" - ЈЈРАБЛА* Sirana 2 Страна Kako izo vo nekoliko primjera v> hpva da se razjasniti Jedino na taj već u Parir. Ali ni tipno ga.u jomc nje i za krov na stroj brzo i mno<go. , radi što veće gradnje boljih staja i | dite, nam a t.r.ab a jedno лоуо .način, što-Pariz, odnosno francuska, neće pomoći, jer jc .posjed C^ri^rakuća, pravljenjem mesnih k o n* 1 k o I o m o d e r n ih z a n д ti i j a, Simpatije za sada sa Тџгсјта. dok Ја i francuska potajna želja, ili mar z e r v i, za što bolju korist od sto? | raznih struka, večjh, koji bi tehnički su Epglezi otvoreno na strgpi Grka. u mijmanju ruku takova vlada u carstva, jestiva (makarona, suhih । rukovodili poslovična i podučavali I ргетд onoj rijeci ,MirabQ#, jed- Car^rarfM. kqja će sijati pod uplikolača i si.) za što bolje iskorišćenje ’ mlađe.Rako će.o.vi sa njima rukovati UQg od voda fiancu^c rcv^ucije, vqm. Francuske. žitarica, pravljenjem na stroj klina­ m;’np:h.)£oji bi temeljito ospo­ da iwme »u politici, nije istina ono, .Na sve to odgovora Kjcmafpaša ca, gvozdenih obručeva, civara, peći jl sobili i po vremenu zauzimali mje- što »'doista postoj vnego ono Sto svi? politički On naime ratifiknje u jet vjeruje da poetoji«, bacaju se u parlameptu savez sa Sovjetskom Ru? i t. d. za što ima jeftinih sirovina do­ stp većih. sta, a te stvari nam svaki dan tre ;i * Izobrazba i školovanje ovog pod- svijet takove vijesti, za koje se želi, •šijom, koja ćc prema pisanju cari­ baju. Kućnoj industriji na pr. ostav- ; mlatka vršila bi se djelomično u te? da budu istinite. gradskog lista »Akšama« uputiti Ali, mora se ipak priznati, po­ grčkoj vladi notu s pitanjem, kakav Ija pravljenje košara od pod- ■ čajevima. djelomično u Školama i gajanih vrbika na na i goroj zemlji, ! poduzećima, o čemu će uprava orga- sljednjih dana vijesti o turskim po? ciij ima njeno ratovanje u Maloj A? pravljenje slamnatih košnica I nizacye morati voditi veću brigu i bjedama bivaju sve mršavije, dok se ziij. Zatim Kjemalpaša sve jace га? (vlažnih, jer jc slama loš vodić top­ evidenciju preko sve naobrazbe. javnost upravo obasiplje vijestima o di na izgradnji trojnog saveza Tur? line), koje za nekoliko sati i djeca Za mnoge zanate trebaće slati m1a? grčkim pobjedama. Tako su na pr. ske, Perzije i Afganistana. nauče nlesri, pravljenje drvenog ću- dež na školovanje izvan zemlje ili. prema tim vijestima, osim zauzeća Mi smo već nekoliko puta pisali, mura, koji sc u ^radovima dosta tro? ako naši ne htjednu sebi dobra, on? Eski-Šehera, Grci iskrcali vojsku u da jc tursko-grčki front samo jedan ši. a i izvozi, paljenje kreča i t. d., a da dobavljati takve obrtnike iz va- Enseli i Sinope. a naročito veliku silu ogromnog sovjetsko?ruskog samo u tečajevima podu?; na, jer mi imamo malo stručnih u Incbo'i Odavle su napredovali do d:o •fronta protiv svjetskog kapitalizma. Naudre, koja je zauzeta. Zatim su č a j c za radnje oko vrbova nruća i škola za sve. kao na pr. za kemijske iz njega, rogoza, slame, kukuruzovi­ zanate, elektrotehniku, bojadžijstvo, nastavili napredovanje i došli do To ponavljamo i danas. Pravi dane i reguliše na pr. besplatno dava­ loženje i čuvanje parnih mašina, ni? Ada-Bazara. U ovom pravcu mar­ mar, u koji treba pogoditi, ako se nje vrbovog pruća za nasad jednoj kovanje s motorima п mašinerijama, šira i jedna kolona koja ide preko hoće da sc smrtno pogodi i Kjemapodružnici, koja ćc drugoj istu koli? papirna industrija i t. d. Biledžika. čime da je presječen uz­ !ova borba za oslobođenje, jest — Moskva. Sovjetska Rusija, po novin­ činu povratiti. Za kućnu industriju vodila mak turskim četama na Katimoni. skim izvještajima, nalazi sc pred uTima se vijestima ne da osporiti Obrtno odjeljenje poduzima na pr. bi se posebna briga, održavali bi sc nutarnjom katastrofom i pred otstu? svaka vjerodostojnost, jer da nema pravljenje glinene robe, koja se posebni tečajevi preko zime sa tra? poni sovjetske vlade, i onoga časa, nešta na stvari, ne bi Grci postali janjem od 1 i no do 6 mjeseci kao i sada uvoz., pravljenje svijeako ta vlada padne, a zamijeni je ć a. kojih na pr. dva čovjeka na dan posebni težački gospodar­ toliko bezobrazni, da traže za se čak građanska, otpada svaka pomoć Ru­ i ~ Carigrad. Iz Atene se naime stveni tečajevi, fca đaoHh bi mogu praviti sa strojevima preko sije Kiemalpaši. Toga časa bi mu 25.000, pravljenje kazeina, margari- | siromašne trebalo i potnorom poma­ javlja, da će ovih dana poći u Pa? presahlo vrelo, iz kojeg je crpio о? riz min star predsjednik Gunaris, da rina, safuna iz mljekarskih ostataka, : gati dalje do unovčenja njihovog ružje, municiju i opskrbu i njegova pravljenje terpent‘novog ulja, ćelu? t boljeg rađa, a najrazvijenijim po­ velesilama predloži grčki program za sudbina bi bila zapečaćena, bar za riješenje maloazijskog pitanja. Tvr ­ loze, tkanina i p a p i r a, papir-kutija, j vjeravati održanje daljnih podučnih di sc. da Grčka u svom programu neko vrijeme, to jest dotle, dok o? cvjetova i t. d.. pravljenje sladora za tečajeva. traži, da sa svojim četama za? stali islamski narodi u svojoj borbi Bi Ј obrtno-tadustrijski od’el or? bonbone iz škroba krumpira sa pre- ■ za oslobođenje ne budu toliko jaki, čišćavanjem pomoću sumporovine i 1 ganzac'je zbilia mogao uspijevati u po sjedne i Carigrad. Taj je da mu mognu pružjti stvarne po? zahtjev smiješan, i to ne stoga, što svemu? Bez dvojbe — b ’ ! Za to je krede, kao i od soka nekoga voća. I moći. pravljenje šećera iz repice (od 12 ■ dosta samo iedan primjer: Sa pet ćc možda konačno da pobijedi Kje? Nu i eventualni potpuni poraz ma .paša, već stoga, što će baš pro? dunuma zemlje lanom zasijane, mo ­ •kg 1 kg čistoga, a preostalom tropi? ■ nom da se marva hrani), koji se svu- i žemo dobiti- lana (ćetena) otnrilike tektor Grka, Englezi, brzo urazumi­ Kjemalpaše ne znači još, da jc Ca> da u Evropi mnogo proizvodi (u biv- ; u vrijednosti od 1500 kruna. A kad ti Grke i kazati im, da su se i preda? rigrad za Tursku potpuno izgubljen. pitanje Carigrada ne usuđuje se sol Austro-Ugarskoj 228 sladorana, s od toga l^na nanrave potišteni rup? leko hitnuli i zahvatili u sferu en­ U zasada zasjeci ni jedna velesila, jer a kod nas u Bosni samo jedna u U- : ci. vrpede ; 50.000 kruna! — Istina, gleskih interesa, jer pravi preten­ se u toftie pitanju one sve razilaze. sori. dok je proizvodnja šećerne re- , od ovih 50.000 kruna 40.000 će otići dent za posjed Carigrada faktično Stoga sc danas ne može još ništa pe bila na pr. 1910. u Bosni 1670 va? , za preradu, većinom na plaće osob? nisu niti mogu ikada biti Grci nego stalna predviđati, п kome će se smje­ gona), pravljenje stakla i stakla- | lia. Nu to i iest nama prava Englez1. To Gunaris zna i stoga sa ru razvijati događaji na Istoku. tim zahtjevom i ne ide u London svrha, da i privredom od prerade ’ ja, koje vrlo mnogo trebamo, prav- • ljenje umjetnih gnojiva, ko? ; damo mnogim svojim krugovima i im sc postiže skoro dupli plod, na mogućnost za pošten život. Kao na zemlji, poduzima rudarsko pre- ; pr. što u Švicarskoj, koja je mania г a đ’ van i e na pr. željeza ili gra? j od Bosne i Hercegovine novršinom, fita. od kojeg pravi olovke ili ima a za jodnu trećinu veća žitelistvom, teško sastaviti većinu Hrvata, a to je Ljubljanski „AvtonomisC od . ov. svoie parne i vjetrene mlino ve, a koia nema ugljena, te uz vrlo mu­ mj. donosi pod gornjim naslovom niz potrebno Sve ie već u vrenju. Sada­ svakako uzme negdje šume u za? ' čan saobraćaj, nnstnj: inak velika fragmenata iz razgovora njegova do- šnji je vladin sistem na .štetu te kon­ kup i ima svoju industriju i n d v s t r j i a, u k o i o i radi psnika s g Protićem, od kojih ćemo solidacije. A država mora biti konsoпгеко jedan m i I i o n žitelj? mi ovdje nekoje priopćiti. lidovana, narod njen mora biti zado­ d r vc t a i t. d. stva, a tek pola m'Eona rad- rata«? voljan, inače nije moguće izaći iz sa­ „U našoj je državi sporazum među I tako dalje.... ske poslove. dašnjeg kaosa.“ Raznovop o našoj državi. Grcko-turski rat. O toku určko-turskog rata kolaju djelomičnim pobjedama Turaka! najrazličitije vijesti. Kad potječu iz ' Međutim ni prve ni druge ne dolaze Atene, javljaju o velikim porazima nama direktno iz Atene i Carigrada, turske vojske, a kad potječu iz Ca­ One dolaze najprije u Pariz i Lon? rigrada, govore samo o strateškim i don, a odatle ih mi dobivamo. Očipotezima turske vojske, pa čak i o I to i veoma veliko protuslovlje njb PODLISTAK Početak bolesti Muhammedove. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Ађdul Malikju Ibni Hišamu, preveli B'-aća Muftići u Že>.ču. (Nastavak). Javljeno mi e, da su Ijndi na to odgovorili: »0 Bože! Da! * Muhamed je na to odgovorio: »Bog neka mi je svjedok!« Muhamedova smrt. (Oko šezdeset godina star, razb li se Muhamed, usred ratnih planova, od jedne jake groznice — valjda od malarje, — koja mu brzo donese smrt. On umre 8. juna 632. Ebu Bekir bude njegov nasljednik sa naslovom »НаМа«. Do dvadeset i pet godina poslije njegove smrti, predobivene su za Islam Sirija, Egipat, Mezopotanija, Armenija i Perzija.) ; 1 j I I I Posjeduje poslanje L'same Ibni Zejda u Palestini. Muhamed pošalje Zejda u Siriju, u okružja Balka i Darum, keja pripa­ daju Palestini Pripremalo se je, a naj­ ! stariji Muhadžirini su se skupljali oko Zejda. Ovo je bilo posljednje poslanje I ; Muhammedovo. Dok su bili ljudi s tim zabavljeni, pokaže se bolest kojom ga je Bog u svojoj milosti uzeo k sebi. Bilo je to когкет Safera, ili po­ četkom Rebijul evvela. Početak :e bio, kako sam obaviješten, da je usred noći otišao u Bekia! Garkad, i tamo za pokopane božju m lost molio. Onda ;e opet otišao sv joj porodici, a od tog dana se je razbolio. Abdulah ibni Omer mi je pripovije­ dao od Ubejda ibni Džubejra, oslobo­ đenog roba Hakama Ibni Eb:l Aasa, koji je Čuo od AbduPaha Ibni Amra, da mu je Ebu Muvejheba, oslob' d-n rob Muhamedov priča : »Muhamed me je probudio usred noći rekavši ,Zapovjeđeno mi je, da se multm za ljude ovoga groblja, hodi sa mnomT Ja pođoh sa njim i, kad je o i stajao u njihnvoj sjedini, reče on: ,Slava Vama, o stanovnici ovih grobova! Vaše stanje će biti bolje пеио stanje drugih ljudi, dol&ziće smutnje kao dii lovi tamne noći, jedra će slijediti drugu, a pošljedna će biti gora nego pr a.‘ Onda se okrenu meni i reče: ,0 Ebu Muvej beba! Meni je prepušten izbor između ključeva zemaljskom blagu i opstajanja u njemu i raja sa susretajem Gospodina, a ja sam posljedne izabrao.4 Onda se je on molio za pokopane ovih grobova, otišao, a bolest je počela, od koje je umro.« Jakub Ibni Utban mi je pripovijedao od Zuhri, koji je Čuo od libeidulhha Ibni Abduilaha, da je Ajiša, žena Mu- i ' i j ’ plemenima prijeko potreban. ta­ * kova sporazuma nije moguća ni dr­ „Revizija ustava? Mislim, da bi bila žavna konsolidacija. U tu svrhu ie moguća usprkos tomu, što je predvi­ potrebno, da se konsoliduju političke đena većina od tri petine. Vlada se, prilike, naročito među Hrvatima. Po­ mislim, neće protiviti, ako dođe vlada, litičke prilike u Hrvatskoj potsiećaju koja bi bila naklonjena reviziji". na razbijenu vojsku. Tamo je puno * stranaka i političkih skupina, koje su wDa li se nadam izmjeni sadašnjeg jedna drugoj protivne. Nemaju zajed­ ničkog gledišta Imate Radićevce, Za­ sistema, pitate me. Na to Vam ne jedničar^ Hrv. pučku stranku, Trum- ; mogu tačno odgovoriti. To ovisi o rabićevu grupu, Frankovce itd. Biće vrlo I dikalnoj stranci. Znsm, da su radikah I hameđova pripovijedala, kad se je 1 Muhamed povratio s {groblja »Polila me je glava i vikala sam: »Jao moja glava!« A on viknu: »Ne, mota glava" i onda reče: »Šta bi ti škodilo, da Ti umreš prije mene, da te Ja zamotam u mrtvačke hal.ine, da Te zakopam i da se ja za Te molim«. Ja odgovorih: »Bog?, mi, meni je kao da si to već učinio i kao da Te vidim, da se u moj stan vraćaš i da se sa jednom drugom ženom vjenčavaš.« Tada se pokaza bolest, i kad je bio u stanu Memunninovu, pozove sve svoje žene, zamoli ih za dozvolu, da može pro­ vesti bolest u mome stanu i to mu bi dozvoljeno « Muha medo va bolest stanu. j ! I i ; i j Ebu-Bekirov, jer od svih mojih dru: gova nije mi ni jedan bio bliži od • njega«. ^uiumedov smrtni din : ; ; j , : u AjiŠinom ■ Muhamedova bolest je išla na gore. Kasnije on reče: »Šalite na me hladne vođe iz sedam bunara, da izađem narodu i da mu izrazim svoju poŠljednu volju.« I polijevali su ga vodom, dok on ne reče: „Dosta, dosta!" Muhamed onda izađe sa zamotanom glavom, sjedne na Mimberu i počne sa jednom dugom molitvom za drugove od Uhuda, za koje je on molio božiju milost, a onda reče: „Bog je jednom od svojih sluga prepustio izbor između ovoga i onoga svijeta, a on je izabrao onaj u božijoj blizini. * Ebu-Bekir razumije smisao, znao je da je on to, sažaii mu se, zaplaka i reče: „Samo polako Ebu Bekire!" Onda nastavi: „Vidite ova vrata, koja vod u džamiju, zatvorite ih sve osim onih, koja vode u stan • Zuhri kazuje, od Enesa-ibni Malika: U ponedjeljak, u koji je Muhamed umro, izišao je na jutarnju molitvu. Podigoše zastor u vis i otvoriše vrata, a on stade na vratima stana Ajišina. Muslimani umalo ne prekinuše m »litvu od radosti, Sto se je Muhamed poka ao. Muhamed im dade znak, da ostanu kod molitve, a smiješio se je od veselja, Što ih vidi u položaju kod molitve Tako mi Boga, Muhamed mi se nije nikad ljepšim pričinio nego tada. On se onda povrati u svoj stan, ljudi oduše vjerujući u poboljšanje nje­ gove bolesti, a Ebu-Bekir ode svojoj porodici u Sunh. Alija i Abbas. Alija stupi onoga dana medu Iju? dc, kad je otišao od Muhameda. Kad ga upitaše kako je Muhamadu, reče on: »Hvala Bogu lakše mu je!« ЛН Abbas uhvati njegovu ruku i re? če: »Aljfl! 'Jako mi Boga, za tri dana si Ti sluUa općine, ja vidim smrt na licu Muhamedovu, kao što sam jc vidio u sinova Abdul?Mutalibovih. Hodi sa mnom Muhamedu, ' da vidimo, hoće li nam biti pridje? Ijcno gospodstvo, ako ne, onda će­ mo mu kazati, da nas kod ljudi pre­ poruči.« Alija odvrati: »Boga mi, to ja ne ću učiniti, ako nam nije go­ spodstvo određeno, onda nam ga I i ! ; ; I �F* * 320 brci ,гк А/иА već dosad jako teško i uz nutarnji I svojom nutarnjom slabošću i nespo■otpor radili sa demokratima Meni iz­ sobnošću. To će se uskoro zbiti. Kada gleda, da sadašnii sistem ne treba ru­ : će doći taj čas, to se još ne zna. Ali šiti kakovom silom. On će se srušiti ' će doći ubrzoГ Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu. Ajanović Abas. (Nastavak). Uz to štedione i banke moraju ra­ i narodne ustanove, koje su za državu diti na dobitak. Može se dogoditi, da i potrebne i koje rade onako, kako to banka koji dug ne može utjerati, pa zakon propisuje. Ali vi seljaci možete makar pazila najbolje, kad daje za­ biti bez štedione i treba da budete jam. Za takve slučajeve mora ona bez njih. Njih prepustimo gradskim imati novaca u pričuvi. ljudima! Ako nosite novac u štedionu na Što gubi selo bez zadruge? štednju, dobit ćete 4% kamata, t. j. Samo to, što nema zadružne bla­ 4 K od 100 K. Onaj, koji uzima za­ jam, platit će 8—lO°/o, t. j. 10 K na gajne, čini, da selo gubi nekoliko hi­ ljada na godinu. Čovjek ne treba da 100 K. Ova razlika od 6 K, to je do­ bude velik računđija, da to izračuna. bitak štedione, no štedione zaračuna­ Uzmimo vaše selo. Ono broji 200 kuća. vaju još razne troškove, tako da za­ Može se uzeti mirne duše, da je svaka jam stoji zbilja preko i 5°/0 i nekad kuća zadužena sa 500 K. (U redovito 30 po sto vrijeme. Danas ne). Nekoje kuće ne­ A kako stoji stvar u zadruzi, koja maju nikakvog duga, ali zato nekoje je već ojačala i koja je svoje članove imaju i po više hiljada. Dug čitavoga priučlla na štednju? 1 ona prima štedne sela iznosi 100.000 K. uloške uz 4°/o kamata, baš kao šteAko je sav taj novac pozajmljen od điona ili banka, ali ona daje i zajam zadružne blagajne, plaća se za kamate uz posve niski kamatnjak od 5—6%. računajuč 5°/o, svega 5000 K I veći Pa kako ona može davati zajmove dio od ovih 5000 K ostaje u selu, jer tako jeftino? je novac pozajmljen od štednih ulo­ Zato, jer nema nikakovih troškova, žaka drugih zadrugara. jer nema svoje palače i činovništva i Ali ako u selu nema zadružne bla­ jer ne radi na dobitak. I zadružni bla­ gajne, nego je sav taj novac uzet ne­ gajnik radi gotovo besplatno, jer je to što u Štedioni, a nešto kod lihvara, । jedan od zadrugara, pa se on zado­ onda će se plaćati, računajući 15°/v, i volji s malom nagradom. Ona ne­ 15.000 K na godinu u ime kamata, t. znatna razlika od 1%, a više puta i i. za 10 000 K više. Ovih 10.000 K 2%, uzima se samo zbog toga, da se odlazi iz sela u nepovrat, a da niko ipak pribere neka pričuvna glavnica i nikakve koristi od toga nema. da se pokriju oni najnužniji izdaci, Zamislite prijašnjih 10.000 Kl To je bez kojih ie ne može biti: moraju se kao danas 100.000 K i više. Pa. to kupiti zadružne knjige, blagajna, stol, svake godine! Mogao bi čovjek popra­ stolice i ostali namještaj. viti time sve seoske puteve i još dr­ U početku, dok zadruga ne skupi žati rasplodne bikove i pastuhe, dosta novaca od zadrugara, mora i raste. sama uzimati zajam u slučaju potrebe, Na taj način ne može naše selo ni- | a onda je i njezin novac nešto malo kad napred’ skuplji. Ovo je jedan primjer, gdje nisam ni najmanje pretjerao, a ima prinrfjera, Razliku između štedione i zadružne blagajne naveo sam samo poradi toga, koji za pojedina sela prikazuju mnogo da vam što jasnije predočim korist nepovoljniju sliku. zadruge. Inače štedione jesu također (Nastaviće se). Za ministre, sudije i vojnike pod zastavom važe namočite odredbe. Za štete, koje učine građanima državni ili samoupravni organi nepra­ Skrećemo pažnju svima, koii nam vilnim vršenjem službe, odgovaraju se tuže na nepravilno vršenje mnogih i pred redovnim sudom država ili samoupravno tijelo. Dotičan organ oddržavnih organa, na § 18 Ustava, prema kojemu se ta lica mogu tužiti i govoran je njima. Tužba za oštete zastarava za 9 sudu, a koji glasi: Svaki građanin ima pravo nepc- ! mjeseci. „Pod nož i žene i djecu!“ sredno 4 bez Ičijeg odobrenja tužiti Osječka »Straža« 22. jula piše: sudu državne i samoupravne organe »Učimo se od toliko ozloglašenog za krivična djela, koja bi ovi učinili Horthyja! Pod nož sve što boljševički prema njemu u službenom radu. Bilješke. niko poslije njega ne će dati.« Mu­ hamed umre ovog dana, kad je sun­ ce visoko stajalo. Muhamedova smrt. Jakub Ibni Utbe, kazuje od Zuhrije, kojemu je Urve predao od A* jiše. Kad je Muhamed onoga dana došao iz džamije, dođe k meni i le* gne na moje krilo. Tada uniđe je* dan čovjek iz Ebu Bekirova roda, sa jednim svježim misvaćom u ruci. Muhamed se je dotako njegove ruke, da sam opazila da želi misvać. Ja ga upitah, hoće li mu ga dati, a on odgovori: da. Ja ga uzeh, razgrizoh a kad se razmekša, dadoh mu ga. On protrlja svoje zube pomnije nego ikad ? kad je svršio, ostavi ga. Ja vidjeh da postaje sve teži na mom krilu, a kad mu pogledah u li? ce, bio mu je pogled upravljen go­ re i reče: »Ne, gornjega druga u ra­ ju! Ja rekoh: »Prepušten Tii je izbor i Ti si birao.« Na to umrije božiji poslanik. i i j I , ; jL • puHd 3 .мГ. J misli! Pod nož i žene i djecu, čudi, zašto vlast ove zlikovce već da im ni pomena neostane«. 3 mjeseca drži u zatvoru, zašto im se ne sudi? Kud bi dovela akcija narodnih gar­ Još nas Čudi i to, što se i drugi, za da, kad bi je vodili elementi, koji koje se zna, ne pozovu na odgovor­ onako pišu? A taki se najviše i odu­ nost, kao Jaramazi iz Bileće (Miruše), ševljavaju za ovaj pokret. Naš bi se koji su 1919. god. na putu Bileća— narodni život pretvorio u međusobno Trabinje napali i opljačkali Mahmuta ubijanje i klanje. Ne zaboravimo ni Kresa, Mehmeda Kapičića, Arifa Šehoto, da mi ne bismo imali jednu frontu vića i dr., te koji su svoj čin priznali narodnih garda protiv terorista, nego i kod kojih su opljačkane stvari na­ bismo odmah dobili i plemenske i đene. Isti su nakon počinjene pljačke vjerske garde i legije, koje bi jedna bili pohvatani i predani vojnom sudu drugu tamanile. Uz ove opće narodne strasti došle bi do riječi sve moguće u Trebinje, ali su nakon nekoliko dana lične, lokalne i konkurentske mržnje pušteni a opljačkane stvari predane i osvete, i zemlja bi se naša pretvo­ državnom odvjetništvu u Mostar rila u pravi pakao do posljednjeg sela. Sin Vidaka Tabakovića, iz Bileće M» bismo se vratili u najcrnje doba I (Miruše), koji je sigurno sudjelovao u krvne osvete. (»Slobodna Tribuna« od ; pljački na 22. januara 1920., kada je 51. рг. mj). j opljačkano ’od Muse Kapičića i dr. „Rekoste v!, nitkovi jedni!" — 98 brava, 3 goveda i za kojeg vla­ snici tvrde, da je bio upleten u pljačku, Tako nam dovikuje »Domovina« radi našeg prigovora ovdašnjem »Jugosl. još se nalazi na slobodi. Za ovaj opljačkani hajvan Kapičići znaju, gdje Listu« i «Srpskoj Riječi«, što su bez i se nalazi, jer je jedan kapetan (ili poikakva protesta donijeli vijest, da je Živko Bertić uhapšen radi uzruja ; ručnik) iz Crne Gore (kojeg će ime i Kapičići znati) kada je dolazio u Binosti manifesta -ata u Zemunu. . leću rekao istinu, da je hajvan ргоJoš nam kaže i ovo: »Eto, rekoste vi, frankovačka ma­ I nađen i da će im biti povraćen, ali fijo, da je Skandal, što se masa re­ ■ već godina prošla, a od hajvana ni voltirala protiv demonstrativnog istupa ' govora. Sreski načelnik Stevanović, kako se sa pomenut’m poklikom jednog zasuI govori, odlazi iz Bileća a uvjereni smo, kanog teiića Bertića«. Beskrajna je demagogija te »Domo­ j da isti ostane u Sileći, da bi svim vine« Ovaj puta nam podmeće u usta i dosadanjim pljačkama i ubijstvima stao nešto, što mi nismo ni rekli, a onda ! na put svojim zauzeta m radom i po­ moću poručnika Luburića. nas napada radi svoje vlastite laži. Njegov rad, koji je izveo za kratko Mi smo u spomenutoj notici naročito podvukli riječi: Uslijed uzrujanosti i boravljenje u Bileći, ostaće osobito marifestanata uhapšen je dr. Bertić ■ muslimanima u dubokoj uspomeni. Ovakovog čovjeka dizati sa onog smjesta od redarstva i sproveden u Beograd. Protiv toga se revoltiramo, i mjesta, gdje je bio izložio sve sile za a što se tiče povika Bertićeva »Do’je j uspostavu reda a osobito za zaštitu Srbija«, pokazalo se, da ga on nije I mirnih i vjernih državnika, znači za I nas veliki gubitak. ni vikn o, već: »Dolje srpski separa­ A sad malo o gradskim prilikama. tizam I« Da taj povik nije kažnjiv ni 1919. god., kad je staro općinsko po kojem zakonu, valjda je poznato i i vijeće predalo ostavku, na njegovo »Domovini Neka »Domovina« ne i mjesto došli su ljudi narodnog nepo­ zameće traga, i neka nam odgovori vjerenja (čast iznimkama). Ljudi, koji na ono, o čemu se i radi, naime odo­ ne poznavaju rad ni red gradskih op­ brava li hapšenje građana radi uzru­ ćina, a osobito mjesto općinskog grajanosti ulice’ Za njezin epiteton »nitkovi«, ka­ I donačelnika zapremio je čovjek, koji ne odgovara zvanju jednog grado­ žemo, da bi se stidili, kad bi nas načelnika. jedna »Domovina« drukčije nazivala. Zaključci općinskog vijeća se ne poštivaju već gradonačelnik radi na svoju ruku. Uzmimo primjer: Zaklju­ čak općinskog vijeća o napisu ulica, koji gradonačelnik potpuno bagateliše. Gradske ulice? Da Bog sačuva! Ne­ Bileća, 2./8. 1921. čistoća, nered po ulicama, kao i u je­ Naše neprilike. Prije nekoliko dana dinom gradskom nužnikii, koji se na­ javio sam Vam, da su pobjegli zlo­ lazi u cenjrumu grada, ne da se opisati. glasni pljačkaši Todor Koprivica, Sava Sve pritužbe žandarmenskog poručnika radi nečistoće do sada su ustale bez­ Albijanić i dr., koji su se nalazili u Ljubinju u zatvoru. Njihova ponovna uspješne Neki dan dolazio je jedan general, želja za šumom nebi im u dugo, jer naš vrijedni i zaslužni seoski načelnik i te su mu neka gospoda, među kojima Stevanović te poručnik Luburić, sve i je bio i gradonačc-lnik sa još nekim su poduzeli, te su iste nakon neko­ ■ gradskim tatama, priredili banket, koji liko dana ponovno pohvatali. Ali nas I je koštao, kako se govori, nekolike Naši dopisi. Omer i Ebu Bekir po smrti Muha- t Omer se je nećkao i nastavio dalje jevali, a Alija ga je kupao, nasla* medovoj. da govori. Kada Ebu Bekir vidje, da ■ njajući ga na svoja prsa. Muhamed Kada je Muhamed umro podiže se ; on ne će da šuti, okrene se narodu, i je imao na sebi donju odjeću, a A= Omer i reče: »Neki dvoličnjaci tvr­ I a kad čuše njegovu riječ, okrenuše j Нја ga je trljao preko odjeće, a da de, da je Muhamed umro, ali Boga mu se, a ostave Omera. Ebu Bekir ga se nije ni dodirnuo rukom, re­ nije, nego je otišao svome go­ pohvali Boga, a onda reče: »O Iju? kavši: »Kako je lijep, živ i mrtav!« , mi spodinu, kao Musa sin Imranov, ko* i di, tko se je Muhamedu molio, neka Na Muhamedu se nije ništa opazilo, ' ji je ostao četrdeset dana od svoga ; zna, da je umro, a tko se je Bogu što se na drugim mrtvacima opaža. | naroda, a onda se opet povratio, dok ■ molio, neka zna, da još živi i da ne Kad je kupanje bio svršeno, obiiko* se je govorilo, da je umro. Allaha i će umrijeti. še ga u tri odjjela, dva od sohara i i mi, božiji poslanik će se kao i Musa , povratiti, a onima, koji kažu, da je umro, odsjeći će noge i ruke. | Onda dođe Ebu Bekir, kad je o tom čuo, do vrata džamije, dok je Omer govorio narodu. On nije ništa govorio, dok nije stupio Muhama medu u Ajišin stan. Muhamed je ; ležao pokriven sa jednim ispra tanim j ogrtačem u ćošku sobe. On stupi k , njemu, otkrije ga, poljubi ga u lice i reče: »Draži si mi nego otac i mati, ' sad si okušao smrt, koju je Bog na Te poslao, a poslije smrti ćeš biti Neumrli.« On onda opet pokrije njegovo lice sa ogrtačem, izađe na­ . polje i reče još uvijek govorećem Omeru: »Polako Omere, poslušaj me.« Muhamedovo opremanje. Pošto su se poklonili Ebu Bekiru, : pođu u utorak Muhameda opremati, j a Abbas i njegovi sinovi Fadl i Ku? ; sum. Usama Ibni Zejdi i Sakran je- | dan oslobođeni rob Muhamedov, o- i bavljali su kupanje. Aus Ibni Hauli, ' jedan od Benu Auf, reče Aliji: »Za- । klinjem Tc Bogom i našim udjelom | na Muhameda.« Aus je bio drug.1, Muhamedov i jedan borac od Bcdra. Alija ga pozove neka pristu- 1 pi. on pristupi i sjedne i bude pri- ( I sutan kod kupanja. Alija nasloni . Muhameda na svoja prsa, Abbas i 1 njegovi sinovi su mu pomagali kod ! 1 okretanja, Usama i Šokran su poli? i I i I i ; I i ’ I ј ' jedan isprutani ogrtač u koji je bio zamotan. Kad je Muhamed bio opremljen, postave ga na njegov krevet u nje? Sovom stanu. Kolebali su o tome, gdje će ga pokopati, jedni su ga htjeli pokopati u džamiji, a jedni kod njegovih drugova, dok ne reče Ebu Bekir: »Čuo sam. kako je Muhamed rekao: Svaki je pejgamber ukopan na onom mjestu, gdje je i umro!« — Onda podigoše čilim na kom je Mu­ hamed umro i iskopaše pod njim grob. Onda dođoše ljudi u grupama, da se za njega mole, najprije ljudi, onda žene, a onda djeca, a da ili nije n'ko na to naputio. (Nastaviće se). �Broj 320 Број ПРАВДА" — PRAVDA Strana 4 Страна свију хрватских странака, Koje су на конференцији учествовалс, те му je стављено у дужност, да изради основу за кооперацију. Све вијести, које су о тој конференцији ушле у јавност, неиспвавне су, јер приказују некоје говоре и предлоге, које су на састанку учињени, као закључке конференције. Тројни Савез на Истоку. Лонј донски лист „Тимес* јавља, да je аигорска нацијоналистичка делегацнја стигла у Решт у Перзији и да Закон o државном вајму прим- je перзијски изасланик Даулар отљен. Ha сједници финанцијског од- путовао у Ангору. Чини се, да he бора Скупштине од I. ов. мј. при- бити скоро закључен тројни савез хваћен je готово једногласно овај између Турске, Перзије и Афганипредлог министра финансија: »ЧлЛ. стана. Овлашћује се Министар Финансија, Lloyd George о katastrofi u Rus да за потребне саобраћајне инвестиšiji. »Berliner Tageblatt«$u javljaju ције, те за покриће држабних обавеза у нностранству, исплату држав- o pomoćnoj akciji za Rusiju iz Lom ног дуга Народној Банци, може за- dona: Lloyd George je ovako odgo­ кључити у иностранству зајам до vorio na jedan upit, da li će vlada 500,000.000 златних динара у ефек- pružiti pomoć gladnoj Rusiji: Ja ni₽ тивном износу или њихове пари- sam primio nikakvih službenih тетне вредности. Чл. 2. За подлогу vještaja o gladu u Rusiji osim onih, овог зајма овлашћен je Министар što su ih jučer članovi Krasinove de­ Финансија дати вредност инвести- legacije saopćili ministarstvu vanj? ција из овог зајма или вишак зало- skih poslova. Ja sam sa velikom za­ жених монополских прихода или brinutošću saslušao izvještaje o tuž­ nom stanju, koje je nastalo uslijed незаложене монополске приходе. Чд. 3. Емисиони курс и интерес овог suše, ali sam s druge strane bio po­ зајма имају се утврдити према ста- koleban u mojem mišljenju, kad њу свјетске новчане пијаце у тре- sam pročitao jedan oficijelni brzojav нутку закључења зајма. Уговор о iz Moskve, koji veli, da je strah pre­ зајму бике пуноважан кад га одо- tjeran. da je u nekim krajevima pala бри Народна Скупштина. — Чл. 4. obilna kiša, tc da ima krajeva, u ko­ Овај закон ступа на снагу кад ra jima je žetva bila obilna. Britanskoj Краљ потпише и када се обнародује vladi jos nije upućena nikakva ofi­ cijelna molba za pomoć. у „Службеним Новинама". Препоручујемо нашем Министру Конференција Врховног Ca» Финансија, да овај закон обнаро- вјета у Паризу. — Берлински лидује и о извршењу се његову стара, стови јављају из Париза, да ће властима пак заповиједамо, да no дневни ред Врховног Савјета код њему поступају, a свима и свакоме будуће конференције обухватати ове да му се покоравају". тачке: 1. Одашиљање појачања у Под саобраћајним инвестицијама Горњу Шлеску; 2. Повлачење њем.има се сматрати у првом реду из- i шлеске границе и пучко гласање; градња жељезнице Београд—Јадран- 3. Војничке санкције, које стоје на ско море. снази од мјесеца марта и априла о. Ha сједници Скупштине од 3. ов. г.; 4. Осуда против ратних криваца мј. примљен je горњи предлог са у Лајпцигу; 5. Мјере да се до157 против 27 гласова. скочи грађанском злу у Р уКонференцијахрватских стра- сији; б. Разоружање Њемачке и нака. „Обзор“ од 3. ов. мј. јавља; потреба господарске контроле; 7. Ha конференцији хрватских стра- Источно питање, и 8. Албанско нака, која je у недјељу одржана, од п и т a њ е. Према информацијама паришког свију присутних страначвих представника, истакнута je потреба, да „Матена", бмће и Белгијанци, Ј у госе у садањем моменту нађе плат- ј славени и Румуњи позвани, да форма за заједнички рад. Изабран присуствују конференцији Врховног je нарочити одбор од представника Савјета. hiljade, i šaputa se, da će se ovaj banket platiti iz općinske kase. Općina ima novaca za teferiće, a za Perišu Kovačevića, Salka Murguza kuji vjerno služe 25 godina, kao i druge, a uz mjesečne plate 500 K, novaca nema, da im se dadu podpore? Bilećanin. I I : I i ' I ; Domaće vijesti. Promocija. Naš narodni poslanik Džafer Kuknović položio je 29. pr. mj. zadnji strogi ispit na zagrebačkoj univerzi i 31. pr. mj. promoviran na čast doktora prava. Naše srdačne čestitke. Politički pregled. Дигнути секвестри. Јављају из Београда: Ha основу трианонскоги сантжерменског уговора ријешио je ужи комитет министара, да се дигне секвестар са имања њемачко-аусгријских и маџарских поданика. Odgovor Ministra Pošta i Tele­ grafa na pitanje nar. poslanika Velije Sadovića: Gospodine poslaničel Na Vaše pitanje, upućeno mi 21. ov. mj., o paketima g. Ibrahima Zildže, trgovca iz Sarajeva, čast mi je odgovoriti Vam, da sam naredio istragu. Kad istraga bude bila završena, izvijestiću Vas o njenom rezultatu. Izvolite, gospodine poslaniče, primiti uvjerenje o mom poštovanju. Beograd, 25. juna 1921. — Ministar Pošta i Telegrafa: Dr. Slavko Miletić. i , ! I ! I j Javna zahvala. Ovim putem se najljepše zahvaljujem ovdašnjem muslimanskom društvu »El-Kamer«, koje me je prilikom smrti moga rahmetli brata Mehmeda pomoglo novčanom potporom u iznosu od 1830 K. — Osobita hvala neka je g. Mehmed ef. Panjeviću, koji se je ovom prilikom najviše istakao, darovavši sam svotu od 1300 K. — Hajrudin Ćehajić. Poruke uredništva. „Tri neriješena pravna pitanja*’ — Drinjak. ■ i Vafu bi stvar štampali, ali molimo, da piije topa javite Vaše ime, pošto anonimno dopise principijelno no donosimo. Priposlano.*) Izjava. Ja sam sudskom nadsavjetniku Badnjeviću dala na njegovu molbu puno­ moć, da upravlja mojim imetkom, te je isti upravljao njim sve do skora, a na njegov zahtjev dala sam istome i moj muhur, jer ga navodno često treba, i ovaj muhur bivao je oko 6 mjeseci kod Badnjevića. Badnjevićevo ponašanje sa drugima, za koje sam u zadnje vrijeme saznala, daje mi svašta naslućivati, pak zato ovdje izjavljujem, da ja niti Badnjeviću a niti kome drugome nisam ni­ šta niti obećala niti poklonila a niti prodala, niti kome šta dugujem, i da isprave ili kakva druga pismena, pre­ viđena sa rečenim mojim muhurom, nisu sačinjena sa mojim znanjem i za mene pravno ne vrijede. Zuhra hanuma Gjumišlić iz Travnika. •) Za pisanje i sadržaj članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo Muslimansko prosvjetno i potporno društvo „Spasft uz sudjelovanje musi, potpornog društva »Bratstva* u Banjoj Luci priređuje na Bajram 17. augusta 1921. u Novoselijt veliku biciklističku trku u srijedu u 15 sati (3 sata po p.). Obdulja je 48 km Biciklisti, koji će u utrci sudjelovati, neka se prijave pismeno ili usmeno kod društvenog predsjednika g. Adema A f ga na uz upisninu od K 100. Nagrade su slijedeće: Za I. — 2000 kruna Za II. — 1600 kruna Za III. — lijep dar. (2-3) Odbor. Morske soli koja je bila skoro 25 godina zabranjena u Bosni i Hercegovini od danas se smije slobodno prodavati u cijeloj kraljevini. Nudi samo na vagone i dok zaliha traje Agenturna radnja Milan V Perendija Sarajevo, Ćukovića ul. 10., Telefon 646 (1-3) PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ршј, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4*/0 NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne I mjenjačne poslove te burzovne naloge najkuiantnije. Daje sezonske I aprovlzacijske kredite. Kupuje I prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarlčne dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. ===и==и=1 ==t==a ===■==■ “ТВД 1 ^=1^=1 Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Hrvatska Poljodjelska Banka B == £ ==-- a "1 -a = II -.4= I -—■= I в == в = ~ s —s = DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Najjeftinije i najbolje Dioniika glavnica K 2o,ooo.ooo.— papirne vrećice Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000. . Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Brlblr-Vinodol, Čabar, Hreljin. dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sarajeoshe tvornice papirnatih vrećica (ћвза) u Sarajevu , Zatražite cijene i uzorkel Int. telefon 124. Prima »loške na knjižice i ва tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi ee svim poslovima, koji sasijecaju u bankovna straku. Kupuje dobra u ovrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo ц djelovima. „Odjel robe** prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštine. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.—.Daje sezonske i aprovfzacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanja sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d70f36cff5785782713c38011471aefe.pdf 88b830046ce19ff1726496b390f525b4 PDF Text Text POSiARiNA U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2’Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛ —iABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 83 (321) Sarajevo, utorak 9. augusta 1921. (4. Zil hidže 1339.) Vladina prosvjetna politika. Nakon nehaja i nepovjerenja рте? ina školi, što ga je naš naroćuto se? oski svijet pokazivao za vrijeme au­ strijske vladavine, on je u zadnje doba uvidio važnost škole i osjetio potrebu prosvjete. Za to su nam naj? bolji dokaz molbe i vapaji sa svih strana, koji se očituju u dopisima iz pojedinih mjesta, koji stižu našem poslaničkom klubu, pojedinim posla­ nicima i našem listu. U želji, da se toj potrebi što je moguće više udovolji, naši su se po« slanici obraćali? i zmaljskoj vladi u iSarajevu i centralnoj vladi u Beo­ gradu, tražeći hitno otvaranje os­ novnih škola. Nu u najviše sluča­ jeva te su intervencije bile bez ikakova uspjeha. Vlade su jdnostavno odgovarale: Nemamo dovoljno sred? stava za gradnju škola; ako imate podesnu zgradu, koja bi se mogla po? pravkom adaptirati za školu, mi smo pripravni izaći Vam u susret. Kako su rijetka naša sela, u kojima ima podesna zgrada za školu, to bi se na tom i razbila cijela stvar. Mi rado priznajemo, da se naša država, kao i sve ostale, koje su ra? tom tako jako postradale, nalazi u lošem financijalnom položaju; mi znamo, da vlada ima pune ruke po­ sla i puno neprilika s obnovom zem? lije u svima granama, ali ipak ne razumijemo, kako se razmjerno ma­ la pažnje posvećuje upravo narod? nom prosvjećivanju, a naročito kod nas u Bosni i Hercegovini. Hrvatska vlada u zajednici sa svima prosvjet­ nim institucijama, (pokrenula je odma’h nakon oslobođenja vrlo živu akci/ju za suzbijanje nepismenosti ot­ varanjem novih osnovnih škola i organizaoiijom analfabetskih tečajeva. Rezultati ovog dvogodišnjeg rada u Hrvatskoj svakoga zadivljuju. I na? ša je bosanska vlada bila obećala ta­ kovu akciju, ali g. Grđić ostao je sa­ mo kod obećanja. I demokratski principi i dobro shvaćeni državni interesi traže, da prosvjeta prodre u najšire slojeve društva, jer samo prosvijećeni drža? vljani mogu biti jak i solidan temelj moderne države. Izgleda, da naša vlada nije dala dovoljno važnosti ovom postulatu savremenog razvoja društva, nego je pošla krivim putem. U dokaz toga dovoljno je, da nave? dem činjenicu, da smo dobili nakon ujedinjenja nekih 7—8 visokih škola, da je otvorena sila jedna srednjih škola, dok je otvaranje novih osnov­ nih škola u razmjeru prema tim ško­ lama bilo minimalno. Ovjm nipošto ne niječemo potrebu visokih i sred­ njih škola, ali smo tvrdo osvjedoče­ ni, da je veća potreba osnovnih ško? la. Višim ii srednjim školama služi se samo vrlo neznatan dio naroda, dok osnovne škole služe cijelom narodu. Vlada ovakovoj svojoj prosvjetnoj politici ima jedino opravdanje u os? kudici činovništva, koje joj ove ško? le liiferuju. Da li je to dovoljan raz? log, o tome bi se dalo puno govoriti. Na pitanje jednog poslanika iz Srbije, za što ne otvara gimnaziju u nekom manjem mjestu, ministar pro­ svjete g. Svetozar Prihiećvić odgo? vorio je prije par mjeseci, da sma­ tra, da je otvaranje novih osnovnih škola potrebnije nego srednjih. S ti­ me je bila saglasna gotovo cijela skupština. Alj pored svega toga, još se ni danas ne opaža ta tendencija kod vlade. Još je jedna stvar, koju naročito valja istaknuti ovdje. I centralna vla? da kao ј pokrajinske daju različitim športskim društvima priiiično velike svote, koje idu i na stotine hiljada dinara, kao potpore za sletove i utak­ mice. Sport je korisna stvar i mi ne smijemo ni u tom zaostajati za dru? gim kulturnim državama. To je isti? na, ali je istina i to, da se športovi? ma bave gotovo isključivo najviši slojevi društva, a u stvojoj suštini oni su ipak drugotne, sekundarne po? trebe, koje mogu čekati i boljih vre­ mena. Ovo nas sve upućuje na to, da vla? da nema intencije, da se cijeli narod srazmjemo i harmonično prosvjećuje, jer se ovakovim dosadašnjim ra­ dom stvara jedan ogroman, gotovo nepremostiv jaz među pojedinim slo­ jevima društva: Š jedne je strane te­ žački i malo-obrtnički stalež bez ika? kove i najelementarnije prosvjete, pa šta vrše i bez mogućnosti za pro? svjećivanje, a s druge strane su vi? soko Školovana gospoda s rafinira? nim kulturnim zahtjevima. Sve to slabo jamči za demokratsko raspolo­ ženje onih, kojima je dužnost da se brinu za narodnu prosvjetu, a to nas i suviše podsjeća na sredovječni sis? tem u prosvjeti. Vlada se slabo stara i za uzgoj učiteljskog podmlatka. Dok sad goto­ vo svako malo veće mjesto ima svo­ ju srednju školu, preparandija je i suviše malo. Najbolji je primjer za to Bosna ii Hercegovina. U svemu imamo dvije muške preparandije, te jednu državnu i jednu privatnu žen? sku preparandiju. A da one nisu u stanju davati učitelja u onolikom broju, koliko to naše potrebe zahti­ jevaju, ne treba istom dokazivati. Što je stalo specijalno do naših prosvjetnih prilika i vladine školske politike u Bosni, ona je — bar do? sad — bila tjesnogrudna i prema na? ma muslimanima ne samo neobazri? va nego i pristrana. Treba samo na­ pomenuti podjelu; stipendija, gdje smo mi bili užasno prikraćivani. Da se tomu doskoči, mi smo tražili da se uvede tzv. ključ. Priznajemo, da je to vrlo nesimpatična stvar, ah kod onakove pristranosti to je bio jedini način, kako ćemo se zaštititi od pri? kraćivanja. Sa svih strana se je graknulo na nas, da hoćemo da podrža­ vamo austrijanštinu, da smo crnožuti itd. I mi smo ućutjeli. Međutim onaj, ko je najviše vikao na ključ, a to je g. Grđić, on se je ipak upravo pred svoj odlazak u muzej sjetio, da bi ključ bio dobar, bar ondje, gdje on konvenira pravoslavnima, pa je od ministarstva vjera tražio, da se doplatci na skupoću sveštenicima daju prema ključu. Jedino su tu muslimani razmjerno bolje prolazili nego drugi i to poradi toga, jer je kod muslimana razmjerno puno veći broj svećenika nego i kod pravoslav­ nih i kod katolika, pa ni toga g. Gr? đić nije mogao gledati, nego je stavio pomenuti predlog, iako mu je bijeda naših hodža bila i te kako poznata. I kod otvaranja seoskih škola mi smo uvijek najgore prolazit jer je i najmanja smetnja dovoljna, da nam se uskrati škola. Ja ću navesti je­ dan tipičan primjer za to. U selu Medakovu, kot. Tešanj, seljaci su se lanjske godine sakupili i zaključili, da traže od vlade otvaranje škole. Jedan je od seljaka izjavo se sprem? nim, da će ustupiti svoju zidanu kuću za školu. Deputacija je otišla na vla? du i g. Grđić je obećao školu. Nakon nekog vremena našla su se dva fana? tika, koja su sa Svjesne strane bila podgovorena i nahuškana i došli su g. Grđiću s molbom, da se škola ne? otvara. I g. Grđić, naravno, udovo^ ljio im je. Zar ovo nije jasan primjer, kako jc raspoloženje bilo u vladi prema nama? Jedna mala zakačica bila je Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. dovoljna, da se omete otvaranje škole. Mi se čvrsto uzdamo, da će naš novi šef prosvjetnog odjeljenja, g« Krsmanović, koji je poznat kao ob­ jektivan i nepristran čovjek, ne sa­ mo zabaciti ovu Grđićevu politiku prema nama, nego da će i dosadaš­ nje greške svoga predšasnika nasto? jati da ispravi, bar koliko je to mo? guće. Naša ekonomska organizacija. Š—in. Sa povećavanjem proizvodnje i preradom proizvodnje naša ekonom­ ska organizacija ne ispunjava još svoje zadaće potpuno. Ona se još mora bri­ nuti i o potrošnji naše proiz­ vodnje pod najpovoljnijim uslovima bilo doma ili na strani, kao i o po­ trošnji onih artikala, koje sami ne proizvodimo, a trebamo ih svaki dan, da ih narod što jeftinije dobije. Naro­ čito pak mora organizovati rasturanje novog oruđa i mašinerija za bolju produkciju u naš težački i privredni svijet, kao i inih predmeta, koji inten­ zivnije gospodarstvo uzrokuju ili pot­ pomažu. Pomislite samo, o koliko je stvari govoreno u pređašnja dva poglavlja ovoga članka, koje su zbog skraćenosti zbijeno spomenute, ali da su u zbilji mnogo više razgranjene. Za sve to treba neka instancija da se brine, da potrebe namiče, da pretičke preuzima pojedinačno i privodi do neke centrale, da posreduje u nabavci, u prometu, u prevozu i t. d. A to može da čini samo jaka organizacija, jaka i sredstvima (kapitalom), a jaka i uređajem i pravilnim funkcionisanjem. Pitanje sredstava istaći ću u slijedećem, završnom poglavlju, a ovdje ću da se razgovorimo o komercijal­ nom dijelu naše ekonomske organi­ zacije. Taj odjel može mirno da se uspo­ redi sa opticanjem ili cirkulacijom krvi u čovječijem tijelu: sa jakim centrom, koji sve promeće te sa mnogim staničjem i iz ovog raspletenim mrežicama, preko kojih se s jedne strane preuzima snaga za probavu, a s druge strane izručuje saveznim dijelovima na korišćenje. To odjelenje imade da­ kle na sebi trgovačko-prometni karak­ ter, ali različit u toliko, što imade određene ciljeve posla pred očima i što ne promeće samo „novo za gotovo**, već što u većini slučajeva podržaje taj promet i jakim financi­ ranjem i sa tendencijom za što bolji razvitak ekonomski: i poljoprivredni i obrtni i industrijalni. Za sve svoje trgovačko-zadrugarsko-prometno poslovanje komercijalno odjelenje naše ekonom, organizacije mora imati svoje ustanove u svakom kotaru, makar po jednu u varoši za sav kotar ili i sa ispo­ stavama kotarskih institucija po opći­ nama, koliko bude trebalo. Preko ovih svojih stanica, koje bi se na pr. mo­ gle nazvati „Ekonomija", vrše sva odjelenja naše ekon. organizacije svoje zadaće, kako administrativno, tako i gospodarsko, kako obrtno-industrijalno, tako novčano (kreditno štedovno), a naročito komercijalno, koje njima za­ pravo rukuje i za svoje poslove kao i za poslove drugih odjelenja. Ali što je još glavnije, narod, koji ne može vazda i za svašto da dođe do odbora, obavješćuje se kod ovih s t a- IV. I nica i preko njih za sve, što mu treba, njima izručuje sve, što organizaciji hoće da pre­ da i od njih dobiva sve, što hoće od ove da preuzima. U pedeset kotarskih mjesta bila bi po jedna stanica, a ja računam, da bi se mogle prosječno još po tri u ko­ taru osnovati i držati, to je svega njih dvije stotine. Znači, da na svaki kotarski odbor ekon. organizacije otpada od prilike po četiri stanice »Ekonomija«, da se brinu za njihovo stvarno djelovanje. One bi mogle biti i zasebno organizovane kao podruž­ nice financijske snage, koja bi im sta­ jala za leđima i služila im za pod­ logu rada, u kom bi slučaju služile potrebama ekonomske organizacije | samo po sporazumu predstavnika novčanog zadrugarstva i vrhovne uprave ! organizacije. Bi li ovo dobro bilo, proi mislite sami, do ankete, na kojoj će ! se to pitanje raspraviti. A mogle bi • opet biti interne ustanove or• ga ni zaci je, kao i sve drugo, i ka< pital, koji bi organizacija za njih nai micala u glavnom, ne bi znao za njih I kao nosioca dužnosti, nego bi I poznavao jedino organizaciju i sa njom svršavao račune. — Zgrade za te stanice, računam da bi se našle I većim dijelom gotove, jer ne moraju biti baš »na licu« u Čaršiji. Da pogledamo samo sa nekoliko primjera, kako bi komercijalno odjelenje preko tih stanica radilo za što bolji ekonomski razvitak (i po­ ljoprivredni i obrtni i industrijalni) kao i za potrošnju i štednju: Gospodarsko odjelenje organizacije na pr. upliviše, da narod sabire što­ više ljekovitog bilja i goji dosta trgovačkog i tvorničkog bilja. Rezultati toga rada su u jesen, da se u 50 kotareva kod stanica sabralo na pr. po 200 kg ljekovitog bilja, jest svega 10.000 kg, ili jedan vagon; po 1000 kg trgovačkog bilja, jest pet va­ gona i po 100 metričkih centi tvor­ ničkog bilja, jest pedeset vag., ukupno svega bilja 56 vagona. To odbori jave upravi organizacije, a ova se brine preko svog komercijalnog odjelenja, da se svrsi privedu. Ono opredijeli količine, koje će preuzeti organizacija u poduzeća za preradu i industriju, a koje će se opet ponuditi za prodaju na veliko, po vagonu i traži najboljeg kupca za te predmete. Sa svojim nov­ čanim zavodom se sporazumi, da ovaj isplati ili odmah svu kupovninu na­ rodu za predanu robu ili da dadne predujmove prema količinama, koje stanice preuzmu. Stanice dobiju po­ trebit novac i isplaćuju na obračun, koji poslije u tančine svigjaju sa nov­ čanim zavodom ili sa upravom orga­ nizacije, a robu otpremaju onamo, kuda je komercijalno odjelenje dekla­ rira. Dio, koji se proda u trgovini, naplati novčani zavod po uputi orga- �221 Brol „PRAVDA* nizacije za njezin račun i tim je dje­ bez nje ne bi moglo biti. Ovakvo osilomično na pozajmici u ovu svrhu । guranje prometa ’tnoglo bi biti i na odtereti. A dio, koji se uputi u pre­ udjele osnovano sa pojedinim stanov­ nicima iz dotičnih mjesta, samo, sa radu, naplati poslije također novčani svima predmetima, u koliko su svo­ zavod, kad se proda roba iz te sirovine izrađena Iz svega dobitka od unov­ jina organizacije, rukuje komercijalno čenog bilja naplati novčani zavod ka­ odjelenje, stara se za njihovu amorti­ zaciju i osiguranje, provodi otpise i mate i financirajuću proviziju za novac nabavlja nove po potrebi. koji je posuđivao, a ostatak dobitka Gospodarski strojevi, kao predaje se organizaciji za njezine po­ trebe i daljni gospodarski razvitak ; što su sijalice, vršalice, traktori i druge ! razne mašinerije, koje ne bi htio i naroda. Obratarf primjer: Gospodarsko odje- i ne bi mogao narod sam za se nabalenje upiiviše, da se kod svake sta­ | viti, a prospekt bi dokazao kod отцаnice »Ekonomija« prijavi po stotinu i nizacije, da su i nužni za intenzivnije domaćina, da će za ovu godinu pre­ gospodarenje u nekim mjestima i da uzeti po deset ka I e m a-s ade n i c a su isplativi, nabavila bi ih organiza­ za bolje voće. Svaka stanica će cija za svoj račun i radila s njima kod dakle trebati po 1000 komada, na 200 težačkog svijeta, pod kiriju. Ta bi kistanica jest dvjesta hiljada komada. rija bila minimalna, samo da se stro­ Organizacija uz' sve druge okolnosti jevi naplaćuju, pa bi vjerojatno uvijek stara se, gdje će najjeftinije kupiti bila jagma za njima. Sijanjem sjemena kateme i kad ih kupi, rasturi ih po omaške baci se u zemliu na pr. više stanicama kako treba. Novčani zavod 60 kg žita na 10 dunuma, nego bi se plati kaleme za organizaciju pri kupnji, pOsijalo „sijalicom*. I ako bi se samo a od njezinih stanica naplati, kad se ta kirija uzela od težaka, što bi mu prodaju i obračun se svidi kao i u se njiva zasijala strojem, naime taj prvom primjeru. pretičak od 60 kg da se uzme, eto Kombinovan primjer: Gospodarsko obilne naplate za stroj, a težak fak­ tično ništa više ne uplati, nogo Što odjelenje radi na što boljem pobolj­ šanju stočarstva i unapređenju mlje­ bi ga stalo i njegovo sijanie, koje bi, karstva i ustanovi, da bi moglo biti recimo, dalo isti plod (međutim na pretičaka mlijeka kod svake usjev sijalicom daće veći). Vršaća ma­ stanice dnevno na primjer 500 litara. šina na pr. mnogo će bolje ovrijeći Obrtno odjekuje, da tu sirovinu što svako žito od konja u vršaju i mogla bolje iskoristi, r?šturi u sela 300-400 bi poslužiti za kiriju toga viška, koji ručnih centrifuga za pravljenje'butera, bi ostao zga'žen u zemlji ili neobijen kojeg od prilike po 20 kg preuzima u slami te eventualno još za malu dnevno svaka stanica ili u pet dana novčanu odštetu. Ali za dan da ti po 100 kg odjednom i otprema dalje. ovrše pet dana vršaja! Traktori na pr. Komercijalno odjelenje, dobivajući svaki uzoraće za dan Što ne bi poorao s ko­ dan oko 4 000 kg maslaca na raspo­ njima ili s volovima za 10—15 dana, laganje ili u deset dana po četiri va­ a 4—-5 puta jeftinije, mogu da zami­ jene 5 6 ljudi u poslu, i da okreću gona, a znajući opet da su za mliječne proizvode (i maslac) najbolja tržišta na kajiš druge mašine, kao: kružne na prj primorje, južni krajevi, Engle­ testere. motore za električno osvjet­ ska, Njemačka i t. d., stara se gdje ljenje, pumpe, vodenično kamenje i si. postavljeni nepomično, a inače u gi­ će ga bolje i skuplje ■utrošiti i pro­ banju kad su da samo ne oru, nego daje ga. Novčani zavod kumuje svemu i drljaju, siju, kose, žanju, melju, si­ tomu poslovanju financiranjem iz po­ četka i naplaćivanjem kasnije kao i za jeku drva, vuku kola sa teretom do 4—5000 kg i t. d. Udružena sela, koja eventualnu nabavku bolje pasmine bi se njima koristila, ne samo da bi krava i za kupnju centrifuga i za za sebe imala jeftiniju proizvodnju i transportiranje produkata, za njihov mnoge nabavke, nego bi mogla još da otkup od proizvađača i t d-, al za sve opet sviđa račun sa organizacijom, kao prave i poduzetničke poslove, kao što i u svim daljnim primjerima rada ko­ je prenos materijala i produkata, snab­ dijevanje drvima za gorivo, isušivanje mercijalnog odjelenja, koje ovdje na­ bara, pribavljanje šodera za gradnju vodim kao vrste poslovanja: čvrstih putova i t. d. Tako je i sa Stanice »Ekonomija«, kojima ne stoji drugim mašinerijama, za čiju bi se u neposrednoj blizini željeznička sta­ upotrebu naplaćivalo samo % ili po­ nica na raspolaganje, moraju da budu lovinu kirije od članova organizacije, sa komunikacijama i prevozkao od drugih težaka, da bi im bile n i fti sredstvima osigurane za pra­ vilno funkcio nišan je svoga poslovanja. i na ruci dok trebaju, a kad više ne trebaju, prodaju se ili premjeste na Gdje bi htio narod, da prevozna sred­ drugu stranu. stva namiče u korist svojih produ­ Komercijalno odjelenje nabavljalo bi kata, kote predaje ili preuzima od za sve kod stanica prijavljene potrebe stanice, pa da mu se za njih prevozna težaka skupno i na veliko jeftinije pristojba ne računa, tu bi otpala briga dobra sjemena žitarica, povrća i za vlastiti prenos. Ali gdje toga ne bi trava i izdavalo ih narodu preko sta­ bilo, nego da prenos mora redovito nica. Ta sjemena ne bi skuplje sta­ biti osiguran, tuđi se za dotične sta­ jala težaka, nego možda još jeftinije, nice imaju namaknuti bilo kola, bilo ako bi količinu svoga sjemena od konji, teretni automobili ili motori, a jedne njive zamijenio za dobro potreb­ po potrebi i spiavovi ili lađe, pa čak i željeznica žicom (Drahtbahn), gdje I no za istu njivu, kad se računa, da PODLISTAK.! ———— ■ ■ i Kratak životopis Muhameda Alejhisselžma po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni HiŠamv, preveli Braća Muftićl u ŽepČu (Svršetak). Kako je Muhamed bio pokopan. Alija, Lađi Ibni Abas, Kusum i Sakran siđoše u grob, onda reče A«? liji Aus Ibni Ilauli: »Zaklinjcm Te Bogom i našim udjelom na božijem poslaniku!« Onda reče Alija:: »Ho­ di dolje!« Onda on siđe. Šakran je bio ponio jedan ogrtač kojim se je Muhamed obrtao, a kad jo Muha­ med položen u grob, koji je bip zidan, on ga je razderao* i zajedno s njim pokopao, rekavši: »Tako mi Boga! ne -će ga niko podlije Tebe obuć.« Mugra Ibni Sube je tvrdio, dn je bio posljednji u doticaju sa Mu«? hamedom. On reče: »Ja sam bacio u grob svoj pečatni prsten, rekao sam, da mi je ispao, a ja sam ga hotimice bacio, da božijeg poslanika dodir* nem i da budem posljednji, koji je bio s njim u doticaju.« Tužaljke Hasana-ibni-Sabita za Muhamedom. Kako me je obavijestio Ibni-Hašim od Ebu-Zejda-el-Eusarije, oplakivao je Rasan Muhameda slijedećom pjesmom: »Za što ne plače tvoje oko? Kao da su mu kutovi pepelom namazani? Iz bola za vođenim, koji sad leži. O najbolji od svih, koji su stupili na zemlju, ne budi mi daleko! Neka Te moje lice štiti od prašine. Jao meni’! Da su me prije Tebe pokopali na Bekijal-Garkadu! Draži nego otac i majka bio mi je (Bogom) Vođeni Pejgambćr, čiju sam smrt u ponedjeljak doživio. A ja sam po njegovoj smrti bio za­ prepašten I ubijen i Želib sam, da ni­ kad ni rođen bio nijesaml Zar da po­ slije Tvbjc smrti još u Medini među ljudima ^ivim. Da sam onoga jutra uzeo crni otrov, ili da je bila božfj^ zapovijed na jedan puta na nas pala, u večer ili Izjutra, i da nam je do§ao posljednji sahat, da sretnemo Dobroga od plemenitoga pjemena I Čistih svpp stava. 0 blagoslovljeno prvorođenče Amine, koja je krjepppna pod najsretnijom zvijezdom fodVal Ti si svjepo, к°Је nad svim stvorovima svijetli, a koga ovo blagoslovljeno svjetlo bude vodijo, taj je vođeni 1 I ' i j ’ ; i I ; j ; ; ; • ; I । • I ' za pčelarstvo, staklenke za njed i bi on na neklicavosti svoga sjemena rupe od voća, prese za sijeno i Žica gubio oko 25% u zemlji i tako i ovako. za vezanje, umjetno gnojiva svih vr­ Nu zadaća organizacije ne bi bila samo sta, potrebne halatke i strojevi za u tome, da težaku nabavlja ili kupuje obrte i kućnu industriju, vage, pum­ dobra sjemena sa strane, nego bi na­ pe, kućno i poljsko orugje, pamuk za stojala da mu tako dobra sjeme­ tkanje beza, opreme za prevozila I L d. na i sama proizvađa, u koju bi svrhu uzimala pod zakup prikladne te na veliko, naročito u gradovima, po mogućnosti i trgovačka roba za njive od težaka za uzgoj dobrih sje­ mena. Ovako uzimanje njiva pod za­ izdavanje malim trgovcima, kao što je kup moglo bi se proširivati i na podkolonijalna roba, petrolej, brašno, še­ gajanje na pr. sitnog luka (arpadžika), ćer, bezovi, boje i t. d koji se pred­ koga težak neće da goji, ma da ga meti uvoze. Istodobno bi preuzimale skupo plaća, a da bi ga mogao do- ' za izvoz suhe Šljive i ino kruto voće, biti sa dunuma zemlje 1000—<500 kg, * povrće, med, proizvode obrta i indu­ pa za gojenje riba i t. d. i to onamo, strije te Šumske industrije, stoku, ko­ gdje bi neko zemljište ma kojim slu­ žu, vunu, jaja i t. d. čajem inače ostalo neobrađeno. U interesu pune solidnosti naše op­ Težački h am baro vi (koševi) mno­ ćenite trgovine ustanovljavalo bi ovo go su spominjani u gospodarskom zaodjeljenje listu onih trgovaca, koji ne drugarstvu. I njih bi trebalo organi­ • biše htjeli da plaćaju svojih obveza, zirati, na korist naroda da služe, kako da im se onda veresija uskrati i oneovaj ne bi prodavao jeftino hrane, mogućuje. kad se obično uz nisku cijenu pro­ Da bi komercijalno odjeljenje moglo daje, a kupovao je opet vrlo skupo, udovoljavati ovim (i još nespomenukad mu ne mogne doteći za sjeme i lim) obvezama, moralo bi imati svoj za hranu, nego da za nju preko hamotpremnički (s p e d i t e r s k i) za­ bara dobije najveću moguću cijenu. vod, koji bi prometao tačno i pravil­ Od dva načina ovoga organino mnoštvo svih organizacionih po­ z o v a n i a bio bi jedan, da mogući slova preko sebe i sabirao za ravnaljudi dadnu po nešto od pretička žita nje organizacije sve carinske i podlo­ i tim poklonima hambar da napune. Iz njeg se pozajmi žita ono­ žne propise željeznica i brodova, kao i ine podatke o prometnim prilikama. me, kome nužno zatreba, da ga vrati Moralo bi još imati i dobre veze sa sa nešta prida Kad se hambar napuni, trgovinskim agencijama u inostranprodaje se žito, sabiru se novci i ozida stvu ili trg obrtničkim komorama, novi od cigle, da se vatre ne boji. koje mogu dati dobre obavijesti o svim Kad se ponovno napuni, pozajmljuje potrebnim proizvodnim, privrednim i se i u dalia sela, pa se onda od sutržnim prilikama. viška podmiruju potrebe za vjerske svrhe, za školovanje mladeži, popraU koliko bi se za svo ovo poslovak ćuprije, puta i t. d. — Drugi v£hje pokazala nužda, da za vanjski način bi bio, da težaci polažu saobraćaj sa svijetom imadnemo na pretičke žita u hambar, koje bi vodi svoje vlastite brodove, mo inače morali prodati odmah i za za­ ralo bi se pristupiti i njihovoj nabav­ ci. Svoje mišljenje o njihovoj važnosti loženo žito dobiju — ne prodajnu cijenu novca’ — nego predujam kao istakao sam prošle godine u brošuri zajam na zalog. To žito prodaće sta„Samo dva b«oda«. Uz dobru volju, niče istom onda, kad uoče za nj naj­ vjerujem u našu snagu, da bi smo ih bolju cijenu na tržištu ili i inače, kad mogli imati i da se ne bi za njih po­ na to pristanu težaci, koji su plodove kajali. Dosta je, ako se sjetimo Hrva­ položili. Iz utrška povraća težak novta Mihanovića u Južnoj Americi, koji čanom zavodu svojevremeno primljeni je od ničega iz vlastite inicijative za predujam, a dobitak po odbitku re­ poslom postao vlasnikom preko tri žijskog procenta stanice oko manipustotine brodova i gospodar je trgo­ lacije, pripada težaku. vačkog prometa na širokom području Prema ovoj ustanovi hambara, sta­ La Plate ... To je postigao samo je­ nica bi istodobno trebala da ima i dan čovjek radnik, a šta bi tek mo­ ustanovu tzv. konzumnog duća­ glo uz dobru volju postići njih na sto­ na, iz kojeg bi podmirivala težake na tine hiljada, za čije neumorne prste ma’o u potrebama, a naročito onim, u poslu kaže japanska poslovica, da koje ciljaju na razvoj njegovog gosposu jači i od najtvrgjeg engleskog že­ darstva ili kućne industrije, kao što ljeza?! — Ja bih bio zadovoljan i sa Su n. pr.: orugje i sprave za bolje desetinom Mihanovića uspjeha za na­ mljekarenje, orugje, košnice i satovi še prilike kad polučimo! Iz naše organizacije. ZAKLJUČCI MJESNIH ODBORA BRČKOG I GRADACCA Odbori J. M. O. grada Brčkog i ; ši sve okolnosti, koje su u poslanič­ Gradatea na zajednički održanoj kom klubu nastale prije i poslije gla­ sjednici dne 14. jula 1921. ispitavši sanja ustava, došli su suglasno do i .pretresavši cjelokupni rad našeg slijedećih zaključaka: poslaničkog k’uba od početka rada 1. Posanici Ј. M. O. vođeni veli? kbhstituant« Pa do danas, te ispitav- ! kom ljubavi i iskrenom suradnjom O Gospodaru! Ujedini nas sa našim Pejgambefom u vrtu, koji otklanja oči zavidnikd, u raju/koji bi nam Ti od­ redio, o visoko slavljeni i uzvišeni Gospode! Tako mi Boga, ne ću nikad za jednog smrtnika čuti, a da ne ću ža Pejgamberom, Muhamedom, zapla­ kati! Jap Eusarijama pejgamberovim i njegovom rodu, kađ je On u sred groba' sakriven. Eusarijama će zemlja postati preuska, njihovo je lice pocr­ nilo kao Ismid. Mi smo Ga rodili, među nama je Njegov grob, a njegova dobročinstva nijesu nam bila nikad Uskraćena. Bog nas je sa niim počaštib, a Njegove Eusarije vodio u sva­ kom sahatu zajedničkog Življenja. ^og, okolica- Niegovog prijestolja i 6vj dobri, neka bud4 Muhamedu rtU- Has?n je i u slijedećoj pjesmi Mu; oplakivao: »Javi siromašnima, Ц1 ie blagpslpv napustio on6g| ju(ra,. lcad K Wlg»niber od njih od* vratio. Kod jcdgaAe bilo moje boravi­ šte, kp'd koga se je svraćala moja deva, ko &e je skrbio za moju poro­ dicu? Ko Je Upućivao, a da se nljes^o 'boiatl nesreće, ako je jezjk jjabiudio ili posrouo? On je bio plamen i svijetlo, koje smo slijedili prania Bogu, dn' je bio naše okb ’i naše uho. Za što nije Bog — onoga dana, kad su ga u grob sakrili i ze­ mlju na njeg bacili — svijet bez ikoga ostavio tako, da poslije niega ni čo­ vjek ni žena više ne živi! Sagnuta je šija Benul-Nedždžara — tako je Bog odred o. — Dar je bio među sve ljude razdijeljen, ali većina ih ga prospe beskorisno bez sakrivanja«. Hasan-ibni-Sabit je napokon još o Muhamedovoj smrti spjevao: »Zaklinjem se Bogom, jednom isti­ nitom a ne lažnom zakletvom, niko od svih ljudi, koje je ikad jedna žena nosila i rodila — nije bio tako vatren za božiju stvar, kao poslanik Pejgamber i vođa svoga naroda. Nikakav boŽiji stvor nije bio štićenicima vjerniji i nije tačnije ispunjavao svoje obe­ ćanje, kao Onaj, koji je bio naša luč, naš blagoslov, pravedni i Pravednom vodeći I« Žepče, 8./IX. 1920. доаааааааапааппоап в D Sjetite se ** 8 § �F>P^j /.^1 Broj na konsolidaciji naše ujedinjene dr­ žave s jedne strane, s druge pako gledom na ugroženu eksistenciju b.#h. muslimana, a naročito na jadni položaj braće muslimana u Sandža# ku i Maćedoniji, dopriniješc velike žrtve na oltar domovine i pokazaše, da im je na srcu ležalo dobro i na# predak države. U ime toga žrtvovan še i osnovno načelo svoga programa, pokrajinske samouprave, a da do­ kažu koliko im stoji do sređenja na­ še države. 2. Baza pregovora našeg poslanič­ kog kluba sa strankama, koje su ta­ da sačinjavale vladu, bila je ta, da sc ustavom garantuje kompaktnost muslimana u Bosni i Hercegovini, na što je tadanja vlada i pristala, te su se na tom temeljila i druga utanače# nja. Konstatiramo, da se vlada nije, na žalost, toga utanačenja držala i da je odljeljak XIII. član 135. usta­ va na uštrb temeljnoj tački spora# žurna sa našim klubom. 3. Poslanici J. M. O. dobili su od svojih birača posve slobodne ruke, da agrarno pitanje, tu našu zajed# ničku rak#ranu, povoljno i pravedno po obje strane riješe i kraju privedu. Našim smo poslanicima dali u po# gledu toga pitanja neograničenu pu­ nomoć i radi toga, jer nam je kra­ ljevskom proklamacijom od 24. de­ cembra 1918. izričito zajamčeno, da će se agrarno pitanje pravedno rije­ šiti, a tu su proklamaciju potpisali tada predstavnici svih stranaka, da# pače i predstavnik socijalista. Nau­ čeni smo, da se kraljevska riječ ne poriče. Na temelju te punomoći po# slanici J. M. O. riješ’išc agrarno р^ tanje, da li na zadovoljstvo nas, ne ćemo o tom govoriti. Nu kako je god ovo ri ješen je ispalo, bili smo donekle zadovoljni, već i radi toga, da se ovo pitanje već jednom kraju privede, koje nam je kočilo naprc^ dak u svakom pogledu, a naročito u pogledu naše bratske sloge -i uzajam­ nog bratskog potpomaganja. Najvi­ še smo se radovali ovom riješenju, jer se njime osigurava ma kakova egzistencija onih preko 12.000 na­ ših porodica, koje skoro već tri god’ne gladuju i koje su za ovo vrije# me na prosjački štap pale. Pa i od toga utanačenja do danas ne vidje­ smo nikakova učinka, te još uvijek čekamo na blagodat toga riješenja. Konstatiramo, da onih 250 milijona dinara, koji su određeni u ime ot# kupa kmetova i kmetstvu sličnih se# hšta, ne prestavlja ni vrijednost sa/# mih šuma, koje se na tim zemljišta ma nalaze. (Ovo je netačno. Odšte# ta samo za kmetska selišta iznosi 255 miliona dinara. Kmetstvu slični ćc se odnosi naknaditi posebno, u koju je svrhu već odobreno 25 mili­ jona dinara. Pr. ur.). 4. Uzurpirani slobodni posjed nije se do sada nikomu povratio niti kakova ošteta za to data, premda se je ovo moralo provesti do glasanja ustava. (Ovo je netačno. OtŠteta sa­ mo za kmetska selišta iznosi 255 mi­ lijuna. Kmetstvu slični će se odnosi •naknaditi posebno, u koju je svrhu već odobreno 25,000.000 dinara. Pr. ur). Mi se i danas slažemo sa na# Šim poslanicima, koji su više puta napominjati, da smo pripravni na svako riješenje ii na svaku agrarnu reformu, ako bi se ona jednako pro­ vela u čitavoj državi. Vidimo, da ne smijemo posjedovati ono, što i mi­ nistri u Srbiji imadu. 5. Sa najvećom energijom i indi# gnacijom odbijamo od naših posla­ nika povike: »Plaćeni ste, glasajte«, i velimo, da je to za nas sve uvreda, poniženje i atentat na naš ponos. Sve smo dali do košulje, a za ovo ćemo se boriti. Uvjereni smo. da smo žrtvovali toliko i doprinijeli za sređenje naših prilika u državi, koli­ ko nj jedna stranka ne bi htjela u# činiti. Uvjcrismo se da nas ni one stranke ne uzeše u zaštitu, sa kojima smo zajedno sarađivali. dapače nam „» i I i ‘ ! i CTpoHd Л Stn .lđ -— „r'K A sa prezirom doviknu u najvišem na# rodnom forumu eksponent bosan­ skih radikala Dr. Srškić, da smo oti# mači i badavadžije. Zaista sramota od naše braće. 6. Izgleda, da nam vlada pokazuje mjesec u vodi, sa svojim avansom od 60 milijuna dinara, dok naše fa# milije prodaju svoje porodične amanete, a da ne skapaju od gladi. 7. Od cjelokupnog utanačenja na­ šega kluba sa vladom gosp. Pašića ne vidjesmo do danas nikakve real­ ne blagodati, osim papirnatih nare# daha i lijepih obećanja. Strpljenje je pri kraju. Nikakove presude, nika­ kova uredba još nije u djelo prive­ dena. Deložiranje sa zemlje Alije Jelke ne može nas da umiri. 8. Potpuno smo uvjereni, da se svakoj drugoj stranci u vladi i izvan nje sa mnogo više volje i mara u su# sret izlazi nego li nama, premda smo više nego uvjereni, da smo baš mi najviše žrtava doprinijeli. Iz svega navedenog neminovna je posljedica ta, da su se naši poslanici ц neku ruku pred svojim izbornicima diskreditirali, i da im nisu u djelo priveli ono što su obećali. Naravna jb stvar, da je u poslaničkom klubu J. M. O. nastala trzavica, pa neka vrst i rascjepa, a naši ministri su primorani bili i konzekvencijc po# vući, pa su i ostavke podnijeli, a to sve us^jed izigravanja vlade gosp. Pašića glede 'sporazuma . sa našim klubom. Uočivši- dobro situaciju u kojoj se nalazi naš klub prema svo­ jim ii zbornicima i u koju ga je dovela vlada g. Pašića, prinuždeni smo, da zajednički zauzmemo stanovište prema našem poslaničkom klubu. To naše stanovište je ovo: 1. Osuđujemo svako cijepanje kluba i tražimo složan rad istoga, jer bi cijepanje kluba dovelo do ras# cjepa u samoj organizaci ji i tako bi naše jedinstvene slo^e za kratko vri# jeme nestalo. Ako dođe do rascjepa u organizaciji, krivicu nosi jedino poslanički klub. 2. Ministri imadu povući svoje ostavke i kraju privesti sva'utanače­ ni a zajedno sa poslaničkim klubom, koja su utanačenja sklopili sa vla­ dom g. Pašića. 3. Provedbena naredba o slobod# nim uzurpiranim beglucima i/made se što prije provesti tako, da uzur­ piranu zemlju preuzmu vlasnici, a da je mognu još jesenas obraditi, 'fa naredba se ima svesti u čitavoj Bosni i Hercegovini u isto vrijeme brzo i energično. 4. Da se avans od 60 milijuna di­ nara js^lat: u što kraćem roku. 5. Poslanici imadu za vrijeme par# lamentarnih ferija obići svoje izbor# ne kotare i doći u što tješnji dodir sa svojim biračima. (Naši su poslanici posjetili veliki broj izbornih kotareva. Radi optere# ćenosti poslom i radi pomanjkanja vremena 4 kotara tuzalanskog okru­ ga, Brčko. Bijeljine, Gradačac i Sre# brenica, nisu bili posjećeni, ali će se to u najskorije vrijeme učiniti. Pr. u.) sa svojim biračima. (U vrijeme stva­ ranja ovih zaključaka, to je bilo ta# čno, ali je kasnije izvršeno nekoliko deložacija. Pr. ur.). 6. Tražimo, da se sa više oportuniteta vodi politika sa drugim stran# kama, te smo izričiti -protivnici jake stranačke žučljivosti kao i jakih is­ pada pojedinih članova našega klu­ ba prema drugim strankama u našoj državi. U Brčkom, 14. jula 1921.*) Odbor J. M. O. Brčko: Dr. Bukvica v. r., Tbrahimbegović v. r., Husein ef. Trebinčcvić v. г„ Hfz. Tabaković v. r., Hamza Dervisević v. r. Odbor J. M. O. Gradačac: Jzetbcg Jahić v. r., Muftić v. г„ Nezić v. r. *) Što ove zaključke donnsimo ovako ka­ sno, raslog je taj, što nam prvi dopis poslan poštom nije uopće stigao. — Pr. ur. 0 napadajima na dra Defterdarevića. Još u prošloj godini iznijelo je ! v a bez obzira jesu li dh ni jesu polit, »Zvono« jedan službeni akt seoskog 1 sumnjivci, kako se to vidi iz nje­ kot. ureda, kojim je htjelo mistifi­ mačkog originala akta, koji je u pre* cirajući javnost, da g. dra Ahmed- vodu tendenciozno iskrivljen. Pitate bega Defterdarevića prikaže kao sr# me, zašto dosad nijesam reagirao na boždera. Pošto g. dr. Defterdarević ove podvale? Za to, jer je još uvi­ na ovo nije u javnosti reagirao, to je jek na snazi naredba prijašnje ze^ Šerif u svom Leib#Journalu »Domo­ maljske vlade, koja ne dozvoljava vini« u tu stvar podgrijao sa komenta državnim činovnicima i službenici# rom, koji je svojstven i dostojan sa­ ma da pišu ili se objašnjavaju preko mo jednog ulizice i denuncijanta kao političkih glasila. Držeći se te na­ što jc Šerif. Na temelju ovog akta redbe nijesam sc pravdao kroz jav# biće, valjda, da je i Kobasica podnio nost, ali kad je služba zahtijevala, upit na mlinistra unutrašnjih djela ja sam to objašnjenje dao pretpo# pitajući ga, kako je mogao postavili stavljenoj vlasti. Na primjer, kad je okružnikom ovakovog jednog čovje­ iza oslobođenja zem. vlada svojom ka dodavši od sebe — da pojača svoj naredbom od 8. februara 1919. broj zahtjev — da je narod (sic!) radi o- 943. zatražila isleđenje zuluma za vog imenovanja ogorčen. Ovom su vrijeme rata, pozvani su bili svi tao­ nasjeli i zemljoradnici, kad su u ap­ ci a i oni, kojima je ma kakva šteta rilu ove godine držali u Tuzli svoju ili nepravda za vrijeme rata učinje­ skupštinu, pa su u svom govoru Av# na da to kod kot. ureda prijave. Pre­ ramović i Komadinić apostrofirali g. slušani su svi takovi i sa svakim je dra Defterdarevića, nazivajući ga napravljen zapisnik, kojeg je sama najvećim mrziteljem Srba, koje da je stranka vlastoručno potpisala. Iz či­ slao u taoce i na vješala. Tako se je tavog tog isleđenja i preslušavanja eto mistificirala javnost i mnogi, ko­ ustanovljeno je, da se u području ji pobliže ne poznaju g. dra Dcfter# mog seoskog kotara za vrijeme rata darevića mogli su da povjeruju ovim nije nikom nikakav zulum učinio. naklapanjima tim prije, kad se u Jedino što se je jedan ili dva taoca dokaz toga donosi i jedan uredski potužio na loše postupanje od stra­ akt. Drugo je pitanje, što se kod sve ne Topolnika i radi toga su svi ovi te galame nc navede ni jedan jedini spisi bili ustupljeni državnom od­ slučaj vješanja ili justifikacije, ko# vjetništvu na uredovanje, nakon če*# jem bi bio uzrokom g. dr. Defter# ga su opet povraćeni. Ovo izviješće darević. Ova okolnost bila je uzro# sa svima zapisničkim očitovanjima kom, da se nikad na ove bjezgariie poslao sam zem. vladi dopisom od nijesmo htjeli osvrćati ,jer smo bili 14. aprila 1921. broj 110. pres. Jed# uvjereni, da razboriti i pošteni ljudi nim drugim aktom od 10. maja 1920. i sami će doći do zaključka, da je broj 142. pres. kojeg sam poslao po­ ovo blatenje časti i atak na jednog vjereništvu za socijalnu skrb, tako­ ispravna i čestita činovnika, koji po đer sam o ovim zulumima izvijestio. nesreći nije srpsko#pravoslavni. Mi Poslije svega toga, držao sam, da će smo sa ovim čekali i na to, da će ze­ zem. vlada kroz izvjesnu štampu po# maljska vlada ove insinuacije i kle­ navijane laži i klevete oprovrgnuti, vete sama demantovati, kako je to ali eto, kako vidite, to nije učinila. često činila, kad je u pitanju bio je­ Nakon Kobasičina upita na ministra dan činovnik od privilegisane poljt. unutrašnjih djela radi mog postav­ partije l pošto dosad vlada nije de- ljanja okružnim načelnikom, zatra­ mantovala laži, koje se iznose proti žio sam od poslaničkog kluba J. M. g. Dr. Deftcrdarcviću, eksponentu O., čiji sam eksponenat, da poduzmu poslaničkog kluba naše organizacije, na mjerodavnom mjestu nužne ko­ naš se je saradnik uputio ka g. dru rake, da se ovom bezrazložnom kle­ Defterdareviću, da ga pita je li što# vetanju učini jednom kraj, ne toliko god proti ovog poduzimao i u če­ radii mene, jer da išta ima istine u onom što mi se podmeće, bio bih mu se sastoji ova stvar. Gosp. Dr. Ahmedbeg Defterdare? davno pozvan na odgovornost, ne# vić izvolio ie dati našem saradniku go radi same stranke, kojoj bi neobaviještena javnost mogla da za# ovo obrazloženje: ; »Poznato je svima u Tuzli, da mjeri što eksponira i rehabilituje : sam ja — premješten iz Srebrenice »dželate«. Za svoja djela vazda sam — nastupio službu kao pred# spreman odgovarati i nimalo se ne stojnik seoskog kot. ureda u Tuzli plašim svojih »žrtava«, jer ih ne# 22. jula 1914. god., a inkriminirani mam. Savjest mi je potpuno mirna. akt. kako sc iz njega samog vidi, pi­ Kao šef ureda i samostalan služio san je 24. jula iste godine, a ot# sam u Doboju, Kladnju, Srebrenici i premljen 26. jula. Iz toga samog fak# Tuzli; i ni sada se ne plašim javno ta proizlazi jasno, da meni za 2 dana pozvati sve građane ii seljake tih kra­ nije bilo moguće upoznati ni činov­ jeva, da se očituju jesam li ma kome nika ni službenika svoga ureda, a učinio kakovo zlo«. kamo li toliki broj ljudi politički Kako se iz ovog obrazloženja g. sumnjivih seoskog tuzlanskog kota­ dra Defterdarevića vidi, izvjesnom ra. kao što u dopisu »Zvona« stoji. dijelu štampe i nekojoj nepoštenoj Ako se istakne, da sam prve dane čeljadi ne ide nikako u glavu to, da osim primanja ureda morao, po ob:u jedan »turčin« zaprema okružničko čaju, praviti poznanstva i primati mjesto, pa se je dala na najgadniju posjete od novih poznanika, doći će borbu proti čovjeku, čiji je rad i u se do sasvim logičnog zaključka, da najkritičnijim vremenima ostao na sam kod ovog, akta toliko kriv, u ko­ dostojnoj visini i čije je ispravno i liko sam kao šef ureda morao potpi# nepodmitljivo djelovanje sitnim i sati- akt sa bez moje inicijative sa­ sebičnim dušama trn u oku. Što se stavljenim iskazom politički sumnji# tiče pozivanja na narodno ogorče­ vrh lica. Upravu kotara u Tuzli pri# nje proti g. dru Defterdarevića ka# mio sam od gosp. Dra Podravskog, tegorički tvrdimo da je i to kao i polit, pristava, koji je 6 mjeseci pri­ sve drugo prosta laž. Tuzlansko ok­ je mog dolaska u Tuzlu vodio upra# ružje broji 425.496 žitelja, od kojih vu seoskog kotara. I ovaj akt on je je 83.213 pravoslavnih, 177.449 musli­ riješio ? to pokupivši podatke od o# mana, 60.130 katolika i‘ 6656 drug h ružničkih postaja za politički sum­ vjera. Muslimani, katolici i ostale njiva lica čije su iskaze vodile iza vjeroispovijesti sigurno ni jesu ogor.# atentata oruž. postaje, među koja je čen na g, dra Defterdarevića. Ost?.# — opet po oružničkoj postaji — une­ ju pravoslavni. Oni> pravoslavni, ko# sena i jedna učiteljica. Sto se tiče ji nijesu bili u nikakvom dodiru s popova, oni su svi uneseni u iskaz njim, ne mogu ga mrziti niti se za­ ne za to što su možda svi bili polit, gorčavati radi njegova imenovanja, sumnjivci, nego za to, jer je vojna osim ako bi to činili za to, što je komanda tražila iskaz svih pop o- musliman. To u ostalom nije razlog, Za održati vviftk zdraot žabe jnf: ELIDA- pasta ftr jo od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlbBPt Vita Lavi, Sarajevo, Despića ul. 1 �Broj 321 Bpoj ПРАВДА" — .URAVDA“ Strana 4 Страна_______ o kome ozbiljni ljudi vode računa. Ostajemo dakle kod pravoslavnih u tuzlanskom kotaru, s kojima je up* ravljao kroz cijelo vrijeme rata. ls₽ ■taknemo li, da je dr. Tcfterdarcvić odmah iza prevrata dobio povjere­ nje naroda preko njegovih načelni* 1 ka, knezova, muhtara i drugih seos> ' kih starješina, među kojima su bili i i pravoslavni, onda smo dovoljno na- ј glasili lažnost tvrdnje o kakvom na- | rodnom ogorčenju. . I Da nam se ne reče da je to povje- ' renje dobiveno onda, kad je narod j plivao u radosti radi oslobođenja i i htio da oprosti dosadan je „grjehe**, , navešćemo još dva najnovija i vrlo I značajna slučaja. Poznato je svakom j u tuzlanskom kotaru, da su pravo- i slavni u PuraČiću i Požarnici veliki 1 Srbi i fanatici. Oni skoro tako daleko ; idu, da ne drže da može biti čestit i pravi državljanin ko nije pravoslavni i Srbin. Muslimani su iza prevrata, kako znamo baš mnogo stradali od pravo slavnih ovih dvaju sela samo za to, ' što nijesu Srbi-pravosiavni. Vijest o I premješten u Grudića i postavljanju ; Dra Defterdarevića izazvala je spon- i tane poklike od strane pravoslavnih u ■ Puračiću: »Dolje Grudić, Ži ic Ahmedbegl« Baš nekako prvih dana kako je preuzeo upravu okružja g. Dr. Defterdarović siedili smo u jednom dućanu, kad ulježe jedan seljak sa seljankom. Poslije podmirenja svojih potreba (mi smo za to vrijeme govorili baš o no- i vom okružniku) zastao je da prisluša o Čemu se govori, pa je na jednom uzviknuo: »To je poštena dušal Da njega nije bilo, mi bi mnogi u Pvžarnici platili glavom. Ja ga poštujem, i poštuje ga svako, ko nije zadojen zlobom.« Toliko o tem lažnom ogor­ čenju naroda. Mi znamo i razumijevamo ogorčenje i bol nekolicine Što im odlazi Crudić. Mi bismo to čak i tolerirali samo kad bi to oni iskreno priznali, a ne lažno uvijali to u »narodno ogorčenje«. Na­ protiv, narod je sad tek zadovoljan, to bar možemo da ustvrdimo za nje­ govu većinu, jer se upravlja po za­ konu i jednako, a ne kao za Grudićeve sudanije. Sad se zna ko je pred­ stojnik, ko okružnik, financ, žandar, pisar i t. d. Prije se to nije znalo. Grudić ckoljen se Špijunima i tipo­ vima sumnjiva značaja izgledao je poput velikog inkvizitora, od čijeg je zuluma sav pošten svijet strepio. To­ liko poštenoj javnosti na znanje. Md. Politički pregled. Diferencije п Zemljoradničkom ’ Klubu. Javljaju iz Beograda: U Zem­ ljoradničkom klubu postoje velike di­ ferencije. Dokaz su za to burne sjed­ nice i buka, bez koje ne može da prođe niti jedna sjednica. U klubu postoje dvije određene struje: soci­ jalni revolucionara i evolucionistička struja. Izgleda ipak, da do kongresa stvu unutrašnjih djela, osnovaće se glavna policijska direkcija u Beogradu, koja će stajati pod nadzorom ministra unutrašnjih djela. Dalje će se obrazo­ vati policijske oblasti, okruži i sektori. Oblasti će biti u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu. zemljoradničke stranke, koji će biti u septembru, neće doći do većeg nespo­ razuma. Kongres će raspravljati o svima ovim razlikama. Ako ne dođe do kongresa, izgleda, da će se klub pocijepati. Конференцпја за разоружање. Јавља се из Париза: Коначно je одлучено, да се конференција за разоружање одржи на II. новембра у Вашингтону, јер су Јапан и Енглеска пристале на тај рок. Турски званични извјештај с фронта. Како јављају из Цариграда, ангорска je влада издала службено саопћење, из којега произлази, да je грчка офензива заустављена већ 21. пр. мј., те демангира све тенденциозне вијести о турским губитцима. Пред Алтунташом успјело je једној турској дивизији под заповједништвом Назим naiue, да заустави грчко напредовање и да осигура повлачење гроса војске. Једино та дивизија имала je око 1500 момака uiTO мртвих што рањених. Свеукупни турски губици не премашују броја од неколико тисућа. Osnutak zadruge. Na 5. ov. mj. osnovali su napredni težaci iz Raduše, kotar Tešanj, za svoje selo „Jugo­ slavensku seljačku zadrugu*. Osnutku je prisustvovao i izaslanik .Središnjeg Saveza*4 g. Ajanović Abas. Interesantno je, da svi zadrugari znadu čitati, te se nadamo, da će ova Za­ druga pod vodstvom svog agilnog predsjednika g. Abdulah ef. Brkića biti jedna od prvih Zadruga u svakom pogledu. Želimo mladoj Zadrugi sretan napredak. Upozorujemo Mjesne Odbore kao i svakog pristašu, koji se zanima za zadrugarstvo, na „Pisma musli­ manskom težaku44, a naročito na ovaj i naredni broj, u kojima se go­ vori o načinu „Kako se osniva Zadruga". Uhapšen Edhem Bulbulović. — Javlja nam policajna direkcija: Pre­ kjučer je ovdje uhapšen bivši narodni poslanik komunističke partije Edhem Bulbulović, po nalogu mostarskog okr. načelnika, a na osnovu § 91. i 92. srpskog kaznenog zakona. Jučer je sproveden u Mostar. Berber. Stavljam do znanja mu­ slimanima Bosne i Hercegovine, da ću kako prošle tako i ove godine djecu sunetiti najsavremenije bez ikakvih zavoja, te umoljavam muallime, da me obavijeste, u kojem se mjestu ne na­ lazi berber. Domaće vijesti. Umro Josip Milaković Prije par dana stiže nam vijest iz Samobora, da je tamo iznenada preminuo naš odlični pjesnik i nastavnik Josip ?dilaković. Rođen 1861., on je nakon svršetka osnovne i srednje škole upisao se na filozofiju pa kako je kao nacionalac bio vatrenijeg temperamenta, a kako je u to vrijeme opozicionalno starčevićanstvo, kojemu je pokretu i on pripadao, bilo u najvećem jeku njemu je državna potpora bila uskraćena i on je postao pučkim učiteljem. Za vrijeme Kuelove vladavine u Hrvatskoj b;o je pognan iz Hrvatske i našao zaklonište u Bosni, gdje je nakon du­ gogodišnjeg nastavničkog rada postao profesorom državne muške preparand^e, a kasnije bio premješten ženskoj • preparandiji. Još u ranoj mladosti počeo je u »Vijencu« pjevati, pa je bio suradnik gotovo svih hrvatskih i srpskih čašopiša. Osobitu je naklonost imao za dječiju književnost, pa je poslije Zma­ ja Jove i Harambašića on bio najbolji i najomiljeliji dječji pjesnik. Njegov folklorisbčki, filološki i literarno-historički rad bio je veoma obi­ lan, a kako je poznavao sve sloven­ ske jezike on je mnogo surađivao i u češkim, poljskim i lužičko-srpskim časopisima. Kao dobar patriota, pedagog i knji­ ževnik on je ostavio među nama u Bosni, a naročito među muslimanima, koje je iskreno i svim srcem volio, najljepše uspomene. Laka mu bila hrvatska zemlja! Reorganizacija policije. Iz Beo­ grada javljaju Po novoj uredbi o re­ organizaciji policijske službe u našoj J Kraljevini, koja se izrađuje u ministar- Mustafa Berberović, Sarajevo Bravadžiluk ul. 29. Slet jevrejske omladine. Jevrejska narodna omladina Jugoslavije pri­ ređuje !1. godišnji slet u Sarajevu od 15.—17. augusta. Iz svih će krajeva Kraljevine doći gosti, a iz mnogih gradova cijela Športska i gombalačka društva, koja će kroz dva dana na­ stupati i takmiti se na igralištu u Skenderiji. Djevojke će u Židovskom i domu izložiti svoje ručne radove, gdje ' će također biti izloženi i produkti li­ j kovne umjetnosti, te grafički prikazi, sve radovi jevrejske omladine. Jedan cijeli dan će se provesti u I Jepoj oko­ lici Sarajeva, na Koranu. U Impeiialkinu će biti dječija predstava i aka­ demija, na kojoj će se natjecati u glazbi i pjevanju omladina iz mnogih mjesta. Priposlano.*) U 28. broju „Večernje Pošte** od 3./Vhl. 1921 nedužna me napada ne­ kakav Z. B. u notici „Musa KesedŽija* navađajući, da ja rakijom upropašteni papučar gulim mladež obaju spolova, koja bajagi izađe petkom da se prošeta i zabavi — producirajući artisti Čkopehlivanske vježbe. Taj mračni individium (Z. B.), koji ne smije kao pošten čovjek da izađe sa potpunim svojim imenom i da sa stvarnim dokazima pokaže, gdje i na koji način ja gulim mladež, nego kri­ jući se za odgovornog urednika pro­ stački me napada i kleveta. Da ja izvađam artističke i pehlivanske vježbe poznato je č>tavu gradu, te mi do sada niko ništa u tome zanatu nije imao predbaciti; a da ne gulim svoje cijenjene posjetioce, dokaz je već i ta činjenica, da držim obućarsku radnju, od koje izdržavam sebe i svoju fami­ liju. Moje artistiĆko-pehlivanske vježbe izvađam samo gdjekad petkom i ne­ djeljom — i to više za hater, nego radi moje materijalne koristi. Što se tiče podvale, da sam rakijom upropašteni papudžija, to o-'im tvrdim javno, da pisac rečene notice bez­ obrazno laže. Moja obućarska radnja — hvala Bogu — svakim danom na­ preduje, te osim mene i №oga kalfe zaposlio sam još troje siromašne mu­ slimanske diece, da se ne klatare po ulicama, nego da od njih napravim poštene i valjane građane. Ja kao građanin svjestan sam svoje građan­ ske dužnosti i građanskih prava, pa nisam potreban kritike od osobe, koja nemajući svog poštenja — tuđe na­ pada. Da je taj Z. B. ispravan čovjek, potpisao bi se na onu bljezgariju. da znam s kim imam posla. I dokle god se ne javi sa pravim imenom, sma­ tram ga prostim lažovom i lopovom. Sarajevo, 7. augusta 1921. Arif Tamburija obućar. Za pisanje i sadržaj članaka pod rubrikom uredništvo ne odgovara. ovom Ur. Preuzeo sam Narodnu Jugoslavensku kuhinju :-: I ========= u Kralja Petra ulici br. 2. .......... —te sam zadržao i poznatog kuhara MehmedČauša. — Svakovrsnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamči Hasib Bećiragić. I Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Najjeftinije i najbolje papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sarajevske tvornice papirnatih vrećica (kesa) u Sarajevu » Zatražite cijene i uzorke I koja je bila skoro 25 godina zabranjena u Bosni i Hercegovini od danas se smije slobodno prodavati u cijeloj kraljevini. Nudi samo na vagone i dok zaliha traje Agenturna radnja Milan V Perendija Sarajevo, Ćukovića ul. 10., Telefon 646 Int. telefon 124. (1-з) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kaj on, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1cb22cedd1ab7cd65d4fce44b376e450.pdf 8a7afada477a12d23e0f5270c3bd5d75 PDF Text Text POSiARlNA U GOTUv u PlACENA. pojedini proj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. pretplata: za našu državu godišrje K 200.—, na pola godine K 100.—; za Inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ^ИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 11. augusta 1921. (6. Zil hidže 1339.) Broj 84 (322) Naša ekonomska organizacija. S—in. Sve gornje, što sam do sada istakao o našoj ekonomskoj organizačiji, izgledalo bi oštrom oku kao skelet sa potrebnim udovima postavljen, ali ukočen b nepomičan bez hrane, bez snage, koju bi mu trebalo dati; kao dobar stroj, koji još čeka samo da se naloži, da se napuni, pa da se pokrenu u djelovanje njegova velika kolesa i prenose onda snagu na sto­ tine manjih, za njeg povezanih i o njemu ovisnih. Ta hrana, ta snaga, koju bi trebali dati ekon. organizaciji da je oživimo, jest kapital, kojim bi se finansiralo svo njezino poslovanje. O tome će ovo završno poglavlje i da govori. Potrebe organizacije su, koliko smo prozreli iz pređašnjih poglavlja, jed­ nake kako za selo, tako i za grad, kako za težaka, tako i za zanatliju kao i za trgovca. Svi imamo da se koristimo od njezine ustanove, pa prema tome moramo svi i da se bo­ rimo za njezinu hranu životnu i za snagu njezinu. Ako to svi ne htjednemo, onda, naravno je, svi se od nje ne možemo ni koristiti. Isto, kao što ni stroj ne može da vrši posao preko svoje snage, niti s manje konjskih sila postavljen kao onaj sa mnogo više sila, odnosno kao što ne može gladan i nemoćan čovjek da radi ono­ liko posla kao sit i u naponu snage, tako ne bi mogla ni organizacija više, nego bi se svojom hranom, kapitalom osnaživala. 1 kao što strojeva ima raz­ ličitih, na pr. od 3 konjske snage do 50.000 k. snaga pa i više, naročito kombirtovanih sa više mašinerija do čudovišta, tako bi mogla i organiza­ cija da uzima različite oblike snage i rada na se prema jačini kapitala, koji joj bude kada stajao na raspolaganju. Ako bi na pr. naš težački svijet više držao do naše ek. organizacije nego li građanski i prema koristima, koje od nje vuče, bolje se odazivao u svo­ jim dužnostima za nju, onda bi orga­ nizacija morala na sebi imati obilježje više seosko nego li varoško — i ob­ ratno, ako bi za nju građani više ma­ rili. A ako bi za nju postojala jednaka dobra volja i sela i varoši, onda je ona svih nas, kao očna zjenica, da je svi jednako njegujemo i unapređu­ jemo, koliko radi sebe samih sada, toliko i još više radi svoga potom­ stva, da ga u što boljoj mogućnosti života ostavljamo, kad smo ga poro­ dili na ovaj svijet Iz ovih razloga dužni smo, da snagu za svoju ekonomsku organizaciju tra­ žimo i nađemo jedino u samim sebi, da se uzdamo samo u se i jedino u se i da joj svi priteknemo u pomoć što god više možemo, kako oni, ko­ jima će trebati i koji su je dužni kao svoju korisnu ustanovu čuvati, tako i oni, kojima, hvala Bogu, osobno ne treba, ali kad treba njegovoj braći, isto je, kao da i njemu treba i kojima bi eventualno danas sjutra, kod svo­ jih raznovrsnih poslova, mogla zatre­ bati. Svi, ama svi moramo je podizati i unapređivati, naročito u prvih petšest godina, dok se ne osovi na svoje vlastite noge i počne samostalno dje­ lovati i vraćati narodu obilnim koristima usluge s početka. Način, kojim bi se financijalna snaga organizacije osiguravala, po mom sudu ne bi bio ni malo kompliciran, nego posve jednostavan, u dva dijela ras­ tavljen i to: jedan općeniti sa žrtvovanjem prihoda na udjele kroz 1 i ' , ' , i nekoliko godina i drugi posebni odmah koristonosno uložen Bez prvog ne može doći do organizacije i jačanja fundamenata njezinog djelovanja, a bez drugog nema brzog razvitka nje­ zinog rentabilnog poslovanja. Moramo pobliže pogledati i jedan i drugi. Prvi općeniti bio bi dobrovoljno oba­ vezan za sve naše domaćine jednako u cijeloj domovini, te za članove onih porodica, koje su mogućne i koje ne žive od pretežne zarade kod drugih, a udjeli bi bili na pr. po stotinu kruna. Od ukupnog broja muslimana u B. i H. možemo odbiti jednu petinu kao siromašne, kojim bi trebalo priznati, da nijesu u stanju uzimati udjela, ali da će biti u pravu služiti se svim blagodatima organizaciji' nog poslovanja. U ostatku od pola miliona duša imade, ako računamo po pet članova na porodicu, oko sto­ tinu hiljada domaćina, čiji bi udjeli od po 100 kruna dali za jednu go­ dinu kapital od deset miliona kruna. U ovo sto hiljada porodica sigurno imade petina, čiji bi i članovi još bili dužni uzimati udjele, koji bi Sačinili daljnih sto hiljada udionika sa još deset miliona kapitala. Ovaj kapital, na udjele sabran, ukamaćivao bi se kod novčanog zavoda organizacije po stopi, koju bi odredilo vrhovno vijeće organizacije svake godine, ali se ka­ mate ne bi odmah isplaćivale, nego bi se u korist udionika na njegovom računu pripisivale svake godine, te bi ih dobio onda, kada bi i udjele na­ trag povukao. Ovo uplaćivanje udjela trajalo bi onoliko godina, koliko bi to zaključivalo vrhovno ekonomsko vi­ jeće. Ljudi gospodarski oslabljeni, mo­ gli bi se od njih oprostiti, a da to ne tangira njihov odnošaj u organizaciji, na predlog općinskih povjerenika i kotarskih odbora. Povući svoje udjele natrag ili jedan dio od njih mogli bi udionici uvijek iza završetka godišnjih računa, koje glavna skupština odobri, ako to zatraže prije na tri mjeseca (raniji rok za to, da bi se organiza­ cija pravovremeno mogla pobrinuti, da na to prazno mjesto namakne no­ vac s druge strane, ako joj je nuždan). Konačno, svakome prosto stoji, da uzima i više udjela od jednoga, ko­ liko god hoće i koliko god ga srce vuče za što bržom i boljom pomoći narodu. Drugi, posebni dio bio bi namicanje većih količina novca organizaciji za brzi razvitak njezinih poslova i ustavnovljivanje njenih pojedinih poduzeća. U ovu svrhu mcgli bi naši ljudi sa većim kapitalima pristupiti u novčani zavod organizacije i položiti ih odmah uz ugovoreni procenat na štednju, kako bi stajali na raspolaganje orga­ nizaciji, neka ih odmah [ma, čim bi joj zatrebali. To bi bio jedan separatni račun između organizacije i tih ulagača preko banke, u kojemu bi se ulagači sporazumili sa organizacijom o uslovima i rokovima, pod kojima i za koje bi organizacija mogla njihove kapitale upotrijebiti i za koje poslove. Tih poslova, vidjeli smo iz pređašnjeg , razlaganja, ima vrlo mnogo i dobro rentabilnih, za koje ne bi bilo nikad I dosta kapitala iz naše ruke (jer ga na žalost malo imamo), što znači, da i najmanji ulog na štednju ima svoje mjesto i da nam u općoj privredi mnogo treba. —- Za takve, posebne svrhe finansiranja or­ ganizacije naći će se, nadam se, tu i tamo kod nas po koja svota novaca i vjerujem u dobru volju onih, koji ga imaju, da će njim poslužiti dobro i organizaciji a — i sebi I Međutim dobiće naš svijet i nešto novaca od riješenja agrarnih odnošaja, koji bi morao baš u ovu svrhu uložili i sa­ čuvati A naročito bi morao polo­ žiti i sačuvati obligacije, koje bi mu na taj način mnogo više nosile, nego li kad bi ih kod kuće držao ili prodao. Prodati ih pako sada i ne smiju n i p o š t o, jer će nakon I petnaest-dvadeset godina naplatiti ih zlatom onaj, kome bi se danas pro­ dale za nevrijedni papirni no­ vac. Sačuvati se to sve mora i tim više, što se više nikada dobiti neće, a živjeti se mora i poslije! Tokom ovoga rada uočili smo, kako organizacija, bilo za veću proizvodnju bilo za prerađivanje produkata bilo za privođenje produkcije k potrošnji, treba jačih finansiranja, a evo sada vidimo, da bi morala imati i svojih doprinosa i posebnih pozajmica. Sve ovo izvršavati ne bi mogla bez svoga novčanog zavoda. On u prvom redu mora biti tu, pa tek onda sve drugo da se izvodi I Preko njega može, jedino organizacija da imadne potreb­ ne dugoročne i velike kredite za sve investicije i narodne potrebe, što i jest glavno u svemu poslovanju, može da ima svoje vanjske veze sa svjet­ skim tržištima, svoje filijale i ispo­ stave, može da poduzima rasterećenja opasno zaduženih muslimanskih ima­ nja čestitih i radenih porodica, može da daje od narodne štednje nužne kredite uz mali interes i težaku i obrtniku, koje će ali ovi uložiti samo u povećanje proizvodnje i nova pro­ duktivna dobra, može da dadne većim ulagačima pravedno im pripadajuće veće prihode na njihove kapitale itd. A što je glavno, organizacija bi preko svoga novčanog zavoda rukovala i sa narodnom štednjom kako treba, pri čemu bi osigurala i svoj trajni opstanak i uspjeh u radu za taj isti narod. I Narodna štednja, to je spas narodni, < kao plodna sitna kišica iz mora nai došla (iz dobra narodnog), koja natopi j u proljeće usjeve da plode, brza u potocima do rijeka i opet se vraća u more. Ona je mala, neosjetljiva, u sitno sabiran a, koja izvrši svoju zadaću kad treba i množi se dalje, kao malo vode pri kraju veće rijeke kad se odvoji da samo prolazi preko mlinskoga kola i dalje nesmetano da putuje. Onaj, sa čijeg se imetka od। vaja i ostavlja na stranu za crne dane, kao po nekoliko kapi u potok, naći će je poslije u većoj množini, kao u velikoj rijeci, jaku i neiscrpnu, da njom brda razdire! Narodna štednja, pa još udružena, može sve da postigne i da donosi za kratko doba takve us­ pjehe i preokrete u životu naroda, kakve nikad ni pomislio ne bi. Ona je u naprednim državama po­ sebno organizovana i dotične organi­ zacije svojim radom daju narodu više, nego li bi mu dale, da od njega te štednje kupuju na pr. krunu za krunu, ako im sabrani ulošci na štednju omo­ guće, da narodu dadnu razne institu­ cije na pr. za skupno kupovanje i prodavanje robe, zadružne mlinove i obrte, žitna skladišta, mljekarnice, za­ jedničko kupovanje i uzdržavanje go­ spodarskih strojeva, zaradu na izradi šumskoga drveta, pravljenju komuni­ kacija i zgrada i t. d. Ona u kultur­ nim državama doseže na stotine mi­ liona godišnje, od čega se ustanovljuju posebni novčani zavodi za pojedine svrhe, koje se onda množe sa pod­ ružnicama i rasprostiru po svijetu. 1 I I 1 ; I | ; • ■ : ; i * Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. Ona bi mogla i kod nas, pola miliona sposobnih, da iznosi godišnje do stotinu i osamdeset miliona kruna, kad bi svako na dan Štedio samo po jednu krunu! A jednu krunu ostaviti na stranu dnevno i ne potro­ šiti je, ne znam ko danas ne bi bio u stanju, tim više, kad troškovi i najmanjih prelaze dnevno iznos od 30 kruna i kad čovjek mora misliti i na nezgode u poslu i prirodu i prihodu, na starost, na bolest, na djecu i siro­ mahe, na svoju porodicu i t. d. Osim ove vrste štednje, koju bi ekon. organizacija preko svog novčanog zavoda i stanica „Ekonomija« rukovodila za isključivo dobro naroda, poglavito ulagača »na sit­ no« novca na štednju, imala bi orga­ nizacija jednu zajedničku korisnu usta­ novu i za se i za narod, koja bi bila u krugu poslovanja njezinog novča­ nog zavoda. Imala bi naime i svoje osiguravajuće društvo, u ko­ jemu bi težaci mogli osigurati svoje usjeve i blago proti nezgoda, a težaci i građani svoje zgrade proti vatre, imetak proti krađe, život proti ne­ zgoda i za slučaj smrti i t. d. pri čemu bi onda osiguranici mogli bezbrižno da rade svoje poslove i ako se kome desi nesreća u 10—15 godina, povrati odjednom sve dotle izdate novce na osiguranje. Ovakva osigu­ ravajuća društva nose na pr. u Nje­ mačkoj (kako sam gledao u jednom burzovnom izvještaju 1918) od 30 do100 procenata godišnje dividende, ak­ tivna su dakle, pa bi smjela i naša ekon. organizacija svoje imati, koje joj je u prvom redu nužno za osiguraciju i vlastitih ustanova i prometa svoga, a i narod bi imao u njegovu solidnost više povjerenja, nego ikojeg drugoga. Razumije se, da će novčani zavod organizacije u velikom poslovanju ove imati i dobre kredite izvan džepova našega svijeta, kojima će se možda od zgode do zgode morati i služiti, makar da bi organizacija voljela ra­ diti sa vlastitom snagom svojih čla­ nova, jer bi oni svu korist crpili od toga. Nu u takvom poslovanju, gdje će na pr. morati nabaviti jednu masu gospodarskih i obrtnih strojeva u Fran­ cuskoj ili Americi, nastojaće da na lombard te robe do potrošnje osigura sebi zajam u zdravoj valuti, koji će platiti onda, kad bude tečaj povo­ ljan t. j. kad se za dolar ne moradne platiti više 150 kruna ili za jedan fra­ nak deset kruna, nego kad bude 100 ili 50, odnosno 6 ili 4 krune se pla­ ćalo za njih. Ovakvim kreditom mogla bi organizacija mnogo koristiti i sebi i svojim članovima za što brži eko­ nomski razvitak naroda. Novčani zavod organizacije imao bi prema gore izloženim poslovima jedan dio svoje uprave u sa* moj organizacija, kojil bi kao njezino novčano odjelenje stajao u tijesnoj vezi i sporazumije­ vanju s vodstvom organizacije za sve važnije poslove, koji predstoje, da se obavljaju financiranjem nov* čanog zavoda, odnosno njegovim pribiranjem prinosa, separatnih ulo» žaka i sitnih uloga na štednju, kao i podjeljivanjem jeftinih kredita članovima za nužne svrhe proizvod? nje. Sa ovoga gledišta pošavši, sa« svim je svejedno, koilku će osnov­ nu dioničku glanvicu imati novčani1 zavod naše ek. organizacije, jer on zapravo stoji sa organizacijom u konto-korentnom poslovanju i o b k č n o posluje sa većim prihodima or­ ganizacije (koje mu ona u blagajnu natjera) istom onda, kad ih ova ne želi odmah ? provseti na drugu stra* �nu za svoje potrebe. Za podignuće I ovakvog novčanog zavoda na novo ne bismo se moral: starati, jer to već imamo, nego ga jedino revizs^ jom pravila prilagoditi svrsi organi­ zacije kako treba. U članku »Program J. M. O. i Us­ tav« (IV., »Pravda« broj 312.) na­ pisao sam. kako jc naš poslanički klub donio zaključak za saziv eko­ nomske ankete, čim to omoguće prethodno pred uzete m j e* re za osnutak ek. organizacije. Ove nrcdhodnc mjere su svršene, a od­ nosile su sc dosta i na fuziju naših dviju banaka u Sarajevu kao žarišta sa njihovim podružnicama u provin? čiji, pa da hi se onda novoj ujedi­ njenoj našoj banci pridružili u fu­ ziju i drugi naši novčani samostalni zavodi u zemlji i da bi se po tomu dale manje filijale i onim mjestima, koja još nemaju novčanih zavoda. Ideja je prihvaćena s obadvije stro* ne od bankovnih uprava i nas je ne? koliko ispred Musi, trgovačke i obrt­ ničke banke vodilo razgovore sa predstavnicima Musi, centralne ban­ ke o fuziji u dva-tri maha. Ovi pre* govori možda će dovesti i do uspje? ha. nu o tome pobliže sada ne mogu ništa više reći. Ekonomska anketa će možda dati jedan pravac za to, gdje bi sc našli svi naši novčani zavodi odmah na okupu ili barem ve? čina nfh zajedno, što će omogućiti dobar početak, a za ostalo kasnije nije više brige, jer će u dobrom ra­ du organizacije samo po sebi doći. * To bi eto u glavnom bila ideja za našu ekonomsku organizaciju, s kojom bi nastojali svim sredstvima da se pomnažava proizvodnja i privreda našega naroda, pa da većom produkcijom vlastitih proizvoda srna rimo potrebu za skupim uvozom sa strane na pr. žita i brašna, sociva, ’ šećera, kože, jestiva i t. d. te da iz« i vezom vlastitih pretičaka i izrade dcbivamo dobre pare za život naro­ di: u što većem blagostanju. Sa njom bi dakle u prvom redu postizavali ekonomsku uspjelost, da sav narod bude opskrbljen nužnim dobrima, a onda postizavali j rentabilnost pro­ dukcije. da i manje vrijedni posjedi 1 i daleko udaljeni od grada odbacuju . uz moderniju obradu toliki godšnji i prihod, da se na njima može lijepo , živjeti i nešto i uštedi ti. Ona bi u pravom smćslu riječi bila । otvorena knjiga za sve one. koji ne j umiju da rade s uspjehom i za sve i ono što se ne zna, da o n a u č i, n a? I p u ć u j e i obavješćuje. Onima ; koji ne umiju, pomagala bi savjetom 1 preko svojih stručnih, organa i putu- ' jućih uč teli a, a one, koji što ne zna- j ju. podučavala bi u tečajevima i os.pesob’ javala za razne poslove doma; će privrede. U prvom redu učvršćivala bi na- i rod u vjeri i posvećivanju njegovom i poštenom radu, ne bi se dala kori- I вШ blagodatima svoga djelovanja onima koji nastranljivo i raskalašeno žive, nastojala bi da podiže u kota? revima manja uzorna gospodarstva, u kojima bi narod vidio bolji uzgoj stoke i zemaljskih plodina, priredi« i vala bi izložbe sa podjeljivanjem na« grada za najbolje produkte, imala bi pramiriteljne sudove, koji bi Čla­ nove u malim rasprama izravnavali bez troškova, izdavala bi svoje gla? silo l'lustrovano i s puno korsnih po­ uka za bolju privredu i čuvanje zdra? vlja i života narodnog, osnovala bi općinske čitaonice, koje bi članovi I pohađali i u njima čitali, podučavali ј sc i zabavljali sc, a koje bi ih odvra­ ćale od alkohola -i neuredna života. Izdavala bi svoj kalendar i druge manje knjige vrijedne po narod, kao što Slovenci izdaju knjige s Mohora (prije rata bilo preko 30.000 članova) i organizovala »znanstvena kina« (predavanja sa zornim predočivan njem na povećanim slikama) po sta­ nicama »Ekonomija« i većim seos­ kim općinama o boljem radu i pro^ izvudnji te za prosvjetne svrhe uop* će, kao što su organizovana naučna »Urania kina« u Mađarskoj, čija je predavanja na pr. jedne zime poha­ đalo oko 400.000 ljudi. Upoznavala bi preko svojih edicija težački i ma­ nji varoški svijet sa zakonima i na« redbama, koji mu često trebaju i ko­ ji mu idu u prilog, širila kod hjega ljubav prema rođenoj grudi i prema seoskom i jnSvrednom životu, širila dobar glas domaće robe i proizvoda, vodila propagandu za što veće kuć? no zadrugarstvo, gdje se bolje živi o jednom trošku, jer svako za sebe ne treba kupovati stoku, oruđe, po­ kućstvo i t. d., zauzimala se za iz? gradnju što ljepših, čvršćih i udobn|jh stanova, u kojima je - statis­ tički u svim državama dokazano! ~ za tri četvrtine manji pomor godiš« nje, nego Ii u nezdravim, nevaljalim stanovima, gdje mnogo više bjesni tifus. sušica, kolera i druge pošasne i bolesti, zauzimala se za izgradnju suhih ii zidanih staja za blago, okre? čenih i vidnih, u kojima se bolesti ne logu, pa đubrisrdh jama ozidanih i aimentovanih za gnojnicu, od ko­ je dobri gospodari kose livadu i po četir puta godišnje, kad je njom poIjevaju i t. d. Vrlo važnu ulogu vršjia bi ekon. organizacija u podučavanju narodaockonomskoj u p r a? vi njegova posjeda koji radi i cd koga živi. O ovime predmetu kod drugih naroda imaju čitave’ knjige napisane, dok kod nas nije skoro ni­ kako ni poznat. Tu dolazi u prvom redu u obzir godišnji proračun pre? ma broju kućne Čeljadi, koliko će sc na pr. potrošiti za hranu, odijelo, rublje, obuću koliko za poljsko oru­ đe i druge kućne potrebe, a koliko obično ima prihoda sa svog posjeda u žitu, sijenu i slami, mlijeku, povi« ću, voću, od stoke i t. d. te kako ii kojim inim radom će se eventualni manjak namiriti. Onda dođe tekući imovinski račun po kojemu se zna­ de koliko mu vrijede pokretnine, ko­ liko nekretnine, koliko gdje duguje i čisto šta imade, pa koliku promet­ nu glavnicu ima i mora da imadne u svom gospodarstvu, koliko mora u ime amortizacije zgrada j drugih naprava ostavljati svake godine na stranu u štedionicu, da imadne od? mah gotove pare, kad mu se što porušiži, da novo sagradi, koliku prome­ tnu glavnicu treba da ima intenziv? no, a koliku ekstenzivno gospodare­ nje, koliki procenat treba na njima od vrijednosti da predstavljaju zgra? đe, koliki stoka, koliki oruđe i ratila i t. d. Ama sve i jedna stvar da ide sa računom kako treba, pa onda i uspjeha da imade. Čitavo poslovanje naše ekonom­ ske organizacije, kako rekoh na po« četku, imalo bi na sebi karakter ad? ministrativni. Ona bi bila institucija, koja bi radila ne zaboravite ovo! — bez dobitka za se u svom čitavom poslovanju! To će re­ ći, da ona ni kod jednog posla koji obavljat, neće zaračunavati za se pro? centa zarade, nego samo režijske troškove ii eventualni kalo. Od pri« hoda, koje bi dobila od svojih usta­ nova (kao na pr. osiguravajućeg dru­ štva) može ustanovljavati osigurne rezervne fondove, iz kojih bi nami« rivala štete i pomoći i ojačavati te­ melje svoga poslovanja, ali ih ne može razdjeljivati kao dobitak niti u toku rada niti poslije, ako bi s njim nekad završila, nego bi morali da se opredijele za slične svrhe kao za« klada, iz koje bi se pomagalo pro­ micanje privrede do osnutka nove narodne ekon. institucije. Potanko« sti o ovome pravilnik će bolje predviđeti, a ovdje jc glavno što se isti­ če da bi organizacija r a d b la bez dobitka! »Kmetjska družba za Sloveniju« (gospodarsko društvo u Ljubljani) radi ovako, sa dobrovoljnim kapitalom, a bez do« bitka, pa postiže kolosalne uspjehe za narod u poslu zbog jeftinijih na­ bavki ј prodale produkata tako, da je njezin sveukupni promet za godi­ nu 1920. iznosio 294 miliona kruna, za Što je dosta u kalkulaciji 2% re« žijksih troškova, pa da može plaćati! činovnike i članovima davati džaba svoje glasilo, putujuće učitelje i raz­ na predavanja i pouke. »Gospodar­ sko društvo« u Zagrebu ima drugi s'stcm poslovanja, kao što ii savez zemljoradničkih zadruga za Srbiju treći, nu ovi sistemi, ako hi trebalo, modi b« sc na samoj anketi pobliže pretresti. Kontrolno ili nadzorno vijeće organizacije trebalo bi da^ bude sastavl jeno iz stručnih lica ad­ ministrativnih, financijskih, tehnič« kih i agronoansikih. A kako oni, tako i članovi vrhovne ekonomske upra­ ve dobivali bi za dane poslovanja za organizaciju odštetu u troškovi­ ma. Činovnica šefovi odjelenja bL li bi po izbor stručnjaci, koji ne bi skupi bili koliko god se plate, jer op« će je pravilo, da dobar činovnik svo­ ju platu vazda i zaradi i to jednu najmanje, ako ne dvije i više. Njih hi trebalo samo 3—4, a mogli bi sc u mjesto penzije osigurati kod svog novčanog zavoda odnosno osigura­ vajućeg dnišhra. — Nabava drugih činovnika za upravu ne bi nam mno« go brige zadavala, jer za početak imamo dosta naših činovnika tu u raznim zvanjima, koji bi poslije po­ dne mogli raditi u ekonomskoj orga« nizaciji uz lijep honorar, što bi na obje strane zadovoljavalo. Kasnije prema potrebi moglo bi se i stalno činovništvo postavljati kako u cen­ trali, tako i kod kotarskih podruž« nlca i raznih svojih poduzeća. Zemlje, koje su mnogo više napu­ čene od naše ii sa lošijim prirodnim darovima od naše, pridignućem i procvatom svojih sela našle su vi­ soko blagostanje i za građa« nina i za težaka, a elementi na? roda, koji su se kao oaez našli medu dragim, osigurali su preko svojih čvrstih ekonomskih organiza? čija sebi tako jak temelj i osJon za život, kakvoga nikakve poVJtičkc promjene -poljuljati ne mo­ gu! Pod koju cijenu? Vrlo jeftino: I Š1 i su s vi j esno i složno na« p r i j e d, znali su šta hoće, za glav­ ni cilj su žrtvovali sav svoj egoizam ii sitničarenje, za koje se u praznom politiziranju glože, š t e d i 1 i vs u pre« ko svoje organizacije sami za se i slušali naputke. Zar ne bismo to i mi moglli? — Vrlo lahko! Sa inato dobre vo­ lje, ljubavi, samoprijegora i sloge, mogli bij smo odmah sju« trudan iza glavne skupštine J. M. O. u oktobru o. g. osnovati svoju eko­ nomsku organizaciju. Ja evo iznesoh za nju jedan nacrt, a ko iznese još bolji1, svi ćemo mu za to biti zahval­ ni. Jer, glavno je uspjeh da s e 'р o I u č i I — (Ima stvari, koje ni jesam mogao iznijeti ovdje. Bude li od Boga zdra« vije da i ja prisustvujem anketi, re? ferisaću ih tamo). (Molim gg. čitatelje, da ovu ideju tretiraju do ankete što više, a naro­ čito o bajramu u razgovorima i na dan J. M. O.!). „Da se ne zaboravi!“ povici: »Glasam, jer moram!«... Ovu Muslimanska Jug. Organizacija naslov je članku g. Stjepe Kobasice, politiku s Janusovim licem treba što je izašao u beogradskim »Novo­ javno izobličiti. Ovako ne ide. Ako stima« od 6. avgusta o. g., i što ga je nekome prirasla za srce opozicija bujrum efendum ...« je »Domovina« u zadnjem svom broju preštampala, a koji tendenci« Prije svegakonstatiramo, da jetvrdnja, oznim izvrtanjem činjenica hoće da „grupa g. dra Spahe demon­ prikaže naš poslanički klub nekon- strativno se apstinirala prisekventnim i smiješnim. likom glasanja zakona To nije nikakva nova stvar. S ma? o zaštiti države" laž naj­ lim izuzecima sva »vanstranačka« i prostije vrsti. Glasanje je bilo po jedan dio stranačke štampe u Beo­ imenjćno, pa se iz zapisnika može gradu, pa »Srpska Riječ« i posestri« tačno ustanoviti, ko je glasao kako i ma joj »Domovina« u Sarajevu na­ ko je bio otsutan, pa ako u zapisniku stoje pošto-poto da diskvaMkuju, ne bude stajalo, da su svi članovi da ocrne naš poslanički klub na ob« našeg kluba, koji su bili u je strane: ј prema dolje i prema go? Beogradu, pripadali oni jed­ re. Ko je samo čitao, kakvđ su sve noj ili drugoj grupi, glasali laži iznosile te novine protiv našeg za pomenuti zakon, mi smo kluba i protiv pojedinih poslanika, spremni povući sve konsekvencije, a ko je bio upućen u prilike, taj se koje narr. bude predložio g. Kobasica. je morao samo snebivati, kako se On veli, da je »i u politici potreban može imati toliko drskosti i toliko moral«. Ako g. Kobasica smatra, da pokvarenosti, pa tako šta iznositi. U se politički moral sastoji u najorditim napadajima nije se ograničilo narnijem laganju i izvrtanju čmjenica, samp na politiku i taktiku kluba, ni- onda mi otvoreno priznajemo, da smo jesu se podvrgle kritici eventualne u njegovu smislu nemoralni. Što se tiče naše iziave u skudštini, pogreške kluba, nego se je išlo tako daleko, da se je kaljalo i dovodilo u imamo da rečemo ovo: Izjava je vo­ sumnju lično poštenje pojedinih lju­ dila računa o državnim interesima i di. Treba se samo sjetiti, što je »Do« odobrila ono, što je državi potrebno movina« pisala o našim najugledni­ za njeno održanje, a osudila je ono, jim i najčestitijim ljudima: Maglaj? što biše htjeli hiperpatriotski elementi, licu, dru Snahi. Karamehmedoviću, da mogu svoj šovenistički gnjev izli­ Hrasnici, Hadžikadiću i dr., kako je jevati nad niima nepoćudnim elemen­ na najimfamnij? način udarala na tima. Šjora Ščepu razumijemo: Njemu njihovo lično poštenje, pa da se uv­ je krivo, što se izjavom traži zabrana jere, da se ljudi, koji se služe ova* kojeklkovih garda i komita, pa se kovi/m sredstvima ne mogu tretirati tako osujećuje njegova namjera, da se kao lojalni protivnici, nego kao obli­ jednom kao »general« kakove garde čni polit:čki apaši. Mi ćemo samo ci- proslavi svojim sjajnim strateškim ta­ tirati nekoliko ulomaha iz navede? lentom. Tako dugo, dok naši pred­ stavnici sjede u vladi i dok i mi no­ nog članka: simo odgovornost za vladino djelo­ »Muslmanska Jug. Organzacija vanje, nepozvanim i neodgovornim dala je jednu čudnovatu, donekle elementima neće se prepustiti čuvanje apstraktnu izjavu preko g. Ajanovi? mira i reda u našoj državi. ća. koji do sada nije igrao nikakvu Što se tiče uopće držanja našeg po­ važniju ulogu u redvonuna svojih po­ slaničkih drugova. Ova izjava mno­ slaničkog kluba i odvaianja njegova go liči na izjavu g. ministra dra Spa« u nekim pitanjima od radikalno-demohc pola sata pred glasanjem za us­ kJatskog stanovišta, imamo da izja­ tav. I jedan i drugi smatrao jc potre« vimo ovo: Naša partija nije nikakovo hitim, da sruči nekoliko jakih izraza prodano roblje, koje mora aminati na protiv vlade — čiji su i oni č’anovi sve što radikali i demokrate zaključe. da traže neke garancije, i da ne­ Predstavnici njeni imaju svoj program, prestano naglašuju neke rezerve i imaju svoje izgrađeno mišljenje o po­ zebnje. Onii su izašli s ovom rezer? litici i cni znadu, Šta hoće a šta neće; vom uvek neposredno pred glasa­ I znadu, šta mogu a šta ne mogu prinjem o ustavu i zakonu o zaštiti dr­ , hvatiti. To treba da zapamte svi oni, žave. Ovo njihovo dvolično držanje koji kritikuju rad našeg poslaničkog izazvalo je prilično negodovanje. kluba, a to treba da zapamti naročito Kada je jedna grupa u vladi, ona ne g. Kobasica. Njegovi računi ni naj­ srne da pravi ovakove akrobatske manje nas neće uznemiriti. Kako da­ skokove. — Ova ista grupa g. dr. Spa? nas pošteno sarađivamo u vladi, tako hc demonstrativno se apst!\nii<rala prL možemo sjutra pošteno raditi izvan Tikom glasanja zakona о zaštiti dr- vlade. Uostalom nas čudi, da g. Ko­ žave i pored rabu Etičke izjave g. A- basica kao član radikalnog posl. kluba janovića. Nijedan član ove grupe ne iznese svoje mišljenje g. predsjed­ vlade i ne traži, da raskrsti nije glasao za zakon o zaštit; drža? sniku nama, kad mu je naš rad dvoličan! ve... Ovo treba da sc dobro upamti. Zašto g. Kobasica ne upita svoje Jer iz redova ove iste grupe, prili­ kom glasanja o Ustavu, čuli su se drugove, g. Srškića i dr, kako oni �Брча ^2- .;»иј „...\>оцп k^ipđHđ з Str^ia — „г'»<А'/^А Мала антанта тражи изручење j nosti i nekonzekventnosti, ali je vidi I Spisi „Crnog kabineta". Iz BeoХортија? Мађарски листози јављају , u izjavi našoj, kojom se ograđujemo 1 grada su došli u Sarajevo sekretari protiv reakcionarnih i po samu državu ministarstva unutrašnjih djela gg. Ko- из Будимпеште, да je тамо завла, opasnih pokušaja, kojima bi se nestić i Anđelić, da preuzmu i otprate дала велика нервозност. Шире се ; minovno dovelo do građanskih ratova. spise crnog kabineta u Beograd, gdje I вијести и говори се о демисији Бетće se ispitati i klasificirati. U utorak, | леновој. Ha његово мјесто имао би доћи Андраши. Мала антанта, a на9. o. mi. preuzimanje je izvršeno. U рочито Југославија тражи изручење svemu ima 57 sanduka. Хортија ради звјерстава, почињених Bivše Narodno Vijeće je imenovalo komisiju od 12 članova za pregledanje ј у рату, и устручава се изручити Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas. Печух. док се не састави демократtih tajnih spisa zemaljske vlade, ali (Nastavak). predsjednici i Šola i Srškić, koji su ска влада. bili predsjednici te komisije, nisu na­ Eto, Haso, u zadnjim pismima raz­ ga" kao matica dozvoljava. Генерал Брусилов у ТурскоЈ. ložio sam Ti »K r e d i t n u zadru gu«, Čim osnivač vidi, da imade dvade­ šli za vrijedno, da sazovu tu komisiju. У пратњи двојице виших официра pa Ti mi pišeš, da si to razumio, ali set ljudi, koji odgovaraju propisima Opravdana je sumnja, da bi se našlo генералног штаба стигао je у Сивас i takovih spisa, koji bi kompromitoTi nikako nijesam kazao, kako se ta gornjeg članka pravila i Žele biti čla­ генерал Брусилов, одакле путује за novi te zadruge, nek odmah toja- vali i vrlo visoke ličnosti, koje i na­ Ангору. Одјељење руске кољице 11. zadruga osniva. Znao sam odmah, da kon oslobođenja igraju znatnu ulogu češ me to pitati. Meho vam je svima vi „Središnjem savezu jugo­ и 12. дивије отишло je из Ерзерума slavenskih seljačkih zadruga u našem javnom Životu, pa će to i за Сивас. Турска делегација отпуna sijelu čitao ova moja pisma, pa bi biti uzrok, da se je toliko zavlačilo u Sarajevu". Savez će, poslat ja­ i vi sebi osnovali zadrugu, ali vas ne­ товала je у Москву, да ратифицира s pregledanjem tih spisa. vivši prije pismom ili brzojavom dan ma ko uputiti. Nijeste vi sami čitali турско-руски уговор. Kolikogod se tvrdilo, da su spisi dolaska, ako može svog posebnog iza­ ova pisma. Čitaju se, brate, po svim Уговор о савезу ратификован. dobro čuvani, ipak nije neosnovana slanika. U slučaju, da Savez nemadne selima u našoj zemlji, jer svaki dan Парламенат у Ангори ратификовао činovnika pri ruci, poslat će uputstva sumnja, da je koji i »pobjegao«. dobivam pisma, u kojima me mole Simptomatično je, da je po spise je Кемалов уговор ca Москвом гоza osnutak, a činovnik Saveza doći seljaci, da im osnujem zadrugu. Na тово једногласно. Јусуф Кемал Беј, došao lični sekretar zloglasnog Gruće kasnije, da upravu i nadzorni odsve strane ne mogu doprijeti, pa Ti националистички Министар Спољdića i da čaršija govorj, da je to pre­ । bor uputi u poslovanje, te održi za­ evo ovdje dajem них Посдова, подносећи текст угоnošenje uslijedilo na inicijativu sa ­ drugarima predavanje. Osnivač, ako Naputak za osnivanje seljačkih вора рекао je: moga Grudića. ne može doći Savezov izaslanik, ima zadruga. „Било je разних мишљења у овој ovako raditi: Da se osnuje zadruga, potrebno je кући о нашим односима ca Русијом. Sazvati skupštinu javivši prije 14 u prvom redu, da barem jedan čovjek Могу да вас увјерим сада, да се ови dana nadležnoj političkoj vlasti mje­ osjeti njenu potrebu i da se zauzme односи све више побољшавају. У sto, gdje će biti skupština, dsn i saza osnutak zadruge. Ona ličnost, koja времену, када се формирао парлаhat određen za održanje skupštine. Na je osjetila potrebu osnutka seljačke менат у Ангори, ми смо послали skupštinu trebaju doći svi oni, koji će zadruge u kom bilo kraju, treba prije Jedan strašan požar. једну делегацију у Русију. Ta je деbiti članovi zadruge, a treba najmanje, svega, da sama dobro upozna ustroj­ kako je prije u § 33. napomenuto, dva­ Kalinovik, 28. jda 1921. легација преговарала с Русијом и stvo, svrhu i djelovanje seljačkih za­ уговор од девет тачака, deset osoba. Do dana skupštine dobiU ime cijelog muslimanskog stanova донијела druga, a onda treba shodnim načinom који сте ви одбили. Шест недјеља će osnivač od Saveza 7 primjeraka ništva ispostave Kalnovika javlja ­ i na prikladnim mjestima da protu­ доцније Русија нам je поднијела поmo Vam tužnu vijest: mači i razjasni onim seljacima, za ko­ pravila i 5 primjeraka tiskanih za­ литички нацрт садашњег уговора. pisnika. Dne 25. jula 1921. u ponedjeljak je misli, da bi se mogli zagrijati za Турска се бори за своју слободу и U urečeno vrijeme i na urečenom u večer, dogodila se ovdje jedna ve^ Русија снмпатишуки овом идеалу, osnutak zadruge i da bi prema usta­ mjestu održi se konstituirajuća skup­ lika nesreća. Abd.begu Cengiću, vje? признаје тежље источних народа за '* novama zadružnih pravila mogli b ti ština bez obzira, da li je prisutan ili roučitelju i imamu iz sela Vihovića, ослобођењем. При свем том ми смо članovi zadruge. Propisi za članove ne izaslanik pol. oblasti ovim načinom zapalili us kuću zasada nepoznati in­ јасно обавијестили Русију, да се zadruga sadržani su u § 3., koji glasi i ovim redom: dividui. Žena njegova tvrdi, da je турски социјални систем ни на који ovako: 1. Osnivač zadruge pozove sve pri­ ako 12 sati čula, kako neko podiže начин не може да прилагоди соци§ 3. krov kućnjeg ćošeta. Nakon kratkog јалном систему, који je усвојен у sutne, koji prema ustanovama § 3. Članovima zadruge mogu biti žitelji, očekivanja skočila je iz svoje sobe prebivajući u njezinom području bez zadružnih pravila ne mogu biti čla­ i vidila malu vatru na tome ćošetu. Русији." novi zadruge, kao i one prisutne, koji razlike spola, koji pošteno i uredno Југославија не ће бити позвана Uzela je ibrik, da je uguši ali čim su se možda predomislili, pa ne žele žive, te slobodno raspolažu svojim на конференцију Врховног Виje polila vodom po tom mjestu, od* biti članovima zadruge, da se odstrane, imetkom. mah je buknuo plamen i počeo da јеђа. — „Ехо де Пари" демантира a kad su sr svi ti odstranili, popišu Osobe, koje nemaju prava da ras­ se u zapisnik imena i prezimena svih . gori i da skače sa jednoga mjesta na вијест, да би Југославија, Румуњска polažu svojim imetkom t. j. malodob­ drugo. Odasvuda je gušio smrad и Пољска имале бити позване на onih prisutnih, koji mogu biti članovi nici, umobolni i rasipnici, zatim osobe, I benzina. Žena Cengićeva je taj конференце Врховног Вијећа. Ако zadruge i koji to žele. koje se nalaze pod stečajem, ne mo­ ' smrad dobro poznavala i vidila, da he код преговора бити расправљано 2. Na predlog osnivača zadruge iza­ gu biti članovi ove zadruge. Isto se su joj dušmani polili kućno ćoše : о помоћној акцији за Русију, онда bere skupština jednoga prisutnoga za tako ne mogu primiti u zadrugu ta­ benzinom. Prestravljena utrčala je I ће ваљда позвати сусједне државе, predsjedatelja skupštine. Taj izbor pada kove osobe, koje su osuđene radi ka­ u sobu i probudila Adbibega a u dru­ ■ да саслушају њихово мишљење. У obično na osnivača zadruge, nu to ne kva zločinstva ili radi prestupka po­ goj sobi djecu. U tome je vatra za том би случају били позвани заmora biti. činjenog iz pohlepe za dobitkom, do­ čas zahvatila svu kuću. Odmah su ступници балтичких држава и Чехо. 3. Nakon obavljenog izbora pred­ kle god traju pravne posljedice, koje dotrčali susjed: muslimani u pomoć словачке. su po kaznenom zakonu skopčane sa sjedatelja skupštine, odstupi osnivač Куда ће Карло? Швајцарска je sa predsjedničkog mjesta, ako nije i kutarisali Abdibega i njegovu žeosudom. влада донијела одлуку, да Карло izabran predsjedateljem skupštine, a : nu sa 6 nejake djece. Članom ove zadruge ne može biti Oni su izašli svi goli do gaća i ko* i најдаље до конца аугуста мора осizabrani predsjedatelj se zahvali na onaj, koji je članom druge koje za­ i šulje. Sve je pokućstvo i sve , тавити Швајцарску. Он je затражио povjerenju, proglasi skupštinu otvo­ druge, osnovane na temelju neograni­ renom, predstavi skupštini izaslanika imanje izgorjelo. Danas nje­ * дозволу од талијанске владе, да се čenog jamstva. Članovi ove zadruge gova d’ečfca Mu bosa. Šteta iznosi ' настани у вили Пианора, која je političke oblasti i ižaslanika Saveza, mogu ipak biti članovima drugih na po tvrdnji svih komšija i Abdibe* I власништво једног његовог рођака. ako je koji od njih prisutan i imenuje temelju ograničenog jamstva osnova­ Талијанска влада није о томе још nih zadruga, koje se ne bave podje­ jednog dobro pismenog skupštinara ga oko 200.000 kruna. ријешила. Sumnja Abdibegova pada na Toperovođom skapštine, koji će voditi ljivanjem vjeresije u novcu, ali samo ; dora Tepavčevića i Trifka Kalajdžii potpisati zapisnik. Revoluctjonarini pokret u Indiji. onih zadruga, za koje to „Središnji * ju, oba iz Vihovića. pokraj Abdibe- Kako engleski listovi iz Simlje jav­ savez jugoslavenskih seljačkih zadru­ (Nastaviće se). gove kuće, jer su mu vazda prijetili. ljaju, izdao je vod indijskih nacijonaOsim toga je Todor davao 5.000 K lista Gandhi oštri proglas za bojkotoу ствари 4 народа: Словенци, Хр- nekim osobama, da navrate Abdi- vanje dolaska engleskog prestolonas­ вати, Срби — и Бугари! И та 4 на- bega da prtlja iz Vihovića. Ovdaš­ ljednika. simpatiše sa vladom, toga рода, вели Радић, сачињавају при- nje vlasti slabo o tome vođe istragu ekstremistiKootvoreno U Čadродан блок, где je сваки централи- upravo nikako. Stoga vlada bojazan puru mogu Evropejcibojkotuju. i Indijci, koji su зам искључен и уперен je директно Протић ca Радићем. Београдmeđu cijelim muslimanskim pučan­ članovi sindikalnih organizacija, dobiti ска „Правда" од 9./8. доноси: „Си- против њихове нарави; у том по- stvom ,da se slični slučajevi ne po­ hranu samo ako pridonesu od ekstreноћ нам јавља наш извештач, да je гледу слично je као у Швајцарској nove. mist čkih vođa potpisani iskaz. Ekstre­ био примљен од Ст. Радића ради (!) Ha то му je, вели, Протић додао Tražimo zaštitu od vlasti, dok je mistički listovi uvjeravaju, da će služ­ информације о последњем састанку своје опаске о Бугарима. Тим по- još vremena. beno proglašenje »Indijske Republike« опозиционог блока, који je одржан водом je Радић разложио Протићу Muslimani ispostave Kalinovika. uslijediti još ovog mjeseca. mogu sjediti u .radikalnom klubu, koji je u vladi, i u isto vrijeme glasati protiv pojedinih članova ustava (ČI 42. i 43.), koje je vlada predložila? Ovdje g. Kobasica ne vidi dvolič- Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Naši dopisi. Bilješke. прошле недеље. Жељене информације није добио јер их Ст. Радић том приликом није хтео дати, али му je изјавио: да се у Римским Топлицама састао ca Ст. Протићем, да je то било за обојицу прво виђење и да je разговор трајао читава 2 и no сата. Радић му je обр^ложио своје политичко становиште које заступа joiu од 1899 г.; нагласио je Протићу, да су јужни Словени ca етнографског, географског и социјалног гледишта један народ, али ca културног и историског гледишта, a и no субјективним оссћајима то су да je цео проблем у томе да држава не дође у опреку ca домовином, јер ако je то случај, онда државна идеја иде другим правцем. По том му je Протић изложиосвоје гледиште на странке и људе, те се Наша војна конвенција ca Чеуспоставило једнако гледиште о странкама и о ономе што би се хословачком Београдска „Трибуимало предузети. Протић je завр- на“ доноси овај брзојав из Прага: шио разговор ca њим изЈављујући Јучер je (2. ов. мј.) потписана војна жаљење што се при уништењу ко- i конвенција између наше краљевине мунистичких мандата није пазило и Чехословачке Републике. Ова конна Устав и форму и жељу да се венција има обранбени карактер, a разговор између Радића и њега на- циљ joj je, да осујети сваки покушај стави, пајеуговорен поновни^састанак рестаурације Хабсбурговаца. Politički pregled. Kao brat bratu podobni, bez razlike, treba da su nafi tubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: ELIĐA-paste za Ш1111111ШШ11И1111!Ш1!1Ш1Ш1«111Ш11и11111|1111111»1111111111111111П!1111Ш1Ш1111Ш:1^ zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Blbert Vita tai, Sarajevo, Despića ul. 1 Stalni skupštinski odbor za vanj­ ske poslove. „Jutarnji List" dobio je ovu vijest iz Beograda: Doznaje se iz pouzdanog izvora, da će neki poslanici vladinih stranaka sada, kad u skup­ štini nema više komunista, ponovno pokrenuti pitanje, da se osnuje stalni skupštinski odbor za vanjske poslove. Taj će odbor imati da raspravlja po uzoru takvih skupštinskih odbora u parlamentima zapadnih država o svim važnijim pitanjima na polju naše vanj­ ske poliitke, a ministar vanjskih posala, dotično njegov zamjenik referirat �„ПРАВДА" — PRAVDA* Strana 4 Страна će odboru o svim važnijim pitanjima vanjske politike. Taj bi odbor također imao odlučivat’ barem u glavnom o postavljanju diplomatskih činovnika i predstavnika u inozemstvu, kao i u ministarstvu vanjskih poslova. Doznaje se, da će pitanje o osnutku toga odbora za vanjske poslove biti jedna točka vladinog radnog programa, na kojem sad rade delegati radikalskog i demokratskog poslaničkog kluba. Neki su poslanici mišljenja, da bi se taj odbor imao sastaviti samo od stranaka vladine većine, dok drugi drže, da bi taj odbor imao birati parlamenat po proporcijonalnom sistemu. Na Kurban-bajram sjetite se । biti zadovoljni. Kako je materijalni , prihod namijenjen u fond za podu| »Gajreta«! Uprava »Gajreta« apc^ p.tanje naših nemoćnih drugova, ukazujući im pomoć u obliku potpev ra kod nalaženja rada, koji od­ govara njihovoj fizlrčkoj sposobno* sti, to se nadamo, da će posjeta sa strane općinstva biti što brojnija. lujc na sve pododbore i povjereni* j kc. kao i na ostalu braću, kojima le* ži na srcu odgoj i školovanje naše sirotne omladine, da se uz mubareć dane Kurban-bajrama sjete dru* štva »Gajreta«, koji uzdržaje stoti­ nama đaka i šegrta. № jedno mje­ sto, gdje ima muslimana, ne bi smje­ ' lo propustiti priliku, da ne organizuje uz bajram pred džamijom, po I s’jje namaza, sakupljanje priloga za »Gajret« i da ne priredi tih dana I tcfcrič u korist »Gajreta«. Naročito je dužna naša omladina kao i pitonici »Gajreta«, da u sporazumu sa os* talim prijateljima našega napretka upriliči i sakupljanje kurbanskih ko? žica za »Gajret«. Sveta je dužnost svakog muslima­ Merhum dr. Mehmedbeg Zečena, da što više poradi za »Gajret« vić Nakon dugog i teškog bolovanja prilikom Kurban-bajrama, a naši preminuo je u Sarajevu uoči utorka, vaizi treba da i na ćursu vazu-nasi8. ov. mj., gradski fizik dr. Mehmedhatom oduševe našu braću za »Gaj­ beg Zečević i sahranjen u utorak, dne ret«. 9. o. mj. na Galića brdu Iza promo­ Роба бившег Министарства cije za doktora sveukupnog Ijekarstva g. I • , I Нацрт за 4°/0 обвезнице Исхране. Од данас ће ликвидационо одјељење бившег Министарства Исхране почети продавати робу са 5О°/о попуста. У магацинима овог одјељења, који се налазе у Травничкој улици број 2, има сваковрсне робе: обуће, веша, платна, ћебета I и т. д. Ljetni tečerič naših invalida. Ud* ruženje ratnih invalida, Oblasnfi od* bor u Sarajevu, priređuje na dan 21. avgusta 1921. u nedjelju 4. dan Kurban Bajrama ljetni teferič uz su* djelovanje vojne glazbe, koji će se obdržavati iznad Hrida u Gaju. Za* bavni dio tefer.iča je bogat, a za okrijepu se je pobrinuo priređivački od­ ; bor tako, da će cijenjeni posjetioci Ми- нистар Финансија решењем својим од 3. о. м. продужио je рок за израду нацрта за 4% обвезнице за Финансмјско Ликвидирање Аграрних Односа у Босни и Херцеговини до 30. септембра ове године. Осим тога je одобрио, да у Оцјењивачки Суд уђе и један умјетник, кога одреди Умјетничко Одјељење Министарства Просвјете. Domaće vijesti. । 1911. služio je sve u Sarajevu i to do 1314. u Zemaljskoj bolnici, a iza toga do smrti kao gradski liječnik, u kojem se je svojstvu odlikovao zduš­ nim vršenjem svoje službe i posjeći­ vanjem naročito sirotinje, od koje nije htjeo ni svoga truda naplaćivati za liječenje. Duhovit, simpatičan i daleko od svake pomisli zla ikome na svi­ jetu, bio je vrlo omiljena ličnost u svim građanskim krugovima, koji du­ boko žale za njegovim gubitkom, što je pokazala i vrlo brojna dženaza do džamije i do groba. Merhum je bio iza ujedinjenja do sastanka Konstituante poslanik u Privremenom Nar. Predstavništvu. Iza sebe ostavlja ucvi­ ljenu suprugu i braću, u čijoj žalosti uzimamo i mi svi najdublje učešće, Rahmetullahi alejhil . . . Ministar dr. M. Spalio doputovao je u nedjelju u veče, 7. o. mj., u Sa­ rajevo na dopust, gdje će ostati do konca ovoga mjeseca. Ovom prilikom hoćemo da ispravimo netačnu vijest nekih ovdašnjih novina, koje su ja­ vile, da će g. ministra Spahu zamje­ njivati dr. Kumanudi. Uistinu će g. Spahu zamjenjivati za vrijeme njegova odsustva ministar dr. Karamehmedović. Broj 322 Број | i i ! . ј Hurrljjetovi šegrti. ^Sekcija za namještanje i potpomaganje šegrta* društva Hurrijjct javlja ovim putem, da bi namjestila šestero učenika, koji su svršili osnovnu školu na krojački, kovački, kolarski, bravarski, stolarski ili sličan moderni zanat u Sarajevu ili provinciji. Mole se svi oni, koji bi iste na zanat i na cijelu opskrbu pri­ miti htjeli, da to što prije jave gornjoj sekciji na adresu: Hurrijjet, Gornji Tabaci 5, Sarajevo. Ko zna šta za Ujbu Karčića iz Višegrada, neka javi na adresu mjesnog odbora J. M. O. u Višegrad. Zadnji put je viđan g. 1918. u »Verhaturski uvjezd, gubernija Perni, Zala zavod«. Ispravak U prošlom broju našeg lista, u članku „Iz naše organizacije* iz tačke 4. trebalo je izbaciti primjetbu uredništva, a mjesto nje staviti, drugu primjetbu uredništva tačke 5 drugog dijela članka. Isto tako domaća vijest „Upozorujemo Mjesne odbore trebala je doći istom u ovom broju*. Molimo, da se ovo ispravi. Muslimansko prosvjetno i potporno društvo „Spasu uz sudjelovanje musi, potpornog društva „Bratstva* u Banjoj Luci priređuje na Bajram | BANKA GAJRET. Upravni Odbor Banke Gajrec zaključio je, da se daljna uplata ođ 20°/$ nominalne vrijednosti njenih akcija izvrši do 15. o. mj. Upozoravaju se gg. akcioneri, da tu uplatu izvrše, jer će im se u protivnom slufiaju račanati zatezne kamate Uplata se vrši na kasi Banke Gajret, Ćukovića ulica broj 9, I. 'kat, ili kod Poštanske štedionice, Čekovni ra­ čun broj 1223. Berber. Stavljani do znanja mu­ slimanima Bosne i Hercegovine, da ću kako prošle tako i ove godine djecu sunetiti najsavremenije bez ikakvih zavoja, te umoljavam muallime, da me obavijeste, u kojem se mjestu ne na­ lazi berber. Mustafa Berberovlć, Sarajevo Bravadžiluk ul. 29. Sjetite se „Gajreta!" Trešeljak. Šerife, otiđi u bosanska vladu, pa ćuš tamo naći naređenje našeg ministarstva, koje je iza­ šlo prije 3 mjeseca, da se i maj a obaviti izbori za sarajevsku trgovačka komora. Zašto nišo obavljeni, prišapnuće ti ahbab Berković. Podvornik iz ministarstva trgovine £ve sa kombinacije o rekonstrukciji kabi­ neta i raspodjeli konzula mogaće, ali ja ne ulazim ni u jedna, .-toga ću morati izaći в još jednim „Na mogu dalje-, ako mi ве ^isposicioni fond ne nasmije. berif. . Reputacija Riste mi nikako mirovati. Đokića u skupštini neda St. Kobas'ca. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". 17. augusta 1921. u Novo se liji ■ veliku biciklističku trku I I u srijedu u 15 sati (3 sata po p.). ; Obdulja je 48 km Biciklisti, koji će u utrci sudjelovati, Novi načelnik u muslimanskom neka se prijave pismeno ili usmeno odjeljenju ministarstva vjera gosp. Derviš Korkut, prispio je o. mj. u kod društvenog predsjednika g. Adema Beograd i preuzeo svoje dužnosti. Afgana uz upisninu od K 100. G. Ibrahimbeg Deftedarović na odsustvu. Povjerenik za unutrašnje Nagrade su slijedeće: poslove naše Pokraiinske Uprave g. Iprahimbeg Deftedarović prekjučer je • nastupio svoj 6-nedeljni dopust. Zastu- i paće ga načelnik okruga sarajevskog I (3-3) g. Milan Nikolić. Za I. — 2000 kruna Za li. — 1600 kruna Za III. — lijep dar. Odbor. Preuzeo sam Narodnu Jugoslavensku kuhinju ----------- — u Kralja Petra ulici br. 2. ====== te sam zadržao i poznatog kuhara Mehmedčauša. — Svakovrsnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamči Hasib Bećiragić. i Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Jzvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon:ZW Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a1b23d0b2d23fc1f3afda1d92f0e579c.pdf 58a129b49577318a5cbdad096ef6fae1 PDF Text Text POS.AK1NA U GOlvvu PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — Fzfazi subotom, utorkom-i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ТЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 85 (323) Sarajevo, subota 13. augusta 1921. 18. Zil hidže 1339.1 Bajram mubareć olsun! Za dan za dva zaći češ, brate muslimane, ж! doma do doma; od rođaka, i bližeg znanca pa do brata, s kojim nemaš užih veza, da im svima paneš u zagrljaj ili stisneš desnicu uz poklik „Baj­ ram mubareć olsun!" Ne budi pri tom formalista i zamisli se malo u značenje tih riječi, koje odišu ljubavlju i bratstvom; ne budi gafil i misli na važnost svečanih časova, koji se sve više i više rasjenjuju uskom brigom za najbližu okolinu. Misli na te riječi bratstva i ljubavi; veseli se tim svečanim časovima i iskoristi ih onako, kako treba i kako oni zaslužuju. U tim svečanim momentima trebali bi naši bolje stojeći ljudi, da tavafe oko Božijeg Doma i odužuju svoj jadan farz.J Ako su spriječeni u vršenju tih dužnosti, nijesu lišeni mogućnosti i duž­ nosti, da to čine na drugi način: podupirući nevoljne, hraneći uboge i prilažući svojoj zajednici! Jer samo će na taj način imati mjesta njihov kurban; samo će tako moći da pozdrave bajrarn žrtve i samoprijegora. * Peti dan bajrama, dan je naše organizacije: dan zborovanja i brige za potrebe naše uže zajednice. Treba da ispadne što svečanije i da obezbijedi velike materijalne potrebe, koje se stavljaju na taj bedem naše bolje budućnosti. U to ime: Bajram mubareć olsun! *) Ovaj dopis dobismo od predsjed­ nika jednog našeg najagilnijeg Mjesnog Odbora, te ga preporučujemo naročitoj pažnji baših čitaoca. Naravno, odobra­ vamo sve prijedloge piščeve i upuću­ jemo Mjesne Odbore, da ih se drže. Pr. ur. Godina III. dugQ natezati, dok mu izvučeš koji dinar. Ovako ne ide. Ako hoćemo da nam list redovito iz­ lazi, da & uređuje kako treba, onda valja nešto i žrtvovati. Bez toga ništa ne ide. Pa velim, jedna od glavnih zadaća dana organi­ zacije jeste ta, da se Mjesni Od­ bori potrude, da se što više pri­ loga sakupi, a članovi da budu toga dana što pruženije ruke. Još nešto. Vrijeme je danas skupocjeno. Mnogome nije mo­ guće sastajati se češće na ovakim zajedničkim velikim zborovima, ali barem jednom u godini, na dan organizacije, treba svi da dođu. Pri kraju naglašavam, da se toga dana sjetimo i našeg „Оајreta", da se njegova ideja što više rastumači seoskom svijetu i đa se nastoji, da bude sve manje muslimana, u organizaciji i van nje, koji nisu članovi „Gajreta". —ab. Finansijske teškoće. Dan naše organizacije.' * Radni Odbor naše organizacije pozvao je sve Mjesne Odbore, da na 19. augusta, peti dan Kurban-Bajrama prirede i provedu ovogodišnji dan organizacije i da se toga dana što jače manifestuje sloga i ljubav medu članovima organizacije. Povodom toga neka mi bude dopušteno, da učinim nekoliko napomena. Mnogi misle, da je glavna zadaća toga dana -veselo teferićovanje. Po mom skromnom mišljenju, treba taj dan da bude više dan izmjene misli i ideja u duhu našeg programa. Da bi ta izmjena misli bila što obilnija i raznovrsnija, treba da se toga dana sastanu na jednom mjestu seljaštvo i građanstvo, staro i mlado, radnik i zanatlija. Dobro bi bilo, kad bi na tom skupu predsjednici, ili odbornici Mjesnih Odbora, prikazali opširno sav odborski rad u ovoj godini. Time bi se pokazalo, koliko je kojem odboru uistinu ležalo na srcu dobro i napredak organizacije, odnosno svih muslimana Bosne i Hercegovine. Tim prikazom bi se mnogi član, koji je možda dosada stajao prekrštenih ruku, potakao, da i on u narednoj go­ dini zasuče rukave. Zatim bi se na tom skupu, po­ što na žalost ima ogroman broj nepismenih članova, koji ne čitaju hove žalbe i posavjetovati se s njima, kako da se snađu, svaki pojedini, u njihovom teškom ma­ terijalnom stanju. Pa naše trgovce treba što tje­ šnje privući u zajedničko kolo. 1 na njima počiva dobrim dijelom naša budućnost. Stoga treba ve­ likom pozornošću saslušati nji­ hovo naziranje na današnje vri­ jeme i na eventualne nove mo­ gućnosti u našem ekonomskom razvijanju. Druga glavna zadaća tih sa­ stanaka bila bi sabiranje novča­ nih priloga. U zadnje vrijeme se vrlo malo prilaže, jedva toliko, da se njima i pretplatom može izdržavati list „Pravda". Često, kad sam u društvu, slušam pi­ tanje: „Jesi li čitao „Pravdu", i šta ima u njoj?", i zaista, list se vrlo rado čita, ali kad je reda da se pošalje pretplata ili dade ma i najmanji prilog, mnogi se mrgodi, pa ti se valja s njim čekovni račun pošt. štedionice 1119 „Pravde", trebalo prikazati pro­ i šlogodišnji rad našeg poslaničkog kluba. Ako bi pri tom padale i kakove nepovoljne kritike, ne bi | ništa škodilo, nego bi to baš do­ prinijelo razbijanju kojekakovih predrasuda i raskrinkavanju mno­ gih laži, koje protu raj u naši po­ i litički neprijatelji u naš neuki ' svijet. i Naročito bih preporučio, da se ; na sastanak pozove što više se­ I oskog svijeta, te se upozori na I ogromnu važnost njegovog držanja 1 i njegove sloge za budućnost svih , nas. Naravno, ne bi smio mimo­ | ići ni jedan Mjesni Odbor tu pri­ | liku, da upozori seljake na Zemljo­ , radničke Zadruge. Taj je posao ' sasvim olakšan pisanjem posljed­ i njih brojeva „Pravde" (a naro­ čito po „Pismu muslimanskom težaku o zadruga rstv u" iz ovog i prošlog broja. Pr. ur). Te su I zadruge - potrebne našem seljaku ■ kao komad kruha. A da se upute, i date na sastanku, nc bi zabora­ vile, trebaju Mjesni Odbori po­ zvati na sastanak sve seoske imame i muallime i dati im upute za rad među seljaštvom, za koji su oni u prvom redu pozvani. Treba upozoriti seoske hodže na sve manjkavosti na selu, koje treba odmah i što energičnije trijebiti. Ne smije se zaboraviti toga dana ni na našeg zemljoposjed­ nika. Pošto je mnogi od njih riješenjem agrarnog pitanja ostao bez zemlje, a mjesto nje ima da dobije neznatnu svotu novaca, to je potrebno pomno saslušati nji­ od našeg ujedinjenja ništa manje nego Država se nalazi u teškim finansijpet i u osnovnim načelima različitih skim pri ikama. Državni rashodi iz poreskih sistema. Ovo važi ne samo dana u dan rastu, pa se moraju tra­ žiti i novi prihodi. A kako ni novi ni I za neposredne poreze nego i za podosadašnji prihodi ne mogu da po­ | sredne, pa i za takse. kriju povećane državne rashode, dr­ Kroz 2 i po godine dana nije učižava mora da poveća pozajmice kod i njen nikakav ozbiljni pokušaj, da se Narodne banke i tako opticaj naših I porezno zakonodavstvo izjednači, iako novčanica b va svaki dan sve t > veći. bi sasma prirodno bilo, da u jednoj Na stranim novčanim pijacama vrijed­ jedinstvenoj državi, u jednom ekonom­ nost našega novca pada, pa i to izi­ skom području važe jednaki porezni skuje veće žrtve, naročito kod pod­ zakoni. Jednakost poreznog zakono­ mirivanja potreba na strani. I ovogo­ davstva osnovni je uslov za jednako dišnji budget, koji će naskoro biti ekonomsko razvijanje svih krajeva. predložen Narodnoj Skupštini, svršava Sve što su pojedine vlade dosele u deficitom. Još nam nije poznato, ka­ j pojedinim granama porezflog zakono­ kav su uspjeh imala nastojanja M ni- davstva i poiezne administracije uki­ stra finansija, da dobije dijelom unu­ nule, bile su sitne mjere bez ikaka tarnji, dijelom izvanji zajam. ! dubljeg proučavanja cjelokupnog piS finansijskim neprilikama bore se ji tanja, učinjene da se pomogne modanas sve države u Europi. One su | mentanoj državnoj nuždi. Te su mjenegdje manje negdje veće, ali ni jedna I| re izvođene na brzu ruku i sastojale država nije potpuno slobodna od njih. I; su se najvećim djelom u proširavanju Naša država spada bez sumnje među I odredaba pojedinih zakona Kraljevine one države, u kojima su finansijske I| Srbije na cijeloj državnoj teritoriji ili prilke vrlo teške. Tome ima vrlo I u automatskom povisivanju stavaka za postojeće poreze, koji su u najvimnogo razloga; ima i općih, koji su zajeonički svima državama, kao što , še slučajeva stvarali još veću nejed­ nakost u poreznom opterećenju poje­ su posljedice ratnoga stanja, koje su dinih dijelova naše države. kod nas mnogo teže nego u ma kojoj Karakteristično je pri tome da susamo savezničkoj ili neutralnoj državi u I porezni zakoni Kraljevine Srbije proši­ Evropi, a ima i naših posebnih. rivani na ostale dijelove države, a da Mi se ne ćemo osvrtati na one opće ni jedan zakon iz ovih krajeva nije i svima državama zajedničke, jer se protegnut na ostale dijelove države, i o njima svaki dan diskutuje i jer mi sami ne bi 4)ili u stanju, da uzroke ako je zato bilo vrlo važnih ekonom­ skih i finansijskih razloga. Da spome­ ove vrste uklonimo. Mi ćemo se stoga nemo samo porez na rakiju, koji je u pozabaviti pitanjem naših specijalnih novim krajevima bio jedan od najiz­ uzroka lošim finansijskim prilikama u dašnijih državnih prihoda. Osnovni državi. Van svake je sumnje, da j ekonomski zakon, da svi porezi, koji naše unutarnje političke prilike stoje terete proizvodnju, moraju u granicama u uskoj vezi s teškom finansijskom jednog carinskog područja biti potpuno situacijom. Ogromna većina predstavnika jedne ! jednaki, jer bi u protivnom slučaju od najbogatijih predstavnika ne sudje- I, proizvodnja u krajevima sa slabijim poreznim opterećenjem potpuno ubila luje nikako u zajedničkim državnim proizvodnju u krajevima, gdje je po­ poslovima, što je bez sumnje i za unutarnjeg i za vanjskog posmatrača rezno opterećenje jače, i kraj ovako jakih ekonomskih i finansijskih raz­ vrlo jak razlog teškim finan. prilika­ loga nijedna vlada nije imala dovoljno ma. Ali pored ovog općeg političkog smjelosti, da ovaj porez, koji bi državi razloga treba tražiti izvor sadašnjoj donio ogromne prihode i koji bi čak lošoj fin. situaciji i u dosadanjoj po­ vršio jednu socijalnu zadaću, za koju reznoj politici i poreznoj administra­ kulturne države doprinose velike žrtve, ciji, koju su sve dosadanje vlade usuzbijanje alkoholizma, proširi na čitavu svojile. Na teritoriju naše države važe �Страна 2 Strana državnu teritoriju. I baš oni koji razbiše prsa vičući, da hoće jedinstvenu državu, da neće historijskih pokrajin­ skih granica, da neće da ih dijeli Sava i Drina, dopušta u zbog sitnih partijskih demagoških razloga, da i danas na Drini i Savi stoji finansijski štražar i pazi da se ne bi koji litar ra­ kije prenio iz područja bez rakijskog poreza na područje, u kom ovaj porez postoji. Kraj ovakog predpostavlianja sit­ nih partijskih interesa pred velike državne ideje o narodnom i državnom jedinstvu ostaie samo prazna fraza na papiru, o kojoj se novine prepiru, a koju najpozvaniji neće da privode u djelo. Ti isti partijsko-demagoški razlozi natjerali su državnu vladu, da porez na rakiju u onim krajevima, gdje ;e on dosele postojao, znatno smanji i da smanjivanjem i oprašta­ njem rakiiskog poreza dovede u pita­ nje još jedan drugi vai^n državni pri­ hod — porez na špirit. Pa ne samo da je prihod od ovog vrlo važnog poreza u pitanju, već čak i čitava industrija špirita Ništa se bolje nije postupalo ni kod neposrednih poreza. Kroz ove 2 i po godine dana nije hilo Ministarstvo finansija u stanju, da izradi nacrt za­ kona o neposrednim porezima za cijelu državu, pa da se o tom zakonu, prije nego bude primljen u narodnoj skup­ štini, povede diskusija i u javnosti Mjesto toga povećane su stavke poje­ dinih vrsta poreza u svima dolovima države osim Srbije i Crne Gore. Pa i prije kratkog vremena, kad se na­ rodna skupština bila sastala, da do­ nese zakon o zaštiti države, pokušao je Ministar finansija da proturi još jedan novi prirez na dosadašnje posve nejednake i dosele nejednako pove­ ćavane neposredne poreze. Takav bi prirez dosadašnju nejednakost još više povećao i davao povoda još većem nezadovoljstvu u širokim masama na­ roda Jednaki prirezi za cijelu državu ne mogu se udarati samo na jednake .poreze. Da pokažemo, kolika je nejed­ nake.-^ u neposrednim porezima, navešćemo ovdje primjer jednog sred­ njeg zanatlije, koji zaradi upravo toliko da može svoju porodicu skromno uzdr­ žavati u Bosni i Srbiji. Uzimamo dk ta­ kav jedan zanatlija zaradi u Bosni 3Z.O00 К ili 8.000 dinara, a da isto toliko zaradi i njegov drug u Srbiji. U Bosni bi platio on 3°'o poreza, da­ kle 960 K, zatim 300% nameta to j. 2.880 K. 20' i, prireza za uzdržavanje državnih cesta t. j. 192 K ukupno dakle ne računajući ovamo vjerskoprosvjetnog i općinskog prireza, ni prinosa za trgovačku komoru 4.032 K, ili 1.008 dinara. Na istu zaradu platit bi njegov drug u Srbiji 4"« poreza, „ПРАВДА“ Број 323 Broj „PRAVDA** I : I | dakle 320 din. 153 5% raznih državnih prireza, dakle 491 din. dakle svega skupa 811 din. što znači okruglo 200 din. manje nego njegov drug u Bosni. Nu ovu razliku treba još podvostru­ čiti, jer i jedan i drugi plaćaju 100°/o i na ovaj porez u !те poreza na po­ slovni obrt, tako da je prava razlika | ne uzimajući ovdje u obzir spomenute 1 prireze -- okruglo 400 din. ili 1 600 K. područja kao dviju cjelina. Ne mo? ženio da razumijemo, .zašto činovnik u Nišu, Kragujevcu ili Prijcpolju može imati znatno već; dodatak na skupoću nego li činovnik u Sa rajevu, Zagrebu Subotici. Još jc no razumljivija ta razlika u mjestima, koja rastavlja samo stara granica. I ovdje bi iskreni prijatelji državnog i narodnog jedinstva trebali da na Ovolika bi razlika bila, kad bi djelu pokažu, da neće historiskih pretpostavili, da se zarada, na koju granica. Još manje možemo razum? ; se plaća porez, utvrđuje svuda na jeti, zašto činovnic, koji dolaze iz i •jednak način. Mcđut m i u tome po? dinarskog područja u krunsko na I stoji velika razlika, koja na utvrdi? službu, dobivaju dodatke na skupo­ | vanje zarade osjetljivo . utječe. U ću dinarskog područja. Kod ovakog postupka državnih Bosni utvrđuje zaradu državna poi rezna vlast, porezna komisija ima sa^ vlasti niko pametan ne može vje? nio savjetujući glas, dok u Srbiji ut- 1 rovati, da je sva razlika diktirana । vrđuje zaradu izabrani poreski od- stvarnim razlozima. To stvara zlu krv i među državnim činovnicima i | bor. I I kod drugih neposrednih poreza među masama naroda. Kad umadneniog'i bismo da spomenemo još os- mo u rukama novi nacrt budžeta, mi ćemo imati prilike da iznesemo još i jetljivih razlika. Spomenuli smo gore, da uzroke mnogo sitnih i krupnih primjera. Ne upuštajući se ovaj put u pita­ i lošoj financijskoj situaciji treba tra1 žiti i u poreznoj administraciji. nje, kako bi se mogli ukloniti čisto Kroz 2 i po godine dana nije zavc? politički uzroci teškim finanfejskim deno svuda jednako stroga admini? prJikama, mi evo spomenusmo mno? stracija, koja bi osigurala jednako ge razloge, za koje je odgovorna uspješno pobiranje državnih priho­ da. Poznato je, da u Vojvodini, toj najbogatijoj pokrajini naše države, dugo vremena nisu gotovo nikako pobjrani državni porezi, pa da se čak i danas slabo ubiru, i ako bi o? vaj dio države mogao da dadne naj? veće državne prihode. Takovu istu politiku vodi držav­ na uprava j u državnim rashodima. Da ne spominjemo ovdje ogrom n izdatke u dosadašnjim budžetima, koji su utrošeni na obnovu Srbije i Crne Gore, jer rado priznajemo, da je čitava država bila dužna pridonio jeti svoj dio za obnovu ovih krajeva, nu ne možemo preći šutke pre­ ko toga, da su u ovoj velikoj akciji gotovo sasvim miimoiđeni oni naši krajevi, koji su iednako stradali kao i Srbija i Crna Gora. Mi bi smo mo? gT da spomenemo i mnogo drugih državnih rashoda, gdje su za jed? naku svrhe određivane u Srbiji i Crnoj Gori veće svote u dinarima, п-е? go ii u krunskom području bkrurVa? ma. A kud će veća nejednakost od enc, koja jo nedavno eankoioniesmd uredbom o dodaoTna na skupoću činovnicima i ostalim državnim slu­ žbenicima! Mi rado priznajemo, da treba dati znatno veće dodatke za skupoću, za ona mjesta, gdje je sku? poća mnogo veća, kao što su naprm jer Beograd $ Skopbe, ali ne mo­ žemo da razumijemo onu ogromnu razliku u dodacima, koja je zavede? na između dinarskog i krunskog i i I j 1 , i : , j samo fin. uprava naše države. Počinje­ ! ne su svjesno ili nesvjesno mnoge po­ greške u finansijskoj politici i njih: bi trebalo radikalno ispravljati bez i obzira na partijske interese ljudi,, koji su dosele upravljali. Ministar fi? j nans’ja i cjelokupna vlada i većina narodne skupštine, koji su se kod donošenja ustava toPiko zalagali za potpuno državno jedinstvo, trebaju da ovu misao o potpunom državnom je­ dinstvu unesu i u državnu finansiii sku politiku. A ta će misao biti pot­ puna samo onda, ako u finansijskoj politici zavladaju načela potpune jednakosti svih državnih tereta za sve građane naše države I ne sa­ mo državni tereti već i koristi, koje država daje svojim građanima iiz drž. prihoda, treba da budu za sve stanByniike i za sve dijelove države potpuno jednake. Samo tako manifestirale oni, da škreno žele potpuno državno jednstvo. A kad budut ako radili, uk? lonićc i mnoge razloge nezadovolj? stvu naroda, pobolišaće unutarnju političku situaciju i time ukloniti još jedan vrlo važan razlog teškoj finansijskoj situac jii države. „Politika", kačaci i mi. ' 1 i 1 I I ; i | j I ; Beogradski list »Politika« je otvo­ reni neprijatelj svih muslimana u kraljevini. To smo utvrdili: već nekclko puta, a to ćemo i danas da do? kažemo na osnovu njenog članka »Bezbedncst u Južnoj Srbiji«, koji je izašao u broju od 10. ov. mj. Poslije uvoda, da jc kačačko pb tanje postalo za državu akutno pitanje, tvrd se tu, da su svi kačaci Turci i da nema kačaka Srba i hriš ć a n a. Zato se iz toga pitanja mo? žc da razvije naćijanalno pitanje, to jest jedan turski nacionalistički pokret protiv države. Tako »Politi­ ka« čini jedan novi šahovski potez u uništavanju turskog življa u Juž­ noj Srb % Time ona otpočinje da stvara u javnosti mišljenje, da su svi. Turci neprijatelji države. 1 kad je to rekla, onda »Politika« predlaže, da se protiv njih imaju upotreblja? vati Де mjere, кал i protv кттт!sta. To jest, niko se ne bi smio zva­ ti Turčinom, makar ga takovim majka rodila, i Turci ne bi smjeli imati nikakvih svojih turskih organizaci? ja. kao što to nije dopušteno ni ko? munstima. Ali to još nije sve, što izvire iz toga* članka. Ona tu želju proširuje ovako: »A kad se tome doda, da jc u , i I > I ' 1 ' I i I 1 i ! . I k i I . ; 1 I 1 Skupštni ustao u odbranu ka? caka samo i jedino jedan muslimanski klub, onda će svakome biti jasno, zašto se na po? Lt’čku organizaciju Turaka gleda kao na nešto što ne može biti ni mnogo državno n.i mnogo nacionailno«. »Ne videći ništa drugo sem golog fakta da su svi kačaci Turci i zane~ ta svojim verskim pitanjima, jedna politička stranka zaboravila sc t o 1 i k o d a j e u Skupštini p o₽ č e 1 a b r a n i t i razbojnike. To jb neumitna, posledica grupiranja po nacionalnim i verskim obeležjima. Međutim i ako je među komunistima bilo Jugoslovena. nijednoj pravoj j ugodio vensko j partiji nbe palo na pamet da brani komunističke raz bojmkev'.To je neumitna posledica grupiranja po poTitički'm ubeđenjim« Siimn лп nve druge grupacije norma ne i zdrave. Našoj drža^ у.i ne trebaju partije koje u svojim članovima na pr? v o m mestu vide nacionaln e i v e r s k e s e k t a š e, već stran? kc koje sve svoje pristalice tretira? ju podjednako kao građane Kralje­ vine Srba, Hrvata i Slovenaca«. Ili drugim riječima: Jugoslaven­ ska Muslimanska Organizacija bra? Braćo, ne zaboravite! U petak je dan organizacije! Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Kako smo se biCi dogovorili sa na? šim kalauzom, dođosmo ja i moj suputnik Grk na određeno mjesto, Bijaše to iza akšama. Tamna ljetna noć ovijaše Asbahad i njegovu okoTcu gustom crnom koprenom. S torbama na leđima napust smo mi grad. Sitna kiša rominjkaše i na uli? čama ne bijaše ni žive duše. Grk ode jednim smjerom, a ja drugim, da se opet sastanemo za gradskom boln'v com, koja je oko tri k lometra uda­ ljena od grada. Tu će nas čekati naš kalauz, a bilo je ugovoreno, ako jednoga od nas i uhvate boljševički poTcajc: ili noćne straže, da drugi ipak hježi sa kalauzom. Sa strahom u duši lutao sam ub? čama Asbahada zamećući trag i tihi'm mirnim korakom odvraćajući sa sebe pozornost rijetkih prolaznika. Evo me napokon izvan grada. Uo« kolo je tišina kao u grobu, a mrak takav, da se ne vidi prst pred očima. Odlahnu mi i ja stalnijim korakom produžili svoj put k zgradama bolnice. Zađoh s puta i u ovećem polukrugu obiđoh bolnicu i njezin ogromni vrt. Ne čujem niti zvuka i polagano se pomičem uz ogradu , ; i ' . ' | ■ i i ' i I i , •) Vidi »Pravdu« broj 67. od ove ! god. Pr. ur. voćnjaka. Zaustavljam sc i prisluša? vam. Srce još tuče, misli su i nervi napeti do skrajnosti. Čujem vlastito disanje. Dugo se ne rješavam dati ugovoreni signal. Na jednoć niti deset koraka od mene čuh imlftiranj glas noćne ptice ćuka. Tp je naš ugovoreni signal. U izvjesnom intervalu odgovorih istim znakom. Zaustavih disanje I očekujem. Signal bi još jednoć po­ novljen i ja pođoh u tom smjeru, od kuda je glas dc/azio. Tik pred nosom opazih uz ogradu crnu figuru i pružih ioj ruku. To je bio moj su? putnik Grk. Odlahnu mi i mi u nekol'lko riječi saopćimo jedan dru­ gome, da uz put nikoga ni jesmo su? sretali nit: vidjeli. Pr^jcdosmO uz ogradu i naprežući oči i sluh stara­ smo se u gustoj tami zamijeniti na­ šeg kalauza ih čuti njegove korake. Ne znam, kako smo dugo čekali, ali se meni učinilo vječnošću. Riješismo dati opet sjgnal. Bojasmo sc sami sebe i vlastitog glasa. Najednoć kao iz zemlje n knu pred nama crna po­ java. Kurd, naš kalauz ne reče ni riječi, tek opazih, kako on meće prst na usta i odmah pode u polje. I mi se odmah podigosmo i jedan za dru­ gim pođosmo. Išli smo kao tri aveti. Na horizontu zamjećujemo sdhouet? tu visokih gora i naš naft kalauz vodi u tom smjeru. Nekoliko puta pregaz’ismo neki omanji potočić. Ravnicu počeše zamjenjivati manji brežuljci i mi opažamo, kako se sve v šu i vi­ šu pribl žavamo onim visokim gora? ’ ma. tamo pred nama. Evo nas napokon još u većoj ta­ mi. Idmo nekom uvalom, a nad na­ ma se uzdižu krševita brda. Iz jedne uvale stupamo u drugu, a naš se ka? lauz poče zaustavljati i gdjekada i I po dvadeset minuta prisluškivati. •Neprestano smo išli i stupali sve vi? j še ii više. Na istočnom dijelu neba ' počinje bjjeljeti. Razabirem, da smo duboko u gorskim klancima'. Još je mrak, al već dobro vidim pred so? bom Grka, a pred njim Kurda. On je nekako prignuo glavu. Pod kaba, nicom mu je sakrivena puška. Lah■ kim korakom i bez 'kakva šuma on ' stupa uskim gorskim pute’jkom i I samo sc izrjetka okreće, kad se u • nas koga pod nogama otisne kamen i 'i odkotrlja se niza stranu. Napustismo puteBak j udarismo uz krševito ј strmo brdo. Ne osje? j ćam niti umora niti straha. Nekako : me zabavlja ovo sakrivanje, bjegi stvo i tišina ovdje među brdima, i Grk se pogdjekada okrene i na licu mu opažam, da je i on potpuno mi? j ran i zadovoljan. Ispesmo se na ovo i brdo j kraj jednog ovećeg kamena i iščeznu naš ka’lauz kao poplašena ! divlja koza, i mi požummo za njim, a ja opazih, da smo mi ovdje na bri du bili kao na dlanu i lahko nas je ; b?!o zamijetiti sa okoln'h brda i brežuljaka. i Brzo se spustismo pod ovo brdo i opet idemo običnim korakom lije­ , 1 i | I pom uvalom. Već se dobro razdani,? Jo. Udišemo svježj gorski zrak, dok je cijela uvala ispunjena miomiri­ som cvatuće kadulje i vri ješka. Opet se penjemo uz brdo kamenje se oti? skujc ispod naših noga, ali se naš kalauz više ne obazire i mi zaključuejmo iz njegova držanja, da je i on mirniji i da smo već bar done­ kle sigurni. Najednoć se nad našim glavama zavaljalo kamenje, nasta neki strašni šum i tutanj i ja opazih kako naš Kurd brzinom munje zakžc za najblžu stijenu. I mi se bacismo na zemlju i ne podižući glave prisluškivasmo. Kamenje se odko? trlja dole u uvalu, a tutanj ode dalje. Pridigosmo se. a naš nam ka?’auz pokazuje rukom gore na brdo. Opazismo nekoliko divljih ovnova, kako kao strijela bježe uz brdo. Vi­ soko su podignula svoje lijepe glave, na ko’ima šu viti po dva^tri puta zaviijeni rogoM^. Grk mu pokazuje na srce i išaretom govori, kako se strašno prepao. Još smo išli oko dva sata. Već smo visoko u gorama. Uokolo su kr­ ševita i gola brda i nigdje niti žive duše niti kakva zvuka. Priroda je ■dealno romantična ,i bogata razno? obraznošću. Evo nas kraj nekih kli­ sura i najednom iza njih iščeznunaš kalauz. Požur smo i mj korak i sko­ ro opazismo, kako jc Kurd »tupio u jednu pećihu pod ovtm klisurama i sk'ida sa sebe kabanicu i pušku. (Nastavlće sc). �•Број 323 Broj „ПРАВДА* „PRAVDA* Страна 3 S+rana tu, a koji su, Bogu hvala, našim po* I e) Zaključi se, do kog se iznosa ljačke zadruge u Raduši držane dne 5. avgusta u Raduši. sredovanjem izbačeni. Tć su člano­ članovima zadruge može podijeliti vi na pr. pripisivali raseljavanje zajam uz jamstvo jli uz uknjižbu, Na toj skupštini biih su Abdulah srodnika kačakovih da četvrtog ko# a do kog iznosa samo uz uknjižbu Brka. Šaban Joldić, Salih Berbcros Ujedno vić, Sabit Pobrić, Osman Kerić, Mu­ Ijena, to jest liudi, koji za djela ka* . na dužnikove nekretnine. caka ni po kakvoj pravici ne mogu se zaključi, da za podjelu već h .zaj* hamed. Smailhadžić, Ajanović Hamodgovarati Zatim su se po tim čla­ muva svojim članov ma zadruga mo­ zalija, Džemalbcg Ajanović, Ajanonovima mogli raseljavati i oni do«« že posredovati kod Saveza i da za i v.ć Mehmed, Rakić Salih, Mulabc* movi, za koje postoji sumnja, da te zajmove zadruga može jamčiti. | ćirović Mustafa, Samilbeg Ajanović, f) Zaključi se, da zadruga može 1 Galigašević Tcvfik, Galijašcvić Ju# pomažu kačake, a nije bilo rečeno, čija to sumnja. Da bi to nakon primat uloške od svojih članova i svf, Ajanović Mehmed Ćerimbegov, svega doguđenug bila sumnja onih od ncčlanova. Deljkić Ahmet, Bejtić Salih, Sejmaistih žandarma 1 policajaca, koji su g) Zaključi se visina kamatnjaka, nović Avdo. Zeir Gaiijašev ć, Aja­ klali nevinu djecu, priznaće nam i po kom će zadruga davati zajmo­ nović Hamzabeg, Midžić Hasan. Iza# Prema § 41. . slanik pol. oblasti Dr: Eugen Mol# »Poiitjka«. A da mi to nismo mogli ve svojim članovima. dopustiti, i to ne kao Jug. Musi. zadružnih pravila smije taj kamat­ nar, vi. savjetnik. Izaslanik saveza: Organizacija, ne kao muslimani već njak biti samo za 1 i Uj % viš$ od Ajanov.ć Abas. Predsjedao je gosp. samo kao ljudi, i to će razumjeti kamatnjaka, po kome zadruga prima Hamzalija Ajanović, a perovođa je svaki objektivan čovjek, a samo ne­ zajmove od Saveza, odnosno od dru ' bio gosp. Tevfik GafijaŠević. g:h novčanih zavoda. će »Polštika«. D n e v ni r e d: Koje su mjere uistinu potrebne za h) Zaključ sc. visina kamatnjaka, 1. Pošto su pročitana i prihvaćena suzbijanje hajdučije, može svako da po kom će zadruga primati uloške. priložena pravila jednoglasno zaklju# Danas se računa 4 do 5% kamata čuje skupština, da na osnovu trgo­ zaključi iz gornjeg razlaganja. O tim je mjerama nekoliko puta pisao na uloške. vačkoga zakona 'l tih pravila osniva g. M. Cemović u beogradskoj i) Na predlog predsjedatelja :aa# zadrugu pod naslovom Jugoslaven­ »Pravdi«, a i sama je »Politika« jed­ bere skupština, dvojicu pismenih : ska seljačka zadruga u Raduši. noć i nehotice pokazala na njih, kad skupštinara, koji će, kao ovjerovite# 2. U smislu 10. U., 12., 16. 18. je donijela vijest o jednom kačaku, lji, potpisati zapisnik skupštine. pravila izabiru se: Time je sav dnevni! red konstitu­ koji je podmitio sudiju i utekao ta* za predsjednika g. Brkić Abduko iz zatvora. 1 da je »PoMika« na* iraj uče skupštine iscrpljen, pa se na lah cff., stav tla sa iznošenjem tih slučajeva, toj skupštini ne može zaključivati o za zamjenika predsjednika g. Jol# a da nije upozoravala, da Turci u drugim predmet’.Tna, koji nisu na dić Šaban, Južnoj Srbiji imaju još zlata, uv­ dnevnom redu, te predsjedatelj zaza članove ravnateljstva gg. Bcjp jereni smo, da se kačačko pitanje ne i ključt skupštinu. tić Salih, Ze'ir Galijašcvić i Muha­ b ovako jako razvilo. Zaključke svake tačke dnevnog med Smailhodžić, Najprostija je podvala, kad nam reda upiše perovođa odmah onim re* za članove nadzornog odbora gg. »Politika« ^rjuovara, da branimo dom, kako teku, u zapisnik, a nakon Hasan cff. Midž.ć, Osman Kerić, kačake. Naša izjava, koju je u zaključka skupštine napiše datum Džemalbcg Ajanović, Salih Berbe# skupštini dao g. Ajanović, izričito održanja skupštine. Ispod datuma rović i Mustafa Mulabećirović, to pobija. U njoj se jasno kaže, da potpiše se predsjedatelj skupštine za blagajnika! g. Tevfik Gali jaše# mi zahtijevamo naistrožije kazne za (a ne predsjednik ravnateljstva, o* vić, sim ako je on ujedno izabran i za njih i za one, za koje se dokaže, u odbor obraničkog suda gg......... da ih pomažu, ali smo odlučno pro# predsjednika skupštine), zatim se 3. Ravnateljstvo može primati no# tiv toga, da se to dokazivanje po# potp:šc perovođa, oba ovjerovjtelja vac u zajam ’ prištednju (uloške na vjeri najnižim državnim upravnim zapisnika i napokon politički izasla# knjižicu) samo do one svote, koja i policijskim organima i raznim ucje­ n:k, ako je bio na skupštini odgovara potrebi članova u granica­ Zap’snik skupštine ima se sasta- I ma § 32. pravila. njivačima. U tako važnim stvarima, viti u pet jednakih primjeraka i to t kad se radi o ljudskim životima je=> 4. Kamatnjak za zajmove, što će dino mogu biti kompetentni redovi- odmah na samoj skupštini, a sve te ih zadruga članov’ma davati usta­ t’. sudovi i savjesni sudije, prosti od primjerke treba odmah vlastoručno . novljuje se sa 1гЛ % više nego Što potpisati. svake vjerske nesnošljivosti. plaća zadruga, a za uloške 4%. Uloš­ Kad je to sve potpuno dovršeno, j ci se mogu primati i od nečlanova. onda se ima poslati: 5. Zadruga stupa u članstvo Sre­ 1. Pokrajinskoj Upravi za Bosnu i | dišnjeg saveza jug. seljačkih zadru# Herceg, u Sarajevu putem kotar­ ga (kao zadruge) u Sarajevu, te upi# skog ureda ili ispostave: podnesak. I su je 1 pcs'bvnh dijelova. Sastavio po raznim vrelima i \lastiiom iskustvu: Ajanović Abas. kojim se javlja osnutak zadruge. O# 6. Uprava se smije na člana zadu(Nastavak). vom podnesku ima se priložiti: jedan žit 1000 K. I1 rečeno vrijeme i na urečenom na pravila. Kad su pravila pročitana prmierak zapisnika konstruiraju će 7. Zadruga izabire za svog izasla­ mjestu održi se konstituirajuća skup* i prema potrebi protumačena i: raz# ■ skupštine i 4 primjerka ispunjenih i , nika na skupštinu u Sred. sav. Jug. ština bez obzira, da li je prisutan ili jašnjena, usvoji pravila skupština, a propisno potpisanih pravila. seli, zadruga g. II. Ajanovića i Ab* 2. Središnjem savezu jugoslaven# i dulaha Brkića. nc izaslanik pol. oblasti, ovim nači­ zatim se ispuni i po svim skupština* ' skih sePjačkih zadruga u Sarajevu: rima potpiše svih sedam primjeraka nom i ovim redom Pošto nije bilo drugog prijedloga, 1. Osnivač zadruge pozove sve pravila. Sedam primjeraka pravila i izvještaj o održanju konstituirajuće proglasi predsjednik skupštinu za# prisutne, koji prema ustanovama § treba ispuniti i potpisati zato, jer će skupštine, kome treba prilož f; jedan ! vršenom. U Raduši, dne 5. avgusta 1921. 3. zadružnih pravila nc mogu biti st 4 primjerka poslati zemaljskoj i primjerak zapisnika konstituirajuće Članovi zadruge, kao i one prisutne, vlađj, jedan Savezu, jedan će ostati skupštine i jedan primjerak propis­ Predsjednik: Perovođa: koji su se možda predomislili, pa nc zadruzi, a jedan primjerak nadlež# no spunjenih i potpisanih pravila. Н. Ajanović v. r. T. Galijašcvić v. r. 3. Molba nadležnom okružnom; su­ žele biti članovima zadruge, da se nom okružnom sudu. Pravila se is­ Ovjerovitelj/; Samibeg Ajanović, du za protokolaciju zadruge. pune tako, da se na 39. strani ispod otstrane, a kad su se svi ti odstrani­ Zapisnik osnivaiuće skupštine iz* ; v. r.; Brkić Abdulah, v. r. Vidio: li, popisu se u zapisnik imena i pre­ zadnjeg (64.) paragrafa napiše mje­ dr. Eugen Mornar, vi, savjetnik kao gleda ovako: sto, dan, mjesec i godina održanja zimena svih onih prisutnih, koji izaslanik pol. oblasti. Zapisnik konstituirajuće skupštine, a odmah mogu biti članovi zadruge i koji to Nastavi će se). osnovne skupštine Jugoslavenske se# lispod toga datum r na istoj strani, žele. potpišu se svi članovi vlastoručno. 2. Na predlog osnivača zadruge Perovođa popiše imena i prezime­ izabere skupština jednoga prisutno­ ga za predsjedatelja skupštine. — na svih onih skupštinara, koji ne uTaj izbor pada obično na osnivača miju pisati, a svaki taj skupštinar zadruge, nu to ne mora bi/ti. stavi kraj svoga imena svoj ruko# 3. Nakon obavljenog izbora pred* znak. Na kraju se još potpišu dva Kad „Domovina* polemiše s kim— . sta od redarstva i sproveden sjedate!ja skupštine, odstupi osnivač svjedoka, koja jamče za istinitost a ona polemiše rado s nama i u onim u Beograd«. Ne možemo i ne ćemo da vjerujemo sa predsjedničkog mjesta, ako nije potpisa nepismenih zadrugara. stvarima, koje su kao dan jasne — u tu Skandaloznu vijest. Zašto ii će izabran predsjedateljem skupštine, a i onda ona u tom slučaju računa na to, c) Skupština izabere pet članova izabrani predsjedatelj se zahvali na ravnateljstva, pet članova nadzornog ■ da njeni čitaoci i ne čitaju nikako pro- se još sve ljudi hapsiti! 1 te dvije no­ povjerenju, proglasi skupštinu otvo* vijeća j blagajnika. U zapisniku i tivničkog pisanja, pa podmeće protiv- vine ne nadaše za potrebno, da protiv renom, predstavi skupštini Izasla* se ima naznačiti sa kofiko je glasa* । niku drsko izmišljene riječi u usta i toga očitog terora ulice reknu ma i nika političke oblasti i izaslanika Sa# va svaki pojedini izabran, na pr. je­ napada ga radi sasvim treće stvari.. jednu riieč’ veza, ako je koji od njih prisutan ( dnoglasno, sa 18 glasova, sa 15 gla* Jedan veoma tipičan primjer za to Na to je napisala »Domovina ovo imenuje jednog dobro pismenog sova itd. Rekoste vi, nitkovi jedni. MePredsjednik ravnatelj# pruža nam poznata afera hapšenja g. , skupštmara perovođom skupštine, stva, njegovog zamjenika i blagajni dra Bertića u Zemunu. Njeni napadaji tarnorfozirano frankovačko-jugotatar koji ćc voditi i potpisati zapisnik. ka bira skupština poseMce, docim na nas, kad smo osudili hapšenje i sko glasilo sarajevska »Pravda« do­ 4. Izabrani predsjedatelj ponajpri«* predsjednika nadzornog vjeća biraju Bertićevo osvjetljuje divno cijelu onu | nijela je prekjučer jednu bilješku po­ je podijeli riječ izaslaniku Saveza, šarm članovi nadzornog vijeća izme­ bestidnu koteriju oko »Domovine«, te vodom ispada famoznog Dra Ž. Ber­ ako je prisutan, da potanko razloži đu sebe na posebnoj sjednici nad­ ne će biti na odmet, da ovdje citiramo tića na dan nedavnih manifestacija u od riječi do riječi sve, što smo u toj ustrojstvo, svrhu i djelovanje seljač­ zornog vijeća. Zemunu u kojoj veli i ovo: »Kad jestvari napisali i mi i oni. povorka prolazila kraj stana Dra. Živka kih zadruga, a ako nema izaslanika Konstituirajuća skupština bira čla ­ U »Pravdi« br. 80 bila je ova bi- : Bertića, on je s prozora uzviknuo Saveza, onda to predavanje održi »Dolje Srbija, živila Jugoslavija!« osnivač zadruge. Predavanje dobit nove ravnateljstva i članove nadzor­ ' Iješka: će tiskano od Saveza, pa ga može i nog vijeća samo na jednu godinu, Radi uzrujanosti manifestanata Usljed uzrujanosti manifestanata, koji dočim svaka godišnja glavna skup* uhapšen! „Jug. List* i „SJpska Ri- su htjeli provaliti u stan, uhapšen je pročitati. 5. Iza toga se prede na stvaranje ština bira te članove na tri1 godine. ; ječ“ od 30. pr. mj. javljaju iz Zemuna, Dr. Bertić s mjesta od redarstva spro­ d) Zaključi se, do kog se iznosa za da je tamo na 29. or. mj. održan ve- i veden u Beograd. zaključaka o svim tačkama pravoga *Ne možemo i ne ćemo da vjerujemo dnevnoga reda konstituirajuće skup­ redovite zaimove smije zadruga za# liki protestni miting protiv terorističke štine i to kako slijedi: dužiti kod Središnjeg Saveza jugo­ agitacije komunista i tu se dogodilo i u tu Skandaloznu vijest. Zašto li će se još sve ljudi hapsiti! 1 te dvije novine a') Zaključi se, da se osnuje Jugo* slavenskih seljačkih zadruga u Sara* ovo: »Kad je povorka prolazila kraj stana i ne nađoše za potrebno, da protiv toga slavenska seljačka zadruga za zaj­ jevu ili Savczovom dozvolom kod move i štednju sa neograničenim drugih novčanih zavoda. — Ujedno Dra. Živka Bertića, on je s prozora : očitoga terora ulice reknu ma i jednu jamstvom u sjedištu....... a za se* skupština ovlasti ravnateljstvo, da u uzviknuo: »Dolje Srbija, Živila Jugo- | riječ!« la......... sporazumu sa nadzornim vijećem slavija!« U s lj e d uzrujanosti ma- : »Eto, rekoste vi, frankovačka ma­ b) Jedan od skupštinara, koji umi* može kod Saveza podići i veće zaj* nifestanata, koji su htjeli provaliti , fijo, da je Skandal, što se masa re­ u stan, uhapšen je Bertić smje­ je dobro čitati, pročita sva zadruž­ movc za vanredne potrebe. voltira protiv demonstrativnog istupa ni razbojnike i time se identifikuje s njima, i pošto će se kaćački po­ krit pretvoriti u nacijonalno-turski protudržavnj pokret, to će i Jug. M. O. postati protuđržavna i protiv nje trehaće postupati kao i protiv ko­ munista. To je pravi smisao toga članka, kad se s njega oljušti blzan# tinština ' kojekakove novinarske t.oskule, kojim se nastojalo pri ka# zati taj sredovječni krstašici atentat na pripadnike jedne religije u jed­ nom svijetlu, koje bi nekako pod# ni jelo prosječno čitalačko oko 20. vijeka. A sada da pogledamo najprije, k o s u k a č a c i. Prvo je laž, da su oni samo muslimani. Zatim je činjenica, da su prvi kacaci, odmah po oslobođenju, bi# |1 i samo h r i š ć a ni j to u pr­ vom redu oni h г i š ć a n i ž a nd a r m i policajci, sudije i predsjednici o p š 11 n a, koji su ništili vatrom i nožem ■cijela nevina muslimane« ska sela, a pretežno jugo­ slavenska m u s 1 i m a n s k a s e1a, u Sandžaku i koji su bajonetama probadali sisančad na prsima mrtve maj k e, koji su starce i žene ma­ sakr i rali i koj i za sva ta zvjerstva nc biše nit i je# danput kažnjeni. Zašto g. dr. Spaho nikad ne dobi meritorna odgovora na pitanje o po# kolju muslimana u Pesoćanima? Za­ što je »Politika« mukom mučila, kad je skopski »Hak« Snosio na stotine i stotine imena musliman# skih žrtava, koje poklaše i poubija­ še državni rgani Žandarmi? Koji je žandarm kažnjen za to? Zašto se Boškovi/S odmetnuo? To je »Po­ litici« kazao »Balkan«, ali ona je za vapaje muslimanskih žrtava gluha. Čitajući sada »Politikin« članak, biva nam jasna tendencija onih čla­ nova zakona o zaštiti države, koji su bili u prvotnom njegovom nacr* I Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. KakoDomovina polemiše. �sa pomenutim poklikom jednog nasu­ kanog telića Bertića«. Bode vam oči i vrijeđa vas, kako je mogao biti uapšen jedan tip, koji je onakvu javnu i demonstrativnu uvredu bacio Srbima u oči sa povikom: »Do­ lje Srbija!« Zna se, da vam ta vesela Srbija bode oči i para srca, ali da vi to ovako i javno manifestirate sa ovakovom primjedbom, to je u najmanju ruku jedna drskost, koja je svojstvena samo vama. Da bi i ovom prilikom i na ovaj način iskalili svoju mržnju protiv Srbije, krijete se za odvratni i bezbojni naziv Jugoslaviju i još se ovako indirekte usuđujete to zahtije­ vati i od drugoga, naročito od Srbina; to je nitkovluk. Na to smo mi odgovorili u broju 82. ovo: Rekoste vi, nitkovi jedni!“ žemo, da bi se stidili, kad bi nas jedna -Domovina« drukčije nazivala. Na to je „Domovina4 br. 82 napisala I ovo: »Pravdino« izmotavanje. U svojoj, poznatoj mržnji, s kojom sva­ kom zgodom, koja im se pruži — I idete prot v Srba i Srbije, taj je organ ovd. Musi. Jug. Org. doneseći noticu o ispadu dra Bertića u Zemunu, kad je uzviknuo demostrativno. »Dolje Srbija«, nazvao postupak potiv Bertića I Skandaloznim; mi smo taj ispad »Pravdin« u jednom broju registrirali i na! pali je zbog ovake drskosti. U odgo­ voru na tu našu noticu, »Pravda« sc i nemoćno koprca, hoteći onaj svoj raniji ispad da zabašuri, insinuirajući nam, da smo im tu stvar podmetli;da se vidi do kog stepena ide drskost ovog lista i njenih najnovijih gosa, citiraćemo ih, šta su onom zgodom rekli: »Kad je povorka prolazila kraj stana i Dra. Živka Bertića, on je s prozora uzviknuo: »D lje Srbija, živila Jugo­ slavija!« Uslijed uzrujanosti manifes­ tanata, koji su htjeli provaliti u stan, uhapšen je Bertić smjesta od redar­ stva i sproveden u Beograd«. Ne možemo i nećemo da vjerujemo u tu Skandaloznu vijest. Zašto li će se još sve ljude hapsiti! i te dvije novine ne nađoše za potrebno, da protiv toga očitog terora ulice reknu ma i jednu riječ !« Eto, tim je »Pravda« propratila ispad dra Bertića i mi smo reagirali na taj i bezobrazluk »Pravdin«; u predprošlom se broju koprca i kaže ovo: »Bes­ krajna je demagogija te »Domovine«. Ovaj puta nam podmeće u usta nešto, što mi nismo ni rekli, a onda nas na­ pada radi svoje vlastite laži«, Mi citi­ ramo ova dva »Pravdina« stava po­ vodom onog incidenta, da se vidi do koje je mjere ova mafija infamna. i Htjela bi i da dušmanski ujeda i da joj to ujedan^e prođe nežigosano. Mi, želeći, da o ovom ne samo oba­ vijestimo g. Krsmanovića nego da ga ponukamo na razmišljanje o ovom i ovom sličnim slučajevima napominje­ mo ovo: Smatramo izazovom i uvre­ dom muslimana Donjeg Vakufa, ako se premjesti učiteljsko lice, o kojem • zna g. Krsmanović, prije nego se pro­ vjeri ono, što podzemni tipovi ruju i denunciraju i u slučaju, da se to do­ godi, povučemo odatle konsekvencije, | | koje će ili ispraviti nepravdu ili pri­ siliti nas na — kaoitulaciju. Ovdje nije u pitanju kapric ili šta drugo, nego da se istisne Grđića praksa iz školskog odsjeka, da se učitelji na jednostavne denuncijacije pa makar potjecale i od više lica gone iz mje­ sta u mjesto kao kakovi prosjaci. Ne­ ćemo tako. O tom nek bude uvjeren llić. — hkg. - Tako nam dovikuje »Domovina« radi radi našeg prigovora ovdašnjem „Jugosl. Listu“ i „Srpskoj Riječi4, Što su bez ikakva protesta donijeli vijest, da je Živko Bertić uhapšen radi uzru­ minis ra gragjevina na pitanje nar. jan os ti manifestanata u Zemunu. poslanika g. Hamida Kurbegovića Još nam kaže i ovo: o dovršenju puta Gornji Vakuf— »Eto rekoste vi, frankovačka mafijo, Travnik. da je Skandal, što se masa revoltirala protiv demonstrativnog istupa sa po­ Gospodine poslan iče’ | menutim poklikom jednog zasukanog Na Vaše pitanje, o dovršenju puta telića Bertića«. Gornji Vakuf—Travnik, koje ste mi Beskrajna je demagogija te "Domo­ uputili preko Predsedništva Ustavo­ vine«. Ovaj puta nam podmeće u usta tvorne Skupštine pod br. 8688 od 28. nešto, što mi nismo ni rekli, a onda juna tek. god., čast mi je poslati Vam nas napada radi svoje vlastite laži. svoj odgovor: Mi smo u smomenutoj notici naročito 1. Poznato mi je, da je put Trav­ podvukli riječi: Usljed uzrujan onik—Gornji Vakuf u dužini 45.8 km. sti manifestanata uhapšen je izrađen 38 km., a ostatak o.d 7.8 km. dr. Bertić smjesta od redar­ u sredini puta nije dovršen usljed stva i sproveden u Beograd. rata. Protiv toga se revoltiramo, a što se 2. Građevinska direkcija u Sarajevu tiče povika Bertićeva »Dolje Srbija«, — s obzirom na važnost ovoga puta pokazalo se. da ga on nije ni viknuo, — unela je u projdkt buđeta za 1921. već „Dolje srpski separatizam’/' Da i 1922 god. 3,000.000 kruna za dovr­ taj povik nije kažnjiv ni po kojem šenje puta. Buđetski Odbor Ministar­ zakonu, valjda je poznato i „Domo­ stva Financija izbrisao je ovu pozicivini". Neka Domovina« ne zameće * iu zbog dovogjenja buđeta u ravno­ traga, i neka nam odgovori na ono, Na ovo ne ćemo više, odgovarati. težu, ali je sam ipak naredio da se o čemu se i radi, naime odoarava li I Jer kad »Domovina« po onoj narod­ radovi otpočnu i stave na teret opće hapšenje građana radi uzrujanosti noj „Ја mim. on mlin!" neprestano na partije za građenje i održavanje pu­ ulice! naš »mim« odgovara »mlin«, onda tu tova u Bosni. Za njezin epiteton »nitkovi«, ka­ naravno prestaje stvarna diskusija 3. Most preko Vrbasa u blizini Gor­ njeg Vakufa sagrađen je od privatnog društva i kad je društvo prestalo da radi, most je održavan i od općine Gornjo-Vakufske pošto je to njena svojina. Građevinska direkcija u Sarajevu Odlaskom g. Grđića s položaja po­ Kod svih nepravdi, Što su ih pretrpili unela je u budet za 1921.,'1922. godi­ vjerenika prosvjete u našoj pokrajin­ učitelji muslimani, on im je kumovao. skoj vladi držali smo, da je otišlo i । 1 nesamo da nije, da tako rečemo I nu izvjestan kredit kao pomoć opći­ sve ono. što je bio g. Grđić započeo Grđića nasilju prigovorio ili uložio i nama za njihove putove i mostove. da čini, progoni muslimana učitelja i i protest, što mu je bila dužnost, ako ; Ako se ovaj kredit odobri, onda će se srazmjerno kreditu i potrebama općin­ svih onih, koji su radili među musli­ želi, da ga se naziva objektivnim čo­ skim dodjeliti izvjesna suma za opravmanima, da ih prosvjetno i kulturnovjekom, nego je šta više, svaki akt i ku ovoga mosta i općini Gornjo-Vaekonomski pridignu. Očekivalo se nepravdu Grđića branio kao valjanu kufskoj ako mi bude podnijela molbu. preokret u prosvjetnoj politici naše i osnovanu. On je zajedno s Grđićem vlade, ne samo u tom, da će njeno a na osnovu prostog denunciranja Ministar Građevina, djelovanje biti posve korektno, već da premjestio učitelja Šišića iz Donjeg J. P Jovanović, s. r. će i sve nepravde, nanešene učitelji­ Vakufa u Zenicu i da mu još premje­ ma muslimanima biti ispravljene i na štaj zasladi, „od ?kolskog upravitelja" taj način dati zadovoljštinu nevinim degredirao ga na „običnog uču“. A ljudima za pretrpljenu kaznu, koju im prije na godinu, nego je morao ići u иаг. poslanina g. Saliha Baljića je Grđić i ll ć svojevremeno nametnuo. Zenicu, bio ga je usrećio bić s Vlasena gospooina Minisira Saobraćaja Tako se očekivalo i tako je trebalo nicom. A na mjesto Šišića koji služ­ Proti Radivoja Vukičevića, poslo­ da bude, ali, izgleda, da tako neće buje već 12—15 godina, upraviteljem vođe I I. klase ujedno šefa željezničke biti. škole u Donjem Vakufu imenuje Jocu Po svim znacima, koji se pojavljuju, Tadića, koji je primljen iza oslobode- । radione i ložione u Mostaru, vogjena izgleda, da je istina nestalo Grđića, nja u službu a prije bio učiteljem na i je mjeseca aprila 1921. godine istraga ali je ostalo njegova odgoja i duha u srp-pravoslavnoj autonomnoj školi. I radi neovlaštenog rabljenja drvenoga prosvjetnom odsjeku kojeg mi, narav- I Ne bi se ovom zadnjem moglo prigo- ; materijala (dvoja natovarena kola) u no. nećemo trpiti. Mi, sudeći dosadanji voriti, da je llić imenovao upravite- ; privatne svrhe, re radi nejednakoga rad g. Krsmanovića, novog povjerenika Ijem škole Tadića, gdje je bio školski ' postupka prema potčinjenom perso­ nalu, naročito prema Hrvatima-namjena našoj prosvjeti, nemamo razloga, I upravitelj mlađi ili ravan u broju go­ štenicima u toj ložioni, i do danas ta da i najmanje sumnjamo u njegovu : dina Tadiću zajedno s onim godinama, istraga nije donijela nikakova rezultata. ispravnost, ali nam se čini, da prema koje je proveo na srpskim školamasvojoj dobroj duši i dobrom srcu do­ Ali kad se tjera čovjek, koji ima više Nadalje gosp. R. Vukičević, da se bro prosuđuje i svoju okolinu, koju godina službe i po inteligenciji nima­ osveti valjda svojim potčinjenim, stao je posve drukčije odgojio Grđić, nego lo ne zaostaje za Tadićem, to je je­ ih je okrivljivati zbog tobožnjeg ko­ li je b će i duša g. Krsmanovića Mo­ dna nepravda, koja se ne da pravdati, munizma i progoniti u zajednici s ko­ žda g. Krsmanović nije još bio u po­ a ipak ju je llić pravdao mesarom željezničke policije u Mo­ ložaju i imao jednu dobru priliku, da staru nekim Šeatom. Tako je protiv Od kada je nastala promjena na u. ozna svoju okolinu i referente, čije dvojice potčinjenih činovnika Hrvata djelovanje nije nimalo drukčije, nego : vladi, nimalo se g. llić nije promijeu mostarskoj radioni i ložioni vođena li i g. Grđića i za to nije predvidio j nio. On svoje djelovanje nastavlja. istraga od strane željezničke direkcije »omaške« svog resora, koje mi već Po svom starom' zanatu, on premje­ sarajevske na prijavu spomenutog ko­ vidimo ili bar nazrijevamo, da će ih šta, odnosno preporuči na premještemesara Šeata, na kojoj ih se je pi­ biti. B š stoga nama nije ni najmanje nje učiteljska lica, koja se druže s talo: da li su prodavali komunističke žao za ono, što će se dogoditi u no­ muslimanima i sjede do 10 s amarkice, da li su bili Šuckori i šta su vim premještajima učitelja nag. Krsma­ ti u veče u muslimanskoj čita­ radili godine 1914. kao i za vrijeme novića, nu ipak želimo, da ga ov^rn onici. On ima jedan strašan mate­ prevrata. Napominjem, da su ovi či­ zgodom upoznamo s licima u njego­ rijal, koji tereti jedno učiteljsko lice, novnici Hrvati bili članovi komisije i vom resoru, čiji nam rad nimalo ne ; kojem on vjeruje prije nego je svjedoci u istrazi protiv R. Vukičevića, miriši. Nadamo se, da Jnam to neće taj materijal provjeren i doti­ te je okrivljivanje s prodaje komuni­ za zlo uzeti g. Krsmanović i za to da čna stranka pozvana na očitovanje. stičkih markica obična podvala i šizapočnemo. On je vrlo brz i spreman na ono, što kanacija podčinjenog osoblja, jer se je Jedan od gore spomenutih Grdiće- i može ogorčiti muslimane. E, stan’de na istrazi dokazalo, da su izdavali vih đaka jest referent Manojlo llić. Mi malo od Doboja Mujo, i za te ima namire za naplaćene članarine za Hr­ smo imali priliku da dobre upoznamo ' granica. Ono, što je previše, nemože vatsku Glazbu u Mostaru i to izvan njegov rad, za vrijeme vlade Grđića. se trpiti. uredovnih sati. Odgovor Nećemo tako. Pitanje Kao najizrazitiji primjer šikanacije neka služe i ova dva slučaja: a) jedan Hrvat činovnik ložione zatražio je cigaretpapir od jednog drugog namje­ štenika i odmah ga je R. Vukičević pozvao na zapisnik, pitavši ga, šta je govorio s radnicima. Tada mu je pred­ bacivao, da sumnja, da ga dopisuje u novine. b) Kada je ovom istom činovniku dao R. Vukičević dopust, da može pu­ tovati u Sarajevo na željezničku di­ rekciju radi opravdanja i kada mu je policijska vlast ispostavila propisnu putnicu, na večer pred sam odlazak voza u . 1 sat zaustavi ga detektiv, predvede komesaru gradske policije Smailu Šariću, koji mu oduže legiti­ maciju (makar mu ju je sam, potpisa >) i proglasivši ga komunistom, zabrani mu putovanje u Sarajevo. Nadodajem, da su Hrvati činovnici radione i ložione članovi građansk h društava i kao takovi u građanstvu poznati kao odlični i ispravni građani i da je šta više gradsko-kotarski ured (policijska vlast) i državni odvjetnik izdao najbolje svjedočanstvo o njima činovniku željezničke direkcije, koji je vodio gore navedenu istragu, a sam šef R. Vukičević izjavio, da je s po­ slom potčinjenih činovnika zadovoljan. S toga pitam gosp. Ministra Saobra­ ćaja, je li mi voljan odgovoriti na slijedeće: 1. Je li Vam poznato gosp. Mini­ stre, da je vodena istraga protiv R. Vukičeviću i kakav je rezultat te istrage? 2. Šta kanite preuzeti proti R. Vu­ kičevića, koji progoni potčinjene či­ novnike Hrvate? 3. Kakva će se dati garantija ovim činovnicima, da se ne okrivljuju zbog komunizma i u to ime više ne šikaniraju; i 4 Zašto nije R. Vukičević prije po­ duzimao kakove korake protiv ovih činovnika, ako ie znao, da su komu­ nisti, nego baš sada, kad je izdan zakon o zaštiti države, jer je meni poznato, da su i činovnici i radnici komunisti otpušteni iz željezničke službe već u doba proglašenja Ob­ znane. Pošto ne zasijeda Narodna Skup­ ština, molim pismeni odgovor. Primite i ovom zgodom gosp. Mi­ nistre, znak mog odličnog štovanja. M o s ta г, 9. augusta 1921. Salih Baljić, nar poslanik. Pravilnik za finansijsku li­ kvidaciju agrarnih odnošaja. Na osnovi čl. 24. Uredbe o finan® sijskoj likvidaciji agrarnih odnosa u Bosni i Hercegovini Ministar za Ag® rarnu Reformu i Ministar Finansija propisuju ovaj Pravilnik: 61. 1. Od predviđene sume po čl. 1. U® redbe o Finansijskoj Likvidaciji Ag­ rarnih Odnosa u Bosni i Hercego­ vini u 255,000.000. dinara stavljeno je na raspoloženje Agrarnoj Direk® čiji u Sarajevu 60,000.000 dinara. Isplata gotovine vrši se po nalogu Agrarne Direkcije u Sarajevu po propisima zakona o Državnom čunovodstvu. Pripadajuće sume za maloletnike predaće se nadležnom starateljskom sudiji. ČL 2. Shodno čl. 5. Uredbe ima se osta­ tak od 195,000.000. - dinara da ispla­ ti: 7л u obveznicama a l/s u gotovom, kako je predviđeno dotičnim čla­ nom. Čl. 3. Za isplatu 7a ovog ostatka shodno čl. 3. Uredbe, Ministar Finansija iz® daće potreban broj 4% »Obveznica za Finansijsku Likvidaciju Agrarnih Odnosa u Bosni i Hercegovini« u nominalnom iznosu od 130,000.000 dinara. Ove obveznice biće na 50 godina i nosiće 4% godišnjeg dekurzivnog interesa, počev od U maja 1922. go® dine. Interes će se plaćati poluge® dišnjc 1. maja i 1. novembra svake godine. ° Čl. 4. Obveznice biće podcijene u 26J100 seri ja .po 50 brojeva, svaka obvezni­ ca po 100. dinara. �,4 23 Obveznica biće u apoenima od 1, 5 i 10 komada. Prema tome biće: (Ovde rukom složiti) Cl. 5. Amortizacija obveznica vrsiće sc putem izvlačenja, po amortizacionom planu, koji ćc biti ostampan na sva­ koj obveznici. Izvlačenje će se vršiti u General­ noj Direkciji Državnih Dugova sva* ke godine 2. januara, počev sa 1923. godinom na- načiln -i po pnopisima, kako se vrše izvlačenja ostalih dr* žavnih obaveznica. Izvučene obvez­ nice isplatiće sc po nominalnoj vrednesti, četiri meseca docnije. Na iz­ vučene obveznice prestaje teći ka­ mata od 1. maja dotične godine. Čl. 6. Anuitet po ovome zajmu iznosi godišnje 6,051.526.06 dinara. Potrcb* ne sume za isplatu kupona i amor* tizovanih obveznica unosiće se sva­ ke godine u budžet u okrugloj sumi, prema priloženom amortizacijonom planu. Ostatak od anuiteta upotrebiće se u idućoj godini, prilikom na­ redne amortizacije obveznica. Cl. 7. Svu službu po ovom zajmu vrši -Generalna Direkcija Državnih Du* gova, koja će izdati ova potrebna upustva odnosno isplate kupona i amortizovanih obveznica. Cl. 8. Isplatu kupona i amortizovanih obveznica vrši će sve Financijske De,* legacije. Oblasne Finansijske Direkcije, okružne i sreske finansijske up­ rave ii Porezni Uredi kao i Novčani Zavodi koji za to budu naročito ovlašćeni a u Beogradu Generalna Di­ rekcija Državnih Dugova. Novčani Zavodi koji budu vršili ove isplate imaće prava na proviziju od 2% na iznos uplaćenih kupona i 1% na ilznos isplaćenih amortizova* nih obveznica. Cl. 9. Sva prepiska po ovome zjjmu oslobođena je svih taksa. Cl. 10. Kuponi zastarevaju za 5 godina od roka a amortizovane obveznice za 30 godina od dana kada.su i?vu* čene. Cl. 11. Obveznicama ovoga zajma priznaje se pravo: da s.e mo? gu kupiti za pupilne mase, po­ lagati u kauciju, upotrebiti za fondo­ ve, zadužbine i depozite kod javnih Blagajnica priznavajući im sve po­ vlastice, koje uživaju ostale Držav* ne obveznice. Cl. 12. Notiranje ovih obveznica vršiće sc na svima domaćim berzama. Cl. 13. Generalna Dbekc'ja Državnih Dugova nristiin:će odmah izradi ob* veznica, ko4e će se štampati na služ­ benom jeziku (smsko-hrvatsko-slos venačkom) kao i na francuskom je* žiku, i koje će sa držat1 pored amor* tzacionoe plana i sve važnije odred­ be ovog pravilnika. Svaka obveznica imaće kuppnski tabak sa 49 kupona i talon za zamenu novog kanonskog tabaka. Generalna Direkcija .poručiće i rezervne blankete i to 4.000 jedinica, 1.000 petica i 1.000 desetica. СГ. 14.. Generalna Direkcija- Državnih Dugova poručiće sve potrebne kon­ trolne i ostale kn jige kao д formula* re. i pristupiće uspostavljanju bub* nja za izvlačenje po ovom zajmu. Čl. 15. .Štampanje obveznica, kontrolnika, knjiga i formulara za izradu bubnja i uspostavljanje istog kao i za osta­ le troškove koji su u vezi sa in vesti* čijom duga, izvršlćc se iz kredita ko­ ji će se odobrit? Generalnoj Direk­ ciji Državnih Dugova. Čl. 16. Ovaj pravilnik stupa, ne snagu >d dana obnarodovanja u »Slirebenim Novinama«. 18. juna 1921. godine u Beogradu. Ministar za Agrarnu Reformu, Nik. Uzunović, s. r. Zastupa Ministra Finansija Ministar šuma i Ruda Dr. H. Krizman. v.iparia 5 StTu.M rKAVDA Na ovo je došao od Ulema medžlisa ovaj odgovor: Ulema i medžlis za B. i H u Sarajevu. Пласирање одштете за аграр. Ријешењем аграрног питања еко- | номски положај наших посједника [ постао je врло лабилан, a у много случајева и критичан. Врло знатном i броју посједника кмети су били je- I дино врело прихода, na кад je то врело пресахло, њихова je егзистен- I ција постала угрожена, јер су ријетки они, који су се за времена побринули у почели са.ми привре- | ђивати. Одштета за одузета земљинпа, и кад би била пуно већа него iiito уистину јест, не би могла са 1 мим интересом надомјестити приходе, । iiito су их отуда имали посједници. С тога се указује пријека потреба, | да се joui за времена побрине свак, како he најкорисније уложити но- । вац, iiito he му доћи у руке, те тако осигурати егзистенцију и себи и ј својима. Како ће се управо ових дана с | исплатом одштете отпочети и како I je оправдана бојазан, да he примљени новац убрзо отићи нз посјед- i ничких руку, држимо да je управо сада надошао прави час, да овом ј врло важном питању посветимо неколико ријечи. Ми ћемо овдје изложити своје мишљење о том питању, a радо ћемо у листу дати мјеста сваком ономе, ко би хтио третирати ово важно питање. За богате посједнике, или да се гачније изразим, за капиталисте, у колико такових има међу посједни- ; цима, то питање не задаје ни најмање бриге, јер he се они већ знати i снаћи. Али за мале посједнике, a 1 нарочито за сирочад и удовице. то je питање од пресудне важности. Посједници, који имају беглучке земље и који се сами баве или имају намјеру да се баве пољопривредом, најбоље he учинити, ако добивени новац уложе у проширење своје економије. Повећање земље куповањем, евентуално комасирање, набављање потребног халата и стоке, увађање нових грана економије (сточарство, пчеларство, свиларство, во.Јјарство..и т. д.)и по.дизаље продукције тла рационалиим обрађивањем/ слање дјеце у пољопривредне школе, станице и курзове најбољи he бити начини, како he се корисно уложити добивени капитал. За трговце и обртнике најпаметније je, да прошире своје радње, односно да синовима дадну потребни покретни капитал за отварање нових радња у мјестима, која имају изглада за добро просперирање. При то.м морамо скренути пажњу једној нездравој појави. Нејмајући другог занимања и не знајући другог начина за поивреду, један знатан дио посједника дао се je након pujeuieња аграрног питања на трговину. To je случај нарочнто у мањим, слабо прометним мјсстима. Тако je након рата у тим мјестима број трговачкчх радња готово подвостручен. A како je стагнација у трговини из дана у дан све то всћа, и цијене робе извргнуте највећим промјенама, јасно je, дв су ове нове трговачке радњс већ унапријед oćy4ене на крах. И тому придолази и околност, да ти нови трговци не- I мају врло често ни правог смисла, a камо ли способности за вођење трговине у ово вријеме велике утакмице. Пође ли се тако даље, пријети опасност, да he већи дио тих нових трговаца остати и без капитала u бсз егзистенције. И ако нас досадашње искуство упућује на то, ипак се још и данас опажа код већине посједника тенденција, да се посвете трговини, кад приме новац. To je no нашем дубоком увјерењу врло опасно. Умјесто тога могле би се у uojeдиним мјестима основати задруге, које би — проучивши најприје мјесне прилике уложиле организирани капитал у различита подузећа, те тиме учинили с једне странс, да капитал буда уложен у сигурно подузуће, a с друге би стране упослили .знатан дио нашег беспосленог свијета. Рудно богатство наше уже домбвине, минерална врела, велики комплекси шума, неисцрпљена снага наших ријека, различите врсти индустрије дају широко поље .за рад организирану капиталу. Ja ћу узгредице споменути само некоје: национализација Љубије, Штајнбајса, Теслића, Јајца, Сара/евска пиваре, експлоатација водене снаге Трсбишњице и т. д. Ту би могли доћи у обзир поглавито посједници с већим капиталом; мањи би пак могли, кад би се удружили, основати творнице кожа, ткаонице вунених и ланених артикла и сл. Сировине се ове врсти извозе у огромним количинама из наше домовине, и онда их опет no скупе новце купујемо прерађене. Me треба сметнути с ума ни изградњу и поправак жељезница и цеста, као рецимо iiito се сада намјерава изградња жељезнице Београд Јадранско море. Ту се могу акордима зарадити лијепе своте новаца. Најважније je питање, куда he се с новцем јетима и удовица, који неће моћи да га употријебе у властито привређивање. За тај новац . иријети јрцг највећа опасност. Њега he они, или пак њихови тутори,растепсти, a сирочад и удовице naiuhe на терет друштва и државе. Једини начин, како би се тај новац сачувао за њих, био би улагање у банке и индустријска подувећа. Да he знатан дио новца бити прорајтан, то je ван сваке сумње. Лакомислених људи има у свима сталежима, a у посједничком поготову. За такове људе нема cnaca, њима не користе никакови савјети, и они би постали бескућницима и онда, да аграрно питање уопће није ријешено. Ипак се надамо, да су ове трогодишње патње многог од овакових лакомислених посједника довољно отријезниле и да he се макар сад. у дванаестом часу, латити посла. Економска ачкета, о којој јеШ-ин у задњим бројевима нашег листа опширно говорио, поред осталих питања бавиће се и овим, na бише се делегати, који се имају одредити према упути, што je на другом мјесту доносимо; требали добро упутити у то питање. Jedna vrlo važna naredba. koje ćemo ovdje donijeti u izvatku. Naš muslimanski svijet, a naročito Kot. vakufsko mearifsko povjeren­ vjerski predstavnici dolaze u vrlo ne- ; ugodan položaj prilikom raznih držav­ stvo u Tuzli svojim dopisom od 23. marta 1921 broj 187. 20. pitalo je va­ nih i narodnih svečanosti u pogledu kuf-ki saborski odbor, kako se treba­ postupanja u ceremonijama, koje se ju držati muslimani s obzirom na isl. na te dane i u tim pri.ikama izvode propise prigodom različitih ceremonija. od strane nemuslimana. Muslimani i njihovi vjerski predstavnici često puta Ta su pitanja: 1.) Treba li uopće izsu usljed toga u neugodnoj situaciji: vješavati zastave na džamijama? 2.) ogriješiti se o vjeru i njezine propise, 1 Ako treba, da li vjerske ili državne? 3.) Treba li prigodom smrti kojeg čla­ ili dovesti u sumnju svoj patriotizam na dinastije izvjesiti crnu zastavu na i lojalnost prema državi. Da . bi se džamiji? 4) Da li u tom slučaju tre­ ovim neprilikama stalo jedne m na kraj, kotarsko je vakufsko-mearifsko baju musi, činovnici nositi uobičajene znakove žalosti? 5.) Da li se imaju povjerenstvo u Tuzli stavilo putem vakuf.-mearif. saborskog odbora neko­ činiti prilikom zadušnice kojeg člana dinastije dove i na koji način? 6) Mo­ liko takovih pitanja ulema-medžlisu, že li muslimanska školska mladež pri na koja je ovaj odgovorio. I pošto su proslavi Sv. Save prisustvovati aka­ ova pitanja od općenite važnosti ne samo za muslimane, nego i za ne- demijama i panahijama? 7? Treba li osvijetliti munare prilikom državnih muslimane, to smo dobrotom jednog prijatelja dobili prepiše odnosnih spisa, svečanosti? Broj 725.-21. Kotarskom vakufsko-mearifskom povjerenstvu u Tuzli. Na tamošnji dopis od 23. marta t. g. broj 387. 920. obavješćuje se po­ vjerenstvo glede 1. i 2 pitanja da se na džamije izvješavaju samo islamske vjerske zastave i to na vjerske sve­ čane dane. Prilikom žalosti (pit. 3.) mogu se zastave izvjesiti na urede, premda takog običaja nema u Islamu. Isto glede nošenja znaka žalosti (pit. 4.) nema izrične zabrane, a i ne preporučuje se; Prilikom zadušnice kojemu Članu dinastije (pit. 5.) nema dove u džamijama, i na školskim akademijama o svetom Savi (pit. 6) i na sprovod.mo nemuslimana (pit. 7.) po naredbama zemaljske vlade (vidi naredbu od 4./L 1921. broj 241 V—3.)* mušlimanska mladež ne mora sudjelovati Munare se iluminiraju (pit 8.) samo na dan narodnog ujedinjenja i na rođd dane Njegova Veličanstva Kralja i Njegovog Visočanstva Regenta. Sarajevo, 14. juna 1921. ! I s I । | ' I | | ' ' i i • I ' i 1 ' I ; ! | i ' Reis-ul-ulema: Džemaludin v. r. Budući da ulema-medžlis nije mo­ gao da o ovom obavijesti sva kotar­ ska vakufsko-mearifska povjerenstva, to mi u našem listu činimo s na­ mjerom, da ovim činimo jedno dobro djelo i služimo dobru države, jer ovim publikovanjem poslužićemo ideji izglađivanja vjerskih opreka, odnosno toleriranja sa strane nemuslimana, a i muslimanima, jer neće praviti kod nekih pitanja vjerskih (ograda i proslave i ceremonije biće u svima krajevima naše domovine jednolične. Napominjemo, da u ovim aktima nijesu iscrpljeni svi slučajevi, koji u sličnim prilikama mogu doći u diskusiju, pa bi bilo poželjno, da svako, kome bi to pitanje tokom čitanja ili poslije palo na um, da ga istim načinom kao i tuzlanska kot. vakuf, mear. ^povjerenstvo istifta učini (zatraži mjerodavno riješen je). Md *) Ma da smo nastojali, da ovu na­ redbu nađemo, nije nam pošlo za ru­ kom, pa izgleda, da se je ul. medžl. pogrešno pozvao. Našli smo međutim n redbu zem. \ lađe od 14. marta 1921. broj 1144 Pres., u kojoj se veli, da prilikom službe Božje u bogomoljama ne moraju prisustvovati istima činovnici, koji ne pripadaju vjeri u čijoj se bogomolji bogosluženje obavlja. Šefovi ureda čine iznimku, t. j. oni moraju prisustvovati bogosluženju u svima bogomoljama. Seriatski sudije ne smatraju se šefovima ureda pošto je šeriatski sud sastavni dio kot. suda. Ostali činovnici moraju prisustvovati u bogomoljama svoje vjeroispovijesti. — Pr. dopisnik?.. Три неријешена правна питања. I. Beh je прошло више времена, , како .е укинуто кметство и како Je ' издана Уредба о исплати ренте, оштете за хак с кметовских селиi шта, a исто тако и беглучких зеI маља, које he припасти обрађиваћу no Беглучкој уредби из год. 1920. и i 1921. Ta рента исплаћивана je no среским начелствима, односно no мјеј сним порезним уредима, и то тако, ' гдје су били заједничари у неком кметовском селишту, исплаћивала I се je сва рента оном члану те заједнице, на коме je била уписана I земљарина, односно порез. При ис. плати није се пазило на то, да се I установе дијелови малодобника или, i боље pehu, особа, које су под туторством или скрбништвом. na да i се предаду надтуторственој области, a нити je порезни уред обавјешта। вао надтуторствену област, колико je туторима и кураторима исплаћено новца, да би могла надтуторI ствена област позвати тутора или i скрбника на положење рачуна, него je рента исплаћена онима, који су носиоци пореза, без обзира, да ли �Стр.на 6 Strana -------- ————-------------------- —a____________ ■■ ------------ ----- — Боој 323 Rrol .ПРАРДА* - .PRAVI A' ■ 1 ■■ —— — he онм својим судионицима дати ди- ' koju mu je bio oteo željezničar Kno Sovjetskom Rusijom. Provincija se je јелове, што мм припадају; исто je žcvić, dob o je od Kneževićeva bra* proglasila nezavisnom. ta. koji služ: sade u vojsci, prijeteće тако давата гуторима н кураторима Грци настављају офенвивом. pismo. Da se vid , kolika je drskost i Грчка војска je no задљим вијеПепитајуки Хоће ли уопће од тога јетими мли штићеници фајду видјети. i 1<л/а uzurpatora, donijećemo nekob:- стима иза вишедневних всликнх приko ulomaka iz toga pisma: према опет започсла офензивом са Н. Неки оставински судови сма»To (misi.: pustiti da pobere i d< | цпљем. да заузме Ангору. Сва оптрали су ренту миријом, јер je она j ошгета за хак са миријских некрет- i ve godine ljetinu sa uzurpirane zenv i скрбна надлештва грчке војскепренина и дијелили су je међу мириј- ; lje. Pr. ur.) ćeš mi učiniti ako misliš ' мјештена су у Ешки-шсхер. гдје се ским нашљсдницима, a некисуопет i da te ostavim na miru te si soho- ! налази база грчке војске за даљњс dan žici na sci u svaka doba do- | напредовање. држали, да je рента наплаћена тражkle si god živ. Ako li mi to učiniš , Г1о лондонским вијестима запобипа и no том, да je мулк н да приnećeš Vjera moja tako mi pomogla. 1 челн су Грии напад и управцупрепада мулковним насљедницима Пошљедице су оваког разноликог , nećeš smjeti u Sarače doći, a kamo.' 1 ма Исмиду. Ту се нацијоналистичие схваћања правне нарави ренте мно- j Li mimo maltu proći, dok si živ ži­ чете повлаче. votom nećeš miran Mtg u Evropi , Са своје стране, врховни комангоме јасне. али ћемо мпак неке наneš se zastaviti. . . Dobro se smisli дант нацијоналистичке војске Исметкести: 1. код плаћања нашљедне ili voliš i nagodit sc za usjev, ili паша такођер unje заостао у раду нристојбе, знатно се мање плаћа за мириЈу него за .мулке. 2. мирију на- i vols nedati. Od mene ti je prosto, j око реорганивације и појачања турmoreš ići kud god oćeš pa me tuži, ске војске Сви горски кланци и сви сљедује ужи круг сродника остави• i volš na kot. sud ;li na Okružni стратешки положаји који доминитељних и no том више пута може T. na Zem. vladu. рају путевима у Ангору су врло да остане махлул (ошасна), 3. за Savo Knežević«. утврђени. дуг неодговара мирија и т. д. и т д. Zar hi smio jedan vomilk ovakova Генерал Февзи-иаша, предсједник Без сумње свакоме je познато, да drska prijeteća pisma slati?’. ангорске владе изјавио je о овој нема кметовског селишта, да у њем стварп: „Прегледао сам позиције нема бар нешто и мулка лоред минаше војскс источно од Ески Шерије, али je мулк већином незнатан, хера м Сеид-Газија Констатовао a с њега у највише случајева није сам, да je наша војска joiu увијек било прихода, него док кметство тако расположена као на почетку није било разрјешено и док ie кмет давао власнику хак у нарави да Ухапшење Гаљиардпа Загре- офензиве. Hamu непријатељи хтјели вао га je с мирије. Стога би било бачка „Ријеч“ прима из Министар- | су да нас присиле на борбу на понајбоље, да се просуђује рента, која 1 ства унутрашњих дјела. да je на . зицијама које се њима допадају, али се односи на љетине послије смрти захтјев југославенске владе ухапшен ј ми ћемо их присилити, да започну емрлога као мирија, a рента, која je јуче у Грацу Др. Манко Гаљиарди. i борбу тамо гдје ми хоћемс. Тако наплаћена послије смрти умрлога, a шеф банде југослав. ренегата, који | hcMo бити у стању, да им зададемо судбоносни ударац*. односи се на љетине прије смртм су у Аустрији и Мађарекој евим Гдје су те позиције, које су изачмрлога, да се сматра каомулк, јер средствима радили поотив наше др ie рента у овом случају као наплажаве. Један нарочити изасланик вла- : брали кемалисти још се не зна.Лакена тражбина или као добивено ко je могуће да су још иза Ангоре, де. бивши шеф београдске полиције, жито од кметовског селишта мулк јер no вијести агенција Хавас и Рајa сада секретар Министарства унуОво питање протежс се и на трашњих дјела извршио je уз при- | тер кемаЛисти испражњују овај град и пренашају све списе и машине у оштете кметовских селишта, које по.моћ тамошње полиције претрес Кајизарије (Цезареју). To потврђују he се скоро исплаћивати, a тиче се Гаљиардијевог стана. гдје je нађена и neke вијести из Цариграда. и I. питања обзиром на то, коме ће читава архива о раду против наше Закључак о премјештају владе из се у наведеним случајевима повци државе и о дефетистичком програму Ангоре у Кајизарију створила je иматм изручити. у нашој држави Гаглиарди je преIII До године 1917. раздјељивали дан нашим властима, које he га no i ангорска Народна скупштина иза дуље дебаге о војном положају. су сви грађански судови немуслинаређењу Министарства унутрашњих („Југ. Лист“). манске заоставштине no домаћем дјела довести у Загреб. a затим у обкчајном праву према наредби из Београд. Pregovori između radlkala i deгодине 1885., које се обичајно право mokrata još uvijek nisu gotovi. Spor, Евакуација III з< не у Дчлмасастојало из установа uiep. права koji među njima postoji već nekoliko цијп Из Ри.ма јављају: Министар за мулк имовину и из установа от. mjeseci, ne može se tako lako izgla­ иностраних дјела изјавио je југоз. „Ерази канум-на.ме“ за мирије неditi On je izbijao i prije, ali nužda, славенском пссланику Анточијевићу, кретнине. Год. 1917 издала je ауda se ostane skupa bar do izglasanja да he се евакуисање треће зоне у стријска влада пр з. наредбу, према Ustava, nije dala da se on ispoiji u којој има судаи водитељ оставиве Далмацији извршити прмје јесенског ' punoj snaz'. Demokrati su nezado^ засједања талијанског парламента. испитати свештеника покојникова voljni omjerom 9:7, koji je dogovoи inep. суца, да у мјесту покојникоНашн noMoh Русима. Јавља се ren međusobno za postavljanje činov­ ву постоји какво обичајно насљедно из Београда: Савез народа затражио nika, pa traže paritet, budući da je i право na ако нема, (редовито нема) je од наше владе извјештај о поsnaga obaju klubova u skupštini po онда се има заоставштина покојнимоћи коју je наша држава указала prilici jednaka. Radikalima je opet кова раздјељивати међу насљеднике руским избјеглицама. Наше миииkrivo, što gotovo sve važnije resore, no аустр. гр. законику, без новела. старство иностраних дјела у заједnaročito one, koji imaju veliko po­ ници са једном државном комисијом Будућ да a. гр. з. не познаје разlitičko značenje, imaju isključivo deодговориће на ову ноту. лике правне нарави у земљи: мулк mokrate Mladi članovi radikalskoga и мирије, неки су судови дијелили Упад Арнаута на наш терито- kluba nezadovoljni su i sa svojim miпокојникову сву заоставштину међу риј „Обзору“ се јавља из Призре- । nistrima. jer bi htjeli, da te položaie насљеднике no a. гр. з. a неки опет на: Неколико je арбанаских чета | zauzmu mlađi ljudi. са.мо мулк имовину. Неки старији Svemu tomu dolazi i to, da su raпрешло нашу привремену границу судови никако се не држе спрам на- : дуж Дрима. да пљачка и изврши dikalski ministri prema uredbi o otредбе знајући тврдо, да je шер. на- t освету над нашим становништвом, puštanju nepotrebnog činovništva imali шљедно право квоз више стољећа, које им није хтјело дати хране. u vidu samo stranačke interese, pa a и за вријеме швапске владе 4 де- Борба je између наше пограничне ’su na mjesta otpuštenih demokrata ценија егзистирало у Босни и тиме uzimali radikale, a demokratski miпосаде и Арбанаса почела изнад ce­ се толико укорјенило, да je постало nistri na mjesta otpuštenih radikala ra Мича. У борби су употребљене и обичајно насљедно право за безопо- митраљезе. Од варобљених се Арбаčinovnika postavljali demokrate. ручне заоставштине немуслимана, Izgleda, da će ove haotične prilike, наса сазнало, да he скоро почети a тим више што редовито нашљеднападаји на наш териториј од на- -pa nastale ferije u radu skupštine i ници скоро у свакој оставштини . рочито формираних чета, које имаodlazak g. Pašića učiniti, da se riješenje траже, да им се no шер. праву раз- I ду задаћу да пљачкају и изазивљу i odloži do zasijedanja skupštine. дјељује заоставштина покојника. , пограничне нереде. . Zakonodavni odbor, Pretvaranjem Пошљедице овог lil. питања виде Британски врховни комесар ustavotvorne skupštne u zakonodavnu, се најбоље у разноликости рада поpretvorio se je i ustavni odbor u za­ јединих судаца, a особито у случају, код сул гана Јавља се из Лондона, konodavni. On će imati dužnost, da гдје насљеди судац суца другог миш- I да je британски врховни комесар pretrese sve dosadašnje uredbe, što примљен од султана у аудијениију. љења. Tom састанку се приписује велика su ih pojedini ministri izdavali, a Ради велике важности ових трију правних питања забиљежисмо их с I важност, тим више, шго je након | ujedno da donosi buduće zakone. Skupština će kratkim putem, bez di­ надом, да ће их зем влада Уредба- ’ аудијенције дошло до конференције i између врховнога комесара, великог i skusije, odlučivati o nekojim ured­ ма чим прије вијешити. везира и министра вањских посала I bama, a o nekojima će odlučivati di­ Дџињак. цариградске владе skusijom. дапппаоаааааааааапоаи Budući da ima sila jedna uredaba, Савезници неутрални у грчкоD __ _ турском рату, Агенција Хавас јав- ■ koje moraju proći kroz zakonodavni □ □ □ л>а; Врховнн Савјет насгавио je ју- ; odbor, a budući da je potrebno, da □ □ чер прије подне расправу о полити- se one što prije pretresu, to se je □ □ пи на Истоку. Једногласно je прим- zakonodavni odbor podijelio u 5 sek­ О о □ □ љен овај зактвучак: „Савезничке cija, koje su se ovako konstituisale: □ о владе закључују, да ће остати стро- Prva sekcija za uredbe iz socijalne □ narodnog zdravlja i ishrane □ ” g го неутралне у грчко-турском рату, politike, то јест оне су сложне у томе, да | izabrala je za predsjednika Fehima се неће мијешати у борбу ни na raj ' Kurbegovića, za podpredsjednika Miначин, да би потпомагале једну или i losava Rajčevića (rad), za sekretara Pavla Čubrovića (dem.). Druga sekcija другу страну транспортима чета, za saobraćaj, pošte, građevine, poljo­ оружја или муниције*. privredu, šume i rude te agrarnu re­ Pobuna u Perziji — Javlja se iz . formu za predsjednika Gregora ŽerJedno karakteristično pismo. A- Londona: Gubernija Korasan u Perziji I java, za podpredsjednika Velju Vukilija Je ko, koji je teškom mukom pobunila se protiv teheranske vlade, 1 ćevića (radikal), za sekretara Josipa koja je, kako je poznato, u savezu sa Dofelnika (kmetijska stranka). Treća konačno dobio natrag svoju zemlju, sekcija za financije i trgovinu za pred sjednica Momčila NinČića, za pod predsjednika Gregora Žerjava, za sek’etara Halidbega Krasnicu. Četvrt« sekcija za pravdu, vjere, vojsku, spolj ne poslove i predsjedništvo ministar­ skog savjeta za predsjednika Petra Marinkovića (dem), podpredsjednika Iliju Sumenkovića (demj, sekretara Fehima Kurbegovića. Peta sekcija za unutrašnja djela i prosvjetu izabrala je za predsjednica Ljubu Jova ovića (rad.), za podpredsjednika Jovana Ma govčevića (dem.), a za sekretara Sve tislava Popovića (dem). Naši dopisi. Жепче, 25. јула 1921 Politički pregled. ■ i I I , i ■ i | i , . ! ■ | ■ 1 I i Sjetite se GAJRETA Bilješke. • Ha 17. o. м декорисан je овдашњи грунтовннк дирекгор г. Мсхмед еф. Хулусија прдсном св. Саве. Прослава je обављена у судској дворанн, којој су присуствовали сви чиновници и мјесни намјештеници, представници мјесних друштвених корпорација и котарско вијеће. Нисмо у накани да овдје пишемо одликованом панегирик. Он je нама свима познат, јер je међу нама рођен, одрастао и нарастао, na HHje познат само нама његовим емшеријама . већ je лознат широм Босне, јер je у многим котаревима служио на опште задовољство. Његову неуморну дјелатност, његове ријетке врлине, његов утјецај. који он врши у својој струци, којој наш народ даје највећу важност, a живећи животом вишега реда, сили нас да и ми речемо своју, na ћемо се с тога мало задржати и изрећи свој немјеродавни суд о њему као човјеку и чиновнику Он je добро уочио нашу конзервативност, наше несхваћање савремених питања, као и саживљелост у традицијима, које се немогу у савремеиом животу калемити, na je настојао и живом ријсчи и пером, да то савлада и у хармонију доведе. У низу разноврсних чланака, које je он написао, треба истаћи рас^ праву популарног садржаја о „Важности и уређењу грунтовнице“, која je побудила опште интерссовање, a коју су прештампале многе наше новине. Затим je у „Мусавату* серија његових чланака Јади и невоље муслимана чиновиика“. многом и прсмногом отворила очи, a твабиним бирократама окренула капу на глави. Чланак под љеговим потписом „Рамазан и чиновнини муслимани“ у „Чиновничком листу“ био je важнији од свих представки, што су поводом овога питања учињене и то je важно питање, његовим потицајем, непосредно иза тога, дефинитивно било ријешено. Бацајући ову кратку рефлексију на његов неуморни рад, задржаћемо се овај пут joui на ријечима, што му их je изговорио судски старјешина, судски тајник г. Лесић, предајући му одликовање. Истакао je његов 30-годишњи пожртвовни рад за добро домовине и да Хулусијин примјер можс код млађих да побуди љубав и тежњу, да својим радом и савјесним испуњавањем својих дужности помогну сређивању и напретку ове наше миле домовине. Овакав рад, стара аустријска управа, домаћим људима није признавала, na je баш требало да наш љубљени владар, своју очинску љубав напрам правим својим синовима овако покаже. Кад je г. Хулусија примио оддиковање био je веома дирнут. Видило се да му je то један од најљепаних часова живота. Твоје се емшерије, драги пријатељу, всселе и искрено Ти честитају. Желе ти сваку cpehy, дуги живот и снаге да неклонеш у овим узбурканим временима. Жј^или и они, који су били срећне руке u ри избору за одликовање и хвала им! Незир X. Налић. Кулен Вакуф, 8 ауг 1921. Како се налазимо у забитном крају босанске Крајине, на тромеђи Босне, Хрватске и Далмације, то би човјек очекивао, да he од нас чути тужне i и неугодне гласове, али хвала Богу �не може ce бар овај пут у ступцима цијењене „Правде“ потужити, него изразити дубоку захвалност нашем посланичком клубу, који нам je испословао успоставу испоставе и послао на чело исте госп. Стеву Курбалића, који je наишао одмах иа опће задовољство цијелог народа, што спада у подручје ове испоставе. To je један врстан и искусан чиновник, na за ове прилике јако добро одговара, a особито je истаћи, да je највећи пријатељ сиротиње, културни радник и пријатељ народног јединства, које ce најбоље документира у његову слиједећсм раду: Beh у првим данима свога службовања сазвао je сву омладину из Кулен Вакуфа, na je основао ватрогасно друштво, које je баш од особите важности за ово мјесто. Требамо ce само сјетити пожара из 1903. год., који je поништио 96 кућа и проузроковао велики број бескућника, na ce те пошљедице и дан данас осјећају. Није ce само задовољио оснутком овог друштва, него ce с одличним грађанством спрема дати на 4. септембра једну велику забаву у корист градске сиротиње и наша сва три културно-просвјетна друштва. Ha забави he бити и велика и мала коњска утрка, na ce стога надамо посјету и из свих оближњих крајишких градова и села. Ha тој забави поред једног шаљивог комада декламоваће чувени лички njeсник и декламатор г. Раде Радаковић. Поред тога исти je управитељ основао сиротињски фонд и одмах ce упрегао на рад за тај фонд, na je употребио једну згодну прилику у Рмањ манастиру, и на црквеном збору илинданском сакупио 1458 К добровољних прилога, које je одмах подијелио сиромашним градским обитељима, које му сузама радосницама изричу дубоку хвалу. Да не будемо сасвим у заборави, да имадемо и ми великих веза с осталим европским свијетом, на што нас нукају трговачке и политичке прилике, постарао ce je исти управитељ и за телефонску везу са Бос. Крупом, na ћемо у врдо ЈфаткдЈуде; јеме моћи разговарати са трговачким Загребом и политичким Београдом. Ал. | I I 1 I I I , ' I : bori J. M. 0., da u zdogovoru sa građanima i težacima musli­ manima što prije odrede delegate za ovu anketu (i njihove zamje­ nike) i to, zbog manjeg troška, po mogućnosti od ljudi, koji idu na zemaljsku skupštinu J. M. 0., i da ih sa potrebnim naputcima izašalju u Sarajevo. Izaslanici na ekonomsku anketu treba da imadnu uza se posebne punomoći, s kojima će se iska­ zati na anketi, a može ih biti i više od jednoga iz pojedinog ko­ tara, ako to mjesni odbori žele i dadnu im posebne punomoći za zastupanje muslimana svoga kotara. Radni odbor. Put ministra Spahe u Krajinu. , Treći dan Kurban-bajrama krenuće | i | i ! , ■ | ; 1 [ | : ; | I ; । ministar dr. Spaho u Krajinu sa još nekoliko poslaničkih drugova da u Cazinu prisustvuju danu naše organi­ zacije. Na putu će se zadržati u Travniku, D. Vakufu, Jajcu, Varcar Vakufu, Ključu, Bihaću Krupi, Bos. Novom, Prijedoru, Kozarcu i Banjoj Luci. Kako je vrijeme ovo putovanje prekratko, dr. Spaho neće moći ostati u pojedi­ nim mjestima onoliko, koliko bi želio U većini mjesta ograničen mu je bo­ ravak ua najdulje jedan sahat Treći dan bajrama <17. o. mj.) polazi dr. Spaho kroz ova mjesta: Travnik oko 8 i po sati, D. Vakuf oko 10 i po, Jajce oko 12 i po, Varcar Vakuf oko 3 sata posle podne, Ključ oko 5 sati. U svim ovim mjestima zadržava se najdulje jedan sat. U Cazin dolari 19 o. mj. oko 8 sati u jutru i ostaje do poslije podne. U Krupu dolazi isti dan oko 4 sata poslije podne i ostaje do oko 1 sat U Novi dolazi isti dan na veće, a odlazi sutradan rano u jutro U Prijedor dolazi 20 o. mj. oko 7 sati u iutro, Kozarac oko 8 i po, Ba­ nja Luka oko 11 sati. Ovo će vrije­ diti, naravno, samo u slučaju, ako vrijeme ne bude sasvim nepovoljno Danas se počelo sa isplatom otštete za bivša kmetska selišta posjed­ nicima građa Sarajeva. To nam je javljeno od Agrarne Direkcije, te ćemo o toj stvari u narednom broju doni­ jeti opširan izvještaj. Primanje inokosnih sopstvenika Domaće vijesti. Na jučerašnjoj sjednici šireg mjesnog ! odbora zaključeno je, da se dan . M. J. O. u Sarajevu održi u petak dne 19. o. nij. u Bijeloj bašći i (Medreseta). Početak u 2 sata poslije podne. Posebni odbor pripremiće sve potrebno, da posje­ tioci budu i dobro pogošćeni na ovoj našoj općoj svečanosti i za­ bavi. - Pozivaju se svi članovi Organizacije iz Sarajeva, da se nađu u Bijeloj bašći na dan naše organizacije. Odb r. Dan Ј M. O. u Sarajevu iz Lugavine radi ustanovljenja odštete za bivša kmetska selišta, određeno za 16. o. mj., odgađa se uslijed praznika Bajrama na dan _0. ov. mj. u subotu u zgradi kotarskog ureda. I. sprat desno. Konkurs za popunu oficirskog žandarmerijskog kadra. Komandi cjelokupne žandarmerije potrebno je za popunu žandarmerijskog ofi^ cirskog kadra do 50 oficira. Kandw dati, koji bi’ želili stupiti, moraju imati ispunjene ove uslove: 1. Da su rezervni oficiri фпа poručnika iin potporučnika. 2. Da su za trupnu službu u miru li ratu potpuno sposob* ni. 3. Da nisu stariji od 35 godina. Konkurenti mogu uslove za prijem vidjeti kod komandanta žandarmerijskih četa. Naš list ne će izaći u utorak i će- : U Artileriskii podoficirsku Školu tvrtak radi bajramskih blagdana. u Mariboru pnimaće se ove godine Mednim odbori i a J M O. do 200 mladica iz građanstva za pina zdanje! Radni odbor J. M. । tomce. Uvjeti, koji se mogu potanje kod gradskog poglavarstva 0. pretresao je u svojoj sjednici ■ saznati' u sobi broj 77. ist su, kao i za ost a« od 11. o. mj. razloge iznešene u ! lu podoficirske škole. Molbe se ima­ članku „Naša ekonomska organi- , ju najdulje do 20./9. t. g. predložiti zacija“ »(„Pravda“ br. 318—322) ' komandantu artiierijske podoficir* i zaključio je, da se prema zah­ ske škole u Mariboru. tjevu našeg poslaničkog kluba | Pokrajinska godišnja učiteljska sazove ekonomska anketa u Sarajevo, na kojoj će se raspraviti pitanje osnutka naše ekonomske organizacije. Ova se anketa saziva za dan, koji slijedi iza završetka zemaljske glavne skupštine J. M. 0. u Sarajevu, u 10 sati prije podne u prostorijama Islamske čitaonice (Kluba J. M. 0.) na Bendbaši. Dnevni red odrediće sama anketa sebi na početku zasijedanja. Umoljavaju se svi mjesni od­ Стмана 7 Straha EPARHA* — „PRAVDA" Б( oi 323 Rroi | I . • : j skupština povjereništva držače se u Sarajevu 25 i 26 o mj., na što skrećemo pažnju učiteljstva Dnevni red i upute dobila su okružna uči­ teljska društva Redovita glavna Skupština Sre­ dišnjeg pčelarskog društva u Sa­ rajevu obdržavaće se u četvrtak, 8. septembra o. g. u 2 sata po podne u društvenim prostorijama, Karadžića ul. 10, sa ovim dnevnim redom: 1. Otvorenje skupštine 2. izvještaj tajnikov o radu društva u ovoj godini. 3. Izvještaj računskih revizora i predlog da se odobre računski zaključci. 4. Popunjenje odbora. з organizovanim radom moglo bi se sakupiti velikih količina žita, krum­ pira, graha, krušaka, šljiva itd. Već su nekolika pododbora organizovala rad preko jeseni za sakupljanje na­ mirnica po selima, pa ako se i ostali pododbort i povjerenici ozbiljno late posla, bi ćemo sigurni, da ćemo iz* držati 5—600 mališana u konvikti* ma i u Šegrtskom Domu. Radi to<Ja se stavka ha srce svima pododborima i povjerenicima, da razviju najveću propagndu po gra­ du i po selima, uzimajući u odbor za sakupljanje hrane najuglednije i najvaljanije ljude, koji fazumitjti za* mašitost i važnost ovog posla. Ja­ kom voljom i ustrajnim radom mo­ že se učiniti sve, što se hoće. Za ovaj posao najzgodnije bi bilo uzeti učitelje, mual'ime, seoske ho₽ dže, muhtare. Ovaj rad trebalb bi organizovati po općinama. Srez ne­ ka bude centrala, a po općinama neka se odrede muhtari, hodže i drugi ugledni ljudi za sakupljanje. Najzgodnije bi bilo sakupljati žito za vrijeme vršitbe. Svake hefte mo* gii bi muhtari ijzvješćiMati srez o uspjehu sakupljanja. Pododbori i novjerenici; treba da vode glavnu brigu o čitavom radu u srezu, odno­ sno njihovom obitavalištu i da oba* vješćuju Glavni odbor Gajreta o uspjehu, a namirnice da šalju naj* bližem konviktu. Samo takvim radom osiguraćemo školovanje siromašnoj djeci — uz­ danici našoj. Čim dobiju pododbori i povjere* nfei ovo pismo, neka sazovu sve članove kao i ostale prijatelje Gaj­ reta i održe s njima sastanak radi orgainzovanja ovog rada, koji! od­ mah treba da otpočne. Uvjereni smo, da ni jedan povje* renik ni pododbor neće zaostati od ovoga hajirli rada, pa Vam svima želimo sretan početak a dobar us­ pjeh. Tajnik: Predsjdenik: Kukić, v. r. Kurtović. v. г 5. Pretresanje predloga pojedinih podružnica i članova Zabava društva „Ittinad ve terekki“. Treći dan Bajrama popodne 1 priređuje to društvo zabavu na Hridu u Gaju. . Program biran Od čistog prihoda ide 1O°/'o za popravak džami­ je na Pajama, a fo% za Hurijetov Šegrtski fond. Nestalo djeteta. Prije tri mjeseca poslat je ismet Hadžihamzić, 14 godina star, iz Priboja, sa trgđvačkom robom u Mostar Cim je došao u Mostar (u drugoj polovici Ramazana), uzeli su ga medu se Salih Fazlić i neki Zeidalić, ljudi bez zanimanja Odveli su ga u hotel Orient, gdje su ga naveli, da novac dobiven za prodatu robu prolumpuje. Sutradan je otišao do stanice, kako je to pokazala sudbena istraga. Otale se. nije našao nikakav trag. Upozoravamo ovim i javnost na taj slučaj i molimo, ako bi se štogod saznalo za Ismeta, <ia se to javi Šukriji Hadžihamziću u Priboju, njegovu bratu, koji je za njegov pronalazak odredio lijepu nagradu. Izgubljena je jedna menđuha dugačka sa almaskamenjem u petak 12 8. kod Medreseta — Pirina brijega, Nalazioc dobiće dobru nagradu. Neka se javi u Administraciju ' , | I I [ ' i ! i i ! i i 1 Svima mušterijama pozna­ nicima želim sretne Bajramske praznike. David S. Perera Veliki Čurčiluk 15. Gajretov glasnik. Svima pododborima i povjerenicima »Gajreta«! Iz izvještaja o radu Gajretova Glavnog odbora u prošloj godini, kojega smo ovih dana razaslali svima pododborima i povjerenicima, razabirc se, da je zadaća Glavnog odbora u ovoj godini mnogo teža, nego je dosada biila. Teškim i na* porn/m radom Glavni odbor je u prošloj godini uz pripomoć raznih misija, Prehranbenog Odsjeka, Državne Zaštite Djece, i Mladeži jtd. izdržao 6 konvikata sa preko 300 pir tomaca. U ovoj godini zaključismo, da •osim 6 postojećih konvikata otvorim mo jos jedan ženski srednjoškolski konvikt u Mostaru i Šegrtski Dom u Sarajevu za 200 siromašnih mladića, koji žele da izučavaju moderne za* nate. Briga o prehrani ovih institucija postala nam je mnogo ozbiljnija i zamašltiia. nego li je lani b.ila, s raz­ loga, što su većina od gornjih daro* vatelja sa strane prestala djelovati, te se sada imamo da pouzdajemo sa­ mi u se. Pouzdavajući! se u agilnost i valja­ nost patriota, koji su to dosada po* kazali svojim radom za Gajret, na­ damo se, da ćemo pri vršenju ove teške dužnosti odsada bi't.i još više pomagani. Pored sakupljanja članarina, pri* loga u novcu za Gajret, nužno je da otpočnemo sada i sa Siikupljanjem životnih naTnimica. Sada je zato najzgodn.’h čas. Ljetina je kod nas dosta dobro ponijela, pa valjanim DANICA . I 1 i I i ! , ' i i j Trešeljak. Ko se dosad nije ovjerio, da sam najobičnije bizmećurako gladilo, koje ae ćuk i zloglasnom Gradiću stavlja a služba, neka pročit* članak „Evo podataka- u mom zadnjem brojn, pa će se uvjeriti „Domovina". PI STE ŽELJE. Ja bih najrađe bio poslanik u Carigradu, šerif. Meni’opet srce pače od ištaha za sekretarstvom kraljevskog namjesnika. Avdo i Izgleda, da će se vrhovni maftijai u Beo­ grada popuniti prjje moje rehabilitacije Mehmedi Reinzi '7QC3OlOiO3OBOIOiOIO PAMUK Upredeni bijeli br. 6 42 Tira plavkasta i bijela br. 6 40 Mul bijeli br 3 12 Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod ' Д. Romano — Zagreb ' Jurišićeva br. 6. — Telefon br 3 I 98. ■ CD ■ CD ■ CD a CD ■ CD ■ CD I CD ■ CD ■ CD ■ dioničko društvo za kemičke proizvode Zagreb, MažuranićEV trp 4, TeIbI- 17 31,2 42. PETROLEUM AUTO-BENZIN BENZIN za pogon motora svih frakcija PLINSKO ULJE za pogon Diesel-motora MAŠINSKO ULJE najfinije rafinovano CILINDERSKA ULJA dinamo, kompresorno i turbinsko ulje KOLOMAS crnii i žuti dobavlja uz najjeftinije dnevne cijene iz tvornice Bos. Brod odnosno sa skladišta u Zagrebu, Koprivnici, Bjelo­ varu, Celju, Ptuju, Mariboru, Čakovcu, Osijeku, Vukovaru, Pečuliu, Somboru, Subotici, Vel. Bečkereku, Novom Sadu, Nov. Vrbasu, Vršcu, Mitrovici, Zemunu, Beogradu, Skoplju i svih zadružnih skladišta Gospodarskog društva k.s.z. u Osijeku. OXIGEN (Kisik, Sauerstoff) u tehničke (autogeno varenje) medicinske i znanstvene svhe KISELINA za akumulatore BO1E željeznog oxida dobavlja odmah iz tvornice u Koprivnici. �Strana 8 Страна »правда* - "KAVDA-„22^22 = |=^1 = =1=ЕЕ1 = 1=Е^ Hrvatska Poljodjelska Banka ZEMALJSKA BANKA ZA B.i H. blONIČARSKU DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Centrala U Sarajevu, I'ilijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i I uzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, R. Novi, B Samac, 1 ravnik, I rebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva. Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sahski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko Dionička glavnica K 2o.ooo.ooo. Pričuva K 15,050.000. Ulošci preko 29.000.000,Centrala Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, llreljin. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna Redovite rezerve i fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna kruna. —-- - - - - - - - - - - - - - - - - - Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate I naplate u kraljevstvu SHS I inozemstvu. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz Najpovoljnije uvjete. Bavi .se s'im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupnje dobra u svrhu parcelacije, u pre­ uzima i koniieionalno prodavanje takovih hilo u djelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštine. Prima kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu Aseicurazloni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. I ■ --.T. I ■■ Г”~7 C 1 7 -I— I ======= I —I =Sg I =1, I a Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo Podružnica: Brčko .... ------------------- Pričuve K 8,000.000.— Dionička glavnica K 20,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna p** duzeća. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. PREUZIMA «*•* na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Preuzeo sam Narodnu Jugoslavensku kuhinju ....... = u Kralja Petra ulici br. 2. -f =======================^^ — te sam zadržao i poznatog kuhara Mehmedčauša. — Svakovrsnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom — Za čistoću jamci Hasib Bećiragić. V B fi I isplate na svim mjestima Kraljevine Jsfce Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao. protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe. K 20'—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1з —. Za moljce do K 10 i 20, prašak za buhe po K 10' — i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5 — i 12—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—. Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J ii n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. 2^ OGLASI U .PRAVDI* imaiu najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d i“ Preprodavaocima popusti Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. dioničarsko društvo u Sarajevu. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000,000 i 4 Ulošci preko K 25,000.000 . Pričuve preko K4.000.000 Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. OBAVLJA SVE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. BANKOVNE N u z d : iskus-f Jonućcr u c i upotn bijavaj < slediti т veliko kao 1 svako drugo pranje u kuni. ji. sorho priznali pravi Schicht-sapu sa znakom: „Jelen" koji se dr.biv » j n u komadana od ! \ kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbErt Vita Levi, Sarajevo, Despića I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu ■—"■■■■■i i Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — ■■■» u ■■■■■ Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo Kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire Švih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno,lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban teleforZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe1f2805d946ffe277801421c9059094.pdf a6ef9f70f55127d6401038ae0a979d77 PDF Text Text Posebno izdanje. POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. AVDA PR ABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 85a (323) Sarajevo, srijeda, 17. augusta 1921. (12. Zil hidže 1339.) Kralj Petar I BEOGRAD, 16 augusta pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— : za inozemstvo K 250.— , Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. umro Večeras u 5 i po sati umro Kralj. Jučer, drugi dan Kurban-bajrama, dana slavlja i veselja, pretužna vijest iz Beograda o smrti ljubljenog našeg Vladara zagorči nam tiho bajramsko veselje. Iako su nam pošljednji bilteni, što ih je kraljevska vlada izdavala, nagoviještali opasnost za dragocjeni život Njegov, ipak je vijest djelovala kao grom iz vedra neba. Nadali smo se, da će se On, koji se je odhrvao tolikim opasnostima, u koje je tokom Svog dugog i najtežim patnjama Izvrgnutog života zapadao, odhrvati i ovoj opasnosti i proživjeti još koje ljeto na sreću i radost Svog ujedinjenog i oslobođenog naroda. Zadojen iskrenom i nepatvorenom ljubavlju prema Svome narodu, On mu je posvetio cijelog Sebe, čitav Svoj život. Samo se tako mogu razumjeti Njegove herojske borbe za slobodu, čiji je bajrak uvijek visoko nosio i nikad ga, ni u najtežim časovima patnja i iskušenja, nije pustio iz ruku. Samo se tako može razumjeti ona neizmjerna ljubav i ona neograničena privrženost cijelog naroda, koja Mu je u svako doba i u svima prilikama iskazivana. ‘ Velik u svemu bio je velik i u svojim vladarskim osnovama. San najdalekovidnijih i najumnijih sinova našeg troimenog naroda On je pretvorio u stvarnost. Oslobodivši r ujedi nivšt-cH kraja Srbiju, Om je biv -svjestan, da begova misija, za koju Ga je sudbina predestinirala, nije završena. Veliki smioni podhvat, da sve južne Slavene, Srbe, Hrvate i Slovence, oslobodi ispod tuđinskog jarma i tako oslobođene i ujedinjene u jednoj zajedničkoj narodnoj državi povede procvatu i slavi, On je s neprispodobivom odlučnošću i energijom izvršio. 1 danas, kad bi s ponosom mogao gledati na velebno i divno djelo Svojih napora, neumoljiva nam Ga sudbina otrže i on zauvijek zaklopi svoje pronicavo i očinsko oko, kojim je lebdio nad srećom Svog naroda. Rijetki su, vrlo rijetki vladari, koji su svoju ličnu sreću i svoju sudbinu potpuno identificirali sa srećom svog naroda, kao što je to činio naš ljubljeni Kralj. Stoga je i žalost, koju je smrt Njegova izazvala kod Njegova naroda, duboka i neutješljiva. Ali će stoga i spomen na Kralja Osloboditelja, ostati u srcima svih njegovih građana duboko uklesana kao u črsti stanac kamen, i dokle bude i jednog Srbina, Hrvata i Slovenca, On će u našim srcima i u našim dušama živjeti, jer „na vik on živi, ki zgine pošteno14, kako veli hrvatski pjesnik i mučenik Krsto Fran kopan. Vječna slava našem ljubljenom Vladaru, prvom kralju oslobođenih i ujedinjenih Srba. Hrvata i Slovenaca, Petru I.! Proglas kraljevske vlade narodu Narodu Srba Hrvata i Slove« nača! Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I. umro je danas 16. o. m. u 17 i po časova u svojoj pre= stonici, okružen članovima kraljevske vlade. Na prestol stupio je po čl. 56. Ustava Nje« govo Veličanstvo Kralj Alek« sandar. Do povratka Njegovog Veličanstva Kralja AJeksan« dra u Otadžbinu kraljevsku vlast vršiće na osnovu člana 99. Ustava Ministarski Savjet. Narode Srba, Hrvata i Slo« venaca! Cijeli naš narod bez razlike imena i vjere duboko će ostati zahvalan Velikome Kralju, ko« ji je svojom strogom, ustavnom i parlamentarnom vladavinom obezbijedio narodnu Slobodu i tako stvorio mogućnost onog razvijanja narodnih snaga za izvršenje velikog narodnog ci« lja i zadatka. Pod Njegovom vladavinom postala je Kraljevi na Srbija svojim slobodounv niin ustanovama i svojom jas« no obilježenom nacijonalnom politikom privlačna snaga za cio naš narod, koji je živio i trpio pod tuđinskom vlasti i od Srbije očekivao svoje spas šenje. Nikad za cijelo vrijeme svoga slavom ovjenčanog ži« vota nije Kralj Petar izgubio iz vida najveći ideal narodnog oslobođenja i ujedinjenja svih Srba, Hrvata i Slovenaca u ve= liku narodnu državu, a kao Kralj posvetio je svoje napore da oživotvori ovaj narodni i« deal. Za njega je zajedno s naro« dom radio, zajedno se s njime borio, zajedno s njime trpio u izagnanstvu. Dočekao je na pm sljetku da se Njegova pobje« donosna vojska s razvijenim zastavama ne samo vrati u svoju zemlju, nego i da jednim neodoljivim naletom oslobodi ispod tuđinskog jarma sve Sr be. Hrvate i Slovence i ujedini ih u jednu državu. Neustrašiv vost i hrabrost Kralja u naj« odsudnijim časovima velike narodne borbe i Njegova uzvi« šena strpljivost i samoprijego« rjevanje u velikim narodnim iskušenjima ostaće kao svije« tao primjer, na koji će se ugle« dati i crpsti nade poznija po« kolje nja. Plačimo nad odrom Velikog Kralja, koji je besprimjernom ljubavi obuhvatio cijeli narod! Odužimo se dostojno Njego« vom pomenu time, što ćemo se svi skupiti oko Njegovog Uzvišenog Prestola, na koji je stupio Njegov junački sin Kralj Aleksandar, vaspitan u ideji Svog Roditelja i očeličen u velikom ratu za Oslobođenje kao Njegov prvi saradnik i vrhovni komandant naše hra« bre vojske. Slava Kralju Petru! Živio Kralj Aleksandar! 16. avgusta 1921. u Beogradu. Slijede potpisi svih ministara. �Страна 2 Strana „ПРАВДА* Број „PRAVDA* 323 Bi^>i Život Kralja Petra I Njeg. Vel. Kralj Petar 1. rodio se 29. juna 1844. u Beogradu. Otac mu je knez Alexandar, a djed Karađorđe, topolski junak. U ranoj mladosti morao je ostaviti rođeni grudu i seliti u tuđinu 1858. se nastanio u Ženevi. u Švajcarskoj, i gdje je proveo tri godine na naukama. Odavle je otišao u Francusku, gdje je pohađao vojnu akademiju u Saint Cvru. Sa odličnim uspjehom svršio je visoku francusku vojnu školu i 1864. imenovan je poručnikom fran­ cuske vojske. Poslije tri godine pro­ dulji nauke na generalštabnoj školi u Francuskoj, koju je također svršio s odličnim uspjehom. U francusko-njemačkom ratu, 1870. godine, borio se je u redovima tran cuske vojske i odlikovao se velikom hrabrošću i darovitošću. Bio je pao u ropstvo njemačko, ali usred zime, po jakoj poledici. umače iz tvrđave i pre­ plivavši Rajnu, vrati se živ i zdrav francuskoj vojci. •Za vrijeme ustanka u Rosni god. 1875 četuje na Krajini i Crnim Poto­ cima. a u Staroj Gradiški uTroio je revolucionarni odbor. Poslije se jav­ ljao i u Dubiti, odakle je pod imenom Petra Mrkonjića vodio četničku akciju za oslobođenje naroda. Zavidaici, uz pripomoć austrijskih int'iganata, radili su Mu o glavi, a poslije knez Milan spremi Mu zavjeru i naruči i ubojicu da Ga makne, ali pukim slučajem prije izvršenja ne­ djela pogibe najamnik od istoga trešnjeva topa, kojim je htio da ubije vojvodu Mrkonjića. Tako se i po drugi puta pomrsi nečovječna nakana na sreću Njegovu naroda. Ali uza sav nadčovječni napor morao se zbog raz­ nih smetnji austrijskog dvora i kneza Milana rastati sa četnicima, koji su, ustavši bez vogja, lako raspršeni. Tada je došao berlinski kongres, na kojem su europski diplomati zaključili oku­ paciju Bosne. Iza ovako osujećene akcije, knez Petar ode u Beč, Pariz i francusku Posljednji časovi kraljevi. U 3. sata popodne obuzela Kralja nesvjestica i on je zapao u duboku agoniju, iz koje se vis še nije budio. Oko njegove pos stelje sakupili su se princ Dor= đe i svi članovi vlade sa mini* stroni predsjednikom Pašićena na čelu. U 5 sati i 20 minuta izdahnuo je Kralj tiho i mirno. Svi pri= sutni su gorko plakali, a naj* više princ Đorđe. Kraljevo tijelo na Odru Od­ mah poslije smrti tijelo Visos Saopćenje smrti narodu. Pred vilom u Topčideru, ?đe je Kralj umro, sakupilo se je ogromno mno­ štvo naroda, koje je sa zebnjom očekivalo vijesti o stanju visokog kog Pokonika balzamovann |e i stavljeno na odar u Topčiders skoj vili. Oko odra postavi je« na je počasna straža od 16 gars dijskih oficira. Srba. Hrvata i Slovenaca. Međutim se Sabor* bolesnika. Poslije Njegove smrti izašao je Pašić sa člano® vima vlade na balkon vile i tužnim glasom objavio narodu, da je Njegovo Veličanstvo Pe* tar I. Kralj Srba. Hrvata i Slo= \enaca otišao Bogu na Istinu. Svima prisutnima pojavile su se na očima suze. Predsjednik ministarskog savjeta završio je svoj govor poznatim riječi« ma: »Kralj je umro, živi« Kralj!« na crkva zavijena u crno i u 4 sata izjutra je tijelo Kraljevo bilo prenešeno u crkvu i javno izloženo, da mu narod mogne odati poštu. Novi Kralj Aleksandar I Brzojavno su pozvati u Beograd svi članovi vlade, koji se nalaze na odsustvu, a jednako i svi nas rodni poslanici, da učestvuju vanrednoj sjednici Narodne Skupštine, na kojoj će novi Kralj položiti zakletvu na us« tav. Regent Aleksandar će ods Sjednica ministarskog sa­ vjeta. Odmah po odlasku izTopčiderske vile održao je ministarski Odgovorni urednik ibrahim Muhić. Žalost u Sarajevu. Prva vijest o smrti Njegova Veličanstva Kralja mu­ njevitom brzinom raširila se u sve dijelove našeg grada, te su po svim lokalima obustavljene sve zabave, svirke i pjesma, a svakome se na licu čitala velika potištenost, žalost i tuga za Uzvišenim Pokojnikom, koga je svako bez razlike neizmjerno volio, poštovao i obožavao. U znak velike žalosti odmah su zatvoreni svi lokali i sve radnje u gradu. Gradsko poglavarstvo je odmah iz­ dalo plakate kojima saopŠtava sara­ jevskom građanstvu prežalosnu vijest, da je preminuo najveći Sin naše na čije Kralj Mučenik, Kralj Oslobodilac Njegovo Veličanstvo Petar I Karađordević, Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca Na javnim i privatnim zgradama odmah su izvješene crne zastave. Odlazak naših ministara. Na hitan poziv predsjednika kraljevske vlade g. Pašića naši ministri g. dr. Spaho, koji je ovdje boravio na duljem od sustvu, i g. dr. Karamehmedović, koji je došao da provede bajram kod kuće, otputovali su današnjim brzim vlakom u Beograd, da učestvuju na pripremana pogreba Misli se. da će pogreb biti tek za 4 5 dana. U Beogradu će se izvršiti svečano opijelo, a onda će mrtvo tijelo biti pres vezeno u Topolu, gdje će biti sahranjeno u grobnici Karaš đorđa. u zadužbini Kralja Pe* fra. gdje počivaju i Njegovi pređi. Karađorđe i knez Alek; sandar. Sa Kraljem će se u ime vlade oprostiti predsjednik Pas šić. a u ime vojske ministar vojni general Zečević. je savjet sjednicu, na kojoj se raspravljalo o detaljima Kras Ijevog pogreba. Na sjednici je rijiiešeno, da sutra vlada, činovnici i vojska polože zakletvu na vijernost Aleksandru I. Kralju Srba, Hr« vata i Slovenaca. Na sjednici je redigovana proklamacija, koju će novi kralj upraviti nas rodu. kao članovi jedne te iste zajednice, te Rivijeru Kasnije se preseli na Ceh nje; su primljeni u kraljevskom konaku gdje se ‘oženi sa knegfnjo ” Zorom, kao u svojoj rođenoj kući. Tada su kćerkom tadanjeg kneza Nikole. Iz luga braka rodi Mu še troje đjec-5 i prvi put Čuli iz usta kraljevih svoju materinsku riječ i gledali ushićeno to kneginja Jelena, knez G oreje i da svoga kralja, koji s njirha jednako našnji prije^tolonasllednik Aleksandar. misli i osjeću. Ovaj je Čin mnogo God 1890. preminula je supruga kneza Petra u Žiču, te poslije kratkoga vre­ djelovao na braću iz podjarmljenih krajeva, koji se odsele osjećaju tješnje mena ode opet On sa svojom djecom vezani za sudbinu slobodne Srbije. u Švajcarsku, gdje je osiao do 1903. godine Kralj neumornom ljubavlju uregjuje lste godine, 2. juna dobije poziv srpsku vojsku i širi misao narodnog Svoga naroda preko Narodne Skup­ jedinstva. I na prosvjetnom polju poštine, koja ga je izabrala za kralja , činje sve ozbiljnije raditi. Podižu se Srbiie On stupi na prijestolje 12. juna škole, koje prije Njegova dolaska sta­ 1903. a bi krunisan za kralja 8. sep­ jahu na niskom stupnju, ili uopće nisu tembra 1904. u Beogradu krunom ni postojale. salivenom od Karagjorgjeva topa. No najvažniji je Njegov rad oko novog kursa u vanjskoj politici, koji Povratkom Njegovim u Srbiju ožije pribavio Srbiji‘moćne Saveznike i vjeŠe 'deje o narodnom jedinstvu i ko:i je urodio plodom oslobođenja prvi kraljev pozdrav prilikom kruniSrbije za balkanskog rata i konačno sanja bio je upućen svoj zarobljenoj poslije svjetskog rata i silnih patnji braći: Srbima i Hrvatima i Slovencima. i muka srpskoga naroda oslobođenjem On je pripadnike svih triju plemena sviy Srba, Hrvata i Slovenaca. pozvao na krunisanje, koji su došli mah po svom dolasku Ž lost među Muslimanima I ako stu­ piti na prijestolje kao Aleks sandar I. Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca. I Dolazak članova Kraljevske familije. Tokom noći vjerovatno će doći u Beograd Regent Alek­ sandar u pratnji princeze Jelene i princa Pavla. I je prema pc-šljednjim izvještajima svatko bio spreman na tužni događaj, sinoćnja je vijest među Muslimanima izazvala duboku žalost. U znak tuge odredili su predsjednik kotarskog vakufskog povjerenstva g Muhamed ef. Kadić i prtdsjedik đžematskogmedlisa g. Mujaga Suđuka, da od danas prestanu pucati bajramski topovi. To su javili i Komandi mjesta. Odgoda dana naše organizacije. ' Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. U znak žalosti za Njegovim Veli­ čanstvom kraljem odgođena je proslava dana naše organizaaije, koja je bila zakazana za 19. o. mj., na neićvjesno vrijeme. štamparija U i A. Kajon. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/adfd4def5387c0fa8d02a7befeb7fc17.pdf f8ad45f6512b2fb0530401cc12ed3a7b PDF Text Text Druao izdanjepojedini broj К 2'Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 20).na pola godine K 100.— : za inozemstvo K 250- . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛДСИЛО ТУГОСЛАПЕНСКЕ МУСЛИМАНС?СЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 86 (324) Sarajevo, subota, 20. augusta 1921. (15. Zil hidže 1339. . • i ' ■ ! i • I ! i ; , i i I ; • I I : • C a p a j e к o. 19. аугуста. Различито схваћање o унутарњем уређењу наше државе створило je подвојеност и збрку у полити”кој оријентацији код нас уопће. Умјесто, да се je цијели проблем поставио на чисто практично стајалиште, он се je почео просуђивати, na je у главном тако и ријешен, према племенским и партијским интересима Одатле потјече с једне стране страх од хегемоније Срба, a с друге стране бојазан од хрватског сепајвтизма. Тако су насгала два основна гледишта о уређењу државе: централистичко и аутономистичко, која су изазвала и подвојеност у мишљењу између двојице наших највећик политичара гг. Пашића и Протића. Пашић искусан и налазећи се дуги низ година на кормилу државе опробан политичар, али премало еластичан и сувише конзервативан, изгледа, да се у новој ситуацији, коју je створило наше народно уједињење. није још снашао. Концепција Велике Србије и сувише му je прирасла срцу, a да би je могао вапустпти за вољу Југославије. Стога он у почетку нашег заједничког државног живота и не улази ни- у какву комбинацију, него ha чело државе ступа, истина, млађи и према томе мање искусан, али за то пуно еластичнији Протмћ, који не само да се je још прије рата одушевљавао за народно јединство Срба и Хрвата, него ii врло добро повнаје прилике у свима крајевима државе. С н»еголом иолитиком незадовољна демократска странка искоришћује резултат избора за конституанту, који нијесу изнијели ни једну странку као побједнпцу, те успијевају створити у радикалној странци увјерење, да je Протић немогућ на кормилу државе. Тако долази на површину опет Пашић, који показује велику склоност, неки веле и слабост, да попушта демократима, и којему je I ! : I 1 ■ I ! 1 ! ' 1 i i ! ■ i i I I Ćek ovnl račun post, štedionice 1119 Godina Ш пошло за руком да створи своразум, између демократа и радикала, с nuмоћу којега je донешен и н? ■. нови устав у коиституанти. Taj споразум није никада био тако чврст ни сталан. Он je био и за једну и за другу страну нужно зло:. које се je морђло трпити. To најбо ље евједоче трзавице и задјевице, које су сваки час избијале и доводиле у питање споразум. a с њпме н доношење устава Опречност схваћања у најважннјим питањима, дијаметрално опречни партијски ивтереси, и много тота чини и сада rt изгледа, да je немогуће одржати демократско-радикалски блок већ ради те унутарње слабости његове све и кад не би било никога no страни, ко га руши. Све оно, tiiTo се je теком времена нагомилало и што се je из нужде морало затомљавати и забашурмвати, сад се je испољмло у обостраном захтјеву за ревизијом тога сноразума. Чим je завршен скупштински рад, преговори су о томе отпочели. Г. Пашић би хтио спровесги бар најважније законе. све конститутивне законе, закон о буђету и о организацији области, с помоћу садашње владине вечине, na су се у ту сврху и водили преговори. Поред тога г. Љуба Јовановић, о којем се у задње вријеме говори, да бн могао добити мандат за евентуални састав нове владе, изниб je испред делегата радикалног клуба захтјен д^ се имају што прије дониј ти и закони о помоћи земљорадничким задругама, и инвалидима, о заштити радника и о чиновницима. Само се no себи разумије, да међу хитне спада и изборни закон. У име Демократа изјавио je г ЈБуба Давидбвић да се о захтјевпма радикала даде преговарати, na и споразумјети, али да радикали морају нмати више разумијевања за захтјеве демокгата, у које у првом реду спада аграрна �Страна 2 Strana реформа у јужној Србији, реорганисаме радикалке странке, која још ни зација војскс и промјена личностн данас ннје ааузела никакова становојног министра. До дефинитивннх вишта о њој Изгледа, да je и ту no закључака уопће није дошло, али сриједн опробана тактика рад. странизгледа, да je нађсна платформа за ке, одноено њена шефа Пашића, да солуцију неодгодљивих питања, na препусги све времену н развоју приje тако успјело Пашићу, да отклони | лика, да они одлуче о том. Главни кризу бар до конца септембра, кад opran партнје, „Самоуправа" доноси ће се опет представницм обију гру- I вијести о тој акцији без икаква коментара, a друге радикалне новине ла наћи на окупу. прате je с извјесном симпатијом Док се je то рјешавало у Београду. у малим Римскам топлицама. a Taко се данас јасно непољавају у најновнје вријеме у Рогатачким. i два смијера, двије струје у нашој noПротић je сондирао терен за своју ' литици: Пашић-Прибичевикека, која будућу акцију. Он je водио полити- i би хтјела одржати радикалско-демочке разговоре с представницима хр- I кратски блок. и Протићева, која хоће ватске и словенскс опозицмје: Дрин- i споразум с Хрватима и Словенцима. ковићем. Трумбићем, Барићем м РаУ радикалским редовима има и дићем a у најновије вријеме у Ро- I једна трећа струја, која би хтјела, гатачкој Слатини с Радмћем и ТрумI да Протића измирн с ПатнИем и бићем. Измијењене су мислн између I да га увуче у владу, те да се тако њих о промјени режима, о ревизијк i ријеши овај cnop Тако се има туустава те о новим изборима. како мачнти пут др Јањића Протићу. кога бп се народ конзултирао о правцу je он у посљедње вријеме подувео. политике Али ни овај пут није доKoja ће од ових струја побмједити, шло ни до каквих формалних закљуне може се ништа стално рећи. чака у погледу формирања опозиПоилике су и сувише хаотнчне, a ционог блока. Према Протићевим изјавама дописнику „Автономисте*. глелишта појединих странака и шчности премало одређена и искристакоје смо и ми неки дан приопћили. овај бн блок имао да изгради уну- лизирана, да би се могле поставити макар и приближно вјеројатне комтарњу консолидацију државе тиме, што би створио споразум између | бипације Јесенас, кад отпочне рад Срба и Хрвата, те тако и ове no- | законодавне скупштине. ваљда ћемо тоње привукао државним пословима, 1 бити na чисту. уважнвши наравно код ревизије усHa крају нам je напоменути, да тава и хрватске и словенске захтјеве. оптимизам хрватског новинства, коAko су тачне новинске вијести. I јим прате Протићеву акцију, изгледа ! Протић je већ морао кренути из Po- i да нема реална основа. јер колико- i гатачке Слатине у Београд. да по- год се Протић држи no страни од ; крене свој лист. Тако би ова lipo- ' владина и парламентарног рада, он i гићева акција имала ступити у нову 1 још нигдје није одлучно иступио na i ни изјаве његове предетакницима : фазу. a њен успјех завнси наравно noppi осталог поглавито о држању I хрв тске опозиције нису дицидиране. ј Припреме за Краљев погреб. Краљ на одру Тијело краљево ie положено на олтар у Саборној цркви } Београду. Огромно мноштво народа сакупило се у покрајним улицама, кроз које се ула.чи одн<»сно излаеи из цркве. Пред црквом стражаре гардијски официри и пуш-« гају само једног no једног nocjeiника у њу Задржавање у унутрашњости je забрањено Унутрашњост цркве завита je сва у црнину, тако да je сва у потпуној тами. У средини цркве, опкољен почасно.м стражом гардијских и других војника смјештен je катафалк, који je окићен ивијећем, a око њега rope небројене свијеће. Над главом Крал>евом стоји огромна палма, a Његоио тијело покривено je тробојком у државним бојама. Пред катафалком на свиленим јастучићима леже краљевски инсигнији и одликовања. Свако јутро чинодејствује бројно свештенство no три службе. a цијели дан читају се молитве. У цркви, премда непрестано пролази свијет, ju тихо као у гробници. Ha одар до сада jpiu нису положсни никакви вијенци. премда he их бити више хиљада Припреме у Тополи Краљ ће бити сахрањен у породичној гробници Карађорђевића. у Тополи, у задужбини Опл^нцу. Ту се чине све припреме за свечану сах^ану Његовог мртвог тијела. Онамо je отпутовао један архитект, који je судјеловао и при изградњи задужбине, да отвори гробницу и удеси све што je потребно Број 324 Broj Л1РАВДА* - „PRAVDA" свијета Ha телеграфч je удешена носебна служба. која једино прима и отпрелга ове брзо*авке. Одасланства на спроводу До сад . нису приправљена никаква одасланства страних дворова, a изгледа ради тога што неће бити на спроводу Његовог Величанства Краља Александра, да ће та одасланства потпуно отпасти, те да he стране државе зас'*упати само њихови министрк у Београлу Говори се. да he на спровод доћи и једна чета францусккх војника. да одаде почаст француском резервном официру и витезу почасне легије, Његовом Величанстну Краљу Петру, али о томе на званнчном мјесту још није ништа повнато Опкина крфска одаслаће на спрое -д сноје нарочмто одасланство. ga u pritvoru, Šulja Kurta, koji je odveden. U svim selima vrše se pljačke na Čitavoj imovini muslimana. Ovo su prve vi jesti od tri »četiri sata djelovanja. Nasilja prelaze i na bosanski teritorij Muslimani bježe. Očekujem Vašu obavijest, da ste naredili, da se odmah učini kraj o* vom nasilju na nedužnom svijetu. Spaho. 16. ov. mj. dobio je od ministra unutrašnjih djela ovaj telegrafski odgovor: Ministar Spaho, Sarajevo. Naredio sam energične mere protiv bivših četnika, organizova? nih kao privremene žandare za go? njenje odmetnika. Ako ih stareši? ne ne mogu držati u ruci, za njihov rad podneti odgovornost. Biće ra^ stureni i vraćeni. Molim da u moju pravdoljubivost (fali tekst). Ministar unutrašnjih dela Sv. Pribićević. Istoga je dana ministar dr. Karamehmedović u dva maha govorio telefonski s minist. unutr. djela i tražio energične mjere protiv zli* kovača. Javio je u svoje i Spahino ime, da ne mogu snosit odgovor? nost za ovakova gadna nasilja nad muslimanima, te ne učini li im se odmah kraj, da uopće neće ni do? laziti u Beograd, a kamo li sjediti u kabinetu. Odgovoreno mu je, da ćc se smjesta poduzeti najoštrije mjere. Danas nas je min. Spaho telefon? ski izvijestio, da je svojim očima vidio stroga naređenja protiv zli? kovača, te da su isti stavljeni pred sud. Bilješke, S rađanja nedužnih. U zadnje doba, nakon donošenja zakona za zaštitu države, počele su upravne viasti premetačinama i progonima željezničkih činovnika i namještenika, koji su bili članovi njihove strukovne organizacije, radi komunizma. Mi ne želimo branit komuniste, niti se protivimo progo­ nima komunista, ali što hoćemo da ovdje istaknemo, jest to, da uz komu­ niste stradaju i potpuno nevini ljudi, koji su kriv.ijom drugih, pretpostav­ ljenih, zapali među komuniste. Imamo u rukama prepis depeše, kpju su dr. Ćutić, Petrović i Ličina razaslali god. 19:8. svima željezničkim uredima, a koja glasi: »Sastanak b.-h. z. Ž. obdržavan dne 19. XI. zaključio je u sporazumu sa Savezom b.-h. žeIjezničara jednoglasno, da je u najВан ск i знак жалости Јсдном prečem interesu sveukupnog Činovокружницом ПокраЈинске управе наništva, da svi želj. činovnici odmah ређено je сиим државним чиновниspomenutom savezu pristupe, jer se цима и службеницима, д.'1 до даљњег radi o staleškim stvarima, koje se ni нареЈјена имају да носе као ван.ски анак жалости приликоч смрти Ње- časa ne mogu odgađati U ime spomenute skupštine pozivamo sve druговог Величанства Краља црни флор око ругава. Официри носе црни флор gove činovnike, da u roku od 24 sata svoj pristup u Savez pnimence brzoвећ од сриједе. javno prijave telefonskoj kontroli. Dr. Одисланства из Босне и Хе^Ćutić, Petrović, Ličina1* Po savjetu цеговине Приликом погреба Њег. ovih ogromna je većina Željezn. činovВеличансгва отићи ће из сваког nika pristupila Savezu, koji se je ka­ округа наше покрајине no 12 одаsnije priključio komunističkoj partiji сланика у Београд, да узму учешћа Jugoslavije Videći to, pomenuta su на сахрани Великог Покојника. To gospoda istupila iz Saveza, ali nisu he бити службени лредставшши nonašla za vrijedno, da isto onako, kako јединих округа. који би имали да su pozvali na ustup, pozovu drugove замијене одасланства окружних саi na istup iz Saveza, nego su pustili, моуправних скупштина, које се код da ljudi, koji nisu bili dovoljno ni Небројене изјаве саучеигћа. нас још нису конституисале Осим obaviješteni o radu vodstva, ostanu u ових одаслаће и многа друштва и Влада и дворска канцеларија управо Savezu, te radi toga sada stradaju, корпорације своје нарочите одаслаie обасипана брзојавним изјавама Sta više, dr. Ćutić je onomadne vo­ нике у Београд. саучешћа из краљевине и са цијелог dio i istragu protiv osumnjičenih, koje je i on zaveo, a Ličina sada mirno sjedi u željezn. Direkciji kao šef odsjeka Među onima, koji se sada progone Povodom zadnjih nasilja na mu* Bešlagića, Rainu < obovića iz Medu? i radi komunizma ima pristaša svih na slimanskoin stanovništvu upravio rijećja, kotar Višegrađ u Bosni: ! Ših građanskih partija, a ima ih, koji Šulja Mandala iz ('rnogovića, srez se uopće i ne pačuju u politiku. Stoga je ministar dr. Spaho 15. o. mj. vaj brzojav: pribojski, i pobili ih. Bido Mandal pozivamo odgovorne faktore, a naro­ čito željezničku direkciju u Sarajevu, je isprebijan i krvav pobjegao. Ministar Pribićević, da učine potrebne mjere, kojima bi se Salih a Potura, hodžu opštinc pri? Beograd. onemogućilo proganjanje nedužnih že­ Nasilja u pribojskom srezu se ’ bojske, svezali su i odveli u potok, ljezničara, koji su tuđom krivnjom te ubili s osam metaka. nastavljaju. Izvršuju ih žandari, i među komuniste i da ovi ne Odvedeni su Medaga Osmana? zapali komite i sada naoružani seljaci. , moraju prigodom avansiranja i si snogić, Suljo Kurto, Suljo Arnautović Muslimanima, koji su molili, da po? siti posljedice, kojima nisu oni vinovnici. Kaši ministri protiv nasilja u Sandžaku. mognu potjeru odmetnika, oduže? i i ne zna se za njihovu sudbinu. te su i lovačke puške. U petak su i Silovali su na zvjerski način ženu odveli u šumu Muja Dedovića, Isu 1 Cazima Sejdića, koji je bez razlo? -ii 1 1 ' I ' i | i , ! ‘ { ! | I i I ; । > ; * | 1 . I j ! i I : i ! Gaskonski zec Stjepe Kobasice. Gaskonci su poznati radi svoje la- | ži, koja jc postala poslovičnom. Je< dna francuska priča veli, da je išao neki (»askonac sa svojim prijate? Ijcm i pričao rnu, kako jc vidio zc? ca kolik vola. Prijatelj jc znao, da jc to laž, ali da ga natjera, da sam priznadne svoju laž, počne ga stra? šiti govoreći, da svako, ko slaže, pa< nc s mosta, preko koga su oni imali preći, u vodu. Čuvši to (iaskonac. ispravi svoju priču u toliko, da zec nije bio baš kolik vo, ali da jc bio tako kolik tele. Prijatelj ga nakon male stanke opet podsjeti na mast, a ovaj Onda pode dalje, pa rekne, da nije ni kolik tele, nego će biti ko? lik ovan. Kad ga jc još jednom pri jatelj upozorio na pogibao, koja ga čeka radi laži. GasKonac priznadne. da je zcc, što ga jc vidio, bio obič? nc veličine kao i svi drugi zecovi. Tako vam jc slično i sa tvrdnjom Stjepe Kobasice, koju je neki dan iznio u beogradskim »Novostima«, o apstinenciji Spahine grupe kod glasanja o zakonu za zaštitu drža­ ve. Kad smo mu dokazali, da je to prosta laž. on jc u »Srp. Riječi« od 13. ov. mj. priznao svoju laž rije* cima: »Jednu omašku imam samo da ispravim. Članovi g. Spahine grupe nisu sc apstinirali prilikom glasanja zakona o zaštiti države, nego prilikom glasanja o poni? š t e n j u komunističkih po? s 1 a n i k a«. (Mislio je valjda: man« data komunističkih poslanika, jer koliko mi znamo, u skpustini se nije ni glasalo o poništenju komunistić? kih poslanika. Ta nisu oni žohari ni štakori!) Mi bismo sad mogli doku? inentarno dokazati, da ni tvrdnja da članovi Spahine grupe nisu gla* sali za poništenje mandata komun post, ni je istinita. Ali šta bi to ko? ristilo? Stjepo bi opet kao i Gasko* nac malo uzmakao, dok ne bi došao na to, da ustvrdi: Kod jednog gla­ sanja (da mu prištedimo lutanje, sa? mi ćemo mu reći: kog glasanja o iz? ručenju komun. poslanika sudu), komu nije prisustvovala ni polovica radikala i demokrata, koje se je obavilo nenadano oko dva sata po? slije podne, slučajno su falili člano? vi muslimanskog kluba, koji pripa? daju »Spahinoj grupi«. I eto iz toga je g. Kobasica napra? vio čitavu aferu, a ni sam ne zna. o čemu se je glasalo, kad su Članovi »Spahine grupe« bili odsutni. Među direktorima« naslov je jedne notice »Jug. Lista« od 14. ov гпј. gdje se iznosi slučaj dvojice direktora Stvar je tačno prikazana, samo imamo ispraviti to, da se ovdje ne radi o na­ tezanju dvojice direktora jednog te istog nadleštva, nego između bivšeg direktora jednog ureda, koji je avansirao i postao oberdirektor, i na nje­ govo mjesto imenovanog novog đirek tora- Oberdirektoru ne konvenira po punjenje njegovim avansom upražnjenog direktorskog mjesta, jer bi htio na dvije stalice sjediti: uživati beneficije novog i prijašnjeg položaja, te izdavati naloge i ujedno ih izvršavati, budući da po njemu bez’ ukaza postavljen: zamjenik ne može snositi odgovornost za svoj rad. Istina je. da g. oberdi­ rektor ima toliko drskosti, da usprkos ministarskim naređenjima neće da preda dekreta novom direktoru i đa ga uvede u dužnost „Jug. List* bi konsolidaciji prilika puno bolje po­ služio, kad bi ovakovu neposlušnost potčinjenih organa prema pretpostav Ijenim žigosao. nego što pravi viceve sa sporazumom „viadajućih stranaka**. Zaplotnjacima oko »Domovine«. I zadnje doba u nekoliko navra? ta jc zaplotnjaćka čeljad, što se ku? pi oko ^erifovc »Domovine« cinički napala na našu staru i uglednu po? rodicu 'reskeredžića u Travniku, a naročito na njezinog istaknutog člana bahribega, koji muževno sto? ji na putu niskim i egoističnim ci? Ijcvima šerifa Arnautovića. < odgovarati i nadmetati su sa Su? rifom i njegovim zaplotnjačkim pri? šipetljama, koji hi za hator svoje sićušne ambiciju bili u stanju ćuš* nuti nogom u sve ono, što je čovje? ku sveto, milo i drugo, »amo da se uzdignu ц narodu kao šuplje tikve na površinu vođe bilo bi smije Šno za poštena i ozbiljna čovjeka. Ali za hator istine, zahvalnosti i pieteta našoj staroj odžačkoj poro« dići J\ skeredžića s jedne strane i �т Број 324 Broj na prcdlog ogromne većine građana i seljaka muslimana s druge strane dužni smo ispred 99% muslimana ovoga kotara, koji stoje u našim re# dovima (a uvjereni smo, da se s nama solidariše isto toliki postotak i nemuštim ana) izjaviti slijedeće: 1. Najodlučnije osuđujemo za* plotnjaeko klevetanje i lažno piša* nje Serifove »Domovina protiv na* še stare i od pamtivijeka ugledne porodice Teskeredžića, čiji su čla# novi uvijek bili medu prvima u ra# du i borbi za narodnu stvar i 2. Odbijamo sa gnjušanjem sve podvale i objede, koje je Šerifovo kiepetalo zlobno iznijelo protiv Fahribega Teskeredžića, čiji rad, patriotizam i poštenje cijene i po* štuju svi pravedni ljudi, koji ga po# znaju. U Travniku, 12. avgusta. 1921. Kot odbor J. M. O. -Hrv. S’ozi“, koja govoreći o po „ПРАВЖ Мадрида, покорила су ce од своје вол.е Шпанцима тројица поглавица плсмена са својим људима. Арапско илсланство из Паластинс под водством Ћажим-паше и Хусејнпаше посјетило je недавно папу Бенедикта у Ватикану, a онда je пошло у Лондон. Ова ce je депутација запутила no Европи да пропагирају жељс, арапског пучанства Палестине које иду за тим, да ce Палестине не препуста Жидовима „Морнинг Пост“ приопћује разговоре с вођама изасланства? на које кемосе и миу идућемброју осврнути. Барањск* република. Hama je влада примила ових дана депутацију из Барање, која ce je прогласила самосталном релубликом. Ha прекјучерашњој сједници Мин je савјет ипак зак.Ђучио испажњење, јер не жели кршити мировних уговора, a подузео je кораке, да ce жељама Барање удовољи. Страна 3 Strana „PRAVDA" Odgoda putovanja mini­ stra dra Spahe u Krajinu. — Kako smo u prošlom broju javili, namjeravao je ministar trgovine i industrije g. dr. Spaho da obiđe neka mjesta u zapad­ noj Bosni i Krajini. Zbog smrti I Njegova Veličanstva Kralja po­ zvan je g. dr. Spaho iznenada ; u Beograd, pa je stoga morao ovo putovanje u Krajinu odgo­ diti. Slušateljima mualimsko-učite’jskog tečaja stavlja sa do znanja, da i će se popravni ispit održavati na 31. ; augusta o. god i to u Muslimanskom v.-m. sirotištu u Sarajevu. Na određeni dan trebaju svi kandi­ dati, koji imadu popravak, neizostav­ no pristuoiti ovome ispitu. — Odbor Mualimskog udruženja. Regrutovanje mladića rođenih koljima u Sandžaku između ostaloga 1901. g. za grad Sarajevo počet će veb i ovo: »Čudno je, megiutim, da 3 5.8. t. g. u 7 sati izjutra u palači Širite „Pravdu muslimanski prvaci mir« o i bezbrižno grad, općine. Tad će se pregledati i sjede na odgovornim mjestima, dok rođeni 1897.—1900 . koji dosad nisu biiedna raja gine, jer u zemlji nema bili regrutovani ili su bili proglašeni dovoljno energije da se razbojstvima privremeno nesposobnim. Potonji neka jednom stane na put" — poručujemo ponesu uvjerenje o nesposobnosti da ne zabada trn u zdravu nogu Mu­ Hranioci treba da povedu sve muške slimanski su prvaci svijesni svoje duž­ Članove obitelji iznad 1b godina Odi­ Bolesf Kralja Aleksa .dra nosti i oni je u punoj mjeri izvrša­ jeljeni zadrugari neka ponesu presudu Iz Pariza je došla vijest, da je ! o diobi ili poreznu knjižicu. Mogu se vaju. ali to ne dižu na veliki bubanj, niti prave sebi reklamu, kao Što to i Nj. VeL Kral. Aleksander obo- i tada prijaviti na pregled i obveznici licemjerno čini »Hrv. Sloga«, koja bi ; lio od upale slijepog crijeva. I, LI. i III. poziva, koji drže, da su пеhtjela da se prikaže većim prijateljem Povodom toga sazvana je skup- sposobn’, ponesavši sobom vojničke muslimana, nego Što su oni sami sebi. Regrutski spisak stoji na uvid ; ština za danas, da odredi par­ isprave. u poglavarstvu sobe br. 77. lamentarno i daslanstvo u Pa­ Izdavanje putnica. Putnice za pu­ riz, koje će primiti Kraljevu tovanje po Kraljevini izdavače se od zakletvu na Ustav. Ministar­ 20. Vili, kao i prije od 8—14 sati u ski je savjet zaključio, da se policijskoj direkciji soba broj 11. Po Грчко-турски рат Хавасова аген- odmah oda.šalju u Pariz dva podne neće se više izdavati putnice Radi ravnanja publike neka posluži ција јавља из Ангоре: Овђе ce тврди, beogradska stručnjaka kirurga, да турска војска не he започети koji će pomagati kod eventualne slijedeće: 1. Ona lica, koja imadu valjane le­ офензиву прије зиме. Према мишgitimacije s fotografijom, izdane po kom љењу вођа кемалистичке војске, ва- operacije Njeg. Vcdičanstva. nadleštvu kraljevine u g. 1921. kao i ља најприје настојати, да војска Na adresu naše općine. oni, koji imadu valjanu putnicu s fo­ остане у контакту са непријатељем, Zapuštenost nekad lijepog Seher* tografijom za inozemstvo, vidiranu iza очекујући зиму. За то he вријеме сви путеви у залеђу грчке војске Sarajeva postala je već poslovična. 20. jula 1^21. za putovanje unutar бити у тамошњим крајевима непро- Ona je postala takova, da se radi granica države, ne treba da traže još ходни, јер кише почињу падати већ у nje moramo stidjeti stranaca, koji posebnu objavu za putovanje po unu­ октобру. Жељезничке пруге и очако dođu da vide »ljepote« Sarajeva. trašnjosti. 2. Ona lica, koja imadu objavu za су већ данас готово неупорабиве Nu stanje, u koje su nemarom naše услијед операције кемалистичких ка- općine dovedeni gornji dijelovi gra= putovanje u bilo koje mjesto i natrag da. dijelovi, koje nastavaju gotovo u Kraljevini, ne moraju davati ponovno валеријских летећих одјела. Хавасова агенција јавл.а из Ца- isključivo muslimani, više je nego li vidirati objavu za povratak. риграда: Турска топњача „Превеза* skandalozno. Ulice su ondje tako Izlet Hurljetovih naučnika. Hurјучер je допловила пред луку Мидиа, zapuštene, da ljudi, koji su osuđeni rijjet je priredio 7. o. mj. izlet s na­ da njima prolaze, mogu usred dana те je бомбардирала непријатељске воučnicima na Faleticu. gdje su se na­ јарне и складишта Више грчких тор- vrat slomiti, a na večer se nitko i učnici vrlo ugodno zabavljali, i gdje ne usuđuje na ulicu. пиљарки и разарача дало ce у поPrimjera radi spomenućemo uli­ su ih gg Bulić i Sokolović učili raz­ тјеру за турском топњачом, којој Je ličitim igrama i pristojnu ponašanju. cu od Ploče do na Vratnik#Mejdan међутим успјело, да ce неоштекена Naučnici se vrijednom i požrtvovnom Nju su da ironija bude veća врати својој бази. Hurrijjetovu odboru naitoplije zahva­ pred više nego mjesec dana nasuli Према вијестима, што их je паljuju. oštrim krupnim šoderoin i dalje ni Domaće vijesti Za porodicu. Omerbeg Kulenovit trgovac i posjednik Politički pregled риски „Екселсиор“ добио од свог цариградског дописника, јасно je, да su ništa ni poduzimali: ulica je po= грчка војска напредује једино с ен- stala za mnogobrojne stanovnike глеском цомоћу. Значајно je, да грчка Vratnika gotovo neprohodnom, taвојска није досад никад имала тан- ko da su prolaznici upućeni na je кова (оклопљених аутомобила), a dva 20 ~25 cm široki »trotoir«. Drugi lijepi primjer je predio od ови, које сада употребљује. енглеске kafane u Aledresetima kroz Sunv су провенијенције. bul Česma mahalu do gore sporne? Албанско питање пред Саве- nute ulice. Ondje je popravljen je? аом Народа Јављају из Женеве, да dan vrlo mali dio počam od kafane je албанска влада као члан друштва i pušten prvoj većoj kiši, da ona народа рекламирала на основу чла- usposavi status quo. на 11. пакта о друштву народа, 1 ovako bi se dali dalje nizati sve савјет друштва народа, да интерве- ljepši i ljepši primjeri »rada« naše нише у циљу одржаваља мира из- općine. међу Албаније и Краљевине Срба, Ne bi zgorega bilo kad bi se neko Хрвата и Словенаца, који je угро- od gospođe kormilara naše općine жен извјесним недавним догађајима zaputio malo na šetnju u navedene у Сјеверној Албанмји Сходно про- dijelove grada i osvjedočio se o iz писима пакта, предсједник савјета nesenom. диуштва народа одлучио je, да ce Osjećamo za svoju dužnost, da ово питање унесе у дневни ред за na gore izneseno upozorimo kormi идући састанак савјега, који he ce lare naše općine zahtijevajući, da одржати у Жепеви I септембра se bar od strane općine prestane Обадвије владе биће позване да по- jednom za uvijek s maćuhinskim шаљу делегате да учествују у рас- tretiranjem muslimanskog dijela прављањима савјета no овом пред- građanstva, te da se smjesta naloži мету. građevinskom odsjeku, da po svo* Положај у Мароку. Ilo задњим jim organima pregleda jadno stanje вијестима из Марока умирнла ce ulica u gornjim dijelovima grada i борба на свии одсјецима фронта. У da s popravcima odmah počne, a Мелили ce очекује девет батаљона, već započete jednom dovrši. Upozorili bismo uzgred, da se ob# na ће тако онда да буде тамо 25.000 људм без коњице, артиљерије, ин- žirom na strmenitost ulica malo so# жињерије, помоћних чета, легије lidnije radi, nego je to dosad činje# странацв и урођеничких чета. Шпан- no. jer je bez svrhe nasipati ovako* ци желе да започну борбу тек кон* ve ulice ilovačom zemljom, koju цем овог мјесеца, до када ce оче- prva veća kiše odnese i onda imate кује долазак ратног материјала из staro stanje. Zasad ovoliko. Upozorismo i če* Француске, којег ова држава даје у • име огплате дуга. Ilo вијести из kamo. našim neprežaljenim sinom, ne­ vinom žrtvom razbojničke ruke. Naročitu hvalu iskazujemo građanstvu u Kulen-Vakufu, koje je pokazalo osobitu usrdnost, zatim narodnim poslanicima dr. Džaferu Kulehoviću, Huseinu Aliću, Fehimu Kurbegoviću i Nuriji Pozdercu; trgov. tvrtci Brunner Jakov i sinevi, a na­ ročito njenom direktoru, te ban­ karskoj radnji Veselinović i Pavlović — „Kol miali“ hrv. trg. d. d. u Zagrebu: Rašid ef. Šaćiragiću, pristavu u Žepču, Iliji KovaČeviću pristavu u Kuvesdinu, Huseinu Kulene viču, cin. poreznog ureda u Zenici, Mi­ hajlu Maticu, čin. Srpske Banke u Novoj Gradišci i Mujagi Bahtijareviću, bank. čin. u Cazinu. Zahvaljujemo se našim dra­ gim Krupskim građanima, koji nam usmeno ili pismeno izraziše svoje saučesće i koji nam još i danas svojim plemenitim i utješljivim riječima liječe te­ ške boli roditeljskog srca za vrijednim i nezaboravnim rahmetlijom. U B. Krupi, 10. VIII. 1921. Javna zahvala. ■ j I I ! Ovim se putem najljepše za­ hvaljujem sarajevskom muslimanskom društvu „El-Kameru“, koje mi je priskočilo u pomoć svotom od K 3114 — prilikom zločinačkom rukom podmetnutog mi požara, k< ii mi je kuću i sve moje pokretnine uništio. U Kalinoviku, 6. aug. 1921. Abdibeg Čengić, imam Knjige i novine. Zaratustrin rat. Pod ovim naslo। vom izašla je knjiga pjesama Mihaila i Mirona, gimn. prof., u vrlo ukusnom izdanju u Sarajevu. O ovoj knjizi progovorićemo opširnije u našem listu. Knjiga ima 6 štampanih tabaka, a ci­ jena joj je 6 dinara, za preprodavaoce | 5 dinara. Knjiga se može naručiti kod Puštanje krvi neljekarima zabra# samoga pisca: Velika gimnazija u Sa­ njeno. Ministar narodnog zdravlja rajevu i u knjižari 1 Đurđevića. A zabranio je puštanje krvi nekvalifi* šalje se samo uz pouzeće. kovanim licima i neljekarima, pošto se izvršivanje puštanja krvi ima iz# vršiti strogo aseptički. Nestručnim licima, pa makar i pod nadzorom Ijekara, ovaj se posao dozvoliti ne smije, jer narav ovoga posla izisku# je, da samo Ijekar puštan je krvi vr# I siti može. Siječenje krvnog suda, stavljanje kapica i rogova ima se smatrati kirurškom operacijom, koju smije po postojećim propisi? ma izvršivati jedino i isključivo Ijekar. ■ Školski pribor, km i sve 1 školske potrebštine, knjige itd. ; debija se uz veoma jeftine ci­ I jene u knjižari Daniel i A. i Kajon, Sarajevo, Kralja Petra I | ulica 19. Narudžbe iz vana izvišuju se 1 brzo i tačno: pa kovanje se ne : računa. | ' | Agrarna direkcija za Bosnu i Her_ _ _ _ _ _ _ _ tegovinu._ _ _ _ _ _ _ Broj -347.21. Sarajevo, 16. augusta 19^2. Davanje avansa na naknade za biv«a kmetovska selišta Oglas Agrarna Direkcija dala je putem jav­ nost) kao i uredovnim putem preko kotarskih ureda svestrano proglasiti uvjete, pod koiim se mogu dati avansi potrebnim sopstvenicima. Avans za sopstvenike kategorije II.—XXVIII. vezan je uz ove uvjete: 1. Dotična stranka mora da podnese propisno biljegovanu mol­ bu putem svog nadležnog ko­ tarskog ureda, u kojoj treba na­ vesti razlog hitne potrebe, koju mora kotarski ured zvanično da potvrdi. 2. Molbenici treba priklopili slijedeće priloge: a) gruntovne izvatke za ona bivša kmetovska selišta, za koja se 'Tužni i žalosni zbog ubistva traži avans sa oznakom svih suvla­ snika i cijele teretovnice (ne treba sina dakka* pridonijeti sve gruntovne iz­ vatke nego samo one, koji se daju (»vini se putem zahvaljujemo najlakše tretirati, jer su primjerice bez svim prijateljima, koji nam iz- . suvlasnika ili bez tereta). b) uvjerenje evidencije katastra zem­ raziše tom prigodom svoje sa- ljišnog poreza o visini propisne učešće, i koji su nam dali prvu zemljarine godine 1918. za dotične neutjehu u neizmjernoj tuzi za I kretnine, za koje se traži avans. Javna zahvala. Mustaibega �2. U tom iskazu treba označiti svotu, koja je neophodno potrebna za uzdržavanje te porodice za vr i je me od idućih 4-0 sedmica. 3. U iskaz treba kotarski ured da pod ličnom odgovornošću kotarskog upravitelja uvrsti podatke za prosu­ đivanje visine eventualne naknade, i to jesu: a) Ime i prezime, te očevo ime; b) boravište, (mjesto, ulica, kućni br ); c) brojevi gruntovnih uložaka, te oznaka d-jela eventualnog suvlasnika. d) visina zemljarine, koja je propi sana na svaki gruntovni uložak po­ jedinog arka; e) oznaka event tereta radi prosu­ đivanja. da li se usprkos tereta može još da daje avans. Kotarski uredi imadu i ove molbe­ nice što hitnije ispitati, da li odgovareju propisima ovog raspisa i nakon zvanične potvrde hitne potrebe treba da predlože svaku molbe niču što prve i neposredno Agrarnoj Direkciji na likvidiranje nu nije isključena mogućnost, da imade i sopstvenika viših kategorija, kod kojih postoji također neophodno hitna potreba za uzdržavanje egzisten­ cije porod-ce, - daklen kti uvjet kao i kod skraćenog postupka za sopstve­ nike 1 kategorije Takovi sopstvenici viših kategorija, kojima je možda ne­ zgodno i odveć d. gotraino. da dobave sve propisane prilog' za redoviti avans, mogu na njihov zahtjev da se uvaže na jednak način kao i najpotrebniji sopstvenici l. kategorije, daklen da im se ograniči avans na neophodnu po­ trebu za uzdržavanje porodice za vri­ jeme od 4—6 sedmica, te se u tako­ vom slučaju jednako mogu da uvrste u iskaz najpotrebnijih sopstvenika 1. c) Ako imade molitelj suvlasnika, mora da predleži z a j e d n i č k a m o 1ba svih suvlasnika (eventualno putem punomoći). Ako pako molitelj živi u zasebnom kućanstvu i traži avans na svoj dio, treba pridonijeti općinsko uvjerenje, di živi u odjeljenom i zasebnom kućanstvu bar od 25/11. 1919 Istinitost ovog uvjerenja treba da potvrdi nadležna policijska vlast (kotarski ured, ispostava. d^ Ako imade glasom teretovnice predloženih grunt. izvadaka tereta, treba da piidonese molitelj sudbeno ovjeroviieno očitovanje dotičnog vje­ rovnika. da je sporazuman, da se molioca isplati zamoljeni avans. Ako je pako molitel u zgodnije, može prido­ nijeti mjesto ove privole i sudbeno ovjerovljeni obračun vjerovnika. e) U molbenici treba o-načiti tačno adresu (boravište, ulica, kućni broj/, pod kojim se Želi doznaka avansa. Kotarskim je uredima stavljeno u dužnost, da sve podnešene molbenice što hitnije ispitaju, da li odgovaraju ovim propisima, te će nakon zvanične potvrde hitne potrebe svaku molbenicu što prije i neposredno predložiti Agrarnoj Direkciji na likvidaciju. I za sopstvenike i. katego­ rije data je mogućnost, da im se do­ znače avansi u slučaju dokazane neop­ hodne potrebe u svrhu uzdržavanja egzistencije i to pod slijedećim uslovima: i. Kotarski uredi imadu da sastave iskaz onih pripadnika I. ka­ tegorije. koji više n e m a j u n ikakovih drugih sredstava za uzdržavanje svojih porodica, nego su apsolutno upućeni na naknadu za bivša svoja kmetovska selišta. Kao kategorije. Kako se daklen iz svih tih propisa jasno vid’, treba sve molbe podnijeti putem nadležnog kotarskog ureda, koji apsolutno mora da po­ tvrdi i svhu avansa, a hitan postupak je osiguran, jer kotarski uredi imadu da predlože molbenice odmah, a Agrarna Direkcija likvidira tako in­ struirane molDe bezodvlačno i dozna­ čuje avaos na adresu stranke putem poštanske štedionice. Premda su svi ti propisi opetovno objavljeni i posve jasni, događa se ipak, da doputuju stranke u Sarajevo, da neposredno Agrarnoj Direkciji pod nesu svoje molbe. Usljed ovog protupropisnog postupka nc samo da se stvar beskorisno zavlačuje, jer molbe moraju natrag na kotarski ured, da se s njima propisno postupi, nego po­ vrh toga stranke gube i vrijeme i no­ vac za svoj bezuspješni put agrarnoj Direkciji. S toga se prema naređenju Mini­ starstva za Agrarnu Refo mu broj 24.150 od 13. augusta o. g. upozora­ vaju svi reflektaoti na avanse, da se najtačnije pridržavaju gornjih uvjeta, ako žele da dođu do novaca. Sistematićka likvidaci^počela je u Sarajevu 6. o. mj., te će isto tako sli­ jediti opća likvidacija u provinciji. Agrarni Direktor: Dr. Feifalik. iz bolje kuće traži knjižara i papirnica Daniel i Д. Кајоп .... Sarajevo------- ~ Kralja Petra ulica 19. OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda” je najrašireniji muslimanski listu našoj državi, »Pravdu« Čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d i“ kace, bureta, Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". brat Naučnika Radimo nova te stara popravljamo. — Kome treba neka se izvoli obratiti na Hedža Smajlovića-Babanovića i dr, bsčvar — Visoko. bratu podobni, bez razlike, treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka f osobe bez Ijepth zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: ELIDA-paste za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbert Vita Leui, Sarajevo, Despića ul. 1 5BOBOIQIOIOIOBOIQIC> Q GLASI VANJE -j PAMUK [ pređeni bijeli br. 6 42 Tira plavkasta i bijela br. 6 40 Mul bijeli br 3 12. Mdfiz, kao 1 sve ustale vrsti dobije se jeftino kod A. Romano — Zagreb « BLOCKNER-OVB koja je bila skoro 25 godina zabranjena u Bosni i Hercegovini od danas se smije slobodno prodavati u cijeloj kraljevini. Nudi samo na vagone i dok zaliha traje Agenturna radnja Milan V Perendija ; Sarajevo, Ćukovića ul 10., Telefon 646 Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3 — 98. (1-3) u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni ■ zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko iOtu- i inozemnih listova lOSOflOBOIOIOEOaOIOI Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 104 Ulošci preko K 25,000.000' . Pričuve preko K4,000.000 - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma — Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo -Interurbantelefon: ZIV Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d763d554d610992b54eb93ad75bc1491.pdf 0597d17d14ada8df4d59db2a3e91be60 PDF Text Text £Q<Jarina u gotovu plaćena PRAVDA гл . ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Вгсл 87 (325) Sarajevo, utorak, 23. augusta 1921. (18. Zil hidže 1339.) Sloboda štampe °licijska direkcija za Bo? snu i Hercegovinu. Brgj 31870/21 dne 20./8. 21. Periodičkog štampanog spisa »Pravda« broj 86 od 20./8. 1921. članak »Nasilja se nad muslimanima na? stavljaju« (i sam naslov) od »Nasilja se nad musli? manima nastavljaju« do »obraz i imetak« uzapćuje se predhodno po naredbi državnog odvjetništva u Sarajevu po čl. 13. 138 Us? tava, jer cijeli sadržaj i smjer gornjega članka tvo? ri učin prestupka iz § 103. srp. zakona. Kad se je u svoje vrijeme ras? pravljalo u Ustavnom odboru o građanskim slobodama, naš je po? slanički klub na usta svoga pred? stavnika izjavio, da bismo mi bili zadovoljni i s kudikamo ograniče? nijim papirnatim sloboštinama, sa? mo kad bi se za te sloboštine dala garancija, da će se one i poštivati. Za to nam je dalo razloga dvogo? dišnje iskustvo prije donošenja ustava, a ispravnost toga stanovi? šta potvrđuju nam pojave, koje se svaki dan ponavljaju nakon dono? Senja ustava. Da o ovoj temi danas pišemo, dala nam je povoda zapljena pro? šlog broja našeg lista, gdje smo u uvodnom članku upozorili g. mini? stra unutrašnjih Idjela na zadnje događaje u Sandžaku i tražili, da se jednom učini kraj tomu. Kako se vidi iz riješenja pol. direkcije, ko? je donosimo kao moto 4ovom član? ku, cijeli je uvodnik od naslova do zadnje riječi zaplijenjen. U.obraz? loženju spominje se, da se ovo u? zapčenje temelji na 13. i 138. članu ustava i na § 103. srp. kaznenog za? kona. Mi ćemo ovdje doslovno do? nijeti oba ova člana, da se vidi, ra? di čega se može zabraniti rastura? nje štampanih spisa. Član 13. Ustava glasi: »Štampa je slobodna. Ne može se ustanoviti nikakva preventivna mera koja sprečava izlazenje, prodaju i rasturanje spi? sa i novina. Cenzura se može usta? noviti samo za vreme rata ili mo? bilizacije i to za stvari zakonom u? napred predviđene. Zabranjuje se rasturanje i prodavanje novina ili štampanih spisa, koji sadrže: uv redu Vladaoca ili članova Kraljev skog Doma, stranih državnih po? glavara, Narodne Skupštine, nepo? sredno pozivanje građana da silom menjaju Ustav ili zemaljske zako? ne, ili sadrže tešku povredu javno? ga morala. Ali u tim slučajevima, vlast je dužna za 24 časa po izvr? šenju zabrane sprovesti delo sudu, a ovaj je dužan takođe za 24 časa osnažiti ili poništiti zabranu. 1 protivnom slučaju smatra se, da je zabrana dignuta. Redovni sudovi odlučuju o naknadi nezavisno od sudske odluke o oništenju zabrane. Za krivice štampom učinjene od? govara ju: pisac, urednik, štampar, izdavač i rasturač. Naročitim za? konom o štampi odrediće se. kad će i u kojim slučajevima koje od napred pobrojanih lica i na koji na? čin odgovarati za krivice štampom učinjene. Sve krivice štampom uči? njene sudiće redovni sudovi«. Član 138. glasi: . »Može se zabraniti izlazenje, od? Zakonski predlog u tom smislu, ako bude potrebe, podnijeću ja li? čno, jer mi je to, kao bivšem iz? vestiocu i redaktoru vladinoga na? crta Ustava i moralna i politička dužnost«. Šikaniranje štampe pogotovu je nepravedno i stvara zlu krv, kad je ono ograničeno samo na jedan dio. Dok beogradske novine smiju jav? no pozivati vlast, da poduzme mje? re, kako bi se muslimansko stanov? ništvo Južne Srbije istrijebilo; dok Cicvariu u »Beogr. Dnevniku« srni? je tražiti, da se ustavne slobode pro? tegnu samo na Sumadiju, a da se za ostale dijelove države uvede dikta? tura; dok isti Cicvarić smije javno u novinama napadati i same mini? stre, nazivati ih najpogrdnijim i? menima i iznositi protiv njih naj? gadnije klevete, dok »Balkan« srni? je javno propovijedati, da se naša država treba iznutra izgraditi »og? njem i mačem«; dok je beogradskoj štampi dozvoljeno, da može naj? škandaloznije afere državnih ure? da iznositi i javno ih žigosati — do? tle nama nije slobodno ni bjeloda? na fakta, zloporabe pojedinih orga? na i protuzakonito postupanje pre? ma muslimana, iznijeti. Ima li tu i trun jednakosti i liberalizma?* Neka nam na ovo odgovori g. drž. odvjetnik, i mi mu dajemo ča? snu riječ, da u svom listu nećemo ništa drugo u buduće donositi ne? go policijske oglase i naređenja i hvalospjeve raznim komitama, žan? darmima i sreskim načelnicima . To je eklatantan dokaz. da tvorcima 1 stava nije bilo ni na kraj pameti, da ovim članovima pri? ječe javnu kritiku rada državnih organa. I kad to pojedini organi ipak čine, oni nemaju prava, da se pozivaju na ustav ni na zakone, koji su proti njemu, jer ustav u svom 142. članu izrijekom veli: »O đ toga dana prestaju važiti svi pravni propisi.koji bi bili njemu protivni«. nosno rasturanje novina i štampa* nih spisa, koji izazivaju: mržnju protiv države kao celine, verski ili (plemenski razdor, a tako isto i kad posredno pozivaju građane da si? lom menjaju Ustav ili zemaljske zakone, samo ako se iz napisa oče? vidno vidi, da se njime ide na ta? ko pozivanje građana. Propis čl. 13. st. 3. o izvršenju zabrane važi i ov? dc. Kada prestane naročita potre? ba ovi se propisi mogu ukinuti za? kononw. Dakle, kako se vidi iz ovih čla? nova, za uzapćenje moraju posto? jati ovi slučajevi: uvreda Veličan? stva ili članova Kraljevskog Doma, stranih državnih poglavra, Narod? ne Skupštine, neposredno pozivanje građana da silom mijenjaju Ustav, ili zemaljske zakone, ili sadrže te? šku povredu javnoga morala. Ili pak prema čl. 138. može se zabra? niti rasturanje spisa, koji izaziva? ju mržnju protiv države kao cjeli? ne, vjerski ili plemenski razdor, a tako isto i kad posrednu pozivaju građane da silom mijenjan ustav ili zemaljske zakone, samo ako se iz "napisa očevidno vidi, da sc nime ide na tako pozivanje građana. Sa? mo žalim, što ne smijem iznijeti pred objektivnu javnost cijeli čla? nak, pa da se odmah jasno vidi, da ni jedan od citiranih slučajeva ne dolazi u tom članku. Jednostavno iznošenje činjenica, upozoravanje odgovornih faktora na protuzako? nitost, koju vrše i pomažu državni organi i zahtjev, da se to u buduće spriječi smatrao je naš revni dr? žavni odvjetnik kao prestupak i na? ložio zapljenu lista. Zaista, ovdje ‘ čovjeku pamet staje. Iz ovoga se | jasno vidi, da se upravne vlasti | smatraju neprikosnovenim, te da priječe i samu kritiku svoga rada. , Šta više, kad čovjek vidi proga? ' njanje štampe, koje je u zadnje vri? ! jeme uzelo maha na sve strane, do? j laži do uvjerenja, da se sve one mjere, koje su određene protiv ko? { munista, najegzaktnije primjenju? ju protiv svih opozicionih, naroči? to prečanskih novina. Obustava i Već na par dana prije pogreba, po­ »Hrvatskog Lista« u Osijeku, »Gra₽ ; ničara« u Novoj Gradiški, »Slobod? čele su se sticati ogromne mase na­ iz cijele države u prestolnicu. nog Građanina« u Varaždinu, ne? * roda Biće da je došlo iz provincije oko prestane zapljene »Hrvata«, »Ob? ; 100.000 duša, da isprate svog ljublje­ zora«, »Jutarnjeg Lista«, »Narod? nog Kralja. ne Politike« u Zagrebu, »Republi do 6 sati iz jutra jučer bile su ke« i još nekih listova u Beogradu, sveVeć ulice, kojima je prolazio sprovod, a da i ne govorim o slovenačkim i zauzete. Vojska je pravila špalir, a drugim pokrajinskim listovima, u? ! žandarmi držali uzoran red. pucu ju nas, da je reakcija najgore Odaslanici iz svih krajeva u narod­ vrsti odozgor na pomolu. To uvi? daju i istaknutiji i objektivniji ra? nim nošnjama sakupili su se oko Sa­ dikali, pa žigošu ovakav postupak borne crkve. Čim su prispjeli članovi naših vlasti. Dr. L. Marković, re? kraljevske obitelji, započelo je u crkvi daktor našeg ustava, osuđujući u opijelo, koje je činodejstvovao patri»Samoupravi« od 17. o. mj. proiz? : jarha Dimitrije uz asistenciju svih pravoljno tumačenje ustava naših vla? voslavnih episkopa i vladika i u pri­ sti u pogledu obustave »llrv. Li? sutnosti najviših vjerskih dostojanstve­ sta«, veli ovo: »N i u k o m s 1 u č a? i nika svih vjera u državi, koji su po ju ne bi radikalni poslani? i programu sudjelovali ovom obredu. Nakod opijela svrstana je veličan­ c i glasali za jedan propis । koji bi. ako bi se o v a k o t u? ■ stvena pogrebna povorka- Gardiste su m a č i o, značio uništenje ; iznijeli lijes Kraljev iz crkve i postas 1 o b o d e š t a m p e z a k o j u s e ; vili ga na lafetu, obavijenu državnom radikalna stranka toliko zastavom, a vukao ju je vod Kraljeve b o r i 1 a«. U pogled« pogrešnog garde. Komandant pogreba, vojvoda tumačenja i zlorabljenja čl. 138. Us? ’ Stepa Stepanović, jahao je na čelu. tava, na koji se riješenja o uzapće? Za njim je išao odio vojske i Sokola nju najviše pozivlju, veli dr. Mar? | i 8 kompanija s nebrojenim prekra­ ković: »Treba naime putem zako? snim vijencima. Iza toga pjevačka druna ukinuti čl. 138, kad se on ne pri? štva, svećenstvo svih vjera. Iza kov­ menjuje onako kako ga je Ustavo? čega je išao prvi kraljević Đorđe, a za njim Velika Kneginja Jelena u crnini, tvorna Skupština donijela. , I I ; I I ! i ; j i ' Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ćekovnl račun post, štedionice 1119 Godina 111. Nas naročito čude ove mjere protiv našega lista, dakle organa vladine stranke, koja je svojim ra? dom nebrojeno puta dokazala, da je za ovu državu, za njeno jedin? stvo i za konsolidaciju prilika u njoj. Njoj se bar ne mogu impu? tirati antidržavni, separatistički i si, motivi. Kako je uzapćivanje našeg lista bezrazložno i nekonsekventno, naj* bolje svjedoče ove činjenice: 1. U uvodu se čisto teoretski govori o zadaći države. Na drugom se mje? stu govori o kačacima i priznaje, da ih treba pod svaku cijenu istrijebi? ti. Na koncu se ističe naša lojalnost i vijcrnost prema državi. Pa je i ovakove stavove g. cenzor uzaptio. 2. Naslov je članku stvarno isti kao i početne riječi brzojava, koga je min. Spaho upravio ministru Pribi? ćeviću, a koga smo mi u istom bro? ju donijeli i koji nije bio zaplije? njen. Isto tako je pričanje događa? ja kao i u brzojavu samo malo op? šimi je. I dok se i to pričanje u član? ku plijeni, u brzojavu se ostavlja. Ako se nastavi ovakovim progo? nima. jasno je, da će većina novi? na. koje neće na sve aminati, mo? rati da prestane izlaziti, jer će ih na to prisiliti ogromni materijalni izdaci, koje zapljene sobom dono? se. Ali smo uvjereni, da ni u tom slučaju, neće prestati kritika javno? sti o pojedinim greškama naših vlasti. Kao što sc sunce ne da dla? nom začepiti, tako se ni nezado? voljstvo s postupcima pojedinih organa ne može ugušiti zapljenama novina. Cenzurovom olovkom iz? bijeljeni papir često puta više go? vori i jače djeluje nego crna štam? parska slova. »Štampa je slobodna« veli us? tav u 13. članu, a u 142. veli se: — »vlastima, pak, zapovedamo, da po njemu postupaju a svima i svakome da mu se pokoravaju«. I ko prvi gazi ustav? Vlasti. Hamzalija Ajanovi^, nar. posanik. Pogreb Nj. V. Kralja Petra Velikog. koju je vodio ispod ruke Knez Arsen Pored njih je išao princ Pavle u uni­ formi gard. potporučnika. Princ Đorđe bio je silno ganut, a Kneginja Jelena plakala je. Iza njih je išla vlada, odaslanstva stranih država, i to: Čeho, slovačke, Rumunjske, Grčke i Italije, (dok je odaslanik Francuske maršal Franchet d’Esperey zakasnio i prispio istom sinoć u Beograd), diplomatski kor, nar. poslanici i t d. , | i ! i | j Dirljivo je bilo gledati skupinu od dvadesetak ustaša iz Krajine u narodnim odijelima, koji su došli da odadu posljednju počast svom negdašnjem četovođi Petru Mrko? njiću. Sinjski halkari u zlatom iz? vezenim odijelima, Crnogorci i Za? gorski seljaci, sa svojim živopis? nim nošnjama, davali su uistinu pompoznoj povorci naročiti čar. Stigavši na kolodvor, patrijarha Dimitrije odslužio je kratko opije? lo, a po tom je kovčeg prenesen u naročiti, iznutra crninom drapira? ni, a s vana crnim zastavama iski­ ćen vagon. Za vrijeme cijele svečanosti pu? cali su topovi sa grada i s monito? ra na Dunavu, a iznad Beograda kružilo je 8 aeroplana. Kad je voz krenuo, iz stotine ti? suca grla orili su poklici: »Slava �Страна 2 Strana _____________ „ПРАВДА" — „PRAVDA" znanja ili iz demagogije. Ako je iz neznanja, to je sramota za jedan list, koji se prikazuje kao da stoji na pri­ ličnoj visini i koji svako pitanje najpomnije svestrano prouči, pa onda o njemu piše. Ako je iz demagogije, to Onda znači, da je i ona pala u blato nemorala, u komu se kotrljaju i mnogi Tako su zemni ostanci najvećeg drugi, kojima je strast zaslijepila ra­ Sina Otadžbine uz učestvovanje i zum. A sada da čujemo sam članak, najdublju žalost cijelog naroda bili . koji od drugog odlomka glasi u cije­ losti: predani majci zemlji. „Sarajevski „Težački Pokret" list Saveza Zemljoradnika u Bosni i Her­ cegovini donaša u broju 13. od 28. jula o. g. sliku ruševina jednog težač­ kog doma i pod slikom ove redove: „Gornja slika predstavlja težačku Beograd, 21. avgusta. Njegovo Dočekavši tu najveću nagradu porodicu iz Ričica, srez trav­ Veličanstvo Kralj Aleksandar dao i od Svemogućeg Boga za bezprimen nički. ŽiveKovača preko 120 godina kao je na 17. o. mj. ovaj proglas naro? ne žrtve Svoje i Svoga naroda, s kmetovi HadŽi Rifat ef. Smailkadića, kojim je delio zlo i dobro. Moj uz* koji je zemlju Kovača du: silom pobegluvišeni Roditelj mirno je zaklopio Moine dragom narodu! čio prije 15 godina kad je bio načel­ Svoje oči. Slomljen velikim naporima, koje Stupajući po 56. članu Zemalj* nik Travnika. Na 9. V. o. g., došla je je od Njega iziskivala predana slu* skog Ustava na upražnjeni Presto komisija sa žandarima i izbacila cijelu žba narodu i otadžbini, ispustio je i primajući Kraljevsku Vlast u porodicu Kovača iz kuće, a onda je Moj mili Roditelj. Njegovo Veli* Svoje ruke, objavljujem Mom dra* siloviti „hadžija" đoneo slamu i pred čanstvo Kralj Petar 1. Svoju ple* gom Narodu da ću. veran idealima komisijom i cijelim selom smijući se menitu dušu. Svoga oca čuvati ustavne slobode i zapalio kuću sa tri strane. Na slici se Ni pod najtežim udarcima sudbi* prava građana, štititi državno je* vide ostaci zidova zapaljene kuće i tužna poredica Kovača. Radikali su ne nije se Moj Otac pokolebao u dinstvo i bditi na svima tekovina* dali begovima 1200 milijuna svojoj vernosti i narodnoj zavet* ma narodnim, koje su Mi u ama* krunabogatim u ime socijalne pravde, ali što noj misli. On je u danima najve* net predane. će hiljade zbačenih težačkih porodica ićih iskušenja i nesreća sačuvao ve? No sprečen bolešu da dođem na skapati njih ni srce ni duša ne boli ru u lepšu budućnost narodnu i sahranu Moga Roditelja i da vršim — za siromašne težake nema socijalne zajedno s narodom prokrčio pute* Kraljevsku Vlast, ovlašćujem na ve, koji su doveli vaskrsnuću naro? osnovu čl. 59. I stava Moj Mini* pravde. slučajeva se mnogo dogodilo da, pobedi i slavi. Pod mudrom vla* starski Savet, da Me zastupa u vr* u Sličnih posljednje vrijeme. Na Alipašinu davinom Njegovom, koja je ume* šonju Kraljevske Masti po Mojim deložirana je iz kuće siromašna Ja da ceo narod zatalasa i zagreje upustvima. a do Mog povratka u Mostu porodica Kneževića, a onda je objesni za veliki ideal oslobođenja narod* otadžbinu. nog i da za nj zadobije simpatije Slava Njegovom Veličanstvu aga Jelko, koji ima tolike kuće u Sa­ i pomoć bratskog ruskog naroda i Kralju Petru I. i mir Njegovoj ple* rajevu, srušio kuću, dok su Kneževići ostali ^ez krova nad glavom i noćivelikih prosvećenih saveznih drža* meni toj duši! va na zapadu izvršeno je istorijsko Živeo narod Srba. Hrvata i Slo? vaju kao cigani pod ogradama. — U Podgori, Popovićima (srez Visoko) iz­ delo oslobođenja i ujedinjenja Sr* venaca! bačena je iz kuće udova Dragičević ba, Hrvata i Slovenaca u veliku naAleksandar s. r. 5 djece, a onda su age Ćošići i rodnu državu. Slijede potpisi sviju ministara. sa Arzuhaldžija srušili njenu kuću I sad se siromašna udovica sa svojom nejačađi potuca od vrata do vrata; težaci je izdržavaju da sa svojom dječicom ne umre od gladi. — Na Palima se dogodio skoro isti slučaj udovici Joki ,,Ruše i pale seljačke domove". Bukeri, kojoj su žandari oduzeli pood nekoga, ko je neutralan, to čovjeka Pod ovim naslovom donijela je za­ sijane njive i livade koje je prigrobio zapanjuje. „Slobodna Tribuna" je do­ grebačka „Slobodna Tribuna® članak, sebi bogati aga Memić iz Sarajeva; sadašnjim svojim pisanjem pokazala, neki dan je iz'šao na Pale sa svojim u kojem c tira pisanje sarajevskog da ide zlatnom sredinom između hrvat­ društvom, svi naoružani, i dok su „Težačkog Pokreta" i „Beogradskog Dnevnika". Pročitajte još jednom taj skog i srpskog šovinizma i da propo­ radnici kosili s.jeno dotle su age pekli vijeda nacijonalno jugoslavenstvo. Pre­ janje i šenlučili iz pušaka a jadna naslov, malo stanite i dobro se zami­ ma tomu, od nje se moglo očekivati, slite na što potsjeća! Kad uhvate raz­ udovica Buke;a sa djecom je jecala i bojnici jednog nevinog čovjeka, svežu da će i u socijalnim pitanjima biti na plakala gledajući kako im se Ijeb iz ga povale i počnu ga klati, on se , sredini i da će reći: Duh vremena usta otima. Ovo nekoliko slučaja, između tolikih jadnik trza i koprca. Dođe neko sa zahtijeva, da se agrarno pitanje riješi strane, vidi to njegovo koprcanje i i mora se riješiti, ali pod izlikom koji su nam poznati, biće do.oljno da agrara ne treba otimati ono, što ne pokažu svu strahovitu ozbiljnost bli­ povikne: „Čudne li drskosti kod toga spada nikad pod udar agrarne reforme. skih dana ko.i su pripravljeni za te­ Čovjeka! Ne da se s mirom ni zaklati! Između ovog povika i gornjeg naslova Ona to ne č ni nego se priključuje žake od strane radikalsko demokratboljševičkom pokretu onih težaka, koji nema nikakve razlike. Kad bi taj povik sko-begovske vlade. izašao iz usta jednog razbojnika, ne svoj boljševizam provode samo na U istom broju ima dopis iz Viso­ zemlji Zašto to ona čini ? Ili iz ne­ bi se čovjek ni čudio, ali kad potječe koga, potpisanog između ostalih i od mu!« Vozom su krenuli i Članovi kralj, kuće, gotovo svi ministri, o? daslanstva i predstavnici štampe. Na cijelom putu dočekivale su voz ogromne mase svijeta, odajući poš? Ijednju počast svom Kralju Muče? niku i Osloboditelju. Naročito je impozantan doček bio u Mladenov* cu. Tu je lijes Kraljev stavljen na automobil i praćen seljacima Kos? majcima na konjima od vezen u Topole, do zadužbine u Oplencu. Ogromno mnoštvo Šumadinaca priredilo je Velikom Pokojniku podušje. Nakon opijela spušten je lijes u grobnicu po seljacima iz Vi* ševca, rodnog mjesta Karađorđa. Članovi Kraljevske kuće i vlade povratili su se zatim u Beograd. Proklamacija Kralja Aleksandra. „Begovsko carstvo. dobro biti, pređemo ii ješ nekoliko PODLISTAK.; klanaeca sretno i nezamijećeni. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Osmjehuje nam se i pokazuje ru­ kom. da i mj uđemo unutra. Skidosmo torbe s leđa, sjedosmo jedan kraj drugoga i tu nakon toliko sati počesmo razgovarati. Bilo je upra* vo pet sati izjutra i ssunce već oba­ sjava vrhunce okolnih brda, što su eto dolje pod nama. Kurd je potpuno zadovoljan. Nekoliko putu ponavlja riječ »harošo« (ruski ■ dobro). Tu malo pojedo* smo i zapa’ smo po cigaretu. Kurd zahtijeva, da tiho govorimo, a ja i njemu a Grku dokazujem, da je to nesmisao, jer sam bio duboko trvje^ ren, da snno mi ovdje u brdima izvan svake opasnosti. Tvrdio sam, da bi boljševčki vojnik morari imati dnevno jedan milion rubalja plaće, pa da on ide u ova brda i drži ovdje stražu. Poznavao sam dobro »tova* r’šća«. a da bih mogao vjerovati, da će on biiti tobko svijestan, discipli­ niran i požrtvovan, pa da ide u ova prokleta brda i hvata; nas bjegunce i opasnog Kurda. Ali Kurd je opre­ zan, on ne vjeruje »boljševiku«, os* irrjehuje se i t\Td\ da je boljševik onasan i da je bolje biti oprezan. Ipak nas umiruje i tvrdi, da će sve | | ј , i ‘ ! | ■ j ' i | I I ' : Neprestano se penjasmo više i više. Poslije podne počeh osjeća* ti umor i bol u nogama. Tabani su mi gorili od neprestanog hoda, a i san me poče savlađivati. Već se polagano razgovaramo i kad smo u uvali, pušimo. Proklinjemo ova brda, što se prostiru kao sedla sve u jednom pravcu i tek što se ispe? lijemo na jedno, pojavljuje se dru* go još veće, a što je najgore, ino* ramo se neprestano snuštati s jedno? ga dole u uvalu i opet se penjati na drugo. Oko četiri sata poslije pod* ne bijasmo tako visoko u planina* ma. da već gazimo po inju, a nad nama i u gudurama nalazimo ne* rastopljenog snijega. S jedne nam planine pokazuje Kurd u daljinu i mi vidjesmo u ravnini neko žele? nilo i kao srebrene niti bijele pru? ge. Reče nam, da je to Ashabad i smijući se dodade, da se više ne trebamo bojati boljševičkih straža. Ali nam napomenu, da smo sada u većoj opasnosti, jer možemo na? basati na »đigite«, gorske odmet? nike, hajduke Tekine i Kurde. .Meni je bilo sve jedno. Već sam tu u planinama i neka se dogodi šta mu drago. Drugo mi ne pre* ostaje, nego se pomiriti sa svojom sudbinom i biti pripravan na naj* gore. Naš nam jc kalauz postao simpatičan i mi osjećamo neko tek osjetljivo povjerenje u njega. Po* . I ; ! I ‘ i I • ; , Број 325 Broj 6 težaka muslimana i u tom dopisu čitamo: „Žalosni i sramotni sporazum g. PaSića sa bosanskim begovima počeo se sprovoditi. Sve osude, odluke pa i ceduljice kotarskih predstojnika po­ stale su pravovaljane, a žandari kao izvršna vlast dužni su da ih spro^bđe — pa to i krvi koštalo Tako naređuje paša Deftedarević. To nam daje ustav koji je ozako­ nio beglučku uredbu od 12. maja o g. i provedbenu naredbu kojom se ima 51 000 beglučara sa zemlje proćerati Ustav koji nam uspostavlja šerijatske sudije. Ustav koji nam ostavlja stare granice Bosne i Hercegovine. Jest, taj radikalski-begovski Ustav, koji je svojim rođenjem rodio mnogo nakarade a za težake i jednu kugu koja se zove: beglučka uredba. I dočekasmo da beg (H. Salih Nišić iz Sarajeva) kaže do 5 dana po do nošenju Ustava svome kmetu (Kosti Ostojiću iz Sovrla srez Visoko): Do Vidova-dana bilo je kako vi hoćete a od Vidova-dana mora biti kako mi hoćemo. Hanuma Hazurhalđija veli svojim kmeticama: vaše je vlaško prošlo, I grdeći kralja dodaje, da je on od Vi­ dovdana prestao vladati, i vi se ne imate u Šta drugo uzdati. (Nastaviće se). i Белопољска убистваТ : । ! i I i 1 ; . ! Муслиманска беда. Рђави чиновници. Убијена четири трговца. Један наш сарадник раз^варао je са Смајом Фервовићем, трговцем из Бијелог Поља, који je ов>хдана дошао у Скопље. Од ослобођења na све до данас Бијело Поље се налази у најгорем стању. Стање нас муслимана сасвим je јадно и бедно Кад je одступила аустријска војска, нас су муслимаие опљачкали до голе душе, a колико нас je изгинуло то сам Бог зна. Остали смо без коре хлеба, na смо устали да радимо и да зарадимо. Али узаман. Нас Црногорци и no неки мештани непрестано убијају. Нико о томе не води рачуна. Ишли смо у Београд и плакали се влади, и молили смо да нам се промени чиновништво. Ви знате у нас су чиновници Црногорци. Они највише муте и плету. Бивши секретар бијелопољског округа Томица Чукић и његова дружина налазе се пред судом у Пљевљима и одговарају за велеиздају. Овакви чи- *) Овај чланак преносимо из78. бр „Привредног Гласника", који излази у Скопљу, надајући се, да г. цензор неће имати разлога, да узапћује бар оно, 1UTO у Скопљу није узапћено što je put postajao sve tezi i trud* Jk a sada nam se čine poput malih niji, češće smo počivah i Kurd je brežuljaka. uvijek rado zamećao razgovor. Iz ovog me naslađivanja prenu Pripovijedao nam je o ovim plani* zov Kurda. S radošću na licu sa* nama, o granici Perzije i o Englezi? ma i njihovim pograničnim straža* općuje nam, da smo sada na gra? nici i da se na ovoj planini dijele ma. snjegovi. Na desnu se stranu topi Nekoliko puta izadosmo na pla* i voda teče na rusku teritoriju, a ninske ravnice, na kojima je iežao ovamo na lijevu u Perziju. Ovdje snijeg. Ogrijan suncem bio je vla* na ovoj visini, u snijegu i oblacima žan i mokar, ali se pred večer oh* oprostili se napokon s ruskim bolj? lađi i opet zamrzne. Tako pređo? šcvicima. Zahvalih im sc na social? smo dvije planine i počesmo se pe* nom preporodu i uspjehu, kojim su njati na treću, za čijim vrhuncima eto dostigli, da čovjek mora kao ne opažasmo druge, više. Kurd nam divlja zvijer bježati preko ovih za* reče, da je ova planina najveća i oblačnih planina, ne želi li biti sli* da ona služi granicom između Ru* jepim i bezvoljnim robom njiho? sije i Perzije. Uspinjanje bijaše vim i želi li spasiti svoj život i doći preteško i vratolomno, ali mi na* živ u svoju domovinu. Zaista je pregosmo posljedne sile i kao da postignut rekord u razrušavanju ne smo tek krenuli na put s takvom samo carističkog režima nego i lahkoćom i radošću pucasmo uz go* građanskih prava i svih kulturnih ru. Ovo jc penjanje trajalo više od tečevina. Ljudski se um toliko sto* tri sata. U polovici brda već jc sni* Ijeća trudio, dok se čovječanstvo jeg. a kako je pred večer, osjeća* dočekalo željeznica, parobroda i mo hladovinu i lahku studen. Evo drugih prometnih i saobraćajnih još 50 100 metara i već snio na sredstava, a evo apsolutni prijatelj vrhuncu. Držeći se za kamenje i apsolutne slobode ličnosti, holjše* grane nekog kržljavog đrveta, što vik*komuništa, goni čovjeka kao jedino raste po obroncima ovih vi? otrovana gorsku zvijer, da u vra? sokih planina uspeh se na sami vr tolomnim planinama traži spasa iz hunac. Posljedni traci sunca blago njihova raja. U dubini duše i pu* osvjetljuju bijeli snijeg, i pred o* nim glasom prokleh nosioce ovak* čim a puče nepregledna bijela гау* vog novog života, koji se ničim nc nica, dok uokolo u tamnom modri* j razlikuju od paklenog terora ne* Ju tamo pod nama strše vrhunci o* ј svjesne i (»trovane mase. nih gora, koje nam se činjahu tako : Nastaviće se). visokim, kad smo sc uz njih penja# �Број 325 Broj „ПРАВДА“ - „PRAVDA" новници штите своје рођаке који су vinstvu bilo već govora o njegovoj убице, и док су они ту, никада код grubijanštini, koju ispoljuje prema нас неће бити мира и реда. strankama, ali on nije ništa otesa* Последњи догађај je најбољи докаа niji ni prema svojim pretpostavljen о безбедности у нашем крају. nima. Tako je prilikom isplate od* 30. априла ове године, четири тр- štete za bivša kmetovska selišta, говца пошла су из Бијелог Поља у koja se je neki dan obavljala, pro* Сарајево: Аљо Мушовић, Катум бег vocirao upravo skandal. Prema ХајдарпашиКЈонус Ћеранић и Ахмед svome šefu istupio je bez ikakova Хасанаџевић. С њима су се упутили razloga s takom vchemencijom, da и неки Петар из Церова и његов брат su se prisutni morali zgražati. из Крушева. Ha путу ка Пријепољу, Svojim radom i svojim propusti* у близини коњске општине код села ma te neshvatljivom sitničavošću Бара, Петар je опалио из брзометке on je skrivio, da odšteta za agrar на своје сапутнике, a то je урадио nije već davno likvidirana. и његов брат. Одмах су пали на место Kako čujemo, podnesen je pred* Аљо и Касум бег. Друга двојица, pa- log nadležnom ministru, da se ovaj њени, успели су да дођу до села nesposobni i nepodesni činovnik Бара и ту су подлегли ранама. Upe makne i zamijeni čovjekom, koji će него што су испустили душу причали odgovarati tom položaju. Bilo bi u су сељацима да су их убили Петар interesu same službe i u interesu и љегов брат. Жандари из недаку- renomea našeg činovništva, da se to ске општине видели су Петра и ње- što prije izvrši. гова друга кад су прошли у друштву »Tajanstveno ubojstvo. »Več. са убијеним трговцима. pod tim naslovom donosi u Kao што je обичај, a и нужда, Pošta« svom broju d 19. o. mj., da su u путници трговци не носе само своје planini Slamoji kod Priboja nađeni nape, него и туђе, 'да би измирили Iješevi Ise Bešlića, Rame Gibovića своје поверенике. И четири убијена iz Međuriječja, srez Višegrad, te трговца су имали много новаца, али Muje Dedovića i Sulje Mandala iz се не зна колико. Нарочито су имали Crnugovića, srez pribojski. »Pošta« много новаца Аљо и Касум бег. Сав veli, da su oni krenuli 12. ov. mj. им je новац, наравно, опљачкан. kao vodiči patrole u potjeru za od* Сад je овако, a кад гора зазелени metnicima, te da su se odijelili od биће још теже. Никуд из куНе неће patrofe i na nepoznat način poginu* се моћи човек маћи. Само брзе и енер- li. To je zavaravanje javnosti, jer гичне мере могу помоћи овоме на- se zna, da je patrola spomenute i паћеном крају. uzela sobom, te pred džamijom u Дајући места овим редовима на- Mcđurječju povezala ih i poubi* шега сарадника, обраћамо пажњу ' jala. Prema tome to nije nikakovo надлежнима да je крајље време да I tajanstveno ubojstvo, nego.......... се једном учине немогућним оваки (ne smijemo reći, jer se bojimo зулуми. Качаци су качаци, na се они ccnzurove crvene olovke). звали овако или онако, они су ван закона, и мора им се дохакати Bilješke. »Novi kurs« nosi naslov bilješka u 35. broju »Naroda«, organa poznatih šićardžija i potporaša, koji su nesre­ đene prilike u zemlji za vrijeme pre­ vrata iskoristili u svoje lične svrhe. Bilješka glasi: »Rešenjem Ministarstva Trgovine i Industrije VI. br. 3754. od 29. jula 1921. odlučeno je da bezi koji će sada pri­ miti znatne sume novaca od odelenja za otkup kmetova učestvuju u nacionalizaciii raznih preduzeća. To je re­ menje već dostavljeno našoj pokrajin­ skoj vladi i ona je već razaslala cirkular na razne banke i druga predu­ zeća da vode račun o ovome rešenju Ministarstva Trgovine i da učine »kon­ kretne predloge« u pogledu naciona­ lizacija. Nije bilo dosta g. Pašiću što je na­ činio poznati sporazum s Musliman­ skom Organizacijom ko.im su izdani interesi bosanskih težaka nego se vlada očinski brine i da nacionaliza­ cije ne prođu bez cara i šićara po begove. Do sada su se nacionalizacije pro­ vodile kako gde. Najviše su se ipak njima koristili radikali. Ali se barem do sada njje zvanično-odozgor niko preporučivao. Sada se počelo i to da radi. Za što se niko ni kod ministar stva ni kod vlade ne seti da se naionalizacije provede u korist širokih slojeva naroda, što bi bilo najpraved­ nije, nego baš be^i zaslužiše prvenstvo pred licem našeg Premijera?« Čovjek se s amo može Čuditi cinizmu »Narodovih« gosa, koji su ugrabili mjesta u ravnateljstvima sviju naciona­ liziranih poduzeća u Bosni i Hercego vini, koji su džabe dobivali dionice, samo da bi tuđem kapitalu mogli dati »nacionalni« i »patriotski« cimer, kad ovako drsko napadaju Ministarstvo trg. i ind, što je naredilo, da posjed­ nici mogu novcem dobivenim kao od­ štetu za agrar sudjelovati u naciona­ lizaciji trgovačkih i industrijskih po­ duzeća. Ne udaraju oni na vladu ni iz kakovih principijelnih razloga, nego samo za to, jer se boje, da će se tako možda »Narodovim« gavanima oduzeti krava muzara. Čudo od činovnika u Agrarnoj direkciji. U računarski odsjek Ag* rarne direkcije postavljen je neka* kav Mirosavljević za šefa. Svojom nervozom i nespretnošću on samo otežava posao, tc smeta i druge, da vrše svoju dužnost. U našem je no* Sukob između Engleske i Francu* ske u istončom pitanju. Na zad* njim sjednicama Vrhovnog savjeta izbio je sukob između Engleske i Francuske u istočnom pitanju. En* gleska je angažirana na Istoku, jer ima naravni put u Indiju po suhu. Njezini su eksponenti na tom putu Grci, koji su, kako izgleda zaprije* čili preporod turskog carstva iz An* gore. Panhelenistički nacionalizam ništa ne može bolje rasplamtjeti, nego englesko obećanje Carigrada, kojega oni imaju zauzeti engleskim novcem i oružjem. Francuski su m« teresi potpuno oprečni engleskima, Po mirovnom ugovoru Francuska je dobila mandat nad Sirijom t. j. po* krajinom između Eufrata i Arapske pustinje, koja broji oko 2 milijona žitelja. Ova je pokrajina radi ne* razvijene industrije od velike važ* nosti za franceski izvoz. Tu bi se Francuska lako obranila od turskih kemalista, ali joj je to puno teže učiniti od Engleza. Gotovo je sva opkoljena engleskim interesnim kompleksom, koji bi brzo frances* ku koloniju gospodarski apsorbi* rao. Kako idilički odnosi vladaju između Engleza i Francuza,uajbo* lje dokazuje slučaj Emir Feys Ja. kojega je francuski general Gou* rand izagnao kao buntovnika . iz Damaska. Fevsal je pobjegao u London, gdje su ga dočekali s naj* većim počastima, pa je sada na pu* tu u Bagdad, da postane oneretni kralj Mezopotamije. Njegov jc otac kralj u Hedžasu, a brat u Transjor* daniji dakle samo dobro susjed* stvo za Francusku, koje grozi da će razrušiti njenu sirsku koloniju. Grčka sprema aneksiju teritorija okupirana u Anatoliji. Engleske no* vine primaju informacije iz Smir* ne, da je grčka vlada prote Ja ju* risdikciju helenskog komesara Smirne nad svim teritorijem okupi­ ranim po grčkim četama. Evropski krugovi Smirne smatraju ovu odlu* ku teškom i punom posljedica. U svoje vreme komesar Smirne ime* novan je pristankom velesila, ali njegova vlast bila je ograničena na smirnski okrug prama sevreskom ugovoru. Svojevoljno prekoračenje ove granice sa strane grčke vlade londonske agencije tumače kao na­ kanu aneksije čitava teritorija oku* pirana po Grcima, naime preko trećine čitave Anatolije. Vojničke operacije započete po* ! kad jc bilo spremljeno za ekspedi* četkom prošle sedmice opet su o* ranje, pa smo morali prirediti dru* bustavljene. a da se Čete utvrde u go izdanje bez zaplijenjenog tek* novim pozicijama. Po informacija* sta. Današnji broj zakasnio je radi ma iz Carigrada vojska Kemal*pa* še okupljena je u okolici Angore, toga, jer jučer cio dan nisu radile gdje sc izgrađuju obranbeni polo* štamparije radi pogreba Njeg. Ve? žaji. Grci tvrde, da je Kemalova ličanstva Kralja. vojska u raspadu i da na stotine Penzioniranje odbijenih oficira. vojnika prilazi Grcima ostavljajući Od gradskog poglavarstva u Sara Kemalove linije. Druge vijesti vele, jevu primili smo ovo: Ministarstvo da Grci ne raspolažu velikim poja* vojno i mornarice je pod F. A. bro* čanjima i da će se KemaLpaša po* jem 26.985 naredilo: vući u unutarnjost zemlje podijeliv* Da oni aktivni oficiri predašnje ši vojsku u više grupa sposobnih da a *u. vojske, koji su riješenjima vode četnički rat. mojim odbijeni od prijema, podne* su molbe preko armijskih oblasti radi stavljanja u stanje pokoja. Uz ovu molbu treba da priloži uvjere* nje pokrajinske vlade« da je držav* ljanin naše države; oni, koji po u* Bolest kralja Aleksandra. Mini* govoru o miru imaju pravo opcije, starstvo za inostrana djela primilo ne mogu sada podnositi molbe dok je izvještaj iz Pariza, po kojem je rok opcije ne istekne. xMolbe treba da podnesu oni ofi* stanje Njegovog Veličanstva Kra* lija krenulo znatno na bolje tokom ciri, koji su prilikom prevrata bili aktivni oficiri, podrazumijevajući današnjega dana. Službeno sc demantuje vijest ne* tu lokalnu službu i armeštand. Stoga svaki treba da označi stra* kih pariških listova, koju su đoni* jeli i neki ovdašnji listovi, đa je nu šematizma 1918. godine, a ako izvršena operacija na Kralju Alek* je posle izlaska šematizma aktivi* sandru. Ta vijest je potpuno neos* ran ili unaprijeđen, da navede broj i stranu personalnog lista. novana. Osim ovoga svaki da priloži ma* Žalobna sjednica parlamenta. i tični list, koji će poslužiti za izda* U subotu, 20. o. mj. držana je sjed­ vanje uvjerenja. nica parlamenta, na kojoj je predsjed­ Zabrana zabava, sviranja i uopće nik Ribar saopćio službeni akti vlade svih svečanosti radi Kraljeve smr* o smrti Kraljev j i o nastupu na preti traje do uključivo 25. ov. mj. Ovo stolje Nj V Kralja Aleksandra. Tom vrijedi i za privatne zabave. je prilikom predsjednik držao lijep govor o Pokojnom Kralju i predložio Upisivanje u veliku gimnaziju. da se Kralj Petar nazove Velikim i U veliku gimnaziju sarajevsku upi* Osloboditeljem, što skupština jedno­ šivaće se đaci 1. -3. IX. o. g. od glasno usvaja. Isto tako usvaja, da se 9- 12 sati. Ko dođe poslie 3. sep* Kralju Osloboditelju podigne veliki tembra, upisaće se samo s dozvo* spomenik u Beogradu. lom pokrajinske uprave. Zatim se usvaja, da Skupština Đaci, koji se upisuju u I. razred, pošalje Kralju Aleksandru depešu kao treba da donesu: 1. svjedočanstvo kondolenciju povodom smrti roditelja o svršenoj osnovnoj školi, 2. krsni Mu. (rodni) list, da su navršili 10. a ni* U pogledu zakletve novog Kralja jesu prevršili 15. godinu života i 3. odlučeno je, da se ona odgodi do po­ liječničku svjedodžbu. vratka Kraljeva u domovinu. Koji đaci dolaze iz druge sred* Žalost u Sarajevu. — U znak nje škole, dosta jc. da donesu poš* Ijednju godišnju svjedodžbu. Samo žalosti za Kraljem Osloboditeljem bile takva svjedodžba treba da ima ot* su jučer u Sarajevu sve radnje za­ pusnu klauzulu, da se može primi* tvorene, cio je posao mirovao, a leti u drugu srednju školu. pršanje crnih zastava i svečano crno Popravni i naknadni ispiti kao i ruho naroda odavale su duboku žalost ispiti privatista obaviće se 1.—3. za Velikim Pokojnikom septembra. Pismeni dio tih ispita U pravoslavnoj crkvi služena je u jutro liturgija uz sudjelovanje počinje 1. septembra u 8 sati. Stoga treba da se učenici, koji misle te »Sloge«, a poslije toga držao je slovo o pokojnom Kralju prota Jovan Pro- j ispite polagati, prijave u direkciji tić. U katoličkoj crkvi odslužena je I gimnazije 31. avgusta. Prijamni i vanredni ispiti će se služba, gdje je otpjevan »Miserere« uz pratnju »Trebevića«. Poslije toga bila j polagati, pošto se gornji ispiti svr^ je služba u jevre skim hramovima, a 1 še, dakle 5. septembra. Prijave za te ispite primaju se 1. 4. septem* u 12 i po sati sakupila se je ogromna bra. množina muslimana pred Begovom Upisivanje djece. Upisivanje džamijom, gdje je proučena na arap­ djece u nar. osn. škole u Sarajevu skom jez.ku dova za život Njeg Vel. obaviće se 29., 30. i 31. avgusta o. Kralja Aleksandra. U 5 i po sati ispaljen je prvi to­ g. Djecu prima i upisuje upravitelj škole u svojoj pisarni od 9 12 pri* povski hitac u znak, da se rada sa­ jc podne i od 3 5 sati popodne. hranjuje Veliki Pokojnik. Gotovo pred U prvu (na Bendbaši), drugu sami mrak ispaljen je i zadnji hitac, (Vojvode Stepe obala), četvrtu (Su* koji je navještavao. da je Kralj već lejmanova ulica) i šestu (Zvonimi­ pokopan. rova obala) upisivaće sc samo mu* Naš posl. klub protiv nasilja u ška: u treću (Fabrika čikma ulica) Sandžaku. Danas smo dobili tele* petu (^Marijin Dvor) i osmu (Glav* fonsku vijest iz Beograda, da je na stanica) muška i ženska: a u prekjučer naš poslanički klub pre* sedmu (Kečina ulica) i devetu (Sta* dao vladi predstavku u pogledu na* ri muzeum) samo ženska djeca. silja nad muslimanima u Sandžaku. U četvrtu školu upisivaće se za Zatražene su najenergičnije mjere sada samo jevrejska djeca. Nasta* protiv izgrednika, koje bi imala is* va počinje tačno 1 septembra o. g. pitati naročita komisija, u kojoj bi u osam sati prije podne. bilo i nekoliko muslimanskih nar. Upisivan ie i ispiti u velikoj realci poslanika. Sarajevskoj. Upisivanje traje od 1. Odlična posjeta. Veliki prijatelj do 4. septembra, svaki dan od 8 do našeg naroda, znameniti njemački 11 sati: svi popravni, godišnji, nak* publicista g. Herman Wendel, koji nadni i prijamni ispiti biće 1. sep* jc u subotu prispio u Sarajevo, po* tembra u 8 sati. Prijave za prijam* sjetio je jučer u 3 i po sata našeg ne ispite najkasnije do 27. o. m^. urednika u redakciji i zadržao se (pismeno ili osobno). kojih 40 minuta. Kako vrlo dobro Upisivanje u trgovačku školu poznaje naše prilike, on se je go* I obaviće se 1., 2. i 3. septembra o. g. tovo za svaku sitnicu interesirao. I od 8 do 12 sati prije podne. Na 3. Naročito je bilo dosta govora o sentembra dijeliće se knjige širo* Sandžaku i Makedoniji, o nacional* masnim učenicima, ako donesu list nom i vjerskom stajalištu naše or* siromaštva i to u koliko knjiga još ganizacije, o obrazovanju musi, ! imade. Tih će sc dana obaviti i sve ženskinja i si. G. Wendel otputo* I vi ste ispita (popravni, diferencijal* vao je danas izjutra u Mostar, a ni). Đaci, koji prviput dolaze u ovu otale će u Dubrovnik. školu, moraju doći s roditeljima i Naš list. Prošli broj našeg lista ; doni jeti zadnju školsku svjedodžbu. zakasnio jc radi toga, jer je prvo ■ krštenicu ili rodni list. Redovita na* izdanje bilo zaplijenjeno u času. I stava počinje 5. septembra. Domaće vijesti. Politički pregled. । , i । i I Страна 3 Strada �Broj 325 Број ПРЛВДА* — PRAVDA ‘гппа 4 Страна Javna zahvala. Upisivanje učenica u Žensku preparandiju izvršiće se 1., 2. i 3. Prije 5—6 mjeseci je ovdje dodije­ IX. o. g. od 8 12 sati prije podne. I I. godište smije sc primiti naj? ljen kao zapovjednik postaje žand. više 40 učenica, koje su svršile ni? narednik gosp. Su bara i odmah, od žu srednju, trgovačku ili višu na? dana njegova dolaska, mogao se je rodnu školu, a primaju sc po uspje? osjetiti u čitavom području ove po­ hu i vladanju najprije one, koje u staje utjecaj njegove spretnosti i nesvjedodžbi, kojom se upisuju imadu Pitanje u vladanju i naukama vrlo dobar nar. post. Stiepe Kobasice na ministra za ! pristranosti u podržavanju javne bezuspjeh, pa onda redom one, koje su bjednosti. Agr. reformu. u tom slabije zadovoljile. Za kratko vrijeme njegova boravka U Bosni i Hercegovini još uvijek ima muI 'čenice, koje nemaju ocjene u I slimana. kojima je ostao po koji dunum zemuspjelo mu je, da svakom čestitom ženskom ručnom radu, moraju se podvrći prijamnom ispitu iz toga j ђје. Socijalna pravda traži, da se i to odu- stanovniku osigura ličnu i imovnu bez: 'zrne od njih, jer zemlja treba da pripada predmeta. bjednost, koja je prije njega mnogima ko je pravoslavni. Budući da su Uz školsko svjedočanstvo mora? i' onom bila ugrožena. Mračne tipove i noćne zemljoradnici dosad odnosili lovor-vijence ju učenice doprinijeti i krštenicu ili I ha rangu irajući otimačine, te tako predobiii rodni list, a *lede zdravstvenoga seljake uza se, to prijeti opasnost, da mene liske je tako okupio, da još nikome nije bio narušen kućni mir niti uči­ stanja izdaće im nakon upisa uvje? i neće na budućim izborima imati ko da birenjc školski liječnik (liječnica). njena poljska šteta ili krađa, na čemu Dne 4. IX. biće oglašeno, koje su ra. Stoga sam slobodan g. ministru staviti mu svi seljani, a naročito muslimani, ova pitanja: učenice primljene. u svakoj prilici izriču priznanje i za­ 1. Je li voljan izdati stroga naređenja, da U ostala se godišta upisuju u is? to vri jeme uz bivše učenice ovoga nijedan musliman ne smije imati ni pedlja hvalnost zavoda samo one. koje se mogu sa? i zemlje? Uvažujući njegove zasluge za osi2. Jc li voljan odobriti svaku uzurpaciju me u Sarajevu izdržavati. I guranje javne bezbjednosti, potpisani Popravni će sc ispiti obaviti L. beg:. zemljd onim pravoslavnim težacima, i osjećaju svojom dužnošću, da nared­ koji se budu obvezali, da će na budućim iz2 i 3. IX., a popravni ispit zrelosti berima glasati za me? niku g. Šubari izreknu javno svoje počima 5. IX. u 16 sati. Sjetite se „Gajreta!" Trešeljak. 3. Je li voljan narediti g. Feifaliku, da oI bustavi isplatu odštete za agr^r. jer. postoji , opravdana bojazan, da biše begovi i age dobivenim novcem mogli opet kupiti zem1 lje? I 4. Kako g. ministar može deložacije uzuratora dovesti u sklad s pravnim shvaćanar. posl H. Kurbegovića na g. | njem? Izvolite g. ministre... itd. Ministra šume I ruda o besplatnom Stjcpo Kobasica, davanju drva malovarošanima. nar. posl. Širite ,,Pravdu“ Pitanje U 41. članu Ustava predviđeno je, da će se zakonom urediti, na koji će način dobivati besplatno građevno drvo malovarošani, koji se među ostalim bave i zemljoradnjom. Kako će, o tom nema sumnje, proći duže vremena, dok skupština bude mogla dospjeti, da pretrese ovo vrlo važno i hitno pi­ tanje, a već danas ima malih varošica, koje ne mogu dalje čekati na zakonsko reguhsanje malovaroškog meremata, jer stanovnici tih varošica, kao prim­ jerice Donji i Gornji Vakuf, ne mogu već ove zime prezimiti to sam slo­ bodan stoga staviti gospodinu ministru ova pitanja: 1) Je li mu poznato, da malovaro­ šani kao djelomični zemljoradnici imaju jednu neosporno hitnu potrebu, da se riješi što prije pitanje njihova me­ remata? 2) Šta misli odrediti, da malovaro­ šani podmire svoje potrebe prije, nego se ova stvar reguliše onako, kako je to član 41. ustava predvidio? Pošto ne zasjeda skupština, molim pismeni odgovor. Primite, g. ministre, i ovom zgodom uvjerenje mog odličnog štovanja. Donji Vakuf, 1/. kolovoza 1921. Hamid Krbegović, narodni poslanik (Iz Tuzle). ; Josip Šebalj, preglednik financijske kon­ trole u Tuzli poslao je »ultimatum« redak­ ciji jednog lista- da mu »u roku, od 10 dana ;ime dopisatelja očituje«, jer da će inače »op­ tužnicu okružnom sudu predložiti«. Kad smo tu strašnu prijetnju pročitali, zaključili smo, đa je g. šebalj omatuhio, pa se ne sjeća .žrtava- koje sa mu »padale«. Mi na pr. zna­ mo za jedam slučaj- gdje je jedan trgovac »pao« g. Šebalju 5 kg Šećera dok je dobio dozvolu za maloprodaju duhana, a znamo ii za drugi slučaj, kada je njegova gospođa supruga pod pelerinom u »cekeru« (zemblIju) donijela oveću količinu »crventaša« jed­ nom trgovcu da ih »oboji«. Onom prvom slučaju naš svijet kaže »padanje«, a ovom drugom »šverc«, pa se čudimo, kako se g. šebalj smije toliko prijetiti i kostrušjti, osim ako je od matuhluka postao zaboravan. Mi bismo mu savjetovali- neka prije nego što »optužnicu predloži« vidj sam sa sobom račun i nastoji se sjetiti još kojeg slučaja. Tako bi imao više argumenata za progon redakcije, koja se usudi napasti tako če­ stita državnog službenika. Ako se »ne sje­ ća« ni spomenutih slučajeva, mi ćemo mu ih i bez »ultimatuma« na prostu molbu, op- ј roštenu od takse »padanja« objasniti- jer i nama je u interesu d» sud ovu stvar raspra- | vi, a ne novine. Tutuadžija. priznanje i zahvalnost. Čitluk k M. 20/VJI1. 1921. Muhamedaga Kajtaz Fazlibegov? Mujaga Omeragić, Fazlibeg Kajtaz. MemiŠaga Omeragić, Hamidaga MHavić, Salihaga Čevro, Alija Omeragić. zatim narodnim poslanicima dn Đžafeni Kulenoviću, Huseinu Aliću, Fehimu Kurbegovića i Nuriji Pozdercu; trgov. tvrtci Brunner Jakov i sinevi, a na<ročito njenom direktoru, te ban­ karskoj radnji Veselinović i Pavlović — „Koloniali*4 hrv. trg. d. d. u Zagrebu; Rašid cf. šaćiragiću, pristavu u Žepču, Iliji Kovačeviću pristavu u Kuvesdinu, Huseinu Kulenoviću, čin. poreznog ureda u Zenici, Mi­ hajlu Matiću, čin. Srpske Banke u Novoj Gradišci i Mujagi Bahtijareviću, bank. čin. u Cazinu. Zahvaljujemo se našim dra­ gim Krupskim građanima, koji nam usmeno ili pismeno izraziše svoje saučešće i koji nam još i danas svojim plemenitim i utješljivim riječima liječe te­ ške boli roditeljskog srca za vrijednim i nezaboravnim rahmetlijom. U B. Krupi, 10.VIII. 1921. Za porodicu: Omerbeg Kulenovli trgovac i posjednik. Policijska direkcija za Bosnu i Herc. Broj 30269/21. Sarajevo, dne 8. augusta 194,1. Javna zahvala. Tužni i žalosni zbog ubistva sina Oglas. Mustaibega Policijska direkcija potrebuje za svoju konjicu godišnje 65.000 kg prešanoga sijena, koje bi se imalo iiferovati sva­ koga mjeseca po 5000 kg. Reflektanti neka Šalju pismene po­ nude na ekonomatsko odjelenje poli­ cijske direkcije, koje ujedno daje u tom pogledu pobliže informacije (soba broj 27-28). Policijski direktor: u. z. 277 Neferovlć. ovim se putem zahvaljujemo svim prijateljima, koji nam izraziše tom prigodom svoje saučešće, i koji su nam dali prvu utjehu u neizmjernoj tuzi za našim neprežaljenim sinom, ne­ vinom žrtvom razbojničke ruke. Naročitu hvalu iskazujemo građanstvu u Kulen-Vakufu, koje je pokazalo osobitu usrdnost, D ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD I CD ■ CD ’ Balhan-Haiiatlohuma PAMUK sa bademima i sa i bez oraha, roba izvrsna, pakovano u sanducima od 4 kg, 1, i kg uz najpovoljnije cijene nudi ~ Upredeni bijeli br. 6/42 Tira plavkasta i bijela br. 6/40 Mul bijeli br 3/12. Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod flrifović Tahir — Tuzla. 1 Д. Romano — Zagreb Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3—98. a CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD B Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — JzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dioniž>a glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Prižuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge,—Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje 'srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/64c3e7bb2548b021afb1e3a60a2399dc.pdf 366cb3a65bdd6b5980fe4e6a22a106b2 PDF Text Text —XRIMA u GOTUvU PLAĆENA. Pojedini broj K, 2tzlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za nasu državu godišnje K 2()0.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Broj 88 (326) Sarajevo, četvrtak, 25. augusta 1921. (20. Zil hidže 1339.) Memorandum muslimanskog kluba radi pokolja u Sandžaku. Jučer u podne dobili smo od našeg poslaničkog kluba iz Beograda ovu telefonsku depešu: Ministri Spaho i Karamehmedović predali su predsjedniku ministarskog savjeta g. Pašiću i ministru unutrašnjih djela g. Pribičeviću u ime Jugosl. muslim. kluba opširan memorandum radi pokolja u Sandžaku. U memorandumu se traži: da se svi oni, za koje postoji sumnja, da su bilo posredno bilo neposredno su­ djelovali u pokoljima muslimana, pozovu na krivičnu odgovor­ nost, stave u sudski pritvor bez obzira na položaj, koji zauzi­ maju; oni četnici, za koje postoji sumnja, da su u ovom pokolju sudjelovali, da se odmah rasture i razoružaju,* te da se održa­ vanje reda povjeri žandarima drugih krajeva i redovnoj vojsci; da se oni politički činovnici i žandarmerijski oficiri, koji su svo­ jim pasivnim držanjem skrivili, da nedužno musi, stanovništvo nije dobilo državne zaštite protiv zločincima, odmah smjene i da se na njihova mjesta postave energičniji, pravednji i sposobniji oficiri i činovnici, te da se pošalje parlamentarna anketa ili ko­ misija, koja će uz sudjelovanje poslanika na licu mjesta istražiti sve krivce pokolja; da se svim oštećenim dadne iz državnih sred­ stava pravedna naknada. Ovoj su se akciji pridružili musi, poslanici iz Južne Srbije i traže, da se rad ankete proširi i na pećki, prizrenski, kosovski i mitrovički okrug. Ministarski savjet raspravljaće po svoj prilici još danas o ovoj stvari. Musi, je klub nastojao, da za ovu stvar zainteresuje i ostale klubove većine. Klub ostaje na okupu u Beogradu, dok se ovo životno pi­ tanje ne riješi. Uoči nove školske godine. sti, nego prosto za to, jer to traži od nas i vrijeme i potrebe života, gdje moramo svi jednim korakom da stupamo, ier inače nastaje pore? mećenje. nastaje zapreka i za one. koji posrću, što nc drže koraka, a i za one, koji drže taj korak. Eto ta pojava, taj silni broj naše djece, dorasle i za srednju i za os? novnu školu, što ostaje posve osje? čeni od prosvjete, baca nas u brigu, i treba da nas baca u brigu, da nam ne da spavati. A broj njihov neće se smanjivati dokle god mi budemo mirno spavali, dok nas ne počne be? sanica moriti. Zar nije žalosna i teška pojava, kad imađe osnovnih škola sa po 30, 40 ili po 50 kuća muslimanskih u svom području a djece njihove u školi jedva po 10 na broj? Za što je to? Za to, što se o tom ne vodi bri? ga ni agitacija, kad već nemamo ili kad se ne provađa zakon o prisil? nom polasku škole. Prisilan zakon, n, pr. za vojnu dužnost, za plaća? nje poreza itd. umjestan jc, ali mu nema mjesta za prosvjetu, jer vese? lo srce kudilju prede, a teško da će prosvjeta moći onako uzgojno djelovati ondje, gdje i otac i djeca proklinju vlasti, što ih primoravaju globom i zatvorom u školu, ali i tog se zadnjeg sredstva svi narodi i dr? žave laćaju i tako šire prosvjetu i preporadaju svijet, jer drukčije ne može. Naravno i k nama je došao taj zakon, samo je šepav i ne provađa se kako treba a do novog savršeni? jeg zakona o prisilnom polasku ško? le teško da će doći u kratko vrije? me s jednostavnog razloga, što je danas gotovo nemoguće podizati nove školske zgrade. Stoga smo da? kle prisiljeni zasada iskorištavati svaki i najmanji prostor u postoje? ćim školama, da se što vise djece u njih smjesti. U drugom redu tre? ! | ' j 1 < ' Godina IIL ba da pojedine općine izlaze vladi u susret i tako, da možda u svom području nađu i prirede kakvu sta? ru zgradu za školu, pa da se tako nove škole podižu. Ali u nas gotovo sve spava. Niti se ko brine, da se što više djece u? piše u postojeće škole, niti nove ni? ču. Uopće u nas ima krajeva, ima čaršija, ima sijela i razgovora, gdje se nikad ni riječ ne progovori u školi i o prosvjeti. Dobro je primje? tio jedan prijatej na sijelu u jednoj ovakoj sredini. Eto, veli, govorismo i o krastavicama, i o tikvama i patli? džanima, kakvi su u koga, šta im je naudilo i t. d., a znamo, kaže, da je njihov vijek do prvoga mraza; a? ma dajte, braćo, da reknemo koju i o našoj djeci: koliko ih je u koga, kakvi su, u kojim su godinama, je? su Ii prispjeli za nauku, jesmo li od? lučili štogod o njihovoj budućnosti. Krasta viče smo i patlidžane okopa? vali. plijevili i zaljevali. a šta čini? mo za ono, što nam je najdraže? Na ove riječi, veli naš prijatelj, o? bično »mukom muče age Udbinja? ni«. Žalosno! Ovu našu rak^ranu, ovaj nemar za nauku ne treba više suzbijati o? bičnim frazama: »treba da učimo« i općenitim, agitacijama »dajte, bra? ćo, djecu u školu«, nego za ovu ak? čiju treba organizacije. Ljudi prvi, pozvani, treba da uzmu u pretres svaku pojedinu kuću kakve su pri? like u njoj, ima Ii u njoj dijete do? raslo za školu, je li upisano, pitati roditelje, za što to nijesu učinili i smjesta na posao, da ga odmah vodi i t. d. Tako pojedinu kuću, po? jedino dijete uzeti na oko a ne ob? ratno: govoriti skupovima, da do pojedinca i ne donre riječ. Mislim, da bi trebalo organizovati akciju za ovaj rad, pa da se istom onda mo? že nadati željenom uspjehu. Za koji dan otvoriće se tnnogo? joj ima da bori i s tim neprijateljem brojna vrata naših prosvjetnih hra? i svojim — s oskudicom. Za to se mova i pohrlite u njihove dvorane sama od sebe pokazuje jedna veli? naša mladež odmorena preko dvo? ka, jedna neotkloniva dužnost nas . Ruše i pale seljačke domove". mjesečnih školskih praznika s pri? sviju, da toga neprijatelja naše no? (Svršetak). kupljenom novom snagom za ozbh vt generacije uklanjamo s puta, da Ogorčeni težaci nisu mogli podno­ ■ piše nar. poslanik zemljorad. stranke ljan i težak rad rad duševni. Sto joj ne smeta u njezinu mladom ži? je težaku proljeće^ to je našoj škoh votu, a u svetom radu za svoju bu? siti povreda svoga Kralja i progona Jovo Popović: »Vlast su u Bosni dobili u svoje skoj mladeži jesenski mjesec sep? dućnost, gdje će biti od koristi sebi siromašnih beglučara Dragičevića — tembar. I kako se težak raduje bla? i svom narodu. Sveta nam je dakle te nije čudo što su iz ogorčenja neki ruke opet oni, koji su 1914. i 1915. gom proljeću, kada će upregnuti dužnost, da notpomažemo svoju dan oborili begovu kulu i bez inte­ pokazali da se u odnosu prema se­ svoje vočiće da zaore izležanu ledi? mladež, da pohitamo »Gajretu« u resa vratili milo za drago, zato što ljaku — specijalno prema Srbinu se­ ljaku — rukovode samo svojom nu, tako treba da se raduje i naša pomoć prinosom svake ruke. I kad je beg oborio kmetsku kuću. mržnjom. To su oni isti neljudi što su Ali što bezi ruše kmetske kuće to mladež, kad ulazi na početku škoh toj dužnosti svojoj udovoljimo, on? oni su bezi ali seljake iavno šibali i mučili, to su i oni ske godine u školu, da novom sna? da možemo bezbrižno gledati svoj nije kažnjivo gom počne primati novo, dosad ne? posao s uvjerenjem, da će naša mla? kada je hiljade težaka oborilo njegov isti neljudi koji su izdavali naredbe da čuveno, znanje, da tako svoj duh dež doći na kraju školske godine čardak, onda vlast koja je u rukama se Srbima seljacima za hranu daje zob a ostalim pšenica. To su oni isti, Što raznih Tefterdarevića progoni i apsi bogati i obrazuje, a srce plemeni. s obilnim plodovima. su izdavali javne pohvale našim tira­ Mi nemamo straha, da će se naši Nas baca u brigu jedna druga po? težake. nima I mučiteljima. Omer i Meho Dedić proćerani su mladi težaci pokolebati u svom teš? i java u našem socijalnom životu. Mi Godina 1921. razvija se u znaku no kom radu, mi se posve pouzdajemo ; govorimo o našoj mladoj generaci? bez ikakove presude sa kmetovskog u njihovu dobru volju, da će s Bo? ji. koja se školuje, govorimo o na? selišta pred rat. Kotarski ured osu­ I vih progona našega seljaka, Seljaku žjom pomoću savladavati trud, ko? soj mladeži, koja je već zabrodila đuje a Agrarna Direkcija potvrđuje da ■ oduzimaju njegovu zemlju, gone ga iz ji ih čeka, da će opet na kraju ove strujom nauke ili će tek ove godine se zemlja kmetima uruči i ta se pre­ I kuće, ruše mu kuću. U najbližoj bligodine izaći pobjedioci i donijeti udariti tim smijerom, ali mi treba suda ne izvršuje samo za to što je ■ zini Sarajeva, u blizini Travnika, u bli­ zini Visokoga izbačene su seljačke posvojim roditeljima dokaz, da trud, da se upitamo: koliko je te naše u korist kmeta. koji su ulagali školske godine, nije mladeži, da, koliko je ima prama Mnogo smo podnosili za vreme I rodice iz kuća i kuće odmah porušene. onoj brojnoj mladeži, koja je uda? I Osmanlija, te za vreme Švabe, žalosno Žandarmi i vojska asistii ili su dok se bio uzaludan. Da, mi se posve sigurno pouzda? rila posve drugim smijerom? A tre? je da ovo podnosimo u vlastitoj Otadž­ ■ to vršilo. Kada sam u petak 14. jula i t. g. otišao kod predsjednika bos. vlade vamo u snagu i dobru volju našeg ba da se upitamo za to: koliki je i bini. kakav je taj omjer mladeži na na? podmlatka! Ali isto tako treba da Najteže dane iz 1914. godne, zahva­ • g. Đurđeviča i rekao mu da nije ni budemo svjesni i sviju poteškoća, ukama i mladeži bez nauke u nas ljujući radikalima i demokratima po- I lepo ni čovječanski što se tako radi, odgovorio je on da za to ništa nezn ., koje našoj mladeži smetaju norma? specijalno muslimana, a kakav je u vređuju isti žuckori«. jer to naređuju ministri. Pa kako mogu drugih naših sunarodnjaka? A mi lan rad u školi. To su u prvom redu Iz ovoga se vidi da su progonjeni teškoće života. Nije baš lahka stvar kad bi i sami bili, trebalo bi nasto? i bespravni jednako i Srbi, kao i Hr­ , ministri izdavati takva nečovječna nani igračka savladavati svakidašnje jati, da se neprestano broj onih na vati, te Muslimani seljaci. To neka ’ ređenja? Kako se može dizati sa zemlje i seljak usred leta pred sabiranje letine? odlomke same nauke i dolaziti u nauk ama povećava, a broj onih dru? upamte plemenski haikači! , Kako mu se može rušiti kuća7* Dali školu spreman; nije to jednostavna gih smanjuje. Pogotovo to treba da ministri istodobno izdaju naređenje, da U „Beogradskom Dnevniku" od 21. činimo obzirući se na našu braću stvar i kad je mladić sit i odjeven, jula o. g. pak čitamo ove retke što ih se taj seljak kome se oduzima zemlja drugih vjera ne od kakve zavidno? a koliko ih ima, da se u nauci svo? „Begovsko carstvo". �sa svojom porodicom kolonizira na drugom zemljištu, da mu se pribavi drugi način zarade? 5ta radi ministar za agrarnu reformu i ministar za so cijalnu politiku? Gde su ti, što su ne­ prestano isticali da socijalna pravda traži da se pomognu bosanski begovi i age? Zar ta ista socijalna pravda ne postoji, kada je reč o bos. seljaku? Bosna je puna elektriciteta. Gonjenje i izazizivanje seljačkoga reda neće ga ublažiti ni smanjiti. Samo pametna ministarsk i naređen ja i mnogo bolja uprava nego je sadanja mogu sprečiti oluju«. Ovako ti listovi. A mi i ovom zgo­ dom pitamo: Poslije svega ovog* nije li opravdanija politika okupljanja svih onih koji pate na cijelom teriioriju, od po­ litike plemenskog okupljanja i plemen­ skog rata šovinista srpskih i separa­ tista hrvatskih? Jeste li pročitali, braćo muslimani? Osobito pitam one, koji su na svojoj koži Okusili sve grozote agrarnog bolj­ ševizma, one, koji su osim kmetovske zemlje izgubili sve naseljene begluke, osim toga još i svaku njivicu, na ko­ joj jedan težak radi preko deset go­ dina, pa čak i one zemlje, koie ste vi svoj-om rukom obrađivali i svojim zno­ jem topili' Ovu treću vrstu otetih ze­ malja, prema sporazumu vlade i mu­ slimanskog kluba, treba danas vratiti, i radi toga vidite, šta pišu, šta viču?’ Vidite, s kime naš klub ima da se bori i s kakvim elementima posla ima. Težaci dobivaju 5 i po milijuna dunuma kmetovske zemlje besplatno, do­ bivaju preko milijun i po dunuma beglučke zemlje također besplatno i osim svega toga daje im se pravo, da kupe po faktičnoj vrijednosti onu zemlju, koju preko 10 godina obrađuju. Samo im se veli: ne dirajte u slobodan po­ sjed, ali oni i to otimlju. Vlast ih iz­ goni sa te zemlje, i gledajte, šta pišu i kako ih pomažu i oni, od kojih se čovjek ne bi ni nadao, kao Što ie na pr. »Slobodna Tribuna«! Nemojte se kameniti od Čuda, nemojte se ni uz­ rujavati, sačuvajte svoju prisebnost i budite strpljivi! Jer, hvala Bogu, ima i ljudi, koji drukčije misle; ima ih osobito u Beogradu, na kormilu ove države. Ti ljudi imaju i srca i pravdoljubivosti. Njihova se riječ čuje i poštiva. S tim ljudima je naš klub pravio spo­ razum i izliječio mnoge rane, koje su I ; I i I i i 1 ! . I , nam se zadale od prevrata ovamo. »S obodna Tribuna« veli: »Radikali su bogatim begovima dali 1200 mili­ juna« i t. d- A iedan ministar — Srbi­ janac u plenarnoj sjednici konstituante veli: »Ta svota ne predstavlja ni jednogodišnji prihod sa oduzetih zemalja«. Bogati begovi! Koga »Slo­ bodna Tribuna« nazivlje bogatim be­ govima? Zar ono 11 hiljada porodica, koje su od prevrata ovamo prodale i ženski nakit i kućni namještaj, i ku­ hinjsko posuđe, i košulju sa sebe skinuli i na pazar odnijeli, te tako spali na prosjački štap? Jesu li to bogati begovi? »SI. Tribuna« veli: »Deložirana je siromašna porodica Kneževića, a onda je obijesni aga Jelko, koji ima toliko kuća u Sarajevu . . . Kneževići ostali bez krova ... i t. d " Sramota za »SI. Tr.«, da udara ovaku pljusku istini u lice! Alija Jelko nije nikakav obijesni aga, nego m rni težak, čiji žuljevi na rukama dovt Ijno pokazuju, da sobom obrađuje svoju vlastitu zemlju. On nema nijedne kuće ni u Sarajevu ni nigđe osim onu na selu, koju su mu Kneževići bili oteli, a Knežević ima svoju vlastitu kuću na drugom mjestu, osim toga on nije nikako težak, nego željeznički službenik. U jesen 1919. g. posijao je pšenicu i drugo žito, u proIječe slijedeće godine posadio povrće. 8. marta 1920. g. dođu Kneževiću sa 17. plugova i zaoru i žito i povrće, iskrče šljive i sasijeku šumu i uva e se u kuću i istjeraju Jelka i njegovu djecu. Jelko se je godinu i po dana sa svoji m djecom sklonio u Sara evo i potucao se od nemila do nedraga. Čitavo ovo vrijeme parnica se vodi, sud rješava u korist Jelke, agr direk­ cija potvrđuje to riješenje, koje ide na ministarstvo. Ali zbog rezervatnih naredaba Srškića i drugih, koje proteži­ raju otimače, ne izvršuje se osuda. Najposhje stupanjem musi, kluba u vladu ta se stvar uzima ozbiljno u obzir i uzurpatori se deložiraju. I to je za »SI. Tr.« »begovsko carstvo«. Ne ćemo duljiti ni navoditi one druge slučajeve, koje „SI. Trč nabraja. Samo ćemo reći to, da je kod svih tih slučajeva zemlja čisto vlasništvo onih, koje se sad uvode u posjed. Te zemlje nemaju nikakve veze sa agr. reformom. Za svaki taj slučaj imaju sudske pre­ sude i izričita naređenia ministarstva za agr. reformu i ministarstva unut. djela, da se uzurpatori deložiraju. Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu Ajanović Abas (Nastavak). Pokrajinskoj upravi za Bosnu i seljačke zadruge za zajmo« Hercegovinu podnese se ovakav ' vc j štednju s neograniČ€i podnesak; Raduša, dne 5. augusta 1921. nim jamstvom u Raduši, »Osnutak »Jugoslavenske I kotar Tešanj«. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Poslije kratkog odmora na ovoj planini krenusmo dalje i odmah se počesmo spuštati. Dakle već smo u Perziji. Bio sam veseo i radostan, što sam napokon poslije šest godina za granicama Rusije. Ne osjećah ni najmanjeg umora i lagano kao ptica stupao sam dalje Već se počelo smrkavati. Dolje u uvali dodosmo u jednu pećinu i tu sjedosmo. Kurd nam reče, da ćemo ovdje spavati i da ćemo sjutra nastaviti put. 0 azih, da je u ovoj pećini i prije vatra ložena i pomislih, da je ovo Kurdovo svratiste, kad se on nalazi u ovakvim ekspedicijama preko ovih planina. Brzo nakupismo suharaka. Kurd donese od nekuda vode i mi skuhasmo čaj. Dobro pojedosmo, napismo se čaja i zapalismo cigarete. Kurd ne puši i on odmah leže tu kraj vatre i zaspa kao zaklan. Nas dva takodjer osjećasmo umor, ali nam ni na kraj pameti ne dolazi, da legnemo. — Bojimo se ipak i riješismo i ovu noć ne spavati. Opet smo varili čaj, pušili i razgovarali, dok nam se napokon vatra ne ugasi. Počesmo drijemati, ali se držasmo i odupirasmo snu, koliko ie to moguće bilo Kurd spava kao ubijen Grk mi picdloži da i mi malo legnemo i da jedan bdije Број 326 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" Страна 2 Strana I dok drugi spava. Tako provedosmo noć. i U cik zore probudi se naš provod­ nik. Opet skuhasmo čaj, nešto malo pojedosmo i krenusmo dalje. Putovanje bijaše kao i jučer, samo bez i najmanjeg straha. Razgovaramo, dovi­ kujemo se, upozoravamo jedan dru­ i goga na ovo ili ono i tako brže pro­ | lazi vri eme. Prolazimo prekrasnim 1 romantičnim pred,elima. Klisure, brda, uvale i manje dolinice ovdje su pri­ i rodom tako ukusno i idealno umjei tmčki položen, da sam se toliko puta i morao zaustaviti i promatrati. Iskreno sam žalio, što je ova ljepota prirode . ovdje i što se ljudi ne mogu njome nasladjivati. ' Naše spuštanje s ovih planina i pe­ i njanje na manje, da se opet spustimo još niže, trajaše do tri sata poslije . podne. Išli smo polagano, često smo i se zaustavljali, pušili ili sjedili kraj i potočića, koj h je ovdje u gorskim i uvalama mnogo. Ali još ne vidimo nikoga, ne opažamo nikakvih znakova da tu negdje u blizini žive ljudi. Tek smo nekoliko puta presijecali druge puteljke, po čemu sam sudio, da ovu­ da ljudi češće prolaze. Oko šest sati poslije podne ispesmo se na jedno prekrasno brdo. Nije i onako kamenito kao prijašnja i po njegovu cvatu kao krv lijepi crveni tulipani. Ali kad podigoh glavu i po­ gledah naprijed, opazih tamo dolje pod nama prostranu ravnicu, tu i tamo prekidanu malim zelenilom obraslim , j I i ! | I ! i | I I ' ] I i • ! , I | i 1 dan primjerak zapisnika konstitui­ Kotarskom uredu Te š a n j. I raj uče skupštine. 5. Zadruga pridrži sebi i pohrani Na temelju naredbe Pokrajinske ' uprave za Bosnu i Hercegovinu od I na sigurnom mjestu: jedan primje* 27. jula 1921. broj 115.185/21 II—I 1 rak pravila i jedan primjerak zapi* čast nam je p. n. do znanja staviti, snika konstituirajuće skupštine. Molba za upis zadruge u trgovač* da su seljani sela Raduše danas os* ' ki register napravi se ovako: novali pod tvrtkom: »Jugoslaven* ska seljačka zadruga za zajmove i Jugoslavenska seljačka zadruga za štednju s neograničenim jamstvom zajmove i štednju s neograničenim jamstvom u Raduši. u RaduM« svoju zadruga, te prila* dne, 11. avgusta 1921. zemo jedan zapisnik osnivajuće skupštine i četiri primjerka pravi* ' Molba za upis zadruge i la. Ravnanja radi izvješćujemo, da I članova ravnateljstva u tr* smo predali molbu okružnom sudu ' govački register za upis naše tvrtke u trgovački re­ Okružnom sudu gistar, tc čim to uslijedi, otpočeće* Banja Luka. mo s poslovanjem. Glasom priležećeg zapisnika pri* Predsjednik: Abdulah Brkić v. г. hvaćena su na osnovnoj skupštini Član ravnateljstva: Šaban Joldić v. dne 5. avgusta 1921. pravila »Jugo* r Blagajnik: Tevfik Galijašević v.r. slavenske seljačke zadruge za zaj* move i štednju s neograničenim Prilog: I zapisnik osnivajuće skupštine, 4 । jamstvom u Raduši« i time je za* druga na temelju izmjena trgovac* komada pravila«. Gornji se podnesak pošalje nad« ■ kog zakona osnovata. Molimo upis tvrtke u trgovački ležnom kotarskom uredu, a sad se ' registar za društvene tvrtke i za od* ovim redom obavi rođenje propisanih objava u službe* Protokolacija Zadruge. nom listu, tc za upis i objavu po za­ 1. Svi članovi ravnateljstva imaju konu propisanog dijela pravila. jednog dana zajedno otići kotar* Nadalje molimo za upis u trgo* skom sudu i tamo se, na za to od* vački registar i za propisanu obja* ređenoj tiskanici »Izjava« vlastoru* vu i članova ravnateljstva rečene eno potpisati, i to upravo onako, tvrtke, koji su na osnovnoj skupšti­ kako će se svaki od njih kod zadru* ni statutarno izabrani i to: ge, odnosno u ime zadruge potpi* 1. Abdulah Brkić, težak iz Radu* šivati. Ta izjava ima se odmah še kao predsjednik, sastaviti u tri primjerka, od kojih 2. šaban Joldić, težak iz Raduše će se dva primjerka poslati okruž* kao podpredsjednik, nom sudu, kao prilozi k molbi za 3. Salih Bejtić, težak iz Raduše protokolaciju zadruge, a jedan Sa* i kao član ravnateljstva, vezu. 4. Galijašević Zeir, težak iz Ra* 2. Okružnom sudu, kao trgovac* ! duše kao član ravnateljstva, kom sudu, pošalje se neposredno 5. Muhamed Smailhodžić, težak molba za upis zadruge i članova rav* 1 iz Raduše kao član ravnateljstva i nateljstva u trgovački registar. Toj 6. Tevfik Galijašević, bankovni knjigovođa iz Tešnja kao blagajnik. molbi ima se priložiti: a) Jedan primjerak zapisnika : Ujedno javljamo, da su u nadzor* konstituirajuće skupštine. no vijeće izabrani ovi zadrugari: h) Jedan primjerak pravila, koja , Hasan eff. Midžić, bankovni rav* su kod skupštine od zadrugara pot* natelj iz Tešnja, Džemalbcg Ajano* pisana; vić, Osman Kerić, Salih Berberović d) Dva primjerka »Izjave« člano* i Mustafa Mulabećirović, svi težaci va ravnateljstva s njihovim vlasto iz Raduše. Napokon napred spo* ručnim potpisima, koji imaju hiti menuti blagajnik Tevfik Galijaše* ovjerovljeni kod suda. vić izabrat jc ujedno i kao pošlo* d) Poseban alfabetskim redom sa* voda naše zadruge. stavljen imenik svih članova zadru* Ovoj molbi prilažemo: gc. a) Jedan primjerak zapisnika os* Ovu molbu za protokolaciju za* nivajuće skupštine, druge imaju potpisati svi članovi b) Jedan primjerak pravila, usvo* ravnateljstva pred kotarskim su* jen na osnivajućoj skupštini, dom. koji će odmah te potpise ovje* c) Alfabctski imenik članova za* roviti, a to nek učine skupa prilikom druge, koji su popisani također i ovjero vi jenja potpisa na »Izjavi«. na zapisniku skupštine, tc koji su 4. Savez jugoslavenskih seljačkih i danas članovi zadruge i zadruga u Sarajevu ima izvijestiti d) Dva primjerka »Izjave«, u ko* zadruge, da je okružnom sudu pred* joj su članovi ravnateljstva potpi* ložio molbu za protokolaciju zadru* sali se na način, na koji će zadrugu ge i za protokolaciju članova rav* potpisivati. nateljstva, a tom izvještaju se pri* ; Konačno molimo, da se uz rije* loži: jedan primjerak pravila i je* ' šenje ove molbe jedan primjerak i brežuljcima Na desno i na lijevo u ravnici primjećujemo kuće, a na nji­ vama oko njih hajvane i ljude. Neiz | reciva bijaše naša radost, mi bijasmo i u našoj radosti naivni kao mala dje­ ca. Obasusmo Kurda stotinama pita­ nja, ne očekujući na mnoga odgovor, nego tek onako pitasmo, da tim damo oduška onom unutarnjem osjećaju Ta ne bijaše to tako maleno i neznatno za nas! Mi se kutarisali od boljševika, prošla ona grozna opasnost, što je I ova dva dana i dvije noći lebdila nad nama i mi snio eto sada tu u blizini ljudi, koji će nas primiti kao nesretne izbjeglice i strance ljude, koji mole za zaštitu i pomoć. Kurd nam pokazuje na ono selo na lijevo. Ono je poređe i pol< ženo je na malom brežuljku, ispod koga leće veći potok. »Tamo su«, reče, „Englezi i za sat ćemo b ti u selu". Pođosmo odmah dalje. Činilo mi se, da smo se za pet minuta spustili s ovog brda, a faktički smo išli više od dvadeset minuta. Evo nas napokon u ravnici i koracamo li­ jepim širokim noljskim putem. U sre­ dini polja zaustavi nas naš kalauz i tražijaše od nas potvrdu, da nas je sretno doveo do engleskih straža. N uspjesmo se ni obazrijeti, kad opazismo, kako izjaha iz sela pet konja­ nika u vojničkim uniformama i jašu k nama. Kurd nam reče, da su to EngJezi. Ja mu napisah potvrdu, u kojoj saopćih onom Perzijancu u Ashabadu, da nas je njegov provodnik zdrave i žive doveo do engleskih I straža i da smo u svakom pogledu ; bili zadovoljni s njim. ЛДој mu suput­ nik dade kao dar jedne gaće i ko­ šulju, a ja neimajući toga dadoh mu j dva srebrna carska rublja. Kurd sve ' primi sa zahvalnošću, strpa u njedra i stajaše tu kraj nas Čekali smo one konjanike Kad dojahaše do nas, sjahaše i dvo• jica priđoše k nama. Jedan imađaše na rukavima tri širita i kako sam ka­ snije saznao, to je bio narednik. Nijesu to bili Englezi nego Indusi, engleski vojnici iz-Indije Ovaj nas narednik upita, da li smo Austrijanci zarobljenici. Govorio je ruski i vidilo se, da je on ove dvije tri riječi s ve­ likim trudom naučio. Nekako se sporazumjesmo. Oni prebr^še Kurda i kad kod njega ništa ne nađoše, otpustiše ga mirno i bez kakva objašnjivanj Kurd je svoju pušku ostavio tamo u • jednoj uvali i sada se s nama rukova ■ i odmah okrenu put onog sela, što I nam osta tamo na desnoj strani. Mi pođosmo put sela, iz koga je došla ova patro’a Narednik ide s nama pješice. Promatra nas, osmjehuje se, a ja iskrivIjujem ruske riječi i nastojihi, da mu razjasnim, da smo mi pobjegli iz Rusije i da smo podanici savezničkih država. On sluša i gleda nas onim dobrim prijatnim pogledom, kakav sretate samo u Indusa, milih i dcbnh i ljudi, kako sam ih kasnije upoznao. । I i ! I (Nastaviće se). �Број 326 Rroj »izjave ravnateljstva« nama po* vrati. Abdulah Brkić v. r., Saban Joldić v. r? Salih Bcjtić v. r., Uzcir Galijaše* vić v. r., Muhamed Smailhodžić v. r. Tevfik Galijašević v. r. Prilozi: 1 kom. zapisnika osnivajućc skup­ štine, 1 primjerak pravila, 1 kom. alfab. imenika, 2 kom. »Izjave potpisa«. Imenik izgleda ovako: Imenik članova Jugoslavenske seljačke za* druge u Raduši. Tek. broj. Ime i prezime Mjesto 1. Ajanović Džemalbeg Raduša 2. Ajanović Hainzalija « 3. Ajanović Samibeg « 4. Berberović Salih « 5. Brkić Abdulah « 6. Galijašević Uzcir « 7. Galijašević Jusuf « 8. Dcljkić Ahmet « 9. i t. d. Jedan ovakav imenik, kako je to naprijed spomenuto, pošalje se ok* ružnom sudu, jedan Savezu i jedan ostane kod zadruge. Daljnje napu* tkc u postupanju s »Imenikom« do* bit će Zadruga od Saveza. »Izjava potpisa ravnateljstva« iz* gleda ovako: Jugoslavenska seljačka zadruga u Raduši. Članovi ravnateljstva i blagjnik ove zadruge potpisuju: kog daljnjeg člana ravnateljstva biljeguje sc s 1 dinarom. Ovim su naputci za osnutak jed* ne zadruge u cijelosti završeni. Daljnje odredbe doći će od Save* za, odnosno bit će poslovođa poz* vat na blagajnički tečaj. Apelujemo na svakog onog, koji uvidi, da hi sc negdje mogla po u ovim naputcima izloženim uvjeti* ma za osnutak zadruge osnovati za* druga, neka odmah pristupi poslu. Pišite Savezu, on će Vam poslati besplatno pravila, tiskanice, zapis* nike i eventualno izaslanika. Osni* vajuća skupština može biti po o* vim naputcima od svakog obavlje* na, a Savczov izaslanik može i kaš* nje doći, kad nastupi put u tome kraju, gdje je zadruga osnovata. Sa* mo se po sebi razumije, da će za* druga dobiti od Saveza i prije to* ga sve direktive pismeno. Veliki »a* datci stoje pred Savezom, a on ih neće moći riješiti bez suradnje sva* kog prijatelja našeg napredka. O* voj ideji mora se podvrći i intele* genat u čakširama, pantolama, fesu i ahmediji, jer ako nijesmo gospo* darski jaki, nemožemo biti jaki ni kulturno ni politički. Na gospodar* skom polju ne smije biti cijepanja. Adresa Saveza jest ovaka: Središ* nji savez Jugoslavenskih seljačkih zadruga u Sarajevu. U budućim brojevima upoznat će* mo javnost i sa samim savezom i njegovom svrhom, te osnovom nje* gova rada. 1 , . i j Naši dopisi. Avtovac (Gacko), 24. juna 1921. 18 . juna o. g., 41 subotu, kad je dan naloga u Gacku, vraćali su se sa na­ loga iz Gacka knezovi i muhtari preko Avtovca kući. Tom je prilikom knez Mrdak Bjeković iz sela Gareve, dovezavši se u fijakeru s nekoliko dru­ gova, svratio se u trafiku invalida Sulje Hasanbegovića, gdje su se svi podmirili duhanom. Otale su krenuli radnji Hasanage Hasanbegovića. Knez je iskočio iz fijakera i s batinom i s revolverom u ruci uljegao u radnju 1 tražeći nekoliko pakli duhana. Iako je kod Sulje kupio duhana, koliko je trebao, te iako je znao, da Hasanaga ne drži duhana, a na to ga je i Ha­ sanaga opetovano upozorio, on je ipak s nekom žestinom zahtijevao duhan, i Kad mu ovaj nije mogao udovoljiti I želji, knez je jadnog Hasanagu lupio batinom po glavi, tako da mu je prema kasnijem liječničkom nalazu napravio Ova se izjava u dva primjerka ranu 1 i po cm. duboku i 2 cm ši­ kod kotarskog suda ovjerovi, do* roku. Ni s tim se nije ovaj delija za­ čim se kod zadruge pohrani treći, dovoljio, nego je sveudilj lupao po kojeg ne treba ovjeroviti. Čim ok* : Hasanagi i počeo prijetiti revolverom. ružni suđ povrati jedan od poslata Na sreću je revolver bio prazan i tako mu dva gornja ovjerovljena prim* nije Hasanaga glavom platio. Pri tom ; jerka, imade se taj primjerak po* je, naravno, psovao Hasanagi oca, slati Savezu. majku i sve, što je muslimanima naj- ; Biljegovni propisi za podneske svetije. seljačkih zadruga na zemaljske ob* Zatim je knez nastavio put psujući ■ lasti jesu ovi: i nazivajući muslimane svakom sor­ I. Na podnesak pokrajinskoj up* tom. ravi putem nadležne političke vla* Radi ovakovih zlikovačkih napadaja ■ sti 2 dinara, a na svaka pravila po moraju muslimani trgovci posve rano, 50 para. Zapisnik osnovne skupšti* oko 4 sata po podne, zatvarati svoje ' ne mora se također biljegovati bi* radnje. Ijegom od 50 para. O pomenutom slučaju Hasanaga je II. Molba okružnom sudu za pro* podnio prijavu žandarmerijskoj straži, tokolaciju zadruge i za protokola* ali ova je vrlo površno ispitala doga­ čiju članova ravnateljstva: đaj i kneza pustila na slobodi, da nas ! a) Na molbu 1 dinar, i nadalje izaziva vrijeđajući i psujući, 1 b) Za protokolaciju zadruge 1 D, te šaljući nas u Aziju. c) Za protokolaciju svih članova Iznosimo ovaj slučaj ponajviše radi 1 ravnateljstva 1 dinar, toga, jer je Hasanaga jedan od naj- . d) Za skupni oglas na sudskoj ta* ' uglednijih građana i jer nikad nikomu j bli o protokolaciji zadruge i svih ■ nije ništa na Žao učinio. Šta više, on članova ravnateljstva ukupno 2 di* se je najviše i za vrijeme rata, a i 1 nara, uvijek zauzimao za Srbe i pomagao i e) Na svaki prilog molbe, t. j. na ih. — Od nadležnih vlasti zahtijevamo, i zapisnik konstituirajuće skupštine, da jedanput stanu na kraj ovim bar- i na ovjerovljeni propis naredbe ze* barskim izazivanjima, jer je čaša već maljske vlade o odobrenju konsti* prepuna i ne može se više trpiti« tuirajuće skupštine, na svaki pri* Gačanin musliman. mjerak pravila, na imenik članova i na svafci primjerak izjave članova ravnateljstva o njihovim potpisima po 50 pira. Osim loga pošalje se okružnom sudu za oglas u službenim novina* ma o protokolaciji zadruge i člano* va ravnateljstva ukupno 100 dina* ra, a za biljeg na taj oglas 5 dinara. Za ovjerovljenje potpisa prvog elana ravnateljstva biljeguje se 2 dinara, a za ovjeren je potpisa sva* Страна 3 Strana „ПРАВДА“ - „PRAVDA41 što izlaze u Sarajevu, obećala su u početku svog izlaženja, da će svojim pisanjem djelovati i na moralni uz­ goj širokih slojeva našeg naroda i nastojati, da se uklone poroci iz na­ šeg društvenog Života. Među najstrašnije poroke bez svake sumnje spadaju seksualni ekscesi za­ puštene i neodgojene mladeži. I umje­ sto, da se ti bar ograniče, ako se već ne mogu potpuno iskorijeniti, pomenuta dva lista iznošenjem najgadnijih slučajeva te vrsti, upravo protivno dje­ luju na mladež, nego što bi možda i sami željeli. Kad naša razuzdana mladež čita o spolnim općenjima djece međusobno, pa sa životinjama i slično, to djeluje na njenu neobuzdanu i usijanu ma­ štu, ona sanja i stvara sebi slike 0 tome, te čeka prvu zgodu, da to i iskusi. Kad već nemamo naročitih sudova za to, ovaj se pojav vrlo delikatne naravi ne bi smio iznositi širokim ma­ sama, njegove bi slučajeve mogao samo »Policajni Vijesnik« registrirati. Šarlatanstvo Krste ; , Cicvarlća. Govoreći o nedosljednosti i šarlatanstvu K. Cicvarića, beogr. „Novosti" % svom 6Q. broju među ostalim navode i ovo: Na ta pitanja vrlo je teško dati od­ govora, jer se g. Krsta Cicvarić ne može više uhvatiti (s oproštenjem!) ni za rep ni za glavu. Jer čovek, koji je do juče hvalio srbofilstvo Hamdije Karamehmedovića ne može valjda za nekoliko sati da promeni toliko svoje mišljenje 0 njemu i da napiše danas: »Mehmed Spaho i Hamdija Karamehmedović, oni koji su sokolili au­ strijsku vojsku pri njenom pohodu na Srbiju 1914-, oni danas ministruju u Beogradu, a nama naprednim Šumadincima zabranjuje se da možemo slobodno ispovedati svoja politička uverenja, nama se preti zatvorom, robijom i ubistvom!« A čovek, koji radi na narodnom jedinstvu ne može valjda 0 Srbima muslimanske veroispovesti i o Vcjvođanima ovako pisati »Okolnost da u našem političkom životu mogu igrati izvesnu važnu ulo­ gu dojučerašnji madžaroni (vojvođan­ ski radikaii) i okolnost da je u beo­ gradskoj vladi danas predstavljena i muslimanska begovska fukara, dok u istoj vladi odsustvuju najbolji i najslobodoumniji šumadijski patriote — to je jedna užasna, jedna vapijuća anomalija!* Je li to čovek naprednih ideja, čo­ vek, kome pre svega mora stajati na duši kako plemenska tako građanska ravnopravnost ? Mi smo doduše već davno prekinuli svaku polemiku s ovim abnormalnim čovjekom, ali ipak prenosimo ovu na­ pomenu „Novosti41 kao potvrdu isprav­ nosti našeg stajališta. : j | | I ii I I I I Kemal-paši, ovo: »Ti ćeš spasiti nesretni puk Smirne, Trakije i Bahkesira, Čiji je Život i čast okaljana po Grcima, pa će Tvoje ime biti zlatnim slovima upisano u historiji.« Ismet paša dao je demisiju na časti šefa glavnog štaba turskog. Za za­ mjenika mu je postavljen Fevzi-paša, predsjednik Vijeća i ministar narodne obrane. Za ministra narodne obrane biće privremeno određen Rifat-paša, dosadašnji ministar unutr. »Times« javlja također, da je nova grčka ofenziva otpočela i da Mustafa Kemal-paša uzmiče. Nu ne zna se, ili on ne može ili neće da ratuje. Grci hoće da privremeno zaposjednu An­ goru, a nada sve žele, da razore želj. liniju i domognu se drvenog građev­ nog materijala. Izgleda, da su sigurne vijesti, koje javljaju, dd se naciona­ listička vlada povlači na Cesareu. Kao Što je to već javljeno, glavne turske sile još nisu odlučno potučene, ali su slabo opskrbljene municijom. Grčka je vojska puno bolje naoružana i jača nego to Kemaliste i misle S početka su kemalisti mislili, da je protuofen­ ziva protiv Grka moguća; oni su bili na lijevom krilu polučili i uspjehe, ali su se morali povući, jer su im Grci bili probili centrum. Turci stavljaju svoje nade u zimu, jer se pretpostavlja, da Grci nisu dorasli naporima, koje iziskuje prezimljenje na Angorskoj vi­ soravni. »Jug. List.« od 24. o mj. ima ove informacije: Atena, 23. avgusta. Po zadnjim službenim izvještajima grčke čete neprekidno’-napreduju i već su prekora­ čile rijeku Sagariju, te zaposjele grad Polakli. Sada se spremaju Grci da zauzmu Gordizu. Po vijestima iz Ca­ rigrada Kemal paša neće napustiti An­ goru bez velike bitke. Pariz, 23. avgusta. Agencija Havas javlja iz Carigrada, da je u Angoru stigla sovjetska vojna komisija pod komandom jednog generala Taj dolazak značajan je u toliko, što je Lenjin prilikom imenovanja Mustafe Kemalpaše vrhovnim komandantom nacijonalističke vojske ovomu poslao brzojavku, kojom ga uvjerava, da će Turcima pružiti obećanu pomoć i da će u tu svrhu k njemu odaslati jednu misiju. London, 23 avgusta Agencija Reuter doznaje iz dobro informisanog izvora u Carigradu, da je sovjetska vlada odaslala u Trapezunt dvije torpiljarke, koje će od sada ploviti pod turskom zastavom. Poziv predsjednika Hardinga na Washingtonsku konferencu. Pred­ Politički pregled. Grčko-turski rat »Journal de Debats od 18. 0. mj. donosi ove informacije: zgleda, da je nova grčka ofen­ ziva pobjedonosno otpočela. Grčki komunike od 14. 0. mj. veli: Napredovanje u pravcu prema Angori nastavlja se brzo, a da neprijatelj i ne pruža ozbilma otpora. Naše napredovanje doseglo je 70 km iza Eski-Sehera. Službeni komunikej od 15. ov. mj. govori opširnije 0 situaciji: Napredovanje grčkih trupa na­ stavlja se normalno. Linija BukluLivrislisar- Langarios-Kišili zapo­ sjednuta je po Grcima. Grčke novine komentirajući te re­ zultate ocjenjuju novu ofenzivu posve jednostrano. U pogledu Kemalista »J. de D.« javlja, da je Vel. narodna skupština u Angori imala izvanrednu sjednicu, tokom koie je Mustafa Kemal-paša držao govor, kojemu se je mnogo povlađivalo- Nakon zahvale kolegama on je rekao: »Nijednog časa ja nisam izgu­ bio nadu, da ćemo uništiti neprijatelja Moralni uzgoj naroda i naše i s Vašom pomoći ja ovoga časa ponovinstvo. Ne mislimo ovaj čas treti­ činjem ispunjavati dužnosti svoje nove rati tu temu, namjera nam je samo funkcije, te ću ih i ispuniti.« Serif-bey, da skrenemo pažnju naše javnosti ’ potpredsjednik grupe Narodne obrane, na jednu pojavu, koja zaslužuje naj- ' uzvratio je na taj govor, izrazivši naj­ , oštriju osudu. Dva informativna lista, | prije svoje potpuno povjerenje Mustafa Bilješke. ' I i 1 I i , t j | ’ i . । ' j I sjednik Harding primio je na svoj pro­ vizorni upit 0 održanju washingtonske konference od svih država odgovor, da pristaju na rješavanje problema 0 razoružanju, te pitanja Tihi g oceana i dalekog Istoka. Sada je uputio engle­ skoj, francuskoj, talijanskoj, japanskoj i kitajskoj vladi definitivan poziv ovo­ ga sadržaja: »Predsjednik Udruženih Država du­ boko je ganut srdačnim odgovorom na njegov poticaj, da se sazove inter­ nacionalna konferenca za ograničenje neoružanja i s tim u vezi za riješenje pitanja Tihoga oceana i problema da­ lekog Istoka. Svaki produktivni rad izdiže pod gospodarskim teretima, koji su već postali preteški za socijalnu pravdu, a za sigurnost mira bilo bi vrlo neproduktivno, kada ne bismo htjeli na putu razoružanja poći napred. Ogromni izdaci, koji dolaze od natje­ canja u naoružanju priječe nacionalni napredak i nacionalnu sreću. Izvan­ redni izdaci ove vrste nisu samo go­ spodarski neopravdani, nego su trajna opasnost za svjetski mir. Čini se, da nemamo razloga raču­ nati, da će porast ovih izdataka pre­ stali, doklegod najveće interesirane vlasti ne nadju zgodnu bazu za spo­ razum, koji će osigurati ovo ograni­ čenje. Mi mislimo, da je sada došao čas za sve vlasti, da direktno progo­ vore 0 tom predmetu na jednoj konferenci. Koliko je prirodno, da će u toku diskusije 0 ograničenju naoru­ žanja pitanje 0 ograničenju pomorskog naoružanja stajati na prvom mjestu, mislili smo s druge strane, da ne bi bilo zgodno, kad bi se isključilo pi­ tanje drugih vrsta naoružanja i kad se ne bi proučile sve mjere, s pomoću kojih bismo mogli olakšati financijalne terete države. Možda ćemo doći do uvjerenja, da je potrebno formuliraj �Stiana 4 Страна ПРЛВДА predloge, na osnovu koji bi se u in­ vili, danas smo dobili pouzdanu teresu čovječanstva dala organizirati vijest, da su još i ovi zaglavili: djelotvorna kontrola nad novim meto­ Mula Ibrahim Pačariz, imam, dama ratovanja. Medjutim posve je I Hadži Abaz Baličevac, Ramo Mujasno, da na cijelom svijetu ne bi bilo dovoljno jake garancije za mir, kada i jezinović, Bećir Klještorac i Musvijet ne bi pokazao prave želje za rat Kompirović, svi iz Bardareva, ograničenje naoružanja ne bi imao ni- j srez milješevski, okrug prijepoljski. kakova izgleda u uspjeh, kada ta želja Poznata četa došla je u nedje­ za mir ne bi našla izražaja u stalnom lju, 21. ov. mj., u 11 sati noći, nastojanju, da se isključe sve diference izazvala ove ljude iz njihovih i da se nadje baza za sporazum, ko­ liko se to tiče temeljnih načela i nji­ kuća, odvela ih u potok i zvjer­ hove primjene. Vlada Udruženih Država ski poklala. želi od svega srca, da se s pomoću Tako je dosad sigurno utvrđe­ izmjene misli riješi pitanje Tihoga no, da je 21 život muslimanski oceana i dalekoga istoka. pao žrtvom zločinačkog djelovanja. Američka vlada nema namjere, da saopći stanovište, koje će zastupati I još nas g. Pribičević uvje­ prigodom pretresanja pitanja o Tihom rava u svoju pravdoljubivost i oceanu i dalekom Istoku. Ona najme : pokazuje naređenja !! ! ne želi, da prije formalne konference dodje do debata, nego želi da oficijel- 1 Muslimani, osnivajte zem­ na izmjena misli bude vodjena u duhu ј ljoradničke zadruge, jer je prijateljstva i srdačnoga dostojanstva. Cilj konačne odluke bit će, da se od- । jedini spas našeg težaka u zadru­ strane sve zapreke. Konferenca, na ■ gama, jer će zadruge provesti koju vladu Udruženih Država poziva : kulturni i poljoprivredni preporod vlade Velike Britanije, Francuske, Ita­ našeg sela, jer bez bogatog i kul­ lije, Japana i Kitaja započet će 11. no- : turnog sela nema ni bogate ni vembra u Washingtonu«. Domaće vijesti. Pokolji se u Sandžaku na­ stavljaju. Osim onih 16 žr­ tava nasilničkog djelovanja ko- I mita i žandarma, za koje smo u | pretprošlom broju našeg lista ja- j Broj 326 Број °RAVDA I prima«. Jučer smo se telefonski obra­ tili na tamošnji naš odbor, i dobili j smo odgovor, da nije istina, da su , oni povratili list, te se čude, što ga I ne dobivaju Na znanje g. direktoru I pošta I Upisivanje u Školu. Upisivanje I učenica u muslimansku višu djevo­ jačku školu sa produžnim tečajem biće 31. augusta i 1. i 3. seotembra, a pre­ davanje će početi 5. septembra. Iza toga dana primaće se učenice u školu ; samo u tom slučaju, ako imaju doz­ volu od uprave zavoda ili važan raz; log za zakašnjenje. Iza 15. septembra ' neće se niko više primiti u školu. U vježbaonici ženske preparan­ dije upisivaće se djeca 1., 2. i 3. septembra o. g. od 8—12 sati. U pojediI nim razredima upisaće se 40 učenica. Redovna nastava počinje 5. septem­ bra o. g. Takse za vodu, kanalizaciju, odi voz smetlja, osvjetljenje stepenica i ■ čišćenje dimnjaka plaćaju — kako j javlja Stanbeni ured za grad Sarajevo kao i do sada vlasnici kuća, a oni onda ubiru uplaćene pristojbe srazmjerno od svojih kirajdžija. Izdavanje veleprodaja soli u za­ kulturne varoši, a ni države. Sve kup. Uprava Drž. Monopola raspisala upute i najizdašnije potpore daje ■ je ofertslnu licitaciju o davanju velibesplatno: „Središnji savez ju­ koprodaja soli u zakup u B. i H. za dvije godine t. j. od 1 januara 1922. goslavenskih selj. zadruga do 31. decembra 1923. Ponude se u osnutku u Sarajevu". i imaju podnijeti do okt 5. 1921. Nemarnost mostarske pošte. — i Upravi Drž. Monopola u Beogradu. Prije nekoliko dana primili smo jedan . Interesenti za ovaj zakup mogu dobiti primjerak našeg lista, što je bio adre­ štampane uslove kod Direkcije du­ siran Kot. Odboru J. M. 0- u Mostaru, hanske režije u Sarajevu, u sobi broj: natrag s primjedbom na pascu »ne 1 14 svakim danom osim sveca i nedjele. Opet je Nova radnja. Ovih je dana otvo­ rena jedna posve nova radionica, mo­ derna stolarska radnja, a vlasnik joj je izuČeni moderni stolar Kasim Džanović. On imade u toj svojoj radnji 10 radnika sve muslimana, i djecu na zanat primio je samo muslimansku. Nije ovo obična stolarska radnja, nego posve moderna radionica, koja od drveta izrađuje sve. Što se može producirati. Novost je u toj radnji i te, što će od sitnih komada drveta izrađivati stvari potrebne za škole kao ienire, pernice, trokute i za kućnu potrebu razne to­ karske predmete. Radnja je s elek­ tričnim pogonom smještena u Azabagića kući u Toromanovoj ulici. Ova je nova radnja izradila za kratko vri­ jeme divan i moderan namještaj za »Cajretovu« banku, pa je svakom naj­ toplije preporučujemo. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd. dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Daniel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Sjetite se „Gajreta!" Ko želi kupiti beglučke zemlje neka se obrati na Osmanbega Hadži^egoviča Bugojno. prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknadivi. prav* Schichi-sa’pun sa znakom: „Jelen". Jelen sapun Je potpuno Čist. posjeduje najveću tzda'nos' kod pranja i dobiva se u poznatoj nredrM- <ч k’-aHicti u komadima od 1 : kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Levi, Sarajevo, Despica ul, 1. Bal han-Rahatlohuma PAMUK sa bademima i sa i bez oraha, roba izvrsna, pakovano u sanducima od 4 kg, 1, i T kg uz najpovoljnije cijene nudi ““ - • -- ■ Upredeni bijeli br. 6 42 Tira plavkasta i bijela br. 6 40 Mul bijeli br. 3 12. Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod flrifović TahiF Naučnika Daniel i A. Kajon ------ Sarajevo -■ Kralja Petra ulica 19. Juriš ćeva br. 6 — Telefon br. 3 — 98. pGLASIVANJE <-j u novinama obavlja pouzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV iz bolje kuće traži knjižara i papirnica A. Romano — Zagreb Tuzla i® Ф * , zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21 — 65. Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000' 104 . Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/aac2ae00daa41ebd00aab37379552192.pdf 8681873d47ccbd54a2b14a8119f72a04 PDF Text Text Pojedini broj K 2*— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. лАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 89 (327) Sarajevo, subota, 27. augusta 1921. 122. Zil hidže 1339.) Problem južne Srbije. I onome, komu pobliže nisu po? znati odnošaji u Makedoniji i u Sandžaku, nego ko samo prati piša? nje naše štamne, jasno je, da su ta? mosnje prilike neodržive. Uznemi? rivanje mirnog građanstva po ka? đacima i državnim organima, koji imaju nalog, da ih progone; korup? čija među činovništvom, slabe ko? munikacije, pomanjkanje sanitet? skih i prosvjetnih zavoda, vjerske zadjevice i trvenja • sve to čini, te je problem ovih krajeva uza svu svoju kompliciranost još zamrse? niji. I ako je to pitanje već od uje? din jenja na dnevnom redu, i ako o? no i suviše zadaje briga i poteško? ea vladi, još do dana današnjega ni? je učinjen ni jedan ozbiljan korak, da se nađe riješen je toga pitanja. U mjesto toga vlada se je zadovo? ljavala, da u časovima, kada pita? nje izbije u malo jačoj mjeri i kad se posljedice neriješenja njegova pokažu u formi, koja ne samo da ne može da služi našoj državi na čast, nego joj i direktno ubija ug? led, dakle u takovim časovima vla? da na brzu ruku, bez dubljeg studi? ja i ispitivanja, lati se mjera, koje apsolutno neće donijeti željenog uspjeha. Izdavanje objava, povećavanje /andarmerijskog kadera, raspisiva? nje ucjena na kačake, povisivanje nlaća upravnim činovnicima u tim krajevima i slično tomu nije dovolj? no da definitivno riješe ovo pita? nje. Rado priznajemo, da je vlada i suviše zaposlena tekućim poslovi­ ma čisto političke prirode, pa nema dovoljno vremena, da ovom proble? mu posveti svu ptrebnu pažnju. Ali cijelo držanje njeno daje nam po? voda, da sumnjamo, ima li ona u? opće volju, da ovo pitanje defini? tivno riješi ili bar počne s priprava? ma za njegovo definitivno riješe? nje. Kako rekosmo, problem je i su? više kompliciran. Ne radi se tu o pokrajini, koja ima homogeno sta? novništvo. Tu su tri naroda nasta? njena: Srbi, Turci i Arnauti, koji su ušli u naš državni sklop s različi? tim historijskim nasleđem, s potpu? no oprečnim narodnim osebinama I kulturom, a što je najvažnije, i s posebnim aspiracijama za buduć? nost. Kad se to ima na umu. jasno je, da vlada mora sebi staviti u za? daću, da sve one opreke, koje do? vode do ovih žalosnih pojava, iz? gladi, da stvori mogućnost za mi? ran život i razvoj tamošnjeg pu? čanstva, da upravne i sve druge vlasti postupaju s njima jednako kao i s ostalim građanima ove dr? žavc, da pribavi nužno rešpektova? nje zakona, da zaštiti ličnu i imo? vinsku bezbjednost od presizanja fanatizovanih pravoslavnih masa i različnih banda, koje pod firmom gonjenja odmetnika iskali uju svoju mržnju i bijes nad muslimanskim stanovništvom. Da se uspostavi jednom red i mir u Makedoniji i Sandžaku, država mo­ ra da kod cijelog tamošnjeg pučanstva pobudi ljubav i privrženost prema državi. Nasilnim putem to se neće mk^d postignuti. Mogu se progoniti svi nezadovoljnici, mogu se učiniti sve represalije na tamošnje pučanstvo, ali to ga neće prisiliti, da * e prikloni dr­ žavnoj ideji, nego će ga odvraćati još više od nje. Da narod preobrazi svoje I ; ’ । i | ' < 1 ! ! j ' ' ' osjećanje, svoje vjerovanje i svoje aspiracije, mora najprije preobraziti svoju dušu. A to neće nikada biti, ako on osjeća ugroženost svoje egzisten­ cije. Narod će se ondajuš više zavući u se i tražiti sve moguće načine, da ukloni i da >e osvrti onima, koji mu tu egzistenciju ugrožavaju, pa makar to bila i suma uržava. Državna bi vlada trebala u ovakovim prilikama da primjenjuje, da tako rečem, pedagoške motode. Kao što na­ stavnik ne može učenike prisiliti, da posvete svoju pažnju predmetu, koji on obrađuje, tako ne može ni država prisiliti građane svoje, da je oni ljube. 1 kao što će pravi pedagog udesiti predmet predavanja tako, da bude Što ugodniji i što prijemijiviji dušama učenika, pa kao što će takav pedagog otkloniti sve one vanjske uzroke, koji bi mogli da dadu povoda odvraćanju pažnje učeničke od predmeta, tako i država, ako hoće da ima lojalne i vjerne građane, mora svojim aparatom, institucijama i taktom prikazati se ta­ mošnjem naiod i prijateljem, mora po­ buditi u njemu osjeća’, da je to nje gova država, da se ona za nj brine i da je njego/ opstanak u t j državi osiguran, mora ukloniti -ve O’e po­ greške uprave i drug-h nadleštava, koje danomice izazivaju neraspolože­ nje prema sistemu, a onda naravno i prema samoj države A tih pogrešaka ima si’a jedna. U prvom redu dolazi tu upravni aparat, koji bi se morao temeljito prečistiti. Štogod je bilo ološa u činovničkom kaderu, koji se je htio na br/u ruku obogat ti, to je otišlo u upravne čino­ vnike u Makedoncu i Sandžak. Stoga nije ni čudo, da korupcija upravo kul­ minira tamo, a bezbjednost da uopće nije nikom os gurana. Žandarmi se rekrutuju iz pljačkaša i prema musli­ manima historičkom mržnjom zadoje­ nih indiv-idua, koji svoju službu upo­ trebljavaju samo u to, da tu S'.oju mržnju na njima izlijevaju. Neoprosti­ vi grijeh učinila je vlada time, što je dozvolila, da se organizuju privatne čete za progon odmetnika. Ne samo, da je time učinjen vrlo rgjav prese­ dan, nego je i vlada sama sebi dala lošu svjedodžbu, da nije u stanju dr­ žati red i mir bez pomoći privatnika. Da se ta pogreška ispravi trebalo bi zabaciti zloglasni radikaisko-demokratski ključ ^:7, a mjesto njega usvojiti princip, da se tamo namještaju samo spremni, ispravni i objektivni činovnici i iz drugih pokrajina, bez obzira na to, kojoj partiji pripadaju. Uporedo s tim Žandarmerijski bi se kader trebao popuniti redovitom v jskum pod vodstvom čestitih, objektiv­ nih i pouzdamh oficira, a s-e koje kakove Pećance i >1. komite najstroŽije kazniti za dosadašnja zlodjela, kako bi se dao primjer drug ma, da ne idu njihovim putem Druga velika pogreška je^t u tome, da se nejednako postupa s građanima. Zapostavljanje muslimana, a privilegisanje pravoslavnih u svakom pravcu daje opravdana povoda vjerovanju, da je naša kraljevina pravoslavna država i da su muslimani građani drugoga reda, da su pravoslavni gospodari, a muslimani raja, koja ima slušati' i pokoravati se ovima. Odgovorni faktori naime i suviše stoje pod utjecajem masa, koje drže, da je sad došlo vri­ jeme, kada se oni mogu svojim sugra­ đanima muslimanima osvećivati radi stoljetnog robovanja Turcima. Ti bi se faktori morali uzdignuti iznad nivoa i shvatanja masa i jednako postupati prema svima građanima Vierska bi se intok rancija morala i i iz škola i iz svih ureda istrijebili, te tako omogućiti, da se i muslimani mogu koristiti blagodatima, što ih država daje svojim građanima. Dosad toga nije bilo, naročito u školama, gd e netrpeljivosti vjerskoj ni plemenskoj ' uopće ne bi smjelo biti m;esta. Ovo ne li b'le teške promjene i one bi se brzo mogle provesti, a nji­ hovim provedeniem .^tvorili bi se uglovi j za konsolidiranje tamo njih pr.lika. Kad bi se one provel-, i to » e na papiru nego na d.elu, nestalo bi najglavniji uzroka nezadovoljstvu, ne bi ; više bilo odmetnika i ne bi b lo povoda, Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Godina 111. • da se razvijaju kod Turaka i Arnauta centrifuRalne težnje, niti bi bugarska i arnatska propaganda mogle da uspi­ jevaju. Ostane li pak pri staromy I razumljivo je, da je onda opasnost od turske i arnautske iridente neizbježiva. ' Kako smo obaviješteni iz Beograda, ' vlada je u glavnom pristala na zahtjeve našeg poslaničkog kluba, koji je u : svom memorandumu iznio najpreče i prve zahtjeve u tom pogledu, pa se uzdamo, da neće ostati samo kod obećanja ili možda kod samo najnuž­ niji m era, nego će se dublje zahvatiti u cijeli problem i pos’epeno ga riješiti i na zadovoljstvo tamošnjeg naroda a i korisno po samu državu. Vidjećemo^ Naše narodno prosvjećivanje. O potrebi narodnog pro^vjeć v.mja toliko se govorilo i pisalo kod na<, a i danas se nep»estan > covori i piše; nu još uvi pk se ne vidi ni iz daleka dovoljno razumijevanja z? ov , za naš opstanak iako važno čitanje, kod i našeg građanina, a još mame go' tavo nikako — kod seljaka. Tomu j- nije samo jedan razlog, nego ih je ; više. Ponajpiije, po mom mišljemu, je : udoban, primitivan i lagodan život, I koji su provodili naši stari, prešao u ! našljedstvo s malim ^hkama i na i naš današnji svijet, te i pored м dana : u dan sve to većih i većih potreba ј njegova prosvjećivanja ne može se on i ni danas da oprosti s tim mirazom i ! zaboravi ono zlatno doba, kad se mc। glo i bez škola lijepo živjeti. Pored te i toj sličnih, da tako ka­ žem naslijeđenih, nepogoda za ;rijem prosvjete dolazi još na našu nesreću pred četjri i po decenija i režim, koji je puno skrivio, da se islamski elemenat u Herceg-Bosni ne pridigne pnsvielno bar toiiko, koliko i suplemenjaci drugih vjeraispovijesti. Škole, koje su najjači faktor za prosvjetno pridizanje jednog naroda, otvarale su se u selima u velikom nerazmjeru prema broju življa naravn i na štetu muslimana, iako se to formalno isticalo kao ključ. Jasno je, da se u ono doba otimao i knez sa svo im seliacima otvaranju škole isto kao i muhtar sa svojima s prostog razloga, jer neće novotarija, zbog kojih mora koju krajcaru više poreza da plati, a di­ jete, mjesto za stadom, plug m ili drljačom, mora u školu Nadalje naš svijet do skora nije mogao zamisliti, da mjesto tuđina u kancelariju može doći i njegovo čobanče Pa i u no­ vije doba, kad se počelo i naših malo više viđati po državnim i privatnim uredima, ne vidi jadni naš svijet to­ liko koristi od svojih sinova, koliko drugi. N/.ša inteligencija, koje i onako ima vrlo malo, nije narodnainteligencija. Ona se odmetnula u varoši, u centre težeći za boljim i udobnijim životom umjesto da se kao „pametna i zrela* još većma približi narodu, iz kojeg je nikla; prouči njega i- njegov život, uoči nedostatke kao i odlike njegove, pa na temelju toga udesi plan, kako da mu pomogne, kako da ukloni ne­ dostatke, a na njegove odlike nakalemi još nešto dobra i lijepa, to se ona stidi, što uopće potječe iz takve sredine — »divlje i nekulturne« za nju. 1 još bi se tuga puno imalo nabrojiti, .što stoji na putu našeg prosviećivanja, ali i ovo, što je istaknuto, a naročito posljednje — nehaj inteli­ gencije za svoj vlastiti narod — do­ I i i i 1 ; ; ; ; | I I । i i ■ j ■ i ; । voljno je uočiti i što prije uklanjati, ako mislimo dobro sami sebi, ako mislimo, da sa manje žuljeva i znoja prinosimo ustima bolji zalogaj, ako mislimo, da u dogledno vrijeme ne uzvršimo najniže i najteže službe Da ne imadne odmah crne slike pred očima o nama onaj, koji se bude prvi put ili vrlo rijetko obazirao na pitanje našeg prosvjećivanja i vrlo malo razmišljao o njemu, treba da zna, da je u mnogo čemu kod nas danas bolje nego prije, ali smo još uvijek zato daleko od onog, gdje smo mogli i trebali biti. A ^ad da se zapi­ tamo, ide li to prosvjećivanje možda za tim, da mjesto običnim građaninom ili seljakom postanemo gospodinom, da mjesto kukuruze lomimo pogaču, da mjesto narodnih haljina obučemo »ancug«? Ili šta se to od nas traži, a šta nam prosvjeta podaje? Na sve bi ovo odgovorili: Od nas se traži ra­ zumijevanje svega; Što se dešava u našem životu i kod nas; traži se pra­ vilno prosuđivanje događa a; traži se od nas, da poznajemo samoga sebe, svoje potrebe i potrebe ostalih oko nas i t. d., pa kad se dotlen dovinemo, onda tek može biti riječi o napretku, našem u prosvjetnom pravcu. A da se dovinemo potrebne pro­ svjetne visine, trebamo i sredstava za to. Najbolje i najsigurnije sredstvo je za to: knjiga, od koje se mi toliko tuđimo »Nije knjiga za nas, ni naši je stari nijesu čitali, pa su živjeli«,, običan je odgovor kod našeg svijeta, kad ga upozoriš na veliku i nepro­ cjenjivu korist od knjiga. Razumije se, knjiga nema nikakve koristi za onoga, koji je ne zna čitati, a živi je prijatelj za onoga, koji to zna, koji umije da se zadubi u nju i da razmišlja o tom, šta je pročitao i saznao iz nje. Knjiga to može dati više nego ikakav prija­ telj, iz nje se nauči više, тпого više, nego iz običnih razgovora; rijetko se možeš sastati s nekim, koji toliko stvari bolje i više zna, nego ona. Druga i prijatelja možeš čuti jedamput ili dvaput da ti priča o nečemu, a knjiga uvijek, kadgod zaviriš u nju. Ona će te sjetiti mnogo Čega, šfo si vidio, slušao ili iskusio, zapamtićeš mnogo toga, što je za te novo i ne­ poznato. Treba dakle to najsigurnije sredstvo i najbolji vodič u Životu omiliti našem svijetu, jer kao što od vje­ štine plivanja zavisi Često puta čovje­ kov život, tako se i knjiga nađe čo­ vjeku na pomoći ma i u najtežem času. �Стпана 2 Strana „ПрАВДА* — „PRAVDA* Ovogodišnji hak s begl. zemalja. , nadu na jednak način kako i deset? godišnji zakupnici iz čl. 7. Beglučke Uredbe. 2. Od davanja naknade izuzeti su bez obzira na trajanje odnosa i ob? rađivači begluka, koji spadaju pod udar čl. 4 Beglučke Uredbe (čl. 4. Provedbene Naredbe k Beglučkoj I ’redbi). 3. Jednako su izuzeti i oni sluča­ jevi, gdje obrađivač begluka spada pod udar revizije iz čl. 5 beglučke Uredbe od .12. V. 1921., pri čemu se upozorujc na okolnost, da je mo? gućnost revizije po čl. 5 nove beg? lučke Uredbe od 12JV. 1921. mno? gt»uža nego li što je bila po čl. 4 prijašnje Beglučke Uredbe od 14./I1. 1920. Dalje ^c upoznaje, da bivši kmet, deložiran iza 1.1 1921 niie više općenito izuzet od dužnosti poda? vanja, kako ranije prema čl. 2 U? redbe od 22. VIL 1919., nego jedino u slučaju, ako spada pod udar čl. 5 Beglučke Uredbe od 12. V. 1921. Ako dakle ne spada pod taj udar, trebaće i takav iza 1. I. 1922. deloži? rani bivši kmet, da odlaže hak. Ako vlasnik dotičnog begluka za? traži hak. a utuženi obrađivač pri? govori, da spada u koju od katego? ri j a spomenutih gore pod 1 3). i? made se postupak o haku da odio? ži. ako je obrađivač prema čl. 22. Provedbene Naredbe k beglučkoj I redbi podnio propisanu prijavu prigovorenog odnosa. Ako takva prijava uopće nije podnesena ili a? ko se pravomoćno ustanvi. da spor? no zemljište ne spada pod udar ag? rarne reforme, ima se obustaviti i dalinji postupak o haku, a tužitelja treba uputiti na put građanske par? be. jer je dotično zemljište spalo pod sudbenu kompetenciju, čim se je pravomoćno ustanovilo,’da ne spada pod udar agrarne reforme. Obrađivači beglučkih zemalja, koie spadaju pod udar čl. 7, 10. ili 13 Beglučke Uredbe, imađu pod svaki uvjet da odlažu naknadu prema niže navedenom propisu. (Nastaviće se). Kako je nastala čitava zbrka u o? vom pitanju, pa se jedni uredi ni? jesu znali snaći, a drugi nisu htjeli da izvršavaju dosadaš? njih naredaba u pitanju pobi# ranja haka sa beglučkih zemalja, to se je neki dan održala konferen? čija između predstavnika upravnih i agrarnih vlasti, da pretrese ovo pitanje i da dadne tačne i precizne upute kotarskim uredima i isposta? vama, kako se imaju držati u ovom pitanju. Mi ćemo te upute, koje je Agr. direkcija u Sarajevu pod brojem 23675/21. razaslala kot. uredima, ov? dje ukratko prikazati, kako bi se posjednici takovih zemalja znali ra? vnati U pogledu vlasti, koje su nadlež? ne rješavati sporove o zakupnini (baku) sa beglučkih zemalja važe o? vc odredbe: Za godinu 1921. nastaje znatna promjena u kompetenciji za suđe? nje po baku sa beglučkih zemalja, te je novom beglučkom Uredbom od 12. V. 1921. stvorena nova situ? acija. Jasna su sada kriterija, prema kojima izvjesni begluci spadaju pod udar agrarne reforme, a za sva os? tala beglučka zemljišta određuje čl 16 te Uredbe, da spadaju pod sudbenu kompetenciju. Prema tome imade sada da vri? jedi kao načelo: za beglučka zem­ ljišta spomenuta u čl. 1 beglučke U? redbe gd 12. V. 1921., te koja spa? daju no čl. 15 i 16 u nadležnost agrarnih vlasti, imade se podnositi i tužba radi odlaganja haka (zakup? nine) kod kot. predstojnika kao de? legata Ministarstva Agrarne Refor? me (prema čl. 5 Uredbe od 22. VIT. 1919. o pobiranju priroda). Sve os? tale beglučke zemlje spadaju pod nadležnost redovnih sudova, te će s toga trebati kod ovih podnositi tužbe radi odlaganja otpadajućeg haka. Ko ima da odlaže hak. određuju ovi propisi: Izuzeti su od podavanja naknade: 1. Obrađivači begluka, koji spadaju pod udar čl. 2. beglučke Uredbe od 12. V. 1921.. a u tom se pravcu predpostavlja: a) da jc begluk naseljen, b) da taj kmetstvu slični odnos (od? nos priorca, pridržnika, prisjevnika i si.) traje 16 godina računajući od 25. II. 1919. unatrag, c) da nije ugo? voreno vrijeme trajanja toga odno? sa i d) da je egzistencija dotične po? rodice vezana za taj begluk. Ako ne postoje s v i gore stavi je? ni uvjeti, a predleži bar uvjet pod lit b) (desptgodšnje travnje odno­ sa) treba obrađivač da odlaže nak? P O D L 1 S TAK. Mustafa: Jz mojih uspomena. Naši dopisi. Visoko, 21. Vili 1921. Dne 17. VIII. u srijedu u neposred­ noj blizini grada, u takozvanom Vareškom polju, napao je Aliju Halilovića Cvjetković Strajina, sin Milanov, oko S sati poslije podne ni kriva ni dužna. Alina su djeca čuvala krave u gore spomenutom polju, pa pošto se i Cvjetkovićevi kukuruzi nalaze u is­ I mi sutra biti sprovedeni u jedan manji grad, gdje se nalazi štab bataliona, u čijem smo rajonu mi prešli granicu. Ovo se maio seoce zove Džiristan a sutra ćemo ići u grad Bašgiran. (Nastavak). Evo nas u selu. Male iz gnjile i slame izlijeplj ne kućice postrojene su u dva reda duž ulice. Perzijanci i Perzijanke stoje pred svojim kućama i gledaju u nas. Mi prođosmo kroz selo i dadosmo pred jednu kuću, na kojoj se bijaše na visokom temretu zastava, b'jelo platno, a na njemu perz jski grb: lav držeći sablju u prednjoj nozi, a iza leđa mu uzlazi sunce To je bila per­ zijska carinarnica i iz kuće i .ade mlad, elegantno obučen u evropsko odijelo Perzijanac. Na fJancuskom nas jeziku upita, da li govorimo francuski ili en­ gleski. M j suputnik Grk zna nešla francuski, te otpoče među njima raz­ govor. Indusi stoje kraj nas, a Perzi­ janac čioovnik od vremena do vre­ mena tumači nešto Indu^u narednika. Sve se sretno svrši Činovnik nam pregleda torbe, a onda se s njim oprostimo. Odosmo u kuću, gd e ie stanovala ova straža. Tu nam dadoše mesne konzerve, šećera i Čaja Donesoše nam svakom po dvije čiste voj­ ničke deke i mi se tu s njima na­ mjestimo. Grk mi reče, da je onom Perzijancu činovniku sve razjasnio, iko smo i šta smo, a on mu je na ti odgovorio, da je sve u redu i da ćemo i i . I ! i I I i i ■ i ' Sarti u Turkestanu. Koliko li se puta uvjerih o isti? nitosti one prekrasne naše narodne poslovice: Čovjek snuje, a Bog od? ređuje. Kroz šest me godina baca? šc sudbina od nemila do nedraga. Jednoć sam u nesretnim kasarnama zarobljeničkih tabora, u onoj uduš? ljivoj, i duši i tijelu nepodnosi? voj atmosferi, dok me opet sudbi? na ne izvede u krasne sibirske pra? šume, koje se dižu k nebesima, gdje sam slobodan u purodi i sje? dim pod tamno?zcleni:J’ cedrom, tim prekrasnim drvetom dalekog i hladnog Sjevera. Tu u s.’noći spo? minjem svoju milu Hercegovinu i one naše hašče i beharajuće bade? me, trešnje i jabuke. I ovdje u o? vom snatrcnju ne zaboravlja sudbi? na na me. Opet me vodi u gndo? ve, bolnice i vojne kasarne. Napo? kon nakon šest godina i/vuh ova moja neumoljena pratilica nacrtati konačni plan i put moga povratka u tako žuđenu domovin i. Put bija? še trnovit, užasan i očajan. I vri? jerne ciče zime i najžešćih sibirskih mrazova, na pola gladan i umoran krećem na put iz Istočne Sibinje, a kroz bukljajuči plamen epidcinv ie pjegavog tifusa i u vječnom stra? hu. da me ne prepoznaju beljševi? tom polju, on je našao za shodno, da iskali svoj divlji gnjev na Aliji. Ugle­ davši ovoga krave na sred njive gdje pasu, pošao ih je tjerati sa Aline vla­ stite njive i sa njive H. Čtfrnila Šahinovića. i ako nijesu ni bile krave u blizini njegovih kukuruza. Potjeravši krave, počeo je grditi i psovati Abji najviše islamske svetinje: Boga. Sveca Muhameda, balinsku mater, i vikati, da će njemu i uopće muslimanima on i njegovi istomišljenici vaditi dušu na noktima i da će nas prstima klati. Alija je pošao da vrati krave, pošto uopće nijesu nikakova zijana učinile, a Cvjetković je pograbio dva kamena u ruke i nož, te je opet počeo pso­ vati i grditi. Na to su svjedoci: Alija Čurt, Sulejman Ćurt i dr. Alija se je povratio u svoj vlastiti mlin, pošto je predusreo, da mu na­ padač ne otjera krave. Nije potrajalo dugo, on je izišao iz mlina, da vidi, gdje su mu djeca sa kravama, a na­ padač je opet ponovno napao vičući, da je ovo Velika Srbija i psujući mu opet najviše islamske svetinje i pri jeteći, da će ga opet prstima klati. Da je ovo istina, svjedok je Ilija Savić, koji je baš bio s njim u mlinu. U isto doba su prispjela troja kola iz Visokog, u jednima je bio žandarm Franjo Blažević, te pošto je vidio, da je napadač bio oboružan nožem i ka­ menjem. izišao je iz kola i pošao put njega. Ne znamo, je li mu oteo nož ili nije, samo je Aliji rekao, da istog napadača mora tužiti. Sjutradan je Alija prolazio pokraj birtije spomenutog napadača na putu u mlin, kad najedamput iz birtije izađe državni policajac Obren Crnogorac i njega zaustavi, te pošto ga je ispitao, reče mu: „Znaćeš ti za me4, i opso­ vao mu Boga Kad ga je zapitao, šta je pisao u svoj zapisnik, on ga je maršnuo. Prigodom ispitivanji po policajcu pred birtijom napadačevom, izletio je iz iste otac napadača Milan Cvjetković, sudski glasnik, te poletio put Alije i zgrabio ga za ječermu, psujući mu i prijeteći, da će ga noktima i prstima derati. Vikao je: »Vidjećeš ti i uopće vi svi! Mi ćemo vas klati prstima i noktima«. Da je ovo sve istina, svjedok je Meho Plješevčić, koji je išao s Alijom u društvu, te kad je na nj Milan na­ valio, onda je policajac isfog Mehu maršnuo, da ne gleda. Ovo se zbiva u sred bijela dana u gradu i u neposrednoj blizini grada. Zaista s? ovakovi škandili, kojima su muslimani našeg kotara izvrgnuti, ne mogu više snositi. Pozivamo upravne vlasti, da poduzmu najenergičnije mjere protiv ovakovih napasnika, i inače ćemo i mi biti prisiljeni, da se branimo onako, kako znamo V i s o č a n i n. ci. Dane i mjesece provodim u va? genima i po stanicama Sibirije. U? rala i Evropske Rusije. Grozno je i strašno spominjati i oživljavati u uspomenama ono sve, što mi bi su? đeno vidjeti i doživjeti u zemlji, gdje već četvrtu godinu vlada anar? hija i raznosi se bura najočajhije borbe. Tko nije vidio ogromne gra? dove bez i najmanjeg prlznaka ži? vota, tko nije vidio ona ispijena mrtvačka lica izmučenih i tjelesno i duševno ljudi, koji gladuju već drugu ili treću godinu, a bez nade u bolju i ljepšu budućnost, tko ni? je sjedio na omanjoj željezničkoj stanici i po dva i tri dana bez hljc? ba i drva očekujući lokomotivu, dok se ne vrati popravljena i s u^Ije? потп, tko ovo i ovome slično nije doživio, taj ne zna i ne može osje? titi onaj užas i očaj, šta čovjeka O? buhvaćaju i po nervima kao ogrom? nim čekićem udaraju. Bijaše sve to strašno i užasno, ali i o ovim se u? žasima može reći onom: .Gdje je sreća tu je i nesreća; Gdje nesreća, tu i sreće ima. Nekadašnja pastorčad carskog veličanstva danas slobodno dižu glave i udaraju temelju svojoj Ijep? soj buđunćosti. Radnik i siromah pregledaše, vidješe i osjetiše, da bi i oni mogli biti srećni, siti i odje? veni, samo kad bi bilo pravde na svijetu i više ljubavi među ljudi? ma. A što je u istinu najpohvalnije u današnjih gospodara Rusije, to Bpoi 327 Broj Bilješke. Narodno pozorište. Ova kultur? na ustanova, za koju se je već da? viio prije rata osjećala potreba u Sarajevu i koje je osnutak još po? kojni bosanski sabor bio zaključio, ostvarena jc prije gotovo dvije go? dine Nu već u prvom početku ona je pokazala izvjesnu anemiju. Nje? zin se Geburtsfchler sastoji u tom, što je osnovana u zlatno doba pro? tekcije i »mučeništva«. Kao što sva? ko djelo nosi biljeg epohe, u kojoj jc nastalo, tako je i naše kazalište (ili kako se to službeno zove pozo? rište) opterećeno tim biljegom. Na upravu kazališta postavljen je sred? njoškolski profesor, kojega se čije? la kvalifikacija za taj položaj sasto? ii u tome, što je Srbin i patriota. A koga je Bog obdario tim sposobno? stima, taj se mirne duše može sta? viti o bok svima onima, koje su ov? laštenc, da se s ponosom deklarira? ju sa »Madchen fur alles«. Takovi пс trebaju, da se ističu ni poznava? njem kazališne ni dramatske um? jetnosti, ne trebaju da imaju ni up? ravničke sposobnosti ni ma šta dru? go. Ta, ko bi još danas, u doba slo? bode i demokracije, mislio na to?! Da bi vladala potpuna harmoni? ja, trebalo je slici naći priliku. Za dramaturga postavljen je svršeni (ili nesvršeni?) srednjoškolac, koji je vješt čitanju i pisanju, i to ćirili? ccm i latinicom, koji ic već u gim? naziji pročitao nekoliko drama, ko? ji posve tačno zna, da je drama vrst poezije, koja se izražava dialogom i koji je u Prnjavoru ili u Trebinju (nejse već) imao priliku da vidi, ka? ko se »izigravaju« drame, tc koji je još ođ nazad 10 godina redovito posjećivao sve predstave, što bi ih pojedine putujuće glumačke druži? ne priređivale u Sarajevu. Napokon on je pročitao i Skerlića i ima ga »u malom prstu«, prevodio je Šo? pcnhauera i još neke. Neki su cje? pidlačari doduše držali, đa to ipak nije dovoljno za jednog recimo dr? matrga, jer su čuli, da se u kultur? nim zemljama traži za to fakultet? ska sprema, poznavan je 2 3 moder? na jezika i samostalna djela dra? matska. Stoga su se nosili mišlju, da našeg »dramaturga« pošalju malo u Pariz na tebdil?havu, ne bi li nam Francuzi istesali makar osrednjeg palanačkog dramaturga. Ali se opet popišmanili. The, koješta! Život je i onako kratak, pa da se momak muči besposlicama?! Može on nama i ovakav, kakav je, valjati. Tako je temelj udaren, vlada se jc pobrinula za pare, a upravitelj za glumce i za - bezbeli — glumice. je ono njihovo neumorno dokazi? vanje ruskom pravoslavnm građa? ninu, da su svi njegovi susjedi ino? vjerci i drugog plemena ljudi isto tako ljudi kao i oni pravoslavni i imaju i moraju imati ista prava u žvotu kao i oni, Rusi. Istina građa? ni današnje Rusije mnogo trpe ma? ferijalno i u drugom pogledu, svi su gotovo goli, bosi, a uzroka je ovo? me stanju stotinu i tisuću. Ovakve su i ovima slične misli u mojoj glavi, dok nas lokomotiva stenjući i uzdišući dubokim i teš? kim uzdisajima nosi preko neprv? glcđnih ravnica Orenhurgskog kra? ja. Minusmo i Arapsko more, gdje na stanici »Araljskoje morje« ki; pismo divne svježe ribe i kavij;j> ra. Putujemo dalje i evo lokomo tiva oprezno prevlaci naš vlak pre? ko drvenog, provizornog mosta, jer eno tamo podalje u dubinama rije ke leži oboreni željezni most, pro kleta posljedica građanskog rala i međusobne bratoubilačke b^rbe Yeć drugi dan naime putujemo pn . djelima, gdje se odigraše strašni i očajni bojevi među Boljševicu m : orenburgskim kozacima. (Nastavićo se). Sjetite se „Gajreta!" �Број 327 Broj I to je nakon dugih puteŠestvija »nabavljeno«, kao i garderoba. Po# Počela su i prikazivanja. Ali se od# mah pokaže prokleta smola, smola na sve strane: i u publici, i u kri# tici, i u upravi i u glumcima, pa od nckle udarila i u glumice, ama svu# gdje pa eto ti. Bježi u provinciju, bježi u Dubrovnik, tamo valjda nc# ćt biti smole. A ona prokleta svu# kud za kazalištem, baš ko vila za Halilom. Nezgoda je to. Valja naći izlaz. Popraviti i adaptirati zgradu. Do# bro. Uzeti nove redatelje i rdda# tel jice. Assez bien! Upotpuniti gar# dcrobu i repertoar. 1 to. Pa i gluma# čki kader upotpuniti. Reklama u »Nar. Jedinstvu« veli: »Među glum# cima ima i veoma mladih. Ima i* dvojica početnika, sasvim mladih ljudi (možda ni sa punih dvadeset godina)«. Takova reklama može u Sarajevu da pali i da imadne efek# ta. Naravno. Dakle sve u redu. S vježbanjem komada počelo se već 15. dv. mj. U oktobru započinje se# zona sa naravno »Zulumća# rem« dra Vlade, a onda slijedi bezbeli blaženi i uvijek u nas mo# derni »Kir Jani a« i si. Samo baca u brigu pitanje: Kako će se držati ta prokleta, »gurmanska«, nekulturna i t. d. publika i sitničavi kritičari? Ako i opet budu nezadovoljni, ne znam, šta da se radi? Pitija bi iamačno, kako je glupa, na to pitanje dala ovaj odgovor: Od .“lave riba smrdi. A g. upravitelj zna nar. pjesmu »Zidanje Skadra«: Dok se ne uzida ljudska žrtva pod bede# me, sve će se, što neimari danas sa# zidaju, noćas porušiti. Jesu li gg. up# ravitelj i dramaturg spremni na o# vakove žrtve? Kulturni niveau „Hrv. Sloge4*. — »Hrv. Sloga« u nekoliko svojih zad­ njih brojeva počela je pod rubrikom »Novinari i političari« iznositi slike i nekojih naših narodnih poslanika. Svi oni, koji imaju u sebi i trun džentelmenstva, koji se uopće broje među odgojene ljude, davno su već prestali reagirati na prostačke napadaje deriščadi oko »Hrv. SI.«, pa bismo i mi preko toga prešli, ali hoćemo da is­ taknemo još jednu odliku tog listića: Nije im dosta blatiti lično i političko •.poštenje ljudi od ugleda i položaja, nego su pošli zadirati i u familijarni život i pisati o hanumama njihovim. Ovo prevazilazi drskost i nevaspitanost i četjadi oko »Hrv. Sloge«! firčho-tursM rđ. Boj kod Gordiuma. Iz Pariza jav­ ljaju: Kao što „Radio" iz Carigrada izvješćuje, zadnje vijesti, koje dolaze iz Anatoliie, potvrđuju, da je glavni -d'o kemalističkih bojnih sila sukobio se s grčkom vojskom kod Gordiuma, gdje je na bojnoj liniji od 40 km ot­ počeo boj. Ova se fronta proteže od Jeni Кеуа prema jugu ^do Salatskog, sjeverno od Gordiuma. Kad su grčke trupe s velikom mukom i uz velike gubitke prešle preko Sakana-Sou-a, pokušale su, da lijevo krilo neprijate­ lja ustuknu Turci imaju izvanredno čvrsto izgrađene položaje, iz kojih se tvrdokorno brane od Grka. Iz vijesti carigradskog dopisnika „Exchange telegraphe-a" proizlazi, da kemalistički otpor stalno raste. Drži se, da su turske nacionalističke trupe dobile pojačanja iz Kavkaza i .Cicilije. * „Journal de Debats" od 20. o. mj. donosi: Mustafa Kemal paša preuževši vrhovno zapovjedništvo vojske upravio je svojim vojnicima dugu proklama­ ciju, gdje priznaje težinu situacije, ali poziva vojsku, da ipak ima pouzdanje. „Nakon zadnje bitke, koju je bro­ jem jači neprijatelj uz vrlo teške gu­ bitke dobio, naša je vojska zauzela ove položaje ne izgubivši ništa od svoje borbene snage. Ovoga se časa neprijatelj, koji je udaljen od svoje operacione baze, nalazi prtd našim četama, spreman da ispuni svoju zadaku do kraja." Kemal-paša potvrđuje svoju spremnost, da izvede formalnu volju narodne skupštine za uništenjem neprijatelja. Turski se otpor živo organizira. Prema vijestima grčkih novina, upravo se u Angori formira nova armija. 3040.000 ljudi, dovedenih sa Kavkaza na grčku frontu. „ПРАВДА* - „PRAVDA" Angorski komunike od 18 augusta javlja ponovno zauzeće. Altuntaša po odielu turskog konjaništva Naprotiv brzojav iž Atene, l^)ji je prispio u London, navješćuje, da su grčke trupe samo 75 km udaljene od Angore. „Neue Freie Presse“ donosi vijest pod naslovom: „G ci demantiju za­ uzeće Altuntaša" ovo: Atena, 19 VIII. Štampa je jako uzbuđena saznavši za zadnji angorski kom inike, koji go­ vori o zauzeću Altuntaša po Turcima, koji leži kojih 100 km iza grčke fronte. Uostalom, to je bar šesti puta, što kemalisti javljaju o zauzeću toga mjesta. Politički pregled. Sjednica ministarskog savjeta. Beograd, 25. avgusta. Sinoć je bila sjednica ministarskog savjeta koja jc trajala od 5 do 9 sati. Odobreni su krediti pojedinim ministarstvi# ma, naročito ministarstvu socijalne politike za izdržavanje i smještava# nje baranjskih izbjeglica. Ministar finansija izvijestio jc da je završen pretres novog budžeta. Određen je posebni komitet ministara, koji će pretresati budžet prije nego što bu# de predan državnom finansijskom odboru. Po tomu se prešlo na raspravu o događajima u Sandžaku i u Južnoj Srbiji. Ministri Dr. Spaho i Dr. Ka# ramehmedovć predložili su da se u ove krajeve odašalje naročita an# ketna komisija, koja će istražiti te događaje, i o njima podnijeti izvje# štaj. Taj je prcdlog usvojen. Na koncu je određeno posebno odaslanstvo ministarskog savjeta, koje će otići u Pariz, da se pokloni Njegovom Veličanstvu Kralju A# leksandru. U odaslanstvo su ušli ministar finansija Dr. Kumanudi, ministar saobraćaja Uzunović, mi# nistar trgovine i industrije Dr. Spa# ho i ministar poljoprivrede Pucelj. Akcija g. St P»otića, Za vrijeme svoga bavljenja u Hrvatskoj g. Stojan Protić je željen samo da se izbliže upozna s pojedinim hrvatskim politi­ čarima i da dobije njihovo tačno gle­ dište na današnju situaciju. Kako saz­ najemo susret g. Protića s tim ljudi­ ma imao je čisto informativan karak­ ter, a nikako se ne može pridati drugi značaj. On nije vodio nikakve pregovore, niti je sklapao kakav sporazum. G. Protić uskoro pokreće svoj list, koji će zauzeti opozicioni : tav prema radikalno-demokratskom bloku. Hoće li g. Protić ući u parlamenat, nije još poznato, jer sve zavisi od toga, hoće li on uspeti da u Narodnu Skup­ štinu uđu stranke, koje su se do da­ nas uzdržavale da to učine Nu svi su izgledi da se na političkom hori­ zontu pomalja potrebitost g. Stojana Protića, koji u Radikalnoj Stranci predstavlja uvi,ek jedan veliki autori­ tet, a gdje ima pojava, koje nagoveštavaju krizu jačeg obima. Sporazum između Enver#paše i Kemahpaše. Prema vijestima iz Ca# rigrada postignut je sporazum iz# medu Enver#paše i Kemal#paše. — Prema tome sporazumu Enver#paša imao bi -doći u Anatoliju sa svojom armijom iz Tartare. irska nezavisnos . Listovi javljaju iz Dublina, da je Dejl Ejren odlučio, da sazove predstavnike svih klasa irskog naroda, da formulišu svoje gle­ dište o riješenju irskoga piianja Pitanje na gospodina Ministra Saobraćaja. Kotarska Ispostava u Čapljini upra­ vila je Dervišu Ibrulju odluku od 5. VII 1921. broj 2069, a tiče se rušenja njihovih dućančića. Ta odluka glasi: „Direkcija Državnih Željeznica u Sa­ rajevu od 2l- 4. 1921. pod brojem 7303 II od 1921. umolila je ovu ispo­ stavu, da poduzme sve nužne korake, da se što prije uklone sve daščare (dućani), koje se nalaze kraj rampe odnosno ceste do željezničke stanice i to onako kako je već pod broiem 13.617:20 rečeno i koje vam je riješenje od ove ispostave dostavljeno sukcezivno jednu za drugom, tako da ' do konca septembra o. g. nestane 1 svake te daščare i trgovine pokraj željezničke ograde. • • ‘Direkcija opravdava taj zahtjev ti­ I me, što su sve daščare izvrgnute opa­ snosti požara uslijed vrcanj* varnica. te da sve osim onih četiri pokraj rampe leže na željezničkom zemljištu, a nijedan od interesenata neće da potpiše ugovor, koji je ona priposlala. Što se osobito onih četiri tiče, one i smetaju prometu preko rampe, — Direkcija traži apsolutno odstranjenje, j tim više, što će se ograda dignuti i I time daščare same po sebi padaju. Saopštavajući vam ovo, dajem vam rok do konca septembra da daščare sve uklonite, jer će se u protivnom slučaju na 20./9. 19*1. prisilno na vaš trošak odstraniti. Do tog vremena neka se svaki za dućan pobrine. — Ograda će se po­ četi na 1. septembra dizati i do 29/9. I dovršiti. Svaki neka već sada počme j sebi dućan tražiti i kako bi mu bilo i : lakše daščare ukloniti. Ni u kojem slučaju se neće uzeti u ! obzir, ako bude u daščari robe kad se :ste budu dizale i svakom se već ! sada napominje, da za štetu ne odgo­ vara niti ova ispostava, a niti općin­ 1 ski ured u Čapljini, jer imate dosta ' vremena do 10 9. ov. god. Ova će se odluka na 20.9. 1921 smatrsti punovažnom i izvršivom. Upravitelj ispostave: P a p i ć.“ Prema tome, ako je Direkcija voljna te daščare ostaviti pod ugovorom, koji i se tiče najamnine, otpala bi bojazan ' od požara, kao i taj navod, da dašča­ re smetaju prometu. Daščare pripa­ ! daju petnaestorici kućnih domaćina, koji uzdržavaju svoju čeljad samo od I ove zarade, te bi u slučaju njihova odstranjenja došla u pitanje egzisten­ i cija njihove mnogobrojne čeljadi. Stoga sam slobodan, Gospodine Mi­ , nistre, staviti na Vas sljedeća pitanja: 1 .) Je li Vam poznata gornja odluka i željezničke direkcije u Sarajevu, koja I je putem kot. ispostave u Čapljini po­ ! sjednicima spomenntih daščara uru­ čena? I 2 ) Jeste li voljan, Gospodine Mini­ stre, obustaviti deložiranje ovih siro­ mašnih građana i rušenje njihovih I daščara, koje bi imalo otpočeti 19. i i dovršiti se 20 9. Pošto Skupština ne zasjeda, molim i pismeni odgovor. Primite, Gospodine Ministre, i ovom zgodom znak moga odličnog pošto­ I vanja. । Mostar, 12. avgusta 1921. g. Salih ''aljić, narodni poslanik. Domaće vijesti. Dolaznk nar. poslanika, Većina naših nar poslanika, koji su bili u Beogradu radi sprovoda i radi zadnjih nasilja nad muslimanima u Sandžaku, doputovali su kućama. Istupio iz kluba. Narodni poslanik g. dr DŽaferbeg Kulenović najavio je neki dan svoj istup iz poslaničkog Jug. musi, kluba. Klub je na zadnjoj svojoj sjednici primio taj istup na znanje. U komisiju zi ispitivanje doga­ đaja u Sandžaku ušla su ova gg. nar. poslanici: Od Jug. musi, kluba dr. Halidbeg Hrasnica, od radikala Milorad Vujičič i od demokrata Košta Timotijević. Komisija bi se ovih dana imala zaputiti u Priboj. Imenovanje. Kako »Narodno Je# dinstvo« br. 172. od 25. o. mj. jav# lja, pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu imenovala jc mualima Tahir ef. Pozđerovića iz Goražde pravim učiteljem vjere u definitiv# nom svojstvu, te mu povjerila na# stavu u islamskoj nauci o vjeri u trgovačkoj, u 1. i II. dječačkoj, te u djevojačkoj narodnoj osnovnoj školi u Trebinju. Zagrebačko gradsko vijeće ras­ pušteno je rudi toga, jer nije htjelo spremiti deputaciju na pogreb Kralja i jer je agitiralo kod drugih gr. općina u Hrvatskoj, da i one toga ne čine. Manjina je ipak poslala svoje izaslan­ stvo, a dr. A. Pavelić je radi toga istupio iz Hrv. Zajednice. Страна 3 Strana Politički položaj u Beogradu os# tao je nepromijenjen. Pošto je po# stignut načelni sporazum između Radikalskog i Demokratskog kluba glede programa rada ministarskog savjeta i Narodne skupštine, osta# jc, kako listovi tvrde, jedina pote# škoda sporazum u pitanju raspodje# lc portfelja. Ovo pitanje će doći na dnevni red u najskorije vrijeme. Početak nastave na Okružnoj medresi u Sarajevu. V.#m. centr. uprava nam javlja: Pošto se izvo# de poravci i proširenja na konvik# tu. Okr. medrese u Sarajevu, to će nastava na tom zavodu otpočeti 15. sept. o. g. U I. razr. primiče se 20 novih pi# tomaca, između kojih će najsiro# masniji uživati sve besplatno, osim odijela i obuće. Imućniji će plaćati djelomične, a bogatiji faktične tro# škove za svoje izdržavanje, dok svi bez razlike trebaju sobom ponijeti po nekoliko pari rublja i bar po jc# dno odi jelo. Molbe, vidirane po mjesnim kot. v. m. povjerenstvima, treba izravno poslati na Ulema#Medžlis i to naj# kašnje do 10. septembra o. g. i pri# ložiti im slijedeće dokumente: 1. Li# jecničku svjedodžbu o potpunom duševnom i tjelesnom zdravlju mo# litclja; 2. Svjedodžbu nadležne op# čine o imovinskim prilikama; 3. Rodni list, iz kojeg će se vidjeti, da molitelj nije prekoračio 14. g. ži# vota i 4. Svjedodžbu o svršenoj osn. .školi. Svi roditelji bez razlike podvr# gnuće se prijamnom ispitu, koji će st 15. i 16. sept. obaviti i to iz sli# jedećih predmeta: 1. Iz kiraeta: raz# govjetno učenje iz Kurana: 2. Iz sm.shrv. jezika: pravilno čitanje i pisanje latinicom (ćirilicom), ražu# mijevanic pročitanog, glavne vrsti riječi i dijelove proste rečenice i 3. Iz matematike: okretno računanje usmeno i pismeno, cijelim, jedno# imenim i višeimenim brojevima. Matura u velikoj gimnaziji. Pred# ispiti za ispit zrelosti u velikoj gim# naziji obaviće se 19. septembra. Kandidati treba da se prijave (us# meno ili pismeno) najkasnije 17. septembra. Pismeni ispit zrelosti irajače 20. do 23., a usmeni će ispit biti 24. septembra. Početak školske godine u Muškoj preparandiji i Višoj narodnoj dje# čačkoj školi u Derventi. Zbog po# pravaka u šk. zgradi, otpočeće šk. g. 1921. 22. za I. godište Muške pre# parandije u Derventi 10. sept. a za П.. III. i IV. god. Preparandije IV. godište Narodne više dječačke ško# le 4. sept. Imena učenika, kojima su podijeljena mjesta u konviktu po# menutih zavoda objaviće se ovih dana u službenom listu. Oni, čija se imena tako objave, neka otputuju u Derventu ne čekajući na zvanič# no rijeŠenje svoje molbe. Ko prispijc u Derventu prije na# prijed navedena roka, moraće se za stan i hranu pobrinuti sam iz svo# jih sredstava. Teferič ratnih invalida. Kako smo p. n. općinstvo obavijestili Udruže# nje ratnih invalida Oblasni od# bor u Sarajevu odgodio je zakaza# ni teferič radi smrti blagopokojnog Nj. V. Kralja Petra I. na dan 28. avgusta o. g. te da će se isti na taj dan obdržavatt. Teferič će se održati u Gaju nad Hridom, na koji se p. n. građanstvo najuljudnije poziva. Iz Glavnog sekretarijata „Đač kog Doma VisokoŠkolacau u Z grebu. Dobrovoljni prinosi, koji su dosada stigli za „Đački Dom“, poslani su većim dijelom iz vlastite inicijative, dok Akcijoni Komitet nije sa svoje strane nikakovih okružnica slao. Me­ đutim A. K. kani u najkraćem roku organizirati sistematsku akciju sabi­ ranja u svim dijelovima naše domo vine. Da to mogne što uspješnjje pro­ vesti, potrebno je, da se iz svakog mjesta jave dobrovoljno agilne osobe, koje cžtvaju ugled u svoioj okolini, te koje bi preuzele povjereništvo sa­ birne akcije za svoje mjesto i okolinu, Sabirače se na različite načine i to na sabirnearke, priređivanjem zabava,: I koncerata, plesova, predavanja, kaza- �Stiana 4 Страна „ПРАВДА* — lisnih predstava, sakupljanjem pomoću žara i t d. Sve upute d je Glavni sekretarijat D. D. V , Zagreb — Sve­ učilište. — Apeliramo dakle na sve rodoljube, koji su voljni bio na koji način pripomoći studentima oko izgradnje njihova doma, da se što prije obrate na Centralni Sekretarijat u Za­ grebu, i zatraže potrebne unuta. Spe­ cijalno molimo učitelje i svećenike, da oni preuzmu vodstvo sabirne akcije u svojim mjestima. U svim gradovima i većim mjestima najbolje bi bilo orga­ nizirati jedan odbor od nekoliko lica za sakupljanje dobrovoljnih prinosa Taj bi odbor bio u vezi sa Gen. sekr. u Zagrebu, koji pi mu slao upute i inicijativu za različite priiedbe. B.-h kolo jahača „Regent Alek« sander* odgodilo je radi smrii Nj V. svoj 5. i b sastanak i to tako, ua će se 5. sastanak održati ne na 21. ov. mjeseca nego na 28. ov. mj., a 6.. koji je ujedno i zadnji ove godine, biće na 4. sespembra. Premda su sve dosadanje trke bile vrlo interesantne i pru- i i i i Broj 327 Број dRAVDA“ pa publiku upozoravamo osobito na ovaj sastanak, koji će biti 4 septembra. Rok upisa je za ovu trku 1. septembra kod Komandanta Žandarmerijske Bri­ gade pukovnika Mitrovića ili kod di­ rektora državne Ergele Ibrahima Hadžiomerovića. i samo to, da će konji poći od državne | pastuharne oko 11 sati prije podne pa onda preko Dolca, Rajlovca, SemiI zovca, Vlaškova i Podlugova u Visoko, a ostale na Kiseljak i s Kiseljaka preko Kobilje glave, Blažuja i llidže na trka­ lište u Butmir. Ovo je staza od 80 ki­ lometara pa će biti interesantna kako obzirom na izdrživost konja, tako i jahača. Nagrada za ovu trku je prvom 20.000 kruna, drugom 4.000 kruna a I trećem 2000 krune. Kako se čuje, već su se za ovu trku prijavili od naših športista sa svojim konjima d rektor državne Ergele Ibrahim Hadžiomerović, potporučnik Dervišbeg Ćengić i Seadbeg Kulović, koji ( će svoje konje osobno jahati, a za ovu trku opaža se veliki interes i među oficirima, kao i među |ostalim građanstvom. Publika će se moći kla­ diti i na ove konje, jer će ih imati priliku viditi. Pošto su trke ove vrsti upravo ne­ kako miraz Bosanaca to ima nade, da Detaljni program ove trke će se naknadno objaviti, a za sada se znade će se javiti mnogo trkača iz Bosne, žile publici i Ijubiteljim i ovoga najljepšega športa sve ono, što su očekival i, ipak će ova dva zadnja sastanka biti na interesantnija, jer se neprestano javlja sve više konja iz Beograda, Za­ greba i Subotice, tako daće „Schwindlerin** kapetana Žeste, dosadašnja jpObjediteljica našega trkališta, imati u ova dva sastanka uz Kandaka još i drugih ozbiljnih konkurenata, a »Opoš« Dervišbega Čingića, dosadanji pobjeditelj na preponama, imaće da se okuša sa ozbiljnim takmacem »Kotoiem« i drugim. No najinteresantniji biće sa­ stanak zadnji na 4. sept, jer će toga dana osim uobičajenih trka u Butmiru biti i daljnja trka državne Ergele. Ovu trku daje Uprava Ergele samo za konje oždrebljene i odgojene u B. i H._ da time pruži priliku domaćim konjogojcima, da i oni mogu reflektirati na jednu oveću nagradu i da time po­ digne uspavani duh b.-h. konjogojaca za omiljeli konjski šport. 1 ; i 1 i Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad# hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes* platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd. dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Daniel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra 1 ulica 19. Narudžbe iz vana izvrŠuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. ŠiRITE ,,PRAVDU“. Za održati uvijek zdrave zube jest; ELIDA-pasta jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo и111111Ш1111111||||Ш111111!111111|||||||||||||||||||ПШШ1Ј|||||||||1Ш za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Д|ђег! Vita LbvL Sarajevo, Despiđa ul M šEvi, štahori, stjEnice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda 1 hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16*—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K ' 15*—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast i za uši na blagu K 5*— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20‘—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. JUnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. SSF* Preprodavaocima popusti Balken-Rahatlokuma i Oglašujte u „Pravdi" ф & ф Ф •£ $ t Ф jO j& Ф # i® I Naučnika | | I $ # g Daniel i A. Kajon ф * •Si и ' — Sarajevo = » ф Kralja Petra ulica 19. u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete bili zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstine kao škare, t.oževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke flrifović Taliir — Tuzla iz bolje kuće traži knjižara i papirnica £ Oglašivanje URA! sa bademima i sa i bez oraha, roba izvrsna, pakovano u sanducima od 4 kg, 1, i 4 kg uz najpovoljnije cijene nudi ~ -— I ' I H. Sottner o Ljiljani hi 706. BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: 3 Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000’ . Ulošci preko K 25,000,000 —. Pričuve preko K4,000.000 - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1о,ооо.ооо kruna. Ptičuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN ■■■■■.............. Odgovorni urednik: Lbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. II । .. .................... ■ ■ ■■■■■■ ■■■!............ ... ....................................... štamparija D. i A. Kajon. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d97c13c8aca03272fd34635dbb641fcf.pdf 20ab6f803f257bf02d96b84d8a24d1f2 PDF Text Text POSiARfNA U GOTuvU FlACF'JA. Pojedini broj К 2-— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj* Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Г. ^IO ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 90 (328) Sarajevo, utorak, 30. augusta 1921; (25. Zil hidže 1339.) Kuda ovo vodi? Ko vas je nagovorio na ovaj korak, koji može ne samo da iza? zove gubitak penzije, nego i aps? Da, g. baj? faliče, onaj isti aps u koji su vaši švapski i crno?žuti uljezi g. 1914. trpali Srbe. G. rajfali? če, ne šalite se glavom nego o d m a sprova? dajte ministarska rjc? : šenja. 1 to danas!... ' St. Kobasica. Mentalitet znatnog dijela pravo? slavnih masa, koji se je stvarao u stoljetnoj podložnosti prema Tur? skoj i bivšoj Austrougarskoj, a koji se očituje u tome, da se treba svetiti, da treba uništiti sve ono, : što se ne krsti sa tri prsta, te koji I smatra, da je našim narodnim i dr? žavnim ujedinjenjem nadošao čas, kada će nosioci tog mentaliteta po> stati apsolutnim gospodarima u dr? žavi i sve druge elemente u njoj podvrgnuti svom ćejfu, našao je svog najizrazitijeg predstavnika u osobi Đorđe Čokofila. U svom spi? onskom, megalomanskom i proze? litskom patriotskom bjcsnjl.u,.,Qn је^ kaljao, denuncirao i mlatio sve i , svakoga, samo ako nije čistokrvni pravoslavni. Na njeg se doduše ne bi trebalo danas obazirati, jer je on lično za našu javnost mrtav. Ali otrovno sjeme, koje je dvije godine sijao, 1 palo je na plodno tlo. Njegova ide? ologija još i danas živi i to ne samo u svijetu masa, nego se ona i odoz? gor ostvaruje. Žrtvom te abnormal? ne pđjave ponajvše su, naravno, či? novnici. Svakidašnji su pojavi kod nas, da se pojedini čokorilovci poČ? nu u novinstvu ili na ulici buniti proti jednom inače potpuno ispra? vnu, čestitu i savjesnu činovniku, jedino poradi toga, jer nije pravo? slavni Srbin ili jer neće da bude pu? kim oruđem u rukama čarsije. Srpski narodni poslanici, bez razli? ke pripadao on radikalnoj, zemljo? radničkoj ili demokratskoj partiji, čine presiju na vladu sve dotle, dok se ovom jadnom čovjeku ni krivu ni dužnu ne skrha vrat. I tako se u nas nakon prevrata ne samo ubi? jaju cgsistcncijc, nego naš činov nički aparat sve iz dana u dan sla? bi gubeći najspremnije, najpravič? nije i najobjektivnije činovnike. Pod izlikom, da treba goniti cr? no?žute: čistiti gubu iz torine — kako se to žargonom »Srpske Zo? rc« i njene nasljednice »Srpske Ri? ječi« veli uspjelo je ovim u naj? punijem simslu riječi destruktivnim elementima, koji su za se patenti? rali patriotizam i državotvorstvo, baciti iz naše upravo ne samo vrlo čestite i ispravne činovnike druge narodnosti, koji su se kod nas bili već ili posve ili napola nacionalizi? rali, nego i naše rođene sinove, ko? ji im nisu konvenirali i koji nijesu htjeli da slijepo slušaju pravoslav? nu čaršiju. Nas bi predaleko odvelo, kad'bi? smo počeli nabrajati sve ove slu? čajeve Njih je toliko, da bismo o? vaj cijeli članak mogli samo nji? hovim imenima potpuniti. Mi če? ino se za ilustraciju poslužiti samo sa par primjera, koji se upravo sa? da odigravaju pred našim očima. »Srpska Riječ« je u zadnje vrije? me uzela na nišan poglavito agrar? nog direktora Fajfalika, direktora željeznica Gertnera i direktora po? šta i brzojava Dekanica. Protiv njih se iznose tako lažne denuncijacije, da se čovjeku upravo gadi na njih i odgovarati. Pišući ove retke mi već unaprijed to izjavljujemo da? leko smo od toga, da lično branimo ove činovnike. Neke od njih uopće i ne znamo, a kamo li, da bismo stajali s njima u kakovoj vezi, pa da ih radi toga branimo. Ovo, što govorimo, poteklo je iz čiste prav? doljubivosti i želje, da se učini kraj anarhiji i uplitanju čaršije u upra? vne poslove, koje sve to više uzi? ma maha, i kojemu nažalost i na? rodni poslanici podliježu, kako se to najbolje vidi iz na čelu članka ci? tiranog pasusa jedne bilješke, koju je napisao nar. posl. Stijepo Koba? sica. Dr. Antun Fajfalik je doduše podrijetlom Nijemac, ali boraveći preko 30 god. u državnoj službi u našoj užoj domovini on je tako u? poznao naše prilike i stekao toli? ku spremu u agrarnim stvarima, da, je i studije o tom pitanju pisao. Za vrijeme prevrata, kad su denunci? jacije i grogpni stranaca zaredali. on je bio šprčinan, da napusti našu državnu službu, ali ga novoustroje? no ministarstvo za agrarnu reformu kao najboljeg stručnjaka u agrar? nim stvarima zadržava i na teme? Iju ugovora, koga doduše današnja vlada neće da izvršava u cijelossti, postavlja za agrarnog direktora. Svoje veliko poznavanje i spremu u tom pitanju on stavlja najpriprav? nije službi i njemu uspijeva organi? zovati agrarnu direkciju, koja pored svih svojih nedotupavosti ipak naj? bolje funkcionira u čitavoj Kralje? vini. Kad je najteži posao gotov, e sad se našao još neko, ko kompeti? ra na položaj agrarnog direktora. 1 tako počinje paljba, koju rukovo? di glavom Stj. Kobasica. G. Gertner je opet svojom spre? mom i ustrajnim radom doveo naše željeznice u takav red, da je sao? braćaj mogao potpuno normalno funkcionirati. E, ali Gertner ima peh: nije pravoslavni Srbin, ima u sebi ponosa i odvažnosti, da ne da, da mu čaršija komandira i da pod njegovom upravom »patriote« prave skandale. I sudio se jednog patriotu baciti iz službe radi tako? va skandala i ovaj sad haranguira javnost protiv Gertnera. G. Dekanić nije stranac, on je naš čovjek, koji je šta više bio pro? ganjan za vrijeme rata, ali na svoju nesreću niic ni on pravoslavni. Za vrlo kratko vrijeme uspio je neu? inornim i požrtvovnim radom od vojnih poštarnica učiniti civilne, i? zobraziti podmladak i upotpuniti činovništvo, njemački i mađarski saobraćajni jezik istisnuti i uvesti hrvatski. E, ali se i njemu našla ma? hana. Po nalogu ministarstva di? rekcija je dijelila jubilarne marke, i ako je g. Dekanić tražio, da to preuzme samo ministarstvo. Neko? ji »patriote« nisu dobili maraka i udri po Dekanicu, da je činio zlo«« porabe. On traži od ministarstva istragu, ali ovo ne nalazi za potreb? no da je vodi. Tuži »Srpsku Zoru« i »Srpsku Riječ« sudu radi kleveta, sud odredi ročište, ali se tuženici ne odazivaju, nego i dalje kleveću i haranguiraju. Kako izgleda posao i i ! : . ‘ I ! ; | ; ! | i ј , ; I Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina 111. vrši i da primjeni zakon i na sa? mog njega. Tako je svim mogućim sredstvima (javno i potajno) napa? dao na bivšeg sruskog načelnika Dr. Čvorišćeca, na sudije Lesića i Ome? rovića, a u najnovije vrijeme i na sadašnjeg sreskog načelnika štam? buka. Ma da smo o svim tim doga? đajima svojevremeno taćno oba? vještavani, mi nijesmo ništa od tog dosad iznosili u svom listu, jer nam program nalaže, da radimo na je? dinstvu i slozi a ne na razdvajanju našeg naroda, i jer smo se sve do? sad ipak nadali, da će mjerodavni jednom upoznati žepačkog »patrio? tu« i prestati da mu iz dana u dan. nasjedaju, ali postupak vlasti, što ga. zapazismo pri smjenjivnju Stam? buka i postavljanju na njegovo mje? sto policijskog komesara na sara? jevskoj želj. stanici Milosavljevića^ sili nas. da barem ovo potonje iz? nesemo i na javnost, da bi se vidje? lo, šta je sve moguće da se dogodi pod današnjim sistemom, koji za činovnika ne traži druge kvalifika? čije, nego da je pismen i patriota, a patriotom smatra samo Srbina pravoslavne vjere, ne gledajući pri tom ni na njegovo političko uvjere? nje. Da je to tako, najbolji je do? kaz eto baš ovaj slučaj. Smjenjuje se akademski obrazovani Štambuk, a na njegovo mjesto postavlja Mi? losavljević sa 2 razreda srednje ško? le i bivši pisar kod evidencije kata^ stra u Vlašenici i još kako? Proti tome su svi katolici i muslimani že? pačkog sreza, a traži ga jedino spo? menuti »patriota« Čokorilovac. Šta mislite, čijem se zahtjevu udovolja? va? Na izričitu želju cijelog naro? da obazire se samo u toliko, što im se obeća izaći u susret i stvar se privremeno odgodi, a nakon krat? kog vremena opet izbije isto ono. što se obećalo ukloniti. Šta se drugo može iz tog zaključiti, nego da je mjerodavniji za dcmokratsko?radi? kalsku vladu jedan (2okorilovac ne? go svi katolici i muslimani žepač? kog sreza? Pita li se pri tom još i za razlog, čovjek ne može drugo da odgovori, nego da je to stoga, što je on Srbin pravoslavni, a spored? na je stvar, kakav će upravni činov? nik biti novoimenovani Milosavlje? vić, za kojega još i pozitivno znade? mo, da je i denuncirao kotarskog predstojnika Molnara, u Tešnju. Imajući sve to u vidu čovjek se mora da s bolom u duši pita, dokle će ovo ovako trajati i kuda sve to • 'НР im je uspio, jer kako čujemo g. Dekanić je suspendiran. I dok se sad vodi hajka u javno? sti, dotle drugi s drugih strana vo? de podzemne spletke protiv ostalih činovnika. Radi karakteristike na? veščemo samo jedan vrlo markan? tan slučaj. Od oslobođenja neprc? stano se trubi, da je naša država demokratska t. j. da je sam narod došao do riječi i da se želje narodne moraju uvažavati u svakom sluča? ju. Ali dok se to samo govori, dotle Se uprav protivno radi. U žepačkom srezu živi n. pr. oko 8000 katolika, 6000 muslimana i nepune 200() pra? voslavnih, pa bi dakle izgledalo; kad bi se htjelo na želje narodne obazirati, da bi trebalo u prvom re? du gledati, šta hoće i žele katolici toga sreza, jer je njih najviše, a po? gotovo šta traže i zahtijevaju kato? lici i muslimani zajedno: jer skupa predstavljaju oko 88% stanovništva žepačkog sreza. A što se događa? Ovdje nećemo narbajati sve. što se događalo u vrijeme preokreta i kasnije neko vrijeme, jer to se dade još nekako i shvatiti, kad se uzmu u obzir op? ćenite ondašnje prilike, ali čovje? ku zaista mora da pamet stane, kad se samo i pomisli, šta se u tom sre? zu danas događa i to ne po želji niti j^pih 12% pravoslavnih nego^samo, jer to hoće jedan jedini pravoslav? ni, a protiv jasno i izričito izražene volje svih muslimana i katolika. Moglo bi se pomisliti, da to mora biti neka uvažena ličnost, koja od vladinih stranaka (demokratske ili radikalne) i da je razumljivo, ako vodstvo istih uvažava želje svojih pristaša, al eto čuda! Nije to ni de? mokrata ni radikal, već nosilac pro? pale Čokorilove liste u travničkom okrugu. Eto taj vam čovjek vlada žepačkim srezom. On je za neme# na narodnog vijeća, u načelu po se? bi izabranog odbora, preuzeo u ruke žepačku aprovizaciju, njom uprav? ljao i radio, .šta je htio, ne polažući nikom računa. On te aprovizacije ne predaje ni po raspuštanju na? rodnog vijeća, a vlast ništa ne pre? duzima ni onda, kad gotovo cijeli narod žepačkog sreza traži, da vlast jednom stane u kraj raznim nje? govim zloupotrebama, kako u toj aprovizaciji tako i u veleprodaji duhana. Njemu nije dosta, da i da? nas narodni novac uložen u aprovi? zaci i u upotrebljava u svoju trgovi? nu i da s naroda kožu guli, nego sc baca i na svakog činovnika, koji se usudi da ispravno svoju službu Ovogodišnji hak s begl. zemalja. (Svršetak). Šta se odlaže i ko odlaže naknadu u naravi, a ko u novcu? Na koji način i kako će se odla? ga ti hak, vidi se iz ovoga: Zakupnina (hak) odlaže se po do? sa danjem, zakonitom uobičajenom ili ugovorenom ključu podavanja. Pitanje, da li se ima da odlaže hak u naravi ili da se obračuna u nov? cu, riješeno je već u čl. 13 Prethod? nih Odredaba odnosno u čl. 6 U? redbe od 22. VII. 1919., jer je pro? pis toga člana preuzet i u naredbu Ministarstva za Agrarnu Reformu br. 11607/20 (Raspis Agrarne Direk? čije br. 7845 ad 20). Prema tim pro? pisima odlaže sc hak sa beglučkih ziratnih zemalja, ako prema pred? njim propisima spadaju pod nad? j i • ■ ležnost agrarnih vlasti, samo u n o v c u, i to na temelju obračuna, koji će se dolje pobliže razjasniti, a u naravi samo, ako su obe stranke u tom pogledu sporazumne, a to sve dotle, dok se odnosni od nošaj ne razriješi na način predvi­ đen u čl. 12 Begluoke I redbe od 12. V. 1921. Za b e g I u č k e ograde u Her? cegovini. koje spadaju pod udar <T 7, al. 2 beglučke Uredbe, daje se i ove godine zakupnim po dosada? njem ugovoru ili običaju. Ova se zakupnina ne može da reluira u novcu po paušalu, jer takav za og? rade ponajviše nije ni propisan, a zakupnina nije ni ugovorena ni uo? bičajena u kakvom alikvotnom di? �Страна 2 Strana Број 328 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* jelu priroda, već se je davala obično izvjesna svota novaca i izvjesna količina poljoprivrednih produka* ta: masla, janjaca, tovara drva i slično. Ovi propisi glede plaćdhja nak* nade u novcu vrijede samo u po* gledu onih begluka, koji spadaju pod udar Agrarne reforme, a ne va* že u pogledu onih zemalja, koje padaju pod sudbenu kompetenciju. Način obračunavanja u novcu. Za obračunavanje naknade u novcu potrebno je prema naredbi Mini­ starstva za Agrarnu Reformu br. 11607/20 (Raspis Agrarne Direkcije br. 7845/20 ad) po dotičnoj tužbi us< ta no viti slijedeće: 1. Vrst produkta na dotičnoj beglučkoj zemlji. 2. Vi* sinu najnižih tržnih cijena tome produktu od vremena žetve do osu* de. 3. Relucione cijene za dotični produkt prigodom desetinske pau* šalacije. 4. Visinu jednostavnog de* setinskog paušala. 5. Kvotu poda* vanja za dotični produkt u dotiče nom kotaru (V, Ц, Ц i t. d.. pri če* mu se ne smije pustiti s vida, da se je ta Ч, 12. 1 i đavla nakon odbitka desetine, dakle od T®!) Na temelju ovih podataka tre* bace onda pomnožiti jednostavni desetinski paušal sa dotične parcele sa kvotom podavanja, t. j. sa 3 kod tretine, sa 4.5 kod polovine, sa 2.25 kod četvrtine i t. d. Ovaj produkt opet treba umnožiti sa faktorom, koji pokazuje. za koliko su puta nekadašnje tržne ci'ene više <d svojedobnih relucionih cijena pri* godom paušalacije. Primjerice se traži hak od pšenice. Paušal je 10 K, kvota podavanja tretina. reluci* ona cijena za pšenicu bila je prigo* dom paušalacije 16 filira po kilo* i , . ■ ' , j ' ' ; 1 gramu, današnje najniže tržne čije* ne od žetve do osude su 8 K po ki* logramu; otpada juda naknada se do* biva, ako se paušal od 10 K umno* ži sa kvotom 3 30. a ovaj produkat opet umnoži sa 50 1500 K (jer je sadanja cijena od 8 K. 50 puta veća od one od 16 filira prigodom pau* šalacije). Razumije se. da je zemljoradnik dužan naknaditi vlasniku i desetin* ski paušal (u sada propisanoj visini) i sve druge javne dažbine, koje otpadaju na dotičnu zemlju. Pitanje uzurpacija. Sto se tiče uzurpiranih bcglučkih zemalja, tre* ha razlikovati, da li dotični begluk spada ili ne spada pod udar Beg* lučke Uredbe. Ako spada, treba u pogledu tražene naknade postupa* ti po prednjim uputama, ako pako ne spada, trebace uputiti tužitelja, da građanskim parbenim putem zatraži pripadajuću mu potpunu od* štetu za protupravno obrađivanje no uzurpatoru. Završne primjedbe. Kotarski sc uredi (ispostave) upozoravaju, da prednji propisi važe samo za go* dinu 1921. Glede godine 1920. ne smije se puštati s vida, da je beg* lučka Uredba od 14.11. 1920. bila na snazi do obnarodovanja nove beglučke Uredbe od 12.V. 1921.. i da je krug onih, koji su po čl. 2, a osobito čl. 4 stare beglučke Ured* be bili izuzeti od dužnosti davanja haka, mnogo veći od onih, koji su izuzeti po novoj Uredbi. Ko je pako lani po lanjskim propisima bio izu* zet od dužnosti plaćanja naknade. ne može se naravski ove godine naknadno da tuži za lanjski hak po novim propisima. „Rat u Južnoj Srbiji." — Plod nesposobne uprave. — Pod ovim je naslovom »Balkan« od Kvasac, koji ie ona zamesila još pre 27. Vili, donio Članak, koga dolje dono­ dve i po godine u tim krajevima, dosimo u cijelosti i na koga ćemo se u neo nam je sada jednu vrstu građan­ idućem broju osvrnuti. Članak glasi: skog rata. Mali uzroci donelisu ogrom­ ne i kobne posledice. »U Sandžaku je planula jedna vrsta građanskog rata. Širi se sve dalje prema Odmetnik Husejn BoŠković iz San­ Kosovu ikrajnim delovima Južne Srbije. džaka bio je ispočetka veran sin naTo nisu više obične odmetničke borbe. ј šega naroda ispravan građanin ove 1 samo službeno saopštenje Ministar­ naše države Učinila ga je odmetnikom stva Unutrašnjih Dela priznaje, da je naša nesposobna uprava. Gnusni parŽandarmerija svuda tučena. Ona niie I tizani pod ..demokratskom*' firmom, dovoljna, i ako je tamo, bez sumnje, zloupotrebijujući jednu varvarsku i ima dosta! Nužna je i vojna pomoć. anarhističku agrarnu „reformu14, na­ Situaci;a na tome bojištu, dakle, nije pravili su od Boškovića, kučića i po­ ni malo povoljna. sjednika, jedn m potezom pera beskuć­ Ovi su događaji veoma žalosni i oni nika i desperatera. On, naše gore list, unose u svu našu javnost uznemirenje planuo je gnevom osvete, odmetnuo i ogorčenje. Ogorčenje nije upravljeno sc, i sada vrši strahote. Sad gine po samo prema odmetnicima i pobunjeni­ tim krajevima nevino srpsko stanov­ cima. već kud i kamo više prema na­ ništvo, ginu toliki žandarmi, kojima je šoj žalosnoj i nesposobnoj upravi. već i ž'VOt dojadio kamo li služenje PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Napokon ostade za nama sta* nica -Emba« i mi stupismo u ple* meniti i topli Turkestan. Otvorili smo vrata vagona. Milo i nježno proljetno sunce cjeliva svojim u* godnim, toplim tracima prirodu, koja se je istom probudila. Kraj pruge vidimo nepregledne poljane, kako su obrasle prvom proljetnom travom, a iz ovog nježnog svjetlo* zelenila podižu se krvavoscrveni i žuti tulipani i drugo raznobojno cvijeće. Veličanstvena li je priro* da. kad se budi iz zimskog sna i odpočinka! U našem je vagonu isto tako u* godno i prijatno. Putujem sa tatar* skom i kirgovskom inteligencijom, koja eto ide u glavni grad Turkes* tana Taškent, da bude budiocem, organizatorom i ' ogom urođenika Turkestana, muslimanskog naroda Sarta. IJ vagonu su učitelji, učiteljice glumačka družina, urednici nm ina, politički organizatori i svi jesne i spremne zanatlije. Skupili su se u Kazanji i na poziv braće iz Tašken* ta krenuše na put. Sve su to mladi ljudi, puni energije, volje i ljubavi. A kako su svi ozbiljni i svi jesni . | I i ' | ! i I ' | j i ' i 1 1 i | 1 I | ' : ' ' I i I • državi, a ginuče i vojnici. Bošto je su­ gestija zla velika i njegova zarazna moć naročito u ovo bolesno nervozno doba brza i jaka, to se požar sve više širi, i sad imamo nepotreban rat sa masom, kad nismo umeli ili nismo hteli pridobiti i odobrovoljavati poje­ dince. Sad bi trebalo staviti pušku u ruke g. Svet. Pribićevića i poslati ga u prve redove onih jadnih žandarma u Sandžaku da dade primer lične hrab­ rosti i opravda dobijeni orden Legije Časti, kad po ujedinjenju, kao Ministar Unutr. Dela, nije davao primer, kako valja državi unutra praviti prijatelje a ne neprijatelje. Što je on sa svojim ludim partizanima u početku tako rđavo zamesio, sad moramo svi mi da kucamo i da patimo od jednoga zla, bez kojega smo sasvim mogli biti. Krv koja se proliva po našem lepom srpskom jugu, da Bog da sručila se na glave naših partizana, naših partizanskik vlasti, koje svojim neveštim i brutalnim postupcima, u samom po­ četku ophođenja sa ovim našim usled ratnih nevolja lako uvredljivim svetom, stvaraju odmetnike, osvetnike, ubice, desperatere, gotove da lagum stave i pod sobe i pod ceo globus, kad ih i državna vlast, ponekad i samo društvo, vređa i goni na božiju pravdu. Uzroci su ovome zlu tako ružni i toliko poznati — a oni još traju da je teško ne pominjati ih, ne groziti se nad njima, kad u isto vrijeme mo­ ramo da se borimo i sa njihovim po­ sljedicama. Još nismo izgubili vjeru, da će tih uzroka nestati, i zato se sada, radi dobra cjeline, moramo odlučno boriti sa posljedicama. U Sandžaku i na Kosovu mora se odmah vaspostaviti red, po svaku cjenu. Odmetnici su prevršili mjeru, i prekršili su i božiju, i ljudsku. Ognjem i mačem valja ih istrebiti. Ako u Južnoj Srbiji ima i tuđinskih agenata i ostataka tuđinske varvarske vladavi­ ne, koji hoće da tamo miniraju naš život i mir, onda ih u ime civilizacije i slobode treba istrebiti ilr otjerati u Aziju. Ko bi se god za njih sada za­ uzimao. smatrajmo ga kao našeg na­ rodnog i državnog neprijatelja, pa sve kad bi to bili i gospoda ministri Spaho i Karamehmedović. Nikakve komisije ne smeju se tamo slati. Dosta je bilo tih sentimentalno blesavih komisija, tih kriminalnih poslaničkih interven­ cija, tih izdajničkih partiskiji lovljenja u mutnome, gdje se davi srpski živalj na našem jugu, a cvetaju njegovi krvnici i jataci ovih na vlasti i u posla­ ničkim klubovima. Sad imaju reč vojska i žandarmerija, naša slavna vojska i naša dična žandarmerija, koje stalno imaju tu neprijatnu dužnost da krvlju ispravljaju pogreške naše ne­ sposobne uprave i naših nesavesnih političara partizana, demagoga i korupcionista. Ako bi Kraljevska Vlada ' svega onoga, što ih čeka i što se od koć cvatući gradovi, a koje uništi njih traži! veliki vojskovođe Aleksandar Ma* Mnogo smo govorili o svemu i i cedonski na svom pobjedničkom i svačemu. Radovahu se, kad bi ih putu na Istok. Tu su opet po Tur* ja upitao o njihovu životu i naro* kestanu ruševine gradova i dvora* • du. Vidio sam im na licu sretno za* ca, što podlegoše i padoše žrtvom dovoljstvo, što se ja interesiram i međusobnim borbama raznih ple* । prošlošću njihova naroda i pitam o menskih poglavica. Osobito prekra* planovima za budućnost. Oni opet sne i veličanstvene uspomene iz pro* sa svoje strane pitaju o nama u Bo* šlosti Sarta nadoh u gradu Samar* ' sni i Hercegovini i o svemu, što mi kandu, nekadašnjoj prijestolnici ( imamo i radimo. Danas nalazim u svemogućeg Džingis Hana i njego* svom dnevniku kao najznačajniju va unuka Tamerlan Hana. O tome primjedbu i izvadak iz naših razgo* ću govoriti posebno, jer u istinu vora njihovo mišljenje i shvaćanje veličina i djela ove vladalačke poro* u Turskoj. Uz male razlike svi bi* diče zaslužuju, da se opširnije spo* jahu ovog mišljenja: Turski je na* menu. ♦ rod jedan od onih naroda, kome sudbina dosudi teške dane. Kao Sarti geografski naseljavaju zapadnu muslimani oni ž.ale Tursku i iz srca Aziju i to njezinu sredinu u ovim joj žele, da se održi i u budućnosti razmjerima: Od Kaspijskog mora širi­ bude samostalnom, sretnom i bo* nom na nekoliko stotina kilometara i gatom. Ali oni ne očekuju ništa od uzduž perzijske granice sa južne strane I Turske. Sami kuju svoju sreću i sve tamo do Lemipalatinskih stepa, budućnost ljepšu. Panislamizam gdje obitavaju Kirgizi. Na ovom se shvaćaju ne politički nego prosto prostoru od nekoliko tisuća kvadrat­ , po osnovi i tumačen ju bratske du* nih kilometara nalaze Hiva i Buhara, ševne uzajamnosti i ljubavi među pa Gladna stepa (tako prozvana radi muslimanskim narodima, kako to svoje neplodnosti), a do nje dalje cen­ i i Kuran nalaže, tralni Turkestan sa plodnom i boga­ i Iz razgovora s ovim ljudima sa* tom ferganom sve tamo do Pamirskih | znadoh mnogo o muslimanima Sa* klanaca i granica Afganistana i Kine. ' tima, koji su prasjedioci Turkesta* Na sjeveru i sjeveroistoku graniči Tur­ na. I to je ogranak velikog mongol* kestan sa Orenburškim krajem i za­ skog naroda, koji od davnih davni* padnom Sibirijom. Računa se, da Sarta na boravi u ovim predjelima. Da* ima do dvadeset i pet miliona. Imali nas u Turkestanu pokazuju Sarti na su nekada svoju visoku kulturu i bili i mjesta, gdje su po predaji bili nc* veoma napredni i bogati, ali nova ev­ učinila tu pogrešku da i u ovome kri; tičnom času počne i opet ošljariti, 1 bojeći se da joj koji poslanički klub ne podnese nož pod grlo, onda neka i zna, da će razjareni narod podneti nož pod grlo tome poslaničkom klubu i i zagrljen sa vojskom i žandarmerijom i umjeti napraviti red i mir na našem jugu i otuda istrebiti sve naše narod। ne i državne neprijatelje. Dok se tamo ne povrati normalno ; stanje, mi ćemo se uzdržati od osude i pravih krivaca, koji se nalaze na čelu naše uprave. Doći će oni na red, jer je javno mišljenje na njih ništa manje kivnonego na buntovnike i odmetnike«. Новинарски конгрес у Сплиту. I ' ! ' ' ! ■ ' ! , j i , | : ; • I i ; ; [ i ! 27. о. мј. у 11 и no сати приспјели су новинари из цијеле Југославије, те изасланици чехословачких новинара у Сплит, да тамо одрже свој конгрес. С неописивим весељем дочекало их je грађанство Сплита, a испред опћине их je поздравио добродошлицом професор Барац. Предсједник новинарског друштва Душан Николајевић му се je срдачно захвалио, na je поворка отпратила кроз град госте у приватне станове. гђе ће бити смјештени. Гистионичарско друштво приредило je новинарима у хотел Централу свечан ручак, гђд их je Мате Јанков, предсј. гост. друштва поздравио, a г. Николајевић му одздравио. У лијепом фоајеу опкинског казалишта отпочсо je конгрес у 4 сата посл. подне. Ту je госте поздравио предсј. одбора за дочек г. В. Кисић, истакавши нарочито радост, што види чехословачку браћу. Кад je споменуо смрт Њ. В. Краља, уставши на ноге сви су кликнули: „Слава!14 Ha предлог предсј. Ннколајевића буде г. Јурај Бианкиии биран почасним предсједником. Проф. Барац поздрављајућм конгрес изриче нарочиту радост, што je Сплит почашћен овим конгресом. Иза владина делегата r. Каталинића говори Чех др. Сватск о потреби ужих веза између југославенске и чешке штампе. Његово je разлагање попраћено бурним повлађивањем. Коначно г. Бианкини изриче радост, што види загрљене 1угославене и Чехословаке, те жели, да се iuto скорије у нашем ‘колу нађу и 6paha Руси. Настаје клицање Русији. Још су говорили Рус Криљћуко и Словак Павлоук. У 7 сати био je теферич на Марјану, a у недјељу je био излет у околицу. У понедјељак се je наставио конгрес. ; ŠIRITE „PRAVDU4. ropska kultura i stoljeća potisnuše i izbrfsaše kod Sarta njihovu veličinu u prošlosti, i oni se danas broje među zaostale narode. Sigurno krivnja za ovo leži na bivšem carskom ruskom režimu i onim svim nepravdama, koje dugi niz godina podnašahu Sarti od carskih činovnika i tuđinske vlada­ vine. Sami su po sebi Sarti veoma marljivi, miroljubivi i štedljivi, kao i svi drugi istočni narodi, koje tudinci pokoriše i učiniše od njih roblje. Dugo su se Sarti odupirali ruskoj invaziji, ali podlegoše, jer ne imađahu moder­ nog i savremenog oružja, a i brojno carske ruske vojske bijahu silnije i jače. Sam je Turkestan ona sretna ze­ mlja, onaj blaženi kraj, gdje se vrlo mnogo sije pirinač i obrađuje pamuk, gdje se u veliko goji svilena buba i dobiva stotine vagona najbolje i naj­ ljepše svile. Osim toga se u Turkestanu u ogromnim razmjeiima obra­ đuje vinova loza i svake se godine iz Turkestana izvozilo tisuće vagona suhog grožđa, čereza i drugog suhog voća kao: jabuka, Šljiva, višanja, kru­ šaka i urjuka. Urjuk je neka vrsta malih šeftehja, koje po turkenstanskim baščama u izobiliu rastu i odli­ kuju se neobičnom slašću i tečnošću. (Nastaviće se). Sjetite se ,,Gajreta!“ �Bpoj 328 Broj Iz naše organizacije. Zemaljska skupština J. M. 0. Predsjedništvo J. M. O. zaklju­ čilo je, da se zemaljska skupština naše organizacije održi dana 6 Страна 3 Strana „ПРАВДА* - „PRAVDA*4 . oktobra o. g. u Sarajevu, u prostorijama Islam­ ske čitaonice (J. M. Klub). U pogledu delegata na ovu , skupštinu vrijedi zaključak C. 0. od 15./VII. 1921., koji glasi: „Broj delegata za zem. skup­ štinu određuje se prema broju glasova, koji je u tom kotaru pao za našu organizaciju prili­ kom izbora za Konstituantu. i Da ne bude suviše troškova, delegati mogu imati punomoći | i imaju pravo na onoliko gla­ sova, koliko puta po 1000 gla­ sova imade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi, u kojima nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. Delegate će odrediti kot. skupštine, a kot. i ispostavni odbori javiće C. Odboru imena delegata i izdati im punomoći. Ako izabrani delegati dadnu punomoć kome drugom od delegata, onda tu punomoć treba da ovjeri kot. ili ispostavni mjesni odbor". Već u listu objavljeni zaključak radnog odbora u pogledu eko­ nomske ankete poslanički je klub prihvatio t. j. da će se držati sjutradan iza zem. skupštine, kako je to oglašeno u bajramskom broju „Pravde". Beograd, 25. VIII. 1921. Tajnik: Predsjednik: H. Alić. Maglajlić, s. r. na Таке Јонеску примио je сарадника Дктит Журнала**. Новинар je запитао министра о становишту Румуњске према источном проблему, Jedan zanimljiv slučaj. Po na- a нарочито према питању морских 3em Krivičnom Zakonu ima se kaz­ тјеснаца. ТакеЈонеску je међу осталим одговорио и ово: Питање je niti svako ko prisvaja titule koje mu Цариграда и морских тјеснаца пиne pripadaju. Po našim zakonima ne тање onhe и овропске или, боље •važi ni jedan akt na kome se neko казано, свјетске политике, a никако potpiše drukčije nego potpisom kojim није локално питање, које се има •se uvek potpisuje ili potpisom na koji ријешити између два или три интеnema prava. сента. У румуњском je интересу, да Postavlja se sada pitanje, je li pu­ морски тјеснаци остану слободни и novažna proklamacija koja je objav­ да с тога разлога њихова окупација ljena u vanrednom broju »Službenih буде у јакој руци, да они, који би Novina« od 21. ov. mj. na kojoj među можда добили жељу, да се опет доimenima ostalih ministara, stoji i ovo: »dr. Ivan Pucelj«. Jer ako ne vrijedi могну тјеснаца, буду увјерени, да je свако такво подузеће већ унапријед ovaj potpis, onda se i proklamacija онемогукено. Ja нисам никада чуо, mora nanovo objaviti. A ako vrijedi, onda znači — pošto g. Pucelj nije да Грчка, с којом ми подржавамо врло добре одношаје, намјерава да promovisan ni na kakvom univerzitetu окупира Цариград без приволе ве— daje prosto službenim putem ukaza ликих сила. Режим у морским тјеpriznato da slovenački majstori imaju снацима, како je уређен севреским prema našima rang doktora. Pa razume se! Davno je već poznato уговором, добио je с наше стране da je Slovenačka u pogledu materi­ одобрење. Међутим бих ja ипак хтио подсјетити, да смо ми своједобно jalne kulture daleko odmakla. Dobro, 3' хтијевали, да заступник Румуњске ali zašto je onda u „Služcenim Novinama‘* ta titula uskraćena g. Roškaru, у комисији за тјеснаце добије два koji bez sumnje, stoji ispred naših i гласа мјесто једнога. Уз ову резепvodeničara tako isto daleko kao g. ву не видим никакова разлога, да се мијења режим, како га предвиђа Pucelj ispred naših kasapa? . .. севрески уговор. У посљедње се вријемс говорило много о некој војничкој акцији Румуњске на истоку. Сигурно je, да би Румуњска радо прихватила позив, кад би била noзвана да судјелује у посади, која Prosvjed naše vlade protiv ma­ осигурава морске тјеснац na начин, džarskih zuluma u Baranji. Osim како су то учиниле и друге власти. protesta, koji je naša vlada uputila Такав захтјев међутим Румуњска vrhovnom vijeću protiv madžarski zu­ досада није ни са једне стране доluma, što ih Horthvevci vrše nad na­ била. šim stanovništvom u okupiranim kra­ Rusija se kuša približiti Poljskoj. jevima Baranje i Baje, danas je naša Prema izvještajima iz Varšave posjevlada uputila jedan me'morandum, u 11 će Krasin prigodom svojega puta iz kojem nabraja madžarske zločine. Taj Moskve u London i Varšavu, te će je memorandum sastavljen na osnovu tom prilikom konferisati o gospodar­ izvještaja, što ga je ministar nutarnjih poslova podnio ministarskom savjetu. skim odnosima između Rusuije i Poljske. Nemiri u Indiji. „Beri Tagblatt" Економски преговори c Италијом. У сриједу у ноћи стигао je javlja iz Pariza: Kako Radio telegram овамо yaht „Зара“ са талијанско- izvješćuje, brzojavka podkralja Indije југославенском комисијом, која има javlja o nemirima u okolini Mulabara. да ријеши питање риболова на Ја- lamo je odio policije od kojih 3000 драну. Делегати разгледали су добра ljudi bij napadnut, pri čemu su zaкод Вране. У њихову je поузст дао povjedajući oficir i narednik bili ubi­ цивилни комесар Морони објед, на jeni. Odmah su poslana pojačanja. Od којему je присуствовао г. Крекић, neka 2 mjeseca živo rade nacijonaliзаступник опћине и заступници вој- stički agitatori među sektom Mullaha, koja broji oko 1 milijun pristaša. них и цивилних власти. Orom су приликом одржали говоре г. комесар Gornji se je slučaj zbio prilikom po­ Морони, др. Крстељ, предсједник ју- kušaja, da se ti agitatori pohvataju. „N. FT. P.“ od 25. 8. donosi iz Lon­ гославенске делегације, конте Тости dona vijest, prema kojoj je položaj ди Валминута, предсједник талијанu južnoj Indiji vrlo ozbiljan. Govori ске делегације и г. Крекик. „Јутро“ јавља из Рима: Југосла- se o otvorenom ustanku. Željezničke венски и талијански експерти, који su linije prekinute, pošta opljačkana, су на конференцији у Задру рас- a u većim mjestima mase' preuzele vladu u svoje ruke. Ustaše idu plja­ прављали о риболова, начелно су čkajući i razarajući od mjesta do •се споразумели. Риболов he бити mjests. на обим обалама обију држава слободан, само ће у неко вријеме у години риболов у извјесној морској околици бити резервиран обалној држави. Vjlesti o vojničkoj situaciji u Bilješke. Politički pregled. Grčko-turski rat. Румуњи и питање Цариграда. Maloj Aziji vrlo su konfuzne. Tako Румуљски министар иностраних nje­ se „Timesu* javlja iz Smirne, da je [ i i ' napredovanje grčkih trupa bilo potre­ bno, aii da ipak general Papulas još nije prešao Sangarios. Turski komunike od 22. o. mj. iz­ vješćuje, da se na zapadnom ratištu neprijateljske kolonije približuju tur­ skim položajima. Kad su turske trupe na sektoru Afiun-Kara-Hisaru suzbile neprijatelja, koji se je tamo nalazio, ušle su one u Čobanlor. Na fronti pek Čala grčki je napadaj odbijen. Anatolska Agencija ovlaštena je. da demantuje informacije, koje vele, da je Angora bila tri puta bombardovana od grčkih aeroplana. Ni jedan se grČk! aeroplan nije vidio iznad Angore. Rat u Maloj Aziji. Službeni ratni izvještaj iz Smirne od 23. o. mj. jav­ lja: Grčka vojska se je na obim oba­ lama rijeke Zakarije sukobila sa glav­ nim odredima neprijatelja južno od Ghenk Zu istočno od pritoka Zakarije. Turci su se utvrdili u odječku Bruse od Biležika Jenikoja. U odsjeku Karakbi došlo je do nove akcije. Ponuda Kemal-paše kurdskim plemenima. Kao što „Intransigeant** iz Carigrada izvješćuje, jedna je mi­ sija, sastavljena od članova narodne skupštine otišla u kurdski vilajet. Mustafa Kemal-paša ima namjeru, da ponudi priznanje samostalnosti Turkestana kurdskim plemenima kao na­ knadu za vojnu pomoć protiv Grka. Tobožnji mirovni pokušaj Tevfik-paše. „Intransigeant** s rezervom | i | ! na državni. (Mašallah! — Primjedba šlag, naučnika). Isti list donosi o akciji g. Stojana Protića ovo: G. Protić nalazi, da pred­ stavnici budućeg hrv bloka pokazuju mnogo dobre volje za zajednički rad i dosta optimistički gleda na daljnji razvoj svoje akcije. On smatra, da da­ našnji odnosi prema Hrvatskoj nisu normalni i da treba poći putem kom­ promisa, kako bi se Što prije došlo do izlaza iz ove situacije. Apstrahujući od toga, kako će definitivno stano­ vište prema reviziji ustava zauzeti hrv. blok, g. Protić će bezuslovno tra­ žiti reviziju, naročito u pogledu uprav­ nih oblasti. Po mišljenju g. Protića, Radićeva će grupa pristati na monar­ histički oblik vladavine i da će i ona učestvovati u vladi. Postupak jednog lugara. Avdija Kadrović iz Sarajeva, Krka ulica br. 4., otišao je udrva u četvrtak uz do? zvolu vlasti, koju posjeduje. Nu istoga je iz lične mržnje pri? javio lugar Bogosavljević, da je u nedozvoljenoj šumi sjekao drva, te je isti osuđen na 5 dana zatvora ili 400 K globe za 1 tovar drva. Lugar Bogosavljević mu je pso? vao »sveca« i govorio da je ovo Sr? bija. a nije Turska. Pozivamo nad? ležne faktore, da poduče ovog de? liju, kako se postupa s mirnim i čestitim građanima. Predavanje o uzgajanju zanati, podmlatka, o osnivanju šegrtskog doma i zanati, štedionice, održače vrijedni naš inžinjer i prijatelj za? natl. podmlatka, gosp. Hajdar ef. Čckro, dne 1. septembra, u četvr? tak u 8 sati na veče u prostorija? ma Musi. radn. i zanati, udruž. Hur? rijjet (Gornji Tabaci 5). Pozivaju se svi članovi društva, a i svi, koje interesiraju gornje te? me, da predavanje u što većem bro? Kraljevo zdravlje. Kako nam pri ju posjete. Za društvo »Hurrijjet«: Odbor. zaključku redakcije lista javljaju iz Beograda, operacija na našem kralju Skupština profesorskog društva. je sretno ispala. Temperatura pada. Redovna skupština profesorskog Ministar Spaho ne ide u Pariz. društva (sekcija Sarajevo) držače Svojedobno smo javili, da će g. mini­ se u nedjelju 11. septembra o. g. star Spaho ići u Pariz u izaslanstvu u 10 sati u zgradi velike gimnazije vlade, da pozdravi novog kralja. Kako sa ovim dnevnim redom: 1. Biranje predsjedništva skupštine (§ 54 рга? se zdravlje kraljevo popravlja, nadati se je, da će ubrzo moći povratiti se vila), 2. Izvještaj odbora, 3. Izvje? u domovinu, pa onda tako otpada i štaj nadzornog odbora, 4. Apsolu? torij odboru, 5. Predloži odbora, 6. ovo poslanstvo. Neistinit komunikej o komisiji Predloži članova (Ove predloge va? lja barem 3 dana pred skupštinu pi? za Sandžak. „Riječ« je u svom broju od 26. o. mj. donijela bajagi službeni smeno saopćiti odboru), 7. Biranje članova odbora, koji su kockom is? i komunike ministarstva unutrašnjih ' tupili (§§ 55. i 15), i 4 zamjenika, 8. ' djela, koji veli, da je vlada odustala 1 Biranje nadzornog odbora (3 čla? I od slanja komisije u Sandžak, koja na). bi imala ispitati zadnje dogođaje tamo. ј ' Danas smo dobili autentičnu vijest, Zemljoradničke zadruge. Orga? i da je taj komunike lažan, i da će nizator zadruga g. Ajanovie Abas komisija najdalje iza prvog budućeg na poziv težaka iz Donje Zgošće, ' mjeseca krenuti tamo. Mjesto Milorada kotar Visoko, održao je na 26. o. i Vujičića ispred radikala ići će nar. mj. iza džume tamo jedno uspjelo poslanik Filipović. predavanje o zadrugarstvu. Težaci 1 Parlamentarni položaj. Iz posla­ su jednoglasno zaključili i osnovali ničkih se krugova saznaje, kako je nakon pomno saslušanog predava? predsjednik narodne skupštine dr. Ri­ nja svoju »Jugoslavensku seljačku zadrugu u Donjoj Zgošći«. Prisutni 1 bar izjavio pred nekim Svojim drugo­ težaci i iz drugih sela izrazili su že? I vima, da se redoviti nastavak rada u iju, da se i u njihovim selima za? ' narodnoj skupštini može očekivati u druge osnuju, pa im je to i obećato. drugoj polovici mjeseca oktobra. Do toga vremena radiće samo odbori. Ako Tako isto doznajemo, da će se kroz bi stanje zdravlja dopustilo kralju, da kratko vriieme i u Kaknju osno« vati ovakova zadrga, a i druga mie? se prije vrati u domovinu, onda bi se sta traže od Saveza upute i izasla? narodna skupština sazvala na izvan­ nike, čemu ovaj, naravno, odmah i rednu sjednicu, da kralju pred njom položi ustavom propisanu zakletvu, udovoljava. Novoj zadrugi želimo sretan početak, a pozivamo i druga ali iza te bi se sjednice rad skupštine sela širom naše domovine, da se ponovno odgodio. ugledaju u vrijedne Zgoščane. Mirosavljević smijenjen Kako nam Uplata post, naputnica u di? iz Beograda javljaju, zloglasni je Mi­ narima. U smislu odpisa ministar? rosavljević, o kome smo svaki dan pisali smijenjen, a na njegovo mjesto stva pošta i telegrafa od 17. t. mj. dolazi Beneš, čiji je ukaz Ministar za br. 49525 obustavlja se počam od 1. septembra t. g. uplata poštan? agrarnu reformu jučer potpisao. Tako skih naputica u krunama, te od to? ima nade, da će se isplata odštete, ga dana vrijednost naputnica i nji? koju je Mirosavljević ometao, vršiti hova uplata ima se izračunavati sa? brže nego dosad. mo u dinarima. . Najnovije vijesti iz Beograda. donosi vijest svoga carigradskog do­ pisnika, prema kojoj je veliki vezir Tevfik-paša vrhovnim komesarima Franceske Pelleu i Engleske predložio uslove za zaključak časnoga mira izmedju Turske i Grčke. Domaće vijesti. Beograd, 29./V11I. Današnja »Pravda« javlja: Pošto su stigla znatna poja­ čanja vojske žandarmeriji u Sandžak, koja je progonila odmetnike, to je vlada odredila, da se povuku čete Koste Pećanca i Markovića. (Jedva jednom! Pr. Ur.). »Epoha« javlja, da se pristupa ener­ gičnoj reorganizaciji činovništva u juž­ noj Srbiji, jer je dosadašnje činovništvo više pazilo na svoj interes, nego Kontumacija pasa. Pošto je zvanično ustanovljen bijes medju psima, to se sa današnjim danom odredjuje kontumacija pasa na 3 mjeseca. Svaki pas, koji se bez brnjice uhvati na ulici, biće odmah bez obzira, da li j£ na njeg plaćena psetarina ili ne, da li ima marku ili ne uhvaćen i od­ mah uništen. Osim toga odgovaraće vlasnik pred nadleštvom radi prekr­ šaja propisa. �Strana 4 Страна Broj 328 Број „ПР.^ВДА* — „PRAVDA* Muslimani, osnivajte zem­ j novi vidici, koji još nigdje nijesu izneseni, pruža nam se pogled u onu ljoradničke zadruge, jer je jedini spas našeg težaka u zadru­ divsku borbu, koju mi s nejednakom snagom vodimo na Jadranu. O tom gama, jer će zadruge provesti pitanju kod nas se na ovaj način kulturni i poljoprivredni preporod uopće nije pisalo. Knjižicu izdaje Junašeg svla, jer bez bogatog i kul­ goslavenski akademski kiub »J. Ja nušić«, Zagreb, Univerza, kao prvi turnog sela nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Sve svezak svoie Narodnoombranbene knjižnice. Knjižica stoji 10 K. upute i najizdašnije potpore eaje besplatno: „Središnji savez ju­ Muslimani i muslimanke goslavenskih selj. zadruga u osnutku u Sarajevu«. grada Sarajeva! Rasprodaja. Iza umrlog HuseinSjet te se vašega age Hadžiomerovića prodavače se jav­ nom dražbom u D. trgovkama na 6. septembra 1921. u 9 sati p p. i to: kao finije čohne čakŠire, fermeni itd. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine. knjige itd. dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Daniel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i taČno; pakovanje se ne računa. Knjige i novine. Johan Rojer. „ŽIVOT* (Astrid Riss). Roman iz norveškog života Na­ kladom „Novo Doba“ u Splitu 1921. । Cijena 20 K. Naručuje se kod admi­ nistracije spomenutog lista. Војег da­ nas uživa glas najboljeg modernog romanopisca u Norveškoj,a „ŽIVOT* se smatra njegovim najboljim djelom. i Zanimljiv je u svakom pogledu i opis milieu-a (norveških fjordovi), i realno i opažanje tragičnosti u živottu, kao i psihološko crtanje karaktera. Prof. 8 Osterman: Borba o Jadran i i o Baroš Ovih dana izašla je iz štampe najavljena knjižica poznatog našeg dubokog poznavaoca jadranskog ; problema, koji je u svojim dosadaš­ njim radnjama: »Italija i Jugoslavija na Jadranu« i »Rijeka i Jugoslavija« pokazao jasnim crtama svu pogibao našeg položaja prema Italiji. Ova ras­ prava sistematski pokazuje sve na­ čine i metode talijanske borbe, kao i sve načine naše narodne obrane. U toj se knjižici iznose novi momenti i ,.M e rhameta ‘! . j • | , | I I Rudarski odsjek Ministarstva šuma ------ i rudnika u Sarajevu, zzzzr OGLASI Broj: 127.707/21. U .PRAVDI* Sarajevo, dne 28. aug. 1921. Oglas. imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d ia Rudarski odsjek Ministarstva šuma Molim onoga, koji je zamijenio i rudnika u Sarajevu. . u agrarnom uredu moj kišobran, da j mi ga vrati. Biću mu zahvalan. Broj: 127.702/21. Ilija Damjanović agrarni ured. Svima posjednicima u B.iH. Sarajevo, dne 26. aug. 1921. Oglas. Rudarski odsjek ministarstva šuma i rudnika u Sarajevu izdaće ovim pu­ tem natječaja dobavu od Pošto u pogledu isplate agrarnih 20 vagona 1 a rešetane i zdrave zobi novaca kolaju razne glasine, i pošto u jednoj ili u više partija, ali ne ispod doznajemo, da neki privatnici i nov5 vagona. čani zavodi rade na tome, da dobiju punomoći od posjednika u pogledu Cjelokupna količina zobi ima da se isplate agrarnih novaca, to se sma­ dobavi sukcesivno u roku od 6 ne­ tramo dužnim, da sve posjednike upodjelja računajući od dana zaključka. zorimo, da nikome ne daju punomoći ' Cijene imadu se staviti postavno glede isplate agrarnih novaca, pa tra- . b. h. vagon Bos. Brod. žili to privatnici ili novčani zavodi, Biljegovnu pristojbu po skali II. i sve dotlen, dok posjedničko udruženje ili. 1 °/0 poslovni obrtni porez i l°/0 ne izda drugu izjavu, kako se u poza potrošačke zadruge ima dobavljač gledu isplate novaca imade postupati. po zakonu da snosi sam. Osjećamo potrebu, da na to upozorimo Propisno biljegovane i zapečaćene sve posjednike tim više, što se je do­ ponude sa znakom: gađalo, da su novci kod isplaćivanja »Ponuda na .. . vagona zobi«. rente dolazili i u nepozvane ruke. imaju se najkasnije do 25. septembra Sarajevo, 27. augusta 1921. 1921., 10 sati prije podne, potpisanom Predsjedništvo odsjeku da predlože. Posjedničkog udruženja Šef rudarskog odsjeka: za B. i H. u Sarajevu: u z. R. Solejmanpašić, v. r. Atif ef. Sočo, v. r. 282 Inž. Milošević, v. r. Izjava. Rudarski odsjek u Sarajevu izdaće putem natjecanja dobavu od 30 va­ gona brašna u jednoj ili više partija ali ne ispod 5 vagona, i to svega: 7 vagona brašna za pecivo, 7 vagona brašna za kuhanje, 16 vagona krušnog brašna. Cjelokupna količina brašna ima se da dobavi najdulje do 31. oktobra 1921. Piazne vreće dostaviće se do­ tičnom liferantu ili mlinu franko na raspolaganje. Dobavljač ima u ponudi da naglasi, od kojeg mlina kani da brašno dobavi. Biljegovanu pristojbu po skali 11. i III., poreza na poslovni obrt i 1°/o poreza za potrošačke zadruge, ima po zakonu da snosi dobavljač sam. Propisno biljegovane i zapečaćene ponude sa oznakom »Ponuda na ... vagona brašna«, imaju se najkasnije do 30. septembra 1921. 10 sati prije podne potpisanom odsjeku da pred­ lože. Šef rudarskog odsjeka: u z. 90 Inž. Milošević, v. r. p В CD В CD I CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ O PAMUK Upredeni bijeli br. (i/42 Tira plavkasta i bijela br. 6/40 Mul bijeli br 3/12. Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod Д. Romano — Zagreb Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3—89■ CD ICDlCDiCDiCDlCD iCDiCD iCDi Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričuve preko K4.000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i tango vinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica; Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. - Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/afb043b82476939338ccd8b7d635fe0e.pdf 71075075a66fdfccab22249f54120bdf PDF Text Text Pojedini broj К 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 1U0.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. i ЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАНИЈЕ. Broj 91 (329) Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak, 1. septembra 1921. (27. Zil hidže 1339.) Nepotrebno izazivanje trzavica °d P°£etka "ašeg zajedničkog rX 7ar č,as.i2bijaiu pojedine na* tr/// '’k0Je U narodu staraju ,zal?une- Te su trzavice često ale i vrlo kobne posljedice. Da ne spominjemo agrarnu reformu, koja je stvorila pravi haos kod nas, i druge dosta je navesti samo lanjsko popisi­ vanje stoke, koje je u Hrvatskoj izazvalo čitav revolt u širokim slojevima seljačkoga svijeta i prigodom kojega je i krv potekla, Ove su naredbe u najviše slučajeva plod nepromišljenog radikalizma poje­ dinaca i pojedinih ureda, koji bi htjeli preko noći preobraziti cjelokupni naš dosadašnji život prema svome ćejfu, ne gledajući pri tom na faktične pri­ like kod nas, na raspoloženje svijeta « na praktičnu provedbu tih naredaba. Ovakovim se naredbama čine samo nepotrebni eksperimenti i nakon ne­ uspjeha njihova vlada je primorana, da ih opoziva, preinačuje i dotjerava’ U zadnje se je vrijeme počela i u provinciji primjenjivati naredba o za­ tvaranju radnja preko dana. Svi se dobro sjećamo, koliko je neraspolo­ ženje izazvala naredba, da nedjeljom moraju biti zatvorene sve, pa i nehnšćanske radnje. Protesti sa svih strana I ogorčenje medu poslovnim svijetom prisililo je vladu, da preinači naredbu u toliko, da muslimani mogu svetkovati petak, a jevreji subotu. I još se ni s tim nije izašlo poipuno na čistac, jer se još i danas događaju u pojedinim krajevima i pojedinim miestima zloupotrebe sa strane pol. vlasti, a evo danas novih trzavica. Iz poje­ dinih mjesta Bosne i Hercegovine stižu nam ogorčene pritužbe i orotesti pro­ tiv vladine odredbe, da se dućani smiju držati otvorenim samo od 8 do 12 sati prije podne i od 2 do 6 sati pos). podne. Dok se ta odredba za veće gradove, gdje trgovci obično imaju svoje na­ mještenike, kojima se mora osigurati samo osamsatno radno vrijeme, dade nekako i razumjeti, dotle ona nema apsolutno nikakova smisla ni razloga u malim provincijalnim varošicama, gdje vlasnici radnja ujedno i poslu­ žuju u njima. Pored toga, što se ovom naredbom strašno ograničava sloboda poslovnog svijeta i što se tako naglo uvodi jedna novotarija za naš svijet, ova naredba oštećuje naš trgovački svijet u mate­ rijalnom pogledu. Poznato je, da se u našim malim mjestima većina građanskog stanovn štva bavi poljoprivredom A kako ovi moraju izjutra rano poći na posao i kasno se u večer povrate, to im je nemoguće podmiriti svoje potrebe, jer se radnje otvaraju istom u 8 sati izjutra, kad su oni već na poslu, a u večer, kad se ovi povraćaju s posla, radnje su opet zatvorene. Kolikogod priznajemo, da je po­ trebno zaštititi trgovačke namještenike od izrabljivanja sa strane poslodavaca, kolikogod priznajemo potrebu, da se i poslovno vri.eme naših trgovaca re­ gulira po uzoru drugih kulturnih ze­ malja, mi pak ne razumijemo ovu naglost i ovakovo generalno naređenje koje ni najmanje neće da vodi ra^ čuna o našim prilikama, o našim obi­ čajima i o našim potrebama. Stoga se opravdano nadamo, da će i Trgovačka i obrtnička komora u Sarajevu i Trgovačko društvo poduzeti nužne korake kod mjerodavnih fak­ tora, da se ova naredba preinači u duhu i prema potrebama naših posebnih prilika. Ne može se zamisliti veća pogreška, nego što je čin?. naše vlasti, kad hoće regulirati život i prilike dekretima i fermanima, koji ni u koliko ne vode brigu o posebnim prilikama, za koje se opi stvaraju. Ako se hoće, da se jednom konsoliduju naše unutarnje prilike, ako se hoće da osigura normalan razvoj našeg ekonomskog života, onda je prijeko potrebno, da se prije izdavanja takovih odredaba cijelo pitanje, odnosno cijeli kompleks pitanja, koji je s ovim u vezi, dobro prouči zainteresovani faktori konsultiraju, i onda šalju fermani. Priroda nigdje ne po­ znaje naglih skokova, pa ni u ovom pogledu. Svaki takav skok nailazi na reakciju i donosi kobne posljedice. Dajte se jednom Vi, koji vedrite i oblačite, opametite, i nemojte odozgor stvarati nepotrebne trzavice i pometnje među jadnim svijetom, koji teško čeka, da može mirno i bar s nekom sigurnošću početi živjeti i poslovati. Poštedite nas od ovakovih svakidašnj.h napasti. i ј • I j ’ I j | 1 i I | ! i I j ' i | I Izmotavanja S. Salihagića. U 311. broju našega lista prika* zali smo, kako se Suljaga Salihagić služi upravo demagoškim sredstvi* ina, da prikaže neupućenom svije* tu, kako je on mandat položio radi nezadovoljstva s riješenjem agrar* nog pitanja. On je u 80. broju »Do? movine« od 8. avg. pokušao u član* ku »fravdašima mjesto odgovo* ra« da obeskrijepi naše navode i tom se prilikom služio takovim pro* stim lažima i klevetama protiv na* šeg poslaničkog kluba, da uza sve to, što Suljagi ne posvećujemo ap* solutno nikakove važnosti, mora* mo na njih reagirati. Tvrdnja, da su poslanici J. M. O. u punome svome klubu, a u ime сјс lokupnog muslimanskog elementa, izrazili njemu potpuno povjerenje, i lažna je i smiješna. Lažna radi to ga, jer to nisu učinili nikad ni po* jedini naši poslanici a kamo li cijeli klub, niti bi to mogli kao političkom protivniku dati. Ako Suljaga srna* tra. da povjerenje znači želja nekih ili ako hoće i većine članova kluba, da mjesto Stjepe Kobasice dođe Suljaga Salihagić, onda mu mi nismo krivi, što je tako djetinjasto naivan. Smiješna je tvrdnja radi tuga, jer se nikad u svijetu nije ču* lo, da poslanik protivničke organi* zaci je, koju je on i te kako grdio, traži povjerenje od predstavnika te iste organizacije. Ako Suljaga mi* sli, da je naš svijet toliko naivan, ; pa da mu on može podmetnuti i ov u bedastoću pod fakat, onda sc | jako vara. I j ( । | i j Na hvalisanje Suljagino, kako njemu mandat služi za postignuće političkih ideala, i na gadnu insinuaciju, da je našim poslanicima bio idealom man­ dat, nije vrijedno ni osvrćati se. Ali na jednu njegovu samohvalu potrebno se je ipak osvrnuti. On tvrdi, da je s nekim svojim drugovima bio posti­ gao to, da se 6. i 7. član bivše beglučke uredbe izbaci i da su naši po­ Godina III. „Drugu tvrdnju, o Janjićevu brzo­ slanici to oborili i porušili. Kao honetni ljudi rado ćemo priznati, da je javu, još je lakše oboriti, jer je još veća i oč'glednija — neisti a. Svaki, Protić uistinu bio ukinuo te Članove, ali ih je odmah nakon pada Protićeva kau parlamentarne priLke samo malo I bineta g. min. Krizman stavio na snagu upućeniji čovjek zna, da nar. poslani­ svojim brzojavnim naređenjem, te od ka ne može niko prisiliti da položi ' toga svega Suljagina zauzimanja po- mandat — ako to neće.--------- — I sjednici nisu vidjeli ama baš ni zehru Naprotiv, meni vodstvo radikalne koristi. Jug. musi, klubu p šio je za stranke nije dozvoljavalo da položim , rukom bar to, da najpogubniji i naj- mandat, kada sam ga dva puta stav­ I štetniji po posjednike 7. član te uredoe ljao na raspolaganje. Ali o tome ću ■ potpuno i definitivno ukine. i poslije govoriti opširnijeNa bestidne laži ovog uglavljenog Pravdin „gjeneral“ tvrdi pored sveI šuckora (vidi spis kot. ureda u Kotor I ga toga, da me je sekretar Janjić po, Varoši o njegovu sakupljanju i slanju । zvao depešom, po nalogu radikalnog I šuckora u Banju Luku, te javljanju, ' kluba „da položim mandat jer ne vrda će ovi prispjeti u B. L., pa neka , šim poslaničke dužnosti** i obećava — i im se priredi doček), da u vodstvu i ako ustreba — iznijeti i original toga i organizacije sjede stari Švabinovci, I brzojava. ; Frankovci i frdekteri, nećemo ni od­ Na ovu konkretnu i decidiranu iz­ govarati, jer svako, ko poznaje vođe javu odgovaram ovo: j J. M. O. i jednog Suljagu Salihagića, 1. Nije Ltina, da me je ikada brzo­ I koga je »Bos. Post« u zvijezde kovala ! radi njegova »patriotskog« rada za javno ili na drugi način pozvao Dr. Janjić ma na kakav posao. i prisajed njenje Bosne Madžarskoj, vidi, 2. Nije istina da je uopšte došao u ј koliko je tu bestidne laži i klevete, i Ako Suljaga želi, mi ćemo mu servi­ Beč brzojav „da položim mandat, jer rati i za ovo dokaze. On veli: ne vršim poslaničke dužnosti *. »U Beč sam otišao radi dovršenja Pozivam pisca onoga članka, neka ' studija ne samo znanjem i odobrenjem iznese takav brzojav! 1 vodstva radikalne stranke, nego li i Ako ga iznese (ali naravski istinit!) i sa znanjem i odobravanjem vogja primam da je sve ono istina, što je o ’ Pravdaške organizacije —«. meni napisao u članku. Osim toga oOvo, molim, piše zreo čovjek, poli- I bećajem evo javno i pod potpisom, da : tičar od zanata, narodni poslanik itd. ’ ne ću više nikada kandidovati, da se Ne piše to nikakovo dijete. Jok I Su- • ne ću uopšte više baviti politikom i i ljaga Salihagić, član radikalne stranke da ću — neuzubillah — stupiti kao I i radikalnog kluba, žestoki protivnik i prosti vojnik, pod Pravdaški hainmilI J. M. 0. i njena poslaničkog kluba, letski barjak/ kojima on u izbornom proglasu veli, Na ova izmotavanja neka odgovore da su ne manji protivnici muslimana od demokrata i si, dolazi tražiti odo­ • fakta: U uvodu pisma, što ga je Suljaga brenje od Jugosl. muslimanskog kluba, , da smije ići u Beć nastaviti studije! ' upravio g. Pašiću i kojega je prepiše 1 Zaista. Dificile est satiram non scri- I Рз za slao svojim ahbabima širom Bosne i i Hercegovine, veli Suljaga ovo: ■ bere! Da dokaže, kako nije znao za rijeGospodine predsjedniče! | šenje agrarnog pitanja prije polaganja Ja sam pozvan u ovdašn e naše mandata, služi se jednom sofisterijom. ’ diplomatsko zastupstvo, gdje mi je , Veb, da nije znao u martu za to, jer saopš ena Vaša depeša, da putu­ ' je tad bio u Beču, nego veli: jem u Beograd ili oa položim »Ostao sam tada do konca a pmandat. Ja sam odmah odgovorio •rila, kada sam bio pozvan [ činovniku koji mi je tu depešu sai radi glasanja o ustavu u n a- j opštio, da polažem mandat pa evo uz i čelu u Beogradu. 0 sadržaju preovo pismo šaljem i ostavku na po! govora mti mi je ko šta javljao, niti j slaničkom mandatu/ me je zvao, da pomažem mu u kojem To su, molim, vlastite riječi Suljapravcu. Pravdalo je vodstvo to u ostalom krilo i od svojih bližih pri­ gine! Obratili smo se i na g. dra Janjića, staša, pa i onda kada je sporazum sekretara Skupštine i rad*ka!skog klu­ bio postignut«. Dakle, ako nije znao baš u martu, ba, da nam pošalje original brzojava, koji je bio upravljen Suljagi. G. Jaa on je sigurno znao u aprilu, kada je — kako sam priznaje — došao u I njić nije više — nažalost — imao Beograd, gdje je mogao i trebao to : originala brzojava, ali nam je poslao doznati od svog radikalnog poslani­ , ovu izjavu: čkog kluba, odnosno od Pašića i dr. Dragi H . . .! radikala. Nu pretpostavimo mogućnost, Mogu Ti saopštitl glede Sulejmana da mu to klub njegov nije mogao ili I Salihagića ovo: prije konačnog glasanije htio saopćiti. Ali mu je zato član : nja o Ustavu ja sam ga pozvao po našeg kluba, nar. posl. H. A., dao u I naređenju predsednika radikalne parskupštinskoj sali sjednica tekst uredbe ! tije telegrafskim putem, da odmah i naredbe sjedeći dva dana prije gla­ dođe iz Beča vršiti svoju poslaničku sanja o ustavu u načelu u klupama dužnost. U protivnom slučaju ima se „Jugoslavenskog kluba“. Tada ga je zahvaliti na mandatu. Pošto nije g. šta više ovaj izvijestio i o spornim Salihagić došao, to je položio poslatačkama, za koje se još mora naći I nički mandat. Takove su brzojave dokompromisna redakeja. Dakle, Sulja­ | bili i ostali članovi radikalnog i dega je ipak u aprilu znao o riješenju • mokratskog kluba i sada, kada smo agrarnog pitanja isto Onoliko, koliko ; donosili zakon o zaštiti države sa poti član »vi našeg posl. kluba, A da je ! pisom gosp. Pašića i Davidovića. razmak vremenski između aprila i ju­ Beograd, 24. avgusta 1921. na ipak dosta velik, da se ne može pretpostaviti, da bi Suljaga radi ovaTvoj odani koga riješenja agrara odlučio položiti Dr Voj. Janjić, s. r. mandat, jasno je svakome. Dakle, Suljaga, ko ima pravo? Ko Suljaga nastoji oboriti našu tvrdnju, da je on položio mandat na zahtjev ! je lagao? - Jesi Ii sad spreman na radikalnog kluba, koji je od njeg tra­ ! obećane konsekvencije, samo uz prižio, ili da dođe vršiti poslaničku du­ , mjedbu, da za Te nejma mjesta u na­ šim redovima, sve kađ bi nas molio. žnost ili da položi mandat. Pustićemo njega da govori: Zasad ovoliko. �Страна 2 Stran« Број 329 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Ne treba izvrtati. Ona strahopiskarala, što potpisaše »Izjavu,« nije im se čudit, jer su jedni lično, a drugih oci ili braća zaslađivali se na banketu džabalučinom. Ali čudi me, da onu »Izjavu« pot­ Bileća 27. augusta 1921. pisaše čak i oni, koji su javno kritiko­ va!! i osuđivali rečeni trošak Iz širo-, Na izjavu „Strahopiskaralft*4. tinjske općinske kase. U broju 84. »Domovine« nađe se U »Izjavi« kažu, da nemaju sa do­ nekoliko strahopiskarala Bilećana, te pisnikom »tobožnim« Bilećaninom ni­ na izašli članak u »Pravdi« broju 82. šta zajedničkog, a držim i uvjeren sam, ogradsklm rribicama u interesu »bratske da je svaki sretan, ko s onim strahosloge«, dadoše izjavu, kako je u Bileći plskaralima nema ništa zajedničkog. sve u najboljem redu. Što gospoda sa svojim potpisima Dabi se ušutjelo na ovu izjavu, ne iziđu javno kad de fakte znaše za u kojoj nije baš Bog zna šta rečeno, neke, koji je pljačkao, braću ubijao, to bi se drage volje učinilo, ali radi te ko im je grdnu ranu zadao od na­ javnosti hoću sada tačno, da gradske zad 2 i po god.? prilike ocrtam, jer sam bilećanin i baš Znate šaputati, pa dajte jednom i za se nalazim u sredini Bileće, te imam hater istine, a za bolje nas sviju, jav­ pravo, da kao građanin rečem svoj sud. no rec.te! Što se tiče posjete gosp. generala, Što se tiče, da bih ja u Vaše ime i meni kao i drugim milo je bilo, da vehkodu no dijelio pohvale i ukore nas posjeti i upozna naše prilike, te bilećkim glavnim faktorima, reći ću sam se i ja veselio priređenom banketu, Vam ovo: jer sam bio potpunog uverenja, da Čovještvo mi nalaže, da rečem naša siromašna općinska kasa nema, u javnosti sud o onim, koji su bilećki a niti može, podnijeti jedan luksuzni glavni faktori, a osobito o gosp. sreviši izdatak. Bio sam uvjeren, da će skom načalniku i gosp. poručniku gosp. gradonačelnik sa ostalim priređiLuburiću, koji su narodu Bilećkom, vačina podnijeti taj izdatak sami, jer koliko su im prilike dozvoljavale uči­ 30 izabranika »kita cvijeća« Bilećka po nili mnogo, pa zbilja su ovi i zaslužili 300 K i banket plaćen. Ja kao i druhvalu i priznanje. Ne daj Bože, da bih gi pitamo se i čudimo se, odakle ja u ime strahopiskarala falu im izri­ općinskoj kasi novci za luksuz. Novaca cao. A vi ste strahopiskarela u onoj nema, da bi se vodovod popravio, elek­ Vašoj izjavi, ako znadete, rekli da ovim trično svjetlo dogradilo, ceste uredile, ljudima ne priznajete nikakvo priznajedina škola popravila, državna poli­ 1 nje niti hvalu. cija platila, potrebni nužnici napravili, Evo Vam sad ovo, a ako bude poa što je najglavnije, da bi se s’romaš- i trebno, ja ću se opet javiti, jer sam nim općinskim službenicima egzistenpun, a sad znadite, da sam u Bileći i čija osigurala. Svima Bilećanima je da sam glavom i bradom. poznato, da se Sve ovo navedeno od op­ Bilećanin ćinsko vijeća tražilo, a odgovor je bio »nemamo novaca niti da platimo općin­ ske službenike«. Zar se ne sjećaju strahopiskarala, da je lanjske godine kupljena milostinja po gradu za popra­ vak vodovoda ili pravo reći za napunjenje rezervuara, te se mukom 3000 K Evo prilike, g. Stijepo! Neki dan skupilo od građana, a zato jer je općintvrdi Stijepo Kobasica, da se je dr. ska kasa siromašna, .nema prihoda, i Spaho pobrinuo za se, da najprije pa je svakako žalosno, da za luksuz dobije odštetu za kmetovska seli­ ima novaca, a za pomoć siromašnom šta. Dra Spahe nema ovdje, da mu narodu nema? on na ovo odgovori, ali mu mi u ime dra Spahe dajemo časnu riječ, Moguće, da ih imade, koji misle, da je nekom krivo, što je gosp. generalu da će mu on pokloniti cijelu od* štetu za fond radikalne partije, sa* banket priređen. Ali svaki se u tome vara. Ja sam uvjeren, da bi za doček mo uz uvjet, da Kobasica dadne onakvom jednom zaslužnom čovjeku fondu naše organizacije ciglih 50 dinara kao revanš. Bujrum, g. Sti­ svaki Bilećanin žrtvovao mnogo, da što bolje bude u našoj Bileći primljen jepo! naš i naše bratske krvi čovjek, koji Ne razumijemo, kako može ag* je mnogo pndonio za oslobođeni i rarna direkcija produljiti rok za ujedinjeni narod, ali svakako je žalo­ prijavu zahtjeva na beglučke zem* sno od gospode priređivača, da su lje, koji je rok određen provedbe* utjecište našli u općinskoj kasi. nom naredbom za beglučku uredbu Čudnovato, da se u izjavi ništa ne od 12. maja 1921. Ova je naredba spomenu čistoća gradskih ulica i jedipotpisana 10. juna, a izašla je 17. nog nužnika. Trebalo bi samo zaviriti juna, a čl. 22. njezin glasi ovako: u one pritužbe gosp. žandar, poručni»Ko hoće da stavi zahtjev na beg* ka, pa će one pr.tužbe svoj sud reći. lučku zemlju iz jednog od pomenu* Naši dopisi. Korak, Sto ga je poduzeo na§ poslanički klub glede sandžačkih događaja, mnoge beogradske novine izvrću i tumače na taj način, kao da mi uzimamo u zašt tu kačake i njihove jatake. Tendencija je vrlo prozirna: hoće da ubiju efekat našeg koraka, i prikazujući sve muslimane u Sandžaku kao antidržavne elemente, hoće da opravdaju i ona nasilja, koja su po­ činjena nad nedužnim muslimanima, jer vele, da je pravoslavni elemenat u opasnosti od razbojničkih napadaja svih muslimana, iz Čega slijedi, da su i muslimanska djeca i žene tazboinici, radi čega ih treba sve utamamti. »Balkan« u svom članku »Rat u juž­ noj Srbiji«, koga smo u prošlom broju donijeli, veli, da su antidržavni svi oni, koji tamošnje muslimane uzimaju u zaštitu pa makar to biti i musliman­ ski poslanic’ iz Bosne i njihovi m nistri Karamehmedović i Spaho. Ali pred svima je odnijela rekord »Poli­ tika«, koja pod naslovom »Cinizam muslimanskog kluba« piše slijedeće: .Ali će svet još više biti revolt ran kada sazna kakvo su ciničko držanje zauzeli muslimanski narodni poslanici koji ni do saja nisu tajili svoje sim­ patije za razne Boškoviće, Mehoniće i njihove jatake. Izveštavani uvek brže nego iko o svemu što se dole događa, musliman­ ski poslanici su pohitali da oni prvi dignu galamu kukajući kako preli opasnost muslimanskom življu! 1 nji­ hov je cinizam ovoga nula išao dotle, da su zahtevdli čak jednu parlamen­ tarnu među partijsku komisiju koja će ot ći da izvidi štete pričinjene u mu­ slimanskim selima. Je li gospodi muslimanskim posla­ nicima i m nistrima palo na um da traže međupartijsku komisiju i anketu onda kada je Boškovićeva družina, izvršila ovaj grozan pokolj na Javoru, deklariraiući se otvoreno i jasno pro­ tiv države i kada je odmah posle to­ ga našla utočišta u muslimanskim se­ lima? Jesu li mrdnuli prstom da skre­ nu pažnju muslimanskom življu — kome nameće svoje šefstvo — u ka­ kvu opasnost srl^a primajući odmet­ nike i pomažući ih? Jesu li se uzbu­ dili kada su iz dana u dan stizale vesti o najgroznijim ubijanjima Srba, o nesigurnosti koja iz dana u dan sve više raste i o nemoći redovnih vlasti da otmetnicima stanu na put? Jesu li uspeli da intervenišu za rmiran muslimanski svet* onda kada su se odmetnici, ispred poterg sakrivali u hareme i pod f e r egje bula? Držanje musl manskih poslanika iz Bosne i Hercegovine načinilo je najgori utisak i otkrilo je i z- , vesne stvari koje su se do sa­ ’ da samo slutile." | Kako »Politika veli, naši poslanici nijesu ni dosad tajili svoje simpatije za razne Boškoviće, Mehoniće i nji­ * hove jatake. Nema ništa lakše nego podvaliti nekome antidržavnost. pa izvesti iz toga zaključak, da ga treba kao veleizdajnika kazniti. Osobito kad u nečijoj glavi nema ni traga zapad­ noj kulturi, a u srcu ni trunka osje­ ćaja pravednosti, nego je i glava i srce zadojeno onom balkanskom uobraženošću o svojoj brutalnoj sili, kao što je to slučaj kod pisaca »Politike« i »Balkana«, onda je prirodno da prema tom menalitetu treba i musi, posla nike proglasiti izdajicama, »Politika« veli da je, da musi, poslanici kukaju, kako prijeti opasnost muslimanskom življu. A nije li ciničnije, kad vi ku­ kate, kako prijeti opasnost pravoslav­ nom življu, koje ima u ruci i vlast i oružje i sve ono, čime može oboriti svoga protivnika?! Zašto bježite od parlamentarne ko­ misije? Bojite se valjda, da obiektivni ljudi na licu mesta ne vide istinitost > same stvari. Već to izbjegavanje je dokaz, da kod vas, gospodo oko „Po­ litike" i .Balkana" Čuvstvo praved­ nosti i ob.ektivnosti nije još ni niklo, a kamo li da se razvilo kao kod kul­ turnih ljudi. Ko nema oraha u džepu, ne treba se bojati, da ne zazveče. Kad je bio govor, da se odašalje par­ lamentarna komisija na državno imanje »Belje«, da ispita tamošnje zloporabe, svi ste aplaudirali. A sad se protivite tomu, ^а objektivne oči pogledaju, šta se zoiva u Sandžaku i kako se tamo zlorabi državna vlast. Svi odobrajemo proganjanje kačaka i njihovih jataka. Svima nam je ova država mila i draga i svi želimo, da se u njoj prilike što prije srede. Neka se zakon o zaštiti države najstrcžije primijeni ond e, gdje se za to uvidi potreba. Ali je razlika između nas i vas, gospodo oko »Balkana« i »Poli­ tike« u tome, što mi tražimo, da se kažnjavaju oni, koji su skrivili, a vi odobrajete silovanje žena, ubijanje I djece, pljačkanje kuća i t. d. Šta znači i izvesti pet ljudi iz džamije i odvesti ih u šumu te poklati kao janjce? Je ; li to zakon? Je li to način kažnja­ vanja? Vaša je namjera da prikažete, kako je cijeli muslimanski elemenat proti države. Ah time nećete ništa postići. Pravo je na našoj strani, jer mi tra­ žimo, da se krivci kazne, a da se ne­ dužni ostave na miru. Sjetite se „Gajreta!" ’ । I ‘ PODLISTAK. glavi, da ih se danas računa među najfanat Čnije narode Istoka. Carski činovnici uz asistenciju popova i kozaka tako otrovaše Sarte, da ovi u dubini svoje duše zamrziše Ruse i rus<i narod i uvukoše se u svoj- kišlake (k šlak na sartskom jeZ'ku znači selo, se<>ce) i upravo kine­ skim zidom ogradiše sebe i svoj život od inovieraca. Zato u Turkestanu i nema sela sa izmiješanim stanovni­ štvom, a gotovo i svi gradovi imam dva djela: novi dio ih ruski i stari dio grada ih sartski. 1 rijetko se sve do danas opaža, da bi se Sare našelio u ruskom dijelu grada. U Ashabadu mi pripovijedaše o ovim odnošauma jedan ugiedni ruski građanin i spomenu, da je neko vrijeme u svom kraju upravliao kao generalgubernator naš zemljak (nedavno preminuli u našoj domovini kao izbjeglica iz Rusije) gosp. general Subotić On je u Turkestanu lijepo, demokratski i čovječno postupao sa Sartima. Ali ga carski činovnici i svećenici oklevetaše u Petrogradu i on bi maknut sa general-guvernerskog mjesta i umirov­ ljen bez prava na nošenje generalguvernerske uniforme i čina. Sartska mržnja i fanatizam, a potpirivani fa natičnim govorima tamnih hodža, do­ đoše do siepena, da je Često dolazilo do pokolji i ustanaka. U Taškentu, tom divnom i lijepom gradu u zelenilu voćnjaka i livada, upoznah još bolje Sarte i njihov na­ čin života. Sve po poznanstvu i s pđ- | moću ovih mojih prijatelja Tatara zađoh i u sartske kuće i u njihovo dru­ | štvo. Nikada neću zaboraviti one prve i dojmove, koji ovladaše sa mnom, kad se oćutih u sartskoj čaršiji i pred nji­ I hovim aščinicama, čajhanama i duća­ nima! Tek tu osjetih, da sam ipak za ovih šest godina među Rusima zabo­ 1 ravio na našu bosansku Čaršiju, naše i aščinice i na naše ćefenke i šadrvane. A tu u Taškentu tako sve oživi j u meni, u mom ci elom organizmu, i da sam neko vrijeme stajao kao ni­ ; jem i ukopan, razbijajući u misbma • taj osjećaj, što eto sada vlada cijelim ‘ mojim bićem. Ne vjerujem svojim očirna! Ta zar je to moguće? 1 vide moje oči malu tepu u Mostaru i baščaršiju u Sarajevu, a osobito mi iskrsnu slika sarajevskog imareta sa ašči­ ј nicama i bakalskim dućanima. Sve je I to ovdje daleko na Istoku u ovom i mđom Taškentu i u njegovoj čaršiii i iskupljeno i smješteno. Iz aščinice mi­ rišu pilav i halva, na maslu cvrče će­ vapčići i ćufieta, a uz Odžak stoji zasunanih rukava aščija Sart. I samo njegovo okruglo lice i čudnovato postriženi brkovi, pa još k tome onaj plosnati zaruk, odaju, da to nije onaj naš Memišaga ili Omerčauš recimo iz Doboja ili l'rebinja. A dućani i trgovci isto kao i kod nas. Sjede Sarti na svojim ćefencima, puše nargilu i njih nekoliko na okupu eglenišu i pretre­ saju dnevne novosti i dogođaje. U du­ ćanima nagomilana roba : uz nekoliko rukoveti gajtana visi osušena bamja, Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Meni se učinilo, a tako i jest, da bi Turkestan bio га em na zemlji, kad bi ruski carski Činovnici mjesto batina i nepravda donijeli Sartima moderne plugove i sve drugo savremeno i mo­ derno gospodarsko oruđe, a mjesto poHcajskth is ravnika (komesara) isto toLko dobrih i spremnih agronoma, inžinjera i gospodarsk h instruktora. Ovu moju mi<ao potvrdi kašlje činjenica, kad s*m naime putujući preko Turkrstana < pazio u blizini željezn čke stanice „Bajram Ali«, prek<asnu i divnu oazu. To je imanje carice m<.jke Nikolaja li. Uz prekrasne pašnjake, livade i plodonosna polja nalaze se divni voćn aci i cijela prostranstva šume, crnogorice i bjelogor.ee. Ovako je mogao izgledati cijeli Turkes.an, da se htjelo naučiti i izubraziti Sa»te. Ah zavali u Turkestan ne dođoše prijatelji ili recimo ljudi nego nekoliko pohlepnika i ofukarivših plemića, za­ ogrnuti milošću Peirograda i njegova dvora, te ovi razbojnici u ljudskoj koži opljačkaše Sarte i njihov kraj, postadoše m lionerima, a Turkestan njihovim kmetovskim selištem. A najveće zlo, koje ovi ljudi prouzročiše, jest u tom, što Sarti poslije ovog svega postadoše tako fanatični i tvrdo- i 1 i j ! . j i i I [ i ’ i 1 { I I ■ ; ' ! 1 ! ; Bilješke. ; I . I : ! ; ј ; i ' i I a tamo opet kraj dinja i lubenica leže motike, pale, krasne i kazani. Pustih se sa jednim Sartom u razgovor i kad on vidje, s kim ima posla, pogleda me prijateljski i doviknu preko puta u čajhanu, od kuda nam skoro u čajniku donesoše vruću vodu, a moj trgovac izvadi iz jedne kutije čaj i za­ vari. ispred nas prođe Sart i viče »buza taze« ! Bože moj, kako mi ovo sve gođaše i kako se osjećah sretan i zadovoljan I U tuđini, nekoliko tisuća kilometara daleko od domovine, a eto sve kao u domovini, kao doma. Od ovoga Sarta saznah, da ima u Taškentu vrlo mnogo turskih oficira, koji se ovdje kupe iz cijele Rusije, da onda krenu u svoju domovinu. Reče mi Sart, a o tom sam se i sam kasnije uvjerio, da su ovi turski oficiri organizirali i otvorili razne Škole, u kojimu su sami predavali sartskoj djeci razne predmete. To su bili inteligentniji turski častnici, koji su kao muslimani osjećali sa Sartima, a kad boljševici dadoše slobodu bivšim za­ robljenicima, ovi se oficiri baciše na polje kulturnog rada medu Sartima. Ovaj rad turskih oficira bijaše s jedne strane odmjenom za ona, što Sarti pomagahu ovim časnicima za vrijeme carskog strogog režima, a s druge strane i dobro proračunan korak k zbiženju i uzajamnom povjerenju među Osmanlijama i Sartima. (Nastavićo se). �Број 32^ Broj tili razloga, treba da to prijavi ko? tarskom uredu, u čijoj sc oblasti nalazi dotično zemljište i t o n a j* dalje u roku od tri m j c s e? ca računajući od dana, kad ova naredba stane na sna* g u.« Iz ovoga je jasno, da je naredba stala na snagu 17. juna, a da tro* mjesečni rok ističe 17. septembra. Kako smo informisani, g. Lujo No* vak je valjda na zahtjev Stijepc Kobasice, koji je u tom pogledu upravio i pitanje na ministra za agr. reformu, svojevoljno produžio taj rok do 1. decembra. Ovo je ipak previše! Kad sebi je* dan činovnik uzurpira pravo da mi* jenja zakon, onda se ne treba ču* diti njegovim, ostalim postupcima. Kategorički zahtjevamo, da g. ministar za agrar, reformu pozove -ovog uzurpatora na odgovornost i zapriječi njegove samovolje! Politički pregled. Nemiri u južnoj Indiji. Položaj se u đistriktu Malabar u Indiji pogor* šava, kao što to javlja iz Bombaja »Exchange Telegraphe«. 2—3.000 kvadratnih milja obuhvata podru* čje ustanka, Cijeni se, da je skoro 1000 ljudi zaglavilo.. Ozbiljni boje* vi razvili su se između ustaša, koji se cijene na 1000 ljudi, i vladinih trupa. Prema depeši Indijskog biroa u Kalkuti položaj je postao kritičan Na hiljade ustaša masiraju prema Kal* kuti. Sve žene i djeca su u gradskim vojarnama sklonjena. Vlasti su tra* žile, da sc odmah pošalju ratni bro* dovi prama Kalkuti. Guverner od Madrasa stupio je u vezu sa zapo­ vjednikom mornarice, koji je od* mah poslao jedan ratni brod prema Kalkuti. Čini se, da će trebati mno* go nedjelja, dok se red opet mogne zavesti. Mnogobrojni gradovi tra­ že hitnu pomoć. Grčko-turski rat. Javljaju iz Carigrada, da su Turci, na frontu kod Bruse, zauzeli varoši Biledžik i Jenikej. Operacije turskih četa razvijaju se u smjeru prema Karakeju. Londonski listovi javljaju iz Atene, da je varoš Eskišeher usled požara, potpuno razrušenaUzmak Grka. Službeni izvještaj vlade u Angori javlja, da su turske čete zaposjele položaje grčke u od* sjeku Afiun-Kara H sar. Grci su bili prisiljeni, da se povuku prema KarasAslandaru. Prema vijestima iz, Carigrada, bile su grčke čete na rijeci Sakariii sa velikim gubitcima suzbijene. Ovdje se je odigrao 5* dnevni boj. Grci su se morali, pro­ ganjani od turskog konjaništva, po* vući prema Eski*Šeheru. Primjećuje se, da u zadnje vrije* me ubpće ne dolaze službeni ko* munikeji grčke vrhovne vojne ko* mande’ i taj se mir prikazuje uzne* miru jućiiii. S druge strane javlja se, da će kralj Konstantin morati radi bole* sti ostati u EskbŠehcru. Grčki službeni komunike od 23. avgusta. Nakon dugog marša s ob* je strane rijeke Sakari'e i uzduž Slane pustare, naša jc vojska došla u dodir sa glavnim neprijateljskim silama sjeverno od Gevksa (Dok* su?) istočne pritoke Sakariie. Domaće vijesti. Propaganda fide u našoj Držav­ noj Bolnici u Sarajevu. Prije dva­ tri dana saopći nam jedan prijatelj izvan uredništva, koji je ovih dana bio u Maglaju, jednu stvar, nad ko­ jom se upravo moramo da zgražamo. Na 20. jula naime o. g. povratila se iz ovdašnje naše Državne Bolnice na­ trag kući u Maglaj Paša Karabegović, curica od kojih 4—5 godina, kći ta­ mošnjeg kahvedžije Mustafe Karabegovića. Mala je prije po prilici 2— 3 mjeseca pala kod kuće niz merdevine i slomila ruku, a i usljed ospica je ostala falična u jedno oko, te joj otac nije znao drugo, već po liječničkom Страна 3 Strana Д1РАВДА“ - „PRAVDA" savjetu s njom u Državnu Bolnicu u Sarajevo. No čim se je mala Paša povratila kući, roditelji odmah primjetiše ne­ kakvo čudnovato ponašanje, dijete se za tako kratko vrijeme prosto pro­ mijenilo, pa kao da nije ono prijašnje dijete, a 9sobito pri sjedanju za sohu, kojom se prilikom sve nešto ko tuđilo i nije htjelo s ostalom čeljadi za sofru kao prije. A kad je mati Pašina jed­ nom prilikom opazila, gdje se mala Paša i krsti, onda je i ocu i materi joj bilo već potpuno jasno, da je ona tim duhom u našoj Državnoj Bolnici zadojena, što je mala Paša kasnije priznala i ispričala im, da ih je svemu tome učila u Bolnici nekakva časna sestra Marija. Ovo je otvorena prodagande fide u jednom našem državnom zavodu, čim se vrata toga zavoda od nas musli­ mana prosto zatvaraju, tako da se mi njime ne ćemo moći posluživati ni koristiti bez opasnosti i bez štete po našu vjeru sve dotle, dok se te pri­ like u rečenoj bolnici ne poprave, pa s toga odlučno tražimo, da se o ovome odmah povedu najstrožiji izvidi, te ovakove propagatorke izbace iz bol­ nice i strogo kazne. Jedva jednom postavljen je ovih dana g. Scjfudin Arifhodžić za di* rektora duhanske tvornice u Sara* jevu. Svojevremeno smo javili, ko* like su poteškoće drugi pravili za tG imenovanje. Drago nam je. da se je ovo pitanje privelo kraju. Spomenik Nj. V. Kralju Petru. Kako čitamo u jučerašnjim novina* ma, predstavnici gradske ^pćine u Sarajevu votirali su jedan milion kruna u svrhu gradnje spomenika Nj. V. Kralju Petru. Odgovor našeg odg. urednika g. Jeftiću na njegov odgovor u prek* jučerašnjoj »V. P.« donijećemo u slijedećem broju našeg lista, jer ni* je mogao da uđe u ovaj broj radi obilja gradiva. Komisija za Ispitivanje događaja u Sandžaku kreće, kako smo obavi­ ješteni s autentične strane, u iduću nedjelju. Mjesto K. Timotijevića po svoj prilici ispred demokrata sudjeiovaće g. Rafailović, nar. posl. Zemljoradnički kredit. Iz Beo* grada javljaju: U ministarstvu po* Ijonrivrede izvršena je revizija u* redbe o zemljoradničkom kreditu od 120 miljona dinara. Ova jc rc* vizija učinjena na zahtjev svih po* vjereništava ministarstva poljopri* vred u zemlji. Učinjena je ovakova podjela: 20 milijona dinara je od* ređeno za davanje pomoći postra* dalim od požara ili nolave; 50 mi* lijona dinara za zemljoradnike, ko* ji su organizovani u zadrugama: 50 miliona dinara za pozajmice neor* ganizovanim zemljoradnicima. U uredbi su učinjene i još nekoje izmjene. Uputstva pri unisivanju u srednie бко1е. Na početku školske godine potrebno je dati đačkim rodireljima i starateljima ova uputstva: 1. Između gimnazije i realke nema u prva tri razreda nikakve razlike. Stoga za dalje dačko školovanje sve­ jedno je, da li đak uči ta tri razreda u gimnaziji ili realci, u I. razred neka se đaci upisu u, gdje hoće, a u II. i III. razred u onu školu (gimnaziju ili realku), u kojoj su prošle školske godine učili. 2. Od IV. razr. gimnazija se dijeli u 2 odielenja, humanističko i realno-gimnazijsko. Đaci humanističkog odjelenja počinju učiti latinski jezik u IV. raz­ redu a grčki u V. razredu i ta dva jezika uče kroz čitavu gornju gimna­ ziju. Đaci realno-gimnazjskog odjelenja uče u IV. razredu njemački, u V. raz­ redu počinju učiti latinski jezik, a grčkog jezika ne uče nikako. Prema tome đaci, koji su svršili III. razred gimnazije, treba da pri upisu u IV razred izjave, u koje odjelenje žele, da li u humanističko ili realno-gimnazijsko. Đaci, koji su svršili tll. razred realke, a koće da nastave humanisti­ čko odjelenje, treba da se upiše u IV. razred gimnazije. 3. U V. razredu se dijeli realka u dva odjelenja: realno i realno-gimnazijsko. Đaci, koji su svršili IV. razred realke, treba pri upisu u V. razred da izjave, u koje će odjelenje, da li u realno ili u realno-gimnazijsko. Apsolvonti ’ IV. razreda gimnazije (realno-gimnaz’jskog odjelenja) mogu također nasta­ viti u V. razredu realno odjelenje, sa­ mo u tom slučaju treba da se upišu u realci. Besplatna mjesta u konviktu derventske preparandije U zv ničnom dijelu „Narodnog Jedinstva" biće ovih dana tri puta izastopce odštampana imena onih učenika Preparandije i i Više Djevojačke Škole u Derventi, koji su dobili besplatna mjesta u konviktu. Ovijem upozoravamo sve interesante, da prate brojeve „Narodnog Jedinstva", koji će ovih dana izići, kako bi se mogli ravnati. Stočarska izložba u Križevcima, i Riješenjem Ministarstva Saobraća* I ja od 13. avgusta 1921. broj 27.140 I odobren je podvoz u pola cijene i svima učesnicima na izložbu stoke u Hrvatskoj i to: Sarajevo—Nov* ska Križevci te Banja Luka—Su* nja Novska Križevci i natrag preko Zagreba. Posjetioci ove iz* ložbe пекл dobro čuvaju karte, ko* je cijele plate do Križevaca, jer će im iste karte vrijediti za natrag ba* dava. Polazak na izložbu je 10. sep* tembra sa vlakom iz Sarajeva u 23 sata, priključak na taj vlak 11. sep* tembra iz Broda u 12 sati i 22 mi* nute, a iz Novske u 16.40 sati. Na 12. septembra je izložba stoke u Sv. Ivanu Žahnom, na 13. septembra pregledavanje stočarskih zadruga, staja i ostalog seljačkog uređenja, 14. septembra veliki godišnji sajam u Križevcima te pregledavanje га* tarske škole, »izlet u okolna sela, 15. septembra nagrađivanje stoke u Vrbovcu i 16. septembra povratak preko Zagreba kući. — Preporuču* jemo našim težacima, da se poslu* že ovom pogodnošću i posjete ovu iI izložbu. „. „ Vjenčanje. Naš prijatelj gosp. Hajrudin Prolić, poštanski upravitelj u Kiseljaku, vjenčao se 19. ov. mj. sa gospođicom Arzuminom Resič. — Mladom paru želimo svaku sreću u novom bračnom životu। j ; : , i | I ■ i I i I i i ; | | I i I | | i , i Školski pribor, kao i sve školske | potrebštine, knjige itd, dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da* niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje sc ne računa. Gajretov glasnik. , i | | , । i 1 i ' i ' i j U beogradskoj štampi nastupa | preokret u pitanju događaja u San* džaku, osim »Politike«, koja još u* ' vijek piše u istom duhu kao i do- j sad, tražeći progone protiv musli* mana i okrivljujući naš poslanički Klub, da je jatak odmetnicima. »Pravda« od 30. avgusta veli ovo: i Povodom muslimanskog odmeta* I nja od vlasti u južnim krajevima, | važno je upozoriti na izvjesne po* jave, koje bi te događaje rasvijet* lile, a nadležnim dale izvjesne upu* te. Muslimani Južne Srbije bili su pod utjecajem raznih političkih a* gitacija. Tome je utjecaju najviše pomoglo gloženje sa pravoslavnim. I to je ostalo sve do danas. S tijem valja ozbiljno računati. Mi smo i ranije tražili, da se pri* stupi našem nacionalnom i držav* nom sređivanju. Stoga je apsolutno i potrebno, da ministri i poslanici J. M. O. obiđu što češće taj svijet, da , ga obavijeste i uvjere, da je on ra* i vnopravan član naše državne za* jednice. Država ni jedno od ovih obećanja nije ispunila. U prvom redu va* ljalo je misliti na kulturne potrebe ' ovih krajeva, na ojacanje saobraća* ja. Naš Sandžak ie na pr. kraj, gdje . nema puteva. a bogat je u svemu, I ali je odsječen od ostalih krajeva ј države. Sad bi vlada trebala da pri­ stupi izgradnji puteva između No* I vog Pazara i Sjenice i Novog Paza* i ra i Prijenolja i drugih mjesta. Od oslobđcnja tamo su činovnici* i ma obično namještani Crnogorci. i ' ' | cake. Samo ako se reorganizuje či* novništvo, nove će mjere imati us* pjeh i moći će se govoriti o sredi* vanju prilika. »Politika«, vjerna svome kleveta* nju, nabacuje insinunaciju, da su bosanski muslimani utjecali na ne* mire u Sandžaku veleći: Kad se ima na urnu, da se nemiri dešavaju u krajevima, koji su oslobođeni 1912. god. pa sve do 1913. dakle u pred­ ratno vrijeme, dok nisu granice pre* ma Bosni i Hercegovini bile otvore* ne, nije bilo nemira. Oni su još od prijašnjih vremena prema muslimanima rđavo raspo* loženi, a pored toga i korumptivni. Sada jc na dnevnom redu to pita* nje. ■ »Pokret« od 20. avgusta pak piše o Sandžaku ovo: Ovi nemiri u Sandžaku bili su o* pomena za našu vladu, da uzme u ozbiljan pretres prilike u ovim na* šim krajevima. Kako su mnogi uvjerenja, krivniu za zadnje događa­ je nosi tamošnje činovništva koje je koruntivno i nedoraslo svog po* ležaja. Dosada činovništvo samo je ucjenjivalo tamošnje stanovništvo te time pogoršalo položaj i otjera* lo mnoge mirne muslimane u ka* Razmještaj đaka po konviktima. Uprava Gajreta primila je za ovu šk. godinu u svoje konvikte mnogo veći broj pitomaca, nego što je to bilo predviđeno. Kako je za nekoje kon­ vikte bilo mnogo molioca, naročito za sarajevski i mostarski, to se veČini nije moglo udovoljiti, te su primljeni u konvikte u Bihaću, Banjoj Luci, za koja je mjesta bilo malo molioca U sarajevski muški konvikt primljeno je 100 pitomaca, sarajevski ženski konvikt 16, mostarski muški konvikt 128, mostarski ženski konvikt 28. Bihać 60, Banja Luka 40, Tuzla 41. Ukupno je primljeno u sve Gajretove konvikte 413 pitomaca i pitomica. To jest 162 pitomca više, nego li je bilo pri koncu minule Šk. godine. U sporazumu sa Reis-el-U!emom Gajretova uprava imenovala je za konvikte posebne alime. koji će pet­ kom voditi pitomce u džamiju i odr­ žavati dva put mjesečno poučna vjer­ ska predavanja. Gajretove stipendije. Uprava Gaj­ reta podijelila je za ovu Šk. godinn do sada 33 stipendije u iznosu od K 82,000 —. Učenicima, koji su nanovo molili konviktska mjesta, a u njihovim mjestima nalaze se srednie škole, od­ bor je preporučio, da nastave nauke u svom mjestu, a ako su nužni pomo­ ći i ne dobiju stipendije od druge stra­ ne, to će im Gajret podijeliti stipendiju. Šegrtski Dom. Svaki član Gajreto­ va odbora preuzeo je na se zadaću, da nađe zgradu, gde bi bilo smješteno -.0—50 pitomaca šegrta, dok odbor ne dobije od Vakufa zatraženu zgradu za ovaj dom Dosada je Gajretov odbor predbilježio 65 šegrta za Šegrtski Dom. Opskrba u novcu i u naravi. Kako su druga kultuina drušrva već ranije uobičajila, da od imućnijih pitomaca, odnosno njihovih skrbnika naplaćuje opskrbninu, to je Gajeret isto učinio. Cijela opskrba za ovu godinu iznosi 1.200 K. Pitomcima, kojih se skrbnici bave ratarstvom, odredio je odbor da ovi doprinesu Gajretu u naravi žita i drugih namirnica. Knjige i novine. »Sarajevski Kompas«, vrlo po* trebna i dobra knjiga, izašao je sa ovim sadržajem: Sarajevo (kratak opis za turiste), Istorija Sarajeva, Stanovništvo Sarajeva, Sudski pra* znici, Biljegovne takse. Općinske daće, Poštanske, telegrafske i tele* fonske takse. Željezničke tarife. Tarifa za baždarenje vaga. Fijaker* ska i hamalska tarifa. Beriva držav* nih službenika. Spisak policijskih karaula, Nova imena ulica. Grad* ska općina. Državna nadleštva. Na* stavni zavodi. Vjerska nadleštva i zavodi. Nadleštva stranih država. Ostala javna nadleštva. Novčani �Stiana 4 'тпана Broj 329 Број „ПРЛВДА* — .»RAVDA* zvodi i osiguravajuća društva, In? dustrijska i velika trgovačka podu? zcća, t rgovačke i zanatlijske rad? nje, Ljekari, Zubari, Advokati, ln? žinjcri, arhitekti i geometri. Na­ rodni poslanici iz Sarajeva, Novine, Društva, Dodatak i Registar. Kod činovnika, učitelja, Ijekara itd. navedena je i adresa njihovog privatnog stana. Kod trgovaca i za? natlija adresa radnje, a kod većine njih i privatni stan, broj telefona, račun pošt. štedionice itd. Uredio i izdao: Novica Terzič, činovnik trgovačke komore u Sara? jevu. Cijena 10 dinara (uz pouzeće 2 dinara skuplje). U Sarajevu se može dobiti u svim knjižarama i kod izdavača u trgov. komori, a iz provincije prima narudžbe »Sara? jevski Kom pos«, Sarajevo. Najtoplije preporučujemo ovu knjigu! Rasprodaja. Iza umrlog Huseinage Hadžiomerovića prodavače se jav­ nom dražbom u D. trgovkama na 6. I jer je jedini spas našeg težaka u za? drugama, jer će zadruge provesti I septembra 1921 u 9 sati p. p. i to: kulturni i poljoprivredni preporod i kao finije č hne čakšire, fermeni itd. MUSLIMANI, OSNIVAJTE I ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, I našeg sela, jer bez bogatog i kul» I turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat? no: »Središnji savez jugo? slavenskih seljačkih za? druga u osnutku u Šaraje? i i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ Oglašujte u „Pravdi" M ševi, štakori, stjenice i žohari V u«. OgiAŠIVANJE A u «1 r u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni a BLOCKNERfOV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Generalno oglasno zastupstvo za preko IO tu- i inozemnih listova ■■■■■■■■■ Kao jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1y—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak I za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, i mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak i proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! I i ј ј brat Svima posjednicima uB iH. Izjava. Pošto u pogledu isplate agrarnih novaca kolaju razne glasine, i pošto doznajemo, da neki privatnici i nov­ čani zavodi rade na tome, da dobiju punomoći od posjednika u pogledu isplate agrarnih novaca, to se sma­ tramo dužnim, da sve posjednike upo­ zorimo, da nikome ne daju punomoći glede isplate agrarnih novaca, pa tra­ žili to privatnici ili novčani zavodi, sve dotlen, dok posjedničko udruženje ne izda drugu izjavu, kako se u po­ gledu isplate novaca imade postupati. Osjećamo potrebu, da na to upozorimo sve posjednike tim više, što se je do­ gađalo, da su novci kod isplaćivanja rente dolazili i u nepozvane ruke. Sarajevo, 27. augusta 1921. ’ Predsjedništvo Posjedničkog udruženja za B. i H. u Sarajevu:: R. Sulejmanpašić, v- г. Atif ef. Sočo, V. г. bratu podobni, bez razlike. treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih . ubi a Ijtpih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L 1 D A - p a $ i c z a * z u b e. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Qlbert Vita loi, Sarajevo, Despića ul. 1 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne rjaloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElar i ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV Agrarna i Koniercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ....... - - — г Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA ek<e na ukamaćenje na štćdovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVIJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. —-............. —--— , ts Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. V B 8 I isplate na svim mjestima Kraljevine Me Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovije, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Piuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne I mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. ggf Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. “ЗИ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000 --. 104 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e7055321108a634518f7f4b60c40a1df.pdf a5fe146685ecb577d9e187a6f558de26 PDF Text Text PRAVDA Г^СИЛО југославенске муслиманске организације. Broj 92 (330) Pojedini broj К 2'— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 20U—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Sarajevo, subota, 3. septembra 1921. (29. Zil hidže 1339.) padanje ruske carevine riješilo je katol. crkvu jedne velike opasno* sti i stavilo joj u izgled mogućnost ve pokušali su diskreditirati našu dr­ obilnog osvajanja katol. propagan# dt na istoku. U Vatikanu se pnpre# žavu prema vani 1 prikazati je kao nesposobnu za život. Na sva usta tru­ mio jedan opsežan plan za katol. bilo se je, daje nezadovoljstvo toliko, propagandu širom cijele Rusije. Ali ove velike nade ubrzo udari* da ogromna većina naroda jedva čeka še na otpor od strane poljskog sve* državni slom. Obilnim odzivom za ovaj zajam najbolje će se demantirati ćenstva i Venizelosovih uspjeha u diplomaciji. Malo iza toga poljsko te lažne glasine i najbolje će se do­ kumentirati naša ljubav prema državi. svećenstvo popustilo je u svom ot* poru i postalo mekše, a Venizelos Trebamo cijelom svijetu da pokažemo, i kuliko nam nasrću kži dobro domo­ pade. Pad Vcnizelosov prouzroko* vine, i onda kad se na pojedine po­ i vao je veliku radost i u Vatikanu i greške režima tužimo i tražimo njihov I u službenim talij. krugovima. Ali sc j situacija promijeni: Smirna, koja je popravak. ’ bila obećana Italiji, dopade Grčku. Ovim će se zajmom, kako naprijed ' Konstantin nastavi Venizelosovu rekosmo, doskočiti nedostatcima u ko­ politiku: Engleska u Anadolu osi* munikacijama, koji su vrlo često bili , gura pobjedu Grcima i sad se na* uzrokom, da se nutarnje političke । meće pitanje predavanja Carigra# prilike u zemlji nisu mogle konsoli­ da Grčkoj. dirati. Ekonomski razvoj zemlje naime Dakle opasnost Rusije i pravo* u velike ovisi o dobrim saobraćajnim slavlja pomolja se u drugoj formi, sredstvima. Kako politika sve više i i Novi križari, došli iz Moskve ili iz više gubi karakter nacionalni, plemen­ । Atene, to je svejedno, i jedni i dru* ski, vjerski i si, a sve to više posta­ 1 gi teže za tim, da na Sv. Sofiju pri# vlja se na čisto gospodarsku bazu, to i biju krst, koji će biti simbol pobje* je van svake sumnje, da će izgrad­ i de istočne, a ne zapadne crkve. I njom i popravkom saobraćajnih sred­ Aako će Rim dočekati uskrsnuće Bi# stava biti uklonjeni i mnogi uzroci Wanta, starog takmaca Rima. Pobje# političkih trzavica u zemlji. ! donosno pravoslavlje, kad bude sa Upisivanje je već otpočelo 1. ovog I svojim starim sjajem ponovno us* mjeseca i rezultati, koii su nam dosada i postavljeno na vratima Azije, ras# stigli ne samo da zadovoljavaju, nego i prostraniće se po samoj Aziji i u# upravo iznenađuju. Ne samo, da se u | ništiti će onaj položaj, kojeg su ka# cijeloj državi osjeća živo mteresova- i tolički misioneri teškom mukom nje za nj, nego naši ljudi i u Americi stekli. Lijepi se je san Vatikana od 1917. rasplinuo. U ovom konfliktu i u Švickrskoj i drugdje upravo se jagme, da što više upišu ovog zajma. između katol. i pravosl. crkve na is* toku, vrlo je interesantna uloga, Bosna, a naročito muslimani Bosne koju igra Engleska, odnosno angli# i Hercegovine, nijesu nikad zaostajali kanska crkva. Odmah u početku o* za drugim dijelovima naše države, kad ve borbe opaža se djelatnost engle# je trebalo, da se i djelotvorno pokaže privrženost i ljubav prema državi. sog svećenstva, koje se svom silom zalaže za Grčke aspiracije. U 1920. Znajući to, mi nismo ni časa sumnjali grčki privremeni patrijarha ide u da će sav naš imućniji svijet pohrliti London i počinje pregvore sa viso# i pridonijeti ono, što od njega patnkim engleskim klerom. Slučajno ga otska i građanska dužnost iziskuje. zadesi smrt u Londonu i Engleska Ne moraju se upisivati bogzna kako njegovo mrtvo tijelo prenosi na visoke svote; država se ie pobrinula, da i najniži slojevi naroda, naši mali svojo ratnoj lađi iz Londona u Ca# ljudi, mogu sudjelovati kupivši bar rigrad. Kroz zadnjih šest mjeseci visoko englesko svećenstvo dopisu# koju obveznicu ovog zajma. je se sa Patrijarhatom u Carigradu i izrazuje mu tople simpatije. Pa# trijarhat odgovara izrazujući dubo* ku zahvalnost na te simpatije. Koncem jula englesko svećenstvo upućuje grčkom konsulu u Londonu Kada je ruska revolucija učinila jedan memorandum, koji se zakiju* kraj carističkom režimu, veselje u čuje ovako: »Jedino grčke čete mogu poraziti Vatikanu bilo je veliko. U tom je Vatikan vidio konac vjerskog au# Turke i spasiti kršćanske narode. toriteta ruskog cara, koji je kao vr# Mi se ne možemo načuditi, kako hovni starješina istočne crkve, za# Velike Sile mogu kušati da spriječe đavao toliko brige rimskoj' crkvi. pobjedonosno prodiranje Grka. Mi Osobito sc je Sveta Stolica uznemi# vas uvjeravamo, g. konsule, da će Grčka u ovom oslobodilačkom ra# rila u ratu, kada su Engleska i Fran# i tu protiv Turaka uvijek naći mo* cuska službeno priznale Rusiji pra# ralnu potporu kod anglikanske cr# vo na Carigrad. Pad carizma i ras­ ! kve.« Državni zajam. Nigdje se jače nisu osjetile posije dlce rata kao u saobraćajnim sred­ stvima, koja su najviše i bila upotre­ bljavana u vojne i druge svrhe za vrijeme rata. Znajući važnost njihovu, neprijatelji su svaki put, kad bi mo­ rali napustiti naše krajeve, učinile sve, što su mogli, da ta saobraćajna sredsva ili unište ili, ako im to nije mo­ guće, da ih bar toliko oštete, da po­ stanu neuporabljiva. S jedne strane to, a s druge strane okolnost, da su svi naši krajevi još i prije rata bili slabo vezani komunika­ cijama, a naročito imali jako slabe veze sa velikim svjetskim prometnim prugama, bilo je uzrokom, da naš iz­ voz nije mogao biti obilan i s razmje­ ran produktivnoj snazi naše zemlje. Upravo poradi toga, što je izvoz zapinjao i što je vršen s velikim pote­ škoćama, i vrijednost naše novčanice morala je iz dana u dan padati. Imajući to pred očima a u namjeri, da se taj nedostatak ukloni, naše je ministarstvo financija odluč lo, da na­ pravi jedan unutarnji zajam od din. 500,000.000, kako bi namaklo nužna sredstva za izgradnju novih željeznica i i željezničkih objekata te popravilo stare. Zajam bi se dakle imao upotri­ jebiti isključivo u investicione svrhe, a garancija je, da će se toga strogo dfžati, ta, što će potrošnja njegova stajati pod kontrolom naročite komi­ sije, koju će izabrati naša narodna skupština. Prema tome je potpuno jasno, da će uloženi novac biti pot­ puno sigurno uložen. Kol kogod je taj zajam prijeka po­ treba državna i kolikogod se sama po sebi nameće patriotska dužnost, da svaki građanin učestvuje pri tom svojim upisom, to ipak ne samo da ne zahtjeva ni od koga žrtava, ne­ go šta više daje priliku svakome, da najpovoljnije plasira svoj kapital. Sa 7% kamata ne može se ni u koii drugi potpuno siguran posao uložiti kapital. Nu ovaj zajam ima i svoje političko j značenje. Razni neprijatelji naše drža- i Istočno pitanje i crkva. Carigrad, 20- avgusta. Maurice Pernot piše u »Journal des Debats« pod gornjim naslovom slijedeće: I Nije nikakva tajna, da se Sveta i Stolica (papa) živo interesira za sudbinu Carigrada i da želi, da ovaj grad ostane Turcima, a ne Grcima, pa ma to bilo u ne znam kome ob# liku i pod ma kojim uvjetima. Raz# lozi za to nijesu svakom jasni. Godina III. Međutim Sir Daviš, nar. poslanik i lični prijatelj g. L. Georgca upu# ćuje grčkoj patrijaršiji jedno pismo, kojeg je cenzura engleska zabranila da se publicira u Carigradu. On u tom pismu nagoviješća jednu ener# gičnu akciju, da se zasijedanje Dru# štva Naroda prenese iz Ženeve u Carigrad. Grčka patrijaršija ne ni# ječe to pismo, ali ne zna se, šta je odgovorila na njega. fz svega se toga može zaključiti, da je Engleska poduzela, i to potaj# no, opsežne mjere, da cijeli Istok I stavi pod svoju hegemoniju. Za anglikansku je crkvu glavno to, da I istočne kršćane spasi ispod musli# I manskog jarma, i tim ujedno da i spriječi širenje katol. propagande. Za engleske političare pako glavno je to, da grčka crkva dobije onaj položaj, što ga je izgubila ruska cr# kva i da sc mogu poslužiti grčkom crkvom, kao što se služe grčkom vojskom. Sad nam je razumljivo, zašto Va* fikan želi, da u Carigradu ostanu Turci, koji su uostalom prema vjer* i skim razmiricama prilično indife# i rentni, a prema kršćanima dosta j tolerantni. Treba primjetiti, da su ] se muslimanska nasilja u Anadolu . uvijek odnosila na pravoslavne, a i katolici su uvijek ostali pošteđeni. Grci u Carigradu javno govore, i kako rimska crkva štiti Turke mu# . slimane, i na taj način grde i na# padaju katol. crkvu. Mora se pri# znati, da katol. crkva ima pravo. Ona je bila sigurna i bez ikakve bri# ge, kada su Turci bili u Jerusolimu, gdje su uvijek pravoslavni izazivali katolike. Zato Vatikan drži, da je neophodno potrebno, da Turci o# stanu u Carigradu, gdje grčko pra* ! voslavlje ne bi trpilo katoličke vje# re, koju je Islam toliko vjekova to# lerirao. Ali ima nešto, što zaborav# 1 jaju Grci, kod kojih se je vjera, na# čija i politika stopila u jedno. A to je, da sva ova akcija, koja je upe# rena protiv katolicizma, u isto je vrijeme uperena i protiv Francu# ske. To je upereno protiv francu# ske cilizacije i njenih škola, koje o# davno postoje po svima većim gra# dovima Male Azije. Za to neka se Grci ne čude, ako se Francuzi soli# darišu u svojim osjećajima sa ka# toličkom crkvom. I^RET'1 □ □ □ □ IMuslimanskatrgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica 1o.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. P ičuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Trgovačka banka, — Sarajevo. - Interurban . _ _Petra _ _ ulica _ _ _Z _prizemno, _ _ _ _lijevo. _ _ _- _Brzojavi _ _ _ :— ММГг ■■ИИИИНИИМИ ——— ———telefon: ZN �Стпана 2 Stnin« Број 330 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Naše narodno prosvjećivanje. II. sjednik Mjesnog Odbora naše organi­ zacije u Krupi, g. Pašalić naziva se ■ »muslimanskom« listu »Našoj Pravdi« kmetoderom. Kad bi to Čokorlio činio u svojoj »Srpskoj Zori« ili Ko­ basica u »Srp. Riječi«, lako bi bilo razumjeti. Ali kad to čini g. ing. Čelić u svojoj »N. P.«, onda ... onda mu mi samo možemo da čestitamo, da je konačno našao društvo, kuda uistinu i spada. Uostalom, ne treba smetnuti s uma, da je »N. P.« u početku svog izlaženja naglasila, da ona neće cijepati redove J. M. O. I ona to obećanje konsekventno ispunjava. Pali joj snaga i moralna kuraž, da cijepa, pa se je s toga, da ostane dosljedna svom ka­ rakteru, dala na rovanje i potkopavanje organizacije, ne bi li makar kuga imala uza se. bi dakle očevi radi vlastite svoje koristi i koristi svojih, morali na* stojati, da im kako muška tako I ženska djeca nauče čitati i pisati, jer pismena majka — pismena i djeca? Svako ima jednako pravo na ži* vot; ne gleda se, kakva je ko pori* jekla. koje je vjere, nacije, staleža i t d., nego samo ko je svjesniji, sposobniji, prosvjetno jači, za toga će i život biti lakši i bolji. Takav je u životu neovisan, on je slobodan, kao što i narod, ako je napredan, može i mora biti slobodan, jer sa* mo neprosvijećena lako je svlada* ti. Tuđinac dobro zna, da mu nije opasan narod, koji ne poznaje da* našnje prilike i potrebe, zakone i uredbe, koji ne poznaje pravne, ekonomske i društvene odnose, pa makar i u najprimitivnijem obliku. Jedan narod, ma koliko on bio bro* jem jak, ako je prosvjetno neraz* vijen, robovaće jednoj šačici na* prednih; ali ako je prosvjetno pro* buđen i razvijen, velik je i ostaće slobodan i nezavisan, pa makar ga ne bilo više od nekoliko stotina. Ta, čuli smo bar, ako nijesmo svi vi* djeli, za krajeve po Aziji, Africi i drugim kontinentima svijeta, na kojima žive milijoni i milijoni ne* prosvijećenih urođenika služeći kao teeleća marva šačici prosvije* ćenih Evropljana. A zašto, svakom će biti jasno? To je svijet, koji ho* će i danas da žive životom svojih pređa, pa i pored svih teških zah* tjeva, koje stavlja život na svako* ga. on sc nije, a niti mari promije* niti. Ljudstvo se množi i rasprostire te gleda da čak i u najzabačeniji zakutak zemlje dopre težeći za lak* šim životom, pa ako je domaći za* ostaliji, ovaj će da živi na račun njegov sve dotle, dok se i domaći ne osvijesti i uvidi, da samo pro* svjetom oboružan može danas da se bori sa tuđinccm i očuva pravo na rođeni komad zemlje, samosta* lan razvitak na njoj i sačuva u se* bi ono, što ga čini članom njegove zajednice. Đa ne bude sudbina naša slična sudbini afričkih urođenika i pored svega toga, što živimo u Evropi, središtu kulture, moramo se svoj* ski zauzeti i liječiti našu prosvjet* nu zaostalost. A prvi bi korak na tom putu bila briga za odgajanjem valjana podmlatka, koji mora biti slobodan od svih naših mana i gri* ješaka, koji će se u životnoj borbi i kulturnoj utakmici održati kao pobjednik, tc koji će što prije da dosnije u redove, koji bi i nas spa* dali, da su se naši stari na vrijeme sjetili i pošli tuda. Pa kad smo svijesni tc istine, tre* ba da i započnemo ponajprije sa onim, što je najpreče, da se posti* gne željeni cilj, treba da započne* mo sa širenjem pismenosti. Kako stojimo u ovome pogledu, vidjećc* mo najbolje, ako nas usporedimo sa drugim zemljama. U Rumunj* skoj n. pr. dolazi na svaku stotinu žitelja 64 nepismena, u Rusiji 61, u Bugarskoj 47, u Austriji 33, u Ita* liji kao i Grčkoj 30, u Belgiji 8, u Francuskoj 3, u Nizozemskoj kao i u Engleskoj po 1: u Švicarskoj na svaku hiljadu žitelja dolazi samo 5 nepismenih, u Švedskoj samo 3, u Danskoj samo 2, a u Njemačkoj dolazi na svako deset hiljada sta* novnika tek 2 nepismena. Iz ovoga sc vidi, da je naša zemlja daleko zaostala od svih ostalih. Pomislite n pr. ogromnu razliku između nas i Njemačke. Između svakih 10.000 stanovnika u Njemačkoj su samo 2, koji ne znaju čitati i pisati, a u nas 8.800. Tako eto stojimo prema drugim narodima, a sad da vidimo kako u pitanju nepismenosti stoji* mo među sobom. Najpismeniji na* ši krajevi jesu: Sarajevsko okružje sa 18 pismenih od 100, mostarsko sa 15%, a najnepismeniji su: bihać ko okružje sa 94%, travničko sa 90% nepismenih. To je od okružja, a od kotareva su najnepismeniji: cazinski (98%), ključki (97%), ma* glajski (96%) i fojnički (95%), dok su najpismeniji: trebinjski (20%), bijeljinski (19%), derventski (17%) i žepački (16%). Pismenost je kod nas kao i svag* dje veća u gradovima nego u seli* ma, a to je stoga, što seljaci manje cijene školu od građana, a i što je u gradovima bolja prilika za školo* vanje nego na selima. Sela ima u Bosni i Hercegovini sva sila, gdje nema ni jednog pismena čovjeka. Pa radi samog datuma u pozivci, mora i sam načelnik sela da izgubi dan. dok nađe pismena čovjeka neg* dje u drugom selu, da mu pročita^ ročište. Pa nije ni čudo, što seljake toliko nas’eda prcvarama raznih^ lihvara i kajiŠara. To je slika naše niske pismenosti J bez razlike snola. a tek kad bismo ! ove usporedili, vidjeli bismo kako broj pismenih muškaraca daleko nadmašuje broj pismenih ženskih. Naš domaći svijet ne polaže goto* vo nikakovu važnost na pismenost ženskinja, a poradi čega je baš i nepismenost muških tolika. Pisme* na majka nauči sama svoju djecu čitati i pisati bez škole, dok otac po vas dan zaposlen i izmučen ra* dom. ne dospijeva ih tomu naučiti, pa ako po nesreći nema u blizini škole, djeca obično u velikoj većini i slučajeva ostaju nepismena. Stoga i Ovdašnja „Naša Pravda* donijela je u svom prošlom broju pod bučnim naslovom „Naši uspjesi* i s podna­ slovom „Triumf dr. DŽafera Kulenovića. — Svi izbornici u Krajini proti rodstva J. M O.“ — dopis iz B. Krupe bajagi od Mjesnog odbora J. M. O. Budući da je ovim dopisom dota­ knuto jedno vrlo delikatno pitanje, o kome po zaključku centralnog odbora naše organizacije ima da odluči Ze­ maljska skupština organizacije, to se mi nećemo ni upuštati u suštinu toga pitanja. Namjera nam je ovde, da samo ispravimo nekoje lažne tvrdnje u tom dopisu, koje imaju vrlo gadnu ten­ denciju. Prije svega nije istina, da dopis po­ tječe od mjesnog odbora, jer je C. 0. prije mjesec dana dobio od Mjtsnog odbora iz Krupe dopis, potpisan po predsjedniku, u kome se tačno opi­ suje cijela stvar i zahtjeva od C. O., da poduzme nužne korake radi ove harangue protiv vodstva J. M. O., koju je poveo tamošnji prislušnik Filip Čondrić I đak Ahmet Krupić, a kojoj je nar. posl. g. dr. Kulenović kumo­ vao. Mi nećemo da kvalifikujemo ni po­ stupak g. dra Kulenovića, koji je haranguirao i dopustio onakove povike i insinuacije sa strane neobaviještenog ili krivo obaviještenog svijeta protiv svojih bivših kolega, s kojima je za­ jedno radio sve do pred mjesec i po dana. Samo moramo ispraviti jednu netačnost. Tvrdi se, da je g. dr. Kulenović najavio svoj istup iz kluba još za vrijeme pregovora s radikalima i demokratima za stupanje našeg kluba u vladu. To je potpuno netaćno. Za vrijeme pregovora g. Kulenović nije ni bio u Beogradu, nego je došao, kad su oni bi i gotovi, i .om prilikom izjavio: da ne može glasati za ustav, a ako to klub od njeg zahtijeva, da je spreman položiti mandat. Klub je nje­ govo lojalno držanje honorirao dozvolom, da ne mora glasati za ustav i tako je g. Kulenović i dalje ostao članom kluba, sve dok ga predsjed­ ništvo kluba nije pozvalo od kuće na vršenje dužnosti. To je bilo — ne va­ ramo li se — pred mjesec i po ili pred dva mjeseca dana. Tad je g. Kulenović najavio svoi istup iz kluba. Da su svi izbornici u Krajni protiv J. M. O., u to valjda ni g. ing Čelić ne vjeruje i držimo, da bi bilo srniješno na to odgovarati. Jedna druga stvar upada u oči Češtiti i ugledni krupski građanin, pred­ PODLISTAK. žene nijesu onako slobodne u svojim postupcima kao Ruskinje. Sarti imatu i po više žena, a isto kao i Tatari i Kirgizi p’aća u za svoie žene kaline. Vjerskih i drugih škola onako uređe­ nih kao kod Tatara nemaju, a oni, koji se posvećuju vjerskim nuukama, odlaze u Kazanj u tatarska Škole. Ta­ kođer nemaju ni modernih zanatli a. U svemu kao mi u Bosni, a mogu reći, da smo od njih u mnogom 1 bolje stali. Jedina je mahana ovog lijepog Turkestana, a osobito grada Tašker ta, da u njemu vlada viečna malarija. Na urođenike ona ne djeluje onom si­ lom kao na strance i doseljenike. Vrlo često ova malarija tako jako oslabi Čovjeka, da mnogi od n>e i umiru. A uzrok su ovoj malariji oni rnnogo bro П’ umjetni potočići, kojima je raz­ vedena voda pp s * irn baščama i bosUnlucima. a u < voj se zeleni uz po­ točiće zadžavaju mil oni malaričnih komaraca. Šta sve nisu poduzimale razne san ta^ne organizacije, da se od ovog zla izbave, ali do danas se nije došlo do pozitivnih rezultata. ! ' S«rti u Turkestanu. I U Taškentu se prekrasn > odmorih. 1 Odmor še se i duša i tijelo p slije petmjesečnog napornog i s najvećim i teškoćama skopčanog putovanja Ra­ ! čunam po dnevniku i vidim, da sam od NiŽnje-Udnika u istočnoj Sibiriji pa preko Samare na Moskvu i natrag na Samaru i Taškent prevalio 7971 km. A to nije ni polovina onoga, što . i stalni ćadb, koji bi po želji stranaka I sastavio zapisnik o pogodbi, a zatim još imam pred sobom. se s ovim zapisnikom išlo hodži, gdje Sarti me i Tatari u Taškentu tako ! bi se odmah i vjenčanje obavilo. Prije lijepo paze i susreću, te se ja i ne I je ovaj pazar bio veoma živahan, obiodlučujem tako brzo krenuti na daljnji pu». Svaki dan mi pokazuju nešto ' lan i u modi, ali je kasnije malo po malo izašao iz mode, tako da sada novo i do sada nepoznato. U starom mi gradu pokaz^še jednu staru zgradu gotovo i ne postoji. — han. To je ogromna kućetina sa Zanimljiva je svojom originalnošću isto tako velikom avlijorn, a vjerna sartska araba, kojih toliko nađoh na slika naših i osanskih hanova, samo dvorištu ovog hana, a kojih inače vi­ što ima na drugoj strani avlije jednu dite i susrećete po cijelom Turkestanu oveću sobu, u kojoj su uokolo visoke i Zakaspijskom Kraju. To su obična i Široke seć je. Saznadon od mojih teretna kola po formi kao naša dvoprijatelja, da su do rata u ovom hanu kolica, samo su kola u ove sartske odsjedali Kirgizi i Sarti, koji bi iz uda­ »arbe« tri-četiri puta veća, a imaju u ljenih sela i stepa dolazili u Taškent, promjeru najmanje dva metra. U ova da obave razne poslove i nakupuju kola Sarti zaprežu deve ili konje, a nužne stvari, a prodadu svoj haivan, ove životinje imaju na leđima malo vunu i druge domaće proizvode. Tada sedlo, na kome za vrijeme vožnje ili bi oni doveli sa sobom i svoje d eprrvažanja robe jaše kočijaš i upravlja. vojke i drugo ženskinje, pa bi se u Kad sam pitao jednog Sarta, zašto su ovoj sobi te Ženske kao na izložbi ova kola ovako ogromna, on se ospokazivale ljudima i mladim momcima, mjehnu i razjasni mi, da u Turke­ koji bi ih kupovali, ako bi im se svi­ stanu drukčije i ne može biti. Cijeli djele i ako bi se u cijeni pogodili. je Turkestan pjeskovit, te bi mala Rastum Čiše mi, da je ovaj način uda- kola radi tereta na arabi preduboko vanja bio donekle i nvždan, jer mnoge zapadala u pijesak i konj bi jedva djevojke u nevjerojatno udaljenim kramogao da izvuče kola iz pijeska. A jevima turkestanskih ravnica ne bi ovako ova velika kola manje ili go­ m< gle tako lako naći mušteriju. Tu tovo nikako ne zapadaju, i tako se lakše kreću. Kola su nezgrapna i nesu se izlagale djevojke od četrnaest godina a i udovice i pušćenice. Naj- lijepa, i u istinu se čovjek ne može više se plaćalo za djevojke, a siroma­ uzdržati a da se ne nasmije, kad na šniji Sarti kupovahu udovice i pušće- ulici opazi ovu grdosiju i Sarta na nice, prema tome, da li je i sam udo­ sedlu nesretnog konja ili orijaške deve. vac i s nejakom djecom ili je siroma­ (Nastavićo se). šan i bez sermije. Tu je u hanu bio Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). U Taškentu bi mi potpuno jasno, zašto se turski nacionalisti onako spri ja teljiše s b iljševicima. Boljševici faktički razvezaše ruke do sada svezamin muslimanskim narodima ruske imperije, a u ovom Osmanlije vide veliku uslugu, koju im uči riše boljševici, jer će bezuslovno u budućnosti Osman’iie imati veliku i moralnu i materijalnu pomoć od ovih istočnih muslimansk'h nadoda Ovo je jedna od mnogih dodirnih i spojnih tačaka među boljševicima i turskim nacionalistima. A Sarti su zahvalni i jednim i drugim, jer u njihovu radu vide dobro za se. U starom savskom Taškentu nađoh mnogo znamenitih dŽamiia i grobova njihovih najuglednijih ljudi. Još je u tom starom gradu mnogo što šta ne­ uređeno, ali će to Sarti uz pripomoć Tatara i svojih inteligentnijih ljudi popraviti i nadoknaditi. Sartske su kuće građene kao i naše sa onim velikim avlirskim vratima i povećom, ograde nom visokim zidom avlijom- Njihove se žene kriju, bez svake su naobrazbe kao i naše, i tek sada počinju Sarti davati svoju žensku djecu u nove i moderne škole. Sarti su veoma strogi u svom mišljenju o ženama i činilo se, kao da su i ponosni, što njihove 1 I • । i i ■ : i ‘ i ‘ j j ј 1 J I 1 i : , i , Jriumf dr. Dž. Kulenovića“. novinarski kongres u Splitu. i | ; i : i i ' i ■ ' ! j i I I | 1 Dana 31. augusta nastavljeno je zasijedanje kongresa, na kojem je rije­ šeno mnogo pitanja, koja interesuju novinare, kao kolektivni ugovor sa radnicima, željezničke karte, sloboda štampe i t. d. Prvobitno je stvorena rezolucija, u kojoj se zahtijeva patpuna sloboda Štampe. Odbor je predlagao, da se izrazi zahvala svima onim ko­ legama zastupnicima u konstituanti, koji su se za slobodu štampe zauzi­ mali, i negodovanje onima, koji su tu svoju dužnost propustili. Takvoj rezo­ luciji se usprotiviše poslanici g. Sijepo Kobasica i g. Većeslav Vilder, prije­ teći rascjepom, na što odbor zaključi, da se rezolucija svede samo na pi­ tanje slobode štampe, tražeći, da se ukinu dosadašnji austro-mađarski za­ koni o štampi. Odbor je na tu iz­ mjenu rezolucije, nakon duge disku­ sije u plenumu, pristao, zadovoljivši se time, da sam oštro osudi držanje nekih kolega poslanika u konstitu­ anti. Time je kongres završio. Na koncu je predsjednik g. Nikolajević toplim riječima izrazio zahvalu Splitu i gra­ đanstvu na prekrasnom dočeku. Učesnici kongresa bili su isti dan po podne u Omišu, a u večer bio komers na Bačvicama. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za* drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kul* turnog sela nema ni bogate ni kul* turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat* no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih za* druga u osnutku u Saraje* v u«. i �Број 330 Broj ПРАВДА PRAVDA" Iz naše organizacije. Страна 3 Strana zultat takova književnog odgoja? Je­ dnostranost. Tako Vam je, g. Jeftlću, i s drama­ turgom. Vi niste pozvani, da stvarate književna djela. Vaša je dužnost, da M. Erzberger ubijen. Erzberger. Predsjedništvo J. M. 0. zaklju­ nije palo ni 500 glasova za ocjenjujete i dajete tačnu interpreta­ nekadašnji vatreni pangerman, koji ciju pojedinim djelima. Da bi ste toj čilo je, da se zemaljska skupština organizaciju, mogu poslati po dužnosti mogli udovoljavati, nužna je je zahtijevao rat protiv antante do naše organizacije održi dana jednog delegata. Delegate će šira sistematska obrazovanost, koja istrage, nakon sloma Rusije promi? odrediti kot. skupštine, a kot. sama sobom donosi i nužnu objektiv­ jenio je svoje držanje i počeo djelo? 6. oktobra o. g. u pacifističkom smijeru. On je i ispostavni odbori javiće C. nost i neku kontrolu nad samim so­ vati u Sarajevu, u prostorijama Islam­ nakon rata potpisao i versajski ugo? bom. Vi te obrazovanosti nemate, pa Odboru imena delegata i izdati ske čitaonice 0. M. Klub). vor, te se brinuo za njegovo strikt? niti ste sad dobar dramaturg, im punomoći. Ako izabrani de­ stoga no provođenje. Radi toga su pan? niti ćete kad biti. U pogledu delegata na ovu legati dadnu punomoć kome germani i zamrzili na nj, te je tako Vi imate još jednu manu. 1 to veskupštinu vrijedi zaključak C. 0. drugom od delegata, onda tu i liku manu! Vi ste uobraženi. Jest. Vi Erzberger ovih dana pao žrtvom te od 15./VII. 1921., koji glasi: punomoć treba da ovjeri kot ste uobraženi. Ako ne uviđate, pročitajte mržnje. „Broj delegata za zem. skup­ pored drugog i svoj odgovor na moju ili ispostavni mjesni odbor“. Čarkanje s Arnautima na granici. Vi tu vebte: A ja sam knji­ štinu određuje se prema broju Prema stiglim izvještajima Arnauti poti­ Već u listu objavljeni zaključak bilješku. Jeste li Vi svijesni domašaja cani Ta’ijanima neprestaju napavati na glasova, koji je u tom kotaru radnog odbora u pogledu eko­ ževnik. tih riječi? Književnik! Znate li Vi, mladi naše pr*dstraže i upadati na naš teripao za našu organizaciju prili­ nomske ankete poslanički je klub čovječe, da su mnogi pravi književnici torii. Iz Podgorice lavljaju, da su prek­ kom izbora za Konstituantu. prihvatio t. j. da će se držati stvarali djela trajne literarne, klasične sinoć oko 6 sati Arnauti naše predDa ne bude suviše troškova, sjutradan iza zem. skupštine, kako vrijednosti, pa se još nisu usuđivali straže na položaju kod Velest ka oba­ delegati mogu imati punomoći je to oglašeno u bajramskom nazivati književnicima? Vi ne samo da suti kroz četvrt sata živom pušČanom niste ušli u literarnu historiju, nego vatrom. Na Sreću je s naše strane i imaju pravo na onoliko gla­ broju „Pravde". Vas — da tako kažem — još niko i samo jedan vojnik lakše ranjen. sova, koliko puta po 1000 gla­ ne zna. Pročitati nekoliko djela i onda Beograd, 25JVIII. 1921. Namiri u Indiji. Kod Sirura u južnosova imade u tom kotaru. Ostaci pisati feljtone, zagladiti kosu na p ePredsjednik: smčku, dignuti nos i prezreno gledati zapadnoj Indiji ubili su Motlahi više preko 500 računaju se kao puna Tajnik: — ne znači biti književnik, pa bijelih žena i djece. Usprkos sviju hiljada, a kotarevi, u kojima H. Alić. Maglaj li ć, s. r. svijet makar Vi imali i »radost stvaranja.« mjera, koje je preduzela vlada ustanak Jer volja za stvaranjem ne znači i u ovim krajevima sve više se Širi. ispitaju i objektivno ocijene svi rezul­ sposobnost za stvaranje. tati jednog djela, koje je on učinio, Vi nazivate mene skribentom. To je potpuno je pravo. Ali svi mi, koji smo uostalom stvar ukusa, odgoja i obra­ s veseljem pozdravili osnutak našeg zovanosti. Ali baš to, pa onda prezi­ pozorišta i koji smo Željno očekivali Odžak, 28./V1I1. 1921. Vijesti o vojničkoj situaciji još su ranje, ah, ne preziranje nego mržnja, Sram ga bilo! Pišu nam iz Odža? njegove rezultate, bolno smo se razo­ jer Vi niste duševno tako hiperpotea- uvijek konfuzne. ka: Ovdje je od više godina žup? čarali. Tih rezultata nema i nakon tni, da biste ih mogli prezirati — da­ Grčki glavni Štab objavio je 26. aug. nikom g. Anton Mohorić, koji je dvije godine Vašeg rada, a ispitivati i kle mržnja i možda podcjenjivanje jedan dugačak komunike, koji daje objektivno ocjenjivati ono, čega nema, BaŠagićevih i Bjelavčevih djela najbo­ svojim ispravnim držanjem zado? pregled vojničke situacije do 23. aug. nemoguće je. To baš i jest lje govore o Vašoj umišljenosti. Zaista bio naklonost i simpatije ne samo priznaćete, Evo glavnih navoda 19. aug. turska ono, što mi je uz Želju, da se uklone šteta, što Vam se nije dotakla duše kod svog katoličkog svijeta, nego i uzroci, koje sam tu naveo, dalo po­ navala u Tulubunaru bila je suzbijena, kod muslimana, koji ga, cijeneći o? voda, da pišem o ovoj našoj kultur- ona lijepa latinska: Modestij adules- 20. aug. nova navala — novi neuspjeh Cvntiam ornati Vi ste drukčije mlad turski. 21. Grci su okupirali Čat i Buluvo njegovo odlično svojstvo, biraju noj ustanovi. dječko, pa bi Vam to jako lijepo pri­ voden, 70 km. istočno od Ofium-Karaza potpredsjednika svoje čitaonice. Gospodin Jevtić buni se protiv fa­ stajalo. On konsekventno djeluje u smislu hisara. 23. obje su se vojske sukobile one: »Dobar pastir jer što kaže i? kulteta. Veli: formula, kojom se svijet Vi ste se u odgovoru i zaletili. Re južno od rijeke Keuk, desne pritoke nom ...« On iskreno propovijeda spasava od gluposti: to je fakulteti To frain »Ali, ja govorim jednoj pećini« Sangariosa. ljubav prema bližnjem, a to i sam je doduše originalan sud. Ali da li je neurnjestan je U našem vilajetu s pe­ Vijesti, koje su poznije, tvrde, da se čini. Stoga se njega često viđa u isto tako tačan, to je drugo pitanje. ćinom govore samo budale. Ja za Vas je boj počeo razvijati u prilog Grka. U svima kulturnim zemljama, o koji­ to ne tvrdim. Bože sačuvajl Ta, kako razgovoru sa muslimanima, a to S turske strane naprotiv uvjeravaju, nikako ne ide u glavu Mati Grebe? ma g. Jevtić govori s toliko ponosa, biste inače bili dramaturg Narodnog da će se boj svršiti porazom Grka. postoji pravilo, da se za sva viša nareviću, trgovcu i krčmaru. On, pozorišta?! Nego još nešto. Bilo je Međut m s fronte kod Bruse Inforkoji je propao u III. razredu gimna? zvanja traži i neka viša formalna ljudi, koji su, kad im je to trebalo, i zije, ne može da razumije župnika, obrazovanost, koja se na koncu konca s pećinom govorili. Kad je Ali-baba macioni biro iz Nihometije ja lja okukako se može družiti s nekrštenim ipak dobiva samo u — fakultetu. Ne — oprostite, on je »turčin«! — rekao: paciiu BiledŽika i Jeni-Keja po turskoj dušama. To ga je peklo, dok nije u velim nipošto, da je svako, ko ima Sezame, otvori se! — pećina se je vojsci. Operacija se razvija u smjeru Kara-Keja. julu ove godine podnio tužbu bi? fakultetsku spremu, već eo ipso po­ otvorila. Gledajte, di odgonetnete ovu Prema brzojavu iz Atene »Exchange skupskom namjesniku preč. g. Ha? desan za svaku višu javnu funkciju. alegoriju. Mogla bi Vam kad u životu droviću, koji je tada boravio u O? I Ali fakultet je ipak jedan objektivni i trebati! Vi se bar nalazite, po rođe­ Telegraph«-u izbio je požar u Eskidžaku: da kazni g. Mohorića, kriterium za prosuđivanje obrazova­ nom priznanju, pred jednom pećinom. Šekeru, gdje je vel. generalni kvartir što se druži s muslimani? nosti. Badava je, g. Jevtiću, uvjeravati Treba znati naći »ključ« od te pe­ kralja Konstantina, i morao je pokarati najveći dio grada. Grčki službeni komu­ ni a! Što mu je rekao g. Hadrović i o protivnom. Istina se ne može nate­ ćine. nike iz Smirne od 26. aug. glasi: Nepri­ što će poduzeti proti g. Mohorića, zati onako, kako kome konvenira. Pravo Vi imate, g. Jevtiću, kad ve­ Čini mi se, g. Jevtiću, davi dovoljno nas se ne tiče, ali nas se tiče sram? lite: Sve zavisi od toga, kako se jatelj je pripravio dugu liniju utvrda, ni postupak ovog fanatika, čiji je ne znate ni zadaće dramaturga. Vi gleda i ko gleda. Samo ste zabo­ koja počinje od sastavka rijeke Pursaotac sav imetak, što ga je stekao i velite: Dramaturški posao je, prije ravili reći, da to zavisi i od toga, Ka i Sakarije kod starog Gard ja, idući njemu ostavio, stekao u glavnom s svega, jedan književnički posao. U šta se gleda. Može doći iz gore div­ prema jugu istočnom obalom Sakarije nama muslimanima. A kad to i ne osnovu drame je glavni elemenat ljak, koji je vrlo talentiran i koji zna, do Etreksa, zatim prema istoku do bi bilo i kad bi s odžačkim musli? osjećanje. A ko će osjećanje, pje­ kako se gleda, ali niie imao priliku, Emberlia, uzduž sjeverne obale rijeke manima bio u svađi, gornja bi tužba sničke vizije i sukobe strasti tumačiti, da vidi — recimo — kuću. 1 uzaludno Geuka i Kadradži. Na mnogim tačkama iza ove linije, bila za svaku osudu. Ta ne živimo ako ne onaj, koji ih sam doživljuje i je svo njegovo zidanje kuće, kad on mi sada u srednjem vijeku, kad su proživljuje? Da Ii profesor književno­ ne zna, kako izgleda kuća. Talenat koja je duga 80 km, naLzi se druga se liudi zbog vjere proganjali i u? sti ili književnik? Onaj ko je naučio Vama niko ne poriče. Ali vi ste po­ linija. Neprijetelj se je utvrdio na isto­ bijali! To bi gazda Mato, valjda, da analizuje osjećanje ili onaj koji ga zvan«, da razvijete svoju d elatnost na čnoj obali Sakarije, sjeverno od Gorhtio. Srami se, gazda Mato, svog i sAm stvara? Reprodtktor osjećanja posve zaparloženom tlu. Da novo gra­ dija na visinama Akdusen InkirmakKiosleik. Napredujući južno od Sakarije postupka tim više, što se geriraš ili njegov stvaralac? dite. A Vi još niste nikad ž vjeli u Pojam „književnički posao" vrlo je naša je vojska okupirala neprijateljske kao intelektualni liberalac i u dru? miljeu, u kom već postoji ustanova, štvu ne držiš do vjere. Srami se i za rastegljiv. Književnikom u običnom koja se u Sarajevu otvara i kojoj Vi pozicije, koje su bile pomaknute napri­ to, što toliko gorljivo mrziš nas mu? smislu riječi smatramo onoga, ko imate biti srcem. Znam, da Vas to jed južno od rijeke Geuka i Kadradži. slimanc, koji ti nijesmo ni čim dali stvara književna djela. Ali se punim boli. Istina vrlo Često boli. Ali šta Naše lijevo krilo, prešavši rijeku pravom može književnikom smatrati i povoda za to! Geuk, jučer u večer zapos elo je pozi­ ćete? Priznajte svoju manu. To će biti Muslimani će ovo dobro zapam? svaki onaj, da tako kažem — pasivni prvi korak naprijed. Drukčije se Ska­ cije na gorskom lancu sjeverno od te titi i svoj postupak prema njemu u? književnik, koji ima razumijevanja i dar ne sazida. rijeke. U noći je neprijetelj poduzeo interesa za knj ževna djela, te je spo­ desiti. Krivo ste, g. Jeftiću, shvatili ono, žestoku navalu, koja je lako suzbijena. soban, da o njima rasađuje, da ih Južno od Kadradži izbačeni nepri­ što sam rekao za mlade glumce. Ni kritizira. I takovu djelatnost smatramo sam ja protiv podmlatka. Bože saču­ jateljski položaji nak-m b tke zauzeti „književnim poslom*. G. Jevtić, izgle­ vaj! Nego sam samo htio reći g. Pa- su u noći se je neprijetelj* povukao da, da drži suviše mnogo do osjeća­ sa svoje glavne pozicije, sjeverno od lavestri, da to nije trebalo u svihu nja kod dramaturga. Ako je to glavna rijeke. reklame i popularisanja naročito isti* kvalifikacija za dramaturga, onda bi cati. Gosp. B. Jevtiću. Pojedinosti grčkog poraza na naše mlade zaljubljene kevice bile Mladi čovječe, Vi ste i zajedljiv. Sakariju. Havas javlja: Posljednje vi­ najpodesnije za dramaturge. Analogno Ja sam u 327. broju „Pravde" na­ Očiti lapsus u pogledu »Zulumćara« jesti iz Male Azije donose ove poje­ tome najbolji bi profesori književnosti pisao bilješku o sarajevskom narod­ dižete na veliki bubanj. Ja bih Vama dinosti o grčkom porazu na Sakariju: bili književnici. Dopuštam, da bi to nom pozorištu, pa kako svak zna, da mogao isto tako predbaciti radi »Ap- Lijevo grčko krilo, koje je pokušalo sam ja odgovorni urednik, a to uosta­ uistinu bili najbolji profesori knj’žerilskih kiša«, koje Vi spominjete, kad tursku vojsku razbiti na Sakariju, bovnosti, ali samo onda, ako su oni ulom i u listu piše, nijesam držao, da je riječ o drami. Ali ja toga ne činim. ri’o se je cijeli dan s turskim ušanjedno naučili, da analiziraju osjećaje, trebam tu bilješku i potpisati, lako 0 »Kir-Janji« bi se dalo puno go­ čenim odjelima, kojima je uspjelo, da da ih kritički rasuđuju. Inače bi ta­ nisam uopće spominjao g. Jevtića, on voriti. a o njegovom prikazivanju u suzbiju Grke. Grčka vojska, koja je kovi profesori stvarali od đaka samo se je ipak osjećao dužnim, da punim nadri-pjesnike. Svaki naime književnik Sarajevu naročito. — Chacun ž son : pod odlučnim navalama Turaka mo­ imenom odgovori na tu bilješku, te rala uzmicati, bila je prisiljena, da se ima već svoj stalan smijer, on ima gout. da i mene pozove, da i ja izađem Vi ste završili napomenom, da s ■ povuče u Slanu pustinju, gdje su dvije svoj, ukus, svoj način gledanja na punim imenom, lako se ja držim one anonimnim skribentima razgovarate grčke divizije potpuno zaglavile. De­ književne pojave, pa makar njegova latinske „nom ina sunt odiosa", ipak samo Šaljivo. Meni se Čini, da je to sno je krdo potpuno nesposobno za inteligencija bila ne znam kako viso ­ ću za ljubav g. Jevtića i ja izaći sa kretanje. ovaj put bio »galgenhumor.« ka, on suviše stoji pod dojmom svoga svojim imenom, da moja anonimnost I. Muhić. K tomu pridolazi i vijest, da su vlastitog književnog stvaranja, dakle ne bi uznemirivala g. dramaturga Grci, koji već deset dana nisu ni ko­ je subjektivan. A da je svaki subjeŠto velite, daje u kulturnom svijetu rak napredovali, odgodili (?) napredo­ ktivizam jednostran, to neće, mislim, običaj, da se o javnom radu jednog vanje. ni g. Jevtić sporiti. Kakav bi bio re­ Čovjeka govori istom onda, kad se Politički pregled. Zemaljska skupština J. M. 0. Naši dopisi. Grčko-turski rat. Bilješke. ŠIRITE ,,PRAVDU“. �Strana 4 Broj 330 Број .ПРАВДА* — PRAVDA* 'тпана Domaće vijesti. Kraljev dolazak Prema posljed­ njem izvještaju iz Pariza Kralju je bolje i oćtkuje se, da će se kroz 14 dana povratiti u Beograd. Kralj će u prijestolnici biti na naj­ svečaniji način dočekan i tom prili­ kom državna žalost za jeddn dan biće prekinuta. Kralj će potpisati tada vel ka una­ pređenja u vojsci, odlikovanja i dati izvjesna pnmilovanja. Naročite deputacije d ći će u Beo­ grad, da očekuju Kralja. Uprava Gajreta stavlja publici do znanja, da dosadanji inkasant Halid Bujak Gajreta. niti kakav novac santu izdaće inkasira nje. nije više u službi kod je ovlašten ubirati bilo za Gajret, a novom inkase naročito ovlaštenje za Zabava u Bugojnu, koju priređuje muslimanska omladina i kuja je radi kraljeve smrti bila odgođena, davače se 4. septembra s istim programom. Podjeli države na oblasti, Mini­ starski savjet je riješio, da se na idu­ ćim ministarskim sjednicama prikupi materijal za izradbu zakona o admi­ nistrativnoj podjeli zemlje, zakona o uredjenju državnog savjeta i glavne kontrole, o uredjenju vrhovne centralne Imenovanja i premještenja. (Iz uprave. Pošto ovi projekti prođu kroz ministarski savjet, podnijet će se za­ službenog lista.) Ministar narod* noga zdravlja imenovao je defini* konodavnom odboru kao najhitniji. tivnog dnevničara Edhema Šahina* Zakonodavni odbor. 2. septembra gica pravim asistentom u XI. či* održat će se sjednica četvrte sekcije novnom razredu kod Državne bob I zakonodavnog odbora, koja ima da niče u Sarajevu. pretrese zakone i uredbe miniatarstva pravde, vjera, vojnog, predsjedništva Ipak jednom! Mi smo već u par ministarskog savjeta i ministarstva navrata pisali o Vukmiroviću, koji vanjskih poslova. Ovaj odsiek još nije je kao mještanin u Bos. Novom či* odredio dnevni red za svoj sastanak. nio silne nepravde muslimanima. Dne 5. septembra u sati održat će Ministarstvo je konačno ipak uvi* se sjednice petog odsjeka zakonodav­ djelo, da je ovaj delija u Novom nog odbora, koji tretira pitanja saobra­ neodrživ, te ga je premjestilo. , ćaja, građevina, poljoprivrede, šuma i »Nar. Jed.« od 31. ov. mj. donosi: agrarne politike. Za ovu sjednicu V. Ministarstvo unutrašnjih djela pre* odsjeka utvrđen je ovaj dnevni red: mjestilo je polit, pristava I. razre­ Izvještaj predsjednika o predloženim da u kotarskom uredu u Bos. No* uredbama i predlog predsjednika o na­ vom Dušana Vukmirovića kotar* činu rada i postupanja. skoj ispostavi u Bos. Brodu, povje* rivši mu unravu toga ureda«. Plaćanje neposrednih poreza. U pogledu poreznog razreda važe ove Muslimanska čitaonica »Brat* promjene dosadašnjih zakonskih stvo« u Sarajevu. Privremeni odbor odredaba: Katastarski poreski os* Musi, čitaonice »Bratstvo« u Saraje# novi za desetinski paušal, porez po vu saziva ovim glavnu skupštinu vrijednosti zemljišta i zgrada pođi* članova ove čitaonice, koja će se žu se na vrijednost četverostrukog držati 10. septembra 1921. u 9 sati : a poreski osnovi za danak od šum* poslije podne u čitaoničkim prosto* ' skog zemljišta na vrijednost dva* rijama, Bajramagina ul. br. 6, sa sli* deseterostrukog produkta. Za re* jedećim dnevnim redom: 1. Pozdrav duciranje tako podignutih osnova predsjednika privremenog odbora; za porez po vrijednosti zgrada vri* 2. Izvještaj o radu privremenoga jede odredbe čl. 144. finansijskog odbora, te o odobrenju društvenih zakona za 1920. i 1921. god. Porčz statuta; 3. Izbor glavnog i nadzor* od vrijednosti zgrada naplačivaće nogo dbora; 4. Predloži i eventuali* se van zatvorenih ušorenih mjesta je. — Za privremeni odbor: Pred* u poljoprivrednom gospodarstvu sjednik Muharem Eskedžić v. r., samo kod kuća za stanovanje. Ta* kve kuće, koje se istovremeno dje* tajnik Halid Kreševljaković v. r. Pozdrav iz lomično upotrebljavaju i za stano* vanje i poljoprivredno gospodar* stvo, biće podložne porezu samo srazmjerno onom dijelu, koji služi za stanovanje. Porcska obaveza kućne areje, dvorišta i obrađenih bašta do 1000 kv. metara ostaje ne* taknuta. Od ovako odmjerenih po* reza na zemljište i zgrade naplaći* vaće se i dalje postojeći državni nameti i prirezi. Odredbe finansij* skog zakona 1920. i 1921. god. o prirezu na porez od gruntovnog osiguranja kamata, stalnih beriva i tečevine ostaju nepromijenjene. Posjednici kuća, koje se izdaju pod kiriju, koji ne bi ispravno i tačno prijavili kućnu kiriju, pored kazne* nih posljedica po postojećim po* reskim zakonima gube pravo, da sudskim putem traže veću najam* ninu od one, koju su prijavili po* reznoj vlasti. Poslodavci jamče od dana, kad se objavi ova odredba za uplatu poreza i prireza, kome su podložne prinadležnosti njihovih namještenika, za svakog namjeste* nika, koji jc kod njih u radu više od jednog mjeseca dana. Oni su ov* lašteni, da od prinadležnosti usta* vc porez prilikom isplate. Ubrane iznose moraju predati sa naroči* tim iskazom u dva primjerka naj* kasnije 14 dana po izmaku svakog % godišta. U protivnom slučaju može porcska vlast posegnuti za jamstvom službodavca, ako porez ne plati dotle sam namještenik. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Liubbana br. 706. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da* niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Oglašujte u „Pravdi ” starog □□□□□отооаасзад Muslimani i muslimanki grada Sarajeva, sjetite st vašega „MERHAMETA'\ Agrarna Direkcija za Bos. 1 Herc« JBroj: 23680/921. Sarajevo, dne 31. aug. 1921, Suvlšnost паИ Intimne!|в pri likvidaciji taitovsMb odnoii. Oglas. Premda je Oglasom 23747 od 16. ov. mj. potanko objavljeno, kojim na­ činom se mogu da postignu avansi na naknade, ipak se dnevno dešava slučaj, da se za pojedine stranke preduzimaju različite intervencije u pravcu, da se preko reda udovolji pojedinim molbama. Pošto je svako uvaženje koje molbe izvan reda, kojim je stigla, posve ne­ moguće i isključeno, a povrh toga otpočeti će i opća likvidacija u zemlji odmah, čim stigne zatraženi kredit za provođenje likvidacije, upozoravaju se stranke ponovno, da se kane svake intervencije, koja je prema izloženome samo suvišna i bezuspje na. Agrarni Direktor: Feifalik. (1 — 3) p&oGQBoaoao9oioioio PAMUK Upredeni bijeli br. 6/42 Tira plavkasta i bijela br. 6/40 Mul bijeli br. 3/12. MhHz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod A. Romano — Zagreb Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3 — 89. ■ CDiCDaCDBCDBCDiCDiCDSCDiCDa doba Jest stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji rljeSava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u рмпМ.™ isvrHnom kva'itHu u k -madimo od ’Л kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbEPt Vita Uli, SarajEBO, Despića ul. 1. Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička gtćvnica K 2o,ooo.ooo.~ Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vino dol, Čabar, Hreljin. Prima aloSke na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi ве ■ \im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu atruku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robcu prodaje eve gospo­ darske strojeve i potreb&tine. koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj Cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstine kao škare, oževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke H. Sottner n Linhljaiil broj 706 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000 000’— Ulošci preko K 25,(00,003'—. 104 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O« Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ea1597ff7a347f7d7ddde208cb858b8e.pdf 796c650eac30b76e19d89a3403a6799d PDF Text Text PO« \RtNA п GOTuvu HLACFNA Pojedini broj K 2*— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čet o/ni račun post, štedionice 1119 Broj 93 (331) Sarajevo, utorak, 6. septembra 1921. (2. Muharema 1340.) Dogadjaji u Sandžaku i naša organizacija. () nasiljima i zlostavljanjima mu# slimana u aSndžaku sa »strane ta? mošnjcg pravoslavnog stnovništva i upravnih organa rni smo već ne? koliko puta pisali. Naš poslanički klub nakon mnogobrojnih interven? čija i predstavki uspio jc. da prisili vladu, da se tamo izašalje jedna parlamentarna komisija, koja će ispitati te događaje i odrediti mje? re, koje su nužne da se jednom uči? ni kraj onim grozotama, o kojima svaki dan čitamo u novinama. Da se posebno danas bavimo o? vim pitanjem dalo nam je povoda držanje jednog dijela beogradske štampe, a naročito pisanje »Politi? ke« i »Demokratije«. Već nekoliko dana trubi se u našem novinstvu, kako će »Politika« iznijeti materi? jal, kojim će se utvrditi da mi ima? ino veze sa kačacima, šta više, da je u Sarajevu njihova centrala. Mi se nismo htjeli na te drske klevete i proste laži osvrtati sve dotle, dok nismo dobili sve brojeve »Politike«, u kojima je izašao taj »materijal«. Evo toga materijala: naš se posla? nički klub neprestano zauzima za kačake, mi smo uvijek prvi infor? misani o događajima u južnoj Srbi? ji, uvijek registriramo tačno te do? gađaje; željezničar Jusuf Sirćo po? mogao je Boškoviću da prerušen dođe čak i u Sarajevo: u redakciju je »Pravde« dolazio nekakav četnik musliman, koji je tražio, da mu se kažu imena onih muslimanskih že? na. koje su bile obeščašćene. Vidite, to Vam je onaj strašni materijal, koga su i sarajevske no? vine navijestale i javljale, da je ot? kriven u Sarajevu odbor, koji je po? magao kačake. Što se tiče zauzimanja našeg po? slaničkog kluba za kačake, držimo, da ne bismo trebali ni riječi potro? siti. Već toliko puta smo jasno, bi? stro i otvoreno izjavili, da se i mi slažemo s gonjenjem kačaka. To smo pogotovu mogli učiniti? jer je poznato, da među kačacima ima isto toliko pravoslavnih koliko i musli? mana, te da od njih stradaju isto toliko muslimani koliko i pravosla? vni. U svima svojim akcijama, što smo h kod vlade i inače poduzimali, mi smo jasno kazali, da tražimo, da sc dokinu zloupotrebe i nasilja sa strane državnih organa, koji su po? zvani, da drži red i mir u zemlji. Dok se mi borimo protiv toga, da se pojedinci ili skupine pravoslav« nog žiteljstva osvećuju na musli« manima, i dok tražimo da se i to? me stane u kraj, dotle mi nc mo? ' ; j | | j I žemo da dovoljno osudimo vlasti, 1 koje same čine nasilja nad građa? ‘ nima, pa makar oni bili j muslima? ! ni. 1 tenor našeg pisanja i sastoji ; se u tome. Ko ovo izvrće u branje? i nje kačaka, taj vrši jednu nemoral? nu rabotu podvaljivanja i kleveta? nja. Da mi dobivamo brže i tačnije vi? jesti o tim pokoljima nad nevinim muslimanima (jest nevinim, mi to ponavljamo i podvlačimo, pa 1 makar i »Politika« i »Srpska Riječ« j pukle od jeđa!) nego druge novine jasno je, jer muslimani iz Sandžaka ; i Makedonije nigdje ne nailaze na ! razumijevanje i potporu kao kod I nas, koji smo im ne samo radi vje? : ге bliži nego i jer smo slobodni od šovinističkih i partizanskih natru? ha. Registriramo tačno sve te čine za to, da upozorimo našu javnost, a naročito da upozorimo odgovorne faktore na te užase, da biše se jed? nom sjetili svoje dužnosti i napra? vili red. Uostalom nismo sami mi j oni, koji to registriramo, to čak ге> [ gistrira i svo hrvatsko novinstvo, < koje nema tamo apsolutno nikako? 1 vih aspiracija, ni interesa. To regi? strira i svo objektivno beogradsko I novinstvo. »Pokretu« i »Novosti? I ma« ne može se sigurno podmetnu? I ti. da simpatizira s kačacima i da s njima ima veze, pa ovi listovi ne samo što registriraju pojedine slu čajeve, nego i pišu objektivne član? kt o uzrocima tih nemilih pojava i iznose, predloge, koji su gotovo po­ sve identični s našim, kako će se taj I problem jednom skinuti s dnevnog reda. Pokret je prije nekoliko da na šta više prenio gotovo u cijelo? j sti i naš uvodni članka »Problem ' Južne Srbije« bez ikakova komenta? ra, dakle su složni s nama. »Politika« tvrdi, da jc željezničar Jusuf Sirćo iz Višegrada doveo »Bo? škovića« preobučena u Sarajevo. Kako smo tačno informisani to jc laž najprostije vrsti. Sirćo je nc sa 1 mo ispravan državni namještenik, nego ako hoćete i suviše revan, a da bi na to mogao i pomisliti, a kamo li učiniti. Uostalom, zašto se ne po? vede istraga o tom, pa ako je to Sir ćo uistinu učinio, zašto se ne pozo? ve na odgovornost? Jest, to se ne može dokazati, pa sc i ne čini. Lak? šc jc bacati radi toga generalne ob jede na bosanske muslimane na te? melju lažnih denuncijacija, koje či? nc zavidni individui, koji vreba ju na mjesto Sirćino. Nu vrhunac drskosti i laži napra? vila jc »Politika« tvrdnjom, da je u našu redakciju dolazio nekakav četnik musliman tražeći imena u? beščašćenih muslimanki. Kad bi on došao mi bismo mu to vrlo rado servirali, kao što smo ta imena i bili iznijeli u zapljenjenom uvodnom članku neki dan. Da priuštimo »Po? litici« priliku, da dokaže istinitost svoje tvrdnje, nudimo joj 10.000 Di? nara, da jc dokaže. Jedini četnik, koji je nama u redakciju dolazio, jest Zija Urh > «<■ iz Bjeiopolja, ko? jega jc g. okr. načelnik za Šaralo, dr. Nikolić, bio preporučio ministar? stvu policije, da mu se povjeri ob? Godina 111. | razovanje čete za gonjenje odmet? nika. Ministarstvo ga jc otpremilo | okr. načelniku Ceroviću, a ovaj ga odbio, jer bajggi nema kredita za ; to, budući da je sav izdao Kosti Pe? ćancu. Ovakovim drskim i gnjusnim la? žima nećete nam, gospodo od »P<* litike«, »Demokratije« i »Srp. Rije? či« začepiti usta. Mi smo svijesni svoje dužnosti i prema državi i prema sandžackim i makedonskim I muslimanima i mi ćemo toj dužno? ‘ sti udovoljavati uza sve to, što nas i sc radi toga naziva antidržavnim. ! To neka zapamte svi klevetnici i lazovi! Potreba muslimanskog novčanog zavoda u Skopliu. Budući da do danas nije niko na? , skopljansku pijacu izvode veoma pisao ni jednu riječ o potrebi jed? rentabilne kalkulacije i zaslužuju noga muslimanskoga novčanoga za? ■ ogromne svote novca. voda u Skoplju, to je umjesno i od , Od bankovnih zavoda nalaze se potrebe, da se o osnivanju toga za? ovdje filijala Narodne banke, fi ­ voda nešto i u javnosti progovori i lijala Zemaljske banke, filijala Zv da se upoznaju naši bosanski musli? ratne Banke, filijala Jugoslavenske manski bankarski krugovi, a i naša Trgovačke Banke, filijala Izvozne tamošnja šira javnost: kakve su tr? Banke, filijala Srpske banke, Banka govačke prilike u Skoplju uopće, a Vardar, a u izgledu ju da će se i specijalno kakve su trgovačke pri? još nekoje osnovati, jer im adu mje? like ovdašnjih muslimana i kakav šta. . jc teren za osnivanje jednoga mu? Trgovina je sa valutama većim slimanskoga novčanoga zavoda i ka? dijelom u rukama sarafa. Sa sarafi? kav bi bio rad takvoga jednog za? ma rade isključivo manji trgovci i voda. zanačije, ali vjerojatno da njihov Poznato je, da jc Skoplje veoma rad nije ni trajan za to, što jc ne? živo trgovačko mjesto. Ko pozna solidan. To bi bio ukratko opći prikaz tr­ ovdašnje prilike t. j. prilike u Ma? kedoniji, tome je jasno, da je to govačkih prilika u Skoplju. Među? tako. Momentano je Skoplje i kul? tim naše Muslimanske bankarske turni i financijsko?ekonomski cen? krugove interesiraće specijalno tr? tar jugo?istočnoga dijela naše otadž? govačke prilike ovdašnjih muslima? bine, a sigurno je, da će i u buduć? na. Za to hoćemo da skrenemo paž? nosti ostati. Skoplje jc glavna pi? nju u tome pogledu. Pri tome mogu jaca za sve varoši i sva seli ovih odmah na početku reći, da su ovda? krajeva, jer se u Skoplju сп groš !§nji muslimani u trgovini dovoljno roba kupuje, prodaje i preprodaje, zastupljeni, ali žalosno je, da nema? .Skoplje je centar uvoza i izvoza za ju nijednog novčanog zavoda. O po? ove krajeve. Sva roba, koja se za trebi jednog takovog zavoda u ove krajeve uveze preko Soluna .Skoplju, mislim, da nije potrebno carini sc u Skoplju i za tim je ov? ni govoriti. Dosta je reći, da nema dašnji trgovci liferuju dalje. Da se ni jednoga i ako je u Skoplju polo? bolje prikaže veličina rada skopljan? vica stanovništva muslimana, me? iske pijace, dovoljno je navesti, da du kojima imade dosta dobrih i tr? jc mjesečni prihod skopljanske ca? govaca i zanatlija. Dakle nisu Iju? rinarnice bio u jednom ud prošlih di od nerada. mjeseci sedam miliona dinara, a i Ovde se nameće pitanje: Pa za ostali mjeseci ne zaostaju za ovim. što ovdašnji muslimani nemaju ni? Dakle trgovina je velika, pa za kakovih ni društava ni ustanova, to imade i dovoljan broj trgovaca. pa ni bankovnih zavoda? Po mome Medu tima ističe se nekoliko ve? skromnom mišljenju razlog je taj, likih i jakih firmi. Karakteristčno što nemaju ljudi sposobnih za os? 'је kod ovih firmi, da svaka imade nivanje i vođenje ovakvih i sličnih svoju ili centralu ili filijalu u Sol u? zavoda i ustanova. Sva je njihova nu i tako sravnjujući solunsku i inteligencija napustila ove krajeve Muslimanska trgouačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. —Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZM �Страна 2 Strana Број 331 Broj „ПРАВДА* —- „PRAVDA" • još u 1912. godini zajedno sa eva kuacijom turskih vojnih i civilnih vlasti. Ostali su ljudi, koji su se pomirili sa sudbinom i ostali su Iju di od rada. Među ovima je ostalo i nekoliko jakih i starih trgovačkih firmi kao: Bcćir Emm, Šahin Idriz, Bećir Sulejman, Mustafa Aguš. Ah* med Sulejman, Ramiz Ekrem, Nuri Husni, i t. d. Ovo su veoma pozna te firme u ovim krajevima i ovo su firme grosiste i one su baš često izrazile želju, a izražaju još uvijek, da se otvori jedan bosanski musli­ manski novčani zavod za to, jer ga oni nisu u stanju samostalno otvo* riti. Istina kapital bi mogli dati. Ali u pogledu davanja kapitala stranci ma oni su veoma oprezni. Oni iz* ražavaju želju, da se otvori jedan bosanski muslimanski novčani za* ! ' 1 i i I 1 1 i i i vod, a oni čim vide, da je zavod tu. oni će ga svojski prihvatiti. Za dokaz ovih navoda u izgledu je, da će poslati jedan apel u formi jedne molbe ravnateljstvima naših novčanih zavoda u Sarajevu i za* moliti ista, da makar jedan od bo siisnkih musliman, novčanih zavoda otvori svoju filijalu u Skoplju. S obzirom na gore izloženo i oslanjajući se na njihove izjave i njihova obećanja, bilo bi od velike potrebe za ovaj muslimanski svijet, a i od velike koristi a zavod, da otvori svoju filijalu u Skoplju. Ovoliko do znanja na prvom mje* stu Muslimanskoj Centralnoj Banci. Muslimanskoj Trgovačkoj ban* ci i Gajret banci u Sarajevu, a po tom i ostaloj čitalačkoj publici, koja će se interesirati za ovaj zavod. | I | 1 i • 1 Iz naše organizacije. Zemaljska skupština J. M. O. nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. Delegate će odrediti kot. skupštine, a kot. i ispostavili odbori javiće C. Odboru imena delegata i izdati im punomoći. Ako izabrani de­ legati dadnu punomoć kome drugom od delegata, onda tu punomoć treba da ovjeri kot. ili ispostavili mjesni odbor“ Već u listu objavljeni zaključak radnog odbora u pogledu ekonomske ankete poslanički je klub prihvatio t. j. da će se držati sjutradan iza zem. skupštine, kako je to oglašeno u bajramskom broju ,,Pravde“. Beograd, 25. VIII. 1921. Tajnik: Predsjednik: H. Alić. Maglaj li ć, s. r. Predsjedništvo J. M. 0. zaklju­ čilo je, da se zemaljska skupština naše organizacije održi dana 6. oktobra o. g. u Sarajevu, u prostorijama Islam­ ske čitaonice (J. M. Klub). U pogledu delegata na ovu skupštinu vrijedi zaključak C. 0. od 15. VII. 1921., koji glasi: „Broj delegata za zem. skup­ štinu određuje se prema broju glasova, koji je u tom kotaru pao za našu organizaciju prili­ kom izbora za Konstituantu. Da ne bude suviše troškova, delegati mogu imati punomoći i imaju pravo na onoliko gla­ sova, koliko puta po 1000 gla­ sova im ade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi, u kojima Grcko-turski rat. povlače natrag na rijeku Zakriju. Operacije razvijaju se povoljno po Grke. Atena, 1. sept. Poslije ogorčenih Pariz, 1. septembra. Kako »Temps« javlja iz Carigrada, naredila je vlada sedmodnevn«h borba na dobro utvru Angori opću mobilizacju svih Ludi đenim visinama sjeverne obale r jeke od 20—45 godine. Osim toga uveden I Guka i Katrandi, počeo se neprijatelj je ratni corez od 50 procenata na sve na cijelom frontu povlačiti u sjeveroprirodnine, kao i na onu hranu, koja > istočnom pravcu. Grčka vojska progoni dolazi u trgovinu. Ovo će služiti za neprijatelja i doprla je na 80 kim. do prehranu vojske. Sve pošiljke živeža pred samu Angoru. iz inostranstva biće bez iznimke za Bitka kod Sangariosa. Vijesti o plijenjene, ako su upotrebljive za voj­ bojevima u Maloj Aziji ne mogu bi* sku. Osim toga je svaka obitelj po­ ti kontradiktorni je nego što su. Mo* zvana, da navede točan broj i težinu žda se boj nastavlja i da svaka svoga nakita. Vijesti iz Atene kažu, stranka javljajući o svojoj pobjedi da svi izvjestitelji suglasno tvrde, da 'ima pravo za onaj čas i za ono mje* je otpor Turaka slomljen i da se Turci sto. PODLISTAK. Mustafa: I Iz mojih uspomena. (Nastavak). Isto tako je primitivno i gospodar­ sko oruđe kao pale, motike, plugovi i t. d Sve onako p> starinskome: jednostavno, prosto, jadno i čemerno. Na ulicama Taškenta, a osobito u starom Taškentu kao i u svim gra­ dovima po Turkestanu, često čovjek vidi, kako žena, sva umotana u feredžu i s pečom na 1 cu, jaše г.л ma­ garcu, a pred njom ili uz nju koraca Sart Tc je sigurno negdje bio sa že­ nom u selu ili izvan građa u bostaniucima na radnji, te se eto vraća kući u grad. Primj^tio sam, da Sarti, kada na ulici susreću žene, obaraju glave preda se ili se okreću na drugu stianu. I dok su ovako strori u pogledu svo­ jih žena, dotle rado, a osobito mlađi, gledaju na ruske žene. Koliko sam puta b o u njihovim kućama, a ipak ne opazih niti na prozoru žensku glavu. Upravo se spremah na odlazak iz Taškenta, kad dobih poziv od jedne učiteljice Tatarke, s kojom sam doputovao u Taškcnt. Zvala me k sebi na Čaj. Rado se odazvah njezinu pozivu, a i da joj se zahva* lim, za one usluge, koje mi jc uči* nila za vrijeme putovanja. ! : . I i ' { i t , , ! I i Mi smo naime putujući od Sama* rc do Taškenta, a to je putovanje trajalo dvadeset i četiri dana, mo* rali sami sebi variti u vagonu. Taj su posao obavljale naše suputnice žene, a mi smo opet muškarci na stanicama kupovali meso i ostalo ili cijepali drva. Dakle požurih svo je spremanje, jer je vlak već bio sastavljen na stanici i mogao je svaki čas krenuti. Odoh k ovoj go* spođi i ne malo se začudih, kad kod nje nađoh tri Sartke. To su bile mlađe žene i govorahu prilično do* bro i tačno ruski. Vidio sam da su plemenite, u razgovoru onako tihe i mirne kao i naše žene, a uistinu prave ljepotice. Jedna je bila uda* ta za mladog Sarta učitelja, koji mi reče, da će ako Bog da, skoro i kod njih Sarta biti sve dobro i da će se i oni podići. Bio jc oduševljen za sve, što je lijepo i dobro u kul* turnih naroda, a ne imađaše riječi, kojima hi nahvalio Tatare, koji su eto tako prosvijećeni i napredni, Prdložih mu, da pođemo na stani* cu, jer s ovim vlakom, s kojim ja odlazim, odlazi mnogo turskih ofi* čira. S radošću se ovaj plemeniti i predobri čovjek odazva mom pozi* vu, nešto reče ženi, i mi se oprosti* smo. Na stanici bijaše živahno i vese* lo. Stotine Sarta i njihove djece sto* jc oko vlaka, s kojim odlaze turski oficiri i vojnici. Stariji i otmeniji Sarti grle i ljube oficire, zahvaljuju : • , ! I ' ' ! j Slijedeći brzojav iz Carigrada od 29. augusta prikazu jc • c jelokupnu opcraciјu ovako: Boj je bjesnio na cijeloj froti San gariosa; obadvije ratujuće stranke javljaju o svojim pobjedama. Prc* ma tome nemože se ni očekivati, da se dadne definitivan rezultat boje va. Vojničke se operacije prikazuju u ovim trima fazama: 1. Dok jc grčka vojska groznica vo organizirala liniju Eski-Šchcr Afiun Kara llisat i kraj oko Si vri* Hisara, nacionalističke su se trupe povukle na desnu obalu rijeke San* gariosa, gdje su pripremale ozbiljan otpor. 19. augusta grčke su trupe počele marširati naprijed i bez veli* kog otpora zaposjele lijevu obalu /San gariosa. 2. Nacionalistička jc vojska po većala svoj pritisak na oba krila grčka, prema sjeveru do Belidžika i na jugu do Afiun Kara llisara. Na* cionalistički komunikeji javljaju po* stepeno ponovno zapovijedanje Bu luvadena i Čobanlara, što potvrdu je i grčki komunike od 24. avgusta. 3. Glavne turske sile skupile su se na desnoj obali Sangariosa i njego* vc pritoke G6k*Sua. Grčke trupe poduzimaju dvostruko kretanje, ra* zvijajući se kod Gori ja na sjeveru i po Slanoj Pustari na jugu od San* gariosa. Takav je današnji položaj. Prc* ma zadnzim vijestima, grčka raz* vojna kolona, koja po planu Нау* mana napreduje, susrela je turske sile u okolici Bozdaga i zaustavila se. Dakle grčka je vojska prisiljena da prihvati bitku u dvije različite grupe, koje su rastavljene gorjem Bozdag i Ginejez. Uspjeh naciona* lističke vojske nad jednom od ovih grupa mogao bi biti povodom uzma* ku druge grupe; i ! I i ' I Vijest datirana u Smirni 30. avg. navješćuje, da se rat jednako na stavlja, da su grčke sile zaustavljc ne pred turskim lini jama kod San gariosa. Turci su dobili pojačanja |iz Kavkaza i Cilicije, da su još mo bilizirali 12.000 ljudi u kotaru Ada liji i na Sangariosa raspolažu sa 60.1)00 ustaša. 1 na jednoj i na drugoj strani ve? liki su gubici. Sta vele Turci. Kemalistički ko* munike o velikoj bitci, koje smo fa* ze opisali gore, govori, da se je ta bitka svršila u njihovu korist. Da bi im se to vjerovalo, vele, da su Grci evakuirali Eskhšchcr a požar grada, kou jc javljen prije dva da na, samo jc čin represalija. I vo službenog komunikeja od 30; avg.: Zadnje vijesti iz umitrašnjo sti utvrđuju neuspjeh Grka, koji počinju evakuirati EskbŠehcr. Oni su u očaju zapalili grad. Komunike glavnog turskog štaba Našom navalom nanijeli smo nepri* jatclju vrlo ozbil jne gubitke i ostva* rili svoj taktički plan. Neprijatelj manifestira* svoj poraz neprekid* nim paljenjem mjesta. Odio naših trupa »Osveta«, kojim zapovjeda Refik, nanio je kod Kara*Murscla grcima gubitak od 200 ljudi. Taj jc odio pokazao hrabrost okupirajući utvrđene neprijateljske pozicije. Pučki ustanak kod kemalista. Ke* nudistička je vlada poduzela dikta^ torske mjere, uočivši situaciju da* našnju. Pučki ustanak ljudi od 20 45 god. bio je dekretiran. U isto je vrijeme nar. skupština u Angori odredila ratni porez, koji se sastoji u 400% prirezu na sve vrsti poreza, u korist vojske. Napokon sve će vrsti životnih na­ mirnica, koje izvana dolaze, biti za* plijenjene. U pomoć gladnima. Apel predstavnika muslimana Tatara gbtdujuće Rusije svima mu­ slimanima cijeloga svijeta. Braćo muslimani! U cijelom istočnom dijelu evropske Rusije bijesni nikad neviđena glad. Milioni ljudi potpuno su lišeni sred­ stava za život. Rusija ne može da očekuje pomoć iz svojih drugih obla­ sti, jer je u cijeloj zemlji žetva bila nedovoljna; uz to je zemlja potpuno razorena uslijed četverogodišnjeg svjet­ skog rata, revolucije i trogodišnjih građanskih ratova. I milioni nesretnika osuđenih na smrt od gladi ostavili su svoje do­ move i gospodarstva i bježe iz mjesta rođenja tražeći hljeba. No sve je uza- : lud. Oni polaze za hljebom sa svojim 1 familijama i hajvanom stotine i hiljade i kilometara pješice, tako da im sva marva ode za hranu, nu svugdje oni i nailaze na spaljena polja, usahle iz| vore i pusta sela, koja su napuštena • od isto tako gladnih, kao što su i oni Kolera i druge epidemije, neizbježivi saputnici gladi, prate ih na cijelome putu i svaki dan odnose desetke hiliada žrtava i mrtvim njihovim tijeI lima pokrivaju one drumove, po ko• jima se kreću gomile gladnih. , Ljudski jezik nema načina, da iz; nese ono, što se danas događa u Ru- I im se za njihovo dobro i žele im svaku sreću i da sretno prispiju u 1 svoju domovinu. Dječaci glasno plaču za svojim učiteljima, a u is= j tinu bijaše dirljivo pogledati, kako j turski podpukovnik, već sijed čov* ' jek, ide od dječaka do dječaka,*sva* kog pogladi po glavi i poljubi u če* lo, a u sama suze liju i trune se po ; prosjedoj bradi. Napokon se opro* I stismo, vlak krenu, a Sarti mašući | svojim svilenim i raznobojnim rub* cima dovikuju posljednje: »Allah amanet« a djeca iz stotina grla vi* ču »amin«! | Ja sam u vagonu sa nekoliko ofi* : čira. Rekoše mi, da će gledati, da | se tako probiju Mustafi KemaLpa* | šj, kamo su se dobrovoljno javili. Kad od mene saznadošc, da sam ja musliman iz Bosne, obradovaše se i razgovarasmo o svemu i svačemu. i Na prvoj stanici jedan od njih is* ' koči iz vagona i vrati se nakon ne* | koliko minuta a s njim i jedan voj* i nik. Vlak krenu dalje. Ovaj vojnik I gleda u me, a svi prisutni šute i gledaju u nas. Napokon mc oslovi I i upita me: odakle sam. Reče mi, da jc i on iz Bosne, da je bio u Ru* šiji u suzanjstvu, a sada eto odlazi u Anadol, da stupi u dobrovoljačku vojsku Kemal paše. Vidio sam na njemu, da jc žrtva boljševičke pro* pagande, koju su ovi vodili po za* robljeničkim lagerima. Reče mi, da jc iz Foče i da ima u Foči ženu i dvoje djece. Napomenuh mu, da I će ova djeca bez njega propasti, ! da jc on dužan vratiti se svojoj I djeci i ženi. Suze mu zablistaše u očima, ali ipak odlučno reče, da ide za stvar, koja mu je sveti ja nego i žena i djeca. UShćesmo, a kad on izađe iz vagona, stište mi ruku i re* će: »Znam, da je bolje to, što ti eto idćš u domovinu, a meni eto nije suđeno«. Vlak juri dalje i dalje. Za nama ostaju seoca, livade i voćnjaci, a s obje strane pruge pukla neprc* gledna mjestimice valovita ravnica. I ' daljini tu i tamo zelene se voć njaci oko sartskih kišlaka, dok o pet po nekoliko sati ne vidimo ni­ šta osim pješčanu pustinju. Mjesti miče susrećemo i poveće brežuljke, a drugi dan cijelo prije podne pu tovasmo između visokih i krševitih brda. Po kišlacima i baščama uz prugu opažamo Sarte, kako kopaju ili sjede u hladu i razgovaraju. Nji hovc su kuće po kišlacima građene od gline i primitivno pripravljene cigle. Obično su ravna krova, na kome Sarti sa svojom obitelji pred večer sjede, a ljeti i spavaju. Kuće su malene s jednim malim i jedno* stavnim prozorom, a rijetko na ko* joj opazih dimnjak, dok poširi ot vor nad vratima bijaše sav crn i začađen od dima. i ' | t • I | I | (Nastavićo se). i ŠIRITE „PRAVDU4. �Број 331 Broj šiji, a najmračnija fantazija ne može da predstavi užase tih muka Pri takovoj nesreći i takovu udesu, koji je obuhvatio cijelu zemlju, samo bi opsežna pomoć sa strane mogla spasiti stanovnike Rusije od sveopće propasti. Narodi i vlade cijele Evrope i Ame­ rike već su počeli da pokazuju uz­ budljivu usrdnost i one hitaju da po­ mognu svojoj braći, koja propadaju. Svugdje se obrazuju odbori, koji na sve načine pozivaju svoje građane, da priteku u pomoć i već su poslane prve, pošiljke namirnica i ljekarija. 1 mi smo duboko ganuti takvim poletom čovjekoljublja i čovječanske solidarnosti, koja se pojavljuje u ci­ jeloj Evropi i Americi. Nu nas duboko vrijeđa ona nemarnost, koja se pri­ mjećuje u muslimanskim krajevima. Do danas mi još nismo čuli, da se je i jedan komitet za pomoć obrazovao ma u jednoj muslimanskoj zemlji i nismo čitali poziv za to ni u jednom muslimanskom listu. Braćo muslimani! Vi ne možete i ne smijete da ostanete neosjetljivi prema užasnoj smrti od gladi dese­ taka miiiona ljudi, ljudi, koji su isto tako ljudi kao i vi. Znajući propise naše vjere i milo­ srđe muslimana prema patnjama bli­ žnjih, mi ne možemo povjerovati, da ćete vi ostati neosjetljivi pred tako­ vim jednim užasom. Mi pripisujemo vašu šutnju i nerad prosto tome, da nijeste bili obaviješteni. Uvjereni smo, da kad već budete obaviješteni, da ćete pohrliti nama u pomoć sa onim •istim osjećajima humanosti i solidar­ nosti, što !h pokaza Evropa i Ame­ rika. Braćo muslimani! Mi bismo mogli obratiti se na vaše čuvstvo vjerske solidarnosti, istaknuvši, da od 30 mi­ iiona gladujućih ima 9 miiiona musli­ mana i da cijelim pokrajinama, kao što su na pr. Kazanjska i Bašmirska republika, gdje su naseljeni u većini muslimani, prijeti potpuna propast. Ali mi ne želimo da unosimo rasni i religiozni momenat u jedno djelo čiste humanosti. Narodi Evrope i Ame­ rike ne pitaju za vjeroispovijest onih, kojima su pohitali da pomognu. 1 mi smo uvjereni, da i vi nećete za to pi­ tati, nego da će vaša pomoć biti upravljena svima gladujućim bez razli­ ke narodnosti i vjere. Braćo muslimani? Organizujte od­ mah odbore za pomoć u velikim mu­ slimanskim gradovima, počnite sabi­ rali priloge, pišite članke u Vašim no­ vinama, opisujte naš neiskazano teški položaj i stupite u vezu sa Odborima pomoći u Parizu, Londonu i Rimu. Mi smo uvjereni, da ćete vi naći neophodnu pomoć i odobravanje kod vlada onih zemalja, čiji ste vi građani. Naša delegacija spremna je, da vam da potrebna obaviještenja o obrazo­ vanju komiteta, kupljenju priloga, do­ laženju u vezu s američkim i evrop­ skim odborima i uopće da vam da sva obavještenja, koja imaju vezu sa sakupljanjem pomoći gladujućima. Predsjednik delegacije: Sabrij Maksudov. Članovi delegacije: Gajaz Ishakov, ’Fuad Tuktarov. Molimo sve listove, koji imaju pret­ platnike medu muslimanima, da preštampaju ovaj apel. Adresa delegacije: Hotel Victoria — Palače, 6, rue Blaise Desgoffe, Pariš. (Iz »Obščeje djelo« od 28./VIH. o g.) Страна 3 Strana „ПРАВДА“ - „PRAVDA" jemu su predane naše kot. pripomoćne zaklade na milost i nemilost. Da ukloni one, koji bi mu mogli smetati, počeo je otpuštati sve savjesne i spo­ sobne činovnike iz zaklade, a namje­ štati samo one, koji će biti slijepo oru­ đe u njegovim rukama. Za potkrepu toga iznosimo dva slučaja. Junuz Fetahagić, apsolvent trgovačke škole, čestit i savjestan čovjek, bio je namješten za Činovnika kot. pripomoćne zaklade u Trebinju. Vlada odnosno g. Đurić, bez ikakva razloga otkazuje ovom i postavlja nekog kalajdžiju Dušana Ku­ nića na njegovo mjesto. Kalajdžija, ko kalajdžija, nema bezbeli ni osnovne škole, ali on valja za g. Durića, Slično je i sa g. Konjhodžićem u Ljubuškom. — Pa lijepo idemo bidućnosti u susret. Bar će kalajdžija znati kalajisati Đurićeve belaje u zakladama: PitanjB narodnog poslanika Semsudina$arajPća na gospodina ministra unutrašnjih djela o nesigurnosti muslimana u Bijelom Polju. Gospodine ministrel O rđavom stanju muslimana u Bi­ jelom Polju i okrugu bjelopoljskom doznao sam slijedeće: a) Na 19. juna o. g ubila je četa pod vodstvom Radoša Gjukića pet muslimana u selu Pećarsko od osme* riče njih, koji su bili pošli zajedno iz Bijelog Polja po trgovačkom poslu u Skoplje, a trojici je uspjefo, da se bijegem spasu od smrti. Rečena Četa izaslana je, da hvata komite (kačake), a ona je eto izvršila raz­ bojstvo nad mirnim građanima put­ nicima i umorila pet ljudi, a da za to nije ni pred sud stavljena. b) Na 26. juna o. g. ubijen je sreski pisar (Srbijanac) iz sela Šahovića, a ubili su ga, kako je opće poznato, Crnogorci. Ali vlast, mjesto da prave krivce progoni, spopala je petnaest muslimana iz grada Bijelo Polje, koji za toništa ne znaju, i str­ pala ih u zatvor, da na njima tor­ turu provodi, što se je opažalo po krvavim hlačama, kad su ih kroz čaršiju vodili iz zatvora na ispitivanje. c) Organi, koji po selima istražuju i ljude, da vide jesu li kod kuća, ako 1 ih nađu doma, stavljaju ih pod »ćutek« : i grozno muče, a ako ih ne nadu, obje- : gjuju ih da su otišli komitama. I ljudi j ne znaju više, gdje bi smjeli da i mirno bo га ve, pa bijegaju po oko­ i lici, da ih samo ne muče, a eventual­ no i ne pobiju organi, kao oni u Pećarskom, što pod a) navedoh Ove zle pojave u miniaturi su samo karakteristika onoga sistema o progo­ ; nima mnslimana u Južnoj Srbiji, koji I zavode eto i niži tamošnji Vaši organi, makar i bez Vašega znanja, koji ne samo da se ne staraju za ličnu slo­ bodu i slobodu kretanja musli­ ' mana državljana, koja je po Usta­ } vu za svakoga u naš oj državi i z a ga ra nt o va n a, nego eto i direktna I nasilja i ubojstva na njima provode i I sprečavaju ih tijem, da se nikudj ma­ ’ knuti ne smiju. Koliko to loše djeluje na zastoj trgovine i općenitu skupoću, o tom neću ovdje da govorim, kao ni o tome, kakav loš dojam pružaju ova­ kve pojave svakome o unutrašnjem poretku u našoj državi. Iz ovih razloga, slobodan sam sta­ viti gospodinu ministru slijedeća pi­ tanja: e 1 .) Jeste li obaviješteni o gornjim nasiljima, koja se na muslimanima provađaju, i ako nijeste, što mislite poduzeti proti svojim odgovornim ! činovnicima iz Bijelog Polja, koji Vas I nijesu o tome obavijestili? Prozelitizam jedne učiteljice. Žen­ 2 .) Šta mislite poduzeti, da z.a gore ski odio Ferijalne kolonije Državne spomenuta nasilja muslimani državljani zaštite za djecu bio je ljetos ц Neveiz okruga bjelopolskog dobiju zado­ sinju pod upravom gorljive hrišćanke, voljštinu? učiteljice Čonić. U I. i II. odjelu je bilo 3 .) Jeste li voljni sve moguće mjere mulimanskih djevojčica, koje ’a učite­ što brže poduzeti, da prestanu na­ ljica nagonila, da zajedno s krš anskim ' silja nad muslimanima kako ovog, djevojčicama mole pred spavanje ovu i tako i drugih okruga, u kojima se molitvu: „Krsti, Bože, ovo mjesto, gdje ; pojavljuju? ja spijem, da spijem, da nikakvo zlo Molim pismeni odgovor. ne snijem. Krst me čuvo do ponoći, Izvolite gospodine ministre i ovom a anđeo od ponoći, Arkanđeo do svijeta prilikom primiti izraz mog poštovanja. Gospod Bog dovijeka. Amin! Beograd, 23. augusta 1921. god. Puštamo ovo bez ikakva komentara, Šemsudln Sarajlić, nar. posl. upozoravajući samo nato Državnu zaš­ titu djece! U kalujdžijskoj eri. U našoj javno­ sti bilo je već govora o g. Durića, ko­ Bilješke. Sjetite se „Gajreta!" Politički pregled. Ministarska sjednica. Prekjučer je održana sjednica ministarskog sa# vjeta. Riješeno je- da se imadu iz# bori za okruge održati po cijeloj zemlij 15. oktobra. Iza toga izvijestio je g. Fašić o položaju u Baranji i o preduzetim mjerama za poštivanje ugovora o miru i o obezb jeden ju naše granice j do Donjeg Miholjca na Dravi i Ki# | sega na Dunavu. Pročitan je i izvještaj naše dele# gacije u Ligi Naroda, pa su u tom pogledu stvorene nanovo naročite instrukcije za naše delegate. Gledi# ste jc naše vlade da se očuva inte# gritet Albanije, ali se mora bezuv# jetno obezbjediti i naša granica kod Prizrena i u okolici Drina. Okupacija luke Baroš po jugosla# venskoj vojsci. Talijanske novine javljaju, da će jugoslavenske čete o# i kopirati luku Baroš. Okupaciju bi imala provesti savska divizija pod komandom Milana Turkoviča. Bugarski tajni dogovori sa Kemalistima o podjeli Trakije. Usprkos svih demantija bugarske vla­ de, da ne posije nikakve tajne veze s Angorom saznaje se iz vjerodostoj­ nog izvora da je general u miru Mar- I kov, koji je vodio diplomatske agende ' Bugarske u Carigradu, bio nedavno u Carigradu i da je tamo imao neko­ liko razgovora sa bivšim turskim časnicima, naročito sa načelnikom ge­ neralnog štaba Egi pašom, s kojim je । diskutovao o podjeli Tracije između Bugarske i Turske. Ta misija generala Markova najbolje dokazuje, da sofijska vlada ne prestaje sa svojom namišlju da pokopa mir na Balkanu. Buna u Indiji. Po vijestima cn# gleskih vlasti u Malabari položaj se nije poboljšao. Ustaše su razdijelje# ■ ni u skupine od 5000 ljudi. Kod Ti# rurangadi došlo jc do pravog boja između redovite englesko#indijske vojske i jedne takove grupe, koja se je bila dobro ušančila. Njihova na# vala bila jc od vojske odbijena Us# tašc su opskrbljene modernim bom# bama najnovijeg tipa. Misli se, da I su ih dobili iz Afganistana i Turske. . Engleske vlasti poslale su k ustaša# ma jednog muslimana parlamentar# ca sa veoma popustljivim predloži# i ma. među ostalima i sa općom am# nestijom. Predloži su odbijeni, a da , nijesu bili ni saslušani. I u predjelu Punjabu proširio se ustanak međa . muslimanima, te uzimlje • ve veće I dimenzije. Mada je poslala redovi# tu vojsku u glavne gradove Punjabu. ; Sukobi na austrijsko#madžaiskoj granici. »N. \V. Tagblatt« javlja, da su mdažarski ustaše sa oklopnim vlakom prešli k.»đ San Getharda na austrijsko zemljište. Došlo je do sukoba sa austrijskom žandarme# rijom. Kako su se ovi sukobi odi# | grali u blizini jugoslavenske granice, nekoji ustaše su prešli na naš tc# ritorij. ali su odmah bili razoružani. Madžari traže jedan dio Slova# čke. »Slovenski Denik« javlja da je Madžarska zatražila od konferen# : čije ambasadora u Parizu promjenu ; madžarsko#čchoslovačkc granice, • po kojoj bi se jedan dio Slovačke i sa gradovima Košiće i Bratislave us# , tupio Madžarskoj. Bivši car Vilim. Švicarske novine javljaju da jc rascar Vilim utekao ! iz Holandije aeroplanom. ........ ■......... --............ - , ma i kojemu budi ponovno izreče# na najljepša hvala za to. Srdačno pozdravljam g. ministra dra Vjeko# slava Kukovca i iskreno mu zahva# Ijujem za njegovu potporu g. mini# stru i pokrajinskom namjesniku I# vanu JIribiyu«. Zatim sc sjeća ju# načkoga Kralja Petra Velikog Os­ loboditelja i poziva, da se pozdravi novi naš kralj Aleksandar, a onda poziva g. min. Spahu. da otvori sa# jam. G. ministar Spaho sc je iskreno zahvalio na pozdravu i veliki sajam otvorio ovim vrlo zanimljivim go# vorom: »Vrlo šam zahvalan gospodi pri# ređivačinra, što su mi povjerili ča# snu dužnost otvorenja prvog veli# kog sajma u našoj slobodnoj i uje# dinjenoj državi. 1' gospodarskom životu svih naprednih naroda veli­ ku ulogu igraju takovi sajmovi, koji jimaju zadaću, da trgovački i kon# sumentski svijet upoznaju sa svima produktima bilo opće industrije, bi# lo njenih posebnih grana. Dok slični sajmovi u drugim dr# žavama imaju u prvom redu zada# ću. da pribave što veći broj kupa# ca iz drugih država i da na taj na# čin povećaju i otvore nove izvore za prodaju i izmjenu svojih proizs voda, nasuprot današnji veliki sa# jam ima povrh toga i zadaću, da sc u gospodarskom pogledu medusob# no pobliže upoznamo. Jako jc ža# losna, ali istinita činjenica, da se, iako slavimo treću obljetnicu našeg ujedinjenja, na svima poljima, pa i na gospodarskom, slabo medu so# bom poznajemo. Ovaj veliki sajam ‘ prvi takove vrsti u našoj državi daje nam pregledu u sliku proiz# voda jednoga od ekonomski najna# prednijih krajeva naše države«. U daljnjem je govoru osvrnuo se g. ministar na ekonomsku i financi# jalnu važnost velikog sajma, izra# zivši nadu, da ćemo tim sajmom povećati interesovanje za intenziv# rijom produkcijom, pa da ćemo ti# me popraviti valutu. G. ministar je konačno izrazio veselje i čestitao priređivačima na dobro uspjelom sajmu ,a za tim je proglasio sajam otvorenim. Nakon toga je govorio ministar sćc. politike g. dr. Kukovec, a svi# ranjeni državne himne bilo je sve# čano otvorenje završeno. I zraku je plovio aeroplan. Iza toga je g. ministar s pratnjom pregledao po# ■jedine paviljone. S velikim zanima­ njem je pregledao sve odjeljke svi# ju grana i struka. Naši dopisi. Ševarlije (kot. Maglaj), 24 8. Prije par mjeseci pozove kotarski ured u Maglaju kotarsko vijeće i ugle­ dne ljude kotara i vijećaše, gdje je potrebno, da se sagrade škole po se­ lima. Bude zaključeno, da se otvore škole u Sevarlijama. Paklenici, Bočini i Krivaji. Iz svakog tog mjesta pokloniše ljudi zemljišta i zavede se u za­ pisnik. Što se još moglo pomoći, kao dovoz materijala, drveta, kamena, pi­ jeska i sve radne sile obećaše dati. Taj je zapisn k predložen zem. vladi na odobrenje. Vlada opet nije ništa učinila. Traži opet neki zaključak, i da se obvežu opet za istu stvar. Glupost. Šta treba vlada, ako želi prosvjećivati narod praviti ovakove zapreke otva­ ranju škola? Zašto nije odmah odo­ brila zaključak vijeća i odredila, da se počne s radom? Ovakovim postup­ kom vlada samo zavlači otvaranje škola i hoće, da ubije volju za školom kod naših seljaka, koji su — kako se to iz gornjeg zaključka vidi — bili pripravni sve pridonijeti, da jednom dobiju školu. 3. ov. mj. u 10 sati prije podne Mi razumijemo, kad vlada veli, da oborio je oficijelno i na svečan na# nejma dovoljno sredstava, da sama čin ministar trgovine i industrje, gradi škole, ali kad joj se sve stavi dr. Mehmed Spaho ljubljanski ve# i na raspolaganje, onda svi razlozi ot­ liki sajam. padaju i vlada je morala odmah pri­ Najprije jc predsjednik, glavnog stupiti radu, pa bismo mogli još po­ odbora Ljubljanskog velikog sajma četkom ove šk. god. imati svoje 3 pozdravio mnogobrojne goste i ra# škole. Bi i vlada tako postupala, da zložio iscrpno svrhu ovog sajma. su ova sela pravoslavna? Onda je nastavio: »Prije svega čast Ljubljana, 4. septembra. ini je iskreno pozdraviti gospodina ministra trgovine i industrije, dra Ministar trgovine i industrije đr. Mehmeda Spahu, koji je blagoizvo# Spaho izjavio je, nakon više od trilio preuzeti protektorat našeg saj# satnog pregledavanja velikog sajma, Ministar dr. Spaho na ljubljanskom UBlesajmu. �„ПРАВДА‘ — PRAVDA*Broj 331 Rpoj Strana 4 Јтрана jednom ovdašnjem dopisniku, da je utisak, koji jc dobio n d sve iščeki­ vanje veoma ugodan, te da je bio iz­ nenađen svim, Što je tu vidio. Rekao je, da su naša b^ća Slovenci na polju industrije mnogo napredniji od svih nas ostalih, i da je ta zemlja najnapredniji kraj naše države. Tehni­ čka izvedba i aranžman izvanredno su dobri. Vidio sam i u drugim kra­ jevima jednake priredbe, ali moram iskreno priznati, da ova priredba za­ služuje više nego ime »veliki sajam«. Ne mogu dovoljno da zahvalim na prijaznosti i srdačnosti prijema, te ne nalazim pravih riječi, da opišem ovu prijaznost. Isti sam utisak dobio i u T ržiću i u Kranju, gdje sam također b o naj­ ugodnije iznenađen onim, što sam sve vidio. Osobito sjajan prijem bio je u Kranju U Tržiću imao sam prilike vidjeti fabriku cipela, koja se je od male radionice razvila do velikog po­ duzeća. Na pitanje o uspjehu, što ga ima očekivati veliki sajam, odgovorio je dr. Spaho, da očekuje, da će sajam biti dobro posjećen iz svih krajeva naše države. Reklama je ovoga puta bila nršto previše skromna Druge godine trebaće pojačati reklamu. Us­ prkos toga očekuje ministar veliki uspjeh toga prvog velikog sajma. On je kao ministar trgovine i indu­ strije i kao bivši tajnik trgovačko obrtničke komore u Sarajevu, imao prilike da dobro pregleda naše indu­ strijske, trgovačke i obrtničke prilike, ali ipak ga je danas iznenadilo, kako su se u našoj državi razvile pojedine grane obrta, industrije i trgovine. On očekuje posjet iz svih krajeva zemlje, jer je danas vidio prilikom otvoren.a sajma seljaka iz Srbije i Bosne. Mi­ nistar je zaključio, da je već imao prilike kod otvorenja sajma u svom govoru, da se zahvali na srdačnom prijemu, ali moli i ovom prilikom da se izrazi njegova hvala braći Sloven­ cima na srdačnom dočeku. Naglasio je osobito zanimanje za sve grane u našoj trgovini i industriji, a naročito za krasno priređeni prvi veliki sajam u Ljubljani. štvenim prostorijama (Bendbaša br. 4) svaki dan od 2 i po do 4 sata po podne. Donijeti treba potvrdu školske uprave, da je dotični đak upisan i> potvrdu od muhtara, da je siromašan. J. E. Fiiipović, predsjednik. ili ne. Treba samo priložiti molbi sve j Čen datum, kada ističe, onda se to odnosi direktno na dotičnog pret- ; potrebne dokumente, koji su tamo ' platnika. Inače ono nema vrijednosti. ; navedeni, pa će avans brzo biti do­ U edba o suzbijanju skupoće ži- I značen. votnih namirnica i ne avjesne spe- Đačka menza zatvorena za muslimanske đake. Nama se musli­ kuhcije. Gorniu »Uredbu« izdao je manima uvijek predbacuje neko sepa­ Ministar Socijalne Politike, koja je riranje i odvajanje od svoje braće oglašena u 159. broju Službenih No­ drugih vjera. Ali kad se pogleda rad vina od 20 jula 1921., dotično u Zborniku Zakona i Naredaba broj 49. [ naših vlasti, koje svaki put, je li to samo na našu štetu, ne samo da po­ od 24.8. 1921. dupiru to separiranje, nego ga i vrše U uredbi se veli, da će se snabdje- | i to ondje, gdje to nikako ne bi smjelo vati stanovništvo Kraljevine životnim biti, onda se istoin vidi, gdje leži naj- . namirnicama u dovoljnoj količini i po Slavniji uzrok separiranju. umjerenim cijenama, te sc navodi, što i Kad se je lanjske godine otvarala se sve ima razumijevati pod životnim namirnicama, hrana, odjeća, obuća, | đačka menza, onda se je našla izlika, da se ne prima u nju muslimane, u osvjetijenie i sapun, kao i mate ijal za izradnovih predmeta. Nadalje se na- i tom, da se jelo ne može za muslima­ ne kuhati, a ono, Što ga dobivaju vodi, da će se podupirati i na novo ostali đaci, da nije prigotovljeno pre­ osnivati potrošačke zadruge, da će se posredovati kod drugih Ministarstva . ma vjerskim propisima muslimana. Na ovaj odgovor, koji može samo oko olakšanja prometa životnih na- i I mirnica i sprečavati nagomilavanje i naivčine zadovoljiti, imamo da ovo namirnicama po magacinima (skladi- ’ primjetimo: Đačka je manza osnovana I štima), da će se davati potrošačkim ! još prije rata i u njoj su su musli­ mani đaci prehranjivali. Kad se je I zemljoradničkim zadrugama po mo­ moglo prije udesiti kuhanje hrane gućnosti beskamatne zajmove. tako, da je mogu jesti i muslimani, Onda se određuje,, da se moraju označiti vidljivo cijene namirnica; da : zašto to sada ne bi moglo? Moglo bi • je svaki prodavač dužan izkgati na- j se, ali se neće, jer je vladi preče, da I mirnice nabavljene radi prodaje i da ' od 136 đaka, koji tamo jedu, bude ; je svako nagomilavanje zabranjeno, . oko 100 pravoslavnih smješteno, a onaj ostatak da dadne katolicima i I da je zabranjeno plaćanje veće cijene Židovima Umjesto hrane daje se mu­ namirnicama, nego što je određeno, slimanskim đacima 200 K mjesečno te je zabranjen svaki postupak, koji ide za poskuplji* anjem namirnica. I Stipendije, ^ta može siromašni đak sa K dnevno? Ne može za to kupiti Prekršaji označeni u „Uredbi" kazniće : ni suha hljeba. se globom do 200.000 K i zatvorom i Čudi nas, da je i presvijetli g. reisdo Šest mjeseci. Ta je Uredba naknadno prategnuta ! el-ulema bio u ovom pitanju i suviše ' i na stočnu hranu riješenjem Minist. . skrapulozan. te lanjsko svoje odobre­ ! Socijal. Politike od 25. 8. 1921. broi j nje, da se mogu tamo muslimani pre­ hranjivati, ove godine povukao. To 4401, koja je oglašena u 190. broju nas pogotovo čudi, kad je poznato, j Službenih Novina od 29. 8. 1921. To je bilo od prijeko možde, jer ' da se več iz razloga štednje ne tioši u menzi svinjska nego bilinska mast 1 neki spekulanti sada kupaju i nago­ milavaju sijeno, da ga poslije uz vi- ! (kunerol). Kad se može dozvoliti, da pitomci I soku cijenu predaju. Ishrana našega težaka biće ove godine kao možda } jednog konvikta »Pi osvjetina« dobi­ nikada prije otešćana, jer je cijena i vaju u menzi hranu, zašto se trideseproljetos marvi bila po 1 kg žive te- ' tonci muslimanskih đaka na ovaj na­ čin direktno onemogućava školovanje? žine oko 16 K., a kukuruza oko 4 K., I Ne isprave li pozvani svoje pogre­ sad je cijena marvi pala na 8 K., a kukuruza skočila na 8 K, te će odsele i ške u tom pogledu, prijeti opasnost naš težak morati četiri puta više i za egzistenciju tridesetka naših đaka. marve prodati za nabavu kukuruza, I Sa svoje strane kategorički zahtjevapa ako moradne još uz to kupovati ! mo, da se već jednom prestanu pra­ po 6 ili 8 K po kg. za pre- ' viti smetnje muslimanima u prosvjet­ Kraljevo zdravlje. Iz Pariza sc ja? sijeno hranu marve, onda predstoji našem ' nom naoretku. vlja, da se je stanje zdravlja Nje? težaku Invalidska superreviziona preneminovna propast i totalno govog Veličanstva Kralja Aleksan? osiromašanje. gledba. Udruženje ratnih invalida, dra popravilo, i da može izlaziti u Predujam na odštetu. Kako smo oblasni odbor Sarajevo, saopštava svo­ šetnju. Prekjučer je pošao na izlet jim članovima, da će se počam od u Versailles i tamo dugo sjedio u . s više strana obaviješteni, mnogi ad- I 6.;IX. o. g. svakim utorkom i četvrt­ vokati iraže od pojedinih posjednika ; versaillskom parku. ; 1О0/о od avansa za svoju intervenciju. I kom u 8 sati vršiti prgledba u ambuNaš list neće izaći u četvrtak, 8. i Isto tako nekoje banke pozivaju po- j latoriju logora »Regenta Aleksandra« ov. mj., radi blagdana .Male Gospe, ; sjednike i diju im predujmove uz vrlo ( sve dok se ne svrši. Zato se upozoravaju svi ratni inva­ koji štamparija svetkuje. visoke kamatnjake na svote, koje lidi, koji su žalbu predali, da istoj imaju dobiti za odštetu. Pretplatnicima raci ravna nj a. Upozoravamo posjednike, da ne na- ј prisustvuju. List se obustavlja svakome bez razli­ „Е1-Kamerove" Stipendije. Musli­ sijedaju ovakovim špekulantima. Kako ke odmah, čim pretplata isteče, pa se iz oglasa agrarne direkcije, koje mansko društvo »El-Kamer« podijeliće stoga neka svako uredno podmiruje ove školske godine više Stipendija si­ svoj dug — Mnogi su pretplatnici I smo donijeli u prošlim brojevima na­ šeg lista, a koji i danas donosimo na romašnim đacima islamske vjere iz krivo shvatili odštampane riječi na Sarajeva, koji pohađaju osnovnu školu. četvrtoj strani, vidi, molbe se rješavaju pascu »Vaša pretplata ističe« Za ob­ onim redom, kako dolaze direkciji bez 1 Natjecatelji trebaju do 20. o. mj. pre­ jašnjenje moramo reći ovo: Na svima obzira na to, da li se one zagovaraju i dati pismene ili usmene molbe u dru­ pascima to stoji, i samo ako je o z n a- Obznana. Zakletva rezervnih oficira u Sarajevu obavljaće se dne 9. sept. 1921. kod komande vojnog okruga obitavaju, pozivaju se, da se istoga dana u 8 sati kod komandanta voj­ nog okruga u Sarajevu. (Logor Re­ genta Aleksandra) na jedno-dnevnu vježbu prijave, gdje će zakletvu po­ ložiti. Pošto se pozivi radi kratkog roka ne mogu dostaviti, neka se ova Ob­ znana kao poziv smatra. Gradsko poglavarstvo. Kotarsko vakufsko-menrifsko po­ vjerenstvo u Bos. Novom. Broj 312 21. Bos. Novi, dne 30. VIII. 1921. Natječaj. Na ovdašnjoj ujedinjenoj muškoj i ženskoj mektebi-ibtidaiji imade se po­ puniti mjesto l. mualima sa mjesečnim berivima od K 1200. Molitelji, koji žele za to mjesto kompetovati, imadu svoje molbe najzad do 15. septembra 1921. ovom povje­ renstvu predati. Uz molbenicu imadu priklopiti svoj rodni list, te svjedočbu zrelosti odnosno svjedočbu o mualimskom osposobljenju. Prvenstvo imadu Hafizi. Poslije ovog roka prispjele molbe neće se uzeti u obzir. Predsjednik: H Osmanbeg Kapetanović. v. r. Agrarna Direkcija za Bos i Herc. Broj: 23680.921. Sarajevo, dne 31. aug. 1921. Suvišnost svake intervencije pri likvidaciji hmerovshlh odnosa. Oglas. Domaće vijesti. ' j ' 1 i i Premda je Oglasom 23747 od 16. ov. mj. potanko objavljeno, kojim na­ činom se mogu da postignu avansi na naknade, ipak se dnevno dešava slučaj, da se za pojedine stranke preduzimaju različite intervencije u pravcu, da se preko reda udovolji pojedinim molbama. Pošto je svako uvaženje koje molbe izvan reda, kojim je stigla, posve nemoguće i isključeno, a povrh toga otpočeti će i opća likvidacija u zemlji odmah, čim stigne zatraženi kredit za provođenje likvidacije, upozoravaju se stranke ponovno, da se kane svake intervencije, koja je prema izloženome, samo suvišna i bezuspje na. Agrarni Direktor: (1 — 3) Feifalik. Zalijevajte i kupujte; E L I D A - p a s f u ИШИ11тИ1НШП1Ш1Ш1Ш1НШ11т1Ш1Ш11111ииШН1!«11111111111Ш1И11Ш1Ш za zube jer je najbolja i ima sve odlike, koje straže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbert Vita Leui, Sarajevo, Despića ul. 1 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni* ka glavnica K 20,000.000' —. Ulošci preko K 25,000.000'—• Pričuve preko K 4,000.000. 104 Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote, — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE "" Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. ............. 1 1 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. „ Ц '' Štamparija D. i A, Ka jun, Sarajevo, J � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2a6d28b225ce4cd03fd5aecc38aca72a.pdf 02de006a6beaa13f8807dfb0b4139add PDF Text Text PO*, ^RfNA U GOTovv PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — PRAVDA ГЛАЦИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Sarajevo, subota, 10. septembra 1921. (2. Muharema 1340.) Broj 94 (332) ' Zdravstvu], divna Dalmacijo! Treba biti pjesnik i umjetnik, pa tek onda se latiti pera i progovoriti o dojmovima što ih pruža putova* nje kroz biserszemlju, kao što jc naša divna pokrajina Dalmacija. Ja ne spadaju u odabranike muza i sto* ga ne mogu da govorim ni o veli* čanstvenosti plavog Jadrana, ni o krasotama dalmatinskih draga i za* Ijcva; to prepuštam pozvanima, a ja ću da koju reknem o nečem isto tako divnom i uzvišenom: o pučan* stvu Dalmacije i njegovim krasnim osobinama. Krivo čini onaj, ko Dalmaciju su* đi po njenim malobrojnim sinovi* ma, što svoj svagdanji kruh traže izvan njenih granica. Nju treba su* diti na izvoru: doći u nju pa joj dje* cu gledati u s v o j o j sredini, liše* nu svega, što joj je strano i naka* lemljeno. Tako čineći doći ćete do sasvim drugog suda i shvatanja, jer ćete pored praktičnosti otkriti i druge dobre strane dalmatinskog karaktera, koje su dostojne i div* ljenja i sljedovanja. Kad biste našeg Bošnju doveli na domak dalmatinskih krševa, on bi se smijao tvrdnji, da ta golijet rađa grožđem i maslinom: ta ko bi bio tako lud, da lomi divlji krš i na* nosi zemlju, da može usaditi lozu ili bajam, rogač ili maslinu! Dalma* tincu je pak to sasvim naravna stvar: on cijeni svoju snagu i ener* giju pa stoga je i u stanju, da krš pretvori u vrt i iskoristi blagodat sunca, što tako divno i veselo sja u ovoj zemlji rada i ustrajnosti. Ova bitna razlika vidi se i u svemu dru* gome: u čistoj i urednoj dalmatin* skoj kućici, koju bi naš seljak sma* trao gospodskom; u ukusnoj i čistoj svagdanjoj nošnji, koju bi naš čo* vjek smatrao svečanom i varoškom; u držanju i razgovoru, koji je na višem stupnju od našeg građanskog i t. d. Osobito mi je zapela za oko srdačnost i gostoljubivost, koju su* srećete na svakom koraku, kako kod inteligenta, tako i kod pripro* stog seljanina: svi te susreću kao mila gosta i draga brata, natječući se, ko će ti više ugoditi i što bolje te zadovoljiti. Jstaknuću samo je* dan karakterističan primjer. Pri do* ručku u Trogiru pristupa nam jedan starac iz Kaštela i moli - da više ne jedemo. Jedan ga pita za razja* šnjenje, a on će sasvim prostoduš: no: »Ma znate, i mi smo priredili lijep ručak, pa bismo željeli, da i kod nas mognete štogod založiti. Nemojte se ljutiti: ja ne mislim ni* šta zla«... Kud biste ljepšu sliku gostoprim* stva! Sad koju o političkoj i narodnoj svijesti Dalmatinaca. Približujemo se Šibeniku, prvom mjestu, u koje izlazimo na svom putu u glavni grad kršne Dalmacije. Na obali masa svijeta, koja pozdravlja kapama i rupcima. Zatim gromki poklici t pjesma »Oj Slovcni« ... Hrvatski će sc karakter grada odraziti u pozdravu općinskog predstavnika, šapućemo između se i nagađamo sc, hoće li odzdraviti Srbin ili Slovenac. Jest da! Šibenik pozdravlja naj* prije j u g o s 1 a v c n s k i. a zatim široko slavenski, sveslavenski. Čvor rasječen, pa je i odzdrav lagan, a kad je progovorio jedan češki no* vinar, oduševljenju i poklicima »Na* zdar« ne bijaše ni kraja ni konca. Ovaki pozdravi redali su duž cijele obale: nigdje ni traga kakvoj razlici između srpstva i hrvatstva, svagdje samo široko i duboko, prefinjeno i osjeća no jugoslavenstvo, osto* njeno na istančanost slavenske uza* jamnosti i velikog bratstva, bez us* kih spona plemenske surevnjivosti. Oduševljenoj odi Slavenstvu, što ju je u Splitu izgovorio nestor našeg novinarstva, starina Bijankini, od* vraćeno je na Hvaru još odušcvije^ nijim pozdravom Jugoslavenskoj Misli, koja tamo ne zna za »n e* kakvo srpstvo i nekakvo hr* vatstvo« i koja je došla do tako sil* nog izražaja, da joj sc na Jelsi mo* rao pokloniti čak i jedan Stijepo Kobasica! I on je skinuo kapu pred širokogrudim jugoslavenstvom ovog ubavog hrvatskog gradića, što sc kiti više srpskim nego li hrvatskim zastavama, pa jc izrazio želju, da se za ovim lijepim primjerom proću* ćenog narodnog jedinstva povede i pitoma Šumadija, kiteći sc hrvat* • skom trobojkom! Eto tako je zamamna i privlaČiva snaga i veličina dalmatinskog jugo* slavenstva. Divim Ti se čarna i • čarobna Dalmacijo! Držim, da će sliku ovog visokog i prefinjenog osjećanja Dalmacije vrlo dobro karakterisati i razgovor, što sam ga u Trogiru vodio sa jed* nim starcem seljakom, pa ću da ga ovdje prepričam. Vraćajući sc iz općinske sobe, u kojoj se čuvaju ratne trofeje junačkih TгogU ranki (kaciga i bodež talijanskog vojnika i talijanska zastava, koja se je kratko vrijeme vijala nad našim Trogirom) upitah svog starca*sa* putnika: »Ima Ii u Trogiru Srba ili su stanovnici samo Hrvati?« Srba nema, svi smo Hrvati, t Ama to je isto: svi smo jedno, | svi smo Jugoslaveni. Zadivila me ova bistrina starca* j seljaka, pa htjedoh da dobijem još i jedan originalan odgovor. Stoga od* stranih našeg druga profesora i starcu stavih pitanje: »A smeta li Ti štogod moja kapa?« Šta bi mi smetala? I vi ste iz Bosne naša braća. Vjera svakom svoja. Da me jc takog mati rodila i ja bih bio Turčin. Vi ste dobri, vi ste isto što i mi. Eto tako mi odgovori Mario Ze* lalija, pa je li onda čudo, što sam svoj odzdrav u Trogiru namijenio samo svijesnom težaku Jugosla* venu? Je li čudo, što ga iznosim kao uzoran primjer našim težacima ka* toiičke i pravoslavne vjere, po ko* jem bi se trebali ravnati prema svo* joj braći muslimanima? Jer samo s ovim i ovakim osjećanjima može* mo ići naprijed i očekivati bolju i sretniju budućnost. Samo je isprav* no ovako shvatanje narodnog je* dinstva i samo se ovakom vjerskom trpeljivošću može izgraditi sloga i jedinstvo braće iste krvi i istog ple* mena. Samo tako! Pozdravljam Te, Mario Zelalija!.. Pozdravljam i Tebe, kršna i div* na jugoslavenska Dalmacijo i molim Te samo jedno: nastavi tim putem i pusti iz zagrljaja veći broj svojih umnih sinova, da i u našu sredinu unesu širinu Tvog po* gleda, dubinu Tvog čuvstva i vedri* nu Tvog poleta. Pusti te sokole, jer su nama potrebniji nego Ii Tebi, ko* ja si već svijesna i u kojoj oni ne* maju dovoljno polja za obradu. Pu* sti ih među nas, da krče i udare čvrst temelj narodnoj zgradi; pusti ih i žrtvuj hvali i slavi historije, ako im već ne bude suđeno, da uberu lovorike sadašnjice. Pusti ih i zdravstvu], pitoma i krasna Dalmacijo. Pusti ih!... Sakib Korkut. Sarajevo, 10. srptembra. U svako doba i u svakom društvu pojavljivale su se nezdrave pojave, kojima je vrlo često uzrokom bo’esna ambicija pojedinaca. Ni naša organicija nije pošteđena od tih pojava. Već odmah nakon postavljanja kandidatskih lista za izbore počelo se je to osjećati. Svi oni, koji su imali ambi­ ciju, da budu istaknuti, a nije ih skupština primila, počeli su snovati neke planove i tražiti prvu priliku, kada bi mogli s njima otvoreno istu­ piti. Ta se je prilika pružila ulaskom našeg poslaničkog kluba u vladu. To je povećalo broj ovih nezadovoljnika i time, što klub nije mogao postaviti na više položaje sve one, koji su na to kompetirali. I oni su istupili »viribus unitis«. Pokrenuli su i svoj organ, »Našu Pravdu«, koja je u početku iz­ laska nabavila, da neće cijepati redove organizacije, nego da će lojalnom i Godina III. objektivnom kritikom pratiti rad vod­ stva. lako je već u svom početku ta akcija izgledala vrlo sumnjiva, iako smo znali, šta je uzrok i kakav je cilj njezin, mi joj nismo posvećivali nikakve pažnje. Držali smo, da hoće ljudi da se malo i oni čuju, da se i oni proslave, pa im nismo htjeli kva­ riti veselje. Nu pisanje toga listića u zadnje vrijeme biva sve ciničnije, agre­ sivnije i bezobzirnije, da ne upotrije­ bimo drugi doličniji mu izraz. Sad je čaša strpljenja već prevršena i mi že­ limo, da s tom pojavom ozbiljno га čistimo. j »Naša Pravda« neprestano se nazii va organom J. M. O. i hoće, da je i i drugi tako smatraju. E to nije jednoj stavna stvari Tu treba biti na čistu Svako društvo ima svoju disciplinu, ona vlada i u našim redovima i ona se mora pod svaku cijenu održati. Svako, ko hoće da se smatra članom organizacije, mora se toj disciplini podvrgavati. Da li se je pokretač — ili pokretači — »N. P.« držao te dis­ cipline? Od koga je tražio privolu, da smije pokrenuti organ, koji hoće da se smatra glasilom orgarizaci.e? Nije apsolutno ni od koga. Takove korake poduzimaju samo disidenti jedne pai tije i oni onda sa maticom stranke prekidaju, oni se ne smatraju sastav nim dijelom njezinim. Je li taj običa koji vlada u cijelom svijetu, poznat g Čeliću? Ako je to njemu poznato^ s kakovim pravom i s kakovim obra­ zom poziva u zadnjem broju Ai. P. • svoje pristaše i istomišljenike, »da odmah pristupe ubdržavanju kotarskih skupština i biranju delegata za (našu op. pisca) zemaljsku skupštinu? Ona;, ko je pristaša — ako se već neko dotle može poniziti — ing. Ćelića, ta nije pristaša J. M. O. i takovom, n? ravno, nema mjesta na zemaljskoj skupštini. U oficijelnim činima stranke mogu učestvovati samo članovi stranke, a uslov je, da se neko sma­ tra članom, taj, da se podvrgava dis­ ciplini njenoj. To je bar jasno. Drskost se g. ing. Ćelića vidi i u tom, što on svaki čas, čim mu se z^ to pruži prilika, upravlja nelo pitanja i neke prijetnje vodstvu organizacije i njegovim članovima u vladi. Ne ve­ limo time, da je naše vodstvo nepc vredivo,neprikosnoveno, ali se pitamo: u ime koga on to čini i prema kome to on čim? Pitanja: A gdje su naši ministri, šta rade naši ministri, hoće Ii naši ministri to i to — simptomatični su to više, što se pozitivno zna da je »Naša Pravda« samo filijala »Hrv. Sloge«, što se g. Celić bor: protiv tih istih ministara i protiv tog istog vodstva, što ih u svom »leib! journalu« otvoreno naziva izdajicama ; plaćenicima itd. Ta se drskost još očitije ispoijava i u hvalisanju toga šarlatana. Nije to i smio učiniti u »N. P.«, nego — zar ' „da se vlasi ne dosjete® — u centrali Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica; Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElariia: Kralja Petra ulica Z prizemna,lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Страна 2 Strana „Hrv. Slozi* veli za odašiljanje komi­ sije u Sandžak: »1 ovo je valjda u Či­ njeno pod pritiskom »Naše Pravde« i izbornika — jer je J. M. O. došla među dvije unakrsne vatre«. Tu su zaista preslabi izrazi drskost, cinizam i si.; tu bi se moralo pose­ gnuti u riječnik našeg običnog čo­ vjeka, da se dolično karakterizira ovo nadimanje žabe, koja se je metamorfozirala u »indžilira«. Da dadne ozbiljniju masku svom krtičjem poslu, te da bolje upali kod neobaviještenog svijeta, lansira vijesti i po drugim hrvatskim novinama, da njegova akcija ide paralelno sa akci­ jom članova tzv. Spahine grupe. U koliko još postoji to diferensiranje u poslan Čkom klubu možemo evo javno j otvoreno reći, da nema ni jednoga člana našeg poslaničkog kluba, koji ima ma išta zajedničkoga s »N. P.« i sam g. Kulenović se je odriče, iako mu je pravila upravo barnumsku reklamu. Svi su.na-'i poslanici svijesni toga, da oni ne smiju ni jedan korak poduzeti, koji bi išao za tim, da Čvrste redove naše organizacije pokoleba. Ovoliko smo imali reći radi ravnanja našim članovima, da ne bi nesjeli intrigama i rovarenju „N. Pravde/ Grčko-turski rat. Vojnička situacija. (Havas). Carigrad, 2. scpt. Započeti bojevi nastavljaju se na obalama rijeke Sokarije i na rijekama Gok*Su i Katrandž: Prema informacijama iz turskoga vrela, dobivši nova pojačanja Grci su na 29. aug. poduzeli glavnu nava* lu u pet pravaca. 1. Na sjeveru i na istoku od Baz* ljika protiv desnog kemalističkog krila; 2. Od Bcjlik Kepri protiv tačke, gdje se sastaju desno krilo i centar kemalista. 3. Iz oblasti Etrek*Veja i Jildiza na tačku, gdje se spajaju centar i lijevo krilo kemalističko, napokon na jugu, na obalama rijeka Gok* Sua i Katrandži protiv lijevog krL la kemalističkog. Prve tri grčke kolone polučile su nekoliko lokalnih uspjeha, ali im ni* jc pošlo za rukom da preinače glav* nu situaciju na kemalističkoj fronti. Međutim onim grčkim kolonama, koje su na jugu operirale, uspjelo je da napreduju kod fnđirli, prodru jevši do Giizeldže Kale s namjerom da suzbiju krajnje lijevo krilo ne* prijateljsko, ali prenijevši sile više na istok, kemalisti su osujetili grčki plan, koji je išao za tim. da ih op= koli, i učvrstili su se na drugoj pra* vilnijoj liniji. Prema priznanju samih Grka, nji* hovi su gubici vrlo znatni. PODLISTAK. Mustafa: iz mojih uspomena. (Nastavak). Treći dan rano izjutra stigosmo Turkestanu i Zakaspijskom Kraju u Samarkand, drugi po veličini grad u Turkestanu. Tu na stanici sazna* dosmo žalosnu vijest, da ćemo mo? rati nekoliko dana čekati, jer nema goriva za lokomotivu. Spominjem uzgred, da su na cijeloj pruzi po lokomotive udešene za loženje naL tom, koja se u izobilju dobiva iz obilnih i jakih vrela u Baku i po ck jelom Kavkazu. Ali sada je Baku odrezan od boljševičkih vladavina, i azribajdžanska vlada malo ili go? tovo nikako ne prodaje boljševici* ;pa naftu. Boljševici veliki proce? pat lokomotiva loženjem naftom nreudesiše u loženje s drvima i ug* Ijenom, ali toga je u Turkestanu veoma malo i zato vlakovi ovako teško i neuredno kreću. Pomirismo se i s ovim, a ja od* mah pođoh u grad, da vidim one znamenite i historičke spomenike, o kojima su mi toliko pripovijedali u Taškentu i toplo mi preporuči* vali. da na svaki način ostanem u Samarkandu i razgledam osobito stari grad i njegovu okolicu. Već sam ulaz u grad odmah od kolodvora očarava svojom Ijepo* Број 332 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA” Pitanje i i i i i . i I , . . I i i ' , i I , ! I i i • i i ; i ’ . ' ! 1 I • I | i ‘ : 1 .) Kanite li izdati stroge naloge na žandarmerjjske stanice, kako se imaju ponašati pri istrazi, a da ne povrijede najprimitivnija građanska prava? 2 .) šta kanite poduzeti proti ovih žandarma, koji su na ovakav način vodili istragu proti Hakija B^oviću i koji su ga mučili. Pošto Skupština ne z^sijeda, molim j ( pismeni odgovor. Primite, gospodine ministre, i ovom prilikom uvjerenje moga odličnog po­ štovanja. : Mostar, 12. augusta 1921. Salih Baljić. i narodni poslanik. na gosp. Ministra Unutrašnjih Dela 29. VII. o. g. c 17 sati сјф sn žandari Pero Ćrnogor c. redov i Sjetan Presen, podnarednk iz Žand^merijske stanice u Blagaju u selo Vranjevićć (1 sata daleko od Blagaja) u kući Bećirage Begovića, posjednika i trgovca, i sina mu Hakije. Neko im je prijavio da Hakija Begov ić imade puš|<y, pa su spomenuti žandari došli i $yc ali Ma­ kiju u lance i odveli u Blagaj. Uz put ga je žandar Pero Crnogorac psovao i prijetio mu riječima: „Vaš i austr. jaram nad nama je 500 godina, ovo je Velika Srbija, mi ćemo cd Vas (misli muslimane) rezati meso ko od krmadi i bacati u đubre.« Lti ga je Crnogorac svezao lancima za krevet, bockao bajunetom po vratu, samo da Čokorilovštlna „Srpske Riječi". iznudi priznanje, da Hakija imade Čokorilo se je povampirio i pojavio oružje. Ovih muka spasio ga je drugi se opet u osobi Stijepe Kobasice, koji žandar, Stefan Presen, koji je navalio pušta u svojoj „S. R.“, da se iznose na Crnogorca i zapretio mu. da ne naigadnije denuncijacije protiv naših smije muč ti uhapšenika. Hakra Begonajboljih ljudi. Tako je i u broju od vič ie tri puta gonjen iz Blagaja u 5. o. mj. donijela dopis iz B Krupe, Vranjeviće uza stranu, Crnogorac ga kojim se nastoji okaljati karakter Muje usput nagonio na draču bosih nogu, hamedbega Ibrahimpašića. pr kazujući gušio za vrat i trgao ovratnik, samo ga kao šuckora. Austrijanca, frankovca da prizna, gdje je sakrio oružje. Žani si, čime već obiluje bogati riječnik dari su prebrali kuću, a da nijesu Čokorilovaca. Povoda tomu, dala je pokazali nikakvo p smeno riješenje intervencija Muhamedbegova kod vlasti, istražne vlasti, natjerali u strah kućnu da se dozvoli, da se skromno, bez čeljad, te nijesu našli n kakvog oružja. ikakova veselja i zabave, održi u Binit: puške tičarice (flobert), koju im haću trka, koja je bila prije već zakaje Hakija odmah uručio, čim su bili zana na 17 augusta, i na koju je bila došli. Nije im bilo to dosta, nego su došla sva sila svijeta iz cijelog bihaću subotu u 13 sati uzeli žandari i kog okružja. Na pritisak mase, koja Bećira Begovića i iz Blagaja poveli u Vranjeviće i to putem naokolo, koji je je bila vrlo mnogo u priredbu potrošila, Muhamedbcg je poduzeo tu indug šest sati mjesto pravim putem. tervenciju, i čim nije trka biladozvokoji traje sat, da vode istragu na licu Ijna, odmah je svojim uplivom uspio, mjesta. Ispitivali su svjedoke, i koji da rasturi svijet, koji je htio pošto su god u prilog Hakije Begovića govopoto držati trku. rili, psovali su ih najpogrdnijim rijeČima. Tako su najprostije psovali i Najprostija je laž, da je 1914. Muvrieđali Aliju Abada, Mejru, ženu Muje hamedbeg huškao svjetinu proiiv Srba, Čoiića. bolesnu u prisutnosti glavara a najbolji je dokaz za to činjenica, da N k le PuljIČa, muktara Ibre Luiića i je u svom govoru, koga je morao Ahmeta Čumurije. pod pritiskom mase i tadašnje drža­ vne vlasti držati, tako zaobišao uopće Da bi žandari prestali mučiti, molili Srbiju i Srbe, da je dobio prijekor od su Bećiraga i Hakija Begović, da im vlasti, što se je »osmanlijski izvukao« dozvole, da kupe pušku, ako im je i nije rekao ono, što se je od njeg baš stalo, da u njih nađu oružja. Kad tražilo. im nikako nije bilo moguće otkriti ma Muhamedbeg nije dao prilog za do­ kakvo oružje, skrenuli su istragu drugim ček srpske vojske zato, što bi se plašio, putem. Ispitivali su naime o uvredi Njegovog Veličanstva Kralja, koju je jer je on sam tražio, da se o njegovu radu povede istraga i ako je Šta kriv, navodno Hakija begović počinio. 1 ta neka se kazni. Istraga je dokazala istraga n je polučila željenoga uspjeha, potpunu ■ njegovu nevinost. On je dao te su žandari Pero Crnogorac i nared­ prilog za to, jer je uvijek želio i ra­ nik Simić bijesni prijetili se Bećiragi i dio na bratstvu i slozi oba plemena i Hakiji Begović, da će oni sve kapita­ sve^ triju vjera. liste uništiti. Iz Vranjevića su pošli u Čovjek se zbilja ne može načuditi, Blagajne su u 2 sata (po ponoći) osta- i vili pred kasarnom Beć ragu i Hakiju | kako se može ovoliko navaljivati na čovjeka, što ie molio vlast, do dozvoli Begovića. Tako su žandari dovršili trku bez ikakva karaktera zabave, svoju istragu. pogotovo kad je sličnu trku priređi­ Stoga sam slobodan zapitati ’Vas. Gospodine Ministre: 1 valo i »Kolo jahača Regenta Aleksan- j tom i krasotom. To je lijepa aleja, gdje u sjeni divljih kestena osjeća« te onu hladnu i lahku prijatnost a svjetlo zelenilo kestenovih listova ugodno djeluje na oči. Išao sam go« tovo cijeli sat između bašča i oma* njih kućica uz cestu, dok napokon ne stupih u novi grad ili kako ovdje govore ruski Samarkand. Tu je od* mah pri ulazu na desnoj strani og* roman i prekrasan park, koji je sa* da nešto zapušten, ali ipak dobro sačuvati. Samarkand je jedan od najsretnijih gradova boljševičke dr žave. Tu su slučajno komesari bili većinom pošteniji i savjesniji Iju* di, te nc dozvolišc ono besmisleno uništavanje svojine pojed и i države. Dok u Taškentu dozvoliše isjeći cijele aleje i parkove, jer u zimi ne bijaše drva, dotle samar; kandski komesari nađoše način, kako će pribaviti drva sovjetskim i organizacijama i stanovništvu. Novi se Samarkand odlikuje lije* i pim širokim i popatošenim ulica* ' ma, širokim trotoarima i čistim ka* i rr.enim, većipom jednospratnim, ku* čama. A sve jc ovo u divnom žele* nilu bašča i voćnjaka. Na glavnom j trgu pred sabornom crkvom ugle* I dah prekrasan spomenik, koji bolj* ј ševici podigoše na uspomenu palim i junacima za slobodu u revoluciji. 1 Spomenik jc i umjetnički veoma li* I jep i dobar, a simboliki pun osje? čaja i ljubavi k slobodi, prosvjeti i Bilješke. pravdi. Na prednjoj su strani zla* tom urezane slijedeće riječi: Vi padoste žrtvom u borbi kobnoj Ljubeći beskonačno svoj narod, Vi dadoste sve, što mogoste dati I život i ljubav i slobodu. Još su u spomeniku urezane dvi* je željezne daske. Na jednoj su pre krasno isklesani inteligent i radnik kako preko nakovnja pružaju ruku vojniku svom bratu i oslobodiocu. Druga daska prikazuje Sarte, kako duboko pod zemljom kopaju nesret* ni i iznemogli, a nad njima iza plani* na uzlazi sunce slobode i pravde, koga prvi traci očaravaju nesretne Sarte i oni kao slijepci podižu svo* je ruke naprama ovom suncu, no* vom svom životu i ljepšoj budućno sti. Na četvrtoj su strani isto tako zlatom urezane u prozi slijedeće poginusmo vjerujući u ideale revo* lucijc i slobode«. Uistinu dostojna uspomena ostaje potomstvu s ovim spomenikom, koji će dugi niz godi* na spominjati sve one junake, koji ne požališe svoje živote, samo da oslobode narod od cara despota. Od ovog spomenika vodi lijepa i čista ulica sve za novi Samarkand, gdje nado vezuje stara aleja, a za nekoliko minuta vide moje oči kroz granje neke crne tamne ruše* vine i mnogo, mnogo zbitih kao u jednu hrjni kuća i kućica, a sve to tek jedva zamjetno proviruje kroz zelenilo drveća. Osjećao sam u du* ši neki osobiti nemir i dobro se sje* , । • ; 1 ј l j dra« neki dan u Sarajevu. I dok po­ tonjoj trki niko ni riječi nije prigovoгјр, bihaćkoj se prigovara. Ovakovlm ispadima samo se |iri razdor i nesloga među narod opi, jeoji ne samo da ne služi narodnom jedln stvu, nego ga sve to više potkopava Nije pamet od prijatelja praviti neprijatelja; pamet je od neprijatelja stvoriti prijatelja ’ Kako Sire laži ? Ko to ne zna. neka prati našu dnevnu Štanjpp. Po znati virtuoz u laganju Stijepo Koba­ sica, kojega smo laži već toliko put« ftktima utvrdili, izmislio je, da je mi­ nistar Spaho pohitao, da prvi primi odštetu za agrar. Mi smo mu ispred dra Spahe ponudili sve ono, što je Spaho dobio i što će dobisi jtr svak zna, da Spaho nema niti je imao ni pedlja zemlje — za fond radikaln* partije, <amo da on dadne za naSu organizaciju 50 D. On je naravno mu­ kom mučio na ovo. Ali to nije ništa smetalo ovdašnju pačavru Šerifovn „Domuzovinu*. da i ona donese tu vijest. A beogradske novine, kako su u svemu površne, tako su prihvatile i ovu laž za istinu i sad pune stupce o tom, kako se je dr. Spaho pobrinuo za se i prvi dobio odštetu za agrar. 1 tako će sad čitav Beograd i Srbija, a i drugi krajevi vjerovati, da su se na­ ši poslanici i ministri borili samo za svoje džepove. Pa će se ipak neko usuditi da us­ tvrdi, da naše novinstvo ne podiže moral u narodu?! Mali raznosači novina. Ođ jedno • ga sarajevskog učitelja, primamo ov? ‘ retke: „Juče sam čuo na ulici među dvjema ženama ovaj razgovor: „Gdje si bila?” B.: „Vodila sam dijete u školu, da ga upišem*. A-: „I moj je Salko išao jednu godinu u školu, pa ga više ne dam. U školu kad ide, ni­ i šta mi ne donosi, a evo ima dva mje­ ; seca kako prodaje novine i bukadar i mi para donosi«. 1 koliko tih malih Sslka, Jova, Iva i Avrama ima u Sarajevu, da prodaju i dnevne novine? Kako je ta „trgovina** i među roditeljima našega siromašnog naroda eto na dobru glasu biće ih još i tako će mnogi dječak zbog te pri­ vremene zarade uopće izgubiti svoju buduću egsistenciju. Ti se raznosači novina i kvare. Obično su to djeca bez dobra kućnog odgoja, pa poslije od njih samo skitalice, dangube, a onda nastaju od njih druga zla. Pa i same novine, daju prilike tim dječacima, da se kvare. Eno ga pro­ daje jednu sarajevsku novinu I glasno kroz čaršiju reklamira: „Pokolj mu slimana u Sandžaku Г Znadu li go­ spoda koji daju povoda ovakim uzvi­ cima, da djeca njima bune duhove Znadu li, da ni najmanje to djeci nije ' , [ : | | ćam, da je to bio onaj osobiti osje* čaj, koji se u čovjeku pobuđuje, kad se približuje k nečemu prašta* rome, historičkomc. Napokon se pojavljuju one originalne sartske kućice i dućančići. Vidim Sarte ka* lajdžije, kovače,, zerzevačije i druge zanatlije. Rade marljivo, spr. tno i brzo, dok je još hladovina. Za njihovjm oniskim dućančićima opazih na desnbi strani u zelenilu visoku okruglu kulu. Zausta ih se i upitah jednoga Sarta. šta je ono tamo? On mi reče, da je to grobnica Tamurlan Hana. Skrenuh iz glavne aleje i krez uske sartske sokačiće dođoh pred grobnifu. pred kojom je velika široka sofa sa nekoliko vrba. Veličajan je pogkd na ovu grobnicu, remek-djelo stare kul­ ture i minulih stoljeća. Nekada je ova dragocjenost bila kao sunce ovdje na zemlji među ovim sartskim potleuŠicama, koje kao iz pieteta sklanjaju svoje glave pred slavnom uspomenom onoga, Što bi povjereno ovoj grobnici, da sačuva potomstvu i svemu čovje­ čanstvu i pripovijeda slavu i dobra djela onih, koji u njoj legoše na vječni ođpočinak. (Nastaviću se). I | i | i | 1 Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega t,MERHAMETAM. �Број 332 Broj lijepo, da se zaranije uče svakim iza­ zivanjima među masom. Drugi se upravo geozno dere kroz čaršiju n. pr. sa kakvim nemoralnim natpisom neke i neke novine i ozbiIjni se svijet u čudu pita, ima li iko, da ovome stane na kraj. On lijepo stavlja u dužnost direkciji ovdašnje policije, đa se uopće djeci zabrani raznošenje novina, a odraslim da se zabrani svako vikanje i reklamisanje kako je to i u drugim većim gradovima u nas i na strani. ’ I । 1 Zabrana pjevanja i sviranja. Policajna vlast zabranila je radi državne korote do dalje odredbe svako svi­ ranje i pjevanje u baščama, kao i pje­ vanje u lokalima. Оча naredba je ušla već jučer u snagu. i Tuže nam se invalidi fz Banje ! Luke, da su ih kod pregledavanja na I 4. augusta predledali nestručnjaci. Naro­ I čito su loše prošli reumatični invalidi, ! ier im gg. liječnici nisu posvećivali nikakvu pažnju. Ovakvim bolestima potrebno je dulje i temeljito pregleđanje, no bi bilo nužno, da se svi oni, koji pa reumi boluju, podvrgnu ponovnoj pregledbi. Domaće vijesti. Atentat n» ministra dr. Spahu. Kraj ceste između Celja i Ljubljane, I kuda je imao proći dr. Spaho s kra­ I ljevskim namjesnikom za Sloveniju, dr. Hribarem, bili su — prema vije­ stima, što ih iz Ljubljane dobismo danas — komuniste stavili 14 kg. eksp loziva sa paklenim strojem. To je otkrio jedan žandarmerijski narednik i tako .spriječio ovaj atentat. Kako „Jutro" javlja, već je uhvaćen i aten­ tator, koji priznaje djelo. Sreća je bila, te se je dr. Spaho upravo pred pola­ zak odlučio, da putuje željeznicom. Sjednica Min Savjeta. Na juče­ Jučer je dr. Spaho sretno prispio, rašnjoj sjednici Min. Savj. raspravljan nakon dvodnevnog bavljenja u Za­ je zakon o administrativnoj podjeli grebu, u Beograd. zemlje, o državnom savjetu i o cen­ Naši poslanici, koji su članovi po­ tralnoj vladi. Zaključeno je, da sc broj ministara smanji na 12. Ministar­ jedinih sekcija Zakonodavnog odbora, neka se odmah zapute u Beograd, jer stvo nar. zdravlja biće priključeno soc. politici, pošte i brzojavi saobraćaju ili i sekcije rade punom parom. Ministri — rezervni kapetani I. trgovini i t. d. klase, đ. Krsta Miletić, ministar saOdgovor Irske Engleskoj. Irski dr. Henrich Krizman, miniodgovor, koji je 4. sept. bio objav? obraćaja, šuma i ruda i g. dr. Mehmed Ijen, veli, da narod irske ne priznaš star Spaho, ministar za trgovinu i je. nikakvu dobrovoljnu uniju s En? industriju unapređeni su za rezervne gleskom i postavlja se na temeljno kapetane prve klase. Sva trojica su prirodno pravo, da sam za se slo? oni ministri, koji pripadaju vojsci. — budno bira, kako će svoju nacional? Min. nar. zdravlja, dr. Hamdija Karanu sudbinu udesiti. Irci su se u og? mehmedović imenovan je sanitetskim romnoj većini izjavili za samostal? kapetanom l. klase. Politički pregled. nost svoje republike i tu odluku vi? še puta potvrdili. Engleska postupa, kao da je Irska s njom vezana ta? kovom Unijom, koja zabranjuje svako odcjepljenje. Držeći se tako? va nazora, engleska se vlada i par? lamenat služe pravom, da u Irskoj vladaju i daju joj zakone, i to u to? likoj mjeri, da svakog irskog građa? nina, koji odbija od sebe podaničku dužnost, ubijaju ili zatvaraju. U irskom se odgovoru veli dalje, da Irci odbijaju engleske predloge, koji su im 20. jula predani, jer ti predloži ne znače poziv Irskoj, đa pristupi u slobodno izabranu zajed? niču slobodnih naroda britskog car? stva. Britski dominiji ne štite se od engleskog gospodstva ustavom pri? znatim pravom, koji bi im jedna? kost položaja i apsolutnu slobodu naprama engleskoj kontroli davalo, nego hiljadama milja, koje ih od Engleske rastavljaju. Irska ne bi i? mala garancije ni u udaljenosti ni u pravu. Ona bi bila umjetno pođi? jeljena u dvije države, od kojih bi svaka utjecaj druge potkopavala 1 obje bi bile podvrgnute vojničkoj i gospodarskoj kontroli Engleske. Konačno u odgovoru se veli, da Ircima mora biti dopušteno, da gla? vne historičke i geografske činjeni? ce posmatraj s irskog stanovišta. Oni bi bili sporazmni, da neutralni i nezainteresovani suci između Irske i Engleske odluče. Irci će se samo onda oprijeti, ako biše Englezi pri? jetili time, da će svoje stanovište si? lom poduprijeti. Prijetnje sa silom moraju biti isključene, kako bi se omogućilo, da se punomoćnici sa? stanu, koji ne smiju nikakovim us? lovima biti priječeni, nego samo či? njenicama. Opunomoćnici moraju biti voljni, da riješe sporne tačke ne apelom na silu, nego imajući pred očima načela, da mora vladati me? đusobni sporazum. Trci predlažu načelo: Jedna vlada s privolom o? nih, kojima se vlada. To je načelo jedina podloga za vijećanje engles? kih i irskih zastupnika. Na toj je podlozi Irska pripravna, da odmah odredi svoje punomoćnike. pomoć na ri­ jezera, vlade. Patriotska je dužnost svih građana, da upisuju državni zajam! I ( ' | . kuta izostao je od ovog broja radi obilja gradiva. Olakšice za dobivanje avansa, [ Usljed povišenih biliegovnih pristojbi za izdavanje gruntovnih izvadaka nastala je nemogućnost, da se zemljo­ posjednici služe sa zakonu predviđe­ nom mogućnosti dobivanja avansa na račun oštete za kmetovska selišta. Dešava se, da jedan gruntovni izvadak stoji 120—140 K. Najgore je ondje, gdje je više suvlasnika, a puno kmetovskih selišta pa prema tome i izvađaka. Ustanovljeno je da imade slu­ čajeva gdje zemljoposjednik može, da dobije 10.000- 12.000 kruna avansa, a mora da plati 4.000—6.000 kruna. Ovakav postupak nije ništa drugo ne­ go otimačina. Kod i onako malo ošte­ te oduzimati za biljegovne pristojbe ovako velike sume novaca ne može dovesti nikako u sklad sa pravičnošću. Svi poslovi oko likvidacije trebali bi da su prosti od svake pristojbe. Po našem mišljenju nebi ni trebali gruntovni izvadci kod molbi za avans, ne­ go bi bilo dostatno da se molbi priKlopi sumarni iskaz evidencije katas­ tra, a gruntovne oblasti, da potvrde da li ima tereta ili ne i na koje dije­ love i da li su dijelovi vlasnika ili suvlasnika označeni u sumarnom is­ kazu tačno. Ovo bi bio i brži i jefti­ niji postupak, a vlasti bi sa većom lahkoćom i brzinom uredovale. Do sada su zemljoposjednici pljač­ kani i guljeni od nahuškanih masa, a sada ako pri ovome ostane biće pljačkanje od državnih vlasti. S toga je naš poslanik Fehim Kurbegović upravio brzojavni upit na mi­ nistarstvo finansija, da se ovi poslovi oproste od svih pristojbi ili da se procedura na gore spomenuti način olakša. Zemljoposjednicima na znanje. Po? I , ; ; Eksport suvih šljiva, koji je — kako . je općenito poznato — jedan od naj­ važnijih naših izvoznih artikla, nije mogao biti u tolikoj mjeri kultivisan, u koliko se to odnosi na vrst i koli­ činu naših šljiva. Glavna krivnja le­ ■ žaše u tome, što se je moglo oprav­ ! danoj želji sjeverno- i zapadnoevrop­ skih veletrgovaca, i to iz razloga ne­ stašice etivaža tek djelomično udovo­ ljiti, a da bi mogli ovu robu trajne kakvoće, zdravu i u sandučiće zapakovanu svojim maloprodavaocima nuditi na prodaju. Vodeći računa o ovoj nestašici, po- j dig’a je »Bosna«, dioničarsko društvo za iskorišćavanje voća i industriiu konzerva, u Sijekovcu kod Bos. Broda etivažu na osnovi najnovijih mašinerij- j skih i kemičkih otkrića. U ovom podu­ i zeću etivirane suhe šljive ne samo da su savršeno sterilizovane, pa stoga za ljudski užitak po volji za dulje vrijeme konzervisane, nego i prekrivene za oko tako rekuči ugodnim, Ijepim sjajem. I Ovo, kao i oprema ploda u sandu­ cima. koji posao ni najmanje ne upliviše na rezultat prije toga obavljene sterilizacije, odgovaraju osnovn'm za­ i htjevima kupaca u inostranstvu. Velečina etivaže, kao i povoljna si­ tuacija na križoputu normalnih i uskotračnih željeznica, te neposredan polo­ žaj uz Savu omogućuju pokriće svake kvantitativne potrebe suvih Šljiva. Gospodarstvo. Izvještaj o novinarskom kougresu od našeg gl. urednika g. Kor- što su mnogi kot. sudovi zatezali sa izdavanjem gruntovnih izvadaka zemljoposjednicima, koji ih trebaju radi prilaganja molbi za isplatu seli? šta i time im se onemogućavalo da se pripomognu, stoga je nar. posl. Fe? CN. Fr. Pr.) him Kurbegović intervenirao kod pravosudnog odjeljenja zem. vlade. Francesko4urski sporazum. Day? Pravosudno odjeljenje uvaživši Ii Express?u« javljaju iz Carigrada, sve razloge izdalo je dvije hitne da će se uskoro potpisati francusko? naredbe na kot. sudove gdje im se turska konvencija i da se nekoliko j nalaže da u ovim slučajevima izdaju francuskih zarobljenika, koji su os? svaki dan za uredovnih sati gr. iz? lobođeni, spremaju, da se ukrcaju vatke i đa se reŠavaju kao stvari hit? na lađe. ne naravi. Za svako zatezanje ili Mirlditi dobivaju pomoć. Alban­ nekorektnost, usljed učinjenjc pri? ska plemena u Skadarskoj Malesiji tužbe biće dotični organ pozvan na koja su potpuno solidarna sa miridit- najstrožiju odgovornost. skom republikom, pošla su u Miriditima. Sad se vode borbe jeci Rijoli, u okolini skadarskog između ustaša i trupa tiranske Страна 3 Strana „ПРАВДА" - „PRAVDA* ■ । : ; i I * SrfdnjošboIsRe stipendije. Pokrajinska Uprava za Bosnu i Her­ cegovinu podijelila je za školsku go­ dinu 1921.122. ove stipendije đacima | siednjih škola musi, vjere : (7000 4. U Velikoj Realnoj Gimnaziji u Banjoj Luci: Zjajo Rasim 2.000 K. Mehmeda? gić Tajib 2.400 K. Torić Halil 2.400 K, Pezić Hakija 1.200 K, Maglajlić Ekrem 2.400 K, Moralić Hajrudin 1.000 K. Alihodžić Asim 1.000 K, Šatrić Šefik 1.000 K, Baručija Nazif 1.000 K, Skopljak Asim l.OOO K, Zja? jo Ibrahim 2.000 K, Beširević Murat 2.000 K, Babić Ibrahim 2ЈХИ) K, Ba? bič Muhamed 2.400 K, Alagić Said 2.400 K, Beširević Husein 2.400 K, Filipović Ibrahim 2.400 K, Filipović Omer 1.600 K, Filipović Safet 2.000 K, Filipović Husref 1.200 K, Ćevro ' Saćir 2.400 K. 5. U Velikoj Realnoj Gimnaziji u Tuzli: Rustanbegović Mustafa 2.400 K. Mulalić Ibrahim 2.400 K. Bešlagić JŠefik 2.400 K, Berbić Osman 2.400 1. U Velikoj Gimnaziji u Sirajevu : K, Muftić Hazim 2.4СХ) K, Aganović Nurudin 2.400 K, Efendić Hašim DŽonlagić Čamila 2.000 K., Ruždić 2.400 K. Mulabećirović Mehmedali? Muhamed 1.000 K, Bisić Mehmed 1.000 K, Ahić Naših 2.400 K, Kulović i ja 2.000 K, Hađžimehmedovie Izet Mujo 3000 K. Kulović Salko 3.000 K, 2.000 K. Tihić Ahmet 1.60O K, Hif? ziefendić Ćazim 2.000 K. Tirić Dže? HaliloviĆ Hašim 2.000 K, Kadić Muha­ mal 2.400 K, Muratbcgović Husein med 1.000 K. Čengič H’lmo 2 000 K, Čohadžić Hasan 1 000 K, Glibić Hafa 2.400 K, Omersoftić Alija 2.400 K. 1.000 K, Imamovič Nezir 2.400 K, Džinić Muradif 2.400 K, Džamdžić ČohadŽ ć Mesud 2.000 K Sočić Ibra- tRasim 2.00 K, Bajraktarević Meh? med 2.400 K, Šakić Safet 2.400 K. him 3.000 K, Balagija Abduselam Krdžalić Hakija 2.400 K, Obralić 3.000 K, Prohić Husein 1.500 K, KaAbdulganija 1.600 K, Delibegović rahasanović Abida 1.000 K, Čamo RaMujo 2.400 K, Mazalović Ibrahim sim 3.000 K. Idrizbegović Ekrem 3.000 K, Sarajlić Mustafa 3.000 K, Samić 2.000 K, Fejzagić Abduselam 2.400 K, Fafizović Sadik 1.000 K, Sehić lb? Nurko 3.000 K, Hadžialić Safet 2.400 rahim 2.400 K, Čaušević Sadik 2.400 K, Smailbegović Rizah ЗлОО K, Hakruna. sandedić Šefket 1.000 K, Hrelja Mu* hamed 3.000 K, Beganović Almasa 3.000 K, Sultanović Abđul-Aziz 3.000 K, Akšamija Ahmed 3 000 K, Brankoković Ahmed 2.400 K, Ajanović Ragib 2.000 K, Rezaković Mustafa 3.000 K, Mulabdić Nedžib 2.400 K, Limić Teufik 3.000 K, Limić Rešad 2.000 K, Đuvić Ahmed 2.000 K, Tanović Ulfeta 3.000 K, Vukotić Kalima 3.000 K, Kamić Šamija 3.000 K, Behmen Mu­ hamed 3.000 K, Dervišić Smaii 3.000 K, Ekić Sejfulah 2.000 K. 2. U Velikoj Reaki u Sarajevu. Šamić Midhat 1.000 K, Dubravić Hilmija 1.000 K, Čokić Ćamil 3.000 K, ZildŽić Ata 1.000 K, Fazlibegović Asim 3.000 K, Hasandedić Šemsudin 1.000 K, Tihić Salih 2,000 K. a HadŽizukić Hamid 3.000 K. 3. U Velikoj Gimnaziji u Mostaru: Koiarević Ragib 3.000 K, Kolaković Paketni saobraćaj s Mađarskom. Hajrija 1.603 K, Fazlagić Velija 2.000 K, U smislu otpisa ministarstva pošta Hunjić Jusuf 3.000 K, Bostandžić Agan i telegrafa br. 53291 od 31. avg. t. g. 3.000 K, Sarajlić Alija 2.000 K, Kapezapočeo je počam od l. sept. t. g. i tanović Osman 2.400 K, Defterdarević i direktni paketni saobraćj s Mađar? Aziz 3 000 K, Salković Husein 3.000 K. i skom. Alihodžić DŽemal 3.000 K, Kurtović Paketi se primaju do 20 kila, a po Fejzo 3.000 K, Kapidžić Sabit 3.000 K, vrijednosti do 1000 franaka dinara). Bašagić Husnifa 3.000 K. Kosović Der­ viš 3.000 K, Pašič Sulejman 1.000 K. Trebović Šefko 2.000 K, Burina Ragib 2.400 K, Resulbegović Muhamed 3 000 K, Rizvanbegović Omer 3.000 K, Rizvanbegović Cemal 3.000 K, Rizvanbegović Zineta 2Л00 K, NikSić Mustafa 3.000 K, Tanović Tahir 2.000 K, Tanović Mehmed 2 000 K, Tanović Вајго 2.000 K, Zametka Atif 3000 K, Begić Husein 3.00J K, Kapetanović-Gavran Hifzija 3000 K, Kapetanović Džemil 3.000 K, Alagić Hasan 2.000 K, Ibruh Ibrahim 3.000 K, Čampara Omer 3.000 K, Dilberović Asim 1.600 K, Hasanbegović Kasifn 3.000 K, Krvavac Uzeir 2.000 K, Pašić ^afet 3.000 K, Pašić Munib 2.000 K, Pašić Salko 2.000 K, Tanović Edhem 2.000 K, Nametak Abdurahman 1 000 K, Mursel Ekrem 1.000 K, Lakišić Ibrahim 1.600 K. Brkić Zejina 1.200 K. Ćurić Hajrudin 1.000 K, Čišić Hasan 1.600 K. Drljević Mustafa 1.200 K, Deronja Mehmed 1.000 K, Aiikalfić Fazlija. 1.000 K, Balić Šefkija 1.200 K, Selimbegović Šefkija 1.200 K, Hujdur Ćamil 1 000 K, Karamehmedović Sabrija 3000 K. Konjhodžić Šaćir 1.200 K, Mahić Mu­ hamed 3.000 K, Muminagić Hasan 3.000 K, Tančica Ibrahim 3.000 K, Vukovac Hasan 3.000 K, Dizdarević Abdulah 3.000 K, Gujić Mustafa 3.000 K, Hajdarović Abduiah 3.000 K, Mujezinović Hasan 3.00“ K, Sadiković Muharem 3.06 K, Zuhrić Alija 3.000 K, Dizdar Hamid 3.000 K, Golubić Meh­ med 3.000 K, Burina Safet 3.000 K, Pezo Mustafa 3.000 K, Karamehmedović Mustafa 3.000 K, BuzaUko Edhem 3.000 K, Koso Šaar 3 000 K, Dilić Sajto 3.000 K. Kapidžić Hamdija 3.000 K, Tanović i Junuz 3.000 K, Čerkić Mustafa 1.600 K, ; 6. U Velikoj Gimnaziji u Bihaću: Tatarović Omer 2.400 K, Kesero vić Osman 2.400 K, Omanović Esad 2.000 K, Mustedanagić Mahmuđ 2.000 K, Kulenović Kapetanović Hu? sein 2.400 K, Kulenović Smaii 1.600 K, Krupić?Kapetanović Mehmed 1.000 K. Čehajić Enver 2.400 K, Baj? butović Kulenović Ahmed 2.400 K, Bahtijaragić Bahtijaraga 2.400 K, Vajzović Muharem 2.409 K, Zjakić Husein 1.000 K, Hodžić Omer 2.000 K, Mehičić Mehmed 2.400 K. Kule? nović Jakub 2.00(1 K. Kulenović Ha? kija 2.400 K. 7. U Nižoj Gimnaziji u Lijevnu: Jeleč Adem 600 K, Borić Muha? rem 600 K, Lemo Hamid 600 K, Zelj? ković Zejir 1.600 K. Radaslić Mah mud 1.600 K. 8. U Nižoj Gimnaziji u Derventi: Čeliković Sulcjman 2.400 K, Sma? jilbegović Fethulah 2.400 K, Krajiš? nik Alija 1.000 K. Saračević Hasan 2.000 К.^ 9. U Nižoj Gimnaziji u Prijedoru: Pašalić Sefik 2.000 kruna. 10. U Nižoj Gimnaziji u Brčkom: Rustanbegović Osman 2.000 K. 11. U Nižoj Gimnaziji u Gacku: Babović Rešid 1.600 K. �Strana 4 Стпанз ПРДНДА* — Broj 332 Број QRAV'OA* Ministarstvo Finansija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 7°lo državni investicioni zajam g. 1921. u iznosu od Din. 500,000.000. POZIV NA UPIS Ministar Finansija Kraljevine Srba, Hrvata I DBr. 7941 uzakonjene članom i Slovenaca, na temelju Uredbe od 27IV1. 1921. | poziva na upis 130 Ustava П državnog investicionog zajma 1921. u nominal. iznosu od Din. 500,000.000. Ovaj je zajam investicioni i upotrebiće se isključivo u svrhu općega dobra kao: opravke, dopravke, i proširenja že­ ljezničkog saobraćaja, "podizanja novih, i dovršenja započetih željezničkih pruga, uređenja i podizanja pristaništa, puteva, drumova i t. d. Nominalni iznos zajma je Din. 500,000.000, izdat al pari, u komadima po Din. 100, 500, 1.000, 5.000 i 10.000, u 50.000 serija po 100 brojeva, a kamate su 7% godišnje, koje se isplaćuju dekurzivno bez ikakovih odbitaka, u polu­ godišnjim kuponima, i to 15. marta i 15. septembra svake godine kod svih javnih blagajnica i ovlašćenih novčanih za­ voda, bez ikakvih odbitaka poreza, biljega i taksa. Prvi kupon dospjeva 15. marta 1922. Za vrijeme od 10 godina ovaj se zajam ne može konvertirati, ni u tom roku kamatna stopa smanjiti. U slučaju da se zajam nakon 10 godina konventira, ima se sopstvenicima obveznica ponuditi isplata u nominalnim iznosu. Zajam je amortizacioni i izdaje se na 50 godina. Amor­ tizacija počinje 4. godine nakon emisije, i vrši se jedanput godišnje kod Generalne Direkcije Državnih Dugova, izvlače­ njem ili otkupom, po uređenom amortizacionom planu, koji je na obveznici utisnut. Zajam je obezbjeđen hipotekom, a potrebna suma za anuitet (kamate i amortizaciju) unosiće se svake godine u budžet, a za pokriće služiće u prvom redu dohodak dotičnog investicionog objekta. Kuponi zastaravaju za 5 godina nakon dospjeća, a iz­ vučene obveznice 30 godina nakon izvlačenja. Zajam će biti kotiran na svim domaćim burzama. Obveznice ovog zajma ravnopravne su sa ostalim držav­ nim obveznicama; uživaju pupilarnu sigurnost, mogu se po­ lagati kao kaucije, upotrijebiti za fondove, zadužbine, depo­ zite, kod svih javnih blagajna i privatnih poduzeća. Obveznice mogu se lombardovati kod Narodne Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i njenih filijala, prema zakonskim propisima. , Obveznice i kuponi ovog zajma oslobodjeni su svakog sadanjeg i budućeg poreza i prireza, kako državnih tako i ostalih (oblasnih, okružnih, sreskih i općinskih) kao i svih taksa i dažbina u Kraljevini. Upis će se vršiti od 1. do 30. septembra 1921. kod svih novčanih zavoda Kraljevine Srba, Hrvata i Slove­ naca, po gore spomenutim uslovima (za svakih 100 Din. obveznice Din. 100’—u gotovom). Za kontrolu upotrebe ovog zajma izabraće se jedan parlamentarni odbor. Po utrošku celoga zajma podneće Ministar Finansija Narodnoj Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz­ vještaj o cjelokupnoj upotrebi njegovoj Beograd, meseca jula 1921. Ministar Finansija Agrarna Direkcija za Bos, i Herc. Dr. Košta Kumanudi v. r. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, Broj: 23680 921. jer je jedini spas našeg težaka u zas Sarajevo, dne 31. aug. 1921. drugama, jer će zadruge provesti D 3 CD B CD B CD ■ CD П CD 0 CD 8 CD ■ CD ■ CD Suvisnost Л intErvencije pri kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuL UkvldacHI JnnETovshih odnosa. turnog sela nema ni bogate ni kub I i sva gamad mora poginuti, ako upotri- ! turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplab I jebite moja najbolja iskušana i posvuda Premda je Oglasom 23747 od 16. no: »Središnji savez jugo« ov. mj. potanko objavljeno, kojim na­ I hvaljena sredstva kao: protiv poljskih slavenskih seljačkih z a« i kućnih miševa K 12' — , za štakore K činom se mogu da postignu avansi druga u osnutku u Šarajes na naknade, ipak se dnevr.o dešava 16*—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. v u«. Oglašujte u „Pravdi" Miševi, štakori, stjenice i žohari Oglas. slučaj, da se za pojedine stranke preduzimaju različite intervencije u pravcu, da se preko reda udovolji pojedinim molbama. Pošto je svako uvaženje koje molbe izvan reda, kojim je stigla, posve ne­ moguće i isključeno, a povrh toga otpočeti će i opća likvidacija u zemlji odmah, čim stigne zatraženi kredit za provođenje likvidacije, upozoravaju se stranke ponovno, da se kane svake intervencije, koja je prema izloženome samo suvišna i bezuspje na. Agrarni Direktor: (3—3) I — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 —. Za moljce po K 10 i 20, prašak i za buhe po K 10*— i K 20'—, prašak ' za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, i mast za uši na glavi K 5’—i 12'—.Mast I I za uši na blagu K 5*— i 12'—. Prašak proti mrava K 10'— i 20*—. Razašilje pouzećem Zavod za eks■ port M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. i I Petrinjska ul. br. 3. 131. i Feifalik. MF’ Preprodavaocima popusti _ / 0GLASIVANJE « u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ui. 31. :; Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o.ooo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima »loSke na knjižice i na tekući raćnn te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se ■vim poslovima, koji zasijecaju u bankovna struku. Kupuje dobra u svrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebčtine. ICDSCDBCDBCDBCDIICDOCDHCDBCDB Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000' . Ulošci preko K 25,000 000—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajem. Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3d48c919fb00ffb50c68da31e4c9591a.pdf c43de59a3e29b4cfa76da10ebe79c805 PDF Text Text PO* A1UNA U GOTOVU PL ATENA. Pojedini broj Ц, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 95 (333) Čekovni račun post štedionice ll 1Q Sarajevo, utorak, 13. septembra 1921. (5. Muharema 1340.) Novinarski kongres u Splitu. ib Prvi kongres JugosL Novinar­ skog Udruženja, što je prošle hefte držan u gostoljubivom glavnom gradu Dalmacije, ima osobito značenje. On nije bio samo manifestacija staleške svijesti naših novinara, nego je - za­ slugom svijesnih Dalmatinaca — do­ bio karakter sjajne manifestacije na­ rodnog jedinstva i slavenske uzajam­ nosti. Rodoljubivost i patriotski žar, kojim su kipili gradovi i ubave palan­ ke kršne Dalmacije, u čijem krilu naiđosmo na tako topao i bratski pri­ jem, otvoriše nam nove vidike i jake podstreke u radu za veliku i, u Dal­ maciji tako razvijenu, svijest o jedin­ stvu naroda. Pohod u ovu rodoljubivu pokrajinu značiće dakle i jedan velik korak u razvoju naše štampe, jer će samo kamena srca ostati besćutna na onaj spontani ižljev jugoslavenskog žara; koji tako divno grije rodoljubiva srca kako dalmatieskog građanina ta­ ko isto i njenog mukotrpnog seljaka. Učinili bismo jedno veliko svetogrđe, kad bismo na rad kongresa prešli pri­ je nego li opišemo veličanstveni do­ ček, što ga je Dalmacija priredila svo­ jim gostima iz široke Jugoslavije No isto tako osjećamo i svu težinu ovog zadatka, jer ne znamo ni kako da to prikažemo, ni odakle da počnemo. Da govorimo o Splitu i njegovim mani­ festacijama, učinićemo krivo Hvaru, Jelsi, Trogiru i ostalim mjestima, koja nam s istim žarom otvoriše dragocje­ nu riznicu svog plemenitog gostoprim­ stva i bratske ljubavi. Da opisujemo krasote prošlosti, učinićemo krivo div­ noj sadašnjosti; da uđemo u detalje nagrdićemo skladnu cjelinu, koja nam je svima dočarala bajne slike iz hi­ ljadu i jedne noći. Biće dakle najpri­ kladnije, da se divimo svemu i nije­ mim poklonom odamo počast svi­ ma, koji nam pružiše ovaj divni uži­ tak bratskog zagrljaja i prirediše baj­ no snatrenje, koje nam je dočaralo svu zamamnost i veličinu naše velike i krasne Domovine. Čast ti, Dalmacijo; duboki vam naklon braćo Dalmatinci! Sam kongres tekao je vrlo glatko i dosta stvarno. Izuzam malo burnije rasprave o rezolucijama glede slobode štampe, nije bilo skoro nikakvih upa­ dica. Prva je sjednica bila manifestaciona. U ime priređivačkog odbora po­ zdravio je goste kolega K i s i ć toplom besjedom, u kojoj je naglasio važnost saveza sa braćom Česima, koji treba da se kod nas osjećaju kao u svom domu. Ostalu braću pozpravlja kao Jugoslavene, koji su Dalmaciji jednako mili i koja ih srdačno pozdravlja i ra­ di toga, što će im se ovom zgodom pružiti prilika, da upoznaju „ovo naše more i primorje, na kojem je buduć­ nost naše države«, U daljnjem izvađanju podvukao je vrlo snažno eko­ nomsku važnost Dalmacije i završio i ' pozdravom predstavniku pokrajinske uprave i delegatima općina. Predsjednik Udruženja N i kolaj ević sjetio se je toplim riječima Kralja ; Oslobodioca (Slava mu I) istaknuvši I da su jugoslavenski novinari — do­ šavši u Sphl osjetili, đa ovamo tre- ‘ ba da dođu svi oni, koji se kolebaju i ne vjeruju u pobjedu našeg rasnog ideala, jer će ovdje ojačati svoju volju i postići vjeru u nasu konačnu po­ bjedu. Svršio je predlogom, da pred­ sjedateljem prve sjednice bude don Jure Bijankini. (Burno odobravanje.) Zatim su govorili: predstavnik pokra­ jinske uprave g. Dr. K a t a 1 i n i ć, na­ glasivši veliku ulogu štampe; predstav­ nik gradske općine g. prof. Barač, izjavivši veselje Splita radi ove počasti i naglasivši, da je ovaj najhrvatskiji grad davno prebrodio krizu o pitanju । srpstva, hrvatstva i slovenstva. Njego­ ve riječi „Split, koji je najhrvatskiji grad, osjeća jednako srpski kao Beo­ grad i jednako slovenski kao Ljublja- ■ na“ izazvale su buru oduševljenja i ; pljeskanja. Završio je apelom, da bi । naša štampa pridonijela izravnanju opreka u narodu i odgajala ga u spa- i janju svih dobrih narodnih osebina 4 kao izrazu otmjenosti i viteštva, kojim smo se oduvijek odlikovali. (Buran aplauz) Zatim je uzeo riječ predsjed­ nik sindikata čehoslovačke štampe g. Dr. Svatek, da se vrlo dirljivim slo­ vom sjeti pok. kralja Petra i pozdravi Njegova dostojnog nasljednika, a onda se je zahvalio na pozdravima i pro­ govorio o zajednici interesa našeg i čehoslovačkog naroda, zagovarajući konvenciju naših pera, kao što su na­ še države sklopile konvenciju mačeva. Iza njeg je govorio g. Bijankini nahvalivši na izboru, hvaleći pomoć Čeha i izrazivši želju, da dočeka u Splitu i kongres svih slavenskih no­ vinara. Ruski publicista K limenko zahvaljuje na manifestaciji za njegovu domaju i želi, da velika ideja slaven­ ske solidarnosti što skorije urodi že­ ljenim plodom. Posljednji je govorio slovački novinar g. Pavlou diveći se Dalmaciji i zahvaljujući joj na brat­ skoj susretljivosti. Na drugoj sjednici (od poneJeljka) ustanovljeno je, da je na kongresu prisutno 66 novinara sa 167 glasova i to od sekcije Zagreb 61. Ljubljana 49, Subotica 27, Beograd 22, i Sara­ jevo 8. Usvaia se predlog g. Vinavera, da se rezolucijom izrazi dubo­ ka bol radi katastrofe, koja je uslijed gladi zadesila ruski narod i pozovu svi novinari, da što izdašnije podupru akciju za sakupljanje priloga za glad­ nu bratsku Rusiju. Zatim je tajnik Radosavljević čitao svoj izvještaj, o kojem se je razvila dalja rasprava, pa pošto je označen krnjim i nepot­ punim, zaključeno je, da se ustupi po- ebnoj komisiji. Iza toga je na predsog predsjednika usvojen ovaj pozdrav Iralju : »U tuzi cijeloga naroda za vlakaocem, koji je uvijek osjećao težnje dstorije, učestvuju punim srcem i puinim uvjerenjem jugoslavenski novinari Monarh, koji je tako sjajno pokazao, da se može biti i državnik i skrupu­ lozni poštovalac građanskih sloboda, ostaće uvijek znamenit, i mi, jugosla­ venski novinari, molimo Vaše Veli­ čanstvo, da primi naše najdublje saučešće i našu nepokolebljivu odanost kao i našu tvrdu želju, da Vaše Veli­ čanstvo što prije ozdravi i da sin Pe­ tra Osloboditelja ide i nadalje stopa parna svoga Oca“. U nastavku sjndnice po podne podnešen je izvještaj komisiji o radu taj­ ništva te izvještaji pojedinih sekcija. Razvila se opširna rasprava i na kon­ cu velikom većinom prihvaćena Korkut-Kovačevićeva rezolucija, kojom se bivši sekretar Udruženja g. P i j a d e stavlja pred časni sud beogradske sek­ cije radi toga, što je iskrivljeno Štam­ pao društvena pravila i u prvom broju »Novinara« iznio još i drugih netačnosti. Iza tog je blagajnik podnio svoj izvještaj, koji je primljen na znanje. Čeh Vavžinek govorio je o važno­ sti novinarskih kongresa i isporučio pozdrav Praga, a onda su izabrane razne sekcije i sjednicu odložena! U posljednjoj sjednici od srijede sa­ slušan je referat kolege Ekara o ko­ lektivnom ugovoru između novinara i vlasnika listova i nakon manje dis­ kusije u cijelosti prihvaćen njegov nacrt ugovora. Izrečena mu je i zapis­ nička hvala. O penzionom fondu re­ ferirao je kolega K o v a č i ć, te je pri­ hvaćen njegov predlog, po kojem centralna uprava ima dužnost, da po­ radi o tom. kako bi se ovo pitanje uredilo uz sudjelovanje države isto kao u Čehoslovačkoj. Isto je tako prihvaćen Kcvačićev predlog, da glede bolesničkog fonda svaka sekcija stupi u vezu sa Okružnim Blagajnama. Usvojen je i njegov predlog. da se izrada nacrta novih pravila prepusti novoj centralnoj upravi. Zatim sr pre­ šlo na izbor nove uprave, pa je usvo­ jen predlog kol. Bo^nemise, da do izmjene statuta ostane stara uprava. Upražnjena dva mjesta popunjena su Hafnerom i Jelencom, sekretarom je izabran g Momir Nikolić, a ostavka S. Korkuta nije primljena na znanje. Usvojen je predlog kol. Šafrane ka o povišenju članarine, zaključeno da se prečisti afera kolege Komađinića sa predsjednikom nar. skupštine gosp. drom Ribarom i donešena odluka, ko u buduće može doći na kongres. Dalje je usvojena rezolucija Kobasica-Vildera, kojom se od vlade traži što brže donešenje zakona o zaštiti autorskog prava. Najinteresantniju ie sliku pružio kongres prilikom rasprave o vladinom gušenju štampe. Posebni odbor pred­ i ■ i ' i i I j ; i I I ' I i ! I I i • i . Godina Ili. ložio je dvije rezolucije: jednom se zahvaljuje nar. poslanicima novinarima, koji su zagovarali stajalište Novinar­ ske Konstituante, a kude ол>, koji su bili mlaki u tom pitanju, a drugom se osuđuje drakonsko plijenjenje novina. Proti prvoj rezoluciji ustali su oštro gg. Kobasica i Vilder i izazvali oštre prijekore, naročito od Slovenca Smodeja, koji je inače vrlo hladan i objektivan. Pored sve uzrujanosti ipak je odbor pristao, da povuče prvu rezoluciju, pa je tako jednoglasno prihvaćena samo druga rezolucija, koja glasi: »Jugoslavenski novinari sa svojeprve redovne skupštine u Splitu г. ajo d r j e š i t i j e protestu je protiv gušenja slobodeštampei traže.. da se dio Ustava, koji govori o štampi. najtačnije održava; da se smjesta obustavi svako nejednako cenzurisanje, gaženje, proganjanje, plijenjenje i zabrana izlaženja slobodne štampe sa strane administrativnih i političkih vlasti protiv izričitih ustanova Ustava. Ujedno traže, da se smjesta ukine va­ ljanost austrijskih i madžarskih reak­ cionarnih zakona o štampi, koji danas služe kao sredstvo za njeno gušenje, nejednako plijenjenje, zabranji'anje i proganjanje. Traže, da se što prije donese jedan moderan zajednički zakon o štampi, po kojem će biti mierodavan Forum u kvalifikovanju pi­ sanja štampe jedino i isključivo samo slobodni i nezavisni sud, a ni u ko­ jem slučaju administrativna ili poli­ tička vlast. Do donošenja pak toga zakona traže, da Narodna Skupština,, uz potrebne izmjene u liberalnom duhu., smjesta protegne srbijanski zakon o štampi, u formi jednog pravilnika, na cijelu državu kao mjerilo jedinstvenog postupk u cijeloj zemlji«. S ovim u savezu prihvaćena su na predlog Kovačevića i ova dva zaključka. 1. Pošto je Ustavom predviđeno donašanie novog zakona o štampi, za­ ključuje glavna skupština J N. U., da se pozove vlada, da kod sastavljanja osnove ovakovog zakona sazove an­ ketu novinara i uzme u obzir njihoveželje i predloge. 2. Glavna skupština J. N. U. zaklju' Čuje: 1. da se pozovu svi časni su­ dovi sekcija, da najenergičnije postu­ paju protiv onih novinara, koji zlo upotrebljuju javnu riječ i u težim slu­ čajevima da ih se isključi iz udruženja . — 2. da isto tako istupe protiv onih novinara i listova, koji vrijeđaju autor­ sko pravo i bez navoda izvora preštampavaju članke i posebne infor­ macije drugih listova. Konačno je pretresen predlogo bes­ platnim želj. kartama i zaključeno, da se stupi u dodir sa Udruženjem Čehosl. Novinara radi sklapanja konvencije između njihovog i našeg udruženja. Time je kongres završen uz toplu zai hvalu gradu Splitu i Dalmaciji. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune, i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V �Страна 2 Strana jeta. koje sa zebnjom u srcu očekuju gladnu zimu i proljeće, uposli« Opasnost od nezaposlenosti. Ogromni potrošci svih fabrikata i pomanjkanje radnih sila za vrijeme velikog svjetskog rata stvorili su da­ našnju. bajoslovnu skupoću svih potrebština za život. A ta ista skupoća nagnala je veliku množinu potrošača, da svoje potrebe smanji na minimum, a nekojih da se opet posve odreče i proglasi ih luksuzom, koji sebi mogu priuštiti samo ratni i drugi bogataši. Smanjivanje potreba, a prema tome i potrošnje, imalo je kao nužnu poslje­ dicu redukciju u proizvađanju, jer je opće poznato, da kapitalisti, odnosno ■abrikanti produciraju samo dotle i u tolikoj mierh dok im se to obilno isplaćuje. Čim to prestane, om ili obu­ stavljaju ili smanjuju proizvodnju. Naravna pošljedica toga jest otpuštanje radnika, koji su upućeni jedino na to vrelo prihoda. Uposlenost u tim podu­ zećima bila je vrelo njihove egzistencije; obustavom rada presahlo je to vrelo, odakle radnici dobivaju sredstva za uzdržavanje sebe i svoje familije, ■ostaju bez mogućnosti za uposlenost, pa po tom i za zaradu i padaju u groznu materijalnu bijedu. Svakim danom možemo Čitati, kako pojedine fabrike u Americi, Engleskoj u drugim industrijskim državama obustavljaju ili smanjuju rad i otpuštaju radnike. Na taj su način ostale stotine hiljada pa i miiioni neuposlenog radništva. Da se ti brojevi srnanje poduzimaju pojedine države razli­ čite mjere: zabranjuju pridclazak radnog svijeta iz drugih zemalja, naređuje prisilno održavanje rada u tvornicama, daju im potpore iz državnih sredstrva rtd. Val ovoga svjetskoga zla zahvatio je i našu zemlju 1 ako smo mi poglavito ratarska zemlja, ipak se je i kod nas bila počela razvijati industrija i znatan dio naroda nalazio je zaradu u industr jskim poduzećima. S jedne strane općenita kriza u industriji, o kojoj smo u početku govorili, a s druge nehaj i nesposobnost naše vlade učinili su, da je i u ovoj kod nas mladcu grani privrede nastao potpuni ili djelomični zastoj, te su tako i mase našeg radničkog svijeta# ili ostale nezaposlene ili su pak u strahu, da to budu. K tomu je pridošla i okolnost, da je sila jedna ruskih izbjeglica došla u našu zemlju i zaposjela sva mjesta, gdje su mogli naši radnici da se za­ posle. U zadaje vrijeme su počeli stizati izbjeglice i iz Baranje, pa se i oni namještaju u različita poduzeća. Sva opasnost ovoga zla još se ne ispoljava u cijeloj svojoj jakosti poradi toga, jer znatan dio radništva može naći zaradu u poljoprivredi dok traje ljeto i jesen. Ali kako će to trajati još vrlo kratko vrijeme, jer se sve [ ) i • . ■ i . i : ! . j i ; | i 1 ' < | i ■ ' | i ' I ' ' 1 ' I . ' • PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Uistinu s dubokim poštovanjem u mi­ slima stupih pred ulaz u avliju. To su lijepo i ukusno podignuta kamena vrata u obliku rimskih triumfainih vrata. Nad njima je preko cijele ši­ rine velika mramorna, bijela kao snijeg, ploča, na kojoj su izrezana arap­ ska slova s takom tačnošću, umjet­ ničkom vještinom i lijepim ukusom, da se svatko mora začuditi i upitati sama sebe zar su ljudi mogli ovako šta učiniti s onim primitivnim halatom i pred toliko stotina godinu? A još više porožava ona divna pozlata, koja eto na kiši, vjetru i suncu izdrža stotine godine i danas izgleda, kao da je prije dva tri dana postavljena. Slova upravo gore na suncu, a oko daske je i po cijelim vratima lijepa i isto tako stara mozaika, složena u čarob­ nim figurama i uresima istočne fan­ tazije i ukusa. Mozaika je u pet boja, koje su tako lijepo, ukusno i umjet­ nički složene, da upravo miluju oko. Prevladavaju tamno-modra, plava, žuta i bijela boja, dok je crvena rjeđa. A ova je mozaika navučena na nevje­ rojatno tvrdoj cigli, koja je rezana u kvadratnim ili deltoidskim formama. S vrata je lijep pogled na avliju pred samim ulazom u grobnicu Avlija je Број 338 Broj ЛРАВДЛ* — „PRAVDA** I . * ' | i ■ više približuje zima, kada prestaju sve radnje na polju, to se strah od ove opasnosti sve više osjeća, a po­ treba, da se predusretne tome zlu, sve to imperativnije nameće se. Izgleda, da naša vlada rije svjesna, odnosno nije još uočila cijelu opasnost toga zla. pa za to ne poduzima još ništa. kako bi se predu svelo tomu. Čini se, da vlada drži, da je ona ispunila svoju dužnost i otklonula svu opas­ nost po zemlju te jednom za uvijek riješila radničko pitanje time, što je izdala zakon za zaštitu države. On će biti hamajlija od sviju opasnosti. Nu ako ona tako rezonu je, onda se ljuto vara Time su doduše posliedice ko* munističkog rada sad za sad uklonje­ ne. ali uzroci, radi kojih je komuni­ zam mogao u našoj zemlji uhvatiti korijen i razviti se, tirhe se ne ukla­ njaju. Treba uvijek imati na umu činje­ nicu, da su pristaše komunizma po­ najviše rekrutovani iz radničkih slo­ jeva. A ii slojevi nisu mogli teoretskim putem, dakle iz osvjedočenja dospjeti u komunističke redove. Njihovo ne­ zadovoljstvo s materijalnim položajem, u koji su radi ratnih posljedica do­ spjeli, izrabili su teorijom komunizma fanatizirani agitatori, spekul nti i ra­ zličiti drugi razvratni elementi i us­ pjelo im je utuvili tom svijetu u gla­ vu, da je komunizam upravo onaj Eldorado, u kome teče med i mlijeko i u kojem će oni moći sretno živjeti bez velikih napora, koje sadašnji nji­ hov život i društveno ustrojstvo za­ htijevaju. Oni su uspjeli uvjeriti rad­ nički svijet, da su svi ostali građan­ ski staleži neprijatelji radništva i da su oni krivi njegovoj bijedi. Ovdje treba vlast zagrabiti i sa« vjesno početi da liječi. Ne samo da ne smije davati povoda povećanju i proširenju nezadovoljstva nego tres ha u granicama mogućnosti nasto# jati da ukloni i uzroke dosadašnjeg nezadovoljstva. Ako pogledamo ono, što je dosad ućinjemo, vidjećemo, da je nedo« statno, površno i besavjesno uči« njeno. Tako zvana nacionalizacija industrijskih i trgovačkih poduzeća izazvala je toliko trzavica, da su mnoga poduzeća došla na rub pro« pasti. V drugim jc opet radi nesu gurnosti, što će s njima biti, morao da nastane zastoj. Treća radi ne« dovoljne zaštite sa strane države moraju obustaviti proizvodnju, jer ne mogu da izdrže konkurenciju sličnih poduzeća u inostranstvu. () ovome bi svemu morali mje? rodavni faktori da povedu ozbiljnu brigu, te da hitnim mjerama orno« gućc, kako bi se mase radnog svi« isto rako ukusno uređena, a na sre­ dini je šadrvan od bijelog čistog ka­ mena živca. Oko avlije je zid nešto porušen i poharan vremenom i nepo­ godama. Kad stupih u avliju izađe mi u su­ sret sartski »muha« (boda), čuvarove grobnice, istočnim me dostojanstvom pozdravi i odmah mi poče tumačiti historijat ove grobnice i upozoravati me na razne natpise i pojedine dije­ love na vanjskoj strani grobnice. Na dasci je nad avlinskim vratima ispi­ sana mala posveta i opomena potom­ stvu, da ovu grobnicu dade postaviti još za svog života veliki i Bogom milovani zaštitnik i čuvar muslimana Tamurlan Han, koji je bio otac i majka sirotinji i uvrijeđenim. Nijjer čini Гаmurlan Han, da se u ovoj grobnici sahrane njegovi najbliži potomci i rod­ bina muškog koljena, a također i nje­ gov vjeroučitelj i neki ministri’ Л završuje ovaj lijepi i puni plemenitosti natpis riječima Neka Allah blagoslovi ovo mjesto, rahmetJijama bude pra­ vedan i milostiv sudi ja na kijamet danu, a potomstvo čuva od zla i rđavih djela. Sama je grobnica u promjeru po prilici 25 30 metara, a nad njom se uzdiže visoka okrugla kula, koja .se završuje ogromnom kubbom. Sve je ovo sagrađeno od crvene cigle. Cijela je kula ukrašena mozaikom Po istočnoj Perziji. Sjutra dan u ranu zoru krenusmo u pratnji trojice pograničnih окопје- lc i osigurale zaradu, uzdržavanje. potrebnu za Merhum Smailbeg Bukvica. 1872. 1921. Oproštaj. Dragi kolega! Nijesi bio heroj sa bojnog polja, da Ti pišem hvalospjev sa te strane, ali si bio heroj u svojoj službi i u radu za narodno dobro i napredak svoje domovino, pa Ti po­ svećujem ovo nekoliko mršavih re­ daka kao oproštajne slovo. Još od lani si osjećao slabost u svom zdrav­ lju. pa ipak tada nijesi tražio dopu­ sta za odmor, nego si. i uza sve svoje oslabljenje, neprekidno radio i radio, dok nijesi već do kraja oslabio i po nesreći prije 40 dana, dobivši upalu porebrice i pluća, podlegao toj bolje­ tici, i sa svojom smrću ožalostio nas. svoje kolege, a ucvilio svoje stare i dobre roditelje i* vrijednu braću, sve svoje znance i prijatelje! Svi Te žalimo i oplakujemo, jer si bio vrijedan, valjan, dobrodušan, dru­ štven i prema svakom dobar i prija­ zan, a narodnoj stvari dušom i tije­ lom odan; u svojoj službi revan i preko mjere marljiv, obziran i dosto­ janstven; dosljedan, pronicav i opre­ zan u svemu, i sav od dobrote i ple­ menitosti. Neka Svemogući Bog podijeli Tvo­ joj dobroj duši rajsko naselje, a Tvo­ jim roditeljima i braći, te svima pri­ jateljima i dostarima utjehu u uspo­ meni na Tebe’ Počivaj u miru! « Rodio se je u g. 1872. u Rogatici od plemenitih roditelja i u uglednoj porodici Bukvica, starih spahija i ko ijenovića od oca. ucviljenog H. Ahmedbega Bukvice, bivšeg gradskog načelnika, a dobra mu majka potieče od glasovite porodice Škalja. Prvi odgoj i osnovnu školu svr« šio jc u Rogatici, svom rodnom mjestu, god. 1888. Zatim je nastavio nauke u Sarajevu, te jc 5 6 godina pohađao atmejelansku. Drveni ju i kuršumliju medresu, gdje se jc izo« hrazio u arapskom i turskom jezi« ku i svršio početne ilmijjenske na« ukc, te postigao lijepu sposobnost u islamskim vjerskim znanostima, pri čemu jc pokazao svoj talenat i u svom marljivom učenju uvijek je bio u prvima među drugovima, tc ovako dobro spremljen za višu na« obrazbu prešao je u g. 1890. na na« ukc u šer. sudačku školu, gdje je jednako marljivo učio i g. 1894. sa odličnim uspjehom ovaj zavod’svr# šio, tc se posvetio šeriat$ko«sudač« koj službi pri koncu iste godine i bio imenovan šer vježbenikom kod šer. suda u Sarajevu i u ovom 1 ' i ; i ; i i : ( : i I nih žandara put mjesta, u kome se nalaze štab i zapovjednik ovog po­ graničnog rajona. Put nas vodaše cijelo prije podne uvaiom medu gorskim lancima Tu proticaše čisti gorski potok i mi ga nekoliko puta prelažasino. Naši su pratioci Turkmeni u engleskoj službi. Izvrsno su obučeni, jašu na dobrim i jakim konjima, a naoružani su modernim revolverima i izvr­ snim engleskim puškama, u koje se odjednoČ meće magazin sa deset patrona. Kad su Englezi odmah po prevratu u Rusiji okupirah cijelu istočnu Perziju, ovi su sinovi pograničnih gora i planina dobrovoljno stupili u englesku vojnu službu i iz njih je bila formirana pogranična žandarmerijska konjica. Oni stupiše u ovu službu, jer h Englezi izvrsno plaćaju i u svemu ih dobro potpomažu, a s druge ih strane šiljaše na ovaj posao siro­ maštvo i oskudica. Ovdje uz granicu nema ni plodnih polja, niti lijepih pašnjaka. Brda su gola i krševita i nijesu u stanju da dadu stanovnicima sredstva za opstanak. Ja r moj suputnik Grk jašemo na erarnim mazgarna, a Turkmeni su s nama veoma Ijubeznj i pr jazni. U jed­ nom gorskom klani u opazismo s obje strane puta dva-tri stabla, na čijim grančicama bijaše navezano sva sila raznobojnih krpica. 'I u odmah iza sta­ bala vidjesmo oko desetak kabura, a na jednom bijahu i bašluch Po ovom kaburu bijaše namećano mnogo ro­ gova od divljih ovnova. Rogovi su I svojstvu ostao godinu i II mjeseci. I te položivši s vrlo dobrim uspje hom šer. sudački ispit, bio je ime 1 no van g. 1896. šer. sucem u Sara jevu u X. dn. r.. gdje se je i oženio kćerkom tadanjeg vrh. šer. sudije I i njegova zemljaka, učenog i glaso« vitog merhum II. Nurudin ef. Ha« fizovića. I' g. ]9(X). bio jc po potrebi i službe premješten šer. sudu u Fo« i ču. te u g. 1902. promaknut u IX. ' dn. razred. I Foči je služio preko / godina i ovdje je ostavio lijepe uspomene iza sebe, jer jc tu bilo sve onako po starinsku, zapušteno, pa jc valjalo raditi, neumorno raditi. i on je baš ovdje najviše poka zao. šta može učiniti jedan šer. su« dac zas voj narod, kada ima dobru volju i kada hoće. Šer. sud i vakuf« ske stvari zatekao j u velikom ne« redu, pa jc trebalo velike strpljivo . sti i marljivosti, da se to sve do« vede u red. tim više što jc tamoš« nji svijet onda kao graničari j bio nepristupačan reformi i dosta siromašan za veće izdatke, bez čc« ga je teško bilo dati se na uspješan posao. Njega to nije prestrašilo. On je počeo, sve malo po malo, pa jc najprije šer. sud doveo u zavi= dan red, složivši sve spise* i sasta« vivši sve uručbcne zapisnike i in« deksc za sve godine od 1878.’do i 1900.. jer nije bilo ni jednog, pa je u uredovanju zadavalo velike po« teškoće. Iт isto doba počeo jc i sa ; sređivanjem vakufskih poslova, tc je sve vakufe doveo u divan red i prešao na uređenje vjerskih obje« kata, džamija i mekteba, i u ovom imao ogroman uspjeh, jer je sve bilo napola ili do kraja porušeno, pa ie on svojom vještinom kao predsjednik vakuf, povjerenstva, i pomoću naroda, koji se je osvje« dočio o njegovoj plemenitosti, sve popravio, što je bilo ruševno i za« pušteno, a nanovo sagradio više džamija i mekteba, tc bio glavni postrekač kod podizanja novčanog zavoda i mnogo radio za »Gajret«, kojem jc bio i članom utemeljite« licm. Iz Foče je bio premješten u Tešanj g. 1996. i tamo uz burno do« ba narodne borbe za vjersku auto« nomiiu bio podupirač iste i revan radnik u svakom dobrom poslu za svoj narod i domovinu. G. 1910. bilo inu je povjereno prvo mjesto šer. sudije u Sarajevu, pa je ovdje upravo herojskom silom i izvanred« nom marljivošću ovu tešku svoju [ veliki i po nekoliko puta savijeni. Na samom bašiuku nad glavom bijahu [ privezani veliki i lijepo s komadom i lubanje odsječeni rogovi. Odmah tu uz ' ovaj mezarluk protiče potočić i mi ■ sjahasmo, da se malo odmorimo Ja zamolih jednog iz naše pratnje, da 1 mi razjasni, šta znače one krpice na I grančicama stabala i rogovi na mezaru s bašlucima ? Turkmen razumije ćuski i tumači mi, da je ovu harem jednog sela, što je tu za ovim brdom Perzijanci obično i najčešće zakopa­ : vaju svoje mrtvace kraj puta, da se svaki prolaznik može pomoliti za rahmet njihove duše. One krpice privc | zuju ljudi, koji donesu mejita i ovdje klanjaju džennazu. Računa se kao ve­ liki sevab, kad poslije dženaze čovjek otkine od svojih haljina komadić krpe ’ i priveže za grančice ovih stabala. A tamo, gdje su rogovi po mezaru i na bašiuku, tu je zakopan seoski hodža ј »mulla«. Po ovim okolnim brdima ima vrlo mnogo divokoza i divljih ovnova i kad koji seljak ubije ovna, sevab mu je, ako rogove odnose na hodŽin meza r. (Nastaviće se). Upisuite 7% državni zajam, jer koliko je god u interesu Investicija, od kojih ćete Imati samo vi i korist, toliko je siguran prh plod od 7 и vaša direktna korist. �Bp&j 33.3 Broj službu vršio sve do nazad 2 mje* seca, kada je shrvan i obnemogao bio pošao na dopust, da se odmori i po nesreći obolio, te dne 10. o. mj. u subotu u 9 i četvrt svoju pleme* nitu dušu ispustio i preselio se na bolji svijet! Rahmet mu duši’. G 1910 promaknut je u VIII. d. т.. a u god. 1913. u VII. d. razred, te je za osobite zasluge bio odlikovan ordenom sv. Save III. stepena. Bio je radenim članom mjesnog va­ kufsko mearif. povjerenstva, gđe je u •vakuf, poslovima korisno surađivao, a sudjelovao je kod vlade u svima an­ ketama, gdje se je radilo o kakim šeriatsko-pravnim pitanjima i u tom lijepo poslužio. Proljetos se je zdogovarao samnom, da izradimo vrlo potrebni šer. postupnik za šer. sudove i bili smo to ugovorili raditi zimus u dugim noćima, ali eto ga smrt ugrabi. a.Bog zna, neću ni ja dugo! Kao član upravnog odbora našeg udruženja bio je vrlo savjestan drug. Ostavio je iza sebe ucviljenu suprugu, oba roditelja, te braću Mustajbega, umirovljenog šer. sudiju i dr. Abdulahbega, gradskog liječnika u Brčkom, lako je bio učevan i dobro načitan, te poznavao arapski-turski i njemački, iz skromnosti, nije se u javnosti isticao, niti o kakim temama pisao, a iza sebe je ostavio mnogo bilježaka iz šeriatsko-pravne znanosti. Posjedavao je krasnu knjižnicu i marljivo je čitao. Metla rahmet ejlesun! H. A. Bušatlić. Kad su proti tom aktu ulagali utok, on je jednostavno odgovarao seos* kom kot. uredu, da mu više bih bes* poslića (utoka) ne šal je. Tako je o* duzet oružni list Aliji Kikanoviću, Ibrahhnu Jusi ću, oba iz (krika opć. i jubačc i Mustafi Mujabašiću iz Pasaca. Ovi su ljudi posjedovali do* zvolu na oružje od prije 15—20 go* dina, nijesu uopće radnici, a komu* ništi pogotovo, nego vrlo vrijedni članovi naše organizacije. Rekli su im, da Ljubačc i Pasci spadaju u komunizmom zaražene općine i da se iz tih općina ne može nikome dati dozvola za nošenje oružja, ali je Grudić ipak dao poznatom ko* munisti, za kojeg se je utvrdilo, da je svoju pušku dao pobunjenim ko* munistima knezu Kovačeviću iz Ljubača. Na taj način Grudić je podmirio svoje zbirove oružjem među kojima ima 'i vrlo opasnih zlikovaca i ubojica. Mnoga lola i baraba danas nosi oružje, a čestiti i ispravni ljudi odbijaju se. Iznoseći ovo upozorujemo okruž* no načelstvo u Tuzli, da odmah pro* vede revizi ju oružnih listova i po* dijeli čestitim ljudima, a oduzme od lola i baraba, koji ni po zakonu nemaju pravo niti bi im se smjelo u interesu javnog reda dozvoliti no* šenje oružja. Mi se potpunim pra* vom nadamo, da će se ovo uvažiti tim prije, što cijenimo sadanjeg o* kružnog načelnika kao potpuno is= pravna i nepristrana-činovnika i u* pravnika. ' । | i | i : ' ! . j i i . ; Grčko-turski rat. Bilješke. Hizmećarska rabota. »Domovina« je u svom zadnjem broju počela donositi jednu bljezgariju nekakva piskarala iz TaŠlihana o hrvatskoj prošlosti i hrvatskoj državi, kojom bi htjela okaljati hrvatsku prošlost i prikazati, da Hrvati nisu nikad i* mali svoje države. Pročitavši ovo, pade nam na um ona strašna i već gotovo posve za* hora vijena svađa između Hrvata i Srba u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošloga stoljeća i kasni* je. kad su Hrvati negirali Srbe, a Srbi Hrvate; kad se je bezobzircc i s jedne i s druge strane nastojalo, da se što više okaljaju i ponize na* še podvojene narodne prošlosti i da se stvori još veći jaz među zava* đcnoin braćom. I danas, kad se sva* ki čestiti Hrvat i Srbin s bolom u duši sjeća tog bratskog inada, kad nastoji zaboraviti tu našu tužnu prošlost, danas dakle hizmećarska »Domovina« podgrijava to pitanje i hoće da otvara rane, koje su već gotovo zacijelile. I još čime? Kojekakovim lažima. Pričanjem razgovora s rahm. Meh* inedbegom Kapetanovićcm. Zašto taj razgovor nije neznani delija iz» nio za života Mehmedbegova, pa da se može kontrolirati? Lako je sad podmetati sve, što se hoće. K tomu citira iz cijelog sklopa razlaga* uja izvađene ulomke, kojih jamac* no nije ni razumio. I tome slično. Gadi nam se o ovoj raboti niskih i prodanih duša i misliti više, a ka* шо li pisati o njoj. »Srpskoj Riječi« »S. R.« nas na­ ziva advokatima odmetnika i tvrdi, da su više nasilja počinili muslimani u južnim krajevima nad pravoslavnim, nego ovi nad muslimanima. Ujedno nas poziva, da iznesemo sve slučajeve nasilja. , Mi smo iznijeli već toliku silu slu­ čajeva i prije, a najnovije smo sluča­ jeve tako vjerno nabrojili neki dan u zaplijenjenom čLnku. Mi ćemo ih i opet iznijeti, samo neka nam »S R.« zagarantuje, da će nas g. drž. odvjet­ nik poštediti. Uostalom, naš narod kaže: Džaba je gluhu šaptati, a slijepu namigivati! Naši dopisi. Tuzla, 9. septembra 1921. Pitanje oružnih listova. Poslije komunističkih progona u .okolici Tuzle Grudić je oduzeo mnogim muslimanima bespravno oružje, ko* je su po više godina posjedovali. Страна 3 Strana „ПРАВДА* - „PRAVDA" Neuspjeh grčke ofenzive. I ■ ; j , | i ’ . ! ; , [ ■ । ' j ■ I »Ikdam« od 5. ov. mj. donosi ovaj prikaz grčke ofenzive: Grčka ofenziva, koja je započela 25 Vili, u području Sakarije, sve do danas traje. Ovaj 12-dnevni dugi i krvavi boj razvija se povoljno po nas. Opskrbljeni svakim ratnim materijalom i uz pomoć svih. Grci se ozbiljno sukobiše kod Saka­ rije s Turcima. Boreći se za spas do­ movine, naša je vojska sa svojim neumornim i vrijednim zapovjednicima pokazala još jednom neprijatelju. da je snažna i da će se boriti do ko­ načne potjede. Ne znamo, kakav će biti konac ove ofenzive. Promatrajući razvoj rata za ovih 12 dana, smijemo tvrditi, da grčka vojska neće moći prodira.i naprijed. Papulos, zapovjednik grčke vojske, rekao je, da mu nije namjera osvajati gradove, nego uništiti tursku vojsku. Zato je pokušao, da je desnim krilom kod Sakarije' opkoli i odjednom uni­ šti. Gičke čete, koje su krenule od Tuzli-Čola i kojima je bila svrha, da opašu naše lijevo krilo, naidoše na otpor, kakvom se nisu nadali. Tu je rat otpočeo. Kad su se Grci uvjerili, da im ta akcija neće uspjeti, pokušaše raširivši svoje desho krilo prema Is­ toku, da opašu Turke s leda, ali im ni to nije uspjelo. Kako se iz našeg službenog izvjeStaja od 2 o. mj. vidi, na lijevom krilu vlada mir. Prema tome se je grčki plan izjalovio. Naše se je lijevo krilo bilo povuklo još početkom ove ofenzive, pa se je stoga i centrum morao povući prema istoku od Saharije. Izjavu mjesnog odbora i seoskih Na fronti su mala čarkanja i bom­ odbora Bos. Krupe o toku skupsti bardiranja. Potpisan: Papulos. ; Jedna poznija depeša javlja, da je i na g. Dra Kulenovića. kao ni izjavu 1 napredovanje počelo 4. o. mj., izvo­ I g. Pašalića, predsjednika mjesnog odbora naše organizacije u B. Kru* deći glavni pritisak na desno tursko krilo. pi, kojima se demantuje izvještaj I Izjava Mustafe Kemala. »Naše Pravde«, ne iznosimo radi to* ! M. Kemal paša dao je dopisniku • ga, jer ne bismo željeli, da se cijela Associatet Press-e ovu izjavu: stvar još više komplicira i izazivaju Mi smo čvrsto odlučili, da protje­ veće trzavec u našim redovima. Mi ramo Grke iz Anatolije, pa morali se smo uostalom već u prošlim broje* mi za to boriti i više godina. »Turska 1 vima našeg lista cijelu stvar osvi* Turcima!«, to je deviza, koja je negda jetlili i sveli je na pravu mjeru, pa bila doktrina najoduševljenijih unio­ i bi daljnja polemika bila izlišna, po* nista, a to je deviza i današnjih na­ j gotovo kad nas od zemaljske skup* cionalista. Mi smo odlučili, da nasta­ I štine organizacije dijele tek dvije vimo rat za obranu naših prava. Istotri nedjelje. Skupština će cijeli spor rija nam pruža primjera, da je rat I pretresti i zauzeti stanovište o njem. trajao cijeli vijek. Tačno je, da osveStoga molimo naš mjesni odbor ćena domovina plaća djela rata. kao i seoske odbore, te g. predsjed* Što se tiče Tracije, istočni dio njen I nika Pašalića, da ovo uvaže i saće* I čini nerazdjeljivi dio našeg zaleđa ! kaju zemaljsku skupšnnu. Ustreba i s turskom većinom. Za j li nakon toga, mi ćemo te izjave ra* ' pa ; ostatke Tracije mi ćemo drage volje do donijeti. I Uredništvo. primiti plebiscit. Carigrad je naš; mi Riješenje svećeničkog pitanja. smo pripravni, da prihvatimo tran­ ! Javljaju iz Beograda: Prilikom konfe­ sakciju tjesnaca i Mramornog mora rencije ministra sa predstavnicima arpod uvjetom, da sigurnost gl. grada i hijerejskog sabora pravoslavne crkve, ! bude fearantovana. lako ja oplakujem strahote rata, 1 na kojoj je došlo do sporazuma o • ' ali to bi bila za nas potpuna propast I riješenju sveštemčkog pitanja, vlada je izvijestila poglavare katoličke i ти, kada bismo položili oružje bez boja. Mi ne aspiriramo na republiku i mi I slimanske vjere u zemlji, da će tako­ đer i njihovom sveštenstvu osigurati । smo više nego ikada složni i njihova prava kao i pravoslavnom J. a. D. И. sept. ' sveštenstvu. I Zauzeće Angore ne potvrđuje se Proglas invalida SHS. Na kongre* ■ iz Carigrada. Carigrad, 7. septembra. Buka o su ratnih invalida sviju naših po* krajina, koji je držan 4.. 5. i 6. ov. zauzeću Angore ne potvrđuje se sinoć u političkim krugovima Napro­ mj. u Beogradu, usvojen je proglas. tiv drži se, da je grčka fronta Sta­ . kojim se javlja, da su se invalidi iz cionirana i nadodaje se. da pojačanja i svih dijelova naše države ujedinili. svježih četa kemalističke vojske nisu ; kako bi se zajednički borili za svoje interese. još šupila u akciju i još nisu mogla ! intervenirati. Na kongresu iz Bosne i Hercego* vine bili su: Alija I hiđžagić i Đuro Carigrad, 7. septembra. Prema ' ovamo prispjelim vijestima, otpor Ke­ : Babić iz Sarajeva, Marko Margetić malista u dolini Sakarija nastavlja se t iz Banje Luke. Lazar Tomić iz Mo* • s izvanrednom žestinom, naslanjajući stara, Ante Matić iz Travnika, Ibro se na gorski lanac Hilekdag, Haldaga, i Alibegović iz Bihaća. Đigdag i Ardejag. Školski pribor, kao i sve školske Sadašnja grčka fronta obuhvata boj­ potrebŠtine, knjige itd., dobije se uz nu liniju, koja polazi od Gordila, pro­ i veoma jeftine cijene u knjižari Da* ; lazi istočnim obroncima Haldaga i niel i A. Kajon. Sarajevo, Kralja ! svr^^a kod Đuzeldže-Kaie. Ovaj novi Petra ulica 19. Narudžbe iz vana rasporeda] bojne linije ima svrhu'da • izvršuju se brzo i točno; pakovanje zapriječi pokušaje opkoljenja po Gr­ ■ se ne računa. cima. ' U dobro informiranim turskim kru­ govima drži se, da pojačanja nacio­ nalistička, koja su poslana iz Sivasa i Erzeruma, pridolaze neprekidno na ratište. I Sve ća preboljeti rasle, nego strašno ропј/.евји Trešeljak. Domaće vijesti. sa strane ministra vojnog. 1 a ja moram аа>1 . salutirati i stajati ,habt acht“ pre<i doktorom i Spahono! Avđo Hasanbegović- Priposlano.*) Minist ir dr. H Karamehmedović prispio je jučer u 1 sat po podne na nekoliko dana dopusta. Gospodinu, koga se tiče. Slovensko novinstvo o ministru ■ dru. Spahi. »Slovenski Narod« od 2. i o. mj. javljajući dolazak dra Spahe j veli o njemu ovo: Ministar trgovine otvoriće ljubljanske veliki zajam. S ; njime putuju tri načelnika ministarstva. ; Min. Spaho namjerava prigodom svog ; boravka u Ljubljani u pratnji načel­ nika ovdašnjeg odjeljenja ministarstva trgovine g. dr. R. Marna razgledati I industrijska poduzeća u Sloveniji. Mi­ ; I nistar dr. Spaho je po zanimanju taj I nik Trg. i obrtničke komore u Sara­ jevu. U sarajevskoj je komori bio Oduševljenje za rat u Anatoliji. Angora, 30. augusta. Prošli dan je tajnik već od početka njena ustanov­ . iz vojničke bolnice pobjeglo 40 ranje- ‘ ljenja. Gospodin Ministar slovi kao l izvrstan stručnjak i tačan poznavalac i nika. Nakon istrage ustanovilo se, da su svi sa povezanim ranama uskočili gospodarskih potreba. Slovenska trgo­ ■ u jedan vlak, koji je vozio vojsku na*, vina, industrija o obrt s velikim zado­ voljstvom i srdačnom radošću poz­ front i da se nalaze na ratištu dravljaju dolazak ministra trgovine u (Agencija Anatoli). i Sloveniju Naš narod, naročito naši Zauzeće Angore? trgovački i obrtnički krugovi s oštrenim veseljem pozdravljaju činjenicu, Iz Smirne se javlja Agenciji Reuter: Angora zauzeta po Grcima. Boj, koji ; da se je minstar trgovine drage volje je trajao više od 10 dana, bio je vrlo • odazvao pozivu priređivača Ljublj. zaj­ ogorčen. Na obje strane bilo je veli- I ma i da dolazi lično otvarati važnu, opsežno zasnovami priredbu, koja je ! kih gubitaka. Turci, i ako su brojčano ' prva svoje vrsti u domovini. Za naš 1 slabiji, opirali su se do zadnjeg časa i učinili su nekoliko pokušaja, da gospodarski razvaj i naše gospodarske potrebe od najveće je praktične važ­ Grke zbace s položaja, koje su za­ nosti, da naše prilike osobno upoznaju uzeli. Svuda se je borilo prsa o prsa. • oni, koji su na četu stručnim mini­ Grčke su se trupe tukle odlučno i ; starstvima. Gospodin min. trgovine i dokazale su veliku otpornost. Prvih ! njegovim stručnim suradnicima u ministr. trgovine povodom njihova do­ dana bitke, dok je otpor bio velik, laska izričemo srdačnu dobrodošlim. Grci su jurišem zauzimali položaje. Naša je iskrena želja, da se svakog L т Položaj je kemalističke vojske neI izvjestan Zadnji grčki službeni komu- j časa svoga boravka među nama u i nike od. З./Х. ne javlja zauzeća glav- Sloveniji osjećaju kao među svojim i među braćom. i nog grada Kemalista. On navodi samo: ' ' I i i i I ; i ■ i Moj prijatelju, dobro znadeš, da je Tvoje dijete iznijelo iz moje 'ku* ćc stvari, od kojih si mi Ti osobno donio na vrata jedan dio i predao mi ih. rekavši, đa ćeš i dalje nasto* jati iznaći mi ostatak stvari. Ja sam tebi za hatur sve čekao, dok Tvoja djeca nisu počela u zadnje vrijeme već otvoreno iznositi i zabavljati se irojim stvarima. Ti dobro znaš, da je meni Tvoje dijete odnijelo stvari u vrijednosti od 3000 K. vratio si mi u vrijednosti od IBOO K. Imam sve dokaze, pa neću pustiti, da mi to pogine, dok imam od koga napla* Sad Ti, gospodine, neću ime iz* j nijeti u javnost. Ako ne htjedneš da I se nagodimo predaću stvar sudu. 1 Promisli kroz 20 dana. Luftija Uštović. *) Za stvari pod ovom rubrikom : uredništvo ne odgovara. ? Rasprodaja! BOGATA KNJIŽNICA umrlog profesora i pravnika Abdullah ef. Tregije rasprođavače se slobodnom javnom dražbom u petak, dne 16. septem­ bra 1921. u auli f'egove Džamije u Sarajevu. Početak draz.be u 9 sati prije podne. Pošto je rahmetiija bio svjetski naobražena osoba, to mu je knjižnica izvanredno bogata, te se s toga sva­ kom interentu toplo preporučuje. �Broj 333 Број „ПРАВДА" — PRAVDA* Strana 4 Страна Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ■ ■ ■ Podružnica: Brčko ----- Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA na Štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. na ukamaćenje OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. ..-.-Trsas-;— — Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna duzeća. V B S I Isplate na svim mjestima KraljevlneMe Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000.000 —, Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjvžice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 1*4 ® Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE j POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Ministarstvo Finansija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 7% državni investicioni zajam g. 1921. u iznosu od Din. 500,000.000. POZIV NA UPIS Ministar Finansija Kraljevine Srba, Hrvata | DBr. 7941 uzakonjene članom i Slovenaca, na temelju Uredbe od 27V1. 1921. | poziva na upis 130 Ustava П državnog investicionog zajma I3Z1. u nominal. iznosu od Din. 500,000.000. Ovaj je zajam investicioni i upotrebiće se isključivo u svrhu općega dobra kao: opravke, dopravke, i proširenja že­ ljezničkog saobraćaja, nodizanja novih, i dovršenja započetih željezničkih pruga, uređenja i podizanja pristaništa, puteva, drumova i t. d. Nominalni iznos zajma je Din. 500,000.000, izdat al pari, u komadima po Din. 100, 500, 1.000, 5.000 i 10.000, u 50.000 serija po 1OO brojeva, a kamate su 7°/0 godišnje, koje se isplaćuju dekurzivno bez ikakovih odbitaka, u polu­ godišnjim kuponima, i to 15. marta i 15. septembra svake godine kod svih javnih blagajnica i ovlašćenih novčanih za­ voda, bez ikakvih odbitaka poreza, biljega i taksa. Prvi kupon dospjeva 15. marta 1922. Za vrijeme od 10 godina ovaj se zajam ne može konvertirati, ni u tom roku kamatna stopa smanjiti. U slučaju da se zajam nakon 10 godina konventira, ima se sopstvenicima obveznica ponuditi isplata u nominalnom iznosu. Zajam je amortizacioni i izdaje se na 50 godina. Amor­ tizacija počinje 4. godine nakon emisije, i vrši se jedanput godišnje kod Generalne Direkcije Državnih Dugova, izvlače­ njem ili otkupom, po uređenom amortizacionom planu, koji je na obveznici utisnut. Zajam je obezbjeden hipotekom, a potrebna suma za anuitet (kamate i amortizaciju) unosiće se svake godine u budžet, a za pokriće služiće u prvom redu dohodak dotičnog investicionog objekta. Kuponi zastaravaju za 5 godina nakon dospjeća, a iz­ vučene obveznice 30 godina nakon izvlačenja. Zajam će biti kotiran na svim domaćim burzama. Obveznice ovog zajma ravnopravne su sa ostalim držav­ nim obveznicama; uživaju pupilarnu sigurnost, mogu se po­ lagati kao kaucije, upotrijebiti za fondove, zadužbine, depo­ zite, kod svih javnih blagajna i privatnih poduzeća. Obveznice mogu se lombardovati kod Narodne Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i njenih filijala, prema zakonskim propisima. Obveznice i kuponi ovog zajma oslobodjeni su svakog sadanjeg i budućeg poreza i prireza, kako državnih tako i ostalih (oblasnih, okružnih, sreskih i općinskih) kao i svih taksa i dažbina u Kraljevini. Upis će se vršiti od 1. do 30. septembra 1921. kod svih novčanih zavoda Kraljevine Srba, Hrvata i Slove­ naca, po gore spomenutim uslovima (za svakih 100 Din. obveznice Din. 100'—u gotovom). Za kontrolu upotrebe ovog zajma izabraće se jedan parlamentarni odbor. Po utrošku celoga zajma podneće Ministar Finansija Narodnoj Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz­ vještaj o cjelokupnoj upotrebi njegovoj Beograd, meseca jula 1921 Ministar Finansija Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O, Dr. Košta Kumanudi v. r. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b5e355f1b868758cad0d0c18a23a77c7.pdf 7ee102f7dbe369120a16c2030a80bdbf PDF Text Text PO«, ARINA u GOTOVU PLAĆENA. .. of Kasumović Muderis н Ahmed Hamd! ef. Kasum Konjic VDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 96 (334) Pojedini broj K, 2‘— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak, 15. septembra 1921. (7. Muharema 1340.) Hrvatsko pitanje. Pri rješavanju ustavnog pitanja učinjena je kardinalna pogreška ti? me, što se je ono riješilo bez obzi? ranja, potpunim ignoriranjem hr? vatskog stanovišta. Doduše, mora se priznati, malo čudno zvuči, kad se čuje, da u zajedničkoj državi Sr? ba, Hrvata i Slovenaca postoji po? scbno hrvatsko pitanje i stanovište. Ali ono jfe tu. i s njime st^mora ra? čunati. Kad se je u zanosu i oduševljen nju narodnoga i državnog ujedinjen nja postavljao temelj naše kraljevi? ne, držali smo, da će se preći preko svih sitnih i krupnih stvari, koje su nas u prošlosti rastavljale i da će se obzirnim i postepenim izgrađivan njem državne zgrade potpuno za? trpati jaz između pojedinih dijelom va naroda, te tako osigurati jedin? stven narodni razvitak u budućno? sti. Tako se je mislilo onemogućiti i sve one elemente, kojih je bilo u sva tri dijela naroda, a kojima nije u volji naše narodno jedinstvo. Ali radikalizam u provađanju pojedinih mjera, strančarska i lična zagrižlji? vost, bezobzirnost i neopreznost u upravi učinile su, a još i danas čine tako grube pogreške, da je nakon onako lijepog sna o bratstvu i je? dinstvu u’ znatnom dijelu naroda zavladalo potpuno razočaranje. To su razočaranje i nezadovoljstvo ras? pirivali i oni elementi, kojima ne leži na srcu dobro naše države, pa se je tako kod ogromnog dijela Hr? vata, a i kod znatnog dijela Slove? nača stvorilo uvjerenje, da to nije jednako njihova kao i srpska drža? va, odnosno da oni nisu ravnoprav? ni građani njeni kao i Srbi. Tomu su pridonijeli vrlo mnogo i srpski hegemonisti, kojih ima prilično mnogo, što i sam g. Krsto Marić neki dan priznaje u beogradskim »Novostima«, a o čem se možemo i na svakom koraku osvjedočiti. Kao eklatantan primjer za to neka po? služi ovo mišljenje jednog uglednog demokratskog političara i. aktivnog ministra. Kad je g. Drinković dao pred glasanje ustava u načelu iz? javu ispred Narodnog kluba, prišao je taj ministar jednom stranačkom drugu i rekao mu po prilici ovo: »Vidiš li ti onu drskost?! Onako se govori ovdje. A šta biše oni radili, da su Hrvati nas oslobodili, pa se mi sastali u Zagrebu u skupštini? Mi bismo bili sretni, da nam pošte? de život i puste nas u miru« Ova misao, ovo shvaćanje našeg narod? nog ujedinjenja kod jednog unita? riste par exelance tako je simpto? matično, tako puno govori i tako se jasno u njemu odražava mentalitet ljudi na kormilu naše države, da se ono ne smije tako olako u^eti. , Suviše razvijena plemenska osjeta | ljivost karakteristika je cijelog na? ; šeg naroda, pa nije nikakovo čudo, ' što se je kod Hrvata pojavila boja? zan od srpske hegemonije, koja bi mogla ugroziti hrvatsku narodnu bit. I tu je kod ovakova raspoložen nja čitavih masa bio ne samo Ra? diću, nego i još gorem demagogu, potpuno osiguran uspjeh. Radiće? vim uspjehom na izborima, pa nje? ! govom metamorfozom u republi kanca cijelo je pitanje postalo još kompliciranijim i još više odaljilo Hrvate od Srba, koji imaju duboko poštovanje i ljubav prema svojoj zaslužnoj narodnoj dinastiji iza ko? je je monarhizam conditio sine qua non. Radićevo ovakovo držanje bilo je memento i onim srpskim političa? rima, koji su uvijek željeli spora? zunusa Hrvatima, pa su se i oni osim Protića — morali odreći svog stajališta o sporazmu te se prilago? điti Pašić?Pribičevićevoj politici. Ne samo široki slojevi srpskoga dijela naroda, nego i ozbiljni političari smatrali su Radićevo republikan stvo kao izljev mržnje na srpstvo, čija je sloboda i pobjeda u velikom svjetskom ratu kao i u prijašnjim ratovima, usko vezana uz dinastiju Karađorđevića. Zaludu je svo uvje? ravanje Radićevo, da je to netačno; široki to slojevi instinktivno osje? ćaj i to se ne da nikakvim uvjeta? v anjem iskorijeniti. Nesudjelovanje Radićeve partije u radu Ustavotvorne skupštine da? lo je opravdana povoda vjerovanju, da on misli i na ilegalnu borbu. To je vjerovanje utvrđivano još i raz? ličitim izvještajima o spremanju na bunu, o neplaćanju poreza, o suste? zanju vojnih obveznika, da nastupe vojnu dužnost i t. d., što su ih ba? j novi, odnosno komesari slali cen? : tralnoj vladi, da biše time napra? j vili reklamu svojim velikim »držav? ničkim« sposobnostima i da biše o? pravdali mjere, koje su poduzimali u Hrvatskoj.. Nu kolikugod je pogrešku poči? nio Radić neulaskom u konstituan? tu, isto su toliku pogrešku počinili i odgovorni srpski faktori, koji nisu htjeli ni sa onim umjerenim hrvat? skim partijama, koje su iskreno že? Ijele sporazum, pregovarati. Izgo? vor njihov, da sporazum s ovim manjim partijama ne bi značio spo? razum sa Hrvatima, jer ga Radić nc bi priznavao, potpuno je neo? pravdan. Radić je uvijek tvrdio i opravdavao svoju abstinenciju od rada u konstituanti time, da Srbi • niti hoće niti rade za sporazum, pa ' da je napravljen sporazum s Na? i rodnim i Jugoslavenskim klubom, | Godina III. taj bi njegov argumenat otpao i on sniku »Jut. Lista« nakon svog po? bi ili^ bio prisiljen, da i sam ide u vratka iz Hrvatske, kuda je išao da skupštinu i sudjeluje pri stvaranju vidi, kakovo je raspoloženje naro? ustava ili bi u masama izgubio po? da, nema izgleda, da bi se moglo pularnost i pristaše. Ovako je nje? pristupiti reviziji ustava, dok on ne govo stanovište dobilo satisfakciju stupi na snagu i dok se ne vidi nje? i od radikalno?demokratske vladine gova životna sposobnost. Hoće li većine. prevladati Pašićevo ili Protićevo Tako je ustav izglasan bez Hrva? stajalište među radikalima, ovisi ta, i on se je počeo gdjegdje —- pa naravno u prvom redu od toga, ho* makar i naopako primjenjivati. će li se s Hrvatima i Slovencima 1 Irvati se nigdje ne opiru. Radić sto? moći naći baza za sporazuman rad jičkim mirom i hladnokrvnošću i da li će sc moći obrazovati parla? promatra i čeka. Hrvatska, tako mentarna većina, koja bi bila spo? važan faktor u našem nacionalnom, sobna za život. Kako se svaki dan političkom i gospodarskom životu, može vidjeti i čuti, napetost je me? ne sudjeluje u državnim poslovima. đu radikalima i demokratima toli? Ona je pasivna. Ili ako to nije, a ka, da radikale još samo strah ono bar učestvuje tek onako preko od neizvjesnosti, što će biti onda, volje, istom koliko je najnužnije. ' kad se prekine s demokratima, drži Nezadovoljstvo sc očituje u javno? i u zajednici s njima. To se vidi ne sti, ali ono nigdje ne izbija u obliku samo iz pisanja radikalne štampe i revolta. Sve je mirno, Čeka svoje razgovora s radikalima, nego se to vidi i iz samih pregovora s demo* vrijeme. A to se opaža, i te kako opaža, i kratima. Kad bi se napokon svi ti klanci unutra kod nas, a to opaža i strani jadikovci prebrodili, onda istom na? svijet, i prijatelji i neprijatelji naši. staje pitanje radnog programa. Slo? Vide, da nisu konsolidovane naše žiti sve i naj dijametralni je nazore unutranje prilike. Zato naš kredit o pojedinim pitanjima u jedan pro? na strani iz dana u dan pada, zato gram, trebalo bi zaist nadčovječne je naša novčanica spala na najniži snage i vještine. kurs, na kom je dosad ikad bila. Tako nam sc cijeli ovaj problem Trijezan, širokogrudan i širokih prikazuje u obliku jednog cirkulus pogleda političar, g. Stojan Protić, ritiosusa. T uspije li Proti ču naći osjeća to. On ćuti, da je krajnji čas, njegovu sretnu soluciju, te naći na? da sc prestane s dosadanj om politi? čin, da se hrvatsko pitanje skine s kom i da se nađe izlaz- Sondiravši dnevnog reda, on će učiniti djelo, najprije teren i vidjevši raspolože? kojim će zadužiti narod i domovinu nje Hrvata, on stupa u akciju. Po? više nego što su ih zadužili svi naši kreće sad list svoj »Radikal«, drži političari i državnici od oslobode? skupštine u svom izbornom okrugu, nja do danas. On će nam time osi? izdaje proglas na narod. Prelazi iz gurati domaći mir, za kojim već ta? pasivnog promatranja i kritikova? ko dugo i tako vruće čeznemo. nja na djelo. H. Ajanović. I loće li mu uspjeti da nađe izlaz? Zavisi od toga, hoće Ii sc stvo? riti hrvatski blok, hoće li on pristu? piti surađivanju u državnim pošlo? vima, hoće li u radikalnoj stranci prevladati Protićevo ili Pašićevo stajalište, te napokon hoće li se Jedna od najlošijih značajki našeg moći naći platforma za zajednički : naroda jest denuncijanstvo. koje su rad ovih uistinu heterogenih eleme? tuđi režimi nakalemil«, a koje — kako izgleda — i današnja naša vlada ne nata. Kako se vidi, tu je nekoliko ne? samo da trpi, nego i honorira. Za malu kakovu svađu ili spor sa poznanica, i dok se one ne riješe, ne može se ni dati definitivan od? komšijom rada se u našeg svijeta os­ vetnička misao i on se služi svim govor na gornje pitanje. Stvaranju hrvatskog bloka još sredstvima, pa i nepoštenim, da na­ najviše smeta držanje Jugosl. kluba škodi svom protivniku. Tako se je (Korošca). koji nije voljan da pri? kod nas razvilo denuncijanstvo do hvati Radićevo stanovište i stupi krajnjeg stepena. Svaki dan čitamo u pod njegov skut. Nar. klub i prava? javnosti i slušamo u razgovorima, ši već su se pomirili s tim. Da li će kako je neko denuncirao nekoga sad se ipak Jugosl. klub odlučiti za stu? radi ovoga sad radi onoga. Odmah po oslobođenju najviše su panje u blok, ovisiće o tom, da li će Protićeva akcija inače biti osigura? se tim služili pravoslavni i denunci­ na. Hrvatski bi blok pristupio su? rali su muslimane i katolike, da psuju radnji u vladi tek onda, kad bi se kralja, da govore protiv države i si. usvojila u program rada i tačka o Vlasti su vjerovale ovim u najviše reviziji ustava. Nu, prema izjavi, slučajeva potpuno lažnim denuncija­ koju je dr. Laza Marković, glavni cijama i potezale radi toga denunci­ urednik »Samouprave«, dao dopi? rane na odgovornost. Na taj su način Kada će se ovome jednom stati na kraj? Muslimanska trgovačka i obrtničha banka za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Prižuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Страна 2 Strana stotine našega svijeta odležale po ne­ Gospodin Ministar Saobraćaja, svojim djelje, a katkad i mjesece u zatvoru • riješenjem od 28. avgusta M. S 28.718. ni krivi ni dužni. odobrio je u pola cijene vožnju Od kako je izašao zakon o zaštiti ,■ na državnim željeznicama i brodovima države, te su denuncijacije još više ' Članovima Profesor^ Društva i njiho­ učestale. Svaki dan dobivamo iz raz- ' vim porodicama, koji Žele učestvovati ličit’h mjesta naše domovine proteste , na kongresu. Učesnici kongresa i izleta, po svr­ protiv toga. Sad je neki »patriota« šenom kongresu, iz Zagreba ц Ljub­ prijavio nekoga, da je psovao kralja, sad da je govorio protiv države, sad I ljanu kupjće cijelu kartu, koja će im da posjeduje bez dozvole oružje, sad 1 važiti i za povratak, ako uvjerenjem kongresa dokažu, da su učestvovali da je komunista itd. Nu najgore je pri tom, da se i pot- । ла istom. Povlastica će važiti od 20. puno anonimno denuncira. Vlasti i • septembra do 1. oktobra zaključno. Sve željezničke direkcija za riječne takovim denuncijacijama daju važnosi brodarstvo obaviještene su o ovoj po­ i progone nevin svijet. Vrlo su česti slučajevi, da i poje- ( vlastici. Gospodin Ministar Prosvjete rije­ dini organi vlasti denunciraju građane. Neki dan nam je došao u uredništvo šenjem svojim od 31. avgusta ove brat Muje Bureka iz Kijeva, kot. Sa­ godine S. N. Br. 12.864 odobrio je rajevo, te se tuži, da mu je brat za­ članovima Profesorskog Društva, koji tvoren od suda na prijavu lugara idu u Zagreb na kongres, odsustvo od Petrovića, da je on bajagi rekao: 20. septembra do 2. oktobra. Dnevni red kongresa: 1. Ot­ »treba srušiti ovu vladu«, a u stvari je Mujo govorio protiv lugara, koji varanje kongresa 2. Pregled puno­ nepravedno dijeli drva. Žandari su I moći delegata. 3. Konstituisanje kon­ jadnog Muju strpali u zatvor i kot. ; gresa. 4. Izvještaj o radu Glavne ured ga je držao 3 dana u zatvoru, uprave (čl. 28. tačka a) Pravila). 5. a da ga nije ni preslušao. Istom na Pretres nacrta Poslovnika Profesors­ intervenciju jednog našeg poslanika kog Društva (čl. 19. tačka zadnja). bio je predan drž. odvjetništvu i pu­ 6. Predavanja: a) Srednja škola i šten na slobodu. izbor zanimanja — Dr. Dane TrbojeČemu nam je onda ustav, čemu su 1 vić iz Zagreba. nam zakoni, kad ih se niko ne drži? I b) Obuka fizike i fizikalne zbirke Zašto vlasti daju uopće kakovu ; Dušan Jakšić iz Karlovca, važnost anonimnim denuncijacijama ? c) 0 nastavi crtanja — Vlastimir Zašto ne kazne osjetljivo sve lažne | Petrović iz Aranđelovca. denuncijante? Kada će jednom mini­ 7. Predloži Glavne Uprave i poje­ starstvo izdati stroge naredbe potčidinih članova (čl. 28. tačka b). njenim organima, kako će se u ova- i 8. izbor novih članova Glavne Upra­ kovim slučajevima držati ? ve (čl. 15.) 9. Određivanje mjesta za III. kongres (čl. 288.10. Pregledanje škola i prosvjetno kulturnih ustanova u Zagrebu. 11. Izlet u Ljubljanu. Za Upravni Odbor Predsjednik: Kongres profesorskog društva. Marković. Drugi kongres ujedinjenog Prof. društva održaće se ove godine u Zagrebu i to 25., 26. i 27. septembra Prema čl. 31. i 32. pravila prof. Društva, svaki pododbor (zbor) bira i delegata, ako pododbor ima do 5 čla­ nova, 2 delegata ako ima do 10 Članova, a poslije na svakih deset članova po 1 delegata. U današnjim skupim i teškim prilikama ne može se tražiti ni od jednog profesora, da kao delegat putuje na svoj trošak na kongres, a bilo bi dobro, da Što veći broj pododbora bude zastupan na kongresu i da u koliko je moguće više delegata naše sekcija dođe u Zagreb. S toga umoljavamo sve pod­ odbore, da odmah nominiraju svoje delegata i nama da ih jave. Umoljava­ mo kolege, da za troškove svojih delegata između sebe skupe što više, a sekcija će dati svima potporu, koju će razdijeliti na jednake dijelove, čim sazna broj delegata. Svaki delegat mora imati sa sobom punomoć svoga pododbora. ■ Organizacija centralne uprave. Kako smo već javili, broj će se • ministarstava smanjiti na 12 i to , tako, da će ministarstvo agrarne ' reforme biti pripojeno min. poljo? • i J I I . PODLISTAK.; Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Uzalud bijaše moje nastojanje detaljnije nešto saznati o shvaća? nju ovog sevaba. Turkmen ne zna ništa više nego samo to, da se tako ovdje drži i vjeruje. Nekako pred akšam dođosmo na? pokon u grad Bašgiran. To je mali gradić valjda od tisuću stanovnika. L lice se prepune. Engleski vojnici, Purzijanci, Turkmeni i Kurdi, sve je to izmiješano i oko dućana ku? pujc i pogađa se. Mi jašimo kroz sokake i ja onako mimoletom opa? /ih, kako svaka odrasla ženska ima Ziikrita usta. Svi gledaju na nas 1 našu pratnju. Iz njihova razgovora razumijevam samo riječ »austrk. Prođosino ulice i evo nas pred ve? likim vojničkim logorom. Na jed? noj kućici opazismo englesku za? stavu, a naši nam pratioci rekoše, da sjašemo i pješice idemo pred o? nu kućicu. Pred ulazom u avliju šeće Indus vojnik držeći pušku na ramenu. Zaustavi nas i nešto doviknu. Od? mah iz avlije dođe Indus podoficir i čim nas vide, pokaza nam, da uni? đemo. Opet nas zaustavi pred ula? zom u sobu i .sam uniđe unutra. Na? Број 334 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA- 1 I i ’ i j | I ■ ' . | - i , * i privrede i voda, ministarstvo nar. zdravlja min. soc. politike, minist. vjera ministarstvu pravde, a mini? Starstvo pošta i brzojava ministar? stvu saobraćaja. Možda će se potp* nje priključiti mjesto saobraćaju trgovini, jer je saobraćaj i onako preopterećen, a rasor trgovine pri? lično malen. Pored toga će se prema ustavu uvesti ustanova državnih podtajnik ka, koji će samostalno voditi svoje resore i koji će moći prisustvovati i ministarskim sjednicama, kad se budu tretirala pitanja iz njihova resora. kon dvije?tri minute evo ga opet i pokaza nam, da uđemo u sobu. Na? ša pratnja osta u avliji. Oćutismo se U običnoj sobici, na sredini koje stoji sto, a za njim sjede tri engleska oficira i jedna dama. Jedan od oficira ustade i pri? mi pismeno saopćenje od pogranić? ne straže, kod koje smo mi sinoć prenoćili. Ovaj oficir bijaše kapetan gosp. Blekcr, zapovjednik ovog pogranič? nog rajona. Vrlo je ljubazan, sim? patičan i dobar. Progovori čistim ruskim jezikom i upita nas: tko smo i što smo? Ja mu vojnički rekoh, da sam oficir i da sam bio u savez? ničkim trupama u Sibiriji, gdje sam pri evakuaciji pao u boljševičko ropstvo i od tuda pobjegao. Doku? mentima mu potvrdih istinitost mojih navoda. Gosp. kapetan reče nešto onim oficirima, što su za sto? lom sjedili. Oni odmah ustadoše, i nakon što se sa mnom rukovao sam kapetan, pružiše mi i oni svoje ru, ke i mi sc predstavismo jedan dru? gome. S mojim suputnikom Grkom bi nešto sasma drugo. Pošto on nije niti ratni zarobljenik niti ratni iz? bjeglica, njega predadoše perzij? skim vlastima. Takav je ugovor bio između engleskih vojnih vlasti i perzijske vlade. Mene gosp. komandant ostavi kod sebe i mi se počesmo rogova? rali. Predstavile me i onoj dami. Oni će zastupati ministre za nji hovc odsutnosti sa svim pravima i dužnostima kao odgovorni ministri. Imadu pravo govoriti u Narodnoj Skupštini kao i miunistri. Provede Maglaj, 8. septembra 1921. no vrijeme u tom zvanju računa im Likvidacija kmetovskih odnosa se u godine službe. U svakom se ministarstvu postavlja po jedan u Maglaju. Jadi i nevolje naših kuglavni načelnik, koji vrši nadzor I kavmh i agrarnom reformom ubijenih nad svim odjelima. Svaki ministar I i osiromašenih zemljoposjednika, pomoći će ustanoviti, ako to nade po 1 sjedničkih udovica i ucviljene siro­ trebnim. svojom uredbom lični ka? čadi posjedničke dotužile su svakom, hinet. Tom se kabinetu ne mogu kogod pošteno misli i osjeća i ko zna i hoće da zna, šta je socijalna pravda, povjeriti službeni poslovi ministar siva, nego samo lična koresponden? te pored neljudi, koji bi i danas finan­ ca ministra. Službene ličnosti kabb cijsku likvidaciju kmetovskih odnosa neta postavlja ministar. Oni nisu i uz onaj mizerni iznos, koji je utvrđen, aktivni činovnici, a nagradu im od? htjeli bar zavlačenjem da ometu, nađe ređujc ministar po odobrenju mini? se i ljudi, koji posjedničkoj sirotinji u starskog savjeta. Ovaj zakonski susret izlaze. Na svagdanje pomagajsanje raskupredlog, kao i predlog o državnom savjetu i upravnom sudištu uzeće ćenih posjednika iz Maglaja iz kotara zakonodavni odbor u pretres 20. o. maglajskog i ovdje su nedavno zapo­ čele predradnje za spomenutu finan­ mj. Kako se vidi, ovim se je htjelo cijsku likvidaciju, u koju je svrhu smanjiti broj ministara, ali je on Agrarna Direkcija u Sarajevu i jednog uistinu povećan. Pored toga dvoj? svog činovnika ovamo izaslala, da ovaj beno je. da U ćc se moći pojedini, opsežni i komplicirani posao što prije naročito novi resori, razvijati obavi, a kako u ovu svrhu Direkciji onako, kako to zahtijeva savreme? s višeg mjesta nije pružen još nikakav kredit, ni u tome pogledu nijesu ov­ ni naš život. Naši dopisi. dašnji posjednici oklijevali, nego Čim je ovamo izaslanik Agrarne Direkcije izbio, odmah su mu izašli u susret i dali mu nekoliko pismenih mladića da mu u lom poslu pomažu. Formulari A i C su već prije neko­ liko dana bili gotovi, na formularu B se radi, s nekim samcima su i ras­ prave provedene i zapisnici sastav­ ljeni i Direkciji na isplatu poslati, te dok se s drugima dalje rasprave vode i zapisnici sastavljaju, već prvima poš­ tanskom štedionicom pare izbijaju. Da se bijeda i nevolja naših kukav­ nih posjednika, posjednica i ucviljene siročadi posjedničke širom Bosne i Hercegovine bar u nekoliko ublaži i početak ovin prešnih predradnja što više omogući, dobro bi bilo, da se naši posjednici i u drugim mjestima sa svoje strane pobrinu za saradnju pri toj likvidaciji, čim u koje mjesto delegat Agrarne Direkcije izbije, jer bi se stvar i suviše otegla, ako bi se oslonili na samog agrarnog izaslanika, odnosno na mjesno činovništvo, koje je i onako tekućim poslovima pri­ lično opterećeno. H. H. Iz Sandžaka i Makedonije. USTUK NA KLEVETE. Beogradska »Pravda« u broju od 27. augusta i zagrebačke »Novosti« istog datuma donijele su tendencioznu vijest, da sam ja prilikom jednog go­ vora u džamiji izrekao riječi: »Držte se, muslimani, još mjesec dana; uskoro će ovamo Kjemalpaša sa oslobodilač­ kom vojskom«. Ova je vijest isisana iz prsta i nije ništa drugo nego naj­ prostija kleveta i besavjesna podvala ljudi, koji su se pobojali odgovornosti za svoje čine, pa se eto utiču i ovak# prozirnim trikovima. Ja kroz zadnja tri-četiri mjeseca nljesam uopće držao niti vaza, niti kakva govora, ni u džamiji ni izvan džamije, a lažnost te vijesti vidi se i po tom, što me niko nije tužio ni oblastima ni kojem članu anketne ko­ misije, koja je ovih dana bila u Prijepolju i završila svoj rad. Kad bih znao, gdje je izvor ove klevete, pre­ dao bih klevetnika nadležnom sudu; ovako mu poručujem: ako je čovjek s dostojanstvom, nek se javi punim imenom, pa da se okom u oko po­ gledamo. PrijepoJje, 11. septembra 1921. Bilješke. Ero novih dokaza za pokolje u Sandžaku. »srpska Riječ« nas poziva, da joj iznesemo dokaze, da je pravoslavs no pučanstvo činilo nasilja nad muslimanima. Njen redaktoP sigur? no ima vrlo slabu memoriju, pa se ne sjeća stotina i hiljada primjera. M Hašimbegović, okružni muftija. To je Engleskinja, koja je više od dvadeset godina živjela u Taškentu i davala satove engleskog jezika. U zadnje su je vrijeme počeli proga? njati boljševici i ona se riješila na bjegstvo. I što može učiniti samo kći Albiona, ona je umakla u ove planine sama sa kalauzom Kurdom. Po njezinom je pripovijedanju ovaj kalauz još ograbio i doveo u peći? nu, gdje su bili gorski razbojnici Perzijanci. Mislila je, da je izgubi je? na. I na njezino veliko čudo ovi se gorski odmetnici pokazaše prema njoj, slaboj ženskoj, pravim džen? tehnenirna. Kalauz je ostavio i po? bjegao. Pošto je cijeli dan padala kiša i ona prokisla do kože, razboj? nici su izašli iz pećine, da se ona preobuče, a kasnije joj skuhaše čaj, dadoše hljeba i posdiše svoja dva gunja, da mirno spava. Sjutra dan su joj doveli drugog kalauza i za? grozili su mu se, da ćc ga ubiti, ako ovu damu živu i zdravu ne dovede u Bašgiran. Tako je ona sretno u? makla boljševicima i došla do svo? jih zemljaka. Ona govori izvrsno ruski i nekoliko puta ponovi, da o? na nikada neće zaboraviti na ple? menitost onih razbojnika tamo u planinama. Tako nam u razgovoru prođe vrlo brzo vrijeme. ^Već smo i večerali i pili ča j. Serviralo se i častilo kao u boljoj gostionici u Evropi. Napokon sc digosmo od stola. Gosp. kapetan napisa nešto i dozvav vojnika na? ! > { ; , | ; I | 1 । | । redi mu nešto na indijskom jeziku i dade mu cedulju, a meni reče, da me šalje na konak k jednom pod? poručniku muslimanu, indijskom princu. Ispričava sc, da ine kod se? bc ne može ukonačiti, jer nema ni mjesta ni postelje. Zahvalih mu sc na svemu i oprostih se s njim i nje? govim društvom. Već se potpuno smračilo i gusti crni mrak obavije sve svojom tc.š? kom crnom koprenom. Tu i tamo no logoru mrcaju vojničke svetilj? ke, čuje se hrzanje pripetih konja i razgovor uz vatru sjedećih Indusa vojnika. Ja idem za vojnikom, a on mirno ide pređa rnnom i nosi fenjer u ruci. Prođosmo logor i zađosmo u ulice i sokake. Dućani su već dav? no zatvoreni i na ulici nema ni žive duše. Udosmo u jednu avliju i ja tu opazih svjetlo u sobama i u ku? hinji. Na avliji nas dočekaše sluge a moj pratioc zagovori s jednim iz? među njih. (Nasfaviće se). Upisuite 7% državni zajam, jer koliko | je god u Interesu Investicija, i od kojih ćete imati samo vi | korist, toliko je siguran pri­ | plod od 7% važa direktna korist. I �Rpoj 334 Broj „ПРАВДА* - „PRAVDA* Sto smo ih mi registrovali, a što su ih i beogradske novine donosile. Ili je pak g. Kobasica cijelo ovo vrije* me od oslobođenja do danas prc* spavao? Da ne navodimo starih primjera, mi ćemo joj servirati evo nova dva slučaja. Četnici zloglasnog Kostc Pećanca oteli su u Rašidaginoj op* čini, srez sjenički, od Hajre Kahro* vica šest volova, pa ga zatim mre? varili, iskopali mu oći i ubili ga. To jc bilo 22. avgusta o. g. Isti su ti banditi na 27 avgusta u istoj toj op* čini zahtijevali od predsjednika općine Nure Mcšića, da im dadne konje za jahanje. Ovaj jc izdao na* ređenje i konji su im pokupljeni i stavljeni na raspologanje. U mo* mentu, kad jc općinski pisar izašao iz općinskog ureda, ti su banditi u po ureda usmrtili predsjednika Nu* ru Mešića. Ovom prilikom moramo nešto naročito naglasiti. Kolikogod su slučajevi nasilja nad muslimanima sa strane pravoslavnog žiteljstva česti, i kolikogod se i oni moraju o* suditi najžešće, to nam je upravo nepojmljivo i mi nemamo dovoljno riječi, kojima bismo osudili u* pravne organe, koji isto tako vrše nasilja nad mu* slimanima. Pećančeve bandite mi moramo smatrati isto tako dr* žavnimo rganima, jer ih je samo mi* nistarstvo unutr. djela uzelo za go* njen je kocaka, jer ih ono izdržava i jer rade po njegovim napucima. Karakteristično je, da i »Srp. Ri* ječ« i »Politika« uvijek zabasuruju ovo, na što mi postavljamo upravo težište svojih osuda. O toku istrage, koju vodi parla* mentarna komisija u Sandžaku mi nećemo zasad ništa pisati, jer ne* ćemo da se uplićemo u nju i jer ne želimo prejudicirati njenom ispadu. Uzgred napominjemo, da je ko* misija dosad obašla Priboj, Prije* polje, Plevlje i Brodarevo. Pismo g. dr Spahe. Ministar g. Mogu Vas uvjeriti Gospodine Mini­ stre, da sam tačno irformisan o ovom događaju, a ima i svjedok očigledac g. Rašid Halidović, pandur opštine pasjanske* No na zdravlje! I ovaki će činovnici uspostaviti i držati red i mir u tim jadnim krajevima?! Politički pregled. Iz naše organizacije. Zemaljska skupština J. M. O. Predsjedništvo J. M. O. zaklju­ čilo je, da se zemaljska skupština htjeve Iraca, a danas donosimo suš­ naše organizacije održi dana tinu odgovora, što ga je Lloyd George i 6. oktobra o. 9. poslao De Valeri, predstavniku irskom. Načelo vladavine, koja se osniva na u Sarajevu, u prostorijama Islam­ volji naroda, sačinjava osnovku konske čitaonice (J. M. Klub). stitucionalnog razvitka Engleske, ali U pogledu delegata na ovu ne možemo prihvatiti kao temelj prak­ tične konferencije jednu interpretaciju skupštinu vrijedi zaključak C. O. ovog načela, koja bi nas obavezivala od 15?VII. 1921., koji glasi: da prihvatimo svaki zahtjev, koji biste „Broj delegata za zem. skup­ mogli postaviti, i koji bi mogao da štinu određuje se prema broju dovede i do proklamacije republike i do odricanja krune. Konferencija na . glasova, koji je u tom kotaru takovoj bazi je nemoguća. Kada bi se pao za našu organizaciju prili­ na taj način aplikovao princip vlada- ; kom izbora za Konstituantu. vine po volji naroda, bila bi porušena [ Da ne bude suviše troškova, državna zdanja i cjelokupnost sviju delegati mogu imati punomoći demokratskih država, a civilizovani svijet bi bio natjeran na starinsku i imaju pravo na onoliko gla­ plemensku podjelu. Mi smo Vas na­ sova, koliko puta po 1000 gla­ protiv pozvali da uzmete u pretres sova im ade u tom kotaru. Ostaci naše predloge. Ne treba da ni malo preko 500 računaju se kao puna sumnjate u zamašitost i iskrenost na­ hiljada, a kotarevi, u kojima ših namjera. U diskusiji s nama Vi ' možete zatražiti garancije u svim onim : nije palo ni 500 glasova za pitanjima, koja bi mogla po Vašem organizaciju, mogu poslati po mišljenju da ograniče slobodu Iraca. jednog delegata. Delegate će Obzirom na to engleska vlada mora odrediti kot. skupštine, a kot. da od Vas zatraži da joj stavite do i ispostavni odbori javiće C. znanja na stvaran način, jeste li skloni Odboru imena delegata i izdati učestvovati u jednoj konferenciji, da se nađe najbolji način, kako bi se im punomoći. Ako izabrani de­ održalo udruženje između Irske i en­ legati dadnu punomoć kome gleske državne zajednice. Mi se na­ drugom od delegata, onda tu damo, da ćete nam dati afirmativan punomoć treba da ovjeri kot. odgovor. ili ispostavni mjesni odbor“. Predpostavljam da bi se konferen­ cija mogla održati u Invernessu na Već u listu objavljeni zaključak 20. o. mj. radnog odbora u pogledu eko­ nomske ankete poslanički je klub prihvatio t. j. da će se držati Najnovije telefonske vijesti sjutradan iza zem. skupštine, kako iz Beograda. je to oglašeno u bajramskom Jučer je bila sjednica Ministarskog broju „Pravde". Savjeta, na kojoj je bilo govora o noti Beograd, 25. VIII. 1921. saveznika, kojom se traži, da povu­ čemo čete na granicu trianinskog ugo­ Tajnik: Predsjednik: vora prema Madžarskoj. Magla j lić, s. r. — Francuski komesar u Carigradu 1 H. Alić. Odgovor Engleske na z^hljeve Iraca. Mi smo neki dan objavili za­ dr. Spaho upravio je beogradskoj »Pravdi« pismov koje je ona doniiela u broju od 10. ov. mj. Mi to pismo prenosimo u cijelosti: »Gospodine direktore, Vi ste da* nas donijeli u svom listu na prvom mestu izvadak iz sarajevske »Do* movine«, u kome se među ostalim veli, da od siromašnih posednika nije nitko dobio avansa, već da smo ga dobili ja, dr. Hrasnica i Defter* darević. Ovo je tvrđenje u koliko se mene tiče posve neistinito i ten* denciozno, jer ja ne samo da nije* sam primio ništa u ime odštete za oduzete zemlje, već nemam ništa u to ime ni primiti. Ja uopće nemam ni komadića zemlje. Koliko je meni poznato ni druga dvojica mojih prijatelja nijesu pri* mili ništa. Spreman sam, da sve ono. Što sam primio ili što imam da primim sta* vim na raspoloženje onome, ko mi dokaže, da sam i jednu paru primio. Primite g. direktore i Ovom zgodom uverenje o mom odličnom štovanju. Beograd, 9. sept. Dr. Mehmed Spa* ho, ministar trgovine i industrije.« Našavši se lija »Domovina« ovako u stupici, liže ono, što je pobljuvala i veli, da ona i nije tvrdila za dra M. Spahu, nego za njegova brata. Nu i tvrdnja, da je brat dra Spahe dobio najprvi avans od odštete, pot­ puno je neistinita. I on, kao i dr. Hrasnica i Defterdarevič bili su samo pozvati od Agr. Dir, kao i svi drugi posjednici iz njihovih kvartova, da podnesu zahtjeve za odštetu. I tu nije trebalo niti je činjena apsolutno ni­ kakva protekcija. Kako se ureduje u'južnoj Srbiji? I Demokratski nar. poslanik Ranuš Osmanović upravio je min. unutr. djela jedno pitanje, gdje se među ostalim navodi i ovo: Gospodine Ministre i Na dan 16. avgusta ove god. u srezu Gilanskom desio se je jedao vrlo ne­ ugodan slučaj. Toga dana naime pisar Gilanskog sreza, g Miloš Albijanić, pozvao je na neko saslušanje g. g. Ismaila Mustafića i Čazima Alimovića, oba iz sela Vlaštice, opština pasjan ska, srez giljanski. Prilikom saslušanja, a bez ikakvog razloga g. pisar je •te predstavnicima vlasti. Komisija je otputovala za Sjenicu, gdje će također održati konferenciju. — »Politika« donosi tendecioznu de­ pešu, kao da je komisija tobože utvr­ dila krivnju muslimana, što ne odgo­ vara istini. I | 1 ■ । i i . ! istukao g. Ismaila Mustafića na i I najgrublji način. tražio je od nas, da primimo još 4000 vrangelovih vojnika na radove oko željezničkih pruga. Međutim je bilo govora o gradnji naših željezničkih pruga, pa je ministar trgovine i indu­ strije g. Dr. Spaho tražio, da se na­ stavi gradnja pruge Bos. Krupa—Bi­ hać. Obećano je i uzeto u izgled, da se čim prije nađu sredstva, da se ova pruga dovrši. . — Predsjednik Ministarskog Savjeta referisao je o sporazumu s Rumunj­ skom u saobraćajnim pitanjima. — Potpisani su ukazi o imenovanju i unapređenju činovnika ministarstva spoljnih poslova. Među imenovanim nalaze se i trojica muslimana. — Govoreno je o rješavanju alban­ skog pitanja u Londonu. — Ministar prosvjete i unutrašnjih djela podnio je na potpis nekoliko ukaza iz svog resorta. Među tima se nalazi i ukaz o penzionisanju pribojskog srpskog načelnika. — Ministar za agrarnu reformu re­ ferisao je o agrarnim nemirima u Dal­ maciji, koji se zaoštravaju, jer sudovi ne priznavaju Prethodnih odredaba o razrješenju kolonatskog odnošaia. U vezi s tim je već ranije odobren kredit za plaćanje rente. S tim u savezu tražio je ministar Dr. Soaho, da se i u Bosni i Hercegovini čim prije likviduje ostatak rente za 1919. i. renta za 1921. godinu te zaostali hak 1918. pa će o ovome pitanju biti danas uža konferencija ministara financija, trgo­ vine i industrije, agrarne reforme, šuma i ruda te zamjenika ministra pravde. - Jučerašnja beogr. „Pravda" donosi depešu iz Prijepolja, daje anketna komisija stigla u Brodarevo, gdje je održala konferenciju s uglednim gradanima pravoslavnim i muslimanima Domaće vijesti. Posljednja opomena našim dužnicima. — Ovim još jednoć potsjećamo naše dužnike, da će mu im od 1. oktobra o. g obu­ staviti slanje lista, ako do toga dana ne podmire duga. Administracija. Otvorenje džamije u Kotorskom, Страна 3 Strana Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da^ niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Gospodarstvo. Zanatsko-indusirljska i poljopri­ vredna izložba u Sarajevu. Srpska Trgovačko-Zanatlijska Omladina uz sudjelovanje svih privrednih društava i preduzeća u zemlji, priređuje na 24. do 27. septembra o. g. u Sarajevu (palača Gradske opštine) izložbu, na kojoj će biti izloženi svi naši zanatski, industrijski, poljoprivredni i kućni produkti. Ovom izložbom omogućuje se konzumentima da nađu zgodna vrela za svoje potrebe, producentima da nađu mušterije, a napokon da se i jedni i drugi međusobno upoznaju, što je od eminentne koristi, kako za naše producente-izlagače tako i za trošeću publiku. Obzirom da je vrijeme za prijavu za izlaganje na izmaku, u interesu je producenata, da se čim р№е prijave Priređivačkom Odboru Zanatsko-industrijske i poljoprivredne izložbe u Sarajevu, Jelića ul. 28. ili uredu trgo­ vačke i obrtničke komore, gde će ta­ kođer dobiti potanje podatke o izložbi. Popust za vožnju na izložbu. — Gospodin Ministar Saobraćaja odobrio je podvoz u pola cijene za sve po­ sjetioce i izlagače u „Zanatskoj Indu­ strijskoj i Poljoprivrednoj izložbi za Bosnu i Hercegovinu*. Isto tako odredio je popust od 50 posto od normalne tarife za prevoz izložbenih predmeta pod uslovima. koji važe za njih. Povlastica će važiti od 20. do 30 septembra 1921. god za sve putnike i mješovite vozove. Izlagači i posjetioci Izložbe kupiće na polaznoj stanici cijelu kartu, koja će im važiti i za povratak, ako uvje­ renjem Uprave Izložbe dokažu, da su bili na Izložbi. Ušteda. Min. Financija je ukinuo prinadležnost u duhanu svima direk­ torima, načelnicima i šefovima kabi­ neta. Na ovome je ušteda 360.000 d. godišnje. Analogno ovoj naredbi i novi je di­ rektor naše duhanske tvornice g. Arifhodžić ukinuo je dosad vrlo mnogo praktikovanu zamjenu običnih cigareta za »ekstrafilung« privilegovanima, pa će se i tako uštediti najmanje pola miliona. Kako se vidi, ipak se kreće. Makar u dvanaesti čas počelo se je sa šted­ njom. Bože s hajrom! Zemljoradničke komore. Ministar­ stvo poljoprivrede i voda završilo je ovih dana rad na izradbi uredbe o osnivanju zemljoradničkih komora Zabrana uvoza šljiva i pekmeza u Čehoslovačku. Naša uža savezni* koju su tamošnji muslimani svojim ! ca Čehoslovačka, s kojom činimo Malu Antantu, zabranila je ovih troškom od kamena sagradili, biće u dana uvoz šljiva i pekmeza i tako petak, 23. ov. mjeseca ovom našem vrlo važnom izvoznom Vjenčanje. Naš prijatelj g. Tahir artiklu zatvorila jednu pijacu, gdje Šaran iz Trebinja vjenčao se ovih je on nalazio dosad lijepu prođu. dana sa milovidnom gđicom Zarifom Mi ne znamo, kakvom će mjerom Elezović, sestrom g. Hamdije Elezo- odgovoriti naša vlada na ovu nelo* vića, učitelja trg. škole u Trebinju. — jalnu mjeru saveznice, ali držimo, Mladencima želimo svaku sreću i dug da ne smijemo ostati skrštenih ru* život. Bilo sretno I ku. Čehoslovačka naime izvozi vrlo Matura u ovdašnjoj gimnaziji. mnogo tekstilne industrije, piva, Vijest o maturi u ovdašnjoj gimnaziji, eksploziva itd. u našu zemlju. Ne saopćena prije nekoliko dana, ispravlja bi li naša vlada mogla saveznici vra* se ovako: Predispiti će se obaviti 3. titi milo za drago?! okt Pismeni će ispit zrelosti biti 4. okt. i slijedećih dana, a usmeni 8. i ' 9. okt. Kandidati treba da se prijave naj­ kasnije 2. oktobra. Knjige i novine. Prijavljenje šegrta. Pozivaju se svi oni poslodavci, koji nisu svojih šegrta prijavili potpisanom uredu, da to bezodvlačno, a najdulje kroz 8 dana, kod povjerenika pokrajinske uprave za grad Sarajevo (gradska vijećnica soba broj 11.) prijava. — Ko se ovome pozivu ne odazovu, biće kažnjen novčanom kaznom u iz­ nosu od 100—2000 K., odnosno zat­ vorom u trajanju od 1 -20 dana. Nov priv edni list. Inicijativom karlovačkih privrednika osnovan je Izdavački konzorcij ekonomista, koji počevši od 15. o. mj. izdaje u Kar­ lovcu nov privredni list „Ekonomistu". — List je potpuno vanstranačan i ne­ će biti lokalnog karaktera, već redigovan na širokoj ekonomsko-socijalnoj osnovci. List „Ekonomista" uredjuje redakcioni odbor, a direktorom mu je publicista LjubomirSt. Kosier. �Strana 4 Стоана MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spcs našeg težaka u za= drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuh turnog sela nema ni bogate ni kuk turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat« no: »S r e d i Š n j i savez j u g o* slavenskih seljačkih z а^ druga u osnutku u Šaraj e« V U<. Broj 334 Број „ПРАВДА* — ,pRAVDAa Miševi, štakori, stjenice i žohari Sjetite se „Gajreta!" Oglašujte u „Pravdi" 1 1 , j ! Rasprodaja ? Oglašivanje BOGATA KNJIŽNICA ________________ ____________________ : Muslimani i muslimanke : | grada Sarajeva ( sjetite se vašega .Merhameta*. | umrlog pro- i fesora i pravnika Abdullah ef. PreŠlje rasprodavate se slobodnom javnom dražbom u petak, dne 16 septem- bra 1921. u auli Begove Džamije u Sarajevu. Početak dražbe u 9 sati prije podne. Pošto je rahmetlija bio svjetski na- j obražena osoba, to mu je knjižnica I izvanredno bogata, te se s toga sva- i kom interentu toplo preporučuje. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 —. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20 —, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i .inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni« ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. io4 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Ministarstvo Finansija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 7% državni investicioni zajam g.1921. u iznosu od Din. 500,000.000. POZIV NA UPIS Ministar Finansija Kraljevine Srba, Hrvata I DBr. 7941 uzakonjene članom i Slovenaca, na temelju Uredbe od 27 VI. 1921. | poziva na upis 130 Ustava П državnog investicionog zajma 19Z1. u nominal. iznosu od Din. 500,000.000. Ovaj je zajam investicioni i upotrebiće se isključivo u svrhu općega dobra kao: opravke, dopravke, i proširenja že­ ljezničkog saobraćaja, podizanja novih, i dovršenja započetih željezničkih pruga, uređenja i podizanja pristaništa, puteva, drumova i t. d. Nominalni iznos zajma je Din. 500,000.000, izdat al pari, u komadima po Din. 100, 500, 1.000, 5.000 i 10.000, u 50.000 serija po 100 brojeva, a kamate su 7°o godišnje, koje se isplaćuju dekurzivno bez ikakovih odbitaka, u polu­ godišnjim kuponima, i to 15. marta i 15. septembra svake godine kod svih javnih blagajnica i ovlašćenih novčanih za­ voda, bez ikakvih odbitaka poreza, biljega i taksa. Prvi kupon dospjeva 15. marta 1922. Za vrijeme od 10 godina ovaj se zajam ne može konvertirati, ni u tom roku kamatna stopa smanjiti. U slučaju da se zajam nakon 10 godina konventira, ima se sopstvenicima obveznica ponuditi isplata u nominalnom iznosu. Zajam je amortizacioni i izdaje se na 50 godina^ Amor­ tizacija počinje 4. godine nakon emisije, i vrši se jedanput godišnje kod Generalne Direkcije Državnih Dugova, izvlače­ njem ili otkupom, po uređenom amortizacionom planu, koji je na obveznici utisnut Zajam je obezbjeđen hipotekom, a potrebna suma za anuitet (kamate i amortizaciju) unosiće se svake godine u budžet, a za pokriće služiće u prvom redu dohodak dotičnog investicionog objekta. Kuponi zastaravaju za 5 godina nakon dospjeća, a iz­ vučene obveznice 30 godina nakon izvlačenja. Zajam će biti kotiran na svim domaćim burzama. Obveznice ovog zajma ravnopravne su sa ostalim držav­ nim obveznicama; uživaju pupilarnu sigurnost, mogu se po­ lagati kao kaucije, upotrijebiti za fondove, zadužbine, depo­ zite, kod svih javnih blagajna i privatnih poduzeća. Obveznice mogu se lombardovati kod Narodne Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i njenih filijala, prema zakonskim propisima. Obveznice i kuponi ovog zajma oslobodjeni su svakog sadanjeg i budućeg poreza i prireza, kako državnih tako i ostalih (oblasnih, okružnih, sreskih i općinskih) kao i svih taksa i dažbina u Kraljevini. Upis će se vršiti od 1. do 30. septembra 1921. Po utrošku celoga zajma podneće Ministar Finansija kod svih novčanih zavoda Kraljevine Srba, Hrvata i Slove­ naca, po gore spomenutim usiovima (za svakih 100 Din. Narodnoj Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz­ obveznice Din. 100*—u gotovom). vještaj o cjelokupnoj upotrebi njegovoj Za kontrolu upotrebe ovog zajma izabraće se jedan Beograd, meseca jula 1921. parlamentarni odbor. Ministar Finansija Dr. Košta Kumanudi v. r. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1c16269c20debe417283d817b4fb507e.pdf 4635046a3566dffa462c877f788c3771 PDF Text Text РГК.МММ* U GOTOvU PLACFNA Pojedini broj К 2'Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 97 (335) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota, 17. septembra 1921. (13. Muharema 1340.) Ko sije plemensku mržnju i razdor? U nas se mnogo govori o separati­ stima, koji rade protiv našeg narod­ nog i državnog jedinstva. Protiv ovakovih elemenata predviđene su mjere i u ustavu. U 13. i K8. članu novog ustava predviđa se zabrana raspačavanja svih štampanih spisa, koji svo­ jim pisanjem izazivaju vjersku i ple­ mensku mržnju. To je sve lijepo i potrebno. Ali kako se to da dovesti u sklad sa sijanjem.plemenske i vjerske mržnje, koje vrše državni organi?’ Pa još gdje? U našim državnim prosvje­ tnim zavodima. Mi stoiimo na stanovištu, da škola mora biti pošteđena od dnevne poli­ tike. pa uvijek, kad pišemo o njoj, nastojimo da se ne uplićemo u njenu »autonomiju«. Ali pojave, koje se u zadnje vrijeme pokazuju, prevršile su čašu strpljenja i mi moramo, kao objektivan i plemenskim šovinizmom nezaslijepljen organ da rečemo svoju: da osudimo te pojave i da tražimo njihovo odstranjenje. To činimo u in­ teresu narodnog jedinstva i zdravog razvoja naše narodne prosvjete. Neposredan povod za ovo pisanje dalo nam je uvođene St. Stanojevića »Istorija srpskoga naroda« kao udžbe­ nik za 4. razred naših -srednjih škola. Osim mnogih drugih skroz tendencijožnih i čisto propagandističkih sta­ vova ovog pamfleta, u njemu se na­ laze i ovakovi: »Ali posle velikih na­ pora i žrtava, što ih je podneo tamo­ šnji narod (govor je o Bosni i Herce­ govini, op. uredn) u borbi za slobodu, berlinski je kongres (1878) predao ove dve srpske pokrajine na milost i nemilost Austriji.« (str. 78.) — .»Stre­ peći od Srba i bojeći se da oni ne rade protiv njenih državnih interesa, austrijska je vlada počela u Bosni stvarati Hrvate od tamošnjeg kato­ ličkog stanovništva i pomagati ih u borbi brotiv Srba.« »Ove su srp­ ske zemlje date Austrougarskoj na privremenu upravu . ..« (str. 79). Kad se ovakovi šovinistički izljevi čitaju u jednom propagandističkom političkom pamfletu, onda oni ni naj­ manje ne uznemiruju niti revoltiraju. Ali kad se to čita u udžbeniku istorije, koga su ministarstvo prosvjete u Beogradu i šef prosvjete u Bosni od­ redili za 4. razr. srednje škole i kojim se učenici i katoličke i muslimanske i pravoslavne vjere moraju služiti za obuku u historiji, onda se ne može naći dovoljno riječi za osudu ovakovog grubog ataka na nacionalni osje­ ćaj Hrvata u B6sni i Hercegovini. Tvrditi, da su Bosna i Hercegovina samo srpske zemlje, može samo šovenistički idiot, koji ne poznaje i ne priznaje historičkih činjenica. Tvrditi, da je hrvatstvo stvorila u Bosni Au­ strija, može doduše Čokorilo u »Srp­ skoj Zori« i njegov discipulus Kobasica , ; | i I i i u »Srpskoj Riječi«, ali da to čini je­ dan vajni historičar, k tomu profesor univerze, to je unikum. Nu dok se to može u političkoj agitaciji i u zna­ nosti nekako ipodnositi, dotle vladin čin, kojim je uvela taj pamflet kao udžbenik u škole, koje pohađaju i Hrvati, ne samo da se ne može podnositi, nego on stvara zlu krv, on revoltira i najmirnijeg čovjeka, koji ima malo objektivnosti u sebi. Kako se može dovesti u sklad s pedagoškim principima okolnost, da će učenici, koji su u krvi i kućnom odgoju ponijeli u školu osjećaj i svijest, da su Hrvati i da su starosjedi­ oci u ovim zemljama, čitajući ovakove laži, koje će im i sam nastavnik mo­ rati servirati i interpretirati ih, po svoj prilici doći u sumnju, da su oni renegati, otpadnici srpskoga naroda, koje je Austrija odrodila i učinila Hr­ vatima? Jesu li o ovom atentatu na ponos i svijest našeg omladinca raz­ mišljali besavjesni gromovnici, koji su to odredili? Mi smo u patriotizam, privrženost narodnom jedinstvu i objektivnost g. Krsmanovića dosad uvijek vjerovali, ali kad smo uzeli u ruke ovu knjigu, n»še -je uvjerenje pokolebano i mi po­ činjemo sumnjati, da li između pro­ svjetne politike g. Grđića i g. Krsma­ novića ima ikakove razlike. Kako smo obaviješteni, profesori Hrvati držali su sastanak i zaključili apelovati na profesorsko udruženje, da poduzme korake, kako bi se ovaj pamflet izbacio iz škole, da ne truje mlada srca naše idealne omladine plemenskom i vjerskom mržnjom. Među omladinom osjeća se također pokret, da bojkotom, a eventualno i čim drugim prisili odgovorne, da smje­ sta isprave ovu grdnu pogrešku. Sa svoje strane najenergičnije pro­ testiramo protiv ovog nepedagoškog, antinacionalnog i antidržavnog čina prosvjetnih organa i kategorički za­ htijevamo, da se odmah ova pogreška ispravi. Sjednica poslaničkog kluba. Budući da su na dnevnom redu vrlo važne stvari, potrebno je, da svi poslanici budu prisutni u Beogradu. Stoga sazivljein sjed­ nicu kluba za nedjelju, 25. ov. nij. u 10 sati izjutra i molim sve poslanike naše organizacije, da nefaljeno dođu na tu sjednicu. U Sarajevu, 15. IX. 1921. Predsjednik kluba: Maglajlić, s. r. Godina 111. Besmislene i bezideine trzavice. Odnosi među glavnim strankama sadanje vladine koalicije postaju sve zamršen ji. Drugostepena štampa i jedne i druge stranke postaje sve žučljivija, a čarkanje tako bezobzirno, da se ovom svađom, s vremena na vrijeme, mo­ raju da pozabave i vodeći organi obiju partija. S radikalske se strane osobito ističu beogradski »Balkan« i mitrovačka »Srbičv^ koji su puni navala naročito na »bistra unutarnjih djela, g. Pribićevića, a s demokratske strane vode paljbu »nezavisni« organ Krste Cicvarića „Beogradski Dnevnik", ko­ jem sekundira beogradska >Pravda«. Kako rekosmo, u tom dvoboju uzmu iiječ i glavni stranački organi pa ne će bit; na odmet, ako u tom pravcu ci­ tiramo nekoliko izvadaka. »Demo krati ja« je u jednom broju donijela i ove stavove: »Balkan«, koji je prešao sve granice dopuštenoga i moralnoga u svojim klevetama protiv g. Sv. Pribićevića i ćele demokratske stranke, kao i ostali drugostepeni i trećestepeni organi radikalski sistemat­ ski, izvesno po datom migu od jedne grupe radikala, tendencio­ zno napadaju radg. Pripičevića u cilju, da ga predstave kao čoveka koji je od štete po državne interese. Za ža­ ljenje je i osudu, što jedan deo rađikalske štampe, inspirisan od onih koji priželjkuju ministarstvo unutr. dela, vodi besomučnu i nemoralnu kampa­ nju protiv g. Prbićevića i demokrata u dane sadašnje teške situacije. Ta nesvesna štampa jako se vara ako veruje da se demokratska stranka, stranka najjača, može odstraniti iz uprave državom. A tako isto ta nesvesna štampa, orudje nekolicine partizana i željnih vlasti, jako se vara, ako misli da će poljuljati poziciju g. Pribićevića u stranci". Interesantno je, da se tim recima našla pogođena i sama radikalska »Samouprava«, pa je odvratila između ostalog i ovim riječima; »Demokratija« prelazi ćutke preko činjenice, da demokratski listovi »Pravda«, »Dnevnik«, »Epoha«, a donekle i »Po­ litika«, iz dana u dan napadaju radikale i radikalne prvake, u raznim formama, i pod raznim izgovorima. Napadi su katkada đirekto odvratni i upereni protiv ličnosti radikalnih vodja. Neki su, kao oni u »Dnevniku«, in­ spirisan i, drugi su zanat, a treći se vrše s vremena na vreme, radi dodvorenja. Pored svih tih sistematskih napada, mi smo ćutali, zadovoljava­ jući se kratkim demantima. »Demo­ kratima« je takodje ćutala, nemajući nikad vremena, da svoje prijatelje uputi na korektnost. Sad, kad se kritikuje unutarnja politika g. Pribičevića, »Demokratija« nalazi da će najbolje odbraniti g. Pribićevića ako počne grditi i klevetati radikalne mi- . nistre unutrašnjih dela. Takav način i odbrane je na štetu g. Pr bičevića. Mi ■ pak odlučno odbijamo tvrdjenje »Demokratije« i o partizanstvu radikalnih : ministara unutrašnjih dela. i o njiho; vom tobožnjem neradu u pogledu ! javne bezbednosti u Južnoj Srbiji. Da ne bismo otvarali ikakvu polemiku, mi ■ se zadovol avamo ovom kratkom izjai vom, ne mogući da predjemo ćutke preko jedne tako neumesne i deplasi­ rane optužbe. U odgovoru »Demokratija« ima još jedno mesto koje mora­ mo dotaknemo. Tu se kaže da neki radikali zarad vlasti (I!) žele da se rasturi sedanja koalicija jer bi onda, ' veli »Demokratija«, radikaP imali u svojim rukama ministarstvo unutraš­ njih dela« Ako ovo skroz neozbiljno 1 shvatanje »Demokratije^ obrnemo, izilazi da demokrati podržavaju sadanju koaliciju samo zbog min starat va unu­ trašnjih dela, i da u toj kmJicji samo demokrati imaju vlast! Kad se s ovih redaka skinu diplo­ matske rukavice i bez Cifraste forme I promotri sama suština stvari, jasno I je kao na dlanu, da među ovim dvje­ ma glavnim strankama ne vladaju najidealniji odnosi. Naprotiv, ovi ner­ vozni gestovi odaju silan napor, koj jim se radi zajedničke ugroženosti - suspreže gorčina i bijes, koji kljuj čaju i na jednoj i na drugoj strani. No što prešućuju vodeći organi ovih ■ stranaka, otkrivaju listovi, koji mogu i da slobodnije govore i o strankama i o pojedinim političarima. Mi ovdje ne ; ćemo govoriti o tim optužbama, nego i ćemo da se osvrnemo na suštinu I spora, koji hoće da zadrma ovom ko­ alicijom. Kolikogod se taj spor farbao zvuč­ nom firmom brige i nastojanja okoučvršćenja države, on je u stvari briga za stranački prestiž i ljubomorna utak­ mica oko - pojedinih resora u dr­ žavnoj upravi. Šljedstveno; on je više ličan, nego li stvaran i principijelan. Ova konstatacija može biti i oštra i neprijatna, no ona je tačna, pa stoga i umjesna i potrebna. Evo joj i malog obrazloženja. Kad bi se demokrati i radikali principijelno razilazili, recimo u pitanju unutarnje politike, zar bi se kritičari g. Pribićevića ustezali iznijeti svoje načelno gledište o toj politici i predložiti principe, po kojima bi trebalo voditi tu politiku? Mi razumi­ jemo držanje g. Protića i njegovih pri­ stalica, jer imaju i jasan suprotan pravac u tom pitanju, no ne razumi­ jemo, i ne možemo razumjeti onih, koji plješću g. Pašiću i uza sve to prigovaraju g- Pribićeviću. To je , jedan absurd i ništa drugo. 1 stoga mi, da pravo kažemo, ne i razumijemo ni »Demokratije« ni »Saj mouprave«, ni »Beogr. Dnevnika« ni i »Balkana«, jer ih — po svemu, što se Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica; Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Hanrplarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijem. - Srzojapi: Trgngačha banha, Sarajevo. ■ interurban telefon: Zli �Страна 2 Strana je dosad radilo ne luči ideja i stvaran razlog, već je po srijedi samo kapric i lična simpatija, odnosno anti­ patija. Drukčije je sa strujama u radikal­ nom poslaničkom klubu, o kojima ćemo progovoriti u kojem od idućih brojeva. Sedmici odmorni dan? Nakon 4?godišnjeg klanja i ubi? janja nastao je mir. Jedna od naj? glavnijih zadaća vremena bila je svakako ta, da se što više i bolje o? i sigura budućnost širokih masa na* rodnih radništva, koje je najvi­ še podnijelo žrtava i stradanja u i teme svjetskom mrcvarenju i ka' sapljenju. Njihovi su domovi bili i najopustjeliji. njihova su djeca bila najzapuštenija, a njihove porodice I uopće naj zanemarenije. Da se to upravo nesnosno i neodrživo stanje širokih masa narodnih popravi, da i im se njihova u velikom klanju i u* bijanju otvrdnula srca i zatupjeli osjećaji povrate domovini i dru? štvu, morale su sve države uzeti u? češća u ovome i poraditi, kako bi se to sve sredilo, kako bi se što pri; i je zaboravilo na strašno doba kla ' nja i ubijanja i pošlo pravcem rada • i reda. To se je moglo učiniti jedino ! ako sc nađe puta i načina, kako bi se počelo jedinstveno raditi na od? I stranjenju svih socijalnih mana dru; štva, koje su osobito za vrijeme ra? ta upravo postostručene. Pariška mirovna konferencija u godini 1919.. kad je ugledala veliku i i ogromnu grobnicu ljudstva, poče? ; la je sa istraživanjem uzroka tog i ljudskog klanja i ubijanja, tc pošto je uočila strašne posljedice toga, i došla je do zaključka, da je tome svemu kriva socijalna nepravda i I potiskivanje socijalno slabijih. Ona ■ je obrazovala posebnu komisiju, ' koja je imala proučiti internacio? ■ nalno radničko zakonodavstvo. Na? i kon proučavanja odredila je, da sve I države učesnice na toj konferen? I čiji imaju organizovati državne u? rede za zaštitu radničkih prava, u? stanovi I a je Međunarodnu Organi? zaci ju Rada, koja je sastavni dio ■ Društva Naroda, a koju sačinjava: 1. Generlna Konferencija pred? I stavnika svih članova, koja se ima I i godišnje jedamput sastajati: 2. Međunarodni Biro Rada, koji ! je stalni i izvršni organ Konferen? : j čije. Peti princip, koji je uglavljen na i i pariškoj konferenciji bio je: Svaki radnik ima pravo na ne? djeljni odmor. Ako odmor nije I moguć u nedjelju, onda se radniku i ima priznati jedan dru^i dan u tjednuPrigodom sklapanja Versaljskog *) Primili smo ovu stvar od pri? jstelja izvan uredništva i rado joj dajemo mjesta PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Nakon malđ pauze meni predio? žiše, da 4iđem u sobu, dok se oni svi. njih šestero, razbježaše nekuda, a ja ostadoh sam s jednim vojni? kom, koji me ovamo dopratio. Ni? jesam mogao s njima razgovarati, jer su oni Indusi i nc znaju nikakav jezik osim svoj materinski. Nije dugo trajalo, kad evo i princa. Vi? sok. mlađ čovjek, lijepih gustih br? kova i crnih kao trnjina očiju. Kret? nje su mu elegantne, a stas vitak. Obučen je u uniformu engleskih in? dijskih trupa, a na glavi mu je po vojnički zaviti visoki turban- Po? klonismo se jedan drugome i on me engleski upita, da li ja govorim cn gleski. Dok me ovo pitao, primi od vojnika pismo, koje mu je g. kape? tan poslao. Čini mi se, nije do kraja ni dočitao, a licu mu se razveseli, pogleda me i pruži mi obje ruke. Razumijeh ga. da mi reče »biradcr musliman«. Izgrlismo sc i izljubi srno. On je sav sretan i zadovoljan. Nešto naređuje slugama, okreće sc k meni i smije se. Kad ostadosmo sami, ponudi mi. da sjedem Sjede i sam. ali evo nesreće mi ne mo? ženio jedan s drugim razgovarati. On se nešto sjeti, dozva jednog slu? Број 335 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA44 . i , ' ; I , ; . ' Ugovora uglavljen je XIII. dio, ko? ji govori o uzrocima ratova i do? nosi zaključke, kako hi sc ti uzro? ci odstranili. I ’ tom dijelu Ugovo? ra o miru stoji, da su se Visoke Strane Ugovornice nadahnute osje? ćanjem pravde i čovječnosti kao i željom, da osiguraju trajan svjet? ski mir. i svjesne da se takav mir može osnovati samo na društvenoj pravdi i da neusvajanje od strane koje bilo države jednog režima ra? da odista čovječnog ometa i napo? rc drugih država, voljnih da u svo? jim zemljama poprave stanje rad? nika, složile u slijedećem: »Pošto postoje i takovi uslovi ra? da, koji za veliki broj lica povlače nepravdu, bijedu i oskudicu, što stvara takova nezadovoljstva, da su mir i opća harmonija dovedeni u opasnost, i pošto je prešno da se ti uslovi poprave, osniva se stalna organizacija, kojoj sc Sfivlja u duž? nost: Da ustanovljuje, izglasava i pri? mjenjuje u svim državama medu? narodne zakone o radu, koji treba, obazirući sc na razlike u klimi, o? bičajima i navikama, da teže što je moguće većoj jednolikosti u cijelom svijetu, da svojini nastavama, an? kutama i svojom propagandom po? pravi stanje radnika u cijelom svi? jetu. Prva Međunarodna Konferen? čija, koja se je obdržala u godini 1919-. a na kojoj je bilo zastupano 36 država pretvorila je kako sve druge principe Pariške Mirovne Konferencije tako i gore navedeni u zaključak. Naša država kao član Društva Naroda bila je također obvezana u tome prvcu poraditi. Uredbom od 12. septembra 1919. usvojila je glavnu odluku Vašingtonske kon? ferencije i odredila da: ne može radno vrijeme premašiti osam sati dnevno ili 48 sati nedjeljno. Ta je uredba jednom drugom, koja je izašla ove godine još nadopunjena, da se u manjim radnjama može iz? nimno dozvoliti 10?satno radno vri? jeme na dan. Gore citiranom uredbom nije na? značeno tačno, koji bi dan u sed? miči imao biti sedmični odmorni dan općeniti, a to svakako s obzi? rom na razne običaje pojedinih po* krajina, ne htiedavši s tim izazvati (bar ne u početku provođenja te »novosti«), trzavice među pojedi? nim konfesijama i narodima, koji gu i nešto mu naredi. Za malo vre? mena dođe k nama u sobu mlad dječak Perzijanac. On govori lijepo ruski i ja preko njega počeh razgo? varati sa svojim gostiteljem. Prvo, što mi prevede dječak, bijaše ispri? ka, da mu oprostim, sto me ovako siromaški prima, jer da je i on mu? safir ovdje na granici- Čisto istoč? nim načinom i samo istoku pozna? tim komplimentima princ izražuje svoju radost, da može pod svoj krov primiti brata muslimana. I ja mu se sa svoje strane zahvaljujem na njegovoj dobroti i prijaznosti i uvjeravam ga, da ovo njegovo go? stoprimstvo neću nikada zabora? viti. Nije prošlo ni pola sata, meni predložiše da idem u hammam. Za? čudih se, kad u banji vidjeh moder? nu kacu i parni kofao?peć. 'fu bi ja? hu bijeli čisti čašafi, mirisan safun, britve, kcfica i uopće sve, što je nužno za toaletu. Obrijali sc i oku? pah i nemalo se začudih, kad tu ла stolici opazih svileno rublje, a pod stolicom meke sobne cipele. Sve ie do sitnice predviđeno i tu doneše? no. Kada izađoh iz banje, dočeka me jedan sluga i zaogrnu noćnim kaputom. U sobi princ već čuka, a na sto? hi ju serviran čaj, bomboni i neko konzervirano voće Pili smo čaj, pušili i razgovarali. Dječak Perzija? nac vrlo vješto i brzo prevađa moje riječi i po odgovorima prinčevim, ja I ! i , I 1 I i I . ' • i i | i j ' ! ’ | I : ; I | i ; | I su različiti kako po svojoj kulturi nc ustanove »svetom vodicom« tako, može sc reći, i po svojim obi? prerano je još govoriti o nedjelji čajima. Prepustili su to pojedinim kao općem sedmičnom odmornom pokrajinskim upravama, da svaka danu. Za primjer, da je to za naše prilike to pitanje riješi naprama želji i Obi? u opće nemoguće provesti, navešćemo čajima tamošnjega stanovništva. Naša pokrajinska uprava donije? ovdje jednu vrlo karakterističnu sliku, la je u tome pogledu jednu narod? naših prilika. Jedan kotarski ured, bu u Februaru 1920.. po kojoj sc za koji se je bio stavio na stanovište, da sedmični odmorni dan određuje ne? treba slaviti nedjelju bez razlike svak, djelja za sve vjeroispovijesti. Ova ma kojoj konfesiji pripadao, počevši naredba, koja je kako sc vidi izljev sa najenergičnijim mjerama provoditi onoga žutoga ijeda. kojeg je duš? to, dao je povoda jednom zaguljenom manin u nas svi ju kroz decenije u* | bratu Srbinu-radikalu. inače odborniku lijevao, nije ni Čudo da je ostala sa* Majstorske Organizacije, da je tih dana mo na papiru i da se nije do danas? u subotu idući kroz ulice, u kojima njega dana mogla provesti. Ova su samo muslimanski dućani, sav us­ nam naredba najbolje dokazuje, da hićen i radostan na sav glas po ne­ sve ono, što se donese za sve a bez koliko puta opetovao usklik: »Turci pitanja sviju, ne vrijedi i nc može moraju sada nedjelom zatvarati«. vrijediti za sve. Svi slojevi narod? »Nema više petka!« i t. d. i šta se je ni. koji su raznoliki po svojoj kub dogodilo. Muslimani, koji su bili za­ turi, po svojim običajima i osjeća? ključili kao elemenat reda i mira, da jima. moraju u ovakovim momen? se bar privremeno pokore ovom na­ tima doći do riječi i njih sviju mo? ređenju gospodina sreskoga, uvjereni, ra sc čuti riječ, ako hoćemo da sve da će se to poslije ukinuti, nisu te naredbe nc budu samo mrtvo slovo nedjelje kao ni budućih nedjelja niti na papiru. To je jedna opomena, i jedan od njih zatvorili svoje radnje. koja mora biti na umu sivma oni? ' Nisu, usprkos svih strogih naloga i svega zgražanja. To je i naravno- Te­ ma. koji vedre i oblače. Uredbom od 21. maja t. g. ustro? ror samo izaziva otpor. U nekim pako mjestima, gdje je kod jeni su državni uredi za zaštitu radničkih prava t. zv. Inspekcije nadležnih prevladalo mišljenje, da tre­ Rada. Kako ie ovim uredima po? ba svako svoje da slavi, obdržao se vjereno i stavljeno u dužnost pro? je čitav niz raznih protestnih skup­ vođen ie svih zakona i naredaba u ština i donešene su rezolucije i pro­ pogledu zaštite socijalno slabijih, svjedi, protiv toga srednjovjekovnog to su ovi uredi imali provesti i go? naređenja. Vrlo je značajno, da su re pomenutu Uredbu od 12. sent. ove skupštine obdržavali samo naša 1920.. a koja se je imala provoditi braća Srbi, većinom preko svojih Srp­ s obzirom na gore pomenutu na­ skih Trgovačkih Udruženja, dočim redbu zemaljske vlade od 10. fe? Hrvati i hrvatska udruženja nisu se bruara 1920. 1 započelo se je. Ali tome protivila 1 opravdavali su pra­ vedna naređenja, da svak slavi svoje. niic išlo. Muslimani, a i drugi nehrišeani Ta činjenica dovoljno nam dokazuje, izrazili su svoje negodovanje nad da neki posebni motivi vode našu braću Srbe na ove korake. provedenjem te Uredbe. Ovo negodovanje muslimana, Radi toga, ako će se u ovoj državi koii sc smatraju u svojoj slobodnoj uistinu provoditi ravnopravnost, koja i ujedinjenoj otadžbini ravnopravni je Ustavom garantovana, mora se ili građani sa svima ostalima, a koja odrediti jedan sedmični odmorni dan, im je ravnopravnost i ustavom osi? koji ne pada na blagdan pojedinih gurana i zajamčena opravdano vjeroispovjesti, a koji bi imao biti oje iz jednostavnog razloga, što im bligatan za sve bez razlike vjere, ili sc hoće da nametne jedan čisto kr? da se svakoj vjeroispovjesti odredi za šćanski blagdan za odmorni dan. sedmični odmorni dan blagdan dotične Suvišno je tvrditi i dokazivati, da vjeroispovjesti. Ovo potonje je još prak­ se tu ne radi o hrišćanskom blag? tičnije u toliko, što bi trebalo da se danu, već o sedmičnom odmornom svakog dana u sedmici mogu namiri­ danu, koii je u cijelom svijetu uzet vati potrebe, a što će osobito dobro doći našem seljaku, koji blagdanima za sedmični odmorni dan itd. Sve je to suvišno i iluzorno ori ovim silazi u varoš, da se toga dana pod­ našim zaista žalosnim prilikama, u miri i ne moradne drugog dana sila­ koiima se sada nalazimo i ovim ziti i ostavljati svoj posao. Kad potpisnice Versaljskoga Ugovora vječitim trzavicama i borbama, ko? ie imaju čisto religiozni karakter. nisu predviđele nedjelju za sveopći U vriieme. kada sc na muslimane odmorni dan, već prepustile, da se to diže vika i hajka radi njihovog or? reguliše prema »običajima i navika­ ganizovania na konfesionalnoj ba? ma« pojedinih naroda, onda mislimo, zi, okrivljuiući ih radi njihove vjer? da ni neko drugi neće valjda prisilja­ ske nesnošljivosti i »separatizma«, vati nekoga da priznaje njegove praz­ a ovamo u isto vrijeme oni isti haj? nike — čisto vjerske praznike - za Ibeddin kaci, »osveštuju« svoje čisto kultur? svoje. se uvjerih, da dječak i vrlo tačno prevađa. Princ vrlo učtivo pita o mojoj domovini i rodbini, interesi? ra se mojom sudbinom i uvjerava me i tješi, da je sada sve dobro i da ću ja već za mjesec dva dana biti među mojim milim i dragim i da ću ih sve zateći žive i zdrave. 1 on meni pripovijeda, da on ima oca i braću i da stanuju i glavnom gra? du Beludžistana u Kvetti, gdje se je rodio i odgojio. Njemu je tek 35 godina i tek je započeo vojničku karijeru u ckspedicionim trupamaBio je na bagdadskoj fronti, a sada ju dodijeljen pograničnoj žandar; meriji ekspedicionog korpusa. Do? bar je musliman i vrlo velik nacio? nalista Indus. Sloboda Indiju nje? gov je ideal. O Indiji je govorio s takvim zanosom, da ga je bilo mili? na gledati i slušati. Sam je sebe tje? šio time, da ću se ja sam lično uvje? riti, kako je njegov narod Indusi plemenit, pošten i valjan, a kako je sama Indija tako mila, lijepa i bo? gata, da joj nema para na zemalj? skoj kugli. Ja sc sjetih nekih stiho? va, kojima naš pjesnik Bašagić sla? vi Indiju. Dječak mu ove stihove prevede, a l ludadad I lan ustade i zagrli me! Djećko mi reče, da princ u meni сје!шс tog našeg pjesnika i izražava mu zahvalnost za toli mi? Ie riječi o Indiji, njegovoj domovi? ni. Moradoh mu napisati tekst onih nekoliko stihova, a on napisa prije? vod po tumačenju dječaka Perzu i ' ! I I ! I ■ janca. Tako ja provedoh drugu noć u Perziji, tamo daleko pod gorama i obroncima visokog Hindukuša. U Bašgiranu ostadoh četrnaest dana. Čekao sam riješenje od gene? ralnog štaba iz Mešeda. U to vrije? me cijeli dan šetah po ulicama o? vog gradića, promatrah život i obi? čaju Perzijanaca. Cijelo prije pod? ne bijah sam, jer je moj ugostitelj odlazio na zanimanje ili je bio u ekspediciji po granici. Poslije pod? nu odpočivasmo od vrućine, a kad bi pred večer zahladilo, išli smo iz? van grada na malu -poljanu i tu i? grali nogomet i druge razne vojnič? kc igre. U ovim zabavama i igrama sud jelovahu i oficiri i vojnici, a ne? koliko je puta bio s nama i sam ko? mandant g. kapetan. Perzijanci žive jadno i čemerno. 1 sam grad i ulice i dućani izgledaju isto onako, kako je to u nas bilo prije dvadeset godina. Samo je o? pet sve originalno i ima na sebi one istočne osebinc. Kuće su im od gline i lošeg crijepa, jer ovdje u okolo nc? ma nigdje šume niti drveća. Grad je siromašan i malen, te u njemu prevladava sirotinja. Perzijanci su strašno zaostali, primitivni, nečisti i nekulturni. Ženske sc ne kriju i hodaju po čaršiji onako u kratkim do koljena suknjama. Na nogama nose obično kožne papuče sa viso? kom petom ili prosto hodaju bose. (Nastavieo se), �Број 335 Broj „ПРАВДА" - „PAVDA" Pošt. štedionica u Sarajevu za 7% drž. invest zajam Shvaćajući veliku važnost na jav? nu subskripciju predanog 7% dr? žavnog investicionog zajma poštan? ska je štedionica povela akciju, da kod upisa ovog našeg unutrašnjeg zajma mogu sudjelovati i najširi slojevi našega naroda i oni mali štediše, koji su svoju imovinu ula? gali na štedne knjižice poštanske štedionice. U tu svrhu razaslala je štedionica svim podređenim po? štanskim uredima, to jest u Bosni. Hercegovini i Dalmaciji potrebite upute i tiskanice, da se tako ovaj zajam može upisati u svakom mje? stu. u kojem se nalazi poštanski u? red, a time će najbolje upis prodri? jeti u sve slojeve našega naroda. Stranka, koja želi upisati stanoviti iznos zajma, obrati se najbližem poštanskom uredu, kod kojega će odmah dobiti upisnu prijavnicu, koju sama ispuni i preda činovni? ku poštanskog ureda. Poštanski će ured na to ispostaviti položnicu na upisani iznos u krunama i predati potvrdu stranci, na temelju koje će se onda stranci putem istog post, ureda dostaviti privremena potvr? da, odnosno definitivne obligacije. Ovu potvrdu valja stoga brižljivo čuvati. Uplata ma koje upisne svo? te nije skopčana sa nikakvim ^roš? kovima. Osim toga je poštanska štedioni? ea razaslala svim svojim vlasnicima konti po jednu upisnu prijavnicu sa uputama. Vlasnik konta ispuni u? pisnu prijavnicu, istavi na upisani iznos ček sa svoga konta, te ovo dvoje pošalje izravno štedionici. Manipulacija ovog upisa je prosta Naši dopisi Odžak, 4. sept. 1921. I’ilipović Ilija, upravitelj kotar? ske ispostave u Odžaku. O njemu smo opširnije pisali u 6. broju »Pravde« od 18. januara 1921. god. i između ostalog naveli, da je iz puke mržnje i na lažnu prijavu u? hapsio Medu Hodžića, koji je ka? snijc predan državnom odvjetni« štvu i pritvoren u istažni zatvor u Banjaluci. Nakon višemjesečnog lc? žanja u zatvoru i svestranih izviđa državno je odvjetništvo obustavilo postupak i odustalo od progona, jer se nije mogla ustanoviti krivnja i prijava je kao lažna i ničim doka? zana odbijena i zabačena. Medo Hodžić je pušten iz zatvora i kako čujemo podnio je tužbu proti Fili? poviću i Ismetu Ramiću radi lažne prijave i denuncijacije, zbog koje je na pravdi tolike mjesece odležao u zatvoru, te radi naknade trosko? va prouzročeih s njihove strane. Na ovu ćemo se stvar još koji put osvrnuti; jer ona za nas ne zna? či familijarnu stvar Hodžić?Mchić porodice, nego jednu vrlo važnu i ozbiljnu stvar, koja nije baš tako nedužna, kako je zamišljaju neki koritaši i ulizice potpisani na izja? vi u »Hrv. Slogi« od 22. februara 1922. broj 41. Bilješke Na KobasiČine ispade proti mu­ slimanima u Sandžaku imamo izjaviti slijedeće: Mi smo ustali proti plja­ čkanju i ubojstvima, što su ih počinili »četnici« i pomagači tobožnjeg »vojvode« Pećanca pa smo zatražili stroge izvide. Laž je prve vrsti, da je g. Pribićević »pao u pogrešku i popustio pod terorom dra Spahe«, već je istina, daje ministarski saviet udovoljio kategoričkom zahtjevu na­ šeg posaničkog kluba i pristao na izaslanstvo međustranačke komisije, u kojoj je i delegat radikalskog posla­ ničkog kluba. Ta komisija nije još svršila svog posla, pa je prema tomu lažna i vijest k I e r i k a I n e beogradske »Po­ litike« o tobožnjoj krivici musliman­ skog življa. Komisija i sad ispituje tamošnje stanje, a mi smo uvjereni, da će njen izvještaj demantovati i »Politiku« i — »Seku Dašu«, koja je vlasnike I od svake pristojbe ! konta. , Štedni uložitelji mogu upisati za? jam. ako otkaz, koji se nalazi u knjižici, ispune na upisani iznos i potpišu, te isti zajedno sa knjižicom predadu najbližem poštanskom u? redu ili izravno pošalju poštanskoj štedionici. Upisati se mogu svote samo okruglo na 1<K> dinara. Poštanska če štedionica vlasnici? ma konta i štednih knjižica odmah nakon otpisa upisane svote od kon? ta, poslati ili privremenu potvrdu na upisani iznos ili po želji upisio? ca pohraniti upisane zajmove kod svoje blagajnice, u kojem će se slučaju upisiocima izdati rentovna knjižica. Pohrana je prosta od pri? i stojbe, te se poštanska štedionica stara oko odobrenja kuponskih ka? । mata i kasnijih unovčenja. ; Po ovom se vidi, da je poštanska štedionica u svemu išla širem sloju našega naroda na ruku, a na ovom jc sada, da svu svoju raspoloživu imovinu upotrebi za upis ovoga na? šeg aajma, koji služi u prvom redu uređenju saobraćajnih prilika u na? soj kraljevini. Poštanski će uredi svim upisioci? ma u pogledu upisa ići na ruku, te ih u svemu uputiti. Osim toga jc poštanska štedioni? ca poduzela korake, da i svi namje? štenici državnih nadleštava mogu sudjelovati kod upisa ovog zajma, a upisani če iznos otplatiti u ma? njim mjesečnim obrocima bez ika? kovih zateznih kamata. Poštanska štedionica. ko pas muhu zgrabila ovu tendencijoznu vijest svoje beogradske kolegice. Mi se ne žurimo, niti ćemo se razmetati fabriciranim vijestima; doći će vrijeme, u to smo više nego uvjereni, kad ćemo s izvještajem komisije u ruci oprovrgnuti lažne napise »Srpske Riječi« i ušutkati glagoljivu Kobasicu. Što nas »Srpska Riječ« naziva ad­ vokatima sandžačkih muslimana, nije nam nimalo krivo: branimo poštenu stvar i nimalo se radi toga ne sti­ dimo. Stidili bismo se donijeti vijest, kao što to čini »Seka Daša«, da su muslimanska djeca nakon smrti pok. kralja javno pogrđivali njegovo ime i dapače pogrdnim imenima kaljali da­ našnjeg kralja Aleksandra, jer i malo dijete zna, da u Priboju muslimani ne smiju ni mrdnuti, a kamo li bi im djeca smjela javno demonstrirati. Ovake smicalice danas ne pale, gospodo hajdučki advokati I Prošla su vre­ mena ona, i možete biti uvjereni, da se više ne će nikad vratiti. Kad smo već kod Priboja i »muslimanske kri­ vice« pitamo dubrovačkog gospara; Šta znači činjenica, da pribojski sreski načelnik ide u penziju? Zašto šu­ tite na objektivan izvještaj informacionog lista »Večernje Pošte«, gdje je PećanČeva četa prikazana kao obična pljačkaška i razbojnička četa ? To nam objasnite, nezvani advokati! .... Na proračunatu podvalu onih oko »Srpske Riječi«, da smo advokati Boškovića i Mehonjića, ponavljamo još jednom, da mi ne branimo ni kačaka ni njihovih jataka; ali smo odlučno protivni, da red uspostavljaju Pećančevi pljačkaši, kad bi ih štitio ne g. Kobasica, već i sam g. Nikola Pašić. Oni moraju pred sud, kao i svi zli­ kovci, koji pale i otimaju. Hrvatsko novinstvo o ministru od 9. ov. mj. donosi pod naslovom Ministar dr. M. Spaho u Zagrebu“: „ Posljedna dva dana boravio je u Zagrebu ministar za trgo­ vinu i industriju g. dr. M eh med Spaho. Na povratku iz Ljubljane, gdje je prisustvovao otvorenju ljubljanskoga velesajma, svratio se u Zagreb, da stupi u kontakt sa našim trgovačkim, obrtničkim i industrijskim krugovima i da razgleda naša industrijska podu­ zeća. G. ministar je pratnji predstav­ nika naše industrije posjetio sva veća poduzeća i bio je ugodno iznenadjen naprednim modernim načinom poslo­ vanja i organizacije naše industrije, čemu je dao opetovano i izraza. Po­ sjetio je i glavne naše privrednistitucije: trg. obrt, komoru, savez industrijalaca i savez obrtnika i trgo­ Spahi. „Obzor vaca, gdje se je upoznao lično sa Ši­ rim krugom naših privrednika. Tu je imao g. ministar prilike da vidi po­ štovanje i simpatije, koje prema njemu lično imaju hrvatski privredni krugovi kao stručnom poznavaocu privrednih pitanja i kao čovjeku zapadne kul­ ture, koji ima potpuno razumjevanje za naporedak i procvat trgovine i industrije u državi. Posjet g. ministra Spahe ostavio je ugodan dojam u Zagrebu, a i sam ministar ostavio je Zagreb s vrlo ugodnim utiscima". „U eri agrarnih isplata" naslov je uvodniku prošlog broja »Domovi­ ne«. I ako mi sa zasluženim prezirom prelazimo preko drljanja njena, ovaj put ipak moramo da se osvrnemo na nj. Tvrdi se tu, da vodstvo J. M. 0. ne vodi brigu o plasiranju kapitala, što će ga posjednici dobiti za agrar. Čovjek se nad ovakovom podvalom mora zaista snebivati. Saziv ekonom­ ske ankete početkom oktobra, koji je već toliko puta u »Pravdi« objavljen, naredba ministra trgovine, da se ima kod socijalizacije trgovačkih i industrijalnih poduzeća osigurati učestvo­ vanje posjednicima, opširni članci »Naša ekonomska organizacija«, »Pla­ siranje odštete za agrar«, »Riješenje agrarnog pitanja« itd., koji su izašli u »Pravdi« već davno prije, nego je to Šerifu i Avdi i na um palo — tako jasno pobijaju ovu tvrdnju, da ne tre­ bamo ni jedne riječi više u to trošiti. Što se tamo tvrdi, da je promašeno pravo vrijeme, jer su se pojavile ne­ podopštine, nije istina. Avansi, što se sad dobivaju, dolaze u ruke onih, koji trebaju sad odmah novac ili radi uz­ državanja, dakle da podmire neodgo­ dive životne potrebe, ili pak onih, koji bi htjeli da za vrijeme ove je­ senje sezone nešto rade. Prvi, kadgod bi dobili novac, potro­ šili bi ga u isplatu dugova i u pri­ jeke životne potrebe i takav se novac ne može uzeti uopće u kombinaciju pri organizovanju kapitala. Drugi, na­ ime oni, koji ga trebaju za sezonske poslove, a to je većinom trgovački svijet, ne će ni kasnije u što drugo ulagati, nego u proširenje svojih po­ slova. Prema tome nužne mjere nisu još propuštene. Treba naročito ovdje istaknuti jedan pasus toga članka, koji veli: »Osiromašjeli muslimanski svijet budućih generacija spoticaće se uvijek kad god bude ukazivao na svoje siromaštvo o taj fakat, da je država isplatila za ri­ ješenje agrarnog pitanja pod teš­ kim prilikama zamašnu svotu muslimanima«. Isporedite sad to s onim huškanjem »Domovine« na vodstvo J. M. 0., da nije isposlovalo onoliku svotu novaca, koja se je još davno i rije mogla do­ biti, pa ćete dobiti pravu sliku do­ sljednosti tih demagoga. Bosna i Hercegovina zaostale su Iza si/ih pokrajina u upisivanju 7°/0 državnog unutrašnjeg zajma. Zar nas ne peče savjest radi toga? Zar ne ćemo pohitati svi, da za vremena operemo ovu strašnu ljagu sa sebe? Politički pregled Proglas g. Stojana Protića. Ju­ čer je u »Balkanu« izašao proglas g. Stojana Protića i dra Momčila Ivanića, u kojem javljaju, da će od 15. okto­ bra početi izlaziti njihov organ »Radikal«. Pravac će lista biti program radikalne stranke, kako je redigovan u decembru proš:e godine i kako je objašnjen člancima pokretača »Radikala«. U proglasu se kritikuje rad radikalnog poslaničkog kluba, koji je svojim šurovanjem sa demokratima doveo zemlju u strašnu reakciju i bezglavlje, radi kojeg zemlja sve više de u provaliju. Protić podvrgava kritici Ustav naše kraljevine i zastupa njegovu prešnu reviziju. Dalje se obara na mjere proti komunistima pa poziva radikale, da se prenu makar u zadnji čas i pođu »starim putem narodne i slobodo­ umne stranke«, koja treba da bude Страна 3 Strana »stožer svih istinskih, slobodoumnih i narodnih elemenata, pa da s njime u bratskom sporazumu i bratskoj slozi zasnuje nov život države, mladu kraljevinu našu izvuče iz blata reakcionarnosti, upravnog rastrojstva, finan­ cijskog nereda i rasipanja, te je po­ vede putem napretka i slobode«. Po­ kretači »Radikala«, tražeći potporu, ne odvajaju Srbe od Hrvata i Slove­ naca i vele, da ne će praviti razlike između sastavaka latinicom i ćirilicom, nego ih štampati prema zahtjevu pošiljača. Mi ćemo se na ovaj proglas još jednom Osvrnuti i usporediti ga sa proglasom g. Pašića, što ga je ovih dana upravio mjesnim organizacijama radikalne stranke. Događaji u zapadnoj Mađarskoj Prema trijanonskom ugovoru imala je Mađarska evakuirati zapadnu Mađar­ sku, tzv. Burgenland, u kojem je ve­ ćina njemačkog žiteljstva, a onda ima vrlo mnogo Hrvata (VVasserkroaten) i nešto Mađara. U sporazumu sa pred­ stavnikom savezničkih sila Njemačka je Astriji bila poslala upravne činovnike i žanđarme, da preuzmu upravu u tim krajevima. Nu Šovinistički i jogunasti Mađari, naviknuti na favoriziranje, koje im je antanta ukazala i povodom ispražnjenja Baranje po našoj vojsci, u momentu, kada su trebali evakui­ rati te krajeve i predati ih Austriji po­ gazili su trijanonski ugovor, nagomi­ lali tamo oko 100 000 svoje vojske te tako otpočeli rat s austrijskim žanda­ rima. Tako ne samo, da Burgenland nije evakuiran, nego su mađarske čete na mnogo mjesta prešle austrijsku granicu. Kako Austrija nema vojske, te kako se uopće nije spremila za to, ona se nalazi u vrlo teškom položaju. Kance­ lar Schober radi toga moli interven­ ciju od savezničkih vlasti, koje su odmah u Pešti poduzele korak, ali se na te korake Mađarska i ne osvrće, nego nastavlja svoju akciju, znajući, da saveznici nemaju raspoloživih oru­ žanih sila. Prema najnovijim vijestima nije na­ mjera Mađarske, da samo zadrži Bur­ genland, nego još da s pomoću au­ strijskih legitimista prodre u Austriju, te tako opet uspostavi Austro-Ugarsku s kojim Habsburgovcem na čelu. U Londonu i Parizu vijećaju o ovim događajima, i kako izgleda nisu skloni da posreduje Mala Antanta nego biše željeli, da to učini Italija, koja bi svo­ jom vojskom zaposjela Burgenland. Ovi događaji ne mogu biti bez in­ teresa po našu državu, pa je i naša vladu poduzela potrebne mjere. Pripreme za prekid grčko-turskog rata. Veliki vezir Teofik paša bio je primljen od Sultana, s koiim je opširno razgovarao o situaciji. Veliki vezir je odmah poslao poslije ovog razgovora razne instrukcije turskom poslaniku u Londonu. Pretpostavljaše da engleska prestonica počinje da biva centar za vođenje pregovora o miru. Grčko-turski rat. Carigrad, 8. sept. Grčka je ofen­ ziva potpuno zaustavljena- Javlja se o velikom nezadovoljstvu među grčkim četama, šta više i o pobuni. Vojnici traže, da budu odmah repatrirani, jer je obećani pohod na Angoru priznat kao nemoguć. S druge štrane nacionalistička voj­ ska, uza sva primljena pojačanja, čini se, da nije sposobna u ovaj čas na protuofenzivu, pa i da progoni grčku vojsku, ako se ona bude na uzmaku tukla, kao što je moguće. Turci se ograničuju na manje pothvate konja­ ništva, za koje oni vele, da su od ve­ likog učinka i u stanju, da ubiju mo­ ral potištenog neprijatelja. Vijesti »Agencija Anotoli«. An­ gora, 8. sep. Sa ratišta smo danas dobili slijedeći izvještaj: Na desnom je krilu neprijatejj usljed naše protu­ ofenzive pretrpio poraz i morao se je povući. U ovom okršaju izbrojali smo 500 mrtvih Grka. Na lijevom krilu su također poduzeli protuofenzivu i na­ kon dugih i žestokih bojeva unišli smo u neprijateljske položaje. Osvojeni su streljački jarci u tri linije i svi su nađeni puni bomba. Ovdje je nepri­ jatelj dao 200 mrtvih. Osim teških i lakih mašinskih pušaka došlo nam je �Strana 4 Стоана „ПРАВДА“ — Zatim su iznijeli svoje želje i pri- i Muslimansko zanatlijsko udruženje tužbe, te tražili, da im se kod nadlež I »Fadilet«: predsjednik Atif Kadenić«. nih vlasti izađe u susret. Je li to moguće? Jedan nam pri­ jatelj, koji je došao iz SI. Broda, priča Zemaljska skupština J. M. 0. ovu zaista nevjerojatnu stvar: Željez­ Predsjedništvo J. M. 0. zaklju­ nički manipulanti u SI. Brodu Brkljačilo je, da sc zemaljska skupština i čić i Imrović išli su se tužiti ministru Pribičeviću radi zapostavljanja. On im naše organizacije održi dana je navodno kazao, da su svi Hrvati protudržavni i nepouzdani elementi, 6. oktobra o. g. u Sarajevu, u prostorijama Islam­ pa ih se za to ne smije postavljati na važnija mjesta. — Upravo prema ske čitaonice (J. M. Klub). intencijama sastavljača zakona o za­ U pogledu delegata na ovu štiti države! u ruke bombi i pušaka, kojih količina još nije poznata. Ofenziva naša traje i u drugim dielovima ove fronte. Da­ nas pomoću aeroplana ustanovili smo da se jedna neprijateljska kolona po­ vlači u neredu prema zapadu. Angora, 8. Šef generalnog štaba Fevzi paša, prispio je ovamo sa ratišta i dao je novinarima slijedeću iz­ javu : »Dolazim sa fronte. Vidio sam ratni položaj iz blizine. Neprijatelj je iscrpio svu silu za daljnje napadaje. Nije da­ leko čas naše pobjede. (»Vakat« od 10. septembra.) Grci spremni na popuštanje. Grčka novina »Neopolos« donosi, da je grčka vlada iz obzira prema pomirliivim savjetima Lloyd Georgea, odlučila, da se zadovolji strateškim ispravkom maloazijske granice. Oni bi popustili u povlačenju suhczemmh granica u Maloj Aziji, zato bi tražili za se južnu obalu Marmarskog mora osim Dardanela Tako bi oni osigurali pomorski saobraćaj između evropske Grčke i njihova posjeda u Maloj Aziji. Prema ovom drugom zahtjevu Grčke, regbi da Engleska ne bi bila najbolje raspoložena. j ! I j f ; j , i | j J Najnovije telefonske vijesti iz Beograda. Na jučerašnjoj sjednici ministarskog savjeta raspravljano je o izbornom zakonu. ZakliuČeno je, da se izborni zakon za konstiluantu s nekim manjim izmjenama predloži zakonodavnom odboru. Raspoređai izbornih okruga ostaje isti, ustanova o kvalifikovanim nar. poslanicima prihvaćena je većinom glasova savjeta. U pogledu skrutinija nije se moglo ništa definitivno zaključiti Između dva sistema zašute ma­ njine birače se jedan. Nu izgleda, da će se ipak usvojiti onaj, prema kome se neće uzimati u obzir one liste, koje nemaju ni koliČnika. Dosadašnji izbo­ rni sistem i suviše je pogodovao ma­ njinama na štetu većina. Rasprava o mjerama, koje se imaju poduzeti protiv padanja naše valute, nastaviće se na današnjoj sjednici ministarskog savjeta, koja počinje u 10 sati. j i i • ' ; ' ' ; ■ skupštinu vrijedi zaključak C. 0. ' od 15. VII. 1921., koji glasi: „Broj delegata za zem. skup- I stinu određuje se prema hroju i glasova, koji je u tom kotaru ! pao za našu organizaciju prili- I kom izbora za Konstituantu. Da ne bude suviše troškova, i delegati mogu imati punomoći I i imaju pravo na onoliko gla- । sova, koliko puta po 1000 gla­ sova imade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi; u kojima nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. Delegate će odrediti kot. skupštine, a kot. i ispostavili odbori javiće C. I Odboru imena delegata i izdati ' im punomoći. Ako izabrani de- j legati dadnu punomoć kome drugom od delegata, onda tu I punomoć treba da ovjeri kot. ili ispostavni mjesni odbor“. Već u listu objavljeni zaključak radnog odbora u pogledu eko- I nomske ankete poslanički je klub I prihvatio t. j. da će se držati sjutradan iza zem. skupštine, kako je to oglašeno u bajramskom I broju „Pravde*. Beograd, 25. Vili. 1921. Tajnik: Predsjednik: H. Alić. Maglajlić, s. r. Naši poslanici među izbornici­ i | • i Gospodarstvo. Unapređenja 1 premještenja. »Na­ rodno Jedinstvo« donosi, da je šef odjeljenja za trgovinu, obrt i industriju u Sarajevu g. Ismetbeg Gavran-Kapetanović unaprijeđen u V. čin. razred; kancelista u odjelenju za prosvjetu i vjere, g. Tajib Pašić. premješten je u Rogaticu. ■ I i 1 Napadaj pravoslavnih na musli­ mane, Od mjesnog odbora naše or­ ganizacije iz Ljubinja dobili smo ovaj : brzojav: »5. septembra Bećir i Salko i Burek pokušavši odstraniti, da im se šuma ne siječe, bili su napadnuti od I mnoštva pravoslavnih iz Kapavice, te ' teško tjelesno ozlijeđeni. pjesni odbor«. Tražimo od vlasti, da smjesta po­ vede istragu o ovom slučaju i krivce privede egsemplarnoj kazni. Smrt na željezničkim tračnicama. 1 Javljaju iz Prijedora, da je tamo prek­ jučer šumsko-industrijski vlak na ot­ vorenoj rampi pregazio Avdu Sarajlića, koji je sa kolima naletio na trač­ nice. Vlak je zdrobio Sarajlića, ubio mu oba konja i razmrskao kola. Zadržanih 20%. Generalni inspek­ torat ministar-tva finansija završio je 1 rad na prikupljanju priznanica od raz- ' nih novčanih zavoda i banaka od za- i držanih 20 od sto kruna prilikom I markiranja. Sada se u generalnom in- i spektoratu vrše pripreme za isplatu tih 20 od sto. Cijena Čekova Na temelju naredjena Minist. pošta i telegrafa od 20. aug. 1921. br. 17. 331 iznosi počevši od 1. sept. 1921. prodajna cijena če­ kova 60 h. (15 para) po komadu, a čekovnih svezaka od. 50 komada 30 K (7 5 D), u čomu je već uračunata biljegovina od 16 h. (4 pare) po ko­ madu. Filipović Jakub-Ešref javlja svojim cijenjenim mušterijama i prijateljima, da je prenio svoju pisarnu iz- Jeftanovića ulice u Musalu ulicu kod Zatvaranje muslimanskih radnja i „Hotel Sarajeva" na bivšem Tenisnedjeljom u Випјој Luci. Iz Banje platzu kod Cirkustrga, gdje mu se i Luke dobili smo ovaj brzojav: skladište uglja i drva kao i prevozna »Banja Luka. 14./IX. 1921. 13. broj sredstva trgovačke robe nalaze. Broj »Naše Pravde« vrvi pogrdama na okružnika Todorovića radi zatvaranja ■ telefona ostaje 435. Školski pribor, kao i sve školske | musi manskih radnja nedjeljom. U in- i teresu istine izjavljujem, da je dotična | potrebštine, knjige itd., dobije se uz bilješka skroz neistinita, jer se musli- 1 veoma jeftine cijene u knjižari Das manske radnje otvaraju petkom do i niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja ј p dne, a nedjeljom cijeli dan. Uredbu j Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana । o radnom vremenu provodi inspekcija izvršuju se brzo i tačno: pakovanje 1 rada, a ne okružni načelnik-, — Za se ne računa. Iz naše organizacije. Domaće vijesti. ma. — 8. ov. mj. održao je nar. posl. H. Ajanović pouzdanički sastanak u Prnjavoru, komu je prsutvovdo osim brojnog građanstva i nešto seljačkog svijeta. Poslanik je u najglavnijim potezima ocrtao političke prilike u našoj zemlji uopće i rad našeg poslaničkog kluba napose. Prisutni su članovi naše orga­ nizacije velikom pozornošću raslušali izlaganje, tražili nužna obavještenja i odobriti rad poslaničkog kluba. Broj 335 Број °RAVDAa Nužda i za'o iskusne domaćice uči Za popravak naše valute. Financijsko-ekonomski komitet ministara održao 13. o. mj. sjednicu, na kojoj je donio vrlo važne zaključke o izvozu i uvozu. Pošto je u posljednje vrije­ me carina na naše izvozne artikle bila uzrokom padu izvoza, a uslijed toga nagomilanju robe oredjene za izvoz, to je pouzročilo takav pad naše valute kakav još nije bio zabilježen ni na domaćim ni na stranim burzama. Stoga je financijsko-ekonomski komitet da­ nas vijećao o ovim vrlo važnim okol­ nostima i donio jednoglasno riješenje, da se na velik broj artikla potpuno ukine carina, a na neke znatno sma­ nji. Osim toga je riješeno, da se ukine zabrana uvoza žitarica, a recipročno dozvoli izvoz mliva. da bi se na taj način uposlili naši mlinovi, koji su u posljednje vrijeme od*li bez posla. Ova rješenja financijsko-ekonomskog ko­ miteta ministara bit će poslana na odobrenje zakonodavnom odboru, a odobrenjem ovoga stupit će odmah na snagu U ministarskim krugovima se tvrdi, da će ova mjera bez sumnje biti od važnosti i uplivisati na pobolj­ šanje naše valute. Ovo bi bila prva mjera vlade, kojoj bi imale si editi još i druge u cilju saniranja naše valute. „Orijent*, bos, uvozno i izvozno d. d. u Sarajevu. Uz sudjelovanje Musi. Centralne banke i Hrv. Centr banke u Sarajevu osnovano je gornje društvo, koje je već počelo djelovati Kapital iznosi 10 mil. K. Prodaja Vakufskih dobara. Mini­ starstvo Financija otpočelo je proda­ vati nepokretna vakufska imanja da bi stvoiilo nove novčane izvore. Interesira nas doznati, zašto se i naš rijaset ne povodi za ovim prim­ jerom Turaka. Treseljak. Dok Ajanović ,,u znoja lica svoga piše član­ ke uvodnjake", meni нато radi svojih neko­ rektnosti iz državne službe otpušteni činovnici donose gotove uvodnike na potpis i objeioda- пјеије. St, Kobasica. Štamparska pogreška. „Srpska Riječ* nas moli, da donesemo is­ pravak njene štamparske pogreške u jučera­ šnjem uvodnika Ondje, gdje ee govori o slovljeuja i metanisanja Potioreka. zaboravnošću njena blentavog direktora došlo je iine dra Spahe, a trebalo je da dođe ime njena prisnog* prijatelja Šerif ef. ТДРЕТДК i ВЕШДТЕН preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao tačan i solidan. MILflN LIPMIH TEREZIlfl 36. š t e d i t i upotrebljavaju za veliko kao 1 svako drugo pranje u kud 1 kuhinji, samo priznati pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji se dobiva svuda u komadima od ’/i kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Slbert Vita Ledi, Sarajevo, Despica ul, 1. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000,000' 104 . Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svske vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/15f20a23e0e9d2daf93d3114bb8983b9.pdf 152a8e1233b7fb418920a8176e86bd74 PDF Text Text u gotovjj placema ун Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. °retp'ata: za našu državu godišnje K 20t>.—, na poie godine K luO.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 98 (336) Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, utorak, 20. septembra 1921. (16. Muharema I340j Naša zemaljska skupština. ,Jedan od najglavnijih postulata raz­ voja savremenoga života jest demokratizam, koji naročito u političkom životu mora biti osnovom svih akcija i svih ustanova. U partijsko-političkom životu demokratizam znači učešće naj­ širih slojeva u postavljanju ciljeva i smijerova partijske politike i konhola nad izvršavanjem njihovim. Prihvativši odmah pri svom osnutku demokratski princip, naša ga je orga­ nizacija u cijelom svom ustrojstvu provela do krajnjih konsekvencija. Tako je u ustanovi zemaljske skup­ štine, u njenim pravima i moći, dana narodu potpuna mogućnost i vlast, da donosi presude o prošlom radu vod­ stva partije i da određuje budući sm­ jer političkom radu njegovu. Kako je već objavljeno, naša će se zemaljska skupština držati 6. oktobra o. g. u Sarajevu. I ako nas od toga dana dijeli par nedjelja, mi ipak osje­ ćamo dužnost, da već danas upozo­ rimo na njenu važnost, te da uopće učinimo nekoliko napomena, o kojima svi naši članovi trebaju dobro da pro­ mozgaju i da dcdu s potpuno jasnim, prečišćenim i opredijeljenim mišljenjem. Nužda, koja je prisilila sve musli­ mane Bosne i Hercegovine, da bace sva razilaženja u kulturnom, socijal­ nom, naconalnom i dr. naziranju i da diferensiranje pa toj podlozi odgode za druga, bolja vremena, ta nužda još i danas postoji i ona još uvijek kate­ goričkim imperativom nalaže, da se ona divna sloga svih muslimana, koja se je onako veličanstveno na izborima za ustavotvornu skupštinu manifesti­ rala, te onako sjajnu pobjedu osigu­ rala, mora pod svaku cijenu održati. Naša sloga — to je naša snaga, i dok smo složni možemo da reprezentiramo bar neku silu; pocijepani ne značimo ništa, apsolutno ništa. Imajući to u vidu, moramo poći na skupštinu prečišćenih i prekaljenih osjećaja, 1 šeni svih ličnih animoziteta, oslobođeni od nacionalnog šovinizma i kulturne intolerancije, te spremni, da se razumijemo i sporazumimo. Ba­ cimo na stranu sve predrasude i po­ tajne, više puta vrlo neplemenite i ružne namjere, koje su u najviše slu­ čajeva nastale nesporazumom ili utje­ cajem neprijatelja sviju nas. Agitacija s različitih strana kuša da unese u naše redove zbrku i razdor. Ona vrlo Često neznatne i neizbjeŽive pogreške vodstva potencira i prika­ zuje ih kao neku izdaju. Svi su ljudi grijeŠni, pa je lako moguće, da je i vodstvo u svom teškom i punom od­ govornosti radu počinilo i koju pogre­ šku. Ali kad se sve sasluša, objasne i predoče prilike, u kojima je ta even­ tualna pogreška učinjena, onda će se istom moči stvoriti pravi sud 0 njoj. i i I i I ’ I । i I Nije jedini faktoi, koji odlučuje o us­ pjehu neke akcije, volja pojedinca ili skupine, pa ni sposobnost njihova; tu su po srijedi još mnogi drugi faktori, a u prvom redu okolina i prilike, u kojima se ta akcija razvija. 1 prije nego što se donese sud o nekom djelu, treba uočiti sve te faktore, koji su utje­ cali na njegovo stvaranje. Drukčije nije sud objektivan* on je nepravedan. Pokažu li se pogreške, koje su se mogle izbjeći, ali su nastale samo krivnjom ili pojedinca ili skupine, pa makar to bilo čsamo vodstvo, potegnimo ga na odgovornost i kaznimo prema zesluzi. Nu pri tom imajmo uvijek u vidu cjelinu organizacije. Pojedinac ne znači ništa, kad se radi o cjelini; on se za njen spas mora da žrtvuje. Ali svaki onaj, koji traži takovu žrtvu, treba prije toga da se dobro promisli, da se postavi na sta­ novište grešnika i upita se: bi li ja u njegovim prilikama počinio istu po­ grešku? Mnogo se priča o odstupanju, „ga­ ženju* i „izdaji* programa sa strane vodstva. Oni, koji to zlonamjerno is­ tiču, nemaju ni pojma, prvo, što će to reći program političke partije, a drugo oni ne znaju, šta znači u- politici iz­ vršavati i držati se programa. U sva­ kom se partijskom programu fiksira maksimum Želja i konačna međa par­ tije u politici. Cijeli program izvesti ne može apsolutno ni jedna partija, ne samo u jednom određenom raz­ doblju, nego uopće. Zar treba bolji primjer nego što je komunistička par­ tija u Rusiji? Ona se je dočepala sve vlasti u Rusiji, lišila se je svih protiv­ nika i moralnih i društvenih obveza, pa ipak nije u cijelosti. izvela svoj program. Pa radikalna stranka kod nas, koja već preko pola vijeka po­ stoji, koja ima potpuno ustaljen pra­ vac, veliku i sjajnu prošlost za sobom, koja je 4 puta jača po brojnoj snazi od nas, koja ima sve potrebne veze i pomoći i t d., pa ni ona nije ni iz­ daleka izvršila svoj program. Odakle se onda može tražiti od vodstva naše organizacije, da izved naš program u cijelosti? Mi smo gore istakli, kako se pri djelovanju nekog pojedinca ili skupine mora uzeti obzir na različite faktore, koji utječu na njihov rad. Svaki rea­ lan čovjek, koji život promatra i vidi -onako, kakav je on uistinu, a ne za­ mišlja svoje želje i ideje gotovim či­ njenicama, zna, da se uopće cijeli žižot sastoji iz kompromisa. Pa ako je i vodstvo naše organizacije moralo da čini kompromise, ako je htjelo da po­ stigne svojim radom ma kakve pozi­ tivne rezultate, onda je jasno, da je moralo činiti u nečem ustupke, da bi tako prisililo i protivnu stranu, da ' ' j i i I ■ ; i ! I . I isto učini, kako bi se dpšlo do neke sredine, koja može biti prihvatljiva i za jednu i za drugu stranu Izdaja to nije nikakva, jer je svako dužan da u danom vremenu i danim prilikama učini najviše, š^O se dade učiniti; ono što nadilazi megovu moć, nije nikad dužan činiti. Onoga, što nije tad mogao učiniti, ne znači, da se je odrekao: on je to odgodio za bolja vremena i za povoljnije prilike. Što ne svršiš danas, svršićeš sjutra; što ne svrši jedno pokoljenje, svršiće drugo. Takav je ljudski udes! Bilo je sporova, bilo je i istupanja iz vodstva. Ali kako je vodstvo bilo svijesno, da ne smije ni jedan korak učiniti, koji bi mogao izazvati razdor u organizaciji, nego se je podvrglo disciplini njenoj i čeka strpljivo pravori ek najvećeg njena foruma zemaljske skupštine, tako i svaki član naše organizacije treba, da podvrgne Uodma IH. I svoju ličnu volju 'zaptu društva, pa I svoje eventualne želje i pritužbe iz­ nese preci taj i-ti forum, da on o nji­ ma odluči. Svako rovarenje neka pres'ane. Ako se pojedinac neće tomu pokoriti, on prestaje biti član naše zajednice i njemu nije mjesta među i nama. Radni Odbor razaslao-je cirkulare pojedinim kotarskim i mjesnim odbo­ rima, te povjerenicima u cijelo zemlji, kojim ih poziva, da izaberu delegate za skupštine i daje naputke, kako se oni imaju birati. Na mjesnim je od­ borima, da to što pri e i savjesnije I obave, kako bi došla do izražaja I prava, nepatvorena volja naroda, ko­ joj ćemo se svi morali da pokorimo, te kako bi se naša sv jest i naša sloga opet manifestirale onako, kao I što je to dosad bilo. Bilo s hajrom' Mora se i dalje ovako!... ' I I i 1 I i I I ! Zadnji točak u radikalskom po? slaničkom klubu, kojem to ništa ne smeta da bude tumač osjećaja bo« sanske radikalije, dubrovački gos? par Stijepo Kobasica, žestoko se džilita na našu oorganizaciju, pa joj je i u subotujem broju u ob« liku posljednje opomene posve? tio uvodnik »Može li se tako da lje?« Kad ne bismo znali, da je taj članak odraz mišljenja jedne čitave koterije koritaša i badavadžija, što se je svojom drskoćom i pehlivan; lukom probila na upravu ovdašnje radikalne partije, mi bismo se slat; ko smijali ovom glupom kostruše; nju i još drskijem obmanjivanju neupućene javnosti. Ovako im mo# ramo posvetiti ozbiljnu pažnju i jednom za uvijek pokazati granicu, do koje smije ići njihova drskost i njihova uobraženostt. Pretpostavljajući, da je Bosna njihova prćija, dubrovački se gos= par tuži na zapostavljenost radi« kala n našoj pokrajinskoj pravi pa veli: »Kad je J. M. O. stupila u vla? du, ona je postavila u pogledu Bo? sne strahovite uslove. Ali tre* balo je vladi njihova 23 glasa za Ustav i moral o se popustiti. Mi smo teška srca i u interesu dr; žave morali da gutamo ovu tešku pilulu, koja nam je još u g r 1 u«-. Vjerujemo, da je i prilična ravno; pravnost ne pilula, nego grdna kost u nezasitnim raljama tašlihanskih gotovana i sićardžija, no ipak se čudimo njihovoj maloumnosti, ko jom otkrivaju svu amoralnost svo« jih išta ha i špekulantskih težnja za iskorišcivanjem službenih polo? žaja u lične svrhe i familijarne inte? rese. Ljudi, koji su dali jednog JeU tanovića (15 hiljada provizije na I intervenciju P r i n c i p " v и rata), jednog Šolu (drvo za Italiju), jed* I nogAndrića (sve moguće provizije pri »nacionalizacijama«)« pa Mi« I lana Srškića. koji je svom bratu ma« riufakturisti davao izvbzniče na ku« j kuruz, ti i taki ljudi, niti mogu, niti smiju govoriti o kakovoj zapostave Ijcnosti. Njima je dosta to. što mo« gu biti nužni i što se ne gone. O piluli u grlu može govoriti svak živ, samo ne oni iz »Srpske Riječi«, čiji je Srškić pri sastavu svoje vlade onako ogavno izigrao našu organi« zaciju, pa joj mjesto četiri resora dao mafiš. Ta sorta ima samo da šuti i. kako već rekosmo, možebiti sretna, što je puštena u miru i pokoju.. Još jedna podlost izbija iz gor? njih redaka. Trebalo vladi 23 glasa za Ustav, pa se moralo popustiti Danas nema te potrebe, misli Ko? basica ^ijegovo društvo, pa bi sto# ga našoj organizaciji trebalo dati pakrački dekret. »Dok trebaš, moj si; kad ne trebaš, u kraj, nepozna? ti!« Nije prvi put, da Kobasica iz# laži sa ovom »mudrom« taktikom. On je to načelo izložio i u poseb nom članku što je štampan u beodradskim »Novostima« i smrt no se blamirao. Odobrila mu samo »patriotična« skupina brodolomaca oko »Domovine« i svršen posao. Ostali mu se svijet samo podsmje« hivao. No on ne shvaća tog pod smjeha, pa se eto opet kiti tim ma« kijavelističkim cvijetom- Nek mu je na čast. Samo jedno nek ne sme« će s uma: mi nijesmo Šerifi Amautovići i veliko je pitanje, ko će Muslimanskn trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pdžuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Стпана 2 Strana izaći jaci za slučaj, da se ispuni plan o raspisu naknadnih izbora. Jaučući što naša organizacija ima četiri povjereništva, gospar dodaje: Na našu nesreću J. M. O. ima u kabinetu dva svoja člana i oni danas drmaju 13 o s? n o m. Oni drže u pripravnosti ostavku, kao kebu iza pasa. Niko nikada nije svoje drzavotvorstvo (zovimo ga tako!)skupljc prodao od njih. Niko nikada nije svoje stu­ panje u vladu toliko partijski isko? ristio koliko su to oni uradili«. 1 a? ko drobi ovaj dubrovački gospar a ne pada mu ni na um. da tu svoju tvrdnju i dokaže. On zna samo to, da mi imamo četiri povjerenišva, a što smo najjača partija u našoj po? krajini, to se ni malo ne tiče ovog parlamentarca. Što nam prema sna? zi pripada predsjedništvo i što naši povjerenici uživaju opće po­ vjerenje svih, izuzam šačice šićar? džija oko »Srpske Riječi«, to za Kobasicu ne znači ništa. Njemu se i njegovima hoće vlasti pa misle da će tako i »da bidne«! Ali bos po? sla. Prohujala su ona zlatna vreme na i gospoda se moraju snalazitiHoćeš nećeš valja se pokoravati diktatu parlamentarizma i pru­ žati se prema jorganu. Dosta je bilo apsolutizma i ćeifa; valja se priu? čavati redu i zakonu, dragi Koba? sica.... Očešavši se po stoti put o Arif? hodžića, potkadivši Medi i Jeli Ru? kara, osudivši ne znamo po koji put kaznu, kojom je udarena samovo? Ra i neposlušnost Mirosa vi je vica, Kobasica nam podvaljuje tenden? čiju, da pojačavamo duh Austrije, koji je sve veći »jer nema jake ruke, da ga luni po njušci«. On to i pob kreni ju je« veli doslovno: »Faj? falik i Gertnerova crno?žuta švap= ska banda žari i pali po srpskoj Bosni, osjećajući moćnu zaštitu J. M. O.« Treba h nam odbijati ovu pod? valu? '1 reba. jer bi Kobasičina drskost mo4a priječi i onu granicu, pa ćemo da mu zavežemo predugu , iczjčinu. Stoga konstatujemo ova fakta: Fajfalik i Gertncr prošli su | cenzuru triju srpskih vlada: i vhv dc Narodnog vijeća, i Solinu i Srš? , kićevu oligarhiju. Ako pri tom ima kakve krivice nose je gornji paten­ tirani rodoljubi. Na ove resore naši ljudi nemaju ni sad nikakve inge? rencijc pa prema tome Kobasica prska blatom ne nas. nego svoje ljude. To jc, istina, vrlo nisko i podlo, ali i shvatljivo, jer g. Gjur gjević ima i savjesti i dostojanstva, pa se ne da pod komandu prakti cara ala Janković kojim rastu za? zubice za položajem nesretnog Ni jemca Fajfalika. To može ljutiti Kobasicu, može unervoziti Janko? vića, ali kampanja ne može pomoći ni jednom ni drugom, jer mi sas? vim drugim aršmom mjerimo »uni? verzalne« sposobnosti ovih karije­ rista bez kvalifikacije. Pošto ne znamo koje zameračio na Gertne? rovu stolicu, ne možemo sc izjaviti o toj kombinaciji. Dok se raspita? mo, osvijetlićemo i tu kandida? turu....... „Naša je unutrašnja politika u ru* kama Ibrahimbega Tefterdarevića. 1 tim je sve rečeno“ veli g. Kobasica. Sve baš nije, ali jest dosta. Rečeno je na primjer, da se sad počinie Štovati zakon, da nestade protekcija, da je suzbijena korupcija, da se uspostavlja autoritet oblasti i t d “ To doduše j nije isključiva zasluga g- Tefterdarevi­ , ća. jer ga u tom izdašno pomažu ra: dikali Gjurgjevič, Nikolić, Vulović i drugi, ali ima i njegova dijela, i nje- ' gova truda i napora. . i i i ' j j | i ' 1 Mi to pozitivno znamo, g. Kobas'ca; mi to cijenimo i čuvamo, pa možeš biti uvjeren da ćeš, nastaviš li paljbu, dugo čekati uspjeh te paljbe. 1 ti i tvoji štćenici. I stoga na tvoju pošljednju opomenu odgovaramo: Ako je preča država od part'je, a red i zakon cd protekc-je, onda pozvani na koje upravljaš svoj mogu imat« samo jedan odgovor; „Mora se i dalje ova­ ko, glagoljive i nepromišljene KtbasiceU . . i 1 I j i | I 1 Naše narodno prosvjećivanje. i Posljedn i puta iznesene brojke o na­ počeo se njima služiti i time znatno šoj nepismenosti ni iz daleka ne daju olakšao život. onako crnu sliku našeg kulturnog si­ Otišli b'smo predaleko, kad bismo romaštva. kao što bi ie dali, kad bi­ išli da iznosimo i nabra amo sve naše smo uzeli na oko i čitav život naš, a mane, nehaj prema prosvjeti uo će, a naročito Život našeg seoskog, a i siro­ prema školi naročito, nego je krajnie mašnijeg gradskog svijeta. Primitivnost vrijeme i prijeka p treba, da već jedniegova u svemu iasno govori, da se nom otvorimo oči i da krenemo istaj svijet nije umio i nije znao da , traženim prosvjetnim putem u susret posluži na najjednostavnijim kultur- ; boliem t naprednijem životu svom. nim tekovinama, koie mu je susjed ј Poznata je stvar, da je svaki podesno i lijevo već davno upoznao i jedinac najnolji prijatelj sama sebe, te PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Na glavama imaju samo jemenije. Ali opazih, da i djevojčice od deset godina pa i žene i djevojke zakri? vaju jemenijom usta, kad opaze u blizini muškarca. Rekoše mi, da to znači, da se one kriju i da su musli? manke. U ovom gradiću su Perzijanci pristaše obaju mezheba- Sije su kud i kamo fanatičniji i iz dna duše mr? zc svoje sugrađane sunijc. Upravo je ramazan, ali šiije ne poste i ne? kako jc čudnovato kad na ulici su? sretnete starca ođ šezdeset godina, obojeni su mu knom brada, brkovi i glava, a u rukama drži hljeb i s najvećim apetitom jede ili sav us? hićen sjedi na ćefenku i tegli miri? sa vi dim iz čarobne nargile. I oni govore, da su muslim.'ini, samo je u njih prvi hazreti Alija i njegov sin Husein. kasnije VIII. imam. Razgo? varao sam višu puta sa ovim ljudi? ma i oni mi pripovijedahu o svom shvaćanju islama. Oni na primjer govore: »La i lahe illallah, ja Ali jjun alijjallah«, ili »lišhedu en la i lahe illallah ve cšhedu enne Alijjcn ab? duhu vc resuluhu«. Namaz klanjaju isto kao i mi, sa? mo oni nikada ne meću čelo na Bpoi 336 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA* , ! I I j I j i ! , ' zumliu ili na čilim. Svaki šiija nosi sa sobom malu okruglu kamenu pio? cicu, veličine kao naš bivši srebreni novac od dvije krune, i kad hoće đi klanja, postavi ovu pločicu na mjesto, kamo će po prilici položiti čelo, kad pane na seđždu. Još se o? ni ne okreću naprama kibli, nego sc postave licem naprama gradu Mešcdu. Taj je grad u istočnom u? glu Perzije, a tamo je mezar hazreti I luseina, VIII. imama, koga Pcrzi? janci slave i štuju kao učitelja i no? sioca Islama i božjih zapovijedi. Ja sam kasnije bio i u ovom gradu, te ću o ovom progovoriti, kad do? dem u ovaj grad u svom opisu. Slučajno sam bio svjedok vjer? skog fanatizma, koga ima u dovolj? noj mjeri i kod sunija Perzijanaca. Kuća, u kojoj sam ja stanovao kod mog dobrotvora princa, bijaše u? pravo naprotiv perzijske mjesne žandarske postaje Žandarmerija jc lijepo obučena u bijelu uniformu. Na glavama imaju krznene kape, neštp kao turske, a na nogama lah? ke i ukusno načinjene opanke. Ko? mandantom im je beg Pcrzijanac, kuji je ujedno i zapovjednik mje? sla i glavni sudac i kadija i uopće sva vlast u ovom gradu. On je ovu dužnost kupio ođ centralne vlade i sada upravlja i vlada, kako sam na? đc za munašib i nužno. Kako je га? mazan, a u žandarmeriji služe veći? nom sunijc, to im jednog dana po? dari zapovjednik ovcu, da je zako* i I . 1 I I I I i I ' j I i i I ; I I da je prema tome i dužnost, odnosno potreba svakog tog pojedinca, da se za život i svoju borbu Što bolje pripremi i naoruža sticanjem naobrazbe, s ,pomoću koje će sc najlakše i najbolje podići, kako moralno tako i materijalno. Oni pak, koji se nazivaju roditeljima, nose ujedno i dužnost, da se kao najbliži i najpreči pobrinu za valjan odgoj i naobrazbu svoje djece, kako bi sc ona danas-sjutra mogla u životu snaći i u nj?govoj borbi izdr­ žati. Na žalost, roditelja svijesnih i brižnih za budućnost svoje djece ima kad nas vrlo malo; većina ih je tako­ vih. koji pravu naobrazbu, uvjetovanu dobrim uzgojem i za život potrebnim znanjem, stečenim u školi ne cijene dovoljno, ili je smatraju gospoštinom — potrebom samo imućnih A zašto? Da Ii je tomu uzrok neznan e, kon­ zervativnost ili šta drugo? Bilo štagod, ali je vrijeme, da se na takove rodi­ telje djeluje u pravcu prosvjetnom i to pomoću svih faktora, koji mogu imati na njih upliva. Ali prije nego se pode djelu, treba se uvjeriti, koji slojevi kod nas iziskuju najviše po­ zornosti, na koie bi sc imalo u prvom redu usredočiti djelovanje onih, kojima leži na srcu dobro i napredak našeg svijeta. To su u prvom redu većinom seljaci i radnici, a bome i građani, dakle svijet, koii je i onako osuđen na stradanje, koji je u materijalnoj bijedi, kojoj se redovito pridružuje i duševna zakržljavost^a što im za uvijek onemogućuje, da se pridignu i poprave svoj mizerni položaj. TeSke i 1 žalosne posljedice toga ne trpe samo i naša djeca i bližnji, nego i okolira naša, društvo, pa i država, jer od na­ | pretka naše djece zavisi moralna, a i 1 §vaka druga vrijednost kasnijih nam pokoljenja. Čim je veći broj takovih i njima sličnih, tim je veća pogibelj za nas, jer neprosvijećenost i siroma­ štvo ubija svaki idealni polet. Toliko je u nas prirodnog bogatstva, a mi pored svega toga gledamo, kako bezbroj mladih, zdravih grana na na­ šem narodnom stablu ostaje neoplemenjen, kako propada materijalno i ' moralno, pa kako zbog toga ostaje otvoreno široko polje u modernom i naprednom poljodjelstvu, trgovini i industriji drugima, a mi im — neprosvjećeni svojim znojem i trudom pomažemo, da na naš račun stiču milijone. Stoga je sveta dužnost sviju, kojima leži na srcu dobro i sreća našeg na­ roda, a tim i domovine, da se što više zainteresuju za uzgojno-prosvjetno pitanje našeg naroda. Ta dužnost ide u prvom redu inteligenciji, do sada u ovom radu dosta nemarnoj i hladnoj. Ona treba da šrtvuje nešto od komo­ diteta, da se ne tuđi i ne udaljuje od sredine, iz koje je nikla, nego neka joj se što češće i što više približi, kako bi svjetlo prosvjete doprlo i do posjeduje sirotinjske kolibe, a tim do onih, koji nijesu krivi, što ne znaju i ne umiju, nemogu i nemaju, Škole kod nas. Kultura vidi u školi pomagalo, da se utemelji forma života,, koji ižis? kuje njegove potrebe; ona je najjači faktor za širenje kulture i usavrši? van-je ljudskih sposobnosti za život. Ona, razumijese, ne fabricira odmah u svemu za život sposobne ljude, ali je njena zasluga, da usavršavanjem ljudskih sposobnosti udara temelj, na kojem kasnije vlastitim razvojem u životu postaje suvremen i mo? deran čovjek. Kako je god negda bi? lo krivo mišljenje, da jakost drža? ve i njena naroda leži u broju to? pova i utvrda, tako bi isto bilo po? grešno samo po broju škola cijeniti kulturnu vrijednost jednoga naro? da i države, nego po tom, da li taj broj škola odgovara i udovoljava kulturnim i gospodarskim potreba? ma svoga naroda. Potrebno jc da se malo pozaba? vimo ovim pitanjem kod nas! Stoga ćemo da svratimo pogled na broj škola u našoj kraljevini prema podacima ministarstva prosvjete lanjske i preklanjske godine. Ukupan broj osnovnih škola u cijeloj ujedinjenoj kraljevini izno? Iju za iftara. Ja sam slučajno sje? dio pred vratima naše kuće i vidim, kako sc u avliji vesele žandari i spremaju sc, da zakolju ovcu. Po? vališe jc naprama kibli i jedan is? pied njih prevuče nožem preko bi? jelog vrata nevine životinje. Poteče rumena, topla krv, a ovca trza no? gama i udara glavom o zemlju. Žan? darm narednik pristupi k ovci i poZ če nešto pipati u prerezanom grlu. Najednoć ga stade huka, poče vi? kati i okrvavljenom rukom grožaše onom žandaru, što jc malo prije za? klao ovcu. Ovaj stajaše kao uko? pan, doP drugi žandari opipavahu vrat i k. njom glave potvrđivahu svom naredniku, da on ima pravo. Strogi narednik posla jednog žan? dara i za deset minuta eto i koinan? danta. Svi se ukočise i stadoše mir? no, a komandant svojom rukom o? pipa prerezani vrat već davno iz? dahnule ovce. Uspravi sc i poče vikati na onog nesretnog žandara. Vidim, da je ovaj nešto skrivio, ali ne razmijeni perzijski i nikako ne mogu shvatiti, o čemu- se radi- Na? jednoć ode onaj nesretni žandar u kuću i donesu oko dva metra dugu klupu, kojoj jedna noga bijaše kra? ća a jedna dulja. U drugoj ruci dr? žaše bič ođ remenja. Žandari sc po? staviše u red pred klupom, a onaj nesretnik skidu košulju i leže na klupu, tako da su inu noge bile na onoj strani, na kojoj je kraća no? ga klupe. Sve se ovo dogodilo na I : sio je školske god. .1919720- 5974 (prema 5610 u godini 1918./19.). Broj nastavnika iznosio je 12458 (prema 11064 u godini 1918. i J919.)1 a broj učenica 800-868 (prđ^' 658.87ć> u prethodnoj godini), \ Po pokrajinama broj osnovnih škola, nastavnika i đaka bio je ova? ko raspoređen u godini 1919./20..: Bosna i Hercegovina: 470, 1095, 53.989 (prema 426„ 1016,, 48.909 u prethodnoj godini); Vojvodina: 616. 895, 42.976 (nrema 607.887). ।, , | i 10930); Dalmacija 535, 917, 57 823 (prema 489, 799, 52596); SlovenaČka: 753, 624 3, 170.0 2 (prema: 649, 2258, 152.022); Hrvatska i Slavonija- 1682, 3263, 235 008 (prema: 1642, 3300, I 221.504); Crna Gora : 264, 426, 20735 (prema. 236, 350, 15.431); i Srbija. ! 1654, 3183, 220.155 (prema 1328, 2545, 145.570 u godini 1909./10.; 1011, ’ 3940, 90.128 u godini 1899J1900). Cjelokupam broj gimnazija, čiir je porast prema školskoj god. 1018/19 bio srednji, u godini 1919/20. iznosio je 134, sa 2656 nastavnika i 55.482 učenika (U prethodnoj godini 120 gimnazija sa 2053 nastavnika i 47.675 komandu, a isto tako na zapovijed poče jedan žandar mlatiti bičem o? nog nesretnika. Nabrojio sam pe? deset udaraca. Udarila je krv ispod kože, a nesretni žandar ne odaje ni glasa od sebe. Doncsošc lamu (kan? tu) vode i poliše ga po leđima. Je? dva jc ustao i teturajući i previja? juui sc od boli odnese klupu na nje? zino staro mjesto. Komandant još nešto naredi i ode iz dvorišta. I žandari se razidoše, a jedan dođe pred vrata na ulicu. Ja pristupili k njemu i upitah ga, zašto se ono do? godilo, a on mi razjasni, da je onaj žandar krivo zaklao ovcu. Nije pre? rezao nekakvu žilu i sada oni kao »bak muslimani« ne smiju jesti ono meso. Žandar je bio zato kažnjen. Sada će dovesti drugu ovcu, a me? su će ođ one razdijeliti šiijima širo? tinji i Rusima izbjeglicama. Još mi reče, da će onom žandaru biti odbi? t jeno od plaće koliko jc komandant dao za onu ovcu- Tako se tragično svršiše priprave za iftar. (Nastaviće se). j ! Bosna i Hercegovina ( I zaostale su iza svih pokrajina u upisivanju : | 7°l0 državnog unutrašnjeg zajma. Zar nas ' ne peče savjest radi toga? Zar ne ćemo | pohitati svi, da za vremena operemo ovu I strašnu ljagu ta sebe? i �Број 336 Broj „ПРАВ/1А* - „РАУРА* učerfka. Najveći priraštaj i učenika i nastavnika bio je u Srbiji). Po pokraji­ nama broj gimnazija, nastavnika i učenika iznosio j :e Bosna i Hercegovina: 12,183,3446; Vojvodina: 13, 186, 3347; Dalmacija: Hrvatska i Slavonija 34, 608, 12243, 5,94, 1819; Slovenačka:13, 229.4347; Crna Gora: 7, 123, 3133; i Srbija: 50, 1233, 26.'47 (prema 46, 728, 20 797 u godini 1918.119, 20, 354. 8858 u godini 1909/10.; 17, 3z3, 4132 u go­ dini 1899/1900.) Realki je bilo svega 5 sa 138 na­ stavnika i 3154 učenika. Od toga broja na Vojvodinu dolazi 1 realka sa 15 nastavnika i 396 učenika; na Slovenačku 2 Tealke sa 50 nastavnika i, 1209 učenika; i na Srbiju 2 realke sa 64 nastavnika i 1549 učenika. (Srbija je u 1909./10. imala svega jednu realku sa 20 nastavnika i 337 učenjka.) Broj učiteljskih škola dostigao je 32, sa 433 nastavnika i 5603 učenika. Od toga broja na Dalmaciju dolazi 2 škole. 28 nastavnika i 291 učenik; na Vojvodinu 5, 26, 282 (u prethodnoj godini Vojvodina je imala samo jednu učiteljsku školu sa 9 nasiavmka i 64 učenika); na Bosnu i Hercegovinu 4, 52, 453; na Slovenačku 6, 71, 823; na Hrvatsku i Slavoniju 7, 95. П51; na Cfnu Goru 1, 4, 574; i na Srbiju 7, 157, 20z9 (1899—1900, godine Srbija je imala svega 2 učiteljske škole sa 23 nastavnika i 209 učenik?., a godine 1909—10. broj učiteljskih škola тц Srbiji ^орео se na 4 sa 62 nastavnika i 585 učenika) se tiče takozvanih građanskih škola, kojih u Srbiji i Crnoj Gori sada nije bilo (bilo ih je 1900. 17 sa 40 nastavnika i 734 učenika) njih je u cijeloj zemlji bilo svega 52 sa 335 nastavnika i 4892 učenika. Po pokraji­ nama raspored je bio ovaj: Bosna i Hercegovina; 1, 8, 192; Vojvodina: 14, 73, 1301; Dalmacija: 7, 32, 469; Slovenačka: 8, 48, 1028; Hrvatska i Sla­ vonija: 22, 174, lOOi.. Broj trgovačkih škola, koji je’ prema ■prethodnim godinama u znatnom po­ većanju, iznosio je školske g. 1919^0. svega 22, sa 272 nastavnika i 3910 učenika. Crna Gora nema trgo­ vačke škole, a tako isto ni Dalmacija. Ostale su bile ovako rasporede ie: Bosna i Hercegovina: 8, 104, 1696; Vojvodina: 4 36, 273; SlovenaČka: 5, 63, 470; Hrvatska: 4, 49, 879; i Srbija 1, 20, 592. Od ostalih škola treba spomenuti, da je školske g. 1919 20. postojala u Zagrebu Veterinarska škola sa 4 na­ stavnika i 62 učenika. Zatim opet u Zagrebu Visoka tehnička škola sa 30 nastavnika i 325 učenika. Imali smo tri nacionalne škole (dvije u dalma­ tinskom primorju i jednu u hrvatskom primorju) sa ukupno 36 nastavnika i 458 učenika. Ovome broju škola treba dodati i čisto djevojačke škole, kojih školske g. 1919/20, nije bilo ni u Srbiji ni u Crnoj Gori. Njihov broj (naročito ih mnogo ima u Vojvodini, 21, u Slovenačkoj, 14) iznosi 62, sa SI8 nasta­ vnica i 10.625 učenica. Što se tiče univerziteta, stanje je ■Školske g. 1919—1920. bilo ovako: Univerzitet u Beogradu imao je 127 profesora i 7250 slušalaca. (Velika Škola 1900 godine imala je svega 58 profesora i 415 slušalaca, a 1910, 92 profesora i 904 slušaoca); Univerzitet u Zagrebu: 133 profesora sa 3249 slušalaca; Univerzitet u Ljubljani: 73 profesora i 769 slušalaca; pravni fa­ kultet u Subotici 10 profesora i 106 učenika; flozofski fakultet u Skoplju: 10 profesora i 37 učenika Prema gornjim brojkama vidimo, da u prvom redu broj osnovnih škola kod nas nc odgovara ni iz da# leka onom broju, koji bi bio potre# ban, da se u dogledno vrijeme po# pravi užasna slika naše nepisme# kama, pod kojim djeluje, mogao za 5. Demisija starog i izbor novog (koju iznesosmo u jednom opće dobro muslimana da učini. Moli, od prošlih brojeva našeg lista), a u Centralnog i Radnog Odbora; da svi prionemo za rad oko svog una­ 6. Predloži i eventualija. kojoj se vjerno odražava naša opća pređenja i da se prođemo bespos'ica kulturna zaostalost. Osnova je ško* i rđavih poslova. Ne maknemo li se lc jedini i najbolji lijek, kojim ćemo moći da popravimo gornju sliku i Impozantna skupština naše organi­ naprijed, vrijeme će nas sviju prega­ naš narod nripravimo za lakši i brži zacije u Gor. Rahiću kraj Brčkog. ziti, рб će onda naš vapaj biti uza­ ludan. Zato svak na posao, nauku i prijem svega što je dobro i napred# Dne 11. septembra o. g. posjetili su no. Sa ovako niska i prema općoj naše mjesto naši odlični prvaci i nar. za druge korisne radove, te pomažimo nepismenosti nerazm jerna broja os# poslanici gg. Maglajiić i Vilović. Dva i jedan drugome, pa ćemo ispuniti naj­ novnih škola i nastavnika u njima dana ranije po svim okolnim musli­ veće islamske i državljanske dužnosti. ometa se i otešćava rad i onih, koje manskim selima munjevitom brzinom I njegov je govor popraćen burnim posto je i tobože rade. Prirodna i ra# raširila se vijest, da u ovaj kraj do­ odobravanjem i klicanjem. Iza toga je mufti ef. odgovarao na zumljiva posljedica toga: prenatr laze željkovani gosti, da svoje izbor­ panost, neću reći u svima, ali u ve# nike izvijeste o svom poslaničkom neka pitanja skupštinara, te se svima na strplj’enju zahvalio i, zaželivši im ćini njih, što daje očekivan negativ radu kroz ovo devet mjeseci. van rezultat uzaludan trud škole Stoga je, iako doba sušenja šljiva, svaku sreću i napredak, sa svima se i učitelja. Da posluži osnovna ško# ! na dan skupštine pohrlio mnogi svijet : najusrdnije oprostio. Na koncu se muderis ef. obojici, la za prosvjetno pridižanje naroda, i iz sela: Rašljana, Maoče, Vilina Sela, država je pozvana u koliko poje# ; Šatorovića, Ripina Brda, Palanke, Ogra- I kao i Čitavom klubu na njihovom dinci nijesu svijesni, da učini sa ! đenovca, Vukelja, Ćoseta, Brke, Broda ‘ trudu i radu zahvalio, te je na taj svoje strane što više može, da obli# i Gor. Rahića, da rođenim očima vide način ova impozantna skupština za­ Musliman Jugoslaven, gatnom nastavom, za svu djecu, od* svog odličnog starinu muftiju i da ro­ vršena. raslu za školu, bez razlike vjere i ; đenim ušima čuju, što je za dobro i spola, prisili i omot? ući zgod. od* I napredak bos.-herc. muslimana ura­ redbama nego do sada, što brojnije ( đeno. i urednije pohađanie škole. Konac# U mjesnoj čitaonici slegao se mnogi no mnogo stoji ako ne i najviše i svijet, koga je još više van čitaonice, do samog učitelja. S kakovom on ; u predsoblju i po stepenicama, stajalo , je seljaka na otpor. Zemalj­ voljom i ljubavi radi u školi. On jc 1 i sve se više naprijed potiskivao, da | skaHuškan vlada i Agrarna direkcija u Sara­ radnik i države i naroda, pa bi tre# je koju stopu bliže muftiji, kako bi ! jevu izdale su naredbu kotarskim balo da se dostojno cijeni vrijed# ga čim bolje vidio i čuo, kad govori. I uredima, da ovogodišnji hak s uzur­ nost njegova rada, te da se praved# Najednom nasta tišina, kad pred- : piranih zemalja moraiu dati u naravi. no i nagradi. Njegova jc služba iš# sjednik čitaonice kratkim govorom is­ Kotarski su uredi počeli to provoditi i tina idealna, ali od toga se nc živi, pred članova pozdravi dičn^ goste, | seljaci mirno daju hak, Međutim zemljo­ nego on. mora biti financijski obez# ocrtavši u nekoliko poteza njihov i radnički poslanici, da predobiju Se­ bijeden, a njegov pravni i socijalni i ostalih naših poslanika rad za boljitak j ljačke mase, huškaju ih na otpor. U kao i politički položaj uređen u du# I i sreću muslimana u našoj otadžbini. 1 tom se naročito ist (o demagog i mk hu modernog dnistVa, hi 9Д < Iza toga ih jezgrovitim riječima oslovi • lijunaš Vasilj Popović. koji je u te-još s većom ljubavlju prionuo uz | muderis ef. Ibratiimbegović, potpred­ slićkoj fabrici nagrnuo milione. On orsvoj rad u osnovnoj školi. sjednik jnje§nog odbora J. M. Q u ’ ganizuje neke bande, šalje kotarskom Tek na drugom su mjestu ostale J Brčkom, koji također ižtieše pohvalan j prestojniku u Tešoju naloge, da se srednje i više škole kojima jc za- : rad mufti ef. i Muslimanskog kluba U ! mora obustaviti pobiranje haka i pri­ daća, da steeno temeljno znanje u I Konstituuntk te Svoj govor završi sa: jeti, da će se seljaci pobuniti. osnovnoj školi dopune i prošire i „Dobro nam đošli!“, što svi učesnici Pozivamo pokrajinsko namjesništvo? time osposobe pojedince za oda# ! kliknušeda zaprijeti buntovničko djelovanje brani poziv. Ovih sc škola kod nas. j Klicanje zamijeni duboka tišina, kad ovog demagoga i primjeni i na nj za­ kako se vidi iz gornje statistike, sa# i se podiže simpatični vođa muslimana kon o zaštiti države, jer ne učinili to mo u razmaku jedne godine dosta I Herceg-Bosne, starina Maglajlić i svo­ pokrajinsko namjesmštvo, ponoviće se povećalo. Ovdje sc ne ćemo puno jim zvonkim glasom poče ocrtavati lanjski događaji u Tesliću, gdje je do­ □Stavljati, ali ćemo samo primije# sve napore i gigantsku borbu musli­ šlo do formalnog sukoba između dr­ niti, da malo tko kod nas računa mana u Bosni i Hercegovini, koju su žavne vlasti i po Popoviću nahuška­ s dječjim i individualnim sposob# vodili za izvojštenje političke slobode | nog radništva. nostima kad ga daje u školu što je i ravnopravnosti sa drugim vjeroispo­ Ortaci u laganju. Kada smo „Do­ znak da također slabo razmišljamo vijestima, od sloma Austro-Ugarske o njegovoj budućnosti. Oslobodili pa do izbora i ulaza naših poslanika movinu” i »Srpsku Riječ«, koje se smo se doduše navike ili običaja, da u Ustavotvornu Skupštinu. Hvali Bogu, natječu u denunciranju naših istaknu­ prenosimo zanimanje s oca na si# što su se bližim upoznavanjem s mu­ tijih ljudi, uhvatili u laži i dokazali, na (učiteljevo dijete, hodžino, popo# slimanskim poslanicima kod mnogih da g. dr. Spaho nije primio nikakve vo mora biti također učitelj, hodža srpskih političara rasplinule predra­ odštete za agrar i da u opće nema poj) i t. d.)„ ali jc bezbroj slučajeva, sude o bos-herceg, muslimanima: da zemlje, onda su obadvije drugarice u da dijete u poodrasloj dobi, pored oni ne vole ovu našu državu i da laganju prevrnute list, pa tvidile : ako svega što je išlo u školu ili na zanat, imaju protudržavne aspiracije! Prepo­ nije primio dr. Spaho, jest njegov brat nije naučilo ništa, te jc takav bada# ručuje slogu, rad i popravljanje svoj Fehim. Mi to nismo htieli, više ni deali „Domovina* jednako povadžija ili nesvršćni studenat na braći, a naročito ističe potrebu odgoia i mantovati klepava tu svoju laž i nudi još i ne­ teret i smetnju države i društva. i školovanja našega podmlatka, te osni- 1 kakve oklade, ne bi li naivni svijet Kod nas je n. pr.. i dan danas obi# I vanja zemljoradničkih zadruga, u ko- | vjerovao nim lažima Mi se ne čaj da mnogi roditelji djecu, ako su jima je napredak, sreća i spas na'eg i kladimo s njež ljudima koji se igraju s tu­ u školi slabo napredovala, silom ša# težake. Osobito savjetuje lijepu pažnju i đim poštenjem, ali evo jasno tvrdimo, Iju u preparandiju ili akademiju. sa našom braćom ostalih vjera. Ističe je i ta tvrdnja i „Domovine* i To je međutim veliko zlo, jer baš i saradnju našeg poslaničkog kluba sa da „Srpske Riječi* o nekom avansu za ove škole trebaju da imaju dobar ostalim državotvornim strankama u agrar, što ga je tobož primio g. Fehim materijal, da naš narod dobije vrs# pogledu donošenja ustava i veli, da je Spaho — potpuno neistinita. N i g. ne učitelje i savjesne i spretne tr# državni temelj udaren i da će ubrzo Fehim Spaho nije primio za govce. Napose u trgovačku akade# sav život narodni krenuli nabolje. svoju zemlju ni pare kakve miju valja slati dobre i od naravi Bilo sa srećom! Muftijin je govor najniti će je ikada primiti, ier okretne đake, ako želimo imati pod# pozornije saslušan, a kad ga je zavr­ odštete, nema ni pedlja kmetovske zemlje. Eto mlađak, koji će biti kadar preuzeti u šio, svi mu najtoplije zahvališe i grm- dokle su dotjerali ovi denuncijanti. Pa svoje ruke i uzdržati vodstvo našeg nuše: Živio! kako će onda pošten čovjek s tako­ bankarstva, industrije i trgovineZa tim uzima riječ naš vrli posla­ Ako budemo od naših najboljih nik Osman ef Vilović i ukratko iz­ vom sortom polemisati! Šta sve uzrujava pravoslavne đaka pravili samo birokrate i uče nosi rad i težnju našeg troimenog na­ njake, a samo od loših đaka trgov# roda na ostvarenju naših svetih ideala: radikale? Jučerašnja »Srpska Riječ« piše, kako muslimani u Sandžaku iza­ ce, to o našem ekonomskom prepo# * oslobođenja i ujedinjenja, koji su ak rodu neće biti ni govora. Istina mi I tom od 1. decembra 1918. g. privedeni zivaju svojim držanjem pravoslavne trebamo valjanih činovnika kao i I u djelo, a đonešenim ustavom udareni i da je to izazivanje uzrok, Što mu­ čen jaka, ali uz to nc smijemo za* | temelji našoj općoj kući: Kraljevini slimane na svakom koraku progone. boraviti i spretnih trgovaca i vrs# Srba, Hrvata i S'ovenaca. Iznos« rad A znate li u čemu se sastoji to iza­ nih zanačija, koji, osim što će obez# našega kluba za ulazak u g. PaŠićevu zivanje? Pravoslavni se revoltiraju bijediti sebe, ujedno poraditi i oko vladu i uvjete, pod kojima se je s ra- s toga, što su neki muslimanski trgo­ toga, da naša trgovina i industrija dikalima i demokratimo paktiralo. Po­ vci u Prijepolju na svojim dućanskim uznapreduje i postane samostalna, tanje tumači one tačka sporazuma, firmama metnuli pored ćirilice i lati­ nicu. Pa da čovjeku pamet ne stane! koje su nama muslimanima suština a nc bude više ovisna o tuđinu. Svijesni vrijednosti i zamašitosti egzistencije, te one odjeljke i članove Zar u našoj državi nijesu jednako­ škole uputimo u njih promišljeno ustava, kojim smo najvećma tangiran*, pravne i ćirilici i latinica? Ako su svoju djecu, pa da budemo pravi ro# pa su naše Želje i usvojene: sloboda uzroci klanju i progonima muslimana ditclji, brižni skrbnici i dobri ro# vjere, ravnopravnost pred zakonom, ovakove šovenske mušice bosanskih radikala i njihovih prišipetlji u San­ ustanova šer. sudova, upravljanje vjerdoljubi. I nosti, Bilješke. | i / Iz naše organizacije. DNEVNI RED: 1. Izvještaj o radu C. O. i poslaničRadni odbor na svojoj sjednici I kog kluba; i 2. Rasprava o dosadašnjem radu 1 držanoj 14. ov. mj. odredio jeza Ze­ određenje pravca budućem radu ; maljsku skupštinu naše organizacije, 3. Izvještaj o financijskom stanju koja će se držati 6. oktobra ove go­ i organizacije: 4. Izmjena Statuta; dine u Sarajevu, ovaj Dnevni red Zemaljske skupštine J M O. Страна 3 Strana sko-prosvjetnim poslovima i imetkom na autonomnom temelju, veza sa hilafetom, isplata odštete za likvidiranje agrarnih odnosa, nezavisnost sud'ja i t. d. Veli, da je neosnovan prigovor, da su naši poslanici muslimane pro­ dali, jer što je za ovo kratko vrijeme kriza, natezanja i sporazumijevanja postignuto, rađeno je dobrom namje­ rom, velikim naporom I nesebičnom ljubavlju. Stoga moli, da se tako ne misli, jer je to gri'eh, kad svako, ko ima oči,, vidi i zna, da je naš posla­ nički klub sve uradio, što je u prili­ džaku, onda zbogom država. Ja gdje li osta toliko izvikano narodno jedin­ stvo I .. . I Sjetite se □ I Ј1ЈШД“ 1 �ЛР^ВДА" — Strana 4 Страна Politički pregled. Zanjedanje Narodne Skupš ine Danas će predsjednik ministarskog savjeta g. Pašić konferisati o saziva­ nju Naredne Skupštine, koja se ima sazvati radi polaganja prisege Njeg. Vel. Kralja Aleksandra. Skupština bi imala sastati između 2b i 30. o. mj , te će se držati najmanje dvije sjedni­ ce, da se pored kraljeve zakletve ri­ ješe i nekoje hitne zakonske osnove, koje je vlada predložila. „Crnogorska v1ad? organizira napadaj iz Alban je Iz dobro infor­ miranih se krugova saznaje, da »crno­ gorska vlada« u Italiji radi vrlo akt.vno na organizaciji jednog napadaja na nas iz. Albanije. Svi crnogorski od; m'etnici iz Gaete, Forli i ostalih gra­ dova u Ita'iji dobili su potpunu opre­ mu i ostale potrebne stvar, da preko Bari pođu u Albaniju. Jedan dio, oko 100 ljudi već je u Albaniji. Ostale 300 do 400 biti će prebačene doskor , jer im talijanska vlada Čini sve mo­ guće oiakšice u svakom pogledu. Ova je grupa sporazumna s tiranskom vla­ dom i spremna je, da izazove nerede na pograničn j liniji. Pošto ove Čete stupe u akciju »crnogorska vlada» bi imala uputiti memorandum saveznič­ kim vlast<ma i tražiti, da se crno­ gorsko pitanje iznese pred Savez Na­ doda i riješava zajedno s albanskim pitanjem. Grčko-turski rat. Dok Grci u svo­ mu zvaničnom komumkeju od 7. o. prikazuje tok bitke na rijeci Zakariji u ružičastim bojara ko da je pobjeda na njihovoj strani, dotlen brzojavi iz Carigrada, Sn. rne, pa čak i iz Atene potvrđuju, da je bitka na Zakariji za­ vršena u korist Turaka. »Ex«hange Telegraph Сотрапу« objel danjuje jedan brzo av iz Carigrada, koji go­ vori sasvim diukčiie U njem se veli, da su Grci za vrijeme bitke izgubili 18 hiljada Ijud. Turska je armij i za­ držala sve svoje položaje, a Grci su započeli uzmak. Prema drugom brzo­ javu iz Carigrada, iziavio je turski ministar za narodnu obranu Riza paša, da su grčke navale za vrijeme bitke koja je trajala četrnaest dana na ri­ jeci Zakariji posve odbijene, a Grču ; i I * I I I 1 su pretrpjeli krvave gubitke. On je sam pregladao položaje, te se uvjerio, da je grčka navala totalno propala. On tvrdi, da je prva faza velike bitke završena punim uspjehom Turaka. Turci mogu posve mirno da očekuju novu borbu. Sve da Grci i ne spremaju uzmaka, nego da su zadržali osvojene položaje, uspjeh, koji su postigli nakon Četmaestdnevne bitke uz cijenu tako velikih gub taka ne može se prema načinu ratovanja, koje se vodi u Maloj Aziji, nikako nazvati uspjehom. Gajretov glasnik. . Gajretova uprava razašlala je ovih dana na sve pododbore i povjerenike cirkular za Što obil uje darove u na­ ravi našim konviktima Jesen je već nastupila i gotovo sve žito več je pod krovom. Odbor se je već prije obratio pododborima i povjerenicima i apeli­ rao na njihov patriotizam, ali dosad još nema očekivanog rezultata. Gajretovom glavnim odboru nijesu potrebna pisma priznanja i hvale; on bi se mnogo više radovao, kad bi ga prijatelji pomagali radom. Od riječi nema koristi, i svi bi đaci poskapali od g adi, kad bi sve ostalu na riječi, S druge strane opet ni gl.vni odbor pored svega rada ne bi mogao uspjeti bez rada prijatelja Gajreta u zemlji. Ove godine će biti izdaci Gajreta zrog sve veće skupoće puno veći, nego je prddvideno. Izdržati se može samo ako svi prionemo za rad. Odborničko i povjereničko mjesto Gajretovo nije samo čast, nego prije svega dužnost, i to te<ka dužnoOt. Ko ne misli da vrši tu dužnos., bolje je neka se odreče mjesta i ustupi ga onom, ko hoće da rodi. U odborima i pođodoorima treba da jedan drugog potiče, a ne da se oslanja jedan na drugog. Bez ovakvog shvatanja dužnosti, Gajret neće moči udovoljiti teškom i ve­ likom zadatku, koji se na nj polaže. Toga treba da je svjestan svaki mu­ sliman. Po događanjem radu u tom pogledu glavni oJb>r bi pao u očajnost, da se ne nada, da će ga u zadnjem čašu pomoći prijatelji i sve sile upregnuti, da što više sakupe hrane. Stoga se obraća ponovo na pododbore i povje­ renike sa molbom, da odmah sve sile upregnu i organizuju sakupljanje hrane za konvikte. U svako seio treba da pode makar po jedan čovjek iz mjesta i da od kuće do kuće sakuplja pa makar po jedan ili dva kg. žita. Neka se ne žali trud! Neka se ne oslanja niko ni na kog. Svaki treba da radi. Odbor će objelodanjivati u novinama radove i zasluge pojedinih pododbora i povjerenika, pa neka cio musliman­ ski svijet zna, koliko ko doprinosi fajde muslimanskoj zajednici. Gajret, braćo! | i : Domaće vijesti. Pripravni tečaj u šerijatskoj su- | đačkoj školi u S rajevu Da se I , , i I I ' . I ! muslimanima iz Sandžaka i drugih krajeva Južne Srbije pruži prilika za obrazovanje s' oga podmlatka u šerijatsko-pravnim znanog ima. mi smo u svoje doba potaknu’i pitanje, dđ se u našoj šerijatskoj sudačkoj školi otvori pripravni tečaj za mladiće iz južnih krajeva, koji su ranije učili u medresi ili kojem drugom zavodu, kako bi nakon godinu mogli po ožiti prijamni ispit za redovnog pitomca u šerijatskoj sudačkoj školi. Kako saznajemo, Ministarstvo Vjera je odobrilo osniva nje ovoga tečaja, te će ovih dana biti pozvani mladići iz tih krajeva, koji imaju potrebnu predopremu, da se upišu u ovaj tečaj. Za siromašne pitomce ovog tečaja odobren je i peteban kredit, pa će imati besplatan stan i potpunu opskrbu u zavodu. j ■ : j । i i Podoficirska Škola. U |V. podofi! cirsku škoIu u Zagrebu primiče se i ove godine do 500 pitomaca Molbe za I prijem u ovu školu treba poslati do 25. oktobra o. g. Uvjeti primanja u ovu školu mogu se saznati u Grad­ skom Poglavarstvu u Sarajevu soba | broj 77. Dar „Hurtjetu". Gradsko Pogla­ varstvo u Bijel ini darovalo je ovdaš­ njem islam>kom zanatlijskom i rad­ ničkom društvu »Hurijetu« sekciji za namještanje i potpomaganje šegrta i svotu od 1.000 K, a Ibiahim Hakalo iz Mostara 100 K, na čemu se odbor društva nojtoplije zahvaljuje. Kao Broj 336 Bpof PRAVDA* brat Trešeljak. Sit Cataldže. Na početka »vjetekog rata bio вагл veliki dnkmnnin Šiba, a prijatelj Švaba i Mađara; to snađe Šerif, a i*to mi nioio рпатјоаоош I okružnik Milller, kojem sam sakupljao po KotorVaroAa i dovodio u Banju Lnkn dobrovoljce protiv Srbije pod carskim (crno- žutim) barjakom. Suljaga Šaliftdgić de Ćataldia. Posto ovaj moj patriotski rad proti Srha nije bio honoriran kao Ato sam očekivao, preobratio eam se n saklet' g neprijatelja Auntro Ugarske, te eam kao inžinier-pornčnik praveći cestu n bjeljinakom kotaru nastojao, što eam više mo­ gao, da je oštetim. 1 fakat je, kojeg mi ne mo­ že niko oprovrci, da ваш ja prema avojim. skromnim silama doprinio rušenju kuće Karla Uaheburga, ali aato eam sebi kuću ispravio. Suljaga Salihagić, grad, poduzetnik. ♦ Državni me je prevrat zatekao u Beču i ja sam došavži u Bosnu bio od straha živ promrd, da mo Srbi ne pozovu na odgovornost zbog mog patnot-kog rada u 1914. godini, pa еап^ čim je Prilićević osnovno demokratsku stranku. n\ukao se među demokrate, da ве dekujem od progona. Sulejman Salihagić, demokrata. Nije prošlo puno vremena, a demokrati me izgu tirade, a i moja savjest postade nemirna m.đn njima susrećući se dnevno s ljudima, koji su ee u 1914. U austro ngutskom patriotizmu, kao i ja odlikovali, pa da budem sigurniji pri­ skočim u rađikale. Sulejman Salihagić, radikal. * Dok je Pašić bio u Parizu, a Protić vodio među radikalima glavnu riječ, pa kako je na početku narodnog ujedinjenja bio zaokupljen važnim državnim poslovima nije dospio, da promatra svoju novu okolinu, hajde de, dalo se je živjeti među radikalima. Ali kako se Pašić. taj stari lisac, povrati iz Pariza i pre­ uze vodstvo radikalne stranke pa baci svoje pronicavo oko na svoje novo društvo, zapazi? mene, postadoh mu podozriv, te me promatra neko vrijeme i vrag bi ga znao šta je u meni ! zapazio, uli činjenica je, da mu вс nisam svi| đao. pa me najuri iz radikalskog kluba i Stranke, te sam sada Sulejman Salihagić, polit, hermafrodit. I I Sad no znam kud bi. Od svih političara po karakteru ^erif mi jo najsimpatičniji, ali в njim ne mogu, jer on danas metaniše radikalima. po programu JMO. bila bi mi najsimpatičnija, ali pošto i ova etraoka stoji u paktu i Sa rađikalima i sa demokratima, ne rnegu ni međe njih, stoga mi ne prometuje drugo, nego osno­ vati novu stranku, pa makar i na CataldŽi. Suljaga Salihagić-Catadža. ŠiRITE ,,PRAVDU“. bratu llllllllllllllllllllllllllinffiHllllllllllinillllllllllllllilllllllllllllllinillll^ podobni, bn razlike, treba da su naši zubi. Nema ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih ^jbi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p a s f e za zube. 1Н111111111!|||11111111!1111!1111111111111|1111111111111111111111|1111!1111Ш11111111111Н1111111111111111111111111111111!111111111111|111111111111!!1 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Leui. Sarajevo, Despića ul 1 Državni činovnik administrative traži zaposlenje po podne u kakvom uredu ili bircu Ponude na upravu lista. ТШШ i DEHORHTES preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. Мњам LIFN1K ТЕШШ 36. M ševi, štakori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri4 jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K ; 16*—, za žohare ruse i Švabe posebno i jake vrsti K 25*—. Osobito jaka tinktura za stjenice-K 1у -. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na i glavi K 5'— i 12*—. Mast za uši i na blagu K 5'— i 12*—. Prašak proti ' mrava K 10'— i 20*—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. ■ Petrinjska ul. br. 3. 131. I SS®** Preprodavaocima popusti | ’ : Agenturno-Komisiona i špediciona radnja Šerif Šeherćehajić i brat u Jajcu Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećima za sve u ovu struku zasijecajuče poslove. :: | ! _ Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvodima u ko­ misiju i za vlastiti račun. ____ ___ :• Obavlja sve p »slove i narudžbe najbrže i najkulantnije. Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća. 1—4 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionik ka glavnica K 20,000 000 —. Ulošci preko K 25,000 000 i<>4 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu sveke vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3bb876031783af30e57a9251866527c5.pdf 344751ffd2266adbfa1e42338b558ceb PDF Text Text pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 1U0.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufsko) palači. Telefon br. 842. ГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak, 22. septembra 1921 ^ogođaji pred anketom. ika s nar. posl. g. dr H Hrasnicom, članom an­ ketne komisije za Sandžak. dr. Hrasnica Poljani Vidićem, za koga javno Iju? preko Beograda di u Sjenici i Dugoj Poljani tvrde, ic sudjelovao u da se je uputio u mjesecu julu o. g- Ml ispitivanje ’ M^džaku, te Wo. da bi inu M. se je rado Mi mi evo do? eiolim Vas lije? su tačne vijesti ;ike« i sarajevske јмс vele, da je ko? wnju musliman? u sandžačkim do? ■^istinite i posve mi vijesti u? đa otklonim ■ lu-om-j'Nkc ljutio, što je ^F'.ijcsN jl^^c i meni impu? lasam sc i ja osvjc? pivoj krivnji musli? lam tim povodom a? uslimane, da se toga ' ' B MM; Г h Г'-||н'.н;. Гг’ ’ Мћа su sastanci? ~ ш »IM V Klh iza hali and- ogi B ?i ' \ ri n ,zh ’ 4 r‘1 ч ;■ B ■ B ;. к : i u. . ■ /• a ■ ' ' B ■|i • Bi ju si i; lia. Bćctc I ius/ Biću u!.! (Л c B 1 s-stav !Ш ■■■!' I B) se ĆU|C. UJ u UVI; I Н"ч' | ^^ovića ima i рга\oslavni. ^МчЧс naravno činile nedjela. ^Rišc na štetu pravoslavnih. I Bio često nijesu sledile ni mm Bpnane. Jr Zadnji događaji na Kovaču, Ja? u voru i Bijeloj Stijeni dali su povo? pda, da su vlasti počele upotreblja vati takove mjere, koje su prdma? šile svoj cilj a prouzrokovale još I veći kaos u tim krajevima, te se enože reći, da ic time samo sipano ■dje u vatru. Vlasti su poslale četu ■koste Pečanca u te krajeve, koja ■jj počinila razna nedjela u srezu Fpribojskom. prijepoljskom, sjenič? ; kom i stavičkom. U Priboju došlo : je na javni sastanak pred anketu 1 medu ostalima i 15 muslimanskih žena, koje su javno rekle, da su od četnika Koste Pečanca gole skinu? i te, opljačkane i silovane. Sličnih pri? I mjera smo imali i na ostalim mje? r ^таДако da sve to izgleda, da je I » po jednom kalupu. karakterističan je slučaj također .pandurskim podnarednikom, ko? /^ndirom žandr., stanici u Dugoj sa predsjednikom općine Duga Po? ljana Sclimom Jusufovićem i ima? mom dugopoljanskim Šućrom Ho? džićem iz Sjenice u Dugu Poljanu, a sutra dan našli su i imama i pred? sjednika ubijene u blizini podna? rednikova konja, dok predsjedni? kova konja uopće nije bilo, jer ga je — kako ljudi vele nakon po? činjenog umorstva odjahao podna? rednik Vidić. Taj isti Vidić poči? nio je iza toga još jedno umorstvo na sajmištu u Šeremetovćima dru? gog augusta nad Smajom Kamosi? ćaninom, te je po Sulejmanu Mah? mutoviću iz Raške poručio, novopa? zarsk. agama i bezima, da će ih sva? kog pojedinog ubiti, ako ne uhvate ( Husejina Boškovića. Taj isti pod? , narednik, koga je prije 7 dana Su? lcjman Mahmutović u Raškoj vi? dio, nije zatvoren radi svojih ne? jela, a policijski pisar u Sjenici, koji bajagi vodi istragu glede ubij? stva Jusufovića i Hodžića iz Duge -Poljane^ veli; da Viđie* uenut- i* div ne zna, gdje je. Slično je i sa jednim drugim or? ganom javne bezbjednosti,, naime RadoŠem Bukićem iz Bijelog Polja. Recite mi, molim Vas, gosp. poslanice, štagod pobliže o djelova? nju čete zloglasnog Koste Pečanca. O grozotama, koje je činila ta če? ta, mogle bi se cijele knjige napi? sati. Ja o tome imam silu jednu ma? terijala, ali za ilustraciju dovoljno je, da navedem, što su počinile sa? mo u jemnom srezu. Na sastanku od 15. o. mj. u Novom Pazaru pred anketom iskazano je ovo: Zenun Sadović, predsjednik općine Riba? rić navodi: Ja sam predsjednik od maja ove godine. Iz moje je općine svega 6 odmetnika. U selu ima 15 pravoslavnih kuća, ostalo su mu? slimaskc. Od oslobođenja poginulo je u toj ovćini 5 Srba, a 30 musli? mana, među ovima dvije žene i troje djece. Kako sam ja odskora predsjednik, ne mogu sve reći drugi će vam ostalo kazati. Ra? gib Rizvanović iz iste općine veli, da je Košta Pcčanac došao sa svo? jom vojskom, opkolio selo Starce? viće i u zoru navalio na nj. Ljude je izvodio iz kuće iz postelja, te bi ih poredao po pet zajedno i poubi? jao. Nakon toga opljačkali su cijelo selo, iz sela su uzeli 7 konja. Zašto je to Košta činio, ne zna. Do 100.000 banki (milijun dinara) odneseno im je tom prilikom. Kostina bi četa ušla u kuću i pucala na ljude u ha? liinama, pa su tako i djeca ginula. Ostalo ie do 300 siročadi u tom selu. leđno su dijete nogama pog^ žili. Tome nadoda je predsjednik op? štinc, da su žandari lanjske godine tražili oružje i tukli muslimane, a Smajl Rahmanović iz iste općine, iz sela Starčcvića potvrđuje navo? de Rizvanovića, te veli, da su tako zaglavila 24 čovjeka, dvije žene i troje djece. U tom su selu ostala samo četiri čovjeka. Nedjcljko Dobrosavljcvić iz rabaračke općine veli, da je u to vrijeme služio u voj? sci, da mu je kuća sva rasturena, ali jda mu niko nije ubijen. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 (18. Muharema 1340.1 Inspektor javne bezbjednosti g. Cerović, koji je poslan, da rukovodi akciju protiv odmetnika, tvrdio je kasnije, da se je u toj općini sta? novništvo opiralo oružjem Pećan? čevyn četama, te da je tako izginuo navedeni svijet. Međutim na moje pitanje, da li je kogod i od čete Pe? ćančeve poginuo ili bar bio ranjen, kad se je stanovništvo oružjem o> prlo, odgovorio mi je inspektor, da' nije niko ni poginuo ni bio ranjen. Iz foga se vidi, koliko je ova tvrd? nja vjerodostojna. Za bolje razumi? jevanjc rada i mentaliteta gosp. Ce? rovića treba navesti iskaze musli? mana u Novom Pazaru, od kojih najugledniji jednoglasno tvrde, da im je on doslovno rekao ovo: »Vi ste 500 godina carevali i silovali, i mi hoćemo, da vršimo osvetu, kako mi znamo.« Gosp. poslanice, jesu li tačne vijesti, da muslimansko stanovniš? tvo Sandžaka podupire i krije od? metnike? Takovo mišljenje prevladava kod tamošnjih policijskih vlasti i pravo? slavne javnosti, te je to uzrokom, da se muslimani smatraju nepouz? danim, pa im se radi toga i oružje oduzima, dok se u isto doba daje njihovim pravoslavnim susjedima, ■ Kako i Jovan Vasiljević iz rasan? ' vehf -da pravoslavni imaju u tom kraju tri ili četiri puške, a da ih muslimani nikako nemaju. () tom sam se i drugdje uvjerio. Naravno je, da odmetnici mora? ju imati jatake, jer se inače ne bi i mogli držati, ali ja ni jesam mogao ; dobiti utisak, da isključivo musli? mani istaku ju odmetnicima, jer u i plevaljskom pirtvoru sjedi pod I sumnjom jatakovanja 9 ljudi, od ' kojih su 3 pravoslavna a 6 musli? f mana. Isto tako imade u pribojskom I pritvoru 4 pravoslavna pod sum? ■ njom jatakovanja. Prema tome ima? i de jataka i među muslimanima i ■ među pravoslavnima, što donosi I sam teren, u kome se hajduci kreću. Ne mogu nikako vjerovati, da su odmetnici Bošković i drugi nosioci kakovih ideja, pa da bi se tamošnje musliman sk o sta n ov n i š tvo moglo čemu nadati od njih i radi toga ih podupirati, nego su to odmetnici kao i svi drugi, koji su ma skoga uzroka počinili kakovo nedjelo i odmetnuli se u goru, đa se sklonu od vlasti. Ja sam ovo javno na sastan? cima rekao i upozorio na to, da je u interesu stanovništva tih kaieva i države samo, da tih odmetnika što pri je nestane, te da stanovništvo u tom nravcu pođunte vlast. I ’ koliko se može govorit o pasi? vitetu tamošnjeg seoskog stanovni? štva. može ovaj da potječe ne is? ključivo odatle, što bi ono htjelo iatđkovati odmetnicima nego iz ori? rode same, u kojoj živi i slabosti vlasti, jer mi je sreski načelnik u Priboju rekao, da ie on đo nedavna u čitavom srezu imao samo 14 žan? darma. Da Ii su zlikovci, koji su poči? nili ta nedjela, pozvani na odgovor nost i svrgnuti sa svojih položaja? Meni niie ni jedan slučaj poznat, da su ti zlikovci pozvani na ođgo? vornost, a po gotovo da se je po? kušalo da do kože opljačkani ljudi budu odštećeni. Što mislite, gosp. poslanice, kakove će mjere poduzeti vlada i šta će tražiti Jugoslavenski musi, klub od vlade protiv ovih zliko? vaca? Godina lll. . Moje je mišljenje, da sc mora I tražiti, da sc zlikovci bezuvjetno ' moraju maknuti sa svojih položaja, i pozvati na odgovornost i ekzem? plarno kazniti, a opljačkanom na? f rodu mora 4država namiriti štetu। U pogledu mjera, koje vlada uopće ' mora poduzeti radi konsolidiranja i tamošnjih prilika, anketa je izlo? žila u svom izvještaju ministarstvu svoje mišljenje, s kojim se ja nara? vno slažem. Da se opće stanje popravi, te da se pojača javna lična i imovinska bezbjednost, nužno je ovo: L Treba uspostaviti komunika? cionc veze, koje bi omogućavale re? do van promet i tako podigle mate? rijalno stanje tamošnjeg svijeta; 2. Nužno je otvarati što više os? novnih i drugih škola, kako bi se prosvjetne prilike popravile; 3. U svima okružnim i sreskim mjestima, gdje su smještena držav# na nadleštva, treba podignuti do? stojne zgrade, kako narod ne bi prema ruševnosti zgrada zaključi? vap, da je sadašnje stanje privre meno; 4. Treba pojačati organe javne bezbjednosti i to tako, da tamo do? du najsposobniji i najobjektivniji činovnici, žandarmi i njihovi zapo? vjednici, tc da se ovim organima dnltnr nafOčttt Tnložaji i duhotci. Sumo se tako može kod tamošnjeg građanstva pobuditi povjerenje prema tim organima, kojega danas uopće nema; 5- Morale bi se poduzeti mjere, kojima bi se poljoprivreda i domu čil industrija podigla, kako bi se svijet uposlio i našao zarade; 6. Ministarstvo bi moralo izdati stroga naređenja svima organima, da moraju svojim postupkom i ra dom uklonuti zavadu medu musli­ manima i pravoslavnima. U tom cilju oni bi trebali potpuno jednako postupati prema svima građanima i tumačiti narodu, đa su muslimani i pravoslavni braća po jeziku i krvi, te da ih samo vjera dijeli. U tom bi pravcu naročito mnogo učinilo učiteljstvo i svećenstvo obiju vjera. Oni, koji sc budu ogriješili o ova naređenja, trebali bi biti strogo ka? žnjeni i bačeni iz službe: 7- Treba najhitnije nastojati, đa se pojača državna vlast, koja mora biti stroga ali i pravedna. Ona ne smije nikada i ni u jednoj priliki nijednog građanina staviti van za­ kona, a dužna je svakog prisiliti, da se zakonu pokorava. U Prijepo? Iju, Plevlju, Novom Pazaru i dru gim većim mjestima treba pojačati vojne garnizone, kako bi narod stekao uvjerenje o snazi države. Isto tako i žandarmerija treba da se pojača brojno i kvalitativno i starješinski kadar da bude upu ćen, da vodi računa o svakom pG? kretu svojih vojnika, kako bi se iz? bjegle nepravde, koje ovi po ovim brdovitim i slabo naseljenim kras jevima mogu da učine građanima. Ovako pojačana žandarmerija bili bi u stanju da odgovori svojoj duž? nosti i tada bi prestala potreba, da sc narod ovoga kraja naoružava za čuvanje javne bezbjednosti, te neće dolaziti do toga, đa građani jedne vjeroispovijesti dobiju oružje, a drugi ne, te to stvara nezadovolj” stva. Primjetili smo da organi policija ske vlasti građanima, koji im se žale na nepravde, ne primaju protoko? lamo tužbe, već ih upućuju, nam? čito u slučaju kad se djelo izviđa �„ПРАВДА" — „PRAVDA" Стпана 2 Strana ' trebno odmah agrarne odnose pra? vično ispraviti. Iz fakta, što to nije do sada učinjeno, mnogi drže, da su i i razni poremećaji u ovdašnjem | društvu nastali, pa da dijelom u to? me treba tražiti uzroke javnoj ne? j sigurnosti. Kako iz Vašeg razlaganja, gosp. ; poslanice, proizlazi, anketa nije • imala nikakove egsekutivne vlasti. Nije, jer ovo zapravo i nije bila n ikakova parlamentarna anketa, ko? । ja bi bila birana od skupštine, nego | tek vladina komisija, sastavljena od ! narodnih poslanika većine. Naša je i dužnost bila, da ispitamo zadnje ta? | mošnje događaje i njihove uzroke, te da vladi podnesemo prcdloge. i Na vlastima je dalje, da one ispi? taj u sve pojedinosti ovih događaja i krivce privedu zasluženoj kazni. Kakav je dojam na Vas napra? vilo iskazivanje pojedinih stanova nika? Jesu li potpuno slobodno i otvoreno smjeli iznositi sve zu? kime? ' Na više sam mjesta čuo. da iqi je . bilo prijetnja, da ne smiju sve iz? nositi. Mnogi se boje posljedica i za ono. što su pred komisijom iska? 1 zali. Terora ima vrlo mnogo. po privatnoj tužbi, da im donese napisane tužbe, a kako ovim nije moguće to učiniti zato, što u ovim krajevima ima vrlo malo pismenih ljudi uopće, a advokata još manje. to smatramo., da je nužno izdati naređenje svima vlastima, da sva? ka u krugu svoje nadležnosti, svaku prijavljenu nepravdu stavi u pro? tokol (gdje treba po zakonu taksu za tužbu naplatiti da naplati i da? iji rad po zakonu produži. Ovako radeći ojačala bi se vjera u vlast, jer kad vlast ovako neće da radi, a građaninu nema ko da na piše tužbu onda on stiče uvjere? nje, da ne može da dođe do pravne zaštite i prirodno je, što se razvi? jaju osjećaji za samovlisno nami? renje. Ovdje s m a t г a m o z a p o? t г e b n o naglasiti, da je n u? ž n o po svima do sada uči? njenim nedjelima uzeti t u ž b e o d g r a đ an a i prema sva? k’ me, koii seozakon ogriješio,postupati po zakonu, jer, kao što smo rekli, nužno je ovo učiniti, da bi se ojačala vjera građana u zaštitu državnu i i moć zakona. 9. Naposljetku nalazimo daje po= Prozelitizam jodne učiteljice. povijesti onu citiranu molitvu i to jedI nom prilikom, kad su se međusobnim pričanjima uplašila i nijesu smjela da I spavaju u krevetima«. G. O. A. B. nadalje tvrdi, »da za citiranu molitvu nikad nije čuo u Ne i vesip’U i ako je svaki dan dolazio u koloniju i zadržavao se s nastavnici; ma i s djecom i da je za tu molitvu čuo tek onda, kad je jednom prilikom . za vrijeme trajanja kolonije došao u Mostar, gdje su kolale glasine o toj molitvi«. J <š tvrdi g. O. A B., »da , muslimanska djeca nijesu u opće znala • (a musi’manske djevojčice!*, šta nji­ hove drugarice mole«, a priznaje, »da su, kako sama (valjda same!) pr.čaju, tek čule »nekakovu moliivu!« Po našim informacijama gospođa je Čonić sastavila spomenutu molitvu i j naredila ili rekla ili preporučila, kako god hoćete, gosp. B.» ženskoj djeci u ' onoj baraci, kojom je ona upravljala, da ju prije spavanja mole, a među ovom djecom bilo je nekoliko musli­ manki iz !. čete i dvije iz II. čete. Mi niiesmo ni tvrdili, da je gospođa Čoi rić baš uzela za ruku muslimanske ■ djevojčice i »stida« ih, da mole neke kršćanske molitve, nego smo naveli । samo onu citiranu molitvu, koju je ! gospoda Čonić djevojčicama sastavila, a znademo, da nije ni bilo potrebe.da • se na to s le, jer je nevine djevojčice lako na to navesti. Ako je gospođa Na onu našu bilješku u jednom od prošl h brojeva »»Pravde« dobili smo dva cdkovora, i to jedan od same te učite­ ljice, a drugi od predsjednika fcriialne kolonije г. Omera A. Balka Ona poriče taj događaj i prikazuje stvar u posve drukčijem svjetlu. Ona veli: »Nije istina, da sam muslimanske djevojčice u Nevesinjskoj koloniji, niti igda nagonila, da uče mol tvu: »Krsti Bože mjesto ovo. « Na piotiv, na tuž­ bu malih muslimanki, da im se neke rugahu pri njihovoj molitvi, ja sam pri­ sustvovala reda radi, pohvalila ih i zabranila im, da im iko smeta pri mo­ litvi Više, nego uvjerenja sam, da si ni jedno dijete ne može potužiti na me ni u kim smis u, jer moia ljubav prema svima bila je ista. »Bezimenom« gospodinu hko je rol ko stalo, da moj ugleo ocrni, nvka dokaže faktima svoje tvrdnje. Mostar, 17. septembra 1921.« Vera Čonič upraviteljica 1 djev. škole. Osim ovog njezina odgovora iznosi­ mo i odgovor g. O A B-, predsjedni­ ka odbora za »Ferijalnu Koloniju u Nevesinju 192 « da se vidi i to; u kakvu su skladu ova dva odgovora: G. O. A B. poriče, »da je gospođa Čonič si la (!) muslimansku djecu, da mole neke kršćanske moLtve i navodi, da je gđa učiteljica preporučila samo djeci katoličke i pravoslavne vjerois­ PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Kroz ovih četrnaest dana dovolj? no upoznali Pcrzijance u Bašgiranu. U gradu je oko tisuću ili dvije sta? novnika, a nema niti škole niti bol? niče niti Ijekara. Gradom upravlja beg »Rais« i ima u kancelariji jed? neg pisara, koji bezočno prima mi? to i vara nesretne ljude, koji imaju kakva posla kod »raisa«. (Baš kao da je u Jugoslaviji učio zanat. — Opaska si. naučnika) Nema tu gradskog poglavarstva niti načelni? ka. Samo su kancelarija »raisa« i carinara predstavnici nekakve vla? sti u ovom gradiću. Po ulicama i so? kalima skitaju se djeca na pola go? la i bosa, krastava i do ušiju nečista, Nitko se nizašto ne brine niti misli o čemu drugome, osim kako će za? raditi koji novčić ili gdje će ručati. I do danas mi nije jasno, kako ovi nesretni ljudi mogu u ovakvoj nuž? dl i bijedi uopće postojati? Tu u ovoj kotlini Žive bez škole i mekteba, bež ljekarne i liječnika, bez novina i knj ga i pod komandom bega samodršca, koji po svojoj volji i uviJavnosti vlada i vrši volju svijetlog šaha Nijesam mogao s Perzijancima ovdje razgovarati, jer mi je to posa­ vjetovao moj prijatelj i ugostitelj princ. | j । | | ■ j i | , I j • | Radilo se o tome, da Englezi ne posumn;aju, da mi štogovor.mo Perzijancima, koji su nezadovoljni, što su ih Englezi i ako samo privremeno okupirali. Ja sam uvijek u društvu mog prijatelja i drugih Indusa oficira i dani prolaze nezamjetno jedan za drugim. Za ovih četrnaest dana moga bo­ ravka u Bašgiranu dovedoše mnogo izbjeglica iz Rusije. To bijahu Česi, Poljaci (bivši austrijski zarobljenici^ pak mnogo ruskih oficira i vojnika, koji pobjegoše od boljševika iz Rusije. Neke odmah otpremiše dalje u Mešed, a nekoliko Ermena vratiše natrag preko granice. Englezi ne vjerovahu E'-menima, jer su ovi prebjegli na stranu boljševika, kad su pri ustanku uZakaspijskom kraju pomagali engleske čett ruskub ustašama bjelogvardejcima. Teško bijaše gledati i slušati nesretne ljude, koji pobjegoše od boljševika, a sada ih eto gone natrag i predaju na milost i nemilost onome, pred či’im su zulumom oni pobjegli. Život je cio samo borba a I uđi su tek neznatne figure. Tako. bijaše u Bašgiranu iz dana u dan, dok i meni ne dođe doz­ vola, da krenem u Mešed, odakle ću biti da'je otpremljen preko čitave istočne Perzije, zapadnog ugla Afga­ nistana, na granici Beludžistana, gdje dolazi željznica iz Indije. Na teretnim kolima krenuh iz Bašgirana. Sa mnom je Indits poručnik, koji je dobio dvomjesečni dopust i odlazi u Indiju. Upro^tih se s prijate­ ljima i mojim gostiteljein Radža Hudad- krajinske , Čonić preporučila tu molitvu samo svjetla, ier suB djeci katoličke i pravoslavne vjere, stavn.ička hcaM i kako Vi to tvrdite, g. B., odakle 6—7 elemenat godišnja Fata rahm. Hasana Čeh ća, ovim i sličnime ; uč. II. razr. tu molitvicu zna te ju ! svojom rukom našemu izvjestitelju godati, koje тИ na pripomoć, napisa. Mala je Fata, kad je došla na^В i trag u Mostar, počela da moli Čonić- odsjek. Dakle. vidijB I kinu ferijalnu molitvu, našto joj se je ; majka i sp repa stil a. Fata je spavala u neš'G. u baraci gđe Čonić! nikakvi ", K||| Ema Ibre Bostandžića, svršila II. r. gospodu Ču.BB 1 jatornija djevojčica, zna također ovu ovoj »mulitVl^B molitvicu, makar to sada krije, kako je do nje došla, ali rezuhat ovog feri- ; ispravno, kadB jalnog vaspitanja u Vašoj koloniji, g. . Vama dobro poz] ne postoji«, a B., jest taj, da ju otac više ni u školu da su tu i ne da, »jer mu se je dijete povlašilo.« lička i pravW|B| Gosp. Baliću, Vi ste doznali za^moje I litvu, koju je sočinila gospođa Gonič, dok ste još u Nevesinju bili i rogoI borili ste zajedno sa g. Salihom Hadžimahmutovićem, šk. upraviteljem pred učiteljima nemuslimanima. Svakako da se istraj^B ste znali, da tu molitvu mole sva žen­ ne bi li jos ^В ska dječica bez razl ke vjere u Conićna javu. B| kinoj baraci ili »najblaže rečeno, da Van s istini^ se molitva moli u prisutnosti i na uši bila! muslimanskih djevojčica, a ne imadoste niti volje niti smjelosti, da to spri­ ječite. Zašto? To nam je nejasno! — Šta više, od Vas su prvoga doznali za tu molitvu neki učitelji nemushniani još u Nevesinju, te je prema udat sh^^B tom neumjesna isprika, da ste za citiraru molitvu čuli tek u Mostaru. ■ Nelogično je svakako i ono, što tvrdite, da muslimanska djeca (djevoj­ Unutrašnjih Del^B <1 ч i ku ž a n d a r m t • п|Ви| čice!) nijesu znala, šta mole njihove m ća nad Bećirom^B diugarice, a u isti čas velite, da su mu Makijom. U lB|||| tek čula nekakovu molitvu, kako sa­ sei.o ..Hiodern' ■“ ure^B ma (djeca) pričaju, a mala Ćehićka i Sim ća, te je ovih d^B te kako moli ferijalnu molitvu! Kako su dakle muslimanska djeca (djevoj­ ga proti njemu c^^B stavi enih vh.sj. JB čice) čula (t j. slušala) tu molitvu, ruĆavk I иГшгЈс.^В kako druga djeca mole, držimo, da je i<tr;un JB sada jasno. Nećete valjda ustvrditi još i to, da su naša nevina dječica čula (t. j. doznala za) nekakovu molitvu tek naredni« S mić^B u Mostaru kao i Vi i da je gospođa slimanima i muslirm^^B Čonić katoličke i pravoslavne djevoj­ traživao niti pitao svB čice jedno po jedno vukla na stranu Simić gonio star ga 1B i pamtila svakomu u uho tu molitvu, ćoj žegi na BlagajskuB ! da ne čuju muslimanke, i naredila im naokolo, da vidi usdB I da svako dijete (i katoličko i pravoLjubicu i kako je ■'slavno) u sebi moh pri e spavanja, da da su mu ostale ^B i opet ne čuju muslimanke. po rukama i kakiB j Kako smo izviješteni, »Državna zavrat i vezao ga za^B j štita djece« vodi istragu o ovoj stvari I ali se odlučno protivimo, da Vi tu isćeg zlikovca. IspitiуД ■ tragu vodite. Kad nijeste Vi to na vriOsman i Salko ! jeme kao predsjednik »Ferijalne kolokoji nijesu iiil'j^B’ * л • ; - •’ - 'I I- nije u Nevesinju« zapriječili, (pogotovo kako svjedoci CM bi se to od Vas kao od dobra musli­ i Mujo Č”lič, Fat^K^ mana, kako Vas bar svijet poznaje, gović, niti su pilani, кД očekivalo), gdje ćete Vi sada voditi dža Mrmo i Murat Čol istragu i protiv sebe! Bilo, kako mu drago, budnim ćemo djeli Hakiju, kako ga i 1 okom pratiti tok stvari. Nećemo do­ vezana iz Vranjevića u j zvoliti, da se na račun patr otizma san Pelo, koji je sreo J ' odrode i prevjere naša dječica. U ov.u Od ove istrage ne oJB I bi stvar trebao i prosvjetni odsjek Pometan rezultat kao Ц ■ ^вV n ^В aв I I Hanom. Dao mi je nekoliko pisama, da ih predam njegovu ocu i još ne' kim njegovim prijateljima, kad dođem u Kvetu, glavni grad Beludžistana. Dva dana putovasmo starom i na pola već kišama i vremenom razruše­ nom vojničkom cestom, koju su sa­ gradile ruske vojničke vlasti. Rusija je naime držala sjeverni dio Perziie kao sferu svojih interesa u Perziji i do revolucije je držala u ovim kraje­ vima svoje vojničke odjele. Poslije revolucije Rusi napustiše Perziju, a vrijeme i perzijska nemarnost učiniše svoje, i ovaj veliki vo,nički drum raznesoše kiše i razruši vrijeme. Gleda­ jući razrušenu cestu i one puste voj­ ničke kasarne po uvalama : na vr' huncima oko gorskih klanaca i nehtiiući premišl ah o bivšoj veličini i moći velike ruske imperije, o čijoj slavi i veličini eto i ovdje za gorama Kavkaza i Hindukuša prolazniku pripovijedaju ove zapuštene ruševine. Uz put prolazimo kroz manja sela, koja se obično pojavljuju tamo, gdje se među brdima prostire polje ili rav­ nicu orošava kakav potočić. Sela su siromašna i životare u najvećoj bijedi. Izgleda, da Žive isključivo od stočar­ stva. Djeca gotovo gola i većinom bosa dočekuju naša kola i mole mi­ lostinju, dok se žene i odrasli mu­ škarci na nas i ne obaziru. Zamjeću­ jem, da su u ovim krajevima Ženske divna stasa, klasične ljepote i pravil­ nosti lica i tijela. Kroz cijelu istočnu i Perziju ne vidjeh niti jednu Perzijan- ' j ' ! ' I : rvj'ravrrhj ^јти. Л Osobito mv Svoiom .'.cl;,' u v;-.. Ju K ■ „• srno ca.i po j оИ|||||^ vrjj hjep. uređen nj j -k.h ■ a. n iz'nije^nni 'Perz ijanci, kini, Kurdi i Čvrke/i- vM ovdi gorskih plemena sa i daje ovu neopisivu ljeW vidim po u’icami i pazai^B.. KoČani. 1 muško jp i žensko^B idtalne ljepote. U Kočam Сека^И dana, jer ćemo do Mešeda ри^Иsa vojničkim transportom, kome iB zapovjednika naznačiše mog. supuP nika Indusa, poručnika. Cijeli dan ho­ dam po gradu, razgovaram sa Perzi­ jancima i pitam za sve, što me inte­ resira. Svi trgovci govore dobro ruski i ja ođ jednoga saznah mnogo zanim­ ljivih stvari. I ne čekajući mojih pi­ tanja, tumači mi ovaj Perzijanac, daj je svemu zlu kriva teheranska vlada, koja se apsolutno ne brine niti za državu niti za narod. VlAda se onako, kako je to bilo pred trista godina. Sva vlast u gradovima i po selima pripada »raisima«, gubernatorima, koji su obično begovi, i ovu dužnost i mjesto kupuju od centralne vlade ili od generalnog gubernatora u Mešedu. (Nastavite se). -—- -------- Sjetite se „GajretaJ; �„ПРАВДА* - „PAVDA" „Atenfatomanija*. Pod tim naslo­ telja Engleske. Prestolonasljednik izjav­ ljuje, da je cjelokupno tursko ministar­ vom piše »Domovina« u svom zad­ stvo potpuno osvjedočeno o tome, da njem broju o našoj vijesti u pogledu Ve'ika Britanija jedinim potezom ruke atentata na dra M. Spahu i hoće da može zaustaviti zločinački grčki fana­ je pri.<aže kao neko slavljenje dra tizam u Maloj Aziji. On daje izraz Spahe. в ' в svoga osvjedočenja, da će se f-ngleska Imamo tome primjetiti samo ovo: Vijest o atentatu donijeli su svi za­ opet povratiti politici Disraelisa, koja a grebački, beogradski i velika većina se na međusobnim interesima britan­ — bar informativnih — sarajevsk'h skoga i islamskoga svijeta osniva. I listova. Mi je nismo htjeli odmah doPrestolonasljednik veli, da će savez­ Njegova ; nijeti, jer nismo u nju — da iskreno nim silama biti moguće, da iz svoga rečemo — vjerovali ni mi, a ni dr. današnjega držanja stroge neutralnosti Spalio. Istom kad ta vijest ni okle prema Grcima i Turcima istupe, kako • iB • nije demantovana, a sve su je ostale bi posredstvom između dviju država B^ novine donijele, mi smo je prenijeti, poslužile. U slučaju, da Grčka ponovno upitavši prije toga g. ministra, je li zaključke vrhovnog vijeća zabaci kao njemu išta o tome poznato. On nam u martu ove godine, to će biti moguće |S0S В^ в je odgovorio, da je o tome čuo istom da se britanska izjava o dovršenju ■ u Zagrebu od dra Denišlića, te da mu neprijateljstava protegne na Turke, _ 'Ј ' je kasnije, kad je već stigao u Beo­ budući da su se ovi izjavili, da pri­ grad, javio kraljevski namjesnik iz hvaćaju mirovne uslove, koji su osno­ V Ljubljane, da je atentator uistinu uh­ vani na pravednosti. Turska sama В vaćen, ali je sam pridodao, da on u čaka prilike, da sklopi mir i započne to ne vjeruje. 1 naša bilješka u doma- I sa reparacijama. Ovaj bi mir cijelom В* ćim vijestima, koja nije pisana krup­ muslimanskom svijetu donio umirenje. JHKogl a nim slovima, kako to »Domovina« lažno tvrdi, bila je tako sastavljena, В da se je iz nje jasno moglo vidjeti, da se cijelom slučaju ne pripisuje ap­ zaostale su iza svih pokrajina u upisivanju solutno nikakova važnost. 7°/0 državnog unutrašnjeg zajma. Zar nas Interesantno je. da se ni »Domo­ ^ZKlobođenja, vina« ni njena beogradska družica, ne peče savjest radi toga? Zar ne ćemo iz koje ona prenosi tu vijest, nije ni­ pohitati svi, da za vremena operemo ovu kad našla pobuđenom, da posveti pa­ strašnu ljagu sa sebe? žnju vijestima o tome drugih novina, niti je protiv atentatomanije pisala išta в onda, kad su se javljale bajoslovne vijesti o kojekakvim komplotima pro­ к В tiv drugih ministara. »Daily Express« piše doslovno: В »Nastojanje, da se zauzme Angora lU uistinu se je svršilo potpunom nesre­ ćom za Grke. Njihovi su gubici ogromni. 1||||и Uzprkos protivnih brzojava ovaj po­ raz Grka Turci duguju samo svojoj Carigradski komplot. vojničkoj sposobnosti, jer u pogledu Prije 10 dana javili smo o otkriću ’ broja vojnika i matrijala oni su neiz­ kemalističke zavjere u Carigradu, koja । mjerno zaostali za Grcima, koji su je bila uperena protiv antante i nje- I raspolagali pojačanjima, kojih Turci Bh nih visokih komesara, engleskom fran- ; nisu nikako imali«. Iz Atene se javlja, da će kraljevskim - JiVl p°stuPanie cuskom, talijanskom i šefu grčke dekretom biti pozvani pod zastave > ЈГВЛ*^ Kim se name- misije. Ovi su imali biti prve žrtve. Zatim se javlja, da je Vijeće viso- i mladići godišta 1922., kao i svi muš­ B kih komesara u Carigrada zaključilo, ’ karci ispod 40. g., koji su primili da zahteva zatvaranje brata turskog | grčko pripadništvo od god. 1921. ■ Оуе zadnje riječi, ako je vijest točna ministra vanjskih posala. Radi toga malo iznenađuju. Šta se ima razumije­ zahtjeva ministarski savjet misli, da vati pod riječima, „muškarci, koji su dermsionira, ali će Izet-paša odgovo­ primili grčko pripadnistvo od g. 1921/' riti na nj. Jesu li to stanovnici iz oblasti Smirne K Ove se vijesti moraju uzeti s rezer­ i po grčkoj vojsci okupiranih terito­ Kg^ vom. Stvar nije tako opasna, da bi rija? To bi u ovom slučaiu bila služ­ trebalo izazivati demisiju otomanskog bena potvrda jedne mjere, koju su već kabineta. predsiavnici antante, u aprilu ove god. J. d. D. prima od svog dopisnika: Carigrad 13. IX. Oikrića sadržana u , proglasili protivnom ljudskim pravima. komunikeu generala Haringtona iza- i (J. de. D. 17 IX.) « ovoj si vaii. a ш: zvala su duboko i opće začuđenje. | Turski komunike l.ki niti s naći iom isListaosumnjičenih predana otomanskom i Carigrad, 14. sept. Kemalistički ko­ Krednika Simića niti s ministru rata po engleskom poslanstvu munike od 12. o. mj. potvrđuje uzmi­ 4 K Simić p tšteđen oJ zanije unijela mnogo svijetla, jer većina canje grčke vojske javljeno sinoć. <»* ^kSimiću tre^a izbiti iz imena označuje potpuno nepoznate Grci se provlače u neredu na svima a t;:_ > k?";ci individue. linijama, ostavljajuć svoje ranjenike i ^ { • а' K nego j. da st t; Opazilo se je, da demarš generala materijal, naročito auta a- ,/ Kvaca, h.: ikAi; rcc^ Haringtona ima vezu sa zaustavljanjem Turci su uništi! 2 divizije postav­ ne bi sam domo grčke ofenzive; uvećavanje kemalističljene na jake položaje u Bejbk-Kopri Bi. Hlagajci sa znali i kih uspjeha u Anatoliji i glasine o da pokrivaju uzmak. Komunike se a zapraUti a hlim ministarskoj krizi nemaju temelja. ovako svršava: Bitka od 21 dan na brzo p'O^lcdmi u Maurice Pernot. Sahariji svršila se je potpunom po­ ||||||O i zahkti mu srebjedom naše vojske. (Havas). Engleska f ota u Carigradu. B u, gdje mu?- Je Brzojav veli, da je u Carigrad pris­ Teški gubici Grka u Maloj Aziji. ggBBSK a rs tv o. pjela engleska flota, koja se sastoji od Turska brzojavna vijest javlja, da ■' ,^F osianiku игм\ uu 5 superdreadnougt, dva križara i je Grčka vojska izgubila u Maloj -S. R. \ šio se zacontra torDiljarki pod zapovjedništvom Aziji 18 000 ljudi, i da je morala na admirala Robeeka. ^F.đane kao vjeran i lojasvoje prijašnje položaje uzmaći. Službeni komunike engl. generala koji se je zakleo na N. F. P., 17. sept označuje svrhu ^organizacije, koja je posve je pravo, jer imala izvršiti komplot ovako: 1. pro­ ' \-Ke i odane građane braniti vocirati revoluciju u Carigradu, 2. preu­ P^^oji zlorabe položaj i brukaju zeti i razdijeliti turski ratni material, javu i upravni aparat. koji stoji pod paskom vojnih vlasti saveznika, 3. da izazove nezadovoljstvo | Izvještaj o putu i skupštinama ј medu engleskim trupama, 4. da umori . dr. M. Spahe u Krajini, koje je s ; neke više oficire savezničkih sila. Lista u ovaj komplot upletenih lica još nekim poslanicima držao ovih dana, nije mogao radi obilna materija ući u predana je turskim vlastima, koje su BLaži »Domovine«. »Domovina« je dužne, da predaju pomenuta lica u ovaj broj, pa ćemo ga u idućim broju donijeti. roku od 7 dana. ■rdila, da je sa dr. Spahom primio i Proces će votiti saveznički tribunal Hrasnica odštetu za agrar. Kako Merhum Asim Pašić. U četvrtak' B dr. Hrasnica bio dosad u Sandžaku, (sud). Zapovjednik savezničke vojske 15. o. mj. po podne bio je Asim Pa­ pa nismo mogli s njime govoriti, ni- I računa na narod, da će se održati sišić u lovu sa svojim prijateljima na fsmo ništa htjeli ni tvrditi za nj. Dr. ! gurnost i mir, u protivnom slučaju Bivolju Brdu, svom selu, gdje se je Hrasnica je jučer došao iz Sandžaka, ; poduzeće se sve mjere po saveznim rodio i odgojio. Nesretnim slučajem pa smo se tačno informirali, te evo i I vlastima. (Havas). odape puška i pogodi ga u ruku u za njeg tvrdimo: Ako »Domovina« času, kad je preskočio preko jedne Povjerenje Turaka u Englesku. dokaže, da je dr. H. Hrasnica primio ograde. Pružena mu je prva pomoć i Izjave turskog prestolo­ ^iedan heler u ime odštete za agrar, povezana ruka, ali usprkos toga iste­ nasljednika. ^B^pj ispred njeg nudimo cijelu tu kla je silna krv, te je već iznemogao pogodbu, da ona fondu naše »Morning Post« objavljuje razgo­ nakon jednoga sata prevežen u bol­ organizacije u protivnom slučaju dadne vor svoga carigradskog izvjestioca sa i nicu u Mostar i predan Ijekarskoj samo 100 K: turskim prestolonasljednikom, koga i njezi. Ljekari su u Mostaru izjavili, da izvjestilac označuje kao velikog prija- | se rana zatrovala, te da ga treba otČik, lažovi jedni 1 Simića. narod­ FPit na goijih Deia i F je i в K в Bosna i Hercegovina ■ д ' &в Grčko-turski rat. Politički pregled. в и в 1 Aв в в Domaće vijesti. Bilješke Страна 3 Strana , premiti u Sarajeva, da mu se ampu­ tira ruka. U subotu na veče krenuo je rahmetli Asim u pratnji svojih ro­ đaka u Sarajevo, te je na putu u že­ ljeznici ispustio svoju plemenitu du5u. Asim je bio . po zanatu obućarski majstor, poznat kao dobar i savjestan radnik, i zato mu je radnja dobro napredovala. Bio je član odbora musi, zanati, udruženja »Ittihad« i »Saveza profes. zanati, udruženja« u Mostaru, nadalje član »Hrvoja«, »Gajreta«, »Na­ pretka«, »Hrv. Glazbe« i drugih humaniiarnih društava. Nada sve je bio odličan član i pristaša Jugosl. Musi. Organizacije. Svakomu mio i drag i od svakoga rado susretan, odlikovao se je rahmetli Asim vrlo lijepom na­ ravi, a resile su ga vrline i manire, na kojima su mogli zavidjeti i ško­ lovani ljudi. Dijete odlične obitelji Pašića sa Bivolja Brda, sačuvao je u svemu znakove otmenosti i rijetke velikodušnosti. Asimova tragična smrt iznenadila je sav grad Mostar i sve Dubrave. Svako ga neizmjerno žali, a ponaj­ više njegova žena i njegova braća Neka ga dragi AHah nadari svim dženetskim ljepotama i podijeli mjesto u firdevsi ala. Rahmetullahi alejhi, rahmeten vasiaten! Sikanaclje muslimana u zanat ' skoj školi. Tuže nam se neki naši i prijatelji, kako đake muslimane šikaniraju pri upisivanju u ovdašnju za­ natsku školu. Direktor te škole, Švabo I Steinmetz, zapinje za svaku sitnicu, samo da ih kako bilo odbije od Škole. Ako đak ima propisane godine, onda ga direktor meće pod vagu, da mu iz­ mjeri visinu, kao kod voiske, i ako I samo centimetar fali, odmah vraća. To se još nije čulo, da je i visina propi­ sana. Osim toga ovaj direktor i inače šikanira muslimane đake. On mih trpa samo na kolarski zanat, a u druge im ne da A kad se teškom intervencijom isposluje kome odbijenom muslimanu upis u školu, onda direktor Steinmetz nad njim lomi šiap. da se neće ni on ni njegov majstor o njemu brinuti, pa п^к rade šta znaju. On onda ovo na­ ziva balkaniziranje škole. Mladići za muzičku školu. Kome­ sar sar. gradske općine iavlja nam, da. se primaju mladići za vojnu muzičku školu. Radi pob'iže informacije neka se aspiranti obraćaju na gosp. načel­ nika muzike Bos. div. oblasti. Namještanje šegrta. Ovdašnje is­ lamsko radničko i zanatlijsko društvo* „Hurijet*4 sekcija za namještanje i pot­ pomaganje šegrta tuži nam se, da mu se u zadnje vrijeme sve češće javljaju djeca iz provincije, koja traže namještenje u koji zanat. Pošto još do da­ nas nema Šegrtskog doma, gdje bi društvo tu neopskrbljenu djecu moglo skloniti, pozivaju se svi oni, koji bi bili voljni primiti koje od te djece na zanat sa cjelom opskrbom, da to jave na adresu: »Hurrijet« u Sarajevo. Sva djeca, koja su kod »Hirrijeta« prijavljena, svršila su osnovnu školu. Pozivhju se svi invalidi i ratne udove, ako već nisu upisani kao članovi u Invalidsko Udruženje, da se u što kraćem roku za upis prijave: za Sarajevo grad i okolicu Oblasnom Odboru, gradska vijećnica, 11. kat, soba br. 70 15. Iz provincije dotičnim ok­ ružnim odborima i sreskim, gdje po­ stoje, a gdje se iz materijalnih poteš­ koća još nisu mogli osnovati, to će se u najkraćem roku uspostaviti. Drugovi i zabrinute udove! Upisujte se, jer bol nam je jedna i jedna te ista I nam je borba, jedan te isti put vodi nas u budućnost. Stisnuti u jednu čvrstu organizaciju, i ako bijedni, stva­ ramo bedem čvrst i otporan za našu borbu. Naš invalidski zakon je već u izradbi! Ako smo jednodušni, jedno tijelo, moći ćemo braniti naša prava, naš krov, a ako ostanemo mlitavi, raštrkani, jači će nas izrabljivati, naša prava biće bez obrane, naš plač biće plač do samrti. Ujedno se pozivate, da svaki inva­ lid i ratna udova odmah podnese pri­ tužbu, ako ne prima redovito svoju mirovinu ili im se ista iz nepoznatih razloga obustavila; molbu bez biljega sa tačnim navodima (zadnja isplata i koliko r), zatim tačnu adresu, i ako ne prima dodatak na skupoću, to u posebnoj molbi priložiti i predati in­ validskoj organizaciji (odborima), gdje takove ne postoje, to preko svoga Okružnog Odbora. �ПРАВЦА* — Strana 4 Стоана Priposlano.*) Gospodinu Mehmedu DautbegoHću siud. ing. agr. u D. Vakuf. Na Vaše Priposlano u 184. broju »Srpske R'ječi« ne bi se ni osvrnuo, jer sa lašcem i denuncijantom kao što je poznati »Meho Suljagić«, meni je ispod časti svaku polemiku voditi, ali budući »S R.« čitaju i oni, koji ne poznaju niti mene niti Vas, te bi mogli posumnjati, da ima štogod i istine u Vašem Priposianom, toga radi Vam na isto odgovaram slijedeće: Što tvrdite, da sam ja iza oslobo­ đenja pristajao za Srbima građanima, to baš najprostije lažete, jerbo cijeli Vakuf zna, da su u moju trg. kancelariju iza oslobođenja dolazili najug edniji Srbi građani i članovi Nar. Vijeća, a ako su što za mnom govo­ rili, to neka im služi na čast, a upozorujem Vas i na moje Otvoreno Pi­ smo od 23./ХП. 1018. u »Jednakosti« broj 8. na g. popa Jovana J Obradovića, ondašnjeg predsjednika Narodnog Vijeća iz D. Vakufa, u koje su se vri­ jeme i malo bolji junaci od Vas sakri­ vali u mišice rupe. Ja nisam imao fizične snage, pa da sam se na istu oslonio, ali sam imao tu snagu, jer sam zastupao uvijek istinu, a znajući, *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. da sam uvijek, koliko su mi moje sile dopuštale, svakome pomogao bez raz­ like vjeroispovijesti, pa i Vama, gospo­ dine denuncijantu, a u znanju nisam nikom nikad na žao učinio, pa me je ta snaga držala i onda, a drži me i danas. Što tvrdite, da je 90°/o musliman­ skog elementa proti meni, ja Vas po­ zivam, ako iznesete 10 (deset) potpisa nezavisnih kućnih starješina musli­ mana (u našem mjestu mislim da ima oko 300 kuća muslimanskih), pripra­ van sam odmah položiti čast gradskog načelnika, a moj ovogodišnji funkcio­ nalni doplatak V^ma uručiti, makar da mali dio naknadite za potrošene očeve sufurine. Za Vašu tvrdnju, da sam ja radio, da se što više upiše austr. ratnih zaj­ mova, izjavljujem Vam, da sam proti sebi izazvao najviši gnjev i neraspo­ loženje ondašnjeg upravitelja kot. is­ postave Krausa, što sam kod upisi­ vanja IV. ratnog zajma predobio opć. vijeće, da upišu samo 12.000 K mjesto 30.000, kako je htjeo pomenuti upra­ vitelj Kraus, a koliko je upisao ratnog zajma Vaš g. otac, i to sve u gotovu isplatio? Što tvrdite za bakar, da ih ima, koji poznaju svoje stvari u moioj kući, iz­ javljujem Vam, ako ikakva vjerodo­ stojna osoba prepozna stvar u mojoj kući, koju Vam stavljam na raspola­ ganje, poklanjam Vam moj cijeli ba­ kar, pa u koju svrhu hoćete ga okre­ nuti, makar i u seferine. rozdrav iz °RAV3A Što se tiče kantarije za kupljene za cijeloge šljive u god. 1920., zato Vam nisam sve svojeW dužan odgovarati, jer Vi niste nikakav ovdašnjih Л kontrolni organ, ali Vas ipak upuću­ pamet sta® jem na spis kot. ispostave od 9./Vili. mogao na® 1921. broj 320 prez i tamo ćete vi­ što ste Vi Л bila istina,® djeti, šta je s tom kantarijom. Što tvrdite, da sam naplatio samo li podla 1® Sa laJ® za poludnevno putovanje u Bu­ gojno 200 K, i to ste grdno slagao, kome i r® jerbo smo bili svi od 7 sati u jutru da ic la^^M do 7 sati u večer, pa smo morali ili rom, a sale 2 noći nočiti u Bugojnu ili uzeti kola, Riječi-', рп® koja su nas cijeli dan čekala, a 12 km Ismenu, a ™ .'čast, to ću žj je iz D. Vakufa do Bugojna. Što tvrdite, da sam ja predvodio ju obranim^] de . utaciju pred g. okružnog načelnika D. Va Perkovića, i to lažete (a da sam i predvodio, ne bi se toga stidio), nego kada sam došao na stanicu, zatekao sam u želj. kupeu koi g. okr. načel­ nika gg. Hamdibega Kurbegovića, nar. poslanika, Ibrahimbega Bukvića, muderisa, i opć. vijećnike: Alibega Miralema i Hamdibega Kuzića, te smo se zbilja žalili na nepravedni postupak MUSI ondašnjeg upravitelia ispostave gosp. ZEMLJO^ KovaČev’ća proti gospođici učiteljici jer je jedi’j Kamili Zaplota. drugama, ] Što istoj podmećete nemoral, to ja kulturni ii sa gnušanjem prelazim preko Vaše našeg seli tvrdnje, a Vi ćete imati već priliku turnog sol da zato odgovarate, ali se samo ču­ turne va I dim, da Vi kao žalosni musliman i najizdasS »akademičar«, »plemić« i »kavalier«, Ino: »Sre mogli ste onako istupiti proti jedne slaven&£ nezaštićene žene, koja Vam nije druga u nikada ništa na Žao učinila, koja je Ivu«. starog doba Jesi stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schic Schicht sa znakom: ,Jelen'r koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u poznatom izvrstnom kvalitetu u komadima od '/j kile. 1G2 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllberf Vita Levi, Sarajevo, Despića ul, 1. Državni činovnik administrative traži zaposlenje po podne u kakvom uredu ili birou Ponude na upravu lista. AgEnturno-homisiira i špediciona radnja Oglas" Šerif Šeherćehajić i brat u Jajcu u Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećima za sve u ovu struku zasijecajuće poslove. TAPETAR i DEKORATER BIO« Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvodima u ko- preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao tačan i solidan. :: Oglašuj zav^^^H , Zagreb, Ju® Telefoni mRiju i za vlasthi račun. Obavlja sve poslove i narudžbe najbrže i najkulantnije. Generalno oglasno ! Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća. МППМ [1PHIB - TEHEZlia 36. za preko 10 tu- i inozeri 1—4 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovi dioničarsko društvo u Sarajevu Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Ca Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000 00 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna PriZuve Goo.ooo kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka. Šaraj evo. - Interu rban telefon: Odgovorni urednik: Ibruimn Muhić. Vla&mk: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A« Kajon, Sarajevo. i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/314abc6705e6d0fb78c70a3c2b693c7b.pdf 6ff91645bc7e589638ceb6681fa1924b PDF Text Text PO<I GOTtivU PLA^FV A U Pojedini broi K 2 — Ж-, «*** * Izlazi aiibctc^, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. л. ■ Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, subota, 24. septembra 1921. (20. Muharema 1340.1 ki problem.’’ .om izvještaja međustranačke komisije o ta? mošnjim prilikama. I. razne k u. Stavljajući svoj zahtjev, o odaši? ljanju ankete, mi smo znali i pre? и tom dosjećali, da će nas radi toga izvje? moguće. sni listovi uzeti na nišan, jer sa iz? ‘ kojom je vjesnom tendencijom prate svaki naš korak i u svakom našem činu ■' i рга\ ii traže dlaku u jajetu. Ni jesmo se ni ■^ ! \rlo prevarili. Klerikalna »Politika« osu? ■ unutar Ia je na nas i na sandžačke musli? Д^сСс riješiti ni mane upravo bubnjarsku vatru: naš i>korišćuic klub štiti kačakc i odmetnike; san? džački muslimani »poklaše« gdje? ИтЈстЈс/помu. god stigoše kojeg Srbina, popališe i p o t c j e n j u ј e sela, oplijeniše čitave krajeve itd. hoće da stoji Skoro svaki broj donio je novu sen? ■ da, kad joj to zaciju, a kulmen jc te »savjesnosti« ■;orisno. Ovaki i »objektivnosti« u depeši kojom samo štetiti sc javlja da jc izvidima istražne ko? govoreći o misije ustanovljena tačnost »Poli? >. _ ■uskom jat ako. tikinih« alarmantnih izvještaja. A Srbi s pravom šta je na stvari? Informacija jednog člana komisije, kako ju je donijela ■Fbnost ili pri. sama jučeranja »Politika«, stubo? ■oja joj ni malo kom obara sve njeno pisanje i sve ||||||||^ i ugled. njene »vjerodostojne« informacije!. Mi smo znali da će stvar ovako ■ din ispasti; mi smo bili uvjereni, da san? ■ c<!i. ■mcrlojalnog di^ džački gavran nije onako crn kad­ ■.-instva. Inače bi što je to predstavljala »istinoljubiva Va nepotrebna dis> i pozerska »Politika«, pa smo stoga ■'.udn.miu sand/ač; vrlo veseli, što možemo đokumen? klub ne bi naime tarno uglaviti ovu njenu blamažu. ‘.'V ■»ribvatiti gledišta o? Anketa je došla do sasvim drugih IjHlM tmpe -već bi se zaključaka, od kojih ću danas spo? •; iješenje to< pro? menuti ponaj važniji! On je u služ? ^Krupan kako po sa? benom izvještaju označen ovim ri? • ■čama, tako i po za? jecima: »Pravoslavni i muslimani »SnERi. kao problem sa predstavljaju dvije krvavo zavade? ■mi natruhom, mogao ne strane. Objašnjenje za ovakvo JRsamo u blizoj već i da? stanje nalazi sc u — mentalitetu o? t^^uiosti. Njegovom se rije? vog naroda koji je vjekovima iz? ■jra dakle pristupiti i žurno rađivan. Dubok je jaz između pra? voslavnih i muslimana iskopan za ■g; mala pogrješka mogla ^^edo gle dne posljedice po vrijeme turske uprave, pa se otuda /■>j prilika u čitavoj jed? i sada muslimani od pravoslavnih Ирспој pokrajini. Ja naro? smatraju kao Turci, a pravoslavni H^Eačim riječ »p ograni č? od muslimana đaurima. Vrlo je ma? UK ona u sadanjim prilika? lo trezvenih ljudi, koji su svjesni istine, da su i pravoslavni i musli? ■sobito značenje. mani jedan i isti narod podijeljen ■e komotno napisati članak u dvije vjere«. ■ržavnom raspoloženju mu? To je eto glavni uzrok spora, koji ■rnskog življa u Sandžaku, ne treba presušiti. Kako? Nije baš te? *^.nogo truda ni za štampanje ška stvar. Treba poučiti »Politiku« Roznih izvještaja, u kojima i — njene izvjestitelje, da ne govo? tori o nevinoj krvi tamošnjih rc o sandžačkim muslimanima i — ____ иГако je pisati i o »drskosti« Srbima; treba im ulit u glavu, da se JTascg poslaničkom kluba i podvalji? to dvoje nc smije lučiti, i moći će vati mu tendencije, o kojima on se polako naprijed. No dok »Poli? nije nikad ni sanjao. Sve je to lako tika« i njeni dopisnici ne budu svje? i komotno, no veliko je pitanje: je sni, da su makar i nesvjesno li to pošteno i po državu korisno? u taboru sredovječnog klerikalizma, I je li to dopustivo u ovakim teškim dotle će ići teško.... prilikama. B e o g г a d, 20. sept Sakib Korkut, nar. posl. *) Izašlo u beogr. »Novostima«. E .■ Godina III. Triumfalni put dr. Jpahe u Krajini. Radi Kraljeve smrti morao je mi? nistar dr. M. Spaho odgoditi svoj put u Krajinu, te ga je istom 18. o. mj. mogao da izvrši. Krenuvši iz Beograda u subotu, 17. ov. mj., u 6 sati u večer brzim vozom, stigao je oko ponoći u SI. Brod, gdje mu se je pridružio nar. posl. I J. Ajanović, te su obojicaina? stavili put prema Sunji. Odatle su krenuli 18. o. mj. u 7 sati izjutra preko Hrv. i Bos. Kostajnice u Bos. Novi, kamo su prispjeli u 8lA sati. Iako im je bio dolazak iznenadan, Novljani su prirođenom finoćom, susretljivošću i otvorenim veseljem dočekali svoje poslanike. U Bos. Novom. Nakon posjeta, koje je odlično građanstvo i činovništvo učinilo g. ministru, poslanici su obašli i raz? gledali lijepi Novi, posjetili pred? sjednika Kot. Odbora J. M. O. g. Topića, te se u sati zaputili u prostorije Omladinski klub, gdje je bila već zakazana skupština. Gotovo sve građanstvo musli? mansko i ogromna množina seljaš? tva iz novske okolice sakupila se u veliku dvoranu i dupkom je napu? Burno pozdravljen ulazi dr. Spaho s H. Ajanovićcm i odborom organizacije u Novom u salu i za? uzima u pročelju priređena mjesta. Svijet neprestano hrli i puni hod? nike pred salom. Član M. J. Odbora, g. Muhamed? beg Cerić, ustaje i otvara sjednicu, pozdravlja ministra Spahu i posl. Ajanovića, te im izriče srdačnu do? brodošlicu. Moli dra Spahu, da iz? vijesti skupštinu o pol. situaciji i radu našeg posl. kluba. Min. dr. Spaho, burno aklamiran sa svih strana, ustaje i zahvaljuje se na toplim riječima g. Cerića. Go? vori o uzrocima, koji su nas prisi? lili na stvaranje organizacije, o za? htjevima, koje smo postavili kao svoj program, te o borbi, koju smo morali izdržati do izbora za Usta? i votvornu Skupštinu i koja nam je * osigurala onako sjajan uspjeh na tim izborima. Prikazuje političku situaciju u zemlji nakon izbora uopće, a naročito u Skupštini. Is? crpljivo prikazuje rad posl. kluba u Skupštini, borbu protiv poslovni? ka, naročito s obzirom na broj gla? sova, koji je potreban za donaša? ! nje Ustava. Izlaže naše nastojanje, da dođe do sporazuma između srp skih i hrvatskih stranaka, te da proturimo u Ustav naše autonomi? stičko stajalište o unutarnjem ure? đenju države, koje se osniva na či> sto praktičnim motivima. Prikazuje . štetu, koju srno morali trpiti radi i toga, jer nismo učestvovali u vladi. I , Bili smo svugdje zapostavljeni; na? šim se potrebama i željama nije ' nigdje izlazilo u susret: bili smo gonjeni i omalovažavani i prikraći? vani. Iznosi detalje pregovora s ra? dikalima i demokratima i konačni sporazum, kojim smo s jedne stra * ne uspjeli, da u Ustav uđu i mnoga naša gledišta, a s druge strane, da se isprave mnoge nepravde, koje su nam za vrijeme 2?godišnjc apsti? nencije od vlasti nanesene. Ako se glavni zahtjev o unutarnjem urede? nju nije mogao u Ustav uvrstiti, a. ono je — ako i ne onako, kako smo se bili sporazumili - inak garantom vana kompaktnost muslimana. Ri? ješavanjem agrarnog pitanja, koje •nas doduše nc zadovoljava, ali se bolje nije moglo postići, skinuto je jedno teško breme, pa se možemo posvetiti izvođenju drugih točaka programa: rad za seljaštvo, trgov? ce i obrtnike. Apelira, da se redovi organiza? čije ne cijepaju. Ako vodstvo nije honoriralo povjerenje, dalo mu na izborima, neka se povjeri drugima, ali organizacija mora biti pošte đena. Kad je dr. Spaho završio svoj t gov<:.- nastal;■ jc urnebesno klica? nje»Živio« i dugi aplauz. Nar. posl. H Ajanović govori op­ širnije o pojedinim tačkama spo? razuma, naročito o točkama, koje govore o agraru. Poziva težake da osnivaju zemljoradničke zadruge, tumači njihovu svrhu i prikazuje koristi od njih. Poziva članove org. da izvrše svoje dužnosti prema or? ganu »Pravdi«, te da ne nasjedaju različitim elementima, koji ruju re? dovc naše organizacije. „ Hadži Osmanbeg Kapetanovih zahvaljuje se na pažnji, koju im jc gosp. ministar ukazao svojom po? sjetom, te ispred cijele skupštine izražava potpuno odobravanje ra? da našeg posl. kluba. Težaci iznose pritužbe protiv u? prave, koja im čini neprilike u po? gledu drvarenja, oduzima šume, na koje imaju servitutna prava i pre« daje ih raznim trg. firmama na eks? ploataciju. Posjednici se tuže, kako agr. vla; sti nc riješavaju agrarnih sporova, niti se drže naredaba u pogledu od laganja haka. Trgovci i obrtnici se tuže na kaos, koji jc stvoren uredbom o zatva? ranju radnja nedjeljom i radnim danima od 12—2 sata. Cjelokupno građanstvo i seljak tvo mole, da im se isposluje pomoć radi štete nastale poplavom i to na taj način, da se poveća novčana pripomoć i snize porezi za ovu godinu. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dj u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod, — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulicaZprizemno,lijevo.-Brzojavi:Trgov^^ 205 �Страна 2 Strana Број 338 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" pred alternativom: ili postići ono. U 7 i po sati bila je zakazana kon. 1 ferencija u krasnim prostorijama hr- 1 što se dade postići ili pregaziti sve , vatskog društva »Krajišnika', koje je i stupiti u opoziciju.. Konačno mi s naročitom pripravnošću ustupilo svoje smo odgodili taj zahtjev i radili na , prostorije za konferenciju. Prostrana tom, da što više ostalih naših za* sala za priređivanje zabava s lijep m htjeva bude uvršteno u Ustav. balkonom bila je krcata pristaša i pri­ Vjersko * prosvjetna autonomija, jatelja naše organizacije. kompaktnost muslimana, ustanova U 8 sati otvara Muhamcdbeg Ibrašerijatskih sudova, proporcionalni himpašić, predsjednik mjesnog odbora izborni sistem i mnogi drugi važni naše organizacije u Bihaću, konferen­ naši zahtjevi bili su prihvaćeni. Ra* ciju, pozdravlja g. ministra dra Spahu zumljivo je, da u Ustavu, koji nije Putem uz Unu, u Otoci i drugim i posl. Ajanovića, zahvaljuje im se na djelo jedne stranke, nego djelo mjestima, pozdravljao je narod posla­ kompromisa 4 stranaka, nije ostva* pažnji i kliče: Dobro nam došli! nike iskrenim veseljem, a u Krupi ih ren cijeli naš program, nego samo Ministar dr. Sp?ho zahvaljuje se na je masa naroda svih triju vjera s kot. toplim riječima predsjednika i žali, što jedan dio, kao što je razumljivo, da predstojnikom g. Topolijem na čelu smo i mi u omjeru prema svojoj ga je smrt ljubljenog našeg vladara dočekala i pozdravila oduševljenim brojnoj snazi morali u koječem po* spriječila, te nije mogao već najavljeni klicanjem. Tu je g. ministar primio put prije izvršiti. Govori o našem na­ puštati, a naročito u agrarnom pi* deputaciiu krupskih trgovaca, koji su tanju, čije nas riješenje ne zado* rodnom ujedinjenju, spominje zvanična mu iznijeli svoje pritužbe i želje u voljava. Nu da to nije nikakova akta, kojim se je zagarantovala rav­ pogledu zatvaranja radnja. U Krupi se »izdaja« programa, kako to neki nopravnost i jednakost svima građa­ je pridružio gg. Spahi i Ajanoviću i tvrde, jasno je već po tome, jer ni nima ove države, ali kojih mi doskora nar. poslanik Pozderac, te su sva tri kudikamo veće partije nisu mogle nismo osjetili. Govori o našoj borbi poslanika krenula u Bihać. ostvariti tako reći preko noći svo* do izbora. Demokratizam naše države Krasan put divlje romantičnom do- ' učinio je, da je volja narodna došla jih programa. Stoga on najodluč* linom Une začaravao je. Gledajući ' kud izbora do pravog i potpunog iz­ nije odbija ovakove prigovore i prekinute radove na pruzi, koja bi ! ražaja, a rad svih naših odbora i svih klevete o izdaji programa i o proda* imala srce Krajine — Bihać — da i naših pristaša donio je onako sjajnu • van ju. Vlada još nije ispunila svo* spoji s ostalim svijetom i koja je go- ) pobjedu na izborima, koja je iznena- , jih obveza prema nama, pa je već tovo bila dovršena, čovjek se u čudu . dila one. koji o nama nisu htjeli da | i radi tosa naša saradnja u vladi pita: Zar tako malo ima interesa naša potrebna. vode računa, nego su nas omalovažavlada za ovaj krasni kraj naše domo- ’ vali i prikraćivali. 28. novembra pro­ Izjavljuje spremnost cijelog po* vine, pa ntće da neznatne svote još i šle godine otvorio je od i našem na­ slaničkog kluba, da se podvrgne odred', da bi se ova tako važna željez- । rodu, on je postao svijestan svoje volji naroda i pokori njegovoj pre* nica siavila na raspolaganje siroma­ sudi. Redovi organizacije moraju snage, koja se osniva na njegovoj šnom narodu? ostati netaknuti, a vodstvo, ako ne slozi, a ujedno pokazao oJluču ućima, U Bihaću, odmah iza unskog mosta, I da moraju voditi ozbiljna računa o valja, može se izmijeniti. Kao što poredala se ogromna masa naroda I pravima, željama, interesima i raspo- ' ste vi za nas bacali za vrijeme pro* svih vjera i činovništvo. te s ntstrp- | loženju i muslimanskog dijela naroda. I slih izbora kuglice, tako možemo i mi doći u zadnje redove i kao obič* ljenjem iščekivala dolazak ministra, i Dvogodišnjim isključenjem od vlasti, ne pristaše glasati za one, koje vi Kad je u 4 sata po podne prispio dr. j pa skoro i iz Privremenog Narodnog budete odredili. Spaho s poslanicima gg. Ajanovićem 1 Predstavništva, jer smo bili tamo samo i Pozdercem, zaorili su poklici: Živio! - ja i dr. Hrasnica, muslimani su bili Zemaljska je skupština pred na* Doček je b o radi usrdnosti Bišćana ; na svakom koraku prikraćivani i piema, pa odlučite, kako nalazite, da upravo ganutljiv. Praćeni ogr mnom trpili ogromne štete. Ispad izbora u je najbolje i za sve muslimane naj* povorkom naroda krenuli su poslanici i Sandžaku i Makedoniji nas je razoča­ korisnije. (Burno povlađivanje i u prostorije „lttihada“, gdje su se | rao, jer smo držali, da će i tamo muposlići: Živio! Mi imamo potpuno malo odmorili i popili crnu kafu, a ; sl mani poći u izbore složni i dobiti i povjerenje u Vas!) onoliki broj svojih poslanika, koliki ; onda — da se udovolji želii naroda Dr. Osmanbeg Kulenović čita s im pripada prema njihovoj brojnoj i papirića: Biću kratak i iskren. Ni* :— pošao je dr. Spaho u avbju med­ rese, gd e je progovorio sakupljenom snazi, pa da ćemo onda moči zajed­ sam član, ali sam glasovao za J. M. nički raditi za interese svih muslimana | O. Nadali smo se, da će te ispuniti narodu. Zahvalio se na lijepom do­ u našoj kraljevini. Nu na žalost ni i svoja obećanja. Nijeste nas izvije* čeku, te izvijestio o svom zauzimanju oni, koji su b li izabrani, nisu bili* ! stili, zašto ste glasali za ustav Pa* u ministarskom savjetuKza dogradnju spremni, da s nama zajednički rade. unske željeznice i obećao, da će se i šića. Naročito bihaćki poslanici, ko* u buduće zauzimati, da ova velevažna Govori o različitom shvaćanju je smo mi birali kao Hrvate i kao pruga, ko om bi Bosna dobila izlaz na I unutarnjeg uređenja države, cen* autonomiste. (Larma, prekidanje more, a ponosna Krajina bila spojena tralističkom i autonomističkom, ko* govornika.) Hvalite se, da je agrar sa Dalmacjom i ostalim dijelovima je se je već u borbi za reviziju po* dobro riješen a ovamo pojedinci ne naše države, bude što prije dogotov­ slovnika jasno ispoljilo; prikazuje mogu doći ni do one milostinje, što ljena i predana prometu. Budući da omjer stranaka u skupštini i naše : imaju dobiti. Sta ste uradili za ho* je od dugog puta umaran, to ne može i nastojanje, da proturimo svoje gle* dže? Ima li iko da bijednije živi da govori o drugim stvarima, nego će dište u tom pitanju u Ustav. To na* od hodža? Jedino ste nešta koristili več' ras držali konferenciju s prista- I še gledište nije rezultat nikakova svijetu svojim intervencijama. Hva* žarna J. M. 0. teoretskog zaključivanja niti se ba* la vam na tom ! Za stupanje u vladu Zahvalni narod ptpratio je govor ' žira na kakovim histeričnim ili dr* niti ste tražili niti dobili od naroda dra Spahe klicanjem odobravanja. žavopravnim argumentima, njega ovlaštenje. Učinili ste ono, što rS Deputacija trgovaca i obrtn ka urno- ' je diktirala potreba što bolje upra* sami piste htjeli. Simpatičnija mu lila je g. ministra, da je primi, što je ve. Istom onda, kad više nije bilo je grupa dra Spahe. Zašto o dolasku on rado i učinio, te saslušao njihove ! nikakove nade da bi naše gledište niste obavijestili pravovremeno, pa Želje. moslo pobijediti ini smo se našli da i druga strana, koja se s Vama ne slaže, može prisustvovati konfc* renciji? Nar. posl. H. Ajanović odgovara na sve prigovore g. Kulcnovića. U pogledu ovlaštenja, da li smiju gla* sati za Ustav i stupiti u vladu, veli, da poslanik niti smije davati niti uzimati obveza za svoj rad pi^jja principima pa r 1 a m en tari z i i G. ministar Spaho i Ajanović sa* slušali su sve te pritužbe, pobilje* žili i obećali, da će se pobrinuti, da se te nepravde uklone. Građanstvo je priredilo poslani* cima svečan ručak, kom je prisu* stvovalo više najuglednijih građa? na, a zatim su se poslanici opros* tili i krenuli praćeni burnim klica? njem u Bihać. U Bihaću PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Po selima i malim gradovima nema apsolutno nikakvih državnih mekteba i škoia, nema bolnica ni liječnika, nema apottka ni lijekova. »Zat > i vidite po ulici toliko prosjaka, bogalja, ćelave djece i ćoravih ljudi« ... napomire mi ovaj pošteni Perzijanac. Tako je u Bašgiranu, Kočani i Mešedu, a takova je cijela istočna Per­ zija. I u istinu sada mogu mirne duše reći o istočnoj Perziji, da je ovo val da najnesretnija zemlja na svijetu. Sta­ novništvo se može po procentima, da se ne pogriješi, ovako razdijeliti: 95% prosjaci i sirotinja, 4% životareći zanačije, trgovčići i maloposjednici, a 1% bogataši, »raisi« i njihova rodbina ili Štićenici njihovi: trgovci i veleposjednici. Kao karakterističan primjer vlas* ti u istočnoj Perziji navešću slučaj, koji ini se dogodio u Kočani. Ku* pio sam u jednog trgovca nekoliko svilenih perzijskih rubaca i platio sam 18 kruna (kran kao naša kru* na). Neki mi Rus, sin jednog tr* govca Rusa ovdje u Kočani, reče, da sam strašno preplatio i da me trgovac prevario. Ali ovome se da* dc pomoći, jer po perzijskom za* konu ja imam pravo donijeti trgov* I . I I : I i | 1 i | | j | , cu robu i on mi mora dati novac natrag. Roba mora biti neoštećena i u onom stanju, kakvu sam iznio iz dućana, a rok za povratak traje tri dana. Odosmo dakle skupa k onom trgovcu i predložismo mu, da uzme rupce natrag. Trgovac neće ni da čuje i mi odosmo »raisu« i potu* žismo se na trgovca. Rais nas uis* tinu vrlo lijepo primi i sasluša, a zatim posla žandara, da dovede trgovca. Trgovac dokazuje, da sam se ja s njim pogađao, da me on nije prevario i da rupci za ovu cijenu nijesu skupi. Rais ga mirno sasluša, a onda izreče osudu: da ja vratim trgovcu njegove rupce, a on meni 16 krana. Dva krana otpadaju na kasu za presudu. Trgovac plaća globu 36 krana i prima svoje rupce natrag. Tu se odmah sve i učinilo i mi.se razidosmo. Rus mi reče, da i ona moja dva krana i onih 36 kra* na globe neće u državnu kasu, nego u džep »raisa«, jer jc on ovu duž* nost kupio od teheranske vlade 1 prema tome svi prihodi idu u nje* gov džep. Može se doduše svatko potužiti za nepravednu i preveliku osudu, ali dok ta stvar bude ispi* tana, proći će mnogo mutne vode, a dotičnik će udariti na tisuću be* Inja U Kočani se opaža veliki upliv Ru* sa. 'Ги su zgrade bivših velikih ru* skih trgovačkih kuća, kao zastup* sivo petrolejskih izvora firme No* bel, zatim zastupstvo trgovine sa ■ ‘ ■ fl Л Л ■ ' ■ л ■ ■ s 11 % Д и w < JI ■ ■ ■' ■ , I ■ i.' U' >>1 < 11 ’С1' ie ' 1 . ’ ■ I )iik ' Sar;'ćc\ učinjeno za težake, tu nicima dao ovlaštenje. . - Pašiuu\ iKav ITigovanO uentj-alnou odbora, u kivmM ml puk>vieu poslanika. M | čajem društva Karavana, zgrada zijanea i Imkisa, gleda И ka \ ajiiumi iz ИННИИ| Rusko*Azijatske Banke i mnogih \ ' drugih manjih poduzeća. Perzijan* licu U očima, mi; čitaš ј ci sada žale, što su otišli Rusi a do* vjerojatno-,Ti ogavnu итиИ’ šli Englezi. S Rusima su, govore, da je naime sam Bog stvoio 1^И ' kud i kamo bolje prolazili i ljepše : samo zato, da dođu ovamo : jer i vladaju nad nedostojn ’ ^l* se vladali. I sam sam se uvjerio,, da i su Englezi na Istoku upravo ogav* i sposobnim. .Li s-im se prvi^H i ni i užasni. Po čitavoj istočnoj Fer* ' stao s njima u istočnoj ISMB ziji samo moderni grabež i eksploa* I imao sam s njima posla čcti'jB^ z. | taci ja. Mirno i bez protesta moraju I seca po Perziji i Indiji, muni Hčn^ ; gledati nesretni Pcrzijanci kako I nijesu gotovo ništa na žao učinili, transporti, sastojeći se od nekoliko I ali mi duboko u duši leži mržnja stotina deva, izvlače iz Perzije dra* I protiv njih, a samo zato, jer su oni gocjcnc perzijske ćilime, na stotine • ovakovi na Istoku i onako užasno kila opijuma, divnu perzijsku vunu* I i ponižujući postupaju s istočnim ; rudu, pak pšenicu i druge domaće I narodima. I Pcrzijanci ovo dobro osjetiše, produkte, a što jc najužasnijc: sto* j : tinc sanduka napunjenih srebrenim i to vide na svakom koraku, ali su novcem »tumanima« i »gadirima«. ' nemoćni a vlada u Teheranu igrač* U Perziji nije naime bilo papirna* ka u engleskim rukama. Mnogi tog novca,, nego tek sada, od kako ini Pcrzijanci rekoše, da bi sto se Englezi umiješaše u poslove Per* puta rade viđeli Ruse u Perziji, ne* zije, izdaje nekakva anglo*pcrzij* go Engleze. Ali zavali, posije boja ska banka perzijski novac, koji En* koplje u trnje. glezi turaju među narod a izvlače Napokon krenu transport i mi srebrene tumanc i kranc. A što je na našim kolima. Kiridžije su Per* najteže i najviše vrijeđa svakoga zijanci i na dvije stotine mazgi go* Perzijanca, to je držanje Engleza ne vunu, ćilime, opijum i prazne la* naprama njima i uopće naprama me, bačve i druge predmete. Šest svim narodima Istoka, kako sam to- smo dana putovali prekrasnom i kasnije vidio pa i na samom sebi ; veoma plodnom ravnicom, što se osjetio. Englez na Istoku nema po* bez prekida pruža od Kočani do gleda za istočnog čovjeka. On će Mešeda. Noćivali smo po perzij* pogladiti psa ili mačku, nježnim će I skim hanovima, koji se ni u čemu pogledom pogledati konja ili ma* ' ne razlikuju od naših hanova, osim garca, nasmijaćc se majmunu ili pa* . što su još nečistiji i u još većem pagaju, ali čovjeka Jstočnjaka, Per* ' neredu �„ПРАВДА" - „PAVDA" Број 333 Broj je napuštena ideja Trumbićeve Ju* goslavije. Dr. Spaho odgovara na sva ta pitanja, što skupština prima s odo* bravanjem. Upravitelj vodovoda Z. Džev* lan ustaje na to izriče ispred skup* štipe povjerenje vodstvu J. M. O. i i zauzimanju za * ^krvse. Г ■ ■ i kliče: Živio Džafer! — Skupsti* nari se. dižu i nastaje mala gužva, ali nije došlo ni do kakovih inči* denata. Posjetivši srpsko društvo »Javor« poslanici su pošli u hotel, gdje im je građanstvo priredilo lijepu ve* ceru, a sjutradan oprostivši se sa građanstvom i činovništvom, nasta* vili su poslanici u društvu s članom J. M. O. r. Muhamcdbegom BišČe* vicem put u Cazin. (Nastaviće se). avu Deliću •F^šc Br jc još ■ govoriti, ■fnislili. ■pio jc na* prip. ^Вск. čus* i ■ ■svojih r-b V god. na ■ premješ* Enti u svoj* ’ip. zaklade, dinama služ* Bitcij zakla* , upravitelja su neke po* ^godine, bi M i sa Pet* ■ u istragu. ■ ■Lvdića ■r odvjet* Fake sumnje jc odmah ЦК li) mmvus: ■v 13 mjeseci ■dužan на šcs* ediadi zbog li* ■- dobi niti pla* Brijem u službu. Fi usmenih molbi nja do sada bi* /'ЗиКто' , da. ■ ЈКМГ ■’ namjestio, ■Ж se namjesti »za učinjene bilećkom ^^ničarom kod kot. u* rventi ili drugđe. mu je, da Avdić nema ■difikacijc. Čovjeka, koji Шн službi oko 15 god., ^pclj kot. prip. zaklade Г na potpuno zadovolj* ■ na jedan put Dclić ■esposobnim. Žalosno, Rvdić svoju službu sav je* [ najbolje svjedoči od bi* kn a roda (odbora dobro* ■vene onštine, svih.kne* рга svjedodžba, u kojoj ■ se Zem.. vlada moli, da. ovoga (Av* dića) nagradi, jer je za vrijeme ra* ta srpskom narodu veoma mnogo koristio. I danas ovakvog jednog zaslužnog radnika za volju Sava Dclića upropastiti zbilja bilo bi za* lesno. Prije nekoliko dana pisali smo o jednom slučaju u Trcbinju. Mjc* sto upravitelja kot. p.. zaklade za* posjeo jc jedan kalajdžija skroz ne* sposoban bez ikakve kvalifikacije Čovjek nesposoban za kancelariju, jer nema niti notpune osnovne бко* le. Kalajdžija Dušan Kunić, koji je prije rata u istom Trcbinju radio kalajdžijski zanat, a do nazad 3 go* dine radio na cestama, danas jc zapremio mjesto upravitelja za* klade. I ovakvo« jednog neznalicu dr* žati zato, što jc Dušan, a Bećirc, Junuse, sposobne, bez ikakvih po* greški, otpuštati, šta to znači? Da će se ova pogreška popraviti i u Delićev tefter, sa ostalim po* greškama mu upisati koie su već kod državnog odvjetništva (ili će brzo, ako nijesu, biti predane), to smo potpuno uvjereni. Samo bi mo* lili gosp. načelnika poljoprivrednog odjeljenja, da ovoj stvari više paž* nje posveti, te ni kriva ni dužna čovjeka čim prije ponovno u službu namjesti. I uopće kod zadnjih imenovanja upravitelja kot. prip. zaklada uči* njena je velika pogriješka. Oni, koji su zaslužni, sposobni i stariji ime* novani su u XI. ili X. činov. razred, a oni, koji su miljenici Šavovi, pa makar i neznali ništa i mlađi od drugih u VIII. i IX. č. raz. Doznali smo ela se je jedan či* novnik odmah zahvalio onaj čas, kada je pročitao imenovanje kalaj* džije i kada je vidio kako ga njego* vc starješinebez razloga zapostav* ljaju. Jedan od najspremnijih či* novnika k. z. p., koji spreman i za puno veći ooziv, čovjek koji jc mnogo radio na nacionalnom i pro* svjetnom polju, koji je zaista stra* dao, a ni s koje strane nije dobio priznanje a kamoli pomoći — zapo* stavlja se. Držimo i pravedno bi bilo, da se podvrgnu kontroli zadnja imenova* nja kod kot. pripomoćnih zaklada. O ovoj ćemo se stvari drugi put opširnije pozabaviti, a sad ima ri* ječ gosp. načelnik poljoprivrednog odjeljenja. Iz naše organizacije. Svima mjesnim i hot. odborima, te povjerenstvima u zemlji "Kako je to u stranačkom organu bPiavdi« već objavljeno, predsjedni­ štvo je naše organizacije sazvalo zefcaljsku glavnu skupštinu za 6. okcobra »e godine u Sarajevu, u prostorijama "amske čitaonice (J. M. klub). Budući da je krajnie vrijeme, da se ozbiljno počnemo pripremati za ovu vrlo važnu skupštinu, na kojoj će naš Centralni Odbor i poslanički klub J. M. O. položiti račun o dosadašnjem radu svom, te na kojoj će se ispitati dosadašnji pravac naše politike i dati smijernice budućem radu i politici naših poslanika, to ovijem upozora­ vamo sve odbore i povjerenstva, da striktno provedu sve pripreme. Stoga neka se odmah u duhu na^ih Statuta i po mogućnosti uz sudje­ lovanje jednog člana kotarskog od­ bora izaberu u pojedinim selima je­ sti ma) delegati za kotarske skupštine; neka se što prije sastanu te skupštine i odrede delegate za zemaljsku skup­ štinu. Upozorujemo, da je C. 0. na zad­ njem svom zasijsdanju od 15./V11. o. g. preinačio odredbe Statuta u pogledu delegata za zemaljsku skupštinu. Taj zaključak glasi: »Broj delegata za zemaljsku skup­ štinu određuje se prema broju glasova, koji je u tom kotaru pao za našu or­ ganizaciju prilikom izbora za Konstituantu. Da ne bude suviše troškova, delegati mogu imati punomoći i imaju pravo na onoliko glasova, koliko puta po 1000 glasova imade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi, u kojima nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. De­ legate će odrediti kot skupštine, a kot. i ispostavni odbori javiće Centr. Odboru imena delegata i izdati im punomoći. Ako izabrani delegati dadnu Страна 3 Strana punomoć kome drugom od delegata, građanin Pero Jojić kupio je prije nekoliko mjeseci kuću, uselio u nju, onda tu punomoć treba da ovjeri kot. ali na jednom dolaze organi Zdunićevi ili ispostavni mjesni odbor«. s nalogom, da Jojića izbace, jer da je Već u listu objavljeni zaključak rad­ nog odbora u pogledu ekonomske ta kuća rekvirirana. Na to se ispriječi, ankete poslanički je klub prihvatio, Jojić s nekoliko komšija odvrativši t. j. da će držati sjutradan iza zem. Zdunićevim organima, da on neda kuće skupštine, kako je to oglašeno u taj- i Zdunićevi organi odoše natrag odakle su i došli a Jojić ostade u svojoj kući, ramskom broju »Pravde«. i danas u njoj sjedi. Sad uporediti Broj glasova, koji je pao za našu kad se Pero sili opre, onda upravni organizaciju kod izbora, može se naći organ Zdunić uzmiče; a kad se berver kod kotarskog ureda, u koliko on nije poznat već pojedinim odborima. A ako sili opre, onda ga Zdunić baca u se ni kod kot ureda ne može usta­ zatvor. Značajno je ovdje još i to, što noviti, neka se svaki pojedini odbor su i Serveru povlađivali isti komšije Srbi, koji i Peri, da ne da svoje kuće, obrati na C. O., pa će mu to ovaj ali isti glasovi zvuče Zduniću drukčije, javiti. Kako će ova skupština ispasti, da kad brane muslimane. li ćemo održati našu dosadašnju snagu Visoki građanin, koji nam ispripo­ i jedinstvenost, te kako će se naša vijeda ovaj slučaj; naročito nas za­ politika u budućnosti razvijati, ovisiće moli, da istaknemo, kako su se Srbi od delegata, koje vi ovamo pošaljete. građani gotovo više zauzimali za pra­ A kakovi će delegati b ti, najviše ovisi vednu obranu starice Šehovićke, što o tom. kako će energično raditi koji je na muslimane ugodno djelovalo. odbor i kakovu će direktivu dobiti delegati od kotarskih skupština. Za sve ono, što ne bi bilo jasno, | neka se odbori obrate na C. O. Dnevni je red skupštine ovaj: 1. Izvještaj o radu C. O. i poslanič­ kog kluba; Akcija g. Stojani Protića. 20. o. 2. Rasprava o dosadašnjem radu i mj. vratio se s puta iz Vojvodine g. određenje pravca budućem radu; Stojan Protić s g. drom Momčilom 3. Izvještaj o financijskom stanju Ivanićem. Oni su posjetili Novi Sad, organizacije: Suboticu i Sombor. Tamo su došli u 4. Izmjena štatuta; 5. Demisija starog i izbor novog douir s ve ikim brojem namglednijih članova raoikalne stranke. Prema iz­ Centralnog i Radnog Odbora: javama g. Protića, on je vrlo zadovo­ 6. Predloži i eventualija. ljan svojim putem po Vojvodini Gosp. Pozivajući vas sve na ozbiljan i energičan posao, šaljemo vam mahsus Protić će sada nekoliko dana ostati u Beogradu, a zatim će se uputiti u selam. Kruševac i Niš, da tamo dođe u do­ Radni Odbor. dir sa svojim izbornicima. Prava akc ja g. Protića započeće 15. oktobra, kada bude izašao prvi broj njegova lista ,,Radikala“. Poslije povratka iz Kruševca i Niša ostaće g. Protić ne­ koliko dana u Beogradu, da uredi sve Visoko, 22. IX. 1921. potrebno za organizaciju svojega lista Jedna stambena afera. Pišu nam i za svoju političku akciju, a zatim će po svoj prilici još prije 15. oktobra iz Visokog: Server Šehović u Visokom proveo je ljeto na selu, a za to vp- i otputovati u Zagreb, da tamo dođe u jeme ustupio je svoj stan u Visokom : doticaj ponovno s političarima hrvat­ direktoru banke g. Geizlu. Kad je Še- . skog opozicionog bloka. hović spetljao sa sela, Geizl još nije Glavni odbor radikalne stranke bio našao stana, ali doskora je isprt- ; prema Protićevoj akciji. 20. o. mj. ljao i Server se useli u svoj stan sa ' poslije podne do kasno u večer glavni svojom majkom. Ali gdje ima dobrih : odbor radikalne stranke držao je sjed­ ljudi, kao što je to bio ovdje Server nicu, na kojoj je došlo do burnih pri­ Šehović, učinivši dobrotu jednom čo- । zora. Raspravljalo se 0 pitanju, kako vjeku, ima i takih, koji bez nužde ne ! će se klub držati prema akciji g Pro­ zaziru ni od si.’e, da ugađaju svom tića. Dok su neki tražili, da se klub ćeifu i probiraju stanove ko mehke energično ogradi rd Protićeve akcije, kruške. Adjunkt Pavičić stanovao je i drugi su bili mišljenja, da se još malo je u kući, u kojoj je stanovao nekada I pričeka, dok se raščiste prilike. Spo­ bivši predstojnik u Visokom Zimanjić i razumjeli su se, da treba pod svaku 12 godina, i taj stan Pavičić sada ne i cijenu nastojati, kako bi se održalo begeniše nego se kapricira na stan i jedinstvo radikalne stranke. Cijepanje Servera Šehovića i majke mu On je se ne smije nikako dopustiti. Tako se po odlasku Geizla rekvirirao Šehovića ; ne će ništa poduzeti protiv g. Protića. kuću. 1 uzalud je Šehović protestirao, | kod predstojnika Zdunića, da njegova j kuća nije kuća koja se izdaje pod • kiriju, nego je samo dobrotom bila ustupljena za vrijeme njegova bora­ Nismo dobili novih vijesti o uzmi­ vka na selu jednom čovjeku koji nije canju grčke vojske. Kao što smo jučer imao stana. Uzalud sve priružbe, pred­ javili, njen uzmak d »sad nije velik. stojnik Zdun'ć osuđuje i 12 policajaca On ne iznosi ni 10 kilometara prema najvećem napredovanju. Grčke se trupe izbacuje staricu ženu od 70 godina iz vlastite joj kuće i useljava Ađjunkta sada nalaze iza linija Sanganos Ne PaviČića na zgražanje cijeloga gra­ zna se, hoće li se moči tu održati; đanstva. Da, na zgražanje cijeloga agencija Reuter označuje vjerojatnim, građanstva, jer ovakvog pravednog da će se uzmicanje nastaviti do Eskiprotesta i narodnog gnjeva nije možda Šehera. još ni jedan upravnik doživio, što je Grčki glavni štab publicira dugačak doživio prekjučer u Visokom kotarski komunike, datiran 12. septembra, koji predstojnik Zdunić i njegov adjunkt ! sadržava melankolično dozivanje pro­ Pavičić, jer cijelo građanstvo i to ne i šle slave. Zasad on konstatira, da su se Gici, nakon što su se učvrstili u pravoslavni zgrnuli su se u velikoj augustu na desnoj obali Sangariosa, množini i javno protestovaii protiv mogli u septembru povući na lijevu nasilnog izbacivanja starice žene iz I obalu, a da nisu bili uznemirivani. svoje vlastite kuće. Rezultat svega Prema tome izgleda, da je grČkotoga je taj, da je sada starica žena : turski konflikt na pragu nove faze. na cesti, a sin joj Server u zatvoru, I List „Athinaiki'* tvrdi, da je obusta­ što se tobože opirao policiji. No ima ' vom vojničkih operacija vlada odlu­ nešto još groznije, čim se odlikovaše i čila, da riješi pitanje Male Azije di­ upravni organi u Visokom. Staricu je i plomatskim putemženu porazio ovaj slučaj, pa je sva ; Ova informacija, iako nije sa služ­ satrvena i bolesna leži od ovog teškog ; bene strane potvrđena, nije ništa manje udarca za nju. Stariji joj sin ide i moli I vjerojatna. liječnika da dođe i da je pregleda, da I Ponovna grčka ofenziva? mu dadne svedodčbu o stanju njezina ,,Daily Telegraph“ saznaje iz Smirne, zdravlja, doktor dolazi i pregledaje, ali i izjavljuje, da joj ne može dati svje- ' da su grčke pripreme za ponovnu dodžbe, jer ne smije od predstojnika. 1 ofenzivu započele. Pojačanja svaki dan On se obraća drugom doktoru, ali ovaj pridolaze na frontu. Mustafa Kemalpaša također razvija izvanredno ve­ ne smije ni da dođe bolesnici da je preg’eda. Je li se to igdje čulo, da liku djelatnost. Gotovo cijelo pučan­ liječnik uskraćuje pomoć bolesnika? stvo Angore, koje bi moglo poslužiti Užasnol A predstojniku Zduniću na- obrani grada, razumijevajući tu i žene, pomenućemo još ovaj slučaj: Visočki počelo se je novačiti (rekrutovati). Politički pregled. Naši dopisi. Grčko-turski rat. �Broj Strana 4 Стоана Prokopi su svuda prosječeni položaji su pripravljeni za Čete u svrhu očajne obrane. Zauzeće ovih p Cicija stajalo bi ogromnih žrtava; da bi dobila brzi priključak, grčka bi voj<ka morala opkoliti neprijatelja i prisiliti ga, ili da se povučr ili da se preda Ali to bi moglo biti tek onda, kad Grci dobiju svoja glavna pojačanja. (J. d. D. 18/IX) . ; | | Domaće vijesti. Ispravak dra. Hrasnice. Gospo­ dine Uredniče! U mom razgovoru s Vama objelodanjenom u Vašem listu broj 99 (337) od 22. septembra 1921. potkrala se je jedna pogreška kao da sam ja lično govorio sa g< spodinom inšpektorom Cerovićom i da mi je on saopćio, da se je stanovništvo u Starčevićima oprlo oružjem navali Pećančevih četa, pa da je stoga iz­ ginulo 24 osobe. Ovo ne odgovara pravom stanju stvari, ie ja nijesam lično govorio sa gosp. Cerovićem, koga nije ni bilo u Sandžaku kad se je tamo komisija nalazila, nego sam go­ vorio o toj stvari sa gosp. načelnikom okruga Raškog, te mi je ovaj rekao jednom pnbkom, da su oni u Star­ čevićima izginuli stoga, što su se nala­ zili u sredini vatre kad se je vodila borba između odmetnika i čeimka Koste Pećanca. Molim da se ovo u narednom broju ispravi. Sarajevo dne 22. sept. 1921. S. poštovanj m Dr. Krasnica. Patriotsko dijelo n šeg El-Kamera. Na svojoj sjednici od 20. ovoga mjeseca naše je vrijedno i požrtvovno društvo El-Kamer podijelilo 48 đaka osnovnih škola muslimaske vjere Sti­ pendije i to svakom co 60 K mjesečno. Ovo plemenito djelo novi je dokaz patriotskog rada El-kamerova, koji sve to više raširuje pol e svoje djelat­ nosti i time zaslužuje svaku hvalu i priznanje. U ime siromašnih naših mališana, kojima će ove Stipendije znatno po­ moći, mi se naitoplije zahvaljujemo agilnom i požrtvovnom odboru. Anketa o suzbijanju skupoće Kod Pokrajinske Uprave održavaće se dne 23. septembra o. g. u petak u 17 sati u svečanoj dvorani zemaljske vlade anketa o suzbijanju skupoće. Na toj konferenciji raspravljaće se o mjerama koje bi se imale poduzeti proti naglom i nenadanom porastu cijena, dotično koje bi mjere bile u stanju usporiti porast, zatim kako imade postupati ured za suzbijanje skupoće i lihve kod policijske direk­ cije, dok ne bude uspostavljen općin­ ski sud za suzbijanje skupoće kod utvrđivanja cijena životnim namirnicima i robi, naime koja se stopa zarade ima da prizna grosistima i detajlistima, kako valja obračunavati stranu valutu i koje bi se kautele imale odrediti kod ispitivan a isprav­ nosti donešenih faktura; te konačno što bi valjale učiniti, da se moment^lnoj oskudici nekih artikala i špeku­ laciji pojedinih trgovaca i bmk«vnih zavoda sa kupljenom robom doskoči. Nagrade na izložbe. Gradsko po­ glavarstvo votiralo je u svihu una­ pređenja povrćarstva i stočarstva u Sarajevu i okolici slijedeće novčane nagrade i to: 1. Za najbolje kolekcije svježeg povrća jednu nagradu od 150 dinara, 5 nagrada po 30 dinara i 10 nagrada po 10 dinara. 2. Za mljekar­ ske proizvode i to: svježe miljeko, kiselo mlijeko, jednu nagradu od 150 dinara, 5 nagrada od 30 dinara i 10 nagrada po 10 dinara. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da= niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Gospodarstvo. naše Uredba o zaštiti valute Poslednje dvije konferencije, koje je pod predsjedanjem ministra financija dra. Kumandija održao financijalni savjet uz sudjeljv nje predstavnika banaka, trgovačkih i industrijskih krugova iz Zagreba, bile su vio burne, jer su m šljenja bila različita. Trgo­ vački predstavnici tvrdo su stajali na svom prvob.tnom stanovništvu, da se nad trgovinom deviza i valuta postavi kontrola u kakovom god obliku, jer nalaze, da su nesavjesne špekulacije, koje su se uslijed slobodne trgovine devizama i valutama mogle odigrati, glavni faktor strahovitom padu dinara. Medjutim zastupnici su banaka, podu­ prti jednim djelom industrijalaca uporno tražili, da se ostavi potpuno slobodna trgovina devizama i valutama smat­ rajući to kao jedini spas za poboljšanje dinara. Zatim su nekoji bankovni predstavnici oštro ustali protiv odgadjanja isplate dugova naših trgovaca u inozemsvu, jer bi nam to jako ubilo kredit. Osim toga govorilo se i o dr­ žanju direktora jedne velike banke (koja svojem direktoru i osoblju daje veće dividcnte nego što ih je u stanju da daje Narodna Banka), koji je ulo­ žio sve sile da se spriječi donešenje uredbe i koji je odricao kompetenciju našim najsposobnijim ljudima na polju financija, trgovine i industrije, a koji su njega samoga učinili bankarom i doveli na položaj direktora banke. — Poslije duže diskusije napokon je primljena uredba, ministar finan­ cija ju je potpisao i odmah se pris­ tupilo izradbi pravilnika. Prema novoj uredbi predvidjen je broj banaka, koje će moći vršiti trgovinu devizama i va­ lutama, a to će biti one domaće i strane banke, koje imadu više od 5 milijuna uplaćenog kapitala. Pravo kontrole imati će posebni odbor, sas­ tavljen od predstavnika ministarstva financija i Narodne Banke. Izvršit će se revizija burza i oduzeti pravo rada Ano’ svim onima, kojima to pravo novom uredbom i pravilnikom ne će biti pređvidjeno. Ukinut će se povlašteni bur­ zovni s* nzali, poslati Pokrajnskoj Upravi za Bosnu i Hercegovinu. Prvenstvo imadu oni, koji su od zemljoradničkih zadruga pre­ poručeni/ Gajretov glasnik. Uprava Gajreta preporučuje najtop­ lije muslimanskom težačkom svijetu ove škole, koje će trajati za vrijeme zimskih mjeseci, t. j. u ono doba, kada naš težački svijet b. Uprava Gajreta dobila je od Pok­ rajinske Up ave za Bosnu i Herce­ govinu dopis o otvaranju zimske poljoprivredne škole u Butmiru, Modriču i L’vnu slijedećeg sadržaja: Saopštava Vam se, da Poljoprivredno Odjelenje Pokrajinske Uprave otvara u Butmiru (Hiđa), Modriču i Livnu 1. novembra 1921. zimske petmiestčne poljoprivredne škole, u kojima će pr davanje trajati < d 1. novembra do konca marta 1922. godine. U škole će se primati po 20 težačkih sinova, koji su svršili osnovnu školu, a nijesu mlađi od 15 godina. Učenici internisti imaju u školi besplatan stan i hranu. Osim ovih (internista) primiče se ne­ koliko izvaniih (externista). Svaki uče­ nik mora sobom ponijeti najmanje 2 para rublja, 2 para odijela i obuću. Molbenice za ova mjesta sa krsnim ili rodnim listom, sv edočanstvom os­ novne škcle i liječničkom svjedožbom, treba najdalje do 10. oktobra t g. O. . 1 a ■ će nam biti Bosn zaostale su- IDDst< □U g-________ '_____________________ HerazdEriPB haiiGuli- ” osle za cipele Kuća od 3 do 4 sobe, kuhinjom i baštom traži se za kupiti. Ko ima, neka «e javi u Upravi I sta. ТДРЕТм И ševi, štakori, stjenke i žohari MILOM LIPNI i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za Štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 25'—. Osobito jaka tinktura za stjenke K 1>*—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i ■ K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5*— i 12'—. Prašak proti mrava K 10‘— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J 0 n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. preuzimali skih pos« i solidnu Л tačanl u novinama^M uzdano staro BLOCKNEJ zavod za Л Zagreb, JurjS Telefon 2j Generalno oglasno za preko 10 tu- i inozei Preprodavaocima popust! Zahtjevajte i kupujte- E L I D A - p a s t u za zube jer je najbolja i ima soe odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Olbent Vita Uvi, Sarajevo. Despiđa ul 1 IM Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni'ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000 000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na, uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ea2df819fc4f468262ebe9ce9622394f.pdf 36b2c48c76059d34dc171173e77e38db PDF Text Text \i v a т т АТууц H.AGENK Pojedini broj K 2‘— Iz! zi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200. -, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842- ЈУГОСЛАВЕИСПЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, utorak, 27. septembra 1921. (23. Muharema 1340.) [ndžački problem * „□dom izvještaja međustranačke komisije o ta= mošnjim prilikama. II. ; buka«. Jasno je onda i to, da je taka I samovoljna akcija morala udariti na ' reakciju, kojoj su otvorena samo dva ; puta: intervencija i autoritet državne । vlasti, ili revolt i vlastita obrana. Prvog I nije bilo, pa je onda sasvim razumljivo, . što smo stavljeni pred drugu alterna’ tivu, koja je odušila u kačakluku i tamo uobičajenom hajdukovanju. Izgledaće na prvi mah, da ja cvim ; branim kačake. Ne, ni dao Bog! Ja ' BF । ulazim u objektivno raščinjanje činje■^ । nica i njihovih posljedica i hoću samo i to, da uprem prstom u suštinu stvari , i dopunim jednu termalnu prazninu koV ■ j misijskog izvještaja. To je nužno već »^^jfl^riti i radi toga, što je ovu prazninu »Poliк ! tika« nesavjesno iskoristila u svoje । svrhe, pa i u najnovijem izvještaju j govori samo o »pravoslavno-muslia manskim razmiricama iz prošlosti, koje dsnoAsu se °d vremena austrijske okupa'čko. сЧе J°$ v‘$e zaoštrile uslijed — muslimanskog nasilja nad Srbima«. »Po­ е°' litika« dakle ne će da zbori o doga­ đajima, koji su se zbili koncem 1918. i prvom polovinom 1919., a ipak se ti događaji ne smiju gubiti iz vida i, kad se pravi pregled, treba uz nedjela za vrijeme austrijske okupacije uočiti i sve pljačke, sva nasilja i sve pogi­ bije, koje je u prvim danima oslobo­ đenja pretrpio muslimanski živalj u tim krajevima. To mjerilo valja držati u vidu čak i pri prosuđivanju odmeto ■eksport i ništva jednog Boškovića. Nije naime ■ voje • jtciTsk • tek slučaj, da je tragediji ovoga od­ metnika ovdašnji »Balkan« posvetio jedan topao članak, nazvavši ga gor­ ■г skim carem i — Žrtvom nebratskog ■Г sud: postupka od strane pravoslavnih. OtBT Valja u ostalom napomenuti i to ■г;<а1 ’ u m-'i delikt ■p. tamo ; , mushda se i u samom izvještaju istražne , ■b n od strane komisije nalaze ovi stanovi: »Mi smo ■na i m . ■ iza toga imali prilike, da čujemo za jezovite . v n o š ć u doslučajeve na Kovaču, Javoru, Raškoj i drugim mestima, gde su zločini uči­ muslimana ponjeni prema pravoslavnim, a nama je ЖИлуас za sva beza- govoreno od iste strane i o strašnim K njima vršena u ime delima, izvršenim za vreme okupacije. ■de i narodnog osloTako isto i muslimani su nam prika­ Mk pak konstatuje, da zali teška nedela, izvršena prema nji­ |г fimošnju njasu oznama u Brodojevu, srezu pribojskom, .‘iž’lturnom i veli, da je okrugu plevaljskom, prijepoljskom i Jie«, rečeno je eo ipso raškom tako, da je ovo kazivanje Pnj;ravda i oslobođenje predstavljalo jednu tužnu i krvavu fco na odmazdu i lični sliku zavađene braće«. Kako se vidi, ■T^m ćejfu i »od čikomisija spominje mnogo mjesta, u kojima su muslimani pojeli poparu, a kad se uvaži činjenica, da na njihov ^■riju članaka prenosimo z memorandum iz polovine 1919. mini­ ■■an stranačkog dnevnika »N ostarstvo nije poduzelo nikakvih kora­ kojemu su počeli izlaziti u uj 21. o. mj. Donijećemo ih re- ka, onda još više odskače sva nedotupavost i nedoraslost ljudi, na čijim [kojim su izašli u tom listu, je slabašnim leđima stajala javna bez■se u Beogradu prate osobitom bednost u ovom zlosretnom kraju naše inficira irane po■ilifikovan, Fn .-'ravni javriubiia- ■ V к к V ■ ■ ■ '■ V i I I ! I I • I i i I i domovine. Ovom prilikom valja mi se radi bolje potkrepe, poslužiti još jednim odlomkom komisijskog izvještaja, u kojem stoje ove riječi: »Narod nam se je žalio i na ovdašnje činovničke i organe javne bezbednosti i iznosio nam slučajeve nepravde koja mu je činjena od strane pojedinih organa koji su, po svaćanju naroda, tolerirani ako treba da za svoj nepravilni rad odgovaraju. Naročito nam je pri prolazu kroz pomenuta mesta skrenuta pažnja na pomoćne organe javne bezbednosti koji su poznati pod imenom vojnika Koste Pecane a. Rečeno nam je na konferencijama, da oni nijesu štede’i imovinu građana (da su razgrablj ivali istu), da nisu štedeli ni život građana u me-stima. kroz koja su prolazila... pa nam je dolazilo i nekoliko Žena muslimanki i žalile nam se da su ih ti organi silovali i naložili im da se pred njima skinu i ostaju gole«. U izvještaju se istiše i to, da su ti organi »Činili nepravde muslimanskom življu, pa i u b i s tv a, pa je tom prilikom naročito pomenut Radoš Đukić i žandarrn Vidić, za kojeg nam je govoreno, da je lično ubijao muslimane i da zato ni n'a odgovor nije pozvat«. Eto na i tim takim stupovima počiva ! javna bezbjednost u tim krajevima, pa ! je li onda imalo začudno, ako se • javljaju Mehonići i Boškcvići, da po I staroj navici, svojstvenoj i tamošnjim pravoslavnim i muslimanima, ureduju i na svoj način i sobom pribavljaju zaI dovoljenje za ubijene rođake i obeš- ■ . K^va< i ! i ' j i | I i I | ■ : | I 1 ' । Godina Ш. čašćene žene i djevojke’ Ovoj pojavi mora se dakle posvetiti puna pažnja, černištvo trijebiti uklanjanjem njegovih uzroka, a narod umiriti ne samo stro­ gim, već i potpuno objektivnim mje­ rama predostrožnosti i ljubavlju prema svima podjednako. 0 tom ću govoriti posebno, a danas završavam solidarišući se sa potpuno umjesnim i prijeko potrebnim predlogom komisije, koji glasi: »Neophodno je potrebno poja­ čati organe javne bezbednosti u ovim krajevima. Smatramo dalje, da je nužno slati u ove krajeve ne samo dovoljno kvalifikovane činovnike, nego i one, koje smatramo za naše najbolje činovnike, jer samo ako tako hudemo radili, uspećemo Ja ti činovnici odgovore svojoj teškoj dužnosti i da kod ovdašnjih građana probude poverenje prema državnoj vlasti, koje na žalost po našem opa­ žanja nije dovoljno razvijeno, i to se nesumnjivo štetno odaziva po bezbednost ovog kraja«. Dosad gluho ministarstvo unutraš­ njih djela treba da dobro čuje ovaj predlog komisije, jer o njem u velikoj mjeri ovisi pravilan tok stvari u tim krajevima. Cekaćemo dakle njegove skore odluke, ali nećemo pristati na polumjere, niti ćemo dozvoliti da ovaj predlog komisije zadesi sudbina, koja je zadesila trijezne i patriotične članke g. Cemovića i drugih prijatelja reda i mira u našoj otadžbini. Beograd, 20, sept. Sakib Korkut, nar. posl. Triumfalni put dr. Spahe u Krajini U Cazinu. 19.0. m. u 8 sati izjutra krenuli su poslanici i g. Biščević u Cazin. Na putu su se zaustavili u Ostrošcu, razgledali po negdašnjem okružniku Berksu re­ novirane ruševine staroga grada i razgovorivši se s ostrkžačkim imamom. Tačno u 10*15 prispjeli su u ponos Krajine — Cazin, gdje su ih predstav­ nici svih općina i sela i ogromna mno­ žina cazinskog naroda dočekali. U 10'45 sati prije podno sakupilo se je toliko svijeta, da je velika međresanska avlija bila kao žibica puna. Predsjednik kotarskog odbora otvara skupštinu, pozdravlja ministra g. dra Spahu i zahvaljuje mu, što je počastio Cazin svojom posjetom. (Burno: Živio!) Dr. Spaho zahvaljuje se na pozdra­ vu i na ovako sjajnom odzivu naših članova. Ispričava se, što nije mogao prije doći. Moli, da prisutni saopće ovdje čuveno i onima, koji iz bilo ko­ jih razloga nisu mogli doći. Zatim prelazi na prikaz prilika, u kojima se je razvijala naša organiza­ cija. Spominje naše zahtjeve i borbu za jednakost i ravnopravnost predza- konom i državnim vlastima. Ignorira­ nje sa strane vlasti naše organizacije. Demokratski princip, prema kome na­ rod odlučuje o državi i o sebi, omo­ gućio je našu pobjedu kod prošlih iz­ bora. Naš je svijet nakon toga digao glavu, osjetio samosvijest i već time se je naš položaj popravio. Govori op­ širno o radu poslaničkog kluba, o spo­ razumu s vladom, o donošenju ustava i našem učestvovanju pri tom, o omje­ ru stranaka u parlamentu, i t. d. Kako u parlamentarnoj državi odlučuje broj­ na snaga pojedinih partija, to naš klub koji ima tek dvadesetinu cjelokupnog broja poslanika, nije mogao naravno ispuniti svoj program u cijelosti, nego je nastojao prema svojim silama i pri­ likama da ispuni onoliko, koliko se najviše može. S autonomijom Bosne nije se moglo nikako prodreti, pa smo se morali zadovoljiti makar s kompaktnošću muslimana, koju smo mo­ rali ne samo iz vjerskih nego i iz po­ litičkih razloga osigurati, kako ne bi­ smo bili razdrobljeni. Od toga je na­ ročito velika opasnost prijetila ovim krajevima, pa smo uspjeli, i ako ne pimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu tredišnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. - Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ ^Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lij evo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZW �potpuno, a ono bar pi'Kčno, da se ot­ kloni ta opasnost- S time smo se po­ mirili istom onda, kad s.no vidjeli, da će i bez nas, pa i protiv nas biti do­ nesen ustav. Ne može nam biti svejedno, ko pri­ mjenjuje zakone, jer smo za dvogo­ dišnje opozicije vidjeli, kako se oni uvijek okreću protiv nas, pa smo radi toga primili naše dužnost, da sudje­ lujemo i u vlasti. Isti: a je. da je opo­ zicija uvijek imponirala i da je uvijek komotnija, ali onaj, ko hoće realna ra­ da i uspjeha, taj mora aktivno učestvo­ vati u radu vlade. Koga nije na djelu, nije ga ni na dijelu. Ja sam vam prikazao naš rad, pa Vi sudite je li on dobar ili nije. Odbi­ ja klevete radi izdaje i prodaje, radi koje nas objeduju oni, koji žele raz­ dor u našim redovima, kako biše mo­ gli u mutnu loviti. Sud zemaljske skupštihe, koja će se držati 6. oktobra, može po nas biti i nepovoljan, ali mi ćemo mu se drage volje pokoriti i po­ vući konsekvencije, samo da naši re­ dovi ostanu nepocijepani. (Buran apla­ uz: Živio B Po tom uzima rijeć g. bilježnik cazinske općine, te izriče ispred sakup­ ljenog naroda potpuno povjerenje po­ slaničkom klubu i zahvaljuje mu se na požrtvovnom radu. Zatim pita, za­ što je dr. Džafer Kulenović istupio iz kluba. Posi. Miljković u duljem govoru na­ dopunjuje izvještaj o radu poslaničkog kluba, te odgovara na pitanje o g. dru Kulenoviću. Skupština jednoglasno osuđuje dr­ žanje g. Kulenovića. Iz naroda se čuje glas: ;>Što delija ne dođe među nas. pa da mu mi damo povjerenje?’ Pra­ vi se pametniji i pošteniji nego njego­ va 23 druga!« Načelnik Murat ef. Toromanović ustaje i izriče povjerenje poslanicima. Veseli se dolasku ministra Spahe i zahvaljuje mu. Mi u Vama gledamo svog vođu i branioca. Molim Vas, da dobrim zakonima zaštitite naše inte­ rese. Pojedinci, ako misle razbiti našu slogu, varaju se. Mi čvrsto stojimo uz Vas Evo predstavnika čitavog kotara cazinskog- Je li ovako? (Jest, jest.) Dr. Spaho se zahvaljuje. Govori o zemljoradničkim zadrugama, o prikraćivanju imama. Što ga je činio Grđić. Posl. Ajanović govori opširnije o zadrugarstvu, te poziva težake, da osni­ vaju zadruge. Apeluje da se list širi i pretplata šalje. Zatim su pojedini seljaci i građani iznijeli svoje pritužbe i želje, te se odmah prešlo na izbor delegata za ze­ maljsku skupštinu. Nakon toga je predsjednik zaključio skupštinu, za­ hvalio se poslanicima na posjeti i za­ želio im sretan put. Disciplinovanost i svijest naših cazinjana upravo je divljenja vrijedna. Za cijelog trajanja skupštine vladao je potpuni red i tišina, te nije došlo ni do najmanje upadice. Nakon ručka oprostili su se posla' nici s milim svojim cazinjanima i obei ćali, da će ih opet prvom pr.likom po­ sjetiti, te su u ГЗО sati po podne kre■ nuli u Krupu. Ubavo mjestance, sa lijepom i dosta očuvanom gradinom uz Unu dobilo je svečani izgled. Kako je dolazak nešto zakasnio, na licima ogromnih masa seoskog i varoškog svijeta, či­ talo se je nestrpljenje, koje se je pre­ tvorilo u otvoreno i iskreno veselje, kad su iz auta u 2 i po sata izašli poslanici gg. dr. Spaho. Ajanović. Milj­ ković i Pozderac, te član našeg C. 0, g. Muhamedbeg Bišćević. Klicanju »Živjeli« nije bilo kraja. Praćeni ogromnom masoni svijeta poslanici su se zaputili u mehtebiibtidaiju, gdje je bilo sve već spremijeno za skupštinu. U prisustvu izaslanika pol. vlasti, g. predstojnika Topahja, otvara pred­ sjednik mj. odb. organizacije, g. Husnijaga PaŠalić, skupštinu, pozdravlja dra Spahu i druge poslanike, te im se zahvaljuje, što su se odazvali pozivu mj. odbora, da dođu održati skupštinu. Moli g. min. Spahu, da izvijesti sku­ pštinu o radu poslaničkog kluba. Dr. Spaho u dugom, jezgrovitom i savršeno elegantnom govoru prikazao je političke prilike u našoj državi od oslobođenja do danas. Suvislim izla­ ganjem prikazao je najglavnije mo­ mente iz života naše organizacije i njene borbe za jednakost muslimana s ostalim građanima. Kronološkim re­ dom iznio je rad poslaničkog kluba sve tamo od izbora, koji su nam pri­ bavili ugled i respekt. pa do dana današnjeg. Napose zadržao se je kod borbe za izmjenu skupštinskog po­ slovnika, nastojanja, da se pridobiju srbijanske stranke, bez kojih skupšti­ na ne može raditi, da usvoje naše stanovište o decentraiističkom (auto­ nomističkom) uređenju države. Osvrće se . na programe pojedinih partija s obzirom na to pitanje i neumoljivom logikom dokazuje, da se s našim sta­ novištem u ovakovim prilikama apso­ lutno nije moglo prodrti, te da* smo bili na raskršću: ili prihvatiti ono, što možemo dobiti, ili nastaviti borbu, ko­ joj ne znamo niti možemo predvidjeti ni konca ni konačnog rezultata. Pri­ kazuje pregovore s rađikalima i de­ mokratima i iznosi tačke sporazuma, koje su ušle u ustav i koje vlada ima privesti u djeio Obrazlaže potre­ bu učešća u vladi, jer se samo tako mogu postizavati realni uspjesi u po­ litičkom radu. Realna politika uvijek je značila i znači kompromisnu poli­ tiku, a čim je kompromis po srijedi, odmah obje ugovarajuće stranke mo­ raju popuštati. Tako je i naš poslani­ čki klub popustio u nekim zahtjevima. kako bi iznudio popuštanje druge strane u drugim zahtjevima. Politiku, koja ima za princip »ili sve ili ništa«, može da vodi pojedinac, koji sam sebi odgovara i ko ne mora da vodi ra­ čuna, o onome, u čije ime radi, ali kad se radi o interesima širokih slojeva, k tomu silno nastradalih slojeva, onda je takova politika apsurdna. Mi smo svijesni svojih djela i od­ govornosti i pred Bogom i pred na­ rodom, pa se za to i ne plašimo na­ rodnog suda. Upravo radi toga i jesmo sazvali zemaljsku skupštinu, gdje će narod potpuno slobodno, bez ikakovih obzira i obaveza, moći da prosudi naš rad i izreče svoj sud o njem. Jedno Vas molimo, da imadnete na umu uvijek cjelinu organizacije, te da nedopustite njeno cijepanje. Ne val a li vodstvo, zamijenite ga drudim, za koje vi držite, da će znati i moći bolje vo­ diti politiku i raditi za Vas. (Urnebe­ sno: Živio!) Posl. H. Ajanović nadovezujući na izvještaj dra Spahe govori o riješe nju agrarnog pitanja, koje je dosad puno oduzimalo vremena i truda posl. klu­ bu, te navješćuje, da će J. M. 0 od­ sad posvetiti veću pažnju težačkim, trgovačkim i obrtničkim interesima. Prikazuje svrhu i korist zemljorad. zadruga i poziva težake, da ih osni­ vaju. Naročito apelira na imame, da o tome porade. Za tim pobija kievete, koje su se naročito u Krupi širile o »izdaji« programa i »prodaji« musli­ manskih interesa po poslaničkom klu­ bu. Student Ahmet Krupić veli, da on govori ispred mjesnog odbora (upadanje: Nisi uopće Član odbora!) Obara se na predsjednika Pašalića. Protestira, što ga je neko denuncirao, da je ka­ nio prirediti demonstracije prigodom dolaska nar. poslanika. On to nikad nije ni sanjao. — Govori, da je poJ| slanički klub nekonsekventan, da nije držao programa ni obećanja, š« je narodu na izborima dao. Tvrdi, dX je nelegalna skupština, jer poziva na’ nju nije potpisao tajnik. H. Pašalić dovikuje mu, da on nije ni član odbora. Težak Osman Selimović veli, da mnogi dolaze u selu i tamo mute. Dr. Spaho u pomirljivom tonu po- | živa na slogu i moli, da se mirno j raspravlja. Osvrće se na tvrdnje Kru- i pića i pobija ih redom. Težak Čamad Džaid veli, da je te- 1 žaka više nego aga i bega, pa treba । njima posvećivati - veću pažnju. Via- | dari i gospoda se uvijek svađaju, pa tu miješaju i narod. Narod se ne mrzi međusobno. Treba sloga među Srbima i Hrvatima. Imam Fazlić veli: Čast Džaferu Ku­ lenoviću, ali jedan prema 2 3 nikad ne može izmoći. Kako bi se moglo I vjerovati, da je sam on pošten i da je pravo radio, a ostala sva 23 da su sinoćnu ljepoticu. I nijesam se preva­ rio. Kočije krenuše sa dvorišta, prođe mimo prva i u njoj opazih Perzijance. Pomoli se i druga i ja kroz prozor zatvorene kočije opazih sinoćnju lje­ poticu. Nije imala peče na licu, niti je spustila, kad se kočija uporedi sa mnom. Bijelo lice božanske ljepote ugledaše moje oči. Divne usne nekako ozbiljno ali nježno i očaravajući složene, pravilan perzijski nos, ali one crne krupne oči poraziše mene i ja stajah kao ukopan. Ljepotica je gle­ dala mirno i ja u njezinim očima pot­ puno javno vidjeh: duševni mir, jedva osjetljivu bol i slatku čežnju za nečim nepoznatim ali žuđenim i milim. Guste kao čarobna koprena crne trepavice sakriše one divne oči, ja još zamjetih kao crnim murećefom a najboljim majstorom izvite obrve i kočija odveze divnu sliku one ljepotice. Ni danas ne iščezava iz moje pameti uspomena one krasne Perzijanke, koja je više nego sigurno u onaj momenat mislila o svojoj zloj sreći i u duši plakala nad svojom sudbinom, nad sudbinom nevoljnice i poslušne robinje, vjernog sluge svoga gospodara. Sigurno je ona mlada žena onog bogatog Perzijanca, koji je bio očaran njezinom ljepotom, a moguće je i prisilio njezine rodi­ telje, da mu je dadu. Govorio sam o ovom sa našim kočijašem i po njego­ vim odgovorima mogoh povjerovati u mogućnost mojih kombinacija. 1 mi krenusmo iz ovog hana. Pu­ tujemo još uvijek ovom prekrasnom ravnicom. S obje strane ceste prostiru se vrlo dobro obrađene njive, na ko­ jima se žute žita ili već procvali opijum, ili kako ga Perzijanci nazivaju »tirjak«. Prolazimo i kraj sela, koja su ovdje dosta česta. Nekako poslije podne sjedim kraj našeg kočijaša i mi razgovaramo o raznom, indus poručnik spava, a kočijaš mi upravo pripovijeda o Mešedu, u koji ćemo za dva dana stići. Hvali Mešed i tumači mi, kako je tamo zakopan hazreti Husejin, koga šiije štuju kao svoga sveca. Nad njegovim je grobom sa­ građena džamija, koja ima dvije og­ romne kubbe, pokrivene čistim zlatom. Ta se džamija zove »best«, a u njoj je sahranjen i slavni perzijski pjesnik Firdusi. Slušam ponovno pripovijedanje raz­ govorljivog kočijaša, kad on zamijeti kraj puta oveći kamen i pokaza mi prstom na njega. Kad mu potvrdih, da sam vidio više ovako velikih ka­ menova na ovoj cesti od Kočani, on mi ozbiljno i nekako sa strahom .is­ priča, da se ovo kamenje ide poklo­ niti grobu hazreti Husejina i da ću ja vidjeti oko »besta« svu silu još većeg kamenja, koje dođe na zijaret iz svih brda Perzije. Slušao sam ga i premi­ šljao o njegovu vjerovanju. Slučajno ugledah na putu mali kamenčić i smi­ jući se upitah ga, da li i ovaj kamen putuje na zijaret u Mešed. Kočijaš izvali oči, lice mu postade upravo go­ ropadno i ne rekavši niti jedinu riječ, okrenu mi leđa i ne progovori sa U Krupi i i I 1 ; I ; PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Neki čudni osjećaj obuzimaše me, kad sam gazio po onim prekrasnim i u nas tako hvaljenim i cijenjenim perzijskim ćilimima, koji se eto ovdje prostiru na pod od gline i puni su prašine i raznovrsne gamadi. Ja sam rade spavao u sijenu na kolima, jer ne mogoh nikako zaspati od nečistoće i gamadi u sobi. Nikada neću zaboraviti jedan slu­ čajni susretaj u jednom hanu, u kome zanoć smo. Mi smo došli u taj han nekako pred ahšam, a malo kasnije stgoše dvije kočije, koje dolaze iz Mešeda i na putu su u Kočan. Iz jedne kočije izadoše tri muškarca Perzijanca, a iz druge dvije dame i djevojčica od 8 10 godina Kasnije nam naš koči­ jaš reče, da je to stigao brat »raisa« iz Kočani i da su to njegove žene. Ja i poručnik Indus hladovali smo na sofi pred našom sobom, a oni Perzijanci i dame večeraše pred svojom sobom i dugo se razgovarahu. Dame su sakrivene u /areve, ali ja slučajno opazih lice jedne, kad je pridigla peču i njezina mi se ljepota zapečati u pa­ meti. Sjutradan podranih i dok se i naša kola i one kočije spremahu na odlazak, ja izađoh pred hanska vrata, nadajući se, da ću još jednoć vidjeti Број 33? Broi „ПРАВДА* — „PRAVDA** Страна 2 Strana { 1 . • I i , ј | I | • i i i ; izdala narod. To ne može biti. Spaho i je bacao ministarsku stolicu, pa mu I ni sad nije bilo staio do nje. Mlađi temperamentniji ljudi, zado| jeni ekskluzivnim srpstvom ili eks' kluzivnim hrvatstvom upadaju, kliču I dr. Kulenoviću i odobravaju njegov rad. Interesantno je, da se : obistinila ona francuska^j ! koja veli, da se krajnjoj« ; radikalni Srbin Pečeni« ; Hrvat A. Krupić na^H' u boi bi protiv v^fl Tnieno i o/.biljn^B 'Triu.H v н: s!o-ii. ('i.'ibui; K« • ЈВ V - в skо međi^F^ . V nij? s N brzj kh je ga od klubu svc^H. To je točne Dr. SpahW na lijepom S da mu ne zl Ajanovićem ic grad. Praćeni odlazi d^M Л Воа.Д ’.i većer^H govoru vrijeme, уеИ Beograd, od ne V /Т I1 м ■ rr.a u ,vaku e i evo nas već ро^И Koliko [rcooh љ na ulicama, sirotinja, ostalo kao i u Kočani. I^W grada i dugo se još vozasr^^B logor, koji su sagradili EngJB ustavismo se pred jednom kuje ja saznah, da za dva dana kre nički transport, karavana i da ću i ja krenuti s ovim tom. Karavana će putovati tada ćemo doći do prve stanice na granici Beludžistana^^B Sve mi ovo u kratko saopć^B tant komandanta divizije i vM| pero, da o tome saopći komarJe transporta. Ja sam još u Bašg« saznao, da je iz Mešeda do gt^B 1 Beludžistana sagrađena velika i da između Mešeda i željezničke pl ge postoji automobilski saobraćaj. B koh dakle ovom oficiru, da sam ofl i da imam pravo da molim, da n otprave na automobilu, jer da će b za me prenaporan put sa karavaj^ (Nastaviće se). �„ПРАВДА* - „PAVDA“ Број 339 Broj Cn?ia 3 Strana Londonski dopisnik »Tempsa« doPoslanik Ajanović ispričava ministra pokazala nepokolebivo povjerenje u . znaje iz pouzdanog vrela, da grčki svoje vodstvo i čvrstu volju, da očuva ’ Spahu, koji je zvaniČnim poslom za­ redove organizacije netaknutim uza svo ; priječen, da prisustvuje današnjoj im- ' vladini krugovi žele, da se što prije završi rat u Maloj Aziji. Venizelisti i pozantnoj skupštini, te izručuje njegov rovarenje nekih elemenata. Konstantinisti došii su do uvjerenja, selam skupštini. (Živio dr. Spaho!) da bj najbolje bilo, kad bi se AnatoZatim govori o stradanju muslimana za dvije godine naše potpune apsti- : Ilja predala Turskoj, a kad bi Grcima nencije od vlasti. Napominje prošle iz- 1 za Smirnu i druga mjesta sa grčkom bore, koji su našem svijetu ulili mno- ! većinom bile dane stanovite garancije. go ponosa i kuraži, a ujedno protiv- j Grci se nadaju, da će im antanta za Piše: Ajanović Abas. nicima pokazali, da se s muslimanima žrtve, ,koje su oni pretrpjeli tokom 4da će skorih dana biti sab) ostale privredno zadruge kao: ovoga rata, dati neku odštetu. Za mora i te kako račuoati. Govori o Skajuca skupština »Središgospodarske, vinogradarske,, voćarske, zemljoradničkim zadrugama i držav- j Carigrad i morska tijesna traže kon­ duhanarske i t d. ^jugoslavenskih seljačkih nom kreditu za njih pa poziva na I trolu Engleske, Francuske i Italije. a mi muslimani nemamo c) druge fizičke i pravne osobe, koje osnivanje. Najodlučnije odbija pri­ Agencija Havas javlja iz Carigrada, Itako važne zadrugarske se zanimaju za zadrugarstvo. te ga govore, da su narodni poslanici izi- i da su Grci na liniji Mihali—Dark/Od svakog kulturnog nastoje promicati, no broj ovakovih grali i iznevjerili se programu. Na ze- ! meni—Sivri opkoljeni i da je njihov a jedno veliko breme članova određuje za svaku poslovnu maJjskoj skuoštini će se pružiti naro­ položaj očajan. Turski general Nure!. da sam obećao u godinu redovita skupština. du mogućnost da izreče svoj sud o 1 d;n-paša obrazovao je novu vojsku, muslimanskom te0 primanju i isključivanju Članova dosadašnjoj politici kluba. Tog se suda i koja ide na Brussu. 5tvu« to progoriiti u odlučuje ravnateljstvo. Čian saveza ne poslanici neplaše, oni su spremni na i ia o »Pravda« Savezu može biti u isto vrijeme članom koje konzekvencije. Jedino moli, da svi ra- • jfka u kratko prikadruge ovakove ili slične ustanove, koje dimo kako bi organizacija ostala po- * ;vrhu i cilj ove naše nijesu u ovome savezu. šteđena od trzavica. (Živio!) Svaki član saveza dužan je slijedeće: Zatim skupština usvaja dvije rezo- i na gospodina Ministra Finansija. - napominjem, da je lucije, jednu, da se od vlade traži iz- i a) pismeno izjaviti, da pristaje na Kako Vam je sigurno poznato, ljetos » amoupravna ustagradnja vicinalne željeznice, koja bi | pravila saveza i da im se u svemu je u cijeloj sjevernoj-Bosni, a naročito ftdaću, provesti podvrgava, te potpisati pristupnicu, Tešanj spajala s prugom Teslić-Do- u Bos. Novom, poplava nanijela tamoš­ urnu evoluciju kojom se obvezuje na solidarno jam­ boj, .te da se u Tešnju osnuje niža njem narodu ogromne štetu. Prema Home glavna je srednja ili trgovačka škola. stvo u donjem smislu: procjeni službene komisije, koja je bila 7 At javnyzaiam b) kod pristupa u savez jednom sa Skupština usvaja predlog E. Aja­ i suviše skrupulozna, ta štetu iznos: bi seljačke svakda uplatit 5 Dinara od svakog novića da se na budućoj zemaljskoj preko 1,000.000 Din , a faktična Šteta □ja i druge upisanog poslovnog dijela u ime skupštini traži, da se u program or­ daleko nadmašuje ovu svotu. članove г Je upisnine; ganizacije uvrsti tačka o reviziji ustava Znatnom dijelu naroda ovom je a i unaprec) upisati najmanje jedan poslovni u smislu našeg programa. štetom egzistencija ozbiljno ugrožna, terijalne indio, koji iznosi 100 Dinara; Po tom su težaci iznijeli poslani-ч drugom je dijelu naroda poremećen, ciju, gospod) jamčiti solidarno za obveze sa­ cima svoje žalbe i molbe i molili su i ekonomski život. Država je istina vo^vanje i veza solidarno sa deseterostrukim izno­ da se zauzme kod vlasti za njih, te | tirala 1,000.000 Din. prve pomoći ali za ciiez?rsku som upisanih poslovnih dijelova; je konačno biran novi mjesni odbor, . jelu Bosnu, od koje je svote otpalo na a u koji su većinom ušli prijašnji od- ' B. Novi samo 50.000 Din. Nu ta svota e) u svemu najsavjesnije Širiti in ­ sabra : bornici s Ademagom Mešićom na čelu. . ni izdaleka nije mogla ublažiti neop­ terese ovoga saveza i potpomagati Treba hodnu potrebu. Stoga bi bilo potrebno, njegov napredak Predsjednik je Đonlagić zahvalio se u e narodi na ovako lijepom odzivu te za- 1 da se osim prve pomoći dadne najnuž­ Zadruge kao članovi saveza osim ii mn' ovog dužne su još: ključio impozantnu skupštinu, koja je nijim još veća pomoć, a ujedno da se ik i priprošla bez ikakovih upadica. olakša bijeda time, što bi se najnuž­ f) doprinositi za troškove saveza dstvene) nijim potpuno oprostili, a manje nuž­ svake godine prema odluci njegove tuguje u nim snizili državni porezi i nameti. glavne skupštine; sa Stoga sam slobodan, Gospodine Mi­ g) bezuslovno se podvrgavati svim 'jsnos. nistre, staviti Vam ovo pitanje; revizijama i staviti savezovu revizoru ’čko/ л Jeste li voljnji izdati naređenje, sve potrebne podatke na raspolaganje; -ig0" %drža! da se poplavom postradalim krajeh) na zahtjev saveza slati istom ornom Radlkali i Demokrati. Nikako da . vima, a naročiti Bos. Novom gdje je redovno svoje izvještaje i zaključne Jje kočenjem g0se učvrsti i , osigura zajednički rad . poplava najstrašnije harala, oproste račune, kao i ostale spise i podatke ovih najvećih dviiu partija u našem odnosno snize državni porezi i nameti? koji budu savezu potrebni: Jićivanje (priboj) parlamentu. Pregovori koji se vode Budući da skupština ne zasjeda, * i) držati se točno svojih pravila, a i potreba među koja se ne mogu bez pravila saveza i između njih mjesto da se dovrše, oni [ molim pismen odgovor. :stono.snim ulai se jos više razvode u tančine, a niizvolite, g. Ministre, i ovom prilikom ni preinačiti ni nadopuniti; ’’*ak na tekući j) držati i širiti listove, kolendare i \ kako da se kraju privedu. Ovih se i primiti uvjerenje o mom odličnom trebite im vedana pojavio i Protić sa svojim proštovanju. knjige, što će ih savez izdavati; k) ulagati novac plodnosno jedino ' glasom, pa možda i to daje povoda U Sarajevu, 3.'IX. 1921. jedničke nabave ; sve većim diferencijama u perspektivi kod saveza. Hainzalija Ajanović, tina. kao strojeva, ; zajedničkog rada ovih dviju partija. U nar. poslanik. Prava članova jesu ova: umjetnih gnojiva, ranajnovije doba dao je odbor radi­ a) sudjelovati, predlagati i glasovati talih potrebština za kalne partije svojim delegatima upute na glavnim skupštinama i sastancima i zapregovoresdemokratskom strankom. petroleja, vune, saveza; sr,d.) i t. d-, a isto b) birati i biti biran u ravnateljstvo Otkrivena namjera atentata na рГ . 'jedničke prodaje i ostale odbore saveza. Zadruge kao kralja. Beogradska »Pravda« saznaje 1<а um- д tražeći za sve članovi saveza imadu osim toga još iz Pariza, da je francuska policija otPometi blaženoupokojnom kralju i’ tame) ' uvjete; ova prava: 1 krila jedan namjeravam atentat na a ј nip i daje u podzakup Petru 1. Na 40. dan poslije smrti c) nabavljati putem saveza gospodar ­ I našeg kralja. Atentat je bio zasnovan e ^sređuje ovakove po­ održan je prošle subote 24. o. mj. ske potrebštine i prodavati gospodar­ i da se izvede na francusko-talijanskoj pomen pokojnom našem kralju Petru pa >e; ske proizvode; i granici ili u našoj državi i to na putu Zadrugare u naprednije 1. u svim crkvama i jevrejskim bogo­ d) tražiti od saveza, da po svojim iz Beograda do Vinkovaca u Slavozemlje na pouku; moljama. U džamiji nije taj pomen organima pregledava svake godine j n0’£&fuje kod svih navedenih i učinjen po riješenju Rijaseta još pri­ njihova poslovanja i da im kod svake rivrednih poslova, kao i kod likom kraljeve smrti, jer te vrste bo­ potrebe daje upute i savjete; 'а zanatlijskog ili poljopriv goslužja u ustanovama Islama nema. e) služiti se veresijom kod saveza ili obija tražeći mu rada i zaTaj su dan obustavljeni svi poslovi u njegovim posredovanjem u granicama, u ------inozem, Ju tuzemstvu, bilo -uredima, u trgovinama i nastava u ško­ Mustafa Kjemal-paša je dao zapokoje bude odredilo ravnateljstvo; :1’^ju svrhu može savez vršiti lama. f) koristiti se uslugama i posredo­ ■ vjed Galib-paši, zapovjedniku južne i Opremanja osoba u prekomorNeistinit atentat. Nekoji su listovi vanjem saveza u svim prilikama, gdje i vojske da poduzme ofenzivu. Na taj Пје kao i povratka njihova u donijeli vijest, kako je na ministra g. ! način, postaje turska ofenziva opća. to njihov interes traži. i Prima uloške na Štednju, (Bosfor.) i dra Spahu pucano kod Kostajnice, kad Posebne ustanove Saveza. rty tekući račun i organizuje (Hronos). Prema izvještaju grčka i se vraćao sa svoga puta po Krajini. ^Xdnu štednju prema pobližim Članovi ravnateljstva, čla­ Dopisnicima »Epohe« i »Obzora« izja­ ratna lađa je zaplijenila na Crnom vama ravnateljstva. novi nadzornog odbora, kao i vio je g. dr. Spaho. da mu o tome ; moru turski parobrod natovaren mu­ službu juće osoblje Saveza, Članom saveza može biti: nije ništa poznato. nicijom ne može se lično kod Saveza a) seljačke zadruge, koje su osno­ Otvorenje zanatsko - industrlske Kako javljaju iz Bruse tamo se je (Nastaviče se). vane po sustavu Raiffeisenovu; za d rž i ti. i sastalo vrhovno ratno vijeće pod | i poljoprivredne izložbe. U subotu, predsjedništvom kralja Konstantina, 24. o. mj- otvorena je ova izložba u koje je vijećalo o ozbiljnom polo- 1 zgradi gradske vijećnice. Goste je po­ žaju, nastalom usljed zadnje turske zdravio predsjednik piiređivačkog od­ ! ofenzive. O toku vijećanja ne saznaje ; bora, naš stari znanac i radnik na j se ništa. (Vakat.) privrednom polju, poljoprivredni nadsavjetnik g. Havelka. Na to je pokraU Piru i Solun su prispjeli mno ­ đika skupština J M. O. u TeZatim uzima riječ nar. posl. H. Alić, gobrojni ranjenici koji pričaju o po­ ; jinski namjesnik g. Đurđević vrlo liГи. 23. ov. mj. bila je u Tešnju im­ osvrće se na naš rad prije izbora, te teškoćama ratovanja u Maloj Aziji. : jepim govorom otvorio izložbu. Izložba pozantna skupština naše organizacije. rad poslanika u Ustavotvornoj skup­ Pučanstvu je zabranjen pristup k ra- I je uspjela u svakom pogledu. Na njoj 1 ako je taj dan bilo otvorenje dža­ štini. Prikazuje omjer i snošaj poje­ sudjeluje lijep broj naših ljudi, naro­ I njenicima. mije u Kotorskom, kuda je sila jedna dinih stranaka u Skupštini. Navodi uz­ čito zanatlija. Mi ćemo u Idućem broju svijeta otišla, ipak se je u grad sleglo Vrhovni zapovjednik Mustafa Kjeroke, zašto se je morao odgoditi za­ opširnije progovoriti o ovoj lijepo pri­ preko 2000 naših pristaša, da čuju htjev za autonomističkim uređenjem | mal-paša izdao je slijedeću zapovjed: ređenoj izložbi, a našemu svijetu pre' »Od pola noći dana 14. (1 5.) septemsvoje poslanike Ajanovića i Alića, koji države. Duže se zadržava kod hrvat­ ; poručujemo, da ne propuste posjesu naročito iz Sarajeva došli na skup­ ske politike naročito kod Radića, te , bra u cijeloj Anatoliji proglašuje se 1 titi je. štinu. konstatuje da je i njegovo držanje vri­ ! opća mobilizacija. Da mognemo uni­ Nakon dovršene džume, otvara pred­ štiti, poraženu neprijateljsku vojsku Jedna dužnost. Treba da se svale jedilo nama, da više svojih zahtjeva sjednik Mjesnog Odbora g. Zijabeg proturimo u Ustav. Govori o spora­ ■ do zadnjega čovjeka. Ova će mobili­ i sjeti ovih dana jedne svoje dužnosti Đonlagic skupštinu, javlja dnevni red zacija vrijediti i prema potrebi pozito je upis 7 postotni državni zajam, zumu našeg poslaničkog kluba s de­ njezin, te pozdravlja prisutne poslanike. Još samo nekoliko dana ima do zadnjeg mokratima i radikalima, u kome seje . vaće se stanovita godišta. Uprava vodilo računa o svima staležima. Kad i »Narodne obrane« će određivati koja 5 roka za upis nvog zajma. Za to treba' Tajnik kotarskog odbora Abas Ajada se svak požuri da udovolji ovoj je poslanik završio svoj govor, zaorilo i godišta imaju nastupiti u vojsku i dović čita izvještaj o radu kotarskog i dodijelivaće ih gdje treba. I svojoj dužnost; je burno: Živio: nobora, koji s*e jednoglasčo usvaja. Tako je dr. Spaho prošao ovaj dio naše ponosne i čestite Krajne, svugdje je usrdno dočekivan, slavljem i burno aklamiran. Krajina je i ovom prilikom Središnji Savez Jugosi. Seljačkih Zadruga ^лла PitanjE Politički pregled. Domaće vijesti. Grčko-turski rat. Iz naše organizacije �Koncerat Broj 330 Број „ПРЛВДА* — PRAVDA Strana 4 Стзана Kubanskih Protiv alkohola Kozaka. Ovaj koncerat bijaše jedna rijetkost umjetničkog uživanja u Sarajevu. Mali zbor 15—20 izvrsnih pjevača sa svojim dirigentom Sokoiov-om na čelu zadi­ vio je ne samo jasnoćom organa nego i izvađanjem mjestimic nježnih pjesama punih osjećaja, a mjestimice jakih i potresnih momenata. U produkcijama obilnog programa slušatelji vidješe i osjetiše puno toga iz velikog slaven­ skog svijeta, iz prostrane i veljke duše naše braće Rusa, njihovi savršeni or­ gani i majstorsko izvađanje čuvstve­ nih pjesama prenese nas na.’bajne^valove Volge i uvede u originalan narodni ples kavkaskih naroda. Slušatelji, kojih bi’aše puna kuća do zadnje stolice, nagrađivahu svaku tačku programa živim pleskanjem. Osobito priznjanje zasluauje zborovođa Sokolov, a toliko se isto pokazaše i soliste: Benecki (tenor), Griškacevo (bariton), Koronin i Troicki. Zbor putuje u Mostar, Dubro­ vnik i Split. Našu već ranije zavedenu rubriku pod gornjim naslovom otvaramo po­ novno s današnjim brojem, prožeti uvjerenjem, da time kao javni organ ispunjavamo jednu svoju dužnost: upoznavanje našeg svijeta sa zlom, koje mu na svakom koraku donosi nesretno piće — alkohol. Ovom prilikom molimo sve naše inteligente, aktivne radnike na polju trezvenosti, za stalnu saradnju u ovoj rubrici. Piće i bubrezi. Samovolja vatrogasnog koman­ danta. Prekjučer je ovdašnja firma Spaho i Kašmo htjela, da u svojoj radnji u SaraČima iskrca nekoliko kanti petroleja, ali je to zabranio ovdašnji vatrogasni komandant g. Alija Lutvo. Mi tomu postupku g. komandanta ne bi nikako prigovorili, čak bi mu to priznali kao savjesno vršenje slc'be, kad bi u njega bio jednak arŠin za svakoga. Ali na žalost nije tako. Spaho i Kašmo imaju stovarište pe­ troleja izvan grada, a u radnju donesu dnevnu potrebu, gdje imaju još i solidno zidan podrum. G. komandant zabranjuje njima, dok odmah za ledima ove radnje u Aleksandrovoj ulici mogu drugi u mnogo slabijim zgradama, da drže i veće količine petro­ leja, a g. komandant ni mukajet. Mi smo na svoje oči vidjeli, gdje se dan prije pred jednom takovom radnjom istovaruje petrolej, a da to niko ne sprečava. Čak u srcu čaršije u starinskoj zgradi može se i pretakati petrolej iz buradi u kante i tu držati vagonom, a da to ne smeta g. komandantu, jer vlasnici tih radnja po svom političkom ubjeđenju spadaju onoj partiji, za kojom klipše njegova Domovina . Njega kao Serifova sate­ lita bode u oči na onoj firmi ime Spaho, pa hoće da šikanira. Ali neka Ali efendija upamti, da ne će zauvijek ostati komesarijat u našoj općini i da će se — kad li tad li — provesti izbori. A neka bude uvjeren, da se u našoj oslobođenoj otadžbini ne će više nikada provoditi općinski izbori po mađarskim metodama, kako ih je nje­ gov goso Šerif efendija proveo sa svo­ jim protektorima Potiorekom i baronotn Collasom 1913. godine. , , I । j | । ; । j . | I . : 1 Školski pribor, kao i sve školske potrebštinc, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da? niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz van a izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Najopasnije štetočine ljudskog roda su alkoholna pića — bila ona u obliku piva, vina ili rakije. U najjačem Čo­ vjeku satiru snagu i zdravlje; ugase u njemu i pošljednju iskru one božan­ ske vatre, koja treba svakome u duši da tinja . . i ponizi ga tako, da je gori i od najgore životinje. Bolest, muka, sirotinja, bijeda, sramota, oča­ janje, grijeh i zločin su njihovi vjerni pratioci, a kletva potomstva ili pro­ pasti uništenje*čitavih porodica i ple­ mena njihovo obično djelo. U nizu raznih bolesti, koje piće izaživa, ističe se i nekoliko vrsta bubrežnih bolesti, O njima se do sada malo govorilo i znalo osim među Ijekarima — i ako su tako česte i opasne, da ljudima velike jade zadaju. S toga će dobro biti, da i u tome pravcu uđemo u trag našem zakletom neprijatelju — piću, ne bi li se kako od njega odbranili. Jamačno već mnogi od nas znaju, da su bubrezi neka vrsta cjedila našega tijela. Glavna im je zadaća, da ga oslobode od onih sastojina, koje se poslije prerade ili upravo sagorije­ vanja hrane u ćelijama zadrže i gomi­ laju - od prilike isto onako, kao što se u peći nagomila pepeo, ako ga s vremena na vrijeme iznosimo. Razu­ mije se, da bi već samo to nagomilavanje nepotrebnih sastojaka smetalo pravilnim obavama našega tijela i izazvalo u njemu neobične pojave — kao Što bi najposlije i nagomilan pepeo zagušio vatru u peći. A kad još do­ damo. da su ti zaostali s a s? u isti mah i žestoki otrovi, onda ćemo lasno uvidjeti, da od njih može biti opasnosti po naše tijelo i zdravlje. Njih se đak? lc valja što prije oprostiti, a posao oko toga vrše bubrezi. Krvlju i so? kovima se ti otrovi iz ćelija ispla? ču i izluže, a iz krvi i sokova pro? cijede ih bubrezi u obliku mokraće, koju onda čovjek s vremena navri? jeme — »pušta«. Gdje bubrezi tu svoju zadaću pravilno vrše, tu ti otrovi ne ostaju u tijelu, a gdje se ta važna radnja ma na koji način poremeti ili sasvim omete, tu može doći do ozbiljnih posljedica i po zdravlje i po život. Veliki neprijatelj redu i radu u bubrezima jc svakako alkoholno piće. Zato se vrlo često dešava, da pijanci i neumjereni ljudi dopanu Opet je 1 koje bolesti bubrega, od koje poslije dugo boluju pa obično i umru. Ka ko do toga dođe, pokazuje ovo nekoliko primjera. Već bi za bubrege bio neobičan i naporan posao, ako bi e o v j e k iz dana u dan za dva ili tri p u ta vi š e kakve (obične ili k i s i vode m lijek a, s u r u tko itd.) u sebe p r i m a o, n e g o š t o ni u j c p o? t r c b n o. Zato u takom slučaju i ne mokri dvaput ili triput na dan kao obično; zato i ne pomokri sve? ga za 24 sata 12(10 do 1500 gr. mo­ kraće, nego ga svaki čas »tera« tako da »mokri mi oko«. Sva ta ve? lika količina točnosti, ili bar naj? veći dio njen mora kroz bubrege proći mora se kroz njih procije? diti a to jc za njih posao, koji bi ih ubrzo toliko zamorio i izmirio, da bi vremenom morali izdati, ma? lakša ti i u svojoj radnji popustiti. A čim bi oni popustili ili izdali, po? pustilo bi. naravno, i ono isplakanje otrova iz tijela i došlo bi do ozbilj? nijih pojava. Zato .se takove bolesti često javljaju kod pijanaca, a na? ročito kod pravih pivopija. Među njima ih ima i takvih, koji n. pr. iz dana u dan popiju po 10, 15 i više oka piva, pa tom silnom točnosti ubrzo zamore svoje bubrege u toli­ ko, da moraju oboljeti. Za bubrege jc još opasnije, ako čovjek redovno, ili po katkad ali poviše - pije piće, koje još nije sasvim »sazrelo«, t. j. piće, koje ili nije »prevrilo«, nego još »reska«, ili se još nije »ukrtilo«, da »pjenu sje? čc«. ili »na kvasac« i »džibru miri? še«, i t. d. kao što je n. pr. »mla­ do pivo«, »novo vino« i skoropeka rakija. S takvim pićem unosi čo? vjek u svoje tijelo pored one velike količine t e č n o s t i, još i neke đ г u ge s a s t o j k c, koji draže bubrege, pa time u njima izaziva jače i življe lučenje mokraće, te ih mori, slabi i upra? i pašću je. To je tako prosta i obična | pojava, da ju je gotovo svaki od i nas sam na sebi iskusio. Zar ih jc malo među nama, koji su n. pr. od I »mlada piva, od »nova vina« ilu^d mnogo pođ imenom Hlilkli i;!- . 1 mi ; iU;|k IH HH' ; ) ' 14 Л ■ ■ ' ’ ■' nje krvi i proinctiij^B-*’ zima vreth^nom i/ sa promjenama i J kad ozbiljnije i A li na j već —j ћ o 1 kao glavni alkoholnih pića. C organima čovjtjB brcziiim. Ibgfl itiilv ' . s lokupan4 i sposobr postepen« slije baš sljedbe i| ^PŠirene^ Plh’ J dakle I i - •Л 11 i i ко u figenturnc-homisiona i špud vd 1 ^ahl Šerif Seherćehajić i brat TI c Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećirm u ovu struku zasijecajuće poslov, Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvj misijuH za vlastiti račun. Obavlja sve poslove i narudžbe najbrže i najk " Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća p r i s p i o godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknadlvi pravi Schicht »rakije iz džbanja« stradali: — koji su poslije lake jedne pijanke mno­ go ili teško mokrili; bolove i grčeve imali, pa po gdjekad i koju ozbilj? iiiju pojavu zapazili? A koliko je njih, koji su to predvidjeli? Ima ljudi koji rado piju zaen n j c n a i z a m i r i s a n a pića — pr. razne nasađene rakije a baš te vrste pića škode bubrezima. 'Takvih pića ima i kod chicnt^sa pun Schicht 7h sa znakom: ^Jelen". sapun je p tpuno čist posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratno; k*a'ifdi u komadima od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Jlbert Vita Levi, Sarajevo, Despića u], 1. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu J dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina.Л Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000-—. Ulošci preko K 25,000.000-—. Pričuve preko K4.000.000, - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. —. OBAVLJA SVE Odgovorni urednik; Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7eaeb96c8ac2d5c6ed89ce8425153b84.pdf c202f9b1ef6e23f85cd65b69bffd3a98 PDF Text Text —* \RTNA U GOTOVU PLAĆENA Pojedini broj K 2*— [zfazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. глла Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 *2 (340) Sarajevo, četvrtak, 29. septembra 1921. (25. Muharema 1340.) fJandžački problem. komplicirana; ne promatra li se obje; ktivno, bez pristranosti i bez predra: suda, postaje i jest sasvim jasna i povodom izvještaja međustranačke komisije o ta. 1 jednostavna: suština joj je u tom, što j se Islamom nije izmijenila prkošljiva t mošnjim prilikama. : nota našeg narodnog karaktera. Ta№ ■ mošnji musliman, kao i onaj u Bosni, ^eli se u šestom šnji popovi i mualimi opterećeni su ! zadržao je ponos i gordost, koja mu fte narod ovoga jednom, sad nesavremenom, ide­ ne da, da prigne šiju, drži se starog da u toj zavanašeg pravila, da pritisnuto jače, sve ologijom borbe za srpsku slobodu a ' javnoj ne- jednu stranu, a čuvanja skršenog stanja to više skače. Dodajte još činjenicu, bi svako da je od komšije u Crnoj Gori pris drugu stranu. Kao eksponenti dviju suprotnih struja, oni u sebi nose žive ■ hvatio i načelo, da se ne posveti, ko .. Vi dio d(>upečatke sasvim prirodnih pošljedica i se ne osveti i — eto vam riješenja Кте, da ti stava, u kojem su se dosad nalazili, I sandžačke nevolje. Eto vam i ključa, pa se hoće nadčovječne snage, da se kojim ćete lahko otvoriti sve sedam zatomi i osjećaj izvjesne osvete, a brava na kapiji, koja vodi njegovom nježnom slavenskom srcu i njegovoj kamo li osjećaj sadanje nađmoćnosti ljubavi. Sila će dakle u Sandžaku onih, koji su iz te borbe izašli kao udariti samo, na silu, nož na nož, a pobjednici. Današnje pak stanje traži buktinja na buktinju. Tamo treba obzir i ne trpi takvog manifestiranja bratskog razumijevanja za gorde, ali ni u daleko staloženijim krajevima i ruda nego li što je Sandžak, koji nažalest istodobno i mehke, slavenske auše; h mus i treba bratstva i ljubavi, pa ja kriv, zna i za krvnu o s v e t u, pa je s toga potrebno učiniti jak gest i dosa- 1 ako se na taj način u vrlo kratkom 1 vremenu ne postigne zamjeran i vedanje borce postaviti na drugu koju liniju. Ja znam, da to za njih znači | leban uspjeh, i nacionalni i državni, a ° *i neku vrst nezahvalnosti i degradacije, i Vaspitanje Sandžaka treba dakle po­ vjeriti vedrim i velebnim duhovima, znam da je upravnicima neugodno zagristi u ovu zaista kiselu jabuku, koji će se moći uzdignuti nad sićušnost lokalnog patriotizma i koji ne će no računajući sa jakim patriotskim W * njir^'esti, a osjećajem tih razboritih boraca, držim, htjeti da znaju za ono, Što je bilo u ■ ve koji to ne da ih ova prijeko potrebna operacija prošlosti, već povesti oba elementa to" tr'ožije kazne ne bi toliko boljela jer je diktuje i jednoj zajedničkoj meti čistoj od predL u ovih kiajeva, hladan razbor i interes, veliki interes I rasuda i vedroj, kao što može biti vefTklanjanjem iz napaćene nam otadžbine. Specijalno i ' dra samo budućnost jednog plemeni­ naročito baš interes kraja, za koji -ju tog i viteškog naroda. Nikakve sile i tlačenja, nikakve konfesionalne prise oni nekoć toliko izlagali. , stranosti i protežiranja; ništa, što će Mi u Sandžaku stojimo pred dva pozlijediti i stare rane, a kamo li nove teška problema: treba u njemu što I otvarati! Eto to je kulturno-prosvjetni K ‘‘ ' 10ga °vai prije zavesti vjeru naroda u zakonsku zadatak naše uprave, jedini način, kozaštitu ličnosti i imovine, imamo dakle । jim će se postignuti ono, što predlažu Иг jedan čisto administrativni zadatak, i članovi istražne komisije. — što je još teže i, po mom mišljenju, Novo školstvo, novi učitelji; nova mnogo važnije — treba obje konfeera, novi popovi i novi imami! Sadasijske grupe jednog te istog naroda njih ljudi ne treba poučavati jer su primaknuti i priljubiti državi, čija su im greške plod odgoja i izgrađenog oni potpuno ravnopravna djeca. Pi­ ,i mentaliteta, koji se ne može lahko is­ tanje je: kako? gg§g||W 1: " '' ’-vako praviti. Njih treba premjestiti, da se u Dva su pravca, koji ne trpe kom­ V promisa. Jedni misle, a ta se je me­ toda nažalost i praktikovala, da se ta ISHI к ; ( asimilacija može izvesti sredstvom BL sile i upokorenja: kriv metod, koji je kuhuriioeto doveo do tog, da oba elementa L• .Ју :,aši?a može, isbježe od kuće i traže spasa u šumi! . i namazati. ..li nikada i Opće prilike. Preostaje dakle samo drugi metod: se, ako mie sasvim zaRazvitak političkih prilika u zemlji, metod obzira i podjednake lju­ dotjerati da radi i kao a osobito riješenje agrarnog pitanja, bavi, na kojem stoji naš klub i svi T ^stema, ali se od njena zatim nesigurnost za budućnost mogli trezniji poznavaoci tamošnjih zamrše­ možc lražiti, 113 je donih prilika. Ovaj se metod mnogima bi uplivisati kod nas muslimana, da obavlki ono, što obavlja čini nespojiv sa državnim ugledom: 1 se medju našim svijetom porodi opasna i modernijeg simisao iseljivanja. Kogod je pratio čemu tepati onima, Čiji je zaštitnik • ie i sa tim narcT jem. oboren u prašinu; čemu obzir prema : razvitak političkih prilika zadnjih de­ |||||M moći izmijeniti tccenija, znade, da su i mnogo manji ljudima, koji su stajali u suprotnom odiše cijel: sadan i uzroci više puta izazivali pokret za taboru? Tako vele i tako rade. No « i.i/.oca, iseljivanjem, premda su ovakovi po­ glavno je pitanje: Kako uspjevaju? je'i ;а preko аоЛ. i kreti štetni ne samo po pojedince i Ko gleda na rezultat tog rada i nje­ ^JBI^aparat — kao domaći — po nas, koji u zemlji ostajemo, nego gov uspjeh, mora reći, da je minima ­ Ee onim, što treba daše iskorijeni: nosi pečat nekog provincijalizma lan i da ne vodi ni narodnom ni dr­ žavnom dobru. *) Ova je osnova izrađena prije dvije to je vezano na tradiciju, sa kojom A u čemu leži uzrok tog neuspjeha? godine, pa je prema želji pisca izvan tadašnjim prilikama treba odlučno redakcije donosimo bez izmjena. Stvar, jednostrano gledana, i teška i kinu ti. I tamošnji učitelji i tamo­ I i 1 ж И V ■ BMto к I I 1 1 1 | I I , Godina 111. novoj sredini srede i stalože, a na njihovo mjesto odaslati odabrane sile, prvoklasne i stručnom spremom i ši­ rokim narodnim pogledom, koji ne zna za konfesijske razlike i koji je upio, istinski utio, svu velebnost na­ rodne izreke: brat je mio, koje vjere bio, ako bratski radi i postupa. Ja tako shvatam misionerski zadatak činovništva i kulturno-prosvjetnih radnika, o kojem tako toplo i lijepo govore čla­ novi istražne komisije. Još jedan razlog govori za reformu u gornjem pravcu: neuređenost tamo­ šnjih škola i nesavjesnost mnogih uČitelja u vršenju njihove dužnosti. Ja ću za ilustraciju tog stanja da nave­ dem samo jedan primjer. Po kaziva­ nju članova istražne komisije u jed­ nom tamošnjem mjestu postoji škola sa tri nastavnika a jednom učionom tako, da se gospoda učitelji izmjenjuju u nastavi tek svaki — treći dan! Na­ staje sad pitanje: čijom se krivicom dešavaju ovakve anomalije; da li je po srijedi nesavjesno izvješćivanje školskoga nadzornika ili aljkavost re­ ferenta u ministarstvu prosvjete? Bilo jedno ili drugo, bilo oboje zajedno, stoji fakat, da se uzaludno rasipa na­ rodni novac i izigrava jedan vitalni državni interes u tim krajevima. Kad smo već na ovoj nemiloj konstataciji, koju podvrgava kritici čak i jedna »Politika«, ne će biti zgorega, ako is­ taknem, da tamošnji učitelji vrše mno­ ge druge dužnosti, koje nemaju ni­ kakva saveza sa njihovim prosvjetnokulturnim radom. Oni su čak i agra­ rni povjerenici ... Svemu tomu stanju valja radikalno učiniti kraj i prosvjetnu misiju povje­ riti potpuno kvalifikovanim silama, koje — to naročito podvlačim — mo­ raju biti iznad mjesnih zadjevica i tr­ zavica u ovom nekulturnom i zaosta­ lom kraju naše otadžbine. Beograd, 21. sept. Sakib Korkut, Financijsho - ekonomska organizacija. •> i po cijeli islamski svijet, pa čak i po našu državu. Opravdana je dakle bo­ jazan, da bi današnje prilike u zemlji, skopčane s ovako radikalnim promijenama u agrarnim i drugim ekonom­ skim pitanjima, mogle prouzročiti ne samo ekonomsko nazadovanje nas muslimana, nego i izazvati iseljenički pokret u do sada još ne upamćenim razmjerima. Da se predusretne kako eventualnom pokretu za iseljivanjem tako i našem radi riješenja agrarnog pitanja pred­ stojećem ekonomskom oslabljivanju. nužno je stvoriti jednu jaku financijalno-gospodarsku organizaciju, koja bi kako svojim financijalno-gospodarskim radom i organiziranjem, tako i Rlimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu edišnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. • — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. + Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 �Страна 2 Strana s tim skopčanom propagandom u eko­ nomskom pogledu, jedina bila kadra ne samo nas oko sebe okupiti i odr­ žati, nego i naš današnji važni ekonomski položaj još i učvrstiti, te oja­ čati tako, da bi se s nama muslima­ nima bezuvjetno moralo računati. Prije prelaza na samu ovu orga­ nizaciju valja istaknuti još neke okolnosti, Trgovina. Mi muslimani odlikujemo se velikim sposobnostima za trgovce, jer smo od prirode nadareni trgovač­ kim talentom. Ali osim ovih svojih prirodjenih sposobnosti za trgovinu, imaju muslimani-trgovci još i drugih prednosti, koje im olakšavaju konku­ renciju s nemuslimanima-trgovcima, a to su u prvom redu štedljivost, zatim vrlo mali kućni i representacioni troškovi, te jednostavan način života, koji potiču baš iz propisa same vjere. Muslimanu-trgovcu naime nije potrebno trošiti na skupe toalete svoje supruge. ne treba s njom briljirati po balovima i koncertima, ne treba promenirati uz glazbu i korso, nema dakle razioga trošiti niti u luksuzne niti u representacione svrhe, što nemuslimana kon­ kurenta, a osobito početnika, dosta tišti. A uz jednostavan lično i kućni život otpadaju muslimanu-trgovcu još i mnogi blagdani, radi kojih nemusliman-konkurent dosta gubi. Muslimani su se doduše i dosada dosta bavili trgovinom, tako da je trgovina u Bosni i Hercegovini većinom u našim rukama, ali i tu je trgovinu nužno organizirati i postaviti na daleko širu 1 moderniju bazu. Muslimani trgovci n. pr. nisu dosada — osim malih iznimaka — izravno importiraii i exportirali robu, nego su ije kupovali od posrednika, tako da su ovi posrednici, koji su skoro isključivo nemuslimani, veći dio zarade turali u svoj džep. Nužno je dakle dovesti trgovce muslimane u izravnu svezu sa svjetskim tržištima. Industrija. Premda dobri trgovci, nismo dosada mi muslimani sudjelo­ vali pri osnivanju industrije i moder­ nih obrta. Krivi će biti poglavito odnošaji. koji su prije u tom pravcu u bivšoj monarhiji vladali. Medjutim su se ovi odnošaji radi preokreta teme­ ljito promijenili, jer smo se riješili jake konkurencije bivših industrijskih područja bivše monarhije, te postali samostalno carinsko područje. Kako se kod nas industrijajoš u povojima nalazi, ima opravdanih izgleda, da će se in­ dustrija u veliko osnivati, a i od države subvencionirana biti. Treba ba­ citi samo pogled na naše bogatstvo sirovina, ruda, šuma, mineralnih vode i t. d.. koje same nukaju na osnivanje industrije. Tvornice šećera i šećernih fabrikata, koža i kožnih fabrikata, pa­ pira i papirnih fabrikata, šibica, kon­ zervi od voća, mesa, mlijeka i t. d., mliječnih proizvoda, vunenih fabrikata. Број 340 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* I I ; ' , i , I i I | ' ; : | PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). »Vrlo dobro, odgovori odrešito ađutant, »ali mi imamo vrlo malo auto­ mobila i vi ćete morati čekati ovdje u Mešedu pet mjeseci, dok na vas dođe red. a ovako možete za 42 dana biti na željezničkoj pruzi, a zatim ste za četiri dana u Kvetti. U ostalom, vaša volja, izvolite o tome govoriti sa gosp. generalom . Ne znadijah, šta da mu odgovorim. (Jn mirno šeće po sobi, kao da se radi o nečem neznatnom, a ne o 40dnevnoj torturi po pustinjama istočne Perzije. Iza male pauze pristupi k meni i reče mi’ da oni i svoje oficire i voj­ nike otpremaju sa karavanom, samo ako nijesu bolesni. Reče mi, da će sa ' ovom karavanom otputovati tri Evropejca Čeha, koji su pobjegli iz Rusije | i došli k njima u Perziju. Ne znajući, šta da počnem, a držeći se one: ko^a je moliti, nije ga srditi, pristadoh na . njegov predlog i zamolih ga, da me pošalje onamo, gdje su ti Cesi. Na rastanku mi reče, da ću ja kao savez­ nički oficir dobili jednu devu, da mogu jahati, dok će oni Česi ići pješke, jer । su oni bivši austrijski zarobljenici, U jednoj baraci nađoh moje buduće suputnike, s kojima ću toliko i dobra i j ćebeta i užarija, željezarske, drvarske i staklarske struke, gradjevnog mate­ rijala i pokućstva, transportnih sred­ stava, огифа, električnog pribora, tka­ nina i t. d. kemičkih proizvoda, ciglane i mlinovi, tvornice za preradjivanje lana i konoplja i t. d. čekaju na svoj osnutak, jer su njihovi produkti po­ trebni i nama i našim susjedima u blizom Orientu. I tu treba, da se mi muslimani čvrsto prihvatimo rada i to tim prije, što smo mi kao trgovci i bivši zemljo­ posjednici pozvani, da osnivamo indu­ striju, jer samo ona industrija prospe­ rira, koja leži u rukama trgovaca i stručnjaka, a jer postoji opasnost, da se muslimani kao nevješti odmah ne snadju i dospiju u tudjeruke, potrebna je i tu organizacija, koja bi ovo osni­ vanje industrije po muslimanima ru­ kovodila. Obrt. Mali obrt u Bosni i Hercego­ vini koncentrisan je u rukama muslimana-obrtnika, jer je od 43.000 obrt­ nika skoro 50v 0 (20.000) obrtnika muslimana. Medjutim ovi obrtnici ne će u današnjim prilikama moći kon­ kurirati obrtnicima, koji se služe te­ čevinama moderne tehnike. Za to je nužno, da se muslimanske obrtničke radnje preudese prema duhu vremena, pa da se i obrtnici muslimani služe modernom tehnikom u svom poslu. Naprotiv bi bilo potrebno, da se novi obrt muslimanski, koji će se stvarati, osniva samo u onim granama obrta, koje su korisne i s dobrim izgledima za povoljan razvitak u budućnosti, da bi muslimani obrtnici mogli konku­ renciji odoliti. Poljoprivreda. Osobito su brojni muslimani, koji se bave obradjivanjem zemlje, a posebno voćarstvom, tako da su 2 3 cjelokupne produkcije u našim rukama. Da se poljoprivrednici i te­ žaci muslimani uzmognu sačuvati, da svoju zemlju ne dadu iz svojih ruku drugome, potrebno je poraditi u prvom redu, da se osnuju poljoprivredne za­ druge, a zatim da se uzme nekoliko putujućih činovnika, koji će organizi­ rati seljačke zadruge i ljude upućivati u svemu, a posebice u gojenju voćaka, da ljepši i bolji plod donesu, da ne budu muslimani producenti izručeni lihvarima i gulikožama, koji od njih njihove produkte uz bagatelne cijene kupuju, dok im fabrikate uz visoke cijene na vrat natovare. Veći posjedi će usprkos agrarne reforme ostati u velikoj većini u ru­ kama muslimana i tu je nužno doći im u susret, organizirati ih i podupri­ jeti, jer će inače u kratkom roku ovi posedi makinacijama raznih agenata muslimanima iz ruku biti izbijeni. Ovdje bi se dalo udruženjem većih posljednika i boljih težaka osnovati više šećerana i tvornica špirita na za­ družnoj bazi, tako da pojednici imaju veći dio udjeia u svojim rukama, a i zla doživjeti i podnijeti. Jedan bijaše doktor prava, drugi magistar farma­ cije. oba bivši oficiri, a treći stolar, obični vojnik, ali vrlo miran i inteli­ gentan čovjek. Iskreno mi se obradovaše, a isto i ja njima. Slijedeći dan dobismo dozvolu i mi odosmo da pregledamo grad. Česi već ; nekoliko dana borave u Mešedu i čuli ; su od raznih ljudi mnogo najzanim­ ljivijih stvari o ovom gradu. Znati- i željni i sretni, da ćemo moći sve to sada lijepo razgledati, primičemo se gradskim vratima. S nama ide Indus ' vojnik kao konvoj (vojnički stražar). Pred samim gradskim vratima ugle- I dasmo nekoliko derviša. Odjeveni su u neko fanrastičko odijelo, a na gla­ vama imaju visoke crne turbane. Svi , u jedan glas pjevahu neku pjesmu, 1 držeći glavu uzdignutu k nebu i sa zatvorenim očima. Pred njihovim no- i gama ležaše prostrt mali čilim, na koji im prolaznici bacaju novac. Slušasmo | njihovo pjevanje, u kome se osjeća duh nekog religioznog nadahnuća i 1 molitve. Opazih, da se neki i po odi- i jelu sudeći bogatiji i ugledniji Perzi- I janci zaustavljaju i slušaju pjevanje ove skupine derviša, a zatim im daju 1 svoj »kram« ili »gađir« i odlaze dalje ' svojim putem. Mi pođosmo u grad i u jednom iz­ logu ugledasmo razglednice, razne i slike iz perzijske mitologije, a tu među i njima i portret pokojnog crnogorskog kralja Nikole. Knjižaru držaše neki Ermenin i mi tu kupismo nekoliko imaju iza sebe jako zaledje u svojim zavodima, zadrugama i drugim gospo­ darskim organizacijama. Novčani su zavodi jedan od naj­ važnijih faktora današnjeg modernog privrednog života, te su od prijeke potrebe, ne samo za pojedinca ili po­ jedina plemena ili pojedine skupine, nego i za samu državu. Da država bude neovisna o inozemnim bankama i financierima, daje pojedinim svojim bankama povlastice (privilegije), jer samo onaj narod se može razvijati i napredovati, koji je financijalno i ek nomske neovisan. Financijalne i nomske oeovisnosti p novčanih zavoda nema ljaju i kupe velike ka velikim organizacij. nim osobljem i t? industriju, obrt i državna bilanca nč se valuta poboljša. Ona pak držav ono pleme, koje ne zavoda, ovisno je državama ili ple financierima. bez svojih stan i u pocli<J vlastitu inđ stanju saj vine i sv mora sx inozemst: vlastite/ u inoz kav ? čini mora financ: u švojS da, koj financii pove godi ujedno sami svoje produkte najbolje unovčuju obradjujući na svojoj zemlji produkte potrebne za ove tvornice kao repicu, kukuruz, krumpir i t. d. Stočarstvo je i vrlo unosna grana gospodarstva a i u našoj zemlji radi velikih i jeftinih državnih ispaša vrlo pogodno za razvitak, samo bi trebalo uputiti naše muslimane-težake, gospo­ dare i stočare, kako da ga razviju što brže. Ovdje bi se takodjer osnivanjem modernih mljekara i stočarskih za­ druga ljude pobudilo na intenzivniji i moderniji rad. Organizacija. I 1 1 i ! I 1 i 1 ■ I i ј i ! I I 1 ј I Da se okupi, pridignu i sačuvaju Muslimani, potreban je i novac i orga­ nizacija, a za ovu naročito organiza­ tora, koji će je provađati. Usljed provadjanje, agrarne reforme dobiće muslimani velike svote novaca na raspolaganje a dobiće od nas taj novac baš oni elementi, koji nisu vješti baratati s novcem, jer u trgovinu nisu upućeni, a niti u kakav drugi produktivan posao. Bojati se je, da se ovi ljudi neće znati prihvatiti posla, kad taj novac dobiju, a u koliko se koji prihvati, da će nasjesti kojekakvim agentimaf koji će ga krivim informacijama navesti na posao loš, te bi se tako moglo dogoditi, da muslimanski elemenat, koji je u oVoj zemlji bio najbogatiji, postane najsiromašniji. Kako je medjutim danas muslimanski elemenat od svih triju elemenata najjači, čija imovina predstavlja veliku vrijednost, jer ne samo Što posjeduje zemlju, nego posjeduje i kuće, budući da je većinom u gradovima naseljen, to svakako pripada muslimanskom elementu, da u Bosni u pogledu industrije, trgovine i obrta vodi prvu i glavnu riječ. Muslimanski elemenat mora i vodiče Ovu riječ, bude li za vremena provedena njegova financij­ sko-ekonomska organizacija i uspje li toj organizaciji čvrstim vezama oko sebe svijet okupiti. Ovu pak organiza­ ciju ne mogu provesti političke stran­ ke. jer bi iz partajskih razloga pravile neprilika jedna drugoj i pobijale jedna drugu, nego naprotiv ovu organizaciju može provesti samo jedna ustanova, koja stoji van sviju stranaka i u opće van svake politike baveći se isključivo svojim gospodarsko-privrednim radom, a to je jedan veliki novčani zavod I za to je potrebno, da se u Bosne i Hercegovini osnuje jedan veliki nov­ čani zavod za cijelu Kraljevni Srba, Hrvata i Slovenaca pod imenom Jugoslavenska muslimanska centralna banka Kraljevinu SHS. Jedino ova i ovakova ustanova mogla bi predusresti ekonomsko padanje muslimana i provesti ekonomsku organizaciju muslimana na svakom polju, sačuvati ih i održati ih, da ne podlegnu konkurenciji drugih, koji i I : | i I B ma od Turs nije pblaJ razvoj vlasti je uvijek p državama i Turska je n rod treba, , stva i seb''C stupak doD^ se druge d’ zine unutar!' v Turska treba davati nove lc nja svemu j imala vlastiti tog kapitala. Ovo se sv pojedini eleme fesiju, a nar mane u drža’-’ nača. Naši s-j razglednica. U dućanu slučajno bijaše I halve za jeda" njegov sin i on nam ponudi svoju us­ strancima dao za dva. lugu, da nas provede po gradu, po- j se toliko puta osvjedoč kaže nam, šta je zanimljivije i zna­ ski trgovci trguju kao menitije u Mešedu. Sa zahvalnošću I ski jevreji, zahtijevajuć cijenu, a kad se s nj primismo njegovu ponudu i nakon što smo prošli nekoliko ulica i sokaka , onda vam daju za peti^ dođosmo u bezistan, gdje su najveće ' kako su vam malo p! Preko dva sata pregk. radnje i gdje je nagomilano svo bo­ gatstvo ovog grada. Cijeli je bezistan j stan i okolne ulice i pokrit ogromnim i visokim svodom, i pođosmo da pogled tajinstveni »best«. a sastoji se iz dviju pravih i križajuDok smo prolazili^ ćih jedna drugu ulica. Svagdje je ј uzorna čistoća, dućani su razdijeljeni | bližavali se l< bestu,^* Ermenin predaju, koj^J^ danas po esnafima Sad pregledamo cijeli povijeda o bestu i njihovoj gradn, niz dućana, u kojima se prodaju naj­ Ovdje se u Mešedu pred nekoliko ljepši tekinski, čerkeski i perzijski ćilimi. Sad smo opet pred dućanima, u ! tina godina odigrao boj između staša hazreti Husejina i pristaša J kojima prodaju limari raznovrsno po­ hamed alejhisselama. U tor^,-^' suđe, vaze i druge predmete ovog za­ nata. I tako dalje slijede dućani za . poginuo i sam hazreti HusC^j dućanima, trgovina za trgovinom, a . šiije pobijedili. Na mjestu po ulici vrvi sva sila svjetine. Osobiti | paše svoga svetitelja, pu nad njegovim mezarom veličansmiris meda i šećera osjetismo kad se približismo dućanima, gdje se prodaju , grobnicu, a uz nju sagradiše velilp i pripravljaju istočni slatkiši. Na tisuću ; lijepu džamiju. Grad Mešed postat raznih načina i u isto toliko oblika je | ćabom šiija, a ujedno i glavnim mje-4 stom istočne Perzije. Uz grobnicu tu sva sila slatkarija i ja opazih, da se pred ovim dućanima najviše za- ) hazreti Husejina sagradiše još jednu ustavlja mlađi svijet i djeca, i mi ku- ' i tu zakopaše zvijezdu Perzije, slav­ nog i znamenitog pjesnika Firdusiju. pismo halve i rahatlokuma. Tu se Nad njihovim grobovima podigoše viY osvjedočismo, da Perzijanci trguju is­ točnim načinom i po metodi, samo na | soke kule, čije kubbe pokriše suhinf zlatom. istoku uobičajenoj. Mi naime kupismo (Nastavić© se). za dva krana halve, a jedan Perzijanac malo kasnije za jedan kran. I mi , vidjesmo, da trgovac daje ovom svom sugrađaninu dva puta više te iste ; ŠiRITE „PRAVDU �Број naše vlade, mi ćemo se brzo uvjc< riti, da kod nje ovaj egoistički mo* tiv gotovo prevladava. I dok to ima smisla i razloga za prve godine nas Šeg državnog života, kad nam uis­ tinu Fali dosta stručnih činovnika, dotle postoji za budućnost jedna direktno opasnost, da ću nam to* liku visoke škole izliferovati masu inteligencije, da će nastati tolika hiperprodukcija, tc ćemo dobiti in* teligentni proletarijat. i dok je ta pogreška nastala nc toliko krivnjom same inteligencije, dotle ima jedna druga ogromna po* greška, kojoj je ponajviše kriva sa* ma inteligencija. Naime ona se je i svojim životom i mislima i osje* ćajhna u tolikoj mjeri udaljila od naroda, iz koga je nikla, da gotovo nikako i nc postoje veze između nje i naroda. To se odalcćivanjc naročito osjeća kod muslimanske inteligencije. Mi smo odmah rekli, da k r i v* n j a leži na inteligenciji ponajviše, a to će reći, da je ima i na dru? gim faktorima. Tu je u prvom redu sam karakter i da tako rečemo iz* vor obrazovanosti. Dok je u najno* vije doba naš narod spadao pod sferu istočne kulture, dotle jc og* romna većina naše mlade inteli­ gencije obrazovana u duhu i iz vrela zapadne kulture. Odatle i po* tječe velika poteškoća za našu in* tcligenciju. đa nađe zgodnu sredi* nit, zgodan način, kako će se izgla* diti te ogromne razlike u odgoju i kulturi. Zapadna je kultura kod in* I tcligenciju stvorila nesamo clruk* i čije navike i običaje, nego je pre* i okrenula stubokom i najopćenitije 1 nazore o životu i svijetu. I koliko- , god se to pitanje pričinjalo neznat* i nim. ono je ipak tako važno i tako i presudno za naš cjelokupni razvoj, da se mi svaki čas i na svakom ko* raku o njeg spotičemo. Stoga naj* veću pogrešku čine oni. koji poput noja turaju glavu u pijesak pred ovim faktom. Konzervativnost širokih slojeva muslimanskog dijela naroda još je uvijek toliko jako, da ne da, da se ti slojevi slijepo povedu za inteli* gencijom. Inteligencija je pak zadojena drugim idealima i drugim shvaća* njem, za koje nc može naći ražu* mijevanja među širokim slojevima, a koji ih sc opet nc može odreći, te jc tako silom prilika dobra većina postala izolovana. kao repa bez ko* rijena. Tako kod nas postoji spor izme đu inteligencije i narodnih masa. Moramo napamenuti. da nas ko nc bi krivo razumio, da se ovo ni* kako se nc smije uzeti generalno na svu inteligenciju, nego samo za je­ dan dio, jer je jedan dobar dio već davno uvidio tu pogrešku i putem kompromisa našao platformu za rad u narodu i sa narodom. Ko je promatrao rad i onog dru* gog dijela inteligencije, koji neće kompromisa, mogao je jasno vi­ djeti i kod njih znake uviđanja, da se moraju prikučiti narodu, ako hoće da uspješno djeluju među njim. Mi ćemo ovdje navesti samo nekoliko dokaza za to. Kad se je odmah nakon oslobođenja osnova* la u Sarajevu »Rađena«, u kojoj jc ! bio i lijep broj muslimanske inte* i morale bi ići za tim, da cjelokupni ligencije. mnogi su odmah uvidjeli, da sc pod ovako općom firmom ne razvoj harmonički. skladno tuce, to će reći, da su pojedini dijelovi može polučiti nikakav uspjeh, pa ne isprsuju previše naprijed, a da I su stoga bili prisiljeni, da osnuju m ušli m a n s k u »Radenu« za i drugi ne zaostaju previše natrag. Međutim ako pogledamo naš do । rad među muslimanima. Kasnije, । sadašnji prosvjetni razvitak, mi kad se je osnovala demokratska I ćemo zapaziti odmah na prvi po gled jednu abnormalnost: dok su ogromne mase naroda ostale i bez najelementarni je prosvjete, dok njima šta više ni danas nije dana Među drugim pitanjima, koja su na­ ni mogućnost, da je stiču, dotle su stala ostvarenjem naše nacionalne dr­ pojedinci postigli takav stepen o* žave, a čije je brzo riješenje bilo od brazovanosti, da se u mnogoćem velikoga ut'caja u našem daljnem go­ mogu mirne đu$£ mjeriti s inteli* gencijom najprosvjeucnijih naroda. spodarskom životu - bilo je i valut­ no pitanje. Ovomu se pitanju na ža­ Mi znademo, đa svaku vladu pri lost nije pravovremeno posvećivalo ni otvaranju škola i uopće pri širenju toliko pažnje, koliko se posvećivalo obrazovanosti vode pored opće Inu puno manje važnim pitanjima, bar s manih i socijalnih također i ego* istični motivi, t. j. svaka vlada na­ one sirane, s koje bi morala da usli­ stoji, da stvori toliki broj obrazom jedi i s koje bi imalo ujecaja. U koli­ vanih pojedinaca, da može iz njih ko su po koji put i pravljeni pokušaji, nesmetano popunjavati činovnički ostali su skoro svaki put neriješeni i nedovršeni Da je to tako, najbolje kader. Ako dublje promotrimo rad resima, dočim da Ondje ima musli­ manski zavod ili da imademo veliki muslimanski zavod, koji bi mogao po­ kriti potrebe cijele zemlje i rasplesti mrežu svojih filijala po cijeloj zemlji, ne bi se to moglo dogoditi, jer bi ovakav izbornik-musliman, na kojeg se od jednog inovjernog zavoda čini ! presija, došao svom zavodu i rekao | kako stvar stoji, pa bi mu se lahko pomoglo. Naši su dakle savjernici po ; provinciji radi naše slabe ekonomske organizacije prepušteni na milost i ne milost uplivima, koji dolaze sa пеmuslimanske strane i koji mogu nama biti na našu štetu. Mnogo je za to i u političkom pogledu nužnija ekonom­ Bk • ska organizacija i od same političke, B jer politička organizacija bez ekonom­ ske nema vrijednosti ili barem ne do­ lazi do potpune vrijednosti. B Jugoslavenska Muslimanska Orga­ В^ nizacija morala bi s toga raditi na I Bt 1 • ■"1 ;! 1 ■ 1 i' tome, da stvori jedan veliki novčani zavod, a kako već postoji »Musliman­ ska Centralna banka«, to ne bi even­ tualno niti trebalo stvarati novog za нг voda, nego bi se mogao ovaj već postojeći preuzeti i reorganizirati. J. M. 0. dobila je sada Vakuf u svoje ruke, a kako je Vakuf glavni dioničar, B a osim toga većina dioničara članovi su J. M. 0. to bi bilo vrlo lahko pre■ В dobiti »Muslimansku Centralnu banku«. “ Bl Ako ipak J M. 0. neće da preuzima »Muslimansku Centralnu banku«, onda >da neka osnuje jedan novi veliki zavod, koji bi se eventualno kasnije mogao ujediniti sa »Muslimanskom Central­ nom bankom«, te bi na taj način predstavljao jedan lijep kapital. BL Ovaj zavod mogao bi sebi potražiti zaleđe u sebi srodnim zavodima, koji rade po prilici s istom klfentelom, a uživaju svjetski glas i uoliv kao što ih se može lako u Engleskoj ili Americi naći, a ujedno bi mogao i otva. bf rati odmah filijale i po Makedoniji, te .№ Turskoj. Osnutkom ovogo zavoda ne bi mi ■ВВ- ■ r ' ‘ imali nakanu dijeliti se od naše braće 9 katolika i pravoslavnih, a ne bi nam uplivima i [u se ta nakana nikako mogla pripisivati V za to, što bi mi svom zavodu dali muslimansko ime, budući da se i na­ ša braća katolici i pravoslavni — premda smo jedan narod — organi­ zmu svaki pod svojim imenom i na koji idu za svoj način. Mi se moramo organizovati na ovaj način i na ovoj bazi, jer imademo ■■ В^ - ■ opravdane nade, da ćemo na ovaj na­ оо provinciji čin uliti povjerenje u mnogog našeg ^Lirani i n-mamo konservativnijeg muslimana, da nam ' služe kao uposvoj novac, svoje veliko blago, koje da su izbori za sada mrtvo i neupotrebljeno po san­ “a u žepačkom koducima leži, povjeri, dočim je sigurno, m tamo nemaju svog da ga on inače jednoj drugoj ustanovi pa i nikakove ekonomne bi nikada povjerio. [e, te su potpuno ovisni trna, koje mogu na njih Kada bi mi jednoć naš kapital ovako organizirali i dostigli našu braću IBr i7y°«^u uPravnic| ne c ziskih institucija katolike i pravoslavne u tom pogledu, jlti na svoje duž- onda bi lahko poradili na tome, da ’ut Prlb^ • da glasuju se svi ti zavodi u jedan veliki zavod ■žak, naročita * prijetnju, ujedine, jer bi i bolja braća bili, kad j ras. bi nam se jednoć kese pomiješale, F tom dijelu puaik musli. samo treba da smo svi pravi brat je­ ■like popravke. pr „џМа dan drugome, jer »Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare pro­ daju«. ■ta ne zantje’ Brtve, jer je Љ ■den i ne ost#« •• • ■ rade i napinju se iz petnih žila, da svaka narodnost što više svoje suplemenjake, pa Čak i svaka vjera svoje savjernike na ekonomskom polju pridigne i osigura, i što jače organizira, Svaki dan možemo čitati u novinama, kako se u našoj državi dnevno osni­ vaju velika poduzeća, provadjaju ve­ like povišice kapitala kod postojećih poduzeća, osnivaju nove tvornice i preuzimaju već postojeće od drugih državljama stranih država osnovane. IteJ’a ipak premda se industrija tako dnevno organizuje u našoj I ' i ! I j ' В^. м :s ■ в к .в ■ к BF BF к P *, . в в hlЛшо.obodj Ц kraj1 a. Ig jpćim svom inte- ■MLigencija i narod I ||||l| н в в g B в ■ в ■ В^11 ■ 1 ‘ •1 ■ ■ '» V 1 »kili slojeva naru ^Ontaliji. gdje prvi mogu da uđo Bnj&vaju i naj rafiniranijim kultur* niin zahtjevima, dok drugi žive za* pušteno i u potpunoj tami, sjetimo su napokon i svih industrijskih dr žava, gdje su razlike između kapi* talista i radničkih slojeva tako vclike, da se uopće mirnim i normah nih putom ne mogu ni približno dovesti u sklad, pa ćemo se odmah uvjeriti u istinitost gornje tvrdnju. I država kao najsavršeniji oblik društva i svi slojevi i struje u njoj stranka »Budućnost« sc izdvaja kao posebni m u s 1 i m a n s k i list, a pred izbore pokreće se »M u s I i* m unski l'cžak« i osniva Mu* s I i in a n s k a težačka stranka. Nu najočitiji dokaz za to uviđanje dao nam ju jedan od najnaprednijih i najinteligentnijih muslimana, kad je obrazložio isto tako naprednu, inteligentnu i usto vrlo agilnu mir slirnanu. da ne može biti biran u »Gajrctov« odbor jer nosi š e š i r. Molimo, da nas niko krivo ne ra* žurnije. Iznošenjem ovoga mi niti želimo koga osuđivati niti želimo za sc izbijali kakav politički kapi# tal. Mi samo to konstatujemo, kao dobar znak popravka, komu se kao patriote, kojima jc više stalo do uspjeha ideje nego do forme i na* čina, kako se do njena ostvarenja dolazi, od srca veselimo. Skogagod stanovišta posmatrala naša inteligencija muslimanski dio naroda, ona mu je dužna pomoći. Polazi li s isključivo humanog sta* novišta, ona jc dužna svome bratu, kao dijelu ljudske zajednice po* moći da se pridigne: polazi li s na* cionalnog gledišta, isto ga je tako dužna podupirati kao dio narodne zajednice, kojidoduše nije još pot* puno svijestan toga zajedništva, ali ga treba podignuti na taj stepen razvoja, da može doći do tc svijesti; polazi li sa stanovišta koga kultur* nog ili političkog smjera, mora ga isto tako pomoći, da može shvatiti opravdanost i korist toga pravca. Jednom riječi, za izolovanje inte* ligencije od naroda nema nikakva, apsolutno nikakova opravdanja. Neshvaćanje i skepsa, kojom naš narod redovito prati početak sva* kog podhvata i svakog rada, ne mo* Žc biti za to isprika, kao ni to što ч on brzo ne zagri’ava za nešto. Ircba poznavati dušu naroda. Ne znamo tačno, a kako u zabitnom se* ocetu pišemo ove retke ne možemo to ni kontrolirati, ali nam se sve čini da Tolstoj u svom »Uskrsnu* ću« na jednom mjestu veli po pri* lici ovo: Od naroda, za koji radi' mo i za koji sve žrtvujemo- nc mo* Žemo tražiti, da se zagrije za naš rad i da nas u njem podupire sve dotle, dok ga ne dovedemo na ta* kav stupanj razvoja, kakav mi Že­ limo i kakav će mu omogućiti, da se osvjedoči o potrebi i koristi toga radaS time inteligencija naša treba da bude na čistu, pa je odmah i kompromis lagan, a i mnoga ražo* čaranja uklonjena. Uvidi li to ona i počne li odmah prema tome od* ređivati svoj smjer rada, uspjeh je siguran. Naš je svijet pokazao og* romnu požrtvovnost i volju u radu za našu političku organizaciju, on će jc pokazati i u svima drugim smjerovima rada. Treba ga samo razumjeti, pa će se odmah moći i sporazumjeti. Л da i kog širokih slojeva na* • oda prevladava uvjerenje o og* nimnoj šteti, što lijepi broj inteli* gcncijc stoji po strani, možemo se na svakom koraku osvjedočiti. Agresivni istup nekolicine inteli* genata odmah nakon oslobođenja izazvao je prirodnu reakciju kod naroda, ali danas ju to sve iščezlo. Rad oko »Gajreta«, koji vodi go* tovo isključivo liberalna inteligen* čija, a koji pomažu i najširi slojevi naroda i ako ne u dovoljnoj mje* ri. najbolje dokazuje, da se ipak (lađe naći zlatna sredina kao plah forma za rad sviju. Promislimo o ovome i pohitajmo na posao, dok ima vremena! Naša valuta. "'Ш I Страпа 3 Strana „ПРАВДА" - „PAVDA" 340 Broj i ■ i I ' ; , I nam svjedoči činjenica, da smo mi bili skoro jedini od t zv. »nasljednih dr­ žava«, koji smo morali najdulje sno­ sili sve posljedice nespretnog eksperimentisanja žigovanja i prebiljegovanja, te koji skoro sve do danas u je­ dinstvenoj našoj državi — imamo dvovrsno novčano područje. Ovakim načinom vođena naša finansijska politika — morala je ići poste­ penom devalviraniu naše novčanice i ako za to nije bilo uzroka. Tako smo srljali današnjem katastrofalnom padu i tek se sada uviđaju loše posljedice �na inozemnom novčanom tržištu po­ digla vrijednost mađarske krune za i trostruko, štampanje nota moglo bi se i u iznimnim slučajevima sa ograničei nom sumom dozvoliti i to samo onda, i kada bi to bilo isključivo upotrebljeno , u investicione svrhe dakle u jednu i produktivnu potrošnju. Kod nas međutim ne stoji stvar ta­ ko, jer sudeći po novinskim izvodima I najavljenoga budžeta imamo mi I vrlo malo takovih produktivnih trošnji. Svemu ovom pridolazi još nesavesna špekulacija domaćih i stranih špekuianata Domaći špekulanti kupuju u velikoj mjeri t. zv. zdravu valutu i I zlato i kriomčare je za inozemstvo i i na taj način oduzimaju mogućnost uz povoljne uvjčte pokrivanja potreba do, maćim solidnim trgovcima u svrhu nai bave potrebnih uvoznih artikala. Izno| som strane valute iz vlastite države ispražnjuje se vlastito tržište valuta, a , istodobno sile se domaći trgovci na 1 kupnju na stranim iržištima, što vodi novčanoj potražnji strane valute, i po­ nudi domaće novčanice, a ovo je od I lošeg ubeaja na domaću novčanicu. Strani špekulanti kupuju kod nas preko svojih t. zv. poslovnih prijatelja i zdravu valutu, koristeći se pc voljnim diferencijama u tečaju i na taj način j forsiraju potražnju strane valute, što je na štetu domaće novčanice. Za ova , kovim spekulacijama prikrivaju se ' često puta i politički momenti želeći na taj način oboriti vrijednost do­ maće novčanice i na taj način provoI cicati socijalne trzavice. Po svemu ovom sudeći mi u do­ gledno vrijeme nećemo kraj svih pod­ uzetih mjera moći računati na kakovo osobito jačanje naše valute i budimo zadovoljni ako onemogućimo daljnji pad i ako ju popravimo na nedavnu visinu. Da bi se ovo omogućilo, potrebno je u prvom redu obustaviti štampanje banknota, nastojati ako ne postignuti budžetnu ravnotežnost a ono bar srna njiti deficit u jednu naravnu propor­ ciju, povećati i o mogućih redovan izvoz, zabraniti uvoz svih nepotrebnih artikala i povećati produktivnost. Pooštreni nadzor nad poslovanjem sa valutama i koncentracije trgovine s njima na što manji broj banaka imaće uspjeha, ako se još pored toga postig­ ne notiranje naše novčanice na stra­ nim burzama. Istodobno imalo bi do­ sta ujecaja na popravak naše novča­ nice, ako bi se na stranim burzama poslužila i vlastitim agentima, koji bi eventualno u izvjesnim momentima za državni račun poslužili t zv. bur: zovnim trikovima i na taj način para­ lizirali akciju stranih spekulanata. A. h učinjenih propusta i nastoji se svim sredstvima onemogućiti daljnji pad na­ še novčanice, kad već nije moguće po­ dignuli vrijednost njenu. Po ujedinjenju bili su kod nas vrlo povoljni uvjeti povećanja uporabne i prometne vrijednosti kako dinarske lako i jugoslavenske krunske novča­ nice. S jedne strane prirodno bogat­ stvo samih zemalja, a s druge strane politički uspjesi Kraljevine Srbije kao pobjednice u evropskom ratu - tre­ bali su biti iskorišćeni. Pogotovo ovim potonjim mogli smo uspješno podignuti vrijednost dinarske novčanice, a to tim više, što je danas bjelodano, da veliku vrijednost antantinih novčanica ne daju samo zlatni Mokovi i uvećana produktivna aktiv­ nost nego također i zgodno ’ poli­ tičko iskorištavanje pobjedničkog po­ ložaja. Međutim mi ne samo, da se time nijesmo znali koristiti, nego je još i naša komisijska politika i unutar dr­ žavnih granica Činila grješke i tako makar i nesvjesno uništavala vrijedosl naše novčanice. Nekoliko nave­ denih zapažanja dovoljni su. da se o tome uvjerimo. Učinjena razmjera krunskih novča­ nica za dinarske u relaciji 4:1 od strane države oborila je vrijednost naše novčanice, jer ju je sama vlast legitimirala kao bezvrijednu. Oduzimanjem 20", pri markiranju novčanica utjecalo je vrlo nepovolj­ no ni široke slojeve, jer se je lime gubila vjera u snagu države, što je opet imalo za pošljedicu prikrivanje i poskupljenje zlatne monote. Unutrašnje političko stanje, koje je partijskim borbama apsoibovalo sve raspoložive energije, odvratilo nas je od stvaranja jače produktivne aktiv­ nost;. Na taj način smo povećavali uvoz i onih artikala, kojih nijesmo ni trebali, a s druge strane nijesmo bili u stanju preurediti za izvoz ni onih dobara, kojim naša zemlja obiluje. Ti­ me smo uvećavali pasivnost naše i onako pasivne trgovinske bilance, što • također išlo na štetu naše novčanice Pored ovoga oteščavala je izvoz­ ne poslove loša saobraćajna i carin­ ska politika. Jedan od najglavnijih uzroka padu naše novčanice jest u lošem vođenju državnog gospodarstva, a naročito u budžetu, koji svršava sa ogromnim deficitom, te za čije se pokriće redov­ no uzimaju pozajmice kod emisione banke. Ovim načinom uvećava se inuucija banknota, a od kakvog je to ulicaja na vrijednost novcima — naj­ bolje se je vidjelo, kod Njemačke Aurtr :e i Mađarske. Ova potonja nedav­ no je obustavila štampanje nota i po­ stigla je, da se je u kratkom vremenu U eri pokrštavanja muslimana. Svima nam je još u živoj uspome­ ni ona silna ogorčenost bosansko-hercegovačkih muslimana, kad je Štadler po uputama Rima pokrstio nekoliko muslimanske dječice, te po kojeg Ci­ ganina. Šerif je zašao u narod s ogor­ čenim protestom proti tih pokrštenja narod mu je dao povjerenje najviše radi ovg. Naše je novinstvo ustalo najodlučnije protiv toga, a »Musavat« pisao je u tom smislu ratoborne član­ ke, koji su bili većim dijelom zaplije­ njeni. Stijepo Kobasica u »Srpskoj Riječi« proslavio se je pišući protestne članke protiv Štadlera i vlade. Dapače tada »Srpska Riječ« pretekla i »Musavat u protestima donoseći klišeje i fotografije Štadlerovih pisama. Mislili smo, da su ove nemile pojave Štadlerovom smrću kod nas skinute s dne­ vnog reda; nadali smo se, da živimo u danima vjerske snošljivosti, ali na žalost mi smo muslimani još uvijek izvrgnuti križarskim vojnama. Mjesto rimskog štadlera dobili smo pravo slavnog Štadlera, ali tim opasnijeg i podmuklijeg. Nije mi namjera, da o ovoj stvari pišem onako žestoko, kako bi morao kao musliman, nije mi namjera, da samu stvar u detalje raspravim, nego hoću samo mirno i hladno da копstaiujem fakta. Nije badava na lanj­ skoj proslavi Vidovdana, šio je dapače i u službenom Narodnom Jedinstvu« bila objavljena, valjda da se sačuva potomstvu blesavluk naše tadanje Врој 340 Bro) „ПРАРДА* — .PRAVDA’ Страна 4 Strana ! * : i i I ! i I i ■ ; i I . I i j ■ ! i I ; i . । ; ј I ! | ; i I ■ I i i i ■ i i ' i j I i 1 vlasti, govorio profesor Bogoslovije, i sad se ne sjećam, kako mu je ime, I da je pravoslavna vjera narodna vjera, I da je pravoslavna crkva narodna crkva i da je tako postalo naravnim, što je pravoslavno, to je i srpsko, odnosno, što je srpsko, da je pravoslavno, te da nije daleko vrijeme, da će i zalu­ tala djeca primiti jedino spasavajuću »narodnu« vjeru u državi Srba. Hrvata i Slovenaca-pravoslavlje. Kad je ovako jedan profesor na službenoj proslavi, u kojoj su učestvovale sve vjere, mo­ gao govoriti, šta li onda on radi, kad dobije fursat^ šta li rade onda drugi pravoslavni Štadleri? Eto u tešanjskom kotaru odmah prilikom prevrata da u seljaci subaši Danijalaginice Ibrišagića, tada zvanom Salkiću Salki, čardak i beglučku ze- ■ miju oko čardaka u selu Pojeznoj pod uvjetom, da prijeđe na pravoslavlje. Čovjek bio subaša i sad najedamput vidio se bez kruha, a ovamo rnu se daje imetak, pa zbilja prelazi na pravoslavlje i sad nije više Salkić Salko sin Ahn, nego Je Dušan Savić sin Alin. Koliko je učešća u tom imao pop pojeŽnjanski, na žalost nismo mo- ' I gli saznati. Iza ovog slijedi drugi slučaj. Žandar ј Ramiz Mujić bio je dodijeljen u Ma I kedoniju i Crnu Goru na službovanje | i vidjevši, da ne može napredovati 1 kao musliman, vidjevši, kako je i on sam morao u Makedoniji i Crnoj Gori i progoniti muslimane, odluči preći na i pravoslavlje, jer je vidio,da je ta vjera kvalifikacija i garancija za brzi avanzman. Još se je tu uplela i jedna Crnogorka, a i pop Savo llić umiješao svoje prste, ie na 18. 0. mj. slavila je pravoslavna crkva veliko slavlje, krstio je muslimana radikal pop Savo llić uz asistenciju drugog popa radikala Steve Dušaniča iz Pribinića, a da ni demokratski popovi ne zaostanu za radikalskim popovima u službi crkve i kršćanske vjerske snošljivosti, doletio je i pop Košta Angjelić iz Gojakovca, da i on svojom prisutnoŠću uveliča »sveti čin« pokrštenja. Interesantno je, da se ova sva tri popa prave velikim prijateljima muslimana, a ovamo uz veliko slavlje krste muslimana i od Ramiza Mujića prave sada Miroslava Vujića. Pitam tu gg., kako bi njima bilo, da mi pođe­ mo cd Miroslava praviti Ramiza? Bili oni bili mirni, kao što su bili taj dan muslimani grada Tešrja? Da ne bude i ta dva slučaja malo majci crkvi, pobrinula su se ova tri popa, da privedu i novu dušu u krilo pravoslavlja nekog Ahmetovića Sulejmana iz Prijedora, sada zapirača u Tesliću. Ja rabi, kako li su mu mjesto visokog željezničkog činovnika obećali, kad su žandaru obećali, da će postati narednik i tako se moći vjenčati, pa su si­ gurno i ovom nešto morali obećati. Eto ta tri primjera, a ima ih u Bosni sigurno više, najbolje orisavaju, kakve su kod nas prilike. Jednom se daje tuda zgrada i zemlja, da promjeni svoju vjeru i vlast to odobrava, Pitamo nadležne, je su li voljni oduzeti čardak i zemljište iz otmičarskih ruku i povratiti ga sopstveniku? Ako nijesu nadležni voljni to učiniti, onda će sami muslimani svoju reći u tome pogledu. Za drugi slučaj pitam gosp. Ministra Vojnog i Unutrašnjih djela, jesu li voljni sada zvanog Miroslava Vujića. žandarma u l'ešnju, iz službe otpustiti, jer ko svoju vjeru promjeni, taj ne može ni vjeran biti u službi. Ovim je činom prekršeno i jasno slovo zakona, koji veli, da se žandarm ne smije oženiti, dok ne postigne ćin narednika. Čujemo, da su pravoslavna bratija ovom Novici obećali ishoditi unapređenje za narednika. Ali iz fakta, da se je on oženio prije nego je postao narednik, jasno je njegovo kršenje zakona i mi tražimo, da se preko tog slučaja ne prijeđe mirno. Ovi slučajevi ne bi bili tako jaki, kad bi oni bili usamljene pojave. Ali oni to nisu. Oni su karika u lancu sistematskog kristijaniziranja. Sjetimo se samo govora potpukovnika Kušakovića na UskrN u Banjoj Luci, za koji ministar vojni još ni danas nije dao odgovora nar. poslaniku Ajanoviću, za što ga je ovaj i usmeno i pismeno nekoliko puta urgirao. Sjeti­ mo se slučaja pokrštenja lanjske godine u državnom sirotištu itd. Neka nas niko krivo ne razumije, Mi niti hoćemo a niti možemo zaprijeČiti prelaženje iz jedne vjere u drugu, Ali ovdje se radi ponajviše o službenim organima i ustanovama koje vrše pokrštavanje i mi to nećemo i ne smijemo da gledamo mirne duše. Hidajet. Naši dopisi. Mostar, 25. sep. 1921. Na temelju osude okruŽ kao prizivnog suda u Mostaru, a u smislu nove beglučke uredbe od 12 V. 1921., kojom je poništena zloglasna Srškićeva ure­ dba o zaštiti uzurpatora, kotar, sud u Mostaru na 2. o. mj. deložirao je Ristu Kajgu sa posjeda Saliha i Alage Hasanagića u Hodbini, što su ga Risto i sinovi mu odmah poslije oslobođe­ nja nasilnim putem oteli Braći Hasanagićima. Prigodom deložacije bilo se sakupilo veliko mnoštvo seljana s na­ mjerom, da ddožiranje zapriječe. Ener­ gičnom držanju sudskog izaslanika i oružničke patrole imade sa zahvaliti, da je deložacija nesmetano provedena. Ovogodišnji plod ovoga zemljišta stavljen je pod zapljenu, jer pripada vlasnicima zemlje. Usprkos tomu uzurpatori su u razdoblju od 2. 12. ov. mj. sav preostali plod csim grožđa i voća pokrali. Ali po zemljoradničkim agitatorima Risti Pičeti i Dušanu Papiću nahuškani seljaci nijesu nikako mogli shvatiti, da bi zakon mogao dati pravo jedno­ me muslimanu, jer su oni kroz ove tri godine odgojeni u tom duhu, da stoje iznad zakona, te se bili orgazirali, da Hasanagićima zapriječe berbu grožđa u vinogradima, što se na re­ čenom zemljištu nalaze. Doznavši Hasanagiči pravovremeno za njihovu nakanu, o kojoj su ga obavijestili l.azo Lučić, glavar iz. Hodbine i Vaso Laketić, koji je pred Čamilom i Osmanagom Ramićem rekao, da Hasanagići neće bez velikoga jada grožđa obrali.j zatražili su oružmčku asistenciju, im ;e i data. fl I fl в д | pao. Svi оИ ■ agić pГ si . < - -: i Л лВ Varcar Kod nas se je desio slučaj dne sati na večer. Udje Čavka, krojač i druB| Čavka udarili bez ika. s na nasci lu^icnoL «l.i llu-ciiD.i /јсп). K.i kojom je .i - ko I> a . ■ ■ a ■ u <!., ™ za ikoje • nosi ib< n malo , , ta -■'•r^. (> . preg i U:ce i redo*.. u jr n.)OglcG ■ do zakljuuk:' ’ . , ■ samo zato, rac, a žrtva . bestu^ . fona navešč.du’ uanas Skoro je ?stu 1 n) -OVOJ gradj sliman Osin 5edu Pred nekoliko •Jostioni, boJ »zmeđu M našto ih je ('sejina i pristaša vada, na konci™- u tomzčm « koji je kavdu z;^1 Husrvati 4« stran jun i zatvoiAl65^ bvVe Pavo Čavka) uwJeUa> peta nar* ren ie Hnžbie i veličans г ’diše velne ; dana. Za ovaj slučaj bi mu... Posta^ smjesta zatvoren, oružje bi mTJ^- 1 oduzelo i radi nedozvoljenog n< 4 Šenja politički kažnjen i radi teške tjelesne ozlede hio bi sudski pro­ gonjen. Mi dolazimo do još jednog za^ sljučka, da je uzrok ovom nejedna kom i pristranom uredovan ju naših političkih i sudskih vlasti u tom. Šio su ori’ani tih, vlasti sve s ruda г katoličke vjere. Mi molimo više vlasti, da posvete više pažnje na šem kotaru. gl �CipaHa 5 Strana — »KRAVUA’ Б^ој 340 Broj I kad se unatoč toga izlazi s tvrdnjom, da između tzv. grupe dra Spahe i iz­ među dra DŽ Kulenovića »nema ni­ kakvih nesuglasica«, onda se ta drs­ kost nc može drukčije razumjeti, nego Kad je kmet musliman, a aga kao avaranje našega svijeta i zavo­ pravoslavni. (Ili kako nekvalifiko- đenje u bludnju. vani sreski načelnik, a bivši raču­ Nu ta drskost prelazi već u prostanarski asistent Krstić rješava ag­ štvo, u nitkovluko, kad se jedno šu­ rarne sporove?) Mi smo već neko­ plje blebetalo drzne da ustvrdi za tzv. liko puta pisali o ovom dahiji i nje- i grupu dra Spahe, da je »i z i g r a n a govom proganjanju muslimana. Ali o i prevarena od grupe dra Karameovom, o čem danas govorimo, nadma­ hmedovića«. Kolikogod nastojimo, da šio je Krstić i sama sebe. U Vlaseni- se održimo na visini razboritih i hla■taLima muslimanska kmetovska dnih ljudi, mi nemožemo da ostanemo ' Vlasništvo polovice dovoljno hladnokrvni prema ovakoВ^У^Вк "‘i!'(;i kupio vom preuzetnom derištu, koje sebi uzu-rpira pravo, da grupi narodnih poslaniko, među kojima ima i 9 akademski naobrazovanih ljudi, dadne pljusku u lice, tvrdeći, da su se dali odredaba agra- prevariti i izigrati. Da li je bio izdajnički rad dra Karamehmedovića i Korkuta, 0 tome će zemaljska skupština reći svoju, ali već unaprijed uvjeravamo svakoga, da zlikovačkim napadajima na vodstvo ■L organizacije i pojedine njegove članove neće ta derišta postići, što žele. Grčko-turski rat. Bilješke. K - |кв II B Ko stradava? »Srpska Riječ« trubi, da u Sandžaku i južnoj Srbiji strada­ vaju više pravoslavni nego muslimani. Neka joj na to odgovori »Balkan« od Mrl В’ ' j j । j i mo ovo : K. Mitro vic a, 19. septembra. — I Noću između 14. i 15. ov. mj. jedna ! grupa odmetnika od dvadeset ljudi Ra oteli su Šabanu Smailuiz Brotia sreza Dreničkog jednog konja, jednu kobilu i ostalu stoku pa iste otjerali u pravcu sreza Istočkog. Tu istu noć takode deset odmetnika , Kraljevo zdravlje. Posljednih se ušli su u kuću Sadri Jetuleiz dana i u našoj i u stranoj štampi Bošnjaka, opljačkali ga, pa se potom javljalo, da se je zdravlje kralja Alek­ u nepoznatom pravcu izgubili sandra pogoršalo. Francuski i Tali­ Vlasti su naredile potjeru za ovom janski listovi govorili su o ponovnom bandom odmetnika, ali je potjera pogoršanju kraljeva zdravlja, i napo­ ostala bez uspjeha, jer su odmetnici menuli, da je to pogoršanje po saop­ zaturili svoj trag i izgubili se neznano ćenju našeg poslanstva u Parizu nas­ ИГр^’ đinih gdje. Sutra ćemo objaviti naknadni tupilo uslijed lake prehlade, ali da njihova izvještaj. nije opasno i da se je kralj već pridi■ ije musli- 1 gao iz postelje. Povodom tih uzne­ Požar u Plevlju. — Prekjuče je Kaga ili semirujućih vijesti, naša je vlada brzoRP^emo da do temelja izgorjela kuća A d e m a ’«vP9 upitala dra Dragutina Jankovića, Smajlovića. Uzrok paljevini je neFćost i slične rL pOspat Istraga se vpdi, ministra dvora, rizu kod kralja, te je dobila od njega Ubijeri hajduk. — Ucijenjeni Ra Pravda.' odgovor, da se kralf Aleksandar po­ hajduk Aleksa Antić iz Debelja ^^ria našu lako oporavlja i da njegovo zdravlje sreza Novo-varoškog ubijen je 1 5. ov nije u opasnosti ni od kakve nove mj. U srezu Zlatiborskom. od strane komplikacije ni oboljenja. žandarma Iz sreza. Dakle: Sve žrtve pljačke muslimani, SJEDNICA CENTR ODBORA J. a jedan hajduk ubijen i taj pravo­ M. O. Kako nas predsjednik naše slavni. ■ Z1 nоmе , ' ! | I I Grčki se kralj vraća u Atenu, što je u vezi sa grčkim težnjama za mi­ rom. Prilike, u kojima se nalazi grčka vojska, očajne su. Vidi se i po odluci vlade, što kani dosada zaposjednuto zemljište da proglasi anektiranim. Međutim prema izvještajima, što ih prima inostrana štampa, glavna sila grčke vojske potpunoma je opkoljena između Mihalića, Sari-Keja i Sivri-Hisara- Jake turske sile s teškom arti­ ljerijom neprestano pridolaze prema ovim tačkama. Grci očajno naštoje da izbjegnu ovome opkoljenju. Općenito se drži, da je rat ušao u odlučnu fazu i da danas već ne može biti govora 0 tome, da bi Grci mogli stvoriti novu frontu između Eški-Šehira i Seid-Gaza. Turske čete u pravcu Ismetskoga poluotoka zauzele su Mihalić, te se već spojile s onim četama, koje su zauzele Sivri-Hisar. Tako bi bio neprijatelju "odsječen uzmak na zapad. U ofenzivi će doskora početi su­ djelovati nova jedna vojska, koja je formirana u Bolu-u, i s kojom zapo­ vijeda Nurudin paša, vjerojatno će su­ djelovati u operacijama prema Bruzi. Ta‘ vojska naročito je bogato opskrb­ ljena teškim topništvom. Kako »Times-u« javlja njegov do­ pisnik iz Smirne, grčka vojska se je povukla liniju 40 km. pred EskiŠeherom. " кВГ Domaće vijesti. ■ Иг ИрB i j' * - .. к, в > в B 4 ~ da у ' у sкi I A ” P. govor. - двп/abune i stvaranju politi^rJBKta među muslimanima, kad ^upravo ona spiritus movens cijele e rabote i kad se njena egzistencija tome osniva. smo već u svoje vrijeme kon^Bvali, da sa shvaćanjem i akcijom ^■r. Dž. Kulenovića nema ni jedna K grupa našeg poslaničkog kluba Bolutno nikakove veze, te da se Bime ni jedan naš poslanik ne slaže. Novim pitomcima Niže vojne akademije, koji treba da stupe u prvu godinu tridesetog septembra ove godine, odlaže se nastup za 31. oktobra 0. g. — Komesar za sar. gradsku općinu: Dr. Novadt. „El-Kamerov“ teferič. U petak, 30. septembra 1921. biće El-Kamerov teferič, uz sudjelovanje vojničke mu­ zike, u Koševi kod Ćurčića vile kraj vode, u korist siromašnih đaka osn. škola u Sarajevu. — Osim domaćih igara i raznih natjecanja, skopčanih sa lijepim nagfadama, biće obilata tombola i vučenje loza, gdje se za 1 dinar može dobiti K 1000, a da i ne spominjemo druge šaljive stvari kao: magareća pošta, mačiji marifet, morska panorama, fotograf a la mi­ nut, zrakoplov i t. d. Obilat izbor raz­ nih domaćih slatkih i slanih jela, raznog voća, turska kahva, razne zahlade sa i bez alkohola. Ulaz besplatan. Početak u 10 sati. Milodari primaju se sa zahvalnošću. U slučaju ružna vremena, teferič će se održavati u društvenim prostorijama, na Bendbaši 4. Šegrtska škola. Odbor društva »Hurrijjet« šalje nam ovu objavu: Na dopis Pokr. Uprave za B. i H. broj 140.331 'О.Р. od 14.'IX. 0. g., a zakIjučkom odb. sjednice od 22/IX. 21. stavljamo do znanja svima zanačijamamajstorima, kod kojih su namješteni naši štićenici, da će upis u Šegrtsku školu biti od 2°. do uključivo 30. sep­ tembra i da škola počinje 1. oktobra ove godine. Upozorujemo naročito gg- majstore, da, prema naređenju Pokr. Uprave broj 52.195 O.P., svaki šegrt mo­ ra pohađati Šegrtsku školu, te molimo, da djecu redovno šalju u školu. I i : . i | I | : ' , . | I i I i I i’A sarajevsku gradsku op, I organizacije g. Maglajlić brzojavno obavješćuje, sjednica C. O. sazvana je prema Statutima za 4 oktobra o. g. Članovi su pismeno p »zvani, da toga dana nefaljeno dođu u Sarajevo. в ?iitiku grupe nar zast Bk 'Hi nar. zastudhe nema nik.,^F 'i su oni mišlje[L -'-d J. M. 0. niji ^c’'-o i njegova Keba poduzDrevarenj »ut Priboj- ^vića B ', naročitoat0 »•^tcnc, izvcj odiKtom dijelu pug. dr. etike popravke, SVaki bslobodi i odgodi od Rmog kraja. 1'4 želja i Bta ne zahtj^ nije se Brtve, jer je ф kluba Bleji i ne oštrenje je u: | da se priređivački odbor osjetio po­ nukan, da je produlji do nedjelje, 2. oktobra. Petak, 30. 0. mj., određen je I isključivo za ženskinje s tom namje* rom, da se olakša posjeta musliman­ skom ženskinju. I Naš opširniji izvještaj 0 izložbi nije zbog obilja gradiva mogao doći u ovaj I broj. Politički pregled. Muslimanski klub. 27. 0. mj. prije podne od 10 do 12 sati držao je sje­ dnicu Muslimanski Klub. Ova je sje­ dnica trebala da bude vrlo važna po daljnju politiku musi, kluba, ali pošto svi članovi nisu bili prisutni, to je rješavano 0 čisto unutrašnjim stvarima kluba. Vođena je diskusija 0 klubskim sekcijama. G. Kurbegović referisao je o radu klubskih članova u pojedinim odborima. Ministri gg. Spaho i Karamehmedović referisali su 0 njihovom radu. Iduća sjednica bila je zakazana za 4 sata po podne. Na njoj su izabrane pojedine klubske sekcije. Razoružanje Mađarske Prema izvještaju čehoslovačkog presbiroa, idućih dana sastat će se Beneš i Banfy. Raspravljat će se ’o zapadnoj Mađar­ skoj. 24. 0. mj. je kancelar Šober imao konferenciju sa predstavnicima Fran­ cuske, Engleske i Italije na kojoj je pretresano pitanje zapadne Mađarske. Prema izvještajima iz antantinih krugova, francuska vlada je riješila, da se provede potpuno razoružanje Mađarske, koja ometa mir u srednjoj Evropi. Doznačen kredit za provedbu agrarnih uredaba. Kako smo obavi­ ješteni s pouzdane strane, doznačen je sa strane Ministarstva za agrarnu reformu Agrarnoj direkciji u Sarajevu kredit od 1,000.000 D za provađanje uredaba 0 likvidaciji kmetskih odnošaja i postupanju s beglučkom zem­ ljom u Bosni i Hercegovini- Tako će ovaj posao moći da se nesmetano obavlja. Osnutak musi, zanati, kreditne Štedionice. U ponedjeljak, 26. sept. 1921.. obdržavana je konferencija pred­ stavnika više zanatlijskih društava i tom je prigodom osnovana Musi. Zanatlijska Kreditna Zadruga s 0. j. sa sjedištem u Sarajevu. Osim toga su stvoreni vrlo važni zaključci 0 orga­ nizaciji muslimana zanatlija i sitnih privrednika, koja se ima u najskorije vrijeme provesti. Provedenje ove organizecije preuzeo je »Hurrijjet« za sarajevsko, travničko i mostarsko ok­ ružje, »Fadilet« u B. Luci za banja­ lučko i bihaćko, te »Senaat« u Tuzli za tuzlansko okružje. Pomenuta dru­ štva obratiće se na sve muslimane zanatlije i prijatelje našeg obrta, da pristupe u organizaciju, kao i da osni­ vaju štedionice. Mi sa svoje strane najsrdačnije po­ zdravljamo ovaj lijepi i korisni korak naših svijesnih zanatlija i želimo im dobar uspjeh, a u jednom od nared­ nih brojeva zabavićemo se opširnije ovim našim tako važnim pitanjem. Sa izložbe. — Na našu zanatskoindustrijsku izložbu tolika je navala, j ; I činu. Primamo od mahaljana iz VII. gradskog kotara sarajevskog ovu pritužbu: »Jedan od najzapuštenijih dijelova Sarajeva je gornji dio VII. gradskoga kotara, (ulica Brijeg, Bjelovica, Okrugla i Begovac), za koji se niko ne brine — osim sekutora, koj’i nas ni­ kad ne mimoiđe, kad pobire općinske daće. Prije po godine dali su svi stanov­ nici gornje mahale molbu na općinu, da im se uvede električno svijetlo, pošto je uvedeno i u sve obližnje ulice, ali od općine dobiše samo I iјеро obećanje i stvar se s tim svršila, premda su saznali od upra­ vitelja elektrane na Hridu, da sada ima’dovoljno električne snage naraspolaganju. Osim toga kaldrme su strašno izrovane, da čovjek može u pomrčini i vrat slomiti, a što je naj­ opasnije bistrički potok, nije nikako ograđen, počevči od željezničkog mosta u Bistriku. Prije !par godina je jedan čovjek pao u potok, gdje ie i ostao ležeći, a prošle zime su 3 konja pod tovarom zaglavili u tom potoku, a s toga Što potok nije ograđen. Svraćamo pažnju našoj općini na gornju opravdanu pritužbu. Hurrijjetov veliki jesenski teferič ; 1 : i ' : ; I j biće dne 30. septembra 0. g. u petak u Bijeloj bašči kod Medreseta, uz su­ djelovanje društvenog tamb. zbora sa bogatim i biranim rasporedom. Obi-’ lan bife, p e č e n j e b e st i 1 j a, janjci na ražnju i t. d. Početak tačno u 1 h p. p. Ulaznina dobrovoljni prilogu korist Hurrijjetova šegrtskog fonda. — Pobliže u plakatima. Bogata zakuska na izložbi. Pri­ likom posjete muslimanskih gospođa na industrijsko-obrtničkoj izložbi biće u petak, 30. ov. mj., poslije podne bogata zakuska isključivo za musli­ manske gospođe u paviljonu Budimira Ljuštine. kralj, dvorskog dobavljača. Pripreme i poslugu najfinijih kolača, slatkiša i ostalih zerzevata vodiće gospođa Jelena Ljuština. Dr. Goldfarb, Čukovica ul. 10 vratio se sa puta. (Liječenje sa umjetnim sunčanim svjetlom.) �Strana 6 Страна Bro; 340 Боо« „ПРАВДА* — PRAVDA* Trešeljak. čara po ambiciji, a novinara po zani­ manju, odlučio je, da izradu ovog ženijalnog plana povjeri uredniku »N. Sjajna karijera. »Naša Pravda« P «, te da ga u isto doba predloži za u broju od 21. rujna 1921. veli o po­ Nobelovu nagradu, samo ne znamo litičkoj situaciji: Svi znaci govore, da | još, koje struke. Čestitamo! se već primiču zadnji časovi vladinog Ko nađe, dobiće nagradu. No­ parlamentarnog bloka i izgleda da će j radikali još tako zgodno prekinuti sa I seći izvještaj o skupštini J. M. 0. iz. Tešnja u Sarajevu, izgubiia sam ne­ svojim saveznicima, da će oni bez oklijevanja ući u cijelosti u novu vladu, i kako jednu »0« na putu između Vranduka i Kakanja. Ko nađe, neka dok će demokratska stranka i Jugo­ slavenska Muslimanska Organizacija, ■ je donese u uredništvo, pa će dobiti kojima je Pašić i onako među njiho- | veliku nagradu. »Večernja Pošta«. vim izbornicima ugled ubio, ako još zavremena se ne snađu biti će stav­ ljene pred gotov čin, te kod sastava nove vlade neće uopće moći učestvo- . preuzima sve vrsti tapetarvati.« skih poslova uz umjerenu Kako čujemo g. Protić, čim je pro- I i solidnu cijenu. — Posao čitao ove ženijalne kombinacije i pro­ tačan i solidan. ročanstva našeg nadobudnog poete po rođenju, inžinjera po struci, a politi­ LIPNIH ТЕНЕ2ПД 36. TAPETAR i DEKORATER Rudarski odsjek Ministarstva šuma i rudnika u Sarajevu. Broj: 145.945 Sarajevo, dne 27./1Х. 21. Oglas Rudarski odsjek u Sarajevu izdate putem natjecanja dobavu od 30 vaguna brašna i jednog vaguna pšenične kru­ pice (griza) u jednoj ili više partija, ali ne ispod 5 vaguna i to: 1 vagun pšenične krupice (griza) 7 vaguna brašna za pecivo, 7 vaguna brašna za kuhanje i 16 vaguna brašna za kruh. Cjelokupna količina orašna ima da se dobavi najkasnija do 31. oktobra 1921. Prazne vreće dostavite se dotič­ nom liferantu ili mlinu frano na ras­ polaganje. Dobavljač ima u ponudi da naglasi od kojek mlina kani da brašno nabavi. Biljegovne pristojbe od 1 1/2 %, 1 % porez za poslovni promet i 1 %. prinos za potrošačke zadruge ima po zakonu da snosi sam dobavljačSa 20 dinara biljegovane i zai^ čaćene ponude sa znakom »Ponuda na .... i ■ Za održati avijeh zdrave zube jest: ELIDA - pasta jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja primata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita LevI, Sarajevo. Despića ul. i Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i H dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tu Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000’ . Ulošci preh Pričuve preko K4.000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbo® 104 Uzima u pohranu svake vrste, vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite^ burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa d’ OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPO Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d Prema zaključku 1. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim -dioničarima (t. j. onim od I. i II. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije proporcionalno prema posjedu njihovivih dionica t. jna svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 3. Potpuna protivvrijednost za dionice imade se odmah prigod prava opcije u gotovom položiti. 4. Za svakih K 100’— nona svaku dionicu imade se pol K 6 50 za kamate, dakle u j po komadu. 4 dionice ili. emisije 5. O uplatama izdati Ć privremene potvrde (međutimril dobro sačuvati, jer će se kj povrat tih potvrda nove diore uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921. i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih^ podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ 6. Dionice, na koje ne 1921. izvršeno pravo opere: tačke 3. gore navedenog zf fl na upis svakom muslimane 1X1. do 1.ХП. 192i„ što će posebno oglašeno. doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije imaju se predložiti dionice ili medutimnice I. i 11. emisije radi označenja, da je pravo opcije izvršeno. 299 1—5 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Sarajevo, dne 27. IX. 1921 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O, Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5b93d0bf04e1ce6138a120cbc21913af.pdf b0d1ac04ad7fdfbbdd86beff07a185e3 PDF Text Text r nr>«~\RTNA П nOTOVH PLAĆENA pr Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 1*0.—; za inozemstvo K 250-—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ^UIO ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota, 1. oktobra 1921. (27. Muharema Čekovni račun post, štedionice 1119 340.) Ciodina ili za gradnju — cesti, ali narod kuluči , vci ovog bezdušnog lenčarenja po policijskim oblastima, premda mu sandžačkim uredima. od toga nema nikakovc koristi. Da se sad pozabavimo naporne# Ja se nadam, da će ovaj izvještaj nom komisije o agrarnoj reformi. svodom izvještaja međustranačke komisije o ta; otvoriti oči ljudima koji vode mini# I uvodu svog izvještaja, pod toč# mošnjim prilikama. starstvo saobraćaja, pa ću da pre# ' koin3, komisija konstatuje ovo: IV. đem na još jedan prijedlog komi# ' »Od oslobođenja na ovamo, od# ganju čovjeku , ja. Interesantan je naročito ovaj' sije- U petoj taćci tog izvještaja ko# nos između muslimana i pravoslav# krivicu za I stavak izvještaja, kojim se vladi misija skreće pažnju vlade, da u ; nih pogoršan je i ekonomskim prili# mo mini# preporučuje izgradnja ceste Sano# ! nekim tamošnjim krajevima po# ' kama, koje su se znatno izmijenile prosvje# viči Belo Polje, koja nc bi mnogo ’ stoji u svom začetku »razvijena do# na štetu muslimanskog življa izvo# e kakvih, stajala i radi koje onda »ne bi imali maca industrija«, pa naročito is# i Penjem agrarne reforme«. Izvještaj vorim. taj teški fakt, da se jednoj okružnoj tiču potrebu, da se posveti veća 1 je škrt u opisu tog izmjenjenog sta# varoši, Belom Polju, nc može ni s pažnja čilim arskoj školi u Sjenici. nja i ništa više o tom ne govori, pa koje strane pristupiti drukčije nego Dalje ističu potrebu, da nadležno : je onda tim značajniji predlog komi# arod na konjima!« Konačno komisija ministarstvo »preko okružnih i sre# 1 sije o saniranju tog stanja, koji gla# i kul# predlaže prešnu izgradnju puta Be# skih ekonoma preduzme energične : si doslovce: »Naposlctku nalazimo ^rimi# lo Polje—Prijepolje, kojim bi se ' mjere, da se prirodno blago ovog I da je potrebno odmah agrarne od# ur# oživio čitavi ovaj potpuno zabačeni , kraja što više iskorisiti na dobro nose — pravilno raspraviti. 1 fakat, naroda, a naročito da se što prije I Što to nije dosada učinjeno, mnogi okrug. Eto tako stoje saobraćajne prili# razvije voćarstvo, jer mi smo sa drže da su i razni poremećaji u on# te= kć Sandžaka, pa je li onda čudno# žaljenjem konstatovali da u tom i dašnjem društvu nastali, pa da di# vato što tamo ide sve polako i nao# pravcu, iako postoje sreski i okru# I jelom u tome treba tražiti uzroke • pako? Kako stoji sa aktivnošću or# žni ekonomi, nije ništa urađeno, a I javnoj nesigurnosti«. Od koga je, gana tog ministarstva. Da mi se ne može se vrlo mnogo uraditi, naro# i dobro je imati i ovoliko priznanja! bi pripisah pristranost, poslužiću čito u napreci pomenutom pravcu i Jer kad jedna međustranačka ko# nm se citatom iz »Politike«, koja jc u i u pravcu poboljšanja rase stoke, i misija konstatira da treba pravilno broju od 21. ov. mj. donijela i ove koje u ovim krajevima ima mnogo, ■ raspraviti tamošnje agrarne ođno# i m# stavove: »Sve građevinske sekcije ali malo blagorođene, jer nigdje ni# i se, onda Je to neoboriv dokumenata pri# u Sandžaku imaju pun broj činov# ; smo vidjeli nikakvo lijepo priplod# , da je črčkanjc pomoćnika g. Stcve Zem# nika,*i to 15 njih na broju, a ni# i no grlo.« Komisija ovako završuje Vukosavljevića prešlo dopustive ^tivnijim jedan most nije tamo podignut i i tu tačku svog pretiloga: »Jednom i granice, i da je njegovo razmetanje trsi tovar# nijedan drum popravljen. Sta više, i rječju mi smatrama da u ovom i sa tapijama štetno i samoj državi. i kola izra: te građevinske sekcije, na kraju pravcu nadležno ministarstvo treba Hoće li šta koristiti ovaj tuš komi# Ovako sta# budžetske godine, vraćaju državi neprekidno da radi, ako se hoće da sije? Ja vjerujem da hoće, i stoga isumnjivo kao uštedbu sve kredite, koji su bili , narod ovoga kraja privredno ojača. , neću da ponavljam one strasne jade .tim hi se u ovom kraju-uz pojavtt : гпс volje, Što ii? muči tamošnji mu# rho i priv# namijenjeni za popravku drumom” ta ovoga kra# val...« U tom »Pol itik inom« napisu blagostanja otvorilo polje rada i na 1 slimanski živalj. Mećem tačku na a računa za ima i vrlo duhovito objašnjenje svim ostalim stranama, što bi se i to tužno poglavlje o bratskoj - ne# [anske. Po ovakog nesavjesnog držanja tog či# i nesumnjivo lijepo odazvalo i na ja# uviđavnosti-.. Li u stanju novništva, pa ću da ga citiram. »Po# I vnu bezbjednost« No drugi nek otvore oči! U tom pravcu nema se šta dodati ino« itd. lirika« veli doslovno: > Kad se ovih I Beograd. 22. IX. 1921. jstalost dana bude ponovno povela riječ o !-i objasniti. Potreba je samo stroga Г predla# budžetu i o okresavanju izdataka na i istraga, kojom će se ustanoviti kri# Sakib Korkut. a ja ovo: činovništvo. svi 'e ministri grak# ie dalje, nuti da im je nemoguće bez činov# odmah sa# nika raditi- U tome će smjesta naći ruga raškog potporu i kod narodnih poslanika, ia dođe u bliži čijom su intervencijom svi ti činov# m i trgovačkim nici i ponameštanh. Ovoj duhovi# Odmah, čim je ustav donesen, protivna ovakovom rješenju našeg hadžbinc«, kako bi toj kritici nemam šta nadodati, već ustavotvorna se je skupština pret# ustavnog pitanja, kakovo je postig# o mogućnosti, da ću ju nadopuniti ovim značajnim vorila u zakonodavnu, a ustavni nuto vidovdanskim ustavom, pa bi ) pridigne. »Iz iz# događajem. Proljetos sam u druš# odbor u zakonodavni, koji ima pro# najpravičnije bilo, da sc konsulti# o bi, veli dalje ko# tvu sa dvojicom kolega išao u Pri# učiti sve dosadašnje privremene za# ra narod, neka reče, odobrava 11 ili ni od Uvca prođu# jepolje na jedan zbor. Kad dođo# kone, koji su u formi uredaba re# i ne odobrava takovo rješenje. To bi f do Prijepolja. U smo u stanicu Uvac. zatekosmo ne# gulisali nakon rata nastale promje# I bilo po mišljenju jednih pogotovo :eba poduzeti nužne koliko uglednika iz Priboja i dva ne u državnom životu, odnosno u opravdano, jer gotovo ni jedna par^ •ut Priboj—Prijepolje, naoružana građanina, koji su išli društvenim odnošajima, te izraditi tija nije na prošlim izborima izašla <ak, naročito na inje# pred našim kolima. Šta rade ovi projekte najvažnjih zakona i sve to i s otvorenim kartama i narodu ja# '»tene, izvede ispod ljudi? upitah jednog prijatelja, a predložiti zakonodavnoj skupštini. I sno i otvoreno rekla, kakovo dr# tom dijelu puta nisu on mi odgovori da je to zvanična Prema propisima izbornog zakona žavno uređenje ona hoće. I one like popravke, pa da pratnja, određena za našu sigur# za ustavotvornu skupštinu zakono# i partije, koje su se gerirale, da imaju lobodi i odgovori po# nost. Kad smo krenuli iz Priboja za davni bi rad konstiuante mogao . i potpuno i precizno mišljenje o tom. inog kraja- Izvedba o# Prijepolje ta je pratnja udvostru# trajati najdulje dvije godine, a na# pitanju, nisu narodu ni najglavnijih ta nc zahtjeva velike čena: te policijski pisar, te žan# kon toga bi se morali odmah ras# kontura državnog uređenja iznije# •tve, jer je dijelom taj darm uz nas, te žandarske patrole pisati izbori za novo narodno pred# 1 Je, a kamo li da su mu predočili i 'đcn i ne ostpmogo na raznim dijelovima puta, a povrh stavništvo. pojedinosti. Cijela se je izborna bude svega još i više naoružanih seljaka. Mu ima puno nervoznih i pojedi# ! borba vodila u znaku krilatica: dje Pa koliko stoji ova mjera sigurno# nača i partija, kojima su te dvije i centralizam, decentralizam, unita# sti? pitah svog suputnika. »Panduri godine suviše duge, pa s toga for­ ј rizam, autonomizam, federalizam, i žandarmi vrše to po zvaničnoj du# siraju, da bi se novi izbori još tokom konfederalizam itd., ali pod tim je žnosti, a ostali —k u I u č e, narav# ove jeseni raspisali. Različni su motivi njihovi. Jedni svako razum i evo drugo, te se no samo siromašniji svijet«. Eto tako vam je to. Kuluk je »ukinut« drže, da je velika većina naroda i ni narod nije mogao snaći. Indžački problem Novi izbori? ha i oMičha banka za Bosnu i Hercegovinu (Id.) u Sarajevu Pupilarno siguran zavod. a 1o.ooo.ooo kruna Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik Pričuve Goo.coo kruna m poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće je ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje ćTsrećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Pd ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. 205 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ iarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, 8агајвио. - Interurban telefon: Ш | �Страна 2 Strana Opozicionalnc su partije razvile žestoku i bezobzirnu agitaciju me? đu narodom protiv današnje vlade i partija, koje sačinjavaju njenu ve? činu. Opće ekonomske i financi? jalne neprilike, s kojima se država mora da bori, izrabljuju one u svr? hu širenja nezadovoljstva među masama protiv današnje vlade, ko? ja je po njihovom pričanju, nespo? sobna da vodi državne posloveSvađu među demokratima i radi? kalima Protić izrabljuje, Nczado? voljstvo Vojvođana s Pribićevićem i Protić ćc jamačno iskoristiti, a na? vještenjem modernog zakonodav? stva u zemljoradničkom smislu, ka? ko to čitamo u njegovom proglasu. izgleda, da će ne samo žemljorad? ničke, nego i bosanske radikale pri? vući svojoj akciji. Prihvativši u svoj program reviziju ustava i spo? razuman rad s Hrvatima, on je stvorio most između Beograda i Zagreba i nije isključeno, da će sporazum sa hrvatskim blokom us? koro bita gotova stvar. Kad se sve ovo ima pred očima, onda je zahtjev Protićev, da se odmah imaju raspisati izbori, ra? zumljiv. Da li bi rezultat njihov za? dovoljio g. Protića, to je drugo pi? tanje. ; i I 1 i 1 S druge strane opet rad vlade daje nam naslućivati, da ni ona ne drži isključenom mogućnost, da bi se u vrlo kratko vrijeme moglo poći na izbore, To nam najbolje potvrđuje fakat, da je neki dan vlada raspravila kao Jedan od najhitnijih — izborni zakon, i sprovela ga zakonodavnom odboru. Toj hitnji, kako izgleda, leži uzrok u radikalsko-demokratskom sporu. Ne mogne Ii se on izgladiti, te ne mogne li se na nikakav drugi način obrazovati vladina većina, koja bi bila sposobna za dulji parlamentami rad, ništa drugo ne preostaje, nego apelovati na narod, da on po­ novno reče svoju. Podrobljenost parlamentarnih partija, od kojih ni dvije najjače ne mogu same za se da čine većinu parla­ menta, uveliko koči rad. Stoga bi ra­ dikalna partija htjela, da se novim izbornim zakonom ne pogoduje ma­ njinama, kako je to uistinu bio slučaj kod prošlih izbora, pa se stoga prema novom izbornom zakonu, o kome smo neki dan opširnije javili, neće kod budućih izbora ni uzimati u obzir one liste, koje nisu postigle ni količnika. Čim su se počele pronositi glasine o novim izborima, postao je i partij­ ski život življi. Kongresi različitih partija, agitaciona putovanja itd. u pu­ nom su jeku. Nekoje partije, koje su za prošlih izbora propale, ponovno se javljaju- Tako demokratska partija u Bosni misli opet na pokretanje svoga organa. Izbijaju i nove partije. Grupe intelektualaca oko »Slobodne Tribune« ‘ ( ! i I i I ' I ■ i | . i I ; i »Nove Evrope« odlučile su da akti­ vno učestvuju u politici, pa će, kako se govori, i »Slobodna Tribuna« po stati dnevnikom i poprimiti konkretnije obilježje stranačkog organa. Druga grupa intelektualaca, većinom članova bivše Jugoslovenske demokratske lige, koja se kupi oko »N. Evrope« istupiće također na budućim izborima kao samostalna po itička stranka. Malo je čudnovato, da ove grupe istupaju svaka za se, i ako ih ništa drugo ne dijeli osim forma vladavine (monarhizam »Slobodne Tribune« i republikanizam »Nove Evrope«). Naše je mišljenje, da novi izbori ne bi ništa pridonijeli konsolidovanju nu­ tarnjih prilika u našoj državi. Oni bi samo ojačali u narodu poziciju dema­ goških stranaka, koje bi iskoristile narodno neraspoloženje protiv vlade u svoje stranačke svrhe. 0 tome će naravno imati da donese odluku zakonodavna skupština, koja se sastaje 20. oktobra. Kakavgod ona zaključak donijela, mi nemamo uzroka uznemirivanju. Svijest naših pristaša, da organizacija mora ostati na okupu i pošteđena od svakog cijepanja, te povjerenje prema vodstvu, koje su­ srećemo na svakom koraku, dovoljan je razlog, da s potpunim pouzdanjem gledamo u razvoj budućih političkih događaja. Sve makinacije, laži i kle­ vete, koje su naši neprijatelji sipali među narod protiv organizacije ili protiv vodstva, ostale su bez ploda. Naš ih ie narod prezro i s gnjušanjem prešao preko njih. Stoga mi borbu za izbore i protiv izbora možemo prilično hladnokrvno da promatramo. pi. bilo zviždanja. Neka navede samo jedan takav slučaj i neka ga makar samo jedan čovjek potvrdi, dajemo još časnu riječ, da ćemo sve njene dosadašnje laži priznati za istinu. Dosljedna svom podvaljivanju i ! iskrivljivan ju lažno tvrdi, da je dru Spahi bilo »vruće pod nogama«, da je pojeo dobru tafru« itd-, a da se i to iz izvještaja našeg vidi- To su u svojini priviđenjima mogli da o? paze jedino vidoviti Šerif i Avdo. O kakovu atentatu mi nismo ni riječi donijeli, nego samo u pret? prošlom broju demantovali prema ! dugim listovima vijest »Epohe«. 1 ako je kao aktivni ministar ! imao pravo na to, dr. Spaho nije 1 vodio nikakova žandarma, nego I mu ga je samo na povratku iz No? 1 vog sam od sebe dao sreski načel? . nik do Sunje. Da Šerifu Zubanu raste zazubice za automobilom, pa da se radi toga I srdi, što ne može on mjesto dra ! Spahe voziti se u autu, razumljivo I nam jc. I nek se srdi! I treba da se I srdi! O kako je komična srdžba ne? ■ moćnih! Čudo neviđeno. Iako se već dav? no počelo govoriti, da jc naša kra? Ijevina zemlja svih mogućih i ne? mogućih mogućnosti, ipak smo dr? žali, da ima bar nešto, što je kod nas nemoguće, lako smo svaki dan mogli gledati, kako se naš upravni aparat upravo sistematski ruši, po? stavljajući mu na špicove nespo? sobne, nekvalifikovane »patriote« i »mučenike«, ipak nismo mogli vje? rovati- da jedan javni organ može napadati ministra i njegova refe? I renta za to, što nisu svrgnuli s po? I ložaja jednog ispravnog, spremnog i čestitog činovnika, kako bi napra? vili m jesto jednom »mučeniku«, ko? joga jc sva sprema u tom, što je srpsko?pravoslavni, što je h^tri? I ota« i što zna čitati i pisati. »Srpska Riječ« u broju od 29. o. mj. napada načelnika u ministar? i stvu unutrašnjih djela g. O. Ha? I džića, što nije odmah bez daljnje? »ga postavio nekakova mučenika H. I Kouevića za kot- predstojnika u Prnjavoru i poziva ministra Pribi? ćevića, da to izvrši. Mi smo daleko I i od pomisli, da branimo g. načel? ' nikaHadžića, jer znamo, da on ne treba ničije obrane: mi smo daleko i od toga da napadamo g. H. Ko? i čevića. Mi ga ne znamo. Ali ono, 1 što nas ovdje interesira, jest poja? va, svakidašnja pojava, da se na ! sve ispravne činovnike, koji nisu pristaše tašlihanske mafije, naj? i prije povede bezobzirna i bez? I brazna kampanja novinama, a on? da preko različitih Kobasica i Peča? nača ishode svrgnuća njihova. Mo? tivi su ove perfidne akcije najgad? . I ! I I Bilješke. i ! ! । ! I | 1 ( Mjesto odgovora. »Videlu«, koje je donijelo i »Domovini«, koja je preštampala članak »Bosna nije srpska« javljamo tužnu i žalosnu vijest da je pokrajinska uprava povukla napadnuti udžbenik i time sama dala satisfakciju — nama. Uzgred samo pripominjemo, da mi nismo u svom članku ni tvrdili, da Bosna nije srpska- mi smo us? tvrdili, da Bosna i Hercegovina ni? su »samo srpske zemlje«. Onaj, ko razumije srpski ili hrvatski zna, što to znači. Gg. Spaho i Karamehmcdović sa svojom »Pravdom« »zloupotreblja? vatiće strpljenje srpskoga naroda« sve dotle, dok se iz cijelog držav. aparata ne uklone pogreške i ano? malije, koje priječe konsolidovanje prilika u zemlji. »Dr. Spaho u Krajini. »Domovi? na« u svom zadnjem broju prostač? I ki laže, da je na putu dra Spahe 1 po Krajini, naročito u Bihaću i Kru? PODLISTAK. | Mustafa: Iz mojih uspomena. i (Nastavak). Kroz stoljeća dolažahu Perzijanci na zijaret u Mešed, ostavljajući drago­ cjene darove u grobnicama i džamiji, te se danas govori i računa, da je ovdje nagomilano neizrecivo i nepro­ cjenjivo blago, koje se ne da ni za­ misliti, jer Perzijanci ne dozvoljavaju nikome osim pravovjernom šiiji pri­ stupiti ne samo u džamiju ili grob­ nice, nego ni u blizinu ovog svetog mjesta. Nekih sto metara uokolo besta zagrađuju teški željezni lanci sve ulice i sokake, koji vode na trg, na kome je sagrađen best. Mi se zaustavismo pred ovim lancima i iz ove udaljeno­ sti promatrasmo ovu veličanstvenu uspomenu iz davnih vremena, koju slavi i obožava nekoliko miliona ljudi. Građevina je prestara, ali vrlo dobro sačuvana i do danas održana u naj­ većoj čistoći i najljepšem redu. Kule su nad grobnicama visoke valjda 6 do 8 metara, a zlatne kubbe na njima mogu imati po prilici 4—5 metara. Zidovi su i džamije i grobnica ukra­ šeni perzijskom ornamentikom. Dok mi s najvećom znatiželjnošću promatramo ovo remek-djelo stare kulture i dok naše misli s najvećom čežnjom sanjaju o tajinstvenoj unu­ Број 341 Broj „ПРАВДА* — ..PRAVDA" I , 1 ' I ■ , 1 I trašnjosti besta, pristupi k nama Perzijanac, koji đođe od grobnice i započe s nama razgovarati. Znali smo, da mu nije stalo do razgovora s nama, nego da se u glavnom radi o tome, da mi ne bi po neznanju stupili na­ šim »poganim nogama i tijelom« na sveto tlo besta. Ja pokušah, da raz­ nim dovama i ajetima dokažem ovom Perzijancu, da sam i ja musliman i da mi kao muslimanu dozvoli, da pregledam best. Ništa ne pomogoše moje dove, Perzijanac ne htjede ni da čuje. Reče mi kratko i jasno, da samo pravovjerni šiija ima pristup u best Zaustavismo se pred jednim duća­ nom, kupismo raznih sitnica i ja tom prilikom upitah ovog trgovca, da li su Rusi pucali na best. Gn mi s nekim strahom potvrdi, da su pucali, a pri tom prouči nekakvu molitvu. Uzesmo robu i oprostismo se s usrdnim Ermeninom, koji nas je više od tri sata vodio po gradu. Povrnusmo se u svoiu baraku, gdje je već čekao narednik Indus i saopći nam, da odmah po­ đemo s njim i primimo sve, što će nam trebati, jer već sutra rano u šest sati odlazi karavana iz Mešeda. Otišli smo u magazine, gdje nam dadoše odijela, helmete, cipele i sve drugo, što je potrebno vojniku. Pri­ mili smo i deke i ceradne vreće, u kojima se zavezuje sve, kad se kreće na put i tovari na deve. Kad smo primali hranu, nemalo se začudih, kako Česi dobiše slaninu, razne konzerve od voća, izvrstan sir, mesne konzerve . ' I : ! I I i ' i 1 . ; i bijeli hljeb, a meni dadoše nekoliko kila bijelog brašna, pola kila masla i nekoliko mliječnih konzervi. S Indusima se ne mogosmo dogovoriti o ovoj razlici i ja odoh engleskom časniku i saopćih mu o ovome. On pogleda na cedulje, koje smo dobili u kancelariji i reče mi, da sam ja kao musliman dobio indijsku vojničku porčiju, a Česima je kao kršćanima data engleska porcija. Ja nijesam znao, šta da radim s brašnom i maslom, za koje nijesam imao niti posudu. Molio sam, da i meni dadu englesku porciju, ali se ovo nije dalo izmijeniti nego tek u gradu Turbatu, kamo ćemo stići nakon pet dana. Ja poklonih moje brašno i maslo Indusu naredniku, jer su Česi imali svega toga i previše i oni mi obećaše, da ćemo sve bratski dijeliti. U ranu nas zoru probudiše, da se pripravimo na put- Sve lijepo složismo i kad smo bili gotovi, dovede nam kiridžija tri deve. Na dvije natovarismo svoje stvari, hranu i drva, a jedna bijaše za me, da mogu jahati, kad zaželim. Otišli smo na zborno mjesto u polje za vojničkim logorom. Tu ugledaše moje oči stotine natova­ renih deva, svu silu vojnika i kiridžija. U Mešedu stanuju dva puka i sada odlazi s ovom karavanom mnogo voj­ nika na dopust i njihovi ih drugovi prate i naređuju im, da pozdrave nji­ hovu rodbinu i znance ili da im do­ nesu iz Indije ovo ili ono. nije egoističke naravi: hoće se osi? gurati položaj i sinekure nesposob? nim pristašama, koji svojom spre? mom ne bi nikad došli na te po? ložajc. Zamislite sebi taj cinizam, kad jedan javni organ opravdava po? stavljanje jednog čovjeka na tako odgovoran položaj time, što je ovaj bio proganjan od Austrije, što je jc 150 tašlihanlija potpisalo njeg vu molbu za namještenje, »da se Koccviću u znak narodnog pri; nja dade dostojna nagrada^ nije činovničko ministarstva, kak »ovaj »»skromnisc s tim, da b sreskog načelni vor i da mu se godine«. Ovo je u za evo drugi slučaj' ložaja kvalifikox nici- kako bi nesposobnim nije zatapks čem pred« ču i nav losavlje\ cijanta^ se dos ju »S krene buk г staše tc m mi na pra » šalji vd; je bilo đf? hnuti«. Je šiji, kako je niz Alifak Kako su li bost, gonili prizna svoju njegov prija dis priupitati — E, v^ pet, poč — H — E, 1 — Hel — Ima^ — Hele, h — E bio je — Hele, hele? — Pa učinilo tjeran do direka, naj hnuo.« Mora da i u red ima ljudi ovog kov Tačno u šest sati mandant transporta n kapetan i onako kao za vagonom, ovdje za devom, a uz njilTTrć kiridžije i vojnici. Ja sje devi. Čini mi se, kao da peo na omanji toranj, s more deva i ljudi, tamo podalje grad Meš juće kubfce, obasjane jutarnj dok d mal nj M k nama, vana zaustavila. �Број 341 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА* - MPAVDA“ gali, kako je dr. Spaho najprvi do­ bio odštetu za agrar, pa su tu svoju laž proturili i u beogradske listove. Kada je dr, Spaho u Beogradu demantovao, onda su i Oni počeli »curikati«, pa — kako oni vele — lojalno priznali, da doduše nije dr. Spaho primio odštete, ali jest njegov brat Fehim. Kada smo mi dokazali, da je i to laž, onda su opet malo veći ko­ rak »curiknuli«, pa izjavili: Pa ako bijesu primili ni dr. Spaho ni njegov ftrat Fehim, jest Fehimova žena. —• 1 bad^cada bi se našao kakav dokolan da »Domovini« viče: ” Bog zna, bi a. zanati, udruže? »iničkom sastan? Kstoriiama Musi. Muženia Hurijct /^j^ktobra 1921- 0 tF Fcžjc, atlijc, I prc? Bzali? ^aju, ■ svo? Ktli ja Rdjeg laroda pg or? ki) K^našcm pri? ■ Bmju. Zabosnovali ^puitnu štedi? Krcegovinu sa dištem u Sara? mjestima, ^^^raku pri? ; u ne po ИР^ jedim >. ako -vncr.K'ju zi\c > našcii zanati. i KU.ključili smo. tla o? ^institucijama, t. j. or? Keg zanati- i obrt, sta? Bred ostalog glavni cilj, Bnašeg zanati, i obrtKadi toga će ova naša Ktitucija sa jednim ve? ft svoje dobiti podupirati L? zanati, i obrtn. insti? I će voditi brigu o obra? Beg zanati, i obrtn. pod? krojače, da se u što kra? lnije musi, šegrtski dom ■ecu cijele Bosne i Her? F dakle sve muslimane [lc obrtnike i njihove КМКВммВКНВВа ? ^rau JKBFovaj ael naših vri? Kija, tc mu rado da? И, preporučujući svoj nu se obilno odazovu. Ured. HL RAVDU“ ministra šuma i rudnika nar. posl. Hamidu Kurbegoviću u pogledu drvarenja. Ne temelju Vašega pismenog upita stavljenog na mene 17. avg. ov. god. putem Predsjedništva Nar. Skupštine, dostavljam Vam prepis naređenja, koje sam izdao kao provizornu odredbu na temelju ustanove člana 41. Ustava Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Primite, gosp. poslaniče, izraz moga osobitog poštovanja. Ministar Šuma i Rudnika: Dr. H. Krizman, s. r. Ministarstvo šuma i rudnika Kralj. S.H.S. Glavna Šumarska Direkcija. I zanatlijka Reoionica-^ мк Odgovor Br. 19096. Beograd, 21. sept. 1921. Provizorno regulisanje drva­ renja zemljoradnika i onih, koji se nuzgredno bave zem­ ljoradnjom u smislu člana 41. Ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Šumarskom Odsjeku Ministarstva Šuma i Rudnika Sarajevo. Na temelju ustanove člana 41. Ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slo­ venaca odredlće Zakon o Šumama uslove, pod kojima se zemljoradnici i oni, koji se nuzgred bave zemljorad­ njom mogu koristiti sječom drva za građu i ogrijev kao i ispašom stoke u državnim i samoupravnim šumama. Za vrijeme, dok se ovaj zakon iz­ radi i po Narodnoj Skupštini primi, ovlašćujem Šumarski Odsjek, da onoj kategoriji zemljoradnika, koji stanuju po manjim varošima, te po sada postrojećim propisima ne uživaju pravo služnosti na drva i ispašu, izda prema njihovoj finansijskoj snazi besplatno, uz snižene cijene, odnosno uz naplatu takse po tarifi za vlastitu potrebu potrobito ogrijevno i građevno drvo u najvišoj vrijednosti do 5-000 kruna iz obližnjih državnih šuma. U slučaju, da ^predmet molbe prelazi gornju vrijednost, to se imdde molba predložiti Ministarstvu. Pozivam Šumarski Odsjek, da izda­ vanje ovakovih drva svrši još pravo­ vremeno tokom ove jeseni tako, da se ovi zemljoradnici još prije nastupa zime mogu snabdjeti potrebitim ogrijevnim i građevnim drvetom. Ministar Šuma i Rudnika: Dr. H, Krizman s. r. Grčko-turski rat. Kako se javlja grčka je viada saopštila engleskom poslaniku u Atini svoje uslove i gotovost da pod tim uslovima zaključi mir sa Kemalistima. Sovjetska pomoć Angori. Turski listovi javljaju, da su turski pomorski oficiri i vojnici određeni da prime dva sumarena i tri ruska ratna parabroda, koje su boljševici ustupili angorskoj vladi, otputovali za ruska pristaništa. Diplomatska akcija Kemal Paše »Elefteros Tipos« donosi: »Na ža­ lost vlada grčka je napustila diplo­ matsko polje našim neprijateljima. Ke­ mal koji je ne samo jedan vrlo spo­ soban vojnik nego i vrlo vrijedan dip­ lomata iskorišćava i našu nehatnost i antipatije koje se pothranjuju protiv nas. A*hmed Muhtar, koga Kemal šalje u Ženevu da obrani njegovu stvar, to je čovjek fine pameti a govorništvo mu je prožeto od sofizama i zamaka. On će, može biti, naći jednog savez­ nika u ovoj instituciji koji se mogao zapaziti tamo prilikom diskutovanja albanskog pitanja koliko je stršilo raspoloženje protiv nas. A mi stojimo skrštenih ruku.« J. d. D. od 24. o. mj. piše: DelegaIčija Grka u Parizu objavila je presi n/rlo dugu notu, u kojoj kaže, da je grčka vojska dosegnuvši svoj cilj počela izvoditi strategički uzmak. Komunike gl. grčkog kvartira od 19. i 20 sept. veli: Grčka je vojska okupirala 20. sept. liniju gora Kartoba, Jalginli-Kisil-tepe i visina Jeni kej. Povlačenje je izvođeno bez smetnje sa strane neprijatelja. Neprijateljske sile, koje su prema pričanju zarobljenika sastavljene od jedne infanterijske divizije, detaširene sa fronte kod Sangariosa jedne slabije i Čampara iz Dervente, muderizi iz Gračanice, Modrica i Brčkog, pro? fesor Sukri ef. Alagić i podpredsj. kot. v.?m. povj. Smail ef. Halepović iz Dervente, te izaslanik musi, potpi društva »Gajret« Sulejman ef- Ha? I znadarević i mnogi drugi alimi i uglednici. divizije, koja je s juga, i od triju kavalerijskih divizija, napredovale su prema Džifieleru iza naših spojnica u pravu prema Dorileju i Alpi-keju. Naše su čete prisilile neprijatelja, da se povuče prema jugu. Uzmicanje Grka nije još završeno, a grčko-turski sukob stupa u dip­ lomatsku fazu. Usprkos demantija iz iz Atene vrlo je vjerojatno, da će us­ koro Gunaris otputovati u London, gdje će se sastati s Lloydom Georgeom i Lordom Curzonom. On će saveznicima saopćiti uvjete, pod kojima bi Grci sklopili mir s kemalistima. ; ; I i I Vojnički položaj. Carigrad, 24. sept. Okupacija SivriHisara po kemalističkim trupama utvr­ đena je. Ona može biti od vrlo teških posljedica za uzmak grčke vojske, jer je Sivri-Hisar važna strateška tačka, gdje se sastaju putevi iz Sakarije, prema Eski-Šeheru i Afiun Karahisaru. Ako su, kao što izgleda, trupe koje operiraju u kraju oko Sivri-Hisara, jake, može se očekivati pokušaj djelo­ mičnog opkoljenja grčke vojske, koja se nalazi južno od željeznice. Svakako ovaj manevar kemalista ima svrhu, da prisili Grke, da napuste brdni sistem na južnoj obali Sakarije, gdje se je ušančilo desno krilo grčko. Isto se tako javlja, da su vrlo jake nacionalističke sile, koje su branile Mihaličdžik, prešavši u ofenzivu, spus­ tile se do rijeke Pursaka pa im je uspjelo da pređu na dva mjesta rijeku, te da tako ugroze krajnje lijevo krilo grčko. Položaj je Grka dakle vrlo težak, jer je svaka uspješna ofenziva oteščana u istočnom kraju linije Sivri-Hisar-Sari-Keja. U takovim prilikama grčka se voj­ ska, pritisnuta sa dvije strane, nalazi pred alternativom, da povede zadnji boj, kako bi se oslobodila ugroženog položaja ili pak da se povuče na li­ niju Eski-Šeher-Seid-Gazi. Ova se pošljedna mogućnost poka­ zuje puno vjerojatnijom. (Havas.) Osvojenje Eski-Šehera. »Jugos. List« prima iz Londona ovu vijest: Prema izvještaju »Daily Telegrapha« bitka je kod Eski-Šehera završena potpunim porazom Grka. Turske su trup- pobjednosno ušle u varoš. Sve vijesti potvrđuju glasove da se grčke trupe u Maloj Aziji nalaze u očajnom stanju i da su potpuno demoralizovane. Dvije grčke divizije izgubile su u borbama cjelokupnu svoju artileriju i odsječene su od grčke glavne armije te su većim dijelom zarobljene. U ovim su posljednjim borbama. Grci izgubili preko 25.000 ljudi. Demonstracija u Ateni. Iz Atene javljaju, da je tamo zavladalo opće nezadovoljstvo radi loših vijesti sa ra­ tišta. Jučer su vojnici, koji su ležali u ovdašnjim bolnicama i trebali da se vrate na front, priredili burne demon­ stracije kličući: »Dolje rat?« Vojska je morala izaći da učini red. Uslijed loših vijesti pada neprestano grčka drahma. Atena, 29. septembra. Zvanični iz­ vještaj od 28. o mj. glasi: Sve vijesti koje dolaze iz Angore o pobjedama Turaka nad Grcima kod Eski-Šehera neistinite su. Naši dopisi Otvorenje džamije u Kotorskom. U petak 23. sept. o. g„ izvršilo se otvorenje novosagrađene džamije u Kotorskom, kot. Derventa. Kako je bio prekrasan dan, ovo? me su otvorenju pohrlili mnogo? brojni muslimani ne samo iz o? kolice, već ćak iz m a g 1 a j s k o g, g r a d a č k o g pa i b r č a n s k o g i t u z 1 a n s kog kotara. Nepre? gledni niz kola punih muslimana, dolazio je sa svih strana u ubavo Kotorsko, a mnogo je bilo i konja? nika. Tako se u Kotorsko sleglo do 5000 muslimana, a Kotorani su sve učinili- da goste dočekaju i ugosteIzmeđu ostalih ovom otvorenju su prisustvovali banjalučki muftija g. Muhamed ef- Kurt, umirovljeni vrhovni šeriatski sudija II. Hasan cf. Hadžiefcndić iz Gračanice, na? rodni posIanikSejid Alibeg Filipo? vic iz Sarajeva šeriatske sudije iz Dervente i Doboja, politički pristav Na Jedan sahat pred podne sakupio se silan svijet pred džamijom, na što je mutevelija džamiju otvorio, koja se brzo napunila prisutnim uglednicima, dok se silan svijet slegao po dvorištu i cesti ispred i oko džamija. Hutbu je proučio hatib iz Kotorskog Hašim ef. mirović, a džumu je kla­ njao muftija M. ef. Kurt. Iza džumme je sakupljenom narodu lijep prigodan vazu-nasihat kazao mufti-ef., kojeg je ogromna masa naroda s velikim zanimanjem saslušala. Iza važu-nasihata govorio je izaslanik »Gajreta« Haznadarević, apelujući na prisutne muslimane, da potpomognu ovo islam­ sko društvo sa upisom u članstvo i dobrovoljnim prilozima, te je našao lijepa odziva. Novosagrađena džamija je vrlo li­ jepa i solidno sagrađena zgrada sa vitom munarom, te je pravi ures uba­ vog sela Kotorsko. Džamiju su sagra­ dili sami muslimani iz Kotorskog svo­ jim prinosima u novcu, materijalu i radu, te im može poslužiti na diku i ponos. Ovom prilikom ne mogu a da ne istaknem jednu grdnu pogrešku i ko­ torskih muslimana i državnih i naših vjersko-prosvjetnih autonomnih vlasti. Naime selo Kotorsko broji preko 1200 skoro isključivo islamskog žiteljstva, a da do danas nije imalo ni narod­ ne osnovne škole, pa ni m e kt eb i-i b t i d a i j e. Ovo je zaista ža­ losno i prežalosno, pa za to pozivamo naš prosvjetni odsjek pokrajinske uprave, da čim prije ovu pogrešku is­ pravi, a muslimane sela Kotorska mo­ limo, da se svojski zauzmu i porade na otvorenju osnovne škole i da ni u tu svrhu ne žale truda ni materijalnih žrtava, da naskoro dobiju i osnovnu školu, te i sa te strane obraz osvjet­ laju. S. Domaće vijesti. ! ! i | 1 i i ' ; i I ' 1 ' Poslanički klub naše organizacije držače ovdje svoju sjednicu u pone­ djeljak, 3. ov. mj. izjutra, a kao što smo već javili, sjednica Centralnog Odbora biće u utorak popodne. Umro Antun Stražlčić. Prekjučer je umro u 58. godini Antun Stražičić. urednik »Jugoslavenskog Lista«. Po­ kojnik je bio novinar od rane mlado­ sti i uzimao također učešća u raznim političkim akcijama predratnih dalmafinskih političara. Njegov rad među nama, poslije oslobođenja, bio je is­ ključivo u službi misli narodnog jedinstva. Uvodni članci »Jug. Lista«, kad su bili iz njegova pera, odisali su uvijek iskrenom i dubokom ljubavlju za naš cijeli narod, bez razlike imena i vjere. Neka mu je laka zemlja! Prodaja mlijeka u gradskoj mlje­ kari. Obavješćuje se p. n. općinstvo, da može od 1. oktobra o. g. dobivati ne samo puno mlijeko sa 2U -3% masti, nego i pasterizovano u gradskoj tržnici uz cijenu od 10 K po litri. Ko želi dostavu u kuću gornjeg mlijeka, platiće 50 helera po litru više. Narudžbe za mlijeko primaju se u podrumu gradske tržnice. Knjige i novine. Fr. Oppenheimer Država U srpj sko-hrvatskom prijevodu izašlo je i čuveno djelo velikog sociologa Oppen■ heimera: Država. S velikim poznava­ njem društvene dinamike prikazuje I nam umni pisac, koji spada medju i najveće savremene sociologe, postanak, i razvitak, biće i svrhu države, a povrh i toga daje nam i prognozu daljnjeg razvitka njezinog. No kako svjetska historija nije do sada bila ništa drugo do historija država, daje nam pomenuto djelo i ključ za razumjevanje istorije. Valjani i savjesni prijevod iz­ dala je naknadna knjižara Đorđa Ćelapa u Zagrebu, stoji Din. 9.—ili K. 36.—, a dobiva se u svim knjžarama Jugo­ slavije. �„ПРАРДА* — „PRAVDA" Стсана 4 Strana Trešeljak Poziv na skupštinu J. M O. Požto se „Naša Pravda" puno stara za pristaše naše organizacije, te ih poziva da doda na ekupStinu, to joj se evo sahvalno revanširamo Pozivamo 'sve pristaše ing. M. Čelića, da kompletno dođu na našu sknpštinu. doček je sve pripravljeno; kišobran je već gotov, a u koliko bi preostalo još prostora, biće popunjen j . i j | ostalim krticama. Povodom neukusnog oglasa u ovdašnjoj .Našoj Pravdi- od 26. rujna, kojim se objav­ ljuje, da Korkut i Karamohmedović „hoće Voliku Srbijo" i da „varaju паб narod" izjavlju­ jem ovo: Niti sam taj oglas naručio, niti ću ga platiti. Sitne duše oko tog listića pozivam, da budu stvarnije, a ako im to nije moguće, onda ih molim, da najamničku službu vrše u tekstu lista, mjesto da na račun adininistratora štampaju neukusne i frivolne oglase. ’ I ' 1 Sakib Korkut. Priposlano.*) Otvoreno pismo gosp. Dušanu Đeriču advokatskom koncipijentu u Tuzli. broju 145. »Srpske Riječi« od 21. U jula 1921. izišao je dopis pod oznakom »Raboš« a potpisan po »Tuzlak-u, u kojem se dopisnik dotiče i moga javnog djelovanja za vrijeme prijašnje uprave te ironizirajući pravi iz istog zaključke, koji ne samo vrijeđaju moja patriotska čuvstva, nego me objeduju i zločinom nevjernosti prama Nj. V. našemu Kralju, domovini i na­ šemu narodu. Kao pošten čovjek, koji drži i do svoje rijeci, a kamo li do zakletve, te kao javni činovnik vršio sam svoju službu i za prijašnje uprave a vršim i danas pošteno i savjesno, te se radi toga ne stidim ni Vas, go­ spodine dopisniče, a ni ikoga drugog, jer sam svijestan, da sam vazda svoju službu pošteno vršio, uvijek gledao, da narodu bez razlike vjere i narod­ nosti koliko sam umio i mogao koristim. Tu nedavno radi gore spomenutih i sličnih ispada obratio sam se na svoju nadležnu vlast i zamolio, da se u svima kotarevima, u kojima sam do sada služio, putem javnosti, a i preko seoskih starješina višekratno pozove sav narod dotičnih kotareva bez razlike vjere i stranke, da svaki, kome sam ma i najmanju nepravdu učinio ili uvredu nanio, da me kod nadležnog suda tuži. Pošto sam u posjedu vaše karte, g. Đeriču, od 7. jula 1921.. upravljene na gosp. Antu Tadića, veletrgovca u Tuzli, kojom se Vi priz­ najete piscem dopisa iz Tuzle, izašlog u broju 145. »Srpske Riječi« od 21. jula 1921., siavljam Vum gornje do znanja, te pozivam i Vas, ako su Vam moja kakova djela na štetu našega naroda poznata, a za koja imate do­ kaza, da me kod nadležnog suda tu­ žite. Pošto je u broju 170. »Srpske Riječi« od 23. augusta 1921. ponovno izašao dopis iz Tuzle potpisan po »Tuzlaku«, u kojem se dopisnik obara na me, i na moga brata djelovanje u početku svjetskoga rata, te se isti ne­ N u ž d a ! zato iskusne Schicht domaćice u c i upolrebljavćju 23 jedilo protiv moje volje i da sam ja već u svom kratkom vremenu svoga službovanja na ovome mjestu posla­ nički klub već nekoliko puta molio^ da se kod nadležnog Ministarstva zauzme, da moje sadašnje dužnosti . riješi, jer mi moj patriotizam ne do­ pušta, da moja ličnost daje povoda nezadovoljstvu makar i jednog vrlo neznatnog dijela- srpskog plemena i jer ne volim, da se i kome namečem^^j Pošto svi moji dosadašni pokušaji d^№ sada nijesir imali željenog uspjeha. pošto mislim, da Vi, g. Đeriču, i отШ, nekoliko ljubimaca moga predŠM^iiUf” mene n- moUlc nvс 1ДЛМ. ispravnim zaključcima iz neistinitih premisa tako daleko zaliječe, da mene i moga brata okrivljuje i za sva stra­ danja Srba u kladanjskom kotaru, kao što i radi 35 obješenih Srba, istoga kotara, i ako to i svako dijete kladanjsko zna, da to nije istina. Pošto je i ovaj dopis potpisan po »Tuzlak-u«, kao i onaj u 145. broju to sumnjam, da ste Vi, g. Đcriću, također pisac i ovoga dopisa, te pošto imam namjeru, da Vas radi Vaših kleveta i ispada na moju čast i patriotizam kod nad­ ležnog suda tužim i da Vam pružim priliku, da svoje napadaje na mjero­ davnom mjestu dokažete, molim Vas, da mi bilo putem javnosti ili privatno obznanite da li je moja sumnja oprav­ dana ili ne. G- Deriću, Vi djhro znate, da sam ja zalaganjem poslaničkog kluba Jugoslavenske Muslimanske Or­ ganizacije imenovan okružnim načel­ nikom tuzlanskog okruga i to proti svoje volje. Ako ne vjerujete, pitajte predsjednika poslaničkog kluba Hadži Ibrahim Hafiz ef. Maglajlića i članove spomenutog poslaničkog kluba Osman ef. Vilovića i Abmetagu Kovačevića. Pošto je poslanički klub Jugoslavenske Muslimanske Organizacije u vladinom bloku, koji potpomaže i stranka, kojoj Vi pripadate, nepojmljivo mi je kakvi razlozi Vas kao dobra patriotu vode, da moj ugled kao okružnog načelnika i kao eksponenta stranke vladinog bloka u srpskom dijelu našega naroda pokušavate ubijati, premda znate, da je to na štetu naše uprave i države. Ja Vam prije spomenuh, da je moje imenovanje okružnim načelnikom usli­ veliko - musliman, to VaM e Muslimanske ■ И e d Ш kao i svako drugo pranje u kući I kuhinji, samo priznati pravi Schichl-sapun sa znakom: „Jelen" koji se dobiva svuda u komadima cd ’/4 kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Lcvi, Sarajevo, Despića ul, 1. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, a . .......... - —— ..... —• Podružnica: Brčko -------- Dionička glavnica K 20,000.000.PREUZIMA OBAVLJA na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. sloge Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih , i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16’—, za Žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 25'—. Osobito jaka tink- I tura za stjenice K 15'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—. Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jiinker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti *58^2 Pričuve FINANCIRA trgovačka i industrijalna pr* duzeća. isplate na svim тје^И Hrvata i Slovenaca teW Vrši sve druge banki Oglašujte ul ilgentii№hc№№a i špediclona radnja Šerif Šeherćehajić i brat u Jajcu u novinama oj uzdano stari Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećima za sve _u ovu struku zasijecajuće poslove. blockne; Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvodima u ko- misiju i za vlastiti račun. :: zavod za о?Ј Zagreb, Jurjee Telefon .■ :: Obavlja sve poslove i narudžbe najbrže i najkulantnije. Generalno opasno Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća. _______ 4_4 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i 11 dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, 1 Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000 -. Ulošci pr 104 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i пајо^1И„ Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. burzovne naloge najkulantnije. - Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE >daovomi urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNI Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O, štamparija 1). i A, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6110d83787c97964d73c030ef1785009.pdf 5ba277084a70679a4cd9a6bd2168f320 PDF Text Text PO*.XR1NA U GOTuvu PLAĆENA. Pojedini broj K. 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСНлО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, utorak, 4. oktobra 1921. (31, Muharema 1340.) Broj 104 (342) Zemaljska skupština delegata I. M. 0. držače se 6. o. mj. u 9 sati izjutra u prostori­ jama Kluba Jugosl. Musi. Organizacije (Islamska Čitaonica) na Bendbaši s poznatim dnevnim redom. Sandžački problem. Nekoliko misli povodom izvještaja međustranačke mošnjim prilikama. Došli smo do zaključnog predioga komisije, ali prije toga moram da upozorim još na jednu prazninn u tom izvještaju. Tiče se sandžačkog sud­ stva, o kojem komisija nije ni riječi progovorila. Ipak je ono takovo, da je baš o njemu trebalo povesti ozbi­ ljna računa. Ja ću, da budem kratak, iznijeti samo neke napomene. Tamo nije rijetkost, da ljudi čame u pri­ tvoru po tri, po šest, po deset i više mjeseci. Kako je to moguće? Sasvim »jednostavna« stvar: ne mogu se vo­ diti rasprave, jer nije potpun sudski senat. Bilo je slučajeva, da su ljudi mjesece ležali i radi toga, što su se odmetnuli njihovi tužitelji. Ima sudova, u kojima je samo jedna kvalifikovana sila, a u zadnje se doba moglo čitati i pritužaba radi mjestimičnog nagom Гlavanja nepotrebnih sila samo stoga, što ljudi imaju svoje zaštitnike Ima još sličnih primjera, no i ovo je do­ statno za ilustraciju, kako se — ne bi smjelo raditi. Da sad pređem na izvještaj. »Sa onim što je rečeno (pod tačkom 1 do 6) treba najhitnije nastati da se pojača državna vlast, koja mora biti stroga i — pravedna. Ona ne smije nikada ni u jednoj prilici ni jednog građanina staviti van zakona, ali treba da je dužna i sposobna svakog potčiniti zakonu. U ovom cilju, pored onoga što smo kazali da je nužno učiniti, govoreći o organima javne bezbednosti, smatramo da je potrebno u Prijepolju, Plevlju, Novom Pazaru i drugim većim mjestima u Sandžaku imati jače vojne garnizone, jer na­ rod ovoga kraja, koji je neprosvjećen a pri tome i sa drugih razloga sklon da vjeruje u slabost naše uprave, treba da stekne uvjerenje da nije tako. Isto tako i žandarmerija treba da se po­ jača i brojno i kvalitativno, a starješinski kadar da bude upućen, da vodi računa o svakom pokretu svojih voj­ nika, kako bi se izbjegle nepravde, koje oni po ovim brdovitim i slabo naseljenim krajevima mogu da učine građanima. Ovako pojačana žandarme­ rija bila bi u stanju, da odgovori svo­ joj dužnosti i tada bi prestala potreba, da se narod ovoga kraja naoružava za čuvanje javne bezbjednosti, te neće dolaziti do toga, da građani jedne komisije o tas vjeroispovijesti dobiju oružje, a drugi I ne, što stvara nezadovoljstva.« Zadnja rečenica ovog odlomka zaI služuje osobitu pažnju, pa ću da je malo ilustriram. Prije nego li će u Priboj uljeći pljačkaši Koste Pećanca, sada svrgnuti sreski načelnik okuplja muslimane i grdi ih radi veze sa Bo| škovićem. Oni taj prigovor odbijaju । kao neosnovan i, da ga uvjere, stav­ ljaju mu se na raspolaganje, da pod komandom žandarskih oficira progone tog odmetnika. Mjesto da im udovolji. । sreski načelnik odgovara, da ih za I slučaj kakvih događaja, neće štititi i sutra dan — naoružava pravoslavne težake, da Pećančevi četnici mognu lakše provoditi svoje pljačke i ubijstva Kako će onda muslimani imati vjere ' u državne organe i bi li bilo ikakvo čudo, da se je u tim krajevima, radi ovako pristranog i nepromišljenog koraka, pojavila kakva nova četa od। metnika? Pristranost u dijeljenju oru­ žja i oružnih listova ima i drugih zlih pošljedica. Ona ugrožava egsistenciju muslimanskih brđana, jer nemaju i čime da zaštite svoje blago od zvje­ radi, da. i ne govorim o tom, što se takom pristranošću njihovi domovi i životi izlažu slobodnoj i nesmetanoj navali pljačkaša-odmetnika, koji su usljed ovih oblasnih mjera, koje se primjenjuju isključivo proti muslima­ nima, sigurni i slobodni u navali na njihova naselja. J.a nijesam pristaša kakvog oružanja ni građanskog, a kamo li seoskog stanovništva, no dok se i tamo ne postavi dovoljna straža sigurnosti, apsolutno je potrebno ču­ vati razmjer i ravnotežu u oboružanosti obaju elemenata tim prije što jedna nekulturna sredina ne može shvatiti granica, do kojih se smije kretati. Sa ovih razloga apsolutno je potrebno, da se sadanje dozvole za nošenje oružja podvrgnu strogoj i objektivnoj reviziji i oružje ostavi sa­ mo onima, koji pružaju apsolutnu ga­ ranciju, da neće zlorabiti oblasnog po­ vjerenja. Da sad čujemo šta kaže komisija o gospoštini i birokratizmu tamoš­ njih organa vlasti. »Primjetili smo da organi policijske vlasti građanima, koji im se žale na nepravde, ne pri­ maju protokolarne tužbe, već ih upu­ ćuju — naročito u slučaju, kad se 1 djelo izviđa po privatnoj tužbi — da im donese napisane tužbe. Kako ovii ma nije moguće to učiniti, jer u ovim krajevima ima vrlo malo pismenih I ljudi uopće a advokata još manje, to ! smatramo da je nužno izdati naredej nje svima vlastima, da svaka u krugu I svoje nadležnosti svaku prijavljenu nepravdu na protokol uzme i dal i i rad po zakonu produži. Ovako radeći, oja­ čala bi se vjera u vlast, jer kad vlast ovako ne će da radi, a građanima j nema ko da napiše tužbu, onda on ! stiče uvjerenje, da ne može da dođe ! do pravne zaštite i prirodno je što se razvijaju osjećaji za samovlasno nai mirenje. Ne treba kakve dovitljivosti, pa da se u gornjim riječima komisije otkrije strahovita osuda dosadanjeg upravnog sistema u Sandžaku; ne treba mnogo mozga, pa da se iz njih uvidi pravi izvor zla, radi kojeg pati sveukupno tamošftje stanovništvo. No komisija je pošla i korak dalje, pa predlaže, da se tom zlu stane radi­ kalno na put i veli: »Ovde smatramo za potrebno naglasiti, da je nužno po svima do sada učinjenim nedjelima, uzeti tužbe od građana i prema sva­ kome koji se o zakon ogriješio postupiti po zakonu, jer kao što smo rekli, nužno je ovo učiniti da bi se ojačala vjera građana u zaštitu drža­ vnu i moć zakona«. Inače obzirna komisija našla je za . potrebno, da prvi dio ovog predioga — poterta. To je i po mom mišlienju najznačajniji stavak u cijelom izvještaju, pa ga stoga ostavljam bez ko­ mentara, jer bi mu on umanjio efekat. Stavak sam po sebi govori... * I ' i 1 . I I j 1 ' 1 , i Godina III. terij za hladno i razborito prosuđiva­ nje stanja svojih sunarodnjaka Islam­ ske vjere. Te stranke nijesu bile u stanju, da privuku u svoje krilo ni nas, bosansko-hercegovačke muslima­ ne, a kamo li će da uspiju među sandžaklijama, koji se — naročito na­ kon Skandaloznog postupanja uprav­ nih i drugih organa vlasti — i više tuđe od pravoslavnih, i više zebu od njihovih partija. Govorimo sasvim otvoreno: odakle će g. Vukosavljević predstavljati Sandžak, kad nema ni­ kakva osjećaja za nevolje i patnje njegova muslimanskog stanovništva? Ama, on neprestano govori, da ne pravi nikakve razlike u tom pogledu? reći će mi koji objektivni demokrata iz Šumadije. Sve je to lijepo, sve je to tako — kad bi uistinu bilo tako! Ali stvar stoji drukčije, pa stim faktom treba i računati. Treba stvar gledati kakva je u istini; ne treba biti naj­ prije strančar pa tek onda rodoljub; ne treba ići kojekakvim uzaludnim vijugama pa će se jasno uvidjeti, da Sandžak može priljubiti ovoj državi najprije i najlakše, najsolidnije i bez ikakvih poteškoća — Jugosl. Musi. Organizacija. Svi drugi putevi idu stranputicom, svi su teški i nepro­ hodni. Hoćete li i mjerodavnu potkrjepu za ovu moju tezu? Pružam je u iz­ vještaju, što ga je — nakon moje skupštine u Prijepolju — podnio miпistarskom savjetu pokojni Drašković. On je tom prilikom, na temelju zvaničnih izvještaja, s ushitom izjavio: »Ako je cilj J. M. O. ono, što je i kako je prikazao g. Korkut u Prije­ polju, onda ioj treba otvoriti ne samo vrata Sandžaka, već joj prokrčiti put čak do Soluna!« Draškovića više nema među živima, no ko od živih više voli otadžbinu nego li partiju, taj će iz njegovih riječi crpiti jednu potpuno ispravnu pouku i proći se ćorava i po državu štetna nastojanja, da ba­ cajući klipove našoj patriotskoj akciji u tim uzburkanim krajevima naše otadžbine, vrši Sizifov posao i samo —< osporava sanaciju teških prilika u torrJ kraju. fl To je eto moj konačni predlog po-’ vodom izvještaja istražne komisije, pa ko ima uši, neka čuje; ko ima daleko­ vidne oči, neka bar ovaj put ne za­ žmiri. Ne će onda biti zakašnjelog kajanja. Beograd, 23. IX. 1921. god. Završujući ovaj osvrt imam da od­ govorim i na jedan prigovor, što je : povodom zadnjih nemilih događaja u Sandžahu, stavljen vodstvu naše or­ ganizacije. Stanoviti listovi, kritikujući naše zauzimanje za sandžačke musli­ mane, prigovorili su nam: zašto ne zađemo među tamošnje muslimane i zaš.o ih ne priljubimo državi? Prije svega moram naglasiti, da su ti isti listovi stalno biii proti našem »nezvanom« miješanju u tamošnje prilike. Oni Sandžak smatraju interesnom sferom svojih partija i Ijubomomo su odbijali svako naše nastojanje, da vršimo kakav bilo uticaj na tamošnje muslimane. Nijesu tako po­ stupali samo ti listovi. I šefovi njiho­ vih partija diielili su isto mišljenje, Sakib Korkut. pa nijesu htjeli ni čuti o tom, da je naša organizacija jedini politički faktor, koji može imati prirodna oslona među tamošnjim muslimanima, jedina njihova prirodna reprezentacija. Druge Vršite svoju građansku 1 patri­ su im partije tuđe i po svom mentalitetu i po metodima, koje u- otsku dužnost i upisn.jte potrebljuju prema os'etljivoj psihi tamošnjeg muslimanskog stanovništva. One ne razumiju te psihe, sve. kad i ne bi bile pod utjecajem svojih tamošnjih lokalnih veličina, kojima fali kri­ Muslimani? i I I I i I 7 državni zajam. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.— Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV �Страна 2 Strana Sarajevo, 3. oktobra 1921. Kako čitamo u novinama, odbor sa izmjenu poslovnika održaće ovih dana sjednicu, na kojoj će se pre­ tresati prcdlog, da se upražnjeni mandati komunističkih poslanika ne popunjavaju, kako to izborni za; kon za ustavni< -пш skupštinu pro? pišuje, izborom novih poslanika, već da se ta mjesta popune kandi? đatima s ostaim lista i to prema broju glasova, koji je pao za te li; ste na prošlim izborima. Iskreno da rečemo, mi tim vije; stima ne vjerujemo. Ne vjerujemo u prvom redu radi toga, jer znamo, da to pitanje nema rješavati odbor za izmjenu poslovnika. Taj je od? bor izabran samo za to, da izradi novi poslovnik za zakonodavnu skupštinu i čim to svrši, njegova funkcija prestaje. Rješavanje toga pitanja bilo bi presizanje odbora za izradu poslovnika u tuđu kom? potenciju- a to neće valjda ni skup? ština dozvoliti. Nu i kad to ne bi bilo, nego kad bi se javljalo, da će kompetentni forum rješavati to pi; tanje, mi ne vjerujemo da bi i taj forum imao toliko drskosti, da čini jedan grubi atak na parlamcntari; zimi i na izborni zakon, na temelju koga su birani poslanici za ovu skupštinu. Cl. 86. II. alin- toga iz? bornoga zakona izrijekom veli ovo: • »Ako su sva lica iz te liste iscrp; „ПРАВДА“ — „PRAVDA" ' lje na, ili ako ih nema dovoljno, da nu gu dopuniti sva poslanička nije? sta, onda će se prazna poslanička niesta popuniti novim naknadnim ; izborom u dotičnom izbornom mje? stu, koji se mora izvršiti u roku od mjesec dana. Naknadni izbori vrše i se na dan određen Kraljevim Uka* ' zoni.« Poništenjem komunističkih man? data. kojim su ujedno i njihove kan? didatske liste poništene, upražnje? no je 5<8 poslaničkih mandata, koji se prema jasnom slovu zakona ino? raju popuniti novim izborom. Nu kako ima mnogo demokratskih i ra? dikalskih jštahlija, koji biše htje i pošto;poto da se ovom pljačkom posluže i da je iskoriste samo za se, to se sada nastoji, da se mimoiđe I zakon, te da se narodu protiv nje? govc volje nametnu za predstavnik kc ljudi, koji ne biše nikad mogli redovnim i zakonitim putem dobiti I njegovo povjerenje. U ime demokratskog i parlament i tarnog principa, koji je ustavom ga; ! rantovan. mi prosvjedujemo i pro; tiv pomisli, da se ovako grubo gazi jasno slovo zakona, te zahtjevamo, da se što prije raspišu izbori za po? punjenje poništenih mandata i tako dadne narodu priliku, da slobodno — prema svojoj uviđavnosti dadne i povjerenje onima, koji ćc ga zastu? I pati i predstavliau'. Muslimani bježe iz državne službe. Muslimani državni službenici tuže se na svoje šefove pravoslavne vjere, koje je era prevrata popela na ona mjesta, na koja po svojoj kvalifikaciji ne bi mogli nikada doći i po kojoj ne bi dotjerali dalje od onbaša. Naši uprav­ nici neprestano proprovjedaju na pa­ piru jednakost i princip sposobnosti kod namještanja i unapređenjačinovnika a na djelu su pravi balkanci, koji su uz to zadojeni slijepom vjerskom mržnjom. Niko se ne trpi, ko se sa tri prsta ne krsti. Danas nije potrebna ona prava kvalifikacija nego krsni list, da si srpsko-pravoslavne vjere. Sovom kvalifikacijom sposoban si za zvanje od podvornika do ministra, a svi drugi robovi, nepouzdani i antidržavni, koji su osuđeni, da snose i podnose, evetaju i peketaju, te neka Bogu zahvale, što im je još glava zdrava i živa. U našoj mladoj državi nije sam zlo­ glasni Košta Pečanac, koji po musli­ manskim kućama i kopčezima traži kačake, koji ispred zuluma listom pobjegoše u goru. Pećanac ne štedeći rza i obraza ubija pali i robi, koji je nekada kao hajduk od obijest' po gradovima i selima pod iječijom zaštitom radio, da napravi poderne Užice. I Ko ovako misli, vara se. Borba je gorka i slatko. Plaćati porez malom i džanom a ne tražiti svoja prava, to neće da trpe ni Crnci u kolonijama. I dok tako radi Pećanac u Sandžaku protiv muslimanskog građanstva, dotle u nas ima šefova sa gore spomenutim kvalifikacijama, koji bi željeli nadma­ šiti u svojoj vjerskoj gorljivosti i K. Pečanca progoneći muslimane. Oni to naravno čine u drugoj formi. Da se boje razumijemo, evo dokaza: Jedan mlad musliman sa begovskim imenom, pošto su mu oteli zemelju, moli kotarski ured u M., da ga primi za pisara, samo da ne skapa od gladi, pošto je bila zima, kad nije vrijeme od posla, za koji bi on bio sposoban. Kancelist u ime kot. predstojnika pre­ poručuje molbu, da se ovaj odbija, pešto ie beg, jer bi mogao M. J. 0. odavati tajne, kojoj dotični u or.o vrijeme nije ni pripadao, nego baš obratno demokratima. Ovo je riješenje prije pročitano na gazdinskom dućanu nego Stoje sprem­ ljeno kud treba. Muslimanima se u današnjoj eri ne smije povjeriti važnija mjesta, ne radi toga, što bi bili nesposobni, nego zato, j . i i I I 1 j I . I Da su muslimani u službi odani i pouzdani, to im priznaje svaki u pra­ vom smislu kva’ifikovani Srbin i Hrvat. Samo ne priznaju oni Pećančeva men­ taliteta. što im nije kvalifikacija — srpsko pravoslavne vjere. Muslimani uopće ne traže puno, ne­ go samo ono pravo, što svaki građa­ nin treba da ima: zaštitu imetka, vjere rza i obraza i slobodu rada. Musliman državni službenik ne može dobiti ni ono, što mu po pravu spa­ da, kao nuždan dopust, potpora ili nagrada, redovito unapređenje i t. d, doklegod su na kormilu ovakovi šefovi Pećančeva mentaliteta. Prirodni zakon, red i pravda ne trpi zuluma, a zulumćari su uzrok, da i država i narod propadaju. Ko je pri­ jatelj naroda i države, taj će nastojati, da rastjera i onemogući ove nesposobe siledžije, koje ne mogu nikoga trpiti, ko je sposobniji od njih, ko ljubi red, rad i pravdu i koji hoće da održi naš upravni aparat na visini, koju on mora imati, ako hoće da ne nastupi anarhija, kakova vlada u Sandžaku i Make­ doniji. Različitim zulumima naši se ljudi gone u penziju i još više optu­ žuju kao antidržavni jedino stoga, što su muslimani, a bez ikakova dokaza. Kad se ovako s muslimanima po­ stupa i kad se to sistematski provodi, onda opravdano sumnjamo, da naši »patriotski« pretpostavljeni činovnici imaju tajno naređenje, da rastjeraju muslimane iz državne službe. Ovih će dana, kako čujemo, nekoliko mlađih muslimana, istupiti iz državne službe i pobjeći ispred zuluma. Mi trebamo sposobnih ljudi a oso­ bito neovisnih, ali zato trebamo ove ljude prema njihovoj sposobnosti osi­ gurati, da ne budu nikom muktač. U to ime pozivamo sve imoćnije muslimane i svoje Islamske institucije na jedan zdogovor, kako bi svoje ljude zaposlili, koji će moći neovisno svoju sposobnost razviti u korist islamske zajednice. U ovoj stvari ne smijemo oklijevati nego se ugledajmo u svoie sugrađane drugih vjera. Sposobna čovjeka lahko je uvesti i uputiti u posao kod dobrih strukovnjaka. Nadamo se, ako nam je stalo do opstanka i napredka, da će ovaj naš predlog naići na odobravanje. Musliman činovnik. Iz naše organizacije. Kot. skupština u Tuzli. Jučer se jeobđržavala kotarska skupština naše organizacije, koja je bila dobro posjećena i kojoj su prisustvovali delegati iz svih sela prostranog na? šeg kotara. Na skuštini je izvjestio g. Maglajlić kao narodni poslanik o radu poslanika naše organazacije, čije je izlaganje s najvećim mirom saslušano i jednoglasno odobren . do ja košu ji rad naših narod, posla; nika. Kad je g. Maglajlić pri kraju ■ izvještaja rekao, da ipak neki ljudi govore, kako su ih njihovi zastup; nici, a naročito on (Maglajlić) pro? ' dali, razlegao se dvoranom jedno; ' dušan odgovor: »Sram ih bilo! Mi to. ne daj Bože, niti velimo, niti u to možemo vjerovati!« Iza toga je tajnik Zahirović izvjestio o radu odbora u minuloj godini, a pošto jc blagajnik bolestan, izvještaj o sta? nju blagajne suspendira se s tim, da se izvjesti na prvoj redovitoj sjednici. Poslije toga izabrano je 8 delegata za zem. skupštinu i ko; tarski odbor za iduću godinu od 15 lica kako slijedi: Predsjed.: II. Ha; fiz Ibrahim ef. Maglajlić, podpred? sjednik: Džemal ef. Muharemagić, tajnik: Muhamed ef. Zahirović. bh; gajnik: Muhamedaga Nalić, odbor; nici bez funkcije: Nurija Nakić iz Gor. Tuzle, Sulejman ef. Bakrić iz Seone, Mustafa Salkičić iz Pasaca, Đulejman Mchić iz Lukavca, Jusuf Gazetić iz Prekosavića, Mustafa cf. Okanović iz Poljica, Abdija Zukić iz Treštenicc, Ahmetaga Kovacević iz Lukavca. Abdulah ef. Džum? hur iz Tuzle, Hafiz Ahmed cf. Džumhur iz Tuzle, Hafiz Ahmed cf. Redžcbašić iz Tuzle i Ibrahim ef. Čokić iz Tuzle. Iza toga se je raspravljalo o raz? nim predlozima. Skupština je pro? tekla vrlo mirno i dostojanstveno, pa se nadamo, da će i zemaljska skupština porušiti želje i nade ne; prijatelja naše organizacije. Posmatrač. Skupština J. M. O. u Derventi i Bos. Kobašu. U petak 30. o. mj., bila je kotarska skupština naše or? ganizacije u Derventi, kojoj su po? red brojnog građanstva prisustvo; vali i izaslanici pojedinih sela dervkotara. Nakon pozdrava predsjed? nika mj. odbora g. O. Osmanbcgo; vica pročitao je zamjenik tajnika izvještaj o radu Kot- odbora, koji je bio primljen na znanje i odboru podijeljen apsolutorij. Potom je izabran novi Kot. od; bor i delegat (g. O. Osmanbegović) za zemaljsku skupštinu, a onda su narodni poslanici M. Kapetanović i H. Ajanović izvijestili skupštinu o radu poslaničkog kluba, koji je bio s odobravanjem primljen. 1. ov. mj. održao je posl. H. A ja; nović skupštinu u Bos. Kobašu, ko; joj su prisustvovali gotovo svi od; rasli građani muslimani B. Kobaša. Nakon što jc posl- pozdravio nredsj. Mj. Odbora, g. Hamidbeg Kapeta; nović, uzeo je ovaj riječ i u podo? Ijem govoru ocrtao rad posl. kluba od početk^ do danas. Skupštinari su s velikim interesom suslušali posla; nika. izrazili povjerenje i iznijeli različite pritužbe. Obje su skupštine vrlo dobro us; pjele i proste bez i jedne upadice. Konferencije J. M. O. u Trebinju. Nar. poslanik V. Sadović, održao je u Trebinju dva pouzdanička sastan? ka. na kojima jc prikazao rad musi, posl. kluba od početka do danasOpazilo se, da prisutni nijesu bili obavješteni o mnogim stvarima, koje su na tim sastancima razjaš; njene. Sadović je nastavio svoj put u Bilcću. Bilješke. Zabadanje trna u zdravu nogu. »Srpska Riječ« ne može a da se u svakom broju ne očeše o muslimane. Tako u jučerašnjem broju govoreći o upisu državnog zajma veli i ovo: ».... a naša braća Hrvati i mu­ slimani većim delom oglušili su kao i vazda gdese spominje ime srpsko.« Mi doduše još ne znamo rezultat upisa, ali koliko smo obaviješteni i koliko smo vidjeli na svoje rođene oči, muslimani su svugdje razmjerno ekonomskoj svojoj snazi sudjelovali kod upisa jednako kao i pravoslavni. Ovom prilikom naročito hoćemo da upozorimo na jednu okolnost. Musli­ manima je državna vlast za ove 3 godine nakon ujedinjenja samo odu­ zimala i tražila od njih, dok je pra­ voslavnima dosad ili u vidu izvoznica ili različitih koncesija ne­ Број 342 Broj prestano davala. Stoga nije nikakovo čudo, da su muslimani ekonomski oslabljeni i iscrpljeni. Ali uza sve to, naš je muslimanski svijet rado upisi­ vao i upisuje državni zajam u onolikoj mjeri, koliko mu je to moguće. On se ne izgovara, kao što to čine pravoslavni u Vojvodini, ekonomsko najjačoj pokrajini, »da ne da ovakovim činovnicima zajma«. On se i ne izvlači, kao što to čine neki pravo­ slavni. U Derventi je jedan pravosla­ vni, kad ga je sreski načelnik pozvao ! na upis, dao samo 100 D, iako je mi­ lijunaš, a kad je izašao iz ureda ča­ stio je prijatelje, jer »je jevtino pro­ šao.« U interesu renomea naše države i u interesu što boljeg uspjeha mi ne­ ćemo da iznosimo drugih »stvarčica«, ali ako nas »S. R.« bude tegljila za jezik, mi ćemo morati da izađemo otvoreno s cijelim materijalom. Politički pregled. Revolucija u Grčkoj radi ne­ uspjeha. London, 29. rujna. (BO ( »Morning Post« prima vijest od svojega posebnog dopisnika iz Atene, da je uslijed posvemašnjog sloma na malo­ azijskoj fronti Grčka danas na domaku ozbljnih događaja. U Ateni i okolici je proglašen prijeki sud, ali uza sve to revolucionarni pokret preotimlje sve više maha. Svi brzojavi, koji polaze u inozemstvo podvrgnuti su najstružoj cenzuri. Najnovije vijesti sbojišta opi­ suju situaciju' kao posvema izgubljenu. Pola grčkoga generalnoga štaba i go­ tovo cijelo grčko topništo palo je Turcima u ruke. Burgenland i Albanija. Konferen­ cija Ambasadora nastavila je juče prije podne da pretresa pitanje Burgenlanda ; i Albanije. U pitanju Burgenlanda. kon­ ferencija je primila na znanje notu mađarske vlade, u kojoj Mađari nagoviještavaju blizak sporazum s Austrijom, i odlučila, da se ostavi rok od 8 dana za sklapanje sporazuma. U pitanju Albanije, nije se još došlo do sporazuma. Italija je tražila za slučaj oružane intervencije i povrede granica Albanije, mandat od Lige Naroda, za svoiu intervenciju. Engleska je pristala na korekturu granice od 1913. god. u korist naše države. ј Naša država i Čeho-slovaČka ! ‘ prema Mađarskoj. Povodom akcije 1 dra Beneša u zapadnomarđarskom pi­ tanju, i povodom njegovog sastanka sa Banfijem u Brnu, politički krugovi su uvjereni da dr. Beneš radi u pot­ punom sporazumu sa Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca. Nijedan ko­ rak u češkoj spoljnoj politici, koji je učinjen i koji se poduzima prema Mađarskoj, ne nastaje prije, dok se u svakom pitanju ne postigne potpuna saglasnost s ministarstvom spoljnih poslova u Beogradu. Ako bi izravni sporazum dra Beneša i Banfija donio stvarnih uspjeha, u što se dosada malo vjeruje, onda bi se na ovaj isti način riješavala i sva sporna pitanja između Mađarske i Čehoslovačke, odnosno Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Grčko-turski rat. Carigrad, 29. septembra. Prema službenom komunikeju iz Angore grčka je armija progonjena do Eski Šehira i da su morale grčke čete da povuku svoje straže. Turska konjica operira u raznim skupinama protiv neprijateljcke vojske. Atena, 29. septembra. Zvanični iz­ vještaj od 28. pr. mj. saopštava da su sve vijesti iz Angore o velikoj borbi pred Eski Šehirom, koja da se je svr­ šila s porazom Grka neistinite. (Naro­ čiti izvještaj atenskoga dopisnoga ureda)- Domaće vijesti. Lična vijest. U nedjelju, 2. o. mj. prispio je u Sarajevo g. min. dr. Spaho radi zem. skupštine naše organizacije. Izjava g. Hasana Miljkovića. — U 198. broju »S. R.« od 1. okt. 1921. izašao je dopis navodno iz V. Kladuše s naslovom »Ko je Hasan Miljković r« �Spoj 342 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА" - „PAVDA“ Pošto je dotični dopis skroz lažan direkcije prema nekojim željezničkim potčinovnicima, koji su nevino optui nepotpisan, zbog; toga sve laži i pod­ Ženi zbog komunizma i otpušteni iz vale u njemu iznešene, evo ponovno sa najvećim gnušanjem odbijam, a one državne službe. Tom su zgodom izni­ jeli g. ministru nekorektno ponašanje će se i kod suda ustanoviti, jer sam nekih pretpostavljenih Činovnika proti još prije par mjeseci putem javnosti sve ovo pobio i ujedno predao tužbu svojih potčlnjenih kao i uplitanie Želj. policijskih komesara, koji provociraju sudu proti redakcije »S. R.« Dopisniku, koji se ne smije potpi­ želj. službenike i miješaju se onamo, sati na ono, što piše, dovikujem, da kuda ne spadaju. Gospodin je ministar poslanicima je prosti klevetnik, pa ako je povri­ jeđen i ako ima petlju, neka se i on obećao, da će djelima da pokaže i is­ posluži sudom. Ako i sam ne sumnja pravi sve nepravde nanešene pojediu svoje laži, neka se onda ne krije dinim otpuštenim želj. službenicima. za leđa redakcije, koja možda hoti­ Državni dugovi. »Nar. Jed.« od 1. mično nasjeda ovakim bljezgarijama. o. mj. donosi: »U prvom ekspozeju u Hasan M i I j k o v i ć, finansijskom odboru, g. ministar finar. poslanik. nansija je iznio i dugove naše Kralje­ ispravak. U pretprošlom broju na­ vine. Ti su dugovi, prema pokrajina­ šeg lista u izvještaju sa skupštine iz ma, slijedeći: Hrvatska i Slavonija 12 Težnja potkrala se je štamparska po­ miliojna dinara; Bosna i Hercegovina 6,446.044 dinara i 75 para; Slovenija greška u govoru poslanika Alića Tu stoji, da je držanje Radićevo »vrije­ i 25,270 000 Švajcarskih franaka; Daldilo, da više svojih zahtjeva proturimo i macija 1.538.149 dinara i 25 para. Vojni dugovi naše Kraljevine u u Ustav«, a treba da stoji »priječilo Francuskoj i Britaniji iznose 937 mii tako dalje«. lijona franaka; u sjev. amer. Sjedinje­ Likvidacija agrarnih odnošaja. nim Državama 62 milijona franaka; a Kako smo već javili, stigao je napo­ u prirodi do 1 milijarde. Svi naši voj­ kon agrarnoj direkciji kredit za pro- ni dugovi iznose do 2 milijarde. vađanje likvidacije i za uređenje okUnutrašnji dug naše Kraljevine iz­ iužnih agr. ureda. Doznali smo od nosi 225 milijona dinara. Do 25 juna agrarne direkcije, da su otpremljeni iduće godine ima se u Bosni i Herce­ formulari i naputci kot. uredima s na­ govini isplatiti begovima (kurziv naš. logom, da se sve predradnje kod ko­ Op. Uredn.) za agrar 65 milijona di­ tara i gruntovnice svrše u roku od nara.« 20 dana. Za to će vrijeme biti obu­ Čudimo se, da i službeni organ na­ stavljeno izdavanje privatnih izvadaka še pokrajinske uprave ovako tenden­ i potvrda kod evidencije, jer će se ciozno trpa i siromašne posjednike daljnji posao obavljati isključivo na pod naziv »begovi«. Kad bi to činila tenielju ureda radi (ех offo) dobavlje- zaguljena »Srpska Riječ«, ne bismo se nih podataka. ni osvrtali, ali ovako, kad to čini list, Nadati se je, da će isplata sada biti koji se izdržava i novcem tih posje­ brzo svršena. dnika, onda je to drskost. Nadodaje se, da je u sarajevskom Produljen rok za upisivanje kotaru, gdje je Agrarna direkcija mo­ gla neposredno sa svojim činovnicima državnog zajma. Na zahtjev mnogih privrednika i građana ministarstvo firaditi, posao za sve zemljovlasnike u nansija produžilo je upisivanje zajma punom toku. Isto tako se sada organizuje bez i do 15. oktobra. Prema dosadanjim izodugovlačenja aparat kod okružnih | vještajima upisana je približna svota, koja odgovara projektu ministarstva agr. ureda. Primanje tužbi, koje se imaju predati do 18. oktobra, na te­ financija. Kad se definitivno završi melju beglučke uredbe na kot. urede ' posao oko nutarnjeg zajma, krenuće naročita delegacija u Englesku u cilju — u toku je. Drago nam je konstatirati, da su sklapanja spoljnog zajma. napokon odstranjene sve zapreke, koje Obveznice austrijskog zajma su dosada stajale na putu, da se pro­ Ministar financija riješenjem od 19. vedu agrarne uredbe od 12. maja ove sept. odobrio je, da naši državljani, godine. koji u određenom roku nisu popisali i žigosali svoje obveznice predratnih O vatrogasnom komandantu zajmova bivše austro-ugarske monar­ Kada »Domovina« ne može na naše stvarne kritike da reagira onako, kako hije, da to mogu naknadno učiniti do treba, onda gleda, da stvar skrene na 15. okt. zaključno. Ovaj se rok neće posve drugu stranu. Tako je i s nje­ više produživati, stoga se docnije pod­ nijete žalbe neće uzimati u obzir. zinim odgovorom na našu nek dašnju Obveznice sa molbom treba uputiti noticu o samovolji vatrogasnog ko­ Generalnoj direkciji državnih dugova mandanta. Nama je u onoj notici bilo u Beogradu glavno, da skrenemo pažnju na pri­ Iz Narodnog Pozorišta.*) Preprastran ost vatrogasnog komandanta. vke u Narodnom Pozorištu vršene su »Domovina« na to ne reagira, nego je planovima i pod nadzorom poznatog prešla na posve drugo polje. Mi se ne miješamo u tuđe trgovačke poslove, sarajevskog arhitekta g. Karla Paržik a. G. Paržik je učinio sve, što je samo nuzgred moramo konstatovati ležalo u njegovoj moći, da od nepra­ opet jednu laž »Domovine«, naime onu, što je podvalila o nekakvu Spa- ktične dvorane bivšeg Društvenog Doma stvori jednu pozorišnu dvoranu, hinu dugu Muslimanskoj Centralnoj koja će biti i prilično akustična i udo­ Banci od ništa manje nego 4,500.000 Kruna. »Domovina« uvijek ima običaj, bna za posjetioce. Zahvaljujući njego­ da ne kaže potpuno ime, kako bi vom budnom nadgledanju, dvorana i mogla posiije lakše »curiknutia. Ako pozornica izrađene su prema njegose dakle tu radi o Hamdiji Spahi, na vim planovima, po kojima je nešto kojega bi se po samoj stvari imala ublažena oštrina i stilizirana kačiperta »Domovinina« tvrdnja da odnosi, nost ranije dvorane, a pozornica do­ bila dovoljno dubine za razvijanje onda je to — laž. Hamdija uopće scene i mogućnost operiranja perspe­ nema nikakva duga Muslimanskoj ktivom. Centralnoj Banci, čak ima i izvjesnog Planove i nadgled nad novom elek­ potraživanja premda bi za njeg bila čast, kad bi imao toliki kredit. U os­ tričnom instalacijom na pozornici i centralnim loženjem u zgradi izvršio talom bi preporučili »Domovini«, da najprije pomete ispred svojih vrata i je g. Vojislav Žakula, građevinski neka preporuči vatrogasnom koman­ nadsavjetnik. dantu, da očisti račune o aprovizacij*) Rado donosimo ovu vijest našeg skim beznim vrećama i -• prikazama kazališta, ako nas je ono dosad go­ iz Društvenog doma. tovo redovito — bagatelisalo, ne ša­ Za otpuštene željezničke Čino­ ljući nam nikakovih podataka o pri­ vnike. Naši narodni poslanici g. g. premama za ovu sezonu. Ako je to Hrasnica, F. Kurbegović i S. Baljić radi naše kritike dosadašnjeg rada bili su 30- IX. kod gosp. ministra sa­ kazališne uprave, onda — onda nas samo čudi ovakovo shvaćanje gg. obraćaja Uzunovića i pritužili mu se upravitelja i dramaturga. na neopravdani postupak sarajevske K a o ^EI-Kamerov" teferič nije se mo­ ' gao održati u prošli petak, jer je bio u isto doba »Hurijetov« teferič, pače se stoga ovaj davati u idući petak, 7. o. mj, na istom mjestu i s istim pro­ gramom. Zar još i oni?! Na 26/9. zavadilo se dvoje djece muslimansko i jevrejsko na ulici između zgrade pokrajinske vlade i želj. direkcije. Svako je moglo imati oko 12 godina. Dok su se oni na ulici čupali naidje 17 godišnji mo­ mak Atanasije Bošković, dak 5. razr. gimnazije i prišavši mališanima opali svom snagom šamar muslimanskom djetetu. Dječak nato od boli udarca nepozvanog junaka pocrne plakati i pitati ga, skojim ga pravom šamara i za što isto ne učini u blizini stojećem njegovu protivniku. Na to mu Boško­ vić opsuje turskog Boga i čušne ga. Dječak u plaću zaviče: »Kako smijete Vi psovati Boga? Znate li, da se Bog ne smije psovati? Ja ću Vas policiji prijaviti!« i poleti tražiti policaja. Pri­ javivši stvar policaju, ovaj ih obojicu odvede na karaulu. Pošto je mali mu­ sliman predveo na karulu i svjedoke, znatiželjni smo kakovom li će kaznom kazniti čika Ilija vaspitanog deliju — srednjoškolca. Idemo da vidimo. Vođenje poštanskih blagajničkih knjiga u dinarskoj moneti. Umo­ ljavamo cj. naslov, da obzirom na javni interes izvoli u svoj cij. list uvr­ stiti da se od 1. oktobra ov. godine uvađa kod svih pošt. i telegrafskih ureda vođjenje blagajničkih knjiga i računa u dinarskoj moneti. Toga radi svako označenje vrijednosti na pošt. pošiljkama ima biti samo u dinarima i parama označeno i to jedan napram četiri odnosno Četiri naprama jedan. Za sada čine iznimku samo poštanske čekovne i štedioničke uplate i isplate, na koje će se do daljnje odredbe još u krunskoj moneti obavljati. Direkcija pošte i telegrafa: Josifović. Gospodarstvo. Protest privrednih krugova proti trasi Beograd—Kotor. Po polusluž­ benom komunikeju i vijestima trebao bi željeznički spoj Beograd—Jadran ići dolinom Drine i Tare u Boku Ko­ torsku. Na ovaj način ta pruga ne bi doticala niti Sarajevo niti ikoje važnije mjesto, a išla bi kroz pusti, zapuštni kraj, koji se ni za 100 godina ne će podići na onu visinu, na kojoj se na­ lazi Sarajevo. Zato su bosanski pri­ vredni krugovi uočili silnu važnost ove željeznice i značaj, koji bi mogli imati za Sarajevo i njegov ekonomski procvat riješili da povedu akciju pro­ tiv mimoilaženja Sarajeva, koji bi iz­ gubio svaku važnost, kada ova željez­ nica ne bi prolazila kroz njega. Do­ skora će svi privredni krugovi ove pokrajine a naročito Sarajlije u tom smislu održati jedno savjetovanje na kojem bi ova inicijativa zauzela kon­ kretni oblik. Javna zahvala. i I Prilikom smrti neprežaljenog nam sina - ■— brata Smaila, izraziše nam mnogi prijatelji i znanci saučešće (taziju), što usmeno, što pismeno, i pružiše nam u najtežim časovima prija­ teljsku utjehu. Odgovarati i zahvaliti se pojedince nije moguće. Ovom pri­ likom i na ovaj način srdačno se svima zahvaljujemo. Neka je osobita hvala načelniku sudskog odjela g. Simiću, kao i gospodi sudcima vrhovnog i okružnog suda, koji našeg rahmetliju ispratiše i iskazaše mu zadnju počast od kuće do Begove džamije. Dugujemo također veliku zahvalnost gg. vrhov­ nim šer. sudcima Midžiću, Mutapčiću i Ali ef. Prohiću, kao i svim rahmetlijinim kolegama šer. suda, koji nam ' dadoše tople utjehe i koji ispratiše rahmetliju sve do kabura. Nezaborav­ brat bratu М1Ш111111111111П111ШП1(11111Н1Ш podobni, bez razlike, treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih ^abi Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: ELIDA-paste za zube. llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllilillllllllllllllHIIIIM Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlbBPt Vita Leui, Sarajevo, Despica ul. 1 i nu zahvalnost dugujemo rahmetlijinom (ičnom prijatelju bađenagi uglednom trgovcu g. Ahmedagi Kumašinu, koi je sve, što je potrebno za đenazu । mejita, sam pripravio i sve potrebn| obavio. Na koncu se braći sarajlijam« najsrdačnije zahvaljujemo, koji onakc mnogourojno ispratiše rahmetliju do kabura i koji nam svojim saučešćerru dadoše dobre utjehe. " H. Ahmedbeg Bukvica, otac 1 Musta dr. Abdullah, braća. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da* niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz van; izvršuju se brzo i tačno; pakovanj« se ne računa. Fina terpentinska 1—8 krema za elegantni svij Dobiva se svagdje. Proizvodnja: „Slavia", tvornica k mičkih proizvoda d. Zagreb, Ilica 213. Hot gaftuf -mBarifsho povjerenstoo. Konjic, Broj 223.121. Konjic, dne 29. sept. 1921. Natječaj, ( Kod potpisanog kot. vak.-mearifsko; povjerenstva, a na mektebi-ibtidaiji u Seonici kraj (Jstrožca imade se odmah popuniti mjesto I. mualllma, koji će ujedno vršiti dužnost imama i vjeroučitelja. Početna godišnja plaća iznosi 12.040 kruna i to: od vakufa 5040 K, od naJ roda 6000 K, kao imam 500 K i vjo roučitelj 500 K, te stan i dvije bašj u naravi. Osim toga imaće i državni imamsk doplatak na skupoću. Reflektanti imadu prspisno biljego vane molbe sa svjedočbama o svrše nim naukama i dosadanjem službo vanju poslati ovome povjereostvu naj kasnij’e do 20. oktobra o. g. Kot. vak.-mear. povjerenstvo, Kc Predsjednik: 309-1-3 Hafiz Ahmedt Hamdi Kasu me Trgovina feso^ daje na znanje cijenjenim mušterij da je prispjela veća količina u raznim veličinama i farbama. Cijene vrlo umjerene, tako, da sti duzina 800 kruna. — Od istog kvaliJ teta robe mogu se dobiti i patentirani (postavljeni) fesovi, koje će mo davati - po komadu sa kitom 120 kruna. Šaljemo samo uz pouzeće na veliko dok zaliha traje. 307 1-2 Ibpahimagn Vranić i Sin Sarajeva. ТПРЕТДК i ПЕН0НДТЕ4 preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. :: M1LAN LIPNIH - ТЕШПД 36.1 �Стоана 4 Strana Booi 341 Broi „ПРАРДА* — „PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d., u Sarajevu. Prema zaključku l. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda, obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim dioničarima (t. j. onim od I. i II. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije proporcionalno prema posjedu njihovivih dio­ nica t. j. na svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 4 dionice ili. emisije uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921. i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije imaju se predložiti dionice ili međutimnice 1. i 11. emisije radi označenja, da je pravo opcije izvršeno. 299 1—5 3. Potpuna protuvrijednost za sve optirane dionice imade se odmah prigodom izvršenja prava opcije u gotovom položiti. 4 Za svakih K 100’— nominale t. j. za svaku dionicu imade se položiti K 130— i K 6 50 za kamate, dakle ukupno K 136’50 po komadu. 5. 0 uplatama izdati će upisna mjesta privremene potvrde (međutimnice), koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 6. Dionice, na koje ne' bude do 3’.X. 1921. izvršeno pravo opcije, biće u smislu tačke 3. gore navedenog zaključka prepuštene na upis svakom muslimanu za vrijeme od 1 XI. do 1.ХП. 1921,, što će biti za vremena posebno oglašeno. Sarajevo, dne 27.IX, 1921. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. Zadružna gospodarska Banka d. d. u Ljubljani otvorila je svoju Privremeno: Horoščeva ul. br. 15, I. hat Podružnicu u Sarajevu. Brzojavna adresa: Gospobanka. Telefon Dionički kapital i rezerve K So.ooo ooo Ulošci preko K 2oo.ooo.ooo Žiro konto kod Narodne Banke Kraljevine S H. S. — Poštanski čekovni račun br. 1264. Podružnice: Bled, Gjakovo, Maribor, Sombor, Split, Šibenik. l ^Afilijacije: Gospod, banka d. d. Novi Sad, Sveopća Zanati. Banka d. d. u Zagrebu i njezina podružnica u Karlovcu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Prima novac na štednju i otvara tekuće račune, te podjeljuje zajmove uz najpovoljnije uvjete. — Kupuje strani novac, devize, zlato i vri­ jednosne papire uz najpovoljniji dnevni tečaj. Izdaje kreditna pisma i otvara akreditive. — Obavlja isplate, prima i šalje novac na sve strane svijeta. Ima izravne veze sa svim mjestima u Kraljevini i sa svim većim gradovima u inozemstvu, naročito sa Amerikom i Australijom. Daje besplatno informacije u svim bankovnim i gospodarskim stvarima. Upozoruje osobito na direktnu i brzu vezu sa središtem žitne trgovine Somborom Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionb ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući.račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. - Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — 104 ’ZLJA SVE Kot skups naše organizacr--------------------posjećena i ko.Ibrahim Muhić. delegati iz svih BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a0b1ee3eaa54e3a57c8919206173593b.pdf fbdc1f000a1d4f87bb0f948d5a6f08a6 PDF Text Text POŠTARINA1 U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2 ~~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje 'K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo 1 uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛА јУГОСЛАВЕНСКЕ муслимаиске организације. Broj 105 (343) Sarajevo, četvrtak, 6. oktobra 1921. (2. Safera 1340.) Sudbonosan dan. A od Srba sopstvenika, Učiniše izmećare. 6. oktobra ove godine jedan je od najvažnijih dana u životu naše organizacije. Toga će se dana manifestirati snaga i solidnost nas še organizacije, toga će dana progovoriti narod kroz usta svojih opunomoćnika i izreći svoj sud o dosadašnjem radu svojih poslani« ka i uopće vodstva organizacije, te će dati direktivu budućem radu i budućem smijeru naše politike. ( Ugroženi u svojoj egsistenciji bosansko«hercegovački su muslb mani prije 2 i po godine stvorili u svojoj organizaciji jaku falangu, koja je sposobna, da odoli svima udarcima, koji bi mogli u budućno« sti zadesiti muslimanski elementi. Vidljivih uspjeha rada naše orga« nizacije ima toliko, da ne držimo potrebnim ni isticati ih ovdje, jer ih svak, ko priznaje činjenice, zna. Onima, koji u svojoj zaslijepljen nosti ne vide i neće da vide ni ono, što svaki okat čovjek vidi, ne držimo potrebnim ni predočavati ih. Jedno drugo pitanje treba ovdje naročito istaknuti. Da li su oni razlozi, koji su prisilili muslimane na stvaranje ovakove organizacije, prestali i je li nadošlo vrijeme, kad bi se smjeli cijepati redovi organ nizacije, i to još iz razloga drugotne važnosti? Mi nećemo davati od« govora na to pitanje; njega će dati delegati pojedinih kotarskih od« bora naše organizacije na današnjoj skupštini. Mi nećemo ovdje stvarati nikakovih presedana, niti ćemo nastojati da stvorimo ovakovo ili onakovo mišljenje i raspoloženje kod onih, koji imaju o svemu ovomu da odluče. Mi samo hoćemo da ovdje is« taknemo naročitu važnost današnje skupštine i da upozorimo na odgo« vornost, koju nose delegati kotarskih skupština za svoj rad i odluku u zemaljskoj skupštini. Te njihove odluke biće od sudbonosne važno« sti za sve muslimane Bosne i Hercegovine, koji su u njih uprli svoje Oči i s pouzdanjem u njihovu uviđavnost. patriotizam i r^boritost očekuju rezultat te skupštine. ( I mi skupa sa svom braćom Širom Bosne i Hercegovine apeluje« mo na sve delegate, da dobro otvore oči, tačno odmjere sve argumen« te i okolnosti, te da uvijek i pri svakoj odluci imaju u vidu samo i jedino interese svih muslimana i da tek onda stvaraju svoj sud. Mo« limo ih, da ne nasijedaju različitim smicalicama naših neprijatelja, koji nastoje pocijepati naše redove, kako biše mogli udovoljiti svojim ple« menskim, vjerskim, partijskim, a vrlo često i čisto egoističkim рго« htjevima. Čvrsto vjerujući, da će se naši delegati uzdignuti iznad svih sitnih zadjevica, ličnih animoziteta i si., te da će svojim odlukama omogu« ćiti, da organizacija ostane onako jaka i čvrsta, kakova je dosad bila« mi ih svesrdno pozdrvljamo i želimo, da njihov rad bude od hajra po cijeli islamski dio našeg naroda. BILO SRETNO ! Ni to nije bilo dosta, Potomcima zlog Orhana; No Evropi htešc dati i Svog Proroka i Sultana. i I ! ! Sta su Srbi prepatili, Potvrđuje istorija; Jezovite strave tu su ... Patnje raje... bes dahija! I I ' I Mnogi sili podlegoše, Tužnom Bosnom ponajviše Rim jc jedne zaklonio, Drugi čalmu Tursku sviše. ' , I I Ali jedan jezik osta LT narodu sa tri vere; Ni jatagan nije mogo, Da narodni jezik spere. ’ Od Timoka do Jadrana, Svud se srpski zbori; Na jeziku materinskom Tu se srpska pesma ori. Poziv u hrišćanstvo. Poznata affaira famoznog p.«pu« kovnika Kušakovića u Banjoj Luci našla je kolegijalnog odziva u oso« bi nekakvog Dunavskog, također potpukovnika iz Prištine. Taj novi »prorok« hrišćanske vere objeloda« nio je u 12. broju »Velike Srbije« od 27./9. 1921. jednu pjesmicu, te da poštena javnost i cijela kulturna Evropa vidi i čuje, čime se bave o« ficiri, i to viši oficiri Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prenosi« mo tu pjesmicu u cjelosti. Ona glasi: »U plamenu krsne sveće. S narodom napaćenim Čarnojević u svet ode; Jer za Srbe pod Turcima Nije bilo trun slobode!.-. Ukaljaše Turci crkve, Sve u slavu svog Korana; Mnoge Srbe poturčiše, Pod zamahom jatagana! — Otimahu Turci zemlju, Pa stvoriše agalare: Poturčeni! Čujte gusle . •. Tankih struna bolnu jeku, Praoci vam kroz njih šalju Sa Kosova mača zveku !... . Pretci zovu, trgnite se, Nametnuto odbacujte, Čalme dole sa Koranom Evanđelje sveto čujte !... / 1 Prenite se poturčeni! Jer su vaši pretci pali. Slobodni ste, za krst časni... Slobodni ste. krst vam fa 1 i! *.. Vratite se staroj veri, Hajte crkvi pred raspeće; Naćićete oteto vam, U plamenu krsne sveće ...« Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Godina 111. Dok se u svim državama na svijetu oficiri bave ozbiljnim studijem voj« nih znanosti i vještina, dotle eto na« ši oficiri vrše misionersku dužnost, bave se prozelitskom rabotom. Mjesto, da bi se taj novi »prorok« Dunavski bavio strategijskim i vojnođehničkim pitanjima, mjesto da misli, kako bi se naše sa svih srtana neprijateljima ugrožene gra« niče osigurale, on riga takve bljuvo« tinc, da bi to bilo previše i za sred« nji vijek. Zar to nije žalosno?!... Pitamo g. Ministra Vojnog i Мог« naricc, hoće li već jedamput stati na kraj takvim izazovima svojih pot« činjenih oficira i energično zahtije« vamo, da se povede strogi postu« pak proti p.«puk. Dunavskom, jer inače nećemo dozvoliti, da se na takvi infamni način vrijeđaju vjer« ski osjećaji preko jedan i po miliju« na muslimana naše države. Hoće li se proti ovakovih zliko« vaca, koji se kriju u uniformu ofi« cirsku. primjenjivati slovo ustava, koji zabranjuje sijanje vjerske i ple« meriške mržnje? Hoće li se jednom maknuti vojni ministar i povesti ozbiljnu istragu protiv Kušakovića, Dunavskog i drugih drznika, koji ovako grubo izazivaju muslimane ? Kada ćete, g- ministre, već jednom, nakon 4«mjesečnog čekanja, dati odgovor g. posl. Ajanovićn na pita« n je o KušukoviCevoj Hoćcto li pustiti, da se ota zaraza i Juljc širi, a da musliman počne vojsku smatrati ustanovom, koja ozbiljno ugrožava njegovu vjerii? Zar nije dosta krsnih slava pojedinih puko« va, koje ste htjeli nametnuti i onim pukovima, u kojima slvžc muslima« ni? Mi ćemo se na ove pojave još jednom opširnije osvrnuti. Ecrasons Г imfamie. Thomas Carble, umni Englez, za ista je tačno konstatovao, da bučni patriotizam ima hajdučke i pljaka« ške primjese. Naročito u nas u Bo« sni ovaj je patriotizam vezan s he« lenskom metafizikom, koja se ma« nifestuje tolikom psihičnom rastroje nošću i tolikom ekscentričnošću. Piscu ovih redaka nije na umu, da citira »patriotske« izvoznice, krađu američke robe (namjenj. sirotinji), razne koncesije, niti će se osvrtati na bestidne podvale J. M. organi« zacji’ da je u vezi sa kačacima, kao ni na idiotske članke »Srpske Rije« či« (primjerice »O tempora, o mo« res«, »Starosjedioci oko »Pravde« i t. d.) nego jedino reflektuje na ar« gotski članak, pomenutog lista od 14. septembra 1921. br. 185- »Pro« svjetne prilike u Krajini«. Tu se pokraj ordinarnih laži sve« , moćnom podlošću i opštom gnjuso« , bom denunciraju najagilnija i naj« , konciliantnija dva učitelja na BosKrajini: gg. Bećir Tatlić, upravitelj osnov. škole u Bos. Otoci, i Fejzul« lah Čavkić, učitelj u B. Krupi. Čud« no je! Ko su autori te bestidnosti? Posjednici austrijskih ordena, neka« danje grata persona bivše uprave . a.«u. (kao nadzornik g. Gajić), te । braća komunista (kao učitelj Suče« | vić) i t. d- Uostalom, da je g. Tatlić pravi i narodni učitelj i da se nijenikad ogriješio niti o služ« bene dužnosti niti o nacionalne, kao : takov nije ni uživao naklonost vla« sti bivše uprave, a da sadaš. narod; na i idealna nasjeda svemoćnoj po« dlosti destruktivnih elemenata, kao što su gg. autori članka »Prosvjet« ne prilike u Krajini«, i suviše jc ci« tirati. Za neke stavove g. Tatlić je Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,QOO.ooo kruna. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 KancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačha banha, Sarajevo. - Interurban telefon: Zlff | �Страна 2 Strana „ПРАВДА* — već tužio, i besramni i notorni la* zbliženja i izjednačenja naših društ­ venih i gradjanskih odnosa medju zovi odgovaraće pred disciplinarnim svima bez razlike vjere i plemena. senatom i sudu Kako je on rijetkih U tom svom radu i predan ideji na­ sposobnosti i svjestan građanin svo? je otadžbine, najbolje će dokument rodnog jedinstva osnovao je ovdje i votati njegova djela: osnivanje ze* društvo »Klub Preporod«, kojem je u mljoradničkih zadruga, antialkohal* , glavnom svrha, da stopivši sva naša nih. gombalaćkih i prosvjetnih dru* gradjanska društva ujedno, djeluje | na narodnom prosvjećivanju u smislu stava nesama u kotaru Bos. Krupt, nego gdje je god bio namješten kao jedinstva i u duhu savremene društ­ venosti i tolerancije; ali na žalost! Baš učitelj, to su fakta, koja osvjetljuju u času kad je naš novoosnovani klub sliku časnog i vri jednog g. Tatlića. otpočeo đa djeluje, premjesti se njegov Također i gosp. Čavkie može da sc ponosi svojom prošlošću, jer je osnivač, naš nezaboravljeni gosp. on kao ccnsor samo služio na opštu Redžić u Bužim, a na njegovo mjesto korist onih, koje su vlasti progoni* u St. Majdan došao nam je sadanji učitelj Rakić, za kojeg smo mislili da le. a da je bilo pritužaba proti njega to je jasno kraj ovako^h podlaca. i će po dužnosti jednog uzgojitelja ra- , diti takodjer na društveno jedinstveJedina pritužba krupskih Srba protiv gosp. Čavkića je ta. da je on ' nom polju i da će i on po njegovom I kolegi, g. Redžiću zasnovani naš klub musliman i da ne može poslije smrti pok. Hačcvića kao takav po* u svakoj prigodi pomagati. Nu prevari- ' smo se, jer u prvim danima upozna- I stati upraviteljem Škole u Bos. Kru* smo u njem miljenika dubrovačke ! pi. I Zem. Mada u Sarajevu toj je kobasice i čovjeka nadahnuta razvrat- | pritužbi udovoljela »iz razloga vjer* nim idejama kojekakvih šovinističkih | skog kl juča«- To se desilo i g. Čovkić idijota. Namirisavši, da je u našem kao čestit i vrijedan bio je zadovo* novoosnovanom klubu zastupana jed- : Ijan. da mu za starješinu postavu nako latinica kao i ć rilica, hrvatski mlađeg kolegu g. Zagorcakao i srpsk1, da je njego a društvena | Tako su dakle napadnuta dva vrijedna učitelja barbarski i bizan* . za Tava kombinirana iz hrv. kao i srp. ; tricolora. pridruži se odmah ekstremi tinski sve od onih ljudi, koji su slu* srp. i musi. Čitaonice — nekolicini | Žili svakome i svakom sistemu pro* nezrelih gromovnika, zlatnih lančića i vokaterski, oni su sad upregli sve sile, da lažima i podvalama isposlu* . debelih trbuha, kojom angožova ze- i stoku ofenzivu protiv našeg narodnog ju sebi naklonost vlasti, a da obore one. koji su koncizni i korektni, te I kluba. Potpomognut ovim mračnjacima | nije se žacao ova- nastavnik, nazivati služe na čast vlasti, i naroda. Pisac ovih redaka sc sjeća, kad se I nas članove kluba »crno žutni ele­ manifestovala krađa narodne imo* i mentom«! »frankovcima«, a naročito • ore. koji se osjećaju Hrvatima, jer za ' vine, kad je bio odmjerivan patrio* rizam. narodnost i građanska svi* , njeg uopće hrvatstvo ne postoji, a | hrvatski jezik je za njeg manje sla- ј jest po monopolu grabežljivih ele* venski, nego i sam madžarski jezik. menata. da je savjetovao, da valja Da li je to lijepo od jednog nastav­ ne fizički nego moralno graditi na* rodno jedinstvo, i da sc mora biti , nika i učitelja kako srpske tako i progresan i tolerantan i vjerski i hrvatske mladeži, koji je dužan da plemenski Sve kompromisima a ni* ; jednako snosi i tretira sve sinove jedne majke? Velim, da nije, a to po­ šta terorom. Ali sve je to bilo uza* lako uvidja i njegova ekstrema iz lud. sva eksperimentalna fiziologia gubi sc: sve teorije i hipoteze otpa* , srp. i musi. Čitaonice, koja i ako ' kasno prozrje tu njegovu Čokorilovdaju, jer je moć denuncije i mono* polisanog nacionalizma i patrioti* ; štinu pa mu zato širom ledja okreću. Isti oni, koji mu nekad na svaki mig j zrna osobito reatabilna. G. TatUć i Cavkić zaista su vri* i serviraše fijaker i konje na česte nje- . jedni i mogu se time samo ponositi, 1 gove »Luxusreise«, ignoriraju ga danas ' kad ih ljudi kukavnog karaktera i I riječima »Nema džaba fijakera«, a on ' pljačkaške prirode napadaju, a sje* I da se osveti bar muslimanima počinje ih izazivati. Tako je 7. o, m. kad je i tiče se one francuske izreke: Neka na ovdašnjoj džamiji zaučila salla propadne sve- što je besramno! rahmetli S. Kamberu pustio školsku Modestus. djecu da kod otvorenih prozora pje­ vaju najvišim tonom, a sam da bi za­ glušio glas mujezina, pljeskao je ru­ kama dirigirajući na prozoru, tako : silno, da se je zbilja glas mujezina veoma slabo, gotovo nikako razabirao, Stari Majdan, 10. sept. 1921. buduć je škola u neposrednoj blizini Razlika izmedju nastavnika — džamije. Lanjske godine imali smo u St. Maj­ Što je na božić lanjske godine u S. danu učitelja S. Redžića, koji se osim Mostu dovodio i muslim. djecu da svog uspješnog rada oko odgoja naše pjevaju »Ide Božić planinom, pokrije dječice, istakao naročito i u r?du oko i se slaninom« nije nam ni malo čudno, Naši dopisi. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Pošli smo dalje, a komandant karavane poče s nama razgovarat’. On je indijski musliman i veoma se obra­ dovao, kad je saznao, da sam i ja musliman. Govori nam, da karavana ima sedam stotina deva, a da je deset deva određeno kao bolnica. Na ovim su devama natovarene postelje-no­ siljke i ako bi se ko razbolio u putu, biće donešen na ovim nosiljkama do prve veće stanice, gdje ima bolnica. S karavanom ide i liječnik. Karavana je tako organizirana, da svaki kiridži a ima pet deva, na koje on pazi, tovari ih i rastovara, hrani i čisti, a svakih pet kiridžija imaju nad sobom starješinu podnarednika, koji opet pazi, da kiridžije vrše svoj posao u redu. Nad svakih pedeset podnared­ nika zapovijeda jedan narednik, koji je opet podčinjen i odgovoran za sve samo komandantu transporta, koji mora biti oficir. Mi ćemo putovati 5 dana do grada Turbata, gdje će biti promijenjen ci­ jeli transport i mi ćemo krenuti dalje na put sa novim transportom deva i kiridžija. Karavane se broje na korove i Englezi imađahu u ono doba pet __ korova deva. Zanimljivo je, da u kaposjeuena „ј nema ženskih deva i cijela je delegati iz ss j 1 : , , ! i I ! । I ћрој 343 Broj PRAVDA" ier tamošnji muslimani od vajkada su svjesni, da nema džaba fijakera. Ali da slična izazivanja Čini ovdje u Maj­ danu gdje su Ra mus,imani gotovo na rukama dočekali, prelazi svaku drskost i bezobrazluk. Eto se jedva poslije godinu dana, pogovara, da će on otići u Zagreb na viši pedagoški tečaj, a to nam ulija nadu da ćemo ovog deliju i KobasiČina ’ > Aforismenschreibera« iz naše sredine istisnuti. S druge strane veseli nas, da ćc on u višem pedagoš­ kom tečaju doći do uvjerenja, da pra­ vila savremenog odgajanja djece ne dozvoljavaju učiti djecu kojekakvim blezgarijama i nadripjesmama kao što su: »Oče Č'ća da me ženi« i »Imala baba jedno mom inče; daj mi ga, babo, daj« i t. d. u čemu on povjerenu mu dječicu najradije podučava. Završujem Želeći Vam sretan put, dragi R^kiću, Čuli se a nevidjeli se I Želimo Vam, da u pedagoškom tečaju postanete sposoban i savjest n na­ rodni prosvjetitelj, a da zaboravite na razvratne ideje Čokorilo—Kobasice. Da u malo ne zaboravih reći Vam, da za uvijek zaboravite na Majdanske »frei« fijakere. KlubaŠ. Brčko, 1. oktobra 1921Pokušaj pljačke. Pišu nam iz Brč* ke. Nije nam čudo, što još i danas seljaci napadaju na tuđe dobro, jer im je dugo vremena govoreno, ze* mlja je vaša, uzmite gdje samo mo* zete, nego sc u taj posao dao i ad* vokat dr. Cebalo u Brčkom, a evo kako: (i. Suljaga Mujanović ima svoj begluk u selu D. Rahić od po prilici 5 do 6 stotina dunuma zem* lje. Taj je bc^luk Suljaga dijelom iskupovao, dijelom istrampao i o* bradu je ga ispred sebe preko 20 godina. Posadio je prije kojih 10 godina bašču šljivik sobom i sve o svom trošku i gajio. Tu on ima i izlaznu kuću i sve, što je nužno za jedno malo gospodarstvo. Živio ju sa okolnim seljacima vrlo dobro i uvijek ih je potpomagan sve do oslobođenja. Iza toga šapnuše naši bivši upravnici sreza seljacima, ka* ■ko svima, i Suljaginu, neka samo otmu, što mogu, zemlja je njihova. Kako u drugih tako i u Suljagu uzurpiraše seljaci skoro svu zemlju, kojemu osta jedino ba* šća i kuća. Ove godine rodio Šulja* gin šljivik. pa se seljacima prohtje* lo i šljiva, treba rakiju peći- Šulja* ga ipak bojeći se napadaja ode sre* skom načelniku i zamoli odluku, da može nesmetano svoj šljivik brati, koju je odmah i dobio. Nu seljaci odoše advokatu dr. Cebalu i tuže Suljagu za smetanje posjeda i traže, da oni šljivik oberu. Dr. Cebalo primi im tužbu, kako se go* vorka, pod uvjetom, ako im ispo* sluje, da šljive podijele na pola. Isti advokat preda tužbu kod suda karavana sastavljena od samaca deva. drugu. Kad kiridžija želi, đa mu deva Tada sam saznao, da Englezi imaju sjedne, potegne je za konepac. Deva velika gojilišta deva u Indiji. Dezu i je tako osjetljiva u nosu, da se od­ uvršćuju u transport, kada ona navrši mah pokorava želji kiridžije i spušta svoju tridesetu godinu, i da je deva svoje teško tijelo na tlo, da se natonajljepša i u svojoj najboljoj snazi, । vari ili da ko na nju uzjaše. Vidio kada navršuje svoju pedesetu godinu. sam, kako se jedna deva otrgnula i Ove deve u našem transportu bijahu pet ljudi nema snage, da sklonu nje­ pravi orijaši, a na njih tovare tako zin vrat i privežu joj kanafu za onaj malo, da smo se upravo čudili. Za­ komadić u nosu. Čudnovato je, kad nimljivo je i to, da deva ima vrlo se deva otrgne, da ona sklanja sama nježan i slab želudac. Njezin želudac glavu, ako uspije kiridžiji i on joj pre­ nije u stanju preraditi zrno pšenice i baci konopac preko glave. ono onako cijelo i neiskorišćeno iz­ Tako promatrah život karavane, lazi u njezinu kalu. Pošto Englezi koja se vukla sad ravnicom, sad opet hrane deve samo Čistom pšenicom, to preko brežuljaka ili kroz uvale Moj je melju na osobite mline i istuku je je kiridžija mlad, 18-godišnji Indus, kao naš bungur. Isto tako mrve suhu musliman iz bombajskog okruga. I on djetelinu i sitno režu ječmenu slamu. je naučio nešto farsitski i mi išaretima Nijesam nikada mogao niti pomisliti, i sa ono nekoliko farsitskih riječi raz­ da ovakav kolos ima ovako nježan i govaramo jedan s drugim Ja upotreb osjetljiv želudac. ljavim i one riječi, koje od turskog U karavani nijesu deve privezane vremena ostadoše u našem jeziku, pa jedna za drugu. Iskustvo je naučilo se sjećah nekih arapskih riječi, koje čovjeka, kako će što lakše upravljati sam nekada učio u gimnaziji, zatim ovim gorostasom i njegovu tvrdogla­ prekrajah na engleski one njemačke vost i orijašku snagu pokoriti svojoj | riječi, koje su slične engleskim, — i volji. Deva nema na svojoj glavi oglav, ovom čitavom smjesom tolikih jezika nego u nje proćeraju kroz mekotu tumačim ja Muhamedu, gdje je Bosna, nosnice šiljati komadić željeza ili dr- ! kakav je moj narod, gdje sam dosada veta, koji izgleda kao patrona iz voj­ bio i kuda se opet vraćam. I na meje ničke puške, samo Što na drugoj strani veliko začuđenje, Muhamed me potima kuglicu, kuja ostaje na nutarnjoj | puno razumije, koji put rne opet nestrani nosnoj. Za ovaj se komadić pri- ' Što pita ili mi pripovijeda o Indiji i veže komadić četvrtinu metra duge o njegovom rodnom mjestu Bombaju, tanke ali čvrste kanafe, pa se nado- 1 koji je »bećaras« (indijski vrlo velik) vezuje tri do četiri metra dugi kono­ I i baut hubas« (vrlo lijep). Muhamed pac, kojim se privezuje jedna deva za I je po svom ponašanju, držanju i go­ : ' | i j sucu g. dr. M. Ikiću, koji tužbu pri* mi i odredi raspravu na licu mjesta. Suljaga uzme također advokata dr. Kudrnačeka.tc se zapute na lice mjesta. Raspravljalo se i prepiralo, te na koncu dr. Ikie reče, da sc šiji* ve brati ne smiju ni od jedne stran* ke, a on će u Brčkom osudu izdati. Nakon nekoliko dana izdaje osudu dr. Ikić, da seljaci beru šljive, na koju osudu zastupnik Suljagin dr. Kudrnaček uloži u tok na okružnu oblast. Suljaga ode ponovno sres* kom načelniku i umoli za interven* čiju. Sreski načelnik izdaje ponov* no odluku Suljagi, da je on u pravu i da bašču herc, pa ako ustreba, da će dati žandare. Nato dr. Cebalo brzojavlja na agrarnu direkciju u Sarajevo i moli intervenciju, a di* rekcija daje nalog okružnom agrar* nom referentu g. Stojiću, da stvar ispita. Dolazi g. Stojić. te sc uputi sa Suljagom i advokatima na lice mjesta. Pošto sc jc tačno osvjedo* čio, da sc tu radi o običnoj otima* čini, dade potpuno pravo Suljagi, da svoju bašču bere, a seljacima za* prijeti, da nc smiju istoga u njego* vu posjedu smetati. Vidjevši selja* ci, da su ostali kratkih rukava, ra* zidošc se kućama, dapače ne dado* ^с više ni kola svomu advokatu dru Cebalu. Ovakovih primjera bilo je još kod Reizovića u Goricama i kod Sime Mandžije u Dubravama i ovdje je bio zastupnik seljaka drCebalo, nu svuda je već g. Stojić red uspostavio. Kod nas u Brčkom, iako ima rat* nih invalida i udovica, ne ima ni jedan musliman duhanske dozvole. Primjerice Emin Gluide vrlo soli* dan i miran trgovac, koji je uvijek imao duhansku dozvolu, molio je toliko puta, ali je uvijek bio odbi* jen, dok istu dozvolu, da nc sporni* njemo druge, imade milijoner Ko* janić, tc drugi bogati trgovci. Da li bi i ovdje ključ trebao? Rod zakonodavnog odboraZakonodavni je odbor zadniih dana održao više sjednica, te je na njima pretresao izvještaje pojedinih sekcija. Kao najhitnije pretresane su uredbe o izvoznim carinama prema izvještaju prve sekcije toga odbora, te su sa ne­ kim izmjenama primljene. Valja istak­ nuti, da zakonodavni odbor prema čl. 130. ustava imade pravo, da o jed­ nom dijelu uredaba, koje su podne­ sene ministarstvima u roku od 1. mjeseca po stupanju ustava na snagu odluči, da li će ih osnažiti da važe i dalje kao zakon ili će ih izmjeniti, a može da ih i ukine. Tako je bilo i sa ovim uredbama. Na isti način pretreseni su i izvještaji pete sekcije u uredbama, koje se odnose na ministar­ stva, pošta i brzojava, ministarstvo voru pravi i vjerni sin Indije. U očima mu vidiš dobrotu i plemenitost duše i misli, vrlo je pristojan i miran, a dobar kao dobar dan. Već drugi dan našeg puta on dozvoljava Česima, da i oni nekoliko jašu na devama. Put je naporan i težak, a preći pješice 25—п5 kilometara nije nikakva šala niti lakoća ovdje na istoku i u ljetno doba. Muhamed mi je predan i dušom i tijelom. On je saopćio svim musli­ manima u našoj karavani, da na nje­ govoj devi jaše musliman oficir, te cijelo vrijeme dolazi sad jedan sad drugi, da me vidi, a moj me Muha­ med moli, da proučim koju suru ili dovu, da se njegovi prijatelji uvjere, kako sam ja dobar musliman. Vidio sam u njegovim dobrim očima, kako je on sretan, što ja umijem ovako dobro učiti i kako ponosno gleda na svoje drugove, što on ima priliku ne­ prestano biti sa mnom. Ali za malo ja ne izgubih svu na­ klonost, simpatiju i ljubav moga Mu­ hameda. Mala neopreznost bijaše u stanju uništiti sav upliv i moj dobar glas i kod Muhameda i kod ostalih muslimana. Bilo je to poslije podne i mi svi jahasmo na devama. Sunce pošteno žeže i nas mori žeđa. Baš sam se bio napio vode, kad me moj prijatelj i suputnik advokat Čeh za­ moli, da mu malo vode dam. On pritjera svoju devu bliže k mojoj i ja mu dađoh moju vojničku flašu, đa se napije. Dok je on pio, začuh ja glas moga Muhameda. On mi išaretom, oči- �Ciparta 3 Strana Бриј 343 Broj ma i riječima govori, zašto sam dao svoju ilašu »kafiru«, da pije iz nje? Govori mi, da »kafir« ^»hinziz hurdi« (jede svinjetinu) i da je meni kao mu­ slimanu haram piti iz ove flaše. Bio sam u neugodnu položaju i ne znadijah, šta da mu odgovorim. Debatirati s njime i tumačiti mu, da nije baš iako, kako on govori, ne bi imalo ni­ kakva smisla, niti bi mu j’a to sve mogao rastumačiti. Rekoh mu, da je sevab žedna napojiti. Muhamed me po­ gleda svojim dobrim očima, ali stvar riješismo po njegovoj želji. Ja se odrekoh moje flaše, jer je ona već »pogana«, a Muhamed meni podari svoju I još k tome lijepu Čašu, samo da se ja ne miješam s njima, »kafirima«. Tako prolazi dan za danom. Već me cijela karavana poznaje, i kada pred večer stignemo na stan cu, gdje Ćemo se odmarati i prenoćiti, odmah dolaze po me moji Indusi muslimani i zovu me k sebi na večeru. Tu uz vatru na poljani a pod vedrim nebom istoka mi sjedimo i obično govorimo o muslimanstvu i političkoj situaciji, u kojoj se oćutiše muslimani cijelog svijeta poslije velikog svjetskog rata. I ovi plemeniti, primitivni i bez svake naobrazbe ljudi zrelo prosuđuju, da će odzvoniti politici zavojevanja kolonija i pokorovanja svome gospodstvu drugih, kulturom i razvojem slabijih na­ roda. Iz razgovora s ovim ljudima sa­ znah, da se u Perziji, Afganistanu, Beludžistanu i Indiji vodi velika proapganđa protiv gospodstva Engleza, Muslimani! *) A koliko je molbi došlo Pokra­ jinskoj Upravi, da se tu i tu otvori nova škola, pa su mnoge ostale »va­ pijući glas«.... Primjedba Uredništva. prenatrpan molbama za podjeljivan nje avansa, uvjeren sam, da ne mo« že ni spavati od misli, kako će to« like molbe riješiti i obećani avans doznačiti. Izdaje dapače i objave, da će se molbe rješavati onim re« . dom, kako stignu, da su uzaludne sve intervencije i osobna dolaženja. Molbe će se rješavati onim redom kako stižu, veli g. Faifalik. Posjeda nici ti silni i siti gavani čekaju i će# kaju na sitne i krupne dinare, koje i će im doznačiti g. Faifalik. Mnogi , već viču, a osobito udove i siročad: 1 hljeba, hljeba, gospodaru! — a Fai« falik odgovara objavom: »Čekaj, dok dođeš na red, dobićeš hljeba, : ako ne sad, a ono u decembru«. Podijelio bi naš direktor vrlo ra« I do sve što bi imao, ali kasa nije u njeg, novci su negdje u banki, kos joj je bivši Mirosavljević zaprijetio, da bez njegova znanja ne smiju da« ti ni pare, pa sigurno se čeka, ma« kar da i nije više g. Mirosavljević uz Faifalika, na njegov mig, jer ve« le, da je onim činovnicima dotične : banke još onda strah u kosti zatje« rao: Nije kriv tomu Faifalik, što se ; ovako s isplatom zateže, jer i nad njim ima puno pozvanih i nepozvan nih starijih, a najslavniji je g. St. Kobasica. Nije potrebe sada ispla * ćivati posjednicima, jer je još to« pio, drva ne treba za peći, u bašči ima još ponešto povrća, još ne ima i mraza. Treba najprije, da se svrši sezona prometa žitom, šljivama, vo« ćem, marvom, treba najprije, da se sve proda i preproda, pa će isplata ! uslijediti, jer šta će im sada ta ispla« ta, kad je kila pšenice 10 12 K, bo# lje je u decembru da kupe po 15 K. ' Onda ti posjednici ne će imati ni# i kakova posla, mogu da idu i kupu# ; ju, što im treba za ishranu, ta on# da će biti magazini puni u »pravih patriota«. Čemu da se sad muče s j parama i glavu razbijaju kojeka# kovim pretrgama i preprodajom, to je stvar drugih, koji će to bolje zna« ti i umjeti. Pa i banka, u kojoj do« značeni novac leži, treba da kakav promet učini, pozajmila je mnogi« ' ma, kasa je prazna, jesen je, pa će joj u decembru vratiti, a onda će I ona poslati g. Faifaliku i on će, ve« ledušno isplaćivati i doznačivati po« tomcima doseljenih azijata, unuci« ma Sokolovića, Kulinovića, Tvrtko« vica, Barića, Filipovića i kako se ti svi zovu na «ić i «vić. I dići će se tada Kobasice, pa makar i suhe, jer su u to doba već suhe, .pa će i one progovoriti i doviknuti: »Ej ti. Fah faliče, crnožuti, zar i danas dijeliš Turcima, ko što si im dijelio za po« I kojne Austrije, ti crnožuti, pokaza« ćemo ti vrata, samo ako nas ne po« I jedu u ovoj dugoj zimi! < I tada će se veseliti naš g. Faifalik« da je mogao dobaciti milostinju, biće mu i zahvala a bit će i kletvi i prijetnja, a on će samo sažimali ramenima i dovikivati: što sam mo« gao, uči;♦> sam, požurite se samo da štogod hrane kupite, jer sad vam je najnužnije, na polju je snijeg, a ne zlatna pšenica«. Ali udovoljiti ; Propagiraju svi: i turski nacionalisti, | i ruski boljševici, i perzijski, afganij stanski i indijski nacionalisti i revolu­ cionara. Sve se ovo udružilo u jedan komplot, a jedina im je svima zavjetna misao: osloboditi Istok od engleskog iga. Peti dan oko podne stigosmo u gra­ dić Turbat, gdje smo ostali dva dana. Malo se okrijepismo i očistismo. Ja kod zapovjednika ovog garnizona uredih, da i meni daje englesku porciju. i Glavno se meni radilo o tome, da i ja dobijem bijeli hljeb, slatke voćne : konzerve i izvrsni švicarski sir A da I je hrana ovako razdijeljena na engle­ I sku i indijsku, uzrok je taj, što In­ dusi muslimani i pristaše drugih vjera ' Smatraju grijehom jesti sve, što je na­ । činila ruka nevjernika, po njihovu za­ , konu i običaju. Toliko mi se puta j dogodilo, da sam uz kakav potočić | zamolio Indusa vojnika ili kiridžiju, i da mi posudi svoju čašu, da se napi­ jem. On mi nipošto ne da čašu u тсц^е ruke, nego mi predlaže, da ja sklopim ruke, a on će mi naliti vode > i tako ću se napiti. Svi Indusi nose sa sobom svoje posuđe za kuhanje i kada karavana odsjedne na konak, i izgleda, kao da je na tom mjestu neko | veliko selo. Iz Turbata krenusmo po noći s no­ ; vom karavanom f novom vojničkom pratnjom. Više ne ćemo putovati po danu, jer su nastale velike vrućine, a ; mi zašli u najvruće predjele istočne i Perzije. Mi smo već privikli ovom no­ madskom i kiridžiiskom životu. Na devi sjedimo kao na divanu, slobodno skačemo s nje ili se opet na hodu penjemo preko njezina vrata na sedlo, samo da se karavana ne zaustavlja. Predjeli postaju iz dana u dan pustiji, a priroda siromašnija i vodom i zelenilom. Samo se vidi na svakom koraku, da se u brdima istočne Perzije krije neprocjenjivo prirodno bogatstvo. Susrećemo cijele gorske lance, koji su crveni kao krv i jasno se vidi, da je ovdje željezna ruda izvrsnog kvaliteta, Tako smo vidjeli ogromne naslage mjedne, bakrene, olovne i Željezne rude. Sve ovo bogatstvo leži neiskorišćeno i nedirnuto i čeka kulturnog, marljivog i strpljivog radnika. Od Turbata do Kaina putovasmo takoder pet dana. I ove dane prove duh lako i veselo. Zanima me putovanje s karavanom, interesantan mi je njezin život, te ne osjećam ni tjelesnog ni duševnog umora. Svaki dan računamo, koliko nam je još dana ostalo i koliko smo već milja prevalili. Dok, smo se odmarali u Kainu i pripravljali za odlazak, stigoše tu večer automobili iz Mešeda. Dođe nekih deset automobila, a u njima bijahu bivši austrijski zarobl|tnici sa svojim ženama, koje su uzeli sa sobom, kad su prebjegli u Perziju. Bijahu to Ij’udi raznog društvenog položaja, moralnog odgoja i duševnog razvića. Vidio sam, kako su bili dočekani i šta se sve one noći dogodilo, kad se bivši zarobljenici i bez naobrazbe ljudi izopi- jaše i zaboraviše svoje isto tako u piću i na laku ruku nađene i uzete žene iz Rusije. Tu u Perziji posumnjah i u ono jedino, što se pr.pisu e s tolikim naglasivan em samo Eng’:zima i njihovoj naciji. Mislim dženteH menstvo i viteški postupak sa žen­ skima. Tada ja s pravom oosum- ah i u onu bajku, o kojoj pisahu, kad ie »Titanik« potonuo, i kako su tad i Englezi ubijali sve muškarce, koji н se u pan ci bacali preko ženskih i djece. Pisalo se tada, da su se eri pokazali takvim džentlemenima, da su rade sami našli smrt u valovima oce­ ana, samo da u čamce za spasavaive ukrcaju što više žena i djece. Evo za­ što posumnjati u to englesko džentel menstvo i poštovanje žene. Dok oni ovako dočekuju goste i u automobi­ lima voze ove žene, većinom već sa dna života uzete, dotle s nama s ka­ ravanom putuje jedna žena Induskinja. To je jedina ženska među nas pet stotina muškarsca. Stara je preko 80 godina. Njezina su dva jedina sina, poginula na bagdadskom frontu i ona je sada išla, da vidi bar njihov grob. Odsječena su joj oba krila i ona se skršena i osamljena vraća u svoj Hindustan, da u tuzi i suzama dočeka svoje pošljednje dane. I ovako otpraviše engleski »džentelmeni« ovu ne­ sretnu staricu, koje su dva sina, dva sokola siva, poginuli pod zastavom Velike Britanije i prolili svoju pleme­ nitu krv za slavu i sjaj britanske krune. (Nastavit će se.) saobraćaja, te su neke osnažene, a neke ukinute. Veću su raspravu u zakonodavnom odboru prouzrokovale uredbe ministarstva za agrarnu re­ formu, jer prema članu 130. ustava zadnji stav zakonodavni odbor nije nadležan, da o tim uredbama odlu­ čuje. Ove uredbe prema istom propisu važe od dana proglašenja ustava kao zakon, a mogu se mijenjati jedino redovnim zakonodavnim putem, a ne kraćom procedurom preko zakonodav­ nog odbora. Međutim je ministarstvo za agrarnu reformu sve svoje uredbe poslalo zakonodavnom odboru na re­ viziju. Pošto u tom ministarstvu imade uredaba, koje se odnose na čisto ad­ ministrativne stvari, peta je sekcija u svome izvještaju predložila, da se u redbe ovoga ministarstva podjele u dvoje i to: Da se za one uredbe, koje se tiču agrarnih odnosa, konstatuje, da ih zakonodavni odbor ne može niti u pretres uzimati a niti mijenjati, dočim da se one druge uzmu u pre­ tres. Opozicija je tražila, da se sve uredbe, pretresu u zakonodavnom. Naš poslanik Fehim Kurbegnvić a tako i ministar za Agrarnu reformu Miletić stali su na gledište izvještaja, te su na taj način isključeni iz pretresa i uredbe koje se tiču agrarnih odnosa u Bosni i Herćegovini, a one admini­ strativne naravi biće pretresene. Prema tomu su kako uredba o likvidaciji kmetskih odnosa tako beglučka sa provedbenom naredbom postale zako­ nom. Sada će dolaziti i dalje pred za­ konodavni odbor izvještaji drugih sek­ cija, te će se o njima nastaviti pretres na 10. o. mj. Vlada je pndložla preko podpredsjednika skupštine zakonodav­ nom odboru dva zakonska nacrta i to onaj o centralnoj upravi kao i o di- , žavnom savjetu sa administrativnim I sudovima Za pregiedbu ovih zakonskih pred- : loga izabran je pododbor od 9 lica, i koji je već održao dvije sjednice i pre- , tresao zakonski pred log o centralnoj upravi. U glavnom je sa neznatnim izmjenama usvojen vladin nacrt. Odlučeno je: da se ministarstvo na­ rodnog zdravlja odijeli od ministarstva za socijalnu politiku, a da se mini­ starstvo pošta i telegrafa spoji sa mi­ nistarstvom saobraćaja. Ministarstvo vjere se spaja sa ministarstvom pravde. Predviđaju se državni podsekretari kod pojedinih ministarstva. Za Izvjestioca izabran je Dr. Žerjav. Na 8. o. mj. ovaj će pododbor nastaviti svoje sjed­ nice i pretresaće zak. n^crt o' držav­ nom savje u i administrativnim sudo­ vima. Za izvjestitelja je izabran Fehim I Kurbegović. Kad ovi zakonski predloži I prođu kroz zakonodavni odbor, dolaze pred skupštinu i ona ih prema Članu 135. ustava prima ili odbacuje u ci­ jelosti uz izjavu svojih predstavnika. Ne vodi se o njima pretres u skup­ štini. 2^3 mjeseca u godini redovito, a u I os'alim mjesecima istom katkad poVršite svoju građansku i patri­ 1 a više puta ostavi ga u kući, da m J bajagi pomogne u radu, da su i otsku dužnost i upisujte opakim labavim slanjem djece u školu 7°|o punili svoju dužnost. Takva dužnost • takvo slanje djece u školu nije ni­ kakav čestit posao. U nauci ni jedan sat, ni jedan dan, a kamo li više njih, ne smije proći uzalud, ne smije pro­ pasti. Sto se u nauci izgubilo danas, više se ne nalazi. A to naš svijet neće da uvaži. Za to se kod neke naše djece po školama opaža slab naprePoslali ste svoju djecu u školu. Time j đaku nauci, mala fajda od škoste učinili jednu svoju vrlo važnu du­ I le, a kako neće, kada naša djeca u žnost. Bez škole i bez nauke, bez pro­ I znatnijem broju u pojedinim školama svijećenosti nijesmo nikud pristali, A 1 po više dana u mjesecu izostaje bez istom naša djeca! Bez škola bi zaista opravdana uzroka od škole, od nauke. ostala siročad gola. Koliko ih ima, pa se skitaju, a jadni Prijašnjih godina sam u ovoj istoj im roditelji za to ili ne znaju ili ne našoj »Pravdi« ružio i grdio, molio i mare, a jedno i drugo na njihovu sra­ kumio, da naš narod što više šalje motu i žalost. djecu u Škole. Danas hvala Bogu mogu Eto to, dragi roditelji naše djece, mirne duše da nas i pohvalim. Ko­ hoću da vam u prvom redu kažem. liko se čujp, u ovoj školskoj godini Kad ste poslali svoje dijete u školu, upisan je zamjerao broj muslimanske barem ga s voljom sa ozbiljnim nijdjece. Ima u nas dosta mjesta, da jetom šaljite redovito svaki nema ni jednog djeteta, da se ove je­ dan u školu, osim ako je bolesno seni skita po ulicama i čaršiji. ili gdjekad vrlo nužno u kući. Onda Iz više mjesta učitelji javljaju na­ ćete istom osjetiti, kaku i koliku vri­ šoj Pokrajinskoj Upravi: škole pre­ jednost dadoste svome evladu. A ovako, pune, tijesne školske zgrad\ i da kako,to dosada neki čine, vrlo slabu treba još učitelja itd*) Na pr. samo ili nikakvu brigu ne vode o svome Sarajevo, koje ono lanjske godine sa porodu i njegovoj budućnosti, poslije školskom statistikom čisto izružismo, se kaju i kajaće se, dok su živi i oni i djeca. Učitelj. uporedajući ga s običnim kasabicama, danas drukčije shvaća svoju dužnost prema svojoj djeci. Naročito se to ugodno osjeća baš kod muslimana. Na pr. u samoj jednoj Školi (ruždiji), gdje se prijašnjih godina školovalo 100 do 150 djece, danas tu školu pohađa preko 450 muslimanske djece. Ovaki se napredak opaža ove godine i po mnogim drugim našim mjestima. To su radosne pojave. Sada mi je želja, da se ovd;e malo o toj našoj školskoj djeci porazgovorimo. Nije sav posao učinjen, ako smo : Siromah Faifalik. Direktor agr. upisali dijete u školu. Ima tu još po- . direkcije u Sarajevu zaista je saža# sla i brige. Ovdje ću u prvom redu ljenja vrijedan. Htio bi siromah istaknuti jednu vrlo veliku manu na­ svakom ugoditi, a ovamo, niko s njim nije zadovoljan od najvećeg šega naroda. Mnogi naime misle, kad veleposjednika pa sve do g. Đokića su upisali dijete u školu i slali ga po de Ilijaš. Trudi se i radi, znoji se državni zajam. —- - - - - - "— Roditeljima naie djece. I Sjetite se 8 I „«ЕТГ i □ □ Bilješke. : 1 | i ' i I 1 j j i I i . , I i ■ ; i i I i , ! i i ! • i ' i �Strana 4 Страна neće moći nikomu, svak će se tužiti na njeg, jedni da im je malo ispo* slovao i dao. a drugi opet, kako smi­ je šta »turcima« dati: dosta je da im se samo obeća, pa neka u nadi i nadalje polako žive- ta nek su za* dovoljni, i što su živi. A naši će po* slanici i opet uzimati u zaštitu g. Faifalika, govoreći i tješeći naše ag* rarce: »Biće, samo sabur. Siromah Faifalik ne može sam ništa učiniti, mi ćemo već tražiti od našeg Niko; le, pa će valjda i Nikola već jednom reći pogladivši se po svojoj bijeloj bradi: »Isplatite već jednom te ku* kavce, nek se nahrane!« ab. U eri pokrštavanja. Mi smo već u nekoliko navrata pisali o pojedi* nim slučajevima, iz kojih se jasno vidi, da se nastoji i sa službene i sa privatne strane, kako bi se što više muslimana privelo u novu »je* dinospasavajuću« pravoslavnu vje* ru. Ovdje ćemo progovoriti o držav* nom sirotištu u Foči, u koje je smješteno stotinjak djece, i to go* tovo isključivo muslimanske. U* mjesto, da se na ovakovom jednom zavodu namjesti bar jedan musli* man. koji bi nadzirao odgoj mu* slimanske mladeži, uprava kao i posluga povjerena je isključivo pravoslavnima, koji niti imaju ni* ti mogu imati smisla za uzgoj naše djece u islamskom duhu. Kad se to ima u vidu, lako je ra* zumjeti onda, da već danas djeca i ne znaju, da su muslimani- a svet* kuju sve pravoslavne praznike. U cijelom nizu ovih slučajeva mi vi* dimo samo jedan sistem, prema komu se im ade u prvom redu uklo* niti religiozni osjećaj kod musli* mana, kojima je suđeno, da budu u državnim ustanovama, kako biše onda mogli lako privesti u krilo pravoslavlja. Vara se »Domovina«, kad misli, da bi se jednim zahtjevom kod vla* sti moglo sve ovo ukloniti. Cijeli pravoslavni elemenat nosi se tom zavjetnom mišlju, da muslimane »povrati u djedovsku vjeru«. Kaz* niti jednog ili dvojicu, pa i više zli* kovača ne znači promijeniti pravo* slavni mentalitet, koji je zavladao u nas u cijelom javnom životu. To se može samo dugim odgojem is* korijeniti. Jedna omaška »Jugosl. lista«. U inače toplom i s puno simpatije prema našoj organizaciji pisanom uvodniku, kolege u »Jugosl. Listu« učinile su jednu omašku tvrdeći za nas: »Bili su potpuno reprezentova* ni u svima ondašnjim narodnim vi* iećima i u narodnoj vladi^. U Nar. Vij. bili smo doduše, iako nesraz* mjerno reprezentovani, ali u na* rodnoj vladi samo nekoliko dana, jer je dr. Spaho morao napustiti položaj povjerenika pošta i brzo ja* va i preuzeti ministarstvo šuma i ruda. Nu ni tu nije mogao ostati, jer nije mogao podnijeti, da vlada, u kojoj i on sjedi, čini onako grdne nepravde muslimanima, te je pod* nio ostavku na položaju odn aL nakon mjesec i po dana. Od to do* ba, pa do sadašnjeg ulaska u vla* du, muslimani nijesu imali apso* lutno nikakova učešća u vlasti. »Domovina« u broju od 29. sept. piše, da je »Fehim Spaho najprvi od svih bos. herc, posjednika primio ag­ rarne novce svvoje žene«. — U broju od 4. o. mi. piše: »Prije nijesmo rekli za ženu, jer nismn rada da i žene povlačimo u novinar­ sku polemiku, ali eto nas »Pravda« natjera i na to«. — Kad laže, barem da zapamti, šta je prije na pet dana pisala! Zar da samo naši daći gladuju? (Upit na gosp. ministra prosvjete glede dotacije za visokoškolske Stipendije u Bosni i Hercegovini). U lanjskoj godini dobila je naša po­ krajinska vlada za gornju svrhu tri i po mi ijona kruna, koji je iznos nak­ nadnim kreditom povećan za- daljnji milijon kruna. Tom kukavnom svotom vlada je jedva izašla na kraj, dijeleći stipendije tako, da je maksimum iznosio tek 10.000 kruna, 'l'irn izno­ som đaci su silno kuburili, da i ne ПрДлЗА* govorim o njihovoj duševnoj boli, ko lU su trpjeli radi toga, što su njih.\Ve kolege, koji su uživali stipendiju tralne uprave, do biva i četiri pi. veći iznos potpore. Ove godine na&? vlada raspolaže tek sa sedam dva-' naestina proračunske dotacije od tri i po milijona kruna, kojim bi izno­ som morala podmiriti nesamo potrebe lanjskih već i novih svojih stipendi­ sta, kojih je prilično veliki broj. Pro­ računska joj dotacija dakle ne dotječe ni svojim obimom, da i ne govorim o silnoj valutnoj razlici između sadanje i lanjske naše krune. Uredbom od 20. jula ove godine broj 2163 propisano je izjednače­ nje stipendija centralne vlade i pokrajinskih uprava, no mjesto da se taj propis uredbe odrazi na naknad­ nim kreditima, koji bi se dali pokra­ jinskim upravama, ministarstvo je jed­ nim kašnjim referatskim riješe— njem stavilo uredbu izvan snage i odredilo da 'svc ostane po staro m. Tim fiješenjem nesamo da se i dalje produžuje ona s t r a* šna nepravda, po kojoj đaci iz krunskog područja bez ikakva opravdana razloga — dobivaju ono* liko kruna, koliko njihove kolege iz dinarskog područja dibivaju dina*, ra, nego se naši đaca dovode u di* rektno kritičan položaj, da primjerice u Pragu skapaju od gladi ili napuste svoje studije, dok se ne saniraju naše valutarne neprilike. Valja mi pripomenuti i to, da su u ovoj godini m n o g os t r u k o p o* Bro: 343 Hooi ; | ; Nova faza grčko-turskog rata Vojnički položaj Grka u Maloj Aziji dobiva karakter velike zabri* nutosti. Ne samo da se nastavlja hitan uzmak grčke vojske, koji nije djelo pobjedonosnih trupa, koje su .sač'- , ipicijaiivti'iT operacijama, no?b\. kako nije sigurno, da će se on'i p ći potpuno izvesti bez teških gub’j, v a. Službeni atenski komuni* ke je javio, da su se 21. septembra grčke čete smjestile na svoje defi* nitivne položaje v po prilici 50 km. istočno od Eski*Šehera, ali telegraf* ski izvještaji iz Carigrada i Ango* re javljaju, da su kemalističke sile zauzele visine Kirgiz*Vaga, koje su samo tridesetak kilometara od Es* ki*Šehera. a vijesti neprekidno kola* ju, da su turski nacionalisti u nepo* srednom kontaktu s ulazima u ovaj grad. Ako se obistine ove glasine, onda su sc linije, koje su imale sa* činjavati stalne položaje, određene za zaustavak grčkog povlačenja, već polagano prešle. Grci imaju ili pospješiti svoj uzmak prema sje* veru, a to bi ih prisililo,*' da puste neprijatelju u ruke veliku množinu materijala- ili sc pak oduprijeti i okušati sreću najljućeg boja, dakle eventualnost, koja se nc prikazuje u povoljnom stanju za njih. Ne uzimajuć za sigurno i službe* no utvrđene vijesti, koje nastoje prikazati i lijevo i desno krilo grčke v i š e n e školske takse na zavodi* vojske kao ugrožena, da budu opko* ma u Pragu, a i po drugim m jesti* 'ljena i uništena, može se smatrati, ma. Stoga obzirom na sve gornje da je njihova pozicija ozbiljna, te da jc daleko od realnosti opis po* okolnosti pitam g. ministra: I. Koliki jc ukupni iznos stipen* ložaja, što ga daje s puno pojedi* dija. što ih je ove godine podijelila nosti grčki glavni štab. Ništa nije naravnije, nego što se hoće da rca* centralna vlada, 2. koliki je maksimum pojedinih tih gira na dojam, što ga jc izazvao konačni neuspjeh bitke, koja je po* stipendija, 3. na koje su pokrajine date te duzeta sa sigurnošću u brzu i pot* punu pobjedu, te ova sistematska stipendije i u kolikom iznosu, 4. kako sc opravdava povlačenje objašnjavanja događaja opravdava* uredbe broj 2163 i čime se objašnja* ju se nadasve brigama o unutarnjoj va strašna nepravda, da stipendije politici. Možda se grčki narod još studenata jednog te istog stranog uvijek odaje lakim iluzijama rade učilišta — samo zato, što su oni iz nego da pogleda zbilji u oči i da raznih krajeva jedne te iste domo* konstatira konac velikih nada, koje vine stoje u razmjeru jedan pra* je on stavljao u vojničku sposob* nost kralja jConstantina, ali to ne bi ma četiri, i 5. kani li g. ministar odmah is* promijenilo toka događaja ni u praviti tu strašnu nepravdu, pa na* kolko. G. Gunaris dobro razlaže, soj pokrajinskoj upravi staviti na da je trebalo nakon pobjede na raspolaganje toliki kredit, kolikim Sakariji obustaviti operacije i ne će ona moći nesamo podnmiriti napredovati dalje, jer je vojni cilj svoje visokoškolske potrebe prema bio postignut, te je preostajalo sa* lanjskoj ukupnoj svoti, već i stipen* mo da se organizira teritorij, što je dije povisiti na onaj iznos; koji okupiran u granicama unaprijed o* daje centralna vlada svojim stipen* značenim, ali niko neće biti budala, tc se dati prevariti ovakovim raz* distima? () prešnom i pravilnom riješenju laganjem nakon svršenog čina. A* ovog pitanja zavisi sudbina naših tonska je vlada lijepo i dobro oz* đaka, pa stoga tražim, da mi se na načila svome vojničkome pothvatu ovaj upit odgovori i p r e š n o i d e* cilj: zauzeće Angore i uništenje kemalističke vojske- Dakle, Ango* c i d i r a n o. Primite g. ministre i ovom prili* га nije zauzeta, a kemalistička voj* kom izraz moga osobitoga pošto* ska tako malo uništena, da ona ne prestaje uznemirivati grčku vojsku vanja. na uzmaku i da ozbilno smeta nje* Beogra d, 25. sept. 1921. no kretanje. Izgleda, da je istina Sakib Korkut, u pravoj sredini između grčkih i nar. poslanik. turskih vijesti: Grci nisu dosad pretrpjeli pravu veliku nesrću; nji* Iz naše organizacije. hov se neuspjeh označuje nemoguć* Na 30 IX. posjetio je naš poslanik nošću, u kojoj nisu mogli izdržati Husejn Alić svoj izborni kotar Sanski svoju ofenzivu. Ali ništa do danas Most i održao je brojno posjećenu ne dokazuje, da su kemalisti, iako skupštinu, na kojoj je nakon njegova su umakli smrvljen ju, sami sa svo* opširnijeg govora izraženo potpuno je strane poduzeli ofenzivu, koja bi povjerenje našem poslaničkom klubu. bila podesna da poluči odluku o Isti dan krenuo je nar. posl. Alić terenu. Puki je slučaj, da su kema* oko 6 sati p. p. i u Stari Majdan, gdje liste doista ponovno zauzeli Eski* je našao punu čitaonicu građanstva, keje ga je vanredno usrdno dočekalo, Šeher i da mogu nastaviti operacije pa mu je nakon izvještaja o radu na­ zapadno od ovoga grada, radi čega šeg kluba izraženo potpuno povjerenje je situacija za Grke dobila ч istinu i građanstvo ga je zamolilo, da uspo­ tragičan karakter. stavi ispostavu u Starom Majdanu, Ali ako se boj svrši bez vojničke što im je poslanik i obećao. odluke, pita se, kako će se moći iz* Sutra dan, na 1/Х., nastavio je svoj vući iz škripca, u koju se je sama put nar. posl. Alić u Ključ, gdje je također naišao na opće zadovoljstvo svojom nepametnom politikom na* svih građana i seljaka. U 4 sata je tjerala atenska vlada. Kad g. CTu* zakazana skupština, na kojoj se je naris razlaže, da sc grčka okupacija opažao veliki broj seljaka, pa nakon proteže sada od Biledžika do Afi* njegova iscrpljenog izvještaja o radu posl. kluba, izraženo nam je potpuno jum?Karahisara i da se sada radi povjerenje, o čem smo obavješteni i o tome, da sc organizira ovo po* brzojavno od našeg mjesnog odbora dručje, kako bi se osigurao poredak u Ključu. Iza toga su mu učesnici izrazili svoje s minimumom sila i žrtava, to će reći- da sc čisto i prosto anektira želje i pritužbe. Na 2/Х. ostavio je nar. posl. Alić on računa, kao da su kemalisti svoje izborne kotarevc, o kojima nosi primorani prisustvovati tome, da najljepše utiske. se podvrgnu grčkom osvojenju, ko* je nije nikako sigurno. To nije slu* čaj i Grci uznemirivani neprija* teljem morali bi upotpuniti voj* ničke sile, kojima bi mogli održati okupirana područja kao i one, koje su morali imati, da ih osvoje. Ne mogu se razložno tražiti takove žrtve od jedne zemlje, koja tako dugo snosi mobilizaciju i koja se koprca u izvanredno teškoj finan* cijalnoj situaciji. Grčka, kao i Tur* ska, trebaju stalno riješenje, a ovo sc može postići samo pravednim izravnanjem, budući da ga sila o* ružja nije mogla odrediti. Sve glasine, koje se odnose na eventualno posredovanje, bilo an* tantnih sila, bilo — što jc uostalom nevjerojatno — Društva naroda, bi* lu su demantovane i sigurno je, da do danas nikakav korak u korist intervencije nije učinjen. To nipo* što ne znači, da se jc u Ateni osta* lo inaktivno i da se tamo ne nastoji poduzeti diplomatska sredstva, ko* ja bi najbolje odgovarala prilika* ma. Ali mora sc primjetiti, da Grci, oklijevajući priznati svoj neuspjeh, nijesu još pregorili zahtjev na »vr* lo znatne uspjehe«, kako se je izra* zio g. Gunaris, kao naknadu za žrtve, koje su morali pretrpjeti u ratu u Anatoliji. Tako dugo, dok atenska vlada izgleda više zaokup* Ijcna spašavanjem prestiža i popu* larnosti kralja Konstantina. nego da osigura zemlji pravedan i trajan mir, prema takovu stanju stvari po* sredovanje nc bi imalo nikakova izgleda za uspjeh, jer turski nacio* nalisti, smatrajući se sa svoje stra* nc kao pobjednici, neće ništa popu* štiti od svojih prvotnih zahtjeva, koji se sastoje, kako je poznato, u povratku Smirnc i istočne Traci je pod osmanlijsku vlast. Izgleda, da se u izvjesnim grčkim krugovima misli, da se potraži ri* jesenje izim posredstva sila i izim svakog direktnog pregovaranja s Angorom, izravnanjem sa Carigrad* skom vladom, koju bi na ovaj način htjeli učiniti, da definitivno zauzme prevlast u carstvu nad revolucio* narnom vladom u Angori.Račun bi bio upravo ingeniozan, kad bi u is* tinu carigradska vlada raspolagala potrebnim autoritetom, da bi mogla suvereno djelovati u carstvu i kada ne bi sve aktivne sile bile u rukama Mustafa Kemal paše. Kako danas stvari stoje, Carigrad će teško moći uspostaviti red. koji bi nacionalisti spremni bili da potpišu. Naš dopisnik iz Londona javio nam jc. da u grčkim krugovima ovoga gl. grada — kako venizelis* tičkim tako i rojalističkim — pre* tjerano se hvali uređenje, koje bi prepustilo Angoru Turcima s na* ročitim garancijama za Smirnu i primorska mjesta, gdje stanuje grčki elemenat i koji bi s druge strane osigurali naročiti položaj Grčkoj u tjesnacima i u samom Са* rigradu. Nije to prvi puta, da se prave iluzije za uređenje stvari, ka* ko bi Grci postali gospodari admi* nistracijc u Carigradu pod suita* novom suverenošću i naravno pod indirektnom kontrolom Velike Bri* tanije, ali Turci nikad neće pristati na to, a naročito će antanta gledati u tom nepodobnost, koju ne će mo* ći opravdati nikakva diplomatska formula, pa ona bila ne znam kako suptilna. Nema drugog izlaza iz ovog kon* flikta, nego revizija Scvreskog ugo* vora na pametnoj i pravičnoj os* novi. Radi toga trebaju i Grci i Turci da sc iskreno postave pred istinitu situaciju i da povedu racu* na o nemogućnosti i za jedne i za druge, da pribave odluku oružanom silom, kao razlogu za nastavak ra* ta. Umjerenost je u politici dokaz moralne snage i shvaćanja realno* sti: Ona se nameće ovaj čas i aten* skoj Konstantinovoj vladi kao i re* volucionarnoj vladi u Angori, ako Grčka hoće da spasi bar nešto od Vcnizelosovc pobjede i ako sc Tur* ska hoće da se rekonstituira na trajnoj osnovi. »Le Temps«, 27. sept �Број 343 Broj Politički pregled. Sporazum radikala i demokrata o zakonodavnom radu. Na 2. ov. mj. održali su svoje sjednice glavni od* bori radikalskc i demokratske stran* kc. Glavni odbor demokratske stran ke pretresao je još jednom odnose s radikalima i raspravljao o zahtje* vu radikala, da treba postići spora* zum samo u zakonodavnom radu, a sve drugo odgoditi. Demokrati stali su na stanovište, da bi u interesu što sigurnijeg rada na sređivanju priliv ka i donošenju zakona trebalo, da se svi sporovi izravnaju, da sc stvo* ri čvrsta veza između ardikala i do* mokrata. Na toj su sjednici dane direktive demokratskim delegatima za pregovore, kako će se držati kod pregovora s radikalskim delegati* ma. Glavni odbor rad. stranke na* stavio je diskusiju o zakonodavnom radu i utvrđeni su glavni principi zakona o administrativnoj podjeli zemlje, o samoupravnim vlastima i ministarskoj odgovornosti. Ministar za konstituantu već jc prikupio ma* terijal za sve zakone i pristupio nji* hovoj izradbi, tako da će oni biti podnijeti narodnoj skupštini već za prvih sjednica. „ПРАВДА* ~ »PAVDA« došću oni, koji su podnijeli tolike žrtve. U ovom dijelu govora list vidi svršetak peripetije u vojničkom i poli­ tičkom pogledu. Aneksija zaposjednute teritorije treba da bude prva dužnost vlade, u tome leži njena politika. Ovim list tumači i držanja vlade, koja nepristaje na mediaciji saveznika. Grčka se borila, pobjedila i sada je obezbijedila granice oslobodjene teritorije. Još je potrebna jedna formalna naredba o prisajedinjenju novih oblasti kraljevine Grčke. Angorska vojska na granici Mesopotamije. — »Times« javlja iz Ca­ rigrada, da kemalisti koncentrišu jake sile na granici Mesopotamije u cilju, da ohrabre autonomistički pokret Kurda. Protić i R^ić. Nakon svoga putovanja po Vojvo­ dini i kruševačkom okrugu Protić je odlučio, da posjeti Zagreb i da se sa­ stane s predstavnicima hrvatskog bloka. Kakav će karakter imati ovaj posjet Protićev, ne može se unaprijed reći, ali kako svi izgledi govore — novi će sastanak Protića s hrvatskom opozi­ cijom uroditi konkretnijim rezultatima, već radi toga, jer je Protić vidio u glavnom raspoloženje naroda prema svojoj akciji i zna, da ima za sobom zaleđe ne samo u većini radikalnog Ostavka min. dra Kumanudija. kluba nego i u narodu. Mi ćemo ovdje prenijeti najglavnije Povodom vijesti koju donose izvje* stavove iz razgovora, što ga je imao sni beogradski listovi dći će g. dr. suradnik „Jut. lista" s jednim ugled­ Košta Kumanudi podnijeti ostavku nim narodnim poslanikom radičevcem. na svoj položaj, g. ministar finansi* »Mogu Vam reći, da je za nasvijast ja izjavljuje, da nema namjere da o Protićevou dolasku u prvom redu demisionira. On je dobio jednogla* sno povjerenje od vladinog odbora značila to, da je Protić i na sjednisvoje stranke- Kao ministar u jed* camaglavnoga odbora radikalne stranke i na svom putu u unutrašnjost Srbije noj parlamentarnoj državi ne mo* uspio da nadje toliko odziva za svoju že pasti po želji izvjesnih krugova koncepciju, te je njegova pozicija i iliprivatnih lica već jedino ako mu prema javnosti znatno ojačala. Protić skupština izglasa nepovjerenje. (Iz sigurno dolazi u Zagreb da nas iz vješti kabineta ministra finansija). o svojoj akciji i to o uspjehu, koji je Konferencija s čehoslovačkim mi* očit. Da je radikalna stranka a limine nistrom financija. Kako javljaju osudila njegovu osnovu za reviziju »Narodni Listy«, uskoro bit će odr* ustava, Protićev dolazak u Zagreb bi žana konferencija čehoslovačkog bio suvišan. ministra financija sa zastupnicima — U koliko su istinite vijesti o de­ Jugoslavije. Ova konferencija bavit misiji vlade, mi u Zagrebu ne znamo će se u prvom redu pitanjem valu* ništa potanje. Ali — kako danas stvari te, uređenjem pitanja međusobnih stoje — postoje i onako samo dvije predratnih dugova, te izmjenom ju* mogućnosti — ili će QV2, vlada pasti goslavenskih markiranih banknota, ili će se hrvatsko-srpskf spor zaoštriti koje se nalaze u Čehoslovačkoj itd. tako, da na hrvatskoj strani ne će biti Kemalisti i Fejsal. Prema izvje­ moguća uopće nijedna stranka, koja štaju dopisnika »Timcsa« u Čari* bi mogla preuzeti odgovornost za ikakve gradu izvjesni znaci govore, da se pregovore. Protić je sa našim pred­ kemalisti sile da utvrde svoje, po* sjednikom Stjepanom Radićem bio žicije na fronti Mezopotamije s više dana u Rimskim Toplicama. Pridvostrukom namjerom: da razbiju bliženje dogodilo se polako, — ali Kurde iz južnog Turkestana, ko* dobra volja na obje strane pomogla ji teže za autonomijom i da pota* je toliko, da danas već možemo govo­ knu ustanak protiv kralja Fejsala riti o kooperaciji svih opozicionalnlh u Mesopotamiji. elemenata. ‘»Jutarnji List« bio je sa­ U tu jc svrhu turski komandant svim točno informiran, daje naš pred­ uvjet za svaku akciju taj, da se da­ na mezopotamskoj fronti Niabde našnji režim, naročito u Hrvatskoj, paša skupio silu od 4000 ljudi i na* promijeni, da vlada odstupi J da se stoji da predobije i Kurde i Arape raspišu izbori. Ovo je potrebno već za svoju stvar. zato, što je sada zaista kucnuo dva­ naesti čas — ozbiljan pokušaj Protićev može biti ujedno samo posljednji po­ kušaj. Kad bi vlastodršci pošli putem »Aprćs nous ie dćluge (iza nas potop) Grčki izvještaj. Atena, 3. oktob. onda sa nas, koji predstavljamo hrvat­ Jedan odred neprijateljske konjice ski narod u ogromnoj većini, pada prodro je u grčke položaje i bacio u svaka odgovornost. zrak 6 tračnica željezničke pruge AliNama je danas oteščana svaka 'agi­ gan-Kurafija. Linija je popravljena. Na tacija. No mogu Vas uvjeriti, da se­ ciieloj fronti vlada mir. ljačka stranka, ako ne po svojim or­ Govor Mustafe Kemala. Mustafa ganizacijama, a ono sigurno po du­ Kemal paša držao je 1. o. mj. govor, ševnim pristašama, izvan granica Ba­ u kojemu je referisao o posljednjim novine raste i razvija se silno. U vojnim operacijama i o položaju, koji Bosni, među muslimanima (?! Op. uredn.) je po njima nastao. Medju ostalim je u Dalmaciji među pukom mi imamo kazao ne ćemo odložili oružje, dok ne u pogledu naših autonomističkih za­ će biti naša prava priznata i zagaranhtjeva ogroman broj sumišljenika. tovana. Lloyd George kazao je 16. — Naše je načelo, davojujemo mir­ augusta u donjoj kući, da se vojni , nim i legalnim putem. Oni, koji nam uspjesi moraju poštivati. Nadamo se, spočitavaju apstinenciju, neka znadu, da će danas, kad smo mi pobjednici ' da je hrvatska seljačka stranka bila LIoyd George držati svoju riječ i ne svijesna svoje velike odgovornosti i će je mijenjati, kao što se je položaj da nije mogla raditi drugačije. Glede u Maloj Aziji promijenio u našu korist. našeg odnošaja prema srbijanskim Ciljevi grčke politike u Maloj strankama možemo reći, da tu nismo Aziji. List »Katamerini« od 29. sept. i ostali u apstinenciji — bili smo u Beogradu i pregovarali; ako su se piše: Poslanica, koju je kralj uputio dvije najjače srpske stranke složile u vojsci, ima ne samo vojnički, već i blok, koji je doveo do današnjeg sta­ politički karakter. Dosadašnja politika nja, to mi nismo krivi. Proti nama vo­ vlade nije mogla imati drugi cilj od cilja ove poslanice. Oslobodjene oblasti juje se klevetama — uzmite samo po­ sljednji slučaj. U Zagreb došla su neće se više ustupiti. Djelo koje je braća Buxton, dva Engleza, koji su se grčka vojska ispunila, dovoljno je za interesirali za hrvatske prilike. Bili ovaj cilj. Prema tome kraljev govor su po englesku rezervirani, gledali su .mogli bi da prime sa naročitom ra­ Grčko-turski rat. 1 bilježili, ne kazujući Što misle. A na to sve došle su prijetnje, da njih (braću Buxton) treba poticajno istje­ rati, a nas proskribirati, Što tražimo veze u inozemstvu — dakle kod En­ gleza, koji su naši saveznici! Tužno mora da stoji politika stranaka, koje se hvataju ovakovih sredstava! — Mi čekamo. Najskorije vrijeme mora donijeti odluku. Na to već sili i vanjski položaj. Naše seljaštvo naša je snaga — ono je uz nas, sluša nas i čeka jed­ nako mirno kao i mi. Poslije Protićeva boravka u Zagrebu, mi ćemo moći narodu reći, na čemu smo. Uči­ nili smo sve, što je moguće — stoji sad do Srbijanaca, da pokažu, je li kod njih doista sazrelo mišljenje, da ovako dalje ne ide.« Domaće vijesti. Kraljevo zdravlje. Javlja se iz Pariza, da se Nj. Vel. Kralj Aleksan­ dar oporavio i da bi naskoro mogao poduzeti put u domovinu. U krugo­ vima blizima vladi vjeruje se, da će se Nj. Vel. Kralj Aleksandar povratiti u Beograd dne 10, o. mj. U slučaju, da Kralj ne* dođe do ovog datuma, onda će ministar predsjednik Pašić uputiti Kralju u Pariz opširan ekspoze o unutarnjem i vanjskom položaju. Lična vijest. Ministar narodnog zdravlja g. dr. H. Karamehmedo* vic prispio jc jučer brzim vozom, što dolazi u 1 sat po podne, ova* mo u Sarajevo radi zemaljske skupštine J. M- O. Osnutak novih zadruga. Pišu nam iz Brčkog, da je koncem prošlog mje­ seca boravio tamo izaslanik »Sredi­ šnjeg saveza jug. selj. zadruga u os­ nutku« g. Ajanović Abas, da provede zadrugarskif organizaciju toga kotara. Živa riječ izaslanika djelovala je medu našim težaštvom, te se je odmah pri­ stupilo osnutku 5 zadruga pod tvrt­ kom »Jugoslavenska seljačka zadruga« posebno za Palanku, Rahiće, Maoču, Vražiće i Čelići. Novim zadrugama že­ limo uspješan rad, te se nadamo, da će se ugledati i ostali kotarevi u Brčko. „Osvitanje“, udruženje muslimanki, koje je dobilo na sarajevskoj izložbi zlatnu kolajnu za svoje radove, otpo­ čelo je opet svoj rad nakon dvomje­ sečnog odmora. Naše muslimansko ženskinje dobiva ovim priliku, da se uputi u šivaćoj školi ovoga društva u krojenju, šivanju i vezu. Zato prepo­ ručujemo muslimankama, da se ko­ riste ovom školom, jer bi bila šteta propustiti ovu priliku. Udruženje šeriatskih sudaca i vježbenika za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu zakazuje održavanje svoje prve glavne skupštine na dan 23. ok­ tobra 1921. u nedjelju u 10 sati u prostorijama šeriatskog suda u Sara­ jevu sa ovim dnevnim redom: 1. Otva­ ranje skupštine po predsjedniku; 2. Čitanje izvješća o radu odbora po tainiku; 3. Blagajničko isvješće o prihodu i razhodu; 4. Popunjenje upravnog oobora i suda časti sa zamjenicima i 5. Eventualije. Po društvenim pravilima § 15. glav­ na skupština zaklučuje valjano, kad je nazočno barem članova inače se odgađa i zakazuje druga, koja zaklju­ čuje, bezobzirno na broj prisutnih ili zastupanih članova. Člana može za­ stupati samo član društva uz puno­ moć, a jedan član može zastupati više ih. Povlastica u vožnji na željeznici za učesnike sknpštine Središnjeg saveza jugosl. selj. zadruga. Na molbu saveza i na intervenciju našeg posl. kluba gZMinistar Saobraćaja svo­ jim riješenjem od 15. sept 1921. br. 30.814 odobrio je povlasticu u pola cijene na svima b.-h. željezni­ cama i pruzi Doberljin—Sunja—Bos. Brod za učesnike-zadrugare konstituirajuće skupštine »Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga u Sa­ rajevu«. Učesnici skupštine kupiće na polaznoj stanici cijelu kartu, koja će im vrijediti i za povratak, ako uvje­ renjem Predsjedništva skupštine do­ kažu, da su bili na istoj. Povlastica važiće tri dana prije i tri dana posije skupštine. Upozorujemo one. koji će ovoj skupštini prisustvovati, na ovu pogodnost, te primjećujemo, da će se Страна 5 Strana i kroz koji dan odrediti dan održanja i skupštine, kako smo obaviješteni. Bilo I sretno! Stanovništvo Jugoslavije. Prema podacima statističke direkcije bilo je dne 1. februara ovo stanje pučanstva u državi: 1. Srbija (Sjeverna i Južna): muških 2,020.457, ženskih 2,136.683, svega I 4,157.140. 2. Crna Gora: muških ! 86.596, ženskih 56.364, svega 172.960. i 3. Bosna i Hercegovina: muških 952.677, žen. 923 866, svega 1,876.543 I 4. Dalmacija: muških 194.925, ženskih i 151.421, svega 301.346. 5. Hrvatska i I Slavonija: muških 1,162.600, ženskih | 1,329.251, svega 2,591.860. 6. Medjumurje: muških 47.968, žen. 48.977, svega 96.945. 7. Ostrvo Krk: muških 9.831, žen. 11.088, svega 20.910. 8. Slovenačka: muških 505.645, ženskih 552,819, svega 20.910, svega 1,056.464. 9. Banat: muških 235.868, žen. 245.951 svega 480.819. 10. Bačka: muških 407.971, žen. 427.825, svega 835 79b. Svega: muških 5,676.547, ženskih 5,914.245, ukupno 11,590.792. Ovdje još nije uračunano stanovništvo oku­ pirane Dalmacije, te nekih drugih manjih krajeva, gdje ili nije proveden popis ili još nisu poslani izvještaji Donosimo ove podatke, i ako — iskreno da rečemo — sumnjama u ispravnost njihova. Pogotovo, kod se j. toliko zatezalo s objelodanjeni re­ zultata popisa, i kod znamo, da su taj važni posao ponajviše obavljati — ruski vojnici. Kad dobijemo detaljne podatke, osvrnućemo se opširnije na sam popis. Musi, čitaonice »Preporod« i »Bratstvo« priređuju svoj zajedni* čki tcfcrič u Bijeloj bašči, više Me* dreseta u petak, 7. ov. mj., uz su* djelovanje voj. glazbe i tambur, zbora društva »Hurrijet« sa bira* nim rasporedom. Početak u 1 sat, svršetak u 9 sati. Umoljava se p. n. građanstvo za što mnogobrojniji posjet obzirom na to, da 20% prihoda ide u korist sirot. fonda »Milost«. Nova zadruga u Bužtmu. Svjesni naši krajiški seljani iz Bužima i okol­ nih sela na čelu s pravim narodnim prosvjetiteljima-učiteljima Bećir eff. Tatlićem, kao predsjednikom Otočke za­ druge, te tamošnjim učiteljem Sulejmanom Redžićem, osnovali su svoju »Jugoslavensku seljačku zadrugu u Bužimu« 16. septembra 1921. Mladoj zadrugi želimo svaku sreću u njenom budućem poslovanju I Miče se, ide se naprijed. Ured za suzbijanje skupoće. Ovaj ured češće kažnjava trgovce i bakale zbog pretjerivanja skupoće. Ne bi li taj ured svratio svoju pažnju ta­ kođer i seljacima, koji brašno prodaju na Baščaršiji. Njihove su cijene redo­ vito iznad maksimalnih cijena, za koje se bakali kažnjavaju, kad ih preko­ rače. Seljaci kroje cijene svome brašnu po miloj volji i oni su izvan dosega ureda za suzbijanje skupoće, a to ne bi smjelo biti. Isto tako seljaci kroje cijenu svojim drvima po svojoj volji. Već sada u ranu jesen oni zacijene obični tovar drva po 70 K, Organi ureda za suzbi­ janje skupoće to sve vide i čuju, ali ne ureduju, oni samo naše bakale prijavljuju. A šta će od nas učiniti bezdušnost seljaka zimus, kad studen stisne, kad sada cijene tovar drva po 70 K? Svraćamo pažnju ovog ureda na naše prilike, da jednim aršinom sve mjere. Upis zajma kod Musi. Centr. banke. Neki dan je »Srp. Riječ« do* nijela, da se muslimani ne odaziva* ju svojoj dužnosti za upis držav* nog zajma. Mi smo joj u prošlom broju dali doličan odgovor, a danas iznosimo svotu, koja je upisana sa* mo kod jednog muslimanskog nov* čanog zavoda. Kod Musi, centr. ban* kc do danas je upisano 1,973.600 K državnog zajma. Mi ćemo kasnije iznijeti rezultat upisa i kod ostalih zavoda. Interesantno je, da »S. R.« sama sebe pobija u svom broju od juče govoreći o rezultatu upisa u Gra* čanici. Ona veli doslovno ovo: Najbogatiji građanin ovoga ko* tara po imenu Stanko Ivanišević, koji je višestruki milioner, nije u* pisao ni pare, kada je agitacijoni odbor, predvođen prvi puta po sa* �343 mom kot. predstojniku, dolazio k njegovoj kući, on je zatvorio kuć? na vrata, drugi put je isti odbor predvođen potpisanim, te ga je u njegovoj radnji našao i svrhu svo? ga dolaska mu predočio. Taj go? spodin, koji je na žalost i Srbin, šta nam je odgovorio? Ja nemam novaca za zajam, niti ću ga dati, ja sam davao dok je trebalo, t. j. da? vao Austriji nekoliko hiljada. Upitan, pa zašto neće da dade za našu mladu ujedinjenu državu, a za Austriju je mogao davati, odgo? vorio je isti gospodin: zato što od naše države, od preokreta do danas nisam nikakve fajde ni selameta vi? dio. Napomenuti mi je da je isti za vrijeme rata bio interniran od austro?ugarških vlasti, te je i jedno pismo od njega nađeno, samo sada nc znam gdje se nalazi, kako je pi? sao predstojniku Sedmaku, da ga oslobodi interniranja, jerd a je on od uvijek bio veliki prijatelj Au? strije. Drugi na redu je Stanko Trifko? vic, trgovac, koji je prema svome imetku vrijednom pola miliona i to na silu upisao 100 dinara. Taj je čovjek do danas povukao nekoliko koncesija dobivši špirita, sode i dr. i danas traži jedan beskamatni za? jam od 160.000 K. To je najveći pa? triota na riječima, taj isti Trifković je na dan pokopa Njegova Veličan? stva Kralja Petra, dao svoju radnju otvoriti i prodavao je duhan i dru? ge predmete. Molim Vas, gospodi? ne urednice, dozvolite mi da osudi javnost ove ljude, kakvi su patriote bili za vrijeme Austrije a kakvi su danas. Službeni komunike J. M O. od 4. ov. mj : Jučer. 3. ov. m;., poslani­ I I 1 I i Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da? niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju sc brzo i tačno; pakovanje se ne račuiTa. I । I | Gajretov glasnik. Iz našeg pozorišta. 'TlefeiMi 't*. Naše šljive i Češko Slovačka. — Ovih dana su izašli članci u našem novinstvu, da je Čehoslovačka zabranila uvoz šljive, čime je u prvom redu bila pogođena naša država, iz koje se ovaj artikl u većoj količini izvozi Dakako da su naše novine ustale protiv takvih mjera sa strane bratske države. Međutim čehoslovački konzulat u Beogradu oprovrgao je tu vijest u čitavome njezinom opsegu, pa smo držali, da je vijest o zabrani bila lansirana od nekih nesolidnih trgovaca, koji su htjeli njome da sruše prodajnu cijenu producentima. Da nije posve tako, vidimo iz pra­ ške »Tribune«, koja konstatuje, da Čehoslovačka nije zabranila uvoz šljiva iz Jugoslavije, već samo pekmez* od šljiva, što da je opravdano domaćom hiperprodukcijom. Odbor za izvanju trgovinu odlučio ie, da će poraditi na tome, da se pitanje uvoza šljivine marmelade iz Jugoslavije također po­ voljno riješi. Iz ovoga se priznanja »Tribune« vidi, da je zabrana bila već gotova, tek se sada polako trubi na uzmak. Čini se, da i Čehoslovačka nije puno sretnija od Jugoslavije, što se tiče »vodećih privrednih krugova«. Akcija za sakupljanje hrane. — Apel Glavnog odbora na sve pododbore i povjerenike za sakupljanje hrane urodio je dobrim plodom. Danomice prispijevaju izvještaji o uspjehu sakupljanja, te traže od Glavnog odbora, da im pošalje u tu svrhu po 10, 20, 40 i 60 praznih vreća. Ovim putem apelujemo na sve pododbore i povje­ renike, da sami u svom vlastitom dje­ lokrugu skupe ili pozajme potrebne vreće, pošto je Glavni odbor dosa­ da razaslao vreće onima, koji su ih prvi zatražili. Vreće, koje se po­ zajme, neka se posebno obilježe, od kojega su povjerenika (pododbora), a Glavni odbor će ih povratiti čim žito prispije. žene bludnice. Država i opština su za tu porodicu izdali (u obliku pot? pore, izdržavanja u zatvoru, troš? kova oko suđenja i t. d.) oko 5 mi? liona dinara. Pijanstvo i duševne bolesti. Jedan od najčuvenijh današnjih Ijekara za duševne bolesti — Krae? pelin - držao je jedne god. u Lje? Karskom Društvu u Minhenu pre? davanje »O alkoholu u Minhenu«, i iznio je tom prilikom ove po? datke. Od 1373 bolesnika, koji su god. 1905. primljeni na kliniku za duševne bolesti, bilo je 30% muš? kih i 56% ženskih pijanica. 40% tih pijanica pilo je pored piva i rakijuOsim toga naglasio je, da pivo za? tupljuje i izaziva t.zv. pijanačku ma? loumnost, i da sprema zemljište za t. zv. progresivnu paralizu jednu od najstrašnijih oblika živčanih bo? lesti. Te bolesti nema u narodima, koji nc piju. Naročito pivo utiče na osobe, koje su jednom - ma kad — bile zaražene frenjkom (sifilisom)... Tuđe poslovice i izreke o pijanstvu. Gospodarstvo. 1 1 i I । i I čki klub J. M. 0. održao je svoju I sjednicu i pretresao izvještao o svo­ me radu za C. 0. i zemaljsku skup­ štinu delagata. Centralni se je Odbor danas sastao i raspravljao o tačkama . dnevnoga reda za zem. skupštinu. , Ujedno je izabrao odbor, koji ima iz­ raditi nacrt izmjena u statutu partije, koji će nacrt biti predložen zemaljskoj I skupštini. Sjutra, 5. ov. mi., u 9 sati izjutra sastaje se C. 0. ponovno, da raspra­ vlja o političkoj situaciji. j Fabrika stakla u Paraćinu izvje­ štava svoje klijente, da će v sijed vrlo 1 mnogih porudžbina izradu poručenog i stakla vršiti samo po redu prijave. I Repertoar našeg pozorišta. — Domaći pisci: Begović: Stana Bijučić, Biskupova sinovica, Cvjet? na cesta, Pred ispit zrelosti: Bojić: Kraljeva jesen: Vojno^ć: Ekvino? cij, Smrt majke Jugovića, Dubrova? ćka trilogija (II. dio): Glisić: Podva? la; Dimović: Vojvoda Momčilo: I? vakić: Inoče:* Jovanović: Naši šino? vi: Kočić: Jazavac pred sudom: Ko? sor: Požar strasti; Krleža: Kraljevo; Nusić: Protekcija. Svet, Običan čo? vek, Put oko sveta, Knez Ivo od Semberije, Tako je moralo biti: O? davić: Hej Slove ni: Ogrizović: Ha* sanaginica: Petrović: Pljusak, Čvor; Popović Sterija: Kir Janja. Zla žena, Rodoljubci; Predić: Golgota; Sre? mac: Zona Zanfirova; Stanković: Koštana; Šantić: Hasanaginica; Se? noa: Kako vam drago: TresićTavi? čić: Katarina Zrinjska; Tucić: Gol? gota, 'fruli dom; Ćorović: Zulumćar, On, Adembeg; Čankar: Događa j^ u .cntflorijanskoj dolini; Cvctić: Nc? manja. P o p u 1 a r n i k o m adi: V eseli? nović: Dido; Okrugić: Šokica: Tot? Deskašev: Seoska lola; Sremac: Iv? kova slava; Frajdenrajh: Graničar; Šenoa: Zlatarevo zlato: Koma? d i s p j c v a n i c m: Pribislav i Bo# žana; Na roselu; Suđaje. Ostali slovenski pisci: \ndrejcv: Dani našeg Života; Arci? Nišuv I iubomors: Gogolj: Zcnid? ba,Revizor: Gorki: Na dnu; Zapolp Protiv alkohola. ska: Njih četvero; Končinski: Kri? za smrti; Mcrcžkovski: Pavao I.; Ostrovski: Bez krivice kriv, Bura; Riškov: Zmija djevojka. Državni stan; Sumbatov?Južin: Sokoli i ga? vrani; Surgučev: Jesenje violine; Tolstoj: Živi leš; Čchov: Soba br. 6, Vještica, Medvjed. Strani pisci: Bernsten: Krad? ljivac, Izrael; Brije: Blanseta; Di? ma?otac: Veliki Kin; Dima?sin: Go? spodin Alfons; Ečegari: U dolini; E? kaf: Papa Lc Bonar; Gete: Faust (I. dio), Egmont; Goldoni: Mirandoli? na: Guckov: Urici Akosta; Haupt? man: Domovina: Ibsen: Nora; Luj: Napuštena; Molicr: Uobraženibo? lesnik, Skapcnovc podvale, Žorž Dandcn: Molnar: Đavo; Mopasan: Gospođica Fifi; Praga: Kriza; Ro? stan: Orlić: Sardu: Prisni prijatelji, Siprijcna, Otadžbina; Sofokle: An? tigona; Strindberg: Otac, Gospođi? ca Julija, Verovnik; Suderman: Za? vičaj; Šcnher: Đavolja žena; Siler: Razbojnici; Šo: Cezar i Kleopatra, Ljekar u dilemi. Zanat gospođe I orn; šekspir: San ljetuje noći, O? telo, Mletački trgovac; Uajld: Salo? ma; FIer=Kajave: Boridanov maga? rac; Her?Kroaze: Povratak, —------------------------------------------- . I I i i I I ’ 1 | , I Ako ljekar, učitelj ili vaspitač i pri današnjem stanju nauke trpi ili čak savjetuje, da se piju alkoholna pića, on vara i vrši zločin. (Masa? rik). Tko pije piće. (Franc. narod, poslovica. Eto vrelo, eto vođe divne Da umorno srdašce živne. Branko Radičević. Vrhunac svoje otrovne snage do? stiže rakija, kad u njoj ima kakvih mirisavih ili smrdljivih jedinjenja (t. zv. eteričnih ulja), pa bila to smrdljiva soma, ili mirisavi anason i pelenjača. SondercgerPijanačko drhtanje. Otrov alkohola djejstvuje vrlo če? sto na mozak i organe njegove — živce. 'Го sc vidi već po promjena? ma, koje se javljaju u mislima, osje? ćajima i pokretima pijana čovjeka. S početka je to djejstvo prolazno čovjek se ubrzo rastrijezni i povrati — ali dugom upotrebom alkohola može da ostane i stalno. Tako sc n. pr.. kod pijanica i ljudi, koji rc? dovno piju, često javlja t. zv. pija? načko drhtanje, naročito ruku. O? bole i malakšu živci, koji upravljaju kretanjem, pa sc mišići sami sobom — i protiv naše volje - grčevito stežu i opružaju. Zato pijančeva ruka neprestano drhti, a naročito kad što prihvaća. Gdjekad tako ja? ko, da ne može čestito imena pot? pisati, ili punu kašiku i čašu usti? ma prinijeti a da nešto ne prospePo sebi se razumije, da tako nepo? uzdana ruka nije ni za drugi posao sposobna. Uticaj pića na začet plodDa sc riješi pitanje, valja li trud? na žena da pije, i kako piće utiče na začet plod, Ijekari su činili opite na životinjama. Davali su skotnim životinjskim ženkama piće (pivo, vino, rakiju), pa su onda upoređi? vali njihove mladunče s mladunci? ma skotnih ženka, koje nisu pile. I razlika je bila velika. Ženke kunića (pitomih zečeva), koje su za vrije? me skotnosti dnbijale alkoholno pi? ćc, okotile su mladunče, koji su prosječno 79.0 gr. teški bili, a koji su prosječno dnevno 7.13 gr. teži postojali. A ženke is.te vrste, koje za vrijeme svoje skotnosti nisu pile nikako alkoholno piće, okotile su zečiće sa prosječno 87.9 gr. težine i 9.46 gr. daljeg dnevnog prirasta. Kako piće goji. Poznato je, đa alkohol u nekim izvjesnim prilikama i goji. Naročito sc to može reći za pivo, i mnogi »ši? šavko« je taki od piva postao. — Samo što mu ta gojaznost od alko? hola nije ona prava, zdrava jedrina, nego jednostrano nagomilavanje sala upravo bolesno pretvaranje tjelesnih ćelija?radnica u masne ćc? lijefneradnice. Osobama, koje se od alkohola ugoje, to se onda i poz? najc. Lice im je, istina, puno, ali blijedo i kao nađuveno. Po gdjekada je modro i pod? buhlo, a ispod očiju se naprave či? tave kesice. Hod i pokreti tromi, a izraz lica tup i mrtav. Pa i pored sve gojaznosti niti su zdraviji, ni otporniji. Zaduvaju se i znoje, čim brže koraknu. Šta im onda vri? jedi takva gojaznost? Potomci jedne pijanice. Pijanstvo satire ne samo onog tko u tuzlanski konvikt više đaka, nego inu se oda, ne.co i potomstvo nje? što se može smjestiti, to su nastale govo. Od pijanih roditelja rađaju poteškoće, koje se moraju što prije se slabunjava, bolestna, sumahnuta djeca i moralne propalice. Koliko se ukloniti. Radi toga odlučio je odbor, i da proširi tuzlanski konvikt, te je ta- : pijanstvo starijih može na djeci os? । mošnji agilni Gajretov pododbor otpo- vetiti, pokazuje ovaj užasan pri? | čeo pregovore sa kotar, vakufskim mjer. povjerenstvom u Tuzli, koje bi ustu­ Na izmaku 18. a početkom 19. vi? pilo jednu kuću, sada praznu, za kon- jeka živjela je u Engleskoj neka že? vik‘ke prostorije, a Gajret bi je po­ na. koja je bila kao pijanica i skit? pravio i proširio. Na taj način bio bi nica svagdje poznata. Od nje sc mnogim đacima, koji se pate po gradu, vremenom izrodilo 824 osobe. I šta olakšan život. Ako bi bilo dovoljno je od njih sviju bilo, nc zna se, ali mjesta u novom domu, Gajretov će sc tačno zna za sudbinu njih 709. odbor primti još 20 šegrta, koji izu­ Od njih je bilo vanbračne djece čavaju moderne zanate. luli, javnih bludnica 181. prosjaka I_________________________________ 188, zločinaca 76, medu kojima i 7 U četvrt, koljenu su goto? ŠIRITE „PRAVDU«. ubojica. vo svi muškarci bili zločinci, a sve Ko pije i ko ne pije. Po računu engleskih društava za osiguranje čovječjeg života izlazi, đa ljudi, koji ne piju alkoholna pi? ća, prosječno 6 godina duže žive, nego oni, koji piju. Radnici, koji ne piju alkohol (vino, rakiju, pivo i t. d ), boluju godišnje prosječno sa? ino 0.75 (tri četvrti) nedjelje, a om, koji piju, 2.7 nedjelja. Ljudima, koji ne piju, daju engleska osiguravaju? ća društva 10-15% rabata pri osi? guranju života, i opet su u dobitkuIsto tako rade neka društva za osiguranje života i u Njemačkoj. i 1 I I i I MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, I jer je jedini spas našeg težaka u za? drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kul? turnog sela nema ni bogate ni kul? turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore dajte besplat? no: »Središnji savez jugo? slavenskih seljačkih za? druga u osnutku u Sara je* v u«. Knjige i novine. Milan Karanović. „Kvaternikova revolucija u Hrvatskoj Krajini“. Od 7- do 13. oktobra ove godine navršuje se upravo 50 godina cd znamenitog revolucionarnog pokreta, koji je poznat u istoriu pod imenom »Rakovička buna« i mučeničke smrti Kvaternika, Bacha, Rakijaša i njihovih drugova, kojima grobovi nijesu ozna­ čeni ni najskromnijim spomenicima. Za tu priliku štampa se brošura pod imenom: »Kvaternikova revo­ lucija u Hrvatskoj Krajini.« Brošura će iznositi oko dva štam­ pana arka i stajat će 8 kruna (2 di­ nara). * , Pisac brošure Milan Karanović bio je u prilikama, da prikupi do danas neobjavljeni ma'erijal o ustanku od učesnika ustanka prije 10 godina. Polovica čistoga dobitka od prodavane brošure ustupa za podizanje spomenika Kvaterniku i drugovima. Narudžbe treba slati na adresu: Tiskara Kuzina Rožmamć, Zagreb Frankopanska ul. 1 4. Umoljavaju se knjižare i trafike, da do 1. oktobra jave коНко od prilike primjeraka tiebaju Njima se daje 25°'o popusta. Proširenje Gajretova konvikta u Tuzli. Kako je Clavni odbor primio | Kratak pedagoško?didaktički pri? । i ' i I i i I ručnik. Pod gornjim naslovom iza? ći će ovih dana jedno djelo iz pera našeg vrijednog pedagoga, pisca kritika g. Ljudevita Dvornikovića. Djelo je plod njegovih predavanja u prošlogodišnjem Mualimsko?uči? tcljskom tečaju, a sastavljeno ’C na psihološkim osnovima, dobro srni? sijeno i lijepo raspoređeno. Naša naučna književnost uopće, a ove vrsti napose, vrlo je oskudna, pa će ovo djelo dobro doći svakom, ko sc bavi uzgojem djece i mladeži, naročito pak nastavnicima po pro? fesiji, ti prvom redu našim muali? mirna. G. Dvorniković kao dugogodišnji profesor pedagogije na našim uči? �.ПРДВЛА* b'poi 343 Pioj teljskim školama svojim bogatim iskustvom, svojom spremom i du# bokim poznavnjem ove struke, ni# malo nije žalio truda, volje i mara, da ovo njegovo najnovije djelo bu * dc u svakom pogledu dotjerano ka# ko bi poslužilo kao praktična knjiga nastavnicima i uzgojiteljima uopće. Zato se isto unaprijed najtoplije preporučuje i svraća pozornost na prvom mjestu našim mualimima i drugim našim učiteljima narodnih osnovnih škola, kojima će ovo vri * jedno djelo dobro doći, da svoje stručno znanje prošire i na osnovu moderne didaktike u praksi provo * dc. Cijena će biti vrlo neznatna, —* po prilici 5 dinara po komadu " a moči će se dobiti u knjižari J. Stuc# | ničke u Sarajevu, kod samog pisca, a mualimi mogu se obratiti i na od * bor svoga udruženja. - Učitelj- I ; j ! Pismo bijelinshih posjedniha o plasiranju odštete.’ čuvamo, da njome osiguramo sebi i Pitanje otkupa kmetovskih selišta još odavna je bilo kod nas jedno go­ svojim potomcima primjernu’eksistenruće pitanje. Prilikom zasijedanja biv­ ciju; posebno opet kao muslimanski dio naroda ne izgubimo u našoj novoj šeg bosanskog sabora, kada se je držali položaj, koji nam pripada, a imalo odlučiti, hoće li se ono riješiti obligatnim ili fakultativnim otkupom, koji samo kao ekonomski snažna cje­ lina možemo uzdržati. Treba dakle, postalo je ono još zamašnije i važnije. Niko ne može poreći, da i mi posjed­ da nađemo način, kako, [da protuvri­ nici nismo .želili još i davno, da se jednost, koju ćemo kao otkup naših bivših kmetovskih selišta dobiti, naj­ ‘ovo pitanje nekako riješi; ali smo tada bili postavljeni još pred jedno sigurnije sačuvano i najkorisnije ulo­ žimo i tako učinimo, da ona i na novo pitanje, a to je: šta bi bilo s dalje ostane potpuna vrijednost jed­ novcem, koji bismo u tom slučaju naka onoj, koju gubimo ili, možda za dobili i da li se taj novac ne bi među nas kao cjelinu još i veća. nama rasplinuo, a da od n,ega mi svi skupa ni kao cjelina ni kao po­ O ovome pitanju nije se kod nas jedinci ne bismo velike hasne vidjeli? dosad povelajavna riječ, nije se o tome Obligatni’otkup nije u glavnom iz tih gotovo ništa raspravilo, a trebalo je razloga tada ni proveden. Trebalo je, i to još davno učiniti. Neka bi Bog dao, da se priberemo i da se spremimo i I da nam se ovaj propuštaj ne osveti organizujemo, da protuvrijednost, koju kasnije. temo za naše zemlje dobiti, opet na Mi smo ovdje mišljenja, da je skrajneki način sačuvamo i tako osigura­ nje vrijeme, da o ovome progovorimo mo i sebi i svome potomstvu pri­ i da se o ovom pitanju i odlučimo. stojnu eksistenciju, a svima opet na­ Stoga i upravljamo ove retke svima ma kao muslimanima u Bosni i Her­ prijateljima s molbom, da ovu stvar u cegovini isti ili još bolji ekonomski svome krugu ozbiljno u pretres uzmu. položaj za budućnost. Ne vjerujemo, Ovih se dana sastaje prilikom ze­ da rat nije pomeo svaki zajednički maljske skupštine Jugoslavenske Mu­ ekonomski rad i nastojanje, da se do slimanske Organizacije i ekonomska an­ sada ne bi našao neki'način,-da se keta, u kojoj će se svakako i o ovome to sve kako treba postigne. pitanju morati povesti riječ i stvoriti Danas smo stavljeni u tome po­ neki zaključci. Da li smo mi ovo pi­ gledu pred gotovu činjenicu, pa nam tanje među sobom makar svaki za se stoga s njom valja i računati. Pitanje dosad dobro promislili i proučili i ho­ otkupa kmetovskih selišta riješeno je ćemo li moći o njemu ovom prilikom sada i proti naše volje, a mi za to stvoriti valjane i iskrene zaključke? imamo dobiti odštetu dijelom u goto­ S druge strane, smijeme li ovo pita­ vom novcu, a dijelom u državnim nje u opće i časa dalje odgađati, pa obligacijama — dakle vrijednosnim tako možda ostaviti neriješeno u nepapirima — koje će država perio­ dogled i sami sebe osuditi na sigurnu dično otkupljivati i isplaćivati. Sto­ propast? jimo stoga danas opet pred jednim Mi, bivši posjednici kmetovskih se­ takovim pitanjem istim kao za vri­ lišta ovdje a Bjelini svi bez razlike jeme zasijedanja bosanskog sabora, mislimo, da se ovo naše životno pi­ samo u toliko manje povoljnim okol­ tanje ne smije ni u kojem slučaju nostima, što se sada ove isplate neće dalje da odgađa, i da je ova ekonom­ izvršiti ni na jedanput, niti gotovim ska anketa najbolja prilika, da se Ono novcem. Ona bojazan je dakle stoga svestrano pretrese i odmah donesu danas mnogo veća i treba, da se sada valjani zaključci, te istodobno pređe tome pitanju s puno više brige i mara na posao. Mi smo mišljenja, da veći posvetimo. Treba, da se promislimo i dio kapitala i od gotovine, koju imamo nađemo način, kako, da našu imo­ primiti, a po gotovo sve obligacije, vinu, koju su nam djedovi i očevi treba da se uloži u osnutak jednog namrli i pomoću koje smo zauzimali velikog novčanog i privrednog zavoda vidan položaj u državi i narodu sana dionice, koji bi tada bio jedan od najjačih zavoda ove vrste u našoj dr­ *) Ovakova su pisma bjelinski po­ žavi. Naša ekonomska snaga ne samo sjednici razaslali po cijeloj Bosni i Her­ što tada gubitkom bivših kmet, selišta cegovini, pa mu i mi rado dajemo mjesta. ne bi bila oslabljena, nego bi postala „PRAVDA* Страна 7 još puno veća i jača i mogla bi se još i dalje da razvija. Jedan Ovakav jak zavod mogao bi i morao svoje poslove i djelovanje za kratko vri­ jeme silno razgraniti podizanjem trgo­ vine i industrije, u kojoj bi svi mu­ slimani nalazili zarade, bio bi u sta­ nju pomagati razna naša udruženja kao i pojedince, da na svoju ruku i za svoj račun također razvijaju dje­ lovanje, od čega bi opet u glavnom crpili koristi svi muslimani bez raz­ like. Pitanje je sada, da li postoje ikakovi stvarni razlozi proti ovakove or­ ganizacije našeg kapitala? Po našem mišljenju, takovi razlozi u opće ne postoje, naprotiv svi go­ vore toliko ubjedljivo u prilog tome, da bi bilo suvišno na dugo to doka­ zivati. Šta uopće može učiniti svaki pojedinac sa svojim obligacijama, koje će dobiti? Pitanje je danas, hoće li ih uopće gdje moći i s koliko postotaka vrijednosti založiti, da na njih novac dobije, pa da onda njim radi? Ako se one budu ovako pojedincu nudile u zalog i na prodaju, prirodna će biti posljedica, da će im kurs već radi same velike ponude biti veoma nizak, daleko niži, nego se to dade danas i zamisliti. Mogu već radi samoga toga, da postanu gotovo posve bezvrijedni papiri. A sa ono malo, što se ima Trešeljak. Iz starih teftera. „God. 1905, u Broda na Savi obdrži opo­ zicija skupStina. Rezultat bi; poštom prestavku poslati na ministarstvo. Tu prestavka napisa advokat đr. Nikola Đarđević. Opozicija Sknpi 110 forinti, koje ponlašo po šerifa Arnautoviću, da preda advokata, Što jim napisa prestavku. God. 190«. u decembru Dervišbegu Miralemu kaza dr. Đarđević, da nije njemu plaćeno ništa za pomenuta prestavku. Tako se otkri, da je Šerif to sto i deset forinti eakrio“. (Iz dnevnika r. Alibega Firđuea). p ii CD B CD B CDS CDD CD8 CD 1 CD 8 CD D CD Lovačka garnitura od 2 puške, 2 ribarska štapa i cijelog potrebnog raznog lovačkog pribora prodaje se samo kompletno za 15.000 kruna. — | Vidjeti od 14 i po do 15 sati svakog dana u Korošec-Kadračić 9—1. | ! | , | uskoro u gotovom isplatiti, zar će se i moći poduzimati u današnjim prilika- 1 ma kakovi ozbiljni poslovi? mjižara, papirnica štamparija D. i a. Hajon Organizacijom kapitala, kako ga mi zamišljamo, treba, da ove obligacije uopće pojedince ne dođu na tržište ili samo u vrlo maloj mjeri. Time će Kralja Petra ulica. njihova vrijednost biti veća i ostati stabilnija. , . Svi dioničari ovakovog jednog veli­ kog zavoda — razumije se to samo Preporučuje sve školske po sebi — da bi mogli u ovakovom zavodu prema potrebama dobivati kre­ potrebštine. dite u najgorem slučaju barem do vi­ sine iznosa svojih dionica, ako bi htjeli sami za se kakove poslove raditi ili Naručbe iz provincije inače trebali gotovinu, pa i sa te strane obavljaju se najkulantnije. nema nitko razloga zadržati svoje obligacije ili ih inače drukčije upo­ Pakovanje se ne računa. trijebiti. Molimo Vas stoga, da se u Vašoj okolini sa ostalim prijateljima o ovoj stvari sporazumijete, te Vaše delegate 1 za zemaljsku skupštinu J. M. 0. u tome uputite i date im potrebna ovla­ i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ štenja, da se o ovom pitanju prilikom jebite moja najbolja iskušana i posvuda zasijedanja ekonomske ankete valjani hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K zaključci donesu. H. Salihbegović. 1 16’—, za Žohare ruse i Švabe posebno . jake vrsti K 25’—•. Osobito jaka tinkH. Pašlć. 1 tura za stjenice K 15’—. Za moljce po I K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— I i K 20'—, prašak za uši u odijelu, i rublju K 10 i K 20, mast za uši na | glavi K 5'— i 12’—. Mast za uši Svima prijateljima, rođacima i mom­ i na blagu K 5'— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— I 20'— cima, koji mi prigodom ženidbe moga Razašilje pouzećem Zavod za eksbrata Hakije čestitaše, bilo usmeno port M. Jtinker, Zagreb br. 16. bilo pismeno, ovijem putem najsrdač­ ' Petrinjska ul. br. 3. 131. nije se zahvaljujem. Preprodavaocima popusti U Banjoj Luci, 4. oktobra 1921. Sarajevo, Miševi, štahori, stjenice i žohari Javna zahvala. Hamdibeg Džinić. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000' W4 Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE a na BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. �1 Бпој 343 Broi „ПРАРДА" — „PRAVDA" Стоана 8 Strana Pozdrav iz starog doba Jesi stalno dobar i uvjek primat, pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji riješava svaku domaćicu muke I brige oko pranja. Dobiva se u poznatom izvrstnom kvalitetu u komadima od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Levi, Sarajevo, Despica ul, 1. Javna zahvala. Oglas. Prilikom smrti neprežaljenog nam sina — brata Smaila, izraziše nam mnogi prijatelji i znanci saučešće (taziju), što usmeno, što pismeno, i pruŽiŠe nam u najtežim časovima prija­ teljsku utjehu. Odgovarati i zahvaliti se pojedince nije moguće. Ovom pri­ likom i na ovaj način srdačno se svima zahvaljujemo. Neka je osobita hvala načelniku sudskog odjela g. Simiću, kao i gospodi sudcima vrhovnog i okružnog suda, koji našeg rahmetliju ispratiše i iskazaše mu zadnju počast od kuće do Begove džamije. Dugujemo također veliku zahvalnost gg. vrhov­ nim šer. sudcima Midžiću, Mutapčiću i Ali ef. Prohiću, kao i svim rahmetlijinim kolegama šer. suda, koji nam dadoše tople utjehe i koji ispratiše rahmetliju sve do kabura. Nezaborav­ nu zahvalnost dugujemo rahmetlijinom ličnom prijatelju bađenagi uglednom trgovcu g. Ahmedagi Kumašinu, koji je sve, što je potrebno za đenazu i mejita, sam pripravio i sye potrebno obavio. Na koncu se braći Sarajlijama najsrdačnije zahvaljujemo, koji onako mnogourojno ispratiše rahmetliju do kabura i koji nam svojim saučešćem dadoše dobre utjehe. Fđfiriha stabla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnije doći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-1-5 TAPETAR i DEKORATER preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: :: tačan i solidan. miLflH LIPNIR - ТЕНЕ2ПД 36. pGtAŠlVANJE -| H. Ahmedbeg Bukvica, otac Musta i dr. Abdullah, braća. u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni rBLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu-i inozemnih listova Hot. pabuf -niEarHsha povlErenstup, Konjic. Broj 223./21. Konjic, dne 29. sept. 1921. Natječaj. nim naukama i dosadanjem službo­ vanju poslati ovome povjereostvu naj­ kasnije do 20. oktobra o. g. Kot. vak.-mear. povjerenstvo, Konjic 309-2-3 Predsjednik: HafizAhmedi Hamdl Kasumović. Kod potpisanog kot. vak.-mearifskog povjerenstva, a na mektebi-ibtidaiji u Seonici kraj Ostrožca imade se odmah popuniti mjesto I. muallima, koji će ujedno vršiti dužnost imama i vjeroučitelja. Početna godišnja plaća iznosi 12.040 kruna i to: od vakufa 5040 K, od na­ roda 6000 K, kao imam 500 K i vje­ roučitelj 500 K, te stan i dvije bašče u naravi. Osim toga imaće i državni imamski doplatak na skupoću. Reflektanti imadu prspisno biljegovane molbe sa svjedočbama o svrše­ Trgovina fesova daje na znanje cijenjenim mušterijamay da je prispjela veća količina fesova u raznim veličinama i farbama. Cijene vrlo umjerene, tako, da stoji1 duzina 800 kruna. — Od istog kvali. teta robe mogu se dobiti i patentirani I (postavljeni) fesovi, koje će mo davati I - po komadu sa kitom 120 kruna. - ! Šaljemo samo uz pouzeće na veliko dok zaliha traje. 307-2-2 Islamaga Vranić i Mn, багајем. Hrvatska Poljodjelska Banka dioničarsko društvo, podružnica u sarajevu. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo. Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala. Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struka. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštino. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d„ u Sarajevu. Prema zaključku I. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda, obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim dioničarima (t. j. onim od I. i H. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije i proporcionalno prema posjedu njihovivih dio­ nica t. j. na svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 4 dionice i!!. emisije uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921. i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih^podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije imaju se predložiti dionice ili međutimnice 1. i 11. emisije radi označenja, da je pravo opcije izvršeno. 299 3—5 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. 3. Potpuna protivvrijednost za sve optirane dionice imade se odmah prigodom izvršenja prava opcije u gotovom položiti. 4. Za svakih K 100’— nominale t. j. za svaku dionicu imade se položiti K 130.— i K 6 50 za kamate, dakle ukupno K 136’50 po komadu. 5. O uplatama izdati će upisna mjesta privremene potvrde (međutimnice), koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 6. Dionice, na koje ne bude do 3>.X. 1921. izvršeno pravo opcije, biće u smislu tačke 3. gore navedenog zaključka prepuštene na upis svakom muslimanu za vrijeme od 1.Х1. do 1.ХН. 1921., što će biti za vremena posebno oglašeno. Sarajevo, dne 27. IX. 1921. Vlasnik: Centralni Odbor J- M. O, Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/de5fc6981e5023251821364d618490b3.pdf 1b3ee33be6efa706d86abc43bd2c74c5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. pojedini broj K 2-— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.-: za inozemstvo K 2Д0.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМА«СКЕ ОРГАНИЗАШЦЕ. Broj 106 (344) Sarajevo, subota, 8. oktobra 1921. (4. Safera 1340.) čekovni račun post štedionice 1119 Godina III. Haša zemaljska skupština. SJAJNA MANIFESTACIJA NAŠE SNAGE I NAŠE JEDINSTVENOSTI. PREDSTAVNICI MUSLIMANA BOSNE I HERCEGO; VINE JEDNODUŠNI U ČUVANJU SVOJE ORGANIZACIJE I NJENA PROGRAMA. — POVJERENJE POSLANIČKOM KLUBU. — NEPRIJATELJI ORGANIZACIJE RAZOČARANI SJAJNIM REZULTATOM SKUPŠTINE. Ono, što smo pouzdano očekivali Musić, Ramo Musić, Alija KljuČanin; otvara skupštinu, pozdravlja ‘delegate tim ciljem, preko svoga predstavni; i što smo svi vruće željeli, ispunilo Bijeljina: Hasanbeg Salihbegović, Hi-., i apelira na njih, da mirno saslušaju ka dao i svoju izjavu. Većina u se je. Velebna skupština kotarskih fzibeg Đumišić; Brčko: Abdul-Gani ef. izvještaj’ o radu poslaničkog kluba i skupštini prisutnih poslanika nije delegata J. M. O., koje je narod htjela da prihvati ovaj opravdani poslao, da u njegovo ime izreknu Ibrahimbegović, Rašid Ibrahimović, centralnog odbora, a onda slobodno zahtjev odmah u početku skupštin; Salko Ikanović, Imšir Omazić; Gračaprema svome najboljem uvjerenju iz ­ sud o dosadašnjem radu naših po; skog rada, već istom nakon verifi; slanika i da dadnu direktivu budu; nica: Mehmedalibeg Kapetanović, Ah- reknu sud o njemu i stvore dalnje kacije poslaničkih mandata i pola; ćoj našoj politici, eklatantan je do; metaga Širbegović, Hafiz Mehmed De- odluke. Moli, da se pri tome imaju ganja zakletve. Da je ta skupštinska kaz žive svijesti naših članova, da vedžić; Maglaj; Uzejrbeg Uzejrbe- pred očima samo interesi muslimana. većina "uspjela da osujeti promjenu organizacija mora ostati cjelokupna. poslovnika prije polaganja zaklet; Nu ona je raspršila i posljednje na; gović, Began Karahusić; Sarajevo: Poziva tajnika, da pročita izvještaj.. ve, kriva je bila u tom i odsutnost Nar. posl. Husejin Alić, tajnik or ­ Osman ef. Sokolović, Ahmetaga Humade onih, koji su različitim smicali; najjače grupe poslanika iz Hrvatske čama i klevetama htjeli, da poko; šin, Uzejraga H. Hasanović, Edhemaga ganizacije, čita ovaj i Slavonije. Stojeći pred ovakovom lebaju povjerenje naših članova u Đulizar, Zajimbeg Glođo; Rogatica: situacijom, naš je klub, da ne bi Izvještaj za zemaljsku skupštinu. vodstvo J. M. O. Jednodušnost, ko; Galib ef. Hafizović, Osmanaga Akšanaši poslanici bili isključeni od sa; jom je narod preko svojih puno; mija, Ragibaga Čapljić; Goražde: RaIza naše posljednje zemaljske radnje u skupštini riješio, da i naši moćnika izrazio vodstvu povjere; poslanici polože zakletvu. Taku od; skupštine, koju smo održali 21. okt. šidkadić Ibrahimaga i Belija Muhamed; nje, jasan je znak, da izdajnička ra; luku je mogao klub donijeti to pri? 1920., i na kojoj smo izabrali kan; bota mračnih elemenata nije našla Visoko: Ćamii ef. Mujagić, Salih Ima­ didate za narodne poslanike u us; je, sto je ona bila i u skladu sa plodno tle, da je narod prozro nji; mović, Mehaga H. Numanović, Osman­ tavotvornu skupštinu, pošlo nam je programom naše stranke. bove namjere i s indignacijom pre; beg Nejmarlija, Šemsi ef. Zečević, Ibra- za rukom neumornim radom svih Revizija privremenog poslovnika šao preko njih. mjesnih odbora kao i svih ostalih nije donijela onih rezultata, koje him H. Šehović, Mujo Babić, Hašim Prekjučerašnja i jučerašnja prijatelja i članova naše organiza; smo mi od nje očekivali, a naročito skupština još je povećala našu sna; Dlakić, Selim ef. Merdan, Jusuf ef. čije, da za naše liste na izborima od , nije prihvaćen naš zahtjev, da ustav gu i još više pobudila interes člano; Tataragić; Čajnice: Mustajbeg Batotić, 28. novembra 1920., dobijemo onaj I treba da bude donesen kvalifiko; va za organizaciju. Ona nam je svi; Ragib ef. Memišević; Foča: Husejnbeg broj glasova, koji odgovara snazi i vanom većinom glasova. ma dala novih podstreka za borbu Zulfikarpašić; Hasan ef. Tataragić, Ab­ naše organizacije. Ovi izbori đoni; Uporedo s ovim otpočeli su i rad, ona nam je ulila novih nada jeli su nam uspjeh dvogodišnjeg i razgovori o obrazovanju nove vla; dulah ef. Mulić, Husejnaga • Bajraktaza našu bolju budućnost. teškog rada oko osnivanja i prova; dc, koja je imala glavni zadatak, Ko je gledao onu razboritost, o; rević; Fojnica: H. Ibrahim Kehić, Ham- danja naše organizacije. Naša je da omogući donošenje ustava. Na; danost i svijest delegata, s kojima di ef. Čobadžić, Abdulatif ef. Sikirić, grupa dobila u B. i H. najveći broj kon savjetovanja sa predstavnicim su raspravljana sva naša pitanja, Ibrahim ef. Dupavac, Muhamed Kolar, — 24 mandata. Tako smo svima O; svih grupa u skupštini, vladar je tomu je bilo jasno, da je tu čvrsta Smajo Miljevina; Višegrad: Hafiz Ra­ nim, koji do tog časa nijesu htjeli povjerio sastav vlade gosp. N. Pa ;i nepoklebljiva volja i odlučnost, da vjeruju, da je naša org. jedini šiću, koji je i naš klub pozivao, da da redovi organizacije moraju pod šid ef. Tvrtković; Srebrenica: Selmano- predstavnik muslimana B. i H., do; sarađuje u vladi i kod donošenja svaku cijenu biti očuvani, da orga; vić Ali efendija; Travnik: Avdibeg kazali, koliku su nam nepravdu u; ustava. Razgovori, koje su pred; Omer ef. Атnizacija u dosadašnjem opsegu i Ibrahimpašić, H. činili, što su nam u dotadanjem stavnici našeg kluba vodili sa gosp. dosadašnjem duhu mora nastaviti nautović, Ibrahim ef. Musić; Glamoč: Priv. Nar. Predst. dali samo 2 po; Pašićem, naišli su odmah u početku svoj rad. slanička mjesta. na velike poteškoće, jer smo mi Džemal Kršljak; Jajce; Ibrahimbeg AUpravo je bilo ganutljivo slušati ganović; Livno: Omer Čehić; Prozor: Ovaj sjajni uspjeh izbora imao tražili, da naša država bude urede; apele gotovo svih delegata, da se je najpovoljniji utjecaj i na opće na s autonomijama pokrajina, a o; sve zadjevice i razmirice moraju Ibrahimaga Osmanović; Varcar Vakuf: raspoloženje naših pristaša, te je u vom su se zahtjevu odlučno proti; izravnati, jer je to želja svih naših Smajlbeg Kulenović, Kapetanović Der- njima probudio svijest, da su i oni vile obadvije najjače grupe u skup; članova, jer to hoće svi čestiti i pra; višbeg; Zehiaa: Salihbeg Omerspahić, ravnopravni građani kao i ostali i štini: radikali i demokrati. vi muslimani čitave Bosne Herce; Cogo Muhamed ef.; Žepče: Neziraga da imadu pravo, da traže od drža; 1. januara o. g. obrazovao je g. govine. ve sve ono. što ona svima svojim Pašić vladu sastavljenu samo iz Nalić; Bugojno: Muhamedbeg SulejTi su apeli imali odziva. Brat; državljanima daje. Ova dva momen; radikala‘i demokrata, a mi smo sa; skom predustretljivošću i ljubavlju manpašić; G. Vakuf: Hamid Kurbego- ta toliko su važna, da potpuno na; zvali centralni odbor na savjetova; riješena su sva tekuća pitanja i go; vić; D. Vakuf: Asimbeg Miralem ; građuju veliki trud svih onih, koji nje o ovom pitanju. Centralni od; fovo jednodušno određen pravac Mostar: H. Husejn ef. Pužić, Muha­ su radili oko osnivanja naše org. bor se je sastao 30. (decembra 1920. budućem našem radu. i riješio, da se izjava u referatu Dr. Ustavotvorna skupština sastala se med ef. Butum, Hajdar ef. Čolič, OmeIako su teške prilike, u kojima ži; raga Salaković; Gacko: Ćosaga Mu- je u Beogradu 12. dec. 1920- Naši Spahe na prošloj zemaljskoj skup; poslanici obrazovali su i u skupsti; štini o unutarnjem uređenju drža; vimo, iako su bili ogromni troškovi, Ijanin; Konjic; M. Alija Hadžić (opuno­ ni poseban klub, pa su se odmah ve, koju je skupština jednoglasno iako je sezona najvećeg posla, od; ziv na skupštinu bio je sjajan: on moćen) Sulejman ef. Sokolović, Mu- u početku privremeno konstituisali, prihvatila, mora smatrati sastavnim je nadmašio i naša očekivanja. Taj haremaga Alikadić; Ljubinje: Hamdija postavivši na čelo kluba dotadanjeg dijelom našeg programa, ma da ni; je odziv bio takav, da je nadmašio Serdarević; Ljubuški: Jusuf ef. Tan- predsjednika i oba podpredsjedni; je u program formlno unesena. Po; i ona za zemaljsku skupštinu od pro; čica, Hasanaga Gujić; Nevesinje: Meh- ka centr. odbora gg. Maglajlića, Dr. stavivši se na ovo gledište, Central; šle godine, čiji se rezultati danas medbeg Bašagić; Čapljina: Bećiraga Hrasnicu i Dr. Karamchmedovića. ni je odbor dao poslaničkom klubu PremJ zakonu o izborima narod; uputstva kako se ima držati. U tim vide. Puno je veći broj kotareva bio ove godine zastupan nego li Kudra; Trebinje: Zaimaga H. Agović; nih poslanika bila je vlada ovlaste; uputstvima stoji i ovo: »Korak našeg lanjske godine, što se vidi iz spiska Bihać: Muhamedbeg Ibrahimpašić i na, da u sporazumu sa odborom za poslaničkog kluba u pitanju izmjene izborni zakon izradi i privremeni privremenog poslovnika vrlo je zgodna kotarskih delegata J. M. 0. Redžep ef. Selimović; Cazin: Aiaga Skupštini su prisustvovali ovi dele­ gati iz pojedinih kotareva: Banja Luka: Hamdibeg Džinić i Hamzaga Husedžinović; Bos. Gradiška: Mustafa Z. Hodžić; B. Novi: Muhamedbeg Cerić; Derventa: Osmanbeg Osmanbegovič; Prijedor: Alibeg Kapetanović; Tešanj: Ajanović Abas, H. Sulejman ef. Užičanin; Doboj: Mehmeđaga H. Mujagić; Tuzla: Husejnaga H. Mehmedović, Ibrahimbeg Morankić, ibra* im ef. Imamović, H. Fehim ef. Salihbegović, Muhamed ef. Zahirović, Džema! ef. Muharemagić, Ahmetbeg Sijerčić, Mujaga HadŽiefendić, Abdulah ef. Džu m h u r, Mujaga Cero; Vlasenica: Ragib ef. Kadić, Bećir Hadžić; Zvornik: Ha kibegKlempić, H. Redžo Salihović, Dedo Muhamedagić, Suljaga Hadžić, Murat Bešlagić, Arifaga Sulejmanagić (sa tri punomoći); Petrovac: Muhamedbeg Kulenović-Haračlija; Kulen Vakuf: Hasan­ aga Saračević; Ključ: Osman Beganović, Filipović Muharembeg (sa 2 punomoći); B. Krupa: Husejnaga Pašalić, Krupić Ahmet i Krupić Derviš te Bajro Dizdarević. K tomu su skupštini prisu­ stvovala sve 24 poslanika i 11 čla­ nova Centralnog Odbora, te 6 gostiju iz Sandžaka. Kad je lijepa dvorana Jugosl. Musi. Kluba (prije Islamske Čitaonice) bila dupkom puna delegata, i kada su bile pregledane punomoći, u 9 i 3/4 sata izjutra ustaje dični starina, predsjed­ nik naše organizacije, g. Maglajlić poslovnik za ustavotvornu skupsti; nu. Vlada se je koristila ovim ov; laštenjem, te su naši poslanici, kad su došli u skupštinu, zatekli priv. poslovnik, koji je sadržavao mno; ge odredbe, koje se nijesu slagale ni sa zadatkom ustavotvorne skup., a ni sa raznim deklaracijama zva; ničnog karaktera, kojima je pripre; mano ujedinjenje našega naroda u ovu državu. Pored mnogih drugih odredaba, koje su ograničavale slo; bodu govora, ovaj je poslovnik na; ročito sadržavao i odredbu o duž; nosti poslanika, da polože zakletvu, zatim da je za donošenje ustava dovoljna većina od polovine više jedan od ukupnog broja poslanika. Naš je klub stoga smatrao svojom dužnosti, da traži izmjenu poslov« nika, te je u tom smislu sa drugim grupama, koje su također išle za baza za daljnje djelovanje kluba na izmirenju dvaju za sada ukršten h nazora o svrsi i uspješnom radu konstituante. Stoga je centralni odbor uvjeren, da će se ovaj umjereni stav našeg kluba pravilno shvatiti na obo strane, pa da će njegova posredujući uloga biti prihvaćena i upotrebljen: kao najzgodnije ishodište za popust­ ljiv i uzajaman rad svih patriotskih elemenata, kako na jednoj tako i n drugoj strani. Nikad nije bilo, a dana naročito nema mjesta ekstremnim na­ zorima o uređenju naše mlade kra­ ljevine, pa je usljed toga centralni odbor mišljenja, da nema razloga ni povoda kakvom mijenjanju dosada­ šnjeg političkog stava naše organiza­ cije. Zbližavanje nam je oduvijek bilo glavni pokretač & svim akcijama, a jedinstvo države i zadovoljstvo svih plemena našeg jedinstvenog naroda �Strana 2 Страпа I НП?А8ДА* — ^RAVĐA* Broj 344 Spol glavni i vrhovni cilj, Naše zadovoljstvo I čl. 2. Uredbe o agr. reformi, a osta­ Iza zasijedanja sastanka centr. ’ našljednika od 24. dec. 1918., koju su kao narodnog dijela uvjetovano je za­ tak razdijeliti među zemljoradnike odbora od 18. februara 1921. posl. j potpisali svi Članovi tadašnje vlade, dovoljstvom cjeline. je klub nastojao svim silama, da u koji nemaju zemlje i među posjednike, predstavnici obadviju grupa, iz kojih koji zbog razrešenja kmetovskih odustavu države ostvari što više ta? । je i današnja vlada sastavljene. Da bi Sljedstveno ovom stajalištu naš će nošaja ostapu bez zemlje, a žele je poslanički klub sarađivati samo u ta- I čaka našega programa. Kad je do? • se već sada ustanovila točna baza za obrađivati. Pri ovoj razdiobi treba is­ šao do osvjedočenja, da se u utsa? I izračunavanje te naknade, tražimo, da kvoj parlamentarnoj većini i sudjelo­ ključiti uzurpatore prema Čl. 23. pret­ votvornoj skupštini ne može stvo? , se kao vrijednost oduzetih zemalja pod vati samo u takvoj vladi, koja će se hodnih odredaba agr reforme. U koliko kmetskim odnošajem uzme ova vrijedoslanjati na grupe, u kojima su za- j riti takova kombinacija političkih ne bude dovoljno zemlje od velikih grupa, koja bi omogućila donošenje : nost, koja je prilikom procjene za stupana sva tri plemena našeg jedin­ posjeda, treba gore spomenutim zemljo­ stvenog naroda. Bićemo sretni, ako i ustava s pokrajinskim uređajem na? ' zemljišni porez g. 1916. u katastar šp države, klub jc držeći se zaključ? ' unešena. I agrarni odbor Privr. ’Nar. radnicima i posjednicima dati državne nam se pruži prilika, da na ovaj na­ čin uzmemo aktivna učešća u solidnoj ' ka centr. odbora ispitivao, da li bi zemlje. Predst. bio je sklon, kad je pretresao izgradnji naše kraljevine i sa svoje ( stranke, koje su tada sačinjavale ovo pitanje, da uzme onu vrijednost Naređenja o povraćanju begl. zem­ vladu, bile voljne, da nam ustavom smo strane spremni na sve, što bi od za bazu. S obzirom na potpunu de­ lje njihovim vlasnicima treba odmah nas tražio interes države i našega na- I garantuje kompaktnost muslimana valvaciju krune i dinara trebalo bi izdati, tako da se i ova mjera sigurno u R. i H. svaku krunu ondašnje vrijednosti ra­ roda. U to ime dajemo našem posla­ provede do gore određenoga toka. Istom kad je klub dobio uvjere? ničkom klubu potpuno povjerenje i čunati sa najmanje 6 dinara, pri čemu Član 17., koji govori o prelaženju nje, da su i radikalna i demokrat? čvrsto smo uvjereni, da će hladan bi onim sopstvenicima -zemlje, koji se većih šumskih posjeda u državnu svo­ ska stranka voljne, da ovaj naš ’ budu žalili na ovdašnju procjenu, trerazbor nadvladati sve strasti i tako jinu, treba objasniti i točno odrediti našem klubu pružiti priliku, da izvrši zahtjev usvoje, odlučio je većinom, i balo dati mogućnost revizije. Nakna­ veličinu tih posjeda, a glede ostalih koju je odredio cent. odbor, da mo? ovu historijsku misiju« dnu treba isplatiti sopstvenicima u go­ dozvoliti slobodno raspolaganje. že odgoditi ostvarenje pokrajin? tovu i u državnim obligacijama, koje Kad su se naši poslanici iza za? Vakufske šume ne potpadaju ni pod skog uređenja države i nastojati, nose 6°/e interesa. Manjim vlasnicima siječanja cent. odb. vratili u Beo? kakvo ograničenje. da druge tačke programa unese u । treba čitavu naknadu isplatiti u gotovu, grad, nastavili su pregovore s oba? 3. Da se saniraju vakufsko mearifustav ili drugim putem privede u a većim samo primjereni dio. dvije grupe, koje su obrazovale vla? ske financije u B. i H.: djelo. U tom cilju je poslanički klub du i nastojali svim mogućim sred? Vlada treba da se pobrine, da a) davanjem naknade za vakufske fiksirao zahtjeve, koje ibi trebalo stvima. da ove dvije grupe usvoje se Narodna banka obveže, da će objekte, koji su zbog ratnih operacija podnijeti vladi gosp. Pašića. Ti su naše gledište o unutarnjem urede? na ove obligacije davati najma­ oštećeni ili porušeni, a napose nak­ zahtjevi glasili ovako: t nju države i da ga unesu u ustav. nje 8O°jo — ne lombardne kredite naditi za olovo, koje je bivša vojna Ovi su se razgovori ponovili neko? ' njihove nominalne vrijednosti uz svoj G. Nikoli Pašiću. uprava sa džamija skinula; liko puta, ali su se uvijek razbili ' svagdanji kamatnjak. b) davanjem naknade za ono, što predsjedniku vlade, na ovom načelnom pitanju. Beograd. su B. i H., a napose muslimani, iz U onim krajevima, gdje su sopstveKlub nije propustio niti jedno 1 budžeta minist. vjera u razmjeru pre­ Želeći produžiti razgovor o našem nici dosele gradili kmetovima zgrade, parlamentarno sredstvo, da pređo? ma drugim vjerama manje primili; treba dati posebnu naknadu za ove učešću u vladi, slobodni smo da Vam bije najjače stranke u skupštini za saopćimo uslove, pod kojima bismo | objekte. c) ukidanjem ograničenja u raspola­ ovo svoje gledište, te je u tom prav? bili spremni da učestvujemo u vladi i ganju s vakufskim zgradama, naročito Za kmetovske zemlje u gradskim cu radio i u sporazumu s onim gru? da glasujemo za nacrt ustava vlade, s poslovnim, te povišenjem kirija za općinama, kupalištima, industrijskim parna u skupštini, koje zauzimaju ! kojoj ste Vi predsjednik. ove zgrade i zemljišta, koje država mjestima i u njihovoj neposrednoj slično gledište u pitanju unutarnjeg Ove ćemo uslove podijeliti u 2 grupe; pod zakup drži. blizini treba dati ili dvostruku naknadu državnog uređenja. Kao što je poz? u one, koji treba da uđu u sam ustav 4. Da se ukine uredba o privreme­ ili dopustiti, da se ovakova zemljišta nato, naš je klub u sporazumu sa i one, koje vlada treba da izvrši. noj upravi vakufa u južnoj Srbiji, te dijele na pola između vlasnika i Narodnim i Koroščevim klubom i uredi ovo pitanje novom uredbom, kmeta. 1. nakon razgovora s gosp. Stojanom koja ce se osnivati na načelu biranja Uporedno s ovim treba omogućiti, Mi želimo, da u ustav uđu slijedeće Protićem dao izjavu gosp. Pašiću, organa, koje će upravljati vjerskim i da se vlasnik sa kmetom glede nakodredbe: da za podlogu pregovora prihvaća vakufskim poslovima, analogno Statutu | nade izravna, pa stoga treba ukinuti nacrt ustava Stojana Protića. Pašić 1. Odredbe o vjerama u duhu na­ za B. i H. naredbu, koja to zabranjuje. < je taj zajednički korak odbio. šega nacrta ustava. 5. Kao višu garanciju, da će se iz­ Uvjerivši se, da se ni radikali ni 2. Odredbe o obvezatnoj nastavi Kmetovi, koji s obzirom na broj vršiti naši zahtjevi pod točkom 3. i 4. demokrati nijesu dali nikako sklo? vjeronauke u osnovnim i srednjim članova svoje porodice i na kvalitetu tražimo, da se sadašnji činovnici u nuti, da prihvate naše gledište o u? školama. zemlje u onom kraju dobiju previše musi, odjelenju ministarstva vjera iz­ nutarnjem uređenju države, a da se 3. Odredbe o ustanovi šerijatskih zemlje, dužni su da višak, koji ne mijene u sporazumu s nama. ni u skupštini prema razmjeru stra? | sudova. mogu sa svojim članovima porodice 6. Da se u vojsci poštuju prema naka ne bi mogla stvoriti većina« , 4. 0 suzbijanju alkoholizma na taj obrađivati, ostupe za svrhe agrarne muslimanskim vojnicima svi vjerski koju traži poslovnik, a koja bi mo? I način, da se svakoj samoupravnoj je­ reforme. propisi, 'te da se vojni imami postav­ gla donijeti ustav s onakvim urede? ' dinici da pravo, da zabrani ili ograniči 2. Da vlada riješi beglučko pitanje ljaju u sporazumu s vrhavnom du­ njem države, koje odgovara našem potrošnju alkohola ili da može odre­ u B. i H. po načelima o razdiobi ve­ hovnom vlasti muslimana, a da se programu, poslanički je klub rije? j đivati visoke poreze na sve vrste al­ likih posjeda, te u skladu s ovim dosadašnja imenovanja ovih imana šio, da ponovno sazove centralni odbor, i koholnih pića. načelima staviti odmah izvan snage podvrgnu reviziji, jer su oni postav­ da ga izvijesti o svemu, što je ura? 5. 0 zaštiti svojine. dosadanje uredbe o beglucima i po­ ljeni protiv predloga nadležne duhov­ dio, te da od njega potraži nova 6. 0 proporcionalnom izbornom pravu biranju prihoda sa begl. zemalja, te o I ne vlasti; uputstva. kako za narodno predstavništvo tako i svim ograničenjima glede otuđivanja 7. Da se naknade sve štete, koje Centr. odb. je na svojim sjedni? I za samoupravna tijela. i opterećivanja zemalja i šuma ove smo za vrijeme rata i prevrata pre­ čama od 18. februara o. g., nakon ! 11. vrste. Uzurpirane male i srednje po­ trpjeli, napose da se dade što prije, dugog savjetovanja dao našim po? sjede do površine označene u čl. 2. Još prije glasovanja o ustavu i a svakako do gornjega roka iz bu­ slanicima nova uputstva, da po svojoj [ Uredbe o zabranj otuđivanja i optere­ načelu u plenarnoj sjednici skupštine džeta minist. obnove stanovnicima ist. uviđavnosti samostalno nastavi vođe­ ćivanja zemljišnih vel. posjeda od 21. želimo, da vlada ispravi sve one ne­ kotareva B, i H. izdašnija pomoć za nje naše politike, a taktiku udosi tako, pravde, koje su muslimanima nane- I jula 1919., treba sopstvenicima do obnovu porušenih domova i upropaškako će najsigurnije ostvariti naše za­ gornjega roka u slobodan posjed po­ šene od ujedinjenja do danas. ćenih radnja. Zatim da se naknadi htjeve. Na ovom je zasijedanju prevratiti. Od velikih uzurpiranih posjeda, šteta malodobnicima, koju su pretr­ tresen položaj sandžačko-makedonskih I Da se to postigne, tražimo: pjeli time, što su za njihov deponokoji premašuju spomenutu površinu 1. Da vlada odmah riješi pitanje o muslimana i način popunjavanja naše i treba najprije dopustiti vlasniku, da vani novac upisivani ratni zajmovi bez zemaljske vlzde, te poslaničkom klubu i naknadi za oduzeta kmetovska selišta njihova pristanka. u duhu proklamacije Nj. V. prestolo- i izluči onaj dio, na koji ima pravo po prepuštena inicijativa. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak.) Za majku ovih heroja ne nađoše »džentelmeni« niti jedno mjesto u automobilu, a za histerične stare žene u bijelim suknjama i bluzama imađahu i ekstra automobile. Vidio sam naime, kako su dali automobil jednoj histerično] staroj Poljakinji, samo da može stići svoga ljubavnika bivšeg austrijskog nadporučnika, koji je prije nekoliko dana krenuo na put. Ovako tamo daleko na Isteku postupaju Englezi i pokazuju svoje džentelmenstvo. Za staru Induskinju, majku dvaju ju­ naka. oni ne nađoše ništa bolje, nego da se Četrdeset i dva dana pati s karavanom kroz pustinje istočne Perzije, sama ženska glava među nekoliko sto­ tina muškaraca vojnika i kiridžija. A za žene bijele rase, pa makar i iz polusvijeta i sa dna života oni imaju i automobile i vozove i vagone prvog razreda, pa čak i palaču »King Eduard Se raj« u KvetU, glavnom gradu Beludžiđtana. Ove žene oni naime ukonačlše u Kvetti u palači, u kojoj je odsijedao kralj Eduard, kada je posjetio BeludŽistan. Tako j$ nađoh na istoku Engleze bez srca i osjećaja, pa čak i bez visokog moralnog i duševnog odgoja. Hladni materijalizam, do gluposti dotjerana umišljenosti drski cinizam, 1 I 1 ' j j i ■ , ; , ■ I 1 to su svojstva kulturtregera na Istoku. Pa zar je čudo, kada mi se i onaj najprimitivniji Perzijanac i In.dus tužaka na ove svoje tlačitelje i eksploatatore? Siromašna je Istočna Perzija, ali će biti tisuću puta siromašnija, ako dulje vremena ostanu u njoj Englezi. Mi putujemo već petnaest dana i ostadoše za nama gradovi Turbat, Džumin, Kain i Berdžant. Prevalili smo više od pet stotina kilometara i nama, počinje biti dosadno. Karavana nas više ne zanimaše, izmorismo se od neprestanog putovanja, a i kraj, kojim smo prolazili, sličaše više pustinji nego naseljenim predjelima. Udariše još veće vrućine i mi po danu gotovo umirasmo od silne žege i neugasive žeđe. Pomalo nestaje slatke vode i mi već na nekoliko mjesta našeg odmora moradosmo piti slanu vodu. Osobito se napatismo, kada smo kroz deset dana putovali užasnom pješčanom pu­ stinjom između Šuspa i Hurmuka. Tu samo na jednom mjestu nađosmo slatku vodu, inače smo morali piti slanu vodu, koja je bila toliko slana, kao kad bi se u jednom litru vode rastopilo pola kile soli. U ovoj pustinji ne vidjesmo ni trave ni kakvih životinja. Vr.ućina prelazaše preko šezdeset i pet stupnjeva, a najgori nam bijaše onaj vrući vjetar poslije podne Tada srno obično ležali pod čadorima i mo­ rali zamotavati lice u maramu, da nas ovaj vrući vjetar ne pali i ne prži. ■Jedinom nam utjehom u ovim strašnim mukama bijaše, da ćemo u Hur- 1 i | j i ; i | I I muku naći slatku vodu, da tu već nastaju gore i da smo već na vratima Afganistana. U Hurmuku već stoje čete, koje su sformirane od Afganistanaca, urođenika južnog Afganistana, koji Englezi pokoriše baš u ono doba, kad su sa Evropom ašikovali i zava­ ravali svijet lijepom krilaticom: slo­ bodom i samoodređenjem naroda! ; još jučer nestalo, a danas danuje? mo kod dvadeset metara dubokih i bunarova koje su Englezi iskopali. ! Voda je tako slana, da se ne može ; piti niti kad bi je uzvarili i ohladili. ■ Bijaše vrlo mnogo slučajeva udara ' sunčanog, a mnogi po nekoliko pu? ta ležahu u nesvijesti: Ovaj dan zapisah u svoj dnevnik kao pravi kijamet?dan na svom četrdeset? Tu ću se ja u pustinji oprostiti sa dnevnom putovanju. nesretnim i prepuštenim samom sebi i svojoj sudbini, perzijskim narodom. Zato na večer nastade pravo i Nesretna si i prokleta istočna Perzijo, neopisivo veselje. Kao ispod zem? jer za tebe niko ne mari, niti se ko lje podiže se i probudi cijela kara* brine za one nesretnike, tvoje stanov­ vana. I ako do skrajnosti oslablje? nike, koji te ne napuštaju, nego tu u ni i iznemogli ipak se brzo i veselo siromaštvu, jadu i čemeru čekajući spremamo na put. Danas ćemo ci? svanuće novog ljepšeg života. 1 kad jelu noć putovati i moramo preva? bi se moj glas mogao uslišali, ja bih liti trideset i pet engleskih milja. u ime sirotinje u istočnoj Perziji za­ U noći ćemo preći perzijsku gra? molio svaku evropsku državu, da per­ niču i putovati četiri dana teritori? zijskog šaha protjera iz svoje dr­ jem afganistanskog emira. Rekoše žave (dođe li on u nju) i reče nam, da ćemo u Hurmuku naći af? mu: »Idi u Teheran i brini se za svoj ganske čete, koje su Englezi sfor? nesretni narod, koji je najsiromašniji mirali iz južnih pokrajina Afgani? i najnazadniji na cijelom svijetu«. stana, i s najvećom znatiželjnošću očekivah, kad ću vidjeti Afgance i Afganistan i Afganistanci. vlastitim se očima uvjeriti, da li su Šesti dan našega putovanja od onakvi, kako o njima govore i Ta? Šuspa do Hurmuka bijaše najočaj? tari i indijski muslimani. Perzijan? nije i najgrozniji. Danovali smo ci iz dna duše mrze Afgance. Gla? u moru pijeska, u nepreglednoj i vni je uzrok vjerska razlika. Afga? ravnoj kao dlan pješčanoj pustinji. nistanci su sunije i oni Perzijance Petnaest sati ležaše nepomično ci? nazivaju »jalan musliman«. Rekoše jela karavana izložena nevjerojat? mi sami Afganistanci, da su Pcrzi? noj sunčanoj žegi. Nitko se nc mi? janci »islam murdar« (izdajice išla? čaše niti tko pomišljaše na jelo, a ma). najgora bijaše žeđa. Vođe nam je (Nastaviće se). �Број 344 Broj 8. Da se izjednače svi propisi o po­ moći invalida, udovica i siročadi palih vojnika u čitavoj državi. 9. da se podrgnu reviziji znatno po­ višene cijene monopolskih artikala kao i nameta i prireza na izravne poreze. 10. Da vlada pristane, da se izašalje parlamentarna anketa, sastav­ ljena od predstavnika svih grupa, u Južnu Srbiju, da ispita i istraži uzroke i krivce pokolja, koji su izvršeni na muslimanima. 11. Da se popuni bos. vlada i okru­ žna načelstva u B. i H. po ključu po­ slanika iz B. i H., koji pomažu vladu i da se podvrgnu reviziji sve neprav­ de, koje su učinjene muslimanima dr­ žavnim činovnicima u B. i H. * * * Ako vlada primi ove naše uslove, spremni smo da uzmemo u pretres vladino gledište o unutarnjem držav­ nom uređenju uz uvjet, da se očuva kompaktnost teritorija, koji su od mu­ slimana nastanjeni«. Kad su ovi zahtjevi u pismenoj prestavci predani vladi, dobio je naš klub odgovor, da sc na teme? Iju ove predstavke može pregova? rati. Ubrzo su potom povedeni pre? govori između predstavnika našeg kluba i predstavnika radikalne i de? mokratske stranke (odnosno vlade, u kojoj su do tada samo ove dvije stranke bile zastupane). Pregovori su vođeni oko tri nedjelje dana, a najviše su zapinjali u traženju spo* razuma za rješavanje agrarnog pi? tanja. O toku pregovora bio je naš klub stalno obaviještavan i davao je ne? prestano upute svojim pregovara? čima, koji su vazda naglašavali, da najveću važnost daju pravodobnom izvršenju sporazuma. Na koncu je do­ šlo do sporazuma, koji je, u koli­ ko se tiče agrarnog pitanja, izražen u poznatim uredbama i naredbama, koje su objavljene u našem listu, a što se tiče ostalih pitanja, unesen u ustav ili već izvršen aktima vlade. Prigodom primanja ovoga spora? žurna sa vladom bila su u klubu dva mišljenja: jedno, da je spora? zum povoljan, a politički pravac kooperacije s radikalnom i demok? ratskom strankom koristan za in? terese bos.?herc. muslimana; drugo je mišljenje bilo, da niti je spora? zum povoljan, a niti pravac politike za nas koristan. Klub se podijelio gotovo po pola. U manjini su ostali gotovo isti oni poslanici, koji su i kasnije, pri koncu debate o ustavu, dali svoje odvojeno mišljenje. Nu uza svu razliku u mišljenju i što se tiče sporazuma i političkog pravcaneki članovi manjine, predviđajući veće opasnosti za naše interese, ako bi vlada s kojom drugom parlamen? tarnom grupom sklopila sporazum, odlučili su se, da se priključe većini i omoguće joj, da stvori većinu od 2/3 klubskih članova. Kad se je stvo? rila ova većina, manjina je pristala, da će i ona glasati za ustav i orno? gućiti, da cio muslimanski klub iz? vrši svoju obavezu prema vladi. Je? dan od članova J. M. Kluba nije htio na ovo pristati i klub mu je, da bi spriječio cijepanje u redovima svoje stranke, dozvolio, da bude odsutan, ako njegov glas ne bi bio neophodno nuždan za donošenje ustava. Kako ovo pošljednje nije bio slučaj, to on nije ni bio pri ko? načnom glasanju ustava. Nakon što se je postigao spora? zum s vladom, određeni su gg. Dr. M. Spaho i Dr. Karamehmedović da budu predstavnici musi, kluba u vladi. To je bilo koncem marta. Oni su odmah počeli sa drugim čla? novima vlade, a neprestano u dođi? ru i zdogovoru sa ostalim članovi? ma kluba, da izrađuju agrarne ured? be i provađaju ostale tačke spora? žurna. Izrađivanje agrarnih ureda? ba i provedbene naredbe nailazilo je na mnogobrojne poteškoće i jed? va sc postiglo, da se te uredbe šank? cionišu na dan glasanja ustava u generalnoj debati (12. maja 1921). I izvršivanje drugih tačaka našega sporazuma nailazilo je radi oklije? vanja nadležnih ministara na razne zapreke. Naši ministri bili su stoga više puta prisiljeni, da opomenama u sjednicama ministarskog savjeta pa i demisijama prisiljavaju svoje drugove u kabinetu na izvršavanje sporazuma. „ПРАВДА" — .PRAVDA* Napokon je pošlo za rukom, da se ubosansku vladu postave na će? tiri važna odjeljenja za povjereni? ke četvorica muslimana, da se u tuzlanskom okrugu postavi za ok? ružnog načelnika jedan član naše organizacije, da se u muslimanskom odjeljenju ministarstva vjera posta? vi za načelnika čovjek našeg po? vjerenja. Time kao i postavljanjem drugih muslimanlskih činovnika na istaknute položaje nastojao je naš klub, da stvori preduvjete za kori? stan sitni rad za naš narod, kao i garanciju, da će se i u ovoj našoj pokrajini upravljati po pravu i za? konu, jednako za svakoga, pa da i i musliman građanin i težak osjeti, da živi u svojoj državi i da i za njega bude zaštite, kao i za njego? ve sugrađane drugih vjera. U specijalnoj kao i generalnoj de? bati o ustavu govorili su mnogi na? ši poslanici o pojedinim dijelovima ustava, što je poznato iz pisanja našega lista. I u ustavnom odboru radilo se, radilo se je mnog više, i nastojalo se je, da se, štiteći opće interese cijelog naroda i države, za? štite i neki posebni naši musliman? ski interesi. Možemo s veseljem konstatovati, da je našem klubu uspjelo, da sc u ustavu prizna i osi? gura bezuslovna ravnopravnost islama sa drugim vjerama, autono? mna uprava vakufskih dobara; dije­ ljenje državne pomoći za vjerske svrhe prema brojnoj snazi sljedbe? nika, veza sa vrhovnim vjerskim poglavarem i institucija šeriatskih sudova, protiv koje je bilo mnogo prigovara u ustavnom odboru i u skupštini. Interesi vakufa uzeti su u zaštitu na razne načine: 1) uvrštavanjem vakufskih kmetovskih selišta u naj? bolje plaćenu prvu kategoriju de? gresivne ljestvice u agrarnoj ured? bi; 2) Novom stanbenom uredbom; 3) u izgled stavljenom državnom pomoći za saniranje vakufskih fi? nancija. Pri izrađivanju agrarnih uredaba klub je svraćao osobitu pažnju na to, da se što je moguće bolje zašti? te interesi malih zemljoposjednika, čija je egzistencija bila u najvećoj mjeri ugrožena. Degresivnom ska? lom, koja je kod velikih posjedni? ka napravila mnogo neraspoloženje, zaštićeni su mali posjednici od pro? pasti, dok su veliki posjednici obzi? rom na veličinu njihovih posjeda i? pak dobili prilične svote, koji ne bi | nikako dobili, da je agrarni za- ; kon izrađivala demokratska stran? । ka sa zemljoradničkom ili ma s kojom drugom strankom u skupštini bez naše organizacije. Uspjeh našega kluba u agrarnom pitanju ne vidi se samo iz otkupne svote od 255 milijuna dinara za kmetovske zemlje, nego i u tom, što je tačno zakonom određeno, da se sav posao oko otkupa kmetova mo? ra izvršiti kroz godinu dana. I pita? nje begl. zemalja znatno je pobolj? šano u interesu posjednika, koji su većinom muslimani, na taj način, što su u novoj beglučkoj uredbi po? vraćena na slobodno raspolaganje posjedniku ona zemljišta, koja jed? na težačka familija ne obrađuje pu? nih deset godina, što je za zemlje, koje su davate pod zakup preko deset godina, osiguran otkup po pravoj cijeni, što je tačno definira? no, što su kmetovskim slične zem? lje, što je za ovu vrstu zemalja osi? gurana dva puta veća otkupna ci? jena nego za kmetovske zemlje, što su sporovi o drugim vrstama zem? lje oduzeti političkim vlastima i do? vedeni pred sudove i što se sa ova? kim zemljama može slobodno ra? spolagati, što se sa četvrtarskim vi? nogradima neće postupati kao sa zemljama, sličnim kmetovskim itd. Mnogi ističu nedostatke ovakovog riješenja. I mi znamo za te nedo? statke, što se najbolje može vidjeti, kad se usporede zahtjevi našega kluba i izdane uredbe; mi znamo, da ovakovo riješenje nije ni pra? vodno, ali smo uvjereni, da se bo? lje riješenje ni sada ni u budućno? sti nije moglo isnoslovati. Pri riješavanju agrarnog pitanja naš je klub bio svjestan svoje sna? ge i svoje uloge u ustavotvornoj skupštini i znao je, da ie ovo poš? Ijeđnji čas, da se agrarno pitanje riješi i u ovolikoj mjeri povoljno po interese musi, posjednika. Mi nijesmo htjeli propustiti ove zgode za riješavanje agrarnog pitanja ni radi toga, što smo htjeli, da ga već jednom nestane, na da se vođe is? lamskog elementa mognu ozbiljnije posvetiti brizi i staranju oko una? predenja interesa musi, težaka i gradskog siromanšog zanatlijskog i trgovačkog stanovništva, koje je deset puta mnogobrojnije od po? sjedničkog. Sav islamski elemenat B. i H. založio se je, da spasi ugro? žene interese posjednika; on ih je u mogućoj mjeri i zaštitio. Kako pri početku rada oko spo? razuma, tako je i pri svršetku ra? da oko ustava i neposredno pred glasanje o ustavu kao cjelini, došlo u našem klubu do podvojenosti mi? šljenja. Gotovo oni isti poslanici, koji su u početku smatrali sporazum nepovoljnim i politički pravac ne? podesnim, smatrali su, da sporazum nije potpuno izvršen i zaključili su, da to konstatuju u skupštini i da u znak nezadovoljstva g. Dr. Spaho dade demisiju na svom ministar? skom položaju. Zadnji povod ovoj podvojenosti mišljenja u klubu bio je član 135. ustava, kojim je odrede? no, da se oblasti na teritoriji B. i U. imaju obrazovati u granicama o? ve pokrajine. Obje grupe u klubu pristajalo su u principu na potreb? nc granične korekture, obje su že? Ijele, da te korekture budu što ma? nje. Jedna grupa i to veća, zadovo? ljila se jc vladinom stilizacijom je? dno stoga, što joj je stavljeno u ob? liku ultimatuma, kad je gosp. Pa? šić bio ponovno počeo pregovarati sa zemljoradnicima, a drugo stoga, što opasnost izdvajanja ili pripaja? nja pojedinih srezova obzirom na konzervativnost svega naroda ne smatra velikom. Druga je grupa smatrala, da zadnja alinea čl. 135» koja govori o spajanju i razdvaja? nju pojedinih općina i srezova, mo? žc da potpuno izigra prvu alineju, u kojoj jc izražen preduvjet naše? ga sporazuma sa vladom: naime kompaktnost muslimana u B. i E Većina kluba zadovoljivši se sa vladinom stilizacijom čl. 135. usta? va i konstatovavši, da je sporazum sa vladom u glavnim tačkama izvr? šen, dotično upućen na povoljno iz? vršavanje, nije imala povoda, da pred samo glasanje o ustavu kom? plicira političku situaciju demisijom ministra Dr. Karamehmedovića. Pri glasanju o ustavu kao cjelini glasale su obje grupe »za«. Obrazlo? ženje za to dala je manjina u skup? stini govorom gosp. Dr. Spahe, koji je poznat iz našega lista, a u našem klubu svojim zaključkom, koji je u zapisniku klubskih sjednica zapisan i glasi ovako: »lako smatramo, da predložena sti­ lizacija čl. 135. Ustava ne odgovara uslovu našeg sporazuma, da se usta­ vom garantuje kompaktnost musli­ mana u B. i H., te iako smo uvjereni, da vlada nije privela u djelo većeg dijela ostalih tačaka našeg sporazuma do ugovorenog roka, opet se nećemo odvojiti kod glasanja o Ustavu od ostalih drugova u klubu; jer želimo da očuvamo redove organizacije i da otklonimo sve kobne posljedice, koje bi mogle nastati od našeg drukčijeg držanja. Ovom svom gledištu daćemo izraza i u Ustavotvornoj skupštini. Pošto smo i ranije uviđali i upozo­ ravali, da naš sporazum neće biti iz­ vršen, otklanjamo od sebe svaku od­ govornost i tražimo, da se u najkraće vrijeme sazove zem. skupština orga­ nizacije, koja će zauzeti stanovište prema našem podijeljenom prosuđi­ vanju pol. prilika. Ministar Spaho podnijeće danas ostavku«. (Beograd, 26. juna 1921.) Nakon izglasanja ustava i pola? ganja zakletve podnio je i ministar Dr. Karamehmedović svoju ostav? ku. Ovo jc učinio u sporazumu sa klubskom većinom, koja jc uvažila njegove lične razloge, a osim toga bila i mišljenja da centr. odbor i glavna skupština stranke mogu lak? še odrediti budući politički smjer organizacije, kad im nc budu sme? tali lični obziri. Predsjednik vlade gosp. Pašić ni? je do zasijedanja centralnog odbo? ra uvažio ostavke naših ministara, jer se i on, kao i radikalna i demo? CrpaHd 3 Strana । kratska stranka, nadao, da će musi, klub i dalje surađivati sa vladom । odnosno sa strankama, koje su u i njoj zastupane. Većina članova iz obje grupe musi. I kluba bili su toga istoga mišljenja, ali nijesu mogle da idu dalje istim po­ litičkim pravcem, dok se otako važnom pitanju ne sdogovore sa drugim prestavnicima, naše organizacije a u prvom redu sa centralnim odborom. Centralni odbor se je sastao 15., 16. i 17. jula 1921. u Sarajevu, pa se je između obe grupe stvorio sporazum, kako se to vidi i iz komunikeja, koji glasi: »On je u prvom redu uzeo u pre­ tres izvještaj poslaničkog kluba o radu od posljednjeg sastanka i u vezi stime smatrao svojom glavnom zadaćom, da izgladi spor, koji je u klubu nastao i o kojem je u javnosti bilo govora. I ako su opreke bile znatne, međusob­ nim popuštanjem obiju grupa uspjelo je, da se izgladi spor i da klub nastavi suradnju u sadašnjoj vladi. Ujedno je zaključeno, da će se na redovitoj glav­ noj skupštini organizacije, koja će se sastati početkom oktobra ove godine, prosuditi dosadašnji i odrediti budući politički pravac poslaničkog kluba i preraditi statut stranke, Jnaročito u po­ gledu sastava Centralnog odbora. Cenralni odbor pretresao je i pitanje lista »Pravde«, te je zaključio, da se udo­ volji molbi glavnog urednika g. Korkuta, da do zemljske skupštine ode na dopust, a da se redakcija povjeri sa­ dašnjem zamjeniku glavnog urednika gosp. Dž. Sulejmanpašiću uz sudjelo­ vanje gg. narodnih poslanika Ajanovića i Sadovića.« Slijedeći upustva centri, odbora od 15/7. o. g. poslanički je klub produ­ žio saradnju u vladi i nastojao, da se nastavi i ubrza izvršavanje onih ta­ čaka našega sporazuma, koje nijesu bile još izvršene i da rad vlade bude što pravedniji prema nama i našim pristašama. Naši predstavnici u vladi trudili su se da u ovom pravcu što više učine. Skupštinski rad, koji je bio prekinut do 20. okt. o. g., morao se je iznenada nastaviti zbog terori­ stičkog rada komunističke organiza­ cije, koji se je sve jače pokazivao, i koji je našao najvidnijed izražaja u pokušanom atentatu na Prijestolona­ sljednika i u izvršenom atentatu na bivšeg ministra unutarnjih djela M. Draškovića, Pod dojmom ovih vidnih dokaza o namjerama komunista, vlada je predložila, a skupština primila zakon o zaštiti države. Postojala je na­ mjera, da se u ovaj zakon pored od­ redaba o suzbijanju terorističkog rada komunista unesu mnoge nejasne od­ redbe o suzbijanju antidržavne agita­ cije i o raseljivanju i onih odmetni­ čkih porodica, za koje nije bilo dokaza, da su bilo kojim putem poma­ gale odmetnike. Na zahtjev naših predstavnika u vladi, vlada je pristala, da se sve ove odredbe iz zakona is­ puste, pa je i naš klub mogao da ovakav zakon prihvati. U tom smislu data je deklaracija našeg kluba, koja je izašla u našem listu »Pravdi«. Početkom augusta o. g. dogodili su se žalosni događaji u Sandžaku, u ko­ jima su mnogobrojni muslimani, ni krivi ni dužni, od naročito poslanih četnika bili poubijani, opljačkani i obezčašćeni. O tim dogođajima bilo je mnogo govora u našem listu. Čim smo čuli za ove žalosne događaje, naši su ministri energično istupili i tražili, da se pokoljima učini kraj i da se krivci pozovu na odgovornost. Malo zatim, sastao se je i naš poslanički klub, pa je vladi predao memorandum, u ko­ je tražio: da se svi oni, za koje po­ stoji sumnja, da su bilo posredno bilo neposredno sudjelovali u pokoljima muslimana, pozovu na krivičnu od­ govornost, stave u sudski pritvor bez obzira na položaj, koji zauzimaju; oni četnici, za koje postoji sumnja, da su u ovom pokolju sudjelovali, da se odmah rasture i razoružaju, te da se održavanje reda povjeri žandarima drugih krajeva i redovnoj vojsci; da se oni politički činovnici i žand. ofi­ ciri, koji su svojim pasivnim drža­ njem skrivili, da nedužno musliman­ sko stanovništvo nije dobilo državne zaštite protiv zločincima, odmah smi­ jene i da se na njihova mjesta po­ stave energičniji, pravedniji i sposo­ bniji oficiri i činovnici, te da se pošalje parlamentarna anketa ili komi; 1 ;' / i / A ч 1 X �šija. koja će uz sudjelovanje poslanika ' kojoj je od našeg kluba učestvovao na licu mjesta istražiti sve krivce po­ I gosp. Dr. Hrasnica. Rezultat istražne komisije priopćio je Dr. Hrasnica u kolja; da se svim oštećenim dadne iz svom intervjuu, što je izašao u našem državnih sredstava pravedna naknada. listu »Pravdi«, a podnešen je pismeni Ovoj su se akciji pridružili musli­ referat ministarstvu unutr. djela, koji manski poslanici iz južne Srbije i tra­ žili, da se rad ankete proširi i na su potpisali svi Članovi komisije. Re­ pećki, prizrenski. kosovski i mitroferat je na dispoziciji, a njegovo će vački okrug. se izvršavanje tražiti, čim se ministri Vlada je u glavnom prihvatila sve vrate sa glavne skupštine u Beograd. ove naše zahtjeve, te je u Sandžak odaslana i naročita pari, komisija, u (Nastaviće se). Službeni ^omunihE q zem. s&upštiniLILO,odfi.o mj. U prisutnosti od 125 kotarskih delegata J. M. 0., od kojih je 119 s legitimnom punomoći, a 6 sa ospo­ renom, otpočelo je zasijedanje zemalj­ ske skupštine u 93Д sata iz jutra. Nakon otvorenja i pozdrava pred­ sjednika Maglajčića, pročitao je tajnik Alić opsežan izvještaj o radu posl. kluba i C. 0. U dugoj diskusiji, koja je potrajala do 17$ sata po p. iznijeli su gotovo svi delegati svoja mišljenja, a naročiti odbor, koji je biran, da sti­ lizira odluku skupštine o tom izvje­ štaju. podnio je u poslijepodnevnom nastavku zasijedanja (3 sata po p.) rezoluciju, koja je primljena sa 102 protiv 4 (među njima 2 bez legitimne punomoći) glasa. Rezolucija glasi: 1 ako su naši poslanisi svojim dr­ žanjem u Ustav, skupštini pokazali ljubav svoju i svojih birača prema dr­ žavi i pridonijeli svoju najveću žrtvu za konsolidovanje prilika u državi, skupština konstatuje, da ovo držanje nije dovoljno honorirano i da spora­ zumom, što ga je naš klub utanačio s ostalim vladinim grupama, nijesu is­ pravljene sve nepravde, koje su na­ nesene u poŠIjeduje dvije godine mu­ slimanima, i skupština konstatira, da ni ovaj ovakav sporazum nije do da­ nas izvršen. Skupština prima na znanje u cije­ losti izvještaj C. 6., izriče provjerenje posl. klubu, postupak n. pr. g. Dz. K. Žali i apelira na njeg, da ne daje po­ ■ 1 । • I I voda cijepanju, te da se ponovno po­ novno povrati u klub J.M.O. i uz suradnju ostalih svoiih drugova nastoji postignuti ono, što se nije moglo po­ stići dosadašnjim radom. Nadalje skupština konstatira, da i sva g. g. nar. poslanici kao i sama skupština, stoje čvršto na programatičkom stanovištu organ o nutarnjem uređenju države. Posl. klub imade dalnji rad nasta­ viti i sve sile i dopuštena sredstva uložiti, da vlada što prije izvrši u ci­ jelosti preuzete obveze prema musli­ manima. Posl. klub imade sve buđuče važ­ nije i sudbonosnije odluk u pol. ori­ jentaciji b.-h. muslimana prepustiti C. 0. u duhu Statuta i programa J. M. 0. G. g. Selimović i Ibrahimpašić odo­ bravaju postupak dra Kulenovića i u duhu zapisnička bihaćka skupština daju mu potpuno povjerenje. Potom je iznio blagajnik g. Sarajlić izvještaj o financijalnom stanju organizacije, te su doneseni zaključci, kako će se popraviti financ. položaj organizacije. iza toga je pretresen štatut organi­ zacije i u njemu za učinjene znatnije izmjene, kako bi organizacija bolje funkcionirala i kako bi bila veća kon­ trola nad radom posl. kluba. Zasjedanje se odgađa do sjutra u 9 sati s dnevnim redom: izbor novog C. 0. i eventualija. Kako se ruši jedinstvo? Upit na ministra prosvjete glede ankete za izjednačenje nastavnog plana za srednje i osnovne Škole. Od januara do jula 1919. zasije? odnose, pa stoga pitam g. mini? dala je ovdje anketa, kojoj je bis stra: a zadaća, da izjednači plan nasta­ 1 .) Koliko je istine na toj ver? ve u osnovnim i srednjim školama ziji, 2 .) ako je istinita, šta je poduze? cijele države. U toj su anketi bili zastupnici svih naših pokrajina, do? to proti onima, koji su taj elabo? bri stručnjaci, sa čijim je radom rat izgubili, i 3 . ako ta verzija nije istinita, šta bio potpuno zadovoljan tadanji ministar prosvjete g. Davidović, pa je onda uzrok, da se dosad nije je nekima od njih izdjejstvovao čak pristupilo izvođenju tako prešnih i odlikovanje za taj uspješni i ko? zaključaka te ankete; odnosno šta risni rad- Oni su u cijelosti izvr? je vodilo to ministarstvo, da u tu šili povjereni im zadatak i podni? svrhu sazove novu komisiju struč? jeli elaborat, o kojem su zatraže? njaka, koja je sastavljena samo od na, i dobivena, povoljna mišljenja srbijanskih profesora? Pošto ne radi Skupština, zadovo? profesorskih zborova i učiteljskih društava. No do danas ne bi ni? ljavam se i pismenim odgovorom kakve praktične koristi od tog ra? na gornja pitanja uz napomenu, da da: nastava neisamo da nije pot? je ovaj zastoj urodio vrlo nemilim puno ujedinjena, već se dapače od nesporazumom radi nekih nastav? tog cilja još i udaljuje. U oslobo? nih knjiga, čiji su odlomci povrije? đenim naime krajevima, gdje je dili ponos Hrvata u našoj pokra? ona bila prilično ujednačena, raz? jini. Primite g. ministre i ovom prili? vi ja se sad — u tri oprečna pravca. Kod nas u Bosni pronosi se glas, kom izraz mog osobitog postova? da je ovaj štetni zastoj nastao ra? nja. Beograd, 25. septembra 1921. god. di toga, što je nevodno u ministar­ Sakib Korkut, stvu zagubljen izvještaj spo? nar- poslanik. menute ankete i spisi koji se na to U abort, Turci I« i si. On je baš i či­ nio sve, što je mogao, da muslimani­ ma naškodi i da nas zavadi s pravoslavima, jer je poznata stvar, da su Vlasenica, 4./Х. 1921. muslimani oduvijek u ovom kotaru živjeli u slozi i ljubavi s pravoslav­ Osjetivši, da se ljulja stolica kot, nima, sve dok nije došao na čelo predstojnika Krstića, »Srpska Riječ« kotara Krstić, koji je u muslimanima u svom 196. broju od 29. septembra poljuljao svaku vjeru u pravdu i jed­ počela je hvaliti rad tog Krstića i iz­ nakost. nositi njegove »rasluge« za sređivanje prilika u vlaseničkom kotaru i stišaMuslimani kod Krstića ne mogu naći vanju zavade među muslimanima i zaštite protiv pokvarenih i demagogi­ pravoslavnim. Tom je prilikom napala jom demoraliziranih elemenata. Nu do­ i uglednog našeg građanina Ragibagu pisniku je i to malo; on bi još želio, Kadića. da nas samo pokolje i kosu sa glave počupa, naravno kad bismo mirno pod­ Koliko su istiniti navodi dopisnika nosili. »S. R.«, vidi se najbolje iz toga, što je g. Krstić sobom prisustvovao de­ Dopisnik pita, šta hoće Ragib i Femonstracijama protiv muslimana, u , hro, htljući tako prikazati, kao da sve ’/ojima se je vikalo: »U Aziju, Turci! I tužbe protiv Krstića potječu samo od Naši dopisi. Брсј 344 Broj „PRAVBA* — „ПРАВДА* Strana 4 Стргна i dosad svu silu zapreka za putovanje. njih dvojice. Nu gospoda se varaju, kad tako misle. Ova su dvojica vrijed- ; Traženo je, da donesu «uverenje» od nih građana istupali samo na želju i | vojne komande, da su udovoljili svo­ jim vojničkim obvezama, i to usprkos pritužbu svih muslimana ovoga ko­ tomu, što ima naredba, da se đacima tara, a nikad iz ličnih motiva. odlaže rok službe do 24. godine života. Poznato je, da g. Krstić ima na vladi jako zaleđe, jer ga je demokrata Šola Tražilo se «uverenje», da su podmi­ i postavio za kot. pretstojnika, i ako i reni svi porezi za cijelu godinu, i ako se zna, da gotovo redovito studenti kao račun, asistent nije za to imao imaju roditelje, koji snose poreze, pa kvalifikacije. No i to je učinjeno uz oni u opće nisu porezni obveznici, a i uvjet, da Krstić položi U. prav, ispit u roku od 2 god. Taj je ispit Krstić kad bi bili, njihov posjed ostaje u dr­ žavi, oni ga ne nose sobom. Nu još položio pred zloglasnim Srškićem ito neposredno pred izbore i od Srškića je jedna nepravda pri tom. Poznato je, bio imenovan sreskim načelnikom II. da početak školske godine ne pada klase, stekavši tako »ravničku diplo­ na novu kalendarsku godinu, dokle moraju biti podmireni svi porezi. mu« od Srškića. Danas opet rođak mu, zemljoradnik Tim novim poteškoćama ministar­ Simo i poznato tandrkalo Risto Đostvo prosvjete usrećilo je siromašne kić kod dolaska na vlastitom automo­ studente još i ovim: «Da se uzmognu bilu na svoje komunističke agitacije učenici, koji su naumili u inostranstvu — redovito su gosti g. Sreskog, tešu nastaviti škole, pravovremeno snab­ mu obećali, da će postati jednoć i nji­ djeti sa potrebnim dokazima, odredilo hovim komesarom. je ministarstvo unutrašnjih djela, da đaci srednjih škola i studenti univer­ Lako je tada pojmiti, da takva sila ziteta bez razlike narodnosti, koji hoće može da vedri i oblači pa i svoje pod­ da se školuju van naše države, ne mo­ ređene činovnike naročito muslimane gu dobiti vangranični pasoš bez pret­ da suspendira. hodnog odobrenja ministarstva prosvjeBivši predsjednik vlade g. dr. Sršte». U nas sve mjesto nabolje ide kić kad je dolazio k nama u svrhu nagore I agitacije, obećao je kompanjonu g. Krstića, poznatom »garda popu« Stevi Drugi dan, 7/X. nastavi jena je rasprava Todoroviću dati 500 m3 državne šume u 9% s. protiv sukrivaca atentata na kao pripomoć za gradnju crkve, koja ministra Draškovića: Čolakovlća, Alijase pravi bez dozvole na muslimanskom gića i drugova. Prisustvovalo je mnogo zemljištu. Crkva je istina sagrađena više svijeta nego jučer. Počinje pre­ narodnim novcem, a ovih 500 m3 valjda slušavanje Čolakovića, kojeg je straje trebala biti nagrada partijskim lju­ žar samog uveo. Čolaković, malo blijed, dima Krstiću i Todoroviću. Kako im izjavljuje, da je razumio optužnicu, ali Srškić zbog hitnje nije dao nikakva da se ne osjeća krivim, jer da je vršio službenog akta o toj šumi, na njihovo samo svoju dužnost i da je vršeći nju potraživanje, šumski upravitelj Bambez svoje krivnje došao u sukob sa bulović nije htio da zna o tome ništa. zakonima, koji vrijede u današnjem Zato oni sada Bambulovića ocrniše na društvu. Zatim pripovijeda o svom Vladi. Vlada naravno pošalje svoga studiju i kako je do prevrata bio jednog višeg Činovnika, da to ispita i oduševljeni Jugoslaven, ali da je danas znate Ii, šta se sve zbilo?I G. Bamkomunista, jer je danas gore nego bulović je ostao prav, a g. sreskom prije prevrata, a buržoazija neće da ostalo je samo toliko, da ga prijatelj pomogne narodu, samo da ne Šteti pop još kriva brani u „Srpskoj Riječi. svojim interesima. Vlaseničanin. Jedino boj protiv buržoazije na svim linijama, veli, može da dovede do no­ vog života. Taj boj se vodi odgajan­ jem proletarijata, štampom, tehničkom spremom i putem nasilne borbe. Rad komunističke partije iza »Obznane« Najnovije patriote. — Beogradska ;posve je zastao i samo »Obznana« je »Politika« od 4. o. mj. donosi u jed­ i potakla, da se došlo do osnivanja ornom dopisu iz Sarajeva, u kojem po iganizacija nasilne borbe. Veli, da su on i njegovi drugovi znali, da dolazak svom starom običaju grdi muslimane, ministra Draškovića u Delnice znači i ovu interesantnu reklamu za Mađar­ odsudni momenat Hercigonja je dao sku Agrarnu Banku: incijativu, da oni izvrše atentat, ali »Da nije u Sarajevu ovo nekoliko i njega samog nije htio lično da angačestitih ljudi u Agrarnoj Banci, po žuje. oduševljenju i patriotizmu sarajevskog Bilješke. Tašlihana i raznih Saloma, Danona, Kajona i ostalih ratnih gazdaša, — mogao bi g. Kumanudi još čitavu go­ dinu da produži rok za upisivanje našeg unutrašnjeg zajma, pa opet ne bi bilo nikakve vajde«. Čitajući ovo, mi smo u prvi mah pomislili, da su se direktori ove banke Geza Stux i Ladislaus de Takacs ro­ dili negdje u okolici Gacka i da su u uskoj rodbinskoj vezi s poznatom gatačkom dinastijom, a da je sjedište matice Agrarne banke — poznate Peštanske Komercijalne Banke — u naj­ manju ruku negdje u Čačku ili Nikšiću. Ono »nekoliko čestitih ljudi u Ag­ rarnoj banci« trebali bi međutim — kad su toliko patriotični — da sklone svoju maticu, PeŠtansku Komercijalnu Banku, neka isplati one mnogobrojne milijune uloga, što su ih naši držav­ ljani uložili kod njezine filijale u No­ vom Sadu. Mi smo uvjereni, da bi u tom slučaju mnogo od tih isplaćenih uloga bilo upotrebljeno za potpisivanje državnog zajma. Evo polja za patrio­ tični rad tih najnovijih »Politikinih patriota«. Sad znamo, ko je inspirator onih ogavnih napadaja na muslimane u beogradskoj »Politici«, i s toga se na njih i ne osvrćemo. S organima, koje pomaže Peštanska Komercijalna banka, najjači zavod Horthijev, ne ćemo da imamo posla. A »Politika« će opet reći, da su muslimani i svi ostali nepravoslavni — a sada valjda i nemađarski — elementi antidržavni, a če­ stiti ljudi u mađarskoj Agrarnoj Banci da su patriote. Na upit predsjednika: Je li uspjeh atentata odgovara vašem projektu?« odgovara Čolaković potiho: »Pa da!« Potvrđuje da je u zapisniku iskazao: »Ja žalim, da je čovjeku oduzet život, :ali kad to traže viši interesi, nema se što žaliti.« Predsjednik ga pita: »Dakle vi niste ništa krivi?* a on mu odgo­ vara: »Osjećam samo da sam svjesno vršio svoju dužnost i uviđam, da sam došao u sukob sa kaznenim zakonom, koji vrijedi u današnjem društvu«. Brzo iza toga je rasprava prekinuta i odgođena za ponedeljak. Nove poteškoće za akademičare. □ Kako je bezglavost svuda zavladala u našoj upravi, tako je u studentskom pitanju. Đaci, koji se moraju školovati izvan granica naše domovine, imali su „Hrvatska Sloga" ne može da ne zabada. Tako u današjem broju go­ voreći o Ustavu veli: «Dok Ustav bu­ de onakav, kakva su ga narodu narinuli, što lukavstvom, a što opet mi­ tom, (slučaj s predstavnicima J. M. 0.) ne može biti govora, i t d. Mi smo već nekoliko puta pobili onu drs­ ku i ciničnu klevetu pokvarenih, sit­ nih dušica oko «Hrvatske Sloge». Zar popravak pogrešaka, grdnih pogrešaka koje su muslimanima nanešene, znači mito ? «Hrvatska Sloga» najmanje ima pravo da o tom govori, kad je i ona svojim pisanjem direktno huškala pro­ tiv posjednika, te kad je zagovarala, da se posjednicima besplatno otmu to­ like zemlje. Ako nas bude ovako bez­ obrazno «Hrvatska Sloga» i dalje iza­ zivalo, mi ćemo početi malo drukčije reagirati. □□ □ Sjetite se u GAJRETA �Број 344 Broj Страна 5 Strana „ПРАВДА" - „PAVDA" Angorska vlada pustila francuske zaroblenike. Francuska je vlada po­ Politički pregled. sredovanjem svojega delegata Franklina Bouillona u Angori postigla, da će vlada Kemal paše odmah pustiti sve francuske zarobljenike. Rad u zakonodavnom odboru. Beograd, 5. oktobra 1921. Danas prije Mustafa Kemal gazija i maršal. podne održala je sjednicu druga sek­ cija zakonodavnog odbora, kojoj je Anadolska telegrafska agencija nedavno predsjedao g. Ljuba Jovanović. Sekre­ je iz Angore objavila da je angorska narodna skupština dala prilikom po­ tar Trandafilović pročitao je akt pred­ sjednika zakonodavnog odbora od 29. sljednjeg povratka u Angoru Kemal paši naziv »Pobjedilac« i titulu »mar­ septembra, koji se odnosi na uredbu o izmjenama i dopunama u zakonu o šal«. * općinama od 25. jula 1921. g. i na Tom prilikom je vođa angorskog riješenje ministarskog savjeta, kojim se odredjuje načelno državna pomoć nacionalističkog pokreta održao je,dan od 250 dinara općinskim djelovodja- govor, u kome je zahvalio narodnoj skupštini na časti, koju mu ie učinila. ma. Nakon duže diskuzije riješeno je, da se ove uredbe imaiu smatrati kao Braneći politiku svoje vlade, Kemal je rekao, da je neophodno, da se uči­ pravovremeno podnesene. ni jednom kraj intrigama hrišćanskih Pretres ove uredbe odložen je, dok elemenata, koji kuju zavjere protiv se svi članovi ne upoznaju s njome, bezbijednosti zemlje. »Grčka vojska se pa će sve uredbe, koje se tiču izmje­ vara, rekao je, Kemal ako misli, da će na i dopuna zakona, u koliko se od­ moći da nas natjera, da se okanemo nose na beogradsku općinu biti jednosvojih zakonitih prava. Međutim mi ne vremeno riješavane s time, da je nad­ želimo rat. Mi hoćemo mir i mi smo ležan za rješavanje zakonodavni odbor, gotovi za mir. ' Odmah poslije govora a ne narodna skupština. U trećem Kemalova narodna je skupština uzačlanu uredjeno je, da svih šest admi­ konila smrtnu presudu, koju je izjekao nistrativnih okruga Crne Gore: cetin­ prijeki sud nad nekim muslimanima, ski, andrijevački, pođgorički, barski, koji su bili optuženi radi veleizdaje. nikšički i kolašinski sačinjavaju jedan samoupravni okrug sa sjedištem na Kemal u Ak-Šeheru. Javljaju, de Cetinju. Od sadašnjih šest okruga bit [ Kemal sprema, da ode u Ak-Šeher, u će izborni srezovi u ovom samouprav­ predjel Kara-Hisara. Pripisuje se velika nom okrugu. Zatim se prešlo na od­ važnost ovoj namjeri. Turski listovi jeljenje za Sloveniju. Usvaja se na­ govore opširno o južnom ratištu Keredba vlade za Sloveniju o ustanov­ malove vojske. ljenju političkog komesarijata u Mari­ boru sa većim izmjenama. Sjednica ie završena u 12 sati. Iduća će se odr­ žati sutra u 9 i pol prije podne. Beograd, 5. oktobra 1921. Danas poslije podne odbor za poslovnik na­ Lična vijest. Ministar narodnog stavio je svoj rad. Pretresao je drugi zdravlja g. dr. Hamdija Karamehmei treći odjeljak predloženog poslovni­ dović otputovao je danas u Beograd. ka, u kojima se govori o konstitui­ ranju skupštine, verifikacionog odbora Poleničke članke s „N. Pravdom« i o biranju skupštinskih odbora. nije pisao gospodin S. Korkut, pa su Usvojen je svuda izborni sistem ve­ stoga i napadaji ne njegovu ličnost ćine. Najveća diskusija vodila se osni­ ne samo neopravdani nego i na posve vanju odbora za vanjske poslove. To krivu adresu upravljeni. pitanje ostalo je neriješeno. Odbor Pašić otputovao u inozemstvo. sutra nastavlja svoj rad. Na 5. oktobra u večer 9 sati otpu­ G. Protić u Zagrebu. 6. o. mj. u tovao je u pratnji svoje kćerke simjutru u šest sati stigao je u Zagreb plonskim ekspresom za Pariz g. Ni-, g. Stojan Protić u pratnji dra Momčila kola Pašić, da pohodi kralju Aleksan­ Ivanića. Tokom prije podneva posjetio je g. Protić vođe hrvatskog opozicio­ dra i da ga informira o vanjskoj i nu­ nog bloka. Na veče je održao konfe­ tarnjoj situaciji zemlje. G. Pašić će iz Pariza poći u kupalište Evisanle Rains. renciju sa vođama hrv. bloka. Svi akademičari, koji ove godine Mađarska „evakuiše“ Vojnička evakuacija druge zone zapadne Ma­ žele da Studiraju u Zagrebu mogu dobiti besplatne informacije za sve za­ đarske počela je 3. o. m. Na zahtjev grebačke visoke škole, kod Jugosla­ međusavezničke komisije ostalo je u Šopronju oko 100 žandarma ne ras­ venskog akademskog kluba »Jurislav Janušić», Zagreb, Univerza. Svi oni položenju ovoj komisiji. pojedinci, koji žele da sudjeluju u na­ prednom smjeru oko prosvjete narod­ nog i socijalnog rada, neka se upišu čim stignu u Zagreb u klub, koji je već decenije djelovao na Rijeci i oko­ Novi uspjeh Turaka. Rim, 5. listo­ lici dok je sada prenesao svoje djelo­ pada. Prema vijestima iz Carigrada vanje i na ostalu Jugoslaviju. razvija se vojnička djelatnost kemaLikvidacija ureda za suzbijanje lista poglavito na lijevome krilu. Pod skupoće kod Policijske direkcije izpritiskom posljednih navala morali su Grci ponovno povući i isprazniti Čai- vršiće se čim se konstituiše novom uredbom predviđeni općinski sud, o bolevu. Po mišljenju stručnjaka, mokojem smo jučer izvijestili. Kako to ratće se Grci još dalje povući. Proklamacija grčke vlade. Cari­ nije pitanje nego od nekoliko dana, grad, 4. oktobra. Prema vijesti iz Atene ta će se likvidacija izvršiti u najkra­ ćem vremenu. grčka će vlada u najskorije vrijeme izdati proklamaciju, u kojoj se naglaИстрагаради атентата. Истрага suje, da je Grčka spremna započeti sa o атентату на садашњег Краља mirovnim pregovorima. U [proklamaciji Александра, бике скоро довршена. izjavljuje se, da se odmah obustavlja Окривљених има око 180 и љихови mobilizacija grčke vojske. бранитељи предали су писмену предTurski vojni izvještaj. Službeni ставку, да се њихови клијенти преvojni izvještaj od 2. o. mj. glasi: Naše даду што пре судским властима на čete su napale Grke na fronti istočno суђење. У скором времену, сви ће бити предани првостепеном суду, od Eskišehera. Grčke su se čete mo­ I где ће им се изрећи осуда. rale povući prema istoku. ! Domaće vijesti. Rasprava protiv Alijaglća i dru­ gova. Prvi dan rasprave. Prekjučer je pred zagrebačkim sudbenim stolom za­ počela rasprava protiv ubojice mini­ stra Milorada Draškovića Alije Alijagića i protiv njegovih ortaka Čolakovića, Lopandića, Petrovića, Maringovića i Ivanovića. Rasprava se vodi u veli­ koj dvorani sudbenog stola. Dvorana je gotovo prazna. Broj publike je ogra­ ničen ulaznicama, koje se izdaju uz veliki oprez. Za vrijeme rasprave sva se vrata sudnice zatvaraju. Na desnoj strani partera ima Šest osoba, među njima se ističe jedan visoki jaki Bo­ sanac. To je otac optuženoga [Lopandića. U novinarskim ložama nalaze se dva novinara, dva stenografa novin­ skog ureda i jedan crtač. Na jednoj se optuženičkoj klupi smjestilo svih šest optuženika. Svi se drže apatično. Na licima im nema nikakovih refleksa. Alija Alijazić gotovo drijema. Sumoran, i nehajan i pospan kao ramazansko ! podne. Mali Ivanović, slušač beograd- i skog filozofskog fakulteta, mršav i | sitan, pokazuje još najviše interesa. On prati s nekim izvjesnim interesom pokrete suda i obranej Zanimaju ga veliki prozori sudnice. Lopandić je go­ rostasan i nepokretan. Njegova fizonomija zadivljuje nemogućnošću svake emocije. Izgleda kao veliki i jaki br.at, dobroćudan, golem. Njegove su oči dobroćudno pospane i žmire kao u sita gazde. Nikakva traga na njemu, da predosjeća kakvu opasnost. Čolaković je njegov antipod. Njegove su usne neprestano tako složene, kao da iz njih bez prekida teče jedna bijesna I psovka. Marinković je visok i suh ге। datelj na javnim skupštinama. On šuti, ali bi mogao da i grdno viče i da I bude žučljiv. Petrović je tako mlad, j da je mladost jedina karakteristika ' njegove glave. Sjede posve mirno, go­ tovo nepomično. U 8 sati i 26 časaka ulazi senat u dvoranu. Predsjedničko mjesto zapo­ sjeda predsjednik sudbenog stola dr. Aleksandr Vaić. Kraj njega redom votanti gg. Valjavac, Maričić, dr. Jovan i dr. Marijašević. Zatim votant-zamjel nik dr. Urbiha, a onda perovođe Branko i Stražičić i Dragomir Zorović. Javnu ; optužbu zastupa đr. Slaviša Korbler, a optuženike brane đr. Walter (Čolaković, Lompadić, Petrović) dr. Ivo Politeo (Alijagić. Marinković) i dr. Vla■ dimir Vidmar (Ivanović). Uzimaju se generalija. Označena su tačno u optuž­ nici. Prelazi se na čitanje optužnice, koja je u »Riječi« cijela objelodanjena. Za vrijeme čitanja u sudnici vlada pot­ puna tišina. U 9 sati 30 časaka pre­ kida se čitanje i određuje pauza od četvrt sata. U 11 sati svršeno je Či- ’ tanje optužnice, pa predsjednik pre­ kida raspravu i određuje nastavak za sutra u 8 sati 30 časaka. Grčko-turski rat Mjere protiv Albaneža i poziv vojnih obveznika. Vlada je usvojila predlog nekolicine ministara, da se obezbedjenje granica mora što prije izvesti i da se toga radi ministru voj­ nom stave na raspoloženje potrebni krediti Što se tiče poziva na vježbu nekih klasa, posle saslušanja stručnih refe­ rata, ministarski savjet je ostavio mi­ nistru vojnom, da joj podnese projekat o eventualnom sazivu, koji ni u kom slučaju ne treba da obuhvati više od nekoliko pukova, i to samo ako se za to pokažu ozbiljni razlozi. Na kakav veći saziv vojnih obveznika na vježbu u vladi se ne pomišlja. Rasprava proti atentatora Čo1akovića i drugova. 6. ov. mj. počima glavna rasprava proti Rodoljubu Čolakoviću i drugovima radi atentata na pok. ministra Milorada Draškovića. Državno odvjetništvo tuži Rodoljuba Čolakovića, 21 god. starog, Aliju Alijagića, 26. god., Dimitrija Lopandića, 23 god. Nikolu Petrovića, 23 god., Stevu Ivanovića, 20 god. i Nebojšu Marinkovića, 21 god. radi zločina proti otečestva, vladara i ustava § 87. a k. z. zatim radi zločina pokušanog i po­ tajnog umorstva označenog u §§., 134. i 135. tačka 1 k. z. te zločina potaj­ nog i naručenog umorstva označenog u §§ 134. i 135. točka 1. i 3. k. z. Raspravi predsjeda predsjednik sud­ benog stola dr. Aleksandar Vaić, a kao votanti fungiraju Slavoje Valjave, Roko Maričić, Vladimir Jovan i Milan pl. Marjašević, zamjenik dr. Viktor Urbicha. Perovodje Branko I. Stražičić i Dragomir Zorović. Optužbu zastupa državni odvjetnik dr. Kdrbler. Brani­ telji — dr. Radivoj Walter za Čolakovića, Lopandića i Petrovića, dr. Dinko Polileo za Alijagića i Marinko­ vića i dr. Vidmani za Ivanovića. Na raspravu je dozvoljen pristup samo uz dozvolu, podijeljenu od suca istražitelja Gjermanovića. Svečano otvorenje narodnog pozorišta biće, kako čujemo, 22. ov. mj. Upis zajma. — Prema dosadaš­ njim prikupljenim podatcima u Beo­ gradu je do 1. ov. m. upisano oko 62 milijona dinara novoga zajma, a u ostalim dijelovima Srbije preko 45 miliona. Još nisu stigli podaci iz svih krajeva Srbije, da bi se znala tačna suma uz piša. Isto tako nema tačnih podataka iz ostalih krajeva zemlje. Zagreb je, prema prispjelim izvještaji­ ma, upisao Bosna 14 miliona, Hrvat­ ska i Slavonija (bez Zapreba) 14 mil., Dalmacija 3 miliona. Obezbjedjenje valute za robu iz Inozemstva. Generalna direkcija ca­ rina izdala je naredjenje svim carinar­ nicama po pokrajinama, po kojem se ne će tražiti uvjerenje o obezbjedjenju valute na robu, koja je bila tovarena ili se nalazila na putu uinostranstvo na dan stupanja na snagu novog pravil­ nika o devizama i valutama. Kao do­ kaz kod toga postupka služit će tovarni list u smislu člana 16. pravilnika. Hajdučija u Prizrenu. Na dan 27 pr. mj. osam nepoznatih odmetnika na putu selo Orčab—Crni Lug, srez podrimski, sreli su i opljačkali Hamzu Bajrama iz Crnog Luga, Memeda Kolarovića iz Orahovca, Ibraima Musliju iz Skaratnike, svi iz sreza poorimskog, i tom im prilikom odnijeli tri konja sa espapom za 6600 dinara gotovog novca, pa pobjegli u srez drenički. Upućene su potjere. Rezultata nije bilo nikakvoga. — Noću između 25. i 26. o. mj. na putu Prizren-Vlasina, srez šar-planinski, ubijen je iz puške Salih Hajdar iz Zura. Po svemu iz­ gleda, da su ovo ubistvo izvršili haj­ duci. Гајрет, organ društva »Gajret“. Kulturno-beletristički časopis, god. VIII. broj 1. Vlasnik: Gajret, urednik: Šukrija Kurtović. Ovih dana izašao je ovaj list sa slijedećim sadržajem: Naša pesma. Gajretov list. Hajjamove rubaije. Misli Narodnog pozorišta. Повратак. Zanatlijske kreditne štedionice. Beg Rustan. iz hrama sanja. Jedno pismo ustanačkih glavara. Zaštita Dece. Šegrtsko pitanje. Pabirci iz prošlosti Bosne. Bo­ sanci Muslimani kao javni radnici u Turskhj. »Gajretov« rad od god. 1914. do danas. — Književne bilješke. Iz uredništva. Zapisnik XV. »Gajretove« glavne skupštine. Izvještaj rada glav­ I nog odbora »Gajreta« za god. 1920./21. Iskaz prispjelih darova i priloga od glavne skupštine 1920J21. j | i ŠIRITE „PRAVDU". Muslimanske trgovačka i obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (U) u Sarajevu | Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ KancElarija: Wja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ... tih i �finoi 344 „ПРАРДА* — „PRAVDA* Стпана 4 Strana Protiv alkohole. Šta čeka djecu pijanaca. Alkohol zatire i začetak u majči* noj utrobi. Evo tome dva užasna primjera. Potpuno zdrava, lijepo razvijena i krupna djevojka od zdravih roditelja uda se u svojoj 19. godini za nekog pijanca, i rodi sn jim petero djece. Od njih je bilo: prvo rahitično (s krivim, razmekšanim kostima), drugo ble* savo, treće sakato, četvrto norma!« no, lai je ubrzo umrlo od zapaljen nja mozga, a peto mrtvo«rođeno i sa četiri prsta na rukama i nogama. Druga neka djevojka, kći nekog pijanca, uda se opet za pijanca, i rodi s njime 22 djece. Od njih je 17«živo«rođeno, a 5 mrtvo. Od ži* vorođenih ostalo je samo 6. a sva druga pomrla su od zapaljen ja moz; ga — i to sve prije 11 mjeseci svo« ga života. Nicanje zuba i alkohol. Đa pijani roditelji rađaju slabi* ju djecu, to je već poznato. Koli* ko pijanstvo roditelja utiče i na ni? canje zuba u prvoj godini, pokazu­ ju ovi brojevi: Od 1000 djece u 8. mjesecu još nisu imali ni jednog zuba: od roditelja, koji ništa nisu pili 215 « « « su umjereno pili 339 « « pijanaca .... 423 Piće i radna snaga. I opitima i iskustvom je dokaza« no, da se radna snaga brže gubi, as ko radnik pije — ma i umjereno. S toga će jedan isti radnik na jed* nom istom poslu mnogo manje u« raditi kad pije, nego kad ne pije. Taj gubitak radne snage podrži ne« I ko vrijeme, pa se opet vrati na I svoju prvobitnu mjeru, ali to traje poduže. Ako je na pr. radnik u ne« ' djelju ili koji praznik pio, ne izda* I je mu posao sutrašnjeg dana. S to« . ga je staro iskustvo među radnici« 1 ma, da je poslije praznika najlošiji I dan što se posla tiče. Idiotizam (blesavost) i piće. Poznato je, da pijanehroditelji ra« i daju djecu sa raznim živčanim i i duševnim nedostatcima i bolesti* ma, n. pr. sa padavicom, blesavo« I šću (idiotijom) i t. d. I baš ova po* i sljednja bolest javlja se vrlo često kao nasljestvo roditelja*pijanaca. To je dokazano i tačnom statisti* kom. Po podacima dra Becola u Švajcarskoj je najviše idiota među osobama, koje su začete za vrijeme mesojeda ili za vrijeme berbe — dakle baš u ono doba godine, kad se najviše pije. Piće i živčane bolesti. Svi Ijekari novijeg vremna slažu se u tome, da jc alkohol vrlo često uzrok raznim oblicima živčanih bo* lesti, ada ih — kad već postoje — jako pogoršava. Izaziva naklonost za nervozu, a može biti i uzrok ve* likoj bolesti (nadavici, epilepsiji). Ako ta bolest već postoji, javljaće se kod pijanca u mnogo težim obli« cima i sa mnogo sudbonosnijim po« sljedicama. Pijanci često boluju i od histerije, a često se kod njih ra* zvijaju i živčane bolesti u obliku »strave« i nameti i vih predstava. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za« drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kul* turnog sela nema ni bogate ni kul* turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat* no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih za« druga u osnutku u Sara je« v u«. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Oglašujte u „Pravdi" TrešeSjak. Stara školu. O Mika Pavlović poznat je i ugledan trgo­ vac ’požarevački. Inače, čovek etere Škole. Zato • jo, valjda, opisao ал 750 hiljada dinara novog državnog zajma. A zate je očigledno u svoj ' testamenat, u kojem je puno raznih legata, ' uneo i odredbu o jednom naročitom legatu na koji nismo naišli ni u jednom testamenta do. sad. • ■ j I G. Pavlović je svojim testamentom zave&tac sto hiljada dinara onom srpskom ministru, koji prvi zavede batine u Srbiji. G Pavlović se tek od rata na ovamo uverio, koliko је istinita ona narodna, du je batina iz raja izašla. (Politika od 4. ov. mj.) Oglas. ! Fabrika stabla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ skog) stakla, čija će izrada docnije jebite moja najbolja iskušana i posvuda doći. hvaljena sredstva kao: protiv poljskih Prima porudžbine i izvršuje ih od­ i kućnih miševa K 12'—, za štakore K mah. Vagonsku robu izrađuje i po 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno poslatoj mustri. jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinkPri porudžbini polaže se polovina tura za stjenice K 15’—. Za moljce po K IO i 20, prašak za buhe po K 10’— . vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-1-5 i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na I glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti preuzima sve vrsti tapetarmrava K 10'— i 20’—. skih poslova uz umjerenu Razašilje pouzećem Zavod za eks­ i solidnu cijenu. — Posao port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. :: tačan i solidan. :: Petrinjska ul. br. 3. 131. Miševi, štakori, stjenice i žohari ТШШ i ОЕШТО MILO LIPHIH-ШЕШа 3G, Preprodavaocima popusti Zadružna gospodarska Banka d. d. u Ljubljani I otvorila je svoju PrivrEmeno: Hnrcščcva Bi- br. 15, I. bat Podružnicu u Sarajevu. Brzojavna adresa: Eospobanks. Telefon br. S, Dionički kaoital i rezerve K bo.ooc ©oo. Ulošci preko K 2oo.ooo.ooo. Žiro konto kod Narod e Banke Kraijsvine S H. S. — Poštanski čekovni račun br. 1264. Podružnice: Bled, Gjakovo, Mavibo«, Sombor, SpHt, Šibenik. &fđijacMe: Gospod, banka d. Novi Sad, Sveopća Zanati. Banka d. d. u Zagrebu 1 njezina podružnica u Kariovcu. Bavi se svim bankovnim poslovima. £ Prima novac na štednju i otvara tekuće račune, te podjeljuje zajmove uz najpovoljnije uvjete. — Kupuje strani novac, devize, zlato i vri­ jednosne papire uz najpovoljniji dnevni tečaj. — Izdaje kreditna pisma i otvara akreditive. — Obavlja isplate, prima i šalje novac na sve strane svijeta Ima izravne veze t>a svim mjestima u Kraljevini i sa svim većim gradovima u inozemstvu, naročito sa Amerikom i Australijom. Daje besplatno informacije u svim bankovnim i gospodarskim stvarima. Upozoruje osobito na direktnu i brzu vezu sa središtem žitne trgovine — Somborom. a Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni« ka glavnica K 20,000.000 -. Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE .^tna s',-»ovom! urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/af022a84e36cf12a30d6c7172ed50be8.pdf a2bebd6f8b8f50b5799cc43b96a17a89 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAMENA. Pojedini broj K. 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200,—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 107 (345) Sarajevo, utorak, 11. oktobra 1921. (7. Safera 1340.) čekovni račun post, štedionice 1119 Godina III. Naša zemaljska skupština. SJAJNA MANIFESTACIJA NAŠE SNAGE I NAŠE JEDINSTVENOSTI. — PREDSTAVNICI MUSLIMANA BOSNE I HERCEGOVINE JEDNODUŠNI U ČUVANJU SVOJE ORGANIZACIJE I NJENA PROGRAMA. — POVJERENJE POSLANIČKOM KLUBU. — NEPRIJATELJI ORGANIZACIJE RAZOČARANI SJAJNIM REZULTATOM SKUPŠTINE. Kad je izvještajno radu posl. klu* ba i centralnog odbora bio pročitan, predsjednik Maglajlić stavlja na pretres II. tačku dnevnoga reda Debata o izvještaju i budući pravac rada. PEvi uzima riječ Muhamedbeg Ibrahimpašić i predlaže, da se prije prelaza na debatu sasluša i dr. Dž. Kulenović, koji je — kako je poznaš to — istupio iz kluba J. M. O. i od? vojio se od svojih drugova. Dr. Dž. Kulenović uzima riječ i reflektira na stavak u izvještaju, koji govori, o tome, da se on nije sa? glasio sa sporazumom posl. kluba s vladom. Pregovorima on nije prisu* stvovao. Ističe, kako smo prije spo* razuma bili svi složni u tome, da se mora ostati na programatičnom sta* novištu, t. j. tražiti pokrajinske au* tonomije sa saborima. Držeći se te tačke programa, on nije mogao na* pustiti decentralistiČKO uređenje države i glasati za centralistično. On je uvijek smatrao, da je zadaća konstituante glavna i jedina, da do* nese ustav, a sva su se druga pita* nja i agrar i vjersko^prosvjetna au* tonomija. mogla odgoditi. I Centralni Odobr u svom januar* skom zasijedanju naglasio je, da je tačka programa o unutarnjem ure* donju najvažnija. Tad je zaključe* no, da sc klub može dati u prego* vore s drugim grupama samo onda, ako na to pristane dvotrećinska vc? čina kluba, a da surađivati može na izgradnji samo takova nacrta usta* va, koji će biti donesen sporazum* no sa predstavnicima sva tri pleme* na. C. O. je ujedno zaključio, da klub mora o svom koraku obavije* štiti i one grupe, koje su imale slič* no stanovište o unutarnjem urede* nju. Klub je smio popuštati samo u sporednim tačkama programa, a u načelnim nikako, ili samo onda, ako bi se sve stranke saglasile. Sve su parlamentarne stranke ostale na načelnom stanovištu, samo je mu* slimanski klub držao, da treba spa* šavati, što se da spasiti. Odmah nakon zasijedanja C. O. poslani su delegati za pregovore u Beograd. On je otišao u Bihać, a na* kon 3 dana dobio brzojav, da ide u Beograd, gdje mu je dr. Hrasnica dao uvjete postavljene radikalima i demokratima za ulaz u vladu. Nje* mu nije ništa drugo preostalo nego pristati ili ograditi se. On je odmah izjavio, da na te uvjete ne može pri* (Nastavak.) I stati, a da će konačnu odluku o da« je ostala konsekventna, a j svom držanju kasnije stvoriti. Radi »Pravda« to nije učinila, nego je ne? i toga nije htio ni surađivati u usta* lojalno prekinula obvezu. Govori o votvornom odboru, kamo je bio is* skupštinama dra Spahe u Krajini i i pred kluba delegiran. On je izjavio, veli da ga sc je napadalo. Kad je I da bi tamo išao samo u tom slučaju, čitao izvješće u »Pravdi«, zgražao se i da sarađuje na našem nacrtu usta* je. Žali, da je bio i on kavalir. Da* I va, koji traži autonomističku urede* nas izjavljuje, da je pri starom; da nje države, radi čega je on jedino sc u klub neće povratiti, da jc vo? , u organizaciju i pristupio. ljan raditi na programu J. M. O. Poslije, kada je već sporazum bio Neka mu skupština izreče povjere? sklopljen, uvjerio se je, da osam* nje ili nepovjerenje; on neće raditi Ijen ne može ništa učiniti ni preo* po tuđem uvjerenju. Nije advokat, krenuti odluku kluba, pa je stoga da brani nečije mišljenje protiv klubu podnio svoju pismenu ostav* svog uvjerenja. Ne smije i neće od* ku. Ta ostavka na mandatu nije pri* stupiti od programa. (Nekoliko gla? hvaćena, već je donesen klubski za* I sova: Živio!) I ključak, koji on ne bi htio iznositi. ! Hifzibeg Đumišić. Kao delegat bi? Taj zaključak ga je zadovoljio, jer jeljinskog kotara, hoću da izrazim ga nije ni u čemu vezao, što bi se svoje mišljenje o izvješću central* kosilo s njegovim uvjerenjem. Pri* nog odbora i poslaničkog kluba i da hvatio ga je i iz razloga toga, jer bi I sc osvrnem i na izvode dr. Kuleno? inače nastao razdor u klubu i orga* vica. Iz iscrpljivog izvješća centr. nizaciji, pošto su mu i krajiški po* odbora razabire se, da je klub mu* slanici i dr. Spaho i Ajanović rekli, slimanskih poslanika u granicama da bi u slučaju, da on položi man* I mogućnosti i prema prilikama u ko* dat, i oni to isto učinili. Držao je i juna je razvijao svoju djelatnost, u* to, da sporazum nije Sveto Pismo, i činio sve. da se položaj muslimana đa on može biti i raskinut. Za to se B. i H. poboljšao i da one žalosne i zadržao u klubu u nadi, da ćemo se teške prilike, koje su nas dovele go? opet sastati na onom stanovištu, tovo u očaj, popravi i ublaži. na kome smo birani u skupštinu. Лј Ko je samo zalazio u posl- klub J. toj su ga nadi naročito utvrđivala M. O. i izbliza posmatrao rad nje? dva momenta — dvije demisije na* gov, mogao je opaziti i uvjeriti sc, ših ministara. Prigodom prve demi* da se ti ljudi toliko zauzimaju, da sije bio je oduševljen, da kidamo s nam se olakša u ovoj našoj državi, vladom. Nu klub se je zadovoljio pa im se s toga mora taj trud pri* samo obećanjima sa strane vlade. LI znati i zahvaliti im na tolikom sa? to su nastupili bajramski praznici i moprijegornom trudu i zauzimanju. otišli smo kućama- Prije odlaska Istup dra Kulenovića cijepa naše izjavio je, da ne će doći na glasanje redove i time slabi našu snagu. Mi o ustavu. Bio je pozvat 2 put sa stra* pak želimo pod svaku cijenu odr* ne kluba, da dođe u Beograd. Do? žati slogu i jedinstvenost muslima? šao je u klub i doznao, da su nastale na. Kad jq dr. Kulenović vidio, da 2 grupe, đa je jedna grupa glasovala ne može sudjelovati u radu s osta* za čl. 135. ustava, a druga da nije. lim svojim drugovima, trebao je po? Vidjevši, da se je tako i zadnja vući konsekvencije i napustiti man? tačka napustila, nije više htio biti dat. Stoga žalim, što klub nije pri* članom kluba i iz istoga istupio. U* hvatio njegovu ostavku. slijed toga održao je skupštinu u Dr. Trumbić, jaka ličnost, ostao Bužimu i dobio potpuno povjerenje i jc u parlamentu i brani otvoreno naroda, a isto tako i skupštinu u svoje stanovište. Bio je ismijavan i Krupi i kavalirski sc držao prema nije ništa mogao postići. I dr. Kule? ostalim drugovima. Kasnije je do? nović je mogao otvoreno istupiti za šao na Kraljev pogreb, kada je po , svoje stanovište, ali bi to ostalo bez posl. Hadžikadiću od kluba pozvan, ikakva ploda, pa je stoga trebao ne* da se izjavi, spada li u klub i da li se odvajati se od ostalih drugova. smatra članom J. M. O. Odgovorio Ako ostanemo zajedno možemo je, da se smatra članom J. M. O., ali puno postići. Trebamo promatrati kluba ne. Osvrće se na napadaj »Tri? rad poslanika sa dva gledišta: prvo, umf dra Dž. Kulenovića«, i sporni? koliko su oni uspjeli svojim radom, nje odgovor u »N. Pravdi«, kojeg a drugo, šta su oni željeli i nastojali ova nije htjela prema dogovru s A? da postignu. Ja čvrsto vjerujem, da janovićem odmah štampati, već ga ■ više ne bismo mogli učiniti, da smo je istom danas donijela. »N. Prav? mi svi bili tamo. Trebamo imati na umu, da ni naši nar. poslanici ne mogu postignuti sve, što hoće. Ipak znači veliki uspjeh, imati u ministarstvu svoja 2 predstavnika, koji nam služe kao ponos, k tomu još imati u zemaljskoj vladi 4 svoja čovjeka, pa mjesto zloglasnog Gru? dića gledati Defterdarevića itd. Nepravedno bi bilo navaljivati na nar. posl. i predbacivati im, da ni* jesu ništa za svoj narod učinili, kad sc očito vide plodovi njihova rada. Oni su se pokazali dostojni našeg povjerenja, pa im sc stoga zahvalju* jem za njihov trud i ukazujem im potpuno povjerenje. Živjeli! (Bur* no: Živili, živili, živili! frenetičan a? plauz). Ujedno apeliram na pleme* nitost. na islamski harnijet dra Ku? lenovića, da ne daje povoda cijepa* nju naših redova, pa stoga neka o* stane skupa sa svojim drugovima, ili ak’o to ne može, onda neka položi mandat-« Predsjednik podjeljuje riječ Mu* hamedbegu Ibrahimpašiću, koji veli: Draga braćo, čuli smo izvještaj na ših poslanika, čuli smo Kulenovića, čuli smo predgovornika, da je musi, klub mnogo učinio. Ja velim, da je mnogo tražio, ali je sve popustio. Popustio je ono naše glavno načelo, od kojeg smo mnogo očekivali. Vo? ram izraziti žalost, da naši poslanici nisu našli za shodno održati ovo, što danas održajemo. naime skup* stinu. Bez zdogovora s narodom ni* su smjeli unići u vladu, pa stoga ne mogu taj korak da odobrim ispred kotara bihaćkog. Dr. Kulenović, koji jc vršio samo želju svoga naroda, ostao je konsekventan, što mu pri? znajem. (Nekoliko glasova: Živio!) Čuju se riječi od mnogih, da je nuž? no očuvati kompaktnost nas musli* mana. I ja želim, da tako ostanemo. Ne želim, da se brata razdiru i čije? paju. Zar je pravo, đa čitava islam* ska zajednica trpi radi nekoliko ljudi? To će nas tući dovijeka. Nc* ka ostane kompaktnost naše organi? zacije, ali se mora respekt zvati vo? lja naroda. Želim da naša organiza* čija i dalje ostane čitava. Mujaga Komadina: U prošloj go? dini bilo je zaključeno na glavnoj skupštini, da tražimo autonomiju. Isprva u centralnom odboru bio je samo dr. Karamchmcdović centrali? sta. pa jc izjavio, da je to dobro za muslimane. On je to otvoreno rc* kao, pa ga ja stoga i poštujem. Svi su se drugi izjavili za autonomiju. Došlo se je u Beograd, i on se je držao svog načela, ali su i drugi u? Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dj u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interniran telefon: Zm �Strana 2 Стоана Predlaže, da se odobri rad naših Ijegli u vladu. U Hercegovinu su do? sli naši poslanici, pa smo ih pitali, poslanika, te da se u tom smislu na­ kako su riješili agrarno pitanje. Oni pravi i jedna rezolucija. Čita koncept su rekli, da su dobili 255,000.000 di? jedne rezolucije. nara. Mi snio ih pitali: Šta će biti, Min. Dr. Spaho: Ovo je predlog ako Vas Pašić izigra? Oni su nam I jedne rezolucije. Kako ima i kako će obećali, da neće glasati za ustav, i biti različitih predloga, ja mislim, da bi ako Pašić nc izvrši obećanje. Ja sam I bilo najbolje, da izaberete jedan odbor tražio, da mi to pismeno potvrde, • od 6 lica koji će redigovati sve te što su oni i učinili- Mi smo im brzo* predloge i podnijeti ih u obliku rezo­ javili u Beograd, da nc smiju glasati lucije skupštini na pretres. On ne misli i da ne možemo odobriti rad. jer sad govoriti, jer drži, da najprije tre­ smo htjeli kompaktnost. Stoga mo? baju delegati da iznesu svoja mišljenja, lim, da se u buduće bira centr. od* a poslanici mogu kasnije dati svoje bor iz naroda i da u njem ne bude I obražlaženja. poslanika. Kakvu smo korist imali S. Korkut: drži, da nije zgodno, da od stupanja u vladu naših poslani* I poslanici čekaju sa svojim odgovorima, ka? Ništa. jer oni neće kasnije imati pravoga Hajdar Čolić: Želim, da ostane? I efekta. Pošto drži, da je pitame rezomo kao i dosada u bratskoj zajed? । lucije o izvještaju vrlo važno, predlaže nici. Ja nc mogu da osudim nar. odhor od 12 delegata i 3 poslanika, posl. Kulenovića, da jc na krivom pošto bi bilo teško u tako velikom putu. Kad bih ga ja osudio, ipak mu odboru raditi, mogli bi oni izabrati uži neki odobravaju. Ne mogu da osu? odbor za konačno redigovanje rezodim ni 23 poslanika, da su hotimič? zolucije. no učinili pogrešku. Malo mi je pred Dr. Spaho : drži, da poslanici ne očima mutno, kad pomislim, da smo trebaju uopće pri tom sudjelovati, ne­ 2 godine bili u opoziciji, te kakove ka delegati samostalno o svemu od­ smo posljedice od toga snosili. Mo? luče. že se vidjeti, da sc je malo popra* | Muderis Ibrahimbegović. kao de­ vilo stanje, ali još i danas nam se ј •svugdje ukazuju velike teškoće. Ne , legat kotara brčanskog veli, da su mu mogu udarati na one, koji su nas , birači pri izboru za delegata dali na­ doveli do ovoga, jer su radili prema | log, da zastupa mišljenje, da naša or­ najboljoj volji i namjeri za naš isl- I ganizacija mora ostati cjelokupna. Do­ dio naroda, a u koliko im nije us? 1 sadašnji rad naših poslanika potpuno pjelo, krivica leži na onom, ko ima j da odobrim, takav sam nalog dobio. Poznavajući prilike, u kojima se nala­ snagu u ruci. Mi smo u teškom položaju. Prije su ' protiv nama bili Srbi, a sad su i Hr- 1 vati. Drago mi je, što vidim u bos. I vladi 4 naša čovjeka, ali žalim, da su u svojoj moći prikraćeni. U ovom vi- I dim pogrešku naših poslanika, što se | za njih dovoljno ne zauzimaju. Tuži ! se na okr. agr. povjerenika, tuži se i žali, što nije ni jedan musliman po­ stavljen za agr. povjerenika. I ako ne mogu, da potpuno odobrim rad naših poslanika, ipak želim, da ostanemo u zajednici. Abaz Ajanović: Mi delegati iz Tešnja dobili smo od kot. skupštine ova uputstva: idite u Sarajevo, pa nastojie, da se bezuvjetno sloga održi: da ne bude nadglasivanja, da ne bude ličnih zadjevica. Centralni nam je odbor podnio op­ širan izvještaj, te žalim, da ga nijemo mogli prije nekoliko dana dobiti na uvid. Htjeli bismo odrediti stalan pra­ vac našoj politici. Bilo je ovdje govor­ nika, koji odobravaju dosadašnji pra­ vac naše politike, kao što ih je bilo i takovih koji se ne slažu s njima. Ja tražim ispred tešanskih muslimana, da se sloga mora bezuvjatno održati. Mo­ ramo uvijek stupati rame o rame, a vodstvo mora biti u neprestanom do­ ticaju s narodom, kako bi se njegova politika temeljila na željama i intere­ sima narodnim. zimo, gdje su se naša 24 poslanika našla u skupini od 419 drugih, znamo, da su preslabi. Stoga ja potpuno odo­ bravam njihov dosadašnji rad i pravac politike i dajem im neograničeno po­ vjerenje. Redžep ef Selimović: Poznato Vam je, da sam ja uvijek tražio slogu među muslimanima. To je dosad i bilo. Ne bih želio da se nesloga unosi u narod, naglasujući ono, što nam je ona donijela. Preporučuje, da u centr. odboru tuđe više članova, koji nisu poslanici. Žali se, da imami nedobivaju jednak dodatak na skupoći kao sveštenici drugih vjera. Osmanbeg Osmanbegović moli poslanike, da ne unese u diskusiju međusobna lična objašnjavanja, a na­ ročito da se ne osvrću na lične stvari u govoru posl. Kulenovića, jer bi to moglo škoditi zložnom radu, koji nam je neophodno potrebom. Hasan Saračević tuži se, da je dosad slabo brige posvećivano težaku. Zagovara slogu i iskazuje povjerenje klubu. Selim Čopara tuži se, da nije ništa učinjeno za težake: porezi su ostali isti, naredba za suzbijanje skupoće tišti težake naročito. Kudgod sam išao svuda su mi rekli, da se mora čuvati sloga. PODLISTAK. , Šuspu i sada se vraća u Hurumk. Nekako oko ponoća zađosmo ' među brežuljke, a pred zoru bija? smo među brdima i u gorskim klan? cima. Svi se veselimo, jer smo pre? valili dvije trećine puta, a što je najvažnije nećemo više susretati pješčane pustinje i slanu vodu. O? vaj dan i slijedeća dva putujemo I gorovitim predjelima. Nailazimo na stada ovaca, omanja sela i pastirske I naseobine. To je dakle Afganistan I a ovi mirni, ozbiljni i puni nekog I dostojanstva ljudi to su Afgani? tsanci, »najčistiji muslimani« (tako ih nazivlju Tatari i indijski musli? mani) i najljući neprijatelji Engle? I za. Već na prvi pogled Afganistanci i imponiraju svojom ozbiljnošću i tvrdim karakterom svakome, tko se ! s njima susreta. Visok, prav stas, pravilne crte lica, ozbiljne crne oči i i ona1’ pogled sokola odaju pravi tip sina gora i planina, borca, koji do danas ne dopusti da tuđinac za? vlada njegovom domovinom. I da nijesu bili predviđeni viši interesi, Englezi nikada nc bi prošli ovim drumom, dok ne bi zavladali cije­ lim Afganistanom i ubili pošljed? njeg Afganca. Po svemu se vidi, da i su Albanci kulturniji i napredniji od Pcrzijanaca u istočnoj Perziji. I Kuće su im sazidane kao i u nas u Hercegovini vide se avlije i avlinska vrata. Uz kuće sc zelene voć? i njaci, a za voćnjacima se prostiru Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak.) <\fgamstanci naime nikako nc mogu oprostiti Perzijancima i nji* hovoj vladi, što su za vrijeme ovog velikog svjetskog rata onako slože* nih ruka mirno gledali, kako Rusi i Englezi kroz njihovu perzijsku te* ritoriju šalju svoje ćete na tursko zaleđe. Afganistanci su duboko uv? jcrcni, da u Aziji Turska ne bi bi? Ia poražena, da nije bilo Perzijana? ca ili da su ovi pritekli Turskoj u pomoć i zapriječili Broj 345 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* prodiranje En­ gleza s juga a Rusa sa sjevera. Ova se afganistanska mržnja još jače povećala od kako turski naciona? listi zajedno sa boljševicima osvo? jiše važnije pozicije u prestonici afganistanskog emira, u gradu Ka? bulu. Propagandom, agitacijom, novcem i pomoću velikih darova u oružju i municiji kemalisti i bolj? ševici osvojiše simpatije Afgani? st a nača i danas Afganistan listom stoji na strani kemalista i boljševi? ka a protiv Engleza. K tomu jc do? prinio i neumorni rad indijskih muslimana, koji moradoše pred cn gleskim proganjanjem tražiti uto? čiste u Afganistanu. Ovo sve ja saznajem od jednog Afganca ofi? čira, koji jc po nekom poslu bio u Htfzibeg Đumišić odbija prigovor, da za težake nije ništa učinila organizacija. U bijelinskom je kotaru zauzimanjem naše organizacije muslimanskim težacima podijeljeno $000 dunuma zemlje. Trebali bi mjesni odbori da budu aktivniji, a ne očekivati sve 1 samo od poslaničkog kluba. ! j , i | Ćosaga Pašić i Dž Tanović iznose I strašna stradanja muslimana u gatačI kom kotaru, naročito radi toga, jer su I svi glasali za listu J. M. O. kod pro­ šlih izbora, pa su upravo na dan iz! bora bili izvrgnuti najvećim strada­ njima. žali se, što ih hercegovački po­ slanici nisu posjetili. ) I ' j Posl. S. Baljić ispričava svoj nedo­ lazak obzirom, da bi radi toga mogli tamošnji muslimani biti izvrgnuti ve­ ćim progonima, a da kasnije nije došao uzrok je zaposlenost na sve strane. U pogledu navedenih slučajeva na­ vodi, da je intervenisao i kod sara­ jevske vlade i kod ministra unutraš­ njih djela. Ministarstvo ne može krivce da progoni, jer se muslimani ustručavaju imenovati ih. Ćosaga Pašić iznosi svoja strada| nja i paljevine, koje je na njegovu imetku učinilo pravoslavno žiteljstvo. Zaimbeg Glođo pita, kako je stalo s agrarnom reformom. i I i I I I I । | i I । I ! ' * i ! ! Posl. Ajanović reagira na izvode dra Kulenovića, kojima je on i lično i kao urednik »Pravde tangiran. Poživa se na prisutne delegate iz Krajine, da niti on a niti dr. Spaho nisu potezali pitanje dra Kulenovića nigdje sve dotle, dok nisu prijatelji dra Ku­ lenovića ili zahtjevali to ili provocirali, da se je moralo dati nužno objašnjenje, koje je uvijek bilo puno kolegijalne obazrivosti. Kao urednik »Pravde« nije ni jećinu riječ iznio o dru Kulenoviću, dok nije izjava i dopis iz Krupe, kojih je izlazak u »N. Pravdi« njegovim posredovanjem zadržan, sa znanjem i privolom dra Kulenovića objavljenja. »Pravda« kao stranački organ morala je reagirati na grube klevete uperene na vodstvo organizacije. Ni kasnije utanačenje s urednikom »N. Pravde« nije prekršio dok »N. Pravda« nije počela napadati dra Karamehmedovića i Korkuta. Ministar dr. Spaho: lako je izvje­ štaj centralnog odbora dovoljno opširan, ipak dozvolite, da progovorim samo nekoliko riječi i dopunim i obja­ snim ono, što je u diskusiji isticano. Ja priznajem, da se klub nije potpuno držao našeg programatskog stanoništa o uređenju države, koje je prihvaćeno i precizirano na lanjskoj zemaljskoj skupštini. Do konca januara ove godine vodili su se pregovori između našeg kluba i vlade, koji su se uvijek prekidali radi toga, jer vlada nije htjela nikako prihvatiti naše stanovište. Kad I lijepo obrađene njive i zeleni lugo? vi. U selu ne dočekuje na pola go? I la sirotinja niti tko prosi milosti? nju. Seljaci, seljanke i djeca nude na prodaju jaja, piliće, mlijeko i maslo, a mlade djevojke predlažu svoje ručne radove: lijepi vez i ra? znosvjetne marame i navlake na ja­ stuke. Po svemu se vidi, da ovaj narod ima smisla za život, da je trudoljubiv i svijestan. Pred selom, u toru i na polju vidite svu silu blaga: ovaca, krava i konja. I po I marvi i njezinoj čistoći i ugojeno? sti možete suditi, da ovdje živi na? rod, koji se trudi i koji ne očekuje od sudbine, da mu ona pomqgne, nego koji sam kuje svoju sudbinu‘ Osobito na nas čini ovo sve tako velik dojam, jer već cijeli mjesec ne vidješe naše oči ništa drugo neI go sirotinju, nečistoću nered i najbjednije životarenje nesretnih Pcrzijanaca. U Hurumku ostadosmo dva dana. Za me su odmah saznali i pozvaše me k sebi na objed i razgovor. Sve se pak moralo kriti, jer s ovim afganistanskim četama bijaše i jedna četa indijske vojske i to Indusa nemuslimana. Kako mi rekoše Afganistanci, ovi su Indusi samo zato ovdje, da budno paze, šta se radi i o čemu se govori u Hurumku i među Afganistancima. Ali ovi to dobro znadu i ne daju se iako navući na tanak led. Mene je osobito poražavalo po­ štenje Afganistanaca. Sa mnom su ; i I i I smo stekli uvjerenje, da svoje gledište o unutarnjem uređenju države ne mo­ žemo proturiti, onda smo bili stavljeni pred alternativu: ili dozvoliti, da se ustav donese bez nas, pa i protiv nas, ili da u ustav unesemo bar ono, što se može. Ustav bi bio donesen i bez nas. Uoči glasanja o ustavu Zemljo­ radnici su predali g. Pašiću memoran­ dum, u kome su tražili samo da se opozovu naše agrarne uredbe, pa će odmah glasati za ustav. Ja sam spadao među one, koji su branili naše programatsko stanovište, šta više ja sam išao tako daleko, da se povuku i najkranje konsekvencije radi odbijanja našeg zahtjeva. Ali kad se je većina u klubu postavila na sta­ novište, da se mora spasiti bar ono, šco se dade spasili, ja sam osjećao isto ono, što i Vi svi osjećate i čemu ste danas dali izraza u svojim govo­ rima, naime, da se sloga i jedinstveuost moraju čuvati. Neslaganje i cije­ panje u klubu dovelo bi neminovno do rascjepa u organizaciji, a šta bi to značilo, Čuli ste. U uvodu izvještaja gdje je opisan uspjeh izbora od 28. novembra prošle godine, kojim je svi­ jest našega naroda probuđena, ponos i odvažnost podignuta, jer se je i naš čovjek počeo smatrati ravnopravnim građaninom s ostalom svojom braćom drugih vjera. I medu naše protivnike pro­ drlo je uvjerenje, da se prema nama mora drukčije postupati. Naš se seljak da­ nas drukčije gleda i saslušava sa stra­ ne vlasti. Nije više ono, što je prije bio. On to dobro osjeća i stoga cijeni organizaciju. Ja ne ću dugo da bra­ nim držanje našeg kluba. Samo Vam to moram, gospodo, reći, da smo se prigodom cijelog svog rada više puta nalazili u takovu duševnom raspoloženju, da bih volio, da se uopće i nisam nalazio tamo na ovako tešku položaju i u ovako kritičnom vremenu. U klubu se je našla većina za ovo stanovište, pa je bila dužnost svih članova manjine, da se pokore većini. Prigovara nam se, da smo napu­ stili program. Ja Vas pitam, gospodo: Jesu li radikali i demokrati ostvarili potpuno sv®j program? Radikali su obećavali i tražili Srbiju, a mi imamo danas Kraljevinu S. H. S. Demokrati su tražili Jugoslaviju, pa su se i jedni i drugi našli na sredini. U jednoj ve­ ćini od 2^0 članova mogu li 24 posla­ nika prodrijeti potpuno sa svojim pro­ gramom? Mi smo mogli poći i drugim putem; mogli smo ići u opoziciju i ostati u njoj i 5 godina. Ali jekod nas prevladalo oportunističko uvjerenje, jer stvarne uspjehe ni jedna stranka ne može imati bez kompromisa, a gdje je kompromisa, tu je i popuštanja. Samo stranke, koje same mogu d$ sačinjavaju parlamentarnu većinu, mo­ gu ostvariti cijeli svoj program. Ali stranka od 24 poslanika među 420 ne može to nikad i nigdje postići. bili tako povjerljivi i otvoreni, da sam ih često puta zaustavljao, da ne govore toli otkrito o svemu, što leži na nji­ hovu srcu. Tu sam od ovih ljudi sa­ znao cijelu stvar Afganistana i njegova položaja u ovoj današnjoj situaciji na Istoku. Afganistan po svom geograf­ skom položaju nikako nije mogao stu­ piti u borbu za vrijeme velikog svjetkoga ratp. Sa sjevora ugrožavaše Af­ ganistan Perzija, koja je sagradila željezničku prugu sve do granica Af­ ganistana, do tvrđave Kušva. S juga opkoljuju Afganistan indijski susjedi i moćna engleska vojska, a na za­ padu prekidaju svezu s Osmanlijama nevjerni i podmitljivi Perzijanci. Afga­ nistanci su svi listom sunije i opko­ ljeni ovakvim susjedima, oni tim više žude sa savezom sa halifatom i sunitskom državom Turskom. U početku rata u Kabul, glavni grad Afganistana, dođoše poslanstva i voj­ ničke misije Rusije, Engleske, Turske, Njemačke i Austrije. Svi su se borili da predobiju Afganistan na svoju stra­ nu. Rusi i Englezi znali su dobro, da Afganistan neće nikada s njima skupa poći protiv Turske, ali su se bojali, da ovdje u Afganistanu Turci i Nijemci ne zapale požar, koji bi mogao za­ hvatiti Beluđžistan i Indiju na Jugu, a Zakaspijski kraj i Turkestan na sjeveru. (Nastaviće se). ŠIRITE „PRAVDU4. �Б . vj ,.45 Jrvj Crpena 3 Strana — „РХАУЗА Nu za to mi ipak nijesmo napustili | G. Sakib Korkut prigovara rezolu­ svoje gledište, mi smo samo odgodili ciji i traži, da se ponovno stav po zahtjev za njegbvim ostvarenjem. To stav čita. Manjkava je, jer u njoj nije sam ja istakao i u svom govoru, što i označena direktiva budućem • radu sam ga držao u skupštini pred gla­ kluba. S druge strane posvećuje se u sanje o ustavu. njoj dug pasus g. dru Dž. Kulenoviću, Vaša je stvar, kakav ćete sud i od­ a nije rečeno, što će se dogoditi, ako luku u pogledu našeg dosadašnjeg i se dr. Kulenović ne pokori zaključku budućeg rada dati. Mi smo dužni da skupštine. Traži, da rezolucija bude i Vam kažemo, što smo radili i zašto jasnija, pa predlaže da se povrati od­ smo tako radili. Vi možete reći, da to, boru na nadopunu i preradu. što smo radili, i ne valja; mi nećemo G. Ajanović Abas odgovara, da zamjerati Vašem sudu, kakavgod on ostaje kod rezolucije u cijelosti, a da bio. Samo budite uvjereni, da smo bili se eventualno dade stilistički popraviti. uvijek svijesni svoje dužnosti, koja je G. Korkut ostaje pri tome, da se proisticala iz povjerenja, što ste nam rezolucija mora redigovati, jer smo u ga poklonili. Ni mi nijesmo potpuno izvještaju naglasili, da smo autono­ zadovoljni, pa smo se spremni i uklo­ miju odgodili. niti s ovih položaja, na kojima smo Dr. Spaho naglašava, da poslanici danas, ako vi to želite, Kad budete ne trebaju i ne smiju utjecati na do­ donosili svoju odluku, ne vodite se nošenje rezolucije. Ona može biti i ličnim raspoloženjem, sudite onako, manjkava, ali skupština je tu, da ona kako držite daje najbolje i kaku Vam samostalno rekne svoju. je za tv narod direktivu dao, pa ka­ G. A. Ajanović ponovno naglašava kovu god onda donesete, mi ćemo joj ispred sebe i drugova, s kojima je se pokoriti. Mi, koji se danas nalazimo sastavljao rezoluciju, da ona mora na ćelu, tu smo samo Vašim povje­ ostati nepromijenjena. renjem, i ako Vi želite, mi ćemo se Dr. Spaho: U interesu jedinstva povući i u zadnjim redovima ispunja­ moramo pozdraviti ljude, koji su se vati one dužnosti, koje od nas sloga mogli i u takovoj rezoluciji složiti; pa i interes muslimana zahtijevaju. (Bur­ se s njim možemo i moramo saglasiti no i dugotrajno: Živio! — Iskrenim i (Živio!) toplim govorom duboko ganuti skupPredsjednik Maglajlić stavlja na štinari dugo aplaudiraju, a u nekih glasanje rezoluciju i pita, prima li se težaka vidjele su se i suze radosnice ona u cjelosti. (Gotovo svi skupštiu očima.) nari: prima!) Nakon toga se prelazi na izbor od­ G. Korkut traži diskusiju o rezo­ bora za redigovanje rezolucije, u koji su luciji. ušli od okruga sarajevs. (gg. Osman So­ G. Kulenović: Prigodom glasanja kolović i Hasanbeg Šahinpašić), tuz­ rezolucije nije se ustanovilo, ko je lanskog (gg. Hifzibeg Đumišić i M. ef. pravi delegat. Glasanje o odlučnim 2ahirović), te bihaćkog gg. (Hasan Sastvarima ne može se ovako obavljati. račević i Redžep efendija Selimović) Mora se poimenično glasati. Jedan je a od travničkog (g. Avdibeg Sulejgospodin delegat tražio riječ, ali je manpaš-ić), banjalučkog (g, Abas Aja­ nije dobio. nović) i mostarskog (g. Muhamed ef. G. Hajdar Čolić: Mi smo prije Butum) Sjednica se zatim prekida u podne dosta dugo o svemu rasprav­ l1/« sat po podne, a nastavlja se u ljali i izabrali ljude, koji će sastaviti 3 sata. rezoluciju i donijeti nam je. Drži stoga, U poslijepodnevnom nastavku sje­ da je svaka daljnja diskusija suvišna. dnice (3V2 s.) podnešeno je izvješće o G. M. Zahirović drži, da je rezolucija financijalnom stanju organizacije. nedostatna, jer nije u njoj dana dire­ ktiva posl. kluba. Poslanik Šemsudin Šaraj Ii ć referiše o novčanom stanju organizacije, G. M. Cerić: Nije mi svrha kriti­ iz kojega se vide rezultati za prošlih zirati rad poslanika Kao delegat iz •deset mjeseci o. g. kako slijedi: Bos. Novog dobio sam nalog, da mo­ Ukupni prihod organizacije i lista ram učiniti sve, kako bi se sloga o»Pravde« iznosio je oko 520.000 K, a držala u našim redovima i da odobrim rashod oko 528.000 K; početno bla­ rad naših poslanika, i ako nismo pot­ gajničko stanje umanjilo se od 70.000 puno zadovoljni s dosadašnjim uspje­ na 64.000 K. Imalo bi se isplatiti za sima toga rada. Ne sumnjamo u sa­ štampanje lista, razne vrednote i pi- vjest i volju naših poslanika. O rezo­ sarničke troškove, za povrat pozaj­ luciji bih imao reći samo ovo: Nesloga mica i t. d. još oko 160.000, koji će se je potekla iz kluba istupom dr. Kulemanjak do kraja godine povisiti od novića. Bilo bi potrebno, da ovu stvar prilike na 210.000 K, ako bi u J. M. riješimo. Trebalo bi pozvati dra KuleO. ostali isti dosadašnji prosječni od­ novića, da se izjasni, je li voljan po­ nosi piihoda i rashoda. Da su pod­ vratiti se u klub ili nije. Ne bi bilo mirene sve potrebe, iznosili bi troškovi lijepo osuditi njegov postupak, i ako organizacije za vrijeme od januara do ga ne odobravamo. Stoga apeliram konca septembra oko 688.000 K, a za na nj, da se povrati u klub. čitavu godinu oko 900.000 K. Od či­ Ahmet Kruplć: Neću kritički ana­ tavog iznosa rashoda otpada na izda­ lizirati izvještaj centr. odbora, nego vanje lista »Pravde«, redakciju i ad­ hoću da rečem o radu kluba, koji je ministraciju dvije trećine, t. j. oko neugodno djelovao na Krupljane. Mi 600 00O K. Predstojeći manjak od pre­ legalni delegati Krupe dajemo povje­ ko 200.000 K mogao bi se lahko pod­ renje Kulenoviću, a osuđujemo rad miriti, ako bi mjesni odbori ubrali i klubski. poslali članarine kako treba i ako bi G. Muhamedbeg Ibrahimpašić pretplatnici udovoljili svojoj dužnosti izjavljuje, da na temelju zaključaka potpuno pretplatom za list Inaše vrlo biračke skupštine izjavljuje povjerenje su slaoi izgledi za dobro funkclonisadru Kulenoviću. nje organizacije bez dovoljne materi­ Redžep ef. Selimović veli, da bi jalne snage. kao član odbora za redigovanje rezo­ Nakon saslušanja izvještaja o finan­ cijama J. M. O. predlaže bijeljinski lucije morao glasati za rezoluciju ali ga zaključak biračke skupštine veže i delegat g. Hifzibeg Đumišić, da po­ sjednici od naplaćivanog agrarnog odobrava postupak dra Kulenovića. Dr. Kulenović drži, da ima spornih novca daruju organizaciji 1% i da se mandata, pa je trebao verifikacioni odbor na taj način srede kako treba finan­ biti izabran od same skupštine, a ne cije organizacije. od C. O. Dr. Halidbeg Hrasnlca misli da G. Osman Sokolović: Mi vidimo, predlog g. Đumišića ne bi trebalo uda je rezolucija sastavljena po želji svojiti, nego treba, da skupština ape­ svih delegata. Gospoda, koja mogu lira na naše kotarske odbore, neka uredno ubiru i šalju članarinu, a po­ raditi s klubom, neka ostanu. Nejma tu teoretisanja. Predlaže, da se izbaci sjednici, ako mogu, neka daruju za iz rezolucije pasus o dru Kulenoviću, organizaciju prema svome budžetu, jer je to interna stvar kluba. koliko im je moguće. Prelazi se na poimenično glasanje, Delegat Osmanbeg Osmanbegović pri čemu padaju 102 glasa za rezo­ napominje, kako bi bilo nužno, da luciju, a 4 protiv, glasilo stranke piše o tome i što više (Nastaviće se). propagira sređenju financijalnog pita­ nja organizacije. Skupština jednoglasno usvaja pre­ Muslimani i muslimanki dlog g. dra Krasnice i OsmanbegOvjća. Nakon toga ulazi u salu odbor za grada Sarajeva, sjetite st redigovanje rezolucije, koju ispred od­ bora podnosi g. Abas Ajanović: vašega „MERHAMETA". (Rezolucija je iznešena u prošlom broju našeg lista. Ur.) Naša ekonomska organiza­ cija — esnovana. Jednoglasnim zaključkom ekonom­ ske ankete, koja se održala 7. ov. mj. u Sarajevu udareni su temelji našoj ekonomskoj organizaciji, jedin-^ stvenoj za svu zemlju. Najglavnija* odredba kao pravac rada privreme­ nom odboru do konstituirajuće glavne skupštine sastoji se u tome, da organizuje povjereništva i kotarske pri­ vremene odbore po zemlji, da pripravi u načelu odobrena pravila i da populariše u narodu ideju ekonomske or­ ganizacije. U privremeni (izvršni) odbor iza­ brani su ova g. g. Mehmed ef. Jalovčić, poljoprivredni referent iz Konjica, direktor banke Husein Omanović, poslovođa Saveza jug. zemlj. zadruga Abas Ajanović, narodni poslanik Šemsudin Šaraj I ić, direktor duhan, tvornice Sejfo Arifhodžić, podtaj­ nik trg. i obrt, komore Osman ef. Sokolović, direktor islam, štampa­ rije Abdurezak Bjelevac i velepo­ sjed. Muhamedbeg Suiejmanpašić. — U prvoj sjednici konstituisao se odbor ovako. Za predsjednika je iza­ bran Šemsudin Šaraj I i ć; za pot­ predsjednika Husein Omanović i za tajnika Abdurezak Bjelevac. Opširnije izvjećće o ekonomskoj anketi donijećemo iza završetka izvje­ štaja glavne skupštine J. M. 0. „Srpskoj Riječi". Ovaj se rudnik nalazi u sjevero­ zapadnom dijelu Bosne. Po referatu stručnjaka, engleskih i francuskih rudarskih inžinira, to je kvantitativno jedan od najvećih maj­ dana gvožđa, a po kvalitetu jedan od najboljih u Evropi. Kad se majdan moderno instalira može da daje do 1000 vagona dnevno, 75°/0 čistog gvožđa. Vrijednost je procijenjena na 25 milijarda francuskih franaka. Jedan od engleskih inžinira ponu­ dio je bio pokojnom Draškoviću da, za početak, uloži sa svojim društvom, radi eksploatacije 250 milijuna frana­ ka, sa obavezom da to docnije poveća do milijarde. Država i društvo bi di­ jelili dobit na pola. Zna se da je pok. Drašković to odbio, jer je htjeo da se eksploatacija toga rudnika vrši doma­ ćim kapitalom. Kao što se vidi »Omnium Serbe« ide na to da izvrši jednu besprimjernu prevaru: ono ne ulaže više od 120 milijuna franaka, ne rizikuje ništa i drži svoju centralu u Parizu, a po­ sredno dokopava se najvećih izvora našeg bogastva ... Hoće li biti pametnih i trezvenih koji će apaške namjere ove družine za vremena uvidjeti i učiniti sve da se oni osujete? (»Republika« od 6.Х.) Ko o čemu, Stijepo o J. M. O. »Srp. Riječ« govoreći u svom broju od 8, ov. mj. o rezultatu naše zemalj­ ske skupštine pored mnogih neostva­ renih proročanstava i netačnosti, tvrdi, da u Bosni najviše nepravdi trpe radikali Srbi i u potkrepu toga navodi slučajeve Jovana Mrde i Jele Bukare. Mi smo već nekoliko puta rasvijetlili ove slučajeve i dokazali, koliko su takove tvrdnje netačne. Sad napomi­ njemo samo to, da ovi uzurpatori još i danas drže zemlje beglučke, na koju nemaju nikakova prava. Šjor Stjepo daje izraza i svojim pu­ stim željicama. da mi istupimo iz vla­ de, kad nije izvršen sporazum. Znamo, da ga naše sudjelovanje u vladi boli, pa i radi toga, kad inače ne bismo imali drugih razloga, mi nećemo da istupamo iz vlade, te da tako ugađa­ mo ćeifu raznih Kobasica. U pogledu dr. Dž. Kulenovića ima­ mo je podsjetiti na analogiju slučaja sa g. Protićem. Zašto radikalna par­ tija ne obračuna sa g. Protićem? Mi ovo pitanje postavljamo, i ako znamo, da nam »S. R.« ne smije i ne može dati nikckova odgovora. To samo is­ tičemo radi toga, da je upozorimo, neka mete ispred svojih vrata. «Srpska Riječ» otvorila je svoje stupce pokvarenim i razornim elemen­ tima, koji nastoje oblatiti moju čast. Kad sam u predzadnjem broju «Pravde» pozvao dopisnika, da izađe s otvo­ renim imenom, «S. R.» mi je ponudila, da će dvojici mojih povjerenika staviti na uvid podatke i ime pisca onih gad­ nih kleveta protiv mene. I ako sam znao, ko je pisac, jer sam već jednom predao «Srpsku Riječ» sudu radi kleveta, te je određeno i ročište za 19. ov. mj., ja sam ipak s gg. narodnim poslanicima H. Kurbegovićem i N. Pozdercem otišao u redak­ ciju i vidio svojim očima imena drznika, koji su preuzeli dužnost, da me ocrne u očima svijeta, koji me ne poznaJa se ne plašim suda, niti mi treba skrivati se za poslanički mandat. Ako dopisnik smije, neka me tuži sudu, a ovaj neka traži od skupštine moje iz­ ručenje, pa će se tako ustanoviti sve one ordinarne neistine, koje mi se podmeću. Mene jedino čudi, da uredništvo jed- i nog lista, koji hoće da se priznaje ' ozbiljnim, može ovako lakomisleno nasijedati besavjesnirr. individuima, kao što su jedan Đuro Zatezalo, Jovo Rašeta i slični, koji iz lične osvete, što sam kao narodni poslanik razotkrio sav njihov razorni rad, te uspio, da prvi bude maknut iz Kladuše, šire u javnost onako niske i podle neistine o meni. Obračunavati u javnosti s onima, koji nemaju ni toliko građanske kuStojan Protić u Zagrebu. Jučer je raži, da izađu otvoreno sa svojim g. Stojan Protić stigao u Zagreb. S njim imenom, ne držim ni potrebnim ni do­ je došao i narodni zastupnik dr. Mom­ ličnim. Stoga sam ponovno «S. R.» čilo Ivanić, koji je od prvih nastupa predao sudu, gdje će imati priliku, da vlade Nikole Pašića istupao protiv reak­ zajedno sa svojim dopisnikom nastupi cionarnih, antiliberalnih pothvata vla­ dokaz istine. dinih stranaka u konstituanti. U Sarajevu, 10. oktobra 1921. G. Protić je došao u Zagreb, da stupi u kontakt s predstavnicima hrvatskoga Hasan Miljković, naroda, pošto je među svojim izbor­ nar posl. nicima razložio, u kakvi su položaj radikali s demokratima doveli ne samo Srbe, nego i cijelu državu. Sastavši se s predstavnicima ogrome većine Hr­ vata, koji su danas okupljeni u hrvat­ skom bloku, raspravljalo se o načinu, „Omnium Serbe\ što se god više kako da se riješi kriza, u koju je ušla čitava država, pošto nije došlo do spo­ čita ponuda društva »Omnium-Serbe«, razuma između Hrvata i Srba za ure­ sve se jasnije uviđa Šta ova kompa­ đaje države. Kako je g. Protiću stalo nija hoće. Podizanje oružne fabrike do mira i reda u državi, kako mu je je, manje više, sporedna stvar. Za na srcu želja za napretkom ne samo dobit s te strane društvo i ne vezuje bog zna kakve nade. U tom pogledu, Srba, već i Hrvata, to je on razumio zahtjev Hrvata, koji hoće, da u me­ ono je, po svemu sudeći, gotovo da đunarodnim granicama države mogu čini izvjesne ustupke. Ali, u naknadu razviti svoju snagu i urediti se na za to traži: 1 .) eksploataciju jednog ugljenog po propisima beogradske musale, nego po željama hrvatskoga naroda. G. Pro­ majdana u Sloveniji; 2 .) jedan veliki kompleks šuma u tić je od prvoga svoga istupa protiv Bosni (za izradu kundaka, točkova(?) Pribićevićeve politike uviđao, da se hiIjadugodišnji narodni razvoj Hrvata ne itd. i 3 .) eksploataciju rudnika Ljubija. da pregaziti, te da se protiv volje na- Politički pregled. Bilješke. �Bnoi 345 Broi „ПРАРДА* — „PRAVDA* Стпана 4 Strana odne ne može vladati i da se narodur ne može naturiti dekretom ono, što koja usijana glava zamisli. S toga je bilo moguće s njim raspraviti sva ona pitanja, koja su postala kamenom smutnje za iskreno uređivanje odnosa između Srba i Hrvata. Kako Protić računa ne samo s unu­ tarnjim prilikama, no i s vanjskim, lakše je bilo u razgovoru dolaziti do razumijevanja, jer mu je bilo iz svega jasno, da se u tom pravcu raspravlja i u hrvatskom bloku, te da i on jed­ nako uzima obzir na sve, što se do­ gađa u nutarnjoj i vanjskoj politici. Osobito razvoj vanjske politike s oso­ bitim obzirom na srednju Evropu pot­ puno je suglasno ocjenjivan na jednoj i drugoj strani, koje su o tom razgo­ varale. („Hrvat“, 7. X.). Napredovanje turske vojske. Zvaničan izvještaj iz Angore javlja: Turske trupe napale su Grke isočno cd EskiŠehera. Turske trupe zauzele su Kelskin (?) sjevero-zapadno od Eski-Šehera. Iz Carigrada javljaju, da turske tru­ pe nastavljaju napredovanje i nastu­ paju u pravcu Pazarđika i da su sa­ svim opkolile Eski-Šeher. Domaće vijesti. Lična vijest. Ministar g. dr. Hamdija Karamehmedović nije još otputo­ vao u Beograd, kako smo to bili u subotnjem broju javili. On je naglo obolio, pa će sigurno ostati par dana ovdje.| Ministar dr. Mehmed Spaho ot­ . ! , , i ćanja tamošnjih naših seljana o važ­ nosti zadrugarstva za naš poljopri­ vredni razvitak, opažena je sloga se­ ljana pravoslavnih i muslimana, jer se je i par pravoslavnih upisalo u novu zadrugu. Bilo sretno, a našem Savezu čestitamo na agilnosti. Intrige jednog Madžara. Pišu nam *z Bileća: Zaim Zukić kancelista kod kotarskog ureda je jedan veoma spre­ man i sposoban činovnik, tako da či­ tav kotarski ured zavisi o njemu. Biv­ ši njegov pretpostavljeni zloglasni prestojnik Živković sa njegovim ađutantom Hoffmannom, marvenim Ijekarom, a inače jednim zadrtim Madžarom, tako su ga bili uzeli na nišan, da su ga, kako čujemo, bili strpali i pod dis­ ciplinarnu istragu. Nakon odlaska Živkovića iz Bileća bio se je madžaron Hoffmann po svom starom običaju ulaskao i novom prnstojniku Stevanoviću, ali ne bi mu udugo, jer pametan i iskustan čovjek uvidio je u brzo, da su sve prijave protiv Zukića bile iz­ mišljene (valjda za to što je Zaim). Sadašnii kotarski upravitelj gosp. Uglješa Radojčić kao ispravan činovnik potpuno se je uvjerio o nevinosti g. Zukića, te bi trebalo i Pokrajinsko Namjesništvo, da ni kriva ni dužna čovjeka, koji je zapostavljen za volju jednog madžarona ispravi pogrešku. O marvenom Ijekaru Huffmannu će­ mo se drugi put dok dobijemo o njemu tačne podatke, opširnije pozabaviti. Otvorenje sarajevskog narodnog pozorišta. Na svečano otvorenje će doći odaslanici iz cijele kraljevine i ministar prosvjete g. Svetozar Pribičević sa na­ čelnikom umjetničkog odjeljenja g. Branislavom Nušićem. putovao je jučer rano izjutra u VišeAnafalbetski tečajevi u »Hurrijgrad, Goraždu, Rogaticu i Foču, da jetu«. U ovom našem društvu otvoobađe svoja izborna mjesta. S mini­ riće se Anafalbetski tečaj posebno za strom su otputovala i gg. narodni po­ odrasle i djecu dne 15. o. mj. u pro­ slanici Omerović i Hadžikadić. storijama Musi. radn. i zanati, udru­ Neka se ispravi. U spisku dele­ ženja Hurrijjet u Sarajevu. Umoljavaju se, da sad svi nepismeni gata, što smo ga objelodanili u pro­ muslimani zanačije i šegrti upute, da šlom broju, potkrale su nam se neke se upišu u ove tečajeve, a i ostali pogreške, pa molimo, da se isprave: analfabete se mogu upisati. — Upisuje Sarajevo: Ahmetaga Kumašin se svaki dan od i sati na večer u (mjesto Humašin: Ibrahim Dupavac, kancelariji spomenutog društva (Gornji Muhamed Kolar, Smajo Milavica (po­ Tabaci). grešno uneseni kao aelcgati Fojnice). Petrovac: Ibrahimbeg ŠinigdžićNarodnosna statistika naše kra­ Kulenović (mjesto Muhamedbeg Kuleljevine. U našoj državi imade 9,737.208, nović-Haračlija). to jest 84% Slavena. Od toga ih je Goražda: Mustajbeg Sijerčić(mje­ 8,524319 srpskoga Ili hrvatskoga ma­ sto Ibrahim ef. Rašidkadić, koji je bio terinskoga jezika; a 1,022.441 sloveiznenada spriječen da dođe) i Bešlija načkoga; drugih Slavena imade 190.481. Muhamed; Od Neslavena imade: Prozor: Ibrahimaga Omanović; Nijemaca .................. 508.474 B. Krupa: H. Husnijaga Pašalić Mađara....................... 494.163 (mjesto Husejnaga Pašalić). Arnauta....................... 479.084 Također je prigodom preloma slog Rumunja.......................... 175.315 slučajno pomiješan, te je došao nasta­ Talijana....................... 9.585 vak rasprave protiv atentatora Alijaostalih narodnosti . . 186.930 gića i drugova pod «Nove poteškoće Mađara imade u Bačkoj (306.225), u akademičarima«, što molimo da se । Banatu (97 087) i u Hrvatskoj (68.370), ispravi. Njemaca u Hrvatskoj (122.190), u BaOsnutak nove zadruge. Na 9. o. | natu (109.717) u Bačkoj (213.800) i u mj. organizator zadruga g. Ajanović I Sloveniji (39.631); Arnauta u Jnžnoj Srbiji i manje u Crnoj Gori (16.672). Abas osnovao je Jugoslavensku se­ Po ovome se vidi da u nušoj Kra­ ljačku zadrugu u Mokrojnogi® kotar Visoko uz pripomoć učitelja g. Tahir li Ijevini imade samo 16* 0 tuđih narodeff. Konjhodžića. Pored dobrog shva­ I nosti, koje ni u jednoj pokrajini ne žive kompaktno. Po tom se vidi kako sn imali krivo oni koji su, u svojoj neobaviještenosti, tvrdili da je naša država narodnosna država sa velikim odstotkom Neslavena. Statistikom je utvrđeno pravo stanje. Invalidima i ratnim udovama Molbe za odijela imaju se podnijeti Oblasnom Odboru Udruženja Ratnih Invalida u Sarajevo, kako je putem novina saopšteno. Pravo imaju samo siromašni, koji u molbi imaju navesti posjeduje li pokretnog ili nepokretnog imetka, ima li svoju kuću ili stoji pod kiriju, je li oženjen, ima li djece, čim se bavi, gdje je rođen, nadležan (kotar). Privremeni invalidi nemaju pravo na odijelo dok se ne odluči procenat nji­ hove nesposobnosti. Nestašica stočne hrane uslijed nerodice i suše tako je osjetna, da se ukazala prijeka potreba, da se preduzmu nužne mjere, kako bi se tomu zlu doskočilo. S druge strane bacila se legija špekulanafa na kupovanje stočne hrane, tako da opasnost Još veće nestašice neposredno predstoji. Iz ovih ovih razloga izdala je Pokrajin­ ska uprava strogi nalog svim admini­ strativnim vlastima, da strogo bdiju nad ovim zabranjenim makinacijama, te da upozoravaju seljake na štednju. Ujedno su preduzete sve mjere, da se svima onim, koji su potrebni, izdaje lisnjak (šumsko granje). Kako saznajemo, bavi se Pokrajinska uprava idejom, da za­ brani izvoz stočne hrane iz naše pokrajine. Knjige i novine. Ivan TrtanJ: Mučenici. Na uspo­ menu hrvatskih banova. — Složio sam i u štampu dao tragediju za mladež na uspomenu smrti Zrinjskih i Frankopana pod gornjim naslovom. Mislim, da će dobro doći školama, a i drugim pojedincima za proslavu te narodne svečanosti, koja je određena i po bos.hercegovačkoj vladi. Već je u nekim školama sa uspjehom prikazivana. Znam, da ima velikih tragedija o ovoj -sudbini ovih hrvatskih banova, ali baš zato sam ja sastavio ovaj kratki dramski prikaz, da se može i u školi i po ostaloj mladeži predstav­ ljati. Nastojao sam, da sav povijesni čin u glavnom prikažem sa najglavnijim osobama. Uz tragediju donosim i kratki »go­ vor«, da za dan proslave (30./IV. svake godine) bude pri ruci i onome, koji inače nema drugih knjiga o tim dvje­ ma hrvatskim dinastijama. Knjižicu ću izdati o svom trošku, pa molim, da se prijavi, ko želi knjigu imati. Cijenu još ne znam, ali neću ni helera dobitka iskati. Koliko bude sta­ jala mene, po to ću je i prodavati. Mostar (Hotel Bristol), 25. aug. 1921. Ivan Trtanj. Priposlano.*) Otvoreno pismo lažnom anonimnom denuncijantu u Maglaju. Nijesam se mogao blaže u adresi izraziti, jer to potpuno zaslužuješ, kadu u »Srpskoj Riječi« od 5. ov. mj. u broja 201. izlijevaš mržnju proti moje osobe lažnim navodima. Pošten čovjek javno potpisuje što napiše, a Ti nesmjede, jer si uvjeren^ da laž pišeš i kriješ se za leđa uredništva. Predaću stvar u ruke pravde, i tamo ćeš se osvjedočiti da si neistinu, govorio. Isto pismo poslao sam i uredništvu »Srpske Riječi«, ali sam uvjeren, da neće smjeti da ga objelodani. Maglaj, 9. oktobra 1921. Mujezinović Ahmed. *) Za stvari pod ovom rubrikom .uredništvo ne odgovara. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u zas drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kub turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplab no: »Središnji savez jugo? slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u S a r a j est v u«. ...................................................................................... Natječaj. Za sarajevski muški i ženski Gajretov konvikt petrebno je svaki drugi dan 150—160 kilograma pečenog hljeba. Brašno daje uprava ovdašnjeg muškog konvikta. Od pekara zahtijeva se da hljeb bude dobro pečen i da odgovara svojoj mjeri. Reflektanti neka se ob­ rate na Glavni odbor Gajreta i pod­ nesu svoje uvjete. Rok 15. oktobra tekuće godine. Sarajevo, 9. oktobra 1921. Glavni odbor Gajreta. TAPETAR i DEKDRATEH preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. :: М1Ш EIPBIH - ТЕВЕ21И зв, I ---------------------- ———— PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Pluj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4°/0 NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne 1 mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje 1 prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarlčne dobave. SJU" Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. ""3KI Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000.000’—. io4 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Štamparija D. i A. Kajo^, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5d6909b4d36331d9ebfd163784bbdb8f.pdf d93fcff5e5f69166c2cc00ae94e8e358 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 108 (346) Sarajevo, četvrtak, 13. oktobra 1921. (9. Safera 1340.) čekovni račun post štedionice 1119 Godina III. Naša zemaljska skupštine. SJAJNA MANIFESTACIJA NAŠE SNAGE I NAŠE JEDINSTVENOSTI. PREDSTAVNICI MUSLIMANA BOSNE I HERCEGOVE NE JEDNODUŠNI U ČUVANJU SVOJE ORGANIZACIJE I NJENA PROGRAMA. POVJERENJE POSLANIČKOM KLUBU. — NEPRIJATELJI ORGANIZACIJE RAZOČARANI SJAJNIM REZULTATOM SKUPŠTINE. (Nastavak.) Revizija statuta organizacije. Posl. H. Kurbegovlć, kao referent ispred C. O., govori o potrebi revizije štatuta, te veli, da se ona u glavnom tiče ustrojstva Centralnog i Radnog odbora, te odnošaja poslaničkog kluba prema ovima i konačno načina biranja delegata za zemaljsku skupštinu. Kod čl. 1., gdje se govori o opsegu djelovanja organizacije, nadodaje se, da se ono proteže na sve krajeve dr­ žave. U 2. čl., gdje se govori o načelima, koja su izražena u programu, dodaje se »i skupštinskih rezolucija«. Kod 5. čl. povisuje se članarina na 1, 2, 4, 8 i 20 D. godišnje. Kod 10. čl, gdje se govori o seo­ skim skupštinama, pravo će glasa imati »samo aktivni članovi, koji pla­ ćaju članarinu« itd. U pasus, koji govori o prisustvovanju jednog izaslanika kot odbora na seoskim. skupštinama, umeće se »po mogućnosti«. Kod 11. čl., koji govori o kotarskoj skupštini, određuje se, da ovim skup­ štinama mogu prisustvovati i članovi sa sela. Kod toga se je člana razvila življa diskusija. Posl. A. Kovačević tražio je, da seljaci bezuslovno imaju pravo prisu­ stvovati skupštini, kako bi se što više uputili u rad organizacije i proširili društvenu obrazovanost. Posl. H. Ajanović dokazuje, kako to nije povoljno upravo po težake, jer će oni skupštinama radi udalje­ nosti uvijek prisustvovati u srazmjerno manjem broju nego građanstvo, pa će ih građanstvo moći uvijek nadglasa­ vati, jer je ovima uvijek lakše doći na skupštinu. Seljaštvo bi se moglo pripustiti kot. skupštinama, kao i gra­ đanstvo, samo onda, ako bi se tim skupštinama oduzela kompetencija stvaranja odluka, pa se prenijela na jedno vijeće, u kojem bi bili s raz­ mjerno zastupani svi delegati mjesnih odbora. G. Zijabeg Đonlagić predlaže, da se prihvati predlog posl. A. Kovačevića, kad je to želja težaštva. Predlog se us/aja većinom glasova. , I ! i ! ! Kod Čl. 12. tačno je precizirano kada je kotarska skupština sposobna za stvaranje zaključaka. I kod člana 13., koji govori o dje­ lovanju okružne skupštine, razvila se je življa debata. G. A. Ajanović traž', da okružna skupština samostalno postavlja kandidacionu listu za svoje okružje, a da zemaljska skupština samo odobri ta­ kovu listu. G. S. Korkut obrazlaže, kako je to u jedinstvenoj partiji nemoguće, te predlaže, da se okružnoj skupštini ostavi pravo, da stavlja predlog o kandidatima, a zemaljska skupština da ima donijeti o tome konačnu od­ luku. Ovaj se prijedlog g- Korkuta gotovo jednoglasno usvaju. Kod 14. člana, koji govori o dele­ gatima za zemaljsku skupštinu, usvaja se zaključak centr. odbora, koji je pfuveđeđ kod birtrnja; Г skupštinu i koji je poznat iz »Pravde«. Tu se ujedno određuje, da je zem. skupština sposobna za stvaranje pu­ novažnih zaključaka, kad su prisutne dvije trećine svih kotarskih delegata. U pogledu sastava Centr. Odbota (čl. 20.) g. A. Ajanović predlaže, da zemaljska skupština bira 12 članova, a poslanički klub nominira 6 poslanika. Posl. g. Korhut protivi se tomu i traži, klub da bude ipak jače zastupan u Centr. Odboru. On je uopće protiv toga, da se pravi razlika iz­ među poslanika člana centr. odbora i neposlanika Čl. centr. odbora. Ako je' poslanik dobio povjerenje naroda, te ako snosi svu odgovornost za po­ litički rad organizacije, onda je pravo, da mu se dadne i učešće pri stva­ ranju odluka o tome radu. G. Uzejraga Hadžihasanović po­ dupire predlog A. Ajanovića i traži, da se ograniči dosadašnji preveliki utjecaj poslanika u Centr. Odboru. Posl. dr. Hrasnica obrazlaže, kako bi nepravedno i nepametno bilo odu­ zimati ma i jednom poslaniku moguć­ nost, da sudjeluje kod stvaranja od­ luka o držanju i političkom pravcu 7.,X. u 9 sati nastavlja se skup­ Organizacije. Za poslanike redovito se uzimaju najjači ljudi u partiji. Oni ština, te nakon što su se delegati po­ poznaju političke prilike puno bolje jedinih okružja složili u novim člano­ nego oni članovi C. 0., koji nisu po­ vima C. 0. iz pojedinih okruga pre­ slanici, pa se ne može nikako složiti lazi se na s tim, da se poslanicima uskraćuje izbor članova Centralnog Odbora. pravo, da sudjeluju kod stvaranja od­ Gotovo jednodušno bili su za poje­ luka u Centr. Odboru, pogotovo, kad dina okružja birani ovi članovi: on i lično odgovara za politički rad. Banjaluka (članovi): 1. Zijabeg DonOn ne traži, da poslanici i maju većinu lagić, Tešanj, 2. Hamdibeg Džinić, Ba­ u C. 0- Može se odrediti, koliki god nja Luka, 3. Omeraga Uđuvarlić, Derhoćete broj članova C. 0., da bi se venta; (njihovi zamjenici): LMehmedposlanicima tako oduzela mogućnost aga H. Mujagić, Doboj, 2. Hamzaga majoriziranja. Husedinović, Banja Luka, 3. Mustafa G. Z. Đonlagić vali, da se nema i Zuhdi Hodžić, Bos. Gradiška. razloga bojati, da biše poslanici ma- ! Bihać (članovi): 1. Suljaga Hadžić, jorizirali neposlanike. On mora lojalno Pećigrad, 2. Muharembeg Filipović, priznati, da su u dosadašnjem radu Ključ, 3. Redžep ef. Selimović, Bihać, poslanici uvijek pripravno prepuštali 4. Hasan Saračević, Kulen Vakuf; (nji­ konačnu odluku o svima spornim pi­ hovi zamjenici); 1. Muhamedbeg BiŠtanjima neposlanicima članovima C. O. čević, Bihać, 2. Mehmed Šahinović, Konačno se jednoglasno usvaja pred­ Bužim, 3. Alaga Muhamedagić, Cazin, log Centr. Odbora, da svako okružje I 4 Sm-u’ Đizdarević, Krupa. bira onoliko čianov? u Centr. Odbor, Mosiur planovi): 1. Mujaga Komakoliko’ je dobilo poslanika na izbo­ djna, Mostar, 2. Muharemaga Alikadić, rima. G. M. Zahirović traži da u C. 0. I OstroŽac, 3. Džemil Tanović, Gacko; (njihovi zamjenici): 1: Sućribeg Resulbude iz svakog okružja po jedan begović, Trebinje, 2. Bećirbeg Pašić, hodža i po jedan težak. Omer ef Čehić protivi se tome i i Nevesinje, 3. Smail ef. Serdarević, Ljubinje; veli, da je to nepotrebno i štetno. U Sarajevo (članovi): 1. Hasanbeg koga narod bude imao povjerenje, Šahinpašić, Rogatica, 2. Muhamed ef. neka ga odredi, pa ma on pripadao Ahić, Visoko, 3. Hafiz Rašid Tvrtkone znam kome staležu. vić, VIšegrad, 4 Hasan ef. Tataragić, Posl. A. Kovačević potpuno se Foča, 5. Mustajbeg Batutić, Čajniče; slaže s izvodima predgovornika. (njihovi zamjenici): 1. Zaimaga KaPredlog se g. Zahizovića zabacuje. rahmet, 2. Abdulah ef. Sikirić. 3. MuNanovo je predviđen u štatutu časni stafaga Hadžić, 4. Salih ef. Muftić, 5. sud za rješavanje ličnih sporova iz­ Ibrahimbeg Sijerčić. Tuzla (članovi) 1. među pojedinih članova organizacije. Dr. Abdullah beg Bukvica. Brčko, 2. Posl. S. Korkut predlaže, da se novi Hasanbeg Salihbegović, Bjelina, 3. Haizbori svih odbora obave do nove go­ kibeg Klempić, Zvornik, 4. Ragib ef. dine prema preudešenim Statutima, Kadić, Vlasenica, 5. Uzejrbeg Uzejirbekako ne bi bilo zbrke radi različita gović, Maglaj, 6. Mujaga Muftić, Granačina biranja dosadašnjih odbora. Ovaj se predlog nakon kraće de­ Čanica. (Njihovi zamjenici) 1. Mustajbeg Čemerlić, Janja, 1. Ali ef. Selimanagić, bate jednoglasno usvaja. Srebrenica, 3. Mujaga Hrustenović, 4. Time je bila završena rasprava o Hafiz Ahmed ef. Muftić, Gradačac, 5. reviziji štatuta, pa pošto je odmaklo Muderis Abdulgani ef. Ibrahimbegović, vrijeme podpredsjednik Dr. Hrasnica Brčko, 6. Džemal Muharemagić, Tuzla. uz pristanak skupštine prekida skup­ Travnik (članovi): 1. Fahribeg Tesštinu za sjutra, 7./Х. u 9 sati izjutra keredzić, Travnik; 2. Muhamedbeg s dnevnim redom: 1. izbor novog Centralnog i 2. R^l- ј SulejmanpaŠić; 3. Nezir ef. Nalić, Žepče. (Zamjenici): 1, Omer ef. Čehić nog odbora, te 3. eventualija. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страна .ПРАВДА« — „PRAVDA* Skupština usvaja ovaj predlog nakon Lljevno; 2* Ibrahimbeg Aganović, Je­ kraće diskusije i povjerava izvršenje zero; 3 Omerspahić Salih. Radni odbor: 1. Fehim Spaho, 2. I toga zaključka novom radnom odboru G. Abdulah Malić moli poslanički Edhem Mulabdić, 3. Sejfo Arifhodžić, 4. Osman Sokolović, 5. Abas Ajanović, ј klub, da zatraži oJ centr. vlade pomoć istočnim krajevima ,'B. i H., naročito 6. Ismetbeg Kapetanović, 7. Atif ef. fočanskom i Čajničkom kotaru, koji su Sočo, 8. Muhamed ef. Mujagić. za vrijeme rata radi evakuacija i ratNakon izbora ovih odbora prelazi se । nih operacija potpuno uništeni ekona eventualije. nomski. G. Muhamedbeg Sulejmanpašić Skupština prihvaća i određuje, da apelira na skupštinare da rade, kako bi muslimani bojkotovali nekoje advo­ I poslanički klub odmah pristupi tome. Posl. S. Korkut predlaže, pošto se kate i nar. posl., koji su svojim radom i je dan organizacije morao odgoditi radi pokazali se kao žestoki muslimanski i kraljeve smrti, da se ovaj što skorije neprijatelji. Zatim stavlja upit u po­ obdrži, te da poslanici tom prilikom gledu nacionalizovanja zemaljske 1 održe skupštine u pojedinim mjestima. banke. Usvaja se. Predsjednik Maglajlić odgovara, I G. Hifzibeg Dumišić ističe ovako da će o tome pitanju raspravljati naša .sjajnu manifestaciju naše svijesti, koja ekonomska anketa1 se i na skupštini evo očituje, te veli, G. A. Ajanović obrazlaže potrebu organizovanja našeg težaka u zemljo­ I da bi bilo štetno, kad bi i g. Kuleno1 vić ostao po strani. Stoga želi, da se radničke zadruge, kojih je u zadnje on povrati u svoj klub, a u protivnom doba oko 30 osnovano. i slučaju, da skupština zauzme o tome Skupština usvaja to kao hitnu po­ stanovnište. trebu i stavlja vodstvu u dužnost, da . j Bro; 346 Boo! Pri rastanku sa gg. čitateljima. U drugoj polovici trećeg godišta i odlažem pero kao glavni urednik »Pravde« i predajem ga novom pouz­ daniku Centralnog Odbora, gosp. H. i Ajanoviću. 1 drago mi je i žao, što se | je provela ova izmjena. Drago stoga, što će g, Ajanović, kao | kvalifikovaniji, nadopuniti ono, što je meni manjkalo i list usavršiti tako, da u svakom pogledu udovolji zahtje­ ’ vima, koji se na njeg stavljaju. | Žao stoga, što mi se je - radi po­ ziva na drugom polju rada — dijeliti ; od svog mezimčeta i velikog broja gg. 1 suradnika i ♦čitatelja, koji su »Pravdi« poklanjali toliko 'pažnje i povjerenja. Žao i stoga, što je s »Pravdom« usko | vezan dobar komad mog života, pun snatrenja i nepokolebive vjere u po­ bjedu ideaia naše organizacije, ali i i pun teških briga i obilat znatnim bro­ I 1 PODLISTAK. I I Sarajevo, 8. oktobra 1921. Sakib Korkut. Iz Sandžaka i Makedonije. Iz Priboja primamo ovu tužbu, te priopćujući je tražimo, da se krivci Posl. Sakib Korkut predlaže ovaj ' pozovu na odgovornost i egzemplarno ovome pitanju posveti naročitu pažnju. kazne. I zaključak: Hajdar ef. Čolić tuži se na okr. »Ovdje u srezu pribojskom već je «GIavna skupština poziva sve po- . započela i ekonomska agitacija u pot­ agr. povjerenika Turinu, koji ne po­ i slanike, da se podvrgnu njezinim za- ! punom jeku protiv muslimenskih trgo­ stupa s muslimanima jednako kao vaca i esnafa, tako da se je već po­ I ključcima ili da polože mandat». s ostalim. čelo otvoreno po čaršiji u nedjelju To se usvaja. Hamdibeg Džinić govori o nelo- i seljaku, kako muslimanskom tako i U pogledu »Naše Pravde» zaključe­ pravoslavnom, zabranjivati, da dolazi, jalnom držanju radikalne i demokratske । no je, da Centralni Odbor izreče, da te da ma šta prodaje. Namjera je te štampe prema nama. Iznosi slučajeve «N. P.» nema ništa zajedničkog s or­ niske organizacije, da spriječi kupo­ toga, a naročito ističe pjesmu. »Poziv u | ganizacijom. vanje kod muslimana u nedjelju, kako Hriščanstvo« što je izašla u »Velikoj biše seljaci dolazili u petak, kada je Za verificiranje zapisnika biraju se pararni dan, i kada su muslimanske Srbiji«. Traži od poslanika, da kod j gg. Edhem eff. Mulabdić i Hifzibeg radnje zatvorene. Seljaci kako pravo­ vodstva radikalne i demokratske stranke Dumišić. slavni tako i muslimani protive se zahtijevaju, da se zabrane onako žučPredsjednik Maglajlić zahvaljuje se олоти, i kažu, da im pravoslavni, ko­ Ijivi napadaji na nas sa strane njihove jih ima samo četiri radnje, u petak delegatima na odzivu i trudu, apeluje Štampe. prodaju mnogo skuplje, nego što biše na njih, da naše pristaše u svojim komogli da kupe u ostalim danima. Osmanbeg Osmanbegović govori tarevima izvijeste o toku skupštine, da Tako je 9. o. mj. u nedjelju pred­ o potrebi otvaranja novih osnovnih rade za stranački organ «Pravdu«, te sjednik ovdašnje općine Jovan Karaškola, te moli poslanike, da se svima zaključuje skupštinu. nić zašao po čaršiji i kogagod je tresilama zalaže kod vlade za to. Iznosi Ushićeni sjajnim uspjehom skupštifio, da je ma išta donio da proda, on slučajeve, gdje vrlo velika muslimanska ,■ ne, skupštinari burno pozdravljaju mu- je zabranio i oduzeo mu produkt kao plijen u opštinu. Za primjer nasela nemaju škole, uza sve, to što je . predsjednika sa «Živio Maglajiić?», a vešćemo slučaj: Htio kupiti nešta paveć dugo godine traže. potom «Žlvjela naša sloga!» sulja Šukrija Hadži Hamzić. Ovaj je G Muhamed Zahirovlć pita, šta Tako je naše zborovanje proteklo delija došao i htio da zaplijeni spome­ su naši poslanici, koji su ujedno čla­ sjajno, u bratskom skladu i bez ikak­ nutom pasulj, no kada ga je Šukrija opomenuo da ne da pasulja, jer u novi vak.-mearif. saborskog odbora, vih upadica, tako su već time demantopi smislu nema nikakve uredbe, niti učinili na polju vjersko-prosvjetne au­ I tovane sve lažne glasine o neskladu je ma od kog nadleštva izdato nare­ tonomije. i u našim redovima, a delegati su po­ đenje, da se ne smije u nedjelju ku­ nijeli kućama najugodnije dojmove i Posl. g. S. Korkut odgovara na to povati, ovaj je ipak htio, da onako čvrstu volju zarad. bez ikakva riješenja zaplijeni i iz rad­ pitanje, te stavlja pređi og, da se u (Svršetak). nje odnese pasulj. Šukrija mu nije »Pravdi« povede javna diskusija o ovom htio udovoljiti njegovoj samovolji, koju važnom pitanju, te da se traži od ulema | je predsjednik htio na ovaj nezako­ medžlisa, da ovaj sazove jednu vjerskoniti i drzak napad provesti u njegovoj prosvetnu anketu. sopstvenoj radnji. Pošto se nije htio Sjetite se „Gajreta!" { : i ' jem gorkih časova, koji su neminovna pošljedica stava, što je zauziman u burnim danima naše borbe za — Prava Čovjeka. Stoga, rastajući se sa »Pravdom«, ne rastajem se i ne mogu se rastati sa njenom tradicijom, u koji je uzidan velik dio moje energije, iz­ dašno honoriran i pažnjom gg. čita­ telja i uspjesima, koji se sve više i opažaju. U tom je i velika nagrada za moj skromni rad i brižljivo nastojanje, da »Pravda« ispuni svoj zadatak. Dugo sam vremena bio izvrgnut žučnim navalama protivnika, često puta bez ikakve krivice. No ne žalim radi toga i bez ikakve gorčine u srcu kličem: »Allaha emanet, dragi moji saradnici i čitatelji«. okaniti zapljene, Šukrija mu je kazao da ovo nije nikakav šverc i da nije kačak, pa da stoga imade predsjednik pismeno šta hoće izvršiti, te ga upo­ zorio, da ga ne napada u radnji i da izađe napolje iz radnje. Ovaj je heroj odmah poletio na Šukriju s pogrdnim psovkama, te se latio i džepa, gdje mu je stajao revolver, s namerom, da mu oduzme život. Njega su jedva pri­ sutni ljudi iz ove opasne situacije u njegovoj radnji spasili. Šukrija je pre­ dao nadležnoj vlasti tužbu, pa ćemo vidjeti,- hoće li se ovaj napasnik po zasluzi kazniti. — Među mu­ slimanskim svijetom radi ovakih stal­ nih napadaja vlada veliko ogorčenje, te je gotovo svaka nada izgubljena. S toga molimo Vas, gospodine uredniče, da mjerodavne upozorite na sva nepravedna šikaniranja i progone, ko­ jih već trpjeti ne možemo. Ovaj delija isto je sa revolverom napao i Čamila Hamzića pred istraž­ nom komisijom i već je sreskoj vlasti sa svjedocima ovaj čin prijavljen. Mi smo za pazarni dan tražili, da ne bude, kada su musi, radnje zatvo­ rene u petak, već kada su obadviju vjera radnje otvorene u jedan ma koji dan. Izgleda, da je ova naša tužba u nekoj arhivi zastala, te Vas i za ovo molimo, da mjerodavne upozorite te da se i ovo jedamput riješi, jer što je rada, to je pazarnim danom. Muslimani! Širite „Pravdu*4, jer je to jedini list, koji brani vaše interese. li zadržati svoju nezavisnost. Sla* svom početku bio Enver paša kod 1 u zaleđu svih operacija protiv Af* bija je jjartija, koja simpatizira sa Osmanlija. Nadir I lan je ujedno i ganistana. Položaj jc za Engleze Rusima, a najslabija jc stranka, ko* vrlo dobar političar i veoma pro* takav, da vlastitim očima gledaju, Mustafa: ja sc prijateljski odnosi k Englezi* zirljiv čovjek. On zna i vidi, da slo* kako im sc na istoku sprema smrtni Vođa je narodnes trankc Na* j bodi i samostalnosti Afganistana udarac, a oni ga ne mogu i ne smiju Iz mojih uspomena. ma. dir Han, vrhovni zapovjednik afga* ni najmanje nijesu opasni današnji da sprječavaju. Jedino im preostaje (Nastavak.) nistanske vojske. On je veliki nc* gospodari Rusije i zato da može pri* I utvrđivati svoju granicu naprama mati od njih sve moguće, što bi mu Afganistanu i držati sc dok ne pla* Iza ruskog prevrata i raspada ruske , prijatelj Engleza, a najveći prijatelj pomoglo i koristilo protiv silnih nc Indija. Iz Kabula vodi gorski države ostadoše Englezi sami. I Turci j ideje istočne federacije musliman* Engleza. Komesar je Suric podigao tjesnac Hajbarski u Indiju. Ovim i Nijemci odoše, jer i njihove države | skih država. Današnji emir Aman* allah Han i nekoliko poglavica ple* j ogromnu radio stanicu u Kabulu a tjcsnacom prodriješe u Indiju Alek* biše poražene. Ali se u 1919. pojaviše mena, koja žive uzduž granice In* u ono vrijeme pripravljaše i velik sanđar Veliki, Tamurlan Han i dru* u Kabulu boljševici i turski naciona­ dije polažu svu nadu u moćnu en* aerodrom za afganistansku vazduš* gc vojskovođe, ali u ono doba oni listi. koji nastoje pobuniti Afganistan glesku vojsku, koja bi im pritekla nu flotu. Suric bi rado prenio sre* imađahu veliku vojsku a Hajbarski protiv Engleza. U Kabulu se zaveza dište nolitičke agitacije iz Tašken? klanac ne bijaše onako utvrđen, pravo vrzino kolo. Englezi bijahu pre- u pomoć ako bi Nadir Han otvo* reno istupio na stranu boljševika i ta u Kabul, jer jc Taškent predale* kako ga danas utvrdiše i još uvijek dobili bivšeg emira Habibullaha, koji kemalista. ko i premaleni su rezultati koji su utvrđuju Englezi. Ta vrata od In* se bojao boljševičke agitacije i vjero­ vrijeme moga boravka u Af* postignuti u Indiji, gdje dođoše dije danas su tako utvrđena, da u vao u englesku moć- U to vrijeme ganistanu u Kabulu boravljaše tur* boljševički agitatori preko zaoblač* Indiju ne može proniknuti nitko, o* spada i putovanje Habibu lahovo u sko poslanstvo pod vodstvom biv* nih gora Pamira i 'kroz Afganistan sim tko nema teško topništvo i ve* Indiju, gdje je bio sjajno dočekan i liku množinu aeroplana. šeg zapovjednika turske mornarice i Bcludžistan. obasut dragocjenim darovima. Ali taj posjet bi i njegovim smrtnim prigo­ i vrhovnog zapovjednika u Siriji i To vrlo dobro znaju Afganistan* Boljševičke ideje i misli nemaju Arabiji Džemal paše i boljševičko nikakva uspjeha u Afganistanu, kao ci, kemaliste i komesar Suric. Zato vorom. Svoje prijateljstvo s Englezima poslanstvo pod vodstvom komesara što ga nijesu imale niti u Turkesta* oni i nc objavljuju otvorenu borbu plati Habibullah glavom. Za Engleze Surica. Džemal paša ima veliki u* nu niti u Perziji među musliman* Englezima nego tajno dovažaju o* ovo bijaše casus belli i otpoče borba. pliv na Afganistance, kojima napo* skim narodima. Ali poziv, da sc u* ružje i municiju i badava daju po* Turski nacionalisti i boljševici proraminje, da ne napuštaju svog halifu nište tuđinci i neprijatelji islama i graničnim plemenima po Beludži* čunaše, da u borbi s Englezima neće u borbi s Englezima i da ne umno* da se protjera iz svih musliman* stanu i Indiji. Osim toga su u Af* moći izdržati i da će Afganistan mo­ žavaju redove neprijatelja islama. skih zemalja, prima se svagdje u ganistanu skoncentrisani svi Indusi rati na koncu kapitulirati, te okrenuše I boljševički komesar Suric ima ve* Afganistanu s najvećom radošću. nezadovoljnici i izagnani od En* cijelu stvar tako, da je došlo do iz­ liki uspjeh. On dovaža preko Kuš* Samo se po sebi razumije, da se pod gleza iz svoje domovine. Oni sada mirenja, a kao zadovoljštinu dobiše ve raznu robu a glavno municiju i ovim tudincima i neprijateljima is* organiziraju cijelu vojsku agitato* Englezi, da je Habibullahov sin Amantopove, što u bescijcnje ili upravo lama razumijevaju Englezi. Ovi o* ra, koji prodiru u Indiju i tumače aliah Han bio izabran za emira. Afganistanci uopće, a stanovnici badava poklan ja vodama pojedinih vo sve vrlo dobro vide i osjećaju, Indusima, da se dignu protiv engle* Kabula osobito, dijele se na tri po* plemena. ali su slabi, da stanu tome na nut. skog gospodstva. Vođe su ovog po* litičke partije. Najjača je narodna Nadir Han je muž, koji je veoma Jedino bi mogli objaviti rat Afga* kreta Indusi nemusliman Mahen* stranka, koja ne simpatizira niti s obljubljen i vrlo štovan. Upravo je nistanu, ali bi u tom slučaju mogla dra Parta i musliman Barakatallah. boljševicima niti sa Englezima i že* narodnim herojem, kao što je u planuti buna u Indiji i Beludžistanu, (Nastaviće se). �BpUj ć,46 -Fuj Bilješke. „Demokratija" i bezi. U svome broju od 4. ov. mj. »Demokratija« .govoreći o nehaju vojvođanskih garda pri upisu državnog zajma, veli i ovo: »Njeni milionari zaostaše za ovdašnjim đacima, baš kao bosanski 'begovi za beogradskim čistačima ulica. A ravni bezima pokazaše se nove spahije i paralije, krštene i nekrštene, Bosne ponosne«. To veli ona ista »Demokratija«, čije su gose upotrebili sva sredstva, što su im stajala na raspolaganju, da pot­ puno unište materijalno bege, da ih dotjeraju na prosjački štap, da mo­ raju postelju ispod sebe i haljine sa sebe prodavati, kako bi mogli na­ baviti sebi i svojoj nejaČadi suhu koru hljeba. I danas ta ista »Demokratija« ima obraza, da se čudi i da ruglu iz­ vrgava te žrtve njene i njenih gosa naopake politike. »Okle zlato, koji kruha nema?!« Nepopravljivi lažac Stjepo nije mogao, a da i u jučerašnjem broju svoga klepetala ne napadne na is­ pravnog činovnika g. Arifhodžića. iako je svima pušačima, pa sigurno i dubrovačkoj kobasici, poznato, da su artikli sarajevske duhanske tvornice već davno prije g. Arifhodžića bili ispod svake kritike, i ako je svakom poznato, da sarajevska tvornica raz­ mjerno najviše producira Specijaliteta 1 drugih boljih vrsta, pa da radi toga sav bolji materijal upotrijebi za njih, čega je naravna pošljedica, da mora najslabiji duhan upotrebljavati zaostale vrsti duhana i cigareta, on ipak drsko napada g. Arifhodžića i njemu to upi­ suje u grijeh. To je g. Kobasica iztom sada opazio, jer je dosad protekcijom pušio [samo »ekstrafiillung«, pa nije ni znao, što ostala raja puši. G. Arifhodžić ukinuo je te privilegije sva­ kom, pa i raznim kobasicama. Sposobnost se g. Arifhodžića vidi najbolje iz uzornog reda, kakav je zavladao, otkad je primio upravu tvor­ nice. Stoga nećemo na ovakove ble­ save klevete ni reagirati. Pofez na poslovni promet. СграНа 3 Strana „ЕгАјбДА* — „гХАVGA‘ zeća obvezana na javno polaganje računa (industrijska, tvornička, obrtnička i slična poduzeća) — uključivo i društva sa ograničenim jamstvom, koja su i inače po trgovačkom zakonu dužna voditi trg. knjige. II. Po obrascu malo a. vode pako tu knjigu: sve slobodne profesije, intelektualci (odvjetnici, inženjeri, liječ­ nici, zubari, učitelji glazbe, učitelji plesa, veterinari, primalje itd.) i sve one trgovačke radnje, koje nisu sudbeno protukolirane i ne vode trg. knjige. Kako se ove knjige imaju vo­ diti, zaključivati i t. d. točno određuje »Pravilnik« čl. 10. Porez se ima platiti na kraju svakog tromjesečja, a naj­ dulje za slijedećih 30 dana kod nad­ ležnog — prema mjestu stal. obitavališta porezovnikovog, poreznog ureda. Tiskanice knjige obavljenog prometa mogu se za sada dobiti kod poreznog ureda i kod općinskog poglavarstva-grad. poreznog ureda uz cijenu od 4 K. Ako neko u odredenom roku ne podnese prijavu ili ne i plati pravovremeno ovaj u cilju, da državu, kriv je za prikrivanje u srnislu ove uredbe. Za izbjegazanje plačanja poreza na poslovni promet kriv je onaj, koji svijesno i namjerno u knjizi, prijavi, žalbi ili odgovoru na pitanja nadležne vlasti dade neistinite navode ili što namjerno prešuti u čiju, da potpuno ili djelomice spriječi pravilno odmjeravanje ili postigne neza­ konito oslobođenje ovog poreza. Za prikrivanje i izbjegavanje kriv je i za­ stupnik, kao i podgovarač i saučesnik, a ovi se propusti kažnjavaju u smislu čl. 13. »Uredbe« peto do dvadesetorostrukim iznosom poreza, za koliko je država oštećena ili bila iz­ ložena oštećenju, a svaki opetovani slučaj kažnjava se najvišom novčanom kaznom. Lica, za koja se ustanovi da ne postupaju po ovoj »Uredbi« ma iz kog drugog uzroka, kazne se pored plaćanja redovnog poreza novčano do 500 dinara. Ako poreski platac ne dopusti poreskim vlastima pregled ili kontrolu u smislu čl. 11 stav. 1. »Uredbe« i sva lica, koja na zahtjev poreskih vlasti neće da dadu tražene podatke, kazne se novčano do 5000 dinara, u koliko ta krivica ne podleži oštrijoj kazni u smislu kog drugog zakona. Ko se ne odazove pozivu, na­ logu ili zahtjevu poreskih vlasti u po­ gledu formalnog vršenja odredaba ove uredbe, a izostanak ne bi opravdao, kaznće se istupno novčanom kaz­ nom od 2000 dinara. Ove se kazne mogu ponovno izreći za isti slučaj poslije svake bezuspješne opomene. U pogltdu podnešenja prijava po onim porezovnicima, koji porez plaćaju pau­ šalno, kao i rok do kog te prijave imaju podnijeti sa nužnim odredbama izdaće se oglas naknadno. 1 ova je uredba kao i ostale pred­ ložena zakonodavnom odboru, koji je još nije usvojio. Naši poslanici, koji su jučer otputovali u Beograd, da sarađuju u zakonod. odboru, povešće akciju prema zaključku našega kluba, da se odredbe ove uredbe ublaže i da se mali trgovci i zanatlije oslobode vođenja iskaza o prometu: Danom 1. oktobra t. g. stupa na snagu Uredba o porezu na po­ slovni promet, koja je zajedno s pravilnikom oglašena u »Služb. Novina­ ma«. Ovaj porez dužni su u smislu člana Još imate samo par dana, da 4. Uredbe da plaćaju pravna i fizička lica, koja se po poslu ili pozivu bave obavite patriotsku dužnost prema samostalnom djelatnošću, upravljenom svojoj državi, a ujedno da naj­ na sticanje prihoda i to, ako tom djeplodonosnije uložite svoj novac letnošću vrše: 1. promet preko otvo­ upisom renih radnja u zemlji i 2. promet bez otvorenih radnja, a oni Ili njihovi za­ stupnici imaju stalno sjedište ili se Stoga, ko to već nije učinio, zadržavaju u zemlji. Osim toga podneka odmah učini. leži porezu na poslovni promet i svaki pojedini slučaj obavljenog prometa stvari uz naknadu, koji izvrše u zemlji sva ostala pravna i fiziČna lica bez min. financija g. nar. poslaniku obzira na zanimanje, kada naknada Veliji Sadovlću. odnosno vrijednost premašuje 20.000 K. Slučajevi oprosta od poreza taksativno Gospodine Poslaniče. Na pitanje su nabrojeni u člaku 8 Uredbe točka Vaše koje ste mi uputili 25. ov. mes. 1—16. Porez na poslovni promet plaća o predmetu isplate izgorelih pošiljaka se u smislu člana 10. Uredbe ili: 1. na državnoj pošti čast mi je izvestiti Na temelju knjige obavljenog prometa Vas, da je taj predmet Gospodin Mi­ ili prijava, i 2. paušalno po vrijednosti nistar Pošta i Telegrafa poslao 10. pokretnih tjelesnih ekonomskih do bara | jula tek. god. Direkciji Državnog Praodnosno izvjesnih stvari i usluga. Za­ vobranioštva sa zahtevom, da se iz­ tim promet na osnovu lova i ribolova, nese Stalnom Pravničkom Odboru na kao i sav promet ostalih porezu podmišljenje. vrženih stvari i usluga na sitno, koji Sazvana je sednica toga Odbora za se uz dozvolu vrši prodavanjem ili 14. juli, ali se usled odsustva većeg obavljanjem po kućama ili ulicama, broja članova nije mogla održati. paušalom koji se ustanovljuje spora­ Naknadno je sazvana sednica za zumno sa poreznim platcem ili ocjenji­ 18. ov. mesec na kojoj je Odbor dao vanjem, a iznosi l°/0 cjelokupno prim­ traženo mišljenje i predmet je sa tim mišlienjem vraćen Gospodinu Ministru ljene naklade. Lica koja plaćaju taj porez prama tački 1. dužna su da Pošta i Telegrafa 21. ov. mesec pod vode počam od 1. oktobra t. g. knjigu Br. 4923. Izvolite, Gospodine Poslaniče, primiti obavljenog prometa po obrazcu veliko A. ili malo-a. I. Po obrascu vel i ko uverenje moga poštovanje Ministar finansija, A. imaju tu knjigu voditi: sve Dr. Kumanudi. sudbene protokolirane tvrtke i podu­ Muslimani! državnog zajma. Odgovor Knjige i novine. Grčko-turski rat. | Carigrad, 6. X. Zadnje vijesti iz An­ gore javljaju dalnja napredovanja tur­ ske vojske. Uslijed zadnjih pobjeda vlada u cijeloj Anatoliji oduševljenje za nastavak rata sve dotle, dok zadnji neprijateljski vojnik ne napusti tursko zemljište. Refetpaša, komesar narodne obrane u Velikoj narodno skupštini održao je 4. o. mj. govor, u kojem je među osta­ lim rekao ovo: «Braćo i drugovi! Slavimo pobjedu, koju izvojevasmo nad neprijateljem našom hrabrom vojskom. Čestitam Vam svima pobjedu. Vjerujte, da je ovo najteži udarac za neprijatelja. Za vrijeme, kada nam oduzeže sve, čim bi se mogli braniti od napadaja, udariše na nas sa svih strana da unište jedinu muslimansku samo­ stalnu državu. Ali naš mirni narod vidivši neprijatelja pred pragom, ustade i boreći se dvije godine usprkos svih poteškoća pokaza Grcima, a i cijelom svijetu, da je vrijedan slobode. Nama nije u oku ničija samostal­ nost i nikome ne želimo nepravde. Ali zato ako je nama ko želi nanijeti, borimo se i borićemo se do zadnjega. Ratujemo za slobodu, za obranu kuć­ nog praga i uzdamo se u Boga, da ćemo pobijediti. Drugovi! Rat još nije dovršen. Još imade neprijatelj u rukama naše lijepe gradove: Brusu, Smirnu, Afijun-Karahisar i druge. U ovim mjestima svi mu­ slimani, koji još žive, trpe mnogo. U tim mjestima nečuje se ezan. Budimo i nadalje složni a doći će Čas, kad će neprijatelj morat prtljati iz naše otadž­ bine« Atina, 8. okt. Gunaris je otputovao u London, da nađe bazu za pregovore, jer svi ovdašnji listovi potvrđuju Opa­ snost situacije. Rat kod Afijun Karahisara traje. Gubitci sa obe strane su ogromni. (»Terdžuman«). . | , i ’ i , i ! i i I • Domaće vijesti. Osnutak nove zadruge. Vrijedni težaci u Kakanj Doboju na čelu sa svojim učiteljem i vjeroučiteljem os­ novali su dne 9. oktobra svoju za­ drugu pod naslovom »Jugoslavenska seljačka zadruga u Kakanj Doboju«. Mladoj zadruzi želimo, da sretno po­ stigne svoju svrhu. Jedna sjednica Gradske općine. Kako smo obaviješteni, saziva g. ko­ mesar Gradske općine u četvrtak u 6 sati na večer sjednicu, na koju su pozvani predstavnici svih kulturnih i priviednih institucija u gradu. Na sjed­ nici će se obrazovati odbor za doček gostiju, koji dolaze iz cijele naše kra­ ljevine na otvorenje Narodnog Pozorišta u Sarajevu. Unapređenja i imenovanja. »Nar. Jed.« od 12. o. mj. donosi: »Ministar prosvjete postavio je profesora velike gimnazije u Sarajevu Hakiju Hađića za direktora novootvorene niže gim­ nazije u Trebinju. (Ovo je prvi musli­ man, koji je došao na ovaj položaj). Pokrajinska uprava za Bosnu i Her­ cegovinu imenovala je apsolvente mualimskog učiteljskog tečaja: Saliha Durića privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Ripču, Ramiza Imamovića privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Maglaju, Abdulaha Begića privremenim učiteljem dječačke narodne osnovne škole u Kreševu, Muniba Prašu privremenim učiteljem IV. narodne osnovne škole u Sara­ jevu, Abduselama Jelečkovića privre­ menim učiteljem l. narodne osnovne škole u Sarajevu Muhameda Islamovića, privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Hadžićima. Mehmeda Haračića privremenim učiteljem na­ rodne osnovne škole u Kiseljaku k 'F., Ahmeda Sulejmanovića privremenim učiteljem II. narodne osnovne škole u Brčkom, Ibrahima Valjevca privre­ ; men m učiteljem narodne osnovne škole u Fojnici k,K, i Derviša Ajanovića privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Rogatici. Sjetite se „MEPhamEta". i I I List „Гајрет“.и prošlom smo broju objavili, da je izišao 1. broj ovog na­ šeg lista i iznijeli smo njegov sadržaj. Danas ćemo se malo opširenije zaba­ viti njime. 0 potrebi ovakova lista ne treba ni jednu riječ potrošiti. Ona se je već davno osjećala i imperativno nametala. Drugo je pitanje, da li će „Гајрет“ udovoljiti toj potrebi. I ako priznajemo i spremu i agilnosti odbora ,,Gajretova“ i urednika lista, mi ipak s nekom skepsom gledamo u uspjeh njegov. Tu nam skepsu opravdava i sam cilj lista. On bi htio da zadovolji duševne po­ trebe i inteligencije i širokih slojeva naroda. Mi držimo, da su te potrebe i suviše diferencirane, a da bi im se moglo jednim listom udovoljiti. Ko hoće svakome da udovolji, taj gotovo redovito nikog ne zadovoljava, bar u pogledu lektire. I tu se odmah pruža uredništvu jedna — gotovo bih rekao — nepremostiva zapreka. Inteligencija će sličnu lektiru naći u boljim srpskim i hrvatskim listovima, a široke slojeve naroda većina sadržaja ovoga broja ,,Gajreta“ niti će interesirati, niti će ga razumjeti. Nu uredništvo je učinilo i jednu grdnu omašku. Ono je — ne znam, radi čega — nekako bagatelisalo sve naše književnike, osim g. dr. Safetbega Bašagića. Uredništvo doduše veli, da se je obratilo na 20 »akademski obra­ zovanih ljudi« za suradnju, ali smo razgovarali s više ljudi s lijepom knji­ ževnom reputacijom, koji su već svojim radom stekli glas u književnom svijetu, pa nam svi vele, da tog poziva nisu dobili. Mi držimo, da je pogreška, kad se računa pri pozivanju na suradnju u listu samo na akademski obrazo­ vane ljude. Koliko ih je bez te titule, koji su ipak zavrijedili, da budu po­ zvani na suradnju. Pri ovakovom poslu trebalo bi odbaciti sve kaprice i »mušice«. Sadržaj lista, kolikogod ie raznolik, izgleda nam prazan. Puno smo više očekivali — bar od prvog broja, koji redovito nastoji da se dolično reprenient./a’i napravi reklamu. Konačni sud niti hoćemo niti mo­ žemo zasad izmijeniti. Mi ćemo to naknadno učiniti, kad imademo pred sobom bar nekoliko brojeva. Sad za sad preporučujemo svima, da pretplatom omognće izlazak, a ured­ ništvu preporučujemo da učini potrebne korekture, kako bi ovaj potrebni i koresni biti mogao vršiti misiju, koju je preduzeo. „Spomenica izložbe". Gg. Jovo Paiavestra, dir. »Privrede« i K. Milošević, sekretar Srp. trg. zanat, omla­ dine izdaće ovih dana knjigu pod gor­ njim naslovom o »Industr., zanati, i poljopriv. izložbi B. i H.« od 24. IX. do 2. X. o. g. Knjiga će iznositi 6 štampanih tabaka s vrlo zanimljivim i korisnim gradivom. Biće — pored stručnog gradiva —• govora i o izla­ gačima, naročito o odlikovanima. U interesu je svih naših privrednika, napose izlagača da uđe u spomenicu. Stoga treba da do 12. ov. mj. pošalju pismeno podatke o svojim podu­ zećima i radnjama, te oznaku veli­ čine oglasa. Jedna strana je 200 D. Knjizi je cijena samo 1 Dinar a štampače se u 10.000 primjeraka. Sve upute treba slati redakciji »Spo­ menice Izložbe«, Milutinovićeva 6. I. Poruke uredništva. A. Teufiku, Orašac (Petrovac) Budući da je stvar, koju ste poslali na uvrštenje, bez interesa za širu jav­ nost, preporučili bismo Vam, da od kot- ureda odnosno pokrajinske uprave tražite njegovo svrgnuće, a radi štete, koje je nanio ili pojedincima ili općini, tužiti ga sudu. Ako biste ipak željeli, da u listu iz­ nesemo, onda javite puno irtie i prez­ ime, da iznesemo u rubrici »Priposlano«, te biste u tom slučaju imali platiti štampanje. TPBšeljak. Klasični jezik u našoj štampi. „Odgovor „Hrvatskoj Slozi11. - Ova frankovaćko-tataraka pačavra uzela đem na aube, pa laje na sve strane i zabada noe gdje je i ne treba". Stiepo Kobasica u „S. /?.“ od 8. okt. �Страна 4 Strana Боој 346 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* Očitovanje. I Uprava Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu. Ja kao odgovorni urednik lista »Glasa Naroda«, koji više ne izlazi, žalim, da je u njegovom 189. broju od 2. marta 1910. god. uvršten dopis na 3. stranici »Sa kotar, skupštine t. zv. J. M. 0. u Kladnju«, kojim se vrijeđa čast priv. tužitelja Ibrahima H. Dedića i Mehmed ef. Gjozića iz Kladnja, te Muhamed ef. Fočića iz Olova, jer ja ne znam ništa, da bi priv. tužitelji bilo ma u čem bezčasni bili. Uredni­ štvo je bilo u bludnju zavedeno od jednog nesavjesnog dopisnika, pa sam drage volje spreman predati i evo pre­ dajem zastupniku priv. tužitelja u ori­ ginalu dopis, sadržavajući inkrimini­ rani članak, gdje se vidi i ime pisca. Ja privoljujem, da se ovo moje očito­ vanje oštampa bilo u kom periodič­ nom časopisu, ali pošto sam kao podvornik čovjek bez imetka, ne mogu trošak štampanja na se preuzeti. Ismet Lulić. Oglašujte u „Pravdi" Broj 415/21. Natječaj za Kuršumllju I Hanikah • ■ medresu. —- — Uprava Gazi Husrevbegovih medresa objavljuje da će se popuniti 36 mjesta sa učenicima i to na prijamnom ispitu, koji će se obdržavati na 1. novembra t. g- Moitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije podne i prijaviti se upravi medresa. Da molitelj bude pripušten prijam­ nom ispitu treba da posjeduje slijedeće uvjete: 1. Da zna učiti u Kuranu i da bude svršio narodnu osnovnu školu ili da zna na našem jeziku čitati i pisati. 2. Da ne bude životno doba manje od 12, a više od 16 godina i da bude zdravstveno sposoban. 3. Isto tako ima velija svakog pitomca zajamšiti da će naknaditi višak obskrbnih troškova, što bi iznašali mimo onaj iznos, kojeg mu vakuf daje kao Stipendiju. 4. Primljeni učenici imadu donijeti sa sobom čisto i čitavo odijelo kao i tri para rublja. Umoljavaju se čitatelji, da ovaj na­ tječaj priopće nepismenim roditeljima odnosno skrbnicima za nauku spo­ sobne i valjane djece. □ ■ CD ■ CD e CD В CD a CD u CD 8 CD1 CD ■ CD Oglas. Fdhriha stakla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnije doći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-1-5 MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za« drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuk turnog sela nema ni bogate ni kuls turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplak no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u Šaraje= v u«. OglAŠIVANJE -j u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni I BLOCKNER-OVl zavod za oglašivanje g Zagreb, Jurjevska ul. 31. S Telefon 21—65. :: 8 Generalno oglasno zastupstvo I za preko 10 tu- i inozemnih listova OKOIOBOEOaOSOIO^OEC Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionv ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d„ u Sarajevu. Prema zaključku I. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda, obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim dioničarima (t. j. onim od I. i II. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije proporcionalno prema posjedu njihovivih dio­ nica t. j. na svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 4 dionice Hl. emisije uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921, i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije se predložiti dionice ili međutimnice emisije radi označenja, da je pravo izvršeno. Odgovorni urednik: ibrahim Muhić. imaju 1. i 11. opcije 299 3. Potpuna protivvrijednost za sve optirane dionice imade se odmah prigodom izvršenja prava opcije u gotovom položiti. 4. Za svakih K 100'— nominale t. j. za svaku dionicu imade se položiti K 130.-- i K 6 50 za kamate, dakle ukupno K 136’50 po komadu. 5. O uplatama izdati će upisna mjesta privremene potvrde (međutimnice), koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 6. Dionice, na koje ne bude do 31.Х. 1921. izvršeno pravo opcije, biće u smislu tačke 3. gore navedenog zaključka prepuštene na upis svakom muslimanu za vrijeme od 1.1X1. do 1ЈХП. 1921., što će biti za vremena posebno oglašeno. Sarajevo, dne 27Ј1Х. 1921. 4—5 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e14347a726ae9af5abe6c234a0b38a4.pdf 8c7763b5a659967d11fb5b5c249a9f30 PDF Text Text Pojedini broj К. 2-— Р" A VDA Izlazi subetem, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretp-ata: za našu državu godišnje K 200.—, na poia godine K 100.— ; za inozemstvo K 25O - . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕBroj 109 (347) čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 15. oktobra 1921. (11. Safera 1340.) Iza skupštine naše organizacije 6. i /. o. mj. bijahu ovdje u Sara# jc vu na okupu delegati sviju mjesnih odbora naše organizacije, iz pede# set mjesta naše uže domovine do# đoše muslimani u Sarajevo, da ispo# ruče mišljenje i želju cijelog našeg islamskog naroda onoj četi najoda# branijih sinova našega naroda, ko# jima lanjske godine pokloni naš na# rod svoje povjerenje i predade svoju sudbinu u njihove ruke. Iz izražaja tih delegata našega naroda naši poslanici dobiše ne samo zna# ke odobravanja svog dojakošnjeg rada nego i potpuno povjerenje u brizi i čuvanju interesa naših u bu? dućnosti. U prispodobi dosadanjih dviju naših skupština sa ovom sadanjom opažaju se znatni znakovi moralne ’akosti naše organizacije. Dok smo lani u ovo doba a uoči samih izbo# rač vrsto stiskivali naše redove pri# tješnjeni svagdanjim šikanacijama, da u izborima izađemo sa što bo# ljim praktičnim rezultatom, sad nam se ukazuju sve veće i izrazitije želje za slogom i jedinstvom, mje# sto da ta želja popušta, kako su ne# ki umišljeni psiholozi naslućivali. Kad ne idemo u susret neposred# nom kreševu kao što su izbori, ne# ma potrebe ni za jačom i trajnijom slogom, nagoviještavahu loši proro# ci, a osobito, kad su naši poslanici »prodali« naš narod, kako trubljahu drugi. Ali i bez oštra oka dobra psi# hologa more svak da uvidi, da je svijest našega naroda probuđena, da bez obzira na neposredne potre# be sloge i jedinstva razvijena svi# jest našega građanina i seljaka dik# tujc danas potrebu sloge i jedin# stva. A nije to ni najmanje zagonet# no ni nejasno, kad se sictimo pio# dova naše organizacije, plodova na# še sloge, gdje mi muslimani izađo# ) mo na izborima najkompaktniji i dobismo relativno najviše glasovaOsim toga praktični rezultati naše# ga poslaničkog kluba puno pojača# še moralnu jakost sloge uopće, a na# šeg jedinstva nanose. I ’ tim rezmta# tima naše političke borbe ima i tak# vih, koji ne zadovoljavaju u cijelo# sti gotovo nikog; agrar i .unutarnje uređenje države mnogi uopće ne smatraju kavim dobitkom, ali baš za to je taj momenat dokazom, da naš narod, i ako nije zadovoljan s takvim izlazom naše borbe, smatra naše jedinstvo nad tim pitanjima i u našoj šlozi ili neslozi vidi puno veći zamašaj po naš narod od rije# šcnja tih pitanja u kom smislu bilo. Drugi momenat, što nam na sa# danjoj našoj skupštini pada u oči, jest mnogo većr interes našega na# roda prama onom lanjskom u ovo doba. Dok lani u ona kritična vre# mena ne bijahu na okupu poslanici Telefon br. 842. sviju naših mjesta ovdje na skup# stini, ove godine bijahu gotovo svi naši krajevi zastupani. I ovdje tre# ba istaknuti slutnju i nagađanje lo# ših proroka, da narod nenagrađen kako valja rezultatima svoje borbe, bar po svom mišljenju, obično pada u apatiju ili bar u indiferentnost. pa ce se prema tome i ovdje još manje odazvati nego prije nagađaše se kojekuda. Naš svijet tek je na po# četku političke bobe, pa ipak poka# zuje dovoljno interesa za rad i bor# bu svoje zajednice i svakako jc na putu svom jaku i sređenu politič# kom mišljenju. Na skupštini se općenito odo# bravaše dosadanji rad naših posla# nika, po gdjegdje s dodatkom »i ako nijesmo u cijelosti zadovoljni s po# lučenim rezultatom«, svi govornici izražavahu svoje potpuno povjere# nje, a svi kao po dogovoru isticahu kao neotklonivo sredstvo za naš budući rad slogu i jedinstvo. Nijesu stvarani zaključci doktrma-ne važno­ sti. niti su davane ograničene i uko­ čene direktive vodstvu za njenov rad; predanost i potpuno povjerenje u vod­ stvo, koje je zasvjedočilo svojim ra­ đen1, da je pot uno dostojno 'toga već sam, savjetujući mu, da primi upražnjeni radikalski mandat u banjalučkome okrugu, rekao, da ih ima stotine, koji pomoću raznih dnevnica iz državne kase svršavaiu studije, pa i svoje privatne poslove, pa da bi i on mogao pomoću poslaničkih dnev­ nica da dovrši svoje studije u Beču. To je mogao lako učiniti, jer njegova prisutnost u skupštini u ono doba nije bila neophodno potrebna. Tom sam mu p; ilikom spomenuo ljude, koji beru dnevnice u reparacionoj ko misiji, a nijesam spominjao, da bi i on mogao u nju ući, ier znam, da on za to nema potrebne spreme. To je sve, što sam mu kao svom tadašnjem ličnom prijatelju savjetovao, Godina 111. a on to moje prijateljstvo danas kuša da izrabi u sumnjičenje moga javnog rada, o kome nije pozvan ni on ninjegovi prijatelji d* sude, već oni, koji su mi poklonili svoje povjerenje. Uza sve to, što su Suljagini politički prijatelji kušali svim mogućim pošte­ nim i nepoštenim sredstvima, da osum­ njiče moj javni rad, meni su i mojim drugovima predstavnici muslimana iz čitave Bosne i Hercegovine dali povjerenje. Neka g. Salihagić navede samo jedan fakat za svoje sumnjičenje, pa ću mu na sudu dati prilike, da to dokaže. U Sarajevu, 13. X. 1921. Dr. Mehmed Spalio. Ekonomska organizacija u osnutku. Iza glavne skupštine J. M. 0. odr­ naći mjesta i težak i trgovac i obrt­ nik i posjednik. žana je s kotarskim delegatima dne 7. c. mj,. ekonomska anketa u Islam­ Pravac rada do definitivnog osnutka skoj čitaonici (Klubu J. M. 0) na organizacije određen je za privremeni BendbaŠ'. Anketi je predsjedao g Hif- odbor u glavnom u tome, da porad, zibeg Đumišić iz Bijeljine, perovoda oko organizovanja provincije za ek nomsku organizaciju do konsttuir^je bio Abas Ajanović iz Tešnja, a a referent Šemsudin Sarajlić, na­ juće glavne skupštine, da piiredi pre­ rodni p( slanik. Na početku rada usvo­ vila organizacije, koja se imaju na povjerenja, znače, da vodstvo treba glavnoj skupštini .usvojiti i da prikup­ da nastavi svoi rad u onom smijeni, jila je anketa sebi ovaj koji nalazi n jzgodnijim i za muslilja očitovanja zainteresovanih, kop D ’evni red: Klanski dio naroda najkorisnijim. Po 1. Kdsififava o osnutku u načelu; žele postati članovima organizacije i td. vjerenje je tu, a preporuka sloge i U privremeni izvršni odbor izabrani 2. Rasprava o načinu osnutka; jedinstva samo ju č^sta i iskrena želia su aklamacijom gg. Mehmed ef. Jalov3. Pravac rada du definit'vnog i upravo blagoslov kao pooudbina na­ čić iz Konjica, Husein Omanović, Abas šim borcima u tešku im radu za na- i osnutka Ekonomske Organizacije; 4. Izbor privremenog odbora (ili Ajanović, bemsudin Sarajlić, Sejfu rodna prava. Koliko i kakva će prak- ’ tična uspjeha donijeti naši poslanici izvršnog odbora); Arifhodžić, Osman ef. Sokolović, Absvom narodu, to im one tople bratske , 5. Diskusija o načelima »Pravil­ durezak Bjelavac iz Sarajeva i Muriječi ne kažu, ali im ti pojedini prednika«; hamedbeg Sulejmanpašić iz Bugojna. stavnici naših raznih strana i krajeva 6. Odredbe o izboru kotarskih Kod pete točke dnevnoga reda usvo­ te različitih staleža, jasno govore i ekonomskih odbora i općinskih povje­ jila je anketa, da se glavnoj konsti gotovo diktuju: da ostanu zajedno, jer tako — vjeruje narod mogu renika; tuirajućoj skupštini predlože na uv;.oni postići, što se uopće postići može, 7. Odredbe o privremenim financija­ ženje pravila sa ovim princi. mi: d.i a bez sloge — ništa. je ekon. organizaciji svrha u iapred ma organizacije; i Ono iskreno odobrenje dosadanjeg vati gospodaske, privredne, moralne ; 8. Eventualije. rada, ono odano povjerenje u budućem Kod prve tačke dnevnog reda, gdje ekonomsko-prosvietne interese svojih radu naše je poslanike okrijepilo i članova: da su sredstva organizacije očeličilo, a ona topla želja naroda za su uzeli riječ gg. Hasanbeg Salihbeslogu i jedinstvo moralno ih je obve­ gović iz Bijeljine, Muhamed beg Cerić dobrovoljna, koliko ko hoće i može zala, da joj se poklone, da je očuvaju iz B. Novog, direktor banke Omano­ d i noiše ud,ela, upisnina, rezervni fond, i da pomoću nje kao blagoslova na­ vić i drugi i saslušan referat Š. Sarajulošci na štednju kod novčanog zi rodnog dođu do mete, kojoj idu — lića, izjavila se anketa jedno­ voda organizacije, koji se misli na do obezbijeđenja narodnih interesa i glasno u principu za osnutak novo osnovati na podl -zi obligacija, do ostvarenja njegovih idela. ekonomske organizacije. Kod koje će se dobiti za odštetu oduzetih druge tačke dnevnog reda provela se kmetovskih selišta, prihodi od uprave također isrpna diskusija o načinu imetkom, razni prihodi i zajmovi osnutka, u kojoj su učestvovali gg. A. Članom može postati svaki česti: Čočlana. Ajanović, Mehmed ef. Jalovčić iz Ko­ vjek, kojega uprava primi Gosp Suljaga Salihagić smatrao je Organizacijom će upravi,ati glavn i njica. direktor Omanović, Osman ef. za potrebno, da u svojoj brošuri upo­ Sok- lović, Đumišić i dr. i zaključeno skupština Članova, upravno vijeće, iz­ trijebi i privatne razgovore i da ih vršni odbor, kotarski odbori, seoski je, da se ima osnovati jedinstve­ zlonamjerno iskrivi. na ekonomska organizacija općinski povjerenici i nadzorno vijeće. Nije istina, da sam mu ja ikada re­ Svoju svrhu postizavaće arganizacija za svu zemlju, u kojoj će s vremenom kao, da u ovoj državi svako pljačka, izvrtanja činjenica S. Salihagića. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik Pričuve Goo.ooo kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraiievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 2U5 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. • Brzojavi: Trgouačha banka. Šarajедо. - Interurban telgfon: Ш �Strana 2 Гтоана na način, da će prema mogućnosti svojih sredstava podupirati što veću proizvOdnju, domaću industriju, zajedničku i što bolju prodaju gospodarskih proizvoda i t. d., a nužne kredite u gospodarske svrhe davati samo na potpis dva jamca, davati upute članovima u svima im potrebama, osnivati podružnice i svoie ispostave, dobavljati irn dobra s emena i oruđe i t. d. Kod sedme točke dnevnoga reda izjavili su se delegati najspremnije, da će u svojim mjestima zavesti akciju za osiguranje prvih nužnih financija za pripravne radove oko osnutka organizacije i zaželjeli, da posebnom okruznicom novi odbor obavijesti kotarska mjesta o početku rada za os- 1 I । . 1 1 I ј i I | I nutak organizacije. Muftija Maglajić, koji je u toku vijećanja ankete pridošao, uzeo je u osmoj točci dnevnoga reda riječ i zahvalio se prisutnim na korisnom radu za osnutak ekon. organizacije i iscrp­ nom raspravljanju, koje je od njih na anketi čuo i molio ih, da u radu ustraju, u tome vrlo nužnom radu, koji i poslaničkom klubu leži na srcu, pa ga je i poduzeo i doveo do ove ankete, gdje ga je sada predao narodu, ga ga on sam dalje izvodi kao svoj i za svoju korist! Na to je g. HifzibegGjumišić zaključio anketu i najavio, da će se glavna konstit. skupština ekon. organizabije sazvati čim se pripreme za osnutak potpuno obave. Iz naše organizacije. Konstituisanje Centralnog i Rad* dušno odobrio rad svojih posla* nog odbora. Na svojoj sjednici od nika. 8. ov. mj. ( . O. se je ovako konsti* U utorak. 11. ov. mj.. održali su tuisao: 1 poslanici pouzdanički sastanak u Počasni predsjednik: H. Ibrahim ; Goraždi. na kojem su bili svi gra* Hafiz Maglajlić: dani, a u Cajniču veliki narodni Predsjednik: Dr. Mchmed Spalio: zbor, na koji je došlo pored cjelo* I. Potpredsjednik: Dr. Halidbeg i kupnog građanstva i veoma veliki Hrasnica: broj težaka. I u jednom i u drugom II. Podprcdsjednik: Dr. Abdulah* mjestu dali su birači svojim posla* beg Bukvica; nicima neograničeno povjerenje. Blagajnik: Semsudin Sarajlić. I srijedu 12. o. mj. držali su po* Vođenje tajničkih poslova po# uzdanički sastanak u Foči uz su* \ iereno je privremeno g. Abasu A* djelovanje cjelokupnoga građan* janoviću, dok se to mjesto putem stva i izaslanika seoskih odbora natječaja ne popuni definitivno. naše organizacije. I ovdje je narod Uredništvo organa »Pravde« po* bio jednodušan u povjerenju pre* vjereno je nar. posl. H. Ajanoviću. ma svojim poslanicima i u čuvanju Radni odbor na svojoj sjednici redova organizacije. od 10. ov. mj- konstituisao se je o* Na povratku u Sarajevo zadržala vako: su se gospoda i u Prači i razgovara* Predsjednik Dr. Halidbeg Hra* li sa sakupljenim pristašama naše snica; organizacije o potrebama i željama Podprcdsjednik: Edhem ef. Мш naroda, te o čuvanju sloge. labdić: Na svom putovanju primili su gg. Tajnik: Abas Ajanović: poslanici mnoge molbe i žalbe od Blagajnik: Nazif ef. Svrzo( kao svojih birača. optirani član R. O). Ovo je putovanje našega ministra Min. dr. Spaho i nar. posl. dr. Ha* i poslanika učinilo na naše pristaše džikadić i Omerović u svom izb. o= u ovim krajevima najbolji dojam. Narod je na svakom koraku s odu* krugu. ševljenjem svoje pred* U srijedu u veće povratili su se stavnike. kojidočekivao su mu javno i slo* sa svoga puta u istočnu Bosnu g. bodno. što dosad kod nas. naročito min. dr. Spaho i poslanici gg. dr. u ovim krajevima, nije često bivaloHadžikadić i Omerović Oni su u o njegovim pravima i o svo* r.onedjeljak 10. ov. mj.. održali ve* govorili me radu. like javne zborove u Višegradu i Rogatici, na kojima je učestvovalo »Naša Pravda«. Naša zemaljska cjelokupno musi, građanstvo i vrlo skupština od 6. i 7. ov. mj. donijela mnogo težaka iz ovih kotareva. Po* je zaključak, da se »Naša Pravda« slanici su obavijestili birače o svom ne smatra glasilom J- M. O.. te da dosadašnjem radu i o zaključcima organizacjia nema s njom nikakve zem. skupštine. Narod je jedno* veze. PODLISTAK. krenu, a telegrafski stupovi počeše munjevitom brzinom t'trati pred na­ šim očima. Vlak je jurio brzinom eksMustafa: presa. a mi gledasmo jedan drugoga smijući se od radosti i veselja. U noći pređosmo granicu Beludžis(Nastavak.) tanai četiri dana putovasmo do Kvette. Beludžistan je gorovit i u mnogom Veselju ne bijaše ni kraja ni konca. Mi poskak^smo s deva i pješice pote- sliči na našu Hercegovinu. Po brdima i uz potočiće rastu: ružmarin, lehankosmo. da čim prije dođemo na mje­ der, zimzelen, granat i drugo južno sto, faktički se uvjerimo, da li smo cvijeće i drveće. Sela su obično u po­ uistinu već kod željezničke pruge. To­ ljima i po podnožjima gora. Na po­ lika bijaše čežnja za željeznicom, koja ljima rade seljaci sa parnim plugo će nas eto osloboditi od noćnih pu­ vima, vrhu mašinama i natapaju polja tovanja i onog ljuljanja na devama, vodom, koju izvlači mašina iz zemlje. od nesnosnih vrućina i nepodnosne Po svemu se vidi, da je ovdje uve­ žeđe. Sjećam se dobro, kako moj pri­ deno moderno gospodarstvo. Kuće su jatelj i suputnik Čeh ljekarnik pade pokrivene crijepom i rlehom, a gra­ na tračnice i poljubi ih sa riječima: «Evo novog Bruta«. đene su kao kuće čeških i njemačkih Karavana zaokrenu za stanicu u ! seljaka. Na poljima se pase plemenito polje, gdje se razmjestismo na počinak, ' blago i sigurno je odgojeno u moder nim gojilištima. lako smo putovali cijeli dan i bijasmo Začudilo nas je, kad pokraj svake i umorni i gladni, ipak ne mogosmo dugo usnuti. Lokomotiva je na sta­ stanice u sjevero-zapadnom Beludžistanu vidjesmo veliku kuću-tvrđavu, na nici cijelu noć stenjala i urlikala, a kojoj su i vrata i prozori od Že jeza; rni stiskasmo jedan drugome ruku i Šaptasmo: »eno je«, »čuješ li je«, a zidovi puni puškarnica. Jedan mi Indus reče, da je tako po ćijelom B-■dakle sjutra« i t. d. ludžistanu, jer da Englezi ne vjeruiu Sjutri dan oko podne dođe po nas stanovnicima Beiudžistana i ako bi Englez narednik i pozva nas, da idemo došlo do kakva ustanka ili pobune, na kolodvor. Na stanici bijaše priprava to.su ove kuće-tvrđave zato, da se u Ijen vlak. Tu se sastadosmo s grupom njih mogu skriti Englezi, koji služe na oženjemh izbjeglica, koji su došli iz Željeznici i koj<f bi zatekao ustanak na Mešeda na kolima i automobilima. Sve nas skupa smjestiše u vagone I. i II. putu. Nh Hthrtfbania je živahno i veselo. Inrazreda Nikada neću zaboraviti onaj dusi i Induskinje šeću po stanici, pro­ divni osjećaj, koji me obuze, kad vlak Iz mojih uspomena. Broj 347 Боо’ .ПРАВДА" — Naši dopisi. Maglaj. 9. oktobra 1921. Nije mi namjera, da uzimam ti . zaštitu ispravne državne činovni* I kc, nego mi jc svrha da se radi po* štene i objcktivnnc javnosti kon* i statuje laž, iznesena u broju 201. ' »Srpske Riječi« od 5. oktobra 1921. iz koje sc može čitati intolerancija i i mržnja jednog Cokorilovca prama I državnim službenicima muslimani* ma. I Otkada jc nestalo sa površine I »Kara*Zorc« preseliše se listom svi Ćokorilovci pod okrilje uredništva I »Srpske Riječi«, koja im ustupa pro* stora za sve moguće laži i denunci* jc. Nije se čuditi toj pojavi, jer je njihov učitelj i vođa poznat hvala Bogu cijelom našem kraljevstvu, sa te svoje »vrline«. Njihov je običaj da prate i bilje* žc svaku mjesnu pojavu, ali kod . publikovanja izvrću činjenice, zbog I čega sam i ja sebi uzeo za dužnost I da u svoj tefter kronički golu činje* niču bilježim, kako bi u odlučnim i momentima utukao - pobio - • e* > entualne čokorilovštine. .Anonimni dopisnik inače poznati Cokorilov povjerenik za vrijeme iz* bora, tendenciozno izvrće događaj sa Aganom Arifagićem, jer je to starac neokaljane političke prosio* sli. U petak posteći došao je za vri* jeme »Salle« pred podne pred dža* ' miju, i ugledao je svoje dijete gdje izlazi iz škole, gdje je na pjevanju bilo. Starac želeći da svoje dijete odgoji u moralnom pogledu, pitao ga je. da li se je priredio za džami* je, pa kad dječko odgovori da nije ćušne ga jedanput, u kojem mo* mentu i proto Nikolić pristupi. Po svečanoj izjavi potonjega nije ga Arifagić ni jednom riječju' uvrije* dio, a kamoli da ga je linčovati htio. Obzirom na svečani taj dan nije najispravnije bilo od protoprezvite* ra Nikolića. da upriličuje vježbu pjevanja baš u momentu, kada su muslimani htjeli da obavijaju mo* litvu. Eto taj događaj iznosi Čoko* rilovac lažno^ premda mu je vrlo dobro poznati bilo, da je Nikolić sam molio, da se istraga u toj stva* . ri ne vodi. Gradsko vijeće zaključi u svojoj sjednici, da ustupi jedan dio prosto* rija g. kot. predstojniku Mujezinu* viču, gdje je odobrenjem Pokrajin* ske uprave i ostao par mjeseci, ali čuj Cokorilo! ne badava, nego uz ' određenu platu. Uvjeren sam. da g. kot. predstoj* nik Mujezinović ne bi sigurno sta* novao tamo sa svojom familijom, da je igdje stana naći mogao. Prem* đa jc to anonimnom denuncijantu vrlo dobro poznato, i da općinska ambulansa ni najmanje trpila nije, ipak izlijeva svoju mržnju prama jednom muslimanu činovniku. Da je mjesto g. Mujezinovića tu po* znati srećki načelnik Pupić. to se na javu ne bi iznosilo, nego bi mu sc rade agitovalo, da se nađu žiranti za oduzeti općinski novac. Na ka* kakav prefidan i lažan način prika* zuje oduzimanje zemljišta u Vozu* ćoj, neka posluži slijedeća činjeni* ea: To zemljište nalazi se u općini Gare, u kojoj su naseljeni isključi* vo muslimani i zove se »Garanski lug«. Molitvište je bilo prvobitno uda* Ijeno od tog mjesta preko 2 km i nebivši prikladan pristup, a i bez vode, zamoli već pokojni proto Marković garanske muslimane, da mu dozvole prenos molitvišta tu u (. »Tiranski lug. Preko 30. godina obavljale su se molitve na tom mje* stu. da nikada pritužbe nije bilo proti muslimanima da su obavlja* -nja molitve smetali. Pred 20 godina bijaše projektirana kroz isto zem* ljište pruga šum. poduzeća, koje na istom mjestu napravi i zgradu — i kroz kratko vrijeme proda je ne* kom trgovcu ^erosti koji je o* krenu u birtiju, i valjda ne imajući dosta prihoda proda je već rahmetli Hašim eff. Nevesinjcu. koji jc pre* okrenu u kafanu. Sklopi sa erarom ugovor i plaćao jc najamninu dulji niz godina za to isto zemljište-, ah ■ siromah pred oslobođenje umrije, i iza sebe ostavi neopskrbljenu dje* cu sa sirotnom udovom. Nepoznati pljačkaroši orobiše je u danima prevrata odnesavši joj cijelo njezi* no pokućstvo, zbog čega se pribi sa djecom rodbini Derzić. Da bi bar neku korist imala sirotna djeca od ’ svog imanja od te svoje naslije* đcne kuće odluči rodbina da im je popravi, ali eto Ćokorilovci ne daju, premda ta zgrada kroz 20 ^o* dfna molitvištu na smetnji nije bila. U godini 1919. imenovan bijaše za I privremenog podvornika Suljo Kal* i fić. koji je po pripovijedanju tada« : njeg predstojnika i njegovih na* ■ sljednika potpuno odgovarao svo* joj zadaći. Uzeše ga u vojsku, i nje* i govih troje djece preuze otac mu ; na uzdržavanje. Kada se je povratio iz vojske bi* lo bi pravo zločinstvo, da ga gosp. . kot. predstojnik Mujezinović nije primio ponovno, a uvjeren sam- da to ne stoji ništa do g. kot. predstoj* nika Mujezinovića. Po pisanju ano* I nimnog pisca bilo be opravdano i daklen i potpuno ispravno od gosp! Mujezinu vica, da je kao trećeg po* daju razno slatko voće, istočne slat­ du poia mišice a duga je koliko može kiše i hladne napitke Muškarci bez sakriti grudi K tome se isto kao i muš­ razlike muslimani i pristaše raznih karci zamota-aju u raznobojna platna, drugih indijskih vjera nose raznobojne koja su duga četiri do pet metara, a turbane a mjesto hlača zamataju se široka jedan aršin. One tu originalnu bijelim komadom platna, koji je dva haljinu oblače na se tako, da najprije do tri metra dug a jedan aršin širok. jedan kraj meću pred sobom a zatim Malo bogatiji nose skrojene, široke, zamotavaju oko jedne pak oko druge bijele gaće ili nose bijelo evrbpsko noge, a onda oko pasa, pak preko odijelo. ;ndusi se razlikuju od musli­ ledi i prsiju, tako da drugi krai upravo mana Indusa samo time, što na čelu dotiče kao prekrivač na glavu. Obično imadu namazano u obliku krune ili sve idu bose. Tako se nosi prosti na­ kruga posvetnim bojama njihove sekte. rod, seljaci, radnici, zanatlije i nj hov Boje su razne I upotrebljuju se u vri­ sibjan. Djeca su do šeste i sedme go­ jeme raznih blagdana, te Indusa jeddine sasma gola. Muslimani Indusi i noč vi sretate sa crvenim znakom na svoju malu djecu oblače u haliine. čelo, a jed loč opet sa žutim ili bijelim. Svi su Beludžistanci lijepa visoka sta­ Osim toga Indusi muslimani ostavljaju sa, zagasiti, lijepih crnih kao ugljen na jedini glave nekoliko dugih vlasi, očiju i kosa. Vrlo su simpatični, dobri, koje nikada ne strigu. U Indusa mu­ plemeniti i učtivi. U svemu se njihovu slimana nema onih znakova niti nose vidi ona istočna mirnoća. Bogatiji se naušnice u ušima, kao što čine nji­ nose ljepše i bolje, imaju šta više i hovi sunarodnjaci pristaše zakona I čarapa i cipele, dok obični radnici i Buddi, Brami, Šivi, Višnji i drugih seljaci niti ne mare za ove suvišne bogova. I dijelove odjeće. Isto se tako razlikuje Induskinja ne(Nastaviće se). тпз^п-^тка od Induskinje musliman­ ke. Muslimanka ne nosi posvetnu beju na čelu, Ona nema nakita na prstima □ od nogu niti nosi teške srebrene ili □ □ □ od drugog metala halhale nad član­ . □ □ kom na nogama. Također ne nose □ □ velike zlatne i srebrene prstenove u п □ □ nosu. Sve ovo vrlo rado meću na se □ □ a i ukrašavaju se ovim predmetima u □ dame i djevojke nemuslimanke. Noš­ п □ nja im je jednaka i sastoji se od kratke triko-bluze, kojoj rukavi sižu Sjetite se и �4,47 ЈГиј CipđHa 3 Strana „игА^ДА* — ,rkA7LA dvornika primio Srbina pravo? slavnog Dujka Sirnica. Lažni pisac denuncijant vrlo do? bro poznaje stanje cesta u Maglaj? skom kotaru, da su u potpunom redu, što sc jedino može pripisati ispravnom i intenzivnom radu jed? nog muslimana nadcestarnika g. Ibrahima Hodžića. Nijesam toliko znatiželjan, da li je zbilja g. Hodžić nadcestarnik pitao svoje putare, kad ih je vidio nezaposlene u čar? šiji, ali i da jest dokazuje samo, da jć g. nadcestarniku Hodžiću sa? mo stalo jedino do državnog inte? re$a. Ta valjda je među nama gra? danima kao ispravan i valjan dr? žavni. činovnik poznat g. Hodžić, što će i pošteni i.objektivni Srbi pravoslavne vjere posvjedočiti. Nu g. Hodžić je musliman, a trogodiš? nje naše oslobođenje dalo nam je iskustva, da Čokorilove pristaše ne mogu gledati u državnoj službi mu? slimana — pa bio najispravniji. Za dijeljenje pomoći postradalim od poplave, mislim, da je u stanju odgovoriti g. Mujezinović, jer se je za kratko vrijeme svojeg službova? nja pokazao svijesnim i ispravnim državnim činovnikom. Za događaj s pekarom Edhembega H. Uzeirbe? govića najbolji je svjedok pravori? jek suda, i osuda, pa ako Čokorilo misli, da je u tom bio nekorektnog postupka g. Mujezinović. neka traži uvid rješidbe pravde, koja će ga po? dučiti i kazati mu. da ga je i u toj stvari samo denuncija — laž kao i mržnja proti g. Mujezinoviću vo? dila. Eto anonimni pisce, da li si toliko okorio. pa da ne priznaš, da je ovo sve istina, a da si tendenci? ozno izvrtao činjenice. Radi Ti sa? mo tako po uzoru austrijskom, pa ćeš u istinu biti ožigosan kao i Đor? đe Čokorilo, jer je to samo na uštrb bratstva i sloge. Ta pitaj postupak ispravnih građana muslimana ako ne znaš, da su u najkritičnijim mo? mentima austrijskog režima 1914. spašavali svojoj istokrvnoj braći živote i imetke. Zar Ti ne znaš, ka? ko je starac Osmanaga Bradarić sa ’ drugim muhtarima kresao u lice barunu Ketenburgu — da ne zava? da muslimane i pravoslavne, pa ne? moj da Ti preuzmeš ulogu tih au? strijskih barunčića. Valjda' će Ti ovo biti dosta. Licumjeri oko „Domovine" htjeli bi pod svaku cijenu da naprave raz­ dor u našim redovima, kako bi mogli u mutnom loviti. Stoga i u posljednjim brojevima govore o nekakvim pobje­ dama jedne ili druge struje i o kidanfu s hodžama. Da ne može 'biti govora o kakovoj pobjedi unutar je­ dinstvene organizacije, zna svako, ko je pratio tok i rezultate skupštine. A zlobnu vijest o kidanju s hodžama najbolje demantuje izbor našeg dičnog starine H. Ibrahim hafiza Maglajlića za počasnog predsjednika naše orga­ nizacije. . • ; ; i ! Skupštinski odbor za vanjske poslove. Neuspjesi naše diplomacije, koji su rezultat nesposobnosti poje­ dinih činovnika ministarstva inostranih djela, izazvali su žučnu navalu na našu diplomaciju. Kao sredstvo, da se ona j popravi, još davno je iznešen zahtjev, da se u samoj skupštini obrazuje po­ seban odbor, pod kojega će kontro­ lom stajati ovo ministarstvo. Kako či­ tamo, na zadnjem svome zasijedanju i glavni je odbor demokratske stranke zaključio, da se odbor mora ustrojiti. Borba na Kavkazu. Javljaju iz, Londona, da se u Baku-u (Kavkaz) razvila ogorčena bitka između bolj­ ševika i muslimana. Poslije borbe, u kojoj je bilo nekoliko hiljada mrtvih i ranjenih, muslimani su. napustili Baku. »Lutvo Spaho«. Mi smo već jed? nom rekli, kako »Domovina« nasto? ji skrenuti stvar na drugu stranu, kada nema pravog odgovora na na? šu kritiku. Nas ni malo ne intere? su je, što su se u hvalenju g. Lutve našli zajedno Schmarda i Je fta no? vic, Lueger i Šerif. Mi samo tra? zimo od svake zvanične ličnosti Turski komunike od 5. oktobra: jednak postupak za svakoga i nc ’ Gorski lanac između Albi-Keja, Azitrpimo ničije samovolje. Nas zahi? ! zije i Lutfije,. koji je po neprijatelju ma u ovom pitanju samo to: zašto bio utvrđen, okupiiale su naše čete. vatrogasni komandant šikanira tr? ' Bitka traje u odsjeku Afijun-Kara-Higovce muslimane, naročito sara. Lijevo krilo neprijateljsko bilo je iz naše organizacije, za ne? suzbijeno nakon naše navale u sjekoliko kanti petroleja u solidnom vero-zapadnom pravcu od Eski-Šepodrumu, a pravoslavnim г a? hera. S druge strane iz turskog se d i k a 1 i m a za mnogo veće količi? vrela javija, da su kemalisti zauzeli nc u slabijim zgradama nije ni mu? BiledžiK. kajet. Eto to i ništa više. Predznaci zimske vojne Prema Smušenom učitelju Nekakav cr­ vijestima agencije Anatoii Kemal se vendać, koji se odziva na ime »Jusuf sprema za rat u zimu. U jednoj pro­ klamaciji. koju je uputio vojsci, šef S. Pečenković«, a . potpisuie. »učitelj i nacionalista kaže, da je u bitci kod slušač više oed. škole rastrabuniao se Sakarije vojska spasla otadžbinu. u »Glasu Slobode« o krupskoj skup­ štini dra Spahe. Sve. što u svojoj Grčko povlačenje. Grčka je vojska ograničenosti i tupoglavosti nije mogao produžila da se povlači od visa Sivrida shvati, zbrkao je i pomiješao, te Hisar. Dvije divizije su branile odstu­ servira bijednim čitaocima »Gl. Sl.< panje od Kemalovih irupa. Vojska je kao govore naših poslanika. Mjesto pri povlačenju srušila mostove i že­ da mu na to odgovaramo, mi mu ljezničku prugu, i tako se vratila na samo poručujemo, da se toplo molimo . polaznu tačku istočno od Eski-Šehera. Gospodu, da mu makar malo prosvi­ i Grčke trupe su se takođe povukle sa jetli um. ■ lijeve obale rijeke Sakarije. Po grčkim »Spaho i Muslim. Banka«. »Do? verzijama, grčke trupe su sada zau­ movina« po svom adetu »curika«. zele liniju, na kojoj će organizovati Najprije je tvrdila, kako je Ham? , svoj zimovnik. One su umorne, ali ne obeshranbene, kažu. dija Spaho s a m same at dužan Muslimanskoj Centralnoj Banci ni? Važan savjet u Angori Javljaju šta manje nego 4.500.000 K. Kad I iz Carigrada, da će se uskoro u Ansmo mi to utvrdili kao laž. onda je i gori sastati veliki ratni savjet pod »curiknula« pa veli, da nije doduše predsjedništvom Mustafa Kemal paše Hamdija sam, ali jest »jedan t r? uz učešće Bekir Salih Beja g o v a č k i kon so r c i um u ko? jem su t r i b r t a k a i među njima je sa jednakim dijelom duga treći ortak Hamdija Spaho«. — Mi tvr? ministra prosvjete na pitanje nar. dimo. da i to nije tačno. a neka posl. S. Korkuta o stipendijama. » Domovina« za tu svoju laž — ako hoće do kijameta »nosi punu od? Gospodine poslanice’. govornost«. Šerif efendiji bi dobro Vi ste mi uputili pitanje o razlici bilo, da prikriči svojim špijunima, I u stipendijama, koje daju pitomci? što šn juhaju po tuđim trgovačkim ma pojedine pokrajinske uprave i knjigama, neka bolje zavire, pa da centralna uprava. ga ovako ne nasamaruju. U odgovoru na Vaše pitanje i? mam, рге svega, da ispravim jedno »Spahin agrarni novac«. Kada je Vaše pogrešno mišljenje. Ne posto? broj 102. »Domovine« od 11. ov. ji budžet centralne uprave, nego mj. bio potpuno složen, ostalo im postoje budžeti pojedinih pokraji? desetak redaka prazno, koje je va? na To je vrlo jasno označeno u ljalo čime bilo popuniti. Oni naj? budžetu rashoda Ministarstva Pro? vole, da poklepaju kakvu staru svo? svete u čijem sadržaju stoji: ju laž o Spahama. Kako su priče o 1. Srbija i Crna Gora: Potioreku, o najavljenim a neizne? 2. Bosna i Hercegovina i t. d. šenim »skandaloznim aferama« i Prema tome je i budžet Srbije i drugim denuncijama već otrcane, Crne Gore pokrajinski i trebalo bi povraća se »Domovina« opet na da se upotrebi samo za ovu pokra? »Spahin agrarni novac«, ko misli: jinu. je da li upali. Mi smo dokazali, a i Ртс pokrajinske vlade a sada po? sama »Domovina« priznala, da ni krajinske uprave slobodno raspo? Dr Mchmed, a ni Eehim Spaho ni? lažu budžetom dotičnih pokrajina: jesu primili, a niti će primiti za bilo Ministar se u to nc mesa. Te su u? kakvu svoju zemlju ikakav »agrar? nrave same birale pitomce i same ni novac«. Time je za nas ova stvar završena i mi se ne ćemo na nju i im određivale visinu stipendija. Л? i ko je, dakle, stipendija nedovoljna više vraćati. ! nije krivica ministrova. Što se tiče Uredbe o izjednačenju stipendija, ona može stupiti na sna? gu tek kada novi budžet bude odo? hren, inače, dokle god budu važile dvanaestine staroga budžeta, to je Državni budžet. Kako je poznato, nemogućno. naš budžet ima oko 2 milijarde din Prema podatcima kojima raspo? deficita, pa je to djelovalo i na ovako lažem broj pitomaca po pokrajina? nagao pad dinara. Financijski odbor tražio je od vlade, da bezuvjetno mora 1. Srbija, C. Gora i Vojvodina 472 smanjiti budžet, kako bi izdatke iz­ 2. Bosna i Hercegovina 247 ravnala sa prihodima 'Го jt vlada i 3. Hrvatska i Slavonija 163 učinila, ali je rashod umanjila samo 4- Slovenija 317 za 500,000.000 D. Proračun joj je po5. Dalmacija 79 vraćen s napomenom, ili da ga sama Sem prvoga broja, koji je apso? uravnoteži, t. j. da pojedini ministri lutno tačan u ovom trenutku, ostali svaki u svom resoru reduciraju ras­ brojevi odgovaraju stanju na kraju hode, ili ćo to financ. odbor sam uči­ školske godine i do sada su, vero? niti bezobzirno. vatno. povećani novim pitomcima. Grčko-turski rat. j i ■ ' I ! : i 1 i 1 . ’ j ‘ | ; S. , ' • I , ( Pribićević, Primj. uredništva. Da se mognu pravo razumjeti gornji brojevi o । stipendijama i razlika između sti? pendija u pokrajinskom i Central? nom budgetu spominjemo za sada samo ovaj karakterističan primjer: U budgetu min. trgovine ostala ju poč. ove šk. g. prazna 1 stipendija. Iz ove stipendije dato je osmorici đaka vis. trg. škole u Zagrebu ono? lika stipendija, koliku su dobili o? stali đaci iz pokrajinskog budgera. Odgovor Bilješke. | Nacionalizacija Jajca. 0 ovom pitanju piše se u posljednje vrijeme mnogo u našoj javnosti. Mi smo u svoje vrijeme prikazali tačno stanje ■ove stvari i oprovrgli sve ono, što se je zlonamjerno iznosilo protiv ministru trgovine dru Spahi. Ministarstvo je trgovine u ovoj stvari samo odobrilo povišenje kapitala u cilju nacionalizacije i propisalo tom zgedom mnogo strožije uslove za nacionalizaciju nego su bili oni, što ih je predložio bivši predsjednik zemalj­ ske vlade dr. Milan Srškić. Mi zna­ demo i pravi razlog, zašto se o ovom pitanju u javnosti piše više nego o drugim nacionalizacijama. Kod ove nacionalizacije sudjeluju naime i mu­ slimani i pravoslavni i katolici pojedпако, a to ne ide u račun onima, koji su se navikli, da sami i na svoj način provode nacionalizacije. I stoga svi listovi, koji stoje u službi onih, koji su dosad imali monopol na sudjelovanje kod nacionalizacija, napadaju ovakovo provađanje nacionalizacije. To je sigurno i razlog, da je pokrajinski namjesnik dr. Đurđević pod utiecajem svoje okoline, akt o nacio­ nalizaciji Jajca držao u svojoj ladici vi§H od 3 mjeseca, čekajući zgodniju priliku, kako bi se ova nacionalizacija provela prema ihtencijama njegove na bliže okoline. Da gosp. pokrajinski namjesnik umije kad hoće i brže ra­ diti, najbolji je dokaz, kako je brzo predložio nacionalizaciju Zemaljske banke. Akt o tom predmetu i izrađen je i potpisan i otpremljen u Beograd, i ako je vrlo opsežan i iziskuje više studja, za nepuna 3 sata. Ovoliko pristranosti nijesmo očeki­ vah od g. Đurđevića, iako znamo, da je potpuno podlegao utjecaju svoje okoline. 1 ! i I ■ I ; I Politički pregled. ’ : Medu pitomcima iz pokrajinskog budžeta Srbije. Crne Gore i Vojvo? dine nalazi se priličan broj pito? maca iz ostalih pokrajina, dok o? stale pokrajine nemaju ni jednoga jedinoga pitomca sa drugih terito? Ија. Kad se uzme, pak, odnos između broja pitomaca i broja stanovnika u pojedinim pokrajinama, onda je srazmera ova: Jedan pitomac dolazi na ovaj broj stanovnika: I Srbiji, Crnoj Gori i Vojvođini (5,646.715) na 11.985; u Bosni i Hercegovini (1,876.543) na 7.598; u Hrvatskoj i Slavoniji, sa Prekomurjcm i Kr? kom (2.709.724) na 16.685; u Slove? niji na 3.332; u Dalmaciji na 3.815 stanovnika. Ove cifre jasno dokazuju, da Bo? sna i I lerccgovina imaju srazmer? no mnogov iše pitomaca nego Sr? bija. Crna Gora i Vojvodina. Kada sc. uzeto, ima na umu da su ovi daći, izbegli iz Srbije i Crne Gore za vreme okupacije, bili dr? žavni pitomci i da je njihov broj pri povratku u otadžbinu iznosio preko 600 onda sc vidi da je broj pitomaca u Srbiji stalno smanjivan dok je u ostalim pokrajinama stah no povećavan otuda je i došlo da je jednome pitome u iz Srbije. Crne Gore i Vojvođine sada moglo dati godišnje 631 dinara a u ostalim po? krajinama nije- Zbog te razlike ja sam i tražio da se u LTedbu unese odredba, da Ministarstvo u buduće daje stipendije za sve pokrajine i da one budu izjednačene. No kako je budžet iz 1920. 21. produžen još za 7 meseca to ja nisam bio u mo? gućnosti da te odredbe odmah pri? menim. One će biti primljene tek kad stupi na snagu budžet za 1921. 22. godinu, osim ako bi se o? dobrio naknadni kredit za to. Primite, gospodine poslanice, i o? vom prilikom uverenje o mom od? ličnom poštovanju. Zastupnik Ministra Prosvete Ministar Unutrašnjih Dela. Odgovor i ministra za agr. reformu nar. posl. Ajanoviću o povraćanju ut< ka pro­ tiv presuda kot ureda kotarskoj agrarnoj komisiji. i | 1 ! 1 : Gospodine Poslanice1 . Na Vaše pitanje od 30 jula ove godine o radu Agrarne Direkcije u Sarajevu, čast mi je na osnovu pro­ vedenih izviđa odgovoriti sledeće: Po naredbi od i0. juna 1921. god. o provađanju uredbe o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Herce­ govini od 12. maja 1921. god. mora Agrarna Direkcija sve tekuće sporove, koji su rešeni u 1. molbi po ustano­ vama beglučke uredbe od 14. februara 1920. god. i na koje je podnesen utok (Žalba) iza stupanju na snagu nove beglučke Uredbe od 12. V. ove godine vratiti na postupanje po pomenutoj novoj Uredbi, jer je sada propisan tačan postupak, po kome se agrarni sporovi imaju rešavati. Ovaj način postupanja je sasma opravdan, jer se Uredoom od 12. maja 1921. god. o postupanju s beglučkim zemljama dotični odnosi definitivno regulišu putem novo ustrojenih agrar, vlasti, koje imaju svaki slučaj tačno eventualno i na licu mesta raditi i doneti odluku onako, kako to propi­ suje gore citirana Uredba od 10. VII. 1921. god., dočim je postupak po Uredbi od 14. februara 1920. god. bio dosta neobređen i nije poučao dovoljno jamstva zaštite prave jedne i druge stranke. Što se tiče navedenog konkretnog slučaja Sulejmana Hafiza Užičanina u Tešnju, postupala je Agrarna Direk­ cija i u tom slučaju po gornjim prin­ cipima. �„ПРАРДА” Страна 4 Strana Primite. Gospodine PoslaniČe. uverenje moga poštovanja. Ministar za Agrarnu Reformu K. Lj Miletić s. r. i ! I ; ! Domaće vijesti Bolest min. dra Karamehmedovića kreće na bolje, lako je tempeiatura bila jučer u podne 38 2, ipak nema opasnosti, da bi se bolest mogla komplicirati. Ministar pravde g. Đuričić o na­ šim sudovima. U razgovoru sa su­ radnikom »Balkana« min. g. Đuričić je među ostalim rekao i ove dosta laskave riječi o našim sudovima: »Najpre sam izvršio inspekciju sviju su­ dova u Bosni. Tamo sam naišao, u prkos poslijeratnih prilika, na vrlo dobro uređene sudove.« Državni tečajevi za krojenje ha­ ljina. Kako saznajemo, povjereništvo za ( brt i trgov.nu otvara 17. oktobra o. g. dva tromjesečna tečaja sa kro­ jenje haljina za žene i djevojke iznad 16 godina. Jedan će se tečaj držati u zgradi ženske stručne škole u Mis Irbinoj ulici, a drugi u zgradi musli­ manske više djevojačke škole u Kečinoj ulici od 2-4 sata poslije podne. U svaki će se tečaj primiti po 30 po­ laznica, a mogu ga pohađati samo one, koje već znadu šivati, a svršile su barem 4 razreda csnovne škole. Nastava je besplatna. Polaznice imaju same nabaviti potrebni pribor i mate­ rijal. Upisi se primaju u spomenutim školama od 13. do 15. o. mj. od 3 do 5 sati poslije podne. Ova inicija­ tiva povjereništva jeste za svaku po­ hvalu. | I I । i i I 1 i i I 1 I i t I i ! I i ] I Zakletva rezervnih oficira. Go? I spoda rezervni oficiri, koji su u na­ šu vojsku primljeni, a koji do sada zakletvu još nisu položili, moraju se u nedjelju dne 16. ov. mj. kod komande vojnog okruga. Logor Re­ genta Aleksandra, prijaviti tačno u S časova radi zakletve. Oni, koji imadu uniformu, mogu u istoj doći. Društvo crvenog krsta. Na skup­ štini članova Društva Crvenog Krsta Srb?, Hrvata i Slovenaca, održaioj 2. oktobra o. g izabrani Oblasr.i Od­ bor konstiiu'-ao se je u svojoj sjed­ nici od li. oktobra ovako: za pred­ sjednika izabrdii je dr. Uroš Kruh, za potpredsjednika Mahmud ef. Bahtijarević, za poslovođu dr Fra Augustin ĆiČić. za blagajnika Rihard Stefani. Ostali članovi Odoora jesu: Dr. Vita Alkalaj, dr. Aleksander Bebic, Edhem B'.čakč ć, dr. Luka Čabrajić, dr. Mustafa Denišlić, Stevo Prnjatović, drŽarko Ruvidić i inž. Bora Stefanov ć. Štednja sitnih marki. Da se po? trošnja pismovnih maraka od 5, 10, l(i i 69 para svede na najmanju mjeru, p. t. direkcija moli p. t. op? Gnstvo da u interesu erara takove marke upotrebljavaju samo kad ih baš treba, a da upotrebljava za Irankiranje preporuka za unutraš? njost marke od 75 para, za ino? stranstvo od 2 dinara, za dopisnice ak privatnog izdanja marke od 30 para za unutrašnjost, a od 50 para za inostranstvo. i । i . | , I 1 | I 1 i I । 1 i I i Nastavak rasprave protiv atenta­ j ti ra pok min Brašković«. 10 ov. mj. u 8 izjutra nastavljena je rasprava ■ 1 pod predsjedanjem dra Vaića. Najprije obrana stavila nckol ko pitanja na Čolakovića, a onda počinje preslušavanje Nebojše Marinkovića, stud filozofije u Beogradu. On je razumio optužnicu, ali se ne osjeća krivim. Ne poznaje nikoga od optuženika, pa se čudi, kako je postavi icn na optuženičku klupu. Predsjedatelj mu predočuje isk z opt. Nikole Petrovića, iz koga proizlazi, da su se morali p znavati, on niječe, da se je ikada s ovim vidio Priznaje, da je stupio u komunističko studentsko udruženje, te kritikuje Ježim. kr toga je predveden atentator Alijagić. Pri odgovaranju ,e nervozan i agresivan. Odgovori su mu u protislovlju s pnjašn:im iskazima u istrazi, naročiio u pogledu Čolakovića. Optužniču je razumio i osjeća se krivim. što je kao čovjek ubio čovjeka, ali kao komunista vršio je svoju dužnost i ne osjeća se krivim. Na misao atentata došao je sam bez ičijeg nagovaranja. Optuženi Čolaković i Lopandić su se s ndme samo slagali u tome, da je atentat potrebno izvžsti, ali ga naručili nipošto nisu. Na primjedbu državnog odvjetnika, da je od njih dobivao novaca, lecne se uvrijeđen i usklikne jakim tonom: »Mislite zar, da sam se ja dao platiti«. O samom atentutu iskazuje mirno i sabrano onako, kako je to već u istrazi ispripovijedano. U Delnicama je našao Draškovića jednog jutra u parku, ali nije htio na njega pucali, jer su s njime bila n*egova djeca, pa mu ga je bilo žao. Drugi dan ga je opet našao u istom parku, gdje sjedi na jednoj klupi i čita novine. Do njega je sjedio jedan dječak. Kad se približio do pok. min-stra na tri koraka, izvadi revolver i opa’i, koliko se sjeć?, sa­ mo jedndm. Nije imao namjere, da ga baš — ub je, a to se vidi po tom, što nije više pucao, kad je Drašković ustao i potrčao za . njim, a po čemu je za­ ključivao, da je ostao živ. Njemu uopće nije bilo do toga, da — ubije, nego da atentatom postigne glavnu svrhu, za kojom je težio, a to je — ukinuće Obznane. Za to nije bila po­ trebna baš smrt. Ve i, da mu nije bila namjera ni da pobjegne, jer je on stao na poziv detektiva i odbacio re­ volver, a da nije ni čuo pucanj ovoga, niti je osjetio da je ranjen. I njemu je bilo do toga, da se stvar pred javnost iznese i atentat opravda. Svoje sadanje protuslovne iskaze sa iskazima u istrazi tumači tim, da je nakun uhićenja bio batinan na poličiji, da je bio strahovito deprimiran, usli.ed čega je mogao reći štošta, što faktično ne stoji. U 12 sati i 35 časaka predsjedatelj je prekinuo glavnu raspvavu i odredio nastavak za 11. o. mj. u 8 sati prije podne. Sklapanje novog zajma u ino zemstvu. Doznaje se iz pouzdanog izvora, da će ministar financija dr. Košta Kumanudi polovicom slijedećeg m eseca otputovati u inazemstvo glede zaključenja jednog većeg zajma na račun naše države. U posljednje vrijerr-e učinjeno je našoj državi više ponuda sa strane Engleske, Francuske i Holandije. Ove se ponude imadu još uzeti u pretres. Ministar financija otr utovaće najprije u Pariz, a zatim u London. Uspjeh liječenja u oporav lištu Sreske Bolesničke Blagajne »Kasin do«. — Od 15. augusta do 15. sept. t. g. bilo je u liječenju članova Sreske Bolesničke Blagajne iz Sarajeva 35 i Р>пл’ 34 7 ^roj - „PRAVLA" . to 11 muških i 24 ženskih. Članova 1 drugih bolesničkih blagajni bila su I 2 muška, i to i iz Zagreba i 1 iz Travnika (Zenice), porodičnih članova I osiguranika bilo je 12 i to 11 ženskih I i 1 muški. Privatnih je bilo 17 i to i 4 muška i 13 ženskih. Po starosti bilo je do 15 godina 15, od 15 do 20 go। dina, 24 od 20 do 30 godina, 21 pre­ ko 30 godina 6. Svi su sc oporavili I prim:etno, mnogi su dobroga izgleda, a svi su osim jednog dobili na težini. 1 Mjerenje pri otpuštanju iz oporavilišta I kod njih 24 Dokazalo je ove rezultate: i kod 1 nikakav porast, kod 1 p -rast, 800 gr., kod 4-ce porast po 1000 gr., kod 3-ce po 1500 gr., kod 1 1800 gr., 1 kod 5-ce po 2000 gr, kod 1 2500 gr., I kod 4-ce po 3000 gr., kod 3-ce po 4000 gr, kod 4 60( 0 gr. Već u ovom vremenu oporavilište i je posjetilo mnogo gosti kako od cnih od posj' tnika bolesnika, tak » i izletnika. । SluČa , koji nije na vazi dobio, usli­ jedio jn u glavnom za to, što se nije j pridržao reda i uslijed trošenja alko’ hola i ostajanja u veče u obližnjoj prljavoi gostionici. Za to je i otpušten , iz oporavilišta. i Prema tome rezultati su potpuno povoljni. Sreska Bolesrička Blagajna nada se, da će i preko zime držati u oporavilištu kojih 50 bolesnika, naroI čito onih, koji su slaci a kod kuće nemaju ni zdrava stana ni dobre hrai ne. Jesenas, preko zime, i na proljeće, Blagajna želi da uredi modernu kuhi1 nju, prostranu salu za jelo, čitaonicu, veliku banju i sunčanu banju, i ako ti radovi budu na proljeće dovršeni, u oporavilište će se uz sve pogodnosti moći primiti 200- 300 osoba, i to ve­ ćinom članova Blagajne kojima treba oporavka, a moći će se primiti i pri­ ličan broj nečlanova, privatnih osoba, i to uz srazmjerno umjerene cijene | Ovogodišnji probni rad u oporavi­ lištu u Kasin-dolu (Kobilj-doluj zadc. voljio je kako sve one koji su tamo bili na oporavku, a isto tako i našu | Bolesničku Blagajnu, koja se dala na ovaj veliki posao i Ona neće žaliti ni truda ni sredstava u koliko ih bude imala da ovo oporavilište učini što ko­ risnijom ustanovom kako za zdravlje svojih članova, tako i za podizanje opšteg zdravstvenog stanja u Sarajevu i okolici. Razum je se, ona u tome poslu mora reflektirati i na moralnu i materijalnu pomoć nadležnih d-žavnih i sucijanih faktora, a i same javnosti. Zabrane izvoza životnih namir­ nica, što su ih odbori za suzbijanje skupoće u pojedinim krajevima odre­ dili, ukinulo je ministarstvo soc. po­ litike r. spisom, kojim je objasnilo, da odbori nemaju prava na to. Ujedno je pozvalo ministarstvo one, koji su odredili te zabrane, da iste odmah skinu. Unska željeznica. Dalmatinskom namjesniku g. Metličiću poslao je min. saobraćaja g. Uzunović ovaj brzojav: »Vijesti, da vlada ne namjerava svrša­ vati ni ličku ni unsku prugu neis­ pravne su. Objavite, da su takove vijesti tendenciozne, pošto se održava licitacija za Ličku prugu, pri kojoj i konkurišu i neke splitske firme. A trasiranje Bihać—Zrmanja već je izdato. Lička pruga gradit će se bez I odlaganja iz unutrašnjeg zajma, a I gradnji Unske pristupiće se iz istoga zajma čim projekt bude izrađen«. Za primanje željezn. materijal«, koji nam ovih dana predaje Njemačka 1 na ime ratne odštete, obrazovana je , u ministarstvu saobraćaja naročita 1 stručna komisija. Trešeljak. Mjesto odgovora. Meni jednako rastu zazubice za poslaničkim dnevnicama i ministarskim plaćama: stoga i. kad spavam, eve o njima sanjam, računajući, koliko ko prima. Hej mandatu, željo pusta : Šerif Zubari. Molim Te, dragi abbahina, nemoj da bi seu svojim tlapnjama prevario, pa počeo računati,, koliko sam ja primio kao predsjednik vlade. Lijepi Milan. Mjesto da u izvještaju javljam, kako su me seljaci u Bojeznoj najurili sa skupštine, rade iznosim opise seoikih škola, što saru ih na putu vidio. Dr. VasUi Popović. Drž-ći se one „do tri puta Bog pomaže'1 т ja evo već treći put donosim, da se Ajanovića nije niko osvetio kao Korkat. Valjda će se ma­ kar jednom ko emilovati, da mi se nasmije. St/epQ Kobasica. Oglašujte u „Pravdi" Traži miesto imama i vjeroučitelja H. Muharem Golo iz Bjelimića.kot.Konjic. Reflektira i na selo, koje ima pored džamije i školu. Preko trideset god na bio je imam, školski vjeroučitelj i sibjan mualim po raznim mjestima. — Pob iže oslove službe i plaću prema sporazumu na gornju adresu. ТДРЕТДН i DEH0H3TEH preuzima s e vrsti tepetarskih pjslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao tačan i soFdan. :: miLBJ! LPMIH - TEREZIJfl 3S. M ševi, štakori, stjera i žohsri i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16 —, za žohare ruse i Švabe oosebnojake vrsti K 25—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1> —. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’ — i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za ušf na blagu K 5‘— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 26’ - . Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J (i п k e r, Zagreb br. ’6. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti OgiAŠlVANJE « u novinama obavlja ооuzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul 31. :: Telefon 21—65:: Generalno oglasno zastupstvo V za preko 10 tu-i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni- ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000 000’—. 1-14 Pričuve preko K4,000.1100. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik ibrubim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. v Jadnik: Centralni UUImm J. M. U. štampariji* D. i A. Kajon, Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ad3141a237b24fe9a294c60c2f1acde.pdf de85f0dbb83573addec97d534cc68425 PDF Text Text po* MUNA u GOTOVU PLAĆENA. pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. глла Telefon br. 842. јУГОСЛABEHCKE муслиманске организације. Broj 110 (348) čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, utorak. 18. oktobra 1921. (14. Safera 1340.) Povodom saziva skupštine, Predsjedništvo zakonodavne skupštine pozvalo je preko mini« starstva unutrašnjih djela narodne poslanike, da prisustvuju sjednica« ma skupštine, koje će početi 20. ov. mj. u 10 sati izjutra s dnevnim rc« dom: I'tvrđenje dnevnoga reda. Interesantno je posmatrati tim povodom političke prilike, pod ko« jima bi imalo otpočeti zasijedanjeOsnovna karakteristika njihova jest neizvjesnost. Neizvjesnost i neodređenost u vladinim ' partija« ma, neizvjesnost opozicije. Posto­ jeći spor između radikalne i demo« kratske stranke nije definitivno ri« jesen, on je samo zatrpan. Na zad« njim pregovorima između delegata obiju partija mogao se je samo ug« laviti sporazum o najvažnijem ra« du zakonodavne skupštine. Đo oz« biljnog i trajnog sporazuma nije moglo doći, jer radikali neće nika« ko da pristanu na zahtjev' demo« krata, da se ovi jasno opredijele u pitanju akcije Stojana Protića, a to bi bila jedina baza, na kojoj bi se mogli povesti pregovori za stalan sporazum. Pored toga spora između ovih dviju najjačih guvernamentalnih partija, postoje i drugi sporovi u« nutar pojedinih partija. Pored istu« pa Stojana Protića ima i drugih struja u radik. stranci, koje hoće bezodvlačno kidanje s demokratima i koji ne samo da se ne slažu s taktikom rađik-Jnog v’odstva nego se razilaze i u principijelnim pitanjima. U demokratskoj stranci isto tako vrije. Najozbiljnije se govori o is« tupu bivšeg hrvatskog bana dra Tomljenovića iz demokratske stranke i o pristupu njegovu radi« kalima. S time se dovodi u savez I put dra V. Janjića, sekretara radi« kalne stranke u Zagreb. I grupa si« bijanskih demokrata, što se kupe oko »Videla«, nezadovoljna je s vodstvom svojim, a naročito s mi« ništrom Pribićevićcm, i oni misle u najskorije vrijeme da otvoreno is« tupe sa svojim zahtjevima. Ni kod opozicionalnih stranaka ne izgleda bolje. Neprestano se go« vori o hrvatskom bloku, ali njega u istinu nema. On se bar ne vidi na djelu. Njemu nisu pristupile ni sve hrvatske stranke. Nu kad bi i to bilo, hrvatski blok nema je« dinstvene ideologije, nema jedin« stvenog naziranja ni na današnji .položaj a nema ni jedinstvenog pro« grama za budući rad. Izjave dra Korošca, predsjednika »Jugoslaven« skog kluba«, što ih je dao onomad« ne saradniku »Večernje Pošte« jas« no to svjedoče. Akcija g. Stojana Protića, koliko« god zauzima sve veće dimenzije, o« . | ј j I i ' ■ i i I na nema preciznih forma. Njegovi razgovori s hrvatskom opozicijom nisu doveli ni do kakovih pozitiv« nih zaključaka. I hrvatska opozici« ja i Stojan Protić slažu se samo u negativnom; u rušenju današnjeg režima. Ali bili se i kako bi se oni složili u konstruktivnom radu, o to« me jamačno ni oni nisu na čistu, Stoga je i težište njihova rada prc« neseno na drugo polje. Dok se je dosad govorilo samo o reviziji Vi« dovdanskog ustava, danas se to ne naglašava toliko, koliko revizija narodnog ujedinjenja i vanjska po« litika. I tom se koraku može vidjeti samo povraćanje u abstrakt« nost. 1 odsustvo Kraljevo iz države vr« 10 mnogo pridonosi neizvjesnosti u našem političkom životu, a da i ne govorimo o financijalnoj krizi, u koju smo zapali. Pod takovim izgledima imala bi se sastati zakonodavna skupština. Da ona neće biti sposobna ni za kakav pozitivan rad, više je nego sigurno. Stare zadjevice i sporovi ne samo da se neće ukloniti, nego će radi nabujalih strasti, koje si-, za vrijeme skupštinskog odmora bile prekrivene, rasplamtjeti se još više., loga je jamačno švijčstan i sam g. Pašić, koji je nastojao da saziv skupštine odgodi što je moguće da« lje, a onda da pođe u Pariz. Kako prema ustavu skupština ne može dalje od 2(1. o. mj. ostati od« godena ukazom, ova će se tada mo« rat sastati, ali joj neće ništa drugo preostati, nego da sama sebi pro« duži odgađanje. Tako će se jedino moći održati zatvoren ventil, kroz koji sc je imalo ispustiti na polje svo nagomilano nezadovoljstvo. Naravno posve je drugo pitanje, je li to pametno i po državu kori« smo. Mi smo već u par navrata gcvorili o tome i jasno rekli, da je upravo po državne interese štetno odlaganje ri jesenja ovakovih pita« nja. Pogotovo kad nezadovoljstvo na sve strane sve to više raste. Noje­ va taktika zagnjurivanja glave u pijesak, da se ne bi vidio faktični položaj. nije nigdje pametna, a u о« vako nesređenim državnim prilika« ma ona je opasna. i i 1 ; i ' ' i [ I I j | I 1 Suljagino sočinjenije. Već davno naviještena brošura S. Salihagića, za koju je rekao, da će sadržavati njegove poglede o pol. pri­ likama našim, napokon je izašla. Mi smo kao i mnogi drugi očekivali, da će to biti knjižica ozbiljna sadržaja. Ta to je umni produkat čovjeka, koji ! se već desetak-petnaest godina pro- I fesionalno bavio politikom! Međutim, , šta vidimo? Cijeli taj pamflet protiv , naše organizacije ispunjen je babijim pričanjem, pa čovjek odmah dobiva dojam, kao da su to naklapanja i ! trač kakove brbljave palanačke tetKe, | a ne političara, koji je doskora bio i ; nar. peslanik. Stoga bismo mi preko cijelog tog I sočinjenija prešli s jednim gosparskim gestom, kad bismo znali, da će ono . doći u ruke samo zrelih i razboritih ljudi, koji će znati prosuditi i ocijeniti 1 tu bljezgariju. Ali kako će Suljaga po svom starom adetu »rasturiti knjigu na sve četir’ strane«, mi želimo da se s njom pozabavimo i da upozorimo na Suljagino izvrtanje činjenica i ri­ ječi. Napominjemo odmah, da Suljagin | zahtjev, da se potpišu stvari, koje iz­ laze u »Pravdi«, nema mjesta, jer se j tačno zna, ko stoji iza »Pravde«, u | čije ime ona govori i ko odgovara za njezino pisanje. To sve zna i Sol.aga, I pa njegov ovakav zahtjev može se I samo smatrati kao utopljenikove hva- i tanje za slamku. Mi ćemo se ovdje osvrnuti samo 1 na njegove najslavnije izvode, jer na svo njegovo naklapanje, koje opsiže preko 30 stranica, niti imamo vremena, i a niti ćemo da trošimo prostor lista j na njihovo pobijanjeGovoreći u predgovoru o svome pi- | srnu g. PaŠiću, veli i ovo: »i ako sam u tome pismu nastojao i suviše I da poštedim vodstvo J. M. O., ipak su se oni« itd. Koliko je on šte­ dio vodstvo J. M. O., neka potvrde riječi njegove iz tog pisma: »Ja tu odgovornost prepuštam onim ljudima iz vodstva J. M. O., koji su se — čini mi se — naučili kupiti mrvice s.a vladina stola, — pa ma čiji stol bio — i čija se politička mudrost sastoji u odstupanju od svega onoga, što su svojim izbornicima obećavali«. Ako g. Salihagić smatra, da to znači Šteđenje vodstva J. M. 0., onda mu mi faktično ne možemo dokazati protivno, , jer je to stvar shvaćanja političkog ' morala, stvar odgoja, ukusa i obrazo­ vanosti. Ako Suljaga smatra, da se vodstvu jedne partije, koja je sve sile upotrijebila, da se što više zaštite in­ teresi muslimana, i to upravo u borbi s njegovim političkim drugovima iz j radikalne stranke, smiju dobacivati ovakove podvale i da organ te partije ne treba dostojno reagirati na njih, onda ga mi vrlo Žalimo, što u svojoj umišljenosti, ograničenosti i bolesnoj ambiciji ne vidi tu absurdnost. Sofisterijom, dostojnom i svojstve­ nom samo jednom Suljagi Salihagiću, nastoji on, da našu argumentaciju nje­ gova polaganja mandata obori time, što mi nismo iznijeli original brzojava, kojim je on pozvan na polaganje man­ data, nego izjavu dra Janjića, sekretara radikalne stranke, u kojoj se potvrđuje po nama iznešeni sadržaj i I Godina III. smisao brzojava, lako zaobilazeći kao mačak oko vrele kaše, Suljaga sam iznosi u svojoj brošuri taj brzojav, iz koga se jasno vidi, da smo potpuno tačno tvrdili, da je pozvan, da dođe u Beograd vršiti svoju dužnost ili da položi mandat. Taj brzojav, odštampan na strani 6 pamfleta »Pravdašima — malo odgovora«, glasi: »Molim izvestite narodnog poslanika Suljagu Salihagića da odmah dođe u Beograd, inače neka podnese ostavku na man­ dat«. Suljaga se je htio različitim ma­ kinacijama i smicalicama izvući iz škripca, pa je kategorički tvrdio, da on nije dobio tog brzojava. Nu ako ga on nije u ruke dobio, brzojav je na njega bio uperen, iako je poslan našem poslanstvu u Beč, da ga SuIjagi saopćiMi ćemo i kasnije imati priliku, da konstatiramo, kako Suljaga nastoji suštinu stvari, na koju mi polažemo naročitu i gotovo jedinu važnost, da zabašuri, a da nađe izgovor u kojekakovim sporednim, čisto formalnim stvarima. (Nastaviće se). Gdje je pravda? Svaki dan izbijaju sve čudnovatije pojave u našoj mladoj državi, o ko­ jima moramo i te kako voditi računa. Za pravo ne možemo, da se snađemo u današnjim rastrovanim prilikama i ne znamo, šta bi radili i o čemu bi prije počeli pisati. 0 čemu danas pi­ šemo. trebalo je da je već u najboljem redu, jer to nije interes samo poje­ dinaca već opće narodni. Da se danas bavimo ovom temom, daje nam povod Bileća. Ona Bileć?, o kojoj smo mi toliko pisali i upozorovali pozvane faktore na prilike, koje vladaju tamo, a naročito od god. 1919. do 1921., te nemamo namjere, da ih ponovno prikazujemo. Bivša ona ubava nova varošica Bileća, koja je od nazad 3 god. posve u napredovanju stala, a razlog je, da joj je oduzeto ono, Što je imala i što se predviđalo, da će imati. Narod cijelog sreza bez razlike vjere posvema je za vrijeme rata stra­ dao, a razlog silnog stradanja bile su ratne operacije. A i nakon oslobođenja nije ostao pošteđen od pljačkaša, a naročito muslimansko pučanstvo, koje je silno opljačkano od god. 1919. Sve, što je imao narod bilećkog ko­ tara, izgubio je. Življenje je narodu bilećkom jedino bilo osigurano zara­ dom sa vojništvom, a toga danas nema. Silni vojnički logor, koji je uzor svim vojnim logorima u B. i H ; da nas je tako zapušten, da izgleda kao kakva pustolina. Vojske nema, a niti šta drugo u njemu. Sve molbe bilećkog naroda, kao i deputacije, koje je siromašni narod slao u Beograd i Sarajevo, da bi se Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna« Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajeno, - Interurban telefon: Zl¥ �ПРАВДА’ — PRAVDA Strana 2 Страна Bileči u daljn’em napredovanju pomoglo, ostale su do danas bez ikakva uspjeha. Tražilo se vojske, srednju školu, škola po selima, ali sva obe­ ćanja odlučujućih faktora ostala su samo puka obećanja Sirotinja, koja je izgorjela i opljačkana do gole duše, ne pomaže se, za nju se niko ne brine. Uzmimo za primjer nesretne Jaganjce, o kojima već toliko pišemo. 1 dan danas ova se sirotinja nalazi u gradu Bileći na teret drugim, a vlast na njih glave ne osvrće. A na žalost drugim, koji su dobro situirani, koji nijesu niti za vrijeme rata, a niti kašnje stradali, daje se pomoć i to još kakva pomoć. Jedan dobiva, ko­ liko bi bilo dosta za 24 familije Ja­ ganjaca. Silne barake u vojnom logoru, sada se dijele agitatorima radikala. Jedan ovakav ovih eje dana dobio 3 barake iz vojnog logora kao pomcć, a za koje se računa da će u najgorem slu­ čaju uzeti pola m i 1 i j o n a kruna. Pitamo gospodu odlučujuće: Šta je Tomo Vučković prije rata imao, a kakve je usluge učinio, da mu se ovakova pomoć daje? Držimo, da ima puno zaslužnijih, koji su sve svoje žrtvovali za ostvarenje ove države, pa šta im se dalo? Ništa ! Zar ne bi pametnije i praved­ nije bilo, da su se ove barake dale postradalim muslimanima Jaganjcima, pravoslavnim Babićima, Radmilovićima, Albijanićima i drugim. Sirotinja ska­ pava, a buržoaziji se pune džepovi. Bileća ima oko 800 dobrovoljaca, koji su krv lili za slobodu, a među njima ima dosta i takvih, koje bi tre­ balo u obzir uzeti, kad se zna, da su oni kao i njihove familije, koje su od . bivše crno-žute aždahc progonjene, ■ posvema stradali. Pa zar ne bi pravije bilo, da su se ove barake dale ovim jadnicima? Pa uzmimo taoce i internirce. Čime su do sada pomoženi? Zar je T. Vučković zaslužio toliku pa­ I žnju između, kako navedosmo, silnih I dobrovoljaca, taoca, interniraca i one silne stradale sirotinje? Kako se go­ vori. isti je prije kratkog vremena još . nešto dobio. A šta. to zasad nek i stoji. Za vrijeme kapitulacije Austrije, kada su razne crnogorske čete došle u Bileću, na nalog narodnog vijeća morao je Gavrilo Dželetović, Mahmud Kreso četnicima dati kruh, a Petar Kapor meso. Pomislite ovaj trošak, koji iznosi oko 70.000 K, a za koji se je obvezalo Nar. Vijeće platiti, do da­ nas se ne plaća. Usprkos požurbi i I molbi, odgovor j’e, da se nema novaca. Zar ne bi bolje bilo, da se jedna ba­ raka dala ovim ili prodala, pa da se dug sirotinji, koji je u 1918. g. značio | puno, 70.000 K. plati? Zar ne bi bolje i za državu i za i narod korisnije bilo, da se srušene škole u Fatnici i Planoj pa makar i od samih daski dograde? Kad sve ovo znamo, da je sušta | istina, te kad znamo, da Vučković već prodaje barake u Trebinju, onda se moramo pitati: gdje je pravda, te naj­ energičnije zahtijevati, da se smjesta ukine odredba, kojom je — jamačno na zagovor bivšeg radikalskog mini­ stra dra L. Markovića dato toliko državno dobro jednom agitatoru poli­ tičke partije. Zar ćemo dopustiti, da se na ovaj način rasipa državna imo­ vina? Pozivamo cijelo stanovništvo bilećko, da reče svoj sud o ovom. Alija Hadžić. Novinstvo o našoj skupštini. Rezultati vijećanja naše zemaljske skupštine izazvali su u našem novin­ stvu različite komentare. Ti su ko­ mentari, naravno, uvijek obojeni onako, kako to konvenira pravcu, što ga po­ jedini list zastupa Gotovo je općenita karakteristika njihova, da nalaze u rezultatima skupštine pobjedu jedne ili druge struje u našem poslaničkom klubu. 1 upravo diametralne opreke u shvaćanju te »pobjede« najbolje do­ kazuju, da tu nema apsolutno ničije pobjede. Ako se može govoriti o ka­ kovoj pobjedi, onda se može reći, da je pobijedila jedino — sloga musli­ mana. Mi ćemo pod ovom rubrikom doni­ jeti karakterističnije prikaze iz poje­ dinih novina, ne radi toga, što bismo ih držali ispravnim, nego radi toga, da se vidi, kako pojedine partije od­ nosno listovi sude o rezultatima naše skupštine. »Hrvat« od 12. ov. mj. u uvodniku pod naslovom »Preokret kod Musli­ mana?« govori o stranačkom gibanju kod nas i o kongresima različitih naših pol. stranaka, a onda prelazi na našu skupštinu i veli: »U ovom je smjeru zanimiva već prva stranačka konferencija, konferen­ PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. . I । 1 cija Jugoslavenske Muslimanske orga­ nizacije. koja je održana u Sarajevu Ova je konferencija stajala pred važ­ nim zadatkom, da riješi pitanja, koja već dugo trzaju ne samo parlamen­ tarnim klubom, nego u još jačoj mjeri i samom Jugosl. Musi. Organizacijom. U organizaciji postojale su dvije struje, predstavljene od prilike jedna­ kom brojnom snagom i u parlamen­ tarnom klubu. Jedna je struja potpu­ no odobravala sporazum, koji je mu­ slimanski klub pod vodstvom Кагаmehmedovića i Korkuta, sklopio sa vladom Nikole Pašića. dok je druga struja smatrala taj sporazum nedopu-1štenim odstupanjem od programatskoga stanovišta Jug. Musi. Organi­ zacije, a osim toga nije vjerovala, da će sporazum biti lojalno proveden. Iz izvještaja, što ga je skupštini podnio tajnik organizacije, nar. zast. Alić, dobivamo ponovno sliku o pregovorima muslimanskoga kluba s Pašićem i o sporazumu, koji je s njim uglavljen. Osim učešća u beogradskoj i bosan­ skoj vladi sporazum se je odnosio na uređenje agrarnoga pitanja prema za­ htjevima muslimana u Herceg-Bosne i na očuvanje kompaktnosti musliman­ skoga elementa Bosne i Hercegovine znao dosta dobro ruski, jer je prije rata dulje vremena bio u Rusiji, te sam ja mogao preko njega slobodno I govoriti. U svemu se život Beludžistanaca razlikuje od našega, ili ma kakva (Nastavak.) Osobito sam imao veliku priliku I drugoga evropskoga, koji mi može? promatrati život i običaje Beludžista- ! ino sebi predstaviti ili zamisliti. naca, kad smo napokon došli u Kvettu. I Kad dolaze kući, oni oblače svilene Meni komandant logora dozvoli, da se bijele gaće, široke i prostrane kao mogu slobodno kretati po gradu. Tom ženske dimije. U kući su sasvijem prilikom uručih pisma, koja sam ponio komodni i bez ceremonija. Jede se iz Bušgirana. Ovi me ljudi primiše kao za stolom, a originalno je, da se sva svoga brata, te sam imao najbolju pri­ jela donose od jednoć na stol tako, liku četrnaest dana biti u društvu in­ da na stolu od jednoć stoji po dva? dijskog »Radže« i koristiti se njego­ deset raznih jela, voća, slatka i sa? vim gostoprimstvom. Kao u dvorcu lata. Svatkb jede, što mu se bolje velikog kneza i malog sredovjekovnog vladara provađah ja život u mog gosviđa. Za vrijeme objeda tri četiri stitelja. Njegov život nije ništa drugo sluge neprestano donose razna šer? nego kakva prekrasna istočna priča. beta i hladnu vodu, a više svake Bio sam u nekoliko njegovih prija­ dvije osobe, što sjede za stolom i telja i znanaca i svagdje sam bio prim­ jedu, stoji jedan sluga i maše nad ljen kao svoj, svagdje poštovan i ljub­ njihovim glavama lepezom od pau? ljen. Nekoliko puta prirediše i zijafete, novog perja. U Bcludžistanu su na? na kojima su pjevali i svirali indijski ime velike vrućine kao i u Indiji, a muzikanti i pjevačice. Sva moja sreća osobito u augustu, kada sam ja ta­ bijaše još u tome, da je jedan od njih mo bio. х S! u pitanju unutrašnjega uređenja drža­ ve. Jedno i drugo je vlada g. Pašića zajamčila, uslijed čega je klub odgo­ dio svoj zastjev glede autonomističkoga položaja Bosne i Hercegovine. Rasprava o politici parlamentarnoga kluba trajala je dva dana i bila je veoma opsežna i temeljita, jer su u njoj učestvovali gotovo svi izaslanici, kojih je bilo preko stotine. Nakon provedene rasprava izdan je komunike, koji je prihvaćen gotovo jednoglasno — protiv četiri glasa — te prema tomu predstavlja mišljenje velike ve­ ćine J. M. O. Osnovna misao, koja je gospodovala na skupštini, bila je očito to, da se mora pod svaku cijenu za­ držati cjelokupnost organizacije, jer u tom leži snaga i jamstvo uspjeha muslimana Bosne i Hercegovine. Ta je misao i potpuno ostvarena, jer je cjelokupnost organizacije ostala ne­ taknuta. U ovom pasusu, koji je dakako sa­ svim promišljeno stavljen na prvo mjesto komunikeja, prevladava dakle ono neraspoloženje prema vladi, koje je pokazivala opozicionalna struja Organi­ zacije i kluba muslimana. Organizacija čini samo vladu odgovornom za ne­ izvršenje sporazuma, jer iza toga na drugom mjesto izriče povjerenje klubu sa željom, da se i dr. Džafer Kulenović, koji je iz kluba istupio, povrati u klub. Na trećem mjestu komunike naglašuje, da Jugosl. Muslimanska Organi­ zacija u pogledu unutarnjega uređenja države stoji г.а svojem programatskom stanovištu, to jest na stanovištu automističkom. Ko iku važnost treba pri­ pisati ovoj izjavi J. M. Organizacije, to će se moći pravo ocijeniti tek u toku vremena. Nema nikakve sumnje, da su Muslimani Bosne i Hercegovine tili općenito vrlo ozlovoljeni napušta­ njem autonomističkoga stanovišta, koje je izveo njihov klub i da povra­ ćanje na to stanovište odgovara od­ lučnoj volji širokih slojeva muslimana. Ako je ta odlučna volja pobijedila i na skupštini organizacije i ako za­ stupnici muslimanski hoće da budu istinski zastupnici volje svojih izbor­ nika, onda se ne bi smjelo dogoditi, da se jedan principijelni politički za­ htjev postavlja samo u taktičke svrhe. U tom bi slučaju povraćanje na autonomističko stanovište imalo veliku političku važnost, dok bi u protivnom slučaju značilo samo ponovno izigra­ vanja volje muslimanskoga svijeta, što bi imalo kao posljedicu sve jače odvajan:e širokih slojeva od njegova današnjega političkoga vodstva. Međutim u pogledu svoga vodstva izvela je J. Musi. Organizacija veoma značajne promjene. Na mjesto dosa­ dašnjega predsjednika M. J. 0. muf­ tije Maglajlića izabran je za predsjed­ nika ministar trgovine dr. S p a h o, koji je važio kao glavni intelektualni, predstavnik lijevoga krila musliman­ skoga kluba i u koga i muslimanska opozicija ima puno povjerenja. Osim toga je dosadašnji glavni urednik glav­ noga glasila J. M.O. sarajevske Prav­ de- g. Sakib Korkut, koji je u osta­ lom već od posljednje sjednice Cental. Odbora morao stići na dopust, ko­ načno zamijenjen novim glavnim ured­ Po cijeli dan šetam sa mojim pri? jateljima po gradu. Kvetta je vrlo vrliko mjesto i ima preko sto i pe? deset tisuća stanovnika. Engleski dio grada dijele od starog grada prostrane i lijepe aleje. Svaki cn? gleski oficir ili činovnik ima upravo idealan život u Kvetti. Žive u prc? krasnim malim villama u zelenilu tropskog drveća i cvijeća. Gotovo svaka kuća ima veliku bašču, u kp? joj je tenisplac, lijepa sjenica i o? bilni mirisavi cvijetnjak. Starom gradu manjka sve ovo. Ulice su u njemu dosta uske, a u njima je nagomilano sve jedno na drugo. Na kućama su visoki prozo? ri ao ko kuće su veliki prostrani dr? veni balkoni. Do u kasnu noć vrvi narod po ulicama i oko dućana. Tr? gujr se svim mogućim i što ljudska duša zamisliti može, sve se ovdje kupuje i prodaje. Kvetta je glavno mjesto Beludžistana, kamo dolaze trgovci iz svih gradova provincije, pa čak i iz Afganistana i istočne Perzije. Kvetta je trgovački cen? trum sjeverne Indije i Afganistana. Broj 348 Број nikom, svojim dosadašnjim zamjeni­ kom. Maglajlić, Korkut i Karamehmedović, koji je u ostalom nakon skup­ štine obolio, te ne će moći tako brzo u Beograd, tri su glavna predstavnika dosadašnje politike muslimanskoga kluba i oni se povlače, da svoja mje­ sta ustupe drugima. I komunike Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije i osobne pro­ mjene, što ih je ona izvela u svom vodstvu, nose obilježje skretanja na lijevo, dakle nove orijentacije bosansko-hercegovačkih muslimana. Pobjeda lijevoga krila unutar Organizacije čini se, da je potpuna. Bilo bi poželjno, da ona znači početak zdrave narodne politike naše muslimanske braće « Bilješke. Na izvrtanja S. Salihagića U svome pamfletu »Pravdašima — malo odgovora« Suljaga Salihagić tvrdi, da sam mu ja na njegovoj agitacionoj skupštini u Tešnju rekao, da mi ne­ ćemo nikad poći smijerom njegove politike. To je ordinarna neistina. Ja to nisam ni mogao reći, jer kao disdplinovan Član partije, koja me je kandidovala, nijesam mogao prejudi­ cirati držanje njeno u budućem radu. 0 smijeru naše politike nije nf moglo na, toj skupštini biti govora, jer je to zapravo bila Suljagina skup­ ština, na kojoj je on razvijao program radikalne stranke i pozivao muslima­ ne, da glasuju za njenu listu. Ja^sam tom prilikom samo rekao, da radi­ kalna stranka nosi obilježje jedne čisto srpske, pa i pravoslavne stranke, te oa u njoj nama kao Jugoslavenima nema mjesta. Tom sam prilikom upozorio i na stanovište radikalne stranke u agrar­ nom pitanju, koje je ona zauzela na lanjskoj svojoj skupštini, te upozorio, da nas ovo ne može zadovoljiti. Su­ ljaga je na to rekao, da ono ni njega ne zadovoljava i da je on tražio — ili će tražit’., toga se sad ne sjećam — da se ono izmijeni povoljnije po posjednike, inače on neće primiti man­ dat. (Ali se je ipak »smilovao«, pa ga primio') Hamzalija Ajanović. Oduzimanje poštanskog debita stranim novinama. Čudno je naše ministarstvo policije. Bilo je zavelo jednu od najreakcionarnijih cenzura za našu domaću štampu, koja ju je upra­ vo gušila. Istom onda, kada su se i oni. koji su najviše učinili za dono­ šenje ustava počeli zgražati i odlučno protestirati protiv tih sredovječnih mje­ ra ministra policije, onda je ta cen­ zura ublažena, ali još ni danas nije svedena na onu mjeru, koju joj pro­ pisuje ustav. 1 dok se je tako gušila sva domaća štampa, koja je pisala nepoćudno po današnji režim, dotle je ministar poli­ cije neprestano zabranjivao, pa i da­ nas zabranjuje ulazak stranim novi­ nama, koje donose nepovoljne vijesti o nama. Tako možete čitati u svakom broju »Službenih Novina« bar po koju zabranu. 1 ako znademo, da i druge Bcludžistanci veoma vole žaba? vu, veselje, muziku i pjevanje. Go? tovo u svakoj ulici imadu po dvije tri »rahathane« (osvježionice), gdje sjedi po stotinu i više mladih Iju? di i žena. Piju se raznovrsna šer? beta, soda voda, limunata i jede sladoled. Tu je obično i po nekoliko svirača i pjevača, koji zabavljaju publiku. Pred »rahathanom« gore raznobojni fenjerići, odsijevaju zr? cala, čuje se smijeh i pjesma. Svi? raci sviraju na originalnim indij? skim instrumenitima i meni se na prvi pogled učinilo, da svaki za se? be svira i pjeva, kako mu se pro? htije. (Nastavićo se). �države prakticiraju ovakove zabrane, naravno u puno manjoj mjeri, mi ipak držimo, da one neće koristiti puno. Mjesto toga puno bi bolje učinilo mi­ nistarstvo, da organizuje izvjestilačku službu, koja bi davala tačnu informa­ ciju o nama, pa ne bi toliko nasijedale strane agencije različilim neprija­ teljima naše države. Izgleda, da bi g. ministar htio, da nas ogradi kineskim zidom, pa da niko ne zna ništa o nama, a da ni mi ništa ne znamo o drugom svijeta. Taj će mu posao ostati jalov, ili Što više on će donijeti protivne rezultate, nego što ih on želi. Politički pregled. Englesko-egipatski pregovori. »Times« javlja, da je Adil paša, prvi egipatski ministar, na povratku Iz Lon­ dona u svrhu, da ponovno otpočne pre­ govore u foreignu office-u u pogledu Egipta, koji su prekinuti prije neko­ liko nedjelja. Adil paša se je sastao 8. ćv. mj. u ■Londonu s Curzonom. Izjava L1oyda Đorđa. Lloyd Đorđ je na posljednjoj sjednici Donjeg Doma održao podulji govor o spoljnoj poli­ tici Engleske. Prvi ministar Engleske rekao je između ostaloga, da o neka•kvoj intervenciji Saveznika u grčkoturski sukob ne može biti ni riječi, ■dok nju ne zatraži jedna od ratujućih stranaka. Uhapšeni kemalisti. Prema jednoj ■službenoj depeši upućenoj ministar­ stvu unutrašnjih djela u Carigradu, britanske vlasti su uhapsile predsjed­ nika općine u Dardanelima i veliki broj drugih Turaka, koji su održavali vezu sa četama kemalističkim. Grčko-turski rat. Turski komunike od 8. oktobra: »Ve lika djelatnost izvidnica istočno od Eski-Šehera. Naše je topništvo bombardovalo neprijateljske položaje i na­ nijelo Grcima ozbiljnih gubitaka. U odsjeku Afijum-Kara-Hisara ne­ prijatelj, koji je navaljivao na naše položaje na visovima Gjuzel-Daga, bio je suzbijen i pretrpio znatne gubitke. Naše trupe, koje su navalile na Grke u okolici Bal-Mahmuta, natje­ rale su neprijatelja u bijeg do sjever­ ne željezničke linije«. Ali vijesti, koje su prispjele iz Atene govore o »pobjedonosnoj bitci kod Afijum-Kara-Hisara, koja se ima sma­ trati kao jedna od najznamenitijih sa­ dašnjih bitaka«. Bitka će, kako izgleda, trajati jedno sedam dana. Povratak generala Populasa u Smirnu. General Papulas i njegov šef generalnog štaba vratiće se naskoro u Smirnu. S druge strane javlja se o ja­ koj koncetraciji kemalisličkih trupa u Afijum-Kara-Hisaru. Carigradska vlada i Kemal paša. U Carigrad se očekuje u utorak Iduće nedjelje dva delegata kemalistička, koii će se sporazumjeti sa portom o raz­ nim pitanjima, naročito o pitanju, da se zatraži intervencija Saveznika za mir. Odgovor min. CtpđHd 3 Strana „К?АбДА* — „PRAVDA1 Бриј 348 Bruj saobraćaja nar. posl. Salihu Baljiću. Gospodine poslaniče, Na Vaše pitanje od 9. avgusta tek. god., koje ste mi uputili preko Predsjedništva Narodne Skupštine, o radu Radivoja Vukićevića šefa željezničke radionice u Mostaru, čast mi je odgovoriti Vam sledeće: 1) O rezultatu istrage nad Vuki? ćevićem dobio sam opširan i iscr? pan izveštaj od Direkcije Državnih Železnica u Sarajevu. Istraga je po* vedena povodom članka u 7l). bro? ju »Hrvatske Sloge« u kome su u 7 tačaka iznesene optužbe protivu Vukićevića. Istragom nije utvrđena krivica g. Vukićevića ni po jednoj stvari, te zbog toga nije protivu nje? ga ništa ni preduzimano, u toliko pre, što još nije donesena sudska presuda po njegovoj tužbi za nane? tu ттш klevetu u pomenutom član? ku. 2) Istragom nije utvrđeno da je Vukićević progonio potčinjcne či? novnike Hrvate. Po radioničkim knjigama, bilo je u aprilu-1921. g. pod Vukićcvićcvom upravom 410 osoba, od kojih 136 Srba, 231 Hrvat 41 Musliman. 2 Jevrejina. Do istog vremena primio je u službu 50 Sr? ba, medu njima 15 dobrovoljaca, 28 Hrvata i i 6 Muslimana. Iz ložionič? kih i radioničkih knjiga nc može se ustanoviti, da je koji otpust bio ne? opravdan, ili da jc^Vukićevič Hr? vate češće i teže kažnjavao nego Sr? bc. Srazmerno veći broj primljenih Srba potiče otud, što je železnička uprava prvenstveno primala dobro? voljce a među njima nije bilo Нг? vata. Vukićevićeva nepristrasnost utvrđena je svedocima, a ni njego? vi protivnici nisu mogli svoje na? vode dokazati. 3) Postoje predloži, da se izvesna lica u Mostarskoj Ložionici uklo? ne kao komunistički agitatori, među njima i Želimir Merdžo, koji je do? stavljen da je prodavao markice u cilju potpore radnika za vreme štrajka, ali inicijativu za to uzeo je komesar železničke policije, a ne g. Vukićević- Izveštaj Odelnog Za? povedništva Državne Straže Sigur? nosti u Mostaru, potvrđuje navode komesara železničke policije. Pored podnesenog detaljnog iz? veštaja po istrazi nad g. Vukićcvi? ćem, koji ovoga ne terete. Direkci? ja Državnih Žcleznica u Sarajevukao nadležna za ocenu svojih služ? benika, kvalifikuje ga kao iskrenog i karakternog čoveka, koji do sada nikako nije dao povoda za kaznu, i nalazi da su optužbe protivu njega osnovane na netačnim i zlonamer? nim informacijama, koje su dali njegovi lični protivnici. Primite, Gospodine Poslanice, o? vom prilikom uverenje o mom od? ličnom poštovanju. Ministar saobraćaja: Nikola Uzunović. i g. Sabo Jelić za to, da ta pruga ide I koji nemaju tih dokumenata, mogu kroz Sarajevo. Zatim je ministru izne- ; ih dobiti u Poslanstvu u Beogradu, Birčaninova ulica broj 26 između 9 senO, kako je nemoguća provedba po­ i 12 časova prije podne, a oni, koji reza na poslovni obrt zbog nepisme­ nemaju vremena i mogućnosti, da nosti, koja vlada kod nas. Ministar je dođu u Beograd, mogu ih dobiti pre? odgovorio, da ni on ne vjeruje u pro­ ko pošte, za koje trebaju poslati vođenje toga poreza, jer je veliki za­ stoj u radu nadleštva radi pomanj­ svoje pasoše i druge dokumente, na kanja činovnika, a rad bi oko toga osnovi čega će dobiti dokumente poreza zahtijevao petorostruki broj čiza boravak u zemlji. Za dobijanje novnikaj Osim toga su se privrednici potrebnih isprava neka svaki poša? tužili na carinske neprilike. Ministar je lje: dvije slike i novac: za pasoš 110 na koncu rekao, da se o svemu tome din-, za objavu za boravak u zem? podnese pismeni memorandum. lji 55 din., za taksene marke 7.25 din. i za povratak poštom 3 din. Da ne bi imali neprijatnosti zbog neispravnih ili nedovoljnih isprava, potrebno je, da se svi bugarski po? danici što prije obrate Poslanstvu za ove isprave. Engleski zajam našoj državi? — Državni zajam u R. Krupi. Ko? tarski predstojnik Topali u Bos. Krupi, kako nam brzojavljaju, odr? žao jc za upis zajma 20 zborova po selima. Uslijed njegove agilnosti i zauzimanja upisano jc u krupskom kotaru 5 miliona kruna. i Nabavka lijekova. Ministarski Sa- | Neki listovi javljaju: U Beogradu na­ vjet odobrio je na predlog ministra narodnog zdravlja kredit od 1,000.000 kruna za nabavku Ijekova i zavojnog materijala za bolnice u Bosni i Herc. Nove stručne škole. Postoji predlog, da se u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banja Luci i Trebinju podignu srednje tehničke škole za elektro-mašinske zanate, u koje bi se primali mladići sa 4 razreda gimnazije. U VereŠu, I Zenici, Prijedoru i Sanskom Mostu ustanoviće se škole za izradu sitnica i halata od gvožđa: u Drvaru škola za drvenu industriju; u Visokom škola za kožarsku industriju osim toga, u Sarajevu i Banja Luci podići će se škola za tekstilnu industriju, a u ' Livnu, Gacku i Travniku škola za trikotažu. | I Zabrana djelovanja kabaretima i kinematografima. Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu za? branila je djelovanje ovdašnjim kabaretima i kinematografima iz? među 8 i 10 sati u onim večerima, i u kojima su predstave Narodnog | Pozorišta. Muslimani zanatlije! Osnivajte svoje zanatlijske štedionice, jer sve današnje kapitalističke države po? stale su ogromne i velike jedino organizovanjem sitnog privrednog kapitala. 1 lazi se povjerenik engleskog sindikata, koji je ponudio našoj vladi zajam od 3 milijuna funti šterlinga, što iznosi oko tri milijarde kruna Ovaj bi se zajam, ako dodje do njegova sklapa­ : nja, upotrebio dijelom za otplatu duga • Narodnoj Banci. Zajam je ponudjer. ! uz kamate od 8° 0. i . i | Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega ,,MERHAMETA“. i I , ‘ Iz našeg pozorišta. Svečano otvorenje narodnog po­ zorišta biće u subotu 22. ov. mi. u 7 ‘ sati na veče — kako doznajemo — I sa ovim rasporedom: I. u zastupstvu gosp. ministra prosvjete akt otvorenja I vrši načelnik umjetničkog odjeljenja g. Branislav Nušić; II. stav iz treće simfonije (Ervica), izvodi orkestar; III. i Ivo Vojnović; Smrt Majke Jugov i ć a, II. čin: Avet, — reditelj Hajj dušković; IV. Dvoržak: Slovenska igra, i izvodi orkestar; V. Svetozar Ćorović: Zulumćar. II. čin, redatelj Hajduš ković. Pozorišnim orkestrom diriguje „Uspjeh upisa 7° 0 drž. investi­ Josip P. Hladek. cionog zajam kod državnih rudar­ Ulaznice za sve tri prve svečane skih preduzeća u Bosni i Hercegovina44. Bolest min. dra Karamehmedo? predstave su povišene i to: parket I. Do sada su upisali: vića. Nakon malog pogoršanja bo? i II. red 20 din.; III.—Vi. reo 15 din.; lest min. dra Karamehmedovića po? Stalni nameštenici . . 70 600 Din. VII.—X. red. Ti din.: — parter. I—IV. čela je stalno ići na bolje. Tempe? Rudarski radnici . . . 108.050 Din. red 10 din.; V.—VII. red 8 din.; ratura je još uvijek 38. Prema miš? . Brat, i bol. blagajna . 725-500 Din. IX.—XII. red 6 din.; — lože 75 din.; ukupno 904.150 Din. — balkon 16 din.: — sjedišta u me­ ljenju gg. liječnika, bolest će trajati | što je hvale vrijedan primjer i dokaz zaninu: I. red 20 din : II. red 15 din.; još nekoliko dana. svjesnog shvatanja građanske dužnosti. III. red 12 din.; IV. red 10 din., sta­ Min. dr Spaho otputovao je Izvoz suhih Šljiva i pekmeza za janje 2 diuara. prekjučer u nedjelju, 16. ov. mj., a? ' Poljskoj. Prema izvještaju Kraljev, Iz Narodnog Pozorišta. >arajev? utom u Beograd na dužnost. poslanstva u Varšavi, uvoz suhih ske korporacije, koje žele da poša? Umrla dobrotvorka. Na 2. o. mj. šljiva i pekmeza u Poljsku slobodan Iju svog delegata na svečano otvoumrla je u Tuzli poznata sa svoje je pod ovim uslovima: renje Narodnog Pozorišta u Sara je? 1. Za uvoz ma koje količine šljiva ; vu, treba da se u nedjelju i pone? darežljivosti i dobrote Tahire hanui pekmeza, potrebna je naročita doz­ ma Tuzi i ć u svojoj 89. godini. Cio djeljak. najkasnije, prijave u upravi svoj vijek provela je štedeći, a poma­ vola Glavnog Ureda za uvoz i izvoz u Narodnog Pozorišta. u vrijeme od Varšavi; žući sirotinju, a pred smrt je testa9 12 prije podne i od 3—6 po pod? 2. Carina za pekmez iznosi 40 polj­ mentarno ostavila polovinu svoga ne- i polože za njegovo mjesto na skih maraka na 100 kgr. ; carina za | imetka, da se iz njega izdržava škola sve tri svečane predstave 60 dinara. ra ručni rad muslimanskog ženskinja, suhe šljive neupakovane ili upakovane, Reklamacije za mjesto, koje stignu ali u količinama od preko 30 kgr. iz ­ za koju je i jednu od svojih kuća poslije ponedjeljka, neće se više nosi 4 marke na 100 kgr., carina na poklonila. Drugu polovinu imetka moći uvažiti. — Uprava Narodnog poklonila je sirotinji. Rahmet joj nje­ Šljive upakovane u manjim količinama , Pozorišta. iznosi 10 maraka na 100 kgr., a u i noj plemenitoj duši. paketima 1 do 2 kgr. 40 maraka na i Generalna proba „Sebe broj 6“ Sila od žandara. Iz više mjesta 100 kgr. računajući na svaku sumu ; Preksinoć je bila u Nar. pozorištu stižu nam pritužbe, kako žandari carine još 14.9ОО°.о poljsk. maraka na generalna proba Čehovljeve »Sobe br. tuku i zlostavljaju naš svijet. Tako ime režije. 6«, kojoj su prisustvovali novinari i Javna zahvala. — Gospodin II. drugi uzvanici. su žandari iz Visokog tukli Mehu Prema onome, što se je moglo vi­ Hajdarovića, koji nam jc došao o? Salih ef. Gaćo iz Bosanskog Novog sobno, isprebijan i tuži se, da sc poklonio je kjutubhani Gazi Ilus? djeti na probi, izgleda, da su i uprava nc smije povratiti u Visoko. Traži? rcvbcgova vakufa 8 svezaka »Tev? a i umjetnici uložili mnogo truda i mo od nadležnih da ove žandare, siri kebira« i 4 sveska »Hulasetul volje, kako bi udovoljili svojoj odgojnokoji tuku goloruki svijet, kazne. U? esada«, na čemu mu sc podpisana prosvjetnoj misiji. Mi ćemo se jednom požurujemo g. okružnog načclnikži uprava najljepše zahvaljuje. prilikom opširnije zabaviti ovom na­ na ovaj slučaj očekujući svestranu Uprava namjerava proširiti i u? šom kulturnom ustanovom. Domaće vijesti. istragu. rediti ovu kjutubhanu, pa se urno? ljavaju svi, koji imaju kakvih vri? I Protiv poreza na poslovni obrt. jednih kjitaba kao i u drugih knjiga, i ! U trgovačko-obrtničkoj komori mida ih poklone- jer time ne samo što | nistar za trgovinu dr. Spaho |primao i čine dobro djelo svom narodu, ne? je predstavnike trgovačkih udruženja, go i ovjekovječuju svoje ime. I saveza obJtnika i zanatlija, saveza goUprava Gazi Husrevbeg vakufa. ] stioničara i kavanara. Ministru je podBugarskim podanicima. Kraljev? i neseno mnogo žalbi i tužbi Zatraženo ! je, da se izbori za trgovačko-obrtničku | sko Bugarsko Poslanstvo u Bcogra? komoru provedu već u decembru, i du ovim izvještava sve bugarske podanike, koji se nalaze na terito? Među ostalim stavljeno je ministru pitanje glede pruge Beograd—Jadran, riji Kraljevstva Srba, Hrvata i SIo? kojom se navodno kani oštetiti Sara­ venaca, da se u roku od 2 mjeseca snabdiju svima potrebnim doku? jevo. Dr. Spaho je odgovorio, da su mentima za boravak u zemlji. Oni, to prosta naklapanja, jer su i g. Pašić Trešeljak. Odkako eam počeo prodavati kuće »čifutima“ i zarađivati na njima po preko po milijnna kruna, te pozivati ih u ortakluk za ku­ povanje eijena, ne napadani ih više u „Doniovini". Šerif Arnautovič. Kao Što Sipa (moreka životinjica) kad je neprijatelji progone, pušta iz sebe boju, koja zamuti bvu vodu, te joj tako zametne tako i ja, kađ me natjeraju _PravdaŠi“ u škripac, puštam iz eebo laži, klevete,, trao i slične elemente svoje kulture. Suljogd- �Стпана 4 Strana Боој 348 Вго „ПРАРДА" — „PRAVDA" □ ■CDBCZ)aCDBCDaCDBOICZ)BCDaC=? Fina terpentinska Oglas. POZIV ahcionerima na uplatu daljnih 30 .. nominalne vrijednosti ahcija krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. Proizvodnja: wSlavia“, tvornica kemičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. Oglašivanje « u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefoi. 21—65. :: : Banke Bajret d. d. Sarajevo Prema zaključku plenarne sjednice Upravnog Od­ bora održane 12. augusta 1921. god. umoljavaju se gg: akcioneri Banke Gajrct, da do 15. novembra o. g. uplate daljnih 3O°/o nominalne vrijednosti akcija (ukup­ no 60%). Ko od upisnika odnosno dioničara zadocni sa uplatom, plaća prema § 14 društvenih pravila 6° «-tne zatezne kamate, a ko ne položi uplatu za 60 dana (šesdeset) dana od dana propisanog za uplatu, gubi (§ 14) upisom stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 trg. zakona za Bosnu i Hercegovinu Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Fdhriha stakla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnije doći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina, vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 3103-5 MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za= drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuk turnog sela nema ni bogate ni kuk turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplaG no: »Središnji savez j u g o= slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u Šarajes v u«. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionv ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, �Prilog 110. broju „Pravde** Kako se osnivaju seljačke zadruge? Drago nam je, da možemo kon? U rečeno vrijeme i na urečenom veza podići i veće zajmove za vanstatirati činjenicu, da se diljem naše mjestu održi se konstituirajuća skup­ redne potrebe. domovine u punom jeku osnivaju ština bez obzira, da li je prisutan ili e) Zaključi se, do kog se iznosa seljačke zadruge. Eto, u par brojeva ne izaslanik pol. oblasti, ovim nači­ članOvaima zadruge može, podijeliti pisano je u našem listu o ovoj stva? nom i ovim redom: zajam uz jamstvo ili uz uknjižbu, a ri i odmah je naš svijet shvatio važ? 1. Osnivač zadruge pozove sve prido kog iznosa samo uz uknjižbu na nost zadrugarstva. Posljedica je to? .sutne, koji prema ustanovama § 3. dužniU've nekretnine. — Ujedno se ga, da se »Središnji savez jug. selj. zadružnih pravila ne mogu biti članovi zaključi^ da za podjelu većih zajmova zadruga« a i sama redakcija, upra? zadruge, kao i one prisutne,- koji su i svojim članovima zadruga može posre. vo obasipaju pozivom da izaslanik se možda predomislili, pa ne žele biti I dovati kod Saveza i da za te zajmove saveza dode provesti osnutak za? Članovima zadruge, da se odstrane, a zadruga može jamčiti. f) Zaključi se, da zadruga može druge, drugi traže upute, treći ovo kad su se svi ti odstranili, popišu se itd. Samo se po sebi razumije, da u zapisnik imena i prezimena svih 1 primat uloške od svojih članova i od savez šalje svog izaslanika, ali to je onih prisutnih, koji mogu biti članovi nečlanova. g) Zaključi se visina kamatnjamka, skopčano s velikim troškom, a о? zadruge i koji to žele. po kom će zadruga davati zajmove 2. Na predlog osnivača zadruge iza­ sim toga za sad i savez oskudijeva silama. Da bi udovoljili potrebi na? bere skupština jednoga prisutnoga za j svojim članovima. — Prema § 41. zaTaj izbor i družnih pravila smije taj kamatnjak šeg svijeta, evo mi ponovno izdaje? predsjedatelja skupštine. viši od kamat­ mo naputke, kako se osniva seljač* pada obično na osnivača zadruge, nu biti samo za 1 i njaka, po kome zadruga prima zajmove ka zadruga, pa po ovim naputcima to ne mora biti. od Saveza, odnosno od drugih novčnih može svaki prijatelj našeg napretka 3. Nakon obavljenog izbora pred­ zavoda. bez ičije pomoći sam provesti osnu? sjedatelja skupštine, odstupi osnivač h) Zaključi se, visina kamatnjaka, tak selj. zadruge. sa predsjedničkog mjesta, ako nije Da se osnuje zadruga, potrebno izabran predsjedateljem skupštine, a i po kom će zadruga primati uloške, je u prvom redu, da barem jedan izabrani predsjedatelj se zahvali na i — Danas se računa 4 do 5% kamata čovjek osjeti njenu potrebu i da se povjerenju, proglasi skupštinu otvo­ na uloške. i) Na predlog predsjedatelja izabere zauzme za osnutak zadruge. Ona renom, predstavi skupštini izaslanika ličnost, koja je osjetila potrebu o? političke oblasti i izaslanika Saveza, | skupština dvojicu pismenih skupšti­ snutka spljačke zadruge u kom bilo ako je koji od njih prisutan i imenuje nara, koji će, kao ovjerovitelji, potpi­ kraju, treba prije svega, da sama jednog dobro pismenog skupštinara sati zapisnik skupštine. Time je sav dnevni red konstituira­ dobro upozna ustrojstvo, svrhu i perovođom skupštine, koji će voditi i juće skupštine iscrpljen, pa se na toj djelovanje seljačkih zadruga, a on? potpisati zapisnik. 4. Izabrani predsjedatelj ponajprije i skupštini ne može zaključivati o druda treba shodnim načinom i na pri? kladnim mjestima da protumači i podijeli riječ izaslaniku Saveza, ako * gim predmetima, koji nisu na dnevrazjasni onim seljacima, za koje je prisutan, da potanko razloži ustroj­ ; nom redu, te predsjedatelj zaključi misli, da bi se mogli zagrijati za os? stvo, svrhu i djelovanje seljačkih za­ i skupštinu. Zaključke svake tačke dnevnog reda nutak zadruge i da bi prema usta? druga, a ako nema izaslanika Saveza, i novama zadružnih pravila mogli biti onda to predavanje održi osnivač za­ : upiše perovođa odmah onim redom, članovi zadruge- Propisi za članove druge. Predavanje dobiće tiskano od kako teku, u zapisnik, a nakon za­ ključka skupštine napiše datum odr­ zadruga sadržani su u § 3.. koji gla? Saveza, pa ga može i pročitati. 5. Iza toga se pređe na stvaranje žanja skupštine. Ispod datuma potpiše si ovako: § з. članovima zadruge mogu biti ži? telji prebivajući u njezinom pod? ručju bez razlike spola, koji pošte? no i uredno žive, te slobodno ras? polažu svojim imetkom. Osobe, koje nemaju prava da ras? polažu svojim imetkom t. j. malo? dobnici, umobolni i rasipnici, zatim osobe, koje se nalaze pod stečajem, ne mogu biti člaznovi ove zadruge, isto se tako ne mogu primiti u za? drugu takove osobe, koje su osude? ne radi kakva zločinstva ili radi pre? stupka počinjenog iz pohlepe za do? bitkom, dokle god traju pravne po? sljedice, koje su po. kaznenom za? konu skopčane sa osudom. Članom ove zadruge ne može biti onaj, koji je članom druge koje za? druge, osnovane na temelju neo? graničenog jamstva. Članovi ove zadruge mogu ipak biti članovima drugih na temelju ograničenog jam? stva osnovanih zadruga, koje se ne bave podjeljivanjem vjeresije u novcu, ali samo onih zadruga, za koje to »Središnji savez jugosla? venskih seljačkih zadruga« kao ma? tica dozvoljava. Čim osnivač vidi, da imadc dva deset ljudi, koji odgovaraju propi? sima gornjeg članka pravila i žele biti članovi te zadruge, nek odmah to javi »Središnjem savezu jugo? slavenskih seljačkih zadruga u Sa? rajevu«. Savez će, poslat javivši pri? je pismom ili brzojavom dan dola? ska, ako može, svog posebnog iza? slanika. U slučaju, da Savez nemad? ne činovnika pri ruci, poslat će u? putstva za osnutak, a činovnik Sa? veza doći će kasnije, da upravu i nadzorni odbor uputi u poslovanje, te održi zadrugarima predavanje. Osnivač, ako ne može doći Savezov izaslanik, ima ovako raditi: Sazvati skupštinu javivši prije 14 dana nadležnoj političkoj vlasti mjesto, gdje će biti skupština, dan i sahat određen za održanje skup? štine. Na skupštinu trebaju doći svi oni. koji ćc biti članovi zadruge, a treba najmanje, kako je prije u $ 3. napomenuto, dvadeset osobaDo dana skupštine dobiće osnivač od Saveza 7 primjeraka pravila i 5 primjeraka tiskanih zapisnika. zaključaka o svim tačkama pravoga se predsjedatelj skupštine (a ne preddnevnoga reda konstituirajuće skup­ I siednik ravnateljstva, osim ako je on ujedno izabran i za predsjednika skup­ štine i to kako slijedi: štine), zatim se potpiše perovođa, oba a)... Zaključi se, da se osnuje Jugo­ ovjerovitelja zapisnika i napokon po­ slavenska seljačka zadruga za zaj­ litički izaslanik, ako je bio na skup­ move i štednju sa neograničenim štini. jamstvom u sjedištu............. , a za sela u pet jednakih primjeraka i to odmah b) Jedan od skupštinara, koji umije na samoj skupštini, a sve te primjerke dobro čitati, pročita sva zadružna pra­ treba odmah vlastoručno potpisati. vila. Kad su pravila pročitana i prema potrebi protumačena i razjašnjena, Kad je to sve potpuno dovršeno, usvoji pravila skupština, a zatim se onda se ima poslati. ispuni i po svim skupštinarima pot­ 1. Pokrajinskoj Upravi za Bosnu i piše svih sedam primjeraka pravila. Hercegovinu u Sarajevu putem kotar­ Sedam primjeraka pravila treba ispu­ skog ureda ili ispostave: podnesak, niti i potpisati zato, jer će se 4 pri­ | kojim se javlja osnutak zadruge. Ovom mjerka poslati zemaljskoj vladi, jedan i podnesku ima se priložiti: jedan pri- ' Savezu, jedan će ostati zadruzi, a je­ 1 mjerak zapisnika konstituirajuće skup- I dan primjerak nadležnom okružnom štine i 4 primjerka ispunjenih i pro- । sudu. Pravila se ispune tako, da se pisno potpisanih pravila. na 39. strani ispod zadnjeg (64.) pa­ 2. Središnjem savezu jugoslavenskih ragrafa napiše mjesto, dan, mjesec i seljačkih zadruga u Sarajevu: izvje­ godina održanja konstituirajuće skupštaj o održanju konstituirajuće skup­ štins, a odmah ispod toga datum i štine, kome treba priložiti jedan pri­ na istoj strani potpišu se svi članovi mjerak zapisnika konstituirajuće skup- , vlastoručno. štine i jedan primjerak propisno ispu­ Perovođa popiše imena i prezimena njenih i potpisanih pravila. svih onih skupštinara, koji ne umiju 3. Molba nadležnom okružnom sudu pisati, a svaki taj skupštinar stavi za protokolaciju zadruge. kraj svoga imena svoj rukoznak. Na Zapisnik osnivajuće skupštine iz­ kraju se još potpišu dva svjedoka, koja jamče za istinitost potpisa ne­ gleda ovako: pismenih zadrugara. Zapisnik c) Skupština izabere pet članova osnovne skupštine Jugoslavenske se­ ravnateljstva, pet članova nadzornog ljačke zadruge u Raduši držane dne i vijeća 1 blagajnika — U zapisniku se 5. augusta u Raduši. ima naznačiti sa koliko je glasova Na toj skupštini bili su Abdulah svaki pojedini izabran, na pr. jedno­ Brka, Šaban Joldić, Salih Berberović, ' glasno, sa 18 glasova, sa 15 glasova Sabit Pobrić, Osman Kerić, Muhamed itd. — Predsjednik ravnateljstva, nje­ Smailhadžić, Ajanović Hamzalija, Džegovog zamjenika i blagajnika bira malbeg Ajanović, Ajanović Mehmed, skupština posebice, dočim predsjednika Rakić Salih, Mulabećirović Mustafa, Sanadzoroog vijeća biraju sami članovi milbeg Ajanović, Galijašević Tevfik, nadzornog vijeća između sebe na po­ Galijašević Jusuf, Ajanović Mehmed sebnoj sjednici nadzornog vijeća. Čerimbegov, Deljkić Ahmet, Bejtić Sa- I Konstituirajuća skupština bira čla­ lih, Sejmanović Avdo, Zeir Galijašević, | nove ravnaieljstva i članove nadzor­ nog vijeća samo na jednu godinu, do- , Ajanović Hamzabeg, Midžić Hasan. Iza­ slanik pol. oblasti Dr. Eugen Molnar, čim svaka godišnja glavna skupština vi. savjetnik. Izaslanik saveza: Aja­ bira te članove na tri godine. nović Abas. Predsjedao j.e gosp. Ham­ d) Zaključi se, do kog se iznosa za zalija Ajanović, a perovođa je bio gosp. redovite zajmove smije zadruga za­ Tevfik Galijašević. dužiti kod Središnjeg Saveza jugoslaDnevni r e d: veuskih seljačkih zadruga u Sarajevu ili Savezovom dozvolom kod drugih 1. Pošto su pročitana i prihvaćena priložena pravila jednoglasno zaklju- I novčanih zavoda. - Ujedno skupština ovlasti ravnateljstvo, da u sporazumu čuje skupština, da na osnovu trgo­ vačkog zakona i tih pravila osniva | sa nadzornim vijećem može kod Sa­ i I j | i zadrugu pod naslovom Jugoslavenska seljačka zadruga u Raduši. 2. U smislu §§ 10., 11., 12., 16., 18. pravila izabiru se: za predsjednika gosp. Brkić Abdu­ lah eff., za zamjenika predsjednika g. Jol­ dić Šaban, za članove ravnateljstva gg. Bejtić Salih, Zeir Galijašević i Muhamed Smailhodžić, za članove nadzornog odbora gg. Hasan eff. Midžić, Osman Kerić, Džemalbeg Ajanović, Salih Berberović i Mustafa Mulabećirović. za blagajnika g. Tevfik Galijašević. u odbor obraničkog suda gg.... 3. Ravnateljstvo može primati no­ vac u zajam i prištednju (u.oške na knjižicu) samo do one svote, koja od­ govara potrebi članova u granicama § 32. pravila. 4. Kamatnjak za zajmove, što će ih zadruga članovima davati ustanovljuje se sa IČ.% više nego što plača za­ druga, a za uloške 4O|o. Ulošci se mogu primati i od nečlanova. 5. Zadruga stupa u članstvo Sre­ dišnjeg saveza jug. seljačkih zadruga (kao zadruge) u Sarajevu, te upisuje 1 poslovnih dijelova. 6. Uprava se smije na člana zadu­ žiti 1000 K. 7. Zadruga izabira za svog izasla­ nika na skupštinu u Sred. sav. Jug selj. zadruga g. H. Ajanovića i Abdulah& Brkića. Pošto nije bilo drugog prijedloga, proglasi predsjednik skupštinu zavr­ šenom. U Raduši, dne 5 augusta 1921. Predsjednik: Parovođa: H. Ajanović, v. r T. Galijašević, v. r. Ovjerovitelji: Samibeg Ajanović, v. r., Brkić Abdulah, v. r. Vidio: dr. Eugen Molnar, vi. savjetnik kao izaslanik pol oblasti. Pokrajinskoj upravi za Bosnu i Hercegovinu podnese se ovakav podnesak: Raduša, dne 5. avgusta 1921. »Osnutak »Jugoslavenske seljačke zadruge za zajmo? vc i štednju s neograniče? nim jamstvom u Raduši, kotar Tesanj«. Kotarskom uredu T e š a n j. Na temelju naredbe Pokrajinske uprave za Bosnu i Hercegovinu od 27 jula 1921. broj 115.185 21 II 1 čast nam je p. n. do znanja staviti, da su seljani sela Raduše danas o? snovali pod tvrtkom: »Jugoslaven? ska seljačka zadruga za zajmove i štednju s neograničenim jamstvom u Raduši« svoju zadrugu, te prila? žemo jedan zapisnik osnivajuće skupštine i četiri primjerka pravi? la. Ravnan ja radi izvješćujemo, da smo predali molbu okružnom sudu za upis naše tvrtke u trgovački re? gistar, te čim to uslijedi, otpočeće? mo s poslovanjem. Predsjednik: Abdulah Brkić v. r. Član ravnateljstva: Šaban Joldić v. r. Blagajnik: Tevfik Galijašević v.r. Prilog: 1 zapisnik osnivajuće skupštine, 4 komada pravila«. Gornji se podnesak pošalje nad? ležnom kotarskom uredu, a sad se ovim redom obavi Protokolacija Zadruge. 1. Svi članovi ravnateljstva imaju jednog dana zajedno otići kotar skom sudu i tamo se, na za to od rednoj tiskanici »Izjava« vlasto ručno potpisati, i to upravo onako, kako će se svaki od njih kod zadru gc, odnosno u ime zadruge potpisi? vatiTa izjava ima se otimah sa? staviti u tri primjerka, od kojih će sc dva primjerka poslati okružnom sudu, kao prilozi k molbi za proto? kolaciju zadruge, a jedan Savezu. �Imenik dom. koji ćc odmah te potpise ovjc? roviti, a to nek učine skupa priliv I članova Jugoslavenske seljačke za« kom ovjerovljenja potpisa na »Iz? druge u Raduši. javi«. Tek. broj. Ime i prezime- Mjesto. 4. Savezu jugoslavenskih seljačkih Ra duša zadruga u Sarajevu ima izvijestiti 1. Ajanović Džemalbeg 2. Ajanović Hamzalija » zadruga, da je okružnom sudu pred? ložila molbu za protokolaciju za« 3. Ajanović Samibcg » druge i za protokolaciju članova 4. Berberović Salih » ravnateljstva, a tom izvještaju se 5. Brkić Abdulah » priloži: jedan primjerak pravila i 6. Galijašević Uzeir » jedan primjerak zapisnika konsti« 7. Galijašević Jusuf » tuirajuće skupštine. I 8. Dcljkić Ahmet » 5. Zadruga pridrži sebi i pohrani na sigurnom mjestu: jedan primje? 9. i t. d. rak pravila i jedan primjerak zapi? Jedan ovakav imenik, kako je to snika konstituirajuće skupštine. naprijed spomenuto, pošalje sc ok? Molba za upis zadruge u trgovac? ružnom sudu, jedan Savezu i jedan ki registar napravi se ovako: ostane kod zadruge. Daljnje naput« ke u postupanju s »Imenikom« do« I bit će Zadruga od Saveza. I' »Izjava potpisa ravnateljstva« iz? Molba za upis zadruge i članova I gleda ovako: ravnateljstva u trgovački registar. Jugoslavenska seljačka zadruga Veleslavni okružni sude! u Raduši. Glasom priležećeg zapisnika prihvaćena su na konstituosnovnoj skup­ i Članovi ravnateljstva i blagajnik štini dne 1921. Jugoslavenske seljačke i ove zadruge potpisuju: 2. Okružnom sudu, kao trgovac« kom sudu, pošalje se neposredno molba za upis zadruge i članova ravnateljstva u trgovački registar. Toj molbi ima se priložiti: a) Jedan primjerak zapisnika konstituirajućc skupštine. b) Jedan primjerak pravila, koja su kod skupštine od zadrugara pot« pisana: d) Dva primjerka »Izjave« člano? va ravnateljstva s njihovim vlasto? ručnim potpisima, koji imaju biti ovjerovljeni kod suda. d) Poseban alfabetskim redom sa« stavljen imenik svih članova zadrtu ge. Ovu molbu za protokolaciju za« druge imaju potpisati svi članovi ravnateljstva pred kotarskim su« Jugoslavenska seljačka zadruga u zadruge u i time je zadruga osnovata na temelju izmjena trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu uredbom od 22. juna 1921. Molimo upis tvrtke u trgovački registar za društvene tvrtke i za odre­ đenje propisanih objava u službenom listu, te za upis i objavu po zakonu propisanog dijela pravila. Nadalje molimo za upis u trgovački registar i za propisanu objavu članova rečene tvrtke, koji su na osnovnoj skupštini statutarno izabrani i to; Za predsjednika: Za zamjenika predsjednika: Za članove ravnateljstva: Za blagajnika: Ujedno javljamo, da su u nadzorno vijeće izabrani ovi zadrugari: Ovoj molbi prilažemo: a) Jedan primjerak zapisnika osnovne skupštine; b) Jedan primjerak na osnovnoj skupštini usvojenih pravila; c) Alfabetski imenik članova, koji su popisani i u zapisniku osnovne skupštine, te koji su i danas članovi zadruge; d) Dva primjerka izjave, u kojoj su se članovi ravnateljstva potpisali na način na koji će potpisivati zadrugu. Dalje prilažemo propisane biljege, a poštanskom naputnicom šaljemo 20 dinara u gotovu za trošak štampanja objava u službenim novinama. Konačno molimo, da se uz riješenje ove molbe jedan primjerak izjava ravnateljstva nama povrati. U .dne Predsjednik: Podpredsjednik: Članovi ravnateljstva: 1921. Blagajnik. c) Za protokolaciju svih članova ravnateljstva 1 dinar. d) Za skupni oglas na sudskoj tabli o protokolaciji zadruge i svih članova ravnateljstva ukupno 2 dinara. e) Na svaki prilog molbe, t. j. na zapisnik konstituirajuće skupštine, po 50 para. Osim toga pošalje se okružnom sudu za oglas u službenim novinama o protokolaciji zadruge i članova rav­ nateljstva ukupno 20 dinara, a za biljeg na taj oglas 5 dinara. Za ovjerovljenje potpisa prvog člana ravnateljstva biljeguje se 2 dinara, a za ovjerenje potpisa svakog daljnjeg člana ravnateljstva biljeguje se s 1 dinarom. Ovim su naputci za osnutak jedne zadruge u cijelosti završeni. Daljnje odredbe doći će od Saveza, odnosno biće poslovođa pozvat na blagajnički tečaj. Apelujemo na svakog onog, koji uvidi, da bi se negdje mogla po u ovim naputcima izloženim uvjetima osnovati zadruga, neka odmah pri­ Vlastor. potpis: Ime i prezime: stupi poslu. Pišite Savezu, on će Vam poslati besplatno pravila, tiskanice, Predsj. Brkić Abdulah zapisnike i eventualno izaslanika. g. Abdulah Brkić Osnivajuća skupština može biti po Potpredsj. saban Joldić ovim naputcima od svakog obavljena, g. šaban Joldić a Savezov izaslanik može i kašnje Č'an ravn. Bejtić Salih doći, kad nastupi put u tome kraju, g. Bajtić Salih gdje je zadruga osnovata. Samo se po Član ravn, sebi razumije, da će zadruga dobiti Zeir Galijašević g. Zeir Galijašević od Saveza i prije toga sve direktive I pismeno. Veliki zadatci stoje pred Član ravn. Smailhodžić M. g. Smailhodžić Savezom, a on ih neće moći riješiti bez suradnje svakog prijatelja našeg Teofik Blagajnik Galijašević g. Teofik Galijašević napredka. Ovoj ideji mora se podvrći i intelegenat u čakširama, pantolama, fesu i ahmediji, jer ako nijesmo go­ Ova se izjava u dva primjerka kod spodarski jaki, nemožemo biti jaki ni i kotarskog suda ovjerovi, dočim se kulturno ni politički. Na gospodarskom I kod zadruge pohrani treći, kojeg ne polju ne smije biti cijepanja. Adresa treba ovjeroviti. Čim okružni sud po­ Saveza jest ovaka: Središnji savez vrati jedan od poslata mu dva gornja Jugoslavenskih seljačkih zadruga u ovjerovljena primjerka, imade se taj Sarajevu. (Pošt. pretinac 169.) primjerak poslati Savezu. Biljegovni propisi za podneske se­ ljačkih zadruga na zemaljske oblasti MUSLIMANI, OSNIVAJTE na osnovi naređenja g. delegata mi­ ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, nistra finansije od 23. februara 1921. jer je jedini spas našeg težaka u za« broj 5952. jesu ovi: drugama, jer će zadruge provesti 1. Na podnesak pokrajinskoj upravi putem nadležne političke vlasti 2 di­ kulturni i poljoprivredni preporod nara, a na svaka pravila po 50 para. našeg sela, jer bez bogatog i kul? Zapisnik osnovne skupštine mora se turnog sela nema ni bogate ni kub također biljegovati biljegom od 50 turne varoši, a ni države. Sve upute para. i najizdašnije potpore daje besplat? 2. Molba okružnom sudu za pro­ no: »Središnji savez jugo? tokolaciju zadruge i za protokolaciju članova ravnateljstva: slavenskih seljačkih za? a) Na molbu 1 dinar, b) Za protokolaciju zadruge 1 D, druga u osnutku u Šaraje* v u«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef0efcba952c31de76bbfca5b322210a.pdf 5fba02e53658c1c4e26552cabc385424 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K. 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛаСИЛО југославенске муслимамске организације. Broj 111 (349) Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak 20. oktobra 1921. (16. Safera 1340.) v V«« Teror carsije. Teror svake vrsti, dolazio on o* dozgo ili odozdo, opasan je i vodi neminovno do katastrofe. Teror pak neprosvijećene mase pogotovo tivnih i antisocijalnih elemenata za* uvijek onemogućen. AJi smo se Iju* to prevarili, jer vijesti, koje u zad* nje vrijeme primamo, jasno nam velej, da ^е to nastavlja u punoj je poguban. Masa vođena instinktom mjeri. i rasplamtjelim strastima bezumno Mi smo već nekoliko puta pisali rusi društveni poredak, uništava a* o tome, kako se pojedini, naročito utoritet svake vlasti, zavodi svoju politički činovnici, bez ikakova op* strahovladu i dovodi u opasnost sve ravdana razloga napadaju sa stra* kulturne tekovine čovječanstva. Da ne pravoslavne čaršije i njena reprc* u javnosti »Srpske Rije* ne spominjemo drugih primjera, zentanta či«, te kako se ovakovi činovnici dovoljno je navesti boljševičku na zahtjev te čaršije šikaniraju. strahovladu u Rusiji, koja je dove* U zadnje doba otvorila je »S. R.« la dotle, da danas milioni jadnog paljbu na maglajskog predstojnika Mujezinovića samo za to, jer je on naroda skapavaju od gladi. Poslijeratna psihoza, koja je ov* musliman, te jer ne da raspojasaloj pravoslavnoj maglajskoj čaršiji, da ladala; znatnim dijelom pučanstva vrši svoj teror nad muslimanima i Bosne i Hercegovine, pobudila je i da nesmetano provodi svoje ćejfo* kod svih razboritih elemenata kob* ve. Konac te gadne harangue bio ne slutnje i strah, da bi i kod nas je tvorni napadaj na predstojnika ma$e mogle preuzeti vlast u svoje Mujezinovića u po bijela dana na cesti sa strane jednog nagovorenog ruke i zavesti boljševički režim i potplaćenog propalog individua, strahovlade. Stoga su svi patriotski nažalost, muslimana, jer su pojedi* i pametni elementi nastojali, da to* ni pravoslavni iz te čaršije imali i me stanu u kraj, pa su upregli sve premalo građanske kuraži, da to sa* sile, da podignu poništeni autoritet mi izvedu i jer su htjeli da poluče bolji za njih efekat, kad to učini je* vlasti, koji bi prisilio sve građane dan muslimanski izrod, kojemu je na poštivanje postojećeg društve*, omogućeno, da nekud makne i tako izbjegne odgovornosti za svoj Čin. nog poretka i zakona. Kad bi to bio usamljen slučaj, Nekoje partije naše u demagoš* koj partijskoj zaslijepljenosti kuša* mi mu nc bismo ni posvetili ovo* liku važnost, ali kad je to nepre* le su, a i danas kušaju, da takovo stano na dnevnom redu, te kad je raspoloženje masa, koje je nastalo cjelokupno činovništvo danas u opadanjem moralne jakosti u svjet* strahu ne samo za svoju stalnost, skom ratu, iskoriste u stranačke da ga nc bi na zahtjev tih masa svrhe, te su harangirale pojedine šikanirale nadležne vlasti, nego i za staleže, pojedine vjerske ili plemen* svoju ličnu sigurnost, onda mora* mo, da podignemo odlučno svoj ske skupine protiv pojedinih pred* glas i da energično zahtjevamo, da stavnika državne vlasti, koji nisu sc ovomu učini jednom kraj. htjeli da provode njihove ćejfove, Pisac ovih redaka bio je svjedok, nego su imajući pred očima više kad je jedan, inače ispravan i sa* narodne i državne interese — uči* vjestan, sudac pitao nakon malo rasprave i osude, kako nili sve, da pribave bczuslovan res* škakljivije se je njegova osuda dojmila čar* pekt postojećim zakonima. šije. Kolikogod se na prvi pogled U tom su pogledu ponajviše stra* ovo pitanje pričinja beznačajnim, dali muslimanski i katolički, a po* ono je vrlo simptomatično. Ono gdjegdje i ispravni pravoslavni či­ nam jasno kaže, da danas nc samo činovnik, nego i svaki dru­ novnici. Mi nećemo spominjati tuž* upravni gi, pa čak i jedan sudac, moraju nih slučajeva s kotarskim predstoj* da računaju pri svom radu i na ra* nikom Bahtijarevićem. na kojega je spoloženjc čaršije, koja bi im mo* u sred ureda počinjen atentat radi gla zakrenuti vratom. Koje je onda čudo, da svi mo* savjesna vršenja službe, nećemo ni drugih sličnih primjera navoditi. To ralno slabiji činovnici podliježu up* je bilo neposredno iza našeg narod* livu te čaršije i da tako vjera u nog i državnog ujedinjenja, pa a* objektivnost i pravdu nadleštava ko se i nije moglo odobriti, ono se opada? Ovome se zlu mora tražiti radi* je moglo nekako razumjeti. I mi smo mislili, da je takav rad destruk* kalna lijeka, i to odmah. Godina 111. Suljagino sočinjenije. (Nastavak). Suljaga veli: »Treba da vidi i onaj I svijet, koji nije upućen u alčaklukc I starih i mladih mehkiša, u alčakluke i nevaljalštine onoga našega Uru* štvenoga ološa, koga je nedavno iz* I bacio na površinu džeriz naše ve* i like narodne borbe za vjersko*pro* svjetnu autonomiju ...« Ovdje već j čovjeku pamet staje. Davati ovakav sud o ljudima, koji su cio svoj vi* jek proveli u iskrenom radu i bor* bi za narod, može samo čovjek sa dna ljudskoga društva. Tako može i suditi samo čovjek, koji uistinu — • mi to ponavljamo nema u sebi ni : truna morala, a da i ne govorimo o I objektivnosti. Tako govoriti o Iju* I dima, kojima je gotovo cio musli* j manski dio naroda Bosne i Herce* * govine dao svoje povjerenje, može samo niska duša, koja je sposobna I samo za klevete, laži, podvale u svi* ; ma nijansama. O alčakluku i neva* ljalštinama drugih da govori jedan Šuljica Salihagić, koji je cijelu svoju političku karijeru zasnovao na per­ fidnim petlianiiama i zavaravanju naroda sa Šerifom Arnautovićem?! Zar da o alčakluku i nevaljalština* ma drugih smije da govori politički tikvan, koji po svojim sposobnosti* ma i karakteru ne bi mogao biti ni muhtar u Kotor Varoši, a kamo li zastupnik naroda? Zar o tome da govori jedan notorni petljanac, od koga čitavo pošteno društvo izbje* gava kao od šugave ovce, i koji ima pristup još samo u društvo jednog šerifa Amautovića? Kako može vodstvo J. M. O. nazivati društve* nim ološom jedan obični šarlatan, koji je dosad promijenio sve mo* guče političke farbe od Potioreko* va skutonoše i austrijskog šuckora do radikalnog Velikosrbina? Dalje on veli, da smo u od* lučnom času spasili sistem, umjesto da ga rušimo. Kad se ovo prigovara vodstvu naše organizacije, onda bi s pravom čovjek očekivao od ono* ga, koji prigovara, da je taj bar po* kušao rušiti sistem. Međutim taj je isti podupirao i omogućivao ovaj sistem. On je kao i vodstvo glasao za taj sistem, glasavši u generalnoj debati za vladin nacrt ustava. Doš* Ijedan svome demagoškom šeprt* Ijanstvu Suljaga je u gostioni »Srp* ski Kralj« pred dr. Hrasnicom, dr. Spahom, dr. Karamehmedovičem i dr. našim poslanicima tvrdio, daće glasati protiv vladina na* c r t a ustava. Poznajući ga do* bro, dr. Spaho ga je pozivao, da se oklade, da će Suljaga ipak glaso* vati za vladin nacrt ustava. Spaho je nudio 10.000 Dinara, a Sul jaga da stavi na okladu samo 100 Dinara. I šta mislite? Suljaga je uistinu gla* sovao hulusi kalbilc za vladin na* crt ustava, te time naravno dao i svoje povjerenje vfadi. I pomislite, sad taj čovjek ima obraza prigova* rati našim poslanicima, što su u odlučnom času spašavali sistem! Zar to nije najdrskija drskost? Mi smo već prije dokazali, kako je njegova tvrdnja, da jc on sa 1 svojim drugovima bio oborio 6. i 7. ! čl. beglučke uredbe, jedna prosta mistifikacija, kojom bi htio da za* vede u bludnju posjednički stalež. Stoga se sada nećemo na to ni oba* zirati. On hoće da prikaže, kao da je od njeg neko tražio, da snosi odgo* vornost radi ovakova riješenja ag* rarnog pitanja. Smiješno. Niti je to tko tražio, niti sc vodstvo naše organizacije boji te odgovornosti. Ono nosi za to punu odgovornost, jer je svijesno, da je učinilo sve. što je moglo, da to pitanje što po* voljmje po muslimane rije'i. Mi smo samo utvrdili njegovu nekon* sekventnost, jer prigovara nama za ovakovo riješen je, a on je bio član one partije, koja nije htjela popu* štiti, da bolje riješimo ovo pitanje. Mi Suljagu niti smo trebali da nas pomaže u p'regovorima s njegovom radikalnom strankom i sa demo* krati ma. niti držimo, da bi on svo* jim »uplivom« mogao šta promije* niti na stvari. Ali njegova je dužnost bila, da senadetu i da. okuša svoje sile, ne bi li utjecao na držanje svo* j i h p o 1 i t i č k i h drugova a ne da ovako zaplotnjački napada vod* stvo J. M. O„ kako bi se na jeftin način prikazao herojem u borbi za posjednička prava. Za naše vodstvo veli Suljaga, da je »kompromitovano kao Žvabinov* ci«. Ovdje su riječi cinizam, sarka* zam, perfidija i si. i suviše blage, a da bi mogle tačno okarakterizovati taj čin. To tvrdi uglavljeni šuckor, koji je još k tomu pozivao i mu* slimanc, da se javljaju u dobrovolj* ce protiv Srbije. Ovo i on sam pot* vrđuje Isvojim riječima: — »m o j se savgrijeh sastojao u to* me što sam kao tadanji po* slanik radne (reete Potioreko* ve. Op. ur.) većine, pozvan od v i š e v 1 a s t i, d a k a o drugi (prvi jc u toj akciji bio fratar Ne* vistić) pozovem muslimane, da se jave dobrovoljno na službu u vlastitom kotaru kako mi je izričito obeća* n o«. Isprika, da je bio pozvan, od više vlasti, ni najmanje ga ne ote* rećuje. Kao nar. poslanik nije se I Muslimansko trgovatha i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zl4 �Strana 2 Страна Rroj 349 БооЈ „ПРЛЗ/lA* — . °PAVDA* jc kolar. Pitamo dakle, kako g. du. koji izrijekom veli, da jc Su* . kdja. U parlamentarnim krugovima ljaga preko kotara javi o u tvrde, dđ će se jugoslavenski musli- ! sreski dovodi u sklad ovo bezrazlož Banja Luku, da tamo do# manski klub prilikom formalne demi- no zatvaranje nevinih ljudi s na# laže iz Kolor Varoši do# I si o Pašićeva kabineta izjav ti za Pro- . šim ustavom, u kojemu se veli, da ju lična sloboda nepovrediva? Ka# b r n v o 1 j c i i d a i m s e p r i r c d i I t’ćevu ori entaciju i pristati uz hrvatski ko on dovodi u sklad sa svojini blok«. d o Č e k. * sik-I jalno političkim Shvaćanjem« Beogradska »Pravda« od il.o. mj : i ovakovo skroz bezobzirno i ne# , »Taktika Muslimana, k Sarajeva naksrazmjerno globi jen je? Kako on i nadno nam javljaju, da su odluke Mu­ može radi jednoga u najgoremu slu# slimana donijete poslije dugih teškoća j čaju, vrlo neznatnog polic. prekrca# i da predstavljaju jednu vrstu kom- j ja ubijati jednu egzistenciju, a ova# (Nastavak). promisa muslimanskih struja. Skup- I ino u drugim slučajevima, gdje se nc radi o muslimanu ili njemu ne# »Samouprava« u uvodniku pod na­ i da će izraziti svoju spremu da ču­ ština je izglasala povjerenje poslanislovom »Poslije skupštine bosanskih vaju i poštivaju ustav. Umjesto toga 1 cima i dala im ovlašćenje da ostanu ' poćudnim osobama, opraštati i naj# oni idu korak natrag i izjavljuju, da ' u viadi, ali je konstatovala, di su oni muslimana« od 14. ov. mj. veli: veća zlodjela? Dokle ćemo mi tr# dužni popraviti svoje odstupanje od piti ovaj nesnosni jaram nesposob# »Jugoslavenska muslimanska orga- | čvrsto stoje na svojem ranijem napu­ štenom gledištu, koje i nije bilo gle­ i programa u pitanju uređenja države. nih i bezobzirnih protckcijonaša i nizacija održala je 6. i 7. oktobra dište stranke kao takve, već gledište ! Stara autonomistička struja se pobo­ sinekureša? Drži li se ovaj čovjek svoju zemaljsku skupštinu u Sara­ jala, da se od Bosne pri administradra Spahe i njegove grupe. na ovako odgovornom položaju s jevu. Politika ove grupe i njezin rad toga, da iz dana u dan daje sve vi# Kad se uzme u obzir, da je pri iz­ ! tivnoj podjeli ne odvoji štogod, te u ustavotvornoj skup, značajni su u prida Srbiji ili Lici, pa je zbog toga šc i više dokaza o svojoj originalnoj boru centralnog odbora dosadašnji mnogom pogledu pa je od interesa pojačala struju g. Spahe, koji je i izapolitičkoj i upravničkoj sposobno* predsjednik Maglajlić propao i da je zabilježiti, šta se na skupštini radilo | bran za predsjednika centralne uprave. sti. stečenoj u gimnaziji i računar# izabran dr. Spaho većinom od gotovo i odlučilo. Iz izvještaja, koji je cen­ 1 Svrgavanje g. Maglajlića s toga polo- I skoj praksi? Je li? Birčak. tralni odbor podnio skupštini podvla- i ovije trećine glasova, kad se uoči sta­ morao pokoriti, kao što to nisu uči# mli ni drugi, koji su isto kao i on bili pozvani. A da je neistinita tvrd­ nja. da je pozivao u dobrovoljce u vlastitom kotaru, najbolje dokazu# je prije spomenuti spis u kot. ure# Novinstvo o našoj skupštini. cimo jednu stvar, koja je dosad bila | vak rezolucije u kojem se veli, da će nepoznata širim .krugovima izvan mu- i poslanički klub imati prepustiti sve važnije odluke centralnom odboru, u slimanskih radova. Tu se veli, da je centralni odbor na sjednici od 30. pro­ kojem dominira dr. Spahova grupa, sinca 1920 riješio, da se izjava u re­ onda je jasno, da jugoslavenska mu­ slimanska organizacija nije ni čvrst ni feratu ’dra Spahe na prošloj zemalj­ skoj skupštini o nutarnjem urrđenju I pouzdan saveznik za izvođenje ustava. Poteškoće oko radikalsko-demokrutdržave, koja je gotovo jednoglasno prihvaćena, mora smatrati sastavnim i skog sporazuma ovim su bez potrebe dijelom programa, ma da nije u pro- I uvećane Mi velimo, bez potrebe, jer gram formalno unesena. Ova konsta- I smo uvjereni, da ova cik-cak-politika, tacija pokazuje, da pitanje autonomija i ne će donijeti dobra ni samim Musli­ nije bilo u programu jugoslavenske j manima«. * muslimanske organizacije, da je ono I najprije izneseno u referatu dra Spahe . »Obzor« od 15. o. mj. donosi kao na prošlogodišnjoj skupštini i da je informaciju iz Beogradu pod naslovom: tek 30. prosinca to mišljenje dra Spahe I »Nakon skupštine Jugosi. musi, orga­ uzeto kao nastavni dio programa. Mi 1 nizacije« ovo: »Posljednja skupština se baš sjećamo, da u svibnju 1920. u i jugoslavenske muslimanske organiza­ razgovoru sa članovima ekspertima ' cije donijela je jednu vrlo značajnu ustavne komisije u Sarajevu dr. Spaho rezoluciju, koja izmedju ostaloga, veb, mje bio autonomista ili bar nije po­ da je zasada odgodjeno pitanje nutar­ kazivao, da smatrj autonom ј i Bosne । njeg uredjenju države, ali jugoslaven­ i Hercegovine korisnom za muslimane. I ska muslimanska organizacija stoji Po njegovu tadašnjem shvaćanju inčvrsto na programatičnom stanovištu teresi muslimana bolje bi bili zaštićeni ' o nutarnjem uredienja države i da je od cijele d.žave, nego li od jedne po- ј za pokrajinsku autonomiju. Ovo je ne­ krajine sumnjiv uspjeh grupe dra Spahe, koji Skupština je primila izvještaj сеп- i je uvijek zastupao program pokrajin­ tralnog odbora i odobrla rad posla- | skih autonomija, ali uslijed jače sile nika ali donijela je jednu rezoluciju, popustio ie i ušao u Pašićev kabinet koja stoji u kontradikciji s ovom odlu­ je dr. Spaho sa svojom ideologijom kom. U toj se rezo'uciji veli, da dr- 1 pobijedio, v di se i po tome, što je žanje Muslimana nije dovoljno hono­ bivši predsjednik Maglajilić (koji je rirano cd radikala i demokrata. Ova centralista) propao i za predsjednica je izjava netačna i neoportuna, jer cent alnog odbora čitave organizacije stvara nezadovoljstvo na obje strane. biran dr. Spaho cd -glasova. Valjda Još je nezgodnija izjava, di cijela je ovi rezolucija donesena i zato, što grupa čvrsto stoji na programatičnom je Protić ante nortas. Današnja •Sa­ stanovištu organizacije o nutarnjem mouprava«. službeni organ radikalske uređenju države. Od grupa vladine stranke, donosi ovom prilikom karak­ većine, koje su izglasale ustav, oče- i terističan uvodnik, u ko^m se naglakivalo se, da će taj ustav praktično suL, da ushjed orijentacije muslimana ostvarili zakonima, koji će bili bazi­ jugosla/enska muslimanska o-g nizarani na ustavu. Polit čki je svijet vje­ ci;a mje čvrst i pouzdan saveznik za rovao da će bosansz.i Muslimani ustra­ izvodjenje ustava. Radikali su se dakle jali na dobrom putu, kojim su pošli, pobojali, da im muslimani ne okrenu PODLISTAK, Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak.) Ali kad malo prislušah njihovo pje­ vanje i sviranje, osjetih, da tu ima ipak neke harmonije i neke melanholičnosti nježne melodije i istočne fantazije. Ovoj originalno; družini svi­ rača ništa ne smeta, ako jedan svirač ispija slatko šerbe ili razgovara s ko­ jim gostom : u to vrijeme ne svira na svojem instrumentu Ispi/ši čašu medovine, on odmah h«ata visoku notu, pjeva kao sam za sebe i udara palcima po svojoj »tari* ili »džangu«. Po svim ulicama a nad dućanima i trgovinama gore istočni fenjeri na visokim i lijepim prozorima. Na nekim ie i po nekoliko fenjera s ob,e strane prozora, a u njemu sjedi ljepotica lnduskinja i zabavlja se s prolaznicima po ulici. To su mlade bludnice, kojih ima na tisuće ovdje u Kvetti. Blud je ovdje zanat ili način zarade. U ovom načinu zarade ne vidi se ništa osobito nevaljalog ili nepoštenog. Djevojka sjedi u prozoru i mami prolaznike, a u sobi sjede njezini roditelji i zabav­ ljaju se sa djecom. Često puta u pri­ zemnim dućanima sjede mlađe žene i nude prolaznicima nasladu za 4 — 5 anua (osam anua jedna kruna). Jednoga dana šetah po ulicama ve­ sele Kvette sa mojim beluđžistanskim i I . ! ! : ' i ' I žaja je oduzelo jednog pobornika i i uticajnog čovjeka za nar. jedinstvo i 1 današnji rež m. Struja Karamehmedovića je time oslabljena, jer je partiji i i musi, organizacije sad potrebna nova 1 taktika radi većih uspjeha u vladi«. ———— . . . Bilješke. Smanjivanje godišnjih praznika Naši dopisi. ' i i ■ i i Vlasenice, 15. oktobra. Suhi zulumi. Prije nekoliko da# na jc naš sreski načelnik Krstić zat# vorio dva dana u zatvor i globio sa K 120(1. globe Pašagu Čausevića samo zbog toga, što jc ovaj u jed? noj gostioni, gdje sc je nalazio i g. sreski, prolio jednu flašu pića, od kojega je valjda nešto štrcnulo na jednoga gospodina iz društva g. sreskog. Prije toga opet kaznio je istoga sa K 1000. globe radi toga, što je on tobože glasno pjevao uli# com u 8 sati na večer (Strašna li zločina Bože moj! Primj. metteura). Pašaga je uložio utok protiv ovih drakonskih kazni i mi smo uvjere# ni, da će viša instancija naći lijeka ovim nasiljima. No ovi »mudri« ak# Krstića odveć su prosti i ne# piavcđm, a da sc javno nc žigošu. Pretjerano jc pa makar dolazilo i cd jednoga svemoćnoga Tane Kr# stića. Ni austromadžarski ekspo# nenti, koji su ovu zemlju smatrali kolonijom, ni jesu (se ovako igrali s ličnom slobodom i egsistencijom pojedinaca. Notorno je naime da Pašaga i ako se hoće opiti nije saga i ako se hoće opiti nije nikakav opasan tip, dapače da je vrlo miran i uljudan. Uljudniji nc# go mnogi iz društva g. Krstića, u kojemu sc on često kreće. Do danas nije se ni skim posvadio niti koga bezrazložno napao. Po zanimanju ' | 1 1 ' - Naša je država zemlja veselja, dan­ gube i besposlice, a naš je svijet — to na žalost moramo priznati — stra­ šno lijen. Stoga nije ni čud?, da jedva čeka zgodu, kad bi se moglo i odma­ rati. Mi smo dotle dotjerali, da se odmaranjem umaramo, i onda se opet od takova umora odmaramo. I ko bi naše ekonomsko stanje cijenio po za­ bavama, odmorima i praznicima, taj bi mislio, da je naša zemlja Eldorado, zemaljski raj. To je naša historička pogreška, i mi smo u njoj ogrezli. Sad bi svaki pametan čovjek mislio, da će naše državne vlasti upotrijebiti sva sred­ stva, da se svijet odvikne od toga i privuče poslu, radu kao najvažnijem faktoru privređivanja. Ali umjesto toga, naša je vlast još više pogodo­ vala toj našoj mani. Svaki dan su nicali novi državni i narodni praznici, tako te oni skupa s vjerskim i uobi­ čajenim praznicima (uvjetima itd ) za­ uzimaju sigurno bar polovicu dana u godini. Pridodadne li se k tomu osamsatno dnevno radno vrijeme, onda se punim pravom može reći, da smo mi bili postali »terra di dolce far’ niente« (Zemlja slatke besposlenosti.) Absurdnost ovoga jamačno je uvi­ djelo i mnistarstvo za socijalnu poli­ tiku, te je izradilo jedan zakonski predlog o smanjivanju godišnjih praz­ nika. O i bi imao, kad prođe kroz za­ konodavni cđbor narodne skupštine, ući kap izmjena u zakonu o zaštiti radnika. Hvula Bogu, ipak jednom! prijateljima. U jednoj ulici susretnemo djeca idu sva zajedno, a Englezi drže u^a zid briju prolaznike i mušterije. ogromnu povorku, koju su predvodili svoju osnovnu školu za svoju djtcu. Brijači su u Kvetti putujuće zanatlije. svirači. Vidio sam, di su svi Indusi Za sillahom nose svoje britve, nožice, 1 Indusi se sami klone Engleza i naj­ poklonici Budhe i s triumfom vode sretniji su, kad ih niti blizu ne vide. mašinu i drugi halat, u ruci malu po­ kroz grad atletu, k ji je u cirkusu sudu, u kojoj je v^da, a pod njom Indusi rade marljivo i nastoje, kako pob jedio muslimana at’etu. Sad ga bi čim prije postigli ono sve, što imaiu kao u naših salepčija nekoliko ugljena vode po ulicama Kvette, da ga pokažu drugi kulturni narodi. Zami etio sam vatre. Brijač Šeće po ulicama, brije po narodu. Atleta sjedi na golu konju, dućanima i ćefencima, pod drvetom više puta, kako vrlu rado Čitaju svoje sam ie također g> i izmazan po licu I ili prosto uza zid kraj ceste. Gdje se novine i tumače jedan drugome, šta i prsima posvetnom bijelom bojom. komu prohtjedne, tu se odmah i brije, se dogod'lo negdje u Indiji ili šta je Svjetina ga klicanjem i pleskanjem , samo da ne smeta prometu i prolaz­ novo u parlamentu u Kalkuti. pozdravlja, baca na njega srebreni i Sva je Kvetta u zelenilu lijepih parnicima. Brijači su vrlo učtivi i skromni. papirnati novac, a trgovci iz dućana Za brijanje brade, glave i vrata oni ! kova i vrtova. U gradskom je parku izlaze i turaju mu u ruke banknote beru samo jednu annu (indijski groš), I smještena u lijepim zgradama gradska od pet i deset rupija (10 rupija -en­ biblioteka, a tu je odmah uz nju grad­ a k tomu još obrežu nokte na rukama gleski Iiber šterling 500 naših kruna). ski muzej. Muzej je vrlo bogat i ori­ i nogama i štipavicama očiste dlake Okretni atleta skače s konja, hvata ! ginalan. Osobito je bogato odjelenje, iz nosa. Uglednije građane, bogatije skuplja novac i darove, a svjetina ga gdje su iskupljeni najljepši ekzerntrgovce i činovnike brijač posjećuje u prati i likuje. N je Šala, kad je on njihovim stanovima. Kako se Englezi | plari životinja i ptica. Također su lipobijedio svog opasnog protivnika mubriju svaki dan, to su i Indusi popri­ ' jepi i bogati odjelenja narodne nošnje slimana, koga je d rektor cirkusa po­ mili od njih, te prema tome brijači i i starinskog oružja i oruđa. Sa zeb­ zvao iz Indije, da se s ovim budhistom njom i strahom obilazi posjetioc one imaju i previše posla. Na onom sam bori ovdje u Kvetti. Ovo mi sve rasmostu vidio, kako publika zahtijeva, I stotine staklenih flaša, U' kojima su tumočiše moji prijatelji, koji se kao da irn brijači briju ruke do lakata, 1 izložene stotine ekzemplara raznih inteligentniji i razumniji ljudi smijahu noge do koljena i prsa. Indusi se vrlo i zmija i tropskih gušterica Muzej je naivnosti svjetine. Rekoše mi, da bi rado doćeruju, kicoše i mažu raznim 1 uistinu vrlo lijep i veoma zanimiljiv ! osobito za stranca. ova slava bila još svečanija, da je mirisavim jagovima. musliman pobijedio, jer su muslimani (Nastaviće se). Svojih običaja i svoj način života ne još ponosniji na svoje junake. mijenjaju Indusi i ako su svršili kakve Takav je život na ulicama Kvette škole ili su u državnim i privatnim pred večer i iza akšama. Izjutra i po­ službama. Sva je administracija i uopće slije podne svi marljivo rade, trguju svi uredi i kancelarije u njihovim rui zanimaju se svojim poslom. Čudno- | kama. Samo su šefovi Englezi, koji vato je, da u cijeloj Kvetti nema bri- i vode kontrolu nad radom i djelovajaćkog dućana, osim onaj jedan na I njem činovnika. Policajski su komesari isključivo Englezi. U Kvetti ima glavnoj ulici, kamo zalaze Evropejci i više osnovnih škola, dvije gimnazije i pokršteni Indusi. Kraj jedne ćuprije još neke druge srednje škole. Induska nađoh na stotine brijača, koji ovdje �bpuj Згсј Premještanje učitelja. Koji god broj »Narodnog Jedinstva« zadnjih dana uzmete u ruke, vidjcćete masu jednu premještenja učiteljskih. Čovjek se u čudo pita; Zašto ovolika premje­ štenja? Na ovo pitanje jamačno ne bi znao dati odgovora ni onaj, ko ih određuje. On bi jamačno dao odgo­ vor: Tako traže službeni obziri. A kakovi su to službeni obziri, i to obični smrtn ci ne trebaju znati, niti bi to oni mogli razumjeti. Glavno je, da gospodin referent nešto »radi«. Što taj »rad« košta tolike hiljade državu i što bi se za te hiljade mogla po­ dignuti koja nova škola, to je druga stvar. Ko bi još o tome vodio računa? Politički pregled. Protićev list. Akcija gosp. Stojana Protića, koju je poveo u svrhu po­ stignuća sporazuma između Srba i Hrvata, zauzima sve to.veći mah. Na­ kon nekoliko sastanaka s predstav­ nicima hrvatske opozicije i konferen­ cija po Vojvodini i Srbiji, g Protić je pokrenuo i svoj organ »Radikal«, koji je pod uredništvom dra Momčila Iva­ nića počeo izlaziti 15. o. mj. U 1. broju . g. Protić na uvodnom mjestu piše o našem državnom problemu od početka ujedinjenja do danas. Konstatuje, kako smo se nakon toliko stoljeća sjedi­ nili u jednu narodnu državu na go­ tovo cijelom našem narodnom terito­ riju. Veli, da bi u tu državu mogli uči i Bugari, da krv njihovih gornjih slojeva nije pomiješana s turskom i tatarskom, kako sami priznaju, i da nisu pritisnuti stranim utjecajem sa svih strana i odozgo sa samog prije­ stolja. Iza toga govori o našem dr­ žavnom uređenju i našem zajedničkom životu kroz 3 godine i veli, da je ci­ jeli taj život donio malo uspjeha, da se nikako još ne možemo snaći u zajedničkoj državi. Kao razlog navodi, da bi to moglo biti od težine zadatka oko rješenja našeg zajedničkog pro­ blema ili naše nepažnje. A mogao bi bili i taj razlog, što mi i ne razmi­ šljamo o tom našem zadatku, kojemu prilazimo. Oslobođenje nas je našlo u vrlo nezgodnu položaju pod raznim utjecajima, u raznim teritorijalna, raz­ nim načinima života, pa je trebalo prići tome problemu s opreznošću a prišlo mu se kao suviše prostom pro­ blemu i rješavalo ga se na suviše prost način. Iza toga govori, kako je srpska uprava bila slaba, jer je bila centralistička i da se ona ne može proširiti na cijelu državu, kao što se ni u mundur Šumadinca ne može obući Hrvat i obratno. Konstatuje, kako mjesto izrazitog centralističkog uređenja nastoji uvesti decentralističko uređenje. Govori o odnošajima Alzacije i Lorene prema Fran­ cuskoj i veli, premda je tamo bila njemačka uprava, da je ostalo staro stanje, pa se ipak nije nitko u Fran­ cuskoj sjetio, da Alzašanima i Lorencima predbaci separatizam. Iza toga napada Pribićevića i veli, da se mini­ starstvo unutrašnjih djela pozivlje na državni Ustav, kada zabranjuje četiri hrvatska lista ne na jedan dan, nego im uopće uništava egzistenciju. Pnbićević se pozivlje na Ustav, kada izdaje policajne objave, kojima se sprečava kretanje državljana i oduzimlje im se sloboda, koju su prije Ustava imali. Iza toga govori o anarhiji u agrarnoj reformi, gdje se pod firmom dobro­ voljaca otimlje zemlja srpskih općina u Vojvodini i dijeli se onima, koji pod ugodnom firmom dobrovoljaca prihod zemlje prodaju i nestaju Bog zna gdje. ГКА7СА Gornjošlesko pitanje Nakon du­ goga zavlačenja se napokon i pitanje Gornje Šlezije ipak riješilo, a više u korist Njemačke nego Poljske. Poljska je dobila najveći dio okruga Plesa i Ribnika te okruge KbnigshOtte, Beuthenseel, varoš Katovitz i sela svoga okruga, te istočni dio okruga Tamowitz i Lublinitz, Njemačka dobija manji dio Ribnika i Plesa, okruge Gleivvitz i Hindenburg, varoš Beuthen, zapadni dio okruga Tarnovitza i okruga Rosenberg, Kreizberg, Groš Stelitz, Gros-Kosel, Oberglogau, LeobschUtz i Ratibor. Već sama imena do­ kazuju, da je Njemačka bolje prošla, nego Poljska. Slovenska imena mjesta; pokazuju, da je tamo bio slovenski živalj, kojega je Njijemcima uspjelo ponijemčiti. Kako je poznato, bio je spor između Francuske i Engleske, s obzirom na Gornjošlesko pitanje, jer je Engleska radila u korist Njemačke, dok je Francuskoj bilo u interesu, da ide u prilog Poljske, t. j. da stvori na istoku jednu jaču državu, koja bi je očuvala, od eventualne kasnije na­ vale Nijemaca. Engleska seje na koncu ipak približila gledištu Francuske, i tomu imadu Poljaci zahvaliti, što nijesu više izgubili. Njemačka štampa protestira na sve strane, radi tobožnje nepravedne podjele, te prijeti opas­ nost, demisija Wirthovog kabineta, koji hoće, da ostane prema riješenju ovoga pitanja lojalan. ske ofenzive. Među grčkom vojskom vlada potpuno nezadovoljstvo. U Balikesru i Brusi javno su napadnuti viši grčki oficiri od strane svojih voj­ nika. U Angoru stižu dnevno nova poja­ čanja iz istočnih krajeva Anatohje te iz Cicilije. Izet paša je predao u ime Visoke porte notu saveznicima, u kojoj protestira grčke vlasti, koje su u zadnje vrijeme uveli u okupiranim krajevima grčki novac kao zakoniti. Angorski parlamenat odobrio je daljnih 12 milijuna lira za narodnu obranu. (Pejam-Sabah.) Domaće vijesti. Povratak kralja. Njegovo Veličan­ stvo Kralj Aleksandar krenuo se 17. ov. mj. iz Pariza. On će se neko vri­ jeme zadržavati u Švajcarskoj i Italiji. U prestonicu će se vratiti po pril ci • krajem iduće nedjelje. Bolest ministra Karamehmedovića. Temperatura je jučer bila 38'7. Slabost srca nešto se je uvećala. Inače nije nastupila nikakova komplikacija. Konferencije ambasadora riješila pitanje Skadra. Konferencija amba­ sadora riješila je pitanje Skadra u korist Albanije premda su Engleska i Francuska obećavale Skadar nama. Naš se ministar predsjednik radi ovog nenadanog događaja žurno sastao sa Briandom i umolio ga za intervenciju. Briand je izjavio da će kao naš stari prijatelj sve učiniti, da se to riješenje revidira u našu korist. Postoji nada da će se preduzeti re­ vizija granica u našu korist kod Prizrena i Peći. I I i I ' Sporazum Njem.-Austrije i Ma­ đarske u pogiedu Burgenlanda. — Prema sporazumu mađarske i austrij­ ske delegacije u Veneciji sprovešće se plebiscit osam dana poslije potpunog očišćenja Burgenlanda od mađarskih ■ bandi, a što mora biti konstatovano od savezničke kontrolne komisije. 13 dana iza toga počeće u Beču pregovori o finansijskim obavezama Austrije prema Mađarskoj. Grčko-turski rat. Vojnički položaj^Sada vrlo malo stiže vijesti o vojničkom položaju u Anatoliji. Turci iormalno demantuju svaku znatniju pobjedu grčku i tvrde,da oni naprotiv neprestano napreduju u odsjeku Sakarije. Demanti o grčkim pobjedama. Demantuje se vijesti o grčkim pobje­ dama u sektoru Sakarije. Naprotiv u tom sektoru turske čete nastavljaju svoj pobjedonosni pohod. Kretanje na granici Trakije. Iz Jedrena javljaju da se vrši opasna koncentracija turskih žandarma na graničnoj liniji kod Čataldže. Cijeni se da ima koncentrisanih na 3000 žan­ dara. Ovi ljudi imaju novo odijelo i opremu. Grčka granična vojska se sprema za svaku eventualnost i poja­ čala je granične trupe. Grci u Maloj Aziji. Javljaju iz Smirne, da поха administrativna orga­ nizacija ima prosto za cilj, da izjed­ nači novozauzete krajeve sa zonom Protić ide ua sjednicu hrv bloka Sevreskog ugovora. Grčki građanski i u Zagreb. Kako novine javljaju Sto- sudski predstavnici imaće također nad­ jan Protić i Momčilo Ivanić prisustvo- zor nad otomanskim vlastima sa pra­ vom veta Financijska administracija vaće sjednicama hrvatskog bloka u Zagrebu, koje će se održati 26. i 27. predviđa za iduće prihode u tim kra­ jevima sumu od sto hiljada drahmi. ov. mj. General Dusmanis, šef generalštaba, Razgraničenje s Bugarskom. — izdao je jedno naređenje, koje je poKomisija za razgraničenje s Bugarskom kazivalo apsolutističku i diktatorsku završava rad na prostoru od Dunava tendenciju, i zbog loga zamijenjen je do doline Strumice. na tom položaju sa generalom EksiOzidano je 508 piramida stalnih; | daktilosom. ćela je granica obeležena rovom. Carigrad, 15ЈХ. Zadnji službeni Očekuje se od konferencije Ambasa­ komunikej iz Angore javlja mir na ra­ dora riješen je, kako treba povući gra­ tištu. Turske trupe na sjeveru stoje nicu u dolinu Strumice, i za to su, i pred linijom Jalova--Jenji—Šeher— učinjene sve pripreme. Biljedžik Eski Šeher. Na jugu stoje U glavnom rad kod ove komisije ; pred samim Afijun—Karahisarom. Sva­ biće završen koncem ovog meseca. ki dan se očekuje početak velike tur­ POSJEDNICI BEGLUČKIH ZE* MALJA, koje su uzurpirane, a na koje uzurpatori do 18. ov. mj. nisu kod kotarskih ureda stavili zahtje? ve, otiđite odmah kot. uredu i uv* jerite se, da li je stavljen zahtjev. Ako jest, onda očekajte, da spor riješi kot. agrarna komisija, a ako nije stavljen zahtjev, odmah sudbe? nim putem otkažite uzurpatoru i tražite od suda predaju u posjed, jer takova zemlja onda ne spada više pod udar agrarne reforme. Zabava društva Ittihada u Mo? staru. Pišu nam iz Mostara, da se čine pripreme za zabavu, koju pri? ređuje »Ittihad« na 22. oktobra u svim prostorijama llrvoja. Odigra? vaće se komad »Abdullah?paša«, koji je istina malo zastario, ali ipak savremen, obzirom na naše odno? šaje prama Italiji, a i omiljen ko? mad među našim svijetom. $ Tamburaški zbor »Ittidaha« svi? rače neke nove odabrane komade, a neki će članovi društva pjevati narodne sevdalinke uz pratnju šar? gije. Izgled za uspjeh zabave kako moralni tako i materijalni vrlo je dobar. Nacijonalizacija elekt. poduzeća u Jajcu. Neki dan. smo demanto? vali vijesti, nekih listova, da je stvar nacionalizacije elektr. podu? zeca u Jajcu riješena. Donašamo službenu vijest Ministarstva Tr? govine i Industrije, da se o to? me, tek konferira sa Ministar? stvom Poljoprivrede i Voda. Rezul? tat će mo pravovremeno javiti. Preuređenje trgovačkih komora. Naše trgovačko-industrijske komore primile su od ministarstva trgovine i industrije nacrt o preuređenju naših komora. Komore će ovaj nacrt pregle­ dati i predložiti eventualne izmjene ili dopune. Telefonska pruga Knin —Prije­ dor. Ministar pošta i brzojava naredio je, da se odmah pristupi popravci te­ lefonske pruge Knin — Prijedor, da bi se mogla upotrebljavali telefonska pruga Split—Sarajevo —Zagreb preko Prijedora. Povjerenstvo za trgovinu i obrt. i Ovih dana potpisan je ukaz, kojim se povjereništvo za trgovinu i obrt kod naše pokrajinske uprave pretvara u samostalno povjerenstvo ministarstva trgovine i industrije. Kreditna ustanova — U Ministar­ | stvu poljoprivrede i voda radi se na osnivanju glavne centralne kreditne ј Zadruge, koja će funkcionisati pod i državnom kontrolom, a baviće se kre­ i ditiranjem za unapređenje naše in­ dustrije. Svećeničko pitanje Na poziv Mi­ ; nistarstva vjera sastala se komisija od predstavnika svećenika svih vjeroispovesti, koja će ovih dana otpočeti rad na izradi zakonskog projekta, koji će regulisati materijalni položaj svih sve­ ćenika. Kako po svemu izgleda, sve­ ćenici će dobiti svoju sistematsku platu. C* раНа 3 Strana ј j I P. n. Općinstvu! Naredbom Po? lyajinskć Uprave za Bosnu i Her? uegovinu zabranjeno je djelovanje kinematografa između 8 i lo sati u večc. Pošto ne možemo do 8 sati u veće davati više od jedne pred? stave, kojom i kod rasprodane ku? će nije ni film isplaćen, to smo prisiljeni svoja poduzeća od 22. o. mj. sasma zatvoriti. Tražeći od mjerodavnih faktora, da se ova protuzakonita mjera pre? ma kinemtografima ukine, nadamo se, da ćemo naići na potpuno ražu? mijevanje istih, tako da se omogu? ći i najsiromašnijim slojevima na? šeg grada, da posjećuju makar ki? nematografska pozorišta. Apolo Kino. Imperial Kino. Iz našeg pozorišta. Program svečanosti otvorenja: U p c t a k, 21. oktobra: Doček delegata i gostiju. U subotu. 22. oktobra: I 7 sati na večer svečana predstava: a) Himna; b) Čin otvorenja. Otvara u za? stupstvu gosp. Ministra Prosvjete Načelnik Umjetničkog Odjeljenja gosp. Branislav Đ. Nušić; c) Beethoven: II. stav iz Treće simfonije (Eroica). Izvodi orkestar; cl) Ivo Vojnović: Smrt majke Ju? I govića. H. čin: Avet. Redatelj: g. N. I lajdusković; e) Dvorak: Slovenska igra. Izvo? di orkestar; f) Svetozar Ćorović: Zulumćar. II. čin: Redatelj: g. N. Hajdušković. I' Ne d j c 1 j u. 23. oktobra: U 10 sati prije podne: . Svečano otvorenje slikarske izlož? > be. u velikoj dvorani Gradske Op? . Štinc. U li1 2 sati prije podne: | Solisti čko?orhestralm koncerat , nastavnika Oblasne Muzičke Skok* u Narodnom. Pozorištu: a) Beethoven; Egmont, uvertira. Izvodi orhestar Oblasne Muzičke Škole. fr) \Vicniawski: Faushfantazija. Solo na violini, izvodi g?ca Blanda 1 Holler. Na klaviru prati g. Ljubo Bajac. c) Liszt: Tarantela. Solo na kla? f viru, izvodi g?ca Evgenija Endo? vvicka. d) Suk: Balada. Solo na violinče? lu. izvodi g. Aleksandar Lukinić. Na klaviru prati g. Petar Dumieić. e) Popner: Polonaise de concert Solo na violin?čelu, izvodi g. „Alek? sandar Lukinić. Na klaviru prati g. Petar Dumičić. f) Mendelssohn: Koncert za kla? vir, g?mol ( u tri stava). Solo na klaviru, izvodi g. Klemens Menšik. Prati orhestar. I 7 sati na večer, u Narodnom Po? zorištu: a) Himna; b) Svendscn: Karneval umjetni? ka. Izvodi orhestar. c) Čižek: Karišik narodnih pjesa? ma. Izvodi orhestar. d) St. Binički: Mijatovke. Izvodi orhestar. c) Branislav Đ. Nušić: Prorckci? jii komedija u pet činova. Redatelj: g. N. Hajdušković. I ’ Ponedjeljak. 24. o k t o ? bra : U 7 sati na večer: a) Himna. b) Adam; Si j’etais roi. I 'vertira Izvodi orhestar. c) Boccherini: Menuet. Izvodi orhestar. d) Gossec: Gavotte aneiennc. Iz? vodi orhestar. e) Molicrc: Uobraženi bolesnik. Komedija u tri čina. Redatelj: gosp. Aleksandar A Vereščagin. Orhestar je sastavljen od nastav? nika-nastavnica Oblasne Muzičke škole, sarajevskih muzičara i po? zorišnog orhestra. Orhcstrom diri? guje g. Josip P. Hladek?Bohinjski. Ulaznice za sve tri svečane pred? stave Narodnog Pozorišta u Sara je? vu prodavače se u knjižari g. Lcona F'inci, počevši od četvrtka u jutro, 20. o. mj., i to prije i po podne. �Booi 349 Впј „ПРАРДА* — „PRAVDA" Страна 4 Strana Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričuve preko K4.000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Poziv na iavnu subskripciju poslovnih dijelova „Središnjeg Saveza Jugoslavenskih Seljačkih Zadruga (kao zadruga sa ograničenim jamstvom) u Sarajevu**. Potpisani namjeravaju osnovati na temelju Trgovačkog zakona I [ društvenih pravila zadrugu sa ograničenim jamstvom sa sjedi­ štem u Sarajevu pod naslovom „Središnji savez jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu". Svrha je Saveza, da na temelju uzajamnosti združi sve jugo­ I slavenske seljačke zadruge sustava Raif.eisenova i druge privredne zadruge kao svoje članove u jedno kolo, da zastupa njihove mo­ ralne i materijalne interese i ciljeve, napose veresiju, gospodarstvo, i u opće sve grane privrede, da širi zadrugarsku misao, te daje smjer zadrugarskom djelovanju i radu. Obzirom na to Savez se bavi slijedećim poslovima: a) Osnivanjem zadruga i primanjem istih u svoju svezu; b) Uređiva za zadruge pravila i poslovnik, priređuje blagajničke ! (knjigovodstvene) tečajeve za zadruge, te ih upućuje u pravilno poslovodstvo i nadzire vršenjem revizija; ! c) Unapređiva prosvjetu i način gospodarenja zadružnih članova održavanjem analfabetskih tečajeva, zornom obukom, predavanjem i širenjem gospodarskih knjiga; d) Provodi izjednačivanje (pribijanje) novčanih suvišaka i po­ treba među svojim članovima (zadrugama), koristonosnim ulag^- J njem njihovih suvišaka na tekući račun i izdavanjem potrebite im veresije; e) Posreduje kod zajedničke nabave gospodarskih potrebština, kao strojeva, ratila, sjemenja, umjetnih gnojiva, rasplodne stoke i ostalih potrebština za seljake kao žita, brašna, petroleja, vune, odjeće, obuće i t. d., a isto tako posreduje kod zajedničke pro­ daje gospodarskih proizvoda, tražeći za sve proizvode svojih za­ drugara što povoljnije izvore i uvjete; f) Uzima u zakup i daje u podzakup nekretnine i posreduje ovake poslove za zadruge; g) Izašilje zadrugare u naprednije (gospodarske) zemlje na pouku; h) Posreduje kod svih navedenih i drugih privrednih poslova, kao i kod namještanja zanatlijskog ili poljoprivrednog osoblja, tražeći mu rada i zarade bilo u tuzemstvu bilo u inozemstvu, u koju svrhu može Savez vršiti poslove otpremanja osoba u prekomorske zemlje, kao i povratka njihova u domovinu; i) Prima uloške na štednju, uložnu knjižicu, tekući račun, orga nizuje sitnu narodnu štednju, sve prema pobližim ustanovama rav­ nateljstva. Usljed toga na temelju društvenih pravila i Trgovačkog za­ kona izdajemo ovim na upis poslovnih dijelova Saveza slijedeći PROSPEKAT 1. Članom Saveza mogu biti seljačke zadruge, koje su osno­ vane po Raiffeisenovu sustavu, zatim ostale privredne zadruge, kao gospodarske, vinogradarske, voćarske, duhanske, konjogojske, marvogojske, peradarske i t. d. Članom Saveza mogu biti i druge fizičke i pravne osobe, koje se zanimaju za zadrugarstvo, te ga nastoje promicati, no broj ovakovih Članova određuje za svaku poslovnu godinu redovita skup­ ština Saveza. 2. 0 primanju članova odlučuje ravnateljstvo Saveza. 3. Član Saveza ne može u isto vrijeme biti članom koje dru­ ge ovakove ili slične ustanove, koje nijesu u ovome Savezu. 4. Svaki član kod stupanja u Savez dužan je pismeno izja­ viti, da pristaje na pravila Saveza, da se u svemu podvrgava u smislu pravila društvenim propisima, a naročito, da se obvezuje na solidarno jamstvp do deseterostrukog iznosa upisanih poslov­ nih dijelova. 5. Poslovni dio iznaša 100 D (stotinu dinara) i uplaćuje se odmah kod pristupa u Savez na jedanput, te se ne ukamaćuje i ne daje se na njega nikakva dividenda. 6. Upisnina za svaki poslovni dio iznaša 5 dinara i uplaćuje se odmah kod upisa. Iznos od upisnine, koji bude preostao na­ kon pokrića troškova oko osnutka Saveza, priračunat će se pričuvnoj zakladi. 7. Upisivanje poslovnih dijelova počinje sa danom objave ovoga prospekta, a svršava se 15. novembra 1921. Sarajevo, dne 15. septembra 1921. Osnivači 8. Upisi se mogu obavljati na slijedećim mjestima: Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao za­ druga u osnutku) u Sarajevu; Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d.£đ. u Sarajevu, te njezinih podružnica u Tuzli, Banjaluci, Prijedoru, Brčkom, Čapljini, Travniku i Bugojnu, te njezinih zastupstava u Konjicu, Mostaru, Ljubuškom i Stocu; Muslimanske Trgovačke i Obrtničke Banke za Bosnu i Her­ cegovinu d. d. u Sarajevu, te njezinih podružnica u Travniku, B. Novom i Bos. Brodu; Muslimanske Banke d. d. u Bjeljini; Muslimanske Trgovačke Banke d. d. u Brčkom; Težačke Banke d. d. u Cazinu; Muslimanske Banke d. d. u Visokom; Muslimanske Privredne Banke d. d. u B. Krupi; muslimanske Kreditne Banke d. d. u Foči; Muslirnaeske Privredne Banke d. d. u Gračanici; Kreditne Banke d. d. u Lijevnu; Privredne Banke d. d. u Maglaju; Kreditne Banke d. d. u Modriču; Muslimanske Banke d. d. u Stocu; | Muslimanske Trgovačke i Poljodjelske banke d. d. u Tešnju; Banke Numan Osmanefendić u Žepču; i ■ „Gajret" Banke d. d. u Sarajevu. Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu": Jugoslavenska seljačka zadruga u Raduši, jugoslavenska seljačka zadruga u Donjoj Zgošći, jugoslavenska seljačka zadruga u Će/ićima, Hrvatsko-Muslimanska zadruga u Bos. Otoki, Muslimanska zemljoradnička zadruga u Kuli Fazlagić, Muslimanska zemljorad­ nička zadruga u Ripču, jugoslavenska seljačka zadruga u Bužinu, jugoslavenska seljačka zadruga u Gor. Rahiću, jugoslavenska seljačka zadruga u Palanki, jugoslavenska seljačka zadruga u Kružićima, I t. d., Dr. Mehmed e/f. Spaho, Kr. Ministar Trgovine i Industrije, nar. poslanik i t. d.. Dr. Hamdija Karamehmedović, Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Kr. Ministar Nar. Zdravlja, nar. poslanik itd., H. Mehmed Džemaludin ej. Čaušević, reis-ul-ulema itd., Ajanović Hamzalija, nar. posl., gl. urednik „Pravde", itd., Mustaja beg Kaoetanović, nar. posl. itd., Ahmedaga Kovačević, nar. poslanik, težak itd., Ademaga Mešić, veletržac i t. d., Bećir Tatlić, učitelj iz Bos. Otoke, Salih ef. Mešić, bankovni direktor itd., Ajanović Abas, priv. činovnik, dr. Abdulah beg Bukvica, kot. nadliječnik i t. d., Brčko, Hamdibeg Džinič iz Banjaluke, Šemso LeJliČ, težak iz Palanke, NaziJ Resulović, učitelj iz Gor. Rahića, Begazović Nazif, težak iz Ćelića itd. vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Mnmpariie U. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7aaa405bf11082534c7388ab9c72c67c.pdf 170879f0ae5e9453e2ff14bea5e7bcc1 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250 —. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 112 (350) Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 22. oktobra 1921. (18. Safera 1340.) Na prvom mjestu, želili smo od g. Spahe saznati: od kakvog suzna« čaja promjene u centralnoj upravi njegove partije odnosno da li ta promjena znači nepovjerenje grupi gg. Maglaj li ća i Karamehmcdovića. G. dr. Spaho nam je izjavio na to pitanje, da ova lična promjena ne znači nikakvo nepovjerenje bilo prema jednoj ličnosti bilo prema kakvoj grupi. Za prvog potpred« sjednika centralne partijske uprave izabran je g. dr. 1 Irasnica, za koga se zna da je blizak gg. Maglajliću i karamehmedoviću. Što se tiče raz« loga za promjenu ličnosti pređsjed« nika centr. uprave, ona je došla samo uslijed toga što je g. Maglaj« lič stariji čovjek a poslovi su veliki i teški. G. Maglajlić je izabran za počasnog predsjednika, i on uz. io ostaje predsjednik muslimanskog poslaničkog kluba. G. dr. Spaho je još dodao, da g. Maglajlić i d*jje, po ovome ugledu ostaje duhovni vod jugoslavenske muslimanske or« ganizacije. Dobivši ove izjave od g. dr. Spa« he, mi smo zatražili bliža obavje« stenja o samoj rezoluciji zemalj« ske skupštine u koliko je njome traženo od poslaničkog kluba da koriguje dosadašnja odstupanja u autonomističkom stanovištu. Mi smo, upravo, zapitali g. dr. Spahu: na koji se način namjerava to po« stići, odnosno hoće li njihova gru« pa i dalje ostati u vladi i surađivati na donošenju zakona na osnovi V i d o v d a n sk o g Ustava? U ovome pogledu, g. dr. Spaho nam je izjavio, da se tom rezoluci« jom ne iskazuje ništa novo: pozna« ta je stvar da je njihova grupa ima« la autonomistički program, na os« novu koga su izabrani članovi nji« hovog kluba. Oni su taj program istakli u početku svojih pregovora za ulazak u vladu, oni su uvidjeli, Jedna kulturna tekovina. Povodom svečanog otvorenja Narodnog Pozorišta. Danas lijepo šeher Sarajevo slavi najsvečaniji i najvažniji dan u kulturnom razvoju: svečano otvorenje Narodnog Pozorišta. Koliku važnost ima i kakovu je ulogu igralo pozorište u nacional« nom i kulturnom perporodu pojedinih naroda, jedva je potrebno • spominjati. To nam najbolje svjedoči činjenica, da nema gotovo ni jednog malo većeg kulturnog centra ne jedne države, nego i jedne ma« nje oblasti u prosvjećenoj Evropi, gdje ne bi bilo Talijina hrama. Po zorište nije samo mjesto, gdje bi dokolni ljudi ugodno tratili vrije« me, ono predstavlja kulturnu potrebu i najširih slojeva građanstva, jer ono ne samo da zabavlja nego i proširuje i produbljuje opću obra« zova nosi; ono vrši gotovo isto tako važnu prosvjetnu i nacionalnu misiju kao i škola i druge prosvjetne ustanove. Imajući to u vidu naša je vlada odmah po oslobođenju pristupila izvođenju jednoga još predratnog plana, da i srce Bosne, naše lijepo Sarajevo, dobije ovu prosvjetnu ustanovu, kako bi moglo stupiti i u tom pogledu u kolo bratskog Beograda. Zagreba, Ljubljane, Osijeka Skoplja, Splita i dr. naših većih gradova. Nakon velikih poteškoća, koje su se ukazivale i u pogledu zgrade i u pogledu umjetničkog i up« ravnog personala, uspjelo je s vrlo velikim žrtvama ukloniti sve za« preke i ostvariti taj plan. Ova kulturna tekovina od naročite je važnosti za Sarajevo iz dva razloga. Prvo, jer je ono bilo po«znato kao trgovačka varoš, čije gra« đanstvo ne osjeća potreba više kulture ni umjetničkog užitka. Drugo, jer je Sarajevo centar pokrajine, u kojoj nacionalno osjećanje kod znatnog dijela naroda ili nije nikako ili dovoljno bilo razvijene? Da će naše pozorište ozbiljno shvatiti svoju zadaću i da će se držati na dostojnoj visini, koju od njeg traži preduzeta misija, mi prema dosadanjim rezultatima ni najmanje ne sumnjamo. A da će i sarajev« sko građanstvo pokazati onu ljubav i onu privrženost prema pozorišta. koju ono zaslužuje i koja je neophodno potrebna za uspješan rad po« zorišta, mi čvrsto vjerujemo. Stoga danas, kad se prvi puta п prisutnosti odličnih gostiju i predstavnika različitih pozorišta naše prostrane domovine otvaraju dveri Talijina hrama, da prime ljubitelje Lijepoga i Dobroga, mi se svesrdno radujemo i ponosimo ovim novim kulturnim dobitkom, te iz dna srca kličemo našem pozorišta: ŽIvJELO, CVALO I NAPREDOVALO ! stru trgovine, koga je zemaljska skupština izabrala za predsjednika centralne uprave na mjesto dosa« dašnjega predsjednika g. Maglajli« ča. G. dr. Spaho bio je najpozvani« ji da nas obavijesti o značaju lične promjene u šcfstvu stranke, kao i o smislu rezolucije doneseno na ze« maljskoj skupštini. G. dr. Spaho, koji je preksinoć doputovao iz Sa« rajeva, pošto je obišao svoj izbor« ni okrug poslije zaključenja partij« ske skupštine, odazvao se predu« sietljivo našoj molbi i dao odgo« vor. na pitanja koja smo želili po« staviti mu ovoga puta. kao i druge političke stranke I da u sadašnjoj situaciji nc mogu I I potpuno ostvariti svoj program. I Tako jc došlo do sporazuma sa vladom i do donošenja Vidovdan« j skog I 'stava. G. dr. Spaho ukazuje na to, da je baš on lično na parti> skoj skupštini branio takvo držanje I muslimanskog kluba, koje je i odo« breno sa strane skupštine. Sa ona« : ko stilizovanom rezolucijom htjelo se naglasiti samo to, da jugoslaven« ska musi, organizacija, ostaje do« si jedna svome autonomističkom programu, ali da istovremeno odo« brava praktičnu politiku svoga po« slaničkog kluba. () sprovodenju au= tom)mističkog programa moglo se govoriti samo dotle dok Ustav nije donesen; sada pak ustavnog pitanja nema, te ne može biti riječi o sada« šnjem sprovođenju onih željenih korekcija. Tako dakle, izjavljuje g. Spaho. taj program stranke ostaje i dalje odložen na neodređeno vri« je me. Naglasio je, da bi to imalo biti na pr. u slučaju ako bi sc omogućila revizija Ustava. Ali je najodlučnije ; izjavio: da su apsolutno netačna mišljenja i vijesti, po kojima bi njihova grupa pomišljala sada da | istupi iz vlade. Ona ostaje vjerna utvrđenome sporazumu, i za sada nema nikakvih razloga da se taj sporazum mijenja. Ako se sadašnja j vladina kombinacija ne izmijeni iz kakvih drugih uzroka, jugosl. musi, organizacija će i dalje surađivati na svima državnim poslovima pa i na izradi zakona na osnovi Vidovdan« skog I 'stava. G. dr. Spaho je na kraju još jed« nom naglasio, da treba demantovati sve vijesti o njihovom namjerava« nom istupanju iz vlade- koje hi, to« bože imalo da dođe zbog odluka zemaljske partijske skupštine. Suljagino sočinjenije. Izjava ministra dra Spahe. Beogradska »Pravda« od 18. ov. mjeseca donosi: U našoj javnosti bilo jc dosta govora o odlukama zemaljske skup« štine Jugosl. Musi. Organicije, odr« žane,u Sarajevu 6. i 7. ov. mj. Bilo jć raznovrsnih komentara tih odlu« ka, kojima je dat veći značaj za sa« dašnju političku situaciju. Cak je i organ radikalne stranke posvetio uvodni članak istim odlukama, in« terpretirajući ih kao promenu u držanju muslimanske organizacije. Da bi svoje čitaoce obavijestili sa najautentičnijega mjesta, uredni« štvo našega lista obratilo sc jučer prije podne g. dr. M. Spahi, mini« Godina 111. (Nastavak). . | | | 1 । Mi smo već jednom utvrdili, ka« ko Šulja ga iznošenjem sporednih okolnosti nastoji zabašuriti suštinu stvari. Mi smo rekli i dokazali, da onakovo riješen je agrarnog pitanja, kako smo ga mi postigli, nije bilo niti je moglo biti uzrok polaganju mandata sa strane Salihagića, te u potkrepu toga naveli smo, da je do« bio brzojav od predsjednika radi« kalnc stranke g. Pašića, kojim se poziva ili da dotle u Beograd vršiti dužnost, ili da položi mandat. Mi nismo nikad ni tvrdili, da je sam on dobio takav brzojav, pa je sto« ga njegovo isticanje ove okolnosti samo bacanje luga u oči neobavT ieštenom svijetu. Smiješna je tvrdnja, da je on »jedva čekao takav brzojav, da mo« gu da položim mandat«. Ko ga je silio i ko ga jc mogao siliti, da ne polaže mandat odmah u početku, ili pak da ga uopće i prima? Prutiće v istup nije mogao tako« đer biti Subagi uzrokom polaganja mandata, jer se je Prutić već od« mah nakon verificiranja mandata abstinirao od rada u skupštini, pa ako je to moglo biti kakovim povo« dom, da i Snliaga položi mandat, zašto to nije odmah učinio, nego se ju zakleo, što Prutić nije učinio, sje« Muslimartsha trgovačka i oMičfta banha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe/a^dfđavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 20S HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - litarban telefon: ZR �Strana 2 Стран» Broj 350 Боо’ „ПРАЗДА* — „PRAVDA* dio neko vrijeme u skupštini, a on? ca. Dakle mi smo samo htjeli ma? i da pošao u Beč. I istom nakon ne? nje zlo. Ništa više. Da mi njega ; koliko mjeseci »jedva je dočekao« I nismo nikad smatrali, pa da mu to , poziv da položi mandat?’. niko i nije mogao reći^da je on Da li mu je uredbe d a o ili p o? naš, jasno je već radi toga, jer se ; kazao u stvari, o kojoj je Suljaga borio protiv naše organi? | je riječ, ništa nc mijenja, (.davno zacijc, jer je išao agitirati za jednog je, da je Suljaga z n a o. kako je ri? , (Suhotića, koji je u Gradiškoj mu? | jesen agrar. I‘pogledu, »spornih ta? slimanima toliko zla nanio, da ih je caka« možemo samo ovo reći, u sa? u crno zavio. mim uredbama agrarnim nije bilo Govoreći o Kotorvaroškom pre? i spornih tačaka, niti ih je moglo biti stojniku Jurakoviću Suljaga se do? | u ovo vrijeme, jer su ove upravo tiče i »Pravdaškog poslanika Aja? 12. maja, dakle po prilici u vrijeme, novića, te veli, da je ovaj mirno 1 kad je Suljaga bio u Beogradu, bile I primio i ušutio, kad mu je pred­ potpisane i date u štampu. »Spornih stojnik rekao, da mu neće kao po? je tačaka« bilo u provedbenoj nared slaniku' dati objašnjenja. Koliko bi, koja interpretira uredbe, pa sto? smo upućeni, poslanik je Ajanović ga je tvrdnja Suljagina. da ni mi | znao granicu, dokle sc smije upli? 1 nismo znali, šta stoji u sporazumu, tati u rad jednog upravnog činov? jedna obična podvala. ni ka. pa stoga u Kotor Varoši i jest Priče o nekakovu povjerenju i odo? šutio, jer je znao mjesto, gdje tre? brcnju (ili. kako filološki cjepidla? ba [.oduzeti nužno. A da je to i po? čar Suljaga hoće, odobravaju) puka duzeo, može sc Suljaga osvjedočiti su izmišljotina. Na stvari je ono, što kud g. ministra Pribićcvića i načel? smo mi u prvom članku u »Pravdi« nika Hadžića. potvrdili, da nam je milije bilo, da mandat primi Suljaga nego Kobasi? (Nastaviće se). Novinstvo o našoj skupštini. (Nastavak). »Socijalističke Radničke Novine« od 16. ov. mj. donose pod naslovom »Vlada i muslimani« ovo: »Dosadašnja vladina većina u Par­ lamentu zasnivala se, pored radikala i demokrata, još i na Jugoslovenskoj Muslimanskoj Organizaciji. Da bi izglasala Ustav, vlada g. Nikole Pašića je bila prinuđena da pridobije uza se 24 bosanska muslimanska poslanika Kako ih je i na koji način pridobila, to nije bila tajna ni za koga. Muslimanske age i begovi, koji za sobom vode neškolovani i vjerom zatucani muslimanski milet, tražili su od vlade Središnji savez jugoslavenskih Imajući sve ovo u vidu, Savez je 250 miliona dinara kao naknadu za seljačkih zadruga pored zadaće, ko­ na kompetentnom mjestu izradio zemlju, koja se na osnovu zakona o ju je preuzeo na sc. da provede po­ dozvolu, da se za Savezovu konsti? agraru ima da oduzme od njih i preda ljoprivrednu evoluciju našeg sela, tuirajuću skupštinu učiteljima, ko? bosanskim kmetovima, dakle onima, mora uporedo s time provesti i kul? ji će htjeti istoj prisustvovati. odo? koji je i obrađuju, pa da glasaju za turnu, jer bez kulturnog preporoda bri osamdnevni dopust, te kako Ustav. I vlada g. Pašića je na ovo nema poljoprivrednog i obratno. smo, izviješteni ovaj je dopust pristala. Ona je računala, a bosanske Osnivači saveza svjesni su toga, već i odobren. Savez namjerava | age i begovi su to svakako i obećali, pred kakvim velikim zadatkom o? poslije formalne konstituirajući I da će je muslimanski poslanici potpo­ va institucija stoji: oni znadu s ka? skupštine otvoriti generalnu anketu ; magati ne samo u donošenju Ustava, kvim će se velikim poteškoćama i u predmetu šireg narodnog ptosvjc? I već i u donošenju svih ostalih organnaporima morat boriti uprava Sa? ! ćivanja i zadrugarstva. Za ovu an? | skih zakona, koji imaju da se donesu veza, pa baš zato posvećuju najvi? । ketu trebaju referati iz svih kraje? | na osnovu Ustava, te da tako Ustavu šc truda, da kod osnutka Saveza u? ' va naše domovine, potrebna je stru? | dadnu stvarnu primjenu. dari istom zdrave .temelje. čna rasprava, koje bi bio rezultat, i Međutim, izgleda da se vlada g. U kulturnoj isturiji svakog naro? da utvrdi put. kojim bi зе moralo I Nikole Pašića prevarila u svome ra­ da igraju najvažniju ulogu učitelji i u budućnosti na ova oba polja ko? I čunu. Izgleda, da je suviše precjenji­ a to je i .posve pojmljivo, jer nema ! racati. Ova bi anketa naročito ima? , vala džentlmenstvo bosanskih aga i ni jednog inteligenta- da dnevno do? . la odlučiti, o listu Saveza za pro? begova, računajući da će joj ostati laži u dodir sa širim slojevima na? I svjećivanje širih slojeva i promica? ‘ vjerni saveznici kroz sve muke i is­ ruda kao učitelj. Osim toga učitelj nje zadrugarstva. 1 naše je zato ј kušenja, bar zbog toga, što ih je do­ ima mogućnost, da promatra na? skromno mišljenje, da ne b i | bro nagradila. Ali se i ovdje pokazala х ike svoje 'Okoline, njeno shvaća? smio od ove skupštine ni : istinita ona izreka: da jedno misli ka­ nje. jednom riječju iz dana u dan ; jedan učitelj izostati, a i mila, a drugo kamilar' Privezujući za proučava samu dušu naroda. Do? osim toga trebali bi sc ,i u tom po? ' sebe muslimanske poslanike nagradom čivši ovo, posve je pojmljivo, da će | gledu za ovu anketu pripraviti. od? i od 250 miliona. vlada g. Pašića je pravi narodni učitelj i u kulturnom i nosno izraditi referate. Onaj učitelj, j mislila, da je time skinula sa dnev­ razvitku našeg elementa moći naj? • koji ne može o\'oj skupštini prisu? noga reda muslimansko pitanje. Ali više učiniti, a i da je voljan na stvovati. neka posije svoje mišljenje su muslimanski poslanici mislili drugo: tom polju raditi, svjedoči rad mno? pismeno Savezu, pa će sc na ovoj oni su sumu od 250 miliona smatrali gih pojedinaca učitelja, naroči? anketi pročitati. Bojimo se. ,da bi tek kao prvi honorar, poslije koga će to u Bihaćkom okrugu. mnogi učitelji, pošto nemaju u doći drugi, pa treći, zavisi od toga, Istina, ovaj je rad rašrtkan i do j svom području selj. zadruga, rekli: kako se budu razvijale političke pri­ danas nije mogao doći do svog pot? »Nijesam zadrugar, pa nc mogu ni ’ like'. punog izražaja, te nije mogao do? ići«. Nije tako’. Savez je vlasništvo I A političke prilike poslije izglasa­ nijeti rezultate, koji bi se očekivali. ■ naroda, pa su njegova vrata otvo? vanja Ustava išle su fia štetu vlade, Ovaj rad treba koncentrisati. tre? , rena svakom, pa ako nijesi član za? a na korist Muslimana. Akcija g. Stoba ga razdijeliti po nekom stalnom , druge, budi član Sa\eza. I Iprava jana Protića pothranila je i dala no­ i utvrđenom programu. Saveza ići će na ruku učiteljima u 1 voga života separatističkim i autono­ Učiteljima muslimanima. mističkim težnjama radićevaca, franko­ vaca i hrvatskih zajedničara. I musli­ manske age i begovi nisu propustili priliku da ovu novu političku situaciju što bolje iskoriste za sebe i svoje interese. Niihova Jugoslavenska Mu­ I slimanska Organizacija je održala 6. i | 7. oktobra svoju zemaljsku skupštinu ' u Sarajevu, koja je odobrila dosada­ šnji rad svojih poslanika u Parlamentu, ali je u isto vrijeme donijela i jednu ! rezoluciju u kojoj se veli da držanje muslimana nije dovoljno honorirano od radikala i demokrata! i Ova rezolucija je zvanično priznanje i sa najmerodavnije strane da musli­ i manske age i begovi nisu glasali za Ustav iz političkoga uverenja, već za platu. A kad je politika jednom po­ ‘ stala predmet trgovine, onda ništa lakše i prostije nego da se ona i dalje i iskorišćava u trgovačkom cilju, I mu­ I slimani su to vešto učinili. Oni su iz­ javili na svojoj skupštini da stoje na svom programatičkom stanovništu unu­ i trašnjeg uređenja države, stanovištu • koje je bilo autonomističke i koje su om napustili za 250 miliona dinara. Ovakav neočekivani obrt u poli­ tici Jugoslovenske Muslimanske Orga­ nizacije iznenadio je vladu u kojoj 1 sede i predstavnici Muslimana, i doveo i je u nezgodan i težak položaj. I sa­ svim je onda razumljiva mržnja Sa­ mouprave. koja nalazi da je žalba Muslimana, da nisu dovoljno honorisani, netačna i neoportuna, i da JuI goslovenska Muslimanska Organizacija nije čvrst ni pouzdan saveznik za izvođenje Ustave. Videćeftio da li će ova nova učena i muslimanskih aga i begova postići I onaj rezultat koji oni žele, naime: da izvuku za sebe još nekoliko sto­ tina miliona dinara nagrade za svoje političke usluge, na račun siromašnoga naroda sve tri vere«. ŠIRITE „PRAVDU'1. Profanisani ćurs-9 PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. Tako sam vrlo ugodno proveo četr­ naest dana u K .etti i u tančine upo­ znao život i običaje beludžistanaca. 1 ovdje su kao i u Aufganistanu i Indiji siti Engleza i najrađe bi ih se oslo­ bodili. Kako je velika mržnja na En­ gleze. može i ovaj mali primjer poslužiti dokazom. Jednog sam se dana do kasno u noći zadržao u gradu. Tre­ balo je svakako otići u logor i ja uzeh kočiju. Kočijaš bijaše starac valjda preko šezdeset godina. Ja sam bio obučen kao engleski oficir i on bez riječi poćera svoga konja. Usput se nekako zagovorismo i on po mom go­ voru poznade, da ja nisam Englez. Ja mu rekoh, tko sam, a on odmah poče grditi Engleze i uvjeravati me, da će oni, ako Bog dade, brže istjerati Engleze iz Beludžistana. Govorio je nešto nejasno o boljševicima i Enver paši, a neprestano proklinjući Engleze. Kad ga upitah, tko je on, odgovori mi, da je Afganistanac i da ovdje u Kvetti boravi već više godina. Napokon dođe dan našeg odlaska iz Kvctle. Otpremile nas vlakom put Indije. Krenuli smo rano izjutra, a kad se sjutra dan probudismo, naš nas je vlak nosio uzduž rijeke Inda k oba­ lama arapskoga mora. (S ovim brojem obustavljamo ovaj Kllistak na neko vrijeme. Ur. te da dođu lično n a k o n s t i? tuirajuću skupštinu. Ovim bi Savez već u početku uhvatio ko? rijen među širim slojevima našeg naroda. Mi apelujemo još jednom na sve učitelje: »Na skupštinu Sa? veza, d o p r i n a š a j t c svoj obol za naš opći napredak, k o j c m s t e s v o j život p o? svetili. pogledu »u d j c 1 a« tako, .da učite? lji neće ni osjetiti, kako su odplatili taj svoj udio. Još jc jedna važna stvar, na koju moramo skrenuti pažnju naših uči? telja. Središnji savez jug. selj. za? druga izdao je ovih dana »Poziv na javnu subskripciju poslovnih dijelu? va i prospekt, pa bi učitelji trebali u selu medu boljim seljacima p o r a d i t i, 'd a u p i š u ,p o j c? d a n, d v a poslovna dijel a, I ! ■ . I j I Ovo se vidi iz tog, što velikog uče­ njaka H'd'rbega naziva samo »jednim *, pjesnikom a Zembilli Ali ef. »po­ (Odgovor „Domovini" na članak grešnim«, kao što su (pisac tog članka „Naši vazovi“ u br. 60.) veli) i svi ostali. On je u tom članku . Piše: Ch ame ran i, Posavina. napao braću Muftiće, koji su prevodili (u glavnom sa njemačkog) i u podKasno mi dopade u ruke 60. broj lisku »Pravde« donosili kratak živo­ »Domovine«, koju ja obično i ne čitam, te bi me tako i taj broj mašio, dame i topis Alejhisselamov Ovaj put ih je nije pokasno upozorio jedan prijatelj, ; napao samo za to, što su riječ »mi*) radŽ« preveli doslovce sa "ljestvice«, da u njem ima članak »Naši vazovi«. te to naziva »Islamu podmetnuPročitam članak i malo se zamislim. tom gluposti« i veli, da tim (kao Stil gladak. Pisac je nastojao, di bude i vazovima sa ćursa) slušaoci (a valjda hladan i objektivan. A'i mu to nije i Čitaoci »Pravde«)bivaju zavedeni, uspjelo. On jc upotrijebio i takih iz­ padaju u zabludu — a »sposobniji« raza, koji odaju njegovo sdom prita­ gube vjeru i u samu čistu religiju — jivano žučljivo duševno raspoloženje, u Istinu. u kom se je nalazio, kada je danak Iza tog je napao u našoj, domovini pisao. Najprije govori o ćursu u pro­ šlosti na način, po kome izgleda, kao I — a i preko njenih granica — dobro poznatog u svim islamskim vjerskim da se je zbilja on o ćursu i vazovima strukama duboko upućenog velikog bavio, pa da se i sad oko ćursa na­ alima, reis-ul-ulemu u miru, Hafiz lazi. Ali daljni tok članka govori ob­ Sulejman ef. Šarca, koji je kao struratno. On se drži podaleko od ćursa, kovnjak i u glavnom pozvan, govorio a o njegovoj prošlosti samo nagađa. hladno i stručno u Begovoj džamiji na vazu o jednoj među nama nesret*) Donosimo ovaj odgovor našeg noj pojavi — šeširu, koja uzrujava prijatelja izvan uredništva makar i po­ islamski svijet i njegove osjećaje. kasno, iako se potpuno ne slažemo G. pisac je i tuđe prilično nepristosa svima njegovim izvodima, jer se jan. Mjesto da se raspita o tom baš držimo one latinske »Audiatur et alterat pars«. Ovom prilikom napomi ­ *) »MiradŽ« imenica za oruđe od njemo, da je prijeka potreba, da naša | uspinjati se. Dakle svako ilmija (medŽIisi ulema, ili ko drugi) i »uruđžun« pokrene poseban vjerski list, u kome : oruđe ili sredstvo za uspinjanje. bi se tretirala sva naša vjerska pitanja. , Arapski riječnici označuju »miradž« stepenice, ljestve. Politički listovi nisu za to nikako pri- | sa »sullemom« Pisac. kladni. Op. ur. i kod samog vaiza, on na temelju onog’ što je ođ drugih čuo, samo napada to ne kao strukovnjak, nego kao ci­ pelar kada napada sahačiju u sahaČinu zanatu. On je tom zgodom napao i dva (priključivši im i sve ostale) u islam­ skom učenom svijetu dobro poznata I velikana: H’d’rbega ibni Dželala, veli­ kog učenjaka, predstavnika Akaida i Kjelama, velikog muderisa (profesora ' i starješinu) dvaju visokih škola u prijestonici Brusi, kasnije u Edreni, a po osvojenju Carigrada Sultan Fatih ga je imenovao prvim kadijom nove prijestonice, dakle najglavnijim sudijom u cijelom carstvu. Njegov je bio učenik i muid u Brusi glasoviti veliki učenjak Chodžazade, kojega je Sultan F^itih odlikovao tim, što ga je uzeo za svog učitelja. Drugi je napadnuti Zenbilli Ali ef., šejh-ul-islam, Sultan Bajezida II., Selima i Sulejmana, koji je to zvanje obnašao 24 godine. Gosp. pisac ovom podbacuje »sofizam«! ; (Nastaviće se). i i ' ■ ■ ' I | I □ □ □ D □ □ □ 5» □ " Sjetite se 6AJRETA“ a □ □ □ □ □ □ п �„ПРАбДА« — „PRAVDA* Б^иј . 50 Cfpafla 3 Strana Taj bi se sastanak imao prema no­ Kavkaska republika. Kongres, koji vinskim vijestima održati 28. ov. mj se drži u Karsu između predstavnika u Zagrebu. Na njemu bi se pretresaa susjednih država Kavkaza, u svrhu riunutarnji položaj u zemlji i s time o ješenja pitanja o granicama, nastavio savezu imala bi se donijeti i odluku je svoj posao. General Kjazin Kara VarcarsVakuf, 16. oktobra. o budućem pravcu politike toga bloka, Bekjir, predsjednik kongresa, upravio Kovači i predstojnik gosp. Dolić. naročito o tome, da li i kada će se je dugu depešu Mustafi Kemalu u po­ Kadi prevelikog poreza obustavili poći u Beograd. gledu tekućeg vijećanja, nadodajući, da su naši kovači rad i to su zapisnički Sastanku će prisustvovati osim pred­ rezultati kongresa nadmašuju svako Kotarskom uredu prijavili, jer ne stavnika Hrv. seljačke republikanske očekivanje. mogu više snositi tereta, koji je u stranke i Hrvatske zajednice još i dr. Položaj u Azerbeidžanu. Ustanak nerazmjeru s njihovom zaradom. Ante Trumbić, a po svoj prilici i gg. u Sankoranu još uvijek nije ugušen. Seljaci su se potužili kod kot. Stojan Protić i dr. Momčilo Ivanić. Dr. Narimanoff, prtdsjednik vijeća puč­ predstojnika gosp. Dolića, da im Izgleda, da će ovaj sastanak uroditi i Karojeff, povjerenik nema ko popravljati alata, te je o? konkretnijim rezultatima, te da će se kih povjerenika bili su prisiljeni, da se zapute u vaj pozvao kovače, njih 16 (šesna? na njem provesti i forma'no obrazo­ rata, pokrajinu, da zavedu mir među nđest), i rekao, da moraju počet ra? vanje opozicionog Iloka. rodom, da ga pozovu na trgovačko diti ili će on dobaviti vojnike ko? Luka Baroš izgubljena. Najnovije općenje s Bakuom i da daje rekrute vače, da u njihovim radionicama ra? vijesti govore, da je luka Baroš za vojsci. I ako se je agitacija stišala za de. Kad su kovači rekli, da ovaj ko? nas izgubljena, dapače, da se naša vrijeme razgovora, ipak je uspjeh rak kot. predstojnika ne bi bio op? vlada odriče Baroša, jer ako Baroš sumnjiv. ravdan, jer da se njihove familije ne bi ekonomski bio zaštićen, onda za U Bakuu se očekuje nova perzijska bave ovim zanatom već od nazad nas ne bi ništa značio. Iz ovoga izgleda, delegacija za zaključenje trgovačkog 200 godina, pa kao takovi jedino da se naša vlada nadala, da će luku ugovora. zaslužuju, da im se pomogne, a ne Baroš Italija zaštititi. Ujedno bi lio Boljševici ucjenjuju Georglju. da im se odmaže u njihovom teš? Baroš kamen smutnje između nas i kom i napornom zarađivanju kru? Rijeke; Pa zar nismo mi pravi kavaliri? Boljševici su zaveli u Georgiji kontriha, kojim poslom hrane brojne fa? Što go'd se od nas misli uzimati, uzi­ buciju od 50 milijardi. Broj se uhapmilije, tad se g. Dolić razjario i dao ma se, a mi sve puštamo, samo, da Šenika svaki dan povećava. Deset je je toj svojoj razjarenosti izraza u se našim susjedima ne zamjerimo, jer i lica bilo strijeljano. balkanskoj formi o p s o v a v š i im želimo s njima u dobrim odnosima u uredu B o g a. da živimo. Šef javne bezbjednosti, čuvar jav? Gosp. ministar financija, koji je nog ćudoređa u našem kotaru ova? otišao u inozemstvo radi sklapanja min. Saobraćaja nar. posl. Salihu korim postupkom daje povoda, da i Baljiću. se ne rešpektuje prije kratkog vre? zajma, bio je u Parizu u društvu gosp. mena izdato naređenje o strogoj i Pašića u audijenciji kod Nj. V. Kralja Gospodine Poslanice, Aleksandra, gdje su vijećali o poLzabrani psovke. Na Vaše pitanje od 12. avgusta tičkoj i financijskoj situaciji. Gosp. miU raboš Pokrajinskoj upravi. 1921. g. koje ste mi uputili preko "nistar je produljio put z-a London. Građanin. Predsedništva Narodne Skupštine, Iz Beograda javljaju, da je mini­ čast mi je odgovoriti Vam sledeće: starstvo uputilo memorandum Madžar­ I Čapljini, na železničkom zem? skoj za zaštitu našeg življa i otvaranje ljištu, počevši od rampe pđ duž sta? naših škola u Madžarskoj. nične ograde, sagrađeno jc nekih Naši dopisi. Carigrad, list »Terdžuman« javlja, da su , se Grci opustošivši okolicujAfijon-Kara| Hisara povukli na zapad. Kemd paša će odlučno, da vodi rat, dok god Grci ne budu izpraznili cijelu Malu Aziju. Opažaju se velike pripreme za zimsku vojnu. U Ateni je položaj vlade kriti­ i čan, jer protiv vlade ustaje ne samo venizelisti nego i ostala opozicija. Grčko-turski spor. Zoog ogrom­ nog neuspjeha u Maloj Aziji grčka je vlada trebala pasti. To se očekivalo prema izveštajima, koji su dolazili iz Atene. Vojska, koju je protiv Turske 1 poveo sam Konstantin, doživila je ve­ । like neuspjehe u blizini Eski Šehira i ' ona se povlači, tučena, a pobjedonosna kemalistička armija stalno progoni Grke u bijegu. Gunaris je htio jednom vještom diplomatskom akcijom popra­ viti neuspjeh vojske. Zbog toga je odlučio, da putuje u London i da ondje uđe grčka stvar u milost. Mno­ gim političarima se njegova politika nije svidjala, pa su nastojali, da se njegova vlada sruši, jer je njegovom predakcijom grčka vojska doživjela veliku blamažu. Da je došlo do akcije, — Grčka bi doživjela potpunu sra­ motu. Predsjednik je parlamenta sazvao poslanike na okup, da odluče, hoće li se Gunarisu dozvoliti, da i dalje po­ pravlja vojne neuspjehe javnom diplo­ matskom akcijom. Prije samog sa­ stanka parlamenta vjerovalo se, da će Gunaris pasti. U kuloirima se tako govorilo. Ali kad je došlo do glaso­ vanja, vlada je dobila 218 glasova pro­ I tiv 312. Kad se obavljalo glasovanje, Venizelisti su napustili parlamenat. 1 ' partija Strstosa je vladi dala svoje , povjerenje — uz rezervu. Time je 1 Gunarisova politika i specijalno diplo­ matska akcija u Londonu odobrena i 15 malih, daščara (prodavnica voća i sada više nema nikakove zapreke nje­ i zeleni) bez znanja i odobrenja Sa? । govom putovanju u London, gdje će se sastati sa engleskim političarima, rajevske Direkcije. Te su daščare podignute većim j kojima će izložiti sadašnju situaciju delom za vreme rata, u vrlo su troš? i Grčke i njen odnos prema najnovijim nom i lošem stanju, te preti svaki ■ odnošajima u Maloj Aziji. Medjutim čas opasnost požara, a one četiri. izgleda, da engleska vlada nije voljna koje leže blizu rampe, na sr etnji uči, dublje u grčko-turski spor, jer je sam Balfour zatražio u Savezu Naroda, su prometu preko iste. Direkcija sc još prošle godine o? da Savez uzme arbitražu u tom sporu. bratila na kotarsku ispostavu u Grci kao i Turci protivni su toj arbi­ Čapljini sa molbom, da ih ukloni i traži. Gunaiis će ipak putovali u razmesti p.o varoši. Pošto su in? London, jer ga na to ovlastio parla­ teresentei zamolili, da ostanu i po? menat svojim jučerašnjim glsanjem. Kemalova vojska - »Journal d’ Što jc kot. ispostava bila preponu' čila, da se ostave na mestu. prista? Orient« objavio je intervja s uglednom la je i Direkcija ali pod uslovom, da ■ ličnošću iz Kemalove vojske, koja veli: vlasnici tih daščara sklope potrebne Vojska, koju je Kemal povukao sa ugovore s Direkcijom, po kojima sc fronta iz Cilicije, da je baci na grčki oni odriču svake naknadne štete front, sastoji se iz 41., 5. i 6 divizije prouzrokovane prometom i posto? . uz to ovamo su došli bataijoni br. 2 janjem železnice. a naročito skaka? i 3 Narodne Obrane. Cilicija je dala njem varnica iz lokomotive, i po j 25 000 ljudi, Kavkaz divizije sa dobro­ kojima takođe moraju plaćati me? voljcima, svaka u jačini od po 3000 sečnu kiriju. kao i svi ostali prodav? 1 ljudi. Prije bitke na Sakariji Angorska ci i bifcUeri na železničkom zem? ' je vlada pozvala bila pod zastavu ljištu. Kako interesenti nisu hteli klase 81—88. Sa finansiskog gledišta stanje je potpisati dotične im dostavljene u? govore, to sc Direkcija ponovo ob? ! nacionalista kritično. Kemalova je vlada ratila kotarskoj ispostavi sa moL i mogla zadovoljiti svoje najhitnije po­ bom, da ih u roku od tri meseca- 1 trebe blagodareći porezu i 20 miliona sukcesivno jednu za drugom od? u zlatu, koje je poslala ruska vlada u strani, i razmesti po varoši, tako. : Angoru. Trgovina se vodi na najpri­ da će do konca septembra t. g. ne? mitivniji način — prostom trampom. Odgovor Bilješke. Zemaljska konferencija radikalne stranke sazvana je za 27. novembra. Progukao i mudri pop Ilija. Re­ gistrirajući »Samoupravino« pisanje o našoj skupštini i njenu bojazan, da će naš poslanički klub istupiti iz vlade, »Hrv. Pučke Novine« u svom zadnjem broju vele: »Mi držimo, da se toga ne treba bojati, jer će muslimanski zastupnici i dalje govoriti Pašiću: »Lepe, gospodaru!« — samo ako debiju svoje pare«. Gukni još koju, golube! U zlato Ti se one okivale! Suvišan. Kako »Petit Parisien« iz Ženeve javlja, u informiranim se kru­ govima drži, da će Španija nepovoljno odgovoriti na ponuđeni boravak ехсага Karla na njenu teritoriju. Savezno će se vijeće švicarsko odmah pozabaviti pitanjem boravka ехсага. Izgleda, đa će mu dopustiti produljenje, ali će mu smanjiti personal. I mađarski maloposjednici poduzimaju mjere protiv njegova povratka. Njemačka Austrija jest protiv njega, izuzevši kršćanske socijale. Po svemu izlazi, da je on uistinu suvišan. | I | ; | ! ' Prostačko izazivanje u lokalima 18. ov. mj. došla su 4 stranca musli­ mana u Sarajevo i zaputili se u go­ stionu »Zvono«, gdje su za jednim stolom sjedila 4 pravoslavnih, među njima i trg. pomoćnik Ćuković. Ma da im ovi nisu dali nikakova povoda, po­ čeli su pravoslavni izazivati putnike govoreći im, da su društvo Buškovića, a kad su oni i na to ostali mirni po­ čelo je izazivanje s »balinskim« mini­ strima drom Spahom i Karamehmedovićem, o kojima su (govorili najpo­ grdnije riječi. Nu ni to im nije bilo dosta, nego su se počeli spremati na tvorni na­ padaj, kad je jedan od muslimana tražio, da se legitimiraju, kako bi pro­ tiv njih mogao podnijeti prijavu. Kad su oni to uskratili, jedan je od mu­ slimana pošao zvati policajca, koji se nije htio odazvati, da ureduje. Isto tako ni inspekcija na obali nije htjela po­ duzeti ništa, kad joj je ovaj slučaj javljen. Tražimo, da pol. direkcija poduzme korake, kako bi se krivci pronašli i kaznili, a isto tako i njeni organi, koji nisu htjeli da vrše svoju dužnost. Politički pregled. Sastanak hrvatskoga bloka. 1) nizu stranačkih konferencija, koje su u zadnje doba na dnevnom redu, od naročite je važnosti sastanak predstavnika hrvatskih stranaka, koje sačinjavaju hrvatski blok. i 1 > | ' Na njoj će biti zastupani članovi gl. radikalnog odbora, svi poslanic, pred­ sjednici svih okružnih i nekih sreskih odbora, te predstavnici iz Slovenačke. Zadatak je konferencije, da nakon saslušanja referata raspravi sva važ­ nija pitanja, naročito o budućem pravcu rada u unutarnjoj pol tici. Tu će se po prvi puta sastati predstavnici ra­ dikalne stranke iz svih krajeva naše države. Wašingtonska konferencija Već same priprave za Wašingtonsku kon­ ferenciju, u koju se polaže najveća važnost za garanciju budućeg svjetskog mira, kažu nam, da će se nešto važna dogoditi Bilo je o njoj mnogo pisanja i raznih kombinacija. Ona se trebala već mnogo prije sastati, ali je uvijek bilo kakovih zapreka, bilo sa strane Engleske ili Japana. Vijesti javljaju, da će se 11. novembra otvoriti. En­ glesku će zastupati Llovd Ceorge. Je­ dan brzojav iz Tokiia, donosi intervju pa japanskim princom Tokugarom, koji je izjavio, da će Japan predložiti na konferenciji, da se tri glavne pomor­ ske sile: Amerika, Japan i Engleska trebaju obvezati za obustavu građenja ratnih brodova. Gradnja će se ogra­ ničiti samo na manje brodove sa to­ povima malog kalibra, koji će se moći upotrebiti samo za obranu i stražu. Ipak mogu pomorski narodi, da utvr­ đuju svoje luke i obale, prema svojoj uviđavnosti, dok će s protivne strane predložiti, da nijedan narod neće moći da utvrđuje svoje luke i obalu, ako nije ugrožen naoružavanjem druge vlasti. Na koncu će Japan predložiti, da tri glavne pomorske sile (Amerika, Japan i Engleska) u pogledu razoru­ žanja sklope sporazum bez obzira na ostale države u Evropi. Mi pozdrav­ ljamo ovaj odlučni korak, koji vodi budućem miru. Pa koju korist imamo od vojske? Kod nas se izdaje 43u.o cijeloga budžeta za vojsku, od koje nemamo gotovo nikakove koristi. U vanjskoj politici doživljujemo jedan ne­ uspjeh za drugim. Najprije smo izgu­ bili Rijeku, onda, Baranju, nešto Alba­ nije, što je za nas kraj tolike vojske velika sramota. Ona šačica Arnauta, koji se još međusobno tuku, otimaju nam mjesta, koja im se sviđaju, a naša vojska, na koju se troši skoro pola budžeta, je pasivna. Ako se usudi za­ uzeti koje naše od Albauije zauzeto mjesto, odmah naša „saveznica« Ita­ lija to javlja »Ligi naroda«,, koja nam uputi kakvu oštru notu sličnu onoj, kojom se djeca plaše, a mi naviknuti slušati, odmah se vraćamo, samo da se naši »velikodušni« saveznici ne bi na nas naljutili. I i i ] 1 i i ' i I i i > ■ 1 I i stati svake trgovine na tome mestu. Međutim je gradnjom poštanske autogaraže postalo aktuelno pita? i nje železničke ogradePošto je odlukom Ministarstva ! od 30. avgusta 1921. g. br. 27996 o? dobreno pomicanje te železničke ograde u gradsku regulatornu lini? ju, odnosno ustupanje predmetnog zemljišta javnom dobru, te da sca? re više ne leže na staničnom zem? ljištu i Direkcija smatra ovu stvar rešenu s primedbom, da će u sluča? ju, ako bi te daščare i dalje mogle ostati na tome mestu, zahtevati od vlasnika njihovih đa potpisu propi? I sa ne obvenzice. po kojima se odri? I ču svake naknadne štete, koja bi ' mogla nastati krivicom železnice, a I naročito skakanjem varnica iz loko? motive. Da li će dotične daščare ostati i ili ne. zavisi sada samo od kotarske ' ispostave u Čapljini. Ministar Saobraćaja: Nikola Uzunović. Grčko-turski rat. Zadnji Angorski komunikej javlja ! za veliku bitku kod Afion-Kara-Hisara. i Turci su odbili grčko lijevo krilo u I sjevero-zapadnom pravcu Eski-Šehira. Put grčkih ministara u Pariš — , I Javljaju iz Atene: Slijedećega tjedna | putuju u Pariš ministar predsjednik Gunaris i ministar vanjskih poslova I Baltazzi. Ovaj se put dovodi u vezu s teškim položajem grčke vojske u Maloj | Aziji. Drži se da će ministri zamoliti I francusku vladu, neka primi posredo­ vanje izmedju Grčke i Turske. Turski službeni komunike od 9 ov. mj. Na odsječku Eski Šehera dje­ latnost izvidnica. Pod pritiskom naših | četa neprijatelj je ispraznio nekoliko [ sela. Uslijed djelatnosti naših letećih odjela neprijatelj je bio prisiljen, da povuče neke svoje odjele, koji su sta­ jali sjeverno od osječka Afiun-Karahisar. Bojevi na desnom krilu u bli­ zini postaje Dugher traju dalje. Naša konjica nenadano je napala jedan ne­ prijateljski konjanički odio Knjige i nonine. „Narodni Željezničar? Za neko­ . I liko dana izlazi organ bosansko-hercegovačkih narodnih željezničara. Ko poznaje borbu za vrijeme pro­ šlogodišnjega štcajka, koju su narodni željezničari vodili protiv komunista da održe saobraćaj na našim željeznicama taj će iskreno pozdraviti ovaj podhvat, koji će mnogo pridonijeti poboljšanju našeg saobraćaja. �Стпана 4 Strana Bnoi 350 Чг< j_ Ј1РАРДА" — „PRAVDA* pisivanjem udjela. Interes za ovu štedionicu je među našim zanatli? jama i malim obrtnicima te njiho? vim prijateljima jako velik, i mi ni najmanje ne sumnjamo, da ćc-svi muslimani Bosne i Hercegovine ovu odveć nužnu ustanovu sa najvećim oduševljenjem prihvatiti i kao njeni članovi pristupiti. članove upisuju u Sarajevu: gg. ćureković i Đulizarević (Bravadži? luk 46 J; II. Bajram a ga Fočo i drug (Đulagina 3): Sulcjmanbeg Hadžić (Donja Hiseta), a osim toga upisi? vaće i svi drugi gore navedeni čla? novi osnivačkog odbora. Ovaj od? bor će otpremiti sve potrebne tiska? niče i formulare i u druga mjesta B. i II.. kojima i mi sa svoje strane preporučujemo, da pristupaju kao članovi štedionice i da što više ud? jela upisuju. Jedan udjel iznaša 100 dinara, a uplaćuje se kroz 12 mjeseci po 8 dinara mjesečno samo prvi obrok iznaša 12 dinara, a osim toga plaća se upisnina za svaki udjel po 5 di? nara. Jedna osoba može upisati naj? više 50 udjela. Prvi obrok mora se odmah pri upisu sa upisninom up? latiti, a na uplaćeni iznos izdaju se privremene "otvrde. koje ćc se ka? snije zamijeniti sa članskim knjiži? Domaće vijesti. Bolest ministra dra Karamehmedovića. Nekoje su novine, a naročito I | i školi u Bjelaj. 3. Stalnog učitelja I? brahima Da-utovića iz Koraja nar. osn. školi Bjcljini. 4. Stalnog učite? lja Mustafu Ibrahimpašića iz Bjcla? ja nar. osn. školi u Vrnograč. 5. D* čitclja viših nar. škola Hakiju, Bu? Ijumšića iz Dervente nar. osn. šk. u Koraju. 6. Stalnog učitelja, osn. Ijumšića. 6. Stalnog učitelja os. predmeta Ćašifa ef. Malahusića iz Brčkog 1. nar. osn. školi u Sarajevo. 7. Imenovani su apsolventi mualim? skog učiteljskog tečaja: Mchmed Jusufbcgović privr. učiteljem nar. osn. škole u Prozoru, M ušlija Pa? šić privr. učiteljem nar. osn. škole u Avtovcu; Saban Begić privr. učite? Ijcm dječ. nar. osn. škole u Viso? kom; Mehmed Husik privr. uč. nar. osn. škole u Zenici; Mchmed To? romanović privr. učiteljem nar. osn. škole u Cazinu. Pokr. uprava razri? ješila je na vlastitu molbu učitelja mir. osn. škole u Bijeljini službova? nja u nar. osn. školama u Bosni i I Icrccgovini Tahira Konjhodžića stalnog učitelja u Mokronogatna i na vlastitu molbu stavila u trajno stanje pokoja. »Hrvatska Sloga«, donijele potpuno I neiačnu vijest, da min. Karamehmedo­ vić leži na umoru. Kakovu je tenden­ I ciju pri tom imala »H. SI.«, mi ne znamo, samo nas čudi, da ni u ova। kovim prilikama ne zna zatajiti svoju pokvarenost, nego lans’ra potpuno la- , žne vijesti. Dr. Karamehmedović bio je obolio ; od Španjolske groznice, iza koje je do­ šao paratifus B Ovih je dana minula I kriza,J zdravlje g. ministra svaki dan , kreće nabolje. Temperatura je prije podne normalna, a po podne nešto i poraste. Prema mišljenju gg. liječnika, dr. Karamehmedović će moći za nekoliko j i dana ustati. Otvaranje Nar. Skupštine. Nakon i oduljeg mirovanja je danas sjednica u Nar. Skupštini, na kojoj je pročitan ; j zapisn k od prošle sjednice, te je od­ gođena na 21. o. mj. sa dnevnim ra- ' Isplata ustegnutih 20% krunskih dom o centralnoj upravi. Ujedno će i novčanica prigodom markiranja će po­ se raspravljati o popunjenju mjesta četi najorije u Sloveniji i Srbiji. predsjednika konstituante. Demokrati . bi kandidirali nar. posl. Lukinića i . Musliman-radnik nastradao. 18. Pečića. Za bivšeg predsjednika Dr. Otvaranje poljoprivrednih škola. ov. mj. pao je sa krova pravoslavne Ribara vlada u jednom djelu demo­ Pokrajinska uprava u Sarajevu otvara ' kratske stranke nepovjerenje, a i on • 1. novembra poljoprivredne ško’e u ' crkve, koja se popravlja, radnik Ibrasam je otklonio kandidaturu. Kao naj­ Butmiru, Modriču i Livnu. Predavanja him Ačkarević. Zadobio je teške ozli— ozbiljniji kandidat se spominje radi- 1 će u tim školama trajati od 1. nov. je.de, od kojih je izdahnuo još prije kaini podpredsj. g. K. Stojanović. Kad bi on bio izabran rad kali bi prepu- ' o. g- do konca marta 1922. Svaka će | nego li su ga prenijeli u bolnicu. škola primiti po 20 zemljoradničkih ! stili demokratima mjesto prvog pod- i Sj’ednica rafikanata za grad Sasinova, koji su svršili osnovnu školu, predsjednik i prvog tajnika. rajevo. Pozivaju se svi invalidi i ratne a imaće za vrijeme školovanja bes­ udove, koji posjeduju trafike u gradu Izbor predsjednika parlamenta platan stan i hranu. Osim redovnih Sarajevu, da neizostavno prisustvuju Jz Beograda javljaju, da jučer 21. o. mj biće i izvanrednih učenika. sjednici sekcije trafikanata obi. odb. bio izbor predsjedništva. Predsjednik Upozorujemo naše težake, da se po­ udruženja ratnih invalida, koja će se dr. Ribar dobio je 147 glasova, pot­ brinu, te pošalju svoju djecu u ove držati u gradskoj vijećnici u subotu, predsjednici: Vujičić 145, Hrasnica135, škole. 22. o. mj. u 8 sati na večer. Dnevni Hock 148, Canić 18, Desković 18, • Neumjestan ispad policije. U uto­ red: 1. Trafičko pitanje u opće. 2. rad Ruzbegović 8, a po jedan glas dobilo | rak na večer bili su sakupljeni u svradirekcije duhanske režije, 3. organi­ je nekoliko poslanika. Praznih glatištu »Poznič« predstavnici Hrvatske zacija, 4. razno. sovnica je predano 30. Pučke Stranke, sa gosp. nar. poslani­ Objava. Likvidacija kmetovskih odMuslim. zanati, štedionica (z. s. kom dr. Mandićem na čelu, gdje su nosa za sarajevski kotar provađa se o. j.) za Bosnu i Hercegovinu u Sa? vijećali o svom daljnjem radu u Nar. već dulje vremena, ali još uvijek nirajevu n. o. Na 2. oktobra o. g. Skupštini, kad iznenada nahrupi ne­ održana je skupština u prostorija? koliko policajaca, brutalno zatraživši, . jesu pristupili svi sopstvenici bivših ma Musi. radn. i zanati, udruženja da se sakupljeni odmah raziđu. Na- ! kmetovskih selišta referentu za likviHurrijjet u Sarajevu, na kojoj su rodni poslanici su protiv toga prote- ; daciju u zgradi kotarskog ureda u Sarajevu. usvojena i prihvaćena pravila ove stvovali. Ovakav postupak u jednoj štedionice. Svi prisutni ovog mno? demokratskoj državi je za najenergič­ Da se stvar jedanput svrši i da se gobrojno posjećenog sastanka pri­ niju osudu. sopstvenici sačuvaju od štete usljed stupili su kao članovi štedionice i daljnjeg zavlačenja, pozivaju se svi Li!ep dar. Naš prijatelj g. Adembeg izabrali privremeni odbor, koji ćc Kapetar.ović posjednik iz Dervente, po­ sopstvenici bivših kmetovskih selišta, izrađena pravila predati na odobre? sjetio je ovih dana našu redakciju i da se što prije prijave kod gore spo­ nje vlasti i sve druge mjere podu? tom prilikom dao 400 K priloga za menutog referenta i da prime svoj zimati, dok se ova štedionica kon? obračun.- Agrar, direktor: Dr. Feifalik, „Pravdu«, na čemu se najljepše za­ stituišc. hvaljujemo. U privremeni odbor izabrana su Ugledali se i drugi u ovaj lijep primjer! ova gospoda: Edhemaga Đulizare? . Narodno Jedinstvo« donijelo je vić. Hajdar ef. Čekro, Osman ef. , Sokolović. Akifaga Ćureković, Salih ‘ službeno naredbom Pokrajinske u? prave za Bosnu i Hercegovinu sli? ga Spalio, Akifaga Ćureković, Salih jedeća imenovanja i premještenja: ef. Jerlagić, Scjid ef. Demirdžić. 1. Svršeni pravnik Džafer Mchmed? Fajik ef. Musakadić, Salih ef. Sehić, Mujaga Berberović i Hamid ef. Gi? i agić imenovan je poslušnikom kod okružnog suda u Tuzli. 2. Stalnog govie. iz Ovaj je odbor predao pravila vla? ' učitelja Hasana Dizdarevića sti na odobrenje i nočeo već sa u? Kladnja je premjestila nar. osn. I I I | i I I I Iz našeg pozorišta Repertoar od 22. do 31. oktobra: Subota, 22. okt: »Smrt Majke Jugovića« (II. čin) od Vojnovića: »Zulumćar« (II. Čin) od Ćorovića. Ncdelja, 23. okt: »Pro­ tekcija«, od Nušića. - Ponedjelak, 2*г. okt.: »Uobraženi bolesnik« od Moliera. — Utorak, 25. okt.: »Ljubomora«, od Arcibašcva. Izvan pretplate. — Sri­ jeda, 26. okt: Pozorište zatvoreno. — Četvrtak, 27. okt.: »Protekcija«, od Nušića. Pretplata. — Petak, 28. okt.: Za đake, sa sniženim cijenama. Re­ priza prve svečane predstave. Su­ bota, 29. okt.: »Uobraženi bolesnik«, cd Moliera. I repriza, izvan pretplate. — Nedelja, 30. okt.: Po podne, sa sni­ ženim cijenama: »Protekcija«, od Nu­ šića. — Na večer: »Zona Zameirova«, od Sremca. Izvan pretplate. — Ponedeljak, 31. okt: Pozorište zatvo­ reno. , I Računanje u dinarima. Od 1. no? | vembra o. g. uvađa se i u post, šte? : dioničkom i čekovnom prometu vo? denje računa u dinarskoj vredno? I sti, čega radi imaju stranke od tog | dana svaku oznaku vrijednosti na ispravama, koje se tiču te službeoznačiti samo u dinarskoj vrijed? nosti. ; Oglašujte u „Pravdi" Dr. Nuri Fehmi specijalista za očne i unu­ tarnje bolesti | I počinje primati pacijente od 22. ov. mj. svakim danom od 1—3 sata po podne u Talijerevića ulici broj 9. ТДРЕТДК i DEH0H9TEH i ' , ' I | preuzima sve vrsti tepetarsklh poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. :: MIL9N LIPHIK - TEREZI33 35. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16'—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1y—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu,, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*—-i 12'—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Za održati uvijek zdrave zube jest: E L I D A - pasta llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllliro jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu HlbEFt Vita leni, Sarajevo, Despića ul. 1 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionn ka glavnica K 20,000.000 — Ulošci preko K 25,000,000'—. i"4 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odiiov.un-, urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kaion, Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/81dff10e5b9894d052c5aa674c792f23.pdf ce0b109a3753b24fc1bdf4d758127ec8 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 ~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—i na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАЕ Broj 113 (351) АЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 25. oktobra 1921. (21. Safera 1340.) Kriza narodnog jedinstva. Današnji odnošaji između srpskog i hrvatskog dijela naroda ne samo da nisu onakovi, kakovi bi morali da budu, nego oni bacaju u brigu sve prave i iskrene prijatelje i pobornike narodnog jedinstva. Ako slušate raz­ govore vodećih ljudi i ako čitate štampu i jednoga i drugoga dijela na­ roda, vi dobivate dojam, da jaz između Srba i Hrvata nije bio dosad nikada veći i da jedni od c^rugih nisu bili nikad udaljeniji. I to nakon trogodi­ šnjeg zajedničkog narodnog i držav­ nog života! Koliko to utječe na konsolidovanje unutarnjih naših prilika i koliko to šteti našem vanjskom polo­ žaju, držimo, da ne trebamo ovdje isticati. Pred ovom činjenicom mora se za­ ustaviti svak, kome je na srcu sređenje n^ših prilika i ko želi dobro ovoj državi; moramo se potruditi svi, da otkrijemo prave uzroke toga zla, od koga svi trpimo, te da mu potra­ žimo lijeka. Naše je narodno i državno ujedinjdnje rezultat rada i borbe ne samo jednog čovjeka ili nekoliko ljudi, nego je ono rezultat rada cijelih generacija i čitavih stoljeća. 1 cijeli taj trud, svo nastojanje dovodi se sada lakomisle­ nom. politikom predstavnika pojedinih dijelova naroda u opasnost, da pane žrtvom njihove bezglavosti i inada. Oduševljenje i zanos, kojim je dočekano naše ujedinjenje i stva * ranje zajedničke države Srba, Нг; vata i Slovenaca ne samo da je po; mučeno, nego je ono, bojimo se, posve iščezlo. 1 ako su mase pod; vrgnute vrlo čestim i naglim pro; mjenama u raspoloženju, ipak sva; ka ta promjena ima svoje uzroke, koji su je izazvali. Kao što se nakon svake bure at; mosfera raščisti i vidokrug proširi, tako se je i u našem političkom ži; votu nakon ustavne borbe raščistilo mnogo dosad nejasnih, iii bar do; voljno nejasnih stvari. Mi sad tačno znamo, gdje je uzrok nezadovolj; stva hrvatskog dijela naroda. On lezi u našoj upravi, on leži u usta; vom predviđenom unutarnjem ure; denju naše države. Današnji ministar unutrašnjih djela, g. Svetozar Pribićević, rekao je u hrvatskom saboru, kad je ovaj proglasio odcijepljenje od Ugarske i Austrije, da će glavna briga naše nove države biti zadovoljstvo na; roda. I osjetili se samo jedan ne; znatni dio naroda nezadovoljnim, te osjeti Ii, da ovo nije i njegova država, naše je jedinstvo promašilo svoj cilj. A mi danas vidimo, da nije samo jedan neznatan dio, nego da je jedan vrlo važan i vrlo velik dio na; roda nezadovoljan u ovoj državi; on traži ne samo, da se revidira u; stav, nego da se podvrgne reviziji naše narodno ujedinjenje. Je li to opravdan zahtjev ili nije, ne marimo ispitivati, ali fakat je: nezadovoljstvo je tu. Ono jamačno ima i dubokih stvarnih razloga, a ima ih i u inatu pojedinaca, koji se ponajviše temelji na nesporazumu. Alko je zadovoljstvo naroda bitna zadaća države, onda se nameće na; šim državnicima kategorički impe; rativ, da uklone uzroke nezadovolj; stvu narodnom i stvore tako bazu solidnom izgrađivanju unutrašnjih na­ ših prilika. Mi nažalost, moramo konstatovati, da dosad ni odgovorni faktori u Beo­ gradu nisu pokazali u dovoljnoj mjeri volje, da se sve nesuglasice izglade i da dođe do trajna sporazuma s Hrva­ tima i Slovencima. Tvrdnja, da su zahtjevi Radićevi pretjerani i indiscutable i prije nego se je pokušalo naći bazu za sporazum, ne može nikoga uvjeriti, da se je htio sporazum. Isto tako su Radićevi razlozi za nej idenje u Beograd tako ništavni i tako i slabi, da ih niko ne može ozbiljno ' uzeti. On nije ni pokušao, da prodre I sa svojim mišljenjem, nego je suvej reno u Zagrebu stvarao odluke i Če­ kao, da sve gotovo iz neba pane. Mi pojmimo njegov položaj. Obećavao je masama ono, što se apsolutno ne može provesti, pa neće da zagrize kiselu jabuku i počne aktivno sudje­ lovati u državnom radu, kako bi i dalje mogao držati pristaše u bludnji. Ali je za to dužnost ostalih trezve­ nih hrvatskih političara, da se cijeli , spor dalje ne zaoštrava, da otvoreno | i jasno izađu sa zahtjevima, od kojih ne mogu i neće popuštati. Akcija g. | Stojana Protića i ako ne bi učinila sve, što obećava i što se od nje oče­ kuje, veliku će uslugu učiniti i narodu i državi, ako cijeli spor između Hrvata ; i Srba dovede bar dotle, da i jedni i ' I drugi osjete jednom potrebu sporazu­ i mijevanja, te da prestanu s daljnjim I zaoštravanjem odnosa. Mišljenje demokrata, ili tačnije g. ministra Pribičevića, da u jedinstvenom ‘ narodu ne može biti soorazumevanja, potpuno je pogrešno. Sporazumevanja ! može i mora biti i megju rogjenom i braćom, pa ga može biti i u jednom ! narodu, pogotovo kad on dosad nije । živio jedinstvenim narodnim životom, nego je živio u različitim političkim i i kulturnim prilikama, te je na taj način stekao i različiti odgoj. 27. i 28. ovoga mjeseca sestaju se predstavnici hrvatskoga bloka na kon- 1 ferenciju u Zagrebu, kojoj će prisu- : stvovati i g. g. Stojan Protić i dr. Mom- ; čilo Ivanić. Od ove se konferencije 1 očekuje mnogo, vrlo mnogo Budu li tamo donešeni zaključci, koji će omo­ gućiti zajedničku suradnju predstavnika i jednog i drugog i trećeg dijela na­ roda u državnim poslovima, pouzdano se može očekivati, da će se ova kriza Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. narodnog jedinstva prebroditi, kako bi zajedničkim silama mogli pristupiti konsolidovanju i političkih i financijalnih prilika u zemlji koje traže hitnu pomoć. Pododborima, povjerenicima i članovima društva „Gajret"’ Interes društva »Gajret« mi kao odborniku nalaže, da iznesem jednu njegovu internu stvar, jer ako ostane u tajnosti, društvo puno štetuje. Predsjednik »Gajreta«, g. A. Kurtović, zaključio je na 9. septembra o. g. kod ovd. paromlina 8 vagona brašna za »Gajretove« konvikte. Jedan dio ugo­ vorenog bvašna povučen je već na 17. septembra, a ostali će se povući do konca juna 1922. Predsjednik je na svoju ruku oti­ šao u paromlim i kupio ovo brašno, ne raspitavši se prije toga ni za tržne cijene niti za kvalitet brašna, a što je najupadnije, nije našao za vrijedno,da raspiše natječaj za ovu potrebu, niti je sazvao odborsku sjednicu, koja bi ovo pitanje raspravila i donijela odluku. Kad seznade, da 8 vagona brašna stoji danas ništa manje nego 1,200.000 K, onda se moralo svakako o tome na odb. sjednici raspraviti; zaključiti i raspisati natječaj. Čime bi se opravdala ova hitanja g. predsjednika, da na svoju ruku kupi brašno, ne dobivši prije toga odobrenje odbora, ne raspitavši se za cijene i ne raspisavši natječaja? Ničim ? Gajretovi konvikti imali su još u zalihi brašna i nije prijetila opasnost, da će pitomci ostati bez hljeba. U Sa­ rajevu, centrumu trgovine, ima dosta trgovaca brašnom i mlinarskih zastup­ nika, te se za jedno pola dana moglo barem od desetorice dobiti oferte za brašno. G. Dr, Šarac i ja smo se raspitali i o cijenama, te se uvjerili, da se u ono vrijeme moglo kod trgovaca ku­ piti brašna i to — bačkog — uz istu *) Rado dajemo, u interesu našeg »Gajreta«, mjesta ovom apelu g. dra Nove i pridružujemo se mišljenju, da se ova stvar mora raščistiti na izvan­ rednoj glavnoj skupštini, kako »Gajret« ne bi trpio materijalnu štetu, a kako bi se učinio kraj i samovoljama. Ur. I cijenu, po koju je kupio g. predsjed. u paromlinu. Napomenuti valja, da je bačko brašno svojom kvalitetom za 50 ! h po kili skuplje, a prema tome i bolje, nego brašno, koje proizvagja ovd. pa­ romlim. Prema tome je kupljeno slabije bra­ šno po istu cijenu, po koju se moglo kupiti bolje brašno kod trgovaca, i to od paromlina, producenta na veliko. Dakle dvostruka šteta : slabije brašno i skuplje za zaradu trgovčevu. Jedna okolnost, koja čitavu stvar najbolje karakteriše, jest ta, da je paromlim, kako veli g. predsjednik, rekao, da će dati „Gajretu“ brašno po ugovorenoj . cijeni, ali pod uvjetom, da zato ne smije niko doznati. Šta bi se‘moglo iz ovoga zaključiti? U današnje vrijeme provizija dolazi čovjeku koješta na pamet. Kad se u odb. sjednici od 3. okto­ bra počela rasprava, ko-je-kupio brašno, nastala je čitava zbrka. Odbor nije, jer je brašno kupljeno 9. sept., jedna količina povučena 12. sept, a odb. sjednica bila je tek 2I. । sept. G. predsjed. tvrdi, da je to učinio on i zajedno s društvenim tajnikom, a g. tajnik veli, da u to vrijeme nije bio i uopće u Sarajevu. Iza toga je g. preds. tvrdio, da je ugovor, iako sastavljen 9.. bio perfek­ tan tek na 21., kad ga je odb. sje­ dnica odobrila, a na 12. poručeno brašno, da je g. prefekt šaraj, konvikta sam naručio. Ovo ne stoji. G. prefekt tvrdi, da mu je javljeno, da je ugovor od sept. pravovaljan, a iz računa paromlina od 12. sept. se vidi, da je brašno liferovano na teme­ lju ugovora od 9. IX. Ova nekorektnost ugovarača je očita, a ona se još više dokumentuje time, da na ugovoru figurira potpis pisara iz »Gatretove« kancelarije. Izlaz iz ove zamršene situacije u vogjenju društvenih poslova može naći jedino izvanredna skupština društva i ja kao odbornik iznosim čitavu stvar na javnost i apelujem na pododbore, povjerenike i članove društva, da se posluže svojim pravom i zatraže saziv vanredne skupštine. Sarajevo, 23. X. 1923. Dr. Bećir Novo odbornik »Gajretah Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (U) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeuo. - Brzojav i: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV �Broj 351 Бпо’ „ПРАВДА* — PRAVDA" Strana 2 Страна Suljagino sočinjenije. (Svršetak). Čudan je svat taj Suljaga! Najprije pobija pojedine naše tvrdnje, a onda ih sam potvrđuje. Tako je negirao brzojav, kojim je pozvan u Beograd, a onda ga sam iznosi u svojoj bro­ šuri. Tvrdio je, da nije sakupljao do­ brovoljce, a onda priznaje, da ih je ipak sakupljao Haša. da ga »Bosnisehe Post« nije hvalila radi nuđenja Bosne Madžarskoj, a onda sam priznaje, da je to iznosila, itd. Mi ne ma­ rimo ispitivati, je li to tuckunluk i nedotupavost Suljagina, ili je to po­ znati hainluk njegov. On postavlja nama i nekih 11 pitanja. Mi se čudimo samo njegovoj preuzetnosti, da ne rečemo drskosti. S kojim pravom on postavlja nama pitanja? Mjesto na nas. on je ta pi­ tanja trebao postaviti svojoj radikalnoj partiji, na čijem je programu biran, koja mu je dala mandat i s kojom je on doskora sarađivao. Onome, kome smo mi bili dužni polagati račun o svome radu, a to su naše pristaše, mi smo im ga položili i oni su odobrili naš rad. Dalje on iznosi, što je po banjaluč­ kim budžacima lafio s lokalnim radikalskim veličinama i što su mu oni obećavali i budili nade u nekav radi­ kalni ’ nepisani« program. Hvališe .se nekakvim svojim progonstvima i optu­ ženičkim klupama i t. d. Mi o ovakovim besposlicama, kojima se samo jedan Suljaga može da bavi, nećemo ni da govorimo. Rabijatan i prostak, kakav je od postanka, kakova ga svak poznaje kao studenta iz Banje Luke i Beča, kakov je bio u bosanskom saboru, gdje je imao svaki čas po koju aferu, kakav je bio u Privr. narodnom predstavni­ štvu. gdje je jednog poslaničkog druga muslimana šamarima tukao i t. d., on je i u svojoj brošuri ostao konsekven­ tan. — Ne ustručava se iznositi ni najgadnije i najprostije klevete i laži protiv našeg vodstva, samo ako drži, da bi to moglo ubiti ugled vodstva u narodu. I suviše držimo do svog dostojan­ stva i svoje inteligencije, da bismo se služili istim sredstvima protiv njega. A iznositi dokaze protiv njegovih obje­ da i kleveta, ne koristi, jer je sigurno i on uvjeren, da to nije ništa istina, što govori, ali drži, da će ipak makar koja upaliti kod neobaviještenog svi­ jeta, te da če makar koga imati uza se. Utopljenik se i za slamku hvata’ Mi ovijem završujemo svaku pole­ miku s njime, te se nećemo na nje­ gove daljnje napadaje uopće nj oba­ zirati. Može sa sebi doličnim Šerifom, s kojim je i ovaj galimatijas sklepao i razturio ga po Bosni i Hercegovini, nastav.ti ovu prljavu rabotu i nadalje; mi smo Svijesni, da je naše vodstvo učinilo sve, što je moglo najbolje po muslimane Bosne i Hercegovine, a si­ gurni smo, da ni naše pristaše neće nasjesti Suljaginim lažima, nego će s indignacijom preći preko njih. ' I I 1 I | [ i ! i : l ' Bilješke. U 202 , 203. i 204. broju »Narodnog i Jedinstva«, a pod naslovom »Četvrtari« izvolio je okruž. agrar, povjerenik za • Hercegovinu g. Zvonimir Turina napi. sati jednu raspravu o pravnom odnosu I »Četvrtara«, te o načinu razrješenja ovog odnosa. Nećemo sada ovdje pobijati nastrano mišljenje u pogledu pravne naravi ovog odnosa, jer smo mi stanovište vlasnika vinogradi u ovom pogledu već nekoliko puta istakli, nego ćemo samo ispraviti neke navode g. Turine o zaključcima ankete, obdržavane 8. i 9. septembra o. g. u Mostaru u pogledu ovog odnosa. G. Turina tvrdi, da se je cijela anketa saglasila u tomu, da se otkupnina za četvrtarske vinograde izračuna na bazi zemljarine, te da istu plati država Ovo nikako nije to čno. Zemljovlasnici su po prediogu g. Mustafe N. Čišića tražili, da se -za bazu otkupa uzme desetinski paušal, a ni­ pošto zemljarina, jer bi osuda po zemIjarini bila nepravedna obzirom na rentabilitet i vrijednost vinograda i dala bi upravo mizernu otkupnu vrijednost zemlje. Ovaj zahtjev zemljovlasnika uzeo je na znanje i g. Lujo Novak. (Nastavak). Iz govora narodnih poslanika ove organizacije, a naročito iz izjava nji­ hovih prvaka, dr. Spahe i Sakiba Korkuta, vidi se jasno, da oni sporazum sa vladom ne smatraju za nešto, što ih obvezuje i u budućnosti, i da će oni, ako im prilike budu išle na ruku, vratiti se opet na svoje autonomaško stanovište. Evo šta je g. dr. Mehmed Spaho, ministar u Pašićevom kabi­ netu, rekao na pomenutoj skupštini: »Nu za to mi ipak nijesmo napu­ stili svoje gledište, mi smo samo od­ godili zahtjev za njegovim ostvarenjem. To sam ja istakao i u svom govoru, što sam ga držao u skupštini pred glasanje o ustavu«. (»Pravda« od 11. oktobra 1921. broj 345). A g. Sakib Korkut. intelektualni vođa ove grupe i glavni urednik »Pravde-, rekao je ovo: »G. Korkut: ostaje pri tome, da se rezolucija mora redigovati, jer smo u PODLISTAK.! Profanisani ćurs(Odgovor „Domovini* na članak „Naši vazovU u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. Kod ovakih napadaja čovjek se mora grohotom nasmijati, jer napadaj do­ lazi, prama našoj staroj poslovici, od oka — preko Čibuka. Kod napadaja na ovake ljude, napadač bi morao proučiti njihova djela. A ako ne to, ono bar njihove životopise, ili bar jednog manjeg recimo Chodžezadeta a ne nazivati prvog s omalovažava­ njem pjesnikom«, a drugog »sofistom«. Iz tog bi vidio, da ljudi, koji su proveli cijeli svoj život s knjigom i kalemom u ruci, visoko odskaču iznad svojih »sposobnijih i »kulturnijih« ne kritičara, nego prostih na­ padača, koji možda ubijaju vrijeme u »ugodnim« sastancima, ili ljenčarenjem po kojekakovim klubovima ili čemu drugom, tome sličnu. Pisac se tim svojim napadajem baca kamenom iz redakcije »Domovine« na Čolinu kapu na vrh Trebevića. Iz članka se vidi, da je g. pisac slabo upućen u nauku Islama, On je svoju sposobnost eneržiju i život utro­ šio na drugu siranu. On je zadojen, zanešen i osvojen materijalizmom i zapadnom materijalnom kulturom, pred koju danas stavljaju i nemuslimanski 1 > 1 I ; j ! . ‘ j i . veliki umovi veliki upitnik: je li ona uistinu, kako se je đo sad razvijala, prava i zdrava kultura, koja pod si­ gurno donosi cijelom ljudstvu sreću i blagostanje, te treba li i dalje samo tim putem nastaviti? Materijalna je kultura odgojila hiljade ljudi, koji svom snagom svoga prosvijećenog mozga rade i dan i noć na izumijevanju i pronalaženju novih sredstava, kojima je poglavita svrha uništavanje ljudskih života. Ma­ terijalne su kulture produkti otrovni plinovi, onda u najnovije doba silno otrovna tekućina, od koje je dovoljno, da 2—3 kapi padnu ne samo na ti­ jelo, nego na odijelo i da životu nema spasa — da i ne govorimo o strahovitim razarajućim sredstvima kao morskim i podzemnim minama, teškim bombama, strahovitim topovskim velikim metcima i t. d., koje u tili Čas uništavaju ono, Što se je jedva godi­ nama, decenijama. pa i stoljećima po­ dizalo i usavršivalo. Materijalne je kulture produkt i ogromna ljudska nesreća — ogromna proizvodnja alko­ hola, u uživanje kojeg su ogrezli i veoma mnogi, koji kao »sposobniji« i kulturniji« gube vjeru i u samu čistu religiju u Istinu. O naopakim »bla­ godatima« te grane mat. kulture je go­ vorila »Pravda' u uvodniku »S A S contra S H S«, kojeg i ja svako slovo potpisujem. Posljedica materijalne kulture su mlitavi zapadni policajni i kazneni pro­ pisi i zakoni, koji su Širom otvorili oči, da je g. Nowadt smetnuo s u? ma, da u gradu Sarajevu ima gotovo polovica muslimana. Lijep dokaz objektivnosti g. ko? mesara i jasna slika ravnopravno? sti'. Daljnji komentar suvišan je. Dvostruki aršin za ratne invalide. Dok se pravoslavnim invalidima daje zemljište i kad ga ne trebaju i kad ga oni ne obraduju sobom, nego izdaju drugima pod zakup, do? tle se muslimanima invalidima ne da ni pedalj zemlje. Agrarna je di? rekcija bila dala Ahmetu Deliji, te? žaku iz Zijamet?Crne Rijeke, kotar Sarajevo, inače ratnom invalidu, 2 dunuma erarnog zemljišta, a kotar odlukom broj 4603 dozvolio, da sa? gradi na tom zemljištu kućicu. To je bilo u oku nar. poslaniku Divlja? nu, te je ishodio od Agrarne direk? čije u Sarajevo, da se uprkos pri? jašnjeg odobrenja. naređenjem Agr. dir. od 6. okt. o. g. broj 25671. od invalida Ahmeta Delije oduzmu ova dva dunuma. bajagi radi toga, jer trebaju selu za ispašu, i ako to iz inada traže samo 2 seljaka, a o? stali svi s džematbašom na čelu spo* razumni su s davanjem zemlje De? liji. Užine li se u obzir, da je Delija bio iskrčio i ogradio zemljište, te počeo praviti kuću, te da je invalid. Odgovor agr. insp. g. Z. Torinu. Novinstvo o našoj skupštini. Srbija« od 16. o. mj. donosi pod naslovom »Oni su, dakle, samo odlo­ žili« ovo: Poznato je, da je jugoslovenska muslimanska organizacija ušla u us­ tavotvornu skupštinu kao autonomaška stranka Poslije dugih i dugih pregovora odustali su muslimani od traženja autonomija, a za to su im učinjene koncesije u agraru, avansom od nekoliko stotina milijuna Cio politički svijet je držao, da je ovaj sporazum vlade i muslimanske jugoslovenske organizacije svršena stvar, i da su predmeti, koji su u njemu sadržani, obavezni za obadvije strane ne samo za sada, već i za bu­ dućnost. Tako je mislila naša javnost, sa takvom namjerom je vlada napra­ vila ovaj sporazum, a u tom smislu su i muslimani radili do sada. Na stranačkoj konferenciji, međutim, koja je držana u Sarajevu 6. ov. mj., ispoliilo se nešto sasvim drugo. izvještaju naglasili, da smo autonomiju . izaslanik agrar direkcije, te iz tvrdnje , g. Turine vidimo samo to, da se kod odgodili«. * ■ nadležnih faktora i javnosti hoće da stvori utisak, kao da su zemljovlasnici Iznoseći ovo mi, za sada, nećemo pristali na otkup po bazi zemljarine. Dalje ovakvo držanje njihovo stavljati pod su se zastupnici zemljovlasnika kate­ ispitivačku prizmu. Upozorujemo samo gorički ogradili protiv tomu, da bi dr­ one, koji su odgovorni za upravljanje žava iz svojih sredstava isplatila njihove državom, a naročito naše prvake, na četvrtarske vinograde, jer to bi bilo i ove činjenice«. * nepraktično i skroz nepravedno, da za hercegovačke četvrtare, među kojima Beogradske "Novosti« od 13. o. mj. imade i milionera, plaća država otkup­ donose: »Vodstvo J. M. Organizacije: Kako ninu. javlja »Hrvatska Sloga-, za predsjed­ Nama je vrlo začudno, da g. Turina nika Centralnog Odbora Jugosloven­ daje drugo značenje zaklučcima ankete, ske Muslimanske Organizacije izabran nego je u istinu, te mi hercegovački zemljovlasnici imamo povoda da uopće je dr. Mehmed Spaho, a za urednika posumljamo u njegovu objektivnost »Pravde« g. Ajanović. kao okrž. agrar, povjerenika. Ovo ne treba smatrati kao pobjedu Mostar, 20. X. 1921. dra Spahe, već kao njegovu kapitula­ ciju, jer je on na zemaljskoj konfe­ Jedan Član ankete renciju svoje stranke napustio svoje ranije gledište i zastupao gledište gg. Magiajlića, Karamehmedovića i Sakiba Korkuta«. * »Nova Otadžbina« od 8. oktobra: Sud za suzbijanje skupoće i musli? »Iz jedne državotvorne rezolucije. — mani. Prema Uredbi o suzbijanju J. M. 0. je održala zemaljsku skup­ skupoće životnih namirnica i nesa? štinu i donijela ovu ozbiljnu rezolu­ vjesne špekulacije, što ju je neki ciju: »I ako su naši poslanici svojim dan izdalo Ministarstvo socijalne držanjem u skupštini pokazali ljubav politike, izabran je naročiti »sud za svoju i svojih birača prema državi i suzbijanje skupoće«. U taj sud ušla pridonijeli najveću žrtvu za konsolisu i 3 predstavnika gradskoga vije« dovanje prilika u državi, skupština ča. Gradski komesarijat za Sara je? konstatuje, da ovo držanje nije do­ vo poslao je tamo ovu trojicu: Dra voljno honorirano .. .« Vitu Alkalaja, advokata, Jovu Pe? I nije'. Po našem mišljenju njihovom šuta, trgovca i Ivana Pavičića, po? bi honoraru trebalo dodati još jednu sjednika. Pa lijepo. Samo bode u šumicu. I to baš onu: 19 :_6«. 1 ; ; ; I । ; j ! vrata prostituciji — nesumnjivom ra­ ci. kad uvažimo statističke podatke sadniku silnih bolesti i zala za ljud­ kao one u Hrvatskoj o posljedica? stvo, kako to znadu pripovjedati struč­ ma prostitucije, samo krpare Ijud? njaci, a i svatko drugi, tko ima oči u stvo od posljedica te zaraze, koja ih glavi*). Čitao sam u hrvatskim novi- i sprečava, da svoje sile i spremu ja? nama, da je u Hrvatskoj vereričnim ' če ulože i posvete svom pozivu za bolestima zaraženo ništa manje, nego dobro čovječanstva. Od tud valjda 60° o cjelokupnog pučanstva' i dolazi u zadnje doba njihov silni A Hrvatska valjda neće biti najgora u krik na svakom ćošetu i u svakoj kulturnoj Evropi. zgodi protiv prostitucije i alkohola, Arap Essejjid Muhammed?Erre? sid?Rida. direktor i glavni urednik mjesečnika »ELmenar«, jedan, koji spada među najsposobnije i naj? kulturnije muževe, dobar poznava> lac evropske kulture, visoko obra? zovan u islamskim znanostima, te još vjeruje i u »ljestvice« i osuđuje muslimane, koji bez nužde i potre? bc nose .šešire, rekao je prije par godina: »Evropa bi se otruhla od raznih bolesti, koje dolaze od pro? stitucije, da joj se medecinska zna? nost nije digla na onaj stepen. na kome se nalazi«. — Po tom liječni? ) Držimo, da je ovakav sud o mate­ rijalnoj kulturi ne samo preoštar nego i neosnovan. Plodovima materijalne kulture može se čovječanstvo poslu­ žiti i u dobro i u zlo; to zavisi od etičkih zasada onoga, tko njima rukuje. Naročito se ne možemo složiti s mi­ šljenjem, da je prostituciju izazvala materijalna kultura. Stari istočni na­ rodi poznavali su prostituciju u svima nijansama, i ako su bili vrlo daleko od materijalne kulture. Op. Ur. I i i : j ; । ali kojeg eto krika ne razumiju ili nečuju »sposobniji« i »kulturniji« elementi, koji gube vjeru u čistu religiju u Istinu’. Oni dapače рго» glasuju profanisanim ćurs, »na ko­ ji se penju i »neozbiljni mladići«, koji se odatle produciraju svojim papagajskim znanjem, kao i oni, koji su u vreći zavezani (jer nijesu išli u »kulturne« klubove, gdje se pije lije i uzalud vrijeme trati) ostarjeli i čiji vidokrug ne ide adlje nego koliko mogu rukama bez očiju opipati«, jer ti »papagaji« i u »vreći zavezani« vjekovima sa tog ćursa viču kao što eto sada viču kulturni stručnjaci: Haram je alkohol, ha? ram jc prostitucija kao i sve »ono«, što do njih dovodi------«. Istina »sposobniji« i »kulturniji« ih nijesu slušali, nego preko njihovih riječi kao preko »papagajskh« i u »vreći zavezanih« ironički prelazili, kao što eto ni danas neslušaju (o? sim iznimaka) »modernih« i »naj? kulturnijih« evropskih »vaiza« ... (Nastaviće se). �Б^; ć51 Згој CiPaHa 3 Strana „ЕРА^ДА* — „PRAVDA4 onda se ovakav postupak mora naj? — interes. Iz Beča javljaju, da je Karlo oštrije osuditi. Pozivamo Agrarnu : sa Žitom (?) došao u Madžarsku s aero­ direkciju, da ispravi ovu pogrešku planom jednog bavarskog konzorcija, i ne dira u jadnog čovjeka, koji bi gdje su se spustili na dobru Grofa usprkos svoje nemoći htio na po? 1 Cirakyja kod Demeca u okrugu Hisenšten način zarađivati koru svakiđa? statskom. Odavle je krenuo automo­ bilom u Šopronj, gdje ga je svečano šnjeg kruha. Zašto se ne sudi? U pritvoru kod došekao vodja karlističkog pokreta puokružnog suda u Sarajevu leži ne? i kovnik Lehar, kojega je Karlo imeno­ koliko okrivljenika radi događaja vao generalom i ujedno glavnim ko­ iz 1914. Među njima leži ih nekoliko mandantom svoje vojske. Iz Šopronja već dvije godine. Tako Arif Džin? je Karlo krenuo s vojsksm, koja je ukrcana u dva vlaka, u Budim­ do, težak iz Sokolovića, kotar Ro? bila peštu. Pruga izmegju Hesa i Komagatica, pritvoren je 16. juna 1920. rona je dignuta. Radi toga će moratičeIstražitelj je davno svršio istragu i dok se pruga opet uspostavi. Ako poslao spise državnom odvjetni? kati Karlu uspije uspostaviti, vezu očekivati štvu. koji još nije podnio optužbu. će ga svaki čas u Budimpešti. U Bu­ Mi nećemo prejudicirati pravori? dimpešti proglašeno je opsadno stanje. jeku suda, samo tražimo, da se jed? Garnizoni iz Debreczina i Szolnoka nom već povede rasprava, te neka poslani su u Aesa, da spriječe Karlov se ili osude ili riješe okrivljenici, a dolazak. ne da se ovako godinama drže u pri? Wašingtonska konferencija. »Tr­ tvoru. Skrajnjc je vrijeme, da se i naši sudovi već jednom maknu i govinski Glasnik« donosi informaciju iz Londona, iz pouzdanog * rela, daće poenu raditi. Englesku zastupati g. Balfur i lord Li Sčr, Robert Borden zastupaće Ka­ nadu, senator Piro Australiju, ser Džon Salmond Nju-Ziland i mr. Sastri Indiju. Južnu Afriku će zastupati britanski delegati. Baron Bifi, prvi britanski ad­ Izjava g. Stojana Protića. Dono­ miral zastupaće mornaricu, baron Kasimo iz »Radikala« izjavu g. Protića: ven zastupaće vojsku i avijatiku. Lord Narodnoj Skupštini! Pošto Narodna Kerzon je izjavio u Gornjoj kući, da Skupština nije sve do sada donijela bi on sam želio, da kao ministar vanj­ nikakvu odluku po mom aktu od 24. skih posala zastupa Englesku, ali mu decembra prošle godine, to je on sada, 1 je baš kao takovom nemoguće, da pošto je Ustav donešen, postao bes­ i ostavi državu, pa pilo to i na najpredmetan. i kraće vrijeme. Za to mi je čast ^izvijestiti Narodnu Proces Radoslavljevog kabineta. Skupštinu, da se primam mandata za Kako je poznato, u Bugarskoj se vodi okrug kruševački, jer sad ne stoji ni­ proces protiv Radosavljevog kabineta, kakva smetnja za polaganje moje za­ kojega optužuju, radi zloupotrebe vlasti kletve, te ću je i položiti č*m pred­ jer, da je bez privole naroda zaveo sjedništvo za to bude odredilo dan Bugarsku u svjetski rat. Parnica se i čas. priližava kraju tako, da će za par dana 18. oktobra 1921. g. biti osuda izrečena, koju ćemo mi pra­ Beograd. vovremeno donijeti. Stojan M. Protić, Srušena republikanska vlada u državni savjetnik, izabrani Portugalu? — Indirektnim putem iz poslanik za okr. kruševački. Madrida javljaju, da je republ. vlada Karlo u Madžarskoj. Nakon prvog srušena jednim monarhističkim pokre­ neuspjeha (3/4.) Karlo se opet po­ tom. Telefonske veze su sa Lisabonom vratio u Madžarsku. Već sam njegov prekinute. ponovni dolazak dokazuje, da su pri­ Perzijska pobjeda. Perzijski ko­ staše Karlove, ovaj put mnogo sigur­ zaci potukli su bande Kučuk hana. niji u uspjeh. Prvi njegov dolazak, Ove su zauzele grad Rešt. gledalaju je neslužbena Francus. s mno­ go simpatije, al kakvog aktivnog učešNemiri u Indiji. Službeni brzojav • ća sa strane Francuske nije bilo. Istina iz Malabara javlja, da broj ustaša neje, da je Francuska prigodom prijaš­ prestane raste u predjelu Nilanbura. njeg Karlovog dolaska, uložila preko Nacionalistički pokret u Egiptu. svoga poslanika u Budimpešti kod 17. oktobra brzojavljaju agenciji Radio Madžarske vlade energičan protest. iz Kaira, da je anglo-egipatski gamiMeđutim je to bila samo puka for­ zon u N'iali bio napadnut Napadači su malnost, obzirom na malu antantu. odbijeni, ali su redovite čete pretrpjele Italija je digla najviše galame, no ne ogromne gubitke. Isto se tako javlja zato, Što je u Rapalu s Jugoslavijom iz istog vrela, da je u Asiutu razvisklopila konvenciju protiv Habsburške jena živa agitacija pomoću konferenrestauracije, nego zato, da Madžare čija, koje organizira Zaglul paša. upozori, da je ona jedina u toj stvari Nalazeći se u takovim prilikama odlučujući faktor. I Madžari su taj njezin gest razumili. Kad se je Karlo, vlasti su zabranile Zaglul paši daljnji nakon vojničke intervencije male an- put, pa se tako vođa nacionalista nije mogao iskrcati u Sohogu, gdje ga je tante, a osobito s jugoslavenske strane, pučanstvo iščekivalo. morao povući. Madžari su odmah po­ čeli s tajnim makinacijama. Madžarska Kavkaske države 1 Turska. Javlja vlada ne bi propustila ni jednu zgodnu se, da je mirovni ugovor između so­ priliku, a da Italiji ne izrazi svoie što­ vjetskih republika Azerbeidžana, Arvanje, što nije ostalo bez efekta na menije i Georgije s jedne strane, te talijanskoj strani. Najsjajniju i najvid­ Turske s druge strane potpisan. ljiviju uslugu učinila je Italija Madžar­ Besposlenost n Engleskoj. 19. ov. skoj na „Venecijanskoj Konferenciji« mj. držao je u Donjoj kući Llovd Geu pitanju Burgenlanda. Par dana po­ slije konferencije pronijele su se vije­ orge s napetošću iščekivani govor o sti, da su Italija i Madžarska u Vene­ pitanju besposlenosti. On veli, da Engleska ima :i;4 miliona besposlenih i daše ciji sklopile tajni savez protiv Jugo­ zemlja nalazi u najgoroj trgovačkoj de­ slavije. Istina tu je vijest Italija opo­ presiji, koja se ne pamti od napoleonskis zvala, ali to je bila samo formalnost. ratova. Najrazličitiji su uzroci ove pojave Već sam ponovni dolazak Karlov tvrdi osiromašenje mušterija, preobražaj in­ protivno ; jasno je, da Madžari imaju -moćnu zaštitu kod jedne antantine dustrije iz produkcije u razaranje, de­ valvacija mjeničnih tečajeva, sve se velesile, a pošto su najviše, — a oso­ bito u zadnje vrijeme općili s Ita­ to dade skupiti u jednoj riječi rat. Iza svakog rata dolazila ie propast. lijom, prisiljeni smo da, vjerujemo Zadnji je rat bio nafveći, pa su mu i da taj zaštitnik nije nitko drugi nego posljedice veće nego kod drugih raItalija. Druga je činjenica ta, što i rova. Kad se pogledaju razaranja rata, Italija i Madžarska goje jednako mržnju protiv Jugoslavije. Treća i to najglavne treba se čuditi, što je položaj loš. nego se treba čuditi, što nije još lonija je ta, da Italija računa, da će Kar­ šiji. Dvije su mogućnosti, prva ništa lovom restauracijom, doći u Jugoslaviji ne raditi, a druga toliko pomagati, đo prevrata (što će svakako Karlovi koliko oskudna sredstva dosižu. Nitko agenti i naši časni emigranti, Frank Sachs, Duić i dr., svim mogućim sred­ nebi prvu mogućnost preporučivao, jer stvima nastojati) e bi tako Jugoslavija je ona nečovječna i luda. Vlada neće bila raskomadana, što bi svakako ta- oklijevati, da podje drugim putem. Na­ vodeći brojke Lloyd George opisuje, talijanskim aspiracijama na Jadranu šta je vlada već učinila. Medu osta­ pogodovalo. Mala antanta stoji pred lima je 60.000 bivših vojnika nase­ teškom situacijom, ali bude ii složna, ljeno u dominija. Odbija tvrdnju, da ilzići će pobjednikom iz te situacije. U bi uspostava trgovačkih odnosa sa složnost male antante mora se vjero­ Rusijom stvorila mogućnost za upovati, jer ju vežu najjače veze a to su slenje besposlenih. U trgovini se već opažaju znaci popravka, ali oni nisu znatni i mora se nadalje računati sa jakom besposlenošću. Najbolje je sred­ stvo pribavljanje rada. Potpore i mi­ lostinja nemaju svrhe. Vlada mora ris­ kirati, da opsežne mogućnosti za rad stvori. Među ostalima mora više po­ dupirati iseljivanje u dominija, jer joj je to bitni interes. Za oživljenje iz­ vozne trgovine, preuzeće vlada garan­ ciju za čitav riziko izvoznika. Struč­ njaci moraju njihovu zisinu za poje­ dine tvrtke ustanoviti. Osim toga pred­ laže vlada, da se stavi na raspolaganje 10,000.000 funti za pomoćne radove u korist besposlenih. Mora se odobriti 300.000 funti za pomoć iseljivanja. Grčko-turski rat. Turski službeni komunikej od 15. oktobra. U odsjeku Eski Šehera artilerijski dvoboj i infanterijska bitka. Naši su zrakoplovi donijeli interesant­ nih opažanja o neprijateljskoj koncen­ traciji iza bojne linije. Sjeverno od Eski-Šehera u okolici Tekedžiler ne­ prijatelj, koga su naše nadmoćne sile napale pretrpio je velike gubitke i povukao se natrag U odsjeku Ofijum — Kara—Hisara djelatnost izvidnica. Našom protunavalom neprijatelj je pretrpio ozbiljne gubitke, a nama je palo u ruke oružje, municija i zarobljenici. S druge strane naknadne vijesti iz Carigrada od 16. oktobra javljaju, da su kemalističke trupe razvile navalu na fronti Afijum—Kara — Hisara, njihov je cilj željeznica Eski-Šeher—Smirna koja je pretrgnuta na dva mjesta. G. Franklin Bouillon (Franklen Bu­ jon) i nekoliko viših oficira, koji sa­ činjavaju sada francusku misiju u An­ gori, biii su pozvani od Mastafa Kemala, da se zapute u glavni kvartir vojske, koji se sada nalazi u Sari Keju. Politički pregled. Skori odlazak Bekir Sami beya u London. Iz Carigrada se javlja, da će Bekir Sami bey, prijašnji ministar ino­ stranih djela, zaputiti se naskoro u London s jednom posebnom misijom. Odgovor ministra prosvjete nar. poslaniku g. S. Korkutu o anketi za izjedna­ , čenje nastavnog plana. ; ; I I | । , i , j ; I : I i I | , , | ' i ; I I I i j i I skupštinu u njenom narednom zasijedanju i kako bi oba predloga postala zakoni, koji bi važili za cijelu kralje­ vinu i po kojima bi se radilo u svima narodnim srednjim školama počevši od nove 1922 23 školske godine. Kao što vidite, gospodine poslaniče, važnost i ozbiljnost prostudirai korisno svrši, uzroci su, zbog kojih još nemamo izjednačenje školskog zakonodav stva i unifikaciju osnovne i srednje nastave. Izvolite. Gospodine Poslaniče, primiti uvjerenje mog odličnog poštovanja. Zastupa Ministra Prosvjete Ministar Unutrašnjih Dela Pribičević v. r. I Domaće vijesti. Bolest ministra Dra Karamehme? dovića. Neki .su listovi donijeli vi? jest, da se ministar Đr. Karameh? medović nalazi u agoniji. Ta je vi? jest potpuno neosnovana, a moguće je nastala tako, što je ministru u petak naglo pozlilo. Radilo se samo o prolaznom kolapsu, uslijed mo? mentane slaboće srca. Sada je sta? nje ministra takovo, da nema ni? kakve bojazni, da bi se slični na? stupi mogli ponoviti. Nalazi se već u rekonvalescenciji, te se ne treba bojati za nove komplikacije. Plenarna sjednica našeg poslanič­ kog kluba održaće se isti dan, kad bude sazvan plenum Skupštine. Pred­ sjedništvo umoljava sve poslanike, da se taj dan nefaljeno nađu u Beogradu. Narodni poslanici dr. Hadžikadić, Šerić, Omerović i Korkut povratili su se iz Beograda. Mjere naše vlade protiv Karla Na vijesti o dolasku Karlovom u Ma­ džarsku, sastao se ministarski savjet, koji je obzirom na Karlov povratak odlučio, da se odmah pošalju note u Prag i Bukarest, kojom se pozivlju vlade Male Antante na kolektivan is­ tup u Budimpešti i preuzimanje ener­ gičnih mjera, jer se Karlov povratak smatra kao uzrok rata. Na madžarsku granicu su poslata I vojna pojačanja i naređenje, da se vojI ska stavi u pokret na Madžarsku. Sav promet sa Madžarskom se odI mah prekida. Zamjenik ministra predsjednika Trifković je posjetio sve antanske posla­ nike, koji su kasnije došli k njemu u predsjedništvo kabineta na vijećanje, I gdje su se prilično dugo zadržali. Na noćnoj sjednici ministarskog sa। vjeta izdat je nalog za mobilizaciju I triju divizija, koje se rekrutiraju u Srbiji. Centralizovanje uprave. Beograd| ska „Epoha” javlja, da ministarstvo I socijalne politike radi na tome, da se ; ukinu povjereništva socijalne skrbi kod 1 svih pokrajinskih vlada, a na njihovo i mjesto da se zavedu odjelenja socijal1 ne politike kod pokrajinskih uprava, koja bi bila organi ministarstva. Naf čelu tih odjelenja stajali bi načelnici činovnici, a ne političke ličnosti, kako I je dosad bilo. Gospodine Poslanice, Na Vaš upit glede ankete za izjed­ načenje nastavnog plana za srednje i osnovne škole, koji ste mi dostavili preko gospodina predsednika Narodne skupštine. Čast mi je dati ovaj odgovor: Tačna je Vaša konstatacija, da je 1919. god. u ministarstvu prosvjete zasijedavala komisija, čiji je zadatak bio da unificira pokrajinske prosvetne zakone i nastavu, kako u osnovnim tako i u srednjim školama cijele naše kraljevine. Komisija, koju su sačinja­ vali prosvjetni predstavnici sviju naših pokrajina, izradila je elaborate za za­ konske predloge o osnovnim i sred­ njim školama, koji su predati mini­ starstvu prosvjete za dalji rad. Neosnovan je glas, koji se po Bosni pronosi, da su ti elaborati izgubljeni. Povratak Pašića. G. Pasić nije Na protiv oni su odmah predati u rad i našoj vladi još odgovorio, na po? Glavnom prosvjetnom savjetu u Beo­ ziv, da se čim prije vrati. Obećao je gradu, da na osnovu njih izradi svoje doći, čim svrši najhitnije poslove elaborate za zakonske predloge o kod antante. osnovnim i srednjih školama u cijeloj Zadrugarski pokret u Bos. Krupi. zemlji. Vrijedni narodni prosvjetitelji uči? Komisijski projekt zakona o narod­ telji Fejzulah eff. Čavkić, Bcčir eff. nim školama Savjet je odbacio i sa­ Tatlić, Sulejman eff. Redžić i dr. uz stavio novu osnovu, po kojoj je izra­ pripomoć drugih pravih prijatelja đen zakonski projekt od sirane nove našeg težaka, proveli su organizaci? komisije, u kojoj su bili predstavljeni ju Jugoslavenskih seljačkih žadru? učitelji iz sviju pokrajina. ga u kotaru Bos. Krupa. Neumornim Ovaj projekat i dobivena učiteljska radom i samoprijegorom osnovali mišljenja poslužite kao osnovnica za su Hrvatsko?musl. zadrugu u Bos redakciju definitivnog zakonskog pro­ Otoci, te Jugoslavenske selj. zadrm jekta o narodnim školama. ge u Bos. Krupi, Bužimu, Arapuši i Komisijski elaborat za zakon o sred­ Vel. Badiću. Sve su zadruge stupile njim školama upućen je takođe Glav­ u Središnji savez jugo si. selj. zadru? nom prosvjetnom savjetu, koji sada ga u Sarajevu. Pored Brčkog ovo je završava redakciju zakonskog predloga drugo mjesto, gdje se je zadrugar? o srednjim školama. Čim taj predlog stvo raširilo. Bos. Krupi čestitamo bude gotov, on će preko centralne na ovom sjajnom uspjehu i nada? uprave profesorskog društva biti upućen mo se, da će se i druga naša mjesta svima sekcijama, odnosno profesori­ ugledati u ova dva napredna kota? ma, pa će se na osnovu njega i do­ ra. Epur si move! bivenih primjedaba izraditi redakcija Državni zajam. Kako se javlja iz za definitivan zakonski predlog o sred­ ministarstva financija, upisan je zajam njim školama. za 120 miliona đinara manje nego se Oba ova posla imaju se završiti brzo to nadalo, naime 380 mil. dinara mjekako bih oba zakonska predloga mo­ gao iznijeti na riješenje pred Narodnu I sto 500 mil. dinara. �Стпана 4 Strana Боој 351 Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA" Akcija sarajev. privrednika. Pri* v redni krugovi u Sarajevu osnovali su odbor od 15 lica. Taj permanent* ni odbor zatražićc od ministra za trgovinu i industriju, ministra unu* trašnjeg i finansija, da se olakšaju tegobe, koje priječe normalni razvi* tak privr. života. Misterijozna prtljaga sa peča­ tima jugoslavenskog poslanstva u Beču. Iz Beča javljaju, da je 20. X. Svečano otvorenje. S mnogo ukusa i truda preudešene I prostorije negdašnjeg Društvenog doma, na južnom kolodvoru redarstvo zapli­ jenilo tri kovčega, koji su bili previ­ đeni s pečatima našeg poslanstva i navodno da su vlasništvo sekcijskog šefa ministarstva unutrašnjih djela. । Međutim je on izjavio, da to nisu nje- | gove stvari. Poslanstvo je izjavilo, da je sigurno koji namještenik poslanstva krivo zapečatio ta tri kovčega mjesto tri druga. Uhapšen je prokurista »Aleksander« banke Horvat. U kovčezima su bile krunske rente u nominalnom iznosu od K 15,238700. Kovčezi su zaplijenjeni, a krivci predani sudu. Naše poslanstvo odredilo je u toj stvari najstrožiju istragu. Poziv regruta. Ministarski savjet dozvolio je, da se poziv regruta na stupanje u kadar odloži od idućeg proljeća za jesen. Ovo važi samo za regrute zemljoradnike. Muslimanska ženska škola u Mi* trovici. Ministarstvo je prosvjete otvorilo u Kosovskoj Mitrovici mu* slimansku žensku školu. Pošt.-telegrafska škola. Pošto se do ranije označenog vremena nije u ovu školu javno dovoljni broj kandi­ data sa šest razreda gimnazije, gospo­ din ministar pošta odobrio je, da se u školu mogu primati i kandidati sa četiri razreda gimnazije i položenom , malom maturom. Rok prijava produžen je do 11. no- , vembra t. godine i primaće se samo muški kandidati. Pomoć »Gajretu«. Ministarstvo za socijalnu politiku, odjeljenje za zaštitu djece i mladeži, odobrilo je našem »Gajretu« svotu od 20.000 dinara. Ministar finansija u inozemstvu. Iz Londona javljaju, da će g. mini* star Kumanudi do 1. novembra za* ključiti sve poslove oko sklapanja našeg vanjskog zajma. Trgovački zakon. Ministarstvo trgovine i industrije izradilo jc nov trgovački zakon za cijelu zemlju. Agrarni rad. U ministarstvu • i , • | agrarne reforme vrši se generalna re­ vizija cjelokupna rada na izvođenju agrarne reforme. Prema tome imaće se tačna bilansa o dosada podijeljenoj ■ zemlji. Ratne lađe Ovih dana pošla je iz njemačkih luka za Kotor druga partija ratnih lađa, koje nam Njemačka mora da izda na osnovu ugovora o miru. Tu partiju sačinjavaju šest lađa. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za* drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kub turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat* no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih z a* druga u osnutku u Šaraj e* v u«. Iz našeg požarišta. [ I i sada Narodno pozorište, bile su mje­ sto najvećeg kulturnog slavlja, što ga je igda Sarajevo doživielo. Predstav­ nici svih naših kulturnih ustanova za­ jedno s predstavnicima bratskih nam pozorišta iz Beograda, Zagreba, Ljub­ ljane, Splita, Osijeka, Skoplja i Novog Sada proslavili su kroz -ova 3 zadnja dana svečano otvorenje Talijina hrama, tog neophodnog rekvizita svih većih kulturnih centara Evrope. Gledajući sve, što je u kratku vre­ menu i oskudnim sredstvima učinjeno, Čovjek se zaista ne može oteti div­ ljenju. U subotu, 22. ov. mjeseca, u 7 sati otvorio je načelnik umjetničkog odjelenja u ministarstvu prosvjete, naš poznati književnik g. Branislav Nušić pozorište lijepim govorom, u kojem je prikazao razvoj pozorišta uopće, a onda naročito kod nas; istakao je za­ tim njegovu važnost u narodnom pro­ svjećivanju i zaželio mu mnogo us­ pjeha u radu. Pozorišni orkestar, sastavljen iz na­ stavnika Oblasne muzičke škole i dru­ gih naših sarajevskih umjetnika pod vodstvom g. Chladeka-Bohinjskoga, iz­ veo je s osobitim razumijevanjem i preciznošću Beethovenovu »Treću sim­ foniju« (II. stav) i ubrao upravo buru aplauza. Kao 3. tačka prikazivan je II. čin (Avet) iz »Smrti Majke Jugovića« od našeg najvećeg dramatičara Ive Vojnovića. Iako komad stavlja vrlo velike zahtjeve i na umjetnike i na scenografa, cjelokupni je dojam izvađanja izvrstan. Gdja Hajduškovič (Majka Jugovića) i ako je pokadkad više »glumila« a manje «živjela», i ako više puta nije dovoljno maskirala prelaze iz pojedi­ nih duševnih raspoloženja, te su stoga izgledali nenaravni, ipak je onu gran­ dioznu borbu, što se u njoj vodi iz­ među majke i žene s jedne strane i Srpkinje junakinje s druge sjajno prikazala. Gospođa J. Kešeljević pri­ kazala nam je s odličnim razumije­ vanjem i liubavlju Angjeliju, Damjanovu ljubu. I g. F. Novaković bio je izvrstan, kao i ostali umjetnici i umje­ tnice. II. čin »Zulumćara« od Svetozara Ćorovića izveden je također odlično. Gđica D. Markovića osvojila je ne samo svojom dražesnom pojavom nego vanrednom igrom. Svu prpošnost 1 nestašnost mlade kevice (Emine) ona je iznijela s toliko realnosti i s toliko umjetničkog shvaćanja, da nas je oča­ rala. Gg. Gec (Selimbeg-Zumumćar) i B. Bandit (Džaferaga) bili su također na mjestu, samo je prvi mogao biti malo življi, a drugoga je kostim više sličan dalmatinskoj nego hercegovačkoj nošnji. I sve ostale umjetnice pridonije su, da je igra ispala onako jedin­ stveno. Lokalna boja komada nije došla do potpunog izražaja, jer su kostimi bili loši. Aplauza je bilo na pretek. U nedjelju, 22. ov. mj., bilo je sve­ čano otvorenje kolektivne izložbe sa­ rajevskih slikara u 10 sati, a u 12 svečana matineja (solističko-orkestralni koncerat nastavnika oblasne mu­ zičke škole). U večer u 7 sati davana je Nušićeva »Protekcija«. Svi su umjetnici i umjetnice uložili mnogo truda i mno­ go ljubavi, te je ovaj komad i onima, I koji su sa skepsom promatrali rad pozorišta, dali dovoljno garancije, da j će naše pozorište moći udovoljavati i zahtjevima publike i s vrlo rafiniranim : ukusom. . G. Vučićević (Aćim Kukić) bio je centrum interesovanja. On je zaista ispunio sva očekivanja. Gđa NiŠlić (Saveta) dokazala je svojom interpre­ tacijom, da je jedna od najboljih sila našeg pozorišta. G. A. Ćurčić odličan, a gđica D. Marković ponovno opravI dava sud, koga smo stekli o njoj u „Zulumćaru1*. C. F. Novaković, kolikoI god je sjajan talent i rutiniran, nijo ; Iskoristio sve komične momente svoje I uloge. G. Radenković (kao ministar) 1 bio je i suviše ukočen, ali nas je ipak I zadovoljio. Cđica Hrvojić (Persida) po­ kazala je odlično shvaćanje svoje uloge, kao što i gđa Ćurčić (Žena). Jednom riječju: svi su bili izvrsni, a to se je moglo vidjeti i na autoru g. Nušiću, koji je očito bio zadovoljan. Publika ga je iza 4. čina izazvala na I binu i srdačno pozdravila. Upravniku g. Brakusu, gđi Hajdušković i gđici Marković predani su vijenci i buketi. O sinoćnjoj pedstavi donijećemo u idućem broju. H. Trešeljak. Sumorne misli. Dok ве nije znalo, ko je jači, nisam bio ni radikal ni demokrata. Sad se koalicija ljulja, a šlepove mi nije dao Pribićevič nego Pašlć, pa stoga dobivam radikalna boju. Šerif Šlcparoš. Zadnji događaji u Sopronja imperativno mi nalaza, da se okanim arhitekture, a đa se la­ tim aeronautike. Suljaga. Koliko mi „poslovi" državnog odvjetnika dopuštaju, pjevncam i pišem arabeeke. Kad nemam štofa za arabeske. bježim pod crtu i — čekam Moliera. Ćlirčič. Kad bi se svečano otvorenje moglo nastav­ ljati kroz cijela godina kao Ivkova slava, mi bismo bili sigurni za uspjeh. Uprava Pozorišta. ■ ; Kad bi — ne daj Bože! — „Pravda" ebastavila islaženje, ja ae bi imala „Štofa", pa bi i ja morala prestati s izlaženjem. „Domovina*. (J intencijama je kraljevske vlade--------— Salko. Šta mi ti je, neno, zagoneno? „Kratak drugi čin „Zulumćara- pokazuje, bar za sada, da je ženski zbor na dobroj vi: sini igre, kompaktnosti i routine. iako muškom ' zboru nema zamjerke". „//rv. Sloga". ______________________ Umrloga Smail ef. Bukvice prodavače se razne knjige (ćitabi) na 4. novembra u petak u 8 sati p. p. u Rijaset Ilmiji. Fina terpentinska Uprava Gazi Husrevbegova vakufa Natječaj. U Gazi Husrevbegova mektebu upražnjeno je mjesto 111. muallima, koje se ima odmah popunit). S ovim su mjestom skopčana slije­ deća beriva: 1. Plaća godišnje K 4.116; 2. Tain u naravi. Molbi treba priložiti: 1. SvjedoČbu o svršenim naukama: 2. Potvrdu o dosadanjem službo­ vanju; 3. Liječničku svjedočbu; 4. Rodni list. Molbe treba poslati na upravu Gazi Husrevbegova vakufa najdalje do 11 novembra 1921. 325 Uprava Gazi HusrzvhEgoua vakufa Oglašujte u „Pravdi" Zastupnike vješte, pouzdane, sa kaucijom traži za Mostar i okolicu veliko mlinsko poduzeće. Ponude na upravu lista pod brojem 326. Dr. Nuri Fehmi specijalista za očne i unu­ tarnje bolesti počinje primati pacijente od 22. ov. пф svakim danom od 1 — 3 sata po podne u Talijerevića ulici broj 9. □ ■ CD ■ CD ■ GD ■ CD ■ CD ■ CD1CD1CDBCD Oglas. Fdhriha stahla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnijedoći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-4-5 CBCDlCDlOiCDlCDiCDiO«H.DBC OgLAŠIVANJE —i u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevcka ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Proizvodnja: „Slavia", tvornica ke- Generalno oglasno zastupstvo mičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. za preko 40 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000'—■ Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d858d629709375b131842728c8ecb327.pdf b835e2d2618339b847ca97c6fa9e1bac PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA ОАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАИСКЕ 0РГДШ13А1ШЈЕ. Broj 114 (352) Pojedini broj K Izlazi gabctcm, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post. Štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak 27. oktobra 1921. (23. Safera 1340.) jodina Ш. ---- I Gosp. ministru unutrašnjih djela. Balkanizam. Kao što je kod nas sve naopako, tako su i pojedini pojmovi i društveni običaji, koji vladaju u ostalom kultur­ nome svijetu, ne samo naopako shva­ ćeni i primjenjivani nego i potpuno profanirani. Pojam demokratizma, pod kojim se u kulturnom svijetu, u političkom smislu njegovu, shvaća nastojanje, da se i najširim slojevima naro­ da omogući učestvovanje u odlučivanju o javnim poslovima, a u kulturnom smislu, da se pripuste blagodati prosvjetnog napretka čovječanstva i široke mase naroda, taj je dakle pojam kod nas postao sinonimom prostaštva. Umjesto, da se tom nastojanju dadne smjer pridizanja kulturno zaostalijih na niveau naprednijih, kako bi se uklonile velike razlike, koje dijele jedne od drugih, u nas se je pošlo obrnutim smijerom, te se nastoji kulturno naprednije sniziti na niveau zaostalijih. Kod nas je i pojam slobode, a naročite slobode štampe, okrenut tumbe i nalazi svoju primjenu u najprostijem i najbezobzirmiem, da ne rečemo naj­ bezobraznijem, vrijeđanju najsvetijih osjećaja pojedinca i skupine. 0 kako­ voj objektivnosti, učtivosti, obazrivosti i siičnom nema naravno ni govora. Ove, gotovo bih rekao obćenite, oznake našega, društva .najja^nij# i u najsurovijoj se formi ispoljavaju u našoj, napose u beogradskoj štampi, osim časnih iznimaka. Ako pratite pisanje mnogih beogradskih, a i nekih naših novina, vi ćete se uvjeiiti, da je ovo sve tačno. Koje je Čudo, da kulturni svijet nije mogao ove sve pojave subsumirati ni pod jedan dosad poznati pojam, nego je morao stvoriti jedan posebni novi forum kojemu je nadjenuo do­ stojno ime — balkanizam. Sramni muslimanski izmećar, ‘ »Srpska Riječi br. 210 od 5. X. 21. sa potpisom A. Jovanović plače, da povedao istrtbljenje Srbije i sa je autoritet vlasti u maglajskom srezu zlikovačkom družinom vešao ne­ pod upravom sreskog načelnika Mujevine ljude po Kragujevcu, izvršio je zinovića pao na nulu, pa Vam evo i podlo delo. pogazio je svoju reČ, a preporučujem formulu, kako bi se bacio zakon pod noge i pljunuo autoritet te vlasti opet »podigao« na na obraz ćelom zanatHjskom sta­ onu visinu, na kojoj je bio i za vri­ ležu. Taj krmak, lupež i podlac jeme bivšeg ovdašnjeg sreskog načel­ misli da je se u Srbiji zaboravilo nika, »treznog« Petrašina Pupića, koji na njegovu sramnu prošlost i da se se »trezan« čak i po jarkovima valjao, može nekažnjeno da titra čašću i sud­ te za vrijeme njegova zamjenika sre­ binom ceiqg jednog privrednog reda. skog pisara, a negdašnjeg k. u. k. ieldvebla Milana BosanČića, kog je Zanatlije, pošto ste kao građani birtaš Teko Mišić svojevremeno u svom ispunili svoju dužnost i kao sinovi viastitom lokalu znao i pod astal ove zemlje istavili svoje grudi u odstjerati, i izlemati ga, kao vola u ku­ branu njene slobode, doživeli ste ža­ pusu, a da današnji nepismeni dopi­ losnu sudbinu da vam kroji kapu jedan krvopija i izmećar Vaše su snik *Srpske Riječi«, inače uljez Aca Jovanović et comp. autoritetu vlasti u radnjo razorene, i u mesto da v^tn pruže zajam, vaš se novac daje musli­ ■to vrijeme ne izvolje ni svojih »lepih« usta otvoriti. manskim begovima. U mesto da vas ostave na miru, oni već godinu dana Neophodno bi, naime, nužno bilo, seju razdor i pale vatru u vašim re- da izdate naređenje sreskom načel­ niku Mujezinoviću u Maglaju, da od­ dovirna. 1 kad vaša zakonito izabrana mah sebi uz bok stavi kao savjetnika Komora treba da primi dužnost, oni Aca Jovanovića uljeza, Joca Simića brutalno gaze zakon i spremaju da vam za predstavnike u Komori na- izvozniČara, te »dobričinu« Pera Popovića, Acina aminaša. metnu regente! Rad će tada da otpočne po prilici Zanatlije! Svi i svuda u borbu za vaš na slijedeći način: opstanak, za vaše pravo i vašu čast. Aca Jovanović, inače jedan obični U borbu orotivu ratnih bogataša i uljez, mučki će Ja išamara finog i šićardžija, u oorbu na život i sđirt sa poštenog poštanskog upravnika Pindevizom: da živi svest zanatlija, dole tara. sa izrodima, napolje iz državne Sreski načelnik Mujezinović će Aca uprave sa begovima i izmećarima«! za to da pogladi po leđima, a pošteni Čitajući ovakova prostaštva, zaista će građani »pohvaliti« to patriotsko je teško čovjeku i najboljeg odgoja i »delo« jednog »odličnog« građanina, najrafiniranijeg ukusa, da se održi na uijeza Aca Jovanovića. dostojnoj visini svoje kulture, te da Kad Jovanoviću pristupi kakav pone posegne u rijeČnik beogradske šten težak musliman, koji se intereštampe ove vrsti, da bi mogao do­ suje za punčevu mu zemlju (a ne za voljno tačno označiti ovaj čin. njegovu, jer on i nema ništa) i koji Sto nas najviše frapira pri ovem, težak po begiučkoj uredbi takeđer ima jest beogradska cenzura. Dok se kod pravo na tu zemlju, pa hoće da čuje nas i za najmanje i u dotičnoj formi i Acino mišljenje o tome, Aca će ga izneseno kritikovanje rada pojedinih, izbaciti na polje, vičući, da ne da Tur­ pa makar i nižih, državnih organa, cima zemlje, a pošteni građani, naro­ nemilosrdno i bezobzirno plijene li­ čito muslimani, kliknuće: »Živeo naj­ stovi, dotle beogradska cenzura ne­ veći pobornik naše »sloge« i našeg hajno propušta i ovakove bljuvotine narodnog »jedinstva«, naš veliki »pa­ pokvarenih i prostačkih duša! triota« Aca Jovanović — uljez I» Ako ovi izmeti ljudskog društva Sjedeći uz bok sreskog načelnika nemaju uviđavnosti i mjere, dokle Mujezinovića doći će Jovanoviću do smiju u kritikovanju p jedinih ušiju, da kogod posjeduje i kakve predstavnika državne vlasti, zar će municije. Jovanović će, da dotičnog organ te iste vlasti dopustiti, da oni pokri;e, uzeti od njega 1000 K (partruju naše društvo ovakovom gadosti don: dvjestapedeset dinara) u korist pokvarene i niske duše? Ako oni ne shvaćaju poziv i dužnost štampe, zar Srpske čitaonice u Maglaju, i — auto­ ritet je vlasti tu! ih vlast neće prisiliti na to? Ministar Spaho napada se radi toga, Tako po malo šamarajuči, psujući što je kao resorni ministar izvršio za­ i korumpirajući vlast će se da održi ključak ministarskog savjeta o raspuna potrebnoj visini, baš kao i za Pu­ štanju zanatlijske komore, iako je taj pića ere, te neće trebati ni policije zaključak donešen na zahtjev demo­ ni žandara. krata i uz privolu radikala. Ako kakav starac musliman povri­ jeđen u svojim vjerskim osjećajima, 0 Jugoslavijo, . Jugoslavije! Daleko svoje vlastito dijete, koje zapriječe/ v li si dotjerala! , kalauz bivše Austrije, koji je pro- . ■ , ■ ; • , ' I I ' ! > Taj se balkanizam u najrostijem, najoriginalnijem i najodurnijem smislu očituje u pisanju „Beogr. Dnevnika" i dostojna mu druga „Pokreta". Mi smo već davno prestali obazirati se na pisanje suludog, mahnitog i prostačkog Cicvarićeva „Beogr. Dnevnika", a češće puta smo se osvrtali na „Pokret", koji je nakon izbora za ustavotvornu skup­ štinu pisao, da dr. Hrasnicai dr. Spaho vode u Beograd — 22 vola. Da se sad na ovom mjestu bavimo ovim „neza­ visnim političko-društvenim dnevnikom, organom zanatlija i svih naprednih (?) ljudi", dao nam je povoda njegov apel „Zanatlijama svima i svugdt", koji je izašao u 242. broju njegovu od 23. ov. mj., a kojim se tako nitkovski, tako prostački i lupeški napada aktivni kra­ ljevski ministar dr. M. Spaho. Evo šta piše tu od riječi do riječi: »Zanatlije I Nama je ponovo bačena rukavica — mi je prihvaćamo. ■ --------- : I i I • i ■ I 1 j l 1 ; . ' ; । , ■ ■ I : ' • nesmotrenim ’ čak i nepozvanih vaspitaća, ne izvršuje svojih vjerskih dužnosti, izruži i išiba, Aca će starca radi toga »izgreda« predvesti sreskom, koji će da ga najstrož?je kazni, a ostali će građani musi;mani da kažu: »E baš se učvršćuje sloga između nas muslimana i praveslavnih! Blago nama i našoj mladoj Kraljevini, kad imamo ovakovih »patriota«, kao što je naš uljez Aca Jovanović!« Dok ovako bude sa desne strane sreskog načelnika Mujezinovića djelovao Jovanović, kog će sreski i pored svih tih pojava ipak militi i govoriti: »Ha, sokole!«, dotle će Joca Simić da našilja pojedine tipove bratu Refika Smaiiagića, koji mu je Život spasio i da ga na tako podao način iskušava, da li ima oružja. 1, bratska je sloga i jedinstvo na svojoj »idealnoj visini«. Joca Simić će da traži od države besplatno drvo za popravak svoje trošne kuće,nu budući da je „previše1* opterećen gornjim poslovima, prodaće on to drvo, koje je kao izvozničar i »muče­ nik« dobio, a građani će kazati: -Naša će mlada Kraljevina za cijelo da divno napreduje l« Budući da Joca posjeduje dozvolu za prodaju oružja, neće mu biti moguće, da uvijek sjedi u sreskom naćejstvu, jer je prisiljen, da to oružje raz­ nosi po raznim pazarima i prodaje, pošto ga volja, sjedi će mjesto njega g. Pera Popović i on će samo da reče: »Ja moram, jer stanujem u kući uljezova punca Alek$i;e, i sve što uljez Aca radi patriotsko je, premda ni očem pojma nemam«. Ove odredbe, g ministre, izdajte hitno, jer su Aca i Joca do skrajnosti naduii, te ako te odredbe za kratko vrijeme ne stignu, crknuće obojica od muke, a to bi po našu mladu Kraljevinu bila velika Šteta. Također izdajte naređenje državnom odvjetništvu u Tuzli, da ne diže op­ tužbe oroti Ace radi mučkog napadaja na državnog poštanskog činovnika Pintara, jer ga je već sreski načelnik Mu­ jezinović radi toga pogladio po leđima sa 20 dana zatvora, pa mu je to i onako dosta, te bi potpuno izgubio volju, da dalje »patriotski« djeluje i učvršćuje slogu megju istokrvnom bra­ ćom kad bi ga još i državno odvjet­ ništvo po zasluzi pogladilo. Eto, g. Ministre, kakva sorta hoće da zapovjeda sreskom načelniku Mu­ jezinoviću i od kakovih tipova ima on čast da sačekuje napadaje i uvrede, : to ni za Što drugo do samo stoga, što musliman, te što je Mujezinović svakome hoće da mjeri jednakim aršinom, a to njima dakako nikako ne miriše. Muslimansha trgovaca i obrtnička banka za Bosnu i Herceguuinu (d. i) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica lo.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pnžuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeva. - Brzojavi: Trgova№ banKa, Sarajevo. - laterurban telefon: Zli �Strana 2 Стзана Broj 351 Enoi ,П?ЛЗДД* — MPRAV^*e Ovo su, g. Ministre, samo nekolika fakta, koja ovaj put letimično i na brzu o ovoj trojici tipova (o Aci, Jocl i dobričini« Peri) zabilježili i napornenuli Vam ih, a doskora ću imati čast, da Vam o njima i opširnije prozborim • uputim Vas u još nekoliko njihovih . . 1 i ' POSLANIČKE INSPEKCIJE. Jedan objektivni posniatrač. Novinstvo o našoj skupštini. i (Nastavak). Beogradske »Novosti« od 12. X. donose ovo: Zemaljska skupština J. M. O. Vesti o оуој skupštini bile su vr? lo šture i površne pa stoga nismo mogli da opširnije izvestimo naše čitaoce. Danas smo na osnovu iz? vesta ja u organu J. M. O. »Pravdi« u stanju da bacimo nekoliko reflek? šija. Skupštini je prisustvovalo T06 dc? legata iz svih srezova Bosne i Нсг? ccgovine. izuzevši četiri, koji su se izviniii. zatim svi narodni poslani? ci i svi članovi Centralnog Odbora. Sekretar stranke, g. Husein Alić, nar. poslanik, podneo je opširni rc? ferat o taktici i radu kluba, prika? zavši sve faze rada i detalje prego? vora sa vladom g. Pašića. U refe? ratu se vidi da je on deio kompro? misa, pa ćemo da se osvrnemo na pitanje poznatog spora koji je klub razdebo u dve frakcije i doveo do junskih ostavki obadva musliman? ska ministra. lT tom pravcu »Pravda« donosi ultimatum levicc (grupa dra Spahe) koji glasi: »I ako smatramo da pred? ložena stilizacija člana 135 Ustava ne odgovara u slovu našeg sporazu? :ns. da se Ustavom garantu je kom? paktnost muslimana u B. i H., te i ako smo uvereni da vlada nije pri? vela u delo većeg dela ostalih taca? ka našega sporazuma do ugovore? nog roka, opet se nećemo odvojiti od glasanja Ustava od ostalih dru? gova u klubu,-jer želimo da očuva? ino redove organizacije i da otklo? nimo sve kobne posledice koje bi mogle nastati od našeg drukčijeg držanja. Qvom svom gledištu daćemo iz? raža i u Ustavotvornoj Skupštini. Pošto smo i ranije uvideli i upozo? ravali da naš sporazum neće biti iz? vršen, otklanjamo od sebe svaku i j * i ■ I ! i ' ] . l . i ! ! j ' I ! i | ’ < i ; ogovornost i tražimo da se u nafc kraće vreme sazove zemaljska skup? 1 ština organizacije, koja će zauzeti stanovište prema našem podelje? nom prosuđivanju • političkih priliv ' ka. Ministar Snaho podneće ostav? ku.« To je bilo 26. juna, a kako se svr? šilo govori najbolje skupštinska re? zolucija. kojom se u cclosti prima do znanja izveštaj i daje poverenjc poslaničkom klubu. Pošto »Pravda« • u broju od subote ne iznosi detalja I o samom toku skupštine vratićemo i sc na tu stvar posebno, a ovde citi? i ramo jedan deo redakcionog uvoda • u izveštaju gde se kaže da je skup? i ština »raspršila i poslednje nade o? I nih, koji su različitim smicalicama i j klevetama hteli da pokolebaju po? | verenje naših članova u vodstvo J. ' M. O. Jcdnodušnost. kojom je na? ; rod preko svojih punomoćnika iz? : razio vodstvu poverenje. jasan je ■ znak da izdajnička rabota mračnih I elemenata nije našla plodno tlo, da c narod prozro njihove namere i s 1 indignacijom prešao preko njih.« i Poslcdnji citat iz »Pravde« pod? j vukosmo zbog toga što je vrlo ka? | rakterističan po raspoloženje skup? štinara prema akciji i žučnoj novin? ’ skoj kampanji koju je klubska levi? ; ca. grupa g. dra Spahe, vodila u hr? vatskoj štampi, naročito u »Obzo? ru« i »Jutarnjem Listu«, protiv ne? koliko istaknutih članova klubske i desnice, ao sobito protiv gg. mini? i stra Karamehmedovića, urednika ' »Pravde« S. Korkuta i glavnog re? i ferenta u odborima. Fehima Kurbe? i govića. Gornji redovi tuku u glavu i in? i spiratore tih r -pada, a oo našem'’ mišljenju, još više g. ministra Sna? hu, koji bi hteo da sedi na ministar? skoj fotelji, a ne prima odgovorno? sti za to svoje sedenje. k naše organizacije. r ,■ zaključku sjednice Radnog odbora od 24. ov. mi. raspisujemo NATJEČAJ za poslovođu J. M. O., koji bi ujed? no vodio tajničke poslove Central? nog i Radnog odbora. Prednost i? maju oni. koji hi ujedno mogli po? magati u redakciji lista »Pravde«. Kompet^nti neka pošalju svoje po­ nude s uvjetima i dokumentima, među kojima mora biti i uvjerenje od mjesnog odbora, da je član J. M. Poslaničkog kluba, odobravaju taj rad i poklanjaju i nadalje povjere? nje narodnim poslanicima naše or? ganizacije. Izbornici apeliraju na svoje poslanike, da složnim radom ustraju u borbi za izvojštenje svih programatskih tačaka naše organi# zacije. Nadalje traže ođ Poslanič# kog kluba, da sc za iznimne prilike, koje su nastale u nevesinjskom ko? taru za vrijeme isloma a.?u. monar? hije i u kojima su mnoge musiim. obitelji i mnoga musi, sela pljačkom nastradala, svojski zauzme na višem mjestu, da im se priteče u pomoć.« Po tom je skupština zaključena. Svijet ima neizmjerno mnogo po# treba i pretrpio je jako mnogo i či? sto su drugi ljudi, kad vide, da se neko za njih zauzimlje. Makar im je Laza Marković neki dan izjavio, da jsu naši prvaci dobili isplatu, pa zato oni ne dobivaju, ipak sc nijesu dali zavesti, pogotovu kad im jc po? slanik rastumačio, u koju je to svr? hu dr. Marković govorio. Svi stoje čvrsto i nepokolebivo uz našu or? gnaizaciju i ni na kraj pameti nije ni građaninu ni seljaku, da se i u koliko odvaja. Sa poslanikom je bio ugledan pri? stasa naše organizacije i član kot. odbora u Mostaru Hafiz Husein ef. Pužić, te su htjeli obaći neka sela, koja ne mogose doći na skupštinu zbog požara u njihovim kumama, kao i Gacko i sav kotar, da posla? nik nije dobio hitan brzojav, da mora radi zasijedanja Skupštine od? mah krenuti u Beograd. U Hercegovini je velika suša. Sc? ljacig one marvu 5—6 sati daleko na vodu: n. pr. iz okolnih sela neve? sinjskog i mostarskog kotara idu na vodu u Blagaj. Koji su pak bliži Ne? vesinju, gone u samu kasabu, te je jagma za vodu, da se ne može od nevolje ni gledati. Poslanik je upo? zorio svijet da treba da izgrađuje čatrnjc. Nadalje zapalile se Šume u nevesinjskom kotaru. Sve se zadi? milo, tako da se je u Nevesinju 21. o. mj. po gradu bio rasprostro dim i ćutio se smrad sa garišta. Požar je djelo neopreznih čobana! U Nevesinju su već nekoliko da? na 2 činovnika Agrar, direkcije i pripremaju sve za likvidaciju po? sjednika I. kategorije. O„ do 1°. novembra o. g. Radnom odboru J. M. O. u Sarajevu. Radni odbor. »patriotskih đe’a«, koja se nikako prešutiti ne mogu, niti smiju, i koja su u dijametralnoj opreci sa skoro izdanim po Vama Zakonom o zaštiti države i javne bezbjednosti. Prema zaključku s ednice poslaničkog kluba od 21 ov. mi., poslanici će dr­ žati u Sarajevu u prostorijama orga­ nizacije (Vakufska palača, i. kat) redo­ vite inspekcije, kako bi mogli biti pri ruci našim pristašama, i to ovim redom: Svakog mjeseca : Od 1-3. M. Kapetanović—H. Alić. Od 4.-6. S. Baljić S. Filipović. Od 7. —9. S. Korkut — A. Kovačević. Od 10.—12. F. Kurbegović - l. Maglajlić. Od 13-15. N. Pozderac — H. Mašić, Od 16.—18. Dr. Hrasnica — Dr. Hadžikadić. Od 19.—21. D. Omerović — H. Miljković, Od 22 —24. V. Sadović — H. Kur­ begović. Od 25—27. Š. Sarajlić — M. Se- ■ ■ hović Od 28,—30. (odn. 31.) 0. Vilović — ' A. Šerić. inšpekcije se drže u sobi broj ii (tajništvo). Iz sjednice Radnog odbora. Pre? ma zaključku sjednice Radnog od? bora od 24. o. mj. radi intervencija mogu se na naše poslanike obraćati samo članovi Jugoslavenske Musli? manske Organizacije. Stoga svaki član, kad traži pomoć poslanika, mora imati sobom člansku iskazni? cu. te preporuku mjesnog odbora, gdje je upisan za člana. Bez toga poslanici ne posreduju kod vlasti ni za koga. Poslanik Baljić medu svojim iz? bornicima. 21. ovoga mjeseca držao je posl. Baljić skupštinu u Nevesi? nju u prostorijama Muslimanske čitaonice. Pored brojnog građan? stva skupštini je prisustvovalo i vr? lo mnogo težaka. Nakon pozdrava podpredsjedni? ka mjesnog odbora naše organiza? čije, g. Mehmedbega Bašagića, uzeo je riječ poslanik Baljić i u oduljem govoru ocrtao rad naših poslanika. Skupština?! su mirno i s odobra? vanjem saslušali svog poslanika, a onđ: su zaredali pitanjima, na koja im je on davao odgovore. Bilo je dosta tužbi, naročito, što državne vlasti još do danas nisu ništa učini? le. da se pomogne nastradalim seli? ma Koleško, Odžaci, Bijenja i dr., koja su za vrijeme sloma Austrije bda opljačkana. Siromašne posjed? ničke familije formalno gladuju га? di zatezanja s isplatom odštete za kmete. Poslanik je pribilježio ove pritužbe i obećao zauzeti se. Zatim je donesena ova rezoluci? ja: »Izbornici grada Nevesinja i o? kolice saslušavši razlaganja narod? nog poslanika Saliha Baljića o radu I i ; i Naši dopisi. Jajce, dne 12. 10. 1921. Odmah iza državnog prevrata kroz protekciju popa Veljke Grgurovića namješten je lugarom neki Ostoja Rosić, koji je bez ikakove spreme i sposob­ nosti za ovu službu. Rečenom Ostoji Rosiću lugaru naredjeno je, da vrši svoju dužnost u . ' I i I гапгхсжхтттггзптоачклсивв P O D L I S T A KJ Profsnlsani EUF'. i (Odgovor „Domovini*1 na Članak „Naši vazovU u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. Ovo je samo jedan išaret na ono, što gore rekoh, da danas veliki umovi stav­ ljaju veliki upitnik pred materijalnu zapadnu kulturu. Ti su se umovi digli iznad materijalne kulture, oni su se digli iznad starih, kao i novopečenih nacionalista, osobito iznad nacionalističkih šovena, koji preko te ideje još mogu da pogledaju na meterijalnu korist materijalnu kulturu. Oni su se digli donekle iznad svoje strasti, pa kao najsposobniji i najkulturniji misle na sreću čovječanstva, pa traže načina, kako bi se — makar i energično — spriječile zle a zadržale dobre strane zapadne materijalne kulture i t d. Na ovaj me išaret navela piščeva fraza »a sposobniji i kulturniji gube vjeru i u samu čistu religiju — Istinu«, jer su danas mnogi od tih „sposobnijih" i „kulturnijih" samo goli mukaliidi (imitutori) u mnogočemu, a sigurno ogrom­ na većina, da tako rečem, stalno gologlavih i (sigurno bez iznimke) svi oni naši muslimani, koji nose šešire, to čine prosto iz taklida i majmunisanja. Ruku na srce, pa reci, da nije tako ' — Pravo veli Sejfuliah ef. u svojoj brošuri „Esablulakdije" : Kad bi oni vidjeli, da „evropejci« nose ve­ 1 kresivaniu. On je mukallid u svom like saruke i tajlasane, oni bi odmah majmunisanju, od svojih dosta velikih zamotali još veće saruke i pustili još brkova sada napravio običnu naušnicu, dulje tajlasane, koji bi im padali čak koja odgovara (samo fali nijjet) islam­ po debelom mesu. skom sunnetu I Ovome je slično i ono, kada se koji Da su riječi Sejfuliah ef. na mjestu, musliman prođe alkohola sa motiva­ vidi se i po brkovima. 1350. godina je cijom. da mu je doktor zabranio piće. islamski propis (sunnet) brkove podre— Dakle, da ne bi doktor?, ne bi on zivati i to u prvom redu skroz oba brka, a ako ne sve, ono bar onaj dio, i vjerovao, da je kulturna i spasonosna koji pada u kašiku ili čašu, koji smeta , šeriatska stroga zabrana uživanja al1 kad se jede i pije. Ali naši »sposob­ ! koholnih pića, koja postoje već preko i 13 vjekova, pa makar dotičnik spadao niji i kulturniji su nosili ne podrei u kategoriju sposobnijih i kulturnizane brkove sve dok kulturna Evropa ' ne poče brkove podrezivati. Čim se je ! jih — ali ili mukaliidi, ili duševnih j to počelo na Zapadu, i oni su svoje i slabića, koji u sebi nemaju te sposob! ' nosti, da sobom vladaju. Ovo je opet i skresali. Sad ih nekoji sasvim briju ili velika mahana, koja ga može izbrisati zabrijavaju (premda im je priroda tim ' između sposobnijih i kulturnijih ljudi. „pokrila" ta mjesta koliko treba — ! Malo vrijedi suho zlato i drago ka­ kao i glavu — vidi članak „Naši va■ menje, krcati u moderni barobrod, ako zovi“); jer se tako radi i na zapadu I Nekoji su. — majmunišući — obrijali • na tom parobrodu nema energična i i sposobna brodovođe, koji će ga dovesti sve, samo nešto malo ostavili pod nos; drvama tako, da bi posmatrzč lahko mo­ ; u luku spasa. i gao posumnjati: ie li to ostatak brkova, Mnogi mukaliidi i njihovi zaštitnici : ili možda kakva mrlja od telve, tinte, nastoje opravdati svoje čine i postupke ili Čega drugoga. Prije kojih 15 god. onim, što ih u istinu nije potaklo na | jedan moj ođ „sposobnijih" i „kultur­ taj njihov korak; kao: nijih" prijatelja zapita me, zašto ja ! Počeo je piti radi zdravlja (!), radi | podrezujem brkove. Ja mu odgovorili, apetita, Što je piti kulturno (?) i t. d. da mi smetaju. On mi na to reče : Ja Počeo se kartati — pa i dalje se karta ' bi tu rnuku i smetnju rado podnosio, ! — (pa i hazardno) od dosade, radi samo neka sam Ijep'i i neka izgle­ ! zabave, radi društva i t. d. dam „kulturniji“. Ja mu odgovorih, da U kuću ide u cipelama, radi zdravlja. (Ćifte i mestve, na kojima se ne unosi je ovo islamski o ičaj i sunnet. On se na ove moje riječi malo ispod brka u kuću, među djecu i druge, ulični 1 pisluk, a često i razni bakcili, nezdravi cinički nasmiješi. — A sad je ta m ^j „kulturniji" prijatelj mašio mene u pot- i su!) , i i i ! i ; I i ' ; j 1 * ; ! i Prije i poslije jela ne pere ruku, ne ispire usta, ne upotrebljuje misvakja. Ta gdje će se on još takim »tricama-- baviti’ Ne liježe rano, jer nije zdravo sit leći, a ne diže se rano na sabah, jer... valjda ni to nije zdravo ni kulturno! Ne kupa se, ne uzima abdesta, jer je to (za lijenčinu) teret (!) Ne ide u džemat, pa ni u džumu, ni na bajram, jer ne će da se miješa sa »masom< ! Parfemi i mirišljivi sapuni su vrlo dobri, a ne podnosi nikakvog jaga, er ga zaboli glava! Ide u džamiju prigodom kakve »službene službe božije« (deve), ta jer je i on musliman (Turska priča o devekišu — noju). Ni kad ne klanja, jer se stidi! Pardon, jer nema abdesta, ili nije »čist«; ili ne može izuti visokih cipela, jer su mu neoprane čarape, ili mu smrde noge (koje on iz »zdravstvenih* raz­ loga ne običava prati), ili neće da mu se pokvari »paha« na hlačama itd. (Nastaviće se). □ □ п □ □ п □ Sjetite se i □ 3 □ �Бу-М 252 ВДА“ — ^гмаува^ općini Vienać, gdje se i moj posjed od nekih 200 dun. slobodne zemlje nalazi. Ja sam na ovoj svojoj zemlji posje­ dovao više gospodarstvenih zgrada, koje su se neke tokom rata srušile a neke oštetile, pa ih treba popravljati. Radi ovog popravka zatražio sam, da mi lugar izda potrebiti meremat, na koji po zakonu imam prav,-) za opć. Vienac, jer sam ga i prije dobivao, ali . rečeni lugar Rosić kao neki siledžija ne htjede mi potrebitog tnerernata dati, izrazivši se oštro i nekom mižnjom naprama meni, valjda je siromak mislio, da ću ga moliti i kao drugi seljaci kukavci sa torbom mu i Msagama od kuće dolaziti. Rečenom siledžiji lugaru Rosiću još ni ovo nije dosta bilo, već u mojoj, još od prije 10 godina ogradjenoj, li­ vadi izdaje, i buleta 3 omorike za rneremat nekom Stojanu Boroji i Jovi Dubari, za koju sam stvar odmah kot uredu i sudu javio. Rosić kao fanatik pravoslavni po kalufu popa Vtljke Grguroviča, odgo­ jen je, da mrzi sve muslimane, pa se i ovaj njegov čin ima smatrati kao mržnja prema meni kao muslimanu. Pa ne samo da ja trpim od Rosića štetu, već i drugi seljaci, ali samo mu­ slimani. Za sad ovoliko 1 ;«МЈМ>Е.ШагГЛ^1иЈвМИ11т Husein MenzUđŽIĆ. v« Bilješke. Agrarno pitanje. Beogradske no­ I I i I j ! da budu spremne. Vlada je riješila, da se za sada mobilizuju tri zadnje klase (18., 19. i 20.) iz I. novosadske i IV. zagrebačke armije. Prema po? sljednjim događajima izgleda, da će mala an tanta ipak morati oruž? jem intervenisati. Iz čehoslovačkog poslanstva jav? ljaju, da je njihova vlada naredila mobilizaciju, dok iz rumunjskog poslanstva nisu stigle još nikakve obavijesti. Rumunjski konsul izja? vio je našoj vladi, da je on brzoja? vio svojoj vladi u Bukarešt, ali što mu do sada nisu nikakve instruk? čije stigle, tomu će biti razlog, što su prekinute telegrafske veze. Zanimivo je. dok su svi strani poslanici u Karlovoj stvari posjetili g. zamjenika ministra predsjednika, jedini to nije učinio talijanski ot? pravnik poslova. Slijedeći đan po? slao je novinama ispriku, da on nije učinio posjetu g. zamj. min. pred”? sjednika jedino radi toga, što vije? sti o dolasku Karlovom imaju ne služben, nego privatan izvor. Iz Beča javljaju, da sve stranke osuđuju Karlov povratak i pozvale su narod, da se svim silama odupre napajanju na austrijsku republiku, Primjerom Zapadne Ugarske o? svjetljuju tendenciju Karlovog po? vratka. »Arbeiter Žeitung« pozivlje sve one, koji su služili u vojsci, da se dobrovoljno jave za narodnu o? branu i ujedno pozivlje stanovni? štvo, da se drži rezervirano prema prilikama u Madžarskoj. Neke ve? Černje novine donašaju vijest, da ćc se u Steinamangeru sastati sve viđenije Karlove pristaše sa vođa? ma t. zv. frankovačke stranke, gdje ćc raspravljati o otcjepljenju Hr? vatske. Iz Beča zvanično demantu? ju sve vijesti o uzbuđenju u Beču, dok neke novine donose potanko? sti o antikarlističkom pokretu me? đu radništvom, koje zahtijeva, da se sve monarhističke vođe poubija? ju i na taj način ukloni opasnost od Austrije obzirom na Karlov povra? tak. Najnovije vijesti iz Beča jav? ljaju da je Karlo uhapšen i interni? ran u jednom samostanu. Iz Šopronja javljaju, da jc nova madžarska vlada pod predsjednik kom Rakovškvm položila Karlu za? kletvu i krenula u Budimpeštu. Obzirom na situaciju male an? tante, koja je nastala radi Karlovog povratka, vratiće se odmah gosp. ministar predsjednik Pašić u Beo? grad. Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar stići će tek za nekoliko dana i to po svoj prilici na 30/ ovo? vine donose ovu vijest: ,,G. dr. Andrić, poslanik, predložio je 41 Radikalnom Klubu, da se rok za pri­ javu potraživanja na begiučke zemlje produži i da se taksa od tri dinara po dunumu ukine ili snizi, a naročito za brdske krajeve i pašnjake. G. Krsta Miletić, ministar za Agrarnu reformu, obećao je, da će ovo pitanje Iznijeti na riješenje pred ministarski savjet". Nas čudi, da je g. ministar mogao ozbiljno i shvatiti ovo pitanje, a kamo li obećati, da će ga iznijeti pred mi­ nistarski savjet. Poznato je, da je ovaj rok za prijavu pokraživanja bio istekao već 18. septembra, te da je protuza­ konito a na zahtjev zemljoradničkih poslanika bio produžen do 18. ovoga mjeseca. Kad bi ministarski savjet po­ činio još jednu nezakonitost, te ovaj rok još jednom produžio, zar ne bi po izminuću i log produženog roka moglo na um pasti još i demokratskim po­ slanicima, pa da se i oni počnu u de­ magogiji i izigravanju zakona natjecati ! sa zemljoradnicima i radikalima, te i i ga mjeseca. v oni tražiti produženje toga roka ? Kuda Najnovije vijesti javljaju, da je bi to onda odvelo? potvrđena vijest o Karlovom inter? Zar se misli ovako izigravati agrarne niranju. Internirana je i Žita i čla? uredbe, koje su postale zakonima? Zar novi »kraljevske vlade«, od koje je misle gospoda, da ćemo mi to ravno­ nekima uspjelo pobjeći. Karlo i Zi? dušno gledati ? Tražimo od ministarstva ta internirani su u dvorcu Toti. kraj za agrarnu reformu, da već jednom Budimpešte. prestane ugađati ćejfevima svojih stra­ Italija će primiti Karla i nad njim načkih drugova i da striktno vrši zakon. I preuzeti kontrolu. Doznačiće mu ; Villu Pianose, u kojoj se rodila CfpđHd 3 Strana među Subotice i Bukarešta, koji ( prelazi tek jedan komadić madžar? skog teritorija kod Szegedina. Pro? čitana je nota antante budimpeštan? skoj vladi, da se Karlo smjesta u? kloni. Pročitan je izvještaj našeg*' poslanika u Budimpešti, koji po? i tvrđu je vijest o Karlovoj interna? čiji i izvješćuje, da je u borbama između karlista i horthyjevaca bilo 8 mrtvih i 100 ranjenih. Na kraju : sjednice saopćen jc demarš velike ' antante vladama male antante. ] । Tekst ovog demarša nije točno po? ' | znat, tek se nagađa, da velika an? i i tanta traži od male antante. da bez njene privole ne stupa u akciju pro? tiv Madžarske. Na sjutrašnjoj sjed? nici ćc se donijeti odluka o kolek? tivnom koraku male antante u Bu? dimpešti. Karlo o svojoj ekspediciji. Ženev? , I ; ; ski dopisnik »Matina« brzojavlja svome listu izjave, koje mu je dala jedna osoba, iz pratnje Karla Habs? burga s dvorca Hertcnstein. Odla? zak. Karlov — rekla je ta osoba — nije učinjen naumice. On je otpu? tovao, da se više ne vrati. On dobro znade, da se i ne bi više mogao vra? titi u Švicarsku, ali neće poći ni u koju drugu zemlju evropsku. On je u .Madžarskoj i ostati će tamo ili ćc naći konac dostojan jednoga mo? narha. To je stvar najvećega zna? čaja. Pred više dana Madžarska ga je pozvala, da se vrati sa svim onim mogućnostima, koje daje takav put. Javljeno mu jc, da je ministarstvo u tim velikim crtama složno sa na? rodom. Karlo je dobro znao, da ćc se mala antanta opirati njegovom povratku, ali su nacije ove male an? tante s jedne strane zadržane kam? nanjom u Albaniji. Rumunjska pak treba da mobiliše svoju vojsku u Besarabiji radi ruskih stvari, čeho? slovačka je opet okupljena slovne? kim pitanjem baš u sadanjoj zgodi. Italija valjda neće moći zaboraviti, da se je Konstantin vratio nrotiv volje sila u Atenu i da ie Italija iz? javila, da će prosto iščekivati dog^ daje i da su to nutarnje stvari te države. Mi — nastavilo je to lice ne mislimo, da će Engleska poslati svoje čete u Madžarsku, da istjeraju Karla. Rat rrotiv Karla samoga bio bi rat protiv Ugarske, koja se hoće vratiti svome legitimnom suverenu. Dopisnik -»Matina« misli, da ove iz? jave reflektiraju mišljenje samoga Karla i da ih je on sam inspirirao. Po tome se vide motivi, koji su oso? kolili Karla, da se je odlučio na ta? kovu avanturu pod uvjetima, koji mu obećaju neki uspjeh. Čini se, da vjeruje u pristajanje Madžara. Tursko-franeuski sporazum ŠIRITE „PRAVDU4. Francusko-kemalistički spora­ zum. Vijest, što ju je '»Manchester Guardin« donio o sporazumu, koji bi bio potpisan između Francuske i angorske vlade, službeno se demantuje. S druge strane Agencija Havas pri­ mila je iz Carigrada 21. ov. mj, ovaj brzojav: Prema informacijama prim­ ljenim iz Angore, pregovori, koji su u ovome gradu vođeni za uspostavu normalnih odnošaja francusko-turskih uspješno su privedeni kraju, U krugovima carigradskih stranaca tvrdi se, da je sporazum bio svečano potpisan u Angori, ali se još nije do­ bila službena potvrda te vijesti. Domaće vijesti. Bolest ministra Karamehmedo- viča kreće svaki dan na bolje. Tem­ | peratura ie već nekoliko dana potpuno : normalna, pa nema razloga nikakvoj bojazni, da bi se kakove neve kom­ j | plikacije mogle ponoviti. Hvala brizi i naročitoj susretljivosti I | sarajevskih liječnika, napose primar­ nog liječnika g. Bilića. ministar КагаI mehmegović osjeća se sasvim dobro. ! Samo će trebati još neko vrijeme opo­ I ravka, pa da ga opet vidimo čila i zdrava u svojoj sredini u radu za do­ bro naroda i države. u ' ј svom današnjem govoru, Briand Je j saopštio, da je Francuska sklooila i sporazum sa vladom u Angori. Kskn i izgleda, ovim su sporazumom određene I tursko-sirske granice i odredbe o evaI kuaclji Cilicije. Izgleda, da je zaključen j sporazum, kojim su sačuvani francuski interesi u Maloj Aziji, ali odricanjem ; Žita. Švicarsko savezno vijeće je odlu? । Francuske na stvaranje 'rancuske zone. čilo, da izagna cijelu pratnju Каг? Vrijenje u Egiptu. Jedna depeša lovu iz Švicarske, u koliko nisu po? i iz Carigrada javlja, da je Abas Hilmi trebni njegovanja njegove djece, | paša 11., bivši egipatski kediv, svrgnut Karlova avantura. U prošlom koja će za sada ostati u Švicarskoj, 1914., nestao iz Ćir’grada. Misli se, da broju istakli smo bojazan o aktiv? ostali ćc biti odmah prebačeni. nom istupu velike antante, obzirom se je ukrcao na jedan talijanski brod Horthv jc poslao spomenicu kon? na Karlovu restauraciju u Madžar? s namjerom, da pođe svojoj ženi u fcrenciji ambasadora, u kojoj traži, Švicarsku, ali se širi vijest, da je taj skoj. Najnovije vijesti, koje smo do da se ukine odredba trianonskog u? sada primili na žalost potvrđuju o? put političke naravi u savezu s kon­ govora o raspuštanju madžarske spiracijama egipatskih revolucijonaraca. vu našu bojazan. vojske, jer se je madžarska armija Iz Pariza javljaju, da jc velika an? Atentat na Bosporu. Carigradski pokazala miroljubivom, da zaštiti j listovi javljaju, da je u noći od 21. tanta učinila demarš u Budimpešti, mir i red. dok opet druge vijesti javljaju iz na 22. o. mj. talij. ratna lađa »Lu? Ambasadorska konferncija upu? | šopronja, da su tamošnje madžar? kili« svom snagom udarila na jahtu tila je notu madžarskoj vladi, u ko? I ske trupe, koje se nalaze pod ko? joj je pozivlje da proglasi svrgnuče | Wrangelovog štaba. \Vrangel je bio mandom savezničke misije, prisegle Karla i da obezbijedi njegovu si? 1 slučajno u gradu. Osoblje sa jahte Karlu vjernost. je sve uhapšeno. Konstatovano je. gurnost. 24. o. mj. završena jc tajna sjed? da su na tal. ratnoj lađi bili ruski i Čehoslovački poslanik u Beču iz? i nica ministarskog savjeta u Beogra? talijanski boljševici, koji su sklopili javio je novinarima, da akcija an? ; du. Rezultat nije poznat javnosti zavjeru protiv Wrangcla i njegovog tante nije samo protiv Karla, nego > bilo sa službene, bilo sa privatne da se konačno i pitanje habsburšku? i štaba. strane. Znade se toliko, da je savjet Alentat na bugarskog ministra madžarsko likvidira. na temelju obavijesti, koje su stigle 22. X. počinjen je na putu između iz Madžarske, konstatovao, da su Na sjednici ministarskog savjeta Sofije i Kistendila atentat na bugarvijesti o tobožnjim sukobima izme? u Beogradu, podnio je g. Trifković skog ministra vojnog Aleksandra Diđu karlistiČkih i vladinih četa izmi? izvještaj o najnovijim događajima mitrova. Osim njega ubijen je njegov u Madžarskoj, koji usprkos Karlo? šljćne, da zavedu u bludnju malu šofer i još dvije osobe. pridmjeva se, antantu. Ministar vojni dobio je od vog interniranja ne zadovoljavaju. da je atentat bio političke naravi, jer G, ministar vojni Zečević nodnio min. savj. punomoć za poziv i osta? je Dimitrov bio najpopularnija osoba lih godišta prvog poziva pored 18., je izvještaj o stanju naših četa na za Stambulijskog. 19. i 20. Nti kako se čini neće tre; madžarskoj granici. Sav promet s bati ovu punomoć primijeniti u Madžarskom je prekinut, a granica praksu. Vojvoda Bojović izdao je je upravo hermetički zatvorena. Jedino opći simplonski ekspres iz? ■ naređenje svim vojnim jedinicama, Politički pregled. ! : I Grčko-toki rat. Grčki komunike cd 18. oktobra: Na fronti kod Eski-Šehera mir. Na fronti kod Ofijun-Karahisara neprija­ telj je razvio 17. ovoga mjeseca na­ vale na naše odjele kod Čivrila, Čitaka i Burgasa. Kad smo suzbili ne­ prijatelja, trupe su prešle u ofenzivu i progonile su neprijatelja u pravcu istoka i jugoistoka. S druge strane javlja se iz turskog vrela, da kemalističke trupe nastav­ ljaju svoje priprave za skoru navalu u odsjeku Eski-Šehera. Mustafa Kemal izrekao je na fronti govor, kojim je najavio trupama, da će pravi rat is­ tom sada početi. । ' ' i | 1 j ; Poziv na pretplatu. Naš list stoji već pri kraju treće godine, a ogrom? na većina pretplatnika nije još ob? novila pretplatu. Isto tako nam ve? liki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu oci prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć organizacije i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljed teške novčane situa? čije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, .to ovim javno podsjećamo svakoga dužnika, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta doprinijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da za? molimo sve naše pristaše, da bi se u svakoj zgodnoj prilici, na sastan? cima, sijelima, svadbama i t. d. sje? tili svog jedinog muslimanskog li? st a. .Mi nemamo niti kakovih subven? čija niti fondova, iz kojih bi izdr? zavali list, nego smo upućeni jedino na pretplatu i pomoć svojih pri? stasa. Administracija »Pravde«. POSJEDNIKE BIVŠIH KME? । i TOVSKIH SELIŠTA U SARAJE? I | j | I VU, koji još nisu prijavili zahtjev za odštetu, upozorujemo na objavu agrarne direkcije, koja je izašla u prošlom broju »Pravde«. Prema toj objavi imaju tkaovi posjednici što prije pristupiti referentu za likvidan čiju (u zgradi kotarskog ureda u Sarajevu) i prijaviti svoje zahtjeve. Radni odbor za podizanje spo­ menika Kralju Petru I. Vel, Oslo­ bodiocu. Na građanskom sastanku o ' ' i tom predmetu izabran je posebni i > Radni odbor«, koji ima da izvrši sve poslove oko toga podignića. Taj se je odbor sastao 5. o. mj. na konstituirajuću sjednicu, u kojoj su izabrani ovi j funkcionari: Predsjednikom Šćepan GrI dić, podpredsiednicima: Dr. S, Perišić ! i Fehim Spaho, tajnicima: Lj. Dvornij korib i Dr. J. Kajon, Blagajnikom, M. ‘ H. Alić, zatim nadzorni odbor, kome ; su članovi predsjednici kulturni druš­ ; tava: »Prosvjete«, »Napretka«, »Gajreta« i »Benevolencije«. Na toj je sjednici stvoren zaključak, da se ovaj spomenik ima podići za čitavu B. i H. a ne samo za grad �Eroi 352 Sn ј „ПРАРДА* — „PRAVDA* Страна 4 Strana li naš namještenik, da putuje recimo i ivne gimnazistkinje Šonje s platonskom položene u grobnicu Zrinjskog i FranSarajevo, pa se rad odbora ima u tom iz Zagreba za Beograd, treba preko ljubavlju prema Serjoši, pa preko kokopana, odakle će ih svečano prenijeti smislu proširiti na čitav teritorij ovih 200 kruna, što je tek jedna trećina i ketne ali u dubini duše čiste Jelene na Mircgoj. zemalja. U to se ima stvoriti nacrt puti Maribor—Feldkirch, a 200 1 3 Nikolajevne do prostituirane Klaudije orgarizacije odborova rada, koji će se „Privredni glasnik* cd 21. o. mj. iznaša 60O kruna, dakle skoro Četvr- | Mihajlovne. I različiti tipovi muška­ u narednoj sjednici predložiti na pre­ iznosi ovoj slučaj: »Kontrolori monor tina njegove plaće. Cijene životnim ' raca izneseni su s toliko tačnosti i tres i prihvat. polski tuku. Naš raznosač novina namirnicama i uopće svim drugim j poznavanja, da smo vidjeli sve vrste Dne 20. o. mj. održana je sjednica Hilmi Čauš bio je tu pre neki dan u stvarima danomice rastu. Onda će dr- i njihove od naivčine Semjona Scmjonoodborskih funkcionara i predsjednika Velesu i javlja nam da su neki mo­ žava će da Ona omogući živjeti povi­ vića do đonžuanskog kneza Derbelipomenutih društava, na kojoj je pred­ nopolski kontrolori 13. ov. mj. istukli siti plaće svojim namještenicima, a । janija. sjednik Šć. Grđić iznio nacrt za odbor- petnaestak muslimana, među kojima i da to nadoknadi povisi će opet tarife I ski rad oko te svrhe i sredstva. Glavni Atrakcija ove večeri pila je, naravno njegovog tasta Kokov Husejin Mustafu, na pošti, željeznicama, carinama, a ; gospođa Medvedjeva, koja je s toliko će rad biti prikupljanje novčanog kapi­ koga je zateklo u postelji usljed uboja trgovci, 'da nadoknade trošak oko robe, | shvaćanja i s toliko rutine prikazala tala, koji će se vršiti po sreskim (ko­ koji je dobio. koji će tim povlasticama nastati, po- ! vrlo kompliciranu dušu kokote Jelene tarskim) pododborima, a u manjim Mi, sa Hilmi Čausom, protestvujemo visiti će cijene svojim artiklima. I lako mjestima preko povjerenika. Prilozi će Nikolajevne. Ona je zaista dokazala, protivu ovog kabadahiluka monopolće mo ići »naprijed«, dok nestignemo I da je umjetnica prvoga reda. Gosp. se ulagati u novčane zavede, dok do­ I skog osoblja. Ako su ljudi krivi, ima segnu potrebno visinu. Apeliraće se i Rusiju. Hajdušković (kao Andrej Ivanović) bio načina, po zakonu, da se kazne. Upo­ na pripadnike ovih zemalja, koji borave Veliki požar u Beogradu. Iz Beo- ‘ je dostojan pandan. G. Novaković nas treba batina samo nanosi zlu krv i izvan njih, a primaće se i prilozi iz ruši ugled državi u kojoj živimo. Mo­ grada javljaju, da je u noći 23. X. I je svojim Sergejem Petrovićem uvjerio cijele naše države. Ovaj će se nacrt nopolski kontrolori imaju manje nego buknuo ogroman požar na Savi, koji | da je on odlična umjetnička sila, samo predložiti još na prihvat plenumu od­ iko prava da se ovako ponašaju pre­ je teškom mukom svladan. Upalio se , naravno nije za komičara, kao što je bora, a nakon prihvata započeće rad ma građanstvu, jer su njihova prava i benzim iskrom iz lokomotive: požar i bio u »Protekciji«. F. Rakuša (kao đak oko organizovanja pododbora i povje­ dužnosti tačno propisani14. je zazvatio nekoje šlepove i lađe. Šteta i Serjoša) ostavio nas je hladnim, jer renika. nije dovoljno shvatio svoje uloge, kao Proces protiv župnika Bekavca. se računa 4 mil. dinaru. Udruženje šer. sudaca poslalo je, ni g. Gec (knez Dćrbelijani), koji je 25. o. mj. proglašena je osuda, ko« Previšnjoi kabinetskoj kancelariji u Iskorišćavanje vodenih snaga. U bio suviše ukočen i nespretan. Gđa jom se osuđuje župnik Bekavac na i ministarstvu poljoprivrede i voda ! Ćurčić s puno realnosti nam je izni­ Biogradu ovoj brzojav : »Udruženje še150 dinara globe ili 15 dana zatvora, obrazovan jc odbor, koji će imati ■ jela pred oči raspuštenu koketu, a g. riatskih sudaca i vježbenika sa svoje što nije htio zakleti katolike redare da prouči snagu svih slapova (vo« Vučićevič dobričinu - muža. Gđica D. prve redovite glavne skupštine poda­ u Sarajevu. On je izjavio, da jc to i dopada) u našoj zemlji, koji se mo« Marković (Šonja) bila je kao i dosada stire izraz lojalnosti i privrženosti učinio radi toga, što su prigodom I gu iskoristiti za industrijske ciljeve. dražesna i odlična, a g. Radenković (Dr. Njegovom Veličanstvu našem uzviše­ zakletve bile suviše isticane srpske I Prema toj ocjeni, taj će odbor da« Kovalenko) vrlo dobar. nom vladaru Aleksandra I. kralju zastave, dok su hrvatske i državne vati svoje mišljenje prilikom dava« Srba, Hrvata i Slovenaca i Njegovom Danas na večer je Nušićeva »Pro­ bile posve zapostavljene. Protiv tc nja koncesije za iskorišćavanje | tekcija«, a prekosutra za đake uz sni­ PreviŠnjem i junačkom domu sa mol­ osude uložili su branitelji optuže« bom, da se ovo blagoizvoli podnijeti istih. žene cijene repriza I. svečane predstave nog dr. Pavičić, dr. šutej i dr. Pre« podnožju Previšnjeg prijestolja«. Pred­ Komunistički puč u Crnoj Gori. mužić ništovnu žaobu na vrhovni sjednik Jusuf Zija Midžić, šeriatski Iz Crne Gore javljaju, da je Dr. I sud. vrhovni sudija. Umrloga Smail et. Bukvice Vuk. Marković liječnik, koji je bio Osuda protiv ubojice min. DraJedna anketna komisija. Uskoro prodavače se razne knjige (ćitabi) na u Beogradu uhapšen, a na interven« škovića. Iz Zagreba javljaju, da su će se u ministarstvu vjera obrazovati 4. novembra u petak u 8 sati p. p. čiju i garanciju svojih rođaka pu? atentatori na pok. min. Draškovića 1 jedna anketna komisija, kojoj će biti šten, pobjegao u goru sa 125 ljudi u Rijaset Ilmiji. osuđeni i to: Alija Alijagić na , stavljeno u zadatak, da ispita odnose među kojima ima i PlamenČevih a« smrt na vješalima, Čolaković, Lopandi- između pojedinih priznatih vjera u na­ genata. Načelnik sreza javlja, da i Nikola Petrović 15 god. a Stevo Ivašoj kraljevini i da reguliše pitanje je 22. ov. mj. skupio Dr. Marković nović na 2 godine, Nebojša Marinkosvećeničkih prihoda. kod svoje kuće masu ljudi i isporu« vić je riješen. Za povratak mandata komuni­ čivši im Lenjinov pozdrav - kojeg i spedšaiista za očne i unu­ tarnje bolesti Ultimatum Madžarskoj. Na juče­ stima. Dr. Korošec je u ime Jugosla- jc bio lični prijatelj — pozvao sa« { rašnjoj sjednici ministarskog savjeta u i venskog kluba podnio Narodnoj Skup- ' kupljeni narod, da proglase sovjet« počinje primati pacijente od 22. ov. mj. Beogradu sastavljen je tekst ultima­ ■ štini predlog o ukidanju člana 18. zasku republiku. Vlasti nisu ovu stvar svakim danom od 1 — 3 sata po podne tuma naše vlade Madžarskoj. Ultima­ I kona o zaštiti države, prema kome se i shvatile ozbiljno, te je poslat po« u Talijerevića ulici broj 9. tum sadrži ove zahtjeve: 1. da Madžar­ j ukidaju mandati komunističkih poskručnik Čivković, da uhvati Dr. Mar« ska vlada preda Karla maloj antanti; ' nika. Korošec traži, da se kumunistima I kovića, kojemu je ipak uspjelo da 2. razoružanie Madžarske po triaonon- ' povrate n’ihovi mandati, pošto je propobjegne. Dr. Marković šalje na sve skom ugovoru; 3. da plati troškove j šao rok od mjesec dana, za koje su strane letke i u njima poziva narod mobilizacije nama i Čehoslovačkoj; 4. se vrijeme morali izvršiti ponovni izbori. i na bunu i proglašenje sovjetske re« preuzima sve vrsti tepetarako madžarska vlada nije u stanju, da I Povišenje tarifa. Bečki list »Neue publike. Obećava, da je već sve skih poslova uz umjerenu dade našoj vladi garanciju, za 48 sati | Freie Presse« donosi vijest, da će se ta- i spremno, da se 25. o. mj. digne ге« i solidnu cijenu. — Posao će naše i Čehoslovačke trupe unići u ! rifau Austriji za željeznicu, poštu i tele­ ; volucija. Sa svojim ljudima pali šu« Madžarsku. tačan i solidan. :: grafe povisiti za 100°/o. Kod nas sa tako- me, da bi time stvorio nezadovolj« stvo među narodom. Prenos kostiju Eugena Kvater- , đer radi o tome, da se povise cijene na KiLSH ИРИШ - TEHEZOa 36. nika. Pedeset godina poslije smrti toga ' željeznicama, a poštama su se već Generalno oglasno zastupstvo R našeg velikana prenešeni su smrtni i povisile. Dok kod Austrije možemo ostanci Eugena Kvaternika i Vjekosla- I donekle, da razumijemo tu povišicu, za preko 10 tui inozemnih listova Lj Telefoi. 2’—65. :: R va Bacha, da ih sahrane na mjestu, ' kod nas to nemožemo. U Austriji su koje su svojim radom za života za­ poprečno plaće svih namještenika oko Arcibašev: »Ljubomora«. Preksi* služili. 14,000 kruna (i to nižih činovnika). Iz Zagreba je otputovao naročito iza­ Jedna od najduljih željezničkih pruga i nošnja predstava u našem pozorištu u novinama obavlja po- ц bran odbor u Rakovicu, gdje su isko­ , u Austriji Maribor preko Graza, Leo- I bila je jamačno najinteresantnija i najuzdano staro uvedeni I pani kosti naših narodnih mučenika i i bena, Innsbrucka’do Feldkircha stoji i bolja. Ne samo stoga, što je prikazivaprenijeli ih kroz Slunj, Karlovac i druga oko 800 austrijskih kruna, što iznaša i na moderna naturalistička drama Arcimjesta u Zagreb. Sva mjesta, kroz koja oko 100 jug. kruna. Ta vožnja traje, baševijeva, u kojoj je tako divno pri­ zavod za oglašivanje je auto s kostima prolazio, bila su I ako se čovjek bez prestanka vozi oko kazana koketnost jedne inače moralne Zagreb, Ju; - , skaul. 31. X Ruskinje i s toliko psihološkog poz­ okićena crnim zastavama. 48 sati. Dakle za vožnju od 48 sati navanja otkrivena duša žene uopće, U Zagrebu pred katedralom dočekala 'i je dovoljan iznos od jedne četrnajstina ih je masa svijeta : »Slava mučenicima«. I plaće, jednog austrijskog namještenika. . nego i radi toga, jer su tu večer nastu­ pile najbolje sile našeg pozerišta. »Slava Kvaterniku«. Poslije toga otpra­ 1 Pogledajmo kod nas. Kod nas iznašaju Gradaciju moralnog shvaćanja žene I tio je gosp. župnik Kerdić kosti tih j plaće, kod namještenika i srednjih čipisac je tako lijepo izveo sve od na- i naših mučenika u katedralu, gdje su ■ novnika najviše do 3.000 kruna. Hoće Dr. Muri Fehmi таРЕтан i пекокптбн Iz našeg pezarišta. OmašivANJE «| I BLOCKNER-OVla Kao brat bratu podobni, bez razlike, treba da su naši zr.bi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijcpth ^jhi o Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p a $ t e za zube. - ttHHiMMiH'raMaiiiiiiiMM Zastupnik za Bosnu i Hercegovina SlbBPt Hita toi, Sarajko, Despića ul. 1 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni ka glavnica K 20,000.000• . Ulošci preko K 25,000.000-—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni oroduik: lUrubim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c6c318a9c8ff5bf7ddf94009a165a204.pdf 4d36d8531091f62950c37c9fc5b66307 PDF Text Text ^*-^^5 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom ИВМ Uređuje redakcioni odbor. žO^^SSi $КпШ Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— : za inozemstvo К 250.—. -^f; јдШ> 3^'ž ШЖ' «®* 4Š& &S gro« SSmS^A Н?»1иВ» Jjl!L ШЖ МрИЦИИ) JSmF ЈИг W VA Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja ^е*га u,icl u vakufsk°i pstafl* Telefon br. 842. ■ШШ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЖМАНСКЕ ОРГАШЗАНКЈЕ. Sarajevo, subota 29. oktobra 1921. (25. Safera 1340.) Broj 115 (353) čekovni račun post, štedionice 1119 Godina HI. »»■■лагаииимигаигавиомтаЈвивлшисипиввиииивиишииижижиижжиЕ^^ Karlova pustolovina. Naši moćni prijatelji i saveznici još uvijek sanjaju o dunavskoj kom federaciji, u kojoj bi se našle na o* kupu sve nacionalne države, koje su nastale na ruševinama negdašnje austrougarske monarhije. U brizi, da se ove države nc razviju u toli* koj mjeri, da biše mogle samostab no odlučivati o svojoj sudbini, an* tanta nastoji, da uspostavom te konfederacije, kojoj bi na čelu bili Habsburgovci, stvori mogućnost, da se trajno upliće u poslove sred* nje Evrope, kako bi je mogla uvi* jek zgodno iskorišćavati u svoje političke, a naročito ekonomske svrhe. Nalazeći oslona u takvoj politici antante, madžarsko plemstvo podu* pirano katoličkom svećenstvom još uvijek goji nade, da bi se bar negdašnje zemlje krune Sv. Stjepa* na opet našle na okupu i tako uspo* stavio integritet Ugarske. Tako se jedino može razumjeti zašto Madžarska zavlači s izvrše* njem trijanonskoga ugovora. I ako jc već davno morala provesti ražo* ružanje svoje vojske, iako je tre* bala isprazniti zapadnu Ugarsku (Burgenland) i predati je Njcmač* koj Austriji, ona jc to neprestano odlagala, kako bi u zgodnom času mogla dovesti i savezne vlade i cio svijet pred gotovu činjenicu. S jednes trane to, a s druge stra* ne mahniti i obezumljeni Karlo, ko* jemu je .Švicarska dala nakon de* tronizacije azil, predstavljali su u* vijek opasnost za mir u srednjoj Evropi, te neprestano ometali kon* solidaciju nasljednih država austro* ugarske monarhije. Jamačno dobivši garancije od ta* lijanske vlade, Karlo evo po drugi puta pokušava, da zavlada Ugar* skom, te da tako uspostavi negdas* nju Austro*Ugarsku. Kolikogod vjerujemo u avanturi* stički karakter ovog pokušaja, te kolikogod shvaćamo očajničke po* kušaje Karlove, mi ipak ne vjeru* jemo, da bi on ovaj pokušaj smio učiniti bez predhodnog sporazuma s odlučujućim faktorim velike an* tante. Postupak talijanskog posla* nika u Beogradu i suviše nas utvr* đuje u tom uvjerenju. Ti su faktori jamačno htjeli pokušati, hoće li se s tim moći uspjeti, te da li će mala antanta imati dovoljno smjelosti i snage, da se tom iskušenju odupre. Nu energičan i složan istup male I antante, naročito naše kraljevine i I Cehoslovačke, bio je jasan dokaz, ! da se s tim pokušajem neće tako I olako proći, te da ćemo mi sami, i ' bez pomoći i uplitanja velikih »sa* veznika«, znati već u klici ugušiti opasnost, koja bi cijeloj srednjoj Evropi, a naročito nama ugrožavala ’ sigurnost i miran razvitak. : Jedno se pitanje pri svemu ovom • nameće: Odakle Karlu tolika smio* j nost? Mi smo gore izložili nasto* I janje velike antante oko uspostave I podunavske konfederacije i ma* I džarsko nastojanje, da podignu • negdanji sjaj krune Sv. Stjepana. Nu ima još jedna sila, koja potajno pomaže Karla. To je katolička cr* kva s papom na čelu. i Malo je čudno i držanje Švajcar* I ske. koja je i nakon prvog pokuša* i ja Karlova mirno gledala rovarenje i njegovo i njegove okoline. Kad je vidjela, da on zlorabi njeno gosto* primstvo, zašto ga nije ili stavila u ; pritvor ili ga izručila, kako bi se onemogućili ovakovi ispadi mahni* tog Habsburgovca? Naša je država odlučnim drža* njem i vlade i naroda pokazala spremnost, da i oružanom silom za* priječi restauraciju Habsburgovaca u srednjoj Evropi. Njen je korak napokon odobrila i velika antanta, ali istom onda, kad je vidjela, da mi ne damo titrati se sa svojom sudbinom i interesima, te da smo spremni i bez, pa i protiv »moćnih saveznika« praviti red u svom ne* posrednom susjedstvu. f ako je Karlo momentano inter* niran, ipak nije isključena opasnost, da bi on još jednom ponovio svoju avanturu. Stoga je dužnost naše vlade, da u sporazumu s ostalim vladama male antante poradi oko toga, kako bi se zauvijek onemogu* čio Karlo. A to će biti jedino mogu* će, ako se trianonski ugovor u cijelo* sti provede, a nesigurna Horthyjeva vlada zamijeni pouzdanom. Mi ho* ćemo mira, kako bismo se mogli posvetiti uklanjaju posljedica svjet* skoga rata, i tko nas u tom priječi, mi moramo s njime ozbiljno obra* čunati. Ultimatum naše vlade, ko* «a na drugom mjestu donosimo, ja* san je dokaz, da je naša vlada shva* tila svoju dužnost, a u tome ona ima uza se cijeli narod Srba, Hrva* ta i Slovenaca. i Iz prnjavorske sovjetske republike. (Jedan novi dokument terora čaršije) Već u više navrata spomenuli smo, da je Prnjavor republika, da je tome zaista tako jasnim su dokazom zadnji dani, kad je masa građana i žena nai valila na kotarski ured, razvalila vrata, ' tvorno napala predstojnika, iznudila od j istog razne izjave 'i t d. Prnjavor je od oslogođenja do danas imao već nekolko masnijih i žešćih afera i Skandala, kao: afera sa predstojnikom Mrzljakom, afera popa Davidovića, afera sveštenika Jovanovića sa učiteljicom Špirić, afera srp. prav. crkv. I odbora sa škol. uprav. Bilčarom i jeI dan bezbroj sitnijih škandala. Navedeni 1 Skandali nisu poznati široj publici, za [ njih znadu tek prnjavorci i čuvaju ih ' kao porodičnu tajnu, jer se sve to može [ dogoditi samo u Prnjavoru. i Napadaj dobrovoljaca na predstoj­ nika Mrzjaka na dan Sv. Save 1920. djelo je izvjesnih ljudi iz Prnjavora, kojima je Mrzljak bio nepoćudan i samo i njegovoj prisutnosti duha imade se pripisati, da nije tada stradao. Afera popa Davidovića na 18.-VIK. o. g., kad je usred radikalske kule Prnjavora na i težačkoj skupštini izleman; afera svešt. i Jovanovića sa učiteljicom Špirić (sve; steničkum kćerkom) te njeno izopćenje i (epitimija) iz crkve, što nije odala dužnu ! počast sprovodu, javni je prnjavorski ! škandal, za koji ne znamo, da li je do­ vršen ili nije, ali držimo, da je taj škandal prouzrokovao samo Jovanović, a vidjet ćemo, kako će se svršiti. Mi laici ne možemo znati, ko je od njih dvoje u pravu. Afera srp. prav. crkv. odbora sa škol. uprav. Bilčarem radi stana datira već od nekoliko mjeseci. Radi tog stana bile su nekakve komi­ sije, ustanovljenja, šta li, koje su po svoj prilici imale ustanoviti ono, što je 1 crkveni odbor htio, ali jer to nisu mo। gle ustanoviti a vatra između crkvenog odbora i Bilčara nije se mogla zapre। tati, napetost pako morala je ili kuknuti ili popustiti. Ij dogodilo se je ono prvo. Pu­ klo je i svalilo se na glavu predstojnika Depola, koji nije mogao, a ni smio aminati crkvenom odboru, jer je po sredi pravo na strani Bilčara. Koliko smo mogli saznati, događaj se desio ovako: Sveštenik Jovanović je na 22.-Х. o. g. tražio od predst. Depola, da se crkv. općini, dade u posjed soba u stanu uprav. Bilčara, jer da tu sobu treba općina za svoju kancelariju, da ta soba nije namještena, jer je učiteljica Špirić, koja je u toj sobi prije stanovala, iz iste iselila. Predst. je poslao polit, činov. Gledića, da stvar izvidi : kako je Gledić predst. referisao, ne znamo, tek smo mogli saznati, da je svešt. Jova­ nović isti dan u stanu predstojnika s njim o tom raspravljao. Tok razgovora ne znamo. Nedelja (23.) prošla je mirno. I ; I ' U ponedeljak 24. ov. mj. sakupili su se neki građani i sveštenik Jovanović predveo je tu deputaciju predstojniku, gdje je došlo do burnih prizora. Odanle su svi članovi te deputacije otišli u preporni stan, istavili vrata, izvadili pro­ zore i iznijeli pokućstvo. Bilčareva žena, I bila je sama kod kuće sa bolesnim dje­ tetom i svakom je razumljivo, kakojo, je moralo biti pri duši gladajući. šta se radi. Nakon toga su ne znamo, da li iz vlastite pobude ili po nalogu pred­ stojnika svi učesnici toga osim svešteštenika Jovanovića po žandarmima pohapšeni. Za vrijeme, a i nakon hapše­ nja počeli su ostali građani Srbi, (valj­ da na nečiji poziv) zatvarati dućane i sakupljati se u hotelu Popović. Oko 2 i po sata bijahu po gradu raznesen) i prilijepljeni oglasi kotarskog ureda, da se imadu do daljnje odredbe zatvo­ riti sve gostione, hoteli, birtije, kafane i čitaonice, te da se zabranjuje svaka manifestacija i slično pod prijetnjom posljedica čl. 14. zakona o javnoj bezbjednosti. Omalovažujući tu zabranu oti­ šlo je 250 ljudi i žena pred zgradu ko:. ureda, tamo demonstriralo protiv pred­ stojnika, vičući Eno gore talijanske hu­ lje, dolje s njim, r.eba ga, ubi ga j г. d. : Nakon kratkog vremena provaljena su pokrajna vrata kot. ureda, rulja je ; unišla u zgradu i našla se pred žanj darskim bajunetama. Rulja je pozivala predstojnika dolje, a kad je on sašao stadoše padati udarci štapovima, ša­ kama, rukama i nogama. Ne znamo kako je izmakao predstojnik na 1. kat, ali znademo, da je na bojištu ostao razbit jedan štap i predstojnikov cvi­ ker. Rulja je poletila za njim, razbila i gornja vrata a na to je ispred rulje otišao predstojniku ovdašnji gradski bilježnik, V. Rakić, šogor pritvorenog gradskog vijećnika Todorovića, zahtjevao nekakvu odluku o uhapšenju i tražio od predstojnika, da on lično pusti pritvorenike. Kad je predstojnik iste pustio, zaurlala je ruha na njega raznim pogrdnim povicima i primorala ga, da dade donijeti pisaću mašinu, da se sastavi zapisnik, koji je dikti­ rao jedan od puštenih uhapšenika i u kojem zapisniku se određuje suspen­ zija učietelja Bilčara, ustupljuje Bil­ čareva soba crkvenom odbora, nemo­ gućnost predstojnikova opstanika u Pr­ njavoru i t. d. Nakon podpisa zapis­ nika razišla se je rulja oko sati i slavila po raznim gostionama svoju pobjedu. Iz gore opisanoga se vidi, da i u nas u Prnjavoru ima BoŠkovića, koji neufajući se sami organizuju čitave pobune, a kako se po čaršiji zuca bilo je javljeno i popu Davidoviću, da dovede svoje konjanike, a bili su očekivani i Rakićevi dobro­ voljci. Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1о,ооо.ооо kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS I u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice I tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ RancBlapija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш �Strana 2 Стзана Broj 353 Број „ПРАВДА* — .PRAVDA* Ne znamo, kako će više vlasti u , spreman nastavnik, tačan i korektan ovoj škandeloznoj stvari držati se, , čovjek u svakom pogledu, ali se ne ali se nadamo, da se neće paziti na i da gaziti od čaršije, pa bi mu se za srodstvo i kumstvo, ta da se neće । nanešene nepravde trebala dati dolična partizanski postupati, nego da će svi i zadovoljština. Predstojnik je Đepolo ta­ krivci biti povučeni na odgovornost I kođer bio na svome mjestu vršeći naloge i strogo kažnjeni, da osjete da se na- 1 starijih vlasti, pa stoga moraju ga uzeti laže u pravnoj državi, kakovom se 1 u zaštitu, ako neće da valjano i sprem­ državom volimo prikazivati. Vlasti ne 1 no činovništvo pobjegne iz državne smiju dopustiti, da se nekažnjeno kalja j službe zbog terora nezvanih eleme­ nata i gazi ugled jednog ureda i njegovih zvaniČnika, pa makar oni i pogriješili, i Mi ćemo se na stvar još osvrnuti a kamo li, kad vrše svoju dužnost dok dobijemo tačne i detaljne podatke po naređenjima viših vlasti. Koliko je ■ nama poznato, škol. uprav. Biičar je i i budno ćemo paziti na razvoj stvari. Pododborima, povjerenicima i članovima društva „ Gajret?’ ! slijedeća: broj 2 K 15.50; br. 3 K 13.60; broj 4 K 11.70. Odbor je ovu ponudu trgovca Nove, pored svega, što Novo ku* pujc brašno od paromlina, prihva* tio, a nije htio zabaciti ni ponudu s paromlinom, jer jc sumnjao da će trgovac Novo moći svome obe* ćanju udovoljiti. Ova se jc sumnja i obistinila, jer isti sve do danas nije sklopio perfektan ugovor iako jc na to nekoliko puta bio pozivan od Gajreta. Prema ovom kratkom pri­ kazu same stvari vidi se, da su sve tvrdnje g. Đr. Bećira Nove ne* tačne, a da društvu Gajret ova na* bava brašna od paromlina donosi velike koristi, vidi se iz pregleda ci* jena brašna od utanačenja ugovora do danas: što je ovo sve bilo gosp. Dr. Bećiru Novi poznato, to je Glavni odbor i za­ ključio, da on mora sve uvredljive ri­ ječi prema predsjedniku i odboru, koje je nadvjema odborskim sjednica Dr. Novo upotrijebio, povući, jer kako se vidi iz gore navedenog, sve su tvrdnje Dr. Nove potpuno netačne i tendenciozne. Л i drska primjedba Dr. Nove o nekakvim provizijama potpuno je proizvoljna i ne­ ozbiljna. A mjesto toga Dr. Novo izlazi sa gore spomenutim člankom u javnost i poziva sve pododbore i povjerenike Gajreta, dazahtjevaju izvanrednu skup­ štinu i time unosi zabunu među prija­ telje i članove društva Gajret baš u doba, kad je rad oko p o d i z a n j a Gajreta u najvećem jeku. Ovaj Gajretov odbor sa predsjednikom radio je za Gajret i pre­ ko svojih sila, Rezultati se vide. Žrtvo­ valo sejnesamo slobodno vrijeme i zdrav­ lje, nego i često podnosio materijalnu štetu. Biti odbornik Gajreta smatramo velikom i teškom dužnošću. Baš u interesu ovoga rada za Gajret žalimo, da je i cijenjeno uredništvo „Pravde" jednostrano bivši obavješteno priključilo se pozivu g. Dr. Bećira Nove, te i sa svoje strane poziva pododbore i povjerenike za saziv izvanredne skup­ štine. Od sazivaskupštine Glavni odbor nikada ne bježi, te ako pododbori i dovjerenici žele, da se ma kakav rad raš­ čisti na izvanrednoj skupštini, to je Glavni odbor spreman uvijek izići pred skupštinu i za sav svoj rad- kao i uvi­ jek račune položiti. Naša je dužnost, da čuvamo interese Gajreta, koji je naše zajedničko mezimče i čiji se rad cijeni ne samo među muslimanima, nego i u cijeloj državi, pa u interesu toga lijepog glasa i napretka izlazimo u javnost, da u temelje obeskrijepimo i ubijemo nedostojne i nezbiljne po­ kušaje dr. Nove. U Sarajevu, 27. oktobra 1921. Tajnik: Predsjednik; Kukič, s. r. Kurtović, s. r. Blagajnik: Čekro, v. r. Odbornici: Redzori: V. Sadović, v. r. M. Hadžialić, v. r. E. F. Bičakčić, v. r. L. Šabana^ić. S. Karahasanovič, v. r. Dr. Šarac, s. г. Zamjenici: Dr. Metiljavić, v. r. S. Saridžić, v. r. /. Hadžiomcrović, v. r. Nadzornik Konvikta: Ibrahim Vrebac, v. r. 7./IX. t. g. brašno broj 2 K 15'55 U interesu društva »Gajret« nio* . K 1285 za mtc.: br. 4. (brašno za i „ „ 3 „ 13'60 hmo cijenjeno uredništvo »Pravde«, kruh) K 1120 za mtc., plativo 8 da* „ „ 4 „ 11'70 da bi na članak pod gornjim naslon na iza liferovanja brašna. vom. štampan u borju 113. od 25. • Pošto istoga dana ovdašnji pa* | 30. IX. Trgovac Novo kupio je bra­ oktobra ove godine, donijelo slije* romlin svojim mušterijama lifero* i šno kod paromlina i to: vao robu uz znatno veće cijene, to i deće razjašnjenje: brašno broj 2 kruna 15’40 „ / 3l. „ 13 60 Od početka školske godine Glav* je direktor izjavio, da ove niže ci­ ni odbor Gajreta vodio je najvišu i jene brašna čini jedino iz susretiji* I „ 4 „ 1Г7« brigu, da nabavi dovoljnu količinu vosti prema kulturno*prosvjctnim i 27. oktobra cijene brašna u paro­ brašna za svoje konvikte. Radi to* i društvima, te je molio prisutne ; mlinu slijedeće: ga se obraćao na sve strane, da po* I predstavnike gore spomenutih kub ; brašno broj 2 kruna 16’60 trebnu količinu brašna pribavi. G. ' turnosprosvjetnih društava, da te [ „ „ 31. „ 15 — Ibrahim Vrebao, prefekt ovdašnjeg cijene drugima ne kazuju. G. Alija i 4 „ 13'70 muškog konvikta i nadzornik osta* I Kurtović odmah je sa svoje strane i Koliku razliku cijene predstavljaju, lih Gajretovih konvikata. upozorio I ovu ponudu akceptirao pod uvje* ! vidi se najbolje po tome, što je na je na 9. septembra ove god. pred* I tom. da mlin ostaje s ovim cijena* članak Dr. Bećira Nove odgovorio po­ sjednika Gajreta g. Aliju Kurto* : ma do konca juna 1922. u obavezi. 1 vjerenik Gajreta i veletržac gospodin vica, da u konviktu nema brašna i I Ovu svoju odluku saopštio je pred* Hilmija Sadiković iz Ljubuškog, da da je doznao, da bi Gajret mogao i sjednik na prvoj odborskoj sjedni* ; će dati Gajretu stotinu hiljada kruna a zajednici sa »Prosvjetom« dobiti ' ci od 21. septembra, koju je odbor I viška, ako mu Gajret zaključak brašna veću količinu brašna od ovdašnjeg ; jednoglasno i prihvatio. prepusti. Isto tako trgovačka tvrtka i paromlina uz vrlo povoljne cijene. Na slijedećoj sjednici od 3. ok* Gjumišić i Konjhodžić iz Sarajeva । Na telefonski poziv g. predsjedni* ! tobra tvrdio je g. Đr. Bećir Novo, nudi za ovaj ugovor Gajretu šesdeset ' ka Kurtovića došao je odmah di* da je ovo brašno skupo plaćeno i hiljada kruna dobiti. Ni jednu ni drugu rekter paromlina, te je ovaj u pri* ’ da je ugovor po društvo štetan. Na ponudu Glavni odbor ne može pri­ sutnosti gg. Vrebca, prefekta i se* j ovo je g. predsjednik Alija Kurto* hvatiti, jer bi danas za istu količinu kretara »Prosvjete« Grdića obećao I vic odgovorio, da je ugovor s paro* brašna platio 200.000 kruna više, nego liferovati ovim kulturno*prosvjet* i mlinom sklopljen uz povoljne u* što ćemo prema ugovoru s paromli­ nim društvima brašno uz ove čije* i vjete, a ako bismo mogli dobiti po* nom platiti. A kolika će ova diferen­ ne: Br. 2. (brašno za varivo) K 1445 voljniju ponudu, onda bismo ovaj I cija narasti do konca juna 1922., to za mtc.: br. 3. I. (brašno za kruh) i ugovor mogli i povući, te je odbor j Glavni odbor ne može predvidjeti. Nu i izaslao iz svoje sredine gg. Đr. Be* 1 ta cijena mora biti znatno veća, jer ’) Kao što smo u najboljoj na* I ćlra Novu i Dr. Za ima Šarca, da se : se danas ni jedan mlin neće obvezati mjeri u interesu »Gajreta« donijeli j raspitaju kod ovdašnjih trgovaca o lilerovanie brašna do konca juna 1922. | apel g. dra Nove, mi rado iznosimo Ј cijenama brašna. Isti su izvijestili Što se formalne strane tiče odbor iz­ i ovo razjašnjenje glavnog odbora j odbor, da Su cijene brašna na sara* javljuje ovo: Da se odbor uvjerio o i »Gajreta«. jevskoj pijaci ove: kod velctršca štetnosti ugovora po društvo Gajret, on I Sami čin g. predsjednika Kurtovi* brašnom Levia*a: brašno broj 2 ga ne bi odobrio. U tom bi slučaju imao ča interesira nas samo u toliko, u K 15.80, a za brašno broj 3 i 4 nije sam predsjednik snositi posljedice. Po- । koliko on znači samovolju pred* dao cijena. Kod trgovca Kas me | sjednikovu, koja se je i prije pojav* ! cijene su bile ove: broj 2 K 15.80, • ljivala i dovodila odbor pred gotove a za br. 3 i 4 nije dao cijena. Kod i čine. Priznajemo zasluge g. Kurto* trgovca brašnom S m a i 1 a Nove, vica za »Gajret«, ali ni u ovom slu* brata Đr. Bećira Nove, cijene su čaju ne možemo vjerovati, da nije bile ove: broj 2 K 14.40; broj 3 i (Nastavak). bilo vremena ili iz kakvih drugih K 12.80; broj 4 K 13.15. razloga, da se ne bi mogla sazvati j Jedini Srna i I Novo, brat Dr. Be* i Beogradska »Pravda« od 17. ov. mj. vili za ishod partijskog kongresa jugoodborska sjednica, da ona o tome ćira Nove, rekao je, da će on life* i donosi pod naslovom »Odluke musli­ slovenske muslimanske organizacije. odluči. Uostalom g. Dr. Novo će izni­ rovati brašno po 5 helra jeftinije od j mana« ovo: Sa položaja predsjednika centralnog jeti novih dokaza za predsjednikovu ponude paromlina, iako je istoga ; »Mi smo prije dva dana, po izvje­ odbora oboren je g. Maglajlić, a na samovolju. Uredništvo. dana bila cijena brašna u paromlinu 1 štaju svoga dopisnika iz Sarajeva, ja­ njegovo mjesto izabran je dr. Spaho Novinstvo o našoj skupštini. PODLISTAK, Profanisani ćups. (Odgovor „Domovini* na članak „Naši vazovi" u ђг. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). I tada stoji među »gostima«, opo­ naša ih; stoji za njima iz »počitanja — malo povučeno, da ne upada »masi« u oči, jer dobro znade, da taj njegov postupak kao »sposobnijeg« i »kultur­ nijeg« buni džemat, vrijeđa kudsijjet (svetost) džamije i dove — i da bi imam, ili onaj, koji dovu čini, bio u pravu — činio svoju dužnost — kada bi otklonio dovu sve dotle, dok se taka »gospoda« — bez obzira na »nji­ hov položaj« — ne odstrane iz dža­ mije. On tim vrijeđa i predmet same dove, pošto kao musliman neće da vrši one preduvjete dove, koje nje­ gova braća muslimani vrše. Taka bi se dova sa takim dovdžijama mogla, dapače trebala činiti u općini, zgradi okružne ili kotarske oblasti, u vladi­ noj palači, ili u dvorani kojeg kina ili društvenog doma, a ne u bogo­ molji, koju treba musliman propisa­ nim, a drugi dostojnim načinom po­ štivati . .. Toliko. Tada su u fesu, jer se boje, da u džamiji »neozebu«. Nekoji od njih (mukallida) hodaju gologlavi (pa ne nose fesa ni u ruci), radi zdravlja, »kao je već priroda po­ krila glavu, koliko je trebalo«. (Vidi članak u »D.«: »Naši vazo vi«! — Šta li je sa ćelavim i polućelavim gologlavcima? Valjda su postali tvrdo­ glavi I) Nose šešire (»D.«: »N. vaz.«), daše zaštitite od sunca — mjesto da štit nose u ruci. (A po noći? Valjda se boje, da bi moglo žarko sunce u pola noći pri peći!) Selama ne nazivaju, nego se neislamski pozdravljaju jer .. . (ako nije za to, što je to »nekulturno« za »sposobnije« i »kulturnije«, koji gube vjeru u čistu religiju itd., onda neka na ovo odgovore zaštitnici »sposobnijlh« i drugih, koji drže da se ovake stvari ne čine iz taklida majmu* nisanja, jer ja ako neću vjerovatiđa se to čini iz majnnmisanja, on* da moram vjerovati, da se to čini svjesno iz omalovažavanja ....) ništa i tako padaju u zabludu, u ' Čitati samo zabavne knjižice, a neooznavati bar koju stotinu Ha* Ne uče ti mukallidi kao »sposob* disa i bar životopisa četverice veli* niji« i »kulturniji« perzijski, jer nije kih imama, te Buharije, Gazalije, valjda »kulturno« proučiti »Mesne* Ibni Rušda ili kojeg drugog, koje i kulturni Evropejci znadu, jest u i viju«, Širaziju, Sadiju i druge pisce , i pjesnike. najmanju ruku od naših »sposobni* , Ne uče ni turski, jer nije »moder* jih« i »kulturnijih« neozbiljno, pa i no« znati taj islamski jezik. nekulturno. Često puta govore Ne uče ni arapski (nego čak agi* ovaki naši »sposobniji« i »kulturni* tiraju protiv njega), jer valjda drže, j da je kulturnije poznavati latinske i ji« sa zanosom, ushićenjem o L. ; i grčke klasike kao Cezara, Home* Tolstoju, a da njegovih djela ni pro* ; га i druge, nego li Kur’an (az. š.), na čitali nijesu! — Pa nije Ii to goli tak* i koji je napisano preko l()00 komen* lid, golo majmunisanje, iz kojeg je j tara, koji se u glavnom dopunjuju. izbila gologlavost i šešir*mas*ela, Oni kao »sposobniji« i »kulturniji« ' dopuštaju sebi, da nešto zna* koji se eto kao zadnji prkos prama du na pamet, ili da umiju samo pro* osjećajima muslimana opravdavaju čitati, a da ne znaju značenja i smi* tobož »zdravstvenim« razlozima i si a onog, što znaju na pamet izgo* »zaštitom od sunca«. Po tom nije | varati. Oni kao sposobniji i kultur* ni čudo, što oni i njihova duševna I ako je Alcjhiselamov životopis niji vjeruju u Kur’an (az. Š.), umiju tevabia kao »sposobniji« i »kultur* najveći na svijetu*), oni o Njemu Islam i njegove ustanove i pred ne* niji« gube vjeru u »čistu« religiju — kao Njegovi sljedbenici ne znaju muslimanima uzvisivati, a ako su već zapriječeni, ostarili, omlitavili u Istinu! za učenje — ipak neće, da nađu (Nastaviće se). !) Alejhisselarn je zabranio asha- jednog mjesta i jednog, koji nije ni bima, a potom i ostalom umetu nepapagaj ni u »vreću zavezan«, koji islarnske pozdrave. će im taj najveći izvor prevoditi, □ □ *) Francuzi su mislili, da je naj* tumačiti, pa i s njima u granicama □ n uljudnosti i pristojnosti diskutova* opširnije opisat život Napoleona Bonaparta, ali su kasnije, kada su ti i arzjašnjavati prama pravilima □ □ se kao sposobniji i kulturniji upu* tumačenja Kur’ani az. š. i citatima в tili u arapski jezik, priznali, da jc iz kojeg od mnogobrojnih — od naj* predaleko zaostao za Alejhisscla* starijih do najnovijih — komentara (tefsira). movim životopisom. Pisac. 1 kojoj se guše i lutaju. Sjetite se в „6ДЖЕТД I �353 Broj Naknadno smo izviješteni, da je za urednika sarajevske »Pravde«, organa stranke, određen g. Ajanović, što znači konačno uđaljenje g. Korkuta iz redak­ cije lista. Odlučeno je, da se preuredi organizacija uprave stranke i da se razredi program stranke. Sarajevska »Pravda« sa svoje strane donosi opširan izvještaj o radu par­ tijske zemaljske skupštine. U uvodu veli između ostaloga: »Ono, što smo pouzdano očekivali i što smo svi toplo željeli, ispunilo se je. Veličanstvena skupština kotarskih delegata J. M. O, koje je narod po­ slao, da u njegovo ime jzreknu sud o dosadašnjem radu naših poslanika i da dadnu direktivu budućoj našoj politici, eklatantan je dokaz žive svi­ jesti naših članova, da organizacija mora ostati cjelokupna. Nu ona je raspršila i posljednje nade onih, koji su različitim smicalicama i klevetama htjeli, da pokolebaju povjerenje naših članova u vodstvo J. M. O. Jednodušnost, kojom je narod preko svojih punomoćnika izrazio dostavu povje­ renja, jasan je znak, da izdajnička ra­ bota mračnih elemenata nije našla plodno tlo, da je narod prozro njihove namjere i s indignacijom prešao preko njih. Ko je gledao onu razboritost, odanost i svijest delegata, s kojima su raspravljana sva naša pitanja, tome je bilo jasno, da je tu čvrsta i nepo­ kolebljiva volja i odlučnost, da redovi organizacije moraju pod svaku cijenu biti očuvani, da organizacija u dosa­ dašnjem opsegu i dosadašnjem duhu mora nastaviti svoj rad. Bratskom predusretljivošću i ljubavlju riješena su sva tekuća pitanja i gotovo jedno­ dušno određen pravac budućem našem radu«. Kao rezultat ove skupštine proizaŠla je slijedeća rezolucija: »I ako su naši poslanici svojim dr­ žanjem u Ustavotvornoj Skupštini po­ kazali ljubav svoju i svojih birača prema državi i pridonijeli svoju naj­ veću žrtvu za konsolidovanje prilika u državi, skupština konstatuje, da ovo držanje nije dovoljno honorirano i da sporazumom, što ga je naš klub utana­ čio s ostalim vladinim grupama, nisu ispravljene sve nepravde, koje su nanešene u posljednje dvije godine mu­ slimanima, i skupština konstatira, da ni ovaj ovakav sporazum nije do da­ nas izvršen. Skupština prima na znanje u cijelosti izvještaj C. 0-, i izriče po­ vjerenje poslaničkom klubu. Nadalje skupština konstatira, da i sva gg. nar. poslanici, kao i sama skupština, stoje čvrsto na programatičkom stanovištu organizacije o nutarnjem uređenju dr­ žave. Poslanički klub imade daljni rad nastaviti i sve sile i dopuštena sred­ stva uložiti, da vlada što prije izvrši u cijelosti preuzete obveze prema mu­ slimanima. Posl. klub imade sve bu­ duće važnije i sudbonosnije odluke u pol. orijentaciji b.-h. muslimana pre­ pustiti C. 0. u duhu štatuta i pro­ grama J. M. O.« U sutrašnjem broju progovorićemo opširnije o ovim odlukama jugosla­ venske muslimanske organizacije«. „ПРА^ДА* — „PRAVCA" g. Mate Drlnković, narodni poslanik. G. Drlnković je drugi dan posjetio predsjednika Narodne Skupštine gosp. Ribara i zadržao se duže u razgovoru s njime, obavještavajući se □ parla­ mentarnoj i političkoj situaciji. Nema sumnje, da dolazak g. Drinkovića ima izvjesne političke važnosti za akciju Hrvatske Zajednice. KARLO U MADŽARSKOJ. Držanje naše vlade. Naša vlada uručila je Madžarskoj vladi ultimatum sa slijedećim sadržajem: 1. Proklama­ ciju madžarske vlade o svrgnuću s prijestolja Karla i cijele habsburške dinastije. 2. Razoružanje madžarskih vojnika pod direktnom kontrolom čla­ nova male antante. 3. Doslovno izvr­ šenje trianonskog ugovora o miru, bez obzira na modifikacije, koje je dosada uspjela Madžarska da dobije od vele­ sila. 4. Naknadu izdataka učinjenih u državi SHS., Rumuniji i održavanju saveznih trupa, kao i naknadu eko­ nomske štete, učinjene mobilizacijom. 5. Sprječavanje svake propagandističke akcije, koju Madžarska vodi buntov­ ničkim elementima kraljevine SHS. i čehoslovačkim podanicima. Vođe ove propagande imadu se bezuvjatno izru­ čiti. 6. Kaznu pokretača ovog prevrat­ ničkog pokreta u Madžarskoj. — Od­ govor na ovaj ultimatum treba da se dadne u roku od 48 sati. Ako ne bude stigao povoljan odgovor iz Bu­ dimpešte, — trupe male antante dobiće nalog, da okupiraju Madžarsku. Naša vlada dobila je izvještaj od ve­ like antante, da će se Karlo interni­ rati na otoku Malti, koji stoji pod britanskom vlašću i stajaće pod kon­ trolom garde, koja će biti sastavljena od oficira male antante. Ne bude li Horthijeva vlada na to pristala, pred­ stavnici antante će ga zarobiti i silom odvesti na mjesto internacije. Ovako bi ga stigla sudbina Napoleona, samo što je onaj bio genij, a ovaj — idiot. Držanje Čeboslovačke. Čehoslovačka vlada zahtijeva demokratizaciju madžarske vlade i potpuno razoru­ žanje, te predaju Burgenlanda Austriji na temelju trianonskog ugovora i na­ doknadu mobilizacionih troškova. Čehoslovačka čeka na odgovor iz Rima i Beograda i nastavlja mobilizaciju. Praška štampa pozdravlja držanje Ju­ goslavije. Čehosiovačka vlada ne će ni u kojem slučaju odustati od zahtjeva prema Madžarskoj niti demobilizirati. Držanje Rumunjske. Rumunjski konzul Emandi posjetio je g. Trifkovića i izjavio mu je suglasnost svoje vlade o našim odredbama protiv Karla, ali misli, da bi se najprije trebalo sporazumiti s velikom anrantom. Iz Bukarešta javljaju, da je Rumunjska ponu­ dila pomoć Horthyju, da ih upotrebi protiv Karlovih četa. Horthy je ovu ponudu za sada odbio, uz uvjeravanje, da će se u slučaju potrebe najprije Rumunskoj obratiti. Svakako je interesanto, da Rumunjska kao član male antante radi na svoju ruku, bez pret­ hodnog sporazuma sa Jugoslavijom i Čehoslovačkom- Njezino držanje sliči na držanje Italiji. Pripreme za Karlovo interniranje. Politički pregled. Dolazak g. Pašića. Ministarstvo inostranih djela primilo je izvještaj iz Pariza, da je g. Pašić otputovao za Beograd 23. ov. mj. Iako se oče* kivalo, da će g. Pašić iz Pariza doći direktno u Beograd, ipak g. Pašić to nije uradio, nego kako se doznam je, trebao bi da krene u Rim, gdje bi održao sastanak sa gosp. Zanel* lom, predsjednikom riječke vlade, gdje bi došlo do sporazuma u pitaš nju luke Baroš. Gosp. Zanella već je stigao u Rim, gdje se također na* laži i grof Manzoni, talijanski posla* nik na našem dvoru. Izgleda, da će se riješenje donijeti na osnovu po* znatog nacrta o konzorciju, u kojem će biti Talijani i Jugoslaveni zastu* pani s jednakim brojem. Ostaje sa* mo da se utvrdi, kako će dugo tra* jati taj konzorcij. Očekuje se, da će ovo pitanje biti riješeno još o* vih dana. Kako se govori, jugoslavenske trupe već su spremne, da zaposjed* nu Sušak odmah poslije zaključenja ovog ugovora. G. M, Drlnković u Beogradu. .25. ov. mj. je doputovao u Beograd Konferencija ambasadora će donijeti odluku o mjestu Karlove internacije, koje će biti Malta iii Karnarsko ostrovo. Iz Totisa su internirani u Tiszeny u samostan Benediktinaca. Madžari su spremni,da daju Karlu doličnu apanažu. Karlova pratnja izagnana iz Švis carske. Savezno je vijeće riješilo, da sc iz Švicarske protjeraju nad* vojvoda Maks, Karlov brat savjet* nik poslanstva von Glatz, vrhovni komornik Ledohowsky, sekretar Bergmann i žena i baron Steiner i žena i gđa Borowiczeny, čiji je muž pobjegao s Karlom. Od tri nadvoj* votkinjc, koje se nalaze u Karlo* vom dvoru, ostaće samo jedna kod Karlove djece, a ostale će biti pro* tjerane. Tjeralice za vođama ustanka. Budimpeštanska vlada je izdala tjera­ licu protiv narodnih poslanika Szilagya, Friedricha, Szorochanya, Horvatha, puk. bar. Lehara, grofa Szigraya i ma­ jora Osztenburga. Zastupnik Benitzky, Rakovzky, Andrasy, Gratz, Oratenburg su već uapšeni. Lehar i Ргопау su ubijeni, prvi od svojih vlastitih vojnika, a drugi u svađi s Osztenburgovim ča­ snikom Festitićem. Min. predsj. grof Bethlen obećaje da će krivce najstrožije kazniti. CipdHa 3 Strana dinara u septembru prošle godine. Od । toga je otpalo na Srbiju i Crnu Goru Službeni turski komunike od i 5,864.721 '39, na Hrvatsku i Slavoniju 20. oktobra. Osječak u Eski Šeheru. 5,310.021 94, na Bosnu i Hercegovinu — Djelatnost izvidnice i topnički dvo­ ' 2,131.934'37, na Vojvodinu 5,784.918'60, boj. Neprijatelj je zapalio sela: Kiridži, ■ na Sloveniju 2,345.665 85, te na DalG6k-Dere, Hasan Веу, Danišmerid. i maci ju 420.265 92 dinara. Imenovanja i premještenja. Pokr. Odsječak Afijun-Kara Hisar. — Nepriatelj je zapalio okolicu Islam-Keja, • uprava za B. i H. imenovala je na* ! mjesnim učiteljem Ahmcta Kasu* Ahat-Keja. movića na gimnaziji u Mostaru, S kemalističke strane javlja se još, da je već od nekoliko dana počele i Svršenu učit, pripr. Hasnu Hadžić. Grčka evakuacija Eski-Šehera i Afijun i stalnom učit. djev. nar. osn. škole u Brčkom. Privr. rač. oficijala Hu* Kara-Hisara. Grčko-turski rat. Grčke nevolje u Maloj Aziji. — I seina Behnema razriješila je privr. od službe na vlastitu molbu. Saliha Iz Angore javljaju, da je turska vojska na dvjema tačkama prešla preko smirnjanske željeznice. Turca Drodiru naprijed i svejednako potisluju Grke nazad. Grčki generalštab se povukao u Smirnu. Kemalisti hoće rat. Na poljednjoj sjednici angorske skupštine pobjedu su dobili nepomirljive pristalice pro­ duženja rata protiv Grčke do konačne pobjede. Misli se zbog toga, da će se neprijateljstva u Maloj Aziji uskoro nastaviti, i to sa većom žestinom no dosada. Grčka mobilizira sve. Grčka vlada izdala je naredbu, daše svi musli­ mani i mojsvjevci 1918. — 1921. klase iz Macedonije pozovu pod za­ stavu. Pored toga, grčka -vlada mobi­ lizira i Turke iz Male Azije, koji po sevrskom ugovoru njoj pripadaju. Osim toga uzima u vojsku i Grke turske podanike, koji se nalaze u Ma­ loj Aziji. Povodom toga saveznički predstavnici u Ateni učinili su izvjesne opservacije Gunarisovoj vladi, koja je odgovorila, da ona njih ne mobiliše, već ih uzima dobrovoljno. Domaće vijesti. Bolest ministra Karamehmedovi* ća. Temperatura je potpuno nor* malna. Nema nikakovih komplika* čija, samo se još uvijek osjeća sla* bim, pa će morati još neko vrijeme ostati u postelji. Idući broj našeg lista neće izaći u utorak, 1. novembra, radi prazni* ka u štampariji, nego istom u će* tvrtak, 3. novembra. Narodna skupština nastavlja danas zasijedanje. Na prekjučerašnjoj sjed­ nici ministarskog savjeta potpisan je ukaz o podnošenju zakona o admini­ strativnoj podjeli države na 26 oblasti Narodnoj skupštini, kao i zakon o oblasnim i kotarskim samoupravama. Prema ustavu Narodna skupština ima u roku od 3 mjeseca donijeti te za­ kone, a ako ih ona ne bi donijela, onda će oni doći pred zakonodavni odbor, koji će ih pretresti, a skup­ ština bi onda mogla o njima odluči­ vati samo rezolucijom. Manifestacije u Sarajevu. 25. o. mj. u 6 sati na večer bila je pred rkt. katedralom manifestacija pro* tiv Karla Habsburga. Sakupljenima je govorio g. dr. Vidović, star, soko* la, apelirajući na prisutne, da budu pripravni u slučaju potrebe. Poslije njegovog govora, nije više nitko govorio, te su se manifestanti ot* pjevavši »Oj Slaveni« razišli, oti* šavši prije toga pred čehoslovački konsulat, gdje su klicali bratskom čehoslovačkom narodu. Unska pruga. Kroz kratko vrije* me ima da se raspiše i izda gradnja još preostalog dijela ličke pruge od Gračaca do dalmatinske granice kod Pribudića u duljini od 42 km. U tom odsjeku nalazi se stanica Zrmanja, koja je već bila izgrade* na kao obična lokalna stanica. Sada je izdan nalog građavnoj sekciji u Gračacu, da za novi predstojeći raspis radnje preudesi projekat sta* niče Zrmanja na način, da ista bu* de izgrađena kao priključna stani* ca i za Unsku prugu, koja bi se tu morala sastati sa ličkom prugom. Izgleda dakle, da postoji ozbiljna namjera, da se u dogledno vrijeme izgradi i Unska pruga. Slijedećih dana doći će jedan inspektor Mini* starstva Saobraćaja« da inspicira radnje trasiranja Unske pruge. Prihodi od taksa i prodaje bi­ ljega iznosili su u septembru ov. god. 21,841.528 07 D naprama 9,888.449-86 । Muftića prof. šer. sud. škole u Sa? rajevu razriješila je na vlastitu mol* bu od službe. Husniju Skokića pri* slušnika okr. suda u Tuzli premje? stila jc kot sudu u Zvorniku. Društvo islamske omladine »Mir* za« u Konjicu priređuje u subotu 5. novembra 1921. zabavu s vrlo lije? pim i biranim programom (među ostalim i Bašagića »Abdulah*paša«), Prihod ove zabave namijenjen je gradnji društvenoga doma. Dobro* voljne priloge sa strane prima dru* j štvo »Mirza«. Popravak džamija uz vrlo umje? rene cijene izvodi Omeraga Alija* gić iz Konjica, pa ga najtoplije prc* poručujemo svima našim vekufsko* mearifskim odborima i mutevelija* ma. Sprečavanje epldemljskih bolesti. 1 j ' I i i | i j I ! I l U Ministarstvu Narognog Zdravlja radi se na obrazovanju raznih sanitetskih komisija za sprečavanje epidemijskih bolesti, koje su uhvatile silnog maha u zemlji. Nova telefonska Unija. Ministarstvo pošta i telegrafa odlučilo je, da od 1. novembra uspostavi još jediu telefonsku liniju sa Sarajevom, i da izvrši izmjenu žica na istoj liniji. Seljačke komore. Ministarstvo poljoprivrede i voda izradilo je u* redbu o osnivanju seljačkih komo* ra. L ovim će komorama biti sami zastupnici zemljoradnika, gospoda* ra i poljoprivrednika, pa će im se uvijek slati na mišljenje svaki za* kon, koji se tiče zemljoradnika i poljoprivrede, prije nego dođe u Narodnu Skupštinu i tamo se u* svoji. Povišenje faksa. U Ministarstvu pošta i telegrafa radi se na pojedi* načnom povišenju poštansko?tele* grafskih taksa od 1. januara iduće godine. Za olakšanje državnog budžeta. U ministarstvu narodnog zdravlja radi se pravilnik, po kome će se sve državne banje davati u koncesiju privatnim poduzećima, čime će se znatno olakšati teret istog ministar? stva. Prijem vagona. Do sada smo pri­ mili od Njemačke na ime reparacije 800 vagona: ostalo ;e da se primi još 5—600 vagona. Iz našeg požarišta. Repertoar narodnog Pozorlšta od 31 okt. do 6. nov. Ponedjeljak 31. okt. Pozorište zatvoreno. Utorak, 1. nov.: Joza ivakić, Inoče; drama u 3 čina. Srijeda; Arcibašev, Ljubomora (prva repriza, u pretplati.) Četvrtak; Vojnović, Ekvinocij, drama u 4 čina (izvan pretplate). Petak, Molier, Uobra­ ženi bolesnik. Popodnevna predstava za đake. Subota, 5. novembra; Andrejev: Dani našeg života. Nedelja, 6. novembra: Kočić, Jazavac pred sudom: Čehov, Medved: Trifković:Školski nad­ zornik: Popodnevna predstava sa sni­ ženim cijenama. Vojnović, F.kvinocij. Večernja predstava izvan pretplate. Trešeljak. w ... a još je bolje poanato, da u Sarajevu ima i lijepi broj Srba kato!ika“: ave sarajev­ ske kobasice. X Kao naročiti izvjestitelj „Naše Pravde" odlaaim na konferencije hrvatskog bloka, pa etoga obnetavljam ir.laženje do daljnje odredbe. Čelić. < udim но, da se Karlo nije obratio ua me, da posrednjem kod madžarsko vlade. Ta njemu su bar poznati moji odnošaji prema njoj. Šerif. �Број 353 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" Страна 4 Strana | Ulični, štakori, stjenke i žohari Umnoga Smeli ef. bukvice prodavače se razne knjiga (ćitabi) na 4. novembra u petak u 8 sati p. p. u Rij a set Ilmiji. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u zae drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kub turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplab no: »Središnji savez j u g slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u S a r a j es v u«. * i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno | jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinkI tura za stjenice K 15’—. Za moljce po : K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— ! i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na i glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—. Prašak proti krema za elegantni svijet. • mrava K 10’— i 20'—. Dobiva se svagdje. Razašilje pouzećem Zavod za eksProizvodnja: wSlaviaw, tvornica ke- j port M. JOnker, Zagreb bn 16. mičkih proizvoda d. d. : Petrinjska ul. br. 3. 131. Zagreb, Ilica 213. i Preprodavaocima popust! Oglašujte u „Pravdi" QSi.ASIVflNJE ™ u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za cglašivanje Zagreb, Јжјзузка ul. 31. :: Telefon 65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 40 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000'—, Ulošci preko K 25,000.000*—. Pričuve preko K4,000 000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Fabrika čarapa i pletene robe d. d., Tuzla. PROSPEKT Velika se potreba kod nas osjeća za industri- iz inozemstva uz velike carine i na štetu naše vajomf koja bi izrađivala modernim strojevima sve lute uvažati. Ovi su nas razlozi ponukali, da u vrs2^ čarapa i pletene robe, kako ih potrošačka Tuzli osnujemo fabriku čarapa i pletene robe. publika traži. Pošto ovaka industrija u našoj kraFirma će društva glasiti: Ijevini još ne postoji, moramo svu navedenu robu „Fabrika čarapa i pletene robe d. d. u Tuzli a baviće se mašinskom produkcijom navedene od nominalne nAtninainu vrijednosti vriiodnnc« akcije, te nna svaku akrobe, kao i poslovima, koji su potrebni za izradu Ičiju po 5 dinara u ime troška osnivanja. Ostatak i prodaju iste. dioničke glavnice uplatiće se prema potrebi dru­ Trajanje društva je neodređeno. Osnovna glav­ štva a na poziv upravnog odbora. nica iznosi 1,5oo.ooo*— dinara, koja je razdije­ Utemeljači pridržavaju pravo, da imenuju prvi ljena na 15.000 akcija po 100 dinara nominale. upravni odbor na tri godine dana. Dionice će se izdati u komadima od 1, 10 i 25 Na temelju ovoga prospekta pozivaju se svi dionica, a glasiće na donosioca. interesenti na upisivanje akcija ovog poduzeća. Prigodom upisa dionica imade se uplatiti 3O°jo Upis se obavlja kod: Podružnice Hrvatske centralne banke, Tuzla \ i‘ B. v, Samac. Podružnice Muslimanske centralne banke, Tuzla. Srpskog kreditnog zavoda, Tuzla, i Židovske trgovačke i obrtne banke, d. d., Tuzla. Zadnji rok za upisivanje dionica određuje se ćene iznose. Ako akcije budu prepisane, onda upravni odbor odlučuje, koje će se akcije otpisati. danom 30. novembra 1921. Upisi dionica primaju se na arku prospekta. Za otpisane akcije vraćaju se uplaćeni novci bez Utemeljači izdavaju provizorne potvrde na upla- kamata uz povratak privremene potvrde. Tuzla, dne 21. novembra 1921. Osnivači: Josef Alkalay, bankarska radnja, Sarajevo; Avram Finci, trgovac, Bijeljina; Todor Jakšić, krojač, Tuzla; Mujaga Kučukalić, trgovac, Gračanica; dr. Ljubo PeleS, advokat, Tuzla; David L. Pesach, trgovac, Derventa; Milan Popić, trgovac, Tuzla; Jovo Tadić, trgovac, Tuzla; Matias Boskovitz. trgovac, Tuzla; Ćazimbeg Gradaščević, veleposjednik, Tuzla; Risto J. Jovanović, trgovac, Tuzla; Kadraga Kunosić, trgovac, Tuzla; Ivica Pervan, zlatar, Tuzla; Josef L. Pesach, trgo­ vac, Tuzla. Milan R. Pupić, trgovac, Sarajevo; Gjorgjo Vidaković, trgovac, gradonačelnik, Zvornik; Rudolf Breiner, trgo­ vac, Tuzla: Dr. Viktor Jankievicz, advokat, Tuzla; Dr. Bahrija Kadić, advokat, Tuzla; Aleksander Opperman, trgovac, Sarajevo: Braća Pranjić, trgovci, Tuzla; Jovo Petrović, knjižar, Tuzla; Ranko Rankić, trgovac, Zvornik; H. Wiesler i sinovi, trgovci, Tuzla; Židovska trgovačka i obrtna bankad. d. Tuzla. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f89078b5b9457d6183b72e0590cb969b.pdf c4cb2178097a07ec9306bd6aeb713cc0 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post. Štedionice 1119 Broj 116 (354) Sarajevo, četvrtak 3. novembra 1921. (28. Safera 1340.) Godina IH. predviđati, ali mi je čudno u toli? , sliti, da ste Vi kakva ličnost, da ko, zašto se Bijesu najprije pomogli 1 se o vama piše. Znajte qvo: Da ja oni, koji su ostali bez igdje išta i I znam samo istinu tvrditi, pa kada ; oni, koji su puno više stradali od bi moj otac dobio nepravedno 3 ba? S mnogo nestrpljenja iščekivane Kolikogod izgledao ovaj fakat su konferencije hrvatskog bloka, neznatnim, on ipak znači vrlo mno? Vučkovića. Uzmimo primjer: Jovan rake, ja bih protiv toga ustao. Za moje ponašanje od 1914. do jer se je htjelo pozitivno znati, ka? go i mi se opravdano nadamo, da Tupanjac, Blagoje Albijanić, Dukikove če zaključke stvoriti taj blok, će taj fakat moći poslužiti kao ba? ca Trklju i dr., kakvu zaslugu ovi kapitulacije Austrije ja se nikakva koji reprezentira cijeli hrvatski na? za za konačni sporazum između je? ljudi imaju i koliko su doprinijeli suda ne bojim. Gosp. Vladimir našoj mladoj državi. Pa šta su do? Merćep, Rade Džomba, Nikola Mi? rod. dnokrvne braće Srba i Hrvata. bili? Ništa- Svaki patriota, koii io? lićević, Luka Stijačić, upr- školski, U prošli petak je održana sjed? izvještaja o zaključci? le ima čovječanskog osjećaia ne ova gospoda kao i drugi čestiti gra? nica narodnih poslanika hrvatske maSlužbenog vijećanja —- kako rekosmo — traži dam u se plati za ono, na što dani i seljaci, koji mc poznaju, oni seljačke republikanske stranke, ko? nemamo, ali iz saopćenja predsied? ga patriotizam veže. Neću ponov? mogu reći o meni. A držim, samo joj su prisustvovali i narodni po? ništva Hrv. rep. selj. stranke raža? no da navodim silnu sirotinju, koja čestito. Ja sam zbog zauzimanja za slanici ostalih stranaka Hrvatsko? bire se, da je prihvaćena politička se i danas potuca od nemila do ne? sirotinju od austrijskih vlasti i u ga bloka. U subotu i u nedjelju pri? koja ima četiri tačke draga. Tomi Vučkoviću ne može ni? vojsku bio tjeran. Da sam ma kome je i poslije podne održana je sjedni? deklaracija, ovog sadržaja: ko osporiti, da nije bio dobrovoljac kakvu štetu učinio, gola je laž. Ma ca Vijeća hrvatske zajednice. Isto U prvoj se zaključkom hrv. drž. ali čudno je, da za svoj patrioti? promislite se gosp. Vučkoviću, pro? je tako u subotu i nedjelju prije podne održana sjednica glavnoga sabora od 29- oktobra 1918. (progla? zam traži platu. Još je čudnije, kad mislite se, ako imate imalo čovje? šta ste napisali! Nemojte ba? odbora HRSS., a u nedjelju prije šenjc hrv. suverene države i preki? ima puno siromašnih, potrebnih i štva, rake u ovo upletati, pa onda o meni podne sjednica glavnoga odbora nuće svake veze s Austrijom i U? zaslužnih dobrovoljaca, taoca, in? recite. Recite, ali samo istinu! garskom) rezultat glasovanja od i tcmiraca, da im se pomogne, pa im Hrvatske stranke prava. U nedjelju Da mi moj posao dozvoljava ili 28. novembra 1920. na teritoriju se ne pomaže. Pa kakvu razliku od 12 sati do 2 sata po podne odr? da imam ma kakvagod posla u Bi? žan je u velikoj dvorani hrvatskoga Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i ' pravi gosp. Vučković? U broju 221 »Srpske Riječi« od I leći, došao bih (jer Vi velite da ne Sokola zajednički sastanak glavno? svim kasnijim zaključcima hrv. rep. zast. većine ukinulo svako pravo 29. oktobra o. g. pod »Priposlano« . smijem) i došao bih u Vašu radnju, ga odbora HRSS, Vijeća HZ. i gla? dinastije Habsburg-Lothringen na hr­ izašao je odgovor muslimanskoj da jedan drugom u oči pogledamo. vnoga odbora HSP. Ali čim prvu priliku uhvatim, eto vatsko prijestolje. Ta se točka za ­ »Pravdi« potpisan po Tomi Vučko­ Iz izvještaja, koje donose zagre? me, da se potanko kao ljudi poraz? bačke novine, ne može se razabrati, vršava izjavom da »Beogradska vla? viću u kojem se ja (Halija?) sa govorimo. Hamzagom Selimovićem i Derviša? da ne će valjda smetati, da se na? kakovi su sve zaključci stvoreni u Nek Vama vlasti daju i 10 bara? pogledu držanja hrvatskoga bloka- rodni zastupnici izabrani na terito? gom Kapičićem drsko napadamo. ka, ali ja opet kažem: »Nije pravo, riju Hrv., Slav. i Dalm. sastanu kao Ne bih umočio pera u mastilo, da šta više ne zna se ni to, da li će niti ste Vi toliko potrebni prema poslanici toga bloka sudjelovati u hrv. državni sabor u svrhu, da odgovaram na one izmišljene lažne drugim!« podvale Toma Večkovića, jer se ja HabsBurgovce i formalno svrgnu narlamentarnom radi«. Što se tiče, da sam ja govorio za ^tinjviio nikoga 'hv bojim, a još što se može pozitivno utvrditi, da s hrvatskog prustol/a. 1914. g.: »Valaj ćemo se sad napro? manje dajem važnost onim tvrdnja? Druga deklaracija govori o da? je blok konačno stvoren, te da će kada do danas samo od Toma birar vlahinja« jest, kako sam i pri? u svima pitanjima i akcijama je? našnjem neodrživom sistemu, gdje ma, je rekao, izmišljotina, drska podva? Vučkovića onakog nešto čuh? Ali dinstveno istupati. Kolikogod to ne se više ne vlada niti iz krnje skup? radi šire javnosti moram u obranu Ia, a lična je mržnja zbog 3 barake. znači puno, ipak je jedan velik ko? štinc niti iz zakonodavnog odbora svoje časti da rečem, da sve u bro? Ja kako znam svoj ponos i ugled rak učinjen naprijed. Bar se zna to? niti iz krnjavog ministarskog vije? ju 221 »Srpske Riječi« od 29. okt. čuvati, znajte da znam još više i liko, s kime se ima posla i ko stoji ća, nego jednostavno iz ministar? o. g pod »Priposlano«, a potpisano drugihstva policije. za hrvatskim blokom. Kad ste Vi došli sa solunskog po Tomu A. Vučkoviću, što se tiče Nit to zasijedanje ima i drugih fronta, nijeste mogli nikom ništa u? U trećoj se točki ističe stvaranje mene a sigurno i Hamzage Selimo? uspjeha, koji su od velike važnosti. činiti niti prigovariti, jer u bileć? hrv- narodnog bloka kao izgradnja vica i Dervišage Kapičića, gola je Na njima je jasno utvrđeno, da su sveukupno hrvatske politike i kultu? izmišljena laž. kom kotaru nije niti jedan Srbin sve klevete protiv Radića i njegove re na osnovu jasno izražene volje stradao zbog muslimana. Sto se tvrdi da ja ne smijem doći partije o vezama s Karlom Habz? hrvatskog naroda u duhu i hrvat? u Bileću, jest jedna ordinarna laž. Mislite, da sam ja posve otišao burgom puka izmišljotina. Hrv. ske povijesti i današnjih hrvatskih Kad su nesnošljive prilike vladale u iz Bileće. Varate se. To je moja ro? rep. selj. stranka na usta svoga narodnih potreba i težnja. đena gruda i svaku njoj kao i nje­ Bileći, kad su ljudi ubijani, pljačka? predsjednika jasno je i bistro to ni, ia sam bio u Bileći. Ja sam bio noj sirotinji bez razlike vjere uči? Četvrta točka naglašuje, da je naglasilau Bileći sve do 876. o. g. Od sloma njenu nepravdu, koliko mogu zastu? Mora se naročito istaći i druga : »jedini sigurni korak k trajnomu i Austrije do danas niko mi nije niti pa ću, pa makar koga se ticala. jedna činjenica. Sve one tvrdnje, ' pravednomu sporazumu hrvatsko? prigovorio- da sam ma kome što u? Da sam kakvo pronevjerenje u? da Radić i Hrv. Zajednica mrze Sr? | ga naroda s narodom srpskim i slo? činio. Pa i Vi, gosparu Vučkoviću, činio mojoj miloj Islamskoj čitao? be i da neće da imaju sa srpskim di? venskim sastanak svih narodnih za? srdite se na mene, što sam iznio nici u Bileći. tu tvrdnju najbolje o? jelom naroda ništa zajedničkog, stupnika izabranih na teritoriju istinu i htjeli bi ste u javnosti da me bara saziv izvanredne glavne skup? potpuno su oborene. To su pred? Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u ocnite, ali Vam ne pali. štine, obdržavane nakon mog od? stavnici hrvatskog naroda naročito hrvatski sabor«. Ma ja sam se s Vama družio kao ■ laska, 17./6. o. g. (a ja sam otišao naglasili, a i g. dr. Momčilo Ivanić, Ovaj čas mi ne možemo ništa re? malo kojim bilećaninom sve do ! 8J6. o. g.), na kojoj sam jednogla? koji je kao drug g. Protića došao na ći o deklaraciji, kao ni o cijelom moga odlaska iz Bileće (876- o. g.), sno izabran počasnim članom, a te konferencije, o tome se je uvje? zasiiedanju hrvatskog bloka, dok pa nikada mi Vi nijeste ma šta pri? po svoj prilici, kako sam informi? ne dobijemo detaljnije izvještaje. rio. govorili, jer nijeste imali šta? Pa ran, da ste i Vi kao član dali za me mislte, da se ja na Vas srdim radi svoj glas. Ovo dajem radi javnosti, a ko je onakvog pisanja, a ne, jer znam, a ! i svi bilećani znaju, da je to sve pročitao Vaše »Priposlano«. vidio je Vašu naobrazbu kao i Vašu sli? radi 3 barake. Onakve izraze nije? sam naučio da upotrebljavam kao ku, a ia poznavajući Vaš mentalitet, Vučkoviću, dovikujem vam: nek Ja sam u br. 110. »Pravde« napi? sam članku istakao, da se za siroti? Vi, jer mi to moj ponos, moj odgoj gosp. Vam bude na čast! sao članak s namjerom, da prika? nju slabo ko brine. Povod pisanju ne dozvoljvaju. Pa mislite Vi, da Alija Hadžić. dala mi je. vijest, da je gosp. Tomo sam ja uperio onaj članak protiv žem pozvatim, kakve prilike vla? daju sada u Bileći i bijedno stanje Vučković dobio 3 barake iz vojnog Vas? A, varate se. Ja sam onaj čla? , sirotinje bez razlike vjere, koja je logora u Bileći. Nije mi toliko čud? nak uperio protiv nadležnih, a Vas I za vrijeme rata stradala. U tome no bilo, jer sam to mogao i prije sam uzeo za primjer. Nemojte mi? i Vijećanje hrvatskog bloka. Ustuk na podvale. ŠIRITE „PRAVDU4. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilamo siguran zavod. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli | �Strana 2 Стпана „ПРАВДА* — „PRAVDA* Islam i njegova budućnost. biva neprestano na terenu, hvala su»Obzor« od 27./X. broj 292 donosi slijedeći članak: j periornom društvenom položaju Arapa, koji ga ispovijedaju, i njihovoj škol­ Islam poslije rata. skoj obuci. Od četiri milijuna stanov­ Ugovori u Parizu i Sevresu priznali nika otoka Sumatre, 3 i po su musli­ su protektorat Velike Britanije nad mani. Islam doniješe onamo, počam Egiptom. Godinu dana je prije engle- od XIV. stoljeća, arapski trgovci. No sko-perzijska nagodba od 9. aprila ; najbrža je ekspanzija u Kini, usprkos 1919. predala Engleskoj upravu per­ toga, što vlada brani javnu propa­ zijske voiske i financija. Islam je da­ gandu. kle došao pod kuratelu zapadnoevrop­ Raznoliki i mnogobrojni uzroci toga skih naroda. Hoće li to podjarmljenje j pokreta su vjerski, socijalni i politički. muslimanskog svijeta ostati trajno? | Vjera i disciplina, što je određuje Is­ Britska vlada se je izjavila spremnom i lam, često ostaju nepoznate novim pod izvjesnim uvjetima odustati od ј vjernicima. Dovoljno je, da pristanu svog mladog protektorata nad Egip- ; na priznavanje jedinstvenoga Boga. tom. Perzija ne priznaje konvenciju Bitno je u njihovom ispovijedanju pri­ od 1919., a Sevreski ugovor čeka još ' stajanje uz islamsku zajednicu i sve­ na ratifikaciju saveznika, te se može čano izjavljena namjera živjeti u je­ predviđeti, da će biti dobrano izmijedinstvu težnje sa svim njezinim čla­ njen. Energičan istup angorske vlade novima. s druge strane dovelo je do evakua- ; Islam je jedna organizovana sila, čije Male Azije, zaposjednute po fran­ s kojom treba računati i na koju se cuskim ili grčkim četama. Izgleda da­ može osloniti: muslimani su većinom kle, da će Turska zadržati dobar dio obrazovaniji, te imadu viši društveni onoga, što joj je oteto. položaj od ostalih urođenika. Oni se Postoji također ozbiljna bojazan, da upotrebljavajuu nižim kolonijalnim služ­ se nacionalistički pokret neće ograni­ bama i oni vazda favoriziraju svoje čiti samo na Perziju, Tursku i Egipat. suvjernike. Škole su njihove valjane, Zadnjih dvadeset godina muslimanski a njihov Koran je izgrađen pravni si­ se je mentalitet promijenio pod upli­ stem, daleko bolji od lokalnih običaj­ vom evropske civilizacije. Nacionali­ nih prava. Iz svega toga rezultira ve­ stička ideja pokazala se i u Afgani­ liki prestiž islamske vjeroispovijesti, stanu i u Indiji, gdje je izazvala ve­ te inovjernici vole prelaziti na nj, već like nerede. Njezini predstavnici traže za to, da se okoriste njegovim ugled­ ili potpunu neovisnost ili barem široku nim položajem. autonomiju, a u tome ih podupiru i pristaše drugih vjeroispovijesti. To. Promjena u običajima. — Ideja dakle više nije religiozni, sektarski i čuvstvo domoviue. — Ideja pokret, nego nacionalni, manifestacija narodnosti. stremljenja pripadnika iste rase. Izmjena uredaba dovela je i do iz­ mjene običaja. Tkogod ima prava na­ Islamski problem. zivati se efendi, odijeva se i stanuje Islam je u isti mah jedna vjera i po evropski. Vjerske odredbe obzirom jedno društvo, ili bolje: to je jedno na hranu sve više padaju u zaborav. društvo stvoreno i uređeno pomoću Još više nego položaj muškaraca, propreciznih nepromjenjivih pravila, sa­ mjenio se položaj žena, u isti mah kad držanih u objavljenoj doktrini, čije se je promjenio i njihov mentalitet dogme i zakone treba da uzdržaje i Pod uplivom nove nastave mlade dje­ propagira. Za razliku od kršćanstva, vojke, čak i siromašne, postale su si čije zakonsko pravo nije za pravo jedno svijesne svojih prava i dužnosti. Odnos pravo, to jest skup pozitivnih prak­ između supruga te roditelja i djece tičnih pravila, obvezanih za sve i bez razvijao se istom brzinom kao i^soc. iznimke (osim što se tiče sastave i sredina. Od patrijarhalne koncepcije rastave braka). Islam se ne zatvara u braka i obitelji preostalo je tek neko­ nadzemaljsku sferu duhovnog života; liko forma pristojnosti. Štampa arap­ on ne dijeli, poput kršćanskih religija, ska, turska i perzijska bila je glavni bratske obvezatne zapovjedi od broj­ pokretač evropskih ideja. Prve musli­ nih i promjenljivih naredaba, što ih manske novine niknule su pred neko izdaju svjetovni zakonodavci. Islam stotinu godina, po uzoru evropskih. nastoii potanko urediti svaku eksiDugo stacijoniran njihov broj zadnji stenciju, izbliza upravljati umove četvrt vijeka neprestano raste. U Egiptu volju vjernika, jednom riječi: udešadva ili tri dnevnika rivališu ozbiljnoš­ vati i zadržati ljudstvo prema božan­ ću uređivanja sa velikim evropskim skoj os novi. žurnalima. Bašlrenje Islama.— Njegovi uzroci. Zakon od 19. siječnja 1869. daje je­ Muslimanska vjera još uvijek stvara dnaka prava svim podanicima otoman- i proselite. Broj vjernika prema statisti­ skoga carstva i tu je zametak nacijo- 1 kama, 175 do 250 milijuna, svakim nalne ideje. Prije smatrani su svi mu­ se danom povećava. U Abesiniji do­ slimani podanicima turskoga cara. Po PODLISTAK. Profanisani ćurs(Odgovor „Domovini" na članak „Naši vazovi* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). Sada je pitanje: je li se zaletio i prevario ili ne onaj sposobniji i kub tumiji, koji čak u javnosti napa« da i osuđuje stručno pre­ davanje (vaz) hladnog i razbori* I tog specijaliste, a da na tom preda* vanju nije ni bio, nego je o njem čuo od treće ili koje daljne osobe iz mase, ili poluinteligencije. a mož* da i od nadriinteligencijc, koja mi* sli, da sve zna, sve shvaća i ražu* mije, pa po tom smjesta kritikuje i raspravlja o svemu, što »čuje«, a da često puta ne zna ni prave teme, i o kojoj se govori ili bar suštine nje* I ne. Kao primjer za ovo navesću je* ' dan vlastiti doživljaj. Bilo je to po* davno, kad su se islamski moralni propisi mnogo više štovali, kad nije j bilo golih vratova sa kratkom pe* I čom do pola brade, golih i polugo* i lih ruku do iza lak tova, zaćalasenih nogu do pod koljena sa prozirnim 1 čarapama, kad nije bilo raznih ко* | stima i kratkih žarova i ispod njih ' puštene kose i pletenica, kad nijesu I ■ sposobniji« i »kulturniji« »dragi« i Mostovi« mamili i izvodili na noć« ’ nja skitanja po kojekakvim meva* zi*ittuhemu svojih »kona«, »dragih« i »dostova«, kada nije bilo kojeka* kvih »rendez*vous«*a, kada nije bi* lo ni takvih teferić*vašera i izleta po periferiji, u koje se morala i po* : lici ja miješati, pa ih — i zabraniti, kada nijesu muslimanke vođene u »kafane« i javne lokale, kada nije | bilo scena »A p. m.«, kada nijesu plaćane alimentacije (i od oženje* 1 nih »sposobnijih« i »kulturnijih« muslimana) za nezakonitu djecu, kad i iznimno pokvarene nijesu još . u jaciju u čoporima Vrištale po ke* . ju, kada nije bilo ilidžanskog šizari* | naša, kada nijesu i pokvarene ne* j muslimanke znale reći: ».... noste i đavo, nijesam ja pokvarena Turki* ! nja!«, i t. d.; u kratko: kad nije bilo ni 1% današnjih sramota, koje nam i na čist obraz naprtiše mnogi »spo* , sobniji« i »kulturniji« mukallidi* majmuni, kojim, kada se sa ćursa djela žigošu, oni svjesno, a njihovi ■ zaštitnici svjesno ili nesvjesno, di* I zu svom snagom kakotnjaka huku ; i halabuku, da zabašure te svoje i | slične »kulturne« čine, proglašuju i ćurs profanisanim i još vele, da gu* bc vjeru u »čistu« religiju — u Isti* nu? Po njihovom »sposobnijem« i »kulturnijem« »zdravom razumu« ne bi smjeli »papagaji« i »u vreći zavezani« o tom govoriti sa onog ćursa, kome je zadaća u prvom re* du def*i mefasid (suzbijati zlo), a u drugom džebi menafi (navoditi na spomenutom zakonu razlikuju se građanski pripadnici turskoga car­ stva od vjerskih podanika kalifovih. Time nastaje i razlika među strancima i suplemenjacima, počinje se javljati patriotska svijest. To Čuvstvo bilo je vrlo dugo pre­ kriveno kod muslimana čuvstvom pri­ padnosti islamskom društvu, koje je u njihovim očima tvorilo jedan narod, za sada rascjepkan, ali kome je suđeno da se prije ili poslije sjedine pod kalifovim suverenitetom, te čuvstvom nadmoćnosti nad nevjernicima zemljacima, grupisanim u autonomne zajednice, od kojih su ih dijelili osim vjere, načina života, zakonodavstvo i uredbe i šta više i jezik. Oni su stvorili ili bolje izveli ideju domovine videći njenu realizaciju na zapadu. U Turskoj, Egiptu, britanskoj Indiji, da se je razvila i učvrstila s po­ stepenom sekularizacijom vlade, uprave i zakona te s nestajanjem razlika, što su dijelile običaje, navika i pravni po­ ložaj, članova raznih vjerskih zajednica. Ona može inspirovati dvije različite tendencije, koje smjeraju, jedna na ne­ zavisnost zemlje, oslobođenje od uplitanja i kontrole evropske države, kako to teže egipatski nacionaliste, druga tendencija traži uživanje sviju građan­ skih prava. To je ambicija Alžirana, Tunižana i Indijanaca. Slom preostatka turskog carstva uklo­ nio je zadnju zapreku, Što je priječila napredak nacionalne ideje kod musli­ mana. Tako dugo, dok je Turska bila bar prividno velevlast, oni su se mogli nadati povratku »savršenog kalifata«, zlatnoga doba, kad su svi vjernici ži­ vjeli sjedinjeni pod četiri prva naslje­ dnika prorokova. Abdul Hamid nastojao je privući sve vjernike svim sredstvima. Diljem mu­ slimanskoga svijeta otvarao je turske konzulate, a naročito, učinio je Meku žarištem i svetim gradom islamizma. Mladoturci nastavili su tu politiku, oduzevši joj vjersko značenje; pod imenom »panturcizma« nekoji su pu­ bliciste tražili, da svi muslimani odbace svoj jezik u korist turskoga. Te ideje doživjele su dakako slom, jer su naišle na otpor drugih narodnosti, i to je bio jedan od glavnih, uzroka balkanskoga rata. Broj 354 Snoi Dekadensa arhitekture i dekorativ­ nih umj’etnosti bila je manje nagla i potpuna. Mladi spomenici, muzeji, škole, palače, češme, zamišljeni i izvedeni po domaćim graditeljima i radnicima vri­ jedni su pažnje bogatstvom ornamen­ tika i finesom detalja. Ali upliv evrop­ skih moda i manira vidi se već i na tom polju. * Kako se dakle vidi, tako nagli raz­ vitak nije proizveo samo dobro. Ako je sreća, da je Islam prestao absorbirati čitavu egzistenciju svojih vjernika te se ograničio sve na to, da im daje vjeru i moral, s druge strane može se žaliti propadanje jedne civilizacije, koja je iz njega nastala i čija obnova bi obogatila čovječanstvo. Potpuna evropeizacija muslimanskih nacija nije dakle poželjna. Popraviti položaj Žena, koje su dosada suviše tretirane kao sluški­ nje, nastojati da postanu ravnopravne muškarcima, to treba željeti u interesu muslimanske kulture. Najuspešnije sred­ stvo, da se to postigne jest: organizovati kućanske škole, klinike, dispenzere i obrazovne tečaje, gđe bi se učile elementarnoj higijeni i kućanstvu. Iz svega toga proizlazi, da islamska vjera, koja je pokazala izvrsnu spo­ sobnost priljubili se običajima i vje­ rovanjima naroda, kod kojih se udomaćuje, sve to manje uređuje profani život vjernika i nastoji omeđiti se u granicama njihove individualne savjesti. Muslimani odbacuju svoj način života, promjenjuju ideje čuvstva, običaje da poprime bez razlikovanja, naše navike, poprime naše potrebe, naše zakone i naše uredbe. Ukratko, oni evolviraju prema zapadnom društvu, koje će obo­ gatiti jednom ogromnom snagom još nepotpuno i nesavršeno razvijenom. Najopasniji je taj razvitak u Engleskoj, dok Francuska ne treba da se njega plaši. Francuski posjed u Africi broji 30 milijuna žitelja koji su relativno zadovoljni, naročito od kako su dobili francusko građansko pravo. Ovamo sad Francuzi upiru svoj pogled i odavle se nadaju novim poticajima za staru Francusku, koje žiteljstvo propada. Al­ žir Tunis su, kako ih je nazvao pred šezdeset godina Prevost-Paradol, »nova Francuska«, la France nouvelle. (Pevue des Deux Mondes, od 1. augusta o. g., članak »F Islam et son Avenir«). Islamska kultura i njena budućnost. Muslimanska kultura, koja je nekoć tako sjajno evala, danas je stvar proš­ losti. Pjesnici, prozni pisci, filozofi, te­ olozi koji su nekoč živjeli u Mosulu, Bagdadu, Damasku, Kairu, na Siciliji, Španjolskoj, već davno nisu imali nasjednika; suviše, danas već ima malo učenih ljudi osim ulema, koji bi bili u stanju oc’jeniti i razumjeti islamsku kulturu. Ali za to su brojni među nji­ ma, koji govore dobro francuski, stoje »au courant« sviju noviteta francuske literature, a gotovo sasvim ignoriraju klasični arapski jezik. dobro), koji su jedno s drugim naj* | tješnje vezani. — Jadne li istine i | religije, koju bi ovaki dobroželite* j lji »reformirali« i povratili ugled ' profanisanom ćursu! Af bujurimuz, odoh podaleko, jer se jc mnogo izmijenilo naše stanje od mog doživljaja, koji hoću da na* vedem, do danas. Jedanput sam sjedio u društvu sa još tri ah baba. Medu nas dođe i pe* ti, neki beg, koji je u Carigradu svršio visoke škole. Osim našeg i turskog jezika poznavao je još do* bro perzijski i prilično arapski. Od zapadnih jezika je poznavao izvr* sno francuski i ponešto njemački. Imao je i »kulturnu« mahanu: bio je pokabast akšamlučar. Međutim dođe među nas jedan, koji »sve zna« i hoće, da se u svašto uplete. Ne prođe malo, a on »ozbiljnim« tonom reče: Nas N. N. cf. kaže na dersu, da su današnje (t. j. ondaš* nje) mlatke (nevjeste) takc, da bi svaka želila svaki drugi dan drugog čovjeka! Mi se na to zglcdasmo i zasut je­ smo. Nakon neke stanke, beg reče: »Ja to ne bih rekao, kad bi dvije oke popio!« Ja se iza begovih riječi sjetih, gdje je to bilo, jer sam i ja na tom vazu bio. Efedija je govo* rio o zuhdu (asketičkom načinu ži* vota), pa jc tom prilikom citirao I bejt iz »Pendiattara«: »Dari dun*ja čun aros. areste est — Her du rozi šuji diger ehas te est«. To je ef. vrlo Uredba o pobiranju (žetvi) priroda u 19а9. godini sa beglučkih ztratnih zem­ ljišta u Bosni i Hercegovini. Član 1. Ne dirajući do konačnog zakonskog uređenja u pitanje same sopstvenosti, vlasni su prirod gospo­ darske godine 1918./19. u Bosni i Hercegovini sa ziratnih beglučkih zem­ ljišta, koja su u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnost bez opterećenja sa kmetskim pravima, ubrati (požeti( lijepo preveo i protumačio ovako: Čuvajte se dunjaluka i njegovih prolaznih slasti, jer on jc kao ona pokvarena mlada namigu* š a, koja bi željela svaki drugi dan drugoga čovjeka .... Na to beg re* če: Pardon, onda je to sasvim dru* go. — »Svcznani« malo pocrvenje i odgovori: »To je jedno te isto!« (?) Ovaj moj doživljaj navedoh, jer mi izgleda, da je pisac članka »Naši vazovi« nepotpuno obaviješten o vazu g. Šarca. On veli na jednom mjestu: ».... kako pričaju oni, koji su prisutni bili...« Dakle sam pisac nije bio prisutan na vazu. A da je onaj, koji je njemu pričao o toni vazu ili onaj, od koga jc opet ovaj čuo, imao neke sličnosti sa onim mojim »sveznanim«, naslućujem iz riječi gosp. pisca: ».... i zaklinjao se sa ćursa..jer sam i ja čuo o tom vazu od osobe iz provincije, koja razumije i koja jc pomno pra* tila taj vaz, o kome se izražava veo* ma pohvalno, te zaklinjanje kate* gorički odbija. Provincijalac pripo* vijeda o tom vazu i šešir mes*eli o* vako: (Nastaviće se). Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA", �Бриј Ć54 Егој samo oni zemljoradnici, koji su zemlju obradili, i nema ih niko u tome sme­ tati. Izuzimaju se slučajevi, koji se spominju u čl. 8. ove Uredbe. Ne čini razlike, da li je dotični zem­ ljoradnik obradio zemlju kao raniji deložirani kmet ili kao priorac, pridržnik, prisjevnik, napoličar, ćesimlija ili zakupac, kao ni to, da li je zemlju -obradio pristankom vlasnika ili do­ zvolom vlasti. Član 2. Ako je zemljište obradio zemljoradnik, koji je kao bivši kmet ma iz kakvog razloga, bilo to i po sudskoj presudi, deložiran sa istog begluka za vrijeme od 1. januara 1912. god. dalje, ima se odnos prema vla­ sniku zemlje, privremeno do konač­ nog zakonskog uređenja, smatrati u pogledu posjeda i uživanja kao bivši kmetski odnos. Prema tome takav zemljoradnik nije dužan davati niti plaćati hak ili dio priroda. U tom slu­ čaju vlasniku pripadaju sva prava kao kod razriješenih kmetskih odnosa i može ta svoja prava potraživati od države po raspisu o popisu dužnoga haka, odnosnu privremene rente. Član 3. U ostalim slučajevima zem­ ljoradnik je dužan, ne dirajući time nikako u definitivno zakonsko riješenje o dotičnom posjedu i načinu nje­ gova obrađivanja, dati vlasniku nak­ nadu u prirodu ili novcu, po utana­ čenoj pogodbi ili prema mesnim obi­ čajima. U tom je pravcu u prvom redu mje.rodavan sporazum samih stranaka. Član 4. Ne dođe li do sporazuma stra­ naka, imade posredovati seoska agrarna komisija od tri lica. Ovu sačinjavaju za stanovito seosko područje kao čla­ novi po jedan izabrani zastupnik malih zemljoradnika i jedan zastupnik vlas­ nika (aga), a predstojnik kotarskog ureda odnosno njegov zamjenik kao predsjednik. Pomenutim zastupnicima malih zemljoradnika i vlasnika (aga) bira se po jedan zamjenik. Područje rada takovih komisija određjuje kotar­ ski ured prema prilikama saobraćaja i postojećih upravnih područja. Seoska agrarna komisija pokušaće opet u prvom redu sve, da između stranaka dođe do pogodbe, ako je to ikako moguće. Član 5. Ne uspije li nagodba niti posredovanjem seoske agrarne komisije, izdaće, nakon saslušanja obih stranaka i agrane komisije, predstojnik kotar­ skog ureda, kao povjerenik ministra za agranu reformu, vlasniku o nak­ nadi pismenu odluku, uvažujući sve pravedne obzire i mjesne običaje. Protiv takve odluke može se neza­ dovoljna stranka žaliti putem nadlež­ nog kotarskog ureda u roku od 8 dana od dana prijema odluke uredu za agrarnu reformu u Sarajevu. Rešenje ovoga Ureda jest konačno. No ako se radi o zahtjevima za nak­ nadu, koji prenašaju iznos od jedne hiljade kruna, može se nezadovoljna stranka žaliti i protiv ovoga riješenja istim putem i u istom roku Ministru za Agrarnu Reformu, koji onda spor riješava konačno. Član 6. Ako se u dotičnom slučaju radi o odnosu priorca, pridržnika, prisjevnika ili napoličara, a zemljoradnik se posluži pravom, da po §15. alineje druge »Prethodnih Odredaba za pri­ premu agrarne reforme« od 25. febru­ ara 1919. god. zatraži, saobrazno kao kod zakupa velikih posjeda, reviziju zakupnine, imade predstojnik kotar­ skog ureda kao povjerenik za agrarnu reformu, bez obzira na veličinu posjeda izreći odluku, o kojoj je govor u pred­ njem članu, u pravcu te revizije. Njom će izmijeniti naknadu vlasniku, ako bi mu ona inače pripadala i u dijelu priroda u naturi, u zakupninu u go­ tovu novcu. U takvim slučajevima za­ kupnina će iznositi sumu novcu, na koju će se po mogućtvu sporazumjeti same stranke. Ako to nije moguće, odrediće se ona, nakon saslušanja se­ oske agrarne komisije, odlukom, na osnovu desetinskog paušala i kvote utanačenog ili u mjestu običajnog po­ davanja u prirodi. Osim toga dužan je zemljoradnik platiti i desetinski porezni paušal i sve druge javne daž­ bine, koje otpadaju na dotično zem­ ljište. Proti takvih odluka ima mjesta žal­ bama po prednjem članu. Član 7. Po naređenjima prednjeg člana postupiće predstojnik kotarskog ureda kao povjerenik za agrarnu re­ „ПРА«ДА* — „PRAVDA4 formu i u slučajevima, ako je zemlji­ šte bilo izdano od strane vlasti zem­ ljoradniku u obični privremeni zakup od zemalja velikih posjeda uz nak­ nadno ustanovljenje zakupnine u smi­ slu § 14. »Prethodnih Odredaba* od 25. februara 1919. god. Član 8. Ako je zemljoradnik poslije 27. februara 1919. god. (dana obnarodovanja »Prethodnih Odredaba«) ušao . u posjed zemlje otimanjem ili je ze­ mlju samovlasno dijelio ili je pljačkao tuđe posjede, pa je zbog kojeg od ovakvih djela pravomoćno osuđen (§ 23. »Prethodnih Odredaba«), imade mu i se prirod sa zemlje, koju bespravno ; drži u posjedu, oduzeti i predati vla­ sniku, pa ga valja i u buduće isklju­ čiti od blagodati agrarne reforme. U takvim slučajevima dužan je vla­ snik naknaditi zemljoradniku u obra­ đivanje uloženi rad i sjeme po odluci predstojnika kotarskog ureda. I ovaku odluku valja donijeti nakon saslušanja stranaka i agrarne komisije, a i pro­ tiv nje može se Žalbeno postupiti kao u gore navedenim slučajevima. Ako li je zemljoradnik međutim ubrao i odnio prirod, ima ga se svom strogošću pridržati, da bez odvlake pruži punu naknadu vlasniku, i to, ako je ikako moguće, u vraćenom prirodu. Član 9. Do daljeg zakonskog riješe­ nja, obustavljaju se privremeno sve parnice i izvršenja osuda, koje smijeraju na promjene u posjedovnim odno­ sima na beglučkim zemljištima, ako su one protivne gornjim naređenjima. Posjedovne promene na ostalim zemlji­ štima slobodne sopstvenosti rešavaju se po redovnim sudskim normama. Član 10. Svi podnesci stranaka uprav­ nim i sudskim vlastima po predmetima izvođenja ove uredbe oslobođeni su od plaćanja taksa (biljegovina), Član 11. Ova uredba stupa na sna­ gu od dana, kad je potpiše kralj i kad bude obnarodovana u »Službenim Novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca*. Provedba ove uredbe po­ vjerava se ministru finansija i ministru za agrarnu reformu, a svim vlastima nalaže se, da se nje pridržavaju i tačno je izvršuju. Hrvatskom. Pozivljemo anonimnog do­ , nedelje počela da evakuiše Eski-Šehir pisnika, da ništa ne krije, nego neka i i Afijon Kara-Hisar. Grci pale sva sela za sobom, svako kao što su to radili se javno izjavi o stvari Amerikanaca kad su se povlačili sa rijeke Sakarije. gostioničara i o slučaju sa Hašimom Rakićem, koji je bio čuvar demokratske Bombardovanje Inebola. Grčka kutije. Prijateljski upozorujemo radi­ flota je bombardovala Ineboli i obalu kalne i demokratske vođe, da su sebi Crnog mora, koju Kemalisti utvrđuju. samo svojim partijskim interesima naš­ Bombardovanjem su potpuno uništena kodili- U dopisu, koji je izašao u »Do­ utvrđenja i ometena koncentracija movini« držimo za sigurno, da smo Kemalista. po načinu pisanja, prepoznali g. Redži- | ća, jer samo on može, daše sam hvali. Završujemo, do slučaja potrebe, da otvorimo opet našu torbu, koja je tim Gotovo mjesec dana nije bilo mo­ stvarima puna. guće, da se dobiju kakove autentične vijesti o ratnim događajima u Ana­ toliji. Kemalistički generalštab znao je na zgodan način zapriječiti, da bilo kakove pojedinosti prodru u javnost. Sada je opet moguće prikazati pot­ Sporazum o ratnoj odšteti Njes puni poraz Grka i današnji položaj u mačke našoj državi. Ovih dana Kemalistanu. Turci su poraz Grka na rijeci Zapredaće se u Parizu naš spora­ zum sa Njemačkom, koji je zaJklju* kariji i njihov uzmak sve do linije čilo naše ministarstvo saobraćaja za Afium Karahisar-Seid Gazi-Eski šeher liferovanje vagona i lokomotiva, na pripravili na ovaj način: Čete, koje ime ratne odštete, koju imamo do* su na cilijskoj fronti postale slobodne, dovedene su na zapadnu frontu kao biti od Njemačke. Englesko-egipatska alijansa. Du­ rezerva glavne vojske. To su bile dvije gotrajni pregovori između engleske divizije regularne vojske i dvije pu­ kovnije milicije, ukupno nekih 25000 vlade i egipatske delegacije doveli su ljudi. Kavkaz je postavio 4 divizije do sporazuma. Formalno je protekto­ dobrovoljaca, svaku u jakosti od 3000 rat engleski dignut i Egipat stupa u ljudi. Cilicijska armija bila je postav­ alijansu s Engleskom, i to u svojstvu ljena u okolici Kome, tamo je ugro­ savezne vlasti. zila desno grčko krilo i odrezala mu Pregovori su trajali pola godine. U je uzmak kroz t. zv. Slanu pustinju. februaru je počela Milnerova komisija Ova je armija zarobila 10.000 Grka djelovati, da je u isto doba saopćeno, na uzmaku. Vojna uprava u Angori da_ je Engleska pripravna, da se odno- pojačala je armiju na fronti pozivom šaji između obiju zemalja moraju na godišta 1881. do 1888. drugoj podlozi organizirati. Pregovarači Kada je 4. sept. vođ grčke vojske, su se u glavnom složili. general Papulos, uvidio, da ni najžeš­ Engleska zahtjeva za priznanje egi­ ćim navalama ne može probiti tursku patske nezavisnosi zaključenje savez­ frontu i da su njegove čete zbog og­ nog ugovora s motivacijom, da se samo romnih gubitaka izgubile volju za bor­ tako može sigurnost veze u Sueskom bu, odlučio je, da pređe u defenzivu. kanalu i saobraćaj sa Sudanom kao i Ovaj je čas Mustafa Kemal paša isko­ zaštita života i imetka stranaca odr­ ristio, da poduzme ofenzivu. To je bilo žati. Pregovori nisu još potpuno go­ 6. sept. Grke je ova ofenziva iznena­ tovi, ali se povoljno razvijaju, tako da dila. To je bilo radi toga, što je nji­ se računa, e će još tokom ove godine hova izvidna služba posve popustila. ugovor moći stupiti na snagu. Uza sve Ovoga je puta nastala u njoj prava to će u Egiptu garanciona komisija kriza. Kada je 10. sept turska armija privremeno ostati. Ne sumnja se u prešla u generalnu navalu, bacila je ratifikaciju ugovora sa strane obiju neprijatelja na svim linijama, tako te vlada. se je on u najvećem neredu morao povući u pravcu Bejlig Kupri ostavivši u turshim rukama velik dio svoje ar­ tiljerije, municije, trena, pa čak i jednu bolnicu s ranjenicima. Na to su se Francusko-turski sporazum. G. Grci progonjeni svom brzinom povukli Franklin - Boullon,koji je potpisao fran- iza linije Eski šeher. 20. sept. nije se cusko-turski sporazum u Angori, pris­ više nijedan Grk nalazio istočno od te pio je u Pariz. Detalji ovog sporazuma linije. Turci su zarobili preko 20.000 nisu još poznati; zna se samo, da je ljudi. Ratnog su materijala, koji je ve­ Angorska narodna skupština prihvatila ćinom engleskog podrijetla, naplijenili ispravak granica od Nizibine do Dže- toliko, da mogu obilno opremiti tri ziret-lbu-Omar. nove armije Francuske će čete isprazniti Cilciiju Financijalni se položaj Turaka, koji u roku od 2 mjeseca, ali će Turska priznati pravo manjinama u tom kraju. je u prvim mjesecima ljeta bio slab, bitno poboljšao. Narod je platio po­ Halepu je osigurana trgovačka važnost carinskim mjerama. Konačno su fran- < reze i desetinu, a moskovska vlada cuski ekonomski interesi u Maloj Aziji I dala je 20 milijuna zlatnih rubalja. zaštićeni koncesijama i to“ne u obliku | Trgovina se ograničuje na najprimi­ zona. Tamo su također nastavne usta- ' tivnije forme. Seljaci sakrivaju novac.’ nove francuske, koje će se u Turskoj I papir i svaku monetu. Oni trguju samo rešpektovati pod uvjetom, da one neće 1 u zamjenu. Osim žita, kojega ima u izobilju, poskupile su sve životne na­ tjerati antitursku propagandu. mirnice, osobito uvozni artikli. Nedo­ Grčka popušta. Carigradske no- ' statak strane robe opaža se najbolje vine donose iz pouzdanog izvora, da • u šarolikoj opremi četa. Seljaci su ve­ je grčki ministar predsjednik Gunaris ćinom i u vojsci zadržali svoje nacio­ prije svoga polaska u inozemstvo od nalno odjelo. Vojna se je uprava me­ svoje vlade dobio ovlaštenje da može đutim pobrinula, da za zimu dobro staviti kao uvjet za sporazum saTurobuče vojnike. Na nalog komisije za skom: narodnu obranu morale su sve obi­ 1. Uračunavši i Izmir, grčka napu- ! telji do stanovitoga dana predati za šta sva zaposjednuta zemljišta u Ana- ' vojsku stanovit broj odijela i rublja. dolu te ih prepušta upravi turskoj, sa- I Stanovništvo se je rado odazvalo tome mo će se ugovorom uspostaviti u Iz- | pozivu. Više je pukovnija opremljeno miru jedan grčki povjerenik, koji će 1 zalihama zaplijenjenim na Kavkazu. štititi interese tamo naseljenih Grka; I Stanovništvo je moralo odstupiti voj­ 2. Granice T rakije i način njene ' sci 40 po sto svih transportnih sred­ uprave odrediće se na zajedničgoj konstava. Svaki vlasnik kola mora mje­ ferenciji; sečno osam dana raditi za vojsku. 3. Ni jedna strana nema prava na i Prije bitke na Zakariji bilo je javno potraživanje ratne ili ma kakve odštete; ! mišljenje nestalno. Pobjeda je raspo­ 4. Ako se od strane Turske prihva- | loženje posve promijenila. Gradovi i čaju ovi preduvjeti, vlade će izdati sela nude se, da dobave opremu za svojim vojnim zapovjednicima nalog, I stanovite jedinice vojske. Kemalisti da se ratne operacije zaustave. posve mirno očekuju zimsku kampanju Turski listovi na ovo vele, da je I i ako im je posve jasno, da će oružje angorska vlada na uvjete odgovorila I teško moći donijeti definitivnu odluku. sasma kratko i to: I Grci su izgubili svaku nadu u ka­ „Naprimirje bi pristala, ako Grčka kav veći novi uspjeh, s toga Turci Anadol i Trakiju odmah isprazni i pod nastoje, da njihovu vojsku demorali­ tursku upravu preda, te da plati potziraju. U Angori sigurno računaju na vunu ratnu odštetu*. revoluciju u Ateni. Za uspješnu intervenciju ili posre­ Grčka se još povlači. Prema izveštajima iz Grčkog izvora potvrđuje se dovanje velikih vlasti valjda još nije da je grčka vojska od početka ove ' došao pravi čas. Na fronti će se na­ Vojnički položaj u Anatoliji. Politički pregled. Naši dopisi. BFčho-tuFsln rat. Odgovor »Domovini«. Nije istina, da je zasluga propalog kandidata dem. stranke učitelja Osmana Redžića i nje­ govog tetka Hasanbega Ibrahimpašića, koji je mitom došao do časti opč. na­ čelnika, osnovana narodna čitaonica, nego je to zasluga onih, o čije se po­ štenje češe anonimni dopisnik »Do­ movine«. Istina je, da je osnovana Zemljo­ radnička Zadruga zaslugom anonimusa, ali koja korist, kad je samo na pa­ piru. Onaj drugi se nije osvrtao na prvoga, već je i dalje nastavio svoj ozbiljni i uljudni posao, a da šteti i omalovaŽuje prvog- U onom dopisu navodi, da je sadanji opć. načelnik Hasanbeg Ibrahimpašić pristao uz radikale. Ovo ne vjeruje ni sam Osman Redžić, jer je uvijek priznavao slogu „pravdaša* i na koncu su morali osta­ viti općinu, koju su već davno prije trebali ostaviti. Može li se nazvati ra­ dnikom za narodno jedinstvo čovjek, koji je sav svoj rad uložio sebi u ko­ rist, i bio najveći prijatelj austr.-vlastodršcima?Moželise nazvati poštenjem, što je učenika Torbicu, koji je hvalio među svojim drugovima blagopok. Kra­ lja Petra, istjerao ga batinama iz škole? Tužeći se na protuzakonitost uiaska opć. bilj. Mujića u općinu — doduše moglo se spriječiti njegov ulazak u općinu, ali koja korist, kad je već ne­ stalo aprovizacije, kad se u varićacima i sepetima nosilo brašno i šećer po noći kući. Žene, čiji su muževi bili na frontama, dočekivane su u aprovizaciji od bega Hasanbega i ef Redžića, naj­ gorim pogrdama i prostotama. Govoreći o nekoj denunciji sa strane lud. Mujića protiv lug. Čolića radi neke japije, neka seanonim. dopisnik izvoli obratiti sudu. Napada novog mladog biljež. i načel­ nika, da udaraju nečuvene prireze i poreze i da narodu prijeti zatvorom, a vlasti sve to mirno gledaju, nije istina, već je istina, da povezuju najviše bogate mlinare i pilane. Što se tiče puta, koji se navodno samo radi toga pravi, da pogoduje ocu i sinu bilježniku, što nije istina, jer je put počet još 1910. god., da spoji preko Une Bosnu sa ‘ ' ; | j ’ . I CrpdHa 3 Strana �Страна 4 Strana staviti manje borbe. Svakako su Turci za te borbe bolje spremni i imadu više vremena, da mirno očekuju nji­ hov konac, nego li Grci. Oni pri tom računaju i na zimu. Grčke čete na­ laze se istočno od Eski Šehera i Kiiutahije u nezdravom močvarnom kraju, pa će se među njima lako raširiti raz­ ličite bolesti, koje će im oduzeti još i ostatak volje za borbu. Domaće vijesti. Poziv na pretplatu. Naš list stoji već pri kraju treće godine, a ogrom? na većina pretplatnika nije još ob? novila pretplatu. Isto tako nam ve? liki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć organizacije i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljed teške novčane situa* čije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to ovim javno podsjećamo svakoga dužnika, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta doprinijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da za? molimo sve naše pristaše, da bi se u svakoj zgodnoj prilici, na sastan? cima, sijelima, svadbama i t. d. sje? tili svog jedinog muslimanskog li? sta. Mi nemamo niti kakovih subven? čija niti fondova, iz kojih bi izdr? zavali list, nego smo upućeni jedino na pretplatu i pomoć svojih pri? stasa. Administracija »Pravde«. Analfabetski tečaj u „Hurljetu*. Ovdašnje muslimansko zanatlijsko društvo »Hurijet«, nakon što je osno­ valo sekciju za smještanje i moralni odgoj šegrta i taj svoj blagotvorni rad proširilo na cijelu pokrajinu, otvorilo je ovih dana u svojim prostorijama noćni tečaj za svoje nepismene šegrte. U tu svrhu zamolilo je g. H. Hujdurovića, učitelja kod Vakufske uprave, da preuzme nastavu u tečaju, poji se najpripravnije odazvao tome dlemenitom pozivu i po naročitoj želji »Hurijetova« odbora obećao, da će osim Fina terpentinska Bnoi 354 Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA" obuke u piso-čitanju i računstvu, dr­ žati svaku veče bar po pola sata i religijsko-moralna i druga poučna pre­ davanja. U tečaj je do sad upisano preko 65 šegrta, a svaku veče pridolaze novi Čak i koji nisu uopće šegrti i mole da se prime u tečaj. Ali je odbor »Hurijetov« prisiljen da ih vraća obzirom na svoje male pro­ storije kao i na do sad upisani veliki broj svojih šegrta, koji već prelazi maksimum za jednu nastavnu silu. Da se i ovim drugim omogući po­ lazak tečaja, »Hurijetov« odbor je za­ molio Vakufsku upravu, da mu doz­ voli prostorije Gazi Husrebegova mekteba, kojom prilikom bi se mogao ovaj tečaj razdijeliti u dvije sekcije. Nadamo se, da će vakufska uprava izići u susret ovo patriotskoj molbi »Hurijetova« odbora, a Ovaj kulturni rad društva »Hurijeta« s pohvalom isti­ čemo i apelujemo na sva naša musli­ manska društva, da se ugledaju u ovaj lijepi primjer. Kralj u domovini. U ponedjeljak, 31. ov. mj., u 9 sati stigao je u Za­ greb sa »Simplon-Orient Expressom« Njeg. Vel. Kralj Aleksander u pratnji ministra predsjednika g. Pašića, koji se je na kolodvoru zadržao par časaka. Iz vlaka nije izlazio. Primio je predstavnike zagrebačke vlade kao i zastupnike vojnih oblasti. Do Zagreba ga je pratio iz Ljubljane namjesnik dr. Hribar. Voz je nastavio dalje put za Beo­ grad, gdje su ga dočekali, svi ministri. Kad je izašao Kralj iz voza, prišao je najprije g. min. Pribičeviću i nešto su tiho razgovarali. Kasnije se razgova­ rao s drugim ministrima. Automobilom se zaputio u dvor. Narod ga je pre­ poznao i oduševljeno mu klicao. Izjava. Na izašlu noticu u beograd­ skoj »Pravdi« od l.'ll. broj 299 pod naslovom »Boljićev protest« izjavlju­ jemo, da je gosp. posl. Boljić poslanik »Jug. Muslim. Org.« i kao takav nema s »Našom Pravdom« nikakove veze. . branike, koje je zakonodavac u uredbi za suzbijanje skupoće naročito pred­ vidio, smatra ovaj sud nezakonito konstruisanim i prema tome odbija u obranu samoga zakona svaku suradnju u tom sudu pa makar i institucijom vještaka. Trgovačka i obrtnička komora, ako i se je odazvala pozivu spomenutog suda, dokumentovala je ponovno, da j je izgubila svaku vezu sa trgovačkim ! svijetom, koji je zakonom povjeren I njenom staranju. Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Ženidba. Naš prijatelj g. Rasim Sarajlić, upravitelj kot. prip. zaklade u Prnjavoru: oženio se je ovih dana s gospođicom Šuhretom, kćerkom Muharemage OdobaŠića iz Prnjavora. — Bilo sretno 1 Jugoslavenska Matica počela je, poslije svladanih početnih poteškoća, svojim poslovanjem, te odbor pozivlje građanstvo, da u što većem broju pri­ stupa ovoj obranbenoj organizaciji u korist naše još neslobodne braće. Čla­ nove prima predsjednik Stevan Žakula (zemaljska vlade), blagajnik dr. Srečko Perišić i tajnik dr. Čremosnik (zema­ ljski muzej). Iz našeg pozorišta. Promjena repertoara. Uprava je, iz teh­ ničkih razloga, ovako promjenila re­ pertoar od 31. oktobra do 6. novembra: U Četvrtak, 3. novembra, mjesto Vojnovićeva »Ekvinocija« (koji se, odgađa za utorak 8. novembra); Čehovljeva »Soba br. 6.« i Čehovljeva »Vještica«, izvan pretplate. U nedelju, 6. novembra, mjesto zakazanih aktovki po podne, Ivrkoviće/e »Inoče«, kao prva repriza sa sniženim cjenama. Na večer istog dana, Sremčeva »Zona Zamfirova« po drugi put. Popust u Pozorištu za gg. oficire 1 činovnike. — Uprava Na­ rodnog pozorišta učinila je naročit popust za gg. oficire i činovnike i njihove porodice. Počevši od 1. nov. o. g. pa do uključivo 8. o. m. otvara se pretplata na 10 (deset predsta.v a. Pretplata će se uplaćivati u kan­ celariji Narodnog Pozorišta od 10—12 sati prije podne, i od 3—5 sati po podne. Cijene su ovako određene: Loža (4 mesta) . . 280 dinara Parket 1. i II. red . 80 » » 111.—IV. » . 60 » » VII—X. » . 45 » Parter I.—IV. red . 40 » » V.—VIII.» . 35 » » IX.—XII.» . 30 » Mezanin I. red 80 » » 11. » . 60 » » 111. » . 50 » » IV. » 40 » Balkon . . . . 60 » Pri uplaćivanju valja pokazati legiti­ maciju, koju može izdati šef. ureda. Zajam sa engleskim bankama za? kijučen. Kako doznajemo iz privat? nih izvora, izgleda da je ministar financija g. Kumanudi ovih dana u Londonu sa uspjehom zaključio za? jam sa engleskim bankama. Dozvoljen izvoz ovaca. Ekonom? sko?financijski komitej ministara je na svojoj današnjoj sjednici dozvo? lio izvoz od 3.000 ovaca. Povišen agio na uvoznu carinu. Ekonomskodinancijski komitet mi? nistara povisio je agio na uvoznu carinu za 20 po sto. tako da će se u koju se može odmah useliti, od 3 na taj način postići šesterostruki do 4 sobe, kuhinjom i baščom (naj­ prihod. manje 500 m) traži se za kupiti. Vlasnik neka se javi upravi lista. Članovi Udruženja ratnih inva? ! lida! Oblasni odbor Udruženja rat? Kotnunike trgovačkog Udruženja nih invalida za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu odredio je zaključkom za grad Sarajevo. — Trgovačko svoje odborske sjednice od 17./10. Udruženje za grad Sarajevo doznalo Po zaključku sjednice Radnog od­ a u duhu postojećih pravila da po? bora od 24. рг. mj. raspisujemo na­ je, da je opštinski sud za suzbijanje čevsi od 1711- svaki član (invalid i tječaj za poslovođu J. M. O.t skupoće zatražio od Trgovačke i obrt­ ratna udovica) ima plaćati redovito koji bi ničke komore, da mu stavi na raspo­ vodio tajničke po­ mjesečnu članarinu od 2 dinara. loženje imena trojice trgovaca, koji bi slove Centralnog i Radnog Odbora. Upute za plaćanje mjesečne čla? Prednost imaju oni, koji bi ujedno preuzali dužnost vještaka pri određi­ narine dostaviće se ovih dana sva? mogli pomagati u redakciji lista vanju cijena životnim namirnicama. kom Okružnom Odboru, kojih se »Pravde«. Trgovačko Udruženje stojeći ne sta­ srogo imaju držati. novištu rezolucije, donesene na zboru Kompetenti neka pošalju svoje poprivrednika a održanom 23. o. mj. u Skupština saveza sviju općinskih i nude s uvjetima i dokumentima, među zanatlijskom domu, izjavljuje, da sve činovnika za Bosnu i Hercegovinu. kojima mora biti i uvjerenje od Mje­ dotle, dok je ovaj sud obrazovan po Početkom novembra ove godine o? snog Odbora, da je član J. M. O. do proizvoljnoj volji vladinog komesara držače se u Tuzli godišnja skupsti? I 10. novembra o. g. Radnom Odboru za grad Sarajevo, koji nema i ne može na saveza svih općinskih činovnika J. M. O. u Sarajevu. imati potrebne atribute narodnih iza- i službenika u Bosni i Hercegovini. Radni Odbor. Kuća Natječaj. Oglašujte u „Pravdi" Ogiašivanje u novinama obavlja po- n uzdano staro uvedeni I |BLOCKNER-OV krema za elegantni svijet. | Dobiva se svagdje. zavod za oglašivanje B Zagreb, Jurjevska ul. 31. и Telefon 21—65. :: I Proizvodnja: „Slavia*, tvornica ke- 0 Generalno oglasno zastupstvo E mičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. И za preko lOtu-i inozemnih listova □ Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29,000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe* prodaje sve gospodarske strojeve i potrebštine. d,. 1иа» ■■мииипмт—мд—w Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionii ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svske vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Укшмк: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/002de7cdf9141e0d487067f5cc1b1c08.pdf 4dd236594fb59b18bd8ab9e6aba647da PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA, Pojedini broj K ~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—t na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 117 (355) Sarajevo, subota 5. novembra 1921. (28. Safera 1340.) Pred sastanak islamske prosvjetna ankete. * pročitao podnesak istog odbora upu­ ćen Ulema-medžlisu, koji glasi: »Pro­ 1. svjetni odbor je mišljenja, da bi bilo Jedna od najprečih i najglavnijih shodno prestati sa daljnim finan zadaća, koju je sebi nova vakufskociranjem početnih vakuf, mearif. mearifska uprava stavila u dužnost — škola, i to iz razloga slabog financijaljest reforma postojećeg vjer­ nog stanja i da muslimanska djeca ne sko •prosvjetnog stanja na gube vremena pohađanjem tih škola, autonomnim i drugim državnim škola­ ako bi shodnim, dobrim preuređenjem ma sviju struka i kategorija. Da je nastavnog plana za islamsku vjero­ potrebna radikalna reforma na tim za­ nauku na državnim Školama bilo mo­ vodima, to je van svake sumnje. guće postići u pogledu isfamske vjer­ Kogod je zavirio u naše mektebe, ske nauke uspjeh, koji bi zadovoljavac. medrese, osnovne i srednje škole, mo­ Pošto pak u smislu § 138 t. 6 i 2 gao se je osvjedočiti, da je vjerska autonomnog Statuta spada u dužnost obuka u svim tim zavodima na tako Ulema medžlisa, da ustanovljava u niskom niveau — da je potrebna ne sporazumu sa zemaljskom vladom na­ samo obična reforma postojećeg stanja, stavni plan sa islamsku vjeronauku nego čak temeljita izmjena dosadanjeg na državnim školama, odnosno za obučnog sistema i postojoćeg vjeroistraživanja potreba ustrojstva meknaučnog plana, ako uopće mislimo teba, to prosvjetni odbor umoljava egzistirati kao konfesionalna zajednica Ulema medžlis, da što prije gornji u našoj kraljevini. Takvi kaos, kaos, predmet prouči, te nam javi, je li mo­ koji je već odavno i koji još i danas guće i je li voljan ustanoviti u smislu vlada u našim i državnim školama, § 138. t. 6. takav nastavni plan na bolno se dojimlje svakog musliman­ državnim školama za islamsku vjero­ skog rodoljuba i on sa strahom gleda nauku, da bi njime u vjeronauci mu­ u budućnost ovdašnjih muslimana slimanska mladež postizavala uspjeh, uopće, a svoje djece napose, a to su koji bi zadovoljavao tako, da bi pre­ gotovo u zadnjem času napokon uvi­ stala potreba daljnjeg opstanka reče­ djeli i odlučujući faktori — duhovni nih mekteba i iptidaija, sibjan mekteba predstavnici muslimanskog naroda u i ihtijat sunufa) kako bi se i vakufska ovim zemljama, naša Rijaseti-JImija i uprava financijalno rasteretila, te mu­ odlučila, da tome potraži lijeka. slimanska djeca ne gubila vremena Ona je na svojoj nedavnoj sjednici na pohađanjenje tih mekteba. Pro­ zaključila, da za vrijeme ovogodišnjeg svjetni odbor misli, da je to prove­ zasijed^nja Vakufsko-mearifskog sa­ divo to lakše, što bi okružna medresa, bora sazove jednu Širu prosvjetnu koja se kani otvoriti, davala spremne anketu, koja će pretresati pitanje vjer­ učitelje i vjeroučitelje na državnim ske obuke uopće, pitanje opstanka školama, koji bi davali potpuno jam­ stvo za bolji i brži uspjeh u pogledu naših mektebi iptidaija i dr. Pitanje saziva ove prosvjetne ankete potaknuo obrazovanja naše mladeži.« Na ovaj podnesak odgovorio je je vakufski odbor još u 1920. godini, Ulema medžlis u sasvim negativnom a zašto se je tako važno pitanje od­ gađalo sve do današnjih dana, to ću smislu, kojega također rečeni izvjesti­ izložiti u slijedećim recima. Prije nego telj čita, a nakon pročitanja uviđa, no što pređem na to, moram iznijeti i je Ulema medžlis da izbjegne ono glavno članak upućen »Pravdi« još 15./9.1920. pitanje i postavio se na sasvim drugo pod naslovom: Vjeronaučke knjige za stanovište, te tom prilikom govori osnovne škole »kao nastavak mojim opštirno, šta je rukovodilo Prosvjetni člancima« Mualimsko pitanje oštamodbor, da takav upit stavi. Zatim go­ panim u 91., 92., 93., 95. i 96. broju vori o mektebi iptidaijama u onim mjestima, gdje postoji i nar. osnov. »Pravde«, iz 1920. godine, a zašto i školu, te o njihovoj nepotrebnosti; ovaj članak u to doba nije eštampan kad bi se izradio zgodnu vjeronaučki - ne znam. plan, ali takav odgovor Ulema medž­ Biće, da to g. Korkut kao tadanji glavni urednik »Pravde«, nije htio iz­ lisa, veli, daje povodom mišljenju Pro­ nijeti iz oportuniteta prema — čaršiji. svjetnog odbora, da pravi jedan po­ kus u izvađanju svoga plana i da Članak je crpljen iz sjedničkih za­ stvarno dokaže mogućnost uspjeha. pisnika Vakufsko-mearifskog sabora, a Navodi, da Prosvjetni odbor misli pošto još ni do danas nije izgubio svoje aktuelnosti. pogotovo sada pred takav pokus izvesti na jednoj osnov­ noj školi, a bilo je mišljenja — veli saziv Prosvjetne ankete. Članak glasi: — da za taj pokus izvede u jedno’ Kakve bi *pak nastavne knjige kao mektebi-iptidaiji, t. j. da djeca kroz vjerske udžbenike trebalo izraditi za mektebi-iptidaiju svrše gradivo os­ osnovne škole u slučaju, ako dođe do novne škole, ali je prevladalo prvo zatvorenja naših mektebi-iptidaija, to je stvar stručne ankete i više studije, mišljenje. On osobno drži, da bi taj pokus trebalo praviti u oba smijera i a ja ću biti slobodan iznijeti mnijenja onda se može vidjeti opravdanost sta­ pojedinih članova Vakufskog sabora i novišta Ulema medžlisa. Nadalje, veli, diskusiju, koja se je povodom toga u da je stanovište toga Ulema medžlisa vakufskom saboru vodila. j skroz oprečne stanovištu Prosvjetnog Prosvjetni odbor Vakufskog sabora, ! odbora, jer ne dozvoljava, niti da di­ koji je imao dužnost da ispita i prouči jete iz drugog razreda mektebi-iptidaije prosvjetno stanje naših autonomnih prolazi u osnovnu školu, ako ne može zavoda i pred sabor iznese svoje kon­ položiti ispit za taj razred. On ne drži kretne predloge u tom pogledu, stavio njihov odgovor mjerodavnim, te misli, je na pretres u plenarnoj sjednici va­ kufskog sabora od 15./4. 1921. pitanje da to pitanje treba da riješi jedna posebna anketa. početne vjerske obuke u našim mekČudi se, da Ulema medžlis u svome tebi-iptidaijama i narodnim osnovnim školama i tom prilikom je izvjestitelj odgovoru ne dozvoljava prelaz iz dru­ prosvjetnog odbora, g. Šakib Korkut, gog razreda iptidaije u osnovnu školu a na drugoj strani trpi ihtijat sunufe, iz kojih djeca po svršetku samo toga *) Prema zaključku zadnje naše zemalj. skupštine, da se povede javna diskusija o jednog razreda prelaze u osnovnu ško­ ovom pitanju, iznosimo ovoj članak g. nujlu, te veli, da Ulema medžlis time durovića kao početak te diskusije, a pri­ asm pada u jednu kontradikciju. pravni smo uvrstiti I svaki drugi. Ur. Piše: H. Hujđurović, učitelj. 1 : 1 | I I j i čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. iptidaije, gdje se muslimansko stanov­ Na ove refleksije g. izvjestitelju, g. ništvo dobrovoljno izjavi, pretvore u reis-ul-ulema, kao predsjednik sa­ osnovne škole. Svoje mišljenje o ne­ bora, stavio je pitanje, šta je vodilo mogućnosti izvedenja plana Prosvjetnog Prosvjetni odbor pri ukidanju početnih vjerskih zavoda. (Odgovor teško fi­ odbora g. predsjednik potkrepljuje time, da se osnovnom školom ne može pos­ nancijalno stanje vakufske uprave.) tići potrebno vjeronaučko znanje ni Prigovara se, veli, da Ulema medžlis pada sam u kontradikciju, kad na uz najbolje nastavni plan prema sa­ jednoj strani ne dozvoljava djeci iz tima, koji su na raspoloženju za taj drugog razreda prelaz u osnovne škole predmet. a na drugoj strani trpi ihtijat sunufe Navodi, da je on više puta tražio jednorazredne iptidaije). od zemaljske vlade, da se poveća broj To je, veli, dozvoljeno samo silom sati za vjeronauk, ali da to vlada iz nužde, a nipošto dobrovoljnom pri­ načela pariteta neČe da dozvoli i opet volom Ulema medžlisa. Poslije toga ponavlja, da nije za zatvorenje mekgovori o osnovnim školama, vjerouči­ teb-iptidaija, osim u gore navedenom teljima te djeci razne vjerske spreme, slučaju kao i to, da mu se dopada koja te škole pohađaju, u kojima apso­ misao Prosvjetnog odbora o pokusu, lutno nije moguće regulisati jedinstveni ali ne na osnovnim školama, nego na nastavni plan za vjeronauku te tom pojedinim mektebi-iptidaijama. prilikom opravdava stanovište UlemaPredsjednik Prosvjetnog odbora Čomedžlisa. Iza toga govori o nastavnom kić Ibrahim izjavljuje, da je Pros­ planu n. iptidaija, te o njihovim na­ vjetni odbor u glavnom vodila brigu stavnim knjigama, koje su mnogo za onu masu djece, koja direktno po­ truda stale, dok su se izradile i od­ laze osnovnu školu, pa je bilo pot­ bija konstataciju nekih, da su m. ipti­ rebno, da se za takvu djecu pobrine. daije bez ikakva nastavnog plana. On je u Prosvjetnom odboru nabacio Drži, da je misao Prosvjetnog od­ pitanje pokusa na m. iptidaijama, jer bora neprovediva, pa misli, da tu stvar je došao do uvjerenja, po pričanju treba bolje, detaljnije i jasnije pro­ bivšeg vakufskog direktora, da jedan učiti i to je, veli, glavni razlog, što dobar mualin može svladati i gradiva Ulema medžlis dovodi do ovakog od­ osnovne škole, a pošto su bila gg. govora. Ako se m. iptidaije žele za­ zato da se taj pokus provede na os­ tvoriti iz materijalnih razloga, pred­ novnim školama, njegov predlog je viđa, da se time niti najmanje neće pao. Predsjednik gospodin Reis-uivakufu štogod prištediti, jer će se mo­ ulema priznaje, da imade mnogo djece, rati postaviti isto toliko vjeroučitelja, koja direktno pohađaju osnovne škole koje vakuf mora plaćati. radi čega vjeroučitelji imadu mnoge Član vakuf, sabora g. Ćokić Ibraneprilika s takvom djecom, koje mo­ him kao predsjednik Prosvjetnog od­ raju vrstati u dvije kategorije, a pok­ bora ukratko nadopunjava predlogtoga raj raspoloživih sati, razumije se, da odbora upravljen Ulemi medžlisu u se ne može polučiti nikakvi uspjeh, stvari izrade konbinovanog nastavnog Navodi, da Prosvjetni odbor ide za plana za osnovne škole time, da je tim, da u prvom i drugom razredu Prosvjetni odbor pri stvaranju odluka osnovnih škola djeca ništa ne uče iz u prvome redu vodila konstatacija, da pisanih knjiga, nego samo na pamet na više hiljada muslimanske mladeži te drži, da je to nemoguće obzirom mine mektebi-iptidaiju polazi osnovne škole, a to je masa, o kojoj se mora na istaknutu okolnost našeg broja nastavnih sati za vjeronauku. voditi računa, te da je, po mišljenju Misli da i tamo treba ići opreznije, Prosvjetnog odbora nužno za takvu obzirom na slabu spremu 95°/0 da­ djecu izraditi podesan nastavni plan, našnjih vjeroučitelja, koji nisu ni za a na drugom redu okolnost financiŠto; jalne naravi. Član sabora g. Korkut na izvode g. Podpredsjednik vakuf, sabora g. H. | predsjednika stavlja pitanje: »Ili je I. Maglajlić ističe, da je u svome svoj­ bolje, da se ove sve ostavi u sadaš­ stvu dolazio u sve odbore redom i njem svome stadiumu, ili se mora sudjelovao u njihovim važnim zaključ­ tome tražiti nekakvog lijeka? cima. Konstatuje da Prosvjetni odbor Misli, da za takvu djecu koja polaze nije bio mišljenja, da odmah zatvori direktno u osnovnu školu ili se mo­ mektebi-iptidaije, nego u glavnom kon­ raju urediti posebni i podesniji udž­ statacija g. predgovornika, da mnoga benici, ili im zabraniti polazak osnov­ muslimanska djeca direktno polaze u nih škola. osnovne škole kao i skroz nesređeni U tome pitanju razvija se diskusija način početne vjerske obuke. Misli da između g. predsjednika g. Korkuta i se tako nebi smjelo ostaviti, da tomu g. I. Čokića te nakon iscrpljene debate treba tražiti nekog lijeka. Tom prilikom navodi primjer iz inšpekcionog zaključuje se, da se o tome predmetu stavi pismeni upit g. predsjedniku na, putovanja i raznim mišljenjima o pokoje treba u nastavku sjednice odgo­ četnom prvom llmihalu i staroj Salihvoriti. Eminovoj sufari, te drugoj nesređenosti naše početne vjerske nastave. Član g. Beganović aludira na izvode g. pred­ sjednika i dodaje, da je Prosvjetni odbor, saslušavši mnijenje strukovnjaka došao do uvjerenja, da se može Kačaci i kačaluk- Pod ovim na * postići uspjeh iz vjeronauke na način slovom, donosi uskupski list »Hak«, istaknut u konbinaciji Prosvjetnog lijep članak, koji u našem prijem odbora. 0 ovome pitanju vodila se živahna vodu glasi: »Bolest Kačaka i Kačastva, treba * i uzrujana debata, ali do pozitivnog mo svi bez razlike zajednički lije * zaključka uopće nije došlo. Na drugoj sjednici od 18. IV. 1920. čiti. Kako nas zadnjih dana obavje * nastavila se je rasprava o istom pi­ šćuju iz Kalkandelna, pojavili su tanju i tom prilikom je g. predsjednik se u tom okrugu opet kačaci, pod zloglasnim vodom Kolušem. U se­ izrazio nemogućno izvođenja plana Prosvjetnog odbora glede zatvaranja lu Najmištu su zapalili i potpuno onih mektebi-iptidaija, gdje postoje zljačkali dvije kuće. Ovaj zloglasni narodne osnovne škole. Misli, da u tu razbojnik, koji jc već više godina tako važnu tačku za sad nebi se smjelo strah i trepet tamošnjeg stanovnik dirati, a pristao bi na predlog Pros­ štva, počinja upravo grozna razboj * vjetnog odbora, da se one mektebistva i pljačke, ubijajući ljude i otv Bilješke. �Strana 2 Страна majući hranu za svoju četu. Svojim groznim djelima, dovodi sve rodo? ljube, naše zajedničke države, do očajanja. Pojava hajdučije u juž? nim krajevima, naše države uznc? miruje i državne vlasti i mirno sta? novništvo. Ova žalosna pojava pro? uzrokuje ondašnjem mirnom sta? novništvu, velike patnje i neprav? dc. Zato je sveta i neotkloniva duž? nost sviju nas, da rukom o ruku s državnim vlastima sve sile upreg? nemo, kako bi ovom zlu na kraj stali. Ncmože se zanijekatia, da poja? va zloglasnog Koluša i drugih onak? vih zlikovaca, priječe : * i onemogu? čuju bratsku slogu i ljubav među ovdašnjim stanovnicima. Radi te nes­ retne pojave zavadiše se mirna braća, pa radi roga treba svim silama nasto? jati, da se to zlo popravi. Treba, da osobito mi Muslimani pomognemo državnim vlastima u tjeranju i hva? tanju kačaka. Treba pomisliti, da stotine hiljada mirnih i nesretnih Muslimana, koji žive u kosovskom, ipekskom, mitrovačkem okrugu i novopazarskom sandžaku, trpe neizmjer­ ne patnje, progone i uništavanje njihovih domova, te ako se bude i dalje radilo, sljedne strane kačaci, a $ druge državne vlasti sa svojim sistemom »proganjanja« tih kaca? ka, onda je jasno, da će ti bijedni muslimani doživjeti još mnogo ne? sreće. Zar je pravo da stotine hi? (jada muslimanskih seljaka trpi pod žandarskim kundacima, usljed zlo? čina počinjenih po kačacima Budući mi Muslimani hoćemo, da potpuno štujemo državne zakone i našu privrženost državi svakom zgodom dokazujemo, kojim nas pravom indentificiraju s onim ne? sretnim kačacima. Mi muslimani smo vazda pripravni pomoći vlasti? ma u proganjanju kačaka, ali treba? ju držvne vlasti, da svoje progone udese protic kačaka, ali ne da usto strada i mirno ondašnje stanovni? štvo, te njihove žene i djeca. Mi smo više puta naglasili, da bi progonjen je kačaka trebalo povje? riti pravednim i nepristranim ljudi? ma, a ne otvorenim partizanima i I neprijateljima muslimana. ' Broj 355 Број „ПРАВДА* — .PRAVDA" može ni najnužnije popravke svojih objekata potpuno uništenih da po? pravi radi svojih financijalnih ne? zgoda. On bere masnu žandarsku penziju, posjednik jc dviju kuća, na račun općine iškolovao jc kćerku, a badava stanuje u općinskim рго? storijama uz besplatan ogrijev i rasvjetu- To bili zvanje mogao o? bavljati i naš jedan domaći čovjek, a ne on, slijepi pristaša crnožutog režima. Za dokaz gornjih navoda nava? dam najnoviji slučaj njegove suro? vosti i priječenja našega napretka: Došao sam u općinski ured, da mi gotsp. bilježnik napravi svjedožbu o imovinskom stanju moga brata Lutfa Bašagića, studenta tnedecinc u Zagrebu. — Napomenuti mi je, da sam ga više puta za vrijeme u? redovnih sati tražio i nijesam ga mogao naći. On me je dočekao ri? jecima, da ne će to raditi, te je na koncu pristao, kad sam mu ja gotov formular donio, samo da ga on is? puni. Cak je dotle taj crno?žuti u? Ijez dotjerao, da me je htio iz kan? celarije istjerati. Gosp. sreskom načelniku sam sc za cijelu stvar pritužio, a ovaj mi je odgovorio, da od jedne male stvarčice pravim pitanje. Ja javno pozivam mjero? davne faktore, da svoje namjeste? nike upozore na rad, te da sc gosp. bilježnik pristojnije ponaša prema slobodnom građanstvu. Gospodinu bilježniku trebali bi pokazati put s onu stranu naše granice, te da njegovo mjesto zauzme jedan nas siromašan građanin, a ne da se on tovi na račun ove sirotinje, — koju silno prezire. Toliko za sada idući put javi ću se opširnije. Ismetbeg Bašagić- Mualimi učitelji. netačni Bivši Darul,mualimin (Mu? slim. konfes. prep.) nije davao »do? bar broj hodža«, kako g. B. B. u tom članku tvrdi, nego je davao ljude onakve nastavničke spreme, kao što su đdvale srp. konfesional? ne preparandije u Karlovcu i Pak? racu, koji nemaju ništa zajedničkog s hodžama isto tako, kao i bivši uči? telji srp. konf. škola, s popovima. Mualimi, zadojeni iskrenom ljubav? Iju spram muslimanskog dijela na? šeg naroda, s bolom u duši su gle? dali žalosno prosvjetno stanje toga dijela, a da se to stanje makar do? nekle popravi, osjećali su se pozva? nim, da mu oni pomognu i radi to? ga tražili ono isto pravo, kao što je dato njihovim kolegama — srp? skim učiteljima. Ne stoji, da nas je na taj korak natjerao bijedni ma? ferijalni položaj, nego samo ljubav, iskrena ljubav spram svoje zajed? niče, a kao najbolji dokz tomu is? tičem, da je od 36 polaznika ovoga tečaja bilo 18 dakle čitava polovina izvan m u a 1 i m ? ske službe, namješteni po dru? gim zvanjima i prilično materijal? no obezbijeđeni. Nije istina, da nam je vlada izašla u susret pod uvjetom, da se zatvori Darul?muali? min, »kako ne bi i nadalje izlazili bednici, koje će trebati spašavati«, nego je naprotiv istina, da je taj zavod i prije toga vakufska auto? nomna uprava zatvorila iz razloga financijalne naravi kao i stoga, što je ista uprava otvorila osmorazred? nu okružnu medresu, s gornjim stupnjem ravnim državnim ргера? randijama- Drugi uslov tvrdnje g. dopisnika istina postoji, ali je posli? je svršetka otpao, jer su se o ap? solventima pojedini nastavnici te? čaja najpovoljnije izrazili. Njihova izjava, kao najmjerodavniji sud našim prosvjetnim vlastima, urodila je time, da nam je priznat naziv privremenih učitelja s pravom, da možemo u roku od dvije godine po? lagati definitivni učiteljski ispit, a odustalo se od naziva »p om oć? n i h učitelja« kako je to bilo u kombinaciji i ne da služimo samo u Makedoniji, kako su to neka gg. učitelji željeli, nego u cijeloj drža? vi, kao i ostali učitelji. Nije mi po? znato. da su apsolventi navodno stavili zahtjev, da im se priznaju i godine provedene u mualimskoj službi, kao da su to proveli u dr? žavnoj službi. Poznato mi jc samo to, da je naša pokrajinska uprava tražila pismene potvrde o dosadaš? njem službovanju, što su neki mo? guče shvatili, da se stime misli uze? ti u obzir i dosadašnje službovanje. Nu kad bi to mi i učinili, učinili bi s potpunim pravom, jer to je isto priznato i bivšim srp. učiteljima. Mi smo proveli dosadašnje vrijeme u službi istoimenog, a raznokonfesio? nalnog naroda, kao i srpski učitelji pa kad se njima priznaje to pra? vo, pogotovu se to isto pravo treba da prizna i nama. Mi smo daleko i Poznati istup sarajevskog učitelj? stva i njemu zavedenih učitelja iz drugih krajeva, da pod svaku čije? nu ometu osposobljenje mualima za učitelje narodnih osnovnih ško? la, doživio je još u svome zametku fijasko. Naše prosvjetne vlasti, vo? đene općim prosvjetnim potreba? ma naroda, a ne ličnim interesima pojedinaca ili jedne staleške skupi? ne, prešle su sa indignacijom рге? ko njihovog nekulturnog koraka i dozvolile otvorenje učiteljskog te? čaja za mualime, apsolvente Darul? mualimina. (DaruLmualimi je stru? čna škola za osposobljavanje učite? lja na muslimanskim početnim školama). Taj pravedni postupak naših vlasti ugodno se je dojmio svakog prijatelja narodne prosvje? te, ali je istodobno ogorčio neke za? vedene učitelje sarajevskog kadra. Ti vajni učitelji pokušavali su, a još i poslije svršenog čina pokuša? vaju da zavedu neobaviještenu jav? nost dokazujući, kako su tobož mu? alimi nesposobni i nekulturni, kako su nšae vlasti, otvorenjem učitelj? skog tečaja počinile jedan atentat na školu i prosvjetu, kako se time ubija ugled učiteljstva i t. d. i t. d. Njihovim tendencioznim prikazi? vanjem zavedene su čak i neke za? ; grebačke novine, te su ovih dana I donijele nepovoljne vijesti o nama Nevesinje, 24./Х. 1921. i osudile vlast, što je to dozvolila. Jedan ostatak iz crnožutog reži? I ovdašnji »Narod«, list, kako se ma. Kod općinskog ureda u Neve? voli nazivati, naprednih Srba, donio sinju služi kao opć. bilježnik Leo? je u svom 91. broju o- g. članak pod nard Vojnarević umirovljeni žan? gornjim naslovom, u kojem neki B. dar. Kroz čitavo vrijeme svoga služ? B. nastoji prikazivati ovaj učitelj? bovanja pokazivao se je prema na? ski tečaj nekakvom kompenzacijom šem građanstvu veoma surov i ne? klubu muslimanskih narodnih po? pristupačan. Za vrijeme rata dove? slanika. dena je naša općina na rub propa? Donekle bi se mogla pojmiti o? sti, a sve po njegovoj inicijativi. gorčenost izvjesnog dijela sarajev? Na njegov nagovor naša je općina skog učiteljstva, ali ne možemo upisala za austrijske zajmove 200 pojmiti naše novinstvo, da nasjeda hiljada kruna, te danas općina ne ovakvim nekulturnim ispadima. Ne mogu tvrditi, jer mi moj odgoj i tolerancija ne dozvoljava, ali takav postupak izvjesnog učiteljstva i iz? vjesnog dijela novinstva daju mi povoda mišljenju i sumnji, da to sve potječe samo iz mržnje prema svemu, što bi musi i? manski dio našeg naroda prosvjetno ili ekonomski podiglo. Ti isti učitelji, a s nj i? ma azjedno i jedan dio srpskog no? vinstva u Sarajevu, nisu se bunili, kada su iste vlasti dozvolile ratnim maturantima i s a d v a razreda ni? že srednje škole, da se pomoću sličnih tečajeva osposobljavaju za učitelje narodnih osn. škola, nisu se bunili, kada su učitelji srp. kon? fesionalnih škola i bez tečaja prim? Ijeni u status državnih učitelja i ako je cijelom svijetu poznato, da ti učitelji, kao apsolventi karlovač? ke i pakračke srpske autonomne preparandije, nisu ništa spremniji od apsolvenata bivšeg musliman? skog Darul?mualimina u Sarajevu. Kao dokaz tomu neka posluži fa? kat, da bivše austrijske vlasti nisu nikada htjele ove učitelje priznati ravnim svojim državnim učiteljima isto tako, kao što ni Daruul?muali? mince. Bune se i bez ikakve crveni u li? cu ljute, što se to pravo daje Iju? dima, koji su svojom teoretskom i praktičnom spremom ravni bivšim učiteljima srpskih konfesionalnih škola i ako je nama to pravo dato nakon dvije godine i pomoću još jednog specijalnog tečaja. Da smo mi kao apsolventi bivšeg Darul?inu? alimiha zaslužili to pravo i da smo zaista sposobni za učitelje, neka posluži slučaj, da je od 36 p o 1 a z? n i k a 35 s uspjehom svršilo učiteljski tečaj, a jedan je samo pao i to zbog bolesti. Po tome dakle na? vodi ovdašnjeg »Naroda« odnosno g. pisca dotičnog članka, su skroz PODLISTAK. evsani«. Ovo znači: Šeriat je ubrojio ; mišljenja: je li najveći, ili odmah za pasanje (vezanje) zunnara znakom i ; najvećim). dokazom nij'ekanja, ne priznavanja i Braćo! Toga se treba dobro čuvati. omalovažavanja Islama kao što je u Nu ako dođete u priliku, da kome to ubrojio i poštivanje kipova idola. tako šta prigovorite, ili da ga opome*) Zenbili Ali ef. je bio šejhkul-islam nete, ja vam savjetujem i preporuču­ Sultan Bajezida II., Selima i Sulejmana. jem obzirnost i umjerenost. Mešihat i danas za citiranu fetvu iz Time je vaz završen. Dodatak: drugih fetava traži hak’i (izvor, na kome je osnovana), a za fetve iz »Petave U »Nunijji * stoji pred gore citiranim bej’tom: Veššer-u kad adde .... ovaj Ali ef ne straži tognakla. Ovo je znak, bejt: Ve lejse jedehulu fil Imani lama, da su sve fetve u toj fetavi svestrano lum — Bel lejse za gairu tasdikin ve ispitane, i da je tačno ustanovljeno, iz-ani. (U suštinu) Imana ne ulaze djela da je svaka osnovana na edillei šer(u našem mezhbu kao namaz, post i •jji —glavnim izvorima Islama (Kur-an, drugo) — dapače to (Iman) nije drugo Hadis, Idžmai ummel, Kijasi fukaha). nego li tasdik i iz-an t. j. čvrsto ne­ U njegovoj fetavi — strana 159. — pokolebivo vjerovanje srca). Komenta­ stoji i ova fetva: »Ako bi Zejd (N. N.) tor »Nunijje« Osman (Jrjani *) u svom muslim u šali obukao nemuslimansku komentaru razlaže: šta je Iman t. v šapku, šta treba Zejdu? Odgovor: Po­ kako su ga koja ulema definirala. O noviti Iman i nikjah !« tom navodi ove tri struje: 1) Iman je Istina ima uleme, koja govori, da to srcem vjerovati, jezikom priznavati i ne izvodi iz Imana. Ali braćo, eto kako vršiti islamske farzove (amel bil erkjan vidite — ponavljam — radi se o tom, kao namaz, posti i t d.), 2) Srcem vje­ da li to izvodi iz Imama, ili ne, a ne rovati i jezikom priznavati (pa makar o tom je li grijeh ili ne. (Drugim rije­ čima: To je grijeh, samo se razilaze •) Urjani je rodom iz mjestaKilis. Umro je u Medini 1168. po HiŽdretu. Napisao je •) Prozvan je Zenbllljom za to, što je mnoga djela. AH su mu u sinovoj kući lzspuštao sa svog konaka na užetu zembilj gorila osim devet djela, od kojih jedan ko­ na ulicu, da, tko Ima kakvo pitanje« napiše mentar »Nunljje« pod Imenom »Chajrul ga i u taj zenbili stavi, da ne mora čeKatl kalald šerku dževaduzil« p-ed vratima. On je odgovarao na upite »Osmanlimuelllfleri« Pisac. fetvama. od kojih je mnoge u taj zembllj (Nastavit će se.) metao. Osmanll muellifleri. Naši dopisi. 1 zu i temi. Provincijalac veli: »Mili? na je bila to i gledati i takav vaz slušati od početka do kraja. Tko bi se još osanisao slušati čovjeka, pu? na znanja, koji još govori čisto, bez (Odgovor „Domovini * na članak poštapalice, a bez knjige, kao da „Naši vazovi“ u br. 60.) čita. Govor je stilistički i jezično potpuno savršen, a citate prevede Piše. Chamerani, Posavina. tako, kao da jc prevod pisao i ne? (Nastavak). koliko puta ? ? ? ? G. Hifiz Sulejman ef. Šarac je na U nas je danas izbilo na površinu vazu govorio o Alejhisselamu, Nje? govu rodoslovlju u vezi sa Ajeti? pitanje dževaza nošenja šešira. Ja sam kjerimom, koje u prijevodu znači: o tom puno mislio i studirao, da na­ »Opomeni — u iman pozivaj — svo? đem odlučan propis u našem mezhebu. ju najbližu rodbinu«, te Njegov po? Vidio sam to, da se ulema razilazi stupak kod toga. Onda, kako su Ga samo u pitanju: vodi li to iz Imama nekoji od njih napali kao Ebu ili ne, a da je to veliki grijeh, o tom Džchl i Ebu Leheb. Zatim o urot? nitko ni ne sumnja. Među ulemom je ničkim sastancima mušrikja protiv pez prijeporno, da su veliki grijesi: Islama i Alejhisselama i o Njego? katlj (umorstvo), zina (prostitucija u vom postupku kod toga. Iza tog je najširem smislu), piti alkoholna pića, bio lijep prelaz na šešir mes?elu, sa? potvora, krađa, laž i t. d. - ali nitko mo je on prije prelaza prekinuo vaz od uleme nije rekao, da ti grijesi iz­ dvokratnim upitom na prisutne: vode iz Imana — osim, ako bi ih jeste 1i se osanisali, pa da za danas netko vjerovao, da su halal (dozvo­ prekinemo? Pošto se nije nitko ljena). A kod nošenja Šešira radi se o je li to kjufur ili ne, a ne, jeli to maknuo, niti pokazao kakve dosa? tom, džaiz kao mubah (nevino) ili ne. de, on je nastavio o šeširu istim to? U »Nunijji« (Čije je djelo »Nunijja«, nom, istom mirnoćom, bez uzruja? vanja, bez »zaklinjanja«, kao što je rečeno ie na početku ovog članka) na i dotle govorio. Džemat ga je pom? 156. strani (komentara) stoji ovaj bejt: no slušao kao i dotle: bez osanme, »Veššer-u kad adda šeddel mer-i zunmirno, kako to dolikuje mjestu, va? nara — Delile džahdin kje — teazimil Profanisani ćurs- �Бриј 355 Broj od pomisli, da iskorišćujemo poli­ tički položaj kluba musi. nar. po* slanika i da nam se naše pravo da­ je kao neka kompenzacija prema tome klubu. Mi smo dobro svjesni svoga prava, a što smo prisiljeni, da to pravo tražimo i čak pomoću jed« nog poslaničkog kluba — krive su današnje prilike i »ravnopravnost« naša prema drugim konfesijama. Sarajevo 4Л1. 1921. H. Hajdurović, apsolvent muaUučitelj. tečaja. Politički pregled. Karlov odlazak iz Mađarske. Nas kon desetdnevnog zavlačenja uvis dila je Mađarska, da se Karlo mo« ra na svaki način iz Mađarske us daljiti. Mjesto internacije se već par puta promijenilo. Jednom se mislilo da će ga Velika Antanta in« tervenirati na Madciru ili Maltu, ali pošto se na Malti nalaze češće visoke engleske ličnosti, a u najkras će vrijeme će onamo prispjeti i en« gleski prijestolonasljednik, ta se osnova odbacila kao nepraktična. Izgledalo je, da je za mjesto inters nacije podesnija Madeira, ali kako po najnovijim vijestima izgleda, da se Velika Antanta još nije odlučiš la, da odredi mjesto internacije. Karlo jc otputovao u Galac, gdje će čekati, antantinu odluku o mjes stu svoje internacije. Nc?ie vijesti javljaju oputovanjimagrofaBertholda po Holandiji i Danskoj u svrhu, da nađe Karlu boravak u kojoj od tih država Mađari, a i velika antanta misle, da je Karlovim odlaskom iz Madžarske, svaki uticaj Male Ans tante na Madžarsku izgubio vri« jednost ali mala antanta mora da traži garancije protiv ovakvih i sli« čnih pokušaja u budućnosti. Karlovo svrgnnće sa prijestolja. Konferencija ambasadora uputila je madžarskoj vladi notu, gđe ju poziva, da proglasi svrgnuće Karla i upće cijele Habsburške dinastije u smislu zaključka konferencije ambasadora od -4. 11. 1920. Konferencija ambasadora naglasila je u svojoj noti, da će Madžarska svakako učiniti sve ono što se u noti naglašuje, radi uzdržanja mira. Ova nota konferencije ambasadora potpisana je od gg. Castagnotta, Wohla i Foncha. Madžarska nije još odgovorila na ovu notu. Madžar­ ska se stavlja na stanovište jedne su­ verene države, i kao takva može, da bira sebi kralja, kojega hoće, ali priz­ naje, da je pitanje Karla i uopće Habsburga internacionalne naravi, te bi u tom slučaju imali utjecati na riješenje toga pitanja i internacionalne vlasti, ali je baš to pitanje dovodi u nepri­ liku. Madžarska će vlada proklamirati, detrnizaciju habsburške kuće, ali vri­ jednost ove proklamacije će biti tek onda, kad je odobri skupština. Postoji bojazan, hoće li večina parlamenta gla­ sati za detronizaciju Karla, a pogotovo cijele Habsburške kuće, jer između pristaša detronizacije ima mnogo njih, koji nebi ni u kojem slučaju glaso­ vali za detronizaciju cijele Habsburške kuće. Madžarska vlada iznosi pred jav­ nost svoju dobru volju za izvršenje uvjeta male i velike antante, ali nije isključeno, da ona dvolično postupa i nastoji, da cijelo pitanje što dulje za­ vuče. Najbolje bi bilo da se slože mala i velika antanta i da energično, za sada diplomatski stupe protiv Madžar­ ske. Domaće vijesti. Nove novčanice od 10 dinara. 19. ov. mj- prispjela je prva partija novih novčanica od po 10 dinara, koje su izrađene u Americi. Na jed« noj strani novčanice »naslikan je jedan snažan čovjek, koji okreće veliki kotač, što predstavlja radni* štvo i industriju, a na drugoj izra« đeno je Dobro polje i Sokol kao simbol proboja fronta i nacijonal« nog ujedinjenja. Čim budu stigle i ostale partije, koje su već na pu« tu, odmah će se pustiti u opticaj. Ćehoslovačkim državljanima. Će* hoslovački konzulat skreće pažnju svim državljanima Čeho slovačke „ПРАбДА* — „HRAVDA* republike na okolnost, da moraju i« mati po postojećim propisima Kras Ijevine S. H. S. pasoš, koji njima služi kao stalna legitimacija na« spram ovdašnjih vlasti. Da bi se dakle izbjeglo eventualnim neugoda nostima treba, da svaki Čehoslovak vodi brigu o svome pasošu i da isti dade na vrijeme prolongirati. POSJEDNIKE BIVŠIH KME« TOVSKIH SELIŠTA U SARAJE« VU, koji još nisu prijavili zahtjev za odštetu, upozorujemo na objavu agrarne direkcije, koja je izašla u prošlom broju »Pravde«. Prema toj objavi imaju tkaovi posjednici što prije pristupiti referentu za likvida« čiju (u zgradi kotarskog ureda u Sarajevu) i prijaviti svoje zahtjeve. Noćna Ijekarska služba. — Kako je poznato od 1. jula tg. uređena je na incijativu Ijekarskih krugova u Sarajevu noćna Ijekarska služba, koja funkcioniše u potpunom redu. U Sreskoj Bolesničkoj Blagajni, KoŠevo 10., telefon 210 nalazi se svaku noć de­ žurni Ijekar 9 (21) do 7 sata u jutro i tu se po noći obraćaju bolesnici za od Ijekarska pomoć. Tu je pripravan fijaker, koji odmah odveze Ijekara u posjetu bolesniku. Ljekar nosi od­ mah sobom i priručnu apoteku za prvu pomoć. Ta je institucija vrlo korisna i o njoj se je vrlo pohvalno izjavio „Liječnički Vijesnik" organ zbora Ijekarskog udruženja Hrvatske i Slavonije uz preporuku, da sć i u Zagrebu jednaka institucija čim prije uredi. I ako ova institucija nije još građanima potpuno poznata, ipak je ona već obavila 148 kućnih posjeta po noći i to u 77 muških i 71 Ženskih slučajeva. U zimskim mjesecima posla će biti mnogo više. Dne 27. oktobra sastao se je odbor na sjednicu i konstatovao je, da se ova institucija bori sa novčanim po­ teškoćama, pa će morat apelovati na naše institucije, da pomognu svojim pri­ lozima, da se ona održi, kako bi mogla bditi nad zdravljem naših gra­ đana i bolesnicima ukazati Ijekarsku pomoć. Repertoar od 7. do 13. novembra. Ponedjeljak 7. novembra: Pozori« ste zatvoreno; utorak, 8. novembra: Ekvinocij, napisao Ivo Vojnović. (Prvi put). Večernja predstava iz« van pretplate). Sfeda, 9. novembra: Soba br. 6., Veštica, napisao Čehov« (G. Vereščanin u glavnim ulogama kao Gromov i Gikin. Drugi put. Verečnja predstava u pretplati). Četvrtak, 10. novembra: Dani na« šeg života, napisao Andrejev. (Drugi put. Večernja predstava u pretplati). Petak, 11. novembra: Ekvinocij, napisao Vojnović- (Po« podnevna đačka predstava). Subo« ta, 12. novembra: Urici Akosta, napisao Guckov. (Prvi put. Večer« nja predstava izvan pretplate). Ne« delja, 13. novembra: Zona Zamfi« rova, napisao Sremac. (Treći put. Popodnevna predstava sa sniženim cijenama). Uobraženi bolesnik, na« piaso Molier. (Večernja predstava izvan pretplate. Sadržaj »Zone Zamfirove«. — («Zona Zamfirove«, u ovom dramskom obliku u kome se prvi put daje u Sarajevu, izrađena je po pripovijetci Sremca. Ona je najpopularniji naš komad, i davana je već bezbroj puta po svim našim pozornicama. Poznatija je od »Ivkove Slave«, jedrija i dram­ ski jedinstvenija. Daje se u niškom žargonu, koji ima svojih specifičnih jezičnih osobina. One su različne i od makedonskih i od vranjanskih u po­ pularnoj »Koštani«. »Zona Zamfirova« se dešava 1885., pred srpsko-bugarski rat, u Nišu.) Sadržaj komada je ovaj: I. Čin. U Kujundžiluku niške čaršije, jednog Ijetnjeg predvečerja, sjedi majstor Mane na ćefenku i radi svoj zlatarski posao. Mane je zaljubljen u Zonu, kćer Hadži-Zamfira, bogatog čorbadžije (čorbadžija znači veliki gaz­ da). O Zoninoj ljepoti pjeva cio Niš. Doka, tetka Manetova, došla je Manetu da ispita, kako cjela stvar stoji, i pošto joj se Mane izjavio, da voli Zonu, ona odlazi u proševinu. Promjena 1. čina; Oro u Šeftelisokaku. Nedelja je po podne. Momci i djevojke iz mahala, i po koji Čaršinlija kao »kibic«, pjevaju i igraju oro. Tu je i Mane s Kalinom, siromašnom, ali lijepom djevojkom. Na oro je došla i Zona s Vaskom hizmećarkom, i ako to ne dopušta dobar ton višeg trgo­ vačkog staleža. Mane povede kolo s Kalinom, ali ih rastavi Zona, koja voli Maneta. Kolo se raspusti, na što Zona uvrijedi Kalinu i udari je ružom. Poslijo ovog incidenta Mane demonstrativne odvodi Kalinu, uz pratnju Cigana. II. čin. Po gradu je pukao glas, da je Zona, kao trgovačka kći, bila u oru. Taj je glas Zamfiru donijela Zonina tetka Taška. Zamfir je na to, zaprijetio Zoni, da će je istjerati iz kuće, ako još jednom ode u Šefteli-sokak. Plašeći se, da ne izgubi Manetovu ljubav, Zona krišom poruči Manetu, da po­ šalje provodadžiku, koja će je ispro­ siti za njega. Kao provođadžika dode Doka, Manetova tetka, koju odbiju, jer je Mane iz nižeg staleža. Poslije jedne burne scene, Doka zaprijeti, da će im se osvetiti. III. čin. Mane je zasnovao osvetu, pošto je pokušao da Zoni lično obja­ sni svoje osjećanje. Ona ga je među­ tim odbila »i izmijala, nazvavši ga »kuće u čakšire.« 1 to ne zato, što ga ne bi voljela, nego što je htjela, da mu se osveti za onaj slučaj s Kali­ nom. Mane je uvrijeđen, i u zdogovoru s tetkom Dokom Inscenira lažnu otmicu Zone. U momentu, kad HadžiRandel dolazi da prosi Zonu za svoga sina Manulaća, po sporazumu za Zamfirom, izleta iz Hadži-Zamfirove kuće kola s Nanetom i Zonom, koju pred­ stavlja u ovom novom komičnom tre­ nutku preobučeni Nanetov kalfa Kote. IV. čin. Zonina sramota ie pukla ne samo po Nišu, nego i po Pirotu i Leskovcu. Zonu kao pobjegulju . neće više niko da uzme. U ovakvoj situa­ ciji, pod sramotom, Hadži-Zamfir skrši svoj gazdinski ponos i lično ode do Maneta, da pregovora s njime. Mane zna za položaj u Zamfirovoj kući i tvrdi pazar. Obadvije kuće se dogovore, da insceniraju drugu ko­ mediju, kako bi se stvar srećno svr­ šila: i da se za Zamfirove kuće skine sramota, te da Mane uz Zonu dobije i miraz. Zona pobjegne od kuće, i Mane je u jednoj sobici svog dućana sakrije ispred Zamfirovog gnjeva. Sta­ rac dotrči na ćefenak Nanetov, i ispali pušku u sobi gdje je Mane sklonio Zonu. Mane je uvjeren, da je Zona mrtva i prekorava Zamfira, što je ubio Zonu, koju je on htio da uzme. Čvor se na koncu razriješi: Zona nije mrtva, a Mane, koji je pred cijelim svijetom dao riječ, da je htio da uzme Zonu, povlači konsekvence iz svog obećanja. Nađeno sedam ključeva, omot raz­ nih stvari, crni ženski šešir, i lepeza, crni novčanik, banka od 400 K, žen­ ski košćani nakit, ručna torbica sa raznim stvarima, crni novčanik sa raz­ nim stvarima, par ključeva, komadić čilima, omot raznih stvari, novčanik sa 150 K austrijski, muška ljetna ko­ šulja, srebreni sat, 6 ključeva, crni novčanik, žuti novčanik, crni novčanik, 3 rubea, ručna torbica sa platnom, bakrena cjev za rakiju, par rukavica, 3 ključa, žuta torbica, nikleni sat, ruč­ nik i rukac, ruksak sa stvarima, 4 ključa, 4 ključa, crni šešir, šport mica, 5 komada kamatni odrezaka, 3 ključa, 1 ključ, 1 štap, umjetni ključi, ženska torbica, plehnata kutija sa 5 metaka, 2 zlatna prstena, crna ženska torbica, crni ženski kaput, duhanska kesa, crna novčarka, 2 ključa, crvena ženska torbica, srebrena narukvica, bjeli žen­ ski kaput, 15 biljega. Izgubljeno crna kožnata lisnica sa lozom br. 009400, bankovna predatnica na ime Pavlović, crna kožnata lisnica sa 3.500 K, crna kožnata torbica sa 300 K, lovačko pseto, 4 ključa, ženski srebreni sat okolo isplaten zlatnom žicom, ženski prsten sa 6 briljanata, pseto, čuje na ime „Lili", crna kožnata novčarka sa 400 K, žuti budželar sa dokumentima na Vuka Mitrovića, novčarka sa 5040 K, radnička knjiga na ime Bogdan Managić, kožnata listnica sa 1100 K, crnu svilenu jakup stavljen sa grau svilom, zelena kobila 8 g. stara pasoš izdan od Čehosl. konzul, na ime Jo­ sip Hofman, 4 mala ključa razni do­ kumenti na ime Branko Vojda, mali muški srebr. lanac načinjen od para, lisnica sa 600 K i ček broj 60/1952, banku od 400 K, dva ovna 1 bjela drugi crni činov. legitimacija na ime Aleksander Horvat, razni dokumenti na ime Miroslav Sokolović, banku od CrpdHd 3 Strana 400 K, dobrovoljačka legit. na ime Miloš Radeta, kožnata novčarka, crna kožnata torbica sa 380 K, dozvola za prodaju voća na Mustafu Jerlagića, lovačko pseto crno oko vrata bjelo, zlatna narukvica kao lanac, zlatna na­ rukvica, lisnica sa raznim dokumentima Ferde Steirer, novčarka sa 220 K i razne potvrde na ime Agan Lokvandić, oficirska legitimacija na Milana Medakovića, budželar sa raznim stvarima, duhanska kutija od tule. Odgovor »Domovini«. Od Središ­ njeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga u Sarajevu na dopis štampan u broju 116 »Pravde« 3. novembra 1921. pod naslovom »Odgovor Domo­ vini« dobivamo ovo razjašnjenje: Istina je, da- je g. Osman eff. Redžič, učitelj u RipĆu još prije priprem­ nih radova za osnutak ovog saveza osnovao u Ripču zadrugu pod tvrtkom: »Muslimanska zemljoradnička zadruga za zajmove i štednju u Ripču«, te je bio stupio u ime upravnog odbora te zadruge u doticaj s raznim savezima, da bi zadruga otpočela svojim radom na korist našeg težaka, pa kad se je ustanovilo, da se osniva i ovaj savez, onda da je tamošnja zadruga bez ikakva okolišanja pristupila kao osnivač-član ovog saveza. Nadalje je istina, da je ovaj savez zabranio toj zadruzi svaki rad, dok ne bude ovaj savez proto-, koliran, jer po trgovačkom i zadruž­ nom zakonu zabranjen je svaki pos­ lovni rad tako dugo, dok nije zadruga upisana u trgovački registar. Ovaj sa­ vez nije mogao preuzeti odgovornost, da zadruga u Ripču samostalno dje­ luje, dok je njezin poslovođa i up­ ravni odbor ne upute u poslovanje i dok savez ne bude mogao izravno toj zadruzi sve potrebito za njeno us­ pješno poslovanje pružiti. Dopisnik »Pravde« i »Domovine nije poslužio općoj stvari upličući jednu našu poljo­ privrednu i kulturnu ustanovu i no­ vinarsku polemiku, te mi umoljavamo našu štampu, da zbog ličnih zadjevica pojedinaca puste zadruge u njihovom određenom redu u miru, jer će time puno više doprinijeti našem napretku. Ovoliko u obranu časti jednog poš­ tenog zadrugara u zadrugarskom dje­ lovanju, iz čega se vidi, da g. Radžić nije kriv, da je zadruga samo na pa­ piru, jer mi idemo polako, ali sigurno. Ostali dio dopisa jest stvar, za koju nemamo nikakva interesa. । I | | Pitanje na gospodina ministra vojnog i mornarice. i I i i I I , I j i Ja sam 24. maja 1921. podnio na Vas pitanje u pogledu izazovnog go­ vora, što ga je komandant Vrbaske Divizijske oblasti, potpukovnik gesp. Kušaković držao prvi dan pravoslav­ nog Uskrsa momčadi te divizije. U tome govoru, obrativši se prema muslimanima, rekao je da su njihovi djedovi pod pritiskom Turaka primili islam, pa kako se on nada, da će sadašnji naraštaj tu pogrešku svojih »djedova ispraviti i vratiti se u hrišćanstva, pa im on još od sada kao budućim hrišćanima čestita Uskrs. Na to je jedan vojnik musliman uzviknuo: „Nikadal", a komandant je naložio, da se ovaj ima radi toga uhapsiti. Budući da je u interesu države, da se u narodnim masama ne stvara neraspoloženje prema našoj narodnoj vojsci, a to bi bila neminovna poslje­ dicu ovakova prozelitskog djelovanja predpostavljenih organa, ja sam pomenutog dana upravio za Vas ova pitanja: 1. Da li Vam je ovaj slučaj poznat i šta ste poduzeli protiv pomenutog komandanta? 2. Ako Vam dosele nije ništa o ovom slučaju javljeno, namjera­ vate li učiniti potrebno, da ko­ mandant bude prema veličini kri­ vice kažnjen za ovakovo grubo zlorabljenje položaja u nedopu­ štene svrhe? Kad ni do 1. augusta o. g. nijesam dobio nikakova odgovora, ja sam, go­ spodine ministre, lično govorio u Va­ ma o ovoj stvari u sali skupštinskih sjednica na 1. augusta, te ste me Vi umolili, da bih Vas ja pismom potsjetio na to, što sam odmah sutradan i učinio. Nu pored svoga toga još ni danas nijesam dobio od Vas nikakova odgovora, a kako pretvaranjem usta­ votvorne skupštine u zakonodavnu niste mi dužni dati na pređašnje pi­ tanje odgovor, to sam slobodan, da �.ПРАРДА" — .PRAVDA" Страна 4 Strana Vam ponovno stavim gornja pitanja i umolim Vas za što skoriji odgovor. Primjećujem, da je zavlačenje s od­ govorom, kao i nastojanje gosp. Kušakovića, da preko svojih poznanika skloni vjerske poglavice muslimanske, da odustanu od zahtjeva, da se ovaj čin komandantov ispita i podvrgne kazni, vrlo simptomatična, te ću biti prisiljen — ako u roku od jednog mjeseca ne dobijem odgovor da pod­ nesem interpelaciju u skupštini. Molim pismen odgovor. Izvolite, gospodine ministre, i ovom zgodom primiti uvjerenje o mome odičnu štovanju! Sarajevo, dne 29. okt. 1921. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. Protiv alkohola. Pijanice i dužina vijeka. Jedno strano društvo za osiguraš nje života izinjelo je u svom izvje? staju nekoliko statističkih podatan ka, koji nam jasno kazuju, da po? stoji izvjestan odnos između veće potrošnje alkoholnih pića i onih, što imaju više prilike, da ih u jačoj mjeri uživaju, no u onih, što takve prilike nemaju, te se i manje alko* holizmu odaju. U one prve spada? ju: gostioničari, vinari, pivari, raki? džije, destilatori — u opće svi oni, što spravljaju ili krčme alkoholna pića. To je društvo za nekoliko go? dina steklo iskustvo, da osiguranici, koji pripadaju spomenutim pozivi? ma, pokazuju jače umiranje. Utvr? đeno je, da se među njima za 44% smrtnih slučajeva više pojavilo, no što bi se moglo očekivati s obzirom na godine starosti i trajanja osigu? ranja od dana Ijekarskog pregleda —■ i ako je društvo pri primanju lica, koja se bave spravljanjem i prodajom alkoholnih pića, bilo vrlo obazrivo. Ovaj procenat umiranja takvih lica opravdava namjeru dru? štvene uprave, da povisi uloge za lica, koja su zanimanjem svojim iz? ložena češćem ili prekomjernom u? živanju alkoholnih pića. j * . i | : ! ! Kazanica *) Kad smo pregled dovršili, vrati? mo se da se malo prihvatimo. Ma? jor nešto zaćutao. Tek kad dođe srcski kapetan, a on će da zapitati: — »Kakav ti je ovo narod, kape? tane?! Jedva nađosmo polovinu sposobnih... A rodan i stočan kraj. Pa nisu ni siromasi.« — »Vala nisu, gospodine majo? re!« — veli kapetan. — »Imao bi naš seljak svega... samo da nije — te puste rakije. Eto svaki domaćin spremi posjek’*) za kuću, ali ga kuća ne pojede.« — — »A da ko?« — — »Ko? ... Narod ... Čim nasta? nu kazanice. skupljaju se oko njih. Pa onda onako pijani pojedu sav posjek iz kuće.« — — »Dakle kazanica pojede po? sjek?!... E onda nije čudo, što im je podmladak taki?« — Alkohol i srce. Alkohol pojačava radnju srca. Ko dnevno popije samo pola litra piva, tome srce u toliku brže bije, da u 24 sata ima 4000u daraca više, nego da nije pio. Za godinu dana to iz? nosi 1,460.000 udaracav iše. A ka? ko svaki udarac srca ima da savla? da otpor ili posao, koji predstavlja snagu od 0.5 (pola) kilogram?metra — t. j. snagu, koja bi bila u stanju da 0.5 kgr. na 1 metar visine digne (ili obratno: 1 kgr. na po m): to iz? laži, da srce takvog čovjeka godiš? nje utroši 730.000 kilogram?metra snage više, nego što bi moralo. A šta mislite, koliko bi čovjek mogao privrediti, da tu količinu snage u? potrijebi na rad?! Kod nas se više pije rakija. Pre? ma tome ko popije samo tri decija (»satljik«) rakije dnevno — a koliko ih ima koji i više popiju! — tome svaki dan otkucne srce 20.000 puta više, nego što bi upravo moralo. Iz? računajte i sami, koliko tek taj iz? gubi svoje radne snage uzalud ... Piće i glad. Mnogi misle da piće može hranu zamijeniti, i da se čašicom rakije Sbot 355 Broj može glad brže i bolje utoliti, nego recimo — kriškom kljeba. Ali to je iz osnove pogrješno. Piće, istina, može glad da zabuni, da zabašuri ili da zavara, ali ne može da je u? tiša ili sasvim utoli. Rakija svojom jačinom nadraži sluzokožu želuca, izazove lučenje sokova i toplinu u njemu, i time suzbija onaj neugo? dan osjećaj praznine i hladnoće, ali ne daje tijelu nikakve naknade — nikakve hrane. I ne samo to, nego baš na protiv, piće — a naročito ra? kija — remeti pravilno varenje i smeta usisavanju druge hrane, koja bi se pićem u želucu našla, pa time, naravno, i cjelokupnu ishranu. Rakija i mrtvorođenčad. U našem narodu mrtvorođenče je neka strahota; neko prokletstvo i žena, koja rodi mrtvo dijete, krije to kao neku sramotu ili neku vrstu zločina. U stvari većinom to i jeste krivica roditelja — bilo jed? nog, bilo drugog. Među uzrocima, zašto žene rađaju mrtvu djecu, stoji na prvom mjestu — alkoholno piće, a naročito rakija. Opitima na životinjama je dokazano, da na pr. kučka, kojoj se za vrijeme skotno? sti daje (silom) rakija, dobija ma? hom mrtvu štenad, a statistikom je utvrđeno, da je u našim krajevima najviše mrtvoređenčadi, gdje i trudne žene rakiju piju. Ko, dakle, neće da mu se u kući rodi mrtvo dijete, neka ne pije, a neka piće’ i trudnoj ženi zabranjuje. Novo otvorena Oglašujte u „Pravdi1, Oprašivanje u novinama obavlja po­ t BLOCKNER-OV uzdano staro uvedeni zavod za oglašivanje Zagreb, Jc’jovska ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Mišsvi, štakori, stjEnice I žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao. protiv poljskih i kućnih miševa K 12—, za štakore 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno* jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 15’—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak prote mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Z agreb br. 16.. Petrinjska ul. br. 3. 131. Ж* Preprodavaocima popusti ПМ1 K Novo otvorena Kafana i Restauracija „Bristol“ Najmodernije uređena. Sastajalište svega otmenijeg svijeta. Glazba iz­ vrsna, a posluga brza i tačna. Za sve jamče K r I i ka i Legat *) Gdje se rakija peče. **) Sto za? kolje i za zimu spremi. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 F.,nia uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4°/« NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije, Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantniie. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. “ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionič ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričnve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — BANKOVNE OBAVLJA SVE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu [1 d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička gtavntca 1o.ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavija uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu.— Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Krslja Petra ulica Z prizemno, Нјево. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajepo. - Interurban telefon: Zl^ Odgovorni urednik; jbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39d3d4b3485e117ef9c7b0b6b9aa4d19.pdf 635f472def596c11b89e349979d2307e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA ГЉ -лЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛММАИСКЕ ОРГАНМЗАИИЈЕ. Broj 118 (356) Pojedini broj К 2' ~ Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i upravi nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt štedionice 111$ Sarajevo, utorak 8. novembra 1921. (7. rebi-ul-evela 1340.) Službeni honnrikej ]. M. kluba. Naš poslanički klub držao je u o.m. ple­ narnu sjednicu, kojoj je prisustvovao 21 poslanik, i bavio se političkim sta­ njem u našoj pokrajini u i cijeloj zemlji. Klub je došao do jednoglasnog zaključ­ ka, da pojedina ministarstva ne izvr­ šavaju svojih obaveza, da je pitanje javne bezbjednosti, naročite u San­ džaku i Makedoniji, vrlo loše, a što je najvažnije upravni aparat svojom pa­ sivnom rezistencijom odugovlači rješa­ vanje agrarnog pitanja u našoj zemlji. Klub se je bavio i pitanjem spoljne politike, te je na temelju svega toga došao do zaključka, da od sada ne može biti samo posmatračem prilika u vladi, nego da treba i sam o svemu biti informiran, te je zaključio, da se predstavnicima vladinih stranaka po­ šalje deputacija, koja će u ime kluba zatražiti, da se program vladina rada ustanovi u sporazumu sa sve četiri stranke, koje sačinjavaju današnju vladu. U tu svrhu izaslao je gospodu podpredsjednika Dr. Hadžikadića i Korkuta, koji su u sporazumu sa pred­ stavnicima slovenske kmetijske stran­ ke, koja se je sa našim zahtjevom odmah solidarisala, otišli g. A. Stanojeviću, predsjedniku radikalnog kluba, a sjuiradan g. Lj. Davidoviću, pred­ sjedniku demokratskog kluba. Oba su se predsjednika izjavila sporazumnim, da izađu u susret zah­ tjevu našega i kmetijskog kluba, te će naši predstavnici isti taj zahtjev izni­ jeti i predsjedniku vlade gosp. Nikoii Pašiću Samo se po sebi razumije, da će klub svratiti naročitu pažnju javnoj bezbjednosti u Sandžaku i Makedoniji, te saniranju prilika u Bosni i Hercegovini. intrige opet počinju. Od svog postanka naša je organi­ zacija bila na nišanu najrazličitijim napadajima, klevetamani intrigama. Svi oni, koji su ili iz plemenskih ili iz vjerskih ili iz partijskih obzira prijeko gledali solidnost i disciplinu naših re­ dova, nijesu se žacali ni najodurnijih sredstava, kako bi unijeli neslogu i pocijepanost među nas. Stranačka štam­ pa svih boja nije se samo ograničila na bjesomučne napadaje na naše vod­ stvo, nego jje svakidano izmišljala nove spletke i nove metode u intriganstvu. Hvala ozbiljnosti naših pristaša i nji­ hovom nepokolebljivom povjerenju u vodstvo, sve je to ostalo bez uspjeha. Čvrsto smo vjerovali, da će impo­ zantna naša zadnja zemaljska skup­ ština već jednom učiniti kraj toj nis­ koj raboti i da će za svagda zače­ piti usta tim individuima, koji biše samo htjeli u mutnu loviti. U zadnje vrijeme počele su te in­ trige ponovno. Tako se lansira u jav­ nost vijest, da je zbog dra Dž. Kulenovića nastala u klubu podvojenost i da su se opet pojavile dvije struje. Mi smo u sretnom položaju, da naj­ odlučnije demantujemo te vijesti, te da utvrdimo, da jednodušnost i sloga nije nikad bolje vladala u našem klu­ bu, nego li je to sada. Smiješnost ovakovih vijesti najbolie ilustrira mo­ tiv, koji se navodi toj podvojenosti: pitanje dra Dž. Kulenovića. Dr. Dž. Kulenović istupio je iz kluba, on dakle nije više njegov član. Zemaljska ga je skupština pozvala, da se povrati u klub, pa njegova odluka, hoće li se povratiti u klub ili ne, ne može biti predmetom klubske diskusije, nego Cent. Odbora partije, koji provodi od­ luke skupštine, te jedino on treba i može da o držanju dra Kulenovića zauzme stanovište. Isto su tako netačne i tendenciozne vijesti, koje vele, da je predsjednik kluba g. Maglajlić položio poslanički mandat, kao što se to vidi iz demar^ tija, koga na drugom mjestu donosimo. Svrha je svih tih intriga, da stvore zbrku u našim redovima, kako bi se vodstvu oduzela ona moralna snaga i potpora, koja mu je bezuvjetno po­ trebna u ovim ozbiljnim časovina, kada se rješavaju naša vitalna pitanja. Nu kao što su dosad naši članovi i pri­ staše uvijek prozreli te podle i niske namjere i ostali na visini svoje duž­ nosti, mi» smo više nego sigurni, da će ih i ovaj put odbiti sa zasluženim prezirom. Plemenskim i partijskim|šovenizmom zaslepljeni individui neće među mu­ slimanskim dijelom naroda naći polje, gdje biše mogli razvijati svoju djelat­ nost. Kao što i dosada uvijek, tako će i od sada vodstvo naše organizacije imati uvijek i samo u vidu interese muslimanskog dijela naroda i ruko­ vodeći se u svom djelovanju tim in­ teresima, ono će i moći i znati naći onaj put i način, kojim će najbolje zaštititi te interese. Političke se prilike mogu mijenjati i udešavati — kako hoće, ali mi smo svijesni toga, da je naša snaga samo u našoj slozi, te da ćemo mi samo onoliko moći uspjeti, da osiguramo interese i razvoj muslimanskog dijela naroda, koliko budemo složni i jedin­ stveni. Mi smo duboko osvjedočeni, da su svi naši redovi prožeti istim uvje­ renjem i da nema te sile, koja bi ih u tom uvjerenju mogla pokolebati. Stoga nam je neshvatljiva ova ra­ bota ljudi, koji drže, da biše svojim izmišljotinama mogli koga navesti na lijepak, pa im stoga poručujemo: Okanite se jalova posla! Godina 111. Mi razumijemo svu žestinu tog g. Gajo felbaba, a tek dvojica su članka i zauzimanje g. Kobasice za bila u Aradu. Bi li nam gosp. direk? Prnjavor — samo ne razumijemo tor znao citirati ono litinicom piša? (blago da se izrazimo) neumjesne i no i podpisano pismo iz Arada što neparlamentarne izraze jednog na? sc nalazi negdje u arhivi crnog ka? rodnog poslanika, koji inače izgle? bine ta? da tako fin, uglađen i zaglađen. Dalje kaže »S. R.« naivno i njež? Naš članak u broju 115. od po? no, da je pedesetak ženaidjece četka do kraja skroz je istinit i ta došlo »mirno« manifestirati (?) za istina boli i peče gospodu oko »S. svoju rodbinu. Zašto lojalno ne pri? R.« i oni da oslabe dojam tog na? zna, koliko ih je bilo? šeg članka napisaše uvodnik u svom Čestitamo Rakiću, Boškoviću, listu od 3. novembra 1921, uvodnik, Hartmanu, Bjegojeviću, Vuliću, koji je tako nepismen i prepun ne? Finklštajnu, Popoviću. Stankoviću, istina, da može služiti na čast samo Kovačeviću, Maricu, Milicu, Kojiću, g. Kobasici, osim ako je još pisan Noviću itd., da su ih vodile žene. pod uplivom alkohola sa raznih sla? »S. R.« je zaboravila međutim, da va u Prnjavoru. Samo pijan čovjek su te žene istukle sreskog načelnika mogao je napisati onakav bezglav Depola. Kako to, da je to zaboravi? članak pun neparlamentarnih i pro? la? Zašto je to prešutila? »S. R.« stačkih izraza. kaže, da je Depolo od svoje incija? Kakovim obrazom može se tvr? tive pustio uhapšenike, dao izjavu, diti, da je začetnikom svega zla da je pogriješio, da ga niko nije na Bilčar, kad svako u Prnjavoru zna? to silio ni mogao siliti. de, da je Bilčar korektan, častan, Gosparu Stjepo. kako bi tebi bi? valjan i u svakom pogledu čovjek lo, da si bio u Depolovoj koži? Je na svom mjestu. Kako se može tvr? li on mogao i smio dobrovoljno pu? diti, da je Depolo dodijelio tu so? štiti uhapšenike? A šta je radio Ra? bu Bilčaru. da tu sobu Bilčar ne kič i Bošković kod njega? Kako to treba, da je nije ni upotrebljavao, da se taj famozni zapisnik pisao u kad je Depolo kod svog dolaska zatvoru, a ne u predstojnikovoj ih zatekao Bilčara u tom stanu, kad kojoj drugoj sobi? Malo čudne bi je ta soba njemu obzirom na nje? bik; alire,. da se zapisnici pišu u za? govu veliku porodicu potrebna, te tvoru. Jeste li vi to igdje vidjeli? kad je po priznanju »S. R.« odbor Biće da »S. R.« im ade pravo, da je iznio jedan Bilčarev krevet iz te Depolo ortak u trgovini sa načelni? sobe. kom, jer ni načelnik ni Depolo ne? Dostojanstven način korporativ? maju ni prebijene pare, da bar za? nog odborovog protesta bio je valj? počnu pa makar i malu trgovinu, i da taj, da je odbor nepristojno ga? ako je načelnik dobar »trgovac« što lamio u predstojnikovoj sobi, da se vidi odatle, jer je dućan njegova su tu galamu čuli ljudi na hodniku sina prazan. i zgražali se tom »finom« i »dosto? Tko god tačno pročita »S. R.«, vi? janstvenom« načinu protesta. In? formirali smo se i saznali da je pri? djece, da je drugi rastavak u prvom godom tog »dostojanstvenog« pro? stupcu u očitoj protimbi sa tačkom Sarajevo, dne 7. novembra 1921. testa pop Jovica zgužvao odluku i 2. u drugom stupcu. Osim svih su? Povodom vijesti »Tribune« od 5. bacio je predstojniku u lice. Zaista protnosti između tog dvoga naro? tek. mj., da je u našem poslaničkom ; čito udara u oči u prvom stupcu dostojanstveno, fino, u? klubu došlo do podijeljnosti mišljenja ; spomenuti dostojanstveni način g 1 a đ e n o i salonski. U članku povodom izbora za odbor o admini­ hoće g. K. da prikaže, kao da je protesta, a u drugom stupcu, da tom strativnoj podjeli zemlje, od predsjed­ odbor uhapšen odmah nakon »do? prilikom dolazi do uzrujanja. Isto ništva kluba dobili smo ovaj dementi: stojanstvenog« protesta i podcrtava tako silno upada u oči. da se po je? Vijest »Tribune« od 5. tek. mj. o te riječi, da bolje upale. Malo lak? dine stvari u tom članku po dva razrožnosti mišljenja u našem klubu še gospar Stjepo! Oni su uhapšeni, puta opetuju — valjda zato, da po? povodom izbora odbora za admini­ kad su nakon svog »dostojanstve? jačaju utisak. Mislili smo, da je pi? strativnu podjelu zemlje iz temelja nog« protesta otišli i »dostojan? sac tih redaka bolji novinar, ali o? je neosnovano. Klub je jednoglasno, stveno« skinuli vrata i prozore Bil? vim člankom obrukao je ne samo bez ikakove diskusije, a kamo li borbe, careve sobe i kad su već »dosto? sebe nego i sve kolege. zaključio, da se istupi posebnom listom, Nama nije namjera, da branimo janstveno« otišli svojim kućama. jer nije htio dozvoliti, da i u ovom g. Depolu i Bilčara, te smo članak Tek nakon toga su uhapšeni, pa pi? odboru izgubi jedno mjesto, kao što tamo »S. R.«, koji od kotar, pred? u našem 115. broju donijeli samo mu se to radi nelojalnosti sa iz­ stojnika ne bi dao to učiniti, kad za hator istine i pravde. »S. R.« po? vjesne strane desilo prilikom izbora mu to zakon nalaže, te koji bi to godena čistom i bistrom istinom, odbora, koji su vršeni dan prije u propustio, kad mu je time nekoliko ozlojeđena, što prvaci muslimana skupštini. puta »dostojanstveno« zagroženo? ne podpisaše memorandum, sastav? Smiješna je tvrdnja, da su neki čla­ Ili zar se samo težak i musliman lien po prnjavorskim Srbima, ko? novi, među njima predsjednik gosp. smije zatvarati, a prnjavorski kapo? ! jim sc traži u ime prnjavorskog Maglajlić, osuđivali to odvajanje i bili nje nc? Čudnovati su pojmovi »S. građanstva bez razlike vjere, stran? mišljenja, da treba ići solidarno sa R.«. U tom svom članku u broju ke i narodnosti premještenje Depo? vladinim grupama. Ko razumije stvar, 224. protestira ona protiv zatvara? le i Bilčara, jer dok su oni ovdje, zna, da se nije radilo samo o soli­ nja ljudi, koji su učinili jedno kaž? neće biti mira — obara se i na gra? darnosti vladinih grupa, nego o zajed­ donačelnika, jer je musliman i jer njivo djelo, a u jednom članku u ničkoj listi svih stranaka, pa bi »Tri­ ne može i ne smiie ni on, a ni drugi 222. broju traži, da se zatvori žup? buna« dobro učinili, kad u lovu za da podpišu ispred muslimana jednu nik g. Bekavac i advokat Premužić. senzacijama ne bi postala smiješnom. E Stjepo, Stjepo, kamo ti došljed? neistinu i jer neće, da se time ma? Vijest o polaganju mandata od strane nost? Mi ne branimo g. Bekavca i kar i post festum soliđarišu sa do? gosp. Maglajlića potpuno je isisana iz Dr. Premužića, te ako su krivi, ne? gđajima od 24. oktobra o. g. prsta. I Srbi ozlojeđeni time poručuju ka im sudi zakon, ali isto tako i? U Beogradu, 5./11. 1921. made zakon da sudi i Stjepinim pri? po Rakiću, da će prekinuti sve od? Jugoslavenski muslimanski klub. jateljima u Prnjavoru, koje on na? nose sa muslimanima, kojih nikada živa poznatim »rodoljubima«. Vaj? nije ni bilo u ovakim stvarima. Sa? ni su ti to rodoljubi, koji za državni da kad smo im potrebni, da se ri? zajam dadoŠe tek mrvice sa svoga ješe Depola i Bilčara, mole i kume U 224. broju »Srpske Riječi« obo? obilnog stola. Kamo njihova časna nas. da i mi nođpišemo ta i memo? rio se je g. Kobasica na naš članak imena u »S. R.«, kamo »velike« svo? randum, a kad smo mi tražili i bo? pod gornjim naslovom svom žesti? te koje su dali za zajam? Kaže »S. rili se svim silama za vakufsku ku? nom i svom perfiđnošću jednog za? R.«: »i gotovo sve bivši taoci«. Tač? ću, u koju je unišao jedan njihov kutnog senzacionalno?revolverskođ no g. direktore. G. Jovanović je bio čovjek, nijesu htjeli da nas potpo? k. u. k. Ferldkurat, g. Lazar vojnik, mognu; onda su nas u našem nasto? listića. Iz PmjavoFshe sovjetske republike. �Strana 2 Страна »ПРАВДА* •— „PRAVDA* janju ismijavali i nazivali nas bali? jama. Kada su uvidjeli nepismenost članka u »S. R.«, to laž i niskost iz? nošenih činjenica, a znajući, da će* mo to pobiti, nude nam i mole nas, da se obustavi polemika između »Pravde« i »S. R.«. Mi nato ne mo? žeino pod nijednim uvjetom da pri* stanemo, ne zato što se radi o De# polu i Bilčaru, nego zato, jer se radi o pravdi i istini. Da su sve ono uradili muslimani ili Hrvati, davno bi truhnuli po za* tvorima, a »S. R.« bi debelim slovi* ma vikala: »Raspni ga, raspni!« Mi hoćemo, da se u našoj državi kroji jednak ćulah svima bez razli* pa kojoj stranci krivci pripadali, te tako hoćemo, da i u ovom slučaju bude, bez obzira na to, što je vla* din izaslanik kroz cijelo vrijeme svog boravka ovdje družio se po gostionama, kafanama i privatnim kućama sa ličnostima, koje su u stvar upletene, što je na čaršiju ne* ugodno djelovalo. Nećemo reći, da će isti gosp. zbog toga krivo prika? zati te događaje, ali svakako na njega moraju djelovati u izvjesnom pravcu saopštavanja onih ljudi, s kojima se je družio. Moguće da je imao takav nalog, ali ipak nije tre? bao da to čini i bar ne javno, a na* ročito nije smio odvesti se sa Zor* kom Popović, koja je također u stvar upletena, jer to čini loš uti* sak. a čaršija sve vidi i svoj sud stvara. U zadnjem smo članku rekli, da vlasti ne smiju dopustiti, da se ne? kažnjeno kalja i gazi ugled jednog ureda i njegovih zvaničnika, te i danas ostajemo odlučno kod toga i tražimo, da se krivci čim se po svje* docima utvrde njihova djela stave u pritvor, jer ko jamči, ne postupi li se tako, da neće u dogledno vri* jemc desiti se ponovno nešto tako? va ili slična. Vlasti su dužne, da uzdrže ugled svojih ureda i svojih činovnika, baš zbog sebe samih, te dozvole li ne? kažnjivo rušenje svog ugleda po na* ma građanima, što mogu zahtijevati i činiti kad nešto takova učine tea' žaci, koji će videći, da to nije kaž# njeno, jednostavno lemati i prebija? ti zvaničnike kad im ovi ne učine nešto po njihovu ćeifu. Odlučno smo za to. da se krivci u ovoj kao i u svakoj drugoj sličnoj stvari strogo kazne i to bez ikako? vih obzira, jer ne budne li to uči? njeno, nastaće sovjeti po čitavoj zemlji. Naročito ističemo, da mi ne bra? । nimo Bilčara ni Dopola, ali u inte* | resu ugleda vlasti i njenih zvanič* nika najodlučnije zahtijevamo, da | st Bilčar i Depolo ostave na svo* | jim dosadanjim službenim mjesti* PODLISTAK. Profanisani ćurs. (Odgovor „Domovini" na članak „Naši vazovi* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). 1 nevršio amel biler kjan), 3) Samo sr­ cem čvrsto vjerovati. U prvu struju spada’u: Imani: Malikj, Šafija, Evzaija, heli-zahir (t j. ulema, koja se slijepa drži Ajeta i Hadisa); imami Hambeli i i sav Ehli-Hadis (pristaše Hadisa). U U drugu struju spadaju: Šemsul eisumeh Seraksija, Fachrul Islam i mnogi fakihi (Šerijatski pravnici). U treću: Ebu Mesuri Maturidi, te naš imam: Imami Eazam. Neko je od druge struje vele, da je uz srčano vjerovanje po­ trebno i »priznanje jezikom« samo za to, da se na njeg mognu primjenjivati za muslimane naročiti propisi (kao nikjah, našljedstvo, miras, dženaza, ko­ panje u isl. groblja i t. d.); Treća struja (naš mezheb) ne traži tog »priznavanja jezikom«, ako muslim svojom vanjšti­ nom i postupkom nepokazuje, da omalovažuje Iman i Islam, a samo to »pri­ znavanje jezikom« ne uvažuje, ako dotičnik, nevršeći propisa (kao namaz i dr.) još indicijama (emmarama) svog postupka ne odaje ne dokazuje, da on zbilja srcem vjeruje. Sve tri struje osnivaju svoje zaklfučke na istim Ajetima i Hadisima, koje je komentar ci­ tirao, samo se jedni drže više njihova , • I ; ' I 1 1 ' I I i ma, da se na taj način čaršijski te# ror skrši, jer je to jedini način, da se pokaže čaršiji snaga vlasti i do? kaže, da ona nije pozvana na taj način mijenjati zvaničnike i pred? stavnike vlasti. Sudac istražitelj vodi izvide pro? tiv krivaca te smo znatiželjni na tok rasprave. Budno ćemo paziti na razvoj sve# ga ovoga i nećemo dopustiti terori? ziranje sa čije strane bilo i ma proti kome bilo. Jedna izjava" Gospodinu Suljagi Salihagiću! G. Dr. Spaho imao je i bez naših glasova port-felj ministarski, ali ga je on otklonio, jer se je kao musliman stidio primiti ga se, a sdonje strane slušati naše jauke, već je rađ& ostao uz narod, da svojom braćom di­ jeli i dobro i zlo, da se bori i da u borbi osigura muslimanima mjesto ravno-pravnog građanina, i uspjeha mu ne može niko poreći. Nje­ gov zaslužni rad uvidili su muslimani cijele Bosne i Hercegovine i nagrađuju ga svojim potpunim povjerenjem, a -Đumišić nije sam pokazao simpatije prema g. Spahi, već i preko stotinu delegata iz cijele zemlje, koji su saglasni i oduševljeni sa radom Spahinim i Spahinih drugova. Gospodine Salihagiću! Nije Vama krivca J. M. O. da ste dospjeli u takav položaj, a ja Vas osigurajem* da ćete još svašta doživiti, dok se god dijelite od svoje zajednice i dok god tražite sebi ugleda u drugom pravcu. Menta­ litet muslimana to ne trpi, i muslimani nećć nikada za Vama poći, dok god tako radite, pa onda ostavite ljude na miru, a naročito one koji Vam nikakova povoda ne daju. Broj 356 Број U broju 107-mom »Domovine« na­ padajući na našeg poštovanog i obljub­ ljenog gospodina ministra trgovine Dr. Mehmeda Spahu, niste me mogli os­ taviti na miru, već ste nazivajući me stambolijom, po Vašem mentalitetu i na način, koji Vama dolikuje, bez ikakvog povoda, poslužili se protiv mene sa prikrivenim izrazima, baš kao i svi oni, koji prikriveno rade da okaljaju centar halifata od trista mi­ EL Đumišić. lijuna muslimana, a među koje i Vi spadate. Za to neka Vas savjest kao *) Jako smo odlučili prekinuti svaku po­ muslimana grize. lemiku sa Suljagom, ipak naSem uvaženom prijatelju radu aajemo mjesto. Đp. Ur. Gospodine Salihagiću! Ako hoćete mene vrijeđati, onda ostavite uzvi­ šeni centar halifata u miru i nemojte ga omalovažavati i saglašavati se sa onima, koji sve svoje moralne i mate­ Prema vladinu predlogu s podjeli rijalne sile ulažu u rad proti halifata. države ne oblasti, bi2o u našoj kralje­ Sigurno Vas je dirnulo, kada ste vini 26. oblasti. 1 to na ove oblasti. pročitali moje riječi o izvješću central­ I. U Bosni i Hercegovinu 1. Vr* nog odbora o radu naših narodr.ih baska oblast sa sjedištem u Banja? poslanika? luci. Njoj pripada banjalučko okru? Gospodine Salihagiću 1 One riječi । žje osim kotareva Dervente i Teš? nisu bile lično moje; one su bile iz- , nja, okrug bihaćki, a iz travničkog i raz osjećaja bijeljnskih muslimana iz I okruga kotari Bugojno, Varcar Va# | grada i kotara, one su bile izraz ko­ kuf i Jajce. I tarske skupštine, koja me je delegi­ 2. Sarajevska oblast sa sjedištem rala u zemaljsku skupštinu, a ja sam u Sarajevu. Osim sarajevskog okru? samo tumač tih osjećaja. ga pripada joj travnički sa koterc? Poštujem jednako svakoga narodnog vima Zenica, Žepče i Travnik. poslanika, ali da reknem koju o na­ 3. Tuzlanska oblast sa sjedištem šem vrijednom ministru trgovine g. u Tuzli. Prizada joj tuzlansko okru* ( Dru Mehmedu Spahi, как® bi oni, žje, a iz banjalučkog Derventa li koji nisu dovoljno upućeni, uviditi, da Tesan j. ste vi na krivom putu i da niste imali .4 . Mostarska oblast sa sjedištem pravo, što ste g. Spahu nadali. u Mostaru. Pripada joj okrug mo* starski, a iz travničkog kotarevi Kada je narodno vijeće u Zagrebu, Glamoč. Duvno, Livno i Prozor. u drugim mjestima i u mjestima II. U Dalmaciji: 1. Splitska oblast Bosne i Hercegovine u postavljeno, sa sjedištem u Splitu. uzeti su kao ispravni ljudi, koji se 2. Dubrovačka oblast sa sjedi­ nisu ogriješili o nacionalnu svijest, g. štem u Dubrovniku. Pripada joj po? Dr. Spaho i g. Dr. Hrasnica, i ako su litička oblast Imotski, Korčula, Ma* im muslimani Bosne i Hercegovine pod pritiskom raznih prilika, i raznih smi­ karska, Metković i Hvar. III. U Crnoj Gori: 1. Zetska vb? calica, uz prošle izbore otklonili po­ last sa sjedištem na Cetinju. Pri* vjerenje. Ali u kritičnom času, kada se je na nas muslimane u Bosni i pada joj Crna Gora, metohijski o« Hercegovini bez razlike staleža, ustalo krug i Kotor. sa svih strana, oni su se digli kao rv. U Sandžaku: L Raška oblast borci ,u zaštitu ovoga jadnoga islam­ sa sjedištem u Novom Pazaru. Pri* skoga svijeta. pada joj bjelopljsko i plevaljsko o? Podjela držane. . slova, drugi sadršaja i duha. Dakle ! Lrjani, koji svoje komentare veže za izvor im je jedan, a oni se samo ra- ! glavne Izvore Islama. zilaze u njegovu tumačenju. G. Šarac, kada se je u svom vazu. Pošto je H’dTbeg u ovom bejtu pra- ' pozvao na »Nuniju« i njom potkrije­ pio svoje izvode, stao je na čvrsto stama našem mezhebu (koji je najlibe­ ralniji) rekao, da djela kao namaz i ' novište našeg mezheba, koji ide do najdaljih granica obazrivosti. Tim« je dr. ne ulaze u suštinu Imama (premda spojio svoje izvode sa pravim izvorima je griješan, tko ih ne vrši) ostalo je Islama, a nije se oslonio prosto na otvoreno pitanje: ako ne vrši tih djela? jednoga »pjesnika«. Ako još svojim postupkom kao noše­ njem neislamsKih znakova, ili bagatoMi gornje navode i razglabanja mo­ lisanjem Islama i islamskih propisa ' žemo svesti ovako. svjesno pa makar i šalom—bez nužde Tko ne viši islamskih šartova kao i potrebe — ne pokazuje srčanog vjenamaz i drugo, uz to otvoreno čini, rovanja, da li i sva djela prama našem što je po propisima islama zabranjeno mezhbu ne djeluje na suštinu Islama? i osuđeno, odnosno ako se nekojih Na ovo ostalo otvoreno pitanje, odgo­ od njih čuva, ali ne za to, što su po vorio je, da dopuni gornji »Ve lejse । propisima Islama zabranjene, nego što jedehulu . ..bejtom: »Veššer-u kad । mu je »doktor« zabranio ili iz bojazni ade . .. « Urjani veli, da je suština (ha- i od policije ili kojeg drugog razloga, silu hazel dževabi) ovog bejta kao od- j te uz to zaboravi bez nužde i potrebe govora na gore ostalo otvoreno pita- • sve vanjske znakove Islamijjeta, kao nje ovo: Sahibi šeriat, Alejhisselam je islamske običaje u saobraćaju s Ijuubrojio taka djela u indicije i dakaze dima — selam i drugo — pa još — tekjziba(nepriznavanje, omalovažavanje recimo specijalno u našim prilikama Islama), pa zato i mi u našem mezhedonekle čak i zajednički sa drugim bu zaključujemo nevjerstvom onog, ' vjerama — zadnji znak: kapu, onda koji svojevoljno čine (bez nužde i do- ; ga mi nemamo više ni po čemu po­ trebe) slična djela (kao zuunar i drugo), i znati, da je musliman. Onda je to već pa makar on imao i priznavanje u zadnja indicija, da se je on sam uda­ srcu. Prama tom Iman pravi (I u na­ ljio od Islamijjeta. Mi ga nemomo više šem mezhebu) jest: Srčano vjerovanje, po čem smatrati našim.*) Šta on usvom ali da vanjski postupci kao indicije ne pokazuju, ne pobuđuju i narivavaju j ♦) Ovdje je g. pisac u najočitijoj protim­ uvjerenje o protivnom t. j. o nevjeros o. ids-ui-u emom, koji je utvoreno vanju odnosno omalovažavanju Islama ' bi rekao, da je Islam daieko od toga,.da pro­ i njegovih temeljnih i glavnih propisa, : pisuje noSmu pa da treba selam primati I od onih, koji recimo nose še.<lr. Ur, pa makar se oni i ne vršili.,.. Tako kružje i jedan did okrutna Oačak: i opština Strug. V. U Srbiji i VojvodinL 1. Beo# gradska oblast sa, sjedištem u Bco# gradu. Zaprema Beograd, Vračar, Zemun i Pančevo. 2. Podrinjska oblast sa*.:sjedištem u Šapcu. 3. Potiska (porjecje Tise) oblast sa sjedištem u Bečkereku itd. VI . U Hrvatskoj i Slavoniji: 1. Zagrebačka oblast sa sjedištem u Zagrebu. 2. Osječka за sjedištem u Osi? jeku. 3. Krajiška sa sjedištem u Kar* lovcu sa ličkoskrbavskom i modru? ško?riječkom županijom,. 4. Varaždinska oblast sa sjedi? štem u Varaždinu. (Uključivo Me? đumurje i dio Prckomurja). Petu oblast čini sam grad Za? greb. VII. U Sloveniji: 1.. Ljubljanska oblast sa sjedištem u Ljubljani. 2. Mar iborska oblast sa sjedištem u Mariboru. Uključivo jedan dio PrekoHLurja. FrancusMrslii sporazum. Spor azum, što ga jo 20. oktobra pot­ pisao g. Franklin Bouillon i Jusuf Kemal bey, glasi : 1. Č.l. Visoke ugovarajuće stranke izjavljuju, da nakon potpisa ovog spo­ razuma prestaje ratno stanje među njima; vojske, civilne vlasti i narod biće odmah o tome obaviješteni. 2. čl. Nakon potpisa ovog sporazunfia ratni zarobljenici, kao i sve francus ke i turske osobe, koje su zadr­ žane ili pritvorene, biće puštene na slobodu i sprovedene u odjelima u najbliže gradove, koji će za to biti određienl Blagodati ovoga člana protežu s^ na zadržane i uhapšene obadviju stran­ ka, pa ma kakav bio rok i mjesto uhapšenja ili zarobljenja. 3; čl. Najdalje u roku od 2 mjeseca nakon potpisa ovog sporazuma turske će se trupe povući na sjever, a trancuske na jug od linije, određene u 8. članu. 4. čl. Evakuacija i zauzeće posjeda, koji će se izvršiti u roku predviđenom u čl. 3. biće provedeni prema moda­ litetima, koje će sporazumno fiksirati mješovita komisija, imenovana od voj­ ničkih zapovjednika obadviju stranaka. 5 čl. Potpuna će amnestija biti uta­ načena po obadvjema ugovoravajućim strankama u evakuisanim krajevima nakon njihova zaposjednuća. 6. ČL Vlada velike turske narodne skupštine izjavljuje, da će prava ma­ njina svečano priznata u narodnom ugovoru biti utvrđena na istoj bazi, kakova je ustanovljena zaključenom, konvencijom u tom pogledu izmeđi vlasti Antante, njenih neprijatelja i ne­ kih njihovih saveznika. ’ srcu nosi, to neka ostane između njega i Boga (đž. š-). Naša zajednica treba, ! da ga se okani, da ne veže s njime bračne veze, ne ide mu na dženazu, ! ne kopa ga u groblje, ako takav ostane do smrti i t. d. Drugim riječima: treba da ga isključimo između nas radi nje­ gove skrajnje drskosti i prkose protiv islamijjeta — kao što isključe iz svoje stranke radi drskosti, tvrdoglavosti i posvemašjeg deranja na stranu — jednog svog pa i uglednog člana, koji se i dalje priznaje pristašom stčanke, da je on na pravom, ili bar na neprijekornom stanovištu programa, ko­ jeg on — nepoznavajući ga — hoće, da na svoju ruku tumači onako, kako »on hoće«. Oni njega proglase, da nije njihov, jer njegovo držanje i ponašanje ne odgovara stranačkoj disciplini i obiležju ne samo pravog pristaše, nego ni takog, koji se može manje ili više trpjeti! — Tako i mi proglasimo u | našim srcima, da nije »naš«, koji se 1 ne drži dužnosti, griješi na sve strane, prkosi, ironiše, podsmijava se, pnda to sve započati baca i sve vanjske zna­ kove — ph i zadnji bez ikakove nužde i potrebe: kapu sa glavel Daše toliko podnese, mora čovjek biti ili bez islam­ skih osjećaja, kao što su neki »spo­ sobniji« i »kulturniji«, ili onoliko hla­ dan i obazriv, koliko je bio u svom vazu g. Šarac. (Nastavit će se.) ŠIRITE ,,PRAVDU“. �Бро; 356 Sroj 7. čl. Naročiti upravni režim biće uveden za kraj Iskenderuna. Stanov­ nici turske rase u ovome kraju uži­ vati će sve polakšice u svom ^kultur­ nom razvoju. Tamo će biti turski je2ik ofici(elnim. 8. čl. U 3. članu spomenuta linija fiksirana je i precizirana Ovako : Pogranična linija ići će od tačke, koja se ima izabrati u iskenderunskom zatonu, odmah na jug od mjesta Pejasa, pa će se upravljati prema Mejdan Ekbesu (želj. stanica i mjesto, koje ostaje Siriji). Ota|e će se zaviti prema jugo-istoku, kako će ostati Si­ riji mjesto Marsova a Turskoj Kama­ ta kao i grad Kilis; odatle se priklju­ čuje želježnici kod stanice Čoban-bey. Zatim ide bagdadskom željeznicom, čija će pruga ostati na turskom teri­ toriju do Nuseibina; odatle ide putem između Nuseibina i Džezire-ibn-Omera, gdje se spaja s Tigrom. ^Mjesta Nuseibin i Džezire-ibn-Omer, kao i cesta ostaće Turskoj, ali će obadvije zemlje imati isto pravo na uperabu ove ceste. Stanice i kolodvori odsječka između Čoban-beya i Nuseibina pripašće Tur­ skoj kao dio željezničke pruge. Komisija sastavljena od delegata obiju stranaka biće konstituisana u roku od jednog mjeseca nakon pot­ pisa ovog sporazuma za fiksiranje gornje linije. Ova će komisija u istom roku nastaviti rad. 9. čl. Mezar Sulejman Šaha, djeda sultan Osmana, osnovatelja otomanske dinastije (mezar poznat pod imenom Turk-mezari) koji leži u Džaber-Kalesi, ostaće sa svojim pripađnim dije­ lovima vlasništvom Turske, koja može tamo držati stražu i izvjesiti tamo tur­ sku zastavu. 10. čl. Vlada turske veiike narodne skupštine prihvaća prenošenje konce­ sije u odsječku bagdatske željeznice između Bozanlija i Nuseibine, kao i različita razgrađenja u adanskom vi­ lajetu, jednoj francuskoj grupi, koju će odrediti francuska vlada, sa svima pravima, privilegijama i prednostima danim koncesijama, naročito što se tiče eksploatacije saobraćaja. Turska će imati pravo vojničkog transporta na željeznici od MejdanEkbesa do Čoban beya, u sirijskom području, a Sirija će imati pravo voj­ ničkog transporta na željeznici od Čoban-beya do Nuseibina, na turskom području. Na ovom odsječku i njegovim od­ vojcima ne može se ustanoviti nikakova razliČna tarifa u principu. Među­ tim obje vlade pridržaju pravo da prouče, u slučaju spora, sporazumno sve zahtjeve, koji se u tom pogledu pokažu potrebnim. U slučaju, da se ne mogne spora­ zumjeti, obadvije zemlje pridržavaju slobodu akcije. 11. čl. Vode Kuveika će biti podi­ jeljene između grada Halepa i preos­ talog turskog područja, kako bi se. dala satisfakcija objema strankama, Grad Halep može uzimati vodu na Eufratu, na turskom području, kako bi mogao udovoljavati potrebama područja. 13. čl. Stanovnici sjedilački ili polunomadski, koji imaju pravo ispaše ili imaju posjede na jednoj ili na drugoj strani u 8. članu fiksirane linije nastaviće, kao i dosada, izvršavati svoja prava. Ako bi iziskivala potreba eksploadacije, mogu oni slobodno i bez plaćanja i kakove carine ili takse za ispašu ili kakove druge takse preni­ jeti s jedne strane linije na drugu svoj mali njegov podmladak, svoje ' oruđe, svoj halat, sjemenje i zemljoradničke produkte, pazivši na to, da su oni dužni platiti takse, koje su u tim krajevima propisane. Bilješke. Proganjanje muslimana radi kle­ veta. Mi smo već u par navrata pi­ sali o proganjanju muslimana na kle­ vete pravoslavnih, da ovi vrijeđaju kralja. Iznijeli smo silu jednu primjera o tom, ali to sve nije ništa koristilo, iako nam je u minstarstvu unutarnih djela rečeno, da je već upućena na­ redba pojedinim kot. uredima, da budu skrupulozniji kod ovakovih pojava. Tako sad doznajemo da su pravo­ slavni iz Nevesinjskog kotara okleve­ tali Omera Pehilja iz Nevesinja, da je „ПРАВДА« — »PRAVDA3 psovao kralja Petra samo iz osvete prema Pehilju. Sreski načelnik Marković bio je pustio ovu stvar, ali ju je opet na zahtjev pravoslavnih obno­ vio i predao sudu Pehilja. I ako smo potpuno osvjedočeni o Pehiljevoj nevinosti, mi nećemo da utečemo na tok istrage i na sudsku pre­ sudu. Ali ovdje moramo naročito istak­ nuti, da bi već krajnje vrijeme bilo, da se svi oni zlikovci, koji lažno de­ nunciraju poštene ljude, počnu egsemplarno kazniti, kako ne biše ljudi ni krivi ni dužni morali po nekoliko meseci ležati u zatvoru. Ovakove bi istrage i procese mo­ rali i okružni sudovi hitno rješavati, pa upozorujemo ‘gosp. načelnika pra­ vosudnog odjelenja pokrajinske samo­ uprave, da u tom pogledu izdadne potčinjenim organima potrebna uputstva, a naš svijet upozorujemo da ovakove drznike odmah tuže sudu radi nanešene klevete. Ujedno travimo od pokrajinske upra­ ve, da upozori sreske načelnike na na­ redbu ministarstva u tom pogledu i da se iste strogo drže. pregovora jo< nema. Napokom, kako novine javljaju, i Kemal-pašina vlada лјје protiv mira, ali oni traže u prvom redu, da Grci isprazne zauzete turske krajeve; to je prvi i najglavniji uvjet. Karlovo boravište. Novo Karlovo boravište je Tunhan glavno mjesto otoka Madeire sa 25.000 stanovni? ka. Turska i savezne vlasti. Preko Carigrada javlja Agencija Havas iz An­ gore: Narodna je skupština utvrdila ove uvjete za sklapanje mira između Turske i saveznih sila: Narodna se skupština izjavljuje spremnom, da sa svima vlastima, osim Grčke, zaključi mir pod ovim uvjetima: 1) apsolutna neutralnost u grČko-turskom sporu, 2) priznanje potpune nezavisnosti Tur­ ske, 3) ratificiranje utanačenja o uki­ danju kapitulacija, 4)odstranjenje Grčke iz neutralne zone. Ministat vanjskih poslova Jusuf Kemal beg obavijestio je sovjetsku vladu, da je franc-turski sporazum službeno u Angori ptpisan, te da se u njemu ni ne spominju rusko-turski odnošaji. „Daily-Telegraph“ bavi se francuskoangorskim sporazumom, kogaona ozna­ čuje kao direktnu povredu londonskog ugovora, prema komu antantine vlasti smiju samo zajednički sklapati mir. Diplomatski saradnik lista naročito se upire na to, što je Kemal beg označio ovaj ugovor kao bazu trajnog mira. Engleski interesi u Mezopotamiji teško su povrijeđeni, jer je znatan dio bag­ dadske željeznice šta više za transporte turskih trupa stavljen na raspola­ ganje. Čudnovato je, da engleska vla­ da na to nije još dala nikakova od­ govora. Članak naglašuje, da se prava Engleza i obrana države ne smiju za­ postaviti. Nova afera kod sklapanja vanj? skog zajma. U »Politici« objavljuje g. Čeda Mijatović skandaloznu a? feru našeg glavnog konzula u Lon? donu, g. Joce M. Jovanovića. Ovaj je uz masnu proviziju od 60,000.000 D. bio isposlovao zajam našoj državi kod firme Armstroug, koja bi prema ugovoru imala pravo na izgradnju svih naših pruga i svih morskih pristaništa na Jadran nu. Ova bi znatan dio zajma dala u željezničkom materijalu, a naša bi država morala plaćati joj skupe ka­ mate. Kd čitamo ove vijesti, dobijamo dojam, da se ni jedan naš državni posao ne možeo .baviti bez afera. Zaista čovjeku pamet stane, kad o ovome svemu promisli! Dok se mi gušimo u financijalnim neprilika? ma, dok svaki dan naš dinar i kru? na sve to niže padaju, dok i vla? da i pojedina ministarstva razbi? jaju glavu, kako će srediti naše fi? nancije, dotle dolazi državni organ i nastoji na tako brutalan i gadan način, da iskoristi ovu nepriliku države u svoje gadne egoističke ci? Ijeve. Domaće vijesti. Kraljeva zakletva. Prekjučer prije podne u 11 sati Nj. V. Kralj Aleksandar položio je na osnovu čl. 56. Ustava slijedeću zakletvu: „Ја Aleksandar, stupajući na presto Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i primajući kraljevsku vlast, zaklinjem se svemogućim Bogom, da ću Čuvati jedinstvo naroda, nezavisnost države i cjelinu državne oblasti, i da ću Ustav nepovredan držati; da ću po njemu i po zakonima vladati, i da ću u svima Svojim težnjama dobro naroda pred očima imati. Tako mi Gospod Bog po­ mogao. Amin!“ Politički pregled. Svrgnuće Habzburgovaca. „Le Temps“ od 2. ov. mj. piše: Saznavši jutros odgovor, koji joj je upućen od g. Beneša, konferencija je ambasadora vidjela, šta mala antanta danas misli o Ugarskoj. Tokom toga ispitivanja, ona je stvorila odluku, koju imamo sreću da registriramo. Ona je fiksirala rok za svrgnuće Habsburgovaca. Najkašnje7. novembra ugarska vlada mora proklamirati svrgnuće cijele ove dina­ stije. Ako se ugarska vlada pokori volji saveznika u propisanom roku, nestaće svake opasnosti rata u centralnoj Evropi. Dakle s pravom se može reći, da je konferencija ambasadora dobro radila za očuvanje mira. Na koncu svoje sjednice, konferen­ cija je pozvala jugoslovensku vladu, da se uzdrži od svake vojničke ope­ racije u Albaniji, pričekavši fiksiranje albanskih granica. To će fiksiranje biti na slijedećem sastanku konferencije. Mi se čvrsto nadamo, da će se izbjegavati svi novi konflikti između Jugoslavena i Albabanaca, ali je jasno, da je Jugoslavija jako ugrožena nastojaniem Karlovim te zaslužuje naročiti obzir, kako u po­ gledu svrgnućl Habsburgovaca, tako i u pogledu razoružavanja Mađarske. Svrgnuće Karla Habsburga. Peštanski parlamenat je usvojio projekt zakona o svrgnuću Karla. Konferencija u Porto-Rose. Na konferenciji u Porto-Rose, predložio je američki delegat, da se osnuje jedna banka sa glavnicom od jedan bilion zlatnih dolara, koja bi se eventualno mogla povisiti na pet biliona. Tursko-grčkl rat. Iza zadnje katastrofe grčke u ovom ratu zavladao je tamo mir, ali još ne i formalni mir. Ovih se dana očekuje da diplomacije turska i grčka počne pregovarati, ali još se uvijek govori samo o miru, a Stanje zdravlja min. g. Karamehmedovića. Ministar g. đr. H. KaramehmedOvić ustao je već iz postelje, ali još uvijek ne izlazi iz kuće. Osjeća se vrlo dobro. Proslava ulaska srpske vojske Preksinoć su bile manifestacije u Sa­ rajevu, koje su ophodom po gradu i i klicanjem jugoslavenskoj vojsci i kralju’proslavile treću obljetnicu ulaska srpske vojske u Bosnu. Odlazak deputacije muslim. klu­ ba u Skoplje. Muslimanski klub po­ 1 ' i I slao je jučer deputaciju u Skoplje. De­ putaciju sačinjavaju narodni poslanici gg. Hadžikadić, Ahmed Šerić, Fehim Kurbegović i Sakib Korkut. De­ putacija ide u svrhu, da dođe u dodir sa prestavnicima muslimanske organi­ zacije u Makedoniji i zadržaće se ne­ koliko dana, da ispita raspoloženje tamošnjeg muslimanskog elementa, te da ustanovi koliko je istine u optuž­ bama, što ih dižu proti tamošnih muslimana. CrpuHd 3 Strana Vrljenje u posl. klubvima. Vladin zakonski predlog o adm. podjeli zemlje izazvao jp silno vrijenje ne samo u krugovima opozicije nego i u vladinim grupama. Svaki bi poslanik htio da dođe u taj odbor, kako bi mogao in­ terese svoga okruga braniti. Vlada se nalazi u tešku položaju. Ministar vojni traži izvanredni kredit Narodnoj akupštini podnio je ministar vojni predlog zakona o izvan­ rednom kreditu od 200,000.000 dinara za zadovoljenje svih vojnih potreba, koje su izazvane događajima na sje­ vernoj granici države. Škole u musi, selima. Upozorava* mo sve pristaše naše i prijatelje mu? slimanskog napretka, da odmah ja­ ve nar. posl. g. Fehimu Kurbegovi? ću, Beograd, sva muslimanska sela, gdje je potrebno otvorenje škole, te da jave, šta bi ta sela pridonijela za gradnju školske zgrade. Oglas o likvidacije agrarnih od~* nosa. Opetovno se pozivaju stranke, da dolaze radi likvidacije agrarnih od­ nosa Agrarnom uredu u Sarajevu (zgrada kotarskog ureda I. kat), gdje se svaki dan likvidacija bivših sopstvenika kotara i grada Sarajeva bez obzira na visinu uplaćene zemljarine (t. j. i onih preko 40 K) obavlja. Agrarni Direktor: Dr. Feigalik v. r. Objava za strane državljane. U interesu javne bezbjednosti i reda, kao i u ličnom interesu svakog pojedinog stranog državljanina, da bi se u svakoj prilici mogao iskazati policijskim kon­ trolnim vlastima, neophodno je pottebno, da svako tako lice preko zvaničnih predstavnika (navedenih vlasti) svoje države, nabavi potrebnu legiti­ maciju,-te u tom smislu određujem slijedeće: 1. U roku od tri mjeseca t. j. do 20. januara 1922., ima se svaki strani dr­ žavljanin, koji je zaposlen i stanuje u području grada Sarajeva, preko zvaničnog predstavnika nadležnih vla­ sti svoje države, čiji je podanik, op­ skrbiti s urednim pasošom. 2. Poslije navedenog i proteklog roka, svaki će se strani državljanih nesnabdjeven sa urednim pasošom, a koji inače ne može dati opravdana razloga zbog toga biti smatran kao neidentifikovan i nelegitimisan, te će se prema njemu primjeniti zakonski propisi, koji predviđaju i njegovo udaljenje iz zemlje. 3. Ova se naredba ne primjenjuje na ruske izbjeglice, koji se sa dozvolom nadležnih vlasti nalaze u području grada Sarajeva, kao i na one građane, koji su optirali za naše državljanstvo i dobili već riješenje od ministarstva unutrašnjih djela, da su primljeni kao naši državljani. 4. Onim pak građanima, koji dokažu da su optirali za naše državljanstvo, ali riješenje nisu još primili, policijska će direkcija prigodom revizije stranih državljana izdati legitimacije. 5. Isto će tako onim licima, koja dokažu, da imaju pravo opcije, ali molbe nijesu još podnijeli, izdati poli­ cijska direkcija prigodom revizije stra­ nih državljana legitimacije, sve do roka kada im ističe pravo na opciju i od tada će se smatrati stranim držav­ ljanima. Prilog »Pravdi«. Devlethanuma Pozderac iz Cazina poslala nam je 400 K kao prilog za »Pravdu«, pa joj se od srca zahvaljujemo. Bila uzorom i ostaloj braći i sestrama! Isto tako smo dobili od mjesnog odbora u Goraždi 320 K, koju je svotu isti sakupio među tamošnjim muslimanima. Najljepša im hvala! Gl. urednik našeg lista g. H. Ajas nović povratio se je iz Beograda, gdje je zadnjih dana kao poslanik morao boraviti, te je jučer preuzeo uredništvo. Dne 17. septembra o. g. dao sam Nar. posl. Salih Baljić, kao tajnik j izjavu, koja je izašla u 466 broju imunitetnog odbora, koji je odmah , »Hrvata«, te 16. broju »Naše Pravde«. počeo raditi, ostaće dulje vremena ( U istoj izjavi pozvao sam bezimene dopisnike »Srpske Riječi« od 17. sep­ u Beogradu. tembra o. g. broj 185, da u roku od Predstavka naših poslanika radi mjesec dana izađu s potpunim ime­ agrara. Naš je posl. klub ovih dana No hlsvBtE. predao ministru za ^agrarnu reformu predstavku, u kojoj je tražio, da se, ubrza likvidiranje kmetovskih selišta, 1 da se agrarni sporovi već jednom počnu rješavati da se isplati hak za 1918. i renta za 1919. i za ovu godinu, te da se protuzakonita agitacija među teža­ cima sa strane agrarnih činovnika za­ priječi. nima i da dokažu Činjenicima i svje­ docima one navode, kojima su htjeli poniziti me u očima poštenoga svijeta. Pošto to do danas nijesu učiniti, to ih sad punim pravom nazivam najve­ ćim i najprostijim denuncijantima, nit­ kovima i kukavicama. • Onoj dvojici junaka: Agici Zečeviću i Ibrahimu Mustedanagiću zv. P . �Бро! 356 Broj „ПРАРДА* — .PRAVDA" Страна 4 Strana ću,ko ji u broju 216. »Srpske Riječi« od 22./Х. o. g. pod rubrikom »Priposlano« iznose cijeli niz laži, a sve povodom toga, jer su isključeni iz ovdašnjeg antialkoholnog društva Trez­ venosti, odgovaram jedino radi poštene javnosti, da su o tome provedeni izvidi od pretpostavljene mi vlasti, a drugo ništa, jer mi je ispod dostojan­ stva sa onom sortom ljudi upuštati se u javnosti ili na sudu, osobito znajući, kako se jedan od njih zove, a a i radi toga, jer je iste laži pjan pisao, a još pjaniji potpisali. U Bos. Otoci, dne 29. okt. 1921. B. Tatlić, učitelj. i ' | | : i I Protiv alkohola. Rakija i mrtvorođenČad. U našem narodu mrtvorcđenče je neka strahota; neko prokletstvo . . . i žena, koja rodi mrtvo djete, krije to kao neku sramotu ili neku vrstu zlo­ čina. U stvari većinom to i jeste kri­ vica roditelja - bilo jednog, bilo drugog. Među uzrocima, zašto žene rađaju mrtvu djecu, stoji na prvom mjestu — alkoholno piće, a na­ ročito rakija. Opitima na švotinjama je dokazano, da n. pr. kučka, kojoj se za vrijeme skotnosti daje (silom) rakija, dobija mahom mrtvu štenad, a statistikom je utvrđeno, da je u onim krajevima najviše mrtvorođenčađi, gdje i trudne žene rakiju piju. i i { ; i ' Ko, dakle, neće da mu se u kući rodi mrtvo djete, neka ne pije, a neka piće i trudnoj ženi zabranjuje. Tuđe poslovice i izreke o piću. Mi se često i lakomisleno pozivamo na ono malo ljudi, koji su pili na ipak ostarili, a i ne mislimo na onaj ogro­ man broj ranjenih i mrtvih: — na one bolesnike od vodene bolesti i jektike, na duševno oboljele, na osirotjele i zločince, koji pokrivaju razbojište toga uživanja. — (Sondereger). Voda nije nikada nikoga navela na grijeh; prestupi su posledica alkohol­ nih pića. — (Lubok). Kad đavo ne može lično da kome dođe na večeru, on pošalje mjesto sebe — vino. — (Stara jevr. poslovica). Čim se čuje, da je ko u najboljim godinama obolelje od bubrega ili da je cd te bolesti umro, može se s naj­ većom vjerovatnosću zaključiti, da je bio veliki prijatelj piva ili drugog kog alkoholnog pića. — (Štrimpel). Groblje, ludnica i apsana — to su mjesta, kamo vesela braća i pijanice u svome životu vrlo često i vrlo rano stižu. — (Erizman). Djeca od matere, koja za vrijeme trudnoće pije, postaju i ostaju glupa. (Frič). U piću su najstrašniji griješnici baš oni, koji su najuljudniji; — nikada pijani, ali svaki dan podnapiti slični su parnom kazanu koji je pod mjeru podložen, ali ipak pod takim napo­ Pazi! OglAŠIVANJE NOVE KNJIGE Život Isusov od E. Renana (pre­ veo F. M. Domlnković broširano K 60 vez&no K 70. F. M. Dostojevski od Dr. Prohaske (studija o sveslavenskom Čovjeku) bro­ širano K 80, u original, uvezu K 150. Marxizam, Panslavizam i Jugo­ slavenstvo od Dr. M. ttado&evića bro­ širano K 20* Modri čovjek od Stanka Tomašića broširano K 20. Sve narudžbe obavlja: „Moderna Knjlžnica“ Zagreb, Nikolićeva ulica br. 8. šalje se samo pouzećem. Preprođavaoci imadu znatan popust. Fina terpentinska u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za ogiašivarije Zagreb, .Itnjcvska ul. 31. :: Telefon 22—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova nm■—■■■■■ in im 4i ми Kuća u koju se može odmah useliti, od 3 do 4 sobe, kuhinjom i baščom (naj­ manje 500 m) traži se za kupiti. Vlasnik neka se javi upravi lista. Novo otvorena Važno za trgovce iz GraČanice i njene okolice. Potpisato zastupstvo Bos. d. d. za Elektrinu u Jajcu, časti se ovime izvjestiti Vas da sam (za lakšu Vam do­ bavu) od danas uredili naše stovarište karbida kod gosp. Mahmudage Rašidbegović u Gračanici. Prema tome Vaše potrebe istog možete u svako doba kod spomenutog uz poznate Vam uslove i tvorničke ci­ jene podmiriti. BRAĆA PAŠIĆ, TUZLA Zastupstvo Bos. d. d, za Elektrinu u Jajcu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. nom, da može svaki čas prsnuti. (Sondereger). Alkohol je tip narkotičnog otrova. (Klod-Bernard). Bog stvori vodu, a đavo rakiju, vode je više, ali je slabija; đavolje rakije je manje, ali je jača. (Tolstoj). Kad su svađe i procesi? . . . . O svetkovinama Kad je pijanstva i ne­ djela? O svetkovinama. Kad brat na brata nož potrza? kad se krv nroleva glave razbijaju i ubijstva vrše? . . . O praznicima i svetkovinama. (Dositije Obradovićl. krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. Proizvodnja: wSlavia“, tvornica ke- mičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. Oglašujte u „Pravdi1, Novo otvorena Kafana i Restauracija „Bristol“ Vlasnik: Centralni Odbor 1. M. O. Najmodernije uređena. Sastajalište svega otmenijeg svijeta. Glazba iz­ vrsna, a posluga brza i tačna. Za sve jamče Kriška i Legat. Štamparija D, i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e08b9eec9a97779b8e1a376b88d07828.pdf d2f37714c63650bb5b88d73e35004e98 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVGM PLAĆENA, Pojedini broj K 2- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—, Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Bi .19 (357) Sarajevo, 10. četvrtak novembra 1921. Činovničke pitanje. Cijeli državni sistem i cijeli dr? žavni posao počiva na činovništvu, pa se pravilno funkcioniranje dr? zavnog aparata nc može ni zami? sliti bez dobra, spremna, zadovoljna i marljiva činovništva. Ne velimo, da je činovništvo je? dini stalež, bez koga država ne bi mogla opstojati, ali je izvan svake sumnje, da je ono jedan od naj? važnijih faktora u državnom živo? tu. Uzalud je i najbolje oružje u ru? kama kukavice ili slaba junaka, u? znlud i najbolji plug u rukama le? žaka, uzalud i najbolji stroj u ruka? ma nevježe ili nemarna čovjeka. Isto tako su uzalud i najbolji ustav i najbolji zakoni i naredbe, ako su njihovi iz vršioci, koji ih primje? njuju u djelo, nesposobni, nemarni i ako nemaju dovoljno ljubavi i sa? vješti, da vrše svoj posao onako, kako je najbolje i za državu i za narod. Ko je promatrao prilike i odnoša? je, koji vladaju danas u našem či? novništvu, taj je mogao jasno zapa? ziti, da je cijeli činovnički aparat, u svima granama državne uprave, bolestan i da treba najradikalnije pomoći. Uzroci takovu stanju nisu ni jedni ni jednostavni. U prvom je redu, naravno, loše materijalno stanje. U doba općeg poskupljivanja i najbezobzirnijeg izrabljivanja činovnik je jedini o? stao pri stalnim i nesrazmjernim prihodima prema upravo ogrom? nim potrebama i zahtjevima, koje iziskuje život. Krparenjc s poveća? vanjem dodataka i si. pokazalo je dosad, da se na ovaj način to pita? nje ne da stalno riješiti i da je svo naprezanje u tom pogledu nedo? statuo. Izjednačenje beriva činov? ništva iz krunskog područja s onim iz dinarskog nešto bi popravilo taj položaj, ali ni ono ne bi potpuno skinuto s dnevnog reda ovo pitanje. Tako je činovništvo došlo u bi? jedan položaj, te su se samo oni s najrazvijenijom savjesnošću i ide? alnim poštenjem mogli uzdržati od korupcije, koja sve to veći mah za? uzima u činovničkim redovima. Kolikogod je taj bijedni materi? jalni položaj prouzrokovao nezado? voljstvo i apatiju za rad kod činov? ništva, još ga je više prouzrokovala protekcija, koju je naš strančarsko? politički režim zaveo gotovo u sve grane državne uprave. Protežiraju? ći vrlo često potpuno nesposobne, bez ikakve kvalifikacije, svoje stra? načke agente i zapostavljajući spremne i radine činovnike, koji ne pripadaju nikojoj političkoj stran? ci, ili pak koji ne pripadaju nikojoj većoj političkoj stranci, kod našeg činovništva stvoreno je toliko ne? zadovoljstvo, da mu je ono ubilo svaku ambiciju i ljubav za rad. Za to svakim danom susrećete činov? KušahBvićEva afera. Odgovor. Na pitanje narodnož poslanika g. Hamzalije Ajonovića o drža­ nom govoru vojnicima Banja-Lučkog garnizona na Uskrs ove godine od strane đeneral-štabnog pukovnika g. Drag. Kušakovića, Komandanta Vrbaske Divizijske Oblasti. Narodni poslanik g. Hamzalja Ajonović uputio mi Je preko Pred- nikc, koji bez volje i preko volje I pristupaju svome radu, pa zato i stradaju naši državni poslovi, zato je danas općenita tužba na nerad ili pasivnu rezistenciju državnih u? reda. Badava je sve! Ako se hoće neki posao da u redu obavlja, neophodno i je potrebna ljubav za taj rad. Bez? ; voljan i bez ljubavi rad nikad ne I može uroditi dobrim plodovima. S time treba da svi budemo na čistu. K tomu se je još pridružio i tc? ror sa strane nepozvanih faktora čaršije, koja bi htjela pod svaku ci? jenu da utječe na rad državnih or? gana i da ovi samo izvršavaju nje? zine ćejfove. Mi smo u zadnje vri? jeme iznijeli već nekoliko slučajeva toga terora i upozorili na posljedice njegove. Nu odlučujući, izgleda, ne uviđaju te opasnosti. Oni, umjesto da presizačc lupe po prstima, šika? mraju i kažnjavaju činovnike — žrtve toga terora. Da se takovim postupkom samo podstrekivaju subversivni elementi - više je ne? go jasno, a da cijeli upravni aparat stradava radi toga, još je jasnije. Ima tu i drugih razloga, koje ne mislimo ovdje iznositi, a koji skupa s navedenim čine, da svi sposobni? ji, savjesniji, marljiviji i pošteniji činovnici bježe iz državne službe i traže glavi selameta na drugoj stra? ni. I potraje li to dulje, opravdana je sumnja, da ćemo izgubiti sve če? stitije činovništvo, te da će se u cijeli državni aparat uvući sami partijski štreberi, špekulanti i svi oni nesposobni elementi, koji inače ne mogu ni na kojoj drugoj strani osnovati svoju egzistenciju. Gospodin min. Pribićevic u svom govoru na demokratskom kongresu rekao je i ove značajne riječi: »Iz? m e đ u ostaloga, naša stran? ka će nastojati, da se rz 1 i? ječimo od partijskog či? nov ništva. Svaki treba da I d o đ e n a s v o j e p’jesto i č i? : novnik mora biti samo dr? ! žavni organ, a ne partijski a g e n t.« Krasne riječi, divne riječi! Zaista : dostojne, da budu privedene u djelo! Gospodine ministre! Ako Vi te i riječi bar u svom resoru, koji naj? j više trpi od gornjih poroka, prive? dete u djelo, Vi ćete učiniti najveći I čin jednog državnika i Vi ćete za? dužiti otadžbinu više nego i jedan • Vaš ministarski drug u prošlosti i I u sadašnjosti! Znamo s koliko je . opasnosti skopčan taj pothvat i za Vaš lični i za partijski prestiž, ali ; ona j, ko imadne tu smjelost, da ga i do kraja izvede, naići će na prizna? i nje i pomoć svih onih, koji žele sre? I dunje naših prilika i dobro ove I zemlje. H. A. • sjedništva Ustavotvorne Skupštine 24. maja tekuće godine pismeno pitanje i predstavio: »Da je u Banja-Luci’ Komandant I Vrbaske Divizijske Oblasti na prvi dan 1 pravoslavnog Uskrsa ove godine sa­ kupio sve vojnike bez razlike vjere i držao im govor; da je pored ostaloga istom prilikom rekao Muslimanima, da su njihovi djedovi pod pritiskom Tu­ raka primili Islam, pa se on nada da će sadašnji naraštajtu pogrešku svojih i i ! ' i ; ; 1 ; : . , i I । ; i j I I i 1 < djedova ispraviti i vratiti se HriŠćanstvu te im još od sada kao budućim Hrišćanima čestita Uskrs. Na ovakav govor Komandantov je­ dan vojnik Musliman uzviknuo je »Nikada«, a Komandant je naradio, da se ovaj zato ima uhapsiti. Da se ovakvim prozelitskim postup­ kom nadležnih organa u narodnim masama ne bi stvaralo neraspoloženje prema našoj vojsci, tražio je, da mu odgovorim: 1. Da li mi je ovaj slučaj poznat i šta sam preduzeo protiv pomenutog komandanta i 2. Da Ji namjeravam učiniti potrebno, da pomenuti komandant prema veli­ čini krivice bude kažnjen za ovu grubu zleupotrcbu položaja. Na prednje pitanje a po prikuplje­ nim podatcima u mogućnosti sam da odgovorim slijedeće: Đeneral-štabni pukovnik g. Dragu­ tin K. Kušaković čestitajući praz­ nik »Hristovog Vaskrsenja« vojnicima pravoslavne vjere kao Komandant Vrbaske Divizijske Oblasti pred stro­ jem svih vojnika 33. pešalijskog puka u kasarni toga puka, a pred strojem svih vojnika Vrbaskog artiljer. puka u kasarni ovog puka rekao je vojnici­ ma u glavnome ovo: »Naša Država je velika ali, snažna i napredna može biti samo tako, ako budemo složni i ako je budemo svi podjednako voleli. U našoj državi živi jedan narod sa tri imena: Srbin, Hrvat i Slo­ venac, te se zato ona i zove Kralje­ vina Srba, Hrvata i Slovenaca. Ali sem raznih imena kojima se naš narod zove, on je podjeljen i u tri razne vjere: pravoslavnu, katoličku i muslimansku. »Danas je praznik »Hristovog Vas­ krsenja« za one vojnike koji su pra­ voslavne vjere, a prije nekoliko dana bio ono je taj isti praznik za one vojnike, koji su katoličke vjere. Međutim Isus Hristos je propovedao jednu nauku — jednu vjeru. Podelu njegove vjere na razne crkve učinili su docnije ljudi. Ovi naši krajevi ne bi poznavali muslimansku vjeru, da njima nisu Turci vekovima vladali. Prema tome svi Bosanci muslimanske vjere nisu Turci, već Srbi ili Hrvati. Kao dokaz neka posluži to što oni govore istim jezikom kao i mi. Ali i ako si$o kao jedan narod podeljen u tri razne vjere, ipak treba kao jednokrvna braća da živimo u slozi i ljubavi, držeći se i dalie naše narodne izreke: „Brat je mio ma koje vjere bio.14 „Neka svaki od vas i dalje vjeruje istu vjeru, koju i sada vjeruje, a osta­ vimo docnijim pokoljenima, da nađu načina i puta za izjednačavanje vjera svih Srba, Hrvata i Slovenaca. Vojnicima pravoslavne vjere česti­ tam praznik i pozdravljam ih sa »Hri­ stos Voskrese.« Prema svemu ovome apsolutna je neistina, da je Komandant Vrbaske Divizijske Oblasti pomenutom prilikom prisutnim vojnicima muslimanske vjere kao budućim »Hrišćanima čestitao »Uskrs.«, već samo pravoslavnim Hrišćanima, niti da je rekao da se nada da će oni preći u Hrišćansku vjeru. Također je neistina da je na ovakav govor komandantov jedan od vojnika muslimanske vjere iz stroja uzviknuo, „Nikada«, te da je ko­ mandant naredio da ga zato stave u zatvor, mada je apsolutno poznata stvar da isti komandant od svog do­ laska na položaj Komandanta Vrbaske Divizijske Oblasti pa do danas nikada nije lično izdao naređenje da se ma Godina III. ko od vojnika uhapsi niti je zato imao razloga. Pored svega ovoga u mogućnosti sam lično da tvrdim da je Komandant Vrbaske Divizijske Oblasti Đeneralštabni pukovnik g. Dragutin K_ Kušaković pored toga što je odli­ čan oficir i komandant, vrlo prosvećen čovjek i da mu se kao takvom apsolutno ne može nabaciti vjerska netrpeljivost ili još bolje reći vjerski fanatizam, koji u opšte kod Srba iz starih granica nije imao razloga niti mogućnosti da se razvije. Prema svemu ovome vrlo je vjerovatno da je sve ovo protivu pukov­ nika g. Kušakovića izneseno ili iz neobaveštenosti u naročitoj tenden­ ciji da se isti omalovaži i da mu se naškodi, mada je vrlo jasno da u ovom slučaju, ne postoji nikakva njegova nekorektnost, pa prema tome ne na­ mjeravam protivu istoga preduzimati ma kakve mjere u ciiju kakvog kažn'avanja, niti zato ima razloga. Beograd, 27. okt. 1921. Ministar Vojni i Mornarice, Počasni Ađutant Nj. V. Kralja, Đeneral M. Žečević. Danas donosimo ovaj odgovor bez ikakova komentara. U jednom od slijedećih brojeva opširno ćemo se na njeg osvrnuti. Ujedno molimo sve pri­ jatelje, da nam pošalju podatke o cije­ loj ovoj aferi, kako bi nar. posl. Ajanović mogao staviti interpelaciju u parlamenta. Učiteljski premeštaji. Gospodin Hamid Kurbegović, naro­ dni poslanik, uputio je ministru pro­ svjete slijedeće pitanje : Gospodinu Ministru Presvete Beograd. Kod povjereništva za prosvjetu i vjere u Bosni i Hercegovini uvedena je je­ dna prakska, koja je fatalna za uči­ telje i narodno prosvjećivanje. Sudeći po onom, kako je dosad rađeno, ni jedna učiteljska sila nije sigurna, da neće od podzemnog rada kojekakvih individua ili naročito sastavljenog kon­ zorcija nastradati. Na jednostavne ne-, provjerene prijave kažnjavaju se uči­ teljska lica premještajima, za koja se kasnije na sudu dokaže, da su prosto denuncirana. Primjerice navodim slučaj g. Mustafe Šišića, kojemu je oduzeta uprava škole u Donjem Vakufu i koji je kao pomoćna sila dodijeljen naro­ dnoj osnovnoj školi u Zenicu. Njega je obijedila neka učiteljica gđica Kemenović, da je vrijeđao Kralja, a još je bio denunciran vladi, da je nemiran i antidržavni elemenat. Vlada nečekavši rezultat sudskog procesa, kojeg je Šišić poveo protiv gđice Kemenović, kaznila ga je premještajem. Međutim na sudu je dokazano, da je Šišić zlobno i lažno denunciran, radi čega je učite­ ljica Kemenović osuđena na 8 dana zatvora. Ovo je poznato pokrajinskoj upravi i trebalo bi, da joj služi za pouku u eventualnim sličnim slučajevima. Ali pokrajinska uprava nastavlja i dalje kao i prije. Na obične prijave premje­ stila je učiteljice Mariju Vorišćak iz Konjica i Kamilu Zaplatu iz Donjeg Vakufa, a te prijave nije ni provjerila. Obe učiteljice premjestila je za to, jer se druže s muslimanima i to je, po mišljenju pokrajinske uprave, na štetu morala i lijepog ponašanja. Proiiv gđice Zaplate postoji još i nepovoljan izvje­ štaj od upravitelja sreske ispostave, g. Kovačevića, koja neće da s njim �Strana 2 Стзана druži jednostavno s tog, jer se zna Šišića, pa i gotovo za to, što se on umio najbolje u narodu snaći i narodu tako opiti, da se nade strovaljen na ulici), koji je potpuno netačan. svojim radom što više omiljeti Školu G. Šišić nije imao pravo da bude Smatrajući, da je postupak povje­ upravitelj škole, jer bi trebalo da ima reništva za prosvjetu i vjere potpuno 26 godina službe a eventualno 18. G nepravilan i jedna nesumnjiva uvreda Šišić je kao učitelj sa 15 godina muslimanskog elementa, siobodan sam službe bio samo starješina škole, koje uputiti g. ministru ovo pitanje: I je zvanje samo privremeno. A kad se 1 .) Je li mu poznato, da su dosad uzme u obzir, da je g. Šišić premje­ mnoga učiteljska lica kažnjavana pre­ šten iz trorazredne u devetorazrednu mještajima na prijave, koje se nisu ni školu, iz ispostavskog u kotarsko pokušale provjeriti? mjesto, sa željezničke na željezničku 2 .) Je li voljan g. ministar odrediti, prugu i to mnogo življu, te da je iz daljine došao bliže Sarajevu, onda je da se s ovakom nepravilnom praksom više nego jasno, da taj njegov premje­ prestane, a na eventualne pritužbe ili štaj nije kazna već potreba službe. prijave da mora biti vođena istraga 4 tek po rezultatu istrage da se odre­ b) U martu 1920. premještena je đuje Što je nužno ? Marija Varačekova iz Konjica u Grude 3 .) Misli li g. ministar odrediti, da stoga, što je trebalo u Grudama otvo­ riti zatvorenu jednorazrednu školu, u se dade satisfakcija g. Šišiću, (nakon koju se morali poslati iz gradova oni Što je pred sudom utvrđeno, da je ne­ nastavnici, koji su bili već dovoljno vin), zbog nepravde, koja mu je pre­ uvedeni u praksu. Izbor je pao na mještajem nanešena. Varačkovu, koja je imala praksu 11l/2 4 .'i Hoće li g ministar obustaviti godina i da stvori mjesta jednoj svrše­ premještaj gospđice Zaplate dotle, dok noj pripravnici. se ne provedu temeljiti izvidi za ono, Da se ova nastavnica ne progoni, radi čega se premješta, i time učiniti vidi se po tome, što je ove godine ! kraj nepravilnosti, koja je kod pok. dobila službu u trgovačkoj školi u uprave već odavno zavedena? Travniku, i ako nije formalno ospo­ Pošto ne zasijeda skupština, molim sobljena za taj položaj. pismeni odgovor. c) Kamila Zaplata je premještena po Primite g. minsitre, uvjerenje mog potrebi službe i za to putovanje je odličnog poštovanja. dobila naknadu za selidbu iz drž. kase, Beograd, 11. sept. 1921. god. što se da utvrditi, da nije premještena po kazni. Time je dobila kotarsko Hamid Kurbegović, nar. poslanik. mjesto, prugu željezničku bliže Sara­ Na gornje pitanje dobio je g. Kur- [ jevu i njenim roditeljima. begović ovaj odgovor: Primite, gospodine poslaniče, uvje­ Na postavljeno pitanje čast mi je I renje moga poštovanja. dati slijedeći odgovor 1. U Bosni i ' Beograd, 14. okt. 1921. Hercegovini nema zakona o stabiliza­ Zastupa ministra prosvjeta ciji učitelja narodnih osnovnih škola i ministar unutrašnjih djela, stoga je zemaljska vlada dosada imala Pribtčević. odriješene ruke pri namještanju i pre­ mještaju učitelja. Rijetki su slučajevi da se učitelje pre­ Mi ćemo se s ovim odgovorom g. mjesti za kaznu, ali‘nikad dok discipli­ ministra malo opširnije pazabaviti, dok narni sud ne provede istragu, održi dobijemo potrebite podatke. Samo će­ raspravu, izreče presudu i nikada prije, mo letimice da se osvrnemo na ovaj nego što ta presuda postane izvršna. , odgovor. Nepobitan je fakat, da je 2. Mnogobrojni su razlozi diktovali , učitelj Šišić premješten za kaznu, a , nikako radi onog, što, gosp. ministar I zemaljskoj vladi, đa je učitelje premje­ u svom odgovoru ističe, Iz Donjeg J štala i bez njihove krivice, a često i pro­ tiv njihove želje,1 protiv Želje pojedinaca, * Vakufa u Zenicu. Na pristužbu nekojih ■ gazda, koji nisu mogli gledati Šišića u i pa čak i pojedinih vjerskih i društvenih Donjem Vakufu, bio ga je gosp. llić, I grupa. Ti su razlozi obično potjecali referent za učitelje osnovnih škola na 1 iz interesa službe. pokr. vladi, premjestio u Vlasenicu, i 3. Sva su tri premještaja, koja g. tek na energičan istup ogromne većine i poslanik Kurbegović pominje, bila po građanstvo Donjeg Vakufa, taj je pre- 1 potrebi službe, a ne po kazni: mještaj preokrenut za Zenicu. Je li a) Odbor kulturnog muslimanskog Vlasenica mjesto, s kojim se ne kaž­ udruženja u Zenici je upisao pedese- i njavaju učitelj, prepuštamo to drugi­ tero djece i molio’da se onamo pošalje ma da prosude. Mi bi smo mogli još i jedan učitelj muslimanske vjeroispo- j koješta navesti, da obesnažimo isprav- i vjedi. Kako je ovakvih učitelja u Bosni ј nost odgovora gosp. ministra, ali ćemo bilo svega 112, naravno da je uprava to ostaviti za drugi put, dok dobijemo morala uzeti jednog odande, gdje je još mnogo više podataka, koje ovaj manje potreban. Tako je pao izbor na , čas nenamo pri ruci. PODLISTAK. Profanisani ćurs. (Odgovor „Domovini* na članak „Naši vazovi" u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). Zenbilli Ali ef. izgleda za jedan ' mali stepen blaži od Hadžbega. On u odgovoru fetve veli, da Zejd treba ponoviti iman i nikjah. Iz tog se može zaključiti, da on još nazrijeva, da to iz »šale« — bez nužde i potrebe oblačenje i nošenje Šapke ne mora značiti pod s i g u r? no izlazak.iz Islama, nego je samo jak selamet tome izlasku. Iman tres ba ponoviti i očistiti i onaj, koji ga je ukaljao kao i onaj, koji ga je iz? gubio. Zaključak njegove fetve za i tu neumjesnu i za muslima nepri? I stojnu »šalu« izgleda u neku ru? i ku najodličniji ukor, protkan od? lučnim imperativnim savjetom, da I neodloživo ponovi iman i nikjah. Ovo velim zato, što on u svojim fet? I vama za takove i slične čine, koji ’ se ne čine iz »šale«, nego iz prkosa, I omalovažavanja propisa, i t. d. ima | j a č e {odlučnije z a k I j u č? | k e, nego li stroga uputa i opomena i na ponavljan j e imana i nik? ! jaha’ Može se reći, da je Hafiz Sulej? I man ef. u svom vazu bio u neku ru? i ku još nešto blaži i od Zenbilli .Ali I Broj 357 Боо| „ПРАВДА* — „PRAVDA* ef., i ako je svoj vaz osnivao na gornjim fetvama. On braću savjet tu je, da se tog čuvaju, jer veli, da je to opasno po iman, te da pri eventualnom prigovaranju i oporni? njanju budu obazrivi i umjereni. U svemu je prava ntmjera — odluč? na. Hadisi?šerif je: Innemel eamalu binnijjati — Djela se prosuđuju prama namjeri. Ima i ajeta, koja su kao izvor ovom hadisu. Ovaj je ha? dis dakle jedan čvrst izvor vjere. Iman je najveći farz. Ozbiljno čuvati iman također je farz. Pošti? vati, visoko poštivati iman također je farz. — Najmanji stepen poštiva? nja je svakako neomalovažavati. Iza toga viši stepen: ne praviti ša? le s onim, što treba poštivati. Iza tog dolazi: biti u riječima i djelima prama pošti vanom. predmetu ozbi? ljan, ozbiljniji, još ozbiljniji, najoz? biljniji i t. d. Pogledajmo sada na među na? ma nastalu šešir?mes?elu prama gornjem hadisu kao izvoru vjere, koji se je u islamska srca uklesan i koji je kao takav u glavnom pravi povod, da je ova mes?ela usljed po? jave šešira zatalasala islamske osje? ćaje i duhove tako, da se je tražio, očekivao i zahtijevao jedan vaz od jednog hladnog, visokog i objektiv? nog alima, kao što je g. Šarac. Protivnici recimo Šarceva vaza tvrde, da je šešir kao takav nevina stvar. - Za jedan čas I I j 1 j | ! i i i I j ; • I Naši dopisi. U Maglaju. 4. novembra. Pisac članka u „Srpskoj Riječi" od 19. X. 1921. broj: 216 odmah na po­ četku lojalno priznaje, da je u danima oslobođenja pružio ruku pomirnicu svima, osim onih, koji to nijesu zaslu­ žili. — Ako si, Čokorilo, ikada istinu rekao, to se može uzeti vjerodostojnim, jer ste pružili, a i sad držite ruku o ruku baš sa nekolicinom, kojima je nijeste smjeli pružiti. Vi to činite, jer su oni nekoliko puta vrijeđali ne sa­ mo pojedine muslimane, nego i islam­ ske svetinje, pa to Tebi i Tvojim dru­ govima godi. Druge koristi od njih nevi đeste, pa da bi se Vaš ogavni ponos i simpa­ tija takovim propalicama mogla razu­ mjeti. Sama ta činjenica negira Tvoju tvrdnju, da si bio uvijek prijatelj slo­ ge sa braćom muslimanima. Ta, po­ znato je svima muslimanima grada Maglaja, da ste upriličavali sviranje u svojoj čitaonici baš u momentu obav­ ljanja molitve u džamiji, pa je li to, Čokorilo, pošteno i bratski ? Sve to mi znamo, a Ti si bio u odboru prvi, iz čega slijedi, da si taj ogavni »brat­ ski« postupak upriličavao. Eto na taj si način pružao svoju prljavu ruku izlijevajući ogavnu mržnju prama najsvetijem svakome muslimanu. Niko se između Vas ne nađe, da to zapriječi, što je znakom, da ste sve to solidarno radili. Tako ste u danima slobode otpo­ čeli učvršćivati »bratsku slogu« I Dje­ la Te pokazuju neprijateljem svega, što je muslimanima sveto, pa što otvoreno istini pljuješ u lice? Mislite li, pošteni čitaoci, da je maglajski Čokorilo sa svojim kovačem otkinuo Austriji glavu ? Slava ti upo­ kojeni Oslobodioče! Tebi cijeli svijet priznaje junačka djela, da si braću oslobodio od tuđina sa hrabrim svo­ jim vojnicima, i za vrijeme tih uzvi­ šenih Tvojih djela maglajski je kovač i njegov drug tražio mišiju rupu, pa i pored toga drznu se, da negira tu zbilju i istinu i pripiše je sebi! Da nije bilo poštenih muslimana Smailagića, bila bi Ti glava otkinuta, ali istom svom spasitelju Ti vraćaš — špionažom, da ga strovališ u propast. Eto, zar nije ni to Tvoja »bratska ruka«. Znamo mi tebe, Čokorilo vrlo dobro, jer su Tvoja djela u našem tefteru za­ bilježena, kao i Tvoga duševnog vođe, koji je poznat — hvala Bogu — po svo­ jim djelima za vrijeme rata, i njegova pri­ jateljstva sa Kvesićem i drugovima. Po­ znato je vrlo dobro i upravljanje Bo­ rića i njegova nasljednika »Trijeznog Petašaina« i uloga Tvoja i drugova Ti, pristanimo na to sa dodatkom, da je on islamsko obilježje (alemet). Naša poslovica veli: »Ne bije vre? ća, nego ono u vreći!« Kad se iz? vadi ono iz vreće, ono opet tuče kao i u vreći. Samo dok je u vreći, njim se lakše zamahuje i udarac se teže osjeća. Tako nekako izgleda i šešir na muslimanskoj glavi. On sam kao takav ne tuče toliko, koliko ono, što je u njemu — što ga je donijelo na glavu. To je namjera. Ako je šešir obučen iz nužde i po? trebe. onda je on nevin u onoj mjeri, kolika mu je bila nužda i potreba. Ako je netko u opaš? nosti života, ili bježi pred nezako? nitim (pa i zakonitim) progonom,.a šešir mu u tom može pomoći, ili se bar nada, da će mu pomoći, pa ga obuče, takav je šešir nevina stvar. Isto tako od države ili vojskovođe poslati uhoda, ili tko njemu sličnu dužnost vrši, ako će mu, ili se bar nada, da će mu šešir tragove pokri? ti i posao olakšati. Onda trgovac ili putnik, koji se bez izmotavanja faktički boji, da bi u fesu ili sa ruku mogao biti na putu u tuđini.napad? nut, opljačkan, pokraden, šikanaci? jama izložen, u poslu smetan, ili uopće ako bi kakvu štetu trpio. Za? tim diplomate, konsuli i personal njihovih ureda ako, u koliko i kad to zahtijeva njihov poziv i položaj utudini. Ako nekom putujući paro? brodom padn kapa u vodu ili kroz prozor jurećeg vlaka i slično, pa ne i I Ti si, Čokorilo, bio advokat pozna tog pijanice Pupića i pored Skandala u čitaonici, što je napravio, Vi ste ga Žirom spašavali, a g. Mujezinović po­ štenim i urednim životom niie do da­ nas trebao zaštitnika, pa ga ni u bu­ duće neće trebati. Uspjeh državnog zajma u ovom si­ romašnom mjestancu pokazuje agilan i intenzivan rad kot. predstojnika Mu­ jezinovića bez bajoneta i sile, da se s njime ne može usporediti niti neko­ liko austrijsk ih zajmova, koje ste i Vi. tolike »patriote«, upisivali. Milo bi mi bilo znati, da li ste Vi danas na djelu pokazali kod upisa, što ne vjerujem, jer se ni jedan od tako­ vih »domoljuba« ne odazva za vrije­ me obdržavanjasastanaka sa kotarskim predstojnikom Mujezinovićem. pa Ti je sada žao i boli te u duši, da još tu čast ne obnašaš. Teško je s Čokorilom govoriti o istini, jer je on neće, što se je konstantovalo u više mahova, pa Ti opet dovikujem, da u stvari Arifagića zlo­ bno izvrćeš istinu, jer je Tvoj proto sam javno priznao, da ga Arifagić ni jednom riječju uvrijedio nije, čime je dokumentovano, daje tobožnje izvješće Balorde, druga Pupića, potpuno lažno. Ne možeš, Čokorilo, uprijeti prstom, da je starac Arifagić denuncirao i je­ dnoga Srbina pravoslavne vjere i da bi zbog njegova takova ogavnog djela iko nastradao, kao što Vi danas lažno denuncirate poštene i svijesne državne činovnike muslimane. Zar nije Arifagić spravan!? Kao obično, Vi se ne crvenite i ne sramite, kad iznosite neistinu, jer svi građani bez razlike vrlo dobro znaju, da niti prstom makli nijeste, da dje­ lom pokažete u danima upisa svoj patentirani patriotizam.. Cijeli uspjeh od preko 90000 Din. u ovom poplavom i sušom nastradalom kotaru, može da se pripiše samo osobi g. Mujezinovića. Ta nisi valjda čitao dopise svoje »Seke — Daše«, gdje osuđuje takove patriote u gračaničkom kotaru, pa si Ti sa svojom družinom istu opravdanu i objektivnu kritiku zaslužio. Ja adžeba, Čokorilo, koji to još osim Tebe i Tvoga kovača ne voli i ne begeniše kotarskog predstojnika Mujezinovića l? Od takovih tipova i ne traži se nikakova simpatija, pa je pružite obje­ ručke poznatom pijanici »treznom« Petrašinu Pupiću, a ne ispravnom i savjesnom kotarskom predst®jniku Mujezinoviću, jer stara poslovica kaže: Ko nema oraha u džepu, ne boji se ni zveke. Utuvite sebi to u »bašunu«. Zar nijesi čuo po čaršiji zucanje, da sad kotarski ured odgovara svome na_ živu, i ako u njemu devet »turaka« sjedi, što se za ere Vašeg »trezno Pupića i vatrenog Srbina pravoslavn^ mogne dobit druge kape osim šeši­ ra, tc ga uzme, da se zaštiti od stu? đeni ili sunčane žege. Svi su ovi slu? čajevi i njima slični manja — viša nužda, prama ovom: Ako neko ku? pi kravu od osobe, koja ju je muzla sa šeširom na glavi, može i on obu? ći šešir, dok je pomuze, ako mu se krava ne bi dala musti bez šešira, ili ako mu ne hi htjela mlijeka spu? štiti. ~ Ovaj je slučaj prama gor? njima samo jedna man j a po t r e? b a, ali i za nju ima izričita fetva kako u drugim, tako isto i u »Feta? va Ali ef.«. Iz svih navednih i sličnih sluča? jeva se jasno vidi prava namjera dotičnikova; naime, da on svojim šeširom ne misli na prkos, na oma? lovažavanje i bagatelisanje imana, niti islamskih propisa, što bez sum? nje izvodi iz imana i čini dotičnika uistinu odmetnikom. - Tko iz nuž? de li potrebe nosi šešir, on time ne čini nikakve prama imanu nepri? stojne šale, od koje se može lako i dalje poskliznuti, pa da mu se uz najstrožiji ukor rekne, da treba po? noviti iman i nikjah. Po tom jc njihov šešir nevin, i ako je neislam- sko obilježje Tko bi mogao ustvrditi, da su i »naših« šeširi taki? (Nastavit će se.) ŠIRITE „PRAVDU *. �Б.М 357 Broj vjere nikada nije čulo, nego da je ■sresko načelstvo na sve drugu sličilo, a ne na oblast? Deder se Čokorilo interesuj upisom i uspjehom državnog zajma u žepač4<om kotaru, ali bez firmi, pa ćeš vi­ đati, šta je i koliko je polučio Vaš eksponent bivši pisar — Joca Milosavljević. — Ne pišem ove retke radi Tebe, ano­ nimni pišČe, i da obranim kotarskog predstojnika Mujezinovića, nego da za uvijek ilustriram poštenoj javnosti Tebe pravoslavca objektivnim prika­ zom i neka ona sudi, kakovih tipova među nama ima, i tko stvara trzavice i narušenje poredka u mladoj nam kraljevini. Špijune i podli lašcu kako Ti je neugodno, što sam pogodio Tvoju pravu žicu, jer u istinu ruješ i obaraš svojim destruktivnim čokorilovskim djelima sve, što bi mirne građane bez razlike vjere sljubilo! Ruj i uništuj žudeni nam ideal, ali znadni, Čokorilo, da bi zle poslje­ dice mogle da panu i po Tvojoj paći, a kajanje bi bilo prekasno. Polemiku voditi sa takovim tipovi­ ma nema smisla, jer si već sam u svojim zadnjim dopisima sebi u lice pljunuo. Predbacivaš opć. vijeću, da je austrijsko, a Ti misliš, Čokorilo, da ćeš doći za gradskog oca. Znamo mi Tebe da bi svojim pro­ kušanim karakterom ubrzo pridonio glavobolje svim oblastima, jer ne bi mogao trpiti nikakovih objektivnih predloga, osim onih, što je Tebi i ta­ kovim čokorilovštinom zadojenim ti­ povima u korist. U prošlom broju neki Te od mojih prijatelja »preporučuje« gospodinu mi­ nistru ,da budeš savjetnik.Mujezinovića. Osjetili smo mi, Čokorilo, Tvoje nebratsko djelovanje za vrijeme predšastnika sadanjeg kotarskog Predstoj­ nika — pa neka nas Bog dragi toga u buduće sačuva. Da ie bio mjesto Mujezinovića Tvoj štićenika »trijezni« PetraŠin za vrijeme podlog i prijevarnog zauzimanja pekare gospodina Edhembega Uzeirbegovića po pravoslavnom Gavri Simiću. nastale bi posljediće, koje bi samo takovi đonobrazi mogli na se preuzeti, Hvala trezvenosti g. Mujezinovića pa se je sve mirnim načinom svršilo. Ne spominješ više ovaj slučaj, jer si sigurno pogledao pravorijek suda i -osjetio ćušku, koju Ti je on dao radi zlobna iskrivljivanje činjenica. Silom hoćete stvarajući komplot i •1 služeći se najogavnijim sredstvima proti ispravnog kotarskog predstojnika Mujezinovića , i Hodžića, da nekim svojim napravite mjesta. Pa radite. (Konac će pokazati, da ste bili kratkih rukava u svojim paklenim lažima i nesavjesnim, perfidnim i zlobnim dje­ lima. Bilješke. Stambeni senat proglasio čitaoni* 'CU — nekulturnom ustanovom. Mi smo naučili naz brku u našoj upra* vi. Mi znamo, dat a zbrka i mora postojati u ovako dezolatnim pri* likama, u kojima se cijeli državni aparat guši. Ali da može u obrazo* vanih ljudi nastati i zbrka u na jele* mentamijim pojmovima — e — u to nismo vjerovali, đak nam jedna odluka stambenog senata naše po* krajinske uprave nije dala dokaz za to. Kotarski ured u Zvorniku. kao stambena vlast, umeračio je za svog jednog ljubimca rekvirirati prostorije muslimanske čitaonice, pa je to i učinio. Na utok te čitao* niče, da se prostorije jedne kultur* ne ustanove, kao što to izrijekom veli i sama uredba o stanovima, ne mogu rekvirirati u stambene svrhe, pomenuti je senat proglasio čitaoni* ee nekulturnim ustanovama, moti* višući to time, da one služe u za* bavne svrhe. Mi smo doduše doživili najrazli* Čitijih čudesa u ovoj sretnoj i ple* menitoj zemlji. Mi smo doživjeli, da sud ljude strpava u haps, pa on* da traži od policije optužbu za ka* lav delikt, koji bi spadao pod taj i taj paragraf, kako bi se uhapšenih mogao progoniti, i tomu sličnih a* mizantnih stvari. Ali da se pojedine „ПРАбДА* — „PRAVDA* stvari trpaju pod pojmove, pod ko* situacije je nemoguć bez ozbiljne pro­ jima se one nc razumijevaju nigdje mjene u našoj političkoj situaciji«. u kulturnom svijetu, samo da bi se Kemalistički poslanik u Cari­ s njima moglo postupati prema ćej* gradu. U utorak prispjeo je u Cari­ fu onih, koji vedre i oblače — mi se grad kemalistički komesar saobraćaja nismo mogli nadati. praćen jednim odredom vojnika. On Ejvala vam, mudre glavešine, u je odsjeo u Hajdar paši. kojima je analogno općim društve* Utisak franc. turskog sporazuma nim, političkim i ekonomskim pri* ■ na Istoku. Prema pariškim vijestima likama također zavladao herddu* potpisivanje francusko-turskog spora­ merde! Ejvala vam na takovu no* zuma učinilo je silan utisak na cjelom vom iznašašću! Samo bismo vam Istoku, naročito u Egiptu, izazvavši preporučili, da uzmete patent na to svuda velike simpatije, od kojih Fran­ otkriće is voje mudre odluke pri* cuzi očekuju pojačanje utjecaja i pre­ mjenjujete i drugdje, gdje se ne ra* stiža Francuske u istočnim zemljama. di o muslimanima. U toliko prije, što je ovaj sporazum Kako se ubire džumruk u Varcar prvi zaključen između vlade angorske Vakufu. Općenito je poznato, da se narodne skupštine i jedne od sila na području organizovanih općina Sporazuma. prodato blago džumrući i da taj po* Lojd Đorđ i istočno pitanje Sa­ rez ide u dotičnu općinsku blagaj* znaje se iz diplomatskih izvora, da je nu .Naši težaci kao neuk svijet ne* Lojd Đorđ riješio, da se uzdrži od poznaju u detalja tu ustanovu, ne* svake incijative u pogledu intervencije go nasjednu više puta raznim srni* u konfliktu grčko-turskom, koja incicalicama. U selu Mednoj desio se jativa pripada samo jednodušnoj volji ovaj slučaj: prvih ministara Savezničkih Sila. Porezni ovrhovoditelj, definitiv* ni državni namještenici Pero Kaćar zv. Cvikić i Marko Grabljić vršeći u istom selu ovrhovoditcljsku slu* Proklamacija Kemal paše. Jedan žbu sreli su težake Lisicu i Vrbljan* brzojav iz Angore javlja, da jc Mu* ca, gdje tjeraju iz Varcara blago i zatražili od njih džumruk i od istih stafa Kemal izdao proklamaciju, u svotu od 200 K sebi u džep strpali. kojoj zahtijeva od turskog naroda, da poštiva klauzule francusko*tur* Prijavljena je stvar kotarskom skog sporazuma, koji uspostavlja predstojniku gospodinu Doliću, a prijateljske odnošaje između oba* oavj mjesto da odredi smjesta sus* dvaju zemalja i izjavljuje, da će penziju i istragu radi zloupotrebe svaka protivna agitacija biti srna* uredovne vlasti i prevare, te mjesto kao zločin veleizdaje. da preda stvar u ruke suda na kaz* trana Sada su svi francuski zarobljenici neni progon, jednostavno nakon njihovog priznanja povraća tužite* u Turskoj pušteni na slobodu. Tursko*talijanski pregovori. A* ljima novac a počiniteljima zlou* porabe uredovne vlasti i prevare gencija Havas saznaje, da je g. Gu* Kačaru i Grabljiću podjeljuje »u* teši, naročiti poslanik talijanske kor«. G. Dolić je poznat kao čovjek vlade kod vel. narodne skupštine u koji nedrži do ugleda državnih Angori, prispio tamo. Njega su na vlasti, te ga svaka malverzacija u kolodvoru dočekale službene lično* državnom aparatu u najmanju ru* sti. Talijanska misija dolazi u An* I ku veseli, jer po svim znacima on goru u svrhu sklapanja sporazuma I se drži načela- »što veći nered tim s nacionalistima. Pošto je Džami bey, predstavnik angorske vlade u bolje«. Rimu, pripravio teren za savez s I* U raboš našoj pokrajinskoj upravi i ako ista ima raboš. talijom, sporazum će ubrzo biti za* ’ _________________ ključen. Građanin j Nova kemalistička ofenziva. Jav­ Brčho-turshi rat. ljaju iz Smirne, da je, povodom vijesti o novoj kemalističkoj ofenzivi. Gene­ ral Papulas izjavio slijedeće: To je je­ dino, što nas ne uznemiruje. Naše trupe gotove su, da dadu neprijatelju jednu novu lekciju. Politički pregled. Nemiri u Jerusalemu. Prilikom nemira, koji su se pojavili u Jeru* salemu povodom nastojanja Arapa, da hapanu židovsku četvrt, izmije* njeno je puškaranje i bačena je jed* na bomba. Četiri su Židova i jedan Arap bili ubijeni, a trinaest ih je u svemu bilo ranjenih. Domaće vijesti. Sud za suzbijanje skupoće. Razoružanje Madžarske. Kako brzojavno izvješćuje diplomatski do­ pisnik lista »Daily Cronicle« velesile i vlade male antante sporazumne su u pitanju razoružanja Madžarske. Mala antanta imenovat će vojnu podkomisiju koja će biti više savjetodavnog karak­ tera, te će biti ovlaštena i pozvana da podupire međusavezničku komisiju u njenim zadacima, te da joj pribavlja i informativnu građu. Stojan Protlć o našoj političkoj i financijalnoj situaciji. U »Radikalu» od 7. o. mj. g. Protić govoreći o našoj situaciji veli među ostalim ovo: »Kakva nam je financijska situacija? Onakva, kakvu može jedino dati ova politička situacija. I ona je tako rđava, da gora ne može biti. Nju jasno već obilježuje sam fakat, da se vrijednost našeg narodnog novca tako srozaia, da za 100 francuskih franaka moramo davati 700 dinara, za 1 dolar preko 80 dinara, za 1 liru 3 i po dinara i za jedan švajcarski franak 15 dinara! Naš dinar pao je čak ispod češke krune! Buđet nam je za godinu, koja je na redu i poslije svih »uspjeha« ostao na cifrilf[od 6 i Jpo miljardi u okrugloj sumi. Tiranije i podrugivanje istini i iskrenosti u financijama bili su veći. Vlada je ovaj budžet balansirala i Naradnoj skupštini objavila — da je budžet državni u ravnoteži! A ta ista vlada kaja je ovako urav­ notežila budžet, smije se naime i sebi u brk, štampa svakog mjeseca 150 mi­ lijuna dinara novih novčanica, da živo iz dana u dan tjeraju politiku dana i komada! U jednom se međutim ne smijemo varati. Ozbiljan popravak financijske ! 1 ! : ' 1 ! Ovaj je sud izdao iza svojih oglasa o maksimalnim cijenama pred 2—3 dana jedan užasno dugačak komunike, u kom se na dugo i široko raspredaju nesuglasice i raznolika mnijenja trg. obrtničke komore i trg. udruženja kao i javne štampe o tom sudu, pa traži, da se ovaj komunike odštampa u li­ stovima. Mislimo, da širu javnost više interesuje što brži uspjeh ovog suda, da čim prije osjeti plod njegova dje­ lovanja; to nas mora više da intere­ suje od lijepih principa, koji sud ru­ kovode pri njegovoj konstrukciji i nje­ govom radu. A da u ovom imamo pot­ puno pravo, evo dokaza: Sud saopćuje u tom komunikeju, da proizvađači Životnih namirnica (i seljaci) moraju prodavati svoje pro­ izvode 15°!0 ispod maksimal­ nih cijena. Lijepo' Maksimalna je cijena n. рг. kupusu] 8 K. i baka! ga ne smije skuplje prodati. Ali prošlog pazara je jedan seljak, cijenio tovar kupusa po 10 K na kg. Šta sad treba raditi? Trebalo je po ovom komuni­ keju čekati do petka ili do ponedjelj­ ka, kad sud ureduje i prima stranke, pa prijaviti stvar, ali tada nema se­ ljaka na srijedi. Koja dakle korist od dugačkih komunikeja, kad producente niko ne nadzire i ne provađa zaklju­ čke suda? Treba što više organa da pazarnim da nom nadziru prodaju po čaršiji. Osim toga sud još ne zna, da se u nas više drva proda na tovare nego na metar. U komunikeju suda za suzb. skupoće još ne vidjesmo cijene tovarskim drvima i drvenom ćumuru, a baš je siromašni svijet, koga ima najviše, upućen na tovare, a seljaci su nemi­ losrdni u svojim cijenama. CrpdHd 3 Strana Oružni listovi za godinu 1922. Policijska direkcija javlja, da će molbe za produljenje odnosno podjeljenje oružnih listova za godinu 1922. primati u zapisnik^počevši od 25./11. do 10.12.0. g. od 9 do 12 sati i od 14 do 16 sati u sobi broj 44. Molitelji imadu sobom ponijeti stari oružni list, te biljeg ed 2 dinara na molbu, a za svaki komad oružja svotu od 5 dinara u ime biljega. Na temelju tih molbi izdane oružne listove moći će stranke podignuti kod istoga ureda u sobi br. 44 od 5. do 15. januara 1922. Oružni listovi, koji se u gornjem roku ne produlje, gube svoju valjanost Hurljetovo sijelo. Prvo svoje kuć­ no sijelo ove godine priređuje Musllmradn. i zanati, udruženje »Hurijet« u Sarajevu za svoje članove u Četvrtak dne 10. o. mj. uz sudjelovanje druš­ tvenog tamburaškog zbora s bogatim rasporedom usvojim prostorijama. Po­ četak u 7 i po sati na večer. Odbor Akcija za podizanje naše valute. Na sjednici min. savjeta od 8. sept predložio je zamj min. financ. Krizman mjere za podizanje naše valute Nje­ gove predloge, da se ograniči slobo­ dan promet valutama i devizama, spri­ ječi špekulacije s dinararom i stabi­ lizira budžet, sprijeČavanje uvoza, a potpomaganje izvoza. Arbitraža se uopće zabranjuje, a promet valutama i devizama se monopoliše. Min. Savjet je rešio, da se uspostavi promet s Ma­ đarskom. Zamj. Min. Financ, Krizman pozvao je predstavnike Trg. Komore i razložio im je mjere protiv padanja naše valute i pozvao je u Beograd sve predstavnike privrednih udruženja. Izdat je nalog carinarnicama na aus­ trijskoj granici, đa strogo paze, da ne bi putnici a osobito Žene prenosile na sebi novu robu. Mađarska mora proglasiti neizberlvost Habsburga. I ako ie Ma­ đarska poništila pragmatičku sankciju i time svrgla Habsburgovce s mađar­ skog prijestolja, ipak time nije bilo rečeno, da ona ne može ponovno iza­ brati koga Habsburgovca za kralja. Stoga je konferencija ambasadora tra­ žila od Mađarske, da proglasi neizberivost članova habsburške dinastije za mađarske kraljeve. Izgleda, da će Mađarska ovom zah­ tjeva udovoljiti. Iz našeg požarišta. Vojnovlćev »Ekvinocij» prikazivan je preksinoć s dosta uspjeha. Da us­ pjeh nije onakav, kakav bismo Željeli ne leži krivnja ni na glumcima ni na upravi. Vojnovićeve komade najjače karakterizuje »Couleur locale« i on na tu lokalnu boju polaže naročitu važ­ nost. A prikazati to potpuno s našim silama i s prilično oskudnom scenerijom, pa još na ovako tijesnoj bini, nije Ini moguće. I uprava i umjetnici učinili su ipak, što seje najviše moglo. Dubrovački dialekat savladali su je­ dino gg. Vučićević (Prosjak Vlaho) i Ćurčić (Kapetan Frano) i gđe Hajdušković (majka Jele) i Ćurčić (Marija od Poste). Gđa Hajdušković iznijela nam je s mnogo razumijevanja i naravnosti bol uvrijeđene majke; pa je ubrala buru aplauza. G. Ćurčić pot­ puno se je uživio u ulogu starog ka­ petana, pa nas je potpuno i zadovoljio. 1 g. Gec je bio, osim izuzetaka, vrlo dobar. Inače izvrstan u ozbiljnim učenjačkim i drugim ulogama G. VuČičević nam je iznio u pravom sjetlu tip dubrovačkog prosjaka, a i gđa Nišlić (Lucija) bila je na svom mjestu. — Jučer je davana Čehovljeva »Soba br. 6« i »Vještica«, a danas se prikasuje Andrejevljevi »Dani našeg života«. Druga đačka predstava. Kao dru­ ga đačka predstava u Narodnom Pozorištu Vojnovćev »Ekvinocij« u petak, 11. o. mj., u 3 sata po podne, i to samo za učenike i učenice viših razreda (od V—Vili) i visokih učilišta. Cijene su iste kao i na prošloj đačkoj predstavi. Ulaznice će se dobijati već od srijede po podne na pozorišnoj bla­ gajnici. Sjetite se „Gajretal', �Strana 4 Страна ,ПРАРДА* — -PRAVDA* Бпој «57 Broj MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA ZA BIH _ _ _ _ _ dioničarsko društvo u Sarajevu. Oglas Prema zaključku I. izvanredne glavne skupštine, obdržavane dne 29. maja t. g. te na temelju našeg oglasa 29. septembra t. g. stavljamo ovim od Prve Hrvatske štedionice u Zagrebu, preuzeti ostatak od dionica 111. emisije, cirka 21.700 komada, koje u smislu na­ šeg oglasa nijesu naši dioničari optirali, na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Pravo upisa na ove dionice imadu samo muslimani, i tim pravom imadu se poslužiti od I. do uključivo 30. novembra t. g. 2. Kod upisa imade se odmah za svakih K 100.— nominale t. j. za svaku dionicu K 155— i K 9.— za kamate od 1.1. 1921, do l.|XIL 1921.. dakle svega skupa K 164.— položiti. 3. Upise prima, samo blagajna potpisanog zavoda, te zavodske podružnice u Banjojlucu, Bugojnu, Brčkom, Čapljini, Prijedoru, Travniku, Tuzli i Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Tešnju, te Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. 4. 0 uplatama izdavače upisna mjesta privremeno potvrde (međutomnice). koje treba dobio sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat ovih međutomnica nove dionice izručiti. 5. Ravnateljstvo sebi pridržaje pravo razdiobe ovih neprodanih dionica. Sarajevo, l.XL 1921. Ravnateljstvo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u SARAJEVU. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. I A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9307e9d18e2faa6e1e14a7cb9f947876.pdf fe6a00fe466a1cff17b38763650a35e2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К, 2' Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom’ Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj« Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСНЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИјГ . чИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 120 (358) Mevlud. Bezbroj ni kan d i lji, k oji će zasvijet- liti večeras s vitkih munara i skrušeni salavati, puni tihe i iskrene pobožnosti biće vanjski znaci onog intimnog i dubo­ kog veselja, što prožima srca milijuna muslimanske braće i dovodi im pred oči onu Svetu Noć, kad je prvi puta ugledao zrake Božjeg svjetla najveći čovjek, što ga je igda majka rodila Muhamed alejhissalatu vesselam. Otresavši se grube zbilje i proze života i prenijevši se u idealne visine carstva Istine, Dobrote i Ljepote, večeras će vjernici, kojih duše nisu ogrezle u zlo i u koje se nije uvukao crv skepse, osjetiti veličinu Božjih ri­ ječi: Levlakje, levlakje — lema halekjtul eflakjeI I kao Što su se pred svjetlom Isti­ ne, Dobrote, Bratstva i Jednakosti, koje je Svevišnji na usta Svoga Odabranika i Miljenika objavljivao svijetu, gasnula i tamnjela svjetla lažnih boŽanstva, a ćoškovi moćnih bezbožnih tirana tresli se, tako neka pred ma­ gičnom svjetlošću kandilja i misterioznom moći salavata isčeznu iz srca pravih vjernika sve ružne želje i stra­ sti, a zamijene ih plemenitost, ljubav i milosrđe. Sallu ala resulina Muhamed! Pad naše valute. Od dana ujedinjenja nije naša kronika mogla zabilježiti ni jedan vidljiviji uspjeh naših državnika. Naprotiv, zabilježila je sve same u* pravo katastrofalne pogreške. Posli* je silnih neuspjeha na političkom polju, doživljujemo, a osobito u zadnje vrijeme, poraze na finan* cijskom polju. Naš dinar stalno pa* da tako, da je dotjerao na 15% od svoje predratne vrijednosti. Prošle godine notiran je dinar na zurLškoj burzi 36 franaka 100 dinara. Već kratko vrijeme poslije počeo je stalno padati, dok se nije ustavio na 8 fr. = 100 d. Međutim ni ovo nije dugo potrajalo, jer se je brzo digao na 16 fr. 100 d. Na ovom stupnju je ostao sve do mjeseca septembra o. g. Istina, kurs se je često mijenjao, ali bez veće diferen* čije. U mjesecu aprilu držale su se švajcarske banke silno rezervisane prema našem dinaru, tako da ga je čovjek morao davati i ispod kursa. Tek u slučaju, ako bi švajc. banke imale kupca za dinar, onda bi, га* žurnije se, primale dinar. Naša vla* da se prekinula radeći na spašava* nju naše valute, a kad nije uspjela, bacila je svu krivnju na naše šepa* ratište. Istina i separatisti su u mno« gom skrivili pad naše valute, ali samo radi njih ne bismo doživjeli tako težak poraz na financijalnom polju. Najviše su tome skrivile bez* glave uredbe naše vlade u pogledu uvoza i izvoza. Zanimivo je bilo Godina 111. Sarajevo, 12. subota novembra 1921. Muslimansho pitanje u Bosni. pratiti ziirišku burzu, dok je Radić držao svoje skupštine, a naša vlada pravila razne eksperimente, čiji se učinak najbolje opažao na zuriškoj burzi. Možemo donekle razumjeti Od Hermanna Wendela. jadnos tanje austrijske krune i polj* U prvom redu netačno je, da je kod ske marke, koje imaju miljarde t e* 1 k u u e g deficita i prilično su već • nas bilo onoliko interesa za H u* iskorištene, ne možemo razumjeti | sejna Boškovića. Kad je g. naš finansijalni položaj vani. Naša ; Wendel boravio u Sarajevu, bili su mlada država puna je prirodnog i na dnevnom redu poznati sandžač* blaga, koje ćemo moći kroz dece* i ki događaji, koji su stvorili vrlo ve* nije crpiti. Kao pobjednička drža* i liku uzrujanost kod svih muslima* va, koja treba da primi od Njemač* ; na. Mi smo imali priliku prigodom ke 8 milj. zl. maraka u ime ratne posjete našega uredništva, da gosp. odštete, mogli smo se nadati diza* \Vendelu objasnimo, da se mi uz* nju naše valute, a ne padanju, već rujavamo i protestiramo protiv pro* obzirom na privilegij jedne pobjeći* gona mirnog musi, pučanstva, a na* nićke države. Francuska nam je bi* ročito smo istakli, da treba pa da i la ponudila, da će nam otpisati ci* mi tražimo progon odmetnika, ka* jeli naš ratni dug, koji smo dužni kav je i Bošković. njoj i dati u gotovom 2 miljarde zl. G. Wendel je dotakao i pitanje franaka. Kamo sreće, da je Bog na­ naše žene, i to — nažalost — potpu* dahnuo ondašnju našu vladu, pa da no površno. Naročito nas čudi, da je prihvatila tu ponudu, ne bismo se jc mogao nasjesti zlobnoj i netač* mi sada ovako nemoćno koprcali noj vijesti Cicvarićevoj, da je g. Sa* kao riba u mreži. Sadašnja vlada iz* kib Korkut spalio g. Sulejmanpašića dala je vrlo stroge naredbe proti broširu. zakutnim trgovcima deviza i šver* I o agrarnom pitanju i o našoj cerima zlatnog novca i zdrave va* organizaciji g. Wendel ima potpuno lute. Nema sumnje, da možemo u pogrešne poglede. mnogom i njima zahvaliti pad di* Cijelo Sarajevo pliva u crnim za* nara, ali oni svakako neće biti glav* stavama; one se viju s džamijskih ni krivci toj nesreći. Kad je g. K , minareta, zvonika katedrale, tornje* Kumanudi primio portfelj min. fi# va pravoslavne crkve i kubeta se* nancija, svi smo u njemu gledali fardičke sinagoge: one su izvješene spasitelja, ali već poslije kratkog na vojničkim i vladinim zgradama vremena pokaza se on nesposobniji i vise pred dućanima i privatnim od njegovih predšasnika. Prijašnji kućama: prvi kralj ujedinjenog srp* ministri financija i ako nisu bili od skog, hrvatskog i slovenskog naro* koristi, ono barem nisu naše finan* da sprovodi se u Topolu — čije doveli u tako deruan položaj grob u. kao g. Kumanudi. Najviše je nade Ali još više nego i samo ime po* polagano u naš unutarnji, a osobi* kojnog kralja — ime H u s e j n a to vanjski zajam. Dok nam naši sa* Boškovića je na svima usnama. veznici u svakoj za njih bezopasnoj Ovaj sada znameniti vođa bande ne prilici kade, dotle su prema našem djeluje doduše u neposrednoj blizi* vanjskom zajmu pokazali i suviše * ni: dolje u Sandžaku između rijeka rezerviranosti i nepovjerenja. Sa* ' Lima i Ibra njegovo je carstvo, ta* dašnji vanjski zajam zapečatio je mo on stoluje sa svojom družinom »blagotvorno« djelovanje g. Kuma* ; na nepristupačnom visokom platou, nudia. iznijeti su dokazi, da bi na : odakle po volji može upadati u o* tom zajmu naš poslanik u Londonu i kruge Plevlje, Prijepolje. Raška i g. Jovanović »zaradio« oko 60 mil. Bjelopolje. Ali jek a njegove puške dinara provizije. Preko toga će naša , i slava njegovih djela puno dalje vlada jednostavno prijeći, kao što ; prodire. I legenda kola i šapuće se je uvijek preko takvih afera prela* I o njemu; preodjeven morao je on žila. ^g. Jovanović će i dalje da na* ; kadgod i u zemaljskom glavnom stavi svoj rad za našu državu. On* ’ gradu Bosne boraviti; možda je o* da dolaze na red naše delegacije, I naj tamo prodavač halve, kojega koje izrabe svaku priliku, te posje* zgrbljena šija izgleda nešto vještac* čuju glavne gradove antante, da is* ko, možda je onaj dostojanstveni kažu naše simpatije našim veliko* hadžija, kojega brada izgleda malo dušnim saveznicima; poslije njih kao prilijepljena, možda je to H u* dolaze razni kuriri, sinovi raznih s e j n Bošković. ministara i njihovih intimnih prija* Ipak to ime ne bi nikad bilo toli* telja, koji putuju po svijetu u »spe* ko u ustima, kad bi se radilo o jed* ci jalnoj« misiji. Kad bi čovjek po* nom običnom razbojničkom vođi, čeo da nabraja sve nekorektnosti kojima također zemlja ne oskudije* naše vlade, predaleko bi ga to od* va; nedavno je također osobni vlak velo. Naša vlada po svoj prilici će na hercegovačko*dalmatinskoj me* prema njezinoj dosadašnjoj praksi đi bio od razbojnika zaustavljen na riješiti ovu krizu tako, da će štam* pruzi i opljačkan, a također nije za* pati opet nove novčanice, dok ba* boravljcna ni fatalna pustolovina rem ne stignemo Austriju, a onda negdašnjeg armijskog zapovjedni* Poljsku, pa Rusiju. ka sarajevskog generala T e r z i ć a, Naše je duboko osvjedočenje, da koji je pri jednoj vožnji autom sa svo­ je glavni uzrok pada naše valute jom vojničkom pratnjom upravo do napovjerenje u državu. Niti vanj* košulje svučen i tako bio povraćen ski svijet, a budimo iskreni i otvo* u grad. Ali nastup Husejina Boškovića reni. niti naši vlastiti građani ne* politička je stvar; on je vođa maju vjere u konsolidovanje naše jedne čisto muslimanske bande; Srbi su države. Tu trebaju naši državnici oni, koji se iz straha od njega, čim se da se dobro zamisle, da odstrane smrkne, ne usuđuju pred vrata izaći, nepovjerenje, i mi čvrsto vjeruje« *) Prenosimo iz »Frankfurter Zei* mo, da će naša valuta, čiji pad nema nikakovih stvarnih razloga, ubrzo tunga« od 1. nov. t. g. ovaj članak g. Wendela, i ako on sadržaje vrlo popraviti se i dignuti na onu visinu, koja joj prema gospodarskoj snazi mnogo netačnosti i nastranosti, da ne rečemo pristranosti. i bogatstvu naše zemlje pripada. čekovni račun post, štedionice 1119 i j ' ! ' I ; j Srbi šalju na nužna putovanja žene za koje se smatra, da se u njih nesmije dirati, a pravoslavni svećenici usuđuju se samo oboružani i s oru­ žanom pratnjom u crkvu. Ali kod mu­ slimanskog pučanstva u selima San­ džaka nalazi smjeli harambaša svoje zaklonište, i nekoj.m islamskim zane­ senjacima prikazuje se on kao preteča ovdje mnogo spominjatog Kemalpaše, koji ipak naskoro mora doći, da i u. Evropi oslobodi polumjesec. 1 ако banda Husejna Boškovića ne broji više od 200 glava, a možda je i daleko sla­ bija, osim žandarmerije protiv nje je određena i infanterija i brdna artilerija, opet se ona rasprši u dimu i magli, kad se drži, da je uhvaćena, da sutradan daleko otale napane koje srpsko selo ili da priušte oružanoj sili bitku punu gubitaka. Loša je utjeha da je ponovno postavljena za sigur­ nost pravoslavnih srpska banda pod poznatim vojvodom K o s t o m Pećancem, koja Sandžak u pra­ vom smislu riječi čini nesigurnim, kad muslimanska sela prekopava, musli­ manske kuće robi, muslimanske se­ ljake ubija i muslimanske žene siluje. Ne stoji tako u Sandžaku tek od danas i od jučer. Kada su 1912. Srbi ušli, pravoslavni muštedžiri podigli su odmah ruku protiv muslimanskih po­ sjednika; kada su 1915. Austrijanci došli, iskalili su muslimani pod zašti­ tom »Švaba« svoj bijes г.а Srbe, a kada su 1918 srpske čete ponovno došle, prevrnuo se je list ponovno. Tako se je tokom zadnjih godina sa­ kupila tu i tamo znatna zaliha mržnje i želje za osvetom, da se sada s obje strane s kamatama i kamatama ođ kamata prenosi, pa budući da se tako ustanci banda pretvaraju sve to više u građanski rat između muslimana i pravoslavnih, iza njihove se buke uka­ zuje cijelo muslimansko pitanje. Sto u jugoslavenskoj državi ođ Mu­ slimana u Makedoniji i Staroj Srbiji živi, to je poprijeko albanske i turske narodnosti; njihova je organizacija Jugoslavijada Islam Muhafezai Hukuk Džemijeti« i njihov list Hak izlazi u Skoplju na turskom jeziku. Naprotiv oko 600 000 muslimana, koji čine tre­ ćinu stanovništva Bosne i Hercego­ vine, čistokrvni su Jugoslaveni srpskohrvatskog jezika, među kojima istom nekoliko obrazovanih posve stare predaustrijske generacije i hodže, sveće­ nici, razumiju turski. Osim Pomaka u Bugarskoj oni su jedini Jugoslaveni, koji su već u srednjem vijeku pri prvoj poplavi balkanskog poluotoka po Turcima prešli na Islam. Ali sada prihvaćena vjera tako je na sve pore prodrla u njihovo biće i tako ih je iznutra preobrazila, da oni još i danas stoje kao tuđa, u se zatvorena zajed­ nica među drugovima po jeziku i ple­ menu. Ne samo strogim držanjem islam­ skih vjerskih propisa, molitve pet puta na dan, pranja, posta u mje­ secu ramazanu, hadžiluka u Meku, nego isto tako položajem njihove žen e pokazuju ovi Jugoslaveni, kako su jako oni još ukorijenjeni u istočnom kulturnom miljeu. Muslimanska je žena u Bosni i Hercegovini strožije zatvo­ rena i s gušćom pečom nego u Ma­ kedoniji i Carigradu. Doduše svjetski rat. koji je u sve odnošaje duboko zagrabio, nije poštedio ni harem bo­ sanskih muslimana i potjerao je bićem gladi muslimansku ženu u fabriku, pa šta više i u naručaj prostitucije. Stoga se sada trude mnoge organiza­ cije kao »Osvitanje« u Sarajevu »Muslimanska ženska zadruga« u Mo­ stara i »Spas« u Banjaluci, da musli- �mankama nađu zarade zaposlenjem, I misli. Indijski su muslimani Indijci u a da se one ne moraju istrgnuti iz ' prvom redu, ali oni su članovi Islama. zavučenosti najužeg familijarnog kru­ Oni nisu nikad bili ravnodušni prema sudbini sultana i njihova simpatija za ga, pa kad je jedan prosvječeni istoEnglesku bila je radi toga, jer su vjernik, DŽevad Sulejmanpašić, izdao držali, da će Engleska razumjeti nji­ broširu »Otkrimo naše žene!« bila je hove želje. U Indiji je 70 miliona mu­ pred Begovom džamijom, najvećom slimana, pa nije pametno Izazivati in­ džamijom u Sarajevu, jedna uzbuna i dignaciju i neraspoloženje velike za­ i uz odobravanje fanatizirane gomile jednice, s ponosnom tradicijom, ni svečano je spalio Sahib Korkut, jedan pustiti da uhvati korjena uvjerenje, od najuplivnijih vođa muslimana, Širda naše riječi nemaju onoga smisla, matički spis (ketzerische Schrift). koji mu pripada. Stoga treba da ra­ dimo o dobru i zadovoljstvu rasa koje nam je sudbina povjerila.« baš zapin je i otvara se jaz između nas i Hrvatske kao da je Ocean među nama. Molimo kolegijalno za* grebačku »Riječ« da ovu bilješku prenese. Braćo Musliman i I Engleska i istočno pitanje. Bilješke. Politički pregled. rak ili srijedu. Na putu iz Londona Gunaris će se samo kratko vrijeme zadržati u Parizu. S druge strane javljaju opet vijesti iz Atene, da je Gunaris prihvatio po­ sredovanje velevlasti na bazi saveznič­ kih prijedloga od mjeseca ožujka, a u kojoj je predviđena autonomija Smirne i evakuacija Male Azije. Sve te vijesti uzrokovale su u Ateni vrlo težak do­ jam, jer javnost uopće je držala, da Grčka ne može prihvatiti takove teške uvjete. Interpelacija u engl. »Donjoj kući« o Jugoslaviji. Na sjednici, Donje kuće Hilton Jung, odgovarajući na interpela­ ciju Herberta rekao je, da Jugoslavija duguje Engleskoj, 22,265.142 f. sterl. sa interesom od 1. jan. 1920, u ime ratnog zajma za obnovu. Pitao je dali je istina, da Jugoslavija troši 9O°/o budžeta na vojsku, te da njena (naša) vojska napada na Albaniju. Bilo bi bolje, da plaća svoj dug mjesto, da ruši druge zemlje. Jung mu je odgo­ vorio, da je jedan dio pitanja argumentatine, a drugi beznačajne prirode. Srčlia-tupskj pot. Na maloazijskom bojištu za sada nema nikakve prave bitke osim čar­ kanja pojedinih izvidnica. Cijelo boji­ šte prekriveno snijegom. Kod Čivrila su se čuli topovski hici, što je znak da Kemal-paša ipak nije posve napu­ stio misao za ofenzivu. Stručnjaci go­ vore, da bi Grci užasno stradali, kad bi počela ofenziva sa strane Turaka, jer su, istina za sada na udobnom mjestu, ali u slučaju ofenzive ne bi mogli, da uzmiču bez ogromne štete. Sve ove činjenice sile nas da vjeru­ jemo u osobitu vrsnoću turskog voj­ nika, koji se već 8 godina po frontama bije. Pitanje gospodinu ministru vjera. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. restaurater. Kada su u novembru 1919. god. odobravani dodaci na skupoću svećen­ stvu izvan Srbije i Crne Gore, predložen je srazmjerno viši broj muslimanskih imama nego svećenika drugih konfe­ sija iz Bosne i Hercegovine. To je bilo i razumljivo s obzirom na različitu organizaciju vjerskih uprava pojedinih konfesija. Da ne bi muslimani na tim dodacima dobili srazmjerno veću sumu, riješilo je tada ministarstvo vjera, da muslimanski imami na lične i poro­ dične dodatke dobivaju samo po polo­ vicu one sume, koja se daje svećeni­ cima drugih vjera. 1 ako ovakovo rijje। šenje nije bilo pravedno, muslimani . su se njime zadovoljili, uzdajući se, da će se u njihovim drugim vjerskim potrebama, kada bude ovaj srazmjer išao u njihovu korist, primjeniti isto načelo. U oktobru 1620. povišeni su dodaci na skupoću pravoslavnom i rimo-katoličkom svećenstvu u Hercegovini od 450 K. i 500 K. mjesečno na 48 K. dnevno ličnog i od 90 K. mjesečne na 12 K. dnevno porodičnog dodatka. Pri ovom poboljšanju ovih dodataka mimoiđeni su muslimani posve i nji­ ma i nadalje ostavljeni pređašnji do­ daci od 225 i 250 K. mjesečno ličnog i 45 K. mjesečno porodičnog dodatka. Sada su ove povišice protegnute i na Bosnu počevši od l. jula 1921., ali opet samo za srpsko-pravoslavno i katoličko svećenstvo, a muslimani su opet mimoiđeni. Stoga mi je čast, gospodine mini­ stre, uputiti Vam ova pitanja: 1. Kako ovu odredbu o povišenju dodataka na skupoću za pojedine konfesije mimoilazeći muslimane opravdavate i dovo­ dite u sklad s odredbama Ustava (čl. 12) o ravnopravnosti svih priznatih vjeroispovjesti i o davanju srazmjerno jadnake državne pomoći svima prizna­ tim vjeroispovjestima? 2. Jeste li voljni ovu nepravdu prema imamima, koji su t onako zapostavljeni i u najmizer­ nijem materijalnom položaju, odmah ispraviti i povećati t njihove i povišice, bar prema principu iz 1919. godine? Molim pismen odgovor! Izvolite, gospodine ministre, ovom prilikom primiti uvjerenje o mom od­ ličnu štovanju. U Sarajevu, dne 9. nov. 1921. М Ш О ЕП О Ш Jedan od najsretnijih časova, što ga mi težaci muslimani očekujemo, jest dan. kada će se stalno usposta* viti središnji savez jugoslavenskih seljačkih zadruga, a i onijeh, koje bi se imale osnovati — bile bi kao udovi bez glave, kad ne bi imale, svoga saveza. ML težaci, bićemo Demetnus Bouiger objavljuje u „Сопjaki samo u jakim zadrugama, a i* (етрогагу Review “ članak o ovom pitanju povodom ustanka Moplaha, sto tako biće i naše težačke zadru* koji je u savezu s ratom Grka u Ma­ ge jake samo onda, ako budu ima* loj Aziji, koje Engleska podupire. Mi R svoj savez sa dovoljno jakom „Naša Pravda*4 i posl. Baljić. Po­ prenosimo u'zvacima taj članak. glavnicom. Ovu če glavnicu učiniti vodom notice u »N. P.« o manifesta­ „Uvrijeđen osjećaj muslim. uzrok je kejakom mnogobrojni udjeli, a isti su cijama u Sarajevu protiv Karla, beo­ malističkom pokretu, ustanku Moplaha, označeni sa vrlo neznatnom svotom gradske su »Novosti« napisale, a pograničnim ratovima i neprijateljstvi­ od 100 dinara i na svaki udjel 5 »Srpska Riječ« prenijela neslanu šalu, ma Perzjaca. U religioznim krugovima dinara upisnine. kojom se tangira i g. nar. posl. Baljić. vlada osvjedočenje, da britanska poli­ I ako je poznato, da g. Baljić nema Težak je stotinama puta dokazao, tika, podupirući Grke i Židove, na­ nikakove veze ni s »N. P.«, a ni s da je pored svoje vrlo male nao* mjerava uništiti vjeru, a u političkim Karlom, jer je g. Baljić oduvijek bio brazbe važda bio spreman pomoći krugovima se drži, da se je naše ne­ ispravan nacionalan čovjek, ipak mu opće korisnu stvar, pa će to činiti i prijateljstvo pokaza] j umanjivanjem se podmeće sakupljanje dobrovoljaca sada. posjeda i vlasti sultanove s željom, u Stocu i spominje nekakova stolačka Jedno malo mjestance u Bihać* da se potjera iz Carigrada i iz Evrope.“ republika. kom okružju, kojega ovdje nećemo Stoga i jest, nastavlja g. Bouiger, u Samo nas čudi, da se ovakove iz­ da ističemo, osnova sebi zadrugu Levantu, na Istoku i u Indijama teška mišljotine i bedastoće mogu iznosjti u i u istu se upisa 53 člana sa udjeli* i mutna situacija, keja će ispasti kao ozbiljnim listovima radikalne partije. ma po 10O dinara, a svi ti zadrugari antibritanski ustanak, proti kojega će su naš srednji imućni težak i za* se uzalud boriti Vrćenje koje vlada u Gadan napadaj na ovdašnji Šerlnatlija. Evu ovaj jedan primjer ot* Islamu, i u Brdskom carstvu i izvan atski sud. »Domovina« je u svom klanja svaki izgovor o nemogućno* njega, žestoko se je razvilo. Turska je broju 111. od 9. o. mj. u notici »Šesti upisa. izašla iz rata s malo sigurnosti. Neće riatski sud« gadno i nepravedno na­ Težak će dakle svoje učiniti bilo se valjda nikad znati tajna pregovora, pala našu najbolje i naispravnije funkto u zadrugama, bilo pojedince u koji su doveli do ovakovog razvoja, cionirajuću ustanovu ovdašnji šeriatski savez, ili u oboje — spram svoga ali se to donekle vidi iz govora Lloysud lažnom tvrdnjom, da ovdašnji Še­ stanja. da Georga od 15. jan. 1918.: „Mi se riatski sud ima pogan običaj, da sve ne borimo za to, da oduzmemo Tur­ svoje oglase Štampa sam i jedino u Ovim recima apeliramo na pa* skoj njen glavni grad, bogate i važne »Pravdi« i da je onomadne to učinio triotizam i razumno shvatanje na* teritorije u Maloj Aziji i Traciji, gdje I i glede prodaje biblioteke Smail ef. ših imućnih građana, naših politič* prevladava turski živalj. Bukvice, obarajući se i ovaj put na kih voda, kao i na našu braću tr* Mi ne pobijamo ostanak turske ca­ »Pravdaše«. govce, banke i ine naše bogataše, da revine na rodnoj grudi turskog ple­ i ovaj put progovore sa upisiva* Ne braneći ni malo ovime uvrijeđeni mena sa njezinim glavnim gradom njem udjela u što većem broju i ti* šeriatski sud, koji će se sigurno lako Carigradom.*4 me dokumentiraju onu ljubav, ko* obraniti, a bezbeli i putem kaznenog Ova osiguranja ne nalaze se ni u ju su vazda naglašavali svome bra* progona napadača, sebi satisfakciju is­ jednom ugovoru, ali već je postalo na tu težaku muslimanu. poslovati, držimo, da nam je dužnost istoku tradicijom, ua riječ engleskog odmah radi poštenog svijeta gornji na­ A sad: da Vas vidimo! Majisus ministra onog časa, kad bude izgovo­ padaj lažnim proglasiti, jer nije šeri­ selam: rena, vrijedi više nego ugovor. atski sud oglasio u »Pravdi« dotičnu Ibrahim efi. šadić, Abdul Mumin »Ta je tradicija, ta je vjera, veli dražbu, Što se je moglo opaziti i iz Mujezinović, Mujo Salkić, Islam g. B., mrtva i g. L. George je više same forme oglasa, nego su to učinili Salkić, Ibro Bužimkić, Skender Če* nego iko drugi pridonio, da je ubije.« nasljednici Smail ef. Bukvice na svoju hić, Agan Salkić, Mcho Toroman, »Boga e i znamenite teritorije« Male ruku, bez ikaka udjela od strane šer. Huso Toroman, Salih Ramić, Redžo Azije i Tracije nisu ostavljene njiho­ suda. A tendencija napadanja »Domo­ Ramić, Hasan Džajić. Hasan Tahi* vim turskim vlasnicima. Sultanov po­ vine« je posve prozirna, pa joj isprtd rović, Alija Šabić, Hasan Šabić, sjed Carigrada ugrožen je, i ako op­ naroda vraćamo, da ona imade gadan Smajo Šabić, Omer Hručić, Suljo ćeniti glas zaslužuje vjeru, taj je po­ običaj napadati svakog nepoćudnog i Bešić, Sulejman Konić, Pašo Ali* sjed spasen dobrom voljom i velikom to na žalost samo lažima, pa neka džanović, Ibrahim Pašalić, Mchmed pra^ednošću Franceske i Italije. joj je na čast! Komić, Hasan Komić, Derviš Ko* Sveta mjesta kršćana i muslimana Primjećujemo samo još to, da nijesu mić» Bećir Komić, Zaim Komić, Mi* stavljena su pod kontrolu Židova. ni šer. sud, a ni »Pravda« krivi, što rajem Bajrić, Hafiz Alija Čušević, Moć kalife umanjena je stvaranjem muslimani bagatelišu »Domovinu« radi Muharem Mustedanagić, Suljo Su* arapskog kraljevstva — sjena na karti njena protuislamskog pisanja. ljić, Avdo Čaušević, Mustedanagić koja će se srušiti od prvog udarca. Latif, Hašim Mustedanagić, Salih Eto jednostavnog razloga, zašto vrije Sporo uredovanje. Jedna gospo* Komić i Hasan H. Komić. u Islamu, eto zašto vjera u riječ en­ da, udovica iza jednog činovnika, gleskog ministra nema oslona na Istoku, koji je služio u Zagrebu, živi već U Bos. Otočcu, 8. nov. 1921. zašto se Perzija opire engl. utjecaju i dvadeset godina u Sarajevu o pen* zašto se Engleska svaki čas može za­ ziji, koja joj je doznačena. Tu je plesti u afganski rat u težim okolno­ penziju uživala sve do 1. jula o. g. stima nego ikada dosad. i dobivala jc na ruke u Sarajevu, a Da se izbjegne rat, ne vrijede polo­ od 1. jula, od koga se dana počinje vične mjere; mora se udesiti pametna u raznim granama naše uprave pro* Boljševici u Angori. Prema vije­ i dobrohotna politika izvan Indije, a vađati centralizacija, obustavljena stima iz Angore, Načarenos, diplomat­ naročito prema sultanu, čije se je joj je mirovina, jer da će je od tog ski predstavnik Moskve, dostavio je pravo, da ga se smatra kao Halifu dana dobivati direktno iz Hrvatske. Jusuf-Kemalucdluku moskovske vlade, učvrstilo nastojanjem Engleske, da ga Nu uzalud ta gospođa čeka sve do po kojoj će krajem mjesoca februara oslabi i svede na nulu. Treba se po­ sada već peti mjesec, novci ne do* stići u Angoru jedno izvanredno iza­ četi držati obećanja L. Georga iz 1918. laže iz Zagreba. Sirota žena našla je slanstvo, pod vodstvom ĆiČerina, a sa »Pravi je lijek od zla i nemira, u Zagrebu jednu poznatu prijatelji* neograničenom vlašću. koiima smo izvrgnuti na cijelom Istoku, cu, koja ide od ureda do ureda i is* Američki projekt za razoružanje. računajući tu i Indiju, da napravimo tražuje tu penziju, ali sve uzalud. odgovarajući sporazum sa Turskom i Iz Wachingtona brzojavljaju Agenciji I kad stigne poslije sto muka taj to ne samo sa sultanom, nego i anspis gdje u kojoj kancelariji medu Havas, da su američki delegati na gorskom vladom, koja ipak, govorilo spisima, nešto joj se rekne, baci se vašingtonskoj konferenciji već izradili se ma što, predstavlja u ovaj šas na­ krivica na bogzna kakav slučaj i t. precizan nacrt o razoružanju, koga cionalni osjećaj turskog naroda. d. i obeća se da će novci doći brzo, će izložiti već na početku rada. U služ­ Hvala primjeru Francuske i Italije, ali međutim vrijeme prolazi, a gđa benim krugovima iijavljuje se, da će mi imamo na sultanovom dvoru po­ udova živi već mjesece o čemu .... ovaj nacrt pokazati, da je i sama Ame­ slanika, Porta predstavlja urednu živi jer slučajno ima kćer učiteljicu rika pripravna, da se podvrgne reduk­ upravu prilagođenu već od vjekova u aktivnoj službi, a šta bi bilo da je ciji naoružanja, a to je od tolike važ­ evropskim običajima. Treba učiniti nema? A kako saznajemo ima o* nosti, da će se cijeli svijet osvjedočiti kraj megalomaniji Grka da se njezine vakih penzionerki dosta ovamo, o njezinoj iskrenosti. Ujedinjene će čete povrate u svoje Garnizone, pa da koje dobivaju mirovinu iz Hrvatske države odmah označiti maksimum sultan ne imadne poteškoća sa kemai svjerna je zapela ta mirovina u spi* naoružanja, koji mogu prihvatiti. listima i da uspostavi jedinstvenu cen­ sima računarskog odsjeka zagrebao* Grčka mirovna nastojanja. Grčki tralnu viadu. lsi. svijet dakie hoće, da kog. Interesantno je u ovom sluča* ministar predsjednik nastavlja prego­ ga ne ponizujemo u osobi njegova i ju ova konstatacija: Dok nijesmo vore s britanskom vladom. Jučer je poglavice i da ne gazimo njegova osim toga zadržao se u naročito du­ imali centralizma, mirovina je iz prava ni Čast poslanikovih vjernika«. Hrvatsku dolazila ovim penzionira goj audijenciji kod Lloyd Georgea. Pitanje je indije puno ozbiljnije i kama bez smetnje, a kad se u ceu* Vijećanja se drže u najvećoj tajnosti, ima puno dublje posljedice, nego se i tralizaciji slijevamo u jedno, onda te će vjerojatno biti završena u uto­ Broj 358 Број preporuča svoja izvrsna jela i pića. Daje hranu uzabonoment dvadeset posto jeftinije. Za sve jamci Dra „ПРАВДА* — PRAVDA* Strana 2 Стзана �Domaće vijesti. Neka se ispravi I U prošlom broju u prikazu izvedbe Vojnovićeva »Ekvinocija« slagarskom je pogreškom u rečenici »Inače izvrstan u ozbiljnim učenjačkim i drugim ulogama« ispušten ovaj dio: »g. Radenković pokazao je, da on nije za uloge okrutnog i hohštaplerkog bonvivanta, kao što je to Voinovićev Amerikanac«. pirinaČ 1 kg. do 40 K, 2.) šećer u kri­ stalu 1 kg. do 52 K, 3 ) šećer u koc­ kama 1 kg. do 62 K, 6) kava 1 kg. do 150 K. Sud za suzbijanje skupoće na svo‘joj sjednici od 9. XI. zaključio je povišicu ovih artikala: Krumpir — 5 K po kg; kruške jeribasme 14 K; takiše 10 K; orasi 26 K, kesteni 12 K, grah 14 K. Dan »Jugoslavenske Matice/ 12. nov. navrluje se godina dana, od kako je potpisan Rapalski ugovor mira, na osnovu kojega je velik dio braće Hrvata i Slovenaca ostao pod talijan­ skom vlašću. Taj dan odabrala je »Jugosl. Matica« kao svoj narodni dan, kao dan svoga naročitog stara­ nja za tu braću, koja ostadoše, da robuju tuđinu. Kao uspomenu na taj dan narodne žalosti, priređuje sarajevska podruž­ nica u nedjelju 13. ov. mj. svečanu matineju u 11 sati u dvorani Imperijal-Kina (Napretkova palača), na kojoj će o značenju dana govoriti Dr. Niko Andrijašević, a »Trebević« i »Sloga« otpjevati po jednu patriot­ sku pjesmu. Istoga će dana mali So­ koli i Sokoliće sakupljati dobrovoljne priloge i prodavati otkupne znakove u korist Matice. Ulaznica za maticeju je dobrovoljan prilog, a spomen-znakovi od 5 dinara vrijede kao ulaznica. Odbor se podružnice pouzdano nada, da će patriotsko Sarajevo broino po­ sjetiti ovu matineju i pored težine da­ našnjega teškog materijalnog stanja, odvojiti skroman darak za dobro i za održavanje zarobljene braće, jer se ne bismo smjeli nazvati braćom, kad bismo braću u nevolji zaboravili. Ishrana pasivnih krajeva. Konfe­ rencije, koje se drže u Ministarstvu za Socijalnu politiku i na kojima se ra­ spravlja pitanje o ishrani pasivnih kraje­ va još ni su završene, jer su se iznenada pojavile izvesne teškoće, koje se, kako izgleda, neće moći lako prebroditi. Prema podacima ministarstva poljo­ privrede, za ishranu pasivnih krajeva i krajeva, koji su postradali uslijed velike suše, trebalo bi oko četrdeset miliona dinara. Međutim Ministarstvo za socijalnu politiku ne može za taj cilj dati više od dvanaesti po miliona dinara, dakle nešto više od jedne četvrtine predviđene sume. Demobilizacije naše vojske. — Vlada je riješila, da se trupe, koje su pozvane da budu odaslane prema madžarskoj granici, a nisu stigle na položaje, raspuste. Trupe, koje se na­ laze na položajima na granici Madžar­ ske, ostati će tamo sve dotle, dok vladi ne stignu neka autentična oba­ vještenja iz Pešte. Naša organizacija, u Hercegnovom. Naš prijatelj g. Šačlr Kusturica iz Hercegnovog javlja nam, da tamoš­ njih četrdesetak muslimana radi na osnivanju mjesnog odbora naše orga­ nizacije. Ovo nastojanje naše braće od srca pozdravljamo! Merhum Mujaga Bahmanović. U petak 28. pr. mj. umro je u Pazariću kod Sarajeva ovdašnji m ešćanin Mu­ jaga Rahmanović najugledniji čovjek u tom kraju. Njegov mnogobrojni spro­ vod donio je jednu novost i jednu rijetkost, što se u nas još nije Čulo, a to je, da je u njegovom sprovodu bilo pored muslimana njegovih seljana gotovo isto toliko a možda i više pra­ voslavnih, a ponešto i drugih vjera, u koliko ih ima ovdje. Svi su se i oni trudili da merhum Mujagi iskažu zad­ nju počast i poštovanje, pa su se i oni natjecali s muslimanima i nosili dženazu na svojim ramenima. Među pratiocima dženaze bijaše i šef stanice i ložionice pazarićke. Po tom se vidi najbolje, kakav je ugled uživao pokoj­ nik u svom kraju, a ujedno i to da da razlika u vjeri ne smeta, da se po svom uvjerenju iskaže poštovanje onom, ko ga zaslužuje. Mi mnogobrojnim pra­ tiocima od srca zahvaljujemo, a merhumu želimo, da ga Bogocdari firdeasi ola dženetom. Rahmetullah alejsi I Iz »Hurijeta«. Na članak, koji je izašao u 110. broju »Domovine« od 5. X. 21., ponukani smo, da u inte­ resu društva I za hatur istine izjavimo slijedeće: Tvrdnja, koja je iznešena u tom članku, da predsjednik i podpredsjednik našega društva vodeći navodno stranačku politiku u društvu, »ne žele, da naše zanačije postanu slobodni ljudi i uzmognu se sami međusobno po­ moći« ne odgovara apsolutno istini. Naprotiv su isti baš od naj­ vrednijih odbornika, koji mnogo Žrtvuju za napredak naših zanatlija, a naro­ čito našeg podmlatka. Tokom cijelog njihovog rada u od­ boru društva, i ako su ogromna ve­ ćina i članova i odbora pristaše J. M. O., ipak su oni vodili i vode jedino i samo brigu o napretku za­ natlija, te im ovim izražujemo svoje potpuno povjerenje i priznanje na nji­ hovom dosadanjem radu. Uslijed toga suvišni su svi savjeti »Domovine«, a mi bismo s pravom mogli savjetovati, da naše društvo i odbornike ovakim ispadima ne uvlači u političke vrtloge, pošto nam je samo do pozitivnog i stvarnog rada. Za odbor društva »Hurijet«: S. Karabdić v. r., S. Šehić v. r., M. Slinić v. r., D. Šehić v r-, A. Alajbegović v. r., A. Spaho v. r. Radnici za vojno-tehnlčki zavoe u Kragujevcu. U vojno-tehničkom zavodu u Kragujevcu mogu dobiti posla zanatlije i pomoćnici i to po 10 kolara, stolara, sedlara, željeznih to­ kara i strojevnih bravara, 2 izradjivača alata i tesara, 3 bravara, 5 kovača i puškara. Reflekanti imadu se podvrći pokusnom radu, te će im se prema sposobnosti odmjeriti nadnica, koja iznosi za neoženje od dinara 28.75 do 33.75, u za oženjene 4 dinara više od svakog člana obitelji. Nov kontigenat ovaca za izvoz. Riješenjem privredno-financijskog komitea odobren je nov kontigenat ovaca za izvoz i to 15.000 ovnova i 5000 ovaca. Sudijski položaj. — Ministarstvo pravde izradilo je jednu naročitu uredbu, kojom će bili regulisan mate­ rijalni položaj svih .sudija u cijeloj zemiji prema odluci, koja je donesena na skupštini sudijskog udruženja u Beogradu. Ta uredba nalazi se pred ministrom financija na proučavanju. Konstituisanje skupštinskih od­ bora. Beograd, 6. studenoga. Juče je Koncerat g. Koste Travnja. U ponedjeljak 14. X. davače g. K Tra­ vanj u zgradi Nar. Pozorišta koncerat sa slijedećim programom: 1.) St. Mokranjac: »Lem Edin«, 2) G. Verdi: Odlomak iz opere »Aida«, 3.) a) F. Matejovski: »U bolesti«, b) P. Kozlov: Romansa »Kagda b’ ja znal«, 4.) a) A Brož: »Stante zvjezde«, b) G. Puccini: »Tosca«, 5.)a)Ce: »Kad sam bio na tvom grobu«, b) St. Binički: »Jorgovan grana procvala«, 6.) a) I. pl. Zajc: »Arija iz opere »Prosjakinja«, b) St. Binički: »Po polju je kiša pala«. Preprodaja ulaznica u knjižari Finzl, u veće na blagajni. Početak tačno u SVj sati. Sud za suzbijanje skupoće za grad Sarajevo u svojoj sjednici od 7. ov. m. ustanovio je ove cijene: 1.) СграНа 3 Strana „ПРАвДА* — »PRAVDA* Bpuj c58 Згој | I i • I ; I izvršeno konstituisanje skupštinskih odbora U odboru za administrativnu podjelu zemlje na oblasti izabran je za predsjednika Nastas Petrović, za podpredsjednika dr. Edo Lukinić, za prvog sakretara Fehim Kurbegović, a za drugog Ivan Urek. U financijskom odboru izabran je za predsjednka dr. Voja Veljković, za podpredsjednika dr. Velizar Janković, za sekretara Derviš Omerović. U adninistrativnom odboru: predsjednik Žika Rafajlović, podpredsjednik Kockar, sekretar Svetozar Đorđević. U imunitetnom odboru: predsjednik Lukinić, podpredsjednik Mihajlović, Se­ kretar Salih Baljić. U odboru za molbe i žalbe: predsjednik Mihajlo Marijanović, podpredsjednik Juraj Kučić, sekre­ tar Svetozar DiČić. Odbor za poslovnik ostao je isti. ŠIRITE „PRAVDU11. PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Razredne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. II. RAZRED I. RAZRED Vučenje 2. i 3. januara 1922. g. Vučenje 7. I 8. februara 1922. g. Najveći dobitak u najsretnijem slučaju Dinara Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 80.000 100.000 III. RAZRED IV. RAZRED Vučenje 7. I 8. marta 1922. g. Vučenje 4. i 5. aprila 1922. g. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 12o.ooo 15o.ooo V. RAZRED Vučenje od 4. maja do zak učno 24. maja 1922- godine Ona ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine , „ osmine „ 12.— „ „ 6,— Najveći dobitak u Najsrećnijem slučaju Dinara Dobitaka Dinara u srebru 1 premija 1 1 1 1 1 1 1 1 2 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 600.000 od n » П V po 30.000 20.000 77 10.000 77 6.000 7? 4.000 77 2.000 77 1.000 7’ 500 77 240 77 4000.00 200.000 15 ШО 100.000 80.000 70.000 60.000 50.000 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 40.000 Dinara ВД0.000 Sve narudžbe srećaka prima kolektora Državnu Razredne Lutrije: Dragutin Selak Sarajevo. �Bpoi 358 Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA* Strana 4 Страна Miševi, štakori, stjenice I žohari Poziv „Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu", koja će se održati dne 20. novembra na konstituirajući! skupštinu 1921. u 10 sati prije podne u prostorijama Kluba Jug. Musi. Organizacije (Kiraethana) na Bendbaši. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda i hvaljena sredstva kao: protiv poljskih . i kućnih miševa K 12*—, za štakore K I 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno | jake vrsti K 25'—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1У—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5— i 12*—. Mast za uši na blagu K 5 — i 12*—. Prašak proti mrava K 10’— i 20*—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JUnker, Zagreb br. 16. isi. ' Petrinjska ul. br. 3. &3F* Preprodavaocima popust! Dnevni rad: Novo otvorena manifakturna radnja na veliko 333 Izbor predsjednika, perovođe i dvojice verifikatora. Izvještaj osnivača, Čitanje pravila i osnutak. U smislu § 9. 34 i 35 izbor ravnateljstva. U smislu 8 43 izbor nadzornog odbora. U smislu §31 Ustanovljenje iznosa kojeg će doprinijeti zadruge za po- ' slovnu godinu 1922. za troškove Saveza. b) Ustanovljenje svote, do koje se Savez smije zadužiti, ili ■ obvezati. 6. Eventualije i druge shodne raspravu. 1. 2. 3. 4. 5. a) Bakšić i Иоте Ćizmeđiluk broj snabdjevena je sa prvo­ razrednom kurentnom robom, a cijene su umje­ rene. Naredbe iz vana obavlja brzo i tačno. Marko Jurković — Ličanin Koševo ulica broj 14. Preporučuje putnicima i mještanima svoju prvorazrednu domaću kuhinju, te prvoklasna hercego­ vačka pića. Cijene umjerene, a posluga brza i tačna^ U Rudom prodajo se kuća sastoječi se od 2 sobe kuhinje, hod­ nika, 2 štale, avlija. U avliji se mogu kace postaviti, te 4 kaco za trpanje šljiva, bašča od 2 dunuma zemlje magaza pod kućom. Kuća se nalazi na marvinskom pazaru, sa dobro idućom trgovinom. Ko želi kupiti neka se obrati na gosp. Šabana Gazina, trg. u Rudom. 332 I DIONIČKA PIVARA U Sarajevu, dne 1. novembra 1921. Napomene: Svaku zadrugu, koja je član ovog Saveza, zastupa jedan od njezinih zadrugara, koga ona za to ovlasti. Zadrugara, koji je fizično lice, može na glavnoj skupštini zastupati samo drugi zadrugar osim izuzetka pred­ viđenog u zadnjoj rečenici § 187 trg. zakona. Učesnici iz provincije imaju sačuvati željezničke vozne karte, jer će im vrijediti za povratak, dočim učitelji pored toga imaju bez posebne molbe odobren 8 dnevni dopust. U SARAJEVU S preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo pri* znato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25,5o i 1001. Muslimanska trgacačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička ctiavnica 1о,ооо,ооо kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstva SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HsncElar ija: Kralja F Ura ulica I prizemno. Ii j evo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - IntEFUFban telefon: ZI9 I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionv ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Podružnica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu Središnjica: Ljubljana. — Podružnice: Borovlje. Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva K 45,000.000 Prima uloške na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% HGttO« Uloške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. — Izdaje uvjerenja za izvoz i uvoz robe prema naredbi ministar­ stva financija o regulisanju prometa sa devizama i valutama. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka državne razredne lutrije Kra­ ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centri Odbor J. ML O. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f28d02dad522f74c86dedc3de7f09f3c.pdf e62c973e00ba1dec1e19fec3ee01cf6b PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 Izlazi subctom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakooni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K i 0,- ; za inozemstvo K 25«- . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 121 (359) Sarajevo, utorak 15. novembra 1921 Vjerska pitanja. h Danas se sastaje u Beo? gradu anketa, u kojoj sudjeluju predstavnici svih priznatih vjera u našoj kraljevini, da se posavjetuju i stavi vladi svoje predloge, kako će se riješiti različita vjersko?politička pitanja. Prema pozivu, što ga je gospodin ministar vjera razaslao članovima raspraviće se na toj an? keti o pravnom položaju svih us? tavom priznatih vjeroispovijesti prema državi o uređen j u •mterkon? fcsionalnih odnosa i o materijal? nom obezbjeđenju vjerskih službe? nika svih priznatih konfesija u na? soj kraljevini. Na anketi sc dakle ne će raspravljati nikakva specijal? na pitanja pojedinih konfesija, nego samo takova, koja se tiču svih vje? »ispovijesti. Tu bi se dakle imali petresti osnovni zakonski nacrti, koji su zajednički svima konnfcsi? jama, a onda bi se pristupilo ure? donju vjerskih uprava svake poje? dine vjeroispovijesti u posebnim komisijama, u kojima bi pored pred stavnika ministarstva vjera kao dr? ažvne vlasti sudjelovali samo iza? slanici odnosne konfesije, o kojoj se radi. Od tri istaknuta pitanja, o koji? ma će biti govora na anketi, prvo je odnošaj vjere preme državi- U tomu je od početka naše stanovište jasno i bitsro: mi hoćemo vjersku autonomiju. Neka narod sad prei ko svojih vjerskih organa, koje sam bira i postavlja, upravlja svojim vjerskim poslovima. Uticaj držav? nih vlasti na vjesrku upravu neka bude što je moguće manji i neka se svede samo na toliko, koliko je potrebno za čuvanje državnog au? toriteta. Samo se po sebi razumije, da ni vjerske organizacije ne mogu opstojati bez državne pomoći, i ta državna pomoć treba da bude i mo? ralna i materijalna. No to pružanje pomoći od strane države ne smije služiti za izgovor, da se državne vlasti moraju miješati u unutra? š n j e poslove vjerske uprave. Uzroci, zbog kojih stojimo na ovomu — da tako rečemo - autonomistič? kom stanovištu u vjerskim pitanji? ma tretirano je dosta u našoj jav? nosti, pa nije potrebno, da sc na tomu dugo zadržajemo. Muslimani u Bosni i Hercegovini imaju svoju vjcrsko?prosvjetnu autonomiju više od dvanaest godina, oni su sc u nju uživjeli i svaka temeljna pro? mjena, koja bi krnjila tu autono? miju, djelovala bi na naš elemenat, a naročito na njegov vjerski život vrlo nepovoljno. Za eventualno pot? činjavanje vjerske uprave pnd držav­ nu'vlast ne može nikako biti izgo? vor, da je nama trebala vjerska au? tonomija pod tuđinskom upravom, a da nam sada ne treba u našoj os? lobodenoj državi, gdje i mi sudje? lujemo u državnoj upravi, jer je partijski život koći nas suviše raz? Vijen i ni jedna se partija ne žaca nikakvih sredstava, da svaku i naj? manju sitnicu izrabi u svoje stra? načke svrhe. Svakom promjenom na vladi mijenjao bi sc i uticaj dr? žavne vlasti na vjersku upravu, a od kolikih je to štetnih posljedica po vjeru i moral- ne da se lako ni predviđeti. Mi u tomu imamo gor? ko iskustvo kod naše braće u San? džaku i Makedoniji, gdje je čitava vjerska uprava usredotočena kod državne vlasti. Koliko je zaslužnih i posve korektnih muftija i imama u ove tri godine bez ikakva ispit?? van ja smjesta bačeno s položaja protiv volje i uz protest svih musli? mana odnosnog kraja samo stoga, što po svojoj dužnosti nije htio, da zadovlji partizanskim prhtjevima nekog političara, koji je blizu mini? stru, što se slučajno nalazi na vla? sti. Tako šta nije moguće u auto? nomno uređenoj vjerskoj upravi. Mi smo ovo svoje programatsk stanovište u vjerskim pitanjima , I | j ; ; ' ‘ } : ostane osnovica za sve zakone, ko? ji će se donositi. Anketa .dakle ima samo da razradi član 12. ustava, u kojemu su postavljeni temelji za autonomističke uređenje vjerskih uprava. Drugo je pitanje, kojim će se pozabaviti anketa, uređenje odnosa među pojedinim vjeroispovijesti? ma. Tu tražimo samo ravno? p r a v n o s t, ko ja je ustavom za? jamčena i ništa više. Ne tražimo za svoju vjeru nikakvih privilegija, ali ni ne trpimo, da budemo ma u će? mu zapostvaljeni ili prikraćeni. Islam nije agresivan i za to ne ćemo podnositi ni ma skoje druge strane nikakve vjerske propagande. Intcrkonfesijonalni zakon- o koje? mu će anketa raspravljati, treba da zabrani u interesu same države i njezinog ugleda svaku vjersku pro? pagandu. Ta zabrana treb da bude sankcijonisana i strogim kaznama za državne službenike. Vjersku pro? pogandu oficira među povjerenim mu vojnicima, nastavnika medu đa? cima, policijskog činovnika u svo? mu upravnom području treba u naj? manju ruku kvalifikovati kao zlo? uporabu uredovne vlasti. Na trećem će se mjestu iznijeti pred anketu materijalno obezbjeđe? nje vjerskih službenika. U tomu pitanju tražimo i ravnoprav? nosi i a u t o n o m i u. Naši viši vjerski službenici: reis? rilsulenia, muftija itd. treba da za? uzimaju isti položaj i da od države imaju istu platu, kako to bude ures đeno i za vjerske dostojanstvenike drugih konfesija. Na njihovo na? mještanje treba da ima narod vid? na utjecaja i ne smije ni jedan doći do tog položaja mimo narodnu vo? Iju. Što sc tiče vjerskih službenika niže kategorije, naročito tako zva? nog dušebrižničkog duhovnog stale? ža, stojimo na stanovištu, da nji# ma ne daje platu izravno nego pre? ko autonomne vjerske uprave. Ko? liko bude država izdavala za plate parohijskog svećenstva drugih kon? fesija, neka u srazmjeru prema L;ru? ju stanovništva određenu sumu da? je muslimanskoj vjerskoj upravi, koja će onda isplaćivati imame i druge vjerske službenike. No ako država ne će ovog posre? dovanja naše vjerske uprave, već hoće da sama izravno izdaje plate i našim imamima, onda ne ćemo ni? kakva »ključa« i nekakvih polupla? ta kao dosada. Kada država ne bi htjela da uz svoju materijalnu po? moć prepusti brigu oko izdržavanja vjerskih službenika autonomnoj vjerskoj upravi, nego bi tu dužnost sve terete. U tomu slučaju treba, da svaki naš imam i hodža kao i mu? alim dobije istu platu, kakvu budu dobili pravoslavni parosi i katolič? ki župnici bez obzira na njihov broj. Nc ćemo izgovora, da ih je previše. Kada dođe za to vrijeme, mi ćemo i to pitanje urediti, ali sa? da su takove potrebe. Dakle: ako hoćete »ključ«, mi hoćemo autono? miju, a ako hoćete plaćanje iz svo? jih ruku, mi hoćemo da platite sve i potpuno. Beograd, 11. nov. 1921. I radikalnom klubu vodi se ovih dana žestoka borba između raznih struja. Izgleda, da znatan dio po? slanika u ovom klubu nije zadovo? ljan sa sadašnjim stanjem u vladi i da bi želio rekonstrukciju kabine? ta . Naročiti apetit imade većina kluba na ministarstvo unutarnjih djela, koje je po sporazumu od de? cvmbra prošle godine pripalo de­ mokratima. Čak i zvanični organ radikalne stranke »Samouprava« pod potpisom direktora lista nar. poslanika dra Laže Markovića piše, da je unutarnja politika sadašnjeg ministra unut. djela gosp. Pribićc? vica doživjela slom. Samo se po sebi razumije, da je ovakovo piša? nje zvaničnog organa radik. stran? čekovni račun post, štedionice 1119 ooiuna ii.. ’ kc izazvalo u demokratskom klubu opravdano neraspoloženje. Izgleda« da ni gosp. Pašić, koji je i u najte? žim političkim situacijama znao na? ći izlaz i umio vješto odlagati kri? zc, nije u ovoj prilici gospodar si? tuacije u svom klubu. On je po svo? joj staroj metodi pokušao, da i ovaj put odloži krizu, pa puna dva dana nije dolazio u klub- i ako je bila za? kazana klubska sjednica. ()n je mi? slio, da će sc odlaganjem klubske sjednice atmosfera u klubu ohladi? ti. On smatra sadašnju koaliciju je? dino mogućom, pa stoga nastoji svim sredstvima da je i održi. Da li će mu to uspjeti, ne može se za sa? da reći, jer su duhovi još vrlo uz? ; j buđeni. Demokrate su sa sadašnjim sa? I stavom vlade zadovoljni i posve | hladno čekaju rješenje krize u ra? dikalnom klubu uvjereni valjda, da drukčije kombinacije u sadašnjoj situaciji ne može biti. Istom se sada dozna je, da je dr. Milan Srškić nakon svoga poznatog govora protiv sporazuma radikala i demokrata sa našom organizaci? jom bio ostavio klub svoje stranke i da nije nikako dolazio u klub, ni? ti sudjelovao na sjedneama. On se je smatrao uvrijeđenim replikom na njegov govor bivšeg ministra za ' agrarnu reformu g. Nikole l'zuno? Ijcn a u kojem je gosp. I zunović vrlo oštro i u ime vlade osudio is? tup dra Srškića protiv našeg spo? razuma. Dr. Srškić je tražio, da g. L'zunović požali ove svoje riječi, ko? je su gosp. Srškića vrijeđale, pa je, kako izgleda, u tom traženju i us? pio. Ne samo da je g. Uzunović o? pozvao u klubu iz svoga govora sve ono, čim se je g. Srškić našao uvri? jeđenim, već je šta više radikalni klub, kako se čuje, i odobrio nelo? jalno držanje dra Srškića prema našem sporazumu. Mi još nemamo potvrde za ove glasove, koji se šire u skupštinskim kuloarima i ko ji pro diru u beogradsku štampu, ali po izvjesnim znacima nemamo razlo? ga, da u n jih posumnjamo. Sigurno ste već čuli’ da neki pred? stavnici radikalnog kluba vode pre? govore sa drom Korošcem, koji se je kanda već zasitio opozicije i htio bi, da.se što prije vrati u svoj stari položaj, u vladu, u kojoj je bio pu? nc dvije godine. Ovdje se govori i u nekim novinama piše, da je cilj ovih razgovora između radikala i gosp. dra Korošca taj, da se u sa? dašnjoi koaliciji zamijeni naš klub grupom dra Korošca, te da se ti raz? govori vode po želji bosanskih ra? dikala, kojima saradnja našeg klu? ba u vladi nije ni malo ugodna, jer om onemogućuje provađanje njiho? Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sara j evo. - Interurban telefon: ZVI | �Strana 2 Стзана ПРЛВиА* — vih planova. Oni biše htjeli, da eh nim pogodnostima, protestiramo i tratavu vlast u Bosni i Hercegovini do= žimo: 1. Da su svi muslimanski vjerski biju u svoje ruke i da povrate ona vremena, u kojima je dr. Srškić kao službenici koji posjeduju propisane depredsjednik zem. vlade samovoljno krete kao i učenici medresa s propivladao Bosnom i Hercegovinom ne sanim potvrdama od Rijaseti-ilrmje, vodeći računa ni o raspoloženju ve« odnosno od uprave dotčne medrese, čine naroda ni o intencijama cen« u svako doba oprošteni od vojne duž­ tralnc vlade. O tom bi se mogle či­ nosti; tave knjige pisati, no mi držimo, 2. Da se dok ne naredba ministar­ da jc to sve čitaocima našeg lista stva vojnog i mornarice u pogledu poznato pa stoga rekosmo samo os ograničavanja slobode Ulema medžlisu vo nekoliko riječi. u izdavanju dekreta kao i ograniča­ Bosanski radikali nijesu zado« ј vanje vremena, te da se u buduće iz­ voljni ni sa sadašnjim pokrajinskim daju takvi dekreti po dosadašnjoj namjesnikom drom Đurđe vičem i praksi; traže, da se on smijeni, i ako zna Da se softama (učenicima me­ ju, da je on na taj položaj došao dresa po svršenim naukama priznaje po naročitoj želji g. Pašića. Nas o- voina pogodnost bar dvije godine do vo držanje bosanskih radikala u njihova namještenja; pitanju pokr. namjesnika iznenadu« 4. Da su i svi mujezini oprošteni jc, jer znamo, da je on samo lutka od vojne dužnosti i to bez ikakva u rukama eksponenata sarajevskog ograničenja, samo ako svoju dužnost Tašlkhana, u redu vrše; Sve ove trzavice u kuloarima Nar. 5. Da se dokine sadanje praktikoSkupštine ostavljaju naš klub pot­ van e pođnašanja dokumenata vojnim puno hladan. Naši poslanici stoje vlastima, a da se to praktikuje po u ulozi posmatrača i čekaju mirno starom načinu, t. j. da sreska načelrazvoj orilika. pa će istom onda, kad stva imadu pravo vidirati i ustanov­ radikali urede svoje unutarnje od« ljavati valjanost dokumenata; pri prenose, zauzeti prema svemu stanovi« gledbi imade vojna komisija pregledati; je li ispravan dokumenat ili nije, te štc. "л • 'U* Broj 359 Број i ! ! ; jom kud i kamo bogatiji od nas mu­ slimana. onda nas još većma čudi i iznenagjuje ovaj postupak. Ko je kriv tuzlanskim muslimanima, što nemaju svoje domaće inteligencije, i ako imaju gimnaziju i trgovačku školu pod nosom? Ko je kriv, da tako zaostali nemaju smisla za društvenost i što je većini preči njegov i najeftiniji posao od općeg i što niko skoro ne može pretpostaviti ma ni za jedan čas vlastitu komociju općem narodnom dobru? Krivi sami. Neobrazovanost najveća je sramota, koja za sobom povlači sve nesreće tome svijetu. Gospodo tuzlanski muslimani! Ako se bojite konkurencije stranaca, naj­ bolje Vam je sredstvo protiv toga ško­ lovanje, koje Vi kako se vidi, izbjega­ vate. Л sve dotle, dok ne liferujete vlastitu inteligenciju, uzaludni će Vam biti poklici: »Nećemo stranaca!« Dokle god budete vodili brigu o otvaranju medresa na zastarjelom i davno preživljelom temelju: odgajanju seoskih hodža plaćenih sa sto groša godišnje. Vaši će kulauzi biti kojekakvi konduk­ teri i skretničari, koji će sa svojom praznom glavom konačno zakrenuti u bezdan i s Vašom boljom budućnosti. Stranci. Op. Ur. Puštamo ovaj dopis prema želji pošiljača, iako se u cijelosti s njim ne slažemo. Nu jer je predmet, o kome dopis govori, uistinu žalostan, kao javni organ svih muslimana, naravno, da moramo požaliti ovakovo nastrano i pogrešno shvaćanje naših inače vri ednih Tuzlaka. Želimo im, da se što prije riješe ove bolesti i bolesnog pa­ triotizma. kampanilizma, kako li bi nazvali ovaj animozitet prema »stran­ cima«. Naši dopisi. Tuzla, 30. okt. 1921. Stranci! Sinoć je u našoj čitaonici obdržavana konstituirajuća skupština. Ova se čitaonica zove »Terekijat«, a nastala jejz stare istoimene čitaonice i kluba naprednih muslimana, koje se je oboje fuzioniralo. Da je došlo do fuzije, jedan veliki dio zasluge ide na neturJake, koji su ne samo saragjivali nesebično na uspostavljanju zamrle društvenosti u. Tuzli, nego su se i ta­ ko eksponirali, da su mogli biti žr­ tvom zloglasnog Grudića, koji je dao novac Teminu i drugovima, da pošto poto naprave razdor megju muslima­ nima i nezdravim idejama truju našu mladež. Ti netuzlaci nijesu pri tom u vlastitom računu profitirali ništa, nego su nastojali da sa svojom braćom ra­ de na općem dobru bez razlike, gdje je ko iogien i odakle je ko. I kad je rad dovršen, »Terkijat« osovljen na svoje vlastite noge, nalazi se nekoliko umišljenih velič-na; koje oiše htjele da svagdje vude glavnu riječ, ali kojima Lh preduvjet za to, jer niti svojim ra­ dom za opće narodno dobro niti svo­ jom naobrazbom ne pokazaše, da bi mogli igrati kakvu vidnu ulogu—zavikaše kod biranja odbora: Nećemo stranaca! Veći dio skupštine pleskao ie i odobravao ovaj povik, dok ostali gragjani nijesu na to reagirali. Znaci, da su svi s tim povikom spo­ razumni. Ovai incidenat dao je povo­ da, da su svi Članovi, koji nijesu Tu­ zlaci, počeli u masama istupati iz tako odmah odluku izreći, a ne kao što je to sada uvedeno, da nakon vi­ zite podnašaju svoje dokumente okruž­ nim vojnim komandama ili čak mini­ starstvu; 6 Da ministarstvo vojno i morna­ rice zgodnim putem uputi pojedine Mnogi nam se muslimanski vjerski vojne komande, a naročito komandu službenici tuže, da pojedine vojne ko­ u Valjevu, da poštivaju propise voj mande neće da uzimaju u obzir na­ mh pogodnosti vjerskih službenika, redbe ministarstva vojnog i mornarice, društva. te da iste komande u buduće hitno naročito naredbu od 6J9. 1920. broj Ovaj postupak i sramni povik mo­ riješavaju molbe vjerskih službenika, F. Gj. 25625. kojom se priznavaju že se dogoditi samo u neodgojenoj i a ne da takve stvari zatežu po više , vojne pogodnosti duhovnim licima sviju nekulturnoj sredini, u šupljim mozgo­ mjeseci i svojom pasivnošću i nehajem priznatih konfesija u našoj kraljevini. vima, koje poput vazdušne lopte po­ stavljaju vjerske službenike u nepri­ Tako п. рг. ovih dana pišu nam iz diže pusta ambicija! Zar »stranci«, liku i Zvornika, da je vojna komanda u Vakoji ne moraju ali ipak rade na lo­ 7. Pošto će se u skorom vremenu Ijevu pozvala neke tamošnje vjerske , kalnim stvarima mjesta, u kojem se sastati anketa kod ministarstva vjera službenike, da smjesta nastupe vojnu j nalaze, nijesu braća jednaka svima tražimo, da se muslimanskim vjerskim dužnost i ako su dotični vjerski služ­ mješćariima, ako se proti njihovu ra­ benici imali potpune isprave o vojnim i službenicima plaće i doplati, hono­ rari i pripomoći povise odnosno urede i du nema inače ništa prigovoriti ili ako je njmov postupak i vlađarije korekt­ kao i svestenstvu drugih konfesija. skoj vlasti u Sarajevu. * no? Zar ti stranci zaslužuju, da im se Taj slučaj dao je povoda musli­ njihov rad nagragjuje ovakvim povi­ Gornja rezolucija upućena je klubu manskim vjerskim službenicima kotara kom? Treba jedna zera razuma, pa da muslimanskih narodnih poslanika u zvorničkog, da održe protetni zbor se osvjedoči, da narod, koji nema to­ protiv samovoljnog kršenja vojnih na- i Beogradu i Ulema-medžlis u Sarajevu, da i oni poduzmu nužne korake, kako ; liko lokalnog i mušičavo-tjesnogrudredaba, protiv nehaja i nemarnosti po­ nog lokalnog patriotizma kao što ga jedinih vojnih komandi i na 4tom su I bi se u buduće poštivali propisi, od­ imaju, na žalost, tuzlanski muslimani, redbe i naredbe ministarstva vojnog zboru donijeli slijedeću da on ne klasira svoje'istovjernike na i mornarice sa strane pojedinih vojnih rezoluciju : mješćane (gragjane) i strance, nego ih komandi i da nam se naša prava ne Potpisani muslimanski vjerski služ­ tretira prama sposobnostima i radu krše, kao što je dosad bilo. benici zvorničkog sreza, pogođeni u za opće narodno dobro. Treba pogle­ Molimo i ostale muslim. vjerske svojim pravima radi poziva u vojnih- , službenike širom naše domovine, da dati u hrv. pjev, društvo »Majevicu« tvo naših vjerskih kolega: ibrahima i u Srp. Klub i onda ostala kulturna se priključe ovoj našoj rezoluciji. Hamzića, sibjan mualima [iz Bulatovaca društva, oa će se viriti da skoro sva Zvornik, 3. XI. 1921. i Mustafe Hamidovića, učenika ovdaš- 1 odbornička mjesta zapremaju netuzlaci. Muslimanski vjerski službenici. nje medrese, koji su imali propisane A ako uzmemo, da su naši su^ragjani (60 potpisa) isprave vrhovnih vjerskih vlasti o voj- i drugih vjera sa domaćom inteligenci­ Nepoštivanje vojnih odred-h. PODLISTAK. Profanisani ćurs(Odgovor „Domovini44 na članak „Naši vazovi“ u br. 60.) Piše: Ch ame r a n i, Posavina. (Nastavak). Šeširi ruskih muslimana. Pržim, d se u cinku »Domovine«: »Naši vezovi« misli u glavnom na šešire ruskih muslimana ovim rije« cima: »......... zaboravljajući pri to« me, da će to tangirati milione mu« slimana, koji nose taj sunčani za« k|on na glavi mjesto u ruci i koji nikad ne pomišljaju, da su zbog to« ga prestali biti muslimani.« Poznata je stvar svakom, ko se jc prilikama ruskih muslimana ba« vio, da je caristička Rusja zlim o« kom gledala na tamošnje muslima« ne, radi njihove zajedničke vjere sa Turcima, u čijim su rukama mor« ski tjesnaci i Carigrad, za kojima je ona čeznula i vehnula. Bojala se je valjda, ako ih ostavi na miru, pa se kulturno dignu, da će se pobuniti poput sada indijskih muslimana ako ona jedamput udari na pri« jestonicu Chalife. Stoga ih je sto« Ijećima šikanirala na razne načine, radi čega su se mnogi od njih iz svoje domovine iselili. Ona je na« ! I | I I | ' ' ! • stojala zabraniti čak i nekoje sure i ajeta iz Kur=ani az. š. Metala im je za najglavnije vjerske starješine Stručne puke neznalice, koji su mo« rali poznavati dobro ruski, baviti se više ruskom carističkom literatu« rom, a što u svom zvanju skroz i skroz šepaju, tp nije ništa smetalo, сјараее je dobro dolazilo. Ne velim, da nije bilo i nekih iznimaka, koji su se umjeli v j eš f o snalaziti. Nji« ma se ima dosta pripjsati tu i tamo u š i r o k o j Rusiji neki viši stepen . islamskog duševnog napretka. Te su neznalice,, kao »kulturniji«, u glavnom pomagali cilj svojih spodara među islamskim svijetomza vlastiti komad kruha. Još jedna slika njihovog šikani« r^nja je i to: da mnogi nijesu mogli dobiti pasoš za putovanje pod svo« jim islamskim imenom, nego su morali uzeti jedno nemuslimansko rusko ime, pod kojim su čak i u nu« fušu vodeni. Kad jc u Rusiji iza rusko«japanskog rata proglašena konstitucija, ustav i sloboda vjere, onda su ti muslimani ispravili svo« ja imena u nufusu. Od tuda su bile i nastale tadanje novinske vijesti, da je na stotine hiljada Rusa iza ustava prešlo na Islam. Radi tih i drugih šikanacija su tamošnji mu« slimani u velikoj većini (izuzam o« nih, koji su se sami otrgli i pomo« gli) jednaki ili blizu kineskim mu« slimanima: trgovački je duh među njima dobro razvijen, imade i do« Y. brih zemljoradnika, imadu šta iz« jesti i popiti i vesselam. Ruski muslimani tako preziran! i šikanirani od carističkih vlasti i vlastodržaca, da olakšaju svoj te« ški položaj, počeli su na zadovolj« stvo svojih tirana šešire oblačiti i još u koječem drugom rusku »kul« turu« imitirati. Nu vazda je ostala klica imana čvrsta. Ovo se vidi iz tog, što Rus«musliman, kako ц sa« ruku i šubari. tako i u šeširu ide u džamiju, skine šešir, obuče takiju (beznu kapu; dakle ne niti golo« glav iz »više pobožnosti«) i klanja. Onda poste, zekjat daju, idu na hadž, kurbane kol ju i t. d. Dakle n jihov šešir je došao iz sasvim dru« gih razloga, a ne iz prostog majmu« nisanja, prkosa i sličnog, kao što ni radi »zaklona« od žarkog sunca u ledpnoj Rusiji, gdje toplu šubaru bez štita nad očima nosi i moderni Francuz. Jesmo li mi izloženi, radi vjere, sličnim šikanacijama u našoj do« movini? Da li naše šeširlije postu« paju u vršenju vjerskih dužnosti kao ruske, pa da tako mogu uzeti sebi ove za uzor i radi naše šešir mes«e|e proglasiti ćurs profanisa« nim? Ja velim na оуа oba pita« nja odlučno: ne! Tko misli protiv« no od »sposobnijih« i »kulturnijih«, treba to čvrstim dokazima dokaza« ti. Dopuštam, da ima i među ru« skim muslimanima Šeširlijama i Bilješke. Povreda muslimanskih vjerskih os­ jećaja u Zenici. U petak 4. novembra 1921. opazilo se, kako ovdašnja učiteljica musliman­ ka. koja služi na djevojačkoj osnov­ noj školi u društvu sa učiteljicom Ma­ rijom Hajneom i pol. pristavom Stajićem ide od dućana do dućana od obi­ telji do obitelji, te prodaje karte za ruske Kozake. Ovaj čin silno ie ogor­ čio ovdašnje muslimane i svak se u čudu pita: Kako je moguće, da mu­ slimanka učiteljica u društvu sa jed­ nim inovjercem po birtijama rasprodaje karte za ruske Kozake ? Je li to nje­ zinom vlastitom inicijativom ili je na zapovijed pretpostavljenih vlasti to učinjeno? Raspitali smo se za pravo stanie stvari i doznali slijedeće : Isto­ ga dana prije podne donio je jedan policajac poziv-kotarskog ureda, u ko- drugima pokvarenih ljudi, ali oni ne mogu služiti niti kao valjan uzor niti kao protudokaz. । Enverijje. . ј 1 । | Kada smo kod ove teme, da bar nešto reknem o Enverijjama, koje su se spominjale u našoj javnosti. Enverijje su vojničke kupe, koje jc uveo Enver paša prije par godi« na u turskoj vojsci. Slične su šeširi« ma. Imadu neki mali obod — štit, a više njega - kao neku vrstu sa« ruka smotane duge komade plat« na, koji kada se odmotaju — mo« gu zamotati uši i gole dijelove уга« ta. Vojnici su te kape obukli na na« log predpostavljenih, te tako sa njih otpada odgovornost. Sad ostaje pitanje: kakve su na« mjere imali oni, koji su ih uveli, od« nosno dozvolili? Ne vjerujem, da su to učinili iz »ša]e«, ili iz pu« kog majmunisanja. To će biti uči« njeno iz nekih vojničkih nužnih ili praktičnih razloga: radi zime i slič« nog. Kod oficira se te kape ne vide, ako nijesu u službi. Ako su ih vodili pvaki razlozi, onda iman i teazimj iman nijesu poniženi. (Nastavit će se.) Sjetite se „Gajretal', �restaurater. Мзгђо M U đC D O V iĆ preporuča svoja izvrsna jela i pića. Daje hranu uzabonoment dvadeset posto jeftinije. Za sve jamči (na sarajevskoj stanici) K olodvorska restauracija Брмј ć58 /roj jem je stajalo, da se gore spomenuta učiteljica neizostavno u 10 sati prije podne kod gosp. pol. pristava Stajića prijavi. Pošto dotična učiteljica nije znala, o čtmu se radi, naravno odaz­ vala se pozivu pretpostavljene vlasti, gdje im je bilo naloženo, (naime i os­ tale su učiteljice bile pozvane), da po dvije idu po gradu rasprodavati karte za ruske Kozake. Svi izgovori nekojih učiteljica bili su uzalud jer im je isti pristav rekao: »Ostavite sve za drugi put, a danas je ovo najpreče«. Tako je učiteljica čuvši zapovijed pretpo­ stavljene vlasti teškim srcem obavlja­ la posao, koji je s punim pravom ogor­ čio sve muslimane u Zenici, jer je to očita povreda i nepoštovanje islam­ skih vjerskih osjećaja, tim više, što se i sam pol. pristav, očito da joškveću sablazan muslimanima učini s tom učiteljicom udružio. Pitamo nadležne: Je li opravdan ovaj korak vlasti, ko­ jim se ubija svaki pokušaj kod mu­ slimana za obrazovanjem musliman­ skih ženskih po školama I Da li je kot. ured smio na ovakav način pro­ vocirati muslimane i vrijeđati njihove vjerske osjećaie upotrebljujući učitelji­ cu muslimanku u one svrhe, kojim se njezin vjerski osjećaj ubija • gubi au­ toritet nastavnice kod muslimana idu­ ći po birtijama i to još u društvu spo­ menutog pristava i dolazeći u doticaj sa osobama, s kojima ona po svom zvanju nema nikakovog doticaja? Na koji način misli vlast zapriječiti dalj­ nje zloupotrebljavanje svojih potčinjenih, da se u buduće zapriječi svako izazivanje i vrijeđanje vjerskih osjećaja kod muslimana? Tražimo, da se kri­ vac ovoga čina pozove na odgovornost i kazni za svoje nezakonito uredovanje. Mjesni odbor J. M. 0. Politički pregled. Turci spremaju novu veliku ofen­ zivu. Potvrđuju se vijesti, da angorska vlada čini velike pripreme za jednu veliku novu ofenzivu, koja će otpočeti usprkos nezgodnom vremenu. Grčka će isprazniti Smirnu? »Daily News« javlja da je grčka vlada odlučila prihvatiti mjere antante i da postoji mogućnost obusiave nepri­ jateljstva između Grčke i Turske. Grčka je pripravna da stupi u mirovne pregovore na podlozi evakuacije Smirne. Sevreski ugovor povjerio je Grčkoj mandat okupacije i uprave Smirne pod turskim suverenitetom. Lenjin traži objašnjenje od An­ gore. Boljševički predstavnik u An­ gori zatražio je izvjesna objašnjenja povodom zaključenog francusko-turskog sporazuma. Uvjeravanja, koja su mu bila data od komesara Jusuf KemaJa kao i lično od Mustafa Kemal pa$e, uklonili su svaki nesporazum i nesuglasice. U Angori misle, da neće moći nikakve intrige da poremete od­ nose, koji vladaju između kemalistiČke vlade i Moskve. Sporazum tursko-persijski. u jednota od poslednjih govora u Angori, komesar spoljnih poslova Jusuf Kemal bej izjavio je između ostalog. „Mogu da vam saopćim radostnu vijest, da nam predstoji uskoro da zaljučimo sporazum sa našom muslimanskom susjedkom. Nema nikakve sumnje, da će ovaj ugovor dati najbolje rezultate. Trudimo se, da pronađemo osnovicu za sporazum i sa zapadnim državama. Ubjeđen sam. da će cijeli svijet priz­ nati opravdanost naše stvari«. TuFSho-FranciuM sporazum. Brzojav iz Carigrada javlja, da je provođenje tursko?francuskog sporazuma počelo 4. o. mj. Muhe? din?paša, valija i vojnički zapovjed* nik vilajeta Kastamuni, imenovan je valijom Cicilije i povjereno mu je vrhovno zapovjednštvo ove po* krajine. Muhedin paša je jedan od najboljih turskih generala, dosada je više puta obnašao čast valije i vojničkog zapovjednika. Prefekt kastamunijske policije Halil?bey i« menovan je u istom svojstvu za Ciliciju. General Pelle- vrhovni fran cuski komesar u Carigradu, izjavio je svoje zadovoljstvo u pogledu za? ključka sporazuma od 20. oktobra: OpaHđ 3 Strana „ПРА^ДА" — »HKAVDA4 »Činjenica, da željeznička pruga graniči, daje novi dokaz aa su Francusku i Tursku obuzete srdač? nim osjećajem za buduće odnošaje i da su obe ugovarajuće stranke čvrsto odlučile živo poraditi na u? zajamnom prijateljstvu. U gornjem sporazumu mi nije? smo prihvatili princip stare diplo? mđcije, nego smo uzeli princip na? cionaliteta i dajemo dakle Turskoj znak povjerenja, ali ne krijem, da će sud, koga će zauzeti civilizovani svijet u pogledu Turske, ovisiti o načinu, na koji će Turska provesti primljena utanačenja. U slučaju, da se prava manjine ne bi respektova? te ako bi se protiv kršćana i drugih preduzele represivne mjere, nastaće u javnom mišljenju promjena na štetu Turske čije će posljedice biti crne. Prema depeši iz Beiruta spora­ zum je bio povoljno primljen od Muslimana u Smirni i Libauri, koji cijene gestu Francuske u pogledu otomanskog carstva, čiji je usve? ren također vjerski poglavica Išla? ma. Domaće vijesti. Ostavka g. Maglaj 1 i ća lako smo demantovali novinsku vijest, da je g. muftija Maglajlić, predsjednik našeg posl. kluba, položio poslanički mandat, ipak je prekjučerašnia »Srp. Riječ« donijela tu vijest. Vidi se, koliko gg. oko »S. R« prate naše novinstvo i kako su upućeni o dnevnim političkim događajima. Ručak na dvoru. U srijedu 9. ovog mjeseca pozvalo je Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksanđer sve ministre i časnišvo Narodne skupštine na ručak, na kojem su među ostalim sudjelovali gg. mini­ star dr. Spaho i sekretar Narodne skupštine Husein Alić. S obojicom se je Njegovo Veličanstvo zadržalo u raz­ govoru i pitalo za prilike u Bosni. Jučerašnja sjednica ministarskog savjeta bavila se je izbornim redom. Usvojeno je, da se dosadašnji izborni zakon zadrži, ali s tom važnom pro­ mjenom, što će se uzimati u obzir sa­ mo one liste, koje imaju pun količnik, te što će se ostaci pribrajati »dr­ žavnoj listi«, naime listi onih partija, koje u čije.oj državi kandidiraju. Pro­ tiv ovog povlašćivanja velikih strana­ ka ustali su ministri dr. M. Spaho i Pucelp Ulazak Korušca u vladu? Glavni odbor demokratske stranke održao je danas prije podne slednicu na kojoj se raspravljalo pitanje rekonstrukcije vlade. Sef stranke g. Davidović dao je izvještaj o glasovima, prema kojima se sa strane nekih radikala vode pre­ govori sa klerikalcima za ulaz u vladu, što predsjednik vlade p.oriče. Riješeno je, da treba sve partije, koje sada sa­ činjavaju vladinu v.ećinu, da se spora­ zume radi programa rada, i ako bi se pokrenulo pitanje rekonstrukcije, pre­ govori sa kojom novom partijom, koja bi htjela ući u vladu, treba da se ot­ počnu tek onda se u tom pitanju po­ stigne sporazum izmeđju sadanjih vladinih grupa. »Đerzelezov« izlet u Dubrovnik. Na 30. novembra 1921. poduzima ov­ dašnje Jugosl. musi. omi. udruženje »Đerzelez« izlet u Dubrovnik. Gospoda članovi, koji žele sudjelo­ vati kod izleta, neka se jave kod druš­ tvenog podpreresjednika Ševki ef. Nikšića Mali MudŽeliti ul. br. 10, najdalje do 20. novembra 1921. ili u večer u društvenim prostorijama. Odbor se je pobrinuo za 50°.o-ni popust na željeznici, a još će se pra­ vodobno pobrinuti za konačište u Du­ brovniku Odbor. Zemlja dobrovoljcima. Ministarstvo agrarne reforme riješilo je, da svi do­ brovoljci, koji nisu zemljoradnici, a dobili su zemlju Ina obrađivanje, ovu mogu zadržati još samo na godinu dana. Iz Janje. Nepravedna podjela e? ' rarskog zemljišta u Janji potakla je ondašnje muslimane, da su odr? žali jednu skupštinu i donijeli ovaj protest: »Muslimani mjesta Janje, i sakupljeni na javnom zboru 28. ok? ' tobra t. g., najodlučnije protestiraju i protiv podjele erarskoga zemljišta I zvanog Glavača i Jabanuša dobro? voljcima, mučenicima i ostalim se? ljacima pravoslavne vjere, a da se pri tome ne uzimaju u obzir potrebe niti prava muslimana. I ako ovo? mjesni muslimani uživaju na spo? menutim erarskim zemljištima od vajkada servitutno pravo ispaše, i ako u mjestu ima preko 300 širo? masnih muslimanskih težačkih obi? telji bez ijednoga pedlja zemlje, zbog čega idu čak u Srbiju pa siju zemlju, ipak je sreski načelink g. Čurilović, ne obzirući se na te okol? nosti, podijelio gornja erarska zcin? ljišta dobrovoljcima, od kojih neki imaju stotinama dunuma vlastite zemlje, roditeljima poginulih do? brovoljaca, od kojih su neki bogati i po zanimanju trgovci, pekari i slič? no, zatim drugim seljacima pravo? slavne vjere, koji svi imaju do volj? no vlastite zemlje. A najskandaloznije je u tome to, što od spomenutog erarskog zem? ljišta Glavica dobiva 100 dunuma mjesni načelnik, vešestruki milijo? ner i veleposjednik g. Mihajlo Pc? trović. Budući da su i ovdašnji širo? mašni težaci muslimani preko svo? jih muhtara podnijeli prije mjesec dana molbu sreskom načelstvu, da i oni srazmjerno dobiju od rečenih erarskih zemljišta, i šta viša čak i novce položili za komisiju, do da> nas ipak nikakva riješenja nijesu dobili, skupština s ogorčenjem kon? statuje, da se namjerno ide za timda se muslimanska sirotinja zaobi? đe, ošteti i u svojim pravima pri? krati. Zato skupština traži od mjero? davnih faktora, da o ovoj stvari po? vedu računa i da se muslimanima učinjena nepravda popravi.« Zatjev muslimana iz južne Srbije. Beogradske novine javljaju, da’su pred­ stavnici muslimana iz južne Srbije bili kod. g. Pašića i tražili, da se izradi rerijatskih zakena pripuste i 2 muf­ tija iz južne Srbije, kako je to mini­ starstvo vjeva i odobrilo, »ali se, pod uticajem Muslimana iz Bosne, nakna­ dno odustalo od donete odluke«. G. Pašić je obećao izaći ovoj želji u susret. Primjećujemo daje potpuno netačno, da su naši predstavnici utjecali ma u kom pogledu da ne budu pomenute muftije prepuštene izradbi šer. zakona. To je samo izlika, za koju se vlada sakriva, i kojom bi se htelo izazvati neraspoleženje kod makedonskih i sandžačkih muslimana prama našoj organizaciji. Izvoz šljiva i pekmeza iz Bosne. Trgovina suhom Šljivom i pekmezom kretala se od 15. septembra do 15. oktobra ovako Cjelokupni dovoz šiji?va bio je 6Q8 vagona u v/ijeđnosti od 35 milijuna dinara. Najviše doveženo je u ^rčko 470 vagona. Cijene šljiva u Brčkom kretale su se između 4 do 6 dinara, prosječno 5 i pol dinara po kg. Gotovo iste su cijene bile i u ostalim šljivarskim mjestima. Šljiva je vrlo dobrog kvaliteta, zdrava i krup­ nija od lanjske Izveženo je iz Brčkog 193 vagona šljive i to 146 vagona u sanducima od 25 kg i 47 vagona u vrećama. Iz ostalih krajeva Bosne iz­ veženo je 44 vagona šljive. Pekmeza od prošlih godina izveženo јеЗб vagona. Iz Nar. pozorišta U utorak 15. novembra daje se »Krila Smrti« od Tikončinskog; u srijedu 16. novembra đačka predstava Nušićeve »Protekcija«. Početak u \/23 po podne. U četvrtak repriza »Uriel Akoste«; u petak ženska predstava »Uobraženi bolesnik«. Predstava za ženske. Uprava Narodnog Pozorišta. da omogući muslimankama polaz u pozorište odlučila je, da u petak dne 18. o. m. u 3 sata poslijep odne, upriliči pred? stavu »Uobraženi bolesnik« od Moliera, na koju bi imale pristup samo ženske. Veseli nas što je up? rava Narodnog Pozorišta pokazala toliko shvaćanja, prema musliman? kam. S naše strane možemo najtop? lije da preporučimo svima našim muslimankama, da posjete svečanu predstavu u što većem broju. Šihaniranie mualima. Poštovani gospodine urednice’. Vi ste biil tako ljubazni, da nam u više navrata ustupite dio prostora u cijenjenoj »Pravdi«, gdje smo mo? gli slobodno iznositi svoje potre.be> svoje želje i svoje jade, pa i ovom prilikom nadamo se, da nam nećete uskratiti svoje naklonosti, na če? mu Vam unaprijed blagodarimo. Jedna opća mana bivših vakuf, mearif. povjerenstava bila je ta, d* svoje potčinjene vjerske službeni? ke. a naročito mualime svakom prilikom bezrazložno šikaniraju. Osobito su sc u tome isticali po? jedini predsjednici, koji su svojim apsolutističkim postupkom bili do? tjerali dotle, da jc odbor mualim? skog udruženja bio prisil jen u jed = noj predstavci upućenoj na vakuf? ski sabor tražiti brisanje auto? nomnog statuta, ko ji su potčinjava? li mualime vakuf, povjerenstvima. Kad.su ta povjerenstva prešla u ruke novih i sposobnijih ljudi, te su šikanacije u glavnom prestale; ali se ipak nađe pojedinih, koja slijede mane svojih predšasnika. Tako nam se jedan mualim tuži, da ga je povjerenstvo navodno radi nekakvog neznatnog prestup? ka samo optužilo, samo discipli? narni postupak provelo, plaću mu obustavilo i pozvane vlasti stavilo pred fait?accompli, a njega u polo? žaj, da sa svojom sirotom djecom od gladi skapava. Mi nemamo ništa protiv toga, da pojedina povjerenstva vrše svoju dužnost u skladu s propisima auto? nomnog statuta: ne možemo dapa? če unaprijed niti tvrditi, da dotični mualim nije kriv, jer napokon sva* ko imade svojih mana, pogrešaka i nedostataka, ali protestiramo proti kršenja autonomnog statuta i moli? mo pozvane faktore, da upozore svoja potčinjena povjerenstva na red i poštivanje § 32 autonomnoj statuta. Ovom prilikom nećemo iz? nositi povjerenstva, na koje se ovi reci odnose, ali ako nam se ponove slične pritužbe kojeg mualima, po< stupaćemo bezobzirno i žigosati ta? kva povjerenstva pred javnošću, neka se vidi, kako se poštuju ljudi od strane onih, koji su na prvom mjestu pozvani da štite i čuvaju u? gled tih ljudi, kojima je povjeren vjerski odgoj muslimanske mladeži. Odbor. Mualim. udruženja. Primjer islami požrtmnosti. Rat, koji je do nedavna buktio skoro po svim evropskim poljana? ma, taj svjetski rat ostavio je mno? gu prazninu, mnogu kulturnu teče? vinu uništio, a prosvjetu i druge humanitarne i kulturne ustanove za nekoliko decenija unatrag bacio. Osobito velike manjkavosti i praz? nine osjećaju se kod nas musliman na u Bosni i Hercegovini u pogle­ du vjerskosprosvjetne izobrazbe. Dok su prije rata kako tako naši mektebi i drugi vjerski zavodi funk? cionirali i udovoljavali donekle na? šim potrebama, dotle danas vidimo u svim tim ustanovama strašni na? zadak. Naši mektebi skoro nikako ne rade i nalaze se u vrlo slabom stanju, a naša mladež u osnovnim školama ra^i prevelikog broja dje? ce, te nedostatnog naukovnog vre? mena iz vjeronauke zaostaje i ne može dobiti onog znanja, koje mu je kao muslimanu neophodno po? trebno. Čovjek se u čudu pita: Ku? da ovo vodi, ako i dalje ovako o? stane? Šta će biti s našom mladeži bez potrebne vjerske izobrazbe i t. d.? Ovo i druge okolnosti koje vla? daju među muslimanima, nameću svakom muslimanu patrioti pred o? či crnu sliku naše budućnosti, ako se za vremena ne opametimo i ne upregnemo sve sile, da se naš vjer? ski odgoj mladeži što bolje popra? vi. Bez pravog islamskog odgoja na? še mladeži nećemo moći napredo? vati ni u kojem socijalnom i huma? nitarnom pothvatu, jer mladež, ko« ja bude odgojena u islamskom du? hu i bude uviđala nepobitne i uz« višene ideje islama, ta ista mladež biće nrava naša uzdanica, te svaki pokušaj nekoffh pokvarenih indivi« dua. koji se nočeše nažalost blatom bacati na naš Islam, koji nas nude, da odbacimo »ealmu i Kuran«, a prihvatimo »za krst časni«, odbiće se od oštrice takove mladeži, koja. �Strana 4 Страаа ćc dostojno znati reagirati na sva? kc prljave navale i podvale protiv Islama. Taka nam je mladež vrlo potrebna i to je prava islamska in? tcligcncija. Taku mladež možemo dobiti samo onda, ako je odgojimo u pravom islamskom duhu i ako ne budemo žalili svaku moralnu i ma? ferijalnu žrtvu pridonijeti za ovu svrhu. Naši vakufi nalaze se u vrlo mi? zernoni stanju, te je nemoguće za? sada i pomisliti, da bi oni mogli ho? norirati prema današnjem vremenu rad naših vjerskih uzgajatelja. Mi­ zerne plaće naših mualima. imama i mujezina opet utječu na vrlo ne­ povoljno razvijanje naših vjersko? prosvjetnih prilika. S toga je duž nost svakog muslimana, da se za o? vo zauzme, te pridonese po svom islamskom osjećaju što više, kako bi se obezbijedio potpuni uspjeh u vjerskom obrazovanju islamske mladeži. U tu svrhu sastao se u Zenici kot. odbor Jug muslimanske organiza? čije i mjesni džematski mcdžlis, te su vijećali o poboljšanju vjerske naobrazbe islamske mladeži, o po? pravku mekteba, povišici plaća: mualimima. imamima i mujezinima i drugim potrebama, te pronašli, da bi trebala svota oko 90.000 K. kojom bi se za ovu škol. godinu mogle podmiriti gornje potrebe. Istina gornja svota obzirom na slabo sta? nje muslimana u ovom mjestu po? kraj drugih potreba dosta je osjet? ljiva. ali kad se radi o napretku i podizanju islamijeta, mislim- da ne smije nijedan musliman u Zenici izostati, koji ne bi za ovu svetu stvar žrtvovao što više, jer nam je го obligatna dužnost, kojom nas Bog dž. duži, a nabrojeni nam pri? mjeri iz islamske prošlosti dokazu? ju. Šta su sve radili i žrtvovali islam? ski velikani za procvat i podizanje islama. Stoga neka se otvore naša rai'Ka srca, ne budimo zatvorenih šaka i ne škrtarimo, braćo, u ovake plemenite svrhe, a nagrada nas čeka od Svemogućega i ovoga i onoga svijeta. Ne mogu, a da ovom prili? kom ne istaknem islamsku požrt? vovnost nekojih naših rodoljuba, koji na poziv džematskog medžlisa i Jug. musi, organizacije rado se o? dazvaše. te za ovu godinu za gor? nju svrhu upisaše kako slijedi: po 2000 K: Braća Kratina, Suljaga Der? venta; po 1500 K: Abdaga Sarajlić: ro 1200 K: Rašid ef. Imamović; po 14100 K: H. Ibrahim Salčinović, Sa? lihaga Šestić, Osmanaga Šestić, Hib mi ef. Čaršimamović, Avdaga Har? mandić, Bečiraga Ramić, Omeraga Mutapčić, Braća Mujkić- Salihaga Zukić. Ahmed ef. Islambegović, Mulaga i Hasan Omerspahić. Salih? beg Omerspahić, Šišić Mustafa, Numanbeg Durmić. Omeragići. Ha? lilović Bajro, Drinić Derviš- Ađula? ga Đajić, Jug. musi, organizacija, musi, antialkoholno društvo »Iti? had«. islamska Kiraethana. Nadam se, da ću ubrzo i nadalje moći izni? jeti još lijep broj islamskih rodo* ljuba, koji pridoniješe poveći obol za ovu islamsku stvar. Kao što u svakom žitu ima kukolja, tako se nalaza i među nama nažalost prili? ćan broj muslimana, koji su tvrda srca, te bi prije otkinuo od kame? na stanca. nego li od njih, misleći, da bi sa ono par kruna, što bi ih dali u ovakove svrhe upropastili sebe. Takve muslimane treba da prati prezir svih ostalih muslima? na, a uvjereni smo, da će ih zaslu* žena kazna Božija stići radi njihove škrtosti i nemarnosti. Ovakove Iju? dc neka poznaju sva naša braća ši? rom naše Herceg?Bosne, neka ih i potomstvo zna, a mi ćemo ih po zaključku gore spomenutih odbora i javno iznijeti, ako nam slavno u? redništvo dozvoli prostora u svom cijenjenom listu, neka se zna, ko je vjera, a ko nevjera. S toga, braćo, na posao svom energijom, jer: »Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare prodaju.« Магћо Jurhović Preporučuje putnicima i mjcštanima svoju prvorazrednu domaću kuhinju, te prvoklasna hercego­ vačka pića. Cijene umjerene, a posluga brza i tačna. Odgovorni urednik: Ibrabim Muhić. Novo otvorena manifakturna radnja na veliko 333 Bakšić i Ćatović Cizmeđiluk broj 21. .. snabdjevena je sa prvo­ razrednom kurentnom robom, a cijene su umje­ rene. Naruđbe iz vana obavlja brzo i tačno. PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. I RAZRED Vučenje 2. i 3. januara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara 8O.000 II RAZRED Vučenje 7. i 8. februara 1922 godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara lOOooo III. RAZRED. Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 120.ooo Novo otvorena dobro sortirana manufakturna radnja Braća Kasumagić IV. RAZRED Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 15o.ooo Sarajevo Kundurdžiluk broj 12. preporučuje Na veliko. se za svakoga, a osobito za trgovce i krojače Na malo. Poziv V RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine „ 12.— „ osmine „ „ „ 6— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1,000.000 1 „Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu", koja će se održati dne 20. novembra 1 1 1 1 1 1 1 1 1921. u 10 sati prije podne u prostorijama Kluba Jug. Musi. Organizacije (Kiraethana) na Bendbaši. Izbor predsjednika, perovođe i dvojice verifikatora. Izvještaj osnivača, čitanje pravila i osnutak. U smislu § 9. 34 i 35 izbor ravnateljstva. U smislu § 43 izbor nadzornog odbora. U smislu § 31 Ustanovljenje iznosa kojeg će doprinijeti zadruge za po­ slovnu godinu 1922. za troškove Saveza. b) Ustanovljenje svote, do koje se Savez smije zadužiti, ili ! obvezati. 6. Eventualije i druge shodne raspravu. premija od >> 60O.QDO 400.000 200.000 150.000 100.000 80.000 7o.ooo бо.ооо 5o,ooo 0 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 >i »i J» po 30.000 „ 20.000 „ 10.000 „ 6.000 4.000 „ 2.000 „ 1.000 . 500 „ 240 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 4o ooo Dinara 14,82oooo Dnevni rad: 1. 2. 3. 4. 5. a) Dinara u srebru Dobitaka na konstituirajuću skupštinu U Sarajevu, dne 1. novembra 1921. Sve naruđbe srećaka pri­ Napomene : Svaku zadrugu, koja je član ovog Saveza, zastupa jedan od njezinih zadrugara, koga ona za to ovlasti. Zadrugara, koji je fizično lice, može na glavnoj skupštini zastupati samo drugi zadrugar osim izuzetka pred­ viđenog u zadnjoj rečenici § 187 trg. zakona. Učesnici iz provincije imaju sačuvati željezničke vozne karte, jer će im vrijediti za povratak, dočim učitelji pored toga imaju bez posebne molbe odobren 8 dnevni dopust. Mustafa Šišić. ŠIRITE „PRAVDU0. Ličanin Koševo ulica broj 14. Broj 6pol 359 „ПРАРДА“ — „PRAVDA" ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selah SARAJEVO. i •••••••••••••• 11 Vlaanik: Centralni Odbor J. M. U dini pari ja D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/986be2ff61f88378179f24e7a0f2bc79.pdf 2677a1d8b38d9cd3882a3a825fd15564 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Ahmed Hamdi et14^ VDA V JL/rl ГААСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 122 (360) Sarajevo, četvrtak 17. novembra 1921. Pojedini broj K 2. _ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom, (Uređuje redakcioni odbor. Pretplata:"-za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici-** u vakufskoj palači.j. -»II< ? ~ p-'T • {Telefon br. 842.3 Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina IH. sabora. Na anketu je pozvan i vr? njati, da bi i ovi mogli sudjelovati hovni muftija, koji se smatra pred? u kačačkom pokretu. Naše su po? stavnikom muslimana Južne Srbije. slanike dočekali s jaukom i plačom, Kako saznajemo, vrhovni je mufti? a bijedno stanje interniranih naro? propisani način publikovane, a sva? ja tražio, da pored njega budu po? čito djece, žena i staraca natjeralo kom je dobro poznato, da je bivši zvani na anketu i neki stručnjaci je suze i u samih poslanika. Jučer predsjednik zem. vlade izdavao i iz Južne Srbije, ali ministarstvo vje? su dvojica poslanika, koji su se mnoge povjerljive naredbe o pita? ra nije uvažilo ovoga njegova pred? povratili iz Niša, bili kod načelni? n jima, koja se mogu samo zakonom loga, i ako je ranije bilo pristalo, ka odjeljenja za javnu bezbjednost regulisati. O tim povjerljivim na? da se na anketu pozove prištinski g. Lazića, prikazali mu ovo straho? redbama bilo je mnogo govora i u i bitoljski muftija. Zašto je min. vito stanje i tražili, da se djeca, našem listu. Nu što je još gore, i vjera u ovom slučaju potpuno mi? starci i žene puste kućama, jer da ptijašnja zem. vlada i sadašnja po? moišlo muslimanske predstavnike ne mogu izdržati zimu u sadašnjem krajinska uprava trošile su državni iz Južne Srbije, gdje je pitanje ure? logoru. Ako vlada ovom opravda? novac, a da za to nijesu tražile ni đenja muslimanskih vjerskih odno? nom zaht jevu ne iziđe u susret- klub odobren ja od nadležnih organa cen sa ponajvažnije, nijesam mogao ta? će poduzeti odlučnije korake. tralne uprave, niti su o potrošenom čno doznati- nu po svemu izgleda, državnom novcu ikom polagale ra? da su po srijedi prsti onih istih Iju? čun. Nama je o tom poznat jedan di, koji su i u zakonodavnom odbo? vrlo drastičan slučaj. Upravo kod ru nastojali, da osujete uređenje spomenutog odsjeka za trgovinu i vjersko?prosvjetnih odnosa musli? obrt (filijala centralne uprave za mana u Južnoj Srbi ji na samouprav? promet s inostranstvom) postojali nom načelu, kako je to i u ustavu Naše upravne vlasti kao i mi, dosad su fondovi kompenzacionog ugovo? određeno. Saznajemo, da ni vrhov? su stotinu puta utvrdile s neoborivim ra sa Njemačkom Austrijom i iz? ni muftija ne će pod ovakovim pri? faktima razorno djelovanje zemljorad­ voznih taksa za drva. Iz tih fondo? likama učestvovati na anketi i da ničkih poslanika, a naročito Riste Đova uzeli su bivši predsjednik zem. je već o tom izvjestio i ministar? kiča. Utvrđeno je i to, da oni otvo­ vlade i sadašnji pokrajinski nam je? stvo vjera. reno pozivaju težake na bunu i otpor snik za svoj predsjednički ured bli? Zanimljivo je, da su ovi isti Iju? । ne samo protiv današnje vlade, nego zu pet milijuna kruna, a da za to di. koji su u zakonodavnom odbo? i i pojedinih upravnih organa i protiv nijesu tražili odobrenje ni od mini? ru svim sredstvima pobijali urede? ■ današnjeg društvenog poretka. Za njih stra trgovine, kojemu je ova usta? nje ovog pitanja na samoupravnom j ne vrijedi krivični zakon, za njih ne nova podčinjena, ni od ministra u? načelu, pokušali, da u krugove mu? vrijedi današnji društveni poredak, za nutarnjih djela, kojemu su oni ne? slimanskih poslanika iz Južne Srbi? njih ne vrijede zakoni, uredbe i od­ posredno podčinjeni, ni od ministra je proture lažnu vijest, kao da je redbe vlade; oni su se tako osilili, da financija, kdji vodi brigu o čuvanju klub protivan, pozivanju pred? su postali država u državi. državnog novca. Oni su sav taj ne? stavnika muslimana iz Južne Srbije / Đa bolje'gornje tvrcinfe ilustriramo, zakonito uzeti novac potrošili, a na ovu anketu. Drago nam je, da ; navešćemo ovo nekoliko primjera: da nikom nijesu položili račun. Šta musi, poslanici nijesu u ovom slu? ј Risto Đokić predvodi u kotaru viviše sadašnji je pokrajinski namje? čaju nasjeli klevetama ovih ljudi, I sočkom rulju težaka i obara i kuću i snik nastavio ovo protuzakonito već su odmah preko svoga pred? I ogradu jednom muslimanu. Je li ovo raspolaganje sa državnim novcem stavnika gosp. poslanika Cenanal Zi- | javno nasilje!? Šta Čini vlast? Nije ni i onda, kad mu je saopćeno, da je jabega zatražili objašnjenje u na? 1 prstom makla. Opet Risto Đokić pred­ ministar trgovine zabranio raspola? šem klubu. Samo se po sebi razumi? ! vodi rulju težaka jednom pravoslav­ ganje s novcem iz ovih fondova bez je, da su oni to objašnjenje odmah I nom težaku, obara ogradu i prijeti mu odobrenja njegova i ministra finan? dobili i da su s odgovorom bili više I njegovoj ličnoj sigurnosti? I u ovom čija. Na taj su način bivši pred? nego zadovoljni. slučaju nema nikakvih energičnih mjera. sjeđnik zem. vlade i sadašnji pokr. Ministarstvo vjera učinilo je pri Ustvrduje se, da ne samo Đokić na namjesnik prisvojili sebi vlast, na sazivanju ankete još jednu krupnu zborovima poziva težake na bunu i koju nijesu imali nikakva prava i pogrješku, jer nije udovoljilo zah? otpor, nego ;de po sijelima, na kojima kakvu nemaju u ustavnoj državi ni tjevu našeg kluba- da se na anketu ; huška seljake protiv države, poziva njima predpostavljeni ministri. Oni pozovu dvojica predstavnika vakuf? ; na otpor protiv oružane sile i sije su sebi samovoljno odobravali van? sko?mearif. sabora. I ovo je sigurno vjersku mržnju Osim toga nek se redne kredite, za koje centralna vla učinjeno uslijed poznatih intriga, uzme u obzir, da ovaj Đokić dijeli se­ da mora tražiti odobrenje od Nar. koje u ovom ministarstvu još nije? ljacima kojekakve ceduljice, te im je on to tako u glavu u iljio kao da je su prestale. Skupštine. Ovim postupkom ministarstva ■ on vladar cijele države i seljaci ne 1 kraj ovakova stanja stvari na? vjera stvoreno je prije početka an? ' vjeruju nikakvim riješenjima vlasti. šio se je ljudi, koji imadu smjelo? kett neraspoloženje i ono će sigur? Po njegovim ceduljicama oni obaraju sti, da dosadašnje stanje nazovu no da otpočne u znaku bure, ako | plotove tuđih njiva i ugrožavaju ličnu autonomističkim! Mi za ovakovo min. vjera u posljednjem času ne sigurnost mirnih građana. Pored Đostanje nemamo drugog imena nego ispravi pogrješku, koju je počinilo. ; kića tako »blagotvorno« i po državu i apsolutizam’ i to skrajnji apsoluti? Nas čudi ovo neprestano intrigi? | po narod djeluju i ostali poslanici Sa­ zam, gori nego je ikad igdje po? ranje u min. vjera, jer bi intriganti j veza težaka, bolje reći zelene internastajao, jer i u vremenima najtežeg trebali da znaju, da konačnu riječ | cionale. Famozni Vasilj Popović u apsolutizma nijesu podređeni dr? u ovim pitanjima imade Nar. Skup? i Teslicu govori u prisutnosti žandara žavni organi prisvajali sebi ovoliko Ština, koja nikad ne će dopustiti, da i neukoj rulji težaka, da ne daju pre­ vlasti. suđenih hakova i da ž a n d a r e o t j ese odredbe ustava gaze. * raju, te pobiju. Šta ovo znači? I kad stojimo pred dilemom, da Vlast niti hoće, a goje hoće, spre­ Naši poslanici, koji su po zak? i biramo između ovakovog apsolutiz? ma i Nar. Skupštini odgovorne cen? Ijučku kluba putovali u Skoolje, po? čava se od neke zaplotnjačke i pod­ tralne vlade, mi se volimo odlučiti vratili su se prekjučer u Beograd. zemne sile niti može ovom destruk­ za ovo posljednje, pa makar to bilo U Skoplju su se sastajali sa pred? tivnom radu učiniti kraj. Nama je i krivo onima’ koji su se bili navikli stavnicima muslimana iz Južne Sr? poznato, da su neki ispravni uprav­ da ovako lakoumno i šumovijno ra? bije i s njima pretresali pitanje po? nici energičnim mjerama htjeli ovom litičke i vjersko prosvjetne organi? učiniti konac, ali su spriječeni. Objek­ sipaju državni novac. zaci je. S rezultatom svih razgovora tivni i rodoljubni upravnik okružni Mi ih dobro razumijemo, jer zna? su oni vrlo zadovoljni, te su u klu? nače'nik g. Nikolić tražio .je izručenje mo, da imaju pravo da se ljute, kad bu o ovomu opširno referisali. Dis? nar. posl. Đokića. Mjesto da se predgube. kusi ja o ovom pitani u vodiče se log ovog ispravnog i sposobnog uprav­ u narednoj plenarnoj sjednici klu? nika uvaži, zateže se i odugovlači, a posljedica je toga, da ovi zatornici ba. Na povratku su poslanici pregle? reda, poredka i države i dalje nastav­ dali logor interniranih arnautskih ljaju destruktivni rad, oni i dalje huš­ nosa pojedinih priznatih konfesija, porodica u Nišu. Stanje ovih inter? kaju, te i dalje padaju ljudske žrtve. kao i odnos države prema konfesi? niraca je više nego strašno. Smje? Eto tik samog Sarajeva moradoše jama. Kako ste sigurno već čuli, kao šteni su u jednu štalu, koja nema ni dvojica muslimana posegnuti za’ kraj predstavnici muslimanske vjere su? podova. Među interniranim imade nja sredstva, da obrane goli život, ime­ djclovaće na anketi rcis?ul?ulcma sa staraca i starica, djece i žena tako> tak i rz i obraz. Stvar se je odigrala još dvojicom odaslanika uleme da objektivan posmatrač ne može ovako: Pred osam dana napao je Juvo medžHsa i predstavnik vakufskog nikako vjerovati, pa čak ni posum? Glavonić i Nikica Mađura na kuću Autonomija ili apsolutizam Kad je nedavno ministarski sa? vjet odobrio naredbu, kojom se odsjeci za trgovinu i industriju u mjestima, gdje se nalaze pokrajina ske uprave proglašuju sastavnim dijelovima ministarstva trgovine i industrije i njemu neposredno pod? činjuju, izbile su u jednom dijelu javnosti čudne tvrdnje, kao da ovo znači rušenje pokrajinske autono? mije. Mi znamo vrlo dobro, da tc čudne tvrdnje dolaze iz krugova o? nih, koji ovom reformom gube je? dan dio vlasti, na koju nijesu ima? li nikada pravo ni po kakvu zako? nu. Posve je pogrjesno nazivati do? sadašnje stanje u pokrajinama au? tonomističkim. To naročito važi za našu pokrajinsku upravu u Bosni i Hercegovini. Ni prijašnja zemalja ska vlada, ni sadašnja pokrajinska uprava nijesu nipošto autonomisti? čke ustanove, jer one nemaju naj? važnijeg uslova za to, jer ne stoje ni pod kakvom kontrolom naroda, odnosno njegovih predstavnika, jer sama riječ autonomije znači, da na? rod preko svojih predstavnika rje? šava o svim poslovima pokrajine i da pokrajinska uprava stoji pod neposrednom kontrolom pokrajin? skog predstavništva i njemu odgo? vara. Kod pravog autonomističkog uređenja pokrajinska uprava pro? izlazi iz narodnog predstavništva i čim izgubi njegovo povjerenje, mo? ra odstupiti. Od svega toga kod nas nije bilo dosele, a nema ni sada ni traga. I dosadašnja zemaljska vlada i sadašnja pokrajinska upra? va bile su ili izvršni organ Central? ne vlade, ili su mnoga krupna pita? nja, koja bi inače spadala u nadlež? nost Narodnog Predstavništva, rje? šavale same ne pitajući čak ni nad? ležne faktore centralne vlade. Mi bismo mogli za ovu tvrdnju navesti mnogo primjera. Bivša zem. vlada izdavala je naredbe i o tak? vim pitanjima, koja se u ustavnoj državi mogu rješavati samo zako? nom. Ona je n. pr. naredbom ne pi? tajući ni centralnu vladu uređivala stanbeno pitanje i regulisala odno? se,između sopstvenika i kirajdžija odstupajući od načela građanskog zakona. Ona je naredbom uređiva? la odnos između poslodavca i rad? nika, rješavala pitanje dana odmo? ra> zavela držvnu pomoć besposle? nim radnicima, kojom je naredbom i državni budžet bio u znatnoj mje? ri opterećivan. Dokle je ta samovo? lja sizala. najbolje dokazuje pozna? ta naredba bivšeg predsjednika zem. vlade dra Srškića, kojom je rješavanje utoka o stanbenim stva? rima oduzeo od senata, koji je bio obrazovan kod povjereništva za socijalnu politiku i dao odjeljenju za unutarnje poslove, što nije ništa drugo značilo, već da on sam rje? šava i o utocima u stanbenim stva? rima. Ovdje spomenusmo samo one naredbe, koje su barem na zakonom 1 I : | Destruktivni rad predstav­ nika Zelene Internacionale. । | ' i Pismo iz Beograda od IV. decembra 1921. Anketa na min. vjera. Pogrješke pri sazivanju. Povratak naših po? slanika iz Škoplja. Strahote u niš? kom logoru. Sutra se sastaje u ministarstvu vjera anketa stručnjaka, da pretre? j se pitanje o uređenju vjerskih od? �Strana 2 Јтза«» živa: došla je bugarska uprava, ko? ja im je sve putem rekvizicije odu? zela, a ništa platila nije, iza nje su vladali Austrijanci, Madžari i Ni? jcmci. 'l ađa jc vladao strah i trc? pet. Vidjeli su i francusku upravu, ■ koja je bila sve, samo najmanje kuL ј turna i pravedna, kako bi se od ' Francuza moglo očekivati. ’ Kad se svršio svjetski rat, opet | je došla srpska uprava, ali danas se ni s njome ne hvale. »Prva Sr? bija« vele oni- »bila je mnogo bo? lja nego sadašnja«. Pametniji ljudi, to obrazlažu time, što medu činov? ništvom danas više ne vide onih starijih, iskusnijih i razboritijih ok? ružnika, predstojnika, sekretara i drugih činovnika, kakvih jc Srbija imala iza 1912. Činovnički kader po? punjen jc kojekakvim ljudima, me? đu kojima je ponajviše nesposob? nih i nesavjesnih. Taki ljudi svojim držanjem stvaraju nezadovoljstvo Kuko smo već javili, nar. posla? i u narodu. Bugaraši, koji vode bu? nici S. Korkut, Dr. Hadžikađić, V. garsku propagandu i koji se bore Sadovič i A. Serić. otišli su u Skop' za autonomiju Makedonije- htjeli bi? lje, da se sastanu sa predstavnici? še, da to nezadovoljstvo iskoriste, ma Džcmijeta i drugim uglednim ali muslimani, koji su zapamtili bu? građanima- da ispitaju tamošnje garsku upravu, daleko su od toga, prilike i da vide, šta, koliko i na da bi im nasjeli. »Kakva autonomi* koji način bi se dalo pomoći tamo^s ja kakve li trice?« — vele muslirna? njem pučanstvu. Naši su predstav ni. Kad bi bila autonomija, Bugari nici bili vanredno lijepo dočekani bi zauzeli sva odlučujuća mjesta u od tamošnje ehalije i udarili su na upravi, i mi bismo bili podređeni e? onaj prijazni osmanlijski doček i lemenat. Mi ne tražimo ništa, vele ikram. Skopaljski prvaci su se tak? oni. »nego neka se zavede uprava, mili, da našim poslanicima učine kakvu je Srbija imala iza 1912«. što ugodniji boravak u njihovoj i I kod njih ima čokorilovaca, koji sredini. izdaju »Privredni Glasnik«. Neki Tri dana su vijećali i pretresli । dai| bugarski Revolucionarni Komi? sva važnija pitanja, koja se tiču ! tet u Sofiji izdao je nekakav pro? tamošnjih muslimana. Iz svih raz? • ■glas na turskom jeziku, u komu na? govora izbija jedan opći zahtjev ' življe muslimane »Braćo po zaviča? za pravdom i za ravnopravnošću. ju« i pozivl je ih na otpor protiv Sr? Vakufska dobra im se uzurpiraju. I biji. Premda oni sa gnjušanjem od? mektebske zgrade im se uzimlju ; bi jaju taj poziv, ipak ie »Privredni u druge svrhe, u mnogim džamija? ’ Glasnik« donio kilometrički članak ma još i danas stoji municija i dru? i pod naslovom »Tursko?bugarska u? gi vojni materijal. Polje rada među ! rota« i tu strpava u jednu vreću i makedonskim muslimanima tako je muslimane i bugarase. Taki ispadi prostrano, da se pregledati ne mo? čokorilovaca mute i remete dobre že. Ljudi od 1912. pretrpjeli su ne? odnošajc između muslimana i pra? brojeno muka, doživjeli raznih up? j voslavnih i kod muslimana stvara? rava. Najprije su. iza balkanskog ' ju nezadovoljstvo. ata, bili pod čisto srpskom upra? Ali niko ne gubi nade, da ćc se vom, o kojoj sc najpovljnije izra? prilike srediti i da će nastupiti bolji zuju. Osobito odmah iza srpske o? I kupacije, kad je zavladala vojna dani za javni život. Skopljanski »Hak«, organ Džemi? uprava: rz, obraz život, imetak i sve ono, što je čovjeku najmilije jeta, donio je pod naslovom »Naši i najsvetije, bilo jc u potpunoj si? odlični gosti« o posjeti naših pred? gurnosti. Premda je i tada bugar? stavnika ove retke? ska propaganda tamo rovarila, ni? Bos. musi, poslanici S. Korkut, je mogla pokolebati vjeru musi, pu? A. Hadžikadić, V. Sadovič i A. Še? čanstva u pravednost srpske upra? rić došli su u Skoplje, da ispitaju ve: nije bilo ni kačaka ni običnih ! prilike, u kojima žive naši muslima? nezadovoljnika među muslimani? ni. Ovom su posjetom pokazali, da rna. Kad je došao svjetski rat, on? i se ozbiljno i iskreno interesiraju za da su se zaredale uprave raznih dr? I nas, te su došli u dodir sa naro? Op. Ur. I s listom »Gajret« društvo trpi silne izdatke, a on ne ispunjava svoju zadaću. Urednik lista, g. jš. Kur­ tović, počeo je od sept o. g. primati -1000 K mjesečne plaće. Što znači, da je za ova 3 mjeseca »Gajret« potrošio 12.000 K samo za urednika, i ako je dosad izašao samo jedan broj lista, i to po sadržini. kako smo to već primjetili — vrlo mršav. Uzme li se k tomu, da štampanje jednog broja stoji 18.000 K, znači, da je osim ho­ norara, osim kancelarijskog pribora i dr. samo za jedan broj izdato 30.000 K teškom mukom okupljenog narodnog novca. Da sebi »Gajret« ne bi smio ni mogao dozvoljavati ovolike izdatke na list, gdje će se početnici vježbati, nema sumnje. Stoga bi izv. skupština trebala i ovo pitanje pretresti. Hasana Mrehića u Crnotini, mahala I smio sam g. predsjednik da potpiše, Smiljević, kotar Sarajevu u večer oko I nego je na njegov nagovor potpisao . 9 sati s kamen tem i psovkom, koja je I pisar iz »Gajretove« kancelarije Po svoj prilici iz straha, da ne bi bila odraz njihove mržnje, kom im je izvanredna glavna skupština pozvala ulio u dušu Đokić prema svemu, što ugovorači na < dgovornost, izdato je je muslimansko. Čuvši Hasanov sin vrisku i zapomaganje žena, utrči u po­ 1 neko »razjašnjenje«, potpisano od 13 jatu i od curice zatraži, da mu done­ I odbornika, u kome se izvrtanjem Ćise pušku Dobivši u ruke oruđe po­ । njenica i upotrebljavdnjem »finih« riječi zivao je napadače, da ne udaraju na 1 kucaju pohiti dokazi. Moram na.omehudt da mi je g. dr. kuću, a ovi navališe još većom žestiMetiljević rekao, da razjašnjenje, koje nom, na koje morade ovaj opaliti u zrak, da ih prestraši. Čuvši na njivi je on potpisao, nije glasilo onako, kako je objelodanjeno, a g. H. Abć tvrdi, da Hasan pucanj puške, doleti kući, te zapomaga, da mu puste Čeljad u miru, je na odb. sjeda ci, na kojoj je ovo »razjašnjenje« dirigirano i redigovano a ova dvojica napadača potjeraše ga, zaključeno, da »fine« riječi i la: proiz­ te ga, bezbeli psujući mu sve svetinje uhvatiše i oboriše, pa pođoše daviti, voljan, bestidan itd., ne smiju nikako na što on z.ipomaga: «Pogibo’» Čuvši | stajati u »razjašnjenju«. Međutim? u kući to sin, izleti s puškom, te kun­ Danas, kad nekim nepredviđenim dakom udari na Hasanu ležećeg na­ slučajem cijene brašnu neprestano padača Mađaru i ozlijedi ga p-ebivši skaču, tvrdi razjašnjenje, da neće kundak. Nakon ovog prema njemu po­ »Gajret ništa šteto vati. leti nožem Jovo Glavonjić, a on odA da je brašno pojeftinilo, ko bi skakajući vikaše mu- «Stoj ili ću pu­ snosio štetu? »Gajret«. cati« preko deset puta Napadač ne ! Šta bi bilo od »Gajreta«, kad bi i htjede stati, nego navali svom žesti- ; ostali odbornici, povodeći se za pri­ nom, a napadnuti morade u obrani | mjerom g. predsjednika, počeli praviti svog života opaliti i napadača obori, i ispred »Gajreta« zaključke, pa ako Poslije su se seljaci iskupili, te počeli I upali, dobro je, a ako ne, neka »Gaj­ prijetiti, a otac i sin zatvorili su se do ; ret« snosi štetu P jutra, dok nisu došli oružnici. Bezbeli i Ovo je samo jedan primjer samo­ da su težaci ht-eli iskrenuti, da su oba volje g. predsjednika, za kojim ni malo ubijeni na ulici, ali je istraga pravo ne zaostaju ni dolje navedeni, ako ga stanje stvari ustvrdila. Šta više i ne nadmašuju. 1. Sav novac, koji je pao na »GajMi nećemo, da se miješamo dalje u j ovu stvar, ali ovdje ie ponovno pala | retovoj zabavi, održanoj u februaru o. jedna ljudska žrtva baš radi zatornog ; gn pokupio je g. predsjednik sam bez rada narodnih poslanika Saveza Teža- i kontrole i zadržao ga je punih šest ka i gornji slučajevi, a ima ih još sto- ! dana kod sebe. Svak zna, da ovo nije bila dužnost tinama, naibolja nam govore, da ovom treba jedanput učiniti konac. Kad smo . g. predsednika, niti ga je iko na to ovlastio. Treba li ovome komentar? opravdano komunistima učinili za vre­ 2. G ijret troši vrlo mnogo na svoje mena konac, moramo ovim još većim ] činovn ke: komunistima — Savezu Težaka — ta­ Urednik lista »Gajret«, g. Šukrija kođer učiniti konac, pa im zato i do­ Kurtović d »biva mjesečno 4.000 (četiri vikujemo: „Dok je vrijeme, izdajte „Obznanu*, i protiv ovih antidržav- h ii ade) kruna, g Kukić činovnik IX. razreda, g Haznadarević čin. IX. razr. nih i antisoctjalnih elemenata! gosp. Kosović čin. X. razr. 2 pomoćna Hidaiet. ! Činovnika itd. Da se ovi izdaci barem j nešto umanje, » odnio sam još u tugu! stu o. g. pismenu ponudu odboru, da : ću sam besplat o preuzeti posao jed■ nog pomoćnog činovnika, koga „Garret« za njegov 1—2 satni, dnevni rad Л tU_broiu »Pravde« od 25 okto­ ■ plaća 1500 (hiljadu i pet stotina’ kruna bra o g. iznio sam u interesu društva mjesečno. Ali g. predsjednik nije dao, »Gajret« jednu njegovu internu stvar. , ni da izađe ova ponuda pred ostale Dokazao sam, da je predsjednik »Gaj­ . odbornike. Zar ova samovolja ne vuče reta«, g. A. Kurtović na 9 septembra za sobom i rasipanje društvenog imetka? o. g. kupio Kod ovd. paromlina 8 va­ Ne dokazuju li navedeni primjeri oprav­ gona brašna za »Gajretove« konvikte danost, t. j potrebu saziva izvanredne samovoljno, bez znanja i odobrenja glavne skupštine, koja će učiniti kraj ostahh odbormka, bez raspitivanja ci­ ovoj anomaliji u vođenju društvenih jena, bez natječaja i što je najžal jsposlova. ni;e, po skupi oj cijeni nego je u ovo Jesu li potrebni dalji primjeri? vrijeme bila na drugim tržištima (ne­ . Mislim, da nisu. pobitan dokaz za ovo jest bcrza u N. Sarajevo, 14.'XI. 1921. Sadu1, kao i to da ugovor, koji predDr. Bećir Novo. tavija vrijedne st od 1,200.000 K nije Naši poslanici u Skupi ju. Pododborima, povjerenicima i ilenovima društva „Eajret". PODLISTAK. Profanisani ćurs(Odgovor „D»moviniu na članak „Naši nazovi* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. Nu kod (Nastavak). ovih Enverija se ima- istaknuti i jedan naopaki uspjeh. One su bile povod velikom porazu OsmanKja u borbi sa Arapima. En? glezi su pred Arapima uprli prstom u Enverija rekavši: Eno kakvi su i muslimani Osmanlije. Eno su uči? | ni li ono, što mi ne činimo, što ne? 1 ćemo kao prijatelji muslimana, da povrijedimo najviše muslimanske vjerske osjećaje, oni su učinili! Eno su čak i vojsci obukli šešire! Vaše tradicije koje polaze od Samog A? lejhiselama su protiv toga. Musli? man ne srni je pasati zunnar (po? povski po as), ne smije nosili gaj- j jara.*) Zar nije najveći »gaj jar« šc? I šir!! Ovo je raspalilo Arape, pa su svom žestinom navalili na »murte? de« (odmetnike vjere) i hametom ih potukli. Ovo je bila odlučna bitka između Arapa i Osmanlija! Ćurs je profanisan nesposobnim vaizima! Priznati se mora, da se na ćurs popne i onaj, koji nije za to mjesto dorastao. Ali se priznati mora i to, da take vaize slušaju (osim iznima? ka sa naročitom tendencijom) još nesposobnih od tog vaiza, koji ne mogu ni shvatiti jednog boljeg .i spremnijeg - osobito, koji se ne umije spustiti na njihov nivo, pa da ih tako uhaviza. Mnogi slušaoc gleda, da mu se kaže: šta i kako treba raditi, a ne pita, zašto je to tako. Mnogi opet se diže i odlazi, ako se počne o temi raspravljati sa znanstvenog gledišta, jer to on ne razumije! O čem obično govore sa ćursa »ne? sposobni« vaizi? Osim imamskih i islamskih šar? tova u najužem smislu koje treba znati svaki musliman, te nekojih suneta i adaba, ko i se lakše zabo­ rave, oni obično govore o dobroj strani zekjata sadake posta naf le tako za razliku od muslimanki no? * Gajjari su posebni znakovi, ko? si njihovo ženskinje — posebni kroj jim se hotimično i svojevoljno raz? i boju dimija, jeleka, libada, noš? likuju podanici nemuslimani u is? nje na glavi, kićenjc bisera, veza? lamskoj državi. To može biti u po? nje i pokazivanje glave- jahaća i sebnom kroju odijela: čakšira, ko? parana, farbe, pojasa, obuće- kape, • putnička oprema, postupak kod saruka, brijanju, držanju brkova i i jela i t. d. Ova je razlika bila i kod t d., jer hoće, da se na prvi mah . nas u Bosni i Hercegovini prije, a i poslije okupacije. Pisac. vidi, da ni jesu muslimani. Isto se Bro; 360 Bnoj ^KA^DA* .ПРАВДА* — I namaza itd. Osim toga go »ore i ka- | džu« mnogih naših »modernijih, zuju, da :e haram (zabranjeno) piti: 1 sposobnijih i kulturnijih« muža vino, rakiju pivo, i sva opojna pića iz najviših krugova inteligencije a dvostruk haram to javno činiti, Dra Silovića, koji je na ovaka pita? da izvodi iz Imana vjerovati i nja odgovorio baš kao i oni naši govoriti da je piće — kao i dru­ »u vreći zavezani« vaizi sa: katrc si ge zabrane — halal. Onda da je ha- ' haram ( i jedna ga je kap zabra? ' ram ići među p'janice, u druš­ njena) u svom djelu »Uzroci Zlo? tva gdje se pije, nabavljati im piće Čina«. Nc uvjerili ga ni on- onda i služili ih kod toga, pjevati im nama ne preostaje drugo, nego reći: i N d. Piće nazivaju ummulha Bože, podaj nam znanje i postupak 1 baisom (majkom — izvorom svih i zala) i u potkrepu tog donose vrlo Jikovite i za »masu« shvatljive hi? kjaje (priče). i i I ! i 'Гко ne vjeruje tim nesposobnim vaizima, koji ne govore iz vla? stitog iskustva, nego kao »papaga? ji« i iz »zavezane vreće« na ćurs istreseni, slijepo se držeći knjige — kjitaba, neka se obrati starješini zem. bolnice u Sarajevu, g. dr. Je? remiću. ili drugim stručnjacima, ne? I ka čita i »savremena« i moderna ! djela ne vjerska ili nemoderna i arapska ili turska, nego pisana či? sto kojim kulturnim zapadnim jezi? ; kom i kojim kulturnim zapadnim pismom- koje znade i on čitati, pa će, mislim, čuti, da se i oni sa lim I »papagajima i u vreći zavezanim« ama gotovo dlaku u dlaku slažu: haram, pa haram! Nu ako fetva t'h stručnjaka ne mogne zadovoljiti »njegov zdrav razum«, nego ga taj zdravi razum bude i dalje vukao u društvo: do čaše, flaše, bureta, mostarskog ili dalmatinskog podru? rna, onda neka pita velikog pravni? ka sveučilišnog profesora »ho? onih napadnutih »papagaja« i u »vreći zavezanih«, a sačuvaj nas od zdravih razuma« štokakvih »spo? sobnijih i kulturnijih«! Onda ti nesposobni vaizi govore sa ćursa o već sto puta prožvaka? noj i do neposluha od strane mno? gih »sposobnijih i kulturnijih« do? tjeranoj nemodernoj temi zina?a prostitucije u najširem smislu), da je to veliki haram, da je pro? pis za takvng nr-ož^ тепог етТ š >ika i grijeŠnicu udariti im ništa ma? nje nego vrućih 100 štapova, a ože? njene u kamen zasuti, ako im sc po propisima krivnja dokaže, da se tako strogom i najstroži jom kaz? nom kazne odnosno između pošte? nc zajednice ostrane »zločinci«, ko? ji svojim »odnošajem« prenose i nakakmljavaju razna zla i bolesti u tuđe familije, pa i potomstva, a i u svoju familiju i cijelo potomstvo, zarazivši ženu- koja inu je pokloni? la sav svoj život, odnosno muža, sa potomstvom, koji joj je zajam? čio svu egzlste^ciiu. (Nastavit će se.) ј 1 �4,60 ruj dom i sa članovima Džcmijetove Organizacije. Spomenuta će gospo* da 34 dana boraviti među nama. Mi im ovom prilikom klčemo: Do* bro nam došli! i najljepše im zahvat Ijujemo na bratskim osjećajima, koje oni gaje prema ovdašnjem mu* slimanskom stanovništvu, i molimo ih, da kažu našoj braći u Bosni, da i mi za njih gajimo najtoplije brat# ske osjećaje. hakovi iz 1918. godine nisu likvidirani i da se molbe za likvidiranje nepla­ ćenih hakova odbijaju; 2 Jeste Ii voljni, Gospodine Minis­ tre, pribaviti kredit za likvidiranje tih hakova i raspisati ponovni rok za li­ kvidiranje hakova iz 1918. godine? Molim pismeni odgovor. Primite, Gospodine Ministre, izraz mog osobitog poštovanja. Beograd, 3. novembra 1921. g. Hamid Kurbegović Bilješke. ! Afera sa 'zakupom mostarske želj. restauracije. U masi svakidašnjih afera i afenčica dostojna je ova spomena. Zelj. direkcija u Sarajevu posve je propisno i na temelju javne licitacije izdala u zakup mostarsku želj. restauraciju jednom katoliku. Ali kako kod nas mučenici i svi njihovi daljnji i bližnji rođaci imaju monopol na koncesije, to je ministarstvo saobraćaja — valjda na zahtjev dra L. Markovića — izdalo nalog želj. direktoru Gdrtneru, da raskine ugovor sa dosadašnjim zakupni­ kom i prenese ga na oca atentatora Čabrinovića. Dir. Gartner nije htio ovaj protuzakonit nalog ministra izvršiti, pa je stoga bio — kako se to u nas danas govori i vrlo mnogo prakticira — »smenjen«. Pom. ministra g. Jelič obećao je ovu stvar izgladiti, pa je zbilja nakon njegova povratka u Beograd opozvano »smenjanje« pod uvjetom, da direktor izvrši taj na'og. U tu se je stvar, kako smo obaviješteni, uplelo i ministar­ stvo unutarnjih djela, pa kako je stvar konačno svršena, ne znamo. Makar i pokasno, mi hroničarski bilježimo ovu aferu, koja je tim karakterističnija i simptomatičnija, što služi kao dokumenat, ko kod nas stvara zbrku u upravi i ko ovakovim gaženjem zakona ubija autoritet vlasti, te radi čega se sve savjesni činovnici, koji hoće da respektuju zakon, mogu »smenjivati«. Radić s pravom bojom. Kogod poznaje Radića i njegov ciganski ka­ rakter, prema kojemu je on sklon i najkontrastnijim' promjenama u politici znao je, da se on ne može održati na visini jednog vođe čitava plemena, niti je u stanju, da makar neko vrijeme slijedi jedan te isti politički pravac. Konfuzan i nedosljedan, kakav je uvijek bio, on je u zadnjem broju svog organa »Slobodni Dom« tako nepra­ vedno napao čestitog i iskusnog hr­ vatskog bana Laginju i stavio ga u isti red sa Sarkotićem i Duićem, da je time stvorio uzrujanje u cijeloj Hr­ vatskoj zajednici. On Laginju stavlja u isti rang i s »beogradskim batinašima«, koje on sad toliko napada, a mi smo uvjereni, da nije daleko vrijeme, kada će taj isti R dić istim tim »batinašima« lizati pete i kovati ih u zvijezde. Šta ćete: Što dikla navikla.......... CfpaHđ 3 Strana „пгА^ДА* — „ГКАУРА ’ narodni poslanik. Politički pregled. i ' Predstavnici augorske vlade u i Parizu. Velika narodna skupština odobrila je imenovanje Ferid bega, prijašnjeg ministra finunsija, za pred­ stavnika vlade narodne skupštine u Angori kod vlade francuske republike. Husein Ragib beg, generalni direktor vladine štampe i "informacija, imeno­ van je glavnim sekretarom predstav­ i ništva, te su obadvojica ostavila Tur­ sku i otputovali u Pariz. I Produženje punomoći Kemal- paši. Velika nar. skupština u Angori odlučila je na svojoj sjednici od 1. novembra da produži za 3 mjeseca punomoć generalisimusu Mustafi Kemalu. Vašing onska konferenca. U jed­ nom od prošlih brojeva javili smo o pripremama za Vašingtonsku Konferencu. Prema najnbvijim vijestima kon­ ferenca je u subotu svečano otvorena. Prva sjednica bi trebala biti u uto­ rak 15.11. o. g. Kao službeni jezik je : priznat osim engleskog i francuski, 1 jer neki francuski i talijanski delegati ne znaju engleski. Sve sjednice, osim plenarne biće tajne. Amerika će po svoj prilici predložiti ove uvjete: 1. da Japanci evakuišu izlazne tačke istoč­ nog Sibira; 2. da se internacionalizuje „Društvo istočnih kilajskih željeznica"; 3. da se obrazuje Megjunarodni Kon­ zorcij za Mandžuriju i Mongoliju; 4. Japan može zadržati sva prava na »Društvo južnih kitajskih željeznica«, ali mora 1923. g. obnoviti ugovor o koncesijama otoka »Liao-Tung«; 5. Megjunarodni Konzorcij za sve kitajske državne i oblasne zajmove; 6. opća ravnopravnost privatnih poduze­ ća u Kitaju; 7. Ukidanje svih poseb­ nih privilegija i monopola pojedinih država u Kitaju. G. Briand je ostavio u kući g. Wilsona posjetnicu, gdje žali, Što nije njega, slavnog državn ka i bivšeg preds ednika republike, našao kod kuće, da mu izjavi još jednom lično svoje štovanje Američka štampa povoljno koment ariše izjave Brianda o konferenciji osobito onu, da Francuska nije došla u Vašington, da što bilo traži, već da saraginje na velikom djelu mira. »Temps« javlja, da će na diskusiju o daljnjem Istoku imati pravo 9 drža­ va, a u diskusiji o razoružanju samo Gospodinu Ministru za Agrarnu 5 velikih sila: Sjedinjene Države, Ve­ lika Britanija, Japan, Francuska i Itareformu. /ја Gospodine Ministf.l Sastanak saveza narodi. Na br­ Ima još sila posjednika, koji nisu zojavni poziv Lloyda Georga sastaje dobili 'dužne hakove sa kmetovskih se Savez naroda, da zauzme stanovi­ zemalja iz 1918. godine. N(ihove mol­ šte o povredi štatuta Saveza naroda be odbijaju nadležne vlasti s motiva­ sa strane naše države time, što je bez cijom, da nisu u određenom roku pri­ znanja Saveza poduzela intervenciju u javili svoje pravo nadležnom kotarskom Albaniji. uredu. I ako su ti posjednici vrlo siro­ Austrija zaposjela Burgenland. mašni kao primjerice Jusuf HadŽiabdić 13. o. mj. su austrijske čete zaposjele iz Bugojna, čiju ću Vam molbu po- | Burgenland. Nigdje nije bilo nikakvoga sebno predati, i djeca umrlog Alibega otpora. Stanovništvo je dočekalo vojsku Idrizbegovića iz Travnika (zastupnik na svečan način. Vojska je za sad uni­ Zulfo Đefo, Livno) prijeti opasnost, da šla u mjesta Edelstal, Neudorf, Neusidel, će im dužni hakovi propasti. Meni se Eisenstadt, Zilingtal, Petsing i Sauertal. čini, da bi to i prev Še nepravedno Konferencija ambasador i. Na sjed­ bilo, jer su i onako i suviše mnogo i oštećeni. Svoje pravo u pravo vrijeme | nici konferencije ambasadora od 9. o. nisu prijavili s toga, što su se u vri- j m. stvoreni su konačni zaključci o jeme prijava nalazili u teškoj brizi za I olbanskim granicama, te je izmegju svoj opstanak, jer su danom oslobo- ; saveznika postignut sporazum, koji denia prestali glavni njihovi životni । usvaja talijansko stanovište u pitanju izvori za uzdržavanje. Za to njihov ne- i Albanje. Konferencija odobr.la je tahaj, da nisu pravovremeno prijavili | kogjer note, koje je Savez Naroda uputio vladama u Tirani i u Beogra­ svoja potraživanja, mora biti svakom da u pitanju albanskih granica. Kon­ razum I liv. Stoga sam Vam slobodan staviti, ; ferencija će ambasadora po svoj pri­ lici energično zatražiti od Jugoslavije, Gospodine Ministre ovo pitanje: da povuče svoje Čete iz Albanije. »Pe­ 1 . Je li Vam poznato, da ima po- i tit Parisien« potsjeća na to, daje Ita­ sjedmka u Bosni i Hercegovini, Čiji | lija prva priznala albansku vladu u : : ■ ' : ! •••••••••••••• Tirani. Ova je vlada danas priznata i od Francuske i Engleske, ie su gra­ nice Albaniie definitivno utvrgjene. в pitanje. Kada je zasijedala zemalj. skup* ština J. M. O. u Sarajevu, nijesam mogao na istu zbog familijarnih nezgoda prvi i drugi dan prispjeti, nego sam došao tek treći dan, kada je skup­ ština već svoje zasijedanje dovršila, Zatekao sam još u Sarajevu sve skupštinare. Sastao sam se sa g. Redžep eff. Selimovićem i pitao ga za skupštinu, kako i na koji je način protekla, koji mi između ostalog reče ovo: »Kaže mi g. Hasan Miljković, nar. poslanik, da je Aluhamed beg Ibrahimpašić rekao, I da ja nijesam došao na skupštinu za to, jer da mi je kotarska skupština u I Bihaću izrazila nepovjerenje i nije me ; izabrala delegatom za zemaljsku skup! štinu« Ta denuncijacija me je jako ' iznenadila, što je baš potekla od mog ! dobrog prijatelja. Iza toga sam našao ! g. H. Miljkovića i pitao ga, u koliko i je istina u toj stvari, koji mi potvrdi i sve navedeno i još mi reče g. MiljkoI vić, da je g. Muhamedbeg Ibrahimpašić j rekao još i to, da me narod nije toi bože izabrao zato, što sam dočekao u ; Bihaću g. ministra Dr. Spahu, i ispratio j istog u Cazin i Krupu. To mi je poti vrdio g- Miljković u prisutnosti gg. I Saračevića Hasana i istog Redžep eff. I Selimovića. h Kada sam se povratio u Bihać, sa। zvana je kotarska skupština, na kojoj sam ja stavio upit na skupštinare u 1 pogledu navedenih denuncijacija i cijela ! skupština izjavi, da je to neistina i ; puka izmišljotina. G. Muhamedbeg i Ibrahimpašić, koji je predsjedao toj 1 skupštini, odlučno je pobijao navedenu denuncijaciju. Pošto mi je stalo do toga, da istina izađe na vidjelo, ovim javno pozivam gg. Hasana Miljkovića, ! nar. poslanika i Muhamedbega Ibrahimpašića, da se izjave, gd e je istina? Mo­ lim gg., da mi odgovore kroz mjesec ' dana. U Bihaću, 17. X. 1921. i I 1 ! | ' PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba I Hrvata i Slovenaca. ' 1 . I. RAZRED Vučenje 2. i 3. januara 1922. godine . Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara I i 8O.000 ' , II. RAZRED. Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine. 1 Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara I 100 ooo | III. RAZRED. I Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. | i Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju | Dinara 120 ooo IV. RAZRED Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 15o.ooo Muhamedbeg BišČević Domaće vijesti. I i | : i ' i ; i i Pitanje I Sud za suzbijanje skupoće. I ju­ čer u srijedu na pazaru ovdje osvjedočili smo se, da ovaj sud radi samo u svom uredu, a ovdje u čaršiji, gdje se čine prekršaji na račun sirotinje, tu nema nikog. Bakalima je određena maksimalna cijena kukuruznom brašnu 11 (jedanaest) kruna, a seljak cijeni svoje kukuruzno bražno s vrećom 12 (dvanaest) kruna i 50 helera. Zar nije uzaludno, što mi imamo sud za suzbijanje skupoće, kad ga nema onđje, gdje u istinu treba da ureduje. Taj je sud propisao, da seljak i producent treba da prodaju brašno 15% ispod maksimalne cijene, a seljak prodaje 10% skuplje nego i bakal smije pro­ davati. Pa zar ta cijela rabota toga suda nije samo na papiru, kad nema organa toga suda na čaršiji, da provađa propise njegove. Gospodo, sudije za suzbijanje skupoće, manje uredova­ nja za stolom, a više na čaršiji. Tuže nam se bokali, da ne mogu nigdje u takozvanih grosista kupiti brašna nule ispod 18 K, a bakalima je propisana maksimalna cijena tome brašnu po 18 K, kako će ga bakal kupiti i prodavati; a kako će se siro­ tinja podmiri, kad ona ne kupuje na veliko? Pomoć „Gajretu". Ministarstvo prosvjete odobrilo je 20 000 K pomoći »Gajretu«. Nove porezne osnove za uspos­ tavljenje ravnoteže u budžetu. U । I I | I ministarstvu financija radi se svom intezivnosti, kako da se postigne rav­ noteža u budžetu. U tom se cilju iz­ rađuje projekat zakona o porezu na imanje, i to od 1% na Jedan dio ovoga prihoda uputiće se na otplatu duga Narodnoj Banci, koji je ostao od vremena izmjene krunskih novčanica, a jedan dio na bilanciranje budžeta u godini 1922. Ovaj novi po­ rez moći će se platiti odmah ili u ob­ rocima. Dionička društva plaćati će ga tako, što će izdati stanoviti broj novih akcija i dati ih državi. Na ovaj se ničin misli, da će se finansije u država potpuno sanirati. V. RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine „ „ „ 12.— „ osmine „ n „ 6.— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1,000.000 Dobitaka Dinara u srebru premija 5D0.000 1 1 1 1 1 1 1 1 9 15 25 50 •200 300 400 4.000 35.000 4oooo od ” ” ” po „ ,, „ „ „ „ „ 400.000 200.000 150.000 100.000 80.000 7o.ooo 60.000 5o,ooo 30.000 60.000 20.000 300.000 10 000 250.000 6.000 300.000 4.000 800.000 2.000 600.000 1.000 400.000 500 2,000.000 240 8,400.000 Dinara 14,820000 Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selnb SARAJEVO. 1•••••••••••••• �Боој 360 ЛРАРДА" - „PRAVDA* Strana 4 Страна Sutra je u pozorištu predstava 1 Osnivanje novog mjesnog odbo­ ra. Na molbu muslimana iz Ercegno- i za ženske. Kako smo javili, uprava vog dozvol o je Radni odbor na svojoj petoj redovitoj sjednici od 12. o. mj., da se osnuje Mjesni odbor J. M. O. u Ercegnovom, a dok se to provede imenovao je za povierenika g. Šaćir eff Kustu ritu. PozcTa vljajući pristup naše braće izvan Bosne i Hercegovine u naše redove, pozivamo i braću u Americi, da se u njih ugledaju, jer i oni pored materijalne potpore mogu puno koristiti općoj stvari, ako ne politički, a ono ekonomski i kulturnu. ]z poslaničkog kluba. Naš poslački klub uputio je predsjedniku zako­ nodavnog i dbora zahtjev, da se što prije stave na pretres Uredbe o pore­ zu na poslovni promet, o suzbijanju skupoće i porezu na ratne dobitke, jer bi se moglo desiti, da zakonodavni odbor ne dospije u propisanom roku pretresti spomenute uredbe, od kojih neke treba izmijeniti a neke i potpuno dokinuti, i one bi u tom slučaju mogle postati zakon. Isto tako su naši poslanici tražili, da se imaju što prije provesti općinski izbori u Bosni i Hercegovini, te da se u zakonodavnom odboru imaju pripraviti svi potrebni zakonski uslovi za to. Zakon o šeriatskim sudovima. Ministar pravde riješio je na osnovu 109. Čl. ustava, da se izradi zakonski projekt 0 šeriatskim sudovima. Izrada ovog zakonskog projekta povjerena je nar. posl. F. Kurbegoviću. Jedna neistina Primamo od Islam­ ske čitaonice iz Bileća, ovaj dopis, kao odgovor, na »Pri poslan^« štampano u 221 broju »Srpske Riječi« od 29. 10. o. g. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. ZakIjučkom odborske sjednice od 6. XI. zaključeno je, da se zamoli gornje uredništvo, da dolje navedeno u sli­ jedećem broju izvoli uvrstiti: U broju 221. »Srpske Riječi« od 29. X. o- g. pod naslovom »Priposlano«, a potpisano po gosp. Tomi Vučkoviću među ostal.m dotiče se g. Alije Hadžića, koji je navodno pro­ nevjerio ovoj čitaonici 200.000 Kr. i predb?cujemu, da radi toga ne smije doći u Biieću. Ovu tvrdnju i nabacivanje na gosp. Aliju Hadžića po g. Tomi Vučković, najenergičnije odbijamo, jer su zasluge gosp. Alije Hadžića, bivšeg predsjednika društva bile velike tako, da je isti na izvanrednoj gl. skupštini od 17.6. 1921. izabran počasnim članom ove čitaonice. Za odbor: Islamske čitaonice u Bileći; tajnik: Emin Dž. Hadžić; predsje­ dnik: u. z. Avdo Kreso. I je našeg pozorišta izašla u susret želji . iz muslimanskih krugove, da se daju ' i predstave samo za ženskinje. Takova će predstava biti sjutra, u petak po | podne, pa ponovno upozorujemo naše . ženskinje, da iskoristi ovu lijepu pri| liku, koju im pruža uprava pozorišta. • Ostavka ministara. Ministar za izjednačenje zakona g. M. Trifković I podnijeće ostavku radi bolesti srca (?), a ministar vjera M. Jovanović radi bolesti očiju. I ministar pravde Đuričić podnijeć ostavku. Ništa se pozitivno ne zna, ko su im zamjenici. Istom, ako se jednom postignej sporazum između radikala i ^demokrata, biće određeni njihovi nasljednici. Iz Narodnog Pozorišta. Ulaznice za predstavu u petak popodne, koja se daje samo za gospode i učenice srednjih škola, moćij će se dobiti na blagajnici Narodnog Pozorišta počevši od srijede, 18. o. m., od 3—5 po podne. Novo inscenisana »Koštana«. U neđelju na večer, 20. o m., daje se, kako • je već javljeno, popularna Stankovićeva »Koštana«. Komad je nanovo in' scenisan, prema intencijama samoga i pisca, i razlikovaće se kako u deta­ ljima tako i u cjelini od dosadašnjeg I šablonskog prikazivanja. Režiju »Ko­ štane« vodi g. Dinulović, a Koštanu prvi put igra i pjeva G-đa Mara VuČićević. Izjava. »Politika« u broju od 22. oktobra iznosi u članku pod našlovom »Tajne Sandžaka« između os? talih podvala i kleveta i protiv me# ni, da sam bio za vrijeme austrij* ske okupacije zlikovac. Koliko je ta tvrdnja istinita, najbolje se vidi iz | činjenice- da sam bio prvi na kandi* datskoj listi za općinski sud. Am? nestja se nikako ne proteže na zlo? čine ubijstva, pa da su postajali kakovi dokazi za tu klevtu protiv mene, sigurno bih bio suđen. Stoga ; s indignacijom odbijam od sebe o? vu najprostiju podvalu. Plevlje, 8. novembra 1921. Abdulah Karah meto vić, predsj. općinskog suda u Plevlju. Radničke Komore. Ministar za socijalnu politiku odobrio je osnivanje radničkih komora u Sarajevu, Zagrebu i Novom Sadu. Demobilizacija. Na osnovu riješei nja ministarskog savjeta ministar vojni naredio je demobilizaciju svih vojn.h obveznika pozvanih na šestonedjeljnu ! vježbu. Još danas otpustiće se prema ovome svi rezervisti i pozvana komora. Sve trupe, koje su naređene uslijed dislokacije krenute iz svojih garnizona, vratiće se na svoje mjesto. POZNATE GALOŠE MARKA „RHOMBUS,, i ' ; | , i ! ; | j PRISEJELE^PONOVNO KOD H. B. FOČO I DRUGOffl SARAJEVO NA VELIKO DULAG1NA 3. NA MALO SARAĆIBR. 19. Misi. žersks zadruga u Mostaru. Hstječaj | j I | NOVE KNJIGE Život Isusov od E. Renana (pre­ veo F. M. Domlnković broširano K 60 vezano K 70. F. M. Dostojevski od I)r. Prohaske (studija o sveslavenskom čovjeku) broširano l< NO, u original, uvezu K 15о. Marxizam, Panslavizam i Jugo­ slavenstvo od Dr. M. Radoševića broširano K 20Modri čovjek od Stanka Tomašića broširano K 20. Sve narudžbe obavlja: „Moderna Knjižnica14 Zagreb, Nikolićeva ulica hr. 8. Šalje se samo pouzećem. Preprodavaoci imadu znatan popust. Novo otvorena manifakturna radnja na veliko 333 Bakšić i (atović Čizmeđiluk broj 21./<. snabdjevena je sa prvo­ razrednom kurentnom robom, a cijene su umje­ rene. Naruđbe iz vana obavlja brzo i tačno. Fina terpentinska Ovoj zadrugi potrebna je jedna izučena učiteljica za moderni ručni rad (krojenje i šivanje rubenine i žen­ skih odjela). Refiekt«ntice neka pod­ nesu svoje molbe zajedno sa dokumentima i ušlo vi ma najdulje do konca decem­ bra o. g. Prednost imaju one uči­ teljice, koje osim krojenja i šivanja znaju vezenje i ple­ tenje. Odbor. I 1 Еj<ј krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. Proizvodnja: „Slavia“, tvornica ke- mičkih proizvoda d. d« Zagreb, Ilica 213. Novo otvorena dobro sortirana manufakturna radnja | Braća Hasamagić Sarajevo Kundurdžiluk broj 12. ■ | 1 ! preporučuje I : Na veliko. se za svakoga, a osobito za trgovce i krojače Na malo. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena đioni< ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000 000'—. 104 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.J u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Fetra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sara]evo. - Interurban telefon: ZR Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampanja D. I A. Kajou, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff6350860999eee486f2b6f548867d2d.pdf c7ca1f203e107ce30b02b57e522e8df6 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAt.ENA. Pojedini broj K 2. —------------------- п Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. l'Jređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 2зо —. * * WI1 Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj« Petra ulici u vakufskoj palači, .Telefon br. 842. ГЛАСИЛС / .иСХЕ МУСЛХМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj ’ Sarajevo, subota 19. novembra 1921. Sta je s općinskim izborima. Nekoja su gradska vijeća kod nas Mi znamo prave razloge, zašto se još za vrijeme rata bila raspuštena, to nije htjelo provesti. Prvo radi toga nekoja je naša sadašnja vlada nakon jer to nije bilo u interesu i po ćejfu narodnog ujedinjenja raspustila, a u onima, kojima je vlast zapala u šake, nekojima smrću ili ostavkom pao broj kako biše oni mogli što dulje svoju nametnutu vlast provoditi i iskoriščaopćinskih vijećnika na minimum tako, da su često nesposobna za rad. Vlada vati svoj položaj. Drugo radi toga, jer je namjesto tih vijeća postavljala ko­ gotovo u svima gradskim općinama mesare, koji vode općinske poslove ili muslimani čine većinu, pa biše neke bez ikakove narodne kontrole ili uz »patriotske« stranke na tim izborima kontrolu surogata općinskog vijeća — izvukle tanji kraj, a ovako su za ko­ dodijeljenih par vijećnika. mesare postavljene ili njihove krea­ ture ili pak ljudi, koji njima konve­ Bilo je češće u javnosti govora o radu ovih komesara; mi smo već ne­ niraju i provodi ono, što te patriotske stranke hoće. koliko puta iznijeli kritiku o neradu ili lošem radu pa i o zloporabama I dok su ti razlozi sa stanovišta vlasti tih komesara, a »Srpska Riječ« zamteresovanih razumljivi, mi ne mo­ je iznijela u zadnje vrijeme tako strašne žemo shvatiti našu vladu, koja je do optužbe i materijal o zloporabama u zvolila i omogućila, da se ovako gru­ gazdinstvu sarajevske gradske općine, bo prikraćuje narod u njegovu pravu, da ne može nitko ostati hladan čita­ koje mu po s ima zakonima pripada. jući ovakove Skandalozne afere, koje se Naročito ne možemo razumjeti, da je događaju na štetu našeg građanstva. vlada mogla ovakovo stanje i nakon Nu sve i kad ne bi biio tih afera, donošenja ustava, gdje se izrijekom pa kad bi komesarijati funkcionisali određuju općinske samouprave, po­ najpravilnije i uzorno, oni su upravo državati. pljuska parlamentarizma i demokraKad je ljetos izašla naredba, da se tizma. Kod nas se, naime, toliko na­ ima provesti organizacija seoskih općina glašava narodna volja, ustavom i za­ u Bosni i Hercegovini i kad je vlada konima hoće da se garantuje narodna obećala, da će se najkasnije u novem­ samouprava, kako bi narod sam pre­ bru ove godine provesti općinski iz­ ko svojih predstavnika odlučivao o sebi bori, mi smo tome povjerovali, nada­ i o svojim stvarima, a ovamo mu se jući se, da će vlada to obećanje i ispu­ oduzima pravo samouprave i u onim niti. Ali mi se nalazimo već u drugoj ustanovama, gđega je on imao i za vri­ polovici novembra, a na izbore se i jeme najcrnje austrijske reakcije i ap­ ne misli. solutizma: općinska se uprava povje­ Imajući ovo u vidu, naš je posla­ rava Činovnicima. nički klub energično tražio od vlade, Dok su se u svima dijelovima dr­ da se odmah moraju odrediti općinski žave proveli izbori i tako bila data izbori u Bosni i Hercegovini. prilika, da narod sam postavi ljude, Kako smo izviješteni, ministar Prikoji će upravljati i štititi komunalne bićević naredio je, da se izborni red njegove interese; dok su se u nekim sarajevske gradske općine ima prema pokrajinama dosad već dva puta pro­ duhu ustava preinačiti, pa bi on tako vodili općinski izbori, dotle se u Bosni u najskorije vrijeme imao doći pred i Hercegovini bez ikakova stvarna i zakonodavni odbor i plenum skup­ ozbiljna razloga neprestano odgađaju štine, a onda bi se na temelju tog općinski izbori. statuta imali provesti izbori u čitavoj Izgovor, da se bar u gradskim op­ ćinama nisu proveli izbori radi toga, , Bosni i Hercegovini. jer se čekalo, dok se organizuju sec- ' Budući da je kramje vrijeme, da se ske općine, nije opravdan niti on stoji. i kod nas već jednom dadne narodu Seoske su se općine mogle organizi­ рг lika, da slobodnom voljom izabere rati i prije dvije godine, ako se nije ljude, koji će upravljati njegovim ko­ htjelo u već organizovanim gradskim munalnim stvarima, to energično tra­ općinama bez toga provesti izbore. Ali žimo od vlasti, da najhitnije pristupi i te su seoske općine već prije neko­ ovom poslu i učini sve, kako bi se u liko mjeseci organizirane, pa se još najkraće vrijeme moglo pristupiti uvijek s izborima zateže. izborima. Pisma iz Beograda. Novi izborni zakon. — Favorizi­ ranje većine. Statistika od 1910. i 921: god. Ministarski savjet bavio se je na današnjoj svojoj sjednici pitanjem no­ vog izbornog zakona. Čl. 69. ustava određuje, da se narodna skupština bira općim, jednakim, neposrednim i tajnim glasanjem sa predstavništvom manjina, a čl. 141. prelaznih naređenja daje zakonodavnom odboru pravo, da sadašnji izborni red, na osnovu kojeg su izvršeni i izbori za ustavotvornu skupštinu, dovede u saglasnost s na­ čelima, koja su u ustav unešena. Od­ bor može učiniti i potrebne izmjene u rokovima, a sam je ovlašten, da pro­ piše i način, na koji će se izvršiti po­ djela mandata na pojedine kandidatske liste prema broju glasova. Iz ovog dodatka u čl. 141. ustava vidi se, da ustavotv. skupština i ako je u čl. 69. poprimila izborni sistem sa predstav­ ništvom manjina, ipak nije htjela da zadrži sadašnji izborni sisten. Radikali i demokrati htjeli su, kad se je raspravljalo o čl. 69. Ustava, da u ustav ne unose nikakovo odredbe o srazmjernom predstavništvu, odnosno predstavništvu manjina i pristali su na to istom onda, kad je naš klub postavio među svojim uslovima i proporcionHni izborni sistem. Većina je stranaka složna u tom, da sadašnji izborni sistem i suviše protežira ma­ njine i stoga se je moralo tražiti na­ čina, da ne dirajući u osnovno načelo izrečeno u ustavu o predstavništvu manjina, manjine ne dobiju više prava nego im se može dati. Pretresajući ovo vrlo važno pitanje, ministarski je savjet prema predlogu ministra za konstituantu i izjednačenje zakona uzeo u obzir više raznih izbornih si­ stema: stari srbijanski izborni sistem, koji prema mišljenju većine suviše protežira većine i D’Hontov sistem, kojem zamjeravaju, da istina ne u onolikoj mjeri koliko sadašnji izborni zakon, ali ipak suviše protežira ma* jn < čekovni račun post, štedionice 1119 (iociina ili. putu. G. Korkut je najljubaznije pri­ I Kao sredina između ova dva sistema mio Vašeg dopisnika i dao mu slije­ bio je predložen jedan novi sistem, deće interesantne odgovore na postav­ po kojem bi kod podjele mandata bile ljena pitanja. isključene sve liste, koje ne dobiju količnik. Predlagan je konbinovani si­ — Kakva je svrha bila Vašem putu? stem lista sa kandidatima za čitav Je li točna verzija, da je on imao po­ izborni okrug i sa označivanjem kan­ litičku pozadinu? didata za pojed ne izborne srezove. — Naš put, kao što sam Vam na­ U tom bi slučaju bio izabran svaki glasio u jednom prijašnjem razgovoru, sreski kandidat, koji bi u svom srezu imao je samo informativni karakter, dobio apsolutnu većinu glasova. Kod pa su tendenciozne sve vijesti, koje ovog sistema moglo bi se dogoditi, da hoće da znadu o nekakvom zakulis­ ne bude izabran nosilac liste, a da nom pokušaju našega kluba, da s po­ budu izabrani drugi kandidati sa te moću macedonskih muslimana ojača liste. svoj parlamentarni položaj ili da čak osnuje veliki muslimanski blok sa Imajući pred očima kao glavni cilj, da se što više ojačaju velike stranke, nekakvom separatističkom antidržavnom tendencom. Tko poznaje naše koje su organizovane na čitavom dr­ težnje i tko nije slijep kod očiju, taj žavnom teritoriju, većina članova kabi­ neta složila se je, da zadrži sadašnji će se samo osmjehnuti na ta šovi­ izborni sistem s ograničenjem, da nistička naklapanja. Te težnje poznate su svoj javnosti i ja se mogu samo samo potpurni količnik daje pravo na čuditi, kad jedan bajagi ozbiljan skopposlanički mandat, a da se u isto vri­ Ijanski list može govoriti o nekakvim jeme zavedu pored lista za pojedine iredentističkim težnjama i macedon­ izborne okruge još i liste za čitavu državu. Ove bi liste, odnosne političke skih, a kamoli bosanskih muslimana. grupe, za Čitavu državu dobivale sve Mi smo od toga sasvim daleko i naš ostatke koji preostanu pri razdiobi je put imao samo tu svrhu, da se in­ mandata, nu i ovo sa vrlo važnim formiramo o prilikama u južnoj Srbiji ograničenjem, naime, da samo one i da se sa predstavn-cima džemijeta sporazumimo glede predstojećeg ure­ hste postavhene za čitav državni teri­ torij mogu tražiti pravo na svoje os- đenja vjerske i vakufske uprave. Kao što vam je poznato, ovih će se dana titke u pojedinim izbornim okruzima, u ministarstvu vjera sastati anketa, koje dobiju najmanje 20 mandata sa koja ima dati svoje mišljenje o tom potpunim kol čnikom. p tanju, pa smo smatral svojom duž­ Mimstar Dr. Spaho i Puceli, pa i nošću, da se u tom pogledu posavjeneki demokratski i radikalski ministri tujemo s predstavnicima macedonskih nijesu se složili sovim izbornim siste­ muslimana, kako ne bismo nehotice mom, već su preporučivali ili D’Hon­ zastupali nešto, što ne odgovara miš­ tov sistem ili sadašnji izborni sistem ljenju tih predstavnika. sa isključivanjem onih lista, koje ne­ — Jeste li se sporazumjeli i kako, maju količnika. Ovakovo pretjerano te jeste li zadovoljni sa rezultatom tog favoriziranje većina ne odgovara čl. vijećanja? 69. ustava. — Rezultat nas je potpuno zado­ Vlada će predložit zakonodavnom voljio i mogu Vam reći, da nije ni odboru izborni zakon s ovim izbornim bilo nikakovog razilaženja. Kao što sistemom. Nu već je sada sigurno, da Vam je poznato, naš klub stoji na će u zakonod. odboru biti još mnogo stanovištu, da se vjerska i vakufska borbe oko toga, koji će se izborni uprava ima izgraditi na principu samo­ i sistem primiti. Svakako je više nego uprave, da taj zahtjev sačinjava jednu vjerovatno, da zakonod. odbor neće od glavnih točaka našeg sporazuma primiti ovo pretjerano favoriziranje s vladom g. Pašića. Taj je naš zahtjev većina. Nu sve i kad bi ovaj sistem dobio i ustavnu garanciju, a u svoje b o primljen, to još ne značf, da bi su mu se vrijeme priključila i oba one stranke, koje nemaju organizacije krila muslimanskih poslanika iz južne na čitavom državnom teritoriju, mog e Srbije. U razgovoru s predstavnicima izgubiti svoje ostatke. Ako bi ovaj džemijeta mogao sam s radošću kon­ sistem bio primLen, onda će ove statirati, da i oni prihvaćaju kako taj stranke sigurno stvarati međusobno princip, tako i sve njegove konseizborne blokove i na taj način među­ sobno osigurati računanje . stataka kvence. Oni prihvaćaju i načelo jedin­ stvene uprave, kako vjerske tako i va­ za zajedničku državnu listu. kufske, p-a se čak ne razilaze ni u Karakteristično je, da postoji na­ mjera kod nekih vladinih grupa, đa samim detaljima tejuprave. Njihovi se se i nova podjela mandata na poje­ naon u svemu poklapaju s našima i mene je upravo zadivila ona bistrina dine izborne okruge provede prema i trijeznost, kojom predstavnici dže­ statistici od I°10. god., i ako je sre­ đivanje rezultata posljednjeg popisa mijeta prosuđuju ovo za n:is sve važno pitanje. Nadasve zadivila me je otvo­ stanovništva već dovršeno i sprem­ renost i konciiijantnost, kojom su nas ljeno za štampu. I o tom će se si­ susretali od pivog časa poznanstva. gurno u zakonod. odboru voditi že­ — Sigurno je bilo govora i o poli­ stoku borbu, jer mnogi smatraju, da I tičkim pitanjima? Ne biste li mi i u tom bi ovo bilo više nego nepravedno. pravcu dali malo informacija? — Razumije se samo po sebi, da su nas zanimali i poLtlćki odnosi u tim krajevima, pa smo im posvetili punu pažnju, već radi toga, što se politici džemijeta pripisuju vrlo zamr­ lnterview s narodnim poslanikom šene tendencije Izvjesni beogradski Saktbom Kor kutom. listovi, koii stoje pod uplivom nbših Beograd, 14. XI. tamošnjih nadripohdčara, svaki su Iz južne Si bije vratila se u Beo­ d«n puni iredet tizma, kojim je tobože grad delegacija Jugoslavenskog musli­ zadojen naš muslimanski živalj u na­ manskog kluba, koja je putovala tamo, šim južnim krajevima. U stvari pak nema ni govora o tim i takovim as; ida se informira na licu mjesta o eko­ nomskim i političkim prilikama musli­ racijama. Tamošnji je elemenat daleko mana u Macedoniji i Sandžaku. od pomisli, da bi se zanosio halalatem Vaš dodisnik zamolio je člana dele­ (»utopijama«) i svi mu se prohtjevi gacije narodnog poslanika Sakiba Korsastoje u tome, da može sigurno žkuta, da bi mu dao podatke o njegovu vjeti i mirno zarađivati svoj komad Prilike u Sandžaka i & CEdomji. �Strana 2 Стлана „ПРАВДА" — Вго; 361 Spol PRAVDA* već premješten, to će njegova Na? rodna čitaona«, koja je i onako sa? mo na papiru postojala, morati đa likviidra. Cjelokupno činovništvo, osobito učiteljstvo, pozvano je u prvom re? du, da širi slogu i ljubav među na? šiin narodom. Vodeći upravni fak? tori dužni su, da sva odgovornija mjesta u upravi povjere akademski obrazovanim ljudima, pa makr oni i mlađi bili, a ne običnim pisarima, koji ne vide dalje od kancelarij? skog stola i koji se guše u pokva? renoj čaršijskoj atmosferi. Vrijedni Kozarčani nijesu se na to obazirali, nego su još pred ne? koliko mjeseci unijeli u svoja pra? vila pasus, da članovi čitaonc mo? gu da budu i braća drugih vjerois? povijesti, a sada rade na tom, da ih dotjeraju sasvim u duhu današnjeg vremena. Ovo je jedna veoma lijepa poja? va. koja ostaje u živoj uspomeni svakog onoga, koji putuje bosan? skom Krajinom, tim više, što se dešava na selu među muslim. teža? cima. G. Sitnica je veoma mlad čovjek, koji je svojim radom stekao silno povjerenje među težacima i građa? nima. Gg. Zaimović, Arnautović i Arifagić također su mladi ljudi, ko? ji podupiru rad g. Sitnice. Ovom prilikom se pokazalo, da naši stari hoće i slogu i rad u duhu današnjeg vremena, samo ih treba? ju mlađi da oprezno i pametno vo? de. Ovo je jedan lijep dokaz bude? n ja i napretka našega naroda u sko? roj budućnosti. I. C. F., putnik. kruha. Kad bi svi, kaj ja, slušali ona J glas na turskom jeziku, u kojem se umna i trijezna razmatranja o zada­ ' muslimani pozivaju na ustanak. Tu se medju ostalim kaže i to, da je tu cima naše uprave u južnim krajevima, kad bi se čuli oni umjereni zahtjevi, i prevratnu akciju odobrila i vlada u Angori. I mjesto da kao »Stara Srbija« što su na vlas jednaki, kako pred­ apelira na uvidjavnost i gradjansku stavnika džemi eta, tako i onih, koji ne stoje u njegovim redovima, vi biste ; ispravnost Turaka i Arnauta »Privzajedno samnom propiakali nad ogra- I redni Glasnik« diže čitavu uzbunu. ničenošću i nad ubitačnom kratkovid- I Znamo, da su Turci i Arnauti protiv­ nici ove države. Znamo mi da oni nošću upravnika, kojima je po ne­ sreći dana uprava u tim krajevima ј odavna šuruju sa Angorom i Sofijom. Znamo mi, da oni pomažu arnautsku našeg kraljevstva. Svi se zahtjevi ta­ mošnjih muslimana sastoje u tome, i iredentu itd., itd. Znajući sve to, on ima i kratak recept: Satrt ćemo mi tu da im se osigura lična i imovna bezbjednost i prizna pravo na uporabu ■ hidru. Usmrtit ćemo mi i povješati te odmetnike. Raskopat ćemo im prevrat­ svog materinskog jezika. Kako vidite, to su zahtjevi, koji su im ustavom nička legla u Ohridu, Prizrenu, Skopgarantirani, i ja se čudim, da i o tom j Iju i ne znam kojim još mjestima; ! kratko rečeno; zbog jednog agitacionog i može biti spora i prijepora. — Ponajprije »Privredni Glasnik« i letka, osumnjičit ćemo mi sve ono, što I otvoreno predbacuje arnautsko-turske i nije čisto srpsko. Što je još intere­ aspiracije i govori o njihovoj vezi sa ; santnije, ovaj zaslijepljeni šovinizam Angorom i Bugarskom. Kako objašne da ljudima oko tog lista, da se za­ njujete ovakovo pisanje? pitaju: »A kako se bugarske komite približiše Čak do Skoplja?« Oni što — Manite, molim Vas, naklapanja više ne p ta ju, da li te komite imaju , tog šovinističkog lista! Ono je samo svojih jataka. Zašto to? Zato, što se izlijev političke težnje, da se putem te komite ne primakoše Skoplju preko terora i upravnog ugnjetavanja ubije krajeva napučenih Turcima i Arnaujedan prirodni osjećaj nacionalnog pritima! Držim, da Vam je to dovoljno padništva. Da je to nemoguće, jasno govori historija Turske, koja je nasil­ za ilustraciju. Ovakovim mentalitetom imaju da računaju muslimani u juž­ nim mladoturskim turciziranjem Arnim krajevima. No ipak ću dodati još nauta priredila bunu i neuspjeh. Kad u tom ne mogoše uspjeti Turci, koji­ jednu stvar. U Skoplju su, rekoše n -m, tri džamije zapremljene vojnim pribo­ ma je pomogao jak vjerski solidaritet, rom. Nijesmo vjerovali i odosmo da odakle da uspiju šovinište oko »Priv­ se uvjerimo Pridjosmo Jahijapašinoj rednog Glasnika«, kojima manjkaju i džamiji, klasičnoj gradjevini, i zaista naje^ementarniji uslovi za nacionalna se uvjerismo, da je tako. Ograda je asimilaciju! Njihova metoda može po­ oborena, nuzgrade razrušene, a u sa­ lučiti samo obratne rezultate. Poznata moj džamiji nekakvi sanduci i koje­ je naime stvar, da sila nailazi samo kakav pribor, koji bi se mogao smje­ na otpor i zbijanje potlačenih redova, stiti u dvije magaze. Lim na krovu pa bi se tamošnja naša državna poli­ mjestimice je ispao. Krov trune i tika morala što više kloniti tih austrij­ džamija propada. Posrijedi je nekullurskih metoda i hladno računajući s činjenicama obratiti pažnju na to, da I nost nekog poručnika ili potporučnika, a istodobno zgodna atrakciona točka tolerantnim postupanjem i zavadjanjem širokih gradianskih sloboda pri- za agitaciju »makedonstvujuščih«, koji d bije povjereme i sigurnu saradnju ! u svom proglasu govore o rušenju i turskog i arnautskog elementa u za- I vjerskih svetinja. Razumije li to tkogod iz mnogobrojnih ureda centralne jedničkoj borbi proti protivničkim cilje­ vlade ? 1 vima »ma-edonstunjuščih«. To je — Koji je bio cilj Vašem j opasnost po našu državu i po srpski boravku u Nišu? elemenat u našim južnim krajevima. — U Niš se svratismo, da pogle­ »Stara Srbija«, koja takodjer izlazi u damo tamošnji logor interniraca. Ono, ; ^koplju, sasvim ispravno shvaća pravi što smo tamo čuli i vidjeli, n>je za j zadatak naše politike u južnim kraje­ pričanje. Dok se malo priberem, možda I vima i kad ne bi bilo slijepih nekih ću Vam posebno pričati o strahotama, ' upravnih činovnika i onih oko »Priv­ što smo ih tamo vidjeli. ZasaJ čekam j rednog Glasnika«, uvjeren sam, da bi odgovor g. Žike Lazića, šefa javne i nam ispravno i lojalno držanje make­ bezbjednosti. J. M. (Jut. List) J. L. ; donskih Turaka i Arnauia moglo slu­ žiti kao najjači argumenat civilizovanosti i rasnoreligioznoi tolerantnosti. Ovako nam te upravne griješke ubijaju svaki ugled, a p’sanje »Privrednog Glasnika« može nam deset pura više odmoći, nego koristiti. Da spomenem Kozarac, 14. XI. 1921. samo jedan primjer njegove kratkoVeć odavno je pomišljala neko* v dnosti. Makedonski komitet šalje ličina članova Muslim. čitaonice, na jednu komitsku četu, izdaje joj prokoji bi način sagradili zgradu za čitaonicu i druge društvene pro? storije. Poznavajući nemar našega svijeta, osobito u ovakovim prilika^ ma, bilo jc teško vjerovati u uspjeh ove akcije. Inicijativom društvenog predsjednika i načelnika g. Atifa Sitnice, g. Emina Zaimovića, općini skog bilježnika g. Anautovića, te? žaka g. Pašage Sušica i dr. sakupi? Io se nešto novaca i počelo raditi. Svaki je početak težak, pa i ovaj ali kada su drugi vidjeli, da se ovi ne šale, nego da pripravljaju mate? rijal za gradnju, pridružišc se i oni njima. »Zrno do zrna pogača«: ne? ko kola, volove, konje, neko radni? ka, japiju i t. d. i za kratko vrije? me sakupiše potrebni građevni ma? terijal, da se je moglo gradnjom započeti. U pretprošli četvrtak sa? kupiše se vrijedni Kozarčani: trgov? ci, zanatlije, težaci, staro i mlado, da postave temeljni kamen svomu domu. Po starom običaju zaklaše kurbane, da podijele siromasima, a predsjednik muslim. čitaonc i gla? V ni inicijator ovog podhvata g. Atif Sitnica oslovi prisutne lijepim i jez? grovitim govorom, razjasnivši im veliku korist njihove sloge, društve? nosri i rada, osobito za budućnost čitave naše narodne zajednice. Prisutni su mirno i pozorno slu? šali govornika, a pri koncu sa ve? likim odobravanjem potvrdili nje* gove riječi. Bilo je murgo staraca, koji su zadovoljno gladili svoje du? ge bijele brade i međusobno se pi? tali: A zašto nijesmo već davno o? vako započeli? Poslije toga počelo se raditi pu­ nom parom i za kratko vrijeme u? kazaće se na sred čar< jc krasna dvokatnica - dom Jngosl musi. čitonice. Tu će se urediti čitaona, zbornica, biblioteka, prostorije za podučavanje analfabeta i t d Kao svagdje po našoj otadžbini, tako i u ovom zabitnom i tihom mjestan? cu, našlo se i zlobnu, duša koje su zavidno posmatrale početak bude? nja i sloge, osobito među muslim dijelom našeg naroda. Upravitelju kozaračke ispostave - inače prije i za vrijeme rata ubiCuom kancelarija skom pisaru — nije mirisala ova sloga među muslimanima. Tako on pokuša da osnuje novu ut a onu rod firmom: »Narodna čitacna«. Za članove ove njegove č'iaonc pri? javi se, nešto Iz kolegijalnosti, ne? što iz prijateljstva ovdašnje činov? ništvo (3 učitelja!!) Od muslimana zapisaše se od straha još od prije poznata dva štrebera i to jebandži? ia učitelj g. Midžić i trgovac g. H. Ključanin. Kako je upravitelj i osnivač ove čitaonice g. Drobac poradi nezado? voljstva stanovništva kozaračkog PODLISTAK. IIj zum ne shvaća budući da moderni koji sve vjeruju i pamet uče čak i pisci i satirici kijamet odgađaju do iz »oka romana«, — govore i о XXV. vijeka, a burzovni krugovi tom, da čovjek nije nastao od maj? muna — čime protuslove »mevla? još 10,000.000 godina. Zar nije bolje masu naučiti, da na« Darvin ef.! Oni dapače hoće po jc kozmos studen 360 stepeni ispod nekakvim Kazijama, Razijama da nule, a da je sunce po jednom kaulu • reknu, da jc »moguće«, da jc maj? mun postao od čovjeka i to onih samo sjajno, a ne vruće, a po dru? gim kaulima učenjaka svjetovnjaka Samirinih Izraelčana, koji se odlu? u sebi vrelo 2000 odnosno preko čiše od Uaruna i Musa a. s., te po? češe obožavati »zlatno tele«, koje 28000 C’ nego li joj govorili o »ši? jc simbol lihvarstva, kamata, bur? rari nasu«, na kojem će kijamet zovnih i spekulativnih varancija, či? koptisati. Šta se njih tiče širari nas futarija i t. d. jer, vele- da ih je Bog i njegovi počeci? Vrijeme hoće svo? je. Svijet će piti i liti, pa makar kaznio tim, što im je pretvorio du? nesavremeni američki senat sa »glu? še u svinjske i majmunske, kad su pim« Wilzonom i Hardingom na če? zabacili Božju knjigu za leđa i ok? lu proglasili u Americi, da je piće renuli sc obožavati »zlatno« inate? rijalno tele« i govoriti Hinta?Hin? haram i makar u Engleskoj i mla? dići »sposobniji« i kulturniji osni? ta« (pšenice, pšenice« tj. daj nam. da vali društva, koja će bojkotovat šta lijepo pojedemo i popijemo i kratke suknje, zaćalasene noge sa svojim strastima udovoljimo) mje? prozirnim čarapama, odurne golo? sto riječi »Hitta« (bacamo naše tinje vrata i ruku i odurne sablažlji? gri jehe i povraćamo se spasonos? nom, moralnom, nesebičnom živo? ve toalete. — Naši vaizi »u vreći« i »papagaji« neka idu u Ameriku tu!) Pa još vele ti vaizi: Ako i mi i Englesku, pa nek tamo vaze, ta? budemo kao oni zabacili Božju knji? gu za leđa, držali vlastite interese mo će bolje uspjeti nego li kod na? šeg štokog sposobnijeg i kulturnijeg nad zajedničkim islamskim, žaba? čili moral, natezali, izvrtali i na? »širari naša«, od kojeg njima nema štete. Sta se njih tiče, kako tko ži? puštali ubijali našu djecu i potom? stvo alkohlom i prostitucijom, do? vi, šta na glavi nosi i drugo. Neka davši se isključivo obožavanju nuste »širari nas« na miru, kao Što ie i on njih »ostavio«! Oni bar zna? »zlatnog teleta« i vikali mjesto »Hitta« - »Hinta«, mogla bi nas du- da: Elahzabu bima Icdejhim dostići našom krivnjom ista kazna ferihun! i situacija, da budemo svuda Nije Čovjek postao od majmuna! građani zadnjeg reda, kao što su Nekoji od tih »papagaja« slijepo Saminc pristaše, od kojih ima sve? se držeći starih »knjiga« poput ga više nego li dobra! (Nastavit će se.) mnogih »sposobnijih« i kulturnijih, Naši dopisi. Ppofanisani ćurs. (Odgovor „Domovini* na članak „Naši »azovi1* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). i I I pa — ako Boga znaš — H. reis ef.. zabrani ovake »nesavremene« va? zove i_ ispade sa ćursa, ostaćemo zauvijek »nepristupačni« kulturi i modernom vremenu! Ovako se ne bi smjelo govoriti nigdje, a ka? mo li sa ćursa! (A smije se raditi!) Često se puta sa ćursa govori« da je i duhan harani, mcirun. sta li. Đa su ti vaizi savremeni, vidjeli bi, da to gotovo čitav svijet radi. Pa rade i oni sami, te tako prave kontradikciju između svojih riječi i djela! Trebali bi bar svoju mahanu pokrivati i svom snagom kakotnja? ka, govorničke vještine, terora, pe? ra zagalamiti protiv onih, koji im njihove »mane« otkrivaju, kao što to čine i drugi »moderniji« »spo? sobniji« i »kulturniji«, koji gube vjeru i t. d., kada im »tkogod« spo? čitne i mnogo veća zla od duhana! Oni sa ćursa govore još i o kija? metskim alametima o širarinasu,*) kojeg je — kako vele - najglavnija karakteristika: premnogo ženskije, koje će po ulicama i drugim mjesti? ma činiti sve. da svrati pozornost muškog širari naša i utom dotle dotjerati, da će upravo napastovati muškarce gdjegod ih stignu, Čega se znakovi već još sada pokazuju! Pa još nekoji govore: Binj?učjuza ola? maz, binjbešjua varamaz (t. j. ne? će — kijamet - biti do 1300, a neće dovuć do 15('0.)( Dragi 11. reis cf., ovo »zdrav« ra? Oni tim »moderno rečeno odnošajem na svoja ili tuđa cjjela nedužna poko­ ljenja prenose razne bolesti i vječitu ne­ sreću, za koju bi inače i pred »naj? modernijim« i »najslono loumnijim zapadnim zakonima strogo odgova? rali, kada bi iaxvu pa . i kšu ne­ sreću na koji drugi »nekulturan« način ma kome bilo nanijeli! — Još vele ti »nesposobni« i »nekulturni« »papagaji«, koji profanisaše ćurs o? vakim odzovima, da je haram iako manji (jer ne vuče za sobom ka? inenja i 100 štapova) sve, što može dovesti do zina?a makar u stotom ili hiljadutom slučaju, ili navesti koga na šehvet (dati povoda stra? sti i životinjskom nagonu) kao gr? kn je, ljubljenje, ašikovanje. iđenje u kino, smucanje po ulicama u svr? hu svraćanja »pažnje« na se. nose? nje kratkih žarova sa zaćalasenim nogama i prozirnim čarapama, no? šcnje najmodernijih kostima, golih i polugolih ruku, golih vratova itd., te još vele, da treba sav »šehvet« ' sačuvati za svoju chliju, jer je to I: povod da djeca budu zdravija, oš? troumnija i pametnija, a i bolji *) Najpokvareniji svj.et. koji ćc »m г" i zadovoljstvo u kući! Ebelli ovo ne shvaća »zdrav ra? činiti svaki nemoral isva zla pred zum« i moderna njihova znanost, Kijamet. • i 1 i i I Bilješke. Besposlen pop i kobile krsti. i Čudni su Vam naši upravnici! Dok i je kod nas sila jedne stvari, koje bi se hitno morale urediti, a oni se neprestano tuže, da nemaju vreme« na i sila za taj posao- dotle reguli? šu pitan ja sekundarne važnosti, ko? ja se u drugim kulturnim državama uređuju tek onda, kad su sve naj? nužni je potrebe udovoljene i kad su društveni i drugi odnošaji toliko uređeni, da poslovi mogu pravilno teći i razvijati se. Ovakv postupak izaziva samo nepotrebne trzavice i unosi u na? rod, koji i onako već odavna čezne za mirom i redom, samo zabunu. Tako je političkom pristavu Sta? jiću u Zenici na um palo, da odre? di, koliko točkovi pravilnih kola moraju biti široki. Pozvao je po? �i 61 -ruj CipđHd 3 Strana .ПРА^ДА* — „HKAVDA' sjednike kola i naložio im, da u roku od mjesec dana imaju prcina* čiti točkove na kolima tako, da toč* •kovi na dvoprežnim kolima mora* ju biti široki 8 cm a na jednoprenim 6 cm. Mi razumijemo te naredbe, koje idu za čuvanjem cesta, ali u današ* njim poslijeratnim prilikama, gdje su ljudi nabavljali točkove, kakove su samo mogli dobiti, te gdje se tako puno važnijih propisa, zako* na i naredaba i uredaba ne provo* di — mi ne razumijemo g. Stojića, a naročito ne razumijemo, daše službu daje ovako kratak rok. Kad čovjek gleda ovakvu sitnica* vost nekih upravnika, a inače nije upućen u naš upravni hcrdžu*mer* dže pomislio bi, da kod nas sve ide u najboljem redu. Stoga mi i ne možemo g. Stajića drukčije ražu* mjeti nego kao besposlena popa. Predaja u4aša n Siriji. Iz Bejruta se javlja o novoj oredaji ustaša u obal­ noj oblasti Sirije, kod Džepela su se dva poznata šefa njihova predala. Njihovom je predajom gotovo posve izo­ lirana agitacija Šejh Saliha, koji je upravi ao zadnjim ustanhom. Damadan Šillieh, negdanji savjetnik emira Fejsala, koji je 1920. podizao ustanke u oblasti Deir-el zora i uspješno se borio u Transjordaniji za princa Abdulaha, predao se je u Damasku dele­ gatu generala Gourauda, izjavivši, da se prestaje boriti protiv Francuske i da želi staviti svoj upliv u njenu službu Upit na gosdodina Predsjednika Mini­ starskog Savjeta. U srezu Bileći (Hercegovina) ostao je iza bivše austro-ugarske vojske ve­ liki vojnički logor, u kojem se je na­ lazio jedan dio drvenih vojničkih ba­ raka. Ove drvene barake, ne znam po čijem nalogu, dijele se kojekakvim privatnim licima kao na pr. Tomi Vučkoviću i dr., koji nijesu potrebni pomoći, a da nije nikome poznato, pod kakvim uslovima i kako. Pošto u srezu Bileći ima puno sirotinje bez razlike vjere, koja je radi ratnih pošljedica matenjalno stradala, a do sada nije ničim pomožena, to mislim, da bi sve ove barake trebalo ■u prvom redu njima dati. Stega sam slobodan, gospodine pred­ sjedniče, da Vam stavim ova pitanja : 1. Je li Vam poznato, da se barake iz logora u Bileći dijele ljudima, koji nemahu nikakva prava na njih? 2. Ako Vam je to poznato, kako ovaj postupak opravdavate? 3. Jeste li voljni obustaviti daljnje izdavanje "Ovog državnog dobra i od­ rediti, da se ono daje samo onim, ko­ ji su uistinu jaku nastradali materi­ jalno, te bi im bez državne pomoći bila egzistencija ugrožena. Molim pismeni odgovor I Izvolite, gospodine predsjedn’če, i ovom prilikom piimiti uvjerenje o mom odličnom štovanju. Vtlija Sadovlć, nar. poslanik. | : j 1 . i Izdržavanje Karla. Konferencija ambasadora odredila je sumu po* trebnu za izdržavanje ekskralju Karlu i njegovoj porodici. Ovu su* mu davače države nasljednice. O* sim toga konferencija je primila pi* smo austrijskog ambasadora u Pa* rizu, kojim saopštava, da se Austri* ja obvezuje, da će ispuniti veneci* janski sporazum, ako velike sile poduzmu mjere za objektivno pro* vođenje plebiscita. Konferencija je dalje raspravlja* la pitanje Burgenlanda i došla do zaključka, da ne može poslati voj* sku u Burgcnland, ali će poduzeti sve mjere u cilju provođenja ve* necijanskog ugovora.. Ugovor između Čehoslovaka i Poljske. Između tih dviju država zaključen je slijedeći sporazum: 1) Garantovanje posjeda obiju dr* žavu prema ugovoru o miru i zajed* nički istup. 2) Obaveza na neutral* nost, a slobodan prevoz municije u slučaju napada na jednu od njih. 3) Obje države se obavuzuju na pot* puno desinteresovanje u pitanju is* točne Galicije, odnosno Slovačke. Obavezuje se, da neće tj\ hti nika* kvc vojne organizacije tujnu ili ja* vnu uperenu protiv jedne od obih drđava. 4) Obje države- primaju na znanje sve dosada sklopljene ugo* vore. 5) Trgovačke ugovore. 6) Ob* je države sc obavezuju, da ćc sve među njima nastale sporove iznije* ti pred arbitražu i to ili pred iza* branu »ad hoc« ili pred haašku kon* ferenciju. 7) Obje strane nesmiju stvoriti ugovor s kojom drugom dr* žavom, koji bi bio uperen u jedan od njih. 8) Ugovor vri jedi 5 godina, a svaka ga vlada može nakon 2 go* dine otkazati sa 6 mjesečnim otka* zom. Osim pol. ugovora obje su sc strane sporazumilc o teritoriju Spi* ša i Opave, gđe ec obrazovati po* sebnu paritetnu poljsko*čcsku dele* gaciju, koja će pravilno riješavati sve nastale sporove. Politički pregled. Domaće vijesti. Položaj u Indljama. Prema brzo­ javu iz Kalkute ustaške bande napra­ vile su ispad u selu, koje ie udaljeno .2 milje od Feroka. Š4 stanice Kodalundi javlja, da su počinjena tri uboj-stva kod njegove stanice. Wašlngtonskakonferenca. Na sje­ dnici cd 16./11. o. g. rješavalo se pi­ tanje Vel kog oceana. Pravo glasa imali su osim pet velevlasti i odaslanici ma­ njih država. Ovoj sjednici nisu bili novinari pripušteni Predsjedništvo dele­ gacije je zaključilo, da dozvoli svakoj državi i rijedlog o načinu razoružanja. Pretresanje najvažnijih pitanja će biti povjereno posebrioi komisiji. Predložiće se obustava gradnja ratnih bro­ dova na 10 godina, ali mišljenje struč­ njaka je, da bi time nastala sudbo­ nosna besposlica. Engleska je vlada zamolila dozvolu za dovoljan broi la­ kih krstarica za pomorsku policiju. Egh ćani protiv engleske okupa­ cije. »Daily Herald« javlja, da su AHpaša i ostali članovi Fpipatske delega­ cije odbili ponudu Engleske, da se en­ gleska okupacija Egipta produlji na neodređeno vriieme. »Times« lavlja, da će u subotu lord Curzon imati p- novni sastanak sa egipatskim delegatima. Francuska daje zajam Nemahu Jedan brzojav iz Londona javia, da prema jednom telegramu, koji je upu­ tio »Tajmsu« njegov dopisnik iz Ca­ rigrada, angorska vlada odobrila je, da se može zakhučiti u Francuskoj zajam od 200,000 000 franaka. Ova je odluka ododrena od turske narodne skupštine. Dobro došli! Danas dolaze pred­ stavnici našeg težačkog svijeta i drugih privrednika, kao i ostali prijatelji na­ šeg težaka, da sutra udare temelje po­ ljoprivrednoj i kulturnoj evuulciji naših širih slojeva, da obave svoju dužnost na konstituirajućoj skupštini vSrediš­ njeg saveza jugoslavenskih sejačkih zadrugaa. Učesnicima dovikujemo „Do­ bro došli i Vaš rad bio hajirli za naš opći napredak*. Dolazak g. ministra Spalim u Sa­ rajevo. Kako čujemo, g. ministar dr, M Spaho imao bi sjutra, u nedelju, prispieti na kekoliko dana u Sarajevo, gdje bi prisustvovao konstituira|ućoj skupštini Saveza Zemljoradničkih Za­ druga. Stambeno pitanje pred anketom. Na poziv ministra za socijalnu politiku održana je danas poslije podne anketa o stambenom pitanju, pa je odlučeno, da se zadrži dosadašnja državna za­ štita u stambenim pitanjima sa maksimiranjem kirija, obzirom na privre­ dnu sposobnost pojtdinaca. Dalje je zaključeno, da se redoviti sudovi riješe ovih parnica, a da se iste prenesu na naročite ustanove. Steinbeissovo poduzeće Ministar­ stvo trgovine i industrije sazvalo je anketu, koja će uzeti u pretres pitanje o podržavljamu čitavog Steinbeissovog šumskog poduzeća. Povlastice radnicima. Ministar sa­ obraćala potpisao |e riješenje, kojim se daju povlastice za vožnju željezni­ com radnicima. Povlastica će se davati od 50 od sto samo za vožnju od preko 100 kilometara, i to za grupe od najmanje 10 radnika. Prilikom pu­ tovanja radnici su dužni, da pokažu uvjerenja opštinskih vlast', da putuju radi traženja posla. Protić o komorama. U »Radikalu* od 12. ov. mj. podvrgao je g. Protić protuustavni rad ministra vojnog oštroj kritici. On najodlučnije osuđuje način uzimanja komore, pozivanja na „vojne vežbe" ljudi samo za to, da im ovi posavršavaju pisarske i sudske poslove kao i druga ograničenja lične i imo­ vinske slobode građana, kaja vrši voj­ no ministartvo. Katastar. Kroz kratko vrijeme pristupiće se uvođenju katastra u grani­ cama bivše kraljevine Srbije i Crne Gore. Ipak jednom ’ Izjednačenje nahtave. Ministarstvo trgovine i industr je sazvalo je konfe­ renciju za pretres pitanja o unifikaciji trgovačko-zanatske nastave u cijeloj zemlji. Konferencija je otpočela prekjuče. Sjednicama prisustvuju delegati svih trgovačkih, zanatskih i industrij­ skih komora i trg^vaČKO-zanatskih ško­ la. Konferenciju je otvorio ministar trgovine i industrije, g. Spaho. Izdavanje Hidže u zakup Kako je ministarstvo narodnog zdravlja rije­ šilo, da će s«e državne banje izdati u zakup, u Sarajevu se osniva dioničko društvo sa 50 mil. dinara, koje će preuzeti u zakup llidžu i preurediti je- Osnivanje Muslimanske zanatlijske štedionice u Banjoj Luci. U petak 11. o. mj. održavali su banja­ lučke zanatlije muslimani osnivajuću skupštinu M. Z. Š. upisavši odmah preko 300 udjela. U ravnateljstvo izabrani su slijedeći: Atif Kadenić, predsjednik, Ali et. Lagjarević, podpredsjednik, Ibrahim Džafčić, perovogja, Muharem Bukić, Dervišaga Dedić, Salko Jusufović, Kasim Mešinović, Suljo Alijagić, Atif Husegjinović, Nazif Bećirbašić, Ismail Gjoniagić, Suljaga Hutlić. U nadzorni odbor: Mehmed Buzdalek, Latif Demirović, Adil Bukić, Mustafa Šerifović, Ismail Kadrić. Pravila su odmah otpravljena na odobrenje. Ovo bi bila druga naša zanatlijska štedionica u zemlji, pa že­ leći im dobar uspjeh, nadamo se, da će se i druga naša mjesta ugledati u zanatlije Sarajlije i banjaiučane. Sjednica našeg poslaničkog kluba. Muslimanski klub održao je prek­ jučer sjednicu na kojoj se je pre­ tresalo o poltičkoj situaciji. Držanje kluba biće prema zaključku rezer* visano. 'Muslimani će sačekati pre* govore glavnih grupa, a onda će tek istaći zahtjev, da se izvrši stari spo* razum. Pregovori radikala i demokrata. Prekjučer poslije podne imali su sastanak gg. Davidović i Pašić u ci* iju pregovaranja za rekonstrukciju vlade. G. Davidović je saopćio g. Pašiću, da njegov klub ne može da primi zahtjev radikalskog kluba, koji ide za tim. da radikali dobiju ministarstvo unutrašnjih djela. O* vo se pitanje nije dalje raspravlja* lo. Pregovori uopće teku vrlo spo* ro. Muslimani i kmetijci ne sudje* luju uopće u pregovorima- jer čeka* ju svršetak pregovora između radi* kala i demokrata. Opet otimačine. Iz Gacka smo ovih dana dobili ovu žalosnu vi* jest: Dne 15. prosi, mj. oćerali su hajduci dva vola Murata Fašića iz Mulja, kod Avtovca. Siromah Mu* rat bio otišao u šumu, da pribavi kući drva, a iz šume nepoznati Iju* đi izađu preda nj i oduzmu muvo* love. 25. pr. mj. na istom mjestu i na isti način dva vola i jednog konja oduzmu Čamu Pašiću. 23. pr. m j. u sohi Zagracima napa* li su Milović i Babić Salka Mehića iz Ključa, tukli su ga kamenjem, a bez ikaka uzroka, samo što je i* mao fes na glavi. Siromah Salko podlegao je udarcima. Pašići iz Mulja pošli tražiti ote* te im volove i konja i dođu sreskom načelniku u Goransko u Crnoj Go* ri (pošto je plijen učinjen na gra* nici Crne Gore), te ga zamole, da im pomogne u tražnji, na što im je on odgovorio, da neće da zna za njihove volove. Ovo Vam u kratko napisasmo, što se sve kod nas radi, te Vas mo* limo, da se zauzmete za nas, da bi se već jedamput stalo u kraj о* voj nemilosrdnoj hajdučiji. Svraćamo pažnju pozvanih na o* ve događaje i energično tražimo hitne korake! Iz uredništva. Izjavljujemo, da g Simo Budimir, kot. poljoprivr. z* vjestilac iz Varcar*Vakufa, nije pi* sac dopisa protiv tamošnjeg pred* stojnika Dolića, niti mi s pomenu* tim gospodinom imamo ikakove veze. — Uredništvo. Izjava. Na zamolbu vakufskog povjerenstva u Sarajevu izjavljuje* mo, da se članak »Šikanisanje mu* alima«, koji je objelodanjen u 121 broju »Pravde«, apsolutno ne od* nosi na to povjerenstvo. Koliko nam je poznato, sarajev* sko vakufsko povjernstvo vrlo ko* rektno postupa sa svojim muali* mirna, što ovim putem rado kon* statujemo. Odbor Mualim. udruženja. Nar. Pozorište. Raspored za su* botu i nedjelju. Subota: repriza: » Krila smrti«. — Nedjelja: Stankovica Koštana u novoj inscenaciji. Još jedna očita laž „Domovine". U zadnjem svom broju tvrđe lažovi u »Domovini«, da je bivši zamjenik gl. urednika našeg lista, g. Dževad Sulejmanpašić, najuren iz našeg ured­ ništva. lako smo prestali reagirati na njihove laži, jer bismo morali dnevno ispunjavati čitave stupce lista, kad bi­ smo se na nj h osvrtali, u ovom slu­ čaju odstupamo od te odluke, jer se radi o čestitom a oboljenom našem bivšem uredniku, pa izjavljujemo: Najordinarniia je laž, da je g. Sulejman­ pašić izjuren iz redakcije »Pravde«. Kako je još u augustu ove godine obolio od plućnog kat-.ra, g. Sulejman­ pašić je dobio 3-mjesečni dopust u svrhu liječenja, te kad ni nakon ovog dopusta nije ozdravio, nego je trebao još najmanje 6 mjeseci liječenja, re­ dakcija lista i Radni odbor bili su spremni, da mu produže dopust, ali g. Sulejmanpašić nije reflektirao na produženje, jer se želi podvrći teme­ ljitu liječenju. Ovoliko radi poštene javnosti. — Uredništvo. Združenje oglasnih zavoda. Poz­ nate reklamne tvrtke »Bloknerov« za­ vod za oglašivanie u Zagrebu, Jurjevska ulica 31. i oglasni odio »Među­ narodnog« prometnog, novinarskog i oglasnog zavoda d. d. u Zagrebu, Ilica 21. ujedinivši se osnovali su novo re­ klamno poduzeće pod tmenom »Interreklam dioničko društvo« u Zagrebu, koje će zadržavši i nadalje svoje do­ sadašnje tvrtke kao ekspoziture, sa ujedinjenim velikim aparatom raditi pomoću svih u tu svrhu podesnih srestava za napredovanje poslovnog prometa putem uspješne popularizacije. Vodstvo novog poduzeća leži u iskus­ nim rukama gg. M. Dukesa upravitelja Blocknerovog zavoda i l. Schsvartza, ravnatelja Medjunar. prom. nov. i oglas­ nog zavoda d. d., koja su gospoda ujedno i u ravnateljstvo kooptirani. Ujedinjenje ovih dvaju obljubljenih za­ voda prati se u krugovima oglašivača kao i u novinskim krugovima vrlo simpatičnim zanimanjem, te je za pred­ vidjeti, da će poslovanje ove ujedi­ njenje tvrtke vrlo korisno uplivisati i na naše gospodarstvene prilike. Gubitci u svjetskom raiu. Po sta­ tistici njem, profesora KUkmanna sve­ ukupni gubitci u svjetskom ratu izna­ šaju oko 37 mil. Ijndi. Antanta je iz­ gubila oko 23.300.OOO ljudi. Centralne vlasti su izgubile 13,700.000 ljudi Po­ prečno prema broju stanovništva je najmanje izgubila Amerika (0 4°/0) En­ gleska (3'7), Belgija (47), Rumunjska, Italija, Bugarska i Turska (po 6-65). Najviše su izgubile: Francuska (8 5), Rusija (9), Njemačka (9 3), i Austro­ ugarska (11), a iznad sviju najviše Srbija (23) procenta. □ □ п □ □ n □ Sjetite se и □ □ □ D D D O �„ПРАРДА* Strana 4 страаа Knjige i novina. 12 o. mj. izašla je knj. VII. Sv. 6. »Novog Života« pod upravom gosp. Dr. M. Ninčića, sa slijedećim sadržajem: 1. Politika O uzrocima nemira u ko­ sovskoj i pođrinskoj Srbiji od Dr M. Vukičevića; „Penzioneri advokati" od Dr. D. Aranđelovića; Solunski front“ („Konjička divizija") od generala P. Pešića; ,.Prva armija i njen koman­ dant od 2. do 20. nov. 1914. g- d. ud S. T. Milbsavijevića; Spoljni pregled: Mala Antanta. II. Hnansije i narodna privreda; Financijski dio rezolucije kongresa dem. str., od Dr. B. S. Markovića: „Socialisti" od Jov. T. M. III. Književnost i nauka; ,,La France" us­ pomena ф voj. Mišića od 0. Bosnića. Pretplata na ,,Novi Život" iznosi 21 din. tromjesečno. Pojedini broj 2'50 din. Tr lja к. Napredovanje i nazadovavanje« | ^ovala a jednom uvodniku, kako ви mtiBlimnni I u B. i li. napredovali n emialu modernizma, kako r« f-ve viBo otreisju konaervatimoati i 1 reakcije, рт< eto Sc moderniziraju. 1 za čudo, ito je rijetkost kod „Domovine", ove BU joj ći1 njonice ispravne. Pisac veli, da vjeruje a pro­ gres, a tn mu vjeru beibeli potkrepljuje i kon­ kretna činjenica: Šljep вс vječno Savom kreće, i j nikad ga nitko u toin smesti nećo. Ali sad, kako se čujo, iznijeće „Domovina* i pandan i svojoj konstataciji napredovanja musliman«, sad naime boce da pandan (ka&lnk) toj konstata»ji, iznese: u koliko su muslimani nazaI dov. I a ovim zemljama, a crpiće, kako se misli, I građu iz svoje neposredne blizino, iz svojo sre­ dine. Ali cf.jo n.pr. gotovo posve zaboravio njei mački. Njezin kapo, nekadanji teferićlije na AHpašinu mostu, koji osimtoga pribavi i atribut Ebu; Rudolf. živi sada posve povučeno kao i svaki ! Turčin. Zar to nije nazadak ? Nekada to bijaSe veliki prijatelj „Herceg Bosne", pa Musi, ccn| tralne banke, a danas ni da zaviri onamo. A I tek njegovo prijateljstvo в TiRom i drugim cr- nožutimu, a danas ni na um da mu panu te I avanture. Bezbeli nazadak ja Sto je. A treći kapo „Domovine", njezin glavni, oprije se uroiI log ljeta žestoko kao odbornik „Gajrota*, da ве u odbor uzme jedan šeSirlija, a prije toga i sam I je nosio šešir. Pa da to nije nazadovanje! Број 361 Broj „PRAV? A’ POZNATE GALOŠE PRISPJELE SU PONOVNO KOD H. B. FOGO I ШШ! SARAJEVO NA VELIKO ĐULA DINA 3. NA MALO SARAČIBR. 19. nlusl. ž£»s^a zadruga u Mostaru. ШСЖ1ОСА PIVARA preporučuje svoje dobra odležano izvozno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Sama u bljeđima po 2a, 5o i 100 9. N0vo! Novo! Ovlaštena prodaja srećaka Koševo ulica broj 14. Preporučuje putnicima i mještanima svoju prvorazrednu domaću kuhinju, te prvoklasna hercego­ vačka pića. Cijene umjerene, a posluga brza i tačna. »ki dan je ovdašnja „Domovina" konetau- U SARAJEVU Marho ЗигћоиГб — Ličanin MARKA „RHOimS,, ^tjEČUj Ovoj zadrugi potrebna je jedna izuvena učiteljica za moderni ručni rad (krojenje i šivanje rubenine i žen­ skih odjela). Ref' ekUnticg neka pod­ nesu svoje molbe zajedno sa dokumentima i ušlo v ima najdulje do konca decem­ bra o. g. Prednost imaju ono uči­ teljice, koje osim krojenja i šivanja znaju vezenje i ple­ tenje. Odbor, Državne klasne lutrije Oglašivanje g u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER.OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jr _ka ul. 31. :: Telefon 2,-65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Miševi, štakori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16'—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinte­ tura za stjenice K 1>'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10’— i Prašak proti mrava K. 10 — Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J ti n k e r, Z agreb br. 16.. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! '"^8 Novo otvorena dobro sortirana manufakturna mdnja Počima prodajom za treće kolo 23. novembra t. g. te traži u svim mjestima solidne firme za prodavaoce uz dobru proviziju s poštovanjem Braća Hasumagić Sarajevo Kundurdžiluk broj 19. Jakše Skočatić preporučuje Kralja Petra ulica. Na veliko. se za svakoga, a osobito za trgovce i krojače Na malo. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni> ka glavnica K 20,000.000' 104 Ulošci preko K 25,000 000’ —. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu I Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i p inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, I i j evo. - Brzojavi: Trgo gačha banka. Sara j evo. - Interurban te! efon: ZN Odgovorni uredmk; tbrabim Muhii. Vlonik: Odbor J. M. O. ittmparijt Đ, i A, Kajon, Šaraj evo* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4f4b5d9bb60fab22112e4fefe199a946.pdf deb0a4ead98a3df141681b9afb1b5497 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2. i Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. (Uređuje redakcioni odbor. i| Pretplata^ za našu državu godišnje K 200.—» na pola godine K it 0.—: za inozemstvo K 250 - . Uredništvo t uprava nalaze se u Kralj* Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ЛАСИЛО r МУСЛИМаМСКВ Broj 124 (362-1 ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 22. novembra 1921 Kriza. paljenim selima, pa je Austro-Ugarska dobila na berlinskom kongresu man­ dat, da zavlada Bosnom i Hercegovi­ nom s prvom zadaćom, da dokine ne­ dostojno i neekonomsko sredovječno agrarno stanje. Ali s jedne strane, da bi prema starom habsburškom prin­ cipu: Divide et impera ! dijelenjem pu­ čanstva na muslimane, pravoslavne i katolike zapriječila stvaranje zajedničkog jugoslavenskog plemenskog osječaja, a s druge strane, jer se je bečki šlendrijan najkomotnije oslanjao na postojeći gospodujući sloj, austro-agarska se je politika izvrgla u razmaživaaje muslimana. Austro-Ugarska je gradila džamije jednu za djugom, gradila vladine zgrade, kao sarajevsku gradsku vijećnicu, u arapskom stilu, spasila je vakur, crkveni fond, za islamski kler, organizirala je muslimansko porodično pravo, šerijatsko zakon jdavstvo kao državno, držala je 9O°.’o muslimana u nepismenosti i neznanju i ostavila je odnošaj između oega i kmeta gotovo nedirnut; profesora Grtinberga-d rljivi spis»Die Agrarverfassung und das Grundentlaslunsproblem in B. u. H.« otkriva potanko, како je sramno napustila oslobođenje težaka, kako je malo učinila na kulturnom polju u okupiranom području Kada je u novembru I9i8 zalepršala crvenoplavo bijela zastava u Sara evu i Mo­ staru, na njoj je bilo napisano: zemlja je onoga, koji je obrađuje! —i odgovaraiući historičkom smislu prevrata jednim potezom pera ukinula je kmet­ ski odnošaj ustavom od juna 1921. potvrđena uredba prijestoionasljedmka Aleksandra od februara 19l9. Čekovni račun post, štedionice li 19 (ННПг I Lukavom ministru-predsjedniku Pašiću činio se je kod izgrađivanja us­ tava pametnim pakt s takovom silom ne;o priji toga bezizgledni pokušaj, da široke muslimanske mase otrgne od bega. 1 uistinu je stupio musli­ manski klub s dr Spahom, koji je mi­ nistarstvo trgovine, i dr. Karamehme­ do ićem, koji je narodno zdravlje pre­ uzeo, u vlauu, šala svjetske povijesti — poglavito s pomoću još i ^ad anacjonalnog elementa bio je ust v duneŠen, koji je zapečatio srpsko hrvatsko-slovensko narodno jedinstvo. Ali upravo jer cijena, k /ju je Beograd platio, odšteta po priliči od 300 milioпа dinara za oduzeta *<metovska se­ lišta i uredba, kojom se begluci izu­ zimaju od agrarne refnrme, nje ni­ pošto neznatna, pod izlikom, da se je okrenulo s agrarnom reformom u ko­ rist bega, mnogi su Srbi ogorčeni. To ogorčenje osjećaju musbmani ne samo od nasilja bandi nego i od zuluma vlasti, jer ono činovništvo, šio se je iz prijašnje kraljevine Srbije u B «snu i Hercegovinu uvuklo, n je izbor svjetlih i moralnih karaktera. Među piistašama J. M. O širi se tužba, da muslimani u Beogradu sjede u vladi, a u Bosni se protiv nj h vlada; odstupajući od službenog organa stranke, »Pravde«, propovjeda jedan druep musi, list, »Naša pravda«, koja je u zadnje vri­ jeme počela izlaziti, istup iz vlade i najžešću opoziciju; upravo od obrazo­ vanih muslimana čuje se ogorčene osude upravnih prlika i upravo za­ jedljive prispodobe s pnjašn im stanjem, te ozbiljnost položaja pokazuje odjek i djelovanje, št > ih izaziva pojava Husejna Boškovića. Prihvaćena sila i željezna pest ne koriste ništa. Put za prik jučak mu­ slimana jug slavenskoj kaltu noj zajednici ide samo dugim i istramim đviljzatornim radom dru<og smjera nego ii je bila austro-ugarska površna d eiatiost; duševno i gospo­ darsko podizanje muslimanskih m«sa izgradnjom škola, cesta i željeznica priprema je za to. Mali sloj mladeži koja ie naročito u poslednjem dece­ niju došla sa stranih sveučii Šta, našla je već taj pr ključah. Kad se oni na­ zivaju jednim duelom Hrvatima, a dru­ gim neziiatnijim dijelom Srb ma, to hotimčna oznaka bos. muslimanske stranke „Jugoslavenska muslimanska organizacija" riječ njihovog v đe Sahib Korkut eff.nJije: ,Vb smo pravi Jugoslaveni, a Beograd nam je isto tako blizu kao i,Zagreb/1 ka » i drugi znakovi pobuđuju nadu, da će se kod njih možda polagano, ali neizbježivo1 proigrati nacionalna svijest i to ne zaobilazeći preko srpstva ili hrvat­ stva, nego odmah k jugoslavenstvu. Borba za ministarstvo unutrašnjih od grupa, koje sada sudjeluju u skup­ djela, koja se već dulje vremena vodi I štinskom radu. I jedni i drugi sigurno izmegju radikala i demokrata, izgleda I računaju na našu grupu i na sloven­ po svima znacima, da će dovesti do sku kmetijsku stranku, koje sada sakrize u sadašnjoj vladi. Radikalni je raluju u vladi. Ni jedna ni druga ne biše mogle s ovim dvjema grupama klub jednodušan u traženju, da se | n emu prepusti ministarstvo unut. djela obrazovati većinu. Osim naše i kmetijske grupe došli bi u obzir Koroščev, i a demokrate, pa i sam sadašnji mini­ ' zemljoradnički i socijalist.čki klub. Bez star unutarnjh djela, nijesu voljni da obzira na to, da ni jedna od ovih napuste ovu poziciju, pa makar to grupa ne pokazuje mnogo volje za sadovelo i do krize. radnju u vladi, ne biše se ove grupe Stvarno je kriza već tu, јег ni g. Pamogle sporazumi ti sa sajašnjim gru­ §ić, koji je u ovoj godini dana prebrodio i pama u viadi. To važi naročito za nebrojene poteškoće u rješavanju raz­ ! ličitih kriza, nije mogao u ovom slu­ našu grupu i zemljoradnike, te za KoI rošćev klub i kmetijsku stranku. čaju niti da skloni svoj klub, da od­ ( ustane od ovog zahtjeva, a ni demo­ Ovo je sve sigurno vrlo dobro po­ znato i radikalima i demokratima, pa krate, da pristanu na popuštanje. Kri­ nas stoga i iznenađuje intrasigentno za još nije formalno otvorena, jer bi držanje i jednih i drugih. g. Pašić htio da najprije stvori usiove , za obrazovanje nove vlade, pa da on­ Mi uvu borbu za jedno ministarstvo da preda ostavku, pa da tako pro­ ne možemo pravo ni razumjeti. Nju mjena u vladi progje, bar do imeno­ može da razumije samo onaj, kome vanja nove vlade bez većih trzavica. su bolje poznate unutarnje prilike u Srbili i način postavljanja činovnika Otvaranje krize u ovom momentu u ovom djelu države. Tamo se ne po­ sigurno će nepovoljno djelovati i na stavlja činovništvo po sposobnosti i političku i na ekonomsku situaciju po redu i godinama službe, već po naše države. Naši posljednji neuspjesi partijskoj pripadnosti. Ako je samo u spoljnjoj politici i va’utna kriza, od koje trpi čitav naš ekonomski život, jedna stranka na vladi, onda su re­ dovno svi policijski činovnici 00 te mogli biše se još i pogoršati, ako se partije, i kad dođe do promjene u kriza brzo ne riješi A za brzo rijevladi, onda se i čitavo činovništvo mi­ šenje krize izgledi su vrlo nepovoljni. Opreke izmegju radikala i demokrata jenja. Takovi činovnici ne smatraju svojnm glavnom zadaćom, da uprav­ tako su velike i tako su se u posljed­ ljaju po zakonu i kako zahtijevaju nje vrijeme zaoštrile, da se nikako ne državni interesi, već onako, kako će može računati na zajednički rad ovih najbolje da ugode i zadovolje int-redviju partija. Stoga će se obrazovanie Ali uz nesumnjive kmetske zemlje, sima svoje partije. Da od toga mnog > nove vlade morati povjerit jednoj od kojih površina iznosi oko 600 000 hek­ puta trpi država i dobra državna admi­ ovih dviju partija. Kuja će to od njih tara, ima i zemalja, valid , 50.0u0 hek­ nistracija, nije potrebno ni dokazivati. biti, odlučiće o tom ostale grupe u tara, na kojima vladaju kmetstvu slični Sve partije uviđaju, da ovo ne valja skupštini, koje se budu izjavile sprem­ odnošaji, te konačno begluka u povr­ i u svakoj prilici naglašuju da držav­ nim, da saragmju ili s radikalima ili šini od 100.000 hektara, slobodnog ni organizam treba liječiti od bolesti, s demokratima. ali ni jedna dosele nije na d : elu po ­ posjeda, kojim beg sam upiavlja ili Sadašnja je situacija tako mutna i daje u zakup u naravi. Ali spočetka kazala, da ima ozbiljnu volju, da to i zamršena, da se o tome ne može po­ samostalno oslobođeni seljaci, Dez juučini. staviti sada nikakova prognoze, jer ni rističkog shvaćanja za različite obhke Kad ovoga zla ne bi bilo u državnoj jedna ni druga part ja nemaju u skup­ posjeda ustežu se svuda od plaćanja administraciji, onda bi i krize radi štini grupa, koje bi im bile tako blizu, ha-a, i uzurpirali su svu zemlju, koju ministarstva unutrašnjih djela bile da bi§e mogle sigurno računati na nji­ su ob ađivali. Više se radi kod a^r. mnogo rjeđe. Ali jer one vjeruju, da hovu suradnju i da bi s njima mogle reforme o beglucima nego o kmetovobrazovati skupštinsku većinu. Ono, se, barem u granicama Srbije, može skim zemljama, za koje je u principu preko policijskih činovnika post ći istina, u sadainjoj je situaciji prilično priznata odšteta. Značajno je, da je i mnogo za partiju, otimaju se za mini­ lako sastaviti skupštinsku većinu, jer Huseiin Boško' ić »otišao u brda", to starstvo unutarnjih djela. je odsutna više nego jedna četvrtina Iz ovoga se najbolje vidi, da je jest: postao vođa bande, jer je ubio poslanika Mandati komunis’ičkih po­ jedn ’ga zakupnika, koji mu nije htio ■ izvor i sada njoj krizi, a i mnogim ra slanika poništeni su i r.ijesu još po­ nijim, u jednom zlu, koje je najviše platni zakupninu. punjeni, a hrvatski blok prema svemu korijena uhvatilo u granicama Srbije, Pri riješen ju ovoga pitanja polučili 1 onom, što smo o njegovu gledanju na a koje se i kod nas počinje širiti po- ! su bezi više, nego to odgovara njiho­ političku situaciju u državi čuli, nije stavljanjem nesposobnih partizana za i voj brojnoj žnazi. Uz veleposjednike, I voljan, da u sadašnjoj skupštini saragjuje. Doduše, radikalna je stranka, policijske Činovnike. Kriza je nastala ■ koji imaju po 200, 300, pa i 5 6 kme- ј iz sadašnjeg hrđava sistema u držav- | ta, uz imućuike, koji posjeduju beglu- | kako novine javljaju, poslala naročitog izaslanika u Zagrtb sigurno sa zada­ noj upravi. 1 mi držimo, da bi trebalo , ke od l“0 pa i više hektara, sastoje i ovaj puta taj sistema početi radikalno | se muslimanske mase od sirotm e, se- i ćom, da nastoji skloniti hrvatski blok liječiti i na taj način ukloniti moguć- I Ijaki, trgovćića, zanatlija pa i od kme­ na suradnju. Nu već je sada više ne­ go sigurno, da ova misija izaslanika nost, da se ovakove krize tako česio | ta. Za 9з po sto muslimana ne bi ni 'i temeljita agrarna reforma bila ništa pojavljuju I ako to nisu voljne da radikalnog kluba neće uspjeti, jer su opreke izmegju jednih i drugih i su­ učine velike stranke u skupštini, onda , strašno. Ali muslimanska je masa tako Uredba o porezu na ratni dobitak. — Beo­ će male stranke učiniti veliko djelo i malo svijesna socijalne razlike, ko;a više velike. za državu i njezinu budućn st, ako je d jeli od bega, kao i naći »nalrte za- i gradski milijunari ne plaćaju ni helera po Po svemu onome, što smo dosele čuli od većine članova radikalnoga zatraže od velikih stranaka, koje su jedince, koja je veže uz ostale kršćan- । reza n« ratne dobitk°. — Posjeta kod mi ovaj put na njihovu pomoć upućene, ske Jugoslavene; za nju postoj, s-mo : nistra za ograrnu reformu radi ikvidacijekluba, nema izgleda, da biše oni pri­ vjerskka veza; kad ih pitaš: što su? . kmetovskih odnošaja. da ovu bolest diŽavnog organizma stali na reviziju tek donešenog ustava, Ponovno pregleda­ A oni odgovaraju: Turci! t|. muslimani, i sada u klici izliječe. a to je za hrvatski blok conditio sine qua vanje niskoga logora, ili u novije vrijeme: muslimani! Na I non, da uopće suragjuje u skupštini To je po našem mišljenju jedini 17. XI. 1921. Povik; islam je u opasnosti! sjatili su put, kako će se ova, a i buduće krize Malo ima izgleda, da biše radikali se oni za svoje hddže i svoje bege, Zakonodavni je odbor danas pretre­ riješiti. ili demokrati mogli sastaviti većinu koje on» drže kao rođene političare, sao uredbe ministarstva finansija, m.— ———L. pa jer tako politička zajednica »Jugosl- ; đu kojima su bile najvažnije: privre je i u 19. vijeku priphđao cijeli 0o£ieđ MuJ. Oig« uistinu može računati i na meni zakon o porezu na ratne dob tke i zemlja begu ili agi, koju je zemlju, posiednjeg muslimana, čini ona znatnu i uredbi o povećanju zemljišnog pcOd Hermanu Wendela. raspačanu u parcele, kršćanski kmet i silu; kod prošlogod'šniih izbora za reza u Srbiji i Crno; Gori na trostruki (svršetak)* uz visoku zakupninu u naravi i uz konstituantu glasovalo je od 331 051 pred atni iznos. P.otresanje odh ure­ kuluk obrađivao. Izrabljivanje kmeta b rača, koji su pristupili izbornoj žari, daba nije dovršeno, nego su upućene Muslimansko je pitanje u Bosni više po begu bilo je dubljim razlogom za 111.006, dakle čitava trećina, za nju, finansijskom odboru. Nu uza sve to socijalno pitanje nego kulturni bosanske ustanke, k ji su nan čit) u pa sa 24 mandata ovo je daleko naj- i je rasprava o ovim uredbama bila za­ ili religiozni problem U tursko doba nimljiva po izjavama, koje je u odboru bili su muslimani gospodujuća klasa, pa doba prije 1878;' zaruđivali nebo za­ jača partija u zemlji. Pismo iz Beograda. Muslimansko pitanje u Bosni. �JIPABaA" — Strana 2 Сг »ан* dao zastupnik ministarstva finansija načelnik Stojiljković. G ede p oteža na ratne dobitke izjavio je predstavnik ministarstva finansija, da su poreski činovnici u novim oblast ma bili i su­ više strogi pri odmjerivanju ovoga po­ reza, pa da je ministarstvo finansija moralo većmu žalbi uvažiti, a da u Srbiji i Grnoj Gori, u ime poreza na ratie d -bitke nije plaćena još ni jedna para Ova je izjava pobudila u odboru najveću senzaciju, naročito kod poslanika iz krajeva preko Save i preko Drine. Dtik se u našim krajevima ovaj porez najrigoroznije od njeruje i na­ plaćuje, dotle u Srbiji i u Crnoj Gori ovoga poreza nije još ništa naplaćeno, i ako u ovim zemljana im.tde vrlo mnogo I tuđi, koii su i za vrijeme okupaci.e i iza o^nb. đenja stekli ogromne milijune Čitavoj je našoj javnosti po­ znato ime beogradskog ratnog b \gatašj Sienkkog, koji je za vrijeme oku­ pacije. a i poslije ći iio ogromne i vrlo rentabilne poslove, od ko ih je imao vrlo velike d bitke On je ovih dana udavao svoju kćer i dao joj šest mili­ juna dinara miraza osim druge opre­ me (kao n. pr. za samo rublje 100000 dinar..), pa ni ovaj veliki rat ;i bogataš n- e ioš platio državi ni pare poreza na ratne dobitke, a kod nas ie nemilusrdno ovaj Dorez naplać van i od kljak»vth invalidi, soji su jedva zara­ dili toliko, da p ehrane sebe i svoju p< rodic . Sjemcki nije sam u Srbiji i u Crnoi Gori. Takvih ratnih bogataša, naročito iz godine 1919. imade vrlo mnogo, pa je vrlo žđosno, daše zbog teške fn nshske situacije traži od arodne skupšti ie, da odobrava i nove poreze, a stari, u svakom pogledu najopravdaniji porezi u Srbiji i Crnoj Gori ni esu se još ni počeli naplaći­ vati. Kraj ovakova postupanja organa ministarstva finansija nije se ni čuditi, da se državni budžet ne može dovesti u ravnotežu i da dinar ovako slabo stoji. Gospodin nač-lnik Stojibkovič dao je u odboru juš jednu vrlo značajnu izjavu. On je rekao po'odom кг tike uredbe o poveća- :u poreza u Srbiji i Crnoj Gon, da ga je ministar finansija ovlast'o, da može ovu uredbu povući, ako to odbor bude traž o P ’znato je, da su izravni purezi u novim krajevi­ ma mnogo ranije povećani na četve­ rostruki oredratni iznos i da se već orugu godinu u povećanom iznosu naplaćuju. Kad se još uzme u obzir, da se ni u Srbiji ni u Crnoj Gori ne plaća je­ dan od najvažnijih posrednih poreza, trošarina na rakiju a da ćmovn.ci i državni službenici pr-maju na čit vom teritoriju Srbije i Crne Gore dvos ruke doplatke na skupoću, onda se i na obektivniji posmatrać ovakve finansijske politike mora da pita: „Jesmo li I svi ravnopravni državljani jedne dr­ žave?" Najžalosnije je pri tom, da ova­ kvu finansijsku politiku vođe’ i brane predstavnici onih političkih stranaka, I koje stoje na gledištu potpunog narodj nog i državnog jedinstva, i koje u I svakoj prilici naglašuju potpunu jedna­ kost i ravnopravnost. Ovi primjeri i st dine još drugih iz područja drugih grana državne politike pokazuju, da su ove riječi samo šuplje fraze u pa­ pirnatim programima tih stranaka. U dobro shvaćenom državnom in­ teresu morali bi eksponenti ovih stra• nuka da djelima pokažu u svim gra| nama državne uprave, da su voljni I i u djelo privesti ovu toliko puta isticanu točku svoga programa. Treba i najprije naplatiti sve poreze na čita­ vom državnom teritoriju, k ji su već uvedeni, da ako se tim putem ne ' mogne budžet dovesti u ravnotežu, onda pristupiti što skori.em izjedna­ čenju svih državnim daća. To je jedini lijek za naše boles ie finansije. Ovak­ vim postupk’ m daje se pravo onima, koji traže radikalnu izmjenu ovog sistema u Čitavoj državi. Danas su Ministar dr Spaho i podpred jedniK kluba g Kapetanović po­ sjetili ministra za agrarnu reformu, g. Krstu Miletića i izn jeli ma žalbe radi sporog provađanja finansijske likvida­ cije kmetovskih odnosa, radi nepla­ ćanja zaostale rente i hakovi, te radi nepoštivanja beg učke uredbe. Ministar Miletić im Je odgovorio, da ie dozna­ čivanje kređifa za troškove f nansijske likvidacije, koji je odobren od Mini­ starskog Savjeta, naišlo na tehničke poteškoće u Ministarstvu fnasija, >er ie Ministarstvo finansija tražilo, da se izdaci rastave u i ćne i materijalne. Ove su teškoće sada uklonjene, pa će kredit, ako nije vec doznačen, u najskorijem vremenu biti u Sarajevu. Glede zaosta'e rente i hak iva iziavio je g. Miletić, da je u budžet za bu­ duću godinu uvrstio svotu od ^,000.000 dinara i da bi se ta svota u fina isijskom odboru mogla eventualno pove­ ćat-, ako se utvrdi -opravdanost ovog zahtjeva Glede nepoštivanja beglućke uredbe zatražio je g. Miletić konkretne podatke. Večeras putuju g g. narodni poslanici Drofemk, od slovenske kmetiiske stranke i Kapetanović od našeg kluba u Niš, da pregledaju logor interniranih porodica. Nama je os -bito milo, da je klub kmeti ske S’ranke, kad smo mu saopćili stanje interniranih porodica, sa najvećom pripravnosti odredio jed­ nog svoga člana, da pregleda lično ovaj govor. To nam je tim milije, Što će strahote u niškom logoru vidjeti jedan poslanik, kome se neće moći predbaciti, da bi u ovom pitanju mo­ gao biti pristran. Nadamo se, da će poslije prvog puta naših poslanika u PODLISTAK. Frofanisani ćufs. (Odgovor „Domovini* na Članak „Naši *azovi“ u br 60.) Piše: Cham e ra n i, Posavina. (Svršetak ) Bclli, H. reis cf., ovako govoriti sa ćursa nesavremeno je; tim se ćurs profaniše. Oni neka puste čo? vjeka i majmuna na stranu. Ta oni kao u »vreći zavezani« i iz vreće na ćurs istreseni, nijesu upućeni u spekulativne i nemoralne majmun? luke onog dijela »širari naša«, koji se povodi i zavodi za sarmrinom te? vabijom, te kojima je idol »zlatno tele« a najslađi govor i najviše du? Ševno zadovoljstvo sadržaj riječi »Hinta«! Što se tiče u članku »Naš« vazovi« g Šarcu podbačen?a » bicije »za rehabilibra' jem i p »pular <anjem na račun sadanieg reisa« o tom ni e vrijedno ni govoriti To bi bilo ied"ako neozb'i noj tv'dnji, da ј Člankopi<ac tim Člankom htio sebe ih »Domovinu« nopula isati megju onima, koji su tangi am vazom g- Šarca. Biti ntpadan za čuvanie Islama i !s!ami'eta je ulemanski m'rss od vaj» kada Nu to mih nije nikad ooljul alo u njihovom pozivu i zdravom pravcu, ko eg bulrsn“ oč< teško gledaju. Napađan ie i Aleih’ssvlam, četvorica prvih ehat fa Imami Eazam i drugi, imami Buharija r. a. je u progonstvu I ! . i , । : : | „'RAVDV Niš i poslije ovog puta i jednog po­ slanika slovenske kmetijske stranke I vlada pristati, da se prestane sa s trahovitim postupanjem i nad nedužnim interniranim porodicama. Mi za njih ne tražimo ništa drugo, nego pravdu i priznanje najprimitivnijih čovječanskih prava. Na prošloj skupštini delegata na? še organizacije držanoj 6. i 7, okto* bra t. g. usvojena je izmjena i to samo u statutu, dok program osta? ; je isti. Stoga donosimo u našem li? stu sadanji naš novi statut, kako je i usvojen u spomenutoj skupštini, a biće za tim i posebno odštampan, te će sa programom, koji ostaje ne? Nikogoviću za sad ovoliko, a po potrebi imam dosta materijala. Gačanin. Bilješke. A. M. B. nekad i sad. Nekad vam je taj mali kepec bio skroman, uljudan, poslušan i — pametan. Vidjevši da svaka šuša danas može da se isprasi te da traži, da se i njezina Čuje, i on vam je metnuo cviker na nos, pročitao Gacko, 9. XI. 1 21 par novinsk-h članaka, zagladio kosu, U „Domovini" Šerifa Zubana od postavio se u poz.u Herman Bdhia, 5. novembra 1921. broj 110. izašao Matoša, Govena, Wendla ili našeg Cicje članak »Pismo iz provincije« i to varića, koga on najradije imitira i anonimno! plagira — i to na žalos vrlflr loše i Anonimna invidua napada našeg vrlo nespretno, pa hoće da se i on uglednog starinu g, Ćosagu Pašića čuje. (Muljanina), te vrijednog i agilnog U zadnjem broju »Naše Pravde« trgovca gosp. Džemila Tanovića, koji razbrbljao se je taj deran o našim po­ je sve svoje sile uložio, da u zajed­ slanicima, pa od Cicvariča posugienu nici sa svojim istomišljenicima poradi »maksimu«, da položaj kvari ljude, da u našem srezu uzrujane duhove nastoji aplicirati i na naše nar. posla­ smiri a ne raspiruje., kao što lažni nike. Ali mu ne uspjeva. Cicvarić kad pisac u svom dopisu d rektno pozivlje luduje, kad blati I kad mlat', on je našu braću po krvi i po jeziku, udri bar originalan i duhovit, a u našeg »Turčina«! kepec« nema ni traga o tome. Iz sva­ Anonimni dopisnik u dopisu veli, kog retka, bbja strašna golotinja du­ da muslimani ovoga kotara nijesu iza­ ha — mizerija. U svojoj uobraženosti, brali Ćosagu Pašića i Džemila Tano­ naivnosti i djetinjavosti on se je za­ vića, što je pogan nitkov slagao, jer mislio, daje pozva i, da daje sud o san očevidac bio prisutan skupštini, ljudima, kojih imena mnogo znače, i dne 17. IX 1921 kad su o i ljudi koji su svojim javnim radom pokazali jednoglasno od nijviđeniiih predst vnika muslimana ovoga kotara bih iza- i puno više i političke mudrosti i muže ne odvažnosti i karakternosti, nego brani. što to A M. B. u svojoj ograničenosti Dokaz je tomu prisustvo od strane i zamisliti može. ; polit, vlasti: polit, pristav g. Derviš Nu kad bi bila samo u tom njego­ Plevljak. va pogreška, ona bi se mogla i O; roAnonimni lažac kaže, da su trebali najviđeniji muslimani ovog sreza. I stiti. Ali on iznosi i potpuno lažne tvrdnje o radu naših poslanika. A to prije zasijedanja glavne skupštine J. mu se ne može oprost t. M. O. svojim podpisima objelodaniti Kad čovjek usporedi tog kepeca od j da oni nijesu (Ćosaga Pašić i Dž. Тлprije godinu — dvije i od sada, uisti­ novič) izabrani zastupnici., ali na nje­ nu dogje do osvjedočenja da položaj govu veliku žalost to nije bilo, a niti će biti, jer su pri izb >ru sudjelovali ne kvari ljude toliko, koliko umišljesvi mus imani — pardon nisu nekonost. | ličina braće Kurtoviča 1 onaj famozni Neka nam oproste naši čitaoci, što 1 Hamid, koji za hator načelničke sto­ se bavimo i ovakvim moralnim i tje­ | lice i predsjednika Vakufa, mutcvelija lesnim patu jcima. To činimo više ra­ i mujezin, koje funkcije on sam obavlja di toga, da udovol imo bolesnoj ambi­ na podao način laže i denuncira naše ciji kemijske formule A. M. B., nego najuglednije ljude našoj braći pravo da obranimo nepravedno napadnute slavnim. naše poslanike. Notorni lažac tvrdi, da je Ćoso Pa­ | šić na skupštini iznio neistinite vijesti u ovom srezu. Odgovor: Ćossga je rekao na skup­ štini sve, što se u istinu prilikom iz­ bora u ovom srezu dogodilo, a nije iznio ono, što se i danas događa. Dolazak anketne komisije. Svega Znaš Ii, soj suze, da je 23. oktobra dva od tri člana, koji sačinjavaju 1921. u nedelju na pravdi Boi^a na anketnu komisiju društva naroda kućnjem pragu poginuo od strane piao albanskom pitanju, napustili su voslavaca Milovića i Babića starac od 14. o. mj. Ženevu i otputovali za 63 god. Salko Mehić iz Ključa? Albaniju. Treći delegat, predstava Naši dopisi. Politički pregled. umro, što nije htio — pravije — mo­ promijenjen sačinjavati jednu cje? gao cdstupiti od puno blažiiih islam­ linu. skih principa, nego li su onj, ko,i su B. Statut bili predmet Šarčeva vaza. Jugosl. musi, organizacije. Ime, cilj i sredstva. Znademo, kako je bila rapadana § 1. — Muslimani u Bosni i Her? naša najviša ulema, prva dva reisa, ccgovini organizuju se na osnovi sve »nehberalne« muft-e i drugi. Žesvog već objavljenog programa od pački ie muftija bio udavljen gajta- * 10. februara 1919. i ovog statuta u nom Sve je to bivalo za to, što nisu političku stranku, koja nosi ime odstupali od zdravog is amskog prav­ »Jugoslavenska muslimanska orga? ca i što nijesu htjeli slušati »prvih« i nizacija«. »pametnih« lokalnih »veličina«. Ujeiovanje organizacije proteg? G. Hafiz Sulejman ef. Š rac se mo- । nuee se i na sve krajeve naše dr? že zađ voliiti protiv napadaja onih, žave. koji ga ne poznaju, pa makar, da s § 2. — Cilj je organizacije da ra? njim u istom mjestu žive — bejtom di na ostvarenju načela, koja su iz? velikog turskog pjesnika. Ibn Kjemaražena u njezinom programu i u la, koji je takogjer bio na.adan: skupštinskim rezolucijama, i da po? dupire politički, kulturni, ekonom? Kildi isnadi veled Chalika nidže ebter. ski, gospodarski i socijalni naprc? Hazreti Ahmeda »sahir« didi nidze đak muslimana u našoj državi. gafil. § 3. Za ostvarenje svoga cilja Čunkji Allah ile Resuli o madi šalim. upotrebi javaće organizacija sva za? Gam jemem ’gez beni zem ejlese konda kulturna i moralna sredstva, bir-kač džahil. a svoja će načela širiti izdavanjem Statut i ррогшп Jupsl. musi orgsnizaciB. Broj 362 Bpol listova i knjiga, osnivanjem klubo? va i čitaonica, održavanjem javnih zborova i jrredavanja- te uopće podizanjem kulturno?prosvjetnih i ekonomskih institucija. Za ostva? гилје načela organizacije brinuće se predstavnici organizacije u narod? nom predstavništvu, te skupština? ma i odborima samoupravnih ti? jela. Potrebna materijalna sredstva pribavi jače sc članarinom, dobro? voljnim prilozima i zavještajima. П. Članovi organizacije. § 4. — Članom organizacije može i biti svaki musliman(ka) naše drža? I ve, koji uživa sva građanska рга? va, kad usvoji program organizaci? I je i izjavi najbližem odboru ili po? i vjereniku organizacije*da ćc sc po? koravati stranačkoj disciplani i ra? I diti na ostvarenju načela i progra? ma organizacije, te kada bude primljen u organizaciju. ■ § 5. — Članska prava u pred? stavništvima organizacije mogu vr? siti samo takvi članovi, koji plate u? pisninu od dvije krune i koji se ob? vežu, da će plaćati godišnju člana? rinu i to po volji 1, 2, 4, 8, ili 20 di? nara. Potvrda o položen ju upisnine slu? ži kao legitimacija o članstvu u or? ganizaciji, a Članarinska potvrda dokaz je aktivnog članstva. § 6. — Svi članovi organizacije i? maju jednaka prava i dužnosti uz ograničenje, označeno u § 5. ovog statuta. § 7. — Svaki član organizacije dužan je glasati pri svim izborima za kandidate, koje redovitim pu? tem istakne nadležni odbor orga? nizacijc. Isto se tako mora poko? ravati svim odredbama i ogluka? ma odbora, a naročito ne smiie bez odobrenja odbora primati kakve Časti i zvania u političkom životu. Svaki je član organizacije moral? no odgovoran za svoja djela. Poic? dini članovi ne smiju na svciu ruku raditi ništa u ime organizacije, ako za to ne maju naročitog ovlaštenja od nadležnog odbora. (N stav t će se ) �CipaHđ 3 Strana с62 -fv Pregovori u Londona. „Times“ Pitanje Egipta. U Kairu je pret­ prošle nedjelje govorio Zoglul-paša tri sata na skupštini od više hiljada svo­ jih pristaša. Skupština je izglasala rezoluciju u suglasnosti s principijelnim zahtjevima, koje je formulirao Zoglulpaša. Ova re­ zolucija naglasuje naročito, da egipat­ ski narod prisiže, da hoće da živi slo­ bodno ili da umre. Jedna bratska manifestacija. — „Pti Parizijen" javlja, dajeDonBuržoa pročitao svojim kolegama telegram dr. Beneša, kojim ovaj naglašava dobre namjere vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ponudivši ujedno svoje usluge u slučaju, ako bi izbile tešk »će. Albansko pitanje. 17. o. mj. bila je sjednica „Savjeta Društva Naroda*; pod predsjedništvom Leona Bourgeoisa, na kojoj se raspravljalo o albanskom pitanju. S naše strane bili su prisutni gg. Bošković i T. Papović Riječ je najprije uzeo engl. delegat Fischer i razlagao gledište svoje vlade u alban­ skom pitanju. Između ostaloga je iz­ javio, da Engleska nema ništa protiv vlade kraljevine S. H. S. i ona još uvijek štuje zasluge srpskog naroda, kojemu se je u danima najgore nesreće cijeli svijet divio Zatim je naveo Činjeni­ ce, koje su ponukale njegovu vladu, da zatraži saziv „savjeta društva naroda/ Spomenuo je upad Marka Džonija u sjev. Albaniju, koji se je kad je bio odbijen sklonuo u Prizren, onda Halida Lješia sa 12.000 komita. Spominje izjavu jednog srpskog generala na al­ banskoj granici:ako mi budemo prisi­ ljeni, da upotrijebimo vojne operacije, ja vam garantiran, da se neću zau­ staviti, dogod ne stignem na Jadran­ sko more i ne zauzmem Drač. Iz svega toga je engleska vlada zakjuč la, da postoji plan, da se sjev. Albanija pro­ glasi republikom, jer je komitski upad 2. aug. bio predvođen srpskim oficiri­ ma te radi čega je i upad komita organizovan na teritoriju Kralj.- S. H. S. Dalje izjavljuje, da engl. vlada posje­ duje dokumente, da hrišćansko sta­ novništvo želi jedinstvenu Albaniju, a želia za stvaranjem republike samo je izgovor za opravdanje akcije. Navodi nekoliko slučajeva pljačkanja, što je potvrdio i engl. konzul depešom iz Drača. Poslije njega dobio je riječ g. Boš­ ković, koji je navijestio svoj govor u jednoj od budućih sjednica, a sada, da će se tek ukratko osvrnuti na govor g. Ficshera. Izjavljuje, da naše trupe nisu nikad u ofenzivnom slučaju prešle granica, nego samo u obrani. Mi srno više puta bili sa strane Arnauta na­ padani i morali smo se braniti. Primjetio je određivanju granica sa Al­ banijom bez učestvovanja naše države. Na kraju izjavljuje, da će sjutra go­ voriti opširnije o ovom pitanju. Alban­ ski delegat Mehmed Krnica izjao je, da će sjutra dati-odgovori naglasio je, da Alban ja u svakom slučaju usvaja odluku konferencije ambasadora. Fran­ cuska štampa komentarišući govor g. Fischera, izjavljuje, da je engl. vlada pristrana u albanskom pitanju, jer je saslušala samo jednu stranku Usiovi keindlst* Ministarstvo spoljnjih poslova u Angori, piše cari­ gradski list »Etnos«, saopćilo je svo­ jim predstavnicima na strani, da je 29. oktobra otputovala iz Angore jed­ na delegacija pod predsjedništvom Dželaludin Arif beja da posjeti evrop­ ske . prestonice Delegacija će ostati deset dana u Parizu, a po 7 dana u Londonu i Rimu. Uslovi su slijedeći: 1. Angorska vlada zvanićno izjavljuje, da je rnspoložena, da zaključi mir. 2. Ona će primiti svako posredništvo Velikih Sila u tome smislu, ako se ne krme njihove nacionalne aspiracije. 3. Aspiracije su unapred ođr gjene. 4. Nikakva naročita uprava za Smirnu neće biti primljena. Što se tiče Trakije angorska vlada prima jednu musli­ mansku autonomiju pod rukovogienjem Turske i turskim suverenitetom вli pod uslovom, da se granice Tur­ ske na toj strani prošire 5. Angorska vlada traži odštetu, koju su Grci duž­ ni platiti za izvršene štete u Anado- : ii I i' jI | I ! i j saznaje, da su između lorda Curzona i AdlipaŠe u pogledu budućeg egipat­ skog štatuta bili 16. o. mj. W .šingtonska konfereneft. Na sjed lici od 1Ч.Х1. nije zapravo ništa novo predloženo, nego je ponovno pretrešen prijedlog o smanjivanju ratne mornarice sviju pet velevlasti. Nastale su komplikacije u pogledu ograniča­ vanja flote radi Francuske i Italije, jer je prva izjavila, da se ona ne može složiti u pogledu razoružanja s osta­ lim svima velevlastima radi eventual­ nog njemačkog revanša. Japan je iznio protupredloge, jer predlog Hugesov zapostavlja Japan. Osim toga Japan moli, da se broj ve­ likih brodova povisi od 8-10 na 1 l-12. Pitanje savez ličkih dugova Americi neće se raspravljati na koferenciji, ali pošto je mogućnost, da bi Francuska i Italija pokrenule ov > pitanja, u tom slučaja bi se i Engleska priključila njima. Di'kustja o Kitajskom memoradumu i velikom oceanu odložena je za ka­ snije. Engleska je voljna obustaviti grad­ nju ratnih brodova. Govori se o ne­ kakvom kabi logramu, koji je Lloyd George uputio Balfouru, da poradi oko toga, da nestane saveza naroda. Izvješće dra Kumanudlja pred demokratskim klub o uspjehn zajma. Prekjučer je ministar financija g. dr. Kumanudi referirao u demo­ kratskom klubu o pitanju sklopljenja zajma u inozemstvu. Saznaje se iz dobro upućenih krugo,a, da je engle ska ponuda povoljnija od francuske. Engleski konzorcij bio bi navodno spreman, da dade zajam od 15 miliju­ na funti šterlinga uz 8 posto za 25 godina, u svrhu gradnje adranske že­ ljeznice i jednog lučnog pristaništa. Od ovog iznosa da o bi se 11 mili­ juna u novcu, a 4 milijuna u materi­ jalu. Konzorcij traži, da ovaj ugovor bude ratifikovan od parlamenta u Be­ ogradu. Domaće vijesti. ■ Sa sjednice šireg mj odbora J. j. M. O. u Sarajeva. 18 o. mj. držao ;I je širi mjesni odbor naše organizacije u Sarajevu sjednicu u prostorijama I Jugoslavenskog Muslimanskog kluba. Megju ostalim pitanjima stranačke i lokalne naravi dotaklo se je tu i pi­ sanje beogradske štampe o nama muslimarima, a naročito napadaj »Pokre­ ta* na ministra g. dr. Spahu. 0 tome je donešena ova rezolucija: »Infamni ispadi beogradske štampe protiv muslimana, a naročito drzak i nepravedan napadaj »Pokreta« na min stra g. dra M. Spahu, ogorčili su sve muslimane, a Onapose saraje-ske, te dajući izražaja tome ogorčenju s gnušer.jem odbijaju i osugjuju te niske uličnjačke napadaie, tražeći od vlasti, da zapriječi neodgojenim i pok arenim elementima blaćenje naših najčestitijih i najuglednijih ljudi, koji k tomu obnašaju visoku državnu funkciju«. Isto je tako bilo govora o bagatelisanju i mimoilaženju muslimana sa strane vladina povjerenika za grad Sarajevo pri {biranju suda za suzbi­ janje skupoće, u koji nije ušao ni jedan musliman, ma da muslimani sačinjavaju gotovo 40 po sto sarajev­ skog gragjanstva. 1 u pogledu toga suda stvorena je rezolucija, koja ovaj izazovni postupak komesara osuđuje te traži od vlade, da se ovaj izbor suda poništi, a odredi novi, kako bi i muslimani srazmjerno svojoj brojnoj snazi bih u njemu zastupani. Sjednica našeg poslaničkog kluba. Predsjedništvo je pozvalo sve čla? nove našeg poslaničkog kluba na plenarnu klubsku sjednicu, koja će se održati u subotu, 26. o. mj.. u Beogradu, jer su vrlo važne stvari na dnevnom redu. Osnutak Središnjeg saveza jugosl. selj. zadruga. Prekjučer, u nedjelju 20. o. mj., obdržavao je Središnji savez jugslavenskih seljačkih za? druga svoju konstituirajuću skup* stinu, kojoj je prisustvovalo mno? gotežaka, učitelja i naših privred­ nika iz provincije. Skupštinu je po* sjetio i g. ministar Spaho. O toku same skupštine donijećemo u idu? ćem broju opširno izvješće, a za? sad novom pioniru gospodarskog našeg preporoda želimo najljepše usnjehe. Zadrugurski pokret. Prije neko­ liko dana osnovao je organizator se­ ljačkih zadruga gospodin Ajanović Abas u Vitezu, kotar Travnik, Jugo­ slavensku seljačku zadruga, a na 18. o mj. u Lisičićima kod Konjica tako­ đer takovu zadrugu, u koju se je upisalo preko 120 članova. lnWesani tno je, da su se muslimani, katolici i pravoslavni natjecali, koji će prije biti j upisan u zadrugu, te su Lisičići taj •••••••••••••• dan manifestirali vjersku snošljivost i bratsku ljubav. Zadrugari sve triju vjera klicali su i zahvaljivali Središ­ njem savezu Jugoslavenskih seljačkih zadruga. Mladim zadrugama želimo najljepši uspjeh! liji, kao i ratnu oštetu i plaćanje tro­ škova radi povraćaja turskih izbjeg­ lica. nik Finske- obolio je, i njega će za? mijeniti jedan njegov zamjenik. Komisija ima prispjeti u Albaniju u subotu, i tamo će ostati tri mje? seca. Vanredni sastanak Društva Naroda, na kome će se rješavati o albanskom pitanju, održan je u sri? jedu poslije podne u Parizu. I ! i ■ i I , i Put dra Markovića u Zagreb 19. o. mj. otputovao je gl. urednik »Samo­ uprave« i nar. posl. dr. Laza M>rković u Zagreb s naročitom misijom, da nastoji Hrvatski blok predobiti da dogje u Beograd, kako bi omogućio radikalinia da sastave vladu bez demo­ krata. Izgleda, da će ovaj put ostati bez uspeha. Poznato je naime stano­ vište Hrv. bloka, da bi on samo onda pošao u Beograd, ako bi se prihva­ tilo njegovo stanovište o reviziji usta­ va. Radikali pak ostaju pri tom, da se u ustav ne dira, dok se u praksi ne oproba, te da bi posao novog ka­ bineta bio, da izradi sve konstruktivne zakone, kojima će se ustav privesti u život. Ova se oprečnost ne da ni­ kako izgladiti. Košta Нбгтап umro. 16. o. mj. umro je u Beču bivši odjelni pred­ stojnik bosanske zemaljske vlade i intendant sarajevskog muzeja u 71 godini života. Rođen 1850 u Bjelovaru, nakon svršenih studija i kraće službe u Hrvatskoj prešao je u bosansku državi u službu, gdje je bio poznat kao dobra administrativna sila- Pored toga bavio se je i literarnim radom, sakupljao muslimanske junačke pjesme i pokrenuo vrio dobar list „Nada*, koga je uređivao pokojni pjesnik Kranjčević. Iza sebe ostavlja udovicu, 4 sina i 4 udate kćeći. PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. I. RAZRED. Vučenje 2. i 3. januara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara 80 . ooo H. RAZRED. Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 100 ooo III. RAZRED. Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 120 ooo IV. RAZRED ! Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara I5o.ooo i | i j | Izvoz šljiva. Da bismo osigurali ’ ovogodišnji izvoz šljiva, koji je po? remećen uslijed oskudice u vagoni? ma, riješeno je najzad, da se po? zajmi 3()0 teretnih, vagona od Au? strije i jedan delegat ministarstva I saobraćaja već je otputovao u Вес\ , da te vagone primi. Izjava solidarnosti. 20 o. mj. do­ bili smo iz Trebinja ovu brzojavnu iz­ javu: »Potpisani muslimanski vjerski službenici trebinjskoga sreza potpuno se solidaršemo i priključujemo rezo­ luciji muslimanskih vjerskih službe­ nika zvorničkog sreza od 3.-Х1. 1921. (15 potpisa). Dr. duri Fehmi specijalista za očne 3 unutar­ nje bolesti počinje primati pacijente od 22. ovmj. svakim dinom od 1—3 sata po podne u Talijerevića ul. broj 9. Poziv na pretplatu. Naš list stoji već pri kraju treće godine, a ogrom? na većina pretplatnika nije još ob? novila pretplatu. Isto tako nam ve? liki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć organizacije i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljcd teške novčane situa? čije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to ovim javno podsjećamo svakoga dužnika, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta doprinijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da za? molimo sve naše pristaše, da bi se u svakoj zgodnoj prilici, na sastan? cima, sijelima, svadbama i t. d. sje? tili svog jedinog muslimanskog li? sta. Mi nemamo niti kakovih subven? čija niti fondova, iz kojih bi izdr? zavali list, nego smo upućeni jedino ’ na pretplatu i pomoć svojih pri? > stasa. Administracija »Pravde«. V RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ 24.— „ četvrtine „ „ „ 12 — „ osmine „ „ „ 6— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1 ,000.000 Dinara u srebru Dobitaka 1 1 1 1 1 1 1 1 ! premija od ft V м >1 600.000 400.000 200.000 150.000 loo.ooo 80.000 7o.ooo бо.ооо 5 o,ooo 2 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 po .30.000 „ 20.000 „ 10 ooo „ 6.000 „ 4.000 „ 2.000 „ 1.000 500 „ 240 60.000 300.000 250.000 ЗОо.ООО 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 4oooo Dinara 14,82oooo Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selah SARAJEVO. �Strana 4 Страда .ПРАРЛА’ Iz narodnog poZfirIŠta. (Reper­ toar od 21. do 27. novembra). Ponedjehak, 21. o. ni.: Pozorište zatvorena. Utorak, 22. o. m.: Siprijena. Komediia u 3 čina. Napisao ViMorien Sardu. (Večernja predstava. Izvan pret­ plate). SredaJ 23. o. m : Truli dom Drama u 3 čina Napisao Srdan Tucić. (Večernja predstava. Izvan pretplate. Četvrtak, 24 o. m.: Lju omora. Drama u 5 činova. Napisao Mihajlo Arcibašev. (Večernja predstava. Druga repriza. Izvan pretplate). Petak 25 o. m.: Medvjed, bala u 1 činu. Napisao Trifković- (Popodnevna predstava za đake. Sa sniženim pje­ nama.) Subota, 26- o. m.: Ekvinocij. Drama u 4 čina. Napisao Vojnović. (Večernja predstava. Prva repriza. U pretplati). N’edelja, 27. o. m.: Zona Zamfirova. Komad u 4 Čina s pjevanjem. Napisao Sremac (Popodnevna predstava. Sa snižen.m cijenama), Siprijena. Komad u 3 čina. Napisao Sardu. (Večernja predstava. Prva repriza. Izvan pret plate). Večernije predstave počinju u 8 časova. Eventualne promene u repertoaru saopštiće se pravovremeno. Trešeljak. Blago li se »Večernjoj Pošti«, ona ima redovno izvješće od svog sarednika u policiji. U svakom broju tai nje­ zin saradnik napiše po koju sličicu, kako su nekog aretirali. nekog zatvo­ rili, kako se neko opio i t. d. Ali nam je čudo, što taj saradnik , Poštin“ neke pijanice iznosi potpunim imenom, a neke skriva i iznosi im s?mo početna slova. Pogledajte u bilješke u bro;u od 17. o. mj. na str. 3. stupac li. bi­ lješka 2 i 4. moraju pristupiti Jkvldatlonom referentu, kod kotarskog ureda da se s njima na temeliu tako zvanih osnutaka A. sastavi obračun za hkvid&cionu odštetu, te za eventualne hipotekarne terete članovi zajednice imam zajedno pri­ stupni. Ako izostane jedan ili više članova zajednice, obavi se obračun sa prisutnim Članovima, a otsetnim se dostavi pismeno izvadak obračuna. Protiv obračuna ima stranka pravo da uloži utok u roku od R dana na Agrarnu Direkciju putem likvidacionog referenta. Članci zajednice, koja zajednica ukupno plača do 40 K zemljarine, ne trebaiu donijeti uvjerenje, d; žive u po­ sebnom kućanstvu i ako žele, da im se odšteta posebno isplati. Ovo uvjerenje trebaju samo oni sopstvenic?, koji u zajednici žive, a ta zajedn ca ukupno plaća preko 40 K zemljarine i tek u drugom redu počam od 10. decembra o. g. dolaze na likvi­ daciju. Dotično uvjerenje treba da izda op­ ćinski unđ, a gdje ga nema, seoski starješina, te kotarski predstojnik mora Bnot 362 Рго} .pravu* da ga potvrdi. Štrankc, koje podnesu neispravna uvjerenja, kao i organi, koji izdaju takova uvjerenja,- odgovaraće krivično. I ! t | i i j Do 10. decembra ne primaju se no' e molbe za podjelu avansa, jer se sopst i nici sa zcmljarin m do 40 K od­ mah likvidiraju sa cijelom odštetom, a za supstvemke preko 40 K daće se — ako to zatraže — avans samo na temelja likvidacionog obračuna, koji će se • kako je kazano —■ ttk iza 10. decembra o g. obaviti. Likvidacija se kod Agrarne Direkcije obavlja odmah. Čim pređe rok za utok, onim redom, kojim dolaze obračuni, te Se otpadajuča svota šalje putem poštanske štedionice na adresu, koju sopstvenici prilikom obračuna prijave. Agrarni Direktor: Dr. Feifaiik, v. r. i □ □ □ п □ □ □ □ 99 GAJRETA“ □ □ Zemaljska banka zaB.i H. Centrala u Sarajevu. F IL<Je: Banjaluka, I3:etina, Bttko, Mostar I Tuzla. Ispostave: bhać, Dervenla. Dobe;. B. Gradiš ka, Liv no, S.Novi,šamgc.Travnik, Trebirce, Višegrad, Zenica iZvornik.Lastupstvad^Ugo no,Gacko,Gor^žda,Ko­ njic. Nevesinje, B. Petrovac, Rogatica,banski Most,Srebtenica Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički .upita' 20 inbijuna kruna. — RedovLe rezerve ? fond za sigurnost založnima 3 milijuna kruna. Bavi se svim ban kovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS. i inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Sbs. i Herceg. Assicura^ioni generali i Prvog sveopćeg društ’-a za osiguranje protiv nezgoda i šteta Sve vrsti osiguranja. U SARAJEVU Broj: 31.500 21. Sarajevo, 11. novembra 1921 Predradnje za likvidaciju kmetovskih odnosa — osim u nekoliko kotareva — dovršene su, te je počela likvidacija u prvom redu sa onim sopstvenicima, koji plaćaju do 40 K zemljarine. Inokosni sopstvenici i članovi zaje­ dnice, koji plaćaju do 40 K zemljarine, Proizvodnja: „$Uvia“, tvornica ke- mičkih proizvoda d. d, Zagreb, Ilica 213. POZNATE GALOŠE Sjetite se DIONIČKA PIVARA OGLAS. krema za elegantni svijet Dobiva se svagdje. MARKA „RHOMBUS,, ' Ддгагпа Direkcija za B. i H. Likvidacija kmetovskih odnosa. Fina terpenttnska preporučuje svoje dobro odležano izvoino pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25,5o i 1001. J PRISPJELE SU PONOVNO KOD Н. B. FDČO 1 DRUGOVI SARAJEVO NA VELIKO ĐULA GUNA 3. NA MALO SARAČIBR. 19. Bdjeti Ovoj zadrugi potrebna je jodna izučena učiteljica za moderni ručni rad (krojenje i šivanje rubenmo i žen­ skih odjela). Reftektsntice neka pod­ nesu svoje molbe zajedno sa dokumentima i ušlo -ima najdulje do konca decem­ bra o. g. Prednost imaju one uči­ teljice, koje osim krojenja i šivanja znaju vezenje i ple­ tenje. Odbor. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni ka plavnica K 20,000000' 104 Ulošci preko K 25,000 000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. BANKOVNE I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i llngovinii (d. đ.] u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnka 1o,ooo.ooo kruna. ičuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate » unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjaćne poslove • burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ RancElarija: Kralja Ftlra ulica 2 prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZHI Oduovom ibrahim Aiutuc v Centralni Odbor J. M. O. пашрмпј« D. i Л, Kljun, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9d8e6a4e60dfb988791657c4c3a77d76.pdf 9aa146932111a64c73a212f7b8ae30c6 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAcENA. Pojedini broj K 2. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 10C.—; za inozemstvo KJ250.—, Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. : ГЛАСШШ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМЛНСКЕ ОРГАНИЗАШЦЕ. Broj 125 (363) Sarajevo, četvrtak 24. novembra 1921. Dobra posljedica putovanja naših delegata u Skuplje. lb. — U utorak 22. o. mj. završila je svoje sjednice anketa, koju je sazvalo ministarstvo vjera u svrhu, da dadne svoje mišljenje o tom, ka? ko bi trebalo urediti međusobne odnose između pojedinih konfesija u našoj Kraljevini, kao i njihov od? nošaj prema državi. Na anketi su bili zastupljeni predstavnici svih konfesija- a svo j je rad otpočela 15. o. mj. razdijelivši sc u sekcije, kako reče g. ministar a tačnije bi bilo re? ći: povukavši se svaka konfesija za se, da stavi svoje želje i zahtjeve. Sav rad vršen je naime u tim zascb? nim grupama, a »zajednica« se Je sastojala u tom, što su na plenar? noj sjednici od utorka — pročitani referati pojedinih »sekcija«. Zajednička nota svih tih refera? ta sastoji sc u tom, što svi manje više stoje na gledištu, da se država ne treba miješati u unutarnje stva? ri konfesija ili drugim riječima: što svak traži vjersku a u? tonomijuipunuslobodu u religijskoj obuci omladine i svojih sljedbenika. Katolici traže konkor? dat, a evangelici su iznijeli čitav niz žalbi i pritužaba na pojedine orga? ne vlasti, koji ih sprečavaju u sio? bodnom vršenju vjerskih obreda i duhovnog obrazovanja. Karakteri? stično jc, da se oni u svom memo? randumu, tako nazvaše svoj podne? sak, pozivaju na sanžermanski i još neke ugovore. Pravoslavna crkva- prihvaćajući ustavne odredbe o ravnopravnosti vjera, govori o nekakvoj - žrtvi! 1 to je vrlo karakteristično. Naš referat, kojeg je čitao pred­ sjednik sekcije g. reisubulema Čau? ' šević. nosi potpise petorice bosan? skih (Čaušević, Kadić, Kurbegović, Basic i Korkut) i dvojice sandža? čko?makedonskih predstavnika (vr? bovnog muftije Zeki efendije i nar. poslanika Ismetbega Crnoglavića). Saslušan je s velikim interesova? njem i mjestimice značajnim zgle? danjem; naročito stavak koji govo? ri proti propagandi, vraćanju uzur? piranih nekretnina i oskvrnjivanju groblja. Mi taj referat donosimo u cijelosti, podvukavši neka značajni? ja mjesta. On glasi: »Odnošaj Islama prema državi treba da se uredi na principu pune vjersko i vakufsko?mearifske auto? nomije. Institucija crkve u pravom smislu te riječi Islamu je nepoznata, pa se stoga pri uređivanju naših od? nosa ne može upotrijebiti kakva a? nalogija sa drugim konfesijama. — Naši su odnosi osebujni i stoga sva naša predstavništva, kako vakufsko?meari,fska tako i vjerska, treba da su rezultat narodne volje: nje? gova »zbora. Rad tih predstavni? stava ima bazirati na propisima Še? • iata i stoga je skroz .neumjesna Pripremna Uredba o upravi vakufa od 12. septembra 1919. Ona jc i po? grešna u svojoj bitnosti, jer unosi cijepanje naše zajednice, koja mora hiti jedinstven a. Što ‘ naime vrijedila Južnu Srbiju i os? tale naše krajeve osim Bosne i Herce­ govine«, to mora vrijediti i za Bo? snu i Hercegovinu. 1 obratno. U tom nema i ne može biti različito? sti- pa sc nri uređenju ovih pitanja ne mogu uzeti za mjerilo nikakvi posebni nacionalno?etnografski od­ nosi, ni posebna utanačen ja, koja su plod nekad posebnih prilika Šerial ne pozna je raznolikosti, on je jedar, za sva plemena i sve nacije, pa se to njegovo načelo ima priznatiim prije, što ‘ se jc ono priznalo i pripadnicima ostalih konfesija u našoj kraljevini. Isto vrijedi i za imovinu naše vjerske zajednice. I ona se ima ru? kovati prema propisima šeriata, a u koliko se sastoji od doprinosa, razreza i državnih potpora i sub? vencija samoupravnih tijela, treba također da jc u rukama biranih or? gana vjerske i vakufsko?mearifsko uprave, jer je namijenjena za ciljem ve te uprave, koja sc ima brinuti za vjerski i ćudoredni odgoj članova svoje zajednice, obuku omladine i njeno vaspitanie u islamskom du? hu, uzgoj i uzdžavanje vjerskih zva? ničnika, te podizanje i izdržavanh džamija tekija i drugih vjerskih prosvjetnih i humanitarnih zavoda. Pokretni i nepokretni imetak va? kufa i drugih islamskih zaklada tre? ha da ie zaštićen kao isključiva svo? iina islamske kojoj tie=> ba priznati i garantovati pravo, da ! | I : . ј taj imetak uvećava bez naročite ob­ lasne dozvole, kao i to, da uz odo? brenje vlasti može ustanovljavati i nove vakufe ili zaklade. Svima tim zakladama treba priznati svojstvo juristioke osobe i garantovati im u? živanje svih osobnih i stvarnih pra? va, koja su skopčana s tim prizna? njem, naročito pak neograničen no pravo upravljanja i raspolaga? nia s tim imetkom. Uzurpitani ime? tak vakufa treba povratiti njihov vom vlasniku. Isto tako treba osta? viti na snazi postojeće vakufske po? vla stiče glede javnih daća i nc srne? tati islamske vjerske opštine pri uo? biča ionom ubiranju priloga u vjer? ske, prosvjetne i dobrotvorne svr? he. Zauzete i vojnim priborom zaoremIjene džamije treba prešno predati islamskoj zajednici. Isto tako treba povratiti sve tekijske, medreske, mektepske i druge hajratske zgrade, bile one u upotrebi vojnih ili civilnih nadleštava ili pak u rukama opština i drugih korporacija. Pijetet prema mu­ slimanskim mrtvacima treba pribaviti u istoj mjeriiistim sredstvima, koja stoje na raspolaganju, kad je u pitanju groblje koje kršaćnske crkve. i Protuzakonitom i protupravnom na1 stojanju pojedinih upravnih činovnika, da se naša groblja pretvaraju u pijace ili namjenjuju drugim svrhama, treba I energičnije učiniti kraj, a uzurpirana groblja vratiti našoj zajednici. Vakufskc-mearifskoj upravi treba i dalje ostaviti pravo, da može odredivatj prirez za svoje svrhe, kao i pravo, da podržava medrese, mektebe i druge konfesionalne učevne zavode. Što se tiče religijske obuke u držav­ nim školama, osnovnim i srednjim, ona se može povjeriti samo licima koja su na to autorizovana, od strane vrhovnog vjerskog star j eši n stva, na čiji se predlog i postavljaju. Da se osigura dovoljan broj vjerskih zvaničnika treba da se privremeno oproste od vojne dužnosti učenici medresa te nižih i viših šerijatskih škola kao i teolozi, Telefon br. 842. 2 Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina ili. koji studiraju van granica našeg kra­ I ustanove jedne interkonfesionalne i ljevstva. Dalje treba taj oprost priznati I svjetovne države. zvaničnicima vrhovne vjerske uprave i Islamski je brak konfesijski, pa pre­ njihovim pomoćnim organima, te svima, ma tome muslimani vjenčaju samo kojima ta uprava daje autorizaciju kod šerijatskog suda i po propisima Isto tako treba taj oprost priznati na­ Šerijata. Po tim se propisima i kod stavnicima svih vjerskih učevnih za­ tih sudova rješavaju i svi odnosi, koji voda te Šerijatskih škola, kao i kadi­ su roslijedica bračne veze Muslimanka jama te vježbenicima kod šerijatskih se ne može vjančat: za namuslimana, sudova. a ojeca iz islamskog braka mogu biti Vjerski službenici zvaničnici su na­ samo muslimani. Oni to ostaju i za še autemomne uprave i stoga ne slučaj, da njihovi roditelji ostave islam. mog ud iti državni zvaničnici. Islamski propisi ne priznavaju poPrema tom ih država ne može direktno sinjivanja i pokćerivanja (posvajanjeisplaćivati, nego treba srazmjerni dio tebenni-adopcija) pa prema tamu niko tog svog doprinosa da polaže na ruke ne može posvojiti muslimansko nejače, naše vrhovne autonomne uprave. Iz­ niti ga na račun toga prevjeriti. nimke čine nastavnici šerijatskih škola, Vjerski praznik kao državna norma kad.je i drugo osoblje šerijat. sudova, nije poželjan. No ako druge konfesije koji spadaju u red državnih činovnika, kao i članovi vrhovne Islamske vjer­ na tom budu insistirale, onda bi ta­ kovim praznikom trebao da bude Mevske uprave, te muftije i njihovi po­ lud i prvi dan dvaju bajrama. Dani, moćni organi, koji će biti plaćeni iz kada se muslimani ne mogu siliti na državne kase i ranširani kao i slični posao jesu još drugi i treći dan Ra­ zvaničnici drugih konfesija. mazanskog, drugi, treći i četvrti dan Izdavanje potrebnih autorizacja od strane našeg vrhovnog vjerskog starje­ Kurbanskog bajrama, te muslimanska šine Šerijat je uslovijo Menšurom Ha- nova godina. Kao sedmični počinak tražimo za Hfe; s toga treba osigurati njegovu muslimane petak. Ako taj počinak bu­ vezu sa MeŠihatom na podlozi de obligatan za sljedbenike drugih nesmetanog i slobodnog sao­ konfesija u koji drugi dan, onda neka braćaja. Šerijatski suci ma raj u imati Mu raselu našeg vjerskog je i petak za muslimane obligatan. Da starješine. U dvojbenim šerijatsko- se ne izazovu ekonomske štete ni jed­ noj konfesiji, sajamni dan treba udepravnim i dogmatskim pitanjima па' siti, izvan ćanu odmora rojedjnih kon­ fesija. Povremeno zatvaranje radnje Islam. za vrijeme vjerskih čina i obreda po­ Državna vlast ima pravo vrhovnog jedinih konfesija treba zapriječiti, jer nadzoia nad našom vjerskom i v. m se to u praksi zlorabi i izaziva konupravom, a i dužnost, da pribavi sank­ fesijske trzavice. ciju u njenim pravomoćnim rješidbama, Državni praznici treba da su oba­ ako za to b-de umoljena. vezni, ali ne mogu imati nikakvog Odnos Islama prema drugim vjera­ konfesijskog karaktera, ni po ma određen je glavnim njegovim pro­ ! postanku ni po svom smislu. pisima u pogledu pitanja, ko;a su stav­ Obzirom na interes službe, đaci, dr­ ljena na dnevni red povodom osnove žavni i drugi činovnici i radnici mogu interkonfesionalnog zakona. Islam za­ raditi petkom uz uslov, da im se osiuzima ovo gledište: Islam ne siii ni­ ; gura mogućnost pripreme za klanjanje koga da stupa, u njegovu zajednicu, Džume na taj način, da se bar jedan ali članovima te zajednice zabranjuje j sat prije podne otpuste od nastave. istup, pa za one, koji istupe, određuje I odnosno rada. Isto im tako treba omo­ dvojaku kaznu: na onom i meterijalnu gućiti vršenje ramazanskog posta : na ovom svijetu. Ta se sastoji: u razbilo polakšicom u trajanju službe, bi­ vrgnuću bračne veze i snošenju svih lo zgodnim rasporedom vremena služ­ posljedica tog skrivi je nog razrješenja; be. To isto trebč provesti u školi i u u oduzimanju roditekske i skrbničke vojsci. Kod vojske treba dalje urediti vlasti i prava nad malodobnom djecom; hranu prema šerijatskim propisima i u gubitku prava nasljedstva i svih dru­ ujedno vojnicima pružiti udobnosti za gih obveza islamske zajednice prema vršenje vjerskih obreda. njemu. Osoba koja, stupi u Islam, do­ Pravilnik o tom treba donijeti u biva sva prava, koja pripadaju člano­ sporazumu sa vjerskim našim pred vima islamske zajednice; ako je udata stavništvom«. žena, njen pređašnji brak gubi vrije­ dnost, a oženjeni muškarac treba ga provesti kod šerijatskoga suda, ako njeg; va bivša supruga na to pristane. Beogradska javnost zanima se mnoObzirom na gore izloženo stajalište, prelaz iz vjere u vjeru trebalo bi ure­ I go ovih dana jadnom novom aferom. diti tako, da se zabrani prelaz I koja je izbila u javnost istom u zad­ nje vrijeme, a koja je bih upućeni?: prije navršene dvadeset i prve godine i proces udesi prema propi­ I krugovima i ranije poznata. Mi ovo sima naredbe zemaljske vlade za B. i 1 zatajivanje običnih zločinaca ne moj žemo razumjeti i smatramo, da je bila H. o prolazu iz vjere u vjeru. • dužnost vlade, da javnost o ovoj afeDa se očuva kofesioni mir u zemlji, i ri ranije obavijesti, te da joj saopći, trebalo bi strogom zakonskom da je poveden i sudski postupak, ako kaznom zapriječiti kako silenje, i je to uopće učinjeno. tako i svaku vrst pozivanja na prelaz Stvar je u ovome : Austrijska je iz jedne vjere u drugu, a naročito bi vlada imala na raspolaganju vojničkog trebalo strogo zabraniti svaku materijala, koji njoj nije bio potreban, vjersku propagandu (pa i pod firmom širenja vjerske snošljivosti) u ■ pa ie uz privolu reparacione komisije preko posrednika prodavala taj mate­ vojsci, školi i iskoriščujući zvanični poiožaj. Isto bi tako rijal. Kako kod nas imaju tri divizije, koje su oboružane austrijskim oružjem, trebalo iz škole, vojske i drugih dr­ žavnih i samoupravnih ustanova izlu­ ■ naše je ministarstvo vojno i mornar.ce odlučilo, da nabavi to oružje i rat­ čiti sve čine, koji su konfesijskog ka­ ni materijal. Ministar vojni Zečević raktera kao što su razna osveštenja, poslao je u tu svrhu pred kratk i vri­ slave, pomeni crkvenih svetaca i t. d. jeme u Beč jednu komisiju sa pukovMuslimani ne mogu prisustvonikom Miodragom Vasićem na čelu v a.t i i i m č i n i m a, a nije ih zgodno ni bez njih izvoditi, jer ne spadaju u i Ministar finansija Dr. Kumanud«, ima.- Pismo iz dograda. 1 | 1 ’ i I * ; ! 1 I �Strana 2 Страна ПРАВДА* — Broj 363 Spol PRAVDA nastavljena je daljnja rasprava, te je juči razloga, da posumnja u isprav­ ština dokazala je, da su primjedbe skupštini pored ministra Dr. Spahe su­ mnogih naših skeptika, da je teško nost ove komisije, poslao je u Beč sa djelovao kao gost i povjerenik za tr­ našeg seljaka povesti gospodarskom i komisijom jednog načelnika svog mi­ govinu i obrt gosp. Ismetbeg Kapetakulturnom napretku, neosnovane. Us­ nistarstva, a zatim, prema referatu i Zahtjevu ovog, šefa policije. Ova dvo­ trajni rad, poštenje i otvorenost u sta- . nović. Nakon svestranog pretresa pra­ nju su, kako to sama skupština svje- | vila ista su usvojena, te se prešlo na jica činovnika uspjela su, da pukov­ izbor ravnateljstva i nadzornog odbora. doči, i našeg seljaka, slobodnog munika Vasiča uhvate na djelu, kad je slimanskog seljaka, podići na onaj ste- | 1 kod ovog izbora vidila se svijest, ponudio 100 000 dinara preko potpu­ manifestirala se je Željezna volja za pen, na kojem stoji danas seliak u kovnika u pensiji Sretenovića, sada ozbiljnim radom samo na dobrobit Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj i drugim ' trgovačkog agenta u Beču, načelniku našeg težaka. Nije se pitalo, tko si, naprednijim zemljama. ministarstva, da ne omete trgovačke operacije ove komisije. Dokaz za ovu U 10 sati prije podne otvorio je j koje si partije i Sta si. Sposobnije na ponudu pružen je na taj način, što organizator seljačkih zadruga gosp. I mejdan, te je izbor per aklamationem su se u sobi Sretenovića sakrili u Or-, Abas Ajanović skupštinu, koja, je iza- | obavljen, pa su u ravnateljstvo došli: Ademaga Mešić veletržac iz Tešnja, mar šef policije i njegov pisar, koji brala za predsjedatelja gosp. Ahmetagu i Ahmetaga Kovačević, težak i nar. po­ su odmah o ovom Činu učinili zapis­ Kovačevića, težaka i nar. poslanika iz | slanik iz Lukavca, Abas Ajanović pri­ nik. Lukavca. Predsjedatelj seje u lijepom vatni činovnik iz Sarajeva, Salih efi. Već tri godine dana puna je naša , govoru zahvalio na izboru i razložio Mešić, direktor (zamjenik) musliman­ javnost žalbi na korupciju u državnom • važnost našeg težaka po državu i po ske centralne banke d. d. iz Sarajeva, aparatu I vlada je sigurno uvjerena, ' ljudsko drštvo. Nakon toga poslati su Ahmed eff. Sefić, direktor banke »Gajret« da te korupcije ima vrlo mnogo, ali | brzojavni pozdravi Njegovu Veličanstvu d. d. iz Sarajeva, Bećir eff. Tatlić uči­ izgleda, da je nemoćna da joj uđe u j Kralju Aleksandru, ministru poljopri­ telj iz Bos. Otoke, Omer A. Balić, tr­ trag. I jedva jednom pošlo je za ruvrede gosp. Pucelju, prvom kulturnom govac iz Mostara, H Šemso Lejlić, te­ kom savjesnim državnim organima, i i ekonomskom radniku, prvom pioniru žak iz Palanaka, kot. Brčko, Sulejman da otkriju jednog visokog državnog našeg zadrugarstva g. Ademagi Mešiću, funkcionara pukovnika — šefa arti- , Glavnom zadružnom savezu u Beogradu Suljić, težak iz Bos. Otoke, Hajđar eff. Čekro, ing. iz Sarajeva, Ajanović Ijerijskog odjeljenja ministarstva voj- ! i središnjem savezu hrvatskih seljač­ nog, gdie zloupotrebljava važnu zada- ' kih zadruga u Zagrebu. Skupštini je Hamzalija, nar. poslanik iz Sarajeva i Tahir eff. Konjhodžić, umirovljeni uči­ ću, od čijeg ispravnog izvršenja ne , došlo tak- đer više bizojavnih pozdrava. telj iz Mokronoga, dočim u nadzorni zavise samo državni finansijski inte­ Iza toga je A. Ajanović ocrtao ravitak odbor: Fejzulah eff Čavkić, učitelj iz resi, već i samoobrana države od ne- I zadrugarstva, njegovu važnost, te cilj Bos. Krupe, Hakija Hadžić, direktor prijatelja. Pa o svemu tome nije mi- I i svrhu saveza. Poslije njega govorio je, vel. gimnazije u Trebinju, Mehmed nistarstvo vojno našlo za potrebno, da težak Sulejman Suljić iz Bos. Otoke Hasić, učitelj iz Jajca, Osman A. Soko­ obavijesti javnost. Mi ne znamo čak, i koji u lijepom narodnom govoru jasno lović, podtajnik trgovačke i obrtničke ni da li je poveden sudski postupak ; . i bistro očna nevolje težaka, njegov komore iz Sarajeva i Josip Sabljak, znamo samo toliko, da se g. Vasić kulturni gospodarski položai, uzroke privatni Činovnik iz Lisičića kotar šeće u uniformi pukovnika po beo- , njegovu današnjem nazatku, kojem su Konjic. gradskim ulicama. krivi u punoj mieri naši dosadašnji (Nastavićo se). Mi držimo, da ovo ni malo ne slu- i vodeći krugovi. Dokazuje važnost sa­ ži na ugled ni opštoj koristi ni mini­ veza i pozdravlja njegov osnutak kao starstvu vojnom. Od sto slučajeva po- | najsretniji dan u historiji muslimanskih đe za rukom jedva da se jedan uhva- . seljaka. Govornik je saslušan velikom ti, pa se ni taj jedan ne progoni ona- | pozornošću i nagrađen dugotrajnim ko energično, kako bi to tražili dr- । aplauzom. Pošto su verifikatori oba­ U 230« broju »Srp. R« od 11. no- । žavni interesi. vili svoju dužnost i ustanovili, da je vembra 1921. otštampan je kilome- I skupština sposobna za rad i da su trični ćiftinsko-tašlihanski čianak pod ; punomoći ispravne, to Ajanović Abas naslovom »Razorni rad jednog zaluizlaže misli vodilice u predmetu imena talog«, kojeg su potpisali devet ovdaš-' saveza »Središnji savez jugoslavenskih njih gazdica i birtaša. Svi su potpi­ seljačkih zadruga«. Kad je skupština sani jedni, prije drugi kasnije, doselili to, jednoglasno usvojila onda se je prešlo na čitanje pravila i debata. Li­ se u ovo naše muslimansko mjestance, da među neprosvećenom i kozervajepo je bilo pogledati, kako u ovoj debati pored učitelja sudjeluje naš te- i tivnom braćom muslimanima otvore žak, pored zastupnika iz naših novča- I birtije i trgovine, te tako nastave do­ Napokon dođe i taj Čas od osobite važnosti gospodarstveni iđzvinih krugova (predstavnici muslimanske Г bro proračunati rad na iihvarsko-kme- i tak, da naš slobodni musLmanski se­ centralne banke i banke »Gajret«) ras­ toderskom obogaćivanju prevrćanjem i pravljaju i naši mualbmi, te i drugi ljak udari temelj svom budućem gos­ muslimanskih kuća i topraka. Dobro podarskom i kulturnom razvitku. Na predstavnici. Nije se gledalo, ko pred­ su im došla i okolna sela naseljena j laže, tražili su se razlozi, pa seje onda srpsko-pravoslavmm žiteljstvom, da ih I 20 o. mj. d šli su predstavnici naših seljaka, organizovanih u seljačkim zausvajalo ne nadglasavanje, nego brat­ pomoću »uzvišenog nacionalno-srpskog drugan.a, njegovi prijatelji i pravi na­ ski jednoglasno. Skupšinaje prekinula patriotizma« prikopčaju za svoje trgo­ rodni prosvjetitelji — učitelji, kojih bi­ u 12 sati svoj rad, te je izabrala gg. vine i birtije, pa tako eksploatišu do jaše lijep broj, što služi našem učiBečir eft. Tatlića. Ajanovića Hamzaliju, mile volje. teljstvu na čast, a drugima za primjer. Ahmetagu Kovačevića i Abasa AjanoKroz cijeli članak provejava lična i Sama skupština protekla je bratski, vića, da odu kao deputacija skupštine mržnja i težnja za osvetom protiv na- j stvari su se raspraviiale mirno i stru­ na željezničku sta.tiču i pozdrave mi- i šeg vrijednog učitelja gosp. BećiraTatčno,. pa e upravo bilo mileta slušati, nistra trgovine i industrije Dr. Meh- ’ lića i nekolicine agilnih ovdašnjim kako seljak o svojim stvarima onako med eff Spahu, koji naročito radi i omladmaca muslimana, koji svog uči­ bistro i trezveno raspravlja Ova skup­ skupštine dolazi u Sarajevo. Po podne i telja u njegovim plemenit.m i čovje- i koljubivim težnjama na prosvjetnom i socijalno-kulturnom narodnom podi­ zanju i osvješćivanju izdašno podu­ piru. Napomenuti nam je, da se je kod naše omladine odavno probudila tež­ nja i svijest o potrebi kulturnog po­ dizanja ove naše zaostale okoline. Na žalost do sada ne imadosmo vođe, koji bi nas sve okupio u bratsko kolo bez razlike na vjere i s nama zajedno vedrim čelom smjelo kročio putem svjetlosti, kulture i napretka. Sretnim časom po nas i naše malo mjestance, a nesretnim po sebe i svoje porodične prilike, premješten nam je iz Bišća naš današnji čestiti učitelj g. Tatlić. On je odmah najdostojnije ispunio onu prazninu u našim omladinskim redo­ vima, te je već po svom uzvišenom zvanju zauzeo mjesto našeg odavno očekivanog vođe. Svakom je zgodom svjetovao omladinu upućujući je na međusobnu bratsku ljubav i slogu, te čvrstu solidarnost u već postojećem jedinom do tada društvu »Musliman­ skoj čitaonici«.. Sva omladina, a i sta­ riji ozbiljniji ljudi prijatelji svega, što je napredno, okupiše se oko učitelja. Učitelj je brzo uvidio, da u omladini ovoga mjesta postoji iskra želje za radom na podignuću kulturno-prosvjetnog narodnog niveaua, koja se treba samo zgodnim načinom rasplamsati i kod pojedinaca privesti u svjetlo svijesti. Za to poziva omladinu i prijatelje omla­ dine u čitaonicu na skupštinu, pa u prisustvu gosp. sreskog načelnika Nadbantića osniva zemljoradničku zadrugu. Malo odgovora radi poštene javnosti. i Skupština Središnjegišara j gosiavensh h seljačkih zadruga. PODLISTAK. Statut i program Jugosl. musi- organizacije. (Nastavak). § 8. — Članovi organizacije- koji se ogriješe o stranačku disciplinu ili inače štete njezinom ugledu biće opomenuti, a u težim slučajevima kažnjeni pismenim ukorom ili isključenjem iz organizacije. Kaznu rismenog ukora izriču ko* tarski odbori i ta se zavodi u naro* čiti zapisnik, dok kaznu isključenja izriče radni < dbor na osnovu predloga kotarskih odbora. Radni odbor može izreći kaznu isključenja i bez incijative mjesnih odbora, ( lanovima radnog i cen? tralnog odbora i zastupnicima sudi centralni odbor. Isključeni elan ima pravo priziva na centralni odbor, odnosno glavnu skupštinu ali bez odgoune moći. Ш. Unutarnja organizacija. § 9. Organizacija se proteže na cijelu našu državu, provodi se odozdo prema gore t. j. iz naroda vodstvu, te prema tomu ima ova tijela: 1. seosku (odnosno gradsku) skupštinu, 2. kotarsku skupštinu, 3. okružnu skupštinu i 4. glavnu skupštinu. I I . i . , 1 Organi su gornjih tijela: 1. seoski (gradski) odbor (povje* ' rcnik), 2. kotarski odbor, 3. centralni odbor i 4. radni odbor. A. skupštine organizacije. 1. Seoska (gradska) skup* š t i n a. § 10. — Seoska skupština bira svoj seoski odbor, daje mu inicija? 1 tivu i nadzire njegov rad. Gradovi i ispostave biraju tako I isto svoje posebne gradske odbore. Pravo glasa na ovoj skupštini i* maju samo članovi’ koji plaćaju čla* nar inu, a ostali imaju samo savjetu* j jući glas. Na ovim skupštinama tre­ ba đa po mogućnosti prisustvuje izaslanik kotarskog odbora, a sasta* ju se prema potrebi. 2. Kotarska skupština. . §11. Kotarsku skupštinu sači* njavaju svi članovi mjesnih odbora u kotaru. Kotarska se skupština sastaje najmanje dva puta u godini, a po potrebi i više, tc joj može prisu* stvovati i delegat radnog odbora. § 12. Kotarska je skupština po* lažna tačka za provadanje cjelo* krmnog programa organizacije u dotičnom kotaru. Ona poduzima mjere i daje inicijativu za rad i ja* ćanje organizacije u cijelom kota* ru, te pretresa proračunski predlog kotarskog odbora, ispituje zaključ* ni račun i nadzire njegov rad. 3. Okružna skupština. § 13. — Okružna se skupština sa* živa po potrebi i na poticaj kotar* skih odbora dotičnog okružja, a njezin je organ kotarski odbor u okružnom rn jestu. Ovu skupštinu sačinjavaju po tri delegata kotarskih odbora, a ima joj prisustvovati bar jedan član centralnog odbora iz dotičnog o* kružja, i delegat radnog odbora. Okružna skupština predlaže kan* didate za parlamenat glavnoj skup? Stini a ova o njima konačno odlučuje. 4. Glavna s k u p š t i n a. § 14. — (davnu skupštinu sači? njavaju delegati svih kotarskih skupština i to tako, da kotarevi na svakih 1000 kuglica predatih za listu J. M. organizacije šalju po jednog dele­ gata. Više od 5(M) kuglica smatra se kao hiljada. Mjesta, koja imaju ma* nje od hiljade, imaju pravo izaslati jednog delegata. Ova skupština: 1. bira članove centralnog i rad­ nog odbora, 2. izmjeni u je i dopunjuje stranac? ki program i statut organizacije. 3. postavlja kandidate za parla? menat i 4. odlučuje o političkom držanju organizaci je. B. Organi organizacije. 1. Seoski (gradski) odbori. § 15. U svakom selu (kotar? skom ili ispostavnom mjestu), gdje je palo 50 glasova za J M organi­ zaciju, može se osnovati seoski (gradski) odbor organ-zacije. U ve­ ćim mjestima može se uz odbor po* Zadruga osim svoje socijalno eko­ nomske zadaće i otimanja težaka iz nezasitnih lihvarsko-gazdinskih pandža ima i tu uzvišenu zadaću, da zadru­ gare drži na okupu u Čvrstom brat­ skom kolu, spremne, da u svakom pogledu uzorom prednjače onim neorganizovanim, a ponajviše u lijepom moralnom vladanju i plemenitim tež­ njama za kulturnim napretkom. Sad je već bio oripravljen terain za osni­ vanje jednog novog društva sa viso­ kom socijalnom svrhom, za osnivanje antiaikoholnog društva. I zbilja zahva­ ljujući vrijednosti i mudroj taktici g. Tatlića i ovo se društvo osniva. Još nam je i danas svježe u pameti ono lijepo predavanje g. učitelja Tatlića protiv alkohola što ga je držao sakup­ ljenoj masi od nekoliko stotina ljudi pred glavnom džamijom u Bos. Otoci. Isto se tako najugodnije sjećamo top­ lih i zanosnih riječi g. sreskog načel­ nika Ante Berničevića, koji je pleme­ nitu akciju našeg dragog učitelja svom jačinom argumenata i snagom svog autoriteta najsrdačnije pomagao i braći bez razlike na vjeru toplo pre­ poručivao. Pozvani su i prisustvovali su braća srpsko pravosl i katoličke vjere. G. Tatlić je naročito naglasio neka u ovo društvo stupe i braća dru- staviti š re vijeće ili grad razd'jeliti i na rajone, i to najviše na četiri. RaI jonski odbori kao i šira vijeća samo su pomoćni organi odbora. Ovi se odbori biraju: na seoskim (gradskim) skupštinama, koje sazi* i va predsjednik dotičnog odbora, a ' ima im prisustvovati izaslanik ko' tarskog odbora organizacije. Broj ! odbornika određuje skupština pre* ! ma mjesnoj potrebi. Odmah nakon izbora sastaju se u sjednici izabrani članovi ovog odbora i konstituišu se na taj način, da između sebe izai beru predsjednika i njegova zamje* nika. Dužnost je ovog odbora, daše brine za potrebe svog mjesta i da ih za­ stupa kod kotarskog odbora i u kra­ ćim ga razdobljima izvješćuje o stanju i radu organizacije u svom mjestu. Sjednice se odbora drže najmanje jej danput u mjesecu. Gdje nije moguće provesti izbor ovog ! odbora Ш' že ko’arski odbor u spora| zumu sa dotičnom ehalijom postavili povjerenika organizacije. Dužnost po! vjerenika iste su kao i dužnosti seoI skog odbora. (Nastavit će se.) □ □ □ б □ □ □ □ „бшшг i �16 3 iroj gih vjera, — jer će se ono zvati »an- I tialkoholno društvo Trezvenost«. Dakle : kako se vidi, osnivač, a i oni, koji tu i večer u društvo pristupiše, vodili su I najčovjekoljubivije misli i namjere, jer ne htjedoše sputavati društvo niti vjer- ! skim niti nacionalnim okovima U dru- ■ štvo se upisalo 70 članova. Učitelj gosp. Bećir Tatlić obodren ovim sjajnim uspjehom baca se sa g. , Fejzullah eff. Čavkićem na drugo po­ lje rada, na osnivanje zemljoradničkih zapruga po krunskom src-zu. Svakim j bi skoro petkom išla ova dvojica na- ■ rodnih učitelja po ovećim selima krup- ; skog sreza, pa bi sakupljenom svijetu 1 pred džanijom tumačili svrha i korist zemljorad zadruga Za ovo je, razumije se, znala politička vlast. Danas je, Bo­ gu hvala, zadrugarski organizovan ci­ jeli krupski srez, što može da posluži i primjerom ostaloj braći težacima mu­ slimanima u ostalim srezovima. To su te t zv. »političke skupštine« o koli­ ma onako infamno i s proračunatom denuncijantskom tašlihanskom tenden • com govore u svom članku »Srp. Ri­ ječi« u »serdašce pogođeni« trgovci i birtaši iz Bos. Otoke. Ovo iznosimo, 1 neka sav pošteni svijet vidi, do koje 1 visine može da dopre infamija iedne I nikad nezasitne klasice ljudi, koja zna podići najveću dreku i galamu kroz svoja glasila, da je »Srpstvo u opas­ nosti«, da crno-žuti na sav mah rade protiv naše mlade države i slobode, samo ako su ugroženi njihovi čiftmsko-trgovački interesi. I žalosno je i smiješno, fed ovakve Čaršinske čiftice, koj: ne prestavljaiu nego nekolika po stotka srpskog dijela našeg naroda, identifikuju i vezuju svoje lihvarske, antisocijaine interese interesima one I ogromne težačke većine srpskog na- ' roda, koja je odavno procvilila baš od , zuluma i k'metoderstva njihova. Sre- ; ćom upoznali su ih težaci pravos avni ; pa im okreću leđa, jer uvidješe, da im bratija po vjeri i krvi sve onako u ime velikog Srpstva i svih srpskih svetinja i tradicija guli kožu s leđa, j Gospoda dopisnici spomenutog do- ; piša u »Srp. Riječi« uhvatili su se baš : onako utopljenički za dvojicu moral­ no posrnulih individua, koje je anti- : alkoholno društvo »Trezvenost« radi prekršaja zavjeta po društvenim pra­ vilima moralo iskliu&ti i imena im u javnim glasilima publikovati. To, što su ova dvojica isključena iz društva i putem novina po društvenim pravilima . -žigosana, jedva dočekaže naše gazdi- 1 ce, pa ih primiše u bratski zabrljaj, 1 da s niima kao teškim merzerima ka­ libra 42 bombarduju svog krvnog ne- : prijatelja g. Tatlića i dušmansko »auustrijsko« društvo »Trezvenost«. 0, 1 pusta ironijo sudbine 11! A tko su ta dvpjica naših disidenata? ' Prvi je gosp. Agica Zečev ić došljak iz Bos. Petrovca. Notorna je pijanica | i inadžija. U 1914. g. na sramotu nas ' svih muslimana, iHeoio je sa nečisti iz zahoda ćirilovske firme po dućanima u Bos. Otoci. Ovo znaju potpisnici do­ pisa »S. R «, ali im to danas ne sme­ ta, da ga ovom prilikom potpuno isko­ riste u teškoj borbi na život i smrt j svojih interesa protiv antialkoholnog • društva »Trezvenosti«. Drugi je propali tip, teški merzer u ruci otočkih birtaša protiv društva »Trezvenosti« gosp. 1 b r a h i m M iistedanagić, zapravo Prdanović porijeklom iz Cazina. Nije ništa u ro­ du sa ovdašnjim starim i čestitim ple­ menom Mustedanagića u Bos. Otoci pa se nemaju radi čega da stide. Puš­ ku su mu oružnici uhvatili još lanjske I godine i predali kot. uredu. Isto je tako pokrao sablju, zastore sa općin­ skih prozora i razne stvari iz općin­ skog smbulatoriia. Za ovo ga je gosp. Muharem Mustedanagić tužio dne 30. okt. o.g. gosp. opć. komesaru u Bos. Otoci Marku Stuparu i opć. bilježniku g Dušanu Tatiću, ali isti protiv njega ( ništa ne preduzeše. Gospoda dopisnici »S. R.« smjelo tvrde, da je g. Muharem Mustedanagić u jednom muslimanskom dućanu i spomenutom Ibrahimu Prdanoviću re- I kao slijedeće : »Ili ćeš ti opozvati pot­ pis članka, koji je štampan protiv Tat- i lića u »S. R.« br. 216, ili ću te ja čis- 1 ti ti sa ovoga svijeta, jer je svaka par­ tija lopovska, koja nije s nama«. Ko- i liko rječi, toliko izmišljotine. Neka ; svjedoči spomenuti trgovac. G. Muha- i rem Mustedanagić je rekao, da se i gornji okani čaršinske politike, jer je ' on siromašan čovjek, pa je bolje da ! „I iCođan" — „H4AVDA4 pazi svoju službu, a po gotovu onda, kada su ljudima u ruci dokazi njego­ vih prljavština i besposlica. Tako stvar stoji. Vi ćete gospodo došljaci, što do­ đete u ovo naše malo mjesto, da ga osiromašite i u crno zavijete, ako gospod Bog dadne još malo više svijesti i ulije volje za rad našoj omladini, za kratko vrijeme spasti opet na glavne t.j. ponijećete Vaš lagani »pinkel« i povreriii se natrag u sela, da pošte­ nim radom u krvavom znoju svoga I ca kao i ostali čestiti težaci pravo­ slavni i muslimani zarađujete nasušnu koricu svakidanjeg hljeba. Ovoliko o našim zalutalim žrtvama, koje Vi napraviste ljudima i koje neljudski eksploatišete u Obrani svojih ugroženih birtaških interesa. A sad da pređemo na ličnosti, koje podništavaie i denuncirate u svom do­ pisu radi toga, što su istaknutiji Čla­ novi raznih mesnih društava, koja Vama nikako ne prijaju, jer predstavIjaiu složne i kompaktne organizacije svjesnih muslimana, koji se probudiše iz vjekovnog sna, da u svojoj mladoj državi sa ostalom braćom drugih vje­ ra i plemena promiču našu nacional­ nu kulturu i civilizaciju. (Nastaviće se). Sjetite se „Gajreta!" Turci traže Smirnu. »Efimiris ton Valkanpon« javlja, da turska štampa jednodušno odbiJa i pomisao o neka­ kvoj autonomiji Smirne, zahtjevajući, đa se ovaj grad preda Turskoj bez jkakvih uslova. Sud za skupoću. I jučer smo se na pazaru uvjerili, da je ovaj sud Jajce, 12. XI. 1921. Na 10, o m bio sam očevidac, da se u Ja cu .ne mr-že A kg. kafe ku­ piti, jer ovaj sud hoće da se prodaje 1 kg. po 86 K., i ako su istu trgovci u Banjaluci kup/u oo K 104., pa će tako i sa svim drugim artiklima biti, jer taksiraju na pr. gas po K 26, i ako se po ove pare n gđe ne može dubiti. Ne branim trgovce, možda su i oni krivi, a n ljesam ni U’, da sve pos­ kupljuje, treba tražiti načina, da se ovo spriječi, ali tvrdim, da ni ovo nije pravi način, ovaj sud sastavljen iz nestručnjaka ljudi, koji bi htjeli iz svoje pohote za što jeftinijim Životom, svu čaršiju un,šuti.što nikako nije pra­ vo. Tolika se lična osveta u ovo zvanje upotrebljuje, da je prešla preko svih granica. Čian svog suda Cerić, inače muhtar i kafedžija, o ugledu, pjančarenju, ponašanju i materijalnom stanju neću govorni, — na njegovu, kako ćaršija govori, lažnu urajavu kažn'ava ova’ sud po 1000 Dm. i 10 dana zatvora, dva trgovca Bureka i Hrniića, jer da su njeđlu mjesto po 6 K za 7 K Чlitru gasa prodali. Ovo je zato, što mu veresije ne daju, a i zato, da ih sa so­ bom izravni. Kako je Cerić došao i ko ga je izabrao, ne znam, nu i drugi članovi su ozbiljniii trebah biti, bez kakih lični ambiciia i osvete, a ne kao Što je n. pr. B lan na pijaci baš iz osvete Ivi Liubezu rekao, da će ga 1000 Dn. i 10 dana kazniti koja se kazna sutra obistinila, jer da je 9b kg. kariš*ka za preprodaju kupio, i ako ovaj tvrdi, da je za kućnu porabu. Nametnutog načelnika Manolu neću spominjati, jer gđe je pljačka kao apr vizacija, općina i t d, ne smije on faliti, a ne smije ni manjkati onde, gđe se na svijet udara, a onaj, koji veli, da bi trebao K 12.000’— mjesečne plaće ‘na ovoj skupoći, treba da i to­ aletu maksimira, pa će kukuruza biti jeftinija. Ako bude ovaj sud i dalje tolike kazne stvarao i nepravde, nestat će svega. Pa Šta ćemo onda? Držim, da ovo nije pravi način suzbijanja, jer treba ovaj sud da zna, da valuta kafi i drugom cijenu diže, a koliko su spret­ ni, maksimiraju samo siromašnom bakalčiću i trgovcu, koji se ovakovim strašnim kaznama mora pokoravati, a o seljaku i producentu ni habera. Vlada je svakako trebala znati, da će u ovaj sud d ći ljudi bez spreme i za ovu dnevnicu da će se birati i i metati oni, koji će čaršiju terorisati, a to ne treba. Oni dosta poreza sno­ se, neka vrsta su trgovine, i treba da vlada o ovom promisli. Građani n. tona i 4 bojna križara sa 122.700; Udružene Države 18 linijskih brodova sa 500.650 tona. Bilješke. Naši dopisi. Japčkl sud za suzbijanje skupoće. CfpaHđ 3 Strana i I i ј i ! , i i i ■ I jedna posve suvišna institucija, to se bar pokazalo u ovom slučaju, kad smo imali priliku vidjeti ga na licu m jesta na čarŠiji — kad ure* dujc. Seljaci su prodavali kromnir po pet kruna i po, grah po 15 K, jaja po 7 K, dok. je maksimalna ci* jena 5 K krumpirima. ”rahu У. a jajima 4K,a Baška ie sto bi seljaci morali da prodaju jeftinije od maksim. ci jena. I slučajno tu se de* siše gg. od suda za skupoću sa jed* niin građanskim savjetnikom vla* dina komesara. Upozoreni na ovu anomaliju gospoda rekoše, da to ne bi smjelo biti, ali ipak ne ureduju protiv seljaka jer se boje kad bi uredovah proLv seljaka, da oni on* da ne bi nikako donosili na ' ."šiju ništa. A bi li gospoda uredovala protiv bakala, kad bi oni nrekršili propise za skupoću? Bi, bio ie od* govor. A za što ne postupaju 1 pro* tiv seljaka? Onda cc-ooda odgova* raju \išc ramenim /lavom nego riječima. Нч\ znat s / 2'osnoda, čovjek bi faktično јпј • j nostupa* ti protiv ove cijele ča. мјс. kad bi baš htio po propisu ali ovaj, znate, Boze moj. ko će ovome u kraJ stati... i to i tako govoreći, odlaze gospo* da dd suda z ’ oću zajedno sa stražarima i .. ina da dalje miješaju po . da sanćim. ure* duju. Gospoda ^i- rtnik ;oš zavr* ši stvar i nekom pnmieđbom. da smo mi građani tome J ivi. Mi bi, veli, trebah da radimo ^ao što su radili doktori п Vjemačkok kad su željezničari štrajkov^’v Razbolila se veli- u jednog željezničara gospoja, pa zove r da ie pregleda- a doktor ne .de. Za što. pita že* Uezničar. .Za n eli doktor, što ti nećeš da voziš željeznice. Dobro, velimo mi na to, neka nam bar sud za skupoću izda bar taku uputu, kako da se držimo, mjesto svojih naređenja o maksimalnim ci* iona ma. Politički pregled. Domaće vijesti. Miristar dr. M Sp*ho putuje su­ tra, 25. o. mj. u Beograd, a s njim i svi naši poslanici. Poslanička inspekcija u Saraje­ vu neće se od danas do daljeg držati, jer svi poslanici moraju biti u Beo­ gradu. Stoga upozorujemo naše pri­ staše, da i ne dolaze poradi interven­ cija, dok ne objavimo opet, da su po­ čele inšpekcije. Naš gl. urednik odlazi u petak, 25. o. mj., u Beograd na sjednicu posl. kluba. Dignuti sekvestri. Ministarstvo pravde dignulo je ovih dana sekvestre s imanja turskih podanika, koji su ro­ dom iz Bosne i Hercegovine. Sjednica poslaničkog kluba u Beogradu biće u subotu, 26. o. m., u 10 sati prije podne. Svi poslanici imaju nefaljeno doći na tu sjednicu. Unaprijeđen. U ime Kralja Aleksan­ dra I. Ministarski savjet je na osnovu ovlaštenja čl. 59. ustava postavio na predlog ministra poljoprivrede i voda za načelnika poljoprivrednog odjeljenja kod pokrajinske uprave u Sarajevu s berivima četvrtog č novnog razreda Muhameda K u li n o vi ć a, načelnika poljoprivrednog odjelenja kod iste uprave s berivima petog činovnog razI reda. Čestitamo 1 Udruženju ratnih invalida. Oblas­ ! : 1 i I nom odboru u Sarajevu potreban je jedan ratni invalid ili ratna udova za preuzeće jedne vojne kantine u gar­ nizonu sarajevskom. Pismene nebiljegovane molbe sa tačnim podacima (o invahcfnostf, ucrovickom stanju i sada-’ nje zanimanje) najkasnije do 28./11. gornjem naslovu dostaviti ili lično podnije ti. Odbor za sakupljanje priloga za invalidsku zabavu. Na sastanku obdržavanom 20. XI. konstruiran je uži grad, odbor za sakupljanje dobrovolj­ Italijansko - kemalistički spora­ nih priloga iz sl jedeće gospode i dama: zum. Рпта izvještajima iz Angore 1 Dr. Vukanović, Dr. Jovo Nikolinović, postignut je sporazum u glavnim j advokat, M. Sudžuka, trgovac, Jovo tačkama tursko-itah anskog ugovora. ј llić, Muderizović Midhed, činovnik, SuOstaie još, da se postigne sporazum । lejman Krivdić, činovnik, Jurišić. Od i u nekim sporednim pitanjima. Cari- I dama: g. Persa Simić, gđa. pukovnika i gradski turski krugovi nadaju se, da i Marić, gđica. Berberović, gđa. Olga ( će ugovor kroz deset dana biti potBabić, gđa. VuČković Jelka. Za pred­ j pisan. sjednika je izabran g. Dr. Vukanović, a Razgovori ugodni između savez­ za podDredsjtdnike : Dr. Nikolinović i nika. »Temps« piše o francusko-tur- M. Sudžuka. Za tajnika: g. S. Krivdić, a za blagajnika: M. Muderizović. . skom sporazumu: Osim toga konstruirao se je zabavNa istoku se bore dve politike: jedna : negativna, druga pozitivna. Negativna । ni odbor za priredbu velike zimske politika ište 'da oduzme nezavisnost • zabave, koja će se održati u prostori­ jama gradske vijećnice u subotu dne muslimansKim narodima. Ona se po10. decembra 1921. Pokroviteljstvo za­ ; kazala u Persiii, Afganistanu, Palestini bave preuzeo je kraljevski namjesnik I i Anadolu. Ona će se pojavili i u MeI sopotamiii rod vladom Emira Fajsala, g. Dr- Đurdević. Ovih dana polaze dame ! kao i u Hedžasu pod zastavom kralja za sakupljanje darovaza buffet, gostionu ' Husejna. Ova politika sije rat a žanje itd., te se p. n. građanstvo umoljava, da bi im u susret izašlo. I bure čak do Malabarskih obaia. Pozitivna pak politika harmonira sa Profesorski honorari.Iz ministarstva ; tradicijama liberalne Engleske, kao i prosvjete javljaju, da јб min. financ. I sa tradicijama francuske revolucije, ona odobrio isplatu honorara profesorima poštuje nezavisnost muslimanskih na­ za držanje izvanrednih sati do kraja roda i prava svih zapadnih narodnosti. decembra. Isplatiće se svi zaostaci od Ovu politiku sprovodi francuska vlada i 1. maja o. g. do danas. • i nalazi odziv u tursko francuskom spo­ Javna zahvala. G Mustafa ef. Ru§razumu. Saveznički sporazum namijenio je I dić iz Sarajeva poklonio je kutubhani francuskoj jednu zonu. Francuska vla­ I ovog vakufa 50 (pedeset) svezaka razda nije prekoračila svoja prava, рга- i nih kjitaba u vr ednosti od nekoliko | veći sporazum sa Angorom. Laž je, da ! hiljada kruna, na čemu mu se uprava i je Francuska zadržala sebi pravo, da I najljepše zahvaljuje, moleći i drugu , daje instruktore tursko žandarmeriji. braću muslimane, da se ugledaju u Francuska niie tražila monople, ni voj­ I Mustafa ef., i pomognu ovoj upravi, ! da podigne kutubhanu na onu visinu, ne, ni politička niti pak ekonomske. kakva bi trebala da bude i đa može I Umjesto da se prep.remo, mi poziva­ mo britanski narod, da uzme učešće u I svojoj svrsi Odgovarati. Uprava Gazi Husrevbegova vakufa. pozitivno] politici, koju sprovodimo na Istoku. To je naš odgovor. WaŠingtonska konferenca. Izra­ specijalista za očne i unutar­ đena je tabela za tri najveće flote. nje bolesti Prema toj tabeli imao bi: Japan 6 li­ počinje primati pacijente od 22. ov. nijskih brodova sa 185.520 tona i 4 mj. svakim danom od 1—3 Sata po bojna križara sa 110.000 tona; Enpodne u Talijerevića ul. broj 9. | gleska 18 linijskih brodova sa 458.190 Dr. Muri Fehmi �Strana 4 Страла Ј1РАРДА* Četvrta đačka predstava — U Peta*. 26. o. ni. u 3 časa po podne, daće se u Narodnom Pozorištu za učenike i učenice: Medved, komedija u 1 činu od A. P. Čeh ova; Jazav a c pred sudom, satira u 1 činu od Petra K o č i ć a; Školski nadzornik, šaljiva igra u 1 dejstvu od K o s t e T r i f k o v i ć a. I I | 1 , i Bpoi 363 Нгиј „PRAVDA* I POZNATE GALOŠE Agrarna Direkcija za B. i H. Broj: 31.500 21. Sarajtvo, 11. novembra 1921 Likvidacija kmetovskih odnosa. OGLAS. Ulaznice za ovu predstavu proda- 5 vace se, u koliko ne budu prodate u ■ školi, na blagajnici N. P., u srijedu i | Pre dradnje za likvidaciju kmetovskih odnosa — osim u nekoliko kotareva četvrtak od 3—4 časa po podne. — dovršene su, te je počela likvidacija Ljubo je Dlustuš umro. Iz Osijo u prvom redu sa onim sopstvenicima, ka javljaju, da je tamo umro Lju* । koji plaćaju do 40 K zemljarine. boje Dlustuš- glavni urednik '»Hr­ Inokosni sopstvenici i Članovi zaje­ vatske Obrane«. Naša javnost se dnice, koji plaćaju do 40 K zemljarine, također sjeća ovog marljivog rad« | moraju pristupiti ikvidacionom referentu, nika na polju prosvjete za vrijeme kod kotarskog ureda da se s njima njegovog službovanja u Bosni. Nje« | na temelju tako zvanih osnutaka A. gov rad u »Školskom Vijcsniku« od sastavi obračun za likvidacionu odštetu, a 1894. 1910. upravo je neocjcnjiv. । te za eventualne hipotekarne terete Napisao je studiju »Uzgoj drevnih ! Članovi zajednice imaju zajedno pri­ Helena« i »Filozofija drevnih Не« i lena«, te veliku knjigu »Svjetska iz« ! stupiti. Ako izostane jedan ili više čla­ ložba 1900.«. Osim toga bavio se ј nova zajednice, obavi se obračun sa mnogo i glazbom. Pokojni Dlustuš I prisutnim članovima, a otsutnim se rodio se 39. aprila 1850. u Šaptinov« | dostavi pismeno izvadak obračuna. cima (Slavonija). Za učitelja ospo« : Protiv obračuna ima stranka pravo sobio se na đakovačkoj pfeparandh da uloži Utok u roku od 8 dana na ji. God. 1879. došao je u Bosnu, te Agrarnu Direkciju putem likvidacionog je 1881. imenovan školskim konci« referenta. pistom, kao takav stekao je za Bo= | Članovi zajednice, koja zajednica snu zamjemih zasluga. God. 1911. , ukupno plaća do 40 K zemljarine, ne pozvan je od nok. Dra Dragutina trebam donijeti uvjerenje, da žive u po­ Ncumana u Osijek za urednika j »Hrvatske Obrane« i kao takav 17. | sebnom kućanstvu i ako žele, da im se novembra o. g. ispustio svoju ple« i odšteta posebno isplati. Ovo uvjerenje trebaju samo oni sop­ meni tu dušu. ------- „-------------------- - ------- ----------- ---- ј stvenici, koji u zajednici žive, a tu zaiedn ca ukupno plaća preko 40 K zemljarine i tek u drugom redu počam od 10. decembra c. g. dolaze na likvi­ daciju. Dotično uvjerenje treba da izda op­ Čudo nečuveno na Baščaršiji. ćinski ured, a gdje ga nema, seoski starješina, te kotarski predstojnik mora * Jučer na pazaru naiđoh na jednu da ga potvrdi. Stranke, koje podnesu vreću krompira u jednog seljaka. Pi­ neispravna uvjerenja, kao i organi, koji tam, po što su. Veli: pet K i po. Kako izdaju takova uvjerenja, odgovaraće možeš iskat pet kruna i po, kad je krivično. maksimalna cijena pet kruna, a osim Do 10. decembra ne primaju se nove toga vi bi seljaci morali prodavati 15 molbe za podjelu avansa, jer se sop­ po sto jeftinije od ove maksimalne ci­ stvenici sa zemijarinem do 40 K od­ jene, što je za baka e propisano. Se­ ljak otrese ramenom: On j- gazda i mah likvidiraju sa cijelom odštetom, svojim, a ja sam svojim. Onda ja odem i a za sepstvenike preko 40 K daće sc jednom bakalu i upitam: ima li krom- i — ako to zatraže — avans samo na pira. ima. Pošto su, pitam ja. Kaže pet ' temelja likvidacionog obračuna, koji će kruna. A ;a onda požalivši bakala, jer , se — kako je kazano — tek iza 10. on plaća tečevinu i dućansku kiriju, I decembra o. g. obaviti. okrenem naopako: Nemoj molim te, i Likvidacija se kod Agrarne Direkcije već daj ti meni njih po pet i рб 1 Ne ' obavija odmah, čim prođe rok za utok, može, otresa bakal glavom, ne može onim redom, kojim dolaze obračuni, više od pet! Ama ono bolan ne bio, i te se otpadajuća svota Šalje putem seljak prodaje krom pire po pet i po! I poštanske štedionice na adresu, koju Ja ne smijem skuplje Zar mene da I sopstvenici prilikom obračuna prijave. navučeš na belaj, jok! Dakle dosad se i Agrarni Direktor: kupujući iskala roba »niže«, a sad se išče »više«. Pa da ni;e čudo nečuvenu? Dr- Feifalik, v. r. Trešeljak. I MARKA „RHOMBUS,, Rudarski otisak Ministarstva šuma I rudnika a Sarajevu_ _ _ _ _ Broj: 172.844(21. Sarajevo dne 18. novembra 1921. Oglas. PiUSEJELESU PONOVNO KOD Rudarski odsjek u Sarajevu izdaće putem natjecanja dobavu od 30 va­ gona brašna u jednoj Hi više partija ali ne ispod 5 vagona i tu: 7 vagona brašna za pecivo, 7 vagona brašna za kuhanje, 16 vagona brašna za kruh. Cjelokupna količina brašna ima da se dobavi do 25. januara 1922. Praz­ ne vreće d stavile se dotičnom life­ rantu ili mlinu franco pa raspolaganje. Dobavljač ima u ponudi ’da naglasi od kojeg mlina kani da brašno nabavi. Biljegovne pristojbe od 1 °/0, 1°/0 porez na poslovni promet i 1 % Pr*nos za potrošačke zadruge ima po zakonu da snosi sam dobavljač. Sa 20 dinara biijegovine i zapeča­ ćene ponude sa znakom »Ponuda na .... vagona brašna« imadu se naj­ kasnije do 20 decembra 1921. 10 sati ргје podne potpisatom odsjeku da predlože. Šef rudarskog odsjeka: 350 Dr. Turina v. r. H. B. FOČO I DRUGOVI SARAJEVO NA VELIKO ĐULAG1NA 3. NA MALO SARAČIBR. 19. !a. Kravie Maslo kg Dina:a 31. poštom od 5 kg gore, šalie Mljekarna Sunja. 348 Oglas. Tražim za nastupiti o#mah do­ bro izvježbanog i okretnog Aščiju podpuno vještog u kuhanju svakovrstneg bosanskog jela. Istog sam^>spreman primiti u ortakluk po dogovoru. Razjaš­ njenja daje vlasnik Oglašujte u „Pravdi" Hamdija Halepović, kafe Bosna Bosanski Brod. 349 —ieag, 1Ћ’ДЈММп«јј'УМ1 i Pozor! Pozor! Selamet! Trgovcima! ’ Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Dobili smo veliku kolić nu svih vrsti tankih i debelih šamijaCijene ispod svake konkurencije! Ostale manufakturne robe, kao beza, basme, šifona, zefira itd. Za točnost naruđbe jamčimo. Nepovoljnu robu primamo natrag Šaljemo pouzećem. Samo na veliko. Bakšić i Ćatović, Čizmedžiluk 21. 1 ■!■■■■! ■1Ш1ТГПТ1ЧТ— * ава31№ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000' 104 f Ulošci preko K 25,000.000“—. Pričuve preko K4,000.()()j). - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske i razn^ druge kredite. IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. -.’®»«6®ЈИИИ I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu | Središnjica: Sarajevo. - Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. । Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ I taElarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajm. - Interarban telefon: Ш Odeovoroi urednik: Ifcrahlm MuhU. Viesaik; Centralni Odbor J. M. O. iumperijg D. i A. Kijou, Surлјevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b0e2dfec75b31c380457a629fed354d.pdf 43dcf614ecd250d561e6f54dba6abaf3 PDF Text Text Pojedini broj К 2. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. [Uređuje redakcionl odbor. Pretpiata: za našu državu godišnje K 200,—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo Kc250.~. Uredništvo i uprava nalaze se u Krali* Petra ulici u vakufskoj palači. .Telefon br4842 o ГЛАСНЛО РГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНКЗАЦИЈЕ. Broj 126 (364) Sarajevo, subota 26. novembra 1921. Naša vanjska politika. Nesređenosti i neprilkama naše unutarnje politike priključuju se i neuspjesi naše vanjske politike, ko« ji su rezultat nesposobnosti i nema« ra onih, kojima jc povjereno vođe« nje poslova vanjske politike naše države. Nakon neuspjeha plebiscita u Koruškoj, nakon gubitka Rijeke i nesigurnosti s lukom Baroš, nakon evakuacije Baranje, koju smo drža« li sigurnim narodnim posjedom, na« kon propalih izgleda, da ćemo do« biti Skadar itd. dolazi jedna stra« šna blamaža za našu državu: naša se država stavlja na optuženičku klupu pred Savjet Saveza Naroda radi prekršenja statuta Saveza Na« roda, što smo bez odobrenja preko« račili granice Albanije, koja nas je neprestano uznemirivala upadima njenih pljačkaških četa na naš teri« torij. Vijeće je doduše uvažilo naše raz« loge i izjave u pogledu toga pitanja, te nas je »riješilo optužbe«. Pa i ako je taj slučaj »sretno« riješen po nas, blamaža nije ništa umanjena ili još i otklonjena. Već sami fakat, da smo zato bili pozvani na odgovor« nost, te da se je vijeće radi toga moralo naročito sazvati, dovoljno je, da pokaže, kako naše ministar« stvo vanjskih poslova sa cijelom svojom diplomacijom nije bilo u stanju, da nas poštedi od ovakove blamaže. Tajnost, kojom se vodi naša vanj« ska politika, da ne samo narod ne« go da ni sami članovi vlade ni skup« ština nijesu informirani o akcijama našeg ministarstva vanjskih pošlo« va, već odavno je predmet kritike i uznemirivanja naše javnosti. Go« spodin Pašić naučio je. da sam bez ikakova prethodnog obavještenja i sporazuma s ostalim odgovornim faktorima u našoj državi vodi za« starjeliin despotskim metodama na« šu vanjsku politiku, pa stoga i nije čudo, da naša javnost bez ikako« vih priprava bude iznenađivana ra« zličitim događajima. Stoga se je već odavno u samoj ustavotvornoj skupštini pokrenulo pitanje skup« štinskog odbora, koji bi imao kon« trolirati rad ministarstva vanjskih poslova. Ovaj opravdani zahtjev, kojemu su gotovo sve države u Ev« ropi udovoljile, izgleda, da nailazi na otpor različitih tajnih sila, koje ne daju ni da se naše unutarnje prilike konsolidiraju. Mi se neprestano hvalimo^ da smo parlamentarna država, mi uvi« jek s nekim naročitim ponosom is« tičemo svoju demokratičnost, koja nam je prirođena, a ovamo jednom naj elementarni jem postulatu sa« vremenog parlamentarizma i demo« kratizma, naivna da narod sam pre« ko svojih predstavnika odlučuje o svima državnim poslovima, pa i o poslovima vanjske politike, neće da se udovolji. Nije onda nikakovo čudo, da i predstavnici »najdržavo« tvornijih« partija podižu protest protiv ovakova načina vođenja na« še vanjske politike, te traže i tu kontrolu naroda. Nu nije samo ta pogreška u vo« đenju naše vanjske politike. Ima ih još sila jedna, a među njima ponaj« važnija: nesposobnost naših diplo« matskih činovnika. Kao što je u ad« ministrativnu službu nabacana sila jedna nekvalifikovanih i nesposob« nih partizana, tako je isto i u diplo« maciji sila jedna ne samo nesposob« nih i nekvalifikovanih nego i ne« kulturnih ljudi, koji nas samo sra« moto pred vanjskim svijetom, koji raznim prljavim aferama samo dis« kreditiraju našu državu prema va« ni, te danas niko u vanjskom svije« tu ne drži do nas. Ovakova je đi« plomacija u znatnoj mjeri skrivila i našoj financijalnoj klizi, za čije od« stranjenje ne možemo nigdje naći pomoći. Mi smo se samo letimično osvr« nuli na ovo pitanje ne namjerava« juti, da podvrgnemo detaljnoj kri« tici ovu granu naše državne politi« ke, nego nastojeći upozoriti pozva« ne faktore, da ovom pitanju posve« te ozbiljnu pažnju bar u dvanaest tom času, te da radikalnim liječe« njem ove bolesti predusretnu kobne posljedice ovakove naopake politi« Vp ............. , , ii тт---- Pismo iz Beograda. Predlog budgeta. Novi porezi. Porez na poslovni obrt zabačen u zakonodavnom odboru. viđena samo za 1922 godinu, očekuje 23. nov. 1921. ministar financija prihod od 9 7,112.984 19. ov. mj, dakle upravo zadnji dan, D, čime bi budget bio uravnotežen. koji ustav propisuje, uputio je mini­ Nekako u isto vrijeme zakonodavni star financija narodnoj skupštini pre­ je odbor odbacio u načelu uredbu o dlog budžeta i financijski zakon za g. porezu na poslovni obrt sa 7 prema 1922. Nakon dugoj pretresanja i u 7 glasova I članovi zakonodavnog od­ ministarskom savjetu i u ministarstvu bora od našega kluba glasovali su proti financija uspjelo je ministru finan­ ovomu porezu, jer se on na ovaj nacija, da državne rashode snizi na čiu, kako ga je ministar fi iancija ne­ 6.257,577.869.20. Uza sve one znatne posredno pred glasanje o ustavu, 27. redukcije, od kojih će mnogo pa­ juna o. g-, jednom uredbom zaveo, ne titi sva ministarstva, jer je mini­ bi mogao provesti. Ministar financija starstvo financija neka smanjenja pro­ opravdava zavođenjeovoga poreza time, velo i na svoju ruku, ipak je ostao da on postoji i u drugim državama dosadašnjim prihodima nepokriven de­ Ovaj je razlog i odveć slab, a da bi ficit od 1.300,000.000. ga mogao opravdati, nego li u on m državama, gdje taj porez postoji. Nje­ Ministar financija predlaže narodnoj mačka, Francuska i druge države za­ skupštini, da se ovaj deficit pokrije vele su taj porez, ali je kod njih broj vanrednim nametom na sve neposre­ pismenih ljudi upravo onoliki, koliki dne poreze, uključivši i prireze, te van­ rednim porezom od imovine. Od ova je kod nas nepismenih. Porez na po­ dva vanredna poreza, koja su zasada, i slovni obrt pretpostavlja u prvom redu ako se to može ozbiljno primiti, pred- ! pismenost. Ni kod nas u Bosni, a još manje u Srbiji, ne može se tražiti od ljudi, kojima država nije dala priliku, da nauče čitati i pisati, da vode iskaze, koje od njih ova uredba traži. Imade možda mjesta u Južnoj Srbiji, gdje u čitavoj čaršiji nema ni 5 pismenih ljudi. Ni porezno činovništvo nije kod nas takovo, da bi se od njeg moglo oče­ kivati, da izvrši veliku zadaću, koju mu ova uredba stavlja u dužnost. Ni kod nas, a još manje u Srbiji, ne mogu porezni činovnici da vrše razrezi van je i naplaćivanje sadanjih poreza, a kako će moći da pokupe i ispitaju veliki broj iskaza o porezu na poslovni obrt? Mi smo u pretprošlom pismu javili, da to činovništ/o u Srbiji nije bilo u sta­ nju, da od g. 1919 pa do danas razreže i naplati poreze na ratnu dobit. Pa kad je ono u tolikom zaostatku sa sadašnjim porezima, kako se od njega može očekivati, da izvršava i nove poslove ? I Kraj ovakove porezne administracije mi se bojimo, da bi se i kod ovoga poreza ponovilo ono isto, što je bilo i kod poreza na poslovni obrt; da mi plaćamo i porez i globe, a da u Sr­ biji ostane taj porez nenaplaćen, samo na papiru. Posljedica toga biće, da će se ovaj porez pretvoriti u neprestano i nemi­ losrdno globljenje ljudi ni krivih ni dužnih. Predsjednik zakonodavnog odbora bio je u velikoj neprilici, kad je kon­ statirao rezultat glasanja i pokušao je onda, da tu stvar odgodi. Nu iako je sjednica odmah nakon glasanja odgo­ đena, ipak se glasovanje o ovoj uredbi mora smatrati svršenim. Time ie u državnom bugdetu stvoren novi znatan decifit, jer je ministar financija predvi­ dio prihod od ovog poreza sa 400 milijona dinara. Što se tiče novog predioga poreza, mi smatramo, da je porez na nepo­ sredne poreze prije izjednačenja po­ reznog zakonodavstva i porezne admi­ nistracije potpuno nepravedan i da ga tre:a odbaciti. Jednaki prirezi mogu se udarati samo na potpuno izjedna­ čene poreze, jer bi u protivnom slu­ čaju nejednakost u poreznom optere­ ćenju, o kojoj je ranije bilo govora, bila mnogo veća. Ministarstvo financija nije još ništa učinilo na putu izjednačavanja poreza. Ono čak dopušta, da i izvjesne grane trošarine postoje u novim krajevima države i nema odvažnosti, da ih pro­ širi na cijelu državu. Ovakova finan­ cijska politika ne vodi ni dobru dr­ žave ni dobru naroda. • Skupština Središnjegi saveza j gosIavEnsk ii seljačkih žadrusa. (Nastavak.) Poslije ovog izbora prešlo se je na rasprave o poslovima saveza, kod ko­ jih se je također pokazala svijest za­ drugara, jer seljak-zadrugar nije vikao, kako se je to moglo očekivati, da mora puno doprinositi za troškove saveza, nego je pitao: da to, braćo, nije malo? Ejvala Ti, težačel Tvoja je budućnost. Iza tog prešlo se na raspravu o na­ šem prosvjetnom stanju i kulturnom pridizanju težaka. Ovdje je izbilo na­ čelu »bez kultu rne, evolucij e nema poljoprivredne, a bez poljoprivredne nema kultu rn e«, te su u ovoj raspravi gotovo svi Čekovni račun post štedicnice 1И9 Godina Ili. prisutni učitelji učestvovali, a i drugi Naročito se mora istaknuti, da je g. Nazif ef. Resulović, učitelj iz Gornjeg Rahića držao stručno, osobito važno predavanje o suzbijanju nepismenosti, te je velikim trudom i ljuba Iju izra­ dio bukvar, koji je predložio skup­ štini. O ovom se je povela zanimljiva rasprava, pa je bilo ne samo poučno, nego i sasvim interesantno slušati g. Šišića, učitelja iz Zenice, kako on iz­ laže svoje dojmove o održanim analfabetski tečajevima. Također su i druga prisutna gg. učitelji izložili svoja opa­ žanja prilikom održavanja analfabetskih tečajeva, te je ova rasprava doni­ jela neprocjenjivih naputaka novom ravnateljstvu Saveza. 1 baš ova ras­ prava pokazala je, da mi imamo prave narodne kulturne radnike-učitelje, koji su se spremni svaki čas staviti u služ­ bu svog naroda, samo im treba dati mogućnost i organizovati cijeli posao. Na ravnateljstvu je, da ovo provede, a gornji izbor ravnateljstva daje nam najbolje jamstvo, da će to Savez znati i htjeti provesti. Dalje je skupština raspravila još neke interne stvari Saveza, pa je na­ kon govora g. Fejzulah ef. Čavkića i vatrene zaključne riječi g. Ajanovića Abasa predsjedatelj zaključio skup­ štinu. Iza toga se je ravnateljstvo konstituisalo, te je predsjednikom izabrat g. Ademaga Mešić, veletržac iz Tešnja, a potpredsjednikom g. Ahmetaga Kovačević, nar. poslanik i težak iz Lu­ kavca, dok je za upravni odbor iza­ brat za predsjednika g. Salih ef. Mešić, ravnatelj Musi, centralne banke, a potpredsjednik g H. Čekro, te čla­ novi H. Ajanović, A. Ajanović i A. Sefić. Vodstvo Savezovih poslova i kan­ celarija povjereno je dosadašnjem or­ ganizatoru zadruga g. Ajanović Abasu. Savezdva skupština i sam Savez je jedna neprocjenjiva tekovinai za Musli­ mane Bosne i Hercegovine iza državu, a u prvom redu za narodno jedinstvo za jugoslavenstvo. Da će Savez uspjeti potpuno u njemu namijenjenoj zadaći^ ne sumnjamo, jer nam zato daje jam­ stvo predsjednik ravnateljstva, ostaii članovi i dosadašnji pobornici z^drugarstva. Samo naprijed, »u radu je spas!« Б. Hukriji Mviću. I ako ne volim ličnu polemiku, ipak ne mogu preći preko nelojalnog i, mogu s pravom reći, neopravdanog napadaja na me sa strane g. Š. Kurtovića, koji je izašao u broju od 22. o. mj. „Jugosl. Lista" kao „Odgovor Pravdi" Isti sam dan bio poslao uredništvu »J. L.« kratak odgovor, gdje sam pobio potpuno netačne i ten­ denciozno iskrivljene navode g. Kurtovića, ali uredništvo do danas nije toga odgovora tiskalo, niti me je obavi­ jestilo, zašto to ne čini. Stoga sam prisiljen, da mu ovdje malo opširnije odgovorim. Kad je nova uprava preuzela „Gajret" i razvila živu djelatnost među narodom za nj, svi smo se, bez obzira na stranačko opredjeljenje, radovali tomu. 1 organ partije, kojoj ja pri­ padam i prije mene a naročito kad sam njegovo uređivanje preuzeo sam, sa simpatijom je pratio taj rad i, koliko mu je bilo moguće, podupirao ga. To je on činio uza sve to, što mu je bilo poznato, da predsjednik Gajreta, a i nekoji članovi uprave, pro­ vode samovolju i nastoje Gajret isko­ ristiti u druge svrhe nego u onu, za koju je on osnovan. «Pravaa« je iz obzira prema interesu^ Gajeta često �Strana 2 'тпана ПРЛИЛА* puta došla u vrlo nezgodan položaj ! onu opasku. Šta više, ja nosim punu dgovornost za tvrdnje u opasci. Taprema svojim pristašama, jer nije htjela ni potpuno opravdane prigovore ' ko je g. K svu žuč, koju mu je izai kritiku rada uprave da iznosi. Ured­ , zvalo iznošenje golih fakata izlio na ništvo je gdje’kad ili direktno upravi 1 me. Prije svega moram konstatirati, da ili preko pojedinih članova odbora stavlialo na srce, da se nekoje po­ ■ je g. K nelojalan u citiranju. »Pravda« greške isprave, a najžešće i potpuno ! nije nikad ni tvrdila, da list stoji druopravdane napadaje iz Banja Luke, j štvo »Gajret« 30 000 K mjesečno. >P« je tvrdila, da |e 1 broj lista Bos. Novog, Sanskog Mosta, i drugih stajao 30.000 K. A to g. K. niti po­ mjesta protiv g. Hromića, koga je bija niti može pobiti. Fakat je da on uprava Gajretova postavila na čelo prima od i. sept. 4.000 K mjesečno banjalučkog konvikta jamačno s na za uređivanje lista, dakle da je do mjerom da srbizira povjerene mu pisada primio 12.0o0 K kao što je fakat tomce, uredništvo nije htjelo ni da i to, da je do sad izašao samo 1 broj objelodani lista. Što g. K priča, da ie on i drugi Kao javnom organu bosansko-hercebroj bio nredio itd, to javnost niti je govačkih muslimana »Pravdi« je bila dužnost da prati rad »Gajreta« te da I znala niti mora da zna U svoje opravdan e navodi g. K. sve opravdane prigovore iznosi i u ’ javnost, kako bi široki si »jevi naroda | okolnost, da ga je odbor jednoglasno birao za urednika. Čovjek se zaista koji drže »Gajret« bili informisani o mora čuditi cinizmu g. K., kad drži radu uprave, a kako bi opet i uprava javnost tako naivnom, da će ona uzeti bila upozorena na svoje pogreške, te to na znanje i zado ■ oljiti se. Komu ih uklonila. S takovim shvaćanjem su imalo poznati običaji u kulturnom uredništvo je s najvećom pripravnošću štampalo i apel g. dra Bećira Nove, društvu, taj zna, da se sva mjesta po­ pu ijuju natječajem A odbor nije člana »Gajretova odb ra, u kojem su raspisao natječaja samo radi toga, jer apelu iznesene i dokazane malverza­ je znao, da bi se javilo dosta Ludi, cije predsjednika g. Kurtovića. Kad je koji bi list uređivali ne samo uz po­ odbor pokušao jednom nemogućom voljnije uvjete, n.go i besplatno. Bo­ logikom da dokaže, kako piedsjednikOvo samovoljno zaključivanje 8 va­ jeći se toga, odbor je ovako ispod ži­ ta dao Vama, g. K, uhljebljenje na gona brašna nije samovolja, jer je to račun sirotinje. Za me tvrdite »g. Ajaodbor naknadno odobrio, te jer je to nović nije nikada bio član „Gajrebilo korisno po društvo, pa kad je u ta“ niti ји Nada« To je najprosti a tom odgovoru odbor nedostojno na­ neistina. G. K. tvrdi, da sam ja nelo­ pao g. dr. Novu, uredništvo ie ponovno jalan i da se nisam prije obavijestio donijelo drugi dop's g. dra Nove, u kome su iznešeni i novi dokazi samo- ' o stvari nego što ću pisati. Međutim to se ima shvatiti kao ona : reci mu, volje predsjednikove. Tom je prilikom da ti ne reče I Kad bi g K. b;o loja­ uredništvo dodalo napomenu u po­ lan, on bi se naipriie informirao kod gledu lista »Gajeta« i dokazalo da je »Gajretova« pododbora u'Tešnju, gdje cigli 1 broj lista stao »Gajret« ništa sam začlanjen, pa bi vidio, da sam ja mame nego preko 30.000 K. već odavna član »Gajreta«, te da sam Shvaćajući, da je »Gajret« prćija na preklanjskoj »Gajretovoj« skupštir braće Kurtovića, u kojemu oni mogu ni, na ki joj su pomoću policije zagoda rade, šta i kako hoće, oni su se spodovaia braća Kurtovići »Gajretom«, postavili na stanovište, da ih ne može bio delegat toga pododbora. niko kritizirati i svaku takovu kritiku Ja nisam nikad iznosio svoj javni oni kval.ficiraju kao ataku na sam rad na veliki bubanj, kao što to čini »Gajret«. damo s takovim shvaćanjem g. K., pa mi prirođena skromnost ne mogao je g. Š. Kurtović objelodaniti dopušta iznositi, ni šta sam učinio za onakav napadaj na me, u kojem je Gajret, ma da od »G.« nisam nikad iskrivljujući činjenice i podmećući mi ni tražio ni dobio ni jednog helera potpuno neosnovene tendencije nasto­ pomoći. Ali pretpostavimo za Čas, da jao obeskrijepiti navode g. dr. Nove i ja r.ijesam član »G.«, pa da ja nisam urednišb a. nikad ništa ni učinio za »G.« Zar ja ni u tom slučaju bar kao musliman Interesantno je, da g. Kurtović nije kao novinar i kao urednik musliman­ smio dotaći se navoda g. Nove, i ako su oni kud i kamo porazniji po njega skog lista ne bh smio ni trebao kri­ tizirati rad uprave »G«? O, kako Vi, i brata mu, nego napomena uredništ­ va. A još je interesantnije, da g. Kur­ g. K., imate demokratsko i napredno shvaćanje dužnosti i prava javnog ratović, koji je inače novinar, a bio je i urednik jednog pol. lista, opasku deniKa!! Nelijepo je, pa i nepošteno je, kad uredništva shvaća kao moju lič- ; nu. ističući ovu nastranost, ja ne že­ mi g K. podmeće frank . viuk. On zna, lim zbaciti sa sebe odgovornost za | da ja to msam, i ako sam uvijek bio PODLISTAK. Statut i program JugasL musi- organizacije. (Nastavak). 2. Kotarski odbori. § 17. — Kotarski odbor bira ko* tarska skupština, a sastoji se od deset po potrebi i do petnaest čla* nova i to predsjednika- potpred* sjednika, tajnika, Blagajnika i čla* nova bez funkcije. Kotarski se od* bori staraju o organizaciji seoskih odbora, prate budnim okom kul* turni i ekonomski razvitak i naprc* đak članova organizacije, vode na* ročitu brigu o sanitarnim i higijen* skim prilikama svog područja, te stavljaju radnom odboru prdlogc o uređenju potrebnih institucija. Oni rukovode provođenje izbora za par* lamenat prema uputama radnog odbora, te postavljaju kandidate u svim autonomnim izbornim tijelima svog područja, sve po intencijama i uputama centralnog i radnog od* bora. Oni sazivaju kotarske skupštine, podnose im predloge i izvršuju nji* hove zaključke, te nadziru rad seo* Broj 364 Број •мд V | pa i danas sam nacionalni Hrvat. A da to zna, najbolje sjvedoče činjenice, j da se je i na mene obratio pozivom, da stupim i radim za muslimansku Ra de-nu; da me preko g. J. Tanovića pozivao га saradnika njegove »Buduć­ nosti«; da se je i preda mnom lično u odsutnosti drugih, a pred drugima vrlo laskavo izražavao o mojoj čestito­ sti. Ako me je g. K. držao frankovcem, ja ne znam, kako je on kao nacional­ | ni Srbin mogao pozivati frankovca u društvo! Nu tu je po srijedi »demo­ kratski« mentalitet g. K. Kako su de­ | mokrati svakog onog, ko se ne slaže i s njihovom ideologijom i taktikom, I proglasili frankovcem, tako i g. K. proglasuje frankovcem svakog onog, ko se usudi kntikovati njegov rad. To je uosta’om vrlo komotan način obračunavanja s protivnikom. Da li je ■ to pošteno, te da li će to upaliti, to | je druga stvar. Da meni nije žao, što u »Gajretu« ne vlada frankovluk (i ako uistinu vlada u njem srpski frankovluk), najbol.e dokazuje fakat, da mi je g. dr. Šarac nudio pred »Gajretovu« skup­ štinu, da me kandiduju u upravni odbor »Gajretov«. Ja to, naravno, radi opterećenosti nisam prihvatio. Za sad ovoliko. U Sarajevu, 24. XI. 1921 H. Ajanović. Cerićcm iz Bos. Dubice o g. Suljiću iz 1915. god. Suljić mu je još tada govorio, kako su mu austrijski ofi* ciri u 1914. kao neobrazovanu i na* cionalno ne osviješćenu bili časovi* to ulili mržnju protiv Srba, ali čim je došao u Srbiju među njih, zavolio je taj narod, jer sc je po svemu o* sjetio s njim jedno. Ovu je iskrenu ispovijed g. Pero Ćulibrk pohvalno istakao pred gornjim svjedocima. Što se tiče g. Saliha Komića, pe* kara, izjaviti nam je, da ga potpisni* ci članka »Srp. R.« najprostije kle* veću, kad mu podvaljuju, kako je u 1920. g. bio žestoki komunista. On o komunizmu i njegovim idejama apsolutno nema pojma. Čudimo se nelogičnosti gosp. birtaša, dopisni­ (Nastavak.) Napadate g. Sulju Suljića, što je bio austrijski Ofiziersstellvcrtreter. Podvaljujete mu da je pod njego­ vom komandom i kundurom mnogi Srbin propištao. Danas je to postalo ! i suviše banalno, reći nekom,, da je crno*žrti, da je proganjao i mrzio Srbe, jer se to obično ne dokazuje, pošto se i ne može dokazati. U vas je, gospodo srpskospravoslavni ćib tiče, od našeg narodnog oslobode* nja postalo pravilo, kojega se vi re* dovno držite, a glasi: »Tko s vama ne piri u jedan rog, prišijete mu na leđa antidržavnu marku; koga vi ne možete da iskoristite zas voje lične interese, e bogme, bio je za vrijeme pok. Austrije crnoputi i mrzio je Srbe.« Gosp. je Suljić po svojoj naravi tačan i savjestan. U vojništvu ni* kom na žao učinio nije niti je koga progonio ili radi politike denunci* rao. Neka se dobro sjeti g. Pero Ćulibrk, koji je također potpisao dopis u »Srp. R.«, što je pričao u društvu pred £. Mujagom Jašarovi* čem iz Banje Luke i Šemsibcgom ka članka »S. R.«. Vele za gosp. Sa* liha Komića, pekara, da je analfa* beta, a ovamo je još u 1920. bio že* stoki komunista. Svaki se je ozbilj* ni čitalac morao da nasmije. Čovjek analfabeta, bez ikakve naobrazbe, žestoki komunista. E, gospodo cif* tinsko*birtaška, nema vam mjere, k’o ni smrdljivom siru. Kad mažete, uprav mažete. Isto je tako drska laž, da jc pekar Salih Komić tobož plakao za Ferdi* nandom i Sofijom. Podvaljujete mu čak i to, da je navodno protestovao, što su bile izvješene crne zastave na musi, džamijama prigodom smrti Nj. \ el. Kralja Petra I. Po riješenju rijaseti*ilmijje naše najviše musi, duhovne vjerske vlasti, ne treba vješati po džamijama nikakove za* stave osim vjerskog — zelenog baj* raka. Muslimani po svojim vjerskim propisima ne trebaju nikakovim spoljnim znakovima odavati žalost. U ovom smislu odgovara naša rija* setisilmijja na odnosna pitanja u o* voj stvari. Pošto otprije nikada nisu bile vješane crne zastave, to je upa* lo u oči ne samo g. Salihu Komiću, pekaru, nego i ostalim muslimani* ma, a po gotovu onda, kad je to na svoju ruku bez nas učinio opć. ko* mesar gosp. Miralem. Bajrić. O toj zastavi ne bi se ni jedna riječ po* trošila, da smo mi na vrijeme bili obaviješteni. Hotimična je i najbe* stidni ja nodvala od strane »državo* tvornih birtaša, kad se kaže, da je neko protestovao radi ličnosti bla* gopokojnog Kralja Osloboditelja i time se ogriješio o dužni pietet prc* ma Onomu, koji ie čitav život pro* veo u teškoj borbi za naše nacio* nalno oslobođenje. Radi jedne zanimljive ilustracije slobodni smo dozvolom g. Saliha Komića iznijeti slijedeće: Dok je isti bio alkoholičar i punio džepove o* točkim birtašima, nije imao nikad ni prebijene pare, a sad kupuje ko* skih (gradskih) odbora i daju im prvoj slijedećoj sjednici punog kot. upute. Oni sc brinu za prihode svo* odbora. je blagajne i rukovode ih prema 3. Centralni odbor. propisima, izvješćuju radni odbor § 21. - Centralni odbor sastoji i svog poslanika u parlamentu o se od narodnih poslanika, članova svom radu i stanju organizacije u radnoga odbora i onoliko od ze* cijelom kotaru, te svim političkim maljske skupštine izabranih drugih pojavama, koje se pokažu u izvjes* članova, koliko je izabrano u poje* nim razdobljima. Oni provode upu* dinom izbornom okrugu narodnih te radnog odbora i vode popis svih poslanika. Centralni odbor bira sva* članova organizacije. kc godine redovita glavna skup* § 18. — Sjednice kotarskog odbo* ština. ra saziva predsjednik najmanje je* Zamjenici dolaze na mjesta čla* danput u mjesecu, a po potrebi i nova, kada bude mjesto upražnjeno više i to iz vlastite inicijative ili kad i to po većem broju glasova. Alko su to zatraži traćina seoskih odbora. birani aklamacijom, ili imaju jednak Sjednicama predsjeda redovito broj glasova onda odlučuje kocka. predsjednik ili njegov zamjenik, a Centralni odbor bira predsjednika zaključci vrijede samo onda, ako je i dva potpredsjednika, a tajništvo prisutna polovica svih članova. U vodi tajnik radnog odbora. protivnom slučaju ima se siednica 8 22. — Centralni odbor ima sje* odgoditi, a na budućoj se može za* diste u Sarajevu, a spada mu u duž* kliučivati bez obzira na broj pri* nost: 1. da rukovodi cjelokupnim ra* sutnih članova. Zaključci se donose većinom glasova, a u slučaju podje* dom organizacije u granicama pro* lc odlučuje glas predsjednika. grama i ovog štatuta; 2. da raspravlja načelna pitanja, § 19. — Kotarski odbori odgovor* ni su za svoj rad kotarskoj skupsti* koja su obuhvaćena programom i da se stara kako bi ta pitanja pred* ni i radnom odboru. § 20. — Članovi kotarskog odbo* stavnici organizacije u parlamentu ra, koji stanuju u kotarskom mje* povoljno riješili; 3. da rješava nastale sporove iz* stu, sačinjavaju uži odbor, koji mo* žc u prešnim slučajevima donositi među pojedinih organa; 4. da raspušta organe« koji bi i po* zaključke. Ovi se zaključci imadu ; podnijeti na naknadno odobrenje u I red opomene radili protivno načeli* ma i interesima organizacije, te od* redi novi izbor; 5. da saziva glavnu skupštinu i podnosi joj predloge i izvještaje; 6. da nadopunjuje radni odbor, da nadzife njegovo djelovanje i da mu daje direktivu; 7. da postavlja činovnike i odlu* čuje o izdavanju glavnog i provin* cijalnih glasila organizacije; 8. da odlučuje o proračunima ko* tarskih odbora i određuje njihove doprinose u centralne svrhe; 9. da predlaže kandidate za par* lamenat i da sam postavlja kandi* date na ispražnjena poslanička mjesta; 10. da isključuje iz stranke sva* kog člana centralnog i radnog od* bora i zastupnike u parlamentu, ko* ji bi se svojim postupcima pokazali nedostojni da budu u organizaciji ili bi svojini radom na političkom polju bili štetni po načela stranke ili po red u njoj. Isključeni imaju pravo utoka na glavnu skupštinu. Priziv nema odgodne moći. Ova is* ključcnja mogu se riješiti samo ta* da. ako jc za njih glasalo dvije tre* ćine prisutnih članova. Sva se is* ključenja objavljuju preko glavnog glasila; 11. da odlučuje o utocima glede isključenja svih drugih članova or* ganizacije. (Nastaviće se). Malo odgovora radi poštene javnosti. �Б* 64 rui made zemlje u vrjednosti od 20—30 hiljada kruna. Oni isti birtasi, koji su dovezli kamen, da zidaju kuće s našim novcem, dočekaše takovo vrijeme iza osnutka »Trezvenosti«, da danas trezvenjacima nude kame* n je na prodaju. Gospoda Petar Ka* ran i Gak Nikola nudili su kamenje gosp. Mustafi Komiću predsjedniku društva »Trezvenosti« i spomenu* tom Salihu pekaru. Ovo pritište. i srce i dušu gg. birtašima iz Bos. Otoke, pa su pro* lili onoliki jetki otrov i jed na naše antialkoholno društvo »Trezvenost« i njegove odbornike. Razumijemo se braćo — nebraćo! Potrebno nam je još jstaknuti i to, da gosp. Hasan (kako ga oni na* zivaju Hasica) Bešić, otkako je o* stavio piće vrlo solidno živi i danas kuću gradi. Isto tako g. Nurija Be* šić bivši krpedžija, danas ima svoje pomoćnike i zanat mu sjajno napre* duje. Ovo su sve gola fakta, koja oči kopaju našim birtašima i koja im oduzimaju noćni san i mir. Napadate g. Muharema Muste* danagića zv. Bahtića. Ništa mu ne nađoste, da ga omalovažitc, nego jedan događaj još iz god. 1904. kad se je kao 18.*godišnji mladić u piću potukao. Od tada ima skoro 17 go* dina. U ovom se vremenu sporne* nuti Muharem ne samo da nije ni* kom zamjerio, nego je uvijek među nama uživao ponajbolji ugled. O njegovim lijepim djelima u Srbiji* kad je tukao krmke i hranio srpsku sirotinju u okolici Valjeva, kad je proganjao divlje madžarske horde, 'koje su ubijale žene i djecu srpsku, znao bi nam da priča gosp. Ljuba Dimitrijević iz Banje Luke. G. Fazlić će vam sam putem no* vina odgovoriti na vaše klevete, a mi samo dodajemo, da on nije ni* kakav antidržavni elemenat, nego siromašni čovjek, koji je na tužbu gosp. Ха iz Bos. Otoke bio pritvo* ren i na globu suđen. Inicijativom nas sviju, a ne g. Tatlića sakupljen je novac, da se spasi otac siromaš* ne obitelji, koja bi bez njega ska* pala od gladi. Mi svi potpisani tvrdimo, a na ovo bi se potpisao sve i jedan mu* sliman iz Bos. Otoke i okolice osim •gornje dvojice moralnih propalica, da g. Bećir Tatlić, nar. učitelj, ni na jednoj skupštini ni sjednici nije ni* kakovom riječi ni direktno ni indi* rektno sijao mržnju između braće Srba pravoslavnih i muslimana. Na* protiv jc svakom prilikom govorio 'О slozi i međusobnoj ljubavi, a neka to posvjedoči i ovaj fakat. Antial* koholno društvo »Trezvenost« ini* cijativom gosp. Tatlića zakliuči lje* tos na kurban*bajram prirediti konj* sku utrku i na večer društvenu za* bavu. Naš je učitelj odmah dobio vrlo zgodan komad »Sloga« od N. Resulovića. Pokupio diletante, među kojima je bilo i nekoliko Srba pra* voslavnih omladinaca iz Bos. Oto* ке. Uloge je pomiješao tako, da su pavoslavni dobili nekoje musi, i ka* toličke uloge, a muslimani njihove Sve su prinravne radnje u bratskoj slozi bile dogotovljene; a komad u* zorno naučen. Istu večer, kad se je već trebao da podigne zastor, dola* zi brzojav o smrti Nj. Vel. Kralja Osloboditelja. Ovo su fakta, koja se ne mogu pobiti niti sofistički izvrtati. Mi ni* smo krivi, što smo se osvijestili i fm u glavu ubili interese naših do* šljaka birtaša. Isto tako nismo kri* vi, što neko ima zastor na očima, pa ne vidi, da društvo »Trezvenost« ni* je osnovano ni samo za muslimane, ni za Hrvate, ni Srbe, nego za svu braću Otočane bez razlike konfe* siie i nacije. Zato društvo ne nosi nikakvog ni konfesionalnog ni na* donalnog karaktera. Baš sa ovakovim nebratskim ra* dom gosnode birtaša i trgovaca iz Bos. Otoke, mi se sve više i više grunišemo i učvršćujemo u našem uvjerenju, da smo na pravom putu. Našem vođi i učite! m gosn. Bećhu TatliĆH ištemo od Во?а dug vijek i usnjeh u teškom poslu na narod* nom osviešćivahi” i prosvjećivanju, a 0osnođi trgovcima i birtašima iz Ot^ke bolju pamet. ТТ Pns. Otoci. 16 novembra 1°?!. Šulio Suljić. Salih Komić pekar, Mu* — harem Mustedanagić, Hasim Mu* stedanagić, Ibro Suljkanović, Ahmet Fajić. Omer Mustedanagić, Mustafa Mchadžič, Husejin Mustedanagić, Hafiz Alija Čaušević. Avdo Čauše* vić, Mahmut Kakrić, Salih Komić brico, Bešić Hase brico, Hase Ko* mić cipelar, Bešić Nuri ja, Hase Su* ljić, Sulejman Komić Hasin, Bego Mujagić, Hasim Alijanović, Latif Mustedanagić, Hasan Rešić, Meho Omerčehaić* Mustafa Komić cipelar, Miralem Bajaić. »Na temelju zakona o štampi za kralj. S. H. S. pozivam uredništvo »S. R.«, da uvrsti slijedeći ispravak: U broju 170. »S. R.« od 23. aug. o. g. izašao je dopis iz Tuzle od neka* kova »tuzlaka« kao odgovor Dru Ahmetbegu Dcfterdareviću, okr. načel., u kojem se dopisu tuzlak će* še i o moju osobu. Nije istina, da sam ja bio ikako u šuckorima, a pogotovu voda istih, te da sam sa Ruščuklijom progonio srpski narod. Nije istina, da mc je iko pozivao u dobrovljce, a pogotovo Dr. Ah* mctbeg i Ibrahimbeg Dcfterdare* vić- kad su dolazili u Kladanj, niti sam ikako toga vremena u Kladnju bio. Ja nisam građanin nego težak tri sata udaljen od Kladnja sa obi* tavalištem. Nije istina, da sam ja dogonio Srbe seljake u Kladanj, da ih vje* šaju, a niti sam bio toga vremena uopće u kladanjskom kotaru, jer sam bio u emigraciji u Tuzli. Nije istina, da sam pri vješanju Luke Nedžića*Aleksića iz Čuda bio ikako, nego sam toga datuma upra* vo bio u Tuzli sa kladanjskim ta* dašnjim predstojnikom g. Stoićem, koji će mi to i posvjedočiti. Toliko za hatur istine i čestite javnosti, a što me pojedini bespo* slenjaci i zaplotnjaci u javnosti kle* veta ju i oblaguju, to mi služi na čast.« Ibrahim Dedić. Naši dopisi. Maglaj, 23. novembra. Čokorilovac Alcksa Jovanović, u* Ijez iz Zepča, i drug mu kovač Joco Simić, bivši »jakšićevac«, otvoreno priznaju, da su baš oni glavom za* četnici napadaju na g. predstojnika iMujezinovića po opće poznatom propalici Numanoviću kojeg je otac iz kuće istjerao, jer mu je zadavao bezbroj muka i patnja. Taj pokva* reni tip pripravan je na svako zlo* činstvoi te se je takim pokazao i 1914. god. zbog čega već i odgova* ra, a ruka mu je zbodena u tučnjavi napadnuvši mirnog svog komšiju. Bio je porezni ovrhovoditelj, pa je baš na tužbu istih tipova otpu* šten prošle godine, a već ove godi* ne potražuju se porezne daće od raznih težaka, premda su Numano* viču platili. Tako su ga nedavno tražili uprav sedamdeset težaka, da ga »pozovu na odgovornost«, jer im se plaćeni porez ište, ali se je zliko* vac sakrio. Mnogi su građani razbijali o nje* gova leđa i paču stolice i batine, pa eto takog tipa nagovoriše pokvareni individui a la uljez Jovanović ct Co., da mučki napane savjesnog i poštenog g. Mujezinovića, koji kod provađanja raznih naređenja ne pa* zi na vjersku pripadnost, što je sa* mo odlika njegove objektivnosti. Priznadoše taj svoj zločin napi* savši dopis od 6. novembra u »Srp* skoj Riječi« broj 234, i kojeg da* doše potpisati po zločincu Numa* noviću u zatvoru, a po sudskom po* dvorniku Mišiću poslaše na ured* ništvo »Srpske Riječi« preko ov* dašnjeg poštanskog ureda. Nije im to dosta bilo, nego jc čokorilovac Jovanović poslao popratno pismo na uredništvo i molio, da se gornje objelodani. U tom dopisu što su ga mizerije sklepale — navode, da je g. Mujezinović nagovorio policajca Salku Bašića, da glasno zove zlikov* ca Numanovića, neka prizna, da su ga Srbi nagovorili. O naivnosti! Ta ko je još toliko lud, da u to povjeruje? Čim je za to čuo nave# deni policajac, pljunuo je na đon* obraz obojici čokorilovaca, da ih ci* jela Bosna oprati ne može. Nijeste umjeli da stvar udesite na drugačiji način, jer vas je mržnja proti gospodinu Mujezinoviću spri* ječila da udesite na vjerojatniji na* čin. To su »vidili« svi građani i znadu tu prozirnu, ali sasma naivnu de* nunciju, nli kojom ste sebe čoko* rilovci otkrili. Koliko ja poznam g. Mujezinovi* ća, a to mu svjedoči i rad kao upra* vitelja ispostave u Zavidoviću, vr* šio je svoju dužnost savjesno i rev* no, pa ga je i »Seka Daša« više pu* ta u zvijezde okivala. Uvijek se je držao objektivnog postupka, ali gornjim čokorilovcima ne miriše, jer je musliman. pa$e ne stide, da proti poštenih činovnika muslimana iznose otvorene laži i denuncije, samo jer su muslimani. Dobro bi bilo da okružni sud u Tuzli malo nretrese, kako ie po* dvornik Mišić smio da se brine za ovakove laži i denuncije, koje su samo na štetu ugleda mjesnog suda. Čuje se mnogo tona nreko mjes* mh sudbenih uza, na bi bolic bilo da g. savietnik Mirosavljević tomu po* sveti malo veću pasku, a ne da ras* НонЈЈе onštinski sud i govorom da ubija voliu drugim članovima za tom zakonitom institucijom. Kladanj, 17. novembra 1921. Današnjim datumom dao sam u »S. R.« ispravak slijedećeg sadr* žaja: rKAVGA Bilješke. | . | ( ; Gospar Slijepo tuži nas. Mi smo prije par mjesci konstatovali, kako je gospar Stijepo tvrdio u svojoj* »Srpskoj Riječi« neistinu o grupi dra M. Spahc, da nije prisustvovala glasanju o zakonu za zaštitu drža* ve. To jc i »S. R.« priznala, pa je izvrnula vijest i tvrdila, da ta grupa I nije glasala za izručenje komuni* | etičkih poslanika sudu. Kad smo je : i u tom pobili, onda jc Kobasica za* šutio, a mi smo konstatovali, da je . Stijepo Kobasica nepopravljivi la* žac. Umjesto da šuti i bude zadovo* ljan, što ga nar. poslanici, o kojima je on širio lažne vijesti, nijesu tu* žili, on je našeg odgovornog uredni* ka, g. Ibrahim ef. Muhića, tužio ra* di uvrede. Mi ne znamo, kako to sebi g. Kobasica zamišlja! On smije činiti, djela, a mi ne smijemo do* stoino klasifikovati ta ista njegova djela. Tuhafli stvari Politički pregled. Položaj u Egiptu. Vijest, koja javlja mogućnost prekida pregovo* ra između egipatske delegacije sa Foreign office izazvala je u cijelom Egiptu jaku uznemirenost. Pristaše ministarstva odlučili su, da naprave savez sa pristašama Za* glul paše i da izazovu generalni štrajk u javn»m radnjama S druge se strane javlja, da su mjere pro* tekcije poduzete po vojnim vlasti* ma, da u klici uguši sva nastojanja za neredom. Vojne pripreme angorske vlade. Francuskim listovima javljaju iz Carigrada, da se angorska vlada pri* prvlja na zimsku vojnu. Obavljen je pregled trupa i materijala, a ne* ke su jedinice i izmijenjene. Izgle* da, da Turci žele još jednom s Gr* cima okušati svoju sreću moralno ohrabljeni neuspjehom grčke misije u Evroni. Čičerinov put u Angoru. Prema jednoj depeši iz Rige, kako javlja »Izvesti^«, sprema se Čičerin, so* vietski povjerenik vanjskih poslova* dao tputujc u Angoru radi sporazu* ma s Turcima za vođenje borbe protiv Engleza. Istovremeno bi do* §li tamo izaslanici Perzije, Indije, Afganistana i kavkaskih udruženih renublika, gdje bi se trebalo spora? zumieti za zajednički istup. Oglašujte u „Pravdi" Crpđflđ 3 Strana Domaće vijesti. Iz uredništva. Dopis ni ku iz Sanskog Mosta o prilikama u banja­ lučkom konviktu. Vaš dopis ne možemo iznijeti, jer nam niste javili ime, a da ste i to učinili, ne bismo ga mogli donijeti, dok ne iznesete fakta o radu upravitelja Hromića. Paušalne optužbe ne vrijede. Dopisnicima iz provincije. Moli­ mo gg. dopisnike da dopise pišu što kraće i što stvarnije. Polemike lične naravi neka izbjegavaju, jer ne bismo željeli, da se nepotrebno donose isprav­ ci i da trošimo prostor na nevažne stvari. Ujedno neka budu malo strpljiviji, što dopisi ne mogu izaći odmah, jer je toliko tih stvari, da bismo mogli pola lista ispunjavati njima. Uredništvo. Iz službenog lista od 24. o. mj. Ministarstvo unutrašnjih djela od* nosno ministarstvo za agrarnu re* formp odobrilo jc pristavu pomoć* nog ureda Ahmctu Ahmctoviću, kod okružne oblasti u Tuzli, prelaz u status činovnika ministarstva za agrarnu reformu. Ministarstvo pravde stavilo je še* rijatskog sudijukod kotarskog suda u Derventi Sulejman ef. Smailbegovića na vlastitu molbu u trajno stanje mira. Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu premjestila je šerijat* skog sudiju Mustafa ef. Inrulja od ko­ tarskog suda u Zenici kotarskom stidu u Derventi. Narodni praznici. Javljaju iz Bco* grada: Ministarski savjet odredio je kao narodne praznike rođendan Nj. Vel. Kralja i 1. decembra kao pra* znik narodnoga ujedinjenja. Ostali narodni praznici će se ukinuti, osim Vidovdana. Kako je poznato, ove godine neće se svečano proslaviti 1. decembar obzirom na narodnu žalost zbog smrti Kralja Petra I. Oslobodioca. Predstavka naših studenata — stipendista u Pragu. Praška zadru* ga akademičara iz Bosne i Herce* govine poslala je vladi podnesak, kojim protestira protiv nejednakih stipendija, pri čemu bosanski sti* pendisti najlošije prolaze. Ministarstvo nar. zdravlja dijeli stipendije od 1600 Kč mjesečno; ministarstvo prosvjete od 900 Kč. Pored toga oba ministarstva daju svojim stipendistima i dodatke na ispitne takse, odijelo i ostale po* trebe. Pokrajinska uprava u Zagre* bu daje svojim stipendistima 900 Kč mjesečno sa dodacima. Studen* tima iz Vojvodine ministarstvo prosvjete daje također po 900 Kč. , Studentima, koji studiraju u Švaj* carskoj ministarstvo daje sume od 450 šv. franaka, što iznaša toliko, koliko 20 stipendija pokrajinske u* prave u Sarajevu. Međutim studentima najsiromaš* nijih krajeva kao Dalmacije, Slo* venije, a naročito Bosne i Herce*’ govine daju se mjesečne stipendije od 250—350 dinara, što po danas* njem kursu dinara u Češkoj iznosi svega 200—300 Kč mjesečno. Ministarstvo prosvjete stvorilo je na taj način jedan nepravedan i ne* snosan separatizam među studenti* ma, jer je jedne privilegisano pot* puno osiguralo, dok je druge sti* uendiste naše otadžbine bacilo u krajnju bijedu i nevolju i nemoguć* nost studiranja. Dovedeni u takav položaj stu* denti*stipendisti bosansko*hercego* vačke pokrajinske uprave na svo* joj skupštini održanoj u Pragu 7. novembra 1921. čine posljednji ko* rak kodsvih mjerodavnih faktora i traže: da im se počev od 1. januara 1922. izjednače stipendije sa stipen* dijama ministarstva prosvjete, od* nosno ministarstva zdravlja. Stu* denti iz Bosne i Hercegovine ne vjeruju u nemogućnost toga izjed* načenja, jer za to potreban kredit nije ni približno toliko velik, da ga ministarstva prosvjete ili ma koja stavka državnog budžeta ne bi mo* gla podnijeti. �U suČaju, da im se ne udovolji molbi, izjavljuju da se odriču i te nedovoljne stipendije, čime sc isto* vremeno kidaju postojeće obaveze između ministarstva i studenata* stipendista bosansko4iercegovačke uprave. Predstavku su potpisala 122 sti* pendista. Zagrebački velesajam. Kroz koji će dan biti razaslani pri javni, fon mulari za sudjelovanje izložitelja na proljetnom velesajmu 1922. Budući da će se ovi formulari dostaviti u prvom redu onim tvrtkama« koje se prije najave, da žele na velesajam izložiti, to se pozivaju svi interes senti, da se što prije obrate uredu »Zagrebačkog Zbora« (zgrada Тг? govačke komore, trg 29. listopada br. 1.) pismeno ili usmeno, nazna* čivši koliko po prilici m8 mjesta trebaju, što kane izložiti i sjedište tvrtke, odnosno zastupstva. Budu* ći da je broj reflektanata izvanred* no velik, to je u interesu izložitelja, da čim prije najave svoje sudjelo* van je, jer će se naprama tome ras* polagati mjestom. Nekoliko kapljica Fellerovog mio* mirisnog »Elsa*Fluida« daje najbo* Iju antiseptienu vodicu za usta i zu* be. I za njegu vlasišta, kao prido* datak k vođi za umivanje, kao što i za prijatno tri janje hrpta« nogu, ru* ku i cijelog tijela vrlo obljubljen. Dobiva se svugdje gdje i Francuska vinovica ili noštom od ljekarnika Fugena V. Fellera, Stubica donja, Elsatrg 310’ Hrvatska. II Konkurs la. Kravje Maslo kg Dinara 31.— poštom od 5 kg gore, šali« za mjesta stalnih vojnih svećenika. Za neispravnost i netaČnost doku­ menata molilac će spasti krivičnoj specijalista za očne i unutar­ "odgovornosti. Molioci treba da svoje molbe pošalju preko nadležnih du­ nje bolesti hovnih vlasti, biskupa (Reis-ul-uleme počinje primati pacijente od 22. ov. vrhovnog muftije) ko.e će ih najdalje mj. svakim danom od 1—3 sJa po podne u Talijerevića ul. broj 9. do 20. decembra n. g. sa svojim mišljenjem sprovesti min. vojnom Dccnije podnesene molbe neće se uzeti u obzir. F. A. O. br. 49486, iz kancelarije U noktima šakala. Ovih je dana opšteg vojnog odjelenja min. vojnog izašla iz štampe knjiga pod gornjim i mornarice 7. novembra 1921. Dr. Muri Fehms Knjige i novine. g Sjetite se 1 I „GflJREBT I ŠIRITE ,,PRAVĐU“ MARKA „RH OM BUS,, 348 Javljamo svojim cijenjenim mu­ šterijama da smo ovih dana kupili više vagona gvožđarske Stalni vojni svećenici 3. klase imaju godišnju platu 3.000 dinara, dodatak na momka i drva kao i oficiri, te sva ostala prava i prinadležnosti, koja su gore spomenutom uredbom propisana. Svećenici konkurent; dotične vjeroispovjesti treba da u svojoj molbi upu­ ćenoj min. vojnom i mornarice pri­ lože slijedeće dokumente: Rodni list, svjedodžbu o svojim kva­ lifikacijama, ocjenu o ispravnosti i uspjehu u službi, uvjerenje, da imaju najmanje ptt godina svećeničke službe, da su državljani kraljevine SHS., da znadu govoriti srpsko-hrvatski ili slovenački i pisati, zatim uvjerenje od duhovnih i državnih vlasti o svom primjerenom vladanju u službi i iz­ van nje. POZNATE GALOŠE Mljekarna Sunja, Na osnovu uredbe i odluke min savjeta od 30. januara 1920. (službene novine br. 34. od 13. februara 1920) ministarstvo vojno i mornarice raspi-, suje konkurs za nova mjesta ostalih vojnih svećenika 3. klase i to: Za pra­ voslavnu vjeru 7, katoličku 6 i musli­ mansku 6. naslovom. Tu je prikazata vjerna i istinita slika današnjeg stanja u Rusiji, sva nedjela i užasi komuni* štičkog pokreta. Upozoruju se sve knjižare kao i svi iskreni rodoljubi na ovu knji* gu, koia se može dobiti od ruskog izdavačkog preduzeća »Braća Gru* zincevi«, Beograd. Bnoi 361 Broj „PRAVDA* „ПРАРДА" Strana 4 Страна robe iskoristivši septembarski pad aus­ trijske krune, za to smo u stanju prodavati robu najjeftinije jer smo ustanovili cijene prema iskorišćenom kursu. 356 Braća 3fgan да: Banja Luka. M ševi, štakori, stionice i Žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16*—, za štakore K 20'—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 2b*—. Osobito jaka tinktura za stjenke K 1 у —. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20‘ ,prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10— i Prašak proti mrava K. 10 — Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! I I Pozor! PKISEJELESU ponovno KOD H. B. FOČO I DfiUGOVl SARAJEVO NA VELIKO ĐULAGINA 3. NA MALO SARAĆIBR. 19. Sto je „Elsa-Fluld“ — ta se zna I Ljekarna Feller StubSca. Oglas. Tražim za nastupiti odmah do­ bro izvježbanog i okretnog AŠčiju podpuno vještog u kuhanju svakovrstneg bosanskog jela. Istog sam spreman primiti u ortakluk po dogovoru. Razjaš­ njenja daje vlasnik Hamdšja Halepović, kafe Bosna Bosanski Brod. 349 Selamet! Trgovcima! Pozor! Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se ^ok zaliha traje. Dobili sroo veliku količ nu svih vrsti tankih i debelih šamija. Bakšić i Ćatović, Či^medžiluk 21. Cijene ispod svake konkurencije! Ostale manufakturne robe, kao beza, basme, Sifona, zefira itd. Za točnost naruđbe jamčimo. Nepovoljnu robu primamo n trag Šaljemo pouzećem. Samo na veliko. ... im . ............. nu... iwi ini i. iiiiJiniiin'iiirai^^ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000.000' 104 Ulošci preko K 25,000.000'— . Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE e^gaaasHiHiii ш .... .. .... 11 i BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. мнии1м№м1111мнимвнимтни«ж%^^ Muslimanska trgovačka i obrtnica banka za Bosnu i Hercegovina (L d.J u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dšonižka glavnica 10,000.000 kruna. EMžuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavija uplate 1 unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje seaonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Renceiarija: »ralja Petra »lica Z prizemno, lijeno. ■ Brzojani: Trgocatfta banha. Sarajeno. - Inrerurtian telefon: ZW Odtfovonn urednik: ibrehnn Mutne. VUemk: Centralni Odbor J. M. U. štampanja D, i Л« Ka jun, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90e8f58f75a580f06012c6e552fb01c4.pdf 6d8783be86c3c607062b3faae6e0375f PDF Text Text POŽTARiNA U GOTOVOM PLAĆENA. w rr~. -'A pojedini broj K 2. Izlazi nubctcm, utorkom i četn'ko^. {Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu gornje K 2CU—, na pola godine К ГО.-; za Inozemstvo K.25G . IJrednižtvo I uprava nalaze se u I ralja РНга ulici u vakufsko; palači. Telefon br.^2. ГЛАСШШ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈИМАНСКЕ Cekovol račun post, štedionice li 19 Godina III. Sarajevo, utorak 29. novembra 1921. Broj 127 (395) * 1. decembar. Prekosutra nam Četvrti put iza na­ šeg oslobođenja osviće taj značajni dan — dan našeg ujedinjenja. Taj dan je naš narodni i državni svečani dan — simbol naše slobode i jedinstva. Toga dana je godine 1918., a ravan mjesec dana po propasti našeg nepri­ jatelja a po osvitu naše slobode na želju i molbu predstavnika naših na­ rodnih vijeća, Regent i kraljević srp­ ski Aleksandar Karađorđević progla­ sio naš troimeni narod ujedinjenim i primio se, da u ime svog oca kralja Petra zavlada našom kraljevinom. Naše oslobođenje i naše ujedinjenje dva su velika događaja, koji se ublizu zbiše, jednako važni, jednako gran­ diozni za naš život i opstanak. Ras­ trgani na vijekove proživjesmo nikad do tada ne sjedinjeni, a i slobodu izgubismo tek par viiekova nakon na­ šeg doseljenja u ove krajeve. Duga je bila borba našeg troimenog naroda, naroda Srba. Hrvata i Slovenaca za svoju slobodu, mačem i žilavim borbama i pridizanjem naroda u kulturnom pogledu, dok jednog da­ na jeseni g. 191S. ne pade naš nepri­ jatelj u prah potučen do nogu, i na­ ša sloboda sinu kao sunce iza gore. Prvi dani bijahu dani veselja i sla­ ve no i dani prvog početka rada za temelje naše mlade države. Narodna vijeća, uspostavljena u mnogim našim krajevima već i prije našeg oslobođe­ nja, prihvatiše se posla. Prošao je gotovo čitav mjesec da­ na u prvim radovima i pripremama, dok se predstavništvo našega naroda, narodna vijeća ne nađoše u Beogradu da izraze želju .naroda, da kraljević Regent Aleksandar primi vladalačko prijestolje u ime svoga oca kralja Pe­ tra 1. i proglasi naš narod ujedinje­ nim. Njegov proglas toga dana jest jedan historijski akt, jedan do tada nedo­ življen događaj, jer sve vijekove, što ih dotle preživi naš troimeni narod i kao samostalan i pod tuđinom, sve do toga čas? bijaše rastavljen, rasko­ madan, pravije rečeno: ti dijelovi nesačinjavahu nikad prije jedne cjeline. i ' ! I I j A od koje je koristi to naše ujed1 njenje i jedinstvo? Zar je to još po­ trebno dokazivati? Sjetimo se samo lijepe narodne priče o snopu štapova, kojima je otac na smrtnom času oči­ gledno pokazivao sinovima bitnost i i važnost sloge 1 Zar nam je potreb­ no s Diogenovom lampom tražiti i istraživati plemenske i psihološke raz­ like naših do sad rastavljenih krajeva i plemena, da dokužemo, da nas ipak nešto dijeli, kad vrlo dobro znamo, da tih razlika kod pojedinih plemenskih dijelova ima puno v^ćih u drugih na­ roda, pa su ti narodi ipak jedno, je­ dan organizam, jedno tijelo i jedna duša. Ali kad se spustimo na poprište svagdanjeg našeg političkog Života i trzavica i uočimo jednu žalosnu činje­ nicu : kako se slabo međusobno po­ znaju ujedinjeni dijelovi našega do sada rastrganoga naroda, kako se te­ ško razumijevaju, onda istom ч idimo češke posljedice vjekovnog i ast^nog života našeg, a u isto doba osjećamo i potrebu, da se što bolje proučavamo i upoznajemo, da se lakše razumijemo i da udobnije živimo — bratski is­ kreno. Eto s tim željamo treba da dočekamo i proslavimo prekosjutrašnji dan našega ujedinjenja. A nije na odmet ako baš uoči toga najsvečanijega da- 1 na našeg naglasimo i pravu potrebu istinskog našeg ujedinjenja, da upozo­ rimo na teške pošljedice zaparlaženog ! našeg života i stranačke netolerancije. Naš državni brod već škripi cd udara i valova, što ih nanosi zasukano strani čarstvo, gdje se ljudi istog duha, istog , vjekovnog života i odgoja, ljudi naj­ pozvaniji kormilari broda još uvijek • tretiraju kao »mi« i »vi« mjesto da 1 jedinstveno pohrle brodu u pomoć. Kad realni život ne može da osvijesti ■ zabludjele i strastvene kormilare, da i se trgnu, daj Bože, da ih lijepa I čii sta i poetična uspomena dana našeg i ujedinjenja opomene, da se uistinu ujedine. Živilo naše ujedinjenje! Naš poslanički klub i logor interni­ raca u Nišu. prilici za vojno skladište upotreblja­ Nar. posl. M. Kapetanović ispred vane, a četvrta je. koja je, najveća našeg posl. kluba, Josip Drcknik ispred slovenskog kmetijsko; kluba • očito bila štala za marvu, jer se u predali su šefovima poslaničkih klu­ i odjelima iste v:de kanali za odvod bova vladinih stranake i predsjedniku ■ nečisti. Ova je štala betonirana, a ostale barake djelomično su betonirane, a skupštine ovaj poziv: djelom im je pod od zemlje. Kod ovih Gospodine Predsjedniče, baraka stakla su na prozorima posve Čuli smo da ima u Nišu logor in­ polupana, krovovi prokišnjavaju, peći terniraca iz Južne Srbije, da je nji­ nema nikakovih, prostirka je u naj­ hovo stanje bijedno, i nas smo se boljem slučaju hasura, a pokrivač je dva 18. novembra zaputili u Niš i 19. ono, što je ko donio sa sobom, ali novembra pregledali logor interniraca. većina ih nema ništa. Stanje je ovdje Ovaj logor se sastoji od četiri ba­ ■pravo nesnosno. Za hrane od po­ rake; tri su barake, koje su bile po i ; ; i [ : ' ’ I i i I četka marta dobivaju samo kruh, i to 750 grama po osobi. Svojih novaca nemaju, da mogu sebi štogod smoka nabaviti. Od 409 interniranih, koji se sada nalaze u logoru, preko polovice su djeca ispod 12 godina, 40—50 je odraslih ljudi, a sve su drugo žene, izmedju kojih je mnogo starih preko 60 godina. Usljed slabog stana i skoro nikakove hrane, dosada je umrlo u u istom logoru 49 djece, a kad bi još dalje ostali pod ovakvim prilikama, djeca i žene morale bi poumirati preko zime ili najmanje smrtonosno oboljeti. Gospodine Predsjedniče, kad čovjek razgleda logor i ove ljude, jeza ga hvata i oči se napune suza­ ma. a kad čuje onu dječicu, kako vape za pomoć, da ih se pusti ili po­ ubija, mora i najtvrđe srce biti ganuto. Čovječnost i ugled naše države zahtjeva, gospodine predsjedniče, da bi se ovi liudi što prije pustili svojim kućama, tim više, što ni za odrasle nema nikakva pozitivnog dokaza, da su oni što skrivili. Oni bijednici pate za to, što su njihovi rođaci pobjegli iz vojske ili pribjegli u Albaniju, većinom prigodom odstupanje austrijskih četa. Ova odgovornost za drupoga ni kod odraslih ljudi nema nikakva ustanovljenja ni u jednom našem pezitivnem zakonu, nego naprotiv to je u protuslovlju sa propisima našega ustava. Internirana djeca kad bi i bila i što kriva, ne mogu se pozivati ni na odgovornost, jer nijedan evropski zakon ne poznaje kazneno-pravnu odgovor­ nost za djecu ispod 10 godina, riti u jednom slučaju, dapače ni onda, kad bi oni znajući i hotimično učinili makar i zločin umorstva, pa i zločin veleizdaje. Gospodine Predsjedniče, stavljamo Vam ovo do srca i mo­ | limo Vas, da iznesete pred Vaš klub i da bi Vaš klub zauzeo se što ener­ gičnije na nadležnom mjestu, da bi se ovaj logor interniraca odmah ras­ pustio, osobito obzirom i na to, da se ovom institucijom nije nikakva svrha postignuta, kako smo to mogli raza­ brati i od samih mjerodavnih faktora. Nas dvojica smo ovu stvar saopćili ministru unutrašnjih djela gospodinu Svetozaru Pribićeviću. On se sam s nama slaže, da je ovo interniranje nepotrebno, obećao je, da će to iznijeti pred ministarski savjet, da se odmah puste internirci, u što mi posve vjeru­ jemo, ali ipak smatramo za kolegijalnu dužnost, da i Vas o tamošnjem stanju obavijestimo. Ovu predstavku šaljemo klubovima keji sačinjavaju vladinu većinu. Pimite ,ovom prilikom izraz našeg dubokog poštovanja. Beograd, 21. novembra 1921. g. i Mustajbeg Kapetanović nar. poslanik Josef Drofenik nar. poslanik • | i j [ । i Kao rezultat naše akcije o niškom logoru, o kojoj smo ranije izvjestili, a o kojoj govori i gornja predstavka, iz­ nosi ovaj brzojav, koji je klub od po­ uzdane ličnosti iz Niša dobijo 25. o. mj.: »Od internirarih jutros 70, a ve­ čeras 60 lica upućeno kućama. Koliko će ih ostati, javiću. Hvala na zauzi­ manju.« Haša vjerska nastava. i I ’ I | ; ' ■ ; ' : j ; ' i : I I ! I ' KADIŠAllimu ve jessiru ve la tuassiru I praktične vrijednosti, zašto se to nebi ve bešširu ve lataneffiru, I činilo po svršetku osnovne škole ili ve iza gadibe ehadukum fer bar u 111. i IV. godištu, kada su .^ua jeskjut. ■ puno razvijenija i pešto su se već To u prevodu znači: Podučavajte, ■ upoznala sa drugim pismima, a da u ali olakšavajte način obuke, a ne oteš- I. godištu uče samo napamet a 11. vječavajte ga; razveseljujte učenike obu- ronaku preko udžbenika pisanih lati­ kom, a ne ogorčujte ih. Kada se od nicom ili ćirilicom, koja su pisma kud vas nastavnika koji ražljuti (na učenika), ! i kamo praktičnija i za mladež od 7-8 neka ušuti. Dakle hadisi šerif nas upu­ godina puno lakša od arebice? Taki ćuje, da pri obuci uzmemo način ko- ( bi udžbenici vrijedili i za mektebe, jim ćemo u učeniku probuditi volju i I odnosno sibjan mektebe po selima i ljubav za nauku i kojim ćemo najbrže za svakog onog, koji poznaje ta pisma i najlakše uspjeh polučiti, a da se klo- i na taj bi način naš1 svijet više upo­ nimo svega onog, što bi i najmanje znao vjeronauku, a ko se interesira za prouzrokovalo u učeniku kakvo ogordaljnu nauku o vjeri, neka uči arapsko čenje. Nadalje nas opominje, da neus- j pismo (arebicu). Od toga sam posve pjeh ne upisujemo u grijeh učeniku, daleko, samo mi je zagonetno i ne­ već da tražimo pogrešku u sebi (u razumljivo, kako da može naša ulema svom načinu predavanja). Kada sveu svrhu propagiranja arapskog pisma strano promotrimo način naše vjerske isticati, da je to veza sviju muslimana obuke kako u mektebima tako i u I na svijetu, jer da se svi muslimani osnovnim školama, opazićemo, da gri- ‘ njime služe, pa da i mi b. h, musliješimo proti gornjih uputa, jer se i . mani treba da to učinimo, inače smo danas traži od jednog učenika, koji • prekinuli vezu sa ostalim muslimanima polazi mekteb i školu, da poznaje arapna svijetu. Po mom mišljenju veza je sko pismo i da umije mehanički čimuslimana samo sveta nauka islama, tati sav kur’an, pa da znade tedžvid, : a nije nikakvo pismo, jer a. 1. niti se u što se mora da utroši gotovo cijelo I je služio kojim pismom niti je muslivrijem, a zapravo i ne spada u početnu • manima preporučio, da se pismom nauku o vjeri niti u nauku, ko u kao služe. Takvo propagiranje čini dvije musliman treba da znade. Istina kao štete: 1.) što se naš svijet krivo oba­ musliman treba, da znade kur’ana ono­ vješćuje, a 2.) što se nastoji i nadalje liko, koliko može obaviti namaz i što može lako naučiti u smislu ovog ajeti očuvati konzervativnost u prostom svi­ kjerima: Esteizu billahi: fakreu ma te- jetu, koji je i onako do skrajnosti fatičan naspram škole i drugih pisama. jessere mine 1 kuran. Čitajte od kuOvo je način, kojim možemo za rana ono, što vam je lako. Ja koliko se sjećam bilo je i ashabi kjirama, kratko vrijeme postići žeFeni cilj. A koji nijesu poznavali kurana osim po ako se budemo i nadalje držali starog nekoliko kratkih sureta (poglavlja). Ali načina predavanja, ljuto će nam se ako se baš mora i nadalje čuvati ta pogrešna sredovječna metoda, koja osvetiti, pa ngtemo pravovremeno ili s vjerskog gledišta nikakva oslona niti nikako vidjeti ploda našega rada. �Strana 2 Стоана Dakle nastojmo promicati i ostvariti samo ono, Sto je potrebito ili korisno po muslimane u ovim zemljama, a ne obazirimo se na raspoloženje odnosno neraspoloženje mase, jer smo mi njihove vode, te smo ih dužni u svakom pogledu izvoditi na pravu sta­ zu a ujedno ih uvjeravati o isprav­ nosti našeg rada. U Cazinu, 15./Х1. 1021. Borić Omer, isl. vjeroučitelj. Bro! 365 Боој „ПРАВЛА* — „PRAVDA* I s ana ćirilicom ' latinicom. odnosno svoju dinastiju, što Srbija nije исп nila; ali se. možda baš u vezi sa tim, odrekla crnogorskog Skadra, na što ju crnogorski narod nikad nije ovlastio. Zar su »Trg. Gl.« nc? poznata napred istaknuta odricanja Srbije i Crne Gore? Zar se nc sje? ća Šta se dogodilo u prvi sumrak 1. decembra god. 1918. u beogradskom dvoru? Zar jc tako brzo zaboravio onaj odgovor Regentov na adresu pročitanu od g. dra Pavelića i u njemu ono: »Proglašavam ujedinje« nje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca. Hrvata i Srba...«, ili jc već ispustio iz pamćenja, da je srbijanska narodna skupština sama sebe uništila na sjednici od 29. decembra god. 1918.? Ili jc valj* da sve to zaboravio, a zapamtio sa? mo zakon o ukidan ju starog kalcn? dara od 23. januara god. 1919., jer vidim da se i on služi novim ^aten? darom! Poslije svega navedenoga da li je moguće govoriti o kakvom prođu? ženju državnog života kraljevine Srbije u današnjoj državnoj zajed? nici udruženih zemalja? Kad bi ta? kovo stanovište zauzela Srbija zar nc bi sa istim pravom jednaku po? ziciju prisvojile za sebe i »nezavis? na država Slovenaca, Hrvata i Sr? ba« i Crna Gora, samo ova. poziva? jući se na njegovu teoriju prioritc? ta, sa najviše prava?« mualimi, koji apsolviraju sadašnji učiteljski tečaj. Budemo li na taj način uredili pi« tanje naše početne vjerske nastave, onda smo konačno uredili i pitanje našeg prosvjetnog stanja: u k 1 o * n i 1 i smo dakle one zapre? k c, koje s u n a m d o s a d n a p u t u s t a ј a 1 c, da n a p o 1 j u prosvjećivanja stojimo u p o znat o m sraz m j e r u p г e« m a d r u g i m konfesija m a o? v i h z c m a 1 ј a. Sad pak dolazi pitanje: da li bi u takvom slučaju trebalo zatvoriti i m.siptidaijc u onim mjestima, gdje nc postoji narodna osnovna škola? Ja držim da nc bi, nego bi trebalo i za te mektebidptidaije propisati isto vjeronaučko gradivo kao i u osnovnim školama- a pokraj toga mualimi takvih iptidaija morali bi djecu naučiti čitati i pisati latinicom odnosno ćirilicom i elemente raču? na. Time bi se znatno umanjivala nepismenost muslimana, ako im ni? jc moguće dati potpunu osnovnu naobrazbu Mi, pošto smo ehluKuran, mora? ino znati i učiti jedno strano, t. j. arapsko pismo radi učenja u Kura? , nu (a. š.). Kad bi i naša vjeronauka bila tako uređena, onda bi i mi mo? gli svoju vjeronauku kroz osnovnu školu potpuno svršavati. G. Ko r k u t: Bi li sc moglo za? | dovoljiti s nekoliko sureta prema ajetukerimu: »Fakren ma tejessere mirucbKurani« (Učite ono, što Vam Pred sastanak Islamske prosvjetne je najlakše iz Kuranaozima), a da ankete. se elif?ba jharebiia uči u trećem raz? Piše: H. Hujdurović. učitelj. redu osnovnih škola? П. P r c d s j c d n i k: To pitanje trc ! U nastavku sjednice g. predsjeda ha riješiti u I lcma?medžlisu, a ne ' nik najavljuje, da je dobio pisme? ovdje u vakufskom saboru. ni upit od prosvjetnog odbora, koji Polazeći s toga stanovišta, da se ; glasi: , t . , naša vjeronauka olakša ističem | »1. Zadovoljava li naša vjerska da sam izradio jedan akaid (vjer? | obuka u osnovnim školama? sko djelo, katihizis). koje ću š t a m ; 2. Ima li smisla žrtvovati našu pati latinicom, a da s m o I mladež vjeroučiteljima' o kojima Vi bog do imali takvih knjiga rekoste, da ih jc 35% ništa? ф -50 komada i otprije, da* 3. Hoće Ii sc raditi na tome, da n as bi posve drukčije s t a? se zabrani muslimanskoj djeci po­ j a 1 i u vjeri. lazak osnovnih škola dok ne svrše Radi našeg ovakog stanja u vjer? m.dptidaiju ih će se dozvoliti, da skom odgoju, krivnja je na vjero? pohađaju sve škole, gdje nema me? učiteljskom osoblju, koje nc odgo? kteba? vara svome zvanju i što nije u i 4. Može li se dozvoliti, da sc pret? zadovoljavajućem položaju. varaju m.dptidaije u osnovne ško? A dok se to i jedno i drugo nc ' L’ zadnje vrijeme povela sc je Ie, kao što je slučaj u selu Radova uredi ne možemo računati na Kakvi : rasprava između g. Protića i »Tr? Iju, kot. Visoko i drugdje i kakav bolji uspjeh. govačkog Glasnika« o nacionalnim će biti nastavni plan vjeronauke na G. Kor kut: Ja držim da treba I takvim školama te hoće li te škole glavna pitanja riješiti, a to je: h 0= , centrima u našoj državi i o konti? moći u vjerskoj obuci zadovoljiti? ć c 1 i s e u p r v o m r a z r e d u o s? ■ nuitetu naše države, kl br. od 20. 5. Hoće li se prema tome u takvim n o v n i h š k o 1 a u č i t i e 1 i f ? b a? i novembra »Obzor« donosi vrlo in? teresantan članak dra Sekulc Drlje? mjestima otvarati novi mektebi po? j i ? a r c b i j a •? vica (političara iz Crne Gore) pod red osnovnih škola? Mislim, da je to sasvim suvišno j naslovom »Beograd —Cctinje«, iz 6. Bili bila potrebna stručna aru obzirom na stare b. h. muslimane, ; keta za izradu vjeronaučnog na? koji također nisu poznavali arapsko i kojeg vadimo .ovaj značajan ulo? stavnog plana na osnovnim škola? pismo, a ipak su bili dobri vjerni? mak: Ostavljajući da drugom prilikom ma? i < ci. pa zašto ne može sadanja ge? opširnije govorim o našem držav? 7. Zadovoljavaju li današnje m.? neracija? nom problemu hoću na ovom mje? iptid. u svakom pogledu ili ili treba Vjeronuka u prvom redu treba stu da konstatujem. da i organ beo? reformirati? da odgaja u ahlaku (moral)- a ne j gradskih trgovaca pokazuje od vrc? Na ova pitanja čast mi je odgo­ učenje mrtvih slova. Što se tiče sa- ‘ mena na vrijeme, kao što napred voriti: živa prosvjetne ankete, to je pita? 1 rekoh - da uviđa da teorija narodnog Ad 1. Ne i nikada' nje. po mome mnijenju jedno od jedinstva ne opravdava centrali? Da se to postigne, treba u pr­ n a j a k t u e 1 n i j i h. koja će anke? zam. Trudeći se, da pronađe drugu vom redu zakonom osigurati dovo- ; ta morati da izradi dobre udžbeni? > ljan broj nastavnih sati za taj pred? i ke i tako vjeronauku olakša. Radi ; teoriju, koja bi dala jedno prihvat? ljivije opravdanje centralističke dr? met, onda treba postaviti vjerouči? : toga predlažem: žavne organizacije naših zemalja, telje za koje treba votirati dobru i 1. 1 svrhu pokusa imade se po servirao nam je teoriju državnog svotu godišnjeg honorara. mogućnosti u što više mjesta uve? Kušao sam na nadležnim mjesti? I sti vjeronauka u narodne osnovne I kontinuiteta. Naša država, dokazu? ma, da se njihova kvota povisi i da 1 škole ma i izvan propisanih sati : je organ trgovaca, ne može biti se poveća broj sati za muslim. vje? i povjerivši tu vjeronauku spremnim drugo nego nastavak državnog ži? vota one zemlje, koja je bila samo? ronauku, ali sve uzalud: vlada iz ; načela pariteta niti je h t j e? , i sposobnim mualimima, kako bi se i stalna država prije ujedinjenja. Po? ustanoviti: ie li moguće, da što je to Srbija i pošto jc ona bila la povisiti honorarne k v o? I moglo te. niti obligatno poveća? na taj način svršenici osnovnih centralistički organizovana ne srni? škola dobiju dovoljnu spremu iz • je ni državna zajednica udruženih t i b r o j sati. vjere: zemalja dobiti drukčiju organizaci? A d 2. Nema smisla. Ali jc i to 1 svoje 2. Vjeronauka bi se u I. i П. raz? i ju. Predviđajući, da će mu se pri? bolje, nego da ih nemamo nikako. redu osnov. škola učila napamet I govoriti, da je i Crna Gora prije Imade vjeroučitelja koji nisu u <sifati?vudu’ i sifatksalat), a u III. i i ujedinjenja bila nezavisna država, stanju kroz 4 godine djecu ništa na? razredu, učilo bi se iz posebnih j pribjegao je teoriji prioriteta. Tvr? učiti te mnoga djeca u prvom raz? IV. udžbenika. di, da jt srpski narod poslije pro? redu uče elif?hai?arebi. a isto to i u Elif?bsu?arcbija učila hi se po? • pasti svojes tare države uspio prvi četvrtom razredu. čam od II. odnosno IV. razred osn. | put đu stvori svoju nezavisnu drža? Ja sam zadovoljan i time, da di? | škole. Л1 pod Karađorđem i Milošem. jete kroz osnovnu školu nauči na Etn dakle u glavnom čuli smo iz- | Kad jc konstatovao da je Srbija pamet ma samo i nekoliko kratkih mjenu misli predstavnika vrhovnih i naša najstarija nezavisna država, sureta. tijela. I sam prosvijetli g. Reis? ' smatra prirodnim, da uređenje no? A d 3. Preporučio bih muslimani? j ant. priznaje, da bi sc naša vjeronauka ! ma, da svoju djecu u prvom redu i mogla brže i usDješniie predavati, • ve države bude kopija njenog ure? šalju u mektebe, a gdje njih nema. 1 kad bi se predavalo na materinskom Jenja. neka idu u osnovne škole, jer jc bo? j jeziku iz knjiga pismenih latinicom Pošto je Crna Gora postojala lje išta, nego ništa. Kad bih mogao । ili ćirilicom, pa čemu onda podrža? prije ustanka Karadordevog i Milo? što zabranjivati, u prvom bih redu ■ vati jednu anomaliju i dosadašnji ševog, te pošto je svakome jasnozabranio širenje kojekakvih neva? sistem vjerske obuke po knjigama da je teorija prioriteta obična isto? Ijaština, a kad to već ne mogu za? pisanim t. zv. arebicom? Ako smo rijska laž, ja se neću na njoj zadr? braniti, pogotovu ne bili zabranio mi ehli Kuran i ako nam je kao tak? žavati ostavljajući njenom autoru muslim. djeci polazak osnovnih potrebno poznavati arapsko pi? pravo, da i dalje konkurišc g. St. škola. Samo bih preporučio da se vim smo, pa neka se to pismo uči u dru? Stanojeviću u falsifikovanju istori? uz takve škole stvaraju ih ti jat gom stupnju osnovne škole, a dotle jc: ali ću se malo zadržati na teo? sumfi u razredima istih škola. riji kontinuiteta. neka djeca potrebna sureta i ono A d 4 5. Neće. Svi težimo za »Trg. Gl.« tvrdi, da je državna gradivo, koje g. Kor? tim, da u islamskim krajevima pri* vjeronaučko zajednica udruženih zemalja: Crne kut predviđa u svome prcdlogu 1 pravimo islamski narod, da šalje t. 2. uče napamet. Ja držim i uvje? Gore, Sr’cgje, Hrvatske i Slavonije, svoju mladež u osnovne škole. sam da će ta praktična izvedba Slovenačkc, Bosne i I Hercegovine, Ad C Stručna bi anketa vazda I ren pokusa dobrim uspjehom pokazati Dalmacije i Vojvodine produženje bila potrebna. Samo kad bi bili i s? j nokusa dobrim uspjehom pokazati. državnog života kraljevine Srbije, k u s n i ljudi u U1 e m a?m e d ž? Velim dobrim, jer će se nastavnici : i iz toga izvodi, da udružene zemlje I i su onda bi takva anketa bila su? služiti starim knjigama, a kad bi se ј ne mogu imati drukčiju organizaci? višna. iu od one, koju ima Srbija, u koju te knjige nreudesile na lakši način A d 7. N c zadovoljava j u. su one ušle. Premise su netačne. t. ј. kad bi se napisale latinicom ili A tome ie uzrok pomanjkanje do? Nijesu udružene zemlje ušle u Sr? voljne inšoekci’e, kao Sto je fo neg- ćirilicom, uspjeh bi bio sigurniji, biju nego jc Srbija sa njima zajed? vjeronauka za sva vremena obezbi? no ušla u državnu zajednicu, i radi de bilo kad su tu inspekciju vodili šeriatske sudije. jeđena. Na ovaj način bi tu vjero? toga se odrekla: državne nezavis? Član 8. g. H m n M i 1 i k o v i ć : nauku mogao voditi i svaki učitelj nosti, državnog imena, pretvorivši Držim, da jc mnogo lakša obuka Ls? musliman, ako ne bi imali dobrih ga u ime jedne udružene zemlje; lama, nego li kršćanskih vjera te i posebnih vjeroučitelja, кло što to državnog grba i državne zastave, nitam g. predsjednika, kako mogu čine degradirajući ju do običnog nacio? i učitelji drugih konfesija. kršćanska djeca svoju vjeronauku nnlnog emblejna, t. j. do značaja, Osobito tu će misiju s'takvim us? ( kroz osnovnu školu svršavati? koji je nekada imala u austronigar? Predsjednik: Njihova je pjenom moći vršiti budući apsolven? skoi monarhiji. To isto morala je vjeronauka na našem jeziku: p i ? ti okružne medrese, a naročito oni ! učiniti i Crna Gora napustivši i Dr S. DrljEuić o teoriji držas. hontinuitEt^. Naši dopisi. Beograd. 23.-XI. 1921 U audijenciji kod kralja. — Seriatski sudovi. — Odbor za administra­ I tivnu podjelu zemlje. Stanbeno pi ' tanje i suzbijanje skupoće. Vjersko I prosvjetna anketa. — Honorlsmje prekobrojnih časova srednjoškol­ skih profesora. i ! i | | I ' j i ј ' i ( | ; i | ( I ! i | i I । i | • i ; i I Njegovo Veličanstvo kralj primio je 19./XI. u 5 sati p. p. nar. poslanika g. Fehima Kurbegovića u audijenciju, koja je potrajala pola sata. Kralj se je interesovao o prilikama u Bosni i Her­ ceg. a naročito se je raspitivao za ras­ položenje muslimana. Kurbegović je iznio svoja opažanja i tom se zgodom dotakao prilika u južnim krajevima i svratio pažnju kraljevu na bijedno sta­ nje interniraca u Nišu i Gornjem Milanovcu. G. Kurbegović je ovom prili­ kom, pošto seje Njcg. Veličanstvo interesovalo za rad u zakonod. odboru dao razjašnjenja i dotakao se političke situacije u parlamentu. Na kraju audi­ jencije je izjavio kralju, da se mu­ slimani Bosne i Hercegovine silno ra­ duju, da se je kralj zdrav povratio u domovinu i zasio na prijesto. Nar. poslanik F. Kurbegović je po­ duzeo kod min pravde korake, da se onda kad izradi proiekat o organiza­ ciji Šeriatskih sudova po njemu sazovu predstavnici Šeriatskih sudaca u jednu širu anketu da dadu svoja mišljenja i da stave svoje prcdloge kako bi taj za­ konski projekat bio potpuniji. Naročito se ide za tim, da se šer. sudije, kako u pogledu materijalnom, tako u po­ gledu rangovnom izjednače sa ostalim građanskim sudijama. Odbor za administrativnu podjelu zemlje počeo je svoj rad, pa je zak­ ljučeno, da se doth, dok se ne dobiju mišljenja pojedinih klubova i predstavn ka kandidatskih lista o toj po­ djeli, pređe na pretres zakonskog predloga o samoupravi u oblasti, srezu i opštini, a zatim zakonskog predloga o općoj upravi tako, da će se dati mogućnost svima da stave svoje predloge i prigovore o razgraničenju oblasti. Izgleda, da će najviše borbe biti oko razgraničenja oblasti u Srbiji i južnim krajevima i onima u Hrvatskoj i Sla­ voniji. Po zakonskom predlcgu o po­ djeli Hrvatske u oblasti izgleda da je najviše bila u vidu izborna geometrija. Ovih se dana održale dvije ankete u ministarstvu socijalne politike i to jedna za stanbeno pitanje, a druga o suzbijanju skupoće. Glavni referent i izvjestitelj kod te ankete bio je nar. poslanik Kurbegović. te je u odužem govoru razložio svoje gledište, koje je u glavnom anketa usvojila. Prema ovom su izrađena dva nova zakonska predloga, koji će sutra 24./Х1. doći na pretres pred III. sekciju zakonod. od­ bora. 0 principima, koji su ušli kao �KM 365 Згбј baza za izradbu ovih projekata, izvijestićemo naknadno, a za sad možemo toliko reći, da se i u jednom i u dru­ gom pitanju išlo na bolje. Anketa, koja je sazvana po mini­ starstvu vjera u cilju da dade svoje mišljenje o odnosima konfesija prema državi i o interkonfesinalnim odnosima zasjedala je od 15-23. ov. mj., pa su predstavnici pojedinih konfesija podi­ jeljeni u sekcije, izradili svoja gledišta i podastre!! ih plenumu, koji se je održao 22./XI. Za stanovište muslimana u ovom pitanju sudjelovali su u an­ keti presvijetli H. Reis-ul-ulema Čaušević, Alief. Kadić, član ulema medžlisa, Salih Safet ef. Bašić, profesor na šerijatskoj sudačkpj školi i nar. poslanici F. Kurbegović i S Korkut kao pred­ stavnici muslimana u Bosni, a nar. posi. Ismet Karabegović i vrhovni be­ ogradski mujtija Mehmed Zeki ef. kao predstavnici muslimana iz južnih kra­ jeva. Ova je anketa jučer završila svoj rad, pa su svi predloži i mišljenja po­ jedinih konfesija upućeni užoj komi­ siji, koja ima da izradi projekat interkonfesionalnog zakona, koji bi se imao predložiti nar. skupštini na pre­ tres. U ovoj užoj komisiji ispred mu­ slimana će sudjelovati kao ekspert nar. posl. F. Kurbegović. Kako izgleda ovaj će zakonski predlog prije nego dođe u skupštinu, ioš jedan put doći pred širu anketu. Danas je bila sazvana finansijska i prosvjetna sekcija zakonodavnog od­ bora, da pretrese uredbu o povišicama plate i honorisanju časova i prekokobrojnog rada direktora i nastavnika srednjih škola od 17. juna 1921. o uredbi je bilo govora ovih dana, jer su se srednjoškolski nastavnici cijele države zaprijetili, da će od 15./Х1. stu­ piti u štrajk, ako im se svaki prekonjierni čas ne bude po uredbi ispla­ ćivao po 20 D. U istirn sekcijama su sudjelovati naši poslanici H. AblČ i N. Pozderac, pa sa nastale neke promjene ove uredbe, i to: 1.) Maksimum ne­ djeljnog broja sati je 16—18, a ne kako je prije uređeno 14—16 sati, ali je ipak učinjena iznimka sa profeso­ rima, koji imaju službe preko 20 go­ dina, jer će oni imati manje dva sata od maksimuma; 2.) Svaki prekomjerni čas će se plaćati profesorima 25, a po­ moćnim učiteljima 16D. s toga, što je povećan maksimum, ali za to je sat bolje naplaćen, jer je po uredbi pred­ viđen prekomjeran sat sa 20 D. Ujedno se i direktorski doplatak povećava obzirom na broj đaka. Ovoj povišici se je protivio ministar financija preko svoga izaslanika stavljajući zahtjev: a) da se snizi nagrada prijašnja od 20 D po času na 10 D. b) da bude maksi­ mum 16—18 časova, i c) da se maksimira i broj prekomjernih časova, što je naišlo na veliko negodovanje i pro­ uzročilo povike: Neka ide g. Kumanudi predavati! O ovom je donio vrlo lijep predlog g. Lj. Jovanović, kojim bi se mnogo poboljšao položaj profe­ sorski, a glasi: Svi nastavnici ispod 20 godina službe imaju mjesečni do­ datak 300 D, a nestavnici preko 20 godina službe 600 D, a povrh toga svaki prekomjerni čas se plaća sa 15 D, uz primjedbu, da je maksimum 16—18 časova. Aložda bi ovaj predlog g Jovanovića i prošao, da je o tom odlučivala samo prosvjetna sekcija. I interesirane države nastojale o razo­ ružanju. Amerika od koje smo se naj­ više nadali, nije odgovarala našim na­ dama. Izgleda, da je njezin glavni cilj bio, da rasprši savez Engleske i Japana, a ona sama da ga sa Egleskom sklopi. Izgleda da joj je ipak u nekoliko uspjelo, istina nije ga mogla sasvim uništiti, ili ga je prilično osla­ bila. Na jednoj od prošlih sjednica, bilo je definitivno zaključeno reducira­ nje ratnih brodova, do stanovitog broja, (kojeg smo mi javili) Najviše se opirala razoružanju Francuska, a za njom Italija. Briand je u svom govoru istakao, da Francuska ne može ni da pomisli na razoružanje, dok ne dobije čvrstu garanciju sa strane Njemačke. Italija je opet izjavila, da je njena oružana snaga najbolja garancija za Jugoslaviju. Uz takve okolnosti izgle­ da nam cijela wašingtonska konferenca kao jedan obični politički trik i time je degredirana, na nivo prijaš­ njih konferenca gdje se je također vijećalo o svjetskim i raznim pitanjima ali bez pravednog rezultata. (Trianon i dr ). Engleska predbacije Francuskoj, što se nije Briand u svom govoru sjetio i Engleske, koja je mnogo za Francusku učinila. Hughes je predlo­ žio, da se uvedo sistem češćih sasta­ naka, a taj sistem sličio konferenciji ambasadora. Još je predložio u slučaju, da s? debata o razoružanju ponovi, da se pozove i Njemačka, da sa sa­ sluša i njezino stanovište. Preklftuće englesko - egipatskih pregovora. Prekid pregovora s Adli pašom novi je neuspjeh Foreign Office, čija je prema muslimanskim zemljama neprijatna politjka prouzročila toliko poteškoća Velikoj Britaniji. Kad se vidi, da jedan vladin list, kao što je Observer, žali da ni jedna faza u britskoj politici na Istoku nije imala uspjeha i predbacuje, da ■ je Lord Curson isto tako nesretan na I Nilu kao i u Turskoj, iz tc.ga se dade zaključiti, da protesti Foreign Offica protiv angorskog sporazuma imaju u sebi elemenat egoistične zavidnosti. Oko krize. Zaključkom radikalne j sjednice od 24. o. mj kojom se daju g. Pašiću potpuno slobodne ruke u rješavanju sadašnje krize, kao i neo­ graničenom punomoćju g. Lj. Daviđoviću sa strane demokratskog kluba, izgleda, da se je razvoj krize uputio povoljnom riješenju. Nu to izgleda samo na prvi pogled. Onom komu je poznat karakter ove krize, koji je eminentno lične naravi, i taj zna, da je ovo vrlo delikatno pi­ tanje u stanju, da uvijek ponovno po­ trese situaciju i izazove nove kompli­ kacije. Riješenje ove krize imalo bi se oba­ viti na taj način, da bi pojedini mini­ stri stavili svoje portefelje svojim klu­ bovima na raspoloženje, a ovi bi imali provesti lične izmjene u ministarstvu. Nakon toga bi g. Pašić predao formal­ no ostavku, a kralj bi mu ponovno povjerio sastav vlade. To će, naravno, biti način riješenja krize, ako bi se mogao taj plan provesti glatko, i ako ga nebi spomenuta opasnost — lič­ nosti — osujetila. Naš je poslanički klub držao u su­ botu* 25. o. mj. sjednicu, te je nakon opširnog pretresanja političke situacije zauzeo stanovište o krizi i odredio svoje držanje za svaki slučaj i način riješenja krize. Bilješke. Brčko-toshi pat Otpuštanih interniranih iz Niša. Posjeta naših poslanika u Nišu i za­ uzimanje našeg poslaničkog kluba i slovenačke kmetijske stranke imalo je brza i povoljna uspjeha. Otpuštanje interniraca otpočelo je u petak u par­ tijama. U prve dvije partije, koje su otpremljene u petak i subotu, bilo ih je oko 130. Otpuštanje se svaki dan nastavlja. Politički pregled. Wašingtonska konferenca. Pred sastanak vvašingtonske konference, do­ nijeli smo jedan članak, u kojem smo istakli nadu u dobar svršetak njezin. Međutim rad na wašingtonskoj kon। dokazuje, kako su malo sve CrpaHd 3 Strana „ПРАвДА* — .PRAVDA4 Domaće vijesti. Iz uredništva. Kako zbog blagdana narodnog ujedinjena ne radi štampa­ rija na 1. decembra, slijedeći broj na­ šeg lista izaći će u subotu. Nepoštivanje sedmičnog odmora. Po naredbi o sedmičnom zatvaranju poslovnih prostorija od 25.augusta o. g. mora svako jedan dan u sedmici dućan zatvoriti. U Sarajevu se ove odredbe ne drži dobar dio pravoslavnih zanatlija. Oni ne zatvaraju svojih rad­ nja ni jedan dan u sedmici, dok po­ licija nemilosrdno goni muslimane, da zatvaraju petkom. Zasada kao primjer navodimo kujundžije i zlatare. Musli­ mani zlatari zatvaraju redovno svoje dućane petkom, dok pravoslavni ne će ni jedan dan. Čak čujemo, da je jedan ugledan • zlatar i povrhu saraf rekao, kako on ne će zatvoriti ni nedjeljom ni drugim danom, a »Turci« rtioraju zatvoriti petkom, jer je drugi zakon za njih pravoslavne, a drugi za »Tur­ ke«. Mi skrećemo pažnju obrtnoj vla­ sti i policiji na ovu anomaliju i pozi­ vamo ih da odredbama državnih vla­ sti pribave dužno poštovanje. Mevlud u „Osvitanju“. U petak, 9. decembra o. g. u 12 sati u podne biće u »Osvitanju« mevlud. Odbor po­ ziva muslimanke sarajevske, i članice i one, koje nijesu članovi društva, da dođu na mevlud u društvene prosto­ rije (Džmin sokak). Upisivanje udjela i članova Musi, zanati, štedionice za B. i H. (z. s. o. j.) u Sarajevu vrši se kod niže na­ vedene gg. i novčanih zavoda, te nji­ hovih filijala: Edhemaga Gjulizarević i drug (Bravadžiiuk uf.); Salih ef. Jerlagić (Hadži Ristića 4.); Braća Demirdžić (Vel. Čurčiluk 1.); Fakir ef. Musakadić (Telali); Osman ef. Sokolivić (podtajnik trgov. obrtn komore); Hajdar ef. Čekro (ing. kod oblasne inspekcije rada); Mujaga Mašić (kclobara han); Gradaščević Ahmedbeg (blagajnik Musi. trg. obrtn. banke); H. Uzejraga Krečo (SaraČi 4.); Karič Salihaga (Mali Mudželliti 2); Šerifaga Vranić (Sarači 11.) Poturović Hamdi ef. (Aleksandrova 1.); Jusufaga Celigija (Trgovke); Sulejmanbeg Hadžić (Donja Hiseta); Edhemaga Fočo (Gjulagina 3.); svi iz Sarajeva. Nadalje: Musi, zanati, udruženje »Senaat«, Tuzla; musi- zanati, i radn. udru­ ženje »Hurijiet« u Sarajevu; gosp. Вегberović Omer, predsj. musi, zanati, udruženja u Višegradu; musi, centralna banka za B. i H., te sve filijale; musi, trg. obrtn. banka sa filijalama; Gajret banka sa filijalama; musi, kreditna banka, Foča; musi, banka,Stolac; musi, poljodjelska banka Gračanica; musi, banka, Visoko; musi, banka, Maglaj; Bankovna kuća Osmanefendić, Žepče; Bankovni kuća Mahmutbegović, B. Sa­ mac; Bankovna kuća Koluder i dru­ govi, Čapljina; musi trg. i poljodjelska banka; te Narodna kreditna banka — obe u Tešnju; Prva musi. trg. banka u Brčkom i Prva musi. trg. banka u Biljeljini. Sva gore navedena gg. i b. t. za­ vodi daju i sve potrebne informacije i upute glede štedionice. Rok upisivanja kao i konstituirajeća skupština objaviće se naknadno. — Privremeni odbor musi, zanati, štedionice za B. i H. u Sarajevu. Uprava fondova i vakuf. Zakono­ davnom je odboru podnesen predlog, Grčko-tnrska neprijateljstva se da se fondovi, pa i vakuf imaju konopet nastavljaju. Iz Carigrada jav­ centrisati u Upravi fondova, koja bi ljaju, da su Grci pokušali, da sklope osnovala i svoju hipotekama banku. sa angorskom vladom mir, ali angorNaš će poslanički klub zauzeti naj­ ska skupština je ostala kod svojih ! odlučnije stanovište protiv ovoga predzahtjeva i traži još, da joj Grčka loga, jer neima vjere u administraciju plati 40 mil. funti šterlinga u ime ove uprave, a i jer želi, da se ovi ratne oštete. Obzirom na taj neuspjeh fondovi ostave za naše lokalne potrebe. imala bi za par dana započeti na juž­ nim djelovima fronte nova ofenziva. Vrlo prijatno kod trljanja hrbta, Talijansko-turskl ugovor, iz Rima ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmet kum za njegu kože, zubi i ustiju javljaju, da će ovih dana tamo stići djeluje ljekarnika Fellera mionvrisni predstavnici Angore, za pregovor sa »Elsa-Fluld«. Mnogo je jači i bolji od Italijom. Vijećati će se o dozvoli osni­ Francuske vinOvice i već od 25 godi­ vanja talijanskih škola i banaka, te na obljubljen. 3 dvostruke boce ili 1 priznavanje suvereniteta Itali e nad specijalnu bocu zajedno sa zamotom Rodom i Kastellenz) i neke manje i p- Starinom za 48 kruna razašilja: koncesije. E'g,n V. Feller, Stubica donja, ElsaFrancusko-tiuski ugovor. k An 3 0 Hrvatska aa gore javljaju, da je kemalistička vl.-da spremna tačno izvršiti sve odrtdbe francusko-turskog sporazuma odnosno, hričanskih manijina ŠIRITE „PRAVDU1* PLAN 3-ćeg kola srećaka Drža vne Ba z redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. I. RAZREP Vučenje 2. i 3. januara 192’. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara 8O.000 II. RAZRED. Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara lOO.ooo III. RAZRED. Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 120. ooo IV. RAZRED Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara I5o.ooo V. RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ ,, 24.— „ četvrtine „ „ „ 12.— „ osmine „ „ 6.— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1,000.000 Dinara u srebru Dobitaka premija 1 1 od 2 i i i i i 2 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 > » v po 30.000 20.000 „ 10.000 „ 6.000 4.000 „ 2.000 „ 1.000 500 240 SOS.000 400.000 200.000 150.000 loo.ooo 80.000 7o.ooo бо.ооо 5o,ooo 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 14,82oooo 4oooo dinara — ! Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektora Državne Razredne Lutrije Dragutin Selali SARAJEVO. �Strana 4 Стрa н a Gajretov glasnik. Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju kroz 25 go' dina miomirisni FELLEROV ELSA-FLUID kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umivani**. >r ;e od najboljeg učinka. radi svog [antiseptičr.og, Čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za trljanje hrpta, ruku, Dobrovoljni prilozi: Gosp. Hasan ef. Kadić, šer. sudac na Mevludu kod kod Ešref ef. HalaČevića u Sarajevu dne 20. XI. 1921. sakupio je svotu od K 700'— dobrov. priloga od prisutnih prijatelja gajreta, na čemu se odbor svima darovateljima zahvaljuje. — Prilikom Mevluda kod g. Šerifbega MuI slibegovića iz Nevesinja, a na predlog g. dr. Smajilbega Gradašćevića saku­ pila je gospođica Sabira Muslibegović 400 — K dobrovoljnih priloga. — Gosp. Smajil Gjulkić, bank. čin. iz Prijedora prigodom vjenčanja sa gospođicom Latifom Kolaković položio je za Gajret I 400*— K. — Tom zgodom položio je i Hasan Jašarcvić iz Berkovića, kot. Stolac 20 K. — Gosp. Hilmija Sadiković, povjerenik, Ljubuški sakupio na Mevludu 13. novembra 406’ K. PRIMOT: Eka melem za kurje oči 5 K i 7.50 k. Etsa mentolni klinčić 12 K: Elsa posip 11 K: Pravo Elsa riblje ulje 85 K: Elsa rodica za usta 36 K; Elsa kolonijeka vodica 41 K; Eha Šumski miomiris aa sobe 4l K; Glvcerin 6 i SO K; Lveol. Lhcform 30 K, Kineski Čaj 3 K: Eisa prašak protiv gamadi 15 K: Otrov miševo i štakore 8 i 12 kruna. 1 | i ( ; । ■ 1 Ovaj pododbor održao je sijelo sa prijateljima gajreta na 12. novembra t g., na kojemu je referisao 0 radu Zd preprodavače. 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168K 24 r „ 8 „ „ 280K 36 . „12 „ . 394 K FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi, I i I I Gafretovo sijelo u Nevesinju. — nogu i cijelog tijela iće i djelotvornije nego Francuska vinovica i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanica! Zajedno sa zamotom i poštarinom stoji za svakoga 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. I i i 1630 kg u gotovu novcu. — 13- t. pododbora od osnutka do danas. Na imj. pododbor je kupio 681 kg krum­ sijelu pododbor je predložio, da se na­ pira i 266 kg kupusa, te je sve te bavi za gajretov konvikt u Mostaru namirnice otposlao konviktu u Mostar. 40 kg masla i 40 kg loja; zatim da — Agilnom pododboru i plemenitim se kupi 15 mtc krompira i 5 mtc ku­ darovateljima glavni odbor izriče svoju pusa i da se ove namirnice što prije hvalu i priznanje.______ ___ spreme konviktu. Predlog je našao na veliko odobravanje i za kratko vrije­ Mevlud u gajretovom ženskom me sakupljeni su slijedeći darovi: Sućkonviktu. Uprava gajretova ženskog rija Pekušić 50 kg krompira i 25 kg konvikta u Mostaru priredila je na pšenice; Ahmet ef. KorkutlOO kg krum­ đan 18. t. mj. 1921. ženski Mevlud u pira; Mustajbeg Čelebić 50 kg krum­ tamošnjem konviktu. pira; Mehmedbeg Bašagić 40 kg ječma; Uprava Gajreta. Ismetbeg Bašagić 20 kg ječma; Hasan : Kajić 10 kg krumpira i Husnibeg Pašić 25 kg krumpira. — Po 400 K:Dr. Smailbeg Gradaščević, po 100 K: Muharem Handžar, Halil Handžar, Sulejman Hajrović; po 80 K: Džemil Kola­ Ovim se putem najljepše zahvaljujem ković, Rifat Kosović, Rizabeg Bašagić, Arif Čanović, Zaim H. Deđić, Junuz gospodimu Dr. Nuribegu specijalisti za Gjulepa; po 60 K: Halil Kosović, po očne i unutarnje bolesti, koji je sa 50 K: Ibrahimbeg Pašić; po 40 K: * neočekivanom lakoćom i nevjevovatnim Husno Gruda, Ahmet Đerviškadić, uspjehom izveo operaciju na očima Muharem Kolaković, Muharemaga Tremoje starice majke, te joj s time nje­ bović, Zulfaga Ramović, Derviš J. zin dugogođina izgubljeni vid opet Korkut, Ibrahim Slinić, Hasan Bilić; potpunoma povratio. po 20 K: Alija Dilberović, te je Mustafa Bektaševlć prema tome sakupljeno 235 kg posjednik krumpira, 60 kg ječma. 25 kg pšenice Javna zahvala. Muslimani i muslimanke orada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". ' DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU preporučuje svoje dobro odležano izvezno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samo м buradima po 25,5o i 1001. la. Kravje Maslo kg Dinara 31.— poštom od 5 kg gore, šalje i Mljekarna Sunja, 348 Pozor! EUGEN V. FELLER, Pozor! šamijaŠto ;в „Elsa-Flutd’* - » Selamet! Trgovcima! Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Dobili smo veliku količ nu svih vrsti tankih i debelih Stubica donja Ekatrs br. 370 i Hrvatska. г'icondonDclai Hnoi 365 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" to se zna! Ljekarna Feller SSubica. Sjetite se JfORETA Oglašujte u „Pravdi" зсоаапппппоаоппоасв I Cijene ispod svake konkurencije! Osiale manufakturne robe kao beza, basme, šifona, zefira itd. Za točnost naruđbe jamčim ». NepovoLnu robu primamo natrag Šaliemo pouzećem. Samo na veliko. Bakšić i Ćatović, Čizmedžiluk 21. ___ I8 Husllmanska trgouačlia i obrtnička banha za Bosnu i Нвгсвдавти [d. d.j u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. ШссмЈЕеа gta-vnlca 1o,000.000 kruna. EMčuve @00.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate 1 unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije,— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje! prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve živcitie namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. O Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijepo. - Brzojavi: Trgopačka banka, Sarajвио. - Interurban Шоп: Ш| ■■anм nnricL iji.riti»niBW n—14 mm—lunnnni—лктггнп umi riti 111,1 m ц Odgovorni a čedni; Ibrahhn Muhič ViaMuk: Cenindnl Odbor J. M- O. ihiiiiiiim/w—дЈ D. . A, Kajon, Sarajeva* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0be4ea57c36d620f4588f1c4dbb52d44.pdf d3ed1b99f46a0dcb41214eda13aa037e PDF Text Text PO^ARiNA y_GQT0V3M PLAĆENA, pojedini broj K 2. Ulazi subotom, utorkom i čem ,лш. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu iynje K 200.—, na poi^ rudine K fO.- ; za Inozemstvo K 2M—. Uređr.KAvo i upm'a nalaze se u !z alja Petra ulici u valmfekoj palać). Telefon in.*842. ГДАК ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈШМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 128 (366) Sarajevo, subota 3. decembra 1921. Naše nac. manjih. ! Idealno nastojanje, da svaki narod ima svoju narodnu državu, a da svaka država bude nastanjena samo jednim narodom, ne može se nikad i nigdje ostvariti. Priroda čovjekova i njegovi interesi uvijek su ga silili, da mijenja zavičaj, da se seli u tuđe krajeve i da stvara tako svoju egzistenciju. S druge strane mnogi su morali bježati pred in­ vazijom različitih narodas ekspanzivnom silom, kako bi u tuđoj susjednoj zemlji našli utočište. Tako je na pograničnim teritorijama nastala pomiješanost naroda, koja ц doba nerazvijene nacionalne svijesti nije zadavala mnogo brige, a koja u novije doba, odkad je kod većine evropskih nareda ne samo potpuno razvijena nacionalna svijest, nego postoje i nacionalni šovenizmi, stvara vrlo mnoge međunarodne zapletaje i sukobe. Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slove­ naca došle su u okvir naše narodne države sve teritorije na kojima obita­ va srpski, hrvatski i slovenački narod. Ali tokom vjekova na nekojim od tih teritorija nastale su veoma znatne promjene u etničkom pogledu, pa su one, nekad čista i neosporna naša nacio­ nalna teritorija dobile novo tuđe pu­ čanstvo, koje tim teritorijama daje posve drugi izgled. Pored mađarskih i njemačkih naro­ dnosnih manjina na sjeveru naše kra­ ljevine, gđe one ne žive u kompaktnim masama, n i smo dobili na jugu veo­ ma mnogo Turaka i Arnauta, koji žive u potpuno kompaktnim masama i sačinjavaju većinu pučanstva tih po­ krajina. S tim faktom moraju račuvati svi oni’ kojima je data u ruke sudbina ove države. OdnoŠaje ovih jakih manjina u našoj državi treba tako uraditi, kako bi se izbjegle sve trzavice i konflikti. Moramo, na žalost, odmah konstantovati, da nam dosadašnja praksa daje vrlo malo vjere, da odgovorni faktori ozbiljno shvaćaju značaj ovog fakta i interes pržavni. Izgleda, da je i ovđe »ooojenost« prevladala zdrav razbor i počela jadnom politikom, koja će ne­ minovno donijeti vrlo loše i v<lo opasne pošijedice. U svojoj opojenosti mnogi umišljaju, da je naš narodni organi­ zam tako jak, da će inoći ovako ve­ lik zalogaj kao što su makedonski Arnauti i Turci bez kobnih posljedica »progutah«. U tu svthu zaveden je ta­ kov nasilan režim u južnim kra evima, koji ne samo da ne može da zavede i održi red i mir, nego koji neprestano izaziva tamožnje muslimansko stanov­ ništvo. U tu svrhu pro/odi se lamo kolonizacija Rusa, Crnogoraca i dr. s jedne strane, a s druge sirane se ra­ seljavaju čitava sela, samo da bi se ova kompaktnost razb la i te manjine asimilirale. Proganjanje jezika i odstra­ njenje njt-go'o i Iz osnovne nastave ide za tim, da se silom A nati i Turci odrode, lako oni nemaju nikakve veze s tim, podmeće »m se pomaganje bugaraške propagande samo za to, da bi se mogli progoniti- I ta«o dalje. Mi snu iskusili njemačku i mađar­ sku proparan.iu, mi znamo metode »Drar.g nach Osten«, kuje su bile že­ stoke i snažne, ali nisu nikad bile ovako nasilne i ovako grube i oni mali uspjesi, što »h je ta njemačka i ma đarska naoonalna pol tika imala, im. ju se zahvaliti dvgom родо anom i ug ađenom kulturnom osvajanju, Stoga e priick« potreba, da i vlada u i svi pozvani faktori u našoj državi Bast je naše građane turske i arnaut- i I : i । ' ; ske narodnosti što boljim postupkom । i Što uzornijom upravom pridobiti za I valjane i lojalne građane, puštajuć im ! potpunu slobodu, da se ekonomski i I kulturno razvijaju, poštujući njihov je­ zik i građanske slobode. Svaka je grandomanija bolesna po­ java i ona se mora dovesti do ražo- i čaranja. Stoga ozbiljno preporučujemo, ’ da je se kane svi oni, kojima je. na srcu dobro ove zemlje. Sva nastojanja, da se ove manjine stope s nama, si­ gurno će ostati jalov posao, odnosno ; izazvaće nepovjerenje prema našoj dr- ' žavi i otpor, koji bi mogao imati kob- | nih posljedica. Mi znamo i asimilacionu snagu našeg plemena. Dr. Cvijić priča, da u kraje­ vima nastavaju izmiješano Sroi i Ru­ munji, nas narod podliježe Rumunjima^ : Rumunjke, koje se udaju u sr; sku kuću, cijelu familiju rumunjizi a; u, Slično je i u Makedoniji,gdje bugar- , skoj propagandi uspjeva da čiste Srbe i bugarizira. Ta konstatacija, koju iznosi i profesor Murko u svojoj Ge- ’ schichte der dsterr-sddslavische Lite- ' raturen, jasno govori, da se naša na­ cionalna politika mora zasad držati ’ defenzivnog pravca, a mora svaki ofenzivni karakter napustiti. Ovakav dosadašnji rad izgleda, da će neminovno dovesti do iredentizma kod Turaka i Arnauta u južnoj Srbiji, od kojega su oni. danas daleko, a ko-.. jemu bi vrlo lako mogla pogodovati konsolidacija prilika u susjednoj Alba­ niji i Turskoj, gdje žive nacionalne matice ovih naroda. Siiajevo, 2X11. 1921. , O internirskom logoru u Nišu. Skopski »Hak» od 29. ndverbra donosi ove retke: »Bosanski muslimanski poslanici, koji su sko o bili u Skoplju, navratili su se na svom povratku u Niš, da zijaret učine naše porodice, koje se od dulje vremena lamo nalaze u internaciji. Potrešeni bijednim stanjem tih porodica, poslanici su, čim su se vtatili u Beograd, poduzeli odlučne korake kod ministarstva unutarnjih djela i kategorički zatražili da se te nevine obitelji vr»te svojim kućama. * ’j i j i , • i ' Godina Ш. Ministarstvo je izašlo u susret ovom njihovom zahtjevu i podređenim orga­ nima izdalo nalog, da odmah poduzmu mjere za postepeno otpuštanje inter­ niranih porodica. Na taj je način do sad otpušteno 220 osoba, a ima na­ de, da ć* se naskoro otpustiti i osta­ tak tih familija. Otouštene se familije mnogo hvale brižljivom pažnjom niškog okr. načelnika g- Vidovića i mjes­ nog muftije Idris cf. Prizrenca. 1 mi im se zahvaljujemo na toj pažnji, a ujedno osjećamo svojom Važnom duž­ nošću. da se ispred muslimana ove pokrajine od sveg srca zahvalimo mu­ slimanskim poslanicima iz Bosne na njihovoj bratskoj i ČovjeČanskoj paž­ nji i odlučnim koracima, kojim su od očite propasti spasili toliki oroj naših porodica.« Prenoseći gornje retke iz »Haka« valja nam ovom prilikom konstatovati i to, da je »Domovina« u jednom od prošlih brojeva donijela skroz is­ krivljen i tendenciozan članak o aržanju »Haka« prama našoj organizaciji. On ne samo da nije »među recima« napao naše Članove ankete, koja je održana u ministarstvu vjera, nego je dapače donio dement našeg kluba, .što je izdan na pisanje nekih beogradskih listova o tobožnjem našem nastajanju da se to: anketi ne pripuste predstav­ nici muslimana iz Južne Srbije. Citi­ rao je dapače i pisanje »Pravde« o toj . durmi poznatih nam intriga na. U tom pravcu možemo »Domovini« ser­ virati i ova fakta : »Hak« je najprije u oprežnom turskom izvatku (br. 218) a zatim u originalu (br. 249) donio intervju S. Korkuta, koii je Štampan u »Jutarnjem Listu«; u 249. br. preno­ si izvadak iz »Pravde« o internirskom logoru u .Nišu, a u zadnjem broju do­ nosi na uvodnom mjestu Korkutov odgovor »Privrednom Glasniku» po­ prativši ga vrlo laskavim dodatkom redakcije. 1 »Hakovi« uvodni članci o muftilucima, vakufskom pitanju i šeriatskim sudovima, koje je donio nakon po­ sjete naših delegata, jasan su dokaz, da između »džemijteta« i naše orga­ nizacije nema nikakve diferencije: mi tražimo jedno te isto, pa su uzaludni svi šlepaški napori, da .među nas unesu i najmanju zabunu. Pisma iz Beograda. Kriza. - Sjednica našeg poslaničkog kluba. — Uredbe o Upravi fondova i suzbijanju skupoće. Beograd, 26.-ХП. 1921. Po novinskim vijestima izgleda, kao da su glavne teškoće vladine krize prebrođene. Međutim iz raz# govora s pojedinim istaknutim po# iitičkim ličnostima dobiva se posve drugi dojam. I novine su javile, da ćc svi ministri staviti svoje porto# felje svojim klubovima na raspola? nje, te da će pojedini klubove od# mah odrediti stare ili nove kandi# date za ministre. Prema tome lična pitanja još uvijek nisu riješena. A koje pratio postanak i ranrfih i ove krize, mogao je doći do osvjedoče# nja, da je kriza i nastala iz ličnih pitanja. Dogod ta pitanja, koja su i dosele igrale ponajvažniju ulogu, ne budu prebrođena, ne može se govoriti o povoljnom riješenju kri­ ze. Iako i radikali i demokrate go* vore, da su osvjedočeni, da je sa# dašnja koalicija radikala i demo# krata jedini izlaz iz situacije, ipak se još uvijek govori o ministarstvu unutarnjih djela. Jedan istaknuti član radikalnog kluba i aktivni mi# nistar izjavio je u razgovoru, da no# vinske vijesti, prema kojima bi ra# đikalni klub dao gospodinu Pašiću potpuno odriješene ruke i u pita# nju ministarstva unutarnjih djela, ni jesu tačne. Radikalni klub nije napustio ovog svog zahtjeva. On i danas traž’, da ministarstvo Čikovni račun post, štedionice 1П$ v.nut djela dobiju radikali i oni se ne bi mogli zadovoljiti ni samom pro# mjenom ličnosti, a da ovaj najvaž# niji resor ostane u rukama demo# krata. Gospodin Pašić ima odrije? šene ruke samo u drugim pitanji# ma Iz ovog se svega vidi, da bi kri# za mogla da potraje još dulje vre# mena. - - Od jučer je poslanički klub na okupu i držao je i jučer i danas sjednice, na kojima je pretresao u# nutarnju situaciju i svoje predio# ge glede programa rada vlade i na# rodne skupštine. Zakonodavni je odbor pretres ! sao ovih dana uredbu o Upravi, fondova (državnoj hipotekarnoj banci). Ovom je uredbom rad Up# j rave fondova proširen na čitav dr# žavni teritorij, a osim toga uvršteni I su pored dosadašnjih još i neki di :gi posiovi u poslovan»e državne । mpc Tekuine banke. Mnoge odredbe i ranijih zakona, a i ove uredbe, izazvale su kod pa# sianika iz novih krajeva opravda# ne prigovore. I po ranijem zakonu i po novoj uredbi imali bi se svi I raspoloživi novci različitih fondo# • va i malodbnika koristonosno ula# i ga ti u upravu fondova, odnosno i' njezine filijale, koje bi se imale os­ novati u svima važnijim mjestima, i Naši su poslanici prigovarali ovoj uredbi, jer da se njome, u koliko ; se tiče vakufskih novaca, krši naša ' vjersko#prosvjctna autonomija, a u i koliko se tiče malodobničkih* nova# ca da se dira u već stečena prava ' naših domaćih novčanih zavoda. S ovim su se složili i gotovo svi no# slanici iz novih krajeva. Jučer je trebala da bude odlučna sjednica zakonodavnog odbora o ovom pitanju, ali je na prcdlog po# slanika Svetislava Popovića i po pristanku ministra trgovine odlože# no, da se članovima zakonodavnog odoora razdijeli ne samo uredbe nego i stari zakon, o upravi fondo? va. — Izrađen je predlog o znatnim izmjenama u uredbi za suzbijanje skupoće. Prema tome predlogu is# pustiće se iz uredbe sve one odred­ be, protiv kojih su se u javnosti di? gli opravdani glasovi i koje su više pometale nego pomagale dobro snabdjevanje naroda živežnim na# I mimicama. 28. novembra 1921. Prekjučer je ministar financija dr. Kumanudi držao svoj ekspoze u demokratskom poslaničkom klu? bu o financijskoj situaciji. On je . govorio o svim granama financija ske uprave: o ra^oteži budžeta, o valuti, o činovništvu i vojsci, o zaj« movima i o planu važnih reformi. Mi se nećemo zadržavati na po# navijanju svega onoga, što jc on u svom ekspozeu rekao, nego će# mo se zadržati na vrlo oštroj kri# tici,.koju je g. min. financija izvršio na najvažnijim našim ustanovama: na činovničkom aparatu i vojsci. : Govoreći o korupciji među činov# i ništvom on je reko, da je to jedna pojava, koja se javlja na raznim stranama, pa ju je je zbog toga te? ško ugušiti. Nu g. ministar nije ni to rekao, što je on učinio u najvaž? nijoj grani uprave, da se korupciji učini kraj. Govoreći o vojsci rekao je, da nas jedan vojnik stoji 10.090 dinara godišnje, a da imamo 12.000 oficira, te da treba kontigenat voj# ske smanjiti, jer da ga i drugi sma# njuju. Kad se pregleda državni budžet, onda se odmah na nrvi pogled vidi, da su gla^i uzroci, što naš budžet nije uravnotežen, ogromni izdaci za vojsku. Prema govoru ministra financija izgleda, da ni on nema dovoljno snage, da utječe na uma# nnvanie ovih izdataka i da se sma« nji stalni kontigenat vojnika, koji se proizvoljno drži, te prelazi onaj ■ broi. koji bi se prema našoj finan# i ciialnoj snazi mogao držati. • Osim to^a izgleda, da ni ekoho# I mi;a u vojsci nije najbolja, jer su I izdaci na jednog vojnika očevidno ; previsoki. �Srana 2 ?тоана /• A ДАв — „Р' V Ni narodna skupština, a ni vlada nemaju na vojnu upravu onog utje­ caj, a koji bi u ustavnoj državi mo­ rali imati. Dok drugi ministri iiioj raju za postavljanje svakog višeg činovnika tražiti pristanak mini« stajskog savjeta ministar vojni postavlja vrhovnog komandanta žandarmerije, a da se prije o tom ne sporazumi ni s ministrom unutarnjih djela. Izgleda, da parlamentarni krugovi, a narodi« to demokratski klub, nisu s ovakim postupkom zadovoljni, pa su radi toga čak i svoje ministre u klubu napadali. Naš je klub držao od 26. o. mj. više sjednica i pretresao sva pita« , nja. koja se tiču programa vladina i skupštinskog rada. Klub je nagla« ; sio i preko svojih izaslanika saop« čio to i g. Pašiću i g. Davidoviću, . .da traži, da se pregovori o progra« mu vladina i skupštinskog rada vo« ; dc ijedno između svih stranaka, кој sada učestvuju u vladi, te je . рг^ rvorio dosadašnjem postupku vo • i ja pregovora, koji su se vo« dili samo između demokrata i ra« dikala. KMb kmetijske slovenske stran« k glasio se je sa našim klubom, te s i i ra dika li i demokrati uvidje« li. da ovaj postupak nije u redu, • na su u zvaničnom komunikeju na« ■ glasili, da će se pregovori nastavi« j ti u sporazumu s ostalim skupštin« i s’ m grupama, koje su zastupane u vladi. Klub je utvrdio i svoje predloge ] za program vladina i skupštinskog i rada. Ti se predloži tiču naše vjer« ! skoprosvjetne autonomije, koja ! mora biti za čitavu državu jedin« stvena. izjednačenja svih poreza, 1 podjednake i srazmjerne razdiobe ; svih državnih rashoda za sve кга« jcve. unutrašnje politike, naročito u Bosni i južnoj Srbiji, povećanja ' škola u Bosni u razmjeru prema drugim dijelovima države, gradnje jadranske željeznice, koja treba da prođe kroz Bosnu, dovršenja pru« ge Bos. Krupa Bihać, brzog izvo« donja agrarnih uredaba i dr. Danas je jedan izaslanik na« šeg kluba posjetio načelnika odje« , Jenja za javnu bezbjednost i zatra« ; žio od njega obavještenje o otpu« Stanju interniranih u Nišu i Gor. j Milanovcu. Saopćeno mu je, da je najveći dio interniranih osoba i iz Niša i iz Gor. Milanovca pušten ku «, i da je ostao samo mali bro onih, glede kojih je tražen izvještaj od njihovog okružnog načelstva. Ovaj je mali broj još preostalih smješten u mnogo bolje prostorije nego ranije. Г— U vezi s krizom i obrazovanjem nove vlade spominju se i kandidati za ministre. Novine spominju kao kandidata za ministra spoljnih po« slova dr. Spalajkovića. Mi u ovu i novinsku vijest ne možemo da vje« , rujemo nakon neuspjeha, koji je , g. Snalajković doživio na sjednica« ma Društva Naroda. Svojim drža« njem u ovoj važnoj misiji on je pokazao, da nije nikako dorastao za ovako važan položaj. S demo« kratske se strane čuje ime g. Ma« , ?včćvića kao kandidata za mini* st ra šuma ili vjera. Mi ni u ovu kan« turu ne možemo da vjerujemo, jer je njegova nesposobnost i eks« ; c pJTičnost poznata. Bilješke. Zatvaranje dućana u Derventi. Svakom je već poznata naredba o za­ tvaranju dućana i to petkom za mu­ slimane, subotom zajevreje, a nedje­ ljom za kršćane. Da, svakom je po­ znata ta naredba samo izgleda da nije poznata derventskom kot. predstojniku, pa on jednako i dalje forsira, da i muslimani nedjeljom zatvaraju dućane. Pošto ta naredba njemu nije poznata, stvar je poduzela kod naše pokrajin­ ske uprave, pa »е оокг. uprava po­ slala dervenskom predstojniku speci­ jalnu naredbu, da muslimani ne moraju nedeljom dućane zatvarati, nego petkom a predstojnik derventski i nakon ove naredbe sili muslimane, da nedjeljom zatvaraju dućane. Sad mi ozivamo đerventrke muslimane da- r ! I ■ jući ovo na znanje i njima i g. pred­ stojniku, da u buduće svake nedjelje drže dućane otvorene, pa da vidimo, šta će g. predstojnik sad učiniti-A mi će­ mo radi njega u budućem broju do­ nijeti gornju naredbu ako on i dalje bude protiv nje radio. Upit na gospodina ministra pravde. Gospodine ministre’ Već dvije godine dana ieže u is« tražnom zatvoru kod okružnog su« da u Sarajevu Smailaga Šiljak iz Foče, Mušan Čutuk iz Pračc, kotar Rogatica, te Arif Džindo iz Džindi« ča, kotar Rogatica pod istragom ra« di sudioništva u švekorima. lako je sudac istražitelj prije više nije« scci istražili materijal završio i spi« se uručio državnom odvjetništvu na daljnje uredovanje, tc usprkos svih moljakanja i nastojanja, da državno odvjetništvo ili optužnicu podigne i preda stvar sudu ili istra« gu zabaci i ljude pusti na slobodu, to do danas ni jedno ni drugo nije učinjeno- te ljudi trunu u zatvoru. Zato pitani: 1. Jc li ova stvar gospodinu mi« nistru poznata- i 2. Šta misli učiniti, da se ova stvar makne sa mrtve tačke i da državno odvjetništvo ili podigne optužnice i preda stvar sudu na daljnje ure« dovanjc ili istragu zabaci i ljude pusti na slobodu. Molim pismeni odgovor. Beograd« 21. novembra 1921. S poštovanjem: Sejid Alibeg Filipović, narodni poslanik. : 1 : i ј ■ ; j j I moći. Ta ista uprava osjećajući se sve­ 1. Dr. Safvetbeg Bašagić, književnik i pjesnik: moćna da spriječi »samovolju«, a do­ nekle i prirodnu potrebu, opet dolazi 2. Sulejman cf. Mursel, školski naddo zaključka, da bi to samo i jedino , zornik iz Mostara; mogla spriječiti, našu vjersku obuku i 3. Munib ef. Cerić, upravitelj okružne dovesti u sklad, jedna prosvjetna an­ i medrese u Sarajevu; keta i opet traži saziv takve ankete. 4. Hamdija Mulić, napodni učitelj iz Iako smo već u prvom Čianku iz­ j Sarajeva i ložili, napokon je Ulema-medžlis uva­ 5. Husejn ef. Tabaković iz Travnika, žio razloge vakufske uprave i odlučio | Imajući u vidu stručno iskustvo no­ sazvati tu anketu na slijedećem prin- ј miniranih članova, polažemo nadu, da c pu te uprave: će oni htjeti, znati i umjeti ovo po l. desu ii potrebne i apsolutno nuž­ nas muslimane važno pitanje dovesti ne nicktebi-ibtidaije odnosno s'bjanj.nektebi ili se one moga nadomjestiti u onu kolotečinu, kako će to najbolje vjerskom obukom u osnovnoj školi, odgovarati našim prilikama, današnjem jer udžbenici i obučni sistem tih mekduhu vremena i našim potrebama. Bilo teba, apsolutno ne odgovaraju današ­ bi samo poželjeno, da tagospoda imadu njim prilikama? pred očima poznati princip: »Alimu ve jessiru« ... i da samo na tom prin­ Danas u tom pogledu imamo pot­ cipu riješe pitanje naše početne vjerske punu an^rliju: negdje tro razredne, negdje obuke, ne obazirući se kako će ugo­ dvorazredne ili Čak jednorazredne ipditi instlktima pojedinih, fanatizmom tidaije; a negđe i Ihtijat sunufe ili zadojenih elemenata. U to ime želimo sibjan mektebe. im dobar uspjeh, bilo sretno i hajirKl U mnogim mjestima pak ehalija neće da šalje svoju djecu ni u jedan taj zavod, već izravno u osnovnu školu, da u ’.jeronaučnoj obuci stvori jednu užasnu mješavinu — pravi dar-mar. Dodamo li tom šarenilu propis Sta­ tuta o obvezatnom pohađanju naših Tuzla, 24. novembra 1931. početnih vjerskih zavoda, koji se go­ Povodom dopisa iz Tuzle, koji je tovo nigdje ne poštuje, jasno je kao izašao u »Domovini«, od 9. novembra na dlanu da treba ovu stvar leđnom 1921., a koji se obara na našeg i>redna čistac iz vesti i ујегоплиСпи nasta vu po tavnika i vođu J. M. O. gosp. H. H. staviti na sasvim bolje temelje. Ibiahim ef. Maglajlića, okupili su se Sadtnje držanje mjerodavnih vlasti, muslimani grada Tuzle na 13. o. mj. ne može se i ne smijena staviti; ili treba na zajednički sastanak, da dadu izra­ da Ulema-medžlis bez natezanja prih­ žaja svome ogorčenju radi uvredljivih vati gledište, da su mektebi zaista su­ ispada na jednog od svojih prvi alima. višni, pa se solidariše s držanjem ma­ Muslimani grada Tuzle svjesni veli­ se, našega svijeta, koji ih sve više kih zasluga svoga prvaka H Muftije ignodše; ili pak da tome držanju sta­ Maglajlića a naročito za našu J. M. 0. vi prepreku i učini kraj samovolji i odbijaju od sebe insinuaciju tuga do­ rušenju i zadnjeg ostatka svoga pisu i očituju, da taj dopis nije nji­ autoriteta. hovo djelo i odraz osjećaja tuzlanskih 2. Za nastavu nije svejedno, kakvi muslimana. se udžbenici upotrebljavaju, a još se Radi toga muslimani osuđuju taj manje smije trpiti, da čitave katego­ dopis i izražuju svuje negodovanje, a. rije zavoda ostanu bez nastavnog plana g. Maglajliću daju satisfakciju svojim i udžbenika. Proti takozvanom »Prvom daljnjim povjerenjem. Hmihalu«, kao udžbeniku prvog raz­ reda naših mektebi-ibtidaija ustaju kako H. Jakub H. Begić, Saiihaga Arnaut, mnogi stručnjaci, tako i ogromna ve­ Alijaga Ponjavić, Jusufaga Ponjavić, ćina mualima. Preko ovih prigovora ne Hakija Prcić, Rifat Prcić, H. Alija Azamože se olako prelaziti. Valja ih sa­ bagić, Osman M. Osmanović, Mehmedslušah. Valja to učiniti već i radi toga, beg Morankić, Pašaga Mujezinović, H. što se oni ne mogu upotrebiti u Ih­ Mujaga H. Mujezinović, Jusuf Berbić, tijat sunufima i sibjan mektebima. Kasan DŽindo, Ah med Aanović, H. Isti se prigovor1 čuju i proti „TuhMahmut Altimbabić, Ahmet Žilić. Hamfetul-Ihvana« i »Fikhul-lbadata«. Sve dibeg lsabegović, Abdulah Muhareinatc* prigovore valaj ili paralisati il: ih , gić, Sulejman Muharemagić, Rasim uvažiti, pa izraditi nove i prikladne ■ Muharemagić, Emin Smajluvić, Altunudžbenike. babić Adem, Oltunbabić Mahmud Al3. Vjeronaučna nastava na srednjim tunbabić Salko, Altunbabić Ibro Đemal školama stoji također na labavim no­ Muharemagić, Bego Đedaić Halilčević, gama. Srednjoškolski su vjeroučitelji Omer Barićak, Ibiahim Kurtić, Husejn dobro plaćeni, pa ipak rade na svoju Mandžić, Hrusto Hrastić, Abdo Salčiruku: i bez kontrole i bež udžbenika. nović, Ibrahimbeg Muharemagić, Džafer Tu bar nema nikakve smetnje, na­ Azabagić, Husejn Hafizović, Murat ročito u financijalnom pogledu, pa ipak Najić, Salih Sarihodžić, Ibrahim Sarisu ti zavodi u pogledu okuke na istom hodž ć, ibrahimbeg H. JaŠaragić, Mustepenu sa našim autonomnim zavo­ stafa H Efendić, Musta'a Bećirbašić dima. Mehmed Žilić, H. Ibrahim Smailefendić, 4. Reforma kotarskih medresa. Ferid Džindo, Pašić Osman, Mehmed 5. Reorganizac ji postojeće okružne • Zonić, Atif Cipurković, Idris MehiČić. medrese u onome smislu, kako će taj i Mehmed Atić, Jusuf Pinjić, Hf. Salih H. Hrustić, Salih Kunosić, G. Ćilimzavod odgovarati duhu vremena To je ko’.ić, Jusuf Zaimović, Jusufaga Žunić, pitanje u uskoj vezi s cjelokupnom vjeroBekto Žunić, Zejnilaga Muharemagić, naučnom nastavom, bez čijeg riješenja Dž. Muharemagić, Nezir Muharemagić, nije moguće udesiti svrsishodan plan za Osman R. Ponjavić, Ismet H. Efenđić, ovaj jedini, na modernim principima H. Mustafa Fazlić, Jusuf Užićanin, zasnovani autonomni zavod. iz sela Seljublja. Hamza Smajić, iz sela 6. Sva iznešena pitanja usko su Seljublja, Osrnanef. Smajić, fz sela Se* skopčana s revizijom autonomneg Sta­ llublje, Nuraga Bešlagić, Mehmed Mu­ tuta. Treba naime znati: hoće li se zadr­ haremagić, Sulejman Arnaut, Smail Mehmedagić. Ibrahiniaga Ponjavić, Bu­ žati njegovi propisi o mektebima i šo vača H. Mustafa, Ahmet ef. Tclalnjihovom inapiciranju pomuftijskim ure­ bašić, Čamić Mehmedalija, Ago Mulah* dima, da i ne spominjemo ostalih de­ metović, Muhamed Nalić, Alija Nalić, talja, koji su s tim u savezu. Ovo je Mehaga Hadžić, Abdaga H. Pašič, Ago pitanje već aktuelno, pa je prema tome saziv prosvjetne ankete i aktuelna i H. Pašić, Himzo Н^ Pašič, Nuraga H. ргебпа koja će ujedno riješiti i kapi­ Pašić, Hasanaga Čilimkovlć, H. Alija talnu pitanje cjelokupne vjeronaučne Selesković, Salih Zonić, Omer Zonić, obuke. — Hvala uviđavnosti pojedinih Redžo Kankić, Ibrahim Ornerefendić, Os­ ćlanova i jednog i drugog našeg auman Omerefendić, Salko Hidanović, Hatonomnog tijela, da je među njima san Husanović. HamzaMusić, Džemal Mupostignut sporazum, uklonjen vt'ć odav­ I sić, Mešan Dedaić, M<.nđić Muharem no uvriježeni antagonizam i nađena Husa Husanović, Mulo Nurkić, Zejr baza, da se ovoj našoj rak-rani potraži Zanić, Šaban Kadribašić, Dtdajić Ahmet lijeka, pa makar i malo kasno. Anketa Nuraga Prcić, Dzafer Azabagić, Dr se dakle imade sastati koncem decem­ Ahmeđbeg Defterdarović, Husić Muha­ bra 1921. med, Osman Vilpvić, Salih Hukić, Kao Članovi sudjelovaće svi članovi Kadro Ustavdić, H. Alija Atić, Osman Ulema medžlisa i saborskog odbora, a Sallhspahić, Mujezinović AHosman, H. osim njih svako takvo tijelo imade Ibrahim Krdžaiić, Bego Sovtić, Kuno­ delegirati još po pet drugih, stručnih sić Muharem, Raif Kolesić, Rašid Kolica. Kako smo mogli doznati, vakufska leslć, Hrustić Adem, Arnaulović Džemll, je uprava već svoje članove nomini­ i Meho Sehić, Gribaičević Muharem, rala a to su slijedeća gg Sarić Mehmed, Mešlć Derviš. Šehić i | . ј । , , | 1 Pred sastmk Islamske prosvjetna ankete. Piše: H. Hujdurovlć Hl. Izloženo stanovište našeg’vrhovnog vjerskog poglavice, nesklonost Ulema medžlisa, natezanje i prepiska između njega i Vakufsko-mearifske autonom­ ne uprave o potrebi saziva jedne ргоsvietne ankete, odgađanje toga važnog pitanja sve do današnjih dana, urodilo je jednom nepoželjenom anarhijom Indiferentno držanje s jedne strane i pesimizam s druge, nije pogodovao muslimanskoj masi, da se još koju godinu podržava zastarjeli i nesređeni sistorn vjerske obuke u našim počet­ nim zavodima. Ona masa koja je do sada letargičnim snom počivala, počela se.je, pod pritiskom novog vremena, sama bu­ diti. počela je sama uviđati, da ovako dalje ne ide i ne može ići, te jc otpo­ čela to pitanje na svoj način rješavati. Počela je jednostavno pretvarati svo­ je mektebi-iptldaije u narodne osnovne škole i stavljati naše vrhovne auto­ nomne vlasti pred gotov čin. Takvih slučajeva .imade dosada na desetke i to uprav u onim krajevima, gdje bi se čovjek najmanje nadao, ob­ zirom na njihovo prosvjetno stanje i duboko uvriježeni konzurvatizam. To je vrlo simpatična psihička po­ java naše mase. I ona čak uviđa, da postojeći obučni sistem u svojoj su­ štini i ne vrijedi, a i za današnje je vrijeme posve suvišan. I seljak, da i ne govorimo o građa­ nima, i ne čekajući odlučujuće faktore, da oni svoju reknu, prelazi preko mektebi-iptidaja i samostalno bez ikakvog rukovođenja traži svojem podmlatku nekog lijeka i izlaza Gdje njegova mektebi-iptidaija svojim prostorijama nije podesna za osnvnu školu, daje dobrovoljno materijal za adaptaciju, odnosno gradnju nove školske zgrade, a ne pada mu sada na pamet, da to čini za mekteb. Što pak taj njihov podmladak ni kroz osnovnu školu — po postojećem vjeronaučnom planu neće postići nužno vjersko znanje, pastiće odgo­ vornost na pozvane i mjerodavne fak­ tore. Naš se vrhovni vjerski forum ne sve to dosada ograđivao i zadovoljavao — kako smo mogli doznati — formalnim pismenim protestima na vakufsko mearlf. autonomnu upravu, kao da ta uprava može spriječiti jedan psihički proces svojim autoritetom ili svojom .Kroj 365 Bi oj iaa ’ ' ; , I №i dopisi. �3 Siraia Б,/^ 366 3roi Hamdija, Alaga Zanić, Hf. Sulejman Damadžić, H. Suljo Selesković, Alija Alija Imširagić, Smajl Hasanović. Begtašaga Begtašagić, Panjavić Džemal Tinjić Raif, Mehmed Krhatlič, Čoklć Ibrahim Haki, H Mustafa Prcić, Majo Leventić. Cazin, dne 26JXL 1921, Dajte nam jednakost. — Trgovci blaga iz ovog kotara molili su kod ovdašnjeg kotarskog ureda ima već 6 mjeseci, da im se izdržaju obrtnice, ali ih nisu dobili. Reklo nam se je, da je kotarski ured pitao pokrajinsku upravu, da li se i sad mora smat­ rati ta trgovina kao koncesionirani posao po naredbi izdatoj za vrijeme rata. Vlada je odgovorila, da mora, i mi sad ne možemo obrtnica dobiti premda od nas porezni ured napla­ ćuje porez. Mi se Čudime, da se to kod nas tako provodi a u krupskom i novskom kotaru neirna toga, a da i ne spominjemo kotareve u Hrvatskoj. Valjda je to vlada stoga tako riješila, jer baš smo svi muslimani, koji smo te obrtnice molili. — Pitamo stoga ministra trgovine, da li on zna, da se s trgovcima kotara cazinskoga druga­ čije postupa nego li s drugima. Mi smo državljani ove države, pa tražimo jednakost s drugima. ' I j i i I I i i I j i ' ' I • i i i I Mehmed Kapić j Rasan Kapić j I Politički pregled. I i Zaključci konferencije u Pćrto- ! rose. 25. novembra zaključen je na međunarodnoj konferenciji u Portorose ugovor o slobodnoj trgovini sa slije­ dećim sadržajem: । 1. Sve države ugovorom vezane ob­ vezuju se, da će najkašnie dol. juna ‘ 1922. ukinuti sva ograničenja uvoza i izvoza; 2. Rok naveden u tački |. može se sporazumno sa interesnim državama produžiti do 31. decembra 1922.; 3. U slučaju, bude ii sloboda uvoza i izvoza opet uspostavljena prema čl. 1., ne smije ni jedna država od dana, kad ugovor stupi na snagu, izdati bilo kakvu zabranu o ograničenju uvoza ili izvoza; 4. da se ukloni eventualnim štetnim posljedicama današnjeg stanja ima između slijedećih država u roku od 4 mjeseca započeti pregovori: a) Između Austrije i Mađarske, za uvoz u Austriju hranbenih ulja, četinja javile; b) između Austrije i Poljske, za uvoz u Austriju sirovog ulja; c) Između Mađarske i Austrije za uvoz u Mađarsku: drva, metala, magnezita, tanina i papira; d) Između Mađarske i Jugoslavije: za uvoz u Mađarsku: drva, marve, bakra, cerealija, kuku­ ruza, svinja, jaja, lana, sirove konoplje«, tanin«, vune i sirove kože; e) Između Mađarske i Poljske za uvoz u Mađar­ sku: nafte, drva, koksa i metala; f) Između Mađarske i Rumunjske za uvoz u Mađarsku: nafte, drva, cerealija, ku­ kuruza, marve, soli, vune, sirove kože i asfalta; g. Između Mađarske i Čehoslovačke za uvoz u Mađarsku: željeza, sirove ocjeli. metala, koksa, drva, si­ rovih koža, ječma, zobi i magnezita; h) Između Italije i Austrije za uvoz u Italiju: celuloze, surovog drva i želje­ zničkih hrastovih pragova; i) Između Italije i Mađarske za uvoz u Italiju: marve; j) između Italije i Jugoslavije za uvoz u Italiju: konja i željezničkih hrastovih pragova; k) Između Italije, Rumunjske i Poljske za izvoz iz Polj­ ske u Italiju: min ulja. 5. Sve međusobno vezane države, obvezuju se, da u spomenutim mjera­ ma ne smiju, stavljati bilo kakve za­ preke, bilo u carinskom ili u financ. pogledu. Svaka vlada mora također Izdati nalog svojim lokalnim vlastima, da ne pravi nikakve smetnje ovom ugo­ voru. Čl. 6. Bavi se izuzecima, kod već postojećih zakona. ČL 7. Ugovarajuće države odriču ве prava na pog dnosti, obzirom na po­ sebne ugovore između dviju država, bez obzira pripadali ta država u kontrolirajuće ili ne. Svaka se država ob­ vezuje, da će dati od svoga udjela dobljenog na osnovu ugovora, drugoj državi. ČL 8. Namjerava se izdati uredba, da se sva roba, koja prolazi preko po-. dručja bilo koje ugovarajuće države oprosti carine, ili drugih viših taksa, koja bi se ubirala, kad bi roba bila importirana direktno iz zemljz svoga porijekla. Ova se odredba odnosi na direktvu tranzitnu robu.1 koja se pretovaruje s jednog broda na drugi ili preneta u jednom entepostu. Rusija i Turska. Novo imenovani poslanik sovieske Rusije u Angori S. J. Aralov zadržao se na svom putu iz Kovne u Angoru kratko vrijeme u Rigi, te je tom prilikom jednom suradniku lista »Novij Put« prikazao zadatke, Šro ga Čekaju kao ruskog zastupnika u Turskoj. »Koliko mi je poznato« — rekao je Aralov — »proživljuje Turska sada tešku gospodarsku krizu, a to hoće da iskoriste Engleska Francuska i Amerika i da Tursku učine svojom kolonijom. Turska je naš saveznik, te će sovjetska Rusi’a i ako se sama nalaži u teškom gospodarskom položaju nastojati, da turskoj priskoči u pomoć na gospodarskom području. Samo se Od sebe razumije, da sovjetska Rusija ne teži ni za kakvim Imperijalističkim ciljevima. Narodi istoka to dobro znadu, uticaj Rusije raste svakim danom, Ta okolnost uznemiruje Englesku i Francusku, jer one vide u Rusiji zapreku svojim, gospodarskim osvajanjima na Istoku. Perzija je svoj teritorij već oslobodila od engleskih četa, a istodobno je tamo porastao prestiž so­ vjetske Rusije. Sav muslimanski svijet sluša glas Turske, a prijateljsktvo iz­ među sovjetske Rusije i Turske krči put prijateljskim odnošajima sa drugim muslimanskim narodima. Ja tvrdim posve kategorički, da mi na Istoku ne vodimo nikakove komunističke propa­ gande. Naš je rad na Istoku posve miroljubiv i čisto gospodarski a mi nimko krivi ako ova iskrena politika prijateljstva naš uticaj na Istoku samo jača, a kolonijalnu politiku Engleske slabi. Prema nekim vijestima tražila je Francuska, kađ je sklopila mir s Tur­ skom, da ova prekine svoje odnošaje s Rusijom. Kemalpaša i njegova vlada nisu na to pristali, nego su ostali vjerni savezu sa Rusijom. Moj zadatak u Turskoj, koji je ohkšan prethodnim radom mojeg pretšasnika, sastoji se u tome, da razvijem i učvrstim prijateljstvo između obiju država i da proširim gospodarske odnošaje. Sovjetska je vlada odlučila da u Maloj Aziji, te na obalama Crnoga i Sredozemnoga mora postavi nekoliko konzulata, koji imadu da se brinu za razvitak naše vanjske trgovine.« Рп tuja Enverpaše vladi u Angori. »Exhange Telegraph« javlja iz Atene; Enverpaša upravio je vladi u Angori ultimatum, u kome prijeti sa vojnim mjerama, ako vlada ne udovolji njego­ voj želji. Ultimatum je potpisan sa »Šef sovjetske Turske«. Angorska vlada razmišlja o mjerama, koje bi se imale preduzeii protiv vođe mladoturaka. Protuengleski pokret u Egiptu. »Dhily News« iz Londona javlja, da se u Egiptu pojavljuje bojkot protiv engleske robe. Carinske oblasti u Ka­ iru otkrile su tajne pošiljke oružja za egipatske nacijonaliste. Ovo je oružje dolazilo iz Carigrada. Domaće vijesti. Iz naše ekonom, organizacije. Iz­ vršni odbor ekonomske organizacije obdržavao je 27. ov. mj. sjednicu, te budući da se pokazuje brojni odziv provincije za osnutak ekonomske or­ ganizacije i velike muslimanske banke, to je zaključeno, da se odmah otpošlju očitovanja za odstup obligacija na sve mjesne odbore J. M.O. što će se ovih dana i učiniti. Ujedno je povjerena gg. Omamoviću i Sokoloviću zadaća, da izrade nacrt pravila novt musliman­ ske velike banke, koja će se još prije saziva utemeljitelja banke u sjednicu, pretresati sa popularnim finansijerima u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. . ; ! ! ' : ; । , • I । ! I I Pokrajinski odsjeci. Prema riješenju ministarskog savjeta, svi pokraiinski odsjeci ministarstva socijalne politike, koji su do sada bili pod tim ministarstvom, prelaze pod kompetenčiju pokrajinskih uprava. Iz trg.-obrt. komore. XxlX. redovita plenarna sjednica komore održavaće se u ponedjeljak dne 12. decembra o. g. u 3 sata po podne u velikoj dvorani trg. i obrt, komore sa ovim dnevnim redom: 1. Saopštenje predsjednika. 2. Izvještaj o radu komore od 1. januara do 30. novembra 1921. 3. Proračun komore za g. 1922. 4. Izvještaj o porezu na poslovni obrt 5. Izvještaj o invalidskom zakonu. 6. Izvještaj o izborima za trg. i obrt, komoru. 7. Izvještaj o Uredbi za ure­ đenje osiguranja radnika. 8. Predloži pojedinih kom. članova. • I 1 • i Dževad Stile,jmanpaSić. i iSn i ЛВН, ‘|а dobile, neka ка- р1 ,njGkll kod Petra Vukasa “ALEKS. ulica, kod koje# jo iz­ vučen br. 53.310 sa zgoditkom od 150.000 dinara. Mevlud u „Osvitanju“. U petak, 9. decembra o. g. u 12 sati u podne i biće u »Osvitanju« mevlud. Odbor po­ ziva muslimanke sarajevske, i članice i one, koje nljesu članovi društva, da j I dođu na mevlud u društvene prosto। rije (DŽinin sokak). I (Oprezni ljudi) traže uvijek kod I kupovanja najpouzdanje i najpodes- i nije vrelo. Podpuno povjerenje zaslu­ > žuje svjetski poznata eksportna tvrdka . H. SUTTNER, LJUBLJANA br. 706. I koje ure uživaju svjetski glas, jer svaka i Suttnerova ura i najeftinija, proviejena je pouzdanim strojem. Ova tvrtka imade i veliko skladište lanaca, prstena, raz­ nih predmeta iz zlata i srebra i pro­ । bitačnih potrebština ■ Dobra žena i majka imade uvijek njekoliko boca ljekarnika Feffera mio- i mirisnog »Elsa-^lu da« u kući. Dobro fiuži kod trijanja hrbta, ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmetikum za usta, kožu i glavu, mnogo jači, izdašniji i djelotvorniji nego Francuska vinovica. 3 dvostruke boce ili 1 specialnu bocu zajedno sa zamotom i poštarinom za 48 kruna razašilja: Eugen V. Ftller, Stubica donja Elsatrg 310. Hrvatska, bt M.šEvi, štahori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16'—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26*—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1л -. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po £ 10’— i K 20"—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Masi za uši na blagu K 10'— i Prašak proti mr ava K 10*— Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti LJEPOTA kože lica, vrata i ruku, kao što i bujni porast kose postizava se samo razboritom i vještačkom njegom. Tisuće priznanica pri­ spjelo je iz svih zemalja svijeta za ljekarnika Fellera Ijiljaiio miječali sapun Priposlano. Uredništvu „Domovine" Sarajevo. Na moj poziv štampan u »Jug. Li­ stu«, da mi razjasnite smisao Vaših riječi »mladog Mehinog Dževada«, od­ govarate, da je »sve jasno i precizno i da »nemate nikakva tumačenja da­ vati«. Pošto mi i za te riječi možete još uvijek vrdati pred sudom, reći ću Vam ovo: Vaše riječi mogu se dvo­ struko tumačiti: ili ste pretpostavljali, da će one biti jasne Vašim abonen­ ! tima, ako se hoće njima da kaže, da r ja stojim u sramotnim odnošajima s nekim Mehom; i time bi bilo jasno dokazano, da ste Vi, sva pismena gospoda u redakciji zajedno s vlasni­ i kom lista g. Šerifom Arnautovićem, na očigled cijele jugoslavenskejavnosti njuškali oko onih dijelova moga tijela, iz kojih | ja smetlje izlučujem. To je je­ dno tumačenje, a drugo je: svi ostali i mogući odnošaji između mene i nekog Mehe, radi kojih se čovjek ne treba I da stidi, te koje bi bilo besmisleno i naglašavati, kad se na pitanje: šta znače? — odgovara,da su jasne. Time bi opet bila jasno dokazana Vaša idioti ja. Pozivam Vas, da mi u na­ rednom broju odgovorite, koje Vam je tumačenje milije, a dotle tvrdim, da ste bestidni niikovi. U pogledu Vaše tvrdnje, da ste me uglavili kao lašca i da Vas zato nisam tužip, prisiljen sam, da Vam priznam, I Proti parcelaciji trav. okružja Kako se saznaje obdržavaju se ovih dana u Travniku konferencije delegata organiziranih općina okružja travničkog proti parcelizaciji ovog okružja, kako je to predviđeno u zakonskoj osnovi o podjeli zemlje na oblasti. da sam uistinu lagao, kad sam javnjo porekao istinitost jedne u »Domovini« štampane notice, kojoj je bio sadržaj, da je meni jedan oženjeni gospodin nudio jednu djevojku i da sam ja tu ponudu s gnjušanjem odbio. Da sam bio dužan to za javnost poreći, Vi mi sami priznajete, kad ste u »Do­ movini« od 26. pr. mj., napadajući »Večernju Poštu« radi iznošenja jeJne stvari sasvim istog sadržaja, rekli, da publikovanjc takovih stvari »ruši famijarno ognjište, koje se godinama zida i koje stoji i krvi i znoja i truda«. A ako se Vaša tvrdnja, da sam laŽac, odnosi i na što drugo, naravno ću Vas tužili i slati Vam ispravke tako dugo, dok ne priznate Vaše laži, kao što ćete je na koncu konaca morati priznati bistro i neuvijeno i u pitanju moga najurenja iz »Pravde«. Sarajevo, 1. decembra 1921. Veliko ogorčenje i negodovanje vlada j u cijelom okružju, jer su nadošli de­ legati pridonijeli punomoći i od seo­ skih glavar* iz raznih kotareva. Jednodušno mišljenje vlada, da se imaju poduzeti najenergičnije mjere legalnim putem i da se ima izraditi memorandum, kojega bi imali delegati općina podnijeti u Beograd ministarI stvu i parlamentarnim stranačkim klu। bovi ma. najprijatniji, najfiniji i blagi »sa­ pun ljepote«; 4 komada sa »zamotom i poštarinom 98 kruna. da za od­ stranjuje sve nečistoće kože sunčane pjegc, sujedice, nabore, itd., čini kožu nježnom, ružičasto-bijelom i čistom. 2 por­ culanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. Tanochina poinatU za porast kose jač-д vlasište, zapriječuie ispadanje, lomljenje i cijepanje kose, prhut, preranu sijedost itd. 2 porculanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. Preprodavane! dobivaju popust u naravi ako naruče najmanje 12 komada od svakog artikla. ' RAZNO: Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkomaa b K; najfiniji Hega-puder Dr. Kiagrra u velikim originalnim kali jama au K; najfiniji noga prašak каће u paUot kutijama K; puder za gospođe u vrećicama п K; pražak иа aube ч kutiji 7 K; u vrećici pe 5 K^bacbet miomiris sa rnblje B K; .TChampnon »a kosu 5 K; rumenilo 12 listić* 24 K; fini parfem po 40 i 5’> K; Žeata za kosa 58 K; za ove razne artikie ručana ae zmuot i poštarina poaebno. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. EUGEH V FELIER, ljekarnik Na izričitu želju pisca, koji je »Prav­ du« mnogo zadužio, donosimo Lez ikakve izmjene. HRVRTSKA. STUBICA DONJA, Elsatrg 310 �Strana 4 Страна Bnoi 366 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* ■мвииивжимимиввЈ^!^^ Vaša želja imati zbilja dobru i pouzdanu uru biti će ispunjena, ako nabavite uru od poznate urarske tvorničke tvrtke SUTTNER POZIV -Ж Prištcđeni će Vam biti popravci i srdž­ ba. Najfinije ure iz nikla, srebra, tule i zlata. Ure na naruk­ vici.Bogati izbor la­ naca, prstena, rinčica, narukvica, svakovrsnih predmeta od zlata i srebra. — Zahtjevajte sjajni katalog sa slikama od: na I. izvanrednu glavnu skupštinu društva, koju saziva uprava društvena u smislu § 35 društvenih štatuta za dan petak, 9. dec. 1921. Urarske tvorničke tvrtke H. SUTTNER, Liubliana br. 706. u društvenim prostorijama (Vojvode Stepe obala 8) u 3 sata po podne sa slijedećim dnev. redom: 1. Skupštinu otvara društveni predsjednik. 2. Zaključak o povišenju društvenog kapitala od 5,000.000 na 15,000.000 kruna. 3. Promjena društvenih pravila i to § 2. 4. Zahvala i izbor nekih Članova direkcije. 5. Eventu&lije. UPRAVNI ODBOR. Javljamo svojim cijenjenim mu­ šterijama da smo ovih dana kupili Oglas. Tražim za nastupiti odmah do­ bro izvježbanog i okretnog Aščiju podpuno vještog u kuhanju svakovrstnog bosanskog jela. Istog sam spreman primiti u ortakluk po dogovoru. Razjaš­ U smislu § 25 društvenih pravila izvanrednoj gl. skupštini priststvuju svi akci^neri, koji na društvenoj kasi u Sarajevu ili kod filijala u Banjaluci i Mostaru polože 8 dana prije izvanredne glavre skupštine svoje dionice i iskažu se sa potvrdom položenja, koje služi kao legitimacija za skupštinu. Pravo glasa imaju Svi akcioneri. koji posjeduju najmanje pet akcija i na sva­ kih pet akcija otpada jedan glas. njenja daje vlasnik Hamdija Halepović, kafe Bosna Bosanski Brod. više vagona gvožđarske robe iskoristivši septembarski pad aus­ trijske krune, za to smo u stanju prodavati robu najjeftinije jer smo ustanovili cijene prema iskorištenom kursu. 358 Braća flfgan Ж Banja Luka. 349 Selamet! Trgovcima! Pozor! Pozor! Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Dobili smo veliku kolić nu svih vrsti tankih i debelih šamija. la. Kravje Maslo SIJEMu U BBLflMa kg. Dinara 31.— poštom od 5 kg gore, šalje na veliko i malo Mljekarna Sunja, uz maksimalnu cijenu sa skladišta 348 Sto jt „Е1 sa-Fluid“ to se zra! Ljekarna Feller бш&са. „FROMET" ’S dd. SARAJEVO. Cijene ispod svake konkurencije! Ostale manufakturne robe, kao beza, basme, Sifona, zefira itd. Za točnost naredbe jamčimo. Nepovoljnu robu primamo natrag Šaljemo pouzećem. Samo na veliko. Bakšić i Ćatović, Čizmedžiluk 21. ишјишиииожлшЈившвимивЕимпгааиЕии^^ C GLASUJTE U „PRAVDI" ! Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000.000' Ulošci preko K 25,000 000’—. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — 104 OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i abrtniCNa banha za Basnu i Hercegovinu [1 d.) a Sarajevu Središnjica: Sara’evo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. glav^ v .ooo.ooo kruna. P/ičuve боо.ооо kruna. Bavi se svu, bankovnim poslovima. — Obavija uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih na povoljnije.— Obavlja sve mjenjaćne poslove ’ burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaie srt.ke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po mir starstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 oineiarijs: rralje hira ulica I prizemnu, lijevo. - brzojavi: Trgovaca banka, Saraјвва. - Interurban telefon: Ш uUHiK. Маашк: Centralni Odbor X M, O. М«шр»Л)а U. i A. Kajou, .Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e3b25f2167e2cf2103c59a79848e45b.pdf a8d9c5f3de18677fc3bdcb7cf5d89892 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA Broj 129 (367) Sarajevo, utorak 6. decembra 1921 Čuli se, ne vidjeli se! Poznato zvrndalo inače tašlihanski čankoliz Stijepo Kobasica, koji se smatra devetom, ako ne i devedeset i devetom rupom na raclikalskoj svirali, dao je izražaja svom nemoćnom bijesu protiv naše organizacije u par uvodnika »Srp­ ske Riječi«, gdje je prikazavši čokorilovskom metodom glavnije predstav­ nike organizacije došao do zaključka, da je suradnja s nama nemoguća. lako bi to u doba rješavanja vladine krize, gdje se i te kako računa sa na­ šom suradnjom u vladi, moglo inače biti od važnosti, kad bi dolazilo s koje ozbiljnije i uplivnije strane,' u ovom slučaju su ti napadaji i te konstatacije posve beznačajne, jer je općenito poznato, koliko se drži i u samoj radikal noj stranci do mišljenja jednoga Kobasice i njegova društva. Radi toga, bismo mi preko svega toga i prešli s doličnim prezirom. Ali upravo radi toga, jer dobro znademo, da ti članci i nijesu upereni na adresu onoga, ko ima u ru­ kama odluku o tom, hoće li se s nama sarađivati, nego su upereni širokim slojevima, koje se želi zadržati u bludnji, da se u ovako važnim momentima pita i Kobasica, mi ćemo reći ovdje svoju. Prelazeći preko do ogavnosti već pre­ žvakanih kleveta i inkriminacija protiv naših vođa, da su služili Austriji.« piogonili Srbe, u koje ne vjeruju ni nji­ hovi autori, mi ovdje hoćemo da konstatujemo kako mi, nakon posljednjeg iskustva s dr. SrŠkićem, niti smo že­ ljeli niti htjeli da Surađujemo s tašlihanskim reprezentantima, kojima je, na žalost, stjecajem prilika zapala uloga vodstva bratskog nam srpskog dijela naroda u Bosni i Hercegovini. Nakon pokušaja, da nas terorom na­ huškanih pravoslavnih masa prisile, da budemo njihove sluge, oni su s pomoćuSrškićeva Judina poljupca nastojali, da nas ukrote i predobiju za svoju šovenističku i egoističku politiku, u kojoj bismo igrali ulogu jedne prodane mješine Šerifa Arnautovića. U mogućnost takova g% OV! sve do lanjskih izbora držali d, smo . suviše slabi i naivni . 7 da lanjski izbori za ustavotvornu štmu , odlučno držanje našeg S- k U?a u Be°8radu otrijeznili su I' Оп' su uvidjeli, da ih je lashhan zaveo u bludnju. Od toga vodstv/^'™ nepovjerenie radikalnog vodstva u sarajevski iašlihan; otad je • važnost Srškića, Kobasice i dr. sPa * gotovo na ništicu. P I danas, kad se počinje ponovno s inkriminacijama i kad otklanja su­ radnja s parna, mi one histeričke upite .»kako?« i slične ne možemo đrukČiie razumjeti nego kao ogorčeni bijes ne­ moći Kao zmija u procjepu sipa Ko­ basica svo »cvijeće« svoje niske i oja­ đene duše na Spahu, Deftetdarevića i sve redom A mi ga pojmimo. Kad mu ništa drugo ne preostaje, jer »Bog nije dao kozi duga repa«, mora da iskali taj bijes makar ovako. Ta i Srškič je pred glasanje c ustavu izlio svoj ne­ moćni bijes protiv nas, pa opet — gla­ sao za ustav. A tako će i Stijepo nakon rekonstrukcije vlade sažet ramenima i progutat tu pilulu, d% gleda i Spahu 1 Karamehmedovića i Defterdaredća i Kulenovića i Kapetanovića i Hrasnicu u vladi. Sta ćeie? To je sudbina svih slabih i malenih! Mi se nismo puno zagrijavali niti nam je toliko bilo stalo do suradnje ni s onima, koji među radikalima vode odlučujuću riječ, a pogotovo niti smo tražili niti tražimo da sarađujemo s Tašlihanom sve dotle, dok u njemu vode glavnu riječ Srškić, Kobasica et consortes, te dok u njemu vlada da­ našnji mentalitet. Stoga na sve ispade i obrazlaganja »Srpske Riječi«, kojima dokazuje ne­ mogućnost suradnje s nama, mi imamo da im doviknemo: Čuli se, ne vidjeli se! o i imena nekih rođaka i prijatelja, ko! su dobili po 100 komada besplatn Koritaši oko „Domovine* postali : akcija ovog bogatog industrijskog pb su u zadnje vrijeme više nego drski. duzeća.« Malo im je, što puštamo u miru Kako se vidi, gospoda su drska u r paški izvor, iz kojeg podmiruju troš­ objeđivanju, ali istodobno' i oprezna u kove oko izdavanja pačavre, kojom toj svojoj raboti. Prije svega oni su nastoje pošten svijet izravnih sa svojim samo — Čuli! A čuti se može svašta gosom; malo im je, što — krijući se — i istina i laž, za koje nosi odgo­ za jednog Aliju Raljevića - sistemat­ ski blate izvjestan broj naših prvaka, vornost onaj, koji ih priča; gospoda podmećući im razne lične koristi; malo oko »Domovine« samo to pričaju, onako po »čuvtnju«. Biva, ni luk jeli im je, što nam pri rješavanju svih ni njime smrdili! Idimo dalje. Akcije važnijih pitanja bacaju klipove pod noge i vrše ulogu podmuklih napadača besplatno dobivaju., i prvi partijski s boka i iza leđa; malo im je sve to, prijatelji«. Koji, to ne treba reći. Dosta pa su u zadnje vrijeme počeli iznositi je, da se tako »čuje« u redakciji; da i paušalne objede, samo da pošto poto se iznese sa nakanom, da toj vijesti kogod povjeruje i, što je glavno, da uzdrmaju naše redove i stvore jaz iz­ među vodstva i naših pristaša. U zad- se onima, što plaćaju »Domovinu« ser­ vira jedan dokumenat, da zahtjevi na­ nnjem broju iznesoše naime ovu noticu: »Čujemo da su se ovih dana pu Sa- šeg poslaničkog kluba nijesu Izražaj rajevu besplatno dijelile akcije elek­ volje muslimanskog dijela našeg na­ roda! Škrabala u »Domovini« malo se trične industrije u Jajcu, koja sada tiče što su olaćeni iz mutnog izvora, prelazi u ruke dra Spahe. Akcije bes­ platno dobivaju Spahini rođaci, prija- i। malo ih se tiče, što će svojim poganim telji i prvi partijski drugovi. Ako go- I' perom ©klevetati poštene ljude; njispoda izvole mi im možemo navesti ii hova je dužnost, da se — dodvore i Sarajevo, 5. decembra. t osiguraju svoje čanke, a ostalo je sve sporedno. Pred tim »idealom« pada u prah sve ostalo — i ponos, i načelo i sredstva u borbi. Naravna stvar, da nas tom »taktikom« dovode u zabunu i nepriliku: odgovori im, uzmiču; po­ zovi ih, da potpišu svoje tvrdnje — kako bi im pružio priliku, da to na sudu dokažu — šute ili se izmotavaju. No kleveću sve dalje i sve bestidnije. U gornjoj su notici ko bajagi veledušni. »Štede« nas i pitaju, da li »izvoljavamo«. Pa dobro. Izvoljavamo. Iznesite sve te prve partijske drugo­ ve, iznesite ih jasno i otvoreno. Ne štedite nikog, ne prešućujte ništa. Za to vam otkriće ne tražimo ni dokaza ni muževnostR ispitaćemo tu vašu objavu ne tražeći dokaza i ne pitaju­ ći, odakle ste crpili svoju informaciju. Izvolite, gospodo ’ . . . iz Beograda. 1. dečembra. Zadnjih dana raspravljala je sek? čija zakonodavnog odbora za so? cijalnu politiku zakonski predlog o javnoj pomoći. Ovaj predlog sadr? žava opće odredbe, kojima se usta? no vij uju principi, po kojima će dr? žava davati pomoć svojim građani? ma. Prema tim principima u javnu poinoć spada; 1. ishrana, koja je ivražena u specijalnom dijelu nred? loga o suzbijanju skupoće; 2. nasta? njivanje, o kojem govori uredba o stanovima, te 3. zaštita djece i mla? deži i 4. zaštita ubogih, starih i ne? moćnih. Referent F. Kurbegović referisao je o općem dijelu uredbe o javnoj pomoći, a zatim o uredbi o stano? vima. Dosada su kod nas postojale dvije uredbe o stanovima i to jed? na cd 21. maja 1921. za nove kraje? ve, a druga od 8. septembra 1921. za Srbiju i Crnu Goru. Pošto je zak. odbor usvojio, da se uredbe mogu kodifikovati, to je referent u spo? razumu s ministrom za soc. politi? ku izradio jedinstvenu uredbu za čitavu državu. U prvom dijelu određuje ova u? redba, da za uređenje svih zakup? nih odnošaja važe propisi općih za? kona, koji su bili na snazi do 1914., ali daje ova ograničenja: 1. da ima? du gore spomenute uredbe važiti do konca 1922., a od 1. jan. 1923. pa do 1925. ustanovljuje se nepokret? nost kirajdžija bez obzira na to, da Ii su u stanovima ili lokalima; ali što se tiče kirije, da imade zakupac i zakupodavac prvenstveno da se sporazume, a ako se ne sporazume, visinu će kirije odrediti izabrani sud. Ministarstvo će kasnije izra? diti pravilnik, po kome će se taj sud birati; 2. izabrani sud rješavaće sporove o visini zakupnine s obzi? rom na stanje i vrijednost zgrade, pravednu amortizaciju uloženog kapitala, troškove oko izdržavanja zgrade i poreze. Nadalje s obzirom na stanje zakupca i lica, koja s nji­ me stanuju i s obzirom na mjesne prilike. Danom 1. januara 1926. prestaju važiti ova ograničenja. Nove zgrade ne notpadaju ni pod kakva ograničenja, nego pod Pojedini broj K 2 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioui odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj« Petra ulici u vakufskoj palači. .Telefon br.“842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina Ш odredbe propisa opićh zakona. Po­ godnosti, koje važe za nove zgrade u Srbiji, protegnuće se i na ostale krajeve. Usvojen je princip rekvizicije, koje će vlast provoditi za one, koji nemaju stana, ali vlast ne može od? ređivati visinu kirije, nego će se stranke prethodno sporazum iti, a ako se ne sporazume, odrediće je gore spomenuti sud. Za lokale ne predviđa se rekvizit čija. Poslove oko dodjeljivanja stanova vršiće stanbene vlastj, koje će se obrazovati kod opć. uprava, a gdje ovih nema kod upravnih vlasti i to na temelju pravilnika, koji će mini? star soc. politike izraditi. Kao vlast za rješavanje žalbi pro? tiv riješnja stanbenih vlasti predvi? đa se pokr. uprava, a gdje ove ne? ma, ministarstvo soc. politike. Naši sAL Pravni je poredak prvi uvjet ne samo za napredak nego i uopće za opstanak državne kao i svake druge zajednice. Zato je održanje pravnog poretka jedna od glavnih zadaća države. Briga za izvršivanje te državne funkcije povje­ rena je pravosudnoj upravi, a samo suđenje je na sucima, koji moraju biti »živi glas zakona«, ako se hoće da poluči svrha. Sudac naime mora da ima takav položaj, da kod izricanja pravde* ne može nitko i ništa na njeg utjecati, da može samo po zakonu su­ diti. Već samo zvanje suca dakle izis­ kuje, da u granicama zakona bude potpuno samostalan i ni od kog neza­ visan. Zato su kod kulturnih naroda sudovi kao neka svetinja, a sudačko zvanje najuzvišenije. Nezavisnost su­ daca osigurana je naročitim zakonima, t zv. sudskim ustavima na temelju samog državnog ustava. Glavna je ten­ dencija tih zakona, da zaštite supa od presizanja upravnih vlasti u njegov djelokrug i da ga zaštite od svake sa­ movolje i eventualnog izigravanja od strane uprave. Između ostalih zasada jedna je i ta, što država mora sucu osigurati prihode, od kojih može pri­ stojno živjeti, kako odgovara njegovom društvenom’ položaju. Taj se zahtjev još povećava kod nas u doba današnje korupcije, a važnost te ustanove vidi i svaki laik, ako pomisli na onu si­ gurnost za postignuće svoga prava, kad ide sudu i kad ide kojoj bilo upravnoj vlasti. Kod nas su glavna načela sudačke nezavisnosti usvojena u Vidovdanskom Ustavu (odjeljak IX). 0 materijalnoj obezbijeđenosti sudaca tu nema govora, jer je to tako odlučan uvjet sud. ne­ zavisnosti, da se i sam po sebi razumije. A da li naši sudovi potpuno odgo­ varaju svojoj zadaći? Ako ne, Što je uzrok tomu? Ko bi se malo zainteresovao za stvar, brzo bi se uvjerio, da naše kazneno pravosuđe nije u stanju udovoljiti- ni zahtjevima već postojećih zakona, a kako bi istom udovoljilo modernim zakonima kulturnih naroda, koji su stvoreni po rezultatima i napretku zna­ nost', te humanim zahtjevima moder­ noga doba. U građanskoj struci i naj­ hitnije parnice vuku se po 2—3 godine ier jedini spas našeg težaka u zadrugama, jer će zadruge provesti 11 1■ вJ SSlISEnC ZaUrUUE, kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuiturll/Bll nhm rh Ml I U0,l ’ W n^ sela nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oKliI Vi I B X I I III .Л I i a . ?eva»in ’s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu naš m selu, grijeh je i nadalje pustiti IVIUoBIlAlLlIil selo U današnjem stanju. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno : »SREDIŠNJI . naše” 0SLA VENSK SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169.). ug j ih �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Strana 2 Страна u I. i П. instanciji. Državna odvjet­ ništva vidimo, kako čine zloporabe proti izričnom slovu državnog ustava (zapljene političkih listova). Na drugoj pak strani ne poduzimlju se ni izvidi ni istrage proti prostim i najopasnijim zločinima lica, koja imadu za leđima koju od jakih vladaiućih stranaka. Hajde, da malo razmotrimo uzroke tih nedostataka naših sudova. Da ne duljim, iznijeću samo neke gole činje­ nice. Stari sudac, koji je sav svoj život posvetio svojoj struci, danas nakon 25—30 godina službe u činu nadsavjetnika puši crveni duhan, nosi iskrpljene zakrpe na pantolama, a djeca | mu idu bosa; on je bio na redu za i promaknuće u viši čin, ali su mu iza j leđa potklipljene noge, a da sam ne I zna ni ko ni zašto, pa ga je pretekao kakav partizan sa pola službovnih go- | dina i ni desetinom njegove strukovne 1 spreme. Razumije se, da je morao iz­ gubiti volju za svoje zvanje, pa ili po- i bjeći u drugu službu, cd koje će moći Živjeti i u kojoj će mu se sposobnost I i rad priznat: i nagraditi, ili se - dati na privatnu zaradu. U jednom i drugom i slučaju je izgubljen kao sudac. Mlaci 1 pak pravnici videći sudbinu starijih ' kolega jatomice bježe iz državne službe ili uopće i ne stupaju u nju. Zato je ! prisiljena vlada, da prima u sudsku , struku čak i Ruse izbjeglice, koji re­ dovno nemaju ni dokumenata o svr- i šenim pravnim naukama. A kad ti ljudi sude, koji ne znaju ni jezika ni ' zakona, očevidno je i slijepcu, kako će i biti sačuvan pravni poredak — taj ' glavni stup državne zgrade. To bi sve trebala da znade vlada, a i Narodno predstavništvo, pa da ovoj nevolji za vremena potraže lijeka, a I lako ce ga naći. Trebaju što prije su- ■ cima osigurati sredstva za pristojno i uzdržavanja . Ta i hnmal danas zaradi , 150—200 K, a od suca se traži, da za ; 100—1>0 K kao stručnjak nakon 16 godina školovanja radi cijeli dan. Pa da bar može od tog živjeti! Da nabavi jedno odjelo i cipele, morao bi mjesec i po ne jesti, ne piti i na ulici spavati. Tu iščezava i svaki patriotizam, tu se gubi ljubav za odabrano zvanje, tu pre­ staje sve! Materijalno obezbijediti su­ dački stalež i bar iz pravosudne uprave istrijebiti partizanstvo, pa se možemo nadati, da nam se sudovi dignu makar na onu visinu, na kojoj su prije rata bili, jer bez toga je pravni poredak, a s njim i sama država u velikoj opas­ nosti. Ш. PODLISTAK. Statut i program JugosL musi. organizacija § 23. ■ Centralni odbor saziva predsjednik na predlog radnog od? bora. Pozivi se dostavljaju nepo­ sredno, ili poštom preporučeno, a u hitnim slučajevima brzojavno. Zaključci centralnog odbora pra? vovaljani su ako jc glasalo za njih više od polovice prisutnih članova, a da se mogne zaključivati treba da je prisutno najmanje polovica čla? nova. O svakoj sjednici centralnog od? bora vodiče se zapisnik u kom će pored ubilježenog dnevnog reda bi? ti uvedene i sve donesene odluke. Zapisnik potpisuje predsjednik i tajnik nakon što bude ovjerovljen. Ovjcrovljenje se vrši odmah. Sjednicama centralnog odbora ne može prisustvovati niko drugi izu? zev aktivnih ministara i zastupnika organizacije u parlamentu. 5 24. - Centralni odbor odgovo? ran je za svoje djelovanje glavnoj skupštini. 4) . Radni odbor. § 25. Radni odbor bira zemalj? ska skupština, a sasto ji se od 8 čla? nova, koji treba da borave u Sa? rajevu. S 26. - Radni odbor izvršuje zak? Ijučke glavne skupštine i centralnog odbora, te rukovodi svim poslovi? ina organizacije, koji nisu pridržan ni u kompetenciju skupštine i cen? tralnog odbora. I i ; i I I I i I 1 ■ i : IZJAVA. i , i Odgovor i. HlulmdbBgu BiščEViru. Građanin. Vašom pozivu od 17. novembra .1921. upravljenom na me preko »Pavde« u pogledu razgovora između mene i ■ narodnog poslanika g. Hasana Miljkovića* u kavani Central u Sarajevu odazivljem se — i izjavljujem slijedeće: Prigodom ovogodišnjeg zasjedanja zemaljske skupštine J. M. O. u Sara­ Oglašujte u „Pravdi Ko oglašuje, taj napreduje! § 27. — Radni odbor sastaje se na i sjednice po potrebi, a predsjeda 1 mu predsjednik, u njegovoj odsut­ nosti podpredsjednik. Ako je pred? ! sjedništvo zapriječeno, a stvari su hitne naravi, predsjeda najstariji i član odbora. Svi članovi imaju jed? nako pravo glasa, a zaključci se do? , nose natpolovičnom većinom glaso? i va. Sjednici imade prisustvovati najmanje pet članova, ako su svi pravodobno obaviješteni. Dnevni red ima se svaki put u pozivu ozna? čiti. Predsjednik rukovodi sjednicu i I svi su se članovi dužni pokoravati. I Tajnik vodi zapisnik i izvršuje zak? Ijučke odbora. Odbor sc može sam po sebi rekonstruisati. § 28. — l) djelokrug radnog od­ bora n. ročilo spada: 1. da izvršuje zaključke skupštine, | poslaničkog kluba i centralnog odbora I i izdaje upute svim ostalim odborima I organizacije u smislu ovog Statuta i u : duhu programa; 2. da .motri da se organi stranke drže načela programa i da ne remete disciplinu u stranci: 3. da odlučuje, koji će se spisi štampati kao izdania organizacije, da rukovodi ova izdanja i da postavlja I za njih posebne odbore: 4. da se stara da svi prihodi budu I pravovremeno naplaćeni. 5. da sastavlja godišnji proračun i I 6. da sastavlja predloge i izvještaje, ' koji će sc iznijeti pred centralni odi bor i glavnu skupštinu. 7. da bira i postavlja odbore za iz­ davanje lista, edicija i t d. § 29. — Svi se organi biraju na tri godine. jevu sastao sam se jednom prilikom s narodnim poslanikom g. Hasanom Miljkovićem u kavani Central, te me je ovaj u razgovoru između ostalog pitao, zašto Vi nijeste došli na skup­ Dva aršina. »Politika« od 2. o. inj. štinu, na što sam mu ja odgovorio, javlja, da jc u Beograd došla jedna -; da nijeste birani za delegata i prama deputacija Arnauta iz sela Zajasa, tome, da nijeste mogli ni doći. Na u kičevskom srezu, da traži od mini­ daljni pak njegov upit, a zašto baš starstva unutrašnjih djela ukinuće ovom prilikom da ste Vi mimoiđeni kazne, što ju je ovo propisalo tom kad su Vas Bišćani u svim prijašnjim selu. Tu se radi — kako sama »Po? ovakim zgodama uvijek birali, odgo­ litika« pripovijeda — o ovom: Pra? vorio sam, da je tome po svoj pri­ voslavno selo Tajmište napala je lici razlog taj, što ste Vi u zadnje četa poznatog odmetnika Kaljoša, vrijeme u svom uvjerenju pokolebali, u kojoj ima i seljaka, Arnauta iz : odobravajući sad rad Jug. Musi, kluba, Zajasa. Na tužbu Tajmištana po? a sad opet rad Dr. Džafera Kulenoslalo je ministarstvo vojsku i žan? vića. Prama tome, pošto sami sebi dare u Zajas, koje ima ovo selo iz? protuslovite, to Vam nije mogla ovaj državati. a ujedno jc odredilo, da put kot. skupština u Bihaću ni po­ seljaci iz Zajasa imaju Лајпи§1аш? vjerenja dati. ma platiti štetu, koju su pretrpili Ovom razgovoru, koji se je od pri­ od napadaja Kaljošovc čete. Protiv like na ovaj način između mene i ove svakako nepravedne kazne do? Hasana Miljkovića vodio, prisustvovao šla se je gorn ja deputacija žaliti kod je pravnik g. Ahmet Krupić iz Bos. ministarstva. Krupe. »Politika«, naravno, napada ovu Mislim, da sam stvar jasno predo­ deputaciju i traži, da se ona odbije. I čio. — Žao mi je, istina, da se ovim Nu pustimo na stranu zasad tu puteni s vama objašnjavam, a i Vama deputaciju i prcdpostavimo, da su bi, g. načelniče, bolje bilo, da ste ovu seljaci iz Zajasa uistinu krivi, te da stvar prešutili. trebaju biti ovako kažnjeni. Ali zar se odmah svakom ie poštenu i cbBihać 20. novembra!921. jektivnu čovjeku ne nameće pita? Muhamedbeg Ibrahimpašić. nje: A što ie s oni p silnim musli? manskim selima iz Sandžaka i Ma? kedonije. koje su nc samo pravo? I slavni seljaci nego i državni organi pljačkali i uništili? Zar zlikovci, Na javno pitanje g. Muhamedbega koji su na muslimanima počinili toli­ ' BišČevića iz Bihaća, koje je upravijeka zlodjela ostaju nekažnjeni, a na? ; no na moju osobu u „Pravdi" od stradali muslimani neodstećeni, a 18/XI. o, g. broj: 122 odgovaram sli­ muslimani za koje se krivnja jedeće: nije ni ustanovila, moraju pravoslav? nim grcati na suhu odštetu? Ovijem javno potvrđujem u cijelosti sve navedeno u gornjem upitu od­ Gdje je tu pravda? Gdje jc jed? nakost i ravnopravnost? Gdje su nosno Muhamedbega Ibrahimpašića tj. ustavne garancije? — O ironijo pu? riječi, koje je g. Muhamedbeg Ibrahim^ sta! pašić izgovorio g. Muhamedbegu Bis— čeviću. Bilješke. Naši dopisi. Goražde, 3. XII. 1921. Prije par mjeseci došao je za u? pravitclja ispostave u Goražde Ris sto Knežević. Na prvi pogled izgle? dao je simpatičan, činilo se je svima građanima, da će biti objektivan i da će znati upravljati povjerenim mu poslom. Ali žali Bože brzo se razočara? smo. Mi smo građani molili, da do? bijemo koju bilo srednju školu, i držali smo sigurno, da ćemo je do? biti, pošto je Goražde centrum za Foču, čajniče, Višegrad i Rogaticu, ali nismo mogli ni molbe predati, jer Knežević sa svojom spremom nije dozvolio gosp. podpredsjedni? ku općine, da preda molb*e u ruke gosp. Dr. Đurđe viču kralj, namjes? riku, nego napravio takvi ispad, da ni g. Dr. Đurđević nije doživio niti će doziv?ti od jednog upravitelja, koji u prisutnosti kraljevog namje? snika i okružnog načelnika oduzima riječ slobodnim građanima. Znao je demonstracije praviti u dva sata po noći. On zna, protiv koga su te demonstracije, a ja neću na javnost da iznosim. To znaju i njegovi pred? postavljeni. Došao je kraj i njego? voj samovolji u Goraždu: ido sa srećom u Foču. U Foči će naći Sr? bijanca sreskog načelnika, po ime? nu gosp. Panića, koji će ga podučiti, kako treba sa svijetom upravljati. Mi lično nc poznajemo Panića, niti imamo posla s n jim, ali po pri? čanju Fočana, on je na svom mje? stu, da jc najobjektivniji što*može biti, on ie sa svojom voljom i ra? dom dotjerao Foču, da se može re? ći, da je najčistiji grad u provinciji. Znao je sa svojom objektivnosću urediti Foču, d ? skoro nikakvih tr? zavic? nema. Zato preporučujemo gosp. Paniću Kneževića, a isto ga preporučujemo i Fočanima, da mu ne vjeruju u njegovo merbaba. Broj 367 БроЈ IV. Časni sud. § 30. — Kod svih se organa imaju birati časni sudovi, koje biraju odbori | iz svoje sredine. Oni će djelovati po pravilniku, koji će izraditi centralni ’ odbor. V. Kontrola. । ! ! : I 1 ■ i , I : I Ono je riječi čuo također još jedah gospodin, u interesu čijeg zvanja za sada mu imena na moga iznijeti, ali kad-god ustreba, saopćitćuVam i nje­ govo ime i to izvan novinske polemike. V. Kladuša, 247X1. 1921. Hasan Miljković, nar. posl. Sve zaključke, koji se u klubu do­ nesu, treba odmah dostaviti radnom odboru do znanja, a ovaj isto tako obavijestiti redakcioni odbor, u koliko se tiču ravnanju glavnog glasila stranke. Za odsustvo poslanika treba zaključak kluba a u hitnim slučajevima odobrenje predsjedniku. Svaki nedozvoljeni izostanak ima se objaviti u stranačkom elasilu. ; § 31. — Nad računovodstvom i bla­ i gajnom vrši se kontrola. U tu svrhu ' izabire centralni odbor trojicu članova, ' VII. Štampa. koji imaju pravo u svako doba pregledati blagajnu i ispitati knjige orga§ 33. — Organizacija izdaje svoje nizacije, a dužni su to učiniti najmanje glavno glasilo i druge za narod ko­ jedan put u«godini. Jedan od članova risne edicije. Nad ovim vrši kontrolu kontrole mora biti vješt sistematskom redakcioni odbor, odnosno odbor za vođenju knjiga. Kontrolni odbor podto naročito postavljen, a ovi su za nosi izvješće centralnom odboru, ali svoj rad odgovorni radnom odboru. treba da za razne manjkavosti najprije Odbori se sastaju po potrebi i razdje­ zatraži razjašnjenje od radnog odbora, ljuju poslove po volji. odnosno dotičnih funkcionara. Redakcioni odbor doznačuje i ispla­ Za manjkavosti blagajne odgovaraju ćuje honorare i naročito pazi, da se blagajnici, odnosno činovnici, te se list uređuje u smislu političkog pro­ pronađeni manjci od njih naplaćuju. grama i intencije nadležnih organa, te VI. Klub narodnih poslanika. su urednici dužni, da se sa njim posavjetuju u svim važnim i principijel­ 32. — Kad centralni odbor uoči, da nim stvarima. Odbor ima pravo obu­ organizacija ima izvjestan broj posla­ staviti štampanje kojeg sastavka, članka nika u parlamentu, koji bi bio dosta­ ili notice, za koji nije bila većina gla­ tan za sastav kluba, prelaze svi po­ sova u odboru. Urednici su odgovorni slovi političke prirode na ovaj klub, redakcionom odbora. koji će se posebno konstituisati. VIII. Financija. U klubu se rješava sa onoliko čla­ § 34. — Kod financiranja kulturnonova, koliko ih je na sjednicu došlo. Riješenja se donose većinom glasova । ekonomskih potreba organizacije vri­ prisutnih članova. Smatra se da su na jedi načelo, da se svaki mjesni odbor brine da za svoje područje pribavi po­ odluke kluba pristali i svi oni članovi, koji budu pozvani, a ne budu došli trebita materijalna sredstva na način, na sjednicu. kako je to u pređašnjim paragrafima označeno. Klubske sjednice sazivaju se na na­ čin, kako odabere predsjedništvo kluba. I O sjednicama vode se zapisnici, koji 1 se posliie završenog rada predaju kancelariji radnog odbora na čuvanje. § 35. — Novac organizacije troši se na osnovu zaključka centralnog od­ bora. Novcem rukovode blagajnici or­ ganizacije u pojedinim sjedištima od- �Bps; S67 Згој stanove vlade. Pašić još nije dao defi­ nitivnog odgovora, jer se mora posavjelovati sa Šefovima stranaka. Politički pregled. bora i dužni su svakog mjeseca pod­ nositi odboru blagajnički izvještaj, a odbor je ovlašten, da u svako doba kontrolira stanje blagajne. § 36. — Svi odbori dužni su naj­ manje jednu trećinu svojih prihoda svake godine priložiti u glavnu bla­ gajnu organizacije kao doprinos za naročiti fond, kojim će raspolagati radni odbor i upotrebljavati ga po svojoj uviđavnosti u svrhe organizacije. Dostavljanje priloga izvršava se na taj način, da seoski odbori daju kotar­ skim, a ovi radnom odboru. IX. Zaključne odredbe. 37. Ovaj štatut stupa na snagu nje­ govim proglašenjem u glasilu organi­ zacije i vrijedi sve dotle, dok ga ne izmijeni glavna skupština. Štatut gubi vrijednost, ako bi glavna skupština zaključila raspust organizacije ili fu­ ziju s kojom strankom. Ovo će uslije­ diti, ako na skupštini bude prisutno najmanje 4 petine delegata, a od ovih isto 4 petine glasuju za zaključak. Ovoliki broj skupštinara i na svaki način može da odlučuje i o imetku •organizacije. Prekjučer je g. Pašić pozvao naš klub, da mu pošalje delegate, s kojima bi se savjetovao o sastavu nove vlade. Gg. Krasnica i Hadžikadić posjetili su Pašića, koji im je razložio situaciju i pitao ih za mišljenje. Delegati su izjavili, da je stanovište našeg kluba iz dosadašnjih razgovora poznato, pa da će klub očekati razvoj pregovora i tek onda dati definitivan odgovor. Kernahsti traže Edrenu. Delegat angorske vlade u Parizu Ferid bey dao je jednom saradniku lista informaciju,' prema kojoj angorska vlada kao uvjet za zaključenje mira s Grčkom traži ispražnjene Edrene. Grčki ministar predsjednik Gunaris, sigurno pred upornim držanjem angorske vlade, službeno saopćio engleskom uredu za vanjske poslove da prihvaća posredovanje velesila u sporu Grčke s Kemalistima. I I i ! 1 • i I , I I j ! ‘ I i I Izjava Jusuf Kemal beya. Iz An? gore se javlja, da je Jusuf Kemal bey, komesar za vanjske poslove, dao novinama ove izjave: Anatolija je duboko prožeta že? Ijom za mirom. M.1 radimo na o? stvarenju potpunog narodnog je? dinstva. I ako smo pobjednici, naši se zahtjevi nisu povećali, ali mi imamo pravo da tražimo reparaci? je za štete, koje su počinjene na na? šem teritoriju. Čim se sklopi mir, program će Turske obuhvatiti: 1. obnovu zem= lje, razvitak poljodjelstva, industri? je i trgovine; 2. srdačne i miroljubi? vc odnosa je sa svima našim susje? dima 1 sa velikim istočnim i za? padnim silama. Francusko?turski sporazum i рге? ! govori za izmjenu zarobljenika sa Engleskom dokazi su naše velike dobre volje i naše želje, da usposta­ vimo srdačne odnosa je sa svima. Sada pregovaramo sa delegatima 1talije i mi se nadamo, da će iden? tičnost turskih i talijanskih intere? sa dopustiti, da se brzo sklopi s Ita? lijom sporazum. NetnitšHmanl u Cilicijt Angorska je vlada podnijela narodnoj skup? stini projekat zakona, koji izuzima nemuslimane u Ciliciji od vojne dužnosti. ■ 1 ; ’ -- ■ -...... Carigrad i Angora. Atenski do? pisnik »Daily Telegrapha« javlja, da je engleski vrhovni komesar u Carigradu predao turskoj vladi jed? nu energičnu notu, kojom traži ob? jašnjenje, da li carigradska vlada radi u suglasnosti sa Angorom. U slučaju povoljnog odgovora, engle? ski vrhovni komesar prilagodio bi jednu istu politiku prema objema vladama. Ova nota potekla je zbog toga, što su u Carigrad doputovala četiri delegata iz Angore, koji traže ' od velikog vezira, da ratifikuje fran? cuskoskemalistički sporazum. Veliki vezir odbio je, da ratifikuje spora? zum i zbog toga su angorski dele? gati odmah napustili Carigrad. Fe? riđ paša je izjavio, da je Sultan ka? tegorički odbio, da prizna angorsku vladu i odobri njenu politiku. I • I I • i i i I . I : i i I ; i j . ■ ■ ■ i , • ; više vagona gvožđarske robe iskoristivši septembarski pad aus­ trijske krune, za to smo u stanju prodavati robu najjeftinije jer smo ustanovili cijene prema iskorišćenom kursu. З5б Brata flfgan BanjaJLuka. neizvjesno vrijeme. Strojevi su se tako rasklimali, radeći neprestano trideset godina, da su se morali iz? vaditi i poslati na oporavak. I gra? : dani su sada u najnezgodnije doba ; godine ostali bez kupatila. Ovo je velika sramota za naš grad, a pri? znati se mora, nosi jedica je loše ko? munalne politike, koja se kod nas l kratkovidno vodila u zadnjim dece? nijima. Sta će sada gradska općina poduzeti u ovom pitanju? Naravno, kroz 24 sata ništa se popraviti ne da. Ali bi općinska uprava trebala iz ovih gorkih iskustava da uči, pa da ovakvih nezgoda više ne doziv?* Ijujemo, te da se ne dogodi jednog dana, da se i električna centrala za? tvori, dok se n jezini istrošeni stro? jevi i vodovi poprave, a mi da osta? nemo i bez prometa i u mraku. Mi? čite se, ljudi! Vojnička predstava u našem pozorištu. U petak, 9. o. m., daće se u 3 časa po podne bezplatna predstava za vojnike ovdašnjeg garziona. Predstavljeće se Šantićeva »Hasanaginica« i Odavićevi »Hej Slaoveni« Đačke predstave. Đačke predstave, do sad držane petkom po podne, ot­ kazuju se sve dotle, dok ne otpočnu škole, raspuštene sad radi bolesti među đacima. , i i . । I Repertoar od 5 do 11 decembra. i " D i omare vijesa Idući broj našeg Usta izaći će istom u subotu, 10. o. mj., jer je u četvrtak praznik, pa štamparija ne radi. I Promjena prostorija društva Gsjret9. Saopštava sa svima članovima i prijateljima Gajreta kao i ostalim interesentima, da su društvene prosto­ rije preseljene iz Ferhadije 34. u Sa’omovu palaču 11. kat. lijevo. Naša skupština u Konjicu. Nar. posl. Salih Baljić držao js 18. prošlog mjeseca u Konjicu vrlo dobro posjei ćenu skupštinu, kojoj je prisustvovalo naročito mnogo težačkog svijeta, Nakon izvještaja o radu našeg po­ slaničkog kluba, g. Baljić je opširno govorio protiv alkoholizma. Stručno izlaganje njegovo skupštinari su s ve­ likom pozornošću saslušali i zahvalili | se svome zastupniku. Nakon toga su iznešene poslaniku različite pritužbe i želje, te se je tako , završila ova skupština. j Za Hurrijjetov šegrtski fond da' rovaše slijedeća gospoda: Ismetaga I Ispravak. 1. Ne stoji da sam općinu morao ostaviti, već sam se svojevoljno na biIježništvu zahvalio radi preče mi zvanične dužnosti i rada u humanitarnim ustanovama, koje ni malo hijesu honorirane. 2. Nije istina da sam bio ikakov prijatelj austr. vlastodršcima, već sam naprotiv od njih bio preteziran. 3. Prosta je neistina da sam uče­ nika Nikolu Torbicu istjerao batinama iz škole, što je među svojim drugo­ vima hvalio blagopokojnog Kralja Petra, već je na protiv istina, da su ga meni radi toga prijavili gg. Huseinbeg Ibrahimpašić i lugar Ibrahim Mujić, zbog čega je proti navedenom učeniku Učiteljski zbor proveo istragu 30. novembra 1915. i nedužnim ga pronašao, Gradskoj općini u pažnju. Jedino | i kupatilo u Sarajevu je zatvoreno na Osman Redžić škol. starješina, Ripač, 20.Х1. 1921. U 116. broju Vašng lista od 3. novnmbra o. g. objelodanjena je jedna notica pod naslovom. Odgovor »Do­ movini«, u kojoj ste se dotakli i moje w X. Prelazna ustanova: 38. Odbori birani na temelju starog osobn i iznijeli skroz krive činjenice. Na temelju zakona o štampi § 19. štatuta, imaju likvidirati do nove go­ dine i provesti nove izbore u smislu i izvolite u narednom broju Vašeg lista ■ donijeti slijedeći ovog štatuta. Javljamo svojim cijenjenim mu­ šterijama da smo ovih dana kupili Isti je učenik na molbu njegove majke Štake zakonskim putem ispisan iz škole 13. novembra 1916. U oba slučaja imadu zvanični akti. 4. Istina je da sam kao opć. biljež­ nik sudjelovao u aprovizaciji, ali u ko­ liko je ista pod mojom odgovornošću bila leže knjige i obračuni u arhivi općine, za koje sam uvijek spreman opgovoriti. 5. Također je neistina, da sam ma i oštrim tonom, a kamo li pogrdama i prostotama dočekivao u aprovizaciji i muške, a kamo li ženske, čiji su muževi bili na frontama, već je na­ protiv istina, da sam uvijek učitelj­ skom strpljivošću spram sirotinje, sta­ ru i nejaku obazriv i susretljiv bio, što će mi posvjedočiti polovica sreza bihaćkog. 6. Prosta je laž, — da se najblaže izrazim — da sam sav svoj rad ulo­ žio sebi u korist i da sam se oko­ ristio aprovizacijom, pa Vas g. dopisniče javno pozivljem, da uprete u šta bilo, što sam ja za osam godina u Ripču stekao, makar da imam svoj privatni imetak moguće bolji nego Vi. Konačno Vam velim g. dopisniče, da je Vaš »Odgovor Domovini« skroz tendenciozan, da bi meni kao zvaničniku naškodio. Na posljetku mi je žao, da ste uredništvo Pravde krivo informisao, pa da se ovakovim stvarima kod toliko ргеčih pune stupci. Vama g. uredniče najljepša hvala na ustupljenom pro­ storu, te se bilježim s poštovanjem Naš posJ. klub i sastav vlade. — ! Demisija vlade. 3. o. mj. sastali su se g£. Davidović i Stanojević. G. Davidović je iznio ispred demokrata ove zahtjeve: Ministarstvo unut djela pripada demokratima i oni određuju ličnost, kao što bi i ministarstvo finan­ cija zadržao Kumanudi, min. vanjskih poslova ima se popuniti, a ujedno iza­ brati u skupštini odbor za izvanjske poslove, kojemu će ministar referirati o vanjskom položaju; kao garancija, da će se ekvivalentan agrarni zakon donijeti za cijelu državu, traži agrarno ministarstvo za se; traže općenitu a ne pojedinačnu amnestiju; namještenje činovnika u razmjeru 7 : 9 (7 demo­ krata a 9 radikala) ima ostati. G. Stanojević je izjavio, da radikali ne odustaju od zahtjeva, da njima pri­ padne ministarstvo unutrašnjih djela, a činovnici da se imaju postavljati prema uviđavnosti resornih ministara. Poslije ovog sastanka sazvao je g. ministar Pašić ministarsku sjednicu, te je odmah izjavio, da su svi zahtjevi demokrata neusvojivi i da je on od­ lučio podnijeti kralju demisiju cijelog kabineta. Po tom je zaključio sjednicu. U tom je momentu ušao nervozan Svetozar Pribićdvić, te počeo govoriti, da ni on lično kao ni demokratski klub ne traže apodiktički, da na mje­ stu ministarsrva unutrašnji djela osŠane on (Pribičević). Zatim je postavio upit ostalim radikalslim ministrima: — Tražite li vi odlučno minitarstvo policije za sebe? — Da — odgovorili su zajedno Pa­ šić i Marko ĐuričićNa to ie Pribičević počeo vikati? da su rdd’kali donijeli davno odluku da hoće izgurati demokrate iz vlade i poći bez njih na izbore. — Čini se, vi ste — reče Pribičević — zavlačili pregovore, da dobijete vre­ mena. Zatim su poustajali ostali ministri i također se razišli, a Pašić se odvezao u dvor. Pašić ponovno dobio mandat za sastav nove vlade. Kralj je ponovno ■povjerio Nikoli Pašiću mandat za sa­ CrpaHa 3 Strana „ПРАнДА* — „PRAVDA3 i i I 1 ; । | , i i I ■ I } Ponedjeljak, 5. dec.: Pozorište zatvo­ reno. Utorak, 6. dec.: Medved, Komemedija u 1 činu. Napisao Čehov. Jaza­ vac pred sudom. Satira u 1 činu. Na­ pisao Kočić. Školski nadzornik. Šala u 1 radnji. Napisao Trifković. Početak u 8 časova. Srijeda, 7. dec.: San ljet­ ne noći. Komedija u 5 činova s pje­ vanjem. Napisao sekspir. 11 pretplati. Treći put Četvrtak, 8. dec.: Hasanagi­ nica. Dramska slika u 1 činu. Napisao Šantić. Skapenove podvale. Komedija u з. čina. Napisao Molier. Izvan pret­ plate. Prvi put. Petak, 9. dec.: Hasanagi­ nica. Dramska slika u 1 činu. Napisao Šantić. Skapenove podvale. Komedija u 3 čina. Napisao Molier. Popodnevna predstava za đake, Subota, 10. dec.: Truli dom. Drama u 3 čina. Napisao Tucić. Drugi put. U pretplati. Nedjelja, 11. dec.: Zona Zamfirova. Komad u 4 čina i 1 slici s pjevanjem. Napisao Sremac. Nedjelja, 11. dec.: Svet. Komad u 4 ćina. Napisao Nušić. Izvan pret­ plate. Prvi put. Povećanje tarife. Po naredbi kr^ ministarstva pošta sa 1, decembrom 1921. povećava še tarifa paketa za inozemstvo za težinu i to na temelju relacije 1 prama 7. Trešeljak. »Bez ikakvog upliva bilo s koje strane, na izbore je izašlo čitavo mu­ Merhemić 800 kruna; Rasim Gajdo ško stanovništvo naše kraljevine i 400 K; Akifaga Cureković 200 K; ' glasalo po miloj volji za koga je god Hamdi ef. Poturović 80 K. Darovatelj­ htjelo«. Stoga i jesam ja svečano Ijosima se potpisani odbor ispred svojim nuo. štićenika-šegrta najtoplije zahvaljuje. Šerif. Odbor društva Hurrijjet. Dopustite, gospođice, da se pred­ Neurednost na pošti u Zenici. stavim : Ja sam bivši narodni posla­ nik bivšeg privremenog narodnog Odavna se opaža kod poštanskog ureda predstavništva. u Zenici neurednost kod otpremanja Šukrlja Kurtović. stranaka, a nije ni čudo kad tu sjede većinom gospođice, te valjda zaokup­ Pozivamo sve pezevenke, da nam u ljene drugim privatni poslovima nemaju interesu islamskog naroda pomognu kada stranke u redu odpremiti. Na 2. ocrniti i oblatiti narodne zastupnike decembra o. g. dobio sam doznačnicu, J. M. O. da dođem na telefon u pola 11 sati, I „Naša Pravda". gdje me zove moj kompanista, došao Vele, da je lijepo makar se naći na sam u pravo vreme i čekao do podne dobru putu, pa makar čovjek i ne ali ne dobili spoja. Gospojica mi. u uspio' A ja sam bio na putu da po­ neko doba promolivši glavu kroz okna j stanem ministar. izdade svojim milozvučnim glasom j Lijepi Milan. »Befel«, da dođem poslije podne. 1 * poslije podne čekah sve do 4 sata, ali . »Razlozi su naši tako jasni i bistri uzalud samo mi gospojica neprestano j zašto se bosansko-hercegovački mu­ dovikuje: »čekaj! čekaj« Međutim dok slimani moraju prikučiti srbofilskoj sam čekao čujem razgovor na telefon ! politici, da ih razumnom čovjeku ne između gospojice i valjda njenog za- i bi trebalo ni nabrajati«: Beograd daje glednika, kako se pitaju za junačko šlepove, Beograd raspolaže vladinim zdravlje i je li se gospojica naspavala dispozicionim fondom, iz koga se i t. d. Pošto usljed velike zime nije»Domovina« izdržava, Živan je iz Beo­ sam dalje mogao čekati, otputio sam grada, iz Beodrada se dobivaju sve se kući ne svršivši posla i tako u svom moguće koncesije i t. d., a Zagreb toga trgovačkom poslu nemarnošću službe­ ništa nejma »Domovina« nika trpim štetu, a porezni uredi neće j — Ipak sam ja na ćaru! Tri Šlepa, za ovo da znaju, već jednako ištu ; svoj porez. Ovo iznesoh u namjeri, da | pa ono, što dobivam iz dispozicionog fonda i mnogo toga drugog puno više bi pozvani stali već na kraj neredima na našoj pošti. 1 u Doboju sam opa- 1 iznosi nego sve poslaničke dnevnice i ministarske plate. Šerif. zio slično loše uredovanje. © �Strana 4 Opasa Број 367 B^L. ПРАРДА" — „PRAVDA" JHIVt 3UG05LflVE№H3 H0WERC. В0ННД 0.0. ООШЕОО. POZIV TVORNICA KONZERVA BAKOVIĆ, GAVRAN I MUS» d. d. DOLAC kod SARAJEVA. na I. izvanrednu glavnu skupštinu društva, Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. koju saziva uprava društvena u smislu § 35 društvenih štatuta za dan petak« 9. dec. 1921» BEZ KONKURENCIJE!!! u društvenim prostorijama (Vojvode Stepe obala 8) u 3 sata po podne sa slijedećim dnev. redom: Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. 1. Skupštinu otvara društveni predsjednik. 2. Zaključak o povišenju društvenog kapitala od 5,л)00.000 na 15,000.000 kruna. 3. Promjena društvenih pravila i to § 2. 4. Zahvala i izbor nekih članova direkcije. 5. Eventualijc. Dionička pivara UPRAVNI ODBOR. U smislu §25 društvenih pravila izvanrednoj gl. skupštini priststvuju svi akcioneri, koji na društvenoj kasi u Sarajevu ili kod filijala u Banjaluci i Mostaru polože 8 dana prije izvanredne glavra Skupštino svoj«) dionice i iskažu se sa potvrdom položenja, koje služi kao legitimacija za skupštinu. Pravo glasa imaju Svi akcioneri, koji posjeduju najmanje pet akcija i na sva­ kih pet akcija otpada jedan glas. u Sarajevu & ш- SIJEMO U Е8Ш na veliko i medo uz maksimalnu cijenu sa skladišta dd „РНОМЕТ" SARAJEVO. Нп nu шц preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo priznato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25, 50 i 100 1. da dobije, neka ku- pi srećku kod Petra Vukasa ALEKS. ulica, kod kojeg je iz­ vučen br. 53.310 sa zgoditkom od 150.000 dinara. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". ŠIRITE „PRAVDU Što Ie ,,Elsa-FIuid“ — to :c zna! Ljekarna FeSler SUibaca. . Oglašujte u „Pravdi/! Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionič ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000,000*—. Pričuve preko K4,000,000. - Pupiiarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ilkamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — .OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE Г NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačha i obrtnlčha banka za Bosnu i Hercegasinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupiiarno siguran zavod. Podružnice: Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna, Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.оао kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima.— Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 ^ancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. ■ Interurban telefon: Zli OdRov^ni urednik: Ibrdrim MuhU, Vkcmik: Ccntrelal Odbor J. M. O. Pumpanja Đ, i A. Ktjčh, »Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ebc3bd7313a9ec12472e3c768b32258.pdf f9ed92a35557787fc2e625f3cb070597 PDF Text Text carina u gotovom plaćena. Pojedini broj K 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. JUređuja redakcioni odbor. Pretplata: za^našu državu godišnje K 200.—» na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Broj 130 (368) Pisma iz Beograda. Beograd, 5. decembra 1921. Кпга — Rad odbora. — Pitanje nedjeljnog počinka. — N sva uredba o suzbijanju skupoće. dodaci na skupoću. - 2,500.000 kruna za jednu osnovnu školu. Kriza, koja već od dulje vremena traje i koju su sve grupe u vladi htjele da izbjegnu, od prekjučer je otvorena i formalnom ostavkom predsjednika vlade g. Pašića, koju je predao kralju u ime cjelokupne vlade iza kratke ministarske sjednice. Glavni uzrok otvaranja krize je spor za ministar­ stvo unut. dela. Iako je u početku krize izgledalo, da radikali ovo mini­ starstvo ne traže za sebe, već samo da se sadašnji ministar unut. djela g. S. Pribićević zamjeni drugom zgodni­ jom ličnosti- iz demokratskog kluba ipak su radikali morah da u posljed­ nji čas posve otkriju svoje karte i da otvoreno kažu, da oni to ministarstvo traže za se. Demokrati su naivne još prije vladine ostavke izjavili, da su spremni, da mjesto g. Pribićevića da­ dnu drugog kandidata za min. unut. dela i s ovom se je solucijom izjavio sporazumnim i g. Pribićević, nu radi­ kali se nijesu s tim zadovoljili. Istina demokrati su predložili, da u program vladina rada uđu još i neka druga pi­ tanja, kao vrio opsežna amnestija, od ог za spo’ine poslove i dr. Radi­ kali i ovo zahtjeve navode kao razlog otvaranju krize. Jučer je g. Pašić razgovarao sa predstavnicima zemljoradničkog kluba, našega i kmetijskog kluba i napokon sa St. Prutićem. Ovaj pošljednii raz­ govor trajao je vrlo dugo i izazvao je ovdje najveću senzaciju. O čem su ova dva stara politička prijatelja iazgovarali ne zna za sada niko, samo je g. Protić izjavio, da on nikako ne dolazi u kombinaciju, da uniđe u no­ vu vladu. G. Pašić kuša sada da stvo­ ri koaliciju sa što manjim radnim pro­ gramom, u kojem su budžet i izborni zakon najvažniji. Koliko smo dosele mogli doznati, g. Pašić nije ni od jednog predstav­ nika kluba, s kojim je razgovarao, do­ bio definitivni odgovor o pristanku ili odbijanju njegova predloga. Sudeći po raspoložnnju grupa, koje sarađuju u skupštini, a koje nijesu predstavljene u vladi, izgleda, da bi bilo teško sastaviti većinu bez demo­ krata, jer ni zemljoradnički ni jugo­ slavenski klub ne pokazuju za sada ni malo volje, da stupe u vladu g. Pašića. Osim toga ne bi bilo moguće izravnati opreke između našeg i zem­ ljoradničkog kluba, a isto tako između kmetijskog i jugosl. kluba i stoga se još uvijek govori, da je jedinomoguće riješenje krize obnovljenje sadašnje koa­ licije sa širim radnim programom, nu kako će se ta koalicija obnoviti kraj otvorenog spora za ministarstvo unut djela, ne može niko da kaže. I s toga se mora očekivati, da će kriza dulje trajati, nego se je u početku mislilo. * I ako je vlada predala ostavku, ipak i zakonodavni i finansijski odbor, koji imade da riješi dvanaestine za mje­ sec januar, rade, što ne bi odgovaralo dosadašnjem parlamentarnom običaju. Zakonodavni odbor pretresa sada uredbu o osiguravanju i zaštiti rad­ Godina III. Sarajevo, subota 10. decembra 1921. nika. Uredba o osiguravanju radnika izrađena je na najmodernijim princi­ pima i obuhvata sve vrste radničkog osiguravanja. U drugoj uredbi o za­ štiti radnika nas zanima najviše čl. 12, koji govori o nedeljnom počinku. Ovaj č’an u predlogu sekcije zakono­ davnog odaora glasi ovako : »Nedeljorn i na dan 1. dec. svake godine zabranjen je svaki rad pomoć­ nom osoblju u svim preduzećima (rad­ njama) predviđenim u § 1. ovog za­ kona. Tih dana pomoćnom osoblju mora se obezbediti neprekidni odmor od najmanje 36 časova, ako je jedan praznični dan, odnosno 60 časova, ako su dva praznična dana jedan za dru­ gim. Za ostale praznične dane ostavlja se slobodan sporazum poslodavca i radnika, da utvrde kada će se raditi a kada ne, kao i koliko će u te da­ ne trajati prekid svakog rada.« Naši .članovi zakonodavnog odbora nijesu mogli pristati na ovu stilizaciju koja zavodi obligatan pučmđk' u ne­ djelju, pa su predložili, da prva ali­ neja ovog paragrafa glasi ovako: »Jedan dan u nedjelji (sedmici) i na dan 1. dec. svake godine zabranjen je svaki rad pomoćnom osoblju u svim preduzećima (radnjama) predviđenim u § 1. ovog zakona. Koji će to dan biti, odlučiće sporazumno poslodavci i radnici. Ako se oni ne mognu spo­ razumjeti, riješiće ministar soc. poli­ tike ili organi koje on ovlasti.« i radikali i demokrati bili su s po­ četka voljni da prihvate ovu našu stilizaciju, pa je radi toga danas dr­ žana konferencija članova zakonod. odbora, koji pripadaju vladinim gru­ pama, u kojoj se nije mogao postići sporazum, već je ovaj član povraćen ponovno trećoj sekciji. Naši Članovi u zakonod. odboru odlučno će tražiti, da se prihvati naša stilizacija člana 12. Treća sekcija zakonod. odbora usvo­ jila je novu redakciju uredbe o suz­ bijanju skupoće. Prema ovoj novoj re­ dakciji ukinuće se određivanje maksi­ malnih cijena, a za prestupke, koji će i po novoj redakciji biti kažnjivi, sudiće redovni sud. Izviđanje će biti predano policijskim vlastima Prema tome će sudovi za suzbijanje sku­ poće, čim ova uredba prođe kroz za­ konod. odbor, prestati svojim radom, koji je u građanstvu izazvao mnogo nezadovoljstva. — Naš klub je ovih dana dobio jedno značajno pismo od općine Krivorečk^, okruga užičkog, u kojem se traži posebna brdska oblast za kra­ jeve oko Užica. U ovom pismu je značajan ovaj stav; »Ovu predstavku da vam napišemo, pobudilo nas je to, što vidimo, da Sie pravi i istinski prijatelji naše ujedi­ njene države i da na svakom mestu štitite i branite pravdu«. Samo se po sebi razumije, da će naši članovi u odboru obratiti ovom pitanju svoju naročitu pažnju. Pred­ stavka nosi preko 106 potpisa. Muslimani! П0П!плНо одПлгћР 7 UuijUUSHU , — Na današnjoj sjednici ekonomsko-financ. komiteta ministara pokre­ nuto je pitanje povišenja dodataka imamima, koje su sveštenici drugih vjera dobili po rješenju min. savjeta od 3. aug. ove godine. Izgleda, da će ova stvar biti povoljno riješena. — Ministarstvo građevin; je odo­ brilo ovih dana gradnju osnovne Škole u Boljevcu, zaiečarskom okrugu za svotu od 600.000 Din. Po zakonu dužne su u Srbiji općine, da grade zgrade za osn. škole. Po nedavno ob- javljenoj statistici škola u našoj dr­ žavi, Sibija imade sra?mjerno najveći broj Škola, a Bosnu najmanji i uza sve to se za jednu školu u Srbiji odobrava gotovo 21/« milijona K, dpk bi se kod nas moglo s ovom svotom sagraditi ili dograditi gotovo 50 zgrada za osnovne škole. Ovaj na prvi po­ gled neznatni primjer najbolje doka­ zuje, koliko je opravdan zahtjev, da se rashodi u predloženom budžetu rasprede pojednako i srazmjerno na sve pokrajine. . । ј , ' Malo odgovora. ’ Pismo uredništvu „Privrednog Glasnika". G. uredniČe, s pomnim sam intere1 sovamem pročitao Vaš članak o »Ve. likom muslimanskom bloku« i, da j Vam pravo kažem, ne nađoh u njemu ono, što S: m pretpostavljao da ću i naći u članku, kojim se tretira jedan ozbiljan i sa državnog gledišta dosta ’ delikatan problem. Prije svega, odakle j Vi najednom nabaciste pitanje velikog muslimanskog bloka? Za taku Vam je tezu trebala neka podloga, a Vi niti se informiraste kod = as. niti ste pogodili intencije DŽemijetlija; postaviste proizvoljne pretpost- vke, pa onda nije nikakvo čudo, da se prebaciste u svojim zaključcima! Ja se s tog.; neću i upuštati u potankosti Vašeg uvodnika, i jer bi mlatio praznu slamu, nego ću da se osvrnem na njegov konac i stavim jednu napomenu. Vi tu kažete, da ćete tajnu naših razgovora »moći ' skoro znati iz ; čije u Beogradu«, pa ј to objašnjujete oAm riječima: »Ako ! Sakib Korkut i drugovi pokrenu pi. tanje zaštite m u s i i a n a u Južnoj ! Srbiji i budu stali na gledište džemijeta, onda će jedno značiti, da su . Kumbaredžije pobedile i podmetnuli i ljudima iz Jug. Musi. Organizacije, da I ovi brane kačake i one koji ih po! držav»aju«. • Ja ne znam Vašeg temperamenta, . pa nijesam u stanju prosuditi, da li I važe te riječi, kojima označujete svoje I gledište, no moram Vam kazati, da i odlučno odbijam i pomisao, da bih Vam mogao priznati i trunak nekog većeg i jačeg prava u ovoj zajedničkoj nam domovini. I polazeći s toga staja­ lišta, ja Vam osporavam ■ ravo, da ikoju akciju našeg kluba gledate s ne­ kog višeg suverenog i zapovjedničkog položaja; što tražite sebi, morate pri­ znati inama: Ne tražimo pedali više, ali isto tako ne damo da smo i :eđan prst niže 1 kad ne ružite radikale, što u svoj klub primiše te tobožnje kačačke jatake, kad u svoje stupce pustiste napise, koji imaju cilj, da jednom ogavnom terorističkom akci­ jom prevedu ljude iz džemijeta u de­ mokrate, onda nemate prava, da ome­ tate našu akciju čak i u slučaju, kad *) »Hak« od 1. dec. o. g. donosi gornji članak uz ovu napomenu: »Ovo <e pismo prilikom svog boravka u Škoplju g. Sakib Korkut uputio »Privr. Glasniku« kao svoj odgovor na čla­ nak u 230. broju toga lista (Veliki musi. blok). Pošto »Privr. Glasnik« nije htio dati mjesto ovom pismu, zamolili smo g. Korkuta, te nam ga je poslao, a mi ga rado iznosimo«. j । । i ; i I | \ I ј . ; , i I • J i I bi ona zaista išla za velikim musli­ manskim blokom. Stoga nas se, o tom možete biti uvjereni, ni malo ne doimlje, Vaša prijetnja, da će takav jedan blok »biti dočekan u našoj javnosti kako zaslužuje, i neće biti sile koja će omesti sve ostale državne elemente, da se protiv njega bore svim sredstvima, koje zakon dopušta«. To je samo stvar ukusa: Neko mi­ sli, da samo sila klade valja, a neko se opet drži pravila, da mehka riječ ima daleko veći efekat... Još nešto. Opisujući težnje ovdaš­ njih muslimana, Vi nas upozoravate »da trebamo kod njih. zapaziti jednu brižljivo izrađenu nacionalističku tursko-arnautsku ideologiju, koja ima po­ sebne ciljeve, koji nisu vjerski«. Vje­ rujem, da je tačna ta konstatacija i šta više čudio bih se, kad oni ne bi imali te žice. No isto se tako čudim da jedan non plus uitra nacionalistič­ ki list, kao što je to »Privredni Glas­ nik«, osuđuje taj nacionalni osjećaj svojih sugrađana druge vjere i jezika. Ustati protiv tom njihovom pravu ne znači samo pogoditi njihovo ljudsko dostojanstvo, nego znači ustati i pro­ tiv temeljnom zakonu naše države, našem Ustavu. A to valjda ne bi htjela ni gospoda oko »Privrednog Glasnika«. Isti je slučaj i sa njihovim zahtje­ vom, da dobiju škole sa turskim, od­ nosno arnautskim jezikom. I to im je garantovano našim Ustavom, pa se mogu samo čuditi, što im se to pravo kuša nijekati i osporiti. Ono je i pri­ rodno i zakonito, pa bismo im ga mi priznavali i u slučaju, kad bi njihova politika došla u direktan sukob sa našom politikom. Slično je i sa dru­ gim njihovim zahtjevima, pa ćemo se mi — bez obzira na držanje drugih partija — zauzeti i za njihova gra­ đanska prava, i za njihovo pravo na slobodu, a vala i za to, da se isprazne njihove zauzete džamije i mektebi, te se ne uzurpiraju vakufska dobra u ovim krajevima. To ćemo učiniti i bez obzira na to. što će se takovom jed­ nom našem koraku dati političko zna­ čenje. Druga je stvar sa iredentizmom. M: bismo ga, ako bi se zaista pojavio, odiučno osudili, mi bismo mu se su­ protstavili, mi bismo ga, kao i ostali naši saplemenici, suzbijali svim sred­ stvima, koje zakon daje vladi, kad se radi o obrani rodne grude. I ak bi bilo kakve razlike između Vas ovdašnjih Srba, ona bi se sastojala u tom, što bismo mi tražili, da tu obra Јег Je iedini sPas naše& te2aka u zadrugama, jer će zadruge provesti UBju, kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer be-: bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte 5V,aki čas okli­ jevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu Štetu nafcem selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGOSLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169.). �Strana 2 Страна „ПРАВДА* — „PRAVDA* nu vrše redovni organi vlasti, a ne Pečatiti i drugovi; što bismo mjesto suda od oka i čibuka tražili zakonske postupke, a mjesto babljih naklapanja i paušalnih objeda zahtijevali Čvrste dokaze i utemeljene^optužnice. 9. novembra 1921. god. Skoplje. Sakib Korkut, nar. poslanik. Razgovor o agraru. Budući da je rješavanje agrarnih sporova u toku, te budući da su ag- . rarne uredbe prilično komplicirane, te ih mnogi posjednici ne mogu potpuno ni razumjeti, odlučili smo da izdamo sve ove uredbe, koje se odnose na ; Bosnu i Hercegovinu, u jednoj brošuri I s potrebnim razjašnjenjem. Pored toga smo оЈкс/, da na po- . jedina pitanja, koja stižu Radnom Od­ boru. dajemo pod ovom rubrikom od- i govore. Tako će se moći i ostali upu­ titi, šta trebaju u sličnim slučajevima • radili. 1. Pitanje M. K. iz V imao sam kmetovsko selište u X općini. Svi su ' i muški i ženski članovi kmetovske 1 porodice, osim jedne djevojčice, izu- i mrli prije 2 godine. Djevojčicu sam ja J primio na izdržavanje, a obrađivao sam : sobom nakon smrti njenih roditelja . • kmetovsku zemlju. Sad ne znam: ili ću podnijeti kotarskom uredu zahtjev za odštetu zr to selište, ili ću tražiti, da se briše s njega kmetovski od- ‘ nošaj ? Odgovor. Prema agrarnim pravnim propisima nasi.đuu kmetovsko pravo Organizaciji i njenim agilnim poslani­ cima, a osobita hvala i blagodarnost nar. poslanicima gg. Korkutu. dr. A. Hadžikadlću, A. Šeriću, V. Sadoviću, koji su prvi okrenuli glavu onim ne­ voljnicima i zauzeli se za njih, kao i gg Kapetanoviću i Drofeniku. Bog ih po živio na diku i ponos naroda!« Idiotstvo. Jedan pjani i blentavi urednik jednog ovdašnjeg neozbiljnog listića našao je u beznačajnim riječima g. Pašića: »Mi smo samo onako raz­ govarali«, koje je riječi g. Pašić upo­ trijebio izvješćujući novinare o sa­ stanku s našim delegatima, nešta tako duboko i veliko, da ih je uzeo za moto svog uvodnika u prošlom broju. Budući da urednik u mamurluku Često previdi mnoge značajne vijesti, mi ćemo mu servirati jednu takovu vijest iz »Politike« br. 4892. Kad su g. Protića pitali o situaciji nakon nje­ gova rastanka sa g. PaŠićem, on ie rekao: »Ja ništa ne znam. To zna čiča. Sa g. Pašićem se nisam vid o, ima već godina dana, pa snio iako razgovarali«. — Preporučujemo ove riječi za moto budućeg uvodnika. sva muška i ženska djeca. Ženskoj djeci pripada to ргдуо sve dotle, dok se ne udaju, dakle dok potpuno ne napuste selište. Prema tome i djevoj­ čica. koju Vi izdržajete, nasleđuje kmetovsko pravo, te kmetovsko selište pripada njoj. Stoga Vi trebate podnijeti zahtjev za odštetu. * * * 2. Pitanje T. S. Iz K. U selu K. imam bcglučki posjed, koji sam prije nekoliko godina zasadio šljivama. U čardaku na tom begluku imao sam dvorjanina (čuvara zgrada i mala), ko­ jega sam plaćao i koji je sijao po koju parcelu zemlje, ali mi nije davao s nje nikakva prihoda, jer mu se je to ra­ čunalo u nagradu za čuvanje. Dvorja­ nin je umro prije 4 godine, a njegova je žena bila odselila nekud, te se Je nakon oslobođenja povratila u čardak i prisvaja mi sad cijeli begluk. Ona je podnijela kot. uredu i zahtjev na taj begluk. Šta da radim? Odgovor. Uzurpatorka nema nikakova prava na Vaš begluk. - 8. Čl., tačka 3., alineja 2. Naredbe o provađanju beglučke uredbe od 12.’V. 1921 izrijekom veli: »Najamnici, dvorani, siuge, koji su dobili beglučke zemlje za obrađivanje kao dio proiuvrijednos: za službu, nemaju prava naseljenih beglučara i zakupaca«. Prema tome ona mora biti odbijena s njezinim zahtjevom. Daje ona podnijela zahtjev, nije nikakovo čudo. Ali time nije re­ čeno, da će se njenu zahtjevu i udo­ voljiti. Vi ne trebate ništa zasad po­ duzimati. Trebate samo kod rješavanja toga spora iznijeti dokaze, da je njen muž uistinu bio dvoranin, i kotarska agrarna komisija, odnosno referent moraće riješiti taj spor u Vašu korist. Politički pregled. ŠIRITE „PRAVDU4' Iz naše organizacije. Nar. poslanik S. Baljić u Konjicu. 18. novembra o. g. u petak održao e narodni poslanik g. S. Baljić skup­ štinu u Konjicu, koja je bila brojno posjećena. Kako je bio i pazarni dan, to st je strčao veliki svijet iz okolnih sela, te je samo; skupštini prisustvovalo pored musi, građanstva oko tri stotine muslimana seljaka. Skupštini je od strane vlasti prisustvovao polit, pristav g. S. Karamehmedović, a pred­ sjedao podpredsjennik mjesnog odbora g. M. A. H džić i pozdravivši narodnog poslanika, podijelio mu riječ. Nar. poslanik iznio je u glavnim potezima rad poslaničkog kluba od početka rada Ustavotvorne Skupštine, a naročito se je osvrnuo na rad od uiaska u vladu g. N. Pašića. Prisutni su posve pomno saslušali govor narodnoga poslanika i odobrili r-d poslaničkog kluba. Bilo je pojedinih prigovora glede škola, mejtefa, naročito pak glede šumskih globa, na što je nar. poslanik davao objaš­ njenja i upute. Apelirao je na musi, seljački svijet, da sami svim silama nastoje, kad im Vakuf ne može još u dovoljnoj mjeri da izađe u susret, da materijalnim doprinosima osiguraju svoje vjeroučitelje, koji se brinu za odgoj njihove djece. Mnogi su se obrt nici tužili na porez na poslovni obrt, za koji je nar. posl. izjavio, da se radi u Zakonod. Odboru o izmjeni njego­ voj, kao i posjednici radi sporoga rada oko likvidacije agrara, ali im je posla­ nik saopćio, da je izviješten od nad­ ležnih polit, organa, da je rad oko pripreme za isplatu prve kategorije gotov i da bi se s isplatom moglo otpočeti već 1. decembra. U mnogim spornim pitanjima agrarne naravi da­ vao je interesovanim upute, te su mu­ slimani zadovoljni s pohodom svoga poslanika kao i poslanik sam, koji je naišao na veliko razumijevanje i jaku Bilješke. Uspjeh bosanskih poslanika. — •Hak« od 1. d^c. o. g. donosi pod gornjim naslovom ove riječi priznanja našim poslanicima: »Javili smo, u ka­ kvom su stanju poslanici J. M. O. na­ šli internirane porodice u Niškom lo­ goru. svijest među članovima. Jedan seljak zgodno reče: „Učinili ste, koliko ste I mogli, i ejvala vam!« Odličniji građani izvijestili su nar. . poslanika o lokalnim potrebama Ko­ : njica, te su izrazili želju, da im se u ' bivšoj vojnoj kasarni otvori duhanski 1 otkupni ured, jer u okolici se sadi i dosta duhan i da se n bi morao go­ niti na daleko, Koniic bi kao središte okolnih sela bio zato podesan. Nar. : poslanik ih je uputio, da podnesu molbu, ' koju će na nadležnom mjestu prepo­ । ručiti i zauzeti se, da se povoljno riješi. Osnovna je škola u Konjicu ta­ kođer u bijednom stanju. Smještena je dijelom u staroj trošnoj zgradi, di­ jelom u polovici jedne štale, koju je općina popravila. Uz pripomoć vladinu dala bi sc ta štala, koja ima vrlo čvrste zidove, preudesiti nadogradivši još jedan sprat i tako bi grad Konjic dobio bar čestitu zgradu, u kojoj uči­ teljsko osoblje i školska mladež ne bi bili izvrgnuti štetnom utjecaju po I zdravlje i po napredak. — Narodni | poslanik probavio je cijeli dan u pi! tomoj varošici među odličnim građan' stvom, a na večer je održao u omla; dinskom društvu »Mirzi« vrlo poučno I predavanje o štetnom djelovanju alkoi hola po naše zdravlje i po naše dru| štvo. Društvene su prostorije bile dup­ kom pune, te je omladina s velikim interesom pratila to predavanje, koje i je bilo popraćeno svim higijenskim I napomenama i nužnim objašnjenjima ■ štetnog djelovanja alkohola po poje­ dine organe našega tijela. Puno su I pažnje pobudila također fakta o zaraznim bolestima, padavičarima, zločinstvima, siromaštvu i t. d. Nakon predavanja otputovao je narodni po­ slanik burno pozdravljen i ispraćen I noćnim vlakom za Mostar. Naknadno su pregledali logor još i g. M. Kapetanović (J. M. O ) i g. Drofenik (Slovenačka kmetijska stranka). Zahvaljujući izdašnom zauzimanju poslanika Jugosl. Musi. Organizacije dvije stotine i dvadeset interniranih osoba staraca, žene i djece, otpušteno je dosada i spašeno iz one bijede, I na putu za svoja mjesta prošli su kroz Skoplje. Ispred ovih nevinih stradalnika neka je čast i hvala Jugosl. Muslimanskoj i , | | , | ! ’ < ' ј Broj 368 Бро! | kon ceremonije predaje vlasti Fran। cuske su sile napustile grad, a kemalističke su im trupe iskazale po­ čast. General Muhedln-paša izdao je proklamaciju na narod, da se mirno bavi svojim poslom. Dolazak Ferid-bega u Francesku, Angorski delegat kod Francuske vlade Ferid-beg prispio je 1. dec. u Marsej, dolazeći iz Bajruta preko Aleksandrije. Revolucija u Batu mu. Po jednom radiju iz Carigrada došlo je u Batumu do revolucije, koju su digli EnverI paša i boljševici, da obore sadašnje komesare. Domaće vijesti. Redovita gt. skupština J. M. O. u Sarajevu biće u petak, 16. ov. mj. u 2 sata po p. u Kiraethani. Pozivaju se svi članovi, da nefaljeno dođu na , skupštinu. Statut i program J. M. Organi] zacije. U brojevima 124., 125., 126. i 129. j štampan je statut naše organizacije. ' Tom su se prilikom potkrale neke I pogreške. U § 15. u II. olineji u 5. retku nakon rečenice: koja se svr­ šava riječima »izaslanik kotarskog od­ bora organizacije « ima se umetnuti re­ čenica : »U mjestima, gdje je palo za organizaciju 50 —100 kuglica, biraju i se u odbor tri lica, od 100 — 500 ku­ glica, pet lica, od 500 — 750 kuglica šest lica, od 750 —1000 kuglica sedam lica, na svakih daljih 200 kuglica po jedan odbornik više.« Dalje se tekst na­ stavlja kao što je štampano u listu riječima »Broj odbornika udređuje...« Iza § 15. treba umetnuti cio § 16., koji je pometnjom ispušten. Taj § 16 ! glasi: § 16. — U ličnim, familjarnim i dru! dim stvarima, koje ne zasijecaju u kri| minal i nadležnost suda, odnosno javnog tuŽiŽelja, treba da seoski odbori ' fungiraju kao obranički sud n svim I sporovima među pojedinim Članovima I organizacije i da nastoje, da se ti spo| rovi riješe bez posredovanja političke ' ili sudske vlašti. Kriza. Pašić nije uspio da sastavi vladu, a nije uspio naravno zbog stare stereotipne smetnje: što se radikali i demokrati ne mogu da pogode za port­ felje, kome će koji dopast., jer u dr­ žavi nema većeg i jačeg faktora od tih dviju stranaka i oni vode ruku o ruku glavnu riječ, a ipak s toliko ne­ povjerenja jedne strane prama drugoj. Na koncu Pašić je prekjuče povratio povjereni mu mandat za sastav vlade Kralju, a Kralj je onda povjerio sa­ stav vlade Ljubi Davidoviću. vođi de­ mokratske stranke. Po jučeranjim vijestima izgleda, da će Davidović imati više uspjeha. Kad je pozvao na jednom sastanku vođe stranačke, da uđu u njegovu vladu, Pašić je odmah istakao, da su i prije portfelji bili nepravedno podijeljeni i to na štetu radikala. Na to je Đavidović ponudio Pašiću, da radikali po­ dijele sve portfelje u dvije grupe, ali da demokrati odaberu ili obratno. A ponudio mu je i to, da jednostavno Zadrugarski pokret u Bos. No­ radikali i demokrate zamijene dosavom. Neumorni pioniri zadrugarskog danje portfelje. Pašić se ipak nije toga pokreta u našoj junačkoj Krajini pored časa ni za jedno odiučio. U javnosti | Bos. Krupe bacili su se na tegotni se misli, da radikali neće moći ništa posao Širenjem zađrugarske misli i po iznijeti protiv ovake ponude od de­ ostalim obližnjim mjestima, pa je tako mokrata Davioović nastavlja prego­ g. Bećir ef. Tatlić, učitelj iz Bos. Otoke vore s vodstvima stranaka, pa je taho 3. o. mj. održao s prijateljima našeg bio i u našem klubu. S naše strane zadrugarskog pokreta sastanak u Bos. ne bi bilo velikih poteškoća za ulaz u Novom. Zakijučilo se jednoglasno, da vladu. Ipak se sumnja, da bi Davido­ se u tom kotaru orovede zadrugarska vić mogao sastaviti vladu bez radikala. organizacija. G. Hasanbeg Cerić, škol. upravitelj u B. Novom već se obratio Protić I rladlna kriza. G. Pašić na »Središnji savez jugoslavenskih selj. je pozvao na savjetovanje o rijesenju zadruga u Sarejevu« za pravila, koja vladine krize i g. Stojana Protića. G. su mu već i otposlata, te se nadamo, Protić se zadržao puna dva sata kod da ćemo kroz kratko vrijeme moći g. Pašića, a to je razumljivo, jer to je javiti, da su sva sela kotara Bos. No­ prvi put od saziva Ustavotvorne Skup­ vog organizirana u svoje selj. zadruge. štine, da ova dva šefa jedne te iste Braći u Bos. Novom čestitamo na nji­ sUanke razgovaraju zajedno. G. Protić hovu pokretu i želimo im najbolji je iznio svoje gledište o uzrocima ove uspjeh, a druga mjesta upozoravamo, krize i o načinu, kako će se iz nje da se i oni trgnu i pregnu na posao izaći. On je naglasio, da je zajednički organiziranja. Zadrugarstvo će provesti rad s demokratima nemoguć. Mora se kulturni i poljoprivredni preporod na­ tražiti novi izlaz, ako se želi da se šega sela! izvede zemlja iz ove krize. U našoj se državi nalaze tri plemena, i ako se Prilozi „Pravdi*. G- H. Avdaga želi konsolidovanje prilika u zemlji, Delić iz Sarajeva darovao je »Pravdi« moraju se ta sva tri plemena zadovo­ 400 K. G. S. HadŽihalilović, učitelj u ljiti. U tu svrhu treba stupiti u kon­ Kopčićima sakupio nam je svotu od takt sa pravim predstavnicima Hrvata. 304 K, a darovaše S. HadŽihalilović Ono nekoliko demokrata iz Hrvatske 30 K, S. i J. Muratbegović, I. Beganone mogu se smatrati predstavnicima vić, I. Sulejmanagić po 20 K-, M. KadHrvata, kad se zna, da na drugoj rić, M. i O. Mahmutbegović, te M. Mustrani stoji hrvatski blok, koji ima 63 stajbegović i N. Kadrić po 12 K i dr., poslanika. To hrvatsko pitanje mora Ahmet ef. Korjenić, stolar darovao je se prije svega riješiti. Jedno zbog toga 60 K, a Asim ef. Sehić, postolar 80 K hrvatskog pitanja, a drugo zbog toga, obojica iz Čajniče. — G. Jusuf JašarŠto Vidovdanski Ustav suspenduje sve begović iz Amerike poslao nam je građanske slobode, treba provesii nje­ 1000 K kao pretplatu za 1922. g. i govu reviziju. G. Protić je izjavio, da prilog. G. Ćazim ef. Ruščuklija iz on ne može ući u vladu zajedno s de­ Kladnja 100 K. mokratima, a teško ^da bi ušao i u Najusrdnije im se zahvaljujemo! jednu vladu, koju bi obrazovao g. Bili uzorom i ostalim našim pristašama Pašić od radikala, muslimana, Koroši prijateljima. čeve stranke i samostalnih težaka. Ali bi svakako bio naklonjeniji ovoj dru­ Zatvaranje dućana u Derventi. goj vladi, jer bi ona značila prelaz Jučer smo dobili vijest iz Dervente, jednoj vladi, koja bi imala da izvrši da se i tamo mjerodavni organi počeli reviziju Ustava. vladati po dotičnoj naredbi o zatva­ ranju dućana, te su muslimani jučer bili Evakuacija turske zone. 29. no­ zatvoreni, a u nedjelju će držati otvo-# vembra Muhedin-paŠa je ušao u Adanu na čelu nacionalističkih trupa. Na- I rene radnje. �Боој 368 Kroj „ПРАКДА« — „HRAVDA* Dar „Hurrljjetu" iz Amerike. Ovih dana je društvo »Hurrl|jet« primilo jedan dobrovoljni prilog od braće u dalekoj tuđini — u Americi - u iz­ nosu od 46.500 kruna, koju je svotu sakupio među tamošnjim muslimanima gosp. Mehmed ef. Dervoz, inŽinjer i veliki prijatelj i pomagač naše siro­ tinje. Gospođin Dervoz darovao je svotu od 12.000 kruna; po 4 000 K. darovaše: G. Nezir KapiČić, Hama Arnautović i Ibrahim Mulać; preostatak svote darovaše braća, koja ne javiše svojih imena. Sakupljaču kao i prilagačima se društvo Hurrijjet ovim putem najto­ plije zahvaljuje, te im ispred svojih štićenika-šegrta želi svako dobro i sreću. Odbor. 1 ) * , Besplatan podvoz invalidima. Kod prvostepenih i superevizionih komi? šija ovih dana se održavaju pregle? di svih invalida. Ministarstvo voj* no sa ministarstvom socijalne poli? tike naredilo je svima komandama vojnih okruga, da op.štinskim vlasti? ma dostavi potreban broj propisno ispunjenih vojnih putnih objava, s kojima će dobivati besplatan pod? voz invalidi, koji idu na pregled. Hurrijjetov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/12^2 cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava Muslim rado, i zanatlijskog udruženja Hurrijjet, u Sarajevu. Sijelo Sar. športskog kluba. Sa­ rajevski športski klub priređuje u subotu, dne 10. o. mj. u svim svojim prostorijama (Mis-lrby uh) sijelo sa koncertom. Iza koncerta igranka do zore. Odijelo negjeljno. Ulaznica: dobrovoljni prilog. ' i ) j ster 211 Deangate« pošalju mustre i analizu sa bezobveznim, približnim cijenama svih artikala koje proizvode kao i kapacitet svoje proizvodnje. Izložba u „Osvitanju“. Prigodom mevluda, koji je jučer vrlo lijep’o pro­ veden, ' »Osvitanje« je priredilo i iz­ ložbu ručnih radova svoje stručne škole. Izložba će biti otvorena do po­ nedjeljka, i to za gospode sva četiri dana, a za gospodu samo u nedjelju i ponedjeljak. Svi su izloženi predmeti na prodaju uz vrlo umjerene cijene. Izjednačenje stipendija. Na sjednici delegata ministarstva finansija i ministarstva prosvjete pretresano je pitanje o izjednačenju studentskih sti­ pendija na strani, te je postignut pot­ puni sporazum. Tijem načinom popraviće se stanje naših studenata, koji studiraju u Čehoslovačkoi i Austriji. Javna zahvala. G. Mustafa ef. RuŽdić iz Sarajeva poklonio je kjutubhani ovog vakufa 50 (pedeset) svezaka raz­ nih kjitaba u vrijednosti od nekoliko hiljada kruna, na čemu mu se uprava najljepše zahvaljuje, moleći i drugu braću muslimane, da se ugledaju u Mustafa ef. i pomognu ovoj upravi, da podigne kutubhanu na onu visinu, kakva bi trebala da bude i da može svojoj svrsi odgovarati. — Uprava Gazi Husrevbegova vakufa. 3 Stran« Dragocjenost svake kuće je lje­ karnika Fellera miomirisni »Elsa-FIuid« najbolje sredstvo za trlja nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, ustiju, vlasišta i t. d. Jače i bolje od Francuske vinovice. 3 dvostruke boce ili 1 specialnu bocu zajedno sa zamotom i poštarinom za 48 kruna razaŠilje: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska. ; ’ j I I Treže!jak. I oni ga se odriču! »A. M. B. je jedan gosp. iz Sarajeva koji je jnnogo pisao po raznim listo­ vima, a par puta donio je po koju stvar i nama, od čega su nekoje obje­ lodanjene. Netom poslije objelodanjenja njegova članka u našem listu „Naši narodni zastupnici nekad i sad“ ovdaš­ nja „Večernja pošta" okrivljuje toga g. radi jednog gnjustog i nečovječnog ! djela njegova, a pošto to do danas u javnosti, koliko je nama pozi nato, još nije oprovrgnuto, to mi izGajretov pododb., Cazin. Vaš do­ jazljujemo, da A. M. B dok podliježe pis nema potpisa, pa ga ne možemo makar samo i sumnji onoga nedjela u uvrstiti. Stoga, ako želite da izađe kao pošteno ljudsko aruštvo nema pristupa »Priposlano«, ponovite ga i potpišite. pa kao takvom morali smo u našem Selam! listu, koji se daleko od društvene mi­ Tuzlacima. — Na Vaše žalbe radi zerije nalazi, svaku dalnju suradnju smjesta zabraniti. Njegova bilješka u uvrštenja dopisa iz Tuzle »Stranci« 28. broju »Naše Pravde« izišla je bez možemo samo ovo da rečemo: Dopis znanja našeg urednika. su poslali vrlo zaslužni ljudi za orga­ «Naša Pravda« nizaciju. Uredništvo nije imaio nipošto namjeru da vrijeđa naše čestite tuzlanske pri­ Tisuće ljudi u svim zemljama staše, pa je stoga i ispustilo sve ’ svijeta upotrebljavaju kroz 25 go­ oštrije izraze, a pred očima mu je dina miomirisni jedino lebdjelo, da se odstrani štetna kampanja protiv »stra­ naca«, jer vjeruje, da ćemo samo zajedničkim radom moći uspijevati na svima poljima rada. M. selamI Poruke Rdništoa. FELLEROV „ELSA-FLUID kao kosmetikum marke ,Gloria‘ garantirano prve vrsto u. buradima od 200 i 60 kg. kao i u kantama od 25 kilograma i Petrolejmatka ’Fiume‘ nudi uz fabrične cijene: 367 1-2 ; • I | i Izrada obveznica za likvidaciju agrara. Direkcija državnih dugova raspisala je licitaciju za 6. januar 1922. za izradu 292.000 komada 4 od sto obveznica za finansijsko likvidiranje agrarnih odnosa u Bosni i Hercego­ vini. Nacrt i uslovi mogu se vidjeti u | Generalnoj direkciji državnih dugova svakoga dana od 10—12 sati prije podne. Naš muzej u Mancestru. Mini­ starstvo Trgovine i Industrije u Beo­ gradu javlja: Prema prepisima »Pra­ vilnika Povlašćene Agencije« osniva­ mo u lokalima naše Agencije u Man­ cestru Muzej mustara i želimo da ga snabdijemo mustrama svih proizvoda, koji dolazi u obzir za izvoz u inostranstvo. Molimo, da se o tom izvije­ ste sva državna privredna preduzeća i uprave rudnika i preporučiti im, da na adresu: »Royal Privileged Comercial Agency of the Kingdom of the Serbes, Croats and Slovenes, Mance- fllbert L. Ozmo, Sarajevo, Kralja Petra u. 23. TELEFON 805. TELEFON 805. vlastitu porabu kao i za DAROVE predmete iz zlata i sre­ bra, nakite, ure, lance, prstene naušnice, narukvice krstne spomen-kolajne. te raznih potrepština sve * paŽifA k°d poznate tvrtke Suttner uz —najeftinije dnevne cijene u najljepšoj, modernoj izradbi. I žlice no­ ževe vilice, škare, žepne noževe, doze za cigarete i duhan, strojeve za brijanje, nažigaće i t. d. sadržaje sjajni ka­ talog sa slikama od: Ja Tvorničke tvrtke H. SUTTNER. LJUBLJANA br. 7C6 Kao brat I za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umivanje, jer je od najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za tri ja­ nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela aće i djelotvornije nego Francuska vinoviea i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanica! Zajedno sa zamotom i poštarinom stoji za svakoga: 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. Za preprodavače: 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 24 „ „ 8 „ „ 280K 36 „ „12 „ 394 K FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PRIMOT: Elsa melem za kurje oči 5 K i 7.60 K: Elsa mentolni klinčić 12 K; Elsa posip 11 K; Pravo Elsa riblje nije 85 K: Elsa vodica za usta 36 K: Elsa kolomjska vodica 41 K; Elsa damski miomiris za sobe 41 K; Glycerin 6 i 30 K; Lysol. Lisoform 30 K, Kineski čaj 3 K; Eisa prašak protiv gamadi 15 K; Otrov za miševo i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN V. FELLER, Stubica donja Elsatrg br. 310 Hrvatska. bratu podobni, bez razlike, treba da sa naši zubi. Nema Ijepog ćoojcka i osobe bez Ijepih -jbi л Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autorilsia najbolje preporučene: ELIDA-pastc «Ш1Ш1И1»111!М1111МИИЛ za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbert Vita Lovi, Sarajevo, Despića ul. 1 Podružnica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu Središnjica: Ljubljana. — podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva K 45,000.000 Prima uloške na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% netto Uloške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve I bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantaije. — Izdaje uvjerenja za izvoz i Uvoz robe prema naredbi ministar­ stva financija o regulisanju prometa sa devizama i valutama. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka državne razredne lutrije Kra­ ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. �Strana 4 Страка „ПРАРДА" Hdo! 363 Blef - »PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionit ka glavnica K 20,000.000' 104 Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K 4.000,000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pobranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge r.ajkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE .. .________________ __ POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. _______ _______ ____ ____________ da dobije, neka kupi srećku kod ОШвп i kh HufMć Petra Vukasa Sarajeva, Kralja Petra ul. br. 33 Мп 701 i РЈЧЈисвпН stalačftog sina. ALEKS. ulica, kod kojeg je iz­ vučen br. 53.310 sa zgoditkom od 150.000 dinara. fflišEui, štakori, stjenicE i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16’—, za štakore K 20'—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26*—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 15'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20. mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10'— i Prašak proti mr ava K 10’— Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Junker, Zagreb br- 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! TVORNICA KONZERVA Preporučuju svoj specijalitet BAKOVIĆ, GAVRAN i MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na , sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po l00 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. u bocama i buradima. sijeno u вмдмл na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta BEZ KONKURENCIJE!!! ,P»T“ Š dl Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. SARAJEVO. 9 MusilmaRsha trgovačka I obrtnička banka za Basnu i Н«даишј1 (d. i) u Sarajevu; Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. | Dionička giisvntca *80,000.000 kruna. ^oo.coo Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i uk; m Tuie ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. | ф Fo ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 £ ИгнБв1гг1јз: ИгаЦа Petra ulico I ртм, lipo. - Brzojavi: ТгдоШа banka, Sarajevo. - IntErurhan telefon: Zli j Musliniansha centralna banta za Bosnu i Hercegovinu i & u Sarajevu. POZIV зи’ = kojim se najučtivije pozivaju p. n. gg. dioničari Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, da izvole doći na II. izvanrednu glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 18. decembra 1921. u 10 sati prije podne u zavodskim prostorijama, sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. Fuzija sa Muslimanskom bankom d. d. u Banjoj Luci. 2. Povišenje dioničarske glavnice od 20 na 25 miliona kruna. Ravnateljstvo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Napomena: § 29. društvenih pravila glasi: »U glavnoj skupštini mogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili na drugim mjestima, koje ravnateljstvo u pozivu označi, barem osam dana prije sastanka glavne skupštine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao legitimacija kod glavnih skupština. Pravo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu. Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica osam dana pred sastanak glavne skupštine na naznačenim mjestima položio. Dionice, odnosno međutomnice (potvrde) mogu se položiti kod naše blagajne u Sarajevu i kod naših Podružnica: Bugojno, Banjaluka, Brčko, Čapljina, Travnik, Prijedor i Tuzla, te kod slijedećih zavoda: Banke Gajret d. d. u Sarajevu, Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bjelini, Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Krajiške banke d d. u Bihaću, Kreditne banke d. d. u Livnu, Trgovačke banke d. d. u Trebinju, Privredne banke d. d. u Maglaju, Muslimanske banke d. d. u Visokom, Muslimanske trgovačke i poljo­ djelske banke d. d. u Tešnju, Bankovne radnje Numan Osmanefendić u Žepču, kod Prve hrvatske štedionice u Zagrebu i kod Srpske Banke u B. Šamcu Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/14197ca32470ccc2f4c92d5deb8c225a.pdf a9bbe70e9a450024837af3c2d44ffb39 PDF Text Text PLAĆENA. PMVDA ЛА _ i ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Bfoj 131 (369) Godina III. i ■ I I I i I i j । j ; j 1 | mjeran p;ama ekonomskoj i financi­ jalnoj znazi francuskog naroda, pa kad ova konstatacija vrijedi za modernu Francusku, koja je kud i kamo naprednija od nas, eo ipso bi morala vrijediti i za nas i naše prilike, pa da toga oprobanog zakona u svoju poresku politiku ne uvađamo. Još jedna jaka okolnost imade, koja govori proti ovom porezu, a tu okolnost nalazimo u slabom ili nikakvom gospodarenju sa državnim imetkom, prihodima i rashodima državnim, u poman,kanju evidencije, državne aktive i pasive, dr­ žavnih dugova i tražbina, te pcmanjkanju evideneje o cjelokupnoj financijalinoj snazi naših građana. Na jednoj se strani rasipa državni imetak, a na drugoj sirani povećaju se državni porezi bež ikakvih stalnih predioga u jednoj neopisivoj nejasnoći i neizvje­ snosti, kako mi financijalno stojimo i s čime u svojoj kući raspolažemo. Za to bi trebalo da se Ministarstvo finansija potrudi, pa da nam iznese jasnu sliku spomenutih momenata i da se potrudi, da dosadašnje sv • za­ ostatke poreza ubere. Prije пекоћко dana čuli smo mi ovdje, gospodo, značajnu izjavu referenta Ministarstva finansija, koji nam je ustvrdio, da u Srbiji i Crnoj Gori nije uopće ratni porez ubiran, niti je povećana ztmljarina za te krajeve razrezivar.a ni ubra­ na. Dok se tako u Srb'ji i Crnoj Go­ ri postupa, kod nas se u Bosni za ratni porez, zemljarinu i druge poreze prodaje i zadnji komad pokućstva, pa ne samo to, nego se kod nas i invalidi plijene i prodaju im se na javnoj dražbi i oni predmeti, sa kojima oni svoju ekžistenciju održavaju. Slučaj, koji se je odigrao ovih dana u Beogradu sa invalidom Šaškinom Mustafom iz B. Gradiške koji je do­ šao u naš kiub, da mu interveniramo u pitanju njegovog ratnog poreza, koji iznaša 9.000 K, a za koji mu se porez prodaje konj i kola, čime je za­ rađivao svakidanju koru kruha. Taj je invalid, gospodo, bez ruke, potpuno nesposoban za svaku privredu, kome bi trebala država da daje penziju, a eto kako vidimo, hoće se da se tome čovjeku oduzme i zadnja mogućnost zarade i življenja. Gledajući sve ove anomalije pred sobom ne mogu glaso­ vat zn ovu zakonsku uredbu, pa mo­ lim Zakonodavni Odbor, da se ova uredba odloži do budžetske rasprave. U tom vremenu neka nam g. Mini­ star finansija iznese jasnu sliku dr­ žavne aktive i pasive i neka ntm iz­ nese osnovu, kako misli u svome re­ soru štednju provesti i na koji će način zavesti bolju racionalnost u upravi sa državnim imetkom i kako misli sva državna preduzeća oživjeti i njihovu aktivnost povratiti. U neposrednoj blizini moga rodnog mjesta Tuzle u Kreči i Simin-hanu nalaze se državna preduzeća i tu ugljenokop i Tvornica soli. U ovim državnim preduzećima nema, gospodo, nikakvog racionalnog gospodarenja, pa u tim preduzećima, gospodo, milijuni- Muslimani! . na istaknuti način naći nove izvore za i pokriće deficita za proračun 1922. i time i poštediti i onako inače slabu financijalnu snagu našeg naroda. S time sam ! ja svršio sa izjavom, da ću iz naveI demh razloga u ime našeg kluba proti ! ove uredbe glasovati. i milijuni državne imovine propadaju i tonu. Slično će^biti sigurno i sa ostalim državnim preduzećima naše Kra| lievine, pa bi trebalo, da se pozvani faktori malo bobe i intenzivnije pozabave ovim pitanjima, pa sam mišijc Ja, da će moći gospođin Ministar finansija u zakonodav! nom odboru povodom pretresanja uredbe o porezu na poslovni obrt. an V1,°vić: Gospodo I Po­ vodom ove zakonske uredbe o pore­ zu na poslovni obrt, koja je danas na dnevnom redu, hoću da upozorim zakonodavni odbor na neke momente koji se pojavljuju u najširim slojevi­ ma našeg troimenog naroda bez razJa narođnosti. činjenica je a danas kod našeg naroda vlada silo nezadovoljstvo i neraspoloženje. To nezadovoljstvo ne dolazi samo od neпа^ЛТ31’ ₽nl,ka u našem javnom i životu uopče’ ne^° na­ ročito i radi neuređenosti valute, poSrcupljivanja života i previsokih držav­ nih poreza, daća i nameta. U danima izrađivanja naše mlade države trebalo bi da pozvani faktori »maju više obazrivosti prema tom na­ rodnom raspoloženju, pa da ovim i ovakvim uredbama ne izazivaju još većeg ogorčenja i nezadovoljstva u narodu. Naš je narod b,ez razlike vje­ re i narodnosti svjestan, da neće mo­ ći snositi ni gostojećth poreza, a ka­ mo li novih, koji bi.se imali sprovesti ovim zakonom, s obzirom г.а teške naše ekonomske prilike, u kojima se nalazimo, i s obzirom na slabu i pri­ mitivnu trgovinu i obrt naš. Radi toga se s pravom naš narod buni i protes­ tira proti i ove zakonske uredbe o porezu na poslovni obrt. Ovaj zakon, koji se namjerava sprovesti, pogađa u prvom redu naše konsumente, jer će on prouzrokovati poskupljivanje ži­ vežnih namirnica i uopće poskuplji­ vanje života. O'^aj zakon pogađa ta­ kođer trgovinu i obrt, jer tereti trgov­ ce i obrtnike dvostrukom stopom po­ reza, koji nije primjeren financijalnoj znazi tih privrednika, a kosi se i sa principima financijalne znanosti. Prin­ cip financijalne znanosti dozvoljava opterećenje cjelokupnog dohotka gra­ đana do najvećeg iznosa od 15°,о. Primjenivši ovaj princip može se nadalje konstatirati, da se dosadašnji porezi kreću između 28—32%, koji terete sveukupni dohodak naših građana. Usvajanjem ovoga zakona odnosno poreza na poslovni obrt poskače ta porezna stopa na dvostruki iznos. Ovaj teret odnosno novi porez ne mogu ni trgovci ni obrtnici podnosili i pošljedica će biti ta, da bi sete dvije privredne grane mogle dovesti u ozbilj­ no pitanje. Ovaj zakon i tehnički ne­ će se moći provađati, jer iziskuje po­ većanje personala kod pojedinih po­ reznih ureda, a ovo povećanje u da­ našnjim slabim našim prilikama nije moguće izvesti. Kako postojeći perso­ nal neće moći i ovoga posla svlada­ vati, doživjećemo kod poreznih ureda velike zaostatke, a u savezu s time i uspjeh, koji nas neće ni u koliko za­ dovoljiti. Ovakav zakon, odnosno po­ rez .na poslovni obrt ’ im adu i još ne­ ke druge moderne države. Ja poimen­ ce napominjem Francusku, koja tako­ đer imade u svojoj poreskoj politici isti ovaj porez. Moderna Francuska bavi se u najnovije doba -mišlju, da ovaj porez iz svoje politike izbaci, jer je nepraktičan, nepravedan i nesraz­ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcionl odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, utorak 13. decembra 1921. Govor nar. poslanika g Osmana Viiovića držan pojedini broj K 2. Smeta im Ministarstvo soc. politike. i . | । I | I Prije nekog vremena donesoše go­ tovo sve novine vijest, da su radikalski poslanici iznijeli prediog, da se ukine Ministarstvo soc. politike. Usli­ jed prigovora demokrata i J. M. 0. pao je tada taj prediog, ali radikali sada upotrebljuju priliku nejasne po­ litičke situacije, da taj svoj naum iz­ nova pokušaju. Radikali doduše nisu naveli razloge za taj svoj prediog, ali mislimo, da će razlozi biti stvarne a i materijalne naravi. U isto doba, kad su radikali prvi put zatražili, da se ukine Ministarstvo socijalne politike, tražili su oni za sebe i portfelj ministarstva unutarnjih djela, a jer bi ukinućem M nistarstva soc. politike velika većina, ako ne sve agende tog ministarstva prešle u kom­ petenciju ministarstva unutarnjih djela, to je jasno, da oni hoće djelokrug ministra policije još više da prošire prije nogo li ga oduzmu demokratima i predadu kome svome partizanu. Tako bi .pod kompetenciju Ministra policije došla udruženja dobrovoljaca i invalida, a ovi bi se baš mogli do­ bro upotrebiti prilikom idućih izbora za Narodnu skupštinu, jer je poznato, kako je na mnogim biralištima jaka i dobro organizirana falanga dobrovo­ ljaca bila odlučna za rezultate izbora, koji baš nisu bili po volji radikalima. Imati u svojim rukama policijske činovnike, a osim toga udruženja invaliJa i dobrovoljaca, pa onda još one mnoge fondove, s kojima s:ida raspo­ laže ministarstvo socijalne politike, to bi zbilja značilo imati pri izborima ve­ liku prednost pred ostalim strankama, pa se za to ne bi smjelo to dozvoliti ni pod kojim uvjetom, tražili to radikali ili koja druga stranka. A sad pomislite, da bi eventualnim ukinućem Ministarstva socijalne politike došla čisto socijalna pitanja pod ruku mi­ nistra policije! Radnička pitanja materijalne naravi, jer o političkim radničkim pitanjima neću ni da govorim, pitanje udgvica i siročadi, pa invalida, beskućnika i si. morao bi prosuditi ministar policije, 1 • ' i • ' i 1 I I I i I I । I i I dakle ministar, kome je običaj a često i .dužnost, da se opire novim, napred­ nim i modernim strujama i idejama dok svi ti ekonomsko i socijalno slaoi elementi očekuju svoj spas baš od mo­ dernih i naprednih nazora i uređaja, koji su se u drugim državama poka­ zali podesnim. Ne — ta protuslovlja modernizma i konzervatizma ne mogu se staviti pod jednu kapu! Mnogi predbacuju ministru soc. pol. da ne isjunjuje svoje dužnosti onako, kako bi to trebalo da bude. Priznajemo potpuno, da današnje ministarstvo socijalne politike nije sasvim na visini svoje teške zadaće, ali moramo lojalno priznati, da su tome djelomice krive i okolnosti, pod kojim to ministarstvo danas radi. Svuda poteškoće usljed pomanjkanja sredstava, da se oživotvore najnužnije institucije, koje su naši zapadni saveznici već davno uveli. Često fale i kvalifikovani svjesni radnici, koji bi proveli bar ono, što bi se i sada dalo provesti, jer su se na nekoja mjesta uvukli politički partizani, ne da rade, nego da se. uhljebe. — Ali ipak mislimo, da se ministru socijalne politike ne bi smjele praviti tolike smetnje, nego naprotiv: to se mi­ nistarstvo tek razvija, ono se još nije ustalilo; treba mu svim silama po­ moći, ako od njegu očekujemo pozi­ tivni rad. Da je ovo naše stanovište oprav­ dano, najbolji je dokaz i to, da su se gotovo sve novine — osim dakako radikalskih — u našoj cijeloj kralje­ vini složile u tom, da je potrebno, da se ministarstvo socijalne politike i nadalje održi, te mu se dadu potrebna sredstva, da se razvija u smjeru modernog napretka, a ne da se sada tako često govori o njegovom ukinuću. I protesti radničkog svijeta iz različitih dijelova države protiv ukidanja jasno govore, kolika bi šteta bila, kad bi se ovo ministarstvo ukinulo. U zadnje vrijeme, izgleda, i radikali su skloni, da se okane ovog zahtjeva, naročito otkad su vidjeli, da je većina skupštine protiv ukidanja. S. Pisma iz Beograda. Beograd, 11. decembra 1921. Kriza. — Dan odmora. — Novi Perzijski poslanik kod ministra dra Spahe. — Izborni red za općine. — Organizacija policije. — Radi­ kalni kongres. — Iz financijskog odbora. Kriza nije još svršena. G. PaŠić vra­ tio je mandat Kralju, jer nije mogao da sastavi vladu bez demokrata, a ra­ dikalni klub ne odstupa od svojih za­ htjeva, koje demokrati ne prihvaćaju. Kralj je povjerio sada sastav vlade šefu demokratske stranke, g. Davidoviću, koji vodi razgovore sa predstav­ nicima sviju grupa u Skupštini, i to u prvom redu sa radikalima. Od na’ šeg kluba razgovarali su sa g. Davidovićem gg. Dr. Hrasnica i Dr. Hadžikadić. Oni su mu objasnili naše gle­ dište na političku situaciju, o kojem je bilo riječi u prošlom broju povodom i razgovora sa g. Pašićem. , izgleda, da ni misija g. Davidovića ' neće imati uspjeha iz istih razloga, ПептаНо cdiarhp Јег ^edini spas našeg težaka u zadrugama, jer će zadruge provesti UvSjUuiiB UM U i Ugb; kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu naš m selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169). �Broj 369 Број „ПРАВДА* — „PRAVDA* Strana 2 Стзана zbog kojih nije mogao ni g. Pašić da ' prilikama u našoj državi, naročito sastavi većinu. Tako se ne može oče­ I ekonomskim. kivati riješenje krize prije svršetka I U Ministarstvu Unutarnjih Djela iz­ radikalskog kongresa, i ako je g. Da- rađuje se zakon o jedinstvenoj orgavidović predložio g. Pašiću tri alterna­ I nizaciji policije za čitavu državu. tivna predloga, koje je vrlo teško I Danas se sastaje kongres Radikalne odbiti. stranke iz čitave države. Ovo je poJučer je u Zakonodavnom odboru slednji kongres pojedinih stranaka, vođena rasprava o čl. 12. Zakona o koje su ove jeseni Održavale svoje zaštiti radnika, koji govori o nedjelj­ kongrese. Džemijetski poslanici doveli nom počinku za radnike. Sekcija je su pril čan broj svojih ličnih prijatelja bila predložila novu redakciju, koja na ovaj kongres. glasi: »Jedan can nedelje i na dan U financijskom odboru prigodom 1. decembra svake godine zabranjen je svaki rad pomoćnom osoblja po I pretresa reduciranog budžeta minisvima preduzećima (radnjama) pred­ i starstva vjera iznio je dr. A. Hadživiđenim u § 1. ovog zakona. Koji će ; kadić predlog, da se već u ovoj ja­ nuarskoj dvanaestini izjednači plaće to dani biti za pojedine krajeve, prosvih vjerskih poglavica, jer nije pravo, pisaće Ministar socijalne politike u da jedni uživaju veću plaću, a drugi sporazumu sa Ministrom Trgovine i i manju. Ako smo u jednoj državi iako Industrije«. hoćemo da provodimo izjednačenje, U odboru su bila vrlo podijeljena mišljenja. Naši članovi gg. Dr. Hras- ј onda treba i ovdje da jednom počne­ mo. U svoje vrijeme (u mj, augustu) nica i Fehim Kurbegovič zastupali su izjednačene su plaće srpsko-prsvogledište, koje je izraženo u našoj re­ sisvnim svećenicima, a naši i kato­ dakciji, koju smo Vam javili u pro­ šlom pismu. Oba naša govornika ustala , lički ostali su pri starim plaćama, koje su gotovo u poia manje. Naše su odlučno protiv onim govornicima, duhovno predstavništvo ne može da koji su tražili nedelju kao jedini dan živi s ovakom plaćom dostojno svoga odmora, te je tečajem diskusije došlo i do burnih scena. Veći oio članova ; položaja. Sam naš reis-ul-ulema tužio se je ministrima prigodom zasijed^nja Zakonodavnog Odbora je nastojao, da vjerske ankete га ovu nepravdu i svi ovom sukobu izbjegne, pa je nakon podulje diskusije riješavanje o ovom i su mu ministri dali pravo. U ineresu članu odloženo u cilju, da se nade jednakosti i pravde nužno je Ovu ne­ redakcija, koja će moći da zadovolji, j pravdu bar sada ispraviti, ako se već Značajno je, da ovoj sjednici nisu pri- ; ne misli dati razlika sve od augusta sustvovali Članovi Muslimani Zakono- . kao naknada, jer bi ovo bilo po prin­ cipu ravnopravnosti. devnog Odbora iz Južne Srbije, i ako Ovom se predlogu priključio i dr. su ih naši članovi pozivali na ovu i sednicu. da pomognu akciju našeg 1 Dulibič (pučka stranka), na što je predsjednik Voja Veljkovič izjavio, da kkba. JuČe poslije podne posjetio je novi se ovaj predlog iznese kao želja fi­ Persijski poslanik na našem dvoru nancijskog odbora pred zakonodavni Ali Akhbar Han Bahnan g. Ministra odbor, jer je on šire naravi, te spada Trgovine i Industrije Dr. Mehmeda u opće izjednačenje svih službenika u Spahu i poduže razgovarao s njim o • plaćama. Bilješke. u obranu. U »Našoj Pravdi« broj 27. od 23. novembra o. g. uzeo me je neko na nišan kao predsjednika izvršnog odbora naše ekon. organizacije. Iz? gleda, da nije ostavio ništa, čim bi me mogao tući, a u namjeri, da me stjera u kut. Pa ne samo taj anoni? mus, koji se stidi potpisati svoje lične napadaje na druge, nego i u jednom drugom listu napadan sam lično zbog naše ekonomske organizacije. Zašto to sve, ja ne inogu da do? kućim, osim ako nije za to, što ne? kome smetam. Jer posao, u kojemu sam se do sada našao na polju ra? da za našu ekon. organizaciju, ta? kve je naravi, da za nj jednog čo? vjeka niko pošten ne bi napadao, posao: propagiranja za tu ideju do ankete i sada priprava do defini? tivnog osnutka ek. organizacije. — U drugom svijetu, drugačijeg men? taliteta ljudima, koji na ovakvom 1 poslu surađuju — svako prema svojoj snazi dalo bi se makar formalno priznanje, a eto kod nas ne mogu da budu pošteđeni ni od ličnih napadaja. Jer ovakve vrste poslovi, svako znade, da potječu iz nesebičnih namjera i vrše se često , s velikim naporom, pošto drugih nema dovoljno na djelu u i saradnji, ma da su — bar po mom shvaćanju — svakom otvorena vra? ta za koristan rad. Kao glavni argumenti za moju ! nepodesnost i za ovakav rad, ' navedeni su u »N. Pravdi« tvorni? ca rublja, akciia za zaštitu morala | i moj članak »Samo dva broda«, da sa njima ni jesam uspio. Na to mo? ram odgovoriti: 1. Pitanje tvornice rublja, u ko? joj bi dosta ženskih bilo zaposle? no, nije se moglo brzo dokončati ■ s razloga, što se nije svijet za nju i odazvao sa dovoljnim upisom dio? PODLISTAK. Poznato je, da su još neki za Havarijuna počeli zabacivati poziv vahdanijeta izmijenivši ga na svoj kaluf. T' liko su daleko otišli ti smrtnici, da su Boga dž. š. identifikovali sa posla­ nikom lsatom. Budući da je kod tadanjih naroda, naročito Rimljana, bila razvijena umjetnost slikanja i kipar­ stva, to se uzeše tom umjetnošću prikazivati. Isa a. s. i h. Mejrem i I tako su se narodi mahom molili njima miesto pravom i jedinom Bogu dž. š. Time su se već udaljili od uzvišenog principa vahdanijeta, kojeg su toliki Božji poslanici donosili od I Boga I udstvu. Osim toga demorali­ zacija Rimljana našla je ploda i kod ' tadanjih naroda. Jedini kraj, koji se očuva od te ; strašne bujice, bio je jugozapadni po, luotok azijskog kontinenta Arabija. Omeđene prirodnim granicama ne prelazahu u nju u svoje vrijeme ni Rim। ljani To je prostrana zemlja, koju na sjeveru rastavlja od Sirije i Mezopo’ tamiješamska pustinja, na istoku PerI zijski zaljev, na jugu Indijski ocean i , more Umman, a na zapadu Crveno ' more i tjesnac Bab-ui-Mendeb. Posljej dica ove osamljenosti jest ta, što se je njeno Žiteljstvo razvijalo posebnim tradicionalnim životom bez natruhe tuđinske. Njihov šejeh nema onoga i karaktera, kakova imađahu ovamo Hafiz I. R., Mostar: Opel na ulemu. Prešlo je 1339. godina, a nastupili su i mubarek dani g. 1340., kako je čovječanstvo usrećeno jednim nepro­ cjenjivim amanetom. To je bilo u doba, ktda su brojem manji i jakošću sla­ biji narodi pred krvnim mačem tada­ njih silnika, kao Germana na zapadu i Bizantinaca na istoku, morali orifmati sve ono, što im oni silom narivavahu. Vladao je zakon: ko jači, taj tlači, jer i ovi slabiji — čim bi ispala prilika — oduprli ti se svojim tlačiteljima i ponovno uživali izgubljeno: svoj jezik, slobodu i napokon' staru pogansku vjeru. Zbog toga bi se sil­ nici, puni gnjeva, latili ponovno handžara i nastavili uobičajenu metodu. Taj bi se proces nastavljao sve dotle, dok bi jedna ili druga strana bila po­ tučena ili bi primala zapovjedi jačega. Razbor ne vlada, a nema ni onih, koji su blago i razborito Širili i unosili istinu među jedan narod. Nestalo je dakle onih, koji su vjeru Isa a. s. propovijedali onakovu i na onaj na­ čin, kako ju je on sam propovijedao, a iza njega Ha^arijuni. A ako više ništa nema, nego ako nica. Ja sam bio uzrokom i tu sam u najmanju ruku pošten, i to svoju pogrešku rado priznajem da je u pravila tvornice rublja bio i toliko pošten, da mi poštenja ne bi uvučen »Merhamct«, da bi tvorni? ’ mogli platiti ni svi nlilioni bosan? cu za pet godina mogao preuzeti, a skog agrara, onda neka sc pojedin? to s razloga, što je sarajevska širo? i ci mnogo nc brinu za moje garan? tinja vrlo brojna, a sredstva »Mcr? čije radi uprave sa »grdnim para? hameta« ne dotječu za dovoljne ina« posjednika. Tim više, što tc potpore za život, pa da bi se financi- । grdne pare u vršenje dužnosti sa? jalna snaga »Merhamcta« morala : dašnjeg izvršnog odbora ekon. *or? jednom, a tim i mogla lako sanira? | ganizacije i nc dolaze u obzir, tc ti. I što ovu ideju nije svijet pri? što će oni, čije su pare, vjerojatno hvatio sa boljim upisom dionica i znati i za imena svih ištahlija za bez vlastite štete osigurao svoj i upravom sa njima, kad dođe tome »Merhamet«, ja se za to nimalo ne 1 vrijeme, da svoje pare moradnu stidim niti smatram, da bi se ne? nekomu i povjeriti na rukovanje. ostvarenje tvornice rublja na ovaj Za pare, neka sc niko ne boji, ne? način moglo meni u grijeh upisati. ću sc za tim ni malo otimati, kao Ipak, glavom sc kroza zid ne može, što se nijesam ni dosada nikad oti? i kad nije išlo jedno radilo sc na inao. I nc samo što neću nikome drugom, naime, da se tvornica rub« smetati, nego ću sc još iskreno ra? lja osnuje, pa kako bilo. I ja, p r c? dovati, da bol je radine ruke od mo? ma današnjem s t«a n j u jih i najmanji posao od mene pre? s t v a r i, mogu ovdje izjaviti: tvor? uzmu, da ga bolje svršavaju požrt? vovno i • n c s c b ič n o ! nica rublja će se osnovati i u njoj ćc^ sc dati zarade muslimanskom U interesu same stvari, mislim ženskinju! Ali po svoj prilici neće da bi kritičari bolje učinili, ako bi biti dioničko, već tiho društvo. svoje »jače snage« trošili za ostva? Strojevi su u Njemačkoj već kup? renje naše ekonomske organizacije Ijcni i nalaze se otpremljeni na pu? najprije, pa onda poslije mogu lič? tu za Sarajevo. 1 sad će biti pita? no obračunavati sa svakim kao i sa nje samo tehničke izvedbe, nalaz mnom, koliko god hoće. zgrade, uređaj tvornice i početak Sarajevo, 5. decembra 1921. s poslovanjem. Šemsudin Sarajlić. 2. Sto se tiče Akcije za zaštitu nar. posl. morala, ja sam je ostavio sa potpu? no uređenom šivaćom radionicom sa dvadeset strojeva u poslovanju, kad sam kao narodni poslanik mo? rao poći u Beograd. Odbor te akci? je imao je u vidu još neke osnove Fotografija Mu đim-učiteljn. Saza poslovan je, ali b e z s r e d s t a? у a, nije mogao više koračati napri? radnik »Srpske Riječi« u škol. odsjeku jcd. Iza mog odlaska zapeli su je? naše vlade iznosi ovih dana u tom listu dino zbog oskudice novčane pro? molbu jednog učitelja, apsolventa muametne glavnice i poslovi u šivaćoj limskog tečaja, upućenu ministarstvu radionici Akcije. I moj nasljednik prosvjete za uputu, kako i po čemu u upravi Akcije g. Fehim ef. Spa? treba da se ti apsolventi pripravljaju ho trsio se mnogo sazivajući šire za definitivni ispit. Gospodin dopisnik sastanke, da toj rani lijeka nađe, »Srpske Riječi« u školskom odsjeku ali — otuda bez uspjeha, sa strane naše vlade uzima tu molbu Kozličićevu onih, koji bi to pitanje mogli ma? na trehu, što je melitelj pogriješno ras­ ferijalno da isprave. Stoga ja ne tavio jednu ri^eč na slogove, pa kaže mogu biti kriv za neuspjeh Akcije, ministru da su ti apsolventi mualim. nego neko drugi, ko joj je mogao tečaja nesposobni učitelji, jer da se u pomoći, ali joj nije pomogao, ili ju dobroj školi djeca nauče za prvi mje­ ie mogao preuzeti i upraviti s njom sec dana rastavljati riječi na slogove, a evo učitelj to ne zna. Mi nijesmo to kako hoće, ali ni to nije učinio. znali, da službeno osoblje u školskom 3. Glede moga propagandističko? odsjeku naše vlade ima i tu zadaću ga članka »Samo dva broda« očitu? da službene akte krade i nosi po redak­ jem, da ga se ni danas nc stidim i cijama. A da dokaže da ti mualimivjerujem, čvrsto vjerujem, da će mi učitelji nijesu sposobni, ne ustručava za nj budućnost dati pravo i da će se i s imenom njegovim izaći u jav­ se čuti riječi: da smo se, Bog dao, nost Što se tiče tih pravopisnih po­ još davno osigurali i predstavili se grešaka, naravno ima dopisnik »Srpske jednim pozitivom u živom velikom Riječi« u školskom odjeku naše vlade svijetu! posve pravo, ne bi ih smjelo biti zaista, Ovo je moj odgovor na tri kon? ama čudo da ih ne nađe ni u jednim kretne činjenice, s kojim se u »Na? drugom aktu osim u Kozličića molbi. šoj Pravdi« proti meni operišc. I? Te i take pogreške prave i apsolventi maju li ih napadači još. neka ih preparandija i još, još veći, ali što ovi slobodno iznesu, neka im u tomu grešnici ne čine, to je, da ne nose pripomognu i svi moji neprijatelji, službenih akata i ne publiciraju ih u spreman sam svagda na njih da .od? novinama kao dopisnik »Srpske Riječi« u školskom odsjeku naše vlade. govorim. I ; i ; | < ; i | ' biskupi i nadbiskupi. On je tu da re­ prezentira svoje pleme prema drugim plemenima. Ova plemena prije islama živjela su u vječitoj zavadi, ali ne radi vjerskih trzavica ili da ih je ko svana potpirivao. Te borbe više su glas potištenoga, da dođe do svoga prava. 1 oni kao i drugi narodi širom svijeta vjerovahu u plemenske bogove, od kojih neke i Kur’ani a z. š. spo­ minje kao Lata, Uzzata i Menata. Osim pjesničkog dara ne imađahu kakvog drugog znanja. Među njima je vladalo strašno neznanje kao i drugđe. Dosta je da spomenem, da su svoju vlastitu žensku djecu živu zakopavali. Šta vidimo iz gornjega predgleda? Vidimo u kratko ovo: cio svijet se guši u strašnoj tmini neznanja tamaneći se međusobno i plivajući u sva­ kojakim opačinama. Da se ljudstvo liši idolopoklonstva i da čovječna i kreposna ćud nanovo uzme maha, ukratko da se svijet poboljša i po­ pravi, bila je potreba, da čovječanstvu dođe jedan BoŽ i poslanik, koji će ga konačno izvesti iz tmine na svjetlo. -To je i bilo. Bog dr. š. je usrećio ovaj svijet poslanstvom jednoga svoga pejgambera, koji kao zvijezda visoko uz­ dignuta nad shvaćanjem i vjerovanjem tadanjeg cijelog svijeta dođe sa lo­ zinkom: la ilahe ille-l-lahu muhammedim resul-ul-lahi. To je bio najveći i ј i ■ , | , i Božji miljenik naš devletlija Muhamed Mustafa s. a. v. s. Ove mubarek dane radi njega i sla­ vimo izrazujući ljubav prema njemu salavatima, da tako dadnemo oduška svome islamskom čuvstvu. Nijesmo sami. Ovih dana 300,000.000 duša uprlo je pogled u tu zvijezdu moleći Boga dž. š. da libereket-is-salavati otvori oči islamskom elementu, koji zbog neshvaćanja zahtjeva novog vre­ mena pati još i danas. Ta zvijezda je nosioc one ideje, koja je poput veli­ ke nabujale rijeke natapala gladne zemlje. Naravno ako bi joj na put stala kakva gudura ili velika stijena očito, da joj omete i zapriječi njen tok, ona bi tada svojom expanzivnom silom prešla preko svega toga samo da dođe još u do tada nenapojene krajeve. Sve je to tražilo silnih žrtava: i mo­ ralnih i fizičkih. Devletlija se svega toga nije žacao, podnosio je sve mo­ guće patnje od strane nepomirljivih islamskih dušmana, koji konačno podlegoše pred silnom energijom i Izdrž1 jivošću Alejhiselama tako, da je istina kroz kratko vrijeme isplivala na po­ vršinu, a neistina bačena u bezdane jame. Džvel-hakku ve zehek-al-batilu. (Nastavićc se). �БрЈј 69 Bruj neurednog vršenja dužnosti. On je iz osvete dao vak. povrjerenstvu laž­ nu prijavu protiv mene. Meni je ve­ oma žao, da mi nije vak. povjeren­ stvo poslalo tu prijavu radi očitova­ Kriza miruje. I ako g. Davldoviću nja, jer da je ona bila meni dostav­ nije uspjelo sastaviti vladu, on ipak ljena, sigurno bih sve te podvale naj­ još nije povratio kruni mandat, nego odlučnije pobio i pred sudom rašči­ očekuje, rezultat radikalnog kongresa, stio cijelu ovu podlu i nisku klevetu. od koga će zavisiti, hoće li radikali s Uostalom svaki razborit čitatelj demokratima obrazovati vladu, ili će, toga zapisnika mora se pitati: pa ka­ u slučaju, da radikali pristanu na ko sam ja uopće mogao ostati u dr­ reviziju ustava, preuzeti Protić obra­ žavnoj službi, ako je ona prijava isti­ zovanje vlade. nita? Da je istinita, mene bi izbacili Izborni red za općine u Slo­ iz državne službe, naročito zbog one besramne podvale sa jednim đakom veniji bio je predmet pretresanja 27 sjednice zakonod. odbora. Poslanik i djevojkom. Navodi pod tačkom 1—5 neistiniti Dulibić tražio je, da se ovaj zakon protegne i na Dalmaciju. Povodom su i zlobno izmišljeni kako u pogle­ du hrane, tako naročito u pogledu ovoga pitanja uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović i on predlaže u ime našeg uzimanja gotovih novaca na knjižicu kluba, da se općinski izborni red za od H. Pašića. Iskaz od 1. jula 1911. lopovska je Sloveniju nekim modalitetima, koji bi se imali izvršiti u sekcij protegne i na kleveta niskog lažova. Skroz je lažna priča o đaku i djevojci, što može po­ Bosnu i Hercegovinu. On je svoj predlog obrazložio time, da u Bosni imade svjedočiti baš navedeni Pašaga Beropćinskih poglavarstva, koji su iza­ bić. Neka „Domovina" iznese ime onoga đaka, pa ćemo brže doći do brani prije 11 godina, a također i ko­ mesara, koji nisu odgovorni narodu i istine. Radi pošten^javnosti imam na sve u koje narod nema povjerenja. Treba da izjavim, da je cijeli iskaz perfid­ da se čim prije dade narodu prilika na laž, kojom se danas služe moji da pošalje svoje ljude u općine a to politički protivnici. To je vrsta mo­ se može samo postići na taj način, inače kad bi se ostavilo, da skupština ralnog lopovluka, koji je svojstven redovitim putem donese, moglo bi se niskim ljudima, lažovima, prodanim dušama, klevetnicima i najgorem druovo rđavo stanje produljiti na dulje vremena, što "narod silno ogorčava. . štvenom ološu. Taki ljudi ne vode računa ni o svojoj časti i ugledu, a Referent dr. Žerjav pristaje na to u načelu i po njegovom predlogu stvar kamo li o časti drugih ljudi. To nisu je vraćena sekciji, da ona nađe način, ljudi od časti, ponosa i ličnog dosto­ janstva. kako da provede taj predlog. zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatiija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/12ll2 cm, a cijena će mu biti 3 dinara рз komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava Muslim radn. i zanatlijskog udruženja Hurrijjet, u Sarajevu. Politički pregled. Rezultat općinskih Izbora u Za­ grebu. Žestoka borba u Izborima za za­ grebačku općinu, koji izbori imaju i veliku političku važnost, završila seje pobjedom hrvatskog bloka, koji je od 21.401 glasa dobio 15.297 glasova, dakle s/4 svih glasova. Prema konač-, nom rezultatu dobili su: Hfv. blok 36 demokrati 6, komunisti 2, intelektualci oko »Siobodne Tribune« 2, Židovi 2, socijalisti i pučka stranka po jedan mandat. Kongres radikalne stranke otpo­ čeo je prekjučer u Beogradu. G. Pašić je otvorio kongres, koji ga je iza­ brao i za predsjednika. Aco Stanojević je izložio historijat stranke, PaŠić je govorio o vanjskoj politici, a Ljuba Jovanović i Laza Markovic o unu­ tarnjoj. Momčilo Ninčić je iznio po­ greške naše finansijske politike, a dr. V. Janković govorio je opširno o po­ ljoprivredi. Jučer je pretresana agrar­ na reforma * interne stvari radikalne partije. Interesantno je, da kongresu ne prisustvuje g. Protić. Protjerivanje Enver-paŠe. Vlade Đurđijanske i Jermenske odlučile su, na zahtjev turske velike narodne skupštine, da protjeraju Enver-pašu i njegove prijatelje. Grčko-turski rat. Potvrđuje se vi­ jest, da će talijanski ministar vanjskih poslova markiz Della Torretta prisu­ stvovati predstojećoj konferenci savez­ ničkih ministara vanjskih poslova u Parizu, koja će u glavnom nastojati, da postigne mir između Turske i Grč­ ke. Turske čete u Messini. Prema vi­ jesti „MatinaM iz Carigrada, turske su čete okupirale 4. ovog mjeseca Messinu, tako da se sada čitava Cillcija nalazi u njihovim rukama. Ali-pašine ubice. „Giornale d’ rtalia" javlja, da je policija u Rimu saslušala sva lica, koja stanuju u vili, u kojoj je stanovao bivši veliki vezir Salih Ali Paša, koji je 7. o. mj. ubijen u Rimu. Poslije tih saslušanja, javlja dalje taj list, policija je ušla u trag petorici Jermena. koji su nekoliko dana pred atentat doputovali u Rim. Moj odgovor. „Domovina" br. 120. od 10. decem­ bra donosi jedan članak pod naslo­ vom „Pravdaši i ministarske stolice", u kojem se dotiče i moje osobe na­ padajući me na temelju meni nepo­ znatog zapisnika kot. vak. mearif. po­ vjerenstva u Tuzli od 19. juna 1911 , kad sam ja bio upravitelj musi, kon­ vikta u Tuzli. Tu se iznosi posve lažna izjava nekog Murata H. OgreŠevića, podvornika musi, konvikta, kojeg sam ja otpustio iz službe radi Cip«f?d 3 Strana — »PRAVCA* Pitanje । । I I Vakufskim povjerenstvima. Upo- I. RAZRED. Doznao sam, da su bivši predsjed­ nik zem. vlade u Sarajevu, g. dr. SršVučenje 2. i 3. januara 1922. godine kić, i sadanji pokrajinski namjesnik, Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ g. dr. Nikola Gjurgjević, potrošili iz čaju Dinara raznih fondova, kojima rukuje i upra­ vlja odjelenje za trgovinu i industriju u Sarajevu, više miliona kruna. Radi toga upućujem Vam ova pitanja: П RAZRED. I. Je li Vam štogod poznato o ovom nedozvoljenom manipuliranju s drž. ; Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine novcem bivšeg predsjednika vlade g. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju dr. Srškića i sadanjega pokrajinskog Dinara namjesnika g. dr. Gjurgjevića? 1. Jesu H spomenuta gospoda tra­ žila odobrenje za ove ogromne izdatke od Vas i u pozitivnom slučaju na osili. RAZRED. novu koga zakonskoga propisa ste Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. im to odobrenje dali? 3. Jesu li spomenuta gospoda poNajveći dobitak u najsrećnijem slučaju ložila račun o upotrebi ovih miliona Dinara državnoga novca? 4. Ako nisu, hoćete li ih pozvati za to na odgovornost po zakonu, i tražiti od njih, đa državi naknade nezaIV. RAZRED. konito učinjene izdatke? Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Pošto se ne drže sjednice skupštine, Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju molim hitan pismeni odgovor Dinara 6. decembra 1921. g. Beograd. 8O.000 100. ooo i ' ! Sjednica vak.-mearHskog dže- i matkog medžlisa u Sarajevu dr­ žače se u četvrtak, 15. o. mj, u 1. sat po podne. Budući da su na dnevnom : redu vrlo važna pitanja, umoljavaju se ■ gg. članovi da nefaljeno dođu. M. Sudžuka 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. na g. ministra unutrašnjih djebi, g. ministra finansija i g. ministra trgovine i industrije. j i Dr. Atlf Hadžikadić | ' nar. posl. i Domaće vijesti. PLAN 120 ooo 15o.ooo Kamid Kurbegović, narodni poslanik. V. RAZRED. ; LJEPOTAT ' zoravaju se sva vakufska povjerenstva । u zemlji na oglas poreznih ureda o | prijavi kirija, te neka pozovu njima podvrgnute mutevelije, da kod poreznih kože lica, vrata i ruku, kao što ureda zatraže potrebne tiskanice za tu I i bujni porast kose postizava se prijavu. samo razboritom i vještačkom Izložba „Osvitanja". U svom ple­ i njegom. Tisući priznanica pri­ menitom nastojanju oko prosvjećivanja spjelo je iz svih zemalja svijeta i uposlenja muslimanskog ženskinja za ljekarnika Fellera : naše je »Osvitanje« otvorilo i poseb­ nu stručnu školu za ženski ručni rad, ljiljana m iječiii sapun u kojoj je školi zaposleno oko 60 najprijatniji, najfiniji i blagi »sadjevojčica. pun ljepote«; 4 komada sa zaDa i šira publika dobije sliku uspje­ motom i poštarinom 98 kruna. ha te škole, »Osvitanje« je nakon svog mevluda otvorilo izložbu tih radova, ^E^sa^pomakoji nas upravo zadivljuju. Zaista su da za lice odnas zadivili ukus i vještina, kojima €lsa- ’B, --------- :---su pojedini predmeti rađeni, pa se / Д stranjuje sve »Osvitanju« može samo čestitati na nečistoće kože ovakovom odličnom uspjehu. sunčane pjeNaročito nas veseli jedna činjenica. ge, sujedice, »Osvitanje« je naime uvidjelo, da predmete (kao čevrme, starinski penabore, itd, čini kožu nježnom, škiri i si.), koji danas nemaju prak­ ružičasto-bijelom i čistom. 2 por­ tične primjene, nema smisla izrađivati, culanska lončića sa zametom i nego da treba izrađivati samo one poštarinom 52 K. predmete, koji mogu naći prođu. To­ me se ima i zahvaliti, što je veliki E1 sн“ Tanochina pomadn za dio radova rasprodan. Pri tom mora­ j porast kose jača vlasište, zaprimo istaći, da su predmeti, iako vrlo ječuje ispadanje, lomljenje i cije­ lijepi i ukusni, prodavani upravo uz panje kose, prhut, preranu sijebagatelne cijene. Treba požaliti i osuditi naš svijet, dost itd. 2 porculanska lončića koji je pokazivao vrlo malo interesosa zamotom i poštarinom 52 K. vanja za izložbu. Preprodavao«! dobivaju popust Sreski načelnik Dragoslav K. Steu naravi ako naruče najmanje 12 vanović, premješten je ovih dana u komada od svakog artikla. Prijepolje, te smo uvjereni, poznava­ RAZNO; Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkojući dosadašnji rad g. Stevanovića u mai 8 K; najfiniji Hoga-puder Dr. KlaB»leći, da će svojim umnim i praved­ gera u velikim originalnim kutijama 20 nim postupkom dosadbšnje nepravde < K; najfiniji 11 ega prašak za rabe u pa­ tent kutijama 30 K; puder za gospođe u prijepoljskim muslimanima popraviti vrećicama 5 K; prašak za zube u kutiji i zavesti bratstvo i slogu među žitelj7 K; u vrećici po 5 K; Sachet miomiris stvom Prijepolja. za rublje 8 K; Schampoon za kosu 5K; rumenilo 12 listića 24 K; fini parfem po Nova zadruga. Na 25. novembra 40 i 50 K; Žesta za kosu 58 K; sa ove osnovana je Jugoslavenska seliačka razne artikle габипа eo zamot i poštari­ zadruga u Bijeljini, te je već pristu­ na posebno. pila u Savev. Novoj zadruzi želimo sretan uspjeh u njenom poslovanju. ljekarnik EUO V FELLER, Hurrijletov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi STUBlfA DONJA, Elsatrg 310 zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim HRVATSKA. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine „ „ „ 12.— „ osmine „ „ „ 6.— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara : | ; j 1,000.000 Dinara u srebru Dobitaka 1 1 1 1 1 1 1 1 premija od >' ’ •’ ” 2 po 15 „ 25 „ 50 „ 200 „ 300 „ 400 J „ 4.000 35.000 „ 4oooo 1 30.000 20.000 10.000 6.000 4.000 2.000 1.000 500 240 dinara 6D0.00G 400.000 200.000 150.000 100.000 80.000 7o.ooo 60.000 5 o.ooo 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 14,82oooo Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selah SARAIEVO. �Strana 4 C'pau* ЛРАРДА* »PRAVu A* — Molim onda riječ na Vas. Antiseptično, čistoće, osvježuju? će, oživi jujuće i krijepčajuće dje? (Sa jedne sjednice) hi je ljekarnika Fellera miomirisnog • »ElsadTuid«, mnogo jači i bolji ne? Novo vrelo prihoda općinskih. go Francuska vinovica za tri janje »Narodno Jedinstvo« u svom 241 hrpta, nogu, ruku i cijelog tijela i kao kosmetikum za njegu kože, b'r. od 23. o. mj. preporučuje sudu za kose i ustiju kroz 25 godina obljub? skupoću, da kažnjava globom ne sa­ Ijen, 3 dvostruke ili 1 specijalnu mo, prodavače preko maksimalnih cije­ bocu zajedno sa zamotom i pošta? j na nego također i one, koji kupuju rinom za 48 kruna razašilja: Eugen robu skuplje. Ova je uredba opravda­ V. Feller, Stubica donja, Elsatrg na i s toga razloga, što sud za sku­ 310, Hrvatska,de poću nikad ne kažnjava globama se- jake, koji prodaiu svoje proizvode po 15—20 posto iznad maksimalnih cije­ na, pa neko treba da namiri taj ma­ njak. Isto tako taj list preporučuje, da se i u tramvaju globe ne samo kon­ dukteri koji od ljudi naplaćuju vožnju a ne izdaju karata. Blago Ii se našoj općini, otvaraju joj se nova vrela pri­ hoda I Treseljak. — Gospodine predsjedniče, molim riječ na poslovnik. Predsj.: Ovdje poslovnika nema; po­ slovnik sam ja. Buci 369 Broj Natječaj. Izjava. Ovim ^izjavljujem, da nitko od sad u moje ime mom sinu Muhamedu Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju to priznati neću. Gračanica, 11./XII. 1921. Hafiz Husein Žunić. Izdaje se u zakup jedna vodena pitana na željezničkoj pruzi Sarajevo —Mostar. — Pobliže informacije daje Jakub ef. Imamović, Sarajevo Mali Čurčiiuk br. 1, I. kat. Zadružnoj Organizaciji za snabdjevanje pasivnih krajeva Bosne, Herce­ govine i Crne Gore sa Bokom Kotor­ skom potrebna je veća količina starog i novog kukuruza sposobna za trans­ port. Pozivlju se oni, koji raspolažu ku­ kuruzom, da pošalju ponude s mu­ strama, cijenom, naznakom termina za liferovanje i mjesta predaje na adresu: Zadružna Organizaciju Sarajevo kod Odsjeka za poljoprivredni kredit. Plaćanje u gotovu pri pre­ uzimanju robe. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ДШап i Luka Hurilić Sarajevo, HMja Pgtrg pl, br. 33 DIONIČKA PIVARA SLENO U BALAMA producenti stolBčkpg рјпв. U SARAJEVU na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25,5o i 1001. Preporučuju svoj specijalitet Samotok РЕГШСФ« TRGovačHo jj gtr ПОШђ I 5PEBn-|3SHO uuSARAJEVO. фффффффффффффф u bocama i buradima. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionh ka glavnica K 20,000.000' . Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — 104 OBAVLJA SVE =s gг =3 g 2=^= 2 POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. BANKOVNE в E .-=^- B в ~~~ B === Е =—-■ I Oglašiijte u,Pravdi’. Е === 3 Francuski В Brz— П ====== 2 В == Е Е r.^S= S MIVA” 1 ZEJTIN. marke || TVORNICA KONZERVA B»KOVIĆ, GAVRAN I MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. garanti rano prve vrste u buradima od 200 i GO kg. kao i u kantama od 25 kilograma Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. i Petrolej —ka >Fiume‘ nudi uz fabrične cijene: 367 2-2 Albert L. Ozmo, Sarajevo, Kralja Petra u. 23. TELEFON 805. BEZ KONKURENCIJE!!! NaruČbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. TELEFON 805. I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. P>»žuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica I prizemnu, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш Cd^ovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6c57c5feabd17b903fe90c66577355c4.pdf f0df3728304da149122c7873ca09f76c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu god’<r je K 200.—, na pola godine K ICO.— ; za Inozemstvo K 250 - . Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАВД Broj 132 (370) ćekcvnl račun pošt. štedionice 1119 Godina HL Sarajevo, četvrtak 15. decembra 1921. Lakše malo, gospođo oko „Kaša Pravde". izđadoste?« i t. d. Pa lijepo, dragi »Prijatelju«. Tako ti reče i tako nek bude. Mi smo zadovoljni sa tom kon­ statacijom, jer ona znači potvrdu, da se mi nijosmo nimalo plašili Kuleno­ vićevog razlaganja: posjedovali smo argumente i nije nam se trebalo vrpoIjitil Samo je začudno, što niiesi do­ vršio i objasnio, zašto uzmaknuste pred Korkutovim zahtjevom, da se glasa o niegovom i Hzmzalinom dnev­ nom redu, koji je glasio: »Saslušavši referate nar. poslanika gg. Kulenovića, Ajanovića i Korkuta, pouzđanički sa­ stanak odobrava politiku’ našeg po­ slaničkog kluba, naglašava potrebu sloge i apelira na g. Kulenovića, da se podvrgne stranačkoj disciplini i vrati se u klub, ili u protivnom slu­ čaju položi poslanički mandat?« Ako se je Korkut uzalud znojio, Ajanović izgubio kompas, a Kulenović postigao uspjeh i bio zadovoljan, zašto se je onda izbjegavalo glasovanju tim prije, što se je Korkut mogao tim glasova­ njem potpuno zdrobiti? Ta on je javno izjavio, da će položiti mandat, ako ga taj sastanak osudi. Trebalo je samo malo kuraži cd strane g. Kulenovića i Korkut bi — ako je istina, da seje uzalud znojio — bio sfrigan. Međutim faksa sasvim drukčije govore: Kulenović je podbrusio pete, a K’rkut je zatražio da se sazove kotarska, skupština stavivši samo zahtev, da se na njoj glasa o predloženom dnevnom redu . .. Tako govore fakta o Kulenovićevom „uspjehu" u Travniku, pa stoga ne vjerujemo ni u kirnju g. „ Prijatelja" o kolosalnom uspjehu u Bugojnu i D. Vakufu i ponavljamo Korkutov predlog g E. Miralemu, da za idući petak sazove skupštinu u D. Vakufu, na koju će doći ista dva »poražena« naša po­ slanika, da se na tom »Kulenovićevom terenu« okušaju i padnu ili ostanu. Samo izvolite ... Da »Prijatelja« uvjerimo o tom, da se ne plašimo njegovih i Čelić-Kule- dala nalog, da isključe svakog, ko • Ljudi oko »Naše Pravde« izgubiše glavu. Malo im je, što iza naše ze­ podupire tu akciju pa bilo javno ili i tajno sa raduje u »Našoj Pravdi«. Ona • maljske skupštine ne mogoše izdati svog lista, jer se ne umjedoše snaći je u očima našeg predstavništva isto • ušljed porazne osude, kojom je oši- I ono, što je »Domovina« u drugom nuta njihova smuVjivost; malo im je, i pravcu^ mutež i smradež, kojem ne­ ma mjesta u redovima naše organi­ što niko ne zarezuje »dubokih« misli, zacije. G. Kulenoviću je dobro poznat kojima kite stupce svog lista i iz dana ovaj zaključak naše zemaljske skup­ u dan postaju smješniji radi svoje štine i uza sve to se on u društvu nametljivosti i plitkoće argumenata, „direktora** tog listića zapućuje u Her­ kojima hoće da poljuljaju našu slogu cegovinu, da dođe u dodir sa tamoš­ i jednodušnost; malo im je, što danas njim biračima i priča im o kolosal­ ližu ono, što su jučer izbacili; sve im nom ođzivu, na koji tobože nailazi je to malo, pa su se odvažili čak i njegova akcija u kršnoj Krajini. Oba­ na agitaciju, da — kako oni sebi viješteni smo o načinu njegova „do­ uobražavaju — bez kontrole mute u našim redovima i pod firmom orga­ dira1* sa Hercegovcima, ali ga pu­ stismo u miru sve u nzdi: da nizacije ruše i truju njene čvrste re­ će on doći sebi i manuti se toga dove. Mi smo prema tom rovarenju za- ćoravog i nepatriotskog nastojanja oko razbijanja naših redova. Kad je luzimali jedan tolerantan stav: niti smo iz Hercegovine krenuo u srednju Im posvećivali veću pažnju u stupBosnu, da i nju »osvijesti i uputi«, pruJama »Pravde«, niti smo se trudili da p istfcše u provinciji Inače upokorimo žismo mu mejdan u centru tog kraja, vezirskom Travniku, i odaslasmodvo­ cni ciljeve problematične skupine povrjeđenih taština i neudovoljene am­ jicu nar. poslanika, da ukrste koplja i — panu ili ostanu. Uoči prošlog bicije. Znali smo, koliko vrijede, znali petka održan je u prostorijama mjesne smo, koliko mogu da uspiju, znamo travničke organizacije brojno posjećeni sb koliko razboritosti i političke sapouzdauički sastanak, na kojem su zrelosti raspolaže islamski element ч redom govorili g. g. Kulenović, Apn-onašoj pokrajini i stoga pustismo ovu vić i Korkut Kulenović je totalno po­ dječicu, da se istrču i izmerače u svom ražen. Njegovi su argumenti pretvo­ frazerstvu. Ni danas se ne laćamo reni u prah i pepeo, njegovo držanje pera radi njih i tobožnjeg im uspjeha. osuđeno, a razlaganje rasplinulo. Tačka Činimo to radi šire javnosti i u po tačka je razglobljena i osvijetljena cilju, da svojim pristašama ilustriramo od strane naših poslanika i Kulenović i metode t h uobraženih veličina, kako bismo na pravu mjeru sveli razmet­ je uzmaknuo do te mjere, da se je čak usprotivio glasanja: ne traži on I ljive slavopojke, što ih »Naša Pravda« kiti disidentu našeg poslaničkog klu­ povjerenja, već je došao da.izloži svoje misli... ba, g. dru Džaferu Kulenoviću. Mi smo prema g. Kulenoviću bili Prije svega valja nam naglasiti žatoliko obazrivi, da nijesmo ni slovcem lenje, što se moramo da upustimo u spomenuli ovog njegovog neuspjeha; prikaz Kulenovićevog držanja. On je formalno član naše organizacije, jer dosta mu, mišljasmo, Što se je na svo.e nije službeno opomenut na korektnost oči uvjerio o raspoloženju birača, pa nije potrebno da o tom i u javnosti prema našoj cjelini, iako je u više na­ govorimo. No pročitavši pamflet u ju­ vrata naglasio, da ga ne vežu njeni pravovaljani zaključci i njena disci­ čerašnjoj »Našoj Pravdi«, kojim neki »Prijatelj« naprkos Kulenovićevog plina. Kao takav imao bi on formalno obećanja, da će i sa svoje strane šu­ pravo na obzir s naše strane, ali ni­ tjeti — nastoji opsjeniti javnost, daje kako ne i pravo na zloporabu tog Nastojnje sarajevskih učitelja i obzira, kojom se u zadnje vrijeme g. Kulenović »postigao uspjeh i zado­ jednog dijela srpskog novistva, da voljan otišao iz Travnika grada put obilato služi jednim samovlasnlm i pod svaku cijenu zavedu širu i ne? nedopuštenim tumačenjem skupštinske šeher Sarajeva«, prisiljeni smo reagi­ obavještenu javnost te u njezinim rati i označiti ga onim, što jest: Šarrezolucije, kojim se je poslužio na očima diskreditiraju apsolvente latanstvo i beskrajna drskost u opsjezagrebačkoj konferenciji Hrv. Bloka. Mualimsko?učitcljskog tečaja, dali njivanju javnosti. »Prijatelj« vendaje Stavak rezolucije, kojim skupština su mi povoda, da pokušam javno Sakib Korkut bio upro »sve silej pro­ »žali postupak nar. posl. g. Dž. Kuobeskrijepiti njihove neistinite suo sve svoje marifetluke i svoju de ­ lenovića i apelira na njeg, da ne daje tvrdnje. magogiju, da slomi i ubijedi opoziciju, povoda cijepanju« tumači on tako, U 117. broju »Pravde« od 5./1Х. ali mu je sve uzalud bilo. Znojio se da znači izražaj povjerenja njegovoj 1921. napisao sam članak pod gor? je siromah Sakib i znoj ćurkom iz »politici«, a riječ »apelira« shvata njim naslovom. Iako je taj članak njega tekao, a uspjeha nikakva. Hamnekim nijemim poklonom pred svojom informativne naravi iako je pisan »ženijalnošću« i dubinom političkog zalija je bio uopće izgubio kompas i vrlo blagim tonom, ipak se nađe prosto bi se izgubio, da ga nije izvla­ pogleda. gospode, koja umiju čitati onako iz? čio st ri binjedžija«. Dosta je samo Advokat čovo, pa misli, da svijet ne među redaka: vide ono, što obični nešto malo razuma, pa da se ustanovi zna početka drugog odlomka, koji ova absurdnost i sva trivijalna lažnost smrtnici ne vide, podvaljuju i ten? glasi: »Skupština prima na znanje dcnciozno pokušavaju mome član? ovog »Prijateljevog« pasusa. Jer ako u cijelosti izvještaj Centralnog Odbo­ se je Korkut znojio bez ikakva uspje­ ku dati drugi smisao. Na taj članak ra, izriče povjerenje poslaničkom ha, odakle mu onda mogućnost, da osvrnuli su se u 68. broju »Naroda« klubu, postupak nar. posl. g Dž. K. nekakav S. i u 239. broju »Srpske »izvlači« Hamzaliju? Ko tone, nema žali iid. Njega se taj početak ni ma­ Riječi« ove godine jedan bivši srp? kad drugog spašavati. lo ne tiče, jer mu — ne ide u račun; ski učitelj. Razmetljivi »Prijatelj« veli dalje: on se je uhvatio za izraz »žali« i na Mjesto, da ta gospoda stvarno i »Pred mnogobrojnim svetom u pro ­ temelju njega opravdava svoju akciju objektivno obore moje tvrdnje, oni proti politici kluba, koja je na zemalj­ storijama J.rM. O. započeo je politički me lično napadaju. duel između Korkuta i Ajanovića i skoj skupštini odobrena sa 102 glasa I jedan i drugi nazrijevaju u mo? njihovih pristalica s jedne strane, te proti 4 (sisvom četiri) od kojih su 3 me članku nekakvu zajedljivost, ci? bila sporna 1 Uza sve to on mnogo i g. dra Dž. Kulenovića i njegovih pri­ nizam, vrijeđanje i izazivanje biv? često naglaŠuje, da je član organizaci­ staša s druge strane. Opisati tok toga šeg srpskog učiteljstva u Bosni i sastanka nije moguće, ali ću samo je i da ne ide za tim, da poljulja Hercegovini. reći, da kad je g. Kulenović govorio, njene zbijene redove I Tko se krije pod šifrom »S.« — On svjesno prešućuje i fakat, da govorio je bez smetnje i upadica, a ne znam. Ali naslućujem, da bi to kada su govorili Korkut ili H. Aianoje skupština osudila akciju onih oko mogla biti kakva pala veličina, pa »Naše Pravde«, da je Članovima or­ vić čuli su se povici: »Gdje ste bili nastojeći da svojim člankom pono? do sada? Šta ste nam isposlovali? Šta ganizacije zabranila saradnju u tom vno steče izgubljeni renomme b. h. listu i nadležnim organimn stranke I je sa obećanjima? Što nam program novićevih argumenata, evo mu činimo i tu uslugu,.da pred Čitatelje »Pravde« iznesem ; te argumente baš u formi, u kojoj ih je on predstavio. »Prijatelj« veli: »Značajno je, da je naš svijte bez protuslovlja primio novu stvar za naš narod, a to je izlaganje i tvrdnju gosp. Kulenovića, da mi mu­ slimani u buduće ne možemo i nije nam u interesu, da istupamo kao dosad sami i to kao vjerska grupa, nego trebamo, da stupimo u savez sa jednom većom nacionalno-političkom grupom, a po programu najprirodnije je, da stupimo sa Hrvatskim Blokom, jer program sviju hrvatskih stranaka, koje se nalaze u Hrvatskom Bloku, skoro se općenito slaže sa programom J. M. Organizacije, dok su s obzirom na Bosnu i Hercegovinu či .o iden­ tični. Budući, da je naš svijet prilično konzervativan i da je naučen pri ovakim političkim sastancima, da mu se laska i ugađa i krije ono, što bi ga moglo pobuniti u njegovu zastarjelom mišljenju, bilo je opasno za g. Kulenovića, da ne udari na otpor i nego­ dovanje, ali kako se islamski elemenat nalazi pred jednom teškom alter­ nativom: b ti ili ne biti, pojmio je zamašitost riječi gosp. Kulenoviću, te su prisutni njegovo stanovište, b z ikakve rezerviranosti, uzeli kao najispravnije i jedino, koji će svima musli­ manima ovih zemalja osigurati egzi­ stenciju sa svima grad.nskim, nacio­ nalnim i vjerskim pravima. Diveći se i opajajući se njegovim lijepim i biran m riječima i njegovoj iskrenosti, te odobravajući njegovo dr­ žanje i njegov rad, svijet mu je sve potpuno odobrio i gosp. Kulenović je postao miljenik i simpatija naših kra­ jeva. Oko deset sati g. Kulenović se je oprostio i otišao na počinak pot­ puno zadovoljan, a i svije; se je po­ čeo razilaziti pod ugodnim dojmom ovoga sastanka«. Ako tražite još štogod, izvolite, mu­ dri i istinoljubivi »Prijatelju«. Mualimi učitelji. učiteljstva, nameće se dobrovoljno njihovim advokatom. G. bivši srpski učitelj istim to? nom i gotovo istim riječima slije? di g. S. i u spomenutom broju »Srp? ske Riječi« uzima u obranu svoje »uvrijeđene« kolege. Ja ne mogu pojmiti, čime bi gg. kolege, ti biv? ši srpski učitelji, mogli biti uvrije? đeni? Moja je tendeneja bila jasna, ot? vorena. Ako sam u svome prvobit? nom članku ustvrdio, da su apsol venti MuaHmsko?učiteljskog teča? ja, svojom spremom stečenom u Đarul?mualiminu, kasnje u javnom životu kao nastavnici i inače kub turni radenici, ravni njima, to sam ustvrdio s razlozima. Meni je po? znato ustrojstvo i karlovačke i pa? kračke, a i somborske srp. autonom. preparandije, ali ne znam, je li sc ikada precizno izvodio nastavni plan tih preparandija? Druženjem s nekim apsolventima tih škola poznata mi je i njihova sprema, njihov kulturni niveau. Po? znato mi jc danače i to, da imade među istim, učiteljima bivših srp­ skih autonomnih škola, koji uopće nisu formalno osposobljeni za uči? teljsko zvanje, nisu u opće apsolvi? rali nikakve učiteljske škole. Poznato mi jc i to, da među uči? teljstvom, bez razlike na konfesiju imade i takvih, koji su svršavali uči? �teljsku školu samo sa osnovnom , dovoditi u pitanje taj zakon, kad se radi o pravu onih, koji SU* dio is* školom, a da i ne govorimo o rat­ tog naroda, a samo su pripadnici nim maturantima, pravoslavnimi druge konfesije? Kad je taj isti za* svcstcnicima, koji su primljeni ui kon i bivše srpske učitelje priznao status državnih učitelja. ravnopravnim drugim državnim u* Pa kad ta gg. mučke prelaze pre* čitcljima, premda oni nisu imali is* ko takvih anomalija, čemu se onda tu spremu, onda treba da se poštu* ljute, što se to isto pravo daje i Iju je i drugdje slovo toga zakona, ako dima, koji su posjedovali bar neku su gospoda objektivni i ako su is* formalnu spremu i čime bi mogli kreni prijatelji ravnopravnosti. biti uvrijeđeni? Historija čovječjeg razvitka nas Kad bi bivši srpski učitelji, a i uči, da čovjek može biti dovoljno drugi, koji se za njim a povode bili patriote i pravi prijatelji svoga mu ij kvalifikovan za jedno zvanje i da kako ih se želi prikazati, oni I ne prođe redovito kroz škole dotiČ* ne struke, u obratnom slučaju i trebali, da te ljude raširenih ru* nekvalifikovan. To ovisi o indivi* ku prime u svoju sredinu i da is= dualnoj sklonosti prema svojoj kreno pozdrave svoje najnovije su* struci, utiecaju društva ’ okoline, radnike na polju prosvjećivanja bez prilika i razvitku intelekta. Po to* razlike na vjersko i plemensko obi­ lježje. Ali, izgleda, da je toj gospo* II me su dakle pojmovi kvalifikovan vrlo rastež* di na prvom mjestu po sr jedi sta II i »nekvalifikovan« Ijivi. te je to neopravdan argume* leški interes. a opće dobro na* nat gosnodo. da nam se osporava naroda — zadnja briga. pravo učiteljskog naziva. Tvrdnja gg. dopisnika »Srpske Pogotovo pak argumenat g. S.. da Rije i i »Naroda«. da oni nisu je apsolvente. Mualim učit, tečaja »protivnici muslimana, te da učite* politika postavila za učitelje, apso* lji nisu skočili iz mržnje na mualime, lutao neodgovara istini. MuaUmi su ne osnovana je, jer je to uopće u uvijek bili vanstranački stalež, jer svom članku nisam ni tvrdio. Sa* samo kao takvi mogli su imati runo mo držanje i istup toga učiteljstva, povjerenje sviju narodnih sloieva, ; dali su mi povoda sumnji, a ja mi* a to je bio za njih i jedini put, da >lim. da su pojmovi »sumnja« i svoju kulturnu misiju uspješno vr* tvrdnja« različiti. še. Oni su samo na načelu socijal­ Nu kada su me pg time izazvali, ne nravde tražili, d^ im se omogući onda ćemo bar otvoreno, onako i formalno osposobljenie za inter* bratski govoriti. Čime ste vi dosad konfesionalne učitelje. To su traži* dokumentirali svoju ljubav i to, li još u prvim danima našeg Oslo* svoje prijateljstvo prema muslima* bođenja i premda su tadanji odlu? nima i njihovom napretku? Kada ču inči faktori u ministarstvu pro* i nas smatrate istokrvnom braćom, a poznato vam je prosvjetno i eko* svjete bili pripravni odmah udovo* ! nomsko stanje te vaše braće, koli* Ijiti, ipak su to svoje pravo nakon i ko ste imali muslimana u svojim auto­ dvije godine jedva dobili. A zašto? i nomnim školama i koliko ste osnovali Biće valjda za to, sto je u prosvjet* ' zemradničkih ili drugih ekonomskih za­ nam odjeljenju naše pokrajinske ; druga među muslimanskim težaci uorave možda sjedio čovjek šovinl* i kim svijetom? Jeste li nešto uopće stičkog mentaliteta, kojem nije kon ! učinili, što bi muslimanski dio te veniralo, da se to pravo dade i mu* • vaše istokrvne braće ma u čem una* alimima, te da su radi toga njihove • pri jedilo? molbe sve dotle bile samo — Vox ; Niste, niste, gosnodo’... To se clamantis in deserto... bar dosada nije opazilo. Nije do* To pravo, koje im je napokon dato, voljno, gospodo, reći: »Mi nismo nije moglo nikako biti kao politički i protivnici muslimana, mi smo pri* akt, jer muslimani zapravo u to doba jatciji nekomc itd.«. nego to treba i nisu imali svojih pravih zastupnika rezna onoj latinskoj poslovici: u privremenom narodnom pred-.averba movcnt*exempla trahunt« ištvr Jedino je g. Husnija Đumrukdokumentirati stvarno, činjenica* čić Dodupirao našu akciju i to ne kao ma politička ličnost, nego kao čovjek, koji Ili bar ne smetati onima, koji su ljubi pravdu i ra'.nopravnost. I njego­ voljni da prosvjetno i ekonomsko* vo zauzimanje nije baš naišlo na do­ tanje te vaše istokrvne braće po* bar prijem kod svi u mualimi, pa su ; rave. radi toga neki i brzojavno protestirali Tvrdnja. da su učitelji samo jer su to smatrali kao neki njegov protiv uvlačenja nekvalifikovanih politički trik i nijesu željeli, da nam osoba u učiteljski kader«, samo je se to pravo daje kao neka politička izlika, da se opsjeni poštena jav* konpenzacija. Sa postignutim pravom, iako kasno, Jesu li apsolventi Mualimsko^uči* mi smo zadovoljni, jer smo uvijek bili i teljskog tečaja dovoljno kvalifiko* ostajemo skromni. Nikoga niti smo vani ili nekvalifikovani, dovoljno izazivali, niti izazivamo, ali istodobno je, ako gospodu potsjetim, da ih je ne dozvoljavamo, da se i mi na ne­ baš isti zakon, na koji se oni po* dostojan način omalovažava.mo. Sto se pak gospoda dopisnici i jed­ življu priznao ravnopravnim nji* ma i drugim učiteljima. Čemu onda nog i drugog srpskog lista pozivaju PODLISTAK. sve str. ne zavode, gdje se ima islam­ ski nur proučavati zna-stveno-doktrinalno. Znali su oni, da je neznanje najveći neprijatelj islama, koje, gdje se udomi, meže i kadar je da uništi sve moralne i kulturne tekovine, stolje­ ćima izgrađivane A znali su još i to, da je jedar, od glavnih stupova za na­ predak neke zajednice jedinstvenost, uzajamno i bratsko potpomaganje itd. HaHz I. R., Mostar: Apel na ulemu. (Nastavak.) 1 Ostali muslimani, АЧ-jhiselamovi drugovi pa njihovi potomci, nijesu se ustručavali toga rađa za učvršćen.e i ojačan e islamske ideje. Rezultat toga ustrajnog* rada bio ,e laj, d^ je zastava »'ahdanijeta ubrzo zalepišala od Pirineia i Atlanskog oceana do Hi­ malaje i Indijskog oceana, od Kaspij­ skog jezera i Sredozemnog mora pa čak do neprohodnih saharskik pustinja. Iz ovoga možemo izaći sa slijedećom tvrdnjom: r^dom se sve postizava. Ako ie Uj rad j'oš rad za istinu, onda i malušna čet ca uz pomoć B ž:u popjeđuje silnu i ogromnu skupinu. Bog .i. š veli: »Često i malušna četica uz Božju pomoć može da pobjedi ugromnu skupinu. o Najbolji primjer eto jesu muslimani / i П. stoljeća, koji slijedeći putok z Kur'ani a z. š. nastaviše isto djelo, koje je Devletlija u najsavršemjoj formi iza sebe ostavio Uvjereni, da se islamska :deja ne može održati bez □rosvjete i znanja, jer ta dva pojma jfnađu dodirne tačke, podigoše oni na Bro’ 370 BnoJ ^ПРАВЛА* — „PRAVDA* Strana 2 Стоана • 1 i i Eto — sve je cvalo, sve je glatko išlo, kako treba, dok su muslimani bili svijesni Kur’ansk.h poziva, naro­ čito poziva: »Svi se držite čvrsto Bo­ žjeg konopcal« Čim seje pomolio ras­ kol u islamskoj zajednici, čim je za­ dobio privatni interes prvenstvo nad općim zajedničkim, od tada naša za­ jednica doživljuje u svakom pogledu udarac za udarcem. Je li to posljedica historičkoga zakona, da sve, što kulminira, najposlije i opada, ne znam, samo znam i mogu utviditi, da su da­ našnji muslimani bez razlike narod­ nosti zaostali elemenat, - koji neće da korača brzim tempom, nego radije voli ići šetajući se polagano. Reći, da je tomu od uzročnika sama vjera, zna­ čilo bi blatiti historijske fakte, jer Arapi kao nosioci islamske ideje bili su u svoje vrijeme najkulturniji ele­ menat, koji je prihvaćanjem islama tek počeo da napreduje. Očito, da je islam na otrcani argumenat. da su oni i nji- I ml nismo onako crni, kako nas pred­ hovi bivši srpski učitelji bili jedini is- . stavljaju, da i mi nismo manje naci­ tiniti i pravi pioneri narodne prosvje- I onalni, nego što su oni. te ; da su za vrijeme rata bili pr sgo Sarajevo, 8.ХП. 1921. njeni, zatvarani, vješani itd., osvrnuH. Hujdurović ćetno se posebnim člankom, jer bi aps. Muni. učit. teč. gospoda trebala imati na umu, -da i Odgovor ministra trgovine I industrije na pitanje nar. posl. H. Kurbegovlća o rukovanju s državnim novcem. Gosp. narodni poslaniče! Na Vaše pitanje'od 6. o. mj. o rukovanju sa državnim novcem predsjednika Zemaljske vlade u Sarajevu g. dra Srškića, Čast mi je slijedeći odgovor dati: Iz spiskova, koje Vam u prepisu prilaf.em, a koji su pubm područnog mi odjelenja u Sarajevu dostavljeni, saznao sam, da su bivši predsjednik Zemaljske vlade u Sarajevu gosp. dr. Milan Srškić i sadanji pokrajinski namjesnik za Bosnu i Hercegovinu g. dr. Nikola Gjurđević iz blagajne Centralne Uprave za trgovački promet sa inostranstvom i to iz kompenzacionog fonda i izvoznih taksa za drvo svega 4’850.060 kruna doznačili svome predsjedničkom uredu. Pošto ni ja, a koliko mi je potnato, ni moji predhodnici, nismo nikakva odobrenja dali pomenutoj gospodi za ove izdatke, to sam se 9. novembra o. g. pod Br. 1349 obratio gospodinu Ministru finansija i g. Ministru unu­ trašnjih djela s molbom, da me izvole izvijestiti, da Ii im je poznato ičije odobrenje za doznaku gornje svote i . | i • i . j I ' , i i ! ' . । ] da li je kome položen račun o potrošku. U svojini pismima napomenuo sam, da sam u Sarajevu lično zabra­ nio, da se ovako dalje bez moga i Ministra finansija znanja raspolaže dr­ žavnom imovinom, kao i da sam iz­ viješten, da je pokrajinski namjesnik i protiv ove moje naredbe nastavio da doznačuje znatne svote predsjed­ ničkom uredu iz pomenutih fondova. Na moje pismo odgovorio je gosp. Ministar finansija 2$. novembra o. g. pod DRBr. 170 700, da on nije nika­ kvo ovlašćenje dao, niti mu je po­ znati, šta je sa tom sumom učinjeno i na kakve je svrhe utrošena. Da li je pomenutu gospodu gosp. Ministar fi­ nansija kao nadležan dosada pozvao na odgovornost, nije mi poznato. Od gosp. Ministra unutrašnjih djela kao također nadležnog nisam sve do danas nikakav odgovor na moje pi­ smo primio. Molim Vas, gospodine narodni po­ slaniče, da i ovom prilikom izvolite primiti izraz moga poš ovanja. Ministar trgovine i industrije: Dr. M. Spaho. ! Fililola „Centralna osrava za Irgovaihi promet ta inostrtinstnom" u Srrolevu. ISPLAĆENO. Predsjedničkom uredu Zemaljske vlade u Sarajevu sa strane ove Filijale iz fonda izvoznih taksa na drvo. Datum Isplaćeno po naređenju, broj 920. 18. V. Bivšeg g. predsjednika Zem. Vla­ de Dr. Srškića, br. 4550/20. prez. 2/VL „Isto* br. 5i02/20. prez. 16 VI Iznos 100.000 Br. filijala Opaska 38//20 S 100 000 552 20 S „lsto“ br. 5685/20 prez. 200030 692/20 S 26 Vi. „Isto" br. 6062'20. prez. 200 000 77120/S 14 VII. „Isto" br. 6570; 20. prez. 100 000 833/20/S * 23/ViL „Isto" br. 6869/20. prez. 100 000 864/S/2O 19 i! 7 1. U zastupstvu predsjednika Zem. Vlade g. Blaž« ković br. 131/21. prez. 60.000 25-21 hl. 11. I. „lsto“ br. 272 21. prez. 40 000 26/21 fil. 3. II. B všeg g. predsjednika Zem Vla­ du Dr. Srškića, br. 1056/21 prez. 100 000 103 2lđil Ukupno 1,000.000 Osim toga isplaćeno je iz ovog fonda za gragnjn Dvorca 1,000.000 po nalogu bivšeg predsjednika Zem. Vlade g. Dr. Srškića broj 6130.20 od 22/VII. broj filijale 1 20 prez. Sarajevo, dne 26. oktobra 1921. u. z. Riblčka ne zapreka, nego baš obratno jedno ! ljudima dato, koje Bog đ. Š. nazivlje dobro poticalo za unapređenje i ojariječju fadl-ul-luhi, a to će reči: una­ prijedite svoju ekonomiiu. U Kur’anu čanje. napokon stoji pored »vezkur-ul-iahe: Za ilustraciju islama dozvoiiće mi j spuminjite Boga!« i »ma tera fi chalkgg. čitatelj’, da citiram neke ajete iz j irrahmani min tefavutin ferđži-ilKur’ani a. z. š-ana. Kako je poznato, besare hei tera min futurin: ne možeš Kur’zni a. z. š. sadržaje u sebi cijeli ; naći u prirodi nikakva poremećenja, ruz općih, svima za ' ciničkih odredaba ; svugdje vlada potpuna harmonija, a i propisa. Kur’ani a. z. š koliko je tu, 1 eto baci pogled (toče reći: proučavaj!) da vahdanijjet (jedinstvo Božje) i mo- i pa se uvjeri, je li tako« Kur’an se ral uhvate jak korjen kod njegovih , pako slaže i sa najnovijim teorijama sljedbenika, toliko je isto tu šta ; modernih znanosti. Primjerice poznato više i poziva, — da ti sljedbenici oja- | je, da je znanost došla do toga, kako čaju i unaprijede svoj materijalni po- I su nekada svi planeti bili u jednoj ložaj. Još nas poziva, da spoznaju | cjelini, a to se potpuno slaže s ajetiBoga đ. Š. prouČajetno ne slijepo, nego I kerimom: »eve lem jer-el-lezine keferu čisto znanstveno. Na pr.: u Kur’anu en nes-semavati vel-erđa kaneta retje zabilježeno pored »ekim-us-salate: kan: a zar ne vide uni, koji ne vje­ obavljajte redovito i savjesno molitvu« ruju u pravoga Boga, da su nekada i »širu f-ii-erdi: putujte po zemlji«, a zemlja i svi drugi planeti biti u jednoj to će reći: proučavajte uzroke propa­ cjelini?!* Neću dalje da citiram ajete sti prijašnjih naroda bilo to na te j u smislu najnovijih i ujedno nepobit­ melju iskopina bilo učeći knjigu tih nih teorija, jer bih predaleko otišao i naroda, jer ćete time ispraviti pogre­ udaljio se od predmeta. Za to bi tre­ ške, koje i najbistriji Čovjek može da bala cijela štud’ja. počini, kad proučaje samo sebe i svoju (Nastaviće ee). okolinu. U Kur’anu stoji pored »ja ejuh el-tezinc amenu iza nudije Bealata min jevm-il-džumuati fes’av ih zikril lahi: hrlite patkom u džamiju, kad vas muezini pozovu s vitkih minara« i »vebtegu min fadl-il-lahi: osiguraj e svoju egzistenciju« iskorišćujući blago Sjetite se „Gajreta!" �Број 370 Broj Filijalu „Centralna uprava za trgovački promet sa inostransfvom" u Sarajevu ISPLAĆENO. 24.’Vlf. 28.'VII. 13.'VII 9/1Х. 5ЈХ 23./Х1 1921. 3./VI. 23./VII. 6./1Х Isplaćeno po naređenju, broj Iznos Bivšeg g. predsjednika Zem. vlade Dr. Srškića, br 5914/20. prez. »hto“ br. 6830/20. prez. »Isto« br. 7701/20. prez. »Isto« br. 8660(20. prez. «lsto« br. 9800/20. prez. »Isto« br 12 148/20 prez. Nalog za isplatu izdat je direktno Dir. drž. Željeznica, br. nepoznat Pokrajinskog namjesnika g. dr Đurđevića, br. 7221/prez. »Isto« br. 9210/prez. _____ Ukupno . . Sarajevo, dne 26. oktobra 1921. 500.000 500 000 500 000 500.000 500.000 100.000 Br. Filijala Opaska 3962/20 5/20 prez. 4105/20 4368 20 4521 20 4782/20 50.000 356/21 1 oo.ooo 100.000 2,850 000 451/21 521/21 Mm. zanati, štedionica. | Muslimani su se od uvijek bavili zanatima i danas je veliki broj zana­ ta Ju muslimanskim rukama. Našim starim domaćirjj zanatima bive se skoro isključivo muslimani, ali i no­ vim ili importiranim zanatima bavi se priličan broj zanatlija muslimana. Na§ stari domaći obrt je, istina, za­ ostao iza novog modernog zanata, ali mu se ipak ne može poreći prevelika važnost već i radi toga, Što se tim zanatom služi ogroman’ dio našega naroda, dok moderni zanati zadovo­ ljavaju modernizirani dio naroda. Pre­ ma tome mi ne možemo danas zapo­ stavljati niti praviti razliku između jedne i druge grupe zanata, nego go­ vorimo općenito o svim zanatima, kao o dobrim i unosnim zanimanjima i o ljudima zanatlijama kao o dobrim, če­ stitim i radnim našim slojevima na­ rodnim, koji su svakom dobru pristu­ pačni. Mi svi znamo vrlo dobro, da je svaka naša akcija i svako naše poduzeće našlo najizdašnije potpore i oslona baš među samim zanatlijama, te je već i skrajnje vrijeme bilo, da se i naše znatlije što bolje organizi­ raju i da sami sebi stvore jedan cen­ tar, koji će im biti oslonom u njiho­ vom kulturnom I privrednom jačanju i podizanju. Taj centar privrednog jačanja na­ ših zanatlija biće — Muslimanska zanatlijska štedionica — koja se osniva za cijelu Bosnu i Hercego­ vinu sa sjedištem u Sarajevu, i mi ni najmanje ne sumnjamo u to, da ova štedionica neće naći najboljeg odziva od strane svih muslimana. Muslimani zanatlije pristupiće u ovu štedionicu iz vlastite pobude, jer znaju, da će im ova štedionica omogućiti uspješno vo­ đenje svoje radnje : pružajući mu jef­ tina kredita i nabavljajući mu potreb­ ni materijal za njegovu radionu U ovu štedionicu pristupiće i muslimani nezanatliia, upisujući udjela štedionice, jer znaju, da će im se uloženi kapi­ tal najbolje rentirati i da će time pot­ pomagati zanatlije, koji su najjači oslon i potpora svih naših ustanova, te da će time pridonijeti svoj dužni dio obezbeđivanju i spašavanju mnoge naše siročadi, koja se danas nezbri­ nuta klatari po ulici. Ova će štedionica dijelom svoga dobitka potpomagati one naše insti­ tucije, koje se brinu namještanjem i uzdržavanjem šegrta i već sama ta okolnost dovoljna je, da uvjeri svakog muslimana, kako mu je dužnost i to velika dužnost, da upiše udjela ove Štedionice. Redovno upisivanje udjela ove šte­ dionice trajaće do konca o. mj., a upi­ sati se može kod svih muslimanskih zanatlijskih udruženja i muslimanskih novčanih znvoda. 0 dosadanjem uspje­ hu upisivanja progovorićemo koju ka­ snije, a ovdje ćemo spomenuti samo to, da je veliki islamski dobrotvor gospodin Mehmed Dervoz, koji je ta­ kođer zanatlija, najavio, da upisuje milijun kruna udjela ove šte­ dionice. _________ ŠIRITE „PRAVDU" Bilješke. Enver-pala predsjednik jedne sovjetske republike. Enver paša po­ kazuje u zadnje vrijeme veliku ak­ tivnost. On je koncentrirao znatne čete u oblasti Batuma i vodi inten­ zivnu propagandu za stvaranje stranke s imenom Htihad ve Terekji, pridru­ žene Sovjetima. Prema nepotvrđenim izvještajima revolucija je izbila pod vodstvom Enver-pašom u cijeloj obla­ sti Batuma. Vlada će biti zbačena i nadomještena vfadom »Jedinstva i Napretka« sovjetske vlade Adžara. U slučaju da bi se zadržala promjena režima, turska će vojska preći gra­ nice. — Prema brzojavu iz Rima, Enver je uspio napadom domoći se Batuma. gdje je odredio opću mobilizaciju. Angorska mu je vlada poslala zahtjev, da za 6 dana isprazni grad. Politički pregled. ; I > u z Rlbička. stičkih vojnika ušlo u Adanu i oku­ pirali okolišni kraj. je volja narodna, nego volja zakonodavčeva. Zatim su uzeli riječ dr. Hoffer, dr. MagovČević i drugi, koji su pledirali za nedelju. Ljuba Davidović je pred­ lagao, da se nađe kompromis između ekonomskih interesa i vjerskih osje­ ćaja i da ne treba povećavati nezado­ voljstvo, kojeg i onako mnogo ima. Na koncu Je sjednica zaključena u 7 sati uslijed predloga Fehima Kurbegovića, da bi se našla jedna redak­ cija, koja bi se mogla riješiti na bueućoj konferenciji. Predsjedničkom uredu Zemaljske vlade u Sarajevu sa strane ove Filijale sa Kon p₽ nzacionog konta (Ugovor broj 19 sa Njemačkom Austrijom). Datum 1920. CiPaHđ 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA1 l ; i : Vladina kriza još i sad traje, ali ima izgleda, da će se naskoro dokonČati. Kongres radikalne partije dao je g. Pašiću odriješene ruke, pa je g. Pašić pozvao g. Davidovića, da nasta­ ve pregovore. Ne zna se. doduše, ništa o tome, jesu li radikali napustili zahtjev, da njima pripadne ministarstvo unutarnjih djela, ali se opravdano nada, da će se naći zgodna solucija, kojom bi i jedna i druga strana b le zadovoIjene. Nagađa se, da će Kralj, koji se je jučer povratio iz Sr. Karlovaca, povjeriti g. Davidoviću obrazovanje izborne vlade, ako radikali ne bi napustili svoje nelojalno i iznuđivačko držanje. Domaće vijesti. Sarajlije, ne zaboravite: ’i Sutra je skupština J. M. O. Pretplatnike i dužnike upo- I zorujemo, da je konac godine I tu, pa noka odmah udovolje Povjereništvo za Bosnu i Hercegovinu I i svojoj obvezi i pošalju pretpla­ izdalo je 25. augusta 1921. o zatva­ : tu i dug. Ko to dp učini do ranju dućana ovu naredbu: Naredbom I nove godine, biće mu bezobzirod 10. februara 1920. br. 3.326 S.P. o Englesko Egipatski pregovori. | ce obustavljeno slanje lista. odnosu između poslodavaca i pomoć­ (Objavljenjeslužbenih dokumenata.) Da­ I Ministarstvo Socijalne Politike, i nih radnika (Zbornik zakona i nare­ daba br. 17.) određeno je u § 14, da se za sve pomoćne radnike bez raz­ like vjeroispovijesti određuje nedjelja kao sedmični odmorni dan, a u § 40-, da se poslovne prostorije svih trgo­ vačkih i obrtničkih preduzeća moraju nedjeljom zatvarati. U strogom provađanju ovih propisa naredile su ne­ koje obrtne vlasti, da se nedjeljom moraju svi dućani zatvarati, što je kod obrtnika i trgovaca muslimanske i jevrejske vjeroispovijesti prouzrokovalo razumljivo negodovanje pa šu uče­ stale pritužbe protiv te odredbe. 0 definitivnom riješenjd ovoga pitanja vodi se sada prepiska između ovog povjereništva i nadležnog mi­ nistarstva socijalne politike u Beo­ gradu, te se kotarski uredi i ispo­ stave pozivaju, da do daljnjeg riješenja ovog pitanja postupaju u stvari ne­ djeljnog odmora liberalno i d izuste strankama pojedinih vjeroispovijesti, da svoje dućane zatvaraju na dan nji­ hovog vjerskog praznika. Kao princip neka služi, da se jedan dan u sed­ mici mora dućan zatvoriti, a stranka neka sama odredi, koji će to dan biti. Pomoćnim je radnicima zajamčen ta­ kođer sedmični dan odmora, koga oni mogu po svojoj vjeri ili po slobodnom sporazumu sa poslodavcem narediti i svetkovati. Svakako je ali za pomoćne radnike obvezatno osamsatno radno vrijeme, u koliko Uredba od 8. aprila 1921. o nadopuni Uredbe o radnom vremenu (Zbornik zakona i naredaba br. 2° ех 1921.) nije dozvolila desetsatno radno vrijeme. U savezu je s ovim i rasprava u zakonodavnom odboru o zakonu o za­ štiti radnika, koji je u cijelosti usvo­ jen osim 11. čl, koji govori o nedeljnom prazniku. U projektu stoji izričito rečeno, da se neđelja*smatra jedinim praznikom u sedmici. Članovi našeg posl. kluba su počeli da protestiraju preko dra Krasnice, zahtijevajući, da se# za mu­ slimane uvede kao praznik petak. Na­ stala je živa diskusija, u kojoj je Fehim Kurbegović iznio naše stanovište. On je naročito naglasio, da ova uredba mora da uzme obzira na vjerske mo­ mente i da treba poštovati religiozne osjećaje naroda. Istakao je kako su muslimani nezadovoljni zbog toga, što su muslimani od sloma pa ovamo trpjeli dosta nepravde. Ako se unosi kakva odredba, koja vrijeđa vjerske osjećaje naroda, onda on ne garantira za daljnju i dobru saradnju Muslim. Kluba. Na kraju je zaprijetio, da će muslimani staviti u pitanje i svoj osta­ nak u Skupštini i da nema vlasti ni sile, koja će prisiliti muslimane, da zatvaraju svoje radnje u nedjelju, a petkom da otvaraju, i da nema toga zakona, koji će, ako se masa protiv njega digne, moći biti primljen. Jača nas je objavljen u Londonu tekst do| kumenata, koji su izmijenjeni između britanske i egipatske vlade od početka , pregovora, koji susada prekinuti. Do­ kumenti se sastoje: 1.) iz teksta kon­ vencije projektovane između Vel. Brii tanije i Egipta; 2) iz službenog odgo­ vora egipatsKe deligacije, i 3.) iz pisma za primjenu, koji brani politiku, što ju i je prihvatilo Nj. V. kralj britanski, koje * je pismo predano sultanu egipatskom • po maršalu AIIenby. U svom odgovoru ' Adlipaša i njegove kolege primjećuju, ■ da je velika većina uvjeta u projektoI vanom britanskom sporazumu bila predI met diskutovanja i izmjene nota između ' obje zemlje, te da se te stipulacije tako reći ne razlikuju od tekstova, : koji-su predloženi predstavnicima Egipta i od njih odmah na početku pregovora odbijeni. »Kad smo prihvatili misiju, koju nam je -povjerilo Nj. V. sultan,« nadodaje Adlipaša, »mi se ne nadamo, da ćemo zaključiti savez, koji će na­ šoj zemlji dati pravu nezavisnost čuva­ jući interese i britske i savezničkih naroda u Egiptu. Ali ako taj ugovor predstavlja pakt podjarmljivanja, čitav je savez između obje zemlje nemoguć.« U odgovoru Lorda АПепђу, visokog britskog^omesara, veli se, daje vlada Nj. V. sa dubokom žalošću primila, da projekt sporazuma, koji je ona izradila, ! nije za Egipat prihvatljiv. »Ovi se predi lozi«, dodaje maršal, »smatraju u mo­ joj otadžbini kao vrlo žestoki i ne može biti pitanja o modifikovanju prin­ cipa, na kojima se bazira britanska ponuda.« (Pokret u Egiptu.) Brzojav iz Kajira veli, da je publikacija dokumenata, koji se odnose na englesko-egipatske pre­ govore, izazvala čitavu bunu u cijelom gradu. Intervuisan po dopislniku agen­ cije Reuter, Zaglulpaša rekao je, da ■ projekt Lorda Eurzona ne može prihI vatiti ni jedan Egipćanin, pa makar on I bio ne znam kako umjeren. »Taj pro­ jekt,« veli Zaglulpaša, 2*moŽe samo I povećati jaz između Engleske i Egipta. Ako su prijetnje, koje se nalaze u i noti priloženoj dokumentima, uperene • protiv mojih prijatelja i mene, one nas I neće skrenuti sa zakonitog puta, kojim I ml idemo za postignućem svoga cilja.« (J. d. D. od 6. dec) Ponovna instalacija Turaka u Ciciliji. Prema brzojavu iz Bejruta : mutesarif je obavio svoju službenu instalaciju u Aintabu, Tom je prilikom I izrekao govor pred kršćanima i mu! slimanima mjesta naglasujući svoju volju, da uspostavi režim pravde i jednakosti, pazeći na sva utanačenja preuzeta u pogledu protekcije manjina. U gradu je uspostavljena mjesna.po­ licija, ali su francuske vojne pošte zadržane. Mješovite patrole bdiju na red. Jedan engleski list publicira de­ pešu, prema kojoj je 5000 kemali- Prilozi za »Pravdu«. Narodni po! slanik dr. Halidbeg Krasnica priložio je za »Pravdu« 4.ooo K, a Haso To■ pić, Wilpen (Amerika) 9oo K. — NajI ljepše im se zahvaljujemo ! Jugoslavenska naoredno-nacionalni omladina poziva sve članove i pristaše svoga pokreta na konstiruira; juću skupštinu, koja će se obdržavati u nedelju, 18. o mj. u 10 sati рг. p. 1 u dvorani gradske općine s dnevnim redom • L. Pozdrav izaslanika central­ nog odbora iz Splita. 2. Izvještaj pri[ vremenog odbora. 3. izbor glavnog upravnog odbora. 4. Eventualije. — i Članovi se upisuju svaki dan od 2-4 I u prostorijama »Saveza dobrovoljaca« ' (stara pošta). ČehoslovaČki konzulat u Saraje« vu javlja, da je njegova oblast djelo­ vanja proširena odlukom ministarstva inostranih djela u Pragu i na teritorij I Crne Gore poslije balkanskog rata. Besplatno dopisiranje Svi vojni : obveznici pozvani na vojnu vježbu, dokle su na vojnoj dužnosti, imadu I pravo na besplatno korespondiranje. To vrijedi i za ona lica, koja njima , šalju pisma. Ispravak. U članku g. Š. Sarajlića »U obranu« u prošlom broju našega ' lista potkrale su se dvije štamparske pogreške, koje smisao mijenjaju, i to: : na dnu prvog stupca treba da stoji : i ,,U drugom svijetu, drukčijeg menta, liteta, ljudima...1* itd. i rečenica koja prije predzadnje počinje riječima ,,Ža i раге.Л treba mjesto toga da počinje „Ја pako...“ Molimo, da se ovo ispravi! Obrtnici I trgovci, ako trebate i naučnika, obratite se na Hrvat' skog Radišu u Sarajevu, Napretkova ; palača, III. kat. ’ ; I i I ! j I i ■ . ' i ' I I Izjava. U jednom članku »Domovine« napanut je naš muftija Muhamed Š. ef. Kurt, u kojem ie članku izmedju ostaloga veli, da je meni mufti ef. prodao imetak našljednika rahmetli Harne Delića iz Banje Luke, te radi toga izjavljujem slijedeće: Ja sam reč. imetak, koji se sastoji iz jedne oborene kuće i bašče i nešta zemlje kupio od šure rah. Harne DeličA, Hafiz Rasim ef. Medića iz Prijedora u banjalučkoj kiraethani pred svjedokom Omerom Durakovićem iz Banja Luka, a što svojim potpisom tvrdi i isti Hafiz Rasim ef. Medić. Punomoć je poslana iz Prijedora od udove H ime Delića po njezinom bratu reč. H. Rasim ef. Mediću, na Ali ef. Delića u Banju Luku, koji mi je i takrir dao. Svjedok spisi ovdašnjega gruntovnoga povjerenstva. U Banjoj Luci 20. okt. 1921. Hafiz Mahmut Osmančević v. r. Hafiz Rasim Medić v. г. �Strana 4 Страна Боој 370 Brof - „PRAVDA* Izjava. Repertoar. Nar.pozorištaod 12. do 18. decembra. Utorak, 13 o. m.: Hasanaginica. Dramska slika. Napisao Santić. Skapenove podvale. Komedija u 3 čina. Napisav Molier. Večernja predstava. U Pretplati. — Srijeda, 14. o. m. Pozorište zatvoreno. — Četvrtak, 15. o. m.: Otac. Žalosna igra u 4 čina. Napisao A. Strindberg. Večernja pred­ stava. Prvi put. Izvan pretplate. — Pe­ tak, 16. o. m.: Svet. Komad u 4 čina. Napisao Nušič. Drugi put. Popodnevna predstava za đake. — Subota, 17. o. m.: Zmija djevojka. Komedija u 5 čina, s pjevanjem. Napisao Riškov. Večernja predstava. Prvi put. Izvan pretplate. — Nedjelja, 1$. o. ni.: Pljusak. Komedija u 3 čina. Napisao Pecija Petrovič. Ve­ černja predstava. Prvi put. Izvan pretplate. Iz čehoslovačkog konzulata. — „Čehoslovački konzulat upozoruje, da ovdašnja transportna komisiju po na­ redbi ministarstva Narodne Obrane u Pragu je ukinuta. Dne 10. decembra o. g. odlazi defi­ nitivno šef ove komisije sa čitavim materijalom te zaostalim repatriantima". Kontumacija pasa. Pošto je po­ novno zvanično ustanovljeno bjesnilo kod pasa, to se kontumacija pasa, određena na 23. augusta t g. produ­ žuje na daljnja četiri mjeseca, daklen do konca marta 1922. Koji se pas bez brnjice uhvati na ulici, biče odmah uništen bez obzira, da li je na njeg pla­ ćena psetarina ili ne, da li ima marku ili ne. Osim toga oogovaraće vlasnik pred nadležstvcm zbog prekršaja propisa. Ovim izjavljujem, da nitko cd sad | u moje ime mom sinu Muhamedu i Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju ' to priznati neću. Gračanica, 11./XII. 1921. Milan i Luh НирШс Šaraju Hrdja Petra hL hr. 33 izdaje se u zakup Jedna vodena na željezničkoj pruzi Sarajevo Mostar. Pobliže informacije daje Jakub ef. Imamović, Sarajevo Mali Čurčiiuk br. I, I. kat. producenti stolaćhog glna. Hafiz Husein Žunić. __________________________ : . VEDOMIN ot№l hranjiel preparat (Iz SIJENO U BALAMA na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta „riiđlllEl ŠPEOIGUSHU Sam otok dd. SARAJEVO. biljka) eauislja I pasta Preporučuju svoj specijalitet u bocama i buradima. фффффффффффффф M. Imšeneckoj odobren po sanitetskom savjetu i doz­ voljen riješenjem Min. Nar. Zdravlja za Kraljevinu S. H. S. br. 850-17-V. 1921. Liječnički ispitan u klinikama Petrograda i Moskve. Patentiran u mnogim državama. PreporuČa se za brzi oporavak organizma pri katarima, tuberkuloze kosti, pluća, žlijezda, kod zapaljenja plućne maramice, bronhtta, malokrvnostl, iznurenosti i škrofuloze u svim sličnim slučajevima kao organizma okrepljujuće sredstvo poslije teških bolesti. Već prva porcija djeluje uspješno Proizvađa se u Sarajevu, Hrgića 20; glavno skladište Čobanija 1, ruski du­ ćan i u okružnoj apoteci Misita, Alek­ sandrova 81. 1—4 I Muslimansha trgoKčha i s^tnlohs ћапко и Bosna i Impino (i d.) u Sarajeva I § Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: кгииа. Sšgrdčka glavnica Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik J Pričuva 6©o.ea© ?<ru^a. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. § tadanjs: Bćtlja Petra ulica Z prizemna, lijevo. - Brzojavi: Trgarta banka, Sarajsvo. - lotturban telsfon: Zli J Oglašuite u „Pravdi*'! SE I £= 8 =т B ^=5 б SS s • ВВГ* BAKOVIĆ, GAVRAN ! HUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne • punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na vgone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. BEZ KONKURENCIJE!!! NaruČbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. I ===== r Li. JS ===== 8 = a =н== e •=? Vaša želja I TVORNICA KONZERVA K imati zbilja d- bru i pouzd mu uru biti će ispunjena, SUTTNER ako nabavite uru od poznate urarske tvorničke tvrtke SUTTNER -Ш Pristeđeni će Vam biti popravci i srdžba. Najfinije ure iz nikla, srebra, tule-i zlata. Ure na naruk­ vici- Bogati izbor lanača, prstena, rinčica, narukvica, svakovrsnih predmeta od zlata i srebra. — Zahtje^ajte sjajni katalog sa slikama od: Urarske tvorničkf tvrtke H. SUTTNER, Ljubljana br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000* Ulošci preko K 25,000,000*—. Prlćuve preko К4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e61d3b8b35a316e0694e379a3a14dca2.pdf dbd0117f2b3e47dbdee87570cbeb467a PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K, 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. r Pretplata: za našu .državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈШМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 133 (371) Sarajevo, subota 17. decembra 1921. Godina III. „Nacijonalizacija fabrike Jajce". Porezi. Sa svih strana stižu nam pritužbe protiv pretjerano odmjerenih poreza i nameta, protiv pristranog rada pojedi­ nih poreznih organa i protiv zloporaba pri ubiranju tih poreza. Mi smo u svoje vrijeme iznijeli svoj sud o financijalnoj politici naše vlade i upozorili na nejednakost, koja vlada pri odmjerivanju i ubiranju državnih nameta kod nas i u Srbiji. Ta nejed­ nakost potječe s jedne strane odatle, što porezno zakonodavstvo nije jed­ nako u svim dijelovima države, a s druge strane odatle, šio postoji ne­ jednaka porezna administracija. Dok u Srbiji i Crnoj Gori nekoje grane privrede uopće nisu oporezovane ili je stopa oporezovanja za njih tako niska, da su državni prihodi od njih minimalni, dotle je kod nas prečana sve oporezovano, osim zr^ka i vode, i to tako visoko, da se ne može više snositi. Kao primjer navešćemo samo ovu paralelu: u jablaničkom srezu u Srbiji, kako nas uvjerava jedan dobar poznavalac, nije lanjske godine ubrano ni toliko poreza, da bi se mogli isplatitusvi porezni činovnici u tom srezu, a u našem malom maglajskom srezu, u kome nema nikakvih većih podu­ zeća, u kome je trgovina gotovo mrtva i kojega je stanovništvo puka siro­ tinja, zguljeno je oko dva milijuna kruna poreza samo na ratnu dobit. U pogledu porezne administracije neka služi samo ova paralela: referent mi­ nistarstva financija izjavljuje, da u Srbiji nije ubran ni jedan heler po­ reza na ratnu dobit, a u prnjavorskom je srezu ovih dana porezni ovrhovoditelj jednom kovaču zaplijenio halat za porez, koga ovaj nije imao odakle da plati. Tako je s jedne strane vi­ soko odmjerivanje poreza i, gotovo bih rekao, brutalna i nezakonita rev­ nost pri ubiranju poreza stvorila kod nas toliko nezadovoljstva i neprilika, da ljudi zatvaraju poduzeća (radnje), jer ne mogu da snose ovog teškog i nepravednog tereta. Koliku ulogu igra vjerski momenat pri odmjerivanju poreza neka posluži ovaj slučaj. U jednom mjestu radi tr­ govac, koji je iste vjere kao i referent por. ureda za odmjerivanje tečevine, na veliko. Drži artikle, koji imaju naj­ bolju prođu. Radi vlastitim kapitalom i višestruki je milioner. U neposred­ noj je blizini njegovoj radnja musli­ mana trgovčića, koji drži par topova basme, sanduk šećera, šibica i papira. Radi tuđim kapitalom, cijelo vrijeme rata bio je u vojništvu. Nema ni de­ seti (To prometa, što ga napravi prvi, pa je opet ovaj oporezovan sa 36.000 kruna, a prvi samo sa -iO.OOO K. Ako interesira koga, neka zna, da su oba iz Travnika. Kad je ovo sve bilo iznešeno mini­ stru financija g. dru Kumanudiju u zakonodavnom odboru, on je priznao, da je naše Činovništvo bilo i suviše’ revno, te da je on vrlo mnogo utoka čekovni račun pošt. štedionice 1119 povoljno riješio. Nu mi pouz^ino zna­ demo, da masa jedna utoka leži već po godinu, šta više po godinu i po dana kod pojedinih direkcija neriješe­ nih, a kako kod nas utoci nemaju odgodne moći, kao što je to u Srbiji, p«rezi se nemilosrdno utjeravaju, bez obzira na to. Što se tako ne samo priječi razvoj naših privrednika, nego se ugrožava i sama egzistencija nji­ hova. Jednu čudnu i potpuno nepravednu metodu upotrebljavaju porezni organi kod nas pri odmjerivanju poreza. Meni je jedan porezni činovnik priznao, da je kod jednog malog siromašnog kafedžije na ovaj način došao do nje­ gova prihoda: Pitao ga je: Koliko ima čeljadi? Ovaj mu rekao, da ima še­ stero. Nadalje ga je pitao: Koliko treba dnevno za uzdržavanje svoje fa­ milije. Ovaj je odgovorio, đa treba po prilici 100 K. E onda je činovnik us­ tanovio, da kafedžija treba 36.000 K za uzdržavanje familije, pa je onda tu sumu uzeo i kao njegov dohodak, te ga prema njoj i oporezovao. Naravno, da on nije pitao, da li je ovaj za uz­ državanje familije potrošio štogod od svoje gotovine, je li se zadužio, je li što prodao i t. d. To se njega ne tiče. On je našao jednu bazu, kojoj sa for­ malne strane ne može biti prigovora, i posao je gotov. Pri odmjerivanju poreza ne uzimaju se u obzir knjige ni kod onih trgovaca, koji vode pot­ puno tačno knjigovodstvo i kod kojih se može svaki heler dobiti tačno us­ tanoviti. Poreznom je činovniku lakše onako od oka, a preko čibuka odmje­ riti porez. Vrlo su rijetki slučajevi, da je gdje komisija za odmjerivanje poreza pro­ pisno ustanovljena. Obično su porezni uredi izabrali ljude, koje žele zaštititi i koji bi imali najviše da plate poreza, pa ovi po siromašnoj raji udaraju nemilice. U jednom je kotaru postav­ ljen i pop, koji inače švercuje, u ko­ misiju, a da ni jedan zanatlija nije došao u nju. Ja bih mogao navesti još masu jednu anomalija i nepravednosti u ovoj grani državne uprave, ali držim, da je i ovo dovoljno, da se uvidi, da ovako dalje ne ide i da ovakova po­ rezna politika vodi neminovnoj pau­ perizaciji stanovništva i uništenju naše privrede, kojoj bi država morala da dadne pomoć, a ne da je ovako bru­ talno ubija. Potpuno sam svjestan, da država treba mnogo novčanih sredstava, bez kojih cijeli državni aparat ne bi mogao funkcionirati, ali znam, da ni odgovotni faktori ne biše smjeli svoje po­ greške i propuste u saniranju državnih financija svaljivati j^^^a građan^^ koji nisu za to кииВИИкоуо nesraz­ mjerno i ludo opterećivanje poreznih obvezanika vodi ekonomskom krahu ne samo privrednika nego i države. H. Ajanović. Kada se bosanski radikali stide, da kom., Sćepan Varoščić 50 kom., Dr. Štogod protiv muslimana iznesu u Nikola Krulj 20 kom., Danilo Čorosvome vlastitom organu, ili kada hoće, vić 35 kom., Dr. Dušan Čorović 35 da kakav ničim neopravdan i sraman kom., Ljubo Radović 40 kom., Pajo napadaj na našu organizaciju postigne Marković 20 kom., Dr. Risto Jeremić viši efekat kao da dolazi s musliman­ , 60 kom., Sokrat Petrović 25 kom., ske strane, onda to sve proture u fi­ I Dr. Milenko Popović 80 komada, Silijali svoga glavnog organa »Domo­ ! mo Milošević 10 komada, Gjorgjo vini«. Tako je sada slučaj s tako zva­ R. Jovanović, Tuzla 50 komada, Jovo nom nacijonalizacijom Jajca. Kada g. Zagorac 95 komada, Atanasije Šola dru Srškiću i njegovoj družini nijesu 125, dr. Vojislav Besarović 95, Danilo uspjele nikakve makinacije i zakulisne Vojnović 9o, Jovo Pešut 95, Spasoje igre, da raskopaju evu nacijonalizaciju, Kovačević 95, Milan Jovičić 95, Voji­ koja je iza oslobođenja u našim kra­ slav Šoia, Mostar 95. Dušan i Ljubojevima prva provedena bar donekle mir Grković, Mostar 95, Miho Peško, po pravici, da u njoj ne sudjeluju Mostar 95, Pero Tanasić, Brčko 95, Savo Čelović, Brčko 94, Miloš Ljeskosami pravoslavni, nego zajedno s njima i muslimani i katolici i jevreji, onda vac 100 komada. Činovnike smo, na­ je g. dr. Srškić preko svoga prijatelja, ravno, većim dijelom ispustili. inače u političkom moralu njemu rav­ »Domovina« se ljuti, da u ovoj na­ nog druga u »Domovini«, okrenuo cionalizaciji od muslimana sudjeluju paljbu na tu nacijonalizaciju, a stime samo ljudi iz naše organizacije. Kada u vezi sipa drvlje i kamenje na mi­ bi to i bilo tačno — a nije — to bi nistra g. dra Spahu. Karakteristično bilo i posve razumljivo, jer Šerif nije je, da ovu kampanju protiv g. dra valjda još zaboravio lanjskih izbora, Spahe otvara »Domovina«, pa svoje koji su jasno pokazali, koliko je mus­ napadaje na jedan način, koji u žur­ limana uz organizabiju, a koliko izvan nalistici nije običan, ponavlja jednim nje. 1 eto i opet iz tog molog broja te istim riječima u svakom broju uza­ muslimana, koji nijesu u našoj orga­ stopce, baš u isto vrijeme, kada bo­ nizaciji, ima ih koji su uzeli akcije jasanski radikali u Beogradu traže, da iačke fabrike. A bilo bi ih i više, da g. dr. Spaho ne bude više ministar. Šerif nije odvraćao svijet, neka ne su­ Eto u takvu se službu stavlja »Do­ djeluje u ovoj nacijornduaciji. Mi zna­ mo slučaj, gdje je jedan činovnik mu­ movina«. Nje se ne tiču nacijonalizacije sliman — kada je objavljen prospekt drugih stranih poduzeća, agrarnih i zemaljskih banaka, u kojima sudjeluju za upisivanje ovih akcija — pitao berifa za savjet, bi li uzeo koju akciju isključivo sami pravoslavnih; ona ni Šerif mu je savjetovao, neka ne uzima jednom riječju ne spominje nacionaliza­ i on nrje uzeo. Tu je Šerif valjda ra­ cije Herceg-Bosne, u kojoi ni jedan čunao: zauhar je, možda će ipak te musliman, osim njezina gose, nije su­ akcije, koje ne uzme ovaj musliman, djelovao; ona nalazi neku pljačku i zapasti kojemu pravoslavnom radi kalu. korupciju samo u nacionalizaciji Jajca, jer tu sudjeluje i nekoliko muslimana. , Pa je li de, da je »Domovina« čisto »Domovina« čak nema ništa ni protiv I muslimanski (?l) list. »Domovina« se hvali, kako fe njeno toga, što u toj nacijonalizaciji sudjeluju pisanje o nacijonalizaciji Jajca pobu­ i katolici i jevreji; njoj je samo krivo, dilo interes u našoj čaršiji. Hudnik što je u tome ono nekoliko muslimana. Ona nalazi neki veliki zločin, Što je ; Šerif misli, kada s »Domovinom« u n. pr. jedan skroman i ispravan činov­ I džepu pošalje onog sufliju u ahmediji, nik musliman s osmero nezbrinute I da je pokazuje od ćefenka do ćefenka, djece (g. Fehim Spaho) uzeo nekoliko I e time je čaršija zainteresovana i efekat postignut. A ne zna kukavac, da akcija jajačke fabrike, a ni malo je se se namrgodi čelo svakog čaršilije, kad ne tiče, Što su istih tih akcija uzeli i mu se onaj suflija pojavi pred duća­ pravoslavni činovnici, radikalske kaponom, naročito s »Domovinom« u nje u našoj činovničkoj hijerarhiji kao načelnik pravosudnog odjelena i pre- džepu. destinirani pokranjinski namjesnik Dr. U ostalom akcije pri nacijonalizaciji Milivoje Simić, intimus sadašnjeg po­ jajačke fabrike nije dijelio ni minislar krajinskog namjesnika zemaljski vete­ trgovine ni njegovo odjeljenje u Sa­ rinar Vlado Đurić, prkos-direktor du­ rajevu, nego sindikat, u kojemu sjede hanske režije Dušan Minacki, radiklski Šerifovi prijatelji i protektori gg. Vo­ Madchen fur alles erarijalni fiškal Pero jislav Šola, Jovo Pešut, Dr. Milivoj Janković i mnogi drugi. Pa da nije Simić i drugi, pa se Šerif mogao na »Domovina« pravi pravcati musliman­ njih obratiti sa svojim upitima. Oni ski (?!) listi bi mu svakako dali bolje informacije Šarif ne može da gleda, što je ne­ o razdiobi akcija, nego li mi. koliko čestitih trgovaca-miislimana Taj se sindikat sastoji od 22 lica, uzelo po koju akciju pri ovoj nacijo­ a od tih je 15, slovom petnaest pra­ nalizaciji, jer mu je krivo, što nije još voslavnih, dva katolika, dva jevreja i veći broj, nego što su uzeli, zapao samo tri muslimana. Pri tom mo­ njegoviro^protektorima Dr. Milanu Srš­ žemo umiriti »Domovinu«, da u toj kiću ЛДЧ^ј gospođi Krunici,Šerifovu trojici muslimana, što su u sindikatu, najboljem ahbabu Vojislavu Šoli, radinije ministar g. Dr. Spaho. kalskom bukaču Stjepi Kobasici i dru­ Na bedaste laži »Domovine«, da su gim -perjanicama bosanskih radikala. Kada b^ati više dobili, bezbeli ne bi se ovih dana po Sarajevu b e s p tat no ni Šerifjjjffžaba bio njegov trud oko dijelile akcije električne industrije u blaćen1^ čestitih i poštenih muslimana. Jajcu«, nije se vrijedno ni osvrtati, Ko smije onda reći, da »Domovina* jer svak zna, da nema džaba fijakera, a kad bi ih i bilo, jamacn^) ne bi nije halis muslimanski (?!) list? nikom mogli zapasti od gramzljivog i Cl Zašto »Domovina« nije navela i ovu pohlepnog gose »Domovine«. bratiju pravoslavne vjere, koji su do­ bili oko 4000 akcija, i to: Miloš MiNama ovom prilikom pada na pa­ loševič 50 komada, Savo Babić 30 kom., met kampanja Šerifova, koju je vodio Vaso Vasiljević 50 kom., Nikola Raj- protiv jednog muslimanskog novča­ ković 35 kom., Mihajlo Gjukić 30 kom., nog zavoda iznoseći najočitije laž; Košta Čuković 20 kom., Aleksa Boprotiv ‘njega samo zato, jer je bio izžičković 100 kom., Petar Janković 60 juren iz njegova ravnateljstva. Kad �Strana 2 Стоана Broj 371 Боо| .ПРАВДА* — „PRAVDA* Pisma iz Beograda. i Da se s ljudima, koji idu za takoi vim »uspjesima«, ne može kavalirski i razlozima boriti, jasno je. Za moralne i propalice, kojima ni jedno sredstvo Beograd, 13. decembra 1921. • nije dovoljno nisko i gnjusno, a da Radikalski kongres. — Bosanski radikali. — Kriza. — Pomoć va ga ne biše upotrijebili za postignuće kufskim ustanovama. — O izjednačenju činovničkih plaća. svojih sebičnih i prljavih ciljeva, po­ trebna je posve druga borba, koju I nema toliko snage, da bi mogla sama Večeras je završen radikalski kon­ i nama odgoj i kultura naša ne doobrazovati vladu. gres, koji je otpočeo još u nedjelju. I puštaju. ' Poslije opširnih referata ministara i * ! drugih istaknutih članova radikalne Ministr. Savjet je odobrio 1,200.000 kruna kao vanrednu pomoć vakufskim ; stranke o pojedinim granama državne ustanovama, koje se ne magu iz sa­ ' politike, došlo je i do burnih scena, dašnjih prihoda da uzdržavaju. Ova ; pa je jučer predsjednik morao i da I prekine sjednicu. Čulo seje vrlo mnoće svota ovih dana biti doznačena vornost za rad svih odjeljenja, pa । go povika: »Živio Stojan Protićl«, i preko delegacije u Sarajevu vakufskom Povodom kampanje, koju su bo* sanski radikali poveli protiv g. mi* je i prirodno, da su meni neposred* ako njega nije bilo na kogresu. Ti saborskom odboru. * • su se povici i danas ponovili, pa je, nistra Spahe, saradnik »Jut. Lista« ( no i podčinjena. — A koji je povod bio vašoj od* kako vele, gospodin Pašić bio i napus­ Već dva dana nisu radili skupštin­ zamolio je dr. Spahu za razgovor, luci, da se odjeljenje za trgovinu i tio kongres, ali se opet vratio. Konac ski odbori, jer su radikali hili zauzeti koji je izišao u »J. L.« od 15. o. mj. obrt kod pokrajinskih uprava pret* ■ svega toga bila je rezolucija, kojom se I poslovima na kongresu. Jučer je bila Mi ga u cijelosti prenosimo. daje puno povjerenje i odriješene ruke I kratka sjednica financijskog odbora, Na pitanje: »Šta mislite, g. mini* : vori u samostalno od jelenje? Neposredni povod za ovu od* g. Pašiću. I ako je kongres formalno ! a poslije toga konferencija članova stre, o rezoluciji bosanskih radika* la. koju su predali Pašiću, i u kojoj luku dalo mi jc nezakonito mani* završen ovakovom rezolucijom, ipak ovoga odbora o izjednačenju činov­ su tražili da Vi ne uđete u kombina* ; pulisanjc bivšega predsjednika bo* je van svake sumnje, da je bilo na ničkih plata. Ova je diskusija bila vrlo čiju sa razloga, što ste u Beogradu sanske vlade, a i sadašnjeg pokra* kongresti posve oprečnih struja/ koje zanimljiva po podacima, koje su pocentralista, a u Sarajevu autonomi* jinskog namjesnika sa novcima iz su došle do bučna izražaja. To je sas­ । jedini govornici iznijeli. Tako je jedan raznih fondova, kojima upravlja od* vim razumljivo, jer su u radikalnoj ’ od govornika spomenuo, da je u biv­ sta. odgovorio je dr. Spaho: — Vama je poznato, da sam ja . jeljenje za trgovinu i industriju. O stranci okupljeni elementi najraznovrs­ šoj Austro-Ugarskoj monarhiji otpadao povodom sadašnje krize molio svoj i tom se detaljno možete informirati nijih pogleda na pojedina politička pi­ na 300 stanovnika po jedan činovnik, klub, da me razrješi od sadašn je mi* iz mog odgovora na pitanje narod* tanja. Na kongresu se pokazalo, da a da u Srbiji otpada danas na 140 nistarske dužnosti i da u slučaju, da nog poslanika Hamida Kurbegovi* g. Stojan Protić imade među delegatima, duša jedan činovnik, a u ostalim kra­ jugoslavenski muslimanski klub u* ća. Tu treba tražiti glavni razlog ne* koji su došli na kongres, više pristaša jevima naše države na 240. Po ovom se najbolje vidi, da bi bila moguća dc u novu vladu, onda odrede ko* raspoloženju bosanskih radikala nego se je to ranije mislilo. znatna redukcija broja činovnika, kad jer drugog člana kluba za ministra.'! prema mojoj osobi. * ne bi njima stajali na putu sitni inte­ Klub je jednodušno ovu moju mol* — Ali, g. ministre, neraspolože* Za vrijeme kongresa držali su bo­ resi pojedinih partija. Činovnici se ne bu odbio. Bosanski radikali nemaju nje bosanskih radikala prema Ju* po mojem mišljenju nikakva prava goslavenskom muslimanskom klubu sanski radikali posebnu konferenciju i postavljaju po ukaznoj državnoj po­ da utječu na određivanje naših • poznato je još iz ranijeg vremena! na njoj zaključili, da traže da u novu trebi, već da se zadovolje interesi po­ predstavnika u vladu. To je stvar | Ne mislite li, g. ministre, da je sve vladu ne smije ući sadašnji ministar jedinih partija. Sam Ministar Financija samo našeg kluba. Što se tiče raz* : to samo povod, da se oni mogu up* trgovine i industrije dr. Mehmed Spaho. spomenuo je, da bi se naročito u unu­ To se smatra kao naravna konsektrašnjosti Srbije i Crne Gore mogli loga, što ga navode bosanski radi* I litati u vaše unutrašnje poslove? kali, da sam ja u Beogradu centrali* I Na ovo je ministar sa smješkom vencija dosadašnjeg držanja bosanskih sadašnji dodatci na skupoću i sniziti, sta, a u Sarajevu autonomista, na I svjesti na licu i ponešto klimajući radikala prema našoj organizaciji, i kad nema drugih pokrića za izjedna­ to ću vam odgovoriti slijedeće: glavom kao da kaže, da je to uza* pisanja njihovog glavnog organa »Srp­ čenje dodataka u čitavoj državi. Govo­ ske Riječi«, naročito u posljednje reći o tom spomenuo je, da sreski Držim, da nije potrebno ponav** j ludan posao, odgovorio: ljati ono, što je svakom poznato, , — Bosanski radikali smatraju Bo* vreme. Samo se po sebi razumije, da panduri u pojedinim mjestima primaju naime da je jugoslavenska musli* ; snu i Hercegovinu isključivo srp* ovu čisto separatističku odluku bo­ mjesečnu platu od 1600 do 2000 di­ manska stranka na prošloj zemalj* ! skim zemljama. Mi pak stojimo na sanskih radikala niko ozbiljno ne nara, na što mu je dobacio jedan od skoj skupštini konstatovala, da ona gledištu, da je Bosna i Hercegovina uzima, kao što se niko ne osvrće ni prisutnih, da šef saniteta u Zagrebu stoji na autonomističkom uređenju isto toliko hrvatska koliko i srpska. na pisanje njihova bosanskog organa. imade mnogo manje. KonstatovanO je nadalje, da i svećenici u mnogim kra­ države. To nije samo moje mišlje* Oni bi htjeli, da se muslimani u Bo* Govoriti o prijateljstvu prema musli­ nje. već je to mišljenje i svih naših sni i Hercegovini priključe njiho* manima uopće, a u isto vreme napa­ jevima Srbije imaju velike dohotke od poslanika i čitave stranke. Mi smo ■ vom političkom naziranju, ali u tom dati njihovu organizaciju i skoro sve naroda i svoga imanja, a da uza sve izvršenje ove točke našeg progra* • nemaju nikakovog uspjeha i nas predstavnike, kojima su muslimani to primaju znatno veće dodatke nego ma samo odgodili. smatraju za krivce za njihov neus* dali neograničeno povjerenje, znači svećenici u drugim dijelovima države. — A otkuda, g. ministre, potječe I pjeh. Međutim statistika Bosne i samo krajnu neiskrenost, kojom su I ako su svi prisutni na konferenciji to predbacivanje jednog dijela ra* j Hercegovine jasno pokazuje, da je se radikalski prvaci i dosele odliko­ bili saglasni, da su sadašnje razume u dikalskih poslanika iz Bosne, da ste i njihovo političko naziranje krivo. vali. Kome je.poznato, što je Dr. Srš- platama činovnika ogromne, i da se tamo autonomista, a ovdje centra* | Pogledajte i uvjerit ćete se, da Her* kić govorio prije, nego što je postao one ne mogu nikakvim stvarnim raz­ lista? ceg*Bosna broji oko 800.000 pravo* predsjednikom bosanske vlade, a što lozima opravdati, ipak konferencija — Bosanski se radikali ljute, od* slavnih, 600.000 muslimana i 400 hi* je radio prema muslimanima za vri­ nije donijela nikakva pozitivna uspjeha, govorio je hladno dr. Spaho, što ljada katolika. To je dovoljno na* jeme svoga predsjednikovanja, toga već je riješeno, da se izabere odbor, sam ja odjeljenja za trgovinu i obrt ' vesti. Ako brojevi ne mogu da do* ovo njihovo držanje neće nimalo iz­ koji će donijeti detaljan predlog. Po svemu izgleda, da se izjednačenje neće kod pokrajinskih uprava pretvorio kažu, onda i ni jesu potrebni više nenaditi. moći provesti u sadašnjoj dvanaestim’ u samostalna odjeljenja ministar* drugi argumenti. za mjesec januar 1922. g. već najra­ stva trgovine i industrije. To je raz* Dok je ovo govorio, došao je hi* Poslije svršenog kongresa odgovo­ log. koji mi oni predbacuju, da sam tan poziv, da članovi Jugoslaven* rio je g. Pašić g. Davidoviću, da istom nije od 1. februara. Interesantno je u Beogradu centralista. Međutim u skog muslimanskog kluba treba da sada treba da počnu pregovori o sa­ jedno pismo što ga današnja »Poli­ današnjim prilikama kad pokrajin* budu na jednom žurnom savjetova* stavu nove vlade. Iako je na kon­ tika« o ovom pitanju donosi: Među nama. ski namjesnici odgovaraju samo nju. Dru Snahi — nrema njegovoj gresu bilo mnogo bučnih prigovora Tri zone. Jedan policajac mi pi­ ministru unutrašnjih djela, nema izjavi — bilo je teško, da se rasta* protiv svakom zajedničkom radu sa nikakova smisla, da odjeljenja mo* ne i da prekine intervju. Stanuvši demokratima, ipak je više nego si­ še: »Bio sam činovnik u jednoj varo­ gurno, da će g. Pašić pristati na ob­ šici u južnoj Srbiji, zatim sam bio jeg sadašnjeg resora budu podrede* malo i promislivši, reče: — E pa dobro, za danas je dosta novljenje koalicije, jer je i na kon­ premješten u Beograd, a sada sam či­ na jednom organu ministarstva u* G. gresu rekao, da radikalna stranka novnik u jednoj varošici u Vojvodini. nutrasnjih poslova. Ja nosim odgo* i toliko! su ga upitali: kako može iznositi tako ordinarne laži protiv zavoda, za koji je i on uvjeren, da je potpuno soli­ dan, on je, po prilici, rekao ovo: Znam, da ono nije istina, ali novinar­ ski zanat iziskuje to. Naći će se od deset neobaviještenih čitaoca makar jedan, koji će makar desetoj takovoj laži povjerovati, i ja sam već postigao — uspjeh. Dr Spaho o kampanji bos. radikala. obraditi jedan tefsvi (tumač Kur’ana) na našem materinom jeziku. Nažalost mi nemamo ni dovoljan broj vjerskih Hafiz J. R., Mostar: udžbenika na svome jeziku! To na­ ravno ne bi mogao niti su vrijedni pojedini izvesti; za to bi trebala cijela I anketa, u kojoj bi bili zastupani i (Nastavak.) I ulema razne struke i inteligencija ta­ kođer razne struke. Kur’an se ne da Bože moj, Bože moj, velika li je niti može tumačiti jednostrano. Imade diferencija Između uzvišenih ustanova ajeta takove naravi, koje može da islama i shvaćanja muslimanskog svi­ obradi samo dobar i bistar psiholog, jeta o njima! Piiaće se neko: kako je moglo uopće doći do toga jaza ? Po I imade ih opet, kako smo gore vimojem skromnom mišljenju najviše j djeli, koji su u tijesnoj vezi s prisu tome uzrok vjerske borbe musli­ ■ rodnim znanostima, a imade ih pako, koji se oslanjaju na historiju i t. d. mana, koje izazvaše veliku mržnju po­ i t d. Kad bi mi imali u svojoj sre­ jedinih sekta između se. Naravno u dini ovakav tefsir, držim, bi se toj trzavici iako su se mogle uvući naši ultraliberalci počeli pnoF&avati medu muslimane priče iz grčke mi­ džamiji, osim ako bi i dalje ostali tologije, koje tokom vremena poprigiuhi kod organa sluha i slijepi kod miše vjerski karakter, i danas ih vidnoga osjetila. imade, koji vjeruju — šta v’še drže U doba, kad su bile u pjenom jeku to vjerskom dogmom —, da melaik sunce voda u kolima s mašrika na i vjerske borbe, nekako u to dpjja pamagrib i natrag s magriba na mašrik. 1 daju još i križarske vojne, koje kao i svaka vojna imađahu svoje posljedice, Ne zn^ki jadnici, da Kur’ani a. z. š. a ođ kojih je najizrazitija vjerska ne­ u ajelf kerimi »veš-šemsu tedri limustekarin leha« veli, kako se sunce I tolerancija. To je pako negativna* samo kreće samo oko svoje osovine, i strana križarskih vojni, a pozitivna Ovo je sve dalo povoda, da su se te- ' je ta, što se je zapad uzevši zrake meljni pozivi islama počeli zabacivati | golemog sunca isiamsko-arapske pro­ svjete probudio iz mrtvila i počeo da i da se je Kur’ani a z. ž. jednostrano ili bolje rekuć nikako tumačio. Zato I radi. Dok na istoku vlada zastoj, dotle bi trebalo i neophodno nam je nužno ' na zapadu pojedini staleži intenzivno PODLISTAK. Apel na ulemu. rade oko unapređenja svoga. jTrgovina se razvija, poljoprivreda i obrt se podiže, škole niču i t d. Zapad dakle preuzima ulogu istoka nekako početkom 13. stoljeća p. J. Azijski narodi, naročito islamski, padaju, pa­ daju i padaju . .. dok nijesu napokon bačeni u ponor dolaskom divljih Mon­ gola pod vođom Džingishana, po vjeri neznabošca. Poplavivši istočni dio evropskoga kontinenta spušća se niz Aziju i uništava islamsko-arapsku kul­ turu pobacavši sve kulturne tekovine : u rijeku Tigris. Nekako u to doba doletjeli su Turci-Osmanlije, da izbave što se da izbaviti. Zato s potpunim pravom možemo ih nazvati imenom muhji-i medenijjet. Preko njih je ezanimuhameđija našla ploda u zemljama I starih Ilira, evo uvdje, gdje mi danas obitavamo. Na nama je pako, da taj glasnik daimen ebeden —zauvijek — oglašuje Čisti vahdanijet. A kako? Sigurno da nećemo moći taj dragocjeni emanet očuvati time, što ćemo međusobno u privatnom razgovoru govoriti sa strahom o ne­ posrednoj budućnosti, tužiti se na ne­ volju, koriti 'pugreške sadašnjosti i najbliže prošlosti. Izgleda, da nije to postalo praksom samo onih, koji ne­ maju širega pogleda, nego i onih, koji su pozvani da nešto učine, poduzmu i t. d. Često se čuju u užem društvu raspre o svem tome, žali se, što je islamska nauka izgubila onu vrijed­ nost, koju zaslužuje, sve se to govori i svi smo jednoga mišljenja, da treba паб svijet upoznati s čistim islamom i njegovim navršenim propisima, ako ćemo da egzistiramo kao muslimani, ali to su samo puke fraze, koji ne daju ploda. Naša nehajnost za ulumišerijom dovela nas je dotle, da se posljednih godina vrio rijetko ili ni­ kako ne čuje, da je tkogod otišao na visoke šiudije ulumi-šerije, teologije i tako nešto. A kad nestane i ne bude nosioca islamskih znanosti, kakova nas onda sudbina čeka kao musli­ mane, prepuštam čitaocu, da sam to riješi. To je žalosna pojava, ali je i istina. Ovijem — ne dao Bog — ne odbijam potrebu zapadne kulture; šta više, kako smo iz gornjih citata mogli vidjeti, suština islama ne može se ni razumjeti bez svjetovnih modernih znanosti. To dvoje je neko vezano, ono je neodoljivo. Oružajući se moder­ nim oružjem, trebalo bi da paralelno tome se oružamo i islamskim oružjem. Najpodesniji za toga jesu svršenici šeriatske sudačke škole. Sa zadovoljstvom konstatujem, da je već jedan istom svršeni šeriatlija, po imenu Hadžibegić Hamid, krenuo onomadne u Carigrad na teološke Studije. (Svr&iće м). �ПРАВДА- — PRAVDA Број 371 Broj I dok u južnoj Srbiji 15 kg. hljeba (37'50 din.), 60 porcija jela (240 din.), stan od jedne sobe (6o din.), 15 litara vina (120 din,), 30 jaja (12 50 din.),dakle najnužnije životne namirnice koštaju svega 500 dinara dotle sam tamo primao me$ečno sa dodacima 1900 — 2100 dinara. U Beogradu: 15 kg. hljeba (64 5(Г din.), 60 porcija jela (390 din.), stan od jedne sobe (600 din.), 60 kafa (60 din.) 15 litara vina (150 din.), 30 jaja (60 din), — 1324'50 dinara a mesečno sam primao 1300 do 1350 dinara. I, najzad, sada u Vojvodini 15 kg. hljeba (75 din.), 60 porcija jela (330 din.), stan od jedne sobe (100 din.), 60 kafa (60 din.), 15 litara vina (150 din.), 30 jaja (75 din.), — dakle svega 850 dinara a mesečno primam ukupno sa do­ dacima 630—650 dinara. I Naši poslanici o nedjeljnom počinim. Uporedite ove tri zone, pa ćete do­ ći do vrlo interesantnih zaključaka«. Ja sam upoređivao i razmišljao. I i na kraju krajeva ipak nisam mogao 1 sebi da objasnim zašto se naši činov। nici tako grčevito, brane da idu u juž­ nu Srbiju. Z. i I ; j i I Onomad je načelnik jednog mini- I | starstva iz Beograda poslao vagon ■ drva u Kragujevac svojoj porodici da i se ne bi smrzla od zime pošto su i seljaci gotovo prestali dovoziti drva I na kragujevačku pijacu. . j I ' Puni para seljaci danas nemaju po­ trebe da se bakću ni mnogo lakšim poslovima nego što je seča drva po snegu. 1 ako vam prodadu kola drva, u kojima nema ni pola metra, da ste srećan čovekl ј I ; I Moj drugi odgovor. »Domovina« u broju 121. nastavlja svoj klevetnički zanat. Ona ’ se kao bajagi nevina krije za službene za­ pisnike kotar, vak. mearif. povjeren­ stva u Tuzli i upućuje me, da se obra­ tim na ljude, koji se tamo spominju. Ona da je iznijela samo ono, što je crno na bijelu, a da je sigurna, da sam i ja znao za te zapisnike još god. 1911., ali onda nisam smio da tu stvar potjerani. Kolika perfidija! Prvo treba da na­ glasim, da je onaj zapisnik meni ne­ poznat i da sam ja sada prvi put za njega čuo. Prema tome on je nepro­ vjeren, jer nije podnesen na očito­ vanje okrivljenom i oklevetanom, ali »Domovina« vidi u njemu jedan »dokumenat«. Ona gradi zaključke na te­ melju skroz lažnog iskaza jednog pro­ bisvijeta, koji je mogao i još gorih stvari o meni da izmisli, pa bi mu ipak »Domovina« slijepo vjerovala, jer se radi o jednom političkom protiv­ niku, kojega treba ocrniti. Samo pak vak. povjerenstvo nije pridavalo ni­ kakve važnosti lažnom iskazu onoga Murata, što se vidi po tome, jer nije ni uredovalo na temelju toga iskaza uvjerivši se na mjestu o pravom sta­ nju stvari. Povjerenstvo je naime mo­ glo znati, da sam ja otprilike u isto vrijeme predao sudu preko advokata g. Jankijevića jednoga klevetnika, koji se drznuo da kalja moju čast na isti način i iz istih motiva. To je bio konviktski aščija Džindo, kojega sam ja kao i Murata odpustio od službe radi neurednog vršenja dužnosti, a on je iz osvete širio o meni laži i uvrede. Zbog toga je osuđen na zatvor i globu, pa me je isti molio, da mu oprostim, jer da je u piću vrijeđao. Ja mu nisam oprostio. Kad je dakle stvar bila nova i meni poznata, ja sam tužio lažova i zatražio zaštitu svoje časti, a moralni je lo­ povluk tvrditi, da nisam smio ni ri­ ječi progovoriti god. 1911. To bi se isto dogodilo i Muratu, da sam znao za njegove podvale. Neka znaju pro­ dane duše i drski objeđivači, da se ja nikad nisam Žacao javno istupiti i bra­ niti svoj rad i mišljenje. Ja nemam razloga da šutim i krijem svoju pro­ šlost, jer ne osjećam ni malo potrebe za to. Moj je rad otvorena knjiga i ja vazda nosim punu odgovornost za svoje činove pred sudom javnosti. Ne­ mam nikakva razloga, da se kajem i skrivam, a još manje da se stavim u hizmećarsku službu, samo da se za­ borave nečasna i prljava djela, kao što to moraju gose oko »Domovine«. Ja nisam kao vaš goso predvodio masu pred Potioreka i uvjeravao ga o lojalnosti i dinastičkom čustvu zahtije­ vajući rat protiv Srbije (vidi »Šaraj. List od jula 1914 ). Ja nisam kao vaš goso prigodom kupljenja bakra za vojsku govorio svijetu: Ako ne date sada bakra na lijep način, trebala bi da dođe Srbija pa da vam ga otme! Ja nisam kao vaš goso Šerif uvjera­ vao ljude u musi, klubu, da ću s re­ volverom u ruci dočekati srpsku voj­ sku na ćupriji Šeher-Ćehajinoj! Ja , nisam imao »časti« da budem Pitnerov ahbab i da uđem u crni kabinet ! kao pouzdana ličnost, ja nisam činio I poklonstvo Tiszi u Pešti; ja nisam ... Sva ova crna zlodjela imaju na duši čeljad oko »Domovine«, pa moraju okajavati služeći našim političkim pro­ tivnicima, da razbiju slogu muslimana. Oni ovu svoju izdajničku rabotu odaju i priznaju sami pišući u »Domovini« (br. 121.) pod natpisom »Sarajevo, 13. decembra 1921.« ove riječi: »Mu­ slimani niti mogu niti smiju niti imaju drugog puta u svo­ joj političkoj orijentaciji osim srbofilskog puta. Sve, što tome srbofilskom ori je ntisanju smeta, mi ćemo napa­ dati. Bos-herceg. muslimani moraju se priključiti srbofils k o j politici.« Treba ii jačega dokaza za protivmuslimanski rad ove čeljadi oko »Do­ movine«, koja ne vodi računa o inte­ resima muslimana, nego o befelu svo­ jih gospodara? Je li sada jasna nji­ hova hizmećarska uloga i njihov de­ nuncijantski rad? Šio se tiče one napomene u »Do­ movini«, da oni imaju još jedan za­ pisnik o meni, kad sam tobože igrao Nastićevu ulogu u procesu protiv T. Alaupovića, pa da ću radi toga mo­ rati potpuno ušutjati, o tome ću izni­ jeti u drugom broju sve »sine ira et studio« pa će javnost doznati pravo stanje stvari. Dosada je ta stvar posve krivo prikazivana s naročitom tenden­ cijom. Ali odmah moram da najodluč­ nije odbijem drsku poredbu moje osobe s Nastićem, jer to mogu samo pogane duše oko »Domovine« da pod­ metnu. Nastić je bio plaćani austrij­ ski špijun i izdajica srpski, a ja sam zastupao svoje mišljenje, kojem* danas ne povlačim. Ja sam slušao glas svoje savjesti i svoga uvjerenja, a Nastić je ocrnjivao ljude po befelu, kao što da­ nas tu ulogu vrše čeljad oko »Domo­ vine« slušajući befel s druge strane i ocrnjujući nepoćudne muslimane. Ja nisam bio omiljena osoba kod bos. vlade, već sam bio i proganjan. Ja sam jednom dobio i ukor i bio pred­ ložen za premještenje u Bihać za kaznu, jer nije moj rad bio po volji bos. vladi. Ja sam morao početkom rata stupiti odmah u vojsku kao obični vojnik a god. 1914. bio sam riješen s kolegama tuzi. gimn. i službe na predlog g. T. Alaupovića. Da sam bio u volji bos. vladi i da sam igrao ulogu Nastićevu, ili da sam pobjegao pod skut Šerifov, kao Što su to mnogi drugi učinili — sve se ovo ne bi sa । mnom dogodilo. * • i ' ■ 1 i i i ' I I ! : i ' ; ! ? . : Kako smo u pismu iz Beograda od 5. decembra 1921. javili, govori* li su u zakonodavnom odboru pri* likom prteresanja čl. 12. zakona o zaštiti radnika, koji govori o ne* deljnom počinku — gg. poslanici dr. Hrasnica i Fehim Kurbegović, čije govore donosimo u cijelosti prema stenografskim bilješkama. Gosp. dr. Halid beg Hrasnica rekao je: Gospodo, kada stvaramo zakon, treba računati i voditi računa o to* me, kako će on biti primljen u šb rokim masama. Vi znate, da u na* šoj državi imamo razne vjere i ta* kode da je baš u ovim krajevima na* še države vjersko čuvstvo dosta os* jetljivo. S toga kad se stvara zakon treba dati prilike ministru, da vodi računa o tim osjećajima i da mo* že u pojedinim pokrajinama dife* rencirati, označiti za jednu vjerois* vovješt jedan dan, a za drugu vje* roispovijest drugi dan počinka. Ili ako se složimo, može se odrediti i jedan dan, ali da se stvara odredba i da se u njoj kaže, da to mora biti nedjelja, ja sam odlučno protiv to* ga, jer će naše mase to shvatiti ne kao socijalnu potrebu nego da se naturava svetkovanje jedne vjero* ispovjeti, drugoj vjeroispovjesti, da jedna vjeroispovjiest svetkuje sve­ ce druge vjeroispovijesti. S ovim morate računati i ja bih molio, da ovu stilizacju, i ako mi se ni ona ne dopada, ali držim, da je bolja od prve, ovako redigovanu prihvatite. Predsjednik Miša Trifunović: f* ma riječ g. Kurbegović. Fehim Kurbegović: Gospo* do poslanici! Vidi se, da većina o* voga odbora, kad govori o nedjelji kao nedjeljnom prazniku, hoće da tu nedjelju strpi pod pojam općeg odmornog dana evropskog. (Dr. U* roš Stejić: Tako je u ćelom sve tu). Oprostićcte g. Stejić, to nije u cijelom svijetu. Vi ako niste bili u pojedinim državama, gdje je cd* morni dan petak, onda ja Vam sa* vjetujem, g. Stejiću, da malo pro* putujete pa ćete vidjeti. (Dr. Uroš Stejić: U kojim državama?). L’ is* lamskim državama. Pa kad ovo na* pominjem, onda želim ,da Vas na* tjeram da se izjasnite, pa da kaže* te: u hrišćanskim državama nedje* lja je odmorni dan, a u islamskim državama petak. Ja ću onda da ka* žem: Jeste, ovo nije hrišćanska dr* žava, nego je država, gdje ima raz* nih vjera, gdje ima pripadnika islamske vjere preko milijon i po. Time hoću da Vas opomenem, da sljedbenike te vjere, koji moraju bi* ti ravnopravni građani u ovoj dr* žavi, kako to i sam Usatv garantu* je, i njihove osjećaje ne vrijeđate. (Dr. Uroš Stajić: Ja sam indife* rentan prema vjeri). Gospodine Stajiću, iz Vaših malopređašnjih riječi zaključujem, da Vi niste in* diferentni, čim tvrdite, da je petak praznik samo u islamskim država* ma. Ja vidim .na šta ciljate, samo nemate kuraži, da to reknete otvo* reno. A to je, da je nedelja praz* nik u hrišćanskim državama, i da Vi našu državu hoćete da napravi* te hrišćanskom. Gospodo. Vi treba da znate, da u našoi državi ima mnogo krajeva. Naši dopisi. Banja Luka, 10./ХП. 1921. Izigravanje Uredbe o beglucima. • Još iz Prnjavora poznati neprijatelj muslimana, a naročito zemljoposjed! nika, kot. prestojnik Mrzljak, taj vajni Hrvat, koji se samo Srbima udvorava, j kao delegat inspektora agrarnog za seoski kotar Banja Luka izigrava . Uredbu o beglucima, koju je izdalo i ministarstvo za agrarnu reformu na Dr. Atif Hadžikadlć ; temelju utanačenja sa klubom posla1 nika J. M. O. nar. posl. Stoga mogu ljudi onake kvalifika­ cije i onakog morala, kao što ga imaju čeljad oko »Domovine«, da na onako bezobrazan i nizak način go­ vore o časti i poštenju svojih poli­ tičkih protivnika. Muslimani! Сграна 3 Strana j gdje su nastan jeni Muslimani i to u tako kompaktnim masama, da bi to, ako bi se odredila nedjelja kao dan počinka iako bi se prisiljavali ljudi, da radnje zatvaraju i da se odmaraju nedjeljom, da bi to izaz* I valo veliko ogorčenje, protest i уе* ! liko nezadovoljstvo. Ja pitam zako* nodavni odbor, je li to Vaša želja donoseći jednu takvu zakonsku us* ’ tanovu, koja će da stvori jedno o* I vakvo neraspoloženje. Mi smo mu* ‘ slmiani u ovoj državi imali za ove dvije i po godine dosta razloga, da budemo nezadovoljni, i tek što šino počeli to nezadovoljstvo da ukla* njamo, vi hoćete da stvorite novo. To ne smije da bude! Vi hoćete da ‘ to stvorite pod firmom općeg cv* ropskog nedjeljnog počinka neđe* Iju kao takvu. Dozvolite, gospodo, da se kod nas nedjelja u masi ta* ko ne shvaća, i znam mjesta kod nas, gdje su muslimani zanatlije i trgovci u pretežnom djelu, i svima je bilo naloženo, da nedjeljom zat* varaju radnje. Oni nisu htjeli zatvarati radnje nedjeljom nego petkom. Šta ćete, ako se ovakva zakonska odredba o* drži, pa u Sarajevu jednoga dana svi muslimani radnici, sve zanatlije i obrtnici, kojih imade najviše, zat* vore radnje petkom, a nedjeljom otvore i rade. Hoćete li čitavu ma* * su građana zatvoriti, globiti i dove* sti pred sud? Hoćete li im mećati žig sramote na čelo? (Glasovi inu* shmana: To se prakticiralo). To se pokušavalo, ali se nije uspjelo, jer se muslimani nijesu u masama htje* li pokoriti odredbama vlasti. Ak;i hoćete i dalje ičj ovim putem i si* lom namećati muslimanima nedjelju kao počinak, onda naša saradnja u Narodnom Predstavništvu biće vr* lo teška i u pitanju. Treba da raču* nate s ovim. Kakav razlog može bi* ti, da ne pristanete na naš zahtjev? Ako je kakav ekonomski razlog, mi ne tražimo da Vi radite 6 dana, a da mi radimo 7 dana. Ne. Obligatan je jedan dan nedjeljni, ali koji ćc to dan biti, neka se odredi prema krajevima, kako su pojedine kon* fesije izmiješane. Zašto siliti u Tu* zli, Sarajevu ili Cazinskom kotaru, gdje je 46.000 stanovnika, od kpjih su 42.000 muslimani? Zašto siliti, da se oni ne odmaraju u petak, ne* go da se odmaraju u nedjelju? Ako je njihovo raspoloženje za odmor, i ako je njihova navika, da taj od* mor bude u petak, zašto ih onda silite, da se odmaraju nedjeljom? Mi možemo staviti, da je to fakultativ* no, pa ako ko hoće da radi nedje* Ijom kao petkom, neka radi, ako ko hoće petkom da radi, neka radi, ali bezuvjetno jedan dan mora biti kao dan počinka. Kakav razlog i* mate da to ne primite? Glavni je Vaš razlog tobož, što je to uobi* čajeni dan. Je li to dostatan razlog, da se ovaj naš predlog ne usvoji? Je li taj razlog veći od nezadovolj* stva, koje ćete izazvati među ma* sama tih građana? Gospođo, ovo Vam stavljam na srce, da predlože* nu redakciju, kako je predložila sekcija, usvojite, a ako ne usvojite, vidjećete kobnih posjledica u našoj državi. Kako je poznato, na temelju čl. 2. ! beglučke Uredbe od 12./V. 1921. imadu pravo težaci staviti zahtjeve na beglučku zemlju, koju rade više od 10 godina. U smislu provedbene naredbe za tu uredbu imaju pravo molitelji do 19./Х. 1921. predati molbu i za svaki dunum zatražene zemlje platiti 3 din. ! takse. i Nail Muhurdarevič iz Banje Luke, i njegova četiri brata i dvije sestre, da­ kle njih sedmero, posjeduje u selu Bistrici, seoski kotar B. Luka, 1278 d 340 m ‘ zemlje, prema tome Nail, braća mu i sestre mu imadu po 182 d i 620 m-, ПоптаНо cslhrbo larfnilHP UalilVUJIu u&ijuunu ćUUIUyuf jer je jedini spas našeg težaka u zadrugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu našem selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt pretinac 169). �> Strana 4 С—гза Epu 371 Brol Njihov kmet Mile Jovanić iz istog Ili jedno ili drugo, gospodo po? sela Bistrice ima kmetovske, a sada i zvani faktori, jer se približio dva? već vlastite zemlje (jer mu je sa Mu- j naesti čas! Građani. hurdarevića prepisana) 132 d 010 mž, I _______________ koja je upisana u gr. ul. 53 kat opć. Bistrica. Isti Mile Jovanić uzurpirao je iza državnog prevrata nekoje komade MuPitanje A. K. iz P. Godine 1919. hurdarevićeve beglučke zemlje, a sad uzurpirao mi je seljak J. V. iz M. jedju je zatražio, da mu se podijeli. Da i nu njivu, koju nije nikada obrađivao li je pravodobno predao molbu za i na koju nema nikakova prava. Ja podjelu ove beglučke zemlje, nije nam i sam ga tužio kotarskom uredu i ovaj poznato; ali pošto nije istoj priložio je osudio, da mi uzurpator ima pre­ takse od 3 din. po dunumđ, te je dati zemlju u posjed. On je međutim Mrzljak stvorio zaključak, koji je Mudao utok na agrarnu direkciju, a ova hurdareviću pod brojem 12.052/91 od je izdala riješenje, da se cijeli spor 2 XII. 1921. dostavljen, da se Mili Joima definitivno riješiti pred kot. agrar­ vaniću, koji ima danas svoje vlastite nom komisijom na temelju uredbe od zemlje u površini od 132 d 010 m*, 12. maja 1921. Budući da komisija podjeljuje pravo siromaštva t. j. da je isti oprošten od plaćanja takse po du- još ne radi, a ni kot. predstojnik nije se primio, da vodi kotarski agrarni numu 3 dinara. O Čemu se obavješ­ ćuju obe stranke s dodatkom, da pro- i referat, to cijela stvar miruje, a uzur­ tivnoj stranci (u ovom slučaju sigurno j pator i nadalje obrađuje zemlju, od koje ja već 3 godine nisam imao ni­ zemljovlasmku) pristoji pravo žalbe kakova prihoda, a, kako izgleda, neću na Agrarnu direkciju putem seoskog ni iduće godine imati. Prema tome kot. ureda u Banjoj Luci od 74 dana iako je formalno ukinuta Srškićeva nakon primitka. naredba, prema kojoj težak, koji je Ako g. Mrzljaka na ovaj korak nije lani držao zemlju, ima pravo, da je i naputio g. Lujo Novak, koji btglučku ove godine obrađuje, ona u stvari i Uredbu interpretira sasvim na štetu danas postoji. §ta da radim ? zemljovlasnika, onda je ovo najjasniji Odgovor. Vaš slučaj nije usamljen, dokaz pristranosti, jer u begiučkoj pa ga jc i naš poslanički klub pretre­ Uredbi nema nikakove ustanove o sao na svome zadnjem zasijedanju i opraštanju 3-dinarske takse. tražio tome lijeka. Agrarne uredbe kad Izgleda, da g. Mrzljaka nisu dozvale su stvorene, mislilo se je, da će se pameti Čuške. koje je dobio u Bileći one brzo i provoditi, te da će ovi slu­ i Prnjavoru. čajevi već davno biti riješeni. Niko Jadni zemljoposjednici, kojima bude nije mogao misliti, da će i ministar­ Mrzljak rješavao agrar’ stvo za agrarnu reformu i njegovi or­ Spah i ja. gani ovako zatezati i ometati provaJanja, 6. dec. 1921. danje tih uredaba. Samo se tome ima Sta je s općinskim izborima? — zahvaliti, da danas tako hitni sluča­ Evo se već navršava tri godine od jevi moraju još čekati riješenje. Vidjevši ovo zatezanje, naš posla­ propasti Austrije, a naše općinske prilike ne samo da se nijesu ništa nički klub, a i naši ministri u vladi, popravile, nego svakim danom idu već su nekoliko puta forsirali, da agrar­ sve na gore. Oktrojisano općinsko ni uredi otpočnu rad. Nu ovi su se vijeće, kome je bio kum bivši sre? i uvijek izgovarali, da sad nemaiu nuž­ ski načelnik u Bijeljini g. Milišić, ' nih kredita, sad da nemaju dekreta i ne vodi nikakva računa o interesi? . td-, a ministarstvo se je izgovaralo ina općine. Sjednice se gotovo ni? ■ pasivnom rezistencijom Činovnika. Kako takove zemlje uopće ne spa­ kada ne obdržavaju. U općinskom j uredu gotovo se ništa ne radi. Us? I daju pod udar agrarne reforme, te Ijed toga naša općina preživljuje i prema tome ni pod kompetenciju ko­ najteže časove. Općinska je blagaj? tarskih (agrarnih) ureda, jer agrarni na uvijek prazna. Namet se utje? I uredi prema čl. 15. begl. uredbe od ruje samo koncem svakog mjeseca ! 12.V. 1921. nadležni su rješavati sa­ i to toliko, koliko je potrebno, da se j mo »posjedovne odnose na zemljišti­ podmiri plaća općinskim službeni? f ma, pomenutim u čl. 2. (naseljeni begcima. Na kojugod stranu čovjek iuk), 4. (počiflučeni begluk), 5. (pobegpogleda, pruža mu se tužna slika lučent čitluk), 7. (zemljišta, na kojima općinskih prilika. Općinski objekti postoji zakupni odnošaj sada već 12 nalaze se u takovom derutnom sta? godina), 10. (četvrtari) i 13. (beglučke nju, kao da im jc oprosti Bože, : zemlje, koje su zajedno sa kmetovveć davno gospodar preminuo, j skim kupljene u spekalativne svrhe),« Općinske su bašče razgrađene, op? — to u ovakvim slučajevima, kao što ćinska zemljišta se na sve strane | je Vaš, treba prijaviti sudu radi pri­ po miloj volji uzurpiraju. Čistoća . znanja prava vlasništva. Tomu ne može je u mjestu ispod svake kritike. U? | da smeta ni okolnost, da je dot čni lice su blatne i neprohodne. Sa svi? . uzurpator podnio zahtjev na tu zem­ ju strana opkoljuje čovjeka smrad I lju. Sud ima ispitati stvar, pa uvjeri li se, da je njegov zahtjev neosno­ uležanih baruština i lokvi. Mjesta, > van, ga je osuditi i prisiliti, da u kojima se narod skuplja, prava su predadužan zemlju vlasniku u posjed. rasadišta svih mogućih zaraznih Time, što je on predao zahtjev, ma­ bolesti. U pekarama hljeba, kata? nama, birtijama i trgovačkim rad? ; terijalna strana odnošaja nije niukoujama sa životnim namirnicama u? ' liko tangirana, pa redoviti sud ima i žasna je nečistoća. Usljed toga i pravo i dužnost, da je ispita i donese još nekih razloga sifilis se rapidno ј riješenje, te da to riješenje i povede. U širi. Narod u očaju vapi za pomoć tom su smislu več dane i potrebne sa sviju strana, ali nje ni odakle ne? instrukcije. Vi dakle tužite sudu, a ako sud neće ma. Svi protesti ostali su glas va? pijućeg... Jedina su nam nada bili da primi tužbu ili da provede raspravu, općinski izbori, koji se već davno javite to našem posl. klubu. ’ navještaju, ali se uvijek u nedogled odgađaju. Oni su još davno pro? veđeni u čitavoj državi osim Bosne i Hercegovine, koje su izgleda i našoj narodnoj državi pastor? čad. kao što su bile propaloj Au? striii. AH što se je trp jelo, više sc nc može tmieti. Mi više ne možemo čekati, dok se svrši nagoda naših zadrtih političkih partija, kojima jc stranački interes glavna stvar, a opći dvadeset i deveta briga. Ho? ćemo onćinskc izbore, da izabere? mo liudc, koji će umjeti i htjeti ra? diti za našu općinu, a ne puniti sa? mo svoie džepove, kao dosadanji nametnuti vijećnici, proizvođači ra? kije na veliko. Ako se neće nasko? ro nrovesti općinski izbori zato, što pve ioš gotov taj nesretni općinski izborni zakon, onda tražimo, da po parlamentarnom principu sastave voljno općinsko vijeće pristaše političkih stranaka, kao što je to učinjeno u drugim mjestima Razgovor o agraru. Bilješke. »Dobrotvorna Zadruga Jirgosiavenki proslavite u subotu na dan ro­ ' ! I | đenja Nj. V. Kralja Aleksandra — krsnu slavu u svom domu. Taj dan je primila ova humana ustor.ova za svoju krsnu slavu kao zahvalu, što se Kralj Aleksandar primio pokroviteljstva ovoga društva.« Gornju noticu donosi ovdašnji »Na­ rod« u broju od 14. o. mj. i mi se čudom čudimo, da jedno »jugosla­ vensko« društvo, kome je predsjed­ nica katolkinja, a u odboru se nalaze i dvije muslimanke, u svoje redove unosi oficijelno čisto vjersku pravo­ slavnu svečanost u kojoj muslimani ne mogu sudjelovati. Ovakav klerikalizam mora se najoštrije žigosati i gdje se on uvodi, tamo nema mjesta musli­ mankama odbornicama kao i ostalim Članicama. i 1 1 i Muslimanski članovi vjerske ankete, koja se je nedavno držala u Beograduj a u kojoj su bili i gg. reis-ul-ulema i beogradski muftija, zahtjevali su, da se krsne slave izbace iz svih dr­ žavnih i privatnih ustanova, u kojima sudjeluju muslimani. Izgleda, da bi revne hrišćanske du­ šice htjele cijeli naš društveni život obaviti velom hrišćanluka. Dr. Janković i Spalio. Na rad. kongresu dr. V. Janković napao je rad dr. Spahe. Mi smo po ovoj stvari tra­ žili obaveštenje, i saznali smo, da je dr. Janković ljut na dr. Spahu, što mu nije postavio jednog radikala za na­ čelnika. Toga činovnika'je i dr. Jan­ ković, kao aktivni ministar, otpustio već jedared kao inspektora ’ Beogr. »Pravda«. »Jeni Sark« o našim ministrima. kako se veli, sastati sa Rafet pašom, vojnim komesarom. Uoči svog odlaska posjetio je veli­ kog vezira i maršala Izet pašu, mini­ stra inostranih djela. Franceske veze sa Moskvom. Budući da je francuska vlada uspo­ stavila s Moskvom kurirski saobraćaj, te da je poljski poslanik u Moskvi neposredno pred svoj odlazak u Mo­ skvu imao dulji razgovora sa fran­ cuskim poslanikom, u Varšavi se sa sigurnošću tvrdi, da je francuska stu­ pila u direktne pregovore sa sovjet­ skom Rusijom. Cilj pregovora još niie jasan. Svakako je jedna od tačaka pre­ govora francuski sporazum s Ango­ rom. To se najbolje vidi odatle, što je Poljska po franceskom naputku na jednom se odlučila, da u Angoru po­ šalje svog diplomatskog zastupnika. Dahne se tačke odnose na plaćanje credratnog duga i priznanje versaljskog ugovora sa strane Rusije. Turska novina, koja izlazi u Carigradu i koja se zove »Jeni Šark« na čelu svog uvodnog članka pod naslovom »Turci i muslimani na Balkanu« do­ nijela je fotografije naših dvoiice mi­ nistara. Govori o velikoj razlici između postupka bugarske vlade prema mu­ slimanima i postupka srpske vlade pre­ ma muslimanima, te dodaje da je Pomoćničinovnici-ce i dnevničari-ke, mjesto negdašnje male Srbije stvorena vježbenici i honorarni činovnici iz svih velika kraljevina Srba, Hrvata i Slo­ sarajevskih državnih nadleštava nagvenaca. List dalje veli, da je u toj nani velikom bijedom i nevoljom na državi 2 mihjuna muslimana, da su javnom proteinom zboru dana 4. dec. se bos.-herc. muslimani čvrsto organi1911. uz privolu svih drugova i dru­ zovali i da su proturili svoja dva čo­ garica iz cijele Bosne i Hercegovine vjeka u ministarski kabinet. jednodušno usvojiše slijedeću t »Kad sam prolazio kroz Beograd, Rezoluciju. vidio sam Dr. M. Spahu u njegovu Mi najenergičnije tražimo: 1. Da se ministarstvu, i Dr. H. Karamehmed vića ; predstavka našeg Saveza, koja se na­ u njegovu ministarstvu. Od neke du­ lazi kod Ministarstva Finansija, odno­ boke radosti nijesam se mogao suz­ sno Zakonodavn g Odbora u Beogradu držati, nego sam u?eo fotografiie obo­ pod brojem 93370/21., čim prije i ko­ jice ovih ministara u njihovoj kance­ načno riješi, a naše plaće prema Ulariji rada. redbi od 28. aprila 1921. D R. broj 60 000 po članu i. taćki B u dinare Dva muslimana, sa svojim fesovima prevedu, a tome dosljedno da se odo­ sjede na ministarskim stolicama! To bri 10°/0 po' išica doplataka na sku­ je jedan veliki događaj u islamskoj poću, oboje računajući od 1. m?ja povjesti na Balkanu. Niko ne smije 1921., kako je to kod svih ostalih omaložavati veličinu tog događaja. Kad državnih službenika već davno uči­ ovaka tolerancija vlada na Balkanu, njeno i kako je to g. Ministar Finan­ možemo reći: Vjerski autoritet Turske sija obećao. carevine može doprinijeti puno tomu, 2. Da se bezuvjetno isti dodatci da se srpsko-arnautski konflikt svrši isplate još prije idućih praznika, kako sporazumom obiju stranaka, kako će bi mogli sebe kao i našu glad iu, golu obje biti zadovoljne.« i bosu djecu nahraniti, obuti i od eti. 3. Da se provedu što strožiji iz idi, čijom se je krivnjom zatezalo riješenje predstavke našeg Saveza spomenute pod tačkom 1., a k<>ja je dne 4. juna 1921. putem zemaljske vlade za B. i H. tek nakon mjesec i po dana Mini­ starstvu Finansija u Beograd otpo­ slana. 4. Da se ukine naš dosadašnji služ­ beni naziv „dnevničar«, a zamjeni onim kao u cijeloj Kral,evini »pisarnički oficijent«. 5. Da se kod predsto:ećeg projekta zakona o izjednačenju činovničkih doplatnka ne mimoiđu »dnevničari«, kako je to učinjeno uredbom spome­ Kriza. Prekjučer je g. Davidović nutom pod tačkom 1. povratio Kruni mandat za sastav vla­ 6. Da se konačno riješi biiedno de, jer se radikaii i demokrati nisu stanje državnih službenika i izda od­ nikako mogli složiti u pogledu mini­ nosna pragmatika, koja će ih zado­ starstva unutarnjih djela. Kralj je od­ voljiti bar donekle. mah zatim pozvao predsjednika skup­ 7. Zahtievamo, da se pomoćnim štine g. Ribara,‘da mu predloži novog dnevničarima povisi plaća bar na 1600 mandatora. G. Ribar nije Kralju mo­ kruna mjesečno. gao predložiti ličnost, nego je obećao Konačno osuđujemo postupak svih učiniti to naknadno, dok se posavje­ mjerodavnih faktora, u čijoj je kompe­ tuje sa šefovima partija. U tu je svr­ tenciji naša sudbina, što na mnogo­ hu sazvao delegate radikalnog i de­ brojne pismene i brzojavne požurnice mokratskog kluba na konferenciju i našeg Saveza nikakova odgovora ne nastojao izgladiti opreke. poslaše, premda je za svaki plaćena Jučer su oba kluba imali sjednice, potrebna taksa. no, kako izgleda, nije riješen spor, pa će po svoj prilici biti povjeren jednoj Što |e „EISB-Fluid" -• to so zna! od ovih partija sastav izborne vlade, koja bi imala samo sprovesti izborni Ljekarna Felter Stubka. zakon kroz skupštinu i odmah — na izbore. Iz Saveza pomoč ih Шпзоп ћа i dnEsniča^a. Politički pregled. Ispražnjenje Cllicije. Brzojavljaju iz Carigrada, da su radovi oko eva­ kuacije Cilicije po francuskim okupa­ cionim trupama počeli 28. novembra i normalno teku Za određenje demarkaclone linije sa Sirijom, angorska je vlada odredila vojničku komisiju, koja će se sastati u Iskenderunu sa francuskom misijom. Usprkos pokušaja izvjesnih agenata provokatora evakuacija će se izvršiti potpuno mirno. Svi stanovnici bez radike vjere i rase predali su se svom poslu s potpunom sigurnošću. Beklr Sami bey otputovao je jutros u Angoru preko Inebola, gdje će se, Pitanje na gosp. Ministra za agrarnu reformu. 1. U blizini opčine Avtovac (kotar Gacko) nalazi se erama zemlja, zvana »Đuruše«, gdje su seljani iz Avtovca i Mulja od pamtivijeka imali servitutno pravo, ’pasll svoju stoku, i po­ državali svoja guvna. Milovan Zelenović iz sela MihoIjaca, koji ima dovoljno svoje zemlje i koji je, kao dobrovoljac, dobio ze­ mlju u Banatu, došao je te uzorao i posijao spomenute Duruše, te tako samovoljno onemogućio seljacima iz �Број 345 Broj Avtovca i iz Mulja, da ispuste stoku na pašu. 2. Osim toga postoje u gatačkom kotaru pašnjaci Zborna Gomila i Tetivice, koji u gruntovnici stoje upi­ sani na eraru. Na tim pašnjacima su ođ uvijek pasli svoju stoku seljani iz sela: Mulji, Avtovac, Braniiovići, Međujici i Sarići. Ima godina dana, kako su pravoslavni seljaci iz Samobora pritisli te pašnjake i zabranili pašu gore spomenutim seljacima. Prispjevaju tužbe, da se maltretiraju čobani iz gore navedenih sela, da im se sto­ ka zatvara i da im se za svako bravče, koje dođe na te pašnjake, uzima po 1 dinar. Ovaki postupak samo, zaoštrava vjerski antagonizam, koji ne ide nikako u prilog sređivanja prilika u državi. Zato pitam, gospodine Ministre, mi­ slite li stvar ispitati i narediti, da se pašnjaci Đuruše, Zborna Gomila i Tetivice vrate u staro stanje i da i dalje uživaju servitutno pravo oni, koji su ga i dosada uživali, te da se pozovu na odgovornost oni, koji bez ičijeg ovlaštenja uzurpiraju erarnu zemlju. Molim pismeni odgovor. Izvolite, gospodine Ministre, primiti i ovom prilikom uvjerenje o mome osobitom poštovanju. Beograd, 8. decembra 1921. g. Velija Sadović, nar. poslanik. Pitsnjs Na Gospodina Ministra Unutrašnjih Djela. Na granici između Hercegovine i Crne Gore trcfilo se prvih dana iza oslobođenja više napadaja, pljačke, ubojstva na muslimane. To su činili kojekakvi pojedinci, koji su zamišljali ovo oslobođenje kao jednom erom, u kojoj treba da gospoduje njihov ego­ izam i osvetnički duh, te koji su mi­ slili, da je ova država samo njihovo blago, a muslimani da su njihovo roblje, čiji imetak i život ne treba po­ štivati. Danas je, hvala Bogu, tih zala manje, ali ipak ih se dešava, tako da se čovjek pita, da li autoritet državne vlasti ikako dosiže u te krajeve? Evo tih slučajeva: 1. na 23. oktobra o. g. otjerali su pljačkaši dva vola Murata Pašića iz Mulja (Gacko), koji je bio otišao i u drva u Ravno (Crna Gora), 2. na 24. oktobra o. g. na istom mjestu i na isti način oteli su pljač­ kaši 2 vola i 1 konja Čamu Pašiću iz Mulja. Stvar je javljena sreskom načelstvu na Goranskom, koji je odgo­ vorio, da za to neće, ništa da znade. 3. na 25. oktobra o. g. pošao je Salko Mehić iz sela Zagradaca (Gacko) u šumu da bere drva. Na putu ga susretnu seljaci Milovićl i Babići te na njega navale i usmrte ga. Kako se doznaje, sud je ubojice zatvorio, ali nakon nekoliko dana pustio bez ikakve kazne. Pitam Vas, Gospodine Ministre, je li Vam što poznato o ovim zločinima i šta kanite poduzeti, da im se jed­ nom zauvijek stane na put ? Molim pismeni odgovor. Izvolite, Gospodine Ministre, i ovom prilikom primiti moje odlično po­ štovanje. Beograd, 7. dec. 1921. Velija Sadović, nar. posl. Pitanje Na Gospodina Ministra za Socijal. politiku. U gatačkom kotaru u Hercegovini u ratu i poslije rata porušeni su do­ movi mnogim ljudima. Pri podizanju ovih porušenih domova ne postupa se jednako. Tamošnje vlasti, prema ivještajima, koji otud stižu, idu na susret samo pravoslavnim Srbima, koji su nastradali. Daje im se novčana pomoć i potrebni materijal za pravljenje kuća. To je pravedno, da se nastradaloj si­ rotinji ide na ruku i da joj se ublaži bijeda. Ali je nepravedno, da se to čini samo ljudima, koji pripadaju pra­ voslavnoj konfesiji, a muslimanskim stradaocima, da se ne pruža nikakva pomoć. Prema vijestima, koje otud dolaze, od toliko porušenih musliman­ skih kuća, još ni jedna nije podignuta ni popravljena. Страна 5 Strana „ПРАВДА* - „PAVDA" Je li ovo, Gospodine Ministre, Vama poznato? Mislite li stvar ispitati i ovoj nepravdi na put stati, ;kako bi se svi nastradali, bez razlike vjere, osjetili ravnopravni u ovoj državi? Budući da skupština ne radi, molim pismeni odgovor. Izvolite, Gospodine Ministre, i ovom prilikom primiti uverenje o mome odličnom poštovanju. Beograd, 8. dec. 1921. Velija Sadović, nar. posl. čini, moleći je, da primi ovu zahvalu na znanje, i prepopučujući i dalje si­ romašnu Školsku mladež njezinoj bla­ gonaklonosti. M. Poljak, direktor. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Zagrebački velesajam od 3.—-15. lipnja 1922. Vrijeme obdržavanja pr­ vog zagrebačkog velesajma je defini­ tivno određeno. Upravni je odbor Zagrebačkog Zbora u svojoj zadnjoj sjednici zaključio, da će se prvi put zagrebački velesajam obdržati od 3 do 15. lipnja 1922. Broj prijavitelja sa svih strana je tako velik, da se je up­ rava morala pobrinuti da dobije još oko 20.000 m2 novoga prostora. UsIjed toga nije moguće da se sve teh­ ničke predradnje izvedu tako, da bi se velesajam obdržao još koncem ožujka, kako je bilo namjeravano. Prijavni formurali za izlagače biće razaslani ovih dana, pa će ih li prvom redu dobiti oni, koji svoje sudjelovanje prije najave. One tvrtke, koje to do sada nijesu učinile, neka se što prije obrate uredu »Zagrebačkoga Zbora« (zgrada trgovačke komore) naznačivši, koliko po prilici prostora trebaju, što žele izložiti, te gdje im se imaju do­ tične tiskanice dostaviti. Pododbor „Gajreta" u Jajcu pri­ ređuje danas, 17. o. mj. zabavu u ko­ rist Gajreta. Zabava u Visokom. Kulturno-pros­ vjetna društva (»Prosjeta« —»Gajret« — »Napredak«) u Visokom priređuju dne 31. decembra 1921. u prostorijama »Građanske Kasine« bratsku i zajed­ ničku zabavu u korist svih triju pros­ vjetnih društava. Domaće vijesti. Kraljev rođendan. Danas je ro­ đendan Nj. V. kralja Aleksandra, pa će se u pojedinim bogomoljama držati bogosluženja ovim redom: u staroj srpsko-pravoslavnoj crkvi u 8'20 sati pr. p.; u rimokatoličkoj crkvi u 9 s.; u evangelisičkoj crkvi, sefardičkoj i aškenaakoj bogomolji u10s. U Bego­ voj džamiji dova u 12.15 sati u podne. G. min. dr. H. Karamehmedović povratio se je prekjučer u jutro iz Dubrovnika, gdje je u zadnje vrijeme bio na oporavku. G. ministar se je dobro oporavio, samo mu još smeta mala upala muskuia desne ruke. Nakon kraćeg odmora, g. ministar će se zaputiti u Beograd, da preuzme svoju dužnost, pa su prema tome sve informacije nekih ovdašnjih listova netačne. Ovom prilikom moramo ponoviti, da je naš posl. klub svojim ministrima dao potpuno .povjerenje i neće ih mi­ jenjati. Seoske kuće i stanovi. Naš zdrav­ stveni odsjek pokrenuo je akciju za reformu naših seoskih kuća i stanova. Ta je ideja naše uprave za pohvalu. Naš seoski svijet jako zaostaje svojim načinom života, primitivan je u hrani, u stanu i u čistoći. Imao bi prilike iza oslobođenja, da se u tom popravlja, išlo bi mu se na ruku i savjetom i uputom i drugim olakšicama. Opaža se iza oslobođenja, da se počinju po­ dizati po selima i nove zgrade, ali ipak i te nove zgrade grade se sve po starom načinu s istim manjkavo­ stima. A da su stanovi našeg seoskog svijeta nepodesni po zdravlje, ne treba dokazivati. Da se u tom pravcu što god počne raditi sazvao je zdravstveni odsjek konferenciju udruženja i društava, koja bi mogla ovdje što god da učine. Prvi je sastanak održan u četvrtak 17. o. mj. u prostorijama Zdravstvenog Odsjeka. Namjera i projekt izvedbe Zravstvenog Odsjeka usvojen je u anketi u glav­ nim linijama. Propagandom će se na­ stojati među seljacima probuditi svijest, da sadašnje kuće ne valjaju i poučiće se direktno i indirektno kakve kuće treba graditi i kolike se može uplivisati na seljake, da to usvoje. U ime »Udruženja jugoslavenskih inžinjera i arhitekata, sekcija Sarajevo« primio je inž. g. Stojić, da odbor tog udru­ ženja izradi osnovne skice za podesne seljačke domove. Na slijedećem sa­ stanku će se ove skice pretresti i na osnovu njih raspisati natječaj za pla­ nove s ovećim nagradana za najbolje planove. Ujedno je riješeno na po­ sljednjem sastanku, da se pozovu još neka lica na slijedeći sastanak, a Zdrav. Odsjek očekuje da će se oni odazvati pozivu i doprinijeti svoj dio riješenju ovoga važnoga pitanja. Zasijedanje Vakufskog sabora otpočinje danas. Na dnevnom je redu prve sjednice izvještaj o radu sabor­ skog odbora i — pet zaključnih računa, počevši ođ 1916.—1920. U ovom će se zasijedanju, kako čujemo, pretresati i osnova za reviziju auto­ nomneg statuta. Prosvjetna anketa sastaje se u ponedjeljak, 19. o. mj., u prostorijama ulema-medžlisa. Ona će pretresti pi­ tanje naše vjerske obuke u osnovnim i srednjim školama, te pitanje reforme mekteba i medresa. U anketi sudjeluju i ova gg.: M. ef. Dizdar, direktor šer. škole i profesori te škole A. ef. Burek i Salih S. ef. Bašić, te vjeroučitelj sar. gimn. Ali ef. Dubravić; zatim tajnik sar. muftija H. ef. Heremić, naš književnik dr. S. Bašagić, mostarski školski nadzornik S. Mursel, upravitelj okruž medrese M. ef. Ćerić, učitelj H. Mulić i travnički imam H. H. ef. Tabaković. O radu ove ankete govorili smo u prošlim brojevima našega lista, a ovaj put im želimo sretan uspjeh. Izvještaj o sarajevskoj skupštini naše organizacije nije mogao ući u ovaj broj, pa će mo ga donijeti u sli­ jedećem broju. Hurrijjetov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi Kr. namjesnik g. dr. Đurđević odlazi po želji vlastite partije sa do­ sadašnjeg položaja. U vezi s time.iznose se različite kombinacije o novoj ličnosti namjesnika. Najviše ima izgleda okružni načelnik u Sarajevu g. Nikoiić, a spominje se i šef pravosuđa g. M. Simić. Javna zahvala. Bosanska industrijalna i trgovačka banča u Sarajevu darovala је' direkciji velike realke sa­ rajevske svotu od 10 000 K, da se njom, koliko je moguće, pomogne siromaš­ nim učenicima ovoga zavoda. U velike zadužena ovim plemenitim činom smatra direkbija velike realke sarajevske svojom dužnošću, da se — ispred piofesorskog zbora i u svoje ime — i ovim putem najtoplije zah­ vali bosanskoj industrijalnoj i trgo­ vačkoj banci u Sarajevu na njenom velikodušnom daru, što evo ovim i velikih stručnih pitanja naše šumske privrede, ali su svi naši pokušaji os­ tali bez uspjeha, jer nijesmo naišli na pravo razumijevanje. Danas je rješavanje naših stručnih pitanja u vrlo odlučnom stadiju. Mi­ nistarstvo šuma i rudnika izradilo je prije kratkog vremena bez naše saradnje uredbu o organizaciji šumarske službe i osnivanju šumarskih direkcija i sada saziva stručnu anketu, da ras­ pravlja o pravilniku za provođenje te uredbe, o šumskom zakonu, o eks­ proprijaciji velikih šumskih posjeda i drugom. Ministarstvo šuma i rudnika radilo je dosada u pravilu tako, da je vrije­ đalo naše stručne i staleške interese, pa smo ih morali javno braniti u štampi, po zborovima ili preko Udru­ ženja jugoslovenskih inžinjera i arhi­ tekata. Pa ipak i ovaj put, kad se radi o najosnovnijim pitanjima naše struke, Ministarstvo nijć smatralo po- • trebnim, da nas stručno konzultira, nego je valjda u sporazumu sa 6vdašnjim šefom Šumarskog odsjeka po­ zvalo službeno i na državni trošak u anketu nekoliko ljudi, koji nemaju ni kvalifikacije, ni spreme, ni pogleda za rješavanje gornjih pitanja. Samo pro forma je pozvat i jedan od naših čla­ nova, a koji za to može jedino da izjavi, da neće sudjelovati na anketi. Radi toga postupka Ministarstva šuma i rudnika mi odlučno protestvujemo u ime akademskih šumskih stručnjaka Bosne i Hercegovine, odbi­ jamo od sebe svaku odgovornost za sav haos, nered i nerad u šumskoj privredi zemlje i apelujemo na cijelu našu javnost bez razlike političkog uvjerenja da nas pomognu. Sarajevo, 11. dec. 1921. Klub šum. inžinjera. i , : i zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom .i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica. veličine 9/121/2 cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava musi. radn. i zanati, udruženja »Hurrijjet« u Sarajevu. Deklaracija šumarskih inžinjera iz Bosne i Hercegovine. Od oslobcđenja do danas mi smo nekoliko puta uzimali inicijativu u stvari rješavanja I i | | ј Pred zrcalom može svatko dne* vno promatrati, kako se ljepša i mlađahnije prikazuje, ako upotre* bljava ljekarnika Fellera kroz 25 godina obljubljena i nriznana sred* stva za njegovanje ljepote: Felero* vu »Elsa*pomadu za lice, Felerovu »Elsa*Tanochina pomadu za porast kose (2 lončića jedne vrsti ovih nomada franko 52 krune) Fellerov »Elsa*ljjljano*mliječni sapun, naj* bolji »sapun ljepote« 4 komada franko 98 kruna. — Eugen V. Fel* ler, Stubica donja, Elsatrg 310, Hr* vatska. pom. Iz паИ pozonšta. Izdavanje pozorišne dvorane. — Uprava Narodnog Pozorišta saopštava. da neće nikom izdavati dvorane za igranke radi tehničkih poteškoća i ogromnih 'trbškova, koji su skopčani iznošenjem i unošenjem podija, pa joj se s takvom molbom ne treba ni ob­ raćati. Dvorana će se izdavati samo za akademije, ; koncerte i si., i to jedino u vremenu, u kome se neće smetati rad u pozorištu i u kome nisu odre­ đene predstave. Knjige i novine. 2. i 3. broj „Gajreta" izašao je ovih dana sa slijedećim sadržajem: Život. — Naši književnici kao vođe i učitelju. — Tako su se voleli cvetić i leptirak... Pokret srp. trg.-zanatl. Omladina i njihov kongres. — Saadijeve Ruže. — Kraljev Ljubimac. — Higijena sela. — Smrt u Klancu. — O hranjenju dojenčadi. Poziv. — Ne­ kadašnja trgovina na užću Neretve. — Hajjamove ruMije. — Pabirci iz prošlosti Bosne. — Bosanci Muslimani kao javni radnici u Turskoj. — Savez jug. seljačkih zadruga. — Muraije (Fa­ rizeji). Prevareni varalica. — Miš pre­ tvoren u Devojku. — Misli. Politički pregled. Kulturno književne beleške — Pra­ vila »Gajreta«. — Izvještaj rada glav­ nog odbora Gajreta za godinu 1920.-21. — Gajretove vijesti. — Iskaz prispjelih darova. ŠIRITE „PRAVDU" 1 �Ј Strana 6 Стран* Bnoi 371 Rroj .ПРАРЛА* — WPRAVOA* ŠTAMPARIJA Trešeljak. „Ко je pratio pisanje nal»ga lista, taj se mogao uvjeriti, da sa uama nacionalni i državni interesi preći ed partijskih* (osim kad je spor a demokratima o portfelj ministarstva unntražnjih djela). „Srpska Riječ" br. 251, urednik. d. i a. кмои, smo izrađuje sve poslove, spadnjuće u štamparsku struku, brzo i ut umjerene cijene. 4 Jedan razgovor. A. M. B.: Što ne glassst® o reaoluciji na travničkom pousđaničkem sastanka* Dsnjovakafeki diplomata: Mije nam išlo e račan. A. M. B.: Kakva je to diplomacija? Imati većina asa se, a ne aručiH i ljevicu i desnicu jodnim potesom. Edhembeg; TI si, draže, fahroan a peaeven]uka, a diplomacija je moj reeor. Da smo gla. sovali, bilo bi nas 3-4, pa bi se opasllo, kad se je Džafer ncopažene isvakao, a ja ne bih Također preporučujemo Knjižaru i Papirnicu. Miševi, štakori. sfjBnicB i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16’—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 15’—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10’— i Prašak proti mrava K 10 — Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. SS?" Preprodavaocima popust! Uspješno se oglašuje u „Pravdi" imao mogaćaosti, da naš poraa prikažem kao pobjedu, Hrvatska Poljodjelska Banka Izjava. DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Ovim izjavljujem, da nitko od sad u moje ime mom sinu Muhamedu Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju to priznati neću. Gračanica, 11./XII. 1921. Hafiz Husein Žunić. Dionička glavnica K 2o.ooo.ooo.— Pričuva K 15,050.000—, Ulošci preko 29,000.000 —. Centrala. Zagreb. Podružnice: Rijeka 1 Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dtbra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe* prodaje sve gospodarske strojeve i potrebštine. i sviju drugih potrebština za berbera (brijača) kao. mašine (šlldove) tanjure i t. d., dok zaliha traje, dobije se kod MIV* Osmana Balića Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta „PROMET'‘ S dd. BEZ KONKURENCIJE!!! Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. SARAJEVO. Pobliže Jakub ef. Iniamović, Sarajevo Mali Čurčiluk br. I, I. kat. дддддидддддддд Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju kroz 25 go­ dina miomirisni FELLEROV „ELSA-FLUID" kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umi­ vanje, jer je od najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za trija­ nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela Za preprodavače: BAK0V1Ć, GAVRAN ! MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. SIJENO U BALAMA Sarajevo—Mostar.informacije daje 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 24 „ „ 8 „ „ 280K 36 „ „12 „ „ 394 K TVORNICA KONZERVA Zrinjskog br. 15. u zakup jedna vodena pilana na željezničkoj pruzi Mnogo je jaće i djelotvornije nego Francuska vinovica i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanica! Zajedno sa za­ metom i poštarinom stoji za svakoga: 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. Brijačke stolice - šzdaie se FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PRIMOT: Eha melem ta kurje oči 5 K i 7.60 K; Е1ва mentola! klinčić 12 K; Eha poeip 11 K; Pravo Eisa riblje ulje 85 K: Eha vodica za ueta <36 K; Eha koloaijeka vodica 41 K; Eha feameki miomiris za sobo 41 K; Gljcerin 6 i .30 K; Lyeol. Liscform 30 K, Kineski čaj 3 K; Eha prafeak protiv gamadi 15 K; Otrov za mi&eve i štakore 8 i 12 krana. EUGEN V. FELLER, Stubica donja Ekatrg br. 310 Hrvatska. Muslimansha trgovačba i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. ' Pričuve Goo.ooo kruna. I Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ž ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe, ф i Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. ------------------------------------------------------------------------------------------------------ ------------------- —; Kancelarija: hrslja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzoj svi: Trgovaca banka, Sarajevo. - Interu rban telefon: Ш иадв ди иди i I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu | dioničarsko društvo u Sarajevu. —- Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000,000'—. Ulošci preko K 25,000.G0Q'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 I Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije, — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. | Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2052ed94cb5f22773654119e63792869.pdf 165ae84d862c750d8433ede89c709636 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСНЛО рТОСЛАВЕНСКЕ МУСЛЖМАНСКЕ ОРГЛНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 20. decembra 1921. Broj 134 (372) „Pravda'* ■■ dnevnik, nije dnevnik. Zaokupljeni dosad pre­ težno stranačkom borbom, nijesmo po­ red najbolje volje mogli da je od trokratnog sedmičnog izlaženja pretvo­ rimo u dnevnik, koji bi našoj zajed­ nici pored stranačkog gradiva davao i druge informacije o svjetskim doga­ đajima. Sada, kad se dosadanje naše prilike sve više ma i polagano konsoliduju, kad se našem organu na­ meću zadaće donekle druge prirode, da nas naš organ ne samo brani nego i politički informiše i rukovodi u svag­ danjem životu, sada nam se pruža i potreba a i mogućnost, da naš organ pretvorimo u dnevnik. Kao dnevnik »Pravda« će moći da lakše udovoljava sve većoj navali i potrebi iz provincije, moći će da bolje udovolji pritužbama našega svijeta, a najvažnije je, što će pored vijesti i informacija unutrašnje naravi organi­ zacije obavješćavati naš svijet o do­ gađajima nutarnje i vanjske politike. Pored toga neće list zanemariti rub­ rike opće kulturne naravi, zabave i pouke i vijesti uopće iz društvenog života. Ne treba ni naglašavati, da naš list ostaje i dalje na svom prin­ cipu kao organ naše zajednice. Jedna će oveća promjena tehničke naravi nastupiti kod ove preinake na­ šeg lista, a to je financijalna strana. Troškovi će se silno povećati, pa je samo od sebe razumljivo, da ćemo morati apelirati na rodoljublje svojih pristaša. Od njih se nadamo ne samo većoj i obilnijoj pretplati, nego ih mo­ limo i za dobrovoljni prilog našem listu. U tom pogledu su otposlana pi­ sma mjesnim odborima, da povedu akciju za pomoć našem listu i to za pomoć, koja nam je baš sada u prvi mah potrebna. U to ime: Na posao! Naš organ »Pravda« navršuje tri godine svog opstanka i izlaženja. Po­ krenuta u ono prvo doba iza našeg oslobođenja, u vrijeme, kad je svako u našoj kraljevini preko noći morao da se snađe u novini prilikama, da se opredijeli, krčila je »Pravda« u to te­ ško vrijeme trnovit put, da utire stazu našoj organizaciji, koja se zajedno s »Pravdom« rodila, da svakom kaže: šta mi mislimo, šta osjećamo i šta želimo: pravdu i jedru kopravnost. Teška bijahu vremena onda, teške prilike, kad ni uprava naša ne bijaše sređena, & sredinu i društvo oko nas poče obuzimati razorna misao: pravo jačega. Ne samo samoobrana, nego i Čustvo čovječnosti i rodoljublja dikti­ ralo je svakom gređaninu, a naročito muslimanu, da se Što prije grupišemo, da se pravim i legalnim putem i na­ činom što prije sređuju te prilike u domovini, pa je tako došlo u brzo i do osnutka naše organizacije i do po­ kreta njezina organa s početka pod imenom »Vrijeme«, a kasnije »Pravda«. Tri godine izlaska našega lista, tri su godine ljute berbe i iskušenja, gdje je naš organ govorio našim vlastodršcima iskrene riječi naše, a u isto se doba borio sa nekoliko listova, koje naši ljudi pokrenuše, samo da nama i našem organu klipove podbacuju. Ali mi sve to prebrodismo, i na koncu, na izborima, na tom najboljem i naj­ modernijem mejdanu, gdje sve skupine ispit polagahu, mi dođosmo do stvarna i vidna uspjeha svoje duge borbe, izađosmo kao najkompaktnijaskupina u našoj užoj domovini. To je uspjeh naše snage, naše sloge i ustrajnosti, uspjeh naše organizacije i našeg organa »Pravde«. Ali pored toga svega »Pravda« još nije potpun list, njoj još manjka obilježje i snaga, koja dolikuje našoj zajednici, ona još i j | ј i I t i i ' i I ! I I 0 modernom zanatliji kod nas go­ j tovo se ne može ni govoriti. 1 ako ima koji tu i tamo — i taj jedva ži­ i votari. Jer dok je dućan njegovog inovjernog kolege mnogo rasvijetljeniji i savremeniji, u kojem se vrti 5 do 6 naučnika sa 3 do 4 pomoćnika, dotle je dućanić nhšeg muslimana za­ natlije jedva ima 2—3 metra dimen­ zije, nešto stare i zahrđale, u kojem : on u većini slučajeva radi sam samcat i provodi tu dan za danom. Nema smisla za napredak, za nešto bolje i savršenije, a njegovo društvo također ne brine se za njega, ne podstrekava ga na plemenitije ciljeve, već je siromak prepušten sam sebi. A zašto je to tako? Za to jer mi uopće nismo osjećali potrebe za modernim zanatima i jer smo kao dosadanji gospodujući elemenat, znajući da će nam naš hak doći pa radili ili ne radili, odali se ljenčarenju i besposlici. »Neka radi onaj, koji nema« bilo je po prilici naše geslo, koje je regbi virilo iz sva­ kog nas pojedinog. Caršija, koja se ne može proći od »miomirisa« ćevapa sa zastarjelim ćefencima, odavala je pra­ vu sliku i priliku njenih stanovnika i vlasnika. Dućani su većinom prazni, a nas po desetak skupilo se po kafanama i kiraethama ili bolje rekuć dembelhanama, pa bistrimo na svoj način politiku. Interesirala nas je više Albanija, Englija, Turkija i t. d. nego li naše sopstveno stanje. Osnivajmo Zanatlijske štedionice. Predaleko bih otišao, kad bih po­ čeo govoriti o našoj zaostalosti uopće i o bijednom stanju u kojem se mi muslimani — zahvaljujući našem ne­ maru i javašluku — nalazimo; pa ću se za to u kratkim potezima osvrnuti samo na naš zanatlijski stalež. Za­ natlija je jedan od najproduktivnijih staleža našega naroda i zato mu se mora i naročita pažnja posvetiti. Specijalno to vrijedi za nas muslimane s obzirom na to, da nas je velika večina obrnika. Morali bismo dakle sve svoje sile upregnuti, kako bismo na­ šeg zanatliju digli na onaj nivo, koji mu po njegovim moralnim osebinama pripada, moramo raditi na njegovom kulturnom pridizanju, a s time će se naravno i njegov socijalni položaj po­ praviti. Prije svega neka rni bude dozvo­ ljeno konstatovati jednu žalosnu ali istinitu Činjenicu: Musliman zanatlija daleko je zaostao na samo za zanat­ lijom drugih naroda, nego dapače i za zanatlijom drugog dijela svog naroda. Nepobitna je činjenica, da se je musli­ manski zanatlija vrlo malo promijenio od onoga muslimana zanatlije još iz doba olornanske vladavine. I dan da­ nas nakon toliko prohujalih godina musliman se je zanatlija u većini slu­ čajeva uhvatio onoga starog i već davno preživjelog zanata kao pjan plota, služi se rabošom i zadovoljava­ jući se sa minimalnom zaslugom da jedva životari. j čekovni račun post štedionice 1119 Godina IIL kako bi prije svega dobili jeftine sna­ Naša braća drugih vjera, shvativši ge za svaku vrstu industrije. Osim vrijeme koje preživljuju, već davno su toga će se raditi na podignuću što porušili stare ćefenke, koje su većim većeg broja strugara na vodi, kojima dijelom od nas pokupovali i na nji­ hovim mjestima pregradili velebne ma­ će se davati državna šuma u preradu. Ovi sitni industrijalci bi satim obrazo­ sivne zgrade, radeći u njima danju i noću i jedva odoliavajući silnim na­ vali zadrugu, koja bi prodavala drva rudžbama mušterija. Odbacili su ovamo u inozemstvo. Uz ovu i ovakovu in­ nama preživjeli terziluk, samardžiluk, dustriju imale bi se podizati industrije opančarluk i t d. a latili se elektro- prerade drveta raznovrsnih struka i mehaničarskog, modernog krojačkog, načina. Ogromna, osobito šumska, bo­ bravarskog i t. d. zanata. Podigli su gatstva naše zemlje daju nam ujedno svoje zanatlije i privredne institucije, i mogućnost za podizanje fabrika drvene koje svojski rade na odgoju mlađih 1 utrljanice same za sebe ili uz fabrike Ijepenke (karton) ili hsrtije za pakngeneracija prema duhu vremena, ispra­ vili su svoja zanatlijska novčana udru­ vanje, kao i izrada od hartije kao kesa, kutija, kuverata i t. d. Ova pošijednja ženja i koncentrisali svoj privredni kapital, koji iz dan u dan sve to više industrija bila bi pogodna da zaposli osvaja naš ćefenak po ćefenak. Tako I velik broj muslimanskog ženskinia, ide dan za danom, mjesec za mjese- ■ kako je to i sam g, načelnik naglasio. com i godina za godinom. Isto tako mora se raditi na podi­ gnuću potrebnog broja etivaža za šljive A sada nastaje jedno pitanje. Da li i kada bi se šljive istom etivirane ćemo i nadalje gledati samo da živo­ tarimo i da čekamo »suđene dekike«, izvozile, prihod bi se od ove vrlo važne naše grane privrede podesetorostručio. kupeći mrvice ispod tuđih stolova, ili ćemo kao ljudi, kao potomci onih sil­ ! Na bosanskim visoravnima trebalo bi nih velikana, pred kojima je nekoć I podići tvornice alkohola iz krumpira, Evropa drhtala kročiti napred, pa uz- i koje bi tamo gajili, a uz ove tvornice vrnuvši svojski uz ruke rukave latiti I mogle bi se također voditi uzorna se posla, kako bismo što prije do­ stočarstva. U Travniku trebalo bi po­ svetiti malo više brige vlašićkom siru stigli ono, što smo propustili. Nemojte misliti, da imamo mnogo i i zavesti tamo državnu ladnjaču za vremei.a za гizmišljan^ i nakanjivđ- : sir, da bi lakše sazrijevao i da se no nje. Ne. Ako nam je u istinu mila i bi kv .rio. Po cijeloj Bosni i Hercegonaša domovina za koju je toliko krvi 1 vini dizače se fabrike konzervativnog proliveno naše i predja naših dok smo I voća, povrća i mesa. Onda ne ćemo doživili ovaj čas, ako smo prijatelji 1 morati za skupe novce plaćati naše našeg potomstva i ako mu želimo j vlastito voće, koje nam se povraća iz osigurati još ljepšu budućnost, moramo : inostranstva konzervirano. S obzirom odmah bez ikakova promišljanja na i da u Bosni odlično uspijeva lan raposao ’— inače će nas oštrljasti zub ! diče se za ostvarenje industrije lama vremena skršiti kao što je još i mnoge i i kudelje, te za predenje i tkanje. Uz ovakove kao što smo mi skršio. Skr- I ogromne količine ugija, s kojim je naša Bosna bogata, mogle bi se lako šiće nas i samo po našim ruševinama znaće se da smo ngkada bili, a nad , podići fabrike stakla. Veliko pitanje ruševinom strši će crna ploča sa nat­ • Liubije moralo bi se riješiti na taj pisom: Ovdje počivaju ljudi nerada i j način, da je preuzme domaći kapital ; isključući svakoga stranca. Tamo bi nerada. Vremena, koja preživijujemo velika j se imale podići topionice, varionice i su i ozbiljna. Putevi, kojim idemo, I i ljevaonice čelika i gvožđa u šipke i trnoviti sq i vijugavi. Polja su naša ; lim, koji bi poslužili domaćoj indumahom neobrađena i korovom već za- i striji gvozdenih prerada, kao: klinaca, rasla. Čekaju nas zadaće velike i pre- i šarafa posuđa, preplata od žice i L d. Jejtinoća ugija iii električne struje velike, a mi smo, braćo, slabi I pre- I slabi, e bi mogli sve to pojedinačno ■ omogućila bi podizanje tekstilne indu! strije, a naročito prerada pamuka i da uredimo i obradimo. vune. Gosp. načelnik je opetovno na­ Ništa nam drugo ne preostaje, nego da se udružimo svi do jednoga, da glasio da u interesu zaposlenja našeg stanemo u guste i čvrste redove i muslimanskog ženslcinja treba svom pomnoženim snagama poradimo na snagom raditi na pridizanju konfecitne industrije. Osim toga trebalo bi pora­ osiguranju naše ljepše budućndsti. Pri ovom našem pridizanju igra naj­ diti na moderniziranju industrije koža u Visokom i Mostaru, i imala bi se važniju ulogu i ima prvu riječ naš podići koja fabrika obuće, torbarske i kapital. Jedino s organizacijom našeg privrednog kapitala moći ćemo odgo­ galanterijske robe u Bosni. Bosna i Hercegovina — rekao je varati velikim zadaćama, koje nas če­ kaju i* moći ćemo učestvovati u sve­ g. Savić — treba da iza oslobođenja pripada samo Bosancima i Hercegov­ općoj privrednoj utakmici. Organiziran cima, pa poslije ostaloj braći. Da bi naš kapital moći će polučivati onase ovo postiglo, država treba pomoći, kove uspjehe, koje rasijan i oslabljen kako bi ogromna poduzeća Vareš, ne može. Da bi bar priuba bHi upućeni, ka­ Zenica, Jajce, Teslić, Lukavac i dr. kove nas sve zadaće čekaju u buduć­ pripala našim ljudima. I tako dalje. nosti i da bi mogli približno ustano­ Dakle kako se vidi, čekaju n^s ve­ viti, od kakove-nam je potrebe orga­ like zadaće. Nastaće, a možemo reći niziranje našeg privrednog kapitala da je već i nastala utakmica: ko će navešćemo nekoliko navoda iz preda­ prije, a ko će veće, a da bi i mogli vanja načelnika ministarstva trgovine učestvovati u tome natjecanju, potre­ i industrije g. Milivoja Saviča, drža­ bna je dakle da svoj kapital organinog na 25. septembra o. g. u prosto­ zujemo, da i ne spominjem od kakove rijama Srpske Trg. Zanatlijske Omla­ nam je potrebe koncentrisanje našeg dine u Sarajevu. kapitala za proširenje naših sopstvenih radnja. Iz riječi g. Savića moglo se je ra­ Danas nam se — više nego ikada zabrati, da će naša narodna država posvetiti naročitu pažnju Bosni i Her­ prije — pružila prilika za rad. Prija­ šnji austrijski apsolutistički režim sta­ cegovini i da će se baciti svom vljao nam je klipove pod noge pri snagom na pridizanje industrije u svima našim pothvatima. Sada, naša ovim pokrajinama, i šta više, radi narodna država, u kojoj i mi imamo se o prenešenju nekih industrija iz pravo riječi, izlaziće nam pri nv kom drugih dijelova naše zemlje u Bosnu. Pomoću našeg domaćeg kapitala radiće I našem naprednom pothvstu u susret. se na iskorišćavanju vodenih padova, I Za to ne stojimo prekršenih ruku i �Strana 2 Стоана „ПРАВДА* — „PRAVDA" ne tražimo sjedeći pomoći od Boga. On nam je već dao potrebite sposo­ bnosti i snagu, samo je trebamo htjeti i znati iskoristiti i upotrebiti. Bog nam je rekao: Pomozi sam sebi, pa ću ti i ja pomoći. Prirodni je zakon ne pokolebljiv i po tome zakonu sve po­ giba što se no upotrebljava i ništa se ne dobiva badava. »Radi ili gladuj« — to nam kaže zakon prirode. istina je, mi imamo nekoliko svojih novčanih zavoda, ali ne samo da je premalo kapitala u tim zavodima, pa da bi se mogli .uzdržati, već se ne možemo toliko ni pohvaliti s njima, jer onih uspjeha i onih blagodati ne vidimo u narodu, radi kojega su ti zavodi ispravljeni, jer su ovi zavodi — izuzev Časne iznimke — imali pred očima samo svoje interese, podupirali su špekulacije pojedinaca, dok o širo- , kim slojevima naroda, o našem ma। lom zanatliji i sitnom privredniku . slabo su ili nikako nisu računa vodili. Za to je potrebno, da se taj široki ! sloj naroda jednom probudi i da on j sam traži sebi s?asa. Danas naša braća Srbi pravoslavni raspolažu sa svojih 25 novčanih za­ voda sa 230 milijona uloženog novca uključivo sa javnim rezervama, naša braća Hrvati katolici raspolažu sa 8 novčanih zavoda sa 68 miiijona, a mi sa 10 novčanih zavoda sa 57 milijona kruna. Koliko smo zaostali za ostalom našom braćom — koji su nam istinabog braća, ali nam kese nisu slučajno sestre — d^ se najbolje iz gornjih cifara zaključiti. Za to: Muslimani zanatlije i sitni privrednici, na okup! I. | | | . : I | 1 Pisma iz Beograda. Beograd, 16. dec. 1921. g. Kriza, — Financijski Odbor. — Zakonodavni Odbor. Davidović je vratio Kralju mandat, jer mu nije pošlo za rukom da sa­ stavi Vladu u onom smislu, kako je njegov mandat glasio, naime Vladu sa širim radnim programom. Iza toga je primljen u Dvor gosp. predsjednik Skupštine dr. Ivan Ribar, koji je Kralja izvjestio o parlamentarnoj situaciji i dobio mandat da pokuša još jednom izravnati spor između radikala i de­ mokrata za Ministarstvo Unutrašnjih Djela. U tom cilju sazvao je Ribar konferenciju predstavnika jedne i dru­ ge grupe. Delegati Klubova našli su kako saznajemo soluciju, da radikali dobiju mjesto državnog podsekretara u Ministarstvu Unutrašnjih Djela, a da demokratima dadu podsekretarsko mjesto u kom svome ministarstvu, po svoj prilici u Ministarstvu Saobra­ ćaja ili u Ministarstvu za Agrarnu Reformu- Da li će jedan ili drugi klub usvojiti ovu soluciju još se nezna, ali je vjerojatno, da bi i ako usvoje ovakovo nješenje, moglo doći do spora kod određivanja djelokruga državnih podsekretara i kod izbora ličnosti. I ako je poslije sastanka predstavnika radikala i demokrata u parlamentar­ nim krugovima počelo prevlađivati optimističko raspoloženje, ipak se ne može smatrati sigurnim da se kriza primiče svome potpunom riješenju. Danas prije podne razgovarao je ministar dr. Spaho sa predsjednikom Narodne Skupštine dr. Ivanom Riba­ rom, koji ga je izvijestio o sadašnjem stanju krize. Dr. Spaho je saopštio Ribaru, da našem klubu nije svejedno, kako će se pitanje Ministarstva Unu­ trašnjih Djela između radikala i de­ mokrata riješiti, pa da s toga zamjera, što na jučerašnju konferenciju nisu pozvani i predstavnici našeg kluba — Ako bi radikali dobili mjesto državnog podsekretara u Ministarstvu Unutra­ PODLISTAK. ■ _____________ Hafiz 1. R., Mostar: Apel na ulemu. (Nastavak.) ! ' I | šnjih Djela, onda bi to značilo, da se samo radikalima i demokratima povjerava vođenje unutarnje politike, a ne cjelokupnoj koaliciji, pa bi s toga i mi bili prisiljeni u slučaju takvog riješenja da tražimo takvo mjesto u Ministarstvu Unutrašnjih Djela. Prema saopštenju g. Ribara imali bi se pregovori o programu vladina i skupštinskog rada povesti istom kad bude spor između radikala i demokrata izravnat. Samo se po sebi razumije, da bi u tim pregovorima sudjelovale sve stranke sadašnje koalicije. Na jučerašnjoj sjednici Finansijskog Odbora pretresao se je izvještaj bu­ džeta Ministarstva Pošta, Saobraćaja i Građevina, pa su se donijele mnoge redukcije u budžetima napomenutih resora za prvu dvanaestinu 1922. g. naročito u Ministarstvu Pošta i Sao­ braćaja. — Referent g. Radojević ra­ dikalni poslanik iznio je vrlo karak­ ! terističnih podataka iz Min. Saobraćaja ' među koje spada slučaj pomoćnika Min. Saobraćaji Sabe Jelića, koji mimo ostale ministarske pomoćnike uživa 2o.oco dinara godišnje po ugovo­ ru, što ga je sklopio sa ministarskim Savjetom za vrijeme Koroščevog ministrovanja. — Ovom su se privilegovanom položaju Sabe Jelića, koji ne uživa među našim bosanskim željezničarima ni najmanje simpatičan polo­ žaj, oprli mnogi poslanici raznih stra­ naka, a naročito od radikala g, Rado­ jević, od socijalista g. Korun, a od našeg kluba Husejin Alić. — Svi su govornici tražili, da se briše ovakva stavka i da se Jelić izjednači u plaći i dodacima sa ostalim svojim kolega­ ma. jer kad bi bio i najbolje kvalifikovana ličnost i kad bi izlazio u su­ sret pri interveniranju narodnih poslanika za naše željezničare, ne bi čvrsta u srcima našeg potomstva. Da to postignemo moramo odgajati dovo­ ljan broj valjanih mualima, pučkih vaiza i uz njih određen broj dobro spošobnih alima, koji će htjeti i znati luču islama učvrstiti u najšire slojeve naroda i ujedno oiti na braniku islam­ skih svetinja. Inače je na nama mo­ ralna odgovornost. Reći će neko: to je odveć idealnoga i danas je nemoguće to izvesti. U rječniku kulturnih naroda, koji su svjesni svoje zadaće, nema mjesta za riječ nemoguće. Jedna sarajevska fra­ njevačka bogoslovija, koja živi od pri­ loga do jučer siromašnoga katoličkog naroda, može dna sama danas, u doba opče valutne krize, školovati nekih 10 pitomaca na visokim katoličkim fakul­ tetima diljem zapadne Evrope. Za sve ovo potreban je jedan pot­ hvat, ozbiljan i ustrajan, a najpotrebnija je prije svega požrtvovnost i inicijativa. Narod -sam zasigurno neće incijativu dati, jer je za to potrebna jaka svijest islamska. On toga nejma. Zađimo u sela, srezove i okruge pa ćemo se lako uvjeriti o tome. Nema tu ni naj­ primitivnije islamske spoznaje, nemaju je većinom ni njihovi odgojitelji mualimi. Vjerski odgoj primio je više tradicio­ nalni'karakter, koji od koljena na ko­ ljena prelazeći dobiva hrđu fanatizma. Obzirom na naš pasivitet izgleda Smatra se đaurskim sve, što nije u kao da mi uopće nemamo planova za skladu s tim zakržljalim osjećajima. našu budućnost kao muslimana. Valjda Eno... onol... kao da čuješ, gdje ono čekamo Božju opću sajhu (krik), koja stablo (vahdanijet), zaokruženo bideati bi nas probudila. Ne, varamo se, ona sejiama (nevaljalim novotarijama), pišti, nas ne bi probudila, ona bi nas na­ vapi...... izgledajući i očekujuć pomoć. protiv sravnila sa zemljom, a tad bi Videći, da je u slabim okolnostima, ne već bio zadosnio svaki korak. Mjesto smije glasa da pusti, nego lebdi u samilosti čuli bismo glas u drugom neodlučenosti. Moramo to imati u vidu, ako nam je iole stalo do održanja i smislu, glas: alane ve kad asajtum naše zajednice kao muslimana. Mora- ' min kalbu ve kuntum min-el-mufsidine: dockanl prije ste griješili i bili mo mu priletjeti u pomoć, ako nam s onima, koji ne popravljaju već kvare«. je vjera islam nešto najsvetijega i ako Da toga ne bude, ja bih izrazio želju, se hoćemo da odužimu prvom farzu, da se na ovome nešto pozitivna učini. kako bi islamska ideja ostala jaka i | | ! I ; i i I ' i i i ; I ' ! ' i ! ' mu se smjela dodjeljivati ovako po­ sebna velika nagrada. — Ujedno se može istaći da u Ministarstvu Saob­ raćaja vlada veliki kaos i da se da­ pače ne zna ni koliko činovnika ima to Ministarstvo. I kod pitanja držav­ nih automobija se naišlo na veliko začuđenje. — I ako je to pitanje vrlo slabo poznato Min. Saobr., ipak imade 55 automobila za saobraćaj, od kojih se 51 nalazi u Beogradu, a 1 u cjeloj državi pored tolikih zabitnih djelova naše Kraljevine. Cjelokupna svota za izdržavanje ovih automobila iznaša 4,ooo.ooo din., pa na predlog g. Radojevića se je smanjila ova suma na 2,5oo.ooo dinara godišnje, a za službu će se upotrebiti samo 30 automobila. Za to je na predlog Ministra Finansija izabrana jedna sekcija, koja će proučiti pitanje automobila, i pronaći gdje se sve ti automobili nalaze *pa će gledati još i ovu svotu smanjiti. Rok za pregledanje i izmjene Ure­ daba u Zakonodavnom Odboru po čl. 130. Ustava ističe na 28. decembra o. g., ali kako će božični praznici za­ početi po svoj prilici već 22. decem­ bra, to se može smatrati ovaj dan kao zadnji za rad Zakonodavnog Odbora na pregledanju i izmjenama Uredaba. Stoga Zakonski Odbor iza svršetka radikalskog kongresa radi punom pa­ rom i nastoji, da posvršava barem one Uredbe, glede kojih su sekcije pred­ ložile znatne izmjene. Tako se je ju­ čer Zakonodavni Odbor bavio Ured­ bom o stanovima, a danas o suzbi­ janju skupoće. U Uredbi za stanove je tražio čian našeg kiuba Osman Vilović, da se Uredba od aprila i 21. maja godine 1921. zadrži u krijeposti do 21. maja 1922. g. kao što je j pred­ viđeno u samoj Uredbi od 21. maja 1921. g. Nova Ureoba, koja je usvo­ jena danas, traži, da se ove spome­ nute Uredbe zadrže u krijeposti do konca godine 1923. odnosno dokonča 1925. g. sa nekim izvjesnim modali­ tetima. Ovo je stanovište Vilovića palo u sjednici Zakonodavnog Odbora, a osim toga je tražio, đa se barem do­ nekle poboljša ovo pitanje i da se uzmu u zaštitu i vlasnici kuća na taj način, da se zavede kod kirija barem polovični minimum kirije, koji vlada u Srbiji, a taj je šesterostruka pred­ ratna kirija. Kritizirao je uopšte ovu novu osnovu, da je nepravedna za po­ sjednike kuća, i da se na ovaj način može lako prouzrokovati, da se po­ stojeće kuće dovedu u pitanje tim, što vlasnici kuća nemaju nikakva ra­ čuna da sa ovom postojećom kirijom prave ili popravljaju kuće. Na današnjoj sjednici Zakonodavnog Odbora bila je na dnevnom redu Za­ konska uredba o suzbijanju skupoće. Ovu je zakonsku uredbu Osman Vilović kritizirao i dokazivao, da ona neće polučiti nikakva uspjeha u po­ gledu narodne prehrane i suzbijanja skupoće. Naglasio je da ovo nije prva i Bro! 372 БроЈ Uredba, koja nastoji da to pitanje ri­ ješi, nego je to opetovanje Uredaba, koje su izdavate za vrijeme rata i od prevrata do danas, pa sumnja, da će i ova Uredba moći donijeti Ikakav pozitivni rezultat. Naročito je istakao neke principe ove Uredbe, koji se od­ nose na previsoke ,kazne od 10.000 do 100.000 dinara i 3—6 mjeseci za­ tvora, pa je tražio, da se ove previ­ soke kazne smanje. Nadalje je tražio, da se zavede u ovu Uredbu uvjetna presuda, nadalje da se ograniči Uredba samo na prehranu siromašnog stanov­ ništva, da se razvije akcija o boljem podizanju gospodarstva i da se sve one nejasnoće, koje se pokazuju u toj Uredbi bolje specijaliziraju. Radi toga su članovi našeg kluba Husejin Mašić i Nurija Pozderac sa Osmanom Vilovićem glasovali protiv ove Uredbe. Govor nar. posl. Fehlma HurfeEgoBića о općinshim izborima u Bosni i HEFCEgouini. Gospodo, ja sam prije jednom zgo­ dom u Zakonodavnom Odboru prigo­ vorio gospodinu ministru unutrašnjih djela, zašto se u Bosni i Hercegovini ne provađaju općinski izbori i ne do­ nosi izborni zakon za općine. Tamo sam naveo, da imade općinskih upra­ va, u kojima se 11 godina vlada bez ikakve odgovornosti. Naveo sam, da imade komesarijata na stotine, koji bez ikakve odgovornosti upravljaju sa opštinama i sa općinskim imetcima, a ne staraju se za boljitak općine niti odgovaraju kome. Naveo sam, kako je stanje u Sarajevu i danas oni, koji su na upravi, nemaju nikakvoga na­ rodnog povjerenja. Naveo sam, da je s toga potrebno, da se za Bosnu i Hercegovinu naročito za organizovane općine donese neki izborni red, da narod pošalje na upravu one ljude, u koje ima povjerenje. Gospodin mini­ star unutrašnjih djela je podnio jedan nacrt Zakonodavnom Odboru, da ga pretrese misleći, da Odbor može na ovaj način, kako to sada čini u po­ gledu revizije uredaba i taj zakonski predlog da osnaži i u krepost da stavi. Međutim to ne može biti, jer Zakono­ davni Odbor ni po kraćoj proceduri iz § 133. Ustava ne može donijeti ova­ kav izborni zakon za Bosnu i Herce­ govinu, jer se tu radi o jednom po­ krajinskom općinskom redu, a to je u stanju da učini samo Narodna Skup­ ština. Stoga se pojavilo mišljenje, kada se počela pretresati ova uredba za Slo­ veniju, da se nađe nekaki modus, da se ona protegne i na Bosnu i Herce­ govinu, naravski đa naši uređaji u Bosni i Hercegovini nisu jednolični sa onima u Sloseniji, pa prema tome u onim dodatcima, koji bi se ticali Bosne i Hercegovine, moralo bi biti modifi­ kacija, a to se može učiniti, ako bi se ova uredba vratila u sekciju, da do- udžbenika i, recimo, gore spomenutog Iznijeću jednu ideju pred gg. čita­ telje, koje molim i na kojima je, da tefsira, koji, kad bi ugledao svjetlo i do pet godina, organizaciji bi se moglo ona ne ostane glas vapijućega u pu­ to ubrojiti ujedan veličanstven uspjeh. stinji. Dobro je proštudirajmo, pa ako Naravno pri obradi tefsira anketa bi je dobra, onda je i ostvarimo. Mi imauzela za podlogu jedan tefsir od pri­ demo prosvjetnu organizaciju, valjda znatog mufessira, n. pr. Alusijin, koji sada i ekonomsku, pa ako ćete i po­ je najnovijeg datuma. Ovo sve tražilo litičku, ali — nemamo nešto najpo­ bi pored moralnih i silnih materijalnih trebnijega, nemamo: jaku širom Kra­ žrtava, a jedino ovaka organizacija — ljevstva S. H. S. rasprostranjenu samo uvjeren sam — mogla bi sve to na i ništa drugo vjersku organizaciju ili se preuzeti. Obzirom na jako vjersko džemijeti-ilmiju, kojoj bi bila između čuvstvo naših muslimana držim, da ostalih glavna svrha: bi odziv bio izvan svakog očekivanja, I. promicati preko svojih organa islamsku nauku među sljedbenicima i kad bi i muftije i kadije i muderisi i mualini i imami i muezini i svi, koji islama od Save i Une pa do blizu osjećaju potrebu ove organizacije, latili ušća Neretve, a odavle k istoku do se rada sakupljajući što veći broj čla­ Vardara, nova, dobrovoljnih priloga i t d. Orga­ II. školovati prema potrebi dovoljan nizacija ovakovog tipa vrijedna bi bila broj valjanih, Čestitih i patriotičnih šta više slati sa priličnom potporom vjerskih službenika, koji će kao pčele vaize u sela i gradove preko Ramaneprestano za narod raditi i u islamu zani-šerifa, slati priličan broj sluša­ muslimane poučavati i koji će napo­ kon odgojeni kao dobri muslimani biti telja na visoke vjerske fakul tete. Sve bi to mogla — pa makar mi se do­ uzor svome stadu i bacilo, da sam i idealista, — samo III. izdavati jedan vjerski list, kojega kad bi ulema shvatila svoju dužnost bi uređivala rijaseti ilmija kao naša Na ovome treba da svi poradimo, svaki najveća vjerska institucija, a koji bi muslim da svoj obol pridonese. Oso­ sadržavao poučne članke o islamu I bito mi, kao nosioci islamskih znano­ zabavne, protkane vjersko-ođgojnom tendencijom, naravno ne teškim sti­ sti moramo i prva nam je dužnost, na tome početi raditi, ako hoćemo da lom, kako bi bio pristupačan i širim se nazivamo vereset-ul-enbija’i. U pro­ slojevima. Ova organizacija kako bi preuzela tivnom slučaju ne zaslužujemo toga nakladu samoga lista, tako bi isto i Časnoga imena. (Svršetak). mogla preuzimati nakladu vjerskih �Б,лД i 72 Črul nese neko riješenje, da se omogući narudu, da pošalje na upravu one ljude, u koje ima povjerenja. ja se pridružujem predlogu gospo­ dina izvjestioca i molim Zak. Odbor, da bi usvojio predlog, da se ova uredba vrati u sekciju, da se omogući, kako bi narodna volja i u Bosni i Hercego­ vini došla do svoga izražaja. Glavna skupština J. M. 0. za grad Sarajevo. 16. o. mj. držana je skupština naše organizacije za grad Sarajevo u pro­ storijama Kiraethane. U prisustvu od preko 210 članova otvorio je predsjednik nar. posl. g. dr. H. Hrasnica skupštinu, pozdravio toplim riječima prisutne i zahvalio im se na lijepu odzivu. Zatim je u opširnom govoru prika­ zao političku situaciju, a onda podro­ bno ocrtao rad poslaničkog kluba u skupštini. Napose se je zadržao kod pojed'nih zakona i uredaba, koji su izazvali kod našeg svijeta mnoga ne­ zadovoljstva. Skupština je s osobitom pomnjom saslušala razlaganja g. Hrasnice, a na kraju je izjavila svoje potpuno zado­ voljstvo s radom kluba. G. H. Ajanović javlja skupštini, da g. dr. Spaho nije radi poslova u mi­ nistarstvima i skupštini mogao doći ovamo, pa ispred njega moli, da ga skupština ispriča, što njenu pozivu nije mogao udovoljiti. Potom čita g. Omer ef. Jerlagić, tajnik mjesnog odbora, tajnički iz­ vještaj o radu odbora, koji se prima na znanje, kao i blagajnički izvještaj g. ibrahima Šahinagića. Povodom pretresanja tih izvještaja uzima riječ g. prof. Enver ef. Muftić i toplim riječima poziva članove na intenzivan rad i slogu. Skupština je g. Muftiću nekoliko puta burno po­ vlađivala. G. Đulizar izvješćuje o radu za si­ rotinju, koju je organizacija vodila u sporazumu s našim »Hurijetom“. G. Ismet Šišić pita, što je s nacijonalizacijom Jajca, te je li istina ono, što »Domovina« piše. Na ovo je pitanje dao objašnjenje g. H. Ajanović, g. U. Hadžihasanović 4 g. O. Sokolović. Skupština ove odgovore -prima na znanje, te u znak osude ovakova pi­ sanja »Domovine« prihvaća ovu rezo­ luciju. „Glavna skupština J. M. 0. za grad Sarajevo, držana 16. XII. 1921. nakon saslušanja referata dr. Hrasnice o po­ litičkoj situaciji i radu poslaničkog kluba, izražava vodstvu potpuno po­ vjerenje i s najvećom energijom od­ bija niske napadaje na vodstvo i nje­ gove Članove, a naročito na к ministra dra Mehmeda Spahu, koji se napadaji ponavljaju u izvjesnoj štampi. Svjesna ozbiljnosti položaja, u kome se nalazimo i imajući neograničeno povjerenje u svoje vodstvo, skupština mu izjavljuje svoju nepokolebivu pri­ vrženost.« G. Atif ef. Sočo iznosi pitanje e pretvaranju stranačkog organa »Pra­ vde« u dnevnik i obrazlaže potrebu toga. Nakon Iscrpljive rasprave stavlja se u dužnost mjesnom odboru, da povede akciju oko sakupljanju pret­ platnika, priloga i anonsa za »Pravdu«, a onda da se stavi u sporazum sa Radnim Odborom u pogledu pretva­ ranja „Pravde« u dnevnik. Nakon pretresa lokalnih pitanja, svi su bili saglasni, da je način utjeriva­ nja poreza nepravedan, pa je u tom pogledu izglasana ova rezolucija: »Glavna skupština J. M. O. za grad Sarajevo, držana 16. XII. 1921. najod­ lučnije protestuje protiv ubiranja po­ reza na poslovni obrt, keji se na upravo brutalan način ubire, i ako je sama uredba o tom porezu zabačena u zakonodavnom odboru. Energično zahtjevamo i od pozvanih faktora, a i od naših predatavnika u skupštini, da se ova anomalija smjesta ukine, te da se ubiranje toga poreza smjesta obustavi«. Iza toga je sakupljeno za »Pravdu« kojih 8000 K, a onda je skupština izabrala novi mjesni odbor i razišla se. ŠIRITE „PRAVDU" „П?А«ЛА" — .PRAVCA’ Bilješke. Jedia Skandalozna pljačka. Ka­ ko ae u nas neiavjesno gospodari s narodnim imetkom i kako se gadno država krade sa znanjem najviših fak­ tora, najbolje se može vidjeti iz Skan­ daloznoga slučaja s amerfkanskim gra­ hom u Mostaru Početkom naime go­ dine 1920. naredilo je ministarstvo da se proda javnom licitacijom oveća zaliha graha (oko 35 vagona) u na­ šem gradu uz cijenu od 8 K. Pošto je tada bio grah na tržištu po 6’50 K, grah je ostao neprodan. U septembru iste godine, bez ponovne javne licita­ cije, ministarstvo je tajno prodalo mo­ starski grah trgovcu iz Sarajeva Ružiću i Marjanoviću iz Zemuna, po 3 K. Spomenuti trgovci špekulirali su sa grahom i nijesu ga na vrijeme prema ugovoru podigli. Prema tome ugovor je izgubio pravovaljanost. Ali sada, što je najsmješnije, onomadne je mi­ nistarstvo cijene mostarskom grahu snizilo na 2 K 20 h, premda je sada grah u Mostaru po 12’50 K, a sara­ jevsko povjereništvo za socijalnu skrb poslalo je posebnoga izaslanika, da požuri izručenje graha Ružiću i Mar­ janoviću. Saznajemo, da se je okružni načelnik g. Vulović odupro ovom jav­ nom očitem zakidanju države, ali uzalud. Utjecaj tajnih sila u Beogradu jači je od zakonitih predstavnika i državnih interesa. Tako će Ružić i Marjanović zakinuti državi na mostarskom grahu ništa manje nego za 1,7oo.ooo K. Pronosi se, da će ti sretnici ušićariti daljnih 20—30 milijona na grahu u Sarajevu, Brodu, Zemunu i Beogradu kojega su se isto tako tajno ispod zemlje do­ hvatili. Pa koje čudo, da naša država propada i svakim danem ide na gore I »Nar. Sloboda« 7. o. mj. Politički pregled. Kriza. Kriza naše vlade otegla se i nikako da se svrši. Pašiću prvi put nije uspjelo, da sastavi vladu, pa ni Davidoviću i tek iza toga Pašić je ipak postigao kakav taki sporazum sa de­ mokratima. Da se silna požuda obiju ovih grupa za stolicom ministarstva unutrašnjih djela bilo kako ublaži, iznađoše nov izum: ministarske podsekretaru, radikalskog sekretara uz de­ mokratskog ministra i obratno, a to će — ako uđe u praksu — dovesti dotle, da ćemo za svaki resor imati po dva ministarska lica. Na kraju sporazum se ipak posti­ gao bez podsekretara Prije sporazuma pozvao je Pašić predstavnika našeg poslaničkog kluba g. dra Spahu, da i mi uđemo u vladu. Spaho je prekju­ čer predao Pašiću pismene zahtjeve i uvjete našega kluba, pod kojima bi i mi ušli u vladu. Naši su zahtjevi u glavnom da zadržimo ministarstvo tr­ govine, a ministarstvo zdravlja da za­ mijenimo ministarstvom vjera. Osim toga tražimo ispunjenje sporazuma, jednaku vjersku samoupravu za sve muslimane u cijeloj kraljevini, izjed­ načenje poreza, ukinuće vjerske pro­ pagande i još neki. Demisija nove albanske vlade. — Skadar. — Ahmed Beg sa vrlo velikim brojem oružanih pristalica upu­ tio se Tirani, gdje ima stići kroz ko­ ji dan. Odbegli poslanici i bivši Mini­ stri sa svojim pristalicama iz Sjeverne Albanije sakupili su se u Elbasanu i rešili da tamo obrazuju drugu vladu. Pod pritiskom ovih događaja, Hasan Beg PriŠtinac sa svojom vladom dao je ostavku, ne smijući sačekati svoje protivnike, koji su sa oružjem pošli u Tiranu protiv njega. Stanovništvo je jako ozlojeđeno protivu tuđinskih age­ nata, koji su doveli Hasan Bega na vladu.’ Nacionalistička agitacija u Indijama. Među 600 nacionalista, koji su se posljednji put pobunili u Indijama, nalazi se i predsjednik Indijskog nac. kongresa, g. Das. Zadnje vijesti, što su stigle u Lon­ don, javljaju, da je atmosfera martva u Bombaju, a nakon posjete princa od Gall-a, agitacija se prenijela u Kalkutu, gdje se je princ očekivao. Vla­ da je poduzela energične mjere. СграНа 3 Strana Domaće vijesti. dvostruke boce ili 1 specijalnu bo* cu zajedno sa zametom i poštari* nom za 48 kruna razašilja: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska. aa „Pravdina" liga hiljade. Da bi se osiguralo financiranje lista, koji prema želji •'većine naših pristaša i prijatelja počinje od nove godine izlaziti kao dnevnik, Radni je odbor zaključio, da po­ krene akciju rProvdinea lige hi­ Ovim izjavljujem, da nitko od sad ljade. Svaki prijatelj i pristaša i u moje ime mom sinu Muhamedu naš dužan je prema svojoj eko­ Žuniću iz GraČanice ne daje na vje­ nomskoj snazi da pridonese svoj rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju obol svome glasilu. to priznati neću. Doprinos je za ligu 1000 Kruna, Gračanica, 11./XII. 1921. a imena članova njenih biće u Hafiz Husein ŽuniĆ. listu objavljena. Apeliramo na sve mogućnije 1 dragih W prijatelje i pristaše, da nas po­ мИвипЏв eI1 Јме preporučuje mognu u ovom nastojanju, a svoje bogato shlamjesnim je odborima dužnost, da Mts ovome posvete naročitu pažnju i malo i veliko. nastoje, da što više prikupe članova. Sjetite se „Gajreta!" Izjava. Trgovina fesova Islsm^ga Vranić i sin Naši poslanici otputovali su jučer u Beograd, jer Narodna skupština po­ činje zasijedati. Radi toga upozoravamo pristlše iz provinbije da ne dolaze u svrhu inter­ vencije, dok traje zasijedanje. Naš gl. urednik otputovao je ta­ kođer jučer u Beograd. Za člana lige hiljade prvi se je javio član našeg centralnog odbo a dobrotvor Hamzaga Husedžinović, pos­ jednik i veletržac iz Banje Luke, i položio odministraciji 1000 K. Isto tako je stupio u Ligu i položio | 1000 K g. Hasanaga Saračević, trgovac iz Kulen Vakufa. — Osobita im hvala! Živjeli! Kao prilog za »Pravdu* sakupljeno je na gl. skupštini J. M. 0. za grad Sarajevo 4251 K, a g. Ahmetaga Kumašin obvezao se je dati 4000 K u ime pretplate za list vriiednim ima­ mima iz provincije, koji nisu kadar plaćati. Ejvaia im I Živjeli I Nije istina! »Domovina« u broju 121. od 14. o. mj. a u članku »Neka zrnca pravdaškog morala« donosi pri dnu trećeg stupca, da sam ja (moja se osoba razumije, makar da nije ni spomenuto prezime) u Akciji za za­ štitu morala »uhljebio punca i sva­ stiku« i da sam »stvorio Ejubu prili­ ku, da zdipi iz tih para desetak hiljada kruna«. Izjavljujem, u koliko bi se gornje odnosilo na mog punca i svastiku ovo: Moj punac i svast Pata, istina, pripomagali su pri osnutku i prvom poslovanju šivaće radionice Akcije više mjeseci, ali je savršeno neistina, da su oni tim imalo uhljebljeni, jer za sav svoj pomenuti rad nijesu dobili ni jednog dinara niti u ime plaće niti u ime nagrade. Što se tiče nekih »zdipljenih para«, očitujem, da j a nijesam nikome clao prilike da ih zdipi. Sarajevo, 15. decembra 1921. Šemsuđin Sarajlić, nar. posl. Muslianska čitaonica »Preporod« u Sarajevu obdržavaće izvanrednu skupštinu u prostorijama svoje čitao­ nice na 22. o. mj. u 6 sati po podne te se pozivaju svi članovi, da neiaIjeno dođu na skupštinu. Profesorski honorari. Ministarski Savet potpisao je uredbu o honorisanju direktora i nastavnika srednjih škola, od 27. juna ov. god. Suma, koja ima da se isplati na ime honorarnih časova iznosi 7,300.000 dinara. Predavanje. 22. o mi. u 7 sati na večer držaće Dr. Šaćir ef. Sikirić u prostorijama društva »Đerzelez« pre­ davanje o »Utjecaju Arapa na zapadnu kulturu«. Pristup je i nečlanovima do­ zvoljen. Vrlo prijatno kod trljanja hrb* ta, ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmetikum za njegu kože, zubi i ustiju djeluje ljekarnika Fellera i miomirisni »Elsa*Fluid«. Mnogo je jači i bolji od Francuske vinovi cc i već od 25 godina obljubljen. 3 , Telef. 317. SARAJEVO Saračl «1.14. SIJENO U BALAMA na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta „PROMET" đi SARAJEVO. LJEPOTA kože lica, vrata i ruku, kao što i bujni porast kose postizava se samo razboritom i vještačkom njegom. Tisuće priznanica pri­ spjelo je iz svih zemalja svijeta za ljekarnika Fellera : „Els»“ IjiljaMO ni Iječn! sapun najprijatniji, najfiniji i blagi »sa­ pun ljepote«; 4 komada sa za­ metom i poštarinom 98 kruna. „Elsaa poma- da za H ге odstranjuje sve nečistoće kože sunčane pjege, sujedice, nabore, itd., čini kožu nježnom, ružičasto-bijelom i čistom. 2 por­ culanska lončića sa zametom i poštarinom 52 K. nElsa“ Tanochina pomada za / љ • porast kose jača vlasište, zapriječuje ispadanje, lomljenje i cije­ panje kose, prhut, preranu sijedost itd. 2 porculanska lončića sa zametom i poštarinom 52 K. Preprodavače! dobivaju popust u naravi ako naruče najmanje 12 komada od svakog artikla. RAZNO: Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkomaz 8 K; najfiniji Hega-puder Dr. Klugera u velikim originalnim kutijama 30 K; najfiniji Hega-prašak za zubo u pa­ tent kutijama 30 K; puder za gospođe n vrećicama б K; prašak za zube u kutiji 7 K; u vrećici po 5 K; Sachet miomiris za rublje 8 K; ^champoon za kosu 5 K; rumenilo 12 listića 24 K; fini parfem po 40 i 50 K; Žeeta za kosu 58 K; za ove razne artikle računa se zamot i poštari­ na posebno. EUGEN V FELLER, ljekarnik STUBICA DONJA, Elsatrg 310 HRVATSKA. �Sirena 4 Сграна Bnoi 372 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" Muslimani! HcninaifD colis^hn 7srlniino jer je jedini spas naSeg teSaka u zadrugama, jer će zadruge provesti UuHlVUjlu uuijllunu 4uul Ugu, kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu našem selu, grijeh je 1 nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pašt pretinac 169). Zahtjevajte i kupujte: ELIĐA*pastu za zube jer je najbolja i ima sva odlike, koje se trate od dobre paste. Zastupnik za Rosnu i Hercegovinu ДМ Vita LhI, Sarajevo, Despića ul. 1 Podružnica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu Središnjica: LjUb jana. — Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 i Rezerva K 45,000.000 Prima uloške na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% Uloške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne i mjenjacne poslove te burzovne naloge najkulantuije. — Izdaje uvjerenja za izvoz i uvoz robe prema naredbi ministar­ stva financija o regulisanju prometa sa devizama i valutama. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka državno razredne lutnjo Kra­ ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU MIVF preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samou buradima po 25,5o i 1001. TVORNICA KONZERVA BAKOVIĆ, GAVRAN I MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. OgtAŽiv&HiE Brijačke stolice u novinama obavlja po- g I uzdano staro uvedeni $ i sviju dragih potrebština za berbera (brijača) kao: mašine (šildove) tanjure 1 t. d., dok zaliha traje, dobije se kod | BLOCOiER-OV j zavod za cglašivanje a Zagreb, JurUvska ul. 31. g :: Telefon 22~65. :: § BEZ KONKURENCIJE!!! Osmana Balića S Generalno oglasno zastupstvo Ц § za preko 10 tu- i inozemnih listova S Zrinjskog ћr. 15. ' Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. NaruČbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. f II Muslimanska trgovačha i obrtnička ћапћа za Basnu i Hercegovinu (i i) a Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik.^ Oicniž&a glavnica • jkrune, Pričuve kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne.naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i predaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uvergnja za izvoz robe. ф ulica B pitanu, Пда. : Trgosačka Ma, Sarajevo. - Interu rban telefon: Hl * Mariju: iroija Petra.■авхмаи нггаозаизихз- uBrzajavi . х&киимжпалл av-it Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionh ka glavnica K 20,000.000' . Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahhn Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90fa8e6acc114e984b965b2309951361.pdf 412e3212ce7d7151f313e611ec0769f2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređujz ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K . Ur,.? mivo i uprav?, nalaze se u Kralj* fcira ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Broj 135 (373) Osnivanje društava za zaštitu sirotinje? Nesumnjivo je, da se svakim da- . tinju samu sebi, ne misleći nimalo na nom broj sirotinje pomnožava. Život katastrofalne posljedice zapuštenosti iz- dana u dan postaje tegobniji. Na­ sirotinje, kad i sami Islam osuđuje rod se umnožava; teške današnje pri­ siromaštvo kao nazadnu pojavu u Islamu. like; sve to viša skupoća, prouzro­ kuje siromaštvo. A, šta da reknem o I dok mi sve to više škrtarimo u onim mnogim slučajevima, gdje je otac svojoj zaslijepljenoj lakomosti, misleći na bojnim poljanama ostavio svoje samo na se, dotle broj naše sirotinje kosti, a majka u očajnosti i tuzi bo­ iz dana u dan raste. Naša slavenska reći se sa nepogodama današnjeg duša upućena je od starina na milo­ vremena smalaksala i podlegla, te srđe, jer je-historijski utvrđeno, da su otišla za svojim vjernim mužem, osta­ naši pradjedovi živeći prije 1000 i više vivši svoju dječicu o tuđoj milosti. godina u dalekim ruskim nizinama Svakim danom u svim mjestima su­ imali vrlo razvijeno čuvstvo darežlji­ srećeš tipove blijeda i uvela obraza, vosti i uzajamnog potpomaganja i očiju upijenih, napola gola i bosa, staranja za slabe i nevoljne, dok mi kako s knjižicama pod pazuhom li­ današnja njihova praunučad zabacu­ jeno se vuku u školu i mekteb, a jemo te kreposti i vrline naših pra­ po naborima mladog lica naslućuješ, djedova. Naša država imajući u vidu kako silno pate ovi nevini stvorovi mnogobrojnu siročad osnovala je po božji. Nema danas nijednoga mjesta, svim mjestima naše domovine odbore sela, varoši, grada, bez ovakih bijed­ za zaštitu djece i mladeži. Ali, kako nika, koii iščekuju tuđu pomoć i Žive su potrebe velike, a državi nemoguće samo od tuđe samilosti. obzirom na financijaino stanje udo­ Osobito velik broj sirotinje nalazi | voljiti tim potrebama, to je naša sveta se među nama muslimanima. Dok dužnost, da se latimo ozbiljno posla, druga naša braća uviđajući potrebu te da organizujemo rad u pravcu organizovanog rada oko zapuštene obezbjeđenja naše zapuštene sirotinje. sirotinje osnovaše i osnivaju razna Stoga je potrebno, da se po svim humanitarna društva za potpomaganje mjestima osnivaju humanitarna dru­ sirotinje, otvaraju sirotinjske domove štva za zaštitu sirotinje, čija će svrha i t. d., dotle se mi muslimani, osobito biti: starati se o valjanom odgo/i po provinciji, skoro i ne mičemo, te mladeži, upućivati djecu na škole i je naša sirotinja prepuštena sama zanate, potpomagati sirotinju, jednom sebi, a od naše siromašne dječice, riječju, starati se za napredak i sret­ kojab i danas-sutra, uz valjanu pažnju niju budućnost naše zapuštene siroti­ i staranje postala pravi članovi ljud­ nje. ske zajednice, nastaju vucalice. pro­ Imajući sve to u vidu, svjesni mu­ leteri i drugi tipovi, koji nimalo ne i slimani grada Zenice osnovali su prije služe na čast Islamu i muslanima, te kratkog vremena društvo pod imenom svojim člnima kaljaju i obaraju ugled »Muslimanjsko sirotinjsko društvo Za­ cijelog islamijeta. islam kao najlibe­ štita u Zenici«, kojemu je svrha kao ralnija vjera, puna idealnog socija­ Što je gore istaknuto. Za ovo kratko lizma, koja ne poznaje nikakve razlike vrijeme agilnošću naše svjesne mla­ između svojih Sljedbenika, propisao deži i rodoljuba društvo je postiglo nam je i stavio u dužnost nebrojene zamjerao uspjeh, jer je sakupilo oko svete zapovjedi, koje nas upućuju na 400 članova, a nadati se je, da će se potpomaganje siročadi i sirotinje. Na­ taj broj ubrzo i podvostručiti, jer mižalost mi muslimani nepoznavajući sliM, da ne može biti plemenitije i tačno u tom pogleda uzvišenih zapo­ bolje svrhe, nego što je ova, te je vijedi Islama i držeći se slabo ili ni­ svaki musliman I muslimanka upravo kako propisa, prepuštamo našu siro•bvezan biti članom ovakog plemeni­ tog i potrebnog društva. *) Preporučujemo pažnji naših čita­ Ovo iznesoh u javnost s namierom. telja ovaj članak i ovu lijepu misao, da potaknem i ostalu braću muslimane koju bi zaista valjalo ostvariti u sva­ širom naše domovine, neka bi se ugle­ kom t najmanjem mjestu, jer je za dali u naše svijesne zeničke musli­ nju skrajnje vrijeme. I da nije same mane, te se ozbiljno prihvatili posla, bijede i nevolje, koju nam rat donese, kako bi tu našu socijalnu rak-ranu naći ćemo svagdje, besposlene djece, ublaživali i liječiti. koja se klatare, jer ih niko nikuda ne upućuje. Ovako će se društvo pobri­ nuti, da li sva djeca idu na nauku, da li su sva okrenuta pravim putem. (Uređn) Razgovor Pitanje R H. fz R. — Jedan moj kmet, koji ima oko 120 dunuma kmetovske zemlje i ima svega 5 kućne če­ ljadi, drži mojU beglučku zemliu pet­ naestak godina pod kesim i davao mi je sve do narodnog ujedinjenja s te zemlje hak. Od ujedinjenja neda mi haka, pa je sad prijavio kotarskom uredu zahtjev na tu zemlju. Molim Vas, da mi kažete, šta će biti a ovom begiučkom zemljom Odgovor Zemlja će u svakom slučau pripasti onome, ko je radi, jer prema Vašem vlastitom priznanju, te­ žak je držao tu zemlju 10 godina do 25. februara Г919. Sad je, narav no, pitanje: ko ćo pla­ titi odštetu i kolika će ta odšteta Mti. Godina Ш. ^Sarajevo, četvrtak 22. decembra 1921. dovoljio u pogledu vremena. Ali se ne ■ zna, jeste li Vi dali njemu zemlju na ■ neograničeno vrijeme, ili ste mu je davali na izvjesno vrijeme, pa da se i je 15 godina navršilo tako, da ste produljivali ugovor. Ako ste Vi kod i davanja zemlje ugovorili s težakom, da mu je dajete na 1, 2, 3, 5, 10, 20 I ili više godina, dakle da je ograničeno vrijeme trajanja odnosa, onda se ta zemlja* ne smatra da je u kmetstvu sličnom odnošaju. To se može zgodno rasuditi i po tome, ko je rješavao sporove, koji su nastali radi te zemlje. Ako je to činio kotarski kao agrarni ured, onda je vjerojatno, da je bilo neograničeno vrijeme trajanja odnosa. Velimo samo vjerojatno, jer su se u praksi dešavali slučajevi, da je kotar­ ski ured prisvojio sebi pravo, da rje­ šava i čisto privatnopravne odnošaje. ■ A ako je sporove o toj zemlji rješa: vao kptarskl sud, onda je jasno, da ’ je na toj zemlji postojao privatno• pravni odnošaj, te da ta zemlja nije naseljeni begbjk (ili — kako se to drukčije zove — u kmetstvu sličnom odnošaju). Nu i kad bi bila oba gornja slučaja, naime da je težak držao tu zemlju 10 godina do 25 februara 1918. i da ju je dobio na neodređeno vrijeme, ne znači opet, da je ta zemlja naseljeni begluk. Traži se uz ta dva uvjeta još ’ treći: naime, da je egsistencija toga težaka skopčana baš uz tu zemlju. Ova odredba, doduše, nije jasna i nije precizno određena. A to nije bilo moguće ni učiniti i to ne samo radi toga, jer za svakog težaka i težačku familiju nije jednaka potreba za zem­ ljom, nego i radi foga, jer zemlja nije svukud jednaka. Kotarskim agrarnim komisijama ostavljeno je, da prema uviđavnosti i prema broiu članova te­ žačke familije i prema kakvoći zemlje prosude, da li bi ta težačka familija mogla živjeti i bez tog beglučkog zem­ ljišta 1 istom onda, ako bi se ustanovilo, da ta porodica ne može nikako Živjeti bez te zemlje, pa da je tu zemlju ta težačka porodica obrađivala 10 godina do 25. februaia 1919., i napokon, da joj je zemlja dana na obrađivanje na neograničeno vrijeme, istom se onda ta zemljište smatra naseljenim beg­ lukom. Kod ovoga se mora naročito paziti na to, da sve i jedan od ovih uvje­ ta mora postajati, pa da se ta zem­ l. Ako ie egzistencija dotične poro­ dice vezana za taj begluk; ako nije ugovoreno vrijeme tra­ janja odnosa«. ta Vašeg se prikaza vidi samo to, da je težak držao tu zemlju tV god., lja proglasi naseljenim beglukom. Ako samo jedan od njih fali, to nije onda naseljeni begluk. U Vašem konkret­ nom slučaju, nama se čini, da to ne­ će biti naseljeni begluk, jer težak ima već kmetovske zemlje 120 dunuma, a samo 5 čeljadi. Dakle to bi mu do­ voljno bilo, da može izdržavati famili­ ju, pa mu ne bi bita egzistencija ve­ zana uz Vaše beglučko zemljište. U slučaju, da bi ipak to zemljište bilo proglašeno naseljenim beglukom, u što mi naravno ne vjerujemo, Vama bi država imala dati odštetu. Odšteta se odmjerava u tom slučaju prema zemljarini i to za svaku krunu zemIjarine ima Vam država platiti 2 ooo kruna, ili — što je isto — za svaku krunu katastralne vrijednosti, koja je ustanovljena prigodom zadnje procje­ ne katastre g. 1916. i 1917., država če platiti 2 dinara (8 K). U slučaju pak da oi falio makar jedan od gornjih uvjet«, ta bi zemlja spala pod udar Čl. 7. beglučke ured­ be. Vi biste Je i u tem slučaju mo­ rali prodati zemljoradniku, sli bi je onda on platiHo. Za cijenu biste se pogodili, a ako međusobna pogodba dakle da je zahtjevu ovoga Člana ža- ne bi uspjela, svaka bi stranka iza- Stoga, braćo, na posadi Nagrada za naš požrtvovan rad čeka nas na oba­ dva svijeta. Muetafa SiSić. o agraru. Iz Vašeg pitanja ne može se stvoriti potpuno tačan sud o tome, da li je to naseljeni begluk, o kome govori 2. čl. begl. uredbe, ili je to zemljište u zapnom odnošaju, o kome govori 7. č. U 2. članu, naime, veli se: »Nase­ ljeni beglucl, na kolima postoje kmet­ stvu slični odnosi deset godina — ra­ čunajući od 25. februara 1919. godine u natrag — prelaze otkupom u vlas­ ti ost obrađivača: i. ! I : : i j i : i • I i [ I ; I i ! . I ' i ■ • ' bra<a po jednog punomoćnika, koji b se pred sudom zakle i, da će pravedno procijeniti tu zemlju. Kod procjene oni biše morali uzeti u obzir prometne cijene zemlje u tome kraju, njen kvalitet i plodnost. U pogledu haka sa te zemlje stvar stoji ovako: Vi morate bezuvjetno kotarskom uredu podujjeti tužbu za hak. Ako bi postojali svi uvjeti za to zem­ ljište, da se može smatrati naseljenim beglukom, te ako je težak u pravo vrijeme (naime do 18. oktobra o. g.) podnio zahtjev na tu zemlju, onda se postupak o haku odgađa do riješenja agrarnog spora. Ako pak to nije slučaj, onda Vam on mora platiti hak u gotovu i to tako da se visina haka ustanovi prema paušalu i relacionim cijenama. To će se ovako ustanoviti: Recimo, da Vi plaćate za tu zemlju 24 K paušala. Ako je ta zemlja išla pod trećinu, onda ste vi dobivali 3 puta onoliko, koliko iznosi paušal; dakle u ovom slučaju Vama je pripadalo 24 puta 3 jednako 7? K. Za 72 K Vi ste onda mogli kupiti 600 kg. kukuruza. Danas tih 60 kg. kuku­ ruza stoji, recimo, б.ооо K. Dakle te­ žak je Vama dužan platiti б.ооо K. Bilješke. Nezvani agenti. Nama je vrlo do­ bro poznato, kako sporo odmiču po­ slovi u rješavanju isplata agrarnih, i kad zatražimo, da se taj proces ubrza, odgovara nam se, da se nema dovoljno sila na raspolaganju, da je oskudica u činovnicima, što se ti pos­ lovi sporo rješavaju A velika većina našeg svijeta ne može da Čeka, jer žemlja mu je oduzeta, nema s nje dosadanjeg prihoda, pa još ako mu se ne isplati brzo, onda mu je gotova propast. Ali nije dosta za naš svijet ni to, već mu evo kao napast izmiš­ ljaju i postavljaju novo stredstvo, ka­ ko će ga sisati i ubijati. Javljaju se posrednici - agenti koji uz do^ar ho­ norar ubrzavani ovaj spori pro­ ces likviđicije. Žena poštanskog upra­ vitelja u GoraŽdi jest taki jedan agent, koji posreduje kod agrarne direkcije u Sarajevu, da zemlje brzo isplaćuju. Uz 1Оуо honorara od ukupne svote ona je posredovala Neziru Sahinpašiću i Sulji Kuljuhu iz GoraŽda, da im se u kratko vrijeme isplatilo po 100.000 K i na taj način zaradila 20.000 K za cigli par riječi, ili možda ta Čudna Žena ima drugu kakvu tajanstvenu moć, kojom može đa pokrene tako spori aparat U Mkviđaciji agrarnih isplata, jer drugi u Čajnlču uzalud Čekaju već mjesec dana iza otpreme sviju spisa i gotpva obračuna, a novaca još nema. Tražimo da Se smjesta zabrani ovaj sramotni rađ nezvan h agenata, da se žena poštanskog upravitelja u GoraŽdi pozove na odgovornost i da se povrati besaviesni i nepravedno iznuđeni no­ vac oštećenim. Moje svjedočenje g. 1916. Od našega ujeđinienja pa ovamo bilo je u našoj javnosti često govora o mom Svjedočenju u procesu protiv g. T. Alsupovića god. 1916, kad je on bio naš srednjoškolski inspektor. Više je profesora svjedočilo tada prutiv spo­ menutog nadzornika, ali se nijednom toliko rte zamjera, koliko meni, jer đa sam ja vršio neć Snu ul ga. Izvjesni krugovi drže valjda mene opasnim po sv je planove, pa m« neprestano bocaju 1 izazivaju, želeći, da u ovu aferu �Strana 2 Стзана unesem malo više svijetla, tim više, što jc ona dosele jednostavno i tendeciozno prikazivana, odlučio sam, da našu zavedenu javnost obavijestim, o čemu se zapravo radi Što ja dosada nisam u ovu stvar taknuo, uzrok je bio u mome polo­ žaju, jer ja kao činovnik nisam mo­ gao bez štetnih posljedica po svoiu eksistcnciju da javno istupim protiv svojih pretpostavljenih, koji su imali prste u ovoj igri protiv mene. Ja sam pustio, da ureduju po volji i da me se riješe na temelju akata i denuncija, čim su se obilno služili gg. Ala­ upović i Grđić, ali im to nije uspjelo, premca su obojica kao moji šefovi oko toga radili i materijal protiv mene skupljali. Obojica su uzaludno kušali, da me maknu i okrive, obojica su re­ kla svoju, sada hoću ja da progovo­ rim »pro domo mea<>. Poslije »Srpske Zore«, Srpske Ri- i ječi« i drugarice im »Domovine« do- ; lazim ja, da osvijetlim ovu stvar, neka se čuje i druga oklevetana stranka. i Kako je poznato, odmah poslije aten- i tata na Ferdinanda započela je istraga ! protiv đaka tuzlanske gimnazije, jer je | među atentatorima bilo i đaka tuzi. . gimnazije. Tokom te istrage zatvoreno ■ je još dosta đaka, јег da se otkrila ; neka tajna đačka organizacija. U to ! vrijeme bio je inspektor srednjih škola i g. T. Alaupović, koji je prije bio di­ rektor tuzi, gimnazije (do g. 1913.) tri godine. Tokom istrage spominjano je i ime bivšeg direktora, pa je i on pre- . slušavan bio u toj stvari. Osjećajući j pod nogama vruće tlo u ono opasno ratno vrijeme g. Alaupović je nastojao i da se izmakne, bacajući krivnju na ci- : jeli profesorski zbor tuzi. gimn. radi j pojave arftidržavnoga duha među đa- i cima. Zato je. da sa sebe pozornost I odvrati, gledao da natovari krivnju na i profesore radi nacionalno-revolucioni- i stičkog duha među đacima. Da ovo sve provede po svoju osobu dobro i da se prikaže vjernim slugom, on je kao srednjoškolski inspektor podnio o roj stvari svoj referat, koji je bio predmet vijećanja na jednoj kon­ ferenciji šefova. Čuo sam, da su se svi šefovi zgražali nad onako strašnom optužbom prof. zbora. I kako je bilo među članovima prof. zbora najviše Hrvata, teško je bilo posumnjati u lo­ jalnost sviju, pa je pozvan bio i sam g. Alaupović na tu konferenciju, gdje su mu predočene dalekosežne poslje­ dice njegove optužbe, koja ništi eksistenciju preko dvadeset familija, ali je on ostao kod svoga izvješća, nadodavši, da je nažalost takav duh u tuzi, proi, zboru zavladao. Takav jc referat poslan na zajed. ministarstvo financija u Beč, koje je na temelju toga riješilo službe sve profe­ sore tuzi, gimn., a gimnaziju zatvo­ rilo. Tako je jednim potezom uništeno preko dvadeset prof. porodica bez preslušanja na optužbu g. Alaupovića, koji je na taj način mislio da spast svoju skupu glavu. Dok se ova urota kovala, profesori o njoj nisu ni znali. I [ednog bi dana profesori usred zime ostali bez sred­ stava, da nije slučajno jedna karta g. T. Alaupovića, upravljena na njemu odanog profesora (A. F.) koji je posli­ je nagrađen za svoj rad direkturom, svu zakulisnu igru otkrila. U toj karti javlja on svome prijatelju, da će tih dana dobiti svi profesori otpusne dekre­ te, ali neka on ne zebe zbok toga, nego neka napravi molbu, i on će ga reaktivirati. Ovo je trglo profesore, i oni su se razletjeti, đa traže pomoći. /1РАВДА* — „PRAVDA* saopćena od jedne deputacije. On je bio iznenađen, da se takove važne stvari bez njegova znanja rješavaju, I pa je telefonski pitao u Sarajevu i naredio, da se to sistira. Tako je i 1 bilo. Svi su dekreti, koji su sutradan . stigli, na direkciju, bili uručeni Potio1 reku (na njegovu zapovijed direktoru Zduniću), te ih je on vratio. Isti je dan telefonirao g. Alaupović direktoru L. Zduniću, da će primiti dekrete, ali neka ih ne uručuje, već neka ih vrati na vladu prema naređenju Potiorekovu. Poradi ovakog postupka g. Alaupo­ vića mnogi su profesori, među njima i ja, otvorili oči i na raspravi g. 1916. rad g. Alaupovića osvjetlili, jer je gd služio svakom, samo da se digne na viši položaj. On je kao profesor progonio đake Hrvate, da se uliže vladi, onda je pjevao himne austrijskom ćesaru, da se bolje preporuči, l ako je došao do direktorstva, u kojem je svojstvu dobio orden Franje Josipa. Stekavši tako povjerenje vlasti, gledao je da se umili i Srbima, koji su ga u novinstvu napadali, pa bi mu mogli pokvariti karijeru. To mu je pošlo za rukom i popeo se na stolicu Hofrata. U tom položaju htio je, da uništi eksistenciju cijelom prof zboru tuzi, gimn , samo da sačuva svoje mjesto. Još je jedna stvar ka akteristična! On je u B'haću g. 1915. vodio istragu protiv đaka radi šaranja po zidu u zahodu, gdje su bila napisana četiri »kobna« slova: Ž. S. i R. Ovo je bilo napisano još ćirilicom, koje je pismo bilo zabranjeno za njegova inspektorovanja. Ta su slovva značila: Živjela Srbija i Rusija’. Zato je došao osobno g. Alaupović u Bihać, da provede‘is­ tragu. Jedan po jedan đ?k dolazio ja na zapisnik u prisutnosti cijelog prof. zbora. Inspektor je nadzirao istragu i često javljao telefonski u Sarajavo re­ zultat. G. Alaupović je naložio prof. zboru, da mora naći krivca i strogo ga kazniti, jer bi se inače mogla gim­ nazija zatvoriti, a profesori doći u Žegar među internirce. Po cijelom rev­ nom postupku g Alaupovića imala je bihaćka javnost dojam, da ova istraga ima da slomi vrat direktoru S;miću, a da rehabilitira Alaupovića, - koji je tada stajao pod istragom radi tuzi, gimnazije. Pod Gvakim terorom vođena istraga svršila je kaznom sitne dječice i isključenjem i interniranjem u Žegar jednog trećoškolca. Poslije toga je na sjednici prof. zbora, a u prisutnosti okružnika VI. B. govorio g. Alaupović o odgoju učenika u crno-žulom duhu c. kr. patriotizma. Dakle je Alaupović udvaranjem do­ šao do visokog položaja, a kad je pao u nemilost, onda je gazio sve, da se opet digne. On otkriva i proganja sum­ njive elemente mtđu profesorima i đacima, da sačuva svoj položaj, pa danas pred neobaviještenim meće sebi oko glave mučenički vijenac. Protiv ovakog čovjeka ja sam svjedočio i zato se ne kajem niti sti­ dim. On se je meni htio da osveti kao moj šef davši kao prvi svoj na­ log tajniku Nar. vijeća u Zagrebu prije svog polaska u Sarajevo, da mene riješi službe Nar. vlada, ali mu to nije upalilo. On i danas vjerno sluša svoje gospodare ne vodeći računa o općoj hrvat­ skoj stvari. On je to u stanju za ljubav udobnog mjesta. On nastavlja zapo­ četu dužnost On pjesnik crnožutog patriotizma, ovjekovječena u pjesmi »Slavi carevoj«, što je prigodom do­ laska Franje Josipa u Bosnu Štampana u Večernjem Sarajevskom Listu na drugoj strani poslije slike careve na prvoj strani, danas se pravi velikim pobornikom jugoslav. ideja. Ja ni danas nemam razloga da mijenjam svoje mišljenje o ovom čo­ vjeku, koji svojom elastičnošću i ka­ rakterom samo potvrđuje moj sud, što i sam ga o njemu dao na raspravi go­ dine 1916., a to je: služiti svakom za volju položaja i sjaja. Dr. A. Hadžlkadlć, nar. posl. U tu svrhu otišla je ministru Bilinskom jedna deputacija građana iz Tuzle, da omete onako riješenje. Ali je Bilinski dočekao osorno deputaciju i upravo je ukorio čudeći se, da ona . ima smjelosti zauzimati se za nelojalna i anti dinastične profesore. On je re­ kao deputaciji da prema referatu bos. vlade svi profesori odgajaju đake u revolucionarnom nacionalističkom duhu i zato im nema mjesta u državnoj službi. Deputacija je nastojala razuvje­ riti Bilinskog, ali je on vjerovao refe­ rentu bos. vlade, odnosno inspektora T. Alaupoviću. I opet g. Alaupović na ^raspravi pravio se je, da za ovo ne Zavidovići, 14. Decembra 1921. zna, jer da on nije djelovao na riješe,nje ministarsva, koje je po predlogu Imao sam priliku više puta čitati U bos. vlade riješilo profesore službe. pojedinim stranačkim 1 vanstranačkim Ovo bi riješenje .bilo izvedeno, da listovima razne dopise iz Zavidovlća nije tih dana došao general Potiorek t pune političkih prepirka iz kojih su u Tuzlu, gdje mu je ova stvar bila I SC sistematski stvarale plemenske 1 Naši dopisi ! | ‘ ■ , ! ; , i pol. zadjevice. Ni jedan od gospode dopis . nika tih dopisa nije našao za vrijedno, . da podvrgne opravdanoj kritik! koju . ovdašnju instituciju koje to svojim ne- 1 promišljenim radom potpuno zaslužuju. Pitanje prehrane danas je jedno od najaktuelmjih pitanje, te jc bacilo u | brigu sve krugova i slojeve općinstva. . Dok se u ostalim mjestima Bosne i Hercegovine pozvani brinu, da svoje mjesto za vremena dovoljno hramom opskrbe, dotle se je uprava naše još i danas postojeće aprovizacije bavila svojim privatnim poslovima, a rad aprovizacije svela na samo podmiri- i vanje brašnom nekoličino ovdašnjih pekara miljenika svojih, i lo najskupIjm vrstama brašna, koje usljed prevelikih cijena mje bilo pristupačno siromašnijim građanima i težacima iz obližnjih sela. Ovako se je Špekuliralo i manipuliralo sve do danas. Ponudavala se aprovizaciji sa svih strana hrana, a naročito pšenica (n. pr. „Dekos* Brod 1 vagon 9 K 80 h. Smajlagić, B. Brod 2 vagona po 10 K 70 h i t. d.) uz tako povoljne cijene i uvjete, da bi danas siromašniji slo­ jevi dobivali iz. Aprovizacije pšenicu uz mnogo jeftiniju cijenu, od današnje cijene kukuruzu (dočim ga na žalost danas u Zavidovićima uopće i nema) i ne napominjući kolikđ bi težaka više pšenicu posijalo, da su u vrijeme sjetve sjemena imali. Kod svake ove i ovakove ponude za hranu podnešene posredno ili neposredno upravitelju Aprovizacije g. Krešimiru Đuriću, svaku je bez ikako*a razmišljanja sa uobičajenom ironi­ jom odbio izgovorom „Bože nam zdravlje, biče hrane" ili »nema apro­ vizacija novaca« i t. d. - — Sada su došli po sirotinju hajgorćiji časovi, glad i bijeda nastupili su, ne­ stašica je hrane tolika, da su mnogi siromašniji težaci počeli upotrebljavati otuČke od Kukuruza za hranu, da ne skončaju od gladi. To je danas, u po­ četku zime, a šta će nam donijeti sre­ dina i svršetak zime i gladno prama-ijeće? To ćemo tek vidjeti. Hrane ne­ ma ni u aprovizaciji, a ni one. za koju je g. Đurić rekao, daće je biti. Gospodin Gjurić je nagomilavao svoje koševe i hambareve, pa će bez­ brižno sprovesti zimu, a Zavidovićka sirotinja za njega je deveta rupa na svirali, njihova bijeda i očaj samo mu nagovješćuju nove probitke i šićar u njegovim špekulacijama sa hranom, koju će na svoj račun prodavati i ku­ povati. Nema aprovizacija novaca, i to je bio izgovor g. Gjurića, kada mu se hrana nudila, dok je mjesto ostavio bez hrane. Mi se u čudu pitamo, ja kamo imovina aprovizacije od 170 i više hiljada kruna? Za taj novac zna­ de dobro g. upravitelj aprovizacije a još bolje znade nekolicina zavidovlčkih pekara, koji uz naklonost aprovizac. uprave dobivaju brašna na junačku veresiju* a i na obročno otplaćivanje, usljed čega aprovizacija i ne može da do svega svoga novca dođe. Eto tako ta naša institucija služi više svakoj drugoj svrsi nego onoj, za koju je faktički ustanovljena. Po­ stoji nekakav »Širi aprovizacionl od­ bor«, ali izgleda, da mu je zadaća samo odobravati sve one nepromišlje- nosti i nekorektnosti, koje Apravizac. uprava počini. Svraćajući pozornost mjerodavnih faktora, da se ovom stvari ozbiljno pozabavi i da pregledaju poslovne knjige ove inštitucije, (da neće biti kašnje razočaranja) sta­ vljam na aprov. upravu ovo nekoliko pitania: Je li aprovizacija ustanovljena samo za izvjestan broj zavidovićkih pekara, da im nabavlja brašno, a da ostalo građanstvo i sela očajavaju usljed ne­ stašice hrane ? Tko je ovlastio upravu aprovizacije, da poduzima opasne špekulacije sa narodnim novcem, dijeleći pojedinim pekarima brašno na kredit, bez ikakove jamčevine i pokrića, usljed čega imade danas neutjerivih tražbina? Zašto je imovina Aprovizacije kon­ cem 1921. manja za blizu 40 000 K od one iz 1920, iz čega je ta diferen­ cija nastala? Zašto se Aprov. uprava nije za vre­ mena pobrinula da se grad za hranu obezbijedil, već je sve učinjene joj po­ nude za hranu bez .»kakova razmišlja­ nja odbila, dapače I bez I kakovog spo­ razuma sa svim aprov. odborom? Broj 373 FooJ Ako nam aprov. uprava na ova pi­ tanja ne dade zadovoljavajući odgo­ vor, smatraćemo jc Spekulantsko-Špedicijskim konzorcijem, te smjesta zahtjevati na mjerodavnom mjestu, da se njena likvidacija provede, a za eventualni manjak nastali usljed lo­ šeg manipulisanja i lakoumnih špe­ kulacija imade odgovornost snositi sama uprava aprovizacije. Fevzi. Politički pregled. Kriza. Izgleda, da je kriza jučer ri­ ješena. Zadnji su pregovori vođeni između našeg poslaničkog kluba i Pašića. Pošto su i Radikali i Demokrati odustali od drž. podsekretara u ministarstvima, to je i naš klub odustao od tog zahtjeva, da se to mjesto osi­ gura za naš klub kod ministarstva unutrašnjih djela. Dosađanja dva mi­ nistarska portfelja zadržaćemo mi i dalje, jer ne dobivamo ministarstvo vjera. Ostali uvjeti našeg poslaničkog kluba izgleda da su svi usvojeni, te naš poslanički klub također ulazi u vladu i sačinjava sa slovenskim kmetijcima, sa Radikalima i Demokratima parlamentarnu većinu. Sinoć je imao biti potpisan ukaz o novoj.vladi. Kemal-paša sprema se na novu kampanju. Kemal-paša nastavlja svoje pripreme za novu kampanju protiv Grčke, koja bi imala da započne u pro jeće. Tom prigodom izjavljuje, da je nemoguć sporazum, dok Grčka po­ svema ne isprazni Malu Aziju. Međutim javlja'se sve žešća akcija Enver-paše protiv Kemala, a isto tako da se i Kurdi dižu protiv Kemala Ne­ koliku Kemalpašinih oficira prebjegli su na stranu Enverpaše. U Carigradu turski politički krugovi osuđuju uopće pokret Enverov. Javlja se nadalje, da Eeverpaša sa­ ziva mladoturski kongres u Berlinu. Svrha tome kongresu da se odrede mjere za kontrolu rada Kemalpašina. Panislamski pokret. No. Rim, 16. decembra. Kemal-paša dao je narod­ noj skupštini Izjavu, da treba sve Mu­ slimane sakupiti pod jednu državu. Čitavo svoje nastojanje posveti će tome cilju, Domafe vijesti. Javna zahvala, »Osvitanje« udru­ ženje muslimanki u Sarajevu dobile je pfigodom priređenog Mevluđa na 9. o mj. blizu 2o.ooo kruna dobrovolj­ nih priloga, kao i mnogo darova u naravi, kao šećera, kahve. boubona itd. Najveći dobrovoljni prilog, od 1 o.ooo kruna, darovala je ovdašnja Musi, centralna banka na intervenciia direktora vakufa g. Bahtijarevića. Svi­ ma darovateljima ističe se ovom zgo­ dom najljepša hvala na darovima. Upravni odbor. „Merhametov mevlud". Društvo »Merhamet« priređuje svoj prvi go­ dišnji mevlud u petak 23. o. mj. iza podne u Begovoj džamiji. Pozivaju braču muslimane, da u što nečem broju dudu na mevlud. Odbor. Pitanje smanjena broja ČinovniŠtva. 16. o. mj. držao je sjednicu financijski odbor, na kojoj je izabrana sekcija, koja ima da prouči o dodaci­ ma činovnicima na skupoću kao i predlog dra Šeće rov a za redukciju broja činovništva, po kojem treba da se do kraja augusta buduće godine činovništvo reducira na 32 000. U ovu su sekciju ušla gospoda Svetislav Popović. G o 8 a r i Radojević. Za­ tim je raspravljano o budžetu odjelje­ nja za izvršenje megjunarođnih ugo­ vora. Javna zahvala. Odbor musi, čitao­ nice »Bratstvo« u Sarajevu zahvaljuje se svima koji pri osnutku ovog druš­ tva pritekoše u pomoć dobrovoljnim prilozima, a naročito ravnateljstvu mu­ slimanske trg. i obrt, banke u Sara­ jevu, koja паш je dala dobrovoljni prilog od 2000 K. — Odbor. Uredba o zemljoradničkim lič­ nim kreditima. 16. o. mi. nastavio je rad plenum poljoprivrednog savjeta sa dnevnim rednm: »Uredba �Бриј £ 73 3ro| — „PRAVDA* zemljoradičkom ličnom kre­ ditu. Pošto* su pročitane rezolucije većine i manjine odbora, koji se jučer proučio tu uredbu, referent dr. Prohaška pročitao je tekst uredbe o zemljoradničkim ličnim kreditima t, ј. o osnivanju državne agrarne banke u cilju snabdjevanja nezadružnih zem­ ljoradnika zemljoradničkim kreditima za nabavu poljoprivrednih sredstava. Pri upravi fondova ustanovljava se direkcija za zemljoradničke kredite, Uprava fondova radi toga pristupiće otvaranju potrebnih filijala i agencija u najvažnijim centrima zemlje, gdje ih do sada nije bilo. Ođ početnog kapi* tala od 100 milijuna dinara prodaće se po potrebi na zahtjev ministarstva poljoprivrede beskamatno 50 milijuna dinara glavnoj kreditnoj zadruzi, a ostatak direkciji za zemljoradničke kredite. Osim toga svake će se godine davati 10 milijuna dinara dok kapital ne dostigne sumu od 250 milijuna di­ nara, a isto tako jedna trećina čistoga dobitka držav. klasne lutrije preda će se zemljoradničkom kreditu Nezadružnim zemljoradnicima i nezadružnim korporacijama davače se do 10.000 dinara pozajmice, a pozajmljena suma vrati će se u roku, koji će propisati ministar poljoprivrede u toku godine, a u polugodišnjim jednakim otplatama, Tek po isteku roka, u kojem bi se imale isplatiti pozajmljene sume, uzeli bi se dvopostotni interesi. Iza proćitane uredbe, koja sadržava 11 čianova, a prije debate pojedinih članova plenuma, glasalo se je za podnesene rezolucije, pa je primljena rezolucija većine sa 12 glasova. cijele države iznosi 25.234. Bez jednog roditelja ima 97.613 djece. | i ’ i ј ; ј । j I I । I „Omnium Serbe“ povukao svoju ponudu za podizanje tvornice mu- i ničije. — »P o!i t i k a« donosi: Banka Marchal i komp., sa sindikatom pariških banaka i društvom »Omnium Serbe« izvjestila je ministarstvo vojno, da povlači svoju ponudu.za podizanje, tvornice" municije i ratnog materijala u našoj kraljevini, pošto joj na vrijeme nije odgovoreno na ponu­ du. Ovim je završena ova stvar, o kojoj je prije kratkog vremena toliko pisano u našoj štampi. Djeca bez roditelja. Po podatcima od strane Odjeljenja za Zaštitu Djece pri Ministarstvu Socijalne Politike broj nezaštićene dje£ bez oba roditelja iz I • ■ ; Hurrijjetov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanat- * lije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/12l/2 cm, a cijena će , dokaz toga evo preko 80 potpisa svih i građana muslimana. Napokon, da g. Lemeš ne ide u javna društva, opće je poznato, da to čini jedino iz familijarnih razloga t. j. rad. bolesti u kući, dočim je prije i u mla! dim godinama bio svugdje na Čelu I humanitarnih i kulturnih ustanova, i Nepoštenog pako građanina. koji je ! iznio tu objedu, pozivljemo, da iznese : svoje ime u javnost, ako imade čistu Pr5»©s8ano.*) savjest, jer to je i najboli doka-ЛјеVeleštovani gosp. uredniče! U broju 28. »Naše Pravde« od 26 stu­ , gore denuncijantske duše jer se sakdenog o. g. izašla je pod rubrikom । riva i ne smije da izađe u javnost s* »Naši dopisi« i potpisom »Musliman I svojim imenom. Gosp. uredniče. najljepše Vam zah­ građanin« na adresu našeg kadije Lemeša upravljena tendiciozna objeda valjujemo na ustupljeno п prostoru • njegovog karaktera. bilježimo s poštovanjem: Mi niže potpisani građani upravili Mujaga Komadina, Bajramaga Bijesmo odmah na uredništvo dopis, kojim dić, Karabeg H. Ahmed ef, Kurt I Muhamed ef, Pužić Hamza ef, SpabA smo umolili ispravk tih laži, ali je uredništvo »N. Pravde« odbilo uvršte­ H. Muhame ef, Lakišić Ali ef, Brkić nje izmotavajući se, da bi se za to uvr­ Hafiz Muhamed ef, Brkić H. Salih, Ri štenje tiebalo platiti K 1 200’— i t. d. bića Ibrahirn, KalajdŽič H. Salih, Cišić Mi Vas stoga, g. uredniče učiivo Sulejman H., E4ubić Alija, Alikalfić Ahmolimo, da izvolite na naš trošak u metaga, Muftić Mujaga, Slipčevlć H. narednom broju Vašeg cj. lista donijeti Ibrahirn, Mujić Memišaga, Hamzić Me* slijedeći istinski ispravak; mišaga, Šeho Salko, Izet ef. Nazeč ć Nije prvo istina, da je g. kadija Rebac. Salih, Šehušić Mehmed, BerbeLemeš na molbu nekoliko građana i rac Ibrahirn, Demirović Salih, Čenanoprotekcijom g. Defterdarevića ostavljen vić Sulejman, Jugo Mustafa, H Salih na službi u Mostaru, nego je istina to, Ribica, Ribica Muhamed, Ribica Ahm?d, da je g. Lemeš u god. 1920. molio iz Alajbegović Omer, Čišić Sulejman, Č šić familijarnih razloga sam premještaj u Salih, Jakupović Muhamed, Kolu :er Travnik. - Pošto su to građani mus­ ■ Avdaga, Sefić Ali ef, Kreso Salih?, a. limani dočuli, bilo im je žao izgubiti i Kalajdžić Husaga, Tikvina Smail tako vrlog i poštenog a povrh toga [ Trbonja Salih H. M., Avđić Husotn. inteligentnog i simpatičnog kadiju, te Sačir Zvonić, Tojaga Omer, Džajo Avsu upravili, bez njegovog znanja i dija, Hasanagić Jusufaga, Hasan?gić privole, molbu na zemaljsku vladu pot­ Salih ef, Bajgorić Husaga, Ga ešh H. pisanu od 20 najviđenhi građana, da i Alija, Osmić Ahmed, Ševa Alija, Zubse on ostavi na dosadašnjem mjestu. I Čević Mustafa, Sulejman S. Ka ••uz, — Pošto mu je to saopćeno sa strane ; Ustamujić Nedžib, Ustamujić Muhanu vlade, on je ipale i dalje molio, da se : Hafiz Hasan Vučaković, Balić Abdv njegovo premještenje odredi, ćemu je Milavić Muhamed, Draginić Omer, i bilo udovoljeno. — Ali usljed toga sumagić Mustafa, Rajković Ahmed, AVšto je bolest supruge g. Lemeša okre­ begović Muhamed, Demirović A \a, Kundir Omer, Zalihić Hadže, ' -J i nula na gore, a u Travniku nije mo­ Husein, Hasanagić Alaga, Kanje Mugao dobiti prikladan stan, to je on sam molio da se njegovo premještenje hamedaga, Šehović Muharemaga, Veiopozove, čemu je zemaljska vlada i zović Jusuf, Slipčević Muhamed e:. Sahinović Osman, Zvonić Salidaga, udovoljila. Svim poštenim građanima Mostara Deronja Abdulah ef, Pekušić Sali! Džudža H. Avdaga, Čorda Mehmed, je gosp. kadija Lemeš poznat kao vrlo Sarać Džafer, Kupusija Mehmed !лpošten, vrijedan i uzorno savjestan či­ sandedić Mehmed, Vejzović Om:r*Trnovnik, te uživa sveopću simpatiju, za 1 bonja Salih J., Buklija Ibrahirn. Krpo *) Za stvari pod ovom rubrikom i Sulejman S., Tikvina Avdaga, Pajić J usufbeg, G oza M u stafa, Goza M u h 7 med uredništvo ne odgovara. mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava musi. radn. i zanati, udruženja »Hurrijjet« u Sarajevu. • Broj nezakonite djece. Sve Obla­ ; ' sne Državne Zaštite Djece i Mladeži ' (osim zagrebačke) poslale su Ministar­ stvu za Socijalnu Politiku statistiku vanbračne djece. Njihov je ukupan broj 16.014. Najmanje ih je u bitoljskoj a najviše u slovenačkoj oblasti. 1 Repertoar Nar. pozorišta. Četvr­ i tak 22. dec. Koštana, komad u 4 čina ' i 1 slici, napisao Bora Stanković, drugi i put, izvan pretplate. Petak, 23. dec. i Pozorište zatvoreno. Subota, 24. dec. Pozorište zatvoreno. Nedjelja, 25. dec. Pljusak, komedija u 3 čina, napisao Pecija Petrović, drugi put, izvan pret­ plate, (u 3 sata po podne). Zlatarevo zlato, komadu 5 Činova, napisali ŠenoaDežman (Ivanov), prvi put, izvan pret­ plate, (u 8 časova na večer). Zagrebački velesajam. Zaključni rok prijava za sudjelovanje na pro­ ljetnom velesajmu je 15. januara. Bu­ dući da uprava velesajma mora čim prije imati pregled svih interesenata poradi raspolaganja s mjestom, pozivlju se sve one tvrtke, koje žele na velesajmu izložiti, a još se najavile nijesu, da to odmah učine. Prijaviti se može pismeno ili usmeno, naznačivši adresu, što žele izložiti i koliko im četvornih metara prostora po prilici treba. Cijene su za mjesta: 1. U glav­ noj industrijskoj palači K 800 po mt. četvornom 2. U ostalim zgradama K 690 po mt“ četvornom. 3. Slobodan (nenatkril) prostor K 300 po mt. četvornom. — Potanji uvjeti za sudjelovanje kao i formulari za obvezatne prljave već su gotovi, te će se otpošiljati onim redom, kako se je tko najavio. Ured se Zagrebačkog Zbora na­ lazi u zgradi trgovačke komore, Trg broj 1. CipđHa 3 Strana ; | ’ : i ! i trgovačbo dioničlio društvo, Sarajevo U smislu zaključka l. izvanredne glavne skupštine Jugoslavenske komercijalne banke d. d. održane 9. decembra o. g. ovim se objavljuje, da nam je Ministarstvo Trgovine i Industrije odo­ brilo, svojim riješenjem VI. No. 5457 od 16. XII. 1921. povišenje dioničarske glavnice od K 5,000.000 - na K 15,000.000 i to izdavanjem od 50.000 novih dionica sa nominalnom vrijednosti od K 200.— po komadu, koje će dionice glasiti na donosioca, te učestvovati u dobitku za poslovnu gedinu 1922., a koje će se dionice staviti u promet sa tečajem od K 220.— po komadu. Glede povišenja društvene dioničarske glavnice izdavanjem novih dionica te izvršenja prava opcije zaključila je l. izvanredna glavna skupština Jugoslavenske Komercijalne Banke d. d.: da se dionice, koje će se' emitirati, stave u promet sa tečajem od K 220.— (dvijestodvadeset kruna) i to tako, da svakom dosadašnjem dioničaru pripada pravo prvenstva da upiše na svaku staru dionicu po jednu novu uz cijenu od K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna); da se čitavi iznos dionica .t. j. K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna) na svaku dionicu ima položiti odmah pri upisu dionica. Iz viška od dvadeset kruna imaju se u prvom redu podmiriti troškovi skopčani sa ovim povišenjem dioničarske glavnice, dakle i sa emisijom novih dionica, a ostatak se ima upotrijebiti kao prinos rezervnom fondu; da se prijava na pravo opcije imade izvršiti do 31. decembra uključivo ove godine. I to u Sarajevu: na društvenoj blagajni, u Banjoj-luci i Mostaru kod vlaslite filijale Ostatak neoptiranih dionica kao i onih, koji ne potpadaju pod opciju, prepušta se jednom domaćem konzorciju, te je time i upis osiguran. Pozivaju se prema tome gg. dioničari da u roku gore izloženom izvrše svoje pravo općile. Ujedno se stavlja do znanja, da je ime firme — jer postoji jednako ime kod jedne banke u Beogradu — promjenjeno, da se izbjegne zamjenama — u »Jugoslavenska Kreditna Banka i trgovačko d. d.« UPRAVNI ODBOR Jugoslavenske Kreditne Banke i trgovačkog dioničkog društva вкУ;.5г.-гл£адЕа �Strana 4 Сграка Rnoi 372 Rrd „ПРЛРДА* — „PRAVDA* SIJENO U BALAMA izjava. Knjige i novine. * Natječaj. Ovim izjavljujem, da nitko od sad u moje ime mom sinu Muhamedu Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ Šemsul Islam (The Moslem SunZadružnoj Organizaciji za snabdje- i vise) naslov je revije, što je izdaje | vanje pasivnih krajeva Bosne, Herce- i rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju dr. Muiti Muhamed Sadite u Kanadi govine i Crne Gore sa Bokom Kotor- ј to priznati neću. Gračanica, П./ХП. 1921. za muslimane u Americi. Mi smo do­ skom potrebna je veća količina starog bili 2. broj ove revije i kako nismo Hsfh HuseJn ŽiTnić. i novog kukuruza sposobna za trans­ vješti engleskom jeziku, u kojem ona port. izli^. ne možemo cvaj Čas da rečemo Pozivlju se oni, koji raspolažu ku­ ništa pobliže o njoj. Pored vrlo Ijepih kuruzom, da pošalju ponude s mu­ i ukusnih slika, koje prikazuju jednu strama, cijenom, naznakom termina oj 1 sviju drugih potrepština džamiju njihovu i prvake im, može se X za berbera (brijača) kao: za liferovanje i mjesta predaje na razabrati, da donose pojedina sureta adresu: mašine (šildove) tanjure iz kufana u arapskom jeziku s engle- ; Zađrcžna Organizacija Sarajevo skom transkripcijom i u engleskom { i t. d,, dok zaliha traje, kod Odsjeka za poljoprivredni prijevodu, a i hadise na engleskom ; dobije se kod kredit. jeziku. Plaćanje’ u gotovu pri pre­ Mi ćemo se pobrinuti, da naše či- i uzimanju robe. taoce u buduće bolje informiramo o Zr I n jsk o g br. 15. tamošnjim muslimanima, među kojima ; ima dosta i naših zemljaka. Sriisilie stolice O s m a n a B a 1 ića ФФФФОФФФФФФФФФ Carigradske šamije. S Dobio sam iz Carigrada svakovrsnih carigradskih šamija. Cijene solidne. Naručbe iz provincije obavljam brzo i tačno. — —............ , - H. s. Hgjrulahović, Sarajevo. * drunih uz 1 |8ПВ рПјШШир иивкгжиеЕж S801C Н 'ts Eiila№tE na malo i veliko. Islam ga Vranić i sin Telef. 317. SARAJEVO Saračl ul. 14. ншкипавЕваванагБ8»9нн| Vaša želja imati zbilja drbru i pouzdanu uru biti će ispunjena, ako nabavite uru od poznate urarske tvorničke tvrtke naua, protona, Urarske tvornitke tvrtke H. SUTTNER, Uubljana br. 706. пГпУШИ ŠFSDIDlJSRa SARAJEVO. IVEDOMIN ođližn! tejls! preparat (iz hllifea) emusija I pasta M. Imšeneckoj ; | i I i i odobren po sanitetskom savjetu i dozvoljen riješenjem Min.-Nar. Zdravlja za Kraljevinu S. H. S. br. 850-17-V. 1921. Liječnički ispitan u klinikama Petrograda i Moskve? Patentiran u mnogim državama. Preporuča se za brzi oporavak organizma pri katarima, tuberkuloze kosti, pluća, žlijezda, kod zapaljeпја plućne maramice, bronhita, malokrvnostb iznurenosti i škrofuloze u svim sličnim slučajevima kao organizma okrepljujuće sredstvo poslije teških bolesti. Proizvađa se u Sarajevu, Hrgića 20glavno skladište Čobanija 1, ruski du­ ćan i u okružnoj apoteci Misita, Alek­ sandrova 81. з—4 „misa” TVORNICA KONZERVA BAKOVIĆ, GAVRAN I MUSA đ. đ. DOLAC kod SARAJEVA. SUHNER Prišteđeni će Vam biti popravci i srdž­ ba. Najfinije ure iz nikla, srebra, tule i zlata. Ure na naruk­ vici- Bogati izbor laiiucica, narukvica, svakovrsnih predmeta od zlata i srebra. — Zahtjevajte sjajni katalog sa slikama od: uz maksimalnu cijenu sa skladišta Već prva porcija djelnje nspješno. Trgovina fesova Uspješno se oglašuje u „Pravdi" na veliko i malo Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. BEZ KONKURENCIJE!!! Naručbe se primaju u pisarni MustajbegOva uh 1. — Telefon 328. I Muslimanska trgovačka i obrtnica banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu! Središnjica: Sarajevo. — Pupilamo siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Prižuve Soo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u krallevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje overooja za izvoz robe: ♦ RancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, liјсто. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionb ka glavnica K 20,000.000' im Uložci preko K 25,000 000 -. Pričuve preko K 4,000.000. - Pu pilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razrte druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za Izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE 1 NAJPOVOLJNIJE. Od^ovonu urounUc; ibrtmun MuK? � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ece755ef8de0100f1053fe3b4234b8e.pdf a97a279475eba14407b80fc77ad50414 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA PRAVDA ГЛАСИЛО рТОСПАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАШОАЦИЈЕ. pojedini broj K 2. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcfonl odbor. Pretplata: za .'našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina ii i Sarajevo, subota 24. decembra 1921. Broj 136 (374) Kriza. svak i sliježe samo ramenima i uzviOva kobna riječ već više od. mje­ ja obrvama na ovo čudo nečuveno, sec dana lebdi u našoj atmosferi, tit­ što rade dvije najveće i najpozvanije ra na ustima svačijim i pritišće sva­ partije, koje se u prvom momentu iza kog iskrenog rodoljuba kao mora. 1 izbora nađoše ruku o ruku da uzmu više puta kroz to vrijeme došli smo kormilo broda u svoje ruke. Kakva u neugodan čas, koji se može nazvati krizina kriza. Svi javni poslovi drža­ je tu iskrenost, kakva li moralna snave, svagdanja socijalna i ekonomska ; ga, kad se nema vjere u tog istog pitanja naroda, sve je zapelo zbog te druga, da mu se ustupi jedan dio krize. Ispražnjeni portfelj ministarstva kormila broda državnog? unutraš. djela nakon smrti min. DrašKad se dakle u nas traži čovjek kovića povjeren je privremeno mini­ za važan resor, onda valja prebroditi dvije stru prosvjete Sv. Pribićeviću. To poteškoće: prvo je i prvo, što valja ministarstvo unutrašnjih poslova po­ odlučiti: kojoj partiji valja da pripada stalo je nišanom radikalne partije, te su radikali uprli sve sile, da ga za se taj resor. 1 kad se ta kriza prebrodi, dobiju. 1 0‘kako je demisija vk.de pod- onda dolazi druga: a to je sama lič­ nešena, otada se evo preko mjesec nost. Partija protivna onoj, što je do­ dana lome politička koplja radikalne bila resor, ima pravo da izabire lič­ i demokratske stranke za taj portfelj, nost iz protivne partije; i koga god nova se vlada ne može da sastavi ona kao svog najsposobnijeg isturi upravo zbog toga, što se te dvije par­ za kandidata, ova principijelno ne tije ne mogu da pogode za taj resor. usvaja? jer traži od protivničke par­ tije da u predlozima iscrpi s/e bolje Prvi put dobiveni mandat za sastav i sposobnije, da tako dođe do izbora, nove vlade morao je Nikola Pašić da ličnosti, koja je ovoj partiji poćudna vrati Kralju, jer mu nije uspjelo sa­ staviti kabineta, kad je taj mandat do­ a to znači, da je cijeni neopasnom po svoje interese. Dakle logično rečeno bio Davidovič, predstavnik demokrat­ ske stranke, onda je izbila prava bo­ kod izbora sposobnost ne odlučuje, nego možda baš obratno. Tu je naša ja na srijedu. U prvoj izmjeni mnije­ konzekventnost u tančine provedena, nja Pašrća i Davtdovića vidjelo se jas­ jer se u svemu radi obrnuto, pa treba no, da ima više ljubomore na radi­ kalnoj strani. Na svaki prigovor Ni­ i ovdje. Ujedno je tu i razlog, za što kole Pašića Davidovič je uzvratio ta­ kriza u nas dugo traje. Kad se u sadanjoj krizi ipak ne­ kom ponudom, kojoj se apsolutno lo­ gički i zdravim razumom ne može kako na jedvene jade sve poteškoće savladaše i dođe red, da i druge par­ prigovoriti. Ako je radikalima nepo­ voljna dosadanja podjela resora, neka tije svoju reknu o konstrukciji vlade, Pašić preuzme demokratske resore, a medu njima i mi, na jednom izbi­ odgovara Davidovič. Neće Ii ni tako, jaju u novinama povici*, šta sad opet muslimani hoće? Veliki rodoljubi pa­ neka ih on sam podijeli, da demokrati prvi biraju, ili obratno. Pašić ne usva­ daju u brigu da će sada muslimani zadržati brzo riješenje krize! Mjesec ja ni jedno. Nego? Produljuje krizu i se mogu natezati dvije partije: kojoj dalje i Davidovič mora da vrača man­ će partiji i kojoj ličnosti pripasti iz­ dat, jer ni njemu ne polazi za rukom vjesna stolica, a za sama 24 sata za­ sastav vlade. stoja u riješenju krize zbog naših Stvar je posve jasna: kad bi se zahtjeva nema se ni malo strpljenja! tražio sposoban čovjek za izvjestan 1 na kraju krajeva kad se ipak ne­ resor, kao što se radi u cijelom svi­ kako nađe lijek ieškoj mori, krizi, jetu, našao bi se za 24 sata onaki i kad se nekako pogodiše za stolicu onaj, koji je najbolji, što ga narod ministra unutrašnjih djela i kriza I ima. Ali ovdje se ne radi tako. Kad puče kao led na Dunavu, najednom bi kojom nesrećom odlučivao kakav ključ, vjerski ili nacionalni, što tako­ izbija nova smetnja: ne trpe sada de­ mokrati generala Zečevića za ministra đer nema u drugih država, i opet bi vojnog. stvar bila donekle shvatljiva; ali ovdje Dakle: mi smo još u krizi 1 I kad je utakmica dviju partija, kod kojih ni o kakvoj diferenciji ne može biti se svrši, može se opet reći: nastavak slijedi. ni govora, pa onda prestaje sve i na to Uređenje općinskog gospodarstva. Po ovdašnjim listovima prosule su se vijesti o saniranju financija sara­ jevske gradske općine te o namjera­ vao um osnutku gradske štedionice, kao jedne vrlo moderne ustanove, pomoću koje bi se preobrazilo poslo­ vanje gradskih potrošnih i tekovnih poduzeća, kao što su: elektrana, pli­ nara, vodovod i tramvaj, koji sada predstavljaju vrijednost od preko 160 miliona kruna. Ova bi vrijednost slu­ žila kao temeljna glavnica za poslo­ vanje gradskoj štedionici, a općenito bi joj stajala za leđima i sva gradska općina kao jamstvo za sigurnost ulo­ žaka kod gradske štedionice i obavlje­ nih poslova preko nje. Pobliže usta­ nove o radu štedionice biće saopćene javnosti dok pokrajinska uprava po­ tvrdi na odobrenje joj već predložena pravila štedionice. Ovu značajnu pojavu, iz obzira da u financijalnom pogledu sređena i jaka općina može mnogo da upliviše na unapređenje privrednih i kulturnih potreba građanstva, nećemo ni mi da propustimo nezapaženu. Ne možemo je propustiti ni stoga, što su nas kojekakvi općinski nameti, prirezi, kaldrmije i slično već počeli daviti, a da od svega toga ne vidimo nikakove veće koristi, nego se krpari, da općina živi i životari, ne mogavši ni svojih dugova otplatiti, a kame li da bi još pristupila izgrađivanju mnogo čega, što joj novo, a naročito poratno vri­ jeme u dužnost stavlja. Niti se pomnožaje izgradnja škola, niti se po­ većava potpomaganje sirotinje, niti se poboljšava zdravstveno stanje gra­ đanstva (sada su nam zbog bolesti škole zatvorene) i t. d., a kamo li da bi se moglo još pristupiti poljepšavanju grada, proširenju kanalizacije u donjim dijelovima grada, poboljšanju i proširenju elektrane, nadogradnji tram­ vaja i poboljšanju njegovog prometa, osiguranju vodom i t. d. Ovi problem1, koji iz dana u dan sazrijevaju sve više,*moraju se jednog dana staviti na rješavanje i riješili se moraju I A već odavno moralo se je pristupiti rješavanju pitanja gradske elektrane, koja je iako istrošena, da dalje jedva drži ono, što već ima du­ žnosti na sebi za promet i osvjetljenje i iz dana u dan sve više tone. Ali, kamo pare, odakle smoći silne milione za investicije, ako ne opet novim Zajmovima i novim teretima na općin­ stvo? A to više ne ide, građani novih tereta podnositi ne mogu, I ono, na što se je u ovakvim ne­ voljama i prije pomišljalo, da se na­ ime osnuje jtdna gradska štedionica, koja bi na trgovačkoj bazi poslovanja obuhvatila sva gradska tekovna poduzeća i tako upravila 'bolje sa г, .:ла bez ikakvih novih tereta po općinstvo, došlo je eto sada u stadij rješavanja i imalo bi se na skoro da ostvari. Osnovaće se gradska štedionica u našoj kraljevini i svih većih gradca u Evropi, koja će u glavnom za općinske svrhe (preuzeti njezine- du­ gove od drugih banaka na se, kojih I • , i ; : naša općina ima na mjenbenom kre­ ditu sada oko 15 miliona kruna, pre­ uzimati nove investicije grada i t. d.) Ali će štedionica služiti i za opće svrhe građana, preuzimajući oj njih uloške na štednju i potpomagajući jeftinijim kreditima zanatlije i manje trgovce, moći će da upliviše na suzbijanje skupoće u nezgodnim prilikama, moći će da pruži općini ud svojih prihoda dobre priloge za njezin budžet i t d. Ova pojava nas može da veseli tim prije, što će moći da posluži za uzor i drugim većim gradovima 3. i H. da se i oni nekada povedu za Sarajevom i slične ustanove podigne. A veseli nas i zb:g budućnosti Sara^va, koja bi ga s pametnim djelovanjem mogla preporađati u mnogim pitanjima. Mi zasada pokTujamo za ovo po­ duzeće j. o z limcnje, odobrajemo pouh c.t u n;čGu potpuno, tražimo od vlasti da što prije odobri njezine štatute, kako bi se moglo odmah otpo­ četi sa pripravama za poslovanje i čekamo na pobliža saopćenja o djelo­ krugu i radu ove no\e ustanove, pa da tom prilikom naglasimo i još jedno svoje posebno gledište u stvari uprave sa ovom važnom institucijom. Na laži i klevete. „Domovina" živi od laži i njezin je zanat kleveta poštenih ljudi. Ja sarn to u našem listu jasno dokazao tim lažovima i odlučno suzbio sve njiho­ ve izmišljotine, kojima se služe u svom niskom i odvratnom hizmećarstvu. Samo najgori društveni ološ bez lič­ nog dostojanstva može anonimno ona­ ko drsko klevetati, jer on ne vodi pu­ no računa ni o svojoj časti, a kamoli o časti i ugledu drugih ljudi. Najveći^ je pak nitkoviuk i moralni lopovluk napadati ljude iza leđa neubrojivog | odgovornog urednika. Treba imati po­ štenja i smjelosti pa potpisati svoje duševne produkte i svojim potpisom preuzeti punu odgovornost za svoje onako vaspitano pero. Ja neću više zalaziti u polemiku s nepoznatom osobom. Ako neko ima merak sa mnom da govori, neka iz­ vrši najprvo pravilo uljudnosti i neka saopći svoje časno ime, ako se ne boji zvjetlosti. Hoću da znam, s kim imam posla, jer po članku sudeći mo­ ra da je neka vrlo trezvena i vaspitana pamet Danas saopćujem zapisnik, koji pot­ puno potvrđuje moje navode u odgo­ voru „Domovini", a onaj neprovjereni zapisnik u „Domovini" Dr. 120. iz te­ melja obara. Mislim, da će ovaj za­ pisnik dati pravo ime piscu onih čla­ naka protiv mene, koji na temelju lažnog iskaza laž širi. Taj zapisnik glasi ovako: Zapisnik sastavljen, dne 17. decembra 1921. kod muftijskog ureda u Tuzli. Predmet jest pitanje pozvatog Pašage Berbića iz Tuzle kao podvornika islam­ skog konvikta u Tuzli iz godine 1911 , odnosno za vrijeme dok je bio kao prefekt u dotičnom konviktu dr. Atif ef. H. Kadić te daje u zapisnik slije­ deće : 1. Meni je poznato, da upravitelj dr. Atif ef. H. Kadić nije nikada zahtije­ vao ljepšu kranu nego što đaci do­ bivaju. 2. Nikada nisam od H. Pašića no­ sio posebno za upravitelja osim ako je trebalo za sve đake, to se je ku­ pilo na pijaci živina i šta je god tre­ balo. Dotični trgovac Hasanaga H. Pa­ šić bio je liferant za konvikt i ja znam, kad se ne bi trefilo u njegovoj magazi robe, koja je potrebna za kon­ vikt, <lao novac za dotičnu robu za đake te bi se na pijaci kupilo, a u istu knjigu zavelo. 3. Nikada upravitel ne bi zahtije­ vao za sebe ekstra janjetinu, da se prži na maslu nego kad je bilo za sve đake i jedna te ista porcija i za njega je dolazila. Tako je bilo za svo jelo. Od slatkoga jela nije ni mario i više je puta đacima svoju porciju dao. 4. Velim da jest dolazio jedan pro­ fesor i to s njime frtalj sata šeiajući ispred konvikta ili sjedeći u kancela­ riji kao i drugi profesori, ali nikad nikakav nijesu jeli. Dobro znadem, da nikada nije upravitelj imao govora onoga niti mu je smio koji đak doći osim uredovnih sata, nepozvan i to, da predvede đaka vice-prefekt koji je imao dužnost. Uvijek je bio upravitelj spram đaka ozbiljan. Nikad nije smio aščija niti podvornik iskati novac, što nije vice-prefekt dobio cedulju i sam je prednio upra­ vitelju. Dobro znadem i istinu velim: nikada nisam vidio upravitelja ni u blizini konvikta, da je govorio sa žen­ skom, a kamoli još u konviktu niti je za moga vremena ikakva djevojka i dolazila u konvikt. Prama meni kao podvornika i aščiji bio je uvijek ozbiljan i pravedan. Kod njega protekcije nikad ni za ko­ ga nije moglo b‘ti. Ja kao podvornik ispratio sam u konviktu više prefekata i za moga vremena ispravnijega i pravednijega nije bilo. Dobro mi je poznato, kad je došao Murat H. Ogrešević, da moli za ašČiluk u konviktu. Nekoliko i nekoliko puta prefekt ga je odbijao, jerbo je čuo, da se vucara po kafanama sa du­ dukom (kmetom), dok mu već nije jedanputa dosadio moleći i dolazeći te ga je primio privremeno u kovikt. za 14 dana probe. 1 već smo za 14 dana opazili i vidjeli kod Murata nepošte­ nih djela Osim toga nekoliko je pu­ ta uhvaćen i prijavljen prefektu, da pravi kradom đačku hranu i iznosi je �Sroj 374 Боој Strana 2 "тпзпа navan u kafane zamotano u kecelju. Ja sam ga na sred dvorišta uhvatio sa nekoliko komada jaja i pite, te sam prijavu napravio protiv njega upravitelju, te mu je upravitelj ukor dao za prvi puta. Dobro znadem, da mu je rekao, ako bi manjkalo i ufalio se, da će ga baciti napolje. Po drrgi je puta pokušao i uhvaćen bio kako sakriva hranu pod peć i odmah je bio riješen aščiluka. U Tuzli, 17.-XII.1921. Perziji. U tu svrhu dolazile su deputa­ cije iz Kavkaza, iz Turkestana i dru­ gih okolišnih krajeva, koji su bili pod Rusijom, te su deputacije molile pri' sajćdinjenje sa Re žijom. Premda su ’ ti krajevi prije 90 godina pripadali Per­ 1 ziji i premda u njima živi stanovni­ 1 štvo, koje je po krvi i jeziku srodno i Perzijancima, te je ponude perzijska j vlada na lijep način odbla ovim odgo­ vorom: Vi pripadate Rusiji, a Rusija je danas slična bolesniku, koji se sa Pašaga Berbić, v. r. । smrću bori, pa kako god nije dostojno i čovječno skinuti kaput, čizme, sahat... Nastavljeno, dne 19. decembra 1921. , i t. d. sa jednog bolesnika, tako isto sa M a h m u t o m 0 m a z i ć e m iz Tuz- ■ nije plemenito, da mi kfdamo pojedine lć u istoj stvari kao i sa Berbićem I komade od današnje Rusije i da ih PaŠagom. Nakon saopćenja i pročita- । sebi prisvajamo. Vi možete proglasiti nja zapisnika isti izjavljuje slijedeće: svoju samostalnost, urediti upravu Sve izjave, što je Morat H. Ogroše- I kako znate, mi se mješati nećemo. A vić u tužbi naveo ništa nisu istinite, kogod od vas doseli u perziju, primi­ a sve je Pašaga Berbić pravo i oprav­ čemo ga kao brata i daćemo mu sva dano izjavio. prava koja i drugi građani kod nas Nisam znao, da je rečeni H. Ogrouživaju. šević protiv dr. Atif ef. H Kadića Dakle »Svoje čuvaj, tuđe ne diraj« Ikakvu prijavu ikud podnosio. Samo to je deviza perzijske politike. tobko znam, da se njih dvojica nijesu Ovaka mudra i miroljubiva politika slagali pošto je upras iteli bio odviše sačuvala je Perziju od ratnih grozota, pravedan i strog. Najviše ga je pro­ uštedila ljudske žrtve i podigla zemlju gonio zato, što đacima ni e pravovre­ do najboljeg materijalnog blagostanja. meno hranu pravio nego se sa jelom To se najbolje vidi po njihovoj valuti. uvijek zakasnilo, a uzrok je tomu za­ Njihova novčana jedinica, koja je prije kašnjenju bio, što bi H. Ogrošević oti­ rata vrijedila jednu tretinu francuskog šao sa krnatom i tamo bi po strani frunka (35 centima) danas vrijedi 7’/2 svirao Osim toga đaci bi se tužili na franc. franaka. Dakle novac im je do­ slabo jelo i uistinu nije umio jela na bio preko 20 puta višu vrijednost nego praviti i za to bi ga upravitelj korio je bio prije rata. i ružio. U Teheranu ima sveučilište sa svim Dr. Hadžikadič je bio \ rio dobar i fakultetima. Profesora imaju svojih, pošten kao suho zlato. Ja sam bio koji su u Evropi svršili nauke, a ima kroz njegovo cijelo vrijeme i ja mu ih stranaca Engleza, Francuza i drugih. nikad nikakve pogreške niti najmanje U manjim mjestima imaju moderne nisam mogao vidjeti i opaziti. gimnazije u evropskom smislu, ŽenskiU Tuzli, 19.-ХН. 1921. nje njihovo uce u mektebima čitati i Mahmut Omazid, v. r. pisati, a naročito se polaže na literaPoslije ovakih izjava, ja nemam ni­ turu perzijsku, koja je puna filozofske mudrosti i ćudorednih uputa za prakšta da nadodam, nego samo konsta­ tićni život. tiram, da sam ja gotovo sve ovo isto Perzija se po klimi dijeli u tri pou svoju obranu naveo, a sada mi lju­ I di potvrđuju. Neka „Domovini" ito ! jasa. Južna spada u tople krajeve i sjiči Alžiru, Tunisu i Maroku. Tu us­ potvrdi I pijeva svako južno voće kao hurma, Dr. A Hadžikadič limun, naranča, maslina i dr. U sred­ nar. posl. njoj Perziji vlada umjerena klima u kojoj prispijeva voće, povrće umjerenih krajeva. Sjeverna je Perzija pri­ lično hladna. Perzija u obilnoj mjeri producira i izvozi duhan, tombekiju, čaj, pamuk, Jedan Član našeg poslaničkog kluba lan, pirinač i dr. posjetio je jednog uglednog perzijskog Ehalija se u glavnom dijeli u tri diplamatu, koji je nekoliko dana bora­ klase: Činovnici, trgovci i zanatlije i vio u Beogradu. Iz razgovora koji je trajao sahat i po, steklo se uvjerenje, težaci Perzijanci su za trgovinu vrlo sposobni ljudi. U inostranstvu, gdje ih da su u Perziji danas take prilike, da se ona može smatrati jednom od naj­ god ima, bave se trgovinom. U Cari­ sretnijih zemalja na svijetu. Perzija je gradu na pr. ima ih oko 25.000, je­ dino trgovinom se zanimaju. Najvaž­ velika jedan i po milijon kvadratnih niju grana obrta je izrada čilima i kilometara, te je prema tome tri puta haiija, koji se u Evropi cijene više veća od Francuske. Ima 20 milijuna nego ičije druge. stanovnika. Stanovnici su sve musli­ Ukratko Perzija je krenula putem mani, svi govore istim jezikom i svi napretka i u svim granama narodnog pripadaiu jednoj rasi. Godine 1903. i državnog života napreduje brzim ukinuta je apsolutistička vladavina, te je od tog vremena Perzija ustavna koracima. država. U prijestonici Teheranu sjedište je parlamenta, koji broji 400 poslanika. Što |t „Е1 sa-F I u 1 il“ — to se zna Perzijanci su jedan miran i blag narod, koji želi i nastoji da održi prijateljske Ljekarna Felier stubaca. odnošaie sa komšijama i da sa svakim lijepo živi. Za vrijeme rata i antanta i centralne vlasti mnogo su nastojale, da Perziju uvuku u rat, ali to im nije uspjelo. Nastojale su, da perzijsku di­ plomaciju za to predubiju, i Njemačka Goražde, 15./ХН. 1921. je n. p. nudila 500 mihjona maraka u zlatu perzijskoj vladi, ali to je sve bilo Nepravde pri otkupu duhana. — bez rezultata. Najposlije su pokušali Ima desetak godina, kako ovdje svijet da uplivišu na samog Šaha, ali on pomalo sadi duhan. Lanjske godine kao ustavan vladar, upućivao ih je na obeća zem. vlada povisiti c jenu za svoju vladu, i kad su opetovali svoje otkup, pa ga je za to svijet ove go­ pokušaje da ga sklonu, on se onda dine mnogo više posadio. službeno razbolio i za cijele prve 3 Ovogodišnji duhan zbog suše nije goaine rata nije primio ni jednog najbolje odrastao, ali je zato lijepo predstavnika zaraćenih stranaka. sazrio i osušio se. Nadali smo se, da Držeći se stroge neutralnosti, miro­ će većinom biti primljen u 1. i 11. ljubivi Perzijanci su uspjeli da svoju klasu, da će se platiti 60—80 K na zemlju posve istrgnu ispod upliva kg. Ali se iznenadlsmo. Uprava otkup­ evrooskih država. Kako je poznato nog ureda u Foči primi nam duhan Engleska i Rus/ja još prije 15 godina po zadnjim klasama tako, da nam podjelile su Perziju u dvije interesne prosječno ne dopade više od 14—19 sfere. Prema toj podjeli sjeverna Per­ kruna na kg. zija je pripadala Rusiji a južna Engle­ Sadioci su vrlo ogorčeni na upravi­ skoj, da je svaka samostalnost za Per­ telja otkupnog ureda u Foči i na ko­ ziju bila skoro prestala. Za vrijeme misiju, koja je zasjedala pri predaji rata perzijska je vlada ukinula taj duhana. Dogodine sigurno neće biti englesko-ruski ugovor i riješila se više od % ovogodišnjih sadioca. Nama država prodaje prerađen duhan po tuđeg upliva. Perzijska vlada ima jed­ 500—70() K na kg, a od nas uzima nog predstavnika u Parizu, koji per­ manentno tamo sjedi i zastupa intere­ po 14—19 K. Jeli tu pravo? se svoje zemlje. Evo jednog primjera: Nakon svršetka rata pojavila se že­ Džaferbeg Obarčanin najveći je salja kod susjednih zemalja,da se pripoje dioc u Goraždu. Posadio je 10 000 0 Perziji. Kaši dopisi. cija šalje novac, sa oznakom: kot. šer. sudu u B. Novi za umri. Ха Ya, a do­ tični je nadležan i stalnog boravišta u Prijedoru. Agrarna direkcija sjetiće se svog blesastog čina sa novcem Sulejmanbega Cerića iz Bos. Dubice, radi čega je dobila hitni brzojav od istog. Agrarna direkcija i t d. Malodobnici Alagića, ćiia je kuća iznešena u zakonodavnoj skupštini prilikom debate o ustavu, još do danas nijesu dobili ni oštete za kmet­ ska selišta, niti im seljaci dadoše haka sa uzurpirane begluške zemlje, niti su težaci odstranjeni sa njihove prije tri godine uzurpirane zemlje. To im je valjda osveta, što je njihova bijeda iznešena kao primjer nepravde poči­ njene na djeci, u našoj zakonodavnoj skupštini. U ov'kovom bi slučaju sva­ ka parlamentarna država smjesta ovo istražila. Spor o prodatom begluku Čađevica, vlasništvo malodobnika umri. Alibega Bjšćevića, još ni danas nije dokončan i badava je b;lo naše javno pisanje, badava žalbe i utoci malodobnika. Ni agrarna direkcija nije našla za shodno, da im se dadne avans, da pokriju svoje dugove kod Zemaljske i Musli­ manske trgovačke i ubrtničke banke, Bos. Novi, 14. doc. 1921. | jer je g. Fajfaleku draže da se i ova djeca uguše u kamatama. Parola pokojnog Skarića: »Ako ti Ovi i slični primjeri dokazuju nam, skrivi činovnik a ti svijeću u crkvu a koliko se smatramo braćom i sinovima dopis u novine, pa da vidiš kako ga jedne domovine. frka stoji« više za nas ne vrijedi. Ba­ Mahsus selam dava bi bilo pisati o ovdašnjem gosp. Sefik. nadsavjetniku SchUcu, i o disciplinar­ noj istragi koju je proveo proti svom dnevničaru g. J. Hrnčiću kao š}o je nitko proveo ne bi. Alj smo mi prinuždeni sada — makar i bez uspjeha bilo — da dademo oduška za one ne­ pravde koje se počinjaju i produžuju. Kako je poznato vojni zakon Kralje­ vine Srbije protegnut je na sve kra­ jeve naše države. Po tom vojnom za­ konu oslobođeni su od vojske hra­ nitelji i to je uvjetovano time da . e --------obitelj hranitelja živi i defacto i dejure kao zasebna zajednica. Ovaj je zakon na ovakovom stanovištu stvoren na temelju prilika srbijanskih. Kako su kod nas druge ekonomsko-socijalne Za ligu hiljade. Kao član lige hi­ prilike, to ova tačka dotičnog zakona ljade naše organizacije javio se ovdaš­ za nas nema skoro nikakove blago­ dati. Evo primjera: Kasim Dizdar sa ! nji trgovac Salih ef.H. Karić položivši 1000 K. starom majkom i sa dvjema sestrama Odgovor. Za ministra unutrašnjih već oko deset godina faktički živi za­ djela odgovorio je šef kabineta na upit sebno i sa svojim tišlerskim zanatom nar. posl. Velije Sadovića: uzdržaje svoju familiju u tuđoj kući. Predsjedništvu Narodne Skupštine! U gruntovnici nijesu bili rastavljeni Kabinetu je čast izvijestiti, da će gosp. sa svojim amidžama sve dosad, jer ih ministar na pitanie- narodnog posla­ je malodobne i oslobođenje zateklo. nika g. Velije Sadovića odgovoriti čim Riješenjem agrarnog pitanja nastala je dobije potreone podatkd. zapreka razdiobi zajednice i radi toga Po naredbi ministra unu­ je on morao otići u vojsku, a tri žen­ trašnjih djela, šef kabineta: ske glave ostadoše u bijedi i nevolji. Krstić. Njegova molba sa svima uvjerenjima i dokazima da je stvar ovakva, kako Odgovor. Ministar za agrarnu re­ je opisano bila je odbijena. Još jedan formu odgovorio je na pitanje nar. markantniji primjer: poslanika Velije Sadovića ovo: Gospodine poslaniče! Na Vaše pi­ Naši težaci, bez razlike vjere, nijesu tanje od 8 decembra o. g. o stanju se mogli dijeliti gruntovno bez privole pašnjaka Gjurume, Zborne Gomile i spahiji i ako su desetcima godina Tetivice u kotaru Gacko čast mi je živjeli razdijeljeni, to im ovaj vojni zakon nije priznao, jer nijesu grun­ saopćiti Vam, da sam dao provesti hitne izviđaje i čim mi dotični podaci tovno razdijeljeni i svi ti težački bra­ stignu, odgovoriću na to pitanje. nioci morali su otići u vojsku. Na ovo Primite, gospodine poslaniče, uvje­ svraćamo pozornost naših poslanika, renje moga poštovanja. a naročito g. Fehima Kurbegovića ko­ jega se ovo direktno tiče. Hrvatska radna omladina. — Pod Sada đa koju rečemo i o tome pro­ ovim imenom namjerava se osnovati kletom otkupu kmetova koje nam moorganizacija, pa se poziva sva hrvat­ radoše platiti, radikalska gospoda, da ska omladina na sastanak 25. o. mj. spase svoju čast kod braće Hrvata. u 3 sata po podne u Amerikanskom Mi držimo da bi se više smi ovao i bife-u u Koševi. onaj indijski Maharadža što je osvetu Dar Hurrijjetu.— Ovdašnja Musli­ Englezima pravio daveći ih u onoj manska trgovačka i obrtnička banka špilji, bez zraka, i ne bi ovako šikapoklonila je ovih dana Hurrijjetovoj nirao glađu i golotinjom u ovoj cičišegrtskol Sekciji 72 komada toplih zimi Englezi, kao što posjedničku dje­ swetere, da se podijeli među siromašne cu pati naša agrarna direkcija, sa ovom i vrijedne šegrte. Potpisani odbor se jadnom isplatom kmetovskih selička. ovim putem pomenutoj banci najtop­ Ako su krivi očevi, nijesu djeca. Dok lije zahvaljuje i u ime svoje i u ime gospodin Fa,falik kaže: Zapisnik o li­ svojih štićenika-šegrta, te se nada, da kvidaciji, može potpisati i samo jedan će se i ostali naši zavodi ugledati u od suvlasnika, dotle njegovi potčinjeni ovaj patriotski i plemeniti čin. traže da se iskupe svi suvlasnici i da Odbor. potpišu. Agrarna direkcija povraća do­ pise sreskom uredu sa oznakom da Za invalide. Udruženju ratnih inva­ nijesu obračuni poslani, a u istinu sa lida u Sarajevu potrebne su za jednu tim dopisom poslato je petnaest obra­ ovdašnju kantinu dvije ratne udovice, čuna i to prepdručeno. Agrarna direk­ jedna samostalna kuharica, a druga cija šalje novac umrlih sa oznakom kao pomoćnica u kuhinji, nadalje tri kotarskom sudu za Ха Ya i kotarski (3) siromašne, u veđenju kantinskog sud nema pojma, šta će raditi sa tim posla vješti kao pomoćnici, sposobna novcem jer na doznaČnicinema nika­ ratna invalida. kove upute. Agrarna direkcija šalje Reflektanti neka se najkasnije do novac kotarskom sudu, sa oznakom: 29. decembra sa ličnim dokumentima za Хв Ya malodobnike, a nema oznake prijave u kancelariji Udruženja Magi­ strat prizemno soba br. 9. koliko kome pripada. Agrarna direk­ struka. Cijeloga je ljeta od ranog ju­ tra do kasno u večer radio oko du­ hana i uradio ga, kako može biti naj­ bolje. Sami su mu financi govorili, da će za duhan uzeti najmanje 20.000 K. Ko je god vidio njegov duhan računao je, da če biti primljen u l. 4 U. klasu. Predao je svega 169 kg, a uzeto mu je: 75 kg. u З.а), 90 kg. u IV.a, 78 kg. u V.a i 25 kg. u VI. klasu. Nakon od­ bitka za trošarinu i drugo primio je 4580 K, što čini prosječno 17 K na kilogram. Tako je kod najboljeg sadioca, a kod drugih je mnogo gore. Nama Goraždanima i to se krivo Čini, što duhan moramo voziti u Foću, pa mnogoga pod voz i trošak više stane, nego što sve primi novaca za duhan. Ako pokrajinska uprava želi, da i dalje sadimo duhan, molimo je, da naredi, neka se izvidi, zašto nam je duhan tako jeftino primljen i da nam naknadi nepravdu, koju nam je učinio otkupni ured u Foči. Molimo još, da nam se do godine otvori i ovdje ot­ kupni ured. Državnih zgrada ima i onako previše praznih. Sadioci. I Domaće vijesti. �Fv -j 374 Strana 3 Сфана ----------------------- PRAVDA roj u Beograd našem poslaničkom klubu. U Beogradu saznadoh, da je zaista došla jedna predstavka iz Kulen-Vakufa, u kojoj se moli, da g. dr. Politeo i dalje ostane u Petrovcu, nu ta je predstavka potpisana od nekoliko Hurrijietov džepni kalendar za pravoslavnih građana i nekoliko mu­ ЈЗзО (1922.) godinu. Da olakša sebi slimana, sve vaših Kulenovića. Ujedno saznadoh, da je došao i jedan telegram zadaću na podizanju i izdržavanju na ministarstvo unutrašnjih djela sa islamske mladeži po raznim modernim potpisom »H. Sulejmanbeg Kulenović«, zanatima, te na podizanju i pomaganju u kom se kaže: »Priključujemo se mlađih muslimana-zanatiija, Hurrijjet je deputaciji i molbi Petrovčana i tražimo, naumio, i ako dosta kasno, da izda da dr. Politeo i dalje ostane u Pe­ svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa trovcu«. Ovo nijeste smjeli učiniti sam poučnim i zabavnim štivom i razno­ na svoju ruku, jer Vi, gosp. načelniče vrsnim uputama z.a muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ možete govoriti samo za svoju osobu. Ali kad se sjetim da vam je u ono nica, veličine 9 12’/« cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ vrijeme bila zapečaćena kasa i jukste od strane upravitelja ispostave g. S. dar će imati i oglase, koji se računaju Kurbalića, kad se sjetim da ste uhva­ 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ ćen u davanju zajma od 9000 din. bez nara za pola stranice. Narudžbe za znanja i odobrenja općinskog vijeća, kalendar i oglase, te rukopise i novac nije mi ni čudo, što i telegram šaljete prima. bez znanja građana. Istih dana ;e pe­ Uprava musi. radn. i zanati, čat s kase dignut i narodna vam je udruženja »H u гт i j j e l« imovina opet data, da njom po volji u Sarajevu. raspolažete, premda je traženo da Dobra žena i majka im ade uvi? stručnjaci dođu i kasu pregledaju, pa jek nekoliko boca ljekarnika Felle? ni stručnjaka ni pregledbe. Ovo iznesoh radi toga, da se vidi, ra miomirisno^ »Elsa?Fluida« u ku? ći. Dobro služi kod trljanja hrbta, ko radi iza narodnih leđa. Ali treba nogu i cijelog tijela, kao kosmeti? imati na umu: kako ko radi, onako kum za usta, kožu i glavu, mnogo će mu i biti. Kulen-Vakuf, 15. dec. 1921. jači, izdašniji i djelotvorniji nego Francuska vinovica. 3 dvostruke boco-ili 1 specijalnu bocu zajedno • sa zamotom i poštarinom za 48 K та zašilje: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska, be Upit na gospodina ministra unutarnjih djela Kako sam obaviješten iz izvora, u čiju ispravnost ne mogu sumnjati, te kako se javno o tom tretira, da i sa­ rajevska »Hrvatska Sloga« od 6./V11I. 1921. g. to je javno publikovala, sreski načelnik u Bos. Krupi g. Anton Berničević sastavio je listu »antidržavnih elemenata«. Tu je sadržano 27 osoba i to: najčestitijih i najlojalnijih krupskih građana, koji su svoju lojal­ nost i patriotizam dokumentovali dosadanjim radom i koji su, osim jedne iznimke, svi pristaše partije Jugoslovenske Muslimanske Organizacije. — Dostatno je primjćtiti, da je na toj zloglasnoj listi kao prvi gradonačelnik g. Mesić, a potom neki gradski za­ stupnici, akademičari i drugi čestiti građani i težaci. U ostalom, g. Berni­ čević, sreski načelnik, u svojoj prijavi od 18.1X1. 1921. g. kot. sudu u Bos. Krupi broj 355/1—1921. B. priznao je, da dotična lista postoji; time je uči­ njen kriterij ozloglašivanja pouzdanih građana i stvoreno nezadovoljstvo, koje se tako štetno širi. Stoga sam slobodan, gospodine mi­ nistre, da Vam stavim ova pitanja: 1. Zašto niste preduzeli potrebne korake, da se g. Berničević, sreski načelnik u Bos- Krupi, stavi pod dis­ ciplinarnu istragu i kao krivac, ako je u istinu to počinio, — iskusi pravednu kaznu? 2. Pošto je aktom gornjeg kriterija, a inače svojim dosadanjim radom, stvorio nezadovoljstvo, jeste li ga spremni iz Krupe drugamo premjestiti? Molim pismeni odgovor. Izvolite, gospodine ministre, i ovom prilikom primiti uvjerenje o mom odličnom poštovanju. Beograd, 14. decembra 1921. g. Nurija Pozderac nar. posl. Otuđeno pismo gosp. H. Suklmanbegu Kulenovlću gradonačelniku u Kulen-Vakufu. Prilikom premještenja kotarskog predstojnika g. dr. Politea iz Petrovca govorili su Vaši Kulenovići po KulenVakufu i Petrovcu, da sam ja ispred Jugoslavenske musi, organizacije mo­ lio, da g. dr. Politeo i dalje ostane u Petrovcu. Zcog te potvore otišao sam U 29. broju »Naše Pravde«, a u rubrici »Naši dopisi« piše neko o pri­ likama u Bihaću, pa se dotiče i gradnje »školske ceste«. Na podvalu, što je u »Našoj Pravdi« odštampana, osjećamo se dužnim oba­ vijestiti čitalačku publiku i reći joj pravu istinu. U zatvoru za gradnju ceste bili smo mi potpisani težaci iz sela Brekovice bihaćkog kotara, pa ćeme reći ovo: na Muhamedbeg Bisćević-Prlvilica. prvom mjestu naše selo nema škole, pa prena tome ni školske ceste. Da smo naselili »bajbak« kako do­ pisnik veli, to je istina. Džaferbeg Kulenović nar. posl. dola­ zio je kot. predstojniku g. Makaucu, Kriza je pred samim završetkom da interveniše za nas, ali ta interven­ cija razmjenila se na tom, da smo mi svojim bila zapela i to zbog ličnosti i dalje ostali u »bajbaku«. Dan kasnije za stolicu ministra vojnog i mornapušteni smo na intervenciju gos. Reriče. Demokrati su se u zadnji čas žeđep ef. Selimovića predsjednika Udru­ stoko oprii tome, da portfelj ministra ženja llmijje, na čemu mu najljepša vojnog i mornarice preuzme general Zečević. Na koncu jučer je Davidović hvala. On je jedini čovjek, koji je ne samo, nema nego i Svakom bratu,komu bio u Dvoru, i kad se povratio i odr­ žao kratku sjednicu u svom klubu; je bilo potrebno, izašao u susret. pala ie odluka toga kluba, gdje su U Brekovici 18 dec. 192). ipak pristali na kandidaturu ZečeviSalih Bosnić, Mustafa Kečanović, ćevu. Pošto je ovim kriza definitivno Mehmed Kečanović, Hasan Zilkić, Omer svršena, to će po svoj prilici danas Kunić. Omer Mahić, Omer Hadžić, Alaizaći ukaz o novoi vladi, naravno ako ga Bošanović, Ramo Hodžič, Šaban ne izbiju nove smetnje. Begović, Ahmet Smajić, Hasan ČauŠević, Ibro Muholjić, Jusuf Majstororič, Grčko-turski rat. Kako se iz Pa­ Ramo Mahić, Maho Bosnić, Šerif Reriza javlja, riješenje pitanja Male Azije kanović. Orno Mahić, Maše Kečanović, ili pitanje grčko-turskog rata doći će 8. januara pred jednu konferenciju, Ćamil Kečanović, Sejdo Kečanović, Smajo Kečanović, Meša Kečanović, Hukoju će sačinavati predstavnici Fransejin Bajrić, Hasan Bajrić, Mustafa cuske, Engleske i Italije. Mujagić, Osman Abdijanović, Bajro Bajrić, muhtar, Husein Omeradić, Ah­ met Čehić, Juso Bajrić, Alija Bajrić, Selim Delić, Husein Čaušević, Husein 11. /XII. 1921. u 20. i 29. broju ef. Kahrić. »Naše Pravde« od ove godine dotiče se nekakav dopisnik iz Bihaća sa pseudonimom »Jedan s Tabašine«, a po pričanju i poruci šuckorsko odojče, Gosp. Trlvi Rakiću, učitelju i slu­ študent prava i korteš muslimanske šaču višeg pedagoškog tečaja frankovačke partije Hasan Saračević. u Zagrebu. Udruženje se ne bi ni osvrnulo na Na Vaše priposlano u 243. broju ovakve besmislene bljezgarije ovakog »Srp. Riječi« od 28. novembra o. g-, tipa, ali kad trubi i zove na mejdan, upravljeno na moju adresu, dozvolićete, pa se osjeća sposobnim, da piše do­ da još koju rečem; inače mi nebi b:lo pise, to ćemo mu dati boljih i tačnipravo Vaše laži i izmišljotine pre­ jih podataka, pa kal piše, barem da šutjeti. Oprostite samo ako pri tome istinu piše. Nije istina da svakim danom naše upotrebim nešto iz-onog Vašeg-»Bal­ Udruženje gubi članove, da su odbor- kanskog rečn ka», kojim ste se Vi protiv mene poslužili, jer i ako ste nici ostali kao vojskovođe bez vojske. možda malo i markatnlji, ipak ste Broj članova sad je duplo veći, nego »Balkanac«, koji -drugo ne zaslužuje. prije tri mjeseca- Ito za svoj rad naši članovi ne traže ni plate, a ni slave, Što me odmah s početka ocrnjujete Mnogi od njih su i povjerenici »Gaj- zbog mojih avantura u ranom djetinj­ reta«, društva našeg spasa i prema stvu, odgovaram Vam, da su te sve tomu jedini zagovarači napretka na avanture več davno pale u stadium selu “ »tempi pasati«, pa za to ovu stvar Pametnije bi bilo, gospodine s Ta- računam kao da se ona mene i ne tiče. Ali za to ću ja, g. Rakiću, da bašince, da nazujete opanke, pa u Vas nešto pitam iz sadašnjosti i skore selo i tamo da radite za dobro našeg prošlosti: seljaka, a ne da Vam snaga ide u 1. Da li Vi smatrate »časnim čovevjetar. kom« ono lice, koje zbog svog n^duUzgred spomenuli ste i našeg pred­ sjednika, i to samo tonom prosta, pri­ venog i bezobraznog »Balkanizma« dobije jedan vruć šamar od mitivna čovjeka, čovjeka bez truna jedne nastavnice — Vaše kolegice? naobrazbe ili čovjeka za kog ništa ne Možda Vi smatrate to za »časno«, jer prijanja. Kažete, da on i drugi čla­ novi alimi, kako Vi velite, gosp. do- šamar ste dobili Vi, a ne ja, g. Ra­ pisniče, »mračnjaci«, odgovaraju te­ bi ću! 2. Da li je od Vas časno, ako ste žake od gradnje školske ceste, te da nekad Vaše đake upotrebljavali kao su zato jadnici naselili »bajbak« i na reportere Vašem extra obožavanom koncu, da su zagovorom nar. posla­ nika Kulenovića pušteni i nasavjeto- dekletu? 3. A, to je najglavnije, što ću (za vani, da cestu grade. hator Vaših srodnika, koji mi nikad U koliko je ovo o gradnji ceste na žao učinili nijesu) prešutjeti, ali istinito, Udruženje će reći samo to, budete ii me još samo jednom iza­ da su seljaci pušteni na slobodu iz zvali, vidjećete odmah, ko ima masla hapsa na intervenciju našega gosp. na glavi i ko treba da se od sunca predsjednika RedŽep ef. Selimovića i krije. da Brekovica, o kojoj piše junak s Vaše prigovaranje učitelju g. Redžiću Tabašnice, nema škole, a ni školske kao i gđicl A. Bašić, da su »Fran ceste. kovci« i slabi nastavnisi, jest samo Što se intervencije g. narodnog po­ ogledalo Vaše duše, tjesnogruđa, kole­ slanika dr. Džafera Kulenovića tiče, gijalnosti i karaktera. U ostalom, ka­ neka kažu težaci Brekovčani. kovi ste Vi nastavnik? Glavno je konBihać, 18. dec. 1921. statovati, da ste učitelj starih autonom­ nih škola, pa ie analiza gotova. Masna Tajnik: Hadžič. Predsj.: Selimović. je laž, da je g. Redžić iskrhao metar (oprostite gg. čitaoci, ovo je njegov Politički pregled. i | I I Hasan Saračević. OtuorBno pismo gosp. Muharembegu Ibrahimpašiću i I u Bihaću. Vi ste gospodine Muhaaedbeže na moje javno pitanje, koje sam na Vas i na g. Hasana Miljkovića u »Pravdi od 18. npv. 1921. stavio, odgovorio da sam ja pokolebao u svome uvjerenju, jer da sad zastupam stanovište Jugo­ slavenskog Muslimanskog kluba, a sad stanovište Dra Džafera Kulenovića, tc da je to razlog, zašto mi je kotarska skupština izrazila nepovjerenje, i nije me poslala kao svog delegata na »Zemaljsku skupštinu u Sarajevo«. Niti sam ja kada hulio, a niti odo­ bravao stanovište Dra Kulenovića, jer o njegovom koraku bila je pozvana samo skupština Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije, da rekne svoju, što je ista i učinila, a i vrijeme će po­ kazati, tko je imao pravo: Dr. Kule­ nović, ili ostala 23 poslanika, koji pri­ padaju »Muslimanskom poslaničkom i klubu. Da sam ja, gospodine Muhamedbeže, htjeo, mogao sam isto kao i Vi biti delegiran po kotarskoj skupštini u Bi­ haću za izaslanika, jer su me, prigodom izbora, prisutni skupštinari molili, da idem kao njihov delegat u Sarajevo, ali sam im na njihovu molbu, odgo­ vorio, da mi je vrlo žao, da se pozivu nemogu odazvati i to iz familijarnih neprilika, što su prisutni i primili na znanje. Uostalom ja sam član central­ nog odbora, pa me skupština nije tre­ bala ni biiati za izaslanika, jer kao takav mogao sam svakoj skupštini J. M. O. pristupiti. Da mi je bilo stalo do pohoda na Zemaljsku skupštinu, a da me nisu smetale familijarne neprilike, sigurno bih otišao na skupštinu prije Vas, jer me na to ovlašćuje moj položaj kao člana centralnog odbora, pa šta bi Vi onda rekli o mom nepovjerenju? Ja sam došao u Sarajevo istom onda, kad sam dobio brzojavni poziv od go­ spodina predsjedniku Maglajlića, da ■ moram svakako doći na skupštinu, pa da ovog naročitog poziva nije bilo, ne bih ni došao na skupštinu, jer sam, kako sam to već naveo, bio zaprije­ čen doći na istu. Sjećaš li se Ti, gospodine Muhamed­ beže, onog momenta, kad sam ja na kotarskoj skupštini, koju si ti sazvao nakon zasjedanja Zemaljske skupštine, stavio upit na Te i na prisutne skupštinare: »Tkor je meni izrazio nepo­ vjerenje prigodom izbora delegata. Ti i svi skupštinari ste izjavili svečano, da mi nije nitko ama ni jednom ri­ ječju a ni kakvom gestom izvazio ne­ povjerenje. A sad mi ovako u svom odgovoru poručuješ. Tvoja je izjava Muslimani! Izjava* puka laž i gadna izmišljotina, a ja Ti poručujem, da se maneš denunciranja poštena svijeta, jer bi se sam mogao ugvisti za prste, jeu su Tvoji grijesi veliki, pa bi ih mogao tko iznijeti na vidjelo, a onda mislim, da bi ti bilo prevruće. Još jednol S takovim ljudima prekidam za uvi­ jek svaku polemiku, jer mi je ispod mog ljudskog dostojanstva s Vama kao takyim dalje polemizirati. Vama gospodine uredniče hvala i mkhsuz selam Hrvatski RidiŠa u Sarajevu prire­ đuje u subotu 7. januara 1922 nave­ čer svoju godišnju zabavu. U progra­ mu će sudjelovati Hrv. pjev, društvo Trebević, gudalački orkestar prof. Matejovskoga i štićenici Hrv. Radiše. Izjasa. Priposlano. ŠIRITE „PRAVDU4* *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. flcninaHD cdiarbp ЗлКпППО Јег Је iedini sPas naSe£ težaka u zadruEama- jer će zadruge provesti UdlllVuJIu uulJUunu uUUi UyUj kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer beč bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu našem selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169). �ПРАРДА* .PRAVDA Strara 4 Сграна Bt'Ol 374 izraz), o jednog đaka, ali je nepobitna , istina, da ste Vi po kojeg đaka znali 1 i okrvaviti. Da nas sviju nazivate »Frankov­ iBitc ртгроЛЈз cima«, ne čudi nas ni malo, jer znamo, svojs bnHo sHlaDviju korisne knjige. Od našeg da ne samo Vi, nego i svi drugi Va­ šeg mentaliteta krste tim imenom sve J zdravstvenog odsjeka primismo na gm malo в veSi^o, one, koji se kao Hrvati osjećaju. Ako j prikaz br. 6. i 7. dvije korisne knjige. Prva je razmatranje o socijalnoj higi­ mi »Klubaši«, koji zastupamo ideju čistog jugoslavenskog unitarizma, bez jeni od dr. Bogoljuba Konstantinovića Тданм fesova ičiie hegemonije, moramo radi toga kratak pregled sccijalno-higjenskih pripadate »Frankovcima« i drugim de­ problema i nastojanja oko podizanja struktivnim elementima, što ste onda | narodnog zdravija, izdanje zdravstve­ Telef. 317. SARAJEVO Sarači ul. 14. Vi, koji zastupate ideju »Cokorolovnog odsjeka za Bos. i Herc. Str. 130, štine«, koja bi imala da se ostvari na cijena i mjesto prodaje nije naznače­ ruinama hrvatske i drugih nacija. O no. Druga je isto kao i prv,a zgodna tom neka sudi poštena javnost, a za džepnog formata knjižica »Pitanje tu­ Vas su to »Španska sela«, g. Rakiću. berkuloze« s medicinskog i socijalnoŠto sam ustvrdio, da ste djecu učili hig jenskog .gledišta od dr. Vjekoslapjevanju kojekakvih »bljezgarija«, to . va Kušana. Obje su štampane u ze­ tvrdim i danas sa nadodatkom, da sto | maljskoj štampariji u Sarajevu bez i sva gamad mora poginuti, ako upotrioznake cijene i mjesta prodaje. Knji­ uz to još i veoma slab nastavnik, a jebitemoja najbolja iskušana i posvuda to svjedoči i »Pakrački dekret«, koji | žice se same po sebi preporučuju. hvaljena sredstva kao: protiv poljskih ste već po prilici d bili na višem pe­ i kućnih miševa K 16’—, za štakore K dagoškom tečaju. 20'—, za žohare ruse i Švabe posebno Vaše rieči: „Ја sam držao, propi­ jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinksani čas pjevanja, a mujezin se iura za stjenke K 15 --. Za molice po mene ne tiče baš ništa«, neka K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— shvate oni, коч Vas nekad primiše i K 20prašak ,za uši u odijelu, kao počasnog Člana u Musi, društvo, rublju K 10 i K 20, mast za uši na a ja sam i davno znao, da Vi o mu­ Dobio sam Iz Carigrada glavi K 10—. Mast za uši na blagu slimanima malo računa vodite. Glupo s№o?rsflih carigradskih K 10'— i Prašak proti mrava K je misliti, da ovim riječima ne vrije­ šamija. CiRns зШпг. đate Vaše dobročinitelje — muslimane, 10 — НзгиЗДе Iz ppovindjB a ako to činite hotimično, u što ja Razašilje pouzećem Zavod za eks­ сЗДзш brza i Нпо. potpuno vjerujem, onda je i drsko i port M. J li п k e г, Zagreb br. »6. bezobrazno. Petrinjska ui. br. 3. 131. Što se tiče majdanske općine i moga i Preprodavaocima popust! *1^8^ gazdovanja ubiranjem placa dne, ne smatram se dužnim polagali Vam o i tom računa, ier Vi se u te račune ra- I zumijete kuliso tele u šarena vrata. | Reći ću Vam samo todxo, da cijelo j pokriće naše općine u ovoj godini, do­ siže jedva .votu cd 33.000 kru a (što . druge cpćine mogu u jednom pazar- i nom danu postići), pa će Vam onda 1 biti jasno, čime se ima gazdovati Zar ne znaš, da je gazdovanje svojina : onih, koji su se, pa makar na keji 1 način okrstili imenom »narodnog mu­ čenika«, u koje kolo spadate i Vi, gosp. j Rakiću. Za ostale Vaše laži i klevete vidjećemo se pred sudom,e a ne misli, da ( BAKOVIĆ GAVRAN i HUSA (i. d. DOLAC će rezultat ostati tajnom. Poručujem • Vam samo još to, da me dalje ne iza- ; kod SARAJEVA. zivate, inače ću Vam onda iznijeti na Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ javnost iz tačke 3 / Što bi Vas se prike prazne i punjene sa kupusom na moglo neugodno dojmiti. Basta! sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ Stari Majdan, 7.1X11. 1921. gone. Kiseli kupus rezani i u glavama Ahmed Šarić, opć. bilježnik. u bačvama po 100 i 200 kilograma uz TOgBocooaapgata najnižu cijenu. Knjige i novine. 1 Islnm ga Mć i sin Miševi, štakori, stjenlcs i žohnri Carigradske šamije H. 5. 99 TVORNICA KONZERVA Muslimani i muslimanki grada Sarajeva, sjetite se vašega „MiERHAMETA“. j SIJENO U BALAMA na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta ЈМЕГ’— dd. SARAJEVO. Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju kroz 25 go­ dina miomirisni FELLEROV „ELSA-FLUID" kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ vu, kao pridodaiak vodi za umi­ vanje, jer je cd najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistečeg i osvjeŽujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za trlja­ nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela Mnogo je jače i djelotvornije nego Francuska vinovica i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanice! Zajedno sa' zainotom i poštarinom stoji za svakoga: 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. Za preprodavače: 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 24 „ „ 8 „ „ 280 K 36 „ „12,, „ 394 K FRANKO na V.šu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PRIMOT: Elsa melem za kurje oći 5 K i 7.60 Kj Elsa mentola} klinčić 12 K; Ehu poeip 11 K; Pravo Elsa riblje ulje 85 K: Eha vodica za usta 3'đ K; EIhr kolonijtfka vodico 41 K; Eha Šumski miomiris za eobe 41 K; Glyceriu 6 i 30 K; Ly«ol. Lfcoform 80 K, Kineski čaj 3 K; Elsa prašak protiv ganmdi 15 K; Otrov za miševe i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN У. FELLER, BEZ KONKURENCIJE!!! Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. j m Stubks donja Ehatrg br. 310 Hrvatska. I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosna i Hercegovinu (1 đ J a Sarajevu j I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik, j glavnica 1o.coo.coo kruna. Pričuve Soo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe, ♦ Kancelariјв: Hreljs Fctro ulico 2 prizemna, lipo. - Brzojavi: Trgovaca banha, Sarajeva. ■ Interurban teiefon: Zli Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu i dioničarsko društvo u Sarajevu. —- Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionb ka glavnica K 20,000.000' —. Ulošci preko K 25,000 000'—. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 194 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. —- Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE g n POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8ee38088df93eb5e2f78e5c7d6eb2a35.pdf bad5827a2d2c8027f222c5330f7cd276 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA, pojedini broj K 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za ‘našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛММАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 137 (375) j© njegovi apsolventi otvorlie i povadoif, smatrali novotarilom t o • svaka novotarija nerado primane. ЛИ kad počeše novine javljati, kako u no­ vim mektebi ibtidaijama djeca Či­ ne hatme za nekoliko mjeseci, sleže se i nezadovoljstvo, koje se u svijetu osjećalo, a na koje se i onako vod­ stvo vakufsko ni osvrtalo nije. Počevši od g. 1896. počeše nicati nove mektebi-ibtidaije kao gljive iza kiše i to potraja jedno petnaest godi­ Godina Ili. Sarajevo, četvrtak 29. decembra 1921, Vakufski sabor i prosvjetna anketa. Ovih dana održavaju dva naša auto­ nomna tijela sjednice u Sarajevu. Jedno je: naš vakufski sabor sastao se na redovno svoje godišnje zasijedanje, a drugo: jedna naročito sazvana anketa u svrhu rasprave i sređenja naše vjeronaučke nastave u našim učevnim zavodima sviju kategorija. Dok je na jednoj strani — u saboru — glavno pitanje: pitanje autonomneg našeg bu­ džeta, u anketi je predmet i jedini cilj njezin: naša vjeronauka. Teške, ratom prouzročene prilike, promijeniše iz temelja stanje i poje­ dinca, a tako i institucija, vakufski pri­ hodi promijeniše se iz temelja, ali za to i rashodi dobiše mnogo veći objam, da među njima nestade onog pred­ ratnog omjera naravno, na štetu pri­ hoda. Tu su velike poteškoće našem vodstvu vakufskih poslova za saniranje budžeta svake godine, a svake slije­ deće sve to gore, kako to i pojedinac osjeća u svom privatnom gospodarstvu. Vakufski prihodi, u glavnom prirezi i kirije, i kad se popeterostruče, ne mogu da dostignu u najmanju ruku podeseterostručne visine stavaka ras­ hoda vakufskih, pa se tu hoće velike vještine, da se sve u sklad dovede. U radu prosvjetne ankete ukazuju se također velike pofeškoće. Naši vjer­ ski zavodi raznih kategorija nijesu ni­ kad prije u sklad dovedeni, i svi su tili — kako ih jednom zgodom nazva jedan od naše uleme — ibtidai’e (ibtidaija znači početna škola) da se jedan na drugi svojom osnovom ne naslanja, nego svaki počinje od elemenata. Sama vjeronaučna nastava do osnovne škole i za vrijeme nauke u osn. školi tako je raznolika, da su često djeca iz raz­ nih krajeva, kad se, svršivši osn. školu, sastanu u srednjoj, u svemu prije blizu jedno drugom samo ne u vjero­ nauci, jer dok je neko učinilo i po nekoliko hatmi, druga neka ne znaju nego po koje sure napamet. Kako će ta djeca sada učiti po jednoj na­ stavnoj osnovi i udovoljavati jednakim zahtjevima? A take su po prilici raz­ nolikosti i poteškoće i u medresama i u vjeronaučkoj nastavi u srednjim školama. Onoj raznolikosti i poteško­ ćama u vjeronauci u srednjim ško­ lama uzrok je u tom, što sva djeca nijesu učila početnu vjeronauku po jedinstvenoj nastavnoj osnovi. Eto, za tim ide sazvana prosvjetna anketa, da te raznolikosti uklanja, da nastav do­ vede u neki sklad i da se uvede je­ dinstvena osnova. Ipak najviše poteškoća zadaje upra­ vo početna vjeronaučna nastava. Do godine 1890. mi smo imali gotovo je­ dan tip mekteba za početnu nastavu u vjeri, to su bili sibjan mektebi. Ta danje vodstvo naših vakufsko-mearifskih poslova osjeti potrebu, da se ta nastava reformira. Imajući valjda pred očima za uzor one mektebe u Turskoj, odluči, da se i u nas uvode mektebi ibtidaje, a da se dobiju dobri mualimi osnova se g. 1891. u Sarajevu darul mualimin. Ovdje treba istaknuti, da se i taj dorul mualimin, a i ibtidaije, kp- Čekovni račun pošt. štedionice 1119 „Domovini" na razmišljanje. na, za koje ih se vrijeme osnova u našoj Ove retke dobivamo od jednog ne- . govih, s kojima se on nekad podigao, domovini nešto preko 200, a tada na utralca, pa ih uvršćujemo. kako žive ne baš u zavidnim prilika­ jednom nastupi zastoj. Za Što? Mada »Domovina« je postala otrovna ma, kako se on nije za njih pobrinuo, ovim zavodima našim nitko ne može zmija za nas Muslimane svojim ne­ ali za to sebe nije zaboravio. poreći vrijednost, makar da im se i objektivnim pisanjem, i to na žalost, Ali gosi »Domovine« nije dosta ni statutom naše vakuf, mearifske auto­ ni zašto drugo, nego li za to, što to, Što te sebe dobro opskrbio, on nomije osigura eksistencija uvedavši njezin izdavač nije u ovim žalosnim, hoće nešto više, on teži za kormilom obvezatan polazak djece, ipak se počeše stranačkim prilikama na kormilu. Iz­ i ako zna, da za to nema ni kvalifi­ ti zavodi mimoilaziti. Svud se Čuli pri­ gleda, da on nije zadovoljan ni sa kacije. On hoće, ili na kormilo, ili nagovori, kako naša djeca zbog ibtidaija pruženim mu materijalnim prilikama prijeko poginuti. Izgleda, da se ovo zakašnjuju za čitave tri godine u os­ ispod nejasnih jasala, pa sikće na sve pošljednje prije dogoditi, jer se na novnu školu, a iz ove u srednju, i za­ strane i svoj otrov uperio samo i je­ ovaj njegov dosadašnji naćin ne do­ ista Često se moglo vidjeti u trećem i dino na onu stranu, gdje se još kor­ lazi do kormila, nego se prije crkava. četvrtom razredu gimnazije čitavih na­ milo nalazi. Ni sredstava ne bira, a Napadati samo muslimansko vodstvo ših momaka uz puno manje svoje ujedno misli, da se na preživjeli na­ i nikoga više, a ostavljati u miru i drugove drugih vjera. I zato ih svijet čin njezina izdavača može ono postići, hladovini glavne vinovnike narodne poče mimoilaziti dajući djecu ili na za čim on do jedne strahote žudi — nesreće, nespokojstva, nepravde, nepo jednu godinu u sibijan mekteb ili do kormila. U izborima propao i od jednakopravnosti, nepravi nikome, a uopće bez ikakva mekteba direktno u toga nije htio ništa da nauči. Stavio Šerifu još najmanje, reklamu privrže­ osnovnu Školu. se na bazu žučljive, a ne objektivne, nost i odobrenje, pa to i tako ne do­ kritike i to, ne proti sistema, ne proti No najveće prigovore ’na ove mek­ vodi nikoga, a Šerifa po gotovu do tebe prouzrokova njihova budžetna stranačkih nepravilnosti, ne proti zla kormila. i nepravdi, nego proti — Muslimana, strana. Ovi zavodi proizvedoše veliko Pisati nesimpatično i uvredljivo o opterećenje vakufskog budžeta, i za svoje braće po vjeri i to posve pri­ Turskoj, izrugavati se papi, Patrijarhu, to se upravo zbog ibtidaija govori već strano i neobjektivno. Na jednu ruku Šejhu el islamu i t. d. (vidi broj 124 se ljuti, kada Muslimani Štogod zaod 1901. g. o prirezu na narod, Što Domovine) i to Papi baš u oči dana­ htjevaiu, a na drugu se ruku ljuti, ako ondašnja vlada u prvi mah nikako ne šnjeg katoličkog Božića, ne donosi dozvoljavaše. Taj problem: uzdržava­ ništa ne zahtjevaju, pa je postao — renome, a odzvanja, da onaj koji nje ibtidaija ostade i dalje neriješen, smiješan. Ne begeniše ništa, što mu­ . tako piše, da to radi u pjanosti, porea uza nj ostade neriješen i prigovor: slimansko sadanje vodstvo, sa sto I mećenosti mozga i u deliriju, osobito muka i belaja jedva i to u više slu- i onda, kada piše: »kada joj se udare da djeca zbog nje žakašnjivaiu u sred­ nje škole za čitave 3 godine, da se i ■ čajeva ojeiomično postigne, Kadkad bi temelji (gluposti) lažnog vjerskog htio, da su u zadrtoj opoziciji, a kad­ tumačenja i cjepodlačarenj a o ne govori o neskladu početne vjerske kad opet, sipa drvlje i kamenje na nastave u ibtidaijama, sibjan-mektesvakoj riječi, koja je samo slu­ bima i školama bez prethodne nasta­ njih što ne pognu glavu pred Paši- čajem ispala iz nečijih usta i ćem Nikad mu kraja ni konca. Ne jošslučajnije negdje zapisana,« ve u njima. zna ni šta hoće, ni šta neće. Samo se jer ovo već i previše miriše anarhijom, Kada će se riješiti ova pitanja, ne iz svega opaža, da hoće ipak nešto, a pa ako je mislio i ovime nišanio na može se još reći. Ima verzija i moguć­ našeg Devletliju a. s. ili na »Kuran« nosti, da će se sva naša mjesta, sela to je: kormilo u ruke. A tako se do kormila ne dolazil Dr. Spahu napada a. Š., pa i na naše »Mudžtehiđine« r.a. i gradovi podijeliti u kategorije: jedni za način nacionalizacije Jajca, a ne ili »fukahu«, onda Čini »ćufur«, pa sa školam? i ibtidaijom od jedne go­ napada ujedno i sve druge učesnike, ovime još više podrivava svoje puteve dine (ihtijat sunuf), drugi bez škole sa nemuslimane, koji su u istoj ovoj do tako željena mu kormila. Musli­ ibtidaijom od 3—4 godine, u čem bi nacionalizaciji Jajca, jer mu ovo pomani su dužni bojkotirati ovake svoje se svršila i bar niža 2 razreda osn. škole, treći bez škole i bez ibtidaije I tonje ne konvenira, pa misli da će mu griješnike i opominjali ih, da su na krivom putu, pa ih savjetovati, da sa sibijan mektebam, dok lokalne pri­ i tako upaliti svijet povući za sobom i »tevbu« učine i pokaju se. like dozvole da se postigne jedna od J tako doći do kormila; ali se ljuto Stoga savjetujem gosi »Domovine«, prve dvije kategorije. A ima i takih I vara. Prošla su ona vremena, kada je da se prođe zadirkivanja u vjerske mnijenja, da se ibtidaije postepeno ' goso govorio, da postavi panj, svijet pretvaraju u osn. škole. A moglo bi - bi glasao za njega. I prirodno je bilo, stvari, on to nije u stanju prosuđivati; se na sve ovo reći, da je ova svaka • da njegovoj demagogiji bude kraj. Nije dosta nam je boriti se i sa drugima. Tako se ne doiazi do kormila. Ta konbinacija ?«mo nagađanje, kad mi 1 svijet više budala, da ostavlja Spahu ovim zavodima i osiguramo opstanak i i njegove drugove — svoje vođe, za on nije u svom životu ni konzekventan u ovome, jer nekada se je dreČio s materijalne strane, manjka nam mu- I to. što je nacionalizacija Jajca onako na sve strane, da je Islam u pogibelji, alim, jer nemamo darul-mualimina. • ispala, svijet znade i vidi, da se plja­ a sada, rek bi, da se počinje ismija­ Ovom bi se samo na taj način dalo čka na sve strane, a Što je Spaho pripustio i muslimane, da se okoriste vati njegovim temeljnim propisima, pomoći, da se u jednoj osobi dobije i nekad se za nj borio, a sada ga ismi­ učitelj i mualim (t. j. vjeroučitelj) koga kojom akcijom jajačke fabrike, to uopće nije nikakva pljačka. Očevidno java. bi nam dala okružna medresa, kad bi Tako se ne radi u narodu, tako se se njoj osigurao onaj karakter i pra­ je, đa »Domovina« udara na Spahu ne utire put ka kormilu osim ako to vac, kojim je bila uperena t. j. da joj samo za to, što one muslimanske nije drugi cilj pred očima, ako si mo­ njezina niža 4 razreda budu ravna ! akcije nijesu doprle u tuđe ruke. Gušo žda, kako svijet govori, plaćena mjenižojgimn.aviša4 prepar.Onabi ham da­ I »Domovine« sjetiće se, što mu je revala i učitelja i vjeroučit. u jednoj osobi. ' kao neki šaljivdžija: Spaho je bar šina, da radiš kontra Muslimana i islamijeta. Na ovo sve dodaćemo još jednu, ’ pripustio nekoliko svojih rođaka i priGriješniče, pokaj se; gledaj da bu~ koja neće biti na odmet. U 25-godiŠ- I jatelja, da se okoriste jajačkim akci- I njem životu naše ibtidaije i još sta­ | jama, a da je to tebi palo šaka, sve i deš hizmećar Muslimana, jer u pro­ tivnom slučaju,’ nećeš do kormila, rijem sibijan mektebu nagađalo se sva­ I bi sebi zgrnuo. 1 zaista je ovaj šakojako i još se i sad nagađa: kakav ljivdžija istinu rekao, jer vidimo evo I ostaćeš: hasired-dunia vel ahire! Dok Muslih. način, koji tip mekteba i koliko go­ I svaki dan ono nekoliko ahbaba nje­ 1 je vrijeme, opameti se. dina da se uči vjeronauka, a nitko se ne nađe, đa izvede ma jedan poku; da u praksi pokaže: koji je opseg gra~ i diva potreban, da djeca obuhvate do ; recimo polaska u gimnaziju, do svojej he 88* & Malo više loi ^ргШа, što će ga posjed* _______ se svrši i veći kvantum gradiva, nego u i ici primiti kao odštetu za oduže* ovakoj raboti treba imati na umu onu ta kmetovska selišta, izazvala je u nar.:,zaludu je začina, ako nema načina.4 jednom dijelu našeg novinstva žuč* Mislimo vrijedna nastavnika, pa da nu kampanju. Iako je pri tretira* vidiš, kako bi i za vrijeme same osn. I nju ovakova delikatna pitanja ne* škole i pored nje svršio što je nužno I ophodno potrebna razboritost, ob* za tu dobu dječiju, ali naglašavamo: I jektivnost i lojalnost. »N. Pra* vrijedna nastavnika. j vda« i »Domovina« su uzele ovo pi* Završujemo sa željom dobra uspjeha ! tan je kao sredstvo za političku bor* i saboru i anketi u njihovu radu. bu protiv vodstva J. M. O. bra nego i potrebna, pa se kritici niko ne bi ni protivio. Ali, kako rekosmo, kritika mora biti objektb vna i lojalna, i čim ona to nije, ona promašuje svoj cilj. Ako promotriš mo pisanje ovih dvaju listova, mi ćemo vidjeti, da to nije kritika u onom smislu, u kakovu bi ona mo rala biti, pa stoga opravdano i sum* n j amo, da to pisan je ide za tim, da upozori na pogreške i nedostatke �* L Strana 2 ?тоанз. „ПРАВДА* — .PRAVDA* ove akcije, nego se iz tog pisanja na zakonu, poslanik je dužan da se jasno razabirc, da se želi njime u« zauzme i si. Da ie to tako, pisci napadaja na biti ili umanjiti ugled vodstva J. M. O. vodstvo J. M. O. mogu se informi« Pisac je ovih redaka jedan od o« ' rati kod drugih političkih partija, nih članova naše organizacije, koji . pa će vidjeti, da ni tamo poslanici također smatra da dosadanji rad j ne vode ova kove i slične akcije, kao privremenog odbora ekonom« i što je to ekonomska organizacija. ske organizacije nije pošao dobrim Oni šc izdaju, pa bi htjeli da i putem, pa da taj odbor nema ni javnost u to uvjere, da su versirani notpuno tačnog shvaćanja za ova« u nacionalnoj ekonomiji, pa biše kovu jedriti organizaciju. Ali on morali znati bar osnovni princip isto tako osuđuje i ovakav način ekonomije: podjela rada. Л kakova bi to bila pod jela rada, kad kritikovanja. U prvom redu mora se konsta« biše poslanici morali vršiti i zako« tovati. da je od vodstva organiza« nodavni rad i vjersko i ekonomsko čije, kad je pokrenulo tu akciju, bi« i socijalno organizovanje svojih 1л daleko i pomisao, d a u n j u u« pristaša? v u č e n o 1 i t i k u ili da joj bar da« Ovdje imaju samo dvije moguć« dne političku pozadinu. Ni u orga­ nosti: ili ovaj princip »stručnim nu »Pravdi«, ni u pozivima nije kritičarima« nije poznat, pa onda n’gdie stajalo, da tu ihogu sud jelo« nemaju pravo ni druge kritizirati; vati s^mo članovi organizacije. Da se je ili je pak poznat, ali mu svojim pi« na mjesne odbore organizacije sanjem opet protuslove, pa time unravio poziv, da rade za ovu samo demagoški nastoje prikazati organizaciju, jasno ie već radi to« narodne poslanike kao nemarne u ga, što tu nostoji jedan aparat, njihovu radu i brizi za ^arod. Ni •kon ie razgranat no čitavoj zemlji, u jednom ni u drugom slučaju ni« koji za ostvarenje ekonomske or« su lojalni i njihova kritika ne mo« ganizaciie može učiniti znatne uslu« že donijeti željenog ploda. ge. na i ier ie ogroman dio posjed« Stoga je svrha ovih redaka, da nika orcanizovan u tim odborima. kritiku o ekonomskoj organizaciji Da se niie mislilo učiniti eko« svmu na drugo polje i dadnu joj nomsku organizaciji sredstvom J. drugi smjer. Ne lični napadaji na O. nroizlazi i odatle, što i sama cg. Sarajlića i Omanovića. nc pod« skupština za osnutak ove organiza« metanje vodstvu organizacije, nego čije niie bila vezana uz zemaljsku kritika plana, rada i mišljenja pri« skupštinu, nego ie ova držana na« vremenog odbora, kakobi se pred kon zemaliske skupštine, kako bi kontituirajuću skupštinu moglo izaći joj mogli Prisustvovati i oni koii ni« s raščišćenim mišljenjem i planovima su članovi 1 M. O. Pa i sami po« H. slanici nisu btieli prisustvovati toj skun^tmi u većem broju, da se ne bi reklo, e mi unosimo politiku u ta i nosao. I kad se za ovo kaci sada, onda to ne znači ništa drugo nego tra« U broju 100. od 24.,septembra 1921. ženie izlike za svoj nemar ili lije« god. pisali smo o Savi Deliću, štfu nost, radi koiih »kritičari« ni jesu kotarskih pripomočnib zaklada, i izni­ došli na skunštmu, na eventualno i jeli njegov rad t. j. kako ovaj delija u Privremeni odbor. * mrzi sve, što uz njegove diple ne svi­ I drugi najvažniji prigovor vod« i ra. Evo još jednog primjera: stvu J. M. O. ne samo da nije lo« Mahmud Kapičić iz Bi leće služio je irlan, nego je i nepravedan. Taj se ' kod kotarskog ureda u Bileći od 1914. prigovor sastoji u tome, što vod« do 1915. god., te od aprila 1918. do ^tvo niie novierilo vođenje ove or« juna 1919. god. kao pripomoćni pisar, ganizaciie jačim i sposobnijim lič« te kod kotarske pripomoćne zaklade nostima. U prvom redu mora se is« u Bileći kao dnevničar od 20. marta praviti ovo pogrešno mišljenje, da do 25. maja 1920. god., a naredbom je vodstvo no vjerovalo kome vođe« , zemaljske vlade za B. i H. odsjeka za nie ekonomske organizacije. Skun« । poljoprivredni kredit broj 4864/1I.-4 od ština ekonomske organizacije bila 23. maja 1920. bio je namješten kao je samostalna, na ie ona mogla u vježbenik »s time, da odsjek računa odbor izabrati, koga god je htjela. da se kasnije iz Bileće na koje dru­ Niti se jc dr. Snaho, niti dr. Hra« go mjesto premjesti«. On je služio na potpuno zadovolj­ snica ni iko drugi trebao ni mogao nametati, da dođe u odbor. Nu ni stvo svojih predpostavlienih sve do 1. prigovori protiv rada današnjeg pri« cktobra 1921. dok nije brzojavna na­ vremenog odbora nisu lojalni. Od« redba stigla, da se Kapičić kao suvi­ bor jc radio ono i onako, što je i šan otpušta. Savo Delić nije gledao na kvalifi­ kako je držao, da je najbolje. Ako njegov rad nije ispravan, na kon« kacije, nije gledao da Kapičić ima 3 stituirajućoj skupštini, koja će se razreda gimnazije, dobru praksu, a naskoro sazvati može se sve to svjedodžba, koja mu je izdata od sresponištiti, odrediti novi plan i iza« kog načelstva u Bileći, veii■ »Kapičić orati sve one, za koje se drži, da su se je za cijelo vrijeme službovanja sposobniji i podesniji za taj rad. kako u uredu, tako i izvan ureda hva­ i o je bar jasno i tu se ne treba pu« levrijedno ponašao i na potpuno za­ dovoljstvo svojih pretpostavljenih slu­ do srditi. Potpuno je neispravno i pogrešno žio". Savi je to sve ništa; njemu je glav­ gledište, da ovu organizaciju mora« ju provesti narodni poslanici. Ono ni cilj, da je jedan fes manje u službi. Da je Kapičić nesposoban, ne bismo proističe iz onog naivnog prosudi« van ja širokih slojeva naroda, pre« ništa rekli, ali kad uzmemo Ristu Kema kome bi narodni poslanici bili, šelja, koji je namješten zajedno sa što bi Švabo rekao »Madchen fur Kapičićem kao magaziner u Bileći i koji nema nikakve prakse, jedino 4 alles«. Štogod treba u javnom poslu učiniti, to je dužnost narodnih po« razreda osnovne škole, njega (zato Što slanika. Oni bi prema takovu sliva« je Risto) nakon nekoliko meseci služ­ ćanju morali rješavati i provoditi be kao magaziner Savo premjesti u i ekonomska i socijalna pitanja, Gacko i danas on vodi upravu kotar­ ske pripomoćne zaklade. Nije se pitalo jednom riječju sve. Sudeći prema ostalim znacima da li Risto ima bolje ili bar jednake isticanja i tc dužnosti poslanika ni« kvalifikacije, nego je Deliću bila glav­ je samo plod pogrešnog shvatanja, na kvalifikacija „Risto". nego je to i zlonamjerno tumačenje Ovih dana Kapičić je došao da pita zadaće narodnih poslanika. Narod« zašto je bez razloga i to brzojavno ni poslanici bira ju se za to, da u otpušten i pomislite, kakav je odgo­ zakonodavnom tijelu predstavljaju vor od Save Delića dobio-' „Dok s :m svoje izbornike, narod, da nastoje / i* wde, i si nepotreban, n kad ja stu^' pokoran**. Вч~ kod ustanovljavanja općih principa odem onda i zakona, po kojim će se urediti dr« dvći da se načelnik poljoprivrednog žava i po kojima će se upravljati njo« odjelehja nalazi na dopustu, on se sa me ostvariti želje i potrebe onih, molbom obratio zastupniku gusp. Đukoji su ih tamo poslali. Narodni riću, a ovaj mu nakon poduljeg do­ su poslanici dužni, da u onim slu« govora sa Delićem odgovorio, da su čajevima, gdje se osvjedoče, da se sva mjesta popunjena. Nato Kapifitć ti zakoni nc primjenjuju tačno, in« rcčt' „Da imam dobra prijatelja, bio terveniraju ili kod više vlasti ili u bh sigurno odmah stalno mjesto do­ skupštini. U onim slučajevima, gdje bio", našto mu je Đurtć rekao: „Haj­ pojcdnac ili ustanova nc može da de gosp. Šerifu Aгп^utoviću, neka se dođe do svog prava, koji se temelji zauzme za te i kaži mu, da te je po- Opet o Savi Bebću. r -j o/5 Број , slao načelnik Đurić, a ako ne bi vje- . pri kraju sjednice, te nisam imao za ; rovao, neka pita na telefon". ! to prilike. Dakle tako je Čovjek nepravedno Kad je vaš dopisnik primjetio g. otpušten za to, što ga mrzi Savo DaSpahi, da se danas u parlamentarnim lić, usprkos svih kvalifikacija mogao i političkim krugovima govorilo, da će bi se primiti opet negdje, ako se Še­ on podnijeti ostavku, g. Spaho je od­ rif zauzme. Onaj Šerif, kojega Зц mu­ govorio, da su to prerane vijesti te da slimani B. i H. davao lanet učinili, pa putuje za dan dva u Sarajevo, gdje on Ijšađa preporuke dava i nije ču­ će o.svemu cbav ijestiti centralni od do, da Još nijesmo sređeni, jernaopa- bor J. M. 6., koj i će ko načno da od I ko tadeći, naopako će nam i biti. luči.« I Za volju jednog Delića čovjek sa Ovomu imamo dodati, da je g. dr. i porodicom na pravdi Boga, danas na Spaho uistinu na popodnevnoj sjednici ciči zimi ostaje neopskrbljen. Ne po­ ministarskog savjeta od 27. o. mj. iz­ mažu molbe ni dokazi, sve je badava javio, da je posljednjim zaključkom jer Savo neće Mahmuta, pa makar se zakonodavnog odbora o proširenju po­ sve prevrnulo. reza na ratnu dobit t za g. 1920., te Sačekaćemo još, što će u ovoj stvari o sniženju zemljišnog poreza za Srbiju reći g načelnik Kulenović, a po tom — povrijeđen sporazum, koji je uglav­ ćemo se obratiti na najmjerodavnije ljen između našeg poslaničkog kluba i mjesto i tražit^ da se učini kraj De­ i vlade, a koji je sporazum išao za lića samovolji i da se ni kriva ni izjednačenjem poreza u čitavoj državi. dužna sirotinja ne tjera u propast, a Ostavkh vojnog ministra gen. Zeako je u istom odsjeku suvišan broj čevića. Neposredno pred riješenje kri­ službenika, da se pri otpuštanju gle­ ze istakli su demokrati zahtjev, da da na kvalifikaciju, a ne na to, da li gen. Zečević ne ulazi više u kabinet se neko zove Risto ili Mahmut. kao ministar vojfll, te su nakon du­ gog okapanja pristali na to samo pod uvjetom, da pri glasanju o interpela­ cijama u skupštini protiv g. Zečevića oni ne moraju glasati za nj. Znajući šta to znači, naime da će Lije su konačno dolijale. Mi smo g. Zečević pri prvoj takovoj interpe­ laciji dobiti nepovjerenje skupštine, on neki dan iznijeli pitanje g. nar. posl. se je sam povukao i prekjučer predao H. Kurbegovića na ministra trgovine, demisiju. financija i unutrašnjih djela o ne­ Nova ličnost još nije određena, a dozvoljenom i nezakonitom rukovanju privremeno će voditi i ministarstvo državnim novcem sa strane predsjed­ vojno g. Pašić. nika naše vlade. Isto tako smo doni­ jeli i odgovor ministra trgovine i in­ Jaki nemiri u Kaira. Zaglul-paša dustrije, kojim se navodi u pitanju nije se odazvao zapovjedi engleskog potvrđuju. komandanta, da ostavi Kairo i zaputi Ova je nova afera izazvala u poli­ se na selo. Radi toga ga je Allenby tičkim krugovima silnu senzaciju i nhvatio i zajedno s osmoricom njego­ svako se je čudio, kako mogu pred­ vih pristaša s vojničkom stražom po­ sjednici tolike milione državnog novca slan u Suez. upotrebljavati u nedozvoljene svrhe. Na glas o uhapšenju nacionalistič­ Sad smo naknadno saznali iz pouz­ kog vođe izbili su ozbiljni nemiri u danog vrela, da je g. ministar finan­ Kairu, pri čemu se je i s jedne i cija tužio i g. Srškića i g. Đurđevića s druge strane pucalo. Više je ljudi glavnoj kontroli i oni će morati od­ ubijeno, a više opet teško ranjeno. govarat za svoje čine. ; Zasad se nalaze ulice u rukama enPolitikom honoriranja" naziva la- | gleske vojske, koja patrulira po gradu cmanski »Narod« politiku našeg posl. ■ u oklopljenim kolima. kluba i u potkrepu toga navodi, da Saveznici i pitanje orijenta. — smo mi prigodom novih pregovora za ј Prema vijestima iz Carigrada u tamošulazak u vladu postavili nove zahtje­ njim diplomatskim krugovima uvjerave, tražili ispunjenje prijašnjih obveza ■ vaju, da će se zastupnici saveznika kod vladinih, te da svote, koje država , Visoke Porte u najskorije vrijeme satroši na pojedine konfesije, budu pro • stati na konferencu. Na tom sastanku porcionalne. ; utvrdit će smjernice za orijentalni Prije svega moraše istaknuti, da su ' sporazum saveznika, koje će predložiti ljudi oko »Naroda«, koji su svoj »pa­ j na jednoj od prvih sjednica vrhovnog triotizam« i »mučeništvo« i te kako ' vijeća. skupo unovčili različitim izvoznicama i »foršusima «, drski, kad cijeli svijet mjere po sebi. Da smo imali pravo od nove vlade tražiti ispunjenje neispunjenih obveza, koje su preuzele iste partije, koje i POZIV. i Centralnog Od: danas sačinjavaju vladu, jasno je sva­ bora naše orga.;Nacije pozivaju, se kome, samo to našim lacmanima nije da nefaljeno dođu na sjednicu, ko« jasno. A o proporcionalnom davanju državne potpore pojedinim konfesijama I ja će se održati u s u b otu 7. ja« n u a r a 1922. u 3 s a t a po podne u najmanje ima pravo govoriti organ zloglasnog Grđića, koji je muslimane vlastitim prostorijama. Dnevni je red politička situacija. Obzirom na i u Stipendijama i hodžinskim doplacima i svemu drugom gotovo 3 govažnost raspravljanja, potrebno je, dine neprestano prikraćivao. I kad da se ovom pozivu odazovu svi čla« naši poslanici sada traže, da se bar novi, odnos.no oni, koji su zaprije­ priuba ta nepravda ispravi, oni imaju čeni da pravovremeno o tome obaobraza i smjelosti, da to napadaj u I i vijeste svoje zamjenike i Radni od« Bilješke. Bomaće vijesti. I bor. Predsjednik: Dr. Spaho. Kralj Aleksandar, koji je sad dobio naziv Aleksandar I., otputo« vao je u Sloveniju u lov. Na po« vratku će se zadržati neko vrijeme I Izjava ministra Dra Spahe. »Ju- u Zagrebu. ’ gosl. List« od 27. ov mj. donosi inZa Člana »Pravdine« lige hiljade ј formaciju svoga dopinika od 26. o. mj.: prijavila se je Esmc hanuma Don« I »Današnja »Pravda« donosi vijest, da lagić iz ’l’ešnja i položila 1900 K. ■ će dr. Spaho u ime muslimanskog Živjela svjesna i plemenita hanu« I kluba praviti pitanje od toga, što je ma! Bila uzorom i ostalim sestrama! i Zakonodavni odbor produžio vrijeme Protest iz Težnja protiv poviše« naplate poreza na ratnu dobit. Isto nja hodžarine. Prekjuče smo do« tako je ukinut propis o trostrukom bili iz Tešnja ovaj brzojav: »Šasta« porezu na zemljište u Srbiji. Povodom nak Muslimana grada Tešnja i oko« toga je vaš dopisnik razgovarao sa ministrom Spahom, koji mu je iz- lice ogorčen viješću, da sabor na« javio: »Mi smatramo da fe povrijeđen injeravn povisiti vjerski porez na sporazum između muslimana i ostalih trideset posto, protestira najenergičnije proti tomu i žali na sabor i vladinih grupa time što je u subotu poslanički klub, da o navedenom Zakonodavni odbor zemljišni porez u vrlo malo brige vodi i ako isti zna« Srbiji, koji je povišen na trostruki du, da su muslimani i onako preop« predratni iznos opet snizio na pred­ terećeni državnim daćama i pore« ratni iznos. Također je na Istoj sjed­ zima i lišeni sviju dobara. nici naplata pereza na ratni dobitak Ispred građana produžena Ja ću to samo konstato- i Zijabeg Donlagić. *ati na idućoj sjednici ministarskog savjeta. To sam trebao, da učinim da­ Donosimo ovaj brzojav po kro« nas, ali ie ministar financija došao tek I ničarskoj dužnosti, a kako smo in« Politički pregled. �Бриј о75 Zroj ^ПРАвДА* — »FdAVDA formirani s mjerodavne strane, stvar se temelji na sasvim krivoj informaciji. O povišici prireza go# vorio je u saboru samo jedan po# slanik, izjavivši, da za pokriće pro# računa nema drugog izlaza. Među* tim sabor nije uzeo ni u pretres to* ga prcdloga, jer je ispred saborskog odbora izneseno mišljenje, da se porez u ovome obliku ne može po* većati, nego ga treba decentralisati na taj način, da se njegovo odmjerivanje prepusti odhici džematskih, od­ nosno kot. skupština. medović otputovao je prekjučer na dužnost u Beograd, a g. dr. M. Spaho dolazi danas u Saiajevo. Na pažnju. Svraćamo pažnju na oglas u današnjem broju našeg li* sta Islamage Vranića, trgovina fe# sova. Nastava u medresi. Uprava Gazi Husrevbegove medrese javlja, da će nastava u medresi započeti 11. januara 1922., što se daje na znanje učenicima gornje medrese. Umolja* vaju se prijatelji i znanci, da gor# nju objavu nepismenim roditeljima saopće. Dobrovoljni prilog za »Pravdu«. Gosp. Mujaga Muftić iz Gračanice položio je 200 K kao dobrovoljni prilog za naš list. Hvala mu! N. N. priložio je našem listu 400 K, gg. Ćosić Muidović 20 K. Nova zadruga. Na 23. o. mj. os* novata je za Jajce i okolinu »Jugo* slavenska seljačka zadruga« na ini* cijativu učitelja g. Mehmed eff. Ha* sića. Vesclj nas, da se je zadrugar* sld pokret i u Jajcu raširio, jer se i u drugim selima ovog kotara os* nivaju zadruge. Novoj zadrugi že* limo sretan uspjeh u poslovanju, a drugim nek je još jedan primjer vi* še za rad na zadrugarškom polju. Predavanje. Gosp. Naših ef. Re* povac držače predavanje »o r a z* voju i srestvu prometa, tc nje* govoj važnosti u narodnom gospo* darstvu« u četvrtak 29. ov. mj. u 7 sati u veče u »Đerzelezu«. Pristup i nečlanovima dozvoljen. Nastava u sarajevskim srednjim Školama odgođena je do 10. januara 3 dvostruke boce ili 1 specijalnu bocu zajedno sa zamotom i pošta# rinom za 48 kruna razašilje: Eugen V. Fellcr, Stubica donja, Elsatrg ce 310, Hrvatska. Hurrijietov džepni kalendar za 1340 (1922.) godinu. Da olakša sebi Sarajevski športski klub priređu* je društveno sijelo u svojim pro# storijama Missdrbi br. 3. u četvr# tak 29. ov. mj. u 8 sati na večer. Uzroci velikih državnih rashoda, zadaću na podizanju i izdržavanju islamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sapoučnim i zabavnim Štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/121/* cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima Uprava musi. radn. i zanati, udruženja »Hurrijjet« u Sarajevu. JAVNA ZAHVALA. Osjećam se dužnim, a pošto mi okolnosti ne dopustiše napose, to ovim javno najsrdačnije zahvalju* jem svima gg. Šamčanima na nji# hovoj dobroti, kojom me materijal* no pomogoše za vrijeme moga mu* alimovanja u Bos. Šamcu. U Stocu, 7. decembra 1921. Mustafa Jusufović, mualim. Sjetite se „Gajretal" Trsžž sa dobar stenograf za 2-satni večernji rad. Upitati u redakciji „Pravde". Protiv alftohola Tuđe poslovice 1 izreke o piću Deca od matere, koja za vreme trudnoće pije, postaju i ostaju glupa. Frič. U piću su najstrašniji grešnici baš oni, koji su najuljudniji: — nikada pijani, ali svaki dan ponapiti slični su parnom kazanu, koji je pod meru podložen, ali ipak pod takim naponom da može svaki čas prsnuti. Sondereger. Alkohol je tip narkotičnog otrova. Klod Bernard. Bog stvori vodu, a đavo rakiju. Božje vode je više, ali je slabija; đavolje ra­ kije je manje, ali je jača. Tolstoi. Kad su svađe i procesi?... O svet­ kovinama. Kad je pijanstva i nedjela? O svetkovinama. Kad brat na brata nož potrza? Kad se krv proljeva glave razbijaju i ubijstva vrše?... O prazni­ cima i svetkovinama. Dositije Obradović. Novac, što se za piće potroši, nije bačen, ali bi bolje bilo da smo ga do­ ista bacili... jer njime se kupuje boDrajdl. lest i smrt, 1922. To važi i za šeriatsku gimnaziju, okružnu medresu i nuvab Potreba svjetla. Stanovnici Ma* gode ulice predali su prije 5 mje* seci molbu na Gradsko poglavar# stvo, da se spoji električna struja kroz njihovu ulicu i da se postavi jedna lampa u sredini te ulice, ali do danas Gradsko poglavarstvo od# nosno Uprava elektrane ne nađe za shodno da rečenoj molbi udovolji. Magoda ulica jc odmah preko ćup* rije kod Gradske vijećnice, dakle u sredini grada i u neposrednoj bli# zini dviju električnih centrala. Zabava »Brastvo«. Muslimanska čitaonica »Bratstvo« priređuje u petak 30. o. mi. u Muslimanskom sirotištu na Vrbanjuši svoju zimsku zabavu sa biranim rasporedom. Di# letanti »Bratstva« odi grace šaljivi komad »Orden«. Odbor se je po# brinuo za obilan buffet. Početak u б sati na veče. Poslije podne u 1 sat će se zabava davati za ženski# nje. — Na zabavi će svirati plehna* ta muzika »Slobode«. Požrtvovnost sarajevskih učite# ’jica. Pošto se na poziv Okružne Državne Zaštite Djece za priloge školskoj siročadi građanstvo slabo odazvalo, sarajevske učiteljice su voljne zajedno s okužnom Zašti* tom Djece organizovati akciju za sakupljanje. U srijedu 28. o. mj. održaće učiteljice sastanak u Ok# ružnoj Zaštiti Djece i posao razdi# jeliti. Učitelji će ići po svim trgo# vinama, bankama, preduzećima i privatnicima da skunljaju priloge za školsku siročad u naravi i novcu. Umoljava .se građanstvo, d« pr® ovM.^meniiu члгп i»v.4Jc1*> očito*, . r-ri »o« neSto po šVomi mogućnosti, jer će i najmanji prilog siročeta do# bro doći. Radnički pokret u Bosni. Radnici firme »Šumsko industrijskog poduzeća Dobrlin Drvar« i državnog rudnika u Zenici nalaze se u pokretu u cilju po­ višenja plaća. Inspekcija rada preko svojih organa posreduje u riješenju spora. Prilikom detaljnih pregleda budgeta pojedinih ministarstava komisija podjeIjena u sekcije pronašla je, da su glavni uzroci velikog rashoda. 1. veliki vojni izdaci, 2. veliki kader činovnika i državnih službenika. 3. nacionalno gazdinstvo u pojedinim granama držav­ ne imovine. 4. slabo vodjeno računo­ vodstvo o državnim prihodima i ras­ hodima. Naš! ministri. G. đr. H. Karameh- Strana 3 Скрана VEDOMIN odlični hranjivi preparat (iz biljka) emuisija i pasta М. Imšeneckoj odobren od sanitetskom savjetu i doz­ voljen rijašenjem Min. Nar. Zdravlja za Kraljevinu S. H. S. br. 850-17-V. 1921. Liječnički ispitan u klinikama Petrograda i Moskve. Patentiran u mnogim državama. Preporuča se za brzi oporavak organizma pri katarima, tuberkuloze kosti, pluća, žlijezda, kod zapaljenja plućne maramice, bronhita« malokrvnosti, iznurenosti i škrofu- | loze u svim sličnim slučajevima kao ' organizma okrepljujuće sredstvo poslije teških bolesti. Već prva porcija djeluje uspješno. Proizvađa se u Sarajevu, Hrgića 20; | glavno skladište Čobanija 1, ruski du- | ćan i u okružnoj apoteci Misita, Alek- ' sandrova 81. 4—4 LJEPOTA kože lica, vrata i ruku, kao što i bujni porast kose postizava se samo razboritom i vještačkom njegom. Tisuće priznanica pri­ spjelo je iz svih zemalja svijeta za ljekarnika Fellera : „Elsa“ IjHjano mđječnl sapun najprijatniji, najfiniji i blagi »sa­ pun ljepote«; 4 komada sa za­ motom i poštarinom 98 kruna. Domada za lice od- stranjuje sve nečistoće kože sunčane pjege, sujedice, CrAm nabore, itd., čini kožu nježnom, ružiČasto-bijelom i čistom. 2 porculanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. „Е1на“ Tanochina po ni adi za porast kose jača vlasište, zapriječuje ispadanje, lomljenje i cije­ panje kose, prhut, preranu sijedost itd. 2 porculanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. Preprodavaoel dobivaju popust u naravi ako naruče najmanje 12 komada od svakog artikla. RAZNO: Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkomaz 8 K; najfiniji Hega-pader Dr. Klagera u velikim originalnim kutijama 30 K-, najfiniji iieg-a-pražak za zube a pa­ tent kutijama 30 K; puder za gospođe u vrećicama б K; prašak za žabe u kaliji 7 K; a vrećici po 5 K; Sacbet miomiris za rublje 8 K; Sjchanjpoon za kosa 5 Kj rumenilo 12 listića 24 K; fini parfem po 40 i 50 K; Žeeta za kosu 58 K; »a ove razne artikle računa ee zamot i poštari­ na posebno. EUGEH V. FELLER, ljekarnik STUBICA DONJA, Elsatrg 310 HRVATSKA. za vlastitu porabu kao i za Naći ćete DAROVE predmete iz zlata i sre- bra, nakite, ure, lance, prstene naušnice, narukvice krstne spomen-kelajne. te raznih potrepština sve 7 poznate tvrtke Suttner uz -IV • najeftinije dnevne cijene u najгиттмбл <«rt ljepšoj, modernoj izradbi. I žlice no­ ževe vilice, škare, žepne noževe, doze za cigarete i duhan, strojeve za brijanje, nažigaće i t. d. sadržaje sjajni ka­ talog sa slikama od: бУПЖ, LlUBUANA br« 7S6 Trešeljak. Nemiri u Indiji. Pariz, 27. decembra. Javljaju iz Kaira, da su se pojavili novi neredi U Sueza i PortSaida. Tri sa mrtva i nekoliko ranjenih. Sva saobraćajna sredstva u Kairu prestala su da rade. Ovu originalnu vijest donosi nNarod“ od 28. o. mj Preporučujemo ovim Afričanima, da odu u Indiju, pa da tamo potraže Kairo, Suca i dr., a ako nemaju za to meraka, neka bar pogledaju na koja bilo zemljopisna karta, ра vide, kakova su morsku glupost izbacili. i U SARAJEVU preporučuje svoje dobro ©dležano izvozno mvo Dragocjenost svake I Uje« i la, kao kosmetikum za njegu zubi, I zubnog mesa, ustiju, vlasišta itd. i Jače i bolje od Francuske vinovice. Muslimani! DIONICO PIVARA ifD 50 i 1009 Јег Је Jeđipl sp3s našeg tež»ka u zadrugama, jer će zadruge provesti MulUvOJlu uMJuUiib CiUUiUljb, kulturni i poljoprivredni preporod nsšeg sela, jer bes bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu пнЗет selu, grijeh je I nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169). �Strana 4 Страна ^ПРАРЛ^ — ^PRAVDA" Carigradske šamije. Dobio sam iz Carigrada svakovrsnih carigradskih šamija. Cijm soNdne. HaručbE Iz provincije obavljam brzo i tatino. У * Н. S. Hžjpulehouić, бзгајвро. DnnniiR rssova s*x4 ин&ббвжжшв Бпој 375 Rrcj PatBnt 1 dru0|h uz SIJENO U BALAMA svoje bngeto shladish na veliko i malo u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni n» malo i veliko. uz maksimalnu cijenu sa skladišta Trgovina fesova „PROMET" Ж dd. Islanvga Vranić i sin Telef. 317. SARAJEVO Sarači uLll. Sarajevo. Oglašavanje « BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Ju* jerska ul. 31. ;; Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d. 1) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna Dionička glavnice 1o,ooo.ooo kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 HsncElarija: Rraljo Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interniran telefon: Zli 3ugoskvenshaHreditnaBanka i trgovalo dioničko društvo, Sarajevo U smislu zaključka I. izvanredne glavne skupštine Jugoslavenske komercijalne banke d. d. održane 9. decembra o. g. ovim se objavljuje, da nam je Ministarstvo Trgovine i Industrije odobrilo, svojim riješenjem VI. No. 5457 od 16. XII. 1921. povišenje dioničarske glavnice od K 5,000.000 — na K 15,000.000i to izdavanjem od 50.000 novih dionica sa nominalnom vrijednosti od K 200.— po komadu, koje će dionice glasiti na donosioci, te učestvovati u dobitku za poslovnu godinu 1922., a koje će se dionice staviti u promet sa tečajem od K 220.— po komadu. Glede povišenja društvene dioničarske glavnice izdavanjem novih dionica te izvršenja prava opcije zaključila je 1. izvanredna glavna skupština Jugoslavenske Komercijalne Banke d. d.: da se dionice, koje će se emitirati, stave u promet sa tečajem od K 220.— (dvijestodvadeset kruna) i to tako, da svakom dosadašnjem dioničaru pripada pravo prvenstva da upiše na svaku staru dionicu po jednu novu uz cijenu od K 220.— (dvjjestotinedvadeset kruna); da se čitavi iznos dionica t. j. K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna) na-svaku dionicu ima položiti odmah pri upisu dionica. Iz viška od dvadeset kruna imaju se u prvom redu podmiriti troškovi skopčani sa ovim povišenjem dioničarske glavnice, dakle i sa emisijom novih dionica, a ostatak se ima upotrijebiti kao prinos rezervnom fondu; da. se prijava na pravo opcije im ade izvršiti do 31. decembra uključivo ove godine, i to u Sarajevu: na društvenoj blagajni, u Banjoj-luci i Mostaru kod vlastite filijale Ostatak neoptiranih dionica kao i onih, koji ne potpadaju pod opciju, prepušta se jednom domaćem konzorciju, te je time i upis osiguran. Pozivaju se prema tome gg. dioničari da u roku gore izloženom izvrše svoje pravo opcije. Ujedno se stavlja do znanja, da je ime firme — jer postoji jednako ime kodi jedne banke u Beogradu — promjenjeno, da se izbjegne zamjenama — u »Jugoslavenska Kreditna Banka i trgovačko d. d.« UFHMHI ODBOR Jugoslasenste Kreditne Вапће i trgosažbog dioničkog drnšfva Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, BugoM Prijedor, Tuzla, Travmk i Čapljina. ------------------------ OOP 104 Uzima u^ohranu Ulošci preko K 25,000 000 —. Па U'°?ne knjižice ‘ na tekući račan 1 najbolje ukamaćuje. burzovne naloge najkulantniie — Ovla« J .k,redltna p'sma' ~ Dale sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje najKulantnlje. - Ovlaštena na izdavanje uverenja za Izvoz robe i na trgovanje sa devizama. - OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahhn Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3d43ff1a05501d365a2660ed6ed2977e.pdf c58f5bc5d5974c6222f62ea9dcf7c3ba PDF Text Text Pojedini broj К %■ subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za ,'našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. «42. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Izlazi ГЛАСИЖ ЈУГфСЛАВВМСКЕ МГС^ИМАНСКЕ ОРГАМ^аАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 31. decembra 1921 Broj 138 (376) Godina III. misli, da će biti oblasna mjesta; u kapitala i imetka, oduzme jedan dio drugi razred okružna i kotarska mje­ toga imetka i da se upotrijebi za dr­ žavu, za opću korist naroda. Gospodo, sta; u treći razred ostale varošice, a u četvrti sela po cijeloj državi. Nije o ovom zakonu, imadem u od sutra počinje izlaziti kao dnevnik, koji će donositi najnovije govoreći opravdano pri ovoj podjeli sve gra­ vidu pnlike u Bosni i Hercegovini. i najaktuelnije vijesti od svojih posebnih izvjestioca. dove i varošice u Srbiji i Crnoj Gori Razrez i pobiranje ovoga poreza kod Kako je ovo skopčano s vrlo velikim izdacima, uprava je nas u Bosni i Hercegovini uništiće zajedno strpati u jedan razred sa Za­ posve u ekonomskom pogledu naše grebom, jer je svakom poznato, da je povisila i pretplatu na list na 100 K za četvrt godine, odnosno trgovce i obrtnike. Velike su svote Život u Zagrebu isto tako skup kao 400 K za cijelu godinu. udarene na obrtnički i trgovački sta­ i u Beogradu, a pogotovu u srbijan­ lež, koji i danas mora da prodaje svoj skim varošima. Stoga držim, da bi bila List će izlaziti svaki dan osim ponedjeljka i dana iza praz­ predratni opravdanija ova podjela, nego kako je imetak, ili da se zadužuje nika. predviđena u pred’ogu sekcije, koja kod banaka, pa da plati taj ratni po­ Pozivamo stare pretplatnike, da nam odmah podmire dug, a rez. — Mi imademo baš danas jedan glasi: »S obzirom na lične skuparinslučaj, koji se desio u Bjeljini na jed­ ske dnevnice sva mjesta službovanja oni, koji su to već učinili, da obnove pretplatu. dijele se na 5 skuparinskih razreda i nome sitničaru Memiševiću, kome se traži 140.0'0 kruna poreza. On se je to: Prvi razred: Beograd, Sušak i Ze­ Uprava „Pravde*. zadužio sa 60.000 kruna i platio prvu mun; drugi razred: Pančevo, Senj, ratu ratnog poreza, a za ostatak od Split, Karlobag, varoši Srbije i Crne 81000 kruna mora prodati predratnu Gore, Zagreb, N. Sad, Bakar, Crkvekuću i platiti taj porez U nas su od­ nica; treći razred: Dalmacija, Ljubljana, bori takvi, da kod razreza ovoga po­ Maribor, Primorje, Sarajevo, varošice i reza ne uzimaju u obzir ekonomsko sela Srbije i Crne Gore, Prekomurje, Težnja militarista za osvajanjem i Prema tome budgetu ministarstvo stanje niti inače druge okolnosti poje­ Subotica, Bečkerek; četvrti razred: Ba­ zarobljavanjem manjih naroda te žud­ vojno traži, da mu skupština odobri dinaca, pa da prema tome razrezuiu njaluka, Bjelovar, Bihać, Celje, Mostar, nja za slobodom potlačenih izazvale milijardu četiri stotine osamdesetdevet porez, kakono će moći snositi ekonom­ Ogulin, Varaždin, Gospić, Kočevje, su veliki svjetski rat, koji je uništio miiiona dinara, a pošto cijeli državni ska snaga porezanika, nego od oka, Kranj, Logatec, Osijek, Petrovaradin, ne samo milijone ljudskih života nego budget iznosi nešto preko 6 milijardi paušalno, razrezuju i ovako dovode Pečuj, Sisak, Sremski Karlovci, Trav­ . proždro i milijarde novca, uništio ili dinara, znači, da se na vojsku troši imetak naših građana u pitanje. nik; peti razred: sva ostala mjesta«,— pogoršao ekonomsko ravnovjesje i do­ četvrtina cjelokupnog budgeta. Na li­ Ja bih bio za ovakvi porez, ali da i koja je usvojena od zakonodavnog veo privredu u ozbiljnu krizu. Ta kri­ čne rashode otpada: za 6399 aktivnih odbora. se odmjeruje pravednije i da se u za nije samo zahvatila one države, oficira 23,977.376 D., a za činovnike praksi provađa onako, kao što se proIsto tako neopravdano je, da činov­ koje su sudjelovale u ratu, nego je 1,224.079 D. Za unapređenje oficira vađa u Srbiji. U Srbiji se poreski odnici iz novih krajeva nisu uzeti u za sobom povukla i neutralne države predviđena je stavka od 1,088.800 D. bori osnivaju na temelju izbora роје- obzir pri podjeli stanarinskih doplata­ tako, da je ta ekonomska kriza po­ Redovni dodaci iznose 964.9S0 D, a dinih općina u sporazumu sa trgovka, nego je to dato samo činovnicima stala općom, svjetskom ekonomskom dodaci na skupoću ukaznom i neukazcima i obrtnicima. Kod nas u Bosni u Srbiji i Crnoj Gori, kako to pred­ krizom. nom osoblju 160 miiiona. toga nema, nego to rade poreske vla- viđa treći,član ove uredbe, koji glasi: Nesređeni međunarodni odnošaji i To bi bilo u pogledu troškova u šti kako hoće i prema tome se odmje­ »S obzirom na lične stanarinske političke prilike u pojedinim zemljama vojsci, koji su potrebni za 2 vojvode, ruje porez bez obzira na ekonomsko dnevnice mesta službovanja uvršćuju nakon rata nagnali su veliki broj dr­ 24 generala, 424 pukovnika, 462 pot­ i finansijsko stanje poreznih obvezase u tri skuparinska razreda i to: pr­ žava, da zadrže pod oružjem gotovo pukovnika, 1097 majora itd. Itd. Broj nika i bez obzira na njihovu pravu vi razred: Beograd, Sušak; drugi raz­ isti broj vojske kao i u ratu, a izdr­ redovite vojske iznosi oko 200.000, a zaradu. Ja bih glasao za ovaj zakon, ; red: varoši Srbije i Crne Gore; treći žavanje te vojske slabilo je i slabi svaki vojnik poprečno stoji 10.000 ali s tim uvjetom, ako bi g. ministar razred: varošice i sela Srbije i Crne državne finansije ne samo time, što Dinara. finansija bio voljan, da dosadašnji raz­ Gore. Ostala mjesta nisu uvrštena ni su budžeti za vojsku iziskivali ogrom­ Treba malo stati kod ovih brojki i rez ovoga poreza stavi pod reviziju, u jedan stanarinski razred i ovima ne ne svote novaca, nego i time, jer je zamisliti se: da li je nama potrebna da se ispi a ponovno čitav taj porez, pripada lična stanarinska dnevnica*, ogroman dio radnih snaga u najboljem ovolika vojska i da li ovako silne iz­ i tek onda da se pristu.i prama toj naponu života oduzet privredi i stav­ datke na vojsku može podnijeti eko­ reviziji, a naročito da se isprave grdne i pa nije ni to smetalo da prođe i ovaj član. ljen pod pušku. nomska snaga naše zemlje. nepravde, koje su učinjene našem tr­ 1 vašingtonska konferencija, koja je Da se krivo ne razumijemo, mi ni­ govačkom i obrtničkom svijetu, inače Nadalje je dr. Hrasnica iznio kod u zadnje doba zasijedala, bavila se je smo nipošto protiv vojske uopće, mi u protivnom slučaju sam proti ovoga 13 člana ove uredbe svoj predlog: ovim problemom, kako bi se rastere­ znamo i cijenimo njenu vrijednost, ali zakona i glasaču protivno«. »U maju mjesecu o. g. povećani su tile pojedine države silnih izdataka na držimo, da ovoliki broj ni vojnika ni — Na današnjoj sjednici ministar- I dodaci svećenicima pravoslavne vjere vojsku. Pa i ako ova konferencija nije oficira nije potreban. Posljednji rat nam skog savjeta izjavio je ministar dr. 1 u Bosni i Hercegovini, a držim, da je donijela onih rezultata, koji su se od je dokazao, da se u prilično kratkom nje očekivali, ona je bar u toliko us­ vremenu mogu mobilisati svi sposobni Spaho, da je ovim zaključcima Zakono- i to učinjeno i u ostalim krajevima. Što pjela, da je pitanje razoružavanja izni­ za vojsku građani, pada se i njihova davnog odbora povrijeđen naš spora- i nije bio slučaj sa svećenicima drugih jela na dnevni red. Bez obzira na re­ vojna izobrazba može prilično brzo zum, koji ide za izjednačenjem poreza : vjera. Stoga je opravdano, da član 13. u cijeloj državi. Da se vidi razlika u ' glasi ovako: — Nadbiskupi, reis-elzultat te konferencije mi se želimo provesti. uleme i vrhovni muftije dobijaju lič­ pozabaviti ovdje našom vojskom. Po­ Stoga zaključak zakonodavnog od­ poreskom opterećenju pojodinih dije­ ni dodatak po 80 dinara dnevno, a vod nam je za to dao skupštini pod- bora o smanjenju stalnog kontingenta lova države, dovoljno je u Dozoriti na nešeni predlog proračuna za g. 1922. vojske, a s time i rasterećenje budgeta, razliku između prihoda, koji su u bu­ ostali vjerski službenici prema visini i zaključak zakonodavnog odbora, da i pozdravljamo i želimo, da se on što džetu za 1920.. i 1921. g. predviđeni । njihove plate.« za Bosnu i Srbiju; dok je ova’ porez 1 Ovo važi od 1. maja 1921. g. se ima smanjiti broj stalne vojske. ‘ je moguće više smanji. u Bosni predviđen sa 70,000.000 din., । Ovi predloži nisu usvojeni. dotle je prihod on istog poreza pred­ Kod uredbe o temeljnim platama viđen za Srbiju u iznosu od 30,000.000 stavio je dr. Hrasnica ovaj predlog: dinara. — Juče je pretresana uredba o či- Vjerskim službenicima, koji su dosele primali svoje prinadležnosti iz državI novničkim dodacima na skupoću i o ■ Beograd, 27. decembra 1921. prevođenju plaća činovnika novih kra- ne blagajne ti krunama, određuju se Zakonodavni odbor. — Zemljišni porez u Srbiji. — Porez na ratne jeva u dinarske plaće. U generalnoj 1 iste u dinarima, u koliko nisu ranije, na dinarske plate i to : 1. debati o prvoj uredbi govorio je u ime I prevedene dobitke. — Uredba o činovničkim plaćama. — Uredba o Upravi Fon­ Nadbiskupu i Reis-el-ulemi 12.000 dinašeg kluba g. poslanik dr. Hrasnica dova. — Uredba o porezu na poslovni obrt. i pozdravio je ovu uredbu, da se jed­ : nara. 2. Biskupima i muftijama 8.000 Sutra ističe rok za pregledavanje ! Značajno je, da je zahtjev o protezanju nom i našem činovn'štvu iziđe u šu­ i dinara. 3. Kanonicima i članovima Uleuredaba u Zakonodavnom Odboru i । poreza na ratne dobitke donešen na sret, poboljša njegovo bijedno stanje i ma, medlisa 6.000 dinara 4. Tajnicima vjerskih poglavica i muftija 2.200 distoga posljednjih dana Zakonodavni predlog jednog poslanika iz opozicije : . - - . - ■ . ------I * da se dokrajči ona nepravda, da se Odbor radi punom parom, da svrši koji je biran u zemlji, gdje^se ovaj j činovnici u, jednim, naše one uredbe, u kojima su sekcije Za­ porez uopće ne plaće (Crna Go / bije, prOuzroučHo mnogrU nc^*~ O toj uredbi izrekao je g-. O. 1 konodavnog Odbora predložile znat­ ovaj »Gospodo, ovaj žai__ nije izmjene. U toj brzini događaju se norezuKovor: na ratne dobitke po »vojoj . . dobio se je dojam, i ako je prošla?.ova i velike pogreške, koje će biti teško tendenciji i u svojoj bitnosti je dobar, I uklanja. U soecijalnoj debati nisu se članovi ispraviti. U subotu je Zakonodavni ali u praksi njegovo provađanje do­ uredba, da će izjednačenje činovničkih našeg kluba dr. Hrasnica, O. Vilović i Gdbor na brzu ruku riješio, da še vodi naš trgovački i obrtnički svijet u đod&taka ostati na vrbi svirala, jer se zemljišni porez u Srbiji, koji je bio neugodan položaj; dovodi u pitanje H. Alić mogli složiti sa podjelom u ima očekivati na budžetsko pokriće i uredbom povećan na trostruki pred­ pet razreda obzirom na dodatke na eksistenciju naših trgovaca i obrtnika. otpuštanje onih suvišnih Činovnika, ratni iznos, snizi na predratnu visinu. skupoću, pa je iznio dr. Hrasnica ovo. Motivi ovoga zakona bili su koliko koji su namješteni iz partijskih razlo­ Na istoj je sjednici riješeno, da se po­ god finansijski, isto toliko i socijalno- »Podjela u pet razreda je vrlo nega, pa se je bojati, da pravi i sposob­ rez na ratne dobitke protegne i na । ekonomski. Pravo je, da se onome, I zgodna. Mislim, da bi trebalo urediti ni’činovnici ne plate glavom za ove 1920. god. Naši članovi Zakonodavnog I koji se je koristio ratnom konjuktupodjelu u razrede tako, da dođu u privilegovane. Odbora odlučno su ustali proti obiju | rom i na brzi način došao do velikog » prvi razred svi gradovi, za koje se uredaba, te su proti njima i glasali. Naš list Vojska Pismo iz Beograda �Strana 2 Страна .ПРАВДА* — „PRAVDA* Danas je pretresao zakonodavni od­ bor uredbu o upravi fondova, odno­ sno o državnoj hipotekarnoj banci. Ministar trgovine dr. Spaho predložio je, da se odredba zakona o prisilnom ulaganja malodobničkih, općinskih, va­ kufskih, crkvenih novaca u novim krajevima za sada ne proteže, već da se o tom donese odluka, kad se ova ustanova populariše i u novim kraje­ vima. Ovaj je predlog ministra trgo­ vine odbačen većinom glasova, a pri­ mljen je jedan posredni predlog, koji glasi: Zavodi i ustanove u novim ob­ lastima, koji su do donošenja ovoga zakona primali na uloge i čuvanje novac o kojem je riječ u čl. 5. tač. 1. i 2. dužni su u roku od najdalje 10 godina položiti ovaj novac Držav. Hipotek. Banci. Nove uioge ovoga nov­ ca pomenuti zavodi mogu primati još u roku od pet godina, a od tada se sav novac po čl. 5. tač. 1. i 2. mora slati Držav. Hipotek. Banci. Radi toga su naši članovi zakono­ davnog odbora glasovali proti ovoj uredbi. Danas je poslije podne pretresano među ostalim uredbama i uredba o porezu na poslovni obrt. Pošto je ova uredba ranije odbačena u zakonodav­ nom odboru, naši poslanici nisu htjeli ni da učestuju u ovom nezakonitom postupku. Naš poslanik Osman Vilović je dao o toj stvari na sjednici od subote slijedeću izjavu: »Prije prelaza na treću tačku da­ našnjeg dnevnog reda hoću da dadem ovu izjavu : U jednoj od prošlih sjed­ nica zakonodavnog odbora, ova je osnova o porezu na poslovni obrt od­ bačena. Glasovi su bili raspolovljeni i kad su glasovi raspolovljeni, po po­ slovnom redu ta osnova sama po se­ bi pada. Stojeći na stanovištu, da je ta osnova pala i stojeći na stanovištu da bi ta osnova opteretila trgovački i obrtnički stalež, koga ne bi mogla finansijska i ekonomska snaga njego­ va podnositi, izjavljujem, da mi ne možemo kod toga bezakonja sudjelo­ vati i ponovno ovu osnovu tretirati, a pogotovu kada ste izglasali u ovoj sjed­ nici još jednu povišicu poreza, pa za -nećemo sudjelovati u sjednici da­ našnjeg zakonodavnog odbora, nego ćemo se od nje potpuno apstinirati. U tome izvješću govori potanje o za­ ključivanju računa za god 1916., 17., 18., 19. i 20., što se s velikim napo­ rom i poteškoćama obavilo. I i zaključni računi pokazuju ovo stanje: Deficit g. 1916.—19. 1,033.167 K 89 h, deficit za g. 1920. 399.832 K 11 h, a def. za g. 1921. 1731.234 K 71 h, svega 3,164.234 K 72 h. Prama tome ima zaklada vri­ jednosnih papira i to 20.293 kom. di­ onica Musi- centr. banke & 120 K — 3,262 880 K, invest. zajam S. H. S. 1,000.000 K, svega 3,362.880 K, što daje suficit od 198.645 K Dodaju li se tome austr. i ugar, ratni zajmovi od 694.000 K, to cjelokupni suficit 15./12. 911. iznosi 1,892.645 K 20 h. U god. 1921. bilo je 38 slučajeva raznih uvakufljenja i to većinom u nekretninama vrijednim 150.000 K i u gotovu novcu 15.000 K. U vakuf, sirotištu ima 55 pitomaca od 6 do 16 godina, od kojih 35 poha­ đaju osn. školu, 7 srednju školu, 17 na raznim zanatima, a 2 uče samo vjeronauk. Zavod je patrošio g. 1921., svega 430.215 K. Vjerskih zavoda imade u svemu 2643, od toga 2409 sibjan-mekteba sa 2289 mualima, 213 mektebi-ibtidaija i 30 medresa. Potrebe sibjan-mekteba iznose u preliminaru 160.000 K. Evi­ dencija o radu i polasku ovih sibjanmekteba ne vodi se, jer nema za njih propisana nast. plana. Vakufska up­ rava i prije autonomije a i kasnije ide za tim, da ove mektebe pretvara u ibtidaije. Negdje su muške i ženske ibtidaije sastavljene, a 15 je mektebskih zgrada zbog ruševnosti ustupljeno vladi za nar. osn. škole, da ih vlada zato popravi, a da zgrade ipak ostanu vlasništvo vakufa. Mualima i učiteljica za ručni rad bilo je u ibtidaijama svega 400 lica. Beriva ovim službenicima povećana su četverostruko, ma da ni sad prama skupoći nijesu dostatna. Cjelokupna potreba mektebi-ibtidaija iznosi u 1921. god. 1,277.200 K. Medrese su smještene po varošima i podmiruju se pretežno iz dotičnih samostalnih vakufa, a što ne dostiže, podmiruje se iz centrale. U tu svrhu doznačuje se na godinu 39.500 K. Okružna medresa je jedan najbolji i najmoderniji zavod, imao je prošle šk. god. 4 godišta sa 76 učenika. Ove godine nijesu novaci primani u I. god. Od ovih 76 učenika 7 je istupilo (oti­ šli u šer. šk.), a 69 nastavilo nauke. Cjelokupno pokriće ovog zavoda iz­ nosi 780.000 K godišnje. Kirije vakufskih zgrada, koje su Ovogodišnji vakufski sabor sastao iznajmljene, povišene su iza 30. juna se 17. decembra t. g. Prisutna su 22, 921. sa tadanjih 51.491 K na 74.610 K a odsutno 8 članova. U 9 sati toga mjesečno, u koliko su kirije ugovorene dana otpočeo je sabor svoje sjednice. sporazumno, dočim još puno kirija ima Iza pozdrava predsjednika sabora, reisu prijeporu. Mnogo je povoljnije stanje ul-ulema H. M. Dž. Čauševića, podnio povišenih kirija pojedinih vakufa, u je vakufski direktor Mahmut el. Bahkoliko su prispjeli iskazi o njima. tijarević opširno izvješće o radu i po­ Iza toga se prešlo na proračun. Odo­ slovanju vakuf, mearif. saborskog od- j bora u prošloj periodi, t. j. u 1921. g. I brena je dotacija kotarskim vakufsko- Vakufski sabor- 3. Skrlet je vrlo lahko i prenošljiv, i spada među najzaraznije bolesti. i Opasnost zaraze traje poprečno 6 I ncdelja. 4. Zarazne klice prijanjaju na sve stvari i predmete, posteljinu, knjige, Lahko razumljiva pouka o skrletu igračke, zidove i t. d., kojih se boles­ i naputak, kako ćemo se prigodom nik dodiruje i koje se nalaze u sobi, skrleta vladati. gdje bolesnik leži. Po tome se bolest Udao zdravatveni odsjek zemaljske vlade za prenosi ne samo direktno s bo esnog Bosno i Hercegovinu. na zdrave kao i preko zdravih osoba, 1. Skrlet, šarloh naglo nastupi, re­ ako su dolazile uopće ma u kakav dovno sa znatno povišenom tjelesnom dodir s bolesnikom, nego također i toplinom, obično sa povraćanjem (blju­ predmetima, koji su bili u bolesniko­ vanjem), rede sa groznicom ili sa voj sobi. trzavicom. Bolesnik se tuži na glavo­ 5. Zato treba s najvećom pažnjom bolju te bolno i teško putanje, jer su odijel ti (izolirati) svakog bolesnika. к obično krajnici otekli. Na to izbije U slučaju, da nije moguće bolesnika Jednoličan jasno-crven osip po svoj odijeliti, treba ga prenijeti u bolnicu. Jži, u kojem se izbliza razabiru sitne To je osobito onda nužno, ako se yte tačkice. Lice ostane obićno blibolesnik nalazi u stanu, gdje opći \Na jeziku se pokažu otečene mnogo svijeta kao u gostionama, ka•crvene, jezične bradavice tako, površina jezika nalik na malinu, fanama, radnjama sa hranom, ili u koliko dana počinje osip blije- kakvom zavodu, gdje ima više svijeta. 6. Kad bolesnik preboli (ili umre), diti, povišena tjelesna toplina pada, a koža se počinje ijušt’.ti. mora se čitav stan i što je u njemu PODLISTAK. Zapamti o spletu! Često se skrletu pridruži upala ždri­ što bolje raskužiti. Stvari, koje su od manje vrijednosti, jela (slična difteriji), nabreknu žlijezde na vratu, koje se rado zagnoje, a če- / najbolje je sasvim spaliti. sto se puta upale i bubrezi i razgnoje i uši. 2. Skrlet je jedna od najopasnijih .bolesti, osobito pak po djecu i po žene iza poroda, a može i za ostale odrasle osobe biti pogibeljan. Skrlet je i stoga opasan, jer može, bio njegov tečaj na oko i lak, svagda nenadno krenuti ла gore. 7. Iz bolesnikove se sobe ne smije prije raskuživanja ništa iznijeti. Soba treba da se više puta dnevno dobro izvjetri, ali se mora pri tome bolesnik sačuvati od propuha. Pod treba u okolici bolesnika često brisati mokrom krpom, najbolje rastopinom krezola ili karbola (5%). U sobi gdje je bolesnik, treba da se nalazi: a) Leden sa desin- mearifskim povjerenstvima u ukupnom iznosu od 475.000 K. Iznosi se osnova cjelokupnog vakufskog proračuna, koji iznosi nešto preko 6 miliona kruna. Proračun nalazi i pokriće za svoje rashode, dakle bez deficita je. Pismo iz Praga. Oprostite mi, gospodine uredniče, I što vam se do danas ne javih. Kako I i sami znate, ima tome mnogo raznih i razloga. Mi ovdje u Pragu živimo iz dana u dan kao u začaranom kalejdoskopu. Vijesti iz domovine i o domo­ vini tako su čudne i nemile, da razum upravo otkazuje poslušnost shvaćanja i razumjevanja. Tim jače djeluju te vijesti na nas ovdje, što mi pratimo i vidimo život i rad ove mlade države, Československe republike i uspoređuje­ mo to sve sa pojavama, prilikama, i stanjem u našoj domovini, i nemožemo se osloboditi od dojma i utiska da našu milu domovinu prati zla sud­ bina. I samo tu i tamo čuje čovjek iz usta našeg akademičara ovdje očajan i pun boli vapaj: Da od Boga nađe, tko je ovom svemu krivi Đaštvo očekuje s najvećom ngstrpIjivošću izvješće iza nove godine. Mislim vijesti o izjednačenju i regulisanju naših Stipendija. Sto je naše đaštvo prepatilo i prokuburilo za ova tri mjeseca, ne da se riječima reći. Kurs našeg dinara danomice pada ta­ ko, da i oni najoptimističniji gube vjeru i nadu, da će biti ovome kraj. Osobito se napatiše bos.-herc. Stipen­ disti medecinari. Još u oktobru primim tisuću čeških kruna kao Stipendija za tri mjeseca sve do januara 1922., a ta svota jedva doteče da se može je­ dan mjesec skromno proživjeti. Ako se čim prije ne riješi ovo pitanje, aka­ demičari će biti prinuždeni, da napu­ ste sveučilište, da se odreknu ispita i da sa dugovima, izgladnjeli, goli i bosi i sa slabim zdravljem dođu u domo­ vinu. Znam ih vrlo mnogo, koji već cijeli decembar dnevno posuđuju po pet ili deset kruna, da ne umru od gladi. Prije nekoliko dana udariše mraz i studen, a bosansko-hercegovački’akademičari nemaju niti deset krunaj da kupe ugljena i nalože peć. Zamo­ tani u deke, u kaputima i s rukavicama na rukama sjede u svojim hladnim sobama i pripravljaju se za ispite, dok je na ulici 18—22 ispod nule. U пајI većem je interesu ne samo nas ovdje | nego i naše domovine i našeg naroda, da se čim prije pomogne i tako spase omladina, za koju patriotičke novine . pišu i govore, da je to budućnost i uzdanica našeg naroda. Eto ovako i sa ovim teškim mislima j živimo mi ovdje, u lijepom, bogatom i raskošnom Pragu, koji je već počeo da živi svojim zimskim životom. Či­ tajući dnevne novine upravo se čovjek fekcijonom tekućinom, kojom će osoba, koja dvori bolesnika, često ruke prati, b) Poveća posuda za izmetine boles­ nika i za vodu, kojom je bolesnik ispirao grlo i t. d., u ove posude nalije se vapneno (krečno) mlijeko. Ovo se priređuje tako, da se jedan kilo­ gram sitnog, čistog, negašenog vapna (kreča) rastopi u 4 litra vode, ali ne od jednom nego se kreč najprije po­ lije sa litre vode, a kada kreč upije vodu, te se pretvori u prašak, polije se ostalom vodom. Takav razmućen kreč mora se čuvati u posudi, koja je dobro zatvorena, a kad se hoće upotrebiti, valia ga svaki put promiješati Izlučine i t. d. treba da ostanu u ovoj tekućini (može se uzeti i kakva druga pojača desinfekcijona tekućina) naj­ manje 2 sata. Onda se istom smiju izlijevati u zahod. c) U sličnu poveću posudu, napu­ njenu karbolnom, 5°/0 šapunskokrezoinom ili 2°/0 lizolnom rastopinom, bacaju se košulje, rupci, kojekakve druge krpe bolesnikove, te se ostave u njoj najmanje 2 sata; tek onda se mogu izvaditi i prati. 9. Okani se svakog nepotrebnog doticanja bolesnika, ali ga drži čisto, te mu operi lice i ruke više puta dnevno vodom i sapunom. Podaj mu prema potrebi čisto rublje, a nečisto baci odmah u posudu sa desinfekcijonom rastopinom. 10. Osim dvoritelja neka nitko ne pristupa bolesniku. Uopće posjete treba izbjegavat, a osobito djeca ne smiju Broj 376 БроЈ čudi, od kuda ovo sve u Pragu? Sto­ tina umjetničkih koncerata, desetki pozorišta, akademija, svaki dan i to po nekoliko najzanimljivijih predavanja svima mogućim temama kulturnog, socialnog, naučnog i umetničkog života domaćeg i raznih drugih naroda i držarazne akademije, zimski tečajeviva, pa inostranih jezika, godišnjice i osnivanja međunarodnih društava i ustanova i t. d. i t. d. Češke novine i revije popunjene su radovima najpopolarnijih radenika, tako da čovjek ima u izo­ bilju prilike, da se svestrano pouči, naobrazi i upozna sa svim, što ga može oplemeniti i učiniti duševno bogatijim i jakim intelektualcem. Tu su međunarodne utakmice, raznovrsni zimski šport, a da i ne govorim o za­ bavama, i onim sjajnim plesovima, koje samo u Pragu umiju onako lije­ po i bogato organizirati razna udru­ ženja, kao što su na primjer akadem­ ski plesovi: medicinarski, pravnički, filozofski i najsjajniji ples čeških umjetnika Svega biranog i u izobilju. Baš sam neki dan bio na simfoničkom koncertu »praškog koncentralnog udru­ ženja« To je udruženje praških ljubi­ telja muzike i istupili su pred publiku jakim zborom od preko 150 svirača umjetnika. Iznijeli su uz pripo­ moć pjevača solista »Narodnog pozo­ rišta« i pjevačkog društva »Lukes« divnu dramatičku simfoniju Hektora Berlioza »Romeo i Julija«, složeno po Šekspearovoj tragediji. »Smetanova dvorana« u Obecnom domu bila je premijera i bijaše prava naslada i umjetničko uživanje slušati i osjećati ovu divnu muziku praćenu solo pje­ vanjem i horom. A i ovdje ne mogoh a da ne zamjetim, da tu nema naših akademičara. Samo nekoliko sretnika mogoše sebi dozvoliti, da izdadu 12 čeških kruna za ulaznicu. Znam i čvrsta sam uvjerenja, da bi ih bilo puno više, da im financijalne prilike dozvoljavaju. Osobito veliku pažnju posvećuju Česi nama Jugoslavenima i prilikama u našoj domovini. Nastoje da se sve­ strano što bolje upoznaju s nama i našom kulturom i njiževnošću. Prire­ đuju jugoslavenske zabave i zabavne večeri, a to ne samo u Pragu nego i po provinciji. Tako nas neki dan pozvaše u Mladu Boleslavu, gdje mjesni Sokol i udruženje mjesnih akademičara priređuje ciklus Slovenskih večeri. Iz Praga odoše naša društva i mnogo pojedinaca Jugoslavena, jer smo dobili popust na železnici a tamo sve bes­ platno, Naše pjevačko društo »Jadran« i neki pojedinci ispuniše na opće za­ dovoljstvo mlado-boleslavske publike program zabave. S osobitom simpatijom i ljubavlju prati naše prilike i naš život ugledni i poznati naš prijatelj Dr. Franjo Sedlaček, kulturni radenik i saradnik no­ vina »Čehoslovenska Republika«. Nje­ gova je zasluga da je ta novina ne­ kih dana posvetila cijeli svoj nedjeljni nipošto da dolaze u kuću, gdje im skrleta. 11. Haljine dvoritelja moraju biti pokrivene velikim čašafom a kad bi se on dodirnuo bolesnika, valja uvijek da zamoči ruke u desinfekcionu te­ kućinu, koja se u kakvom leđenju na­ lazi pripravljena u sobi. 12. Čim bolesnik ozdravi, treba ga više puta kupati i čisto mu rublje obući. 13. Odmah iza toga treba da se provede desinfekcija (raskuženje) stana. To će provesti oblast ili liječnik. Ako se po zakonu, kao kod musli­ mana, to mora učiniti, naime mrtvaca, kupati, treba da se pri tom poslu upo­ trebi svakako desinfekcijona voda, a i onaj, koji to obavlja, mora i svoje tijelo i odijelo po naputku liječniko­ vom desinficirati. U takovu kuću ne smije svijet dolaziti, niti se daća davete a nipošto školska mladež pokopu prisustvovati. 1 5. Djeca, koja su preboljela skrlet, ne smiju doći opet u školu bez doz­ vole liječnikove, isto tako i druga zdrava djeca iz iste kuće. Ukratko zapamti: 16 . Ako ti se kogod razboli od skrleta (povraćanje, vatra, grlobolja, osip po tijelu), odmah pozovi liječnika, a međutim položi dijete u postelju, ne daj mu nikakve hrane do mlijeka (varenike), odijeli ga od druge djece ine puštaj nikoga u sobu. �ПРАбЛА Бриј 375 Broj prilog isključivo našoj jugoslavenskoj kvjiževnosti. Moram o tom priloga baš čitaocima »Pravde« saopćiti, jer su sve izabrane stvari gotovo isključivo iz našeg muslimanskog života. Tu je na uvodnom mjestu ona naša lijepa pje­ sma: Kako umiru dragi i draga. Zatim slijedi Šantićeva „Šerifa*, u kojoj pje­ smi naš hercegovački pjesnik slavi našu muslimansku djevojku i njezinu ljepotu. Pak je dalje Nušićeva pripo­ vijest „Hatidžin grijeh*. Sve je ovo tako lijepo i tačno prevedeno na Češki jezik i predano češkoj Čitalačkoj pu­ blici, da se u istinu možemo ponositi, a od srca biti zahvalni dr. Sedlačku, da nam posvećuje onoliko pažnje i ljubavi. Napose moram spomenuti, da je u tom istom prilogu bio odštampan iz­ vadak iz naše divne „Koštane", koji je tako lijepo i vjerno prenio isti g. dr. Sedlaček. A za ovaj je nedjeljni prilog izabrao baš najljepši i najpoetičniji odlomak, gdje Mitka sjedi u krčmi i njegova duša tuguje za mladošću i za „karasevdahom*. Dr. je Sedlaček veliki prijatelj našeg jugo­ slavenskog naroda, a osobito nas mu­ slimana, te je jedino njegova zasluga, da nas u Češkom novinstvu prestaju nazivati »bosanski turci« ili »mohamedanci« i »mohamedanski«, nego tačno i praviino »muslimani* i »mu­ slimanski«. Iz tog sam nedjeljnog priloga sa­ znao, da je dr. Sedlaček preveo cijelu »Koštanu«, i ona će se u sezoni 1922. davati kao premijera u narodnom pozorištu u Brnu, od kuda će, ako Bog dade, doći i na pozornicu »Narodnog Divadla« u Pragu. Također sam čuo, da je već prevedena naša »Hasanaginica« i da će skoro biti iznešena u »Narodnom Divadlu« ovdje u Pragu. O tome ću Vam, gospodine uredniče, posebno saopćiti, kad bude vrijeme. Eto toliko o Pragu, a o čehoslovačkoj republici mogu toliko reći, da je na putu najljepše budućnosti. U cije­ loj zemlji vlada uzoran red, radi se intenzivno u svakom pravcu. Repu­ blika će ubrzo biti uistinu srcem Ev­ rope. Osim svih mogućih međunarod­ nih izložaba i kongresa, osim svemo­ gućih brzih i direktnih vlakova na sve strane Evrope, danas čehoslovačku dr­ žavu križaju i vazdušni putevi aviatičarskih društava. Tako već odavno postoji aviatičarska veza među Pragom i Parizom i Pragom i Varšavom. Osim pošte aviatičari prevažaju i putnike. Skoro će se uspostaviti aviatičarska linija Prag—Berlin—Hamburg. Od 1. januara 1922. uspostavlja se telefon­ ska veza sa Austrijom. Na koncu današnjeg pisma doz? volite mi iznijeti čehoslovačko dr? žavno službeno izvješće o uvozu i izvozu čehoslovačkom u god. 1920., koje je izvješće upravo danas obje? lodanjeno, u kom mi Jugoslaveni možemo i moramo naći naše »me? mento«, a kojim se izvješćem može ponositi i radovati svaki Ćeho? slovak. Bez riječi, neka cifre no? vore! U v o z iz inozemstva u republiku u god. 1920. bio je 21.588,000.000 će? skih kruna. Uvoz u pojedinostima: žita i pamuka peko 3.000,000.000 K masti 1.000,000.000 к željeza i želj. pred? meta preko 1. ka, kad čita ove cifre. I nehotice usta šapću. »A maj narod snom tvrdijcm spava«. Ali ne, i tisuću puta ne! Na? rod nc spava nego ga drže u snu, umjetnom, otrovnom snu! A k ovo? me kao da čujem ovdje u Pragu kako naša financijalna politika hla? dnokrvno i monotono pjeva svoju pjesmu: »A ja tjeram sve na niže I zato se dinar ne podiže«. Primite izraz osobitog postova? n j a uz mahsus selam od vašeg U Pragu koncem decembra 1921. Mustafe. Bilješke Napadaji na g. Korkuta. Zadnjih se dana u sarajevskoj čaršiji i na iz­ vjesnim sijelima vodi vrlo Živa agita­ cija, kojoj je svrha, da se na temelju krivih predpostavki osudi držanje g. S. Korkuta u vakufskom saboru i sab. odboru u pitanju reforme naše vjeronaučne obuke. Toj se je kampanji, naravno s nekog »višeg« gledišta, pri­ ključila i ovdašnja »Naša Pravda«, donesavši bombastičan uvodnik »Duel Korkut-ČauŠević«, koji je pun izvrta­ nja i proračunate tendencije, da — zamutivši bistru vodu — ulovi štogod za se i svoje sramne podvige proti našoj organizaciji. »Naša Pravda« ide čak dotle, da diskusiju o reformi vjeronaučne obu­ ke svodi na tobožnje Korkutovo na­ stojanje, da ovim osigura sebi u sa­ borskoj većini, koju sačinjavaju mla­ đi ljudi, jednu većinu, te pomoću ove većine proturi novi revidirani Statut, a na temelju ovoga — sruši fsadašnjega reisul-ulemu i sam on da za­ sjedne na njegovo mjesto, koje će bi­ ti prenešeno u Beograd u svojstvu vrhovnog muftije, kao vjerskog pogla­ vice svih muslimana u Jugoslaviji. Svačem smo se nadali od gospode oko ovog listića, no ipak nijesmo mi­ slili da njihova perfidnost može ići čak do ove granice. Pojmimo njihovu srdžbu na Korkuta, jer im je pomrsio mnogo koji račun, no ne pojmimo i ne možemo da pojmimo ograničest i plitkoću, kojom ova pametna gospoda tretiraju položaj sabora i sab. odbora, u kojem sjede ponajbolji naši pozna­ vaoci vakufa. Zar su gospoda oko »N. Pravde" toliko ograničeni, da smatraju mogućom taku Korkutovu diktaturu, ili su toliko drski i cinični, da čitaoce smatraju telićima, kojima se može i na ovakav način podvalji­ vati? Da učinimo kraj ovoj njihovoj smu­ tnji, mi ćemo u ovu perfidnu kampa­ nju unijeti više svjetla i već sutra počinjemo donositi seriju Članaka g. Korkuta, u kojima će odgovoriti na štampane i neštampane podvale. Samo malo strpljenja, gospodo. Stim u savezu valja nam naglasiti i to, da je na zaključak ovdašnjeg džematskog medžlisag. Korkut odgo­ vorio povjerenstvu jednim podneskom, u kom veli, da data, na kojima se te­ melji taj zaključak »ne^odgo varaju stanju stvar i, ne ’’ u plod dencioznog izvrtanja odbijam«. D Strana 3 Сграна PRAVDA1 organizaciji vojnih sudova, o likvida­ ciji agrarnih odnosa i izjednačenju svih vrsti poreza. Incident u Šibeniku Na sjednici ministarskog savjeta od 27. o- mj. iz­ vijestio je ministar unutrašnjih djela dr. V. Marinković o događajima u Ši­ beniku. Talijanski konsuli u Šibeniku i Splitu tražili su od naših vlasti, da preduzmu iznimne mjere i kazne kriv­ ce, te da se u prisustvu naših viših civilnih i vojnih vlasti ukaže počast talijanskim ratnim lađama. Međutim su stigli izvještaji, da su u naše jadran­ ske luke prispjele još neke talijanske ratne lađe. Talijanski poslanik grof Manzoni protestvovao je radi šiben­ skih događaja kod ministra-predsjednika Pašića. Poslije kratke diskusije riješeno je, da jedan viši činovnik ministarstva unutrašnjih djela ode na lice mjesta i da ispita stvar. Po nje­ govom povratku stvoriće vlada daljnje odluke. Nemiri u Egiptu. Kako javlja »Nev-York Herald« iz Kaira, došlo je jučer tamo do ponovnih nemira, pa je tom prilikom 20 egipatskih đaka ranjeno, a 5 ubijeno. Engleska je vojna oblast u Kairu nakon izgreda izagnala iz Kaira Zaglul-pašu i njegove pristaše. Zbog toga vlada tamo veliko uzbuđenje. Londonske vijesti javljaju o daljnjem trajanju nemira u Egiptu. Policija i čete zaposjele su ulice u Kairu i Aleksandriji. Engleski admiralitet poslao je dva mala krstaša iz Malte sa na­ logom, da odmah otputuju u Aleksandriju u »ustaško područje«. Upit na gospodina ministra Šuma i ruda. Gospodine ministre! U neposrednoj blizini grada Tuzle u Kreči, nalazi se državno poduzeće ugljenokop. Od ovoga ugljenokopa trp ipak grad Tuzla neke izvjesne štete u gospodarskom pogledu time, što ne može razvijati svoga poljoprivrednog života i gospodarstva u onim predje­ lima i zemljištima, koja se nalaze u neposrednoj blizini njegovoj. Grad Tuzla cijeneći tu industriju, zaboravlja i na svoje štete pa u sva­ kom pogledu izlazi u susret tom preduzeću i stavlja na raspolaganje sve svoje gradske i kulturne tečevine, da se može njima to preduzeće služiti. U najmanju ruku trebalo bi da i građani grada Tuzle imaju bar neke blagodati od toga poduzeća, pa ako ništa, da bar siromašniji slojevi dobivaju ugalj uz jeftiniju cijenu, nego li ostali kon­ zumenti. Taj je ugalj bio prije rata 180 K po jednoj metričkoj centi, a danas je izašao na cijenu od 44 K po metričkoj centi. Uz ovakve visoke cijene onemogu­ ćeno je siromašnom stanovništvu gra­ da Tuzle, da dođe do mogućnosti da nabavi sebi ćumura za ogrijev, a nije samo to, nego mu je onemogućeno i da dođe do komadića drveta na trgu. Drvo je danas za gorivo nevjerojatno poskupilo radi toga, što sno straž neizostavno dođu na sjednicu u obi­ čno vrijeme i mjesto, jer se zadnja sjednica nije mogla održati radi neodziva odbornika. Dnevni red sadržaje predmet, koji se prije dalnjeg rada mora riješiti. Sjednica Centralnog Odbora J. M. O. biće u subotu, 7. januara 1922 u 4 sata po podne u vakufskoj pa­ lači. Na dnevnom je redu politička situacija. Članovi centralnog odbora, koji su zapriječeni prisustvovati, neka •bavijeste svoje zamjenike, a ujedno Radni odbor. Sjednica poslaničkog J. M ^luba biće u petak, 6. januara u 4 sata po podne u redakciji 'Pravde«. Za člana „Pravdin' Hge hiljade prijavio se je jedan odličan prija­ telj i istomišljenj K°J1 ne Želi da mu se iz četverostruki iznos ~o poslanik g. dr. Atif Hadžika ___ se je isto tako i položio 100 K.^W N. iz Sarajeva upisao se je za člana i položio 100 K. Najtoplije im se za­ hvaljujemo. Živjeli I Preporučujemo „Hurrijjetov“ ukusni i dobro opremljeni kalen­ dar za 1922. godinu. Banka za Šumsku Industriju d. d. u Sarajevu, počinje svoj rad 1. ja­ nuara 1922. god., te će se pored osta­ lih bankovnih poslova baviti kupovi­ nom i prodajom drveta za svoj i tuđi račun, kao i svima ostalim šumskim poslovima. Antiseptično, Čisteće, osvježuju? će, oživljujuće i krijepčajuće dje? luje ljekarnika Fellera miomirisnog »Elsa?Fluid«, mnogo jači i bolji ne? go Francuska vinovica za trljan je hrpta, nogu, ruku i cijelog tijela i kao kosmetikum za njegu kože, kose i ustiju kroz 25 godina obljub? Ijen, 3 dvostruke ili 1 specijalnu bocu zajedno sa zamotom i pošta? rinom za 48 kruna razašilja: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska. de Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju~kroF25 godina miomirisni FELLEROV „ELSA-FLUID kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umi­ vanje, jer je od najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo vune i \ 16.088,000.000 meta Izvezeno u inozemstvo u god. 1921. na svotu od 24.744,000.000 K. Izvoz u pojedinostima: šećera 2.791,000.000 K stakla i sfakl. pred? meta 3.144,000.000 К konfekcionih predm. 1.000,000.000 K voća 1.000,000.000 K .povrća 1.000,000.000K. drveta i ugljena 1.500,000.000 K pamučnih fabrikata 2.500,000.000 K željeza i želi fabri? * t- prvko inenih i i« pređo fehrikata I.OOO,(XW.OOftK 2.500,000.000K Za to pitam gospodina ministra: 1. Jesu li mu ove stvari poznate? 2. Je li voljan da pojeftini ugalj za tuzlansko siromašno građanstvo, i 3. Je li voljan izdati jednu odredbu, kojom se zabranjuje konfisciranje drva na trgu? Vladina deklaracija. Na skupštin- ' Molim pismeni odgovor. skoj sjednici od 28. o. mj. predsjednik Izvolite, gospodine ministre, i ovom prilikom primiti- uvjerenje o mome odli- | vlade, g. Pašić, pročitao je deklaraciju nove vlade, o kojoj se je prije toga čnom poštovanju. mnogo diskutovalo na sjednicama mi­ Beograd, 23. decembra 2921. nistarskog savjeta. Ta vladina deklaOsman Vilović, _____ narodni poslanik. skupštinom grada Sarajeva.« Politički pregled. 4 Za preprodavače-. 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 280 K 8 24 394 K 12 36 FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. РШМОТ: Eha melem za kurje oči 5 K i Т.бО K; Eha mentola! klinčić 12 K; Eha poeip UK; Pravo Eha riblje ulje 85 K: Eha vodica ia ueta 3G K; Eha kolonijeka vodica 41 K; Eha &umeki Ta) program obuhvata: budget (dva- naestine), zakon o državnom savjetu i državnim sudovima, o glavnoj kon­ troli, □ Činovnicima građanskog reda, o štampi, o zemljoradničkom kreditu, o osiguranju zbog elementarnih ne­ sreća, o naučnoj osnovi u srednjim i visokim školama, o uređenju vjerskih organizacija, o uređenju sudova, o re- ostalih predmeta 8.209,000.000 K Dakle njihova trgovina sa ino? zemstvom u godini 1920. pokazuje aktivu više nego 3 miliar? d e čeških kruna. Pa zar da naš jugoslavenski čo? vjek nc ponovi s bolju u duši one fatalne riječi našeg velikog pjesni? vostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. svakoga: 3 Domaće vijesti. Odbor za podizanje spomenika Nj. V. blagopokojnog Kralja Petra I. Vel. Oslobodioca poziva ovim pu­ tem svoje članove da 3. januara 3 Кј E'ea praSak protiv gamadi 18 K-, Otrov za miševe i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN V. FELLER, Stubica donja Elsatrg br. 310 Hrvatska. �Бро| 376 Broj ПРАРДк*' — „PRAVDA1 Strana 4 Страаа Sjetite se „Gajreta!" Carigradske šamije Dobio san iz Cnrlgrađa sntoirsnlh carigradskih šamija. Client solidne, ^aniibe Iz provincija ОМјат brzo i tatao. Miševi, štakori, stjenice i žohari I i sva gamad mora poginuti, ako upotn! jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16'—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno I jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1У-. Za moljce po , K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— ! i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10’— i Prašak proti mrav a K Oglašujte u „Pravdi" j Fesova b*su Fle__ ___ patent i dimnih vz svale bog*to sfelaMig nemalo i veliko. 110“ Vi ^^оШ.багзјт. Središnjica: Sarajevo. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Pupilarno siguran zavod. ЗТПМРДНПД D. I E. МШ §8ШЕЈ1& izrađuje sve poslove, spadajuće u štamparsku struku, veoma solidno i uz umjerene cijene. ::y Q<H.ASWflK№ u novinama obavlja po- в uzdano staro uvedeni Б BLOCKNER.OVl zavod za oglašivanje Zagreb, Ju •' зка ul. 31. :: Telefon 21—65 :: Trgovina fesova Islam ga Vranić i sin Telef. 317. SARAJEVO Saračt ul. 11. «<ЗМв Generaino oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Dionižka glavnica 1о,ооо.ооо icruna Pt iŽMve 690.000 kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. Ф tailai^: Мја Petra fc Z prionu, lijesa. - Brzojavi: ШжШШа, Оагајж - Interuršiaii telefon: 211 i trgovačko dioničko društvo, Sarajevo U smislu zaključka I. izvanredne glavne skupštine Jugoslavenske komercijalne banke d. d. održane 9. decembra o. g. ovim se objavljuje, da nam je Ministarstvo Trgovine i industrije odo­ brilo, svojim riješenjem VI. No. 5457 od 16. XII. 1921. povišenje dioničarske glavnice od K 5,000.000- na K 15,000.000 i to izdavanjem od 50.000 novih dionica sa nominalnom vrijednosti od K 200.— po komadu, koje će dionice gksiti na donosioca, te učestvovati u dobitku za poslovnu godinu 1922., a koje će se dionice staviti u premet sa tečajem cd K 220.— po komadu. Glede povišenja društvene dioničarske glavnice izdavanjem novih dionica te izvršenja prava opcije zaključila je l. izvanredna glavna skupština Jugoslavenske Komercijalne Banke d. d.: da se dionice, koje će se emitirati, stave u promet sa tečajem od K 220.— (dvijestodvadeset kruna) i to tako, da svakom dosadašnjem dioničaru pripada pravo prvenstva da upiše na svaku staru dionicu po jednu novu uz cijenu od K 220.— (dvijest )tinedvadeset kruna); da se čitavi iznos dionica t. j. K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna) na svaku dionicu ima položiti odmah pri upisu dionica. Iz viška od dvadeset kruna imaju se u prvom redu podmiriti troškovi skopčani sa ovim povišenjem dioničarske glavnice, dakle i sa emisijom novih dionica, a ostatak se ima upotrijebiti kao prinos rezervnom fondu; da se prijava na pravo opcije imade izvršiti do 31. decembra uključivo ove godine, i to u Sarajevu: na društvenoj blagajni, Mostaru kod vlastite filijale ^i onih, koji ne potpadaju pod opciju, prepušta se jednom izvrše svoje pravo opcije. ul? kod jedne banke 16.088,000.000 meta Izvezeno u inozemstvo u god. 1921. na svotu od 24.744,000.000 K. Izvoz u pojedinostima: 2.791,000.000 K šećera skupštinom grada Sarajeva.- Politički pregled stakla i stakl. pred* 3.144,000.000 K meta Vladina deklaracija. Na skupštin­ konfekcionih predm. 1.000,000.000 K voća 1.000,000.000 K skoj sjednici od 28. o. mj. predsjednik povrća 1.000,000.000 K vlade, g. Pašić, pročitao je deklaraciju drveća iugljena 1.500,000.000 K nove vlade, o kojoj se je prije toga pamučnihfabrikata 2.500,000.000 K mnogo diskutovalu na sjednicama mi­ i ШЈ fubri* kata preko Л ЛКМ)ЛМН)АММ>. K vunenih, i iz pređe labrikata 2.500,000.000 K. ostalih predmeta 8.209,000.000 K Dakle njihova trgovina sa ino* zemstvom u godini 1920. pokazuje aktivu više nego 3 m i 11 a r* de čeških kruna. Pa zar da naš jugoslavenski čo* vjek ne ponovi s bolju u dusi one fatalne riječi našeg velikog pjesni* nistarskog savjeta. Ta vladina deklaTaj program obuhvata: buđget (dva- naestine), zakon о državnom savjetu i državnim sudovima, o glavnoj kon­ troli, o Činovnicima građanskog reda, o Štampi, o zemljoradničkom kreditu, o osiguranju zbog elementarnih ne­ sreća, o naučnoj osnovi u srednjim i visokim školama, o uređenju vjerskih organizacija, o uređenju sudova, o re- Za to pitam gospodina ministra: 1. Jesu li mu ove stvari poznate? 2. Je Ii voljan da pojeftini ugalj za tuzlansko siromašno građanstvo, i 3. Je Ii voljan izdati jednu odredbu, kojom se zabranjuje konfisciranje drva na trgu? Molim pismeni odgovor. Izvolite, gospodine ministre, i ovom prilikom primiti’ uvjerenje o mome odli­ čnom poštovanju. Beograd, 23. decembra 2921. Osman Viloviđ, __________ narodni poslanik. Domaće vijesti. Odbor za podizanje spomenika Nj. V. blagopokojnog Kralja Petra I. Vel. Oslobodioca poziva ovim pu­ tem svoje članove da 3. januara svakoga; 3 voštruke boce ih 1 specijalna boca kruna 48.—. Za preprodavače: 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 280 K 8 24 394 К 12 36 FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PEIMOT: Е1ва melem za korjo oči 5 K i 7.50 K; Elea mentolni klinčić 12 K; Eha poeip 11 K; Pravo Elea riblje ulje 85 K: Elsa vodica za usta 36 K; Eha kolonijeka vodica 41 K; Elsa damski 3 K; Elea pražak protiv gamadi 15 K; Otrov za miševe i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN V. FELLER, u^ma Stubica donja Elsatrg br. 310 Hrvatska. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1921 Description An account of the resource Br. 1(239) - 138(376) Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1921 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182